Međimurske novine 704

VELIKA BRITANIJA smanjila narudžbe

str. 9

Tiskara Zrinski zbrinjava višak od 25 radnika

Hrvatsko na prašnjavoj ulici, a strana roba na elegantnoj polici str. 4-5

www.mnovine.hr

Vladimir Halić, direktor

RAZGOVOR: Vladimir Mesarić, direktor Vajde d.d.

Godina XIV. Broj 704.

STJEPAN GLAVINA, srednjoškolac iz Preloga, izvrstan u informatici

^akovec, UTORAK, 3. ožujka 2009.

Cijena 7 kuna

ČETIRI UČENICE isključene iz Gospodarske škole zbog divljačkog nasilja

ŽUPANIJSKA BOLNICA Čakovec

str. 3

Sindikat tvrdi: Ravnatelj krši radna prava u ovom broju

Štrigova

Duplerica

TEPEŠIJA PO ME\IMURJU

Komunikacija bez granice

www.novi-net.hr • 040/865-777

Umjesto da je brane, kolege iz razreda mobitelima snimali ove monstrume u akciji za YouTube

str. 7

str. 10

Mlatile kolegicu bez žaljenja

MJEŠTANI DRŽIMUREC-STRELCA traže zaštitu svojih šuma u polju Škarje i Vuščak

str. 11

Među tri najbolja u državi

Posjekli im sva stabla za ogrjev

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 55

AKTU LNO

2

3. ožujka 2009.

ZBRINJAVANJE otpada

Župan Josip Posavec na konferenciji za novinare o odnosima Grada akovca i Me imurske županije

Sav me imurski otpad u Piškornicu

Kao dva feuda

Skupština Me imurske županije prihvatila je osnivanje trgova kog društva Piškornica d.o.o. Regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske.

Regionalni centar za gospodarenje otpadom zajedno osnivaju etiri županije: Me imurska, oprivni ko - križeva ka, rapinsko - zagorska i Varaždinska. emeljni kapital Regionalnog centra za gospodarenje otpadom iznosit e 440.000 kuna, a temeljni ulog Me imurske županije iznosi 99.000 kuna, odnosno 22,5 posto temeljnog kapitala te e se naknadno u 2009. godine temeljni kapital pove ati za ukupno 2,4 milijuna kuna, razmjerno preuzetim temeljnim ulozima osniva a.

Regionalni centar za gospodarenje otpadom nalazi se u op ini oprivni ki Ivanec.

Za realizaciju ovog projekta osigurano je 100 milijuna kuna od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost.

Regionalni centar prostirat e se na površini od 40 hektara, u cijelosti bi trebao zaživjeti 2012. godine. Radi se o ambiciozno zamišljenom centru za gospodarenje otpadom koji bi trebao

Nedo Cepi , voditelj projekta RCGO Piškornica: - Ku a Josipa Friš i a me u najbližima je Regionalnom centru za gospodarenje otpadom

proizvoditi i struju i plin, a na pitanje vije nika koliko je Centar za gospodarenje otpadom udaljen od naselja, edo Cepi , koji vodi ovaj projekt, kazao je da je me u ku ama koje su najbliže Regionalnom centru za zbrinjavanje otpada i ku a Josipa Friš i a, te da se ne radi o odlagalištu otpada nego o centru za gospodarenje otpadom. (BM )

OBAVIJEST studentima

Podignite iskaznice za prijevoz vlakom pravni odjel za obrazovanje, kulturu i šport Me imurske županije objavio je upute za sve studente koji su ostvarili pravo na subvencionirani prijevoz za akademsku godinu 2008./2009. na službenim stranicama Me imurske županije

www. medjimurska-zupanija.hr, na kojima studenti mogu pogledati gdje i kako e podi i svoje iskaznice za subvencionirani prijevoz. principu, iskaznice se mogu podi i u op ini ili gradu kojoj pripadaju. (BM )

dnosi izme u Me imurske županije i njezina glavnog grada

akovca nikad nisu bili na lošijoj razini. ao da se radi o dva feuda iji vladari uzimaju svoje posjede kao taoce u zalog svoje taštine dokazuju i tko je od njih dvojice ja i.

Prošlogodišnji sporazum i ugovor o prodaji asni kog doma, potpisan pred novinarima u kolovozu, potpisan je ne s jednom, nego o ito dvije ige u džepu. ao da je oko asni kog doma crta razdvajanja koja dijeli posjed Grada akovca od Me imurske županije ili kao da stanovnici akovca i ostalih naselja žive u strogo odijeljenim kantonima i kao da nisu povezani i ispremiješani u obiteljskim društvenim i gospodarskim vezama, tako se po elo komunicirati iz Boškovi eve 2, gdje je red župana, i ralja omislava 15, gdje je ured gradona elnika Šalamona. govori i sporazumi i ne samo za asni ki dom ve i za javnu rasvjetu stadiona koju je županija trebala su inancirati 20 posto te stan za Filipa dea po principu pola - pola postali su predmet prepucavanja u stilu bizantinskih igri tko e koga u kojoj to ki dogovora zeznuti, samo na slavu svoje taštine, a na štetu gra ana. ud su baš sad otvorili sajam taština kada gra ani i liježu i ustaju s mišlju ho e li sutra imati posla kako bi napunili ne samo svoje ku ne ve i gradski (op inski) i županijski prora un. petak 27. velja e niz optužbi na gradona elnika Šalamona sasuo je župan Josip Posavec. Po starom dobrom obi aju on e mu to prvom prilikom vratiti, ali vrijeme je preozbiljno da bi se javnost zabavljalo s verbalnim duelima.

Tko se prvi sjetio stadiona Evo kako stvari stoje sa županove strane.

- eugodno sam iznena en odnosom prema nama, kazao je župan Posavec, te dodao da za akovec ne vrijede ni pisani ni usmeni

dogovori i da je to praksa sadašnjega vodstva na elu s gradona elnikom. Po eo je od izgradnje rasvjete na stadionu SRC-a Mladost, iji je investitor Ekom, a u realizaciji je prema županijskim odlukama s 1,5 milijuna kuna u su inanciranju trebala sudjelovati i Županija prora unskim sredstvima, što iznosi 20 posto investicije na akove kom gradskom podru ju. - as nisu ni pozvali na otvaranje radova, a u obra anju javnosti zaboravili su re i da je inicijativa za izgradnju rasvjete potekla u Me imurskoj županiji sa Skupštine. Budu i da su krenuli u projekt, meni je jako drago da e ga inancijski zatvoriti samostalno, da nas ne trebaju i da emo sredstva koja smo za to namijenili prenamijeniti i iskoristiti za nešto drugo, kazao je župan.

Što je sa stanom za Filipa Udea Druga pri a odnosi se na stan Filipa dea koji nas je posjetio u Županiji s pitanjem što se doga a s njegovim stanom. Požalio se da etiri mjeseca ne može dobiti informaciju o tome. Županija i Grad

akovec dogovorili su se da e inancirati stan za dea svaki s 50 posto. Županija je Gradu akovcu ponudila da se to riješi odmah. Županija je imala u prodaji stan od 80 kvadrata na jugu akovca u kojem je prije živio saborski zastupnik i pomo nik ministra Žarko ati . - Predlagali smo da nam

akovec plati 50 posto iznos za taj stan i odmah riješimo stambeno pitanje Filipu, predlažu i ujedno da mu se dodijeli ve i stan, a ne od 60 kvadrata, gledaju i u budu nost.

Smatrali smo da je upravo taj stan idealno rješenje. akovec nije htio s nama u i u taj aranžman, nego su donijeli odluku o da se u rješenje u e kroz poticanu izgradnju na Martanama. Mi smo prihvatili su inanciranje i u toj varijanti o ni Filip ni Županija nemaju nikakvih informacija o toj izgradnji i kada e zgrada biti u funkciji. e-

Župan Josip Posavec i Marko Puškadija, pro elnik Ureda župana

odgovorno je ovakvo ponašanje s obzirom na obe anja dana Filipu deu prilikom dolaska iz Pekinga sa srebrnom medaljom. Filip de svojim doprinosom na promociji Me imurske županije nije zaslužio da obilazi urede u Gradu i Županiji i traži objašnjenja za odluke koje smo donijeli. Apeliramo na Grad da obavijesti i nas i Filipa kada e ta zgrada biti spremna za useljenje, jer smo u protivnom spremni Filipu riješiti stan, kazao je župan. a konferenciji se osvrnuo i na izjave o dugovanjima Županije gradskim ustanovama, kazavši da je sve u lipu pla eno. Potpisani ugovor o trpljenju deponije u otovcu poslan je gradona elniku koji ga nije vratio sa svojim potpisom, kako bi županija mogla isplatiti naknadu

otovcu.

Županija traži 7 milijuna za asni ki - ad je odbijen naš sporazum o izmjenama G P-a, ugovor o prodaji asni kog doma govori da Grad mora vratiti puni iznos asni kog doma. Županija je imala ponudu na 1,1 milijun eura, odnosno oko 8 milijuna kuna za kupovinu asni kog doma koja je odbijena, te je po cijeni do 3,5 milijuna kuna prodan akovcu. Pristali smo na daleko nižu cijenu u dobroj namjeri da zadovo-

ljimo potrebe Grada za gradskom knjižnicom. d tih 3,5 Grad nam je uplatio otprilike 800 tisu a kuna i dio jedan dio je kompenziran. S obzirom na neispunjenje obveze prema ugovoru i neispunjenje sporazuma vezano uz izmjene G P-a, dug iznosi preko 7 milijuna kuna. ekujemo da se dug vrati na žirora un Županije. Podsjetio je da su i Skupština Me imurske županije i Gradsko vije e podržali i ugovor i sporazum vezano uz kupnju asni kog doma i izmjene G P-a.

- Me imurska županija je 2008. godine po prvi put od svog postanka realizirala ve i prora un od prora una Grada akovca. o je i prvi slu aj u Hrvatskoj da je prora un jedne županije ve i od grada koji je županijsko sjedište, kazao je župan. - o govori o tome da se vodilo ra una o svim projektima koji su važni za županiju. apitalni dio investicija je na podru ju akovca, a inancira ih i vodi Me imurska županija. A sa žaljenjem moramo konstatirati da je krajem prošle godine, kada smo imali prilike izmjenama G P-a u i u jedan veliki i novi razvojni ciklus, možda najzna ajniji u povijesti Me imurske županije i Grada akovca, odgovor gradona elnika Šalamona i uprave bio jedno veliko- ne, kazao je župan Posavec.

Me imurci spremni na korizmeno odricanje

t

Fašnik je prošao i po elo je vrijeme korizme. orizma je vremensko razdoblje od 40 dana u kojem se krš ani molitvom i postom pripremaju za svoj najve i blagdan Anketa “Pod vurom” Juraj Pigac, Oporovec - Smatram da se u vrijeme korizme treba posvetiti što više molitvi kako za naše bližnje, tako i molitvi za bolesnike i pokojnike. Mislim da je na taj na in najbolje do ekati uskrsnu e kako bi dobro proslavili skrs. S obzirom na to da volim i i u crkvu, svake godine u vrijeme korizme okrenem se ovim duhovnijim stvarima, kao što su odlazak na križni put i molitva.

skrs. korizmi se vjernici, po obi aju, za pokoru odri u nekog od užitaka kao što su okolada i ostale slastice, ali i svakodnevnih loših navika poput cigareta i alkohola.

I dok se ve ina Me imuraca odlu ila na odricanje ne eg konkretnog, ima i onih koji se svakodnevno odri u mnogo toga, pa e korizmu iskoristiti kako bi se

Josip Horvat, akovec - ve godine u korizmi sam odlu io prestati pušiti. Me utim, odluku o odricanju cigareta namjeravam pretvoriti u stalnu odluku, a ne samo u odricanje u vrijeme korizme. Iako meni osobno pušenje ne smeta, nadam se da u se uspjeti zauvijek osloboditi ovoga mojeg najve eg poroka. Što se ti e hrane, jest emo, kako se kaže, slabije, odnosno laganiju hranu.

Marijana Kipke, akovec - ao še eraš, ve se dosta toga odri em. iti jedem slatko, niti pušim pa se stoga ne u ni ega odre i. Ina e, moje je mišljenje da u korizmi nije nužno da se ne eg posebnog odri emo ve je to duhovno razdoblje.

Smatram da je u korizmi bitnija duhovna molitva koja je smisao svega toga, nego odricanje od okolade, cigareta ili ne eg sli nog.

Mario Golenko, akovec - Razmišljao sam o odricanju u korizmi, ali još nisam odlu io što e to to no biti. Zasigurno nešto vezano uz hranu. ajvjerojatnije u se na 40 dana odre i še era, odnosno svega slatkog. Prošlih se godina nisam ni eg odricao, ali zato sam se ove godine odlu io na to.

okrenuli duhovnim stvarima poput molitve, obiteljskih vrijednosti i sli no. ajviše ispitanih odreklo se slatkog, me utim, našli su se i oni koji e se ostaviti loše navike,

Stanislav Gerši , Frkanovec - korizmi u se odre i svega slatkog.

S obzirom na to da sam še eraš, mislim da je 40 dana bez slatkiša, kola a i sli nih slastica za mene najbolja odluka. Prošlih sam se godina tako er u korizmi odricao slatkog, tako da je to, na neki na in, postala tradicija.

pušenja. eki e ak pokušati održati svoju odluku i nakon korizme te time odricanje u vrijeme korizme pretvoriti u nešto trajnije.

(H. Ze ar)

Biserka Vugrinec, Lopatinec - S obzirom na to da ne pušim, ne pijem i nisam obožavatelj slatkog, ne u se ni ega odre i u vrijeme korizme. Za mene korizma predstavlja 40 dana u kojima se smanji izlaženje i “skitanje” ve se ve ina vremena provodi sa svojom obitelji i najbližima. Mislim da se takve obiteljske vrijednosti, ako se ne cijene svakodnevno, trebaju malo više cijeniti u vrijeme korizme. (H. Ze ar, foto: Vrzan)

AKTU LNO

3. ožujka 2009.

3

ZAKLJU AK Skupštine Me imurske županije

Na obali Mure Slovenija prejudicira granicu Skupština Me imurske županije na sjednici održanoj u petak 27. velja e prihvatila je ve inom glasova svih vije nika zaklju ak u vezi s grani nim sporom s Republikom Slovenijom (suzdržan je bio Juraj ajtman – H S, op. a.), dok su ve ranije svoja stajališta javno izrazili me imurski župan Josip Posavec, njegov zamjenik Mladen rižai , kao i na elnik op ine Sveti Martin na Muri Franjo Makovec. tekstu zaklju ka Skupštine Me imurske županije stoji: - Polaze i od temeljnog opredjeljenja Republike Hrvatske da otvorena pitanja sa susjednim zemljama rješava u europskom duhu i duhu dobrosusjedskih odnosa, Skupština Me imurske županije nadovezuje se na to opredjeljenje, te poziva na iznalaženje prihvatljivog rješenja utemeljenog na me unarodnom pravu.

Podsje amo na injenicu da je Republika Hrvatska pružila podršku Republici Sloveniji za ulazak u Europsku uniju i Sjevernoatlantski savez s istom granicom izme u dviju država kakva je ona i danas.

Skupština Me imurske županije izražava neslaganje sa sadržajem zaklju ka o zaštiti slovenskih državnih interesa kod pristupanja Republike Hrvatske Sjeveroatlantskom sporazumu, koji je 18. velja e usvojio Državni zbor Republike Slovenije, kojim prejudicira granice na lijevoj obali Mure.

Poznavaju i povijest tradicionalno prijateljskih odnosa izme u pograni nih podru ja dviju zemalja i vjeruju i u nastavak dobrosusjedskih odnosa,

TU E NE EMO - SVOJE NE DAMO kad je u pitanju teritorij

I naselje Muriš e je u Hrvatskoj!

- Muriš e, koje su Slovenci preimenovali u Brezovec del, tako er je na hrvatskom teritoriju i taj trenuta no jedini naseljeni dio lijeve obale Mure tako er je u Hrvatskoj, istaknuo je na elnik op ine Sveti Martin na Muri Franjo Makovec nakon što smo objavili prošlotjedni tekst i kartu koja obilježava upravo taj dio kao sporan ili pak neke koje su povukli slovenski kartogra i te taj naseljeni dio smatraju slovenskim, pa su grani nu crtu povukli tako da je unutar slovenskog teritorija.

o su potvrdili i stru njaci sa zemljišnog katastra koji su rekli da su sve gruntovne, katastarske izvatke ili pak gra evinske dozvole iz G. Muriš a ti gra ani morali tražiti u akovcu od nadležnog državnog ili županijskog tijela.

ako er prilikom grani nog incidenta, koji se dogodio pred dvije i pol godine, treba istaknuti da se slovenska policija nije usudila intervenirati na podru ju G. Muriš a, ve na putu koji jednim dijelom prolazi kroz slovenski teritorij i tu su onda bili “srušeni balvani” za dobro poznatu “slovensku balvan revoluciju”.

Jedini propust koji se dogodio kad su u pitanju gra ani tog hrvatskog naselja, o emu smo ve pisali, napravljen je tijekom uspostavljanja Me imurske županije

Me imurska županija spremna je intenzivirati daljnju suradnju s pograni nim gradovima i op inama Republike Slovenije.

Ina e prilikom donošenja ovog zaklju ka sjednica je zbog primjedbi na tekst od strane Jurja

Hrvatsko Muriš e Slovenci su preimenovali u Brezovec kao jedinice lokalne samouprave kada oni nisu navodno upisani u popis bira a. glavnom, grani na crta koju objavljujemo u ovom broju uglavnom je približno najto nija (mala su odstupanja uvijek mogu a, op. a.) kad je u pitanju podru je op ine Sveti Martin na Muri. no što je najzanimljivije u svemu jest injenica da osim što su “slovenski crta i” grani ne crte prisvojili Muriš e, ostatak državne granice izme u Slovenije

i Hrvatske povukli su uglavnom sasvim korektno i na taj na in zapravo priznali da grani na crta nikako na tom podru ju ne može biti na lijevoj obali rijeke Mure kao što je to de inirao Slovenski državni zbor u svojem zaklju ku. ime je izazvana dodatna zategnutost hrvatsko - slovenskih odnosa, kao i ono što je još važnije, mogu nost daljnjeg poticanja me usobne netrpeljivosti slovenskih i hrvatskih gra ana.

(D. Zrna)

ajtmana prekinuta na 20 minuta, kako bi o zaklju ku raspravili klubovi stranaka. lubovi stranaka dobili su tekst zaklju ka prije sjednice, o njemu raspravili i prihvatili ga, ali je Juraj ajtman rekao da on osobno nije znao u

kojoj se to prostoriji sastao klub H S-a. Dragutin Glavina, predsjednik kluba H S-a, objasnio je po povratku u vije nicu da je ajtman imao lektorske primjedbe na tekst.

(BM )

O kršenju radni kih prava u Županijskoj bolnici akovec govorila je Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske

ŽUPANIJSKA bolnica akovec

Krše se radna prava medicinskih sestara Županijskoj bolnici akovec krše se radni ka prava, re eno je na konferenciji za novinare održanoj prošli petak, koju je sazvao Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske udružen sa Savezom samostalnih sindikata Hrvatske. kršenju radni kih prava govorila je Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, uz sudjelovanje tajnika Sindikata Dražena Managi a, sindikalnog povjerenika u Županijskoj bolnici Stjepana opolnjaka i regionalnog povjerenika SSSH Franje Veblea.

Re eno je da se krše radni ka prava medicinskih sestara na odjelu Pedijatrije, kao i odjelu nkologije Županijske bolnice akovec. I dok medicinske sestre na Pedijatriji rade na tri radna mjesta istovremeno, na odjela nkologije ne poštuju se prava dogovorena kolektivnim ugovorom.

- Pedijatrijski odjel Županijske bolnice akovec ima 25 kreveta, ali taj odjel u prosjeku ima 40 pacijenata. S obzirom na vrlo osjetljivu skupinu, ne može se dogoditi, a doga a se u vašoj bolnici, da, primjerice, medicinske sestre napuštaju odjel s 40 malih pacijenata i odlaze u Dnevnu bolnicu ili u Hitnu ambulantu, a mali pacijenti ostaju sami. e mogu se ostavljati ni odrasli pacijenti, a kamoli djeca. Isprika da ravnatelj

GOSPODARSKO VIJE E Županijske komore: gdje je granica recesije, a gdje po etak poslovnog neuspjeha

Sa uvati proizvodnju pod svaku cijenu utorak su se u Županijskoj gospodarskoj komori okupili vode i me imurski gospodarstvenici, lanovi Gospodarskog vije a Županijske gospodarske komore, kako bi raspravili o recesiji. Rajko Šari , predsjednik Gospodarskog vije a, rekao je da prije svega ljude ne treba plašiti, jer u tom slu aju do izražaja dolazi i psihološki faktor zbog kojeg ljudi po nu odlu ivati nerazumno, te nisu raspoloženi za pozitivne odluke. panici donose loše odluke kao što je kupnja deviza i sli no.

S druge strane, neki e sada pokušavati i svoje poslovne neuspjehe pripisati krizi i pod tom izlikom otpuštati radnike.

Jasna Beloševi Mati , direktorica Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore, istaknula je da je glavni uzrok naše krize to što nismo restrukturirali gospodarstvo prije šest - sedam godina kada su trendovi na globalnom tržištu bili

Gospodarsko vije e Županijske komore

povoljni i mi bi danas bili u situaciji kao jema ka ili neke druge

države koje imaju uštede sredstva uložiti tamo gdje želimo. - vako

smo u nezavidnoj situaciji jer smo potpuno ovisni o stanom kapitalu.

Situacija se mogla predvidjeti još prije dvije godine kada je kriza po ela u Americi, jer je naš bankarski sektor vezan uz svoje matice koje imaju više problema nego naše banke - k eri. Ali logi na stvar da e majke banke pokupiti novac od naših k eri, tim više što su europske banke dosta optere ene. Gdje je kapital, tamo je i mo , a gdje je kapital, tamo je rast i razvoj, a svaka se zemlja mora boriti za rast i razvoj, kazala je Jasna Beloševi Mati .

- ajvažnijom zada om ona smatra restrukturiranje gospodarstva i zadržavanje onog što imamo, koliko god struktura bila loša, nekonkurentna, da ne izgubimo još i to što imamo. aravno da je naš hendikep uz sve one koje imamo to što nemamo nacionalne banke gdje nam sad nitko ne bi mogao pokupiti sav kapital koji imamo u bankama, kazala je Jasna Beloševi Mati . ada smo u omori 2000. to na-

ne može dobiti dovoljno sestara nije nešto što treba interesirati gra ane, jer oni ostavljaju svoju djecu ne samo na lije enju, ve i da se vodi briga o njima. e može se reagirati tek dok se nešto desi, jer onda je prekasno. o, kada se nešto dogodi, vjerojatno e krivicu snositi sestra jer e se pitati gdje je njoj radno mjesto, kazala je Spomenka Avberšek, dodaju i da u tom slu aju ne treba kriviti sestru ve ravnatelja koji nije organizirao službu kako treba.

I dok na odjelu Pedijatrije muku mu e s prezaposlenoš u, sestrama s odjela nkologije uskra uju se prava iz kolektivnog ugovora. - ada smo radili kolektivni ugovor, mi smo znali zašto medicinske sestre na odjelu nkologije imaju druga iji, ve i koe icijent, zašto imaju 35 dana godišnjeg odmora i 35 sati radno vrijeme.

Prema tome, ne može se ravnatelj vaditi na to jesmo li mi tu pogriješili ili ne, ve mora isplatiti taj novac i prihvatiti obvezu prema zaposlenicima. no što mene veseli jest to da je ravnatelj, vjerojatno saznanjem da u ja do i i da e ovaj problem kona no objaviti mediji, spreman da organizira na in svoje službe i plati svoje zaposlenike na na in koji je ve davno trebao. Ali, na žalost, zakasnio je tri godine, dodaje predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske.

glašavali, to nije bilo prihvatljivo. epotrebno je sada govoriti što je omora naglašavala i kroz te aj i kroz monetarnu politiku deset petnaest godina, od 1999. godine, kad je zabilježen pad bruto doma eg proizvoda, mi smo napisali da izvoz mora biti imperativ. Deset i više godina upozoravali smo da gubimo našu proizvodnju, da ne emo imati deviza, da je izvoz super djelatnost, ali da nije dovoljna da spasi gospodarstvo, jer je jako podložna rizicima.

Jedino što je stabilno je proizvodnja. Proizvodnja i izvoz su ti koji stalno donose devize, istaknula je na sastanku Gospodarskog vije a s me imurskim gospodarstvenicima Jasna Meloševi Mati . ekoliko puta je ponovila kako se u ekonomskim strategijama stalno zapostavljala industrijska proizvodnja još od osamdesetih godina prošlog stolje a. omora je izradila desetak mjera skrojenih prema onom što mu i gospodarstvenike kako bi utjecali i na Vladu koja mjere mora skrojiti prema djelatnostima jer niti su svi sektori niti sva poduze a unutar sektora jednako pogo eni recesijom. (BM )

GOSPODARSTVO

4

3. oĹžujka 2009.

RAZGOVOR s mr. Vladimirom Mesari em, direktorom Vajde

Hrvatsko na praĹĄnjavo a strano na elegantno — Ja sam optimist, ali, gledano stati ki, mi smo stvarno u teĹĄkoj situaciji. ubjekt poput ajde da, primjerice, radi u Francuskoj ili Ĺ vedskoj sigurno ne bi imao ni desetinu tih problema kao ĹĄto ih imamo mi, rekao je mr. ladimir Mesari , direktor ajde, u naĹĄem serijalu razgovora s gospodarstvenicima o tome kakav je poloĹžaj gospodarstva u Me imurju iz njihove perspektive. — ptimist sam zbog toga jer mislim da u hrvatskom gospodarstvu, unato stalnom potenciranju defetizma ‘kmice’ koja nam se nudi preko svih metoda i na ina komuniciranja, postoji duh optimizma, osobito me u gospodarstvenicima.

U tim pravnim dŞunglama, u tim utakmicama koje moramo igrati s onima koji nam dovoze svakakvu robu, ne samo sumnjive kvalitete, ve i onu koja uop e nije za konzumiranje, naťi su gospodarski subjekti opstali. ko su opstali u tim i takvim uvjetima, ťto ne bi u ure enom druťtvu kakvo Şelimo. o i ne mora biti Europska unija, to moŞe biti i ure ena Hrvatska. eza sela i ajde viťestruka je i organska. Imamo i izuzetno vjerne potroťa e, unato svakakvim dolascima mnogih na ovo trŞiťte sa svojim proizvodima. Mogu re i da su Me imurci krasni potroťa i, oni poťtuju svoje i to odstupa od stereotipa da kupuju negdje drugdje. li, na Şalost, nekad nemaju mogu nost kupiti ak i u trgovinama u Me imurju robu me imurskih proizvo a a. Za to lokalna zajednica i drŞava mora postaviti uvjete. Zamislite da do emo u loveniju i maknemo s polica alomu, Fructal ili Gorenje i kaŞemo: na vaťe mjesto dolazi Kon ar ili o ko sokovi. amo to nema ťanse. • Kako Vi vidite recesiju s obzirom na to da vodite proizvodnu firmu? — ecesija je ekonomski pojam, on je de iniran i oko njega nemamo ťto raspravljati. Makroekonomisti znaju ťto to zna i. ko jesmo, jesmo, ako nismo, nismo, po makroekonomskim pokazateljima. ruga je stvar psiholoťka recesija, kako je kolektivitet i pojedinci osje aju. u po inju odre ene manipulacije. ko se osje amo loťije stvarno ili pod odre enim pritiscima, to je dimenzija o kojoj treba raspraviti. Bez obzira jesmo li objektivno u slabijoj poziciji ili nas je neťto na takvo raspoloŞenje pritisnulo.

Katastrofalna suťa, svinjska kuga i skupi energenti — dgovor na pitanje gdje smo objektivno u gospodarstvu, treba prije svega re i da poteťko e nisu po ele koncem godine, niti od onda kad se po elo govoriti o recesiji. oteťko e u proizvodnji, osobito u poljoprivredi, sto arstvu, traju izrazito od prije dvije godine kada je bila velika suťa. ada ve polako ulazimo u tre u godinu teťko a. epovi te velike prirodne katastrofe prvo su se o itovali u ratarstvu, pa zatim prenijeli na sto arstvo, jasno i druge segmente poljoprivre-

de, i onda uĹĄli i u mesnu industriju. akuum koji je nastao zbog suĹĄe, pove anje cijene elementarnih Ĺžitarica kao hrane za Ĺživotinje re lektirao se na cijenu koja se, na Ĺžalost, na trĹžiĹĄtu nije mogla posti i, budu i da se manjak robe kod nas supstituirao kroz uvoz po znatno niĹžoj cijeni. rĹžava je poduzela odre ene mjere, me utim, u tako siromaĹĄnoj ekonomiji kao ĹĄto je naĹĄa nemogu e je u potpunosti sanirati gospodarske ĹĄtete.

Me imurje je uz to pogodila klasi na svinjska kuga koja je tako er imala pogubne utjecaje na razvoj sto arstva. Nemam sluĹžbene podatke, ali se govori da je na podru jima pogo enim svinjskom kugom broj svinja prepolovljen. Zbog speci i nosti uzgojnog ciklusa posljedice se ne o ituju odmah nego tek kasnije, kao svojevrsni bumerang za sve sudionike u proizvodnom ciklusu. retproĹĄle godine imali smo enormno visoku cijenu Ĺžitarica, zbog globalno prisutne ilozo ije da su Ĺžitarice pogodne za biogorivo.

a ilozo ija je prakti no potaknula neka gospodarstva da se prebace na biljnu proizvodnju, pove ala se cijena Ĺžitarica, ĹĄto se re lektiralo na sto arsku proizvodnju mesa i mesnih prera evina. ve ovo govorim da bih pokazao da kriza u prehrambenoj industriji nije niĹĄta novo. Hrvatska je mala, nerazvijena zemlja bez jake industrije i bez razvijene tercijarne djelatnosti koja bi podupirala poljoprivredu kao ĹĄto je to u zapadnoj Europi, koje tamo podupiru poljoprivredu, a kod nas je obrnuto, poljoprivreda podupire druge djelatnosti. Kad gledamo koliko se pazi na turizam i koliko se u njega investira, te u razli ite druĹĄtvene djelatnosti u razmjeru s poljoprivredom, onda je ona ta koja daje, a ne ona koja prima.

Ulaskom u EU Hrvatska je u sve teĹžoj poziciji, jasno i zbog naslje a kao ĹĄto su male parcele, nepostojanja katastra proizvodnje i mnogih drugih stvari, pitanja obiteljske proizvodnje, velikih sustava. NaĹĄa startna pozicija je loĹĄa i moĹže biti bilo kakva politi ka ili ekonomska elita, iz tako niske startne pozicije teĹĄko je objektivno do i viĹĄe.

Ljudi esto Ĺžele puno i to je legitimno, ali je pitanje stvarnih mogu nosti. Jedno je ĹĄto Ĺželimo, a drugo je ĹĄto moĹžemo. I ako imamo jedan intelektualni sloj ljudi koji je spreman ĹĄirokom sloju ljudi objasniti gdje jesmo, da ne emo Ĺživjeti u anta Barbari ili virtualnom svijetu, nego tu gdje jesmo.

Znamo da na dva hektara ne moĹžemo proizvoditi kao merikanci na 200 hektara ili u Europi na 70 hektara, to su zakoni izike i matematike.

eĹĄko je o ekivati da e naĹĄ seljak Ĺživjeti na toj razini kao u tim zemljama. ecesija utje e na pogorĹĄanje odre enih inancijskih i drugih aktivnosti, ona je kapa na sve.

Gospodarstvo posebno poga a porast cijena za sve energente. roĹĄle je godine skakala cijena nafte, ĹĄto je bio iznimno velik troĹĄak za nas jer u voznom parku imamo 70 vozila.

U drugoj polovici godine porasla je

struja za zna ajan postotak nego u ku anstvima. oviĹĄena je cijena vode, plina itd. Kada to stavimo na naĹĄe dosta visoke potrebe, a nemamo alternativnih mogu nosti, jasno je koliko nas optere uju ti troĹĄkovi. azumijemo da treba imati suosje anje za odre ene slojeve ljudi, me utim, gospodarstvo zbog pove anja ulaznih troĹĄkova pove ava cijene svojih proizvoda ako moĹže pa se to opet odraĹžava na standard gra ana, a gospodarstvo je zamaskiralo svoj problem. druge strane, tu su ti razni nameti, svojedobno su na HU -u nabrojili preko 200 raznih nameta, para iskalnih nameta. Mi jesmo druĹĄtvo solidarnosti, ali pitanje je ĹĄto pod tim smatramo. No doista ne znam kakve veze ima me imursko gospodarstvo s razvojem liĹĄajeva na isu. ko toga netko drugi treba brinuti, kao ĹĄto mi moramo brinuti za isto u Mure i rave. Ne mogu se na nekoga samo natrpavati razli iti nameti, jer e se aĹĄa u jednom trenutku preliti. Nameti se konstantno neprimjetno pove avaju, pribroji li se tom pove anje cijena energenata, zatim uvo enje novih standarda u proizvodnji, na koncu ispada da cijena gotovog proizvoda to viĹĄe ne moĹže pokriti.

Samozatajnost i skromnost puno potrebniji Hrvatskoj • Koji su me imurski najve i nedostaci, a koje prednosti? — o je, rekao bih, u neku ruku paradoks, ono ťto je dobro u na elu je i loťe i obrnuto. a je naťa samozatajnost, neeksponiranost loťa u nekim stvarima, ali je i dobra. o zna i da smo organski posve eni poslu i da smatramo da treba izra-

diti ono ĹĄto je bitno u proizvodnji, a to je proizvod. akako, treba i ruho, marketing. No zbog optere enosti gospodarstva, u Me imurju gdje se vrlo korektno radi, u sustavima koji su meni bliski privatizacija je vrlo korektno provedena, uvijek je uzmanjkalo za to zavrĹĄno cifranje, ĹĄlag na torti. aj dio nam ukupno manjka u cjelokupnom gospodarstvu. No, hvala Bogu, postoje neki novi ‘mladi lavovi’ koji to imaju dobro posloĹženo. akle, ako nam to manjka, to je naĹĄ nedostatak. o pitanju lobiranja za naĹĄe gospodarstvo u Zagrebu ili negdje drugdje, osobno smatram da je premalo naĹĄih ljudi na vaĹžnim pozicijama u druĹĄtvenom Ĺživotu i gospodarskim asocijacijama, ali za to postoje razlozi. ostoji niz barijera za naĹĄe ljude i mislim da e se to izmijeniti. li termin lobiranje, mislim da je to eufemizam za izbjegavanje regularnog funkcioniranja.

Me imurskom su gospodarstvu potrebni samo normalni korektni trĹžiĹĄni uvjeti poslovanja. ko imamo uvjete bez preferiranja, korupcije, me imursko bi gospodarstvo bilo daleko ja e pozicionirano u Hrvatskoj. Mi volimo raditi u istim i jasnim uvjetima. Budu i da u drĹžavi ti uvjeti nisu takvi u svim segmentima, onda je me imurskom gospodarstvu to teĹže. Zbog toga je nama tim viĹĄe stalo da imamo pravno ure enu drĹžavu da bi lakĹĄe gospodarili. itanje je ho emo li to doĹživjeti uz sve ovo nepoĹĄtivanje. a samozatajnost i skromnost naĹĄih poslovnih ljudi i neeksponiranje moĹže biti i manjak, ali je odraz mentaliteta koji bi bio puno potrebniji u Hrvatskoj. Gospodarstvenici trebaju biti gospodarstvenici, a estradnjaci estradnjaci. vatko treba raditi svoj dio posla.

• Koje su to barijere koje sprje avaju naťe ljude u ja em prodoru na neke viťe pozicije u druťtvu gdje se donose odluke? — Jedna od barijera je jezi na barijera. Nama je standardni jezik, kad u imo materinji jezik, strani jezik. I to ne moŞemo potisnuti, a verbaliziranje je vaŞni na in komunikacije. ruga barijera je da je Me imurje iz povijesnih i geopoliti kih razloga bilo tu i tamo i to se utisne u vertikalni duh ljudi. Me imurci moŞda nisu poput hrasta, ali su poput trske, vjetar ih povija, ali ih ne slomi.

Neke hrastove upa, a Me imurci su straĹĄno Ĺžilavi. Kao pripadnici hrvatskog naroda izdrĹžljivi su, nau ili su da se vrlo teĹĄko s mo nima boriti na njihov na in, ali su perfektno opstali.

ako da se i dalje ne igraju hrastova nego ostaju trske koja uspjeĹĄno raste i zeleni.

UdruŞivanje malih stabilnih, a ne nestabilnih • Ta usporedba s trskom je vrlo zanimljiva, jer u Me imurju postoji sklonost k malomu i sitnomu, dakle, onomu ťto ja mogu kontrolirati, ali bi ponekad trebali ve e sustave koji bi bili regionalni igra i po kojima bi bili prepoznatljivi? — U Me imurju su postajali neki sustavi, koji su zna ili neťto i za Hrvatsku i bivťu drŞavu. ni su se zbog objektivnih okolnosti, na Şalost ili na sre u, razruťili. Gradnja novih sustava nije brzi put. U Me imurju se stvaraju novi poslovni sustavi, oni joť nisu tako zamjetni. ovezivanje i klasteriranje predstoji, pojavilo se u trgovini, predstoji i u proizvodnji.

u sam optimist. uno je vaĹžnije da su subjekti stabilni. Ne moĹže puno

malih nestabilnih subjekata stvoriti stabilni, nego puno malih stabilnih subjekata stvoriti veliki stabilni subjekt. Me imurje je 2,3 posto Hrvatske po stanovniťtvu, po povrťini joť i manje, pa ne moŞe igrati nekakvu megalomanťtinu. • No Koprivnica ima svoju Podravsku, VaraŞdin Vindiju, koje su prepoznatljive u Hrvatskoj i ťire, a i mi imamo niz manjih stabilnih sustava, imamo tradiciju, poljoprivredu, sli ni mentalitet, zaťto ne i jednog takvog igra a? — Ja to ne znam. Mi smo sluťali frazem joť iz bivťe drŞave o zna aju malog i srednjeg poduzetniťtva i da je to u Me imurju pilot projekt, da je to ogledni primjerak, da je to dapa e poŞeljno. Ja kaŞem da nisu nuŞni veliki sustavi. I u svijetu postoji i Luxemburg i Francuska, a postoji i Kina i . o meni je klju no to da ono ťto funkcionira funkcionira dobro, a mi u Me imurju imamo dobre gospodarstvenike. ok se pojavi potreba ili interes za povezivanje, u krajnjoj nuŞdi ili bude li te pameti, to e se desiti. Neke druge grane, na Şalost, nisu imale sretan slijed okolnosti pa ih je preko no i neťto povozilo, im su se smanjile mogu nosti gradnje iz razli itih okolnosti. Neke stvari je generalno uzevťi teťko umjetno odrŞati. • Nakon dugo vremena na Gospodarskom vije u ulo se zalaganje Gospodarske komore za o uvanje proizvodnje pod svaku cijenu, barem na deklarativnoj razini, te da bi se trebalo sprije iti prekomjerni uvoz svega i sva ega zahtijevanjem standarda pri uvozu kao za naťe izvoznike kada ulaze na druga trŞiťta? — Ne treba se niťta stavljati na pijedestal. im se napravio ra-

POGLED ODOZDO

Povratak srednje klase Zadnjih dvadesetak godina pred naĹĄim o ima raspadala se srednja klasa kako kod nas, tako i u svjetskim razmjerima. Nestajanje srednje klase doga alo se zbog potrage kapitala za sve ve om zaradom, ruku pod ruku s traĹženjem sve jeftinije radne snage i seljenjem proizvodnih kapaciteta s bogatog sjevera na siromaĹĄniji jug i zapada na istok. ezerve jeftine radne snage joĹĄ uvijek nisu potroĹĄene, one su i dalje pregoleme. roblem nije nastao u nedostatku jeftine radne snage, ve u potroĹĄnji onoga ĹĄto jeftina radna snaga moĹže proizvesti. rvi put mi je taj problem postao o igledan prije desetak godina, kad mi se jedan vlasnik trgovine poĹžalio na odlazak naĹĄih potroĹĄa a u kupovinu u tadaĹĄnju Ma arsku, tada raj za jeftinu kupovinu. Me imurske pla e tamo su vrijedile puno viĹĄe. om gospodinu tada sam rekla: Zamislite pla u svog radnika i zapitajte se koliko on za tu pla u koju mu i ispla ujete moĹže kupiti

u aĹĄem du anu, a koliko u ma arskom! Nisam traĹžila da mi gospodin izrijekom odgovori, jer odgovor i nije bio potreban. Na kraju je i gospodin izgubio bitku s jeftinom konkurencijom s one strane granice. oma oj proizvodnji spuĹĄtena je rampa, a visoko podignuta uvozu svega i sva ega. ZapuĹĄten je razvoj, a izgradnja novih subjekata iĹĄla je na ra un neisplate ili minimalnih pla a radnika. a bi uvozna roba naĹĄla put do kupaca, a drĹžava mogla napuniti prora un, unato padu proizvodnje i zaposlenosti, potroĹĄnja je poticana enormnim zaduĹživanjem joĹĄ zaposlenih gra ana. rednji sloj na Ĺživotu je odrĹžavan bankomatima koje su banke punile odobravanjem minusa, revolving namjenskih i nenamjenskih kredita. vima je odre eno vrijeme sve ĹĄtimalo, a onda puklo. Ĺ irokom sloju siromaĹĄnih pridruĹžio se joĹĄ jedan ĹĄiroki sloj prezaduĹženih. bogatih je tako malo da ne mogu sami potroĹĄiti svu tu robu

ĹĄiroke potroĹĄnje koja sada stoji na lagerima. Njima ne trebaju dvosobni stanovi, kad stanuju u vilama, niti male ĹĄkode i renaulti skrojeni za niĹžu srednju klasu. Ne trebaju im ni ni sve te kobasice, hrenovke, margarini i napolitanke koje ekaju svoje kupce na policama. druge strane, mase kojima je sve to namijenjeno sada silom ne mogu u du ane, salone automobila, poslovnice banaka jer su u kreditima do grla. iska se naĹĄa prezaduĹžena srednja klasa po dvije - tri generacije pod istim krovom.

eka rjeĹĄenje o tehnoloĹĄkom viĹĄku, nada da e s naknadom na Zavodu mo i barem pokriti ratu kredita.

Nije svejedno ni bankama ĹĄto e morati plijeniti kod prezaduĹženih gra ana i njihovih jamaca. Nema Ĺžive love, samo hrpa stvari koje, ako i zaplijene, ne e imati tko kupiti. Ĺ to e banke s oduzetim stanovima i namjeĹĄtajem od iverice i malim autima? Gdje pronalaziti nove kupce? trepiti nad novom naplatom, ako

PiĹĄe: BoĹžena Malekoci-Oleti mu klijent ostane bez posla. Za velike stanove nema potraĹžnje, a za male nema plateĹžno sposobnih kupaca. tpuĹĄtanjem radnika bit e ih joĹĄ i manje. LoĹĄe za investitore, banke, ali i za ĹĄoping centre i frizere, kozmeti ke salone. vi oni Ĺžive od srednjeg sloja. d sirotinje Ĺžive samo pekari i mljekari, ali i oni slabo, jer sirotinja se hrani najjeftinijim mlijekom i kruh, a od toga nema neke zarade. Kao ni razvoja bez srednjeg sloja.

G AR V

3. oĹžujak 2009.

5 EKONOMSKI BREVIJAR

Zna aj graditeljstva

oj ulici, oj polici skorak odnosa energenata prema gra anstvu i gospodarstvu, to je bio loĹĄ signal poduzetniĹĄtvu. MoĹže bilo tko ĹĄtogod govoriti, samo konkretne mjere neĹĄto zna e. ko vanjski investitori dolaze u Hrvatsku, pa i Me imurje, i ako su oslobo eni ne ega ili im se pogoduje, a doma ima koji su vitalni nemaju te pogodnosti, sve je samo deklarativno. Da se barem desi izjedna avanje doma ih sa stranim investitorima.

Druga pri a je oko prekomjernog uvoza. Da napraviĹĄ trgova ki centar, jednako je lako i va enja zuba, a za proizvodni pogon treba ti peterostruko viĹĄe vremena i administrativnih komplikacija. Ljudi se zavaravaju da su nam za to krivi neki u Zagrebu. Ne, svi mi tu, ĹĄto mi kao lokalna samouprava ho emo ili ne emo. Svjesni smo da je Hrvatska napunjena trgova kim centrima, neproizvodnim irmama. Tko je tome kriv ili suodgovoran? Onaj tko je prodao zemljiĹĄte i dao dozvole. Doma e irme nisu u jednakopravnom poloĹžaju s vanjskima ni u pogledu oporezivanja, ni davanja ni investiranja i to je loĹĄa poruka.

Unato nekim zlim glasinama, ajda je tvrtka koja koristi apsolutno doma e sirovine. I dalje inanciramo i naĹĄe kooperacije i druge uzgoje, premda bi logika govorila da se okrenemo uvozu. To no je da smo zbog nelikvidnosti morali preuzimati i neku robu u kompenzaciji, ali vrlo korektnu robu. li tu je i pitanje potroĹĄa a i njegova izbora. ko ne kupi svoje ili svojeg susjeda, mora znati da sebi ĹĄteti. NaĹĄe okruĹženje, naĹĄi susjedi, Slovenci imaju to ugra eno u glavi, a mi nemamo. Preduga je to pri a zaĹĄto je to tako, ali je tako. Nemamo

samopoĹĄtovanje prema svojemu, jer mislimo da je tu e bolje i na taj na in lije imo naĹĄe razli ite komplekse. ko gledamo ajdu, o njoj je ovisno me imursko ratarstvo, velike koli ine Ĺžitarica koriste se za prehranu stoke koja zavrĹĄava u ajdinoj preradi. Shva am da krajnje teĹĄki socijalni slu ajevi gledaju gdje je jeftinije, ali moramo znati da svaka roba ima svoju cijenu i svoju vrijednost. Hrvatski su proizvodi dosta povoljni i kvalitetni, druga stvar je pitanje tog zavrĹĄnog ‘peglaraja’ i ĹĄto kupci vole ‘cifrasto’. ko je u pitanju vrhunska kakvo a, ne moraĹĄ kupiti kilogram, ako ti je preskupo, kupi manje.

Pamet kasnila petnaest godina • Ponovno postoji razmiťljanje da bi trebali osnovati svoje banke, makar i male, jer smo sve banke prepustili strancima, da se ne bi dogodilo da majke povuku kapital od k eri? — Mislim da je ovo pitanja sa zakaťnjenjem od petnaest godina.

Stvorili su se novi odnosi i mi ne moĹžemo re i da su naĹĄi bankarski partneri nekorektni i da ne prate teĹĄko e u gospodarstvu. Oni imaju svoje vlasnike koji diktiraju odre ene uvjete. Tko bi trebao stvoriti novu banku, drĹžava, gospodarski subjekti, asocijacija? Nitko to ne spre ava. To je mogu a misija. Kad je neĹĄto nepovratno izgubljeno u obliku u kojem je bilo, ima novih mogu nosti, ali kao i kod trgovine i proizvodnje da barem ti doma i imaju uvjete kao strani.

Mi se nalazimo u procesu raznih integracija i bojim se da sad ima zakaĹĄnjelog paljenja ili zakaĹĄnjele pameti, ali imali su neki drugi pamet u pravo vrijeme kada su znali u emu

Mr. Vladimir Mesari , direktor Vajde je stvar, da tko ima lisnicu gospodari situacijom. Danas je s vremenske distancije pametovati o tome loĹĄe.

Svi danaĹĄnji gospodarski i druĹĄtveni akteri bili su i u ono vrijeme aktivni. ko danas postoji taj interes, postoji infrastruktura da se to napravi. Jasno, netko za to mora imati interes i biti pokreta . Ima li toga, nisam baĹĄ uvjeren.

Kupujmo hrvatsko na ulici — Malo bih se joť vratio na odnos strano - doma e. Kad je svojevremeno krenula akcija Kupujmo hrvatsko od strane HGK-a, glasno i jasno smo to podupirali i kao ajda i ja osobno. Me utim, dok smo mi prodavali na ťtandovima po praťnjavim trgovima i ulicama, u trgova ke centre ulazila je vanjska roba.

Mi smo kao na proĹĄtenju prodavali na ĹĄtandovima, a u lijepe elegantne prostore ulazili su drugi. Oni su dobili infrastrukturu, priklju ke, a mi smo morali pla ati police i punjenje.

Umjesto da su naĹĄe gospodarske asocijacije uvjetovale dolazak

KOMUNIKATOR

Stanite u cipele kupca Poznajete li onaj osje aj kad vidite neku stvar i poĹželite je posjedova odmah odlu ite djelovati i kupiti je. Ĺ to vas vodi k tome da dobijete taj osje aj? Da li je to neki unutarnji glas “Moram to imatiâ€? ili “Ovo mi je potrebno, kupujem toâ€? ili osje aj kojim se mo virate na kupnju.

Na in na koji ete pove a svoju prodaju je vrlo jednostavan. Samo je stvar treninga da li ete ga uspje nau i i ustraja u u enju istog.

Kad pri am o prodaji pri am o svima nama jer nije vaĹžno da li prodajemo konkretan proizvod ili svoje usluge. Ako npr. dobijemo posao na natje aju za odre eno radno mjesto, to ne zna i niĹĄta drugo ve uspjeĹĄno zaklju ena prodaja, nije li?

Svi mi znamo ili smo uli negdje da je najbolji na in da ostvarimo prodaju “stavi se u cipele kupcaâ€?. Ĺ to to konkretno zna i? To zna i ponaĹĄa se kao kupac, razmiĹĄlja kao kupac tj. postavi sebi pitanje “Da li bih ja kupio

ovaj proizvod da sam ja kupac i pod kojim uvje ma�.

Koliko puta ste se sami naĹĄli u ulozi kupca i prodava vam je pri ao o proizvodu iz “svojih cipelaâ€? i niste ostvarili kupnju, tj. on nije ostvario prodaju. Problem je u tome ĹĄto poprili an broj “prodava aâ€? ima uvjerenje da imaju proizvod koji bi se trebao sam prodava , no naĹžalost sta s ka nije u skladu s m uvjerenjem. Za sve koji misle da se odre eni proizvod sam prodaje postavljam pitanje: Znate li da se ak 83 posto prodaje ostvaruje zbog pristupa prodava a tj. naĹĄeg osje aja i uvjerenja da je taj prodava osoba kojoj se moĹže vjerova . Takav prodava je profesionalni prodava tj. onaj koji u kupcima budi pozi vnu emociju prvenstveno prema sebi, a tek nakon toga asocira tu emociju s odre enim proizvodom koji prodaje.

Najve i problem leĹži u “neposluhuâ€? i na konkretne zahtjeve kupaca.

Ispri a u jedan primjer. Prije godinu

dana odlu io sam kupi osobni automobil i nisam de nirao koju marku i koju klasu u kupi . Stoga sam odlu io obi i sve ve e auto-centre u potrazi za automobilom koji e najbolje odgovara mojim prohtjevima. Ujedno u m obilascima auto salona sam gledao mogu nost za u enje i prou avanje svojih konkretnih strategija koje se koje se koriste u namjeri mo viranja mene, kupca na kupnju odre enog automobila. Nakon ĹĄto sam obiĹĄao 5 auto salona stvorio sam generalni zaklju ak da su svi prodava i proĹĄli jednu ili nekoliko seminara na kojima su nau ili jednu strategiju prezen ranja i prodaje svojih proizvoda koja se bez obzira na osobnost klijenta nepromijenjeno provodi. Drugim rije ima, nisam uo io individualni pristup klijentu i ono ĹĄto sam spomenuo prije “zakorak u cipele kupcaâ€?.

Kod svih prodava a primijetio sam fokusiranost na detalje i ve ini nas bespotrebnih informacija koje ne

tih centara ne samo time da naĹĄi proizvodi budu na policama naĹĄih du ana, nego i u trgovinama odakle ti centri dolaze. Da se to postavilo kao uvjet, to bi bila pamet. Tako rade sve druge zemlje i uvjetuju da na policama stranih lanaca moraju biti zastupljeni svi hrvatski proizvodi, ali i u njihovim mati nim zemljama na policama njihovih du ana. To je uvjet da se ovdje dobije placerina.

Me utim, naĹĄa se lokalna samouprava jagmila da im prije dovedu kojekakve cifraste kutije na naĹĄa polja i sada kupujemo tu u robu. U araĹždinu postoji jedna trgova ka ku a tehni ke robe u kojoj eĹĄ teĹže kupiti naĹĄ proizvod nego u Ĺ ri Lanki. li to je pojam pametnoga razvoja. Ja mislim da je Me imurje pametnije postupalo ĹĄto se ti e ulaganja, od araĹždina. DoduĹĄe, nismo radili Bog zna ĹĄto, dok su oni navukli ulaganja u slobodne zone. Ostat e im zamazana voda, otpuĹĄteni ljudi u araĹždinu i okolici. ‘Spuntali’ su ljude iz arteksa i drugih irmi, a sada e se pokupiti jer im je jeftinije raditi u Moldaviji ili Ukrajini. (BoĹžena Malekoci - Oleti )

okupiraju naĹĄu paĹžnju. Kada bih npr. rekao “Zanima me onaj automobilâ€? i prstom pokazao na njega, krenuo bi maratonski razgovor tj. informiranje o karakteris kama tog modela dok je mene zanimalo kakav je osje aj sjedi u njemu, kako izgledam u njemu i tome sli ne informacije. Ne bi li to pravi prodava trebao odmah primijetiti?

ZaĹĄto prodava ne uo ava takve signale koji su toliko o i ? Zato jer je nau en na odre enu strukturu, no da li ta strukturu zna i “sta u cipele kupca?â€? ili odra ivanje posla?

Nije li bit prodaje mo vira kupca da kupi viĹĄe od onoga ĹĄto mu je bila namjera? Mislite li da je to mogu e ostvariti nau enom strukturom, bez razmiĹĄljanja na njegov na in? Postavimo si samo pitanje koliko potencijalnih kupaca dolazi u prostorije naĹĄe tvrtke i koliki postotak njih odlu i kupi proizvod te koji postotak njih odlu i kupi neki dodatak? Moja pretpostavka je; ako vas potencijalni kupac kontak ra ili posje u prostorijama vaĹĄe tvrtke ili obrta, on je sigurno mo viran, a pitanje je kako usmjerava njegovu mo vaciju do one to ke gdje cijelim jelom, duhom i jezikom Ĺžudi za kupnjom proizvoda koji ste mu individualnim pristupom

Graditeljstvo je proizvodna djelatnost vezana uz planiranje, projektiranje, gradnju, rekonstrukciju i proĹĄirenje zgrada i objekata te proizvodnju gra evinskih proizvoda. U graditeljstvu su najviĹĄe zastupljene gra evinska i arhitektonska, pa zatim strojarska, elektrotehni ka, geodetska struka, itd. Gra evinarstvo je dio graditeljstva koji obuhva a visokogradnju (zgrade), niskogradnju (ceste i pruge) te gradnju cjevovoda i vodova za elektri nu energiju i telekomunikacije, a dijeli se na podru ja pripremnih radova, izgradnje objekata, instalacijskih radova i zavrĹĄnih gra evinskih radova te iznajmljivanje strojeva i opreme za izgradnju.

Graditeljstvo je stvaratelj Ĺživotnog i proizvodnog prostora, jer gradnja je preduvjet za svu ostalu proizvodnju, usluge, ali prvenstveno za Ĺživot ljudi. Na taj na in graditeljstvo je okosnica svakog, pa tako i regionalnog gospodarstva. Na nivou Hrvatske graditeljstvo sudjeluje sa 7%, u europskim okvirima ono ini 10%, a u Me imurju ak do 15% u stvaranju prihoda i zaposlenosti.

Stvaranjem vrijednosti i lan anim djelovanjem na druge djelatnosti i ĹĄkolstvo, graditeljstvo je uvijek pokreta razvoja, pove anja zaposlenosti i sigurnosti, a stvaranjem trajnih dobara pove ava privla nu snagu regije dok porezima i izdvajanjima doprinosi razvoju zajednice. Pove anje volumena i vrijednosti gradnje za 1 utje e na promjenu ukupne gospodarske proizvodnje od 2,3 ĹĄto je odli an i siguran multiplikator.

Osim toga, svaka zgrada poĹželjan je zalog za bilo kakav kredit, posebno u kriznim vremenima. Uvijek je sigurnije imati izvadak iz zemljiĹĄnih knjiga od izvatka ĹĄtedne knjiĹžice.

Graditeljska struka je, uz medicinsku jedan od najorganiziranijih sektora pa profesionalna udruĹženja sura uju sa fakultetima, a ISO standardi su ĹĄiroko prihva eni.

Glavno obiljeĹžje gra evinske industrije, za razliku od drugih industrija, je stati nost proizvoda i dinami nost proizvodnih snaga (radna snaga, uvjeti rada i sredstva za rad) ĹĄto naglaĹĄava potrebu projektnog pristupa.

Uvjeti rada relativno su teĹĄki, ali pla e su sigurnije i u novije vrijeme se pove avaju. Unato svemu tome, graditeljstvu nedostaje radne snage (zidara, betoniraca, armira a, kerami ara, tesara, krovopokriva a).

Dugoro ni trendovi u graditeljstvu ukazuju na potrebu ĹĄirenja u bliske djelatnosti (npr. upravljanje zgradama), potrebu za ve i udjelom automatizacije (npr. moduli), elektronsko poslovanje (gra evinski portali), usmjerenje na modernizaciju, renoviranje i energetsku u inkovitost.

Graditeljstvo uveliko ovisi o gospodarskim kretanjima i ciklusima (promjene kamata i poreza uvelike utje u na investicije i graditeljske aktivnosti), pa je stoga pospjeĹĄivanje graditeljskih aktivnosti nuĹžan preduvjet za sve ostale djelatnosti. To je klju za novi zamah.

Zlatko BoĹži , dipl.oec.

Me imurski inovatori na skupĹĄtini

SKUPĹ TINA Udruge inovatora Me imurja

INOVA bez gubitaka

PiĹĄe: SaĹĄa Tenodi, Licenced trainer of NLP www.komunikacija.net info@komunikacija.net

njegovim potrebama tako elegantno prezen rali.

BaĹĄ kao ĹĄto navodi autor knjige “Mala crvena knjiĹžica prodajeâ€?: “Ljudi ne vole da im se prodaje, no oboĹžavaju kupova â€?.Jedini na in da ostvarite iznadprosje ne prodajne rezultate je da stvorite atmosferu u kojoj e kupci uĹživati kupovati.

Stvaranje te atmosfere je zadatak koga drugoga doli samoga profesionalnog prodava a.

U akovcu je u nedjelju odrĹžana skupĹĄtina Udruge inovatora Me imurja ili kra e INOM -e. Predsjednik udruge Darko DoboĹĄi u svojem je izvjeĹĄ u naglasio da su me imurski inovatori proĹĄle godine organizirali uspjeĹĄan sajam INO u prostorima MES P-a u NedeliĹĄ u. Ono ĹĄto je vaĹžno jest to da je sajam zavrĹĄio bez gubitaka, jer su svi troĹĄkovi pokriveni uz pomo donacija Grada i Ĺžupanije te drugih donatora.

Plana rada udruge u ovoj godini sastoji se od odlazaka na razli ite izloĹžbe inovacija. Proslavit e se svjetski dan inovatora, sudjelovati na INO -i za mlade, neki e inovatori u Moskvu, drugi u London, tre i moĹžda u meriku, a sudjelovat e se i na izloĹžbama inovacija u gradu Kastvu, Osijeku, Zagrebu.

Uz to udruga e sura ivati s Hrvatskom gospodarskom komorom i Ministarstvom gospodarstva te Me imurskom Ĺžupanijom i Gradom

akovcom. Osnovni cilj je da barem nekoliko inovacija zaĹživi i na gospodarskom planu.

Na skupĹĄtini su predloĹženi i najbolji inovatori Me imurja za proĹĄlu godinu, odluka o tome biti e donesena za mjesec dana. Za sada najviĹĄe izgleda da postane inovator Me imurja ima Franjo GaĹĄparec, lan Udruge inovatora Me imurja.(jĹĄ)

6

3. ožujka 2009.

CRNA KRONIKA

Pijan izazvao dva sudara, pa pobjegao s mjesta nesre e O evid policije nakon požara i eksplozije

EKSPLOZIJA PLINA u romskom naselju kod Hlapiþine

Umjesto kavice dobio teške opekline Hlapi inom se u etvrtak 26. velja e oko 13,30 sati pronio strahovit prasak i detonacija. Ljudi su istr ali iz ku a, osluškuju i što se zbilo, no odgovor odmah nisu dobili. Uskoro su se oglasile vatrogasne sirene i tada se pro ulo da je došlo do eksplozije u romskom naselju kod Hlapi ine.

Na mjesto nesre e ubrzo su stigli vatrogasci, a s njima i potpisnik ovog teksta. Žene su vrištale, djeca plakala, a muževi se probijali do ku e iz koje je dopirao jauk te se širio miris paljevine i dima. Iz dimom ispunjene kuhinje muškarci su izvukli mladog ovjeka i polegli ga na kau kod susjedne ku e, a potom izbacili plinsku bocu, koja se usred visoke temperature po ela opasno zagrijavati. Boca je ba ena u potok, gdje su je vatrogasci DVD-a Mursko Središ e do kraja ohladili, pa je postala bezopasna. Gasitelji su dovršili gašenje

Teško ope eni Šoštari pred odlazak u bolnicu

vatre koja je izbila u ku i, a koju su mještani sami, prije dolaska vatrogasaca, stavili pod nadzor.

Uskoro je stigla i policija, a doznali smo da je teško stradao 25-godišnji Tomislav Šoštari iz Žiškovca. Vrlo brzo na mjesto doga aja stigla je i lije ni ka ekipa Hitne pomo i, koja je na mjestu zbrinula stradalog Šoštari a, utvrdila opekline I. i II. stupnja te ga prevezla na lije enje u Županijsku bolnicu akovec.

U ovoj nezgodi lakše su stradale dvije ženske osobe, vlasnica ku e Evica Oršuš i njena 11-godišnja k i, koje je k lije niku odvezao jedan od žitelja naselja. Prema kazivanju Evice Oršuš, ona i Tomislav željeli su popiti poslijepodnevnu kavicu, te su premjestili plinsku bocu s jednog trošila na drugo da je skuhaju. Vjerojatno Šoštari nije dobro stegnuo ventil, pa je plin izlazio iz boce koji je došao u doticaj s plamenom iz pe i na drva te se tako dogodila eksplozija. To je kasnije i potvrdio inspektor za zaštitu od požara PU me imurske.

U ku i je uslijed eksplozije zapaljen dio namještaja, popucala su stakla na prozorima, kao i bo no staklo na osobnom vozilu registarske oznake K 782-EH koje je bilo parkirano u neposrednoj blizini ku e. Ovim doga ajem nastala je materijalna šteta koja se procjenjuje na 2.500 kuna. (S.Mesari )

akovec - Na južnoj obilaznici grada akovca kod križanja ceste koja vodi prema Savskoj Vesi u subotu 28. velja e oko 20,15 sati dogodila se prometna nesre a.

Skrivio ju je 40-godišnjak iz Macinca koji je pod utjecajem alkohola (1,59 g/kg), u vrijeme dok mu je bila izre ena mjera zabrane upravljanja vozilom, neprilago enom brzinom upravljao automobilom registracijskih oznaka K 999-EM. Prednjim dijelom automobila naletio je na stražnji dio vozila ako-

AKCIJA “Autosjedalica i pojas uvijek i bez iznimke”

Pojas za odrasle, autosjedalica za djecu Autosjedalica i sigurnosni pojas uvijek i bez iznimke, slogan je akcije koju e PU me imurska proves u suradnji s Udrugom Roda u subotu 7. ožujka u vremenu od 9 do 12 sa . Policija e diljem Me imurja poja ano kontrolira koriste li voza i i njihovi suputnici sigurnosne pojaseve te prevoze li se djeca na adekvatan na in, u autosjedalicama. Cilj ove akcije je sprije i mogu e ozljede djece kao putnika u vozilu, obznanila je Alenka Hošnjak, voditeljica Pododsjeka za sigurnost cestovnog prometa PU me imurske.

Isti dan u istom vremenu ispred trgova kog centra Kaufland volonteri

ri lakše je ozlije en. Naknadno su lije ni ku pomo zatražile još dvije muške osobe koje su tako er lakše ozlije ene.

U jednom tjednu dva razbojništva, oba nerazriješena Mala Subo ca, akovec - Po etkom tjedna, u ponedjeljak 23. velja e, u Maloj Subo ci u ulici Brune Buši a zabilježen je novi slu aj razbojništva.

Razbojnik je nožem prije o prodava ici trgovine “Fontanela”, 26-godišnjakinji iz Držimurca, traže i od nje da mu otvori registar kasu i preda novac.

Kako se u kasi nalazilo tek nešto malo novca, razbojnik nije o šao bogatog plijena. Prema opisu prodava ice, po initelj je visine oko 180 cm, bio je obu en u crnu jaknu ili majicu, donji dio trenirke bio je tamnoplave boje, a na glavi je imao crnu vunenu kapu navu enu na o i. Oko lica i vrata imao je omotan šal crne boje, dok je na rukama imao medicinske rukavice.

Na kraju tjedna, u nedjelju 1. ožujka, dogodio se novi slu aj razbojništva, ovaj put u akovcu. Po inio ga je

mladi izme u 20. i 25. godine života, visok oko 175 centimetara s crnom vunenom kapom na glavi i šalom sive boje omotanim oko lica, odjeven u crnu jaknu po ijim je rukavima ispisan natpis bijele boje “Wheel”, i plave traperice. Doga aj se zbio u sportskoj kladionici “Germania sport” u ulici kralja Tomislava u akovcu oko 11,20 sa . Po initelj za kojim policija još uvijek traga ušao je u kladionicu, prišao pultu, te je prijete i s nožem u ruci od 27-godišnje djelatnice iz Murskog Središ a zatražio novac. Ona je iz ladice ispod pulta izvadila gotovinu i dala po initelju, nakon ega se on udaljio iz kladionice u nepoznatom pravcu. Iz Policijske uprave me imurske mole gra ane za pomo vezano uz prikupljanje korisnih informacija koje bi pomogle razriješi oba slu aja.

Ili dozvola ili prodaja ili kazna od 5 do 15 tisu a kuna Tanja Oreški, Krunoslav Gosari i Alenka Hošnjak najavili su dolaze u akciju

Romi su u krizi, a kriminal i nasilje na pomolu - Romi su sakupljaju i otpad zapravo pomagali državu ne traže i je novac.

Mi emo se žaliti nadležnom Ministarstvu i tražiti da se Romima pomogne oko pla anja ra una. Tražit emo barem da nam djelomice pomognu u tome. Na Županiji nemaju sluha za nas Rome, kazao je Balog, te drvljem i kamenjem napao Mladena Mezgu, pro elnika Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu politiku i nacionalne manjine. Željko Balog i Vid Oršuš, predstavnik mještana naselja Parag, upozorili su

iz Udruge Roda obavljat e besplatne preglede autosjedalica te pruža savjete o njihovu pravilnu korištenju. Tako er e, baš kao i policija u kontroli prometa, dijeli prigodne promidžbene materijale, letke, majice i drugo, sve u svrhu edukacije gra ana.

- Dijete nije dovoljno sigurno veže li se samo pojasom u automobilu jer je pojas namijenjen odraslima. Djeca do 12. godine života, odnosno dok ne narastu visoki 150 cen metara trebaju koris autosjedalicu namijenjenu njihovoj dobi i tjelesnoj konstrukciji, poru ila je Tanja Oreški, savjetnica za sjedalice iz Udruge Roda.

zgrade kbr. 28. Oko 22 sata u istoj ulici policija je zatekla i muškarca koji je skrivio sudare. Njegov 45-godišnji suvoza iz Nedeliš a u ovoj avantu-

GRA ANI koji posjeduju oružje koje su naslijedili kao uspomenu po novi oružani list

ROMSKIM OBITELJIMA zbog nepla enih ra una uskra eno korištenje vode

Romskim obiteljima u Kuršancu prošli je tjedan uskra eno korištenje vode iz vodovodne mreže.

Iskop ano je ukupno 25 obitelji koje nisu platile svoje ra une, a naviještena su i nova iskap anja u romskom naselju u Pribislavcu, objavio je Željko Balog, predsjednik Vije a romske nacionalne manjine.

Rome je, kaže on, dohvatila kriza, biznis s otpadom, skupljanjem sekundarnih sirovina propada, pa Romi nemaju ime pla ati ra une. A upravo je to bio glavni izvor novca kojima su namirivali troškove.

ve kih registracija kojim je ispred raskrižja bio zaustavljen 30-godišnjak iz Ivanovca. Pritom se nije zaustavio, ve je nastavio vožnju u smjeru Kalni ke ulice u akovcu, gdje je automobilom prešao na traku namijenjenu vozilima koja dolaze iz suprotnoga smjera. Tu je došlo do sudara s vozilom zagreba kih registracija kojim je upravljao 31-godišnjak iz Savske Vesi. I ovaj put 40-godišnjak iz Macinca napustio je mjesto nesre e. Vozilo kojim je upravljao policija je pronašla u akovcu u Ulici Vladimira Nazora, kod stambene

Vid Oršuš i Željko Balog govorili su o najnovijim problemima Roma da e zbog situacije koju opisuju još više porasti kriminal i nasilje kako u romskim naseljima, tako i izvan njih.

(D.Mihoci)

Tristo njak gra ana Me imurja koji posjeduju oružje za koje im je izdan oružani list za držanje oružja

kao uspomene dužni su do 1. rujna ove godine to oružje ili proda ili za njega ishodi oružani list za držanje ili držanje i nošenje oružja. Tre a opcija je onesposobi oružje te ga na taj na in zadrža . Žele li vlasnici oružja koje su naslijedili kao obiteljsku uspomenu mogu ga predati policiji u korist države, ali bez prava na nov anu naknadu. Ukoliko gra ani ne postupe kako nalaže Zakon o oružju, policija e bi dužna pro v njih podnije zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. U tom slu aju vlasnike oružja eka nov ana kazna u iznosu od 5 do 15 su a kuna i, dakako, oduzimanje oružja.

Mladen i Olgica Balog mole dobre ljude za pomo Parag - Mladen i Olgica Balog iz Paraga izgubili su 2-godišnju unuku Leonidu koja je smrtno stradala zbog trovanja uglji nim monoksidom. U kriti nom stanju, na rubu života i smrti, je i njihova k i Klementina, te zet Ivica. Oni su smješteni na lije enje u varaždinsku bolnicu. Kako su imali troškove vezane uz pogreb unuke i znaju da e im biti potrebna velika sredstva za lije enje i skrb o k eri i zetu, Mladen i Olgica mole dobre ljude da im financijski pomognu. Svoje donacije možete uplatiti na broj teku eg ra una 3227872263 koji Mladen Balog ima kod Me imurske banke.

(D.M.)

KROZ ME I URJE

3. oĹžujak 2009.

7

ETIRI U ENICE isklju ene iz Gospodarske ĹĄkole zbog planiranog divlja kog nasilja nad kolegicom

SVETI JURAJ NA BREGU

Mali monstrumi mlatili bez Ĺžaljenja

Tajnicu traĹžili preko Dubrova kog lista

Pred kraj proĹĄlog ĹĄkolskog polugodiĹĄta, deset dana prije BoĹži a, etiri u enice prvog razreda Gospodarske ĹĄkole u akovcu, bez osobitog povoda i razloga, divlja ki su, za vrijeme velikog odmora, a potom i malog, premlatile i iscipelarile svoju kolegicu iz razreda. na se nije branila. prvi mah nisu je branili ni kolege iz razreda, jer su bili preokupirani mobitelima kojima su snimali doga aj. To je nasilnice potaknulo na joĹĄ ĹžeĹĄ e batinanje. graĹža i zastraĹĄuje tvrdnja da su se dvjema djevojkama koje su prve nasrnule na kolegicu iz razreda pridruĹžile joĹĄ dvije i da su zajedni kim snagama joĹĄ snaĹžnije nasrnule na nju nakon ĹĄto je netko tko je snimao doga aj objavio da e snimka zavrĹĄiti na YouTubeu. Ĺžasava to ĹĄto ni jedan u enik nije imao ni poĹĄtenja ni hrabrosti zaustaviti nasilje i o doga aju izvijestiti bilo koga u ĹĄkoli. Cijeli je razred kolektivno preĹĄutio nasilje koje se zbilo i s tom spoznajom prebrodio itav jedan ĹĄkolski sat nakon kojeg se tijekom malog odmora nastavilo Ĺžestoko fizi ko zlostavljanje djevojke.

- naĹĄoj se ĹĄkoli dogodilo nasilje nad u enicom u najgorem obliku.

Bilo je to bestijalno zlostavljanje.

Povjerenstvo koje smo osnovali ispitalo je sve okolnosti, svjedoke i sudionike i zaklju ilo da je posrijedi najteĹži oblik zlostavljanja, pa sam ja kao ravnatelj izrekao mjeru isklju enja za etiri u enice prvog razreda. Mi u ovoj ĹĄkoli ne Ĺželimo tolerirati zakone ja ega jer njima je mjesto u dĹžungli, a ne u ĹĄkoli. vdje nema mjesta nasilju, ali ima mjesta za toleranciju i uvaĹžavanje razli itosti, emu pokuĹĄavamo podu iti naĹĄe u enike im do u u ovu ĹĄkolu. enicama kojima je izre ena mjera isklju enja zabranjeno je poha anje nastave, ali im je ostavljena mogu nost polaganja razrednog ispita. ĹĄli smo i iznad te zakonske mogu nosti te smo odlu ili omogu iti im da ispite polaĹžu po predmetima, kontinuirano, u jednom ĹĄirem vremenskom roku, ne u desetak dana na kraju godine kako je to pravilo. S opomenama pred isklju enje kaznili smo i one koji su snimali ovaj doga aj kojemu je, kako su se izjasnile u enice, bio povod cinkarenje vezano uz izostanke, objasnio je Vladimir Masten, ravnatelj Gospodarske ĹĄkole, koji o njemu u interesu maloljetnih

djevojaka nije Ĺželio podrobnije govoriti.

Kako doznajemo, razrednik razreda u kojemu se dogodilo, ini se, planirano nasilje prvi je doznao za doga aj i to od Ĺžrtve i jedne od nasilnica, koja je zapravo bila kolovo a, ĹĄto za u uje.

Nasilje s ulice i kafi a preselilo se u ĹĄkole Ĺ kolska pedagoginja razgovarala je s u enicama koje su bile nasilne, kao i s u enicom Ĺžrtvom.

Potonja je danas dobro, makar joj je bilo strahovito teĹĄko ĹĄto je zbog procedure koja prati mjeru isklju enja, a ti e se Ĺžalbenog roka, nakon doga aja, na po etku drugog ĹĄkolskog polugodiĹĄta, morala boraviti u razredu s djevojkama koje su je pretukle. a Ĺžrtvu je to bilo deset teĹĄkih i dugih dana, dok su nasilnice time dobile priliku pokazati tko je tu ĹĄto. Sre om, mjera isklju enja ubrzo je stupila na snagu, pa su djevojke udaljene iz ĹĄkole.

Kako doznajemo, ni jedna od njih nije pokazala Ĺžaljenje zbog toga ĹĄto su u inile. a svoj in naĹĄle su besmislene izlike.

Njihovi roditelji u prvi su mah ponaĹĄanje svojih k eri ocijenili kao neĹĄto neprihvatljivo i straĹĄno, da bi, dok su shvatili kakvu e kaznu zbog toga one snositi, krenuli traĹžiti opravdanja za njihovo nedjelo.

- oditelji ne Ĺžele djecu suo iti s posljedicama, odgajaju ih bez da djeca prihva aju odgovornost. Neki roditelji vezani uz ovaj neprihvatljiv doga aj ak su nam i prijetili, otkriva ravnatelj Masten, koji tvrdi da je nasilni ko ponaĹĄanje vrh sante leda koja po inje nastajati bezazlenim stvarima, kao ĹĄto su roditeljska opravdavanja izostanaka.

Iskustva ostalih srednjih ĹĄkola

Vladimir Masten, ravnatelj Gospodarske ĹĄkole: - Ne Ĺželimo tolerirati zakone ja ega jer njima je mjesto u dĹžungli, a ne u ĹĄkoli

vaj slu aj nasilni kog ponaĹĄanja me u u enicima srednjih ĹĄkola nije jedinstveni primjer u Me imurju, ali je svakako najdrasti niji za koji je doznala ĹĄkola, a sada i javnost. azgovaraju i s ravnateljima me imurskih srednjih ĹĄkola,

stekli smo dojam da je ponajviĹĄe primjera nedoli nog ponaĹĄanja i verbalnog nasilja, pa ak i fizi kog, a o izostancima da i ne govorimo, u Graditeljskoj ĹĄkoli u akovcu.

Prema rije ima ravnatelja ĹĄkole orana Pazmana, u toj ĹĄkoli godiĹĄnje imaju i do desetak isklju enja. - ĹĄkolama se doga aju strahovite stvari. enici su cijeli dan izloĹženi jedni drugima, traĹže na ina da se potvrde, pa onda dolazi i do verbalnih sukoba i do fizi kih nadmetanja. To je konstanta u naĹĄim ĹĄkolama. enici su svakakvi, mnogi bez skrupula. Nedostaje im ku nog odgoja. niĹĄtavaju ĹĄkolsku imovinu, alsificiraju isprave, ispravljaju ocjene u imenicima, ĹĄto su doga aji inkriminiranog karaktera. Nepoha anje nastave, varanje nastavnika i instruktora, slab interes za ĹĄkolu, sve su to razlozi zbog kojih u enicima izri emo mjeru isklju enja.

Najve i su problem u enici prvih i drugih razreda. gled i dignitet nastavnika pao je na najniĹžu mogu u granu. ĹĄkolama nemamo represivne instrumente kojima moĹžemo trenutno djelovati prema u enicima koji se nedoli no ponaĹĄaju. a sve postoji procedura.

A nasilje s ulice i kafi a preselilo se u ĹĄkole, kazuje ravnatelj Pazman, promiĹĄljaju i kako je situacija takva kakva je dijelom i zbog toga ĹĄto se pedagoĹĄki rad izgubio u nastavni koj praksi. konomskoj i trgova koj ĹĄkoli, gdje su djevojke u ve ini, u posljednjih deset godina isklju ene su dvije - tri u enice.

- Mi nemamo problema s nasiljem. ma sitnijih sva a me u u enicima, raznih arki naj eĹĄ e zbog ljubavnih problema. Nasilje je viĹĄe verbalno, svjedo imo tra evima, ogovaranjima. S onima koji stvaraju ili imaju probleme razgovaramo i djelujemo u samom za etku, tako da do sad nismo imali nekakvu eskalaciju nasilja. vi sukobi, primje ujemo, viĹĄe dolaze do izraĹžaja kod prodava a i hotelijera, otkriva ravnateljica DuĹĄanka Novak.

T Ĺ -u isklju enja gotovo i nema, jer tu krajnju mjeru nerado koriste, radije u enike koji previ-

ĹĄe izostaju s nastave ili imaju loĹĄe ocjene upu uju da se ispiĹĄu iz ĹĄkole i upiĹĄu neĹĄto ĹĄto e ih viĹĄe zanimati. sklju enja se primjenjuju u slu aju nedoli nog ponaĹĄanja.

Srednjoj ĹĄkoli Prelog u deset godina njena postojanja bilo je pet isklju enja. zostanci i fizi ko obra unavanje bili su razlozi zbog kojih su u ovoj ĹĄkoli izricali mjeru isklju enja. akove koj Gimnaziji u posljednjih 25 godina nisu imali ni jedan takav slu aj. azlog tome je ĹĄto se u ovoj ĹĄkoli velika paĹžnja posve uje odgojnom aspektu, puno se sura uje s roditeljima, te se problemi rjeĹĄavaju u za etku.

Sve me imurske ĹĄkole, iako imaju pedagoge, isti u kako to nije dovoljno i da bi svakako trebali imati i psihologe u svojim timovima. Time bi se, miĹĄljenja su, rijeĹĄili mnogi problemi. Danas ĹĄkole koje smatraju to potrebnim u enicima i roditeljima preporu uju da potraĹže pomo psihologa, ĹĄto mnogi i uvaĹžavaju i koriste.

Sve ozbiljnije posljedice Nasilje me u mladima postaje sve ozbiljnije i prijeti sve teŞim posljedicama, o emu svakodnevno doznajemo iz medija. zroke takvog ponaťanja treba traŞiti na relaciji dijete – obitelj - druťtvo, u toleranciji netrpeljivosti, mrŞnje i nasilja. tome ťto mlade zanemarujemo i ne primje ujemo tako dugo dok ne postanu ekstremi, sramota za druťtvo. Mladim nasilnicima naj eť e nije pruŞena kvalitetna roditeljska briga, skrb i ljubav, paŞnja za kojom toliko vape. MladeŞ sklona nasilju ne dolazi iz siromaťnih krugova. To je obi an stereotip, mladih nasilnika je i me u djecom za koju se tvrdi da su sve imala, da im niťta nije bilo uskra eno, niťta osim moŞda roditeljske paŞnje, vremena i ljubavi.

Dobri uvjeti Ĺživljenja naj eĹĄ e nisu dovoljni da bi dijete izraslo u osobu na koju bi ono samo i roditelji bili ponosni.

(D.Mihoci)

Nova a era ili tra nadvio se nad op inom Sveti uraj na Bregu. p ina je u Dubrova kom listu raspisala javni natje aj za poslove tajnice u -u op ine Sveti uraj na Bregu. ma onih koji smatraju da su u pitanju mu ke op inske na elnice Dragice Vugrinec. Najglasniji su njezini politi ki oponenti koji o ito pred izbore Ĺžele umanjiti njezine ĹĄanse za izbor op inske na elnice.

Na elnicu Vugrinec pitamo kako i zbog ega je natje aj objavljen u novinama koje su daleko od Me imurske Ĺžupanije, pa je tako i teĹĄko zamisliti da bi se netko iz Dubrovnika i okolice Ĺželio zaposliti u Svetom urju na Bregu.

- oĹĄ u 12. mjesecu proĹĄle godine u Dubrova kom listu objavljen je oglas o potrebi djelatnika za tajni ke poslove u p ini Sveti uraj na Bregu.

To je u injeno prema naputku iz DrŞavnog inspektorata, a sve u cilju da se izbjegnu nesporazumi koje bi moglo izazvati oglaťivanje u lokalnim novinama. Naime, nekadaťnju tajnicu Veru Grabar nismo mogli otpustiti jer je bila na bolovanju, pa isto tako nismo mogli novu tajnicu zaposliti na neodre eno vrijeme. Željela sam da sadaťnja tajnica zbog svega ťto je napravila u sre ivanju nereda iza Ve-

- Samo sam Ĺželjela najbolje Op ini, kaĹže Vugrinec

re Grabar ostane u sluĹžbi. sami znate da su dvije tajnice napustile posao upravo zbog stanja koje je Grabar ostavila.

Dakle, nisam u inila niĹĄta protuzakonito, a to je potvrdilo i Poglavarstvo, samo sam u inila ĹĄto mi je savjetovano i ĹĄto je pragmati no, pojaĹĄnjava slu aj op inska na elnica Dragica Vugrinec, pitaju i one koji iz toga prave problem zaĹĄto nisu pitali kako je zaposlena Vera Grabar koja je sa sobom donijela hrpetinu krim dosjea, a sada su glasni kada je u pitanju zaposlenje doma ih Ĺžena.

(S. Mesari )

Cilar i Bek razmijenili su oĹĄtre rije i

SPORTSKE UDRUGE Murskog SrediĹĄ a u o ekivanju donacija

Cilar razljutio Beka sredstvima za tenis Damir Cilar, lan Gradskog poglavarstva Mursko SrediĹĄ e, izradio je plan prema kojem e se sportskim udrugama s podru ja Grada dozna iti teku e donacije Grada. tome je raspravljalo Gradsko vije e, a ve na samom po etku, im je ugledao koliko je klub kojem je on na elu dobio, latko Bek razljutio se na Cilara.

- To je sramota! To je samo bacanje praĹĄine u o i kako bi mogao re i da si neĹĄto dao!

Sramota i samo sramota, ispalio je prema Cilaru latko Bek, govore i o 3.000 kuna, koliko je Cilar predvidio za Teniski klub kojemu je Bek predsjednik.

- Vi se nigdje ne natje ete, a uostalom dobili ste ve puno

za zemljiĹĄte i druge stvari, nije se dao Cilar. - kome da uzmem kako bih tebi dao, zapitao je Cilar srditog Beka.

Prepirka bi vjerojatno dugo trajala da se nije umijeĹĄao Dobrani , pojasnivĹĄi kako su ovo samo teku e donacije, a da se za kapitalne ima vremena razgovarati, pa i u rebalansu osigurati novac.

Sportskim udrugama, kojih je osamnaest,Grad e dodijeliti 168 tisu a kuna. NajviĹĄe NK udar (35.000 kn), zatim NK Plavi Peklenica, KK Mursko SrediĹĄ e (ranije Modeks), AK Mursko SrediĹĄ e i tako dalje sve do pet klubova koji e dobiti po tri tisu e kuna.

(S. Mesari )

K"OZ ME # $"&E

8 OP INA DONJA DUBRAVA

3. oĹžujka 2009.

IZMJENAMA PROSTORNOG PLANA Grad Prelog svoj razvoj usmjerava k turizmu

Studentska potpora Gra ani podrĹžali ukidanje ĹĄljun are, za Mateju Pongrac ali sumnji avi prema golf terenima U uredu na elnika op ine Donja Dubrava potpisan je ugovor o studentskoj potpori koju e dobiti Mateja Pongrac. na je studentica na Veterinarskom fakultetu Sveu iliĹĄta u agrebu. Temeljem

odluke p inskog vije a od 30. prosinca 2008. godine dodijeljena joj je studentska potpora koja iznosi pet tisu a kuna godiĹĄnje.

Na potpisivanju je bio i njezin tata Vladimir Pongrac. (A.FuĹĄ)

GRADSKO POGLAVARSTVO Mursko SrediĹĄ e

Na Hrastinku samo doma e sme e Sme e iz drugih jedinica lokalne samouprave ne e smjeti koncesionar ni pojedinci dovoziti na odlagaliĹĄte Hrastinka kod Murskog SrediĹĄ a. Ne odnosi se to na op ine DomaĹĄinec, VratiĹĄinec, Podturen i Sveti Martin na Muri, kojima je Gradsko vije e to dozvolilo i u kojima je Murs kom koncesionar kao i u Murskom SrediĹĄ u. vo su odluke Gradskog poglavarstva, koje je na svojoj sjednici u srijedu donijelo odre ene propise i cjenik za usluge.

- Tako se na Hrastinki od sada smije deponirati sav komunalni

otpad koji nastaje u doma instvu, neopasni tehnoloĹĄki otpad koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i usluĹžnim djelatnostima, glomazni otpad, autogume, staklo i selekcionirani otpad. lektroni ki se otpad na Hrastinki ne moĹže odlagati, kao ni ĹĄtednjaci, hladnjaci i ledenice.

Gradona elnik Josip Dobarni kaĹže kako Grad Ĺželi uvesti viĹĄe reda na odlagaliĹĄte, te najavljuje vo enje o evidnika kako bi se znalo tko, ĹĄto i koliko otpada dovozi na odlagaliĹĄte, koje se do kraja 2011. godine zatvoriti.

(S. Mesari )

SVETI MARTIN na Muri

Prelog mijenja prostorni plan, kao i plan ure enja dijela preloĹĄkog kvarta Jug. Tim povodom proĹĄli je tjedan odrĹžana javna rasprava na kojoj je gra anima i drugim zainteresiranima prezentirano na ĹĄto se odnose izmjene postoje ega prostornog plana.

Izmjenama prostornog plana DraĹĄkovec dobiva mogu nost proĹĄirenja stambenog dijela naselja za ak 50 posto, ĹĄto neki smatraju megalomanijom. Time je zapravo predvi ena mogu nost gradnje lje iliĹĄno - turisti kog centra, kao i popratnih mu sadrĹžaja poput apartmana u sklopu obiteljskih ku a. U DraĹĄkovcu je predvi ena i gradnja golf terena koji bi sezali sve do prostora sadaĹĄnje Tegrine ĹĄljun are, popularno zvane Cirkovljanske.

Farme preseljene na sjeverne granice grada Prostor nedaleko od Draťkovca i porovca, koji je prvotno bio planiran za gradnju farmi, ovim se izmjenama ukida, a mogu nost gradnje farmi koncentrira se uz sjeverne granice grada Preloga. Izmjenama se zapravo bitno smanjuje prostor koji je bio rezerviran za gradnju farmi. Tako e se sada farme, govori se o farmama kakve, primjerice, gradi Perutnina Ptuj – Pipo

akovec, mo i graditi,sjeverno od naselja Cirkovljan i ukovec. Tako bi se ta naselja u budu nosti, bude li iskazan interes investitora, mogla guĹĄiti u miomirisima pile eg, svinjskog ili kravljeg izmeta, ĹĄto e se osobito osje ati u vrijeme dok s ma arske strane zapuĹĄe sjeverac.

DuĹž Cirkovljana planirana trasa dalekovoda

KriŞni put na otvorenom PoboŞnost kriŞnog puta na otvorenom organizira Şupa Sveti Martin na Muri u nedjelju 8. oŞujka. Župnik vele asni Ivan Herceg poziva sve vjernike koji to mogu da se priklju e procesiji koja e pro i itavim podru jem njegove Şupe.

Jer poboĹžnost kriĹžnog puta stavlja vjernicima, ali i drugim ljudima, na srce razmiĹĄljanje o smislu Ĺžrtve, o smislu ljubavi i Ĺživota.

- Na koncu nas ta poboĹžnost Ĺželi podsjetiti da je i sam Bog imao svoj kriĹžni put, ali da je poslije tog puta doĹĄlo Uskrsnu e.

Dragi vjernici, svi ljudi dobre volje - Ĺželite li razmiĹĄljati o kriĹžnom putu, moliti, pjevati, druĹžiti se, Ĺželite li osluĹĄkivati svoj unutarnji glas, do ite na poboĹžnost kriĹžnog puta, poziva Ĺžupnik Herceg. DuĹžina puta je oko 22 kilometra, ĹĄto e se propjeĹĄa iti za 8 sati. (sm)

Raspored postaja: 9,30 sati: uvodna molitva u Ĺžupnoj crkvi; 1.

Postaja: Vrhovljan – kapelica 9.459.55; 2. Postaja: Žabnik – pil – 10.10 – 10.20; 3. Postaja: Marof -pil – 10.30 – 10.40; 4. Postaja: Hlapi ina – crkva Sv. Ane 11.00 - 11.10; 5. Postaja: Gradiť ak – pil 11.45 – 11.55; 6. Postaja: Kapelť ak – kapela Sv. Margarete 12.20 – 12.30 (pauza 30 minuta); 7. Postaja: Gornji Koncov ak – novi pil kod obitelji Stanka Srpaka (13.10 – 13.20); 8. Postaja: Grkaveť ak – kapelica Sv. Alojzija Gonzage 13.30 – 13.40; 9. Postaja: Jurov ak – kapelica na raskrť u 14.15 – 14.25 (pauza 30 minuta); 10. Postaja: estijanec – kapelica 15.50 – 16.00; 11. Postaja: Lapťina – pil 16.15 - 16.25; 12. Postaja: Jurovec – pil 16.40 – 16.50; 13.

Postaja: Brezovec – pil 17.15 - 17.25; 14. Postaja: Sveti Martin na Muri – Şupna crkva - misa u 18 sati

OBNOVA srediĹĄ anske trĹžnice

Drveni ĹĄtandovi

etiri poduzetnika dostavila su Upravnom odjelu za gospodarstvo, graditeljstvo, zaĹĄtitu okoliĹĄa, stambene i komunalne poslove Grada Mursko SrediĹĄ e ponude za izradu ĹĄtandova za potrebe gradske trĹžnice.

Dostavljeni iznosi za izra ene ĹĄtandove kre u se od 12.656 do 20.353 kune, a Gradsko poglavarstvo je u srijedu trebalo odabrati

najpovoljnijeg izvo a a radova.

Me utim, to se nije dogodilo. Gradona elnik Josip Dobrani ustvrdio je kako metalni ĹĄtandovi baĹĄ ne idu uz postoje e drvene ku ice na trĹžnici, te je predloĹžio da se obavi pozivni natje aj za izradu drvenih ĹĄtandova, ĹĄto je Poglavarstvo prihvatilo te zaduĹžilo pro elnika Igora DvanajĹĄ aka da to obavi.

(S. Mesari )

Na sjeveru Cirkovljana, nedaleko od naselja, predvi ena je trasa dijela budu e obilaznice grada Preloga, a cijelo bi mjesto uz drĹžavnu cestu D-20 uskoro moglo biti raskopano jer je baĹĄ tuda predvi ena jedna od dviju mogu ih trasa ukapanja 110 kw dalekovoda, zbog kojeg joĹĄ nije zapo ela investicija izgradnje toplica u DraĹĄkovcu. Upravo je ta opcija ukapanja dalekovoda kroz Cirkovljan prva opcija investitora, tvrtke Aqua aera tera, ĹĄto u Cirkovljan ana izaziva veliki revolt.

- Cirkovljan je imao najviĹĄe paĹĄnjaka. emlju su nam uzeli zbog vo njaka, zatim zbog Industrijske zone, pa zbog gradnje jezera, zbog ĹĄljun ara, a sada emo izgubiti djedovinu zbog golf igraliĹĄta i farmi.

Mi smo poljodjelsko mjesto. ime emo se baviti? ar emo morati odustati od poljoprivrede? To ne dolazi u obzir. Ĺ to bi rekli naĹĄi djedovi kad bi znali da pro erdavamo djedovinu, da emo ostati bez i ega, pitao je Josip Glavina iz Cirkovljana, upozoravaju i da kroz Cirkovljan prolaze svi mogu i vodovi, od plina, vode, a sada se planira, na dva metra dubine, postavljati i dalekovod, ĹĄto je, smatra on, teror usmjeren na Cirkovljan ane.

Prilikom izrade prostornog plana gledala se isklju ivo tehni ko - gospodarska dimenzija, ali se nije vodilo ra una o bioloĹĄkoj dimenziji, upozoreno je.

- duzimanje zelenih povrĹĄina i paĹĄnjaka je kao da ovjeku kidate komad po komad plu nih krila, a ve nam i sada nedostaje Ĺživotnog prostora, ve i sada imamo premalo zelenih povrĹĄina. sim toga, oduzima nam se i najplodnije tlo na podru ju grada, u tzv. RepiĹĄ u. bog ega? Planira se gradnja golf terena, za elitu, a nedostaje nam poljoprivrednih povrĹĄina. emu golf, pitao se Marijan Glavina iz Preloga.

Nitko nema pravo ograni avati razvoj Grada Josip Glavina: - UniĹĄtavate nam djedovinu

Izmjenama prostornog plana Ĺželi se zaustaviti ĹĄirenje, zapravo obustaviti eksploatacija ĹĄljunka na tzv. Cirkovljanskoj koja je pro-

Vesna Makovec (u prvom planu) u ime tvrtke “Urbiaâ€? prezentirala je predloĹžene izmjene prostornog plana

ĹĄirena do zabrinjavaju ih granica.

To e, me utim, biti izuzetno teĹĄko posti i, jer tvrtka Tegra d.d. ima pravo eksploatacije toga polja tako reko dovijeka. sim toga, ini se da u Ĺžupanijskom avodu za prostorno planiranje s visoka gledaju na ovu ideju.

Me utim, predloĹžene izmjene prostornog plana predvi aju ĹĄirenje ĹĄljun are tvrtke “ urobetonâ€? na osam novih hektara povrĹĄine. kupljeni na javnoj raspravi iskazivali su zadovoljstvo zbog prvog i protivljenje zbog drugog prijedloga.

- Nekada je u Betonu bilo kao u mravinjaku, sada svjedo imo samo kopanju sirovine. Ĺ to rade ĹĄleperi koji o ito i s Cirkovljanske i s Betonove ĹĄljun are odvoze sirovinu? Prodaja jeftine sirovine nije u naĹĄem interesu niti u interesu Grada, re eno je na skupu.

U Gradu Prelogu, koji je posljednjih godina doĹživio izuzetan uzlet i veliki razvoj, pa time i zna ajne promjene u prostoru, pet godina eka na izmjene prostornog plana Ĺžupanije kako bi mogao planirati svoj daljnji razvoj. NiĹĄta se, me utim, ne doga a, unato nastojanjima Grada, pa Prelog prijedlogom ukidanja eksploatacijskog polja Cirkovljanska prejudicira izmjenu prostornog plana Ĺžupanije.

- d 2001. godine, kada je donesen prostorni plan Ĺžupanije, do danas dogodilo se puno toga ĹĄto usmjerava razvoj Grada. Prostor-

ni plan Ĺžupanije ograni avaju i je faktor naĹĄem daljnjem razvoju. Nitko nema pravo ograni avati nas u tome, bio je odlu an gradona elnik Dragutin Glavina.

Izmjene prostornog plana Grada Preloga predvi aju izgradnju sjeverne obilaznice Grada koja bi povezala Industrijsku zonu s Gospodarskom zonom Sjever i izvela glavninu prometa iz grada u smjeru akovca.

Ĺ iri se Jug, sele se speedwayaĹĄi i zmajari U preloĹĄkom kvartu Jug tako er se planiraju zna ajne izmjene.

Taj dio Preloga ĹĄirit e se sve do Ĺžupanijske ceste koja ide uz kanal jezera H Dubrava, u smjeru porovca. Na tom prostoru ranije je bila planirana sportsko - rekreacijska zona u kojoj je bila planirana i gradnja speedway stadion. Tome su se, podsje amo, stanari preloĹĄkog Juga oĹĄtro protivili, ak su pisali i peticiju. vim izmjenama bit e potvr ena njihova nastojanja.

Mjesto za spedway stadion i letjeliĹĄte majarskog kluba Prelog, koje se sada nalazi unutar inundacije jezera, bit e preseljeni na novu lokaciju prema jugoistoku Preloga.

Gra ani Preloga mogu dobiti uvid u prijedlog izmjena prostornog plana svakodnevno u Gradskoj upravi, a svoja miĹĄljenja i prijedloge mogu podnijeti do 5. oĹžujka.

(D.Mihoci)

PETER VESENJAK, direktor poduze a Hosting d.o.o. i draĹĄkove ke tvrtke “Aqua Aera Teraâ€?, objavio:

Gradnja toplica zapo inje u drugoj polovici 2010. godine Javnoj raspravi prisutnom Peteru Vesenjaku, direktoru poduze a Hosting d.o.o. i draĹĄkove ke tvrtke “Aqua Aera Teraâ€?, koja planira graditi lje iliĹĄno - turisti ki kompleks u DraĹĄkovcu, upu eno je niz pitanja vezanih uz ovaj projekt. n je javno objavio da je zatvorena inancijska konstrukcija ovog projekta i da bi, bude li u prvoj polovici idu e godine isho ena gra evinska dozvola, gradnja lje iliĹĄno-turisti kog mogla krenuti ve u drugom dijelu 2010. godine, a u drugoj polovici 2012. toplice bi mogle krenuti s radom. ekuje da e u izgradnju lje iliĹĄno - turisti kog kompleksa, u prvoj fazi, biti uloĹženo oko 50 milijuna eura, a u kona -

nici investicija bi mogla premaĹĄiti iznos od 70 milijuna eura.

U prvoj fazi o ekuje da e zaposliti 270 ljudi i indirektno joĹĄ 130 do 150 osoba. Nadaju se ostvariti 220 tisu a no enja. a koncept lje iliĹĄno - turisti kog kompleksa u DraĹĄkovcu od izuzetne je vaĹžnosti ure enje golf terena, pa je Vesenjak spreman razgovarati i o eventualnom zakupu poljoprivrednih povrĹĄina.

- Golf teren, planiramo ga s 18 rupa, ne e imati ĹĄtetnog utjecaja na okolinu, obe ao je Vesenjak, dodaju i da e oni zaokruĹžiti doĹživljaj onima koji budu dolazili u lje iliĹĄno - turisti ki kompleks, naglaĹĄavaju i kako golf nije samo za elitu.

- Mi smo odlu ili ulagati ovdje jer

je ovaj kraj potencijalno zanimljiv turistima. UlaĹžemo zbog pro ita, ne zbog toga ĹĄto Ĺželimo initi uslugu stanovniĹĄtvu i to je ok, poru io je Vesenjak, dodaju i kako e i cijeli kraj, ne samo ulaga i, imati koristi od njihova projekta. Iako je kazao da je izmjeĹĄtanje dalekovoda i njegovo ukapanje uz trasu drĹžavne ceste kroz Cirkovljan bolje rjeĹĄenje od drugih, nekoliko dana kasnije obznanio je da je prona eno bolje rjeĹĄenje. Sporni dalekovod, koji je u mnogome ograni avaju i faktor, mogao bi biti ukopan na prostoru uz Ĺžupanijsku cestu koja iz Cirkovljana vodi prema Donjem Kraljevcu, pa uz vo njak Agrome imurja do trafostanice u Prelogu. (D.Mihoci)

Peter Vesenjak, direktor poduze a Hosting d.o.o. i draĹĄkove ke tvrtke “Aqua Aera Teraâ€?

KROZ ME I URJE

3. oĹžujka 2009.

9 VELIKA BRITANIJA smanjila narudĹžbe

DIREKTOR TVRTKE “EUROBETONâ€? iz Preloga Joso Ĺ˝ivkovi :

Odgovorno tvrdim da ne e biti otpuĹĄtanja radnika Prelogom se ovih dana pronijela vijest da tvrtka “ urobetonâ€? otpuĹĄta radnike zbog krize koja je nastala u gra evinarstvu. Govori se da e ta tvrtka, da bi pozitivno poslovala, otpustiti najmanje trideset radnika, iako nitko nije znao re i tko je donio tu vijest. bog pojaĹĄnjenja za javnost, treba re i da je danaĹĄnji urobeton bivĹĄa tvrtka “Betonâ€? iz Preloga, koja je osamdesetih i devedesetih godina stalno bila na ivici ili gomilala gubitke, uz mnoge prisilne uprave, od strane bivĹĄe op ine akovec. Tvrtka je sredinom devedesetih, nakon pretvorbe i privatizacije, prodana.

Ve inski vlasnik tvrtke postao je Grafi ki zavod Hrvatske sa 70 posto dionica, Ante ŽuŞul posjeduje 7,9 posto, Školska knjiga izdavaťtvo i trgovina 7,9 posto, mocompany d.o.o. 2,6 posto i Provo d.o.o. tako er 2,6 posto, dok su ostalo mali dioni ari.

Kako se zna da je Ante ŽuŞul vode i vlasnik Školske knjige, koja je pak vlasnik Grafi kog zavoda Hrvatske, a koji je on svojevremeno izvukao iz velikih gubitaka, pretpostavlja se da je Ante ŽuŞul jedan od ve inskih vlasnika urobetona. Manje je poznato da je Ante ŽuŞul prije nego se posvetio knjizi radio u gra evinarstvu i vodio gra evinsku tvrtku, a joť je manje poznato da je on sedamdesetih godina u vrijeme Hrvatskog prolje a kao pro esor hrvatskog jezika ostao bez posla zbog politi kih razloga, te se okrenuo gra evinarstvu da bi preŞivio. Danas je o ito da je ljubav prema gra evinarstvu ostala, iako je knjiga na neki na in postala vaŞnijom.

Direktor tvrtke “ urobetonâ€? oso Ĺ˝ivkovi , s kojim smo razgovarali, ve je duĹži niz godina na elu ove preloĹĄke tvrtke. a njega radnici kaĹžu da je pristojan i sposoban. Porijeklom je iz Biha a, vodio je svojevremeno najve u biha ku robnu ku u, on i brat bili su u HV -u, a osobni mu je hobi vrtlarstvo. d strane vlasnika zaduĹžen je za dobro vo enje tvrtke. ĹĄali kaĹže da bi ve jednom mogao postati Prilo anec i gra anin Preloga koliko godina ovdje Ĺživi, a ĹĄto mu neki joĹĄ uvijek osporavaju. • Kako se Eurobeton nosi s krizom i ho e li biti otpuĹĄtanja?

- d 1995. godine do danas urobeton nema gubitaka, ĹĄto zna i da smo svih ovih godina pozitivno poslovali. Manje je poznato, pa i u samom Prelogu, da smo u me uvremenu napravili tri tvornice. Tu mislim na tvorni-

cu vodonepropusnih cijevi s brtvama, tvornicu praĹĄkastih proizvoda za viĹĄe vrsta Ĺžbuke i ljepila, te da smo napravili halu i kupili stroj za betonsku galanteriju koji je najmoderniji u uropi. To govori da smo stalno ulagali. urobeton danas zapoĹĄljava 119 radnika. No, na Ĺžalost, imamo loĹĄu kvalifikacijsku i starosnu strukturu, zadnjih godina u mirovinu odlazi po sedam do osam radnika, a tako e i ove i idu ih godina. bog toga smo prisiljeni uzimati mla e radnike, za sada privremeno. dgovorno tvrdim da ne e biti otpuĹĄtanja, otpustili smo samo etiri radnika zbog pomanjkanja posla koji su bili na privremenom ugovoru po radu, a ako kriza pro e, njih emo najprije ponovno zaposliti.

Godina nije nikad loťije zapo ela. sije nju ove godine ostvarili smo prihode na razini svega jedne tre ine u odnosu na proťli sije anj, a u velja i ove godine ostvarili smo prihode od dvije tre ine u odnosu na proťlu velja u. nam da je bila i duŞa zima, no ovo su ipak drasti ni padovi, iako se svim silama trudimo u prodaji. Nadam se da e idu i mjeseci biti puno uspjeťniji. • Što ako ne ostvarite planove, ho e li onda biti rezova?

- Godiťnji prihod urobetona na razini je 33 milijuna kuna, ako to ostvarimo ove godine, bit e dobro. Želimo zadrŞati svoj dio gra evinskog kola a iako znamo da je sad kola manji i vjerujem da emo u tome uspjeti. mamo jako puno ugovora i podugovora, no za sada samo u ladicama. tpuťtanje radnika bit e nam doista zadnja mjera ako se kriza produbi, do koje mislim da ne e do i. No jedan e broj radnika u mirovinu, kao i svake godine. • Kakve su pla e u odnosu na hrvatski prosjek?

- Pla e naťih radnika iznad su me imurskog prosjeka, ali ispod hrvatskog prosjeka kad je rije o gra evinarstvu. Tu smo negdje u na sredini i o ekujem da e i dalje biti sli no. • Koje su vaťe poslovne prednosti, kakve nove proizvode danas nudite trŞiťtu?

- NajviĹĄe zaradimo izradom betonskih cijevi i vodonepropusnom brtvom za kanalizacije, a zatim s betonskom galanterijom, najviĹĄe u cestogradnji, a zatim i ure enjem okoliĹĄa za ve e i manje objekte.

Do sad smo iĹĄli na trĹžiĹĄte sa standardnim proizvodima koje traĹži samo trĹžiĹĄte. No ovih smo dana zaposlili jednog inĹženjera koji e raditi na razvoju novih proizvoda, tako da emo uskoro nuditi i nove proizvode betonske galanterije. Naime, imamo velike kapacitete koje

Direktor tvrtke “Eurobetonâ€? Joso Ĺ˝ivkovi : - Otpustili smo samo etiri sezonca, a njih emo i najprije primiti ako se otvore poslovi treba iskoristiti, problem je velika konkurencija na trĹžiĹĄtu.

Vi tlakovce ili rubnike ili cijevi ne moĹžete voziti u Dubrovnik i tamom ih postaviti, ne isplati se, put je predug i preskup. Proizvodi poput stupova za vinograde, podovi armi i drugo dio su naĹĄeg stalnog asortimana i tu nastojimo zadovoljiti potraĹžnju.

S druge strane, na podru ju Me imurja zbog kvalitetnog ĹĄljunka ima viĹĄe tvrtki koje se bave betonskom galanterijom. Moram re i i to da me imurski kamen nije najpogodniji za izradu as alta, ĹĄto je tako er manje poznato.

Dosta o ekujemo i od prodaje Ĺžbuke i ljepila. Postoji jedna karakteristika me imurskih Ĺžbuka i ljepila, za koju se manje zna. bog oĹĄtrine materijala, odnosno izvrsnog kamena, koji se sastoji od ak 65 posto kvarca i kvarcita, naĹĄa Ĺžbuka nije pogodna za strojno Ĺžbukanje jer izrazito ‘dere’ stroj, a idealna je za ru no Ĺžbukanje. zrazito je kvalitetna, i po tome se razlikuje od svih ostalih Ĺžbuka, a trajnost joj je znatno ve a nego drugim vrstama Ĺžbuka. • Imate li koncepciju razvoja, kako vidite Eurobeton za desetak godina?

- Tu bih mogao mnogo toga re i. mamo u svojim planovima gradnju joĹĄ jedne tvornice, no zbog konkurencije i poslovne tajne ne smijem za sada re i viĹĄe. Pravo je pitanje koju koncepciju razvoja odabrati. Naime, za gradnju tvornice treba sirovina. vih sam dana bio s vodstvom Grada Preloga kako bih razrijeĹĄio jedan velik problem za nas. NaĹĄa ĹĄljun ara povrĹĄine 17 hektara, na kojoj ve 30 godina kopamo ĹĄljunak,

POGLAVARSTVO Gornji Mihaljevec

ima vijek trajanja, a po akonu o rudarstvu mora se nakon 25 godina znati ĹĄto e biti dalje, kakvi su planovi. Mi procjenjujemo da imamo zalihe ĹĄljunka samo za deset godina, pa smo zatraĹžili od Grada Preloga nove iskope. anijim planovima bilo nam je odobreno va enje ĹĄljunka na novih 15 hektara povrĹĄine, ve smo kupili dio zemlje. No sad smo izmjenama i dopunama planova dobili mogu nost za iskope na samo ĹĄest hektara, ĹĄto je premalo.

Problem je u tome ťto se na ťest hektara ne moŞe iskopati dovoljno ťljunka da bi to bilo isplativo zbog toga ťto treba ra unati kosine i prostor za odlaganje, pa se na kraju do e do ra unice da se to gotovo ne isplati. bog toga se dvoumimo oko koncepcije razvoja. • Što planirate sa ťljun arom kad zavrťi eksploatacija?

- Prema vaĹže em zakonu, ne moĹže se napustiti ni jedan prostor dok se ne sanira. Sad smo pred izradom ekoloĹĄke studije koja e nas skupo stajati. a sada predvi ano daljnju eksploataciju, no kad ona zavrĹĄi, vjerujem da e umjesto ĹĄoder graba tu biti ure eno rekreacijsko podru je i razvijen ribolov, nekakav centar za ribarenje i sli no. No to su tek naznake planova za budu nost. urobeton godiĹĄnje izvadi 82.000 tona ĹĄljunka, najve im dijelom za svoje potrebe, ĹĄto zna i da smo jedan od manjih dobavlja a te sirovine u Me imurju, a ne, kako se obi no misli, da smo veliki dobavlja ĹĄljunka. ( . Ĺ imunko)

SVETA MARIJA

Nastavak pjeĹĄa ko biciklisti ke staze StiĹže novi stomatolog Poglavarstvo op ine Gornji Mihaljevec donijelo je odluku o nastavku izgradnje nerazvrstane ceste kod naselja Bogdanovec, uz izgradnju pjeĹĄa ko biciklisti ke staze. adovi su povjereni poduze u Tegra iz akovca, a planirana vrijednost iznosi 402 tisu e kuna + PDV. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja projekt e pomo i sa 158 tisu a kuna.

dlu ilo se Poglavarstvo i za ure enje dvorane u Domu kulture u Gornjem Mihaljevcu, a izvo a a e izabrati putem javnog nadmetanja. a ovu investiciju p ina je od Ministarstva kulture dobila 100 tisu a kuna. a izgradnju i rekonstrukciju niskonaponske elektri ne mreĹže u Gornjoj Dubravi Poglavarstvo je akove koj lektri izdalo potrebnu suglasnost. (S. Mesari )

d na elnice op ine Sveta Marija Marije Fran i saznajemo da e stomatoloĹĄka ambulanta ovih dana zapo eti s radom. Nakon odlaska u Donji Kraljevec dosadaĹĄnjeg stomatologa denka Perca a, Dom zdravlja proveo je

postupak javnog natje aja te e u svetomarskoj zubnoj ambulanti raditi stomatolog Marko Cvijovi iz akovca, ime je rijeĹĄena bojazan da e Svetomar ani ostati bez stomatoloĹĄke ambulante.

(A.FuĹĄ)

Tiskara Zrinski zbrinjava viĹĄak od 25 radnika bog smanjenja narudĹžbi s trĹžiĹĄta Velike Britanije, koje su se u sije nju prepolovile, rinski d.d. iz

akovca prisiljen je na smanjenje broja radnika. ovom trenutku radi se o viĹĄku od 25 radnika, kazao nam je Vladimir Hali , direktor rinskog.

- Prvenstveni razlog potrebe za smanjenjem radnika je bitno smanjenje obujma proizvodnje u posljednjih ĹĄest mjeseci, a kao posljedica nastupanja recesije na svjetskoj razini. uropi se recesija najsnaĹžnije odrazila na trĹžiĹĄtu Velike Britanije, ĹĄto je rezultiralo znatnim smanjenjem obima poslova upravo na trĹžiĹĄtu na kojem je rinski izvozio 29 posto godiĹĄnje proizvodnje. stovremeno, uslijed recesije doĹĄlo je do drasti nog pada te aja engleske unte koja u posljednja tri mjeseca doĹživljava pad te aja, tako da je te aj 1. studenog 2008. iznosio 1GBP=9,09 kn, da bi 1.sije nja 2009. godine iznosio 1GBP=7,48 kn. bog navedenog, cijene rinskog d.d. na engleskom trĹžiĹĄtu postale su nekonkurentne, ĹĄto je imalo za posljedicu znatno smanjenje broja i obima isporuka roba za kupce u Velikoj Britaniji. bim isporuka na inozemno trĹžiĹĄte u posljednjih nekoliko mjeseci kontinuirano se smanjivao, tako da su isporuke u sije nju 2009. godine, u odnosu na isto razdoblje proĹĄle godine, manje za 50 posto.

S obzirom na navedene okolnosti i na smanjenje obima proizvodnje u duĹžem vremenskom periodu, doĹĄlo je do prestanka potrebe za radom postoje eg broja radnika u gotovo svim azama rada, a istovremeno i do potrebe racionalizacije rada na dijelu radnih mjesta. bog toga su u rinskom primijenjene sljede e mjere: ukidanje radnih mjesta, smanjenje broja radnika na pojedinim radnim mjestima, otkazivanje ugovora o radu uz stimulativne otpremnine,

Vladimir Hali , direktor tiskare Zrinski otkazivanje ugovora o radu uz ponudu izmijenjenog ugovora.

Prilikom otkazivanja ugovora o radu poslodavac e radnicima isplatiti otpremninu iznad iznosa utvr enog zakonom, a koja e pored zakon utvr enog iznosa sadrĹžavati i stimulativni iznos otpremnine. adni odnos radnika prestaje u ve ini slu ajeva 28. velja e 2009. godine, bez obveze radnika da odradi otkazni rok, uz naknadu za neodra ivanje otkaznog roka. a vrijeme donoĹĄenja programa zbrinjavanja viĹĄka radnika pregovaralo se sa Sindikatom, te je provedena procedura predvi ena zakonom u komunikaciji s adni kim vije em i Hrvatskim zavodom za zapoĹĄljavanje, koji odobravaju Program.

Programom su se nastojali dobiti jednoobrazni i ĹĄto pravedniji kriteriji dogovoreni izme u poslodavca i sindikata, a kako bi se provo enjem mjera postigao najniĹži mogu i stupanj socijalnog nezadovoljstva, naglasio je Hali .

(BM )

CROATIASTO AR - odluka o “plivaju oj� cijeni mlijeka

Od 1. oĹžujka otkupne cijene mlijeka manje za 10 posto Predstavnici Gospodarskoga interesnog udruĹženja “Croatiasto arâ€?, koje okuplja prera iva e mlijeka u drĹžavi, odlu ili su da e smanjiti otkupnu cijenu svjeĹžeg mlijeka za oko deset posto, kako bi ono bilo konkurentnije uvoznom. auzet je stav kako je potrebno pristupiti modelu trĹžiĹĄnog ormiranja cijene svjeĹžega sirovog mlijeka, uvaĹžavaju i pritom kretanja cijena svjeĹžega sirovog mlijeka u zemljama okruĹženja i -a.

Prema novom modelu, Croatiasto ar e mjese no izvjeĹĄtavati sve sudionike u mlije nom sektoru o kretanjima otkupnih cijena mlijeka u zemljama -a i okruĹženja, ĹĄto je osnova za ormiranje otkupne cijene mlijeka u Hrvatskoj. tkupna cijena mlijeka bit e ormirana na temelju kretanja otkupnih cijena mlijeka zemalja 10, 15 te BiH. Novi sustav trĹžiĹĄne cijene mlijeka zaĹživjet e 1. oĹžujka ove godine, kad e biti ormirana cijena mlijeka od 0,310 do 0,315 eura za mlijeko s 4,2 posto mlije ne masti i 3,4 posto proteina, ĹĄto je u biti prosjek otkupnih cijena mlijeka u uropi, a prera iva i su na

tu cijenu spremni dati i od 3 do 5 posto “bonusa�.

Najavljeno sniĹženje cijena mlijeka iznosit e oko 10 posto ili 20 do 27 lipa po kilogramu mlijeka, a prera iva i najavljuju i je tinije proizvode od mlijeka, posebno one koji su najviĹĄe prodavani, no tek od travnja ove godine.

S pozicija proizvo a a mlijeka situacija je zapravo katastro alna i oni najavljuju pritisak na Vladu, pa i prosvjede. Naime, do sada je u naĹĄem kraju mlijeko prve kategorije bilo pla ano 3,15 kuna, a po novom proizvo a i e dobiti oko 2,5 kune za isto mlijeko, a skinute su i takozvane tvorni ke premije. prosjeku, prera iva i mlijeka pla aju mlijeko po prosje noj cijeni od oko 2 kune, jer nije sve mlijeko prve klase, kaĹže latko Vrzan, jedan od najve ih proizvo a a mlijeka u Me imurskoj Ĺžupaniji. stovremeno ga u prodavaonicama prodaju po ĹĄest kuna, i to s 0,9 posto mlije ne masti. bog toga proizvo a i mlijeka traĹže da se rezerve prona u u trgova kim marĹžama, jer oni zbog pada cijene mlijeka ne e mo i vra ati kredite. (jĹĄ)

KROZ ME I URJE

10 OLDTIMER KLUB Me imurje

S 229 lanova me u najbrojnijima u drĹžavi Svoju redovnu godiĹĄnju skupĹĄtinu u Babilonu u Frkanovcu u subotu je odrĹžao ldtimer klub Me imurje, ovog trenutka najĹživlja udruga u Me imurju. Na skupĹĄtini je s ponosom re eno kako je broj lanova preĹĄao brojku 200, to nije 229, te su se tako me imurski oldtimeristi po broju lanova probili u sam vrh sli nih hrvatskih udruga. izvjeĹĄ u o radu za proĹĄlu godinu, koje je podnio tajnik van Novak, istaknuto je kako su lanovi proĹĄli tisu e kilometara u domovini i inozemstvu bez i jednog ekscesa ili prometnog prekrĹĄaja, te da su posvuda bili rado vi eni gosti. Predsjednik Franjo Belovi rekao je da je proĹĄlogodiĹĄnja sezona bila uspjeĹĄna, sadrĹžajna i dobra. To je prepoznao i Hrvatski oldtimer savez koji

je u povodu 10. obljetnice osnutka i uspjeĹĄnog djelovanja udruzi odao priznanje. ProĹĄle je godine ldtimer klub Me imurje uprihodio 107.140 kuna, a potroĹĄio 104.142 kune. programu rada za ovu godinu najve a pozornost bit e usmjerena na odrĹžavanje 10. me unarodnog turisti kog oldtimer susreta koji e biti otvoren 1. kolovoza u

akovcu, te na 3. tradicionalni susret traktor(ist)a u Selnici. Brojnim sponzorima, dobro initeljima i prijateljima udruge uru ena su priznanja i zahvalnice, a skupĹĄtina je zavrĹĄila druĹženjem i svirkom ldtimer benda predvo enog Bojanom Ĺ tamparom, najpoznatijim vinogradarom me u oldtimerima i najpoznatijim oldtimerom me u vinogradarima. (Stjepan Mesari )

- Ima nas preko dvjesto, kaĹžu elnici kluba

GORNJI MIHALJEVEC

O ponaĹĄanju mladih otvoreno Tim za zdravlje Me imurske Ĺžupanije - ProĹĄireni tim za prioritet prekomjernog pijenja alkohola u Gornjim Mihaljevcu organizirao je stru ni skup pod nazivom Pokrenimo zajednicu u prevenciji ovisni kih ponaĹĄanja mladih.

Skupu je nazo ilo 40-ak ljudi, me u kojima su bili predstavnici udruga i klubova koji okupljaju i rade s mladima, zatim razrednici 7. i 8. razreda snovne ĹĄkole, ĹĄkolska ravnateljica, pedagoginja, sportski treneri i roditelji.

Njima su govorili dr. Diana vodi - 'uri , specijalistica ĹĄkolske medicine, mr. sc. Dario Vuckovi , policijski sluĹžbenik za prevenciju P me imurske, i prof. Tanja Bili , sociologinja Srednje ĹĄkole Prelog.

Na skupu je ukazano na pojave ovisnosti o cigaretama, alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima, ĹĄto postaje javno - zdravstveni

i socioloĹĄki problem u cijeloj Hrvatskoj.

NaglaĹĄeno je kako sportske udruge i sve druge koje okupljaju djecu i mlade imaju veoma vaĹžnu ulogu u pravilnom izi kom, psihi kom i socijalnom razvoju djeteta i mladog ovjeka, kao i velik utjecaj na stvaranje navika i stavova mladih. Cilj odrĹžavanja ovakvih skupova je upoznati sve one koji se bave mladima s trendovima rizi nih ponaĹĄanja me u mladima te ih povezati sa stru njacima razli itih pro ila koji se bave rjeĹĄavanjem problema. Stvaranjem mreĹže stru njaka i udruga koje okupljaju mlade te njihovih roditelja ostavlja se manje prostora za djelovanje onih koji poti u razna rizi na ponaĹĄanja mladih, re eno je na ovom zna ajnom i dobro posje enom skupu.

(S. Mesari )

KANALIZACIJA u Murskom SrediĹĄ u

U Poljskoj ulici za 2 milijuna kuna adnici akove ke Tegre i njihovi kooperanti zapo eli su rekonstrukciju ulice i izgradnju kanalizacije u Poljskoj ulici i dijelu ulice Maksima Gorkog u Murskom SrediĹĄ u. ije je o najzahtjevnijem i najve em zahvatu u gradu, nakon izgradnje kanalizacije u ulici Marka Kova a, zbog dvije razine gruntiĹĄta.

Vrijednost kanalizacijskih radova iznosi preko 2 milijuna kuna, za ĹĄto e se Grad bankovno zaduĹžiti. Kanalizacija e na uporabu biti predana ove godine, a ho e li biti i sanirani

kolnik, ovisit e o novcu koji e nova vlast trebati prona i u nekim od fondova ili ministarstvima.

(S. Mesari )

3. oĹžujka 2009.

STJEPAN GLAVINA iz Preloga postigao izvrstan uspjeh u informatici

Me u trojicom najboljih srednjoťkolaca u drŞavi Srednja ťkola Prelog rasadnik je iznimnih u enika. edan od njih je gimnazijalac Stjepan Glavina iz Preloga koji postiŞe nezapam ene rezultate na polju informatike, to nije, programiranja. Lani je sudjelovao na Hrvatskoj olimpijadi iz informatike i postigao rezultate koji su nadmaťili sva o ekivanja, dok je ove godine nastupio na Hrvatskom otvorenom natjecanju iz informatike gdje je osvojio prvo mjesto u kategoriji 3. razreda, a briljirao je i na Županijskom natjecanju iz informatike osvojivťi maksimalan broj bodova, ťto ga svrstava u sam vrh natjecatelja u Hrvatskoj. oť su samo trojica u enika srednjih ťkola u zemlji postigla ovakve rezultate.

- Stjepan je u velikoj uzlaznoj putanji, po evĹĄi od osnovne ĹĄkole kada se susreo s prvim koracima programiranja. pornim radom, usvajanjem ideja i stjecanjem znanja doĹĄao je do ovih iznimnih rezultata ne samo za naĹĄu ĹĄkolu i Grad Prelog, ve i Me imursku Ĺžupaniju u kojoj ovakav veliki uspjeh kakav je njegov nije postignut u posljednjih deset godina, pohvalila je svojeg u enika Danijela Naran a, prof. informatike u Srednjoj ĹĄkoli Prelog.

Stjepan ne samo da je najbolji programer srednjoĹĄkolac u Me imurju i jedan od nekolicine u Hrvatskoj, ve je i me u najboljima u svijetu. konkurenciji stotinu programera na svjetskom natjecanju Top Coder bio je 11. u inalu,

Stjepan Glavina i njegova mentorica a u ukupnom poretku zauzeo je 25. mjesto. vakve rezultate Stjepan postiĹže zahvaljuju i radnoj disciplini nad kojoj se ovjek samo moĹže zamisliti.

Nad zadacima provodi 4 do 5 sati dnevno.

- VjeĹžbam svaki dan i vikendom i tijekom praznika ve punih godinu

dana. Praznike naj eĹĄ e provodim u ĹĄkoli koju organizira Ministarstvo, a koja okuplja najbolje hrvatske informati are, bivĹĄe olimpijce. mam vremena za programiranje jer nastojim ĹĄkolske obaveze ĹĄto prije obaviti, a osim toga volim raditi no u, otkriva Stjepan, koji je odli an u enik 3. razreda gimnazije.

Srednjoj ĹĄkoli Prelog Stjepana opisuju kao iznimnog mladi a koji ne samo da je izniman informati ar ve ga krase i izuzetne ljudske kvalitete.

Programiranjem se po eo baviti u 6. razredu osnovne ĹĄkole. d tada se i natje e na raznim natjecanjima iz informatike.

- 6. i 7. razredu nisam postizao zapaĹžene rezultate. To je, sada znam, samo zato ĹĄto nisam dovoljno vjeĹžbao. Valjda nisam imao dovoljno volje za to. Programiranje me posebno zainteresiralo i zaokupilo u 8. razredu.

Tada sam po eo jako puno vjeĹžbati i zahvaljuju i tome prvi put proĹĄao na drĹžavno natjecanje.

Mislim da sam tada osvojio peto ili ĹĄesto mjesto. Kada sam doĹĄao u srednju ĹĄkolu, nastavio sam se baviti programiranjem. prvom razredu sam po eo svakodnevno vjeĹžbati i, eto, rezultati su tu, kazuje Stjepan, i otkriva da mu je velika Ĺželja osvojiti prvo mjesto na skorom drĹžavnom natjecanju kako bi se plasirao na svjetsku olimpijadu.

KaĹže da o tome sanja i da sav do sad uloĹženi trud vrijedi tog sna.

Stjepanu je velika Ĺželja upisati F , jer svi olimpijci studiraju na tom fakultetu. Drugih planova i ambicija za sad nema, ali e nakon ĹĄto ispuni sadaĹĄnji san sasvim sigurno ponovno prona i neĹĄto novo o emu e snivati.

(D.Mihoci)

OP INA DomaĹĄinec

Zbrinjavanje fekalnih voda koncesionaru p insko vije e op ine DomaĹĄinec na proĹĄlotjednoj sjednici donijelo je obra un prora una. Lani su ostvareni prihodi u ukupnom iznosu od 2,7 milijuna kuna, u ĹĄto je ura unat i viĹĄak prihoda iz prethodnih godina u iznosu od 754 tisu a kuna. kupna prora unska sredstva s kojima je op ina DomaĹĄinec raspolagala u proĹĄloj godini dosegli su iznos od 3,5 milijuna kuna.

Prora unski viĹĄak iz 2008. godine bit e namijenjen za namirenje dijela troĹĄkova radova u Poduzetni koj zoni, za javnu rasvjetu, prometnicu i odvodnju - spoj Vrtne ulice i Poslovnog centra, te manji dio od oko 40 tisu a kuna za redovno poslovanje op ine DomaĹĄinec. Vije nici su donijeli program odrĹžavanja komunalne infrastrukture, za ĹĄto se planira utroĹĄiti oko 360 tisu a kuna. a gradnju objekata komunalne infrastrukture planira se utroĹĄiti milijun kuna. zdvajanja za potrebe u sportu doseĹžu iznos od 44 tisu a kuna, a u kulturi 122.500 kuna. p ina e raspisati natje aj za dodjelu koncesije o obvezatnom zbrinjavanju otpadnih fekalnih voda iz septi kih, sabirnih i crnih jama na podru ju op ine DomaĹĄinec. (D.M.)

Ekipa je prava klapa, OrĹĄuĹĄ, Radikovi i Pec u e tre i, etvrti i peti slijeva

NOGOMETNI KLUB Plavi Prekopa - Bukovec

Vlado i Faik, Romi u plavom dresu ijetko se koji ne samo nogometni nego i drugi klub u Me imurju moĹže pohvaliti injenicom da u njemu igraju omi i da ih je publika odli no prihvatila.

Nogometni klub Plavi iz Prekope - Bukovca u svojim redovima ima dva oma iz naselja Trnovec koji, osim ĹĄto su jako dobri nogometaĹĄi, dobri su i prijatelji i kolege sa svim igra ima i publikom.

To su Vlado rĹĄuĹĄ koji igra desnog bo nog i Faik Pec, lijevi ĹĄpic igra .

Da su u Plavima, najzasluĹžniji je njihov trener i najbolji igra Boris adikovi .

- Boris je pravi trener i joĹĄ viĹĄe ovjek i lijepo nam je igrati pod njegovim vodstvom. Prava ljudina, uglas kaĹže dvojac iz Trnovca. - dli no se osje amo u klubu, publika nas voli, nitko nas ne podcjenjuje niti ne vrije a i, osim ĹĄto volimo nogomet, zbog svega toga smo u Plavima, zadovoljno isti u Vlado i Faik. bojica su igrala u drugim klubovima (Trnovec, Pobjeda Gornji HraĹĄ an, Centometal

Macinec), ali kaĹžu kako im je u Prekopi i Bukovcu najljepĹĄe jer su de ki prava klapa, s kojom kre u u boj za ĹĄto bolji plasman na prvenstvenoj tablici . Ĺžupanijske lige - zapad.

Drugim klubovima poru uju neka se ogledaju na Plave i u svoje redove uzmu barem jednog oma i u init e mnogo za njihovo uklju ivanje u suĹživot s ve inskim stanovniĹĄtvom. Nije nevaĹžno da su Vlado i Faik zaposleni i da redovito dolaze na treninge i utakmice.

(S. Mesari )

KROZ ME I URJE

3. oĹžujka 2009.

11 TURISTI KA ZAJEDNICA Grada akovca

MJEŠTANI DRŽIMUREC – STRELCA traŞe zaťtitu njihovih ťuma u polju Škarje i Vuť ak koje su Romi ogolili

U ĹĄumarcima i gaji ima posje ena im sva za ogrjev korisna stabla MjeĹĄtani DrĹžimurec - Strelca zahtijevaju da ih op ina Mala Subotica zaĹĄtiti pred omima iz PiĹĄkorovca koji su ove zime ogolili njihove ĹĄume i gaji e, ponajviĹĄe u poljima Ĺ karje i VuĹĄ ak.

- Dogodila nam se elementarna nepogoda. omi su posjekli sva stabla promjera ve eg od 25 centimetara na privatnim parcelama. Ljudi su ogor eni, revoltirani. ahtijevaju da se zaĹĄtiti njihova imovina. Svemu je smatram krivo to ĹĄto im je lani podijeljen novac za ogrjev umjesto drva. omi su novac potroĹĄili, a za grijanje su se posluĹžili naĹĄim drvima. Posjekli su sve ega su se dohvatili. Nisu birali. Koliko sam na uo, neki su naĹĄa drva i prodavali.

akove ka je lektra omima uvelike pomogla u pristupu do ĹĄumaraka. Napravila im je koridor ĹĄirine deset metara ispod i oko dalekovoda, tako da su do ĹĄumaraka mogli kamionima.

MjeĹĄtane ljuti i to ĹĄto je lektra, ini se mal erom, uniĹĄtila sve u okolici dalekovoda. anijih su godina sjekli ĹĄto je smetalo, pa bi si mjeĹĄtani onda to iskoristili, sada je sve uniĹĄteno. Mnogi vlasnici nisu ni svjesni kakve su im ĹĄtete po injene. sim toga, koridor je proĹĄiren, kazuje Dejan Horvat, vije nik u op ini Mala Subotica, koji je u ime svojih sumjeĹĄtana protestirao u op ini i o tome izvijestio Vije e.

Josip Drk

Prebrodili kadrovsku, moralnu i financijsku krizu Turisti ka zajednica Grada akovca definitivno je prebrodila krizu kadrovske, moralne i financijske naravi, zaklju eno je na proĹĄlotjednoj SkupĹĄtini T G -a.

Nakon ĹĄto je krajem travnja mjesto direktorice Turisti kog ureda T G -a preuzela vana Maltar, prilikom primopredaje duĹžnosti napravljena je dubinska analiza financijskog stanja Turisti kog ureda i inventura imovine te je otkriveno kako je stanje u uredu gotovo “katastro alnoâ€?. tkriven je i manjak prihoda poslovanja u visini od 448.840 kuna. pak, uz iznimni trud svih zaposlenika i veliku podrĹĄku Turisti kog vije a stanje u uredu dovedeno je u

stanje normalnog unkcioniranja, a godina je kraju privedena s manjkom od “svega� 99.822 kune.

- d svega najviĹĄe veseli ĹĄto smo zajedni kim snagama do kraja 2008. godine uspjeli u realizaciji svih zacrtanih ciljeva. spjeĹĄno su organizirane sve planirane mani estacije, a Grad akovec osvaja je “ elenog cvijetaâ€? i proglaĹĄen najljepĹĄim gradom kontinentalne Hrvatske. Takav na in promocije grada najbolja je pozivnica za turiste da posjete naĹĄ lijepi grad, isti e Gordan Vrbanec, predsjednik T G a. pravo je Vrbanec na SkupĹĄtini imenovan za predstavnika T G -a u Vije e Turisti ke zajednice Me imurske Ĺžupanije. (mn)

Ivana Maltar i Gordan Vrbanec kazali su kako je stanje u Turisti kom uredu dovedeno u stanje normalnog funkcioniranja

OP INA Gori an

Uskoro natje aj za zakup drĹžavnoga poljoprivrednog zemljiĹĄta Rudi Dodlek, koji se Ĺžali se zbog ĹĄteta koje su po inili Romi, ali i akove ka Elektra Na elnik op ine Mala Subotica osip Ĺ egovi obe ao je da e se sastati s predstavnicima policije kako bi vidjeli ĹĄto se moĹže odmah poduzeti da se sprije i daljnja devastacija prostora i ĹĄtete koje nastaju.

- ni se nikoga ne boje. Nitko im niĹĄta ne moĹže. Do u s motornim pilama i kamionima, posijeku, natovare i prodaju naĹĄe drvo. Tu im mi niĹĄta ne moĹžemo. a imam jednu parcelu s bagremom, tu u Ĺ karju.

Godinama tu ne mogu skupiti ogrjev za sebe jer mi omi posijeku sve ťto je za iskoristiti, a ove godine to je neopisivo. Gotovo da niťta nije ni ostalo. Kad bi moja majka vidjela ťto se tu dogodilo, ne bi prestala plakati nad sobom, Şali se Stjepan Novosel iz DrŞimurec – Strelca, koji je obilaze i ťumu naťao i tzv. raťlje koje sluŞe omima za lakťe utovarivanje drva na bicikl.

Elektra je posjekla sve u ĹĄirini od 10 metara, komentirali su oĹĄte eni vlasnici

Takvima, kaŞu u DrŞimurec – Strelcu, ne zamjeraju toliko ťto za sebe posijeku koje stablo, ali im je Şao kada se to ini masovno i organizirano zbog prodaje.

Smeta ih i kako kradljivci pile ili sijeku stabla - Pogledajte ovo. Pola ĹĄume su mi odnesli. vo je preĹĄlo svaku mjeru. DuĹĄa me boli kako su ĹĄumu posjekli, na visinu od 40 cm od tla. To je zlo in. Ta ĹĄuma viĹĄe ne e rasti, posuĹĄit e se ako je ne uredimo i ne posije emo stablo gdje treba. lektra im je, vidite i sami, napravila lijepu cestu pa lakĹĄe manevriraju, o ajan je udi Dodlek, koji se Ĺžalio akove koj lektri zbog po injene ĹĄtete na njegovom ĹĄumarku. be ano mu je da e na prolje e biti procijenjena nastala ĹĄteta i da e mu biti ispla ena odgovaraju a naknada, no on u to sumnja. Ljuti se ĹĄto ga nitko nije obavijestio i pitao mogu li mal irati njegovu ĹĄumu. niĹĄtena su stabla visoka i do dva metra, isti e. osip Drk joĹĄ je jedan oĹĄte eni vlasnik koji naglaĹĄava da nema ĹĄto sje i u ovoj ĹĄumi.

- To je sve drĹžava kriva. Trebalo bi omima nekako stati na kraj. ni znaju za prava, ali ne i obaveze. Vidite tu nedaleko je drĹžavna ĹĄuma, ali u nju ne idu po drva jer kaĹžu zaĹĄto bi iĹĄli kad mogu biti kaĹžnjeni. Na privatnom im nitko niĹĄta ne moĹže.

Tu dolaze mladi i u punoj snazi, ĹĄto moĹžemo. Bojimo se bilo ĹĄto im prigovoriti jer ih se bojimo, kazuje Drk, koji zaklju uje da e doskora oni koji imaju ĹĄume morati kupovati drva.

Mnogi vlasnici ni nisu svjesni ĹĄtete kakva im je u injena. Me u njima nisu samo mjeĹĄtani DrĹžimurec - Strelca, ve i Tur iĹĄ a, Palovca i Male Subotice.

Dejan Horvat, vije nik u op ini Mala Subotica traĹži zaĹĄtitu imovine mjeĹĄtana

Stjepan Novosel obilaze i ĹĄumu naĹĄao je tzv. raĹĄlje koje sluĹže Romima za lakĹĄe utovarivanje drva na bicikl Dejan Horvat poziva ih da pregledaju svoje ĹĄumarke kako bi vidjeli moĹže li se neĹĄto spasiti.

Nad stablima je po injen ekocid, mnoga su stabla, ak i hrastovi kojima su potrebne godine da bi narasli do veli ine dobre za ruĹĄenje, uniĹĄtena. Prizor kojemu svjedo e vlasnici gori je od svakog o ekivanja. (D.Mihoci)

Protekli tjedan odrĹžana je sjednica Poglavarstva op ine Gori an na kojoj je na elnik Mario Mohari izvijestio da su predstavnici op ine posjetili Ministarstvo poljoprivrede gdje su razgovarali o zakupu drĹžavnoga poljoprivrednog zemljiĹĄta.

Dogovoreno je raspisivanje natje aja za zakup drĹžavnoga poljoprivrednog zemljiĹĄta koje se nalazi na podru ju op ine Gori an. p ina je prikupila svu potrebnu dokumentaciju za to.

Poglavarstvo je prihvatilo prijedlog ugovora s HT-Hrvatske telekomunikacije o osnivanju prava sluĹžnosti na javnim povrĹĄinama.

Prema ugovoru, op ina e na ime toga dobiti 13.200 kuna godiĹĄnje. Prihva en je i troĹĄkovnik za izgradnju vodovodne mreĹže u ulicama Stjepana KiĹĄa i Frankopanskoj. Vrijednost planiranih radova iznosi 244 tisu e kuna. adovi bi trebali biti dovrĹĄeni do 6. oĹžujka.

(D.Mihoci)

KROZ ME I URJE

12 DJE JI VRTI Masla ak Mursko SrediĹĄ e

Spomenka Cilar je nova ravnateljica DugogodiĹĄnja zaposlenica Dje jeg vrti a Masla ak u Murskom SrediĹĄ u Spomenka Cilar nova je ravnateljica ovog vrti a. Cilar je tako naslijedila dosadaĹĄnju ravnateljicu admilu Baljak, koju je duĹžnosti razrijeĹĄilo pravno vije e vrti a. ve promjene prihvatilo je Gradsko poglavarstvo, a to se o ekuje i od Gradskog vije a. Promjene na elu vrti a inicirao je gradona elnik osip Dobrani , nezadovoljan poslovanjem vrti a i, kako je rekao, politiziranjem u njemu. Na raspisani natje aj prijavila se samo Spomenka Cilar, koja kaĹže: - nam da me o ekuje mukotrpan i naporan posao, ali Ĺželja mi je kao dugogodiĹĄnje djelatnice da vrti radi dobro. Vjerujem u sebe da mogu stvari u initi boljima,

Spomenka Cilar kao ravnateljica mora stvoriti pozitivno poslovanje vrti a a isto tako o ekujem razumijevanje svih zaposlenika i Grada koji je naĹĄ osniva i vlasnik. Svjesna sam koliko je o i uprto u mene i da svi ekaju promjene na bolje, i to vrlo brzo, kaĹže Cilar, koja je ve povukla poteze koje gradona elnik i Poglavarstvo ocjenjuju hrabrim i dobrim.

(S. Mesari )

LOKALNI IZBORI 2009. - Mursko SrediĹĄ e

Dobrani a za na elnika, Srpaka za zamjenika

etiri srediĹĄ anske politi ke stranke, HD , HSLS, HSS i HS , potpisale su predizborni i poslijeizborni sporazum o zajedni kim kandidatima za gradona elnika, dogradona elnika i predsjednika Gradskog vije a, te su o tome izvijestile novinare na konferenciji odrĹžanoj u srijedu u srediĹĄ anskoj Gradskoj vije nici.

Sve etiri stranke osipa Dobrani a (HSLS) podupiru za gradona elnika, DraĹžena Srpaka za njegovog zamjenika, a dogovor je da HD dobije i predsjednika Gradskog vije a. Kandidat je osip SraĹĄn iz Peklenice. Cilj koalicije je pobjeda na predstoje im izborima, za ĹĄto su, prema rije ima etvorice elnika osipa Dobrani a (HSLS), DraĹžena Srpaka (HD ), Miljenka obi a (HSS) i Antuna Turka (HS ), spremni i sposobni.

Koalicija vjeruje kako e dobiti i podrĹĄku Nezavisnih lista. Na izbo-

re sa zajedni kim listama idu HD i HSS te HSLS i HS , iz razloga ĹĄto smatraju kako su si po programima i nazorima sli ni. osip Dobrani vjeruje da je ova koalicija sposobna ispuniti sve Ĺželje gra ana i dovesti novac iz fondova i ministarstava.

HSS, prema rije ima Miljenka obi a, vjeruje ljudima iz koalicije, a HSS e doprinijeti kvalitetnijem radu i odnosu prema poljoprivrednicima.

Antun Turk naglaĹĄava kako su sli ni programi i uvjerenja te osobe iz triju stranaka utjecale na ulazak u koaliciju.

- DosadaĹĄnja dobra suradnja s HSLS-om te sli nosti u nazorima HSS-a i HS -a utjecali su izme u ostalog da je HD uĹĄao u koaliciju, kaĹže DraĹžen Srpak, uvjeren kako e koalicija dobiti izbore i potom raditi na zadovoljstvo i korist svojih gra ana. (S. Mesari )

3. oĹžujka 2009.

PROSLAVLJEN me unarodni i nacionalni dan civilne zaĹĄtite 1. oĹžujka

Najve e su opasnosti ruĹĄenje nasipa akumulacija, vjetrovi i poplave - Najve a opasnost prijeti nam od ruĹĄenja nasipa ili prelijevanja vode u akumulacijama, te zatim od poplava Mure i Drave, na tre em su mjestu opasnosti od sve razornijih orkanskih vjetrova te pojave pijavica, opasnost od visokih snjeĹžnih nanosa i pojave dugotrajne poledice, od tu e i mraza, a najve a je opasnost od razornih potresa. z to, najve e su opasnosti i prijevoz opasnih tvari kroz naĹĄe podru je te mogu nost havarije u pogonima gdje se koriste opasne tvari, kao i opasnost od erupcije buĹĄotina, rekao je u svojem izlaganju Ferid KaĹĄmo, na elnik djela za preventivu, planiranje i nadzor DrĹžavne uprave za zaĹĄtitu i spaĹĄavanje, uz proslavu me unarodnog dana civilne zaĹĄtite te nastavio: - Crne prognoze stru njaka zbog globalnog zatopljenja najavljuju kataklizmi ke pojave poplava i suĹĄa, nestaĹĄicu pitke vode, glad, nove epidemije, bakterije mutante i sli no.

Me unarodni i nacionalni dan civilne zaĹĄtite 1. oĹžujka obiljeĹžen je u akovcu sve anom sjednicom StoĹžera zaĹĄtite i spaĹĄavanja i apovjedniĹĄtva civilne zaĹĄtite Me imurske Ĺžupanije u dvorani “ rinskiâ€? u etvrtak 26. velja e. Sjednici je bilo nazo no kompletno vodstvo Ĺžupanije, Ĺžupan osip Posavec, doĹžupan Mladen KriĹžai , predsjednik SkupĹĄtine Me imurske Ĺžupanije Vladimir vkovi , a u ime drĹžavnog stoĹžera Damir emerin, zamjenik glavnog zapovjednika civilne zaĹĄtite epublike Hrvatske, kao i gosti iz Slovenije. Ĺ˝upan osip Posavec je uz estitke za dan civilne zaĹĄtite naglasio da je plan zaĹĄtite i spaĹĄavanja za Me imursku Ĺžupaniju pripremljen i da je civilna zaĹĄtita u Me imurju dobro organizirana. Na elnik stoĹžera C -a Me imurske Ĺžupanije, doĹžupan Mladen KriĹžai , u svojem je izlaganju napomenuo da u proĹĄloj godini

Damir emerin, zamjenik glavnog zapovjednika CZ-a RH: - ProĹĄle godine u BukureĹĄtu je palo 30 cm kiĹĄe koju nikakav kanalizacijski sustav ne moĹže primiti, a lani su u kolovozu zapuhali vjetrovi sa Sjevernog pola, klima se mijenja. Svaki dan raspravljamo o smanjivanju rizika, uz sve ve u suradnju me u drĹžavama.

Mladen KriĹžai , na elnik StoĹžera CZ-a Me imurske Ĺžupanije: - ProĹĄla je godina bila mirna, a izgra eni su nasipi uz Muru i Dravu na kriti nim mjestima, joĹĄ treba dovrĹĄiti nasip Kotoriba - Gori an

Ferid KaĹĄmo: - Najve e opasnosti koje prijete Me imurju jesu pucanje nasipa jezera hidrocentrala, poplave i orkanski vjetrovi. ProĹĄla je godina bila mirna, pa smo malo i zaboravili ĹĄto se doga alo zadnjih godina

nije bilo potrebe za angaĹžiranjem snaga civilne zaĹĄtite, ĹĄto je dobro.

No snage civilne zaĹĄtite moraju se joĹĄ bolje organizirati i spremati za eventualne nesre e ili katastrofe, na emu se uporno radi. ProĹĄle godine izgra eni su nasipi uz Muru i Dravu na kriti nim mjestima, tako da su sad gra ani pojedinih ugroĹženih naselja zaĹĄti eni od poplava.

Ferid Kaťmo, na elnik djela za preventivu, planiranje i nadzor DrŞavne uprave za zaťtitu i spaťavanje, u svojem je izlaganju napomenuo da se me unarodni dan civilne zaťtite 1. oŞujka zapo eo slaviti 1990. godine, a u Hrvatskoj od 1992. godine. Civilna zaťtita je humana organizacija i sustav mjera zaťtite i spaťavanja, a za nju se uje samo kad se desi ve a nesre a. Ferid Kaťmo je ovaj put posebno istaknuo ulogu svih redovnih sluŞbi koje se u svojoj djelatnosti bave zaťtitom i spaťavanjem te vode brigu o tome da su gra ani zadovoljni. n je poimence kao zna ajne subjekte zaťtite i spaťavanja nabrojio Hrvatske vode, spostavu akovec i VG VaraŞdin, Me imurske vode, Me imurje - plin, lektru, Hrvatske elektrane PP Sjever, Županijsku bolnicu i hitnu pomo , inspekcijske sluŞbe, Poljoprivrednu savjetodavnu sluŞbu Me imurske Şupanije, veterinar-

ske stanice, Poljoprivredno dobro, Policijsku upravu me imursku te pravu za obranu akovec.

No osnovna su interventna snaga u Ĺžupaniji vatrogasci, kako profesionalni, tako i sustav DVD-a, a tu je i Gradsko druĹĄtvo Crvenog kriĹža

akovec, koje se redovito uklju uje u sustav zaĹĄtite i spaĹĄavanja. esto se po potrebi u akcije zaĹĄtite i spaĹĄavanja uklju uju i lova ke, ribi ke i sportske udruge. ProĹĄle godine DrĹžavna uprava za zaĹĄtitu i spaĹĄavanje po ela je s edukacijom djece prvog i drugog razreda osnovne ĹĄkole, kao i djece predĹĄkolskog uzrasta.

Protekla godina u naĹĄoj je Ĺžupaniji kad je rije o zaĹĄtiti i spaĹĄavanju protekla mirno. Ve ina gradova i op ina te Me imurska Ĺžupanija izradili su uz analizu sustava zaĹĄtite i spaĹĄavanja i smjernice za organizaciju i razvoj sustava. Me imurska Ĺžupanija nabavila je dva nova amca s prikolicama, zaĹĄtitne prsluke te osigurala sredstva za sanaciju skladiĹĄta, a sve op ine i gradovi odvajaju znatna sredstva za vatrogasce.

Kako nesre e ne poznaju granice, nastavljena je intenzivna suradnja s regijom Murska Sobota u Sloveniji i Županijom ala u Ma arskoj, a epublika Hrvatska potpisnik je me unarodnih sporazuma o prelasku granica u slu aju nesre a.

Damir emerin je u ime DrĹžavne uprave za zaĹĄtitu i spaĹĄavanje naglasio da se me u europskim zemljama usuglaĹĄavaju sporazumi i druge mjere jer opasnosti sve viĹĄe prijete, posebno zbog promjene klime. Tako je proĹĄle godine u BukureĹĄtu palo 30 centimetara kiĹĄe u jednom danu, ĹĄto ne moĹže primiti nikakav kanalizacijski sustav, a vjetrovi sa Sjevernog pola znaju zapuhati u kolovozu. smanjivanju rizika od katastrofa raspravlja se na visokim razinama svaki dan, a kod ve ih katastrofa uvijek je potrebna pomo sa strane. bog toga se sve viĹĄe organiziraju zajedni ki te ajevi i vjeĹžbe s drugim zemljama. kratko, pred civilnom zaĹĄtitom je mnogo posla, mijenjaju se i klimatski uvjeti i druĹĄtvo. kulturno umjetni kom dijelu programa sudjelovala je Ĺženska vokalna grupa Pjeva kog zbora “ osip Ĺ tolcer Slavenskiâ€? uz najave Dejana Buva a. z svjetski dan civilne zaĹĄtite nagra eni su i najbolji likovni i drugi radovi u enika osnovnih ĹĄkola. adovi su pristigli iz dvanaest osnovnih i tri podru ne ĹĄkole. ( . Ĺ imunko)

ODRŽANA SJEDNICA Poglavarstva op ine Nedeliť e

Pove anje komunalnog doprinosa u naselju Parag Na sjednici Poglavarstva op ine NedeliĹĄ e, odrĹžanoj proĹĄle srijede, prihva en je prijedlog obra una op inskog prora una za 2008. godinu.

Sveukupni prihodi i primici prora una u 2008. godini ostvareni su u iznosu neĹĄto manjem od 21 i pol milijuna kuna, dok ostvareni rashodi i izdaci iznose 20,6 milijuna kuna.

Na sjednici je tako er prihva eno i izvjeĹĄ e o provedenom popisu nematerijalne imovine i dugoro nih inancijskih ulaganja, potraĹživanja i obveza, novca i vrijednosnica op ine NedeliĹĄ e, kao i izvjeĹĄ e o provedenom popisu materijalne imovine sitnog inventara, uredskog inventara i opreme sa stanjem na dan 31. prosinca 2008. godine.

Poglavari su donijeli odluku o prihva anju izvjeĹĄ a o izvrĹĄenju programa izgradnje komunalne infrastrukture u proĹĄloj godini. a gradnju javnih povrĹĄina utroĹĄeno je neĹĄto malo viĹĄe od 250 tisu a kuna, za gradnju nerazvrstanih cesta

preko 880 tisu a kuna, za gradnju groblja 125 tisu a kuna, za gradnju javne rasvjete preko 52 tisu e, za gradnju objekata i ure aja za opskrbu pitkom vodom neĹĄto viĹĄe od 520 tisu a kuna, za glavne projekte kanalizacije za sva naselja, izuzev NedeliĹĄ a preko 300 tisu a kuna, te za sanaciju odlagaliĹĄta gra evnog otpada neĹĄto manje od 80 tisu a kuna.

Poglavarstvo je ujedno donijelo odluku o prihva anju izvjeĹĄ a o izvrĹĄenju programa odrĹžavanja komunalne infrastrukture u 2008. godini. a odrĹžavanje u svih jedanaest naselja sveukupno je utroĹĄeno milijun i pol kuna iz napla enih sredstava komunalne naknade. bje odluke upu uju se na donoĹĄenje p inskom vije u. p insko poglavarstvo donijelo je prijedlog odluke o izmjeni i dopuni odluke o komunalnom doprinosu na podru ju op ine NedeliĹĄ e, po kojoj se naselje Parag pribraja .

Op insko poglavarstvo donijelo je zaklju ak da se za Nagradu “Zrinski�

Me imurske Ĺžupanije za 2008. godinu predloĹži smotra “Me imurska popevkaâ€? zoni. Prijedlog se upu uje na donoĹĄenje p inskom vije u. Komunalni doprinos za stambene i poslovne gra evine za naselje Parag iznosit e 20 kuna po metru kubi nom, za razliku od dosadaĹĄnjih 10 kuna, dok e za gospodarske gra evine i poljoprivredne djelatnosti iznositi 3 kuna po metru kubi nom.

Poglavarstvo je prihvatilo nacrt kona nog prijedloga izmjene i dopune DP -a sjevernog dijela naselja NedeliĹĄ e “Mesapâ€? i S C-a “Sjeverâ€? te izvjeĹĄ e o provedenoj javnoj ra-

spravi, koje se upu uju na donoĹĄenje p inskom vije u. p insko poglavarstvo donijelo je zaklju ak da se za Nagradu “ rinskiâ€? Me imurske Ĺžupanije za 2008. godinu predloĹži smotra “Me imurska popevkaâ€?, koja se odrĹžava u NedeliĹĄ u od 1971. godine, i to za o uvanje i promociju hrvatske pu ke popijevke iz Me imurja, ime je pridonijela njegovanju me imurske baĹĄtine i hrvatskoga nacionalnog identiteta naroda ovoga kraja.

KROZ ME I URJE

3. oĹžujka 2009.

PRVA konferencija Regionale odrĹžana u akovcu

13 KOMORA medicinskih sestara

Novak - Žvorc Vrijeme je za regionalne, Darinka nova predsjednica a ne za tzv. velike stranke!

Nakon potpisivanja me ustrana kog ugovora izme u tri regionalne stranke: Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje, Me imurskog demokratskog saveza i Primorskog goranskog saveza, ove tri stranke zajedno sa agorskim demokratskim savezom odrĹžale su u akovcu prvu konferenciju regionalnih stranaka udruĹženih u egionalu.

Doma in u ime MDS-a Ĺ˝eljko Pavlic istaknuo je na zajedni koj pressici zabrinutost zaostajanja gotovo svih hrvatskih regija, a posebice Me imurja ne samo za “najbogatijimâ€? agrebom, ve i ostatkom Hrvatske, ponovivĹĄi poznatu tezu o Me imurju kao Ĺžupaniji s najmanjom prosje nom pla om u Hrvatskoj. Tako er je naglasio da e na ovoj konferenciji regionalne stranke donijeti izjavu kojom e poduprijeti ustavne odredbe koje bi uvele obavezno srednjoĹĄkolsko obrazovanje, kao i da e zatraĹžiti plebiscitarnu podrĹĄku za ulazak Hrvatske u koju bi gra ani trebali dati na referendumu. egionala

e tako er predloĹžiti ustavne promjene kojima bi se dala ve a prava lokalnoj upravi i samoupravi.

Njegov kolega Vladimir Ĺ iĹĄljagi , predsjednik uz DS sigurno najja e hrvatske regionalne stranke, “GlavaĹĄevog HDSSB-aâ€?, bio je puno ĹžeĹĄ i i konkretniji. Bez rukavica obruĹĄio se na “desne i lijeveâ€? koji su do sad u Hrvatskoj obnaĹĄali vlast, na aktualnu HD -ovu koaliciju, a zamjerke je pronaĹĄao i HSS-u i HSLS-u.

Tako je za trenuta nu teťku politi ku, gospodarsku i inancijsku situaciju otvoreno optuŞio HD i SDP‌ - Tzv. najve i zaduŞili su u posljednjih 19 godina Hrvatsku za 40 milijardi eura. Najve i su po broju zastupnika u Saboru H, ali ne i po rezultatima, koji su katastrofalni.

Stoga je vrijeme da bira i po inju glasovati za ljude koji su prepoznatljivi po rezultatima u vlastitoj sredini, a ne za stranke poput tzv. najve ih, HD -a i SDP-a, poruka je Ĺ iĹĄljagi a uo i lokalnih izbora. Ĺ iĹĄljagi je bio vrlo konkretan i kad je regionalni razvoj u pitanju,

Netko puno ja i podupire Sloveniju!

Vladimir Ĺ iĹĄljagi Ĺžestoko je napao i zbog katastrofalno loĹĄeg vo enja vanjske politike, ĹĄto je dovelo do toga da jedna mala Slovenija blokira ulazak Hrvatskoj u europsko - atlantske integracije.

- Slovenija to ne radi sama.

Svaka ast Sloveniji kao drĹžavi, ali Slovenija je premala da bi nas mogla blokirati a da je netko puno ja i ne podupire. Sanader je obe ao da e Hrvatska do 2010. godine u i u NAT i , a gdje smo sada, zapitao

je Ĺ iĹĄljagi , koji je tako er prozvao aktualnu vlast za nered u unutarpoliti kom Ĺživotu.

- ProĹĄle godine premijer i predsjednik najavili su obra un s ‘teroristima’, ma ijaĹĄima i organiziranim kriminalom, ali o ito da se oni ne mogu suprotstaviti i suo iti s tim izazovom, pa je vrlo mogu e da upravo organizirani kriminal i ma ija upravljaju Hrvatskom, zaklju io je Ĺ iĹĄljagi , rekavĹĄi da su to njegovi osobni stavovi i stav HDSSB-a. (dz)

Predsjednik HDSSB-a Vladimir Ĺ iĹĄljagi i doma in konferencije Ĺ˝eljko Pavlic prozvavĹĄi HSLS i HSS koji su prilikom stupanja u koaliciju s HD potpisali u me ustrana kom ugovoru nekoliko odredbi o ja em regionalnom razvoju Hrvatske s to no odre enim datumima ispunjenja tih odredbi‌ - Ni jedna nije ispoĹĄtovana, kazao je predsjednik HDSSB-a, pa smatram da je taj sporazum zapravo “mrtvo slovo na papiruâ€? i da imaju te dvije stranke imalo politi kog morala davno su morale oti i iz te koalicije, poru io im je Ĺ iĹĄljagi . Ĺ iĹĄljagi je zazvao mogu nost prijevremenih parlamentarnih izbora, jer ne vjeruje da e u ovakvoj katastrofalnoj politi koj i gospodarskoj situaciji aktualna koalicija mo i egzistirati do kraja mandata, te je kazao da e regionalne stranke spremno do ekati te izbore, osvojiti najmanje 15 mandata, te da ih ve ni jedna opcija ne mo i zaobi i u formiranju vlasti.

Predsjednik Primorsko - goranskog saveza Dario Vasili , ina e

gradona elnik Grada Krka govorio je o tome kojim mjerama bi gradska i op inska samouprava mogla pridonijeti lakĹĄem prebro ivanju aktualne krize. ecept je uglavnom sli an koji ve funkcionira u Me imurju, poput toga da nema prireza ili da se osloba aju tvrtke od pla anja komunalnog doprinosa u prvim godinama rada. Me utim, kako je naglasio, joĹĄ kvalitetnija podrĹĄka ne e biti mogu a bez iskalne decentralizacije, koju su svi spominjali, jer je danas Hrvatska visoko centralizirana drĹžava, ak viĹĄe nego za vrijeme rata 1993. godine kad je lokalna samouprava mogla ra unati na 12 posto sredstava prikupljenih od poreza, dok je to danas svedeno na samo oko 8 posto.

Savezu triju regionalnih stranaka sluĹžbeno e se za tjedan ili dva priklju iti i agorski demokratski savez koji je ve uklju en u sve akcije egionale, istaknuto je na konferenciji.

(D. rna)

SAJAM GAST 2009. u Splitu

petak 27. velja e u biblioteci Županijske bolnice akovec odrŞana je redovna izborna skupťtina Hrvatske komore medicinskih sestara PodruŞnice Me imurske Şupanije.

Novom predsjednicom postala je Darinka Novak - Žvorc, dosadaťnja tajnica, koja je ovime preuzela funkciju Dragice Koleni . amjenicom predsjednice izabrana je Marija Prekupec, dok je tajnicom postala Branka vaci. Funkciju blagajnice preuzela je Tanja Krnjak. Novo elniťtvo izabrano je na mandat od etiri godine. zvrťni odbor Hrvatske komore medicinskih sestara PodruŞnice Me imurske Şupanije proťiren je s dosadaťnjih sedam na devet lanova jer se htjelo u odboru dati prostor i predstavnicima domova umirovljenika i ku nih njega. zvrťnim odboru zastupljene su sve djelatnosti u zdravstvu, od bolnice, preko Hitne medicine do avoda za javno zdravstvo. Njegovi su novoizabrani lanovi Darinka Novak - Žvorc, Branka vaci, Tanja Krnjak, Marija

Funkciju dosadaťnje predsjednice Dragice Koleni preuzela je Darinka Novak - Žvorc Prekupec, Nenad Škvorc, Mirko Gaťpari , BoŞena Polanec, Denis Živkovi i Vesan Vukťi .

DosadaĹĄnja predsjednica me imurskih medicinskih sestara Dragica Koleni , iako uskoro odlazi u mirovinu, ostaje aktivna lanica Vije a komore medicinskih sestara Hrvatske i u stru nom nadzoru Hrvatske komore medicinskih sestara.

(H. e ar)

STRAH za ambulante bezrazloĹžan

Laboratoriji se ne ukidaju ve ťire na sve ambulante vonimir Siladi, vije nik HSS-a, u sklopu aktualnog sata na Županijskoj skupťtini postavio je pitanje kolika e se uťteda ostvariti ukidanjem laboratorija koji su djelovali u sklopu domova zdravlja u Kotoribi, Prelogu i Murskom Srediť u?

Koje je tijelo donijelo odluku o prestanku laboratorijske djelatnosti i izmjeĹĄtaju zaposlenih ili druga ijem na inu reorganizacije ovih djelatnosti?

- Ne samo da do ukidanja tih laboratorija ne e do i, ve se radi na tome da se u svim ambulantama organizira va enje krvi koja bi se onda odvozila na obradu u akove ki laboratorij, kazao je Mladen KriĹžai , zamjenik Ĺžupana zaduĹžen za zdravstvo.

Tako da nema govora ni o ukidanju laboratorija u sklopu navedenih ambulanti.

(BM )

Kocijanov traminac DVD ehovec izabrao novo - staro vodstvo mirisavi ĹĄampion sajma Mirko BlaĹžeka ponovno MnoĹĄtvo planinara okupilo se na godiĹĄnjoj skupĹĄtini

PD PRELOG odrĹžao godiĹĄnju skupĹĄtinu

S preloĹĄkim planinarima na 29 izleta Planinarsko druĹĄtvo Prelog, koje okuplja 35 aktivnih lanova, odrĹžalo je redovnu godiĹĄnju skupĹĄtinu. Predsjednik druĹĄtva osip Naran a podnio je izvjeĹĄtaj o radu u proĹĄloj godini, dok je tajnik, a ujedno i blagajnik druĹĄtva, Danijel Turek govorio o inancijama kojima se preloĹĄki planinari ne mogu pohvaliti. Ali zato su dobri u organizaciji izleta. ve godine namjeravaju organizirati ak 29 izleta, ĹĄto laganijih, ĹĄto zahtjevnijih tura.

Cesarska gora, adarski vrh, Karlova ko gorje, Mala Paklenica, Golica, Samarske stijene, Skradski vrh, Triglav, aviĹžan i Prpa samo su neka od njihovih ovogodiĹĄnjih odrediĹĄta.

Plan izleta zainteresirani mogu do-

biti od tajnika druĹĄtva kojemu se i prijavljuje za izlete i to nazovete li na broj 098/1879001. ovoj godini druĹĄtvo planira nabaviti dio potrebne planinarske opreme za zahtjevnije izlete, me u ostalim i GPS ure aj, zbog lakĹĄeg orijentiranja u planinama.

PreloĹĄki planinari izvrsno sura uju s PD-om Bundek te HPD-om Me imurje, obznanili su njihovi predstavnici na skupĹĄtini odrĹžanoj u ibljem restoranu u Prelogu, gdje se planinari sastaju u nedostatku adekvatnijeg prostora.

Po prvi put na skupĹĄtini PD-a Prelog pojavio se preloĹĄki gradona elnik, obe avĹĄi planinarima inancijsku potporu Grada. (D.Mihoci)

Na najve em i najcjenjenijem sajmu vina, alkoholnih pi a, turizma i gastronomije Gast 2009., koji se odrĹžava u Splitu, odrĹžano je i 14. organolepti ko ocjenjivanje vina i jakih alkoholnih pi a.

ako 440 uzoraka vina iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore naĹĄlo se ispred me unarodne komisije enologa, koji su prema metodi ocjenjivanja od 100 bodova proglasili ĹĄampione me u vinima i jakim alkoholnim pi ima.

Me u elitnim vinskim ku ama kao ĹĄto su Vina Kutjevo, Hrvatska, Vina Koper, Slovenija, latan tok, Hrvatska, stravino, Hrvatska, i drugih, titulom ĹĄampiona proglaĹĄen je traminac mirisavi, 2007., VladimiraKocijana iz Ĺ trigove.

Nagrade e se svim sudionicima, pa tako i Kocijanu, dodijeliti 4. oĹžujka u Paviljonu 1, u Prezentacijskoj dvorani 1, s po etkom u 17 sati, a uru it e ih Bernard Kozina, predsjednik

svih komisija organolepti kog ocjenjivanja, i gor Bagari , direktor tvrtke Sajam Split, koja je organizator sajma Gast.

Na sajmu je sudjelovalo joĹĄ nekoliko me imurskih vinara, ali samo je Kocijan dobio najviĹĄe priznanje. (S. Mesari )

Vladimir Kocijan oduĹĄevljen je priznanjem

predsjednik DosadaĹĄnji predsjednik DVD-a

ehovec Mirko BlaĹžeka vodit e druĹĄtvo i idu e etiri godine, odlu eno je na izbornoj godiĹĄnjoj skupĹĄtini DVD-a ehovec. Dopredsjednikom druĹĄtva imenovan je osip Kuhanec, a zapovjednikom Velimir Ĺ venda. Funkciju dozapovjednika obavljat e Davor avlek i Tomislav HabuĹĄ. a tajnika druĹĄtva odabran je Mario Vrbanec, a duĹžnost blagajnika obavljat e Matija Strahija.

Druťtvo je dobilo i novog strojara i spremiťtara. Te e poslove preuzeti Kristijan Strahija kojemu e priskakati u pomo Željko Bengez i Damir Baranaťi . pravni odbor je tako er doŞivio izmjene u svom sastavu. Tako e u novom etverogodiťnjem mandatu njegovi lanovi biti Mirko BlaŞeka, Velimir Švenda, Mario Vrbanec, dravko e ud, Davor avlek, osip Kuhanec, Tomislav Habuť, DraŞen alťovec, BoŞidar Kuhanec i Aleksandar Viťnji . lanovi Nadzornog odbora jesu Nikola Habuť, Marko e ud i Kristijan Strahija. nterese ovog druťtva u V MŽ-u

branit e Mirko BlaĹžeka, a u V -u Grada Preloga Velimir Ĺ venda.

Novoizabrano vodstvo u ovoj godini planira dovrĹĄiti novo spremiĹĄte, njegovo opremanje, te nabaviti novo vatrogasno vozilo budu i da ovo koje posjeduju ove godine slavi 33. ro endan. d drugih aktivnosti provodit e se redovne mjere zaĹĄtite od poĹžara kako bi se i dalje odrĹžala visoka sigurnost svih mjeĹĄtana ehovca.

- Protekle godine, sre om, nismo imali ni jednu intervenciju zbog poĹžara ve se mjeĹĄtanima pomagalo pri problemima s manjim poplavljivanjem stambenih i gospodarskih prostorija, ĹĄto ukazuje na dobar rad dosadaĹĄnjih lanova. Velika paĹžnja posve uje se i ĹĄkolovanju novih lanova kako bi ĹĄto viĹĄe njih posjedovalo zvanje ispitanog vatrogasca, kazao je novi - stari predsjednik.

Na skupĹĄtini su ujedno dodijeljene i spomenice za uspjeĹĄnih 10 godina aktivnog rada u DVD-u Matiji Strahiji i Mariju Vrbancu.

(D.Mihoci)

POLJODJELSTVO

14

3. oĹžujka 2009.

S AKOVE KOG sajma

Posna srijeda Zadnja srijeda u velja i na akove kom sajmu po svemu je bila skromna. ak ni pe enjari nisu zaradili za toplu vodu, a Mitrica je to opravdao Pepelnicom, prvim danom posta i korizme. amo su rijetki pojeli mesnate dobrote, dok su ostali popili koji napitak i otiĹĄli.

Par kupaca je otkupilo manje koli ine kukuruza, krumpira se prodalo za jedno srednje gustuvanje, a najrazo araniji su bili prodava i peradi, koji su rekli da viĹĄe na akove ki sajam ne e dolaziti jer samo dangube i niĹĄta ne zarade. Prodava i ogrjevnih drva sajam su napustili ve u prvom poluvremenu, a svi ostali ve oko

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU - kukuruz u zrnu 1 kn/kg - je am 1,60 kn/kg - tri cal 1,60 kn/kg - zob 2 kn/kg - pĹĄenica 1,70 kn/kg - krumpir 1,10 kn/kg - luk 2,50 kn/kg - sitni luk 2 kn/kg - ljubi as luk 3 kn/kg - sto na repa 30 kn/vre a 11 sati. Prodava i stare krame jedini nisu izgledali razo arano, za razliku od krumpiraĹĄa koji su bili jako ljuti. ( . Mesari )

- Samo promatra i ...

S AKOVE KOG placa

Recesija i na placovskim klupama Proteklih dana na akove kom placu nije bilo ni ega ĹĄto bi moglo obradovati prodava e i kupce. ednih i drugih je bilo malo i svi su bili nezadovoljni. Prodava i iz razloga ĹĄto im poskupljuju energenti i sredstva kod proizvodnje pa rade gotovo badava, a kupci pak ĹĄto zbog sve manjih pla a ne mogu kupiti ni najosnovnije povrtlarske i vo arske proizvode.

Prodava ica ĹĄampinjona i bukova a toliko je razo arana skupo om struje i plina da namjerava prekinuti proizvodnju, pa e tako akove ki plac ostati bez najboljih gljiva u Hrvatskoj. Recesija je na

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU - mrkva 7 do 9 kn/kg - trijebljeni orasi 40 kn/kg - ljeĹĄnjaci 15 kn/vre ica - jaja 1,10 do 1,30 kn/kom - ĹĄampinjoni 25 kn/kg - bukova e 25 kn/kg - mladi luk 10 kn/puĹĄlek - kelj 6 kn/kg - jabuke 3 do 7 kn/kg - kravlji sir 20 kn/gruda grubo i na velika vrata uĹĄla i na akove ki plac, kaĹžu ljudi koji viĹĄe gledaju, a manje kupuju ponu enu robu. ( . Meari )

ZaĹĄti ene obiteljske sorte vina

Marija sama obrezuje najve i dio vinograda

MARIJA KNEHTL, jedina me imurska vinogradarka

Stvorila sam osnovu za obiteljsko gospodarstvo Na Me imurskoj vinskoj cesti, tamo gdje se dodiruju tanetinski rh i vetourbanska udolina, nalazi se gospodarstvo Marije Knehtl, jedine me imurske vinogradarke i vinarke. Kada velimo jedine, Ĺželimo re i da je Marija sama bez supruga i bilo ije pomo i podigla nasade vinograda, dobila marku vina i stvorila solidnu osnovu za obiteljsko gospodarstvo.

- a sam rodom iz Bogdanovca gdje je moja obitelj imala starinske gorice, a 1973. godine udala sam se i doĹĄla Ĺživjeti u obitelj Knehtl, koji su isto tako imali manje povrĹĄine vinograda.

Kada mi je prije desetak godina umro suprug, ostala sam sama s k erkom Zdenkom, te sam se odlu ila potpuno posvetiti vinogradarstvu. Bilo je izuzetno teĹĄko, ali sam u po etku okupila oko hektar vinograda, trudila se i rezultati nisu izostali, prisje a se Marija svojih po etaka. voja vina Marija i njezina obitelj drĹže u drvenim ba vama, ĹĄto iziskuje veliko znanje i napor, ali vina su iz takvih posuda i viĹĄe nego dobra.

TrĹžiĹĄte je prepoznalo naĹĄa vina - Kada je k erka bila na zavrĹĄetku poljoprivredne ĹĄkole u inici, razmiĹĄljali smo o njezinom odlasku na akultet, no kako smo ostale bez

Marija je doĹĄla do vlastita tri hektara vinograda, koji ve im dijelom obra uje na tradicionalan na in, ĹĄto se i te kako prepoznaje u kvaliteti groĹž a i vina

Vino drĹže u drvenim ba vama glave obitelji, odlu ile smo da ostane doma i pridruĹži mi se u vinogradarstvu.

Kupovale smo povrĹĄine, a kada se k erka udala, zajedno sa zetom tankom Medenjakom joĹĄ smo snaĹžnije krenuli u ĹĄirenje vinograda i u borbu za stjecanje ugleda na trĹžiĹĄtu. anas imamo tri hektara vlastitog vinograda i nekoliko u zakupu.

Proizvodimo rizling rajnski, char-

donay, graĹĄevinu i silvanac zeleni koji su sjajno prihva eni na trĹžiĹĄtu i daju nam za pravo tvrditi kako smo krenuli u dobrom smjeru. Ĺ˝elja nam je ĹĄto prije u i u projekt ‘PuĹĄipel’, jer vjerujemo da je to najbolji na in predstavljanja kvalitetnih me imurskih vina na skoraĹĄnjem europskom trĹžiĹĄtu. svojili smo trĹžiĹĄte u Zagrebu, Zaboku, Krapini i drugim mjestima oko Zagreba i u Krapinsko - zagor-

skoj Ĺžupaniji. ZaĹĄtitili smo vlastitu marku ‘ ina Knehtl - Medenjak’, a sada razmiĹĄljamo o novoj etiketi te dovrĹĄetku kuĹĄaonice te nabavci niklanih posuda (ba vi), planira Marija, koja je ljubav prema vinogradima prenijela na unuke latku i uku.

Marijina obitelj drĹži ve i broj goveda koja proizvode odli an stajski gnoj pak umjetna gnojiva koriste u vrlo malim koli inama. ( tjepan Mesari )

NOVI PRAVILNIK o sirevima

Za siguran nastup na EU trĹžiĹĄtu

- Prava doma a i starinska mrkva ...

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donijelo je novi Pravilnik o sirevima i proizvodima od sira, kojim se propisuju zahtjevi kakvo e kojima u proizvodnji i stavljanju na trĹžiĹĄte moraju udovoljavati sirevi i proizvodi od sireva, a odnose se na nazive, definicije te op e zahtjeve kojima moraju udovoljavati, kao i na sastav, dodane sastojke i druge tvari koje se upotrebljavaju u proizvodnji i preradi.

- Pravilnik se ne primjenjuju na proizvode koji su zakonito proizvedeni i/ili stavljeni na trĹžiĹĄte u drĹžavi lanici uropske unije ili zakonito proizvedeni u drĹžavi F A-e koja je ugovorna strana porazuma o uropskom gospodarskom prostoru.

- Pravilnik jasno propisuje da su sirevi svjeĹži proizvodi ili proizvodi s razli itim stupnjem zrelosti koji se

proizvode odvajanjem sirutke nakon koagulacije mlijeka (kravljeg, ov jeg, kozjeg, bivoljeg mlijeka i/ ili njihovih mjeĹĄavina), vrhnja, sirutke, ili kombinacijom navedenih sirovina.

- U proizvodnji sireva dozvoljena je upotreba mljekarskih kultura, sirila i/ili drugih odgovaraju ih koagulacijskih enzima i/ili dozvoljenih kiselina za koagulaciju.

- bzirom na udio vode u bezmasnoj tvari sira, konzistenciju i gra u, sirevi se proizvode i stavljaju na trĹžiĹĄte pod nazivima: ekstra tvrdi sir, tvrdi sir, polutvrdi sir, meki sir i svjeĹži sir.

-Pri ozna avanju sira obvezno je navo enje minimalnog udjela mlije ne masti u suhoj tvari, te se navesti uz naziv sira i podatak o vrsti sira obzirom na udio mlije ne masti u suhoj tvari sira. ( I UP, . Mesari )

- Uz malo dorade, turoĹĄ moĹže na europske stolove

POLJODJELSTVO

3. oĹžujka 2009.

BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

VAĹ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Me imurski vrt – Jasen

Postupanje sa zdravstveno neispravnim proizvodima Ĺživotinjskog podrijetla Proizvodi Ĺživotinjskog podrijetla mogu biti namijenjeni prehrani ljudi, hranidbi Ĺživotinja, industrijskoj uporabi te farmaceutskoj uporabi.

Zakonom o veterinarstvu, to no je de inirano ĹĄto se smatra proizvodima Ĺživotinjskog podrijetla koji su namijenjeni prehrani ljudi.

o su sastavni dijelovi Ĺživotinjskog tijela u sirovom i prera enom stanju namijenjeni za prehranu ljudi, mlijeko, jaja i proizvodi od mlijeka i jaja i med. Pojam inspekcije Ĺživotinjskih proizvoda namijenjenih prehrani ljudi podrazumijeva veterinarsko-zdravstveni pregled, kontrolu i nadzor, koji se provodi nad Ĺživotinjskim proizvodima, radi zaĹĄtite zdravlja ljudi, odnosno radi utvr ivanja zdravstvene ispravnosti Ĺživotinjskih proizvoda. Rezultat veterinarsko zdravstvenog pregleda i kontrole je kona an u upravnom postupku, za njega je odgovoran ovlaĹĄteni veterinar, od-

nosno ovlaĹĄteni veterinari, odre eni Zakonom o veterinarstvu, u slu aju timskog obavljanja pregleda i kontrole.

Pregled i kontrola proizvoda Ĺživotinjskog podrijetla koji su namijenjeni prehrani ljudi uklju uje i laboratorijske pretrage na rezidue (rezidua je ostatak tvari s farmakoloĹĄkim djelovanjem, ostatak njihovih metabolita i drugih tvari koje se prenose na Ĺživotinjske proizvode i mogu biti ĹĄkodljive za ljudsko zdravlje) te ostale one iĹĄ iva e bioloĹĄkog i kemijskog podrijetla, ĹĄkodljive za ljudsko zdravlje. sim toga pregled i kontrola uklju uje i kontrolu koja se odnosi na kakvo u, kao i tehni ke normative i druge propise, ukoliko je to posebnim zakonom pripisano. Proizvodi Ĺživotinjskog podrijetla namijenjeni prehrani ljudi, koji sadrĹže ili sadrĹže u koli inama ve im od dopuĹĄtenih, rezidue i druge one iĹĄ iva e ĹĄkodljive za ljudsko zdravlje ne smiju se stavljati u promet za javnu potroĹĄnju.

Isto tako ako su nakon propisanog veterinarsko-zdravstvenog pregleda i kontrole, utvr eni zdravstveno ili higijenski neispravnim, moraju se na propisani na in obiljeĹžiti, zaplijeniti i neĹĄkodljivo ukloniti, odnosno podvr i postupku utilizacije.

Pod neĹĄkodljivim uklanjanjem smatra se propisani postupak neĹĄkodljivog uklanjanja leĹĄina, kon iskata, odre enih nejestivih nusproizvoda klanja, rasijecanja, obrade i prerade mesa, ribe, divlja i, mlijeka, jaja, meda i Ĺživotinjskih proizvoda namijenjenih hranidbi Ĺživotinja ili industrijskoj upotrebi, kada se iz veterinarsko-zdravstvenih razloga i zaĹĄtite zdravlja ljudi, ne smiju ili se ne mogu iskoristiti daljom preradom.

NeĹĄkodljivo uklanjanje obavlja se u odobrenim objektima za neĹĄkodljivo uklanjanje, zakapanjem u sto nim grobljima, jamama grobnicama ili spaljivanjem. Utilizacija je dozvoljeni postupak neĹĄkodljivog iskoriĹĄtenja leĹĄina, kon iskata, odre enih ne-

jestivih nusproizvoda klanja, rasijecanja, obrade i prerade mesa, ribe, divlja i, mlijeka, jaja, meda, preradom u proizvode namijenjene hranidbi Ĺživotinja ili industrijskoj zoni. a zdravstveno neispravnim proizvodima Ĺživotinjskog podrijetla mora se postupati tako da se zaĹĄtiti zdravlje ljudi i Ĺživotinja, osiguraju uvjeti za proizvodnju higijenski valjanih Ĺživotinjskih proizvoda za ljudsku prehranu, izbjegne one iĹĄ avanje okoliĹĄa, sprije i nekontrolirano odlaganje i razmnoĹžavanje ĹĄtetnih Ĺživotinja i patogenih mikroorganizama, onemogu i stvaranje neugodnih mirisa, podvrgne toplinskoj preradi i iskoriste vrijedna svojstva, te vodi propisana evidencija i dostavljaju izvjeĹĄ a nadleĹžnim tijelima.

Bojan BoĹžovi , dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI

AK C: BI IN I U

d.o.o. (bivĹĄa eterinarska stanica d.o.o. akovec): deĹžurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. pecijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa teinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. eterinarska ambulanta

UG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - deĹžurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PR G: pecijalizirana ambulanta za male Ĺživotinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. eterinarska stanica PR G: deĹžurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

MUR K R IĹ * : eterinarska

ambulanta Mursko rediĹĄ e: deĹžurni veterinar na mobitel 098/465-473. Ĺ RIG A: eterinarska ambulanta Ĺ trigova Gornji Mihaljevec: deĹžurni veterinar mob. 098/465-470. N A UBRA A: Ambulanta onja ubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. MAĹ IN C: Ambulanta omaĹĄinec: deĹžurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24.

15

Švenda ko Farm ervis d.o.o., poduze e za pruŞanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RA N RI M : pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. ŽURNI F N: 040 645 058.

a ne bude zabune, ovdje se misli na park koji se zove “Me imurski vrtâ€?. U prosje nom me imurskom vrtu za jasene I hrastove I bukve nema dovoljno mjesta. tari Grci, Rimljani i Germani vjerovali su da je ljudska rasa plod jasenovog stabla. ako kaĹžu, nije me tamo bilo kad su se Germani joĹĄ osje ali starima. anas su svi mladi, i lijepi, i pametni. U starim norveĹĄkim zapisima ogromni jasen predstavlja Ĺživotnu snagu prirode. judi su vjerovali da je ovo stablo golemi potporanj koji drĹži nebo. ada se tome podsmjehujemo. Mi smo sad jako pametni. Nakon upoznavanja gra e atoma i uspjeĹĄne genetske manipulacije postajemo Gospodari. Zar zaista? Pogledajte one prekrasne jasene u Perivoju Zrinskih. Koliko su ‘pametnih’ oni u svom vijeku vidjeli?

U rodu jasena, Fraxinus, ima viĹĄe vrsta i podvrsta. Naj eĹĄ e se spominju gorski i poljski, crni i bijeli jaseni. vakako je jasen jedno od naj eĹĄ ih stabala u ĹĄumama umjerenog klimatskog podru ja jeverne polutke.

Cijenjen je zbog svoje prirodne ljepote i kvalitetnog drveta. va otporna pionirska vrsta jednako uspijeva i na otvorenim travnjacima i ĹĄumovitim obroncima.

U usporedbi s ostalim ĹĄumskim vrstama stablo jasena pro-

lista relativno kasno. Rijetko je to prije svibnja, ali uvijek mjesec dana nakon ĹĄto se gusti, purpurni cvatovi pojave na stblu. o 30 cm dugi listovi perasto su sastavljeni. o je est oblik lista kod biljaka koje za uspjeĹĄnu fotosintezu traĹže puno svjetla i dobru cirkulaciju zraka kroz kroĹĄnju. Iako kasno u prolje e dobije liĹĄ e, jasen ga u jesen brzo gubi. edino plodovi koji sazrijevaju u kasnu jesen dugo u zimu ostaju na stablu. I pitamo se onda, kako uspiju u tako kratkom vremenu proizvesti toliko hrane da nahrane svoje ogromno tijelo, da brzo rastu i joĹĄ povrh svega imaju kvalitetno drvo. Pitanje moĹže biti i ilozofsko: da li raditi dugo i ustrajno ili samo u pametno odabrano vrijeme?

Iako jasen uspijeva na ve ini tala, najbolje mu odgovaraju plodna , vlaĹžna i dobro drenirana tla. Ĺ to se ti e kiselosti, odgovaraju mu i alkalna tla ako nisu previĹĄe suha. vo listopadno stablo naj eĹĄ e samoniklo nalazimo u nizinskim ĹĄumama u kojima prevladavaju hrast, grab i/ili bukva. U tim je sastojinama njegovo prisustvo naj eĹĄ e privremeno.

esto ga zamijeni hrast koji sporije raste ali duŞe Şivi. ko se zadnji smije – najsla e se smije.

Pozdarvljaju as svi iz rtnog centra I A!

3. ožujka 2009.

16

Mensura Roši itekako je dostojan reprezentacije Pro itavši lanak u Me imurskim novinama od 24. 02. 2009. pod nazivom “Mensur Roši je dostojan reprezentacije” ostali smo zate eni zlonamjernim iznošenjem autora pisma.

Smatramo svojom obavezom stati u zaštitu našeg dugogodišnjeg lana gospodina Mensura Roši a.

Kao lan nije nikada prekršio odredbe statuta društva, a kao ribolovac na ela ribolovne etike.

Treba spomenuti da je imenovani višegodišnji kapetan ženske kadetske ekipe ŠRD Mura, koja je postigla pod njegovim vodstvom najbolje rezultate ovog društva na državnom nivou.

Unatrag etiri godine tri puta je u estvovao na završnici izbora za reprezentaciju R. Hrvatske, što mu je i 2008. godine i uspjelo. Žalosno je što “grupa lanova ŠRD Mura” nije reagirala na lanak objavljen u “Gradskom godišnjaku” M. Središ a, a ni na godišnjoj skupštini društva gdje su te informacije bile iznesene (plasman u reprezentaciju) i uz prisutnost Vašeg novinara.

Mi kao legalisti ne prihva amo ovakav na in komuniciranja, jer u ŠRD Mura postoje legitimni na ini rješavanja problema.

Poznavaju i gospodina Roši a on danas živi normalnim obiteljskim životom. Smatramo da za daljnjom polemikom nema potrebe ni svrhe i time je za upravni odbor ŠRD Mura ova izjava i reagiranje kona no.

S poštovanjem, Upravni odbor ŠD Mura

estetikheretik

PRIOP ENJE SDP-a Me imurske županije HRVATSKA DEMOKRATSKA SELJA KA stranka u povodom 8. ožujka – Dana žena

Ponovno “kruh i ruže”!

Iako je prošlo itavo stolje e od 8. ožujka 1908., dana kada su ulicama New Yorka marširale žene sjedinjene sloganom “kruh i ruže” (u kojem je kruh simbolizirao ekonomsku sigurnost, a ruže kvalitetniji život, vjeru u bolje sutra), “kruh i ruže” danas su ponovno itekako aktualni!

Sveprisutna globalizacija i krea vno uništavanje – srž tržišnog kapitalizma – to razaranje bez promišljanja i kajanja, stvara mo ne korporacije i uništava male tvrtke, stvara nezaposlenost i besperspek vnost, izvr e dosadašnje moralne obrasce, mijenja kulture, uloge spolova i obiteljske strukture i ini zajedništvo suvišnim. Pravda, socijalna osjetljivost i briga za drugoga postale su pate ne bedasto e. I nije najstrašnije što pravde i jednakos nema, ve što su ljudi prestali i traži i o ekiva !

I hrvatski divlji kapitalizam, zasnovan na diobi postoje ih, a ne na stvaranju novih dobara, obilježen je nesmiljenom trkom za pro tom i naglim boga enjem s jedne strane, te obespravljivanjem širokih društvenih slojeva s druge strane.

U toj situaciji, i hrvatske su žene izvukle “deblji kraj”. Položaj žena na tržištu rada lošiji je od položaja muškaraca, jer se teže zapošljavaju, sporije napreduju, lakše gube posao i slabije su pla ene za isti posao. Aktualna recesija dodatno pogoršava taj položaj, jer su riziku propadanja više izložene upravo tradicionalne gospodarske djelatnosti s primarno ženskom radnom snagom (tekstilna, obu arska, trgovina). A aktualna vlast uvijek iznova pokazuje neusporedivo više sklonosti za pomaganje tipi no “muškim” djelatnostima (brodogradnja). Žene ine ve inu nezaposlenih, primorane su prihva ati teške

–

i loše pla ene poslove, u teškim radnim uvjetima. Dodatni minus kod zapošljavanja predstavlja im nakana zasnivanja obitelji i ra anja djece. Niska stopa zaposlenosti žena ima za posljedicu nizak natalitet, a demografski deficit najopasniji je deficit – on je prijetnja opstanku države!

Posljednjih godina kao da zastaje i trend ja anja prisutnos žena u poli kom i javnom životu, iako je upravo prisutnost žena u poli kom i javnom odlu ivanju standardna mjera demokra nos društva. Ovaj zastoj je posljedica injenice da ve e uklju ivanje žena u tržište rada, te u javni život, nije bilo pra eno odgovaraju im osloba anjem od obiteljskih obveza, odnosno, ve im angažmanom muškaraca u obavljanju ku nih poslova i odgoju djece. Zato se žene, mnogo više od spornog napredovanja, boje upravo tog stajanja u mjestu!

Što kaže SDP? SDP prihva a tržišno gospodarstvo, ali ne i tržišno društvo.

Težimo socijalno odgovornom društvu u kojem ovjek nije roba.

Ne inzis ramo na sigurnos nepromjenjivog radnog mjesta, jer to više nije ni mogu e, ali tražimo sigurnost rada i mogu nost da se dostojno živi od svog rada.

A kad su u pitanju žene, svojim ponašanjem potvr ujemo opredjeljenje da je uravnotežena participacija žena i muškaraca u ku i, na tržištu rada, te u poli kom i javnom životu, ne samo prednost za društvo, ve i preduvjet njegovog daljnjeg razvoja! Od pariteta kojeg smo ve pos gli u stranci, želimo i paritet u društvu, kako bismo omogu ili ženama da svojom kreativnoš u mijenjaju svijet u onolikoj mjeri u kolikoj su njegov sastavni dio!

Slovenija u stvari ne pregovara Mi u HDSS-u najoštrije osu ujemo Slovenske poli are koji imaju tenzije nad hrvatskim teritorijem u Savudrijsko-Piranskom zaljevu, Sveta Gera koja je neosporno hrvatski teritorij. Mi znamo da Hrvatska sa Slovenijom ima 14 to aka neriješenih grani nih pitanja. Nesporno je da su po nekim to kama poznate granice izme u Republika Hrvatske i Slovenije, ali da u nekim to kama bi trebali odlu i o granici žitelji s jedne i druge strane koji zasigurno najbolje poznaju to ke razgrani enja izme u Republike Hrvatske i Slovenije.

Mi u HDSS-u jesmo za razgovor izme u vlada Republika Hrvatske i Slovenije ali držimo da poslije odluke Slovenskog Parlamenta gdje je o ito vidljivo da je najviše jelo u Rep. Sloveniji donijelo jednoglasnu odluku u kojoj je vidljivo da se poseže za nacionalnim teritorijem RH i prema tome smatramo da je sastanak izme u premijera vlade RH, gospodina Ive Sanadera i slovenskog premijera gosp. Pahora bio nepotreban i gubljenje vremena, jer nam je Slovenija istog trenutka u Strassbourgu dala blokadu još na jedno poglavlje koje se odnosi na pitanje gospodarstva.

Time je dokazano da Slovenija ne želi rješava te probleme kompromisom, nego jednostavno blokira Hrvatsku.

Slovenija ne pokazuje dobru volju maknuti svoje vojne postrojbe i predati Hrvatskoj Svetu Geru. To je pokazatelj da u Sloveniji postoji velika mržnja i jal, omalovažavanje Hrvatske te sprje avanje ulaska Hrvatske u EU. lanovi i rukovodstva HDSS-a ne e dozvoliti nikakvu trgovinu hrvatskim nacionalnim teritorijem.

Budu i da smo pred vratima lokalnih izbora u RH, a HDSS

je jedina stranka sa sjedištem van Zagreba, tj. u Me imurju, želim naglasi da sam posebno zadovoljan, kao predsjednik stranke kako se naša stranka širi u županijama diljem Hrvatske. Najnovije je da je u nedjelju, 22. velja e bila sazvana i održana osniva ka izborna skupš na za Koprivni ko-križeva ku županiju. K tome želim doda da imamo osnovanu gradsku organizaciju grada Križevci, nekoliko op inskih organizacija i povjerenika u toj županiji.

Skupštine održavamo diljem Hrvatske. Bila je održana izvještajna skupš na za Virovi ko-podravsku županiju, grad Sla na, ogranci: Gornji Miholjac, Sladojevci, Donji Meljani op ina Sopje: ogranak Nova Šarovka.

HDSS je demokratska stranka i prema tome rukovodstva županijskih organizacija HDSS-a imaju slobodu samostalno odlu iva s kojom strankom ili strankama e dogovarati mogu e predizborno koaliranje. Što se e Me imurske županije, otvoreni smo za razgovore s nekim strankama ali ne po svakoj cijeni jer je stranka broj ano dovoljno jaka i ima kvalitetne ljude koji mogu bi kandidat na dolaze im izborima za župana i dožupana Me imurske županije. Obzirom da razgovori traju, vjerujem da e biti završeni najkasnije od 5. ožujka i tada emo obznani našoj me imurskoj javnos i iznije sve podrobnos što stranka radi i za što e se stranka zalaga kako bi stvorili što bolji životni standard svim gra anima, kako Me imurja, tako i Republike Hrvatske.

HDSS je stranka koja: što govori to i radi, što radimo to i govorimo i smatramo da su naši gra ani o svemu dobro obaviješteni.

Predsjednik HDSS-a, Ivan Martan

HRVATSKA stranka rada

Zašto je osnovana nova stranka Obavještavamo javnost da je rješenjem Središnjeg ureda za upravu u Hrvatskoj registrirana Hrvatska stranka rada sa središtem u akovcu. Predsjednik stranke je Branimir Bunjac, dopredsjednici Zoran Tomaši i Alen Sambolec, tajnica Petra Toplek i lanica Jasna Horvat. Nova stranka nastala je odvajanjem ve ine lanova me imurskog ogranka Hrvatske stranke nezaposlenih i pristupanjem mnogih novih lanova.

Kako i zašto je došlo do odvajanja? Hrvatska stranka nezaposlenih ima sjedište u Puli,aosnovanaje2003.godine.Od2006.ista stranka ima svoj ogranak i u Me imurju koji vodi Nurija Ahmetovi . Stranka je nastupila na parlamentarnim izborima 2007. i u Me imurju dobila 0.25 % glasova. Tada su, svjesni lošeg izbornog rezultata, elnici stranke po eli pozivatiu stranku mla eljude,obe avaju iim da e središnjica u Puli prepustiti stranku da je vode u boljem smjeru. I doista, mandat predsjedništva u Puli istekao je još u lipnju 2007., a ispostavilo se i da predsjednik HSN Anto Anuši uop e ne boravi u Hrvatskoj. Vjeruju i da imajuotvorenput, lanovime imurskogHSN organizirali su sabor stranke, što po Statutu imaju pravo, 6. rujna 2008. u akovcu, promijenili ime stranke u Hrvatska stranka radnika i nezaposlenih i izabrali novo predsjedništvo.

Me utim, tada se ispostavilo da je cijeli ovaj doga ajzamišljentekkaoglazurastrankepred izbore, a ne kao iskrena želja za promjenama.

Bivši elnici o ekivali su da e oni i dalje voditi glavnu rije , kako bi stekli vije ni ka mjesta i na taj na in ostvarili vlastite materijalne probitke. U tom smislu pojedinci u stranci po eli su samoinicijativno i posve neovlašteno nuditi prijeizbornu koaliciju gotovo svim strankama u Me imurju. Kad su saznali za ove nelegalne pregovore lanovi novoizabranog Predsjedništva stranke otvoreno su se suprotstavili, ali tada se par ljudi iz akovca odlu ilo na pu , pa su u suradnji s Pulom pokrenuli upravni spor priSredišnjemureduzadržavnuupravuprotiv registracije odluka sabora od 6. rujna. Tada su se lanovi me imurskog HSN, zgroženi ovakvim postupcima, odlu ili riješiti ne samo neaktivne i nesposobne središnjice iz Pule, nego i nekoliko pojedinaca iz mati ne organizacije, koji u politiku o ito nisu ušli iz idealizma.

Eto, zato je došlo do osnivanja potpuno nove stranke,aHrvatskojstrancinezaposlenihsada možemo samo zaželjeti svako dobro u njihovim budu im aktivnostima, nadaju i se da e ih ovi doga aji možda natjerati da se saberu.

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Adaptacija dvosobnog stana Poštovani!

Pred nekoliko godina smo naslijedili dvosoban stan u Varaždinu u kojem trenutno žive podstanari, ali nakon što nam s njima istekne ugovor željeli bi adaptirati prostor i napraviti neke izmjene.

Kako vidite iz tlocrta, ono što nam ne odgovara jest to da je spava a soba ogromna, dok je druga, dje ja soba, toliko mala da u nju ne stane ni radni stol.

Drugi problem jest taj da je dio gdje je sad kuhinja (sredina stana), malen, ima dovoljno prostora tek za najosnovnije elemente, a htjeli bi veliku ili barem kuhinju normalne veli ine da nam stanu svi aparati. Dobili smo informaciju od upravitelja zgrade koji barata s dokumentacijom, da su nosivi zidovi samo oni vanjski, dok se svi unutarnji mogu rušiti. Visina stana je 270 cm (visoki strop). Htjeli bi vaš savjet oko rasporeda prostorija da znamo od ega krenuti.

Unaprijed hvala, obitelj Vuruši

Predstavljaju i novu stranku na ovakav, pomalo buran na in, mi želimo još jednom ponoviti zašto smo osnovali Hrvatsku stranku rada. U inili smo to zato, jer nismo zadovoljni nijednom tzv. “velikom” strankom. Smatramo da se u Hrvatskoj malo toga mijenja bez obzira koja stranka došla na vlast, jer se sve stranke ponašaju po sli nom modelu, brinu i prije svega o vlastitim pojedina nim i materijalniminteresima.Nejednomsmoimalipriliku vidjeti ak i sindikaliste kako postaju lanovi stranaka koje su do ju er napadali, borce za ljudska prava koji su se tako er po eli ulizivati vlastima i mnoge druge negativne primjere, koji su prouzro ili krajnju depresiju i neaktivnost bira kog tijela. Mi u Hrvatskoj stranci rada želimo se boriti za radnike i narod, kako god to udno zvu i i kako god to teško bilo! Cilj našeg djelovanja je zaposliti ljude, omogu iti im da na posao idu sretni i da se s posla vra aju sretni, da imaju mogu nost pružiti nešto više svojim obiteljima od „krpanja kraja s krajem“.

To mislimo posti i tako da aktivno radimo na provo enju programa zapošljavanja, iz dana u dan, iz sata u sat. Položaje namjeravamo dati obrazovanim, stru nim i iskusnim ljudima, bez obzira na njihov spol, nacionalnost ili strana ku pripadnost. Stoga emo se prije svega zalagati za besprijekorno provo enje svih javnih natje aja i dosljedno emo se boriti protiv mita, korupcije i nepotizma. Tako er, iskreno emo se zalagati za poboljšanje položaja umirovljenika, iji socijalni položaj je više nego zabrinjavaju i.

U svom djelovanju ne emo bi prirepak ni jednoj ve postoje oj stranci, ve eventualni partner koji se zalaže za provedbu poštenog i progresivnog programa za boljitak svih ljudi. Radije emo bi u vje noj opoziciji nego izgubiti vlastiti obraz.

Stoga izjavljujemo da ne želimo da nas uspore uju s nikim, mi smo novi i druk iji i ne namjeravamo nikome o ma glasove.

Mi se obra amo onom dijelu bira kog jela, koje nije glasalo na prošlim lokalnim izborima, a oni ine 60% glasa a! Mi m neopredijeljenim glasa ima želimo poru i : Nada postoji! Hrvatska stranka rada bit e stranka koja e prije svega š narod, obi ne ljude, radnike, seljake, umirovljenike, studente, u enike i sve one koji žele živje u boljem i pravednijem društvu. To je naša trajna izborna poruka koju želimo da zapam te i vrednujte nas po njoj.

Predsjedništvo Hrvatske stranke rada

Poštovani, vaš stan od 51,00 m2 (bez balkona) ima vrlo zanimljiv oblik i predispozicije tako da je apsolutno mogu e udovoljiti vašim željama.

Isto tako, razumijem vaše <probleme<, odnosno razloge zašto i što bi htjeli mijenjati.

Sre a je što je sve unutarnje zidove možemo rušiti, tako da de facto možemo po eti iz po etka.

Poziciju nekih funkcionalnih zona stana nisam previše mijenjao, dok sam druge zone podesio prema potrebi. U inio sam slijede e: Kod ulaza s desne strane, uvukao sam spava u sobu kako bih dobio mjesta za garderobni element u hodniku, s time da se površina spava e sobe nije drasti no smanjila, tek toliko da je dobila pravokutni oblik, da ne velim, savršenih dimenzija.

Kupaonica je, manje-više, ostala istih dimenzija, ali sa malo pomaknutom pozicijom prema spava oj sobi kako bi se ista smanjila, ali i kako bi se dobio još dodatan prostor u dnevnom boravku – glavnom dijelu stana.

Dakle, dnevni boravak je iz prijašnjeg stanja, kada se nalazio u kutu stana, preseljen u central-

ni dio, gdje, spojen sa kuhinjom i blagovaonom ini dnevnu zonu, a visina od 270 cm pridodaje ve em volumenu, a samim time i osje aju prostranosti. Tako er, prostranosti pridonosi i svijetla stijena koja vodi u loggiu.

Kuhinja je postavljena na mjesto nekadašnje male sobe i kroz nju imate komunikaciju sa jednim od balkona, koji ujedno i osvjetljava prostor blagovaone, a daje i svjetlost cijeloj prostoriji.

Dje ju sobu sam, u vašem slu aju postavio na mjesto gdje je ne-

kad bilo dnevni boravak. Tome je najviše kumovala njena optimalna površina, kao i želja da, ipak balkon iskoristim kao produženi prostor kuhinje i blagovaone.

Bijeli zidovi glatko obra eni, pod od svjetlijeg parketa i namještaj od tamnijeg drva, dekori u živim bojama (zelena, žuta, naran asta …) identitet je koji bih vam predložio. Kako bilo, ako ete sami raditi unutarnje ure enje, jedini prijedlog koji u se usuditi tada vam dati jest – JEDNOSTAVNOST.

Piše: Bruno estetikheretik Kontrec

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000

akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

RELIGIJA

3. ožujka 2009.

17

U VARAŽDINU sjednica Zagreba ke metropolije

BOG mojih detalja

Svetištu Ludbregu dati ve i zna aj

Do i k Isusu

Pod predsjedanjem zagreba kog nadbiskupa i metropolita, uzoritog kardinala osipa Bozani a, u Ordinarijatu Varaždinske biskupije u utorak 24. velja e održana je prva sjednica Zagreba ke pokrajine u novom sastavu.

Sjednici su pored kardinala Bozani a nazo ni bili mjesni biskup Varaždinske biskupije monsinjor osip Mrzljak, križeva ki vladika monsinjor Slavomir Miklovš te zagreba ki pomo ni biskupi Vlado

Koši , Valentin Pozai i van Šaško.

Pozdravljaju i kardinala i biskupe te vladiku, doma i biskup osip Mrzljak izrazio je radost što je Varaždinska biskupija doma in sjednice, naglasivši kako je Biskupija povezana s Metropolijom preko sjemeništa, Bogoslovije i drugih ustanova u kojima djeluju sve enici iz Varaždinske biskupije.

- Radujem se što smo danas okupljeni u Varaždinu koji ove godi-

Sudionici skupa u varaždinskom Ordinarijatu ne obilježava 800 godina od njegova proglašenja kraljevskim gradom. sto tako najavljujem obilježavanje 600. obljetnice uda u udbregu, u svetištu Predragocjene krvi susove, napomenuo je biskup Mrzljak.

Prostorno mala, ali po vjernicima velika

Sjednica zapo inje govorom doma ina, biskupa Josipa Mrzljaka

Kardinal i metropolit osip Bozani , otvaraju i skup, pojasnio je kako od 18. lipnja 2008. godine postoje dvije nove pokrajine, Osje ko akova ka i Zagreba ka pokrajina.

- Ovo je susret na kojemu emo zajedno razmišljati o potrebi naše Crkve.

Varaždinska biskupija je prostorno mala, ali po vjernicima je velika.

Biskupi crkvene pokrajine ovdje o itujemo zajedništvo. Svaki biskup je povezan sa Svetim Ocem i s bisku-

pima osobito u Metropoliji. bit Metropolije je da biskup organizira Crkvu kako bi ona bila e ikasnija u svom djelovanju. Ovdje emo naglasiti važnost udbrega i dogovoriti se da se obljetnica proslavi dostojanstveno, jer to je velik i zna ajan doga aj za cijelu Crkvu,rekao je Bozani , koji je na kraju uputio poruku nazo nim novinarima.

- Vi u javnost prenosite ovo što se doga a i mi to pratimo s respektom. Želimo da uvijek budete u službi istine. stina je potrebna i ona osloba a, naglasio je kardinal Bozani .

Na završetku sjednice kardinal, vladika i biskupi izrazili su zadovoljstvo što je pokrenuta priprema za proslavu 600. obljetnice uda u udbregu, koja e idu e godine imati obilježje na razini Meropolije, a 2011. na nacionalnoj svehrvatskoj razini. (S. Mesari )

Nastup pod ravnanjem Milovana Horvata

SVETI JURAJ na Bregu

Pet godina Svjetlosti Prigodnim koncertom u Domu kulture “ urica Murai” u Pleškovcu druge nedjelje u velja i vokalno instrumentalni sastav “Svjetlost” obilježio je 5. obljetnicu od svog osnutka i isto toliko godina dobrog rada. Voditeljica programa rekla je kako je zbor ustrajao u pjesmi, pjevaju i o ljubavi prema susu Kristu i da iz dana u dan biva sve bolji i kvalitetniji. Sastav koji je na odre eni na in i dio župnoga

pjeva kog zbora uglavnom izvodi duhovne pjesme i nastupa na misnim slavljima te drugim priredbama, a vodi ga Milovan Horvat.

Na nedjeljnom koncert bilo je stotinjak gledatelja, me u kojima i op inska na elnica Dragica Vugrinec, te doma i župnik pre asni van Kozjak, koji je zajedno s umirovljenim sve enikom iz opatinca vanom Novakom prije koncerta slavio svetu misu.

(S. Mesari )

Osnovna škole Hodošan raspisuje

NATJE AJ za popunu radnih mjesta u itelja i stru nih suradnika 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

matema ke – odre eno, puno radno vrijeme matema ke – neodre eno, 4 sata informa ke – neodre eno, 12 sa priroda – 3,5 sa kemija – 8 sa biologija – 8 sa knjižni ar – odre eno, pola radnog vremena

Uvje natje aja: Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnih i srednjim školama (NN 87./08.)

Rok prijave: 8 dana Punu natje ajnu dokumentaciju dostavi na adresu: OŠ Hodošan, “Natje aj za radno mjesto”, 40 320 Donji Kraljevec

Instrumentalni dio zbora

sus se rado povla io na osamljena mjesta, želio je biti diskretan. Zabranjivao je da se o njem govori kad bi nekoga ozdravio. li sve zabadava. judi su tr ali k njemu. U današnjim kriznim vremenima, znakovita je ta susova privla nost. Dok nam se ini da današnji ljudi imaju sve manje interesa za vjersko, ljudi su susovog vremena tr ali k njemu. danas je tako. Kod njega se tražilo jedno mjesto više. mi esto skrivamo susa, natiskujemo oko njega sve mogu e zapreke do te mjere da ljudi jednostavno ne mogu doprijeti do njega. On nam je povjerio da ljude dovodimo k Njemu. Zamislite dramu kad ljudi to kona no požele, a mi im nudimo naša, a ne Njegova rješenja. dok se zainteresirani ‘bore’ s nama, esto izgube svu volju i snagu za dalje. judima ovoga svijeta treba sus, Spasitelj. Re i da ga poznajemo, nije nešto veliko. Da smo za njega, isto tako. sus je od takvih bježao jer su ga htjeli u initi svojom marionetom. Makar su te mase ljudi dolazile k njemu da vide udesa, da osjete senzacionalno i izvanredno, sus se nije dao smesti u svom poslanju: odgajati, oblikovati novog ovjeka. nstrument koji si je izabrao za to djelo je rije , sredstvo komunikacije i dijaloga kojim se služimo i mi kada razgovaramo s nekim. Prva susova gesta kad nas okupi je da nam ‘progovori rije ’. Pomišljam na krš ane koji zakasne na misu.

Njima nedostaje nešto bitno. Ono što je susu bilo prvo i najvažnije u srcu - rije . Božja Rije ili mi kažemo - itanja! Bog govori, a nas nema! Zar ima ne eg važnije od toga da ujemo što nam to sus ho e re i?! Korizma bi bila sjajna kad bismo odlu ili i i slušati susa. Na vrijeme. Sje ate se one etvorice iz evan elja, onih što su spustili oduzetog ovjeka na nosilima pred susa dok je bio u ku i? Nisu se mogli probiti kroz mnoštvo pa su ga spustili kroz krov. Bili su domišljati i riješili su problem. Sve su u inili da do u do susa. Ta nam se etvorica jako svi aju. Njihova reakcija izvrstan je primjer kako se

Piše: vl . Antun Štefan u vjeri i mi trebamo ponašati. Kreativno. Traže i rješenja za sebe i druge, ne smijemo odmah odustati ako nam se isprije e poteško e. ko se ne može kroz vrata, u imo kroz prozor, znaju re i naši stari.

Pa bile to i duhovne akrobacije.

Važno je do i k susu! On je središte i cilj svih našim korizmenih vježbanja. Nakon što je estitao ovoj etvorici, sus oduzetom najprije oprašta grijehe. Tako sus radi i danas. To su njegovi prioriteti. bolesnik je došao da ozdravi. On ak ni ne priznaje da je grešan, on svoje grijehe uop e i ne spominje, niti bilo što kaže. pak, sus mu najprije oprašta grijehe. Zna On dobro koja je za ovjeka najve a bolest. On e istina bolesniku na kraju darovati zdravlje, ali e mu najprije oprostiti grijehe. Bog uvijek daje više nego što tražimo i o ekujemo od njega. On najbolje zna što nam treba. Koji scenarij.

Bolesnik i dalje leži pred njim, paraliziran, ali ozdravljen iznutra, u duši. Kad se ponekad pitamo kojom snagom naša bra a i sestre koji su bolesni, podnose sve njihove strahote, eto nam odgovora: susovom snagom! Njegovom prisutnoš u u njihovim dušama. sus trpi, nosi zajedno s njima njihov križ. kad molimo pa ne vidimo rezultate, dajmo se pou iti ovim primjerom. ko gledamo o ima vjere, znamo da su nam molitve uvijek uslišane. Do ite k meni svi vi izmoreni i optere eni, i ja u vas odmoriti - kaže sus.

DUHOVNI VELIKAN

Sveta Franciska, 9. ožujka IMENDANI I BLAGDANI

Publika prati nastup slavljenika

utorak, 3. ožujka Marin, Marinko, Kamilo

ŽUPE Sv. Nikole biskupa i Sv. Antuna Padovanskog

srijeda, 4. ožujka Kazimir, ugen, Natko

Unesen križ Svetog Damjana Nakon što su akove ki franjevci bili i više nego odli ni doma ini i organizatori Znanstvenog skupa o 300. obljetnici dolaska franjevaca u akovec, u ponedjeljak 23. velja e imali su drugi zna ajan doga aj.

Nave er je u župnu crkvu Svetog Nikole biskupa unesen križ Svetog Damjana koji povodom 800. obljetnice Franjeva kog reda dolazi u sve franjeva ke crkve. Križ je u crkvu unesen uz pratnju svije a koje su nosili lanovi Franjeva koga svjetovnog reda, FR M-e i asne sestre. Križ je bio izložen i u crkvi Svetog ntuna Padovanskog na akove kom ugu. (sm,zv)

Križ Svetog Damjana u crkvi Svetog Nikole biskupa

Potje e iz rimske plemi ke obitelji de Bussi. Bila je uzorna u svakom staležu, kao majka šestero djece odlikovala se ljubavlju prema bližnjemu. Umrla je 9. ožujka 1440. godine u Rimu, a sahranjena je u crkvi Santa Maria Nova na rimskom Forumu. Kanonizirana je 1608. godine.

Zaštitnica je žena, a od 1925. i voza a automobila, vjerojatno oslanjaju i se na legendu da joj je svjetiljka u no i bila an eo uvar, pa je tako mogla i u no nim satima itati. Prikazuju je u crnoj benediktinskoj haljini s bijelim pojasom i velom, zatim kako kle i pred oltarom u adoraciji ili kako nosi u ruci monstrancu iz koje zra e zrake u njezino srce. (sm)

etvrtak, 5. ožujka uzebije, Teo il, Vedran petak, 6. ožujka Viktor, Ruža, Zvjezdana subota, 7. ožujka Felicita, Teo il, Bogoljub nedjelja, 8. ožujka van od Boga, Boška, va ponedjeljak, 9. ožujka Franciska, Fanika, Franjka

RIJE I MUDRE “Tko brzo sudi, brzo se i kaje.”

(MK ,sm)

18

NOVI ŽIVOT SE RA A

3. oĹžujka 2009.

Denis (29) i Dijana (25) FarkaĹĄ iz VratiĹĄinca dobili su Tina, ro enog 20. velja e u 23 sati. Po bracu je doĹĄla i Jana (5).

Miro (26) i Jasmina (23) Zrna iz DomaĹĄinca dobili su Matea, ro enog 18. velja e u 13,50 sati.

Dominik (27) i Nikolina (22) Prelog iz Jurovca dobili su Filipa, ro enog 21. velja e u 10 sati. Po bracu je doĹĄao i Patrik (3).

MT â&#x20AC;&#x153;LEPTIRI â&#x20AC;? poklanja benkicu i partlek Mario (30) i Sanja (26) Horvat iz Cirkovljana dobili su Patrika, ro enog 20. velja e u 9,30 sati. Po bracu je doĹĄao i Tin (3).

Miroslav Ignac (32) i Nada OrĹĄuĹĄ (28) iz Trnovca dobili su Leju, ro enu 21. velja e u 21,30 sati. Imaju i Ivanu (5,5), Viktoriju (13), JoĹžicu (9) i Josipa (8).

Benkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri dobivaju naĹĄe novoro ene bebe, iji se roditelji pristanu fotogra irati za rubriku â&#x20AC;&#x153;Novi Ĺživot se ra aâ&#x20AC;? M ' MURSK H N N . Prigodnim e ih poklonom obradovati naĹĄ fotograf.

Darove za male bebe omogu io je vjerni i paĹžljivi sponzor, tvrtka M

tvornica trikotaĹže iz Ĺ trigove.

Nadarena violon elistica iz akovca Zita Varga, iji je glazbeni put od po etka ovjen an samim uspjesima, odr탑ala je u akovcu koncert zahvale svima koji su joj pomogli nabaviti violon elo

2

ME\IMURSKE NOVINE 3. ožujka 2009.

KONCERT Zite i Nadije Varga

Sestre zahvalile za Zitino violon elo Da pojedini Me imurci imaju veliko srce i da znaju prepoznati kvalitetu i potrebe mladih umjetnika, pokazalo se u posljednjim mjesecima nakon pokrenute akcije “Violon elo za Zitu”.

Pratite li imalo kulturna doga anja i glazbu, znate da je rije o Ziti Varga, nadarenoj violon elistici iz akovca iji je glazbeni put, od samih po etaka kada je s pet godina po ela u iti violon elo, pa do diplomiranja na Muzi koj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Valtera Dešpalja, ovjen an samim uspjesima.

Ono što možda niste znali jest injenica da se Zita nakon što je diplomirala suo ila s velikim izazovom. Zbog tako postavljenih pravila, nakon ste ene diplome Zita više nema pravo koristiti violon elo iz Fundacije Musik und Jugend iz Lichtensteina, tako je njezina daljnja glazbena karijera ovisila o kupnji vio-

lon ela za koje je potrebno bilo izdvojiti 180.000 kuna. Upravo je zato akove ki studio “Dvije Lije” pokrenuo akciju ne bi li se Ziti i njenim roditeljima pomogla nabavka instrumenta. Me imurci su se akciji odazvali, pa je tako nakon donacija brojnih tvrtki i pojedinaca prikupljeno oko 69.000 kuna, koji e uvelike pomo i kupnju violon ela.

Kako bi zahvalila svima koji su joj pomogli, Zita je u subotu 21. velja e, zajedno sa svojom sestrom pijanisticom Nadiom, održala koncert zahvale za violon elo.

Pred punom dvoranom “Zrinski” u akovcu Zita i Nadia odsvirale su pet komada u narodnom stilu R. Schumanna, meditaciju iz opere “Thais” J. Masseneta i “Le Grand Tango” A. Piazzolle. Koncert nabijen emocijama nikog nije ostavio ravnodušnim. (mn)

Zita i Nadja Varga koncertom su zahvalile svima koji su pomogli kupnju violon ela

IMITATOR DENIS BAŠI gostovao na Maloj sceni CZK-a

IZLOŽBA u caffe baru “Arrow”

arolija imitacije nasmijala akov ane

Pejzaži Franje Horvata

Poznati hrvatski imitator Denis Baši gostovao je na Maloj sceni Centra za kulturu sa svojom stand up komedijom “ arolija imitacije”.Izvrsnim imitacijama poznatih osoba poput *ire Blaževi a, Stjepana Mesi a, Franje Tu mana, Gorana Mili a, Jimmyja Stani a i Rojsa, ali i imitacijama malih ljudi, Baši je gotovo sat vremena nasmijavao prisutne.

Iako je tek zakora io u tre e desetlje e života, Baši ima bogato iskustvo u svijetu komedije. On je ispri ao kako se po eo baviti tim poslom: - Nisam naš’o posla nigdje, pa rekoh idem malo imitirat’ ljude koje znam. Malo sam oponašao poznate, uzeo neku paru i to je krenulo.

Tako je sve po elo, s parama. Nisam ja osoba koja bi radila pro bono. Ljudi ho e platiti da se smiju, a meni to odgovara jer istovremeno mogu izva ati kojekakve ‘kerefeke’.

On ima i poseban na in biranja osoba koje e imitirati, tako ako pije pivo bira stroge politi are, a kad pije rakiju “prave maksuzije”, kako sam kaže, onda bira obi ne, komi ne ljude. Na pitanje ima li inspiracije iz svijeta komedije, kazao je: Ja komedije ne gledam i mrzim ih o ima vidjeti. Uzora nemam, mislim da sam ja najbolji.

Baši kaže da mu nije teško “skinuti” ni jedan lik, a najradije imitira generala Rojsa. Do sad je održao brojne nastupe, a esto se sa svojim imitacijama pojavljuje i na televiziji. (mn)

Denis Baši kaže kako ne postoji osoba koju bi mu bilo teško imitirati

TRIBINA , 5. ožujka u 19.30 sati

“Brana” u izvedbi Gavelle Gradsko dramsko kazalište Gavella Zagreb izvest e ovaj tjedan na tribini

5. ožujka u 19.30 sati predstavu “Brana”.

“Brana” britanskog autora Connora McPhersona praizvedena je u uvenom londonskom kazalištu Royal Court 1998. godine, od kada je osvojila mnogobrojne europske (izme u kojih je i ona splitskog HNK-a), ali i broadwayske pozornice. Ovaj naoko jednostavan, poetski tekst tamne duhovitosti na prvo se itanje može doimati staromodnim ili “neangažiranim”, no želimo li doista zakora iti u njega, otkrit emo iznimno potentan gluma ki materijal slojevito oblikovanih karaktera i sugestivne atmosfere.

U jednom baru u irskim bespu ima etvorica mještana, trude i se impresionirati “urbanu ženu” koja je tamo doselila iz grada, prepri avaju jezive lokalne doga aje, uglavnom sumnjive vjerodostojnosti.

Me utim, i žena ima svoju pri u, osobniju, tragi niju i zbog toga neusporedivo dojmljiviju od njihove. Muška se etvorka tako

iz površnih birtijaških momaka pretvara u osobe sposobne suosje ati, pri emu se Conor McPherson istovremeno vrlo vješto i posve nenametljivo poigrava s pri om kao formom i emocijom kao sadržajem, vjeruju i da je ljudska bliskost, posvuda i uvijek, ipak mogu a i nadasve – ljekovita.

Uloge: Dražen Kühn, Sven Šestak, Ozren Grabari , Sven Medvešek, Ksenija Paji .

Režija: Mateja Koležnik; scenogra ija: Ivo Knezovi ; kostimogra ija: Mirjana Zagorec.

Trajanje: 90 minuta.

U akove kom caf fe baru Arrow” traje prodajna izložba slika Franje Horvata. Horvat je ro en 1959. godine u Varaždinu, a Školu primijenjene umjetnosti završava u Zagrebu. Slika od najranije mladosti i živi za slikarstvo i od slikarstva, što je rezultiralo mnogobrojnim izložbama u zemlji i svijetu, više od 40 samostalnih izložbi u Hrvatskoj, te u Sloveniji, Austriji i Njema koj.

Radi sve slikarske tehnike, a posebno ulje na platnu. Rije je o našem najsvestranijem slikaru i jedinom profesionalnom slikaru iz Me imurja, koji jednako uspješno slika i me imurske i primorske motive, a njegov bogati likovni opus sastoji se i od više nadrealisti kih studija i ciklusa. Pejzaže radi u maniri starih majstora, naro ito lamansku i hašku školu starih majstora.

DOKUMENTARNI FILM u CZK-u, 6. - 11. ožujka u 17.30

Toše: The hardest thing U Centru za kulturu od 6. do 11. ožujka u 17.30 sati igrat e dokumentarac o Toši Proeskom “Toše: The hardest thing”.

Dokumentarac nudi ekskluzivan i suptilan pogled u pozadinu nastajanja istoimenoga engleskog glazbenog albuma makedonske zvijezde i ambasadora Unicefa Toše Proeskog. Glazba za album nastala je na Jamajci, da bi se potom pjeva zajedno s producentom Andyjem Wrightom otisnuo u London gdje je album snimljen. Put stvaranja albuma koji je Toši trebao osigurati svjetsku slavu bio je prepun odricanja, ljubavi prema glazbi te ustrajnosti.

A prije svega obilježen je rijetkim i posebnim darom.

Usprkos velikoj slavi, Toše je prije svega ostao skroman de ko iz susjedstva, što je ipak vrlina izuzetnih. Njegova slava, dozrela taman pred nesretnu smrt, okrunjena je ne-

vjerojatnom sudbinom te hordama obožavatelja koji su pred pjeva em padali u trans. Prvi je dio ilma nastajao prije njegove smrti u Londonu i na Jamajci. Drugi dio je nastao nakon njegove smrti u Londonu, Dubrovniku, Skopju, Kruševu, Dubaiju i Stockholmu.

Režija: Boštjan Slatenšek. Trajanje: 80 minuta. Preporu ujemo starijima od 12 godina.

3

3. ožujka 2009. ME\IMURSKE NOVINE FOTOKLUB AKOVEC u suradnji s Udrugom mladih S.A.V.E.

Izložba fotografija i projekcija filma “Zmajeve linije” Fotoklub akovec u suradnji s Udrugom mladih S.A.V.E. (Sjedinjeni audiovizualni entuzijasti) iz Pore a organizira izložbu fotogra ija i projekciju dokumentarnog ilma “Zmajeve linije”, i to u subotu 7. ožujka s po etkom u 20.30 sati, u Prostoru (bivši Music Shop, Stari hrast). Ulaz je slobodan.

Hrvatski dokumentarac “Zmajeve linije” redatelja Mladena 'akovi a i Roberta Bezbradice, prema knjizi autora Marka Poga nika, opširno govori o Svetoj geometriji u Istri, ali i kriti ki gleda na današnje otu eno tehnološko društvo. Film je snimljen gotovo zanemarivim budžetom, ali i golemom ljubavi, entuzijazmom i pozitivnim energijama na Malom Svetom An elu, Motovunu i ostalim lokacijama u Istri i Rijeci. Živimo u tehnoinformacijskom društvu i naša osjetila za prirodu, kolaju e energije i svijet oko nas naprosto su otupjela u potjeri za mo i, novcem i prestižom. etiri tisu e godina ranije na istarskom tlu živjele su nepoznate civilizacije koje su štovale Sunce i Zvijezde, njegovale kultove, gradili megalitske gra evine i bili svjesni da su jedno sa svim. Civilizacije koje su tu bile prije Histra, nastanjivale Istru, danas smatramo primitivnima, ali paradoksalno je da su bolje razumjeli prirodu, duhovnost, univerzum, pa ini se i neke tehnologije, od nas.

Samo dva km od Pore a, u sklopu od tri brežuljka Mordele, i na središnjem brežuljku Mali Sveti An eo, nalazi se kameni krug nalik Stonehengu star etiri tisu e godina. Ovo je najisto niji kameni tolos u Europi i prava je šteta da je gotovo nepoznat.

Slovenski alternativni umjetnik prije dvadesetak godina objavio je zanimljivu studiju o energetskim to kama u Istri i litopunkturnim meridijanima (zmajevim brazdama) u svojoj knjizi “Zmajeve linije”.

Motovun je energetski centar, a Mali Sveti An eo je tako er vrlo važno križanje brazdi koja ide iz

Duina prema Rtu Kamenjak s motovunskom, a koja se dalje nastavlja prema Buzetu, odnosno megalitima znanim kao “Vrata Mirne”. Na cijelom ovom prostoru, a naro ito na ovakvim križanjima, doga aju se posebni kreativni procesi, humor, otkri a prirodnih znamenitosti, prosvjetljenja i iscjeljenja.

U drugom dijelu ilma govori se o Picugima, kompleksu od 3 brežuljka udaljenim samo 700 metara od kompleksa Mordela, nalazi se vrlo sli an kompleks od tri brežuljka koji sa svojom stepenastim strukturama neodoljivo podsje aju na piramide.

Damir Stojni , rije ki umjetnik, donosi zanimljivu teoriju o istarskom pentagramu, odnosno za u uju oj geometrijskoj povezanosti gradova u Istri koje gotovo odgovaraju pravilnom pentagramu te njegovoj podudarnosti s indijanskim kolom iscjeljenja.

Autori te gosti u ilmu (Marko Poga nik, Drago Ple ko, Korado Korlevi , Davor Šišovi , Damir Stojni , Semir Osmanagi , Marjan Vejvoda i Zaza Stefanovi Kamencin) naro ito su kriti ni prema današnjem visokom tehnološkom otu enom društvu i krivim vrijednostima.

Preporu ujemo pogledati i ilmi “Making off”, koji e biti prikazan nakon ilma.

DVORANA ZRINSKI/SCHEIER, 10. ožujka, u 19.30 sati

Koncert Karla Slobodana Fia i Milana unka U dvorani “Zrinski” u utorak 10. ožujka u 19.30 sati održat e se koncert Karla Slobodana Fia (violina) i Milana unka (viola). Na program su: W. A. Mozart, B. Martinu, Händel - Halvorsen.

Karlo Slobodan Fio diplomirao je na Muzi koj akademiji u Zagrebu 1981. u klasi prof.

Martina Bari a. Studij nastavlja kod Christiana Ferrasa u Francuskoj, Josefa Suka u Be u te u SAD-u na Rice Universityju kod Sergiu Luce, gdje je bio i lan po asnog Rice University kvarteta.

Karlo S. Fio bio je koncertni majstor ansambala Wiener Kammerorchester (1981. - 1984.), Münchener Kammerorchester (1985.

- 1995.), London Philharmonic (1998. - 1999.) te Die Solisten der Berliner Kammerphilharmonie (1999. - 2001.). S ovim kao i drugim orkestrima nastupao je kao solist na turnejama diljem Europe te u Japanu, Kini, Tajvanu, Hong - Kongu, Maleziji, Koreji i SAD-u. Koncerti-

raju i na najpoznatijim pozornicama svijeta, sura ivao je s mnogim svjetskim uglednim umjetnicima.

Fio je samostalni umjetnik, lan klavirskog trija ‘’Sera in’’ i dua s pijanistom José Gallardom, kao i me unarodnih glazbenih festivala ‘’Settembre in musica’’ / Ascoli i Szeged / Ma arska.

Violinist Milan unko izvanredni je profesor viole na Muzi koj akademiji u Zagrebu, gdje je diplomirao violinu u razredu prof.

Milana Tarbuka i violu u razredu prof. Daniela Thunea. Solisti ki je nastupao uz Hrvatski komorni orkestar, Zagreba ku ilharmoniju, Zagreba ke soliste, Varaždinski komorni orkestar, Simfonijski orkestar HRT i Zadarski komorni orkestar, sura uju i pri tom s vrhunskim umjetnicima kao što su Gerard Causse, Aleksandar Andrušenko, Pavle Dešpalj i Kazushi Ôno.

Jedan je od osniva a Varaždinskog komornog orkestra, gdje vodi dionicu viola i šef je orkestra.

FILMOFILIJA u Centru za kulturu akovec

AKTUALNE IZLOŽBE

Dokumentarci na Maloj sceni Na Maloj sceni Centra za kulturu akovec u ponedjeljak 2., utorak 3. i srijedu 4. srpnja igrat e dva dokumentarna ilma. Sva tri dana u 18 sati igrat e srpski dokumentarni ilm “Kao da je bilo nekad - EKV”.

Dokumentarni ilm “Kao da je bilo nekad” o grupi Ekatarina velika autora Dušana Vesi a i scenaristkinje Sandre Ran i svoj je život po eo kao etiri polusatne epizode serije koja se prikazala na Drugom programu srpske televizije. Možda bi tu pri a i završila, no stigla je ponuda od Zagreb Film festivala pa je autor seriju spojio u cjelove ernji ilm u trajanju od nekih sat i petnaest minuta.

Nije zapravo ni toliko važno jeste li ljubitelj Ekatarine velike ili ne, jer ovo nije samo i isklju ivo ilm o jednom bendu ve prije potresna pri a o Beogradu osamdesetih godina, ilm “o jednom na inu života koji smo mi živeli kako kaže njegova koautorica. To je ilm o umjetnosti i životu (pa i smrti) jedne generacije koja je obilježila glazbu jedne države i jednog vremena. Ili, kao što narator re e na samom po etku ilma: “Ovo je pri a o njima... I o nama“.

U 20 sati na Maloj sceni od ponedjeljka do srijede igrat e britanski dokumentarac “Sve je bijelo u Barkingu”. BBC-jev “ku ni” redatelj Marc Isaacs u ovom ilmu govori u ime svih onih koji su u podjeli britanskoga multikulturalnog kola a izvukli deblji kraj, a o tome nas, uz puno humora, izvještava iz londonskog kvarta Barking koji ima jednu od najviših stopa imigracije u zemlji.

Upoznajemo nekoliko “oglednih” pripadnika radni ke klase: s jedne strane, tu su Susan i Jeff koji nikad nisu pozdravili svoje

nigerijske susjede, i ksenofobi ni Dave, aktivist desni arske Britanske nacionalne stranke. S druge strane, upoznajemo Afrikanku Betty i njenog ljubavnika, žrtvu Holokausta, Montyja koji unato prezrivim pogledima iz susjedstva svakodnevno izmjenjuju nježnosti ...

Osim nagrade publike na prošlogodišnjem ZagrebDoxu, “Barking” je osvojio i nagradu Amnesty Internationala jer “pokazuje koliko su tvrdokorne i apsurdne, ali istodobno i premostive tu e i naše predrasude”.

AKOVEC - izložbeni prostor Centra za kulturu –izložba akvarela Živka Toplaka. Slika od 1968. godine, a od 1974. godine izlaže isklju ivo akvarele na više od 100 samostalnih i preko 300 skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Redovni je lan Hrvatskog društva likovnih umjetnika HDLU-a od 1984. godine i LUV-a od 1975. godine. Dobitnik je više nagrada i priznanja za likovni rad te uvršten u nekoliko publikacija. Kao zavi ajni slikar Drave uklju en je u ekološke akcije, te sudjeluje u više performansa i happeninga.

Ca e bar Arrow – izložba Franjo Horvat. Horvat slika od najranije mlados i živi za slikarstvo i od slikarstva, što je rezultiralo mnogobrojnim izložbama u zemlji i svijetu, više od 40 samostalnih izložbi u Hrvatskoj, te u Sloveniji, Austriji i Njema koj. Radi sve slikarske tehnike, a posebno ulje na platnu.

Rije je o našem najsvestranijem slikaru i jedinom profesionalnom slikaru iz Me imurja, koji jednako uspješno slika i me imurske i primorske mo ve, a njegov boga likovni opus sastoji se i od više nadrealisti kih studija i ciklusa. Pejsaže radi u maniri starih majstora naro ito amansku i hašku školu starih majstora.

Knjižnica “Nikola Zrinski” akovec – izložba rukotvorina Helene Andrašec. Izloženi su razni predme (vaze, terako ne teglice, plas ne ku jice) izra eni u tehnici decoupagea, svilene marame i nakit. Helena Andrašec je s osmišljavanjem nakita po ela prije pet godina iz hobija, osmišljavanja poklona za rodbinu i prijatelje, da bi se prošle godine proširilo i na druge vidove rukotvorne umjetnosti koji su prerasli u oduševljenje kojim kra slobodno vrijeme. Treba spomenu i da su, naravno, svi radovi unika Galerija Sabol - stalnu postavu priznatih hrvatskih slikara možete pogleda u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17, akovec. Posebno se is u slike D. Džamonje, S. Svilan, E. Glavur i M. Veže.

Franjo Žeželj Mustak, najstariji lan udruge, ita svoju pjesmu

SKUPŠTINA Likovne udruge donjeg Me imurja

U pripremi monografija u povodu 20. obljetnice U restoranu “Riblji” u Prelogu u subotu 21. velja e održana je skupština Likovne udruge donjeg Me imurja.

Predsjednik udruge Franjo Ružman Brko u svojem je izvješ u naglasio da je udruga radila dobro i kontinuirano, uz posebnu dobru suradnju s Gradom Prelogom. Za ovu godinu priprema se tako er itav niz zajedni kih i samostalnih izložbi radova, druženja i radionica za djecu. Posebna vrijednost

udruge je i to što je potaknula i druge sredine na osnutak likovnih udruga, pa je tako osnovana Likovna udruga u op ini Gori an.

Udruga ove godine slavi 20. obljetnicu osnutka, pa je jedna od glavnih zada a vodstva priprema monogra ije o Likovnoj udruzi koja bi obuhvatila njezin rad u proteklom vremenu. Predsjednik Gradskog vije a Ljubomir Kolarek i gradona-

UDRUGA ŽENA “Zlatne ruke” organizira

Izložba “Žene uvarice tradicije” Udruga žena za o uvanje tradicije i kulturne baštine “Zlatne ruke” akovec priprema izložbu ru nih radova i prakti nih savjeta pod nazivom “Žene - uvarice tradicije”. Izložba e se održati u Domu sindikata u petak 6. i subotu 7. ožujka od 10 do 18 sati. Otvaranje izložbe je u petak u 11 sati.

elnik Dragutin Glavina, koji su bili nazo ni na skupštini lanova Likovne udruge, obe ali su punu pomo u su inanciranju monogra ije, a obe ano je i da se bliži dan kad e biti riješeno i pitanje prostorija. Naime, u Gradu Prelogu i te kako su svjesni da im udruge kulture nemaju svoj životni prostor, što e se nastojati riješiti nakon obnove zgrada uz sjedište Gradske uprave. (jš)

DJE JA TRIBINA nedjeljom, 8. ožujka u 16 sati

Pinkleci i “Vatroslav Grom” Kazališna družina Pinklec izvest e u Centru za kulturu na Dje joj tribini nedjeljom 8. ožujka u 16 sati predstavu “Vatroslav Grom”, koju je prema pri i Jody Bergsma “Zmaj iz Lugina” napisao Igor Baksa.

Predstava u režiji Romana Bogdana ra ena je

prema prekrasnoj bajci u kojoj se pojavljuju brojni likovi poput zmajeva, vilenjaka, životinja i ptica koje govore ... Pinkleci e ovaj put izvesti novu verziju, oboga enu veselim pjesmicama i plesnim to kama.

Trajanje: 45 minuta. Za sve uzraste!

Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Me imurca, Ru era Boškovi a 7 - stalni postav. Memorijalna zbirka ve je gotovo 30 godina u kulturnom prospektu akovca, obuhva a brojne radove Ladislava Kralja stare izme u 50 i100 godina, te poku stvo i osobne predmete umjetnika. U skladu sa svojim preferencijama oblika, boja i duhovnog zna aja motiva, autori su izgradili cijeli jedan mikrosvijet na temu crkve Svetog Jakoba, iskreno odgovaraju i na mogu a pitanja.

PRELOG – Riblji restoran Prelog izložba slika lanova Likovne udruge donjeg Me imurja. Na izložbi dominiraju teme lirskih motiva i ljepote prirode, a izlažu: Franjo Musta , Damir Šalari, Franjo Ružman Brko, Franjo Žeželj, Jelena Kramar, Julija Pongrac, Marija Bašnec, Slavko Duki , Milena Petkovi , Pavao Ružman, Stanko Padari , Zvonimir Dolenec, Ivan Bermanec, Stanko Sabol, Ankica Anna Pan i Radovan ev Panteli , Jurica Varga, Danijel Drvenkar, Mladen Špoljari , Julija Weber i Željko Petkovi .

Ca e bar ART – izlažu Franjo Musta i Pavao Ružman. Franjo Musta je jedan od najpozna ji9h me imurskih lirskih slikara, a Ružman samouki slikar s ekspresivnim nabojem na svojim slikama, na kojima naj eš e slika mo ve coprnica, bogci i sli no...

Marina Prelog – izložba crteža Slavka Duki a, lana Likovne druge donjeg Me imurja.

4

ME\IMURSKE NOVINE 3. ožujka 2009.

Budite ljubazni, bit ete blagoslovljeni

Smak svijeta 2012. godine?

Neradni novinari i PRESS table

Neki sam dan s prozora naše redakcije gledala pogrbljenu staricu, kojoj je štap najbolji prijatelj, bez kojega ne bi daleko došla, kako natovarena s dvije, inilo mi se, za nju preteške vre ice napunjene stvarima kupljenim u obližnjem du anu korak po korak gaca do svog odredišta.

Ili je hrabra ili glupa što je toliko opteretila nemo nu sebe. A možda je samo bila prisiljena na taj poduhvat jer jednostavno nije imala nikoga tko bi joj pomogao.

Razmišljaju i tako, promatrala sam neko vrijeme spori stari in korak. Pored nje prolazili su i zaobilazili je mnogi i mladi i stariji. Pogledom su svra ali na staricu, ali nitko od njih nije joj ponudio pomo . Nitko nije uzeo njene preteške stvari. Nitko nije pokazao zrnce su uti i ljubaznosti. Da samo znate koliko me to duboko razo aralo i razljutilo.

Uzela sam svoje stvari i pojurila s drugog kata zgrade preko puta ceste do starice. Uzela sam njene preteške vre ice i pomogla joj, puževim korakom, jer brže nije mogla do svog odredišta.

Kada sam joj ponudila pomo , za tu je ženu zasjalo sunce, njeno iskrivljeno lice razvuklo se u veliki osmjeh, u sre u, olakšanje.

Njena zahvalnost bila je ogromna, njeni blagoslovi, iskreni blagoslovi, bili su pla a kakvu ovjek ne može zamisliti. Mislim da e potrajati zauvijek.

A samo sam bila ljubazna. Samo sam potrošila deset minuta svoga vremena. Ništa više. Trebalo je toliko malo, a dobila sam toliko puno.

Lijepo je primati, a još je ljepše davati.

Zaokupljeni svojim brigama, možda niste ni svjesni koliko ljudi koji vas okružuju trebaju vašu ljubaznost i koliko možete usre iti sebe, svoju dušu malim sitnim ljubaznostima.

Vaš in ljubaznosti, za po etak recimo s osmjehom izre eno: Dobro jutro, ili obi no: Kako ste? zna it e puno onome kome je upu eno. Rezultat vaše ljubazno-

Znate onu pjesmu The Cureovu “The end of the world”? Ne? Nema veze, ionako je samo naslov pjesme vezan uz ono što slijedi. U zadnje vrijeme svuda oko mene diskretno se provla i tema smaka svijeta vezano uz 2012. godinu.

I tako je nekako na moj mail zalutala i najava nadolaze eg ilma katastrofe redatelja Ronalda Emericha (koji bi u kina trebao do i do kraja godine) nazvanog kako druga ije nego “2012”. Film se bazira na ideji da predskazanje starih Maja o “velikom pomaku” kroz dvije godine zapravo zna i ogromni plimni val koji e preplaviti ve inu kopna... (Iako, kako se brzo polarni led topi, ni nije nemogu taj scenarij.)

Raznoraznih scenarija i teorija o smaku svijeta ima puno, i ve ih se tisu e i tisu e izjalovilo kroz godine, ali to ne sprje ava razvoj novih teorija, a rijetko se koja toliko esto uje kao ona o 2012. godini.

Osim Maja, iji kalendar staje 2012. godine (iako su bez problema to no iskalkulirali sve tisu e i tisu e godina unaprijed), i druge civilizacije spominju tu godinu Egip ani, Sumerani, Hopi Indijanci, Tibetanci i ‘ko sve ne... I baš sam nedavno pro itala u jednom od onih asopisa koji se bave temama na rubu znanosti ( esto i razuma) da su se i ak i naši, kao priznati, astrolozi uzbunili. Pa onda kad u sve to skupa “zbrojite” podatak da Norveška gradi nekakve tajne bunkere dovoljno velike za milijune ljudi i uzgoj biljaka pod zemljom koji bi trebali biti gotovi ovjek se malo i zamisli.

Ima svakakvih naga anja što bi nas moglo “stre iti”. Po Nostradamusu e nas pogoditi veliki komet, po NASA-i to e biti snažna sun eva radijacijska oluja, ili e se zamijeniti magnetski polovi na Zemlji. 21. prosinca 2012. naše Sunce bi se trebalo poravnati s središtem galaksije po prvi put nakon 26.000 godina, a i to bi moglo izazvati probleme jer je, kako neki tvrde, u središtu galaksije navodno velika crna rupa, koja e nas ili usisati ili e iz nje isko iti svemirci - reptili.

Ne u se ni ega odre i u korizmi, rekao sam sam sebi, jer ionako su mi svi dani u znaku raznih odricanja i kada nije korizma. Ipak, da ne budem bijela vrana me u onima koji se odri u svega i sva ega, rekao sam, opet sam sebi, u korizmi se ne u ni na koga i ni na što ljutiti.

Vjerovao sam da to mogu na na in da u izbjegavati mjesta, ljude i doga aje gdje bih se mogao na nekoga naljutiti. Isto tako je trebalo biti s itanjem i gledanjem medija.

I kad sam sve poslagao da budem ist od grijeha, a to zna i da se ne u ljutiti, po elo je sa svih strana. Korizma traje tek par dana, a ja sam zavjet ve nekoliko puta prekršio.

Prvo sam se naljutio na sebe.

Ne znam kako sam franjeva kog provincijala fra Željka Železnjaka u tekstu mogao prekrstiti u fra Zlatka. A toliko sam puta o ovjeku pisao, s njim razgovarao...

Baš sam iskreno srdit na sebe, ne i na one koji su mi to spo itnuli kao najve e zlo, zaboravivši da su i oni prije par dana na pozivnici ispisali krivi dan. Potom me razljutio predsjednik Hrvatskog sabora koji je rekao da mi novinari radimo par minuta na dan, a jedan njegov kolega je dodao da novinari - kolumnisti, a i ovo što itate je kolumna, imamo ve e pla e od premijera.

Kako se ne u ljutiti kad radim toliko puno da su me pune novinske stranice i radijski eteri. Od silnog rada nisam primijetio da mi je preko pola vlasi postalo sijedo.

Pla a!? Ako sabornik mjeri prema onima koji su si kupili avione, bentleye, ku e, viletine, klijeti i ka i e, mogu mu re i da to pisanjem kolumni nisu zaslužili. I onda se ne bum srdio.

Piše: Danijela Mihoci

sti, sasvim sigurno, bit e nova ljubaznost. Onaj koji ju je primio, uvjerena sam, bit e potaknut da bude ljubazan i uljudan prema drugima s kojima se bude sretao toga dana. Ja nisam svetica, daleko od toga, ali imam svoje momente. Ponekad, ne inim to pre esto, jer zaboravljam koliko je važno i potrebno biti ljubazan, znam udijeliti koji kompliment prodava ima s kojima se susre em, ljudima na šalterima u bankama, kumicama na placu.

Lijepa rije , ljubaznost sve mijenjaju. Ljudi se ozare kada ih primaju. Ozareni ste i vi njihovom ozarenoš u.

Malo je onih koji su uvijek ljubazni, kojima je to u prirodi, kojima ljubaznost kola venama. Takve nazivamo iznimnim ljudima. Poznavala sam jednog takvog mladi a. Kada bih se zaboravila, kada bi moj ego postao prevelik, kada bi prestala biti svjesna ljudi oko sebe i njihovog postojanja, on bi me podsjetio koliko je bitno imati su ut za druge i biti ljubazan. Jer svaki ljubazan in ini ovaj svijet, na mali i neprimjetan na in, boljim.

I zato unesite ljubaznost u svoj svakodnevni život. To i nije tako teško jednom kad steknete naviku. Da bi vam nešto postalo navikom, morate to initi barem 40 dana uzastopce. Obvežite se sebi, pokušajte biti ljubazni. Vaša e nagrada biti bolji i ljepši svijet, vaša e pla a biti iznad svakog o ekivanja. Bit ete blagoslovljeni blagoslovima onih kojima ste dali. Njihovo ete primiti.

Piše: Maja Novosel

Ljudi imaju naviku vjerovanja u svakakve udne i lude stvari.

Oni normalniji o ekuju da e se probuditi 22. prosinca te godine i da e u prvim vijestima Meksikanci tvrditi kako su se Maje samo šalili i sve e to proslaviti tortiljama, marriachi svirkom i žrtvovanjem djevice, ako ondje uop e postoji i jedna.

Neki ljudi tvrde da je širenje pomirenosti s tezom da nam 2012. ne gine smak svijeta masonska urota koju su smislili Ron Hubbard, scijentolozi i horda zlih robota, sve kako bismo prestali mariti za bitne stvari, po eli kupovati hranu samo u McDonaldsu i igrali Playstation po cijeli dan, dok oni preuzimaju svijet. Meni se pak ini da je to samo na in da netko napiše knjige ili održava predavanja na tu temu i obogati se na vlastitoj mašti i lakovjernosti drugih.

Ali dobro, uzmimo u obzir da saznate da nas 2012. stvarno eka kraj svijeta? Što biste vi napravili? Zvali Brucea Willisa da nas spasi kao i u ilmu Armageddon?

Obe ali djevojci da ete je oženiti 2013.? Digli kredit i ostvarili snove? U me uvremenu dok razmišljate možda nije zgorega da se prijavite na web stranicu na kojoj možete sudjelovati u lutriji koja tvrdi da e oni najsretniji izvu eni dobitnici biti spašeni. Sebe su nazvali Institutom za nastavak ovje anstva (www.instituteforhumancontinuity.org) i do sad se prijavilo preko 4,5 milijuna ljudi.

Pa ono, što je sigurno je sigurno, ne? Možda su u vezi s onim norveškim bunkerom...

POGLED ISPOD OBRVA

Što bi radije !?

Sje ate se one igre, koju smo igrali kad smo bili djeca mi, pa se kratilo vrijeme igraju i u nedogled igru. Što bi radije? Pa sad jedan pita: Što bi radije- išao u školu ili imao gripu ? Na to se pitanje odgovor name e sam po sebi; naravno da je gripa bolji izbor! Kakvo je to uop e glupo pitanje? Ili što bi radije - bicikl BMX ili najnovije koturaljke?

Tu se ve trebalo malo zamisliti, pa po vlastitoj duši i naho enju donijeti odluku. Ta su sva pitanje ve inom bile teoretske prirode, onako malo mozganja za bezveze.

esto se desi da s ekipom zaigramo tu istu igru, pokušavaju i jedni drugima dati odgovore na još neodigrane životne situacije.

Sje am se tako, da smo prije nekoliko godina imali raspravu o tome da li bismo radije bili u vezi u kojoj mi više volimo partnera ili bismo radije bili s nekim tko nas više voli nego mi njega. Mislim pitanje je gotovo morbidno kao ono da li bi se

radije utopili ili izgorjeli, ali bilo je vrijedno rasprave jer to se doga a svuda oko nas. Pitanje je vrlo, vrlo životno.

Grozno ili istinito, ovisno da li ste emotivac ili realist, ali gotovo u pola veza se može re i tko više ljubi, a tko više kolo vodi i zahtjeva, jer mu je manje do svega toga stalo. Da, ispada da je glavni u vezi onaj kome je manje stalo. Emocije su veoma zeznuta stvar ako su ja e s vaše strane. Nivo tolerancije vam se automatski spušta, zaljubljen ovjek vjeruje, oprašta ono što se kaže da “pas s maslom ne bi pojeo”. ini se da, ako postoji neka matemati ka formula u ljubavi, onda ispada da glasi ovako: što više ljubavi i emocija to manje pameti. Pamet baj, baj. Zdrav razum dovi enja! Zdrav razum obrnuto je proporcionalan zaljubljenosti. Još nisam ula da je zaljubljen ovjek znao dobro izra unati koliko je dva i dva. Za njega je to barem pet. Ako partneru nije

Piše: Tihana Babi

stalo, e onda se možeš rastrgati i njemu ne e biti dosta: za njega je dva i dva samo tri.

Moja romanti na duša je smatrala da je bolje da ipak ja više volim u vezi, pa i pod cijenu da mi ne bude uzvra eno.Bolje da ja po svojoj duši dam nekome “kraljevski tretman”, da mu dam “sve dane duše moje, sve najbolje što znam”. Ali život uvijek na e udesni na in da se poigra s nama, da nam pokaže greške u našem “prora unu”. Imala sam ja prilike testirati svoju tezu. Voljela sam ja, a “kraljevski tretman” se “kraljevskim tretmanom” nije vra ao. Zlato se nije zlatom zlatilo.

Znoj, krv i suze; da vam ukratko predstavim situaciju. Dobro, možda je ovo s krvi pretjerivanje, ali agonija je to. Živi užas. Nema tu plemenitosti ama baš nikakve. Ako jedan samo daje, daje, daje, a drugi samo uzima, grabi i otima te malo ili ništa daje zauzvrat, ma ajde. Baj, baj plemenitost!

Bilo je onda i vremena kad nisam bila tako “plemenita”. Do u ljudi u naš život koji bi dali više nego naše srce može ili da istinitije kažem-želi dati. Ali tu treba biti fer. Ne treba ljude imati za rezervu. Ono, za slu aj da ništa bolje ne naleti. Ako ti netko ne paše danas, zašto bi ti sutra?

Zato,ako igraju i životnu igru ne možete dati i dobiti «sve» onda zaigrajte radije, do sretnijih vremena, na “ništa”. De initivno je bolje biti sam, nego u lošem društvu.

Piše: Stjepan Mesari

Rasrdio me komentator utakmice Hajduk - Dinamo kada me uvjeravao kako splitski navija i bacaju konfeti e na teren i da je to cool, a ja sam vidio da su to bili papiri A4 formata. Pak sam se rasrdio.

Voze i se na susret s kardinalom Bozani em u Varaždin mimoišao sam nekoliko vozila koja su na vjetrobranskim staklima imala PRESS tablice. Pitam vlasnike medijskih ku a što njihovi sinovi, k eri, snahe i zetovi, pa i oni sami, imaju s novinarstvom da tako slobodno voze PRESS tablice. Za ovo sam se samo malo rasrdio.

I tako je moje odricanje popušilo. Grješnik ostaje grješnik. Vjerujem kako e mi Bog biti milosrdan i grijehe mi ne e skupo naplatiti, jer sam mnogima i oprostio, kao, na primjer, itatelju iz Hodošana koji apsolutno nije shvatio moju predzadnju kolumnu. Oprostio sam i hrvatskom ribi kom reprezentativcu koji ne shva a da su o njemu loše napisali njegovi kolege ribi i, a ne ja. Možda i ja trebam sebi u vozilo staviti veliku PRESS tablu.

Još u korizmi.

Obe anje ludom radovanje Mada se trudim ne obe ati ono što ne mogu ispuniti, nekoliko mi se puta dogodilo da sam ipak prekršila obe anje. Koliko vas se može pohvaliti da ste uvijek ispunili ono što ste obe ali? Iskreno, ne znam da li postoje takvi ljudi.

Sigurno se, možda i svakodnevno, svi na emo u poziciji da nekom obe amo nešto, pa makar neku sitnicu. I dok ve ina ime namjeru ispuniti to obe anje, postoji onaj (nadam se) manji postotak ljudi koji u istom trenutku pomisli kako e na i ispriku za obe anje za koje ve znade da ga ne e ispuniti. Zanimljiva je usporedba meni nepoznatog autora u kojoj on obe anje vidi kao “pošiljku” koju jedna osoba šalje drugoj, ali primatelj ne može izravno utjecati na to ho e li “pošiljka” stvarno do i do njega ili e zastati negdje na putu. Garancija nije zajam ena niti uklju ena.

Mislim da e se svi složiti da neispunjeno obe anje de initivno nije ugodno iskustvo. Koji su uop e razlozi koji navode ljude na davanje lažnih obe anja?

I dok jedni prekrše obe anje jer podcjenjuju osobu kojoj nešto obe aju, drugi ne smatraju obe anje koje su dali dovoljno bitnim da bi ga i ispunili. Možda osoba koja nešto obe aje nastoji udovoljiti prevelikom broju ljudi pa jednostavno posustane nakon što shvati da je to ipak prevelik “zalogaj” za nju ili jednostavno želi nekog impresionira i sebe prikazati boljom osobom. No tu su i oni manje “zlobni” razlozi. Možda ponekad iskrsne nešto osobi koja

Piše: Helena Ze ar

je dala obe anje pa stoga ne uspije u ne em što je stvarno mislila u initi.

I dok ispunjeno obe anje pokazuje izraz poštovanja, neispunjena obe anja mogu imati zna ajne posljedice. Povrije enost, gubitak povjerenja osobe kojoj ste nešto obe ali u vas, ali i vaš osje aj krivnje, nesposobnosti ili nemo i, samo su neke od posljedica neispunjenog obe anja. Sve u svemu, sve strane gube. Stoga ni jedno neispunjenje obe anja ne bi trebalo pro i bez objašnjenja i iskrenog oprosta.

Razmislite malo o obe anjima koja dajete, pogotovo onima olako izre enima. Svi ponekad prekršimo obe anje, no ako vam je to postala navika, razmislite malo o tome kakav dojam ostavljate i što time poru ujete osobama kojima ste nešto obe ali. Svi mi volimo kada nas se poštuje, pa stoga radije tri puta razmislite prije nego nekom nešto obe ate jer kontinuiranim neispunjavanjem obe anja ne iskazujete ništa drugo doli nedostatak poštovanja prema osobi kojoj ste nešto obe ali.

5

3. ožujka 2009. ME\IMURSKE NOVINE

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Pripadnike suprotnog spola privla it ete osmijehom i spontanoš u. Bit ete raspoloženi za ve ernje izlaske i ert.

Naredni vam dani donose uzbudljiv izlazak udvoje. Nešto ete morati mijenja na svom poslu. Ne e vam bi ugodno, ali e okolnos od vas zahtijevati druk iji pristup. Budite strpljivi i smireni i procijenite koje promjene u odre enom trenutku trebate pokrenu . Nerazumijevanje i sve teže uskla ivanje s partnerom kulminirat e u subotu. Nisu isklju eni neki akutni problemi s glavoboljom i probavom, vjerojatno uzrokovani napetoš u i stresom. Ako ste slobodni, imate izvrsne mogu nos da osvojite osobu koja vas zanima.

Ne sputavajte se bez razloga prolaznim sumnjama.

VAGA (24.9.-23.10.)

Ono što ste nedavno izgradili u intimnim odnosima, razvijat e se i dalje, samo na jedan nježniji i smireniji na in. Vage u vezama uživat e više nego ina e, jer su sve svjesnije svoje potrebe za partnerom. Krene li situacija neželjenim jekom, ne okrivljujte kolege i ne pokušavajte pogrešnim sredstvima dobiti zadovoljštinu. Nedostatak iskustva odrazit e se na radni u inak, što ne e promaknu nadre enima.

Problemi s nadre enima zaoštrit e se do te mjere da ete se na poslu ponašati pretjerano oprezno. Mogu e je i zahla enje odnosa s nekim bliskim kolegama. Bit ete is nski zainteresirani za ljubav i svaki slobodni trenutak koristit ete za razmjenu nježnos i dokazivanje emocija prema partneru.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Mogao bi vas oboriti s nogu netko tko vam je dosad bio samo prijatelj. Odjednom ete ga doživjeti u novom svjetlu. Nevažno je kamo ova iznenadna privla nost vodi - budite neoptere eni i uživajte u razigranos . Obavite sve važne razgovore i neka vas odbijanja ili nega vni odgovori ne deprimiraju. Dobro e vam do i ohrabrenje prijatelja, jer vam nedostaje mo vacije. Bit e i nov anih problema, stoga budite štedljiviji. O ekivane vijes sporo e stizati, ovisit ete o drugima i imati premalo vremena za zahtjevne poslove. Tjedan pred vama ne e biti povoljan za velike promjene. Sve dok je vaš pristup opušten i zabavan, drugi e se htje zabavlja s vama. Dobro raspoloženje i humor najsigurniji su put do roman ke.

Emocije ete teško držati pod kontrolom. Jedan od rezultata toga bit e i nesigurnost u partnerove osje aje, što bi vas moglo naves na pogrešan put.

Dobro e vam do i promjena okoline i putovanje udvoje. Kontakti i ugovori ostvareni ovaj tjedan imat e važnost za vašu budu nost. Intenzitet doga anja prili no e vas iscrpljiva , no koncentracija e bi dobra pa ete bi zadovoljni ostvarenim rezulta ma. U ponedjeljak ete nešto teže pronalazi ravnotežu pa se pokušajte prilagodi situacijama brzinom kojom se mijenjaju.

Za analize e bi vremena kasnije.

Bit ete rame za plakanje prijatelju.

Od petka vam se otvaraju neke nove mogu nos za izlaske na mjesta koja ranije niste posje ivali.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Susre i poznanstva koja e se doga a na radnom mjestu obilovat e uzbu enjima. Nemojte sasvim zanemari poglede ili komplimente koje e vam upu iva poslovno visoko pozicionirana osoba. Niti u jednom trenutku ne ete posumnja u svoje sposobnos , ali intenzitet pritiska koji e se osjetiti ovih dana, bit e takav da je najbolje da na odre eno vrijeme ne prihva ate dodatne obveze. uvajte se laskavih obe anja. Bilo kakve aktivnosti vrlo e vas iscrpiti. Namjeravate li se baci na ku ne popravke, budite oprezni i ne inzis rajte na njima ako niste dovoljno vješ . Nemojte se prisiljava na druženje s prijateljima ili nepozna m osobama ako biste najradije bili sami. Najviše e vam godi trenuci mira i opuštanja.

Mogu e su važne promjene na ljubavnom planu. Što prije se suo ite s injenicama i mnogo toga postat e vam jasnije. Ako ste u ozbiljnoj vezi, bit ete ugodno iznena eni zaokretima u partnerovom ponašanju. Morat ete nau i bi strpljivi jer je to jedini na in da ne izgubite mo vaciju za rad. Nemojte o ekiva da e se nancijski problemi riješi sami od sebe. Nemojte dopus drugima da se petljaju u vaše poslove i da vam daju savjete koje niste tražili. Kre ete li u petak u inozemstvo, provjerite stanje automobila i osobne dokumente. Zanimljiv tjedan o ekuje sve one iji je posao vezan uz moderne tehnologije i dizajn. Do i ete do novih spoznaja ili dobiti vrijedne informacije.

RAK (22.6.-22.7.)

Vaša nesigurnost izbit e na površinu i lagano potkopava odnos do kojeg vam je stalo. Kriza e vam pomo i da steknete dublji uvid u svoje osje aje. Me u m, sumnjate li na nevjeru, sva om ne ete ništa riješi . Pozabavite se rješavanjem zaostalih poslovnih obveza, prvenstveno onih koje iziskuju suradnju s drugim ins tucijama ili tvrtkama. Dobro analizirajte okolnos i držite na oku osobe uklju ene u posao. Obra te pozornost na signale koje vam šalje organizam.

Problemi sa želucem i probavom mogli bi vam pokvari planove za zabavu. Ako ste sami, susret sredinom tjedna mogao bi vam uzburka krv. Budete li u prilici, otputujte, uzmite slobodan dan ili ve er provedite u veselom društvu.

JARAC (22.12.-20.1.)

Partnerove mane init e vam se nepremos ve. Bit ete previše kri ni, što e izazva napetost, a sve e rezul ra sukobom. Iskazat ete svoje mišljenje, no partner e se ponaša kao da ga to ne zanima. Prijateljski ste raspoloženi, tolerantni prema razli i m stavovima i mišljenjima. Marljivim radom osvojit ete simpa je kolega i šefova pa bi vam moglo bi ponu eno da budete na elu jednog novog projekta. Želite li sa uvati emocionalnu vezu, morate bi nježniji. Partner ne e ima strpljenja ni volje sluša vaše optužbe ili trpje ljubomorne ispade. U subotu ete uživa u društvu dragih i zabavnih ljudi, ili ete pogleda dobar lm.

Bit ete sigurniji u sebe, poduzetniji i povjerljiviji prema bližnjima.

LAV (23.7.-23.8.)

Slobodni bi mogli upozna osobu koja e ih privu i na prvi pogled. Iako se situacija ne e razvija na na in na koji to priželjkujete, zaljubljenost e vam da dodatnu snagu i diza raspoloženje. Morat ete se usredoto i na poslove koji iziskuju osobitu pažnju i preciznost.

Zbog nedostatka strpljenja i koncentracije pripremite se na probleme u komunikaciji s nadre enima te nerazumijevanje sa suradnicima.

Obiteljska situacija zahtijeva hitno rješavanje problema. Potrudite se ispraviti neke stare pogreške kako biste vra li naklonost osobe do koje vam je stalo. Dane vikenda posve te svojim užicima. O ite s dragom osobom na obližnje izle šte, pozovite prijatelje na ve eru ili se prepus te ljubavnom zagrljaju.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Nije isklju eno da vaš ljubavni partner prolazi kroz nešto teže razdoblje pa e mu vaša pomo biti dragocjena. Zbog neo ekivane pojave problema u obiteljskom krugu mogli biste odusta od planiranog putovanja. Nadre eni e mnogo o ekiva od vas pa je vjerojatan porast broja poslovnih obveza.

Nemojte se buni jer je to prilika da dokažete svoju vrijednost. U utorak kontrolirajte potrebu za primjedbama i kri kama. Neka vas brza izmjena dobrih i loših vijes ne dovede do o aja, mada se problemi ne e riješi preko no i. Bitno je da ne slušate i ne prenosite tra eve. Imat ete bogat društveni život jer ste zanimljiv sugovornik i rado vi en gost. Teško ete odolje šarmu jedne osobe pa su i u ljubavi vjerojatne promjene.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Emocije držite pod kontrolom, a u ljubavnoj komunikaciji pazite što trebate re i, a što je poželjnije prešutje . Ako vam se netko svi a, nemojte prenaglo, ni suviše javno otkriva svoje osje aje. U prvim danima tjedna bit ete u središtu pozornos , osobito ako je iza vas kvalitetno obavljena prezentacija. Pripazite da svojim ponašanjem ili neopreznom kri kom ne uvrijedite kolegu ili suradnika. U srijedu ete morati štititi svoje interese od zavidnika iz radne okoline, no budite oprezni kako ne biste prešli granice dopuštenog. Ne širite krug neprijatelja. Ovaj ete tjedan bi posebno kreativni i spremni na promjene.

Na i ete se u prilici dogovara nove poslove u opuštenoj atmosferi i potpuno neplanirano.

RIBE (20.2.-20.3.)

Primirite stras , osobito ako uvi ate da rješavanje nesporazuma s partnerom vodi u sukob. Zaokupljeni svojim mislima, ne ete primije koliko ste potrebni bližnjima. Radovala bi ih vaša nježna rije ili mali znak pažnje. Bit ete krea vni i domišlja . Mogli biste otkri jedan zanimljiv podatak ili unaprijedi rad maštovi m inovacijama, što e vam poja a utjecaj. Uspješno ete prezen ra svoj rad širem krugu ljudi. Više pozornos obra te na koli inu i kvalitetu hrane koju konzumirate jer bi vam neumjereno uživanje u hrani i pi u moglo stvori ozbiljnije probavne probleme. U subotu e odnosi s okolinom postati mnogo jednostavniji i topliji zbog vaše iskrenos i otvorenos . Dobro ete zna što želite i kako to pos i.

6

ME\IMURSKE NOVINE 3. ožujka 2009.

PREDSTAVLJENA KNJIGA Gorana Roha eka “Hrvatsko pravaštvo na prijelazu tisu lje a”

Opet nismo znali raditi Vrijeme globalnog liberalizma, koji je trideset godina vladao svijetom, završeno je, re e Nadan Vidoševi ovih dana. Jedan od najbogatijih ljudi današnjice George Soros govori o pogreškama puštanja inancijskog kapitala s lanca i najavljuje drasti no rezanje takozvanih hedge fondova (rizi nih fondova kapitala za napade, a radi dobiti).

Danas se on, koji nije nevin kad je rije o krizi, zalaže za takozvani “tržišni fundamentalizam” i za strogu multilateralnu kontrolu me unarodnoga inancijskog tržišta, kako bi se zaštitile op e društvene vrednote kao što su jednakost i gospodarski razvitak, te kaže da su se bankari i vlasnici kapitala nemoralno zaigrali u zadnjih dvadesetak godina. Rije je o dvjema gotovo sukladnim izjavama koje dolaze iz razli itih miljea.

Soros ide i dalje, kaže da e ekonomska kriza biti ja a i duža nego ona izme u dva rata, a sve je više i onih koji ga smatraju sija em panike. Zašto je uvjeren u to? Zbog toga što zna da bankari najprije misle na sebe i na svoju dobit, a tek onda op e društvene vrednote kao što su razvoj i jednakost. On zna da e svaki vlasnik banke raditi da ponajprije zaštiti sebe i svoje interese.

Ipak, kao da je Soros postao svjestan da ideologije poput “velika riba jede malu ribu” imaju svoja ograni enja. Ili pak je pitanju njegova nova ideologija kriznog menadžmenta prema kojoj treba sijati paniku, a žeti jeftino.

No ini se da su ta vremena ipak iza nas, previše je pokazatelja koji govore da panika nije najbolji saveznik i da joj ve ina ne vjeruje.

S druge strane, proklamirani slogan neoliberalnog kapitalizma o kraju povijesti (Fukayama) tako je ostao samo želja elite iliti libertoarijanizam.

Od demokratskih promjena, politi arima su u Hrvatskoj bila puna usta neoliberalne politike.

Uz bespogovornu podršku poduzetnicima koji najbolje znaju na liberalnom tržištu. Od burze je napravljen mit i stotine tisu a Hrvata kupovale su dionice, a dobit na burzi nije oporezivana, za razliku od debelih davanja i poreza iz proizvodnje.

Politi ari su nam slali poruku: bogatite se, i to baš na burzi, zaboravljaju i da bogatstvo nije beskona no. S druge strane, zaduživalo se i uvozilo sve više i više, ponajviše ulagalo u cestogradnju, uz sveop e minimaliziranje pla a.

Sad u krizi više nitko ne pita mnogo o pla ama, važno je samo preživjeti. Hrvatska je ionako od Domovinskog rata imala dvostruku krizu. Mla e generacije ro ene su s njom pa ni ne znaju za nešto drugo. Njima je rije kriza nešto

Piše: Josip Šimunko

tako uobi ajeno da ne e mo i shvatiti vrijeme bez globalne krize ako jednom do e.

Odjednom se svi naši politi ari i ekonomisti, pa i zna ajan broj vode ih u svijetu, slažu da nastaju neki novi odnosi, iako nije jasno kakvi su i što zapravo dolazi. Novi e svijet biti multipolaran, kažu, ako ve nije. Susjedi odjednom dobivaju na cijeni, a Europa se smatra dobrim kišobranom.

Amerika i Obama s tim se sigurno ne slažu.

U Hrvatskoj se pak stalno ponavlja kao mantra: spasiti nas može samo rad, rad i rad, odnosno znanje, znanje i samo znanje, u prijevodu, znanje koje je potrebno za tržište, ono drugo treba im prije izbaciti. Kakvo podcjenjivanje ljudi i malog ovjeka! Kako da smo do sada cijelo stolje e samo sjedili bez rada, kao da smo bili neradnici, kao da nezaposleni ne žele raditi i zaraditi. Kao da do sada nismo znali raditi, kažu nam podcjenjiva ki u o i naši politi ari. Samo još fali da plate misu da sveti Josip Radnik nau i Hrvate raditi.

Ako netko nije znao raditi, onda su to ponajprije doma i menadžeri svih vrsta i oblika, a ponajprije politi ari koji su brinuli svoje brige, a ne interese nacije koja je gotovo postala nacija potrošnje, a ne proizvodnje. Mali je ovjek i te kako znao raditi i preživljavati, a to što se ponekad odricao ili kupovao na pogrešan na in velika je zasluga kreatora doma e politike.

Da su politi ari zaklju ili da svaki mla i Hrvat mora imati fakultet ili srednju školu u roku od deset godina, a ne samo svoju autocestu, vjerojatno bi ve bilo tako. Da je društvene odgovornosti bilo, kriza bi bila manja, pa su naši vode i kreatori politike sukrivci doma e krize.

Ponestaje nam malo ljepote, etike i moralnosti, prirodnih ljepota ve imamo. Ne samo zemlju, vode i šume, ve i brojne studente imu nih obitelji u elitnim svjetskim sveu ilištima. One druge mlade ljude koji ve rade za multinacionalke teško je nazvati hrvatskim prirodnim ljepotama, iako su možda lijepi. (J. Šimunko)

U PETAK 13. OŽUJKA predavanje “Alergije i imunitet”

Korištenje eteri nih ulja u svrhu prevencije bolesti U petak 13. ožujka s po etkom u 18 sati u ulici Dr. Ivana Novaka 38 Centar zdravlja i ljepote “Venera”

akovec u suradnji s ustanovom “Aromara” iz Zagreba organizira predavanje za sve zainteresirane gra ane na temu “Alergije i imunitet”.

Predavanje e održati Mara Doljak, mr. ph., ravnateljica ustanove “Aromara” Zagreb. Na predavanju e biti rije i o korištenju eteri nih ulja u svrhu prevencije bolesti, održavanja zdravlja te olakšavanja stanja izazvanih alergijama koje stižu s prolje em.

Pravaštvo tek treba posti i svoj vrhunac Knjiga “Hrvatsko pravaštvo na prijelazu tisu lje a” autora Gorana Roha eka predstavljena je prošli tjedan u akovcu.

Knjiga na etiri stotine stranica nastala je desetogodišnjim prikupljanjem dokumenata, fotogra ija i intervjua vode ih pravaških elnika, opisivanjem zbivanja na hrvatskoj politi koj sceni u kojoj su pravaši na po etku devedesetih godina uz HDZ i predsjednika Tu mana odigrali vode u politi ku ulogu, ali i u obrambenom Domovinskom ratu. U njoj su opisani usponi i padovi hrvatskog pravaštva, velebni dani i dani poraza u desetogodišnjem vremenskom razdoblju od 1992. do 2002., pod kraj dvadesetog stolje a i na prijelazu u dvadeset i prvo.

Pregled je to razvoja pravaštva koncem 20. stolje a, politi ki bez uljepšavanja knjiga faktografski daje presjek zbivanja unutar pravaškoga pokreta. - Pravaštvo ima svoju povijest, tradiciju i iznimno bogatu politi ku baštinu. Od samog svog nastajanja cilj su pravaštva op enacionalni hrvatski interesi, stvaranje hrvatske države i o uvanje hrvatske državnosti te boljitak hrvatskog naroda u svakom pogledu, piše u proslovu Roha ek.

Na predstavljanju su uz autora Gorana Roha eka o knjizi govorili predsjednik H SP-a Josip Miljak i bivši saborski zastupnik Ivan Gabelica Knjigu o suvremenom hrvatskom pravaštvu, osim autora, predstavili su i bivši saborski zastupnik i obnovitelj H SP-a Ivan Gabelica te Josip Miljak, predsjednik H SP-a, koji je rekao: - Ta je knjiga dobar pregled zbivanja oko pravaške ideje.

Goran je to dobro napravio na jedan autenti an na in, sa stvarnim autorima i izjavama. Ona je jasan pokazatelj kako je pravaška ideja uvijek u sukobu s onima koji ne žele stvarnu hrvatsku državu, ne žele njen pravi suverenitet. Zbog toga se otpori jav-

Gra ani, informirajte se o organizacijama civilnog društva PRELOG Autonomni centar u suradnji s Udrugom studenata Grada Preloga 4. ožujka od 12 do 16 sati u prostorima Gradske vije nice organizira savjetovanje za gra ane o organizacijama

civilnog društva. Te se aktivnosti provode u sklopu Programa regionalnog razvoja i ja anja sposobnosti civilnog društva u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

(D.M.)

ljaju i me u pravaše ubacuju umjetni sukobi, stvaraju se razdori, što je rezultiralo stvaranjem brojnih stranaka. Ova knjiga je i pokazatelj da ta pravaška ideja zapravo uop e nije zaživjela u hrvatskom društvu od demokratskih promjena pa do sad. Knjiga nosi naziv “Hrvatsko pravaštvo na prijelazu tisu lje a”, a može se slobodno nazvati pokušaj uvo enja pravaštva u hrvatski politi ki javni život. Jer da se to stvarno dogodilo, sada ne bismo bili u ovoj situaciji, nego bismo imali suverenu i jaku hrvatsku državu. Zna i tu se vidi da je ta pravaška ideja ugušena na ovaj ili onaj na in i nije mogla ozbiljnije zaživjeti, ali nadamo se da e se uspjeti oporaviti i vratiti.

Knjiga je razdijeljena u 12 poglavlja gdje svako poglavlje predstavlja jednu godinu od 1990. do 2002., mada se ve ina knjige osvr e na period od predsjedni kih i parlamentarnih izbora zakazanih 2. kolovoza 1992. gdje je Hrvatska stranka prava sa svojim predsjed-

Be ka škola …!?

Neki dan nakon dužeg vremena pohodio sam Be zahvaljuju i sjajnim Oasisima. Iako je obi aj kad si tako daleko, a moraš se što prije vratiti doma, da se što prije krene ku i.

Ali poslije dvosatne sjajne koncertne svirke meni i frendu još uvijek punih dojmova nekako nam se baš i nije išlo doma.

Idemo barem na još jedno pi e, da osjetimo barem djeli ari be kog no nog života. Da ne lutamo previše, u blizini dvorane održavao se nekakav “After Oasis party”, pa ajde odlu imo mi da je najbolje da se utaborimo u tom lokalu.

Lokal koji je okupirala doma a be ka ekipa radio je ina e samo nave er od 20 h do 04. Malo udno za takav tip lokala, koji nije bio caffe, ve kao neki klub.

Me utim, tamo se dobro zna do kad radi caffe, a kad se otvara klub. Nema tu nešto izme u. Pravo iznena enje je tek uslijedilo.

Ve ranije smo primijetili da je u ka i u dopušteno pušenje, a u ovom “klubu”, ne samo da je bilo dopušteno pušenje, ve se proda-

valo i nekoliko vrsta cigareta.

Posebno iznena enje - bilo je izdavanje ra una. Ma kakvo tipkanje na kasu. Samo pij, kasiraj i spremaj lovu u im ve i konobarski nov anik. Tko je ogladnio, mogao je i nešto pojesti, jer nudila se i klopa. Uglavnom, totalna “zobaf”. Onako mi se pomalo zajebantski razgovaramo: “Da je to tako kod nas, rekli bi - isti Balkan”, a mi “usred Europe”. I dok naši politi ari od našeg naroda žele u initi ve e Europljane, nego je to zaista u Europi, usred Be a znaju što je poslovnost. Nije ni udno što onda jedan Be od turizma ubere nekoliko puta više nego cijela Hrvatska.

Umjesto da Hrvatsku pretvorimo u zemlju u kojoj e se mo i zaraditi, da je u inimo privla nom turistima i gostima, naši politi ari su odlu ili da su zabrane i restrikcije idealni da se ponašamo kao u skladu “be ke škole”. Me utim, izgleda da oni “žive izvan prostora i vremena”. Nisam puša , ali znam što zna i puša u cigareta. Stoga umjesto da, primjerice, dopustimo pušenje ne samo cigareta, ve i npr. marihuane i od toga napravimo turisti ki brend mi emo zabraniti pušenje, a jadne

Poljake i ehe koji još uvijek vole naš plavi Jadran pretresati do gola i tražiti na granici nose li sa sobom možda jedan joint.

Koja katastrofa, uostalom, jedan frajer na koncertu iza mene je bez problema zapalio i mirno ispušio cijeli joint. Usred Be a, usred be ke dvorane u koju policija nije ni primirisala. Ajde dobro, bilo ih je nekolicina u holu dvorane, ali totalno opušteni, ljubazni, sa sjajnim poznavanjem engleskog jezika. itam negdje da bi naši policajci rado išli na te aj engleskoga, ali kao nema love. Možda je i bolje da nema, jer samo mogu pretpostaviti što bi naši policajci mogli raditi stranim turistima kad bi kojim slu ajem poznavali i koji strani jezik!?

Stoga je najbolje da prestanemo slušati i pisati o tome kako naši politi ari za izlazak iz krize preporu uju “pove ati porez na SMS poruke”, maturante umjesto Europe gdje valjda mogu na miru popušiti joint pokušavaju dekretom slati na Jadransko more ili pak u me imurske gorice, a valjda je sljede i korak da derbi Dinamo - Hajduk sude slovenski suci, jer najbolje je da

nikom Dobroslavom Paragom bila konkurent predsjedniku dr. Tu manu i njegovoj Hrvatskoj demokratskoj zajednici. Nakon raskola u Hrvatskoj stranci prava i famoznog prepucavanja izme u Ante 'api a i Parage knjiga završava 19. srpnja 2002. godine, kada nakon gotovo cijelog desetlje a od posljednjeg izlaska na izbore jedinstvene Hrvatske stranke prava, Ministarstvo pravosu a RH za predstavljanje i zastupanje u javnosti HSP-a ovlaš uje Antu 'api a.

- Knjiga odgovara na pitanje je li pravaštvo doseglo vrhunac za vrijeme Star evi a, Kvaternika, Franka i Kumi i a ili se to tek treba dogoditi. Ja tvrdim da je ovo potonje to no, isti e Roha ek, te dodaje kako knjiga nije namijenjena politi arima i pravaškim vo ama, ve hrvatskom narodu, svima koji su branili domovinu, neki s oružjem u ruci, neki politi kom aktivnoš u, a neki ra anjem djece i osnivanjem obitelji. (mn)

Piše: Dejan Zrna

nam sude Slovenci, kad se više ne znamo “obra unati” s tom “lilliputanskom državom”. Uglavnom, politi ke bedasto e koje moramo slušati dok obi an ovjek siromaši i sve eš e “glo e kost”. Hrvatsku je njihov “izaslanik” - Bebek podijelio na “sjever i jug” kako bi oni - politi ari i dalje mogli bezbrižno uživati, dok narod tone sve dublje i dublje, a svoje životne frustracije lije i nogometom, umjesto pristojnom europskom pla om. I zašto nas onda tjeraju da postanemo “be ka škola”, najbolje je da nas otvoreno lažu i varaju, da ozakone “i baklje” i “lopovluk” i “Cecu” da kona no budemo ono što oduvijek jesmo Balkan i da barem tako ostanemo i dalje prepoznatljivi u Europi!

7

3. ožujka 2009. ME\IMURSKE NOVINE

NAGRADNO PITANJE

udnovati slu aj Benjamina Buttona misti na drama Režija: David Fincher Uloge: Cate Blanchett, Brad Pitt, Julia Ormond

13 NOMINACIJA Z A OSCARA - za glavnu mušku ulogu : Brad Pitt / - za sporednu žensku ulogu: Taraji P. Henson / - za režiju / - za najbolji film / - za najbolju scenografiju / - za dostignu e u kinematografiji / - za kostimografiju / - za filmsku montažu / - za šminku / - za originalnu glazbu pisanu za film / - za

Zamjena triler Režija: Clint Eastwood Uloge: Angelina Jolie, John Malkovich, Jeffrey Donovan, Colm Feore 3 NOMINACIJE ZA OSCARA -za najbolju glavnu žensku ulogu: Angelina Jolie / - za dostignu e u kinematogra iji / - za scenogra iju / NOMINACIJE za ZLATNI GLOBUS 2009. za - najbolju glumicu u drami: Angelina Jolie / - najbolju originalnu ilmsku glazbu: Clint Eastwood.

Angelina Jolie i John Malkovich glavni su protagonisti u provokativnom trileru redatelja Clinta Eastwooda.

Temeljen na istinitom doga aju koji je potresao kali ornijski pravni sustav, pri a je

o majci koja u potrazi za otetim sinom ini sve što može i o onima koji e je u njenoj potrazi pokušati sprije iti na sve mogu e na ine .ww..

Jednog jutra 1928. u Los Angelesu, u radni kom predgra u, Christine odlazi na posao i pozdravlja sina.

Kada se vrati ku i, Christininog sina nema. Potraga tra je mjesecima, da bi na kraju Christine dobila in ormaciju da e joj sin biti vra en. No, postoji problem … vra eno dijete nije njeno. Trajanje: 142 minute.

dostignu e u glazbenom mixu / - za specijalne e ekte / -za adaptirani scenarij NOMINACIJA za ZLATNI GLOBUS 2009. za najbolji film-dramu, -najbolji glumac u drami: Brad Pitt - najbolji redatelj: David Fincher - najbolji scenarij: Eric Roth, Robin Swicord - najbolju filmsku glazbu: Alexandre Desplat.

(tri besplatne posudbe) Tko je režirao “Dok vrag ne sazna da je mrtav” ?

1) C. Eastwood 2) F. Darabont 3) S. Lumet DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Milan Jezernik, akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

srijeda, 4.3.

l. br: _______________________________

dokumentarci na Maloj sceni 18.00 KAO DA JE BILO NEKAD – EKV dokumentarni film o grupi Ekatarina Velika (Srbija) 20.00 SVE JE BIJELO U BARKINGU dokumentarni film (Velika Britanija)

Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

etvrtak, 5.3. nema filmske predstave

petak, 6.3.

17.30 TOŠE PROESKI

TOP LISTA 1. IZA NEPRIJATELJSKIH LINIJA 3 2. MAMA MIA

4. BEZ GREŠKE

VIDEO IZLOG

5. MUMIJA 3 6. IZBRISANA SJE ANJA

Bivši osu enik Jensen Ames prisiljen je natjecati se u najsmrtonosnijem sportu ikad – utrkama automobila u kojima svi osim pobjednika umiru.

Radnja filma smještena je u blisku nam i ne baš tako nevjerovatnu budu nost – cijeli svijet izgleda kao postindustrijska pustopoljina, a omiljena razonoda svakog gra anina je nevjerovatno brutalan sport zvan ‘Smrtonosna utrka’.

U SAD-u su nezaposlenost i siromaštvo u sve ve em porastu, a kriminal i nasilje su postali svakodnevnica.

U takvom svijetu velike privatne korporacije vode ve inu zatvora, a upravo u kaznionici Terminal Island održavaju se brutalne i nemilosrdne utrke koje su dostupne svima putem Interneta. Naime, kaznionicu vodi okrutna upraviteljica Hennessey koja je svojim zatvorenicima osmislila novi i za nju vrlo profitabilni oblik razonode – nudi im mogu nost oprosta kazne u zamjenu da oni stave svoje živote na kocku u utrci s nabrijanim automobilima prepunim oružja…

IZA NEPRIJATELJSKIH LINIJA 3

Specijalne postrojbe imaju težak zadatak - moraju se boriti protiv ubojica i dokazati vlastitu nevinost.

Kolumbija je u kaosu, zahva ena ratom vlade i pobunjeni kih snaga. Na tajnom zadatku promatranja sastanka izme u zara enih strana, jedinica specijalnih postrojbi odjednom postaje žrtva podmetanja ubojstva lidera obje zara ene strane.

Napuštena od strane vlade, jedinica mora preživjeti dovoljno dugo da dokaže svoju nevinost i sprije e da brutalni rat prije e granice zemlje…

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (SVADBE, RO ENDANE, PROSLAVE...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.

utorak, 3.3. dokumentarci na Maloj sceni 18.00 KAO DA JE BILO NEKAD – EKV dokumentarni film o grupi Ekatarina Velika (Srbija) 20.00 SVE JE BIJELO U BARKINGU dokumentarni film (Velika Britanija) 17.30 PUT OSLOBO ENJA romanti na drama 19.30 GOMORRA krimi drama

Odgovor: ___________________________

3. PUTOVANJE U SREDIŠTE ZEMLJE

SMRTONOSNA UTRKA

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

DOK VRAG NE SAZNA DA SI MRTAV Napeti triler Sidneya Lumeta o obitelji iji se lanovi moraju suo iti sa najgorim mogu im neprijateljema – sobom samima.

Pri a u prvi plan stavlja dis unkcionalnu newyorkšku obitelj, u kojoj svaki lan ima svoju zanimljivu i tajnu pri u. Najstariji sin, Andy rustrirani je broker koji nikako ne može zadovoljiti svoju prelijepu ženu Ginu pa zbog toga esto pribjegava konzumaciji droge.

Najmla i sin, Hank poprili no je pasivan i živi od danas do sutra, a najve a briga u životu mu je pla anje rata alimentacije. Hank tako er ima vezu s Ginom te se njih dvoje svakodnevno trude održati taj odnos u tajnosti pred Andyjem, što postaje sve teže i teže. Cijelu tu zbr kanu obitelj na okupu drže njihovi roditelji, koji su vlasnici male draguljarnice u predgra u. Za Andyja, Hanka i Ginu svaki dan je jednak onome prije njega, sve dok Andy ne smisli plan koji bi ih mogao, kako on kaže, izvu i iz blijede svakodnevnice i u initi sretnima.

MAMA MIA! Na o aravaju em gr kom otoku Kalokairi, u hotelu Villa Donna koji vodi Donna (Meryl Streep) s k eri Sophie i njezinim zaru nikom Skyem, zapo inje cijela avantura. Sophie je pronašla maj in skandalozno tajni dnevnik i pro itala da bi njezin otac mogao biti biznismen Sam Carmichael (Pierce Brosnan), avanturist Bill Anderson ili bankar Harry Bright (Colin Firth). Svu ih je trojicu potajno pozvala na svoje vjen anje vjeruju i da e otkriti koji je od njih njezin pravi. Njih trojica, svaki sa svoje strane svijeta, vra aju se na otok i ženi koja ih je o arala dvadeset godina ranije.

Usprkos po etnom šoku i nevjerici, Donna se ipak nekako pomiri s injenicom da su njene stare ljubavi na otoku i da e prisustvovati vjen anju. Sophie sada pokušava u razgovoru s njima trojicom otkriva zabavnu i humoristi nu maj inu prošlost.

Kako se vjen anje bliži, sve joj je teže otkriti tko joj je pravi otac. Sa svakim ima nešto zajedni ko te bi je jedan od njih trojice trebao otpratiti do oltara i predati budu em mužu. U me uvremenu, Donna ponovno nalazi ljubav s jednim od trojice muškaraca, što nikako nije bilo u planu organizacije vjen anja.

7. NEO EKIVANA OTMICA 8. BEZ GREŠKE 9. LUDA VJEN ANJA 10. LEGENDA O PIJANISTU

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA” 1.

ELITNA POSTROJBA

2.

ZAMJENA

3.

PUT OSLOBO ENJA

4.

GROM

5.

ROCKNROLLA

6.

LJUBAVNI ZOV

7.

NI IJI SIN

8.

RECI DA

9.

SUMRAK

10. MADAGASKAR 2

US BOX OFFICE 1 . FRIDAY THE 13TH 2. HE’S JUST NOT THAT INTO YOU 3. TAKEN 4. CORALINE 5.

CONFESSIONS OF A SHOPAHOLIC

6.

PAUL BLART: MALL COP

7. THE PINK PANTHER 2

TOŠE: THE HARDEST THING glazbeni dokumentarni film Režija: Boštjan Slatenšek Uloge: Toše Proeski 19.30 UDNOVATI SLU AJ BENJAMINA BUTTONA THE CURIOUS CASE OF BENJAMIN BUTTON misti na drama Režija: David Fincher.

Uloge: Cate Blanchett, Brad Pitt, Julia Ormond..

subota, 7.3.

17.30 TOŠE PROESKI

glazbeni dokumentarni film 19.30 UDNOVATI SLU AJ BENJA-

MINA BUTTONA misti na drama

nedjelja, 8.3.

17.30 TOŠE PROESKI

glazbeni dokumentarni film 19.30 ZAMJENA CHANGELING triler Režija: Clint Eastwood Uloge: Angelina Jolie, John Malkovich, Je rey Donovan

ponedjeljak 9.3.

17.30 TOŠE PROESKI glazbeni dokumentarni film 19.30 ZAMJENA triler

utorak, 10.3.

17.30 TOŠE PROESKI

glazbeni dokumentarni film 19.30 BATMAN: VITEZ TAME

THE DARK KNIGH akcijski triler Režija: Christopher Nolan Uloge: Christian Bale, Michael Caine, Maggie Gyllenhaal

DOM KULTURE PRELOG

8 . THE INTERNATIONAL 9. SLUMDOG MILLIONAIRE 10. PUSH

subota, 7.3., nedjelja, 8.3.

19.00 GRAD SVJETLA avanturi ka- antazija

Piše Ivan Le ek Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani.

Ovo je posve eno njima i njihovim selima. Štrigov anci se danas ponose svojom Štrigovom. Kažu u šali da je

akovec ionako na putu od Zagreba do Štrigove. Jer tu u Štrigovi povijest diše na svakom koraku. Pa ak i ona o kojoj se nije smjelo govoriti. U Štrigovu se može do i iz etiri pravca. S istoka, juga, zapada i sjevera. Kažu u šali da svi putovi vode u Rim i Štrigovu. Ali da je ipak u Štrigovi ljepše. Kona no, pak su Rimljani i dali Štrigovi ime - Stridon. No, ona je od toga dana postala toliko lijepa da nije mogla više biti muškog roda, nego je postala ženskog. Ljepotica Štrigova što se sun a pod bregovima uživaju i u ljepoti najljepšeg dijela Me imurja. Tako to oni kažu. Svi drugi koji su došli tu nisu imali ništa protiv. Što li e tek re i oni koji e na Štrigovu gledati s najvišeg okolnog brežuljka Tkaleca. Samo kad tamo Mikec izgradi vidikovac. Kažu Štrigov anci da je Mikec postao legenda Štrigove. No, o legendama e se posebno. Jer bi se mogla probuditi pokojna grofica Zi i koja je imala sjedište u Beltincu preko Mure, a na Tkalecu bila vlasnica vinograda i kurije. Ali iz tog je vremena sa uvano samo nekoliko diploma za vrsna vina i stara preša izra ena bez i jednog avla. Barem nešto, jer od grada gro ova Celjskih, koji je bio na Štrigov aku, nije ostalo ništa.

Zapravo ništa nadzemno. Postoje dvije legende o nestanku grada. Prva da su ga uništili Turci. I druga, raširena me u narodom, da je grad stradao u požaru koji je izazvala munja kao kazna Božja zbog zlodjela Celjskih. Kako god da je bilo, Štrigov ak je u ono vrijeme Zrinskih bio najvažnija utvrda u Me imurju pored akovca. I još nešto, tvrde Štrigov anci da su te dvije utvrde bile povezane podzemnim tunelom kojim je mogao projahati konjanik. I da još uvijek na Štrigov aku postoje ostaci toga tunela. Sad razmišljaju da ga pretvore u podzemnu biciklisti ku stazu. S nadzemnim stajankama s vidikovcima. Za sada je ipak šala.

Franjo Rebernik, tajnik Podružnice umirovljenika i lan VMO-a: - Nekada je cijela Štrigova putovala na posao u Sloveniju. Poslije otkaza je dugo trebalo da se oporavimo

Središte Štrigove u novom sjaju

MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj II/20

Stara dama Štrigova podno Štrigov aka vra a opet stari sjaj

Ulaz u Štrigovu s isto ne strane

Obilje je vina, a ftopili se bumo v kišnici Kažu Štrigov anci da je vino ovdje zaustavilo i Rimljane. Ima u tome možda istine. Mnogi se zaustavljaju ovdje, a mnogi doma i su i otišli. Jer kako objasniti da je najpoznatiji štrigovski vinar Kocijan došao iz Puš ina.

Ali je došao u takvu obitelj gdje se živjelo s vinom i od vina i brzo uz školu ispekao vinarski zanat. Tko danas nai e iz pravca akovca, mora se tu na po etku Štrigove odmah zaustaviti

Siniša Stankovi predsjednik je Karate kluba. - Klub djeluje deset godina te okuplja 35 lanova, što je dobro

i probati vina. Jedan drugi je ak napustio i rodni Pariz da bi živio u svojoj Štrigovi za koju ga veže samo podrijetlo. Drugi pak je došao iz Klivlenda.

Stoga i kažu Štrigov anci da Štrigova osim ljepote ima i nježnu žensku dušu gdje e svaki na i svoje uto ište i mir. I uživati. Stoga sada Štrigov anci pripremaju iznena enje da ljudi ovdje dolaze uživati vikendom. Kažu da e imati mir, odli nu hranu i vina te uživati u ljepotama krajolika. Samo moraju paziti da ne do u u vrijeme oluja. Vele da je rijetkost da se dvije že-

Andrej Lukovnjak ro en je u Parizu, živio je u Francuskoj, i tek od prije dvanaestak godina stalni je stanovnik Štrigove.

Kao kamenoklesar po struci, a sada umirovljenik, pomaže u obnovi spomenika. - Oduvijek sam osje ao da je tu u Štrigovi moje mjesto

Panorama Štrigove

Ovako su izgledali štrigovski de ki nekada, a danas to obla e kad god treba predstaviti Štrigovu

ne podnose. Pa kako su kiša i Štrigova ženskog roda, to je to. I onda se kišnica spusti s okolnih bregova na Štrigovu te prelije ulice i potopi podrume. I tako štrigovski vatrogasci imaju najve i posao - spašavanje Štrigov anaca od vode. Šale se Štrigov anci da imaju milijune litara vina, a utopit e se u prljavoj kišnici. Imaju oni ak i kanalizaciju. No, odavno joj je prošlo vrijeme pak neki stariji tvrde da je gra ena ak u doba Austro - Ugarske. Kako bilo da bilo, negdje postoje samo šahte, a voda nema kamo nego u zemlju. Ci-

jela je Štrigova ina e na mo varnom tlu. Pri aju da ionako ispod Štrigove, prema staroj legendi, spava pozoj (zmaj). Rep mu stiš e crkva Marije Magdalene, a glavu crkva Svetog Jeronima. Kažu da se pozoj ve nekoliko puta pokušao okrenuti i da je to tako zatreslo brege da su i ku e popucale.

Tako kaže legenda, a radilo se samo o obi nom potresu. Treslo se tu i kad je ronta prolazila za II. svjetskog rata.

A treslo se i poslije. Treslo se i poslije I. svjetskog rata. A treslo se i 1933. kada je Štrigova pripojena srezu Ljutomer.

Predsjednik VMO-a, predsjednik KUD-a, voditelj Turisti ko - informativnog centra Josip Mikec: - Prora un TZ-a je oko 250.000 kuna, a od Op ine dobivamo oko 15 tisu a.

Ostalo sve namaknemo.

Trudimo se

Predsjednik DVD-a Aleksandar Karlov ec: - Puno je udruga u selu pa je sve manji interes za vatrogastvo te tako imamo samo 26 aktivnih lanova

Antun Vozli ro en je 1921. godine. Još uvijek vozi traktor, moped, radi. Mi Štrigov anci smo žilavi, dobri, pobožni i jako puno moremo podnesti, kaže on

Ipak vele za sebe da su predobri. I da sve jako dugo mogu podnijeti.

Slovenci su natirali Štrigov ance delat Pograni ni štrigovski kraj jako je vezan. I s jedne i druge strane granice

Štrigovska legenda Stjepan Kolmani - Štivi, ro en u Klivlendu. Sa svoje 82 godine najstariji je plesa u KUD-u, a i u Društvu penzionera u Ljutomeru. U slobodno vrijeme izra uje male, nekad uporabne, predmete od drva. - To mi ini zadovoljstvo, kaže on

TV ku e imaju pravo promjene programa

Otvori svoje srce, serija Code lyoko, crtana serija Winx, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Pepa praš i , crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra IN magazin Inspektor Rex, serija Farma, reality show Rebelde, serija Vatreno srce, serija Domovinska sigurnost, drama Vijes Nove TV Inspektor Rex, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Farma, reality show Face s faksa, (Kanada, SAD, 2002., komedija; Redatelj: Dewey Nicks; Glume: Devon Sawa, Jason Segel, Michael C. Maronna, Jason Schwartzman, Jaime King, Laura Prepon, Travis Davis, Jim Rash, Nat Faxon, Don Michaelson) Vijes Uvod u anatomiju, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Ezo TV, tarot show Arhangelsk 2, mini serija Žene 2, drama Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: DIXIE CHICKS; 01.00 NO NI PROGRAM

22:45 23:00 00:00 00:30 01:25 02:25 03:10 05:15

17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00

06:25 07:15 07:40 08:05 08:20 08:30 09:30 10:30 11:15 12:15 13:15 14:10 15:10

19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Moja 3 zida, hum. serija 20.55 Bibin svijet, hum. serija 21.30 Ekipa iz snova, (komedija, 1989.; Redatelj: Howard Zie ; Uloge: Michael Keaton, Peter Boyle, Christopher Lloyd, Lorraine Bracco, Stephen Furst, Dennis Boutsikaris, Milo O’Shea) 23.30 Putnik, znanstvenofantas na drama 00.25 Vijes , informa vna emisija 00.35 Kunolovac, kviz

NAJAVA PROGRAMA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VEKERICA jutarnji program VTV-a KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM ZASTUPNI KI KLUB

08:00 08:02 09:00 11:00 12:00 13:40 14:00 16:00 17:00 17:25 18:00

Danas pogledajte...

Mali oglasi Auto moto nau c vision Mataku, serijski lm, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje Dom 2, emisija o ure enju interijera Pylates & Yoga Me imurje danas

14:55 14:57 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.05 Tv prodaja 7.05 Dje ji program 10.15 Uživajmo život, serija 10.45 Vražje nevjeste, dok. serija 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sretna linija 13.40 Sjeverni vidici, serija 14.35 Fenomen 2, lm 16.10 Blizanci, hum. serija 16.40 Cosby Show, hum. serija 17.10 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu , serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Policijska akademija 4, lm 22.15 Big Bang, hum. serija 22.50 Seinfeld, hum. serija 23.20 Bolje sutra 2, lm 1.45 No na panorama

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Sedmo nebo, serija 14.05 Savršeni doktori 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Vitkorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Moja draga sestra, lm 22.35 24 UR 22.55 Izgubljeni, serija 23.50 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.45 Do vrelišta 2.20 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 10. ožujka 2009.

07.05 Vatrogasne pri e, crtana serija 07.25 Miki i prijatelji, crtana 05.50 Najava programa serija 05.55 Normalan život, emisija o 07.50 TV vr : osobama s invaliditetom -------- Danica 06.45 TV kalendar -------- Medvjedi i 07.00 Dobro jutro, Hrvatska -------- Simfolije 07.05 Vijes -------- Mali crveni traktor 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 08.25 Petar Pan i gusari, crtana 07.35 Vijes serija 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.50 Lagodni život Zacka i 08.35 Vijes Codyja, serija za djecu 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.15 Beverly Hills 8., serija 09.10 Syngen n poljoprivredni 10.00 Obiteljski lm / Film za savjetnik djecu 09.15 Sve e bi dobro, 11.30 Ulica Somerset 11, serija za telenovela mlade 09.55 Croa a Osiguranje - prozor 11.55 Antologija hrvatskoga u svijet 125 glumišta - H.Muller: 10.00 Vijes Hamletmachine 10.09 Vrijeme danas 12.55 Zagonetna gospo ica C., 10.10 Vijes iz kulture belgijski lm 10.15 Tasmanija, raj na krovu 14.50 Obi ni ljudi, TV serija svijeta - dok. lm 15.40 Navrh jezika 11.10 Chris nin vrt, dok. serija 15.50 Ljubavne boli 11.40 Hrvatska kulturna baš na 16.10 Dva i pol muškarca, hum.

11.55 Burzovno izvješ e serija 12.00 Dnevnik 16.30 Razred, hum. serija 12.13 Vrijeme 16.55 Bostonsko pravo, serija 12.15 TV kalendar 17.40 Vijes na Drugom 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 17.55 Vaterpolo, SL: Hrvatska 13.25 Dan za danom, mozai noŠpanjolska, prijenos zabavna emisija 19.15 Drugi format 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 20.05 Nogometna Liga prvaka 14.39 Vrijeme sutra emisija 14.45 Me u nama 20.35 Nogometna Liga prvaka, 1.

15.35 Kao lupar na kamenu, poluvrijeme emisija pu ke i predajne 21.30 Vijes na Drugom kulture 21.35 Vrijeme 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 21.40 Nogometna Liga prvaka, 2.

16.15 Hrvatska uživo poluvrijeme 17.30 Hrvatska uživo - Vijes 22.35 Nogometne Lige prvaka 17.35 Croa a Osiguranje - prozor analiza utakmice u svijet 125 22.50 CSI: Miami, serija (12) 17.37 HPB t 23.40 Zovem se Earl, hum. serija 17.45 Najslabija karika, kviz (12) 18.35 Sve e bi dobro, 00.05 Nogometna Liga prvaka telenovela sažeci 19.30 Dnevnik 00.45 TV raspored 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 Globalno sijelo 20.45 Rijeke Hrvatske: Korana, 06.50 Dexterov laboratorij, crtana popularno-znanstvena serija serija 07.15 Transformeri, crtana serija 21.15 HPB t 07.40 Korak po korak, hum. serija 21.20 Poslovni klub ® 21.50 Burzovno izvješ e 08.05 Kako sam upoznao vašu 21.55 Otvoreno majku, hum. serija ® 23.00 Dnevnik 3 08.35 Punom parom, kulinarski 23.15 Poslovne vijes izazov ® 23.20 Vijes iz kulture 09.15 Astro show, emisija 23.30 Dosjei X, serija (12) 10.20 Kunolovac, kviz 00.15 Zvjezdane staze: Deep 11.20 Malcolm u sredini, hum.

Space Nine 5., serija serija ® 01.00 CSI: Miami, serija (12) 11.45 Dadilja, hum. serija ® 01.45 Zovem se Earl, hum. serija 12.15 Exkluziv, magazin ® (12) 12.30 Vijes , informa vna emisija 02.05 Bostonsko pravo, serija 12.40 Reba, hum. serija ® 02.50 Skica za portret 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 03.00 Kao lupar na kamenu, ® emisija pu ke i predajne 13.35 Marina, telenovela kulture 14.30 Cobra 11, krimi serija 03.30 Drugi format 15.20 Magnum, akcijska serija 04.10 Globalno sijelo 16.15 Korak po korak, hum. serija 04.40 Poslovni klub 16.40 Kako sam upoznao vašu 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela majku, hum. serija 17.10 Malcolm u sredini, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 06.45 TEST 18.00 Reba, hum. serija 07.00 Najava programa 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija USKRSNI KVIZ kontakt emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

18:35 18:40 19:00 19:10

21:00 23:00 ------23:20 -------------

20:00 20:05

21:00 22:45 23:00 23:03 23:10 23:40 00:10 00:15 00:30 00:35

Voice of America Glazba akove ki kutak, TEMA: Novos u radu komunalnog redarstva Uskršnji kviz Me imurje danas Sport Vrijeme Gospodarski tjedan, gospodarski pregled Puls, gospodarske aktualnost Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

19:10 19:20 20:00

9.00 Skispringen 10.45 Nogomet 12.30 Eurogoals 14.45 Rad, prijenos 17.00 Skispringen, prijenos 19.00 Eurogoals 19.45 Skispringen 21.00 Boks 23.30 Rallye

6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 20.00 Rukomet, prijenos 22.00 Bo om line 23.00 Sportquiz

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Dobrodošli 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Ljubav poslije seksa, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance!

17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 WipeOut 21.15 Posjeta je posjeta 22.15 Comedystreet 23.15 Tv Total 0.15 No ni program

15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Villacher Fashing 21.45 ZiB Flash 21.55 Soko Kitzbühel 22.45 Cobra 11, serija 23.35 No ni program

(7.3. u 20.00 h, NOVA TV)

Aishwarya Rai

od 4.3.2009. do 10.3.2009.

PREGLED

TV

TV ku e imaju pravo promjene programa

Otvori svoje srce, serija Graditelj Bob, crtana serija Pepa praš i , crtana serija Pocoyo, serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra IN magazin Inspektor Rex, serija Farma, reality show Rebelde, serija Navy CIS, serija Ostani uz mene, obiteljski Vijes Nove TV Inspektor Rex, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Farma, reality show Bilo jednom u Meksiku, (2003.,SAD, akcija; Redatelj: Robert Rodriguez; Glume: Antonio Banderas, Salma Hayek, Johnny Depp, Mickey Rourke, Eva Mendes, Danny Trejo, Enrique Iglesias) Vijes Uvod u anatomiju, serija Seinfeld, serija Navy CIS, serija Ezo TV, tarot show Bonanno: Kum 1, kriminalis ka mini serija Bonanno: Kum 2, kriminalis ka mini serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: WAR CHILD - HEROES; 01.00 NO NI PROGRAM

05:20

03:50

22:50 23:05 00:05 00:35 01:25 02:25

06:55 07:45 08:00 08:15 08:30 09:30 10:30 11:20 12:20 13:20 14:20 15:20 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00

18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 CSI: New York, krimi serija 20.50 Mentalist, krimi serija 21.40 11. sat, znanstvenofantas na serija 22.30 Bratstvo, dramska krimi serija 23.30 Vijes , informa vna emisija 23.40 Kunolovac, kviz 01.40 Ote , znanstvenofantas na serija

08:58 09:00 11:00 12:30 13:00 14:00 16:00 17:00 17:25 18:35

14:25 14:27 14:30 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a NARODNO VESELJE zabavna emisija GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin OPASNE VEZE talk show VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar

Danas pogledajte...

Mali oglasi Dom2, ponavljanje Gospodarski tjedan, ponavljanje Puls, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes Pove alo, ponavljanje Zov prirode Pylates & Yoga Me imurje danas, informa vna

8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija 14.25 Tražitelji blaga, lm 16.05 Blizanci, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Dokumentarna serija 21.50 Knjiga rekorda, dok. serija 22.50 Big Bang, hum. serija 23.15 Seinfeld, hum. serija 23.45 Prokletstvo u srednjoj školi, lm 1.30 No ni program

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Sedmo nebo, serija 14.05 Savršeni doktori 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Žena pod maskom, lm 21.35 Ekipa za o evid, serija 22.25 24 UR 22.45 Izgubljeni, serija 23.30 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.45 Do vrelišta, kulinarska serija 1.20 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Slovenski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 4. ožujka 2009.

-------- Bra a koale -------- Moj mali poni 08.25 Petar Pan i gusari, crtana 05.50 Najava programa serija 05.55 Me u nama 08.50 Dinosapiens, serija za 06.45 TV kalendar djecu 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 09.15 Beverly Hills, serija 07.05 Vijes 10.00 Prijenos sjednica 07.10 Dobro jutro, Hrvatska Hrvatskog sabora 07.35 Vijes 13.35 reprizni program 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 14.45 Obi ni ljudi, TV serija 08.35 Vijes 15.35 Penja , islandski dok. lm 08.40 Dobro jutro, Hrvatska za mlade 09.15 Sve e bi dobro, telenovela 09.55 Croa a Osiguranje - prozor 15.50 Kokice 16.10 Dva i pol muškarca, hum. u svijet 125 serija 10.00 Vijes 16.30 Razred, hum. serija 10.09 Vrijeme danas 17.00 Bostonsko pravo, serija 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Nova sve šta: Gros Morne - 17.50 Županijska panorama 18.10 Vrijeme Kanada, dok. serija 18.15 Vijes na Drugom 10.40 Nova sve šta: Thungyai i Huai Kha Khaeng - Tajland, 18.35 Scien a croa ca 19.05 Znanstvene vijes dok. serija 19.20 Crtani lm 11.10 Oprah Show 19.30 Moja obitelj, hum. serija 11.55 Burzovno izvješ e 20.05 Opa jska serenada, 12.00 Dnevnik prijenos 12.13 Vrijeme 21.45 Vijes na Drugom 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 21.57 Vrijeme 22.05 Blijedi jaha , (Uloge: 13.25 Dan za danom, mozai noClint Eastwood, Michael zabavna emisija Moriarty, Carrie 14.30 Vijes + prijevod za gluhe Snodgress, Christopher 14.39 Vrijeme sutra Penn, Richard Dysart, 14.45 Rije i život, religijski Richard Kiel, Sydney program Penny; Redatelj: Clint 15.35 Eko zona Eastwood) 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 00.00 The State Within, serija 16.15 Hrvatska uživo (12) 17.30 Hrvatska uživo - Vijes 00.50 Transfer 17.35 Croa a Osiguranje - prozor 01.20 Obavještajci, serija (12) u svijet 125 17.37 Danas na Zagreba koj burzi 02.05 TV raspored -------- Hrvatski nogometni Kup 17.39 HPB t 1. utakmica polu nala 17.45 Najslabija karika, kviz 18.30 Sve e bi dobro, telenovela 19.15 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 06.55 Dexterov laboratorij, 20.02 Vrijeme crtana serija 20.10 Idemo na put s Goranom 07.15 SpužvaBob Skockani, Mili em: Južna Amerika crtana serija 21.00 Luda ku a, TV serija 07.40 Korak po korak, hum.

21.40 Proces serija ® 22.10 Burzovno izvješ e 08.05 Kako sam upoznao vašu 22.15 Otvoreno majku, hum. serija ® 23.25 Dnevnik 3 08.35 Punom parom, kulinarski 23.40 Poslovne vijes izazov ® 23.45 Vijes iz kulture 09.15 Astro show, emisija 23.55 Dosjei X, serija (12) 10.20 Kunolovac, kviz 00.40 Zvjezdane staze: Deep Space 11.20 Malcolm u sredini, hum.

Nine, serija serija ® 01.25 The State Within, serija (12) 11.45 Dadilja, hum. serija ® 02.10 Bostonsko pravo, serija 12.15 Exkluziv, magazin ® 02.55 Oprah Show 12.30 Vijes , informa vna 03.40 Scien a croa ca emisija 04.10 Eko zona 12.40 Reba, hum. serija ® 04.40 Proces 13.05 Ve era za 5, lifestyle 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela emisija ® 13.35 Marina, telenovela 14.30 Cobra 11, krimi serija 15.20 Magnum, akcijska serija 16.15 Korak po korak, hum.

06.45 TEST serija 07.00 Najava programa 16.40 Kako sam upoznao vašu 07.05 Vatrogasne pri e, crtana majku, hum. serija serija 07.25 Miki i prijatelji, crtana serija 17.10 Malcolm u sredini, hum. serija 07.50 TV vr : 17.35 Dadilja, hum. serija -------- Ninin kutak 18.00 Reba, hum. serija 20:00 20:05 21:00 23:00 ------23:20 -------------

18:40 19:00 19:10

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 22:45 23:00 23:03 23:05 23:35 00:00 00:05 00:20 00:25

VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A HR TOP 20 glazbena emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

emisija Sport Vrijeme Voice of America Glazba Partymaker Gosford park, igrani lm Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Poslovni magazin Kanadski KZO, serijski lm Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

8.30 Yoz Xtreme 10.00 Biathlon, prijenos 13.45 Snooker 15.00 Eurogoals 16.45 Leichtathle k 18.45 Rukomet, prijenos 21.10 Golf

6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 8.30 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 DSF Motor 22.15 Poker 23.00 Sportquiz

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert!

20:00 Vijes 20:15 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Galac ca, serija 23.55 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Djeca van kontrole, dok. serija 21.15 Raus aus den Schulden 22.15 Stern Tv 0.00 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Klassentre en, lm 22.20 Die Gerichtsvollzieher 23.20 24 Studen 0.20 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Ku anice, serija 21.15 Pushing Daises, serija 23.10 Tv Total 0.10 No ni program

serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak… 20.00 Vijes 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.40 ZiB Flash 21.50 Zaboravljeni slu aj, serija 22.35 Bez traga, serija 23.20 No ni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

Otvori svoje srce, serija Code lyoko, crtana serija Winx, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Pepa praš i , crtana serija Ezo TV Nova lova, TV igra IN magazin by Bijele udovice Inspektor Rex, serija Farma, reality show Rebelde, serija Vatreno srce, serija Zamjena, igrani lm Vijes Nove TV Inspektor Rex, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Farma, reality show Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz Privatna praksa, serija Vijes Uvod u anatomiju, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Ezo TV Arhangelsk 1, mini serija Žene 1, drama Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: ELBOW; 01.00 NO NI PROGRAM

22:00 23:05 23:20 00:20 00:50 01:45 02:45 03:30 05:35

11:00 12:00 13:00 14:00 15:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00

06:25 07:15 07:40 08:05 08:20 08:30 09:30 10:20

Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Smrtonosna zapovijed, (akcijski triler, 1997.; Redatelj: Joseph Merhi; Uloge: Michael Madsen, Roy Scheider, Keith David, Angie Everhart, Dayton Callie, Kathy Christopherson) 21.35 Cellular, (akcijski triler, 2004.; Redatelj: David R. Ellis; Uloge: Kim Basinger, Chris Evans, Jason Statham, Eric Chris an Olsen, Noah Emmerich) 23.15 Vijes , informa vna emisija 23.25 Kunolovac, kviz 01.25 Ote , znanstvenofantas na serija

18.30 18.55 19.05 19.35

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Simpsoni, crtani lm 21.15 Terminator, serija 22.10 Izgubljeni, serija 23.10 No ni program

16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 The Closer, serija 22:35 Kriminalni iden tet, serija 23:20 Dexter, serija 0.00 No ni program

14:00 16:00 17:00 17:25

13:30

08:58 09:00 11:00 12:00 13:00

14:53 14:55 14:57 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:40 19:00 19:15

NAJAVA PROGRAMA reportaža VEKERICA jutarnji program VTV-a DOKUMENTARNI PROGRAM IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A PEVECOV KUTAK emisija pod

Danas pogledajte...

Mali oglasi Razbija i mitova, serijski lm Auto moto nau c vision, ponavljanje Gile e svijet sporta Slatka Valen na, serijski lm Vijes 100% Me imursko, ponavljanje Pilates & Yoga, crtani lm Me imurje danas Voice of America

20:00 20:05 21:00 23:00 ------23:20 -------------

17:45 18:35 18:40 19:00 19:10

19:30 20:00 21:00 22:40 22:55 22:58 23:00 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30

pokroviteljstvom SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJEST VTV-A KOKTEL mozai na emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Glazba Sport ponedjeljkom, emisija o sportu Igrani lm Me imurje danas Sport Vrijeme Zapisano u zvijezdama Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu

11.00 Normal 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Bundesliga Pur II 18.30 Bundesliga aktuell 19.45 Ha rick, prijenos 22.45 Nogom07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija et 0.00 Sport Clips 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 9.30 Zimski sportovi 13.00 Leichtathle k, prije12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe nos 14.45 Rad, prijenos 17.30 Skispringen, pri13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 jenos 18.30 Eurogoals 19.30 Skispringen 20.20 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter Wa s 21.00 Hrvanje 22.30 Kampfsport 23.30 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Eurogoals Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija

hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Restoran 21.15 Big Brother, prijenos 23.15 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske No ni program 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST 6.00 Poker 8.00 Bundesliga 9.00 Doppelpass

Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko 7.00 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.35 želi bi milijunaš? 21.15 Rach 22:00 Extra 23:30 Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sret- 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program na linija 13.40 Gilmorice, serija 14.35 Obiteljski prijatelj, lm 16.10 Blizanci, hum. serija 16.40 Cosby Show, hum. serija 17.10 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu , serija 08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Ekipa za 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 o evid, serija 20.50 Umri, lm 23.00 Big Bang, Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT hum. serija 23.30 Seinfeld, hum. serija 0.00 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija Bolje sutra, lm 1.30 No ni program 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney,

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod KallVideostranice ® wassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Jer10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja sey Girl, lm 22:20 Toto & Harry 22:50 Focus TV 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 23:20 Reži me, serija 0.20 No ni program Tv prodaja 13.05 Sedmo nebo, serija 14.05 Savršeni doktori 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Lepo 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena je bi sosed, slovenska serija 20.40 Ku anice, 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz serija 21.35 Ma ja, serija 22.35 24 sata 22.50 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinIzgubljeni, serija 0.00 Zakon i red: Odjel za same Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. žrtve, serija 1.30 Do vrelišta 2.30 No na pan- Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen orama Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 9. ožujka 2009.

-------- Pingu 08.10 arobna plo a (2. razred) 08.25 Petar Pan i gusari, crtana 06.10 Najava programa serija 06.15 Drugo mišljenje 08.50 Lagodni život Zacka i 06.45 TV kalendar Codyja, serija za djecu 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 09.15 Beverly Hills 8., serija 07.05 Vijes 10.00 Obiteljski lm / Film za 07.10 Dobro jutro, Hrvatska djecu 07.35 Vijes 11.55 Ulica Somerset 11, serija za 07.40 Dobro jutro, Hrvatska mlade 08.35 Vijes 12.20 Antologija hrvatskoga 08.40 Dobro jutro, Hrvatska glumišta - I. Vidi : Groznica 09.05 Život je kocka... Osigurajte 13.30 Za r, danski lm se!

14.50 Obi ni ljudi, TV serija 09.10 Sve e bi dobro, 15.40 Ta poli ká telenovela 15.50 Kako žive živo nje 09.55 Croa a Osiguranje - prozor 16.10 Dva i pol muškarca, hum. u svijet 125 serija 10.00 Vijes 16.30 Razred, hum. serija 10.09 Vrijeme danas 17.00 Bostonsko pravo, serija 10.10 Vijes iz kulture 17.50 Županijska panorama 10.15 Tunis - ženska pri a, dok. 18.10 Vrijeme lm 18.15 Vijes na Drugom 11.10 Tre a dob, emisija za 18.35 Na rubu znanos : NLO umirovljenike razotkrivanja 11.55 Burzovno izvješ e 19.20 Crtani lm 12.00 Dnevnik 19.30 Moja obitelj, hum. serija 12.13 Vrijeme 20.05 Izbavitelji, ameri ki lm 12.15 TV kalendar 22.00 Vijes na Drugom 12.35 Opijeni ljubavlju, 22.12 Vrijeme telenovela 22.15 Zakon!, doma a hum.

13.25 Dan za danom, mozai noserija (12) zabavna emisija 22.50 Momci s Madisona, serija 14.30 Vijes + prijevod za gluhe (12) 14.39 Vrijeme sutra 23.40 Kalifornikacija, hum. serija 14.45 Normalan život, emisija o (18) osobama s invaliditetom 00.10 Ciklus horora: Savršeni 15.35 Direkt u enik, (Uloge: Brad 16.10 Hrvatska uživo - Vijes Renfro, Ian McKellen, 16.15 Hrvatska uživo Bruce Davison, Ann Dowd, 17.30 Hrvatska uživo - Vijes Elias Koteas, Joshua 17.35 Croa a Osiguranje - prozor Jackson, Joe Morton, David u svijet 125 Schwimmer, Marjorie 17.37 HPB t Love , James Karen; 17.45 Najslabija karika, kviz Scenaris : Brandon Boyce 18.35 Sve e bi dobro, (prema romanu Stephena telenovela Kinga); Redatelj: Bryan 19.30 Dnevnik Singer) 19.57 Sport 02.00 TV raspored 20.02 Vrijeme 20.10 La nica 21.50 Potroša ki kod 22.20 Burzovno izvješ e 06.55 Dexterov laboratorij, crtana 22.25 Otvoreno serija 23.30 Dnevnik 3 07.15 SpužvaBob Skockani, crtana 23.45 Poslovne vijes serija 23.50 Vijes iz kulture 07.40 Korak po korak, hum. serija 00.00 Dosjei X, serija (12) ® 00.45 Zvjezdane staze: Deep 08.05 Kako sam upoznao vašu Space Nine, serija majku, hum. serija ® 01.30 Momci s Madisona, serija 08.35 Punom parom, kulinarski (12) izazov ® 02.15 Kalifornikacija, hum. serija 09.15 Astro show, emisija (18) 10.20 Kunolovac, kviz 02.40 Bostonsko pravo, serija 11.20 Malcolm u sredini, hum.

03.25 Skica za portret serija ® 03.35 La nica 11.45 Dadilja, hum. serija ® 05.10 Opijeni ljubavlju, 12.15 Exkluziv, magazin ® telenovela 12.30 Vijes , informa vna emisija 12.40 Reba, hum. serija ® 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija ® 13.35 Marina, telenovela 06.45 TEST 14.30 Cobra 11, krimi serija 07.00 Najava programa 15.20 Magnum, akcijska serija 07.05 Vatrogasne pri e, crtana 16.15 Korak po korak, hum. serija serija 16.40 Kako sam upoznao vašu 07.25 Miki i prijatelji, crtana majku, hum. serija serija 17.10 Malcolm u sredini, hum.

07.50 TV vr : serija -------- Život u obitelji vodenkonja 17.35 Dadilja, hum. serija -------- Tikvi i 18.00 Reba, hum. serija

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special: INDIA.ARIE; 01.00 NO NI PROGRAM

07:20 Code lyoko, crtana serija 07:45 Superheroj Spiderman, crtana serija 08:10 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 08:35 Pocoyo, crtana serija 08:45 Roary, crtana serija 09:00 Dora istražuje, crtana serija 09:25 Automo v, auto-moto magazin 09:55 Novac, business magazin 10:25 U sedmom nebu, serija 11:25 Samo je jedan pravi, serija 11:55 Kako zavolje svoje jelo, serija 12:25 Zamjena, komedija 14:25 Sekunde do katastrofe, serija 15:25 Gimnazija za divljake, igrani lm 17:00 Vijes 17:10 Posljednja legija, igrani lm 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 21:10 Prljavi ples, (SAD, 1987., roman na drama; Redatelj: Emile Ardolino; Glume: Jennifer Grey, Patrick Swayze, Jerry Orbach, Cynthia Rhodes, Jack Weston) 23:10 Red Carpet, showbiz magazin (15) 00:30 Svi mrze Chrisa, serija 01:00 Smrtonosna požuda, kriminalis ki 03:00 Uništeni snovi, drama 04:30 Red Carpet, showbiz magazin (15) 05:50 Kraj programa

21.00 Kolo sre e, (komedija, 1983.; Redatelj: John Landis; Uloge: Dan Aykroyd, Eddie Murphy, Ralph Bellamy, Jamie Lee Cur s, Bo Diddley, Frank Oz, James Belushi) 22.55 CSI: Miami, krimi serija 23.45 Dani slave, komedija 01.20 Kunolovac, kviz 20:15 Der Schwiegermonster, lm 22.15 ZiB Flash 22.25 Columbo, lm 0.25 No ni program

NAJAVA PROGRAMA PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom VJERA I NADA vjerski program VTV TJEDNIK informa vna emisija SLATKA VALENTINA telenovela SVIRAMO SAMO ZA VAS glazbeni kviz

14:28 14:30

16:00 17:00

15:00 15:30

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija Snimka koncerta Razbija i mitova, serijski lm

13:40 13:42 07:30 11:30 12:00

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme

ŽUPANIJSKE TEME RAZBIJA I MITOVA znanstveno-popularna serija GILETTE SVIJET SPORTA sportski magazin PRESSICA talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

16:00 17:00 17:30 18:00 19:30 23:45 00:15 20:10 21:00 22:00

23:30 -------------

22:30

Snimka koncerta Vinoteka, emisija o kulturi pijenja vina Slatka Valen na, serijski lm Tjedna kronika Vegetarijanska kuharica 100 % Me imursko Glazba koja srce dira Tjedna kronika Sutra na programu

13:30 15:00

8.30 Rallye 9.45 Langlauf, prijenos 10.45 Super-G, prijenos 12.15 Langlauf, prijenos 15.45 Leichtathle k, prijenos 17.30 Rukomet, prijenos 19.00 Tourenwagen, prijenos 20.00 Rukomet 22.15 Kampfsport

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 6.00 Poker 8.45 Bundesliga Hits 11.00 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija Doppelpass, prijenos 13.00 Tenis, prijenos 20.00 Koncert 22.00 Film 23.45 U dobrom 17.25 Nogomet, prijenos 19.30 Ha rick društvu 00.35 TEST 21.00 Bundesliga Pur 0.00 Sportquiz

07:45 Stažist, hum. serija 8:40 CineTipp08:50 Gülcan und Collien ziehen aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Extra Large, lm 13.50 Period 1, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 News me 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo 20:15 Déjá Vu, lm 23.00 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV Mann unter Feuer, lm 1.35 No ni proprodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša gram pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i mladež pograni ne TV 23.15 Videostranice 13:20 Das weiß doch jedes Kind! 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za 7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.10 o evid, serija 21:15 Kriminalni um, serija Školska košarkaška liga 12.10 Spojevi 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 milijunaša 13.05 Oprah Show 14.05 Kako Vojna ekipa za o evid, serija 0.30 No ni oženi milijunaša 15.50 Muškarci u program krošnjama, serija 16.45 Jamie Oliver 17.25 Brat medvjeda, lm 18.55 Vrijeme 19.00 24 UR 20.00 As tud not padu?! 21.40 Zvijezde u sudnici, dok. serija 22.35 Vin08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 cent, lm 0.40 No na panorama Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok.

Exclusiv Spezial 20:15 Gospodar ratova, serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija lm 22.15 Spiegel Tv Magazin 23.00 No ni 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonprogram ima, serija 10.20 Serije za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kod kapetana, hum. serija 14.25 Frost: Mrtvi 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack uvar, lm 16.20 Hotel Babilon, serija 17.10 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt Mali vraži i, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize Potpuna preobrazba, dok. serija 19.30 Tv serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo Tuba 20.00 Crna to ka, lm 21.35 Veron16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & ica Mars, serija 22.25 Ruže za Harrisona, Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse lm 0.05 Zvjezdana vrata, serija 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Flug 507, lm 22:10 Blood Ties, serija 23:05 Autopsija, dok. serija 0.10 No ni program

8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

NEDJELJA 8. ožujka 2009.

07.30 Najava programa 07.35 Dexterov laboratorij, crtana serija 05.40 Najava programa 08.00 Lockie Leonard, serija za 05.45 Svirci moji, glazbena emisija djecu 06.30 Glas domovine 08.25 Tjorven och Mysak, 06.55 Euromagazin švedski lm za djecu 07.25 TV kalendar 10.00 Nora Fora, TV igra za djecu 07.40 Vijes 10.50 Kvi jell: Svjetski SKI KUP 07.50 Koncert: Završnica super G (M), prijenos Violinis kog natjecanja 11.00 Pore : Tenis, Davis Cup: “Vaclav Huml” Hrvatska - ile, prijenos 09.15 Opera box 15.00 Volim nogomet 09.45 TV kalendar 15.40 Torino: Atle ka - EP u 10.00 Vijes dvorani 10.09 Vrijeme danas 18.20 Magazin nogometne Lige 10.10 Vijes iz kulture prvaka 10.20 Edita Marija od Križa, dok.

18.50 U vrtu pod zvijezdama lm 19.25 Garaža: Jelena Radan 10.50 Biblija 20.00 HNL - emisija 11.00 Križ: Misa, prijenos 20.10 HNL - prijenos 11.55 Burzovno izvješ e 22.05 HNL - emisija 12.00 Dnevnik 22.25 Sportske vijes 12.13 Vrijeme 22.35 Filmski klub: Royal 12.15 Syngen n poljoprivredni Flash, (Uloge: Malcolm savjetnik McDowell, Alan Bates, 12.17 Herbosov poljoprivredni Florinda Bolkan, Oliver savjetnik, ep reportaža Reed, Bri Ekland 12.30 Plodovi zemlje (vojvotkinja Irma); 13.25 Split: More Scenarist: George 14.00 Nedjeljom u dva MacDonald Fraser (prema 15.02 Fotogra ja u Hrvatskoj svom romanu); Redatelj: 15.10 Mir i dobro Richard Lester) 15.40 Jelovnici izgubljenog 00.15 Prikra eni, hum. serija (12) vremena 00.40 Torino: Atle ka - EP u 16.05 Vijes dvorani, snimka 16.15 Vrijeme sutra 01.25 TV raspored 16.20 Jura Hura 17.00 Lijepom našom: Beli Manas r 18.05 U istom loncu, kulinarski 06.55 Ritam srca, dramska serija show ® 18.40 Park prirode Kopa ki rit: Raskoš prolje a, dok. serija 07.40 Jedna od de ki, hum. serija 19.13 Život je kocka... Osigurajte 08.05 Ulica Sezame, crtana serija se!

09.00 Ben 10, crtana serija 19.15 LOTO 6/45 09.25 Samov život, hum. serija 19.30 Dnevnik (dvije epizode) 19.57 Sport 10.20 Bibin svijet, hum. serija ® 20.03 Vrijeme 10.50 Moja 3 zida, hum. serija ® 20.10 1 pro v 100, kviz 21.10 Što je muškarac bez brkova, 11.40 Ljubav je na selu, dok. sapunica ® TV serija 12.40 De-Lovely, (glazbena 22.00 Paralele drama, 2004.; Redatelj: 22.35 Rizzi bizzi (12) Irwin Winkler; Uloge: 23.20 Burzovno izvješ e Kevin Kline, Ashley Judd, 23.25 Dnevnik 3 Jonathan Pryce, Kevin 23.35 Vijes iz kulture McNally, Sandra Nelson) 23.45 Filmski maraton: 400 14.45 Vijes , informa vna udaraca, (Uloge: Jeanemisija Pierre Léaud, Claire 14.55 Odjednom predsjednik, Maurier, Albert Rémy, (komedija, 2003.; Guy Decomble, Georges Redatelj: Chris Rock; Flamant, Patrick Au ay; Uloge: Chris Rock, Bernie Scenaris : François Tru aut Mac, Dylan Baker, Nick i Marcel Moussy; Redatelj: Searcy, Lynn Whi ield, François Tru aut) Robin Givens, Tamala 01.25 Filmski maraton Jones, James Rebhorn, 03.20 Opera box Keith David) 03.50 Lijepom našom: Beli 16.30 Discovery: Preživje Manas r Island, dok. emisija 04.50 Plodovi zemlje 17.20 Odred za isto u, dok.

05.40 Split: More emisija 17.50 Exkluziv, magazin 18.30 Vijes , informa vna emisija 07.00 TV vodi + panorame 19.00 Kraljevi leda, dok. emisija turis kih središta Hrvatske 20.00 Hrvatska traži zvijezdu, TV ku e imaju pravo promjene programa glazbeni show Otvori svoje srce, serija Graditelj Bob, crtana serija Pepa praš i , crtana serija Pocoyo, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra IN magazin Inspektor Rex, serija Farma, reality show Rebelde, serija Navy CIS, serija Ako ne vjeruješ, drama Vijes Nove TV Inspektor Rex, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Farma, reality show Provjereno, informa vni magazin Trenutak is ne, game show (12) Vijes Uvod u anatomiju, serija Seinfeld, serija Navy CIS, serija Ezo TV, tarot show Bilo jednom u Meksiku, igrani lm (12) Seinfeld, serija Provjereno, informa vni magazin Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: THE PRODIGY; 01.00 NO NI PROGRAM

05:30

04:15 04:40

23:05 23:20 00:20 00:50 01:40 02:40

22:00

06:55 07:45 08:00 08:15 08:30 09:30 10:30 11:15 12:15 13:15 14:15 15:15 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00

19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Ljubav je na selu, dok. sapunica 20.55 Uvod u anatomiju, dramska serija 21.45 Ku anice, dramska serija (dvije epizode) 23.35 Vijes , informa vna emisija 23.45 Ženski klan, krimi serija 00.30 Mentalist, krimi serija ® 01.15 11. sat, krimi serija ®

6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 8.30 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Superbikes 18.30 Bundesliga aktuell 21.15 Poker 22.15 Nogomet 23.30 Sportquiz

5.10 Jutarnji program za djecu 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.15 Exklusiv 0.10 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Ekipa za o evid, serija 22.15 Kos , serija 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Barfuss, lm 22.30 Klinik am Alex, serija 23.30 Vojna ekipa za o evid, serija 0.30 No ni program

5.20 Dje ji jutarnji program 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Njema ki Top model 22.15 red! Stars, Lifestyle & More 23.15 Tv Total 0.10 No ni program

u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.00 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 Wir sind Kaiser 22.45 No ni program

14:55 14:57 15:00 15:40 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 22:40 22:55 22:57 23:00 00:00 00:05 00:20 00:25

Danas pogledajte...

Mali oglasi Zov prirode, ponavljanje Obzori Slatka Valen na, serijski lm Vijes Patrymaker, ponavljanje Poslovni klub, ponavljanje Pylates & Yoga Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Glazba Od Mure do Drave Uskršnni kviz Me imurje danas Sport Vrijeme Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

20:00 20:05 21:00 23:00 23:30 ------23:50 -------------

08:58 09:00 11:00 11:30 12:30 13:30 14:00 16:00 17:00 17:25 18:35 18:40 19:00 19:10

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a NINJA KORNJA E animirana seija BOJA NOVCA magazin HR TOP 20 glazbena emisija DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A KUTIONICA dje ja emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija USKRSNI KVIZ kontakt emisija X-ICA studentska emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 8.30 Biathlon 11.15 Snooker 13.15 LeichCrtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije tathle k 14.30 Biathlon 18.00 Eurogoals 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 18.15 Snooker 20.30 Košarka, prijenos 22.15 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom Kampfsport 23.00 Hrvanje

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Rukomet, Dukat premijer liga 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija 14.20 Promjena, lm 16.05 Blizanci, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Columbo: Umorstvo u Malibiju, lm 22.30 Big Bang, hum. serija 22.55 Seinfeld, hum. serija 23.25 Pogreb slavne zvijezde, lm 1.10 No ni program

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Sedmo nebo, serija 14.05 Savršeni doktori 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Trenja 21.45 Ekipa za o evid, serija 22.35 24 UR 22.55 Izgubljeni, serija 23.40 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.50 Do vrelišta, kulinarska serija 1.25 No na panorama

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 5. ožujka 2009.

07.05 Vatrogasne pri e, crtana serija 07.25 Miki i prijatelji, crtana 05.50 Najava programa serija 05.55 Rije i život, religijski 07.50 TV vr : program -------- Danica 06.45 TV kalendar -------- Pingu 07.00 Dobro jutro, Hrvatska -------- Platno, boje, kist 07.05 Vijes -------- Vatrogasac Sam 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 08.25 Petar Pan i gusari, crtana 07.35 Vijes serija 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.50 Dinosapiens, serija za 08.35 Vijes djecu 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.15 Beverly Hills, serija 09.15 Sve e bi dobro, 10.00 Prijenos sjednica telenovela Hrvatskog sabora 09.55 Croa a Osiguranje 13.35 reprizni program prozor u svijet 125 14.10 Slikovnica 10.00 Vijes 14.45 Obi ni ljudi, TV serija 10.09 Vrijeme danas 15.35 Koga briga?

10.10 Vijes iz kulture 16.10 Dva i pol muškarca, hum.

10.15 Nova sve šta: Kraljevski serija nacinalni park Chitwan - 16.30 Razred, hum. serija Nepal, dok. serija 17.00 Bostonsko pravo, serija 10.40 Nova sve šta: Planine 17.50 Županijska panorama Great Smoky - Sjedinjene 18.10 Vrijeme Ameri ke Države, dok.

18.15 Vijes na Drugom serija 18.35 Indeks, emisija o školstvu 11.10 Oprah Show 19.10 Crtani lm 11.55 Burzovno izvješ e 19.30 Moja obitelj, hum. serija 12.00 Dnevnik 20.05 Dok. lm 12.13 Vrijeme 20.40 Košarka, EL: Montepaschi 12.15 TV kalendar Siena - Cibona, prijenos 12.35 Opijeni ljubavlju, 21.35 Vijes na Drugom telenovela 21.40 Košarka, EL: Montepaschi 13.25 Dan za danom, mozai noSiena - Cibona, prijenos zabavna emisija 22.40 Blizu doma, serija (12) 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 23.25 Dobro ugo ena ve er: 14.39 Vrijeme sutra Papandopulo - posve enje 14.45 Trenutak spoznaje glazbi 15.35 Dok. lm 00.25 Obavještajci, serija (12) 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 01.10 TV raspored 16.15 Hrvatska uživo 17.30 Hrvatska uživo - Vijes 17.35 Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 17.37 Danas na Zagreba koj 06.50 Dexterov laboratorij, burzi crtana serija 17.39 HPB t 07.15 Transformeri, crtana serija 17.45 Najslabija karika, kviz 07.40 Korak po korak, hum.

18.35 Sve e bi dobro, serija ® telenovela 08.05 Kako sam upoznao vašu 19.30 Dnevnik majku, hum. serija ® 19.57 Sport 08.35 Punom parom, kulinarski 20.02 Vrijeme izazov ® 20.10 1 pro v 100, kviz 09.15 Astro show, emisija 21.10 Dossier.hr 10.20 Kunolovac, kviz 22.00 Pola ure kulture 11.20 Malcolm u sredini, hum.

22.30 Burzovno izvješ e serija ® 22.35 Otvoreno 11.45 Dadilja, hum. serija ® 23.25 Dnevnik 3 12.15 Exkluziv, magazin ® 23.40 Poslovne vijes 12.30 Vijes , informa vna 23.45 Vijes iz kulture emisija 23.55 Dosjei X, serija (12) 12.40 Reba, hum. serija ® 00.40 Zvjezdane staze: Deep 13.05 Ve era za 5, lifestyle Space Nine, serija emisija ® 01.25 Blizu doma, serija (12) 13.35 Marina, telenovela 02.10 Bostonsko pravo, serija 14.30 Cobra 11, krimi serija 02.55 Doma i dok. lm 15.20 Magnum, akcijska serija 03.25 Indeks, emisija o školstvu 16.15 Korak po korak, hum.

03.55 Pola ure kulture serija 04.25 Dossier.hr 16.40 Kako sam upoznao vašu 05.10 Opijeni ljubavlju, majku, hum. serija telenovela 17.10 Malcolm u sredini, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Reba, hum. serija 06.45 TEST 18.30 Vijes , informa vna 07.00 Najava programa emisija TV ku e imaju pravo promjene programa 18.55 Exkluziv, magazin

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Sve e bi dobro, telenovela Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Nova sve ĹĄta: Canaima Venezuela, dok. serija Nova sve ĹĄta: El Vizcaino Meksiko, dok. serija Oprah Show Burzovno izvjeĹĄ e Dnevnik Vrijeme TV kalendar Opijeni ljubavlju, telenovela Dan za danom, mozai nozabavna emisija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Glas domovine Znanstvena pe ca Drugo miĹĄljenje Hrvatska uĹživo - Vijes Hrvatska uĹživo Hrvatska uĹživo - Vijes Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Danas na Zagreba koj burzi HPB t Iza ekrana Sve e bi dobro, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme Pogodi tko dolazi na ve eru, (Uloge: Bernie Mac, Ashton Kutcher, Zoe Salda?a, Judith Sco , Kellee Stewart, Hal Williams; Scenaris : David Ronn, Jay Scherick i Peter Tolan (prema scenariju Williama Rosea za m Guess Whoâ&#x20AC;&#x2122;s Coming to Dinner i pri i Davida Ronna i Jaya Schericka); Redatelj: Kevin Rodney Sullivan) Burzovno izvjeĹĄ e Dnevnik 3 Lica nacije Poslovne vijes Vijes iz kulture Dosjei X, serija (12) Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija Pri a o Indiji: Snaga ideja, dok. serija Oprah Show Bez komentara reprizni program Opijeni ljubavlju, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Vatrogasne pri e, crtana serija 07.25 Miki i prijatelji, crtana serija 07.50 TV vr :

01.50 02.35 03.05 05.10

01.00

22.00 22.05 22.25 23.15 23.20 23.30 00.15

17.47 17.49 17.55 18.35 19.30 19.57 20.02 20.15

14.30 14.39 14.45 15.10 15.40 16.15 16.20 17.40 17.45

11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.25

10.40

10.00 10.09 10.10 10.15

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.15 09.55

Otvori svoje srce, serija Graditelj Bob, crtana serija Pepa praĹĄ i , crtana serija Pocoyo, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra IN magazin Inspektor Rex, serija Farma, reality show Rebelde, serija Navy CIS, serija Uhode, (1992., SAD, triler; ReĹžiser: Phil Alden Robinson; Glume: Gary Hershberger, Robert Redford, Sidney Poi er, David Strathairn, Dan Aykroyd, River Phoenix) Vijes Nove TV Inspektor Rex, serija IN magazin by Bijele udovice Dnevnik Nove TV Farma, reality show Do smr i natrag, (2007., VB, Bugarska, Njema ka, SAD; Redatelj: Simon Fellows; Glume: JeanClaude Van Damme, Selina Giles, Mark Dymond, William Ash, Stephen Lord) Ku a u susjedstvu, triler Ezo TV, tarot show Uhode, igrani lm Smrtonosna poĹžuda, (2006, SAD, Kanada, kriminalis ki; Redatelj: Ralph Hemecker; Glume: Anne Heche, Eric Roberts, Kathleen York, Melyssa Ade, James Edward Campbell) Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: MORRISSEY; 01.00 NO NI PROGRAM

06:35

00:00 01:40 02:40 04:40

19:15 20:00 22:00

17:00 17:25 18:25

07:00 07:50 08:05 08:20 08:30 09:30 10:10 10:50 11:50 12:50 13:45 14:45

Michael Dudiko , Tommy Hinkley, Hana AzoulayHasfari, Steve Inwood, Uri Gavriel) 23.05 Vijes , informa vna emisija 23.15 Izvan kontrole, (akcijski triler, 1995.; Redatelj: Wolfgang Peterson; Uloge: Dus n Ho man, Rene Russo, Morgan Freeman, Kevin Spacey, Cuba Gooding Jr., Donald Sutherland, Patrick Dempsey, Zakes Mokae) 01.20 Ljudski ĹĄ t, igrani lm, akcijski (12) ÂŽ 05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 LenĂ&#x;en & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 SchillerstraĂ&#x;e 21.15 SavrĹĄen gospodin 22.15 Ladykracher 22.45 Die dreisten Drei 23.15 No ni program

07:55 Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 StaĹžist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 U20, dok. serija 17.35 ta 19.25 Galileo Mystery 20.15 Extra Large, lm 22.20 Galileo Mystery 23.15 No ni program

NAJAVA PROGRAMA OTVORENI STUDIO kontakt emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a X-ICA studentska emisija AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu PULS TV magazin ARTS 21 magazin o umjetnos DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A

08:00 08:01 09:00 11:00 11:30 12:00 12:30 13:00 14:00 16:00 17:00

18:40 19:00 19:15

Danas pogledajte...

Mali oglasi Obzori, ponavljanje Kanadski KZO, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes Od Mure do Drave, ponavljanje Boja novca, emisija o gospodarskim kretanjima Pylates & Yoga Me imurje danas Sport

14:55 14:57 15:00 15:20 16:00 17:00 17:10 18:10

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straĹža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Alpsko skijanje, prijenos 20.15 Dancing Stars 22.00 ZiB Flash 22.05 Dancing Stars 23.35 No ni program

10.00 TV vodi + turis ka srediĹĄta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom druĹĄtvu 00.15 TEST

20:00 20:05 21:00 23:00 ------23:20 -------------

17:25 18:35 18:40 19:00 19:10

19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 22:35 22:50 22:53 23:00 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30

DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vrijeme Voice of America Glazba Ve eras uĹživo...

Moja supruga Maurice, igrani lm Me imurje danas Sport Vrijeme Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Sutra na programu

8.30 Biathlon 10.00 Slalom, prijenos 14.00 Skispringen 14.30 Skijanje, prijenos 16.00 Leichtathle k, prijenos 20.30 Boks, prijenos 22.30 Skispringen 23.00 Eurogoals

6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Tenis, prijenos 21.15 Nogomet 22.30 Hattrick 23.45 DSF Aktuell

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loťa vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Happy O o! 20.15 Tko Şeli bi milijunať? 21.15 Die ul ma ve Chart Show 23.30 Alles Atze 0.00 No ni 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 program Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija 14.15 Ljubav ili novac?, lm 16.05 Blizanci, hum. 08:20 Informacije 09:00 Frauentausch serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokÊmon Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeo evid, serija 20.50 Životni dogovor, lm shin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, 22.30 Pila 2, lm 0.05 Skins, serija 1.00 hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija Love Tv 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Mumija, lm 22.45 Vijes 23.00 No ni program

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Sedmo nebo, serija 14.05 SavrĹĄeni doktori 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Pink Panter, lm 21.50 Bez traga, serija 22.40 24 UR 23.00 Matrix, lm 1.05 No na panorama

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice

6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

PETAK 6. oĹžujka 2009.

Pingu Tikvi i Simfolije arobna plo a - u imo engleski Petar Pan i gusari, crtana serija Dinosapiens, serija za djecu Beverly Hills, serija Prijenos sjednica Hrvatskog sabora reprizni program Pore : Tenis, Davis Cup: Hrvatska - ile, prijenos Torino: Atle ka - EP u dvorani, snimka Bez komentara Vijes na Drugom Vrijeme Pri a o Indiji: Snaga ideja, dok. serija Hotel Babylon, serija (12) Uboji nagon, mini-serija (12) DrĹžavnik novog kova, hum. serija (12) Tart, (Uloge: Dominique Swain, Brad Ranfro, Bijou Phillips, Mischa Barton, Alberta Watson, Myles Je rey; Scenaris ca i redateljica: Chris na Wayne) TV raspored

06.55 Dexterov laboratorij, crtana serija 07.15 SpuĹžvaBob Skockani, crtana serija 07.40 Korak po korak, hum. serija ÂŽ 08.05 Kako sam upoznao vaĹĄu majku, hum. serija ÂŽ 08.35 Punom parom, kulinarski izazov ÂŽ 09.15 Astro show, emisija 10.20 Kunolovac, kviz 11.20 Malcolm u sredini, hum. serija ÂŽ 11.40 Dadilja, hum. serija ÂŽ 12.15 Exkluziv, magazin ÂŽ 12.30 Vijes , informa vna emisija 12.40 Reba, hum. serija ÂŽ 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija ÂŽ 13.35 Marina, telenovela 14.30 Cobra 11, krimi serija 15.20 Magnum, akcijska serija 16.15 Korak po korak, hum. serija 16.40 Kako sam upoznao vaĹĄu majku, hum. serija 17.10 Malcolm u sredini, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Reba, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Udar, (akcijski, 2004.; Redatelj: Anthony Hickox; Uloge: Eddie Gri n, Vinnie Jones, Vivica A. Fox, Breckin Meyer, Nadine Velazquez) 21.30 Ljudski ĹĄ t, (akcijski, 1992.; Redatelj: Ted Post; Uloge:

02.10

00.35

00.05

21.50 22.45

20.05 20.40 20.52 20.55

19.00

13.35 13.55

08.50 09.15 10.00

08.25

---------------------08.10

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.35 TEST 06.50 Najava programa 06.55 Disneyjevi cr i: Ĺ iljo i sportovi 07.15 Disneyjevi cr i: Kuzco careva nova ĹĄkola 07.40 Na kraju ulice 08.05 Danica 08.10 arobna plo a - u imo engleski

05.10 Najava programa 05.15 Drugi red partera, emisija o kazaliĹĄtu 05.55 Znanstvena pe ca 06.25 Iza ekrana 06.55 Velike lmske ljepo ce, dok. serija 07.45 TV kalendar 08.00 Vijes 08.15 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: avolov vrt 09.55 Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Ku ni ljubimci 10.50 Veterani mira, emisija za branitelje 11.55 Burzovno izvjeĹĄ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.20 Prizma, mul nacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.35 Reporteri 15.45 Euromagazin 16.20 Vijes 16.29 Vrijeme sutra 16.35 Hrvatska kulturna baĹĄ na 17.00 Svirci moji, glazbena emisija 17.45 Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 17.55 U istom loncu, kulinarski show 18.35 TV Bingo Show 19.15 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 EVERGREEN - Opa ja 2009.

22.05 Mamu ca, krimi serija 22.50 Burzovno izvjeĹĄ e 22.55 Dnevnik 3 23.05 Vijes iz kulture 23.15 Hotel od milijun dolara, (Uloge: Jeremy Davies, Milla Jovovich, Mel Gibson, Jimmy Smits, Peter Stormare; Scenaris : Nicholas Klein i Bono; Redatelj: Wim Wenders) 01.15 Filmski maraton: Milijun razloga, ameri ki lm 02.35 Filmski maraton: Bijele laĹži, ameri ki lm (12) 04.05 Reporteri 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela 05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special: J. J. CALE.; 01.00 NO NI PROGRAM

06:25 Code lyoko, crtana serija 06:50 Superheroj Spiderman, crtana serija 07:15 Fi i cvjetno druĹĄtvo, crtana serija 07:40 Pocoyo, crtana serija 07:50 Roary, crtana serija 08:05 Dora istraĹžuje, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 11:00 arobnice, serija 12:00 Smallville, serija 13:00 Farma, reality show 15:00 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz 16:00 Provjereno, informa vni magazin 17:00 Vijes 17:10 Kod Ane, kulinarski show 17:50 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Posljednja legija, (2007.

VB, Italija, Francuska, Tunis, avantura; Redatelj: Doug Le er; Glume: Colin Firth, Ben Kingsley, Aishwarya Rai, Peter Mullan, Kevin McKidd, Thomas Sangster) 22:00 Farma, reality show 23:00 Spartan, (2004., SAD, Njema ka, triler; Redatelj: David Mamet; Glume: Tia Texada, Derek Luke, Val Kilmer, Jeremie Campbell, Bob Jennings, Lionel Mark Smith) 00:50 Ku a u susjedstvu, triler 02:20 Opasan brak, triler 03:55 Tajanstveni nestanak, (2006., SAD, Kanada, drama; Redatelj: Michael Sco ; Glume: Kelli Williams, Amy Madigan, Susan Hogan, Vincent Gale, Brian Markinson) 05:25 Spartan, igrani lm 07:05 Kraj programa

02.15 Povratak mumije, igrani lm, akcijski ÂŽ

07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 StaĹžist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 Tv Total WokWM, prijenos 22.25 Ovo nije lm za mlade, lm 0.35 No ni program

djecu i mladeĹž 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Ĺ to je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y!

17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna sluĹžba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Voda, lm 21.35 ZiB Flash 21.45 Govore i laĹži, lm 23.20 No ni program

12:00 12:30 14:00 15:00 16:00 17:00

08:00 08:01 09:00 10:00

07:35 07:27 07:30 11:30 14:00 14:30 16:00

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija VARAŽDIN INFO DOKUMENTARNI PROGRAM snimka koncerta GOSPODARSKI TJEDAN magazin NARODNO VESELJE zabavna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM OTVORENI STUDIO kontakt emisija SLATKA VALENTINA telenovela HR TOP 20 glazbena emisija

Danas pogledajteâ&#x20AC;Ś Mali oglasi Dje ja televizija Snimka koncerta Boja novca, ponavljanje Ve eras uĹživo, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za

------22:30 -------

22:00

19:35 20:05 21:00

18:15 18:35 18:40 19:00

19:00 19:10 19:30 23:45 00:00 00:10

17:00 17:10 18:00

VJERA I NADA vjerski program IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija PLANET RAZONODE show biz magazin IZ PROĹ LOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija VIDEOSTRANICE

Vijes Aktualno Zagrljaj ljepote, emisija o kulturi Ĺživljenja Vijes Ekran zdravstva Glazba koja srce dira Auto moto nau c vision Vijes Sutra na programu

8.30 Motorsport 10.00 Slalom, prijenos 12.45 Langlauf, prijenos 13.30 Skijanje, prijenos 18.00 Leichtatle k 20.00 Rukomet, prijenos 21.30 Boks 0.00 Rallye

6.00 Poker 9.15 DSF Motor 11.15 Normal 11.45 Ha rick 13.00 Tenis, prijenos 17.55 10.00 TV vodi + turis ka srediĹĄta Nogomet, prijenos 21.00 DSF DokumentaHrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena on 22.00 SmackDown 23.00 Sportquiz emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom druĹĄtvu 00.15 TEST

7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladeĹž 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak prekograni ne TV 1.10 Videostranice Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 LenĂ&#x;en 7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.00 & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Madagaskar, crtana serija 11.40 MilijunaĹĄi Vijes 18:40 Magazin 19:15 Deal or no Deal 12.35 As tud not padu?! 14.25 SvjeĹža 20.15 Zorro, lm 22.35 Genial daneben kandidatkinja, serija 15.30 Proljetna mora, 23.35 No ni program lm 16.50 Rastava na francuski na in, lm 18.20 Desetka 18.55 24 UR 20.00 Nevjesta, lm 21.40 Bratstvo, serija 22.45 Iden tet, lm 0.40 No na panorama 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, loĹĄa vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten Promi7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok.

Pärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija Explosiv 20:15 Superstar 21.15 Dokumen9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, tarna serija 22.15 Ja sam zvijezda, prijenos serija 10.20 Serije za djecu i mladeŞ 11.20 23.15 No ni program Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kralj Quennsa, hum. serija 14.25 Pingvin Amundsen, lm 16.15 Hotel Babilon, serija 17.10 Mali vraŞi i, 5.30 Jutarnji program 12.35 Junior, lm serija 18.10 Pazi kamera 18.40 Povratak u 14.25 Ben, lm 16.00 Smallville, serija 18.00 Jericho, dok. serija 19.30 TV Tuba 20.00 Tri Das A-Team 19.00 Big Brother 20.00 Vijes lopova, lm 21.40 Las Vegas, serija 22.30 20.15 Das Haus der Verdammnis, lm 22.35 Odbijanje, lm 23.55 Zvjezdana vrata, serija etvrtak, lm 0.35 No ni program 0.45 No ni program

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladeĹž 11.45 Pono ni klub ÂŽ 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viĹže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni program

SUBOTA 7. oĹžujka 2009.

Ninin kutak Kokice Parlaonica Briljanteen Dr. Who, serija za djecu Kvi jell: Svjetski SKI KUP spust (M), prijenos Jazz za po etnike KS automagazin Pore : Tenis, Davis Cup: Hrvatska - ile, prijenos Rukomet, LP: Zagreb Celje, prijenos Torino: Atle ka - EP u dvorani, snimka Koťarka, NLB liga: Zadar Crvena zvezda, prijenos Lepu mamu imať, dok. lm Josipa Lisac: Živim po svome Sportske vijes No u kazaliťtu: Seviljski brija TV raspored

06.45 Magnum, akcijska serija ÂŽ 07.35 Najbolje godine, hum. serija 08.00 Ulica Sezame, crtana serija 08.55 Ben 10, crtana serija 09.20 Kaya, reality drama (dvije epizode) 10.10 Ritam srca, dramska serija 11.05 Frajeri s plaĹže, (komedija, 1990.; Redatelj: Peter Israelson; Uloge: C. Thomas Howell, Peter Horton, Courtney ThorneSmith) 13.00 Vijes , informa vna emisija 13.05 LoĹĄa medicina, (komedija, 1985.; Redatelj: Harvey Miller; Uloge: Steve Gu enberg, Alan Arkin, Julie Hagerty) 14.50 Hrvatska traĹži zvijezdu, glazbeni show ÂŽ 15.55 Premier League: Sunderland - To enham, prijenos 18.00 Zvijezde Ekstra, zabavna emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.00 Exploziv, magazin 20.00 Povratak mumije, (akcijski, 2001.; Redatelj: Stephen Sommers; Uloge: Brendan Fraser, Rachel Weisz, John Hannah, Arnold Vosloo, Oded Fehr, Dwayne Johnson, Patricia Velasquez) 22.05 Otok boje krvi, (avanturis ki, 1995.; Redatelj: Renny Harlin; Uloge: Geena Davis, Ma hew Modine, Frank Langella, Maury Chaykin, Patrick Malahide) 00.10 Izvan kontrole, (akcijski triler, 1995.; Redatelj: Wolfgang Peterson; Uloge: Dus n Ho man, Rene Russo, Morgan Freeman, Kevin Spacey, Cuba Gooding Jr., Donald Sutherland, Patrick Dempsey, Zakes Mokae)

01.50

23.30 23.40

22.25

21.50

19.55

19.15

17.40

12.45 13.15 13.50

08.25 08.35 08.50 09.45 10.35 11.20

Štrigova je sjedište istoimene op ine i župe. Mjesto je smješteno podno brijega Štrigov aka, Banfija i Tkaleca. Sa svih je strana okružena vinorodnim brežuljcima, a u samom mjestu uzdižu se tri crkvena tornja. Dva na nekadašnjoj pavlinskoj crkvi Svetoga Jeronima i jedan na župnoj crkvi Svete Marije Magdalene koja je izgra ena 1660. godine. Štrigova ima slavnu prošlost. U knjizi Matije Mesi a spominje se da je kralj Ferdinand zapovijedio Erdediju da bude na pomo i prilikom preuzimanja gradova akovec i Štrigova od strane Nikole Zrinskog Sigetskog. To je dokaz da je Štrigova ve u šesnaestom stolje u imala status grada. I ne samo to. Spominje se u povijesnim listinama da je 1649. godine Štrigova imala organiziranu školu, a u itelj se zvao Mihael Haulek. Štrigovska se škola dakle može svrstati me u najstarije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Seoske zanimljivosti

Seoske zanimljivosti Obitelj Josipa Mikeca. Supruga Biserka te Josip, Rafael, Roki i Rahela. Ovo su dvoje zadnjih studenti. - Ono što je svima zajedni ko jest da vole glazbu i sviraju te da su nemirna duha, kaže tata

Manuel Lesar sa svojom harmonikom neizbježni je sudionik svih kudovskih predstava

Sabina i Stanko Pfeifer deset su godina bili zajedno lovci u LD-u “Zec“ Štrigova. Gospodin Stanko je ina e 41 godinu lovac i 43 godine vatrogasac. Kroz to je vrijeme obnašao razne dužnosti

je govor prije bio gotovo isti. Ženili su se me usobno i to je bilo tako. Jedino oni preko imaju rde u jabuku, a Štrigov anci rlenu. Štrigov anci su radili u Sloveniji i svako je jutro preko sedamdeset ljudi autobus vozio na posao. A onda su se tamo 1993. i 1994. po eli vra ati. Istina, nisu se vratili autobusom kao kad bi odlazili na posao, ve jedan po jedan. Ali gotovo svi. I tada po inje novo doba Štrigove. Štrigov anci su se okrenuli sami sebi. Onome što im je ostavila povijest. I onome što im je dala priroda. Odli no vino i prekrasne krajolike. I tako su se okrenuli sebi i po eli živjeti od onoga što im je na dlanu. Živi se sve bolje, ali je trebalo vremena da se oporave. Nau ili su da najviše mogu pomo i sami sebi.

je stvarno dobro, potvr uju i te seoske igre. I natjecanje u ispijanju gemišta.

Pola metra gemišta, to je osam, ispije se za manje od dvadeset sekundi.

Ipak se ne preporu uje probati. Treba malo duži i temeljitiji trening. A oni su to ipak po eli od rimskog vremena.

Zanimljivo da oni preko granice to ne

mogu. ak se i dive Štrigov ancima. A štrigova ki de ki poru uju, da se ne bi krivo razmeli, nisu se posud tak letni.

Neka se de ki ne sekiraju. Toliko bi se moglo pri ati o svemu da bi malo tko povjerovao. Zato je bolje u Štrigovu do i. Zimi u bjelinu, ljeti u cvije e. Ljepote je uvijek.

Napravili smo uda, ali vatrogasce nebremo Kažu Štrigov anci da su napravili pravo udo. Štrigova je kao stara dama koja je napravila “lifting“. Novi sjaj za novo vrijeme i nove udvara e. I sve se to može odmah vidjeti jer se sve ono glavno skupilo oko dviju crkava u jednoj pravoj ulici. Prekrasan je pogled na ku u nekadašnje židovske obitelji Brodnjak, na op inski magistrat i neke druge zgrade u samom središtu mjesta. Kao da ste negdje u kakvom alpskom gradi u u Tirolu. Obnavljaju se i Rangerove freske u crkvi Svetog Jeronima. Sve se giba, samo nikako da vatrogasci do u do podmlatka. A kako i bi kada broj ro enih beba opada.

I zato je sada predsjednik vatrogasaca dobio zadatak da pomladi društvo.

Prvo e se oženiti, a onda prionuti poslu. Ili e obrnuto, ali to je njegova

stvar. Ovako dalje više ne može, vele oni.

Budu odrivali Štrigovu k Briselu Toliko su toga Štrigov anci napravili da namame goste da je to teško i napisati. Toliko se toga zbiva da oni tvrde da je Štrigova središte Me imurja. Jednostavno je teško sve i zapamtiti. To sve jedino pamti Mikec.

On je predsjednik Mjesnoga odbora, šef ureda Turisti ko - informativnog centra, predsjednik KUD-a … I k tomu još ima i etvero djece. Pa se i pitaju da je to se stigel. Tak je napel z Štrigovom kaj ve v Briselu znaju gdje je Štrigova. I sve misle da je bolje da si ju tam dorivleju nego da stalno dobivaju kuverte s novim projektima iz Štrigove. I tako bi se moglo re i da su Štrigov anci postali jako nemirna duha i tijela.

Duh se vidi na svakom koraku, ali za tijelo se ne bi moglo re i. Kažu da e to uskoro demantirati. Pa veseli tu došli i još veseliji otišli. To je njihovo pravilo.

A vele da je mnogo onih koji to mogu potvrditi.

Kudovci na probi u mjesnoj dvorani: Ivan Novak, Majda Kocen, Renata Golenko, Mladen Novak, Stjepan Makovec - Pišta i Mikec

Štrigov anci vole svoju povijest. Tako je i Antun Vozli sa uvao knjigu pisanu rukom “Raznovrstne pesme“ iz 1868. godine Štrigova se pod imenom Stridon spominje u 4. stolje u nove ere, a neki povjesni ari smatraju da je Štrigova upravo i rodno mjesto svetog Jeronima. U najstarijem popisu župa u Me imurju 1334. godine poimence se spominju samo tri župe, a jedna od njih je Štrigova. Štrigova je tada imala status grada. Za povijest je važno da je od 1405. do 1461. Štrigova bila u vlasništvu grofova Celjskih, a Fridrih je dao izgraditi i crkvu sv. Jeronimu 1446. godine, a izgradio je i velebni dvorac Štrigov ak na brijegu Štrigov aku koji je srušen.

Kasnije je vlasnik Štrigove bio Ivan Ernušt, pa od 1546. do 1670. Zrinski, onda grof Althan i drugi. Štrigova je godine 1802. imala 310 stanovnika.

Danas Štrigova ima 428 stanovnika.

U prošloj godini ro ene su dvije bebe. Pad broja stanovnika najve i je problem mjesta. Mjesto ina e ima Osnovnu školu, Dje ji vrti , Policijsku postaju, Dom starih i nemo nih osoba, sjedište je op ine i župe. Imaju pogon MT , banku, Podrum Agrome imurja koji iz svojih vinograda dobiva milijun i petsto tisu a litara vina. U selu imaju i mjesni dom gra en tamo poslije rata. No, trenutno je izvan uporabe jer mu je zbog nekih

Olimpija a za prave de ke Imaju Štrigov anci obilje doga anja na koje mogu pozvati goste. A nešto pod nazivom Štrigovske no i. Zna se da no ima svoju mo pa eto tako. Pa imaju i seoske igre, pa povorku starih zanata.

Imaju i štrigovski fašnik. Imaju svega, ali jedna disciplina je zagolicala maštu svih vinopija. Štrigov anci se bore da razviju kulturu pijenja vina. Kažu to je po onoj: Pij dobro, pij štrigovsko. A da

Obitelj Kocijan bavi se vrlo uspješno vinogradarstvom te redovito donosi s izložbi zlatna odli ja za svoja vina. Vladimir sa suprugom Milenom i sinom Petrom (uskoro e k njima u gospodarstvo i k erka Martina) te punicom i tastom, legendama štrigovskog podruma, Julijanom i Viktorom Belovi em. - Napravit emo kušaonicu naših vina da bude dio ponude same Štrigove, kažu oni

O ljudima …

U selu djeluje Vije e Mjesnog odbora. Predsjednik je Josip Mikec, a lanovi Andrej Lukovnjak, Franjo Rebernik, Stjepan Zadravec, Zlatko Keren i te Vlado Šinko. Predsjednik DVD-a je Aleksandar Karlov ec, tajnik Aleksandar Makovec, zapovjednik Jerko Pfeifer te blagajnik Stjepan Rep. U selu djeluje i NK Sloga iji je predsjednik Zlatko Belovi iz Jalšovca. Zatim KUD “Sveti Jeronim“, predsjednik je Josip Mikec, tajnica Renata Golenko i blagajnica Majda Kocen. Tu je zatim Karate klub Štrigova iji je predsjednik Siniša Stankovi . Poznat je i Šahovski klub. Predsjednik je Rolan Tomaši , a osniva Branko Resman, ina e na elnik op ine Štrigova koji je bio i dugogodišnji predsjednik Kluba. U selu djeluje i Udruga “Sport za sve“.

Jelena Novak, studentica turisti kog menadžmenta, zapisala je štrigovske legende.

Znamenitosti

Ovako izgleda Štrigova ljeti s cvije em. Jednom se ipak netko našalio i odnio sve cvije e u lon anicama Jelena Zadravec najstarija je Štrigov anka, ro ena 1913. godine. U društvu je svoje ne akinje Angele Lesar i njenog supruga Ivana te Nade i Ivana Lesara. Štrigov anci su navek bili za pomo i, kaže ona

radova poreme ena statika. U zgradi nekadašnje škole danas je smješten Državni arhiv. Selo je bogato sakralnim spomenicima pa tako ima dvije crkve, a uz njih i brojne pilove. Imaju samo jednu glavnu ulicu koja se pruža u pravcu sjever – jug, ali s pet odvojaka. Ipak razlikuju Vrbovicu i Pritrgu. Štrigov anci jako poštuju sve one koji su u povijesti proslavili Štrigovu. Tako se ponose Josipom Bedekovi em, (pavlinom), Ivanom Šimuni em, isusova kim piscem, Petrom Berke, Josipom Keresturijem i dr. Ignacom Vatroslavom Vogrinom.

Poznat je bio sakuplja starina Stjepan Lovren i .

Osmomjese na Zara Pfeifer najmla a je stanovnica Štrigove.

U društvu je s mamom Velimirom, tatom Sre kom i bratom Leonom

Cijela Štrigova postaje poželjna izletni ka destinacija s freskama Ivana Rangera u crkvi Svetog Jeronima, crkvom Marije Magdalene i svojom gastronomskom ponudom u tri odli no ure ena lokala i s odli nim vinima. Tu je i izvor Sv. Jeronima za koji vele da je ljekovit.

14

ME\IMURSKE NOVINE 3. ožujka 2009.

NAUTI KI KLUB “FLJOJSAR”

Završen te aj za voditelje amca Nauti ki klub Fljojsar iz Donje Dubrave organizirao je nastavu i ispite za voditelje amca B kategorije. I ove godine interes je bio iznimno velik te je 29 polaznika uspješno završilo osposobljavanje.

Interes je to ne samo Donjodubrav ana, nego i žitelja susjednih mjesta. Tako je op ina Donji Vidovec uputila šest kandidata potrebnih za civilnu zaštitu op ine. Stru no osposobljavanje obavio je Zdenko Novak, kapetan unutarnje plovidbe iz Osijeka, uz asistenciju iskusnog voditelja amca Željka Špoljari a.

Predsjednik Nauti kog kluba “Fljojsar” Dražen Miser od kapetana je dobio na poklon veslo, kao znak za

Veslo za predsjednika Dražena Misera dobro vo enje kluba i organizaciju plovidbi do Aljmaša. (A. Fuš)

Polaznici za voditelje amca

HRVATSKO kulturno društvo Pomurje Lendava

Najve a želja - otvorenje Hrvatskog doma Hrvatsko kulturno društvo Pomurje djeluje svega etiri godine, ali su u tom kratkom vremenu mnogo toga uspjeli u initi na o uvanju materinjeg jezika i kulture.

U okviru društva pokrenuli su rad raznih sekcija, asopisa, organiziraju razne priredbe i druženja i, što je najvažnije, uspjeli su se integrirati u svakodnevni život Lendave i Pomurja. U tom kratkom vremenu uspjeli su osigurati u enje hrvatskog jezika za svoju djecu, s težnjom da to bude program verificiran od Ministarstva znanosti, prosvjete i športa Republike Hrvatske.

Hrvatsko kulturno društvo Pomurje u subotu 21. velja e u motelu Ilonka u Murskom Središ u održalo je izbornu skupštinu na kojoj su ponovno kandidirali staro vodstvo s 'aninom Kutnjakom na elu da ih vodi i u narednom etverogodišnjem mandatu.

Dobar tim se ne mijenja, a kako je taj tim pokrenuo izgradnju Hrvatskog doma u Lendavi, najbolje je

i da završi realizaciju zapo etog projekta.

U održavanju jezika i kulture važnu ulogu ima i izdavanje asopisa Glas Hrvatskog kulturnog društva Pomurje koji izlazi dva puta godišnje, a ima 24 stranice. Želja im je asopis pretvoriti u mjese nik kako bi imali više prostora za objavljivanje aktualnih tema.

U etiri godine djelovanja uspjeli su osnovati i tamburašku sekciju koja sudjeluje na programima društva, kao i na gostovanjima, ali sekcija vapi za novim lanovima i ve im angažmanom. Tijekom ove godine tamburaši bi trebali dobiti i narodne nošnje. U okviru društvu djeluju i manje sekcije kao što je radiološka i otosekcija. Ve duže vrijeme postoji i želja za osnivanjem olklorne sekcije.

Najve im uspjehom u protekle etiri godine predsjednik društva 'anino Kutnjak smatra integraciju u svakodnevni život op ine Lendava Pomurja i šire.

lanovi Hrvatskoga kulturnog društva Pomurje na skupštini u Ilonki u Murskom Središ u Ksenija Vrbani predstavila je kolekciju jesen/zima za sljede u sezonu

AKOVE KI MODNI BREND predstavlja se diljem Europe

Xenia Design na sajmovima u Dusseldorfu i Kopenhagenu Dizajnerica Ksenija Vrbani s kolekcijom jesen/zima 2009./10. predstavila se na dva velika europska sajma, u Dusseldor u i Kopenhagenu. Kolekcija je dobila jako dobre kritike i oduševila modne pro esionalce u Düsseldor u i Kopenhagenu. Predstoji još prezentacija u modnoj metropoli New York.

Prva destinacija koju je dizajnerica Ksenija Vrbani posjetila sa svojim timom i zanimljivom kolekcijom bio je Düsseldor . Iako je ovaj sajam i te kako osjetio recesijsko razdoblje, te je sudjelovalo 700 izlaga a manje, taj grad nije izgubio na modnom pejzažu i li estyleu. Grad modnog biznisa, sjedište svih modnih marki i medija opet je pokazao snagu i živost modne ponude, potražnje i trendova. To što je bilo manje izlaga a bila je i prednost jer su ostali samo oni koji rade. Uz vjerne stalne kupce, modna marka XD Xenia Design njima je pridružila i nove zaljubljenike u XD brend.

- Možemo biti jako zadovoljni sajmom u Düsseldor u. Dobili smo jak vjetar u le a i idemo dalje, rije i su dizajnerice Ksenije Vrbani .

Kopenhagen, prijestolnica skandi-

navskog modnog dizajna, poseban je izazov za svakoga iz modnog svijeta. Po drugi put XD Xenia Design dobila je pohvale i rije i oduševljenja. Vladalo je iznena enje da je to hrvatska modna marka, iz potpuno nepoznatog podru ja za modne znalce. Mnogi kupci bili su sigurni da je to danski modni brend …

Iz Hrvatske?! Prekrasno, odli an dizajn i izrada, super ideje.

Najbolje što smo vidjeli na sajmu, samo su neki od komentara posjetitelja sajma u Kopenhagenu.

Neki važniji kupci odlu ili su se na narudžbu i iz razloga što su vidjeli da smo se opet pojavili. To im je dalo dodatnu sigurnost da smo ozbiljni igra i. Dobar je osje aj kada vidiš da su nas zapamtili od prošli put i stavili nas na promatranje kako emo biti prihva eni, rekla je Ksenija Vrbani komentiraju i predstavljanje u Danskoj.

Skandinavija je opet ostala oduševljena novom kolekcijom XD Xenia Design brenda. Za nekoliko dana putuje se preko “bare” i s velikim se nestrpljenjem o ekuju rezultati i reakcije pro esionalaca u New Yorku, najja em tržištu za XD. (D. Zrna)

anino Kutnjak, predsjednik HKD-a Pomurje: - Najvažnije je da smo složni i da pomažemo rad društva svatko na svoj na in, jer na taj na in branimo dostojanstvo našeg naroda, naše kulture i tradicije Dobro sura uju s Me imurskom županijom, gradovima Prelog i Mursko Središ e.

- Odsjek za europske integracije Me imurske županije stoji iza svakog našeg projekta, kazao je 'anino Kutnjak. - Prošle su godine za potrebe HKD-a Pomurje sakupili oko 600 knjiga i darovali za našu budu u knjižnicu. Podržavaju i naš projekt Hrvatski dom u Lendavi.

Od priredbi koje organizira HKD Pomurje najbolje su posje ene priredbe zabavnog sadržaja: piknik povodom Dana hrvatske državnosti, pohodi po goricama i Hrvatski bal, što je dokaz da se znamo i zabavljati, kazao je 'anino.

Organiziraju i gostovanje kulturno - umjetni kih društava iz Hrvatske, a dva puta godišnje u lendavskoj crkvi služi se i hrvatska misa s koncertom i domjenkom.

Programi u crkvi redovno su dobro posje eni. - U okviru društva imamo razli ite sadržaje kako bi zadovoljili razli ite potrebe, a najvažnije je da smo složni i da pomažemo rad društva svatko na svoj na in, jer na taj na in branimo dostojanstvo našeg naroda, naše kulture i tradicije, istaknuo je 'anino Kutnjak.

Za ovu godinu zadali su si tri prioriteta - ponoviti priredbe koje su se održavale i prošle godine, otvoriti Hrvatski dom i održati najve i doga aj sezone - Hrvatski bal.

U ure enju Hrvatskog doma obe ale su pomo i Op ina Lendava i Me imurska županija koje bi tijekom ožujka trebale potpisati i sporazum o suradnji. Hrvatski dom bi tako postao mjesto susreta, rada sekcija i imao prostor za knjižnicu. (BMO)

REDOVNA IZVJEŠTAJNA godišnja skupština KUU-a “Selja ka sloga” Nedeliš e

Godina 2009. donosi dvije velike obljetnice Izvještaj o radu Udruge za 2008. godinu te prijedlog programa rada i financijskog plana za 2009. godinu iznijeti su na redovnoj izvještajnoj godišnjoj skupštini kulturno umjetni ke udruge “Selja ka sloga” Nedeliš e, održanoj prošli petak u restoranu “Lipa” u Nedeliš u.

Rad kulturno - umjetni ke udruge u 2008. godini ostvaren je u pet skupina prema zacrtanom planu. U protekloj godini Selja ka sloga Nedeliš e ostvarila je ukupno 47 nastupa, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu. Kulturno - umjetni koj udruzi “Selja ka sloga” Nedeliš e pripala je ast da nastupi na mno-

gobrojnim kulturnim i sportskim doga ajima u op ini Nedeliš e, koja su obilježila prošlu godinu.

Osim u op ini Nedeliš e, Selja ka sloga sudjelovala je na smotrama i proslavama u cijeloj županiji, ali i izvan nje. Dobru suradnju sa susjedima iz Slovenije nastavili su i u prošloj godini. - Sve to bilo bi nemogu e bez financijske potpore, stoga posebno zahvaljujemo Op ini Nedeliš e koja je uvijek imala sluha za naše potrebe, kazala je Jasna Hajdinjak, predsjednica KUU-a “Selja ka sloga” Nedeliš e.

Godina 2009. Selja koj slozi donosi dvije velike obljetnice, 25

Na godišnjoj skupštini iznesen je izvještaj o radu Udruge u 2008. godini te prijedlog programa rada i financijskog plana za 2009. godinu

Jasna Hajdinjak, predsjednica KUU-a “Selja ka sloga” Nedeliš e, zahvalila je op ini Nedeliš e koja je uvijek imala sluha za njihove potrebe godina Me imurske popevke i 60 godina Gogoljeve “Ženidbe” u izvedbi nedeliš anskih slogaša, stoga je plan rada i financijski plan primjeren tome. Slogaše o ekuje organizacija 25. smotre hrvatske pu ke popijevke iz Me imurja “Me imurske popevke Nedeliš e 2009.” koja e se održati 6. lipnja u SGC-u “Aton”. Dan kasnije, 7. lipnja, na istome mjestu održat e se retrospektiva 25 me imurskih popevki, promocija promotivnog CD-a s 25 popevki izvedenih na dosadašnjim popevkama te gostovanje Ansambla “Lado” iz Zagreba.

Premijera predstave “Ženidba” Nikolaja Vasiljevi a Gogolja održat e se 24. svibnja u sportskoj dvorani Osnovne škole Nedeliš e. Kulturno - umjetni ku udrugu u 2009. godini tako er o ekuje organizacija mani estacije “Folklorni susreti Nedeliš e 2009.” Osim u op ini Nedeliš e, ponovno se planiraju nastupi po ci-

jeloj županiji, pa i državi. Nastupi na županijskim i državnim smotrama tako er su zacrtani u planu za 2009. godinu.

U ovoj godini Op ina Nedeliš e za redovnu djelatnost kulturno umjetni ke udruge izdvojit e ukupno nešto manje od 60 tisu a kuna, dok udruga planira još 10 tisu a kuna vlastitih prihoda. Za Me imursku popevku planira se utrošiti 97 tisu a kuna, a Selja koj e slozi financijski pomo i Zajednica HKUU Me imurske županije, Op ina Nedeliš e i Ministarstvo kulture.

Za proslavu 25. Me imurske popevke i gostovanje Ansambla “Lado” Županija me imurska i Op ina Nedeliš e izdvojit e svaka 30 tisu a kuna, dok se od sponzora planira dobiti još 10 tisu a. Op ina Nedeliš e i Ministarstvo kulture za predstavu “Ženidba” izdvojit e svaka po 5 tisu a kuna.

(H. Ze ar)

3. ožujka 2009. ME\IMURSKE NOVINE

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Kako se boriti protiv stresa?

Mnogo je na ina na koje se možemo bori pro v stresa, no prvi i najvažniji je - odmor i opuštanje. Opuštanje je najbolji na in borbe pro v stresa i održavanje organizma u maksimalnoj formi.

Preporu aju se razne tehnike opuštanja i meditacija.

Važno je njegova pozi vne i izbjegava nega vne odnose. Potraži što je pozi vno u stresnoj situaciji i iskoris to za rješenje problema. Ne pokušava na silu traži rješenje jer svaki sustav što se više tla i to stvara ve i otpor. Sve injenice bilo da nam se svi aju ili ne, ispisa na papir jer e tako problem posta objek van, a ne subjek van. Probleme rješava tako da ih podijelimo na nekoliko manjih i onda ih postupno riješimo. Ne podredi obitelj radnim obvezama. Ne o ekivati previše od drugih, a radovati se i drugima, darujte nešto lijepo. Samo

tridesetak minuta tjelovježbe tjedno ve dovoljno da uvelike smanjite nega van utjecaj stresa u vašem životu. Smijeh je najbolji lijek! Ne samo za vaše trbušne miši e, smijeh ima veliku ulogu u stabilizaciji vašeg raspoloženja te vas ini otpornijim na stres. Pokušajte što je više mogu e stvari u životu shva a kao zabavu. Uživajte u sadašnjos i obra ajte pažnju na stvari koje trenutno doživljavate. Zdrava koli ina hranjivih tvari ujutro bitna je kako za regulaciju vašeg metabolizma, tako i za vaše raspoloženje. Nabavite ljubimca jer ljudi koji imaju ljubimce žive duže i manje obolijevaju. To, naravno, ne zna i da ete, ako imate deset ma aka, nadživje svoje unuke. Ako ima osobu od povjerenja, iznesite joj što vas š . Sam in iznošenja svojih briga ima dokazanu terapijsku vrijednost.

estetsko oblikovanje tijela aparatima tvrtke Oxiline . besplatne konzultacije i nutricionisti ko pra enje . SPA zona . masaže . njega ruku i nogu by Catherine nails

Piše: Patricija Simov, Spa wellness terapeut

AKRE – Energetski vorovi Poznata uzre ica kaže : u zdravom jelu zdrav duh , ali jednako tako bez zdravlja duše nemogu e je ostvari zi ko zdravlje . Energija u našem tijelu , smještena u energetskim centrima pomaže nam uskladi duhovno i zi ko , a povezana je akrama . akra bi u prijevodu zna ila «kota svjetla».

Svi posjedujemo odre enu energiju koja okružuje naše jelo – auru . Ta energija centrirana je unutar jela u sedam živ anih i energetskih centara smještenih uzduž kralješnice . Prva se nalazi na dnu kralježnice , a posljednja na vrhu glave . Energije akri u našem jelu se uvijek vrte u smjeru kazaljke na satuv, a na njih utje e naše emo vno , duhovno i zi ko zdravlje, ali i obrnuto . One su linkovi prema sup lnoj energiji skrivenoj u nama , te je važno sazna nešto o m centrima kako bi mogli iskoris njihove potencijale . Prva akra predstavlja opstanak , hrabrost

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME'IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

, volju , životnu energiju , temelje. Smještena je na dnu kralježnice . Boja koja je predstavlja je crvena .

Druga akra predstavlja seks , krea vnost , razmnožavanje , obitelj i inspiraciju . Smještaj : spolni organi.

Boja – naran asta . Tre a akra je žuta , predstavlja ego , centar emocija , intelekt i um. Smješta j: Solarni pleksus . etvrta akra predstavlja bezuvjetnu ljubav , odanost , vjeru i samilost .

Smještena je u predjelu srca . Boja koja je predstavlja je zelena . Peta akra predstavlja glas , is nu , komunikaciju i više znanje .

Smještaj – grlo , boja – plava . Šesta akra , ljubi asta , predstavlja viziju i intuiciju , a smještena je na tre em oku , podru ju izme u obrva . Boja je indigo ili tamno plava .Sedma akra nas povezuje s univerzalnom energijom i Božanskom sviješ u . Predstavlja jedinstvo i poniznost . Smještena je na vrhu glave , a boja je ljubi asta .

S >&Q #

15

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Ovisnost o Internetu Kad pogledamo svijet oko sebe ne trebamo biti genijalci da bismo uo ili da je nedovoljno dobar ili je ak nepodnošljivo loš u mnogim svojim aspektima, pa da poželimo neko ljepše i sigurnije mjesto u kojem e stvari biti pod našom kontrolom... Oduvijek su postojala sredstva koja su ljudima davala odmak od svega što ih frustrira ili optere uje, što ih boli ili povre uje, što im govori o problemima i neuspjesima. Još u prethistoriji otkrili smo utjehu u raznim psihoaktivnim tvarima, stvarali smo rituale i ideologije, predavali se užicima u hrani, seksu ili ak ljubavi, koji nas udaljuju od naših neuspjeha i nemo i da ih nadvladamo. Nova vremena donijela su so isticirane tehnologije koje naizgled nude socijalno prihvatljivije na ine bijega od sebe i stvarnosti.

Kad ve u stvarnom svijetu ne uspijevamo zadovoljiti svoje potrebe, zašto ne pokušati u virtualnom, u kojem se ini da je to mogu e? Nema o emu ljudi ne mogu biti ovisni, u smislu potrebe da im to «nešto» umiri i nahrani dušu, a stru njaci za mentalno zdravlje bave se pitanjem kada i kako to «nešto» postaje psihopatologija. Životni realitet brži je od razvoja medicinske nomenklature, pa tako ve godinama u nekim dijelovima svijeta postoje klinike za lije enje internetske ovisnosti, a u stru nim krugovima još nema suglasnosti o kakvom se to no poreme aju radi. Razmatra se da u slijede em, petom Dijagnosti kom statisti kom priru niku za psihi ke poreme aje, koji je u pripremi, bude uvršten i poreme aj pod nazivom

Ovisnost o Internetu.

Kako sada stvari stoje, taj bi poreme aj ovisnosti mogao biti svrstan u grupu opsesivno-kompulzivnih poreme aja.

Kao što alkoholi ar nije ovisan o boci nego o onome što je u njoj , tako je internetski ovisnik ovisan o ra unalnim sadržajima, pa se obi no govori o tri podtipa: ovisnost o ra unalnim igrama (online ili of line), ovisnost o pornogra iji ili ovisnost o dopisivanju putem interneta. Da bi se bilo koji od tih problema u korištenju interneta mogao ozna iti psihi kim poreme ajem trebaju biti zadovoljena etiri kriterija: • Pretjerano korištenje sa izraženim gubitkom osje aja za vrijeme i ostale potrebe i obaveze • Apstinencijska kriza kad je ra unalo nedostupno (razdražljivost, napetost, depresivnost, nesanica, fantazije i snovi o igrama) • Tolerancija, pojava da sve više vremena treba provesti za ra unalom da bi se postiglo isto zadovoljstvo uklju uju i potrebu za boljim ra unalom, novim softverima i boljom opremom • Negativne posljedice u stvarnom životu (školski ili radni neuspjeh, zanemarivanje obaveza, povla enje iz društva)

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

GORAN HOBLAJ iz Murskog Središ a

Iscjeljuje snagom bioenergije nau ene u školi Zdenka Doman i a Ljudi zdravlje gube zbog razli itih razloga, a pa se tako i iscjeljenje traže na razli ite na ine. U povratu izgubljenog zdravlja ne pomažu svima samo konvencionalni lijekovi i metode lije enja.

Na ovjekovo zdravlje utje e sve i ono što osje a i kako živi i što ga brine i u kakvoj okolini živi.

Goran Hoblaj iz Murskog Središ a tako iscjeljuje ljude snagom bioenergije nau ene u školi Zdenka Doman i a. Ova terapija nije zamjena za klasi nu medicinu, ve nadopuna istoj u svrhu poboljšanja op eg tjelesnog organizma, te se ne miješam u terapije koje odre uje klasi na medicina, ve naprotiv, svakog svog klijenta šaljem da upravo kod svog lije nika/specijaliste obavi dodatan pregled, što se može provjeriti kod mojih klijenata.

Za sebe kaže to ne ini nikakvom svojom nadnaravnom snagom, nego da je samo školovan usmjeriti energiju Univerzuma, Boga, Stvoritelja, prirode na bolna odnosno bolesna mjesta...

Svoje usluge Hoblaj ne napla uje po cjeniku, ve ljudima prepušta da sami ostave dobrovoljni prilog za daljnje usavršavanja (školovanje) kako bi još više mogao pomagati ljudima...

Nisam posebno obdaren niti ‘odabran’ ve sam se posvetio iscjeljivanju, što može baš svatko, svi imamo tu mo , koja spava negdje duboko u našoj podsvijesti, ali majstor iscjelitelj g. Doman i tu uspavanu snagu zna prona i i usmjeriti je u mo iscjeljivanja, kaže Goran Hoblaj kod kojega je dnevno puna ambulanta onih koji traže i cijene njegov na in iscjeljenja svojih bolesti ili bolnih mjesta.

OP INA NEDELIŠ E odlu ila nabaviti ure aj za mjerenje še era u krvi

Ure aj kojim se vidi visina še era u krvi zadnja tri mjeseca Na prošlotjednoj sjednici Poglavarstva odobrena je donacija za nabavu ure aja za mjerenje še era u krvi, po zamolbi Kluba dijabeti ara Nedeliš a.

Rije je o aparatu kojim se vidi visina še era u krvi zadnja tri mjeseca, a ija cijena iznosi nešto malo više od 17 i pol tisu a kuna. Ure aj e biti u vlasništvu Op ine Nedeliš e koja e ga dati na korištenje Klubu dijabeti ara, pod uvjetom da ga mogu koristiti svi gra ani op ine Nedeliš e, a ne samo lanovi udruge.

U op ini Nedeliš e ima oko

500 registriranih dijabeti ara, a do 2025. godine predvi a se pove anje oboljelih za 100 posto. Klub dijabeti ara okuplja oboljele i educira ih preko raznih predavanja koje drže lije nici specijalisti. Za sada u klubu mjere tjelesnu težinu, krvi tlak, visinu še era, visinu kolesterola te visinu triglicerida u krvi. Želja kluba dijabeti ara Nedeliš e je da mogu pratiti sve rizike koji se pojavljuju s dijabetesom, pa tako i ovaj, jer je to puno jeftinije nego lije enje dijabeti kih komplikacija.

(H. Ze ar)

Želja kluba dijabeti ara Nedeliš e je da mogu pratiti sve rizike koji se pojavljuju s dijabetesom

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: TOMISLAV NOVAK, zamjenik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, pomo nici glavnog urednika: Božena MALEKOCI-OLETI*, Dejan ZRNA, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Ivana Mihalinec, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: GLAS SLAVONIJE d.d., Ulica Republike Hrvatske 20, Osijek Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

16

ME\IMURSKE NOVINE 3. ožujka 2009.

VOZILI SMO Nova Ford Fiesta

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH po županijama 1.1. do 31.1.2009.

Regija

koli ina udio, %

1. Zagreb

1540

36,99%

2. Primorsko-goranska

373

8,96%

3. Splitsko-dalma nska

368

8,84%

4. Istarska

243

5,84%

5. Osje ko-baranjska

235

5,64%

6. Varaždinska

171

4,11%

7. Zadarska

154

3,70%

8. Dubrova ko-neretvanska 121

2,91%

9. Me imurska

117

2,81%

10. Brodsko-posavska

115

2,76%

11. Vukovarsko-srijemska

114

2,74%

12. Sisa ko-moslava ka

105

2,52%

13. Krapinsko-zagorska

93

2,23%

14. Karlova ka

84

2,02%

15. Koprivni ko-križeva ka

78

1,87%

16. Šibensko-kninska

74

1,78%

17. Bjelovarsko-bilogorska

68

1,63%

18. Požeško-slavonska

48

1,15%

19. Virovi ko-podravska

33

0,79%

20. Li ko-senjska

29

0,70%

UKUPNO

4163

100%

Izvor: Promocija Plus

WRC poredak nakon 2. od 12 Rally-a

Poredak voza a: 1. Sebas en Loeb 2. Mikko Hirvonen 3. Dani Sordo 4. Henning Solberg 5. Jari - Ma Latvala 6. Chris Atkinson 7. Ma hew Wilson 8. Sebas en Ogier 9. Pe er Solberg 10. Khalid Al-Qassimi 11. Urmo Aava

Pobjednica stigla na tržište

20 14 12 10 6 4 4 3 3 1 1

Poredak Teamova: 1. Citreon Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. Stobart VK M-Sport Ford Rally Team 4. Citroen Junior Rally Team

32 22 16 8

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 Super plus 98 Super 100 BS Eurodizel Eurodizel BS LPG auto plin *BS - bez sumpora

6,89 6,93 6,60 3,35

6,94 7,12 6,60 6,66 3,35

Cijene vrijede na dan 20. velja e 2009.

Ford Fiesta - cijene Ambiente

10.313 eura

Trend

11.678 eura

Sport

14.450 eura

Ghia

12.582 eura

Titanium

12.923 eura

Doplate - motori i karoserija: Motori: 1.25

osnovni motor

1.4

469 eura

1.6

1.948 eura

1.4 TDCi 930 eura 1.6 TDCi 2.047 eura 5 vrata

340 eura

• Nova Ford Fiesta stigla je na naše tržište. Dugo o ekivan model s vrlo bogatom poviješ u (datira od prije 33 godine, a prodano je više od 12 milijuna primjeraka Fieste) u svojoj je novoj generaciji spreman na izazove tržišta širom svijeta, a samo da podsjetimo Fiesta je HR Auto 2009. po izboru lanova Žirija Zbora automobilskih novinara, a osvojila je i drugo mjestu u Europskom izboru sa samo jednim bodom zaostatka iza pobjednika.

Osnovne linije nove Ford Fieste mogle su se vidjeti na konceptnom modelu Verve koji je predstavjen u jesen 2007. godine. Danas, kada pred sobom imamo novu Fiestu, smo tek svijesni koliko je bliskost ovog serijskog modela s konceptom što i nije est slu aj. Fiesta je zna ajna i po lansiranju novog procesa, koji diktira budu nost razvoja Fordovih proizvoda kroz koji e se roditi drugi Fordovi automobili. Nova Fiesta je prvi proizvod vizije predsjednika Ford Motor Company, Alana Mulallya, nazvana 'One Ford' vizija jednog, globalnog dizajna i izrade automobila za jednu, globalnu bazu kupaca,koja nije podijeljena regionalnim ili nacionalnim granicama. Do 2010., nova Fiesta e tako er krenuti u prodaju na tržišta Azije, Južne Afrike, Australije i Sjeverne Amerike, u obliku raznih, prema regijama iskrojenih modela, izvedenih na zajedni koj platformi.

Nova Fiesta je prvi globalni Fordov proizvod razvijen rabe i klju ne metodologije novog Fordovog sustava razvoja globalnog proizvoda (GPDS). GPDS rabi najnovije tehnologije digitalnog dizajna, inženjerstva i proizvodnje kako bi proizvodi brže nego ikada došli od crta e daske na tržište. Tako er olakšava visoku razinu proizvod-

ne leksibilnosti i razlikovanja proizvoda izme u razli itih marki na bazi zajedni kih platformi. To je bilo od velike važnosti u omogu avanju da Ford i Mazda zajedni ki e ikasno rade na dijeljenju klju nih, ali nevidljivih osnovnih arhitektura za njihove individualne male automobile.

“Kineti ki” dizajn nove Fieste osigurao je ovom automobilu originalnost u izgledu, veliku maštovitost dizajnera, prakti nost i prostranost u unutrašnjosti te odli no uklapanje u postoje u gamu Ford modela. Ukupno je u ponudi pet razli itih razina opreme – Ambiente, Trend, Ghia, Sport i Titanium – te 11 razli itih kombinacija boja i obloga za unutrašnjost. Svaka opcija posjeduje dvobojnu plo u s instrumentima, s razli itim kontrastima koji odgovaraju paleti vanjštine – viši kod sportskih modela, te prigušeniji kod više tradicionalnih Ghia unutrašnjosti.

Vozne karakteristike nove Fieste su mješavina sportskog, uvjerljivog upravljanja i pro injene vožnje.

Elektronski servo upravlja pruža lako u okretanja pri niskim brzinama i više direktan odziv na višim brzinama. Razina buke te vibracija smanjeni su najmanju mogu u mjeru te e predstavljati novo mjerilo ovih parametara u klasi.

Nova Fiesta je postavljena skoro na jednaku platformu kao prethodni model i zapravo je izgubila na težini – s otprilike 40 kilograma manje, ovisno o izboru motora, ak i nakon dodavanja 10 kilograma u sigurnosnim dodacima i zvu noj izolaciji.

Gamu motora nove Fieste ine etiri 16-ventilska Duratec benzinska i dva Duratorq TDCi dizelska motora. Nude prosje nu CO2 emisiju od 132 g/km, što je 1,3 posto manje od ve e ikasnog prethodnog modela Fieste. Ovaj napredak predstavlja potencijalnu uštedu od preko 11.000 tona CO2 u cijeloj Europi, pretpostavljaju i jednaku europsku prodaju kao i kod prethodnog modela Fieste i prosje nu godišnju kilometražu od 15.000 kilometara.

Svi motori koji se ugra uju u novu Fiestu zadovoljavaju Euro IV standard emisije.

Ponudu nove Fieste na našem tržištu ine dva oblika karoserije (3 i 5 vrata), tri benzinska motora (1.25 82 KS, 1.4 96 KS i 1.6 120 KS), dva dizelska motora (1.4 TDCi 68 KS i 1.6 TDCi 90 KS), pet osnovnih paketa opreme (Ambiente, Trend, Sport, Ghia i Titanium). Svi mjenja i su petbrzinski, a 1.4 litreni benzinski motor je dostupan i sa automatskim mjenja em s 4 stupnja prijenosa.

Citroën C3 Picasso bit e premijerno predstavljen na ZagrebDox festivalu Citroën je službeno vozilo ZagrebDox festivala te e za vrijeme održavanja festivala, od 23. velja e do 1. ožujka 2009. u Studentskom centru u Zagrebu, ustupiti na korištenje Citroën C5, C4 Picasso i Xsara Picasso. To e biti ujedno i prilika za premijerno predstavljanje novog monovolumena Citroën C3 Picasso koji e imati svoje prvo pokazivanje hrvatskoj javnosti.

ZagrebDox, najve i me unarodni festival dokumentarnog ilma u regiji, slavi 5. ro endan - na proslavu donosi oko 150 dokumentaraca iz cijelog svijeta u 6 programa i 5 retrospektiva.

Honda prodala više od 300.000 hibridnih vozila Honda je objavila da je globalna prodaja Honda hibridnih vozila premašila brojku od 300.000 primjeraka do kraja sije nja 2009. Honda je svoj prvi hibridni automobil u Europi predstavila 1999. godine, a nakon toga Honda je predstavila još dva hibridna vozila: Civic IMA 4V i Civic Hybrid. Honda trenutno prodaje hibridna vozila u više od 40 država diljem svijeta uklju uju i klju na tržišta: Japan, Sjeverna Amerika i Europa.

Honda e uskoro lansirati potpuno novo hibridno vozilo Insight, hatchback sa petero vrata koji je preuzeo neke od stilskih karakteristika hondinog modela FCX Clarity s pogonom na vodikove elije. Ovaj novi, kompaktni hibrid e biti opremljen novim, interaktivnim tehnologijama iji je cilj smanjenje potrošnje goriva, a jedan od glavnih aduta mu je i pristupa na cijena. Hondin plan je prodati oko 60.000 primjeraka u Japanu, više od 30.000 primjeraka u Europi te oko 100.000 primjeraka u Sj.Americi. Plan godišnje prodaje Honde Insight iznosi oko 200.000 primjeraka.

Honda e u budu nosti proširiti svoju paletu hibridnih vozila s novim sportskim hibridom, koji e se dizajnom oslanjati na CR-Z koncept, dok ga na tržištu možemo o ekivati 2010. godine.

17

3. ožujka 2009. ME\IMURSKE NOVINE

Nova Ibiza s klimom od 74.990 kuna

Pet zvjezdica za Mazdu6 na Euro NCAP testiranju Mazda Motor Corporation objavila je da je Mazda6 osvojila maksimalnih pet zvjezdica na Euro NCAP testu (European New Car Assessment Programme). Euro NCAP je ove godine uveo novi sustav ocjenjivanja kojim se svakom automobilu dodjeljuje jedna sveukupna ocjena koja se sastoji od bodova postignutih u etiri podru ja: zaštita odraslih putnika, zaštita djece, zaštita pješaka i sustavi za pove anje sigurnosti. Mazda6 prvi je Mazdin model testiran prema novim uvjetima što ovaj rezultat ini još posebnijim.

Drugi Mazdini modeli koji su tako er dobili pet zvjezdica na Euro NCAP testiranju uklju uju Mazdu5 u rujnu 2005. i Mazdu2 u prosincu 2007. godine. Oba modela dobila su najviše ocjene za zaštitu odraslih putnika.

Mazda6 prve generacije kombinirala je jedinstveni atraktivni izgled s odli nim voznim osobinama. Nova Mazda6 odvela je ove karakteristike na još višu razinu i dodala još više sigurnosti koja je u skladu s najstrožim svjetskim standardima.

Sa željom da Seat svim potencijalnim kupcima u 2009. godini ponudi mogu nost povoljnije kupnje novog automobila, u svim ovlaštenim salonima Seat-a nova Seat Ibiza nudi se po još atraktivnijim cijenama. Od sada je Ibiza dostupna po cijeni ve od 74.990 kn, a cijena osim standardne serijske opreme kao posebnu ponudu uklju uje i klima-ure aj. Uz sve to kao dodatna pogodnost kupcima se nudi i gratis kasko osiguranje i registracija za financiranje vozila putem Porsche leasinga. Navedena po etna cijena podložna je promjeni te aja i vrijedi za model s 3 vrata. Akcija vrijedi za ograni eni broj vozila s lagera.

Honda flotna prodaja Zbog iznimno velikog interesa poslovne javnosti za Honda vozilima te konstantnog rasta u segmentu flotne prodaje, Honda je odlu ila tvrtkama ponuditi posebne uvjete pri nabavci Honda vozila. Osnovni cilj hondine službe zadužene za flotnu prodaju je prvenstveno stru nim savjetom i mišljenjem, osmisliti jedinstveni vozni park prema željama klijenata uz posebne uvjete kupnje tijekom cijele godine. Kako ‘Honda – Vaš pouzdani poslovni partner’ ne bi bila samo parola, Honda se pobrinula za najkvalitetniju podršku voza ima i vozilima tvrtki, ne samo prilikom kupnje, ve i prilikom redovnog servisiranja vozila. U prilog tome, Honda se pobrinula za dodatnu sigurnost i višegodišnje jamstvo 3+2, kojim se ostvaruju još dodatne dvije godine jamstva mobilnosti uz pristupa nu cijenu, ime Honda omogu uje sigurnu i bezbrižnu vožnju do impresivnih 150.000 kilometara.

18

ME\IMURSKE NOVINE 3. o탑ujka 2009.

3. o탑ujka 2009. ME\IMURSKE NOVINE

19

NAJAVLJUJEMO koncertni doga aj prolje a u akove kom CZK-u

Laibach 19. oĹžujka u akovcu Kontroverzni slovenski sastav Laibach 19. oĹžujka po prvi e put gostova u akovcu. U organizaciji akove ke kulturne udruge Pokret plus, Centra za kulturu i Mars Musica, te pod pokroviteljstvom Grada akovca, 19. oĹžujka s po etkom u 20 sa program â&#x20AC;&#x153; akovec etvrtkomâ&#x20AC;? ugos t e kultni slovenski sastav iz Trbovlja, Laibach.

New Slowenische Kunst Sami po eci vezani su uz gerilski umjetni ki kolektiv Neue Slowenische Kunst, a zbog kontroverzne neofaĹĄis ke ikonogra je i koriĹĄtenja simbola Tre eg Reicha izazivaju Ĺžestoke proteste diljem bivĹĄe Jugoslavije. Njihov frontman na po etku karijere TomaĹž Hostnik po inio je samoubojstvo. Cijeli bend nikad ne Ĺželi

komunicira s javnoĹĄ u sa svojim imenima, ve samo kao Laibach. Zanimljivo da su dva lana benda hrvatskog, a jedan od njih, Ivan Novak, moĹžda i me imurskog roda.

U travnju 1985. izdaju prvi album, koji zbog zabrana koriĹĄtenja imena na omotu donosi samo prepoznatljivi simbol crnog kriĹža, te zvuk Wagnerovskih rogova isprepleten s ritmom vojnih marĹĄeva i zaĹĄ tnog znaka benda, dubokog, zagrobnog glasa pjeva a.

Laibach nikad nije pokuĹĄavao biti obi an rock sastav. Izvedba ledeno ozbiljnih lica, popra ena vrhunskim videoprojekcijama, te prije svega kvalitete glazbe koju izvode otvara im vrata svjetske scene, te neki od eminentnih glazbenih sastava (Ramstein, Morbid Angel â&#x20AC;Ś) ne kriju njihov utjecaj.

U svom dugogodiĹĄnjem radu prolazili su kroz s love u rasponu, od klasi ne i etnoglazbe, death metala do techna, uvijek spremni na istraĹživanje novih teritorija zvuka, a svoj pe at dali su i na izvedbe klasika poput bendova The Beatles (Let It Be), Opusa (Life is Life), The Rolling Stones (Sympathy For The Devil), Queen (One Vision), Europe (Final Countdown), mjuzikl hita Jesus Christ Superstar, te Bachovih fuga.

U CZK-u provokativan program pod nazivom â&#x20AC;&#x153;Volkâ&#x20AC;?

Nastupom u Centru za kulturu, uz presjek najbitnijih trenutaka karijere, predstavit e osim svojih najve ih hitova i program s posljednjeg albuma â&#x20AC;&#x153;Volkâ&#x20AC;? (narod, nacija) koji je baziran reinterpretacijom himni, izraĹžavaju i svoj jasan poli ki beskompro-

TOP LISTA DOMA IH 01. ESKIM VATRA 02. KAO KIĹ E KAP JACQUES HOUDEK 03. PROTULETJE SE ODPIRA REGGAE

TOP LISTA DOMA IH KOMEDIJA

TOP 20 misan stav, uz vrlo primjeren komentar danaĹĄnje poli ke situacije.

Cijena ulaznice je 100 kuna u pretprodaji, broj karata je limitiran zbog broja stolica u CZK-u, tako da nabavite svoju ulaznicu na vrijeme.

(D. Zrna)

CLUB Antrum Prelog najavljuje house-electroindie doga aj mjeseca u Me imurju

U Prelog dolazi DJ Asad Rizvi (UK)

Odaberite poklon za svoje najdraĹže, posjetite Avon centar u akovcu na adresi J. Kozarca 15 (zgrada Pilke) po dogovoru na tel. 098/460-916 ili 091/541-48-52

Svakog kupca eka vrijedan poklon.

PreloĹĄki club Antrum u suradnji s Bloopz Produc on u Prelog dovodi razvikanog londonskog DJ-a Asada Rizvija. U Prelogu e nastupi za sve me imurske poklonike elektronske glazbe u subotu 14. oĹžujka.

Tijekom svoje 11-godiĹĄnje karijere Asad Rizvi izgradio je svoju reputaciju na sceni kao DJ i producent koji se respek ra u svakom pogledu. Do sada je objavio preko 90 izdanja, ĹĄto produkcija i remixa na e ketama uglednog zna aja: Om, Global Underground, The End, Loaded, Honchos, Visitor, SoCo Audio, Ma er/:Form, Urbantorque, Eukahouse, kao i na vlas ma: Reverbera ons i Wrong.

Kao remixer radio je s mnogo imena, a najpozna ji je me u njima Mr. C. Lani pristupio je grupi The Remote koju su inili DJ Ashley Casselleom i vokal Ben Lost da im pomogne promovirati novi album na Global Undergroundu, no sada je postao i sluĹžbeni lan ovog sastava. Album je dosegao visoko mjesto na iTunes chartsu. Trio sada po svijetu ima turneju, a zajedno rade na novom albumu koji izlazi idu e godine. Svoju glazbu Asad Rizvi opisuje kao house/ electro/indie.

Asad Rizvi s Ĺže u Antrum Uz njega e nastupiti i DJ Hide (Zd). Njegov je stil uvijek â&#x20AC;&#x153;properâ&#x20AC;? house, prepoznatljiv po snaĹžnim bas linijama i dubokim ponekad i mra nim melodijama. esto se poigrava s funkom, psihodeli nim vokalima. Set mu je nepredvidljiv, ali uvijek plesan, a preciznost dugih mikseva njegova je karakteris ka.

Ulaznice za ovaj koncert moĹžete nabavi po cijeni od 40 kuna u pretprodaji, a na dan koncerta bit e 10 kuna skuplje. Unaprijed ih moĹžete kupi u Art ca eu u Prelogu, Zrinskom u akovcu, Jami u Murskom SrediĹĄ u te Capelli u VaraĹždinu. (D.M.)

TJEDNI KALORIFER Jamie

Susan

Alain

Rufus

04. SOL U AJU E.N.I. 05. IPAK PRLJAVO KAZALIĹ TE

01. BITANGA I PRINCEZA

06. ZVON ICU MOŽE BITI SRAM

- Antonija Ĺ ola . Stefan Filipovi

PAVEL

02. MILION ŽENA - CRVENA JABUKA

07. KIĹ A LIDIJA BA I

03. DATA - T.B.F.

08. U INI NEĹ TO DANAS

04. OD MILIJUN ŽENA - TONY CETINSKI

RAMIREZ

05. VRNULA BUĹ SE - KOMEDIJA

09. NE KUNI SE

06. DOMOVINE SIN - PSIHOMODO POP

BORIS NOVKOVI

07. BOJE - MASSIMO

10. PUTNIK VOLAND LE MAT

08. TEBE VOLJETI - IVANA MARI

09. SRE O...NE KRIVI ME - TOĹ E PROESKI 10. BUDI MI PRIJATELJ - Sanja DoleĹžal i Zagreba ki maliĹĄani

TOP LISTA STRANIH 01. USE SOMEBODY KINGS OF LEON 02. INFINITY 2008 - GURU JOSH

FORMULA 13

LISTA DOMA IH 03. IFTOP HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

01. LIFE IN TECHNICOLOR - COLDPLAY

TOM JONES

02. USE SOMEBODY - KINGS OF LEON

04. HUMAN - KILLERS

03. GET ON YOUR BOOTS - U2

05. HOT â&#x20AC;&#x2DC;N COLD -

04. THE FEAR - LILY ALLEN

KATY PERRY

05. RUNAWAY - QUEEN + PAUL RODGERS

06. WARM THIS WINTER -

06. GET RHYTHM (REM.2009) - JOHNNY CASH

GABRIELA CHILMI

07. QUIET TIMES - DIDO

07. IF I WERE A BOY - BEYONCE

08. GIVES YOU HELL - THE ALL AMER. REJECT

08. MILES AWAY - MADONNA

09. BROKEN STRINGS - JAMES MORRISON & NELLY FURTADO

09. VIVA LA VIDA - COLDPLAY 10. Iâ&#x20AC;&#x2122;M OUTTA TIME - OASIS

10. SPACEMAN - KILLERS

TOP LISTA STRANIH TOP LISTA RADIA ME IMURJE

01. U2 GET ON YOUR BOOTS 02 KID CUDI

01. TOĹ E PROESKI IGRA BEZ GRANICA

DAY N NITE VS.CROOKERS

02. SMS MOJA ULICA

TOP LISTA DOMA IH 03 EMINEM

03. COLONIA

CRACK A BOTTLE FEAT DR DRE & 50 CENT

LISTA DOMA IH POD TOP SRETNOM ZVIJEZDOM

04 BRUCE SPRINGSTEEN

04. VLADO JANEVSKI

WORKING ON A DREAM

RUĹ˝ SA TVOJIH USANA

05 PRODIGY OMEN

05. KINGS ZAKUNI SE

06 BIG ALI

06. BORIS NOVKOVI RUŽO SNENA

HIT THE FLOOR FEAT DOLLARMAN

07. LUKA NIŽETI SLOBODNO DIŠEM

07 JORDIN SPARKS ONE STEP AT TIME

08. ITD BAND SAMO JE TVOJE LICE 09. LEO DVIJE VATRE

08 AKON BEAUTIFUL FEAT COLBY Oâ&#x20AC;&#x2122;DONNIS & KARDINAL PFFISHALL

10. BORIS BABAROVI

09 AMY MACDONALD RUN

TI NISI VIĹ E MALENA

10 BEYONCE HALO! FEAT BAD LAY DEE

MOZAIK

3. oĹžujka 2009.

DJE JI FAĹ NIK u Murskom SrediĹĄ u

Najve i Mali faĹĄnik Deset vrti kih skupina sudjelovalo je na subotnjem Dje jem faĹĄniku u Murskom SrediĹĄ u. mpresivna slika s pozornice ispred Dje jeg vrti a Masla ak govorila je da se okupio rekordan broj djece, maĹĄkara i publike. Sigurno je preko tisu u sudionika s maskama i bez njih jedan sat uĹživalo u programu koji su osmislile vrti ke odgajateljice, u enice Ĺ Mursko SrediĹĄ e i Turisti ka zajednica Grada Mursko SrediĹĄ e, koja je pod vodstvom latka Beka u samo dva dana, na Serjonskom i Dje jem faĹĄniku, okupila stotine maĹĄkara i preko 2.800 ljudi.

Na Dje jem faťniku u Murskom Srediť u sudjelovali su Dje ji vrti i Smjeťko Sveti Martin na Muri, Leptiri i ebanec, Pahuljica Mursko Srediť e, eko Selnica, Ribica Žab-

nik, Dje ja maĹĄta Mursko SrediĹĄ e, Sr eko VratiĹĄinec, Sun eko Selnica,

Masla ak Peklenica i Masla ak Mursko SrediĹĄ e. (S. Mesari )

39

MAĹ KARE u NedeliĹĄ u na pokladni utorak rastjerale zimu

Ĺ arolika povorka proĹĄetala mjestom dok je gotovo cijeli pokladni utorak padao snijeg, u popodnevnim su satima nedeliĹĄ anske maĹĄkare otjerale zimu i prizvale sunce.

Nakon ĹĄto su se maskirani veseljaci okupili kod snovne ĹĄkole NedeliĹĄ e, krenula je faĹĄni ka povorka.

U povorci su sudjelovali i oni najmla i, ali i oni neĹĄto stariji. sim djece iz Dje jeg vrti a von i i u enika snovne ĹĄkole NedeliĹĄ e, koja je zajedno s Turisti kom zajednicom op ine NedeliĹĄ e bila organizator ovog doga aja, NedeliĹĄ em su proĹĄetale i lanice udruge Ĺžena s podru ja op ine NedeliĹĄ e, lanovi kulturno - umjetni kih udruga

i klubova te pojedinci. vogodiĹĄnji gosti bili su Turisti ko druĹĄtvo SrediĹĄ e ob dravi i ulturno - umjetni ka udruga Lipa Gornji Mihaljevec. Ĺ arolikih maska i kostima nije manjkalo. dmah na prvi pogled mogao se vidjeti uloĹženi trud i kreativnost djece i odraslih. Nakon faĹĄni ke povorke mjestom maĹĄkare su zapalile FaĹĄnika, krivca za sva zla i neda e koje su ih pratile tijekom proĹĄle godine, te su time prizvali ĹĄto bolju godinu i ljetinu.

Mnogobrojna publika koja se okupila kako bi vidjela ovogodiĹĄnje maske uĹživala je, osim u ugo aju,

HODOĹ AN

Prva nagrada skupini â&#x20AC;&#x153;Ples sa zvijezdamaâ&#x20AC;?

MaĹĄkare u HodoĹĄanu opravdale su o ekivanja te su i dalje jedne od najve ih u Me imurju osim akovca. U organizaciji op ine Donji raljevec i UD-a op ine Donji raljevec te Turisti ke zajednice op ine, u HodoĹĄanu je prode iliralo tridesetak skupina maĹĄkara. Jedna skupina maĹĄkara na prikolicu je natovarila sve ĹĄto treba za duĹži piknik u prirodi, uz raĹžanj na kojemu se vrtio i pravi odojak.

Prvu nagradu osvojile su maĹĄkare pod nazivom â&#x20AC;&#x153;Ples sa zvijezdamaâ&#x20AC;?, organizirana skupina UD-a op ine Donji raljevec s tamburaĹĄima i lutkama, druga nagrada pripala je skupini â&#x20AC;&#x153;Rane 80-eâ&#x20AC;?, a tre a

Mali Indijanci mamili su poglede mnogobrojne publike

Nakon faĹĄni ke povorke mjestom maĹĄkare su zapalile FaĹĄnika, krivca za sva zla i neda e koje su ih pratile tijekom proĹĄle godine i u friĹĄkom krafnama, toplom aju i kuhanom vinu. Tradicionalna faĹĄni ka povorka i maskenbal iz godine u godinu imaju sve viĹĄe sudionika, kojih je ove godine bilo otprilike 1.200. Nakon povorke i spaljivanja FaĹĄnika svi su sudionici imali priliku za druĹženje i ples, koje se nastavilo u dvorani snovne ĹĄkole i restoranu Lipa.

(H. e ar)

DOM ZA STARIJE i nemo ne osobe â&#x20AC;&#x153;Japaâ&#x20AC;? u Ĺ trigovi

Prvonagra ene maske skupine â&#x20AC;&#x153;Ples sa zvijezdamaâ&#x20AC;? skupini skupini â&#x20AC;&#x153; um i kuma na svadbiâ&#x20AC;?. d dje jih maski, prvu nagradu osvojila je skupina â&#x20AC;&#x153;SlatkiĹĄiâ&#x20AC;?, drugu â&#x20AC;&#x153;Barokni raljevecâ&#x20AC;? te tre u skupina â&#x20AC;&#x153; ovje e, ne ljuti seâ&#x20AC;?. rganizatori su za sve

maĹĄkare priredili kuhano vino i krafne, a najviĹĄe problema izazivali su voza i automobila koji su poĹĄto - poto htjeli presti i kolonu maĹĄkara, a to im nije uspijevalo, pa su se okretali na cesti.

Ĺ ti enici i radnici u maskama Na faĹĄnik su vlasnici i zaposlenici Doma za starije i nemo ne osobe â&#x20AC;&#x153;Japaâ&#x20AC;? u Ĺ trigovi burno i veselo proslavili dan kada se sve smije, ali pod maskama. Svaki ĹĄti enik i zaposlenik je dobio svoju masku, pod kojoj se osje ao slobodnijim i radosnijim. aplesalo se i zapjevalo uz Ĺ trigovske muzikaĹĄe, poja ane mla ahnim Matejem Valkajem.

Stari muzikaĹĄi poja ani Valkajem

DOM za starije i nemo ne osobe akovec

Proslavili faťnik uz maťtovite maske Žiri sastavljen od trenerica Vivone imao je teŞak zadatak od pedeset maski izabrati najbolje

PLES pod maskama u Vivoni

Najboljim maskama proglaťene bubamara, Štrumfeta i cvijet Na faťni ki utorak odrŞan je ve tradicionalan Ples pod maskama u studiju Vivona. snovni cilj, sada ve tre eg po redu plesa, jest zabava svih lanova, ali i svih ostalih koji se odazovu. Še er na kraju je izbor Najmaski. riterij je bio ťto kreativnija maska, po mogu nosti samostalne izrade i kombinacija. Žiri sastavljen od trenerica Vivone imao je teŞak

zadatak od pedeset maski izabrati najbolje.

Tako je medu mla ima prvo mjesto pripalo Emi MarciuĹĄ, maskiranoj u Ĺ trumfetu, te najmla oj zri Jeleni koja se maskirala u bubamaru. Drugo je mjesto osvojila Laura kovi, koja je tako er bila maskirana u bubamaru, a tre e mjesto pripalo je Teuti BlaĹži , maskiranoj u Pipi Dugu arapu.

Me u neĹĄto starijima prvo je mjesto osvojila Helena MarciuĹĄ, koja se maskirala u cvijet, dok je drugo mjesto pripalo Marti Pongrac, maskiranoj u konjanika. NiĹĄta manje vaĹžno tre e mjesto osvojila je Dora Gori anec, koja je na trenutak postala Paris Hilton. Najbolje maske nagra ene su priznanjima i poklon paketima, nakon ega su svi zajedno zaplesali i veselili se.

Najaktivniji na ovogodiĹĄnjem faĹĄniku uz vrti ance bili su umirovljenici koji su odjeveni u kostime napravili pravu veselicu.

FaĹĄnik u veselom tonu proslavili su ĹĄti enici Doma za starije i nemo ne osobe akovec, naime, tamo je odrĹžana tradicionalna maĹĄkarada. ako nisu svi bili zamaskirani, oni koji su stavili maske bili su maĹĄtoviti. zme u ostalog mogle su se vidjeti ciganke, ndijanke, ĹĄpanjolske plesa ice, oro, svemirci ...

Vrlo maĹĄtovite maske i koreogra ije izradili su korisnici Doma i uposlenici, predstavivĹĄi se u de ileu, nakon kojega se nastavilo plesom i druĹženjem.

Na ovom faĹĄniku umirovljenici su imali zanimljive maske

Dom za starije i nemo ne posjetile su i Indijanke

za velike i male

Svaštice • Uskoro eš slaviti ro endan. Imaš li nekakve posebne želje?

- Slavit u ga s prijateljima i prijateljicama u Toplicama Sveti Martin. Po astit emo se pizzom i uživati u kupanju. Roditelji su me pitali što bih htjela za ro endan, a ja sam teško izabrala izme u dva poklona. Htjela bih promijeniti frizuru, staviti malo pramenove i skratiti kosu, ali i novu sportsku opremu s otiskom Hajduka jer treniram nogomet u NK Selnica i navijam za NK Hajduk.

Karlo Stojko, 6.r OŠ SVETI MARTIN NA MURI Mentor: An elka Klemen i

Svaštice RAZGOVOR S ISABELLOM BRATJANŠ AK, novom u enicom u OŠ Sveti Martin na Muri

U novoj domovini Po etak nove školske godine donio je broj anu promjenu u šesti razred OŠ Sveti Martin na Muri. Iz Australije je stigla nova u enica Isabelle Bratjanš ak, Australka i Me imurka. Zamolio sam je da mi prenese djeli svog iskustva.

Još uvijek nisam svjesna da sam se zauvijek preselila • Tko je Isabella?

- Ro ena sam u Australiji, u gradu Mt. Warrigalu. Moji su roditelji porijeklom iz Me imurja. Otac je ro en u Austriji, a kao dijete preselio se u Australiju. Majka je do udaje živjela u Štrigovi. Ovo je moj peti dolazak u Hrvatsku. Dolazila sam u posjet djedu i baki, a onda su roditelji odlu ili kupiti ku u i tako smo se doselili ovamo. Uvijek mi je bilo lijepo do i ovamo, ali sam se uvijek vra ala u Australiju. Ovo je druga ije, zauvijek smo se doselili i nije mi lako.

• Opiši nam putovanje avionom.

- Moj tata, mama, sestra Ursula, ja i psi Lucky doputovali smo po etkom ove godine. Imala sam još jednoga psa, ali je uginuo. Malo sam spavala u zrakoplovu, malo itala, slušala glazbu i vrijeme je prošlo.

Hrana je u avionu bila loša, jedino je desert bio dobar. Volim okolade i kekse. Ina e volim sve jesti i dobro mi je što kuhar u školi pripremi.

Zanimljivost je u tome što su sve naše stvari, namještaj, televizor, odje a, stigle trajektom u kontejneru iz Australije. Tovarili smo ih tri dana, a izvaditi smo ih morali u roku od tri sata. Susjedi i ro aci su

•

Svaštice

nam pomagali jer je to stvarno malo vremena.

Teško e u nastavi zbog novog jezika • Kako si se snašla u školi?

- Jako mi je bilo teško jer nisam uop e znala hrvatski jezik. Nisam se previše družila s drugim u enicima iako su oni bili dobri prema meni.

Pokazali su mi gdje se što nalazi u školi, vodili me gdje god je trebalo.

Još uvijek ne znam dobro govoriti, ali mi je puno lakše. Cure iz razreda se druže sa mnom i imam nove prijatelje. Upoznala sam vrlo brzo i de ke iz sedmog razreda koji su bili pažljivi prema meni za vrijeme velikog odmora.

• Kako je u nastavi?

- Teško mi je jer još uvijek ne razumijem puno rije i. U itelji brzo pri aju i rije i samo prelete kraj mene. Slušam, gledam, šutim i prepisujem. U iteljica me pohvalila jer brzo pišem. Najteža mi je matematika koju nisam voljela ni u Australiji.

Ne volim ni pjevati na satu glazbene kulture jer ne razumijem ni rije i.

• Razlikuje li se škola u Australiji od naše?

- U Australiji nisam morala u školu nositi papu e. Moja je škola bila jako velika, stara. U nju su išli i moji stri evi i moj tata. Ova je mala i nova. Tamo nije bilo organizirane prehrane, kupovala sam hranu svaki dan u školskom kiosku ili donosila od ku e. U ionice su puno ve e, a najve a je knjižnica. U njoj sam provela puno vremena. Voljela sam itati. Naravno, na engleskom.

Imali smo jako puno doma e zada e, a u itelji su bili jako dobri.

Me imurski kraj • Kako ti se svi a naš kraj?

- U mom selu u Grabrovniku, gdje sada živim, najljepše su šume, zelene šume na brežuljcima. Ima i u Australiji šuma, ali ovdje je to nevjerojatno. Iza eš iz ku e, prije eš par

koraka i ve si u šumi. Volim šetnje šumom sa sestrom. Penjem se na stabla. Lijepo mi je.

• Iznenadile su te naše zime?

- Zime u Australiji nisu tako hladne. Nisam znala da e mi biti tako hladno kad ujutro idem pješice do autobusne stanice u školu. Nije bilo snijega, ali sam bila na Tasmaniji gdje palo puno snijega i to mi je bilo lijepo. Jedva ekam da ovdje padne snijeg.

• Što ti najviše nedostaje?

- U Australiji sam imala jako dobre prijateljice i s njima se ujem telefonski. Amy je bila moja najbolja prijateljica od malih nogu. S njom nije bilo dosadno. Voljela se šaliti, dobro je uvala tajne i bila mi je kao sestra. esto je kod mene prespavala i ja kod nje. Išle smo zajedno u kino, obožavale smo životinje.

Slobodno vrijeme je u enje • Kako u iš hrvatski jezik?

- Kod ku e govorimo ve inom engleski jezik jer ni tata ne zna dobro hrvatski. Mama me u i kod ku e, sestra u i u vrti u pri aju i s drugom djecom i njoj ide lakše jer je mala, a meni je jako teško. U školi imam organizirani dopunski program i s u iteljicom radim po knjizi Hrvatski za po etnike. Ona me stalno poti e da govorim, ali me sram. S njom pri am i nije me sram, ali u razredu me strah jer me svi gledaju. Prepisujem s plo e, rješavam posebne zadatke. Idem na izbornu engleski i tamo mi je lako.

Nadam se da u uspješno svladati šesti razred.

• Što radiš kod ku e u slobodno vrijeme?

- istim, pomažem mami i uvam jednomjese nog brata. On nas zabavlja. Najsmješniji je kad mu mama mijenja pelene, a on popiša sve oko sebe. I mamu i tatu i sestru, samo sam ja uvijek dovoljno daleko.

Volim i i u na ro endane, pješa enje, a u krosu sam bila druga.

PREDSTAVLJANJE PROJEKTA “U enje o ljudskim pravima na primjeru holokausta”

Neka se ne ponovi Stradanje Židova tijekom Drugog svjetskog rata te op enito žrtve nekog nasilja se spominju više ili manje samo prilikom obljetnica tih stradanja. Kako sustavnije obilježiti te dane, a uz to i nešto nau iti na kreativan na in, pa sve to staviti u jedan projekt pod nazivom “U enje o ljudskim pravima na primjeru holokausta”, govori nam Miljenko Hajdarovi , profesor povijesti u OŠ Petar Zrinski Šenkovec.

• Vi ste kao voditelj povijesne grupe u školi pokrenuli jedan veliki projekt. Molimo Vas da ga predstavite i objasnite u par re enica?

- Projekt “U enje o ljudskim pravima na primjeru holokausta” je stvarno veliki projekt jer smatram da su ljudska prava nešto što uzimamo zdravo za gotovo bez razmišljanja što su to “ljudska prava”. Kada sam po etkom prošle jeseni sa lanovima povijesne grupe raspravljao o pravima ustanovili smo da je za ve inu nas najvažnija “stvar” u životu pravo na obitelj.

• Kako je došlo do ideje za taj projekt?

- Djelomi no sam to ve odgovorio u prošlom pitanju, ali trebam spomenuti moje putovanje u Izrael prošlog ljeta. U srpnju sam proveo dva uzbudljiva tjedna u Jeruzalemu kao stipendist Yad Vashema i tada sam puno nau io o židovskom društvu i kulturi, njihovoj povijesti i tragediji koja im se desila u holokaustu. ak je ispravniji termin “shoah” koji zna i katastrofa. Kroz sva predavanja koja sam tamo slušao povla ila se misao “neka se ne ponovi”, a kolega povjesni ar iz Kanade je imao sjajnu ideju. Po uzoru na projekt “Paperclip” jedne ameri ke škole želio je prona i 60 škola diljem svijeta da se u njima napravi mali “Razredni muzej holokausta” uz pomo 100.000 spajalica. Na taj bi se na in škole povezale i simboli ki prikazale šest milijuna Židova koliko ih je nestalo tijekom holoka-

•

Svaštice

usta. Prema sadašnjim informacijama u toj akciji za sada nije uspio.

Meni je drago da smo mi uspjeli u našem naumu kao jedina škola u Hrvatskoj, a vjerojatno ak i na širem europskom podru ju.

• Tko sve i na koji na in sudjeluje u ovom projektu?

- Direktno u ovom projektu sudjeluje 25 u enika upisanih u izvannastavnu aktivnost “Povijesne grupe”. Indirektno imamo puno pomaga a. Tu moramo spomenuti oko pedesetak donatora iz cijele Hrvatske. Posebno bih istaknuo dvojicu sudionika tj. preživjelih iz razdoblja holokausta koji su nas motivirali svojim pismima i osobnim pri ama. To su gospoda Jehuda Sterk iz Jeruzalema i Oto Konstein iz Zagreba. Svoja su le a puno puta podmetnuli naši vrijedni pomo nici iz tehni kog osoblja škole. Naravno ne smijemo zaboraviti i nastavnike koji e se svojim idejama i aktivnostima uklju iti u projekt na dan otvaranja.

• U školi se mnogo pri a o spajalicama, no ne znaju svi emu one služe kao dio projekta i što ozna avaju?

- Spajalica je zgodna stvar ica koja služi povezivanju papira, zar ne? ;) No, u našem projektu imaju malo druk ije zna enje. Spajalice su tijekom Drugog svjetskog rata isticali Norvežani kao simbol svoje tihe pobune protiv nacisti ke vlasti. Naime, Norvežani su uvjereni da je upravo njihov zemljak izradio prvu spajalicu. Mi smo uzeli spajalice jer su uobi ajene u uredima, nisu skupe, velike ili teške, a mogu nam dobro poslužiti kao simboli u muzeju. Kod nas e svaka spajalica u muzeju predstavljati jednu dušu nestalu u holokaustu. Povezane u lanac predstavljaju obitelji i cijela naselja koja su nestala. Spajalice su raznih boja i veli ina, razli ite su kao i ljudsko društvo.

• Kako ste organizirali prikupljanje više od 100.000 spajalica?

- Moram priznati nije bilo lako, ali vjerojatno znate onu izreku da i najduži put po inje prvim korakom. Prvo sam pri u raširio po školi, a isto su radili i povijesni ekipa i. Na taj smo na in prikupili prve tisu e. Zatim sam krenuo na slanje mailova – njih vjerojatno više od tisu u na moje poznanike, pa prema medijima, udrugama, poznatijim pojedincima, politi arima i drugima. Pokrenuli smo blog i redovito pisali informacije. Da bi se naša pri a još više proširila kreirali smo i Facebook grupu koja trenutno ima blizu 250 lanova.

Polako se stvarala mreža ljudi koji su znali što radimo i što nam treba.

Na kraju su ti silni poslani mailovi bili od koristi jer su se informacije probile na razna mjesta i spajalice su stizale.

• Na uli smo da e nas nizovi spajalica do ekati u Školskom muzeju holokausta. Kakav je to muzej te što emo sve mo i u njemu vidjeti i nau iti?

- Najjednostavnije re eno

mo i ete primijetiti kako su ljudi živjeli prije nekih osamdesetak godina i kako se život promijenio tijekom Drugog svjetskog rata.

Vjerojatno ete uo iti da su neke svakodnevne i nama normalne stvari nedostupne u ratu. Naša poruka ipak nije smrt ve nada da emo u drugom dijelu pokazati da i nakon rata dolazi mir i novi život. Istaknuti emo vrijednost ljudskih prava.

• Posebno nas veseli kad po etkom mjeseca na našim klupama ugledamo fanzin povijesne grupe. Koji “Very Important People” pišu “Vijesti Iz Povijesti”?

- Na stvaranju nekoliko brojeva “V.I.P.”-a su radili razni lanovi povijesne grupe. Svatko tko je želio nešto napisati. Dobro ste primijetili našu igru slova u naslovu.

• Možemo re i da je središnje obilježavanje ovog projekta 27.1. 2009. godine. Što se to no planira za taj dan i koje e aktivnosti tada biti organizirane u školi?

- Program po inje u 10 sati izvo enjem glazbeno literarnog programa, a potom otvaramo i razgledavamo muzej. Ostatak vremena posjetitelji mogu korisno utrošiti u raznim radionicama koje organiziraju naši nastavnici i njihove interesne grupe.

• Tom sve anoš u završava projekt ili se nastavlja tijekom školske godine?

- Projekt ne završava tog dana ve se nastavlja. Muzej e za najavljene posjete biti otvoren mjesec dana, a nakon toga emo ve i dio spajalica poslati me imurskim i drugim školama. Uz spajalice emo im poslati naše promotivne materijale i zamoliti ih da iz njih izvedu neku aktivnost na temu ljudskih prava u svojoj školi. Osim toga postoji još jedan mali dio projekta koji nismo spomenuli, a to su šafrani koje smo posadili. Šafrani su nježni vjesnici prolje a koji e nas svake godine podsje ati na ovaj projekt i nevinu djecu koja su stradala i još uvijek stradavaju u brojnim ratovima. Kad se napokon malo odmorimo krenuti emo u planiranje aktivnosti za sljede u godinu. Ve imamo neku novu super ideju, ali ne emo otkriti detalje.

• Za kraj nam u par rije i recite koja bi bila poruka ovog projekta koju bi svaki u enik naše škole i itatelj ovog lanka trebao izvu i i imati na umu u svojoj svakodnevnici?

- Ponekad zastanite i pogledajte tko su ljudi oko vas. Tko vam je od njih važan i recite da vam je drago što su tu! Sadašnjost je trenutak koji trebate iskoristiti, a za prošlim neiskorištenim šansama možete samo žaliti. Povijest je u iteljica života i pametan u i na tu im greškama!

Sanela Šume ki, 5.r OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC Mentor: Martina Soboti

41

3. ožujka 2009.

sport@mnovine.hr

II. HRVATSKA nogometna liga - Loš start Me imurja

KOMENTAR

S igrom kao u Solinu ne može se u Prvu ligu

Izazov s kojim se treba znati nositi!

Ništa od furioznog starta Me imurja prema prvoligaškom društvu. Štoviše, u malom derbiju 16. kola Solin je svladao Me imurje i stigao do tri boda s kojima se poravnao na tablici s akove kim drugoligašom. Solinjani su tako er izrazili ambicije za ulazak u I. HNL, a kao stadion na kojem e igrati u slu aju plasmana, novi sjajni “stadion i ” u Dugopolju. Tako je propuštena prilika da se odmah prihvati priklju ak s mom adima iz vrha, me u kojima su Lokomotiva i vode i Slavonac CO za koje se zna da ne e u I. HNL. Ipak, s druge strane dobro je što klubovi iz vrha nisu pobjegli na osjetniju razliku.

Doma i se bolje snašli na “oranju” Drugoligaško natjecanje poznato je po tome da u njemu “ne te e med i mlijeko”. Nema idealnih terena, osim dva - tri u ligi, sve ostalo su mjesta i travnjaci koji su daleko od uvjeta, primjerice, na SRC-u Mladost. Me utim, tome se treba prilagoditi, jer vremena za jaukanje nema, treba oti i “iz tog pakla”, jer I. i II. HNL su “nebo i zemlja”.

Me imurje je tako s idealnih uvjeta koji su vladali na pripremama u Turskoj, pa i na akove kom travnjaku, uletjelo na teren u Solinu sli an koji je više sli io na “oranje” nego na nogometni travnjak. U takvim ne uvjetima može se igrati pro injeno, što ina e krasi Me imurje. Zna i, moralo se odu-

stati od kombinatorike, ve samo napucavati, jer se u gra enju igre po takvom terenu moglo samo pogriješiti. Naravno da su “bu-tras” igru doma i pretvorili u stalnu aktivnost pred golom Me imurja.

Konstantne duge lopte sijevale su pred vrata Me imurja, gdje se non - stop nešto kuhalo. S druge strane Me imurje je uporno pokušavalo nešto igrati, iako je bilo vidljivo da se može samo pogriješiti i tako doma inu pružiti tako er mogu nost još lakšeg napada.

Uglavnom, Me imurje je zahvaljuju i sigurnom i raspoloženom Banovi u u prvom dijelu uspjelo sa uvati netaknutu mrežu. Me utim, novi pritisak doma ina u sli nom tonu u nastavku je ubrzo donio zgoditak. Bila je to upravo jedna od brojnih nasumi nih akcija doma ih koja je urodila plodom. Nakon jednog odbijanca, Brati je uposlio

ubrila koji nije oklijevao i pogodio je za 1:0.

Ni nakon toga ništa se puno nije promijenilo na terenu. Trener Me imurja Kova evi dugo je razmišljao što i kako, tako da je na kraju zamalo bilo i uvjerljivije vodstvo doma ina. Opet je najzaslužniji za minimalno vodstvo Banovi koji je još jednom sjajno intervenirao u 57. minuti kad je zaustavio jak i precizan udarac Brati a. Tek u samoj završnici Me imurje je prešlo na igru sli nu Solinu. Vitas je preba en u špicu, jer druga ije se nije ni moglo.

Me utim, izgleda da je to bilo pre-

Lima mora bolje kasno. Naime, u tih desetak minuta kona no je i Me imurje uspjelo prebaciti pritisak na protivni ka vrata. Kona no se po elo nešto kuhati i pred protivni kim golom. I tada se dogodila jedina prava prilika za Me imurje na utakmici. Nakon jednog uba aja, Žuljevi je bio na pravom mjestu, dobro je pucao glavom, ali je doma i vratar Viši , koji je ina e iz Hajduka na posudbi i bio je ove zime vrlo blizu prvoligaškog transfera u Gr ku, sjajno intervenirao i zadržao vodstvo svoje mom adi za kona nih 1:0.

Tako je na kraju Me imurje zamalo stiglo barem do boda, koji bi s obzirom na prikazanu partiju bio “poput suhog zlata”.

Ali, o ito e trebati bodove tražiti na nekom drugom gostovanju, a ista, barem u prvom dijelu nastavka sezone, nisu nimalo jednostavna.

Rezulta : Trogir – Istra 1961 3:3; Slavonac CO – H. Dragovoljac 0:0; Karlovac – Lokomotiva 1:1; Pomorac – Imotski 1:0; Solin – Me imurje 1:0; Mosor – Suhopolje 0:1; Vinogradar – Moslavina 2:1; Segesta – Junak 2:1.

TABLICA 1. Slavonac CO 2. Istra 1961 3. Lokomo va 4. Karlovac 5. Me imurje 6. Solin 7. Segesta 8. Junak 9. H. Dragovoljac 10. Vinogradar 11. Pomorac 12. Imotski 13. Suhopolje 14. Mosor 15. Trogir 16. Moslavina

16 10 6 0 25:9 36 16 9 5 2 24:10 32 16 10 2 4 32:20 32 16 9 3 4 24:15 30 16 8 2 6 32:21 26 16 8 2 6 24:17 26 16 7 4 5 23:23 25 16 6 3 7 22:30 21 16 5 5 6 18:23 20 16 5 5 6 19:25 20 16 5 3 8 14:22 18 16 5 2 9 17:23 17 16 4 3 9 17:25 15 16 4 3 9 10:20 15 16 1 8 7 18:25 11 16 2 4 10 12:28 10

Parovi 17. kola: Segesta – Trogir; Junak – Vinogradar; Moslavina – Mosor; Suhopolje – Solin; Me imurje – Pomorac; Imotski – Karlovac; Lokomo va – Slavonac CO; H. Dragovoljac – Istra 1961.

Svaka utakmica, posebice u gostima, u proljetnom dijelu bit e izrazito teška u nastavku drugoligaškog natjecanja koje je još uvijek puno neizvjesnosti, što donosi dodatnu napetost me u svim klubovima. Stoga e biti potreban sasvim druga iji pristup, prilagodba svakom gostovanju, nego je to bio slu aj u Solinu, ako se želi krenuti prema I. HNL. Bilo kakva isprika bit e suvišna, jer vremena za plakanje, nad ili za bilo kim, u ovom trenutku više nema.

Stoga e trener Kova evi u svakom trenutku morati imati ne samo plan A, ve i B i C. Jer, bez toga teško da e se mo i u seriji polu iti rezultat, posebice u ovo vrijeme kad su tereni još uvijek daleko od idealnoga, kad e biti kartona i ozljeda, kad e možda i suci biti protiv tebe. Mladi trener kao što je Mario

SOLIN - ME IMURJE 1:0 (0:0) SOLIN. Stadion kraj Jadra. Gledatelja: 400. Sudac: Jovi (Zagreb). Strijelac: 1:0 ubrilo (49).

SOLIN:Viši ,Raši ,Juras,Ljuta, ubrilo(od84.Eterovi ),Ani ,Juri i ,Vuškovi (od70.Biuk), Brati , Vukuši , Predojevi (od 87. Marinovi -). Trener: S. Balaji .

ME'IMURJE: Banovi , Pintari (od 24. Milatovi ), Georgievski (od 85. Andre), Vitas, Para , Miši , Darmopil, Slunjski, Lima, Ba eli -Grgi , Žuljevi . Trener: M. Kova evi

KOSTRENJANI u subotu u akovcu

Protiv Pomorca prva pobjeda Me imurje ima neugodan raspored na po etku drugog dijela sezone koji e itekako odrediti što i kako do kraja prvenstva. U prvoj utakmici na doma em terenu u subotu s po etkom u 14.30 sati gostuje Pomorac iz Kostrene. Kostrenjani imaju vrlo dobar sastav koji uvijek može iznenaditi, ako ga se na vrijeme “ne stavi pod kontrolu”.

Me u kandidate za mom ad ulazi

POBJEDA Nedeliš a i poraz Preložana na startu nastavka III. HNL-istok

Naivan poraz Preložana

Bujani i Baksa zabili, Posavec sjajno branio

Gra i ar - Vodovod jedan je od glavnih kandidata za naslov prvaka ove lige. Stoga preloški poraz ne udi, posebice ako se uzme u obzir da nije bilo nekoliko klju nih igra a.

Utakmica je još jednom pokazala da Ivan Jari koji odra uje kaznu tri utakmice neigranja zbog “vukovarskog incidenta” puno zna i za obranu Mladosti, a nije bilo ni Vuka i Sabola, tako da se sve skupa to i te kako osjetilo u igri. Posebice u obrani koja je prenaivno primila golove. Prvih pola sata je sve skupa izgledalo ina e jako pristojno. ak je bilo prilika da se povede. Dobru priliku, primjerice, imao je Mlinarec. A onda je Milas dao gol za eurovizijsku razmjenu, da bi doma in utakmicu usmjerio na svoj mlin ve u prvoj minuti drugog dijela. Tu je više - manje sve bilo gotovo. Kod 3:0 Mlinarec je zabio za smanjenje, nakon toga Balent je sjajno pucao, a doma i vratar još bolje obranio, da bi ubrzo doma i postavili kona nih 4:1.

Mladost ima dobar raspored u drugom dijelu prvenstva kao doma in, pa bi tu injenicu trebala iskoristiti ve u subotu kad u Prelog stiže

Nedeliš ani u prvom proljetnom kolu nisu oduševili. Premda e se za par kola pamtiti samo tri boda i pobjeda, sad treba kazati da je mom ad Nene Mar eca na travnjaku u Dunjkovec - Pretetincu pokazala dosta slabih strana, no, na sre u, Olimpija nije ta koja bi ih znala do kraja iskoristiti.

- Strepili smo do posljednje sekunde susreta, jer nismo na vrijeme osigurali rezultat, a posebno u završnici nismo imali mirno u.

U zadnjih 10 - 15 minuta Olimpija nas je jako pritiskala, no mislim da je pobjeda na kraju zasluženo ostala nama, rekao je na kraju susreta trener Nedeliš a Neno Mar ec.

Otvorili su Nedeliš ani susret kao iz snova, nakon prve akcije u kojoj Baksa i Bujani ne uspijevaju oploditi odli an uba aj Vibovca, odmah slijedi promjena rezultata. Zanjko više centrira nego puca na gol Olimpije, vratar Dokonal loptu kratko odbija, a Bujani je posprema kamo treba.

Još su desetak minuta doma i imali primat na travnjaku, dva je puta mogao rezultat pove ati Baksa, no potom Nedeliš e kao da gubi interes za doga anja na terenu.

Do izjedna uju eg pogotka gosti iz Osijeka stižu preko erkeza, koji je prije no što se itko snašao zatresao mrežu iza doma eg Posavca. Nisu se uspjeli doma i oporaviti do kraja poluvremena, a bolje izdanje na travnjak ipak donose nakon odmora.

Od po etka drugog dijela nešto angažiranija igra doma eg sastava, posebice Bakse, koji ima nekoliko šuteva prema golu, da bi u 58. minuti onaj koji je posljedica asistencije Zanjka i ušao u mrežu za 2:1. Taj je pogodak malo razjario goste iz Osijeka, koji opsjedaju gol Nedeliš a. Malo je igru doma ih poremetila i izmjena, jer je izašao golgeter Baksa, a na njegovo je mjesto ušao Perko: - Pokušao sam zatvoriti igru i uvati rezultat, možda malo pre-

NEDELIŠ E – OLIMPIJA 2:1 DUNJKOVEC-PRETETINEC.IgrališteHraš ica.Sudac:Tomi i (Varaždin).Pomo nici:Švarc i Rojc. Strijelci: 1:0 Bujani (7), 1:1 erkez (30), 2:1 Baksa (65).

NEDELIŠ E:Posavec,Belovi (od42.Periši ),'ukes,Vibovec,Zavrtnik,Baksa(od70.Perko), Mihalic, Bujani , Zanjko, Fu ko (od 45. Duman i ), Jagec. Trener: Nenad Mar ec.

OLIMPIJA:Dokonal, Ili i , erkez, auši , Smoje,Kova evi (od 67. Mili evi ), Borko, Bariši (od 78. Merkaš), Buljevi , Krstanovi (od 77. Šimi ), Škori . Trener: Tihomir Rudež.

Igra utakmice: Siniša Baksa.

GRAFI AR VODOVOD – MLADOST (P) 4:1 OSIJEK. Stadion u Podgra u. Sudac: Grgurevi (Sibinj). Pomo nici: Dujak i Severinac.

Strijelci: 1:0 Milas (35), 2:0 Vida (46), 3:0 'iki (63), 3:1 Mlinarec (82), 4:1 Vida (87).

GRAFI AR VODOVOD: Kardum, Kui , Jeleni (od 69. ulin), Kuburi , Toki (od 82. Tomi ), Eri , Džanko, Milas (od 69. Jakovljevi ), 'iki , Vida, Meter. Trener: Davor Rupnik.

MLADOST (P): Mar ec, Radikovi (od 82. Blažin i ), M. Ba ari, Rogina (od 56. Hižman), Cvetko, Habuš, Krznar, Kalšan (od 69. Vutek), Bukal, Balent, Mlinarec. Trener: Zlatko Ba ari.

Igra utakmice: Hrvoje Vida.

rano. Sre om, sjajan je bio Posavec na vratima, pohvalio je svog vratara za spas Mar ec.

U idu em kolu Nedeliš e putuje u 'akovo: - Bit e nam teško jer nam ta ekipa ne leži, uzeli su nam ovdje

bodove. Zanjko sigurno ne e igrati zbog tre eg žutog katrona, a upitan je i Belovi , koji je nespretno pao u kontaktu s našim vratarom i obnovio ozljedu kuka. Bit u jako sretan ukoliko izvu eno bod, zaklju io je Nenad Mar ec.

Kova evi morat e znati u svakom trenutku odgovoriti tom izazovu.

Za tako nešto mora se spremiti i to prenijeti na ekipu. Svakog trenera na trenerskoj klupi drži samo rezultat i ništa drugo. Odnosi s de kima ili pak u ekipi, kvaliteta treninga itd., sve to je ok, me utim, u ovom trenutku Me imurju je potreban rezultat i to je jedino što se traži od na putu prema I. HNL. Tom izazovu na svakoj utakmici trebati znati odgovoriti, bez suvišnih emocija ili pak va enja na ovo ili ono!?

Na tome e Kova evi kao trener morati “diplomirati” i prije nego e zaista ste i PRO diplomu i licencu, jer e biti “ili pukovnik ili pokojnik” i to mu treba biti jasno, bez prozivanja da mu izme u ostalog i dolje potpisani autor “kao sapuna dasku” i želi zlo. Dapa e.

(Dejan Zrna)

Ivi i , još uvijek je neizvjesna situacija s prvim strijelcem Marijanom Vukom. Malo udno što tetiva tako dugo boli. Koljeno Mije Na a je i dalje misterija. Nakon povuci-potegni dogovoreno je da se Krunoslav Bratkovi priklju i treninzima i kad bude potpuno spreman kandidira za mom ad. Ako Kruno zapne mogao bi biti poja anje u obrambeno-veznom redu. (dz) Croatia iz 'akova kojoj treba uzvratiti za “bezvezni” poraz na startu prvenstva.

(D. Zrna i I. Strahija) Ostali rezultati: Croatia – Bjelovar 1:2; Mladost (C) – Koprivnica 2:1; Virovi ca – Beliš e 3:1; NAŠK – akovo 0:1; Vukovar ‘91 – Slavija 2:0; Višnjevac – Križevci 2:0; Grani ar – Marsonia 4:0.

TABLICA 1. Gra ar Vodovod 2. akovo 3. Grani ar 4. Križevci 5. Vukovar ‘91 6. Virovi ca 7. Bjelovar 8. Nedeliš e 9. Slavija 10. Mladost (C) 11. Mladost (P) 12. Višnjevac 13. NAŠK 14. Koprivnica 15. Olimpija 16. Beliš e 17. Croa a 18. Marsonia

18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18

12 11 10 10 10 8 9 9 8 7 7 8 7 5 5 5 4 1

3 3 5 3 3 5 2 2 3 4 4 0 1 4 4 1 3 2

3 4 3 5 5 5 7 7 7 7 7 10 10 9 9 12 11 15

42:15 27:14 32:23 28:15 33:22 31:19 29:28 27:27 26:22 20:21 29:33 20:27 33:33 26:29 24:31 26:35 17:30 12:58

39 36 35 33 33 29 29 29 27 25 25 24 22 19 19 16 15 5

Parovi 19. kola: Mladost (C) – Grani ar; Koprivnica – Virovitica; Beliš e – NAŠK; akovo – Nedeliš e; Olimpija – Vukovar ‘91; Slavija – Gra ar Vodovod; Mladost (P) – Croa a; Bjelovar – Višnjevac; Križevci – Marsonia.

16. rujna 2008.

3. ožujka 2009.

42

PREMIER rukometna liga

Važni bodovi ostali u akovcu Poraz u Našicama ostavio je gorak okus, ne toliko zbog rezultata, koliko zbog pristupa i na ina igre.

Nakon loše predstave kod ku e protiv Umaga i nakon toga Našica, predsjednik Željko Kavran vidio je da je vrag odnio šalu pa je pred svoje prvotimce postavio visok cilj: u sljede ih pet utakmica mora se uknjižiti osam bodova ili slijede

sankcije. O ito su igra i ozbiljno shvatili “jezikovu juhu” i odigrali odli nu rukometnu predstavu protiv Osijeka. Trener Borkovi iznenadio je, po svemu sude i, gostuju eg, igrom s dvojicom kružnih napada a Turkom i Mesari em.

Takva takti ka postava potpuno je iznenadila ekipu iz grada na Dravi i doma i su nakon desetak minuta

imali sigurno vodstvo od tri - etiri razlike, da bi u 16. minuti zaklju ali svoja vrata i serijom od šest golova otišli na plus 11 kod 19:8.

Poluvrijeme je završilo sigurnim vodstvom akove kih rukometaša, 20:12. Nakon promjene strane situacija se nije bitno izmijenila, igralo se taman toliko da pobjeda

ne do e u pitanje. Došlo je do malog opuštanja, ali to je s obzirom na visoku prednost bilo i razumljivo zbog mirnih rezultatskih voda.

Osje ani su pokušavali, ali više od asnog poraza 37:30 nisu mogli.

Trener Perutnine Pipo IPC, Josip Borkovi u usporedbi s Privšekom imao je veseliji smiješak, ali

PERUTNINA PIPO IPC 37 (20)

Vrijeme je za pobjedu u gostima Slijedi dvoboj protiv Dubrave, za koji ponajbolji igra Risto Arnaudovski kaže: – Imamo zada u da iz preostale etiri utakmice osvojimo šest bodova. Zna i, moramo uzeti dva boda u gostima, a mislim da protiv Dubrave to možemo i uraditi.

Trener Borkovi pak upozorava ... - To je za nas oduvijek neugodan protivnik, protiv njega smo gubili i kad smo imali puno ja i sastav. Uostalom, ove sezone ni jednom nismo pobijedili u gostima, ali ne znam bolje mjesto od Dubrave da prekinemo tu neugodnu tradiciju. (tj)

OSIJEK EM 30 (12)

AKOVEC. Dvorana Graditeljske škole: Suci: Cepanec (Tur in), Jefti (Varaždin).

PERUTNINA PIPO IPC: Lon ar, Arnaudovski, Crni , Varga, Bari , Balog, Lesjak, Sladovljev, Petek, Turk, Mesari , Pašali , Herman, avar. Trener: Josip Borkovi .

OSIJEK EM: Vujovi , Miši , Oroz, H. Kordi, Raljevi , I. Kordi, Androš, Juri , Tomas, Lojan i , Juzbaši , Ški , Tomaševi , Vukoja. Trener: Hrvoje Privšek.

Strijelci: Arnaudovski 13 (12), Crni 6, Varga 5, Bari 3, Mesari 6, Pašali 2, avar 2 za Perutninu PIPO IPC; Miši 6, H. Kordi 1, Raljevi 2, Androš 2, Juri 8 (4), Tomas 5, Tomaševi 1, Vukoja 5 za Osijek EM. Sedmerci: PIPO IPC 3 (2); Osijek EM 4 (4).

Isklju enja: Perutnina PIPO IPC 4 minute (Varga 2, Pašali 2); Osijek EM 6 minuta (Miši 2, Oroz 2, Raljevi 2).

Igra utakmice: Risto Arnaudovski.

i u usporedbi s prethodnom utakmicom u Našicama. – Mogu biti zadovoljniji i pristupom i igrom, pogotovo u prvom dijelu. Igrali smo dobru obranu, u napadu su se igrale dogovorene akcije i ve

smo pitanje pobjednika riješili u prvih 30 minuta. Primili smo dosta jeftinih golova u drugom dijelu, ali to je plod opuštanja koje je razumljivo jer je došlo nakon visokog vodstva.

(TJ) Ostali rezultati: Varteks DC 23 (11) – Siscia 28 (16); Medveš ak KM 21 (9) – Zamet 20 (11); Metkovi 28 (15) – Dubrava 24 (11); EMC Split 29 (15) – Moslavina 29 (13).

TABLICA 1. Croa a Osig.

2. Metkovi 3. Varteks DC 4. Nexe 5. Siscia 6. Pore 7. EMC Split 8. Medveš ak KM 9. Karlovac 10. Pipo IPC 11. Moslavina 12. Bjelovar 13. Osijek EM 14. Umag 15. Zamet 16. Dubrava

17 19 19 17 19 18 19 19 18 19 19 19 19 19 19 19

17 13 12 10 10 9 9 8 7 8 7 7 6 5 5 1

0 2 1 4 4 3 3 3 4 1 1 0 1 1 1 1

0 4 6 3 5 6 7 8 7 10 11 12 12 13 13 17

659:395 566:551 536:529 526:455 504:469 474:478 481:500 465:486 479:484 540:537 511:558 492:526 467:533 523:558 485:527 532:654

34 28 25 24 24 21 21 19 18 17 15 14 13 11 11 3

Parovi 20. kola: Moslavina – Medveš ak KM; Zamet – Croatia Osiguranje; Pore – Metkovi ; Dubrava – PIPO IPC; Osijek EM – Karlovac; Nexe – Bjelovar; Umag – Varteks DC; Siscia – EMC Split.

3. ožujka 2009.

I. HOL - koban poraz Me imurje Centrometala

Bez nade za doigravanje

Trgošped je najbolji u 19. sezoni “Jojine” lige

ZAVRŠILA 19. Memorijalna malonogometna liga veterana

Trgošped i sjajni Vlahek za naslov pobjednika Trgošped je nakon uzbudljive završnice pobjednik 19. po redu Memorijalne malonogometne lige Josip Francki – Joja. Trgošped je do naslova pobjednika stigao idealnim raspletom u posljednje dvije utakmice koje je organizator i posložio tako da se odigraju na kraju i odlu e o kona nom pobjedniku. Uo i posljednjeg kola na elu je bila Fortuna iz Male Subotice, ali je za trijum trebala pobjedu protiv CB-a Arcus akovec. Nisu uspjeli u tome, što je iskoristio Trgošped i pobjedom nad Kaštel Kamen 5-4 stigao do naslova.

Ca e bar Arcus na kraju je drugi, što mu je donijela visoka pobjeda protiv Fortune 5-1.

Stjepan Vlahek igra odluke za naslov U utakmici izme u Trgošpeda i Kašte l - Kamena igra i Kaštela poveli su s 2-0. Poravnao je Vlahek, da bi pet minuta prije kraja Kaštel imao vodstvo od 4-3. Nizom prekida i time auta igra i Trgošpeda su pred sam istek igre i pred posljednji zvižduk sudaca (Jalšovca i Kozjaka) došli do vrijedne pobjede od 5-4 i nakon toga nestrpljivo iš ekivali sljede i susret.

Fortuni je pobjeda donosila obranu prošlogodišnjeg pobjednika, ali namjerili su se na ekipu Arcusa, jakog protivnika koji u svojim redovima ima sjajne pojedince poput: Šte ulja, Teža kog, Štefi ara i ostatak kvalitetne mom adi.

Arcus je kontrolirao rezultat i igru, te stigao do visoke pobjede 5-1, što je donijelo naslov prvaka Trgošpedu, a Arcusu kona no drugo mjesto.

Pavao Fran i nije uspio posti i pogodak u posljednjoj utakmici, te se izjedna iti ili prete i u dosadašnjoj povijesti lige najuvjerljivijeg strijelca Krešu Žnidari u s 52 postignuta pogotka. Ali, ipak Fran i u pripada naslov najboljeg u ovoj sezoni lige. Pohvala ekipama koje su prikazale air play i sportsko nadigravanje, sve do posljednjeg zvižduka drugog para sudaca Jalšovec - Žganec. Nakon revijalne utakmice uslijedila je podjela priznanja i po tradiciji velika završna ešta.

(D. Zrna, oto: Z. Vrzan)

KONA NA TABLICA 1. Trgošped 2. Ca e bar Arcus 3. Fortuna 4. Elita Mel 5. TMT 6. Kaštel Kamen 7. Bra -Viher-Vidra 8. EKO Me imurje 9. Bolnica 10. Agricola 11. Kolar 12. Plitvica 13. MT 14. Brezje 15. Le na 16. Ekom

15 13 0 2 134:41 39 15 12 2 1 100:39 38 15 12 1 2 114:56 37 15 11 2 2 118:48 35 15 11 1 3 89:52 34 15 9 1 5 106:71 28 15 7 3 5 66:54 24 15 7 2 6 100:68 23 15 7 2 6 75:87 23 15 6 0 9 76:80 18 15 5 0 10 89:85 15 15 5 0 10 71:127 15 15 3 1 11 68:124 10 15 3 0 12 46:115 9 15 3 0 14 70:153 9 15 0 0 15 48:152 0

KONA NA lista strijelaca: 1. Pavao Fran i 51 (Fortuna), 2. Danijel Štefulj 42 (Ca e bar Arcus), 3. Krunoslav Ma ari 38 pog. (Trgošped) itd.

SASTAVI najbolje tri ekipe: 1.TRGOŠPED: Herceg, Krznar, Sobo an, Modlic, Kralj, u ek, Ma ek, Lovrek, Ma ari i Vlahek.

2.CAFFE BAR ARCUS: Bogdan, Zaspan, Teža ki, Sanjkovi , Zadravec D., Brki , Srpak, Damjan, Siro , Zadravec Da., Štefulj i Šte ar.

3.FORTUNA: Lon ari , Križai , Anderlin, Milijan i , Domjani , Hliš , Jan ec, Fran i i Taradi.

Porazom kod ku e od Osje ana odbojkaši Me imurje Centrometala izgubili su nadu da e u i u gornji dom ljestvice i boriti se za prvaka hrvatske odbojke u ovoj sezoni: - Ovim rezultatom definitivno smo izgubili šansu za ulazak u prvih šest. Varaždinci su na pet bodova od nas i imaju puno povoljniji raspored do kraja sezone. Moralo bi se dogoditi pravo malo sportsko udo da mi ostvarimo sve pobjede do kraja. No, ne emo ispasti, ne emo se boriti za ostanak i time je naš cilj ostvaren, rekao je trener Centrometala Sre ko Horvat. Me imurje Centrometal – Mursa Pan 1:3 (19:25, 25:18, 17:25, 19:25).

Mursa je u tri seta pokazala Nedeliš u da je bolja ekipa od Centrometala. Premda su postojale nade da e naši odbojkaši iznenaditi, to se nije dogodilo, a posebno je teško bilo u prvom setu susreta, kad našima jednostavno ništa nije polazilo za rukom.

U drugom su setu, nakon dogovora da predaje nema, doma i odbojkaši ipak poboljšali servis i kontru, no to je potrajalo svega taj jedan set. U ostatku utakmice mnoštvo promašenih servisa, dok ono što je ulazilo kako treba nije previše uznemiravalo Osje ane. Mursa je svoje napade realizirala lako, a visoki su napada i iz Osijeka bili nepremostiva prepreka

re ancima.

Zakazali su i srednji blokeri, najbolje se u toj azi igre snašao Grubiši i zbilja e nešto trebati u initi da se poboljša barem jedan od klju nih elemenata igre. Teško da e se to dogoditi do idu eg vikenda, kad je pred Me imurcima još jedno teško gostovanje.

U gostima kod Karlovca, koji je vode a ekipa lige, naši odbojkaši malo toga mogu tražiti. Karlovac je svoju premo nad Centrometalom dokazao još u 6. kolu, kad je iz SGC-a Aton odnio sve rezultatom od 3:0.

Nadamo se pružiti solidan otpor. Šanse su realno skoro pa nepostoje e, no ne emo se unaprijed predati. Sad treba odraditi to gostovanje pa nam stižu lakši protivnici, kad možemo o ekivati i bodove. Cilj nam je ostati na 7. poziciji, svakako iznad Daruvara, rekao je Horvat.

(Ivana Strahija)

TABLICA 1. Karlovac 2. Sisak 3. Rijeka 4. Mursa Pan Pi 5. Mladost KL 6. Varaždin 7. Centrometal 8. Daruvar 9. Šibenik 10. Rovinj

13 10 2 3 36:11 33 14 10 2 4 35:18 30 13 10 2 3 31:16 28 14 9 2 5 32:22 26 13 8 2 5 28:21 23 13 7 2 6 23:24 20 14 6 2 8 22:29 17 13 5 2 8 21:31 15 14 1 2 13 14:40 7 13 1 2 12 8:38 2

TURNIR hrvatskog badminton kupa odigran je u akovcu

Sjajan povratak Kristine Dovydatyte CB Arcus je na kraju drugi

Fortuna nije uspjela sa uvati vrh i morala se zadovoljiti tre im mjestom

NASTAVLJA SE nogometno kup natjecanje

akovec i Sloboda (S) igraju u nedjelju Nakon što je ostvarila plasman u polufinale Kupa Me imurskog nogometnog saveza preloška Mladost, predstoje e nedjelje saznat emo još jednom sudionika polufinala, ali u gornjem dijelu ždrijeba.

Na akove kom SRC-u Mladost 8. ožujka ujutro u 10 sati utakmicu etvrtfinala igraju

akovec i Sloboda Slakovec. Doma i su avoriti, ali Slakov ani se zasigurno ne e tako lako predati. Preostale dvije utakmice Kupa MSN, ona u Trnovcu gdje igraju istoimeni doma in protiv BSK Belica i u Svetom Martinu na Muri gdje gostuje Spartak iz Male Subotice, igraju se 15. ožujka. (dz)

Iako je pauzirala nekoliko mjeseci, hrvatska Litvanka Kristina Dovydatyte sjajno se vratila u dresu akove kog Me imurja na turniru hrvatskog kupa koji je minule subote organiziran u

akovcu.

U finalu je bez problema svladala Ivu Majstorovi sa 2:0 (21:9 i 21:4). U muškoj konkurenciji sjajno se držao Luka Vlahek, ali se ozlijedio i na kraju završio na 4. mjestu.

Najbolji igra Me imurja ozlijedio se u polufinalnom me u protiv pobjednika turnira Josipa Ugleši a, te je bio primoran predati me i odustati od natjecanja.

Zaradio je neugodnu ozljedu miši a, tako da je neizvjestan njegov nastup sljede i vikend. U konkurenciji muških parova pobjedu su

ostvarili par Dinko 'ur evi i Juraj Denži , pobjedivši u finalu akove ko-zagreba ku kombinaciju Nikolu Šoštari a i Mišela Miheteca sa 2:0 (21:16, 21:16 ). Šoštari je odli no odigrao u paru.

akove ki ženski par Kristina Dovydatyte i Jelena Baksa zauzeo je 3. mjesto. Solidno su odigrali i ostali igra i Me imurja. Šesto mjesto osvojio Matija Hranilovi , 9. je bio Petar Žini , a 11. Nikola Šoštari . Jelena Baksa je u ženskoj igra ici osvojila je 8. mjesto.

U konkurenciji muških parova Luka Vlahek i Matija Hranilovi bili su 4., a . mjesto osvojio je par Petar Žini i Karlo Komar i .

BK Me imurje zahvaljuje svojim sponzorima i pokroviteljima na pomo i u uspješnoj organizaciji ovog turnira. (dz)

3. ožujka 2009.

SVE ANO obilježen po etak izgradnje umjetne rasvjete

NOVO PRIZNANJE za najboljeg hrvatskog spidvejistu HMS-a

Jurica Pavlic najbolji motociklist Hrvatske

Hrvatski motociklisti ki savez na sve anosti „No prvaka“ proglasio Juricu Pavlica za najboljeg hrvatskog motociklista u 2008. godin. Pavlic postao dobitnik i “Zlatne kacige” HMS-a, priznanja koje Savez dodjeljuje onima koji su tri puta uzastopce ili pet puta s prekidima osvajali prvo mjesto državnog prvaka svoje kategorije.

Pavlicu je ovo ve druga Zlatna kaciga HMS-a, što zna i da je bio šest puta zaredom prvak Hrvatske u speedway-u.

Pavlicu je naslov najboljeg motocikliste Hrvatske donijela utrka u Pardubicama u finalu juniorskog Svjetskog prvenstva u speedway-u za voza e do 21. godine. Pavlic je proglašen i najboljim spidvejistom Hrvatskse, a nagradu za najboljeg juniorskog speedway voza a Hrvatske dobio je i Dino Kova i . Oba dvoje su lanovi SK Unia D. Kraljevec.

Speedway klub Unia D. Kraljevec tako er je dobio nagradu kao najbolji organizator u provedbi speedway natjecanja u Hrvatskoj.

- Za desetak dana putujem u Poljsku, pa zatim u Englesku i Švedsku. Imamo obveze prema sponzorima, press kon erencije,

a po inju i jake pripreme. eka me iznimno teška sezona, oko 120 utrka u osam mjeseci. Imam ugovore s tri kluba. Još dvije godine imam obvezu prema Uniji iz poljskog Leszna, a godinu dana prema engelskom Swindon Robinsu i švedskom klubu Elit iz Vetlande. Posebno se

radujem utrka u V. Britaniji. Naime, vve godine se voze dvije spektakularne utrke u Engleskoj – Grand prix u Coventryju i „60 godina Swindona“. Ipak, utrka sezone vozi se na Mileniumu - finale SP za juniore. Bilo bi lijepo na doma em terenu okiti se naslovom svjetskog prvaka kazao

je Pavlic nakon povratka s priprema u Švedskoj.

Ina e, Pavlic sprema se na put ve krajem tjedna, jer treba odraditi uo i po etka sezone razli ite obveze prema sponzorima i medijima u ligama u kojima e voziti. (D. Zrna)

Ministar u Vladi RH Dragan Primorac u “No i prvaka” estitao je Jurici Pavlicu na sjajnim rezultatima

Trostruka sportašica Me imurja se ne zaboravlja!

Kao što je poznato Hrvatski stolnoteniski savez pokrenuo je humanitarnu akciju kako bi se sakupio novac za pomo Sandri Paovi , našoj stolnoteniskoj reprezentatvki stolnotenisa ici koja je nastradala u prometnoj nesre i.

Novac e biti namijenjen za pokrivanje troškova njezine rehabilitacije, a institucije, tvrtke i gra ani svoj prilog mogu uplatiti na žiro ra un Privredne Banke Zagreb: 2340009 -1510372912. Pokrenut je i donacijski tele on za prikupljanje financijske pomo i za Sandru Paovi je 060 888 401. Cijena poziva iz fiksne mreže iznosi 3,66 Kn, a iz mobilne mreže 4,93 Kn (PDV uklju en). (dz)

PRVA HRL - muški

Još su dobro prošle

je je da su upisana dva boda s kojima se primaklo mom adima koje se nalaze od 5.-9. mjesta. U sljede em kolu Prelog eka “mission imposible” gostovanje kod neprikosnovenog lidera Buzeta.

(DZ)

TABLICA 1. BUZET 2. SOLIN 3. CRIKVENICA 4. ZADAR-GORTAN 5. KAŠTELA ADR. 6. GORICA 7. ŽUPANJA 8. ARENA JADR. 9. AKOVO 10. PRELOG 11. SLATINA 12. TROGIR

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

11 8 7 7 6 6 6 6 6 5 4 1

0 3 1 1 1 0 0 0 0 1 0 3

2 2 5 5 6 7 7 7 7 7 9 9

398:347 363:330 361:339 357:365 341:362 378:363 347:339 367:360 347:358 330:344 302:348 315:351

22 19 15 15 13 12 12 12 12 10 8 5

Seniori karate kluba Nedeliš e nastupali su na me unarodnom turniru u Tuzli i ostvarili odli ne rezultate. Stjepan Bešeni osvojilo je srebro nakon tri pobjede i jednog poraza, na putu do srebra pobijedio je reprezentativce Bosne, Turske i reprezenta-

tivca Hrvatske Danila Domjonija aktualnog seniorskog svjetskog prvaka. Ivana Goricaj osvojila je broncu u srednjoj kategoriji u jakoj konkurenciji natjecateljica iz država bivše Jugoslavije i drugih zemalja. (dz)

KK Nedeliš e uspješan organizator i sakuplja medalja

DRUGA HRL žene -sjever

Preložani su se mogli i opustiti protiv akova

Stjepan Bešeni svladao svjetskog prvaka

PH u karateu za u enike

RUKOMET

Pomla ena ekipa Preloga stigla je pod vodstvom novog trenera Dubravka Hozjaka do prve pobjede u nastavku prvenstva. Svladano je 'akovo izravni protivnik za plasman 26:25 (18:11). Iako je naizgled knap pobjeda, nije bilo nikakvih dilema.

Preložani su bili bolji i nisu strahovali za rezultat. Zadnji napad odigrali su do kraja, do sirene, pa gosti nisu mogli zaprijetiti. U utakmicu su povukli najiskusniji Ko et i V. onkaš, pridružio se im na vratima Malek.

Sjajna igra u prvom poluvremenu u kojem su gosti razbijeni. U završnici je moglo biti i više od +1, ali najvažni-

Ukupna vrijednost investicije koja se trenuta no odvija na prostoru streljane, uz izgradnju umjetne rasvjete i instaliranje reflektora iznosi gotovo 2 milijuna eura.

Nakon izgradnje umjetne rasvjete do i e se do ve eg broja termina za treniranje svih uzrasta prvenstveno Škole nogometa NK Me imurje i NK akovec koji trenuta no koriste terene SRC Mladost, ali tako er dobiti licenca za odigravanje prvenstvenih nogometnih utakmica I. HNL. Malom sve anoš u u kojem su sudjelovali predstavnici investitora GP Ekom akovec, Grada akovca, na elu s gradona elnikom Šalamonom, te izvo a a radova zagreba kog Dalekovoda i njegovih kooperanata, prošle srijede je obilježeno zahuktavanje radova na izgradnji umjetne rasvjete koja bi trebala biti puštena u pogon krajem svibnja.

Ina e, u investiciji kao podizvo a i radova sudjeluju i neke me imurske tvrtke poput KabelMonta, pa je u ovo vrijeme kad se teško pronalaze kvalitetni poslovi u gra evinarstvu i instalaterskim poslovima zasigurno dobro došlo gradilište za me imurske tvrtke prakti ki kod ku e. (DZ)

Kako bi se kona no približili standardima koji su u susjednim europskim zemljama ve desetlje ima i po selima nešto uobi ajeno, tako je prošle godine pokrenut projekt izgradnje umjetne rasvjete na SRC Mladost. Nakon nekoliko propalih natje aja kona no je tre i uspio, a po etkom velja e zapo eli su radovi nakon kojih bi u svibnju Me imurje kona no dobilo jedan stadion na kojem e se mo i igrati službene utakmice I. i II. HNL. SRC Mladost u akovcu koji nije doživio zna ajnija ulaganja punih 20 godina od vremena kad je i izgra en za potrebe Univerzijade, tako da je ulaganje bilo gotovo neophodno…

Ukupna investicija izgradnje umjetne rasvjete na glavnom i prvom pomo nom terenu, te instaliranje digitalnog sema ora koji e biti sli an onom koji je instaliran na zgradi CZK-a, ali samo tri put ve i - iznosi 6.850.000 kn. S njom završavamo ciklus ulaganja u obnovu SRC Mladost u sklopu kojeg je ve pri kraju obnova streljane, te izgradnja zna ajnog garderobnog i drugog prostora u sklopu tog objekta rekao nam je direktor Ekoma Miodrag Cico Novosel.

ME UNARODNI karate turnir u Tuzli

AKCIJA za pomo Sandri Paovi odvija se i u Me imurju

Me imurski sportaši i dobri ljudi nisu zaboravili na Sandru Paovi ni u ovim najtežim trenucima u njezinom životu kad je teško stradala u prometnoj nesre i u Parizu. Zajednica sportova i sportskih udruga Me imurske županije tako je odlu ila uplatiti 5.000 kn, a uklju io se i Me imurski stolnoteniski savez, neke tvrtke, kao i mnogi dobri ljudi.

Podsjetimo da je Sandra Paovi tri put proglašena najboljom me imurskom sportašicom kao stolnotenisa ica tadašnjeg jakog ženskog prvoligaša iz Mihovljana za koji je igrala najprije kao juniorka, a zatim i seniorka.

Tijekom svibnja reflektori e zasvijetliti na SRC Mladost

Bez Sanje Modri , Petre Jurkovi , Ivane Horvat i još nekih standardnih igra ica rukometašice akovca nisu bile ravnopravne protivnice rukometašicama Podravke LINO u njihovoj novoj sportskoj dvorani “Fran Galovi ” u Koprivnici. Podravkašice su pobijedile rezultatom 28:16, u poluvremenu je bilo 13:6 za doma e. Prvi gol akov anke su postigle tek u 13. minuti kada su doma e imale ogromnih 6:0 prednosti. Po pet golova postigle su Tena Horvat i Jelena Hegeduš, koje su se uz golmanice i jedine hrabro suprotstavile avoriziranim doma im igra icama. Za

akovec su u Koprivnici nastupile: Kolak, Križai , T. Horvat (5), Sagata,

Šipuš (1), Poljakovi , Gudlin (2), Petkovi , Hegeduš (5), Cerovec, Veble, Mar ec, Vugrinec (2), Sklepi (1).

Trener: Stjepan Golik.

REZULTATI 13. KOLA: BjelovarBrod Gymnasium 30:21, Darda-Ivanec 30:22, Natura Agro-PAN 'akovo 35:21, Dragovoljac-Vinkovci 27:18, Podravka LINO- akovec 28:16, Pitoma a-Zelina 31:30. POREDAK: Natura Agro 26, Podravka lINO 22, Zelina 20, Pitoma a 15, Bjelovar 13, Brod Gymnasium 13, akovec 10, Darda 10, Vinkovci 10, Dragovoljac 8, PAN 'akovo 6, Ivanec 2 boda U subotu akovec igra protiv Bjelovara u dvorani Graditeljske škole akovec s po etkom u 18 sati. (sm)

Na Prvenstvu Hrvatske za uzrast u enika i u enica (10-11 godina) koje je organizirao KK Nedeliš e u SGC Aton, u disciplini - borbe nastupilo je 195 natjecatelja iz 51 kluba.

Sjajno su nastupili karatisti doma ina i organizatora KK Nedeliš e koji su postali ponajbolji klub natjecanja.

Tako su naslov državnog prvaka osvojili: Marin Zadravec u srednjoj (-34 kg) kategoriji i Jelena Bužani tako er u srednjoj (-36 kg) kategoriji u enica, a u istoj kategoriji Edita Kodrnja osvojila je srebro. Bronce su osvojili Ivor Trojnar u poluteškoj (-42 kg), Ana Ciglari u teškoj (+40 kg) i Dajana

Kodrnja u lakoj (-30 kg) kategoriji. Bilo je još zapaženih rezultata karatista KK Nedeliš e, ali su im zamalo izmakle završne borbe.

Odli nim borbama predstavili su se i lanovi KK M. Subotica.

Filip Novak je nakon etiri nadmo ne pobjede i samo jednog poraza postao viceprvak u kategoriji u enika do 34 kilograma i tako postao prvi osvaja državne medalje za KK M. Subotica. Na prvenstvu države su još nastupili: Mateja Magdaleni u kategoriji preko 40 kilograma, Karlo Logožar preko 42 kilograma, te Siniša Horvat u kategoriji do 42 kilograma.

(DZ)

Karatisti(ce) Nedeliš a predstavili su se u izvrsnom svjetlu na doma em terenu

3. ožujka 2009.

Me imurje Globetka – Grafi ar 2 83:51 (22:20, 24:10, 22:14, 15:7)

KOŠARKA A 2 LIGA SJEVER

Sretno Nedeliš e!

U lokalnom derbiju koji su u Murskom Središ u odigrali istoimena doma a mom ad i Nedeliš e cijeli tijek utakmice išao je u smjeru drugoga uzastopnog trijum a “komaraca”. Najbolji igra M. Središ a - Srnec teglio je mom ad na svojim le ima do +14, zabijao, skakao, bananirao, no slabašnu je pomo imao od svojih suigra a. Na kraju triler – završnica; na +1 za M. Središ e igra Nedeliš a Darko Varga tri sekunde prije kraja izvodi dva slobodna bacanja. Zabija prvo, dakle, egal, promašuje drugo, no lopta mu se odbija direktno u ruke, pa Darko zabija dvicu s crte penala. Kraj i sretna pobjeda gostiju.

U ostalim utakmicama ovoga kola akovec je rutinski odradio pobjedu u Bjelovaru, Me imurje razvalilo slabašnu Mladost iz 'ur evca, a zanimljivo je bilo u Vrbovcu gdje doma i Petar Zrinski ipak nije uspio tu i Podravca i na taj na in pomo i

akovcu u obrani naslova. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Petar Zrinski – Podravac 69:74 ŠK Vindija – Prima pivo Ivan ica 88:73 Grafi ar – Radnik 69:75 Mursko Središ e – Nedeliš e 72:74 (14:18, 22:11, 17:23, 19:22)

MURSKO SREDIŠ E: Varga 8, Brodar, Kralji M. 16, Kralji N., Radikovi , Leva i , Cilar 9, Bogdan, Fran i 9, Dodlek 10, Srnec 20.

NEDELIŠ E: Varga 12, Gospo i , Mikolaj 9, Šegovi 3, Marciuš 1, Golubi N. 4, Šte 3, Kranj ec 23, Valkaj 19.

Bjelovar – akovec 75:87 (20:24, 17:19, 21:27, 17:17)

AKOVEC: Radinovi , Feher, Megla 13, Zaspan 17, Juras 15, Ganzer, Biševac 22, Stani 2, Ostoja 8, Lenar 10.

Me imurje – Mladost 99:42 (29:11, 20:7, 29:11, 21:13)

ME IMURJE: Podvezanec 6, Terek 14, Novak Marek 15, Vugrinec 13, Habuš, Martinovi , Hrka N. 10, Drk 9, Leva i 1, Novak Mar. 12, Novak Man. 12, Šopar 7.

TABLICA: 1. Podravac 2. AKOVEC 3. ME IMURJE 4. Petar Zrinski 5. ŠK Vindija 6. Gra ar 7. NEDELIŠ E/-1 8. Radnik 9. Bjelovar 10. Prima pivo Ivan ica 11. Mladost 12. MURSKO SREDIŠ E

17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17

16 16 14 13 12 7 7 5 5 4 2 1

1 1 3 4 5 10 10 12 12 13 15 16

33/ 33/ 31/ 30/ 29/ 24/ 23/ 22/ 22/ 21/ 19/ 18/

+413 +388 +364 +204 +190 0 -89 -228 -246 -150 -274 -572

B LIGA SJEVER

O ekivano!

U 13. kolu najniže lige Kotoriba je o ekivano izgubila u Koprivnici, Dubrav an u lokalnom derbiju slavio u Donjem Kraljevcu, a Me imurje Globetka i Prelog osvojili nove bodove. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 13, Capek 9, Belovi 2, Serdarevi 4, Gomzi 7, Turk 8, Vojkovi 2, Franji , Vuruši T. 7, Car 6, Vuruši V. 17, Jaluši 8.

KOTORIBA: Mlakar, Habuš 4, Zvošec A. 20, radmani , Fuš, Munka 5, Zvošec F. 4, Pla ko 3, Seli anec 12, Ujlaki 18.

6 6 7 7 6 6

6 6 2 1 2 2

0 0 5 6 4 4

12/ 12/ 9/ 8/ 8/ 8/

+392 +151 -301 -30 -50 -162

Cestica 2000 – Prelog 56:82 (11:21, 10:22, 17:22, 18:17)

PRELOG: Ciglar 4, Jankovi , Pus , Blažona 9, Šari 10, Mikec 2, Hajdinjak, Blažeka 24, Jambroši 9, Poredoš 24.

Donji Kraljevec – Dubrav an 53:62 (13:15, 9:15, 18:15, 13:17)

TABLICA: 1. Križevci 2. DUBRAV AN 3. Podravski list 4. PRELOG 5. Lepoglava 6. KOTORIBA 7. D. KRALJEVEC 8. ME IMURJE GL. 9. Ces ca 2000 10. Gra ar 2

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

13 12 10 9 7 5 4 3 2 0

0 1 3 4 6 8 9 10 11 13

26/ 25/ 23/ 22/ 20/ 18/ 17/ 16/ 15/ 13/

+284 +140 +152 +202 +24 -50 -76 -59 -244 -373

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A DOIGRAVANJE ZA PLASMAN OD 1. DO 4. MJESTA

Vindija opet bolja od Me imurja!

I drugi put su varaždinski kadeti nadja ali akove ke, a u drugoj utakmici ovoga kola kadeti Donjega Kraljevca potvrdili su plasman u daljnje natjecanje rutinskom pobjedom nad Ivan icom koja je bez pobjede posljednja u ovom dijelu doigravanja. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Vindija – Me imurje 74:67 (21:23, 24:9, 14:22, 15:13)

ME IMURJE: Jeleni 11, Mavrek 12, Miko 4, Miše, Ivanek 12, Rusak 21, Voni 5, eh, Vuruši , Bedi 2, Kocijan. Trener Novak S. Donji Kraljevec – Ivan ica 51:40 (16:12, 10:5, 16:12, 9:8)

DONJI KRALJEVEC: Ivanovi J., Dopu , Sinkovi Gašpari , Glavina 13, Branilovi 2, Pa an 5, Mar etko, Ivanovi D. 25, Vadlja, Špoljar, Švenda, Taradi 4, Horvat 2. Trener Horvat T.

TABLICA: 1. ŠK Vindija 2. Donji Kraljevec 3. Me imurje 4. Ivan ica

5 5 5 5

5 3 2 0

0 2 3 5

10/ 8/ 7/ 5/

+139 +2 +9 -150

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A DOIGRAVANJE ZA PLASMAN OD 5.-10. MJESTA REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Kotoriba – M. Središ e 52:58 (16:12, 19:16, 6:12, 11:18)

KOTORIBA: Radmani 20, Zvošec A. 5, Žini 2, Fuš P.2, Tišler, P ek, Fuš H. 7, Igrec, Pla ko 15, Fuš H. 1. Trener Zvošec A. MURSKO SREDIŠ E: Bilas, Hasanovi , Škvorc, Lesar, Breglec 4, Matoša, Vinko Novak 4, Balaž 18, Korbelj, Per i , Repalust, Radikovi 32, Ben ik, Korbelj K. Trener Repalust S. Mladost Ivanovec – Prelog 129:42 (18:5, 36:12, 15:13, 30:12)

Lepoglava – Križevci 54:70 Podravski list – Kotoriba 81:66 (21:14, 16:13, 19:21, 25:18)

Ivan ica – Kotoriba 59:28 (17:7, 19:4, 10:8, 13:9)

TABLICA: 1. Mladost Ivanovec 2. akovec 3. Mursko Središ e 4. Nedeliš e 5. Kotoriba 6. Prelog

MLADOST IVANOVEC: Kranj ec R. 25, Kocijan 6, Kranj ec J. 11, Jan ec 2, Fe keš 32, Blajda 2, Kameni 6, Bjelobrk 2, Drvenkar 43. Trener Blažeka T. PRELOG: Luka i 5, Soka 13, Budiša 2, Blažeka 6, Podvezanec 4, Zadravec 2, Bermanec, Kalšan 4, Pongrac 6, Glavina.

Trener Krha M.

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Mladost Ivanovec na “vagi”!

Kolo prije kraja prvog dijela prvenstva vrlo bitnu utakmicu za daljnji plasman odigrali su Mladost Ivanovec i akovec. Važnu pobjedu ostvarila je Mladost Ivanovec, pa sada na tablici dijeli etvrto mjesto zajedno s Vindijom, obje ekipe imaju po tri poraza. Ima se odigrati još jedno kolo, pa ako ovako ostane, dakle, da imaju obje ove ekipe isti broj bodova, dalje ide Vindija zbog me usobne pobjede 50:49?! (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Mladost Ivanovec – akovec 76:49(13:13, 16:8, 25:15, 22:13)

MLADOST IVANOVEC: Hamer, Kameni 6, Bjelobrk 3, Kranj ec J. 43, Jan ec 18, Anderlin, Šajnovi 2, Medlobi 2, Varga 2, Blajda A., Blajda D. Trener Blažeka T. AKOVEC: Škrobar 2, Franji 12, Lepen 26, Žuna 5, Baksa, Žižek, Pazer, Carevi 2, Mar ec, Kr mar, Novak, Markulija. Trener Bence E. Vindija – Prelog 91:37 (28:9, 17:12, 14:8, 32:8)

PRELOG: Kalšan 26, Budiša 5, Mihoci, Hoblaj 4, Bermanec 2, Vuk, Podvezanec. Trener Krha M.

STOLNI TENIS - županijske lige

KOTORIBA: Tišler, Zvošec A. 14, Žini 1, P ek 1, Ujlaki 3, Igrec 7, Mikulan, Fuš 2. Trener Munka G. Donji Kraljevec – Nedeliš e 92:28 (22:11, 26:6, 22:6, 22:5)

DONJI KRALJEVEC: Sinkovi G.K. 9, Me imurec 12, avlek 9, Mesari 6, Setnik, Švenda 5, Sabol 2, Ruži , urašin, Ivanovi J. 17, Pozdenec 10, Vadlja 8, Pa an 14. Trener Horvat T. NEDELIŠ E: Kocijan 7, Novak 2, Milihram, Posavec, emerin, Kova i 4, Golik 15, Mihol ek. Trener Štrukelj M. Me imurje Globetka – Dubrav an 46:53 (11:14, 17:13, 9:11,9:15) ME IMURJE GLOBETKA: Ma 4, Sabol 6, Žini , Vojkovi , Vrus 10, Keresteš 22, Hamet 2, Laki , Kova i , Kapelari 2. Trener Novak S DUBRAV AN: Orehovec 5, Šte I., Matotek, Duhovi , Šte N. 6, Hani , Blažeka 8, Orehovec, Balog 16, Ribi 18, Poljanec, Radmani . Trener Jakupak V.

Me imurje – Cestica 2000 173:12 (49:2, 54:4, 44:4, 36:2)

ME IMURJE: Glumac 18, Agi 10, Jambrovi 19, Franin 8, Mom ilovi 4, Žvorc 13, Kolari 14, Štefok 12, Car 28, Kocijan 18, Novak 8, Farkaš 21. Trener aji I. Mursko Središ e – Lepoglava 61:46(23:16, 13:10, 16:8, 9:12)

MURSKO SREDIŠ E: Korbelj K, Hasanovi , Breglec, Vinko Novak 14, Matoša 4, Balaž 30, Korbelj V., Repalust 2, Škvorc 1, Lesar 4, Per i 6. Trener Repalust S.

TABLICA: 1. Me imurje 2. Donji Kraljevec 3. akovec 4. Mladost Ivanovec 5. ŠK Vindija 6. Dubrav an

12 12 12 12 12 12

12 10 10 9 9 8

0 2 2 3 3 4

24/ 22/ 22/ 21/ 21/ 20/

+1019 +499 +391 +441 +288 +189

7. Me imurje Globetka

12

5

7

17/

-186

8. Mursko Središ e 9. Nedeliš e

12 12

5 4

7 8

17/ 16/

-334 -177

10.Ivan ica

12

4

8

16/

-203

11. Prelog

12

3

9

15/

-191

12. Kotoriba

11

3

8

14/

-403

13. Lepoglava

12

1

11

13/

-517

14. Ces ca 2000

11

0

11

11/

-768

SJAJAN rezultat me imurske šahistice u akovu

Tajana Turk osvojila turnir Prošlog vikenda u 'akovu odigran je II. kadetski turnir za kadetkinje do 16 godina, igran po švicarskom sustavu u 7 kola, s tempom 30 min + 30 sek po potezu za svaku igra icu. Pobjednica turnira je dvanaestogodišnja MK Tajana Turk iz Donjeg Zebanca, šahistica ŠK Mursko Središ e i kadetkinja ŠK Ivan Dvoržak Zrinski Topolovac. Taja-

na je odli nom igrom na turniru ostvarila 4 pobjede i 3 remija, te s ukupno 5,5 bodova i najja im bucholzem, pobijedila u konkurenciji 35 igra ica do 16 godina.

Pobjednica Male dame primila je pehar i vrijednu predmetnu nagradu od doma ina turnira, koji se može pohvaliti odli nom organizacijom i jedinstvenim projektom ženskih turnira.

TABLICA

I. ŽL

Šenkov ani ništa ne prepuštaju slu aju Pet kola do kraja, nula poraza, jedan pravi protivnik i velika prednost.

To je situacija trenutno vode eg sastava lige. Sigurnom pobjedom protiv jake Kos - Kotoribe vode a ekipa Šenkovca još je jednom pokazala superiornost i kvalitetu. MSTC Nostro - Team odli no gura i ve sada s prili nom sigurnoš u može govoriti o drugom mjestu. Iz dva prosta razloga: 1. Jurinec, Vidovi i Bali su malo prejaki, 2. Nenad Vuruši i Damteks preslabi. Spomenuti Vuruši još e malo povu i Damteks kojom dobrom predstavom, da osiguraju tre e mjesto, jer Kos - Kotoriba je na samo dva boda minusa. Derbi za elja Mala Subotica 1 riješila je u svoju korist i prikovala Putjane 3 uz dno.

Rezulta : Šenkovec 4 - MSTC-Nostro-Team 3:7, Mala Subo ca 1 - Putjane 3 8:2, Šenkovec 3 - Kos-Kotoriba 2 7:3, Katex - Damtex 1 3:7, Putjane 2 - Kos-Kotoriba 3 7:3.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

Šenkovec 6 Hodošan ET STK 2 Donji Kraljevec 1 Cirkovljan Zabat 1 Kos-Kotoriba 4 Lopa nec 3 Mihovljan 4 Klima-montaža 1 Damtex 2

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

13 11 7 7 6 6 5 2 1 0

0 1 3 1 2 1 2 1 2 1

0 1 3 5 5 6 6 10 10 12

111:19 83:47 78:52 73:57 70:60 67:63 60:70 41:89 41:89 26:104

26 23 17 15 14 13 12 5 4 0

Najuspješniji igra i: Zoran Vidovi (Šen 3) 30/2, Jurinec (Šen 3) 33/4, K. Kova i (Kat) 32/7, N. Vuruši (Dam 1) 31/8, Bali (Šen 3) 24/7, D. Radmani (Kos-K 2) i Tkalec (MSTCN-T) 30/9 itd.

II. ŽL

9 9 8 7 6 6 6 4 2 0

3 1 1 2 2 1 1 2 1 2

1 3 4 4 5 6 6 7 10 11

81:49 80:50 76:54 77:53 72:58 64:66 61:69 58:72 47:83 34:96

21 19 17 16 14 13 13 10 5 2

IV. ŽL Hodošan blizu naslova Teorija govori ovako. etiri poraza u pet preostalih susreta trebala bi Hodošanu 2, uz uvjet stopostotnog u inka Putjana 6, da padnu na drugo mjesto. Za Vidovi a, Krznara i F. Zrnu i ostale ovo je ipak “science fiction”. Neka Putjane 6 više razmišlja kako da onesposobi Draškovec ukoliko im je cilj biti viceprvak lige. Ovotjednih 9:1 protiv Male Subotice dobar je primjer za to.

Rezulta : Lopa nec 4 - Hodošan 2 0:10, Mala Subo ca 2 - Putjane 6 1:9, Kos-Kotoriba 5 - Nedeliš e 2 5:5, Klima-montaža 2 - Draškovec 4:6, Orehovica 1 - Šenkovec 7 5:5.

TABLICA 1. Šenkovec 3 2. MSTC-Nostro-Team 3. Damtex 1 4. Kos-Kotoriba 2 5. Putjane 2 6. Katex 7. Šenkovec 4 8. Kos-Kotoriba 3 9. Mala Subo ca 1 10. Putjane 3

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

TABLICA 1. Hodošan 2 2. Putjane 6 3. Draškovec 4. Šenkovec 7 5. Kos-Kotoriba 5 6. Mala Subo ca 2 7. Orehovica 1 8. Nedeliš e 2 9. Lopa nec 4 10. Klima-montaža 2

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

13 9 8 6 7 4 3 2 1 2

0 1 1 4 1 2 3 4 4 0

0 3 4 3 5 7 7 7 8 11

112:18 85:45 66:64 75:55 75:55 50:80 50:80 50:80 44:86 43:87

26 19 17 16 15 10 9 7 6 4

Najuspješniji igra i: Davor Vidovi (Hod 2) 37/2, Krznar (Hod 2) 30/4, Šari (Put 6) 34/5, F. Zrna (Hod 2) 21/4, Deban (Šen 7) 22/6, Šimon (Šen 7) 29/8, Pintari (MS 2) 19/10…

V. A ŽL

I dalje neizvjesno na vrhu Žiškovec vrsto na vrhu U ovako izjedna enoj konkurenciji nezahvalno je pri ati o nekim suvislim prognozama glede kona nog pobjednika. Oslonimo se na rezultate do sad i recimo da HE-DRA i Hodošan 1 zasad dijele slavu, a Šenkovec 5 i Putjane 5 još se potajno nadaju da e na kraju oni biti na tom mjestu. Šenkov ani e jedino morati kvalitetno procesuirati gubitak boda u, po njih, nesretnom trinaestom kolu kontra zadnjeg MSTC - Nostro-Štikme. Nostro je sada barem potvrdio da može i s najja ima, što definitivno može biti dobar motivacijski kota i u njihovoj ligaškoj pri i.

Rezulta : Šenkovec 5 - MSTC-Nostro-Š kma 5:5, HE-DRA 1 - Putjane 4 9:1, Hodošan 1 Lopa nec 2 7:3, Nedeliš e 1 - Mihovljan 3 4:6, Putjane 5 - Lopa nec 1 9:1.

TABLICA 1. HE-DRA 2. Hodošan 1 3. Šenkovec 5 4. Putjane 5 5. Mihovljan 3 6. Nedeliš e 1 7. Lopa nec 2 8. Putjane 4 9. Lopa nec 1 10. MSTC-Nostro-Š kma

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

9 9 6 6 6 6 3 3 2 1

2 2 5 5 3 1 3 2 3 2

2 2 2 2 4 6 7 8 8 10

83:47 77:53 76:54 76:54 70:60 66:64 59:71 53:77 47:83 43:87

20 20 17 17 15 13 9 8 7 4

Najuspješniji igra i: Robert Mendelski (Hod 1) 30/6, Kova evi (Put 5) 29/8, V. Rapai (Put 5), J. Repalust (HE-DRA 1) i Veseli (Ned 1) 29/10…

III. ŽL

Favoriti teško Lehkec i Hajdinjak nisu toliko optere eni titulom najboljeg igra a i sporazumno ponekad izgube pokoji me .

Ako jedan od dva igra a nije u ormi, drugi ga pokriva. Nekako je Šenkovec i ovaj tjedan uspješno izgurao derbi s Cirkovljanom. Na kraju 6:4. Cijelo kolo bilo je dosta mu no avoriziranim mom adima i obilovalo je neizvjesnoš u. Na kraju ipak su i Šenkovec i STK izvukli maksimum.

Rezulta : Kos-Kotoriba 4 - Hodošan Elektro team 2:8, Donji Kraljevec 1 - Damtex 2 5:5, Lopa nec 3 - Klima-montaža 1 6:4, Cirkovljan Zabat 1 - Šenkovec 6 4:6, Mihovljan 4 - STK 2 4:6.

Najuspješniji igra i: Zvonko Turk ( STK 2) 18/2, P. Markati (HET) 32/6, Peras ( STK 2) 31/8, Lehkec (Šen 6) 29/9, Novak (CZ 1) 23/8, Hajdinjak (Šen 6) 26/10, Filipaši (DK 1) 23/9.…

Dragoslavec Breg upao je nakratko u žestok borbu vode ih. Me utim, Šandorovec i Šenkovec 8, druga i tre a ekipa, sigurno su riješili problem Dragoslavec Brega i kre u dalje. Zasadbreg je napravio malu grešku u koracima protiv Šenkovca 9, a Mstc – Nostro - Žiškovec na nesre u najbližih pratitelja suvereno se kre e u smjeru prvog mjesta. Još nisu izgubili ni jedan bod ove godine.

Nigdje!

Rezulta : Šenkovec 8 - Dragoslavec Breg 1 10:0, MSTC-Nostro Žiškovec - STK 3 8:2, Dragoslavec Breg 2 - Šandorovec 0:10, Šenkovec 9 - Zasadbreg 6:4, Putjane 7 - Putjane 9 6:4.

TABLICA 1. MSTC-Nostro Žiškovec 2. Šandorovec 3. Šenkovec 8 4. Zasadbreg 5. Putjane 7 6. Šenkovec 9 7. Putjane 9 8. STK 3 9. Dragoslavec Breg 1 10. Dragoslavec Breg 2

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

13 11 10 10 6 6 4 3 1 0

0 0 0 0 1 1 0 0 0 0

0 2 3 3 6 6 9 10 12 13

110:20 102:28 101:29 97:33 67:63 65:65 43:87 35:95 25:105 5:125

26 22 20 20 13 13 8 6 2 0

Najuspješniji igra i: Željko Belše (MSTC-N Ž) 27/2, Novoselec (Šan) 16/2, Herjavec (MSTC-N Ž) 21/3, Pani (MSTC-N Ž) 23/5, To. Radek (Zas) i A. Toplek (Šen 8) 32/7, Ratajec (Šen 8) 27/6…

V. B ŽL HE-DRA maksimalno HE-DRA je petoplasiranog Donjeg Kraljevca 3 pobijedila 10:0, tako da se ozbiljno name e pitanje može li im tko zaprijetiti. Ako znamo da prva tri igra a lige dolaze iz HE-DRA-ve redom s omjerima 38/1, 33/3 i 35/4, onda nam je jasno da je odgovor na pitanje nije an, negativan za sve osim za trojicu mušketira (K. Lipi , Dan. Matja i i T. Kova ) na vrhu.

Rezulta : HE-DRA 2 - Donji Kraljevec 3 10:0, Mala Subotica 3 - Cirkovljan Zabat 2 3:7, Hodošan 3 Orehovica 2 10:0, Putjane 8 - Donji Kraljevec 2 6:4, Kos-Kotoriba 6 - Prelog 2:8.

TABLICA 1. HE-DRA 2 2. Hodošan 3 3. Putjane 8 4. Donji Kraljevec 2 5. Donji Kraljevec 3 6. Cirkovljan Zabat 2 7. Prelog 8. Mala Subo ca 3 9. Kos-Kotoriba 6 10. Orehovica 2

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

13 10 10 9 7 6 4 2 2 0

0 0 0 1 0 1 1 1 0 0

0 3 3 3 6 6 8 10 11 13

121:9 86:44 81:49 84:46 67:63 61:69 67:63 39:91 35:95 9:121

26 20 20 19 14 13 9 5 4 0

Najuspješniji igra i: Kris an Lipi (HE-DRA 2) 38/1, Dan. Matja i (HE-DRA 2) 33/3, T. Kova (HE-DRA 2) 35/4, Miketek (DK 2) 31/8, Da. Domini (Hod 3) 17/5…

(M. Mašovi )

OGLASNIK

46 MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat S lo 1.6 16V 2002., registr.; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI, 2005.g, reg. do 5./09.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g.; Renault Clio 1.2 2003.g, Peugeot 206 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889 TOYOTA COROLLA 1988.g. u voznom stanju, neregistrirana, cijena prema dogovoru. tel.

091/970-6867 SCENIC 1.9 d , 1998.god., reg. do 2./2010., plava boja, nove (komplet) zimske i ljetne gume, kuka, nazva poslije 16 sa na mob.

095/904 22 55 CITROEN SAXO 1.0, reg do 4.mj., el. podiza i, 3 vrata, plavi, nove gume, tel. 040/866 279, 095/837-6689 GOLF 1.9TDI 1996.g., 90KS karavan, klima, alu, abs, reg. do 5./09., cijena 3.700 eur, mob. 091/7237-999 FIAT TEMPRA 1.6 ie SX (klima, el. podiza i stakla, alu felge), 1994.g., u odli nom stanju, bijela, cijena 11.000 kn. Mob. 091/510 7261.

EUROKUKA za golf II s branikom, mob.

091/7237-999 HITNO SE PRODAJE LAND ROVER FREE LANDER 2.0, full oprema, registriran. Mob: 098/598-323 AUDI A4 1.9 TDI 1996. god., reg. do 1/2010., klima, sva oprema, crne boje, o uvan.

Može i zamjena za jeftinije vozilo. Tel. 095/9400-257 FIAT SIECENTO 900 i UNO 1.0, 5vr., crvene boje, 1998.g., registr., u dobrom stanju, prodajem, tel. 098/136-1712 OPEL VEC TR A 1.7TD 1993.g., alu, šiber, neregistriran, 1.vl., 3.500 kn, mob.

095/90-77-062 PRODAJEM AUDI A6 bisniss, koža-mahagoni, ful oprema, kao nov, cijena 5.500 eur, tel. 865-285 PEUGEOT PARTNER 190C 1.6HDI, klima, 1.vl., 2007.g., reg. do 5./09., 62.000 kn sa pdv, mob. 091/511-40-57 RENAULT LAGUNA 1.6 16V 2001.g., reg. do 9./09., ful oprema (nova linija), cijena 7.350 eur, mob. 095/90-77-062 AUDI A4 1.9 TDI 115KS 2006.g., ful oprema, limuzina, crni, cijena 19.900 eur, mob.

091/511-40-57 PRODAJE SE TOYOTA CARINA II dizel karavan, reg. do 1./10., povoljno, red. servisiran, te prodajem utovariva prednji traktorski, dizanje 3m, 800kg, cijena po dogovoru, mob. 098/9686-788 VRLO POVOLJNO PRODAJEM opel kadet 1.6i u odli nom stanju, sa 4 nove ljetne gume s felgama, 1990.g., kao nov, mob.

091/160-4566 VW EOS 1.4 TSI 2008.g., novi, neregistriran., upita od 17-19 sa na tel. 042/731-381 REN. MEGANE 1.9TDI 1997./98., metalik sivi, reg. do 7/09., tel. 544-162 ili 091/510-4421 SKUTER PEUGEOT Speedfight 50 2006., žuto -srebrni, cijena 8. 400 kn, mob.

098/173-9510 PRODAJE SE FIAT PUNTO s ugra enim plinom, te se prodaje škrinja od 400 lit., frižideri, sudoperi i ugost. roštilj. Mob. 098/849-030 ili 098/364-242 PEUGEOT 205 1992.g., metalik boja, u dobrom stanju, reg. do 5.7.2009., tel.

360-618 FIAT UNO 1.9ie re 1991.g., reg. godinu dana, pocin ana karoserija, metalik boja, super stanje, mob. 091/2590-789

PRODAJEM OPEL KADETT 1.4 1990.g., reg. do 4./09., mob. 098/1871-338 OPEL KADET T E 1.3 benz, metalik plavi, 1989.g., reg. do 3.mj., garažiran, tel.

857-030 OPEL ASTRA 1.8i 1993.g., karavan, metalik crni, mob. 092/238-7029 BMW 318d, 2003.g., 150 tkm, nije uvoz, plavi, puno opreme, aut. klima, pdc, tempomat, alu. Može zamjena. tel: 091 445 7105 MAZDA 3 1.4 16V CE, 1.vl., 2004.g., oprema, 65.000km, servisna, odli na, 9.900 eur, mob. 091/595-8273 ALFA ROMEO 156 1.8TS 1999.g., cijena po dogovoru, mogu a zamjena, mob:099 215 1805 NISSAN SUNNY, dijelovi limarije i mehanike, te alu felge i gume 15”, mob. 091 505 4661 CITROEN C3 1.4 EXCLUSIVE, 1.vl., 2005.g., autom. klima + ostala oprema, odli no stanje, 6.700 eur, mob. 095/9214-703 LAND ROVER FREELANDER 1.8 16V, 2002.g., 1.vlasnica, 65000 km, kupljen kao novi kod Tomi a, uredno servisiran, 10.500 eur, mob.

095/9209-874 PRODAJE SE KAMION HLADNJA A Volvo F610 1985.god., neregistriran. Zlatko, mob.

098/303-517 FIAT PUNTO 1999.g., reg. do 9.mj., cijena 2.150 eur, kupujem auto ispod cijene, te iznajmljujem auto 20eur/dan i skuter 15eur/ dan, tel: 098 777 095 FIAT UNO 1.0 5 vrata, 1998god, 11.8650 km, napravljen servis, 12.900 kn sa prijenosom, mob. 099/518-73-85.

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Zetor i Ursus – može i neispravno, mob. 092/110-7-110 PRODAJE SE TRAKTOR Deutz 25 s hidraulikom i bo nom kosom, sijeno u rotobalama, 1-brazdni plug visoki i 2-brazdni 12 cola, mob. 098/745-972 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo 4806 TD sa širokom kabinom, malo radnih sa , te plug 10 cola visoki 2-brazdni, 6-redni ljuš ar za kukuruz, te prodajem odojke Hemšir po 500 kn/kom ili mijenjam za druge živo nje. mob.

091/9770-584 PRODAJE SE PRIKOLICA 1-osovinka 3-strani kiper, 6T za 1.500 eur i prikolica 2-osovinka 12T 2-strani kiper za 3.000 eur, tel. 682-180 ili 098/170-5311 TRAKTOR STAYER 40KS prodajem ili mijenjam za manji, te prodajem tanjura e 20 diska, plug visoki, prikolica (nije kiper) i kabina za traktor, tel. 865-126 ili 091/517-5821 KUPUJEM TRAKTORSKU PRIKOLICU kiper do 3T sa urednim papirima, tel. 830-173 DVOREDNA SIJA ICA za kukuruz Olt, noviji p, tel. 858-081 PRODAJEM DVOREDNI BERA KUKURUZA SIP TORNADO 80, prvi vlasnik, u odli nom stanju, tel. 091/1688-679, 040/895-086 PRODAJE SE SLAMA U BALAMA. mob.

098/520-944 PRODAJE SE TRAKTOR Same Arieta 82ks, dupla vu a, registriran, nove gume, cijena 5.000 eura, mob. 098/520-944

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC , Tel. 040/395-180, 091/5005-128 POMO U BIOTERAPIJE OTKLANJAM SVE PROBLEME kod impotencije i erek vne disfunkcije. Mob. 098/1347-031

GRADITELJSTVO KOCIJAN d.o.o. izvodi sve GRA EVINSKE RADOVE, te razne ADAPTACIJE uz ponudu BESKAMATNIH KREDITA, mob. 091/1861-336 OBAVLJAM KOMBI PRIJEVOZ na relaciji akovec – Osijek ponedjeljkom. Mob. 098/290-102 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, R E N O V I R A N J E K U PA O N I C A . M o b .

091/55-49-323 STUDENTICA UVA DJECU u vlas tom prostoru, puno radno vrijeme ili po satu. Kontakt 091/5723-536

GRADITELJSTVO «GRANIK» izvodi sve vrste gra evinskih radova, mob. 099/794-99-22 ili 095/812-9133 TRAŽIM MUŠKU OSOBU bez djece za uzdržavanje, ako ima stan ili ku u. Nudim uslugu peglanja ili pospremanja, mob.

099/405-82-45 PODUKE IZ MATEMATIKE, zike i elektrotehnike, Ivanovec, tel. 337-262 INSTRUKCIJE iz engleskog i njema kog jezika za osnovnu i srednju školu, tel.

099/799-1642 DAJEM INSTRUKCIJE iz matema ke i kemije za osnovne i srednje škole. mob. 098/910 62 17 OZBILJNA ŽENA UVA DJECU staros od 1-3.g. u svojoj ku i u Prelogu, mob. 099-686-3511.

DAJEM INSTRUKCIJE - pomo pri u enju u enicima nižih razreda te instrukcije iz engleskog i talijanskog za osnovnu školu. mob.

091/5209-543

NAMJEŠTENJA TR A ŽIMO KONOBAR A I KUHAR A , restoran u okolici akovca. Upitati 099/323-2032

TRAŽI SE DJEVOJKA za uvanje bebe stare 6mj. Javi se na tel. 095/510-9393 KUHAR (39g) s iskustvom traži posao, može i na moru ili inozemstvu, mob.

091/782-39-35 TRAŽIM DVA SURADNIKA/CE za dobro pla en posao u financijskom posredovanju, mogu nost stalnog radnog odnosa ili honorarno. mob. 091/336-0005 STUDENTICA - ODGAJATELJICA traži posao uvanja djece u akovcu ili bližoj okolici!

Molim javi na broj 095/883-9656

KREDITI INOZEMNI HIPOTEKARNI KREDITI – povoljno i brzo. Mob. 098/205-691

SLOBODAN MUŠKARAC traži slobodnu ženu za druženje do 50g. Mob. 091/253-7414

NEKRETNINE

POZNANSTVA

PRODAJEM STAN od 82m2 u centru k, namješten, s malim dvorištem, šupom i podrumom, s mogu noš u ure enja potkrovlja od 48m2, cijena 85.000 EUR, mob. 099/316-2112

SMS FLERT - POZNANSTVA, DOPISIVANJE, AVANTURA. 0-24 poruka na 67 246 /6,10 kn/por/ www.mn-nekretnine.com O. PRICE 34 AKOVEC TEL: 391-373 MOB: 098 426-917 PRODAJEMO: KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIŠTA RJEŠAVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE!

SMS NEKRETNINE akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO: ku e, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradilišta POTRAŽUJEMO: sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u akovcu, Zrinsko -frankopanska, 59m2, 1. kat, renoviran, nova pvc stolarija, info: 098/215-126

AKOVEC, USKA BB, TRŽNICA www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350 RADNO VRIJEME: Pon-Pet 08:00-16:00 Sub 08:00-13:00 Prodajemo i potražujemo ku e, stanove, apartmane, zemljišta, poslovne prostore u Me imurju i šire.

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN STAN u centru grada. mob. 098/426-337 PRODAJEM GRADILIŠTE u Gornjem Hraš anu vel. 946 m2, mob. 091/241-6620 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel.

095/854-7332 ili 040/639-416 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU u akovcu na Jugu, mob. 091/7237-999

3. ožujka 2009.

IZNAJMLJUJE SE SOBA mla oj ženskoj osobi/studentici, blizu centra k, tel.

099/2426-087 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA za jednu osobu i namještena garsonijera, tel.

390-291 ili 390-462 PRODAJEM GRADILIŠTE u Stane ncu, Zlatoliš e, mob. 099/488-4888 PRODA JEM JEDNOIPOLSOBNI STAN u akovcu od 40m2, blizina škole i vrti a, useljiv, isti papiri, otkupljen, mob.

099/215-19-40 PRODAJEMO GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE od 2992m2 na gl. ces u Šenkovcu, mob.

098/9262-154, zva iza 15 sa PRODAJEM KU U-VIKENDICU u Zasadbregu, Habaj, s vo njakom, brajde i šumom, dio ogra en ži anom ogradom, struja, voda, kanalizacija, mob. 091/165-1615 IZNAJMLJUJEM SKLADIŠNI PROSTOR i uzimam na uvanje i prodaju stare i korištene stvari, mob. 098/463-502 PRODAJE SE GARSONIJERA od 25m2 u centru k, mob. 091/5670-666 STAN 4-SOBNI, novogradnja s garažom i parkingom, ispod Šafrana, prodajem, mob.

098/241-559 STAN 72m2 + garaža + parking, ispod Šafrana, novogradnja, kredit, prodajem, mob.

098/241-559 FRIZERSKI SALON, k, novi, klima, lcd, kuhinja, namješteno, prodajem, mob.

098/241-559 IZNAJMLJUJEM CAFFE BAR kompletno ure en, okolica k, mob. 099/723-6636 TRAŽIM JEDNOSOBNI ili dvosobni stan u akovcu, mob. 095/800-4342 TRAŽI SE KU A U NAJAM, okolica k, na duži rok, može i nenamješten, mob.

099/7533-966 PRODAJE SE KU A u Ivanovcu, s velikom oku nicom, gosp. zgradama i oranicom, tel. 337-893 ili 099/671-9445 P R O D A J E S E T R O S O B A N S TA N o d 80m2, renoviran, I.pl. Zajca, k, mob.

098/989-4714 PRODAJE SE STARIJA KU A s gosp. zgradama u S. Vesi, J. Bajkovca 17, tel. 334-026 PRODAJEM DVA NOVA NAMJEŠTENA APARTMANA s dvorištem u Novalji, uporabna, 4.red, mogu a otplata, mirna lokacija, mob. 098/1790-733 NENAMJEŠTENA GARSONIJERA u akovcu, ugovor, iznajmljuje se, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJEM MANJI JEDNOSOBAN STAN na ulazu u Šenkovec, poseban ulaz i brojila, pl. grijanje, namješteno i uredno, na duže vrijeme, mob. 098/9492-666 KUPUJEM MANJU KU U ili vikendicu, okolica M. Središ a i gornjeg Me imurja, mob.

098/9176-477 PRODAJE SE VISOKA PRIZEMNICA u Pribislavcu, cijena prema dogovoru, mob.

099/4016-341 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Ivanovcu, Kalni ka 22, mob. 096/136-3827 IZNA JML JUJE SE SOBA namještena, s upotrebom kupaonice, u akovcu, tel.

337-407 PRODAJEM NOVU USELJIVU KU U u Pribislavcu, 3-fazna struja, voda, telefon, kabelska, vrlo povoljno, mob. 095/8992-138 IZNAJMLJUJU SE SOBE s upotrebom kuhinje i kupaone. ženskim osobama. tel.

390-094 PRODAJE SE STAN u centru akovca, od 42m2, povoljno. tel. 099/697 30 39 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu. mob. 098 1846 898 KUPUJEM JEDNOIPOLSOBNI STAN u užem centru akovca i prodajem trosobni stan. mobi: 098/803-396 UZ IM A M V IN O GR A D U N A JA M tel: 098/294-927 PRODAJEM STARIJU KU U u Belici, tel: 099 570 6866 KU A U AKOVCU, Martane, 72m2, oku nica 1000m2, svi priklju ci, 95.000 eur, Info: 098 242 622 GRA EVINSKO. ZEMLJIŠTE u Mar nuševcu površine 10.000 m2, povoljno, cijena po dogovoru. mob. 098/9429-523 STUBI KE TOPLICE, stan novi 3-s, 65 m2, 300 m do bazena, et. plin, balkon, parking, 098 410 450 ZAGREB okolica, gra evinsko zemljište 5000 m2, pravomo . gra . dozvola za 52 stana, mob. 098 410 450 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN stan u centru grada. mob. 098/426-337 PRODAJEM STAN 56 kvadrata u centru akovca, tel: 098/426-580 PRODAJEM STAN 93 kvadrata jug akovca, kontakt 099/1925-251 PRODA JU SE APARTMANI (novogradnja) na otoku PAGU, grad PAG. mob.

(098)242-800 STAN 43m2 u centru akovca, Strosmajerova ulica, namješten, ure en, hitno i povoljno, mob. 098 242 800 POSLOVNI PROSTOR od 110 + 60m2 u K, prom. lokac., vel. park., za veletrg., radione i sl. tel. 040/328-093

ŽIVOTINJE

POKLANJAM PREKRASNE SME E ŠTENCE u dobre ruke. tel. 040/333-108; 099/608-1194 PRODAJE SE NJEMA KI OV AR star 7mj., uredno cijepljen, mob. 099/5915-279 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, rozekolise, personate, pjevaju e, rozele, aleksandre, te srebrne, zlatne, pla naste i kraljevske fazane, mob. 098/912-3938 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 MOLIM NA POKLON ili kupujem malu sijamsku ma ku, po mogu nos plavooku, mob.

098/935-6352 POKLANJAM CRNE KOVR AVE ŠTENCE u dobre ruke. tel. 040/821-459; 098/933-5718

ELEKTRONIKA SINTISAJZER GEM GK 340, korišten 2 godine, uš uvan, cijena 2000 kn. Tel. 098/9883-776 poslije 14 sa .

PRIJENOSNO RA UNALO Acer Aspire One AOA 150-Bw, Intel Atom N270, 8.9”, 1 GB DDR2, 120 GB, 10/100 base T, Wireless, Windows XP Home, novo, zapakirano 2.200 kn.

Tel. 091/2177-558.

MIJENJAM NOKIU N95 8G za Sony Ericsson XPERIA X1, ili iPhone 3G 8GB uz nadoplatu po dogovoru. mob. 099/6190-807 PRODAJU SE POTPUNO NOVI, zapakirani, mobiteli SonyEricsson S302, kupljen u T-Mobile-u te Nokia 6124 Classic kupljen u VIP-u. mob. 098 777 022 PRODAJEM Tele2 mobitel LG KP500 Kuki, novi, garancija, 1.300 kn, mob. 098/617-482 PRODAJU SE POTPUNO NOVI mobiteli Nokia 6124 (VIP) te SonnyEricsson S302 (T-Mobile). mob. 098 777 022 PRODAJEM LAPTOP Acer Aspire One A150 1GB RAM, 120 GB HDD, cijena 2.150 kn, tel.

098/600-207

RAZNO PRODAJEM DRVENE GAJBE oko 150kom, cijena 2kn/kom, mogu a dostava, mob.

098/136-7049 P R O D A J E M S TA J S K I G N O J , m o b .

040/857-030 PRODAJEM 30 lit. RAKIJE stare 2g., tel.

390-976 PRODA JEM NOVI PVC PROZOR dim.

120x180, 2-krilni s roletama, 30% je inije, te skuter Baotian registriran i servisiran, mob. 098/242-737 PRODAJEM KONTEJNER (hladnja a) dim.

3,20x2 m, u vrlo dobrom stanju. Info.

098/352-011 VRLO JEFTINO PRODAJEM šiva u mašinu Singer, uokvirene goblene i kuh. pl. šparhet, mob. 098/178-4895 PRODAJEM STOLNU PILU Makita ls-1013 malo korištenu, mob. 091/2630-107 PRODA JEM TROSJED i fotelju, komb. koža-drvo, zvati poslije 19 sati na tel.

099/4144-737 P OZ D R AV L JA M O O B I T EL J KOVA iz Miklavca br. 80 - Božo i Milica, tel.

0049/266-4990-567 PRODAJU SE SALONIT PLO E skinute sa ku e, vrlo dobro stanje, cijena po dogovoru.

Tel. 095/900-8565 PRODAJE SE: protupožarna vrata, produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), drvena vrata, el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, pe na ugljen i drva, alat za savijanje bakrenih cijevi i ru na pumpa za lož ulje, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm. Tel. 858-424 PRODAJEM PLAMENIK ZA PLIN i lož ulje, rezervoar za lož ulje, ruž aru manju, inkubator 100 i 1000 kom za jaja, mob. 098/463-502 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/ DC, Zeppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr.

Telefon: 091/2518-371 PRODAJEM STROJ ru ni za betonske blokove, pojedina an sa vibro plo om, stroj za pletenje užadi Heidenberg, te klinasto remenje raznih dim. za više namjena, mob.

098/763-502 PRODAJE SE DRVENA VITRINA sa staklenim vra ma, ru ni rad, puno drvo, kvalitetno, potpuno novo i nekorišteno – povoljno. Tel. 098/408-049

OGLASNIK

3. ožujka 2009.

PRODAJEM PUŠKU sa užlijebljenim cijevima, sportska 5,6mm, marke Spovad, s op kom, mob. 091/572-4557 PRODAJU SE VJEN ANICE, sve ane haljine, inventar (lutke, regali) iz salona; u kompletu ili pojedina no. Info. 098/991-991-3 PRODAJEM SADNICE ORAHA uz mogu nost dostave, mob. 091/727-6721 VASKO LIPOVAC (45x40) – More – brodica, cijena 2.700 kn; VLADIMIR KIRIN – akvarel, stara katedrala Zagreba, 28x20, cijena 3.000 kn. Mob. 091/767-5200 PRODAJEM BENTI, stupni masažer sa 3 remena, za mršavljenje i vitku liniju, cijena 800kn, tel. 395-426 PRODAJEM VINO BIJELO kvalitetno, štrigov ak, cijena 10kn/lit., mob. 099/723-6636 SOLARNA OPREMA za proizvodnju struje 220V 1000W, pokre e hladnjak, pumpe za vodu, alate, tv, rasvjetu - pogodno za vikendice i klije , mob. 098/744-960 LOVA KA PUŠKA IŽ 1994.g., bokerica, te ford escort karavan 1.8 TD, sve osim klime, mob. 095/862-7462 PRODA JE SE POLOVNA K ALIJEVA PE

uz mogu nost zidanja, tel. 865-308 ili 091/540-8223 PRODAJE SE ORBITREK, kao nov, mob.

098/9830-373 PRODAJEM GARNITURU – trosjed, dvosjed i fotelja za 300 kn. mob. 099/573-4987 PRODAJEM RAZNE elektromotore, cirkular sa hoblericom i šrota om, transportne valjke, vrtne kosilice i noževe za frezu Honda, tel. 333-613 ili 098/676-421 PRODAJEM regal, stoli , dvije fotelje, nove kopa ke Adidas br. 43-44, el. ugradbeni štednjak, komodu puno drvo hrast, skije s vezovima, pancerice i klizaljke razne vel., tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODA JEM plinske boce, pl. štednjak Kekec, sobni bicikl – povoljno. mob.

099/7232-066 PRODAJEM: UDARNU BUŠILICU Hil TE22, tel. 098/553 352 PRODAJEM KINDERBET bijele boje,ogradica i baldahin, madrac, dj. kolica Piere Cardin plavožute boje, kao nova, uš uvano, sve zajedno za 1.000 kn, tel: 098/9795-498

47

FILATELISTI KI KLUB «MARIJA HUNJAK» poziva sve koji se žele priklju iti radu kluba da se slobodno jave na broj telefona 099/590-6808, Darko Hunjak

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budu nost. Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

PRODAJEM BALU politexa (pogodno za tapeciranje) i ind. šiva u mašinu etveroiglu. mob. 099-686-3511 PRODAJE SE VINO bijelo kvalitetno, rajnski rizling, vrlo povoljno, te ambalaža za pivu i mineralnu vodu, vrlo povoljno. Tel. 098/632-494 DJE JA KOLICA BREVI, 3 položaja, uš uvana, zimska navlaka za noge, za 250 kn. tel: 091/584-5558 KUPUJEM SJEMENSKI KRUMPIR, mob. 091 567 3870 PRODAJEM: ljetne gume 225/60-15, 2xDunlop i 2xBravuris, 1400 kn; fotoaparat Sony DSC-S650, 7.2 Mpix, 3xopt.zoom, 500 kn; kaciga HJC CL-ST vel. S, korištena 4 mj., 800 kn, te orig. radio za BMW serie 5 e39, 700 kn, mob. 095/9088-213

POSAO - Ponuda

UDRUGA “PRIJATELJI” - “AZIL ZA NAPUŠTENE ŽIVOTINJE ME IMURSKE ŽUPANIJE” POKLANJA:

PSE I MA KE: - razli itih pasmina, spola i dobi.

- Pogledati svaki dan od 10 - 12 sati ili od 14 - 16 na “Azilu za napuštene životinje Me imurske županije”, pokraj carine – hladnja e, kod nadvožnjaka, izme u pruga u akovcu. Više informacija na telefon: 091/89 88 004 / uvar/.

Unaprijed se zahvaljujemo medijima i udomiteljima u ime napuštenih i odba enih živo nja Me imurja! Na mjesto udomljene živo nje, imamo mjesta za napuštenu lutalicu koju možemo spasi od mogu e smr .

Hvala Vam što ste u inili dobro djelo! lanovi i simpa zeri Udruge “Prijatelji”

1. 171247 :AMBICIOZNE DJELATNIKE bez obzira na godine, za poslove nanacijskog savjetovanja traži ugledna nancijska ku a, pla a 14000 kn i više. Šifra:171247. Tel. 060/523-641.

2. 171390 :BOOKERA, bookericu, za sezonu 2009. ozbiljne osobe sa iskustvom, tražim.

Tel. 091/739-1519, 098/915-4664.

3. 130602 :BRODOVI, ribarice, jahte, marine, pla orme, na ovodi, predstavništva u inozemstvu, potražuju ve i broj mornara, NKV, KV radnika, tehni ko i bijelo osoblje i asnike. Šifra:130602. Tel. 060/523-641.

4. 172098 :CAFFE BAR u centru, Ilica, traži djelatnicu, obvezna prijava. Šifra:172098.

Tel. 060/523-641.

5. 172097 :CAFFE BAR u Dubravi traži djelatnicu, blizina nove bolnice. Šifra:172097.

Tel. 060/523-641.

6. 172094 :CAFFE BAR u okolici Bjelovara traži djelatnice, uvje odli ni. Šifra:172094.

Tel. 060/523-641.

7. 172100 :CAFFE BAR, In Club u Zagrebu traži dvije mla e djevojke sa ili bez iskustva, pla a odli na, mogu smještaj. Šifra:172100. Tel. 060/523-641.

8. 172096 :CAFFE BAR, na Hvaru hitno traži djelatnice za stalni radni odnos. Šifra:172096. Tel. 060/523-641.

9. 172092 :CAFFE BAR, u centru Sesveta traži djelatnicu, rad u 1. smjeni, mogu nost smještaja. Šifra:172092. Tel. 060/523-641.

10. 172093 :CAFFE BAR, u centru Sesveta traži djelatnika i mla u djelatnicu, uvje odli ni. Šifra:172093. Tel. 060/523-641.

11. 164648 :DJEL ATNIK A, za rad kod ku e, poslovi pakiranja koverti, zarada 1500 kn tjedno, tražim. Šifra:164648. Tel. 060/523-641.

12. 171630 :DJELATNIKE sa poznavanjem rada u prodaji osiguranja ili fondovima, tražimo.. Šifra:171630. Tel. 060/523-641.

13. 171605 :DJELATNIKE za punjenje kuver kod ku e tražim, brza i lagana zarada do 1500kn tjedno. Šifra:171605. Tel. 060/523-641.

14. 171848 :DJELATNIKE za rad kod ku e za sastavljanje igra aka, ženskog nakita, kemijskih itd, tražim. Šifra:171848. Tel. 060/523-641.

15. 171628 :DJELATNIKE za rad na podru ju telekomunikacija, potrebna sss, osobni automobil, pla a 6000kn, tražim. Šifra:171628. Tel. 060/523-641.

16. 171833 :DJELATNIKE, rad od ku e, montaža uskrsnih ukrasa, olovaka, zvati od 9-17h, tražimo. Šifra:171833. Tel. 060/523-641.

17. 172080 :DJELATNIKE, rad od ku e, operater SMS chata, internet, pla a po u inku, tražimo. Šifra:172080. Tel. 060/523-641.

18. 153023 :KOMUNIKATIVNE i ambiciozne djelatnike, dob i stru na sprema nisu važni, odli na pla a, za rad s kredi ma, tražim. Šifra:153023. Tel. 060/523-641.

19. 172091 :KONOBARE/ICE za rad u ca e baru u Novalji, tražim. Šifra:172091. Tel. 060/523-641.

ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKITELEKOM–Tcentar,M.hrvatske6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9 INSPEKCIJE DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294 tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel.0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 391-970 tel. 374-229; 374-121; 374-106

POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E

tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790

URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

704

INFORMAC#JE

48

3. ožujka 2009.

OGLAS

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu zaš tu i nacionalne manjine

DAJE SE U ZAKUP POSLOVNI PROSTOR I TO:

KLASA:400-02/09-06/1 URBROJ:2109/1-10-09-01

JAVNI POZIV

za prijavu programa i projekata sa svrhom promicanja zdravlja i prevencije bolesti od interesa za Me imursku županiju za 2009. godinu I. Programi i projek za koje se može osigura nancijska potpora iz razdjela Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaš tu i nacionalne manjine Prora una Me imurske županije za 2009. godinu jesu svi oni kojima se utje e na unapre ivanje i o uvanje zdravlja po utvr enim priorite ma u o uvanju zdravlja stanovništva Me imurske županije.

II. Utvr eni priorite u o uvanju zdravlja stanovništva Me imurske županije jesu: 1. koronarna sr ana bolest 2. moždani udar 3. nedovoljna tjelesna ak vnost 4. rak dojke 5. pušenje i prekomjerno pijenje mladih III. Pravo podnošenja prijava po pozivu imaju udruge i druge pravne i zi ke osobe sa sjedištem, odnosno prebivalištem na podru ju Me imurske županije, ijim programima moraju bi obuhva ene osobe s prebivalištem u Me imurskoj županiji, a usmjereni su na rješavanje ili prevenciju prioriteta utvr enih u to ki II. ovog poziva.

IV. Programi i projek koji ne mogu ostvari nancijsku potporu iz Prora una Me imurske županije za 2009. godinu po ovome pozivu su: 1. osobni znanstveno-istraživa ki ili stru ni radovi 2. projek velikih razmjera za koje su potrebna znatna nancijska sredstva ili se baziraju isklju ivo na inves cijskim ulaganjima, kupnji opreme i sl.

V. Prednost u ostvarivanju nancijske potpore imaju programi/projek : 1. koji trajno, sustavno i intenzivno utje u na zdravlje korisnika 2. koje zdravstvene ustanove, trgova ka društva, privatni zdravstveni radnici te druge pravne i zi ke osobe registrirane za obavljanje zdravstvene djelatnos ne obavljaju u okviru svog redovnog poslovanja.

VI. Udruge i druge pravne i zi ke osobe koje ostvare nancijsku potporu za program/projekt po ovom pozivu ne mogu sredstva koris za nanciranje svojih lanova ili druge sli ne namjene.

Nadzor nad provo enjem i izvršavanjem programa te namjenskim trošenjem sredstava obavljat e Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu zaš tu i nacionalne manjine Me imurske županije.

VII. Udruge i druge pravne i zi ke osobe koje ostvare nancijsku potporu za program/projekt u 2009. godini, dužne su do 31.01.2010. godine, na propisanim obrascima, dostavi izvješ e o provedenim ak vnos ma.

VIII. Sve zainteresirane pravne i zi ke osobe moraju svoje programe/projekte po ovom pozivu prijavi na propisanom obrascu koji se može podi i u Upravnom odjelu za zdravstvo, socijalnu zaš tu i nacionalne manjine (soba br. 58), a is se mogu na i i na web stranicama Me imurske županije: www.medjimurska-zupanija.hr Popunjeni obrasci dostavljaju se osobno ili poštom na adresu: Me imurska županija, Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu zaš tu i nacionalne manjine, Ru era Boškovi a 2, akovec, s naznakom: Za natje aj „Zdrava županija” – (naziv prioriteta).

Krajnji rok za podnošenje prijava je 03. travnja 2009. godine.

Prijave s nepotpunim podacima, kao i prijave koje se ne dostave u odre enom roku i na propisanim obrascima, ne e se razmatra .

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA AKOVEC Dr. Ivana Novaka 1, AKOVEC

DAJE U ZAKUP POSLOVNI PROSTOR 1.

2.

POSLOVNI PROSTOR – 500 m² u ulici Ru era Boškovi a bb - akovec (Poljoprivredna robna ku a).

SKLADIŠNI PROSTOR – 560 m² na lokaciji carinarnice u akovcu (Carinski odvojak bb).

PROIZVODNI PROSTOR (HALA II) 580 m² PROIZVODNI PROSTOR (HALA II) 140 m² PROIZVODNI PROSTOR (HALA II) 146 m² PRODAJNI SALON 140 m² KANCELARIJSKI PROSTOR

UPITATI U «PANEX» d.d, dr. Tome Bratkovi a 1, akovec, ili na telefon 040 384 155.

Informacije se mogu dobi na broj telefona 390-177; 328-430, 091/585-4119.

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. MT Tvornica rublja AKOVEC, M. Hrvatske 10, traži ŠIVA I TEKSTILA-više izvršitelja na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa -dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natje aj otvoren do 31.03.2009.

2. MILENA SHOP d.o.o. HLAPI INA 205, traži 1 ZIDAR, 1 TESAR, 1 GRA . RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se na 091-502-3933. Natje aj otvoren do 31.03.2009.g.

3. Tesarski obrt PONGRAC KOTORIBA, Kolodvorska 4d, traži 1 POMO NI ZIDAR na neodre eno vrijeme, terenski rad u Zagrebu, javi se na 098-178-3279. Natje aj otvoren do 03.03.2009.g.

4. TEAM d.d. AKOVEC, D. Cesari a 5, traži 5 KV ZIDARA, 5 TESARA, 5 KV ARMIRA A; 3 KV BRAVARA; 3 djelatnika za proizvodnju ALU PVC i drvene stolarije, 5 MONTERA SUHE GRADNJE, 3 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javiti se osobno ili 638-333. Natje aj otvoren do 15.03.2009.g.

5. OKP GORINKA d.o.o. GORI AN, Trg Svetog Leonarda 22, traži 1 GROBAR, 2 KOMUNALNA RADNIKA na odre eno vrijeme sa mogu noš u stalnog zaposlenja, radno iskustvo 1 godina, javi se na br. 098-311-767. Natje aj otvoren do 03.03.2009.g.

6. MECROM-DZ d.o.o. AKOVEC, Kolodvorska 15, traži 1 DJELATNIK ZA POPRAVAK AUSPUHA, metalskastruka,naneodre enovrijeme,javi se osobno ili mob.098-170-5225. Natje aj otvoren do 05.03.2008.g.

7. Restoran PREPELICA OTOK 2, traži KV VODITELJ KUHINJE; 1 POM. KUHAR na neodre eno vrijeme, javi se na 098-393-001 ili osobno. Natje aj otvoren do 04.03.2009.g.

8. GIPSMONTPER I LAPŠINA13,traži2MONTERA SUHE GRADNJE, 2 ŠPAHTLERA na neodre enovrijeme,javi sena868-796,091-501-0014.

Natje aj otvoren do 06.03.2009.g.

9. Plodine i savjetovanje “TIP” AKOVEC, Preloška 112, traži 5 DJELATNIKA NA POSLOVIMA ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA I MARKETINGA, na neodre eno vrijeme, javiti se na 091-202-2602.

Natje aj otvoren do 31.03.2009.g.

10. RENAJA d.o.o. Sveti Urban 173, traži 1 FRIZERKA mjesto rada Petrijanec, potrebno radno iskustvo, dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: renaja@net.hr do 09.03.2009.g.

11. IDA COMERC d.o.o. PRELOG, Trg Slobode 1, traži2DJELATNIKAZARADNASTROJUzausitnjavanje še era na odre eno vrijeme, minimalno OŠ, javi se na 646-544 do 05.03.2009.g.

12. Sobosl. I li ila ki obrt “PIKNJA ” AKOVEC, D. Žrtava 15, traži 2 SOBOSLIKARA sa radnim iskustvom na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 091-514-5858. Natje aj otvoren do 11.03.2009.g.

13. GRA EVINARSTVO HORVAT d.o.o. AKOVEC, V. Morandinija 3, traži 3 ZIDARA, 1 GRA .

RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se na 098393-119. Natje aj otvoren do 11.03.2009.g.

14. ALU-TEHNIKA d.o.o. D. VIDOVEC, traži 1 VOZA C ili E kat. kombi sa prikolicom; 1 inženjer gra evine (auto-cad crtanje fasada) na neodre eno vrijeme, javi se na 098-180-3139. Natje aj otvoren do 12.03.2009.g.

15. Autolimarskiobrt“ABART”D.Mihaljevec, akove ka 35, traži 1 AUTOLAKIRER na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 660-500. Natje aj otvoren do 12.03.2009.g.

16. Sobosl. obrt “Gro-grad” STRELEC, traži 2 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javiti se osobno ili 639-352, 098-942-1974. Natje aj otvoren do 10.03.2009.g.

17. EUROTONd.o.o. Mihovljan, J. Bajkovca1,traži 1 DJELATNIK ZA POSLOVE KROJENJA, ŠIVANJA JASTUKA NAVLAKA ZA STOLICE na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, najavi se na tel.347-144. Natje aj otvoren do 05.03.2009.g.

18. SIMBIOZA d.o.o. akovec, M. Hrvatske 10, traži 1 KNJIGOVO A - s 3. godine rad. iskustva na neodre eno vrijeme, mjesto rada M. Sredi-

š e, javi se na 637-077, 095-6145-977. Natje aj otvoren do 15.03.2009.g.

19. KVANTUM d.o.o. AKOVEC, Novakova 38, traži ZIDARI, TESARI, ARMIRA I, SOBOSLIKARI, MONTERI SUHE GRADNJE-više izvršitelja na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 391-800; GRA EVINSKI TEHNI ARI, INŽ. GRA EVINE, 5 godina radnog iskustva, na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 391-800. Natje aj otvoren do 18.03.2009.g.

20. ELMONT vl. Mesari Vladimir Sv. Mar n na Muri, traži 5 KV/PKV ELEKTROINSTALATERA na neodre eno vrijeme, javi se na 095-802-1296.

Natje aj otvoren do 31.03.2009.g.

21. Ordinacija op e medicine dr. Bernardica Somo i, AKOVEC, F. Pun eca 2, traži 1 MEDICINSKA SESTRA, na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 10 godina, položen stru ni ispit, poželjno radno iskustvo na kirurškom odjelu, javi se osobno ili 098-744-913. Natje aj otvoren do 16.03.2009.g.

22. HAMER d.o.o. AKOVEC, M. J. Zagorke 14, traži 1 VOZA C kategorije na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 091-396-5000.

Natje aj otvoren do 15.03.2009.g.

23. ALU-BRAVARIA d.o.o. KOTORIBA, Sajmišna bb, traži 1 FRIZERKA na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-372-291. Natje aj otvoren do 19.03.2009.g.

24. Ugost. obrt BAROK AKOVEC, M. Trnine 19, traži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javiti se na 099-2151930. Natje aj otvoren do 10.03.2009.g.

25. Gra evinski obrt “REZ” SVETI URBAN 38B, traži 2 ZIDARA, 2 GRA EVINSKA RADNIKA na neodre eno vrijeme, javi se na 091-738-2775.

Natje aj otvoren do 15.03.2009.g.

26. Ca ebarDama akovec,Zagreba ka87,traži 1 KONOBAR u Mercator centru na neodre eno vrijeme, javi se na 384-137, 098-184-1817. Natje aj otvoren do 10.03.2009.g.

27. Velepromet d.o.o. Puš ine, akove ka 143, traži 1 PRODAVA AUTO DIJELOVA na odre eno vrijeme, javi se na 895-522. Natje aj otvoren do 15.03.2009.g.

28. Završni radovi u gra . NIMAR STRAHONINEC, Ž. Fašizma 135, traži 3 ZIDARA, 2 POM. RADNIKA na neodre eno vrijeme, javiti se na 099-220-3722, 099-220-3720. Natje aj otvoren do 25.03.2009.g.

29. JADRANKA d.o.o. G. HRAŠ AN, akove ka 1, traži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-193-6682. Natje aj otvoren do 25.03.2009.g.

30. BETEXd.o.o.40319BELICA,B.Radi a48,traži 3 KV KONOBAR (M/Ž) samostalnost u radu, voza ka “B” kat., radno iskustvo najmanje 2 godine, mjesto rada akovec, Prelog, zamolbu sa životopisom i dokazom o ispunjavanju uvjeta dostavi na gornju adresu ili e-mail: posao@betex.hr do 06.03.2009.g.

31. ELMONT-ME IMURJEd.o.o. AKOVEC,traži 3ELEKTROINSTALATERAnaneodre enovrijeme uzprobnirad2mjeseca,raduIstri,svakadvatjedna se dolazi doma, prijevoz, smještaj osigurani, javiti se na 098-241-430. Natje aj otvoren do 15.03.2009.g.

32. Gra . poduze e FILRAD d.o.o., traži MACINEC 1 ZIDAR, 1 TESAR, 1 majstor za strojnu žbuku, rad na terenu, stan hrana i prijevoz osigurani, javiti se na 098-435-957. Natje aj otvoren do 15.03.2009.g.

33. ELTING d.o.o. PUŠ INE, Obrtni ka 10, traži MONTERALUMINIJSKIHFASADA-višeizvršitelja, IZOLATER RAVNIH KROVOVA-više izvršitelja za rad u Njema koj, iskustvo u varenju krovne folije, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu do 25.03.2009.g.

34. Ca e bar ANGELS, AKOVEC, traži 1 KONOBAR/ICAnaneodre enovrijeme,javi sena099755-6875. Natje aj otvoren do 14.03.2009.g.

35. Zidarski obrt Srnec Miroslav G. HRAŠ AN, traži 2 ZIDARA, 2 POM. RADNIKA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241-656. Natje aj otvoren do 20.03.2009.g.

36. Kroja ki obrt “ANITA” STRAHONINEC, Cvjetna 10, traži ŠIVA TRIKOTAŽE - više izvršitelja na neodre eno vrijeme, min. 3 godine radnog iskustva, dvosmjenski rad, zva na 333-074. Natje aj otvoren do 31.03.2009.g.

37. “MD” Caffe bar PRELOG, Glavna 5, traži KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 645-556, 098-832-575. Natje aj otvoren do 25.03.2009.g.

38. Ca e bar ARIES NEDELIŠ E, M. Viljevca 60, traži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme uz probni rad 3 mjeseca, javi se na 821-313, 098242-868. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g.

39. Marke ng, trgovina, konzal ng d.o.o. NEDELIŠ E, Žarkovice 15, traži 1 KOMERCIJALISTPRODAVA naneodre enovrijeme,osnoverada na PC, “B” kat., 5 g. radnog iskustva, javi se na 822-250. Natje aj otvoren do 11.03.2009.g.

40. Pekarsko-ugos t. obrt SRE KO AKOVEC, Z. Frankopanska 8, traži 1 PEKAR na neodre eno vrijeme, javi se na 311-108, 098-426-565.

Natje aj otvoren do 14.03.2009.g.

41. Kerami arski obrt “PINK” PALINOVEC 119, traži 1 KERAMI AR neodre eno vrijeme, radno iskustvo poželjno ali nije uvjet, javi se na 091557-8649. Natje aj otvoren do 26.03.2009.g.

42. STRUCTURA d.o.o. ŠENKOVEC, A. Šenoe 64, traži2KERAMI ARA,2BRAVARAnaneodre eno vrijeme, javi se 343-215, 098-329-430. Natje aj otvoren do 12.03.2009.g.

43. INSTALOMONT-TERMOCENTAR d.o.o. AKOVEC, K. Tomislava 7, traži MONTERI CENTRALNOG GRIJANJA, PLINOINSTALATERI, VODOINSTALATERI, LIMARI, BRAVARI - više izvršitelja, na neodre eno vrijeme uz probni rad; 1 dipl. ing.

Strojarstva na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo poželjno ali nije uvjet, znanje stranog jezika, znanje termotehni kih instalacija, javi se na 098-241-519. Natje aj otvoren do 26.03.2009.g.

44. HIT – PEK AKOVEC, K. Tomislava 46, traži 1 PRODAVA PEKARSKIH PROIZVODA na odre eno vrijeme, javi se osobno ili 395-694. Natje aj otvoren do 08.03.2009.g.

45. Ca e bar ARIES NEDELIŠ E, M. Viljevca 60, traži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme uz probni rad 3 mjeseca, javi se na 821-313, 098242-868. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g.

46. Pekarskougost.obrtSRE KO AKOVEC,Zrinsko-Frankopanska 8, traži 1 PEKAR na neodre eno vrijeme, javi se na 311-108, 098-426-565.

Natje aj otvoren do 14.03.2009.g.

47. Stolarska radiona GOLUB ŠENKOVEC, Vrtna 1, traži 1 KV, PKV STOLAR na neodre eno vrijeme, javi se na 091-512-1381. Natje aj otvoren do 25.03.009.g.

48. Auto Roman d.o.o. AKOVEC, Zapadna 2, traži 2 AUTOLAKIRERA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-918-2092. Natje aj otvoren do 15.03.2009.g.

49. Pokretna trgovina “NOVI DOM” Sve Juraj u Trnju2,traži2 ISTA ICEnaneodre enovrijeme, javi se na 091-730-3252. Natje aj otvoren do 25.03.2009.g.

50. DARKO d.o.o. AKOVEC, Travni ka 58, traži 1 ZIDAR, 1 GRA . RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se na 098-257-286. Natje aj otvoren do 15.03.2009.g.

51. OZP-DOMŠTRIGOVA92,traži2 ISTA ICEna neodre eno vrijeme, javi se na 098-137-0217.

Natje aj otvoren do 26.03.2009.g.

52. KIKI d.o.o. GORI AN, Kalni ka 47, traži 2 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, mjesto rada Draškovec, Gori an, javi se na 098-710-312.

Natje aj otvoren do 27.03.2009.g.

53. “RADIKOVI ” Postavljanje betonskih elemenata PRELOG, JUG II 32, traži 1 RUKOVATELJ GRA EVINSKIM STROJEVIMA na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javiti se na 646-609, 091-506-7891. Natje aj otvoren do 26.03.2009.g.

54. MULTI-STAR d.o.o. KOPRIVNICA, Zrinski trg 7, traži 1 BLAGAJNIK AUTOMATA na neodre eno vrijeme, poslovi isplate i motrenje automata, javi se sa pismenom zamolbom na gornju adresu,

priloži slikuilipreslikuosobneisk..Natje aj otvoren do 23.03.2009.g.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200

RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. NISKOGRADNJA HU EK, Petrijanec, V. Nazora157,traži1VODITELJAGRADILIŠTA(dipl.); ING. GRA EVINARSKA ili GEOTEHNIKE na odre eno (mogu nost na neodre eno); VSS, VŠS gra evinarstvo, geotehnika, potrebno radno iskustvo – poželjno na poslovima niskogradnje, položen stru ni ispit, poznavanje rada na ra unalu (Excel, AutoCAD), voza ki B kategorije; 1 OSOBU ZA PRIJENOS PODATAKA IZ PROJEKTA NA TEREN, IZRADA ELABORATA, ISKOL ENJA,SNIMANJEIIZRADAELABORATA IZVEDENOG STANJA… na odre eno (mogu nost na neodre eno), SSS geodetski tehni ar i sl., 5 godina radnog iskustva, voza ki B kategorije, pismene zamolbe osobno na adresu ili najava na 099/2199-572 (Nenad Kova i ) od 8 do 16 sa . Natje aj otvoren do 30.3.

2. ARSENAL-IVEZI k.d., Pavlinska 5, Varaždin, traži 10 ZAŠTITARA – svi poslovi zaš te osoba i imovine, na neodre eno, KV, SSS, osobe od 20 do 50 godina staros , zdravstvena sposobnost, osobama koje nemaju licencu za obavljanje poslova zaš tara poslodavac osigurava edukaciju, pismene zamolbe osobno ili poštom na adresu ili najava na 042/404-841, 042/404-840 do 20.3.

3. BEN d.o.o., Sra inec, Sv. Antuna 9, traži 1 KONOBARA/ICU-posluživanje jela i pi a u restoranu na odre eno (mogu nost na neodre eno), KV konobar ili osoba s iskustvom rada u ugos teljstvu (bez obzira na spol); 1 KUHARA/ICU-samostalno pripremanje jela na odre eno; KV kuhar, ali nije uvjet, potrebna samostalnost u radu, radi se u dvije smjene, osobno na adresu restorana “Ben” (7-22 sata) ili najava na 098/174-3718 (Branko Benko) do 31.3.

4. MUNDUS TRGOVINA d.o.o. Varaždin, M. P. Miškine 59, traži 1 OSOBU ZA PRODAJU, MONTAŽU, UTOVAR I ISTOVAR NAMJEŠTAJA na neodre eno, KV, SSS prodava ili neko drugo zanimanje, drvna struka i sl., osnove rada na ra unalu, voza ki B kat., muška osoba, pismene zamolbe na adresu ili e-mail: kop@ mundus.hr do 5.3.

5. HABEK-HERCEG d.o.o. Varaždin, Biškupe ka16,traži1KONOBARA/ICU-posluživanjejelaipi aurestoranu“Elite”naodre eno (mogu nost na neodre eno), ili KV konobar ili osoba s iskustvom u ugos teljstvu, a može i kandidat s a nitetom prema radu u ugos teljstvu bez obzira na prva dva uvjeta, radi se pretežno ujutro, najava na 092/220-5035 (Ivana Habek), mjesto rada: restoran “Elite”.

Natje aj otvoren do 25.3.

6. ENA d.o.o. Varaždin, Ludbreška 1c, traži 4 TRGOVA KA PUTNIKA – obilazak školske djece i roditelja te prodaja knjiga na neodre eno, SSS bilo koje struke, voza ki B kategorije + poželjno ima vlas to vozilo, najava na 091/213-2213 (Irena Markovi ) do 26.3.

7. DEKRA za privremeno zapošljavanje d.o.o., Varaždin, Kapucinski trg 5, traži 5 OSOBA ZA ŠIVANJE ODJEVNIH PREDMETA na odre eno, NKV, poželjno radno iskustvo, natje aj otvoren do 20.3.; 4 OSOBA ZA KRAJOBRAZNO URE ENJE (sadnja bilja, poravnavanje terena) na odre eno, NKV, poželjan voza ki B kategorije, natje aj otvoren do 1.4.; osobno na adresu ili najava na 042/200-123 (Filipovi -Aralica Ž., iri D.).

INFORMAC#JE

3. ožujka 2009.

MURA – METAL d.o.o.

Sajmišna 1 40329 KOTORIBA

raspisuje

NATJE AJ

za popunjenje radnih mjesta: 1. TEHNOLOG – voditelj tehni kog sektora – 1 izvšitelj Uvje - VSS ili VŠS strojarskog smjera, minimalno dvije godine radnog iskustva na poslovima projek ranja ili tehnološke razrade radne dokumentacije; iskustvo u pripremanju podloga za izradu kalkulacije iskustvo u upravljanju proizvodnih procesa; informa ka pismenost; ak vno poznavanje njema kog ili engleskog jezika u govoru i pismu; komunika vnost; sklonost mskom radu.

2. BRAVAR – 3 izvršitelja Uvje – KV bravar s radnim iskustvom sasmostlnog obavljanja raznovrsnih bravarskih poslova; komunika vnost; sklonost mskom radu; dobre organizacijske sposobnos 3. ZAVARIVA –1 izvršitelj Uvje – radno iskustvo na poslovima zavarivanja u MAG postopku; poznavanje tehnika zavarivanja TIG i REL postupku; važe i A-tesr za pojedine discipline zavarivanja.

4. TOKAR – GLODA – 1 izvršitelj Uvje – radno iskustvo na poslovima tokarenja i / ili glodanja sa sklonos ma obavljanja srodnih poslova na podru ju obrade metala.

Sva prava i obaveze uposlenika bi e de nirane Ugovorom o radu. Prijavu sa životopisom (obavezan kontakt telefon) sla na adresu, MURA – METAL d.o.o., Sajmišna 1, 40329 KOTORIBA (tel: 040/682-130) Natje aj je otvoren do popunjenja.

49 TUŽNO SJE ANJE

SJE ANJE

na dragog supruga i djeda

na

FRANJU KEDMENECA

JOSIPA BUJANA

iz akovca ro . u Donjoj Dubravi 6.3.2008. – 6.3.2009.

Vrijeme prolazi, sje anja ostaju.

iz Šenkovca 25.2.2007. – 25.2.2009.

Supruga Margareta, sin Josip i k erka Milica s obitelji

Prolazi i druga godina tvog puta bez povratka.

Hvala svima koji uvaju sje anje na tebe.

IZ MATI NOG UREDA RO ENI: T PUH L VI*, k i ndreje i Dejana; Z G GI*, sin Bojane i Tihomira; L Z L I*, k i ndreje i ikole; D \ Š\ D , k i Helene i Saše; K K Z K, sin Sanje i Samira; D 'U K Š, sin Sanje i Saše; D \ G ] K , sin ikoline i Zoran; \ B GD , k i \arije i Dražena; L IG ], sin Ljiljane i Sla ana; \ TI \IK L , sin Tanje i Predraga; \ S VI*, k i Ljiljane i ntonia; I PU^ K, sin Dijane i Zorana; L W TH I\, sin Dolores i \arka; ^ILIP P L G, sin ikoline i Dominika; L B IK, sin \atije i osipa; \ T Z , sin asminke i \ire; VIT K V , sin Hane i Davora; L I TK L ], k i Karmenke i \aria; T K PI*, k i Karoline i Ivice; P T IK H V T, sin Sanje i \aria; D VID \ L , sin Karoline i Dragutina; KL B L T, k i \arijane i Vjekoslava; TI SUT K, sin Suzane i \arija; LUK K L Š, sin adice i enada; S BIST VI*, k i lenke i osipa; VIKT I B L G, k i Ljubice i Dalibora; G B I L I G B I L H V T, djeca adojke i n elka.

VJEN ANI: na Pleša i Tomislav \ami ; nita \iljevi i ikola Krizman; \ilena Petrovi i \ario Šmic; \artina Bene i \arko Palfi; na Drgani i Vanja

'un uš; \ateja Drk i Ivan Pti ek; Dijana Bednjak i Denis Palnec; enata urini i Damir Pasler; \ihaela Petkovi i Siniša Užar ( akovec). Ivana \urk i osip \u i (Dekanovec). Tanja Valpati i Darko Ko iš (Kotoriba). Branka \un ar i Željko i ko (\ursko Središ e).

UMRLI: Pavao ^erenc, ro . 1935.; ntun Krištofi , ro .

1945.; Velimir osip Pleša, ro . 1923.; osip Žigni , ro . 1918.; Stjepan Drk, ro . 1931.; Ivan Dvorš ak, ro . 1932.; Vid Železnjak, ro . 1937.; Štefica ovak, r. Hanžek, ro . 1930.; osip Peras, ro . 1937.; \arija Bedi , r. \ihoci, ro . 1915.; Ive Zori i , ro . 1949.; \argarita Leva i , ro . 1917.; Katarina Žerjav, r. kreša, ro . 1921.; Stjepan Per i , ro . 1939. ( akovec). osip badi , ro .

1933.; Kristina Sever, r. Baksa, ro . 1926.; \ijo Golubi , ro . 1943.; 'uro Lisjak, ro . 1927. (Dekanovec). Katarina \iser, r. Žini , ro . 1913.; Terezija Kuzmi , r. Horvat, ro . 1921. (Kotoriba). ^ranjo Ivi i , ro . 1929.; ^ranjo 'urkin, ro .

1939. (\ala Subotica). Katarina Špirk, r. Posedi, ro . 1935. (\ursko Središ e). \arija Pongrac, r.

Habuš, ro . 1928.; Stjepan ambroši , ro . 1935.; \arija Pavlic, r. Baksa, ro . 1924.; ela Šalkovi , r. \arciuš, ro . 1927. (Prelog). Ivan Topolnjak, ro . 1920. ( edeliš e). na Bariši , r. Dijani , ro . 1928. (Štrigova).

Veronika i Dijana

TUŽNO SJE ANJE na dragog oca, tasta, djeda i pradjeda

LADISLAVA NOVAKA - BUNDAŠA iz Šenkovca 6.3.2000. - 6.3.2009.

TVOJI NAJMILIJI: k er Marija, zet Mirko i unuci Blanka i Dario s obiteljima

ZAHVALA Ganuti osobnom pažnjom te brzojavima su uti koji su nam upu eni u prigodi tragi ne smrti našeg vjernog lana i dragog prijatelja

MATIJE ŠKVORCA – MATEKA studenta muzi ke akademije iz Belice tragi no preminulog 17. velja e u 22. godini života Z HV L U \ svim poklonicima i prijateljima glazbe a osobito studentima i pro esorima \uzi ke akademije iz Zagreba, u enicima i pro esorima srednje muzi ke škole Varaždin, p ini Belica, lanovima drugih orkestara limenih glazbi \e imurja i Hrvatske na izrazima su uti te ispra aju našeg \ateka na posljednji po inak.

LIMENA GLAZBA BELICA

Ganuti osobnom pažnjom te brzojavima i izrazima su uti koji su nam upu eni u prigodi tragi ne smrti voljenog nam sina i brata

MATIJE ŠKVORCA 30.3.1987. – 17.2.2009.

T PLI Z HV L U \ kumovima, svoj rodbini, susjedima, prijateljima i svima koji su bili uz nas u tim bolnim trenucima, izrazili nam su ut, okitili mu odar cvije em i svije ama, te ga ispratili na vje ni po inak.

Veliko hvala našem župniku Vinku Halovani u na rije ima vjere i utjehe, hvala županu gosp. osipu Posavcu.

Zahvaljujemo LI\ GL ZBI B LI] , P*I I B LI] , firmi B T X, prijateljima i pro esorima Š Belica, Glazbenoj školi Varaždin, dekanu, pro esorima i studentima \uzi ke akademije u Zagrebu, firmi ]roatia ecords, te lanovima drugih orkestara limenih glazbi iz \e imurja i Hrvatske.

Iskreno hvala ŽIGI I B DISTI\ .

oš jednom svima od srca HV L .

Zahvalna obitelj

TUŽNO SJE ANJE na dragog i voljenog supruga, oca, tasta i djeda

NEMET IVANA iz akovca 04.03.2006. – 04.03.2009.

Tri je godine prošlo otkako je tvoje plemenito srce prestalo kucati, te neizrecive boli i praznine u našem domu gdje si uvijek bio rado obožavan, ali znaj da eš dovijeka živjeti u našim nezaboravnim srcima, mislima i molitvama.

TVOJI NAJMILIJI: DARINKA, IVICA, LIDIJA, ROLAND I IVANA

50

DOBRO JE ZNATI

3. o탑ujka 2009.

3. o탑ujka 2009.

DOBRO JE ZNATI

51

DOBRO JE ZNATI

52

3. oĹžujka 2009.

SKUPĹ TINA Ĺ RD â&#x20AC;&#x153;Amurâ&#x20AC;? NedeliĹĄ e

Kazne za neaktivne lanove druĹĄtva ProĹĄle je nedjelje u PuĹĄ inama u druĹĄtvenom domu odrĹžana redovna SkupĹĄtina Ĺ D â&#x20AC;&#x153; murâ&#x20AC;? edeliĹĄ e, na kojoj je predsjednik druĹĄtva Marijan Lon ari podnio izvjeĹĄ e o radu u protekloj godini. SkupĹĄtini je bilo nazo no 125 ribi a.

Kao najja a udruga ovog tipa u Me imurju, Ĺ D â&#x20AC;&#x153; murâ&#x20AC;? broji 456 lanova, a mogu se pohvaliti velikim brojem lanova iz VaraĹždinske Ĺžupanije. d 1995. godine, kada je osnovano, DruĹĄtvo brine o dva ribnjaka koja su u njihovom vlasniĹĄtvu. dok se jedan nalazi u PuĹĄ inama, drugi je smjeĹĄten u Gornjem HraĹĄ anu, a redovno ih poribljuju amurom, ĹĄaranom i linjakom. sim o ribnjacima, lanovi DruĹĄtva vode brigu i o rijeci Dravi od rnovca do jezera Gornji KurĹĄanec, koju pak uredno poribljuju ĹĄtukom i smu om. U 2008. godini ukupno je poribljeno s preko 2870 kilograma riblje mla i. adne akcije na ribnjacima u 2008. godini organizirane su druge i zadnje subote u mjesecu, a s tom e aktivnoĹĄ u nastaviti i u 2009. godini. Ĺ D â&#x20AC;&#x153; murâ&#x20AC;? edeliĹĄ e organizator je dvaju natjecanja, Kupa p ine ede-

Vodstvo ribi kog druĹĄtva â&#x20AC;&#x153;Amurâ&#x20AC;? NdeliĹĄ e, Marijan Lon ari u sredini, lijevo Franjo Rihtarec, blagajnik i desno Ivan Taka , tajnik DruĹĄtva liĹĄ e i DruĹĄtvenog takmi enja, koja e se odrĹžati u 2009. godini. ad na pove anju lanstva tako er je redovita aktivnost DruĹĄtva. p ina edeliĹĄ e im je pomogla kod izgradnje ribi kih ku ica, a dobro se sura uje i s uristi kom zajednicom p ine edeliĹĄ e, u ekoloĹĄkoj akciji pod nazivom â&#x20AC;&#x153;ViĹĄe cvije a, manje sme aâ&#x20AC;?. staknuto da spomenute ribi ke ku ice nisu izgra ene samo za koriĹĄtenje ribi kim udrugama, ve ih mogu koristiti svi dobronamjerni gra ani i udruge. U 2009. godini pla-

ZASADBREG

Bez statusa 360 hrvatskih branitelja U asadbregu je u nedjelju odrĹžana obnoviteljska skupĹĄtina Udruge veterana i dragovoljaca Domovinskog rata op ine Sveti uraj na `regu. aime, posljednjih nekoliko godina udruga nije bila aktiva, te je sada na poticaj nekolicine lanova obnovljena, doneseni su programi i planovi rada. a predsjednika udruge izabran je Goran adravec iz asadbrega, koji e pokuĹĄati aktivirati barem dio od ak 360 Ĺživih sudionika Domovinskog

Poli_284x190_curve.indd 1

rata, od kojih ve ina joĹĄ uvijek nema rijeĹĄen status niti koristi prava koja im jam i Ministarstvo branitelja i hrvatska drĹžava. Prema adrav evim rije ima, do sada je svega tridesetak lanova koristilo neku od povlastica, ali sve skupa vrlo malo i skromno. adravec napominje kako e lanstvo i pla anje lanarine biti vrlo vaĹžni kod rjeĹĄavanja problema i pitanja hrvatskih branitelja Domovinskog rata s podru ja op ine Sveti uraj na `regu. (S. Mesari )

nira se ure enje okolice oba ribnjaka, okoliĹĄ ribnjaka e se poĹĄumiti s oko 500 stabala, te e se posijati trava i cvije e. U 2009. godini poribljavanje ribljom mla i planira se u koli inama kao i godinu dana ranije. ako er je vaĹžno spomenuti donoĹĄenje nove odluke po kojoj svi lanovi DruĹĄtva, osim onih starijih od 65 godina i invalida, obavezno moraju sudjelovati na barem dvije radne akcije tijekom godine. Ukoliko ne e poĹĄtivati ovu odluku, morati e platiti 50 kuna prilikom kupnje karata za ribolov.

SVETI MARTIN NA MURI

Dan Ĺžena

Svetomartinska Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata i HKUU Sveti Martin na Muri prire uju obiljeĹžavanje i proslavu Me unarodnog dana Ĺžena.

Program e se u subotu 7. oĹžujka odvijati u predvorju snovne ĹĄkole Sveti Martin na Muri, a zapo et e u 17 sati. (sm)

1/22/09 1:52:51 PM

RAZBIB"IGA

3. oĹžujka 2009.

Ĺ ALA mala

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

DeĹžela, mala zemla za velike svaje!

M

ene so moji japa i mama vu ili kaj si bodem zdobra z vsim ljudima, a nejbole zdobra si moram biti z sosedima, jerbo sosedi so ti navek pre roki gda se kaj gud pripeti bilo dobroga ili pak hudoga. ato me jako udi ĹĄto je i kakĹĄe navuke davav naĹĄaj sosedaj Janez kaj so tak hudi kak emer, a Ĺžohki pak kak pelin. Nebrem to razmeti, za vse nevole ĹĄtere jiv muo ijo smo krivi mi Me imorci, a i Hrvati ĹĄteri so polek debele vode. JoĹĄ mi teĹži ide vu to mojo debelo glavo Ĺželja Janezov kajbi nam, na dve tri mesti, pohara ili ala ke naĹĄe zemle.

Vse si nekaj gruntam kaj e jim tua zemla? Vsaki den ga jiv vse meje i meje, a ve niti tuliko `osancov ne dohaja, Ĺželocom za koricom kruha, vu DeĹželo kak je to negda, a sam urt o ejo meti im vekĹĄo DeĹželo i urt se rivlejo na naĹĄo Muro. nej znati kaj se Janezi udijo, kak picek glisti, dok jim govorimo gda so tak kak zahrptni delavci, jerbo nam navek nekaj za hrptom delajo. Najme kaj, dok so znami vse je vredo i vse se dospomenemo, jerbo na svajo vle ejo tam nekĹĄi

Jorasi ili pak Polan eci, a dok se razidemo unda nam poĹĄilajo nove depeĹĄe kak je jivo morje vekĹĄe od naĹĄega, kak je pol ribi vu debeloj vodi jivo, a nej sam one ĹĄtere imajo slovnsko drĹžavljanstvo, kajbi rekli, sam one ĹĄtere govorijo slovenski.

JoĹĄ so hujĹĄi ovi naĹĄi sosedi onkraj Mure. Vsi znamo gda je negda, i to nej tak zdavnja, Mura tekla jeno deset kilometrov dale nek ve i to vu DeĹželo, a ve najempot bi oni ĹĄteli mejo na Muri. Trelo bi naĹĄemo Ĺžupano pokazati kud je negda stara Mura tekla i istina je gda je unda bila meja na Muri. O em re i, gda se mi i ve slaĹžemo gda bode meja na Muri, ali na Stari Muri, pak bi ĹĄteuv videti kak se bodo unda Janezi drĹžali. Mi se alimo kak je Lejpa naĹĄa mala zemla za veliki odmor, a DeĹžela je mala zemla za velike svaje. Dok sam vse to zarivava vu to svojo glavo ipak mi je nekaj nej ruom istam jasno: kak to kaj se vse zemle slaĹžejo gda mi moremo dojti i vu N TO i vu Evropo jedino Janezi imajo urt nekaj protiv i oni nedajo. Najte me krivo razmeti, ali jiv neĹĄ i puci na nas, a oni kak mali

53

kujseki se zahrkavlejo na nas i jako dobro znajo gda i gde nas morajo pehnuti. Verjem gda je i jim neĹĄ i nekaj obe av kaj bodo nas urt drĹžali vkrej od Evrope, jerbo vsi dobro znamo gda je pes nigdar nej lajav zbogradi sela, nek radi sebe. stina je joĹĄ jedna: mi znamo gda bodemo, predi ili potlik, dojĹĄli vu Evropo, ali za ve akamo na kolodvoro dok cug ne dojde, a dok cug dojde, ak nebodemo mogli prek DeĹžele, unda pemo prek Ma arije, pak si nek Janezi mislijo.

P

omalem bodo na svetlo dneva dojĹĄli vsi oni ĹĄteri o ejo biti na elniki ili pak Ĺžupani. Vsaki den zazvedimo za nekĹĄe nove spominke, vsaki drugi den se, toboĹž, potpiĹĄuvlejo nove koalicije, a rez kratko vreme bodo vsi ti politi ari, ak jiv slobodno tak zovemo, kak stari tak i novi, molili `oĹžeka nek jim pomore kaj, ruom jiv, prepozna i zabere gracko, op insko ili pak Ĺžupanisko bira ko telo. Kak vidimo, na vse zadje, ipak je akoski, bar za ve, vode i komualac pristav kaj bode me imorski Ĺžupan. Tak

so nam mediji javili, a ve se i slika maloga oveka pojavila na velikim, kak se to veli, ambo plakataj. Nebrem razmeti kak se je naĹĄ vek dauv slikati vu kravati, a vsi ga mi poznamo kak oveka ĹĄteri nema nikak rad kravato. Vse si mislim jeli bode, ipak, ziĹĄev na izbore vu kravati, jerbo ga, druga , bira ko telo nebode prepoznalo.

D

oktorica za betege srca, gospa Milica {abor je mela predavanje o srco i kaj naprajti gda srce trokera oliti ne dela kak tre. Moram vam re i gda so bili pozvani vsi politi ari, ali je skorom niĹĄ i nej doĹĄev, a bodete vidli kuliko jiv bode iskalo doktorico {abor par dni pred izbore ili pak par vur posle gda se zazvedijo rezultati.

{

ospon {usti NovinĹĄ akov, naĹĄ ovek z Minkena bi ĹĄteuv kajbi hadeze doĹĄev na vlast prinas vu Me imorjo i on se zarekev gda se tak dugo nebode podbrivav dok se to ne pripeti. Najgerek sam jeli bode ovek to do ekav, ako do aka, mortik se ve bode po bradi gaziv.

Posao

Prava Ĺžena

PlavuĹĄa, brineta i crvenokosa rade zajedno za ĹĄeficu koja uvijek ide ranije s posla.

- Hej, djevojke â&#x20AC;&#x201C; re e brineta idemo i mi danas ranije ku i, ĹĄefica ne e saznati! tako one odu. `rineta ode u grad i zavrĹĄi neke poslove. Crvenokosa ode na pi e, a plavuĹĄa ode ku i na e muĹža sa ĹĄeficom!

Ona se polako iskrade da je ne uju, vrati se na posao i ode ku i u uobi ajeno vrijeme.

- Stvarno je bilo super â&#x20AC;&#x201C; re e brineta sutradan.

- SlaĹžem se â&#x20AC;&#x201C; kaĹže crvenokosa â&#x20AC;&#x201C; trebalo bi to da ponovimo joĹĄ koji put.

- Nema ĹĄanse â&#x20AC;&#x201C; re e plavuĹĄa â&#x20AC;&#x201C; mene je zamalo uhvatila!

Voze se muĹž i Ĺžena i zaustavi ih policajac.

Policajac pita muĹža: - aĹĄto si vozio 65, kad je dozvoljeno 55?

MuŞ: - Nisam, stvarno vozio tako brzo. Žena: - Što laŞeť, kad si vozio 70!

MuĹž: - aĹĄuti!

Policajac: - Nisi stavio ni pojas.

MuŞ: - Sada sam ga skinuo. Žena: - Što opet laŞeť, kad ga nisi ni imao!

MuĹž: - aĹĄuti ve jednom!

Policajac pita Şenu: - On uvijek tako pri a sa Vama? Žena: - Ne, samo kad je pijan!

Pravi prijatelj Mujo i Haso u ĹĄumi hvataju divlja . Odjednom Haso padne na zemlju i zakoluta o ima. Jadan Mujo, nazove hitnu: - Hitna, prijatelj mi pao na zemlju, mrtav je, ne mi e se!

S druge strane se uje glas: - ekajte, smirite se, prvo se uvjerite da li je stvarno mrtav.

TiĹĄina, i odjednom pucanj. Mujo progovara: - Da, i ĹĄto sad?!

Slu ajnost MuĹž pita svoju Ĺženu: - Ĺ to bi napravila kad bi me slu ajno uhvatila u krevetu s drugom? ona e na to: - ĹĄto bi ti napravio kad bi uhvatio u krevetu s drugim?

On e spremno: - Pazi, nemoj sad brkati varanje i totalnu slu ajnost!

Posljednja Ĺželja LeĹži djed u krevetu, smrtno bolestan. {leda u krunicu, moli se `ogu, kad odjednom osjeti kako miriĹĄu ĹĄtrudle, njegove omiljene.

Otvori djed usta da pozove Ĺženu, ali nema glasa. Do e nekako dolje s kreveta i posljednjom snagom krene puze i prema kuhinji.

Nakon pola sata napora stigne kona no do posluĹžavnika, pruĹži ruku, kad ga Ĺžena udari po prstima: - Ne diraj! To je za sahranu!

Pomo ni radnik DoĹĄao Mujo u zavod za zapoĹĄljavanje.

Pitaju ga: - Ĺ to si po zanimanju?

Mujo: - Pomo ni bagerista.

- ĹĄto ti zna i?

Mujo: - Ono ĹĄto bager ne moĹže, to ja lopatom.

Prijatelji Do e muĹž s posla i na e suprugu u krevet sa svojim prijateljem, uzme piĹĄtolj i ubije ga.

- Dragi, ako tako nastaviĹĄ, ne eĹĄ imati niti jednog prijatelja - re e mu Ĺžena.

Izum - Koji je najve i izum na svijetu?

- upita u itelj u enike.

- WC ĹĄkoljka. zumitelj nikom nije uzimao mjeru, a svima odgovara - odgovori Perica.

Ti moje, ja tvoje MuĹĄkarac je uĹĄao u restoran i naru i pivu.

- zvolite gospodine, to e biti 20 lipa.

- Dvadeset lipa? â&#x20AC;&#x201C; ponovio je ovjek.

Pogledao u jelovnik i pitao: - koliko bi koĹĄtala be ki i butelja proĹĄeka?

- Kuna i 10 lipa â&#x20AC;&#x201C; odgovori barmen.

- Kuna i 10 lipa? â&#x20AC;&#x201C; ponovio ovjek.

- ho eĹĄ li mi re i gdje je vlasnik ovog restorana? `armen ga je pogledao: - Na katu, sa mojom Ĺženom.

ovjek ga upitao: - ĹĄto radi gore sa tvojom Ĺženom?

- sto ĹĄto i ja ovdje sa njegovim restoranom!

Test - ar mi nisi rekla da znaĹĄ sva pitanja koja e biti na testu? - pita mama Maricu.

- Jesam - odgovori Marica.

- Kako si onda dobila jedinicu?

- ljutito e majka.

- Nisam znala i odgovore - odgovori Marica.

Posao DoĹĄli Crnogorci na Ĺželjezni ku postaju i donijeli vre e za spavanje. Ĺ to ete vi ovdje? - upita ih Ĺželjezni ar.

- DoĹĄli smo traĹžiti posao.

- Kakav posao?

- Mi smo uli da se ovdje pla a leĹžarina pa evo nas.

Sre a To je straĹĄno! Opet si pio, a ju er sam bila tako sretna ĹĄto nisi pio... kaĹže Ĺžena muĹžu.

- Ženice, danas je red na mene da budem malo sretan...

Autocesta Umirovljeni gospodin vozi autocestom kad mu zazvoni mobitel i uzrujanim glasom javi mu se supruga: - Upravo sam ula na vijestima da neka budala na autocesti vozi u krivom smjeru. Molim te, budi paĹžljiv na putu ku i!

- Kakva jedna budala, ima ih na stotine!- odgovori on.

V"Q Q| } P" ~|

54

3. ožujka 2009.

PROGNOZA VREMENA za idu ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 23. velja e do 1. ožujka

Tjedan e obilježiti povremena kiša

Velja a završila s toplinom

VREMENSKA SLIKA: Po etkom tjedna nad sjevernim Atlantikom razvit e se duboka ciklona koja e se sredinom tjedna najprije premjestiti nad britansko oto je, a zatim i u Sredozemlje uz stvaranje sekundarne ciklone u blizini našeg podru ja. Budu i da e se Hrvatska ve i dio tjedna nalaziti s isto ne strane tih ciklona, u naše e krajeve dolaziti topao, ali vlažan zrak s juga. S prelaskom ciklone preko nas tek bi potkraj tjedna moglo do i do smirivanja vremena, ali i pada temperature zraka.

VREMENSKA PROGNOZA: S jugozapada e nad središnju Hrvatsku i Podravinu u ponedjeljak dolaziti topliji, ali i sve vlažniji zrak pa više ne e biti sun ano kao ju er. Uz postupan porast naoblake tijekom dana bit e i sun anih razdoblja, ali popodne i predve er mjestimice i slabe kiše. Bit e toplo uz najvišu dnevnu temperaturu oko 13 Celzijevih stupnjeva.

Posljednji tjedan velja e donio nam je sve toplije vrijeme iako se na njegovom po etku nije tako inilo. Naime, u ponedjeljak i utorak prevladavalo je obla no i prohladno vrijeme, a povremeno je bilo i slabih oborina u obliku kiše i snijega. Snijega na podru ju Me imurja nije bilo puno pa nije stvarao ve e probleme, a temperatura zraka uglavnom se držala pozitive i bila je u rasponu od 2 do 7 Celzijevih stupnjeva.

Sredinom tjedna oja ala je anticiklona pa se vrijeme smirilo, a temperatura zraka polako je po ela rasti. Jedan oslabljeni frontalni poreme aj premještao

se preko nas u petak pa je opet bilo više oblaka, ali samo ponegdje i koje kapi kiše. No, to nije sprje ilo rast temperature na 10 stupnjeva koliko smo mjerili u akovcu, Prelogu i Maloj Subotici. Vikend nam je donio pravo proljetno vrijeme uz temperaturu zraka posvuda oko 15°C - u Vratišincu smo izmjerili 14°C, Štrigovi 15, akovcu 16, a u Prelogu ak 17 Celzijevaca. Tako se velja a oprostila uz pravo proljetno vrijeme, a nedjelja je u potpunosti opravdala praksu u klimatologiji da s prvim danom ožujka po inje prolje e. Ono astronomsko pri ekat emo do 20.3.

Stroj za pravljenje kiše Toplo, ali još nestabilnije vrijeme nastavit e se i u utorak. Bit e umjerene i pove ane naoblake pri emu e mjestimice biti i malo kiše.

Vjetar ve inom slab jugozapadni.

Najniža jutarnja temperatura izme u 1 i 4, a najviša dnevna stupanjdva niža nego u ponedjeljak.

ini se da e srijeda biti obla nija i kišnija. Prevladavat e obla no vrijeme, mjestimice s kišom. Sun-

ana razdoblja e biti rijetka ili e sasvim izostati. Puhat e slab do umjeren vjetar južnih smjerova pa e i dalje biti relativno toplo – ujutro oko 4°C, a danju do 10 Celzijevaca.

etvrtak e biti nepovoljan.

O ekujemo obla no vrijeme, povremeno s kišom. I biometeorološka situacija bit e loša pa bi ljudi osjetljivi na promjene vremena mogli imati poteško e. No, unato kiši

DJE JE GRADSKO VIJE E Grada akovca izabralo

ostat e relativno toplo pa e najviša dnevna temperatura biti izme u 7 i 9 Celzijevih stupnjeva. Zapuhat e mjestimice umjeren isto ni i sjeveroisto ni vjetar.

U petak e kiše biti manje, a mjestimice e sasvim izostati. Uz postupno smanjenje naoblake mogu a su i sun ana razdoblja. Jutro prohladno, mjestimice i maglovito, a popodnevna e se temperatura kretati oko 10°C uz povremeno umjeren jugozapadnjak.

Vikend e biti promjenjiv, ali svakako e biti sun anih razdoblja.

No zbog blizine ciklonalnog polja ne možemo isklju iti mogu nost za kratkotrajnu kišu. Nastavit e se toplo vrijeme. (prognoza izra ena 28.2. u 10h)

Škotski znanstvenik Stephen Salter, ugledni izumitelj iz Edinburgha, osmislio je stroj za proizvodnju kišnih oblaka kojim bi od že i mogao spasiti milijune ljudi što žive u šušnim podru jima. Ure aj navodno može stvoriti oblake u sušnim podru jima, u pustinjama ili podru jima koje se pretvaraju u pustinje. Rije je o 60 metarskoj turbini nalik golemom mikseru za šlag, koji pokre e vjetar, a na morskoj površini održava plovilo. Pokrenuta turbina usisava vodu, šalje goleme koli ine sitnih vodenih kapljica u zrak i stvara vodenu paru koja se pretvara u kišne oblake. Osim što bi pružao redovitije oborine Sahari, Kalahariju, Gobiju i drugim pustinjama, “stroj za kišu” navodno bi usporio rast razine mora, posljedice globalnog zatopljenja i efekta staklenika. Pustinjske bi se zemlje pretvorile u žitnice, poljodjelj-

ci više ne bi živjeli u strahu od suše, a nestalo bi i sukoba zbog manjka vode.

Na žalost, ti umjetno stvoreni oblaci ne bi bili djelotovrni u vrlo suhim predjelima jer se Salterovim “mikserom” ne može dose i kriti na masa vlage za stvaranje oborina. Oni bi bili korišteni samo u podru jima iznad kojih ima ponešto oblaka, ali nedovoljno da bi s neba procurilo. Najzanimljivije je da bi cijena prostornog metra tako proizvedene kišnice bila tisu u puta manja od cijene vode koja se dobiva desalinizacijom iz morske vode.

Unato sumnji avosti iz znanstvenih krugova, Salter u skoroj budu nosti vidi tisu e svojih turbina raštrkanih po morskoj površini. “Govorili su i da ne e biti mogu e graditi brodove od elika i da se radio valovi ne e mo i širiti dalje od horizonta. Službena znanost je uvijek u krivu.”

MLADEŽ HDZ-a Grada Mursko Središ e

Lea Pongrac gradona elnica, Obradovali Kristijana Hoblaja Dea Radek njena zamjenica

akovec je dobio svoju prvu malu gradona elnicu. Na sjednici Dje jega gradskog vije a Grada

akovca predstavnici petero dje jih foruma, uklju uju i i u sastav vije a tek prihva eni Dje ji forum Ivan ica iz Ivanovca, za dje ju gradona elnicu izme u pet kandidatkinja izabrali su Leu Pongrac, predstavnicu DF-a Smješko i u enicu 4. razreda III. osnovne škole akovec.

Izbor je bio napet i protegnuo se u ak dva kruga. Najve a konkurentica sadašnjoj gradona elnici bila je Dea Radek iz DF-a Zmaji i iz I. Osnovne škole, koja je izabrana za njenu zamjenicu.

Na sjednici Vije a sve kandidatkinje ponudile su svoje programe u kojima su istaknule na emu bi poradile za vrijeme trajanja svog mandata. Gradona elnica Lea Pongrac, koja e na svojoj dužnosti ostati do rujna 2010. godine, kao najvažnije iz svog programa izdvojila je: - Prije svega bitna su djeca, zna i da stavimo kod svih škola leže e policajce za njihovu zaštitu u prometu. Cilj je potaknuti voza e da više paze. I druga stvar je sandu i za pitanja u koji e sva djeca mo i ubaciti svoja pitanja ili prijedloge, a koja emo mi proslijediti gradona elniku.

Pongrac, ija je temeljna ideja poticati zajedništvo velikih i malih, dodala je i kako e se zalagati za sigurnije škole, što uklju uje videonadzor u školskim dvorištima. Zalagat e se i za istiju okolinu oko škola i vrti a te osnivanje ku e za djecu, prostora namijenjenog djeci za slobodno vrijeme.

Mladež HDZ-a Grada Mursko Središ e u subotu je u središnjem Gradskom parku uprili ila druženje za svoje lanove i gra anstvo, s ciljem zbližavanja gra anstva razli itih politi kih opredjeljenja kako bi život u gradu postao razli itiji i kvalitetniji. Poslijepodne su pak mladi HDZ-a u inili izuzetno humanu gestu.

Svojem kolegi i sugra aninu Kristijanu Hoblaju, koji je ve desetak godina prikovan za invalidska kolica, uru ili su 1.500 kuna nov ane te odre enu koli inu materijalne pomo i.

Donaciju su mladom Hoblaju uru ili Josip Šajnovi , predsjednik, te Alica Novak i Boris Bek, lanovi Predsjedništva Mladeži HDZ-a Grada Mursko Središ e. Donaciju su uz Mladež HDZ-a pomogle tvrtke MT - Vegas i Euronet iz Peklenice, te ljudi dobre volje i starije strana ke kolege.

(S. Mesari )

Mladi HDZ-a s Kristijanom i bakom Erikom

GRADSKA lu ica u Murskom Središ u

Izva eno na desetke tona mulja i sme a Lea Pongrac (desno) i Dea Radek Sve ove prijedloge saslušao je gradona elnik Branko Šalamon koji je imao ponešto za poru iti svojim dvjema mladim kolegicama. - Moja je želja da one u e i slušaju interese svojih kolega u enika i da prema poslu koji su dobile budu savjesne.

Jedino izvršavanjem svojih dužnosti mogu nau iti kako to raditi pod stare dane, ali i biti dobre gradona elnice, što su i obe ale.

Gradona elnik je najavio i dobru suradnju s Dje jim gradskim vije em – Grad akovec sura uje s djecom, Grad je prijatelj djece, vodi ra una o njima i ovakav novi oblik suradnje tako er e biti podržan. Mislim da e djeca biti zadovoljna s time što emo im pokazati i omogu iti, jer e se uvažavati i njihove inicijative. (mn)

Proteklih je dana na desetke tona raznog otpada te mulja izva eno iz vode u gradskoj luci u Murskom Središ u. Toliko se mulja i otpada nakupilo tijekom zimskih mjeseci u gradskoj luci u Murskom Središ u.

Osim što je ružno izgledalo, iz lu ice se po eo širiti i smrad. Navelo je to Gradsko poglavarstvo i gradona elnika Josipa Dobrani a da naru e iš enje lu ice i odvoz otpada i mulja na deponiju. U mulju, blatu i vodi ima puno prirodnog ali i umjetnog (plasti nog) otpada pristiglog iz Slovenije te pomurskih naselja. Akcija iš enja je obavljena pod nadzorom Hrvatskih voda akovec, koje su va enje i odvožnju 70-ak kubika otpada platile oko 10 tisu a kuna. (sm)

Tone i tone mulja izva eno je iz gradske lu ice

DOBRO JE ZNATI

3. ožujka 2009.

Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠ E tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

SATELITSKA I ZEMALJSKA OPREMA Dreambox DM 800 HD PVR HD prijemnik univerzalni ita kartica

AKCIJSKE CIJENE DVB-T PRIJEMNIKA Digisat T133C2SR Triax TR 500 HD

NO

VO

!

KVALITETNA ME IMURSKA VINA

[ [ [ [ [ [

Urbanska kapljica Žuti muškat Rajnski rizling Graševina Zeleni silvanac Chardonnay

Distribucija i montaža Total TV opreme

info@kerman.hr

www.kerman.hr

55

ZAPO ELA DRUGOLIGAŠKA NOGOMETNA SEZONA

KOBAN PORAZ ODBOJKAŠKOG PRVOLIGAŠA IZ RE ANA

Me imurje loše startalo, Željeno 6. mjesto Me imurje “va enje” protiv Pomorca Centrometala jako daleko NAUTI KI KLUB “Labud” za kulturu

Predsjednica Nauti kog kluba Klementina Srpak te dopredsjednik Ignac Beli pozvali su lanove na angažman oko organizacije ovog doga aja. Prva velika akcija u tom smjeru bit e izgradnja nadstrešnice kako bi se tijekom FERPEK-a imalo gdje smjestiti posjetitelje.

Festival preloške kulture ima i svoju maskotu – ma ka Fepreka koji e okupljene zabavljati prilo kim anegdotama. Na skupštini je predstavljena lutka Feprek.

Od drugih ovogodišnjih aktivnosti Nauti kog kluba “Labud” svakako valja istaknuti radionicu na kojoj e preloški onovnoškolci od majstora zanata Antuna Bermanca mo i u iti kako izgraditi šajku, tradicionalni dravski on.

I ove godine bit e održan tradicionalni “Lov na labu e pero”, kao i kajakaška regata pod nazivom Kup grada Preloga. Novost je i, istaknuo je Dražen Novak, tajnik preloških nauti ara, pokazna regata Zagreba kog vesla kog kluba Osmerac.

Preloška Turisti ka zajednica trebala bi snažnije iskoristiti mogu nosti razvoja turizma i turisti kih sadržaja na Marini, uporno poru uju nauti ari iz “Labuda”.

(D.Mihoci)

U uzbudljivoj završnici Trgošped prvak “Joje”

MISS Universe Hrvatske

Ma ak Feprek maskota Festivala preloške kulture Na poticaj Pavla Ružmana, lana Nauti kog kluba “Labud”, Prelog ove godine dobiva jednu novu ljetnu mani estaciju - Festival preloške kulture FEPREK, obznanjeno je na redovnoj godišnjoj skupštini “Labuda”.

- Željeli smo nekako dati novu svrhu i kvalitetu sportskom parku Vrbica na preloškom izletištu ‘Marina’. Kako Prelogu ljeti nedostaje doga aja, odlu ili smo jedan takav organizirati u razdoblju od 3. do 5. srpnja. Naš prijedlog naišao je na odobravanje pa smo u Gradu Prelogu dobili i financijsku, ne samo moralnu, podršku, objavio je Ružman.

Sportaši rekreativci iz Nauti kog kluba tako e ovog ljeta u initi veliku stvar za promociju preloške kulture.

Tijekom tri ljetne ve eri održavat e se dvosatni kulturno - zabavni program. Publici e se predstaviti pjeva i, recitatori, kazališne družine, tamburaši. Me u ostalim nastupat e Pjeva ki zbor udruge umirovljenika Prelog, amaterska kazališna družina PAS iz Preloga, zbor Agnus, dramska družina KUD-a “Kaštel” iz Pribislavca, dramska družina KUD-a “Selja ka sloga” iz Preloga i mnogi drugi.

ZAVRŠILA MEMORIJALNA MALONOGOMETNA LIGA

Petra Tomši me u 10 najljepših Šenkov anka Petra Tomši ušla je u polufinale, me u 10 najljepših djevojaka ovogodišnjeg izbora Miss Universe Hrvatske. Nije uspjela u i u završnicu 5 onih koje su ušle u najuži izbor za pobjedu, iako je s obzirom na izgled i ljepotu finalistica vjerojatno to i zaslužila.

Nova hrvatska Miss Universe je dvadesetogodišnja Spli anka Sarah *osi .

Glasove žirija i publike za pobjedni ku lentu osvojila je u nedjelju u opatijskoj Kristalnoj dvorani hotela Kvarner i u izravnom prijenosu HTV-a. Prva pratilja je Triljanka Katarinu Bani , a druga pratilja Tamara Ne ranovi iz Privlake.

(D. Zrna)

Festival preloške kulture ima i svoju maskotu – ma ka Fepreka

Sanjajmo u crvenoj boji …

Ovaj tjedan na špici definitivno je u o i najviše upadala crvena boje. Kaputi i, remeni, kape, šalovi, torbice, izmice, kosa … sve je crveno, a i nama to tako odgovara. Uz ovako jarke boje rastjerali smo zimsko sivilo i najavili dolazak dragih nam proljetnih dana kada je najljepše s noge na nogu muvati se po špici.

Kinezi smatraju kako crvena boja donosi sre u i štiti od zlih sila, a i u ostalim kulturama crveno ima sli no zna enje. Prije svega ona se koristi kao simbol snage i mo i, dobrog raspoloženja, ljubavi, eroti nosti … Upravo zbog toga tepih kojim hodaju poznati i slavni crvene

je boje, kao i ruže kojima se izražava ljubav …

Kad obu ete crveno, znajte, automatski privla ite više pažnje. Nema boje koja jasnije govori “pogledajte me, ne bojim se privla enja pogleda” ili pak “uo ite me, okrenite se za mnom”.

Nemate li dovoljno hrabrosti odjenuti crveno, ove prve dane ožujka za inite ružem, koji ove sezone dolazi u nekoliko nijansi, do jarkocrvene do boje kupina. Crvena boja na usnama ženi daje dodatnu dozu ženstvenosti, ini je seksepilnijom i poželjnijom. Crveni ruž ne može pro i nezapaženo, a tko bi to želio na našoj špici?