Međimurske novine 705

Uz Međimurske novine za samo 15 kuna opširnije na str. 15 knjiga

str. 3

www.mnovine.hr

Isusov život

Što kriju kosti otkrivene kraj Nedelišća

Godina XIV. Broj 705.

^akovec, UTORAK, 10. ožujka 2009.

Cijena 7 kuna

NAJAVLJENO RUŠENJE Autobusnog kolodvora Čakovec

str. 2

LIDL smanjuje kolodvor i dovodi kupce sebi pred vrata Izgorio popularni VRATIŠINEC

str. 6

kafić "Royal"

ZAŠTO FILIP UDE nema ugovor za stan za koji postoje sve potrebne odluke

BELICA

u ovom broju

str. 10

Bacaju krumpir jer ne žele plaćati "Čakomu" TEPEŠIJA PO ME\IMURJU

Banfi

Predizborni politički ping-pong str. 9

Duplerica

Komunikacija bez granice

www.novi-net.hr • 040/865-777

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 59

AKTU LNO

2

10. ožujka 2009.

NAJAVLJENO RUŠENJE Autobusnog kolodvora akovec

ASNI KI DOM

Do Dana Grada u upotrebi Grad akovec izdvojit e 414 tisu a kuna za ure enje asni kog doma, prije svega za ure enje instalacija i krova te ostalih radova kako bi asni ki dom do Dana Grada akovca bio u funkciji. Dio prostora u asni kom domu bit e namijenjen njižnici “ ikola Zrinski” za pove anje prostora, a dio e biti ugostiteljskog sadržaja. Gradona elnik Branko Šalamon izjavio je da e

asni ki dom ostati u vlasništvu

Grada akovca, te da e se odnosi sa Županijom riješiti u skoroj budu nosti.

(BM )

BORBA protiv HPV-a

Cijepit e djevoj ice narednih deset godina Grad akovec uklju it e se u akciju cijepljenja djevoj ica sedmih razreda protiv HPV-a, prema dogovoru postignutom na kolegiju na elnika i gradona elnika Me imurske županije. z to e zatražiti ponude od zdravstvenih ustanova koje su spremne provoditi kompletnu akciju oko cijepljenja i vo enja knjižica cijepljenja. Puni iznos troškova cijepljenja iznosio bi 3.300 kuna. roškovi cijepljenja djevoj ica dijelili bi se izme u Me imurske županije, Grada akovca i roditelja u jednakim omjerima kod svake od tri doze cijepljenja. Da

bi u inak bio potpun, potrebno je cijepljenje provesti tri puta. Grad

akovec cijepljenje bi provodio narednih deset godina, ime bi se doprinijelo i iskorjenjivanju virusa koji uzrokuje grli raka maternice u kasnijoj životnoj dobi me u populacijom. (BM )

DONJI KRALJEVEC

Popunjeni turisti ki kapaciteti Smještajni kapaciteti u hotelu “ ralj” u Donjem raljevcu ovih su dana popunjeni voza ima speedwaya iz Danske i eške. ridesetak voza a i pratitelja svaki dan trenira na stadionu “Milenium” u Donjem raljevcu koji je u vlasništvu tvrtke “Pavlic”. Razlog dolaska u Donji raljevec sasvim su sigurno kvalitetni uvjeti treninga i cijene treniranja. (jš)

Lidl smanjuje kolodvor i dovodi kupce sebi pred vrata Rušenje postoje ih objekta koji još nisu u ruševnom stanju zbog toga da bi na njihovom mjestu niknula nova zgrada druga ijeg sadržaja još nismo gledali u ovoj sredini i na tako što nismo baš navikli. Autobusni kolodvor

akovec mogao bi biti prvi takav slu aj. a lokaciji koju samo zebra dijeli od pješa ke zone koja po inje u lici atarine Zrinske i strogog centra grada trebao bi niknuti idl, neugledna diskontna gra evina koja je arhitektonski primjerenija gradskoj periferiji nego središtu

akovca.

Poglavarstvo Grada akovca pustilo je probni balon u javnost kako bi vidjelo može li gra anstvo progutati taj kiseli zalogaj. aime, da bi takav zahvat bio mogu , potrebno je donijeti odluku o izradi detaljnog plana ure enja bloka oko Hrvatske pošte i Hrvatskih telekomunikacija. Poglavarstvo je odluku o izradi detaljnog plana u etvrtak 5. ožujka uputilo na usvajanje Gradskom vije u. Podru je kojim bi se obuhvatio detaljni plan ine zgrade HP-a i H -a, autobusni kolodvor, Macanov dom, južni dio ulice I. G. ova i a i podru je bivšega nogometnog igrališta M -a.

Vlasnik kolodvora je varaždinski AP koji je u ste aju, a kolodvor je u ste ajnoj masi. Za kupnju kolodvora postoji zainteresirani kupac po cijeni od 2,5 milijuna eura. ije tajna, radi se o idlu. Vlasnik kolodvora najavljuje zatvaranje kolodvora, odnosno gašenje kolodvorskih usluga, navode i kao razlog pad autobusnog prometa.

Gradona elnik akovca Branko Šalamon kaže da akovec ne može ostati bez autobusnog kolodvora, a da za preseljenje kolodvora na lokaciju Starog hrasta gdje bi kolodvor trebao biti po planskoj dokumentaciji nema zainteresiranog investitora. o gradona elnik akovca duboko je ve u pregovorima oko izmjene detaljnog plana kako bi sa

Na autobusnom kolodvoru mogao bi osvanuti tipski Lidlov objekt

sadašnje lokaciji bio samo izmješten i sveden na manji obim. ovi kolodvor bio bi na parkiralištu iza Macanovog doma i sastojao bi se od 12 perona, šest s jedne strane i šest zrcalno s druge strane i novom poslovnom zgradom od 600 kvadrata na dvije etaže, koja bi uz kolodvorske usluge bila namijenjena i za trgova ke sadržaje koji bi s obzirom na to da se nalaze na kolodvoru imali mogu nost trgovanja nedjeljom.

idl je zainteresiran u zamjenu za promjenu prostornog plana i mogu nost izgradnje na toj lokaciji izgraditi novi kolodvor i dati ga u vlasništvo Gradu akovcu, a Grad akovec ga dati u koncesiju AP toursu za mjese ni najam od 50 do 100 tisu a kuna. cijelom tom aranžmanu s varaždinskog AP-a u ste aju s AP toursom iz akovca i irmom koja vodi poslove za idl gradona elnik pregovara ve zadnja dva - tri mjeseca.

akovec imao novac, pa ga sad nema Premda je na Poglavarstvu više puta ponovio da e o sudbini Autobusnog kolodvora odlu iti reakcije s javne rasprave, ovim potezom otvorio je niz dilema.

Prva je kako to da Grad akovec nema tih 2,5 milijuna eura, odno-

sno oko 18 milijuna kuna kako bi

akovec otkupio tu lokaciju za koju bi mogao uvjetovati potom izgradnju znatno kvalitetnijeg sadržaja od jednog trgova kog diskonta. akovcu ne nedostaje novih trgova kih sadržaja tog tipa. ako to da akovec sada nema novac, a samo prije dva mjeseca novac nije bio u pitanju kada se Županiji nudila kupnja zemljišta na Vojarni? tkud to da je sada idlova ponuda spasonosna za lokaciju kolodvora. aime, pa makar i AP Varaždin u ste aju prodao kolodvor, prisjetimo se iz slu aja Vojarne, novi kupac ništa ne e mo i raditi bez suglasnosti Grada akovca na tom podru ju, ma kako sadašnji vlasnik prijetio izi kim zatvaranjem kolodvora.

Više je nego jasno da gra evina takvog tipa ne e oplemeniti ve nagrditi taj dio grada. Zapravo u suštini na tom prostoru stisnut e se novi umanjeni autobusni kolodvor s 12 parkirnih mjesta za dolazak i odlazak autobusa i budu i trgova ki centar sa svojim parkirnim mjestima za kupce. Samo zbog ulaza i izlaza autobusa u kolodvora i s kolodvora, ali i zbog osiguranja ulaza u trgova ki centra, bit e potrebno izmijeniti prometnu studiju i regulaciju. ije sasvim jasno da li i to na teret investitora idla.

idl e se, prihvati li se odluka o izmjeni detaljnog plana, na i tik iza le a Me imurke koja je obuhva ena spomeni kom rentom, a ild e biti izvan te zone. o e dati za pravo onima koji kažu da su strani ulaga i u povoljnijem položaju nego doma i gospodarski subjekti.

Postoji još i niz pitanja oko toga kakve e posljedice imati otvaranje novoga trgova kog centra na postoje e trgova ke lance i doma e proizvo a e. Ho e li to u ovoj krizi biti pomo ili odmaganje. Ho e li Grad iskoristiti priliku i uvjetovati da na policama idla moraju biti me imurski proizvodi, i to ne samo u akove kom du anu ve u cijelom lancu.

Ako je to no da je autobusni prijevoz nerentabilno smanjen na samo 12 autobusa koji dnevno dovoze školarce, kako je objasnio gradona elnik Šalamon, tada bi bilo daleko logi nije da ih se iskrca na lokaciji Starog hrasta, što je daleko bliže srednjim školama i bliže željezni kom kolodvoru. vako se novi kolodvor s 12 perona manjeg obima, koje li sretne slu ajnosti, gradi baš ispred trgova kog centra kojemu e autobus dovoziti kupce pred sam prag. Bili bi ludi u idlu da ne pristanu napraviti parkiralište za autobuse pred svojim du anom, pa ak i pretrpjeti kritike što e zbog toga rukometno igralište biti pomaknuto bliže Macanovom domu.

(Božena Malekoci - leti )

Žene još uvijek neravnopravne s muškarcima

t

nedjelju 8. ožujka obilježen je Dan žena, dan kada se slave ekonomska, politi ka i društvena dostignu a pripadnika ženskog spola. Povodom obilježavanja ovog za žene važnog da-

tuma, upitali smo Me imurce jesu li se žene izborile za sva svoja prava ili još uvijek nisu.

Iako su istaknuli da se današnja situacija uvelike razlikuje od onoga ka-

ko je to bilo nekad te da se pomak na bolje i te kako vidi, ve ina Me imuraca smatra da se žene nisu u potpunosti izborile za svoja prava. Muškarci su se tako er složili u tome, rekavši da

se uvijek može bolje i više. Svatko ima svoja prava koja se trebaju poštivati, pa tako i žene, kazali su. ao primjer neravnopravnosti Me imurci naj eš e navode nejednakost izme u že-

na i muškaraca na tržištu rada. sim što nerijetko nisu jednako pla eni za obavljanje istog posla, spominje se i nejednaka zastupljenost žena i muškaraca u politi kom životu. (H. Ze ar)

Anketa “Pod vurom” Monika Leva i , Prelog - Smatram da se žene još uvijek nisu u potpunosti izborile za svoja prava. aravno da se pomak vidi i da se ide na bolje, ali to još nije onako kako bi trebalo biti. Istraživanja pokazuju da su muškarci bolje pla eni od žena za isto radno mjesto. Iako sam osobno u ženskoj profesiji, mogu re i da se vidi neravnopravnost, primjerice, u politici gdje je mnogo više muškaraca nego žena.

Milka Tepeš, Zagreb - Mislim da se može re i da su se današnje žene izborile za ve a prava.

Smatram da su op enito postale ravnopravnije muškarcima nego što su to bile u prošlosti. Za sebe mogu re i da sam zadovoljna u tom smislu. Situacija u doba kad sam bila mla a otprilike je jednaka današnjoj situaciji. Ve su se tada žene izborile za ve inu prava koje nam pripadaju.

Željko Novak, Mala Subotica Smatram da su se žene izborile za svoja prava. ada se uspore uje situacija sada i nekad, sigurno da imaju ve a prava nego što je to bilo u prošlosti. Me utim, mišljenja sam da zadovoljne nikad ne smiju biti. vijek se može bolje i više.

Marija Horvat, Donja Dubrava Mišljenja sam da su se žene s jedne strane izborile za svoja prava, ali s druge strane ne. Mogle bi još bolje, a to i zaslužujemo. Što se ti e posla, žene su još uvijek djelomi no diskriminirane. Primjerice, ve ina politi ara su muškarci. Žene su još uvijek u manjini kada je rije o politici.

Vlado Novak, Donji Kraljevec Mislim da su se neke žene uspjele izboriti za svoja prava, ali ne sve i ne dovoljno. Iako su dio svojih prava uspjele izboriti, smatram da mogu još više. Svatko ima svoja prava koja se trebaju poštivati, pa tako i žene.

Primjerice, ako obavljaju istu funkciju i rade na istom radnom mjestu, muškarci i žene trebali bi biti jednako pla eni.

Petar Kegalj, Sveta Marija - Smatram da su se žene djelomi no izborile za svoja prava, no još nisu postale potpuno ravnopravne muškarcima. Još uvijek se nisu izborile za sva prava koja im pripadaju. Mogu još više i bolje. Smatram da ve ina žena nije potpuno zadovoljna i da bi trebale raditi na tome da se izbore za sva svoja prava.

(H. Ze ar, foto: Vrzan)

AKTU LNO

10. oĹžujak 2009.

GORNJI HRAĹ AN: Prona eni ostaci poratnih Ĺžrtava Drugoga svjetskog rata

Ĺ to kriju otkrivene kosti kraj NedeliĹĄ a?

judske kosti iskopao je bager u etvrtak ujutro tijekom izgradnje nasipa izme u Gornjeg HraĹĄ ana i rnovca, pokraj edeliĹĄ a. dmah su prekinuti radovi, a policija je ogradila mjesto gdje su kosti prona ene.

- Policijska uprava me imurska potvr uje da su radnici Vodoprivrede prilikom sanacije nasipa jutros oko 9 sati pronaĹĄli viĹĄe komada kostiju za koje se pretpostavlja da su ljudske i da potje u iz vremena Drugoga svjetskog rata.

Prona ena je i jedna ahura. osti su poslane na odjel patologije Županijske bolnice u akovcu, gdje e ih pregledati patolog, navodi se u kratkom priop enju bez kalkuliranja o kojim bi Şrtvama Drugoga svjetskog rata moglo biti rije i. Policija je prije nekoliko godina istraŞivala to podru je na temelju javnog pogovora da su tu zakopane Şrtve iz Drugoga svjetskog rata, rekao nam je glasnogovornik P me imurske runoslav Gosari , no tada o ito

nisu prona eni nikakvi dokazi koji bi mogli upu ivati na grobnicu ili takvo neĹĄto.

Ve se dugo zna da dravski nasip kod Gornjeg HraĹĄ ana krije ratne i poratne Ĺžrtve i to je mjesto obiljeĹženo kriĹžem, no poznato je i da se neobiljeĹženi grobovi nalaze na viĹĄe mjesta uzduĹž nasipa. sim toga, do prije nekoliko godina bili su Ĺživi i svjedoci koji su tijekom ljeta 1945. godine no u uli kamione, pucnjeve i sli no. Za sada je sigurno da je Ĺžrtve u nasipu likvidirala ondaĹĄnja komunisti ka vlast, kao i to da je dijelom rije o Ĺžrtvama iz Bleiburga i riĹžnog puta, no mogu e je isto tako da je rije i o doma im ljudima koji su u to vrijeme bili likvidirani kao suradnici okupatora ili su bili nepo udni reĹžimu. Ĺ to je prava istina i koliko je zapravo osoba likvidirano i zakopano u nasip kod Gornjeg HraĹĄ ana, teĹĄko je re i. o zna se da je u Me imurju bilo viĹĄe stratiĹĄta gdje su ljudi nestajali. z dravski nasip u Gornjem HraĹĄ anu, to se doga alo i na sajpi,

KOMENTAR naĹĄeg itatelja na www.mnovine.hr

Ubijenog naĹĄao na popisu Ĺžrtava u Jasenovcu Dosta pratim lanke i istraĹživanja u vezi s nestalim osobama iz 2. svj. rata bilo da su bile direktno ili indirektno povezane s ratom s podru ja me imurske Ĺžupanije.

SluĹĄaju i pri e moje bake i tete iz Pribislavca, po etkom 1942.god. njihov najmla i brat se uputio na nagovor svojih prijatelja u jema ku na obuku kod SS, jer nije htio u ma arsku vojsku. Da skratim pri u, kraj rata je do ekao kao punoljetan i ranjen u bolni kom krevetu u jema koj. Bleiburg i te pri e su ve proĹĄle, na putu iz jema ke prema akovcu, to nije prema izjavama svjedoka gubi mu se trag na Ĺželjezni koj stanici u

akovcu.i tu po inje moja pri a jer nikad nisu saznale gdje je itd. Danas je vrijeme interneta pa je lakĹĄe do i do nekih stvari. renuo sam u potragu za nekim tragom. Zna se da nije zavrĹĄio na Bleiburgu, bio je u akovcu na Ĺželj. postaji, poslao

je glas po nekom da dolazi ku i taj dan, po nekim izjavama ak se zna i koja ga je osoba (iz Mihovljana) podobna komunisti kom reĹžimu uhitila i koja zasigurno zna viĹĄe nego se pri a. Po mojem istraĹživanju ubijen je na podru ju Me imurja i zasigurno je u nekim od navedenim grobiĹĄtima a ima ih dosta u Ĺžupaniji kao i nakon rata stradalih i nestalih, taj broj se kre e oko 700 osoba a najviĹĄe je bilo nestanka oko 1947. godine. ajzanimljiviji detalj koji sam pronaĹĄao na internetu u vezi nestalog su da se nalazi na novoj objavljenoj listi jasenova kih Ĺžrtava. Ime i prezime, ime oca ,mjesto datum i sve to se poklapa. i podaci se poklapaju ali nije istina.

Me imurju navodno joĹĄ postoje Ĺživi svjedoci, a navodno postoje Ĺžive osobe koje su bili “egzekutoriâ€?, kaĹže naĹĄ nepoznati itatelj.

danas dijelu Ĺ enkovca, nedavno je i tamo za sve Ĺžrtve postavljen kriĹž, poznate su Ĺžrtve kod Ĺ trigove, u Dravskoj ĹĄumi kod VaraĹždina i drugdje.

Poznato je da je nakon odlaska Ma ara i ijemaca iz Me imurja nova komunisti ka vlast dvorac Zrinskih u akovcu koristila kao zatvor (isto kao i Ma ari), u kojem su mu eni brojni ljudi kojima se u dvorcu gubi svaki trag. eki su iz zatvora provedeni u druge zatvore, a jedan dio zavrĹĄio je na grobiĹĄtu sajpa u Ĺ enkovcu i drugim nepoznatim grobiĹĄtima u Me imurju.

Josip olari iz DruĹĄtva za obiljeĹžavanje grobiĹĄta ratnih i poratnih Ĺžrtava rekao je da bi u pitanju mogle biti Ĺžrtve partizanske likvidacije u lipnju 1945.

Prema nekim svjedo enjima, znalo se za pribliĹžna mjesta neobiljeĹženih grobova i stradanja u Gornjem HraĹĄ anu, govorilo se da je dio Ĺžrtava zakopan niĹže od sadaĹĄnjeg postavljenog kriĹža. Velika je vjerojatnost da je bager iskopao kosti na jednoj od mjesta likvidacije, jer je ona trajala viĹĄe dana, odnosno no i kako kazuju svjedoci, a partizanska se vlast brinula da nitko od mjeĹĄtana ne bude prisutan jer je i on mogao stradati.

SadaĹĄnji kriĹž za Ĺžrtve kod Gornjeg HraĹĄ ana postavljen je na po etku masovne grobnice, a svjedoci koji su, na Ĺžalost, pomrli kazivali su da se masovne grobnice na tom prostoru uz Dravski nasip proteĹžu sve do samog mjesta rnovec i to gotovo do spoja ceste i nasipa. Prema dosadaĹĄnjim saznanjima, grobovi u kojem se nalaze jedan do dva kostura proteĹžu se i do kilometar u drav-

skom nasipu, na razdaljini od pet do deset metara. u su, naime, ve bili ma arski pjeĹĄa ki rovovi kojima se ma arska vojska trebala braniti od upada “ustaĹĄaâ€? iz VaraĹždina u Me imurje. te su rovove kasnije zakopane Ĺžrtve.

Prema nekim procjenama, na starom nasipu Drave kod Gornjeg HraĹĄ ana zakopano je i pobijeno stotinjak osoba. vrijeme kad je u Sloveniji otkrivena nova zastraĹĄuju a masovna grobnica poslijeratnih Ĺžrtava i ponovno nas vra a u proĹĄlost, ovaj me imurski slu aj dobiva na teĹžini, tako da se o ekuje temeljito istraĹživanje i ĹĄto se zapravo krije iza ovih prona enih kosti.

Svojedobno je pokrenuta istraga o Şrtvama kod Gornjeg Hrať ana, no prije nekoliko godina obrazloŞenje suda bilo je da se istraga obustavlja jer se nisu mogle prona i kosti. Sad su kosti prona ene, pa se pretpostavlja da e sada sudska istraga biti otvorena. petak 6. oŞujka priop eno je iz P M-a da je od strane sudskog vjeťtaka obducenta na odjelu patologije Županijske bolnice

akovec nedvojbeno utvr eno da se radi o ostacima ljudskih kostiju od najmanje etiri razli ite osobe, a koje potje u iz vremena Drugoga svjetskog rata.

Procjenjuje se da na podru ju danaĹĄnje Me imurske i VaraĹždinske Ĺžupanije ima 50 grobiĹĄta u kojima je ubijeno oko 6.000 Ĺžrtava, a u itavoj Hrvatskoj takvih je stratiĹĄta oko 600. (jĹĄ, dz)

3 SLAVKO FALTAK na skupĹĄtini Obrtni ke komore

Ve godinama uzalud trubim bez odjeka - uvjetima poslovanja koji se nisu niĹĄta poboljĹĄali, uz postoje u recesiju i stalnu neizvjesnost, nije udno da se broj obrtnika opet smanjio, kazao je na godiĹĄnjoj skupĹĄtini brtni ke komore Me imurske Ĺžupanije Slavko Faltak, predsjednik komore. Broj obrtni kih radionica i tijekom 2008. godine smanjen je za 33 pa je krajem godine bilo aktivno 1.833 obrta i 45 u privremenoj odjavi, ili ukupno 1.878. Godinu dana ranije bilo ih je 1.911. - Da bi se zaustavio stalni sad ve uzastopni viĹĄegodiĹĄnji lagani pad broja obrtni kih radionica u Me imurju, malim je gospodarstvenicima potrebno olakĹĄati poslovanje. Iz godine u godinu nema pomaka pa ne u re i niĹĄta novo ve samo ponoviti ono ĹĄto ve godinama uzalud trubim bez odjeka, kazao je Slavko Faltak. - Mislim tu na smanjenje administriranja i ormalnosti kod isho enja raznih dozvola, na ravnomjerniji raspored i strogo u kontrola svih mogu ih sluĹžbi, uz istovremeno gledanje kroz prste ogromnom broju uĹĄera. reba kona no stvarno zaĹĄtititi vjerovnike, a najve e probleme u naplati imaju upravo mali gospodarski subjekti kakvi su obrtnici. proteklih godina veliki zamah poprimio je obi aj koji uvode jedinice lokalne samouprave osnivanjem trgova kih druĹĄtava koja se registriraju za sve mogu e djelatnosti, u ije adzorne odbore ulaze lanovi poglavarstva, iji je direktori u pravilu jedan od poglavara. akva druĹĄtva oduzimaju posao registriranim gospodarskim subjektima i stvaraju profit neprofitnim osniva ima. a podru ju kreditiranja cijelu proĹĄlu godinu, a posebno krajem godine, javljaju se izrazito negativni trendovi, u pogledu kamatnih stopa. DoĹĄlo je do porasta kamata, pove an je E RIB R . Mnogi korisnici kredita bili su neugodno iznena eni novim kamata na kredite jer gotov svi imaju ugovorenu klauzulu promjenjivosti kamate.

Banke e tako morati shvatiti da obrtni ki dohodak ne moĹže biti

gotovo isklju ivi kriterij za odobravanje kredita ve da treba viĹĄe paĹžnje posvetiti stvarnoj vrijednosti imovine obrtnika ime e privu i znatan broj komitenata, krizi unato .

Obrtnici osnovali Obrtni ku ĹĄtednu banku a SkupĹĄtini je prezentiran program brtni ke ĹĄtedne banke s prijedlogom za suradnju s obrtnicima. brtni ka ĹĄtedna banka preoblikovana je u banku prije sedam mjeseci udruĹživanjem obrtni kih ĹĄtedno kreditnih zadruga koja su postale njezine poslovnice, a lanovi tih Ĺ Z-a njezini osniva i, njih 1125. Do kraja ove godine namjeravaju provesti dokapitalizaciju u visini od 40 milijuna kuna. Dokapitalizacija bi bila ciljana selektivno prema obrtnicima kako bi oni bili osniva i, partneri i komitenti banke. brtnici su unato svim gospodarskim neda ama najĹžilaviji dio gospodarstva, u Hrvatskoj ih ima 105 tisu a i prebacivanje depozita i poslovanja u svoju banku dalo bi veliku snagu toj novoj doma oj banci. Banka je u proteklih sedam mjeseci upisana u rgova ki sud, postala lanica me ubankarske udruge: MB , SrediĹĄnje depozitarne agencije. Svi ĹĄtedni ulozi do 400 tisu a kuna u toj banci su osigurani. ekadaĹĄnje obrtni ke ĹĄtedno kreditne zadruge pa tako i ona u akovcu postaju poslovnice te banke, a banka moĹže raditi sve poslove platnog prometa, ima suvremenu in ormati ku opremu kako bi obrtnicima pruĹžila onu razinu usluge na kakvu su navikli u poslovnim bankama. lazi u mreĹžu bankomata tako da e klijenti te banke mo i dizat novac na bankomatima te i drugih banka.

elnici te banke na terenu dogovaraju sa Ĺžupanijama, gradovima i ministarstvom gospodarstva subvencioniranje kamata na kredite za obrtnike.

(BM )

IZGRADNJA KANALIZACIJE u op ini Donji Kraljevec kasnit e godinu dana

Razvija li se Koprivnica nauĹĄtrb Me imurja? a sjednici Poglavarstva op ine Donji raljevec Mladen onka je rekao da su za izgradnju kanalizacije u op ini Donji raljevec ove godine smanjena sredstva za 11 milijuna kuna, a da su ta sredstva prenamijenjena za koprivni ki vodovod. oprivnica naime ima dva jaka igra a u vladaju oj koaliciji - Josipa FriĹĄ i a (HSS) i Damira Polan eca (HDZ).

Pitali smo predsjednika SkupĹĄtine Me imurske Ĺžupanije Vladimira Ivkovi a i saborskog zastupnika je li to to no i ne razvija li se oprivnica na ra un Me imurja i

op ine Donji raljevec. n je na tu temu uz ostalo rekao: - ije to na tvrdnja Mladena

onke da je op ina navodno izgubila 11 milijuna kuna za financiranje ovogodiĹĄnjih radova na kanalizaciji, te da bi ta sredstva bila prenesena za izgradnju vodovoda u oprivnici. ito je u pitanju predizborno nadmetanje. o no je sljede e: op ina Donji raljevec ima sporazume za izgradnju kanalizacije koji su potpisani na etiri godine. “Me imurske vodeâ€? su se zbog toga zaduĹžile, jer su Ĺželjele ĹĄto prije zavrĹĄiti kanalizaciju te uzele kredit kod HB R-a.

p ina Donji raljevec i druge u Me imurju bile su jamac za taj kredit. me uvremenu su “Me imurske vodeâ€? sa svojim izvo a ima napravile poslove na kanalizaciji u op ini Donji raljevec daleko ispred plana, tako da je znatan dio poslova zavrĹĄen.

Problem nastaje onog trenutka kad HB R viĹĄe ne moĹže financirati izgradnju kanalizacije u op ini Donji raljevec, a zbog svjetske krize i antirecesijskih mjera Vlade. Jedna od antirecesijskih mjera Vlade Republike Hrvatske je i ta da se svi viĹĄegodiĹĄnji projekti koji su

u radu pomaknu za jednu godinu. onkretno, u Donjem raljevcu s etverogodiĹĄnjeg na petogodiĹĄnje financiranje, ĹĄto odmah zna i 25 posto sredstava manje za kanalizaciju u jednoj godini. mjesto za etiri godine, kanalizacija e u op ini Donji raljevec biti dovrĹĄena za pet godina, dok su poslovi ve daleko odmakli. Za potpunu izgradnju kanalizacije treba sklopiti ugovore za dvadesetak milijuna kuna, koliko e stajati pro ista otpadnih voda u Donjem raljevcu te nuĹžne dopune projekta u Donjem HraĹĄ anu zbog visokih voda. (J. Ĺ .)

Tomo Pahek i Antun Kukovec primili su diplome od Slavka Faltaka, predsjednika Obrtni ke komore Me imurske Ĺžupanije

Diplome Tomi Paheku i Antunu Kukovcu kratko vrijeme u mirovinu su otiĹĄla dva lana pravnog odbora brtni ke komore Me imurske Ĺžupanije. o su Antun ukovec i omo Pahek. bojica su dali veliki osobni doprinos u radu omore i na promociji obrtniĹĄtva. Zbog toga im je Slavko Faltak, predsjednik brt-

ni ke komore Me imurske Ĺžupanije na SkupĹĄtini dodijelio Diplome za doprinos i promicanje obrtniĹĄtva, za njihov dugogodiĹĄnji doprinos na promidĹžbi i unapre enju obrtniĹĄtva u Me imurju kao i za postignute zna ajne poslovne rezultate tijekom rada u obrtu. (BM )

G

4

10. oĹžujka 2009.

RAZGOVOR s Vladimirom Hali em, direktorom tiskare “Zrinski� d.d.

Samo nas novostvorena vrijednost moĹže izvu i iz k Vladimir Hali , direktor Zrinskog, tvrtke koja 50 posto izvozi na zapadnoeuropsko trĹžiĹĄte, u serijalu razgovora s gospodarstvenicima otkrio nam je ĹĄto su uzroci gubljenja konkurentnosti naĹĄih izvoznika na tom trĹžiĹĄtu te govorio o otporu naĹĄih ljudi da u e nova znanja i zaĹĄto smo tako blizu, a ponaĹĄanjem i mentalitetom tako daleko od Europe. Za to nam ne nedostaje novac, ve Ĺželja da se promijenimo.

Razgovor smo po eli danas aktualnom temom, globalnom krizom u gospodarstvu ... — Mi to ĹĄto nam se doga a moĹžemo zvati kriza, recesija, ali to je neĹĄto ĹĄto nas je do ekalo, moralo do ekati. I to ne samo nas nego cijeli svijet. To jesmo li mi bili manje spremni nego drugi, drugo je pitanje. Mi smo uvijek mislili da e netko drugi umjesto nas rjeĹĄavati stvari. A drugdje planiraju, dok mi mislimo ‘to bu nekak’. Takvi smo ljudi, baciĹĄ nas na glavu, padnemo na noge. Snalazimo se, moĹžda smo spretniji nego neki drugi. No, ovu situaciju ipak nismo do ekali toliko spremno kao ĹĄto smo mislili da emo biti spremni, pa nas je sruĹĄila.

Problemi u svijetu po eli su ve 2007. godine. Ako se samo pogleda te ajna lista i ĹĄto se doga alo s valutama, vidi se da se neĹĄto udno doga alo u svijetu. Pitanje je jesu li to naĹĄi ekonomski analiti ari znali ili nisu znali prepoznati, jesu li dobro ili nisu dobro iĹĄ itavali, ali to se sada prelilo u gospodarstvo.

Mi emo isplivati, uop e ne dvojim da ne emo. Pitanje je s kakvim posljedicama, vjerojatno ne malim.

Apsolutno se slaĹžem s onima koji kaĹžu da e kriza biti dugotrajna i trebat e nam puno vremena da se od nje oporavimo. KaĹžem to zato jer nam se poljuljalo izvozno trĹžiĹĄte. Dvadeset godina pokuĹĄavamo stvoriti taj izvoz. Svi premijeri do sada su puno obe avali. Svaki novi koji je doĹĄao iz bilo koje stranke, svi su isto govorili: izvoz, izvoz, izvoz.

Mi u gospodarstvu to nismo osjetili.

Bilo je puno deklarativnih izjava, pa i sada iz ovih mjera koje Vlada nudi ja ne vidim konkretno niĹĄta ĹĄto nam se nudi kao izvoznicima. DrĹžava ima sigurno podatke o tome koji problemi mu e izvoznike. Zrinski je jedan od tih.

ProĹĄle godine izvezli smo 50 posto proizvodnje, ili 1.300 tona knjiga na zapadnoeuropsko trĹžiĹĄte. To su ogromne koli ine i to zna i da je naĹĄa knjiga prepoznatljiva u Europi. Nismo doĹživjeli niĹĄta da bi nam se pomoglo da taj izvoz zadrĹžimo. Nitko nam niĹĄta ne nudi. Monetarna je politika bila takva da smo na kursnim razlikama izgubili 4,5 milijuna kuna.

To je novac koji je doĹĄao do HNB-a, ali koji je nama bio manje vrednovan u kunama nego kad je bio zara en. To je gubitak koji je nenadoknadiv.

Na kursnim razlikama izgubili 4,5 milijuna kuna Mi sebi nigdje ne moĹžemo zara unati takvu cijenu da bi to mogli zaraditi. Na trĹžiĹĄtu konkuriramo s Ma arima, Poljacima, Ĺ panjolcima, Talijanima. Na istom smo trĹžiĹĄtu. Ne znam kakvu monetarnu politiku vode druge zemlje, znam kakvu vodi

naĹĄa. Jutros sam pro itao e-mail nizozemskog partnera u kojem stoji da poljski partner nudi kompletan posao za 150 tisu a eura na me unarodnom tenderu. Kada smo mi izra unali repromaterijal i troĹĄkove transporta, doĹĄli smo do cifre od 154 tisu e eura. Kakva je njihova monetarna politika, kako e si naplatiti, koliko to vrijedi za Poljake, ne znam.

Znam da neĹĄto debelo ne ĹĄtima i da se naĹĄ izvoz tako uruĹĄava jer postajemo totalno nekonkurentni. Ne znam koliko emo se joĹĄ uspjeti boriti. Gubitak od 4,5 milijuna kuna u kursnoj razlici teĹĄko je nadoknaditi. Mi ga ne moĹžemo nadoknaditi u 2009. godini, trebat e nam moĹžda i 2010., a ĹĄto e se za dvije godine dogoditi, to je jako teĹĄko naga ati.

Lako je izgubiti partnere u inozemstvu, jako, jako teťko ih je osvojiti i probijati se na trŞiťtu. Izgubiti se mogu ne vlastitom krivnjom. Zrinski nije apsolutno niťta kriv ťto imamo pad izvoza. Radili smo kvalitetno, na vrijeme. Sve smo ispoťtovali ťto je partner traŞio, a gubimo poslove jer jednostavno nismo konkurentni zbog niske konkurentnosti kompletnoga hrvatskog gospodarstva. • Ipak, u po etku ste mi rekli jednu optimisti nu re enicu - da smo spretniji nego drugi. Što ste pod tim mislili? — Mislio sam da se mi snalazimo u svakakvim situacijama. Mi smo ljudi koji uz nekakve improvizacije rjeťavamo nekakve tehnoloťke probleme. Spretni smo s tog stanoviťta ťto su nama stotinu puta doťli monteri iz inozemstva prilikom instaliranja strojeva koje smo kupili u inozemstvu i instaliraju ih za odre ene poslove, a mi ih koristimo uz odre ene improvizacije i preinake za neťto ťto oni nisu nikad ni vidjeli. Mi nemamo toliko novca da bi bať sve mogli kupiti. Mnogo se puta moramo snalaziti na trŞiťtu i proizvoditi proizvod koji zadovoljava inozemnog kupca i zato kaŞem da smo spretni.

ViĹžljasti smo i oko inancija. SvaĹĄta radimo i kao ljudi u privatnom Ĺživotu i kao irme. LakĹĄe se snalazimo jer smo proĹĄli sito i reĹĄeto, svaĹĄta smo probali, svakakve krize prolazili, pa se lakĹĄe snalazimo. Vidim da u tom zapadnom svijetu ljudi dignu ruke i ne znaju kako dalje, ne vide nekakva rjeĹĄenja. Mi se svi kunemo na nekakvo svjetlo na izlazu iz tunela. Pitanje je samo kako je dugi taj tunel. Sad smo u dubini tog tunela, moramo iz njega iza i. Jesmo snalaĹžljiviji, vidite ĹĄto rade stranci koji su doĹĄli u Hrvatsku, svi su u panici im nastane mali problem. Oni pokupe svoje ‘kufreke’ i ostave irmu. Ima u zadnje vrijeme dosta takvih primjera velikih biznismena koji bi vedrili i obla ili, a kad nastane problem, oni pobjegnu. Treba se s problemima nositi.

Nadnacionalno povezivanje nakladnika • Kod prijaťnjih kriza ljudi su se prepuťtali depresiji, a sada se kao nikad do sada govori o krizi kao izazovu, posebno je to izraŞeno u gospodarstvu kojem se ne Şeli prepustiti. Što se, po Vaťem miťljenju, dobro iz ove krize moŞe izvu i? — Kao i svaka kriza, poslije svake krize mora biti bolje. Donijet

e restrukturiranje. Moramo se prilagoditi Europi gdje se poduze a restrukturiraju zadnjih deset godina. Ozbiljno se restrukturiraju, to mi doĹživljavamo u naĹĄoj gra i koj industriji. Mi smo vezani za nakladni ku djelatnost Europe. Tu se naprosto povezuju interesna poduze a, ne unutar jedne zemlje, nego unutar Europe. NaĹĄ je najve i kupac bila irma ije je sjediĹĄte u Nizozemskoj, ali nisu Nizozemci, a u njihovu sastavu su po jedan veliki engleski, belgijski, nizozemski, njema ki izdava . Oni su se interesno udruĹžili oko izdavanja ĹĄkolskih udĹžbenika.

Pripremali su se za tu situaciju. To e kriza donijeti Hrvatskoj, da emo se morati prilago avati tim uvjetima i po eti interesno povezivati da bi bili konkurentniji i jeftiniji. • Tko se tu moŞe povezivati? — Mi u Hrvatskoj o klasterima govorimo deset godina. • Pojasnite, malo ljudi koristi te rije i, ali kao da one nemaju zna enje, kao parole. — Ne, nema parole. Moramo biti jeftiniji na trŞiťtu. Kako biti jeftiniji na trŞiťtu? Treba smanjiti troťkove.

Kako smanjiti troĹĄkove? Interesnim povezivanjem. Kako bi se me imursko gospodarstvo koje je heterogeno moglo povezati da postanemo za klasu jeftiniji? Svi imamo neke zajedni ke, ali i razli ite probleme.

UdruŞivanje radi jeftinije nabave energije — Recimo energija je nať zajedni ki problem. Nema poduze a u Me imurju koje nema problem energije. Osim HEP-a, nema ni jednog distributera elektri ne energije, zaťto ga nemamo, zato jer se nismo povezali. Na primjer, Zrinski ne moŞe i i kupovati elektri nu energiju u Ma arsku jer smo mali, ali Me imurska Şupanija to moŞe da smo se povezali. Da, na primjer, Upravni odjel za gospodarstvo Me imurske

Şupanije veli: Ajde, Me imurci, ťto mi dobroga moŞemo za vas napraviti. Em se Županija moŞe zaduŞiti u Europi povoljnim kreditima za infrastrukturu, ekologiju i da smo se udruŞili i rekli 10 milijuna kilovati elektri ne energije treba za me imursko gospodarstvo i traŞiti ponude koliko e nam ponuditi i osnovati irmu koja e se baviti distribucijom, zaťto to ne bi bila irma, zaťto bi to trebao biti HEP. Da smo naťli 10 posto jeftiniju elektri nu energiju, plin ili koji drugi energent, to bi za mene bilo interesno povezivanje unutar regije, grupacije, djelatnosti. Postoji na in za takvo povezivanje zbog toga da se uťtedi koja kuna i bude jeftiniji i konkurentniji na trŞiťtu. • Ovo je izuzetno interesantno jer takvo razmiťljanje joť nisam ula ni kao inicijativu. Zaťto gospodarstvenici ne kre u s takvim inicijativama? — Zato ťto gospodarstvenici nemaju asocijacije koje bi ih na takav na in povezivale, po evťi od Gospodarske komore koja apsolutno ne funkcionira na takav na in, a svi smo lanovi Komore, ťto da pri am. Ali ona ne funkcionira na na in da nam pruŞa mogu nost i ťansu da budemo uspjeťniji na trŞiťtu. Predsjednik Gospodarske komore iznio je mjere Vladi, to je sve deklarativno, a ne konkretno. Konkretno je iznalaŞenje rjeťenja za cijelo gospodarstvo, a za to sigurno postoji prostor. Zaťto imamo Županiju i Grad akovec, ne zato da nam uzimaju namete i naknade.

A svi imaju odjele za gospodarstvo.

A ajde sad recite ťto su ti odjeli dobro napravili za gospodarstvo? • To mi recite Vi, jesu li za Vas napravili ťto dobro? — Ja gledam da je to njihov zadatak, kao gospodarstvenik mislim da su upravo oni koji nam mogu puno pomo i, jer mi kao jedinke ne moŞemo istupati, ali kao skup gospodarstvenika moŞemo biti ja i i

interesantniji na trŞiťtu. Podravka moŞe biti lider jer je ona sinonim jedne Şupanije, u Me imurju nema takvih, nitko ne moŞe istr ati, e tu sam ja lider, vo a, ja u oko sebe okupljati. Tko je taj Zrinski da moŞe okupiti drugih deset gospodarstvenika oko sebe. Zato moramo imati lidera kojega si izberemo na nivou Grada, Županije koji to mogu raditi. • Mislim da sad ima puno konkretnijih pitanja koja se postavljaju politici u odnosu na prijaťnje na elne zahtjeve politici da rjeťava u gospodarstvu. — Ne moŞe politika rjeťavati probleme u gospodarstvu, ja sam protiv toga, ona mora biti na usluzi gospodarstvu. Pitali ste ťto e kriza donijeti, ona e puno toga donijeti i vjerojatno e donijeti da i politi ari shvate da moraju biti na usluzi gospodarstvu i da se Şivi isklju ivo od novostvorene vrijednosti. I kona no e morati svima do i do mozga da nas samo novostvorena vrijednost moŞe izvu i iz krize, a nikakvi papirnati procesi. A mi joť uvijek razgovaramo o papirnatim procesima, a ne razgovaramo o konkretnim mjerama.

Zbrinjavanje radnika teťko 1,7 milijuna kuna — Kad smo u Zrinskom razgovarali prije nekoliko mjeseci kamo nam ide situacija, onda smo rekli da moramo neťto napraviti, biti spremni za ono ťto nas eka u 2009. godini, da bi preduhitrili situaciju, moramo imati mjere za gaťenje vatre. I rekli smo koje su to mjere. Zatim koje su nam dugoro ne mjere. One nemaju efekta u 2009. godini, uklju uju i i ovo otpuťtanje, zbrinjavanje 25 radnika. Ta mjera nema nikakvog efekta u ovoj godini. U ovom trenutku ona je velik troťak za Zrinski. I taj troťak treba zaraditi. Ti ljudi koji su otiťli na Zavod za zapoťljavanje stoje Zrinski oko 1,7 milijuna kuna. Mi to moramo

zaraditi da bi tim ljudima platili. To je trenutna mjera u provedbi, ali niĹĄta Zrinskom ne pomaĹže, nego odmaĹže u ovom trenutku. Prve efekte te mjere osjetit emo 2010. godine, prije ne.

To su mjere za dugi period. Tako na svim nivoima moramo razmiĹĄljati o mjerama za gaĹĄenje i o dugoro nim mjerama, a to je za tri - etiri godine, kada budemo izaĹĄli iz krize, restrukturirani, posloĹženi da u Europi budemo konkurentni. Ĺ to zna i u i u Europu? Da hrvatsko gospodarstvo danas u e u Europu, to su veliki problemi i iluzije, jer se mi ne moĹžemo nositi s europskim gospodarstvom. Dohodak po radniku nam je prenizak i nismo spremni za ulazak. Kad su ulazile

eĹĄka, Poljska, Slova ka, pribojavali su se da e im radnici pobje i u Europu, kvalitetnije radnike im je Europa uzela. I zbog toga e ih kriza daleko viĹĄe pogoditi nego ona europska poduze a, jer su ostali bez kvalitetnih radnika. Mi tu greĹĄku ne smijemo ponoviti. Moramo stvoriti preduvjete da taj novac radnici mogu tu zaraditi. • Imamo li mi tu finu gradaciju vrjednovanja radnika ili samo onu grubu - svi tajkuni loĹĄi, svi radnici dobri, a stvari u Ĺživotu nisu tako crno - bijele? — Stvari nisu crno – bijele, imamo i dobrih i loĹĄih i prosje nih i srednjih, ovakvih i onakvih. Nemojte misliti da su naĹĄi radnici gori ili bolji nego drugdje, otprilike su ljudi uvijek crveni pod koĹžom i razmiĹĄljaju kako e im biti bolje u Ĺživotu. Tako je kod nas i u svijetu. Nitko ne moĹže bez radnika, nikakve institucije. Nikakvi tajkuni nisu irme. Prije nekih sedamnaest - osamnaest godina krenuli smo u privatizaciju, ‘premladi’ smo i nismo nau ili, tako da brkamo i vlasni ku i upravlja ku strukturu.

Moramo shvatiti da je jedno vlasni ka struktura, a drugo upravlja ka.

Igrom slu aja kod nas se vlasni ka i

POGLED ODOZDO

Izvoznici na ekanju Pitanje je li me imurskom gospodarstvu to ĹĄto je izvozno orijentirano sadaĹĄnja kriza plus ili minus postalo je bespredmetno, jer kada se smanjuje potraĹžnja na trĹžiĹĄtima za koje radi naĹĄa industrija, prvenstveno metalska i tekstilna, tada jedna vijest sustiĹže drugu o otkazivanju ve ugovorenih narudĹžbi naĹĄim irmama. Jasno je da se kriza prelijeva u naĹĄe dvoriĹĄte. Ali to nema nikakve veze s negativnim predznakom izvozno orijentiranih irmi, jer proizvoditi se mora, a biti konkurentan na svjetskom trĹžiĹĄtu zna i biti u it formi i za vrijeme krize i za vrijeme kada e kriza pro i. Mnogi izvoznici ovih su se tjedana suo avali sa storniranjem ve ugovorenih poslova. Naime, kriza je u inila svoje. Smanjuje se potraĹžnja za gotovim proizvodima iz metalske tekstilne, gra evinske industrije, pa tako lan ano i za ve ugovorene proizvode naĹĄih proizvo a a. Firme se snalaze kako znaju i umiju, neke iste kadrovske bilance i pripremaju za vrijeme poslije krize, rjeĹĄavaju se

tehnoloĹĄkih viĹĄkova otpremaju i ih na burzu rada. Druge ne produĹžuju ugovore o radu onima koji su bili na odre eno. Mnoge ĹĄalju radnike na prisilne odmore po grupama ili kompletnu irmu, skra uju radni tjedan i ine sve kako bi u vrijeme otkazivanja ve ugovorenih poslova smanjile troĹĄkove i sa uvale barem proizvodnu jezgru za vrijeme kad kriza jenja i kad e ponovno narasti potreba za pove anjem obima proizvodnje. Najve i izazov ove krize je kako pove ati zaposlenost, jer to postaje prvorazredno pitanje socijalnog i druĹĄtvenog mira. O tome sada ovisi i punjenje svih prora una, od op inskih do drĹžavnoga. Naime, u ovoj krizi viĹĄe nema rezerve za punjenje prora una kao u prethodnima napuhavanjem potroĹĄnje kroz kredite. Gra ani su prezaduĹženi pa ne mogu uzimati kredite, niti pak se zbog neizvjesnosti oko toga ho e li zadrĹžati radno mjesto usude uzimati nove kredite.

Ove godine potvr uju to statistike, uvoz je pao preko tridesetak posto i

za desetak postotnih poena viĹĄe od izvoza. Tako da je sam taj pad uvoza na hrvatskoj razini uravnoteĹžio platnu bilancu. Za drĹžavu to nije vesela vijest, zato jer to zna i manje PDV-a na granici. Pad zaposlenosti dodatno je udar na prora une jer smanjuju porezni prihodi od poreza na dohodak iz pla a, a zaredaju li se gubici u irmama, drĹžava e izgubiti znatne prihode od poreza na dobit. Uz to e se dobit u svim onim irmama koje imaju majke u inozemstvu odlijati od k eri k nama, tako da e Hrvatska iz ove krize iza i siromaĹĄna kao crkveni miĹĄ. Mala je utjeha da emo u ovoj krizi shvatiti da nema kruha bez motike, ni novostvorene vrijednosti bez proizvodnje. A ĹĄto smo sve zaboravili proizvoditi, jer je prevladavaju a ilozo ija u druĹĄtvu bila da se niĹĄta ne isplati raditi. Najisplativije je bilo loviti u mutnom, tako da smo postali golema druĹĄtvena mo vara koja e sada u glib povu i mnoge.

VrhuĹĄka bi najradije raketnim pogonom u Europsku uniju pa ĹĄto koĹĄta

PiĹĄe: BoĹžena Malekoci-Oleti da koĹĄta, kako bi se ukrcala me u dvanaestoricu povlaĹĄtenih u europskom parlamentu na nekoliko tisu a sigurnih eura mjese no. Uz to divne li zale ine kad moĹžeĹĄ dio tereta odgovornosti baciti sa svoje na daleku i nedostupnu europsku administraciju. O dubini ove krize najbolje govore gubici i u najve im svjetskim draguljarskim ku ama, unato op em uvjerenju da za prodaju luksuza nikada nema krize. E pa ni luksuz viĹĄe nije ĹĄto je bio.

G

10. oĹžujka 2009.

5 KOMUNIKATOR

Poduka iz pizza cuta

krize upravlja ka mijeĹĄaju, jer je nedavno po elo. U demokracijama starog kova vlasnici su vlasnici, a upravlja i ili menadĹžeri drugo. Kod naĹĄe djece ili unuka to e biti jasno i gro vlasnika ne e imati nikakve veze s firmama gdje su vlasnici, kao ĹĄto je to ve u slu aju Ine ili HT-a. A bez radnika nema ni poduze a, ni institucije, niti politike. I u drĹžavnoj upravi trebaju radnici. Netko osmiĹĄljava, a netko to treba raditi.

Raste potreba za knjigom • Što je budu nost tiskarstva, ho e li izumrijeti, s obzirom na raťirenost elektronskih medija? — Kada sam prije etrdeset godina po eo naukovanje za grafi ku struku, joť se o elektronskim medijima nije ni znalo. Prije otprilike 25 godina pojavile su se neke knjige na CD-ima, tada je nastao veliki povik, gotovo je, knjiga e izumrijeti. Na jednom od najve ih Frank urtskih sajmova knjiga tih nekih sedamdesetih tri hale bile su posve ene elektronskim medijima i elektronskoj knjizi i to je trajalo nekoliko godina. Danas je Frank urtski sajam i dalje ostao sajam knjiga, elektronski mediji gotovo su nestali sa sajma ili se mogu vidjeti u kutu jednog paviljona. Ne zato ťto nisu prihva eni, ili dostupni.

Bať suprotno, da bi sedamdesetih ovjek mogao gledati neku knjigu ili enciklopediju preko kompjutora, za kompjutor je trebao izdvojiti nekoliko tisu a tadaťnjih maraka jer tu grafiku nisi mogao prenijeti na bilo kakvo ra unalo. To je bio skupi medij i dostupan uskom sloju ljudi. Danas se situacija promijenila, kompjutori su postali je tini i dovoljno mo ni da mogu prikazivati kvalitetnu sliku, tekst, i dostupni su ťirokom sloju ljudi, ali opet knjiga nije izumrla. • U emu je ljepota knjige? — Ljepote knjige, rekao bih, da su ljudske o i prilago ene ne emu drugome, a ne ekranu. To ťto tamo gledamo nije opipljivo, kad uzmem knjigu u ruke, mogu se diviti s viťe aspekata. Kvalitetnom tekstu, otografiji, dobro otisnutoj i uvezenoj knjizi. Ekran je samo ekran, ljudi su ostali privrŞeniji knjizi, bliŞa im je srcu nego monitor. Na kraju krajeva, ako Şelite nave er pro itati u krevetu knjigu, mislim da ne ete uzeti u krevet monitor da bi itali. Knjiga je neťto ťto ovjek moŞe listati, odloŞiti. Svaťta su pokuťali da bi zamijenili knjigu zbog trŞiťta, i savitljivi ekran.

Ali sve je to kratkog daha, ima boom i pad. Nije izmiťljen medij koji bi zamijenio knjigu, ni novine, na kraju krajeva. Ne bih rekao da su portali umanjili itanost novina, jesu na neki na in, ali ne u takvoj mjeri da ljudi ne bi voljeli uzeti novine u ruke i pro itati ih. Tiskana rije ostaje barem za naťega vijeka. • Zna i ova kriza nema nikakve veze sa smanjenjem potraŞnje za knjigama? — Ne to da nema nikakve veze.

Potreba za tiskanim stvarima ne pada u svijetu, nego raste. Knjiga je uvijek bila podloĹžna trendova kao i u modi. Mijenjaju se i dizajnerski trendovi. Knjiga se mijenja kroz povijest. Danas viĹĄe ni djeca ne Ĺžele bilo kakvu slikovnicu, tako i mi ili mi se neĹĄto svi a ili ne svi a ili zbog

teksta, dizajna. Do padova dolazi jer je knjiga neĹĄto ĹĄto i ne mora biti. U kriznim se situacijama knjige ovjek odri e, hrane se ne moĹže odre i, ali knjigu i novine ne mora itati. Toga se lako odri e, ali ne da e se toga odre i za vijeke vjekova. Vratit e se tome istog trena kad si to bude mogao priuĹĄtiti. U Hrvatskoj je u posljednjih deset godina pove ana proizvodnja koli ina knjiga. Mi smo bili na tri tisu e tona knjiga, a danas smo doĹĄli na dvanaest do trinaest tisu a tona knjiga. Priklju ili smo se tom trendu itanja knjiga. I u Hrvatskoj potreba za knjigom stalno raste, za asopisima i drugim vrstama tiskanih medija. Oni su porasli deseterostruko. Kriza reĹže neke stvari, padaju naklade, ali samo zbog financijske krize.

Nema geostrateťkih prednosti Me imurja • Koje su, po Vama, prednosti, a koji nedostaci Me imurja kao regije? — Teťko mogu re i koje su prednosti, a koji nedostaci, jer je svijet tako malen da danas moŞe komunicirati s bilo kojim dijelom kugle zemaljske. Viťe ne moŞemo govoriti o nekakvim strateťkim prednostima regije, da smo u prednosti zbog toga gdje jesmo. Naťem partneru iz inozemstva je tako svejedno da li e do i u Zagreb ili akovec. U 99 posto slu ajeva komuniciramo elektroni kim putem. Te su se geostrateťke prednosti izgubile. Nikome sad nije nekome na putu. Moramo imati dobru komunikaciju, dobar pristup svijetu. Što se ti e obrazovanja, mislim da smo u debelom zaostatku i u hrvatskim, da ne govorim u svjetskim, razmjerima, jer premalo ljudi zavrťava viťe ťkole i akultete. Mislim da smo dosta nepismena nacija i nedovoljno inimo na tom podru ju. • Što svijet po tom pitanju ini, a mi ne inimo? — Kao ťto smo i prije razgovarali knjiga treba biti u trendu. Radimo dosta udŞbeni kog programa za Englesku, Belgiju, Nizozemsku.

Mnogo sam puta naĹĄim nakladnicima rekao: Dajte uzmite te knjige i pogledajte kako izgleda, kako su moderne i pristupa ne u eniku od dizajna do prilagodbe uzrastu. Rade knjige na kojima piĹĄe do tri godine starosti. Njihova se naobrazba ve spuĹĄta u tu dob. U vrti ima ve neĹĄto itaju, lijepe, crtaju. Kod nas nema niĹĄta obvezno, ve je prepuĹĄteno tetama. Mislim da i naĹĄa naobrazba mora krenuti od vrti a, onda e lakĹĄe i i prema gore. Jednako tako i usmjeravanje i poticanje interesa, sklonosti prema znanosti i naukovanju djece prema viĹĄim ciljevima treba i i od najmanjih nogu. Na taj emo na in dobiti vrhunske stru njake.

Otpor prema u enju i promjenama • Kako pripremiti ljude u firmama da svaki na svom mjestu mora dati sve od sebe, umjesto one podjele: “Vi ste odgovorni, daj mi posao, ja ga odradim i kad ga odradim gotovoâ€?? — To je to: Direktore, ti daj nam posao, mi emo sve napraviti. • NajljepĹĄi je “zapovedani poselâ€?, kako se kaĹže? — Upravo to. Mi jesmo sebi zacrtali cjeloĹživotno u enje s uspostavom nove drĹžave, to nam upravo ali, ali treninzi, seminari u svijetu su normalni. Svaki zaposlenik ima obvezu u enja, u enja, u enja. Prije etiri - pet godina pokuĹĄali smo uvesti dvadeset klju eva. MoĹže se zvati kako se god ho e. Prepoznao sam da je to na in da ljudi po nu u iti, a sad nam se polako obija o glavu. Da smo tu metodu tada prihvatili, mi bi sada puno lakĹĄe izlazili iz krize jer bi bili spremniji. Mi emo kad - tad to morati napraviti. Ĺ to smo propustili, propustili smo, ode voz. To je problem svih poduze a. U enje i u enje. Sustav ĹĄkolovanja mora biti druga iji, stalno se treba u iti.

Kupili smo stroj vrijedan 2 milijun eura. NaĹĄi su ljudi trebali uloĹžiti puno napora i u enja da bi nau ili minimum minimuma, da bi nau ili upravljati tom maĹĄinom. Imamo mnogo visoke tehnologije u firmi i, iskreno re eno, koristimo oko 50 posto tehnoloĹĄkih mogu nosti. Ljudi nisu spremni, ne Ĺžele u iti. Izlika je: nemam vremena, moram raditi. Svi se mi skrivamo iza ne ega. U iti se mora u slobodno vrijeme, to su odricanja. Imamo gorka iskustva.

Zrinski je u 25 godina sto posto promijenio tehnologiju, od olovnog tiska maknuli smo se potpuno u drugu s eru. To se jako osvetilo Zrinskom. Dio ljudi koji sad Zrinski zbrinjava upravo su ti koji su radili u olovnoj tehnologiji. Pokuťavali smo ih prekvalificirati i nikad nismo uspjeli. To su ljudi koji su zavrťili ťkole, digli smo ih za tri - etiri nivoa u tehnoloťkom razvoju koji nikada nisu savladali do kraja. Savladali su ga koriste i ra unalo i mogu nosti 10 posto. Dok danas mladi ljudi, kad sjednu na to radno mjesto, odmah su spremni koristiti 50 posto. U firmi ih dignemo za joť 30 posto i mi smo dobili dobrog radnika koji svrsishodnije radi od onog kojeg smo pokuťali prekvalificirati. • Kako usaditi ljudima da je u enje ulaganje u sebe, vlastita investicija kojom on postaje vrjedniji, dobiva dodanu vrijednost? — Teťko. Ljudi to ne Şele shvatiti na takav na in. Zaposlili smo dosta ljudi koji nisu zavrťili grafi ku ťkolu.

Svima smo im omogu ili prekvalifikaciju, kazali smo im: dajemo vam joĹĄ jedno zanimanje, uz ono koje ste stekli u ĹĄkoli, omogu ili prekvalifi-

kaciju, ali ljudi to apsolutno ne cijene, misle da je to naĹĄa obveza. Moramo to napraviti zakonskim putem, jer ne smije raditi na nekoj maĹĄini ako nije kvalificiran. Ali ljudi ne Ĺžele Ĺžrtvovati svoj komoditet i shvatiti da moraju uloĹžiti viĹĄe vlastitog truda u naukovanje. I ne samo prekvalifikacije, ve i obuke i treninzi. Uvijek to ljudi doĹživljavaju kao muku i optere enje.

Mislim da se nama to sveti.

U svijetu je druga ije. DoĹĄao sam u Graz u jednu firmu gdje radnici u e i hrvatski. Pitam kako to. KaĹžu: Mi smo omogu ili naĹĄim zaposlenicima da mogu u iti hrvatski i druge jezike jer se iz europskih ondova financira besplatno starijima od 40 godina u enje stranih jezika, ne samo hrvatskog. Ima onih koji posluju ili ljetuju u Hrvatskoj i Ĺžele u iti naĹĄ jezik. I Hrvatska bi, budite sigurni, mogla uzeti taj novac i moĹže i sada i omogu iti ljudima da ne moraju platiti, nego moraĹĄ samo pokazati dobru volju za u enje. Ako su spremni u iti jezik, onda su spremni u iti i neka druga znanja i vjeĹĄtine, a mi nismo spremni u iti ni ove tehnoloĹĄke vjeĹĄtine.

Mene je asciniralo kada sam s direktorom trezora HNB-a bio u Ĺ vedskoj, kada smo radili hrvatski dinar, jer se dio radio i u jednoj ĹĄvedskoj tiskari. DoĹĄli smo u tiskaru, gdje nas je do ekao predstavnik koji je vrlo te no govorio hrvatski jezik, govorio je ĹĄest jezika, me u inima i hrvatski. Kad smo prolazili kroz pogon, rekao je: Svakog zaposlenika moĹžete pitati na engleskom i njema kom jer svi govore na tim jezicima i plus jezik po svom izboru. Ĺ vedski nau e u roditeljskom domu. Kad krenu u vrti , po nu u iti njema ki ili engleski, a kad krene u osnovnu, drugi jezik, ako su u vrti u po eli s engleskim, onda u e njema ki ili obrnuto i do desete godine ve nau e tri jezika.

Plus po izboru joĹĄ koji strani jezik.

To je bilo prije sedamnaest godina.

Mi Ĺželimo u Europu, ona je blizu nas, ali mi nismo spremni za nju, daleko smo zbog naĹĄih pogleda. Moramo puno mijenjati. Za to ne treba puno novca ve samo posloĹžiti neke stvari.

To je Europa. • U naĹĄim je ljudima velik otpor prema promjenama, samo me ne diraj, zbog ega? — Ne znam, takav smo mentalitet, ali ga vrlo brzo prenosimo na mla e generacije. Mi koji smo krenuli iz socijalizma, bilo je uvrijeĹženo, ako sam se tu zaposlio, tu sam do penzije, tu me viĹĄe nitko ne dira, ĹĄto znam, znam, tako mogu odraditi do penzije, ne trebam u iti. Zaposlio sam se, sve znam i to je to. Tako je bilo i mislim da se korijeni vuku od tud. Te re orme nismo napravili pravovremeno. Tapkamo. Od re orme ‘zemlje znanja’ ne vidim puno, nema konkretnih poteza. Nismo dobili ‘zemlju znanja’ zbog besplatnih udĹžbenika. To nije dovoljno. (BoĹžena Malekoci - Oleti )

Prije nekoliko dana oko podneva odlu io sam neĹĄto prizalogajiti pa sam krenuo putem Pizza Boxa.

Uzeo sam nekoliko kriĹĄki pizze, naslonio se na staja icu i prionuo uĹžitku. Nekoliko trenutaka kasnije ulaze 2 muĹĄkarca, jedan stariji u srednjim etrdesetim i drugi otprilike u srednjim dvadesetim te sjedaju kraj mene na barske stolice. Stariji od njih bio je poprili no bu an i svojim je na inom komuniciranja privla io pozornost svih gostiju, pa nisam mogao izbje i sadrĹžaj njihovog razgovora. Ispostavilo se da je stariji sugovornik dobavlja namirnica iz Zagreba, a mladi voditelj Pizza Boxa.

Zapo eli su temom aktualne krize i njezinim posljedicama za ugostiteljstvo, a dotakli su se i zabrane puĹĄenja u kafi ima. Drugi dio njihovog razgovora postao je toliko interesantan da sam odlu io uzeti joĹĄ jednu kriĹĄku i sok, kako ne bi posumnjali u pravi motiv mojeg zadrĹžavanja.

Pikanterija koja me privukla bilo je njihovo cjenkanje. Voditelj lokala baĹĄ kao i svaki drugi ima nekoliko dobavlja a istih proizvoda, a ti dobavlja i, ĹĄto je najnormalnije, Ĺžele uzeti ĹĄto ve i dio trĹžiĹĄta, ĹĄto je u danaĹĄnjim uvjetima postalo i pitanje opstanka.

Da malo pojasnim s aspekta pro esionalne komunikacije. Opisao sam po etak njihovog razgovora od ulaska u Pizza Box do po etka pregovaranja o poslovnoj suradnji. Svaki razgovor u poslovnom kontekstu ima svoju glavu i rep. Jezikom koji svatko razumije, prvo se pri a o op enitim temama, bilo o vremenu ili aktualnostima koje su bliske jednoj i drugoj strani. Taj dio razgovora naziva se “gra enje rapportaâ€? ( it. rapo; o kojem sam pisao u jednom lanku proĹĄle godine). Prilikom izgradnje rapporta potrebno je zadovoljiti odre ene kriterije kako bi razgovor preĹĄao na vaĹžniju razinu, razinu obostrane koristi, tj. suradnje. Uvjeti koji moraju biti zadovoljeni su njihovo slaganje tj. zajedni ko miĹĄljenje na podru ju jedne ili viĹĄe tema razgovora. Navodim “jedna ili viĹĄeâ€? iz razloga ĹĄto se teme naj eĹĄ e “ispipavajuâ€? toliko dugo dok na jednoj ne na u zajedni ki jezik. Ĺ to zna i zajedni ki jezik?

To jednostavno zna i slaganje na verbalnoj i joĹĄ vaĹžnije, neverbalnoj razini po pitanju izabrane “teme za zagrijavanjeâ€?.

ZaĹĄto toliki naglasak stavljam na neverbalnu razinu? Upravo iz razloga jer ljudi u velikom broju slu ajeva kaĹžu tj. verbaliziraju da se slaĹžu s nekim ili ne ijim miĹĄljenjem, a zapravo imaju suprotno i znam da svatko od nas ima to iskustvo, a to iskustvo naravno ne zna i da je rapport ostvaren, no neverbalne elemente komunikacije nitko ne moĹže u potpunosti svjesno kontrolirati. Stoga, jednostavno pravilo je slijede e; ako su osobe pronaĹĄle zajedni ki jezik na sadrĹžajnoj razini, odnosno na razini zajedni kog miĹĄljenja i joĹĄ k tome imale jednak ili vrlo sli an poloĹžaj tijela tj. neverbalne obrasce, tada su zadovoljeni svi kriteriji da se komunikacija preseli na temu posla, tj. pregovaranja odnosno prodavanja.

Da se vratimo na pri u. Kada sam uo io da su mladi i dobavlja uspostavili rapport, kao iz vedrog neba mladi je postavio pitanje: Što nudite, zanimaju me cijene! Dobavlja je umjesto odgovora postavio pitanje: Po kojoj cijeni sada nabavljať sir, ťunku‌?

Ovdje moĹžemo uo iti da taj stariji gospodin posjeduje iskustvo trgovine i ne Ĺželi se zaletjeti s niskom

PiĹĄe: SaĹĄa Tenodi, Licenced trainer of NLP www.komunikacija.net info@komunikacija.net cijenom ve traĹži re erentnu to ku za minimalno spuĹĄtanje cijene. Mladi je na to naveo cijene po kojima trenutno nabavlja proizvode na ĹĄto mu je ovaj ponudio 1 do 2 kune je tinije. Mladi je zagrizao, a to je uo io i dobavlja .

Koji je sljede i korak dobavlja a? Kao ĹĄto sam u proĹĄlom lanku napisao, zadatak pro esionalnog prodava a je prodati klijentu viĹĄe od onoga ĹĄto sam klijent traĹži. Upravo to je pokuĹĄao i “naĹĄâ€? dobavlja .

- Imam jedan super, kvalitetan sir iz Nizozemske, rekao je mladi u, taj sir ti je iznad svih kategorija “top topovaâ€?, kako se izrazio, a cijena mu je samo 20% viĹĄa.

Ovdje je vaĹžno primijetiti da svaki malo bolji prodava prije nego izgovori cijenu, bez obzira koliko visoka ona bila, 100 kn ili 200 000 kn uvijek e naglasiti rije “SAMOâ€?.

U nastavku je komunikacija zvu ala ovako: M: Ĺ to ja dobivam s tim sirom?

D: DobivaĹĄ najviĹĄu kvalitetu pizze kakvu nema nitko.

M: A koliko pizzerija s kojima vi radite kupuje baĹĄ taj sir?

D: Ve ina njih, viĹĄe od 90% onih s kojima radimo.

Ovdje je vaĹžno obratiti pozornost na 2 tvrdnje dobavlja a “kvalitetu kakvu nema nitkoâ€? i “90% onih s kojima radimoâ€?.

Ovdje se pojavljuje jedan paradoks‌ Ako nitko nema takvu kvalitetu, kako to da gotovo sve koriste taj sir? Nema smisla, zar ne, no ve ina nas takve paradokse u komunikaciji naŞalost ne primje uje ťto zbog brze izmjene misli, okusiranosti na svoje potrebe ili iz nekog tre eg razloga.

- Dobro, ipak je to novi sir, a i imamo dobitnu kombinaciju sa sadaĹĄnjim sastojcima jer nas ljudi vole i ne volimo eksperimentirati jer ve imamo standard i kvalitetu, zaklju io je mladi .

Tada je dobavlja primijetio da njegovi na ini uvjeravanja viĹĄe ne prolaze te uvidio da bi daljnje uvjeravanje bilo gubljenje vremena te je rekao: “Slijede i put ti donosim uzorak tog sira i vidjet eĹĄ sam da li ti odgovara pa emo se pokuĹĄat dogovoritiâ€?. To je bio kraj njihovog razgovora.

Na kraju moĹžemo zaklju iti da su i jedan i drugi profitirali u pregovorima, no svima nam je jasno da je iskustvo mo nije od znanja, stoga vjerujem da sam vam uspio prenijeti dio jednog i drugog u cjelini. Jedno od osnovnih pravila prodaje, a primijenio ga je dobavlja glasi ovako: Ako ne uspijeĹĄ zaklju iti prodaju danas, obavezno dogovori slijede i sastanak tj. stvori si novu priliku.

Za kraj, postavljam vam pitanje: Jeste li primijetili koliko moĹžete nau iti o ljudima i njihovoj komunikaciji jedu i samo nekoliko kriĹĄaka pizze?

6

10. oĹžujka 2009.

CRNA KRONIKA

U VRATIĹ INCU izgorio popularni kafi “Royalâ€?

DRAVSKI NASIP Gornji HraĹĄ an - Trnovec

Svjetiljka uzrokovala poĹžar Inspektori zaĹĄtite od poĹžara Policijske uprave me imurske i vjeĹĄtaci za orenzi na ispitivanja i vjeĹĄta enja CKV-a “Ivan Vu eti â€? iz Zagreba utvrdili su da je uzrok poĹžara u kafi u kavane “Royalâ€? u VratiĹĄincu kvar na elektri noj instalaciji fluorescentne svjetiljke koja se nalazila na drvenom stropu neposredno iznad ĹĄanka.

Podsje amo, poĹžar je izbio u utorak 3. oĹžujka oko 4.15 sati.

- Moja supruga je ula neke zvukove koji su dopirali iz kafi a pa sam izaĹĄao na balkon kako bih bolje uo i provjerio ĹĄto se zbiva.

Mislio sam da je netko provalio u kafi i da pokuťava uzeti novac iz poker aparata. Me utim, vidio sam da iz kafi a suklja dim, ispri ao je za Me imurske novine vidno potreseni Mario Žganec, vlasnik kavane.

PoĹžar su u prvi mah gasili doma i vatrogasci, a u pomo im je prisko ila i Javna vatrogasna postrojba, pa je poĹžar lokaliziran oko 5.16 sati.

U poĹžaru je potpuno uniĹĄteno deset kvadrata kafi a, svi aparati i sav namjeĹĄtaj, pa je ĹĄteta ogromna.

Vlasnik ocjenjuje da iznosi oko 100 tisu a kuna. Sre om, objekt je osiguran.

Vlasnik je odmah pretpostavljao da bi uzrok poĹžara mogle biti neispravne elektroinstalacije.

- Tu gdje slutimo da je izbio poĹžar nekada je bio podij, ostali su mnogi kablovi, sve je mogu e, kazuje vlasnik koji ni u jednom trenutku nije posumnjao u svoje zaposlenike i njihov eventualni propust.

- Kafi je zatvoren u pono , konobar i kuhar su otiĹĄli s posla i sve

Policiji je 7. oĹžujka oko 18.35 sati javljeno da su romska djeca iz Paraga ku i donijela kosti za koje se sumnja da su ljudskog porijekla, a koje su pronaĹĄli na Dravskom nasipu. Nakon intervencije roditelja djeca su kosti odnijela natrag gdje su ih i pronaĹĄla.

Policijskim izvidima utvr eno je da su kosti prona ene na istom mjestu kao i prije dva dana, na mjestu gdje “Vodogradnjaâ€? VaraĹždin izvodi radove na sanaciji nasipa rijeke Drave. DeĹžurna istraĹžna sutkinja Ĺ˝upanijskog suda u VaraĹždinu naloĹžila je potom da se kosti prevezu na Odjel patologije Ĺ˝B-a u akovcu te da se izvrĹĄi obdukcija.

Dan kasnije, u nedjelju 8. oĹžujka, oko 12.25 sati tako er je iz Paraga javljeno policiji da su djeca

UnutraĹĄnjost kafi a potpuno je izgorjela

U objektu je nastala ĹĄteta od oko 100 tisu a kuna

Voza i lakĹĄe ozlije eni, suvoza teĹĄko Prelog - Prilikom uklju ivanja u promet s benzinske postaje “Feniksâ€? u Prelogu na drĹžavnu cestu 24-godiĹĄnjak iz Preloga automobilom pulskih registracija oduzeo je prednost prolaska te pritom nale o na vozilo akove kih registracija kojim je upravljao 24-godiĹĄnjak iz Preloga.

On je u trenutku nesre e pretjecao teretno vozilo s prikolicom kojim je upravljao 31-godiĹĄnjak iz Siska. Pritom se desnim bo nim dijelom automobila zabio u lijevi bo ni dio poluprikolice.

Voza i osobnih automobila te putnici iz osobnog automobila akove kih registracija, 22-godiĹĄnjak i 23-godiĹĄnjak iz Preloga, vozilom Hitne pomo i prevezeni su u Ĺ˝upanijsku bolnicu u akovec gdje im je pruĹžena lije ni ka pomo . Prilikom lije ni ke obrade utvr eno je da su voza pulskih i voza automobila akove kih oznaka lakĹĄe ozlije eni. Lake tjelesne ozljede zadobio je i 22-godiĹĄnji putnik u vozilu, dok je 23-godiĹĄnjak teĹže ozlije en pa je zadrĹžan na bolni kom lije enju. Pro v voza a iz Preloga koji je skrivio nesre u bit e podnesena kaznena prijava. On je u trenutku nesre e bio pod utjecajem alkohola (0,62 g/kg), a vozilom je upravljao u vrijeme dok je prema njemu bila izre ena zaĹĄ tna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima “Bâ€? kategorije.

Stradala biciklistkinja Gornji HraĹĄ an - Oduzimanje prednos prolaska bio je razlog prometne nesre e koja se dogodila 4. oĹžujka oko 13.15 sa u Gornjem HraĹĄ anu na kolniku akove ke ulice ispred ugos teljskog objekta “Arenaâ€?, a u kojoj je stradala biciklistkinja.

Nesre u je skrivio 39-godiťnjak iz Gornjeg Hrať ana koji je prednjim lijevim bo nim dijelom automobila naletio na 37-godiťnju sumjeťtanku. Ona se prevrnula i pala s bicikla na kolnik te pritom zadobila teťke tjelesne ozljede zbog kojih je prevezena u Županijsku bolnicu u akovec gdje je zadrŞana na lije enju.

Pro v voza a osobnog automobila slijedi podnoĹĄenje kaznene prijave.

Potukli se u FaĹĄerancu MuĹĄkarac iz Ĺ trukovca, star 36 godina, u srijedu 4. oĹžujka naruĹĄavao je javni red i mir u ugostiteljskom objektu “FaĹĄeranecâ€? u akovcu.

Pijan (2,29 g/kg) je galamio na konobaricu jer ga nije htjela posluĹžiti s pi em, da bi se potom po eo fizi ki obra unavati s 46-godiĹĄnjim vlasnikom lokala iz Pribislavca. U napadu na vlasnika pridruĹžila su mu se joĹĄ trojica muĹĄkarca. Jedan 35-godiĹĄnjak iz Ĺ trukovca, koji je tako er bio pod znatnim utjecajem alkohola (2,06 g/kg), zatim 22-godiĹĄnjak iz Tupkovca kojemu je izmjereno 1,30g/kg alkohola u krvi te 46-godiĹĄnjak iz Pribislavca koji je bio trijezan.

- DoĹĄlo je do op e tu njave i razbacivanja inventara po lokalu, a u tu njavi su muĹĄkarci iz Ĺ trukovca te 22-godiĹĄnjak lakĹĄe ozlije eni. Vlasnik lokala zadobio je teĹĄku tjelesnu ozljedu.

Slomili su mu pal anu kost, obznanio je Krunoslav Gosari , glasnogovornik PU me imurske.

Budu i da je 36-godiĹĄnjak i dalje naruĹĄavao javni red i mir, policijski sluĹžbenici priveli su ga u Policijsku postaju akovec gdje je zadrĹžan do otrjeĹžnjenja. Protiv sudionika u tu njavi bit e podnesen optuĹžni prijedlog PrekrĹĄajnom sudu u akovcu.

Romska djeca ku i donijela ljudske kosti

je bilo mirno. Prije mjesec dana sama od sebe nam se zapalila riteza.

Sre om, to je na vrijeme primijetila naťa ista ica pa je izbjegnuto najgore, dodaje Žganec.

Prostor kavane “Royalâ€? u kojemu se odrĹžavaju sve anosti poput krstitki ili svadbenih sve anosti

nije stradao, pa oni koji imaju ugovoren prostor za kakav takav doga aj mogu odahnuti.

Sre om, kaĹže vlasnik, vrijeme je korizme, pa je takvih doga aja ionako manje. To e vrijeme iskoristiti za temeljitu obnovu kafi a.

vatskoj, u gradu Zagrebu, uhva en je u NedeliĹĄ u u posjedu heroina.

Policijski sluĹžbenici nabasali su na njega 3. oĹžujka u ulici J. Mar eca. Zatekli su ga u automobilu varaĹždinskih registracija zajedno s 34-godiĹĄnjakinjom iz akovca.

Njih dvoje pokuĹĄali su se udalji od automobila nakon ĹĄto su uo ili policiju. Tom prilikom 35-godiĹĄnji Makedonac bacio je viĹĄe puta presavinutu nov anicu od 10 kuna. Kako je utvr eno, u njoj se nalazilo 0,3 grama heroina. Krim tehni ar na prednjem i straĹžnjem staklu automobila naĹĄao je i izuzeo joĹĄ toliko droge.

IzvrĹĄenom pretragom osobnog automobila zagreba kih registracija kojim se koris spomenu muĹĄkarac nisu prona eni predmeti kaznenog djela. Protiv spomenutog Makedonca bit e podnesena kaznena prijava, kao i optuĹžni prijedlog PrekrĹĄajnom sudu u akovcu.

kod ku nog broja 12, a zbog iznenadne slabos , s bicikla je pao te se pritom teĹĄko ozlijedio 39-godiĹĄnjak iz Prete nca.

On je prednjim kota em bicikla udario u rubni kamen nogostupa, zbog ega je doĹĄlo do prevrtanja bicikla i njegova pada na nogostup.

Ozlije eni voza je vozilom Hitne medicinske pomo i prevezen u Županijsku bolnicu akovec gdje mu je pruŞena pomo , nakon ega je puťten na ku no lije enje.

O doga aju koji se zbio 2. oĹžujka oko 14.25 sa slijedi posebno izvjeĹĄ e ODO-u u akovcu.

Iz vrti a maznuli noĹževe i pelene U no i s 1. na 2. oĹžujka nepozna su provalili u Dje ji vr u Ulici L. RuĹži ke u akovcu. Po initelj je po skivanjem otvorio sporedna vrata objekta koja vode u kuhinju te je otu io 14 kuhinjskih noĹževa, 20 kilograma hrenovki, 3 bo ice kave, 20 kilograma deterdĹženta, 13 paketa pelena i 300 kuna iz kuverte koja se nalazila u prostoriji dje jih jaslica. Materijalna ĹĄteta cijeni se na iznos od oko 2.500 kuna.

Pro v po initelja slijedi podnoĹĄenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Makedonca uhvatili u posjedu heroina

Zbog slabosti pao s bicikla

NedeliĹĄ e - Makedonac sa statusom stranca na privremenom boravku u Hr-

NedeliĹĄ e - Kre u i se zapadnim nogostupom VaraĹždinske ulice u NedeliĹĄ u

Romi prevarili staricu i ukrali nov anik Prhovec – Opera vno - komunikacijskom centru Policijske uprave me imurske u utorak 3. oŞujka muťkarac iz Prhovca dojavio je da su njegovom susjedu neki muťkarci ukrali nov anik i da su pobjegli u smjeru Macinca. Na mjesto doga aja upu ene su policijske ophodnje koje su u 13.20 sati u Macincu, u dvoriťtu napuťtene ku e, zatekle tri mla e muťke osobe bez dokumenata.

Kriminalisti kom obradom nad maloljetnom muĹĄkom osobom, starom 16 godina, iz Paraga, te maloljetnicima starim 18 i 17 godina iz Trnovca utvr eno je da su is po inili kazneno djelo teĹĄke kra e.

Oni su oko 12.30 sa uĹĄli u obiteljsku ku u vlasniĹĄtvo 85-godiĹĄnjakinje te su je u kuhinji molili za aĹĄu

vode, nakon ega su dvojica izaĹĄla s vlasnicom u dvoriĹĄte mole i je da im pokaĹže staro Ĺželjezo koje bi od nje uzeli. Tom je prilikom 16-godiĹĄnjak iz Paraga, iskoris vĹĄi nepaĹžnju starice, s police prozora u kuhinji otu io nov anik u kojem se nalazila jedna nov anica od 200 kuna, jedna nov anica od 20 eura, kartica “HPBâ€?, kartica “Nove ljubljanske bankeâ€?, osobna iskaznica i zdravstvena iskaznica, sve na ime 44-godiĹĄnjaka koji Ĺživi na istoj adresi.

Po initelji su se nakon toga biciklima udaljili u pravcu Preseke, gdje su uz put bacili nov anik s dokumen ma, dok su novac zadrĹžali.

Po injena materijalna ĹĄteta u ovom slu aju procjenjuje se na iznosi od oko 700 kuna. Pro v trojice maloljetnih po initelja slijedi podnoĹĄenje kaznene prijave nadleĹžnom ODO-u za mladeĹž u akovcu.

pronaťla kosti za koje se sumnja da su ljudskog porijekla, pokraj naselja Parag. Utvr eno je da su djeca pronaťla viťe razli itih kostiju koje su s nasipa kamionima dovezene u zemlji koja se koristi za navoz i planiranje. Pregledom oko nasipa gdje se kopa i vozi zemlja prona eno je joť ljudskih kostiju. I ove kosti su temeljem naloga istraŞne sutkinje prevezene na Odjel patologije ŽB-a akovec zbog obdukcije.

O pronalasku kostiju, za koje se pretpostavlja da su iz doba II. svjetskog rata, kao i prethodno prona ene, izvjeťteno je Županijsko drŞavno odvjetniťtvo u

akovcu koje e istraŞnom centru Županijskog suda u VaraŞdinu predloŞiti provo enje kompletne ekshumacije detektiranog podru ja.

Provaljeno u automobil i kafi akovec, Donja Dubrava - Iz automobila vlasnika iz Hlapi ine koji je vozilo ostavio na parkiraliĹĄtu SRC-a “Mladostâ€? u srijedu 4. oĹžujka ukraden je ruksak u kojem su se nalazile e ri knjige, torbica s digitalnim fotoaparatom te muĹĄka jakna. Budu i da je u vozilo provaljeno, materijalna ĹĄteta procjenjuje se na oko 8 su a kuna.

Tijekom no i s 4. na 5. oĹžujka u Donjoj Dubravi u Ulici 3. travnja izvrĹĄena je teĹĄka kra a iz gos onice “Mlinâ€?. Nepozna po initelj provalio je u objekt otvorivĹĄi klizni prozor. Iz gos onice je otu io 47 ku ja cigareta “Ronhilâ€?, 14 ku ja cigareta “MCâ€?, 9 ku ja cigareta “Filter 160â€?, 4 zvu nika marke “Sonyâ€?, 12 komada soka “Cappyâ€?, te joĹĄ uvijek neutvr enu koli inu Ĺžestokih alkoholnih pi a. Materijalna ĹĄteta procjenjuje se na iznos od oko 3 su e kuna.

Zapaljena ku a dar za Dan Ĺžena

akovec - Zbog opuĹĄka ba enog na krevet izgorjela je spava a soba u ku i vlasnice iz akovca u akove koj ulici Milke Trnine. Doga aj se zbio 8. oĹžujka ujutro u 9.30 sati.

Lijep poklon baki za Dan Ĺžena darovao je 32-godiĹĄnji unuk.

U poĹžaru je izgorio sav namjeĹĄtaj i prozor, a u ostalim je prostorima doĹĄlo do za a enja zidova i

namjeťtaja. Nastala ťteta procijenjena je na iznos od oko 10 tisu a kuna. PoŞar su ugasili vatrogasci JVP-a Grada akovca. Mladi koji je u trenutku dok je izbio poŞar bio u sobi nije zadobio ozljede, ali je vozilom Hitne pomo i prevezen u Županijsku bolnicu te je smjeťten na Odjel psihijatrije, gdje je zbog ovisnosti ve viťe puta lije en.

PoĹžar izazvan opuĹĄkom gasili su vatrogasci JVP-a

KROZ ME I URJE

10. oĹžujka 2009.

7

PRIJEDLOG ma arskoj i hrvatskoj Vladi sa sastanka na starom GP Gori an

Vratiti putni ki promet i na stari prijelaz Gori an-Letenye Prilikom ugovaranja sadaĹĄnjeg reĹžima prelaska preko drĹžavne granice kod Gori ana u injen je propust koji je rezultirao problemima. Trebalo bi ga ĹĄto hitnije ispraviti, svakako prije po etka turisti ke sezone i mogu eg nastanka joĹĄ ve ih problema, re eno je na sastanku veleposlanika epublike Ma arske u epublici Hrvatskoj Petera mrea Gyorkosa i me imurskog Ĺžupana osipa Posavca kojem su prisustvovali lokalni duĹžnosnici s jedne i druge strane, kao i saborski zastupnici iz Me imurske Ĺžupanije: Vladimir vkovi , Dragica grebec i Nadica elaĹĄ.

Naime, o ekuje se da pritisak ulaska turista iz Ma arske, kao i drugih isto no europskih zemalja na novom prijelazu bude takav da e rezultirati viĹĄekilometarskim kolonama ĹĄto se moĹže izbje i otvaranjem za sav promet starog GP Gori an s hrvatske strane, odnosno GP Letenye s ma arske strane.

Delegacije su se sastale proĹĄli utorak na Grani nom prijelazu Gori an, a doma in je bio na elnik p ine Gori an Mario Mohari .

Na sastanku je dogovoreno da e ma arska i hrvatska lokalna i regionalna samouprava svojim vladama uputiti zahtjev za rede iniranje

Turisti ka sezona mogla bi “za epitiâ€? novi grani ni prijelaz me udrĹžavnog ugovora epublike Hrvatske i epublike Ma arske, te prekvali ikaciju grani nog prijelaza Gori an. init e to uo i skore, zajedni ke sjednice ma arske i hrvatske Vlade najavljene za 26. oĹžujka, u nadi da e se na dnevnom redu te sjednice na i i ove teme.

Turisti ka sezona donosi probleme Pismo Vladi H ve su uputili i op ina Gori an i Me imurska Ĺžupanija.

- tvorenjem mosta „Mura rinski“ 20. listopada 2008. godine

ZAMJENIK ŽUPANA Mladen KriŞai

ukinut je putni ki promet preko tada me unarodnog GP Gori an. Time je u injena velika ĹĄteta i nepravda vlasnicima tamoĹĄnjih gospodarskih objekata, ali i lokalnom stanovniĹĄtvu iz susjednih ma arskih i hrvatskih op ina i gradova koji svakodnevno prelaze granicu, a put im je sadaĹĄnjim reĹžimom prijelaza produĹžen za 20 do 30 kilometara, uz obvezu prelaska granice preko novog nefunkcionalnog prijelaza.

SadaĹĄnjim reĹžimom prelaska drĹžavne granice, neizbjeĹžno je da e po etkom turisti ke sezone nastati novi problemi. bog loĹĄe projektira-

nog i tehni ki slabo izvedenog prijelaza preko mosta, promet se i kada nema guŞve odvija slabim kapacitetom prohodnosti. turisti koj sezoni o ekuje se prelazak viťe od 400 tisu a ma arskih turista i puno ve i broj vozila iz ostalih zemalja isto ne urope ťto e neminovno rezultirati stvaranjem prometnih epova, kilometarskih kolona i viťesatnog ekanja. va loťa slika mogla bi imati negativne posljedice na o ekivane rezultate turisti ke sezone i ugled Hrvatske kao turisti ke zemlje, upozorava u pismu me imurski Şupan osip Posavec. Župan piťe Vladi H kako smatra da je za rjeťenje problema nuŞno rede iniranje me udrŞavnog ugovora dviju Vlada, te omogu avanje putni kog prometa preko starog GP Gori an koji je i izgra en za te potrebe i koji za to ima svu neophodnu infrastrukturu s obje strane granice.

- Apeliramo da u inite sve ĹĄto je u vaĹĄoj mo i, da u suradnji s ma arskim kolegama dogovorite, za po etak, barem privremeno, a kasnije i dugoro no rjeĹĄenje ovog problema, stoji u pismu me imurskog Ĺžupana osipa Posavca poslanog Vladi H. (D. Mihoci)

STARI GP GORI AN pretvara se u “prijelaz duhova�

Otvoriti stari prijelaz, trajno Dobro posluje jedino joĹĄ rjeĹĄenje - odmoriĹĄte! kladionica! amjenik Ĺžupana i HD -ov kandidat za novog me imurskog Ĺžupana Mladen KriĹžai vjeruje da se ma arska strana uvjerila kakve bi se viĹĄe kilometarske guĹžve mogle dogoditi za vrijeme pune turisti ke sezone na ulazu turista iz isto ne urope u Hrvatsku, te da je otvaranje starog prijelaza jedina alternativa boljoj proto nosti vozila. Ĺ to se ti e operacionalizacije starog prijelaza za sav promet, smatra da bi se u slu aju donoĹĄenja odluke Vlada obje drĹžave koje se moraju usuglasiti i s zbog Schengenskog grani nog reĹžima kojeg provodi Ma arska vrlo brzo mogla staviti u funkciju oba stara prijelaza. Kao jedini mogu i mali problem na po etku kaĹže KriĹžai mogao bi

biti nedovoljan broj sluĹžbenika s ma arske strane, jer su oni nakon ukidanja starog prijelaza smanjili broj ljudi, dok je s hrvatske strane taj broj ostao isti. Ĺ to pak se ti e trajnog rjeĹĄavanja starog GP, posebice kad Hrvatska u e u i kad e zapravo nestati granice izme u obje drĹžave, zalagati e se da isti postane odmoriĹĄte za ĹĄto nisu potrebni preveliki gra evinski zahvati. Tako er bi ovo podru je zasigurno bi joĹĄ viĹĄe oĹživjelo, ako bi se ĹĄto prije svrsi privela tzv. “murska magistralaâ€? cesta: Kotoriba - GP Gori an - DomaĹĄinec koja je ve dobrim dijelom poĹĄljun ana i trebalo bi ju joĹĄ asfaltirati, te dovrĹĄiti sve do DomaĹĄinca. (D )

Stari GP Gori an nakon otvaranja novog zajedni kog prijelaza hrvatsko-ma arske granice postaje “prijelaz duhova�. Posebice je to vidljivo ove zime, kad se drasti no smanjio i kamionski promet. S tog podru ja po eli su seliti gotovo svi koji su imali nekakvu gospodarsku djelatnost.

Sve manje je i ĹĄpedicija koje zbog smanjenog kamionskog prometa, tako er zatvaraju svoje poslovnice. Mjenja nice su gotovo sve zatvorene, kao i trgovine, lokali zjape prazni. restorani su pred zatvaranjem, jer je promet pao “na nuluâ€?. eprezentativna benzinska pumpa u vlasniĹĄtvu N nekad je biljeĹžila rekordne utrĹĄke, danas se zna dogoditi da u no nim satima

promet bude ispod 300 kn. Niti ljudima iz Gori ana i HodoĹĄana najbliĹžim mjestima prijelazu nije baĹĄ “od rukeâ€? do i na GP primerice tankati, jer to mogu napraviti i usput u D. Kraljevcu ili pak Prelogu.

Nema niti Ma ara da bi doĹĄli po gorivo kao nekad, jer je trenuta no urosuper 95 na Ma arskoj nakon slabljena forinte, gotovo pola kune jeftiniji nego u Hrvatskoj. edini lokal koji joĹĄ uvijek dobro posluje je kladionica. Posebice u dane vikenda.

Tada Ma arima nije teĹĄko do i i zaobilaznim putem do starog GP da bi uplatiti prili no velike svote novaca klade i se na nogometne utakmice koje se igraju diljem urope. (D )

Okrugli stol “Mladi Romi u Europi: obrazovanje i zapoĹĄljavanjeâ€?

Nije sve tako crno kako izgleda Udruga Roma Me imurja organizirala je u srijedu 4. oĹžujka u akovcu okrugli stol “Mladi Romi u Europi, obrazovanje i zapoĹĄljavanjeâ€?. etrdesetak sudionika suglasilo se da je mla a romska populacija ugroĹžena zbog nedovoljne obrazovanos , te se ne mogu zaposli ili dobivaju teĹže zi ke i slabo pla ene poslove. - NaĹĄim Nacionalnim programom za Rome shva ena ja vaĹžnost obrazovanja Roma i uklju ivanja u zajednicu, a zadnjih godina mnogo se u inilo i na pove anju standarda u romskim naseljima u Me imurju.

Uvodno je sudionike okruglog stola pozdravio Josip Balog, predsjednik Udruge Roma Me imurja, koji je naglasio da je pitanje obrazovanja i zapoĹĄljavanja osnovno pitanje Roma u narednom periodu.

Kako je rekao Branko SuĹĄec iz OĹ Orehovica, od gotovo pat pozicije prije desetak godina malo po malo

doĹĄlo se do toga da se danas kao odlu uju e pitanje postavlja zapoĹĄljavanje Roma, ĹĄto je velik napredak.

Obrazovanja mladih Roma tako er je temeljno pitanje, no stvari idu na bolje, iako velik broj romske djece i danas rano napuĹĄta osnovnu ĹĄkolu.

No sve je viĹĄe roditelja Roma koji kaĹžu “pokuĹĄavam ga prisili da ide u ĹĄkoluâ€?, ĹĄto zna i da sazrijeva svijest o potrebi ĹĄkolovanja, o emu je plas no govorio Gordan Horvat iz Sitnica, suradnik u nastavi u ĹĄkoli. Pre esto se ĹĄalju krive poruke od strane druĹĄtva. Tako je danas zna ajan broj mladih Roma koji su zavrĹĄili srednju ĹĄkolu nezaposlen i zbog toga ĹĄto poslodavci ne Ĺžele ima probleme, ili barem oni tako kaĹžu. Nije rijetkost da poslodavac odbije zaposli mladu osobu ako sazna da je Rom ili Romkinja, m viĹĄe ĹĄto ima na izbor radnu snagu zbog krize. On se zaloĹžio za to da se romski suradnici u nastavi u ĹĄkolama zaposle na neodre eno vri-

jeme, jer i oni imaju svoje obitelji koje trpe zbog toga ĹĄto rade na ugovor o djelu. S m u vezi, nije rijetkost da Romi mijenjaju prezimena, pa tako viĹĄe nisu OrĹĄuĹĄ, ve Horvat ili Kataleni , te se mnogi deklariraju kao Hrva .

Katarina Brekalo, ravnateljica U eni kog doma GOC-a, naglasila je pak da nije sve tako crno kako se vidi, u domu je trenutno 60 u enika i u enica Roma koji e vjerojatno zavrĹĄi srednju ĹĄkolu i dobi prvo zanimanje.

Ona je zatraĹžila pomo od romskih udruga, kako bi se stvorila bolja klima za obrazovanje.

Saborski zastupnik nacionalnih manjina Nazif Memedi rekao je da se zadnjih godina mnogo u inilo i ini za Rome, a najviĹĄe u Me imurju, treba se samo sje kako su romska naselja izgledala prije deset godina, a kako izgledaju danas. On je rekao: - Sami se brinite o svojim naseljima da budu uredna, brinite se da djeca redovito

polaze ĹĄkolu, to je briga vas roditelja.

Svaki Rom koji upiĹĄe studij i redovno studira dobit e 5.000 kuna mjese ne potpore, odnosno s pendije, naglasio je. Usprkos krizi, Vlada je za djelatnost nacionalnih manjina izdvojila u prora unu 28 milijuna kuna viĹĄe nego proĹĄle godine. On je tako er rekao da nije sve tako crno kako izgleda, da pomaka ima, a da socijalnu poli ku treba mijenja jer ovakva ne valja. Posebno treba razvija suradnju s roditeljima, kako djeca ne bi napuĹĄtala ĹĄkolu.

U ime Me imurske Ĺžupanije skup je pra o Mladen Mezga, a sam je okrugli stol organiziran u suradnji s Hrvatskim pravnim centrom i drugim subjek ma. Poseban problem je socijalna pomo , koja se pokazuje neadekvatnom i kontraproduktivnom, i koje su se Romi uhva li kao mogu nost lakĹĄeg Ĺživota na na in da imaju ĹĄto viĹĄe djece. (J. Ĺ imunko)

Sedam malih samuraja i jedna romska majka Na nedavnom okruglom stolu na temu ĹĄkolovanja i zapoĹĄljavanja mladih Roma u akovcu iznesen je podatak da ve ina romskih obitelji ima sedam do osam djece. ViĹĄe je sudionika, samih Roma, naglaĹĄavalo da je drĹžava svojim socijalnim mjerama doprinijela da broj djece u Roma nekri ki raste. S istog je mjesta izre eno da jedna romska obitelj sa sedmero djece ima ukupne prihode ra unaju i dje ji doplatak oko 7000 kuna ili 1000 eura.

Zbog toga se Romima koji imaju takve obiteljske prihode viĹĄe ispla bi doma i ne radi . Ili, kako je re eno na okruglom stolu u organizaciji romskih udruga, “seksa seâ€? i ima ĹĄto viĹĄe djece. Kad u takvu jednu romsku obitelj s gne ponuda za eventualno zapoĹĄljavanje i kad se nudi 2500 kuna mjese no uz golemi napor posla, jasno je ĹĄto slijedi, odbijanje.

Svaki ovjek koji nije blesav, u ovom slu aju Rom, a moĹže to bi i Hrvat, lako e izra una da mu je bolje sjedi kod ku e i niĹĄta ne radi , eventualno zavodi mlade Romkinje i pravi djecu, nego li doĹživljava neugodnos na poslu i po svoj prilici teĹĄko zi ki radi . Drugim rije ima, hrvatska drĹžava je svojom neprincipijelnom socijalnom politikom doprinijela bumu romske populacije u Me imurju. Isto je s mladim romskim obiteljima, one vrlo brzo izra unaju da im je bolje bi bez posla i sa sedmero djece sjedi kod ku e nego radi . Jer, drĹžava se za to dobro pobrinula. Stav da su Romi neradnici stoga naprosto nije to an, Romi samo vrlo dobro znaju ra una .

Sad, u vrijeme krize, hrvatska drĹžava pokuĹĄava smanji neka socijalna davanja ili ih preuredi . No svako smanjivanje socijalnih prava bi e na Ĺžalost ponajprije kobno za one najslabije, za Rome i njihove obitelji.

Tako na primjer, ĹĄto bi se s romskim obiteljima i s manjim brojem hrvatskih obitelji sa sedmero djece dogodilo da se primijeni ruski ili sli an kineski model: prvo dijete u obitelji ima maksimalne bene cije, drugo dijete ima bene cije ali novac ide na ĹĄtednu knjiĹžicu i dostupan je tek nakon osamnaeste godine djetetova Ĺživota, a tre e i svake naredno dijete u obitelji ne dobiva niĹĄta i na teret je roditelja. Bi li onda romske obitelji imale sedmero djece? Sasvim sigurno ne bi.

PiĹĄe: Josip Ĺ imunko

DrĹžava se kao romska majka jednim poli kim potezom moĹže odre i svojih malih Roma i poslati ih kao sedam malih samuraja u bijeli svijet, opravdavaju i to mjerama ĹĄtednje te mjerama socijalne poli ke kojoj je prioritet obrazovanje. No ĹĄto bi onda bilo s malim Romima? Velika je vjerojatnost da e osta socijalni problemi cijeli svoj Ĺživot kako sebi tako i sredini i druĹĄtvu u kojem Ĺžive.

Ako je drĹžava doslovno postala majkom mladih Roma, onda bi bio red ih kao majka i odgoji, obrazuje i pomogne im na i posao. U pro vnom e bi jako teĹĄko sredinama u kojima Ĺživi viĹĄe Roma. Ako je ve pogrijeĹĄila, drĹžava mora na i na ina da ispravi pogreĹĄku.

Konkretno, prora un op ine Orehovica od 1,3 milijuna kuna godiĹĄnje ne bi bio dovoljan za pokri e troĹĄkova malih Roma kad bi svi upisali u predĹĄkolske vr e, pa nije udo da lokalno stanovniĹĄtvo podlijeĹže animozitetu.

Jer, njima se uzima gotovo sve i ne mogu se razvija kako bi htjeli, a daje se Romima.

Zbog toga bi drĹžava najhitnije trebala pokrenuti selektivnu akciju pomo i Me imurskoj Ĺžupaniji i op inama i sredinama gdje Ĺžive Romi kao i veliku obrazovnu akciju za roditelje Rome.

Valja objasni koliko je vaĹžno obrazovanje u suvremenom druĹĄtvu, dok bi romske udruge mogle dobiva novce za svoj rad po tome koliko su upu le studenata na studij.

Najvrednije od svega je ipak to ĹĄto je kona no i samim Romima postalo jasno da sadaĹĄnji socijalni model drĹžave nije dobar, jer pove ava broj socijalnih slu ajeva umjesto da ih smanjuje.

(J. Ĺ imunko)

EKONOMSKI BREVIJAR

Elementi uspjeha Tko god se bavi nekom djelatnoĹĄ u, sigurno ima neki plan.

Bilo da je u ra unalu, na papiru ili makar samo u mislima, on mora sadrĹžavati i elemente koji e doprinjeti uspjehu. Takve elemente izraĹžavamo kvantitativno i kvalitativno, no posebno je vaĹžno za njih dati argumente, podloge i prijedloge te aktivnosti za njihovo provo enje.

Kada govorimo o elementima uspjeha, prvenstveno treba usmjeriti snage i resurse na aktivnosti koje donose najviĹĄe koristi. ina e osnovno ekonomsko na elo kaĹže da treba ostvariti ĹĄto bolji rezultat sa ĹĄto manjim utroĹĄcima. Treba se koncentrirati na osnovne, najstabilnije i najdohodovnije dijelove poslovanja.

Tako er treba brinuti o zadrĹžavanju kupaca i ostvarivanju stalnih prometa. Kada se doga aju zastoji na trĹžiĹĄtu, dobro je kupcima ponuditi dodatne usluge kojima e ih se udobrovoljiti i ime e se posti i prednost pred konkurencijom. To je mali troĹĄak za ostvarenu korist.

putno je u procese uklju iti kupce, jer najbolje ideje obi no ne nastaju za stolom, ve u raznim Ĺživotnim i poslovnim situacijama. Treba postaviti pitanja kupcima, jer u odgovorima e biti najto nije trĹžiĹĄne smjernice.

Dakle, kao i drugdje, u suradnji je klju uspjeha.

Najjednostavniji na in da se postigne uspjeh je onaj kojim svoje kupce u inite uspjeĹĄnim.

Vrijedi potraĹžiti ideje kojima e se posebno naglasiti korist koju ostvaruje kupac, jer tako se ostvaruje obostrana korist i dugoro nije partnerstvo. kona no, teĹžite stalnim poboljĹĄanjima, jer tako se svakodnevno usmjeravate na uspjeh.

Da biste krenuli prema uspjehu, formulirajte i popiĹĄite ono ĹĄto za Vas i VaĹĄu djelatnost predstavlja uspjeh. Ta lista neka uvijek bude otvorena i nedovrĹĄena radi nadopunjavanja i prilago avanja novim uvjetima. z takav pristup, korak po korak, uspjeh je sasvim izvjestan. ( latko BoĹži , dipl.oec.)

KROZ ME I URJE

8

10. oĹžujka 2009.

GRADONA ELNIK se Ĺžalio na ponaĹĄanje vije nice

ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC reagirala na natpise o njihovom krťenju radni kih prava

Marija RuĹži vrije ala Gradsku upravu?

Djeca na pedijatriji nikad nisu bez nadzora

Gradona elnik Branko Ĺ alamon kazao je na sjednici Poglavarstva Grada akovca da je nezadovoljan ponaĹĄanjem vije nice Marije uĹži . Na njezino inzistiranje na dnevni red je stavljeno izvjeĹĄ e o prikupljenim i utroĹĄenim sredstvima te izvedenim radovima temeljem javnih ovlasti za 2008. godinu i to prije roka, jer je redovni rok tek u travnju. Sada pak kad je stavljeno na dnevni red traĹži skidanje s dnevnog reda. Nezadovoljna u eĹĄ em Grada u temeljnom kapitalu, traĹžila je i dobila na raspolaganje sluĹžbenike Gradske uprave kako bi prekontrolirala poslovne knjige i ulaganja akovca u Me imur-

ske vode i sustav vodoopskrbe i odvodnje.

No za uzvrat sluĹžbenici Gradske uprave od strane gradske vije nice po aĹĄ eni su ruĹžnim rije ima kao ĹĄto su budale, neradnici i majmuni. vom zadnjom imenicom po astila je Antuna Gjerapi a iz pravnog odjela za graditeljstvo.

- Ne mogu dozvoliti da se ostane u tim okvirima, kazao je gradona elnik Ĺ alamon. Dakako da gradska vije nica ima prvo na svoje zadovoljstvo i argumentaciju u obrani interesa Grada akovca, ali ovakvo ponaĹĄanje nije put i ne sluĹži na ast dami njezina poloĹžaja i dobi. (BM )

OP INA OREHOVICA ugostila Udrugu op ina

NajuspjeĹĄnije hrvatske op ine pomaĹžu slabijima p ina rehovica bila je doma in sjednice pravnog odbora druge op ina koja je proĹĄli etvrtak odrĹžana u rehovici.

- Ve smo i ranije planirali odrĹžati sjednicu u Me imurju, upravo ovdje u rehovici, no zbog nekih okolnosti to nismo u inili. to, sada se pruĹžila prigoda. Meni je izuzetno drago ĹĄto smo u ovom mandatu uspjeli do i ovamo, kazao je predsjednik druge op ina vica Klem, ujedno i na elnik op ine Nijemci. druga op ina osnovana je 2002. godine s ciljem promocije i zaĹĄtite interesa op ina.

- NaĹĄa je zada a pomo i slabijim op inama. Putem ove udruge pomaĹžemo svojim lanicama koje nemaju dostatne kapacitete u okviru svojih uprava. Kroz ovu udrugu stvaramo jedan kvalitetan servis, tako da sve jedinice lokalne samouprave mogu dobiti savjete stru njaka. Mnoge od op ina nemaju vlastitog pravnika, ak nemaju ni pro elnike, pa mogu

koristiti usluge naĹĄih stru njaka.

Mnogo je op ina kojima je potrebna pomo druge. Naj eĹĄ i problem op ina je nedostatak iskalnog potencijala. Prora uni op ina su premali, pa one ne mogu osigurati sredstva za mnoge projekte, a kamoli za ve e infrastrukturne zahvate. Svaka op ina ima jednak pravni status, ali nema jednake prihode.

Kroz drugu op ina Ĺželimo poslati poruku da takve op ine ne emo ostaviti na cjedilu, da emo ih pomagati. Primjerice, kada je u pitanju izrada projekata za pretpristupne fondove i sli no, isti e Klem.

Na sjednici u rehovici najuspjeĹĄniji hrvatski na elnici razgovarali su o dolaze im izborima i drugim temama. Na elnik op ine rehovica Franjo Bukal kolege je poveo u tvrtku “Tehnixâ€? kako bi se upoznali s proizvodima koje nudi, a koje neke op ine ve koriste. Dakako, upoznali su i ljepote me imurskog kraja. (D.M. .V.)

RAZVOJNA AGENCIJA Grada akovca AKRA

Prezentacija europskih standarda akove kom Hotelu Park odrĹžana je edukativna prezentacija na temu uspostave e ikasne poslovne organizacije spremne za trĹžiĹĄte. Seminar je proveden u organizaciji akre, odnosno azvojne agencije Grada akovca i N S FT grupe. prvom dijelu bilo je rije i o sustavu normi i standarda nuĹžnih za uspostavu organizacije spremne za konkurenciju na europskom trĹžiĹĄtu, o emu je govorio denko Mondekar iz N S FT grupe. Prikazani su najvaĹžniji standardi koji se moraju zadovoljavati, norme po industrijama i speci i nost, uz navo enje koristi za menadĹžment tvrtke, kao i put do Ĺželjenog certi ikata.

drugom dijelu prezentirana su prakti na rjeĹĄenja o upravljanju predmetima u skladu s S normama i to na primjeru upravljanja dokumentima i procesima, projektima, odnosima s klijentima i uspostavljanje sustava kvalitete. Predava je bio Gordan Smadilo, izvrĹĄni direktor SW NG informatike. zvoz u zemlje uropske unije nije jednostavan, pogotovo za one koji su novi, pa je nuĹžno znati mnogo toga. Ako se, na primjer, izvozi parket, vaĹžno je znati kojim sve normama podlijeĹže, je li upotrijebljen kakav premaz, kako on utje e na zdravlje i sli no. vodno je predava e i goste pozdravio direktor azvojne agencije akra Kristijan Mavrek. (jĹĄ)

Povodom izjave Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske udruŞenog sa Savezom samostalnih sindikata Hrvatske da se u Županijskoj bolnici akovec krťe radni ka prava, u biblioteci Županijske bolnice 5. oŞujka sazvana je konferencija za novinare na kojoj su demantirani ti natpisi.

- a kao ravnatelj ove ustanove natpise o nepoťtivanju radni kih prava koji posebno naglaťavaju ostavljanje djece bez nadzora na Pedijatrijskom odjelu Županijske bolnice akovec moram demantirati i re i da taj podatak nije to an. SluŞba na Pedijatriji je pokrivena 24 sata dnevno tijekom cijele godine i pokrivaju je lije nici i medicinske sestre. Prosje ni broj djece koji je hospitaliziran na naťoj Pedijatriji otprilike je jednak u 2006., 2007. i 2008. godini, a iznosi prosje no 33 djece dnevno, s tim da je neťto smanjen broj dana leŞanja djece koji sad iznosi ispod ťest. Veliko pove anje obima posla dogodilo se u Hitnoj pedijatrijskoj ambulanti i Dnevnoj pedijatrijskoj bolnici. Preko Županije pokuťali smo dogovoriti odre eni nadstandard u zbrinjavanju djece i naiťli smo na razumijevanje pedijatara koji rade u primarnoj zdravstvenoj zaťtiti da se na neki na in radom nedjeljom uklju e u zbrinjavanje hitne pedijatrijske kazuistike, koja je posebno velika u te dane dok primarne ambulante ne rade. ni koji su optere eni na djelu pedijatrije, to su najviťe lije nici jer oni, osim ťto rade na djelu, u dnevnoj bolnici i hitnoj ambulanti, pokrivaju i Neonatologiju i rade konzilijarne preglede u cijeloj bolnici na odjelima gdje leŞe djeca. a proťlu godinu mi u bolnici isplatili smo sva materi-

jalna prava prema naťim zaposlenicima i, za informaciju, prosjek pla a medicinskih sestara u Županijskoj bolnici akovec u 2008. godini kre e se u rasponu od 4.440 do 7.680 kuna. Ta pla a prelazi i pla u lije nika po etnika u bolnici. a ne gajim nikakve iluzije da je kod nas stanje idealno, ali mislim da velika ve ina u ovoj bolnici Şeli unaprijediti organizaciju ove bolnice, unaprijediti stru ni rad i samo molim samozvane goste i samozvane kriti are da nam barem ne odmaŞu, ako ve ne Şele pomo i, kazao je Dragutin Kopasi , ravnatelj Županijske bolnice

akovec, koji dodaje da sa svima dobro sura uju, ali da imaju odre enih nesuglasica s predstavnikom Samostalnog sindikata u bolnici.

Tako er je istaknuto da je u njegovu mandatu jedan lije nik zavrĹĄio specijalizaciju iz pedijatrije, a dvoje je lije nika dobilo specijalizaciju i da su proĹĄle godine, upravo zbog velikog obima posla, zaposlene tri nove medicinske sestre na djelatnosti pedijatrije.

Dr. med. Marija Hegeduť - ungwirth, ťe ica pedijatrije tako er je opovrgnula natpise u medijima da su djeca u Županijskoj bolnici akovec bez nadzora. - a bih upozorila na pove anje obima posla. Broj djece koji se pove ao u klasi nom obliku hospitalizacije ide na ra un smanjenja broja dana leŞanja, ťto je zasigurno opet ve e optere enje za djelatnike dje jeg odjela. na i, ve a nam je frekvencija, ve i je obim administracije, ve a mora biti opaska u lije enju te djece jer dijete ne moŞemo drŞati na odjelu dok ono ne bude izlije eno. fazi poboljťanja dijete moramo pustiti ku i jer je priljev pacijenata velik. Broj pacijenata u dnevnoj bolnici je neťto ťto zasigurno zabrinjava. Pribjegavamo tom na inu lije enja i zbog preoptere enosti klasi nog oblika

hospitalizacije, a i zbog onog ĹĄto H kaĹže da je zbrinjavanje preko dnevne bolnice jeftinije, a opet manje traumatiziraju e za dijete. edno maksimalno optere enje za lije nika postoji, s time da smo od mjeseca lipnja proĹĄle godine raspore eni na radiliĹĄte u rodiliĹĄte gdje smo u sluĹžbi pripravnosti, kazala je.

20005. godini, kada je uveden na in lije enja u dnevnoj bolnici, broj pacijenta bio je 764, da bi 2006. godine taj broj porastao na 2.003 pacijenta. 2008. godine taj broj popeo se na 3.300 djece. Tako er je iznesen podatak koliko djece dolazi u hitnu pedijatrijsku sluĹžbu. 2004. godini taj broj je iznosio 1.434 djece, da bi on 2007. godine porastao na 5.328 djece. 2008. godini ak je 5.946 djece proĹĄlo kroz hitnu ambulantu.

Ana Antonovi , glavna sestra bolnice, dodaje da je problem nedostatka sestara na Pedijatriji uo en te da se odmah reagiralo. - udim se da kolegice na djelatnosti Pedijatrije nisu primijetile da su im doĹĄle tri nove sestre i nadam se da su one radile taj posao na koji su bile i primljene.

Ve 2005. godine primili smo iskusnu sestru iz Klai eve bolnice u agrebu, koja je radila u intenzivnoj njezi, baĹĄ zbog toga jer smo doĹĄli do zaklju ka da bi nam dobro doĹĄao kadar koji ve ima iskustva s takvom djecom, da ne po nemo u iti nekoga iz po etka. Nitko ne odlazi s odjela nikamo i nitko nikog ne napuĹĄta, a najmanje djecu. Ĺ to se ti e hematoloĹĄko - onkoloĹĄkog odsjeka, kolegice koje tamo rade sigurno bi dobile dodatke, ove koje su sada dobile, da su taj posao i radile. NaĹĄ interni odjel u staroj je zgradi funkcionirao na dva odsjeka, na dva kata. Preseljenjem u novu zgradu oni su se organizacijski posloĹžili u pet odsjeka.

Na svakom tom odsjeku trebalo je neĹĄto pisati pa je, izme u ostalog,

Dragutin Kopasi ravnatelj bolnice na jednim vratima pisalo HematoloĹĄko - onkoloĹĄki odsjek.

To nije zna ilo da se tu rade svi poslovi koji bi spadali u taj odsjek. Kemoterapija se kompletna radila u dnevnoj bolnici, zna i na jednom posve drugom radiliťtu. Sindikat je tada pokrenuo ovo ťto je pokrenuo, te smo tada sjeli i razgovarali. Moje razmiťljanje je bilo da smo mi krivi jer u onom momentu kad se to sve preselilo u novu zgradu nismo posloŞili tko e ťto raditi, gdje e raditi i koliko e raditi. No, dogovoreno je da e kolegice koje rade na ovom odsjeku, a pripadaju im sva prava iz kolektivnog ugovora, raditi od 1. oŞujka sve poslove koji spadaju na taj odsjek i u vezi s pacijentima koji dobivaju kemoterapiju. Da bi netko ostvario neke bene icije, on mora odraditi odre eni posao. Nitko ni u jednom trenutku, ni ravnatelj, ni ja, nismo bili protiv toga. Dapa e, kad god se radila kemoterapija, ljudi koji su to radili bili su i za to pla eni. Tako da stvarno nije korektno da se iznose ovakve konstatacije bez da se provjere, kaŞe glavna sestra Županijske bolnice akovec. (H. e ar)

MLADIM RODITELJIMVA ugasla svaka nada, svejedno zahvaljuju

Lijek ne moŞe pomo i razvoj Davidova vida Mladim roditeljima iz Palovca, Kristini Magdaleni i Nenadu Tot – Kaťi, koji se bore za ozdravljenje teťko bolesnog i slabovidnog 20-mjese nog sina Davida, nakon ťto smo objavili njihovu Şivotnu pri u mnogi su pristupili nude i im pomo .

Tako je MladeĹž HD -a Male Subotice organizirala turnir u beli, a potom i nogometnu utakmicu ne bi li prikupili neĹĄto novca za potrebe Davidova lije enja. kupno je na taj na in prikupljeno 11.500 kuna.

Novac je predan Davidovim roditeljima koji su ga prihvatili s velikom zahvalnoĹĄ u, nadaju i se tada da e im on pomo i u kupnji lijeka koji bi njihovu sinu pomogao razvoj vida.

- Gajili smo veliku nadu. Kada smo dobili tu silnu podrĹĄku i konkretnu pomo , nije bilo kraja naĹĄoj sre i. ato istinski zahvaljujemo svima koji su na bilo koji na in pokazali razumijevanje za nas i koji su nam pomogli, kao i onima koji su bili spremni pomo i joĹĄ i viĹĄe.

Na naĹĄu neizmjernu Ĺžalost, naĹĄem

sinu Davidu nema pomo i. To je neĹĄto kona no ĹĄto moramo prihvatiti, rekli su nam u zagreba kom oftalmoloĹĄkom centru, Poliklinici ‘Bilic vision’. Njihovi su lije nici pregledali Davida i kazali da za njega ne mogu niĹĄta u initi. Nikakve injekcije, u koje smo polagali svu nadu, ne mogu poboljĹĄati Davidov vid. Njegov bi se vid joĹĄ mogao razvijati, ali nitko se ne usudi niĹĄta prognozirati. ptimisti ne lije ni ke prognoze govore da bi se Davidov vid mogao razviti do te mjere da bi se on mogao snalaziti u prostoru. Mogao bi moĹžda vidjeti obrise stvari ili tako neĹĄto, otkriva nam Kristina.

Novac koji su primili za Davida bit e njemu namijenjen. dogovoru s lije nicima kupit e pomagala koja su mu potrebna.

Lije nici su, podsje amo, Davidu postavili niz dijagnoza. David ima nerazvijene o ne Ĺživce i o ne miĹĄi e te e vjerojatno biti slijep. sim toga, dijagnosticirana mu je sloĹžena razvojna anomalija mozga, zbog ega mu ne funkcionira dio

mozga koji kontrolira tjelesnu temperaturu i mokrenje. bog toga je u stalnoj Ĺživotnoj opasnosti, a roditelji ga na Ĺživotu odrĹžavaju lijekom Minirinom. Pored navedenih problema, David ima i dijabetes, a u svojoj dobi od 20 mjeseci ne hoda pa s majkom redovito odlazi na izikalnu terapiju u agreb.

- To nam predstavlja velik problem jer nemamo auto. TeĹĄko je s bolesnim djetetom i s kolicima odlaziti u agreb autobusom. Moj mi otac puno pomaĹže i naj eĹĄ e nas on vozi za agreb, ali to i njemu, zbog posla, predstavlja problem. Ne bismo Ĺželjeli Davidu iĹĄta uskratiti, no automobil nismo u prilici kupiti, Ĺžali se Kristina.

Njoj i njenu nevjen anu suprugu ponu eno je da se organizira humanitarni koncert i niz drugih akcija kako bi se pribavio novac za kupnju toliko im potrebnog automobila, no oni su to u svojoj skromnosti odbili.

- Ne moĹžemo traĹžiti novac da nam se kupi automobil, makar bi-

Kristina zahvaljuje svima koji su odlu ili pomo i njenom Davidu smo ga trebali kako bismo djetetu pruĹžili najviĹĄe. Nekako se sramimo.

Nije nam bio problem moliti pomo za Davida, za lijek za koji smo mislili da e mu pomo i vratiti vid. Bez automobila nam je zaista teĹĄko, ali za njega ne moĹžemo traĹžiti pomo .

PokuĹĄat emo se ve nekako snalaziti, odlu na je Kristina te iskreno zahvalna svima koji su im pruĹžili ruku pomo i. (D.Mihoci)

KROZ ME I URJE

10. oĹžujak 2009.

9

ZAĹ TO FILIP UDE nema ugovor za stan za koji postoje sve potrebne odluke

Politi ki ping - pong sa stanom srebrnog olimpijca!? ito da ni stvar oko koje postoji politi ki konsenzus, a to je nagrada za sjajan rezultat koji je postigao najbolji hrvatski sportaĹĄ u proĹĄloj godini, akove ki gimnasti ar Filip de na u Pekingu gdje je osvojio srebrnu medalju, ne moĹže u akovcu i Me imurju pro i bez a ere.

Naime, proĹĄlo je 6 mjeseci otkako su politi ki elnici Grada akovca i Me imurske Ĺžupanije obe ali da e glavna nagrada lokalne samouprave za sjajan Filipov rezultat, ali i promociju akovca i Me imurja, biti - stan. Me utim, u ovom vremenskom periodu politi ari nisu ispunili obe anje, iako za isto postoje sve odluke. Grad akovec i Me imurska Ĺžupanija koji su dogovorili da e sufinancirati stan nisu s Filipom deom potpisali nikakav sluĹžbeni dokument o darovanju stana. Nakon ĹĄto je Filip de od kluba zatraĹžio o itovanje po tom pitanju, a klub uputio sluĹžbeni dopis na Me imursku Ĺžupaniju i Gradu akovcu s pitanjima u vezi s dodjelom stana za koji postoje odluke, odgovorila je samo Me imurska Ĺžupanija dopisom u kojem osip Posavec potvr uje da se niĹĄta nije promijenilo i da e se odluka realizirati. S druge strane, Grad akovec nije ni odgovorio na upit iz gimnasti kog kluba, rekli su nam klupski elnici.

Kad je o ito “voda doĹĄla do grlaâ€?, Ĺžupan Posavec je reagirao i ponudio mogu nost rjeĹĄavanja stambenog pitanja sa slobodnim stanom koji Ĺ˝upanija ima na akove kom ugu, ali Grad akovec nije prihvatio isto rjeĹĄenje. Ĺ toviĹĄe, na brzinu je organizirao sve ano otvaranje gradiliĹĄta P S-ovih stanova na Martanama s porukom “da e se u toj zgradi na i i stan Filipa deaâ€?.

HDZ: Gradona elnik ne ispunjava obe anja petak pak je reagirao HD predvo en kandidatom za Şupana Mladenom KriŞai em i akove kim strana kim elnicima Vedranom Mikuli em i Željkom akopcem. ptuŞili su akove kog gradona elnika za namjerno odugovla enje potpisivanja ugovora o rjeťavanju stambenog pitanja srebrnom olimpijcu Filipu deu, za ťto postoje odluke

Bi li glasa i ve do izbora zaboravili tko je potpisao ugovor za stan s Filipom Udeom? Ĺ˝upanijske skupĹĄtine i Gradskog vije a. elnici gradskog HD -a Vedran Mikuli i Ĺ˝eljko akopec rekli su da gradona elnik o ito igra politi ke igre oko potpisivanja ugovora za stan, te eka po etak svibnja kako bi valjda u punom jeku predizborne kampanje potpisivanjem ugovora o dodjeli stana stekao “politi ke poeneâ€?.

- Filip de je svojim nastupom i osvajanjem srebrne medalje na u Pekingu, kao i odnosom prema Gradu i Županiji koje je konstantno spominjao u svojim brojnim javnim nastupima, zaduŞio toliko da je ve trebao biti u svom stanu.

Kao aktualni zamjenik Ĺžupana ak se osje am suodgovornim ĹĄto nije rijeĹĄeno njegovo stambeno pitanje, za ĹĄto postoje sve potrebne odluke, ali aktualna Ĺžupanijska vlast pokuĹĄavala je sve da se taj problem rijeĹĄi ĹĄto prije s konkretnom ponudom Gradu akovcu koja nije prihva ena.

Nakon Ĺžupanove javne reakcije kao da se gradska vlast i gradona elnik polaganjem kamena temeljca Ĺžele iskupiti ĹĄto do sad nisu odradili ono ĹĄto je trebalo, kazao pak je zamjenik Ĺžupana Mladen KriĹžai .

Ĺ alamon: HDZ skuplja politi ke bodove na Filipu Udeu Gradona elnik Ĺ alamon ubrzo je uzvratio i kazao za Ve ernji list kako nema govora da Grad akovec ne e ispuniti preuzetu obvezu, te da HD i njegov kandidat za gradona elnika Stevica Tkal ec igraju igre oko stana, pa, ako je tako, neka mu HD kupi stan ili barem namjeĹĄtaj,

te poru io da HD skuplja politi ke bodove na Filipu deu. ito Ĺ alamon smatra u svom stilu da se moĹže ponaĹĄati kako Ĺželi, te da za isto ima podrĹĄku kako stranke, tako i svojih bira a, iako je injenica da Grad akovec nije potpisao ugovor za darovanje stana.

MoĹžemo si samo misliti ĹĄto bi moglo biti tek u narednom mandatu kad e gradona elnik imati joĹĄ ve e ovlasti nego je to slu aj danas.

akove ki gradona elnik tako er je u svojoj izjavi za Ve ernjak o ito s namjerom za dodatnim politiziranjem upleo ne samo HD , ve i Stevicu Tkal eca, predsjednika Gimnasti kog kluba. sto demantiraju u klubu ...

- To je osobna stvar Filipa dea, koji je pitao nas ĹĄto se doga a jer ga nitko iz Grada i Ĺ˝upanije do sad nije pozvao na razgovor na temu potpisivanja ugovora o dodjeli stana, rekao nam je sportski direktor kluba Mario Vukoja, i dodao da je klub uvijek bio iznad bilo kakvih strana kih interesa, a da su dopisom intervenirali isklju ivo na osobni zahtjev Filipa dea. na e, iako nema veze s ovim slu ajem, na joĹĄ jednom primjeru vidi se da postoji odre eni bojkot Grada prema Filipu deu i GK-u “Marijan adravec Macanâ€? akovec. Naime, kako saznajemo, to se odnosi na ispunjavanje financiranja programa za Filipa dea i ostale vrhunske gimnasti are kluba koji su na temelju dogovora pismeno prihvatili: Me imurska Ĺžupanija i p ina NedeliĹĄ e, jedino nije Grad

akovec. ako je Grad akovec bio

predlagatelj da se financijske obveze rasporede od cca 500.000 kn na tri dijela, na kraju jedino oni joĹĄ uvijek nisu prihvatili ispunjenje ovog dogovora.

Taj podatak tako er je pokazatelj da postoji problem u “gradskim odajamaâ€? i vjerojatno izravno kod gradona elnika Ĺ alamona koji se vjerojatno veĹže uz izgradnju SGC-a “Atonâ€? u NedeliĹĄ u i, po svemu sude i, njegove osobne netrpeljivosti prema glavnom investitoru Stevici Tkal ecu. Ĺ to pak se ti e Stevice Tkal eca, kako saznajemo, zaista postoji mogu nost da on bude kandidat za gradona elnika na predstoje im izborima kojeg e podrĹžavati HD , ali pitanje je ho e li i na koji na in on uop e prihvatiti kandidaturu. pitali smo i Filipa dea koji marljivo trenira i priprema se za prvi nastup za miĹĄljenje ‌ - Ĺ˝elim samo da se ispoĹĄtuje odluka o dodjeli stana, napravi ugovor i da se da ĹĄto prije uselim u stan, rekao nam je kratko i jasno.

Ignoriranje telefonskih poziva na e, Filip de nije prisustvovao u etvrtak “politi koj sve anostiâ€? po etka izgradnje “P S-ove zgrade u kojoj e biti njegov stanâ€?. ako je Ĺželio razgovarati na tu temu osobno s gradona elnikom, nakon ĹĄto je samo dan prije sve anosti dobio obi ni pismeni poziv, Branko Ĺ alamon ignorirao je nekoliko njegovih tele onskih poziva. Kako nam je rekao de, tada je odlu io poslati SMS poruku gradona elniku da ne moĹže do i, jer je imao unaprijed dogovorene obveze na aksu u agrebu. glavnom, o ito je na djelu jedna vrsta “politi kog ping - pongaâ€? oko rjeĹĄavanje stambenog pitanja najboljega hrvatskog i me imurskog sportaĹĄa, koje je zasigurno, da je bilo dobre volje kod gradona elnika Branka Ĺ alamona, ve odavno trebalo biti rijeĹĄeno (trebalo je samo potpisati ugovor o darivanju stana, op. a.), a ne da Filip de mora ekati joĹĄ gotovo godinu dana da bi se moĹžda kona no ispoĹĄtovala odluka koju su konsenzusom svih vije nika i stranaka donijele i skupĹĄtina Me imurske Ĺžupanije i Gradsko vije e Grada akovca. (Dejan rna)

ŽELJKO PAVLIC, predsjednik MDS-a, zagovara tekstilce kod premijera

Mjere za opstanak tekstilne industrije Željko Pavlic, predsjednik MDS-a, uo i Dana Şena 6. oŞujka uputio je hrvatskom premijeru vi Sanaderu pismo u kojem zagovara mjere za spas tekstilne industrije. kao saborski zastupnik Pavlic se zalagao da drŞava pomaŞe tekstilnoj i obu arskoj industriji kao ťto pomaŞe neke druge gospodarske grane, prvenstveno brodogradnju. Na njegovu inicijativu uz potporu sindikata i poslodavaca prvi put 2007. godine uz interpelaciju odrŞana je tematska rasprava o ovim gospodarskim granama. interpelaciji je bilo predloŞeno osam mjera za poboljťanje stanja, koje tada nisu prihva ene. Željko Pavlic je odlu io ponovno aktualizirati te mjere pismom premijeru. d ukupnog broja zaposlenih u me imurskom gospodarstvu,

njih 24 posto je u tekstilnoj i obu arskoj industriji, odnosno preko pet tisu a zaposlenih. adi se ve inom o Şenama. Ne treba ni spominjati kakve bi teťke socijalne posljedice izazvale ozbiljne teťko e u ovim granama, te injenicu da je 64 posto Şena me u nezaposlenima na burzi. Željko Pavlic smatra da je upravo sada kada se donose antirecesijske mjere prvo vrijeme da su donesu i mjere za poboljťanje stanja u tekstilnoj i obu arskoj industriji. vim granama moŞe pomo i sustavna, sveobuhvatna politika koja e se zalagati za o uvanje doma e proizvodnje. Naveo je osam mjera, me u kojima je prva saniranje tekstilne i obu arske industrije iz prora una, kao ťto je to sanirana brodogradnja. pregovoru s zatraŞiti prijelazni period za proved-

bu mjera za sanaciju. zvoznicima priznati putem stimulacija godiĹĄnju inflaciju u visini akturirane realizacije, selektivno pristupiti povlasticama za strane ulaga e koji ne posluju prema modelu druĹĄtvene odgovornosti. Vratiti zakonsku odredbu prema kojoj H snosi troĹĄkove bolovanja koji traju iznad 30 dana. abraniti prekomjeran uvoz niskokvalitenih tekstilnih i obu arskih proizvoda u Hrvatsku te osigurati da do kupaca u Hrvatskoj ne smije do i proizvod koji ne prati deklaracija o kvaliteti i zdravstvenim implikacijama proizvoda, odnosno svih njegovih sastojaka.

Priznati kao besporezni troĹĄak one troĹĄkove koje hrvatski proizvo a i poduzimaju zbog uvo enja sustav upravljanja kvalitetom, zbog izobrazbe menadĹžmenta i usavrĹĄavanje zaposlenih. Trgova kim

druĹĄtvima prema kojima postoje traĹžbine zbog nepla enih poreza i doprinosa reprogramirati ove obveze na rok najduĹže od tri godine, u kojem vremenu rad uprava u tim druĹĄtvima trebaju nadzirati predstavnici koje imenuje Vlada.

(BM )

Gradona elnik Ĺ alamon i Ĺžupan Posavec sloĹžni za kamere

TRE A ZGRADA po modelu POS-a

Dvije lopate za temeljac etvrtak 5. oĹžujka u 10 sati na Martanama na parceli u susjedstvu Dje jeg vrti a akovec gradi novu tre u po redu zgradu po modelu P S-a. Tehni ki prijem zgrade trebao bi biti 1. prosinca, a stanari e useljavati do kraja godine. zgradi e se nalaziti 22 stana, a me u njima e biti i stan za Filipa dea koji zajedni ki financiraju Grad akovec i Me imurska Ĺžupanija. Stan e, kako je rekao gradona elnik, biti veli ine 75 etvornih metara, dakle, 15 kvadrata ve i od onoga ĹĄto je Grad na po etku ponudio, a pet kvadrata, na polaganju kamena temeljca za zgradu na kojoj je ve zavrĹĄena prva deka i prvi zidovi visine do pla ona pojavili su se i me imurski Ĺžupan osip Posavec i akove ki gradona elnik Branko Ĺ alamon. Ne samo da su se za ka-

mere primili ta ki i lopate, ve su se i rukovali traĹže i da to zabiljeĹže kamere, u Ĺželji da ne ostanu bez sjaja zdruĹžene brige za rjeĹĄavanje stambenog pitanja srebrnog olimpijca.

Naime, treba re i da nije sporno to da li e Filip stan dobiti ili ne, dobit e ga. Samo ĹĄto u ovo predizborno vrijeme obje opcije Ĺžele malo slave i slikanja s njim vezano uz rjeĹĄavanje stambenog pitanja.

Naime, i Ĺžupanijska i gradska tijela donijela su odgovaraju e odluke o dodjeli stana.

Grad akovec uskoro kre e i u poboljĹĄavanje uvjeta stanovanja socijalno najugroĹženijima u Loki, gdje e za jednu etaĹžu nadograditi osam postoje ih stanova i time poboljĹĄati uvjete stanovanja za najugroĹženije stanovnike

akovca.

(BM )

IZBORI 2009.: SDP, HSS i HSU u koaliciji

SDP-u Ĺžupan i jedan zamjenik, a HSS-u drugi Nakon ĹĄto su koalicijski sporazum odobrila nadleĹžna strana ka tijela sve tri stranke, u petak u 10 sati koalicijski sporazum o zajedni kom nastupu na izborima za regionalnu samoupravu u Me imurskoj Ĺžupaniji potpisali su predsjednici tri stranke: vica Perho iz SDP-a, Petar Nova ki iz HSS-a i Valentin Ko ila iz HS -a. ve tri stranke na izbore za Ĺžupaniju idu sa zajedni kom listom za izbor Ĺžupana i njegovih zamjenika.

Sporazumno je utvr eno da kandidat za Şupana i jedan njegov zamjenik budu iz redova SDP-a, a kandidat za jednog zamjenika Şupana iz redova HSS-a. a predsjednika Županijske skupťtine Me imurske Şupanije koalicija e istaknuti kandidata iz redova vije nika HSS-a, a po jednog potpredsjednika iz redova vije nika SDP-a i HS -a.

Stranke su se sporazumjele da e na listi za Županijsku skupťtinu Me imurske Şupanije imati 21 kandidata iz SDP-a, 13 kandidata iz HSS-a i 7 kandidata iz HS -a.

Sporazumom je predvi en i to an redoslijed kandidata na listi. Koalicijskim dogovorom predvi eno je da izborom Ĺžupana i njegovih zamjenika njihovi vije ni ki man-

dati pripadaju stranci koja ih je kandidirala.

Ni na javnom potpisivanju sporazuma za Županiju predsjednici SDP-a i HSS-a nisu otkrili kandidature za zamjenike Şupana, kazavťi da e to tek odlu iti tijekom predstoje e unutarstrana ke kandidature. ve tri stranke dale su preporuku op inskim i gradskim organizacijama za preslikavanje ovakve koalicije po uzoru na Şupanijsku.

Kako se radi samo o preporuci, u strankama su svjesni da se ova koalicija ne e preslikati u svim sredinama niti na tome inzistiraju pod svaku cijenu. a sada su ovakve koalicije definirane u Kotoribi, Gori anu, Pribislavcu, akovcu, u Donjem Kraljevcu, u Ĺ trigovi je za sada izgledna ova koalicija, u Selnici koalicija SDP-a i HS -a, najvjerojatnije bez HSS-a. NedeliĹĄ u SDP joĹĄ uvijek traĹži svog nositelja prve unkcije, a izgledna je etvero lana koalicija i s HNS-om. Prelogu SDP isti e vlastitog kandidata za gradona elnika, a mogu a je i podrĹĄka HSS-a, ali to ovisi o toj stranci, kazao je vica Perho . drugim sredinama stranke e koalirati i s drugim strankama. (BM )

KROZ ME I URJE

10

10. oĹžujka 2009.

KAD OD VIĹ KA GLAVA BOLI - EkoloĹĄki incidenti u op ini Belica

Proizvo a i kozjeg mlijeka na seminaru

PROIZVO A I kozjeg mlijeka

Kako do viĹĄe mlijeka druĹĄtvenom domu u Svetom KriĹžu odrĹžan je u etvrtak 5. oĹžujka seminar na temu harmonizacije uzgojnih programa i procjena uzgojnih vrijednosti koza, kojemu je bilo nazo no pedesetak proizvo a a kozjeg mlijeka iz Me imurja. ije je o jednoj od aktivnosti u sklopu prekograni ne suradnje Hrvatske i Slovenije, odnosno programa . z Me imursku Ĺžupaniju, u projekt je uklju ena i VaraĹždinska Ĺžupanija, regionalna udruga kozara “ KAâ€? te slovenski partneri u projektu, kao i Hrvatski selekcijski centar.

Predava i, Gregor Gorjanc s Biotehni kog fakulteta u Ljubljani i dravko Bara iz Hrvatskoga selekcijskog sto arskog centra, u svojem su izlaganju utvrdili na in selekcije stada. Ako se svake godine izaberu one koze koje daju najviĹĄe mlijeka i imaju druge dobre karakteristike, za nekoliko godina cijelo e stado u prosjeku davati viĹĄe mlijeka. sim genetike, na kvalitetu koza i stada utje u i okoliĹĄ i niz faktora, pa selekciju treba provoditi prema stru nim kriterijima, a uz mlije nost vaĹžan kriterij je i postotak masti i drugo. ( Ĺ )

NASTAJE SELNI KI Pantov ak

Op inska uprava na Bukov aku

ak etrdeset gra evinskih parcela, namijenjenih za stambenu poslovnu izgradnju, oformljeno je na Bukov aku, dijelu naselja Selnice. sto tako dvije su parcele rezervirane za druĹĄtvenu izgradnju, a na jednoj od njih izgradit e se poslovno - uredska gra evina u kojoj e svoje prostorije imati prava i Poglavarstvo op ine Selnica.

Na Bukov aku je ve zapo ela izgradnja nekoliko stambenih objekata i obiteljskih ku a, a kada prostor bude popunjen, bit e to najljepĹĄi i najelitniji dio Selnice koji su mnogi ve prozvali selni kim Pantov akom.

- Vrlo dobro ide izgradnja ku a na Bukov aku, ĹĄto se moĹže zahvaliti ispravnoj komunalno - stambenoj politici, odnosno opredjeljenju naĹĄe op ine. Ljetos e biti gotovi projekti za dvije zgrade koje e se graditi po sistemu P S-a, a u jednoj od njih smjestit emo op insku upravu, vije nicu i druge potrebne sluĹžbe.

Poljoprivrednici bacaju krumpir jer ne Ĺžele pla ati “ akomuâ€?

Svako prolje e u Belici i okolnim selima proizvo a i krumpira odlaĹžu krumpir koji nisu prodali na razli ite na ine, naj eĹĄ e opasan za okoliĹĄ. edni ga odvoze na svoje njive pa ga zaoru, a drugi ga zakopaju bagerom u jame u zemlji.

No ima i dosta onih koji ga jednostavno bace. Belici postoji nepisano pravilo da se krumpir odveze na odre eno mjesto, zatim netko to dojavi na p inu Belica, ili mjeĹĄtani sami primijete hrpe ne ijeg krumpira. p ina je potom zbog opasnosti po okoliĹĄ primorana zatrpati otpadni krumpir u zemlju. ve godine to je izraĹženo u neĹĄto ve oj mjeri. edan od najvaĹžnijih razloga ĹĄto krumpir koji nije kalibriran za trĹžiĹĄte, kao i otpadni krumpir zavrĹĄavaju na divljim smetliĹĄtima ili u prirodi, jest visoka cijena koju bi poljoprivrednici morali platiti.

ProĹĄle godine poljoprivrednici koji su se Ĺželjeli rijeĹĄiti viĹĄka krumpira mogli su ga odvesti u “ akomâ€?, koji bi ga zatim kompostirao na svojem odlagaliĹĄtu u Totovcu, no problem je bila cijena. Poljoprivrednik je za tonu krumpira trebao platiti oko 280 kuna, pa mu se nije isplatilo voziti krumpir te joĹĄ dosta platiti za njegovo zbrinjavanje. bog toga krumpir danas ponovno zavrĹĄava ba en na livadama, oranicama i ĹĄumama Belice i okolnih mjesta, ĹĄto je ĹĄtetno po okoliĹĄ.

TeĹĄko je re i koliko e ove godine krumpira zavrĹĄiti na divljim smetliĹĄtima i u ĹĄumama. Mnogo toga zavisi i od potraĹžnje krumpira, od rodne godine, ali i od navika potroĹĄa a.

Primjerice, u Austriji se u trgovinama prodaje i sitan krumpir, a kod nas mora biti pakiran u vre ice i kalibriran, ĹĄto zna i da ve i i manji krumpiri otpadaju iako su zdravi i dobri za potroĹĄnju. Nije jasno zbog

VLASNIK “AGROKORA� sletio helikopterom u Belicu

Belica postaje centar krumpira za Hrvatsku?

S desne strane ceste bit e zgrada Op ine - Želja i cilj nam je povezati novi i stari dio Selnice u jednu cjelinu, a oŞivljavanjem Bukov aka to emo u initi na najbolji mogu i na in, kaŞe An elko Kova i , na elnik op ine Selnica.

Kova i isti e vrlo dobru prodaju parcela na Kamenicama, a isto o ekuje u aveĹĄ aku, ime e se stvoriti bolji i kvalitetniji uvjeti za mjeĹĄtane, a postoje e uglavnom neobra ene parcele dobit e na cijeni.

(S. Mesari )

SELNICA

Prije tjedan dana u Belici je u radnom posjetu bio najve i hrvatski poduzetnik Todori i vlasnik “Agrokoraâ€? i “Konzumaâ€?, sa svojom ekipom. Stigli su helikopterom, pa je i to pove alo paĹžnju mjeĹĄtana. azlog posjeta bio je isto poslovne naravi, tako da nisu davane nikakve informacije o samom posjetu. no ĹĄto se zna je da je tvrtka “Dodlekâ€? u Belici, koja trenutno zavrĹĄava modernu pakirnicu krumpira, i to zna ajnih kapaciteta, koja e biti otvorena za koji mjesec, u suvlasniĹĄtvu “Konzumaâ€? ili “Agrokoraâ€?.

To pak zna i da “Agrokor� planira centar za krumpir smjestiti upravo u Belicu. Naime, moglo je biti i druga ije,

jer Todori ima sasvim dovoljno zemlje i mogu nosti i drugdje. dlu ilo je, me utim, to ĹĄto ovdje postoje veoma educirani proizvo a i krumpira.

Drugim rije ima, ako e u Belici biti centar krumpira za Hrvatsku, a ĹĄto se po svoj prilici sprema, to e biti zasluga ne samo investitora, doma e tvrtke “Dodlekâ€? i “Agrokoraâ€?, ve i svih proizvo a a krumpira iz Belice. (jĹĄ)

Postavlja se javna rasvjeta Na Bukov aku, dijelu naselja Selnice, u tijeku su radovi na postavljanju stupova javne rasvjete, nakon ega slijedi montaĹža rasvjetnih tijela i pripajanje na elektri nu mreĹžu. adove vrijedne 120 tisu a kuna izvodi akove ka lektra, a dovrĹĄetak je predvi en kroz petnaestak dana, pa e tako Bukov ak

biti osvijetljen i prije skrsa, kako je joĹĄ zimus najavio op inski na elnik An elko Kova i . p ina Selnica je iz dijela kapitalnih ulaganja Me imurske Ĺžupanije dobila 170 tisu a kuna s kojima inancira ovu javnu rasvjetu, a razliku e potroĹĄiti za izgradnju autobusnih ugibaliĹĄta. (S. Mesari )

DONJI KONCOV AK

Dom u novom ruhu apo ela je velika rekonstrukcija, sanacija i modernizacija DruĹĄtvenog doma u Donjem Koncov aku.

Postavlja se novi vise i strop ukupne povrĹĄine 300 kvadratna metra, a isto toliko povrĹĄine prostorija bit e presvu eno novim podom. Sanirat i obnovit e se zidovi, te instalacije i rasvjeta. Vrijednost radova procjenjuje se na preko sto tisu a kuna, odnosno potroĹĄit e

se svih 120 tisu a kuna pristiglih iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, namijenjenih obnovi i razvoju ruralnih podru ja epublike Hrvatske, kamo Donji Koncov ak pripada. ProĹĄle je godine DruĹĄtveni dom u Donjem Koncov aku dobio novi krov, te e ure enjem unutraĹĄnjosti postati najljepĹĄi u op ini Selnica. re enje doma o ekuju i u Merhatovcu.

(S. Mesari )

ega nas trgovci u e da krumpir mora biti sli nih ili istih dimenzija.

Drugi glavni razlog zaĹĄto suviĹĄni krumpir na prolje e zavrĹĄava na poljima je isto trgova ki. Tvrtka “Dodlekâ€? iz Belice prijaĹĄnjih je godina redovito otkupljivala takav nestandardni krumpir od proizvo a a kako bi im pomogla, te ga plasirala u inozemstvo gdje ne postoje tako strogi standardi kad je rije o dimenzijama krumpira. Nestandardni krumpir zavrĹĄavao je naj eĹĄ e u Bosni, konkretno u tvornici “Semberkaâ€? koja proizvodi suĹĄeni krumpir ili krumpirovo braĹĄno. No ta je suradnja prekinuta zbog toga ĹĄto tvornica u Bosni nije platila krumpir, prema nesluĹžbenim informacijama, dug za proĹĄlu godinu iznosi oko 35.000 eura. Tako ove godine zna ajne koli ine nestandardnog krumpira nisu krenule u Bosnu.

Ako se pretpostavi da se neselektirani krumpir pla ao po cijeni od oko 30 lipa za kilogram, realna je pretpostavka da je u Bosnu odlazilo i do tisu u i viĹĄe tona krumpira svake godine, no ne i ove godine.

Hrvatskoj ne postoji prerada krumpira, a velika tvornica za preradu krumpira u Vinkovcima stoji prazna i ne radi viĹĄe godina. Belici pak nitko ne Ĺželi graditi kapacitete za preradu krumpira jer je to o ito neisplativo. Na taj je na in krug zatvoren.

Na elnik op ine Belica vonimir Taradi kaĹže da je prisiljen krumpir, koji je netko bacio u polje, pospremiti na najmanje ĹĄtetan na in, zatrpavanjem zemljom, a zbog ekoloĹĄkih razloga. To je za p inu troĹĄak jer mora platiti radni stroj. p ina Belica ina e je zabranila bacanje krumpira na livade i polja, no toga se o ito proizvo a i krumpira ne drĹže, a teĹĄko je uloviti krivce, ĹĄto se pokazalo prijaĹĄnjih godina.

Prema dosadaĹĄnjem iskustvu, rijetki su oni koji dovoze suviĹĄni krumpir u “ akomâ€?, zbog visokih cijena preuzimanja krumpira radije ga sami zatrpaju ili bace. Kako se na prolje e baca i zdrav krumpir, moĹžda bi bio dovoljan sam angaĹžman raznih udruga koje trebaju hranu za svoje potrebe da se zaga ivanja okoliĹĄa smanje, no to netko treba organizirati. sim toga, svakako bi trebalo dogovoriti da se preko Fonda za energetsku u inkovitost pomogne poljoprivrednicima, da Fond su inancira dopremu krumpira na deponij u “ akomuâ€?, tim viĹĄe ĹĄto nije rije o velikim sredstvima, kako bi se rijeĹĄio ovaj, u biti, lokalni problem. ( . Ĺ imunko)

UDRUGA P ELARA “Agacija�

P elarima dozvoljena prodaja meda na ku nom pragu druga p elara Me imurske Ĺžupanije “Agacijaâ€? u nedjelju je u DomaĹĄincu odrĹžala redovnu godiĹĄnju skupĹĄtinu.

Kako je re eno na skupu, u proťloj godini udruga je dobro sura ivala s Me imurskom Şupanijom, zahvaljuju i emu je realiziran najzna ajniji lanjski projekt, a ti e se nabave najmodernijih elektroni kih sms vaga, koje su sada rasprostranjene diljem Me imurja pa se njima sluŞe p elari od Štrigove do Kotoribe u svrhu pra enja mednih paťa te izrade katastra p elinjih paťa. Županija je u tu svrhu izdvojila 50 tisu a kuna.

Lani je zapo et, a ove se godine nastavlja projekt izrade katastra p elinjaka, ĹĄto je od velike vaĹžnosti jer se Ĺželi evidentirati svaki p elinjak i p elar na podru ju Me imurja.

Lani je organizirano, sada ve tradicionalno, ocjenjivanje medova iz Me imurske Ĺžupanije. Kako se ulo na godiĹĄnjoj skupĹĄtini, kojoj su nazo ili mnogi lanovi, ali i gosti, postignuta je zavidna kvaliteta me imurskih medova. Me imurski p elari di e se svojim bagremovim, odnosno livadnim medom. cijenjeno je da je lani najkvalitetniji bagremov med imao osip uran iz Selnice. Najkvalitetnije paĹĄe za p ele su uz rijeku Muru i Dravu i u gornjome imurskom kraju. u ovom naĹĄem kraju vidljive su posljedice zaga enja okoliĹĄa. Lani je, sumnja se, upravo zbog zaga enja okoliĹĄa zabiljeĹžen pomor p elinjih zajednica.

Tijekom 2008. godine udruga je organizirala i nekoliko predavanja vezanih uz bolest p ela i druge

teme, ĹĄto, dakako, planira i u ovoj godini. dolaze em razdoblju najpre i cilj udruge je dovrĹĄiti izradu katastra p elinjaka, poraditi na joĹĄ ve oj kvaliteti meda, kao i edukaciji p elara o zaĹĄtiti p elinjeg fonda.

Kako upravo po inje nova p elarska sezona, sa skupĹĄtine je upozoreno na potrebu prvoga proljetnog pregleda p elinjih zajednica, kako bi se vidjelo imaju li dovoljne zalihe hrane te ima li kojom nesre om bolesti. Sa skupa je upu en apel p elarima da svaku sumnju u pojavu bolesti prijave ili udruzi ili p elarskom povjereniku na svom podru ju. druga “Agacijaâ€? ima 160 lanova, no p elara je u Me imurju znatno viĹĄe. er ne sudjeluju u radu udruge i na mnogim stru nim predavanji-

ma, mnogi nisu najbolje i na vrijeme upu eni kako sprije iti odre ene probleme. lanove udruge savjetuje veterinar Velimir Glumac koji je i sam p elar, te dopredsjednik “Agacijeâ€?. Plasman meda od sada za p elare viĹĄe ne e biti problem budu i da novi Pravilnik omogu uje p elarima prodaju meda na ku nom pragu. no ĹĄto je do sad bila ilegalna djelatnost sada je legalizirano pa gra ani slobodno mogu navratiti p elaru i kupiti kvalitetan med po pristupa nijoj cijeni negoli u du anima.

Na skupĹĄtini su dvojica lanova Nadzornog odbora podnijela ostavku na svoje duĹžnosti, pa su lanovi udruge jednoglasno podrĹžali izbor novih lanova Nadzornog odbora: vana Bujani a i osipa Celingera.

(D.Mihoci)

KR ME "R#E

10. oĹžujak 2009.

POGLAVARSTVO op ine Donji Kraljevec

onka napao na elnika Na sjednici Poglavarstva op ine Donji Kraljevec, odrĹžanoj u ponedjeljak 2. oĹžujka, pokrenut je postupak javne nabave za izgradnju parkiraliĹĄta u Donjem Pustakovcu, bojenje fasade Doma kulture u Donjem Pustakovcu, izradu projektne dokumentacije ulice u Svetom Jurju u Trnju, sanaciju Grobljanske ulice u Donjem Kraljevcu, te izgradnju druge faze javne rasvjete u industrijskoj zoni Donji Kraljevec, za ĹĄto je drĹžava osigurala 300.000 kuna. S dnevnog reda skinuta je to ka izbora lana Upravnog vije a Centra udolf Steiner zbog neusuglaĹĄenosti vladaju ih stranaka HDZ - HSS. Dimnja arske usluge u op ini i dalje e obavljati dimnja arska obitelj Zver iz Strahoninca, a donesena je i odluka o maksimalnoj veli ini grobnih mjesta koja ne smiju premaĹĄivati dimenzije 2,4 puta 2,5 metara.

Poglavarstvo je odabralo najpovoljniju ponudu za izmjere u op ini, koje e obavljati geodetska tvrtka LogoĹžar, dok e poljske putove kao najjeftiniji izvo a zavaĹžati Mario Mesari . Tvrtka Algo pak e izraditi pjeĹĄa ke i

Sa sjednice Poglavarstva kolne ulaze u LudbreĹĄkoj ulici za 56.000 kuna.

Najve u raspravu nazo nih potaknula je zamolba LD-a Fazan, nakon poduĹže rasprave dogovoreno je da se za druĹĄtvo izdvoji 7.500 kuna, isto kao i za drugo lova ko druĹĄtvo (Kraljevec - Gori an) u op ini, kako bi bili ravnopravni.

MaĹžoretkinjama op ine Donji Kraljevec koje su se plasirale na Svjetsko prvenstvo u Belgiji Op ina je izdvojila 20.000 kuna nakon duĹže diskusije, a joĹĄ e 5.000 kuna izdvojiti mjesni odbori, za put je potrebno 81.000 kuna, jer na Svjetsko prvenstvo odlaze 22 maĹžoretkinje.

Ostatak e maĹžoretkinje skupiti donacijama.

Na sjednici je doĹĄlo do sukoba izme u Mladena onke i na elnika Zlatka Horvata, a na temu pribavljanja sredstava za op inu, Mladen

onka je tvrdio da je op ina izgubila dio sredstva zbog nedovoljne aktivnosti na elnika, dok je na elnik Zlatko Horvat naglaĹĄavao da je od strane Me imurske Ĺžupanije i Ĺžupana Posavca imao obe anja za dodjelu sredstava, no to je na kraju godine izostalo.

Isto tako, smatra se da se ŽUC ma ehinski odnosi prema op ini Donji Kraljevec jer je do sada bila praksa fi-

nanciranja 50:50, a za op inu Donji Kraljevec to ne vrijedi, Mladen onka i An elko Horvat smatrali su da je za to kriv na elnik Zlatko Horvat kojinijedovoljnopritisnuoravnatelja ŽUC-a. Kad je rije o kanalizaciji, problemjesanacijaulica,aposebno ulice Bra e adi a u Donjem Kraljevcu, ali i viťe ulica u Hodoťanu uz magistralnu cestu, ťto e posebno do i do izraŞaja u ljetnim mjesecima. Zlatko Horvat odgovorio je da se radi na dobavi sredstava.

Mladen onka u svojem je grubom stilu rekao da je na elnik Zlatko Horvat, odnosno HDZova vlast odgovorna i za to ĹĄto je navodno prekriĹženo 11 milijuna kuna za izvedbu kanalizacije u op ini Donji Kraljevec te preba eno u Koprivnicu za izgradnju vodovoda. Za izgradnju kanalizacije u op ini Donji Kraljevec drĹžava je duĹžna 18 milijuna kuna, izra unao je Mladen onka.

Sjednici Poglavarstva bio je nazo an i Vlado Hranjec iz Uprave za obranu za Me imursku Ĺžupaniju, koji je prezentirao mogu nosti i ĹĄanse za mlade u Hrvatskoj vojsci, naime, uskoro e iza i natje aj za prijem na fakultete i za profesionalne vojnike. (J.Ĺ )

ODRŽANA SKUPŠTINA TZ-a op ine Kotoriba

Opet e u Kotoribi stare cug - maĹĄine fu kati

DESET GODINA udruge ŽuŞi ka iz Kotoribe

Osniva ima uru ena priznanja Udruga ljubitelja prirode i ribolova ŽuŞi ka sve anom je skupťtinom u kotoripskom Domu kulture obiljeŞila desetu godiťnjicu rada.

Predsjednik Mladen Gori anec rekao je kako su ponosni na svoju udrugu koja danas okuplja 159 lanova. Uz redovne aktivnosti, najve a investicija im je izgradnja vlastitog doma kod vode ŽuŞi ka koji ove godine planiraju dovrťiti. Gori anec je rekao da od strane op ine za dom nisu dobili ni kune, ve samo 2 tisu e za redovnu djelatnost. Proťle su godine aktivno sudjelovali u organizaciji Dana ťibe i ribe, organizirali su ťkolu u prirodu u kojoj je djecu s ribolovom i prirodom upoznavao Branko Matoť. Mala ťkola prirode planira se proťiriti

na cijelu Me imursku Şupaniju i sa ťkolama u epublici Ma arskoj. U natjecateljskom dijelu udruga ima seniorsku i kadetsku ekipu, a ŽuŞi ka je organizator zanimljivoga ribi kog natjecanja u parovima.

U proťloj je godini voda ŽuŞi ka poribljena s 488 kilograma ribe Bila je ovo prigoda da se uru e priznanja svim osniva ima udruge. Priznanja su primili Ivica Brada , Velimir Budiťa, Mladen Gori anec, August Horvat, Valerija Markan, Vladimir Markan, uro Martan, Josip Ostrognaj, Zlatko Siladi i Alen Volar. SŠD Me imurske Şupanije dodijelio je priznanje ŽuŞi ki za deset godina rada, samo nije bilo nikoga iz saveza da im ga uru i na skupťtini.

(A.FuĹĄ)

KOALICIJA SDP, HSS, HSU I HSN

Ljubomira Grgeca za na elnika Kotoribe Predsjednici op inskih organizacija SDP-a, HSS-a, HSU-a i HSN-a u Kotoribi su potpisali predizbornu koaliciju te e zajedno iza i na predstoje e lokalne izbore. Spomenute stranke izradile su svoj program za razdoblje 2009. - 2013. godine.

U sporazumu stoji da stranke podrĹžavaju Ljubomira Grgeca (SDP) za funkciju na elnika op ine Kotoriba. Njegov zamjenik bit e iz redova SDP-a, mjesto predsjednika Op inskog vije a pripast e HSS-u, dopredsjedni ku funkciju dobit e

HSU kojemu pripada i mjesto predsjednika savjeta pri uredu na elnika. - Mi smo lista za Kotoribu, a ne lista pojedinaca. Želimo promjene i zato smo se ujedinili jer smo uvjereni da svojim radom i sposobnostima moŞemo stvoriti regiju koja ima perspektivu u kojoj e ostati mladi ljudi. Želimo Kotoribu iz 1948. godine dovesti u sadaťnjost, u 2009. godinu. Mi smo pobjedni ki tim s viťe demokracije i tolerancije i bez laŞnih obe anja, poru ili su predsjednici stranaka. (A.Fuť)

U prostorijama ibi kog doma okupili su se lanovi skupĹĄtine Turisti ke zajednice op ine Kotoriba i njihovi gosti. Zajednicu od mjeseca studenog vodi Alen FuĹĄ. U svom izvjeĹĄ u spomenuo je dobru organizaciju proĹĄlogodiĹĄnjih Dana ĹĄibe i ribe.

Za vrijeme njegovog mandata tiskane su razglednice Kotoribe, odre ene su lokacije za postavljanje turisti ke signalizacije, organiziran je boĹži ni koncert na otvorenom, a nedavno je odrĹžan Kotoripski faĹĄenk koji je ove godine bio najmasovniji, s 350 maskiranih sudionika u povorci.

U programu rada za ovu godinu, izme u ostalog, jest obiljeĹžavanje Dana planeta Zemlja, Biciklijada, afting na Muri, Ljeto u Kotoribi, obiljeĹžavanje Oslobo enja karaule u Kotoribi, Dani op ine Kotoriba, boĹži ni koncert i do ek Nove godine na otvorenom. U prvoj polovici oĹžujka krenut e se s organizacijom najve e manifestacije - Dana ĹĄibe i ribe.

U planu je izrada prepoznatljivoga kotoripskog suvenira, sudjelovanje na sajmovima te turistima i organiziranim skupinama prezentirati znamenitosti Kotoribe. I ove e se godine provesti akcija Kotoriba – me imurski cvetnjak.

Od dugoro nih projekata treba spomenuti pokretanje inicijative za organizaciju Smotre starih parnja a i lokomotiva jer je upravo mjesto poznato po prvoj Ĺželjezni koj pruzi. U

suradnji s Op inom planira se kupnja nekretnine za ure enje etnogrunta, dok e se na prolje e obaviti inventurni popis PiĹĄpekove kova nice koja se mora temeljito obnoviti. Predsjednik FuĹĄ pozvao je kotoripske udruge na maksimalnu suradnju i podrĹĄku vezano za organizaciju svih doga anja u Kotoribi, istaknuo je dobar rad Turisti kog vije a i veliku podrĹĄku op inskih elnika. Novi su lanovi Turisti kog vije a Marina Posavec i Josipa Dornik. SkupĹĄtina je prihvatila i inancijski plan koji iznosi 155 tisu a kuna. (A.FuĹĄ)

Za Dane ĹĄibe i ribe 10 tisu a kuna Ovih je dana na adresu TZ-a op ine Kotoriba stiglo rjeĹĄenje iz TZ-a Me imurske Ĺžupanije da je za organizaciju turisti ke manifestacije “Dani ĹĄibe i ribeâ€? dodijeljena inancijska potpora u visini 10 tisu a kuna. (A.FuĹĄ)

U DONJEM VIDOVCU odrĹžan stru ni skup

Zanimljivo predavanje, ali slab odaziv Me imurska Ĺžupanija, Tim za zdravlje Me imurske Ĺžupanije, ProĹĄireni tim za prioritet prekomjerno pijenje alkohola i puĹĄenja u mladih i op ina Donji Vidovec bili su u donjovidovskom Domu kulture organizatori stru nog skupa pod nazivom “Pokrenimo zajednicu u prevenciji ovisni kih ponaĹĄanja mladihâ€?. O stavovima, navikama, ĹĄtetnostima i pijenju

alkohola me u mladima u Me imurju govorile su dr. Diana Uvodi - uri iz Zavoda za javno zdravstvo MĹ˝ i profesorica sociologije iz Srednje ĹĄkole Prelog Tanja Lili . Prikazan je i zanimljiv ilm na tu temu koji je izradila Policijska uprava me imurska. Ĺ teta ĹĄto se ovom zanimljivom i edukativnom predavanju odazvao vrlo malen broj Donjovidov ana. (A.FuĹĄ)

11

Ljepota sprovoda Na selni kom groblju u utorak je pokopana Jelena Srpak iz Merhatovca, majka ĹĄest sinova i jedne k erke.

Djeca raĹĄtrkana po svijetu s tugom ali i ponosom na drugi su svijet ispratila svoju majku, koja ih je briĹžno odgajala, onako kako je mogla me imurska Ĺžena iji je suprug Alojzije najve i dio svog Ĺživota proveo na gradiliĹĄtima diljem bivĹĄe drĹžave.

Na sprovodu sam nakon puno, puno godina susreo Jeleninog sina i mojeg dobrog a vjerujem i najboljeg prijatelja u mladosti Vladimira, koji tridesetak godina Ĺživi i radi u Umagu.

Doga aj i mjesto nije bila prigoda za dulji razgovor, no izraĹžavaju i mu suosje anje zbog gubitka matere Vladimir je izrekao: “Fala lepa, Ĺ tefekâ€?.

Te rije i i stisak ruke puno su rekli, a mene potaknuli da ovu kolumnu posvetim nama i mnogim Me imurcima i Hrvatima koje je siromaĹĄtvo raĹĄtrkalo po svijetu.

Na um mi je doĹĄla Oliverova pjesma iji refren ide: “...prokleta je sirotinja ĹĄto nas je majko po svijetu rasula...â€?

U tom mi se trenutku pridruĹžio negdaĹĄnji sumjeĹĄtanin Ivan Ĺ ajnovi koji Ĺživi u Brezju, rekavĹĄi kako je dosta teĹĄko raspoznao Srpakove, te da se sa svojim vrĹĄnjakom Ivanom susreo nakon 40 godina. - Kaj buĹĄ kad se samo na sprevodima zhajamo, tuĹžno je ustvrdio Ĺ ajnovi .

Odlaze i s groblja razmiĹĄljao sam o Alojzu, odnosno Slaviju Srpaku, kako su ga u Merhatovcu zvali. ovjek je godinama radio u Zenici, upravljaju i teĹĄkim kranom i po suncu i po kiĹĄi, zara uju i za svoju obitelj. Mladost mu je ostala na kranovima diljem Jugoslavije, a ovaj svijet je napustio u trenutku kada bi mogao uĹživati s unucima i svojom ve odraslom djecom.

Zenica, Zenica... prolazila mi je mislima i sjetih se kako je i moj otac Ivan dobar dio svog mladog Ĺživota proveo rade i upravo u Zenici. Je li slu ajno da smo mi

PiĹĄe: Stjepan Mesari

Mesari evi najviĹĄe poĹĄtovali Srpakove, a bilo je tako i od njihove strane. NajviĹĄe seoskih putova kasnih ĹĄezdesetih proĹĄlog vijeka popravili su Mesari i i Srpaki.

Pri izlasku sa selni kog groblja zastadoh kod spomenika patera Ante Artnera, ro enog u Zebancu. Pater Artner bio je kapucin trapist u samostanu Marija Zvijezda kod Banje Luke.

Na spomen - plo i pro itah: ...bio je Ĺžrtva i mu enik zatvora u Zenici...â€? JoĹĄ mi jednom kroz misli proletjeĹĄe sve “Zeniceâ€? u kojima su bili i radili naĹĄi dragi Hrvati i Me imurci. Je li to sudbina sirotinje kakva smo nekada bili. Ili je to sudbina Hrvata, zapitah se i po eh razmiĹĄljati o naslovu kolumne. Zbog susreta s prijateljem Vladimirom, zbog ponosa koji ispunjava njegovu bra u raseljenu po prostorima bivĹĄe drĹžave, zbog Ĺžrtve koju je podnijela pokojna Jelena i mnoge hrvatske i me imurske majke, pa i moja, izabrah gornji naslov.

Osoba sam koja ne voli sprovode, no s ovog sam otiĹĄao puno bogatiji i Bogu zahvalniji ĹĄto mi je dao ovakvo promiĹĄljanje o Ĺživotu i ljudima.

Kod glavnog kriĹža do kojeg sam se spustio prije nego sam otiĹĄao s groblja izmolih molitvu Bogu da uva Hrvate i da bude ĹĄto manje Srpaka, Ĺ ajnovi a, Mesari a, u eka, Debeleca, Ĺ oĹĄtari a i drugih koji su u tu ini ostavili svoje najljepĹĄe godine, dok su im djeca odrastala na gruntovima siromaĹĄnim, ali bogatijim od tu ine.

KROZ ME I URJE

12

10. oĹžujka 2009.

SAMI UNIĹ TAVAMO staniĹĄta zaĹĄti enih biljaka

Zvon i i posa eni i na grobovima ObiljeŞavanju Dana Şena odazvalo se mnogo SDP-ovih simpatizera ŽUPANIJSKA I GRADSKA organizacija SDP-a obiljeŞila Dan Şena

SDP pozvao Ĺžene da se viĹĄe uklju e u politiku Me unarodni dan Ĺžena uz prigodan program i druĹženje obiljeĹžili su Ĺžupanijska i gradska organizacija SDP-a Me imurske Ĺžupanije.

Scheierova zgrada bila je prepuna pristalica i simpatizera SDP-a koji su svojim prisustvom Ĺželjeli po ast odati svim Ĺženama.

Veselin BiĹĄevac, predsjednik Gradske organizacije SDP-a, priliku je iskoristio kako bi Ĺžene pozvao da se viĹĄe uklju e u politiku. - Statisti ki podaci su porazni, od 566 gradova i op ina u Hrvatskoj tek 29 Ĺžena obnaĹĄa duĹžnost gradona elnice ili na elnice op ine. vo e se promijeniti tek postavljanjem viĹĄe Ĺžena na izborne liste, ali i na viĹĄa mjesta na njima. SDP u eĹĄ e Ĺžena na listama regulira svojim statutom, tako na listama mora biti najmanje 40

posto Ĺžena. Na Ĺžalost, joĹĄ uvijek kod nas vlada miĹĄljenje da je politi ku aktivnost i obiteljske obveze teĹĄko uskladiti, pa se Ĺžene teĹže odlu uju za ulazak u politiku. avnopravnost Ĺžena u politici je proces za koji treba vremena kojem i mi muĹĄkarci moĹžemo i moramo dati svoj doprinos.

Skupu su se prigodnim rije ima obratili i gradona elnik Branko Ĺ alamon, te predsjednik Ĺ˝upanijske organizacije SDP-a vica Perho koji su ukratko svim Ĺženama estitali samo njihov dan u godini. DruĹženje je nastavljeno prigodnim glazbeno - recitacijskim programom. Nastupile su u enice mjetni ke ĹĄkole “Miroslav Magdaleni â€? akovec, Pjeva ki zbor “ osip Ĺ tolcer Slavenskiâ€?, te Dejan Buva . (mn)

DRŽAVNO NATJECANJE Iz informatike u Dubrovniku

Trojica pozvanih iz Me imurske Şupanije Na sjednici DrŞavnog povjerenstva za provedbu natjecanja i smotri iz informatike – ra unalstva za 2009. godinu koja je odrŞana 3. oŞujka donesena je odluka o pozvanim u enicima na DrŞavno natjecanje iz informatike koje e se odrŞati u Dubrovniku od 22. do 26. oŞujka. z Me imurske Şupanije na DrŞavno natjecanje idu Ton-

ko Sabol ec iz snovne ĹĄkole vana Gorana Kova i a Sveti uraj na bregu, Lopatinec, s mentoricom Majom Barbi , Dino Ĺ antl, u enik Tehni ke, industrijske i obrtni ke ĹĄkole

akovec, s mentoricom Kristinkom BlaĹžeka, te Stjepan Glavina iz Srednje ĹĄkole Prelog s mentoricom Danijelom Naran a.

topljenje snijega i malo toplije vrijeme dovoljno je da brojni ljubitelji prirode pohrle prema ĹĄumarcima, obalama rijeka i potoka, naoruĹžani motikama, lopatama i noĹževima, kako bi ljepotu prirode preselili u svoje dvoriĹĄte, kamenjar, cvijetnjak.

Nemilosrdno u staniĹĄtima, od kojih su neka i zaĹĄti ena, iskapaju visibabe, drijemovce, ljubi ice, jaglace i druge vjesnike prolje a, te ih u vre ama i kantama u automobilima odvoze svojim domovima. ma i onih koji drijemovce, visibabe i ljubi ice zasade na grobove.

Bukovcu stradava drijemovac (dremovec, zvon ek po doma em), u Železnoj Gori ťumska ciklama, u Peklenici i Brezovcu visibabe, u obadju vrbe (cice mace), ebancu modra i bijela ljubi ica, Prapor anu plava vinka... namo da naťi ljudi koji odlaze na planinarenje nemaju mira pa ku ama donose zaťti ene vrste kao ťto su velebitska degenija, boŞikovina, zlatni ljiljan, ťirokolisna veprina i druge biljke koje

Zlatni ljiljan je gotovo nestao iz svojih staniĹĄta

Visibabe su najizloĹženije presa ivanju

Drijemovca, kod nas poznatijeg kao zvon i , viĹĄe je po grobljima nego u prirodnim staniĹĄtima

e teĹĄko uspijevati u naĹĄem kraju.

Sve to zavrĹĄava kod nekoga koga nije briga ĹĄto na taj na in biljka nestaje iz staniĹĄta, a s godinama i sa zemlje.

kako je dosadaĹĄnji zakon zabranjivao premjeĹĄtanje biljaka, no sada je na snagu stupio novi zakon koji je uskla en sa zakonima i puno liberalniji.

- Tako sada postoje strogo zaĹĄti ene i zaĹĄti ene biljke. Strogo zaĹĄti ene se ne smiju ni brati ni prodavati. aĹĄti ene se po novom smiju brati pa se tako, na primjer, za vlastitu potrebu moĹže iskopati dva kilograma lukovice ili kilogram cvjetova. akon je ipak odre en i zabranjuje prodaju cvije a (visibabe, pasji zub, zvon i ...) osobama koje za to nemaju dozvolu i u tom slu aju

mogu biti kaĹžnjene globom od 10 do 20 tisu a kuna, kaĹže inspektor Stunkovi .

Hrvatskoj su zaĹĄti ene biljke: pasji zub, obi na kockavica, velecvjetni kukurijek, gospina papu ica, zlatan ljiljan, gorovijet - Ĺžabnjak, boĹžikovina, ĹĄirokolisna veprina, Ĺžu kasti vimenjak, velebitska degenija, runolist, jaglaci, plani ica, tisa, visibaba, ciklama, ljubi ica, drijemovac, ĹĄumarica, modra vinka i druge. skoro ih sve moĹžemo vidjeti u me imurskim dvoriĹĄtima.

(S. Mesari )

Novi zakon dozvoljava uniťtenje prirode - Postoje zakoni o zaťtiti prirode, postoji Crveni popis zaťti enih biljaka i Şivotinja, ali ljudi kao ljudi, previťe ne mare o prirodi, kaŞe dipl. ing. Sandra Golubi iz Županijske sluŞbe za zaťtitu okoliťa. nspektor za zaťtitu prirode i okoliťa Hrvoje Stunkovi kaŞe

ZASTUPLJENOST Ĺžena u politi kom Ĺživotu

U op inskim vije ima tek 8 posto Ĺžena ProĹĄli je utorak u zgradi “Scheierâ€? odrĹžan okrugli stol na temu â€œĹ to Ĺžene unose u politikuâ€?. Svrha ovog okupljanja bio je poticaj javne rasprave o primjeni akona o ravnopravnosti spolova u dijelu koji se odnosi na politi ke stranke, odnosno na politi ku participaciju Ĺžena i njihovo uklju ivanje na strana ke liste na predstoje im izborima predstavni kih tijela lokalne i regionalne samouprave.

Na okrugli stol pozvane su bile saborske zastupnice, predsjednici politi kih stranaka koje djeluju u Me imurskoj Ĺžupaniji, gradona elnice i na elnice, upravna referentica za pravnu pomo , predstavnici predstavni ke i izvrĹĄne Ĺžupanijske vlasti, predstavnice Ĺženskih inicijativa unutar politi kih stranaka u Me imurskoj Ĺžupaniji i udruge koje skrbe o partitetu u javnom i politi kom Ĺživotu.

- akonski sustav govori o potrebi 40-postotne zastupljenosti Ĺženske populacije na listama, ali i u izvrĹĄnoj vlasti na svim razinama. d 153 zastupnika u Saboru u epublici Hrvatskoj, 34 su Ĺžene, dakle, negdje oko 22 posto. Ĺ to se viĹĄe spuĹĄtamo na niĹže razine, to je Ĺžena manje. Pa tako, primjerice, na

razini Ĺžupanijskih skupĹĄtina tek je 14 posto Ĺžena, dok je u op inskim vije ima tek 8 posto Ĺženske populacije. Danas smo se ovdje sreli upravo zato da porazgovaramo o tome ĹĄto mogu u initi najprije politi ke stranke. ne mogu mijenjati situaciju, a potrebna je samo politi ka volja. Ako ima volje, ima i na ina, rekla je oberta Barat, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Me imurske Ĺžupanije.

Bilo je rije i i o psiholoťkim razlozima zbog kojih su Şene rje e zastupljene u politici. Tradicionalni stavovi koji postoje o Şenama glavni su razlog zbog kojeg se one vrlo teťko uklju uju u politiku. - Žene, kada do u u politiku, nailaze na daleko ve e prepreke nego muťkarci. ne moraju pro i dva kriterija. Moraju biti dva puta bolje od muťkaraca i moraju izdrŞati dvostruku kritiku.

Primjerice, ako je Şena uspjeťna u karijeri ili politici, pretpostavlja se da nije dobra doma ica i majka, i to joj se zamjera. Ako je pak posve ena svojoj obitelji i djeci, ispada da je druťtveno neaktivna. Ta dupla kritika i to ťto Şene moraju u initi puno viťe od muťkaraca kako bi se dokazale na radnom mjestu jest neťto ťto se njima moŞe initi preveliki korak da bi jedan dio Şivota posvetile politici. Druga stvar je ťto su politi ki programi takvi da nisu bať interesantni Şenama. Žene su danas malo uklju ene u teme koje su od gospodarske vaŞnosti. takvim temama u kojima bi Şene mogle i trebale sudjelovati joť uvijek relativno malo sudjeluju, kazala je Andreja Bogdan, psihologinja i lanica Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova. (H. e ar)

VATROGASNA ZAJEDNICA Me imurske Ĺžupanije

Prelog i NedeliĹĄ e najbolji DVD-i PredsjedniĹĄtvo i Nadzorni odbor Vatrogasne zajednice Me imurske Ĺžupanije na svojoj su sjednici usvojili izvjeĹĄ e o radu Vatrogasne zajednice u 2008. godini, a u raspravi je nekoliko lanova ukazalo na nepravilnos u ljetnom kampu za mladeĹž u FaĹžani.

Na nepravilnos je prvi ukazao Ivan KriĹĄtofi , zapovjednik VZ-a Me imurske Ĺžupanije i zapovjednik JVP-a akovec, rekavĹĄi kako su pojedine Ĺžupanijske zajednice u kamp za vatrogasnu mladeĹž poslale veterane i veteranke koji su pravili nevolje. - NaĹĄa zajednica poĹĄtuje pravila kampa, a o problemima emo izvijes PredsjedniĹĄtvo Hrvatske vatrogasne zajednice, naglasio je KriĹĄto .

Franjo DamiĹĄ rekao je da su u kampu bili “pu aniâ€? koji su stvarali poteĹĄko e s tuĹĄevima i sanitarijama.

I drugi vatrogasci su se sloĹžili da su uvje u kampu u FaĹžani nepodnoĹĄljivi i neizdrĹživi. Tajnik Dragu n Trupkovi naglasio je da ubudu e treba bi paĹžljiv kod prijave za kamp u FaĹžani, kako bi se tamo naĹĄlo ĹĄto viĹĄe me imurske mladeĹži. Andrejas Lisjak jedno je vrijeme zapovijedao u FaĹžani i onda nije bilo problema. lanovima PredsjedniĹĄtva i Nadzornog odbora podastr su rezulta bodovanja podru nih i ostalih DVD-a za 2008. godinu.

Kod podru nih druĹĄtava najviĹĄe, 3.318 bodova, osvojio je DVD Prelog,

ispred Svete Marije, Male Subo ce i joĹĄ etrnaest druĹĄtava.

U kategoriji Ostala druĹĄtva prvo mjesto osvojio je DVD NedeliĹĄ e s 2.796 bodova, ispred Palinovca, Vularije i joĹĄ tri druĹĄtva. akove ki mlinovi su prvi, MT drugi, a ateks tre i kod DVD-a u gospodarstvu, dok su u bodovanju dislokacija prvo mjesto osvojili gasitelji akovca, ispred KurĹĄanca i Brezja.

Prihva en je zavrĹĄni ra un s realizacijom prihoda i rashoda za proĹĄlu godinu. Zajednica je uprihodila 921.708 kuna, a potroĹĄeno je 896.944 kune. U ovoj godini zajednica kani uprihodi i potroĹĄi 879.764 kune.

Predsjednik VZ-a Me imurske Ĺžupanije Zlatko Orsag izvijes o je kako je na ime premija osiguranja u 2008. godini ostvareno 207.275 kuna, te da su tim novcem namirene potrebe devetnaest DVD-a, te da je iz svih izvjeĹĄ a vidljivo kako zajednica dobro gospodari.

ProĹĄle godine u Me imurskoj je Ĺžupaniji evidentirano sveukupno 5.829 lanova, od ega je muĹĄkih 3.718, Ĺženskih 426 te mladeĹži 1.685.

Na sjednici je donesena odluka da se izborna skupĹĄtina Vatrogasne zajednice Me imurske Ĺžupanije odrĹži 24. travnja u Mihovljanu, gdje e se etvorici gasitelja dodijeli zvanje po asnoga vatrogasnog asnika te jednom zvanje viĹĄega po asnog vatrogasca.

(Stjepan Mesari )

KROZ ME I URJE

10. oĹžujak 2009.

13 PREVENCIJA RAKA debelog crijeva

Svega 30 posto ljudi odazvalo se testiranju

Svi sudionici proslave i gradski elnici

DAN RUDARA u Murskom SrediĹĄ u

Djeca istinski obradovala umorne rudare Skromnije nego prethodnih godina, a osobito u odnosu na proslavu na blagdan Svete Barbare, u Murskom Srediť u je u ponedjeljak 2. oŞujka obiljeŞen i proslavljen Dan rudara. Program je zapo eo kod Spomenika rudaru u Gradskom parku gdje su nekadaťnji kamarati Željko Žilavec DeŞi, van Brodar, Ana Novak, Marija Bogdan i Andrija Tot

poloĹžili vijenac te se prisjetili svojih rudarskih dana.

Nakon toga je u pivnici C MP odrĹžan kulturno - umjetni ki program koji su izveli u enici snovne ĹĄkole Mursko SrediĹĄ e pod vodstvom knjiĹžni arke Barbare Novak. pravo su djeca najviĹĄe obradovala i emotivno ganula srca i o i sada ve umornih i iz godine u godinu sve ma-

nje ljudi koji su koru kruha zara ivali duboko pod zemljom ili u praĹĄini separatora i lokomotivinog dima. Djeca su kroz pjesmu i recitaciju prikazala Ĺživot rudara, a sve na osnovu susreta i zapisa s nekima od njih. kupljenim nekadaĹĄnjim rudarima nekoliko re enica i rije i pozdrava uputili su srediĹĄ anski gradona elnik osip Dobrani i

predsjednik podruĹžnice umirovljenika Stjepan Smolak, ĹĄto je ipak bilo premalo s obzirom na zna aj skupa i stalnog proklamiranja Murskog SrediĹĄ a kao Grada rudara. a sve sudionike Grad je platio jelo i pilo koje su vrlo ljubazno i s puno osje aja za njihove godine i tegobe posluĹžili zaposlenici Cimpera. (S. Mesari )

JOSIP TURK, rudar iz Zebanca

Lincolnom na radno mjesto Ni u najboljim verzijama svojih snova umirovljeni rudar osip Turk iz ebanca nije sanjao da e jednog dana na svoje, istina, nekadaĹĄnje radno mjesto sti i u velebnom bijelom lincolnu.

Stvarnost je javu potisnula u drugi plan u srijedu 4. oĹžujka kada se Turk sa svojom suprugom Marijom i obitelji na prostore nekadaĹĄnjih Me imurskih ugljenokopa dovezao do sjajnosti zglancanim bijelim lincolnom.

Taj, kako je rekao, nezaboravni i najljepĹĄi trenutak u Ĺživotu omogu io mu je kao poklon za 79. ro endan sin Branko Turk. zaĹĄavĹĄi iz lincolna, u maniri pravog gospodina, kakvi su se zapravo oduvijek vozili u ovakvim skupim i raskoĹĄnim automobilima, sa ĹĄeĹĄirom na glavi Turk je u pratnji supruge Marije, sina Branka i k erke Marije, te snahe Biserke, zeta Alena, unuke Kristine te ĹĄogorice Magdalene Ĺ˝igni uĹĄao u “Cimperâ€?, nekadaĹĄnju rudarsku alatnicu a danas reprezentativnu pivnicu

Turk s obitelji ispred bijelog lincolna poduze a T AM. Prvo je razgledao izloĹžbu fotogra ija i slika, a na jednoj je prepoznao sebe, istina, 40 godina mla eg. spijaju i rezano Pilka pivo, s Turkom smo porazgovarali o njegovoj mladosti i rudarskim danima.

Nikada na bolovanju - o en sam 4. oĹžujka 1930. godine u PleĹĄivici i od malena sam bio sluga kod svoje prabake. nate, bilo je to vrijeme velikog siromaĹĄtva u mojoj obitelji.

oditelji su Ĺživjeli u ebancu i osim mene imali su joĹĄ ĹĄestero djece, pa sam ja kao najstariji morao u sluge. Kad sam imao 17 godina, zaposlio sam se u rudniku gdje sam proveo 22 godine. adio sam kao voza i pomo nik kopa a u jamama darnik, Maj 1 i Maj 3, a posljednji put sam u rudarsko okno siĹĄao 1969. godine u Ĺ trukovcu. Naime, uskoro su se zatvorili Me imurski ugljenokopi i ja sam sa svega 39 godina Ĺživota otpremljen u mirovinu.

Mogu s ponosom re i kako ni jedan dan, kaj dan, ni minutu nisam bio na bolovanju. A bilo je uvjeta, ali uvao sam posao jer od moje je pla e zapravo Ĺživjela itava obitelj, prisje a se rudarskih dana Turk, stalno pogledavaju i svoju suprugu Mariju koju je upoznao u rudniku.

Od rudara teĹže je biti zet

Josip se prepoznao na fotografiji snimljenoj prije 40 godina

Turk se oĹženio s Marijom Peras, djevojkom iz svojeg sela, koja je radila u rudniku, to nije, na sortiranju ugljena, ali ne jako dugo jer je o ekivala bolji posao, a onda je brak s osipom sve promijenio, pa je ostala kod ku e.

- udarski posao i Ĺživot je teĹžak, ali za mene je teĹže bilo biti zet. Kao

zet niz sam godina radio najteĹže poslove kod Ĺženinih roditelja. et onda i danas je nemjerljivo. nda si bio kao pas, svugdje prvi, ne i za stolom, a danas zeta bolje maze od vlastite djece.

Kad je Ĺženi i meni svega bilo preko glave, odlu ili smo izgraditi vlastitu ku u, ĹĄto smo u inili i odselili se od mojeg tasta i punice.

Kako se veli: Moja ku ica, moja slobodica. naĹĄoj maloj, samo naĹĄoj, ku ici stvorili smo pet sinova i k erku, ija nas djeca danas uveseljavaju i stara ke dane ine lijepim. Mogu re i da smo Ĺžena i ja unato teĹĄkim danima u Ĺživotu ostali vedri ljudi koji poĹĄtujemo svakoga, a na djecu smo ponosni, ispri ao je osip Turk, a supruga Marija je sve njegove rije i potvrdila.

Kona no, u braku su 52 godine i da se ne slaĹžu teĹĄko bi to preĹživjeli.

Bijelim lincolnom iz Cimpera slavljenici su se odvezli u “Potrti kota â€? na druĹženje i do ek osipovoga prvog dana u 80. godini.

(Stjepan Mesari )

Na 17. sjednici kolegija gradona elnika i na elnika op ina u Me imurskoj Ĺžupaniji jedna od tema bila je prezentacija projekta “ ano otkrivanje raka debelog crijeva na podru ju Me imurske Ĺžupanijeâ€?. pozivu na suradnju jedinicama lokalne samouprave ravnateljica za avno zdravstvo dr. Marina Payerl - Pal i rukovoditeljica Djelatnosti za socijalnu pomo dr. enata Kutnjak KiĹĄ upozoravaju kako je program namijenjen osobama oba spola u dobi od 50 do 74 godina starosti, kakvih je u Me imurskoj Ĺžupaniji oko 30 tisu a.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva u naĹĄoj Ĺžupaniji po eo se pro-

voditi u sije nju 2008. godine i do sada je oko etiri tisu e osoba ro enih izme u 1933. i 1937. godine primilo na ku ne adrese pozivna pisma i testove za rano otkrivanje skrivenog krvarenja u stolici. Programu se odazvalo oko 30 posto osoba, ťto nije dovoljno za ostvarenje ciljeva zbog kojih je i pokrenut ovaj program, premda je odaziv najviťi u Hrvatskoj, re eno je nazo nim gradona elnicima i na elnicima op ina. Želja je avoda da se tijekom oŞujka i travnja u gradovima i op inama odrŞe predavanja i radionice na ovu temu. Gradona elnici i na elnici osigurat e prostorije i pozvati gra ane da se odazovu na radionice i predavanja.

(S. Mesari )

OP INA Ĺ enkovec

ProĹĄlogodiĹĄnji rashodi ve i za milijun kuna Ĺ enkove ko Poglavarstvo usvojilo je obra un prora una za proĹĄlu godinu. d planiranih 6,791.000 kuna ostvareno je ukupno 5,683.808 kuna prihoda ili 83 posto, dok rashodi iznose 6,760.326 kuna, ime je ostvaren manjak od neĹĄto viĹĄe od milijun kuna.

Poglavarstvo je usvojilo i niz odluka. Kod nabavke kosilice odlu eno je da se Vije u predloĹži kosilica vrijednosti 14.209 kuna iz trgovine Motoreni, a za ure enje poljskih pu-

tova prihva ene su obje pristigle ponude, i to tvrtke BratovĹĄ ak i Minga. bje su ponude iste, za ĹĄljunak i prijevoz cijena iznosi 66,3 kune po kubiku, a usluga radnim strojem 300 kuna po satu.

Kako je Dje jem vrti u Vrap i potrebna nova oprema za kuhinju, Poglavarstvo je prihvatilo prijedlog pravnog vije a DV-a da se za dobavlja aopremeuvrijednosti25.424kuna izaberetvrtkaLimingplus.Sveodluke proslje uju se Vije u na usvajanje.

OP INSKO VIJE E Sveti Martin na Muri

Cesta Jurov ak kona no u modernizaciju Aktualnim satom zapo ela je u etvrtak 31. sjednica p inskog vije a Sveti Martin na Muri na kojem su predsjednik Vije a Martin SrĹĄa i na elnik Franjo Makovec vije nicima rekli kako je ovo predzadnja sjednica Vije a pred raspuĹĄtanje zbog lokalnih izbora u svibnju.

Makovec je vije nike informirao o zbivanjima nakon 30. sjednice, rekavĹĄi kako je izra en DP Gospodarske zone 2, te da je Ministarstvo poljoprivrede, ĹĄumarstva i ruralnog razvoja raspisalo javni natje aj za modernizaciju ceste urov ak (od Potrtog kota a do Centrale) i da e otvorenje ponuda biti 24. oĹžujka, nakon

ega slijede dugo o ekivani radovi na terenu.

Najavljena je rekonstrukcija kroviĹĄta na DruĹĄtvenom domu u LapĹĄini, kao i dovrĹĄenje ure enja gornjeg dijela zgrade u kojoj se nalaze poĹĄta i p inska uprava. p inskovije eSvetiMartinna Muri prihvatilo je godiĹĄnji obra un prora una op ine za 2008. godinu. p ina je ukupno uprihodila 5,688.050 kuna, a potroĹĄila 5,541.331 kuna te tako prora un ostvarila s 99,98 posto, ĹĄto je Vije e ocijenilo izvrsnim.

ViĹĄak od 146.718 kuna prenosi se u prora un za 2009. godinu i bit e potroĹĄen za modernizaciju lice 5 u Gospodarskoj zoni.

(S. Mesari )

POGLAVARSTVO OP INE Sveta Marija

Uskoro kre e deratizacija Poglavari op ine Sveta Marija odabrali su najpovoljnijeg ponuditelja za obavljanje sistematske deratizacije. Pristigle su etiri ponude, a odabran je Bioinstitut iz akovca koji e deratizaciju obaviti za 19,52 kune po doma instvu. govor e biti sklopljen na tri godine, a iz op inskog prora una za kompletnu e se deratizaciju izdvojiti oko 25 tisu a kuna. p inskom vije u na prihva anje poglavari su uputili prijedlog da se Dimnja arskom obrtu Dimos iz Strahoninca dodijeli koncesija za obavljanje dimnja arskih poslova na podru ju op ine. Dimos e p ini pla ati godiĹĄnju koncesiju u iznosu od 8 tisu a kuna godiĹĄnje, a poglavari zahtijevaju da dimnja ar ima barem jednu subotu rad-

nu zbog onih koji kroz tjedan rade.

Na sjednici je prihva ena ponuda Me imurje projekta za izradu projektne dokumentacije za izgradnju prometnice od Svete Marije prema Ĺželjezni koj stanici u Donjem Mihaljevcu. adi se o dionici duĹžine cca 1.250 metara, a izrada projektne dokumentacije koĹĄtat e 38.918,00 kuna. p ina Sveta Marija uklju it e se u su inanciranje projekta primarne prevencije raka vrata maternice s edukacijom i cijepljenjem na podru ju Me imurske Ĺžupanije.

Cjepivo stoji 3 tisu e kuna. Po tisu u kuna su inancirat e p ina, Županija i roditelji. Na podru ju op ine je 14 djevoj ica koje polaze sedmi razred.

(A.FuĹĄ)

KROZ ME I URJE

14

10. oĹžujka 2009.

PRELOĹ KI HSS o predloĹženim izmjenama prostornog plana Grada Preloga

Sve je legalno, ali nije moralno IZLOŽBA VINA VINEA 2009.

Pobjednik Zvonko Kerman s pinotom sivim Na ocjenjivanju i izloĹžbi vina V N A 2009. Vinica pobjednikom izloĹžbe s najboljom ocjenom proglaĹĄeno je vino P N T S V Vinogradarstva i podrumarstva vonko Kerman iz NedeliĹĄ a.

Prigodom otvorenja izloĹžbe u petak 6. oĹžujka u Vinici pobjedniku vonku Kermanu estitali su predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ĹĄumarstva epublike Hrvatske, varaĹždinski Ĺžupan, te kolege vinari i vinogradari. cjenjivanje vina odrĹžano je od 26. do 28. velja e ove godine u prostorijama p ine Vinica u Mar anu. Na izloĹžbi je sudjelovalo 298 izlaga a s 329 uzoraka vina, i to s varaĹždinskog, kalni kog,

ozaljskog, me imurskog, zelinskog, srijemskog i slovenskog vinogorja. kupno su izloĹžene 43 vrste mijeĹĄanih i sortnih vrsta vina. Prosudbena komisija dodijelila je 16 zlatnih diploma, 129 srebrnih diploma, 108 bron anih diploma te 24 priznanja, a eliminirana su 52 uzorka vina. zloĹžba vina u Vinici se odrĹžava pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnog razvoja, ĹĄumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstva turizma te Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Vinski bal na kojem su uru ene diplome i priznanja odrĹžan je 7. oĹžujka u 19 sati u Vinici. (j,k)

SKUPĹ TINA KUD-a Belica

Predsjednica ponovno Sandra Herman subotu 28. velja e odrĹžana je godiĹĄnja skupĹĄtina K D-a Belica, po prvi put u obnovljenoj dvorani DruĹĄtvenog doma u Belici koji joĹĄ eka otvorenje. Predsjednica K Da Sandra Herman, koja je ponovno izabrana za predsjednicu druĹĄtva, naglasila je da je druĹĄtvo bilo veoma aktivno u protekloj godini, a posebno velik uspjeh postigli su tamburaĹĄi osvajanjem jednog od prvih mjesta u drĹžavi i plakete “Pajo Kolari â€?. z tamburaĹĄe, druĹĄtvo ima olklornu i posebno aktivnu dramsku sekciju.

Na elnik op ine Belica vonimir Taradi u svojem je obra anju naglasio da p ina pomaĹže kulturi Belice koliko kod je u njenoj mogu nosti, te se ponosi svojim K D-om i Limenom glazbom Belica. ProĹĄle i ove godine stvoreni su uvjeti za kvalitetniji rad udruga u kulturi u op ini, ĹĄto e posebno do i do izraĹžaja zavrĹĄetkom DruĹĄtvenog doma u koji su uloĹžena znatna sredstva, naglasio je vonimir Taradi. bog

toga se ove godine o ekuje mnogo naglaĹĄenija kulturna djelatnost u op ini jer e sad biti mogu e organizirati koncerte i druge nastupe u mnogo kvalitetnijim uvjetima. planu rada ove se godine planira popuniti stariju olklornu skupinu uz pomo u enika Ĺ Belica, jer je doĹĄlo do smjene generacija, dio lanova olklorne skupine otiĹĄao je na studij, naglasila je Sandra Herman. K D Belica ne treba strahovati za dolazak mla ih lanova jer u dvjema vrti ima postoje olklorne plesne skupine djece, a Ĺ Belica uz svoje olkloraĹĄe ima i svoje tamburaĹĄe. TamburaĹĄka sekcija ove godine priprema i svoj CD. pak, cijela skupĹĄtina protekla je u dojmu koji je na lanove K D-a ostavila novoobnovljena dvorana DruĹĄtvenog doma, pa se ove godine planira viĹĄe nastupa i koncerata u samoj Belici te, kao i obi no, tridesetak nastupa godiĹĄnje na raznim sve anostima ĹĄirom Me imurja i po Hrvatskoj. ( Ĺ )

Sandra Herman podnosi izvjeĹĄ e o radu

Na kon erenciji za novinare koju je preloĹĄki HSS sazvao proĹĄli tjedan, povodom prijedloga izmjena i dopuna prostornog plana grada Preloga, njihov kandidat za gradona elnika Marijan Glavina javno je osudio nemoral nekih preloĹĄkih politi ara koji izmjene prostornog plana navode na svoj mlin.

- mjesto plana i planiranja, ovim izmjenama radi se na legalizaciji ve ne ega u injenog, odnosno na ispunjenju ne ijih Ĺželja. Ne Ĺželim re i da je neĹĄto u injeno protuzakonito, me utim, Ĺželim konstatirati da su se neke stvari radile nemoralno.

Konkretno mislim da svatko tko ima odre ene spoznaje kao lan odre ene stranke, vlasti ili grupacije ne bi smio zloupotrebljavati te svoje spoznaje kako bi, konkretno, kupovao nekretnine i kasnije ih prodavao, kada se njihova vrijednost pove a nakon izmjena prostornog plana.

Dakle, sve je to legalno, ali nije mo-

ralno. Takvo ponaĹĄanje rezultira nepristranoĹĄ u prilikom donoĹĄenja prostornog plana i prilikom usvajanja odre enih prijedloga, s obzirom na to da se u takvoj situaciji ne moĹže nepristrano razmiĹĄljati za op e dobro, nego je u pozadini vlastiti interes. Sukladno tome ‘rihtaju’ se odre ena rjeĹĄenja, kazao je Glavina, dodaju i da je rasprava o prijedlogu izmjena prostornog plana Grada Preloga proĹĄla u prevelikoj tiĹĄini.

HSS-u su miĹĄljenja da je u raspravu trebalo uklju iti ĹĄiru javnost s obzirom na to da se radi o velikim izmjenama i zahvatima u prostor kojima se bitno mijenja slika Grada Preloga.

- Trebalo je snaĹžnije u medijima oglasiti odrĹžavanje javne rasprave, ĹĄto nije u injeno. Politi ari su se kleli da e za i manje vaĹžna pitanja konzultirati gra ane na zborovima, ĹĄto su, dakako, propustili u initi. vako smo imali javnu raspravu na ko-

Marijan Glavina (prvi slijeva) i lanovi preloĹĄkog HSS-a osudili nemoral joj je bila tek nekolicina neposredno zainteresiranih, a organizatori su se nadali da e na raspravi biti ĹĄto manje primjedbi i prijedloga, poru io je Glavina u ime preloĹĄkog HSS-a.

Ta je stranka svoje primjedbe na predloĹžene izmjene i dopune prostornog plana dala u pisanom obliku. Stranka se ne slaĹže s predloĹženim proĹĄirenjem zone eksploatacije ĹĄljunka tvrtke “ urobetonâ€? na povrĹĄinu od 8 hektara, protive se ogranku obilaznice koji bi iĹĄao sjeverno od Cirkovljana i spajao se na drĹžavnu cestu D-20 izme u DraĹĄkovca i Cirkovljana zato ĹĄto bi to zna ilo oduzimanje najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljiĹĄta.

Protive se i preseljenju dalekovoda koji bi se proveo duĹž Cirkovljana jer

bi u tom slu aju doĹĄla u pitanje ostala neophodna in rastruktura, a boje se i zdravstvenih e ekata. Protive se uspostavljanju bilo kakvih ve ih zona za izgradnju armi, kao i ukidanju dosadaĹĄnjeg prava gradnje obiteljskih armi na cijelom podru ju Grada jer je gradnja armi u zonama neprihvatljiva iz zdravstvenih razloga. Na elno se protive i ure enju gol terena na planiranoj lokaciji te predlaĹžu da, ako gol ve mora biti u svrhu turisti kog razvoja, neka se gol igraliĹĄta ure uju u ukovcu na 60 he drĹžavnoga poljoprivrednog zemljiĹĄta. Tako bi se spasilo kvalitetno poljoprivredno zemljiĹĄte izme u Cirkovljana i DraĹĄkovca. a sve svoje primjedbe HSS navodi argumente, a nudi i rjeĹĄenja.

(D.Mihoci)

SKUPĹ TINA ZAJEDNICE HKUU-a Me imurske Ĺžupanije

Sve je bolja promocija Me imurja u Hrvatskoj i svijetu

akovcu je odrĹžana redovita godiĹĄnja skupĹĄtina ajednice hrvatskih kulturno - umjetni kih udruga Me imurske Ĺžupanije. Na skupĹĄtini predsjednik ajednice Dejan Buva podnio je izvjeĹĄ e o radu za proĹĄlu godinu u kojem je istaknuo kako je plan za 2008. godinu u potpunosti realiziran.

- Moram istaknuti izuzetno dobru kooperativnost tehni kih organizatora smotri proĹĄle godine. Veliko je veselje ĹĄto imamo i odli ne ansamble u naĹĄoj ajednici koji na dostojan na in prezentiraju naĹĄe malo Me imurje po cijeloj Hrvatskoj, ali i izvan granica Lijepe naĹĄe. Mnoga naĹĄa druĹĄtva postigla su vrijedne rezultate na smotrama, i to cijenimo. Moram uistinu zahvaliti svima onima koji su na bilo koji na in pronosili ime Me imurja diljem svijeta, hvala im ĹĄto su i dalje uvari naĹĄe kulturne baĹĄtine, kazao je Buva .

Pohvalama zbog promocije Me imurja u svijetu priklju io se

Dejan Buva i Şupan Josip Posavec pohvalili su me imurske kulturno - umjetni ke udruge zbog odli ne prezentacije van Şupanije i Şupan osip Posavec. n je priliku iskoristio i kako bi istaknuo kako Županija mnogo ulaŞe u kulturu, ťto u obnovu kulturnih domova, ťto u financiranje aktivnosti ajednice, a s tim e i dalje nastaviti. sto je tako najavio gradnju obje-

kata prvenstveno namijenjenih za kulturne aktivnosti u kompleksu vojarne gdje e biti smjeĹĄten centar obrazovanja, a u planu je i izgradnja prave koncertne dvorane. ajednicu HK -a MĹ˝-a na proĹĄlotjednoj su skupĹĄtini primljene dvije nove udruge: Puha ki orkestar limene glazbe op ine Donja Dubrava i druga “Turenâ€? iz Podturna.

Kako je jedna od glavnih aktivnosti ajednice biti suorganizatorom svih smotri na podru ju Me imurja, tako je proĹĄle godine sve zapo elo predsmotrama za Me imursku popevku u Murskom SrediĹĄ u i Donjem Kraljevcu, a nastavilo se susretom pjeva kih zborova umirovljenika u akovcu i 10. po redu Festivalom kazaliĹĄnih amatera Me imurja u Prelogu.

Toplicama Sveti Martin odrĹžana je prva Dje ja smotra me imurskih popevki u svibnju, dok je u lipnju za djecu K “ vonâ€? iz Male Subotice organizirao 8. po

redu Smotru dje jega olklornog stvaralaĹĄtva. NedeliĹĄ u je odrĹžana i 24. Me imurska popevka, u Svetoj Mariji smotra je odrĹžana za zboraĹĄe, a u Belici za orkestre i limene glazbe. TamburaĹĄi su snage odmjerili ve tradicionalno u Ma kovcu. vanovcu je odrĹžana Smotra izvornog pjevanja starih me imurskih narodnih sakralnih pjesama osoba tre e Ĺživotne dobi “Pesmarice naĹĄih mamicaâ€?. Kao posebno uspjeĹĄna ocijenjena je organizacija 15. susreta hrvatskih olklornih ansambala, zbog ega je najavljeno da se ona na istom mjestu odrĹži i ove godine.

Smotre su zavrťile u Žiťkovcu gdje je u studenom odrŞana 5.

Smotra me imurske narodne noĹĄnje “SagdaĹĄja obleka ĹĄtera se nosila do 1950. godineâ€?. Tijekom cijele godine bilo je joĹĄ mnogo popratnih aktivnosti, seminara, gostovanja van Me imurja ... (mn)

Na elnik Zlatko Horvat primio maĹžoretkinje DONJI KRALJEVEC - Na elnik op ine Zlatko Horvat primio je u petak 6. oĹžujka maĹžoretkinje op ine Donji Kraljevec koje su se plasirale na Svjetsko prvenstvo u Belgiju. On mi je zahvalio na uspjehu te uz ostalo rekao da op ina Donji Kraljevec nastoji maksimalno pomo i sve druĹĄtvene ak vnos . Tako je za put u Belgiju op ina osigurala 20.000 kuna, a 5.000 kuna dat e mjesni odbori.

Uz ekipni plasman na Svjetsko prvenstvo, na Europskom prvenstvu maĹžoretkinja u PoĹžegi Mar na Tota je u disciplini strutting zauzela prvo mjesto, Dora Ĺ tefok prvo mjesto u disciplini dva solo ĹĄtapa, a Helena Glavak tre e mjesto u disciplini jedan ĹĄtap.

Za put u Belgiju potrebno je namaknu 81.000 kuna, maĹžoretkinje vjeruju da e u tome uspje . Na slici: maĹžoretkinje s voditeljima i vodstvo i na elnik op ine Zlatko Horvat (fotostudio Vipro).

KROZ ME I URJE

10. oĹžujak 2009.

15 IDEALNA LITERATURA za korizmu

SVETOMARTINSKI KRIŽNI PUT na otvorenom

Puno “Cirenacaâ€? htjelo pomo i Isusu Knjiga “Isusov Ĺživotâ€?

Na itavom podru ju Ĺžupe Sveti Martin na Muri u nedjelju je odrĹžano uprizorenje kriĹžnog puta na otvorenom. Put duga ak oko 23 kilometra od Ĺžupne crkve preko svih naselja do zadnje postaje i svete mise u Ĺžupnoj crkvi za oko 9 sati propjeĹĄa ilo je viĹĄe od tisu u

Produktivna i popularna ameri ka spisateljica len G. White u knjizi “ susov Ĺživotâ€? sveobuhvatno je opisala susov Ĺživot od ro enja pa do njegove smrti i uskrsnu a. Kompletno djelo bazirano je na iskazima evan elja, a knjiga je multikonfesionalna i ni im ne propagira ili omalovaĹžava ni jednu vjeru ili konfesiju, ve isklju ivo opisuje susov Ĺživot. Knjiga je u Hrvatskoj doĹživjela osam izdanja i prevedena je na preko 150 jezika.

Knjigu moĹžete kupiti za samo 15 kuna uz vaĹĄ tjednik Me imurske novine na kioscima Tiska. Ĺživajte u itanju.

ljudi iz svih krajeva Me imurja te susjednih slovenskih naselja. ve godine nije bilo ljudi kao lani, ali je zanimljivo da su mnogi od njih Ĺželjeli biti “Simon Cirenacâ€? i pomagati susu nositi kriĹž.

KriĹžni put predvodio je doma i Ĺžupnik vele asni van Herceg, a

PD BUNDEK I ja bih htio biti Cirenac

MnoĹĄtva je bilo kao nekada na Kalvariji

u organizaciji su pripomogli HK Sveti Martin, vatrogasci iz Lapťine i Svetog Martin na Muri te P me imurska. Župljani su se iskazali dostojanstvenim drŞanjem te usputnim ať enjem sudionika kriŞnog puta,

kojim su vjernici simboli ki i prakti no pokazali da se nalazimo u korizmi i da iĹĄ ekujemo skrs, naĹĄ najve i krĹĄ anski doga aj i blagdan. Nakon zavrĹĄetka kriĹžnog puta u prepunoj Ĺžupnoj crkvi sluĹžena je sveta misa. (S. Mesari )

GodiĹĄnja skupĹĄtina petak 13. oĹžujka redovitu godiĹĄnju skupĹĄtinu odrĹžat e Planinarsko druĹĄtvo “Bundekâ€? Mursko SrediĹĄ e.

SkupĹĄtina e biti u prostorijama Seoskog turizma Gori anec u Svetom Martinu na Muri, s po etkom u 19 sati. (sm)

ODRŽANO natjecanje mladeŞi Crvenoga kriŞa za osnovne i srednje ťkole

Osnovna ĹĄkola Mala Subotica i Gimnazija akovec najuspjeĹĄnije snovnoj ĹĄkoli HodoĹĄan proĹĄle je srijede odrĹžano V. natjecanje mladeĹži Crvenoga kriĹža za osnovne i srednje ĹĄkole. rganizacijski veoma zahtjevno natjecanje okupilo je 168 sudionika, od ega je bilo 9 ekipa iz osnovnih ĹĄkola i 2 ekipe iz srednjih ĹĄkola Me imurja.

Sudjelovale su Ĺ DomaĹĄinec, Ĺ HodoĹĄan, Ĺ Donji Kraljevec, Ĺ NedeliĹĄ e, Ĺ Vladimira Nazora Pribislavec, Ĺ TomaĹĄa Gori anca Mala Subotica, Ĺ vanovec, Ĺ rehovica i . Ĺ

akovec, te Gimnazija akovec i Gospodarska ĹĄkola akovec.

Kao posebni gosti u prakti nom dijelu natjecanja sudjelovali su u enici snovne ĹĄkole VerĹžej iz epublike Slovenije.

Me u osnovnim ĹĄkolama najuspjeĹĄnija je bila ekipa snovne ĹĄkole TomaĹĄa Gori anca Mala Subotica, dok je drugo mjesto pripalo ekipi snovne ĹĄkole DomaĹĄinec. NiĹĄta manje vaĹžno tre e mjesto osvojila je ekipa . snovne ĹĄkole akovec.

Me u srednjim ĹĄkolama najbolja je bila ekipa Gimnazije akovec, a slijedi ekipa Gospodarske ĹĄkole

akovec i gosti iz VerĹžeja. Pobjednici iz Male Subotice i Gimnazije

akovec odlaze po etkom mjeseca

Me u osnovnim ĹĄkolama najuspjeĹĄnija je bila ekipa Osnovne ĹĄkole TomaĹĄa Gori anca Mala Subotica

Tina Žerjav i Iva Bra ko

DJE JI festival u OĹ Mursko SrediĹĄ e

Ĺ iriti radost kroz pjesmu Me u srednjim ĹĄkolama najbolja je bila ekipa iz Gimnazije akovec

travnja na regionalno natjecanje u VaraĹždin. spitna povjerenstva inili su lije nici te medicinski tehni ari i sestre uz uspjeĹĄnu podrĹĄku djelatnika i volontera Gradskog druĹĄtva Crvenoga kriĹža te u enika Ĺ HodoĹĄan koji su glumili povrije ene na radiliĹĄtima. vodni kulturno - umjetni ki program izveli su u enici Podru ne ĹĄkole Sveti uraj u Trnju. Gradsko druĹĄtvo i snovna ĹĄkola HodoĹĄan uloĹžili su u ovo natjecanje puno truda. rganizirali

su te ajeve za voditelje, ĹĄminkere, instrukcije lije nika, natjecateljske ekipe i prijevoz za sve sudionike. vogodiĹĄnji rezultati pokazali su iznimni napredak svih ekipa pa je me u ve inom ĹĄkola razlika u bodovanju iznosila tek 1 posto. Svi sudionici primili su gotov Bilten natjecanja, a sve podatke o natjecanju te bogate fotogalerije zainteresirani mogu pregledati na internetskoj stranici www.skola-hodosan.hr u dijelu NaĹĄi prijatelji - Crveni kriĹž.

(H. e ar, foto: Vrzan)

ODRŽANO Županijsko natjecanje iz njema kog jezika

Ukupno 21 u enik predloŞen za drŞavno natjecanje U srijedu 4. oŞujka u Osnovnoj ťkoli Tomaťa Gori anca u Maloj Subo ci odrŞalo se Županijsko natjecanje iz njema kog jezika, na kojem je sudjelovalo ukupno 24 u enika osmih razreda. Županijsko povjerenstvo inile su Kris na Obadi kao predsjednica Povjerenstva te Danijela Cofek i Ivana Poljski kao lanice Županijskog povjerenstva za natjecanje iz njema kog jezika. U enici su se natjecali u dvije kategorije. U A kategoriji natjecalo se 22 u enika koji nisu Şivjeli duŞe od 6 mjeseci u zemljama njema koga govornog podru ja, dok je u B kategoriji sudjelovalo dvoje natjecatelja

koji su duĹže od 6 mjeseci Ĺživjeli u zemlji njema koga govornog podru ja.

Za drĹžavno natjecanje iz A kategorije predloĹženi su Magdalena Kova iz I. OĹ akovec s mentoricom Gordanom Ov ar, Vinko Hajdinjak, u enik OĹ Prelog, s mentoricom Gordanom KoĹĄak, Dasia OreĹĄki, polaznica OĹ Vladimira Nazora Pribislavec, s mentoricom Sandrom Herman, Lovro Magdaleni iz OĹ â€œPetar Zrinskiâ€?, ija je mentorica Sanja Trstenjak, Dario Lesinger, u enik OĹ DomaĹĄinec, s mentoricom Ivanom Mihoci, Irena Vuk, polaznica OĹ Prelog, ija je mentorica Mar na Ke keĹĄ,

Stela Ku ek, polaznica II. OĹ akovec, s mentoricom Nives Posavec, Mihael Colar - Zanjko, u enik OĹ Sve Mar n na Muri, s mentoricom Monikom Turk, Ivan Vadlja iz OĹ Gori an, ija je mentorica Ani RuĹži Mesari , Andreja Vrban i , u enica III. OĹ akovec, s mentoricom Klaudinom Mumi , Julia Bek iz OĹ Selnica s mentoricom Nives Tot, Alen Jambrovi , polaznik OĹ Selnica, tako er s mentoricom Nives Tot, Luka GoleĹĄ iz I. OĹ akovec s mentoricom Gordanom Ov ar, Tomislav Knipli , u enik OĹ Selnica, ija je mentorica Nives Tot, David Al - Mufleh, polaznik OĹ Gori an, s

mentoricom Ani RuĹži Mesari , Gracia Borko iz OĹ NedeliĹĄ e s mentoricom SneĹžanom Dezi - Markulin i , Borna Benko, u enik III. OĹ akovec, ija je mentorica Klaudina Mumi , Boris Gregurek iz OĹ Sveta Marija s mentoricom Tatjanom Vu aj, Danijel Ĺ kvorc, u enik OĹ TomaĹĄa Gori anca Mala Subo ca, s mentoricom Mirjanom Jankovi .

Iz B kategorije za drĹžavno natjecanje predloĹženi su Robert Soka , u enik OĹ DraĹĄkovec, s mentoricom Martinom Ke keĹĄ te Nikola Luli , polaznik OĹ Prelog s mentoricom Gordanom KoĹĄak. (H. Ze ar)

Po tre i put u snovnoj ĹĄkoli Mursko SrediĹĄ e odrĹžan je dje ji festival na kome je svoje umije e pjevanja pokazalo dvadesetak djevoj ica i ĹĄkolski zbor snovne ĹĄkole Mursko SrediĹĄ e. - Cilj je ove priredbe ĹĄiriti radost kroz pjesmu, kazala je na po etku festivala Marija Trstenjak, ravnateljica ĹĄkole. doista je bilo puno radosti u tom festivalu koji je pripremio profesor glazbenog odgoja vica Majsan, na takvoj razini da je zasjenio i razvikanije glazbene doga aje na kojima se traĹže mladi pjeva ki talenti. Na dje jem festivalu u Ĺ Mursko SrediĹĄ e nije bilo ni falĹĄeva, ni “zavijanjaâ€? ve su sve sudionice festivala, pjevale su samo djevoj ice, svoje pjesme otpjevale maksimalno i dale sve od sebe kako u glasovnom, tako i u scenskom nastupu

Najmla a sudionica festivala Abigail Dick uĹživo. Festival su vodili Katarina i Borna, a ĹĄesnaest pjesma otpjevale su, ĹĄto samostalno, ĹĄto u duetu ili grupi, djevoj ice: Arijana, Tina, va, Sara, Anamarija, Manuela, Viktorija, Azra, Ksenija, Katarina, Tea, oberta, Klara, Laura, Hana, Abigail, Paula, Anita, Lucija, Klaudija, te zbor Ĺ Mursko SrediĹĄ e.

(BM )

SABOR Hrvatske stranke nezaposlenih

Predsjednik Anto Anuťi domu sindikata u akovcu 28. velja e odrŞan je Sabor Hrvatske stranke nezaposlenih na kojoj je za predsjednika stranke potvr en Anto Anuťi iz Pule, dok je Nurija Ahmetovi i dalje predsjednik Županijskog odbora HSN-a za Me imurje.

Dijelom su izabrani novi ljudi u tijela stranke, op i Sabor stranke sazvan je nakon odvajanja dijela lanstva koje je otiĹĄlo u drugu stranku. Kako je ve poznato, HSN e na izbore zajedno sa SDP-om Me imurja.

Saboru stranke bilo je nazo no stotinjak lanova iz Me imurja Hrvatska stranka nezaposlenih je mala izvanparlamentarna stranka koja ima za cilj sudjelovanje u vlasti na lokalnim razinama. (ĹĄ)

POLJODJELSTVO

16

10. oĹžujka 2009.

S AKOVE KOG sajma

Sve po starom, niťta ne ide Prvu srijedu u oŞujku s nestrpljenjem su o ekivali i prodava i i kupci, no slika i stanje bili su kao i na prethodnih nekoliko. 'akle, sve po starom, slabo se prodavalo. Krumpiraťi su tuŞni i gotovo poniŞeni jer svoj kvalitetan proizvod jednostavno ne mogu prodati po koliko - toliko realnoj cijeni. Žitarice su se prodavale na kilograme, za ze eve i ku ne ljubimce. 'onekle su zadovoljni bili prodava i jabuka te raznog vo a i povr a. ednostavno, u srijedu je na sajmu bilo bolje biti kupac nego prodava .

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU - krumpir 1kn/kg - kukuruz 1 kn/kg - pĹĄenica 1,2 kn/kg - je am 1,4 kn/kg - zob 2 kn/kg - tri cala 1,5 kn/kg - drvene zuba e 80 kn/kom - mo ka na ĹĄ lu 80 kn/kom - sjekira ĹĄ l 100 do 120 kn/kom - gemiĹĄt 5 kn/ aĹĄa Pe enjarima je nakon posta na Pepelnicu iĹĄlo jako dobro. (&. Mesari )

- Kupci, gdje ste?

S AKOVE KOG placa

Stigle doma e rotkvice Proteklih dana akove ki je plac bio u znaku raznog cvije a, jer je bio 'an Ĺžena, pak su cvje ari to dobro iskoristili i vjerojatno dobro i naplatili. reba re i da je cvije e bilo lijepo i kvalitetno, a cijene kao lani.

No vijest tjedna je da su se na placu pojavile prve, i to doma e, rotkvice, koje prodaje povrtlarka iz Novog &ela Rok.

Rotkvice svjeĹže i doma e

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU - rotkvice 6 kn/puĹĄlek - mrkva 10 kn/kg - hren 25 kn/kg - perĹĄin 5 kn/puĹĄlek - mladi luk 5 kn/puĹĄlek - puterica 22 kn/kg - endivija 20 kn/kg - kristalka 22 kn/kg - blitva 5 kn/puĹĄlek - grah 20 kn/kg

Degustacija u starinskom ambijentu

SVETOMARTINSKI vinogradari posjetili uspjeĹĄne kolege

Iskoristiti iskustvo ĹĄtrigovskih vinara ProĹĄli je tjedan Udruga vo ara, vinogradara i povr ara op ine &veti Martin na Muri organizirala za svoje lanove, osobito za vinogradare, stru ni izlet k trima ponajboljim me imurskim vinogradarima i vinarima. Naime, u op ini &veti Martin na Muri mnogo se ljudi bavi vinogradarstvom i vinarstvom, ali za sada uglavnom bez ve eg zna aja za trĹžiĹĄte. Njihova je Ĺželja da jednog dana dostignu nadaleko poznate ĹĄtrigovske vinogradare i stoga je ovaj izlet sasvim logi an na dugom putu prema tom cilju.

Prva postaja je bio najve i me imurski vinski podrum u vlasniĹĄtvu akove kog Agrome imurja - Podrum Ĺ trigova. u je mlada enologinja i tehnologinja dipl. ing. agr. Petra Nedeljko predstavila tvrtku, a potom i sorte groĹž a i vina koje Agrome imurje proizvodi i prera uje. $inogradare je najviĹĄe zanimala proizvodnja vrhunskih vina koja su u statusu arhivskih i nalaze se u posebnoj podrumskoj prostoriji,

Vinari pozorno sluĹĄaju savjete iskusnijih gdje dozrijevaju pod nadzorom i u speci i nim uvjetima. uvĹĄi kako se dobiva vrhunsko vino i kakav je tijek proizvodnje, od rezidbe, preko berbe i preĹĄanja do vina, svetomartinski su vinogradari ustvrdili da je to dug put, ali pun izazova, i da bi bilo dobro pokuĹĄati njime krenuti.

Bez tehnologije nema vinarstva 'ruga postaja bila je u $inoto u obitelji Kun i u Ban iju koje se nalazi na samoj hrvatsko - slovenskoj granici. $lasnik 'ragutin Kun i govorio je o tehnologiji vezanoj uz groĹž e, te na inima da se ĹĄto manje

sim rotkvica, kvalitetom i izgledom pozornost kupaca plijene mladi luk, mlada mrkvica, blitva te jabuke i svjeĹži ĹĄampinjoni i bukovnja e. 'obro se trgovalo i, sude i po prometu na placu, recesije nema. (&. Mesari ) Stjecanje novih saznanja

PREDAVANJE o ĹĄtetnicima i bolestima u vinogradima

Pepelnica pravi ve e ĹĄtete od peronospore $oditelj &avjetodavne poljoprivredne sluĹžbe u Me imurskoj Ĺžupaniji mr. sc. Milorad Ĺ ubi i Antonijo Martinovi , predstavnik tvrtke 'ow Agro&ciences $erticbsgesellschaft u Hrvatskoj me imurskim su vinogradarima odrĹžali predavanja na teme: Grozdovi moljci i pepelnica vinove loze i

Zaťtita vinove loze preparatima tvrtke 'ow Agro&ciences. Predavanje je odrŞano u 'vorcu erbotz u Železnoj Gori, a nazo ilo mu je tridesetak vinogradara.

Magistar Ĺ ubi prezentirao je rezultate pra enja grozdovog moljca i pepelnice od 2001. do 2008. godine.

Savjete vinogradari pomno sluĹĄaju

- Želimo imati takvu kvalitetu

Naglasio je kako pepelnica ini znatno ve e ĹĄtete od peronospore, po kojoj je Me imurje poznato kao destinacija u kojoj se ona “udoma ilaâ€?.

Prema Ĺ ubi evim zapisima, pepelnica je najve e ĹĄtete po inila 2002. godine, a peronospora 2004. godine, kad su netretirani trsovi katastrofalno uniĹĄteni.

EU traĹži meke molekule - Pepelnica se najsnaĹžnije razvija na temperaturi izme u 20 i 30 stupnjeva i vlage od 40 posto, ĹĄto zna i da gotovo stalno ima dobre uvjete. Blaga zima pogoduje bolestima vinove loze, a pepelnica se u vinogradima po inje razvijati ve u svibnju, kaĹže Ĺ ubi , dodaju i kako je pepeljasti moljac dominantan me u groĹž anim moljcima.

Martinovi je za suzbijanje pepelnice vinove loze preporu io Postalana 90 &C koji se dokazao u vinogradima diljem svijeta, a za suzbijanje moljca preparat Runer, koji zadovoljava sve uvjete uropske unije, koja traĹži preparate mekih molekula, neopasne za ruke i koji se mogu koristiti u vrijeme cvatnje.

- Kod male zaraze svi preparati djeluju dobro, no kod ve ih se prepoznaje kvaliteta preparata, naglasio je Martinovi . $inogradari su bili zadovoljni onim ĹĄto su uli i preporu ene preparate e primjenjivati, osobito kod ĹĄipona ili moslavca iz kojih se dobiva puĹĄipel, me imurska zaĹĄti ena marka vina. (&. Mesari )

“kemijeâ€? primijeni u zaĹĄtiti od raznih bolesti i ĹĄtetnika. n je to uspio i danas proizvodi gotovo ekoloĹĄki isto groĹž e, koje potom po obiteljskoj recepturi pretvara u vino.

Izlet je za svetomartinske vinogradare zavrĹĄio u velebnom i modernom podrumu obitelji Borisa i 'anice Novak u Ban iju. U Novakovom podrumu degustirana su vina koja dozrijevaju u drvenim ba vama i potom u bocama i buteljama, a sve manje u rinfuzi odlaze na trĹžiĹĄta.

Novak je opisao nove na ine proizvodnje vina, osobito ukazavĹĄi na postupak hladnog vrenja koji se pokazao do sada najboljim, ĹĄto je prepoznatljivo u njegovom chardonayu, graĹĄevini, sauvignonu i Ĺžutom muĹĄkatu. Isto tako Novak je vinogradarima i vinarima rekao da se ne moraju odre i nekih svojih, osobito tradicijskih, znanja u spremanju vina i da ih primijene u zajedniĹĄtvu s novim iskustvima.

- Pratiti i koristiti najsuvremeniju tehnologiju vaĹžan je uvjet za vinarstvo. Bez toga je teĹĄko, gotovo

Novak i Dobrani diĹžu aĹĄu za uspjeh svetomartinskih vinara nemogu e, pojaviti se na trĹžiĹĄtu, naglasio je Novak, dodaju i da je i on prije nekoliko godina bio mali vinogradar i vinar, ali da se opredjeljenjem za proizvodnju vina uzdigao me u najbolje me imurske i hrvatske vinare. U potpunosti su se s njime sloĹžili svi svetomartinski vinogradari, koje je predvodio Mladen 'obrani , predsjednik udruge.

Izletnike je pratio “ rio nikad pio�, a posvuda su doma ini pogostili svoje kolege iz &vetog Martina na Muri i okolice. (&tjepan Mesari )

POLJODJELSTVO

10. oĹžujka 2009.

BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

VAĹ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Me imurski vrt – Bukva

Osnovna mikrobioloĹĄka pretraga namirnica

judi su stolje ima iskoriĹĄtavali neke vrste mikroba s kojima su se neizbjeĹžno susretali, a da nisu bili svjesni mnoĹĄtva i raznolikosti mikrobnog svijeta s kojima su bili neprekidno u dodiru.

Iako su mikrobi si uĹĄni po svojim razmjerima (nekoliko tisu inki milimetra) njihova je uloga u prirodi i raznim procesima vrlo vaĹžna; i kad su ĹĄtetni i kada su korisni u svim oblicima Ĺživota.

Brojna istraĹživanja tijekom stolje a pokazalo se da mikrobi imaju mnoge osobine koje koriste ovjeku (proizvode antibiotike, vitamine, imbenike rasta u ljudi, Ĺživotinja i biljaka, bitni su za proizvodnju hrane npr. jogurt, kruha, kiseli kupus i dr. 'anas, tehnologijom geneti kog inĹženjerstva mogu se proizvesti novi oblici mikroba, koji mogu proizvoditi proteine npr. hormon inzulina. svrnut emo se na, za nas sad aktualno, pogreĹĄke u pripremi hrane. Ĺ tetni mikroorganizmi ne mijenjaju okus, miris, boju ni konzistenciju namirnica, zato njihovo prisustvo ne moĹžemo prepoznati

naĹĄim osjetilima. Kontrola namirnica (sirovina) po inje od njezinog prijema, provjerom roka odrĹživosti, na ina dostave, ambalaĹže, i ono najvaĹžnije - mjerenjem temperature. &almonelu moĹžemo na i kod svih Ĺživotinjskih vrsta, ali za nas su najzna ajnije one Ĺživotinje ije meso i proizvode koristimo za prehranu ljudi. &almonela je enterobakterija i obitava u probavnom traktu Ĺživotinja i ljudi.

Normalni je stanovnik crijeva peradi (zdravi nosioci) i kao takva moĹže se izlu ivati iz organizma peradi bez manifestacije bolesti. Kod obrade mesa peradi moĹže se crijevnim sadrĹžajem kontaminirati meso i zato bi trebalo svaku takvu namirnicu kad doĹže u kuhinju smatrati i s njom postupati kao sa potencijalnim nosiocem salmonele.

Isto tako i druge namirnice mogu biti nosioci salmonele (razne salate, vo e, Ĺžitarice, okolada) ali kod njih se radi o naknadnoj kontaminaciji prilikom skladiĹĄtenja gdje namirnica mogu do i u kontakt sa glodavcima, insektima ili uslijed nestru nog rukovanja prilikom obrade, dakle u kuhinjama.

Namirnice koje se uŞivaju tople treba drŞati na temperaturi 65°C,

namirnice koje se pohranjuju na duŞe vrijeme valja naglo ohladiti na ispod 10°C. &pomenut emo i bakterije koje proizvode spore, a izazivaju oboljenja u ljudi.

Budu i da su spore posvuda raĹĄirene, a otporne su na poviĹĄenu temperaturu, one esto preĹživljavaju uvjete kuhanja i kasnije germiniraju i rastu ako ih se dovedu u okoliĹĄ temperature prikladne za razmnoĹžavanje. &pore Bacillus cereus rasprostranjene u namirnicama poput, mlijeka, Ĺžitarica, ĹĄkroba, trava, za in. a bakterija uzrokuje kvarenje sireva i pasteriziranog mlijeka, mlijeko u prahu.

B. cereus moĹže proizvoditi enterotoksin koji uzrokuje dijareju i toksin koji uzrokuje povra anje u ljudi.

. monocytogenes moĹžemo na i u zemlji, vodi, u probavnom traktu toplokrvnih Ĺživotinja uklju uju i i ljude. ako er, ju moĹžemo na i i u sirovom mlijeku, mesu, mesu peradi, ribi, u siru, sladoledu, vo u i povr u.

Kuhanje uniĹĄtava isteria monocytogenes. isterija moĹže Ĺživjeti i u hladnom (hladnjaku), te moĹže kontaminirati namirnice u hladnjaku.

na preĹživljava unutar fagocitirani stanica i moĹže rasti pri temperaturi lediĹĄta vode. MoĹže se razmnoĹžavati i pri pH vrijednostima od 4,5 do 9,6, dok u izmetima moĹže preĹživjeti i nekoliko godina. no najvaĹžnije je da, ljudi koji rade sa hranom moraju sa time biti upoznati. rebaju nau iti kada i kako esto se peru ruke, zaĹĄto je potrebno nositi kape i zaĹĄtitnu odje u, zaĹĄto treba obavijestiti poslodavca ako se boluje od kakve zarazne bolesti, zaĹĄto se sa ranama na rukama ne moĹže raditi u kuhinji bez rukavice, zaĹĄto se povrĹĄine moraju dezin icirati svaka 2 sata ili po potrebi eĹĄ e i dr. &tru njaci isti u da je oko 40% svih oboljenja putem namirnica posljedica ne istih ruku.

Ksenija Markovi , dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI

AK $ C: BI IN& I U d.o.o. (bivĹĄa $eterinarska stanica d.o.o. akovec): deĹžurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. &pecijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa &teinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. $eterinarska ambulanta

UG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - deĹžurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PR G: &pecijalizirana ambulanta za male Ĺživotinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. $eterinarska stanica PR G: deĹžurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

MUR&K &R 'IĹ * : $eterinarska

ambulanta Mursko &rediĹĄ e: deĹžurni veterinar na mobitel 098/465-473. Ĺ RIG $A: $eterinarska ambulanta Ĺ trigova Gornji Mihaljevec: deĹžurni veterinar mob. 098/465-470. ' N A 'UBRA$A: Ambulanta 'onja 'ubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. ' MAĹ IN C: Ambulanta 'omaĹĄinec: deĹžurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24.

17

Švenda ko Farm &ervis d.o.o., poduze e za pruŞanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RA'N $RI M : pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. ' ŽURNI F N: 040 645 058.

bi na bukva (evropska bukva; F. sylvatica .), do 40m visoko ťumsko drvo centralne i juŞne vrope. 'eblo je stabala u sastojinama duga ko, ravno i jedro, esto izrazito do vrha kroťnje, a na stablima otvorenih poloŞaja deblo je kratko i unjasto. Kora je debla tanka i glatka, sivkaste boje do u duboku starost (izuzetak je b. s hrastovom korom i sl.). Mlade su gran ice poneťto dlakave; jednogodiťnje su gole, svjetlosme e ili maslinasto-sme e, sjajne s vrlo mnogo lenticela. istovi su jednostavni, redovno nenazubljeni, ovalno jajoliki, sjajnozeleni, 5-12cm dugi i 3-8cm ťiroki. Imaju poneťto valovite rubove, koji su kratko trpavi asti. Boja listova je isprva Şutozelena, kasnije neťto tamnija. Gornja je strana plojke sjajna. Mladi su listovi obostrano prilegnuto svilenkasto dlakavi, kasnije goli i samo s donje strane uz bazu Şilica dlakavi. Peteljka je oko 0.8-1-8 cm duga. Muťki su cvjetovi na duga koj, sitno dlakavoj stapci. &astavljeni su od petodjelne aťke i od ve eg broja praťnika. Ženski su cvjetovi na kratkim stapkama, imaju deblji ekinjasti ovoj, iz kojeg na vrhu vire njuťke dvaju tu kova. Iz ovoja se razvija ekinjasta, sme a, u unutraťnjosti Şu kasta kupula, koja se raspucava na 4 djela i u sebi sadrŞava bukvice. Na presjeku bukvice vidi se klica, okruŞena debelim slojem, ťkrobom i uljem bogate jezgre, koja je jestiva. Bukvica razmjerno dobro klija, ali je klijavost kratkotrajna (pola godine). $e i broj plodova kod prirodnog pomla ivanja pojedu ptice i ostale Şivotinje (osobito vjeverice i puhovi). Kotiledoni su krupni, nasuprotni, mesnati, bubreŞasta ili nepravilna oblika, s gornje strane svjetlozelene boje, a s donje

srebrnkastosive. Prvi pravi listovi su nasuprotni. Mlade biljke obi no ne razvijaju odmah uspravno stabalce, nego su isprva neĹĄto svinute i granaju se nepravilno. istovi se javljaju potkraj aprila ili po etkom maja, a kratko vrijeme poslije toga slijedi cvjetanje. Plodovi sazrijevaju u listopadu.

Kasno postiĹže zrelost, na slobodnom poloĹžaju izme u 40 i 50, a u sastojini katkad tek u 80-oj godini.

Najve a joj je starost oko 300 godina. d najranije mladosti (pomladak) ona raste dosta brzo. bi na bukva razvija tipi nu upavu korijenovu mreŞu. Žile unutar korjenove mreŞe esto su me usobno sraťtene, a zakorjenjivanje u uŞem podru ju Şiliťta veoma je gusto i intenzivno.

U dubokim svjeĹžim pjekovitim tlima korijenje obi ne bukve dosiĹže prosje nu dubinu od 1,2 do 1,4 m, dok se u zbijenim, teĹžim i slabo prozra nim tlima zakorjenjuju veoma plitko. Njena korjenova mreĹža oblikuje se jakim bo nim korijenjem te esto veoma izraĹženim ĹžiliĹĄtem. $eliko u eĹĄ e sitnog korijenja bukve uvjetuje oboga ivanje tla humusom.

Glavni korijen ubrzo nestaje, a donja strana ĹžiliĹĄta obraĹĄ uje korom. Zbog plitkog zakorjenjivanja u zbijenim i neprozra nim tlima, obi na bukva esto stradava od vjetroizvala. Bukva je veoma osjetljiva na kasni mraz i suncoĹžar. 'obro podnosi tvorni ki dim i praĹĄinu te ĹĄtetne plinove. 'a se ne izgubite u ĹĄumi striborovoj, pozdravi iz I$ !

10. ožujka 2009.

18

Na nas male policija vrije a, a velike pušta Poštovani, željela bi da objavite postupanje policije prema nama “malim” ljudima. Naime ja sam u ponedjeljak popodne (bijeli punto) imala prometnu nezgodu koju je skrivio voza BMW-a iz Donje dubrave. Kod pretjecanja je naišao kamion i skrenuo je pred mene stjeravši me s ceste u kanal te sam se prevrnula 2 puta. Nakon dolaska policije koju su se ponašali bahato jer gospodin ima “vezu”, mene su otjerali s ceste dok im je on davao upute kako da mjere tragove ko enja itd.

Te moram naglasiti da automobil od doti nog gospodina nije bio ni registriran, te su mu službenici oduzeli registarske plo ice, a g. Preložnjak

djelatnik PU me imurske, takvog bez registarskih plo ica pustio ga je da dalje nastavi voziti bez ikakvih mjera zabrane prometovanja vozilom. Pa me zanima dali je mogu e da takvi ljudi rade na policiji i da sve to dozvoljavaju “velikim” ljudima, a nas male vrije aju i tjeraju s mjesta nesre e koji nismo ni krivi ni dužni.

Nek se g. Gosari zapita kakve djelatnike ima pod svojim vodstvom.

Prevencije vrijede zna i samo za nas “male” normalne ljude koji se vozimo dopuštenom brzinom i registriranim vozilima. A “velikim” ljudima ne trebaju ni registracija ni reg. plo ice. Velika sramota za PU Me imursku. (N. Patar ec)

Poštovanom uredništvu Me imurskih Novina!

Prvo zahvaljujem se na lanku “Ne u brijati brkove i bradu dok u Me imurju HDZ ne do e na vladu!” kojeg ste uvrstili u rubrici “Pisma itatelja i priop enja”. Drugo, ve sam se žalio na namjerno iskrivljavanje mojih izjava ali opet isto. Napisali ste: “Koji biramo rije i u HDZ-u, a mora biti “Koji biramo, recimo HDZ”.

Napisali ste: “I da nismo imali takve saveznike… a moralo je biti: I da nismo imali katoli ke sve enike danas bi se Me imurje zvalo “Me imurska srpska pokrajina” jer Crkva je nama Me imurcima koliko toliko održavala hrvatsku nacionalnu svijest – a pisalo je: “jer Crkva

je nama Me imurcima održavala koliko toliko hrvatska nacionalna stajališta.

Ako sad ovaj moj lanak ita npr.

Pre asni dekan iz Preloga gosp. Antun Hoblaj s kojim sam zajedno 1970 zakora io na Bogoslovlje u Zagrebu i zajedno s njim studirao predmet “Logika”, što e sad on re i o tom mojem izražavanju”. A uredništvo je krivo.

Re i e. Bolje ništa ne pisati. I ima pravo.

Tu se vidi da je netko namjerno iskrivljavao moje re enice. To me boli.

Uz srda an pozdrav August Novinš ak iz Münchena

Poštovani gospodine Novinš ak Žao nam je što su dijelovi Vašeg pisma krivo dešifrirani i zbog toga se ispri avamo, no nije bilo nikakve namjere iskrivljavanja Vaših misli.

Naime pismo ste poslali faksimilom, a kopija je bila vrlo loša. Ako se tome pridoda Vaš, morate priznati, “poludoktorski” rukopis, kojeg ste možda stekli na bogosloviji, ne možete nam zamjeriti što neki dijelovi pisma nisu dobro iš itani prilikom prijepisa. Na-

estetikheretik

ime po troje u redakciji znamo sudjelovati u dešifriranju Vašeg rukopisa, ovaj put smo to propustili.

Zaista nemamo potrebu iskrivljavati tu e misli, naprotiv - neka cvate tisu u cvjetova i neka sve misli ugledaju svijetlo dana i dobiju vrednovanje koje zaslužuju. Nemojte odustati od pisanja.

Srda no, Tomislav Novak, glavni urednik

–

ŽUPANIJSKA BOLNICA akovec

Krše se radna prava medicinskih sestara (2) Poštovani Molimo da sukladno Zakonu o javnim medijima i natpisa objavljenog u Vašem glasilu od 03.03. 2009. godine pod natpisom “Krše se radna prava medicinskih sestara”, objavite o itovanje ravnatelja Županijske bolnice akovec.

Naslov je potpuno neto an i dezinformira javnost. Odjel pedijatrije je pokriven dežurnim lije nikom 24 sata, lije nicima koji su u službi u redovno radno vrijeme i jednim lije nikom u poslijepodnevnoj smjeni koji radi do 22 sata. Medicinske sestre rade u turnusima i pokrivaju službu 24 sata dnevno.

Predlagao sam da rade u smjenama radi smanjenja radnog optere enja radom od maksimalno osam sati u smjeni ali sam prihva o njihovu suges ju da nastave sa radom u turnusima.

Pismeno sam upozorio Ministarstvo i Županiju o manjku sestara obzirom na opseg posla i zatražio suglasnost za zapošljavanje dvije nove djelatnice u 2009. godini uz ve tri novozaposlene tokom 2008. godine.

Vaš navod da ravnatelj ne poštuje prava radnika u Županijskoj bolnici akovec je neto an. U 2008. godini neto pla a medicinske sestre SSS iznosila je u rasponu 4.441,00 – 7.631,00 kn, a od 01.01. 2009. godine pla a je rasla 6%, prosje ni ispla eni putni trošak po zaposlenom iznosio je 675,00 kn i primaju ga svi zaposlenici. Pla e, putni troškovi, naknada za dežurstvo i pripravnost, odvojeni život, jubilarne nagrade, pomo i za bolovanja, regres, boži nica, dar djetetu ispla eni su u 2008. godini. Zaposlenici su godišnji odmor i pla eni dopust koris li i iznad prava po Kolek vnom ugovoru, a i putni troškovi ostvarili su u iznosu ve em od prava po Kolektivnom ugovoru.

Djelatnost koju obavlja Bolnica, dakle pružanje kon nuirane i sveobuhvatne

zdravstvene zaš te tokom 24 sata 365 dana u godini i struka koju je svaki djelatnik odabrao nalaže da se plan korištenja godišnjih odmora podredi m speci nos ma i obvezama koje smo svi zaposlenici Bolnice svjesni.

U djelatnosti Pedijatrije izuzetno su optere eni kao nosioci zdravstvene službe i zahvaljuju i njihovom izuzetnom angažmanu djelatnost zbrinjava izuzetno puno bolesne djece. O m okolnos ma unazad godinu dana upoznali smo Ministarstvo, HZZO, Županiju i javnost.

Dnevno je na odjelu bilo u 2008. godini zbrinuto 33 djece što je identi an broj zbrinu h u 2006. i 2007. godini. Obim rada zna ajno je porastao u dnevnoj bolnici (u 2006. godini je zbrinuto 900, a 2008.

3500 djece) i hitnoj pedijatrijskoj ambulan (u 2008. godini zbrinuto 8500 djece dok je 2004. je bilo zbrinuto 3500 djece).

Obim posla nadmašuje naše ugovorne obveze i realnu mogu nost uposlenih. U mom mandatu dvoje je lije nika zapo elo specijalizaciju, a jedan je lije nik završio, a tokom 2008. godine radi velikog obima posla zaposlene su tri medicinske sestre SSS. Nijedna sestra na pedijatriji u 2008. i 2007. godini nije radila prekovremeno.

Mišljenja smo da je veliki pri sak u djelatnos Pedijatrije zbog neadekvatnog funkcioniranja prehospitalne skrbi djece, zbog manjka pedijatra, neiskustva mladih i nedostatka lije nika HMP, radi ega pokušavamo osigurati odre eni nadstandard u odnosu na ugovorne obveze i o ekujemo angažman Županije.

Od 01.03. 2009. godine radi sve ve eg broja pacijenata koji trebaju kemoterapiju organizirali smo da medicinske sestre Hematološko-onkološkog odsjeka naru uju, razrje uju, apliciraju i potpuno samostalno zbrinjavaju onkološke pacijente kako bi rastere li dnevnu bolnicu za što ostvaruju i pravo na dodatak od 25%, 35-satni radni tjedan i 5 dana godišnjeg odmora. Broj onkoloških pacijenata je

sve ve i i radi preusmjeravanja iz klini kih centara u našu ustanovu. U djelatnos Interne radi i internista koji u redovno radno vrijeme zbrinjava isklju ivo onkološke pacijente, a i primjenjuju se sve zahtjevniji protokoli kemoterapije koji zah jevaju prijem na bolni ko lije enje za što novi onkološki odsjek pruža kvalitetan smještaj.

Navod da hvalim Ministra zdravstva je besmislen jer samo navodim injenice, a na sastanku ravnatelja na Plitvicama u travnju 2008. sa Ministrom kada su ponu eni iznosi limita javno sam izrekao nezadovoljstvo ponu enim limitom. U tre em mjesecu 2008. godine bolni ki prora un iznosio je 9.400,000 kn, što je zbog rasta pla a rezultiralo izuzetno teškom materijalnom situacijom i manjkom od 5.963.000 kn za period I-III mj.

2008. godine. Stupanjem na dužnost novog Ministra uvedeno je više mjera prema stabilizaciji poslovanja Bolnice, što je rezul ralo da je u periodu I-XII mj.

2008. godine Bolnica ostvarila pozi van rezultat poslovanja od 13.367.000 kn i smanjenje ukupnih obveza Bolnice od oko 29.000.000 kn. Za 2009. godinu je dogovoren limit u iznosu od 11.400.000 kn i ve i je za 2.000.000 kn u odnosu na III mjesec 2008. godine.

U 2008. godini ukupno je zaposleno 9 uglavnom medicinskih sestara. Zbrinjavamo 80% osiguranika iz Me imurja u našoj Bolnici što je najviše u grupaciji op ih bolnica. Na bolni kom lije enju zbrinuli smo u 2008. godini 16844 bolesnika, u dnevnoj bolnici 13114, broj dana ležanja u bolnici smanjili smo na 6, 4, pove ali tako er obim rada u poliklinici i ukupno zbrinuli 4% više pacijenata. Više od ugovornih obveza fakturirali smo 6.526.000 kn, što nam HZZO ne e pla iako smo odradili posao koji pra materijalni i nematerijalni trošak.

Prema lanku 26. Statuta Bolnice kojeg donosi Upravno vije e i prihva a

Skupš na Županije, de nirano je da je osoba zadužena za primanje pritužbi radnika zbog uznemiravanja ravnatelj i osoba koju on imenuje sukladno Zakonu o radu, što sam i u inio vrlo rado obzirom na delikatnost te obaveze.

Uprava Bolnice i ja, kao ravnatelj, dobro sura ujemo sa Strukovnim sindikatom medicinskih sestara, Sindikatom lije nika i Sindikatom biokemi ara, Hrvatskim lije ni kim zborom i Komorom. Zadovoljan sam podrškom Upravnog vije a, Stru nog vije a i Županije. Osigurali smo i prostor za rad sestrinskog i samostalnog sindikata, namijenili novi prostor za lije ni ke udruge. Otvorene nesuglasice kao ravnatelj imam sa predstavnikom Samostalnog sindikata zbog njegovih osobnih ambicija, nekorektnos (bez suglasnos je uzurpirao prostor i promijenio brave prostorija za svoje potrebe), njegove netrpeljivosti prema meni što je i rezul ralo iznošenjem neis ne o provo enju sustavnog mobinga od strane rukovoditelja djelatnos nad zaposlenicima i sli nih insuinacija koje štete ustanovi. Prijavljivao me svim mogu im ins tucijama pa i inspekciji rada ijim radom nije zadovoljan jer je Državni inspektorat ustvrdio da je situacija u Bolnici gotovo idealna (ci ram gospo u sindikalnu povjerenicu). Prisiljen sam pisa na desetke o itovanja, a samo gubim korisno vrijeme.

Situacija u Bolnici naravno nije idealna i tu iluziju zaista nemam, no velika ve ina nas je spremna razvija ustanovu u stru nom i organizacijskom smjeru, a osobama kojima to nije primarni interes poru ujem – neka nam ne odmažu u zahtjevnom i odgovornom radu kojeg obavljamo u Bolnici.

(Ravnatelj, Dragu n Kopasi , dr. med. spec. anestez.)

Piše: Bruno estetikheretik Kontrec

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Novo ruho bez velikih izdataka Poštovani!

Molimo vas da nam pomognete oko namještenja stana u akovcu. Površine je 63 m2, ima hodnik, WC, kupaonicu, dje ju sobu, spava u sobu i kuhinju sa dnevnim boravkom iz koje se ulazi u ostavu. Tako er ima i balkon po cijeloj dužini stana.

Jedini nosivi zid jest onaj koji ide vodoravno po sredini stana. Mogu e je da se mijenjaju izvodi struje, vode i plina, no ne želimo rušiti zidove, osim, eventualno zidi a koji dijeli kuhinju i ostavu.

Htjeli bi da nas savjetujete oko rasporeda namještaja, materijala, boja i dekora i sli no.

Unaprijed zahvaljujemo, Nada, Marijan i Robert Poštovani, pošto je zahtjev da svi zidovi i sve prostorije ostaju kako jesu, tak sam i postavio elemente interijera. Jedino sam si uzeo slobodu i srušio zidi kako bi dobio ve u površinu prostorije u koju se mora smjestiti kuhinja, blagovaona i dnevni boravak.

To je, u stvari jedini nedostatak u cijeloj pri i s obzirom da je površina stana teoretski sasvim dovoljna za optimalan raspored, ali u vašem slu aju to nije tako.

Razmišljao sam da ipak izvedem slu aj sa rušenjem zida izme u

spava e sobe i kuhinje kako bi smanjio sobu, ali to je neizvedivo radi pozicije balkonskih vrata. Tako je ipak ostao slu aj sa prostorijom koja ima 3 funkcije – kuhanje, blagovanje i dnevni odmor.

Sve ostale prostorije su, dakle na istim pozicijama, pa o njima nije potrebno posebno govoriti. Što se ti e samog namještenja, vaš slu aj, u kojem svaka prostorija stoji sama za sebe bez me usobne komunikacije, podoban je za korištenje svjetlijih tonova stoga što e prostorije izgledati mra nije i natrpane ukoliko se u njima ne zadrži jednostavnost.

Na podove postavite parket svjetlijih tonova npr. od svijetle bukve ili jasena, zidove obojite u bijelu boju ili, alternativno u prljavo bijelu ili neki drugi svjetliji ton. Da sve ne bude u istim tonovima jer to, isto tako djeluje monotona, kao kontrast postavite namještaj u drvnom dekoru, recimo parene bukve, johe, svjetlije nijanse trešnje ili pak kruške jer one imaju zanimljive i dinami ne godove.

Drveni dio kuhinje neka bude što jednostavniji, neka sve fronte budu iste boje, nemojte šareniti ili +razbijati monotonost+ nasumi nim frontama u drugoj boji (to samo stvara zbrku i vu e na eklektiku). Stol i stolice neka budu što prozra nijeg izgleda, mogu e metalni kako sa njima ne bi natrpali prostor. Isto tako sjede a garnitura neka bude jednobojna, u svjetlijim tonovima i što jednostavnija.

Spava a soba je pristojne veli ine da se u njoj ne mora štedjeti prostor, tako da imate otvorene ruke za opremanje kvalitetnim elementima. Predlažem da, tako er pratite estetiku opisanu prije kod kuhinje i dnevne sobe.

U dje joj sobi koristite namještaj svijetlog dekora u kombinaciji sa živim bojama kako bi cijelu sobu u inili zanimljivijom za dijete. Dopustite njemu da odabere najdraže boje i kombinacije, da odlu uje o detaljima i na taj na in e i on dati svoj doprinos.

Kupaonica i WC neka budu u svjetlijim nijansama plave, zelene ili pak žute boje, bez suvišnih bordura

ili plo ica sa dekorom u ve em obimu. Tako er nemojte postavljati kerami ke plo ice velikih dimenzija jer te prostorije nisu velike, bez prozora su i to su neki trikovi kojima ih možete vizualno pove ati.

Na kraju sam ostavio hodnik koji je prva prostorija pri ulasku u stan, on je tako er bez prozora i ukoliko u njega postavite svjetliji namještaj, bijeli ili prljavo bijeli, na suprotnom zidu od ulaznih vrata veliku sliku, a desno od nje veliko ogledalo za cijelu iguru, na taj ete na in dobiti osje aj jednostavnosti i elegancije odmah, pri samom ulasku u stan.

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000

akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

R<LI=IJ

10. oĹžujka 2009.

19

SEDMA OBLJETNICA smrti kardinala Franje Kuhari a

BOG mojih detalja

O ekuje se beatifikacija

Pravi Bog je â&#x20AC;&#x2DC;skriveni Bogâ&#x20AC;&#x2122;

U Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu 11. oĹžujka 2002. godine preminuo je uzoriti kardinal i zagreba ki nadbiskup i metropolit u mirovini dr. Franjo Kuhari .

Za Ĺživota Kuhari je bio prvo dobar sve enik, a potom isto tako dobar i odvaĹžan biskup i kardinal.

Kroz sve eni ki Ĺživot proĹĄao je mnoge prepreke koje su mu na put stavljali komunisti i njihovi posluĹĄnici, da bi kao zagreba ki nadbiskup tako er od strane komunista bio pod posebnim pove alom, posebice kao ĹĄtovatelj blaĹženog Alojzija Stepinca.

Prije tri godine pokrenut je postupak za njegovo proglaĹĄenje blaĹženikom, a mnogi su ga vjernici ve za Ĺživota smatrali svetim.

Kada je Me imurje pripadalo Zagreba koj biskupiji, kardinal Kuhari esto je dolazio u Me imurje, u Zasadbreg, Prelog, akovec ...

Franjo Kuhari ro en je u Gornjem Pribi u, u Ĺžupi KraĹĄi , 15. travnja 1919. godine, kao trinaesto dijete u siromaĹĄnoj ali poboĹžnoj obitelji vana i Ane Kuhari . Sahranjen je u kripti Zagreba ke katedrale, pored drugih biskupa i kardinala Crkve u Hrvata. (S. Mesari )

VARAŽDINSKA biskupija

akove ka Gimnazija pobijedila na olimpijadi U Rudarskoj ĹĄkoli u VaraĹždinu odrĹžana je vjeronau na olimpijada za u enike srednjih ĹĄkola VaraĹždinske biskupije, na kojoj je prvo mjesto osvojila Gimnazija

akovec, pod vodstvom mentora Gordana PremuĹĄa.

Natjecale su se 22 ekipe, a iz Me imurja su to bile akove ka Gimnazija, Gospodarska ĹĄkola, Ekonomska i trgova ka ĹĄkola, Graditeljska ĹĄkola, Tehni ka i obrtni ka ĹĄkola te Srednja ĹĄkola Prelog. Ekipa Gimnazije akovec osvojila je 256

bodova i kao pobjednik stekla pravo nastupa na drĹžavnom natjecanju.

U dvorani biskupijskoga Pastoralnog centra u VaraĹždinu odrĹžano je natjecanje osnovnih ĹĄkola VaraĹždinske biskupije. Me u 11 ekipa sudjelovala je i OĹ Donja Dubrava, jedina iz Me imurja, ali se nije uspjela plasirati na drĹžavno natjecanje. To je uspjelo OĹ â&#x20AC;&#x153;Vladimir Nazorâ&#x20AC;? iz Svetog lije i OĹ grofa anka DraĹĄkovi a iz Klenovnika. (sm, GP)

Napast je u obi nom govoru obezvrije ena i naj eĹĄ e razumjeta djetinjasto. â&#x20AC;&#x2DC;Biti napastovan ili tentanâ&#x20AC;&#x2122; za jedno dijete je imati Ĺželju za napraviti neĹĄto ĹĄto su roditelji zabranili. Za odrasle, koji su esto odgajani u tabuima, â&#x20AC;&#x2DC;biti napastovanâ&#x20AC;&#x2122; je uglavnom imati Ĺželju za raditi stvari koje su zabranjene u vezi seksa. Evan elje razumije napast svakako ozbiljnije. Temeljna napast po evan elju je napast o vjeri, a ne o nevjeri. Takva je vezana uz vjernike, uz krĹĄ ane, uz Crkvu. Mogli bismo je nazvati â&#x20AC;&#x2DC;napast sinova BoĹžjihâ&#x20AC;&#x2122;. Takvu napast nas sus poziva da pobijedimo kada svaki dan molimo u O enaĹĄu : ne uvedi nas u napast... ! Tako mole i kao da Bogu kaĹžemo da bi se i On trebao malo viĹĄe angaĹžirati na naĹĄoj strani. to je ta napast, napast koja ne razumije susa zaĹĄto je sebe u inio â&#x20AC;&#x2DC;nemo nimâ&#x20AC;&#x2122;i zavrĹĄio na kriĹžu. susa napastujemo svaki put kad ne prihva amo ĹĄto je sebe u inio druga ijim nego ĹĄto smo od njega o ekivali, jer je izabrao da bude â&#x20AC;&#x2DC;skriveni Bogâ&#x20AC;&#x2122;. Najve a biblijska napast je dakle traĹžiti od Boga da postane naĹĄa â&#x20AC;&#x2DC;igra kaâ&#x20AC;&#x2122;. Bila je to neprestana napast susovih suvremenika: â&#x20AC;&#x153;Tada istupiĹĄe farizeji i po eĹĄe raspravljati s njime. skuĹĄavaju i ga, zatraĹže od njega znak s nebaâ&#x20AC;? (Mk 8, 11). PokaĹži se kona no da si Sin BoĹžji. Tebe koga je nebo upravo proglasilo Sinom (na krĹĄtenju), â&#x20AC;&#x153;ti koji razvaljujeĹĄ Hram i za tri ga dana sagradiĹĄ, spasi sam sebe! Ako si Sin BoĹžji, si i s kriĹža!â&#x20AC;? (Mt 27, 40). Napast vjernika, napast Crkve je da od susa traĹži da si e s kriĹža, da se pokaĹže kao mo an Bog, jasniji. Da bude Bog koji dominira, koji nije samo â&#x20AC;&#x2DC;skriveniâ&#x20AC;&#x2122; ili â&#x20AC;&#x2DC;utjelovljeniâ&#x20AC;&#x2122; i â&#x20AC;&#x2DC;slabiâ&#x20AC;&#x2122; Bog (1 Kor 1, 25). â&#x20AC;&#x153;Ĺ˝idovi

PiĹĄe: vl . Antun Ĺ tefan znake iĹĄtu i Grci mudrost traĹže, a mi propovijedamo Krista raspetoga: Ĺ˝idovima sablazan, poganima ludostâ&#x20AC;? (1 Kor 1, 22-23). Nakon ĹĄto je proglaĹĄen Sinom BoĹžjim za vrijeme svog krĹĄtenja, susa je Duh nagnao u pustinju. Marko je to prikazao s naglaskom: Duh je susa â&#x20AC;&#x2DC;otjeraoâ&#x20AC;&#x2122; u pustinju! susova napast morala je za Njega bila uistinu snaĹžna ali i potrebna kad ga je i sam Duh morao â&#x20AC;&#x2DC;otjeratiâ&#x20AC;&#x2122; u pustinju! Duhovna borba je sastavni dio vjerni kog Ĺživota. Sotona nam ne prestaje sugerirati da Boga napravimo druga ijeg nego ĹĄto On ustvari jestâ&#x20AC;Śdruga ijeg nego ĹĄto se On sam objavio u susu Kristu. Zamislite jedan trenutak da je sus podlegnuo toj napasti, da nas je sluĹĄao! Da je sluĹĄao Sotonu!

Tada bi to bio laĹžni bog. Ali Duh pravoga Boga, edinoga, nagnao je susa, Sina BoĹžjega, daleko od publiciteta, daleko od masa, daleko od bu nih uspjeha, u borbu protiv takvih napastiâ&#x20AC;Śu pustinju!

uli smo da je tamo bio etrdeset dana. Dugo, zar ne!? A koliko tek dana nama treba.

DUHOVNI VELIKAN SREDNJOŠKOLCI OBILJEŽILI 350. obljetnicu dolaska franjevaca u grad akovec

Oni su bili najbolji, ekipa ETĹ -a

Ekipa TIOĹ -a

Kvizom znanja pokazali koliko znaju o franjevcima Kvizom znanja â&#x20AC;&#x153;FranjevaĹĄtvo i franjevci u akovcuâ&#x20AC;?, koji je odrĹžan u Gospodarskoj ĹĄkoli, u enici akove kih srednjih ĹĄkola obiljeĹžili su 350. obljetnicu dolaska franjevaca u grad akovec.

U kvizu, koji je prire en da bi se u franjeva kom duhu promicalo zajedniĹĄtvo i suradnja me u srednjoĹĄkolcima, sudjelovalo je po deset u enika iz Gimnazije, Ekonomske i trgova ke ĹĄkole, Gospodarske ĹĄkole, Graditeljske ĹĄkole te Tehni ke i industrijske ĹĄkole. Natjecatelji su

pismeno i usmeno odgovarali na pitanja o Ĺživotu sv. Franje, kao i o franjeva koj proĹĄlosti u akovcu.

Najbolji rezultat na ovom natjecanju ostvarili su u enici Ekonomske i trgova ke ťkole od ije je vjerou iteljice s. Dragice Živkovi zapravo i potekla ideja o odrŞavanju ovoga kviza.

Gvardijan Franjeva kog samostana u akovcu fra Stanko Belobrajdi svim je sudionicima uru io prigodnu nagradu - knjigu â&#x20AC;&#x153;Sveti Franjo AsiĹĄkiâ&#x20AC;?, kao i prigodne

Bio je opat u Clairvauxu u Francuskoj. Živio je od 1091. do 1153. godine, a s 23 godine stupio je u roditeljski samostan cistercitskog reda u Citeauxu. Ve nakon dvije godine zbog velike nadarenosti s dvanaest je u enika poslan da osnuje novi samostan, a za mjesto je odabrao Clairvaux. Tu je Bernard postao velikim duhovnim vo om cijele Europe. mao je odlu an utjecaj na judevita V . francuskog da pokrene kriŞarsku vojnu. Bernard se obi no prikazuje s bijelim habitom cistercitskog reda s knjigom ili perom u ruci, ťto ozna ava njegov poloŞaj poglavara reda i njegov naslov nau itelja Crkve. (sm)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 10. oĹžujka Emil, Makarije, Krunoslav srijeda, 11. oĹžujka Kandid, Firmin, Tvrtko etvrtak, 12. oĹžujka Teofan, Bernard, Budislav petak, 13. oĹžujka Modesta, Kristina, Ratka subota, 14. oĹžujka Matilda, Miljana, Borislava nedjelja, 15. oĹžujka

ongin, Veljko, Vjekoslava ponedjeljak, 16. oĹžujka Smiljan, Agapit, Hrvoje

Gospodarska ĹĄkola na svom terenu

RIJE I MUDRE â&#x20AC;&#x153;Kriza je rezultat ljudske pohlepe i ideopoklonstva te krivotvorenja slike Boga drugim bogom â&#x20AC;&#x201C; Mamonom.â&#x20AC;? (papa Benedikt XV .)

HKD â&#x20AC;&#x153;NAPREDAKâ&#x20AC;? VaraĹždin

Predstavljanje knjige â&#x20AC;&#x153;Dani poslijeâ&#x20AC;?

Povjerenstvo za kviz

Ekipa Graditeljske ĹĄkole

Bernard, 12. oĹžujka

majice i biljeĹžnice. Sudionici kviza povrh toga nagra eni su izletom i posjetom franjeva kom samostanu u Cerniku gdje e razgledati je-

dinstveni Muzej biblijskih starina i arheoloĹĄkih nalaza koji potje u iz Svete Zemlje.

(D.Mihoci; Z. Vrzan)

Za petak 20. oĹžujka s po etkom u 19 sa u Biskupijskom ordinarijatu, Pavlinska 4, u VaraĹždinu zakazano je predstavljanje knjige â&#x20AC;&#x153;Dani poslijeâ&#x20AC;? autora fra Ilije Piplice.

Rije je o VareĹĄkom dnevniku koji je fra Ilija vodio od listopada 1993. do sije nja 1994. godine, u najteĹžem razdoblju za VareĹĄ u proĹĄlom ratu, o egzodusu sutjeĹĄkih i vareĹĄkih Hrvata iz VareĹĄa, o doga ajima u Stupnom Dolu, o mno-

gim pojedinos ma koje su zadesile to podru je.

O knjizi i autoru govorit e franjevac prof. dr. Stjepan Duvnjak, Mladenko Marijanovi , jedan od urednika knjige, Ĺ˝eljko Pranji , predsjednik HKD-a â&#x20AC;&#x153;Napredakâ&#x20AC;? u VareĹĄu i prof. Ivan BoĹĄnjak, predsjednik HKD-a â&#x20AC;&#x153;Napredakâ&#x20AC;? VaraĹždin. Prije prezentacije u katedrali e se od 17,30 sa slavi kriĹžni put, a u 18 sa sveta misa. (sm)

20

NOVI ŽIVOT SE RA A

10. ožujka 2009.

Manuel (23) i Lucija (23) Herman iz Žabnika dobili su Eni, ro enu 3. ožujka u 1,45 sati.

Nikola (29) i Danijela (27) Dragojevi iz Grabrovnika dobili su Lanu, ro enu 3. ožujka u 00,11 sati.

Siniša (35) i Nikoleta (31) uranec iz Gornjeg Kraljevca dobili su Marka, ro enog 1. ožujka u 8,55 sati. Po bebu su došli brat Jurica (9) i baka Nada.

MT “LEPTIRI ” poklanja benkicu i partlek Božidar Horvat (28) i Martina Balog (24) iz Trnovca dobili su Maju, ro enu 3. ožujka u 10 sati. Imaju i Adrijana (7) i Dominika (3).

Stjepan Ignac (20) i Dragana Radili (19) iz Orehovice dobili su Ines, ro enu 1. ožujka u 14,05 sati. Imaju i Karla (3) i Lanu (2).

Benkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri dobivaju naše novoro ene bebe, iji se roditelji pristanu fotogra irati za rubriku “Novi život se ra a” M MURSK H N $ N>. Prigodnim e ih poklonom obradovati naš fotograf.

Darove za male bebe omogu io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka M tvornica trikotaže iz Štrigove.

DAMIR KLAI Klju , prvi akove ki i me imurski fotograf koji je primljen u ULUPUH - Udrugu likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (D. Zrna, foto: Z. Vrzan, više na str. 4 priloga MEDIA)

2

ME\IMURSKE NOVINE 10. ožujak 2009.

U CZK-u otvorena izložba “Lik žene u ilustraciji, karikaturi, stripu i crtanom filmu”

Od stereotipova preko realizma do ironije Lik žene oduvijek je fascinirao umjetnike diljem svijeta. Promišljanja o ulozi žene i njenom statusu u današnjem društvu, uobli ena kroz umjetni ka djela iz podru ja stripa, ilustracije i animacije, imamo prilike pogledati u Centru za kulturu.

Ondje je, povodom Me unarodnog dana žena, otvorena zanimljiva izložba nazvana “Lik žene u ilustraciji, karikaturi, stripu i crtanom ilmu” na kojoj se predstavlja dvadesetak autora, hrvatskih umjetnika/ica mla e i srednje generacije, od profesionalnih karikaturista, modnih kreatora i gra i kih dizajnera, do alternativnih autora/ica stripa i crtanog ilma.

Izvorna ideja izložbe potekla je iz ULUPUH-ove Sekcije za ilustraciju, karikaturu, strip i crtani ilm, na inicijativu njenih lanica Sanje Pribi i Željke Mezi .

Postav u akovcu oblikovala je kustosica Saša Brki , koja je kazala kako su autori radova pored razli itih likovnih kvaliteta radova prikazali i svoje esto opre ne stavove o ulozi žena u današnjem društvu.

- Umjetnici su lik žene doživjeli i interpretirali na razli ite na ine, kreiraju i

prikaze koje variraju od potpuno stereotipnih do ironi nih, od realisti nih do dekorativnih. Oni odražavaju predodžbe o ženama kakve nalazimo u povijesti, ikciji ili medijima, a autori su te dominantne stavove podržali, problematizirali ili im se odlu no suprotstavili. U tom se pogledu ne vidi razlika u pristupu izme u umjetnika i umjetnica, iako je jasno vidljivo da su se upravo žene s nešto više žestine obrušile na klasi no shva anje ženske uloge kao doma ice ili udava e, istaknula je Brki .

Izložba je pokušala kompleksnu problematiku osvijetliti iz što je više mogu ih aspekata, ostavljaju i posjetitelju potpunu slobodu da iz ponu enih ostvarenja izvede vlastite zaklju ke. I to je jedna od kvaliteta zašto je izložba prerasla izvorno zamišljenu ideju. - Prvobitno smo mislili da e krajnji cilj biti ta izložba u Zagrebu.

Zamisao je bila da se vidi kako hrvatski umjetnici, karikaturisti i ilustratori vide ženu u sadašnjosti i prošlosti, njene uloge i promjene shva anja tih uloga. To je bio krajnji cilj na samom po etku izložbe, ali se iz svega toga iznjedrilo mnogo, mnogo više. Izložba je krenula put Hrvatske, sad je u akovcu, a onda kre e dalje.

NA TRIBINI igrala “Brana” u izvedbi Kazališta Gavella

Na izložbi je dvadesetak autora dalo svoje vi enje suvremene žene Na izložbi su zastupljeni: Ana Andro- Irena Juki Pranji , Damir Stein l, Igor Vii Kneževi , Dragutin Dado Kova evi , lagoš, Krešimira Gojanovi , Sanja Reš ek, Sven Nemet, Marija Jeli , Aleksandar Nenad Panti , Hrvoje Ruži , Ljiljana LonŽiljak, Aleksandar Bezinovi , Darko Pa- ari Peharda, Krešimir Zimoni . Izložba vi , David Peroš Bonnot, Zrinka Ostovi , se u Centru za kulturu može razgledati Marsela Hajdinjak - Kre , Sonja Gašperov, do kraja ožujka. (mn)

TRIBINA 12. ožujka u 19.30 sati

Ženski problemi nisu gluposti Kazalište Planet Art i Kazalište Gavella na prošlotjednoj je Tribini

izvelo predstavu “Brana” u režiji slovenske redateljice Mateje Koležnik. Predstava je djelo irskog pisca Connora McPhersona ije su predstave igrale na mnogim europskim pozornicama i za ije se pri e govori kako su zarazile i publiku i kritiku.

“Brana” govori o problemima zaba enog mjesta u Irskoj. Uhva en je moment u vremenu kada družina sredovje nih momaka, koji se ve godinama druže i koji osje aju težinu de icita žena, provodi jedan od svojih naizgled uobi ajenih dana. Me utim, taj dan u njihov život ulazi žena koja svojom potresnom pri om uzburka cijelu situaciju.

Pri a je to o teškim životima, ali i istinskoj ljudskoj solidarnosti i suosje ajnosti, koja je muškom dijelu gluma kog ansambla, kazao je jedan od glumaca Sven Šestak, ak pomogla razumijevanje ženske psihologije: Svaki muškarac što je stariji, ako je otvoren, naravno, može pojmiti žensku psihologiju i probleme koje žene nose sa sobom u životu. Ne moramo nužno uvijek biti toliko spolno zatvorenih o iju i re i da su to samo ženski problemi ili gluposti. Tako i ova predstava donosi neke probleme s kojima se muškarac ina e u životu ne bi baš previše pozabavio, ali to ne zna i da ne razumijemo patnju koju ponekad

“Sumnja”

Pri a iz malog mjesta u Irskoj može se poistovjetiti i sa životom kod nas

žena nosi u sebi. McPhersonova “Brana” je izrazito topla pri a i lako dopire do publike, a ono što je još zanimljivo u njoj jest da se radnja može poistovjetiti i s današnjim životom ovdje kod nas. - To je univerzalna pri a koja se ne mora nužno doga ati u zabiti negdje u Irskoj. Mislim da takvih malih mjesta koja imaju probleme s manjkom žena ili muškaraca ima svugdje. I u Hrvatskoj je prisutan problem raseljavanja sela, ima jako mnogo mladi a koji su ostali neženje, tako se pri a može lako preslikati na naše podru je, kazao je Šestak.

Osim Šestaka, u predstavi su izvrsne uloge ostvarili Dražen Kühn, Ozren Gabari , Sven Medvešek i Ksenija Paji . (mn)

ASOPIS za društvena pitanja i kulturu Grada akovca

Izašao novi “Ako” Na blagajni Centra za kulturu u akovcu možete nabaviti novi “Ako”, asopis za društvena pitanja i kulturu grada akovca. Dvobroj (dvadeset i sedmi i dvadeset i osmi) donosi dva nova portreta, ovaj put to su me imurski glazbenik i glazbeni pedagog Damir Rodiger, te Lujo Bezeredi.

U rubrici “Me imurje i svijet” Ljiljana Križan piše o povijesti novinstva te o knjižnicama i itaonicama u

Me imurju, Robert Slunjski donosi tekst o kretanju broja stanovnika u Me imurju, dok Marija Vuk piše o klimatskim promjenama u svijetu i Me imurju. Petrana Sabolek daje nam svoje impresije sa Svjetskih zborskih igara, a Damir Jaklin piše o šahovskom turniru u Senti.

U recenzijama i prikazima ovaj put Andrijana Kos - Lajtman daje osvrt na književni zborniku “Re i rie ”, a Robertino Bartolec

piše o prvoj knjizi prijevoda pjesama Emily Dickinson na hrvatski jezik. Dvobroj donosi i tekstove: “O mrtvima sve najgore” Larise Musi , “Ba ena u provinciju” Maje Vusilovi , “U ime rebara i vage i kruljenja u trbuhu. Kilogram.” Ane Škvorc i “Sapun” Gabrijele Lipi .

U Književnom bloku mogu se pro itati uradci Željka Funde, Roberta Posavca, Andrijane Kos - Lajtman i Miroslava Gaki a.

Sredinom ožujka pruža se jedinstvena prigoda pogledati djelo istog autora na “kazališnim daskama” i na “ ilmskom platnu”. Rije je o djelu “Sumnja” poznatoga ameri kog književnika Johna Patricka Stanleyja. Nemojte propustiti gostovanje Kazališta Planet Art na Tribini

12. ožujka u 19.30 sati, a svako planirajte i dolazak u kino od 21. do 24. ožujka (u 17.30 sati).

“Sumnja“ Johna Patricka Shanleyja jedna je od najizvo enijih drama na svijetu u posljednjih nekoliko godina. Dobitnica je dviju najprestižnijih svjetskih nagrada za dramu 2005. godine: Pulitzerove nagrade i nagrade Tony (kazališni pandan ilmskom Oscaru) te mnogih drugih.

U doba sve ve eg, galopiraju eg znanstvenog i tehnološkog napretka društvo se preobražava sve ve om brzinom. Zadržavanje starog poretka i stanja stvari gotovo je nemogu e, borba za njihov o(p)stanak u stvari je (danas je to svima jasno) borba za održavanje pozicije mo i, a uvjerenja su tek alibi za legitimnu borbu za mo .

Društvo ije su nakane ogoljele, a koje se ne razvija, koje ne mijenja paradigmu mišljenja i bježi od revalorizacije svojih vrijednosti (jer bi ona nužno dovela do suo avanja sa svojom ne baš tako lijepom stranom), takvo društvo sumnja u sve novo i u sve što donosi napredak.

Takvo društvo sumnja u sve, samo ne u svoj savršen dogmatski red utemeljen na podijeljenosti (rasnoj, nacionalnoj),

na manipulaciji (pojedincima, manjinama) itd. Takvo društvo sumnji i sve što je druk ije, novo, i pripisuje svemu novom najlošije, vrlo esto demonske, osobine.

Shva anje napretka kao problema na putu prema samoostvarenju ili, kao u ovoj predstavi, na putu prema Bogu danas se najbolje vidi u vjerskoj ( esto i nacionalnoj) isklju ivosti, u pojedinim dijelovima gotovo svih ve ih religija koje su prošlo i naše vrijeme obilježile strahom i patnjom. Kad takvi protivnici napretka preuzmu vlast u društvu, svi (i sve) pokušavaju se svesti pod zajedni ki nazivnik. Ljudi su narod. Bez identiteta. Osim masovnog. To je i nas danas dovelo do društva opasnog življenja, premreženog ma ijom, kriminalom i korupcijom, iji nam zlosretni zasadi s po etka 90-ih danas daju gorke plodove u nekom procesu samo iš enja društvenog organizma koji uzima sve, pa i nevine žrtve …

Režija: Marko Torjanac; uloge: Robert Kurbaša, Slavica Kneževi , Anastasija Jankovska, Nancy Abdel Sakhi.

Trajanje: 90 minuta.

JAZZ SRIJEDA

Koncert Puclin Brothers Trija Na Maloj sceni Centra za kulturu akovec ovaj tjedan o ekuje nas Jazz srijeda na kojoj e u 20.30 sati nastupi Puclin Brothers Trio. Uz Varaždinca Rajka Puclina na klavijaturama nastupit e njegov brat Vinko na bas-gitari i Me imurac Filp Krznar na bubnjevima.

Za sve ljubitelje jazza Puclin trio svirat e brojne poznate skladbe, a me u njihov uobi ajen repertoar spadaju: “All of me”, “You and the night, and the music”, “Blue moon”, “I love Paris” i “Route 66” ...

3

10. ožujak 2009. ME\IMURSKE NOVINE

UDRUGA ŽENA “Zlatne ruke” obilježila Me unarodni dan žena

Izložbom stavili naglasak na zna aj suvremene žene Povodom Me unarodnog dana žena Udruga žena za o uvanje tradicije i kulturne baštine “Zlatne ruke” organizirala je izložbu ru nih radova nazvanu “Žene uvarice tradicije”.

Tradicionalna izložba udruge “Zlatne ruke” održava se tre u godinu za redom, a svake godine ona je sve ve a i bolja, tako su je ove godine nadopunili s još dva dijela.

Jedan su bili prakti ni savjeti za ku anstvo, kuhanje i iš enje, ali i kako u svom domu štedjeti u ovo vrijeme nadolaze e recesije. Drugi dio bio je posve en o uvanju uskrsnih tradicijskih obi aja i prikazao je košaru kakvu su naše bake nosile na blagoslov jela.

Naglasak ovogodišnje izložbe je, istaknula je predsjednica udruge Ana Vrbanec, na ulozi suvremene

Izložba “Žene uvarice tradicije” održala se tre u godinu za redom

žene. - Stavili smo naglasak na ulogu i zna aj suvremene žene. Ona može biti uzorna radnica i uspješna poduzetnica. Ona je menadžerica i znanstvenica. Može biti inovatorica, a pored toga i dobra supruga i majka. Ona je stup obitelji i gospodarica pozitivnih emocija, jer o njoj uvelike ovisi ho e li obitelj biti sretna i složna. Žena je odlu na i blaga. Ona je snaga i krepost, nježnost i ljubav.

Suvremena žena ne o ekuje da joj drugi kr e put do vrhunca njezine karijere. Penje se sama korak po korak do vlastitog cilja. Pri tom koristi svoju upornost, znanje, vještine i kreativnost.

Upravo tu kreativnost lanice udruge pokazale su kroz izložene radove. Osim vješto izra enih radova i ukusnih delicija, ovogodišnju izložbu popratio je poseban program, tako je Matko Buva , u enik OŠ Nedeliš e, recitirao, dok su u enice akove ke Umjetni ke škole Dorotea Klenak i Marija Pongrac zasvirale. U enice su pripremile njihove profesorice Vedrana Fabac i Mirjana Džanko, a treba spomenuti i to da su lanicama udruge veliku pomo u aranžiranju i postavljanju izložbe pružili u enici Gospodarske škole s profesoricom Ljiljanom Škrobar - Drk. (mn)

CENTAR za mlade akovec

BOŽIDAR GLAVINA u Zagrebu predstavio svoju knjigu “Komu to fti eki popevljeju?”

Program u Prostoru za ožujak

Me imurci u Zagrebu odli no prihvatili prilo ke drame

Centar za mlade (CeZaM akovec) i Grad akovec zajedni ki su krenuli u otvaranje novog okupljališta za mlade nazvanog Prostor u kojem e, zajedno sa svim udrugama mladih, pojedincima i inicijativama na podru ju Grada, kreirati slobodno vrijeme mladih.

Budu i da Grad akovec trenutno ne raspolaže vlastitim prostorom koji može namijeniti za ove potrebe, unajmio se prostor od privatnog subjekta (Kvantum d.o.o.) na adresi Dr. Ivana Novaka 38 u akovcu (Stari hrast, bivsi music shop), površine 170 kvadratnih metara te je od mjeseca listopada 2008. zapo eo sa svojim radom. Programi koji e se kontinuirano ostvarivati u tom prostoru jesu: radionice Centra za mlade (dramska, žonglerska, likovna, ilmska, fotografska i glazbena), koncerti u organizaciji CeZaM-a i ostalih udruga na podru ju Grada.

U Prostoru CeZaM e organizirati kazališne predstave, stand up ve eri, slušaonice, izložbe fotogra ija.

Partner e zajedno s Centrom za mlade koristiti prostor kroz aktivnosti gradskih institucija – Centar za kulturu za potrebe Assiteja - Susret profesionalno vo enih kazališta za djecu i mlade koji se održava u akovcu, za potrebe sjednica Savjeta mladih, za seminare i radionice vezane uz razli ite akcije koje provode gradske institucije, a koje se ti u mladih.

Preloški pisac te voditelj i jedan od osniva a kazališne udruge “Prilo ka amaterska scena” Božidar Glavina predstavio je pred Zavi ajnim društvom Me imuraca u Zagrebu svoju knjigu dramskih tekstova “Komu to fti eki popevljeju?”

Dvorana je bila dupkom puna, a osim predstavljanja knjige pripremljen je i zanimljiv program.

Glumci iz Prilo ke amaterske scene odigrali su nekoliko komi nih scena, te se uživalo i u odli noj glazbi.

Tako su zasvirali de ki iz Musta benda, dok je Filip Hozjak pjevao a capella.

Prof. dr .sc. Mijo Bergovec ispred Društva Me imuraca ovom je prilikom izrazio želju za daljnjom suradnjom te je ponovno pozvao

13.03. (Petak) – koncert: Enroute, Kasno paljenje, Free object, Heartbeat; start: 20 h; pretprodaja: 15 kn; na dan koncerta 20 kn 14.03. (subota) – koncert: Motorno ulje, Pankeri, Wrong step, Glas generacije; start: 21 h; upad: 20 kn 21.03. (subota) – koncert: punk/ rock/metal bene it - Nocturnal eclipse, Next door + irish slušaona povodom st. patricks daya; upad:15 kuna; start: 20 h 27.03. (petak) - Metal slušaona; start: 21 h; upad: 5 kn 28.03.(subota) – koncert: Fall out trio; start: 21 h; upad: 15 kn

glumce Prilo ke amaterske scene da uskoro i u potpunosti odglume neku od svojih predstava.

Knjigu “Komu to fti eki popevljeju?” ine etiri dramska teksta posve uronjena u našu lokalnu svakodnevnicu. To su etiri komedije odnosa nazvane: Svinja, Regija, De ki i ona po kojoj je i sama knjiga dobila naziv. Glavinini tekstovi su dragocjenost jer ne samo što ublažuju autorsku “sušu” u dramskom izrazu na današnjoj me imurskoj spisateljskoj sceni, nego što i dopadljivim jezikom i situacijama aktualiziraju naše današnje komi ne, a zapravo žalobne zgode.

Božidar Glavina je do sad objavio dramu na standardnom jeziku “Ostanimo neprimije eni”, zbirku pjesama na kajkavskom “Herbija

Mijo Bergovec izrazio je želju za daljnjom suradnjom s Božidarom Glavinom i Prilo kom amaterskom scenom i druge falinge” i zbirku igrokaza županije, a njegovi su igrokazi izve“Kaj se tu ima za re i”, isto na di- deni i na državnim susretima. lan jalektu. Redovno sa svojim tek- je Književnog kruga Prelog, u ijim stovima sudjeluje na smotrama publikacijama tako er objavljuje. kazališnih amatera Me imurske (mn)

Koncert Karla Slobodana Fia i Milana unka Te aj Osnove digitalne fotografije Fotoklub akovec poziva sve zainteresirane neka se prijave na te aj Osnove digitalne fotogra ije.

Radionice e se održavati u terminima 14., 21., i 28. ožujka te 4. travnja (subota) od 10 do 13 sati (ili po dogovoru s polaznicima), održavat e se u zajedni koj prostoriji u barakama GK-a Me imurja (preko puta Pilke), a bit e i prakti nog rada na terenu.

Program radionica: 1. Kako radi fotoaparat; 2. Postavke fotoaparata - EV, mjerenja svjetla, to ke fokusa, WB, ISO, formati zapisa; 3. Objektiv - princip rada, blenda, ekspozicija, zoom ...; 4. Osnove kadriranja, dubinska oštrina, pravilo tre ina, isto a

kadra ...; 5. Kako bolje fotogra irati: portreti, ku ni ljubimci, pejzaži, makro, no na fotogra ija ...; 6. Komentiranje radova; 7. Osnovne obrade fotogra ije; 8. Prezentacija radova.

Broj sudionika ograni en je na 20 polaznika, a prijave traju do 14. ožujka do 10 sati. Cijena radionica, svih 4 dana (4 subote) je 100 kn po osobi, dok lanovi Fotokluba imaju besplatan te aj. Posjedovanje fotoaparata nije uvjet, jedini uvjet je dobra volja. Prijaviti se mogu sve osobe starosti od 14 do 114 godina. Svi zainteresirani svoje prijave mogu slati na e-mail: fotoklub.cakovec@gmail. com ili SMS-om na broj: 091 548 80 10 (Mario).

Izložbeni salon Muzeja Me imurja akovec - izložba kuharskih knjiga iz zbirke “Puntijar”. Zbirka Zlatka Puntijara najboga ja je zbirka kuharica u ovom dijelu Europe. Obuhva a preko 2.000 naslova.

U Muzeju se može vidje i najstarija kuharica koja postoji u Hrvatskoj - “Ein neu Kochbuch” Maxa Rumpelta, glavnog kuhara kneza od Mainza iz 1581. godine. Tu je i prva kuharica skana na hrvatskom jeziku - “Nova zajedno složena kuharska knjiga Ivana Brilinga, kanonika zagreba kog Kaptola” iz 1813. godine. Osim kuharica, izložba obuhva a i dio pribora koji se nekad koris o i koji je prije nekoliko stolje a bi od pomo i u kuhinji i stare ilustracije vezane uz kuhanje.

Ca e bar Arrow – izložba Franje Horvata.

Horvat slika od najranije mlados i živi za slikarstvo i od slikarstva, što je rezul ralo mnogobrojnim izložbama u zemlji i svijetu, više od 40 samostalnih izložbi u Hrvatskoj, te u Sloveniji, Austriji i Njema koj. Radi sve slikarske tehnike, a posebno ulje na platnu.

Rije je o našem najsvestranijem slikaru i jedinom profesionalnom slikaru iz Me imurja, koji jednako uspješno slika i me imurske i primorske mo ve, a njegov boga likovni opus sastoji se i od više nadrealis kih studija i ciklusa. Pejzaže radi u maniri starih majstora naro ito amansku i hašku školu starih majstora.

Knjižnica “Nikola Zrinski” akovec – izložba rukotvorina Helene Andrašec.

Izloženi su razni predme (vaze, terakotine teglice, plasti ne kutijice) izra eni u tehnici decoupagea, svilene marame i nakit. Helena Andrašec je s osmišljavanjem nakita po ela prije pet godina iz hobija, osmišljavanja poklona za rodbinu i prijatelje, da bi se prošle godine proširilo i na druge vidove rukotvorine umjetnos koji su prerasli u oduševljenje kojim kra slobodno vrijeme. Treba spomenu i da su, naravno, svi radovi unika

DVORANA Zrinski/Scheier, utorak, 10. ožujka, u 19.30 sati

Fotoklub akovec organizira

AKTUALNE IZLOŽBE AKOVEC - izložbeni prostor Centra za kulturu –izložba akvarela Živka Toplaka.

Slika od 1968. godine, a od 1974. godine izlaže isklju ivo akvarele na više od 100 samostalnih i preko 300 skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Redovni je lan Hrvatskog društva likovnih umjetnika HDLU-a od 1984. godine i LUV-a od 1975. godine. Dobitnik je više nagrada i priznanja za likovni rad te uvršten u nekoliko publikacija. Kao zavi ajni slikar Drave uklju en je u ekološke akcije, te sudjeluje u više performansa i happeninga.

U dvorani “Zrinski” u utorak 10. ožujka u 19.30 sati održat e se koncert Karla Slobodana Fia (violina) i Milana unka (viola). Na program su: W. A. Mozart, B. Martinu, Händel - Halvorsen.

Karlo Slobodan Fio diplomirao je na Muzi koj akademiji u Zagrebu 1981. u klasi prof. Martina Bari a. Studij nastavlja kod Christiana Ferrasa u Francuskoj, Josefa Suka u Be u te u SAD-u na Rice Universityju kod Sergiu Luce, gdje je bio i lan po asnog Rice University kvarteta.

Karlo S. Fio bio je koncertni majstor ansambala Wiener Kammerorchester (1981. - 1984.), Münchener Kammerorchester (1985. - 1995.), London Philharmonic (1998. - 1999.) te Die Solisten der Berliner Kammerphilharmonie (1999. - 2001.). S ovim kao i drugim orkestrima nastupao je kao solist na turnejama diljem Europe te u Japanu, Kini, Tajvanu, Hong - Kongu, Maleziji, Koreji i SAD-u. Koncerti-

raju i na najpoznatijim pozornicama svijeta, sura ivao je s mnogim svjetskim uglednim umjetnicima. Fio je samostalni umjetnik, lan klavirskog trija ‘’Sera in’’ i dua s pijanistom José Gallardom, kao i me unarodnih glazbenih festivala ‘’Settembre in musica’’ / Ascoli i Szeged / Ma arska.

Violinist Milan unko izvanredni je profesor viole na Muzi koj akademiji u Zagrebu, gdje je diplomirao violinu u razredu prof. Milana Tarbuka i violu u razredu prof. Daniela Thunea. Solisti ki je nastupao uz Hrvatski komorni orkestar, Zagreba ku ilharmoniju, Zagreba ke soliste, Varaždinski komorni orkestar, Simfonijski orkestar HRT i Zadarski komorni orkestar, sura uju i pri tom s vrhunskim umjetnicima kao što su Gerard Causse, Aleksandar Andrušenko, Pavle Dešpalj i Kazushi Ôno.

Jedan je od osniva a Varaždinskog komornog orkestra, gdje vodi dionicu viola i šef je orkestra.

ART BOX Galerija Sabol ve 20 godina bavi se umjetnoš u, a najpozna ja je po slikama prizna h hrvatskih slikara. Iz njihove stalne postave izdvajaju se D. Popovi , M. Veža, I. Lackovi , M. Berber, . Politika, M. Jordan, M. Džamonja, G. Politeo, N. Marasovi … Postava se može vidje do 9 do 13 sa i od 16.30 do 19 sa na adresi Kralja Tomislava 17, tel. 312-259, www. art-box.hr U Galeriji Sabol možete pogleda i bogatu ponudu hrvatskog tradicijskog nakita, Ti any svje ljke, skulpture, ukrasne i uporabne predmete od keramike i stakla.

Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Me imurca, Ru era Boškovi a 7 - stalni postav. Memorijalna zbirka ve je gotovo 30 godina u kulturnom prospektu akovca, obuhva a brojne radove Ladislava Kralja stare izme u 50 i100 godina, te poku stvo i osobne predmete umjetnika. U skladu sa svojim preferencijama oblika, boja i duhovnog zna aja motiva, autori su izgradili cijeli jedan mikrosvijet na temu crkve Svetog Jakoba, iskreno odgovaraju i na mogu a pitanja.

PRELOG – Riblji restoran Prelog – izložba Julije Pongrac, ur e Mar etko i Draženke Bašnec. Umjetnice su lanice i osniva ice novoosnovane Likovne udruge Gori an, a istovremeno lanice Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog ve više godina. Uz vedute izloženi su i pejzaži, te guracije.

Ca e bar ART – izlažu Franjo Musta i Pavao Ružman. Franjo Musta je jedan od najpozna jih me imurskih lirskih slikara, a Ružman samouki slikar s ekspresivnim nabojem na svojim slikama, na kojima naj eš e slika motive coprnica, bogci i sli no ...

Marina Prelog – izložba crteža Slavka Duki a, lana Likovne udruge donjeg Me imurja.

4

ME\IMURSKE NOVINE 10. ožujka 2009.

DAMIR KLAI , prvi me imurski i akove ki fotograf lan ULUPUH-a

U elitnom društvu hrvatskih fotografa Damir Klai je prvi akove ki i me imurski fotograf koji je postao lan ULUPUH-a, hrvatske Udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti jedine stru kovne udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti u Hrvatskoj. Ima tek nekoliko Me imuraca koji su lanovi ULUPUH-a, od kojih više ni jedan ne stvara u Me imurju. S Klai em smo porazgovarali o njegovoj karijeri fotografa i dizajnera, koji je, eto, kao prvi iz našeg kraja kad je u pitanju fotografska sekcija Udruge primljen u istu. Znamo da nije lako u i u ULUPUH, te da je i on prošao tek u tre em pokušaju, pa smo ga upitali na po etku razgovora zbog ega je bio “toliko uporan” ...

— To je za mene prvenstveno potvrda kvalitete mojega dugogodišnjeg rada. Kad profesionalci kažu da ono ime se baviš zaista nešto vrijedi, kad to kažu komisije sastavljene od vrhunskih profesionalaca, onda je to - to. Me utim, to ne zna i da sad mogu re i kako više ništa ne moram napraviti kad je fotogra ija u pitanju u životu, dapa e, tek sad moram raditi, snimati, izlagati, osim toga, ne mislim tu stati, ve se kandidirati kad za to steknem uvjete da mi se prizna i status samostalnog umjetnika.

Klai se fotogra ijom bavi od sredine osamdesetih godina. Kazališnu i rock fotogra iju objavljuje u brojnim specijaliziranim asopisima (Polet, Kult, Ten, Heroina, Frakcija, Nacional, Ako), kao i tjedniku “Me imurske novine”, u prilogu koji upravo itate - MEDIA, gdje je objavio niz fotogra ija koje su bile prepoznatljivi dio intervjua hrvatske rock i gluma ke scene tijekom 1997. godine. Kako je sve po elo, je l’ zaslužan za to zapravo rock ‘n’ roll, kazalište, fotke koje su obilježile po etak tvoje karijere ...

— Rock koncerti su zasigurno najzaslužniji što sam u potpunosti zavolio fotogra iju s kojom sam se bavio ve u srednjoj školi. Bili smo ekipa okupljena oko rock promotora Tonyja Sabola, organizatora najve ih koncerata u bivšoj Jugi. Tu sam dobio priliku da snimim prve fotogra ije koje su bile ekskluzivne i potpuno druga ije od standardnih sa stagea. Imao sam tu privilegiju da najve e zvijezde snimam u back stageu, u raznim situacijama koje

danas uglavnom nema šanse da snimi bilo koji fotograf, jer su se zbog paparazza i sl. promijenile i okolnosti objavljivanja istih. Usporedno je krenula i suradnja s Pinklecima, snimanje kazališnih predstava, portretiranje glumaca, uglavnom jedan druga iji pristup nego je to uobi ajeno kad je u pitanju fotogra ija.

Vojni rok i druženje sa Strikomanom • Je li istina da te zapravo vojska potpuno odredila da se profesionalno po inješ baviti fotogra ijom?

— Može se tako re i. Služio sam vojsku u Beogradu i kako su u bivšoj jugovojsci uvijek dobro došli neki speci i ni ‘zanati’, tako je meni sjajno poslužila fotogra ija. Imao sam tu sre u da budem u istoj klasi i u istoj kasarni sa Šimom Strikomanom, od kojeg sam nau io najviše kad je u pitanju fotogra ija. Provodili smo sate, dane u toj ‘crnoj komori’, nau io sam sve tajne zanata. I mogu re i da sam s poznatim hrvatskim fotografom koji je uveni po ‘milenijskim fotogra ijama’ ostao u vezi do dan - danas, ak smo i sura ivali na nekim projektima, a nadam se da budemo i realizirali milenijsku fotogra iju u akovcu. Ali, na kraju sam ipak zaribao, dobio ak zatvor i produženje, jer sam ‘previše snimao’. Fuš je dobro išao i primili su me, jebiga, previše je fotki s ekipom s tenkova po elo izlaziti iz kasarne, što je bilo, naravno, strogo zabranjeno.

Klai je u više od dvadeset godina ozbiljnog i profesionalnog bavljenja fotogra ijom prošao i put u kojem je ona strašno evoluirala. Od “crne komore” koja je bila još pred desetak godina zakon, do danas kad je ona gotovo pa zaboravljena. Danas je “digitalija” postala nešto bez ega se ne može. Kakvo je njegovo razmišljanje ...

— Da, danas svi misle da mogu biti fotogra i, posebice kad su stigli digitalci. Ranije je fotogra ija za obi nog ovjeka bila ‘skupi sport’, danas je to nešto sasvim druga ije, pa je onda takav i pristup: slikaj – pogledaj - briši ili ostavi. Me utim, to je ista ‘konfekcija’ i daleko od profesionalizma. Meni je najviše žao onog osje aja koji me proganjao sve

dok se fotogra ija ne razvije i bude na papiru, jer nikad nisi znao kako je to sve skupa ispalo, koliko je dobrih fotki i tako. I danas se uhvatim kad snimam da ne u ispucati milijun snimaka, nekad ak ispucam samo 32, što je nekad bio jedan ilm i ne pogledam ih prije nego po injem na njima raditi, jer mislim da kad je ovjek koncentriran i nema pravo na pogrešku može puno bolje sve napraviti nego kad se snimi brdo snimaka, pa gleda koja je dobra, a koja nije, pa možda u tom trenutku propusti snimiti fotku koja bi možda bila i najbolja.

Dobra ideja i profesionalni pristup Klju , kako ga zovu prijatelji, bavi se primijenjenom fotogra ijom i dizajnom. Bio je art direktor i fotograf je reklamne kampanje za modnu tvrtku Levis pod nazivom Freedom of moment 1996./1997. godine. Radio je i reklamnu kampanju za brend Di Caprio u njegovim po ecima za varaždinsku tvrtku Varteks. Na me unarodnoj izložbi u Portorožu (Slovenija) fotogra ije su mu izložene na skupnoj izložbi jumbo plakata – Metropolis, Zlatni boben 1997. U Portorožu (Slovenija) izlaže i 1999. na skupnoj me unarodnoj izložbi Golden drum 1999 - 6 th Advertising Festival of the New Europe. U Londonu je snimao modne fotogra ije za kampanju modne tvrtke Angel. Voli raditi kvalitetnu modnu fotogra iju primijenjenu u razli itim podru jima.

U posljednje pak vrijeme puno sura uje sa Žigom i njegovim Bandi-

stima, kako na omotu albuma, tako i art dizajner na njegovom projektu.

Voliš glazbu?

— Bio sam i ostao rocker. Rock je obilježio moj život. Što se ti e Žige, s njim se znam jako dugo, generacija smo, tako da mi je drago da sura ujem na njegovom projektu, jer se dokazao i s projektom limene glazbe uspio na hrvatskoj sceni. Mislim da nema previše Me imuraca koji u bilo kojem podru ju djelovanja mogu dogurati tako daleko. Evo, Žiga e uskoro imati samostalni koncert u dvorani Vatroslav Lisinski, mislim da je to velika stvar za svakog glazbenika i potvrda da dobro i kvalitetno radi svoj posao.

Klai eve su fotogra ije poslužile u izradi naslovnica 15 knjiga u Biblioteci Insula od 2002. do 2008. godine. Autor je fotogra ija u Monogra iji

akovec u izdanju Grada akovca 2005. godine. Autor je fotogra ija na multimedijskom CD ROM-u

akovec Grad Zrinskih u izdanju ICON-a 2005. Kao fotograf i dizajner razli itih publikacija sura uje s glumcima i ostalim umjetnicima iz hrvatskih kazališta, te glazbenim i likovnim umjetnicima. Snimio je fotogra ije za ekskluzivnu poklon mapu Otok izme u Mure i Drave Me imurske županije 2006. godine. Do sada je imao 12 samostalnih i sudjelovao na 13 skupnih izložbi u Hrvatskoj i Sloveniji. Živi i radi u

akovcu, doma, kako se kaže. Iako su mnogi umjetnici pobjegli iz naše “žabokre ine”, nije poželio oti i negdje drugdje.

— Mislim da je tako bolje. Neki to krivo tuma e. Moram re i da

Milenijska fotografija i u akovcu Šime Strikoman snimio je milenijske fotogra ije diljem Hrvatske, ali ne i u Me imurju.

Klai je zajedno sa Strikomanom razradio ideju milenijske snimke koja bi imala višezna nu svrhu za promociju akovca i Me imurja, ali ista za sad nije realizirana …

- Dogovorili smo da bi milenijska fotka u akovcu bila ‘Oproštaj Katarine Zrinske od Petra Zrinskog i Frana Krsta Frankopana’ na kojoj bi sudjelovalo oko 1.800 ljudi u jezeru akove ko-

Klai usko sura uje sa Žigom na projektu promocije njegovoga zadnjeg albuma

ga Staroga grada. Snimalo bi se iz helikoptera. Rije je projektu zna ajne inancijske konstrukcije, tako da je isti predložen na su inanciranje Gradu akovcu i Županiji, ali nije bilo pozitivnog odgovora. Me utim, nisam zajedno sa Strikomanom odustao od te ideje, dapa e, ako ne e biti zainteresirane institucije koje bi po mojem mišljenju trebale pomo i ovaj projekt, onda emo pokušati isto napraviti u nekakvoj samostalnoj produkciji. (dz)

Damir Klai Klju smo mi, iako možda nepoznati, uvijek zanimljiviji Zagrep anima ili strancima, ako dolazimo, kak’ si mi to volimo tepati, ‘iz provincije’, posebice kad ponudimo nešto što je kvalitetno, s idejom i ima težinu. Druga je stvar što u akovcu i Me imurju nedostaju prave ideje ili ideje nemaju oni koji bi je ‘morali imati’. Mislim da se kod nas dosta luta - kuda krenuti. Posebice kad je u pitanju turizam, kultura, nekakva scena, arhitektura, premalo se uje i pita ljudi koji nešto vrijede u našem kraju što o tome misle. Pa se onda Zrinska garda pretvara u ‘privatnu vojsku’ umjesto u turisti ku atrakciju ili pak se podižu tamo neki spomenici o kojima vatrogasci odlu uju da ne mogu biti usred grada itd. Uglavnom, previše je lutanja, a prolazi vrijeme.

Klai evo vrijeme nije prošlo.

Dapa e, ono tek dolazi. Glavni cilj ove godine bit e izložba u Londonu u hrvatskom veleposlanstvu gdje bi trebao izložiti radove na temu “Me imurski pejzaži”.

I za kraj. Bliže se izbori. Malo je poznato da si radio fotogra iju i art dizajn plakata, pa ak i spin za aktualnog župana Josipa Posavca kad je bio “no name” politi ar. Kampanja je na prošlim lokalnim izborima urodila plodom. Jesi li spreman za nekakav takav angažman?

— Razo aran sam ina e s tom epizodom, ali kao obi an ovjek, profesionalno nisam, jer sam na najbolji mogu i na in odradio ne samo svoj ve i ne iji drugi dio posla. Vjerojatno se svaki obi an ovjek vrlo

Kako se radi book? Dvije fotografije istog modela za kojeg nitko ne bi rekao da je isti

brzo razo ara kad su u blizini politi ari. Naime, neki drugi iz županove najbliže okoline pokupili su slavu i prisvojili si spinovske i PR zasluge, te vrlo brzo zaboravili ‘kad se došlo na vlast’ – ‘kako se dolazilo na vlast’.

Zanima me to podru je svakako, ak puno više od obi ne fotogra ije, jer fotogra ija je samo u funkciji onoga što se zapravo želi poru iti bira ima. Profesionalac sam, nikad nisam bio ni u jednoj stranci i spreman sam odraditi posao ako bude zainteresiranih na najvišem mogu em profesionalnom nivou.

(Dejan Zrna, foto: Zlatko Vrzan, fotogra ije iz arhive: Damira Klai a)

Samo jednom sam dobio batine …

Fotografski zanat je danas i sve opasniji. Ponekad se mora snimati i u vrlo nezgodnim situacijama, me utim, Klai do sad nije imao ve ih neugodnosti …

- Dobio sam batine samo jednom i to još za vrijeme socijalizma u Kumrovcu. Snimao sam tamo povodom ne ega, više se ni sam ne sje am što je bilo u pitanju, kad su odjednom na mene ‘navalili’ milicajci. Vjerojatno sam došao preblizu nekoj ‘važnoj’ osobi, pa sam ‘popio’ batine, ali nije bilo prestrašno. (dz)

Snimka u kojoj je Klai spojio “odnos” grafita i arhitekture

5

10. ožujka 2009. ME\IMURSKE NOVINE

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Malo toga odvijat e se u skladu s vašim o ekivanjima. Morat ete se prilagodi zahtjevima bližnjih, što vam ne e biti po volji. Suzbijte ljutnju i mirno recite što vam smeta. Samci e obnovi prekinutu vezu. Kredit za stan, kupnja ili iznenadni popravak automobila nagnat e vas da mnogo ozbiljnije pristupite svakodnevnim troškovima. U poslu se morate više angažira , bi vrs i ustrajni, ina e e vas drugi prete i. Plane is u unutarnji nemir, brzopletost na rije ima i optere enost obvezama. Vremena e bi malo, a zadataka previše. Izbjegavajte rizi na ulaganja. Predložite izlazak osobi koja vam je simpa na ugodan razgovor mogao bi potraja .

Shva t ete da se u njenom društvu možete sasvim otvori .

VAGA (24.9.-23.10.)

Nagli preokre poljuljat e vašu sigurnost. Nalazit ete se pred iskušenjima pa budite mudri i spremni na odre eni rizik.

Slobodnima se smiješi poznanstvo koje e unijeti željenu promjenu u njihov život. Poja ani zahtjevi, planovi i ambicije za razvoj posla kojim se bavite imat e i više nego dobre izglede, no ne e vam donije o ekivano zadovoljstvo. Osje at ete se kao da radite i ulažete, a ne vidite rezultate. Kulturno ponašanje ne e vas zaš od kri ka i zlonamjernih primjedbi nekih ljudi - i to sve vama iza le a. Stoga dobro pazite kome se povjeravate. Imat ete priliku uz pomo stru nih ljudi osmisli odli an poslovni projekt. Ne analizirajte mnogo i ne oklijevajte predugo s njegovom realizacijom.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Mogu i su sukobi s osobom koju volite, ponajviše zbog obostrane nepopustljivosti i ponosa. Kod nekih e razlog sva ama bi ljubomora, i to ne bez povoda.

Samci e se mora više potrudi žele li ostvari vezu. Ne žurite ni u kakvu veliku inves ciju bez traženja savjeta od stru nih ljudi. Jedino tako ete izbje i pogreške i probleme. Neke okolnos vezane uz bliskog suradnika ispunjavat e vas nepovjerenjem i nervozom. Sre a u lutriji ne e vam bi naklonjena pa se nemojte upuštati u rizike. U utorak biste neopreznim rije ima mogli povrijedi poznanika ili kolegu. Ako ste spremni za novu ljubavnu vezu, objavite otvoreno svoje namjere. Na ete li se u nedjelju u veselom društvu, prepus te se lijepom ugo aju.

Ne ete se dobro nosi s obiteljskim problemima.

Razmislite o tome da je možda vaše nezadovoljstvo posljedica neispunjenih želja, a ne stvarnog stanja stvari. Radni napori polu it e rezultate. Ako ste privatni poduzetnik, vaše e sposobnos do i do punog izražaja. Mogli biste primi poslovnu ponudu iz drugoga grada ili se užurbano priprema za kra e putovanje.

Merkur vam ne e bi naklonjen od nedjelje pa izbjegavajte psihi ka naprezanja, previše posla i živciranja.

Izmjena oštrih rije i sa suradnicima ili partnerom samo e vam šte .

Obnovite kontakte s ljudima s kojima ste nekada provodili ugodne trenutke. Bolje ete se organizira i imat ete više vremena za sebe i osobe koje volite.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Nemojte se vra ati u prošlost i optere iva se nekadašnjim pogreškama i propustima. Nije preporu ljivo da sad ulazite u vezu s bivšim partnerom, okrenite se budu nosti i dajte priliku novim ljudima. Nailazit ete na propuste i nemarnost pojedinaca koji ne e slijedi vašu profesionalnost. U nekim trenucima bit e bolje da stvari preuzmete u svoje ruke i ne oslanjate se na druge. Bit ete preoptere eni poslom. Pripremite se da e vam ponedjeljak bi dan prepun novih doga aja i napetos , stoga se oboružajte strpljenjem. Budite spremni na kompromise. Neki od vas e se pokuša oslobodi loših navika ili izolira od štetnih utjecaja, dok e drugi bira literaturu koja ih nadahnjuje i otvara nove vidike.

Ako ste tek ušli u vezu, osjetit ete navalu strasti i emocionalno ispunjenje. Samci, više izlazite, prepus te se roman ci.

Odli no ete se zabavi i zbliži sa zanimljivom i privla nom osobom.

Podrška Jupitera omogu it e vam da u naredno vrijeme ostvarite zavidne uspjehe u trgovini, novinarstvu, medijskim poslovima te u odnosima sa strancima. Bit ete željni promjena, ali i u inkoviti i puni ideja. Mogu i su problemi oko rasporeda radnih zadataka, teku ih sitnica, a najviše unutar kruga vaših suradnika. Stres e bi neizbježan po etkom tjedna. Bogatstvu života pridonijet e brojni susre , SMS poruke i pozivi. Od subote su nove stras na pomolu jer ete zape za oko osobi s kojom sura ujete.

RAK (22.6.-22.7.) init e vam se da su svi oko vas zaljubljeni, a vi ste poput siro eta. Ipak, ako ste iskreni jedno prema drugom, sve e funkcionira kako treba. Ne mora uvijek bi savršen sklad ili jaka volja za ljubav. Koji put su dovoljni i diskretni pogledi ili povjerenje pa da znate da pripadate jedno drugom. Samci e bi skloni rangira potencijalne partnere, pa e više bi obuzeti analizama i mjerenjima nego konkretnim akcijama. Sve govori u prilog tome da ste bili u pravu kad ste se pokrenuli na promjene. Stvari e se nastaviti razvijati planiranim tokom, a neki od vas e po e u i i nove vješ ne, bilo da se radi o potrebnim „ala ma“ za novonastalu poziciju na poslu, bilo da sami želite dopuni svoje znanje. Nalazite se u vrlo dobroj formi, a tako e bi i ovaj tjedan.

JARAC (22.12.-20.1.)

Ne e bi ve ih pomaka niti uzleta, a intenzitet zadovoljstva je upravo onakav kakav najviše volite - umjeren. Oni koji su još sami, strahovat e da e bi odbijeni, ali za to ne e ima stvaran razlog. Temelji na kojima ste gradili neka svoja uvjerenja i ambicije mogli bi biti prolazno, ali snažno uzdrmani. Nemojte se odmah obeshrabri jer e ve ina teško a koje vas sada mu e bi kratkog vijeka.

Kraj tjedna bit e vrlo naporan i neizvjestan, me u m nema potrebe da svojim poslovnim problemima optere ujete partnera ili uku ane.

Iako ete biti maksimalno optere eni, radovat e vas svaki i najmanji odmak od problema. Takav opuštaju i dan možete o ekiva u utorak.

LAV (23.7.-23.8.)

Slobodni me u vama bi se mogli upus u novu pustolovinu. Osoba o kojoj je rije oduševit e vas svojim svjetonazorom, ali i zbuni nepredvidljivoš u.

Bra ni odnosi e ovaj tjedan biti harmoni ni. Sklapanje dogovora bit e optere eno zastojima, a mogu e je i otkrivanje nekih nepravilnos .

Osjetite li da ste na meti ne ije osude, povucite se. Poslovna komunikacija iziskuje više opreza u utorak. Nekog ete okrenu pro v sebe neumjesnom izjavom. Borite se pro v pokušaja nadre enih da vam nametnu dodatne obveze. Od ponedjeljka sve kre e nabolje. Bit ete zadovoljniji postignutim rezulta ma, uspješno ete rješava probleme, a u svoj rad unosi krea vnost i ideje.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Ako ste u stalnoj emocionalnoj vezi, pokušat ete na sve na ine oraspoloži partnera.

Ne uspijete li u tome, nemojte gubi volju. Možda ve u ponedjeljak dobijete ugodnu vijest koja e vam uli novu nadu. Odnosi sa suradnicima su dobri, a i poslovi e vam i i od ruke.

Zahvaljuju i odli nom utjecaju Jupitera o ekujte pove anje prihoda, jer honorarni posao koji vam se nudi, bit e odli no i na vrijeme pla en. Bit ete pretjerano samokri ni i sami sebe optuživa za nesuglasice u ljubavnom životu, ali tu ete griješiti, jer krivnja ne e bi samo vaša, ve i partnerova. Poznanstvo s osobom koja živi izvan granica zemlje unijet e slobodnim Vodenjacima velike promjene u emo vni život. Opus te se i uživajte.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Priliku da popravite odnos s partnerom dobit ete potkraj tjedna, kada ete biti spremniji na otvoren i konstruk van razgovor. Doznat ete da bivši partner intenzivno razmišlja o obnovi veze s vama. Nametnut ete svoj ritam i pridobi suradnike za svoje poslovne ciljeve. Primije t ete da je vaš utjecaj na druge sve ve i. Pojavit e se dobre vijes za one koji traže novo zaposlenje ili premještaj. Od ponedjeljka ete zbog nepovoljnog Merkura bi izloženi sve ja im nepravdama i zavis . Primirite se neko vrijeme i sa ekajte da loš utjecaj pro e.Utorak i srijedu, zahvaljuju i Mjesecu u znaku, odvojit ete za svoja zadovoljstva, posje kozme ara ili frizera te poradi na održavanju kondicije.

RIBE (20.2.-20.3.)

Mogli biste potiskivati osje aje ili shvatiti da je krajnje vrijeme da nešto promijenite u svojoj vezi. Bit e vam dosta kompromisa i ustupaka koje je partner pre esto od vas zahtijevao.

Pokretanje novog projekta gotovo je sigurno. Uspjeh e ima oni koji se bave umjetnoš u, medijima ili estradom. O ekujete li kona no rješenje stare sudske parnice, bit ete zadovoljni rezultatom. Vaša želja da napravite kompromis mogla bi se pokazati lošom. Postoje ljudi koji trebaju shva gdje im je mjesto, a to ete im mora pokaza potkraj tjedna. Tijekom vikenda ete naglo osje želju za promjenom, tako da e neke stare navike ustupi mjesto novima. Ugodno e vas iznenadi jedan poziv u subotu.

6

ME\IMURSKE NOVINE 10. ožujka 2009.

Sve se doga a s razlogom, pa tako i prepreke

Piše: Danijela Mihoci

Zašto se to doga a baš meni? pitanje je koje ste si, vjerujem, nebrojeno puta postavili im ste naišli na prepreku koja vam je onemogu ila glatki, planirani tijek.

Da, zaista, zašto se nešto doga a baš vama? Zašto se baš na vašem putu našla baš ta prepreka? Možda zato da biste je presko ili.

Prepreke su da se preska u. To je njihova osnovna uloga, kao što je naša da preska emo. Nema te prepreke koju ne emo presko iti, ma koliko ona velika bila, jer ni jedna prepreka koja je postavljena pred nas nije nesavladiva. Svaka koja se na e baš na našem putu namijenjena je upravo nama. Ona je tu za nas da bi nam bila u itelj. Ona je jedan od naših životnih zadataka. Kada je ne bismo mogli savladati, sigurno nam se ne bi našla na putu.

Ako postoji želja, na i emo na in kako da prepreku savladamo, kako da je presko imo ili zaobi emo, kako da je ublažimo, kako da je zanemarimo, smetnemo s vidika i pogled usmjerimo dalje, unaprijed.

Ponekad se ini da stojimo pred nesavladivim. To je samo zato što nemamo dovoljno vjere u sebe, što nemamo samopouzdanja, što od straha ne vidimo na in, što ga nismo spremni vidjeti, što želimo instant rješenje, što zahtijevamo sad i odmah, a vrijeme još nije došlo. S preprekama se teško suo iti, teško ih je preskakati. To iziskuje napor. Lakše je odustati, sjesti i plakati nad sobom. Najlakše je kukati, jadati se, ekati da netko umjesto vas riješi problem. To vam, me utim, ne e pomo i. Toga ste i sami svjesni. Zar ne? Što onda možemo u initi? Možemo sve svoje napore, svu svoju sposobnost, sve svoje srce usmjeriti jednom cilju - iznalaženju na ina kako preko prepreke.

Znam jednu mladu majku koja se

našla pred naizgled nesavladivom preprekom. Njenom dijetu za koje je mislila da je zdravo lije nici su postavili itav niz teških dijagnoza.

Dijete nikada ne e voditi “normalan život”. Ono nikad ne e vidjeti svijet svojim o ima. Pred njim su mnoge prepreke. Dijagnoze, itav niz prepreka postavljenih izme u njega i života, izme u njega i roditelja. Sre om, one nisu prestrašile mladu majku. Naravno, kao i svi, pitala se “Zašto baš meni?”, ali brzo je odustala od kukanja nad sobom. Potrudila se u initi sve kako bi presko ila prepreke. Na žalost, one su nesavladive, ne može ih se presko iti, ali našla je na in kako da ih zaobi e. Zaobišla ih je svojom ljubavi, odbacivši strah od budu nosti. Sada vidi daleko, dalje od svake prepreke i više ne postavlja pitanje “Zašto baš meni?” Sada zna da je dobila ono što je trebala za svoj rast. Zna da je dobila an ela i da je ona an eo svome djetetu.

Oboje su jedno drugome napuci za savladavanje prepreka.

Svaka prepreka sa sobom donosi i rješenje, svaka od njih naš je putokaz. Tu je s ciljem da nam ukaže i na druge putove.

Nikada ne možete predvidjeti kad e vas neka prepreka dovesti do budu eg dobra. Sve se doga a s razlogom, pa tako i prepreke.

Patite li vi od sindroma Licemjerje, “odlika” obožavanja poznatih? današnjeg društva Zašto su ljudi toliko opsjednuti poznatima, ili da radije upotrijebim tu icu koja se ve udoma ila kod nas - celebritijima?

Ali stvarno? Ne znam koliko vi pratite medije, ali ja nekako gdje god se okrenem nabasam na vijesti s famozne “Farme”. A neš ti vijesti - koliko je zapravo Simona Gotovac gredica kelja preštihala ili je li Ante stvarno “vukao” bijelo ili pak s kojom kremicom Bubi ruke njeguje od teža kih radova.

Sve više ljude zanima tko je koga, gdje i s kim prevario, što su imali obu eno (ili ne obu eno) u to vrijeme i tko im je zapravo popalio ku ni uradak, a manje bitnije stvari kao što je porast nasilja me u mladima, globalna ekonomska i ekološka kriza ili stvarni socijalni slu ajevi gdje ljudi jedva spajaju kraj s krajem (ovdje ne ubrajam prenemaganje Zagor eve supruge kako nema novac za preživjeti. Mo’š si mislit).

Zašto ljudi troše vrijeme na kvazi poznate osobe, gledaju njihove reality showove ili druge šund emisije? Osim toga, stavljam naglasak na rije kvazi iz prijašnje re enice jer su to sve više osobe za koje se uistinu ne zna kojim su to svojim djelom “zavrijedile” da ih se mora gledati sa svake naslovnice. Sve neke manekenke drugog reda, naturš ik glumice iz negledljivih doma ih sapunica i samoprozvani vrhunski stilisti.

Nekad se trebalo biti netko i nešto da bi se stekla slava. Trebala se zaraditi pažnja i poštivanje pu anstva, pa je tako i bilo samo desetak pravih zvijezda. Sada “poznatih” ima toliko da ih se iznajmljuje za otvaranje du ana u bilo kojoj zabiti Lijepe naše. Sve

Zaljubljenost, ljubav, veza ... što je to zapravo!?

Ajde da se ja malo vratim onome što se izgleda najviše voli itati.

Iako još uvijek živimo u prili nom konzervativnom društvu, barem na prvi pogled, jer smo u biti društvo lažnog morala. Kao postsocijalisti ka zemlja koju još uvijek nije do kraja zahvatio val konzumerizma, jer srednji sloj nema love, ali smo na dobrom putu, posebice kad su u pitanju oni koji imaju, a naro ito kad je u pitanju zaljubljenost, “nova ljubav” ... Stoga ima sve više onih koji se zaljubljuju “kad za tako više baš i nije vrijeme”, npr. kad su u braku, a odustaju od “ljubavi svog života”. Hm ...? Pokušat u uz pomo stru njaka de inirati stanja koja su možda i presudna u muško - ženskim odnosima i staviti ih u aktualni kontekst doga anja u našoj okolini. Pa, neka svaki itatelj procijeni što mu je za initi ...

Jedan od najboljih stru njaka po pitanju ljubavi i zaljubljenosti Stanislav Feldman de inira pravu ljubav kao nesebi nu, koja ne traži ništa zauzvrat, dok je zaljubljenost posesivna, a iza nje stoji nesigurnost i želja za dokazivanjem vlastite vrijednosti sebi i drugim

ljudima. Veza koja se bazira na zaljubljenosti osu ena je na propast, tvrdi Feldman, koji tako er oštro kritizira ljubomoru i idealiziranje partnera, a uzrok krivom poimanju ljubavi i svim zabludama u koje ljudi upadaju vidi u patrijarhalnom odgoju, i pravilima koja su nam nametnuta iako nemaju veze sa zdravim razumom.

De inicija koja može i te kako pomo i ovjeku da “progleda na vrijeme”. Naime, problemi u ljubavnoj vezi uglavnom nastaju zbog neispunjenih o ekivanja. Kad se u nekoga zaljubiš, onda o ekuješ da e to u initi sretnim, ali mnogobrojna iskustva govore da to baš i nije tako, ve je mnogo eš e ak i obrnuto.

Zaljubljen ovjek o ekuje da ga ta njegova veza u ini sretnim, a ovjek koji voli želi usre iti partnera.

Razlika je i te kako vidljiva, jer to zna i da je sre a partnera važna bez obzira na to želi li nas ta osoba suprotnog spola u vezi ili ne. I tu nema mjesta sebi nosti. Me utim, injenica je da postajemo društvo sebi nih ljudi, u kojem se najprije misli na sebe, a tek nakon toga na

partnera ili neku drugu osobu. I uglavnom se zbog toga danas vrlo lako ruše veze, brakovi, pa ak i prijateljstva. Zbog sebi nosti i uga anja samom sebi.

Feldman tvrdi da ‘’voljeti može samo zreo i ostvaren ovjek’’ i to pojašnjava time da on nema potrebe tražiti potvrdu svoje vrijednosti od drugih ljudi te se ne stidi svojih mana jer zna da ne postoje savršeni ljudi. Ne postoji ovjek koji nema neki nedostatak. Ako to prihvatimo i kad znamo da smo unato tome vrijedni ljudi, onda smo zreli ljudi.

Nezreo ovjek nema taj osje aj. On mora dobiti potvrdu od drugih. U zaljubljenosti se nezrelost jasno vidi: vidi se kako se nezreli ovjek mora prikazati idealnim, uz nezaobilazno idealiziranje partnerice, jer ipak mora i sebi opravdati zašto se toliko mu i da bi je osvojio.

Feldman zaklju uje da je zaljubljenost zapravo sumanuto stanje koje nema nikakve veze s realnoš u.

Na žalost ili možda ak na sre u, svatko je od nas bio u tom stanju, pa ak i vezi koja se bazira na pogrešnoj slici “prema voljenoj

Piše: Maja Novosel

što trebate je pojaviti se u nekoj seriji ili napraviti kakav skandal i na pravom mjestu i u pravo vrijeme i to je to, krenuli ste put slave.

Za to smo krivi vi i ja. Dobro, možda ne spadamo u one koji su opsjednuti, ali priznajmo, svi mi bacimo tu i tamo oko na koji so ni tra , ne? Svaka ast iznimkama.

Zašto je to tako? Treba li nam svima odmak od monotonije vlastitog života? Dosta nam je vlastitih problema, pa je utješno vidjeti da i “bogati pla u” svaki dan?

Neki ljudi diljem svijeta toliko su opsjednuti poznatima da je to postalo i prava bolest. Nazvali su je Sindrom obožavanja poznatih (Celebrity Worship Syndrome) i ona uzrokuje depresiju, probleme sa samopouzdanjem i potpuno iskrivljavanje realnog gledanja na samog sebe.

Kad bismo samo više pažnje posvetili i poradili malo više na sebi ili pokušali pomo i svome bližnjem, a ne da se ovako iz druge ruke bavimo tu im životima, svijet bi bio puno ljepše mjesto za život. Ali to je ipak puno teže, a i izgleda da svi mi ipak više volimo barem nakratko pobje i od stvarnosti...

Piše: Dejan Zrna

osobi”, a rezultira gomilom laži. U pitanju je zapravo nesretna veza koja danas, na žalost, zbog potreba javnosti sve više postaje klju za sretnu vezu? Moramo li postati potpuni stranci u vezi, lagati jedan drugom, postati sebi ni tipovi, a u javnosti se predstavljati kao “najsretniji na svijetu”!? Jer, o ito je da tu nema ljubavi ...

Više niti ne vrijedi loskula da brak naj eš e puca oko 7. godine, jer smo danas svjedoci da pucaju veze koje traju i duže i kra e.

Me utim, ako nema ljubavi zar se mora ekati tako dugo i pjevušiti godinama stihove “laži, laži me, ti to radiš najbolje”, ekati da “vas netko vidi i oda”, ili pak je i tako nešto postalo danas sasvim normalno, jer ionako se više ne spava u zajedni kom krevetu!?

ini se da živimo u vrijeme kada se poštuju potpuno krive vrijednosti. Složila bih se da su arogancija, bahatost i licemjerje postale poželjne osobine ovjeka novog doba jer se njima o ito svatko može probiti u današnjem društvu.

Licemjerje ili dvoli nost može se opisati kao lažno prikazivanje vrlina, prikrivanje stvarne osobnosti. Prikazivati sebe drugima u pozitivnijem svjetlu i prikazivati se druga ijim nego što ovjek jest, u cilju pridobivanja naklonosti drugih, spada u jednu od “odlika” današnjeg društva. Jedno misliti, drugo govoriti, a tre e raditi postalo je nešto normalno i svakodnevno. Licemjerje se uvuklo u svaku poru društva. Od izmišljene kave bez kofeina do ratnih operacija s ciljem održavanja mira.

Kao da više ne postoje granice prihvatljivog ponašanja. Sve što je do sad bilo poželjno izblijedilo je, dok su neke “nove vrline” preuzele njihovu ulogu.

Svi smo mi pomalo licemjeri jer pokušavamo ostaviti bolji dojam na okolinu, ali u maloj dozi i u pozitivnu svrhu licemjerje nije nešto loše. Ako nam prikazivanje u boljem svjetlu pomogne da stvarno postanemo boljim osobama, u tom je slu aju licemjerje dobro došlo. Me utim, na žalost, ovakav je primjer rijetkost.

Svi se mi drugima prikazujemo boljima osobama nego što to jesmo, a iza te dvoli nosti krijemo

Piše: Helena Ze ar

se mi, od onih malo nesigurnih i ranjivih do onih loših, bezobraznih i sebi nih. Me utim, trajno prikrivanje stvarne osobnosti ono je što zabrinjava. Jer upravo to ne može voditi ni em drugom doli namjernom negiranju samoga sebe.

Danas kao da je lakše vjerovati u istinite laži o sebi samom negoli se suo iti s bolnom istinom. Stoga e licemjerje i dalje nesmetano nailaziti na plodno tlo. Sre om, tu je onaj postotak ljudi koji se još nije odrekao samog sebe. No, za razliku od prodanih duša, njihov je broj neusporedivo manji. “ ovjek uvijek može navu i masku na lice, a u sebi ostati onaj koji je bio. Ali što ako maska sraste s licem? S vremenom ti postane sve teže igrati dvostruku igru, pa po neš sam sebe uvjeravati da doista i misliš to što govoriš, kako bi u vlastitim o ima ostao ist.

Ukratko, mozak ti se okameni.”

(Ivo Brešan, hrvatski književnik i scenarist)

POGLED ISPOD OBRVA

Piše: Tihana Babi

Kad sam imao šesnaest...!

Najvažnija ovjekova stvar, koja se e njega samoga, jest njegovo ime.

Zato, želite li ostavi dobar dojam na nekoga, pravilo broj jedan glasi: upam te njegovo ime. Ljudi vole u kako njihovo ime zvu i. Drugo po važnos jest ovjekov ro endan. Dan kad je ugledao “svjetlost” ovozemaljsku.

Neki tamo davni etvrtak, prenosi mi “legenda”, nakon mnogo sa trudova i iscrpljivanja moje maj ice, i ja sam prvi put zaurlala. Zaorila prostorijom.

Da ne bi bilo, nisam se ja dala samo tako. Opiranje ro enju je bilo toliko da su me htjeli vakuumom izvu i, ali onda sam ipak popustila. Tko zna, možda sam ve onda znala kuda idem, haha.

Dakle, ro endani su bitni, jer to je naš dan, dan na koji možemo slavi sami sebe bez grižnje savjes , bez straha da emo ispas sebeljubivi.

Obzirom da se dame za godine ne pita, otkrit u Vam sama da sam neki dan navršila 27 godina. Sje am se dana, kad sam imala samo etrnaest-petnaest, Psihomodo pop je imao hit pjesmu “Kad sam imao šesnaest”, a ja sam imala osje aj da nikad ne e svanut dan kad u si ja mo i pjeva tu pjesmu. Život je ipak takav, da svane mnogi dan za koji smo mislili da nikada ne e svanut. Meni je otada svanulo mnogo takvih.

Eh, pa da. Subota, proslava ro endana, i to baš mojeg. Gdje eš ljepše, nego proslavit ga u ku i u kojoj nitko ne živi. Zna i cijela ku a samo za ekipu. Susjedi obaviješteni, sve te e prema planu. Pjesma, grickalice, pi e, ljudi najdraži. Klupe i klupice, laptop s najraznovrsnijim repertoarom glazbe, zvu nici i poja alo. To no onako kako sam htjela - ono što se u nekim prošlim vremenima zvalo “vatrogasna zabava”. Samo što je gorjelo od zabave, a hvala Bogu, vatrogasce nije bilo potrebno zva . Jest da se u jednom trenutku zapalio karton s kojim smo prigušili svjetlo na lusteru, ali što pjeva

Burna “ne zovi mala vatrogasce, ne zovi mala 93...”. Fešta do ranih jutarnjih sati, sve bez incidenata, izgleda da je svatko našao svoju mjeru i popio samo onoliko koliko je bilo potrebno za š mung. Na sve strane samo dobro raspoloženje, mogao je nastavi svoju pjesmu Burna “...ne zovi mala policajce, ne zovi mala 92...”.Stalna postava sastojala se od petnaest ljudi, plus dodatnih petnaest “lete ih”. Što eš ljepše? Za najupornije, nastavak je slijedio u standardnim mjes ma za zabavu po lijepom nam gradu.

Uglavnom, vele da ako se pri pomisli na prošlu godinu svog života ne nasmiješ ili barem ne raspla eš-nisi živio. Ne znam jesam li ja onda rijetka sretnica, ali svaka moja godina je ispunjena i smijehom i pla em. emu se onda srami ili boja svojih godina?

Ako godine odradiš sa s lom, “pla š” svoje dane sa sre om ili tugom, možeš m svojim godinama dostojanstveno preda svoju mladost.

Ipak, nismo još tako daleko došli, bar što se mene osobno e. Re e mi netko: “Ha, sad si ve stara!” Moja reakcija je bila sli na nastupu crnkinja u Jerry Springeru, ako ste ga gledali.

Nešto tipa: digne se “razbacana” dama, okrene se oko sebe i prs ma pokazuje na sebe: “Ovo? Ovome govoriš? Nikada!”

Dok god ne navršim stotu, smatram da sam mlada!

7

10. oĹžujka 2009. ME\IMURSKE NOVINE

NAGRADNO PITANJE

udnovati slu aj Benjamina Buttona misti na drama ReĹžija: David Fincher Uloge: Cate Blanchett, Brad Pitt, Julia Ormond

(tri besplatne posudbe)

Turneja

â&#x20AC;&#x153;Apaloosaâ&#x20AC;? je: 1) vestern 2) glazbeni 3) drama

srpska ratna komedija ReĹžija: Goran Markovi Uloge: Mira Furlan, Dragan Nikoli , Vojislav Brajovi , Svetozar Cvetkovi , Slavko Ĺ timac, Jelena oki Nakon 13 godina zatiĹĄja kultni srpski kazaliĹĄni i filmski redatelj te dramski pisac Goran Markovi (Variola Vera, Sabirni centar, Tito i ja) snimio je novi igrani film, ratnu komediju apsurda Turneja.

Pri a Turneje vrti se oko grupe beogradskih glumaca koji 1993. godine odlaze na turneju u ratom zahva enu Bosnu i Hercegovinu. Tamo lutaju od ratiĹĄta do ratiĹĄta, a od neke ve e katastro e

spaĹĄava ih samo debeli sloj dje je naivnosti.

Tekst Turneje je prije desetak godina postavljen na kazaliĹĄne daske Ateljea 212, a Markovi u je donio Sterijinu nagradu za najbolji moderni dramsk i tekst.

Najbolja preporuka filmu - usporedba s poznatim balkanskim klasikom â&#x20AC;&#x153;Ko to tamo pevaâ&#x20AC;? stiĹže od ljudi koji su film pogledali.

Trajanje: 107 minuta.

DOBITNIK IZ PROĹ LOG BROJA: Davor Kolmani , akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________

l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC utorak, 10.3.

17.30 TOĹ E PROESKI

glazbeni dokumentarni film 19.30 BATMAN: VITEZ TAME

THE DARK KNIGH akcijski triler ReĹžija: Christopher Nolan Uloge: Christian Bale, Michael Caine, Maggie Gyllenhaal

srijeda, 11.3.

17.30 TOĹ E PROESKI

glazbeni dokumentarni film 19.30 SAMO BEZ BRIGE HAPPY â&#x20AC;&#x201C; GO â&#x20AC;&#x201C; LUCKY komi na drama ReĹžija: Mike Leigh Uloge: Sally Hawkins, Alexis Zegerman, Andrea Riseborough

etvrtak, 12.3.

13 NOMINACIJA Z A OSCARA - za glavnu muĹĄku ulogu : Brad Pitt / - za sporednu Ĺžensku ulogu: Taraji P. Henson / - za reĹžiju / - za najbolji film / - za najbolju scenografiju / - za dostignu e u kinematografiji / - za kostimografiju / - za filmsku montaĹžu / - za ĹĄminku / - za originalnu glazbu pisanu za film / - za

nema filmske predstave

dostignu e u glazbenom mixu / - za specijalne e ekte / -za adaptirani scenarij NOMINACIJA za ZLATNI GLOBUS 2009. za najbolji film-dramu, -najbolji glumac u drami: Brad Pitt - najbolji redatelj: David Fincher - najbolji scenarij: Eric Roth, Robin Swicord - najbolju filmsku glazbu: Alexandre Desplat.

petak 13.3.

17.30 TURNEJA

TOP LISTA 1. IZA NEPRIJATELJSKIH LINIJA 3 2. MAMMA MIA 3. DOK VRAG NE SAZNA DA SI MRTAV 4. BEZ GREĹ KE

VIDEO IZLOG

5. MAGLA 6. IZBRISANA SJE ANJA

SMRTONOSNA UTRKA BivĹĄi osu enik Jensen Ames prisiljen je natjecati se u najsmrtonosnijem sportu ikad â&#x20AC;&#x201C; utrkama automobila u kojima svi osim pobjednika umiru.

Radnja filma smjeĹĄtena je u blisku nam i ne baĹĄ tako nevjerovatnu budu nost â&#x20AC;&#x201C; cijeli svijet izgleda kao postindustrijska pustopoljina, a omiljena razonoda svakog gra anina je nevjerovatno brutalan sport zvan â&#x20AC;&#x2DC;Smrtonosna utrkaâ&#x20AC;&#x2122;.

U SAD-u su nezaposlenost i siromaĹĄtvo u sve ve em porastu, a kriminal i nasilje su postali svakodnevnica.

U takvom svijetu velike privatne korporacije vode ve inu zatvora, a upravo u kaznionici Terminal Island odrĹžavaju se brutalne i nemilosrdne utrke koje su dostupne svima putem Interneta. Naime, kaznionicu vodi okrutna upraviteljica Hennessey koja je svojim zatvorenicima osmislila novi i za nju vrlo profitabilni oblik razonode â&#x20AC;&#x201C; nudi im mogu nost oprosta kazne u zamjenu da oni stave svoje Ĺživote na kocku u utrci s nabrijanim automobilima prepunim oruĹžjaâ&#x20AC;Ś

IZA NEPRIJATELJSKIH LINIJA 3

Specijalne postrojbe imaju teĹžak zadatak - moraju se boriti protiv ubojica i dokazati vlastitu nevinost.

Kolumbija je u kaosu, zahva ena ratom vlade i pobunjeni kih snaga. Na tajnom zadatku promatranja sastanka izme u zara enih strana, jedinica specijalnih postrojbi odjednom postaje Ĺžrtva podmetanja ubojstva lidera obje zara ene strane.

NapuĹĄtena od strane vlade, jedinica mora preĹživjeti dovoljno dugo da dokaĹže svoju nevinost i sprije e da brutalni rat prije e granice zemljeâ&#x20AC;Ś

PREBACUJEMO VAĹ E VIDEO MATERIJALE (SVADBE, RO ENDANE, PROSLAVE...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.

DOK VRAG NE SAZNA DA SI MRTAV Napeti triler Sidneya Lumeta o obitelji iji se lanovi moraju suo iti sa najgorim mogu im neprijateljema â&#x20AC;&#x201C; sobom samima.

Pri a u prvi plan stavlja dis unkcionalnu newyorkĹĄku obitelj, u kojoj svaki lan ima svoju zanimljivu i tajnu pri u. Najstariji sin, Andy rustrirani je broker koji nikako ne moĹže zadovoljiti svoju prelijepu Ĺženu Ginu pa zbog toga esto pribjegava konzumaciji droge.

Najmla i sin, Hank poprili no je pasivan i Ĺživi od danas do sutra, a najve a briga u Ĺživotu mu je pla anje rata alimentacije. Hank tako er ima vezu s Ginom te se njih dvoje svakodnevno trude odrĹžati taj odnos u tajnosti pred Andyjem, ĹĄto postaje sve teĹže i teĹže. Cijelu tu zbr kanu obitelj na okupu drĹže njihovi roditelji, koji su vlasnici male draguljarnice u predgra u. Za Andyja, Hanka i Ginu svaki dan je jednak onome prije njega, sve dok Andy ne smisli plan koji bi ih mogao, kako on kaĹže, izvu i iz blijede svakodnevnice i u initi sretnima.

MAMA MIA! Na o aravaju em gr kom otoku Kalokairi, u hotelu Villa Donna koji vodi Donna (Meryl Streep) s k eri Sophie i njezinim zaru nikom Skyem, zapo inje cijela avantura. Sophie je pronaĹĄla maj in skandalozno tajni dnevnik i pro itala da bi njezin otac mogao biti biznismen Sam Carmichael (Pierce Brosnan), avanturist Bill Anderson ili bankar Harry Bright (Colin Firth). Svu ih je trojicu potajno pozvala na svoje vjen anje vjeruju i da e otkriti koji je od njih njezin pravi. Njih trojica, svaki sa svoje strane svijeta, vra aju se na otok i Ĺženi koja ih je o arala dvadeset godina ranije.

Usprkos po etnom ĹĄoku i nevjerici, Donna se ipak nekako pomiri s injenicom da su njene stare ljubavi na otoku i da e prisustvovati vjen anju. Sophie sada pokuĹĄava u razgovoru s njima trojicom otkriva zabavnu i humoristi nu maj inu proĹĄlost.

Kako se vjen anje bliĹži, sve joj je teĹže otkriti tko joj je pravi otac. Sa svakim ima neĹĄto zajedni ko te bi je jedan od njih trojice trebao otpratiti do oltara i predati budu em muĹžu. U me uvremenu, Donna ponovno nalazi ljubav s jednim od trojice muĹĄkaraca, ĹĄto nikako nije bilo u planu organizacije vjen anja.

7. NEO EKIVANA OTMICA 8. BEZ GREĹ KE 9. LUDA VJEN ANJA 10. PUTOVANJE U SREDIĹ TE ZEMLJE

FILMSKA TOP LISTA â&#x20AC;&#x153;ME IMURSKIH NOVINAâ&#x20AC;?

1.

ELITNA POSTROJBA

2.

ZAMJENA

3.

PUT OSLOBO ENJA

4.

GROM

5.

ROCKNROLLA

6.

LJUBAVNI ZOV

7.

NI IJI SIN

8.

RECI DA

9.

SUMRAK

10. MADAGASKAR 2

US BOX OFFICE 1 . FRIDAY THE 13TH 2. HEâ&#x20AC;&#x2122;S JUST NOT THAT INTO YOU 3. TAKEN 4. CORALINE 5.

CONFESSIONS OF A SHOPAHOLIC

6.

PAUL BLART: MALL COP

7. THE PINK PANTHER 2 8 . THE INTERNATIONAL 9. SLUMDOG MILLIONAIRE 10. PUSH

THE TOUR srpska ratna komedija ReĹžija: Goran Markovi Uloge: Mira Furlan, Dragan Nikoli , Vojislav Brajovi , Svetozar Cvetkovi 19.30 UDNOVATI SLU AJ BENJAMINA BUTTONA misti na drama

subota, 14.3.

17.30 TURNEJA srpska ratna komedija 19.30 UDNOVATI SLU AJ BENJAMINA BUTTONA misti na drama

nedjelja, 15.3.

16.00 IZGUBLJENO BLAGO VITEZO-

VA TEMPLARA TEMPELRIDDERNES SKAT obiteljski avanturisti ki film ReĹžija: Kasper Barloed Uloge: Julie Grundtvig Wester, Christian Heldbo Wienberg 17.30 TURNEJA srpska ratna komedija 19.30 UDNOVATI SLU AJ BENJAMINA BUTTONA misti na drama

ponedjeljak, 16.3.

17.30 TURNEJA srpska ratna komedija 19.30 UDNOVATI SLU AJ BENJAMINA BUTTONA misti na drama

utorak 17.3. nema filmskog programa

DOM KULTURE PRELOG subota, 14.3., nedjelja, 15.3.

19.00 SUMRAK

horor-triler

Pogled od zapada prema istoku do dvorca Franetovi . Desno je Tkale ka ĹĄuma

PiĹĄe Ivan Le ek Svako naĹĄe selo ima svoje male junake, ljude koji su Ĺžrtvovali svoje slobodno vrijeme da neĹĄto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani.

Ovo je posve eno njima i njihovim selima.

Za Banfi bi se moglo re i da je kao u bajci. Na sedam bregova ĹĄto se pruĹžaju prema sjeveru i Muri.

Leskov ec, VeĹĄ i ki vrh, RaskriĹĄka graba, RaskriĹĄki vrh, Ĺ a arĹĄ ak, VuĹĄiv ak, GibinĹĄ ak, TrebeĹž. Od zapada prema istoku ni manje ni viĹĄe gotovo osam kilometara. Sve po vrhovima breĹžuljaka. S juĹžne strane vinogradi, a sa sjeverne ĹĄumarci i putovi prema slovenskim selima. Sve strogo raspore eno. Ali nije planirano da na VeĹĄ i kom vrhu u dvadesetak ku a i vikendica nema gotovo nikoga. A ima i struje i vode i plina i tele ona. Sada ima s hrvatske strane, ali je tek prije petnaestak godina po elo pripajanje.

Sve je prije bilo vezano na Sloveniju.

Pak je i glih bil govor isti. I Ĺženili su se me usobno kao da su isti. Onda je doĹĄla granica. I sada svaki ima svoje. I nema viĹĄe ljubavi kao ĹĄto je bilo prije.

Nerado to priznaju, ali je tako. Sve se to promijenilo. Neki su se iz slovenskih sela Ĺ princa i Koprive pokapali u Ĺ trigovi. Bilo je bliĹže, ali su i ro aci zbog tko zna kakvih veza to traĹžili. I joĹĄ uvijek se pamti kako su u selo na granicu dovukli cijelu policijsku postrojbu zbog mrtvoga. Umro je u Ĺ princu ovjek ija je Ĺžena ve bila pokopana u obiteljskoj grobnici na ĹĄtrigovskom groblju. Ro aci pokojnika uspostavili su kontakt s vlastima u Ĺ trigovi i dogovoreno je da ro aci pribave smrtni list i pozovu ĹĄtrigovskog grobara. Ovi su to i u inili i grobar je Ĺžurno doletio u kolima i s lijesom. Zamotali su pokojnika i ubacili ga u lijes, brzo u auto i odjurili s njim. Susjed je pak pozvao policiju i cijela je slovenska policija zaposjela BriĹĄarov breg koji spada u Sloveniju. Ĺ to se po novinama pisalo, nije ni vaĹžno. Ali je bilo jako znakovito.

Jer su Hrvati ispali kao jako hrabri. â&#x20AC;&#x153;In zelo sposobni.â&#x20AC;&#x153; KaĹži doma i da su tek nakon uspostavljanja granica shvatili da su Hrvati. Vele u ĹĄali da su ostavili nekoliko gorica sa starim drvenim koli ima â&#x20AC;&#x153;nek se najdu za obrambuâ&#x20AC;&#x153;.

MALA TEPEĹ IJA po me imurskaj selaj II/21

Z Bonfija vidimo celo Prekmurje, ali se ne vidimo med sobom

Pogled na Leskov ec, najzapadniji dio Banfija, do kojeg treba do i preko teritorija Slovenije, s tipi nom slikom vinograda Sve je to ipak samo ĹĄala. Jer Ĺživjeti se mora. Pa makar i uz granicu i stoga se sa susjedima treba slagati. Da bude jednima i drugima lakĹĄe.

V drugi del sela idemo prek Slovenije Tako sada usred Banfija stoji vodotoranj. Iz njega su nekad i Ĺžitelji Banfija dobivali vodu. Ali on se ipak nalazi u Sloveniji. BriĹĄarov breg je u

Marija i Franjo Strelec s Leskov eca cijeli su Ĺživot Ĺživjeli od mlijeka i istili mnoge livade. - Kako viĹĄe nema snage, i mi emo to napustiti, a livade e obrasti â&#x20AC;&#x2DC;ĹĄkrabotinjeâ&#x20AC;&#x2122;

Sloveniji. I Ĺžitelji Banfija da bi doĹĄli do svog najzapadnijeg dijela Leskov eca moraju prvo pre i preko Slovenije i malog sela Ĺ princa. Onda dolaze do Koprive i tu se cesta koja se pruĹža po vrhu brijega dijeli. Pola je slovenska, a pola hrvatska. Jedna polovina sela je slovenska, a druga je hrvatska. Postoje za to nekakvi dogovori pa se ipak prelazi bez nekakve kontrole i rampi, ali su table s naznakama da je druga

Ciril Kutnjak doĹĄao je iz RaskriĹžja. - Tu sam 43 godine, a ljudi se pak spominaju i pomaĹžeju kak i navek. Jedino me smeta to kaj nebreĹĄ prek po stranjskimi cestami

NajviĹĄi dio Banfija drĹžava. I tako oni Ĺžive da i ne znaju kako. Tako bar vele. Ali vele da je sve viĹĄe ĹĄkrabotinja. Tako oni zovu ĹĄipraĹžje.

Koje pak je izraslo na zapuťtenim livadama. Nekima pak je granica doťla tako da im je na kraju dvoriťta druga drŞava. Igraju se djeca, a lopta ode u drugu drŞavu. A nekima je ak tako da im je spava a soba u Sloveniji, a sve ostalo u Hrvatskoj. I sad zamisli. Želiť li spavati, carinska kontrola. Želiť li na

Usred sela oznaka da je druga drŞava, odmah desno je kliziťte, a u daljini Veť i ki vrh, najpustiji dio sela zahod, isto. Živi bili pa vjerovali, ali je tako. Naravno, bez carinske kontrole.

Sve je to svakodnevnica. Svakodnevnica je i suĹživot.

Tu smo na sedam bregov KaĹžu ipak da Banfi nije mogao dobiti ljepĹĄi poloĹžaj. Sun anih sati koliko ti srce Ĺželi. Na brijegu sunce, a u dolini u Pritrigi snijeg. A na Ĺ a arĹĄ aku

sveti JoĹže . Stoji on tu ve stolje ima okrenut Ĺ trigovi. Godine 1684. ove je krajeve zadesila velika kuga. Narod je umirao te se zavjetovao da e podignuti zavjetni pil malom Isusu i svetom Josipu. Tako su i u inili. I tako na putu za slovenska sela Ĺ a arsko i Gibinu stoji zavjetni kip. KaĹžu u ĹĄali da se i on okrenuo od granice. Zanimljivo je pak da Ĺžitelji sela ne znaju rije za sebe kao stanovnike. Oni su

Sidonija Fic najstarija je stanovnica Banfija i Ĺživi podno brijega u dijelu koji se zove Pritriga. U druĹĄtvu je s k erkom Marijom i unukom Gordanom Josip Nemec s k erkom Mirjanom i unukom Damijanom. - Svoj sam radni vijek proveo kao grobar i kad se sjetim evidencije pokopa kao da sam pokopao ĹĄtrigovsku op inu, veli on

06.45 07.00 07.05 07.25

00.40

22.55

20.10 21.20 21.32 21.40 22.30

16.35 17.00 17.50 18.10 18.15 18.35 19.20 19.30

12.55 15.00 15.45 15.55 16.15

12.00

11.35

09.15 10.00

08.50

TV vr : Danica Medvjedi i Simfolije Mali crveni traktor Petar Pan i gusari, crtana serija Lagodni život Zacka i Codyja, serija za djecu Beverly Hills, serija Genijalci.com, ameri ki lm Ulica Somerset 11, serija za mlade Antologija hrvatskoga glumišta - F.Šehovi : Novel od kapetana Miran ovjek, vestern Obi ni ljudi, TV serija Navrh jezika Iznad crte Nove avanture stare Chris ne, hum. serija Razred, hum. serija Bostonsko pravo, serija Županijska panorama Vrijeme Vijes na Drugom Drugi format Crtani lm Moja obitelj 5.A, hum. serija Mor, hrvatski lm Vijes na Drugom Vrijeme CSI: Miami, serija (12) Zovem se Earl, hum. serija (12) Ciklus europskog lma: Tjesnac života, (Uloge: Iben Hjejle, Mar n Henderson, Bronagh Gallagher, Ewen Bremner, Simon McBurney, Gary Lewis, Helen Baxendale, Sco Handy, James Cosmo; Scenaris : Sren Kragh-Jacobsen, Anders Thomas Jensen; Redatelj: Sren Kragh Jacobsen) TV raspored

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.50 Dexterov laboratorij, crtana serija 07.15 Transformeri, crtana serija 07.40 Korak po korak, hum. serija 08.05 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 08.35 Punom parom, kulinarski izazov 09.15 Astro show, emisija 10.20 Kunolovac, kviz 11.20 Malcolm u sredini, hum. serija 11.45 Dadilja, hum. serija 12.15 Exkluziv, magazin 12.30 Vijes , informa vna emisija 12.40 Reba, hum. serija 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.35 Marina, telenovela 14.30 Cobra 11, krimi serija 15.20 Magnum, akcijska serija 16.15 Korak po korak, hum. serija 16.40 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 17.10 Malcolm u sredini, hum. serija TEST 17.35 Dadilja, hum. serija Najava programa 18.00 Reba, hum. serija crtana serija Miki i prijatelji, crtana serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin

05.50 Najava programa 05.55 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Syngen n poljoprivredni savjetnik 09.15 Sve e bi dobro, telenovela 09.55 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Alaska’s Dalton Highway, Trampelfad zum Eismeer dok. lm 11.15 Chris nin vrt, dok. serija 11.45 Skica za portret 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.25 Dan za danom, mozai nozabavna emisija 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Me u nama 15.35 Etnoforenzi ari: U gradu Dugom Selu, emisija pu ke i predajne kulture 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 16.15 Hrvatska uživo 17.30 Hrvatska uživo - Vijes 17.35 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 17.37 HPB t 17.45 Najslabija karika, kviz 18.35 Sve e bi dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 Globalno sijelo 20.45 Rijeke Hrvatske: Mrežnica, popularno-znanstvena serija 21.15 HPB t 21.20 Poslovni klub 21.50 Burzovno izvješ e 21.55 Otvoreno 23.00 Dnevnik 3 23.15 Poslovne vijes 23.20 Vijes iz kulture 23.30 Dosjei X, serija (12) 00.15 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija 01.00 CSI: Miami, serija (12) 01.45 Zovem se Earl, hum. serija (12) 02.05 Bostonsko pravo, serija 02.50 Skica za portret 03.00 Etnoforenzi ari: U gradu Dugom Selu, emisija pu ke i predajne kulture 03.30 Drugi format 04.10 Globalno sijelo 04.40 Poslovni klub 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela

07.50 ----------------------------08.25

Otvori svoje srce, serija Code lyoko, crtana serija Winx, crtana serija Pepa praš i , crtana serija Graditelj bob, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra IN magazin Inspektor Rex, serija Farma, reality show Rebelde, serija Vatreno srce, serija Novi po etak, drama Vijes Nova TV Inspektor Rex, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Farma, reality show 40 dana bez komada, (SAD, 2002., komedija; Redatelj: Michael Lehmann; Glume: Josh Hartne , Shannyn Sossamon, Paulo Costanzo, Adam Trese, Emmanuelle Vaugier) Vijes Uvod u anatomiju, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Ezo TV, tarot show 40 dana bez komada, igrani lm (12) Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Rebelde, serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: BIG BAND AKOVEC; 01.00 NO NI PROGRAM

04:05 04:30 05:15 06:00

22:55 23:10 00:10 00:40 01:30 02:30

06:25 07:15 07:40 08:05 08:15 08:30 09:30 10:30 11:20 12:20 13:20 14:20 15:20 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00

19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Moja 3 zida, hum. serija 21.00 Bibin svijet, hum. serija 21.40 Osvoji ljubav, (roman na komedija, 2004.; Redatelj: Robert Luke ; Uloge: Kate Bosworth, Topher Grace, Josh Duhamel, Nathan Lane, Sean Hayes, Gary Cole, Ginnifer Goodwin, Kathryn Hahn) 23.15 Putnik, znanstvenofantas na drama 00.10 Vijes , informa vna emisija 00.20 Kunolovac, kviz

NAJAVA PROGRAMA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VEKERICA jutarnji program VTV-a KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A

08:00 08:02 09:00 11:00 12:00 13:40 14:00 16:00 17:00

Danas pogledajte...

Mali oglasi Snimka koncerta, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje Dom 2, emisija o ure enju interijera Pylates & Yoga Me imurje danas

14:55 14:57 15:00 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.05 Tv prodaja 7.05 Dje ji program 10.15 Uživajmo život, serija 10.45 Vražje nevjeste, dok. serija 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sretna linija 13.40 Sjeverni vidici, serija 14.35 Pomo oca, lm 16.10 Bra ne vode, hum. serija 16.40 Cosby Show, hum. serija 17.10 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu , serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Policijska akademija 5, lm 22.15 Big Bang, hum. serija 22.50 Seinfeld, hum. serija 23.20 Glavom kroz zid, lm 1.45 No na panorama

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Sedmo nebo, serija 14.05 Savršeni doktori 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Vitkorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Premlada za udaju, lm 22.35 24 UR 22.55 Izgubljeni, serija 23.50 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.45 Do vrelišta 2.20 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 17. ožujka 2009.

Puls, gospodarske aktualnost Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

KNEGINE KA KRONIKA ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA kontakt emisija USKRSNI KVIZ kontakt emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

23:40 00:10 00:15 00:30 00:35

17:25 18:00 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 23:00 ------23:20 -------------

Voice of America Glazba Pove alo Uskršnji kviz Me imurje danas Sport Vrijeme Gospodarski tjedan, gospodarski pregled

19:10 19:20 20:00 21:00 22:45 23:00 23:03 23:10

9.00 Skispringen 10.45 Nogomet 12.30 Eurogoals 14.45 Rad, prijenos 17.00 Skijanje, prijenos 19.00 Eurogoals 19.45 Skispringen 21.00 Boks 23.30 Rallye

6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 20.00 Nogomet, prijenos 22.00 Ha rick 23.00 Sportquiz

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Dobrodošli 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Savršenstvo, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance!

17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 WipeOut 21.15 Posjeta je posjeta 22.15 Comedystreet 23.15 Tv Total 0.15 No ni program

15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Villacher Fashing 21.45 ZiB Flash 21.55 Soko Kitzbühel 22.45 Cobra 11, serija 23.35 No ni program

(14.3. u 20.00 h, NOVA TV)

Jodie Foster

od 10.3.2009. do 17.3.2009.

PREGLED

TV

19.05 19.35 20.00 20.50 21.45 22.35 23.40 23.50 01.50

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: COUNTING CROWS; 01.00 NO NI PROGRAM

06:25 Otvori svoje srce, serija 07:15 Code lyoko, crtana serija 07:40 Winx, crtana serija 08:05 Graditelj Bob, crtana serija 08:20 Pepa praš i , crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:30 IN magazin 11:15 Inspektor Rex, serija 12:15 Farma, reality show 13:15 Rebelde, serija 14:10 Vatreno srce, serija 15:10 Ulica nade, (2005., Irska, drama; Redatelj: Gillies MacKinnon; Glume: Andie MacDowell, Olivia Williams, Iain Glen, Dearbhla Molloy, Stephen Rea) 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Inspektor Rex, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Farma, reality show 21:00 Poziv u pomo , (2006., Kanada, triler; Redatelj: Mario Azzopardi; Glume: Catherine Bell, Mark Humphrey, Damir Andrei, Deborah Grover) 22:50 Vijes 23:05 Uvod u anatomiju, serija 00:05 Seinfeld, serija 00:35 Život na sjeveru, serija 01:25 Ezo TV, tarot show 02:25 Arhangelsk 3, mini serija 03:10 Holywoodske supruge, drama 04:40 Kraj programa

Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov CSI: New York, krimi serija Mentalist, krimi serija 11. sat, znanstvenofantas na serija Bratstvo, dramska krimi serija Vijes , informa vna emisija Kunolovac, kviz Ote , znanstvenofantas na serija

08:00 08:05 09:00 11:00 12:30 13:00 14:00 16:00 17:00 17:25

14:25 14:27 14:30 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00

NAJAVA PROGRAMA TV ORDINACIJA kontakt emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a NARODNO VESELJE zabavna emisija GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin OPASNE VEZE talk show VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM

Danas pogledajte...

Mali oglasi Dom2, ponavljanje Gospodarski tjedan, ponavljanje Puls, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes akove ki kutak, ponavljanje Zov prirode Pylates & Yoga Me imurje danas, informa vna

8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 19.55 Košarka, EL: Cibona - CSKA Moskva, prijenos 21.45 Film 23.30 U dobrom društvu 00.20 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Sjeverni vidici, serija 14.25 Ro en za kralja, lm 16.05 Bra ne vode, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Ledena staza, lm 22.50 Big Bang, hum. serija 23.15 Seinfeld, hum. serija 23.45 Bolje sutra 3, lm 1.30 No ni program

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Sedmo nebo, serija 14.05 Savršeni doktori 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Ubojstvo po mjeri, lm 21.35 Ekipa za o evid, serija 22.25 24 UR 22.45 Izgubljeni, serija 23.30 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.45 Do vrelišta, kulinarska serija 1.20 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Slovenski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 11. ožujka 2009.

08.35 Beverly Hills, serija 09.20 Are: Svjetski skijaški kup (M) - spust 05.50 Najava programa 10.40 Prijenos sjednica 05.55 Me u nama Hrvatskog sabora 06.45 TV kalendar 13.35 reprizni program 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 14.45 Obi ni ljudi, TV serija 07.05 Vijes 15.35 Moje Olimpijske igre, gr ki 07.10 Dobro jutro, Hrvatska dok. lm za mlade 07.35 Vijes 15.50 Kokice 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 16.10 Dva i pol muškarca, hum.

08.35 Vijes serija 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 16.30 Razred, hum. serija 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 17.00 Bostonsko pravo, serija 09.55 Croa a Osiguranje - prozor 17.50 Županijska panorama u svijet 125 18.10 Vrijeme 10.00 Vijes 18.15 Vijes na Drugom 10.09 Vrijeme danas 18.35 Scien a croa ca 10.10 Vijes iz kulture 19.05 Znanstvene vijes 10.15 U mongolskoj divljini, dok. 19.15 Crtani lm lm 19.30 Moja obitelj, hum. serija 11.10 Oprah Show 20.05 Nogometna Liga prvaka 11.55 Burzovno izvješ e emisija 12.00 Dnevnik 20.35 Nogometna Liga prvaka, 1.

12.13 Vrijeme poluvrijeme 12.15 TV kalendar 21.30 Vijes na Drugom 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 21.35 Vrijeme 13.25 Dan za danom, mozai no21.40 Nogometna Liga prvaka, 2. zabavna emisija poluvrijeme 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 22.35 Nogometne Lige prvaka 14.39 Vrijeme sutra analiza utakmice 14.45 Rije i život, religijski 22.50 Državna opasnost, serija program (12) 15.35 Alpe-Dunav-Jadran 23.45 Nogometna Liga prvaka 16.10 Hrvatska uživo - Vijes sažeci 16.15 Hrvatska uživo 00.30 Crna ku ja 17.30 Hrvatska uživo - Vijes 01.00 Obavještajci, serija (12) 17.35 Croa a Osiguranje - prozor 01.45 TV raspored u svijet 125 -------- Are: Svjetski skijaški kup 17.37 HPB t (Ž) - spust 17.45 Najslabija karika, kviz -------- Košarka, EL: Cibona - CSKA 18.30 Sve e bi dobro, telenovela Moskva, snimka 19.15 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 06.55 Crtana serija 20.10 Idemo na put s Goranom 07.15 SpužvaBob Skockani, Mili em crtana serija 21.00 Luda ku a, TV serija 07.40 Korak po korak, hum.

21.40 Proces serija ® 22.10 Burzovno izvješ e 08.05 Kako sam upoznao vašu 22.15 Otvoreno majku, hum. serija ® 23.25 Dnevnik 3 08.35 Punom parom, kulinarski 23.40 Poslovne vijes izazov ® 23.45 Vijes iz kulture 09.15 Astro show, emisija 23.55 Dosjei X, serija (12) 00.40 Zvjezdane staze: Deep Space 10.20 Kunolovac, kviz 11.20 Malcolm u sredini, hum.

Nine, serija serija ® 01.25 Državna opasnost, serija (12) 11.45 Dadilja, hum. serija ® 02.10 Bostonsko pravo, serija 12.15 Exkluziv, magazin ® 02.55 Prekid programa radi 12.30 Vijes , informa vna redovnog održavanja emisija odašilja a 12.40 Reba, hum. serija ® 04.40 Proces 13.05 Ve era za 5, lifestyle 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela emisija ® 13.35 Marina, telenovela 14.30 Cobra 11, krimi serija 15.20 Magnum, akcijska serija 16.15 Korak po korak, hum.

06.30 serija 06.45 16.40 Kako sam upoznao vašu 06.50 majku, hum. serija 17.10 Malcolm u sredini, hum.

07.10 serija 07.35 17.35 Dadilja, hum. serija -------18.00 Reba, hum. serija -------18.30 Vijes , informa vna -------emisija 08.10 18.55 Exkluziv, magazin TEST Najava programa Vatrogasne pri e, crtana serija Miki i prijatelji, crtana serija TV vr : Ninin kutak Bra a koale Moj mali poni Petar Pan i gusari, crtana serija

TV ku e imaju pravo promjene programa

serija 17.40 hum.

20.15 gram

17.20 Malcom u sredini, hum. serija Simpsoni, crtana serija 18.55 Stažist, serija 19.30 Moj ujak… 20.00 Vijes Nogomet, prijenos 0.00 No ni pro-

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta

18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Ku anice, serija 21.15 Pushing Daises, serija 23.10 Tv Total 0.10 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Liga prvaka, prijenos 23.20 24 Studen 0.20 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Djeca van kontrole, dok. serija 21.15 Raus aus den Schulden 22.15 Stern Tv 0.00 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Torchwood, serija 23.55 No ni program

6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 11.30 Reklamni program 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 DSF Motor 22.15 Poker 23.15 Sportquiz

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A HR TOP 20 glazbena emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

emisija Sport Vrijeme Voice of America Glazba Me imurske škole, Macinec Igrani lm Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Poslovni magazin Kanadski KZO, serijski lm Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

9.30 Skijanje, prijenos 13.30 Nogomet 15.00 Rad, prijenos 16.30 Skispringen 18.15 Biathlon, prijenos 20.45 Golf 21.50 Segeln 22.45 Wa s

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 22:45 23:00 23:03 23:05 23:35 00:00 00:05 00:20 00:25

18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 23:00 ------23:20 -------------

06.10 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.15 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.25 14.30 14.39 14.45 15.35 16.10 16.15 17.30 17.35 17.37 17.45 18.35 19.30 19.57 20.02 20.10 21.55 22.25 22.30 23.35 23.50 23.55 00.05 00.50 01.35 02.20 02.45 03.30 03.40 05.05

06.45 07.00 07.05 07.25

Najava programa Drugo mišljenje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Sve e bi dobro, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Venecija, serenissima dok. lm Tre a dob, emisija za umirovljenike Burzovno izvješ e Dnevnik Vrijeme TV kalendar Opijeni ljubavlju, telenovela Dan za danom, mozai nozabavna emisija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom Mijenjam svijet Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo - Vijes Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 HPB t Najslabija karika, kviz Sve e bi dobro, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme Moram spavat, an ele hrvatski lm Potroša ki kod Burzovno izvješ e Otvoreno Dnevnik 3 Poslovne vijes Vijes iz kulture Dosjei X, serija (12) Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija Momci s Madisona, serija (12) Kalifornikacija, hum. serija (18) Bostonsko pravo, serija Skica za portret reprizni program Opijeni ljubavlju, telenovela

TEST Najava programa Vatrogasne pri e, crtana serija Miki i prijatelji, crtana serija TV vr : Život u obitelji vodenkonja Tikvi i Pingu arobna plo a (2. razred) Petar Pan i gusari, crtana TV ku e imaju pravo promjene programa

07.50 ---------------------08.10 08.25

08.50 09.15 10.00 11.30 11.55 13.15 14.50 15.40 15.50 16.10 16.30 17.00 17.50 18.10 18.15 18.35 19.20 19.30 20.05 21.40 21.52 21.55 22.30 23.20 23.50

01.25

06.55 07.15 07.40 08.05 08.35 09.15 10.20 11.20 11.45 12.15 12.30 12.40 13.05 13.35 14.30 15.20 16.15 16.40 17.10 17.35 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35

06:25 07:15 07:40 08:05 08:15 08:30 09:30 10:30 11:15 12:15 13:15 14:15 15:15 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00 22:00 23:05 23:20 00:20 00:50 01:45 02:45 04:10 04:35 05:20 06:05

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: KLEERUP; 01.00 NO NI PROGRAM

Otvori svoje srce, serija Code lyoko, crtana serija Winx, crtana serija Pepa praš i , crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra IN magazin by Bijele udovice Inspektor Rex, serija Farma, reality show Rebelde, serija Vatreno srce, serija Prljavi ples 2, igrani lm Vijes Nove TV Inspektor Rex, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Farma, reality show Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz Privatna praksa, serija Vijes Uvod u anatomiju, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Ezo TV, tarot show Punoglavac, roman na drama Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Rebelde, serija Kraj programa

20.00 Erin Brokovich, (drama, 2000.; Redatelj: Steven Soderbergh; Uloge: Julia Roberts, David Brisbin, Dawn Didawick, Albert Finney, Valente Rodriguez, Conchata Ferrell, Aaron Eckhart) 22.10 Sha , (akcijski, 2000.; Redatelj: John Singelton ; Uloge: Samuel L. Jackson, Chris an Bale, Je rey Wright, Toni Colle e, Dan Hedaya, Busta Rhymes, Vanessa L. Williams) 00.00 Vijes , informa vna emisija 00.10 Kunolovac, kviz 02.10 Ote , znanstvenofantas na serija

6.00 Poker 8.00 Bundesliga 9.00 Doppelpass 11.00 Normal 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Bundesliga Pur II 18.30 Bundesliga aktuell 19.45 Ha rick, prijenos 22.45 Nogomet 0.00 Sport Clips

11:57 12:00 13:00 14:57 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:40 19:00

Danas pogledajte...

Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Videostranice Mali oglasi Auto moto nau c vision, ponavljanje Vinoteka, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes Me imurje od A do Ž, ponavljanje Pilates & Yoga, crtani lm Me imurje danas

17:00 17:25 17:45 18:35 18:40 19:00 19:10

19:15 19:30 20:00 21:00 22:40 22:55 22:58 23:00 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30

VIJESTI VTV-A PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJEST VTV-A KOKTEL mozai na emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Glazba Sport ponedjeljkom, emisija o sportu Lijepi Joe, igrani lm Me imurje danas Sport Vrijeme Gile e svijet sporta Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu

9.30 Zimski sportovi 13.00 Leichtathle k, prijenos 14.45 Rad, prijenos 17.30 Skispringen, prijenos 18.30 Eurogoals 19.30 Skispringen 20.20 Wa s 21.00 Hrvanje 22.30 Kampfsport 23.30 Eurogoals

08:58 09:00 11:00 12:00 13:00

20:00 20:05 21:00 23:00 ------23:20 -------------

14:00 16:00

13:30

NAJAVA PROGRAMA reportaža VEKERICA jutarnji program VTV-a DOKUMENTARNI PROGRAM IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija

18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Lepo 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena je bi sosed, slovenska serija 20.40 Ku anice, 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz serija 21.35 Ma ja, serija 22.35 24 sata 22.50 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinIzgubljeni, serija 0.00 Zakon i red: Odjel za same Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. žrtve, serija 1.30 Do vrelišta 2.30 No na pan- Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen orama Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko 7.00 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.35 želi bi milijunaš? 21.15 Rach 22:00 Extra 23:30 Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sret- 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program na linija 13.40 Gilmorice, serija 14.35 Obiteljski prijatelj, lm 16.10 Blizanci, hum. serija 16.40 Cosby Show, hum. serija 17.10 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu , serija 08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Ekipa za 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 o evid, serija 20.50 Umri, lm 23.00 Big Bang, Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT hum. serija 23.30 Seinfeld, hum. serija 0.00 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija Bolje sutra, lm 1.30 No ni program 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 20:15 Restoran 21.15 Big Brother, prijenos 23.15 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 No ni program Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod KallVideostranice ® wassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Jer10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja sey Girl, lm 22:20 Toto & Harry 22:50 Focus TV 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 23:20 Reži me, serija 0.20 No ni program Tv prodaja 13.05 Sedmo nebo, serija 14.05 Savršeni doktori 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el

16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 The Closer, Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 serija 22:35 Kriminalni iden tet, serija 23:20 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS Dexter, serija 0.00 No ni program 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni 07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malprogram colm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Simpsoni, crtani lm 21.15 Terminator, serija 22.10 Izgubljeni, serija 23.10 No ni program

PONEDJELJAK 16. ožujka 2009. serija Lagodni život Zacka i Codyja, serija za djecu Beverly Hills, serija Obiteljski lm / Film za djecu Ulica Somerset 11, serija za mlade Antologija hrvatskoga glumišta - M. Krleža: Michelangelo Don, nizozemski lm Obi ni ljudi, TV serija Ta poli ká Kako žive živo nje Dva i pol muškarca, hum. serija Razred, hum. serija Bostonsko pravo, serija Županijska panorama Vrijeme Vijes na Drugom Na rubu znanos : Jacob Liberman - Znanost o svjetlos Crtani lm Moja obitelj, hum. serija Aladdin, ameri ki lm Vijes na Drugom Vrijeme Zakon!, doma a hum. serija (12) Momci s Madisona, serija (12) Kalifornikacija, hum. serija (18) Ciklus horora: Kocka: Po etak, (Uloge: Zachary Benne , David Huband, Stephanie Moore, Mar n Roach, Terri Hawkes, Richard McMillan; Scenarist i redatelj: Ernie Barbarash) TV raspored

Dexterov laboratorij, crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana serija Korak po korak, hum. serija Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija Punom parom, kulinarski izazov Astro show, emisija Kunolovac, kviz Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Exkluziv, magazin Vijes , informa vna emisija Reba, hum. serija Ve era za 5, lifestyle emisija) Marina, telenovela Cobra 11, krimi serija Magnum, akcijska serija Korak po korak, hum. serija Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Reba, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special: ROBERT PLANT & ALISON KRAUSS; 01.00 NO NI PROGRAM

07:05 Code lyoko, crtana serija 07:30 Superheroj Spiderman, crtana serija 07:55 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 08:10 Pocoyo, crtana serija 08:35 Roary, crtana serija 08:50 Dora istražuje, crtana serija 09:15 Automo v, auto-moto magazin 09:45 Novac, buisness magazin 10:15 U sedmom nebu, serija 11:15 Samo je jedan pravi, serija 11:45 Kako zavolje svoje jelo, serija 12:15 Sljedbenik, kriminalis ki 14:15 Sekunde do katastrofe, serija 15:15 48 sa , akcija/komedija 17:10 Vijes 17:20 Rapsodija u Miamiju, komedija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Farma, reality show 21:00 Prljavi ples 2, (SAD, 2004., roman na drama; Redatelj: Guy Ferland; Glume: Diego Luna, Romola Garai, Sela Ward, John Sla ery, Jonathan Jackson) 22:40 Red Carpet, showbiz magazin (15) 00:00 Svi mrze Chrisa, serija 00:30 Rapsodija u Miamiju, igrani lm 02:05 Žigolo, drama 03:45 Red Carpet, showbiz magazin (15) 05:00 Sekunde do katastrofe, serija 05:50 Kraj programa

(komedija, 2000.; Redatelj: Brian Robbins ; Uloge: David Arque e, Oliver Pla , Sco Caan, Bill Goldberg, Rose McGowan, Diamond Dallas Page, Joe Pantoliano, Mar n Landau) 01.10 Kunolovac, kviz Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Gesprengte Ke en, lm 22.15 ZiB Flash 22.25 Columbo, lm 0.25 No ni program

NAJAVA PROGRAMA KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA dje ji glazbeni show PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom VJERA I NADA vjerski program KNEGINE KA KRONIKA SLATKA VALENTINA telenovela SVIRAMO SAMO ZA VAS glazbeni kviz

12:58 13:00

15:00 15:30 16:00 17:00

14:30

13:00 13:45

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija Razbija i mitova, serijski lm Aktualno, ponavljanje Ekran zdravstva, ponavljanje

13:40 13:42 07:30 11:30

23:00 23:55 -------------

22:30

22:00

21:00

20:10

19:30 23:45 00:15

15:00 16:00 17:00 17:30 18:00

KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi RAZBIJA I MITOVA znanstveno-popularna serija GILETTE SVIJET SPORTA sportski magazin VTV TJEDNIK informa vna emisija PRESSICA talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vinoteka, emisija o kulturi vina Snimka koncerta Slatka Valen na, serijski lm Tjedna kronika Vegetarijanska kuharica Me imurje od A do Ž, Podturen Glazba koja srce dira Tjedna kronika Sutra na programu

9.45 Langlauf, prijenos 10.45 Super-G, prijenos 15.45 Skijanje, prijenos 17.30 Nogomet, prijenos 19.00 Tourenwagen, prijenos 20.00 Wa s 22.15 Sport Clips

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45

14:30

6.00 Poker 8.45 Bundesliga aktuell 11.00 Reklamni program 13.00 Skijanje, prijenos 17.25 Nogomet, prijenos 19.30 Ha rick 21.00 Bundesliga Pur 0.00 Sportquiz

8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Sudden Death, lm 22:10 Blood Ties, serija 23:05 Autopsija, dok. serija 0.10 No ni program

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 22.00 Film 23.45 U dobrom društvu 00.35 TEST

ima, serija 10.20 Serije za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Dokumentarna serija 14.25 Frost: Nestalo dijete, lm 16.20 Hotel Babilon, serija 17.10 Mali vraži i, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 Potpuna preobrazba, dok. serija 19.30 Tv Tuba 20.00 Pokvareni policajac, lm 21.35 Veronica Mars, serija 22.25 Slijepi u vojsci, dok. lm 0.05 Zvjezdana vrata, serija

udnova Disneyjev svijet, lm 18.55 Vrijeme 19.00 24 UR 20.00 As tud not padu?! 21.40 Zvijezde u sudnici, dok. serija 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 22.35 Radio, lm 0.40 No na panorama Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Ex7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. clusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija Exclusiv Spezial 20:15 Foolproof, lm 22.15 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevenson- Spiegel Tv Magazin 23.00 No ni program

07:45 Stažist, hum. serija 8:40 CineTipp08:50 Gülcan und Collien ziehen aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Zvijezda zauvijek, lm 13.50 Brassed O , lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 News me 18:10 Simpsoni, crtana 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV serija 19:10 Galileo 20:15 12 Majmuna, lm prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša 23.00 Škorpion, lm 1.35 No ni program pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i mladež pograni ne TV 23.15 Videostranice 13:20 Das weiß doch jedes Kind! 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.10 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za Školska košarkaška liga 12.10 Spojevi o evid, serija 21:15 Kriminalni um, serija milijunaša 13.05 Oprah Show 14.05 Kako 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 oženi milijunaša 15.50 Muškarci u Vojna ekipa za o evid, serija 0.30 No ni krošnjama, serija 16.45 Jamie Oliver 17.25 program

8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

NEDJELJA 15. ožujka 2009.

12.05 Hannah Montana, serija za mlade 12.30 Tree Hill 5., serija za mlade 05.40 Najava programa 13.15 Ciklus klasi nog mjuzikla: 05.45 Svirci moji, glazbena emisija On the Town 06.30 Glas domovine 15.00 Volim nogomet 06.55 Euromagazin 18.20 Magazin nogometne Lige 07.25 TV kalendar prvaka 07.40 Vijes 18.50 U vrtu pod zvijezdama 07.50 Koncert: Nikolai Znaider 19.25 Garaža i Njema ki simfonijski 20.00 HNL - emisija orkestar; Lisa Batshiasvili, 20.10 HNL: Cibalia - Hajduk, Truls Mork i Berlinska prijenos lharmonija 22.05 HNL - emisija 09.15 Opera box 22.25 Sportske vijes 09.45 TV kalendar 22.30 Za one koji misle 10.00 Vijes unaprijed - CO 10.09 Vrijeme danas 22.35 Filmski klub: Capone, 10.10 Vijes iz kulture (Uloge: Ben Gazzara, 10.20 Miss Marple, mini-serija Harry Guardino, Susan 11.55 Burzovno izvješ e Blakely, Sylvester Stallone, 12.00 Dnevnik John Cassavetes, Frank 12.13 Vrijeme Campanella; Scenarist: 12.15 Syngen n poljoprivredni Howard Browne; Redatelj: savjetnik Steve Carver) 12.17 Herbosov poljoprivredni 00.15 Prikra eni, hum. serija (12) savjetnik, ep reportaža 00.40 TV raspored 12.30 Plodovi zemlje 13.25 Rijeka: More 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.40 Jelovnici izgubljenog 06.45 Ritam srca, dramska serija vremena 07.30 Jedna od de ki, hum.

16.05 Vijes serija 16.15 Vrijeme sutra 07.55 Ulica Sezame, crtana serija 16.20 Jura Hura 08.50 Ben 10, crtana serija 16.55 Lijepom našom 09.20 Samov život, hum. serija 18.00 Park prirode Kopa ki rit: (dvije epizode) Toplo ljeto, dok. serija 10.10 Bibin svijet, hum. serija 18.35 U istom loncu, kulinarski 10.45 Moja 3 zida, hum. serija show 11.50 Ljubav je na selu, dok.

19.14 Za one koji misle unaprijed sapunica CO 12.45 Ponovo na Zemlji, 19.15 LOTO 6/45 (fantas na komedija, 19.30 Dnevnik 2001.; Redatelj: Chris 19.57 Sport Weitz, Paul Weitz; Uloge: 20.03 Vrijeme Chris Rock, Regina King, 20.10 1 pro v 100, kviz Chazz Palminteri, Eugene 21.10 Što je muškarac bez brkova, Levy) TV serija 14.15 Vijes , informa vna 22.00 Paralele emisija 22.35 Rizzi bizzi (12) 14.20 Ubojstvo u rezervatu, 23.20 Burzovno izvješ e (triler, 1992.; Redatelj: 23.25 Dnevnik 3 Michael Apted; Uloge: 23.35 Vijes iz kulture Val Kilmer, Sam Shepard, 23.45 Filmski maraton: Ukradeni Graham Greene, Fred poljupci Ward, Fred Dalton 01.15 Filmski maraton: On the Thompson, Sheila Tousey, Town, ameri ki lm John Trudell) 02.50 Garaža 16.25 Discovery: Preživje 03.20 Opera box Meksiko, dok. emisija 03.50 Lijepom našom 17.15 Odred za isto u, dok.

04.50 Plodovi zemlje emisija 05.40 Rijeka: More 17.45 Exkluziv, magazin 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.00 Kraljevi leda, dok. emisija 20.00 Hrvatska traži zvijezdu, 07.15 TEST glazbeni show 07.30 Najava programa 07.35 Dexterov laboratorij, crtana 21.00 Napokon Polly, (roman na komedija, serija 2004.; Redatelj: John 08.00 Lockie Leonard, serija za Hamburg; Uloge: Ben djecu S ller, Jennifer Aniston, 08.25 Shaggy dog, ameri ki lm za Philip Seymour Ho man, djecu Debra Messing, Alec 10.00 Nora Fora, TV igra za djecu Baldwin) 10.50 Biblija 22.35 CSI: Miami, krimi serija 11.00 Varaždin: Misa, prijenos TV ku e imaju pravo promjene programa 23.25 Spremni za igru, TV ku e imaju pravo promjene programa

06.30 TEST 06.45 Najava programa 06.50 Vatrogasne pri e, crtana serija 07.10 Miki i prijatelji, crtana serija 07.35 TV vr :

05.50 Najava programa 05.55 Rije i život, religijski program 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 09.55 Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Strune Soweta - dvije godine iz života projekta klasi ne glazbe, dok. lm 11.15 Oprah Show 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.25 Dan za danom, mozai nozabavna emisija 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Trenutak spoznaje 15.35 Lica Kambodže, dok. lm 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 16.15 Hrvatska uživo 17.30 Hrvatska uživo - Vijes 17.35 Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 17.37 HPB t 17.45 Najslabija karika, kviz 18.35 Sve e bi dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 1 pro v 100, kviz 21.10 Dossier.hr 22.00 Pola ure kulture 22.30 Burzovno izvješ e 22.35 Otvoreno 23.25 Dnevnik 3 23.40 Poslovne vijes 23.45 Vijes iz kulture 23.55 Dosjei X, serija (12) 00.40 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija 01.25 Blizu doma, serija (12) 02.10 Bostonsko pravo, serija 02.55 Fotogra ja u Hrvatskoj 03.15 Tekstura, emisija o knjigama 03.55 Pola ure kulture 04.25 Dossier.hr 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela Otvori svoje srce, serija Code lyoko, crtana serija Winx, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Pepa praš i , crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra IN magazin Inspektor Rex, serija Farma, reality show Rebelde, serija Vatreno srce, serija Svjedok optužbe, (2005., SAD, drama; Redatelj: Peter Werner; Glume: Janel Moloney, Terry Kinney, Nathan Anderson, Paget Brewster, John Rubinstein) Vijes Nove TV Inspektor Rex, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Farma, reality show Provjereno, informa vni magazin Trenutak is ne, game show (12) Vijes Uvod u anatomiju, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Ezo TV, tarot show Zlodjela, Australija, Kanada Život na sjeveru, serija Provjereno, informa vni magazin Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: BON IVER; 01.00 NO NI PROGRAM

05:45

04:15 05:00

23:05 23:20 00:20 00:50 01:40 02:40

22:00

17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00

06:25 07:15 07:40 08:05 08:20 08:30 09:30 10:30 11:15 12:15 13:15 14:15 15:15

20.00 Ljubav je na selu, dok. sapunica 20.55 Uvod u anatomiju, dramska serija 21.45 Ku anice, dramska serija (dvije epizode) 23.35 Vijes , informa vna emisija 23.45 Ženski klan, krimi serija 00.30 Mentalist, krimi serija ® 01.20 11. sat, krimi serija ®

5.10 Jutarnji program za djecu 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.15 Exklusiv 0.10 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Ekipa za o evid, serija 22.15 Kos , serija 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Ja špijun, lm 22.30 Klinik am Alex, serija 23.30 Vojna ekipa za o evid, serija 0.30 No ni program

5.20 Dje ji jutarnji program 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Njema ki Top model 22.15 red! Stars, Lifestyle & More 23.15 Tv Total 0.10 No ni program

17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.00 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 Wir sind Kaiser 22.45 No ni program

11:57 12:00 13:00 14:57 15:00 15:40 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 23:00 23:15 23:18 23:25 00:00 00:05 00:20 00:25

Danas pogledajte...

Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Videostranice Mali oglasi Zov prirode, ponavljanje Obzori Slatka Valen na, serijski lm Vijes Me imurske škole, ponavljanje Poslovni klub, ponavljanje Pylates & Yoga Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Glazba Pri e iz života Uskršnji kviz Me imurje danas Sport Vrijeme Mataku, serijski lm Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija

20:00 20:05 21:00 23:00 ------23:20 -------------

08:58 09:00 11:00 11:30 12:30 13:30 14:00 16:00 17:00 17:25 18:35 18:40 19:00 19:10

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a NINJA KORNJA E animirana seija BOJA NOVCA magazin HR TOP 20 glazbena emisija DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A KUTIONICA dje ja emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija USKRSNI KVIZ kontakt emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

8.45 Motorsport 9.30 Skijanje, prijenos 12.30 Super-G, prijenos 14.30 Rad, prijenos 16.30 Langlauf, prijenos 18.15 Skispringen, prijenos 20.15 Košarka, prijenos 23.00 Nogomet

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Dok. lm 17.10 Dok. emisija 6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 11.30 17.55 Rukomet, Dukat premijer liga: Sis- Reklamni program 17.30 Poker 18.30 DSF cia - Moslavina, prijenos 19.35 Glazbena Motor 20.15 Poker 23.15 Sportquiz emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Sjeverni vidici, serija 14.20 Mamin poklon, lm 16.05 Bra ne vode, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Columbo: Otrovana, lm 22.30 Big Bang, hum. serija 22.55 Seinfeld, hum. serija 23.25 Golo mjesto, lm 1.10 No ni program

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Sedmo nebo, serija 14.05 Savršeni doktori 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Trenja 21.45 Ekipa za o evid, serija 22.35 24 UR 22.55 Izgubljeni, serija 23.40 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.50 Do vrelišta, kulinarska serija 1.25 No na panorama

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 12. ožujka 2009.

Danica Pingu Platno, boje, kist Vatrogasac Sam Petar Pan i gusari, crtana serija Beverly Hills, serija Are: Svjetski skijaški kup (M) - super G Prijenos sjednica Hrvatskog sabora reprizni program Slikovnica Obi ni ljudi, TV serija Koga briga?

Dva i pol muškarca, hum. serija Razred, hum. serija Bostonsko pravo, serija Županijska panorama Vrijeme Vijes na Drugom Tekstura, emisija o knjigama Crtani lm Moja obitelj, hum. serija arobnjakov šešir, animirani lm Vijes na Drugom Vrijeme Metro, ameri ki lm (12) Blizu doma, serija (12) Vrijeme je za jazz: HGM Jazz orkestar Zagreb i Luis Bonilla Obavještajci, serija (12) TV raspored Are: Svjetski skijaški kup (Ž) - super G

06.55 Crtana serija 07.15 Transformeri, crtana serija 07.40 Korak po korak, hum. serija ® 08.05 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija ® 08.35 Punom parom, kulinarski izazov ® 09.15 Astro show, emisija 10.20 Kunolovac, kviz 11.20 Malcolm u sredini, hum. serija ® 11.45 Dadilja, hum. serija ® 12.15 Exkluziv, magazin ® 12.30 Vijes , informa vna emisija 12.40 Reba, hum. serija ® 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija ® 13.35 Marina, telenovela 14.30 Cobra 11, krimi serija 15.20 Magnum, akcijska serija 16.15 Korak po korak, hum. serija 16.40 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 17.10 Malcolm u sredini, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Reba, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov

01.30 02.15 --------

21.25 21.37 21.45 23.45 00.30

19.20 19.30 20.05

16.30 17.00 17.50 18.10 18.15 18.35

13.35 14.10 14.45 15.35 16.10

10.30

08.35 09.20

----------------------------08.10

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.25 14.30 14.39 14.45 15.10 15.40 16.15 16.20 17.40 17.45 17.47 17.55 18.35 19.30 19.57 20.02 20.15

21.40 21.45 22.05 22.55 23.00 23.10 23.55 00.40 01.30 02.15 03.05 03.50 04.20 05.10

06.35 06.50 06.55 07.15 07.40 ---------------------08.00 08.15

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Sve e bi dobro, telenovela Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Super meduza, dok. lm Oprah Show Burzovno izvješ e Dnevnik Vrijeme TV kalendar Opijeni ljubavlju, telenovela Dan za danom, mozai nozabavna emisija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Glas domovine Znanstvena pe ca Drugo mišljenje Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo - Vijes Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 HPB t Iza ekrana Sve e bi dobro, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme Dr. Dollitle 2., (Uloge: Eddie Murphy, Kristen Wilson, Raven-Symoné, Kyla Pra , Lil’ Zane, Kevin Pollak, Je rey Jones; Scenarist: Larry Levin (prema pri ama Hugha Lo inga); Redatelj: Steve Carr) Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Lica nacije Poslovne vijes Vijes iz kulture Dosjei X, serija (12) Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija Hotel Babylon, serija (12) Bostonsko pravo, serija Pri a o Indiji: Putovi za ina i svile, dok. serija Oprah Show Bez komentara reprizni program Opijeni ljubavlju, telenovela

TEST Najava programa Vatrogasne pri e, crtana serija Miki i prijatelji, crtana serija TV vr : Pingu Tikvi i Simfolije arobna plo a - u imo engleski Petar Pan i gusari, crtana TV ku e imaju pravo promjene programa

08.40 09.05 09.50 10.50 12.25 13.25 14.00 14.45 15.35 16.10 16.30 17.00 17.50 18.10 18.15 18.35 19.20 19.30 20.05 20.40 20.52 20.55 21.50 22.45 00.25 00.55

02.25 --------

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: SADE; 01.00 NO NI PROGRAM

06:25 Otvori svoje srce, serija 07:15 Code lyoko, crtana serija 07:40 Winx, crtana serija 08:05 Graditelj Bob, crtana serija 08:20 Pepa praš i , crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:30 IN magazin 11:05 Inspektor Rex, serija 12:05 Farma, reality show 13:05 Rebelde, serija 14:05 Vatreno srce, serija 15:05 Još dišem, (1997., SAD, roman na komedija; Redatelj: James F. Robinson; Glume: Lou Rawls, Brendan Fraser, Joanna Going, Steven Lambert, Chao Li Chi, Ann Magnuson) 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Inspektor Rex, serija 18:25 IN magazin by Bijele udovice 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Farma, reality show 22:00 Starsky i Hutch, (2004., SAD, akcijska komedija; Redatelj: Todd Phillips; Glume: Ben S ller, Owen Wilson, Snoop Dogg, Fred Williamson, Vince Vaughn, Julie e Lewis) 00:00 Zaš ta, triler 01:45 Ezo TV, tarot show 02:45 Tajne igre, triler 04:15 Naru eno ubojstvo, kriminalis ki 05:55 Kraj programa

emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Za dolar više, (vestern, 1965.; Redatelj: Sergio Leone; Uloge: Clint Eastwood, Lee Van Cleef, Klaus Kinski, Mara Krupp) 22.10 Klopka za milijunaša, (akcijska komedija, 1999.; Redatelj: Vincent Kok; Uloge: Jackie Chan, Shu Qi, Tony Leung, Emil Chau, Brad Allan) 23.55 Vijes , informa vna emisija 00.05 Tr i, Ronnie, tr i, komedija, 01.25 Za dolar više, igrani lm, vestern ® 6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Schillerstraße 21.15 Savršen gospodin 22.15 Ladykracher 22.45 Die dreisten Drei 23.15 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 U20, dok. serija 17.35 ta 19.25 Galileo Mystery 20.15 Schlag den Star 22.20 Galileo Mystery 23.15 No ni program

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Sedmo nebo, serija 14.05 Savršeni doktori 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Dobrodošli u džunglu, lm 21.50 Bez traga, serija 22.40 24 UR 23.00 Matrix: Reloaded, lm 1.05 No na panorama

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Sjeverni vidici, serija 14.15 Kako osta vjeran, lm 16.05 Bra ne vode, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Gubitnik, lm 22.30 Pila 3, lm 0.05 Skins, serija 1.00 Love Tv

6.00 Poker 8.00 Bundesliga Hits 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 21.00 Nogomet 22.30 Ha rick

18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 23:00 ------23:20 -------------

VARAŽDIN skra ena snimka IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vrijeme Voice of America Glazba Ve eras uživo...

Igrani lm Me imurje danas Sport Vrijeme Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Sutra na programu

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

NAJAVA PROGRAMA OTVORENI STUDIO kontakt emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a PULS TV magazin ARTS 21 magazin o umjetnos SJEDNICA GRADSKOG VIJE A GRADA VARAŽDIN odgo eni prijenos VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM SJEDNICA GRADSKOG VIJE A GRADA

19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 22:35 22:50 22:53 23:00 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30

9.00 Skijanje, prijenos 13.15 Nogomet 15.15 Rad, prijenos 16.30 Skispringen, prijenos 18.15 Biathlon, prijenos 20.00 Eisschnellauf, prijenos 22.00 Biathlon, prijenos 23.45 Eurogoals

14:55 14:57 15:00 15:20 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00 19:15

08:00 08:01 09:00 11:00 11:30 12:00 14:00 16:00 17:00 17:25 18:00

Danas pogledajte...

Mali oglasi Obzori, ponavljanje Kanadski KZO, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes Pri e iz života, ponavljanje Boja novca, emisija o gospodarskim kretanjima Pylates & Yoga Me imurje danas Sport

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Alpsko skijanje, prijenos 20.15 Dancing Stars 22.00 ZiB Flash 22.05 Dancing Stars 23.35 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Patriot, lm 22.45 Vijes 23.00 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Happy O o! 20.15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Die ul ma ve Chart Show 23.30 Alles Atze 0.00 No ni program

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice

PETAK 13. ožujka 2009. serija Lagodni život Zacka i Codyja, serija za djecu Beverly Hills 8., serija Are: Svjetski skijaški kup (M) - veleslalom, 1. vožnja Prijenos sjednica Hrvatskog sabora Are: Svjetski skijaški kup (M) - veleslalom, 2. vožnja reprizni program Dokuteka - Krsto Mihaljevi : Šešira nemam, dok. lm Obi ni ljudi, TV serija Koga briga?

Dva i pol muškarca, hum. serija Razred, hum. serija Bostonsko pravo, serija Županijska panorama Vrijeme Vijes na Drugom Posebni dodaci, emisija o lmu Crtani lm Moja obitelj, hum. serija Bez komentara Vijes na Drugom Vrijeme Pri a o Indiji: Putovi za ina i svile, dok. serija Hotel Babylon, serija (12) Frostov pristup, mini-serija (12) Državnik novog kova, hum. serija (12) She’s no Angel, (Uloge: Tracey Gold, Kevin Dobson, Dee Wallace, Cameron Bancro , Je rey Meek, Terry Hoyos, Nathan Anderson; Scenaris : Rachel Feldman i Cornell Woolrich; Redateljica: Rachel Feldman) TV raspored Are: Svjetski skijaški kup (Ž) - slalom

06.55 Crtana serija 07.15 SpužvaBob Skockani, crtana serija 07.40 Korak po korak, hum. serija ® 08.05 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija ® 08.35 Punom parom, kulinarski izazov ® 09.15 Astro show, emisija 10.20 Kunolovac, kviz 11.20 Malcolm u sredini, hum. serija ® 11.40 Dadilja, hum. serija ® 12.15 Exkluziv, magazin ® 12.30 Vijes , informa vna emisija 12.40 Reba, hum. serija ® 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija ® 13.35 Marina, telenovela 14.30 Cobra 11, krimi serija 15.20 Magnum, akcijska serija 16.15 Korak po korak, hum. serija 16.40 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 17.10 Malcolm u sredini, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Reba, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna

05.20 Najava programa 05.25 Posebni dodaci, emisija o lmu 06.05 Iza ekrana 06.35 Velike lmske ljepo ce: Daniele Delorme, dok. serija 07.25 TV kalendar 07.40 Vijes 07.55 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: North to Alaska 09.55 Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Ku ni ljubimci 10.50 Veterani mira, emisija za branitelje 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.20 Prizma, mul nacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.35 Reporteri 15.45 Euromagazin 16.20 Vijes 16.29 Vrijeme sutra 16.35 Hrvatska kulturna baš na 17.00 Svirci moji, glazbena emisija 17.45 Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 17.55 U istom loncu, kulinarski show 18.35 TV Bingo Show 19.15 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 Zvijezde pjevaju 21.55 Mamu ca, krimi serija 22.40 Burzovno izvješ e 22.45 Dnevnik 3 22.55 Vijes iz kulture 23.05 Bratska krv, (Uloge: Patrick Swayze, Liam Neeson, Adam Baldwin, Helen Hunt, Andreas Katsulas, Bill Paxton, Ben S ller, Michael J. Pollard, Ted Levine, Del Close, Valen no Cimo, Paul Greco, Vincent Guastaferro; Scenarist: Michael Jenning; Redatelj: John Irvin) 00.55 Filmski maraton: Pogled u smrt 02.35 Filmski maraton: Hooper - superkaskader, ameri ki lm 04.10 reprizni program 04.55 Opijeni ljubavlju, telenovela

06.50 07.05 07.10 07.30

TEST Najava programa Disneyjevi cr i: Kuzco careva nova škola Disneyjevi cr i: Kuzco careva nova škola TV ku e imaju pravo promjene programa

7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik prekograni ne TV 1.10 Videostranice

7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.00 Divljina Provanse, dok. serija 11.40 Milijunaši 12.35 As tud not padu?! 14.25 Svježa kandidatkinja, serija 15.30 Proljetna mora 2, lm 16.50 e ri vjen anja i sprovod, lm 18.20 Desetka 18.55 24 UR 20.00 Viktorji 2008, prijenos 22.20 Bjelina, lm 0.15 No na panorama

12:00 12:30 14:00 15:00 16:00

08:00 08:01 09:00 09:30 10:00

07:35 07:27 07:30 11:30 13:10 14:15 14:50

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija VARAŽDIN INFO RIJE ŽIVOTA duhovni program DOKUMENTARNI PROGRAM snimka koncerta GOSPODARSKI TJEDAN magazin NARODNO VESELJE zabavna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM OTVORENI STUDIO kontakt emisija SLATKA VALENTINA telenovela

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija Razbija i mitova, serijski lm Trzalica, ponavljanje Boja novca, ponavljanje Ve eras uživo, ponavljanje

08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, loša vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten PromiPärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Superstar 21.15 Dokumentarna serija 22.15 Ja sam zvijezda, prijenos 23.15 No ni program

5.30 Jutarnji program 12.35 Air Bud, lm 14.25 Ginger Snaps, lm 16.00 Smallville, serija 18.00 Das A-Team 19.00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Navija ice, lm 22.35 Novembermann, lm 0.35 No ni program

16:00 17:00 17:10 18:00

19:00 19:10 19:30 23:45 00:00 00:10

17:00 18:15 18:35 18:40 19:00

19:35 20:05 21:00

22:00 ------22:30 -------

HR TOP 20 glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija PLANET RAZONODE show biz magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija VIDEOSTRANICE

Slatka Valen na, serijski lm Vijes Aktualno, TEMA: Sajam poslova Zagrljaj ljepote, emisija o kulturi življenja Vijes Ekran zdravstva Glazba koja srce dira Auto moto nau c vision Vijes Sutra na programu

8.30 Motorsport 10.00 Slalom, prijenos 12.45 Langlauf, prijenos 13.30 Skijanje, pri6.10 Jutarnji program 7.25 Program za jenos 18.00 Nogomet 20.00 Rukomet, pridjecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 jenos 21.30 Boks 23. Eurogoals

6.00 Poker 9.15 DSF Motor 11.15 Normal 10.00 TV vodi + turis ka središta 11.45 Ha rick 13.00 Skijanje, prijenos 17.55 Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena Nogomet, prijenos 21.00 DSF Dokumentaemisija 17.10 Emisija za djecu i mlade on 22.00 SmackDown 23.00 Sportquiz 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Dokumentarna serija 14.25 Moj medvjedi , lm 16.15 Što je s Brianom?, hum. serija 17.10 Mali vraži i, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 Povratak u Jericho, dok. serija 19.30 TV Tuba 20.00 Otac po svojem, lm 21.40 Las Vegas, serija 22.30 Smijeh na 23. katu, lm 23.55 Zvjezdana vrata, serija 0.45 No ni program

08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 Deal or no Deal 20.15 Harlem, lm 22.35 Genial daneben 23.35 No ni program

Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 humoris na serija 14.55 Caroline u Vrijeme 20:15 Der Liebhaber, lm 21.35 ZiB metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper Flash 21.45 Kona na des nacija, lm 23.20 Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 No ni program Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika 07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon Serija 23.40 No ni program 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 Tv Total WokWM, prijenos 22.25 Das geheime Fenster, lm 0.35 No ni program

SUBOTA 14. ožujka 2009.

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special: CHRIS ISAAK; 01.00 NO NI PROGRAM

06:25 Code lyoko, crtana serija 06:50 Superheroj Spiderman, crtana serija 07:15 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 07:25 Pocoyo, crtana serija 07:50 Roary, crtana serija 08:05 Dora istražuje, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 11:00 arobnice, serija 12:00 Smallville, serija 13:00 Provjereno, informa vni magazin 14:00 Sekunde do katastrofe, serija 15:00 Farma, reality show 17:00 Vijes 17:10 Kod Ane, kulinarski show 17:50 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Soba panike, (2002., SAD, kriminalis ki; Redatelj: David Fincher; Glume: Jodie Foster, Kristen Stewart, Forest Whitaker, Dwight Yoakam, Jared Leto) 22:00 Donnie Brasco, (1997., SAD, kriminalis ki; Redatelj: Mike Newell; Glume: Al Pacino, Johnny Depp, Anne Heche, Michael Madsen, James Russo) 00:20 Govornik mrtvih 1, SF drama 01:50 Govornik mrtvih 2, SF drama 03:20 Soba panike, igrani lm 05:05 Sekunde do katastrofe, serija 06:00 Kraj programa

Hatcher, Judi Dench) 07.55 Na kraju ulice 22.00 Ubojstvo u Greenwichu, 08.20 Danica (triler, 2002.; Redatelj: 08.25 arobna plo a - u imo Tom McLoughlin; Uloge: engleski Robert Forster, Christopher 08.40 Ninin kutak Meloni, Maggie Grace, 08.50 Are: Svjetski skijaški kup Toby Moore, Jon Foster) (M) - slalom, 1. vožnja 09.50 Are: Svjetski skijaški kup 23.35 28 dana kasnije, horor (Ž) - veleslalom, 1. vožnja 01.30 Klopka za milijunaša, akcijska komedija (12) 10.55 Navrh jezika: Nad 11.05 Kokice 11.25 Are: Svjetski skijaški kup (M) - slalom, 2. vožnja 12.25 Are: Svjetski skijaški kup (Ž) - veleslalom, 2. vožnja 13.25 Briljanteen 14.10 Dr. Who, serija za djecu 15.00 Ekspedicija u Gvajanu, dok. serija 15.55 KS automagazin 16.30 Hooper - superkaskader, (Uloge: Burt Reynolds, Jan-Michael Vincent, Sally Field, Brian Keith, John Marley, Robert Klein, James Best; Redatelj: Hal Needham) 18.10 Košarka, NLB liga: Cibona Par zan, prijenos 20.05 Taksi, (Uloge: Samy Naceri, Frédéric Diefenthal, Marion Co llard, Emma Sjöberg, Manuela Gourary, Bernard Farcy; Scenarist: Luc Besson; Redatelj: Gérard Pirs) 21.35 Imaš signal, dok. lm (30’03”) 22.10 Zagreba ki tamburaši, koncerta 23.05 Sportske vijes 23.15 No u kazalištu - A. Šenoa: Zlatarovo zlato 00.55 TV raspored

07.05 07.30 08.25 08.50 09.40 10.35 12.25 13.30 13.40 15.45

17.50 18.30 19.00 20.00

Najbolje godine, hum. serija Ulica Sezame, crtana serija Ben 10, crtana serija Kaya, reality drama (dvije epizode) Ritam srca, dramska serija Tajna, obiteljska drama Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show Vijes , informa vna emisija Premier League: Manchester United Liverpool, prijenos Batman i Robin, (akcijski, 1997.; Redatelj: Joel Schumacher; Uloge: George Clooney, Arnold Schwarzenegger, Chris O’Donnell, Uma Thurman, Alicia Silverstone, Pat Hingle) Zvijezde Ekstra - Will Smith (2. dio), zabavna emisija Vijes , informa vna emisija Exploziv, magazin James Bond 007: Sutra nikad ne umire, (akcijski, 1997.; Redatelj: Roger Spo swoode; Uloge: Pierce Brosnan, Jonathan Pryce, Michelle Yeoh, Teri

Selo Banfi je u op ini Ĺ trigova i istoimenoj Ĺžupi. KaĹžu da je nastalo kao plod jedne velike ljubavi, a ono ĹĄto ljubav stvara ne moĹže biti ne lijepo. Ta ljubav u srednjem vijeku ima pravo na vje nost. Za to se pobrinuĹĄe kralj Matija Korvin i lijepa lendavska grofica Banfy davne 1548. godine. Kralj se toliko silno zaljubio u mladu i lijepu groficu, a i ona nije imala niĹĄta protiv, da je kao zalog svoje ljubavi i ljubavno gnijezdo dao izgraditi dvorac Banfy na breĹžuljku u danaĹĄnjem Banfiju.

Nestade ljubavi, nesta i njih, ali spomen na njihovu veliku ljubav ostade trajan.

Dvorac se bio sruĹĄio te bi sagra en ponovno u 18. stolje u. Uvijek e biti onih koji e to osporavati i kaĹžu da je dvorac joĹĄ u 14. stolje u podigao lendavski grof Banfy (Aanffy). Ĺ to se moĹže. Ljubav i ljepota ovih bregova uvijek su nekome smetali te su ih svojatali.

Seoske zanimljivosti

Seoske zanimljivosti Ljudi su ovdje Ĺžilavi da opstanu. Mariji Petek su 82 godine i reĹže vinograd uz rame s unukom Davorom. - Tak to mora biti. Mi smo tu navek delali dok smo mogli, veli ona â&#x20AC;&#x153;z Bonfijaâ&#x20AC;&#x153;. Jedni su pokuĹĄali re i da su Banfijci, a drugi da su Banfi ani. Tre i su ipak rekli ono ĹĄto je i to da su mnogi doĹĄli iz raznih krajeva. Pa i drĹžava. Ali da su prije desetak godina svi mu ili muku u blatnim klancima Banfija. I kad bi se uspinjali zapreĹžnim kolima, morali su poslati tekli a naprijed na vrh da obavijesti da nitko ne moĹže dolje. Tako su bili klanci uski. Najve i je dio sada as altiran, ali je kolnik ĹĄirok svega dva metra. Ponekad put zaobilazi neki orah i drugu staru vo ku.

Jer ona je nekad bila vrijednost i nije se mogla zbog puta ruĹĄiti. Zato je na bregu bilo blata u izobilju. A nije bilo vode za pi e.

DuĹĄa je na bregaj, a srce v dolini KaĹžu ljudi da je njihova duĹĄa u bregima, u svom selu, ali je srce u dolini u Ĺ trigovi. Oni jednostavno moraju u Ĺ trigovu. Po sve ĹĄto im treba. Oni se i susre u u Ĺ trigovi. Popri aju o stvarima koje se dese na bregovima. Odlaze na groblja. Tu odlaze i u udruge.

Oni sa zapadne strane moraju do i do glavne ceste. Oni s isto nih bregova pak imaju viĹĄe silazaka. I kaĹžu da im nikada nije bilo teĹĄko si i. TeĹĄko im se bilo popeti natrag. TeĹĄko im je bilo nekada od Ĺ kramlecovih nositi vodu iz bunara dubokog 65 metara. TeĹĄko im je bilo na le ima nositi vre u kukuruza u Lesarov mlin u JalĹĄovcu. Tako se Ĺživjelo i tako su se privikli. Privikli su se i na jedno vrijeme grani ni prijelaz kroz TrebeĹž. Bio je to ilegalni.

I podno brega. Ali je bio poznatiji od Gibine. Jer po bregu se nitko nije usudio. Sve je to Ĺživot donio. Jer, kako vele, Ĺživjeti se mora pa ponekad moĹžda i na udan na in. Pa i onda kada je tu na bregima bilo puno ljudi. A malo kruha.

Pa se znalo burno Ĺživjeti. KaĹžu u ĹĄali.

Onako, dobio si sjekiru u le a, a onda i nakon nekoliko dana poruku da vratiĹĄ sjekiru jer trebaju â&#x20AC;&#x153;povetje cepatiâ&#x20AC;&#x153;.

Takav je bio Ĺživot. GorĹĄta ki. Zabel na kruh i ĹĄtulica, ĹĄtublak kiseloga mleka.

Danica i Boris Novak u svom podrumu. Kao poznati vinogradari â&#x20AC;&#x153;vudrili su vinsko imeâ&#x20AC;&#x153; i ovamo dolaze kuĹĄati njihova vina grupe ak iz Dalmacije

Profesor KreĹĄimir Ĺ imi i , slikar amater, doĹĄao je s Raba i tu ostao sa suprugom Josipom. - Ljepota me opila, kaĹže on. Ipak su esti motivi njegovih slika morski

Danas nema ni toga. Nestalo je krava.

Ali je zato vino joĹĄ bolje. Jer su nau ili da za mlijeko mora biti sve isto. Kao i za vino.

Pokopal je op inu i nikomu niĹĄt Oni â&#x20AC;&#x153;z Bonfijaâ&#x20AC;&#x153; imaju jako razvijen smisao za humor. Tako su imali i JoĹžeka, svojega grobara. ovjeka vedra duha i uvijek nasmijanog. Pokopao je on gotovo cijelu op inu, i nikome niĹĄta, ĹĄale se â&#x20AC;&#x153;Bonfijciâ&#x20AC;&#x153;. A tu misle na njegov posao pokopi a i gotovo dvije tisu e petsto ljudi koje je spremio u crnu zemlju. KaĹžu svi da do sad nitko nije reklamirao. Ne reklamiraju viĹĄe jer to su oni koji su nekad hodali po tabrihima, luparama i eharama. I veselili se korici kruha. Ovaj danaĹĄnji svijet je sasvim druga iji. Oni se stiĹĄ u po nekim diska ima. A â&#x20AC;&#x153;Bonfijciâ&#x20AC;&#x153; su se pak stiskali po ĹĄumarcima i oko gorica. Toliko je bezimenih ĹĄumaraka da nisu ni morali traĹžiti â&#x20AC;&#x153;diska e.â&#x20AC;&#x153; Samo su morali paziti da ne idu na VuĹĄiv ak. Brijeg je neobi na imena, ali kaĹžu doma i da je dobio ime po â&#x20AC;&#x153;vuĹĄimaâ&#x20AC;&#x153; kojih je tu bilo obilje za vrijeme rata.

Nestalo je â&#x20AC;&#x153;vuĹĄiâ&#x20AC;&#x153; pa bi valjda trebali mijenjati i ime. Jer, nezgodno je ovako.

No, mnogi su zbog njih pobjegli i otiĹĄli zauvijek. Pa onda doĹĄli neki drugi. I sada je sve tu izmijeĹĄano. I ljudi i brakovi. Ali, sve njih povezuje ljubav prema ljepoti â&#x20AC;&#x153;banfijskih bregovaâ&#x20AC;&#x153;. Ima Banfi neĹĄto ĹĄto drugi nemaju. Ima ljepotu i pogled od kojeg zastaje dah. To kaĹžu i Dalmatinci koji pohode Banfi i nakon aĹĄe dobrog vina gledaju neĹĄto o emu nisu ni sanjali da postoji. A doma i se navikli na ljepotu i to im je svakodnevni obrok. Kao ĹĄto je nekada bio kod lendavskog vlastelina koji je tu imao dvadeset jutara vinograda.

Danas je ostala klijet koju narod zove â&#x20AC;&#x153;lendavski zidâ&#x20AC;&#x153;. Kako je da je, ali â&#x20AC;&#x153;ovi z Bonfijaâ&#x20AC;&#x153; imaju posebnu duĹĄu. Razumiju svakoga, poĹĄtuju svakoga, ali i svoj nos drĹže visoko. Poput svojih bregova.

Ponosito i u ljepoti.

lanovi Vije a Mjesnog odbora: Franjo BalaĹži , Ivan Komar, Josip Nemec i Franjo Klobu ari . - Trudimo se da se popravi Ĺživot, samo da je viĹĄe stanovnika, kaĹžu oni

Obitelj Kamerlin do ijeg dvoriĹĄta dopire Slovenija. Stanko, supruga Jelena te djeca Leon i Anastazija. - Mi smo osu eni da Ĺživimo jedni pored drugih i pomagati se moramo, kaĹže Stanko. Ina e Stankov ukundjed je NorveĹžanin, a supruga je Ruskinja

Obitelj ŽiŞek bavi se vo arstvom i vinogradarstvom. Zanimljivo da Damir i supruga Nataťa sami obreŞu ťesnaest tisu a trsova. Na slici su i djeca Kristijan i Magdalena

Ono ĹĄto boli stanovnike Banfija jesu ovakve slike napuĹĄtenih imanja.

Pogled iz RaskriĹĄke grabe Banfi se nalazi u op ini Ĺ trigova i istoimenoj Ĺžupi. Udaljen je od Ĺ trigove ni nepunih kilometar, a smjeĹĄten je na sedam breĹžuljaka koji se pruĹžaju u smjeru istok - zapad gotovo osam kilometara i najviĹĄi je vrh 288 metara. Selo u jednom dijelu prema zapadu presijeca slovenski teritorij koji Ĺžitelji moraju pre i cestom da bi doĹĄli do svojih domova. Na to su se navikli i nema nikakvih procedura. Selo cesta Ĺ trigova - grani ni prijelaz Banfi kroz RaskriĹĄku grabu presijeca na dva dijela. U zapadnom dijelu imaju raspelo Srce Isusovo, a u isto nom Svetoga Josipa s Isusom.

Nikakvih drugih javnih objekata u selu nemaju. U selu nema nikakve udruge. Imaju plin, vodu, struju.

Zadnjih osam godina je as altirano gotovo devet kilometara putova. Ĺ iroki su svega dva metra, ali za njih zna e Ĺživot. Zna ajni objekt u selu je kaĹĄtel Franetovi iz 18. stolje a koji je izgra en na temeljima starog dvorca iz 14. stolje a. Ina e imaju vinogradare Novak i Ĺ˝iĹžek, imaju i gra evinara Kamerlina, stolara BalaĹži a, Trstenjaka drvotokara â&#x20AC;Ś pa vele da se Ĺživot giba.

Horvat. Najmla i stanovnik Banfija je Alen Kutnjak star 2 godine, ĹĄto svjedo i o demogra skoj slici sela. Prema popisu stanovniĹĄtva godine 1991., tu su Ĺživjela 362 stanovnika, dok ih je prema popisu iz 2001. bilo 344 u 124 ku anstava.

Istovremeno je na podru ju sela zabiljeĹženo ak 289 stanova. Iz tih se podataka vidi koliko je vikendica.

Zanimljivost Prema nekim ispitivanjima koja su provedena, vinogradi Banfija imaju najviĹĄe sun anih sati na godinu. Ina e su svi vinogradi okrenuti prema jugu.

O ljudima â&#x20AC;Ś

Obitelj Franje BalaĹži a, predsjednika Vije a Mjesnog odbora. Supruga BoĹžica te sin Leonard i k erka Sofija. - TeĹžak je Ĺživot u Banfiju, ali je puno bolje nego prije, veli Franjo

U selu djeluje Vije e Mjesnog odbora. Predsjednik je Franjo BalaĹži , dok su lanovi Josip Nemec, Ivan Komar, Franjo Klobu ari , Aleksandar Smolkovi i Marijan

Zavjetni pil Svetog JoĹžefa na brijegu Ĺ afarĹĄ ak, odakle se vidi cijelo Prekmurje

S #<

14

ME\IMURSKE NOVINE 10. ožujka 2009.

DAN BUBREGA u etvrtak

Mjere tlak i še er Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Izgubila vjeru u život Ovisni ste o internetu?

Imam 28 godina. Ve duže vrijeme stalno sam okupirana raznim mislima, napeta, neraspoložena, zabrinuta i sve što razmišljam je negativno.

Rano sam ostala bez svojih najbližih. Ipak, imam sre e što se ti e posla tako da sam zaposlena. Upoznala sam mladi a prema kojem sam dosta zatvorena i hladna.

Osje am se stalno optere enom i nikako ne mogu sama iza i iz toga kruga.

Ima li za mene bilo kakve nade?

Dosadašnje životne prilike i situacije utjecale su na vas tako da ste izgubila vjeru u život. Zbog

svega toga nastao je u vama strah da vam se ponovno u životu tako nešto ne bi dogodilo Osje ate potrebu za podrškom ali se ne želite nikome otvoriti pa ak niti vašem mladi u, jer se bojite da se ne bi razo arala. Ipak, preporu am vam da se otovorite prema vašem mladi u i da mu re ete sve što vas mu i. Ukoliko treba da se ispla ete, ispla ite se, jer se esto puta dešava da nakon pla a se oslobodi neka duboko skrivena ljubav. Ukoliko, ipak ne možete prihvatiti ovaj savjet, javite se psihoterapeutu koji e vas pozorno saslušati i sigurno vam pomo i.

estetsko oblikovanje tijela aparatima tvrtke Oxiline . besplatne konzultacije i nutricionisti ko pra enje . SPA zona . masaže . njega ruku i nogu by Catherine nails

Piše: Patricija Simov, Spa wellness terapeut

Nova energija Svaki prostor u kome boravimo, bilo da je rije o domu ili uredskom prostoru , ima energiju koja može biti pozitivna ili negativna . Nered u prostoru nije samo obi an nered nastao zbog toga što smo nakupili stvari koje nismo imali vremena ras istiti . Taj nered može postupno preuzeti naš život i sve njegove dijelove i obi no upozorava na “ nered u nama samima „ nastao zbog razli itih životnih situacija koje nismo do kraja prihvatili i razriješili.

Neuredan prostor nas može u initi bezvoljnima , iako možda toga nismo svjesni . esto nemamo vremena ili nam se jednostavno ne da po eti s

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

raspremanjem i iš enjem .Takvo ponašanje govori da je nered ve pobijedio , jer nakupljena loša energija preuzima prostor i sve u njemu, pa tako i nas i našu volju , koja postaje sve slabija , a mi sve umorniji .S druge strane , neuredan prostor ispunjava stagniraju om energijom i tako ne dopušta ni protok ni dolazak nove energije .

Ako sav slobodan prostor zatrpamo neredom , gdje je prostor za nove stvari u našem životu ? Jednostavno , nema ga ! To govori da smo ostali u prošlosti , da živimo prošlost i da ne dozvoljavamo sebi budu nost i nove prilike . Možda je došlo vrijeme za veliko proljetno iš enje …

Još nije službeno de inirano da je rije o novom obliku ovisnosti, u psihijatrijskoj nomenklaturi nema takve dijagnoze, a u svijetu ve postoje klinike u kojima se ovisnost o internetu lije i. ak ni u SAD-u nisu ra ene opsežnije epidemiološke studije o ovom problemu, ali su one ra ene u Južnoj Koreji i Kini, gdje zapravo ima najviše korisnika interneta. U Kini ve ima oko 10 milijuna adolescenata koji su ovisni o internetu, u školama se provode preventivni programi, u brojnim su bolnicama savjetovališta i centri za lije enje...

Gdje smo mi u svemu tome? Daleko od sustavnog istraživanja ovog novog, kao i ve ine starih problema u podru ju duševnog zdravlja. Ali u svakodnevnoj praksi klini kih psihologa i psihijatara sve je više pokazatelja da i kod nas problem postoji i da s njim u vezi nešto treba poduzeti. No po ite vi lijepo sami od sebe i svojih najbližih, pa se upitajte kako koristite internet, da li možda netko od lanova vaše obitelji pokazuje promjene u ponašanju zbog kojih vas zabrinjava njegov na in korištenja internetskih sadržaja.

Jeste li vi ili netko vaš od onih koji im se probude pale ra unalo, provjeravaju poštu ili stanje u igri, pa se tek onda umivaju, ako si uop e uzmu vremena za to... Ili ve zatvarate o i pred injenicom da vaš lan obitelji danju tetura ili spava, a no u bdije nad ra unalom, nigdje ne izlazi, smršavio je i ne komunicira s nikim, a kad pokušate o tome s njim razgovarati dolazi do sukoba, pa i izi kih.... Ni jednu ovisnost pogo ena osoba u po etku nije spremna prepoznati i prihvatiti, nikome i ne

pada na pamet da bi se mogao «navu i» na tako nešto, a zapravo se to može dogoditi baš svakome u odre enim uvjetima.

Op enito kažemo da je za razvoj bilo koje ovisnosti potrebna odre ena predispozicija u strukturi osobnosti i odre eni okida poput poteško a snalaženja u nekoj razvojnoj fazi ili kriznoj situaciji. Od razvojnih je faza najosjetljivije doba adolescencije i prelaska u ranu odraslu dob kada se formira identitet, pa u tom životnom razdoblju mladi ljudi biraju internetske igre u kojima je naizgled mogu e ostvariti bilo koji željeni identitet, osjetiti mo i zadovoljstvo sobom u virtulnim pobjedama koje nemaju veze sa svijetom realnih problema i me uljudske komunikacije. Iluzorno je vjerovati da nam ra unalni sadržaji, (ni oni edukativni!), mogu popraviti socijalne i emocionalne vještine, STVARNI LJUDSKI KONTAKT NI IM SE NE MOŽE ZAMIJENITI. Pogotovo u podru ju seksualiteta, a podaci govore da je klju ni problem internetske ovisnosti ljudi u tzv. krizi srednjih godina ovisnost o pornografskim stranicama i virtualnom seksu. I tako imamo stvarne ljubavne i bra ne drame živih ljudi koje mu e fantomi u globalnoj mreži... Pa šta nam je sve to uop e trebalo?!

U etvrtak 12. ožujka u vremenu od 10 do 12 sati u prizemlju novog paviljona Županijske bolnice

akovec, ispred hemodijalize, Udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Podružnica

akovec radno e proslaviti svjetski Dan bubrega.

Medicinske sestre na obavljanju

pripravni kog staža mjerit e svima zainteresiranima krvni tlak i razinu še era u krvi.

Tom prigodom dijelit e se promotivni materijali i donorske kartice, te skretati pažnja na prevenciju bolesti bubrega, na njihovo rano otkrivanje, lije enje te važnost doniranja organa. (BMO)

PREVENTIVNI PREGLED krvnih žila u akovcu

Bezbolna i neinvazivna metoda pregleda I.C.C. -Dr. Pohl-a d.o.o., smještena u ulici Zavnoha na ku nom broju 17, sredinom velja e zapo ela je s preven vnim pregledima krvnih žila pomo u novog medicinskog aparata pod nazivom Arteriograf. Metoda pregleda je bezbolna i neinvazivna te se koris u svrhu rane dijagnos ke od eventulanog moždanog udara ili sr anog infarkta.

- Rak i infarkt dvije su bolesti koje se mogu prevenirati. Od 10 milijuna stanovnika, 70 su a umire od sr anog infarkta, a 30 su a od raka. Prvi razlog tome jesu posve bezbolni simptomi na po etku, dok je drugi razlog to što do sad nije postojala neinvazivna bezbolna metoda pregleda, kazao je dr. Pohl. Arteriografski pregled i pridržavanje predložene terapije osobama omogu uje prevenciju fatalnih posljedica kardivaskularnih boles te duži i kvalitetniji na in života.

Pregled se obavlja pod stru nim nadzorom dr. med. Nade Glavaš, spec. medicine rada, kojoj pomaže medicinska sestra Marija Gašparac. - Ovdje se radi o jednoj neinvazivnoj pretragi krvnih žila, zna i mi pretražujemo krvne žile i ustanovljavamo u kojem su one stanju. Taj aparat, odnosno kompjuterski program

vrlo vješto i vrlo precizno izra unava stanje krvnih žila, odnosno stanje zakr enos krvnih žila u osobe. Zapravo je ovdje rije o kugi 21. stolje a. Arteroskleroza je na prvom mjestu po smrtnos . Daleko više ljudi umire od posljedica arteroskleroze, nego od posljedica raka i še era zajedno, dodala je dr. med. Nada Glavaš.

Ured I.C.C. dr. Pohl- a u akovcu osnovan je upravo s ciljem obavljanja preven vnih pregleda krvnih žila uz pomo stru nih suradnika. Želja i cilj ovog ureda jest pružanje pomo i na vrijeme budu im pacijen ma. - Sa ovim preven vnim pregledom mi možemo pacijen ma ukaza na to da li bi eventulano u narednih 10 godina postojala mogu nost od moždanog udara ili sr anog infarkta da bi ih se moglo pravovremeno upu obiteljskom lije niku, odnosno specijalistu, is e Zita Kitanovi , voditeljica I.C.C. Ureda dr. Pohl-a u akovcu koja srda no poziva sve zainteresirane da se prijave na preven vni pregled na broj telefona 310680 koji stoji 300 kuna prema slijede im terminima, od ponedjeljka do petka od 15 do 18 sa kao i svaku 4. subotu u mjesecu od 9 do 18 sati da bi do pacijenta pomo s gla na vrijeme. (H. Ze ar)

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Dr. med Nada Glavaš, dr. Pohl i Zita Kitanovi , voditeljica I.C.C. Ureda dr. Pohl-a u akovcu

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: TOMISLAV NOVAK, zamjenik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, pomo nici glavnog urednika: Božena MALEKOCI-OLETI*, Dejan ZRNA, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Ivana Mihalinec, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: GLAS SLAVONIJE d.d., Ulica Republike Hrvatske 20, Osijek Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

15

10. ožujka 2009. ME\IMURSKE NOVINE

SAJMOVI

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

79. Geneva Motor Show 2009.

Kriza je stigla ...

Popis svjetskih premijera - konceptni automobili: Bentley Continental Supersports BMW Gran Turismo Citroën DS3 Inside Dacia Duster Ford Iosis MAX Hyundai ix Sonic In initi Essence Italdesign Nemir Kia YN Mitsubishi i MiEV Sport Air Nissan Qazana Rinspeed iChange Rolls-Royce EX200

Središte cjelokupne svjetske automobilske industrije svake godine po etkom ožujka je Ženeva. Od 5. do 15. ožujka održava se tradicionalan Ženevski autosalon po 79. put. Me u rijetkim medijima iz Hrvatske Auto Stil je popratio ovu priredbu te smo se na licu mjesta uvjerili u krizno stanje koje je nastupilo za autoindustriju.

Ovogodišnji je Ženevski autosalon najavljivan na velika zvona kao središte autoindustrije svijeta koja se na 10 dana “seli” u Ženevu. To i nije bila neka novost, jer proteklih petnaestak godina, koliko osobno pratim ove priredbe, ta je konstatacija doista i “držala vodu”. Svjesni nezavidne gospodarske situacije u cijelom svijetu, organizatori su samo par dana prije po etka salona još najavljivali da se kriza u Ženevi ne e osjetiti, da su izložbeni prostori rasprodani odavno, da e posjet biti rekordan ... Sve je ipak završilo samo na rije ima jer je ve prvog novinarskog dana postalo jasno da situacija u autoindustriji nije blistava. Broj novinara koji se proteklih godina penjao do brojke preko 10.000 po našoj je slobod-

noj procjeni gotovo prepolovljen (u trenutku pisanja teksta još ne raspolažemo s to nim podacima), neki od stalnih izlaga a nisu se ni pojavili, neki su nastupili na smanjenom izložbenom prostoru ...

Koli ina materijala te odnos prema novinarima tako er je odavao stanje situacije.

O velikom zna aju ove priredbe ne treba posebno trošiti rije i jer ve i površni poznavatelji autoindustrije znaju za priredbu u Ženevi. U brojkama ovogodišnji salon izgleda ovako: više od 250 izlaga a iz 30-ak zemalja predstavlja oko 850 brendova na ukupnoj površini od 119.000 m2 od ega je 77.984 m2 u zatvorenom prostoru pod jednim krovom.

Tekst i foto: Dalibor Flajpan

Arnold Schwarzenegger - Guverner Kalifornije, ali ipak poznatiji kao gluma ka zvijezda, posjetio je tako er Ženevski salon okružen tjelohraniteljima, novinarima te znatiželjnicima.

Mi smo ga sreli pri obilasku štanda Volkswagena

Ratan Naval Tata - 71-godišnji elni ovjek indijske grupacije Tata prije to no godinu dana uzburkao je javnost i konkurenciju predstavljanjem modela Nano koji u Indiji ima cijenu oko 1.700 eura. Sada je u Ženevi predstavio i Nano za europsko tržište

Popis svjetskih premijera - serijski automobili: Aston Martin V12 Vantage Audi A4 Allroad Audi TT RS Chevrolet Spark Fiat 500 C Mazda 3 MPS Mazda 3 i-stop Mercedes-Benz E klase Mercedes-Benz E klase coupe Nissan NV200 Opel Ampera Peugeot 3008 Renault Scenic Renault Grand Scenic Renault Megane Tourer Saab 9-3x Seat Exeo ST Škoda Yeti Toyota Verso VW Polo

16

ME\IMURSKE NOVINE 10. ožujka 2009.

Chevrolet Spark - Nova generacija dobro poznatog automobila stiže u Hrvatsku sljede e godine. Bit e opremljen 1,0 i 1,2 litrenim motorima.

Peugeot 308 CC - Gama modela 308 zaokružuje se najatraktivnijim modelom CC , coupe cabrioletom koji e imati svjetsku prezentaciju tijekom travnja u Dubrovniku. Osim 308 CC predstavljen je i model 3008 crossover koji tako er novinari o ekuju u Dubrovniku.

Škoda Yeti - Nakon koncepta predstavljenog 2005. godine Yeti je postao novi serijski automobil Škode. Spada u SUV segment, a izveden je na platformi Octavie Scout. Uz Yeti predstavljena je i Fabia Scout.

Toyota Verso - Novi model Versa ugledao je svjetlo dana. Ime je ostalo samo Verso, bez prefiksa Corolla ili Auris. Velika je novost i nova generacija hybrida Prius kod kojeg je ak 90% komponenti hybridnog pogona nanovo razvijeno.

Renault Megane RS - Renault se u Ženevi predstavio najve im brojem noviteta. Gama Meganea proširena je sportskim modelom vrlo atraktivnog izgleda RS, te kravanskom izvedbom. Predstavljeni su novi Scenic te Grand Scenic kao i blaži facelift Clia tre e generacije.

17

10. ožujka 2009. ME\IMURSKE NOVINE

Fiat 500 Cabrio - Nakon što je osvojio titulu automobila godine za prošlu godinu te brojna srca obožavatelja retro dizajna i nostalgi ara, ovaj je automobil dobio i cabrio izvedbu.

Mazda 3 - Nakon europske premijere dviju izvedbi nove Mazdine trojke (4 i 5 vrata) u Ženevi je premijerno predstavljena sportska izvedba MPS s 260 KS te i-stop model s pove anom uštedom goriva.

VW Polo - Najvažniji izložak Volkswagena kojem je prvog novinarskog dana bio posve en cijeli štand. Radi se o restylingu najprodavanijeg modela Volkswagena, a koncept je predstavljen i u BlueMotion dieselskoj varijanti s rekordno malom koli inom ispuštanja štetnih plinova CO2 od 87 g/km. Polo je na tržištu od 1975. godine.

Citroën DS3 - Poseban dio štanda Citroën je pripremio za predstavljanje konceptnog modela DS3. Novi dizajn cjelokupne tvrtke te nov na in ozna avanja vozila jasnu daju do znanja da se radi o nasljedniku modela C3 koji e se na prometnicama na i do kraja ove godine.

18

ME\IMURSKE NOVINE 10. ožujka 2009.

Ford Iosis Max - Pripadnik Fordovog kineti kog dizajna koji se kao koncept provla i još od 2005. godine prikazan je kao zanimljiva studija prakti nog vozila specifi nog dizajna stražnjeg dijela automobila.

Nissan 370Z - Nissan je tako er pripremio itav niz noviteta u Ženevi. Najatraktivniji je novi 370Z te konceptni model Qazana.

19

10. ožujka 2009. ME\IMURSKE NOVINE

Porsche Cayenne diesel - Prvi put u povijesti ovog renomiranog proizvo a a automobila pod prednjim poklopcem nalazi se dieselski agregat. Doista velik iskorak s obzirom na dosadašnju politiku tvrtke. Radi se o trolitrenom V6 dieselskom agregatu koji razvija 240 KS.

FOLIJE ZA STAKLA Dacia Duster - Rumunjski proizvo a automobila pod Renaultovom kapom postao je vrlo ozbiljan konkurent u svim segmentima, što dokazuje i vrlo atraktivnim konceptnim modelom Duster.

gra evine

automobili

sigurnost

zaštita od UV zra enja, temperaturna zaštita (hla enje - grijanje), blještanja, nepoželjnih pogleda, provala i ozlje ivanja, vizualni izgled vozila i objekata

Kompletna usluga, prodaja folija, opreme i postavljanje.

Alfa Romeo MiTo GTA - Najatraktivnija izvedba malog modela MiTo oduševila je atraktivnim sportskim dizajnom stražnjeg dijela automobila s brojnim sportskim detaljima i u unutrašnjosti automobila.

Buzove ka 77 . 40000 akovec . Hrvatska T 040 364 270 . F 040 364 944 . www.eltel.com Opel Ampera - Najvažniji izložak je serijski elektri ni automobil s produljenim pogonom. Struja je definitivno stigla.

sign & multimedia

U PETAK u preloĹĄkom klubu Antrum house-electro-indie doga aj mjeseca

DJ Asad Rizvi (UK) za sve poklonike elektronske glazbe PreloĹĄki club Antrum u suradnji s Bloopz Production u Prelog dovodi razvikanog londonskog DJ-a Asada Rizvija. U Prelogu e nastupiti za sve me imurske poklonike elektronske glazbe u subotu 14. oĹžujka.

Tijekom svoje 11-godiĹĄnje karijere Asad Rizvi izgradio je svoju reputaciju na sceni kao DJ i producent koji se respektira u svakom pogledu. Do sada je objavio preko 90 izdanja, ĹĄto produkcija i remixa na etiketama uglednog zna aja: Om, Global Underground, The End, Loaded, Honchos,

Asad Rizvi stiĹže u Antrum

Visitor, SoCo Audio, Matter/:Form, Urbantorque, Eukahouse, kao i na vlastitima: Reverberations i Wrong.

Kao remixer radio je s mnogo imena, a najpoznatiji je me u njima Mr. C. Lani pristupio je grupi The Remote koju su inili DJ Ashley Casselleom i vokal Ben Lost da im pomogne promovirati novi album na Global Undergroundu, no sada je postao i sluĹžbeni lan ovog sastava.

Album je dosegao visoko mjesto na iTunes chartsu. Trio sada po svijetu ima turneju, a zajedno rade na novom albumu koji izlazi idu e godine.

Svoju glazbu Asad Rizvi opisuje kao house/electro/indie.

Uz njega e nastupiti i DJ Hide (Zd). Njegov je stil uvijek â&#x20AC;&#x153;properâ&#x20AC;? house, prepoznatljiv po snaĹžnim bas linijama i dubokim ponekad i mra nim melodijama. esto se poigrava s funkom, psihodeli nim vokalima. Set mu je nepredvidljiv, ali uvijek plesan, a preciznost dugih mikseva njegova je karakteristika.

Ulaznice za ovaj koncert moĹžete nabaviti po cijeni od 40 kuna u pretprodaji, a na dan koncerta bit e 10 kuna skuplje. Unaprijed ih moĹžete kupiti u Art caffeu u Prelogu, Zrinskom u akovcu, Jami u Murskom SrediĹĄ u te Capelli u VaraĹždinu.

Me imurske novine u suradnji s Antrumom poklanjaju 5 ulaznica za 5 najbrĹžih itatelja koji u utorak 10. oĹžujka poslije 8 h s gnu u naĹĄu redakciju s najnovijim primjerkom 705. broja Me imurskih novina.

(D.M.)

TOP LISTA DOMA IH 01. MIROSLAV Ĺ KORO JORGOVAN 02. NINA BADRI DODIR OD STAKLA 03. ANTONIJA Ĺ OLA USNE NA USNE

TOPBEĹ LI LISTA DOMA IH 04. HALID DVADESETE

TOP 20

08. TOĹ E PROESKI

03. BITANGA I PRINCEZA - A. Ĺ ola . S. Filipovi

SRE O, NE KRIVI ME

04. BOJE - MASSIMO

09. PRLJAVO KAZALIĹ TE

05. LJUBAV IMA TVOJE LICE

DA MOGU ISPO ETKA

RICARDO LUQUE & Maja Vasilj

10. DŽO MARA I MAKI

06. OD MILIJUN ŽENA - TONY CETINSKI

SINO SAM ISPLAKAO ZADNJU SUZU ZA TOBOM

08. PUSTI... - BU ENJE . Mario Huljev

Koncert U2 10. kolovoza u Zagrebu

Kevin

po lokalnom vremenu. U posljednje vrijeme na nekim su se internetskim stranicama mogli na i datumi i imena gradova za cijelu europsku turneju na kojoj je bio i Zagreb, no sad je potvr eno da e u Zagrebu i Hrvatskoj U2 gostova 10. kolovoza, vjerojatno na maksimirskom stadionu. (Zr)

09. MILION ŽENA - CRVENA JABUKA 10. AKO UZMEŠLJUBAV....VRATI LUKA NIŽETI

TOP LISTA STRANIH 01. USE SOMEBODY KINGS OF LEON 02. INFINITY 2008 - GURU JOSH

FORMULA 13

U 2 stiĹže kona no i u Hrvatsku Foto: Reuters

LISTA DOMA IH 03. IFTOP HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

01. REVELRY - KINGS OF LEON

TOM JONES

02. GET ON YOUR BOOTS - U2

04. HUMAN - KILLERS

03. RUNAWAY - QUEEN + PAUL RODGERS

05. HOT â&#x20AC;&#x2DC;N COLD -

04. USE SOMEBODY - KINGS OF LEON

KATY PERRY

05. LIFE IN TECHNICLOR II - COLDPLAY

06. WARM THIS WINTER -

06. RIGHT ROUND - FLO RIDA feat. KE$HA

GABRIELA CHILMI

07. POKER FACE - LADY GAGA

07. IF I WERE A BOY - BEYONCE

08. LOVE LOCKDOWN - KANYE WEST

08. MILES AWAY - MADONNA

Najseksepilnija Ĺžena svijeta opet slobodna

09. SPACEMAN

09. VIVA LA VIDA - COLDPLAY

THE KILLERS

10. Iâ&#x20AC;&#x2122;M OUTTA TIME - OASIS

Najseksepilnija Ĺžena proĹĄle godine prema asopisu FHM, glumica Meagan Fox, raziĹĄla se sa svojim de kom Brianom Aus nom Greenom, poznatom po ulozi Davida Silvera u seriji Beverly Hills 90210, piĹĄe Usmagazine. Prekid je navodno proĹĄao vrlo prijateljski te e nakon ljubavne veze par i dalje osta u dobrim odnosima. Megan Fox, nedavno proglaĹĄena najseksepilnijom Ĺženom svijeta, pokazala je da je zasluĹžila tu tulu razodjenuvĹĄi se jekom snimanja svog novog lma i pokazavĹĄi raskoĹĄno poprsje.

10. UNTIL THE DAY IS DONE R.E.M.

TOP LISTA STRANIH 01. NINA DODIRI OD STAKLA

Rina se skinula za hrvatski Playboy

TOP LISTA RADIA ME IMURJE 01. TOĹ E PROESKI IGRA BEZ GRANICA

DA MOGU ISPO ETKA

â&#x20AC;&#x153;Nazvali su me iz magazina Playboy i rekli da nemaju esto priliku ima tako lijepu Hrva cu na naslovnici. Odmah sam pristala, jer mi je taj magazin odli an, smatram ga pres Ĺžnim erotskim magazinom i bila mi je ast radi za Playboyâ&#x20AC;?, izjavila je bivĹĄa Big Brother stanarka Rina Dehni za Jutarnji list. Rije anka koja je Alainpetu sezonu tog reality showa obiljeĹžila svojom golo njom, sva ama i seksom s Mrkvicom ve je najavila da ovo nije njezin kraj te da se nada kako e uskoro dobi bilo kakav televizijski angaĹžman.

02. SMS MOJA ULICA

TOP LISTA 03. MIROSLAV Ĺ KORO DOMA IH JORGOVAN

TJEDNI KALORIFER Roxanne

06. FRANKA BATELI PJESMA ZA KRAJ 07. BORIS NOVKOVI ZAPISAN U TEBI

02. DATA - T.B.F.

07. SRE O...NE KRIVI ME - TOĹ E PROESKI

Dugo o ekivani koncert jednog od najve ih svjetskih rock bendova irskog U2 kona no e se dogoditi i Hrvatskoj. Irska etvorka s Ĺže u Zagreb i nastupit e na maksimirskom stadionu i to po etkom kolovoza ove godine! SluĹžbena objava dogodila se u ponedjeljak u Dublinu u 8 sa ujutro

05. JACQUES HOUDEK DUŽNA SI

01. VRNULA BUĹ SE - KOMEDIJA

02. PRLJAVO KAZALIĹ TE

03. COLONIA

04. TONY CETINSKI OD MILIJUN ŽENA

LISTA DOMA IH POD TOP SRETNOM ZVIJEZDOM

05. VATRA SVIJETLA I SIRENE

04. VLADO JANEVSKI

06. ARMIN NE MOGU DA TE NE VOLIM

RUĹ˝ SA TVOJIH USANA

07. TOĹ E PROESKI

05. KINGS ZAKUNI SE

SRE O NE KRIVI ME

06. BORIS NOVKOVI RUŽO SNENA

08. SEVERINA

07. LUKA NIŽETI SLOBODNO DIŠEM

TRIDESETE

08. ITD BAND SAMO JE TVOJE LICE

09. PSIHOMODO POP

09. LEO DVIJE VATRE

DOMOVINE SIN

10. BORIS BABAROVI

10. FRANKA BATELI

TI NISI VIĹ E MALENA

PJESMA ZA KRAJ

10. o탑ujka 2009.

DOBRO JE ZNATI

41

za velike i male

Sje anje

SvaĹĄtice Opet jedna jesenja Jeste li pro itali naslov?

Jeste?

Znam ĹĄto sada misliteâ&#x20AC;Ś Opet joĹĄ jedna jesenjaâ&#x20AC;Ś I ja sam mislio tako kad smo dobili ovu temu.

BaĹĄ zato, mogu li druk ije?

Kad jesen svoju ĹĄarenu estitku preko svog jakog i pouzdanog vjetra poĹĄalje, zabljesne sve: liĹĄ e koje pada s mokrog drve a, vjeverica koja izmu ena, premorena, nekakvom udnom snagom otima joĹĄ ono malo plodova ĹĄto bi strunuli na zemlji.

Kad se na zemlji mokri od kiĹĄe okre u kesteni, sunce ih Obasjava na hladnom vjetru.

Ogoljelo drve e bez raspjevanih ptica.

Cestom leprĹĄa liĹĄ e u velikom ĹĄarenom moru.

Pauk nevoljko plete mreĹžu jer mu je stara otiĹĄla s kiĹĄom.

Sove, ĹĄumski no ni straĹžari smrknutog lica, na hladnom jesenjem vjetru hu u, hu u, hu uâ&#x20AC;Ś Ne Ĺžele nepoznate goste u svojoj ĹĄumiâ&#x20AC;Ś Jutarnja kiĹĄa sipi kroz rupe na ĹĄarenom ĹĄumskom pokriva u i tone u duboko moreâ&#x20AC;Ś Sve utihne, osim vjetra u mojoj kosiâ&#x20AC;Ś i ove jesenje teme koja je pokuĹĄala re i da je jesen uvijek druk ija.

Mario Rami , 5.r OĹ Ĺ TRIGOVA Mentor: Sanja Jerosimi -Puklavec

Sto na sat Jednog lijepog, sun anog dana zaljubio sam se kao lud i to prvi put u svom Ĺživotu.

Bila je subotuâ&#x20AC;Ś Puhao je lagani povjetarac, a ja sam sa svojom obitelji stigao na dugo o ekivano Jadransko more.

Smjestili smo se u vikendicu pokraj plaĹže. OtiĹĄao sam malo odrijemati jer sam bio umoran od puta poput maratonca koji je upravo pretr ao

â&#x20AC;˘

SvaĹĄtice

24 000 kilometara. Kad sam ustao, ugledao sam svoje roditelje i sestru kako spavaju. Odlu io sam malo iza i iz vikendice i proĹĄetati po plaĹži.

Poslije, to no dvije minute i ĹĄesnaest sekundi, susreo sam Moranu, prijateljicu iz razreda. BaĹĄ sam se iznenadio kad sam je vidio, osobito zato ĹĄto je bila nekako ljepĹĄa od zadnjeg dana ĹĄkole. Imala je prekrasnu zlatnu kosu, o i duboke kao samo more, a bila je druga ije obu ena i sre ena.

Pozvao sam je na ĹĄetnju, a poslije i na sladoled od okolade. Bila je sretna.

I ja sam bio sretan. Mislim da joj se svi amâ&#x20AC;Ś U razgovoru je rekla da se smjestila u nekoj plavoj vikendici. Sjetio sam se da se pokraj naĹĄe vikendice nalazi jedna plava vikendica. Zna iâ&#x20AC;Ś Pa, ona Ĺživi pokraj mene! Fenomenalno!

Sutra u je odvesti na pedaline i sok, a kupit u joj i narukvicu od ĹĄkoljaka, to sigurno! Srce mi lupa sto na sat! Kako je lijepo biti zaljubljenâ&#x20AC;Ś Renato Mikulan, 6.r OĹ KOTORIBA Mentor: Nikolina FuĹĄ ZvoĹĄec

U magli TiĹĄina odzvanja. Na brijegu zlatni kukuruzi. Malenih klipova. NjiĹĄu se na svjeĹžem vjetru, guta u kristalne magle. U podnoĹžju klonulog brijega gola marelica. Naginje se na cestu, vlaĹžnu, prehla enu. A u olucima kiĹĄnica. Cijedi se, pada, putuje neurednim, neuglednim dvoriĹĄtem.

Vrt kao groblje. PustoĹĄ je zavladala.

Mraz na prekopanoj, smrznutoj zemljici. Oronuli cvijet drhti kraj ograde kao da e utonuti u vje ni san.

Vjetar struji nad ledenim betonom istroĹĄene ceste, tjera maglu koja se izdiĹže i nestaje.

Pjesmu tiĹĄine rasije e gromoglasno kreĹĄtanje velikog jata oholih crnih vrana, brzo ih guta blijeda, tajanstvena daljina.

Kapi rose cijede se s promrzlih, zelenih trav ica odlaze i u ĹĄupljikave otvore tvrdih tala. S vrhova ĹĄiljaste grane oraha kaplju kapi kiĹĄe. Kap po kap.

Svjetlucave kapi ostatka kiĹĄe. Blistaju blago kao male krijesnice.

Na mutnom kraju ulice stara, blagoslovljena crkva. Kraj nje nekoliko uspavanih ruĹža. NjeĹžno ih miluje zvuk boĹžanske pjesme sa starog zvonika.

Odlazi u guste, plavi aste oblake. Nestaje. Polako. Neprimjetno.

Dina Per i , 8.

OĹ SVETI MARTIN NA MURI Mentor: An elka Klemen i

Misli pod svjetlom Mjeseca Osje am se kao da je cijeli svemir mrtav. Treba mi zraka.

Nije mi dovoljan samo sjaj.

Sve bih dala da sam Ĺživa.

Tamo dolje.

Da me Mjesec tako ruĹžno ne gleda.

Bojim se da mi se krak ne potrga od te silne volje i Ĺželje, Ĺželje da Budem tamo gdje mi nije su eno.

Ali svejedno Ĺželim biti neĹĄto ĹĄto nisam.

Osjetiti neĹĄto ĹĄto osje aju drugi.

Ne Şelim viťe samo sjati sjajem koji vole ljudi, a meni ne zna i niťta. Želim druk iju budu nost.

Mislim da me sad ak i Mjesec shvatio.

Suza mu je potekla licem.

Silvija Peras, 8.r OĹ MALA SUBOTICA Mentor: Nikolina Hampamer

V ĹĄkolo, z ĹĄkole Z ĹĄkole, v ĹĄkolo Dok je v jutro v ĹĄkolo tre iti, ja se nikak nebrem zbuditi.

Navijena vura urt zvoni, a tak je rano i meni se spi.

â&#x20AC;˘

Pahulje

HAIKU

OboĹžavam snijeg, bijele pahuljice koje se tiho spuĹĄtaju na tlo. Svaku ve er prije spavanja pomaknem zavjesu s prozora kako ne bih propustila taj prizor padanja snijega. I eto, baĹĄ ju er ujutro probudim se s veseljem.

Po ele su padati, najprije sitne, pa sve deblje i deblje pahulje. Ali to je padalo kratko, a popodne se po elo sve topiti. O BoĹže, daj da padne viĹĄe taj snijeg, da se mogu igrati i osjetiti taj zimski krajolik. Ispred naĹĄe ĹĄkole je brijeg koji bi se moglo nazvati malim Sljemenom. Uzmem svoje saonice i spuĹĄtam se niz brijeg, a vjetar zarumeni moje obraze. Kad mi to dosadi, tada slijedi grudanje. O krajoliku da ne govorim. Sivo drve e dobiva svoju novu odje u bijeli krzneni kaput. Na krovovima pti ice skaku u i oblije u na prozor i e traĹže i mrvicu kruha.

ak se i moj pas veseli pahuljicama.

Ska e s jednog kraja na drugi i njuĹĄkom razbacuje snijeg. Uspjela sam se ak i klizati. Reflektori su obasjali led koji je bljeĹĄtao poput zrcala. Iza eĹĄ van i hodaju i ujeĹĄ samo ĹĄkrip â&#x20AC;&#x201C; ĹĄkrap, ĹĄkrip â&#x20AC;&#x201C; ĹĄkrapâ&#x20AC;Ś

Prolje e

Sje anje UĹživam u kasnom snijegu Napokon je pao snijeg. Samo tako preko no i. Male kristalno bijele pahulje padale su na zemlju i pokrivale ju.

Dosta je hladno. Ujutro je sve bilo pokriveno bijelim pokriva em. Sve osim cesta koje su ralice o istile. Od sve te bjeline osje ala sam se opuĹĄteno. Na plo niku su se mogli vidjeti prvi otisci stopala koji su ostavljeni u snijegu.

Nove pahulje su ih pokuĹĄavale prekriti. Nebo je bilo isto. Bez ijednog oblaka. Samo par pti ica preletjelo nebom. To su bile jedine Ĺživotinje koje sam vidjela. Puhao je lagani vjetar, ali hladni vjetar. Onaj vjetar koji ĹĄtipa za lice. Drve e i grmlje je izgledalo tako arobno. Grane drve a su se ljuljale amo-tamo skidaju i snijeg sa sebe.

Krovovi ku a i auta su izgledali smijeĹĄno, kao da imaju bijele kapice. ula sam struganje lopata. Susjedi se trude po istiti snijeg pred svojim ku ama.

Mislim da nisu baĹĄ najsretniji zbog toga, ali ĹĄto se mora â&#x20AC;&#x201C; mora seâ&#x20AC;Ś Snijeg ve dugo nije pao, ali sad kada jest mogu vidjeti kako je lijep krajolik zimi.

Prolje e je tu travica se zeleni Vrabac crvku e.

Sunce Sunce se skriva plodovi se rumene Dolazi jesen.

More More se plavi kamen i i se struĹžu Vali ih nose.

Zeko Zeko se skriva bijeli snijeg ga pokriva Lovac ga traĹži.

Iva Bartoli , 8.a II. OĹ AKOVEC

Klara Kova , 6.b II. OĹ AKOVEC

Zabavni kutak

â&#x20AC;˘

Zabavni kutak

Pusa

Zagonetke

Doping

Ivica pita Maricu: Ĺ to je tvoje, a drugi ga koriste - Ĺ to moram napraviti da od viĹĄe od tebe? tebe dobijem pusu?

Tvoje ime!

- Nestati.

Crno malo gingavo na putu me sa ekalo. Ĺ to je to?

SvjedodĹžba Trn. NogometaĹĄev sin se vra a s poBijele koke s neba pale cijelo selo djele svjedodĹžbi i kaĹže tati: zatrpale?

- Tata, imam izvrsnu vijest. Ĺ koSnjeĹžne pahuljice! la mi je produĹžila ugovor s petim razredom na joĹĄ jednu godinu!

Kad ga sjeckaĹĄ, pla eĹĄ ti, a ne on?

Budilica Luk. Skupio: Leon Kozjak, 5.a

Vicevi Pitanje

Dora Dania, 6.c II. OĹ AKOVEC

Ivica se tuĹži Franceku: - ZnaĹĄ, kada ujutro za ujem budilicu, osje am se kao da je netko pucao u mene.

- I ĹĄto, ska eĹĄ i bjeĹžiĹĄ?

- Ne, leĹžim kao mrtavâ&#x20AC;Ś

U itelj u enicima: - Samo hrabro, pitajte!

Umor Nema glupih pitanja, postoje samo glupi odgovori.

Na satu tjelesnog: Tada se javi Ivica: - Kova i u! â&#x20AC;&#x201C; zove u itelj. â&#x20AC;&#x201C; Pres- Ako stanem na tra nice i ruka- por si na utrci na sto metara. Ima li ma se uhvatim za Ĺžicu, ho u li posta- neĹĄto u emu si brĹži? ti tramvaj?

- Da! Brz sam u umaranju!

- Ivice, zaĹĄto ne ĹželiĹĄ jesti ĹĄpinat?

- Mama, ĹĄto ti je?! Zar ho eĹĄ da igram pod dopingom?

Skupio: Leon Kozjak, 5.a

U eni ki biseri U itelj: Ĺ to su prilozi?

U enik: Jelo uz glavno jelo!

U itelj: Gdje se nalazi Iran?

U enik: U Irskoj!

U itelj: Koja drĹžava zapo inje na slovo R? U enik: Ona balkanska drĹžava u JuĹžnoj Americi!

U itelj: Koliko je 2+3?

U enik: Ha, o emu se radi!

U itelj: Ovo vam je priroda?

U enik: A gdje je priroda?

Skupila: Lea Novak, 5.a

Vuni se kmica med hiĹže stiĹĄ e.

Megla je kaj se prst pred nosom ne vidi, a ja v ĹĄkolo moram diti.

Idem ja idem, a tak mi se spiâ&#x20AC;Ś Dok pak z ĹĄkole dimo idem, sonce me jako grije, veter mi lowsi zdiĹže.

Dimo idem dobre vole.

Z jesenskim vetrom v losima.

Angelina Drvoderi , 8.a OĹ DOMAĹ INEC Mentor: Mira Janjanin

Jan Ĺ imuni , 1. b r. OĹ Strahoninec

Lovro Radek, 1. b r. OĹ Strahoninec

43

10. ožujka 2009.

sport@mnovine.hr

PROMJENA na trenerskom kormilu Me imurja nakon poraza protiv Kostrenjana

KOŠARKA: A 2 LIGA SJEVER

Mario utuk umjesto Marija Kova evi a

Me imurje slavilo u Virju!

U nastavku prvenstva drugoligaša Me imurje za trenerskim kormilom bit e novi trener Mario *utuku. Nakon subotnjeg poraza protiv Pomorca o ekivano je došlo do promjene na trenerskom kormilu drugoligaša Me imurje. Dosadašnji trener Mario Kova evi podnio je ostavku i bit e raspore en prema dogovoru na jednu od trenerskih funkcija u Školi nogometa.

Kako saznajemo do promjene bi vjerojatno došlo bez obzira na ishod subotnje utakmice, s obzirom da je ve duže vrijeme tinjao sukob na relaciji Kova evi -Uprava, ponajviše zbog njegove (pre)temperamente naravi kako u odnosima s Upravom, pa tako i novinarima. Za njegovo dobro u nastavku trenerske karijere morao bi tu svoju narav ipak staviti “pod ru nu”, jer je sigurno ima trenerski potencijal. *utuk ina e iza sebe ima nekoliko godina samostalne karijere, nakon što je bio duže vrijeme trener u Školi nogometa u Hajduku, nakon toga pomo ni trener seniorskog sastava, a ak je vodio jednu utakmicu i to uspješno na-

kon odlaska Ivana Pudara. Nakon toga vodio je dalmatinske drugoligaše: Mosar, Imotski, te Junak iz Sinja. Ipak, najve i uspjeh postigao je u prošloj sezoni Premier BiH lige kad je sa Širokom Brijegom ušao u Kup UEFA, osvojivši drugo mjesto u prvenstvu.

Prilikom predstavljanja u ponedjeljak *utuk je naglasio da e glavni zadatak biti usa ivanje ekipi ve e agresivnosti, borbenosti i izgaranja na terenu do posljednjeg atoma snage sve u cilju postizanja zacrtanog cilja..

- To je osnovno, jer ekipa ne može izgledati anemi no kao što je izgledala na utakmici koju sam gledao npr. u Solinu. Agresivan sam po prirodi i to u nastojati usaditi mom adi kaže *utuk.

Sre om, *utuk je imao upoznati ekipu Me imurja i u najboljem izdanju jeseni, kad je zbog poraza 9:1 morao napustiti klupu sinjskog Junaka..

- Svaka ekipa može dobiti svaku u II. HNL, posebice u ovom odlu uju em drugom dijelu sezone. Stoga ne dijelim utakmice na “male i velike”,

kao što se ne bojim niti izazova igranja tri utakmica koje slijede, a koje igramo s ekipama iz vrha tablice: Karlovca, Slavonca CO i Istre.

Klupski dopredsjednik Nenad Hranilovi u tom trenutku je dodao..

- Bez obzira na protivnike, Uprava o ekuje da se do kraja prvenstva više ne dogodi poraz, a to zna i da isto vrijedi i za tri predstoje e utakmice.

Ina e, Hranilovi je ponovio da se od trenera i ekipe o ekuje ispunjavanje glavnog cilja - plasmana I. HNL. To je ujedno i jedini cilj koji je postavljen pred novog trenera. *utuka u dosadašnjim sredinama

ŠOKANTAN PORAZ - Me imurje izgubilo važne bodove u borbi za I. HNL

Pomorac jednom zapucao i zabio za pobjedu Me imurje je porazom protiv Pomorca 0:1 doživjelo ozbiljan udarac u ostvarivanju prvoligaških ambicija. Rekli bi neo ekivani, ali s obzirom na odre ene pukotine koje su vladale na relaciji trener-Uprava ve neko vrijeme - to se možda i moralo dogoditi.

Me utim, nadareni trener Mario Kova evi u krivo vrijeme, reagirao je na krivi na in, postavivši igra e na pozicije koji nisu uigravali tijekom priprema, što je donijelo dosta konfuzije u igri koja je bila neprepoznatljiva s obzirom na ono što je vi eno u Turskoj.

Utakmica u kojoj su gosti doslovce došli jednom do gola i zabili gol preko Karabogdana ve u 15. minuti utakmice. Situacija je ina e jako mirisala na zale e, ali me ašni sudac nije signalizirao ništa. Ina e, napada Pomorca koji je jedno vrijeme bio i u akove kim redovima, sjajno je reagirao u ne baš idealnoj

situaciji i idealno pogodio suprotni Banovi em kut za vodstvo gostiju.

To je ujedno bilo sve što je odigrao Pomorac i zbog toga je poraz od takve ekipe još teže prihvatljiv. Naime, mom ad iz Kostrene, do kraja utakmice više nije ozbiljno niti “prešla centar”, a kamoli zaprijetila vrataru Banovi u.

Zašto Ba eli -Grgi nije igrao otpo etka !?

Ina e, utakmicu, pa i dosadašnje vo enje ekipe, kao i postignute rezultate u mnogo emu je u ovoj utakmici kompromitirao trener Mario Kova evi koji je na teren poslao ekipu u igra kom rasporedu nije odigrala nijednu pripremnu utakmicu. Tako er je neshvatljivo da je ponajbolji igra u pripremnom periodu i glavni organizator igre Ba eli -Grgi dobio priliku tek u drugom poluvremenu. Igra koji je “playmaker”, koji razigrava napada-

Dejan Slunjski u subotu nije bio na razini igara iz jesenskog dijela sezone

e u ovakvoj utakmici jednostavno je bio neophodan i stoga je njegov ulazak u igru debelo kasnio. Šteta što nije bio ranije u igri i zbog zapucanog penala, jer bi ga vjerojatno upravo on izveo. Naime, Me imurje je moglo poravnati odmah pošto je po elo drugo poluvrijeme, ve u 48. minuti kad je Žuljevi izborio 11m.

Me utim, njegov udarac s bijele to ke otišao je daleko preko gola.

Ulaskom Ba eli -Grgi a Me imurje je odigralo puno bolje, povezanije, ali kao da “se zamjerilo lopti”. Ona je ijukala pored gola ili pak je vratar Prskalo sjajno intervenirao. U dobrim udarcima prednja io je Darmopil, koji je ak etiri puta ozbiljno ugrozio gostuju a vrata udarcima iz daljine, a onda je u sjajnoj akciji i Ba eli -Grgi uputio prizemni udarac koji su ve svi vidjeli u golu, ali je lopta opet za kojih desetak cm otišla pored gola.

Kako se bližio kraj, tako je rasla nervoza u doma im redovima. Sve manje je bilo vremena za poravnanje i na kraju je isto “iscurilo”. Me imurje je izgubilo utakmicu protiv slabašnog protivnika i tako itekako umanjilo izgleda za brzopotezni ulazak prema vrhu tablice.

Sre om u nastavak prvenstva nije loše ušlo samo Me imurje, ve i ve ina klubova iz vrha tablice, što je otvorilo “vrata” još nekim klubovima poput Segeste koji se sve ozbiljnije uklju uju u prvoligašku utrku, posebice ako e ispuniti uvjete za prvoligašku licencu. (D. Zrna, foto: Vjeran Žganec Rogulja)

gdje je obavljao trenersku funkciju opisuju kao marljivog i radišnog trenera, stoga njegov dolazak u Me imurje zasigurno dolazi u pravo vrijeme da se posloži ekipa koja zna i može, ali kad je motivirana i disciplinirana.

(Dejan Zrna, foto: Mimi) Rezultati: ME IMURJE – POMORAC 0:1; Suhopolje – Solin 1:1; Imotski – Karlovac 0:1; Segesta – Trogir 1:0; Moslavina – Mosor 2:1; Lokomo va – Slavonija 0:0; Junak – Vinogradar 3:0; Hrvatski dragovoljac – Istra 1961 1:0.

TABLICA 1. Slavonac CO 17 2. Lokomo va 17 3. Karlovac 12 4. Istra 1961 17 5. Segesta 17 6. Solin 17 7. Me imurje 17 8. Junak 17 9. Hrvatski dragovoljac17 10. Pomorac 17 11. Vinogradar 17 12. Imotski 17 13. Suhopolje 17 14. Mosor 17 15. Moslavina 17 16. Trogir 17

10 10 10 9 8 8 8 7 6 6 5 5 4 4 3 1

7 3 3 5 4 3 2 3 5 3 5 2 4 3 4 8

0 4 4 3 5 6 7 7 6 8 7 10 9 10 10 8

25:9 32:20 25:15 24:11 24:23 25:18 37:22 25:30 19:23 15:22 19:28 17:24 18:26 11:22 14:29 18:26

37 33 33 32 28 27 26 24 23 21 20 17 16 15 13 11

Parovi 18. kola: Trogir – Hrvatski dragovoljac; Istra 1961 – Lokomotiva; Slavonac CO – Imotski; Karlovac – Me imurje; Pomorac – Suhopolje; Solin – Moslavina; Mosor – Junak; Vinogradar – Segesta.

U stvarnosti je Me imurje pobijedilo u Virju, a slavilo se u akovcu! Takav bi trebao biti naslov teksta, no preduga ak je. Ova je utakmica jedno od žeš ih iznena enja lige, a razloga je mnogo. Najprije, utakmica istih protivnika u prvom dijelu igrana je u akovcu, dakle, prije samo dva mjeseca završila je rezultatom 52:80 – za Podravac! Sljede a zanimljivost vezana je pri pogledu na tablicu – Podravac prvi s istim brojem bodova kao i akovec, a Me imurje tre e. Dakle, Me imurje pobjedom sebi ne može pomo i u smislu krajnjega prvoga mjesta, no može pomo i svojim sugra anima – i pomoglo je! Do ju er ( itaj u vrijeme predsjednikovanja bivšega “najzna ajnijega elnika Me imurja Vajde”) nezamislivo!

elnicima KK akovca preostaje da na adresu Me imurja pošalju pove u “gujdu” (reš pe enu, s inom koricom), jer su ovim porazom Podravca i ove godine “osu eni” na kvali ikacije za Prvu ligu – na radost zaljubljenika u košarku našega grada i županije.

akovec je uz osluškivanje rezultata iz Virja morao i odigrati nešto protiv ludbreškog Gra i ara, na kraju +24 i prelazak na lidersko mjesto na tablici A 2 ligi Sjever.

Nedeliš e je dugo vodilo doma protiv Bjelovara, gosti su se svesrdno “trudili” da ne pobijede, ali su ih svojim greškama pri kraju utakmice doma i košarkaši “primorali” da uzmu bodove. U svakom slu aju, utakmica prepuna pogrešaka s obje strane, nedostojna ranga takmi enja! Mursko Središ e je na gostovanju u Ivancu

postiglo 35 “pogodaka”?! Može li tko manje? (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Radnik – Petar Zrinski 58:87 Mladost – ŠK Vindija 95:100 Podravac – Me imurje 69:73 (17:17, 14:14, 16:23, 22:19) ME IMURJE: Terek 1, Novak Marek 22, Vugrinec 13, Mar novi , aji , Hrka N. 15, Drk, Leva i , Novak Mar. 20, Novak Man. 2, Šopar. akovec – Grafi ar 99:75 (19:17, 34:13, 27:23, 19:22) AKOVEC: Radinovi 2, Kanižaj, Feher, Megla 25, Lepen, Zaspan 20, Juras 22, Ganzer 4, Biševac 6, Stani 4, Ostoja 6, Lenar 10.

Nedeliš e – Bjelovar 74:78 (19:21, 30:22, 15:17, 10:18) NEDELIŠ E: Varga 11, Sitar, Murk, Mikulaj 6, Šegovi 1, Marciuš, Golubi , Šte 13, Kranj ec 30, Valkaj 13.

Prima pivo Ivan ica – M. Središ e 69:35 (14:4, 11:9, 25:8, 19:14) MURSKO SREDIŠ E: Varga 15, Brodar 1, Kralji M. 4, Radikovi 3, Leva i T., Cilar, Bedi 4, Leva i M. 1, Fran i 2, Dodlek 5, Bogdan.

TABLICA: 1. AKOVEC 2. Podravac 3. ME IMURJE 4. Petar Zrinski 5. ŠK Vindija 6. Gra ar 7. NEDELIŠ E/-1 8. Bjelovar 9. Prima pivo Ivan ica 10. Radnik 11. Mladost 12. MURSKO SREDIŠ E

18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18

17 16 15 14 13 7 7 6 5 5 2 1

1 2 3 4 5 11 11 12 13 13 16 17

35/+412 34/+409 33/+368 32/+233 31/+195 25/-24 24/-93 24/-242 23/-116 23/-257 20/-279 19/-606

VAŽNO GOSTOVANJE

U Karlovcu se ne smije izgubiti Me imurje je u nedjelju lije ilo “rane”, pa su odigrali utakmicu u Gardinovcu protiv Radni kog i dobili je 4:1. Najljepša vijest s te utakmice su dva zgoditka Marijana Vuke. Ohrabrenje je to pred gostovanje u Karlovcu, u utakmici protiv zahuktalog i ambicioznog doma ina u kojoj se za povratak samopouzdanja, barem ne bi smjelo izgubiti. Za ovo gostovanje kandidirati e svi igra i, osim Na a i Bratkovi a koji su u fazi oporavka od ozljeda. Na popisu igra a koji e biti u sastavu trebao bi se na i i povratnik Brazilac Eliomar koji se u srijedu priklju io ekipi, ime je kona no razriješena “sapunica” oko njegovog povratka u Hrvatsku. (DZ)

Kapetan Me imurja Vugrinec odigrao je standarno zapaženu rolu u iznena uju oj pobjedi protiv Podravca

16. rujna 2008.

10. ožujka 2009.

44

PERUTNINA PIPO IPC svladala zagreba ku Dubravu

Napokon pobjeda i na gostovanju Trebalo je ekati punih 20 kola da Perutnina Pipo IPC stigne do prve gostuju e pobjede. Tko eka do eka, a

akov ani su zaista ekali dugo, možda i predugo. Ipak u subotu je kona no na gostovanju svladana Dubrava 29:26 (13:12). Uo i dvoboja Dubrava – Perutnina Pipo IPC pogled na prvenstvenu ljestvicu otkrio bi da je akove ki sastav favorit, imali su 17 bodova i bili na 10 mjestu prvenstvene ljestvice, dok je Dubrava bila posljednja sa samo 3 boda. Ali, uvijek postoji ali !? akov ani nisu imali pozitivan gostuju i rezultat, a plus toga nikad od kada je u Prvoj ligi nije slavila u Dubravi.

I prijašnjih sezona kada je sastav iz akovca žario i palio hrvatskim rukometom Dubrava je na svom parketu ostala nepokorena, prava mala “Ahilova peta”.

Boljoj ekipi - pobjeda Za susret koji se igrao u petak u zagreba kom naselju poznatom

po svemu samo ne rukometu važnu ulogu imala je psiha. akov ani su osjetili pritisak da upišu bodove, dok je Dubrava sa novim trenerom,

proslavljenim Zvonimirom Bili em nisu imali što izgubiti.

U takvoj konstelaciji prije svega psihi kih snaga, bolje su po eli

NAJAVLJUJEMO: SUSJEDSKI derbi u Kupu

akov ani u srijedu u Varaždinu U srijedu u 19 sati u novoj Gradskoj dvorani u Varaždinu svoje snage u osmini- inala Hrvatskog rukometnog kupa odmjerit e Varteks di Caprio i Perutnina Pipo IPC. Josip Borkovi – trener RK Perutnina Pipo IPC ..

- Posljednja naša izdanja daju nam vjeru da možemo dobiti u Varaždinu, ali ipak treba biti realan i re i da je Varteks favorit.

Bolje stoji na prvenstvenoj ljestvici i igrat e pred svojim gledateljima, ali to ne zna i da emo pasti

bez ispaljenog metka. Idemo se nadigravati, dati sve od sebe pa što bude bude.

Risto Arnaudovski, ponajbolji igra akove kog sastava kaže…

- Ne smije nas zavarati Varteks koji je izgubio u akovcu 16 golova razlike, jer je falila njihova najvažnija karika golman Vujovi .

Ova utakmica e sigurno biti druk ija, ali bez obzira što je Varteks u gornjem doma, a mi u sredini, te iako nismo kompletni - i i emo na pobjedu. (tj)

doma ini koji su poveli 5:1 pa imali prednost sve do 20. minute. Uspjeli su se igra i Josipa Borkovi a tada posložiti malo di i igru u napadu da bi se na odmor išlo s minimalnom prednoš u 13:12. Odli an posao napravio je Sladoljev koji je u prvih 30 minuta upisao 11 obrana.

No, ubrzo nakon promjena strana Dubrava opet prelazi u vodstvu, ak i plus dva kod 19:17. Tada

akov ani iz tre e ubacuju u petu i vrlo brzo se odvajaju da bi susret mirno priveli sa plus tri prema kraju. Još jednom je klju an bio vratar, ovog puta Lon ar – skinuo je jedan sedmerac, a drugog je Zagrep anin promašio.

Bolja mom ad je zasluženo stigla do dva nova boda, a ni suda ki par Banovi – Banovi koji je ve jednom uskratio pobjedu Pipa u gostima ove sezone (Medveš ak op.a.) nije mogao skrojiti ovaj susret. Gosti iz Me imurja jednostav-

no su bili bolji, ali su se ipak morali namu iti da stignu do prve pobjede.

Standardno dobri su bili vratari, Aranudovski i Mesari dok je Balog i više nego dobro iskoristio pruženu šansu. U obrani vrst, a u napadu je imao 3/3.

Josip Borkovi zadovoljan je injenicom da je njegova mom ad kona no skinula taj urok sa sebe: Radi se o izuzetnom dvostrukom psihološkom poticaju. Toliko o ekivana pobjeda u gostima je stigla, a s njom i prekid neugodne tradicije da

TABLICA 1. CO Zagreb 2. Metkovi 3. Varteks DC 4. Nexe 5. Siscia 6. EMC-Split 7. Pore 8. Pipo IPC 9. Karlovac 10. Medveš ak KM 11. Moslavina 12. Bjelovar 13. Osijek EM 14. Umag 15. Zamet 16. Dubrava

18 20 20 18 20 20 20 20 19 20 20 20 20 20 19 20

18 14 13 11 11 9 9 9 7 8 8 7 6 5 5 1

0 2 1 4 4 3 3 1 5 3 1 0 2 1 1 1

0 4 6 3 5 8 8 10 7 9 11 13 12 14 13 18

703:411 593:577 569:560 560:482 534:491 203:530 516:549 569:563 503:508 489:514 539:582 519:560 491:557 554:591 485:527 558:683

36 30 27 26 26 21 21 19 19 19 17 14 14 11 11 3

gubimo kod Dubrave. Zaslužili smo pobjedu, bilo je teško, ali kad smo po eli igrati kao ekipa ništa nas nije moglo zaustaviti. (tj)

PRVENSTVO se nastavlja u subotu

U akovec stiže Pore Najavljeni plan još od prije dva kola po inje se ostvarivati, od pet utakmica mora se upisati etiri pobjede ili 8 bodova. Sada je plan na pola puta do realizacije, uknjižena su etiri boda.

Nakon ove pobjede Perutnina Pipo IPC je sko ila na osmo mjesto ljestvice Premijer lige.

akov ani imaju 19 bodova, a u sljede em kolu (ove subote14. ožujka 19 sati dvorana Graditeljske škole) ugoš uju Pore koji se nalazi jedno mjesto sa dva boda više. U slu aju pobjede najbolja me imurska mom ad mogla bi dodatno popraviti svoj plasman. (tj)

10. ožujka 2009.

PRVA HOL - o ekivani poraz Centrometala u Karlovcu, ali ...

Ponovno u igri za ulazak u doigravanje Naši su odbojkaši u Karlovcu doživjeli poraz, no to je bilo za o ekivati jer je tamošnja ekipa ipak sam vrh hrvatske odbojke. Karlovac – Centrometal 3:0 (25:17, 25:14, 25:18). Uz ve standardne probleme sa sastavom zbog bolesti igra a, teško je bilo o ekivati išta više.

Karlov ani su u utakmicu ušli odlu no i bez poštede, svjesni da ih samo pobjeda drži na samom vrhu.

Me imurci su planirali pružiti dobar otpor, no rezultatske neizvjesnosti nije bilo: - Po prvi je put ove sezone na mjestu libera zaigrao Tomica Posavec umjesto Darija, što je bio vidljiv pomak u našoj obrani, no ne može se sve uloviti, posebice kad protivni ka ekipa raspolaže tako visokim puca ima, objasnio je trener Centrometala Sre ko Horvat.

Zaigrao je T. Posavec, no nije Kova koji se tijekom tjedna razbolio, a na terenu ga je odmijenio Palinkaš, koji pak u tjednu za nama nije uspio do i ni na jedan trening zbog poslovnih obaveza. No, i da su svi naši igra i bili na broju, jako bi teško došli do rezultata u Karlovcu.

- U odbojci se uda jako teško dešavaju, nije to nogomet. Ne igra se na vrijeme, ne možeš sre om zabiti gol i potom se braniti i ekati istek 90. minute. U odbojci se kvaliteta vidi, spremnost isto tako, i iznena enja nema”, smatra Horvat.

Unato porazu u Karlovcu, naši odbojkaši ostaju na sedmoj poziciji ljestvice, jer je Rovinj uspio dobiti Daruvar s 3:2 na doma em parketu, pa su Daruvarci ostali na 8. mjestu.

U idu em kolu Centrometal ugoš uje Šiben ane, igra se u SGC-u Aton u subotu od 18 sati.

- O ekujemo slavlje jer imamo nešto ve u kvalitetu, no, ako ne emo biti pravi, možemo lako i izgubiti. Zato od svojih igra a o ekujem ozbiljan pristup i maksimalno htijenje, rekao je trener.

Zanimljivo je re i da Me imurci još uvijek imaju, premda jako slabu, priliku da dohvate Ligu za prvaka.

Varaždin je, naime, izgubio susret protiv Rijeke, a ukoliko izgube i od Murse u idu em kolu, ponovno e se otvoriti pitanje 6. mjesta ljestvice.

- Varaždinci imaju jako neugodan raspored, nakon Murse ih eka Karlovac, pa odlaze u goste Šibeniku, koji na doma em parketu može biti neugodan. Ni nama nije baš prelako, no nakon Šibenika i, nadam se, pobjede imamo i doma instvo protiv Siska, a zatim u zadnjem kolu putujemo k Kaštel Lukši u. Trebaju nam dvije pobjede da bismo otvorili sve karte, rekao je Horvat, i dodao kako e i sedmim mjestom biti zadovoljni. (Ivana Strahija)

TABLICA 1. Karlovac 2. Rijeka 3. Sisak 4. Mladost KL 5. Mursa Pan 6. Varaždin 7. Me . Centrometal 8. Daruvar 9. Šibenik 10. Rovinj

15 15 15 15 15 15 15 15 15 15

11 4 12 3 11 4 10 5 9 6 8 7 6 9 5 10 1 14 2 13

36 34 33 28 27 22 17 17 7 4

II. HKL-sjever - prvak odlu en etiri kola prije kraja

akove ki Željezni ar proslavio naslov prvaka Prvi dio zacrtanog plana za ovu sezone kugla i akove kog Željezni ara ve su ostvarili. etiri kola prije kraja postali su prvaci II. hrvatske kugla ke lige sjever. Svladali su imenjaka iz Koprivnice 7:1 i stekli nedostižnu prednost za sve konkurente.

To je prva titula prvaka akove kog Željezni ara II. HKL - sjever i najve i uspjeh u povijesti kluba.

Na akove koj kuglani SRC Mladost protiv Željezni ara iz Koprivnice ispustili su samo jedan poen.

Nije bio raspoložen samo Bojan Košak koji je ispustio bod zahvaljuju i u inku koji se njemu ina e jako rijetko doga a - 524.

Ostali su bili puno bolje raspoloženi. Posebice vrijedi za Rajmonda Pokriva a koji je ponovno srušio

više od 600 unjeva, a vrlo blizu toj brojci bio je i Predrag Turk. Bojan Plevnjak je bio tako er raspoložen, a najiskusniji Stjepan Jagi na nivou.

Ninoslav Mikac može i puno bolje od subotnjeg u inka. Na kraju uvjerljivih 7:1 i +182 unja.

Važnu pobjedu u borbi za naslov viceprvaka izborio je akovec.

Zahvaljuju i boljem omjeru unjeva, svladali su izravnog suparnika za drugo mjesto na tablici, varaždinski Željezni ar, na novoj kuglani Drava u Varaždinu. Slavili su pobjedu od 5:3 i u vrstili se na drugoj poziciji s 24 boda. Željezni ar je osvojio titulu etiri kola prije kraja, jer ima 9 bodova prednosti pred drugoplasiranim akovcem. estitamo!

(D. Zrna)

PRIPREME juniorske reprezentacije Hrvatske

Nikola Turk zapažen u reprezentativnom dresu Najbolji me imurski kugla Nikola Turk u juniorskoj konkurenciji dobio je još jedno priznanje. U sklopu priprema za SP nastupio je za Hrvatsku u kontrolnom me u s Njema kom. Nijemci su bili bolji za nekoliko unjeva, ali je Turk bio drugi najraspoloženiji igra Hrvatske.

Srušio je 567 unjeva i time se pribli-

žio dresu reprezentacije koja putuje na SP. Hrvatski izbornik još uvijek nije odredio kona an sastav, ali ovaj rezultat zasigurno Turka približava dresu s državnim grbom na najve oj ovogodišnjoj me unarodnoj priredbi na kojoj bi mogao nastupiti jedan me imurski kugla . (dz)

III. HNL - istok - pobjeda i poraz me imurskih predstavnika

Mladost teškom mukom, akovo nadigralo Nedeliš e Me imurski klubovi u III. HNL - istok u minulom kolu imali su u inak kao prošli vikend, ali s obrnutim rezultatskim u inkom. Ovaj put su Preložani slavili pobjedu, dok je Nedeliš e bilo bez izgleda na gostovanju kod aspiranta za naslov prvaka - akova.

Krznar pogodio za sva tri boda Kad je bilo najvažnije Stjepan Krznar pogodio je za sva tri boda preloške Mladosti. U oslabljenom sastavu i sa suženim igra kom kadrom (Jari i Balent odra ivali su kartone) u kojem su na klupi uglavnom bili juniori, Preložani su uspjeli svladati Croatiju iz akova, mom ad koja je pri samom dnu tablice, ali je vrlo lako mogla dodatno zagor ati po etak drugog dijela sezone preloškom sastavu. Doma i su na kraju slavili pobjedu 2:1 (1:1).

Mladost je furiozno krenula u utakmicu, stvorila dvije dobre prilike, ali su Vuk i Mlinarec bili neprecizni, da bi onda ipak povela, nakon što je pucao Mlinarec, a netko je od gostuju ih igra a skrenuo loptu u vlastitu mrežu.

Me utim, nakon toga su doma i stali. Iskoristili su to gosti i poravnali i ak imali više od igre, prijetili za vodstvo. Posebice na po etku drugog poluvremena, kad je vratnica spasila doma i sastav.

Nakon toga doma i su ipak da je “vrag odnio šalu”, te su uspostavili inicijativu koja je urodila pobjedni kim zgoditkom Stjepana Krznara. Popularni epa zabija uvijek kad je najpotrebnije. Pokazalo se to presudnim i ovaj put kad je solo-minijaturom i preciznim udarcem riješio pitanje pobjednika. Pokušali su gosti “na silu” izvu i barem bod, ali nisu uspjeli.

U preloškoj igri itekako se osje a nedostatak pouzdanog Jari a koji mora odraditi još utakmicu kazne zbog nepotrebne nepodopštine u Vukovaru. Sre om, ovaj put je u obrani u ve em

KUP Me imurskoga nogometnog saveza

akovec drugi polufinalist Bez ve ih problema hrvatski etvrtoligaš stigao je do plasmana u polu inale Me imurskoga nogometnog kupa.

Ve u prvom dijelu poveli su protiv županijskog prvoligaša Slobode iz Slakovca 2:0, a pobjedu su de initivno potvrdili u nastavku tre im golom.

U nedjelju 15. ožujka igraju se preostale dvije utakmice. U Trnovcu igraju istoimeni doma in i BSK Belica, a pobjednik igra polu inalni susret s preloškom Mladosti, dok u Svetom Martinu gostuje Spartak iz Male Subotice. Pobjednik iz tog dvoboja igra s akovcom.

Nedjeljne utakmice igraju se s po etkom u 15 sati. (DZ)

Napada Mladosti Stjepan Krznar bio je precizan za pobjedu protiv Croatije dijelu utakmice briljirao Habuš, kao i njegovi suigra i bez obzira na nekoliko nepotrebnih grešaka koje bi se ubudu e trebale izbjegavati, jer uglavnom nakon toga protivni ki sastavi dolaze u prilike za gol.

Me u kandidate za teško gostovanje u Višnjevcu vra a se Davor Balent koji je odradio kaznu utakmice neigranja zbog 3 žuta kartona, ali zbog istog razloga ispada Matija Radikovi . Posljednju utakmicu kazne odra uje Ivan Jari .

Nedeliš e bez prilike za pozitivan rezultat Susret u akovu obilježio je ipak iznimno težak teren, te kiša koja je neumorno popratila svih 90 minuta. Jasno je da su se kod ku e bolje snašli doma ini, koji su goste iz Nedeliš a nadigrali u svim elementima igre.

Ve u 10. minuti rezultat se mijenja. Nakon uba aja sa strane akov ani traže na in da loptu ubace u mrežu, no Posavec je ve ima u rukama, no tada se nesretno u njega zalije e Perko, a sad slobodnu loptu u gol posprema Kvasnovski.

Slijedi prekid od pet minuta, kad se mladom vrataru Nedeliš a pruža pomo i omotava raskrvarena i rasje ena glava. Na sre u, nije se dogodilo ono najgore – ozbiljna ozljeda – pa Posavec može nastaviti igru.

Bio se ve trener Nedeliš a Nenad Mar ec pobojao da e morati tražiti rješenje nemogu eg problema, jer

rezervnog vratara nije imao, a na put je krenuo sa svega 14 igra a.

No, ekipa ostaje u sastavu u kojem je i bila, a akov ani nastavljaju kako su i po eli. Igra se dakle samo na jedan gol, onaj Nedeliš a. Ne udi stoga još jedan pogodak prije kraja poluvremena. Nakon kornera Nedeliš anin Gyö i ne ispucava loptu ve je spušta ravno pred Boškovi a, koji Ostali rezulta : Križevci – Marsonia 3:0; Slavija – Gra ar Vodovod 3:1; Mladost (C) –Grani ar 1:2; Olimpija – Vukovar ‘91 4:1; Bjelovar – Višnjevac 3:0; Beliš e – NAŠK 3:1.

kroz šumu nogu pred gostuju im vratima precizno loptu šalje na pravo mjesto.

Tre i je gol pao u drugom poluvremenu, kad nakon prekršaja doma i izvode skra eni korner, a poentira Majer. Postoji tu mala sumnja u zale e, no trener Nenad Mar ec smatra da su doma i apsolutno zaslužili sva tri boda: “Branili smo se kako smo znali i umjeli, jer su akov ani osim golova imali još par jako dobrih prilika, pa smo sretni što je završilo svega 3:0. Vlastitom smo krivicom dobili bezvezne golove, to e nam biti pouka. Nadam se da emo mi tako nadigrati protivnika kako je nas akovo u idu em kolu.”

A idu e subote u Dunjkovec – Pretetinec stiže Beliš e. Dobra je vijest da se u konkurenciju vra aju Belovi , Zanjko i Periši , dok e požutjeli Vibovec susret ipak pratiti s tribine. Što se Posav eve ozljede ti e, mladi je Nedeliš anin nakon utakmice otišao na Hitnu, gdje je završio s par šavova, no potvr eno je kako trajnijih ozljeda nema.

(Dejan Zrna i Ivana Strahija) AKOVO – NEDELIŠ E 3:0

TABLICA 1. Gra ar Vodovod 2. akovo 3. Grani ar 4. Križevci 5. Vukovar ‘91 6. Bjelovar 7. Slavija 8. Virovi ca 9. Nedeliš e 10. Mladost (P) 11. Mladost (C) 12. Višnjevac 13. NAŠK 14. Olimpija 15. Koprivnica 16. Beliš e 17. Croa a 18. Marsonia

19 19 19 19 19 19 19 18 19 19 19 19 19 19 18 19 19 19

12 12 11 11 10 10 9 8 9 8 7 8 7 6 5 6 4 1

3 3 5 3 3 2 3 5 2 4 4 0 1 4 4 1 3 2

4 4 3 5 6 7 7 5 8 7 8 11 11 9 9 12 12 16

43:18 30:14 34:24 31:15 34:26 32:28 29:23 31:19 27:30 31:34 21:23 20:30 34:36 28:32 26:29 29:36 18:32 12:61

39 39 38 36 33 32 30 29 29 28 25 24 22 22 19 19 15 5

Parovi 20. kola: Grani ar – Križevci; Marsonia – Bjelovar; Višnjevac – Mladost (P); Croa a – Slavija; Gra ar Vodovod - Olimpija; Vukovar ‘91 – akovo; Nedeliš e – Beliš e; NAŠK – Koprivnica; Virovi ca – Mladost (C).

AKOVO. Igralište akova. Sudac: Špehar (S. Brod). Pomo nici: Vukeli i Radi .

Strijelci: 1:0 Kvasnovski (10), 2:0 Boškovi (42), 3:0 Majer (55).

AKOVO: Begovi , Deni , Jari , Kelava, Bariši (od 76. Luki ), Boškovi , Dželagi , ember (od 58. Mikuli ), Majer, Pešut (od 69. Bilokapi ), Kvasnovski. Trener: Zoran Penava.

NEDELIŠ*E: Posavec, Perko (od 58. Duman i ), Celinger, Gyo i (od 46. Fu ko), ukez, Vibovec, Zavrtnik, Jagec, Baksa (od 73. Vizinger), Mihali , Bujani . Trener: Zvonimir Smrti .

Igra utakmice: Danijel Jari .

MLADOST (P) – CROATIA 2:1 PRELOG. Stadion Mladosti. Sudac: Berak (Bjelovar). Pomo nici: Pervan i Ro ak.

Strijelci: 1:0 Goluža (21-ag), 1:1 Baran (33), 2:1 Krznar (72).

MLADOST (P): Mar ec, Radikovi , Ba ari, Vuk, Cvetko, Habuš, Krznar, Kalšan (od 90.

Rogina), Sabol, Bukal, Mlinarec. Trener: Zoran Kralji .

CROATIA: Piplica, Goluža, Tan ik, Novoseli , Mikovi (od 78. Miki ), Stipanovi (od 46. Franji ), Vra evi , Krizmani , Baran (od 64. Nikoli ), Premuži . Trener: Šimo Živkovi .

Igra utakmice: Stjepan Krznar.

NOGOMETAŠI pomažu malom Davidu iz Palovca

Humanitarna utakmica Dinama (P) i Spartaka Palovski Dinamo prošle srijede organizirao je humanitarnu nogometnu utakmicu s vje itim rivalom Spartakom iz Male Subotice. Utakmica je odigrana u humanitarne

svrhe za pomo malom Davidu iz Palovca. Iako je humanitarna gesta bila u prvom planu, igralo se kao i uvijek kad su u pitanju ova dva kluba za prestiž i pobjedu. Bolji je bio

Spartak i slavio 2:0. Na utakmici je skupljeno 5.000 kn, a u akciju su se uklju ili svi nazo ni kako na terenu, tako i kraj terena. (dz, foto: zv)

10. ožujka 2009.

PRVA HRL - muški

SVJETSKO PRVENSTVO u dvorani u streli arstvu

Buzet uvjerljiv protiv Preložana Lider prvenstva Prve HRL bez ve ih problema je svladao pomla eni sastav Preloga u 14. prvenstvenom kolu. Doma i su zabilježili uvjerljivu pobjedu od 37:20. Preloški sastav nije mogao pružiti ozbiljni otpor sastavu koji s pravom pretendira za ulazak u najbolju hrvatsku rukometnu ligu.

Ostali rezultati: Gorica-Zadar 35:31, Crikvenica-Županja 24:17,

akovo-Solin 31:30, Arena-Kaštela 30:25, Trogir-Slatina 35:24.

Na tablici uvjerljivo vodi Buzet, dok su Preložani na 10. mjestu s 10 bodova. U sljede em kolu Prelog ima na doma em terenu novi težak ispit.

U goste stiže tre eplasirana Crikvenica. Utakmica se igra u subotu 14. ožujka s po etkom u 19 sati. (dz)

DRUGA HRL - sjever žene

Težak doma i poraz Rukometašice akovca u subotu su doživjele drugi poraz za redom u nastavku prvenstva u ligi u kojoj su lani bile najbolje.

Protiv ne jakog ali dobrog Bjelovara akov anke su poražene rezultatom 29:17 i tako definitivno otpale od borbe za vrh prvenstvene tablice.

Ne igranje rukometašica koje su godinama nosile igru i te kako se osje a i bit e potrebno vremena da mlade i vrlo talentirane juniorke i kadetkinje postanu zrele i sposobne boriti se za sam vrh tablice, gdje akove ki ženski rukomet uvijek mora biti. Protiv Bjelovaara za akovec su nastupile: Kolak, T. Horvat (1), Sagata (1), Šipuš,

Gudlin (2), Petkovi (3), Pintari , Hegeduš (3), Jurkovi (4), Cerovec (1), Veble, Mar ec, Vugrinec (4), Sklepi .

Trener: Stjepan Golik.

REZULTATI 14. KOLA: akovecBjelovar19:27, Brod GymnasiumDarda 28:20, Ivanec-Pitoma a 20:31, Zelina-Natura Agro 30:29, Pan akovo-Dragovoljac 24:24, Vinkovci-Podravka LINO, odgo eno Poredak: Natura Agro 26, Podracvka LINO 22, Zelina 22, Pitoma a 17, Bjelovar 15, Brod Gymnasium 15, akovec 10, Darda 10, Vinkovci 10, Dragovoljac 8, PAN akovo 8, Ivanec 2.

U sljede em kolu akovec gostuje u Vinkovcima. (sm)

B R A N K O G A L I N E C - Aris (1947. - 2009.)

Zbogom, legendo!

Najsvjetlije stranice, u šezdesetogodišnjoj povijesti, nogometnog kluba Sloga s akove kog Juga ispisane su u šezdesetim i sedamdesetim godinama minuloga stolje a kada su Slogin dres obla ile generacije ro ene etrdeset i neke. Virtuozne igre i vrhunski rezultati privla ili su na igralište Sloge, u Buzovcu ili Pustakovcu, i po nekoliko tisu a ljubitelja najvažnije sporedne stvari na svijetu. Bilo je tu vrsnih nogometaša, zaljubljenika u nogometnu igru koji su svoje igra ke karijere završili u prvoligaškim klubovima, a kasnije i širom Evrope, ali jedno ime je ostalo zabilježeno u pam enjima svih koji su voljeli nogomet, a ne samo Slogu.

Branko Galinec, poznatiji po svojem nadimku Aris, vrlo je brzo postao omiljenim, kako me u igra ima, tako i me u mnogobrojnim navija ima.

Njegova je igra plijenila pažnju svih ljubitelja nogometne igre, njegova vještina je ulijevala strahopoštovanje svih protivni kih igra a i zato je nerijetko dobivao posebne uvare.

No, nije bilo lako uvati takvog majstora nogometne igre, koji je igrao s obje noge, a vrlo esto i glavom, jer je svojom visinom odskakao me u suigra ima. Vrlo je teško prebrojiti sve golove koje je postigao, a još teže one koje je namjestio suigra ima.

Petnaestak godina bio je nezamjenjiv u sastavima Sloge i dres s brojem deset bio je rezerviran za njega.

Govoriti o Arisu, a ne spomenuti njegove slobodne udarce, bila bi velika, neoprostiva, pogreška. Po njegovim preciznim slobodnim udarcima poznavali su ga svi protivni ki golmani, a navija i Sloge ve su slavili novi pogodak im je slobodni udarac bio dosu en na udaljenosti od dvadesetak metara. Nije se ni ekalo da lopta završi u mreži, a vjerni navija i ve su nazdravljali.

Bilo je „slogaša“ koji su igrali u velikim klubovima, pa i u inozemstvu, ali nikada se ni ije ime, a pogotovo nadimak, me u ovdašnjim ljubiteljima nogometa nije izgovarao s više nepodijeljenih simpatija. Kada su djeca igrala nogomet na igralištu je znalo biti i po desetak Arisa, a to nedvojbeno govori kolika je bila njegova popularnost. Aris je ostao Slogaš u srcu, u duši i zato nikada nije prihvatio niti jednu ponudu ve ih klubova. Tu na igralištu Sloge je bio njegov dom, kod Jan ija se sastajao

sa svojim društvom i ništa mu više nije trebalo izvan Sloge i prijatelja.

Bio je dobar ovek, dobronamjeran, druželjubiv. Volio je društvo i svoje prijatelje više od svega. Bio je omiljen i poštovan ne samo od navija a Sloge, ne samo od ljubitelja nogometa, ve su ga poštivali i oni koji su samo uli za njegove nogometne majstorije i ljudske kvalitete. A to su kvalitete koje krase samo izuzetne ljude i športaše. Da je stvarno bio takav ovjek i športaš pokazao je veliki broj ljudi koji su došli, ne samo iz akovca i Me imurja, na Mihovljansko groblje i ispratili ga na vje ni po inak. Bilo je tu ljudi svih generacija i svi koji su mogli došli su da se oproste od Arisa koji je postao i ostao nenadmašna nogometna legenda.

Relativno brzo, za ondašnje prilike, završio je svoju plodnu nogometnu karijeru, osnovao obitelj i nadalje dolazio na Slogu, koja je bila i ostala njegov drugi dom. Ljudi su ga voljeli zbog njegovog dobrog i velikog srca i zato je bio rado vi en u svakom društvu. Moramo re i da ga život nije poštedio vrlo teških trenutaka i bez obzira što je bio ovjek velikog srca, njegovo srce nije izdržalo...Ostat e zapam en kao veliki igra i kao nenadmašen i neponovljiv velemajstor slobodnih udaraca.

Malo je njegov prijatelja moglo zaustaviti suzu u oku, a svi smo stajali tužna lica, s pogledima uperenih negdje u prošlost i s nevjericom gledali otvoreni grob u koji je položen naš prijatelj, suigra , susjed... Njegov odlazak došao je prerano, kao i uvijek kada nas napuštaju dobri ljudi, a na nama je da ga zadržimo u sje anjima, jer prijatelji nikada ne umiru.

Zbogom ARIS, zbogom LEGENDO, zbogom PRIJATELJU... ( uro Bel)

Krešimir Štrukelj nije uspio u i u finale Najbolji me imurski i hrvatski streli ar u olimpijskom luku Krešimir Štrukelj nije uspio u i u finalnu završnicu me u 32 najbolja streli ara svijeta na SP u dvorani koji je prošli tjedan održano u poljskom gradu Rzeszovu. U disciplini FITA

2x18 m zauzeo je 46. mjesto s 565 krugova. Rezultat je daleko ispod onoga koje je Štrukelj postizao tijekom dvoranske sezone, tako da se nastup može ocijeniti kao podba aj. O ito je pritisak u inio svoje. (dz)

DVORANSKO prvenstvo Me imurja u atletici za mla e kategorije

Sjajna atletska atmosfera u Murskom Središ u Održano je i drugo ovogodišnje dvoransko prvenstvo za mla e kategorije, a uspješan organizator ovaj puta bio je Atletski klub Mursko Središ e. Na natjecanju je nastupilo oko 130 natjecatelja koji su se natjecali u etiri starosne kategorije i u pet disciplina: tr anje na 70 i 100 m, skok u dalj iz mjesta, skok u vis i bacanje kugle težine 2 i

2,5 kg. Dvostruke pobjede ponovo su ostvarili mla i lima Luka Liklin iz OŠ Mursko Središ e u tr anju na 70 m i skoku u dalj iz mjesta, stariji lima Leon Furdi iz OŠ Prelog u tr anju na 70 m i skoku u dalj iz mjesta, stariji kadet Dario Lesar iz OŠ Nedeliš e u skoku u vis i bacanju kugle, mla i kadet Lovro Kova i iz OŠ Gornji Mihaljevec u skoku u vis

i bacanju kugle i starija kadetkinja Sara Tuksar iz OŠ Mala Subotica u skoku u vis i bacanju kugle. Po jednu pobjedu i zlatnu medalju osvojili su: ml. lima ice Lukrecija Medvar iz OŠ Gori an u tr anju na 70 m i Stela Andrašec OŠ Hodošan u skoku u dalj iz mjesta, starije lima ice Nika Horvat OŠ Nedeliš e na 70 m i Maja Ferlin PŠ Puš ine u skoku u dalj iz

mjesta, mla e kadetkinje Mateja Jambrovi OŠ Draškovec na 100 m, Iva Novak OŠ Šenkovec u skoku u vis i Diana Pintari OŠ Nedeliš e u bacanju kugle, mla i kadet Patrik Šimuni OŠ Prelog na 100 m, te stariji kadet Denis Bistrovi OŠ Mursko Središ e na 100 m i starija kadetkinja Kristina Dudek III. OŠ

akovec na 100m.

Najbolji tri ml. lima i na 70 m

Najbolje tri u dalju lima ice

Najbolje ml. kadetkinje na 100 m

Najbolja trojka st. lima ice 70m

ŽUPANIJSKE stolnoteniske lige I. ŽL

II. ŽL

III. ŽL

IV. ŽL

Šenkov ani se ne daju

U znaku iznena enja

Hodošan ET iskoristio kiks Šenkov ana

Hodošan 2 sve bliže naslovu

Uzalud MSTC-Nostro-Team svladava teške prepreke, dok Šenkovec paralelno lomi svoje suparnike. Dobro, možda ne uzalud. Nostro je 99 posto viceprvak. Više, teško?

Kos-Kotoriba i Damteks borit e se za broncu, a o ekujemo da se tu još stignu umiješati, po igra kom kadru, jake Putjane 2.

Na dnu Jedna Putjane 3 uvjerljivo najlošija ekipa lige, te o ekivano Mala Subotica 1 i Kos-Kotoriba 3.

Rezultati: MSTC-Nostro-Team - Putjane 2 7:3, Kos-Kotoriba 3 - Katex 6:4, Damtex 1 - Šenkovec 3 1:9, Kos-Kotoriba 2 - Mala Subotica 1 7:3, Putjane 3 - Šenkovec 4 3:7.

Ako Mihovljan 3 pobje uje Hodošan 1 sa 7:3, Putjane 5 gubi od posljednje plasiranog Nostra, a HE-DRA1 od Lopatinca2 gubi 7:3, onda rijetko tko može biti hrabar u kona noj prognozi.

Bit emo radije krajnje oprezni pa re i da se pola lige bori za prvo, a pola lige za zadnje mjesto. Odli na završnica!!

Šenkovec 6 poskliznuo se na svom terenu protiv Lopatinca 3 a Hodošan ET odmah iskoristio kiks i priljepio se uz njih. Poraz STK-a i bod Donjeg Kraljevca definitivno e smanjiti ambicije i realne šanse ove dvije ekipe u borbi za vrh.

Posljednji Damteks 2 pokazuje samo znakove o aja, a pretposljednja Klima –montaža ambiciju da ulovi osmo mjesto.

Rezultati: Hodošan Elektro team - Mihovljan 4 7:3, STK 2 Cirkovljan Zabat 1 4:6, Šenkovec 6 - Lopatinec 3 3:7, Klima-montaža 1 - Donji Kraljevec 1 5:5, Damtex 2 - Kos-Kotoriba 4 1:9.

Smiješe se smiješi lijepi trenuci Hodošancima. Putjan ani, izgleda, stabilni i onako, iz sjene zadovoljni, a Kotoriba, Šenkovec i Draškovec još e malo strepiti tko e gdje. Na dnu bi moglo biti vatre, jer nema baš tolike razlike.

I posljednja Klima–montaža skupila je nešto bodova, a u uvjetima kada se svi moraju najviše boriti...? Vidjet emo još rasplet dna ljestvice.

Rezultati: Hodošan 2 - Orehovica 1 9:1, Šenkovec 7 - Klima-montaža 2 10:0, Draškovec - Kos-Kotoriba 5 3:7, Nedeliš e 2 - Mala subotica 2 7:3, Putjane 6 - Lopatinec 4 10:0.

Tablica

Rezultati: MSTC-Nostro-Štikma - Putjane 5 8:2, Lopatinec 1 - Nedeliš e 1 10:0 bb, Mihovljan 3 - Hodošan 1 7:3, Lopatinec 2 - HE-DRA 1 7:3, Šenkovec 5 - Putjane 4 8:2.

Tablica 9 9 7 6 7 6 4 3 3 2

Tablica

1. Šenkovec 3 14 14 0 0 120:20 28 2. MSTC-Nostro-Team 14 12 1 1 90:50 25 3. Kos-Kotoriba 2 14 8 1 5 80:60 17 4. Damtex 1 14 7 3 4 79:61 17 5. Putjane 2 14 6 2 6 73:67 14 6. Šenkovec 4 14 6 2 6 67:73 14 7. Katex 14 6 1 7 71:69 13 8. Kos-Kotoriba 3 14 3 1 10 47:93 7 9. Mala Subo ca 1 14 1 2 11 44:96 4 10. Putjane 3 14 0 1 13 29:111 0

1. HE-DRA 1 14 2. Hodošan 1 14 3. Šenkovec 5 14 4. Putjane 5 14 5. Mihovljan 3 14 6. Nedeliš e 1 14 7. Lopa nec 2 14 8. Lopa nec 1 14 9. Putjane 4 14 10. MSTC-Nostro-Š kma 14

2 2 5 5 3 1 3 3 2 2

3 3 2 3 4 7 7 8 9 10

86:54 80:60 84:56 78:62 77:63 66:74 66:74 57:83 55:85 51:89

20 20 19 17 17 12 11 9 8 5

Najuspješniji igra i: Zoran Vidovi (Šen 3) 33/2, Jurinec (Šen 3) 36/4, K. Kova i (Kat) 35/7, Bali (Šen 3) 26/8…

Najuspješniji igra i: Robert Mendelski (Hod 1) 31/8, Kova evi (Put 5) 31/9, Veseli (Ned 1) 29/10, J. Repalust (HE-DRA 1) 30/12…

1. Hodošan ET 2. Šenkovec 6 3. Donji Kraljevec 1 4. STK 2 5. Cirkovljan Zabat 1 6. Kos-Kotoriba 4 7. Lopa nec 3 8. Mihovljan 4 9. Klima-montaža 1 10.Damtex 2

14 10 1 3 87:53 21 14 9 3 2 84:56 21 14 7 3 4 82:58 17 14 8 1 5 80:60 17 14 7 2 5 78:62 16 14 7 1 6 73:67 15 14 7 1 6 68:72 15 14 4 2 8 61:79 10 14 2 2 10 52:88 6 14 0 2 12 35:105 2

Najuspješniji igra i: Zvonimir Turk ( STK 2) 21/2, P. Marka (HET) 35/6, Peras ( STK 2) 32/10, Lehkec (Šen 6) 30/11, Filipaši (DK 1) 23/9…

Tablica 1. Hodošan 2 2. Putjane 6 3. Šenkovec 7 4. Kos-Kotoriba 5 5. Draškovec 6. Mala Subo ca 2 7. Nedeliš e 2 8. Orehovica 1 9. Lopa nec 4 10. Klima-montaža 2

14 14 0 0 121:19 28 14 10 1 3 95:45 21 14 7 4 3 85:55 18 14 8 1 5 82:58 17 14 8 1 5 69:71 17 14 4 2 8 53:87 10 14 3 4 7 57:83 9 14 3 3 8 51:89 9 14 1 4 9 44:96 6 14 2 0 12 43:97 4

Najuspješniji igra i: Davor Vidovi (Hod 2) 40/2, Krznar (Hod 2) 32/4, Šari (Put 6) 37/5, F. Zrna (Hod 2) 23/4, Deban (Šen 7) 25/6…

10. ožujka 2009.

PROSLAVLJENI hrvatski stolnotenisa gostovao u Me imurju

Primorac na stolnoteniskoj reviji u Ivanovcu Povodom osnivanja STK-a “Mladost” Ivanovec, tamošnji stolnoteniski entuzijasti organizirali su revijalni stolnoteniski me na kojem je nastupio najbolji hrvatski stolnotenisa Zoran Primorac, kao i talentirani kadet hrvatske reprezentacije, europski kadetski prvak do 13 godina, varaždinski stolnotenisa Nikola Horvat, ina e lan STK-a “Putjane” akovec, sjajna kadetkinja Paula Markati iz Hodošana, te još jedan nadareni mladi igra Josip Miljkovi iz Zadra. Puna dvorana Društvenog doma u Ivanovcu, u kojoj su se okupili brojni me imurski stolnoteniski zanesenjaci, kao i u enici OŠ Ivanovec koji su dobili priliku da uživo pogledaju

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, DOIGRAVANJE 1.-4.

B LIGA SJEVER

U Prelogu odluka tek na kraju!

U Prelogu se igrao lokalni derbi izme u istoimene doma e ekipe i Donjega Kraljevca. Na ulasku u posljednji quarter rezultat je bio 50:50, no mladci iz Donjeg Kraljevca nisu izdržali. Utakmica je završena pobjedom Preloga od 10 razlike. (bh)

jednog od najve ih hrvatskih sportaša, kao i desetke sjajnih stolnoteniskih poena u revijalnim susretima u kojima je Nikola Horvat pokazao da može pobijediti kad je opušten i spreman malo “popustiti” i Zorana Primorca. Svima e njima zasigurno ovo druženje ostati u vje nom

sje anju, a neke od ivanovskih mališana motivirati da se po inju baviti stolnim tenisom. STK “Mladost” Ivanovec Školu stolnog tenisa održavat e dva puta tjedno u ponedjeljak i petak u dvorani Društvenog doma od 19 sati. (dz)

LIJEPA VIJEST iz Rouena

Sandra Paovi puno bolje!

Pet tjedana nakon teške prometne nesre e mlada Vukovarka bez pomo i diše, jede i pije, a uskoro bi trebala oti i na terapiju u Luzern.

“Sve u uložiti da pobijedim ozljedu”, tvrdi reprezentativka.

Nešto više od mjesec dana nakon prevrtanja kombija kojim je Sandra Paovi putovala prema pariškoj zra noj luci, iz bolnice u Rouenu stižu lijepe vijesti.

Hrvatska stolnotenisa ica je posljednjih dana postigla velik napredak u oporavku i sada gotovo samostalno diše te, oslobo ena medi-

KOŠARKA

cinskih pomagala, može i normalno pri ati.

“Svakoga dana pomalo idem naprijed i po ela sam sama po ela jesti i piti. Lijevom rukom mogu slobodno micati, a i desna, koja više nije iksirana, je sada bolje pa i nju mogu pokretati, ali znatno manje. Noge za sad ne mogu nimalo pomaknuti, ali osje am dodire izijatara na terapijama, što je dobar znak”, optimisti no prepri ava Vukovarka koja bi uskoro mogla napustiti bolni ku postelju.

“U vezi s rehabilitacijom još uvijek ništa nije de inirano, a prema sadaš-

njim informacijama najvjerojatnije u oti i u Luzern. Rekli su mi da tamo imaju vrhunsku opremu i lije nike koji se bave ozljedama poput moje. U bolnici mi ne žele davati prognoze za oporavak, no ja vjerujem da se mogu vratiti i možda opet zaigrati stolni tenis”, hrabro govori Sandra, kojoj je borbenost jedna od glavnih odlika: “Sve što sam napravila nije mi palo s Marsa, nego je došlo zahvaljuju i mom radu, trudu i zalaganju. Sada u sve to uložiti da pobijedim ozljedu”, izjavila je hrvatska stolnotenisa ica za Ve ernjak. (Zr)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

Naši promjenjivo!

Me imurje i Mursko Središ e u ligu najja ih juniorskih klubova regije Sjever ušli su s po tri pobjede i jednim porazom. Nakon dva odigrana kola Me imurje je obogatilo svoj saldo s još jednom pobjedom, dok su juniori MurskogaSrediš apoprili no“osakatili” bodovni u inak s nova dva poraza – doma od Podravca, te u gostima u Križevcima. Napominjemo da prva dva sastava iz ovog natjecanja idu na državni polufinalni turnir. (bh)

Grafi ar 2 – Lepoglava 86:73

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

Križevci – Podravski list 87:48

Podravac – ŠK Vindija 79:64

Prelog – Donji Kraljevec 75:65 (18:18, 15:15, 17:17, 25:15)

Me imurje – Radnik 78:60 (26:9, 16:17, 20:19, 16:15)

PRELOG: Blažona 11, Ciglar M. 8, Hajdinjak, Pusti , Blažeka 2, Poljak, Jankovi 3, Mikec 4, Šari 8, Ciglar D. 15, Jambroši , Poredoš 24.

ME IMURJE: Podvezanec 11, Miko, Habuš 11, Leva i 28, Halusek 18, Bedi , Turk, Voni ,Hor i ka 4, Šopar 6.

DONJI KRALJEVEC: Lepen 3, Borovi 2, Belovari M., Zrna 6, Belovari J. 3, Dopu , Glavina 7, Švenda 20, Balent 5, Ruži 19, Lon ari , Ivanovi .

Kotoriba – Cestica 2000 83:52 (22:12, 17:15, 22:14, 22:11)

KOTORIBA: Mlakar, Igrec, Trojko 1, Zvošec A. 33, Sušec 2, Fuš H., Fuš M., Zvošec F. 23, Radmani , Seli anec 5, Ujlaki B. 19.

Dubrav an – Me imurje Globetka 58:44 (21:11, 9:8, 7:17, 21:8)

DUBRAV AN: Me imurec 5, Horvat, Jakupak 4, Haramija 15, Lukša R. 18, Brljak 5, Lukša Da, Lukša De, Orehovec, Tišler, Balog, Šte 11.

ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 7, Capek 4, Serdarevi 2, Gomzi 6, Turk 2, Šantl, Franji , Vuruši T. 5, Car 2, Vuruši V. 6, Jaluši 10.

TABLICA: 1. Križevci 2. DUBRAV AN 3. PRELOG 4. Podravski list 5. Lepoglava 6. KOTORIBA 7. DONJI KRALJEVEC 8. ME IMURJE GLO. 9. Ces ca 2000 10. Gra ar 2

14 14 14 14 14 14 14 14 14 14

14 13 10 10 7 6 4 3 2 1

0 1 4 4 7 8 10 11 12 13

28/ 27/ 24/ 24/ 21/ 20/ 18/ 17/ 16/ 15/

+323 +154 +212 +113 +11 -19 -86 -71 -275 -360

Mursko Središ e – Podravac 54:64 (11:22, 11:14, 19:15, 13:13)

MURSKO SREDIŠ E: Varga 10, Brodar 7, Kralji , Radikovi 2, Leva i , Bedi 10, Vrbani , Dodlek 14, Bogdan 5.

Radnik – Mursko Središ e 61:51 (16:16, 19:13, 7:10, 19:¸12)

TABLICA: 1. ME IMURJE 2. MURSKO SREDIŠ E 3. Podravac 4. ŠK Vindija 5. Radnik

5 6 4 5 4

4 3 4 0 1

1 3 0 5 3

9/ 9/ 8/ 5/ 5/

+65 -8 +110 -74 -93

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Poznati sudionici drugoga kruga!

Nakon trinaest odigranih kola lige najmla ih, poznata su etiri sudionika doigravanja za prva tri mjesta koja vode u daljnje takmi enje na nivou regije Sjever. To su Me imurje (bez poraza, score 13-0), Donji Kraljevec (11-2), akovec (11-2) i ŠK Vindija (10-3). Ostali klubovi e razigravati za plasman od 5. do 14. mjesta. (bh)

TENISKI turnir U-14 u Zagrebu

Marin Šuica bez konkurencije U Zagrebu je na terenima Nacionalnog teniskog centra održan dvoranski turnir za dje ake i djevoj ice do 14 godina iz kalendara Hrvatskog teniskog saveza. Turnir je premo no, bez izgubljenog seta, osvojio igra

TK Franjo Pun ec - Marin Šuica.

Pobjedama protiv Podvinskog 6:1,6:2, Gugi a 6:2, 6:0, Žarka 7:6, 6:1 i Kijametovi a 6:1, 6:0 plasirao se u inale gdje je bio bolji od Nikole ubeka (TK Hrvoje, Zagreb) rezultatom 6:1, 6:3.

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Lepoglava – ŠK Vindija 23:75 Dubrav an – Me imurje 45:87 (8:25, 11:20, 18:32, 8:10)

DUBRAV AN: Orehovec R. 2, Šte I., Matotek, Šte N. 6, Hani , Blažeka 10, Orehovec J., Balog 11, Ribi 16, Poljanec, Radmani . Trener ituš D. ME IMURJE: Glumac 2, Agi 6, Jambrovi 5, Franin 18, Mom ilovi 6, Farkaš 10, Kolari 2, Car 13, Novak, Kocijan 15, Štefok 10. Trener aji I. Cestica 2000 – Mursko Središ e 39:56(10:10, 6:9, 11:19, 12:18)

MURSKO SREDIŠ E: Korbelj, Hasanovi , Škvorc 4, Lesar 2, Breglec 15, Matoša 2, Vinko Novak 8, Balaž 13, Per i 10, Repalust L. 1, Ben ek 1. Trener Repalust S. Prelog – Ivan ica 41:38 (10:14, 5:7, 16:8, 10:9)

PRELOG: Strbad 4, Kalšan, Budiša 17, Mihoci, Podvezanec 10, Hoblaj 2, Vuk 8, Bermanec. Trener Krha M. Kotoriba – Donji Kraljevec 27:124 (1:35, 6:28, 12:33, 8:28)

KOTORIBA: Tišler 1, Zvošec A. 18, Žini 2, Igrec 4, P ek 2, Fuš P., Ujlaki, Mikulan. Trener Zvošec F. DONJI KRALJEVEC: Pozderec 26, Sinkovi G.K. 16, Me imurec 38, Vadlja 14, Pa an 22, Sabol 2, Švenda 2, avlek, Setnik 4, Mesari . Trener Horvat T. akovec – Me imurje Globetka 98:58(29:11, 22:15, 29:13, 18:19)

AKOVEC: Vibovi 2, Škrobar 15, Franji 25, Lepen 34, Žuna, Baksa 2, Carevi 4, Ciglar, Horvat 2, Žižek 2, Markulija 12, Mar ec. Trener Bence E. ME IMURJE GLOBETKA: Hamer 5, Vrus 15, Kapelari 4, Keresteš 12, Mati 13, Žini 2, Mihinja , Kova i 2, Beriša 3, Bedi 2. Trener Hajdinjak B.

KONA NA TABLICA PRVOGA DIJELA:

1. Me imurje 2. Donji Kraljevec 3. akovec 4. ŠK Vindija 5. Mladost Ivanovec 6. Dubrav an 7. Mursko Središ e 8. Me imurje Globetka 9. Prelog 10. Ivan ica 11. Nedeliš e 12. Kotoriba 13. Lepoglava 14. Ces ca 2000

13 13 13 13 12 13 13 13 13 13 12 12 13 12

13 11 11 10 9 8 6 5 4 4 4 3 1 0

0 2 2 3 3 5 7 8 9 9 8 9 12 12

26/ 24/ 24/ 23/ 21/ 21/ 19/ 18/ 17/ 17/ 16/ 15/ 14/ 12/

1061 +599 +431 +340 +441 +147 -317 -226 -188 -206 -177 -503 -569 -785

TENIS - OP Ogulina U-12

Brica u finalu turnira Sebastijan Brica nastupio je na OP Ogulina, dvoranskom turniru za dje ake do 12 godina. Nakon što je bio slobodan u prvom kolu, u drugom kolu bio je bolji od Turka 6:0, 6:1, u polu inalu protiv Marka Koji a (Iteam, Zagreb) 7:6, 6:2, dok je u inalnom susretu poražen od Josipa Marinovi a (TK Ogulin) 1:6, 1:6.

ZAGI kup

Ena Babi u polufinalu Ena Babi , jedanaestogodišnja igra ica TK Franjo Pun ec, na dvoranskom Zagi kupu do 12 godina, održanom u Zagrebu, ostvarila je zapažen rezultat plasmanom u polu inale turnira. U prvom kolu pobijedila je Svetec 6:3, 6:1, u drugom D Este 6:4, 6:0, a u etvrt inalu Jagodi 7:5, 6:0. U polu inalu je zaustavljena od pobjednice turnira Miriam Šilji iz Zagreba 2:6, 1:6.

OGLASNIK

48 MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat S lo 1.6 16V 2002., registr.; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI, 2005.g, reg. do 5./09.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g.; Renault Clio 1.2 2003.g, Peugeot 206 1.4 2006.g.

VOZIL A SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/5918889

GOLF 1.9TDI 1996.g., 90KS karavan, klima, alu, abs, reg. do 5./09., cijena 3.700 eur, mob.

091/7237-999 FIAT TEMPRA 1.6 ie SX (klima, el. podiza i stakla, alu felge), 1994.g., u odli nom stanju, bijela, cijena 11.000 kn. Mob. 091/510 7261.

HITNO SE PRODAJE LAND ROVER FREE LANDER 2.0, full oprema, registriran. Mob: 098/598323 AUDI A4 1.9 TDI 1996. god., reg. do 1/2010., klima, sva oprema, crne boje, o uvan. MoĹže i zamjena za je inije vozilo. Tel. 095/9400-257 MAZDA 3 1.6 C LINE 2005.g., reg. do 11/09., benz, 1.vl., serv. knjiĹžica, tel. 091/575-8321 OPEL VECTRA 1.8 CD 1997.god., karavan, plin, moĹže zamjena za je inije vozilo uz nadoplatu, Mob. 095/9023-251 PRODAJEM POLO 1.0 benz registr. do 12./09., o uvan, cijena 18.000 kn, tel: 095/9022-161 PRODAJEM ILI MIJENJAM GOLF III 1.9 sdi 1996. god., reg. do 11/09., u odli nom stanju, tel: 099/6926-812 PRODAJE SE SEAT TOLEDO 1.9 td 1996. god. info. 091/5890-824 CITROEN C3 1.4 EXCLUSIVE, 1.vl., 2005.g., autom. klima + ostala oprema, odli no stanje, 6.700 eur, mob. 095/9214-703 NISSAN MAXIMA 3000v6.1989.g., reg. god. dana, el. paket, 2100 eur. tel: 098/988-4596 MAZDA 3 1.4 16V CE SPORT, 1.vl., kupljen 2004.g., sva oprema, 65.000 km, servisna, garaĹžiran, odli na, 9.700 eur, mob. 091/595-8273 KUPUJEM FORD escort ili orion 1.8d 199196.g., sa loĹĄim motorom ili bez njega, a dobrom limarijom. mob. 099/408-1814 RENO CLIO 2001.g., 1.4 16V, registr. godinu dana, crveni, oprema servo, ABS, centralno, muzika, nove gume, tel: 099-7595-702 P-307 1.4 16V autom. klima, 2004.g., vlasnik, 66.000 km, servisna, odli no stanje, cijena 8.800 eur, mob. 099/310-9845 LAND ROVER FREELANDER 1.8 16V, 2002.g., 1.vlasnica, 65.000 km, kupljen kao novi kod Tomi a, uredno servisiran, 10.500 eur, mob.

095/920-9874 PRODAJEMO BMW 535d, 38.000 km, 2006.g., mob. 098/241-126 MITSUBISHI LANCER 1500glx, u odli nom stanju, neregistriran, 1987.g., tel. 099/3300-378 NISSAN SUNNY U DIJELOVIMA, ljetne gume 205/50r15 sa alu felgama i zimske 205/60r16, tel. 091 505 4661 PRODAJEM RABLJENE FAROVE za Seat Cordobu 1994. god., cijena 400 kn. tel: 098/815-573 SKUTER HONDA SH 150 2007.g., 7400 km, reg do 4/09., garaĹžiran, 1. vlasnik, serv. knjiĹžica prodajem ili mijenjam za ja i skuter, te ĹĄkoda favorit 135 1991.g., reg. do 10/09., povoljno! tel: 098/235-989 PRODAJEM NEISPRAVAN MOTOR za Audi A4 1.6 74KW benz 1998. god., tel: 098 303-517 OPEL ASTRA H 1.4 16V 2006.g., 1.vl., oprema, reg. do 1./10.g., crna metalik, 41.000 km, 10.300 eur, mob. 099/400-9613 PRODAJEM RENAULT MEGANE cabriolet 1.6V 2005.g., 115 KS, crni metalic, full oprema, mob. 091/2580-953 OPEL VECTRA 1.7TD 1993.g., alu, ĹĄiber, neregistriran, 1.vl., 3.500 kn, mob. 095/90-77-062 PEUGEOT PARTNER 190C 1.6HDI, klima, 1.vl., 2007.g., reg. do 5./09., 62.000 kn sa pdv, mob.

091/511-40-57 AUDI A4 1.9 TDI 115KS 2006.g., ful oprema, limuzina, crni, cijena 19.900 eur, mob. 091/511-40-57 RENAULT LAGUNA 1.6 16V 2001.g., reg. do 9./09., ful oprema (nova linija), cijena 7.350

eur, mob. 095/90-77-062 PRODAJEM OPEL KADET 1.4i, crvene boje, uĹĄ uvan, mob. 098/187-1338 PEUGEOT 205 1992.g., metalik boja, u dobrom stanju, reg. do 5.7.2009., tel. 360-618 PRODAJEM VOLVO 460 1.9TD 1996.g., reg. godinu dana, mob. 099/598-3497 FORD ESCORT 1971.g., old mer â&#x20AC;&#x201C; 1300, metalik sme i, u voznom stanju, metalna cisterna od 3000 lit., uljni plamenik, info na tel: 855571 SEAT CORDOBA 1.6i, 24.10.1994.g., neregistriran, pla eno osiguranje, crvene boje, ĹĄiber, centr. zaklj., servo, el. pod. pred. stakla, cijena 1.700 eur, mob. 098/933-1645 PEUGEOT 206 2003.g., nema klime, 92.000 km, tel. 524-244 FIAT PUNTO 1.3 1994.g., reg. do 15.4., cijena 2.000 eur, mob. 095/840-5208 OPEL ASTRA 1.7 turbo dizel 1995.g., neregistriran, za dijelove, mob. 098/962-6334 PRODAJE SE OPEL KADET 1.6e 1989.g., neregistriran, cijena 500 eur, mob. 098/559-077 VW EOS 1.4TSI 2008.g., novi, neregistriran, upita od 17-19 sa na tel. 042/731-381 PRODAJEM SUZUKI SWIFT 1991.g., neregistriran i alfu romeo 166 2001.g., mob. 099/2152936 REN. MEGANE 1.9TDI 1997./98.g., reg. do 7./09., metalik sivi, tel. 544-162 ili 091/5104421 VW POLO 1993.g., 1.4 dizel, u odli nom stanju, uĹĄ uvan, ĹĄiber, radio, 137 tkm, mob. 098/647682 PRODAJEM MAZDU 3 sedan benz 1.6, 11.mj.

2005.g., u izvrsnom stanju, garaĹžiran, 24 tkm, tel. 313-456 PRODAJEM OPEL ASTRU 1.8i karavan 1993.g., metalik crna, mob. 092/238-7029 PRODAJEM FIAT SIECENTO 900, sve osim klime i uno 1.0, 5vr., 1998.g., reg. godinu dana, mob.

098/136-1712 PRODAJEM SKUTER Bao an reg. do 5./09., servisiran i novi pvc prozor 2-krilni s roletama, povoljno, el. 098/242-737 PRODAJEM ALFU 146 1.6 bokser maĹĄina, crna, alu-felge, klima, el. pod. stakla, reg do 11.mj. tel 098/482-047 CITROEN SAXO 2001.g. srebrni, 3 vrata, 82.000 km, serv. knjiĹžica, garaĹžiran, mob. 091/5243593 MERCEDES A170CDI 2001.g., uĹĄ uvan, metalik, full oprema. mob. 091 970 1929 OPEL CORSA SPORT 2004.g., 1.2 16V, 47.500 km, ABS, EPS, alufelge, cd, klima, servo, centralno, reg. do 4.9., 6.000 eur, tel: 098-426502 OPEL KADETT 1991.g., reg. do 11.mj, 4.999 kn xno, te golf II diesel reg. do 9.mj., cijena 899 eur, telefon: 098 777 095 XSARA 1999.g., registr. godinu dana; klima, centralno, abs, radio, servo, srebrna. Zvati poslije 15 sa na tel 040/363-816 OPEL CORSA 1.4i 1994./95.god, vlasnik, alu felge, reg. do 5./09., cijena 2.300 Eur. mob.

099/769-4062

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Zetor i Ursus â&#x20AC;&#x201C; moĹže i neispravno, mob. 092/110-7-110 PRODAJU SE rezervni dijelovi za traktor Stayer 188 28KS, nije Ĺžaba, mob. 098/962-6334 KUPUJEM PREĹ U ZA GROĹ˝ E. tel: 098/899364 PRODAJEM MOTOKULTIVATOR Labin Progres ili mijenjam za moped APN 4 novijeg godiĹĄta ili za harmoniku Hohner, po mogu nosti 96 basova. mob. 098/1868-111 PRODAJE SE IMT 533, tanjura e 20 diska, traktorska brana, kukuruĹžnjak Ĺželjezni dim.

9x3x1m, mob. 095/802-4355 KUPUJEM TRAKTOR 40-50KS, tel. 099/5983497 PRODAJE SE CISTERNA Creina 2200 lit., jako povoljno, u dobrom stanju, tel. 098/1808-711 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo 4506 TD sa ĹĄirokom kabinom, malo radnih sa , te prodajem odojke hemĹĄir po cijeni od 500kn/par, mob.

098/190-3753 PRODAJEM PRIKOLICU jednoosovinku 6T, nije kiper, a kupujem IMT, Deutz ili Zetor 40-50KS, tel. 360-592 PRODAJEM PRIKOLICU za rastepanje stajskog gnoja i Ĺžitnu sija icu Olt, mob. 091/517-5595 PRODAJEM PRIKOLICU Tehnostroj 3T, kiper, rastepa icu stajskog gnoja, sakuplja icu sijena, tanjura e 24 diska i prikolicu bez kipera, mob. 098/888-623 PRODAJE SE JE AM I ZOB, te tanjura a 24 diska, tel. 384-414 ili 098/945-961 KOMBAJN za ĹĄe ernu repu 1-redni i samohodni, sija ica i kultivator, prodajem, mob.

095/901-7010 MOTOKULTIVATOR IMT 6,5KS, generalno ure en, freza, prikolica i dvokolica. Mob: 098/879-477

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI. DugogodiĹĄnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. ÂŤKROVÂť, akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980 ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino

10. oĹžujka 2009.

SMS NEKRETNINE

OVLAĹ TENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE ÂŤRODIKOMMÂť d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

akovec, Ru era Boťkovi a 21 (preko puta suda) tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO: ku e, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradiliťta POTRAŽUJEMO: sve vrste nekretnina na podru ju VaraŞdinske i Me imurske Şupanije

POMO U BIOTERAPIJE OTKLANJAM SVE PROBLEME kod impotencije i erek vne disfunkcije. Mob. 098/1347-031

AKOVEC, USKA BB, TRŽNICA www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350 RADNO VRIJEME: Pon-Pet 08:00-16:00 Sub 08:00-13:00 Prodajemo i potraŞujemo ku e, stanove, apartmane, zemljiťta, poslovne prostore u Me imurju i ťire.

GRADITELJSTVO KOCIJAN d.o.o. izvodi sve GRA EVINSKE RADOVE, te razne ADAPTACIJE uz ponudu BESKAMATNIH KREDITA, mob.

091/1861-336 OBAVLJAM KOMBI PRIJEVOZ na relaciji akovec â&#x20AC;&#x201C; Osijek ponedjeljkom. Mob. 098/290102 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC â&#x20AC;&#x201C; CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 NUDIMO HONORARNI POSAO, pla a po u inku, javite se na mob: 098 242 213 DAJEM INSTRUKCIJE IZ ENGLESKOG JEZIKA u enicima osnovnih ĹĄkola. mob. 098 181 6242 PRIMAMO STARIJE I NEMO NE OSOBE na skrb u ugodnom ambijentu. Tel. 048/835-212 OBAVLJAO BIH OBREZIVANJE VO AKA I VINOGRADA, pripremu vrtova motokul vatorom te manje zidarske i krovopokriva ke radove, manje adaptacije, popravke fasada, Ĺžbukanje i dr., mob 095/902 3251 ODGOJITELJ SA ISKUSTVOM UVA DJECU u svom vlas tom domu, nazva na 098/179-2815 OBAVLJAM USLUGU FREZANJA VRTOVA, mob.

098/9429-681 OZBILJNA ŽENA UVA DJECU starosne dobi od 1.3.g., u svojoj ku i u Prelogu. mob. 099-686-3511.

NAMJEŠTENJA TRAŽI SE DJEVOJKA za uvanje bebe stare 6mj.

Javi se na tel. 095/510-9393 INFORMATI AR sa dugogodiĹĄnjim iskustvom u administraciji servera i mreĹža, traĹži posao u struci. 098/9414-257 HONORARNI POSAO 4-5 sa popodne traĹžim, administr. poslovi, iĹĄ enje poslov. prostora i sl.), mob. 098/978-5992 TREBAM RADNIKA - studenta za povremene zi ke poslove u povrtnjaku skoro svakodnevno, pla am 25 kn po satu. Tel 091/9100-104 ili 391-014.

TRAŽIM MAJSTORE ZA ŽBUKANJE KU E i fasade u donjem dijelu Me imurja, tel. 099/598-3497 TRAŽIMO OSOBE za honorarni posao, pla en po u inku. mob. 098-257-398.

TRAŽIM MLA U ŽENSKU osobu za poslove iť enja, mogu nost stalnog radnog odnosa. mob. 098 950 23 22

POZNANSTVA SLOBODAN MUĹ KARAC traĹži Ĺženu do 50g. za druĹženje, mob. 091/253-7414

KREDITI

POZAJMICE na ovjeru kod javnog biljeĹžnika.

POZAJMICE uz deponiranje knjiĹžice vozila.

POSEBNE POGODNOSTI za zaposlene u obr ma i vlasnike obrta sa urednim poslovanjem.

Od ponedjeljka do subote od 9 do 19 sa na tel. 060-610-614.

RJEĹ AVAMO SVE VRSTE KREDITA za zaposlene i umirovljenike u najkra em roku, mob.

098/922-9121 ili 091/390-3531 INOZEMNI HIPOTEKARNI KREDITI â&#x20AC;&#x201C; povoljno i brzo. Mob. 098/205-691 HIPOTEKARNI INO KREDITI â&#x20AC;&#x201C; zatvaramo postoje a zaduĹženja, priznamo dodatna primanja, mob. 091/588-1423

NEKRETNINE

PRODAJEM STAN od 82m2 u centru k, namjeĹĄten, s malim dvoriĹĄtem, ĹĄupom i podrumom, s mogu noĹĄ u ure enja potkrovlja od 48m2, cijena 85.000 EUR, mob. 099/316-2112

www.mn-nekretnine.com O. PRICE 34 AKOVEC TEL: 391-373 MOB: 098 426-917 PRODAJEMO: KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIĹ TA RJEĹ AVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE!

IZNAJMLJUJE SE LOKAL vel. 48m2, prizemlje, u centru D. Kraljevca, mob. 091/655-2830 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 095/854-7332 ili 040/639-416 IZNAJMLJUJEM NAMJEĹ TENU SOBU u akovcu na Jugu, mob. 091/7237-999 STAN U ZAGREBU, Dugave, od 55,15 m2, mob.

091/1234-556 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR za automehaniku ili hi obrt, mob. 099/1940-469 IZNAJMLJUJE SE SOBA mla oj Ĺženskoj osobi/ studen ci, blizu centra k, tel. 099/2426-087 IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TENA SOBA za jednu osobu i namjeĹĄtena garsonijera, tel. 390-291 ili 390-462 PRODAJE SE KU A na Jugu k, svi priklju ci, blizina vr a, mob. 098/260-955 ili 098/677-504 PRODAJEM NOVORENOVIRANU PRIZEMNICU u Pribislavcu. tel: 095/902-3251 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI STAN u centru (45 m 2 , 4.kat-li ) od 5.3. Nazva na mob. 099 573 6543 PRODAJE SE KU A U NIZU u ulici ZAVNOH-a, 208m2, kraj vr a, mob. 098/242-533 IZNAJMLJUJE SE KU A u Ĺ enkovcu, mob.

092/2041-026 PRODAJEM GRADILIĹ TE u Lopa ncu od 3442 m2, na mirnoj lokaciji, 5 km od akovca, hitno i povoljno, mob. 098/210-886 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu od 49 m2, vrlo povoljno. mob. 098 1846 898 PRODAJEMO DVIJE GRA EVINSKE PARCELE od 934 i 940 m2 u Ĺ enkovcu novom naselju Dolec. telefon: 098/241-126 IZNAJMLJUJE SE POTPUNO NAMJEĹ TENA garsonijera s vlas m brojilima u centru k, na duĹži period, mob. 098/137-5690 STAN 4-SOBNI, novogradnja s garaĹžom i parkingom, ispod Ĺ afrana, prodajem, mob.

098/241-559 STAN 72m2, garaĹža + parking, ispod Ĺ afrana, novogradnja, kredit, prodajem, mob. 098/241559 FRIZERSKI I BEAUTY SALON, k, novi, klima, lcd, kuhinja, namjeĹĄteno, prodajem, mob.

098/241-559 PRODAJE SE GARSONIJERA u centru akovca, Uska ulica, mob. 091/5670-666 IZNAJMLJUJEM SOBE STUDENTIMA ili ozbiljnim zaposlenim osobama, upotreba kuhinje i kupaonice, mob. 099/1940-469

DAJE SE U NAJAM nenamjeĹĄtena garsonijera u akvocu, na duĹže vrijeme, tel. 384-515 ili 098/545-526 PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR od 90m2 + 70m2 u akovcu, R. BoĹĄkovi a 30, blizina suda, tel. 091/8830-720 PRODAJE SE STAN od 65m2, 2.kat, odli na lokacija, povoljno, kompl. renoviran, mob.

098/210-670 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN, namjeťten, posebna brojila, samcu ili paru, na duŞe vrijeme, Ivanovec, tel. 337-701 ili 091/5000-707 PRODAJEM DVA NOVA namjeťtena apartmana s dvoriťtem u Novalji, uporabna, 4. red, mogu a otplata, mirna lokacija, mob. 098/1790733 POVOLJNO IZNAJMLJUJEM manji jednosobni stan u Šenkovcu sa odvojenim brojilima i posebnim ulazom, mob. 098/9492-666 PRODAJE SE VINOGRAD u Zasadbregu, mogu nost gradnje, tel. 865-274 IZNAJMLJUJE SE STAN U KU I od 1.4., 2-soban ili 1-soban Şenskoj osobi ili obitelji, jako povoljno, mob. 091/7302-997 TRAŽI SE U NAJAM STAN ili ku a u akovcu ili okolici, mob. 095/800-4342 APARTMAN U MEDULINU od 67,17m2, dvoetaŞni, 50m od mora, povoljno, mob. 091/1234556 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA sa djeljivom kupaonicom i kuhinjom, samcima, u uŞem centru k, mob. 095/836-1170 PRODAJE SE KU A u Ivanovcu s velikom oku nicom, gosp. zgradama i oranicom, tel. 337893 ili 099/671-9445 TRAŽI SE U NAJAM DVOSOBAN STAN u akovcu, tel. 098/977-1194 PRODAJE SE STARA KU A s oku nicom u centru Selnice, B. Radi a 4, tel. 00386/41-562-871 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Ivanovcu, Kalni ka 22, mob. 098/1363-827 PRODAJE SE TROSOBAN renoviran stan od 80m2 u akovcu, I.pl. Zajca, mob. 098/9894714 PRODAJE SE ŠUMA u Macincu 1380 hv, te oranice u akovcu (Pustakovec) od 800 i 500 hv, tel. 363-929 PRODAJE SE ATRAKTIVNA NOVOGRADNJA u izgradnji u Strahonincu sa dvoriťtem od 200m2 i garaŞom, mob. 098/749-131 PRODAJE SE KU A PRIZEMNICA - dvojna u Nedeliť u, sa svima priklju cima, nedavno renovirana. tel. 099/7969-541.

PRODAJEM STARIJU KU U NA BELICI, tel: 099 570 6866 PRODAJE SE VIKEND KU A za stanovanje u Dragoslavcu, i KU A KATNICA u Ĺ enkovcu na glavnoj ces . telefon: 098/700-126 PODTUREN - stariju ku u sa gospodarskim objek ma prodajem, povoljno. tel. 00386 1 7210 158 IZNAJMLJUJEM STAN u prizemlju ku e u Buzove koj ulici od cca 40m2 za 1.200 kn mjese no + reĹžije. zva na broj 095/845-9746 PRODAJEM STAN 56 m2 u centru akovca, mob. 098 426 580 PRODAJE SE KU A u Vra ĹĄincu. Tel. 091/5811358 GRA EVINSKO. ZEMLJIĹ TE u MartinuĹĄevcu povrĹĄine 10.000 m2, povoljno, cijena po dogovoru. mob. 098/9429-523 PRODAJE SE STAN u centru akovca, 43m2. mob. (091) 508 8484 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 54,21 m2, Vukovarska ulica, akovec telefon: 098/213-520

ŽIVOTINJE

PRODAJEM SHAR-PEI ťtence, mob. 095/8370827 ŠTENCI NJEMA KOG OV ARA stari 2,5 mj., cijepljeni i tetovirani, tel. 099/764-3838 PRODAJEM ŽENSKO TELE simental pasmine, te otavu u balama, tel. 341-175 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445

ELEKTRONIKA SINTISAJZER GEM GK 340, koriĹĄten 2 godine, uĹĄ uvan, cijena 2000 kn. Tel. 098/9883-776 poslije 14 sa .

PRIJENOSNO RA UNALO Acer Aspire One AOA 150-Bw, Intel Atom N270, 8.9â&#x20AC;?, 1 GB DDR2, 120 GB, 10/100 base T, Wireless, Windows XP Home, novo, zapakirano 2.200 kn. Tel. 091/2177-558.

BUBNJEVI elektronski Roland, komplet 2800 kn, mogu i kreditne kartice. mob.098/723160 PRODAJEM SIMPA START paket, uklju uje 150 kn i broj je lako pam v; cijena je 80 kn. Nazva na 098/167-2997 SATELITSKI RECEIVER Samsung 9500 VIA CI otvara Digi tv....lak za upotrebu, tel: 091 9082329 PRODAJEM KONZOLE playsta on 2, xbox game cube + razne igre, sve vrlo povoljno, tel. 347120 ili 091/192-8402

OGLASNIK

10. oĹžujka 2009.

PANASONIC digitalna videokamera NV-GS 500 3CCD mega ois 4,0 megapiksel s puno dodatnog pribora. Tel. 098/961-4948 PRODAJEM FLEX marke Makita 2000W, mob.

099/1940-469 PRODAJEM WINDOWS PROGRAME i igrice za kompjutor i instaliram windowse i ostale programe za kompjutor. mob. 099/786-3461 PRODAJE SE KOMPJUTOR 700mhz i postavljam zemaljske i satelitske antene povoljno. mob.

099/764-3628 PRODAJEM DVD -PLAYER jako malo koriĹĄten, kao nov, za 120kn. tel 821-626.

PRODAJEM MOBITEL SonyEricsson K700i, u super stanju, nova maska i baterija, 1.3mp kamera, sa 098 brojem i 150kn na ra unu, za 350 kn (nije ksna). telefon: 098802269 PRODAJEM RA UNALO 2,2Grh/512/40 komplet za 900 kn. tel: 092 1297 541

RAZNO PRODAJEM BETONSKO ŽELJEZO i armaturne mreŞe. Šleperska isporuka. Cijena izvrsna.

Mob. 091/8964-036 PRODAJEM GIPS BIJELI elektri arski, pakiranje u vre ama od 25kg, povoljno, mob. 099/1940469 PRODAJEM: protupoĹžarna vrata, produĹžni kabel 7x2.5mm2 (50m), drvena vrata, el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, pe na ugljen i drva, alat za savijanje bakrenih cijevi i ru na pumpa za loĹž ulje, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm. Tel. 858-424 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, BalaĹĄevi , Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr. Telefon: 091/2518-371 PRODAJE SE DRVENA VITRINA sa staklenim vra ma, ru ni rad, puno drvo, kvalitetno, potpuno novo i nekoriĹĄteno â&#x20AC;&#x201C; povoljno. Tel. 098/408-049 PRODAJU SE VJEN ANICE, sve ane haljine, inventar (lutke, regali) iz salona; u kompletu ili pojedina no. Info. 091/191-9913 VASKO LIPOVAC (45x40) â&#x20AC;&#x201C; More â&#x20AC;&#x201C; brodica, cijena 2.700 kn; VLADIMIR KIRIN â&#x20AC;&#x201C; akvarel, stara katedrala Zagreba, 28x20, cijena 3.000 kn. Mob. 091/767-5200 KOMPLET od 250 vrhunskih dokumentarci za 200 kuna, odli na slika i titlovi, mob.

095/8766-048 PRODAJU SE MASIVNA HRASTOVA vrata.za vinski podrum. mob. 099-672-8656 BOSCHHAMMER, model GBH4 DFE, potpuno novi, 750 Wa a prodajem za 2.900 kn ili zam za kompresor. Kontakt: 098/366-266 KUPUJEM CIGLU 29x19x19 i gra evinsko Ĺželjezo. Kontakt: 091/4542-187

FILATELISTI KI KLUB ÂŤMARIJA HUNJAKÂť poziva sve koji se Ĺžele priklju i radu kluba da se slobodno jave na broj telefona 099/590-6808, Darko Hunjak TAROT VAM OTKRIVA VAĹ U SUDBINU â&#x20AC;&#x201C; ljubav, posao, budu nost. Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, vrlo povoljno, i ambalaĹža za pivu i mineralnu vodu, vrlo povoljno, tel. 098/632-494 KUPUJEM PODUZE E ILI UDIO. Ponude posla na ulaganja@vip.hr PRODAJEM CAFFE APARAT marke Faema, automatski, sa dvije grupe, s mlincem i postoljem, cijena 3.500 kn, mob. 098/600-207 PRODAJEM KUPINOVO VINO rod 2008., oko 300 lit., cijena 40kn/lit. Nudimo i bijelo vino vinograd Urban, nazva poslije 17 sa na tel: 040/829-174 KUPILA BIH VRE U PROĹ LOGODIĹ NJE kvalitetne komuĹĄine za izradu crkvenih jaslica, tel.

043 886 093 RASPRODAJA raznog ukrasnog bilja: bijele magnolije, smaragdice â&#x20AC;&#x201C; tuje, dremina, vrtna aralija, olijandri, agave, klema si i ostalo, tel.

347-120 ili 091/192-8402 PRODAJEM PUĹ KU sa uĹžlijebljenim cijevima,

U PETAK 27.2. PRONA EN JE KLJU NA PARKIRALIĹ TU KOD BETEX-a NA JUGU. Javiti se moĹžete u redakciju Me imurskih novina svaki dan od 8-15 sa ili na tel. 312-333, Dijana ili Nevenka sportska 5,6mm, marke Spovad, s optikom, vrlo povoljno, mob. 091/572-4557 PRODAJEM KARTONSKE KUTIJE za pakiranje vel. K-260-280 PKS i K-260-320 PKS, mob.

099/1940-469 PRODAJEM TRA NU PILU (banzek), stol vel.

90x110cm, te stroj za izradu lamperije i brodskog poda, tel. 543-882 PRODAJE SE BIJELO stolno vino ĹĄardonej i graĹĄevina, tel. 343-537 D O M A A K VA L I T E T N A R A K I J A , m o b .

098/9429-681 PRODAJE SE: regal, komoda s vitrinom (masivno drvo hrast), 2 fotelje, el. ugradbeni ĹĄtednjak, nove kopa ke Adidas br. 43-44, stoli za dnevnu sobu, skije, pancerice, klizaljke i madrac za 100kn, tel. 328-106 ili 098/171-4456, zva vikendom PRODAJE SE KVALITETAN GNOJ od konja, pogodan za vo njak, gorice i vrt, mob. 099/5068698 PRODAJEM Ĺ KRINJU ladi arku sa 6 ladica, cijena po dogovoru, vrlo povoljno, tel. 395-127

49

PARKET HRAST masiv S klase, suhi, 250x55, 18m2, prodajem za 120 kn/m2, mob.

098/9200-938 PRODAJE SE 20 ARIĹ A po 20kn/kom vis. 1m i obi na Ĺživica po 2kn/kom, tel. 863-525 PRODA JEM BIJELO VINO francuz, berba 2008.g., Zasadbreg, tel. 098/9523-894 PRODAJEM VIĹ E ELEKTROMOTORA razli ite snage, zva iza 16 sa na tel. 390-435 PRODAJEM PLINSKI Ĺ TEDNJAK Kekec, sobni bicikl, plinsku bocu, mob. 099/7232-066 PRODAJEM KOĹ TICE GOLICE 500 kg, mob.

091/540-9949 TRAŽIM STARU CIGLU i crijep Kikinda 333. mob. 091/7237-999 STUPOVI BETONSKI za vo arstvo i vinogradarstvo duŞ. 2.7m i 3.6m, pocin ana Şica 3.1mm, cijev za navodnjavanje sistem kap po kap, mob. 098/9830-368 PRODAJE SE POTPUNO NOVA joť zapakirana garnitura za blagovaonu (stol + 6 stolica), boje treťnje, cijena vrlo povoljna, mob; 095/8540-737 PRODAJEM TRUPAC TOPOLE duŞine 3m i promjera 150 cm. Tel. 098 969 3155 Prodaju se DOMA E JABUKE neťpricane raznih sor po 4 kn/kom, kvalitetno VINO CIJEP i suhi GRAH. telefon: 343-557 PRODA JEM BALU POLITEX A sme e boje,pogodno za tapeciranje. mob. 099-6863511.

POSAO - Ponuda

UDRUGA â&#x20AC;&#x153;PRIJATELJIâ&#x20AC;? - â&#x20AC;&#x153;AZIL ZA NAPUĹ TENE Ĺ˝IVOTINJE ME IMURSKE Ĺ˝UPANIJEâ&#x20AC;? POKLANJA:

PSE I MA KE: - razli itih pasmina, spola i dobi.

- Pogledati svaki dan od 10 - 12 sati ili od 14 - 16 na â&#x20AC;&#x153;Azilu za napuĹĄtene Ĺživotinje Me imurske Ĺžupanijeâ&#x20AC;?, pokraj carine â&#x20AC;&#x201C; hladnja e, kod nadvoĹžnjaka, izme u pruga u akovcu. ViĹĄe informacija na telefon: 091/89 88 004 / uvar/.

Unaprijed se zahvaljujemo medijima i udomiteljima u ime napuĹĄtenih i odba enih Ĺživo nja Me imurja! Na mjesto udomljene Ĺživo nje, imamo mjesta za napuĹĄtenu lutalicu koju moĹžemo spasi od mogu e smr .

Hvala Vam ĹĄto ste u inili dobro djelo! lanovi i simpa zeri Udruge â&#x20AC;&#x153;Prijateljiâ&#x20AC;?

1. 172222 :ADMINISTRATOR, turis ka agencija, znanje engleskog i talijanskog, 1 god.iskustva, rad na ra unalu, mogu nost s t alnog r adnog odnos a, tr aĹžimo. Ĺ ifra:172222. Tel. 060/523-641.

2. 172443 :AGENCIJA pronalazi posao za vas. Ĺ ifra:172443. Tel. 060/523-641.

3. 171247 :AMBICIOZNE DJELATNIKE bez obzira na godine, za poslove nanacijskog savjetovanja traĹži ugledna financijska ku a, pla a 14000 kn i viĹĄe. Ĺ ifra:171247.

Tel. 060/523-641.

4. 171390 :BOOKERA, bookericu, za sezonu 2009. ozbiljne osobe sa iskustvom, traĹžim. Tel. 091/739-1519, 098/9154664.

5. 130602 :BRODOVI, ribarice, jahte, marine, pla orme, na ovodi, predstavniĹĄtva u inozemstvu, potraĹžuju ve i broj mornara, NKV, KV radnika, tehni ko i bijelo osoblje i asnike. Ĺ ifra:130602. Tel. 060/523-641.

6. 172098 :CAFFE BAR u centru, Ilica, traĹži djelatnicu, obvezna prijava. Ĺ ifra:172098.

Tel. 060/523-641.

7. 1720 97 :C AFFE BAR u Dubr avi traĹži djelatnicu, blizina nove bolnice. Ĺ ifra:172097. Tel. 060/523-641.

8. 172094 :CAFFE BAR u okolici Bjelovara traĹži djelatnice, uvjeti odli ni. Ĺ ifra:172094. Tel. 060/523-641.

9. 172100 :CAFFE BAR, In Club u Zagrebu traĹži dvije mla e djevojke sa ili bez iskustva, pla a odli na, mogu smjeĹĄtaj. Ĺ ifra:172100. Tel. 060/523-641.

VAĹ˝NI TELEFONSKI BROJEVI Ĺ˝ELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOĹ LJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ĺ˝. faĹĄizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 Ĺ˝UPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 REDEA â&#x20AC;&#x201C; Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivĹĄa vojarna) ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJA AKOVEC HRVATSKE POĹ TE â&#x20AC;&#x201C; CENTAR POĹ TA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKITELEKOMâ&#x20AC;&#x201C;Tcentar,M.hrvatske6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA Ĺ PORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . Ĺ˝UPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. KerĹĄovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9 INSPEKCIJE DRĹ˝AVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 SANITARNA INSPEKCIJA, R. BoĹĄkovi a 2 (zgrada Ĺžupanije)

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294 tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel.0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 391-970 tel. 374-229; 374-121; 374-106

POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. KerĹĄovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIĹ E

tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790

URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - SluŞba za gospodarstvo - SluŞba za druťtvene djelatnos - SluŞba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠE - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠE - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

705

INFORMAC JE

50 Na temelju Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08) Privremeni ravnatelj U eni kog doma «Svje onik» Jakova Gotovca 2, akovec raspisuje

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za prostorno ure enje, gradnju i zaš tu okoliša KLASA: UP/I-350-05/07-01/392 URBROJ: 2109/1-13/2-09-08

NATJE AJ

za slobodna radna mjesta na neodre eno vrijeme 1. odgajatelj/ica u eni kog doma ( m/ž) - 3 izvršitelja/ice 2. stru ni suradnik/ica: Pedagog/inja u u eni kom domu – 1 izvršitelj/ica 3. Tajnik/ica – u eni kog doma – 1 izvršitelj/ica 4. ra unovo a – 1 izvršitelj/ica 5. administra vno- nancijski djelatnik/ica – 1 izvršitelj 6. kuhar/ica – 2 izvršitelja/ice 7. domar-loža – 2 izvršitelja 8. no ni pazitelj- 1 izvršitelj 9. ista /ica – 3 izvršitelja/ice

Upravni odjel za prostorno ure enje, gradnju i zaš tu okoliša Me imurske županije na temelju odredbe 94. Zakona o op em upravnom postupku, a u svezi s odredbama Zakona o prostornom ure enju (Narodne novine broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), u postupku izdavanja lokacijske dozvole povodom zahtjeva trgova kog društva „Me imurske vode“ d.o.o. akovec,

POZIVA posjednike, vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava nekretnina na kojima se planira izgradnja odvodnog sustava „Orehovica i Podbrest“ sa ure ajem za pro iš avanje otpadnih voda, te posjednike, vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava nekretnina koje neposredno grani e s nekretninama na kojima se planira izgradnja predmetnog odvodnog sustava na katastarskim es cama u k.o. Orehovica, k.o Podbrest i k.o. Vularija,

UVJETI: Pod rbr. 1. i 2. Kandida moraju ispunjava uvjete propisane Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnikom o stru noj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu.

Pod rbr. 3. Završen sveu ilišni studij pravnog smjera – diplomirani pravnik Pod rbr. 4. Završen Veleu ilišni studij ili SSS ekonomskog smjera sa najmanje 5. godina radnog staža na sli nim poslovima Pod rbr. 5. SSS ekonomskog smjera Pod rbr. 6. SSS – ugos teljskog smjera, - kuhar/ica Pod rbr. 7. SSS – metalske, elektro ili sli ne struke i položen ispit za loža a Pod rbr. 8. SSS - metalske, elektro ili sli ne struke i položen ispit za voza a B kategorije Pod rbr. 9. NKV – radnik/ica Uz prijavu na natje aj kandida moraju priloži životopis, original diplomu ili ovjereni preslik diplome, domovnicu i potvrdu o nekažnjavanju.

Za oglašena radna mjesta mogu se javi osobe oba spola.

Natje aj je otvoren 8 dana od dana objave.

Nepotpune i nepravovaljane zamolbe ne e se uzima u obzir.

Rok za dostavu ponuda: osam (8) dana od dana objave natje aja.

Ponude se dostavljaju na adresu: U eni ki dom «Svje onik», Jakova Gotovca 2, akovec - sa naznakom «za natje aj».

da izvrše uvid u Idejno rješenje za isho enje lokacijske dozvole za izgradnju odvodnog sustava „Orehovica i Podbrest“ sa ure ajem za pro iš avanje otpadnih voda, a koji sustav obuhva a odvodnju i pro iš avanje otpadnih voda naselja Orehovica, Podbrest, Vularija i Sve Križ, na es cama zemljišta u k.o. Orehovica, k.o. Podbrest i k.o. Vularija.

Uvid u Idejno rješenje radi izjašnjenja mogu izvrši : osobe s dokazom da su stranke u postupku (izvadak iz zemljišne knjige ili izvod iz posjedovnog lista iz kojih je vidljivo da je osoba posjednik, vlasnik ili nositelj drugih stvarnih prava nekretnine na kojoj se planira gradnja, odnosno nekretnine koja neposredno grani i sa nekretninama na kojima se planira gradnja) ili opunomo enik stranke s dokazom da zastupa stranku (ovjerena punomo ) dana 16. i 17. ožujka 2009. godine u vremenu od 9 do 14 sa , u Upravnom odjelu za prostorno ure enje, gradnju i zaš tu okoliša Me imurske županije akovec, Ul. Ru era Boškovi a 2 (prizemlje lijevo, soba broj 4 i 5).

Osoba koja se odazove pozivu, a ne dokaže svojstvo stranke uskra t e se mogu nost uvida u stru nu podlogu.

Lokacijska dozvola za traženi zahvat u prostoru može se izda i ako se stranka ili njezin opunomo enik ne odazovu pozivu.

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za prostorno ure enje, gradnju i zaš tu okoliša KLASA: UP/I-350-05/09-01/3 URBROJ: 2109/1-13/2-08-05

ŠTOVANI RODITELJI DJECE PREDŠKOLSKE DOBI

Upravni odjel za prostorno ure enje, gradnju i zaš tu okoliša Me imurske županije, na temelju odredbe lanka 111. stavak 2. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (Narodne novine broj 76/07),

10. ožujka 2009.

OP INA ŠENKOVEC J. Bedekovi a 11 Šenkovec, 40 000 akovec Na temelju lanka 11. Zakona o komunalnom gospodarstvu («Narodne novine« br. 26/03. pro iš eni tekst i 82/04. i zaklju ka Op inskog poglavarstva Op ine Šenkovec sa svoje 33. sjednice održane 3.3.2009. godine, raspisuje se

POZIV ZA PRIKUPLJANJE PONUDA

za dodjelu koncesije za obavljanje dimnja arskih poslova na podru ju Op ine Šenkovec 1. Koncesija se daje za komunalnu djelatnost obavljanja dimnja arskih poslova na podru ju Op ine Šenkovec.

2. Koncesija e se dodijeli jednom obrtniku ili trgova kom društvu registriranom za obavljanje dimnja arskih poslova. Koncesija se dodjeljuje na rok od pet (5) godina, po evši od 1.4.2009. godine 3. Po etni iznos naknade za koncesiju iznosi 6.000,00 kn godišnje, a naknada e se pla a tromjese no.

4. Ponuda mora sadržava : - dokaz o registraciji za obavljanje komunalne djelatnos za koju je raspisan poziv za prikupljanje ponuda (obrtnica ili izvod iz registra trgova kog suda) - potvrde BON 1 i BON 2 ne stariji od 30 dana - potvrdu o pla enim porezima i doprinosima za zadnjih mjesec dana prije objave natje aja - ovjerenu izjavu da direktor tvrtke, odnosno obrtnik nije kažnjavan za kaznena djela iz oblas gospodarstva, te da se pro v njega ne vodi istražni odnosno kazneni postupak - reference tvrtke, odnosno obrta za obavljanje komunalne djelatnos koja je predmet natje aja (oprema koju posjeduje, broj i struktura zaposlenih djelatnika, dosadašnji poslovi) - izjavu da e dimnja arske objekte na svom podru ju osigura za slu aj po injene štete (polica osiguranja) - rok važenja ponude - cijenu usluge iš enja i kontrole dimovodnih objekata i ure aja za loženje - na in i rok pla anja dimnja arskih usluga 5. Najpovoljnijom ponudom smatrat e se ponuda na temelju ponu ene cijene, uz ispunjavanje uvjeta dodatnih kriterija (oprema za obavljanje ponu enih poslova, pet godina rada u struci).

6. Nepotpune i nepravodobne ponude ne e se razmatra . Naru itelj zadržava pravo prihva ili odbaci svaku ponudu, odnosno proglasi nadmetanje nevaže im, poniš nadmetanje i odbi sve ponude u bilo koje vrijeme i bez ikakve odgovornos prema naru iteljima.

7. Nakon donošenja Odluke o odabiru koncesionara za obavljanje dimnja arskih poslova podnosioci ponuda bi e obaviješteni o izboru najpovoljnije ponude u roku od 7 dana.

8. Ponude se podnose u zape a enom omotu neposredno ili putem pošte preporu eno na adresu Op ine Šenkovec, J. Bedekovi a 11, s naznakom «NE OTVARAJ – NATJE AJ ZA KONCESIJE» do 17.3.2009 godine u 12 sa kada e se obavi javno otvaranje ponuda.

od 1. do 7. godine života

Dje ji vrti MASLA AK, Mursko Središ e nudi Vam stru no odgojno-obrazovni program za djecu jasli ke i predškolske dobi s mogu noš u boravka u: - 10 satnom programu - 6 satnom programu - 4 satnom programu

POSEBNA PONUDA – POSLIJEPODNEVNI BORAVAK od 18,30 sa , a prema potrebi i duže.

Sve informacije možete dobi na telefon 543-440 ili u dje jem vr u Masla ak, Trg bra e Radi a 4, Mursko Središ e

POZIVA posjednike, vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama na kojima se planira zahvat, te vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava nekretnina koje neposredno grani e s predmetnim nekretninama na k.o. Sve Mar n na Muri, za koje se po zahtjevu Op ine Sve Mar n na Muri, Trg Svetog Mar na 7, Sve Mar n na Muri, vodi postupak izdavanja lokacijske dozvole za zahvat u prostoru: formiranje uli nog koridora iz k. . 2700/2, 1073/7, 1074/7 i dijela 2700/1 k.o. Sve Mar n na Muri, sa spojem na županijsku cestu na k. . 2704 k.o. Sve Mar n na Muri i izgradnja ulice br. u Gospodarskoj zoni Sve Mar n na Muri da izvrše uvid u Idejni projekt radi izjašnjenja.

Uvid u Idejno rješenje radi izjašnjenja mogu izvrši : osobe s dokazom da su stranke u postupku (izvadak iz zemljišne knjige i/ili izvod iz posjedovnog lista, te osobna iskaznica) ili opunomo enik stranke s dokazom da zastupa stranku, dana 18. ožujka 2009. godine u vremenu od 9 do 14 sa , u Upravnom odjelu za prostorno ure enje, gradnju i zaš tu okoliša Me imurske županije, akovec, Ru era Boškovi a 2, soba br. 12.

Osoba koja se odazove pozivu, a ne dokaže svojstvo stranke uskra t e se mogu nost uvida u Idejni projekt.

Lokacijska dozvola za traženi zahvat u prostoru može se izda i ako se stranka ili njezin opunomo enik ne odazovu pozivu.

Na temelju Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ( NN 87/08) Privremeni ravnatelj U eni kog doma «Svje onik» Jakova Gotovca 2, akovec raspisuje

NATJE AJ

za popunu slobodnih mjesta u U eni kom domu 50 mjesta za u enike/ u enice Izbor kandidata za upis u U eni ki dom vršit e se temeljem Odluke o uvje ma za prijem u enika u u eni ki dom koju je donijelo Ministarstvo znanos obrazovanja i športa Smještaj u U eni kom domu su nancirat e se prema Odluci o utvr ivanju cijene, kriterijima i na inu nanciranju troškova smještaja i prehrane u enika prvih(I.) i drugih (II.) razreda srednjih škola u u eni kim domovima za 2008. godinu, koju je donijelo Ministarstvo znanos obrazovanja i športa.

Natje aj za upis u enika u u eni ki dom otvoren je do popune kapaciteta.

Prijave za upis mogu se obavljati svaki od ponedjeljka do subote u vremenu od 9,00 do 13,00 sa u prostorijama U eni kog doma ili putem e-maila:info@ svje onik.org Sve informacije vezane uz upis i smještaj mogu se dobi i na telefon 040/310 021

INFORMAC JE

10. ožujka 2009.

51

Društvo energeti ara Varaždin organizira

pripremne te ajeve za polaganje stru nog ispita za rukovatelje energetskih postrojenja (loža e i rukovatelje centralnih grijanja, strojare parnih kotlova, rukovatelje kompresora i kompresorskih - rashladnih stanica, te punitelje tehni kih plinova).

Sastanak zainteresiranih kandidata i upis bi e u etvrtak 12 ožujka 2009 godine u prostorijama Društva, Juraja Križani a 33, (bivša vojarna) Varaždin s po etkom u 17 h. Informacije se mogu dobi na telefon 098 321 452

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. MT Tvornica rublja AKOVEC, M. Hrvatske 10, traži ŠIVA I TEKSTILA-više izvršitelja na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa -dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natje aj otvoren do 31.03.2009.

2. MILENA SHOP d.o.o. HLAPI INA 205, traži 1 ZIDAR, 1 TESAR, 1 GRA . RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se na 091-502-3933. Natje aj otvoren do 31.03.2009.g.

3. Plodine i savjetovanje “TIP” AKOVEC, Preloška 112, traži 5 DJELATNIKA NA POSLOVIMA ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA I MARKETINGA, na neodre eno vrijeme, javi se na 091-202-2602. Natje aj otvoren do 31.03.2009.g.

4. RENAJA d.o.o. Sve Urban 173, traži 1 FRIZERKA mjesto rada Petrijanec, potrebno radno iskustvo, dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: renaja@net.hr do 09.03.2009.g.

5. Sobosl. I li ila ki obrt “PIKNJA ” AKOVEC, D. Žrtava 15, traži 2 SOBOSLIKARA sa radnim iskustvom na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 091-5145858. Natje aj otvoren do 31.03.2009.g.

6. GRA EVINARSTVO HORVAT d.o.o. AKOVEC, V. Morandinija 3, traži 3 ZIDARA, 1 GRA . RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se na 098-393-119. Natje aj otvoren do 11.03.2009.g.

7. Autolimarski obrt “ABART” D. Mihaljevec, akove ka 35, traži 1 AUTOLAKIRER na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 660-500. Natje aj otvoren do 12.03.2009.g.

8. Sobosl. obrt “Gro-grad” STRELEC, traži 2 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javiti se osobno ili 639-352, 098-942-1974. Natje aj otvoren do 10.03.2009.g.

9. SIMBIOZA d.o.o. akovec, M. Hrvatske 10, traži 1 KNJIGOVO A - s 3. godine rad. iskustva na neodre eno vrijeme, mjesto rada M. Središ e, javi se na 637-077, 095-6145-977. Natje aj otvoren do 15.03.2009.g.

10. KVANTUM d.o.o. AKOVEC, Novakova 38, traži ZIDARI, TESARI, ARMIRA I, SOBOSLIKARI, MONTERI SUHE GRADNJE-više izvršitelja na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 391-800; GRA EVINSKI TEHNI ARI, INŽ. GRA EVINE, 5 godina radnog iskustva, na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 391-800. Natje aj otvoren do 18.03.2009.g.

11. ELMONT vl. Mesari Vladimir Sv. Mar n na Muri, traži 5 KV/PKV ELEKTROINSTALATERA na neodre eno vrijeme, javi se na 095-802-1296. Natje aj otvoren do 31.03.2009.g.

12. Ordinacija op e medicine dr. Bernardica Somo i, AKOVEC,F.Pun eca 2, traži 1 MEDICINSKASESTRA, na neodre enovrijeme,radnoiskustvo10godina,položen stru niispit,poželjnoradnoiskustvonakirurškomodjelu, javi se osobno ili 098-744-913. Natje aj otvoren do 16.03.2009.g.

13. HAMER d.o.o. AKOVEC, M. J. Zagorke 14, traži 1 VOZA C kategorije na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 091-396-5000. Natje aj otvoren do 15.03.2009.g.

14. ALU-BRAVARIA d.o.o. KOTORIBA, Sajmišna bb, traži 1 FRIZERKA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-372-291. Natje aj otvoren do 19.03.2009.g.

15. Ugost. obrt BAROK AKOVEC, M. Trnine 19, traži 1 KONOBAR/ICAnaneodre enovrijeme,poželjnoradno iskustvo, javi se na 099-215-1930. Natje aj otvoren do 10.03.2009.g.

16. Gra evinski obrt “REZ” SVETI URBAN 38B, traži 2 ZIDARA, 2 GRA EVINSKA RADNIKA na neodre eno vrijeme, javi se na 091-738-2775. Natje aj otvoren do 15.03.2009.g.

17. Caffe bar Dama akovec, Zagreba ka 87, traži 1 KONOBAR u Mercator centru na neodre eno vrijeme, javi se na 384-137, 098-184-1817. Natje aj otvoren do 10.03.2009.g.

18. Velepromet d.o.o. Puš ine, akove ka 143, traži 1 PRODAVA AUTODIJELOVAnaodre enovrijeme,javi se na 895-522. Natje aj otvoren do 15.03.2009.g.

19. Završni radovi u gra . NIMAR STRAHONINEC, Ž. Fašizma 135, traži 3 ZIDARA, 2 POM. RADNIKA na neodre eno vrijeme, javi se na 099-220-3722, 099220-3720. Natje aj otvoren do 25.03.2009.g.

20. JADRANKA d.o.o. G. HRAŠ AN, akove ka 1, traži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-193-6682. Natje aj otvoren do 25.03.2009.g.

21. BETEX d.o.o. 40319 BELICA, B. Radi a 48, traži 3 KV KONOBAR (M/Ž) samostalnost u radu, voza ka “B” kat., radno iskustvo najmanje 2 godine, mjesto rada akovec, Prelog, zamolbu sa životopisom i dokazom o ispunjavanju uvjeta dostavi na gornju adresu ili e-mail: posao@betex.hr do 06.03.2009.g.

22. ELMONT-ME IMURJE d.o.o. AKOVEC, traži 3 ELEKTROINSTALATERA na neodre eno vrijeme uz

probni rad 2 mjeseca, rad u Istri, svaka dva tjedna se dolazi doma, prijevoz, smještaj osigurani, javi se na 098-241-430. Natje aj otvoren do 15.03.2009.g.

23. Gra . poduze e FILRAD d.o.o., traži MACINEC 1 ZIDAR, 1 TESAR, 1 majstor za strojnu žbuku, rad na terenu, stan hrana i prijevoz osigurani, javi se na 098-435-957.

Natje aj otvoren do 15.03.2009.g.

24. ELTING d.o.o. PUŠ INE, Obrtni ka 10, traži MONTER ALUMINIJSKIH FASADA-više izvršitelja, IZOLATER RAVNIH KROVOVA-više izvršitelja za rad u Njema koj, iskustvo u varenju krovne folije, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu do 25.03.2009.g.

25. Ca e bar ANGELS, AKOVEC, traži 1 KONOBAR/ ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 099-755-6875.

Natje aj otvoren do 14.03.2009.g.

26. Zidarski obrt Srnec Miroslav G. HRAŠ AN, traži 2 ZIDARA, 2 POM. RADNIKA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241-656. Natje aj otvoren do 20.03.2009.g.

27. Kroja ki obrt “ANITA” STRAHONINEC, Cvjetna 10, traži ŠIVA TRIKOTAŽE - više izvršitelja na neodre eno vrijeme,min.3godineradnogiskustva,dvosmjenskirad, zva na 333-074. Natje aj otvoren do 31.03.2009.g.

28. “MD”Ca ebarPRELOG,Glavna5,tražiKONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 645-556, 098-832-575. Natje aj otvoren do 25.03.2009.g.

29. Ca e bar ARIES NEDELIŠ E, M. Viljevca 60, traži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme uz probni rad 3 mjeseca, javi se na 821-313, 098-242-868. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g.

30. Marke ng, trgovina, konzal ng d.o.o. NEDELIŠ E, Žarkovice 15, traži 1 KOMERCIJALIST-PRODAVA na neodre eno vrijeme, osnove rada na PC, “B” kat., 5 g. radnog iskustva, javi se na 822-250. Natje aj otvoren do 11.03.2009.g.

31. Pekarsko-ugos t. obrt SRE KO AKOVEC, Z. Frankopanska 8, traži 1 PEKAR na neodre eno vrijeme, javi se na 311-108, 098-426-565. Natje aj otvoren do 14.03.2009.g.

32. STRUCTURA d.o.o. ŠENKOVEC, A. Šenoe 64, traži 2 KERAMI ARA, 2 BRAVARA na neodre eno vrijeme, javi se 343-215, 098-329-430. Natje aj otvoren do 12.03.2009.g.

33. INSTALOMONT-TERMOCENTAR d.o.o. AKOVEC, K.Tomislava7,tražiMONTERICENTRALNOGGRIJANJA, PLINOINSTALATERI, VODOINSTALATERI, LIMARI, BRAVARI - više izvršitelja, na neodre eno vrijeme uz probni rad; 1 dipl. ing. Strojarstva na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo poželjno ali nije uvjet, znanje stranog jezika, znanje termotehni kih instalacija, javi se na 098-241-519. Natje aj otvoren do 26.03.2009.g.

34. HIT – PEK AKOVEC, K. Tomislava 46, traži 1 PRODAVA PEKARSKIH PROIZVODA na odre eno vrijeme, javi se osobno ili 395-694. Natje aj otvoren do 08.03.2009.g.

35. Ca e bar ARIES NEDELIŠ E, M. Viljevca 60, traži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme uz probni rad 3 mjeseca, javi se na 821-313, 098-242-868. Natje aj otvoren do 28.02.2009.g.

36. Pekarsko ugost. obrt SRE KO AKOVEC, ZrinskoFrankopanska 8, traži 1 PEKAR na neodre eno vrijeme, javi se na 311-108, 098-426-565. Natje aj otvoren do 14.03.2009.g.

37. Stolarska radiona GOLUB ŠENKOVEC, Vrtna 1, traži 1 KV, PKV STOLAR na neodre eno vrijeme, javi se na 091-512-1381. Natje aj otvoren do 25.03.009.g.

38. Auto Roman d.o.o. AKOVEC, Zapadna 2, traži 2 AUTOLAKIRERA na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-918-2092. Natje aj otvoren do 15.03.2009.g.

39. Pokretna trgovina “NOVI DOM” Sve Juraj u Trnju 2, traži 2 ISTA ICE na neodre eno vrijeme, javi se na 091-730-3252. Natje aj otvoren do 25.03.2009.g.

40. DARKOd.o.o. AKOVEC,Travni ka58,traži1ZIDAR, 1 GRA . RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se na 098-257-286. Natje aj otvoren do 15.03.2009.g.

41. OZP-DOM ŠTRIGOVA 92, traži 2 ISTA ICE na neodre eno vrijeme, javi se na 098-137-0217. Natje aj otvoren do 26.03.2009.g.

42. KIKId.o.o.GORI AN,Kalni ka47,traži2KONOBAR/ ICA na neodre eno vrijeme, mjesto rada Draškovec, Gori an, javi se na 098-710-312. Natje aj otvoren do 27.03.2009.g.

43. “RADIKOVI ” Postavljanje betonskih elemenata PRELOG, JUG II 32, traži 1 RUKOVATELJ GRA EVINSKIM STROJEVIMA na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se na 646-609, 091-506-7891. Natje aj otvoren do 26.03.2009.g.

44. MULTI-STAR d.o.o. KOPRIVNICA, Zrinski trg 7, traži 1 BLAGAJNIK AUTOMATA na neodre eno vrijeme, poslovi isplate i motrenje automata, javi se sa pismenom zamolbom na gornju adresu, priloži sliku ili presliku osobne isk.. Natje aj otvoren do 23.03.2009.g.

45. Marvin graditeljstvo d.o.o. MACINEC, Školska 23, traži 2 ZIDARA na neodre eno vrijeme, javi se na 098939-7893. Natje aj otvoren do 27.03.2009.g.

46. DIVAL d.o.o. AKOVEC, I. Pl. Zajca 13, traži 2 KV, PKV SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javi se na 328-122. Natje aj otvoren do 27.03.2009.g.

47. Poljop. proizvo a BRANIŠA NENAD BELICA, B. Radi a 73, traži 1 RADNIK NA FARMI MUZNIH KRAVA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-699-529. Natje aj otvoren do 27.03.2009.g.

48. Rojal-NO 1 d.o.o. AKOVEC, Kolodvorska 13, traži 1 KAMENOKLESAR-izrada stepeništa, klup ica na odre eno vrijeme, javi se na 384-195. Natje aj otvoren do 10.03.2009.g.

49. TOPLEK-SHOP d.o.o. PRIBISLAVEC, B. Radi a 81, traži 3 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-211-880. Natje aj otvoren do 27.03.2009.g.

50. Wustenrot stambena štedionica d.d. AKOVEC, K. Tomislava 2, traži 3 FINANCIJSKA SAVJETNIKA, KREDITNA SLUŽBENIKA honorarni rad, a nakon toga zaposlenje, poželjno radno iskustvo ali nije uvjet, dostavi pismenuzamolbuilisejavi osobnoili311-960.Natje aj otvoren do 03.04.2009.g.

51. DIGITEL d.o.o. AKOVEC, traži 1 STROJAR GRA EVINSKE MEHANIZACIJE na neodre eno vrijeme uz probni rad, voza ki “B” kat, javi se na 098-862-283.

Natje aj otvoren do 20.03.2009.g.

52. HOZJAN-FLEGAR d.o.o. MA KOVEC bb, traži 1 SAMOSTALNI KUHAR, 2 KONOBARA na odre eno vrijeme uz probni rad, dostavi pismene zamolbe. Natje aj otvoren do 01.04.2009.g.

53. DOM-GRADNJA d.o.o. DUNJKOVEC, Nova 27, traži 2 ZIDARA, 2 GRA EVINSKA RADNIKA na neodre eno vrijeme, javi se na 095-1222-222. Natje aj otvoren do 27.03.2009.g.

54. STROJARSTVO BRANILOVI AKOVEC, Neummanova 1, traži 2 BRAVARA, 2 ZAVARIVA A, 2 LAKIRERA, 1 OSOBA ZA RAD NA SAVIJA ICI na odre eno vrijeme, radno iskustvo jedna godina, javi se na 098-928-0868.

Natje aj otvoren do 26.03.2009.g.

55. Zidarski obrt “ZET” PODTUREN, I. Zaloka 28, traži 3 zidara, 3 TESARA, 3 GRA . RADNIKA na odre eno vrijeme, javi se na 098-744-954. Natje aj otvoren do 28.03.2009.g.

56. PIRAMIDA d.o.o. LOPATINEC, traži 1 STROJARSKI TEHNI AR ILI INŽ. STROJARSTVA; 1 BRAVAR na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 856-060. Natje aj otvoren do 12.04.2009.g.

57. Restoran TRATTORIA RUSTICA AKOVEC, traži 1 PIZZA PEKAR na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 311-207. Natje aj otvoren do 04.04.2009.g.

58. Ca e bar “MARTI” PRELOG, akove ka 72, traži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, struka nije uvjet, javi se na 099-229-1197. Natje aj otvoren do 03.04.2009.g.

59. Rescult d.o.o. LABIN, Titov trg 7, traži 2 ŠPEDITERA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 1 godina, položen stru ni ispit za špeditera, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: marica.licul@ tempo.biz.hr Natje aj otvoren do 20.03.2009.g.

60. G.P.P.T.-Nekretnine d.o.o. G. Hraš an, Varaždinska 43a, traži 1 TESAR, 1 ZIDAR, POM. RADNICI-više izvršitelja na neodre eno vrijeme, javi se na 098-132-0871.

Natje aj otvoren do 04.04.2009.g.

61. ŽBRATKOVI d.o.o. MACINEC, Nova 11, traži 1 FRIZERKA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se osobno ili 098-950-3035. Natje aj otvoren do 20.03.2009.g.

62. ART -ing d.o.o. AKOVEC, traži 2 KV, PKV SOBOSLIKARAnaneodre enovrijeme,javi sena091-2390-279, 091-4390-279. Natje aj otvoren do 03.04.2009.g.

63. DILEA d.o.o. Savska Ves, J. Bajkovca 33, traži 3 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javi se na 098172-9880. Natje aj otvoren do 20.03.2009.g.

64. TEAM d.d. AKOVEC, D. Cesari a 5, traži 2 KV ZIDARA, 2 KV TESARA, 2 KV ARMIRA A, 2 KV BRAVARA,2 MONTERA SUHE GRADNJE na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se osobno ili 638-333, 091-788-4315.

Natje aj otvoren do 15.04.2009.g.

65. Škvorc interijeri d.o.o. Mihovljan, V. Nazora 1e, traži 4 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-600-259. Natje aj otvoren do 27.03.2009.g.

66. DOMJANI TEKSTIL d.o.o. SLEMENICE 37, traži ŠIVA TEKSTILA-više izvršitelja na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se osobno ili 865-230.

Natje aj otvoren do 30.04.2009.g.

67. GRADNJA POSEDI d.o.o. BREZJE 142/a, traži 2 KV ZIDARA, 2 KV TESARA na neodre eno vrijeme, rad na terenu, radno iskustvo jedna godina, javi se na 098257-395. Natje aj otvoren do 27.03.2009.g.

68. Pekara IDA D. VIDOVEC, Bistri ka 35, traži 1 PEKAR naodre enovrijemeuzmogu noststalnogzaposlenja,

TUŽNO SJE ANJE javi se na 615-454, 098-426-605. Natje aj otvoren do 04.04.2009.g.

69. TEKOM d.o.o. Strahoninec, akove ka 61, traži 1 TERENSKI KOMERCIJALIST, min SSS, ak vno služenje PC-om, voza ki ispit, organizacijske sposobnos , komunika vnost, na neodre eno vrijeme uz probni rad, zamolbe sa kratkim životopisom i popratnom kopijom dokumenata dokazom o stru noj spremi, domovnicu, kopiju voza ke dozvole, kopiju radne knjižice, potvrdu o nekažnjavanju dostavi na gornju adresu od 31.3.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200

na dragu punicu, baku i prabaku

KATARINU IBRAHIMOVI ro . Štefulj iz Gornjeg Hraš ana ožujak 2007. – ožujak 2009.

S ljubavlju i tugom uvamo uspomenu na Tebe Tvoji: zet Ljudevit, te unuci Goran, Bojan i Saša s obiteljima

RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. GIFT SHOP LETIZIA, VARAŽDIN, KUKULJEVI EVA 17; traži 1 CVJE ARA - ARANŽERA TRGOVCA na neodre eno vrijeme, uvje : SSS, znanje rada na PC kasi, voza ki B kat., krea vnost, elokventnost, pismene zamolbe na adresu ili najava na tel. 042/212-362, do 15.3.

2. MESKAL d.o.o., VARAŽDIN, K. HEGEDUŠI A 65; traži 1 OŠ, PKV, KV, SSS RADNIKA ZA POMO U KU I - poslovi u ku anstvu na neodre eno vrijeme, pismene zamolbe na adresu ili najava na mob.

098/268-990, do 15.3.

3. LATERNA d.o.o., VLADIMIRA NAZORA 2, VARAŽDIN; traži 4 KONOBARA/ICE za posluživanje (sladoled, pi a, topli napitci) gos ju u objektu ‘Laterna’ na Vžd Korzu na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS bez obzira na vrstu zvanja, najava na mob. 091/526-2807 (Dejan Nenadi ), do 14.3.

4. UGOSTITELJSKI OBRT DOMENICO, TRG SLOBODE 7, VARAŽDIN; traži 1 KUHARA ili PIZZA MAJSTOR - samostalna izrada pizza na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV, javi se mogu i kuhari koji nemaju iskustvo na pizzama, ne zah jeva se kvali kacija za kuhara, najava na mob. 091/7928131 (Željko Solar), do 17.3.

5. MARIO - PROMET d.o.o., VARAŽDIN, ZAGREBA KA 71; traži 15 PRODAVA A/ICA u marketu s mješovitom robom u BAŠKOJ (otok KRK) na odre eno vrijeme (sezona), uvje : KV, SSS bez obzira na radno iskustvo; poslodavac osigurava smještaj i isplatu za topli obrok (postoji mog. organizirane prehrane). Predvi eni po eci rada: Uskrs, 1.5., 1.6. i najkasnije 1.7.09. Is poslodavac traži i UGOSTITELJSKE DJELATNIKE (kuhare, pizza majstore, konobare, osoblje za šank) za restorane u Baškoj i Malinskoj - pod is m uvje ma. Poslodavac e sa zainteresiranim kandida ma 7.4.2009. (utorak) održa sastanak na Zavodu za zapošljavanje, Varaždin (Trenkova 56) u 13h, a do onda se kandidira možete slanjem zamolbe na sjedište poduze a, telefonskim pozivom u poduze e (g. Damir Brki , 099/222-1338) ili na Zavod u VŽ (Marina Ostrun, 042/401-504). Svi e kandida , ije zamolbe ili pozivi pris gnu do 6.4.2009, bi telefonskim putem pozvani na intervju. Rok za podnošenje molbe je 30.4.

6. TOPLAK d.o.o., Remetinec 112; traži 2 KONOBARICE na neodre eno vrijeme, uvjeti: OŠ, KV, SSS bilo koje struke; radno iskustvo nije uvjet; osigurani stan i hrana; pla a oko 3.500 KN, najava na mob: 098 284 472 (Ivica Toplak), do 31.3.

7. UGOSTITELJSKI OBRT vl. STANKO SKUPNJAK, TOMAŠEVEC B., Bana Jela i a 30; traži 1 KONOBARICU za rad za šankom i usluživanje gos ju u ca e baru ‘IN’ na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvje : OŠ, PKV, KV, SSS, komunika vna osoba s a nitetom za rad u ugos teljstvu (vrsta i razina zvanja te radno iskustvo nisu uvjet); za osobe iz udaljenijih podru ja postoji mogu nost smještaja u sklopu objekta rada, pismene zamolbe na adresu ili najava na mob. 098/481-958 (Dušanka Skupnjak), do 31.3.

8. UGOSTITELJSKI OBRT MIROSLAV MAJCEN - “Restoran Lipa” (u krugu HAK-a), VARAŽDIN, GOSPODARSKA 58; traži 2 KONOBARA/ICE za posluživanje jela i pi a te rad za šankom na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV bez obzira na zvanje; radi se u dvije smjene, a nedjeljom i praznikom se ne radi, najava na mob. 091/751-9745, do 18.3.

TUŽNO SJE ANJE na dragu suprugu, majku i baku

KATARINU ZORKOVI ro . IBRAHIMOVI ožujak 2001. – ožujak 2009. iz Gornjeg Hraš ana Dobrota, ljubav i briga kojom si nas darivala, žive u našim srcima kao vje na uspomena.

Suprug Ljudevit i sinovi Goran, Bojan i Saša s obiteljima

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju ŽELJKU NOVAKU 13.3.1993. - 13.3.2009.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IZ MATI NOG UREDA RO ENI: ANDREAS FILIPAŠI , sin Lucije i Tomislava; ELVIS HORVAT, sin Maje i Danijela; JANA HRŽENJAK, k i Ivane i Mateja; IVAN FRAN I , sin Pauline i Davora; NINA TER, k i Jelene i Igora; JANIK U EK, sin Andrijane i Nevena; LORENA VINKOVI , k i Jelene i Jurice; KARLO PURI , sin Danijele i Ivice; MATEA ORŠOŠ, k i Verice i Dragana; LEON I TEO ORŠOŠ, sinovi Danice i Florijana; MARIJA ŠERGI , k i Bonite i Marinka; LARA JAKUPAK, k i Silvije i Vedrana; MATEJ ZRNA, sin Terezije i Alena; NIKOLA DOLENEC, sin Ljerke i Branka; KARLO NOVAK, sin Mirjane i Nenada; TIN FARKAŠ, sin Dijane i Denisa; GABRIJELA OL AR, k i Mirjane i Hrvoja; SARA PINTARI , k i Valen ne i Dragana; KARLA PONGRA I , k i Kris ne i Dalibora; ELA LEKO, k i Jasne i Joze; VITA BARANI , k i Mirele i Damira; FRAN POLJAK, sin Renate i Miroslava; SAMUEL NOVAK, sin Vlatke i Darka; TIN ŠTAMPAR, sin Sandre i Damira.

VJEN ANI: Andrea Vugrinovi i Ivica Novak; Ankica Maros i Milan Vrbanec ( akovec). Katari-

na Plevnjak i Miroslav Zor ec (Dekanovec).

Milomirka Bogdan i Zoran Markulin (Nedeliš e).

UMRLI: Veronika Petek, r. Kameni , ro . 1923.; Josip Klekar, ro . 1920.; An ela Perko, r. Logožar, ro . 1936.; Valent Ignac, ro . 1961.; Florijan Oršuš, ro . 1957.; Jelena Srpak, r. Polanec, ro . 1926.; Marija Juras, r. Hatlak, ro .

1942.; Augustin Hozjak, ro . 1939.; Ivan Novak, ro . 1937.; Juraj Glavina, ro . 1929.; Pavao onkaš, ro . 1921.; Boris Fekonja, ro . 1926. ( akovec). Kristina Kova i , r.

Gunc, ro . 1941. (Dekanovec). Bara Hiržin, r. Car, ro . 1931. (Kotoriba). Emilio Leva i , ro . 2009.; Marija Jezernik, r. Murkovi , ro . 1915.; Anka Vrbani , r. Bojko, ro .

1932.; Jelena Tišljari , r. Podgorelec, ro .

1922.; Stjepan Ma ari , ro . 1928. (Mursko Središ e). Kata Jur ec, r. Bari , ro . 1937.; Marija Šantlin, r. Juras, ro . 1924.; Marija avlek, r. Varovi , ro . 1924.; Ivan Bengez, ro . 1950. (Prelog). Marija Ružman, ro .

1924. (Štrigova).

DOBRO JE ZNATI

10. ožujka 2009.

I

TIO NA

NS O

F

EXCELLE

N CE

EUROPEAN DEST

52

Najpoznatiji i najbrže rastući brend u hrvatskom kontinentalnom turizmu još ubrzava svoj razvoj i proširuje svoju ponudu s velikim ulaganjima u dizajnirani SPA Golfer hotel 4* po mjeri modernog čovjeka, golf igralište s grijanim greenovima, golf club te dvodijelnu multifunkcionalnu sportsku dvoranu.

Atraktivni kompleks hotela sastoji se od 151 vrhunski uređenih soba i 6 suita, wellness centrom još neviđenih sadržaja na 1800m² pod zajedničkim imenom i licencom Five stars Murad inclusive healt centar iz Amerike, kongresnim centrom s 5 dvorana za 500 osoba, dva restorana, night clubom, lounge barom i caffe barom. Prekrasan resort prostire se na 300 000 m ² u najljepšem dijelu Međimurja i ima jasnu viziju razvoja. Do konca 2011. godine izgraditi ćemo još jedan vrhunski wellness hotel i time postati najjači centar wellness turizma u ovoj regiji Europe. Postavili smo si visoke ciljeve i do sada ih postižemo uz brojna priznanja od strane gostiju i posebno od strane Hrvatske turističke zajednice. Veliku pažnju posvećujemo zaštiti okoliša, brizi o našim gostima, suradnicima i zaposlenicima, te ugodnoj atmosferi kako za boravak tako i za rad. Želite li utisnuti svoj pečat u naš projekt, izraziti kreativnost, spremni ste na upijanje novih znanja, upoznavanje novih ljudi, jezika te postati član našeg uspješnog i mladog tima javite se na natječaj za radna mjesta.

Od Vas se očekuje: komunikativnost, stručnost, profesionalnost, kultura, osobnost, predanost, poduzetnički duh i želja za napredovanjem.

Mi Vam nudimo: izazovan i dinamičan posao, mogućnost brzog napredovanja, timski rad, sigurna primanja, ulaganje u razvoj Vaših znanja, putovanja, radno mjesto u prekrasno uređenom resortu, okruženom idiličnom prirodom.

Otvaranje novog kompleksa biti će između 15.05. i 01.06. 2009. Zaposlenja će biti po grupama od 01.04. do 01.05. 2009.

11.) Konobari Radna mjesta: 22.) Kućni majstori 1.) Direktor apartmanskog naselja Regina 4* i t SSS, KV t vodoinstalater, soboslikar i sl. t minimalno 1 god. iskustva kupališta 23.) Strojar t VSS | VŠS turističkog ili ekonomskog usmjerenja t minimalno poznavanje njemačkog ili engleskog t SSS jezika t profesionalno iskustvo u hotelijerstvu min. 8 t minimalno 2 god. radnog iskustva 12.) Voditelj kuhinje god.

24.) Voditelj marketinga i prodaje t SSS, VKV, V. stupanj t razvijene organizacijske i analitičke vještine t VSS t minimalno 5 god. iskustva t sposobnost vođenja i suradnje s timom t minimalno 5 god. radnog iskustva t vrlo dobro poznavanje engleskog i njemačkog t profesionalno poznavanje organizacije kuhinje i t izvrsno poznavanje 2 strana jezika ili talijanskog jezika u govoru i pismu 25.) Marketing vrhunsko kuharsko umijeće t korištenje računalnih programa t minimalno poznavanje njemačkog ili engleskog t VSS, SSS 2.) Voditelj recepcije - hotel t minimalno 3 god. iskustva jezika t VSS ili VŠS turističkog ili ekonomskog t izvrsno poznavanje 2 strana jezika 13.) Kuhari usmjerenja t kongresni i sportski turizam, individualni gosti t SSS, KV t profesionalno iskustvo u hotelijerstvu min. 5 26.) Voditelj nabave t srednja škola za turizam god. t VSS, VŠS t vrlo dobro poznavanje jednog stranog jezika t ostalo kao pod 1.) t minimalno 5 god. radnog iskustva Wellness centar – Five stars Murad inclusive 3.) Recepcioneri - hotel t poznavanje jednog stranog jezika healt center t VSS ili VŠS 14.) Voditelj kozmetičkog salona s vrhunskom 27.) Voditelj računovodstva i financije t minimalno 1 god. radnog iskustva t VSS, VŠS kozmetikom Murad t minimalno 5 god. radnog iskustva t vrlo dobro poznavanje engleskog i njemačkog t srednja medicinsko – kozmetička škola, t poznavanje jednog stranog jezika medicinska SSS ili nekog drugog stranog jezika 28.) Računovodstvo i materijalno knjigovodt minimalno 8 god. iskustva 4.) Voditelj domaćinstva - hotel stvo t želja za učenjem i osposobljavanjem, dodatna t VSS, VŠS, SSS ili VKV t VSS, VŠS, SSS obuka i seminari u našoj organizaciji t profesionalno iskustvo na takvom ili sličnom t minimalno 5 god. radnog iskustva t vrlo dobro poznavanje engleskog jezika radnom mjestu min. 5 god.

29.) Voditelj ljudskih resursa t razvijene organizacijske i estetske vrline, smisao 15.) Kozmetičar t VSS, VŠS t SSS, medicinsko – kozmetički smjer za lijepo i korisno, za uređenje prostora t minimalno 5 god. radnog iskustva t vrlo dobro poznavanje engleskog i njemačkog t minimalno 3 god. iskustva 30.) Kontroling t vrlo dobro poznavanje engleskog jezika ili nekog drugog stranog jezika t VSS, VŠS 16.) Voditelj odjela masaže 5.) Voditelj – nadzor soba t minimalno 5 god. radnog iskustva t srednja medicinska škola, završen tečaj t SSS, VKV 31.) Animator fizioterapeut t profesionalno iskustvo na sličnom radnom t VSS, VŠS, SSS t minimalno 2 god. radnog iskustva mjestu min. 2 god. t minimalno 5 god. radnog iskustva t poznavanje engleskog ili njemačkog jezika t vrlo dobro poznavanje jednog stranog jezika t vrhunski organizator, komunikativnost 17.) Recepcioner na wellnessu 6.) Voditelj praone rublja t izvrsno poznavanje minimalno 2 strana jezika t SSS t SSS, VKV 32.) Tajnik za golf klub t minimalno 2 god. radnog iskustva t rad na sličnim poslovima barem 2 god. t VSS, SSS t izvrsno poznavanje engleskog ili njemačkog 7.) Sobarice t minimalno 2 god. iskustva u golfu jezika ili nekog drugog stranog jezika t SSS, VKV, NSS t izvrsno poznavanje minimalno 2 strana jezika 18.) Maser t poznavanje osnova jednog stranog jezika 33.) Voditelj sportske dvorane t SSS, KV 8.) Čistačice t VŠS, SSS t minimalno 1 god. radnog iskustva t NSS t minimalno 2 god. iskustva na organizaciji 19.) Frizer 9.) Radnici u praoni rublja sportskih terena t SSS t NSS 34.) Voditelj održavanja golf terena t minimalno 3 god. radnog iskustva t poznavanje rada na stroju za šivanje t SSS, VKV, KV Održavanje Odjel hrane i pića t minimalno 2 god. iskustva na takvim ili sličnim 20.) Voditelj odjela informatike 10.) Voditelj restorana i Night Cluba poslovima t VSS, VŠS, informatičkog smjera t SSS, VKV, V. stupanj 35.) Prevoditelj / prof. stranog jezika t minimalno 2 god. radnog iskustva t minimalno 5 god. iskustva t minimalno 3 god. radnog iskustva 21.) Električar t izvrsno poznavanje rada restorana i kuhinje t odlično poznavanje njemačkog i engleskog t minimalno poznavanje njemačkog ili engleskog t SSS jezika t minimalno 2 god. radnog iskustva jezika Svoje ponude sa životopisom dostaviti najkasnije do15.03.2009. godine na adresu: Toplice Sveti Martin, Grkaveščak bb, 40313 Sveti Martin na Muri ( za natječaj )

MOZAIK

10. ožujka 2009.

53 - Bit e to još jedna zanimljiva, duhovita predstava kakvu voli naša publika. Nadamo se da e se svidjeti i žiriju, a ako i ne bude, nije važno. Bitno je sudjelovati, otkriva Marija Horvat.

Dramska družina UD-a “ atruže” uvježbava svoju novu 25-minutnu predstavu pod redateljskom palicom Danijela Preložnjaka, koji je ujedno i glavni glumac – vek, i za sad im dobro ide. Scenogra iju priprema Stjepan Barlovi . Podjela posla od izuzetne je važnosti. Samo se tako sve stigne, kažu u UD-u.

(D.Mihoci)

FESTIVAL kazališnih amatera Me imurja

KAM u Prelogu od 3. do 5. travnja vogodišnji Festival kazališnih amatera Me imurja bit e održan u razdoblju od 3. do 5. travnja u Domu kulture u Prelogu, obznanila je Mirjana Hrži , predsjednica dbora kazališnih amatera Me imurja. ve godine svoj nastup na Smotri prijavilo je 19 me imurskih kulturno - umjetni kih udruga, odnosno društava. Me u njima dramska sekcija UD-a Belica, dramska sekcija UU-a “Veseli Me imurci”, kazališna družina UD-a “Selja ka sloga“ iz Donje Dubrave, dramska sekcija Društva žena iz Gornjeg raljevca, dramska grupa UD-a op ine Donji raljevec, dramska družina UD-a “ atruže” iz vanovca, dramska grupa

KUU “Selja ka sloga” Prelog

“Kak si, tak i mi” otvara KAM Svojim nastupom Festival kazališnih amatera Me imurja otvara doma in, dramska družina UU “Selja ka sloga”. Publici i stru nom ocjenjiva kom sudu predstavit e se djelom Suzane Lackovi “ ak si, tak i mi”. vo je tre a godina uzastopce da ova dramska družina predstavlja djelom svoje lanice, a ne vanjske autore. vo je ujedno tre i pokušaj Suzane Lackovi kako u autorskom, tako i u redateljskom smislu. ažu da je tre a – sre a, pa se možda ovaj put upravo doma inima posre i oko plasmana na državni Festival.

- Nama to zapravo i nije cilj. Mislim da ova pri a nije za tu razinu, ali se nekako nadam da bi jedna naša glumica, koja je zaista izvanredna, mogla osvojiti nagradu za najbolje odglumljenu žensku ulogu, kazuje Suzana Lackovi . “ ak si – tak i mi” pri a je o jednom razredu koji svoj loš uspjeh na kraju školske godine pokušava dotjerati podmi ivanjem u itelja. olektivnim podmi ivanjem koje su njihovi roditelji zdušno podržali. ako se razvija i završava ova pri a, najbolje je da sami doznate.

- Pri a je životna, prava komedija. Nadam se da e biti dobro prihva ena. Sude i po reakcijama naše publike koja voli komediju, ova bi predstava mogla biti gledana. ve mi je godine posebno lijepo raditi s glumcima koji su sve redom vrlo nadareni. Uvježbavamo predstavu dva put tjedno, pa vjerujem da emo biti spremni za >M, otkriva Suzana Lackovi .

U predstavi ulogu u itelja igra latko Hrži , a u enika sklonih podmi ivanju Tamara Repalust, laudija Lackovi , Marija Repalust, Veronika Mikulan, Božica Posavec, Barbara Hrži , Natalija Miri , Nenad Lackovi , Luka Sinkovi , van Novak i Tadej Žerdin, sve mladi lanovi preloške Sloge. (D.Mihoci)

“Briga” je pri a o obitelji koja se iznenada na e u velikim brigama, na rubu egzistencije.

- ni gube tlo pod nogama. Pokvari im se traktor, pa nemaju ime obraditi zemlju, dolaze do spoznaje da od malo zemlje ne mogu živjeti, i tako zapo inje za arani krug iz kojeg ne vide izlaza, ne vide kako preživjeti i k tome školovati k er koja studira pravo.

Tijekom predstave prikazat emo no ne more koje okupiraju obitelj i niz drugih situacija, otkriva autorica Marija Hranjec.

Pri a koju e ispri ati dramska družina UD-a op ine Donji raljevec prava je obiteljska drama s elementima komedije za koju je autorica našla inspiraciju u svakodnevnici, gledaju i obitelji koje ju okružuju.

Sre om, pri a ima sretan završetak. bitelji pomaže njihova prva susjeda koja im ostavlja u naslje e svoj imetak.

Bit e zanimljivo pogledati ovu predstavu za koju se dramska družina priprema ve dobrih mjesec dana, koliko im još i ostaje do premijernog nastupa. d nastupa na >M-u ne o ekuju puno, ali mu se i te kako raduju. S lanjskom predstavom nastupili su u mnogim sredinama, gdje su bili osobito dobro prihva eni, pa se tome nadaju i ove godine.

Dramska družina djeluje desetak godina, a njihov najve i uspjeh dogodio se 2004. godine kada su se na >M-u u Prelogu ovjen ali nagradom za najbolju mušku ulogu i režiju.

(D.Mihoci)

Dramska grupa KUD-a D. Kraljevec

Briga, pri a iz svakodnevice Dramska grupa UD-a op ine Donji raljevec na ovogodišnjem Festivalu kazališnih amatera Me imurja predstavit e se predstavom “Briga” za koju je tekst napisala Marija Hranjec. vo je njen drugi tekst za >M.

UD-a Domašinec, dramska grupa Društva žena Macinec, dramska skupina UU-a “ von” iz Male Subotice, Prilo ka amaterska scena iz Preloga, dramska skupina UD-a Strahoninec, dramska skupina UD-a Žiškovec, dramska skupina UD-a Mihovljan, kazališna družina UU-a “Selja ka sloga“ iz Nedeliš a, UU “Lipa“ iz Gornjeg Mihaljevca, Glazbena udruga Šenkovec – ajednica Totus Tuus te Hrvatsko kulturno društvo Me imurje iz Ljubljane.

Njihove nastupe pratit e i ocjenjivati stru ni ocjenjiva ki sud koji e initi glumica Barbara Rocco, prof. dr. Stjepan Hranjec te državni selektor Damir Ma eri . (D.Mihoci)

KUU “Društvo žena” G. Kraljevec

Škvorcovi “Mali angeli” “Mali angeli“ pri a je o šestero lanoj seoskoj obitelji. Glava obitelji zanemaruje svoje dužnosti, podaje se alkoholu, dok majka pokušava etvero djece izvesti na KUD “Katruže” Ivanovec pravi put. Vragolasti mališani iskorištavaju situaciju i mu e majku svojim neposluhom. Dolazak asne u ku u mijenja obiteljsku atmosferu ispunjenu prepirkama, dobacivanjima i sva ama. Na maj ino zadovoljstvo dogodi se preokret, djeca joj odlu uju postati ministranti. vu pri u na Festivalu kazališnih amatera ispri at e dramska sekcija UU “Društvo žena – Gor“Rudasti losi” naziv je predstave koju prema tekstu nji raljevec“. ure Horvata za ovogodišnji nastup na >M-u pripreSekcija broji desetak aktivnih lanova. Me u njima ma dramska družina UD-a “ atruže” iz vanovca. su i Marija Varošanec, koja priprema ulogu mame Vere vo je još jedna od pri a iz svakodnevnice. u ovoj novoj predstavi, zatim arlo ova i , kojemu - Mi volimo teme iz svakodnevnog života. Volimo je dodijeljena uloga 11-godišnjeg sina Marka, zatim donositi prikaz me uljudskih odnosa i neo ekivana Leona ova i , koja e igrati zbivanja. Pokušavamo vjerodostojno prikazati likove, 9–godišnju k er Petru, pa >bel Babi , kojemu je doprikazati obi aje kao dio kulturne baštine, izre i po- dijeljena uloga Jožeka, te Daria Lika i , koja u “Malim neku poruku ili kritiku blagom ironijom i dramskim angelima” glumi k er srednjoškolku. izri ajem, otkriva Marija Horvat.

U dva desetlje a djelovanja dramska sekcija je Glavni likovi u njihovoj novoj predstavi Martin i uvježbala i prikazala 50-ak predstava. a ovu ih pri ata tipi ni su me imurski deda i baka iz 70-ih godina prema redateljica Štefanija Jambroši . kada su Me imurci trbuhom za kruhom odlazili u inoNa Festivalu kazališnih amatera Me imurja rezemstvo, ostavljaju i svoju djecu na skrb i odgoj svojim dovito se pojavljuju od 1995. godine. Naj eš e biraju roditeljima. tekstove Stjepana Škvorca prema ijem tekstu nastaje Martinu i ati na brigu je ostavljen unuk vek iji i ova najnovija predstava za >M. su roditelji na privremenom radu u Njema koj. S vreS predstavom “>nin grijeh“ koju su izvele na menom vek se zaljubljuje i u tom zanosu piše pjesme. >M-u 2006. postigle su zapažen uspjeh, a za ulogu

uvši za to njihove susjede, Eva i Roza uvjerene su da Jule Marija Varošanec tada je dobila posebnu pohvalu se vek zaljubio u Rozinu k i Treziku. Malo pomalo ve- stru nog žirija. Tko zna, možda se žiriju ponovno svidi kova i Trezikina obitelj planiraju za njih budu nost. Sve gluma Marije Varošanec, ovaj put u ulozi Vere. pak, planove, me utim, sruši jedan telefonski poziv, rudasti bilo bi bolje da im se svidi cijela predstava. crni losi.

(D.Mihoci)

iji li su “Rudasti losi”

ŽUPANIJSKO NATJECANJE iz kemije

Ekonomska i trgova ka škola na regionalnom Gastru 2009. opet uspješna

Osam u enika predloženo za državno natjecanje

Tea Plaftak tre a, Dijana Fekonja i Ivan Novak etvrti

U utorak 3. ožujka održano je Županijsko natjecanje iz kemije, na koje se prijavilo 19 osnovnih škola. Doma in ovog natjecanja bila je Osnovna škola Vladimira Nazora iz Pribislavca.

Na školskim natjecanjima ukupno je sudjelovalo 114 u enika, na županijsko natjecanje pozvano je 43 u enika, 22 u enika iz sedmih te 21 u enik iz osmih razreda. Natjecanje je zapo elo kratkim ali efektnim prigodnim kulturno umjetni kim programom. Otvaranju su nazo ili i voditelji stru nih ak va kemije Me imurske županije Tomislav Vrbanec i Milanka Krha .

Nakon uputa koje su dobili od predsjednika povjerenstva županijskog natjecanja iz kemije, u enici su bili raspore eni po kategorijama i po razredima te su imali 120 minuta kako bi riješili test koji je s gao iz državnog povjerenstva. lanovi Županijskog povjerenstva Dražen Crn ec, prof., predsjednik povjerenstva, Terna Radovan, prof., Milanka Krha , prof.,

d 26. do 27. velja e u Topuskom se održalo 29. regionalno natjecanje u enika ugostiteljsko - turisti kih škola Gastro 2009.

U enici Tea Plaftak, Dijana Fekonja i van Novak, koji su ove godine predstavljali Ekonomsku i trgova ku školu akovec, ostvarili su uspješne rezultate.

U enici su se natjecali u turisti kim disciplinama Poslovanje recepcije hotela, Poslovanje putni ke agencije i Predstavljanje turisti ke destinacije. Tea Plaftak osvojila je tre e mjesto u disciplini Poslovanje recepcije hotela, dok su etvrto mjesto zauzeli Dijana Fekonja u disciplini Poslovanje putni ke agencije, a van Novak u disciplini Predstavljanje turisti ke destinacije. Vodile su ih mentorice iz struke prof. Sanja Mun ar i prof. ita Lajtman, a iz engleskog jezika prof. Lidija Hi-

Manuela Me imurec, prof., i Tomislav Vrbanec, prof., ostatak su dana proveli u ispravljanju svih zada a te su utvrdili ljestvice poretka u obje kategorije. Nakon uvida u rezultate, povjerenstvo je za državno natjecanje odlu ilo predložiti ukupno osam u enika.

Od osmih razreda predloženi su Bruno Ro ak iz OŠ Prelog sa svojom mentoricom Milankom Krha , Margareta Bali iz OŠ Donja Dubrava ija je mentorica tako er Milanka Krha , Vinko Korbelj iz OŠ “Dr. Vinko Žganec” Vratišinec s mentoricom Sanjom Ambruš te Lana Mesari iz OŠ Vladimira Nazora Pribislavec sa svojim mentorom Draženom Crn ecom. Od sedmih razreda za državno natjecanje predloženi su Jurica Ivekovi - Pontoni, u enik I. OŠ akovec, s mentoricom Renatom Najman, Helena Pintari iz OŠ Vladimira Nazora Pribislavec, iji je mentor Dražen Crn ec, Ivana Tarandek, u enica OŠ Mursko Središ e, s mentoricom Sašom Boži te Miroslav

U enici su bili raspore eni po kategorijama i po razredima te su imali 120 minuta kako bi riješili test

Polanec iz III. OŠ akovec s mentoricom Sanjom Ambruš.

Posebno treba naglasiti da su svi djelatnici škole potrudili kako bi svi mentori i u enici pos gli što bolje rezultate i o šli u svoje škole s dobrim u scima.

Tome su pridonijeli i brojni poklon pake izdava kih ku a koje su se pridružile najboljim mladim kemi arima Me imurske županije te me izmamili osmjehe na lica djece. (H. Ze ar, foto: Vrzan)

U enici Tea Plaftak, Dijana Fekonja i Ivan Novak ostvarili su uspješne rezultate

žman. U pripremama je trebalo savladati struku na hrvatskom, engleskom i njema kom, kao i sna i se u timu nasumice odabranih u enika. Na natjecanju je

sudjelovalo dvadesetak škola iz središnje Hrvatske i Slavonije, a u enici su se natjecali u devet disciplina, šest gastronomskih i tri hotelijersko - turisti ke.

MOZAIK

54

10. oĹžujka 2009.

KUU DruĹĄtvo Ĺžena Gornji Kraljevec

Kad su ove Ĺžene doma?

Predsjednik HPD-a Me imurje Bogomir Trabe upozorio na zabrinjavaju i pad lanova

HPD Me imurje Ĺžali se na pad broja lanova

Me u planinarima premalo mladih Na redovnoj godiĹĄnjoj skupĹĄtini predsjednik HPD-a Me imurje Bogomir Trabe iskazao je nezadovoljstvo brojem mladih planinara me u lanovima HPD-a.

- mamo svega 15 mladih lanova me u 137 planinara, koliko nas je okupljeno u ovom planinarskom druĹĄtvu. Uporno gubimo podmladak, ĹĄto je zabrinjavaju e.

Morat emo neĹĄto u initi kako bismo popularizirali planinarstvo me u mladima, ali i sveukupnom populacijom, jer nam se dogodio pad broja lanova od ak 12 posto, upozorio je zabrinuti Trabe.

U HPD-u Me imurje tijekom godine pokuĹĄavaju organizirati ĹĄto viĹĄe raznolikih izleta razli itih stupnjeva zahtjevnosti u hrvatske, austrijske i slovenske planine kako bi zadovoljili raznolike interese svojih lanova.

Tako su lani organizirali 38 izleta. Pohodili su Triglav, Velebit, bili su na Papuku, na aravankama,

u Julijskim alpama i drugdje. Sve o njihovim izletima odnedavno moĹžete doznati na web-u: www. hpd-medjimurje.hr.

Na toj adresi nalazi se i plan ovogodiĹĄnjih izleta i mnoge druge korisne in ormacije. PoĹžeĹĄka gora, Petrova gora, UrĹĄlja gora, Risnjak, Velebit, Triglavska jezera, Dilj gora samo su neki od ovogodiĹĄnjih ciljeva planinara HPD-a Me imurje. vom druĹĄtvu nedostaje vodi a druĹĄtvenih izleta, pa e ova godina biti u znaku ĹĄkolovanja kadrova. U planu je i odrĹžavanje te aja za alpiniste.

Suradnja HPD-a Me imurje s me imurskim planinarskim druĹĄtvima i viĹĄe je nego dobra pa su zajedni ki izleti postali pravilo.

Suradnja sa susjednim zagorskim planinarima nije tako intenzivna, no postaje sve prisnija, ulo se na godiĹĄnjoj skupĹĄtini HPD-a Me imurje.

(D.Mihoci)

DruĹĄtvo Ĺžena Gornji raljevec ove e godine proslaviti 20 godina djelovanja, tako je u rujnu proĹĄle godine donesena odluka da se preimenuje u ulturno - umjetni ka udruga DruĹĄtvo Ĺžena Gornji raljevec. U subotu 7. oĹžujka odrĹžana je godiĹĄnja SkupĹĄtina Udruge na kojoj im je dravko Mlinari , na elnik op ine VratiĹĄinec, poklonio zastavu UU-a DruĹĄtvo Ĺžena Gornji raljevec, a koja e biti posve ena prilikom proslave 20. obljetnice rada DruĹĄtva. proĹĄla godina za UU DruĹĄtvo Ĺžena Gornji raljevec bila je ispunjena brojnim aktivnostima i nastupima. U velja i proĹĄle godine tri lanice poha ale su seminar: gluma, scenografija, ĹĄminka. U oĹžujku su u DruĹĄtvenom domu bile doma in dboru za dje je olklorno stvaralaĹĄtvo gdje su se odrĹžavali seminar i radionice za male olkloraĹĄe. d

travnja na dalje tijekom cijele godine redaju se brojni nastupi sekcija kako dramske sekcije, tako i dje jeg olklora, ali i vokalne skupine Ĺžena.

Predstavu â&#x20AC;&#x153;>nin grehâ&#x20AC;? autora Stjepan Ĺ kvorca izvodile su toliko puta da bi im pozavidjeli i pro esionalni dramski ansambli.

Mali olkloraĹĄi proĹĄle su godine bili toliko uspjeĹĄni da su uz pomo voditeljice ur ice Jagec, u iteljice Ĺ˝eljke Novak i latka Bacingera, tamburaĹĄa UU-a asadbreg, zastupali Me imursku Ĺžupaniju na smotri dje jega olklornog stvaralaĹĄtva Hrvatske u utini te u lipnju u Lisinskom u agrebu na mani estaciji â&#x20AC;&#x153;Me imurje u Lisinskomâ&#x20AC;?. Dramska i vokalna skupina nastupale su u Vrbovcu na ljetnim ve erima grada. Dramska na REG kazaliĹĄnih amatera VaraĹždinske Ĺžupanije. Uz to UU DruĹĄtvo Ĺžena Gornji raljevec nastupa i na mani estacijama s

Novu zastavu KUU-a DruĹĄtvo Ĺžena Gornji Kraljevec uru io je Ĺ tefici JambroĹĄi , predsjednici Udruge, Zdravko Mlinari , na elnik op ine VratiĹĄinec me imurskim specijalitetima kao ĹĄto je â&#x20AC;&#x153; aj su jeli naĹĄi stariâ&#x20AC;? u Vrbovcu, te na Porcijunkolovo u akovcu.

No to je samo mali dio aktivnosti Udruge tijekom proťle godine. ve godine dramska sekcija planira nastup na estivalu kazaliťnih amatera u Prelogu, na Vrbove kim ljetnim ve erima, na druŞenju amatera u akovcu, nastup na REG u VaraŞdinskoj Şupaniji, na razli itim humanitarnim priredbama kroz godinu. Ženska vokalna sekcija na-

Mali folkloraĹĄi zastupali su Me imursku Ĺžupaniju na smotri dje jega folkornog stvaralaĹĄtva u Kutini

stupit e na smotri Pjesmarici naťih mamica, Festivalu Žgan evih zapisa, te svim mani estacijama koje pridonose o uvanju izvorne me imurske popevke. Sekcija za o uvanje narodnih obi aja i noťnji nastupit e na smotri obi aja u otoribi. Dje ja olklorna sekcija na smotri dje jeg olklornog stvaralaťtva u Maloj Subotici i raznim drugim priredbama i mani estacijama.

UU DruĹĄtvo Ĺžena Gornji raljevec priprema sljede e priredbe u mjestu: Uskrsnu priredbu, Majske susrete dramskih amatera, sportske susrete, obiljeĹžavanje 20. obljetnice rada Udruge, priredbu u povodu Nikolinja te boĹži nih i novogodiĹĄnjih blagdana, te u raznim crkvenim sve anostima za Dane zahvalnosti za plodove zemlje, za dje ju polno ku te za potrebe Caritasa. >ktivnosti je svake godine toliko da se zaista treba zapitati, kao ĹĄto je to rekla Ĺ tefica JambroĹĄi , predsjednica UU-a DruĹĄtvo Ĺžena Gornji raljevec, kad su ove Ĺžene doma?

10. o탑ujka 2009.

Poli_284x190_curve.indd 1

DOBRO JE ZNATI

55

1/22/09 1:52:51 PM

56

DOBRO JE ZNATI

10. o탑ujka 2009.

R \ \ G

10. ožujka 2009.

ŠALA mala

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Peradarnik vu centro akovca?!

S

am nam još fali tej stranjski trgova ki lanec Lidl šteri prodavle vsake fele fal robo, a oni šteri vse najbole znajo, velijo gda je to bo l roba. Nej znati od gda tej Lidl ima željo kajbi i vu grado akovco mev svojega štacuna. Nej znati što je jim rekev gda su akoski oci dobri ljudi i vse kaj neš i o e to mo se i napravi. No, to nekaj košta, ali vsi znajo gda ak nekaj o ejo unda je nikaj nej predrago. Ak se bode vse tak naprajlo kak je zafremano unda bodemo meli velikoga peradarnika vu centro akovca. Verjem gda vsi znate kak zgledijo Lidlovi štacuni vseposod po sveto, bole vle ejo na peradarnik nek na štacun. Negda je akovec biv mali lejpi grad, lani je biv i nejlepši vu Lepoj našoj, a od toga bode ostav mali grad za velike gluposti, jerbo kak druga to re i i kak bode to zgledalo ako Lidl dopela svojega peradarnika na denešji Autobusni kolodvor. A gracki poglavari so ve dali prvoga blagoslova za tej posel.

udni so ljudi tej naši sosedi Janezi, kaj nebom zeuv nekše žmehkeše re i. Najme kaj, pred deset let so Janezi zaprdnuli i mi smo jim dali

Raskrižje sam kaj bode mir Božji na tem fala ko zemlje. Ali je to temaj pošlokjencaj nej bilo dostik i ve bi oni šteli još i Štrigovo. Ali Štrigovo nedamo, to si nek zabijejo vum z te svoje pošlokjene glave. Za Štrigovo se bomo borili z puškom na desnomo ple o i z kupicom štrigov anca vu drugoj roki. I nej sam to: zabiv sam vam re i gda je sedem, od devet, Janezov, šteri so dojšli vu Me imorje šte it za Raskrižje i šteri so pretirali ondašjega župnika i ]ornjeme imorskoga dekana, vele asnoga Slavi eka, bilo Hrvatov, o em re i Me imorcov i tak so zapisani vu mati naj cirkvenaj knigaj za krš ene. Isto tak so skorom vsi Janezi z Raskrižja mejali mehko z trdim (i to prek no i), tak gda so išli spat kak Me imorci, a stali so se kak Janezi.

Ve vidite kaj politika dela od ljudi.

Još negda sam negdi pre itav gda so Poturice navek bile uda hujše od Tur inov.

N

ebrem veruvati gda se i to more pripetiti vu našaj školaj? Verjem gda ste uli gda so štiri puce z ]ospodarske akoske sredje škole zbile i zritale svojo pajdašico. I niš i je nej znauv za kaj i još se niti de-

57

nes nezna. Nebre biti kajbi jim ona prevzela de ke, pak kak bi mogla to naprajti vsemaj eteremaj? Mortik jim je nej dala kaj bi si bile zada o prepisale ili pak jiv je negdi tožila?

Mortik so negdi pušile ili pak so malo probale drogo ili pak so gole plesale na kakšoj terevenki, pak je to vum došlo? Mi nikaj neznamo, a one pak ne ejo re i. Ali to je još nej vse. De ki, šteri so gledali kak se puce bijejo, so jiv nej širom vlekli, nek so potegli svoje mobitele i slikali so to humulijo i to zato kaj bodo jo deli na internet. Kuliko vidimo niti so de ki nej denes kaj so negda bili, a niti pak puce. Negda so se de ki bili,a puce so gledale, a denes je to nekak istam druga . Vsaka ast ravnatelo škole, šteri je vrezav boto, o em re i, zeuv je pravico vu svoje roke i natirav pucke vum škole i to tak dugo dok pamet ne dobijo.

K

aj se vsi udijo, kak picek glisti, kaj je na elnica Svetoga ur a na Brego respisala natje aja za tajnico škole vu Dubrova komo listo.

I meni vam je, vu prvi mah, bilo malo bedasto, ali dok so mi pojasnili kak op inari imajo vu plano razvijati turizma po vsim selima,

kajbi rekli, kak po bregaj tak i po grabaj, kak po sadovnjako, tak i po goricaj, unda mi je istam normalno kaj je natje aj odišev vu morske novine. Morate priznati gda se na morju ljudi uda bole razmejo vu turizam, nek mi vu Me imorjo.

N

ej znati kak bode zišla tua kup ija akoskoga asni koga doma. Verjem gda vsi znate gda so to kup ijo dogovarjali akoski gradona elnik i me imorski župan. Vse so se dospomenuli: akovec bode plativ pol milijonov eura, ako bode spremeniv urbanisti koga plana za kasarno i akoske trate, a ako nebode unda Dom košta milijon eurov. Verjem gda vam je dale poznato: gradona elnik je spremiv plana, ali nej tuliko kuliko je župan štev, tak gda je ve Dom akoski, a župan je nej prodav akoske trate, a niti pak je od grada nej dobiv niti of menši kup ek penez, a nej kaj bi mogev ra unati na of duplo vekši.

Sam dragi Božek zna kak bode završila tua kup ija, što bode to stirav na sunce, što bode i kuliko kaserav.

Kuliko se meni vidi grad akovec je svoje dobiv, a župan bode, brz as, odišev po riti k meši.

Ministarstva Zašto Švicarska ima Ministarstvo mora?

Zato jer Hrvatska ima Ministarstvo inancija.

Najpametniji Letjeli avionom Bosanac, Hrvat, Srbin, Slovenac, Crnogorac, Albanac i Makedonac. Hrvat je pilot a bosanac mu pomo nik. Pokvari se avion i trebaju isko iti sa padobranom ali ima 6 padobrana a njih 7.

Kaze Srbin: - Daj meni jedan padobran, jer ako se meni sta dogodi, svi e te završiti u Hagu.

Bosanac mu da padobran.

- Šteta bi bilo da ja poginem, kaze Crnogorac, nas ima najmanje.

Bosanac da i njemu.

Albanac kaže: - Ako ja poginem ko’ e vam praviti kolja e i ljimunad.

Bosanac da i njemu.

- Ako ja poginem od koga e te kupovati vo e i povr e, vino, re e Makedonac.

Bosanac da i njemu.

- Ja sam najpametniji od vas sviju, šteta bi bilo da jedna takva inteligencija pogine, kaže Slovenac.

Bosanac da i njemu.

Ostali u avionu Bosanac i Hrvat.

Kaže Hrvat Bosancu: - A jesi glup, a što emo sada mi, jedan padobran, a nas dvojica?

- Ma ne sikiraj se jarane, imamo mi dva padobrana.

- Kako, pita Hrvat?

- Pa ino, Slovencu sam dao ruksak, on je najpametniji, sna i e se on do zemlje.

Djeca Na kraju brakorazvodne parnice žena se ljutito obra a sutkinji: - Sutkinjo, ova presuda je više nego smiješna.

- Kako to mislite?

- Sve troje djece dodijelili ste mom bivšem mužu a nijedno nije njegovo odgovori žena.

Muzej Došao Mujo u muzej i umorio se razgledavaju i umjetnine pa sjeo u fotelju.

- Zaboga, ne možete tu sjesti. To je fotelja Henrika VIII - povi e uvar.

- Bolan, ne beri brigu. Kad on do e ja u se maknuti.

Nadvožnjak Kamion se bliži nadvožnjaku i Haso zako i: - Što ne valja? - pita Mujo.

- Mogu pro i samo kamioni visoki 3,20 m a naš je visok 3,60 m - kaže Haso.

- Samo ti vozi, vidiš da u blizini nema policajca.

Lov - Rekao si da si vikend proveo u lovu na prepelice? - kaže ljubomorna supruga e svom mužu.

- Jesam. Zašto? - upita muž.

- Jutros se javila jedna od tvojih prepelica. Želi da joj se javiš i da ostaviš broj svojeg gnijezda - odgovori žena.

Olimpijada Pitao Mujo kolege s posla, kako da provjeri da li ga Fata voli.

- Kad do eš ku i pravi se mrtav pa eš vidjeti kako Fata reagira.

I tako do e Mujo ku i, otvara vrata i padne se na pod. Vidi to Fata pa ga presko i potr avši prema susjedu Hasi vi u i: - Haaasooo, evo ga rikno Mujo!

Do e Haso pa gleda. Pita Fata: - U emu da ga pokopam?

Kaže Haso: - Pa u onom odjelu što ste ga kupili u Italiji.

- Ma to eš ti obu i, njega emo obu i u onu staru Nike trenerku - kaže Fata - A što da mu obujemo? - pita Fata.

- One talijanske kožne cipele - kaže Haso.

- Ma te cipele obuj ti, njemu emo na noge one stare Adidas tenisice kaže Fata.

I tako do e do sahrane pa Fata onako reda radi po ne jecati: - EEEEEEE, mooooj Muuuujoooo.... kamooo te noseeee?????

Diže se Mujo iz kov ega pa kaže: - Na Olimpijadu.

V < <^ ` P =^

58

10. oĹžujka 2009.

PROGNOZA VREMENA za idu ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 2. do 9. oĹžujka

Pravo proljetno promjenjivo vrijeme

Valerija uzrokovala glavobolje

VREMENSKA SLIKA: Nad jugozapadnom Europom ovog e se tjedna nalaziti anticiklona koja e povremeno svoj utjecaj ĹĄiriti i nad naĹĄe podru je. Istovremeno e se sjevernom polovicom naĹĄeg kontinenta premjeĹĄtati vlaĹžan i nestabilan zrak, a frontalni poreme aji povremeno e taj zrak donositi i do Me imurja. U takvim nas okolnostima o ekuje vrlo promjenjivo vrijeme uz este izmjene sunca i oblaka, a povremeno i slabe kiĹĄe. No, nastavit e se ugodna proljetna toplina, a jedino e joĹĄ jutra podsje ati na zimu.

VREMENSKA PROGNOZA: Nakon jutarnjeg mraza i mjestimi ne magle bit e djelomi no sun ano i ugodno toplo s ve inom slabim jugozapadnim vjetrom. Jutarnja temperatura bit e malo ispod nule, a najviĹĄa dnevna oko 12 ili 13 Celzijevih stupnjeva.

Srijeda e biti obla nija, a mjestimice moĹže pasti i malo kiĹĄe.

Zbog viĹĄe oblaka jutro e biti toplije uz temperaturu malo iznad nule,

ali e danju zbog manje sunca biti svjeŞije nego u utorak pa e se najviťa dnevna temperatura kretati oko 10°C uz slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni vjetar.

U etvrtak ponovno o ekujemo viĹĄe sunca, ali to ne zna i da povremeno ne e biti umjerene naoblake.

Na podru ju donjeg Me imurja ujutro moĹže biti kratkotrajne magle. Danju e vjetar okrenuti na jugozapadni koji u okolici Preloga moĹže biti umjerene jakosti. NajniĹža temperatura od 0 do 2, a najviĹĄa dnevna izme u 10 i 12 Celzijevih stupnjeva.

Krajem etvrtka, u no i na petak i u petak prijepodne bit e pove ane naoblake, samo mjestimice uz slabu kiĹĄu. Sredinom dana i popodne trebalo bi biti i sun anih razdoblja, ali uz povremeno umje-

ren sjeverozapadni vjetar. Jutro ponovno toplije zbog viťe oblaka pa e temperatura biti oko 3 ili 4°C, a najviťa dnevna porast e do 12 stupnjeva.

Subota bi nam trebala donijeti suho i ugodno toplo vrijeme. Vjetar e nakon sjeverozapadnog okrenuti na jugozapadni, popodne e mjestimice biti umjeren. Uz izmjenu sunca i oblaka najviĹĄa temperatura porast e na 14 Celzijevaca.

Novi poreme aj pribliĹžit e nam se tijekom nedjelje. U po etku e biti djelomi no sun ano, ali danju je uz povremeno pove anu naoblaku ponegdje mogu a i slaba kiĹĄa. Puhat e povremeno umjeren jugozapadnjak pa e temperatura biti relativno visoka â&#x20AC;&#x201C; jutarnja oko 4, a najviĹĄa dnevna od 11 do 14°C, ovisno o koli ini sunca.

Nakon ťto je prvi dan oŞujka donio pravo proljetno vrijeme, proťlog tjedna ponovno smo se druŞili s oblacima i povremenom kiťom. Ve u ponedjeljak osvanulo je maglovito i preteŞno obla no vrijeme, a jekom dana mjes mice je bilo i vrlo slabe kiťe. Nije bilo hladno, ali u usporedbi s nedjeljom temperatura je bila oko 5 stupnjeva niŞa pa smo sredinom dana mjerili 10°C. Sli no vrijeme pra lo nas je i jekom utorka, a tlak zraka zadrŞavao se na vrijednos oko 1018 hektopaskala. Mnoťtvo oblaka i vlage bilo je i jekom srijede, a tlak zraka po eo je vrlo naglo pada pa je do ve eri bio oko 995 hPa. Razlog tome bilo je naglo ja anje ciklone koju je Crometeo m nazvao Valerija, a nalazila se iznad sjeverne Italije. U etvrtak je izravno utjecala na

Ponedjeljak e biti promjenjiv i malo svjeĹžiji, a nije isklju ena ni slaba kiĹĄa. Na kraju napominjemo da e svi ovi poreme aji koji e se redati nad nama ovog tjedna biti slabi i kratkotrajni pa e, ukupno gledano, vrijeme cijelog tjedna biti relativno povoljno. (prognoza izra ena 9.3. u 10h)

MeteoroloĹĄki kalendar - 10. oĹžujka 1976. god. u Pargu u Gorskom kotaru palo 112 cm snijega - 13. oĹžujka 1473. god. zapo ele su suĹĄa i vru ina koje su trajale do jeseni, Dunav seu Ma arskoj mogao prehodati

vrijeme u Me imurju pa je kiťa padala skoro cijeli dan, a nakupilo se 10-15 mm oborine. Nije bilo hladno - puhao je povremeno umjeren jugoisto njak, a tlak zraka sredinom dana bio je samo 982 hPa, ťto se zadnji put nad naťim glavama dogodilo prije deset godina! Nije stoga ni udno da su mnogi imali probleme s razdraŞljivoť u, nesanicom, glavoboljama i ostalim neugodnim posljedicama ove izraŞene ciklone. Petak nam je donio prolazno smirivanje pa je bilo preteŞno sun ano i toplo s temperaturom oko 15°C. Tlak zraka i dalje je bio vrlo nizak.

Subota je ponovno bila obla nija i malo hladnija, ponegdje uz koju kap kiĹĄe i umjeren sjeverozapadnjak. Kraj tjedna donio nam je ugodnije vrijeme uz porast tlaka zraka, obilje sunca i topline.

Australija strahuje od tropskog ciklona Hamish U svijetu i dalje paĹžnju privla i snaĹžni tropski ciklon Hamish ispred sjeveroisto ne Australije. I u ponedjeljak se Hamish nastavio kreta paralelno s obalom Queenslanda. Radi se o snaĹžnom ciklonu etvrte kategorije po Sa r-Simpsonovoj ljestvici sa stalnim vjetrovima od 240 km/h koji zahva aju otvoreno more. U nedjelju je centar oluje proĹĄao u blizini oto ja Whitsundays gdje je izmjeren udar vjetra od 189 km/h. U sljede a dva dana Hamish e nastavi donosi obilnu kiĹĄu obalama

Queenslanda. O ekuje se i preko 250 mm kiĹĄe, ĹĄto moĹže doves do novih poplava.

Iako je centar ciklona dalje od obale, udari vjetra u obalnom podru ju e dos za 100 km/h. Najja i udar ciklona doĹživjet e otoci koji su mu na putu. Posljednje prognoze govore da e Hamish ipak skrenu na otvoreno more i postupno slabi . Ipak, stanovnicima na podru ju oko 200 kilometara sjevernije od Brisbanea je savjetovano da se evakuiraju. Sam grad Brisbane bi trebao izbje i direktan udar ciklona.

DAN ŽENA u Svetom Martinu na Muri

Svi vole 8. mart

ak 350 crvenih karan ila podijeljeno je Ĺženama i djevojkama koje su u subotu bile na prigodnoj priredbi koju su u njihovu ast i povodom Me unarodnog dana Ĺžena po 10. put za redom organizirali UDVDR i HKUU Sveti Martin na Muri.

Kao u koĹĄnici bilo je u predvorju svetomartinske Osnovne ĹĄkole, a radost i osmjesi na licu te snaĹžan pljesak svakom izvo a u i ostanak do kraja programa,ijoĹĄdulje,potvrdasudasvi, i Ĺžene i muĹĄkarci i djevojke i djeca, vole Dan Ĺžena. Pobojao se Dragutin Pintari , idejni za etnik proslave 8. marta,

Mladoj mami karanfili i lijepe Ĺželje

SOBO KI FAĹ NIK u kreativnosti nadmaĹĄio sam sebe

Gologuzi pokazali gdje je Slovencima mjesto Mora se priznati ovogodiĹĄnji Sobo ki faĹĄnik nadmaĹĄio je sam sebe po izvanrednim idejama i kreativnosti. MaĹĄkare su briljirale po pitanju me ususjedskih odnosa sa Slovencima. Alegorijskim kolima predstavljen je Triglav, nuklearka KrĹĄko i Ljubljanska banka, ali i drugi klju ni problemi u me ususjedskim

odnosima sa Slovenijom. Primjerenu â&#x20AC;&#x153;po astâ&#x20AC;? sobo ke maĹĄkare dale su i njihovoj â&#x20AC;&#x153;Prvoj bojniâ&#x20AC;?, oslobodila kom ratu od JNA. Pripremile su helikoptere, topove i kojekakvo drugo oruĹžje, a ĹĄto misle o Slovencima, najzornije je pokazao gologuzi maĹĄkar iji identitet ne Ĺželimo otkriti. (D.M., Z.V.)

Sretni su svi jer Ĺžene slave

DAN ŽENA u Murskom Srediť u

Stotinu crvenih ruĹža Zlatko Bek sa svojim kolegicama inicirao je obiljeĹžavanje Dana Ĺžena u Murskom SrediĹĄ u.

Sto Ĺžarko crvenih ruĹža podijeljeno je Ĺženama na gradskom trgu, na ulicama i kod grani nog prijelaza prema Sloveniji. Treba re i da su mnogi bili ugodno iznena eni Bekovim potezom jer se u gradu ve zaboravilo na 8. mart, nekada mnogo slavljeni praznik u gradu na Muri. (sm, zb)

da za sve ne e biti dovoljno karanfila, no uz pomo vrti ke i ĹĄkolske djecesvesuĹženenamirenekaranfilima i papirnatim cvjetovima.

U bogatom kulturno - umjetni kom i zabavnom programu nastupili su: Dje ji vrti i â&#x20AC;&#x153;SmjeĹĄkoâ&#x20AC;? i â&#x20AC;&#x153;Ribicaâ&#x20AC;?, dje ji folklor HKUU-a Sveti Martin, KUD â&#x20AC;&#x153;KatruĹžeâ&#x20AC;? Ivanovec, KUD â&#x20AC;&#x153;KaĹĄtelâ&#x20AC;? Pribislavec, Svetomartinske maĹžoretkinje i tamburaĹĄi HKUU-a Sveti Martin.

OdrĹžavanje priredbe pomogli su Josip Posavec, me imurski Ĺžupan, i vele asni Ivan Herceg, doma i Ĺžupnik. (S. Mesari )

DOBRO JE ZNATI

10. ožujka 2009.

Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠ E tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

SATELITSKA I ZEMALJSKA OPREMA Dreambox DM 800 HD PVR HD prijemnik univerzalni ita kartica

AKCIJSKE CIJENE DVB-T PRIJEMNIKA Digisat T133C2SR Triax TR 500 HD

NO

VO

!

KVALITETNA ME IMURSKA VINA

[ [ [ [ [ [

Urbanska kapljica Žuti muškat Rajnski rizling Graševina Zeleni silvanac Chardonnay

Distribucija i montaža Total TV opreme

info@kerman.hr

www.kerman.hr

59

NAKON PORAZA ME IMURJA PROTIV POMORCA

KOĹ ARKAĹ I ME IMURJA PRIREDILI UGODNO IZNENA ENJE

PERUTNINA PIPO IPC USPJEĹ NA U ZAGREBA KOJ DUBRAVI

Novi trener akove kog PoraĹžen Podravac, akovcu Prva gostuju a pobjeda drugoligaĹĄa - Mario utuk otvoren put prema naslovu akove kih rukometaĹĄa ME IMURSKE NOVINE na Geneva Motor Showu

ZDRAVKO OLI oduĹĄevio u zagreba koj Areni

Kriza je stigla... Nakon Zagreba, u svibnju i u akovcu!? koji je imao vrhunsku produkciju, s obzirom na stvoreno raspoloĹženje i atmos eru koja je vladala u dvorani, bez obzira na bilo kojeg doma eg i stranog izvo a a, jako teĹĄko e netko drugi ponoviti ili nadmaĹĄiti.

ola je nanizao gotovo etrdeset pjesama, s nekoliko koncertnih vrhunaca, te tri bisa i upe atljivim zavrĹĄetkom s ponajve im hitovima: â&#x20AC;&#x153;Ti si mi u krviâ&#x20AC;? i â&#x20AC;&#x153;Pjesmo mojaâ&#x20AC;?.

Stoga je lijepa vijest da su daleko odmakli pregovori da Zdravko oli nakon pune 22 godine gostuje u Me imurju. Posljednji koncert odrĹžao je prije dvadesetak godina u Prelogu, a u tijeku su intenzivni pregovori da â&#x20AC;&#x153;vje iti ĹĄarmerâ&#x20AC;? krajem svibnja ove godine nastupi u akovcu.

(D. Zrna, oto: Z. Vrzan)

FotoreportaĹža Dalibora Flajpana AUTO STIL Media str. 15

â&#x20AC;&#x153;Sada si sasvim blizu kraj mene, ja nisam viĹĄe tamo na sceniâ&#x20AC;?, zapjevao je Zdravko oli prvi stih jednog od svojih najve ih hitova â&#x20AC;&#x153;ProduĹži daljeâ&#x20AC;? na po etku koncerta u kojem je puna tri sata u sjajnoj fizi koj i glasovnoj ormi, uz minimalnu de-

RuĹže su crvene, tajne su skrivene RuĹže su crvene, tajne su skrivene ... pjevao je svojedobno zlatni zagreba ki de ko Ivica Ĺ erfezi. Upravo su crvene ruĹže me imurski politi ari dijelili Me imurkama za Dan Ĺžena.

Ne znam jesu li se pitale idu li uz te poklonjene ruĹže i skrivene tajne. Vjerojatno nisu. Vjerojatno su bile zadovoljne i ozarene

poklonom dobivenim u prolazu.

RuĹže i drugo cvije e poli ari su dijelili Ĺženama svake dobi, ak i djevoj icama, ĹĄto ih je inilo osobito ponosnima. Ĺ piceri ovaj tjedan nisu osobitu pozornost poklanjali odijevanju. U skladu s vremenom, bili su u tmurnim sivim tonovima. Tek pokoja kap crvene

boje kaputa ili kape osvjeĹžila je tu neprivla nu sliku.

Bilo je i pokuĹĄaja odijevanja u suknjice, no ini se da onima koje su ih nosile nije bilo nimalo ugodno na vjetrovitu vremenu. Po ovakvom vremenu nije ugodno ni vozi role. Za njih je, ini se, joĹĄ ipak prerano.

(D.M.)

setominutnu stanku, u eu ori nom raspoloĹženju drĹžao davno prije koncerta rasprodanu dvoranu i oko 20.000 anova, me u kojima su, naravno, prevladavale Ĺžene.

Simbolika je povodom 8. marta u potpunosti uspjela, a koncert