Međimurske novine 706

HRVATI I SLOVENCI u zajedničkoj akciji na Muri

Novi most kod Zelešća zajedno str. 12 ćemo graditi

SKUPŠTINA NIJE PRIHVATILA izvješće županijskih cesta

str. 3

www.mnovine.hr

Oporba županu stavlja na nos Šarića kao loše kadrovsko rješenje

Godina XIV. Broj 706.

GRADONAČELNIK Šalamon odustao

Ništa od Lidla

^akovec, UTORAK, 17. ožujka 2009.

Cijena 7 kuna

SVJEDOČANSTVA - TKO JE UBIJAO na Sepu kod Gornjeg Hrašćana i drugim grobištima

Tek u samrtničkom Teško se posluje zbog neplaćanja i nepovjerenja hropcu ubijene Isusov molio za oprost str. 2

str. 8

UDRUŽENJE OBRTNIKA Međimurja

KNJIGA

Na kioscima Tiska uz Međimurske novine za samo 15 kuna

str. 4-5

život

str. 7

TEPEŠIJA PO ME\IMURJU u ovom broju Duplerica

Železna Gora Komunikacija bez granice

www.novi-net.hr • 040/865-777

RAZGOVOR: Marjan Novak, direktor MESAP-a

Sada plaćamo danak našoj atomizaciji gospodarstva

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 59

AKTU LNO

2

17. ožujka 2009.

NA SJEDNICI Gradskog vije a Branko Šalamon odustao od Lidla na Autobusnom kolodvoru

Odbor za prostorno planiranje odbio prenamjenu kolodvora OTVORENJE nove škole i dvorane

Ostvaren dugogodišnji san Kotorip ana

stvaren je višegodišnji san svih otorip ana da dobiju novu školu i sportsku dvoranu. Povijesni trenutak sve anog otvaranja bit e u utorak 17. ožujka s po etkom u 16.30 sati. Dosadašnja školska zgrada najstarija je u Me imurju, pa ne udi radost u enika i u itelja što e ovih dana krenuti u novu školu. Sve ani program otvorenja održat e se u sportskoj dvorani. vom povijesnom doga aju mogu sudjelovati svi otorip ani. Izgradnja nove škole

i dvorane s kompletnom opremom koštala je oko 28 milijuna kuna. ajve i dio inancirala je država, a odre eni iznos otpao je na Me imursku županiju i op inu otoriba. tvorenjem nove škole uvodi se jednosmjenska nastava, dok e se u dvorani pružiti mogu nosti za sportske i kulturne sadržaje. a otvorenju se o ekuje dolazak predsjednika Vlade Republike Hrvatske Ive Sanadera te ministra znanosti, obrazovanja i sporta Dragana Primorca. (A.Fuš)

akovec nema novac za kupnju

MURSKO SREDIŠ E

U etvrtak prvi sajam Gradsko vije e je odlu ilo i tako e biti. etvrtak 19. ožujka u Murskom Središ u održat e se prvi sajam koji bi trebao postati tradicija i održavati se svaki etvrtak u tjednu.

Za sada e sajamski prostor biti Gradska tržnica te dio rga bra e Radi a, a zapo et e u 8 sati i trajati do 14 sati. Do daljnjega Grad ne e napla ivati placarinu, ime se želi prodava ima olakšati po etak sajmovanja i privu i ih u što ve em broju.

Ivan e ek, predsjednik Gradskog vije a, kaže kako postoji velik interes za sajam, a javili su se ljudi iz drugih županija, a doma e ljude

Branko Šalamon, gradona elnik akovca, na sjednici Gradskog vije a u etvrtak 12. ožujka povukao je prijedlog o izradi detaljnog plana za podru je Autobusnog kolodvora i time zaustavio prenamjenu tog prostora, kao i mogu nost da tu idl izgradi svoj diskont. Dogodilo se to nakon rasprave na Gradskom vije u i zaklju ka Gradskog odbora za prostorno planiranje i zaštitu okoliša koji je odbacio prijedlog o izradi detaljnog plana za podru je Autobusnog kolodvora. dbor za prostorno planiranje predložio je da Autobusni kolodvor do daljnjega ostane na postoje oj lokaciji i u postoje im gabaritima, te da Grad otkupi Autobusni kolodvor kako bi postao javni objekt pod ingerencijom Grada. dbor je tako er predložio da se kolodvor uzme u zakup tako dugo dok se ne steknu uvjeti za otkup kolodvora.

Ivan Le ek, predsjednik Gradskog vije a Mursko Središ e pozivaju da tako er do u nešto ponuditi prodati ili pak kupiti, jer samo tako e sajam imati smisla. (sm)

raspravi prije odluke da povu e odluku, Branko Šalamon, gradona elnik, kazao je da se pregovori oko kolodvora odvijaju godinama unatrag, još od prijašnjeg vlasnika, pokojnog Biškupa, do današnjeg direktora. roz to vrijeme nudile su se razli ite varijante. snovna varijanta je bila neka Grad to kupi i gospodari Autobusnim kolodvorom. - Grad za to nema ni novac ni mogu nosti ni potrebe da kupuje objekt, bio je kategori an Šalamon. Prošle godine došla je ponuda da Grad pla a najam od 30 tisu a kuna mjese no kako bi Autobusni kolodvor koliko - toliko funkcionirao, jer da toliko iznosi cijena hladnog pogona. - I za to Grad nema novac, ustvrdio je Šalamon.

Zaklju ke dbora za prostorno planiranje i zaštitu okoliša nazvao je veoma dobrim, ali da su pretpostavke dbora za planiranje nemogu e za realizaciju.

- Grad akovec ne može u ovom momentu, a ni doglednoj budu nosti, uložiti onoliko ni koliko je ta nekretnina optere ena kreditima i obvezama ni koliko bi vlasnik želio dobiti da se riješi tog kolodvora. nekoliko su navrata razli ite irme ulazile u pregovore oko kupnje kolodvora, od Autobusnog prometa tours pa do razli itih inancijskih poduzetnika i razli itih trgova kih lanaca. Sa svima je razgovarano u tom smislu da se ne možemo riješiti Autobusnog kolodvora kao sadržaja, kazao je vije nicima Šalamon. - e želimo u i u postupak otkupa niti ima svrhe da to povjerimo kojem gradskom poduze u.

Zadnji pregovara i koji su bili u Gradu jesu predstavnici trgova kog društva idl, ali nigdje nisam rekao da mi to (prenamjenu) radimo za njih. Mi to radimo ili smo htjeli napraviti da kroz stru ni pristup na postoje oj lokaciji zadržimo Autobusni kolodvor, da na emo nekoga tko bi mogao to is inancirati, a da Grad za to ne mora davati novac. ada je došlo do prijedloga da se Autobusni kolodvor sa šest do dvanaest perona pomakne iza Macanovog doma, a na mjesto sadašnjeg kolodvora trgova ki objekt, kazalo je vije nicima Šalamon.

- Predstavnici irme idl iskazali su interes da za Grad naprave autobusni kolodvor na parkiralištu iza Macanovog doma u vrijednosti od 500 tisu a eura, a da na prostoru sadašnjeg kolodvora naprave objekt koji bi se uklapao u prostor. Meni je to bilo najprihvat-

ljivije rješenje, kazao je Šalamon.

Zatim je kazao da on nije za to da idl do e u centar grada, nego da bi mu bilo draže da do e proizvodnja ili sadržaj primjereniji toj lokaciji, te da je bilo govora o nekom hotelu, me utim, za sada za to ne postoji inancijski interes. - Zato smo rekli, ajde da napravimo plan da raspravom do emo do toga.

Ah, ta predizborna vremena - Jasno, kako su predizborna vremena, tako se sve to raspravlja više s politi ke nego sa stru ne strane, HDZ je ve pri ao da to nije dobro, ali nisu pri ali što bi trebalo biti, kazao je Šalamon. Pitam sve nas što e biti ako do e do ovoga što pri a gospodin Holcinger, da e do i do prodaje kolodvora. Što ako na izlazu iz svoje nekretnine postave blokadu i autobusi ne e mo i u i ni iza i? Što e se dogoditi s iskrcavanjem u enika i što e biti ako netko strada budu li se iskrcavali na prometnoj površini?

Jesmo li poduzeli sve da do toga ne do e, pitao je Šalamon.

- Ako bi došlo do preseljenja na Stari hrast, onda bi ovaj manji kolodvor bio interesantan za gradski prijevoz. idlu ne treba Šalamon, ne treba ni vije nicima, ali Autobusni kolodvor treba gra anima, i to ne gra anima akovca nego više gra anima drugih mjesta.

I preseljenje kolodvora na Stari hrast preskupo azao je da je preseljenje kolodvora na lokaciju Starog hrasta strašno velika investicija s podvožnjacima i pothodnicima, oko 150 do 200 milijuna kuna. - Me utim, investitor koji je o tome razmišljao i sam se premislio jer bi mu se trgova ki centar više isplatio. I na

Branko Šalamon, gradona elnik, zaklju ke Odbora za prostorno planiranje i zaštitu okoliša nazvao je veoma dobrim, ali da su pretpostavke Odbora za planiranje nemogu e za realizaciju, jer Grad nema novac

Poglavarstvu sam jasno i glasno rekao da nisam sretan zbog idla ni zbog Me imurke ni zbog centra grada. o nije du an ni za periferiju, kazao je Šalamon. Ako je i mislio tako, tada su mu rasprave vije nika olakšale težinu te odluke, ukazuju i da bi izmjena detaljnog plana prije realizacije nove investicije pove ala vrijednost tog zemljišta na koje bi došao trgova ki centar.

A što se ti e mogu e blokade kolodvora, sadašnji vlasnik koristi se gradskim zemljištem pri izlasku iz kolodvora koji bi Grad tako er mogao blokirati.

Vije nici vladaju e koalicije u raspravi nisu rekli ni jednu rije ni u korist ni protiv izmjene detaljnog plana. Branko Šalamon je dovoljno politi ki lukav da pred izbore ne kvari svoj imidž te je za sada povukao odluku o izmjeni detaljnog plana za podru je Autobusnog kolodvora. (BM )

Mudro odustajanje od diskonta u centru grada

t

a prošlotjednoj sjednici Gradskog vije a povu en je prijedlog o izradi detaljnog plana za podru je Autobusnog kolodvora u akovcu, ime je zaustavljena mogu nost da ondje trgova ki lanac idl izgradi

svoj diskont. ajava da je idl spreman od AP-a Varaždin za 2,5 milijuna eura kupiti Autobusni kolodovor u središtu akovca i ondje sagraditi trgova ki centar nikako se nije svidjela Me imurcima, pa je povla enje

Anketa “Pod vurom” Branko Vujnovi , akovec - Smatram da nije u redu da u centru grada budu takve velike trgova ke ku e. I Mercator je preblizu, prema mom mišljenju. reba sa uvati središte grada i maknuti te velike trgova ke centre iz središta na rubne dijelove grada. Ako su svi trgova ki centri na periferiji, trebao bi biti i idl. ema razloga da bude bliže.

Dražen Mikuli , Strahoninec - Mislim da nije mjesto trgova kom centru idl na Autobusnom kolodvoru u akovcu. rebalo bi ga smjestiti izvan grada, na rubne dijelove, gdje su svi ostali trgova ki centri. Smatram da e ovakav trgova ki centar narušiti ljepotu grada akovca, a uz to e se pove ati promet u samom centru jer e masa ljudi i i u kupovinu. emam ništa protiv otvaranja idla, ali ne u centru grada.

Ivica Kruneš, akovec - Mislim da je taj potez totalna glupost. rgova ki centri ovakvog tipa neka budu van grada, kako su stacionirani i svi ostali, a na ovom mjestu trebalo bi dati neke druge sadržaje koji su potrebniji gradu, odnosno gra anima. vom gradu nedostaje sadržaja za djecu, za mladež, a ovi koji e kupovati neka idu malo dalje, van grada. sim što bi se time narušila ljepota grada, pove ao bi se broj automobila, što bi drasti no pove alo promet.

tog prijedloga od strane gradona elnika Branka Šalamona naišlo na odobravanje javnosti. rgova kim centrima nije mjesto u središtu grada ve na periferiji, odgovor je koji smo uli od svih ispi-

Agneza Bacinger, akovec - Mislim da nije u redu da se na mjestu gdje je Autobusni kolodvor izgradi idl. Smatram da je ve previše tih velikih trgova kih centara s jeftinom robom za koju na kraju ne znaš je li je uop e vrijedno kupiti. akvim centrima mjesto je na periferiji, a ne u središtu grada. Mišljenja sam da bi se time ljepota grada narušila te bi se pove ao promet u samom centru.

tanika. ako er su se svi složili da treba sa uvati ljepotu grada. sim narušene vizure grada, spominje se pove an promet kao posljedica ovog poteza. I dok jedni kažu da je u akovcu ionako ve previše trgova kih

Marija Koš ec, akovec - Ja sam a priori protiv otvaranja idla na mjestu gdje je Autobusni kolodvor.

Smatram da ima previše tih trgova kih lanaca, a ovim bi se potezom potpuno uništila i vizura grada. Mišljenja sam da je njemu mjesto na periferiji grada gdje su i ostali trgova ki centri ovakvog tipa. Ako bi se pak autobusna stanica premjestila, mislim da to opet nije rješenje jer e biti predaleko od centra grada.

centara, drugi se slažu i govore da bi trebalo gra anima ponuditi sadržaje koji su potrebniji od trgova kog centra. Sadržaji za djecu i mladež samo su neki primjeri koje su spomenuli ispitani akov ani. (H. Ze ar)

Ivan Gori anec, Sv.Martin na Muri - Smatram da nikako nije u redu da se u središtu grada izgradi trgova ki centar ovakvog tipa. oliko je godina ve ta autobusna stanica na ovom mjestu. judi su navikli na tu autobusnu stanicu.

Sve je pri ruci, bolnica, pošta, škole, sve. Mislim da bi tome trebalo stati na kraj. Pitanje Autobusnog kolodvora ve se dugo navla i i trebalo bi ga jedanput zauvijek riješiti.

Smatram da je trgova kim centrima mjesto na periferiji grada, a ne u centru. (H. Ze ar, foto: Vrzan)

AKTU LNO

17. ožujka 2009.

SKUPŠTINA Me imurske županije nije prihvatila izvješ e o realizaciji županijskih cesta

3 SKUPŠTINA Me imurske županije

Proglasila dobitnike Oporba županu stavlja na nos Šari a kao loše kadrovsko rješenje Nagrade “Zrinski” petak 13. ožujka održana je najvjerojatnije zadnja skupština u ovom sastavu jer slijede lokalni izbori. skladu s tim, dnevni red sjednice obilovao je izvješ ima koja su došla na prihva anje skupštini. I dok se ve ina njih rutinski prihva ala bez rasprave, izvještaj o realizaciji plana i programa održavanja i gra enja županijskih lokalnih cesta u prošloj godini izazvao je burnu raspravu, a županu Posavcu spo itavalo se da je Zoran Šari njegov kadrovski promašaj. a kraju vije nici nisu prihvatili izvješ e o radu, te e o sudbini izvješ a, ali i Zorana Šari a, ravnatelja Ž C-a, odlu ivati novi saziv vlasti.

dbor za energetiku i komunalnu i prometnu infrastrukturu razmatrao je godišnji izvještaj o realizaciji plana i programa održavanja i gra enja županijskih i lokalnih cesta te nije prihvatio izvješ e.

Zatražio je detaljnu speci ikaciju utrošenih sredstava za donacije pod stavkom interventna sredstava i donacije u iznosu od 1,203 milijuna kuna. Zatraženo je da se precizno navede tko je i na osnovi kojih propisa donio odluku o donaciji, te kome su, u kojim iznosima i za koje potrebe dodijeljena sredstva.

dbor je zatražio i dopunu izvješ a kako bi bilo vidljivo koji su projekti realizirani, a koji nisu, te zašto nešto nije realizirano, i za što su utrošena sredstva koja su bila predvi ena za sve projekte. Pred po etak sjednice vije nici su dobili traženo dopunjeno izvješ e. dbor za inancije i prora un bez primjedbi je raspravio što su vije nici zamjerili izvješ u i ravnatelju. Branko eva i iz HS S-a kazao je da je gotovo svake godine s tim izvješ e bilo problema. - no što me ve dosta dugo mu i i o tome treba govoriti jest da je relativno slabi rezultat koji se vidi na našim cestama rezultat loše kadrovske politike. Ako se sjetite etiri godine unatrag kakve su se rasprave vodile oko toga koja e osoba voditi Ž C, lan HDZ-a ili H S-a dabrano kadrovsko rješenje iza kojega je stajao župan,

Izvješ u ŽUC-a nisu dali prolaznu ocjenu

što je njegovo pravo, pokazalo se kao loše kadrovsko rješenje. ije sad problem u tome što je kadrovsko rješenje loše, nego je problem nastao kad se nisu poduzele adekvatne mjere da šteta bude manja. tome je osnovni problem i krivnja gospodina župana, što nije adekvatno reagirao. Sva izvješ a Ž C-a unatrag etiri godine jesu izvješ a u potrazi za izgubljenim vremenom. emojte o ekivati da osoba koja nema veze i poznanstva u ministarstvima bez odre enih politi kih veza i utjecaja napravi bilo kakav rezultat u Me imurskoj ili kojoj drugoj županiji. Prije etiri godine realiziran je projekt južne zaobilaznice vrijedan preko 100 milijuna kuna. bnovila se cijela cesta od Varaždinskog mosta do Murskog Središ a i izgradili kružni tokovi. o je bilo mogu e samo zbog dobrih politi kih veza i prema ministarstvu i prema strankama bez obzira na opciju. o govorim jer uskoro e biti izbori, za dva mjeseca e se javiti pitanje koje ljude staviti na koje mjesto. Mislim da je važno da se o tome vodi ra una na samo u ovom nego i u svim ostalim sektorima da ne bi trpjeli štetu.

no što nije korektno, a po elo je s ovom vlaš u, jest optuživanje ljudi s imenom i prezimenom o njihovu kriminalu. Šteta je što su prošle etiri godine, a nemate prakti ki vidljivog rezultata na podru ju Me imurske županije. e tvrdim

da se ravnatelj nije trudio, ali falilo mu je nekoliko zna ajnih faktora, kazao je eva i .

- planu za 2008. godinu donijeli smo 47 projekata vrijednih 10,200 milijuna kuna. d tih 47 preneseno je u ovu godinu 26 projekata, kazao je Marijan Vukši . Dakle, nije realizirano 26 projekta. e znam zbog ega?

Zvonimir Pav ec kazao je da ustanove kao što je Ž C po zakonu ne smiju davati donacije. akon dugog navla enja ustanovilo se da je ogometni klub Me imurje vratio novac, ali da mu se ponovno posudio. - aro ito me smetaju te donacije, a danas smo dobili popis svih donacija iz kojih je vidljivo da je ogometni klub Me imurje opet dobio 150 tisu a kuna, totalno protiv zakona, a na spisku je još 16 udruga gra ana. Podijeljeno je 1,203 tisu e kuna, a to je novac koji je puno ve i od godišnjeg prora una uprava za zaštitu prirodnih vrijednosti, kazao je Pav ec. - vako se ne može raditi, napravljeni su ne samo prekršaji, ve i krivi ne radnje, kazao je Zvonimir Pav ec, te kazao da e klub SDP-a uskratiti podršku izvješ u.

Zvonimir Siladi, vije nik HSS-a, zastupao je stav da za sve promašaje ne može okriviti Zorana Šari a, jer on nad sobom ima pravno vije e i podršku dobrog dijela ove skupštine i odriješene ruke ovjeka koji ga je doveo na tu funkciju.

azao je da je Zoran Šari taj posao radio najbolje kako je znao uzimaju i u obzir da je prijašnji ravnatelj Ž C-a bio u roku od nekoliko dana otjeran na bolovanje i od irme. d koga je mogao Šari u iti raditi taj posao, zapitao se Siladi. - d po etka smo tražili, popravite nešto, smijenite ravnatelja, moramo priznati da nam nije uspjelo, kazao je Siladi. - Vladaju i su ostvarili Pirovu pobjedu. Smanjena sredstva od Hrvatskih cesta, smanjeni standard cesta koje koristimo i nerealizirani projekti. ajmanje što možemo napraviti jest da pokažemo politi ku odgovornost i da ne izglasamo izvješ e za proteklu godinu, kazao je Siladi.

Zoran Šari u svoju je obranu kazao: - vdje sjede gradona elnici i na elnici, neka oni kažu što imaju protiv mene. p ine i gradovi nisu mogli ispuniti svoj dio obveza zato su projekti ostali nerealizirani.

Projekti pješa ko biciklisti kih staza ingerenciji su op ina i gradova. klju ite se svi koji kažete da ste mo ni i pomognite. Dodao je da se cjelokupni iznos od 1,203 milijuna ne odnosi na donacije ve se milijun kuna odnosi na interventna sredstva za ceste u op inama.

Mladen rižai , zamjenik župana, kazao je da država za realizaciju traži projekte i inancira samo na temelju projekta, a da Ž C nije imao dovoljno projekta, a župan Josip Posavec kazao je da, unato tome što su pet puta dogovarali sastanak s gospodinom Bobanom iz Hrvatskih cesta, do njega nije bilo mogu e do i.

Recimo da nije nikakav presedan u skupštini što to izvješ e nije prihva eno. Doga alo se to ve i ranije s izvješ em Ž C-a i u mandatu Šari eva prethodnika, kao i s izvješ em Hrvatskih voda u ranijem mandatu vlasti. akon popravka, izvješ a su bila prihva ena. ovom slu aju igra se ne vodi samo oko izvješ a ve i funkcije ravnatelja. ako ravnatelje uvijek postavlja politika, oni na ovu funkciju dolaze i s nje silaze na krilima vladaju ih politika. (BM )

ODBOR ZA SURADNJU s pomurskim Hrvatima

Dobra prekograni na suradnja donjovidovskom hotelu Golf održana je 4. sjednica Mješovitog odbora za suradnju Me imurske županije s pomurskim Hrvatima. Predsjednik odbora Marijan Varga osvrnuo se na rad odbora u protekloj godini.

Preko Me imurskih voda dovršena je izrada projektne dokumentacije za sustavnu odvodnju od Preloga do Donje Dubrave, inancirana kroz zajedni ki projekt prekograni ne suradnje u vrijednosti 182 tisu e eura. Me imurska županija prošlu je godinu proglasila Godinom Zrinskih te je u akovcu otkriven spomenik ikoli Zrinskom Sigetskom. Varga je istaknuo i aktivno lobiranje vezano za izgradnju cestovnog mosta na rijeci Muri koji e povezivati otoribu i Murakerestur te uklju ivanje u rad odbora H D-a Pomurje iz endave.

Josipu Bajuku, prof. iz Zasadbrega, za izuzetne rezultate postignute u 45 godina rada u školstvu Me imurja, gdje je pedagoškim i stru nim radom uvijek isticao provjerene istine i nastavne sadržaje temeljene na suvremenim znanstvenim spoznajama.

Mnoge generacije u enika odgajao je svojim primjerom upornog, temeljitog, radinog i zahtjevnog profesora te asnog ovjeka, najdublje vezanog za obitelj, me imurski zavi aj i Hrvatsku. eprekidnim usavršavanjem stekao je ugled vrsnog u itelja i profesora me u u enicima i roditeljima u me imurskom okruženju i šire. Skrbio je i bio idejni kreator, voditelj i realizator dugoro nog programa razvoja prosvjete i školstva Me imurske županije, te su prihva ene sve bitne postavke njegovog programa i oživotvorene potrebe me imurskog školstva, tako da ono danas spada me u najure enije i najorganiziranije u Republici Hrvatskoj.

Josipu ehkecu, dipl. socijalnom radniku iz akovca, dugogodišnjem terapeutu u lubu lije enih alkoholi ara “Dr. Mato Golubi ” iz akovca, za izuzetan doprinos i nesebi an rad u djelatnosti socijalne skrbi, gdje je sve 34 godine aktivnosti u lubu odradio i još uvijek odra uje kao volonter.

Svojom stru noš u, ali i ljudskom toplinom i razumijevanjem za probleme ljudi nižega socijalnog statusa i onih pogo enih boleš u i drugim ljudskim tragedijama, ostao je zapam en u mnogim domovima i obiteljima kao osoba koja je uvijek u okvirima svojih profesionalnih kompetencija, ali i izvan njih, bila spremna pružiti ne samo materijalnu nego i savjetodavnu i svu drugu vrstu potrebne pomo i. Zahvaljuju i njegovom angažmanu A “Dr. Mato Golubi ” proslavio je 2008. godine 40. obljetnicu postojanja i uspješnog rada. ulturno - umjetni kom društvu “Selja ka sloga” Donja Dubrava, za izuzetne rezultate postignute u 80 godina kontinuiranog rada i izuzetan doprinos u promicanju, razvijanju, unaprje enju kulture i o uvanju tradicionalne folklorne baštine, kroz uvježbavanje izvornih me imurskih pjesama, plesova i obi aja. Društvo je jedan od glavnih prezentatora me imurske folklorne izvorne baštine diljem Hrvatske i Europe, a njihov vrlo kvalitetan rad spada u sam vrh me imurskoga kulturnog amaterizma. Društvo je organizator najmasovnije amaterske smotre. Smotre me imurskog folklora, od 1974. godine. Smotra je riznica izvornog folklora, me imurske nošnje, plesa i pjesme. ovom Društvu stasala je i dan - danas djeluje primadona me imur-

ske izvorne popevke, Elizabeta oplek - eta iza, biser me imurske kulture te jedan od sinonima i ambasadora Me imurja. vrtki Sobo an – interijeri za proizvodnju opreme, iz Hlapi ine, za izuzetne rezultate u podru ju gospodarstva, u vlastitom razvoju i proizvodnji opreme za opremanje trgovine i poslovnih prostora. Stalnim pra enjem svjetskih trendova u opremanju, posje ivanjem svih europskih sajmova u toj djelatnosti, neprestanim vlastitim usavršavanjem, edukacijom suradnika i vode ih mentora, stalnim ulaganjem u razvoj novih tehnologija, te suradnjom s eminentnim hrvatskim arhitektima iz podru ja unutarnjeg opremanja prepoznatljivi su na tržištu kao proizvo a opreme višega kvalitetnog razreda. Iz godine u godinu pove ava se proizvodnja, proširuju kapaciteti, što daje i ve e rezultate, pa tako u 2008. godini tvrtka ostvaruje rast realizacije proizvodnje za 34 posto u odnosu na 2007. godinu i ukupni prihod od 49,654.026 kuna. Jednako tako pove an je izvoz i on iznosi 55 posto od ukupne proizvodnje, a pove an je i broj zaposlenih za 23 posto, odnosno tvrtka trenutno zapošljava 64 djelatnika. vrtak Šestan - Busch d.o.o. za proizvodnju, promet, trgovinu i usluge iz Preloga, za izuzetne rezultate u poslovanju u protekloj i prijašnjim godinama. vrtka nudi opsežnu liniju proizvoda u proizvodnji plasti nih masa, umjetnih smola, tehni kih tekstila, kompozitnih materijala i drugih proizvoda. podru ju vojne opreme djeluje u proizvodnji balisti kih sredstava zaštite, biološko - kemijskih sredstava zaštite i proizvodnji plasti nih dijelova minsko - eksplozivnih sredstava. Pored vlastitih stru njaka, vrtka raspolaže suvremenim i visokim tehnologijama koje odgovaraju kompleksnom zahtjevu proizvodnje vojne opreme, te proizvodi Šestan - Busch dostižu i prestižu sam vrh svjetske kvalitete vojne proizvodnje. 2008. godini prosje na neto pla a u vrtki iznosila je 4.826,90 kuna, a ukupni prihod za 2008. godinu bio je 27,922.695,97 kuna. d toga na izvoz otpada 86 posto. adalje, dbor je mišljenja da je dosadašnjim radom, rezultatima i zaslugama dr. sc. Danijel Režek iz Zagreba stekao uvjete za dodjelu agrade “Zrinski” za životno djelo.

Sukladno važe oj dluci, agrada “Zrinski” za životno djelo može se dodijeliti tek 2012. godine. Zbog toga dbor predlaže da se istakne javna kandidatura dr. Režeka za agradu “Zrinski” za životno djelo, koja bi se dodijelila 2012. godine.

Dobitnicima agrade “Zrinski”, najvišega županijskog priznanja, uru it e se na sve anoj sjednici skupštine uz Dan Me imurske županije. (BM )

HDZ Me imurske županije Me imurski župan Josip Posavec upoznao je nazo ne da je održan radni sastanak na kojem je odlu eno da ma arska i hrvatska lokalna samouprava prema svojim vladama pokrenu inicijativu za rješavanje problema na GP-u Gori an, nastalih nakon što je na tom prijelazu ukinut putni ki promet, uz

nadu da e se ta tema na i na dnevnom redu zajedni ke sjednice dviju vlada zakazane za 26. ožujka.

Zaklju ak tog sastanka je da su prilikom ugovaranja sadašnjeg režima prelaska preko državne granice kod Gori ana u injen propusti koje bi trebalo ispraviti prije po etka turisti ke sezone. I u 2009.

godini dbor e izdati bilten, najavljene su Zrinske igre u Murakeresturu i proslava 345. obljetnice pogibije ikole Zrinskog. ajnik ZMŽ-a Rudi Grula lanovima odbora predstavio je turisti ke potencijale Me imurja, dok je kroz slike prikazano ispiranje zlata na rijeci Dravi.

(A.Fuš)

Na proslavu 19. obljetnice dolazi dr. Ivo Sanader Hrvatska demokratska zajednica Me imurske županije proslavit e svoju 19. obljetnicu osnutka u utorak 17. ožujka u Centru za kulturu akovec u 18 sati. a proslavi

obljetnice osnutka govorit e i predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader. Prije proslave u akovcu dr. Ivo Sanader boravit e u otoribi, gdje e otvoriti prostore nove škole i dvoranu. (j)

GOSPODARSTVO

4

17. oĹžujka 2009.

MARJAN NOVAK, direktor MESAP-a

Pla amo dan atomizaciji g o stagnaciji i slabljenju trĹžiĹĄta, o protekcionisti kim potezima vlada pojedinih razvijenih drĹžava, o seobi proizvodnje u je tinije regije, uglavnom o nepovoljnim gospodarskim trendovima i o gospodarskoj neizvjesnosti. anas je veoma teĹĄko biti na elu tvrtke ili voditi vlastiti obrt. joĹĄ samo prije 7 mjeseci, itaju i rezultate istraĹživanja regionalnog indeksa konkurentnosti hrvatskih Ĺžupanija od rujna 2008. godine, s razlogom smo bili veoma ponosni na naĹĄe gospodarske rezultate i na naĹĄ plasman u kojem smo pretekli mnoge Ĺžupanije.

Usporavamo u odnosu na druge U kratkom serijalu razgovora s gospodarstvenicima razgovarali smo o krizi, razvojnim mogu nostima i slabostima Me imurja s razli itih aspekata, biraju i gospodarstvenike iz razli itih djelatnosti, one koji rade za doma e

trĹžiĹĄte, kao i one koji izvoze. Nakon nekolicina gospodarstvenika izabrali smo za razgovor Marjana Novaka, direktora ME -a, ovjeka koji ne vodi proizvodnu firmu, ali je godinama vrlo blizu gospodarstvenicima i njihovim

KAJ JE NOVOGA?

Ribolovna oprema “Orka�

problemima joĹĄ od vremena Me imurskoga poduzetni kog centra koji je kasnije preoblikovan u E E -u, a Marjan Novak “prekomandiranâ€? u ME koji je u njegovom mandatu sa zelene ledine u NedeliĹĄ u prerastao u sajamsku halu s nekoliko priredbi godiĹĄnje.

Marjana Novaka zamolili smo za njegovo vi enje razvojnih perspektiva i ograni enja, a u razgovoru nam je dao i neke primjere koji bi, primjerice, gra evinarima olakĹĄali razdoblje recesije.

- Me imursko gospodarstvo danas se nalazi pred velikim izazovom; kako razvijati poslovanje u novonastalim okolnostima? ve se glasnije govori o gospodarskoj recesiji, o smanjenju narudĹžbi i gubitku radnih mjesta,

• Koje su promjene tako brzo i snaĹžno utjecale na sadaĹĄnje stanje? — Za ozbiljan uvid u stanje trebamo se prisjetiti nekih relevantnih gospodarskih dokumenata i istraĹživanja koja su provedena proĹĄlih godina u Me imurju. U namjeri da dobijemo sliku razvojnih mogu nosti Me imurskog poduzetniĹĄtva, u M C-u smo pokrenuli istraĹživanje poduzetni kog potencijala koje je provela ekipa stru njaka iz Instituta ‘Ivo ilar’.

IstraĹživanje je zavrĹĄeno izdavanjem knjige ‘ oduzetniĹĄtvo u Me imurju i novi razvojni izazovi’.

Bio je to vrijedan dokument jednog vremena. snovni zaklju ci iz te knjige iz 2002. godine bili su da je ve tada me imursko poduzetniĹĄtvo, premda relativno razvijeno u odnosu na neke druge hrvat-

ske Ĺžupanije, pokazivalo ozbiljne znakove usporavanja rasta.

Uz to, kakvo a me imurskoga sociokulturnog kapitala nije dostatna za uspjeĹĄno upravljanje budu im razvitkom. oduzetniĹĄtvo osje a potrebu za ekspanzijom na bliska regionalna trĹžiĹĄta, ali za to nedostaje ĹĄira plat orma. elevantne institucije trebale bi me u ostalim napraviti strateĹĄki marketing, plan Me imurske Ĺžupanije u smislu bolje prodaje proizvoda i usluga na globalnom trĹžiĹĄtu. Iz ovih zaklju aka mogu e je vidjeti neka od vaĹžnih ograni enja koja nas u gospodarstvu prate i danas.

U me uvremenu neke su Ĺžupanije u inile mnogo na poboljĹĄanju uvjeta, kroz ulaganje u poduzetni ku in rastrukturu privukle su ulaga e i stvorile uvjete za nova radna mjesta. Ipak, na primjeru Ma arske moĹžemo vidjeti da su mnogi ulaga i doĹĄli, proveli neko vrijeme, iskoristili bonuse i nestali u pravcu novih atraktivnih destinacija u Bugarsku, umunjsku, gdje se nude je tiniji inputi i ve e beneficije. i primjeri nam govore o vaĹžnosti domicilnoga gospodarskog sektora za kvalitetan lokalni razvoj.

Ne smijemo zaboraviti da svako ulaganje ima za cilj ostvarenje profita, ali nama ne smije biti svejedno kamo taj profit odlazi, tko e se pomo u njega dalje razvijati i gdje e biti utroĹĄen ili opet iznova uloĹžen. sim asnih izuzetaka, mi u Me imurju nekako rado proizvodimo uobi ajene proizvode

koje mogu raditi i drugi, a to nam umanjuje uspjeh. Na kubiku betona ili kilogramu zavarene konstrukcije sve je manje dodane vrijednosti za naťe danaťnje Şelje i razvojne potrebe. esto su za naťe proizvode materijali iz uvoza, pribor iz uvoza, tehnologija iz uvoza, pa mi samo dajemo naťu energiju i radnu snagu. u ne moŞemo biti konkurentni s nekim tehnoloťki snaŞnijim gospodarstvima ili s nekim zemljama koje imaju je tinu radnu snagu. • Nije li svaka kriza za nekog nova prilika? Nismo li u svojim poduzetni kim danima i godinama ve proŞivjeli mnoge krize? Gdje su prilike? — Imamo mogu nosti, imamo znanja i tehnologije, imamo i dugu gospodarsku tradiciju, kao i dobre poslovne veze, imamo ugled u poslovnom svijetu. reba nam koncentracija oko ne ega ili nekoga, zajedni ki nastup zbog boljega trŞiťnog poloŞaja. Funkcionalno udruŞivanje, iako nije primjenjivo za sve vrste tvrtki ili obrta, ipak bi moglo zna ajno doprinijeti boljem poloŞaju. Zajedni kim snagama viťe tvrtki ili obrta mogli bi se ostvariti pozitivni e ekti barem u tri podru ja.

Zna ajne uĹĄtede pri zajedni kim nabavama, bolje kondicije zbog koli ina, pove ana produktivnost ukoliko se proizvodni proces podijeli i specijalizira, bolji uvjete ugovaranja poslova ukoliko se zajedni ki nastupi na trĹžiĹĄtu.

Mi danas pla amo danak svojevrsnoj ‘atomizaciji’ gospodar-

POGLED ODOZDO roĹĄli je petak u akovcu, na adresi Mihovljanska 20, otvorena prodavaonica ribolovne opreme “ rkaâ€?.

U svojoj ponudi imaju bogat asortiman kvalitetnih brendova ribi ke opreme Maver, reston, Wychwood, te pribor Mikado za ĹĄiroku populaciju ribi a. onudit e vam kvalitetnu hranu za primamljivanje ribe. Upravo u rki moĹžete nabaviti i specijalizirani natjecateljski pribor. rilikom otvorenja sve kupce po astili su

prigodnim popustom od 10 posto. ljede a akcija koju pripremaju o ekuje se ve prije uskrsnih blagdana. rgova ki obrt “ rkaâ€? u Koprivnici uspjeĹĄno posluje ve devet godina. va poslovnica je jedna u nizu, a trend razvoja ove tvrtke je ĹĄirenje veleprodaja i maloprodaja po itavoj Hrvatskoj. rodavaonica je otvorena svakodnevno od 9 do 17 sati. In ormacije moĹžete dobiti i na tele on 040/395-630. ( Z, Z )

Kud kapital okom, tud politika skokom lu aj s utobusnim kolodvorom najzornije je pokazao kamo nas je odveo divlji kapitalizam koji se poput ambrozije raĹĄirio na naĹĄim prostorima pa ga je sada nemogu e iskorijeniti. ako je bilo mogu e da javna djelatnost kao ĹĄto je iskrcavanje i ukrcavanje putnika na utobusnom kolodvoru zavrĹĄi na privatnom posjedu i postane privatna pr ija. I kad je ta privatna pr ija donosila novac, nitko lokalnu samoupravu nije zazivao u pomo . ada, kada je privatna pr ija bankrotirala, ĹĄira druĹĄtvena zajednica trebala bi se uklju iti u rjeĹĄavanje problema. lasnik je bankrotirao, ste ajni upravitelj treba namiriti vjerovnike i sad bi kolodvor trebalo prenamijeniti u trgova ki centar da se kolodvor pretvori u novac za podmirenje dugova. amo je kod nas bilo mogu e da utobusni kolodvor postane privatno dvoriĹĄte, s nesagledivim posljedicama kada druĹĄtvo, u ijem je privatnom dvo-

riĹĄtu kolodvor, propadne. Naknadno smo saznali da je i preseljenje kolodvora na novu lokaciju planirano u kombinaciji svojevrsnog javno - privatnog partnerstva, pa kad se izjalovio privatni interes, po svemu sude i, izjalovilo se i preseljenje kolodvora. ako nije isklju eno da e se jednog dana i za taj dio grada raditi ponovne izmjene detaljnog plana u skladu s novim interesom. Kapital odre uje prostor, a vlast ga moderira opet prema svojim potrebama. reseljenje kolodvora na lokaciju tarog hrasta prikazivalo u interesu naroda zbog povezivanja autobusnog i Ĺželjezni kog kolodvora, zbog lakĹĄeg presjedanja i sli no, a preseljenje utobusnog kolodvora od centra prikazivalo ĹĄetnjom od pet minuta. a lokacija koja se onda prikazivala kvalitetnijom sada je postala nemogu om misijom, zbog prevelikog financijskog troĹĄka i izvla enja potencijalnog partnera iz projekta.

Najnovije rjeĹĄenje, minikolodvor na parkiraliĹĄtu iza Macanovog doma, naĹĄlo se opet u novom privatnom vlasniku, ovaj put Lidlu.

n bi akovcu za uzvrat ĹĄto bi mu Grad odobrio lokaciju na mjestu postoje eg kolodvora darovao kolodvor, ali samo za ulaz i izlaz autobusa u kolodvor. emiza za autobuse ne bi bila mogu a, nju bi autobusni prijevoznici trebali osigurati za svoje potrebe negdje drugdje.

Gledaju i u tom svjetlu javni prijevoz putnika, nikakvo udo da on odumire. Gradona elnik akovca tvrdi da kolodvor ne treba gra anima akovca, ve onima koji u akovec dolaze, premda je sigurno da i gra ani akovca ponekad nekamo putuju. druge strane, kaĹže da je kolodvor nerentabilan, jer autobusi na kolodvor dovoze prakti ki samo ĹĄkolarce. ko je tome tako, onda je krajnje vrijeme da se ĹĄkolski prijevoz odvoji od javnog prijevoza i postane poseb-

PiĹĄe: BoĹžena Malekoci-Oleti ni prijevoz u enika ili da javni prijevoz bude u punom smislu javni prijevoz gdje e op ine i gradovi zajedno sa Ĺžupanijom preuzeti na sebe kompletnu organizaciju javnog prijevoza, s razgranatijom mreĹžom linija polazaka i odlazaka autobusa i smanjiti potrebu za koriĹĄtenje osobnih automobila.

No takvo ĹĄto je teĹĄko za o ekivati, jer prije e po Muri vino te i nego e se naĹĄi politi ari dogovoriti oko toga.

GOSPODARSTVO

17. oĹžujka 2009.

5

TERMO-KLIMA NedeliĹĄ e

nak ospodarstva skog sektora koja se je doga ala zadnjih petnaestak godina. oga aju se esto slu ajevi da neki posao izvan naťe Şupanije dobije drugi ponu a , jer se mi doma nismo uspjeli dogovoriti o zajedni kom nastupu nego si na natje aju me usobno konkuriramo. je am se primjera iz doba kada smo u M C-u provodili poticajno kreditiranje, u tri i pol godine iz jedne tvrtke, razdvajanjem i novim startom, nastale su etiri nove tvrtke s istim proizvodnim programom i, umjesto da zavladaju trŞiťtem, postale su si me usobna konkurencija. • Je li klaster pogodan oblik za udruŞivanje i zajedni ke nastupe na trŞiťtu? — sim asnih izuzetaka, klasteri su se osnivali uglavnom zbog prikladne forme da bi se dobio osniva ki poticaj od resornog ministarstva. Zbog nejasne zakonske pozicije, zbog nerazumijevanja suťtine klasterizacije i zbog nevoljkosti lanica da klasteru ustupe dio svojih ingerencija, te da u zajedni ki razvoj uloŞe i vlastita sredstva, joť emo pri ekati pozitivne efekte ovakvog modela udruŞivanja. ranzicijske zemlje do sad nisu imale uspjeťne primjere klasterizacije kao ťto to imaju jedna Italija ili Španjolska. U Ma arskoj, na primjer, drvni klaster u Županiji Zala radi od 1999. godine i do ove godine troťkove vo enja snosila je drŞava Ma arska i Županija Zala. ek ove godine donosi se u Ma arskoj novi zakon o klasterima koji odre uje visok stupanj samo inanciranja i ve e ingerencije klastera, no joť se ne zna kakve e biti posljedice tih promjena na uspjeťnost projekta razvoja klastera u Ma arskoj. Koriťtenje struke u traŞenju izlaza uz prisje anje kako smo izlazili iz prijaťnjih kriza.

Na ME -u osim sajamskih priredbi organiziramo poslovne forume na kojima od stru nih predava a Ĺželimo uti ĹĄto viĹĄe informacija o stanju gospodarstva i ostalim gospodarskim aktualnostima. ako je prije nekoliko mjeseci dr. Mladen edriĹĄ govorio o svjetskim kretanjima koja su dovela do sadaĹĄnje krize i o vaĹžnosti novih znanja u biznisu zbog prevladavanja ovog stanja. I dr. Ljubo Jur i gostovao je na ME -u proĹĄli mjesec kada je govorio vrlo opĹĄirno o mogu im scenarijima raspleta krize i o iskalnoj politici Hrvatske, o opasnosti od novih zaduĹživanja, kao i od starih dugova ukoliko se dogodi klizanje te aja kune. Krajem oĹžujka naĹĄ e gost biti mr. amir Novotny koji e dati jedan osvrt na gospodarsko stanje, te na mogu e poteze gospodarstvenika kojima bi se ubrzali koraci prema izlasku iz krize.

Na papiru receptura za gospodarstvenike je poznata: pove ana ulaganja u razvoj novih proizvoda, u snaĹžniji marketing, u inovativan tehnoloĹĄki pristup, u pove anje produktivnosti, zatim rezanje troĹĄkova, i spoznaja da neko vrijeme ne e biti ‘mirnog sna’.

Izoliranje ku a poticaj za graditeljstvo i ĹĄtednju energije • No je li to mogu e provesti u praksi? — U ĹĄirem kontekstu, izlazak iz kriznih vremena uvijek je bio brĹži u onim slu ajevima kada je postignut kvalitetan ‘antirecesijski’ dogovor izme u klju nih imbenika a to su drĹžava, gospodarski sektor, lokalna uprava i sindikati.

Na papiru izgleda jednostavno, no u Ĺživotu su interesi suprotni i esto takav dogovor dugo traje ili se postiĹže uz puno kompromisa, a tada efekti nisu zadovoljavaju i.

U stvarnom gospodarskom Ĺživotu danas se isprepli e nesigurnost na trĹžiĹĄtu, teĹže nalaĹženje kapitala, pove ana nelikvidnost, poskupljenje energije, a struka uglavnom nema zajedni ki stav ili ĹĄuti. Jasno da za praksu nema univerzalnog recepta, no ne bi li rjeĹĄenja mogla biti u kompleksnom sagledavanju situacije, u proaktivnom pristupu i boljem koriĹĄtenju naĹĄih mogu nosti. rimjer mogu eg povezivanja koji bi vrijedilo probati na lokalnoj razini.

Energija e sigurno poskupjeti, za sada joĹĄ nisu na vidiku poticaji za ugradnju obnovljivih izvora kao ĹĄto to imaju neke razvijene zemlje. elik dio energije odlazi u prazno jer ku e i zgrade projektirane prije petnaest ili viĹĄe godina imaju slabu termi ku izolaciju. truka koja se bavi pove anjem energetske u inkovitosti osim ostalog tvrdi da e biti potrebno investirati u termo izolaciju ku a i zgrada kako bi se smanjilo rasipanje energije.

Nije li tu prilika da se organiziramo, da na projektnoj osnovi za po etak izradimo procjene tih zahvata za 200 ili 500 ku a (privatnih i javnih), da procijenimo investiciju, osiguramo inicijalni kapital, potraĹžimo dodatna sredstva od vlasnika i na ostalim izvorima, i kroz takve radove damo priliku naĹĄoj gra evini da u izolatorsko - gra evinskim radovima angaĹžira svoje kapacitete i tako prebrodi krizno vrijeme dok antirecesijske mjere daju rezultat i dok ne po ne novi ciklus investiranja koji e opet zaposliti operativu.

TrŞiťte ne e rijeťiti sve probleme — U metalnom kompleksu u Me imurju zadnjih godina ne-

dostaje kvali iciranih metalaca.

Uz mnogo ulaganja metalskih tvrtki, komora, uz mnoge prilagodbe, edukacije, stipendije i sli no, stanje je poboljĹĄano. ada e zbog krize i otkazivanja poslova ili nepotpisivanja novih ugovora dio tih kadrova ostati bez posla.

U susjednim zemljama ustriji, Italiji, Njema koj, zbog ja e

iskalne baze i snaĹžnijih antirecesijskih mjera, vjerojatno e prije oĹživjeti metalski kompleks i on e sigurno apsorbirati dio naĹĄih slobodnih stru nih radnika - metalaca. Kada kod nas krene novi ciklus, opet ne emo imati zadovoljavaju i broj stru nih radnika u toj branĹĄi. o je samo jedna od pretpostavki kako e se recesija odraziti na stanje u tvrtkama i obrtima ukoliko se neĹĄto ne poduzme na vrijeme. akle, krizne situacije nisu niĹĄta novo pod kapom nebeskom, ali mislim da nedovoljno promiĹĄljamo rjeĹĄenja, da ne koristimo povijesne spoznaje i da smo viĹĄe skloni ekanju nego akciji. esto se pitam zaĹĄto se tako sporo snalazimo u Hrvatskoj.

Kakva su iskustva iz proĹĄlih recesijskih razdoblja, tko je bio najuspjeĹĄniji? Kako brzo do i do novih proizvoda i novih znanja u poduzetni koj preorijentaciji? ri a o tome da e trĹžiĹĄte sve rijeĹĄiti zavrĹĄila je neslavno za ve inu svjetskog gospodarstva. oju eraĹĄnji zagovornici trĹžiĹĄta - vlade pojedinih razvijenih zemalja danas interveniraju s ogromnim iznosima eura ili dolara u cilju o uvanja svojih gospodarskih potencijala. rebamo li i mi pomo i naĹĄem gospodarstvu ili emo pustiti da to sve ‘rijeĹĄi trĹžiĹĄte’? • Kakva je uloga MESAP-a u tome? — ME kao zna ajan razvojni projekt kroz organizaciju sajamskih priredbi sigurno doprinosi boljem me usobnom informiranju gospodarstvenika i promociji proizvoda i usluga gospodarstva ĹĄire regije. U narednim godinama ovdje e sve viĹĄe dolaziti izlaga i iz drugih zemalja, neki iz razvijenih lanica EU, a neki iz bivĹĄih jugoslavenskih republika. o je direktna konkurencija naĹĄem gospodarstvu, ali i prava prilika za poslovno povezivanje.

sim gospodarskog izlaganja i mogu ih poslovnih dogovora, ME treba postati mjesto predstavljanja me imurskih povijesnih, kulturnih i turisti kih potencijala. e ina naĹĄih sajmova traje tri dana, sve smo viĹĄe u situaciji da za goste iz udaljenijih krajeva trebamo i kvalitetan smjeĹĄtaj, ĹĄto i s te strane povla i dodatnu gospodarsku djelatnost. (BoĹžena Malekoci - leti , snimio: Z. .)

Sve za vaĹĄe instalacije Trebate li veleprodaju ili maloprodaju instalacijskog materijala za vodu i plin, preporu amo vam Termo- klimu iz NedeliĹĄ a, jer e vam ponudi najpovoljnije cijene u asor manu.

Njihova prodavaonica nalazi na glavnoj prometnici, na adresi MarĹĄala Tita 16, a s radom je zapo ela u lipnju proĹĄle godine.

Povoljne cijene mogu ponudi jer imaju vlas tu veleprodaju i maloprodaju pa mogu bi konkurentni u cijenama. Kao i sve u poslu, po elo je iz nuĹžde i potrebe za sniĹžavanjem troĹĄkova.

Igor Kolman vlasnik je obrta Termoklima od 2004. godine Zapo eo je obrt s dva zaposlenika za instalacije grijanja, vodovoda i plina, montaĹže i servisa klima ure aja, u po etku samo na privatnim objek ma. Pozi vna iskustva zadovoljnih kupaca brzo su se ĹĄirila, pa su se s vremenom primali i ve ih

Vlasnici tvrtke Igor Kolman i Josip Ter

objekata. Tako se rodila i ideja o novoj rmi, koja nabavlja repromaterijal za vlas te potrebe, a bavi se i veleprodajom, te maloprodajom, u kojoj upravo iz h razloga moĹže ponudi povoljne cijene. ProĹĄle godine Igoru Kolmanu kao partner pridruĹžio se Josip Ter, te su zajedni ki osnovali rmu sli nog naziva kao ĹĄto nosi obrt pod nazivom Termoklima d.o.o.. Partneri su zajedno otvorili du an za veleprodaju i maloprodaju instalacijskog materijala za vodu i plin.

Direktni su uvoznici solarnih kolektora za sanitarnu vodu Hidria. Nude povoljne cijene za plinske bojlere svjetski pozna h marki Viessemann, Vaillant. Trenutno traje akcija kupaonskih slavina. Za sve izabrano nude raznovrsne uvjete pla anja: popuste za gotovinu, 12 rata bez kamata Me imurske banke, kar ce Maestro, Diners...

MoĹžete ih posje svakodnevno od ponedjeljka do petka od 7 do 16 sa , ili subotom od 7 do 13, a informaciju moĹžete dobi i na telefon 040/822-008. (sz, zv)

KRENULA PiĹĄkornica

Zbrinjavanje otpada iz etiri Ĺžupanije

U Koprivnici je u etvrtak 12. oĹžujka potpisan druĹĄtveni ugovor kojim je i formalno zaĹživjelo trgova ko druĹĄtvo iĹĄkornica koje e u Koprivni kom Ivancu zbrinjavati otpad iz etiri Ĺžupanije sjeverozapadne Hrvatske. Ugovor su potpisali Ĺžupani Me imurske, araĹždinske, Koprivni ko - kriĹževa ke i Krapinsko - zagorske Ĺžupanije Josip osavec, Zvonimir abati, arko Koren i onja Borov ak te opunomo enik op ine Koprivni ki Ivanec koji su dionici novoosnovanog druĹĄtva. U iĹĄkornici bi se godiĹĄnje trebalo obra ivati 110 tisu a tona otpada iz sjeverozapadne Hrvatske, a projekt se u kona nici procjenjuje na 37 milijuna eura. Kada za tri godine bude dovrĹĄen, egionalni centar za zbrinjavanje otpada za etiri sjeverozapadne Ĺžupanije bit e zna ajan izvor prihoda za op inu Koprivni ki Ivanec. (BM )

ME IMURSKO veleu iliĹĄte

Dvije drĹžavne stipendije U izuzetno jakoj konkurenciji za dodjelu drĹžavne stipendije me u izabranima su i dva studenta Me imurskog veleu iliĹĄta. o su Matko Novak i obert oljak kojima je

drĹžavna stipendija dodijeljena do kraja studija. o potvr uje kvalitetu studenata, a i samog programa a unarstva na Me imurskom veleu iliĹĄtu u akovcu.

EKONOMSKI BREVIJAR

Me ufinanciranje aspolaganje gotovinom uvijek ozna ava veliku prednost, i oni koji imaju gotovine uvijek su u povoljnom poloĹžaju. U ovo doba smanjenih inancijskih mogu nosti to je joĹĄ izraĹženije. ada se raspoloĹživi izvori inanciranja suĹžavaju,pa je potrebno posegnuti za kreativnoĹĄ u i razraditi alternative, jer kreditna ponuda viĹĄe ne sli i na samoposluĹživanje.

Istovremeno, ĹĄtednja u bankama i dalje biljeĹži rast, a koli ina i vrijednost novaca koji nisu u svakodnevnom prometu tako er je velika. Nitko se (osim klasi nog bankarskog oglaĹĄavanja za privla enje ĹĄtednih uloga) ozbiljnije ne bavi privla enjem takvog “skrivenog“ kapitala u gospodarske tokove. Jedna od mogu nosti je aktiviranje “zaboravljenih“ i zapostavljenih izvora inanciranja. Njih treba po eti traĹžiti u bliskom okruĹženju tvrtke, koje ima uvid u po-

slovanje i moĹže ste i povjerenje u rad tvrtke. reba pitati suradnike, zaposlenike, dobavlja e, kupce i poslovne partnere. Zauzvrat im se nudi sudjelovanje u ostvarenoj dobiti ili odgovaraju i poslovni udjel. ritom treba razmotriti i sve mogu nosti drĹžavnih potpora. ostoje i institucionalni fondovi za takva ulaganja, me utim, tada se radi o ve em udjelu i ve oj vrijednosti.

Naravno, ovdje se ne radi o zamjeni za ulogu bankarstva, ve o direktnom povezivanju ulaga a i gospodarstva bez suviĹĄnih, skupih i nepotrebnih posrednika.

Me u inanciranje se bilan no tretira kao kategorija izme u vlastitog i tu eg kapitala. akvo inanciranje izravno pove ava vrijednost vlastitog kapitala i smanjuje ovisnost o drugim izvorima inanciranja.

ime se na jednostavan na in poboljĹĄava bonitet, postiĹže viĹĄi rejting, a sve to olakĹĄava pristup do klasi nih bankovnih izvora uz znatno povoljnije uvjete.

Naravno, ukoliko ih nakon izvedenog me u inanciranja uop e trebate.

Uvijek vrijedi pravilo da ve i udio vlastitog kapitala zna i i ve u samostalnost , a navedeni izvori me u inanciranja su zapravo dopuna vlastitom kapitalu i zamjena za tu i, vanjski kapital. sim toga, nema mnogih troĹĄkova obrade i transakcija, troĹĄkova garancije, ogromne administracije i uplitanja u poslovanje. Ulaga i ostvaruju udio u dobiti i to je najve i poticaj svim sudionicima u poslovanju. Ina e se ovakva mogu nost koristi kao sredstvo ekspanzije, ali i danaĹĄnje vrijeme je odli no sredstvo za prevladavanje kriznog razdoblja.

(Zlatko BoĹži ,dipl.oec.)

6

17. ožujka 2009.

CRNA KRONIKA

Prijete i nožem oplja kao prodava icu u Metssu akovec - U petak oko podneva u Mlinskoj ulici u akovcu nepoznati muškarac po inio je razbojstvo i plja ku.

Prema rije ima glasnogovornika PU me imurske Krunoslava Gosari a, muškarac je upao u trgovinu “Metss” prijete i prodava ici nožem i traže i je pritom novac. Ona mu je dala za sad još neutvr enu koli inu novca, nakon ega se po initelj udaljio s mjesta doga aja.

Po initelj je prepoznat kao muškarac u dobi od 20 do 25 godina, visok oko 185 cm, slabije tjelesne gra e. Bio je odjeven u sme u jaknu, plave traper hla e, a na glavi je imao crvenu kapu šiltericu. Glasnogovornik PU me imurske moli

Stablo usmrtilo staricu Podbrest - U polju zvanom Meka u blizini Podbresta, u subotu 14. ožujka oko 14.15 sati 56-godišnjak iz Štefanca motornom je pilom rušio topolu. Vrh stabla srušio se i pao je na 77-godišnjakinju koja je, pretpostavlja se, zbog toga preminula. Mrtvozornica koja je izašla na mjesto doga aja pregledom pokojnice utvrdila je ogrebotine na licu i vjerojatni prijelom rebara. Me utim, tek e obdukcijom, koju je naložila istražna sutkinja Županijskog suda u Varaždinu ,bit utvr en to an uzrok smrti. Muškarcu koji je rušio stablo uzeta je krv i urin zbog utvr ivanja stupnja alkoholiziranosti, a protiv njega bit e podnesena kaznena prijava zbog dovo enja u opasnost života.

Slu ajno otkriveno da posjeduju drogu Nedeliš e - Na podu izme u dva prednja sjedala u automobilu akove kih registracija, kojim je upravljao 28-godišnjak iz Strahoninca, kojega su policijski službenici zaustavili u kontroli prometa u Varaždinskoj ulici u Nedeliš u, uo en je PVC smotuljak. U njemu se nalazila opojna droga amfetamin, tzv. speed.

Detaljnim pregledom 24-godišnjeg putnika iz akovca, u njegovoj lijevoj tenisici prona ena je PVC vre ica s 1,5 grama marihuane.

Provedenom kriminalisti kom obradom utvr eno je da je mladi isti dan, 8. ožujka, oko 19.30 sati posredovao u kupnji speeda izme u nepoznate osobe, te 28-godišnjaka i 25-godišnjaka iz Strahoninca s kojima je zate en u automobilu. Oni su drogu zajedni ki kupili. Protiv sve trojice bit e podnesene kaznene prijave, kao i optužni prijedlozi Prekršajnom sudu u akovcu.

Našli marihuanu u vikendici Sveti Urban - Temeljem naloga Županijskog suda u Varaždinu djelatnici PU me imurske u Sv. Urbanu izvršili su pretragu vikendice koju koristi 26-godišnjak iz Stanetinca. Tom prilikom u kerami koj posudici na polici

gra ane da im se jave ukoliko su primijetili osobu sumnjivog ponašanja i navedenog opisa u spomenuto vrijeme na navedenom

mjestu. Ovo je tre e razbojstvo u proteklih nekoliko tjedana u Me imurju. Prijetnja nožem poveznica je u sva tri slu aja.

ormari a prona ena je zelena biljna materija nalik na opojnu drogu marihuanu neto težine 1,1 gram. Preliminarnim testiranjem dobivena je pozitivna reakcija na prisustvo THC-a.

Protiv po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu, kao i podnošenje optužnog prijedloga Prekršajnom sudu u akovcu.

Starici ukrali kokoši

Provaljeno u vikendice Gori an - U polju zvanom Loparš ak izme u Gori ana i Hodošana nepoznati po initelj provalio je i po inio tešku kra u iz vikend ku e 55-godišnjaka iz Gori ana. Iz vikendice je ukradeno pet boca piva te dvije sjekire. Po initelj je razbio stakla na dva prozora vikendice, a potom i prozore na susjednoj vikendici koja je u vlasništvu 51-godišnjaka iz Gori ana. U njoj je potom porazbacao stvari i ukrao jednu sjekiru.

U prvom slu aju materijalna šteta cijeni se na 200 kuna, dok se u drugom slu aju šteta cijeni na 100 kuna. Provale i kra e dogodile su se u razdoblju od 1. do 9. ožujka. Protiv po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave.

Provala i kra a u Štacunu Selnica - U no i s 8. na 9. ožujka provaljeno je u trgovinu “Štacun pri Muhvi u” u Stepin evoj ulici u Selnici. Po initelj je razbio staklo na ulaznim dvokrilnim vratima te iz prodajnog prostora otu io ve u koli inu prehrambenih i kozmeti kih proizvoda, alkoholna pi a, telefonske bonove raznih operatera, ve u koli inu raznih cigareta, kao i blagajni ki minimum. Materijalna šteta utvrdit e se naknadno po zaprimanju odštetnog zahtjeva, a protiv po initelja slijedi kaznena prijava ODO-u u akovcu.

Lopatinec - U no i s 8. na 9. ožujka nepoznati po initelj namjerio se na kokoši 84-godišnjakinje iz Ulice Ivana Gorana Kova i a u Lopatincu.

Po initelj je podesnim alatom slomio lokot na prostoriji u kojoj se nalazila perad te je ukrao 21 kokoš.

Materijalna šteta cijeni se na 1.500 kuna. Protiv po initelja slijedi kaznena prijava ODO-u u akovcu.

Okrali Belu Gardinovec – Kradljivci nisu poštedjeli ni caffe bar “Bela” iz Gardinovca. U no i s 9. na 10. ožujka silom su otvorili vrata skladišta ka i a, odakle su ukrali dva kartona piva, sanduk bijelog vina i žestoka pi a.

Po initelj je potom izbio gipsanu plo u s metalnih vrata koja vode u unutrašnjost objekta, odakle je iz kase otu io 400 kuna u raznim apoenima, a iz ladice pulta još oko 300 kuna u kovanicama te nekoliko šteka cigareta.

Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 3 tisu e kuna, dok e se stvarna šteta utvrditi naknadno po zaprimanju odštetnog zahtjeva.

Protiv po initelja slijedi kaznena prijava ODO-u u akovcu.

Nepoznati maznuo gorivo Podturen - U polju zvanom olte nedaleko od Podturna, na deponiji sme a, u no i s 10. na 11 ožujka nepoznati po initelj izvršio je tešku kra u iz kamiona reg. oznake KŽ 325-AK i iz bagera marke iat u vlasništvu poduze a “Velkom” iz Kalnika. Po initelj je nasilno otkinuo lokot s poklopca razervoara kamiona te isto io oko 170 litara goriva. Potom je iz nezaklju anog rezervoara bagera isto io oko 130 litara goriva. Materijalna šteta cijeni se na oko 2 tisu e kuna. Protiv po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Kradljivcu servirali klju ku e Peklenica - Unato nebrojenim upozorenjima policije, gra ani se i dalje nemarno odnose prema svojoj imovini. Tako je u srijedu 11. ožujka u prijepodnevnim satima pokraden 27-godišnji vlasnik obiteljske ku e u Glavnoj ulici u Peklenici.

Kod prozora blizu ulaznih vrata ku e nepoznati po initelj pronašao je klju kojim je otklju ao vrata, te zapo eo potragu za plijenom. Iz kuhinje je otu io oko 15 eura i 20 kuna u kovanicama, dok je iz prostorije dnevnog boravka ukrao razne ženske odjevne predmete, dva zlatna i tri srebrna prstena. Materijalna šteta procjenjuje se na iznos od oko 3 tisu e kuna. Protiv po initelja slijedi kaznena prijava ODO-u u akovcu.

Ukrali polo Gornji Hraš an – Dva mla a muškarca ukrala su automobil marke polo akove kih registracija. Automobil se nalazio u akove koj ulici u Gornjem Hraš anu gdje ga je ostavio 55-godišnji vlasnik iz Gornjeg Hraš ana. On je vozilo ostavio otklju ano s klju evima u kontakt bravi. Kradljivci su vozilo stavili u pogon te se odvezli u smjeru Trnovca, gdje je i prona eno od strane policajaca PP-a akovec.

Za nepoznatim se po initeljima intenzivno traga, te protiv njih slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Skrivao oružje Okrugli Vrh - U etvrtak 12. ožujka prilikom pretrage vikendice 41-godišnjaka iz Okruglog Vrha, koju je policija provela temeljem naloga Prekršajnog suda u akovcu, prona ena je ve a koli ina oružja i streljiva. Me u ostalim prona ena je jedna lova ka puška sa marica marke “TOZ” i jedna malokalibarska puška s prigušiva em i opti kim nišanom. Na eno je i 11 komada lova kih patrona cal. 12 mm, 126 komada metaka cal. 22 mm, 21 paket sa streljivom cal. 7,62 mm, jedno streljivo cal. 7,62 mm i dva kompleta pribora za iš enje oružja.

Ti su predmeti oduzeti uz izdavanje potvrde o privremenom oduzimanju predmeta.

Utvr eno je da je oružje vlasništvo 49-godišnjaka iz Okruglog Vrha. Protiv njega slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu, kao i optužni prijedlog Prekršajnom sudu u akovcu.

Protiv vlasnika vikend ku e iz Okruglog Vrha bit e podnesenakaznena prijave ODO-u u akovcu zbog po injenja kaznenog djela prikrivanja.

Ulovljeni u krivolovu Gornji Kuršanec - Na lijevoj obali rije nog kanala “Zrinski” u Gornjem Kuršancu u petak 13. ožujka ujutro oko 9 sati dvojica ribo uvara Saveza Me imurske županije zatekli su u protuzakonitom ribolovu 44-godišnjaka iz Sra inca i 47-godišnjaka iz

Varaždina. Oni su lovili ribe na tzv. haklanje, na što su upu ivale rane na ulovljenim ribama. Ukupan ulov s kojim su zate eni težio je 9,5 kilograma. Ribo uvari su im oduzeli ulovljenu ribu i jedan ribi ki štap na kojem je bila vezana trokraka udica. Ribe su proslije ene u veterinarsku stanicu gdje je izvršen pregled od strane veterinarskog inspektora, koji je potvrdio da su ribe ulovljene haklanjem.

Krivolovci su imali uredne ribi ke dozvole.

Dovršenim policijskim izvidima utvr eno je da je spomenuto kazneno djelo po inio 44-godišnjak, pa e protiv njega biti podnesena kaznena prijava ODO-u u akovcu.

Nogometaši ostali bez piva Orehovica – U no i sa subote na nedjelju u ulici Nikole Tesle u Orehovici dogadila se teška kra a.

Nepoznati po initelj iprovalio je u kontejner NK Croatia te iz njega ukrao 6 sanduka piva, 3 sanduka mineralne vode, 1 karton

bezalkoholnog pi a, 15 litara vina, te 20 litara bijele boje za zidove. Materijalna šteta iznosi tisu u kuna. Protiv po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Ukraden i prona en jugo akovec - U no i s 12. na13. ožujka u vremenu od 19 do 6.30 sati,nepoznati po initelj izvršio je kra u osobnog vozila marke zastava yugo 45, registarske oznake K 487-DC koje je bilo parkirano u dvorištu u Preloškoj ulici u akovcu. Vozilo je vlasništvo 47-godišnjaka iz akovca.

Nepoznati je iskoristio nepažnju vlasnika, ušao u nezaklju ano vozilo, stavio ga u pogon te se udaljio u nepoznatom smjeru.

Kra om nastala materijalna šteta cijeni se na iznos od oko tisu u kuna.

Automobil je 13. ožujka nave er oko 22.18 sati prona en u Svetom ur u. Policija je o tome izvijestila vlasnika koji je vozilo preuzeo. Protiv po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Iz PU me imurske upozoravaju:

Od 1. ožujka zabranjeno paljenje vatre na otvorenom Prošli vikend dogodilo se nekoliko požara otvorenog prostora, izvijestio je glasnogovornik PU me imurske Krunoslav Gosari , upozoravaju i gra ane da je u vremenu od 1. ožujka do 15. listopada zabranjeno svako spaljivanje.

- Loženje otvorene vatre može obavljati isklju ivo punoljetna osoba uz poduzimanje svih mjera zaštite protiv širenja požara, pri emu mjesto spaljivanja mora biti udaljeno od gospodarskih i drugih gra evina najmanje 30 metara, a od šume 200 metara. Loženje se može obavljati u vrijeme kada nema vjetra. Spaljivanje na površinama ve im od 1 hektara može se obavljati isklju ivo uz osiguranje vatrogasnog dežurstva, o emu treba pisano izvijestiti PU me imursku,

upozorio je Gosari .Za one koji se ne e pridržavati mjera zaštite od požara predvi ene su kazne u iznosu od 500 do 2 tisu e kuna.

Jedan od požara koji se zbio prošli vikend dogodio se u Miklavcu. U polju zvanom trate kod skele na desnoj obali Mure izgorjelo je 800 kvadrata suhe trave. U petak 13. ožujka gorijelo je u Robadju uz ku u kod kbr. 2.

Muškarac star 48 godina iz Ban ija pod utjecajem alkohola (1,37 g/kg) zapalio je suhu travu nedaleko od ku e.

Pustio je travu da gori dok je on bio u ku i. Požar je primijetio slu ajni prolaznik i o tome izvijestio PP Štrigova, oni pak su alarmirali štrigovske vatrogasce pa je tako sprije ena mogu a šteta.

KROZ ME I URJE

17. ožujka 2009.

7

TKO JE UBIJAO na grobištu Sep kod Gornjeg Hraš ana i drugim grobištima kakvih je 50 prona eno na podru ju Me imurja i Varaždina

Tek u samrtni kom hropcu molio ubijene za oprost Neke se istine o grobištu kod Gornjeg Hraš ana vjerojatno ne e nikad saznati, a mnogi su svjedoci tih doga aja ve pomrli. no što najviše zanima me imursku javnost je tko su žrtve i tko su bili izvršitelji.

Prema dostupnim injenicama, pokušat emo re i nešto više o doga anjima iz lipnja 1945. godine u Gornjem Hraš anu. Naime, svih ovih godina mještani tog mjesta pripovijedali su me usobno, a i svojim sinovima i k erkama, da su se kod nasipa doga ala strijeljanja. To se za vrijeme komunizma pripovijedalo potajice zbog straha i realne opasnosti, a mla e generacije za grobišta naj eš e nisu ni znale.

Predsjednik Društva za obilježavanje grobišta Franjo Talan iz Varaždina kazuje: - Na po etku Drugoga svjetskog rata Me imurje je okupirala ma arska vojska, a potkraj rata iskopani su rovovi u sagra enom nasipu, koji su trebali služiti za eventualnu obranu Ma ara od napada s prostora Nezavisne Države Hrvatske, to nije, iz pravca Varaždina. Nakon završetka Drugoga svjetskog rata partizanska vlast i vojska te je nasipe zvane ‘sep’ koristila kako bi u njih zakopala ljude koje je likvidirala u masovnim ubojstvima koja su uslijedila po preuzimanju vlasti. Na grobište Sep u Gornjem Hraš anu svoje žrtve partizani su kamionima dovozili iz smjera Varaždina, u no nim satima potkraj mjeseca lipnja 1945. godine, te ih ubijali na samom nasipu.

Na njihovu posljednjem po ivalištu godinama i desetlje ima nitko nije zapalio svije u, a i mjesto njihova stradanja godinama je bilo neobilježeno i prešu eno.

Zatvori OZN-a na nekoliko mjesta u Varaždinu Kako je u Varaždinu nakon “oslobo enja” bilo nekoliko logora, a i zatvori N-e nalazili su se na nekoliko mjesta, teško je re i s koje su lokacije žrtve grobišta Sep na stratište dovezene, ali se sa sigurnoš u može tvrditi da je mjesto za likvidacije morao preporu iti netko tko je dobro poznavao teren i koji je za iskopane rovove u Sepu znao.

Postoje pri e da je u Gornji Hraš an odvezen dio ljudi koji su bili zato eni i na stadionu “Varteksa”.

Kako su iz smjera Varaždina žrtve odvožene i na ostala grobišta, prvenstveno u Dravsku šumu kraj Varaždina, pretpostavlja se da su “kapaciteti” tih stratišta popunjeni te su nositelji internacionalnih

Josip Kolari , predsjednik Društva za obilježavanje grobova ratnih i poratnih žrtava za Me imursku županiju

- Žrtve grobišta Sep dovezene su žive iz Varaždina i ubijane rafalima na nasipu komunisti kih ideja po uzoru na sovjetske komuniste nastojali poubijati sve koji se s njihovim vi enjem svijeta nisu slagali.

Stradalo je i dosta žitelja Me imurja. a vrijeme rata progonili su ih Ma ari, a nakon rata “osloba ali” ih partizani. Kao idealno mjesto za uhi enja, mu enja i proganjanja poslužio je stari grad rinskih u akovcu, a oni odre eni za likvidacije upu ivani su u šume Ksajpe, gdje im i danas kosti po ivaju. a žrtve iz Varaždina prikladniji su bili ve ranije iskopani rovovi u sepu kod Gornjeg Hraš ana nego eventualno neka druga lokacija, gdje bi trebalo prethodno kopati grabe kako bi se sakrili postupci i tijela žrtava. ako se za stratišta u Gornjem Hraš anu i prije znalo, grobište na Sepu križem je obilježeno tek u tre em tisu lje u u organizaciji Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava.

Evidentirano preko 6.000 žrtava u 50 grobišta

samostaljenjem Hrvatske Sabor epublike Hrvatske osnovao je komisiju za utvr ivanje žrtava ratnog i poratnog razdoblja Drugoga svjetskog rata. adatak komisije bio je utvr ivanje žrtava i obilježavanje grobišta i masovnih stratišta, pa je tako popisano više od 260 tisu a stradalih, te je na podru ju Hrvatske evidentirano i preko 600 stratišta, a masovne likvidacije nakon Drugoga svjetskog rata uslijedile su i u danas susjednim državama, posebno u Sloveniji i Bosni i Hercegovini. a vrijeme rada komisije evidentirano je na podru ju Varaždinske i Me imurske županije preko šest tisu a žrtava, a u to doba na ovom prostoru registrirano je i preko pedeset grobišta.

Prvo grobište koje smo obilježili spomen - križem upravo je Sep na dravskom nasipu kod Gornjeg Hraš ana, to je bilo 2001. godine, a nakon toga spomen - križem obilježena su i grobišta u Štrigovi, na Ksajpi u Šenkovcu i grobište Dravska šuma Varaždin, najve e grobište na ovom podru ju. Spomen - križem obilježeno je i grobište u Ku anu Ludbreškome, kao i stratište u Leskovcu kod Varaždinskih Toplica te grobište u šumi Gaj u Strmcu u op ini Petrijanec, u ukovcu kod Ludbrega podignut je spomen - križ,

Stjepan Gašparlin, Gornji Hraš an: Drugi dan nakon pucnjave prona en je teško ranjeni ovjek, pronašla ga je Beba Žnidar koja mi je tome govorila i još neke djevojke. On im je rekao da je iz okolice Karlovca, dao im adresu gdje živi i rekao da ima samo majku, da je domobran te zatražio vode. Kako je pio, voda mu je kroz rane izlazila van, ubrzo je umro. Mi mještani znali smo za likvidacije, uli smo pucnjavu

te kapelica u Pancerici - Virje tok, pojasnio je Franjo Talan.

Izrešetan uspio pobje i iz rova Prema pri ama mještana Gornjeg Hraš ana, u lipnju 1945. godine, nakon dolaska kamiona u ve ernjim satima, ula bi se pucnjava na nasipu kod Drave. Dakako da ni jedan mještanin nije vidio likvidacije jer bi i sam bio ubijen. No ipak postoje svjedoci koji su ostavili svoje zapise, kao i usmene predaje. edna od takvih usmenih predaja, a ini se da postoji i izjava, govori o stravi nom doga aju samo dan nakon likvidacije na nasipu. Žene koji su tu uvale krave ule su zapomaganje jednog ovjeka koji je preživio strijeljanje i pobjegao te se sakrio nedaleko od nasipa, gdje je prona en. Do prije dvije godine bila je živa svjedokinja Beba Žnidar, koja je razgovarala s tim ovjekom. n joj je rekao da je iz okolice Karlovca i da je bio domobran, te da ima jedino majku, te ispri ao cijelu svoju golgotu. na je od njega uzela i adresu, no nije mogla uspostaviti vezu s Karlovcom. ono je doba bilo veoma opasno imati bilo kakve veze sa žrtvama, u obitelji koja je naišla na ovjeka na samrti godinama se to tajilo.

Nakon što je zamolio da mu donesu vode, ovjek je od rana uskoro umro, kako je pio, voda mu je izlazila van, bio je sav prorešetan, kazuje Stjepan Gašparlin iz Gornjeg Hraš ana, kojemu je gospo a Žnidar svojedobno sve ispri ala. n kaže da se govorilo da je jedan dio žrtava dopremljen iz Varaždina, ali se isto tako govorilo da je jedan dio žrtava stigao iz Slovenije.

Noge i ruke virile iz nasipa No potresne pri e mještana Gornjeg Hraš ana po ele su, me utim, godinu ili dvije kasnije. Naime, zbog velikih voda Drava je otkopala plitke grobove gdje su bile zakopane žrtve i noge i ruke doslovno su virile iz nasipa, a sve je strašno zaudaralo. bog toga je ondašnja vlast organizirala ljude iz Gornjeg Hraš ana da ponovno zakopaju žrtve, a za te je radove angažirala ve inom ljude starije od 50 godina. Tek nakon ponovnih zakapanja leševa mještani su saznali što se doista zbilo i pripovijedali su to me usobno, tako da je pri a ostala do današnjih dana.

atmosferi tih dana mnogo zna i osip Novak iz Gornjeg Hraš ana koji je tada imao šesnaest godina i kojemu su roditelji, koji su pokapali žrtve, sve ispri ali, dok se u obitelji Žarkovi znalo donedavno gdje su to no žrtve pokapane.

Tko su bile žrtve? S obzirom na injenicu da su kolone iz Bleiburga dolazile preko Slovenije u Varaždin, teško je to re i bez više saznanja, no za pretpostaviti je da su stradali znatnim dijelom bili iz sjeverne Hrvatske. Naime, vrijedilo je nepisano ili pisano pravilo da svaki likvidira

svoje neprijatelje. Varaždinu su ljudi iz kolona odvajani u razli ite skupine, a znatan broj je ubijen, a neki su upu ivani na popravni ili robiju. Teško je re i je li bilo su enja, ako ga je i bilo, to nije bilo po današnjim standardima.

Predsjednik Društva za obilježavanje grobova za Me imursku županiju osip Kolari ovih je dana bio više puta na nasipu kod Gornjeg Hraš ana te uz dijelove ljudskih kostiju pronašao žlicu, vojni ku porciju za hranu i dio cokula, što bi zna ilo da su u nasipu svoj život završili vojnici, a prona en je i jedan prsten. n kaže da Društvo ima za cilj obilježiti sva grobišta, te pomo i identi icirati pobijene. Me utim, identi ikacija e i i teško, pitanje je li mogu a, ali i koliko sve skupa stoji.

Tko su izvršitelji? z Murskog Središ a postoji zanimljiv i istinit podatak da je jedan ne previše visoko pozicionirani lan komunisti ke stranke prije nekoliko godina na samrti, mu e i se, a nije mogao umrijeti dva dana, molio one koje ubio ili prokazao da mu oproste i spominjao njihova imena.

Mogu e je da u Me imurju još me u živima ima onih koji su ubijali, dakako, po direktivi N-a ili vojnih rukovodioca. Tako je u akovcu jedan ovjek, na žalost, ve mrtav, to no znao tko je pištoljem ubijao žrtve, te se trudio ne susresti ga na ulici u akovcu. Ho e li nekom od izvršitelja progovoriti savjest, teško je re i, no nije nemogu e. sto tako, treba znati da je dio žrtava bio likvidiran zbog stvarnih zlo ina, no sigurno je bilo i mnogo nevinih žrtava.

Da bi se stekao uvid u završetak rata 1945. godine, treba znati i to da se mnogo puta nije radilo o crno bijeloj situaciji, kako se esto prikazuje. Po oslobo enju Me imurja ve u travnju formiraju se narodno - oslobodila ki odbori kao organi vlasti, a mnogo je primjera da su mještani i sami presudili ma aronima iz svojeg mjesta. Konkretno, u Donjem Vidovcu su suradnici Ma-

ara otkrili 1944. godine gdje se nalaze mladi i koji su se sakrivali kako ne bi morali u ma arsku vojsku te ih odali ma arskim vlastima. Kad su se ti mladi i nakon rata vratili u Donji Vidovec, oni koji su ih izdali završili su razli ito, neki su ubijeni u selu, drugi odvedeni u Prelog pa u Varaždin, gdje im se gubi trag. Nešto više se zna o su enju dvadesetorici u akovcu, suradnicima Ma ara, a koji su završili na Ksajpi, pitanje je je li i tu stradao netko nevin.

Nadalje, prva mjera narodno - oslobodila kih odbora bila je izme u ostalih mobilizacija mladi a u partizane, tako da su neke mobilizirane skupine iz Me imurja sudjelovale ve u oslobo enju Varaždina.

Po završetku rata ti su mladi ljudi koji su bili u partizanskoj vojsci sudjelovali u takozvanim iš enjima terena, što se protegnulo i na 1947. godinu. ni koji su bili progonjeni od vlasti skrivali su se, a bilo je i plja ki zbog hrane.

Ako je ve ina žrtava u nasipu kod Gornjeg Hraš ana došla iz Varaždina, to bi moglo zna iti da najvjerojatnije za ve inu postoje zapisi i su enja, kakvi bili da bili, pa bi se moglo po i i tim tragom. er vlast je trebala istražiti tko je tko, ako je ve bila vlast, a kako je to bilo u lipnju te godine, velika je vjerojatnost da postoje zapisi ili osude, kakve god bile. To, me utim, ne zna i da nije bilo žrtava ubijenih bez su enja.

Treba re i i to da me u grobištima, a re eno je da ih je oko 50 u sjevernoj Hrvatskoj, ima i onih za koje se ne zna do danas. to ne samo za ubijane žrtve od strane ondašnje komunisti ke vlasti.

Prema svjedo enju ure Koleni a iz Donjeg Vidovca, on je osobno kao dje ak zakopao s prijateljima jednoga njema kog vojnika koji je bio iz Austrije, a za njegov grob u polju se zaboravilo. z hrvatske grobove, postoje i grobovi njema kih, bugarskih i ruskih vojnika, na koje se tako er zaboravilo, a koje bi tako er valjalo obilježiti, što je još preostala zada a Društva za obilježavanje grobova.

Tko su nalogodavci

vdje nismo progovorili o nalogodavcima, no sigurno je jedno: bez vojnih vlasti i N-e, ne nužno i lokalnih komunista jer ih je onda bilo veoma malo, to nije bilo izvedivo, a koliko su u tome sudjelovali N

-i, teško je re i. svakom slu aju, likvidacije takvih razmjera bile su planirane s vrha. anez Stanovnik, predsjednik slovenskih boraca iz Drugoga svjetskog rata, ovih je dana izjavio da se za neke slu ajeve to no zna tko je ubijao, vezano za Barbarin rov i pojedine druge rovove u Sloveniji.

Naime, uz ostalo, ustanovljeno je da su ubijali SK -evci 4. crnogorske partizanske brigade, njih petnaestak, koji su gotovo poludjeli od ubijanja te odustali od njega, te na kraju i sami platili životom zašto što su odustali. Tako er treba znati i to da je 4. crnogorska partizanska brigada imala velike gubitke na Sutjesci upravo od ustaša, pa je bilo i osvete. sto tako jasno je da je najviši vojni i civilni vrh, Politbiro, i sam Tito, znao za ubijanja svih koji su podvedeni pod op i pojam narodnih neprijatelja.

No u jamama, rudarskim oknima završavale su i žene, djeca koja sigurno nisu bila ništa kriva. sto tako nema sumnje da je i lokalna narodna vlast bila veoma revna u otkrivanju takozvanih narodnih neprijatelja, pa su sa stvarnim krivcima pobijeni i oni koji nisu bili krivi. a suvremene me imurske prilike najvažnije je ipak da se grobnice u Gornjem Hraš anu i na drugim mjestima u Me imurju obilježe i ljudi u njima prema mogu nostima identi iciraju, zbog istine i zbog obitelji koje ne znaju gdje su grobovi njihovih predaka, pa da se taj povijesni dug skine s dnevnog reda politike i politi ara, koji vrlo rado iskorištavaju nastalu situaciju u crno - bijeloj varijanti prikazivanja istine. ( . Šimunko, foto . Vrzan)

KROZ ME I URJE

8

17. oĹžujka 2009.

ZASTUPNICE SDP-a Nadica JelaĹĄ i Dragica Zgrebec o antirecesijskom programu Vlade

UDRUŽENJE obrtnika Me imurja odrŞalo godiťnju skupťtinu

Ne stopirati investicije, posebno u energetici

TeĹĄko poslovanje zbog nepla anja i nepovjerenja

- Mi mislimo da se ne smije ĹĄtedjeti na investicijama. doba recesije upravo su investicije potrebne jer otvaraju nova radna mjesta i zadrĹžavaju postoje a, kazala je Dragica grebec, saborska zastupnica SDP-a na konferenciji za novinare koju je odrĹžala zajedno sa svojom kolegicom Nadicom elaĹĄ da bi komentirale Vladine antirecesijske mjere.

Dragica grebec je naglasila da posebno ne treba stopirati investicije u energetici kao ĹĄto je najavljeno u H P-u. - no ĹĄto se mora stopirati jesu investicije koje nije mogu e investirati u doba ovakve recesije, premda su potrebne. Mislimo na peljeĹĄki most, cestogradnju i dijelom na stanogradnju, jer trenuta no je u ponudi 13 tisu a stanova za koje nema kupaca. Tu treba traĹžiti mjere za saniranje pada Ĺživotnog standarda gra ana, kazala je Dragica grebec.

Nadica elaĹĄ kazala je da nije samo recesija problem Hrvatske ve i nagomilani hrvatski dug koji iznosi preko 38 milijardi eura, ĹĄto se moĹže usporediti s polovicom ovogodiĹĄnjega drĹžavnog prora una. bog toga e drĹžava morati posegnuti za re inanciranjem. Trebala bi se zaduĹživati vani kako bi naĹĄe poslovne banke mogle viĹĄe sredstava plasirati gospodarstvu i gra anima.

Predinfarktno stanje pove ava i to ĹĄto e ogromni dio gospodarstva zavrĹĄiti poslovanje u minusu. ovom trenutku poznat je rezultat ne koja je milijardu kuna u minusu.

Premda Vlada dugo nije htjela prepoznati recesiju ni priznati mje-

re konomskog instituta, sada su gotovo sve mjere tog nstituta prihva ene kao mjere Vlade i gotovo sve ĹĄto je u antirecesijskom programu predlagao SDP. agovaraju i ĹĄtednju i racionalizaciju na svim razinama, drĹžava mora po eti od sebe. Hrvatska administracija je izuzetno obimna, glomazna i skupa. vrijeme HD -ove vlasti osnovano je na desetke agencija, instituta i ustanova koje su preuzele poslove iz djelokruga ministarstava, ali u ministarstvima nije smanjen broj zaposlenih. posljednjih pet godina zaposlen je ogroman broj drĹžavnih inovnika, ĹĄto je vidljivo po pove anju rashoda za zaposlene u drĹžavnoj upravi. Ti su rashodi u posljednjih pet godina pove ani za devet milijardi kuna, od ega 7,5 milijardi otpada samo na pove anje pla a.

Kazala je da poslodavci recesiju koriste za rjeĹĄavanje nagomilanih teĹĄko a i otpuĹĄtanje radnika. Ve sada je zbog pritiska recesije otpuĹĄteno 20-ak tisu a radnih mjesta te bi taj broj do kraja godine mogao narasti na pedesetak tisu a.

- ebalans drĹžavnog prora un nalaĹže zdrav razum zbog pada gospodarske aktivnosti, kazala je Nadica elaĹĄ. (BM )

DOBROVOLJNO DARIVANJE krvi

Akcije u VratiĹĄincu, akovcu i Prelogu Gradsko druĹĄtvo Crvenog kriĹža akovec kroz cijeli mjesec oĹžujak organizira akcije dobrovoljnog darivanja krvi. srijedu 18. oĹžujka akcija e se odvijati u VratiĹĄincu u prostorijama

snovne ĹĄkole u vremenu od 9 do 11.30 sati. ĹĄkolskim prostorijama Ĺ˝eljezni kog kolodvora akovec, odnosno u nekadaĹĄnjem restoranu na glavnom Ĺželjezni kom kolodvoru akovec 20. oĹžujka u vremenu od 12 do 14.30 sati tako er e se organizirati akcija dobrovoljnog darivanja krvi. Svi zainteresirani mogu darovati krv i 30. oĹžujka u prostorijama Gradske kavane “Lo-

U srijedu 18. oŞujka akcija dobrovoljnog darivanja krvi organizirat e se u Vratiťincu, 20. oŞujka u akovcu te 30. oŞujka u Prelogu vac� u Prelogu u vremenu od 8 do 12 sati.

ME IMURJE u subotu 21. oĹžujka obiljeĹžava Dan narcisa

Kupnjom narcisa pomozite oboljelima od raka dojke Klub Ĺžena operiranih na dojku Ĺ˝upanijske lige protiv raka i ove se godine uklju uje u humanitarnu akciju “Dan narcisaâ€?. Akcija e se odrĹžati u subotu 21. oĹžujka u vremenu od 9 do 13 sati na tri lokacije u gradu akovcu: na Trgu epublike, na Franjeva kom trgu i kod Betexa na akove kom ugu.

Ve po tradiciji, Dan narcisa u isto vrijeme bit e obiljeĹžen i u Prelogu na trĹžnici, te u NedeliĹĄ u i Maloj Subotici kod zgrada p ine.

Kotoribi e Dan narcisa obiljeĹžiti na Trgu bana osipa ela i a od 10 do 12 sati, kada e uprili iti

i prodaju kola a. vogodiĹĄnjom akcijom prikupljaju se sredstva za prevenciju i potrebe lije enja Ĺžena oboljelih od raka dojke.

- Prihodima ostvarenim u dosadaťnjim akcijama kupili smo aparat za limfnu drenaŞu, ultrazvu ni aparat i digitalne fosforne kasete za mamogra iju koje smo donirali Županijskoj bolnici u akovcu, isti e Nada Mar ec, predsjednica Kluba Şena operiranih na dojku, pozivaju i gra ane da se i ove godine odazovu njihovoj akciji.

(D.Mihoci)

- Da bi se zaustavio stalni pad broja obrtni kih radionica, malim gospodarstvenicima treba olakĹĄati poslovanje, kazao je van eĹĄetar, predsjednik druĹženja obrtnika Me imurja, na godiĹĄnjoj skupĹĄtini u petak. temeljitom izvjeĹĄ u o poloĹžaju obrtnika van eĹĄetar iznio je niz problema koji mu e obrtnike.

- Bilo bi, me utim, ve ih rezultata da je drĹžavna vlast u inila bar mali pomak na podru ju zaĹĄtite vjerovnika, jer u sadaĹĄnjim uvjetima sveop eg nepla anja i nepovjerenja uistinu nije lako poslovati.

Veliki subjekti u povoljnijoj su situaciji zato ĹĄto ih drĹžava oduvijek ĹĄtiti i sanira jer kada viĹĄe desetaka ili stotina radnika ostaje bez posla i egzistencijalnog izvora tada je to politi ki problem, i drĹžava tada reagira. Me utim, propast jednog obrtnika uistinu nikoga ni najmanje ne zabrinjava, a velik broj malih gospodarstvenika dolazi u nezavidnu inancijsku situaciju zbog viĹĄegodiĹĄnje nemogu nosti naplate svojih neospornih potraĹživanja.

Sve najavljene mjere za poticanje razvoja malog gospodarstva, koje su predloĹžene Vladi i Saboru, dobro su doĹĄle i pozitivno su ocijenjene od strane obrtniĹĄtva. Me utim, vrlo vaĹžno za realizaciju tog programa i za sam razvoj obrtniĹĄtva jest razumijevanje i pokretanje svih onih koji su na bilo koji na in uklju eni u realizaciju, od najmanjeg sluĹžbenika u op ini, preko ĹĄkola do banaka.

Obrtnici najviĹĄe pune op inske i gradske kase - Prema akonu, brojne odluke koje se odnose na obrtnike mogu donositi i Ĺžupanije, gradovi i op ine. Tijekom 2008. godine velikih promjena op inskih odluka vezanih uz obrtniĹĄtvo nije bilo, ali miĹĄljenja smo da je sve to iz razloga ĹĄto su davanja prema njima ionako prevelika. DonoĹĄenjem izmjena akona o inanciranju lokalnih jedini-

ca sav porez na dohodak prihod je lokalnih jedinica. To zna i da je uloga obrtnika u inanciranju lokalnih jedinica vrlo velika, jer su obrtnici uglavnom obveznici poreza na dohodak. S obzirom na to da obrtnici uvelike doprinose inanciranju lokalnih jedinica, reagiralo se na smanjenje navedenih davanja, uz pretpostavku da bi uz bolje uvjete bilo viĹĄe obrtnika pa bi se u njihove kase slijevalo viĹĄe novca. To bi ujedno smanjilo i stopu nezaposlenosti, pa bi na taj na in dobivala i drĹžava i lokalne jedinice. Me utim, op inski elnici i dalje se drĹže ve ih postotaka dopuĹĄtenih zakonom, ne razmiĹĄljaju i o navedenom.

DonoĹĄenjem izmjena akona o

inanciranju lokalnih jedinica sav porez na dohodak je prihod lokalnih jedinica, dok je porez na dobit prihod drĹžavnog prora una. Time je u inanciranju lokalnih jedinica joĹĄ naglaĹĄenija uloga obrtnika, koji su ve inom obveznici poreza na dohodak, jer prihodi lokalnih jedinica sada uvelike ovise o poslovanju obrtnika, pa bi bilo logi no da se tim obrtnicima stvore uvjeti za stvaranje ĹĄto ve eg dohotka. Me utim, treba naglasiti da jedinice lokalne samouprave ni malo ne poti u razvoj obrtniĹĄtva, a trebale bi. stovremeno trgova ka druĹĄtva porez pla aju u drĹžavnu kasu, ali se joĹĄ uvijek tretiraju kao puno vaĹžniji subjekti gospodarstva, iako joj vrlo malo pridonose.

Nadriobrti i fuĹĄ - Kao i prethodnih godina, i u 2008. godini jedan od problema u obrtniĹĄtvu je i nelojalna konkurencija u vidu nadriobrta, koji je poprimio zabrinjavaju e razmjere. nekoliko navrata proslije ene su prijave Gospodarskoj inspekciji, tj. nspekciji rada, te je na iste, prema povratnoj informaciji, Gospodarska inspekcija reagirala nadzorom i prekrĹĄajnim prijavama. predstavnici Porezne uprave pokazali su interes i obe ali suradnju u rjeĹĄavanju navedene problematike.

Prema avodu za zapoĹĄljavanje od

naĹĄe je strane istaknut problem fuĹĄera koji su vjerojatno prijavljeni u toj instituciji kao nezaposleni, a mogu e je da i dobivaju naknadu kao nezaposleni. Potrebna je stoga suradnja inspekcijskih sluĹžbi kojima je prijavljen rad na crno i avoda za zapoĹĄljavanje, kako bi se stalo na kraj tome da se novcem nas koji pla amo poreze i doprinose koristi nelojalna konkurencija. gotovo svim razgovorima isti u se dvije vrste ‘rada na crno’: nadriobrt (fuĹĄeri) i radnici koji rade ‘na crno’ kod poslodavca. Nedopustivo je da se u suzbijanju ‘rada na crno’ za prekrĹĄaj kaĹžnjava samo jedna strana – poslodavac. Kada se u obrtni koj radionici zatekne neprijavljeni radnik, poslodavcima se izri u visoke nov ane sankcije, a radnika jedva da se neĹĄto pita, kao da radnik ne zna da nije potpisao nikakav ugovor i da nije prijavljen, i kao da je do takvog nezakonitoga radnog odnosa doĹĄlo mimo suglasnosti i znanja radnika. nadzoru ovog oblika ‘rada na crno’ inspekcijske sluĹžbe uglavnom su aĹžurne i redovite, me utim, prilikom nadzora nadriobrta iste nemaju dovoljno ovlasti, nemaju dovoljno kadra ili pak vremena. ViĹĄe ih zanimaju legalni gospodarstvenici (pogotovo obrtnici) kod kojih imaju sve ovlasti i mogu nosti napla ivanja vrlo visokih kazni, koje ne djeluju pou no ili upozoravaju e na prekrĹĄitelja, ve ga uniĹĄtavaju.

SluĹžbe drĹžavnog nadzora na planu suzbijanja nadriobrta ine manje nego ikada, a brojnije su i opremljenije nego ikada, a zakonodavac se do sada nije potrudio donijeti takvo zakonsko odre enje koje bi utjecalo na suzbijanje ili barem osjetno smanjenje nadriobrta.

Tako er je bitno kako javnost gleda na obrtnike. Treba napomenuti da obrtnici i radnici nisu nikakvi partneri ve , kako sam naziv govori, poslodavac i posloprimac, i kao takav radnik za svoj posao dobiva pla u, a ne da odlu uje o dohotku obrtnika. Me utim, kad

Ivan ReĹĄetar, predsjednik UdruĹženja obrtnika Me imurja se govori o odgovornosti, ta je isklju ivo na obrtniku, a ne bi uvijek moralo biti tako. ako se u ovim teĹĄkim vremenima ne razmiĹĄlja puno o nastupima na bilo kakvim sajmovima u zemlji i inozemstvu, druĹženje je i nadalje bilo angaĹžirano oko organizacije ili pak promocije na sajmovima. Me imurski obrtnici polako su po eli odlaziti na sajmove. brtnicima je bila pokazana prednost promidĹžbe na sajmovima.

Velik interes obrtnika za pretpristupne fondove druĹženje je bilo jedan od organizatora susreta zainteresiranih za nastavak Programa SAPA D, a skupovi su bili jako posje eni i interes je bio vrlo velik. Bez obzira ĹĄto malo obrtnika moĹže konkurirati za navedeni Program, skupovi su bili vrlo interesantni jer su obrtnici uli puno kvalitetnih informacija bitnih za njihove probleme i poslovanje u budu nosti. sim navedenog programa pretpristupne pomo i, uklju ivali smo se i u programe: PHA , SPA CA DS, te program pretpristupne pomo i, PA program - inancijska pomo drĹžavama kandidatkinjama, koji za razdoblje 2007. - 2010. iznosi 589,90 milijuna eura za epubliku Hrvatsku. (BM )

PANEL na temu “Hrvatska - lanica NATO-a� u akovcu

Mnogi su u nas previdjeli da bez NATO-a nema EU Domu sindikata u akovcu je 13. oĹžujka odrĹžan panel na temu “Hrvatska - lanica NAT -aâ€?.

Sudionici skupa bili su prof. dr. adovan Vukadinovi , predsjednik Atlantskog vije a Hrvatske, prof. dr. Lidija ehuli , dopredsjednica, Peter D’Amico, drugi tajnik u Veleposlanstvu SAD-a, dr. sc. Gordan Grli - adman iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, dr. sc. Mladen Naki iz istog Ministarstva te mr. sc. ana Lukťa, predsjednica mladih Atlantskog vije a Hrvatske. Susret je organizirao Grad akovec, a najviťe je bilo gimnazijalaca i u enika srednjih ťkola, a malo pozvanih nastavnika.

Dr. adovan Vukadinovi , dugogodiĹĄnji redoviti profesor na Fakultetu politi kih znanosti, u prvom je dijelu iznio genezu NAT -a, koji je od vojnoga politi kog saveza postao

politi ko - vojni savez. Danas je NAT najmo nija i globalna sigurnosna organizacija u svijetu. Kako je vidljivo iz povijesti, nije mogu e u i u uropsku uniju bez da se prije toga u e u NAT kao sigurnosni sustav, ĹĄto su mnogi u nas previdjeli, rekao je uz ostalo dr. adovan Vukadinovi . n je govorio i o promjenama NAT -a nakon raspada Sovjetskog Saveza i VarĹĄavskog ugovora.

Prof. dr. Lidija ehuli govorila je o prednostima NAT -a za Hrvatsku, te o danaĹĄnjim problemima s kojima se susre e. Prednosti su viĹĄestruke, a najvaĹžnija je sigurnosna prednost, ĹĄto zna i da viĹĄe ne bi trebalo biti ratova na naĹĄim prostorima.

Problemi koje danas ima NAT

kao prvenstveno politi ko - vojna organizacija jesu viĹĄestruki. snovni problem je postao vjerodostoj-

nost, a zbog premalih kapaciteta.

Konkretno, uz vojnu komponentu, koja je veoma zna ajna, drĹžave lanice pred NAT stavljaju danas i brigu o energetici, pa ak i o kompjutorskom kriminalu, pa je jednostavno nemogu e pokriti sva podru ja i stalno nedostaje kadrova. a razliku od uropske unije koja je supranacionalna organizacija, procjenjuje se da e Hrvatska dati oko 50 posto svojeg suvereniteta ulaskom u , NAT to nije, on je savez lanica, a svaka zemlja ima jedan glas. Sve se odlu uje konsenzusom pa je zato mogu e da Gr ka blokira Makedoniju. Kako su naglasili svi sudionici skupa, za Hrvatsku e ulazak u NAT , odnosno u blok najbogatijih i najmo nijih zemalja svijeta biti povijestan dan, ĹĄto e se ubrzo osjetiti i po ulaganjima, ĹĄto je iskustvo drugih zemalja koje su

Dr. Radovan Vukadinovi : - Mnogi su politi ari u nas trabunjali da moĹžemo u EU i bez ulaska u NATO, no povijest dokazuje da to nije mogu e, NATO je preĹĄutna ulaznica za EU uĹĄle u NAT . Amerika u potpunosti podrĹžava ulazak Hrvatske u NAT

zbog stabilnosti regije, re eno je.

Prema istraĹživanju javnog mijenja, ovih dana 51,5 posto gra ana Hrvatske podrĹžava ulazak u NAT , no znatna ve ina nije upoznata s prednostima ulaska. Hrvatska e morati izdvajati oko 2 posto BDP-a za vojsku, kao i druge zemlje, sad izdvaja neĹĄto manje. ( .Ĺ .)

KR ME I R E

17. oĹžujka 2009.

PRELOĹ KOJ ARHITEKTICI prof. Darinki KalĹĄan, autorici spomen - obiljeĹžja “Dravski virâ€?, odano javno priznanje

Odbila honorar, pa dobila skromni dar PreloĹĄkoj arhitektici prof.

Darinki KalĹĄan, autorici spomen - obiljeĹžja koje je podignuto lani u rujnu u povodu 55. obljetnice najve e europske tragedije na rijekama, a u znak sje anja na 14 ljudi iz Preloga koji su Ĺživot izgubili na rijeci Dravi, iskazano je javno priznanje te joj je uru ena skromna nagrada.

- Arhitektica KalĹĄan nije Ĺželjela honorar za idejno rjeĹĄenje prema kojemu je nastao spomenik, ak u svojoj skromnosti nije Ĺželjela ni da joj se oda priznanje. pak, mi smo inzistirali na tome te odlu ili javno joj zahvaliti i nagraditi je skromnim poklonom, otkrio je preloĹĄki gradona elnik Dragutin Glavina na prijemu odrĹžanom na Ĺžupnom dvoru u Prelogu gdje se zapravo i rodila te razra ivala ideja o podizanju spomenika tragi no stradalim gra anima.

Za izradu spomenika bio je raspisan pozivni natje aj na koji su pristigla etiri rada. Stru no Povjerenstvo najprikladnijim je ocijenilo i izabralo idejno rjeĹĄenje arhitektice KalĹĄan.

- Njezinu ideju preto ili smo u djelo, u emu nam je pomogla tvrtka ‘Mozaik’, ali i GKP ‘Pre-kom’ pa smo na dan obljetnice 13. rujna sve ano otkrili spomenik. Time smo na dostojanstven na in odali po ast sugra anima koji su izgu-

bili Ĺživote u hirovitoj, a Prelogu toliko vaĹžnoj, rijeci Dravi. NaĹĄi sugra ani naĹĄli su smrt rade i svoj posao, rade i da prehrane obitelj.

Sudbina je bila okrutna i Prelog je tih dana bio zavijen u crno, rekao je Glavina.

O doga aju i potrebi da sje anje na taj dan bude prikladno obiljeĹženo govorio je i preloĹĄki Ĺžupnik pre . Antun Hoblaj.

- Ovaj post festum je lijepa gesta kojom Ĺželimo izraziti osje aj zahvalnosti i njime nagraditi arhitekticu KalĹĄan, ali i sve one koji su sudjelovali u realizaciji ovog projekta. Spomenik se lijepo uklopio u okoliĹĄ kapelice Sv. Huberta. Kao da je tu oduvijek. Ljudi zastaju, razgledavaju taj spomenik, prepoznaju i taj tragi ni trenutak na koji spomenik podsje a, rekao je preloĹĄki Ĺžupnik.

Spomenikom u obliku dravskog vira koji je podignut malom ovjeku, radiĹĄnim ljudima koji su izginuli na rijeci, Ĺželjela se posti i simbolika tragedije i u oblikovnom i u materijalnom smislu. Zato je spomenik gra en u obliku spirale koja simbolizira dravski vir u kojem su unesre eni nestali, a ujedno i put kojim su uzdignuti u Nebo.

Spomenik je, podsje amo, izgra en od kamena por ido s izvora rijeke Drave u taliji te dravskih oblutaka. Sve mjere spomenika

DJE JI VRTI “Fijolicaâ€? kao mala op ina s 2,5 milijuna kuna teĹĄkim prora unom

Gradona elnik i Ĺžupnik predali su arhitektici KalĹĄan skromni dar proizlaze iz modula godina Ĺžrtava, broja poginulih, godine u kojoj se tragedija dogodila, obljetnice tragedije.

Za svaku Ĺžrtvu postavljen je jedan stupi od por ida, a u srediĹĄte jedan dimenzijama neĹĄto ve i stup. Na malim stupi ima ispisana su imena Ĺžrtava, a na ve em tekst iz kojeg se moĹže doznati poneĹĄto o tragediji. Visina stupi a je razli ita, jer se Ĺželjelo obiljeĹžiti razli itost svakog stradalnika, forma je kvadratna jer je ona semanti ki znak hrvatstva. Stupi i se redaju po zamiĹĄljenoj spirali,

tom viru, svaki za sebe, osim njih dva. Dva stupi a, jedan ve i, drugi manji, stoje jedan pored drugoga jer simboliziraju oca i sina koji su stradali u ovoj straĹĄnoj tragediji.

- Zahvaljujem svima koji su pridonijeli da se ova moja ideja oĹživotvori. Zahvaljujem na ukazanom povjerenju i mogu nosti da izrazim stvarala ki zanos i radost kreiranja kroz oblikovanje jednoga takvog spomenika, kazala je Darinka KalĹĄan primaju i na dar umjetni ku sliku, knjigu i cvije e, nagradu za svoj rad.

(D.Mihoci)

U PRELOGU po inje adaptacija i dogradnja zgrade bivĹĄeg Doma umirovljenika

Zbog manjka na pomolu Investicija od 11,6 pove anje ekonomske milijuna kuna bit e dovrĹĄena u godinu dana cijene vrti a Za Dje ji vrti “Fijolicaâ€? 2008. nije bila inancijski uspjeĹĄna godina. Vrti je poslovao s manjkom od oko 50 tisu a kuna. azlog tomu navodi se premala cijena koja se napla uje za boravak djece u vrti u.

- Mi od 2006. godine nismo mijenjali ekonomsku cijenu boravka djece u vrti u. Za boravak djeteta u jaslicama ona iznosi 1.637 kuna, za 10-satni boravak 1.095 kuna, a za 8-satni boravak u vrti u u DraĹĄkovcu 910 kuna. oditelji pla aju 50 posto iznosa, osim za jaslice. Tu Grad Prelog s 55 posto su inancira ekonomsku cijenu, a roditelji pla aju razliku. konomska cijena je premala za sadaĹĄnje poslovanje vrti a.

Drugdje u Hrvatskoj ona je daleko ve a, a drĹžavni prosjek je izme u 1.400 i 1.700 kuna, kazala je ravnateljica vrti a Brankica Mezga.

Manjak prihoda neznatan je ako se zna da Dje ji vrti “Fijolicaâ€? ima prora un od 2,5 milijuna kuna, ĹĄto ih svrstava u red nekih manjih me imurskih op ina.

- U inili smo sve kako bismo racionalizirali troĹĄkove poslovanja vrti a, no kako tu prostora viĹĄe nema, ne izna emo li neko drugo rjeĹĄenje, razmislit emo o pove anju ekonomske cijene vrti a. S tim prijedlogom Poglavarstvo e pred

Zgradu vrti a treba dograditi ili izgraditi novi vrti Gradsko vije e, dao je do znanja preloĹĄki gradona elnik Dragutin Glavina.

Dje ji vrti ima 188 polaznika, ĹĄto je daleko viĹĄe od broja koji s obzirom na prostorne kapacitete i broj zaposlenih dopuĹĄta u svibnju proĹĄle godine doneseni DrĹžavni pedagoĹĄki standard. U preloĹĄkoj Fijolici ne bi trebali brinuti za viĹĄe od 160 djece.

- Trebamo ozbiljno razmiĹĄljati o proĹĄirenju postoje ih prostornih kapaciteta vrti a ili o gradnji nove zgrade. Tako er trebamo ozbiljno razmiĹĄljati i o zapoĹĄljavanju jednoga stru nog suradnika, pedagoga, psihologa ili defektologa. Sve e to u kona nici neophodno utjecati na ekonomsku cijenu vrti a, upozorila je Poglavarstvo ravnateljica Brankica Mezga.

O poslovanju Dje jeg vrti a “Fijolica� na ovotjednoj sjednici raspravljat e Gradsko vije e.

(D.Mihoci)

U Gradu Prelogu pokre u nove kapitalne investicije. Najzna ajnija od njih svakako je adaptacija i dogradnja zgrade bivĹĄeg Doma umirovljenika, Glavne 35.

Ulaganje u ure enje ove zgrade dose i e iznos od oko 11,6 milijuna kuna, za ĹĄto e Ministarstvo regionalnog razvitka izdvojiti 60 posto potrebnog iznosa, dok Grad Prelog mora osigurati 4,7 milijuna kuna.

Ugovor s Ministarstvom potpisan je joĹĄ lani, a 9. oĹžujka potpisan je i ugovor s izvo a em radova. adove na zgradi izvodit e tvrtka T AM, a nadzor je povjeren tvrtki “M-investaâ€?.

Kako doznajemo, izvo a e zapo eti s radovima joĹĄ ovaj tjedan, a prema ugovoru zgrada bi trebala zasjati u novom sjaju u roku od godinu dana.

Ure enjem ove zgrade, koja je sada ruglo u centru grada, ne samo da e se takva slika izmijeniti, ve e grad sa uvati jedan od objekata koji govori o njegovoj povijesti. Povrh toga dobit e se prostori u kojima e se na i mjesta za urede ne samo Gradske uprave ve i dislociranih Ĺžupanijskih i drĹžavnih institucija.

Paralelno s ure enjem ove zgrade planira se i adaptacija susjedne joj zgrade u kojoj je sada smjeĹĄtena

Zgrada ija adaptacija po inje joĹĄ ovaj tjedan Gradska uprava, ĹĄto e, naravno, ovisiti o inancijskim sredstvima.

- Po etak adaptacije ove zgrade za nas je velik doga aj. Ostvare li se i neki drugi naĹĄi planovi, u sanaciju bi mogla i susjedna zgrada Gradske uprave.

Te dvije zgrade prepoznatljiv su dio gradskog srediĹĄta i samog grada. Dio novca smo uĹĄtedjeli, dio emo osigurati, a nadamo se i pomo i drĹžave, kazao je gradona elnik Glavina.

Ove godine trebala bi zapo eti i dogradnja ĹĄkolske zgrade u Prelogu, za ĹĄto je Grad dao zemljiĹĄte te se odrekao naknada, a drĹžava e uloĹžiti 6 milijuna kuna u ovaj projekt. Sve to, ini se,zbog provo enja nastave u jednoj smjeni.

(D.Mihoci)

9

Me imurci i logika “ubij bandu�

Cijelo vrijeme nakon prona enih kostiju kod Gornjeg HraĹĄ ana, a posebno u Sloveniji, postavlja se pitanje: je li Tito znao za ubijanja ili ne. Odgovor na to je jednostavan, cijeli je partizanski vrh znao za ubijanja takozvanih narodnih neprijatelja. U centraliziranoj vlasti nakon rata, kad je sve konce trebalo drĹžati u rukama, nije se moglo dogoditi da se likvidacije doga aju bez znanja vrha, ili barem uz preĹĄutnu suglasnost, ako je inicijativa potekla od narodnih odbora. Kako povijest svjedo i, narodni neprijatelji likvidirani su na najsvirepije na ine, bez suda.

Sasvim je druga stvar kako su u ono doba provo ene istrage i koliko su bile manjkave, ako ih je uop e bilo.

Pitanje odgovornosti tek se postavlja. Ako je Tito sve znao i bio na vrhu piramide, tko su bili oni ispod nje, kakav je bio lanac zapovijedanja, a tko je ubijao? Zanimljivo je da je predsjednik Saveza boraca Narodno - oslobodila ke vojske Slovenije Janez Stanovnik rekao ovih dana da je partizanska vojska bila raspuĹĄtena u oĹžujku 1945. godine.

To bi zna ilo da partizani nisu po inili zlo ine nad kolonama iz Bleiburga i u Barbarinom rovu, koji se dogodio izme u svibnja i rujna 1945. On zapravo tvrdi da je zlo ine po inila ondaĹĄnja Jugoslavenska vojska kao redovna vojske nove drĹžave proizaĹĄle iz rata, uz zapovijedi iz Beograda.

Na stranu ĹĄto on na taj na in Ĺželi oprati Savez boraca Slovenije od odgovornosti, te i sam traĹži krive i osu uje zlo ine danas, nakon otvorenih grobiĹĄta.

Kad je rije o hrvatskim prilikama, isto bi mogli postupiti hrvatski elnici boraca iz Drugoga svjetskog rata, te tvrditi da je partizanska vojska rasformirana, u oĹžujku, a da su zlo ine u inile regularne jedinice Jugoslavenske vojske, a ne partizani.

Drugim rije ima, danas se Ĺželi nametnuti teza da je u pitanju bio drĹžavni terorizam s Titom na vrhu. Ono ĹĄto se pritom zaboravlja je najmanje dvoje: svi rukovodioci u vojsci i OZN-i, pogotovo oni koji su proĹĄli partizanski rat, bili su sasvim sigurno komunisti, ako netko nije bio komunist, nije mogao na neku duĹžnost, to je sigurno.

Linija zapovijedanja iĹĄla je partijskom linijom prema dolje te drĹžavnom linijom, ĹĄto je bilo gotovo jedno te isto. Nije bilo ĹĄanse da niĹži u zapovjednom lancu odbije naredbu u tom dvostrukom povezanom lancu, odbijanje bi zna ilo smrt ili neĹĄto sli no.

Drugo ĹĄto se zaboravlja jesu nove prilike: pobjednici, sada Jugoslavenska vojska, mobiliziraju mnoĹĄtvo onih koji prije toga nisu bili u vojsci, mladi e, a zbog

PiĹĄe: Josip Ĺ imunko

redovne vojne obveze, koji su u potpunosti pod paskom staroga partizanskog kadra.

Upravo tako pomijeĹĄane nove jedinice, mladi i su morali dokazati da su vjerni partiji i idealima, koliko je do sada poznato, bile su i egzekutori, jasno ne samo oni.

Nije slu ajno ĹĄto su crnogorski SKOJ-evci ubijali Ĺžrtve iz Bleiburga, oni su se morali dokazati u vjeri prema novom komunisti kom sustavu.

Zbog toga bi se vrlo lako moglo dogoditi da su dio zlo ina, a ako ve govorimo o imenima, u inili mladi i pozvani u sluĹženje vojnog roka i iz naĹĄeg kraja.

Dakako, i iz drugih krajeva, no sad govorimo o Me imurju.

Po psihologiji starih partizana i zapovjednika, oni su bili krivi zbog toga ĹĄto prije nisu doĹĄli u partizane i krivi zbog toga ĹĄto se nisu dokazali. Da bi se dokazali, morali su neĹĄto u initi. Ĺ to drugo nego ubiti, a po ondaĹĄnjoj logici “ubij banduâ€?. Koliko je to uzelo maha, teĹĄko je re i, no viĹĄe je tihih naznaka iz naĹĄeg kraja u tom pravcu.

Danas je lako re i da je za to bio kriv ondaĹĄnji vrh i komunisti ki sustav, to je nesporno i to ne treba posebno dokazivati, kao ĹĄto ne treba dokazivati da su mnogi iĹĄli u rat protiv faĹĄizma, a ne za komunizam. Mnogo je teĹže priznati nekome da se u pogreĹĄno vrijeme naĹĄao na pogreĹĄnom mjestu i da nije imao izbor. Ĺ to je uz bioloĹĄki joĹĄ jedan argument za ĹĄto brĹži osobni zaborav vremena od prije ĹĄezdesetak godina, osim za povjesni are i povijesne istine.

Jer, ĹĄto danas imamo ako se politi ke strane spore oko toga tko je koga ubijao i jesu li partizani ubijali ili su bili samo antifaĹĄisti i jesu li ustaĹĄe ubijale? Svevremeni ideoloĹĄki sukob, koji samo truje mlade generacije, a koje zbilja niĹĄta nemaju s Drugim svjetskim ratom i tim tamnim vremenima.

Pravo je pitanje kome danas treba svevremeni ideoloĹĄki sukob. Tako er je jasno zaĹĄto se tako malo piĹĄe i u i o Domovinskom ratu, u njemu nije bilo svevremenog ideoloĹĄkog sukoba. (J. Ĺ imunko)

Kre e sanacija odlagaliĹĄta otpada Gorice PRELOG – Splitska tvrtka “Gt tradeâ€? i gori ka tvrtka “Pavlic-asfalt-betonâ€? dobile su posao sanacije i zatvaranja deponije otpada Gorice u Prelogu. Posao je vrijedan 2 milijuna kuna.

U gradu Prelogu o ekivali su da e sanacija biti daleko ve i troĹĄak, pa ih je ugodno iznenadila postignuta cijena. Ponuda izabranog izvo a a bila je najpovoljnija od jedanaest

pristiglih ponuda, me u kojima su bile i one stranih konzorcija. Najskuplju ponudu dao je upravo strani konzorciji koji je za posao sanacije Gorica traĹžio 5,1 milijun kuna.

U Gradu su o ekivali da bi sanacija mogla koĹĄtati ak 5,5 milijuna kuna. Ovih dana bit e izabran i nadzorni inĹženjer pa bi skoro mogli po eti i poslovi sanacije deponije.

(D.M.)

KROZ ME I URJE

10

17. oĹžujka 2009.

OP INSKO VIJE E VratiĹĄinec o inicijativi vatrogasaca

Domu ime Augusta Jezernika Na komemorativnoj sjednici DVD-a VratiĹĄinec, povodom smrti svoga dugogodiĹĄnjeg lana i predsjednika Augustina ezernika, iznjedren je prijedlog da mu se zahvali na inom koji e biti javno izraĹžen. Kao najbolji prijedlog smatrao se dati novom vatrogasnom domu ime “Augustin ezernikâ€?, te je to upu eno na usvajanje na godiĹĄnju skupĹĄtinu DVD-a VratiĹĄinec, gdje je prijedlog dobio svekoliku podrĹĄku.

- dluka da se vatrogasni dom DVD VratiĹĄinec ubudu e zove po Augustinu ezerniku poslana je i na razmatranje te potvr ivanje

p inskom vije u VratiĹĄinec. dok su vladaju i jednoglasno bili za prijedlog svojih vatrogasaca, u SDP-u su razmiĹĄljali druga ije.

Biserka Tarandek i olanda Novak, vije nice SDP-a, prvo su osporile pravo DVD-u i Poglavarstvu, odnosno Vije u da donesu odluku, jer po njima je prvo posao trebalo odraditi povjerenstvo za (pre) imenovanje ulica i trgova, a s druge strane ima i zasluĹžnijih od ezernika (prvi predsjednik, neki od hrvatskih branitelja ...).

Predsjednik vije a osip Ma ari , na elnik dravko Mlinari i lan Vije a Antun Bukovec esdepeovkama odgovorili su da nisu u pravu i da Vije e samo potvr uje ono ĹĄto gasitelji smatraju najboljim. Tarandek i Novak nisu podrĹžale prijedlog vatrogasaca i Poglavarstva, dok su svi ostali bili za to da vatrogasni dom nosi naziv “Augustin ezernikâ€?.

(S. Mesari )

Prvi objekt u novoj Gospodarskoj zoni

GOSPODARSKA ZONA Selnica

Uskoro 150 novih radnih mjesta Dvojica Nizozemaca kupila su u Gospodarskoj zoni u Selnici dvije gra evinske parcele na kojima e izgraditi dva proizvodna pogona u kojima e zaposliti oko 150 radnika. edan od investitora izgradit e pogon za proizvodnju autoprikolica i manjih prikolica, dok e drugi otvoriti servis i prodaju kamiona, autobusa i priklju nih vozila. Parcele su povrĹĄine sedam i devet tisu a kvadratnih metara, od kojih je jedna bila vlasniĹĄtvo p ine, a druga u pri-

vatnom vlasniĹĄtvu, kupci su ih vlasnicima platili te krenuli u isho enje potrebite dokumentacije. p inski na elnik An elko Kova i kaĹže kako je dolazak dvojice Nizozemaca rezultat lobiranja i poznanstva s naĹĄim ljudima na radu u Nizozemskoj. Gospodarskoj zoni Selnica svoje proizvodne pogone zapo ela je tvrtka “Alpro Ĺ ardiâ€?, koja e svoju proizvodnju iz postoje ih objekata preseliti na novu lokaciju, te vjerojatno zaposliti nove radnike.

(S. Mesari )

NOVA MRTVA NICA na selni kom groblju

Po susjednom modelu svibnju bi trebala zapo eti izgradnja nove mrtva nice na Ĺžupnom groblju u Selnici. p ina Selnica ishodila je svu potrebnu dokumentaciju za izgradnju nove mrtva nice na groblju u Selnici.

Projekti su op inu stajali 22 tisu e kuna, dok e ukupna vrijednost investicije biti oko milijun kuna. Dio novca e se osigurati u op inskom prora unu, a ve i dio od naknade

od zakupa ili koriĹĄtenja grobnih mjesta.

To nije, kako kaĹže selni ki op inski na elnik, primijenit e se model iz op ine Sveti Martin na Muri, gdje su gra ani i korisnici grobnih mjesta obro no otplatili obveze i mrtva nica je u vrlo kratkom oku izgra ena na zadovoljstvo op ine i gra ana.

(S. Mesari )

OP INA KOTORIBA

Krenula izgradnja staze apo eli su radovi na izgradnji pjeĹĄa ko biciklisti ke staze u dijelu ulice Kralja Tomislava u Kotoribi. prvoj fazi uredit e se staza od rampi do ulice Stjepana adi a. adove izvodi tvrtka “BlaĹžonâ€? iz

Murskog Srediť a, njihova je vrijednost 257.757,94 kune, a prema zajedni kom sporazumu u polovi nim iznosima inancirat e ih op ina Kotoriba i Županijska uprava za ceste. (A.Fuť)

VLADA REPUBLIKE Hrvatske

Za gotovinu gnojivo jeftinije Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u etvrtak je odrĹžan sastanak u vezi s cijenom mineralnih gnojiva. Vezano uz plasman mineralnih gnojiva, na trĹžiĹĄtu je u nadolaze em razdoblju proljetnih radovaupoljoprivredidogovorenaodgodapla anjana4mjesecazasvekupce mineralnihgnojiva,teodre endodatni popustod4postozasvekupcekojiplate gnojivo bez odgode pla anja.

Na sastanku na kojem su bili ministar BoĹžidar Pankreti , potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, rada i poduzetniĹĄtva Damir Polan ec te predstavnici Petrokemije d.d. - Tvornice gnojiva Kutina re eno je kako e Ministarstvo i dalje pratiti cijene i stanje na trĹžiĹĄtu mineralnih gnojiva i pokuĹĄavati olakĹĄati poljodjelcima proljetnu sjetvu. (sm)

- Ne otvori li se stari GP Gori an, u Me imurju emo imati Sveti Rok, tvrdi na elnik Mohari

MINISTAR JANDROKOVI o zatvaranju GP-a Gori an za putni ki promet:

Htjeli smo ubrzati promet, a ne oteĹžati kretanje - Ni na koji na in nije postojala namjera da se postoje om prekategorizacijom grani nog prijelaza Gori an stanovniĹĄtvu u tom dijelu pograni nog podru ja izme u Hrvatske i Ma arske oteĹža svakodnevna komunikacija i kretanje, ve je primarna svrha bila ubrzanje prometa autocestom, kao i pove anje sigurnosti u prometu, piĹĄe Gordan androkovi , ministar vanjskih poslova i europskih integracija gori kom na elniku Mariju Mohari u, odgovaraju i na dopis koji mu je uputio joĹĄ 3. prosinca 2008. godine.

Ne odbacuju mogu nost prekategorizacije Ministarstva su se o itovala o problemu nastalom zbog prekategorizacije grani nog prijelaza Gori an te nisu odbacila

mogu nost povratka na raniji reĹžim.

- Vlada je osnovala radnu skupinu za izradu prijedloga smanjenja i prekategorizacije grani nih prijelaza u Hrvatskoj. Njihov e prijedlog posluĹžiti pri izradi nove uredbe o grani nim prijelazima, a do njenog usvajanja razmotrit e se postoje e stanje, odnosno opravdanost i funkcionalnost sadaĹĄnje kategorizacije grani nih prijelaza, kao i njihova broja. tom postupku razmotrit e se i prijedlog prekategorizacije staroga grani nog prijelaza Gori an. koliko bude uvaĹžen vaĹĄ prijedlog prekategorizacije, Vlada moĹže zaduĹžiti nadleĹžno ministarstvo da pristupi izmjeni protokola izme u Vlade epublike Hrvatske i epublike Ma arske o provedbi ugovora o obavljanju grani ne kontrole u cestovnom, Ĺželjezni kom i vodnom prometu, pojaĹĄnjava ministar u svom dopisu.

GP Gori an novi Sveti Rok Na elnik Mario Mohari tri je mjeseca ekao na bilo kakav odgovor na dopis koji je uputio Ministarstvu vanjskih poslova, ali i na adrese drugih ministarstava koja su nadleĹžna za rjeĹĄavanje problema nastalog ukidanjem putni kog prometa na GP-u Gori an. dgovor je stigao svega nekoliko dana nakon posjeta ma arskog veleposlanika dr. PĂŠtera GyĂśrkĂśsa op ini Gori an.

- Siguran sam da smo odgovor na naĹĄ dopis dobili isklju ivo zbog zalaganja dr. PĂŠtera GyĂśrkĂśsa, njegovog zamjenika Ăłzsefa Magyara i osobito na elnice djela za susjede Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Ane Pejkovi . eakcija je to na sastanak koji smo dogovorili mi u op ini Gori an, a iju su nam organizaciju pomogli i dali nam podrĹĄku me imurski saborski zastupnici, a onda i me imurski Ĺžupan. Nakon tog sastanka stvari se mijenjaju na bolje.

Nadamo se da e se problem grani -

nog prijelaza uskoro rijeĹĄiti, bez velikih procedura. Dakako, zaloĹži li se Vlada za to, a osobito naĹĄ premijer, isti e na elnik Mohari .

Dvije vlade, hrvatska i ma arska, za 26. oĹžujka najavile su zajedni kusjednicuuBudimpeĹĄtigdjebi moglobitirijeĹĄenopitanjeprekategorizacije starog GP-a Gori an.

Ne dogodi li se to, smatra na elnik Mohari , u svibnju e se dogoditi prometni kaos na novom GP-u Gori an. Bit e to, kaĹže, novi Sveti ok.

- Kolone bi mogle sezati do Nagykanisze, turisti bi mogli ekati na prijelaz granice i do 5 sati.

To bi nas trebalo zabrinjavati jer bi mnogi turisti mogli izgubiti Ĺživce na putu do adrana, a moglo bi se dogoditi da mnogi odustanu od planiranog ljetovanja u Hrvatskoj. stinski se nadam da do toga ne e do i i da e problem na koji uporno ukazujemo biti pravodobno rijeĹĄen, kazuje Mohari . (D.Mihoci)

U ITELJSKI FAKULTET Sveu iliĹĄta u Zagrebu - SrediĹĄte akovec

Sedam zapostavljenih generacija traĹži nove diplome Ve viĹĄe godina vu e se spor izme u nekadaĹĄnjih visokih u iteljskih ĹĄkola te iteljskog fakulteta Sveu iliĹĄta u agrebu (bivĹĄa PedagoĹĄka akademija) i Ministarstva znanosti o nazivu za u itelje takozvanih prijelaznih generacija prema Bolonjskom studiju. adnja takva prijelazna generacija, a bilo ih je ak sedam, zavrĹĄila je studij i diplomirala ĹĄkolske godine 2007./2008. godine.

Drugim rije ima, sporne su diplome svih onih diplomiranih u itelja koji su diplomirali na nekadaĹĄnjim visokim u iteljskim ĹĄkolama, jer ih je Ministarstvo znanosti izjedna ilo samo s baccalaureusima, odnosno prvostupnicima, koji prema Bolonjskom sustavu imaju samo tri godine studija. To je velika nepravda za sedam prijelaznih generacija i ini se teĹĄko rjeĹĄiva, jer ni nakon viĹĄe godina od uo avanja te problematike nije doĹĄlo do rjeĹĄenja. bog toga je u ime svih prijaĹĄnjih visokih u iteljskih ĹĄkola i u ime iteljskog fakulteta Sveu iliĹĄta u agrebu dekan prof. dr. Vladimir Ĺ imovi nakon burne rasprave 18. prosinca 2008. godine na Fakultetskom vije u iteljskog fakulteta u agrebu i sluĹžbeno zatraĹžio od Ministarstva znanosti i obrazovanja da se pitanje nazivlja kona no razrijeĹĄi.

Naime, akon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju propisuje da se nazivi izjedna e. Dekan Ĺ imovi u ime svih studenata iz sedam generacija i profesora traĹži da se nazivi izjedna e prema broju bodova, a na na in da se diplomiranim u iteljima prizna naziv primarni magistri obrazovanja.

SadaĹĄnje izjedna avanje naziva diplomirani u itelj s baccalaureusom, odnosno trogodiĹĄnjim studijem po Bolonjskom procesu, izrazito je nepravedno za svih sedam generacija diplomiranih u itelja.

TraĹži se da se ta uredba ukine i da diplomirani u itelji nose naziv magistar primarnog obrazovanja.

Prof. dr. uro BlaĹžeka, voditelj iteljskog fakulteta - SrediĹĄte akovec, kaĹže da je bilo dosta zlonamjernih glasina da stru ni studiji kao ĹĄto je iteljski ne mogu dobiti naziv magistra primarnog obrazovanja, a koje su samo ĹĄtetile. Prema njemu, rije je o previdu Ministarstva znanosti koje je donoĹĄenjem novih naziva “zaboraviloâ€? na u itelje, a sad je i sluĹžbeno zatraĹžen ispravak.

dnosno traĹži se da se poĹĄtuje novi zakon koji nije u potpunosti poĹĄtivan od strane Ministarstva znanosti, pa je diplomiranim u iteljima u injena velika nepravda koja je zapravo viĹĄe moralna no i materijalna.

Naime, ako se na natje aj za radno mjesto jave diplomirani u itelj i po novom nazivu magistar primarnog obrazovanja, prednost e mogu e dobiti ovaj drugi, iako je rije o potpuno istom programu i iako su u osnovnim ĹĄkolama svjesni da razlika nema.

Prema iskustvima me imurskih osnovnih ĹĄkola u kojima smo provjeravali stanje, primjerice, u Maloj Subotici i akovcu, na natje aje se joĹĄ ne javljaju magistri primarnog obrazovanja ve samo diplomirani u itelji, tako da za sada nema ve ih problema. No moglo bi ih biti ve ove jeseni ako se pitanje nazivlja ne rijeĹĄi.

Studentski zbor Sveu iliĹĄta u agrebu ovih je dana pokrenuo inicijativu kojom se podupire zahtjev iteljskog fakulteta Sveu iliĹĄta u agrebu da diplomirani u itelji dobiju naziv primarni magistri obrazovanja. vih dana je na sve osnovne ĹĄkole u Hrvatskoj stigao dopis Studentskog zbora Sveu iliĹĄta u agrebu u kojemu se traĹži podrĹĄka na na in da se skupljaju potpisi u itelja po zbornicama.

Vjeruje se da e se skupiti znatan broj potpisa, tim viĹĄe ĹĄto je rije o mladim u iteljima koji su zakinuti za svoja prava. edan dio diplomiranih u itelja iz sedam generacija joĹĄ je nezaposlen, no i oni e sasvim sigurno potpisati peticiju.

Vinko Grgi , ravnatelj II. OĹ akovec: - Za sada nismo imali iskustva da bi se na natje aj javili novi magistri primarnog obrazovanja Na kraju valja re i i to da na iteljskom fakultetu u agrebu i u SrediĹĄtu akovec o ekuju da e Ministarstvo znanosti taj problem rijeĹĄiti u korist u itelja, pa bi se napokon ta viĹĄegodiĹĄnja trakavica trebala privesti kraju. No o ito je da u Ministarstvu znanosti misle poneĹĄto druga ije, jer bi ovaj problem ve bio skinut s dnevnog reda, no ima naznaka da se u Ministarstvu popuĹĄta. Naime, diplomirani u itelji nisu krivi za to ĹĄto druĹĄtvo nije bilo spremno za reformu studija i Bolonjski proces, a sasvim je neopravdano i nepravedno da ceh promjena plate oni koji su i najmanje krivi, sedam generacija diplomiranih u itelja i nitko viĹĄe. Naime, kod drugih struka sve je jasno, problemi s u iteljima vuku se zbog nerazumijevanja pitanja ĹĄto je to stru ni studij. ( . Ĺ imunko)

K" M# $ " #

17. ožujka 2009.

ZAPO ELA izrada me imurskog strategijskoga energetskog plana

Najviše energije uštedi dobra izolacija Me imurska energetska agencija i njezin direktor Mladen Borši ovih su dana okupili skupinu stru njaka koji se svaki na svoj na in bave energijom kako bi ispipali puls javnosti i kako bi sa svojim idejama pomogli izraditi strategijski energetski plan za županiju. Sastanak radne skupine održan je u utorak 10. ožujka u prostorima agencije MENEA. Ve na prvom sastanku izre eno je mnogo toga što ne valja i što bi valjalo mijenjati. Najve e probleme izaziva naše zakonodavstvo, zbog previše administriranja. Zbog toga je zaklju eno da svakako treba pojednostaviti zakonske procedure za dobivanje raznih dozvola.

Na primjer, onaj tko želi malu solarnu elektri nu centralu koja bi prodavala struju u sustav treba ak 63 razli ite dozvole, kako je to plasti no pojasnio Alojz Kova iz akovca, koji sam radi otonaponske module.

Vlasnik pasivne ku e u gradnji Josip Mošmondor iz akovca kaže da su u sukobu dva ministarstva, prvo kaže da gra evinska dozvola za sustav kolektora na krovu treba, a drugo da ne treba, pa preostaje samo ekanje i nadanje.

Na sastanku je naglašena mogu nost suradnje izme u srednjih škola u akovcu i Me imurskog veleu ilišta, a na na in da e programi uskla ivati te da e Me imursko veleu ilište biti prirodan nastavak školovanja u enika.

To se posebno odnosi na temu graditeljstva i toplinarstva zgrada, kao i strojarstva, odnosno ispitivanja mogu nosti obnovljivih energetskih izvora u našem kraju.

Sudionici sastanka o energetskoj strategiji Saša Sen ar iz tvrtke “Senko” koja proizvodi štednjake i pe i za grijanje na drva tako er je zainteresiran za pravce razvoja energetike. Naime, ako bi se gradile pasivne ku e, onda su mogu nosti konvencionalnog grijanja znatno ve e nego do sada.

Marjan Novak, direktor MESAP-a, koji priprema sajam na temu ekologije, nazna io je da se u Be u razgovara o tome da se masovno postave kolektori za toplu vodu i solarni kolektori. Postavljanje samo u dijelu grada zna ilo bi uštedu od tisu u i više megawata. On je tako er naveo da se u Austriji razmišlja o gradnji objekata koji bi sadržavali po etiri stambene jedinice zbog štednje energije te grijanja pomo u toplinskih pumpi.

Arhitekt Bojan Perho u svojem je izlaganju naveo da arhitekti u akovcu i Hrvatskoj postupaju strikno prema zakonu, vode i ra una o tome da investitorima ne pri ine prevelike troškove. Ako e do i stroži zakonski propisi prema kojima e trebati bolja izolacija

ku a, arhitekti e biti prvi i to odmah provesti prema zakonskim propisima.

On je tako er rekao da arhitekti nisu krivi ako izvo a radova u dogovoru s investitorom postupi druga ije, te se založio za pojednostavljenje zakonskih procedura. Naveo je i vlastiti primjer, želio je svoju ku u grijati pomo u toplinske pumpe, no na kraju je nakon dužeg vremena odustao zbog velikih troškova. No ideja je ostala. On je u šali rekao da e svi graditi objekte s debljom kožom, odnosno ja om izolacijom im troškovi grijanja budu mnogo ve i.

Darinka Kalšan je u ime svoje srednje škole, GOC-a, iznijela podatak da e se školovati tehni ari za energetsku u inkovitost, te napomenula da najve i dio uštede može donijeti dobra izolacija objekta, koja mora minimalno biti debela 30 centimetara. Tajnik Me imurskog veleu ilišta Željko Knok naveo je pak da e veleu ilište napraviti vertikalu za u enike srednjih škola koji završavaju graditeljstvo ili strojarstvo, a s naglaskom na energetsku u inko-

vitost. Najve i problem su stambene gra evine jer su investitori štedjeli, te je izolacija objekata slaba ili nikakva.

Zbog toga e jedna od najvažnijih zada a MENEA-e biti podizanje svijesti o potrebama štednje energije, a alternativne na ine grijanja treba subvencionirati ako ih se želi uvoditi. Jedna od ideja koja se rodila na sastanku jest da akovec postane zeleni grad, na na in da gra ani na svoje krovove ugra uju kolektore, a koje bi potpomogao Fond za energetsku u inkovitost. Tako er je zbog popularizacije štednje energije potrebno preko MENEA-e izvesti nekoliko pilot projekata u Me imurju, a kako bi se dokazala vrijednost obnovljivih izvora.

U ovom je trenutku najvažnije biti glasan u Zagrebu, kako bi se smanjila administriranja. Jer, kako je rekao Mladen Borši , država umjesto da pomaže postaje ko ni ar razvoja, što ne bi smjela biti. Drugim rije ima, ho e li on i Matija Derk biti dovoljno glasni u Zagrebu da se stvari promijene? (J. Šimunko)

11

Slovenci, Srbijanci i europejci skupa jodlaju Definitivno je sigurno da Hrvatska tako brzo, kada mislim brzo, ciljam na 2010. godinu, ne e postati lanica Europske unije. Glavna prepreka nam je mala i k tome još i susjedna državica Slovenija.

I kako sada dokazati da je Slovenija mala, moj unuk kaže, kao njihova dnevna soba, kada itavu Europu vu e za nos. Osim EU, dežela nam prije i pristup NATO-u. Name e se pitanje je li Slovenija toliko snažna, jaka u tvrdnjama i dokazima, ili pak ima saveznike. I sjetih se jedne neškolovane ali mudre žene koju smo zvali Julika, a mnogi i Regentica.

Ta mala žena je esto puta kada se spominjala kriza i odnosi prema našoj domovini govorila (na me imurskom): “Sij su uni jednaki. Sij istu koužu dereju. I Slovenci, i Srbijanci, i Ma ari i Nemci, sij skupa jedno popevku jodlaju. Nas ne eju zato kaj Boga verjemu i Svetoga Oca”.

Kao dijete baš nisam razumio tu zmešanciju od rije i, ali danas mi je jasna i siguran sam da Slovenija koja ima stanovnika kao rtalj Hrvatske ne bi inila ta udesa da nema potporu sila koje nikada nisu htjele samostalnu Hrvatsku.

Slovenija uvodi vinjete, Europa ih kao špota, oni ne odustaju. Slovenija tvrdi da je Piranski zaljev njezin, Europa ne veli da nije tako. Slovenija ho e granicu na Muri, Europa kaže da se dogovorimo.

Srbo etnici nam porušiše Vukovar i poubijaše bolesne i ra-

Piše: Stjepan Mesari

njene, Europa (sud) po initelje kazni kao da su pokrali jedanaest vre a graha.

Europa kaže 2002. da je jedina zapreka ulaska Hrvatske u EU uhi enje generala Ante Gotovine.

Naš premijer i sve službe histeri no su se bacile na lov za Gotovinom, strpali ga u Haag, a europska vrata nam se ne otvoriše. Pa onda ZERP, i tu smo popustili, a od ulaska u EU sve smo udaljeniji. Na prošlonedjeljnom križnom putu po župi Sveti Martin na Muri razgovarao sam i s nekim slovenskim državljanima. Svi odreda “dereju istu kožu”, kao što je rekla Regentica.

Podržavaju politiku svoje Vlade, a time i Europu. Definitivno su svi isti od Lendave do Kranja, Maribora i Ajdov ine.

S pridruženim partnerima od Beograda do Londona, Be a i Amsterdama. Gdje smo zgriješili? I onda ne buš srdit. I ne buš pil. Jedno i drugo, ali jodlali ne bumo!

PROIZVODNJA elektri ne energije pomo u Sunca

Alojz Kova ru no izradio prve fotonaponske module U akovcu postoji dobra inicijativa za proizvodnju solarnih kolektora za proizvodnju elektri ne energije. Ovih su dana iz radionice Alojza Kova a iz akovca izašli i prvi otonaponski moduli. On je vlasnik tvrtke “Elektromehanika”, koja se bavi plasmanom tehni kih plinova, a ve više godina iz hobija se bavi i proizvodnjom solarnih otonaponskih kolektora. Za sada to radi manu akturnim na inom, odnosno ru no, te tek razmišlja o izradi strojeva od kojih je najvažniji vakum ure aj za lijepljenje olije na elije.

Ovih dana uspio je izraditi prve otonaponske module za proizvod-

Malo solarno stablo u dvorištu ku e Alojza Kova a (trecker) koje proizvodi elektri nu energiju, a koja se uz pomo pretvara a šalje u elektri nu mrežu

nju elektri ne energije pomo u sunca jednostavnim postupcima lemljenja i slaganja komponenata. Cilj mu je u prvoj azi napraviti elektri nu centralu snage 20 KW, te je postaviti u svoje dvorište.

Za tu je svrhu naru io 200 posebnih stakala iz tvornice stakla u Lipiku, te aluminijska ku išta od druge tvornice, kao i otonaponske elemente. Lemljenje i spajanje elemenata izvodi sam. Za sada se pokazuje da su novi solarci gotovo isto tako kvalitetni kao i drugih proizvo a a, barem po dobivaju elektri ne energije pomo u sunca. Još mora riješiti neke manje probleme kao što su male zra ne komore koje nastaju prilikom lijepljenja olije. Samo sklapanje elemenata dosta je spor posao, kaže.

Ipak, njegova sun ana elektri na centrala pri ekat e bolja vremena zbog naših zakonskih propisa. U ovom trenutku samo jedna njegova manja centrala proizvodi elektri nu energiju iz Sunca i šalje je u sustav elektri ne mreže u njegovoj ku i, prema kojoj prati koliko je energije proizveo, a koliko potrošio. No to je sve.

Za ve u elektri nu centralu i prodaju elektri ne energije u mrežu treba ak 63 razli ite dozvole, što bi znalo potrajati nekoliko godina. Cilj proizvodnja elektri ne energije i prodaja u sustav za sada je nedosegnut.

On kaže: - Uložio sam mnogo znanja da osmislim cijeli sustav, nabavio ure aje koji su me skupo stajali, za-

Alojz Kova i solarni fotonaponski moduli koje je sam izradio. Najnoviji modul je onaj na travi tim dijelove kolektora, stakla, otonaponske elemente i ostalo, što je sve skupa stajalo prili no. No to mi je hobi i nisam odustao.

Sad sam došao u azu realizacije, no ne mogu završiti projekt jer je previše skup, pa mi se ne isplati.

Za rad sustava i prodaju elektri ne energije u mrežu trebam ravno 63 razli ite dozvole prema našim zakonima, za što mi treba oko tri godine. U Njema koj takav sustav kakav sam je

izgradio, rije je o manjoj elektri noj solarnoj centrali, legaliziraš za dva sata.

Zbog toga sam odustao od nastavka gradnje solarnih panela, ekam bolja vremena i bolje doma e zakone, te se nadam da u ih jednog dana do ekati. Postoje odre ene najave da e se dobivanje dozvola za nas male proizvo a e elektri ne energije pojednostaviti, no to su tek obe anja. (J. Šimunko)

Energetska agencija MENEA

Francuska nudi stipendije za studij i doktorsku pecijalizaciju U srijedu 11. ožujka održana je kon erencija za novinare na kojoj je bilo rije i o mogu nostima školovanja mladih ljudi tehni ke struke te o mogu im specijalizacijama u Francuskoj.

Me imurska energetska agencija MENEA, uz podršku Me imurske županije, Regionalne razvojne agencije Me imurje - REDEA te Me imurskog veleu ilišta, poticat e školovanje i zapošljavanje mladih stru njaka tehni ke struke.

Osim toga, otvara se natje aj za zainteresirane pristupnike (3 godine studija tehni ke struke) i inženjere (5 godina visokoškolske izobrazbe) za specijalizacije, doktorske disertacije i jedan postdoktorski rad, sve u Francuskoj, i to o trošku Francuske.

Zainteresirani se trebaju javiti elektroni kom poštom na in o@menea.hr pa e dobiti upute o daljnjem postupku.

Traži se stru njak za mjeriteljstvo i kakvo u koji e studirati i specijalizirati se na Visokoj školi za mjeriteljstvo Douai (L’école Supérieure de Métrologie de DOUAI).

Visoka škola za mjeriteljstvo Douai (L’école Supérieure de Métrologie de DOUAI) prima, po evši od 1. listopada 2009., strane studente s diplomom inženjera (ili ekvivalentne) ili diplomiranog inženjera na visokokvalitetnu specijalizaciju u podru ju mjeriteljstvo - kakvo a.

Znanja i potrebna upu enost: diplomirani inženjer (pet godina izobrazbe) ili pristupnik s tri godine izobrazbe.

Izobrazba traje jednu godinu te obuhva a sedam mjeseci nastave u Visokoj školi za mjeriteljstvo i etiri mjeseca pla enoga industrijskog staža.

Osigurano je u enje rancuskog jezika tri mjeseca prije po etka nastave.

Nakon dovršetka studija studija studenti dobivaju diplomu inženjera stru njaka Visoke škole za mjeriteljstvo u ilišta Mines de Douai. Kandidati moraju predati dokumente prije 1. svibnja 2009. godine.

Nudi se i doktorat u Laboratoriju sustavnog inženjerstva L’Université de Versailles Saint Quentin en Yvelines, Francuska, Laboratoire d’Ingénierie des Systèmes – LISV. Tema: Plat orm or multi-scale metrological study: nanometer to millimeter, characterization o photonic components.

Postdoktorski rad na Laboratoire National Henri Becquerel Commissariat à l’Energie Atomique de Saclay; Gi -sur-Yvette, Francuska, nudi se na temu: Improvement o ESR/alanine dosimetry applied to radiotherapy dose level by ESR spectra simulation.

Pristupnik bi trebao imati dobro znanje i iskustvo u kemiji i fizici. Preporu ljivo je teorijsko znanje o ionizantnoj dozimetriji i dobro služenje engleskim jezikom. Pristupnik e rabiti simulacijske programe pa se o ekuje njegovo izvjesno iskustvo.

Postdoktorski rad, u trajanju od 12 do 18 mjeseci pretežno nov ano pomaže rancuski Laboratoire National de Métrologie et d’Essais (LNE) iz Pariza.

Za detaljnije upute javiti se u MENEA-u u akovcu. (JŠ)

KROZ ME I URJE

12

17. oĹžujka 2009.

NEVOLJE ŽITELJA Frankopanske ulice u Murskom Srediť u

Zbog graditelja zatvaranje lokala HRVATI I SLOVENCI e graditi na Muri

Novi most kod ZeleĹĄ a Grad Mursko SrediĹĄ e i p ina Lendava zajedni ki e odrediti lokaciju novog mosta preko rijeke Mure, o emu su na elno razgovarali DraĹžen Srpak, zamjenik srediĹĄ anskog gradona elnika, i Tibor Hebar, predstavnik p ine Lendava, zaduĹžen za komunalnu infrastrukturu.

Pred Gradsko poglavarstvo postavljene su dvije lokacije ili varijante. Poglavari su se na sjednici odrĹžanoj 9. oĹžujka izjasnili za “varijantu 1â€?.

Prema njoj most e biti izgra en isto nije od sadaĹĄnjega Ĺželje-

zni kog mosta, izme u ribnjaka eleĹĄ e i deponije Hrastinka, odnosno ĹĄljun are poduze a Truga.

Na tom mjestu drĹžavna granica prolazi sredinom toka rijeke Mure, a sa mosta e izlaz biti na krak slovenske autoceste, kod petlje na ulasku u Lendavu. S hrvatske strane promet e do mosta i i novom juĹžnom zaobilaznicom Murskog SrediĹĄ a. Grani na i carinska kontrola obavljat e se na postoje im grani nim prijelazima na lijevoj obali Mure. Mjesto gdje se predvi a novi most na slici je zaokruĹženo crvenom bojom. (S. Mesari )

POGLAVARSTVO GRADA Mursko SrediĹĄ e

- Žitelji Frankopanske ulice pozvali su nas jer viťe od tri mjeseca trpe zbog radova na pjeťa ko biciklisti koj stazi. sim materijalnih ťteta, kaŞu da moraju podnositi i bahatost radnika - Dugo smo trpjeli i vjerovali kako e Grad i izvo a i radova biti korektni, pa se nismo oglaťavali.

Ali sada su preĹĄli svaku granicu korektnosti, odgovornost i stru nosti. Ĺ˝elimo da naĹĄi sugra ani i javnost znaju ĹĄto se deĹĄava u Frankopanskoj ulici od studenog proĹĄle godine, sve do sada, skoro polovice oĹžujka, rekla je pozvavĹĄi nas na mjesto doga aja Marija Bobi anec, stanovnica Frankopanske ulice i ujedno iznajmiteljica lokala jednom mladom bra nom paru. milija alopa je vlasnica, odnosno unajmiteljica caffe bara “ maâ€? i sa svojim suprugom na kraju je Ĺživaca.

- tkako se ovdje izvode radovi, promet nam je pao za preko sedamdeset posto. zbiljno razmiĹĄljamo da lokal, koji je do prije po etka ovih radova, ako se to moĹže nazvati radovima, prije bih to nazvala egzibicijama bagera i lopata, poslovao solidno, zatvorimo. Gosti koji su ranije redovito dolazili viĹĄe ne dolaze jer su mnogi od njih imali nevolje s parkiranjem, odnosno oĹĄtetili su svoja vozila na previsoko podignutim rubnicima, iskopanim jamama i ostavljenim gra evinskim materijalom, u dahu je izrekla vidno razo arana, ogor ena i, po svemu sude i, bespomo na milija.

Marija Bobi anec kao vlasnica objekta razmiĹĄlja da najmoprimcu oprosti mjese nu najamninu jer vidi da prometa nema, me utim, i ona ima porezne obveze.

- duvijek je ovdje lokal dobro poslovao, no otkako se radi, ljudi

Nema novac za MENEA-u

dlukom Gradskog poglavarstva Grad Mursko SrediĹĄ e ne e Me imurskoj energetskoj agenciji platiti udio u po etnom

inanciranju u iznosu od 3.000 eura godiĹĄnje.

Gradsko poglavarstvo smatra kako na to nije obvezno jer Pismo obveze su inanciranja rada Me imurske energetske agencije

od 23. travnja 2008. godine nije urudĹžbirano, a osim toga ni nema novca za isplatu koju je dogovorio i vjerojatno potpisao bivĹĄi gradona elnik udolf Klennert.

Kako se odbijenica ne bi krivo shvatila, poglavari e zatraĹžiti prezentaciju obveze od strane Me imurske energetske agencije.

(S. Mesari )

Ovo je nestru no i neodgovorno, kaĹže Mijo Mesarek jednostavno izbjegavaju zaustaviti se kada vide kako izgleda prilaz.

Vjerujte, joť bi sve nekako shvatila i razumjela, ali ovi Žgancovi (radove izvodi tvrtka Branka Žganca iz Murskog Srediť a, op. a.) toliko su bahati i bezobrazni da je to nepodnoťljivo i Şelim da to javnost zna.

Mijo Mesarek je susjed Bobi ancovih i tako er je zaprepaĹĄten zbivanjima na gradiliĹĄtu.

DJE JI VRTI “Masla akâ€? Mursko SrediĹĄ e

Usluge treba platiti isti mjesec

sim ĹĄto je doĹĄlo do smjene admile Baljak, ravnateljice Dje jeg vrti a “Masla akâ€?, i imenovanja Spomenke Cilar za novu ravnateljicu, u injene su promjene i pravnom vije u vrti a. Novi predsjednik V-a “Masla akâ€? je osip SrĹĄan iz Peklenice, koji je naslijedio Marija Nerera.

Na svojoj sjednicu pravno vije e donijelo je i nekoliko vaĹžnih odluka, te su izmijenjeni pojedini lanci Statuta vrti a.

Po novome korisnik usluga (roditelj ili staratelj) duĹžan je do 28. dana u mjesecu platiti iznos usluge za teku i mjesec. koliko korisnik usluga ne podmiri dugovanje u roku od 15 dana od dospjelosti traĹžbine, dijete gubi pravo na boravak u vrti u. zmjenama Statuta lan pravnog vije a iz redova roditelja ne moĹže biti osoba ije dijete nije polaznik vrti a te

Josip SrĹĄan novi je predsjednik UV-a “Masla akâ€? mu mandat prestaje danom ispisivanja djeteta iz vrti a. Dje ji vrti e raspisati natje aj za odgajatelja romske djece, je e uskoro viĹĄe malih oma polaziti ovaj vrti . (S. Mesari )

GRAD Mursko SrediĹĄ e

Djelatnici uprave na stru ni ispit Bojan Bra ko, Marija Kralji , Anica Varga i uŞica Žganec djelatnici su Gradske uprave Mursko Srediť e koji moraju na polaganje drŞavnoga stru nog ispita. Gradsko poglavarstvo prvo e im platiti pristupanje polaganju ispita te snositi ostale eventualne troťkove bez obzira ťto oni imaju rjeťenje o

osloba anju polaganja stru nih ispita prema redbi o na elima organizacije i na inu rada organa uprave iz 1999. godine.

Gradona elnik osip Dobrani kaĹže kako nije na odmet ste i nova saznanja i iskustva i potom ih primijeniti u radu za dobrobit grada i njegovih Ĺžitelja. (sm)

Pogledajte kako to izgleda, zgroĹžena govori Marija Bobi anec

RazmiĹĄljam o zatvaranju lokala, razo arana razmiĹĄlja Emilija alopa

- Godinama sam radio na cestama i nadvoĹžnjacima i znam kako to treba biti. vdje se radi neodgovorno i nestru no. ubnici su oko 19 centimetara iznad razine ceste, i pitam te ‘stru njake’ tko e navu i sedam centimetara asfalta da se izbjegne opasnost rubnika s ceste. d dvoriĹĄta oni su prava opasnost i za voza e i za pjeĹĄake.

Da i ne govorim o neodgovornosti investitora. Pa oni nakon radnog vremena ne zaĹĄtite prilaz radiliĹĄtu, ostave nezatrpane rupe, ne postave ograde niti oznake. Nevi eno i neodgovorno, kaĹže Mesarek.

Nezadovoljni su i drugi Ĺžitelji Frankopanske ulice ije su ku e s lijeve strane ulice i jedina im je Ĺželja da se radovi okon aju ĹĄto prije. Svi se boje kako e nakon sluĹžbenog okon anja radova vrlo brzo nastupiti prekopavanja, a potom i sanacije novo ure ene ulice i nogostupa.

(S. Mesari )

SDP - HNS Mursko SrediĹĄ e

GRAD MURSKO SREDIĹ E pla a cjepivo protiv HP virusa

Kutnjaka za gradona elnika, TomĹĄi a za zamjenika

Za 33 djevoj ice 24.600 kuna

elni ljudi gradskih organizacija SDP-a i HNS-a Mursko SrediĹĄ e u srijedu su potpisali koalicijski sporazum za lokalne izbore 2009. i predstavili kandidate za gradona elnika i zamjenika gradona elnika.

Koalicijski kandidat za gradona elnika je Marijan Kutnjak (SDP), rudarski tehni ar, dok je za njegovog zamjenika kandidat Sanjin TomĹĄi (HNS), diplomirani inĹženjer elektrotehnike i u itelj u Ĺ Mursko SrediĹĄ e.

Stranke e na izbore iza i sa zajedni kom listom, a ho e li

istaknuti kandidata za predsjednika Gradskog vije a, odlu it e naknadno.

Sporazum su potpisali oberta Barat u ime SDP-a i Branko Vrtari u ime HNS-a.

boje su rekli kako ih povezuju programi koji e se joĹĄ doraditi te Ĺželja da Gradu i gra anima omogu e bolji i kvalitetniji Ĺživot. sti u da su Kutnjak i TomĹĄi osobe koje su se i do sada isticale radom u Gradu i Mjesnom odboru, da imaju iskustvo, znanje i motiv voditi Grad u naredne etiri godine. (S. Mesari )

Barat i Vrtari potpisuju sporazum u nazo nosti Kutnjaka i TomĹĄi a

Grad Mursko Srediť e su inancirat e preventivno cijepljenje djevoj ica protiv HPV-a, i to s 24.600 kuna. Novac e se rebalansom osigurati u gradskom prora unu, a gradona elnik e o zaklju ku izvijestiti nadleŞne u Županiji i potpisati na in su inanciranja donesen na nedavnom kolegiju gradona elnika

i na elnika op ina u Me imurskoj Ĺžupaniji. Sedmi razred snovne ĹĄkole Mursko SrediĹĄ e polaze 33 djevoj ice koje bi se trebale preventivno cijepiti protiv HP virusa. Poglavarstvo Grada Mursko SrediĹĄ e tu je odluku donijelo na svojoj 12. sjednici odrĹžanoj proĹĄli ponedjeljak. (S. Mesari )

MURSKO SREDIĹ E pomaĹže ĹĄkolarcima

Anji Repalust 500 kuna i apel Grad Mursko SrediĹĄ e e snovnoj ĹĄkoli Mursko SrediĹĄ e nazna iti 15 tisu a kuna za inanciranje terenske nastave u agrebu za u enike od 5. do 8. razreda. terensku nastavu e se uklju iti 292 u enika, ĹĄto e stajati 46.720 kuna, a razliku e ĹĄkola sama osigurati.

Gimnazijalki iz Murskog SrediĹĄ a Anji epalust, polaznici Govorni ke ĹĄkole, Grad e s 500 kuna su inancirati

polaganje naprednog stupnja u Mlinima kraj Dubrovnika. Ĺ kolarina u Mlinima stoji 2.100 kuna, a dodjeljuju i epalust 500 kuna gradona elnik osip Dobrani je njoj, ali i svima kojima Grad pomaĹže, nazna io da se odazovu na priredbe koje Grad organizira, kako se voditelji(ce) programa ne bi trebali traĹžiti me u starijim ljudima.

(S. Mesari )

KROZ ME I URJE

17. oĹžujka 2009.

13

MLINARSTVO OBITELJI Kiralj u Hlapi ini odolijeva vremenu

Tradicionalno mljevenje murskim mlinom - Nakon ĹĄto je zatvoren mlin u Miklavcu, uz rijeku Muru, mlin Kiraljevih ostao je jedini koji radi i dio je bogate mlinarske tradicije z rijeku muru je do pred tridesetak godina bilo na desetke mlinova na rijeci Muri. Danas su na Muri nestali mlinovi, a samo je jedan u Hlapi ini koji svemu unato joĹĄ radi.

Mlin za mljevenje Ĺžitarica posjeduje obert Kiralj, koji je ve peta generacija mlinara u toj obitelji. Na postrojenju starom stotinjak godina, koje danas pokre e dizel motor, Kiralj melje pĹĄenicu i raĹž. Nisu to koli ine kao nekada, ali mlin radi itave dane, osim nedjeljom i blagdanom. Najve i dio Ĺžitarica melje u vlastitoj reĹžiji, kupuju i a potom melju i i prodaju i braĹĄna, a samo manji dio melje iz usluge.

- Moji kupci su uglavnom male hrvatske pekarnice iji su vlasnici zadovoljni kvalitetom naĹĄeg braĹĄna. Da radimo dobro i kvalitetno, potvr uju stalni pozivi pekara iz svih krajeva Ĺželjnih naĹĄeg braĹĄna. No, zbog stanja u kojem je gospodarstvo,

A tek kukuruzno braĹĄno aĹženo i pĹĄeni no braĹĄno kupci razgrabe im ga Kiralj spremi u vre e, no posebna je pri a kukuruzno braĹĄno.

- Vjerojatno smo jedini uz rijeku Muru, pa i dalje, koji kukuruz meljemo na mlinskom kamenu. To je tradicija koju ni pod koju cijenu ne Ĺželim prekinuti. Kada meljemo kukuruz, itavo selo miriĹĄe, a prera iva i kaĹžu da ga drĹže u svojim pekarnicama kako bi obogatilo radnu atmosferu a i kod kupaca izazivalo interes, kod starijih i emocije. am im da imamo najbolje kukuruzno braĹĄno, koje je takvo za-

Tisu u kuna za novoro eno dijete

Ovdje se na kamenu â€œĹžrmlaâ€? kukuruz

U sanaciju Projnica i Mo ila

p ina VratiĹĄinec e krenuti u sanaciju odlagaliĹĄta sme a i otpada Projnice i Mo ile koji se nalaze na njihovom podru ju.

Sanacija Projnica stajat e s PDV-om oko 1,928.000 kuna, a Mo ile 809.000 kuna s PDV-om. adovi su povjereni tvrtki “Velkomâ€? iz Kalnika u Koprivni ko - kriĹževa koj Ĺžupaniji. Fond za regionalni razvoj e sudjelovati s 40 a op ina sa 60 posto sredstava.

Na raspisani natje aj prijavila su se samo dva ponuditelja, a izabran je povoljniji, koji e radove zapo eti im se novac osigura i vremenske prilike dozvole.

dlu ilo je tako p insko vije e VratiĹĄinec na svojoj sjednici odrĹžanoj u etvrtak, na kojoj je izabran izvo a posebne geodetske podloge za industrijsku zonu Ciglenice.

Poslovi su povjereni tvrtki “Vava Comerc� iz akovca koja e to napraviti za 29.206 kuna.

Murs Ekomu joĹĄ pet godina

d 1999. godine poduze e Murs kom ima koncesiju za sku-

pljanje, odvoz i odlaganje sme a i otpada te sada istje e 10-godiĹĄnji ugovor. Vije e nije biralo novog koncesionara, nego je na pet godina potpisala novi ugovor s istim koncesionarom, uz dopunu da e Murs kom op ini dati 4 posto prihoda od koncesije.

p insko vije e je odlu ilo da se pristupi odrĹžavanju povrĹĄina u pojasu asfaltirane javne povrĹĄine javnih i nerazvrstanih cesta. To zna i da e p ina ukloniti rastu a drva koja su ili samonikla ili ih je netko nekada davno posadio, a sada stvaraju probleme u odvijanju prometa ili smetaju u poljoprivredi kod obrade zemljiĹĄta.

Svi gra ani koji e izgra ivati ili dogra ivati skladiĹĄne i druge prostore p ini e trebati platiti 7,5 kuna komunalnog doprinosa po prostornom metru. Na elnik Mlinari pojaĹĄnjava kako je ta odluka usuglaĹĄena sa Ĺžupanijskom, a ovako niskim postotkom Ĺželi se pomo i uglavnom poljoprivrednicima, a da neĹĄto i p ina zaradi.

(S. Mesari )

getske e ikasnosti i lan programa jedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj ( NDP-a). nergetske povelje dodijeljene su u sklopu projekta “Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i Ĺžupanijama epublike Hrvatskeâ€?.

Kao ni u jednom slu aju do sada kada je u pitanju gospodarenje energijom, svi hrvatski gradovi, njih 127, i svih 20 Ĺžupanija potpisali su i prihvatili program koji podrĹžavaju jedinjeni narodi.

(S. Mesari )

OP INSKO VIJE E VratiĹĄinec

Samo vrhunsko Ĺžito ide u meljavu

KOMUNALNI ZAHVATI u op ini VratiĹĄinec

Energetske povelje Şupaniji i gradovima Dvorcu Terbotz u Železnoj Gori u etvrtak su dodijeljene energetske povelje trima me imurskim gradovima i Me imurskoj Şupaniji. ime Me imurske Şupanije povelju je primio Mladen KriŞai , zamjenik Şupana, u ime Grada Mursko Srediť e osip Dobrani , gradona elnik, u ime Preloga gradona elnik Dragutin Glavina i u ime Grada akovca Damir Šolti .

Diplome je uru io oran Morvaj, nacionalni voditelj projekta ner-

posebice zanati, ne mogu zaposliti ljude, a sam ne stignem ĹĄiriti proizvodnju, te tako ne mogu zadovoljavati iskazane potrebe, kaĹže obert, srde i se na stalno pritiskanje birokracije raznim propisima, koji po njemu imaju jedini cilj uniĹĄtiti ovakve male mlinove.

Katarina, Renata i Robert Kiralj nastavljaju stogodiĹĄnju obiteljsku tradiciju

Dobitnici povelji i lanovi SGE-a

DVORAC TERBOTZ u Železnoj Gori

hvaljuju i mljevenju na kamenu te mojem izboru kvalitetnog, odnosno starinskog kukuruza, ponosan je Kiralj.

LENDAVA

Predstavljanje akovca petak 20. oĹžujka u Lendavi e se predstaviti Grad akovec, a u povodu 350. obljetnice dolaska franjevaca u akovec. Program e zapo eti u 17 sati svetom misom u Ĺžupnoj crkvi Svete Katarine u Lendavi. Kulturno umjetni ki program i druĹženje doma ina i gostiju bit e od 18 sati u avodu za kulturu i promociju Lendava. (sm)

Ĺ RD MURA M. SrediĹĄ e

Otvorenje ZaleĹĄ a nedjelju u 7 sati ujutro vrata e po prvi put ove godine otvoriti ribnjak aleĹĄ e u Murskom SrediĹĄ u. Predsjednik Ĺ D-a Mura Branko Vrtari poziva ribi e i gra ane da do u na otvorenje ribnjaka, koje e biti uz aĹĄicu doma e rakije i rije i dobrodoĹĄlice. (sm)

obert Kiralj nije izu eni mlinar ve elektroni ar, koji je mlin zavolio kad mu je umro otac i kada je majka Katarina Ĺželjela da se tradicija nastavi. Prvi mlinar u obitelji je bio obertov prapradjed ura kojeg su zvali or . Njega je naslijedio djed osip Filipan, a potom otac anez koji je mlin s Mure doselio u selo. obert Kiralj ima dva sina, no ni jedan nije odlu io krenuti o evim putem. a sada samo, kao i supruga enata, pomaĹžu tati koji bi htio da se tradicija nastavi.

No, veli, i drĹžava mora prepoznati vrednote i pomo i.

(Stjepan Mesari )

SV. MARIJA

Novi zubar dr. Cvijovi

d srijede 4. oĹžujka ponovno radi stomatoloĹĄka ambulanta u Svetoj Mariji. Novi zubar je dr. Marko Cvijovi iz akovca koji e raditi u parne datume poslije podne, a u neparne dane prije podne. MjeĹĄtani se obavjeĹĄtavaju da se vrĹĄi provjera upisa i upis novih pacijenata. Tako je otklonjena bojazan Svetomar ana da e ostati bez stomatologa.

(A.FuĹĄ)

KOTORIPSKI vjesnik

Materijali se primaju do 20. oĹžujka Sastalo se uredniĹĄtvo informativnog glasila op ine Kotoriba kako bi krenuli s pripremama za ĹĄtampanje 81. broja Kotoripskog vjesnika.

Vjesnik e ugledati svjetlo dana uo i uskrsnih blagdana, bit e tiskan u 1.300 primjeraka, a sva e ga doma instva dobiti besplatno. TroĹĄkovi ĹĄtampanja osigurani su u op inskom prora unu, a na 16 stranica na i e se sva zanimljiva doga anja od proĹĄlog broja. Materijali za kotoripski kroni ar primaju se na op inski mail do 20. oĹžujka. (A.FuĹĄ)

ednoglasnom odlukom p inskog vije a op ina VratiĹĄinec e svakom novoro enom djetetu, odnosno njegovim roditeljima isplatiti 1.000 kuna kao jednokratnu naknadu.

sim ĹĄto se nov ano Ĺželi pomo i mladim obiteljima, naknadom za novoro eno dijete Ĺželi se potaknuti ve i broj djece u obiteljima.

Kada je u pitanju zadrĹžavanje mladih na selu, za njihovo lakĹĄe ĹĄkolovanje i studiranje p ina je donijela odluke o studentskim kreditima, te s Me imurskom bankom akovec sklopila poslovnu suradnju u vezi s u eni ko - studentskim kreditima.

Na posljednji natje aj za dodjelu u eni kih stipendija javilo se trinaest kandidata, a etiri su samo

odabrana jer je prioritet bio socijalni status. Na natje aj za studentski kredit javio se samo jedan kandidat i njemu je odobren kredit od 1.000 kuna mjese no.

Antun Bukovec, lan Povjerenstva za dodjelu stipendija i kredita, kaĹže kako se dobra namjera p ine izokrenula time ĹĄto je akcent dat na socijalni status kandidata, a sada se pokazalo da to nije bilo dobro.

Kada su u pitanju stipendije i krediti, neĹĄto e se morati izmijeniti u pravilnicima, jer iznosi za studije su relativno mali, po miĹĄljenju SDPovih vije nika, te dopunom za studije u akovcu na prijedlog vije nika vana MatoĹĄe. p ina studentima u VaraĹždinu pla a 400, u agrebu 500, a sijeku i dalje 600 kuna mjese no. (S. Mesari )

POGLAVARSTVO Donja Dubrava

Kuki ostaje u Donjoj Dubravi lanovi Poglavarstva prihvatili su prijedlog odvjetni kog ureda koji zastupa vlasnika skulpture udolfa Hirschlera – Kukija koja je smjeťtena na donjodubravskom groblju. Njegov otac je na obiteljskoj grobnici dao podignuti spomenik izliven u bronci, rad poznatog umjetnika Vanje aduťa, te je skulptura postala svojevrsna legenda i sastavni dio dobravske i me imurske baťtine. prijedlogu stoji da e Muzej Me imurja vlasniku iz Novog Sada platiti 35 tisu a kuna, dok e Me imurska Şupanija i op ina Donja Dubrava platiti svaka po 20 tisu a kuna.

Tako e skulptura Kukija ostati u Donjoj Dubravi, a Muzej Me imurja e je voditi kao svoj inventar.

p ina Donja Dubrava otkupit e 100 knjiga “Mojih 85 godinaâ€? autorice inke iĹžmeĹĄija u kojoj piĹĄe o radu i Ĺživotu popularne lizabete Toplek - Tete Lize. Cijena knjige bit e 150 kuna, a promocija je najavljena za Dane op ine povodom blagdana Svete Margarete.

dlukom poglavara p ina e se uklju iti u su inanciranje projekta primarne prevencije raka vrata maternice s edukacijom i cijepljenjem na podru ju Me imurske Şupanije. Cjepivo stoji tri tisu e kuna. Po tisu u kuna su inancirat e p ina, Županija i roditelji. sedmi razred ŠDonja Dubrava ide etrnaest djevoj ica te dobi.

p inskom vije u na prihva anje upu eno je izvrĹĄenje prora una op ine Donja Dubrava do 31. prosinca 2008. godine.

Prora un je ostvaren u iznosu od 4,409.697,49 kuna ili 97,16%.

Na sjednici se raspravljalo i o ure enju budu eg parka Nikole rinskog u centru mjesta, za koje se traĹže stru na miĹĄljenja i adekvatno hortikulturno ure enje.

Sve ano posve enje poprsja Nikole rinskog bit e 3. svibnja na misnom slavlju u Ĺžupnoj crkvi.

Na prijedlog dbora za poljoprivredu krenut e se u zavaĹžanje poljskih putova. p ina e za tu namjenu omogu iti nabavu 200 kubika ĹĄljunka, a iskop e se izvrĹĄiti na grabi u Donjem polju.

(A.FuĹĄ)

KRO ME I URJE

14 IZBORNA SKUPŠTINA DVD Šandorovec

Dejan Tomaši i dalje predsjednik subotu 7. ožujka Dobrovoljno vatrogasno društvo Šandorovec održalo je izbornu godišnju skupštinu u dvorani Doma kulture u Šandorovcu, na kojoj je izabrano novo vodstvo, izneseno izvješ e za 2008. te predložen program rada za 2009. godinu.

Za predsjednika Društva ponovno je izabran Dejan Tomaši , dok je dopredsjednikom postao van Hlap i . Za zapovjednika DVDa Šandorovec izabran je van Petak, a vana Zanjko izabrana je za dozapovjednicu. Sljede e etiri godine funkciju tajnice obavljat e Andrijana Petak, dok je funkciju blagajnice preuzela Andreja rep.

Novoizabrani lanovi pravnog odbora jesu Marija vanuša, vana Zanjko, asminka Tomaši , Andreja rep, Franjo Pti ek, vica Herak, Drago Buha , te Dejan Tomaši , Andreja Petak i van Petak. Stjepan Babi i van Novak izabrani su za lanove, a Vesna Hajdinjak za predsjednicu Nadzornog odbora. Novo vodstvo izabrano je na mandat od etiri godine.

Tijekom 2008. godine Dobrovoljno vatrogasno društvo Šandorovec stru no je osposobljavalo i usavršavalo svoje lanove te redovito upisivalo sve ekipe na natjecanja. staknuto je da su zadovoljni osvojenim rezultatima i zalaganjem svojih lanova te da se nadaju da e i ubudu e imati zapaženu ulogu u obavljanju vatrogasne djelatnosti. prošloj godini tako er je obilježena

Za predsjednika DVD-a Šandorovec izabran je Dejan Tomaši 80. godišnjica uspješnog djelovanja Društva, koju su na prigodan na in proslavili.

2009. godini DVD Šandorovec radit e na daljnjem unaprje enju vatrogastva i zaštite od požara.

sobitu pozornost te maksimalan angažman posvetit e radu s natjecateljskim ekipama te pripremama za razna natjecanja. rganizirat e prvi memorijal uro reški natjecanje vatrogasne mladeži. Tako er e upu ivati svoje lanove na stru na obrazovanja za sva potrebna vatrogasna zvanja i specijalnosti te organizirati i provesti seminar na temu vatrogastva u Š Kuršanec i u Dje jem vrti u gZvjezdice h u Šandorovcu. Provest e edukaciju mještana za po etno gašenje požara i ostvariti zada e koje proizlaze iz Zakona o vatrogastvu i statuta društva za dobrobit svojih sumještana i šire. (H. Ze ar)

17. ožujka 2009.

GODIŠNJA IZBORNA SKUPŠTINA Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Nedeliš e

Zlatko Marciuš novi predsjednik subotu 28. velja e Dobrovoljno vatrogasno društvo Nedeliš e održalo je svoju 101. godišnju, ujedno i izbornu, skupštinu u restoranu “Lipa” na kojoj je izabrano novo vodstvo Društva te predložen program rada i

inancijski plan za 2009. godinu.

Za predsjednika Društva tako je izabran Zlatko Marciuš, koji je preuzeo funkciju dosadašnjeg predsjednika Marijana Sereca. Funkciju tajnika obavljat e Goran Kos. Novi zapovjednik Društva je Tomislav Mikolaj, dok je za dozapovjednika izabran Franjo Vr ek. Blagajnik Društva i dalje je van Bašek, a spremištar Dragutin Topolnjak. z spomenuta imena, u pravni odbor izabrani su i Marijan Serec, Željko Mikolaj i Slavko Pergar. Funkciju predsjednika Nadzornog odbora i dalje e obavljati Slavko Šobak, dok su

za lanove Nadzornog odbora izabrani Miro Mak i van Šamarija.

Novo vodstvo izabrano je na mandat od etiri godine.

Kao središnji doga aj u 2008. godini istaknuta je proslava 100. godišnjice osnivanja DVD-a Nedeliš e, koja je obilježena 17. svibnja.

Tijekom 2008. godine Dobrovoljno vatrogasno društvo Nedeliš e radilo je na daljnjem unaprje enju vatrogastva i zaštite od požara. lanove su slali na vatrogasne te ajeve, ime je vo ena briga o stru nom usavršavanju lanova.

Sve ekipe sudjelovale su na raznim natjecanjima kroz cijelu 2008. godinu. Najzna ajnije je sudjelovanje muške A ekipe na 5. Državnom natjecanju vatrogasaca koje se održalo od 3. do 5. listopada prošle godine u Splitu, gdje se ekipa DVD-a Nedeliš e uvrstila me u 20 najboljih ekipa u svojoj kategoriji i tako osvojila zlatne medalje.

Na skupštini je održana promocija monografije “Sto godina vatrogastva u Nedeliš u“, iji su autori novoizabrani predsjednik Zlatko Marciuš i novoizabrani tajnik Goran Kos

z stru no osposobljavanje svojih lanova, upu ivanje svih natjecateljskih ekipa na natjecanja, redovito održavanje postoje e i nabavu nove vatrogasne opreme, DVD Nedeliš e u 2009. godini planira obnovu fasade na cijelom Vatrogasnom domu i spremištu. Tako er Društvo e i dalje nastaviti s isho enjem svih potrebnih dozvola za dogradnju vatrogasnih prostorija u dvorištu Vatrogasnog doma.

Na održanoj skupštini u Društvo je sve ano primljeno 11 novih lanova, me u kojima je i me imurski župan osip Posavec. Tako er su podijeljena priznanja i odlikovanja postoje im lanovima. Spomenice za 20 godina djelovanja u vatrogasnoj organizaciji dobili su Blaženka Drk i Danijel Mikolaj, dok su van Horvat i van Šamarija dobili spomenice za 10 godina djelovanja u vatrogasnoj organizaciji. Željko Mikolaj, Tomislav Mikolaj, Dario Posavec, Goran Kos, Danijel Mikolaj, Velimir Bašek, Miro Mak, Nikola Dolar, Mario Srnec, adovan Vibovi i Darko Pokriva tako er su primili vrijedne zahvale Društva kao lanovi koji su sudjelovali na prošlogodišnjem 5.

Državnom natjecanju vatrogasaca epublike Hrvatske u Splitu.

Na samom kraju skupštine promovirana je monogra ija “Sto godina vatrogastva u Nedeliš u“, iji su autori novoizabrani predsjednik Zlatko Marciuš i novoizabrani tajnik Goran Kos. Nakon nekoliko stihova Vatrogasne himne Gjure Stjepana Deželi a koje je recitirao David Horvat, lan vatrogasne mladeži DVD-a

Za predsjednika DVD-a Nedeliš e izabran je Zlatko Marciuš, koji je preuzeo funkciju dosadašnjeg predsjednika Marijana Sereca Nedeliš e, prisutnima su se obratili autori monogra ije te na elnik op ine Mladen Posavec, s obzirom na to da je izdavanje monogra ije inancijski potpomognula i p ina Nedeliš e. Monogra ija svima zainteresiranima nastoji približiti vatrogastvo, upoznati ih sa stogodišnjom poviješ u i djelovanjem Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Nedeliš e te na taj na in ponuditi i neke nove informacije koje su do sada možda bile nepoznate ili nejasne.

Stotinjak fotogra ija iz povijesti Društva te mnoštvo popratnih tekstova na preko 130 stranica prati sve zna ajnije doga aje vezane uz DVD Nedeliš e, od osnivanja Društva 1908. godine i izgradnje Vatrogasnog doma pa sve do prošlogodišnje proslave 100. obljetnice DVD-a. Autori su rije i zahvale na kraju uputili svim sadašnjim i nekadašnjim lanovima Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Nedeliš e te svima ostalima koji su pomogli u realizaciji ove monogra ije, prije svega Ljerki Biševac, prof., van ici Srnec, dipl. ing., i tiskari Tamposit iz Nedeliš a. (H. Ze ar)

LOKALNI IZBORI 2009.

Matija Posavec: HNS Me imurja ima više žena nego muškaraca HNS Me imurja je, u procesu konsolidacije, aktivirao unutarstrana ki nteresni odbor Ženske inicijative. Konstituiranjem županijske ženske inicijative ija je predsjednica Štefanija Damjanovi i one grada akovca koju vodi Vesna Zadravec aktivnosti tog unutarstrana kog tijela vidljivo je kroz obilježavanje 8.ožujka – Dana žena. Tom prilikom su u desetak op ina i gradova Me imurske županije HNS-ovci darivali žene i razgovarali o trenutnom položaju žena u društvu i politici.

Predsjednik HNS-a Me imurja Matija Posavec naglasio je kako svaka politi ka stranka naro itu pozornost mora prodavati ženama, njihovim sposobnostima, angažiranosti i potrebi za društvenim radom.

HNS-u žene ine 36% lanstva dok u HNS-u Me imurja ima više ženskih nego muških lanova stranke. No, Matija Posavec ipak isti e: „„Danas se diljem svijeta žene sve više angažiraju u politici. Njihovo sudjelovanje na svim razinama politi kog života

rješavanju problema. Žene donose osje aj ravnoteže i olakšavaju postizanje kompromisa. Zbog toga, HNS u Me imurju ima konstituirane ženske inicijative u svim op inama i gradovima ime formaliziramo ve i utjecaj žena u našoj stranci daju i mogu nost unutarstrana kog djelovanja i postizanja rezultata koji e, uvjeren sam, nesumnjivo biti dobri za HNS“.

pokazuje da postaju sve važnije i na izborima a i u predizbornim kampanjama. Što se Me imurja ti e upravo su žene odradile velik operativni dio posla u kampanji za parlamentarne izbore…odra ivale aktivnosti na terenu, provodile anketu, kampanju od vrata do vrata…. No ipak, žene se još uvijek bore da bi se njihovo sudjelovanje u politici shvatilo ozbiljno. Danas, unato ostvarenom napretku, že-

ne su i dalje slabo cijenjeni i slabo razvijeni ljudski potencijal. To ne zna i da im je teško na i posao ali je injenica da se poboljšanje položaja žena pozitivno odražava i na cijelo društvo. er niti jedno društvo ne može postati istinski demokratsko, ukoliko se jedna njegova polovina pokušava ušutkati na bilo koji na in. HNS-u danas prevladava stav kako upravo žene donose druga iji senzibilitet i druga iji pristup

Predsjednik HNS-a Me imurja Matija Posavec posebno isti e „kako u ovim teškim vremenima u kojima se Hrvatska nalazi utjecaj, prisutnost i djelovanje žena je naro ito bitno. Zato Vas pozivam da se aktivirate u HNS-u i punim doprinosom u politi kom djelovanju danas kreirate politiku HNS-a u Me imurju a sutra politiku u Vašim op inama, gradovima i županiji“.

Hr v at sk a Na r od n a Stranka Me imurja u petak, 20.ožujka održava konvenciju stranke na kojoj e biti predstavljeni kandidati za izvršnu vlast u op inama i gradovima kao i strategija nastupa na predstoje im lokalnim izborima. Prvi ovjek me imurskog HNS-a Matija Posavec o ekuje još bolje rezultate nego na prošlim lokalnim izborima. Konvencija HNS-a koja je predvi ena u Centru za kulturu s po etkom u 17 sati trebala bi pokazati novo jedinstvo stranke i novu snagu s kojom e pokušati osvojiti vlasti u Me imurju

KROZ ME I URJE

17. oĹžujka 2009.

15

BOŽIDARU GOLOMBOŠU I JOSIPU POSAVCU, zapovjedniku i predsjedniku DVD-a Prelog, izglasovan 5. mandat

VATROGASNA ZAJEDNICA Grada Preloga

Prelog Ĺželi ispostavu JVP-a Na subotnjoj skupĹĄtini DVD-a Prelog BoĹžidaru GolomboĹĄu i osipu Posavcu, zapovjedniku i predsjedniku DVD-a Prelog, izglasovan je peti mandat. Privedu li tek zapo eti mandat kraju, GolomboĹĄ i Posavec mo i e re i da su bili najdugovje niji zapovjednik i predsjednik ovoga iznimno uspjeĹĄnog vatrogasnog druĹĄtva. nterventna vatrogasna postrojba DVD-a Prelog u proĹĄloj je godini zabiljeĹžila 55 intervencija, ĹĄto je za oko 10 posto viĹĄe nego godinu dana ranije. Takav trend prisutan je ve godinama. avna vatrogasna postrojba Grada akovca preloĹĄkim je vatrogascima pomagala u svega etiri intervencije, ĹĄto zorno svjedo i o spremnosti, stru nosti i kvaliteti preloĹĄkih vatrogasaca, ali i njihovoj opremljenosti.

Budu i da se najve i broj intervencija doga a u jutarnjim satima, dok su vatrogasci uglavnom na svo-

jim radnim mjestima, uspjeh preloĹĄkih vatrogasaca tim je ve i.

- ahvaljuju i velikom odricanju naĹĄih poĹžrtvovanih lanova, ali jednako tako i velikom razumijevanju poslodavaca u tvrtkama ‘Komet’ i ‘Pre-kom’, gdje rade, mi uspijevamo sami i, ĹĄto je vaĹžnije, pravodobno intervenirati. Na Ĺžalost, ima i negativnih slu ajeva. edan naĹĄ vatrogasac dobio je opomenu od poslodavca jer je s radnog mjesta otiĹĄao na intervenciju iako smo s poslodavcom imali dogovor o tome da smije napustiti radno mjesto u slu aju potrebe. toj smo tvrtki nebrojeno puta pomogli, ispumpavali smo vodu, ak smo i ugasili poĹžar u skladiĹĄtu i tako sprije ili nemjerljivu ĹĄtetu. Tada se taj poslodavac nije pitao odakle su doĹĄli i tko su ljudi koji su doĹĄli spasiti njihovu imovinu.

Da nas nije bilo, sve bi izgorjelo do dolaska VP-a, kritizirao je BoĹžidar GolomboĹĄ.

Predsjednik i zapovjednik DVD-a Prelog preloĹĄkom gradona elniku stavljaju oznake ina po asnog vatrogasca

BoĹžidar Glavina (za govornicom) ponovno je izabran za zapovjednika, a Josip Posavec (drugi zdesna) za predsjednika pravo zbog takvih situacija, rastu e potrebe za profesionalnom vatrogasnom postrojbom u Prelogu i okolici, gdje industrija nao igled raste, na subotnjem skupu pokrenuta je inicijativa za zapoĹĄljavanjem barem jednog vatrogasca, a kasnije i utemeljenje profesionalne vatrogasne postrojbe u Prelogu.

- Pred svima nama je velika obveza da pokuĹĄamo to oĹživotvoriti ĹĄto prije, a najkasnije do 2010. godine, poru io je GolomboĹĄ.

PreloĹĄki vatrogasci dobro su opremljeni, lani su dobili 1,5 milijuna kuna vrijedno moderno opremljeno navalno vatrogasno vozilo, a u ovoj godini planiraju nabavu kombi vozila. sim u opremu, namjeravaju ulagati i u osposobljavanje vatrogasaca. DVD Prelog ve 30 godina uspjeĹĄno sura uje s va-

trogascima iz Sesveta koji su ovom prigodom preloĹĄkim vatrogascima uru ili spomenice povodom ovog jubileja.

PreloĹĄki gradona elnik Dragutin Glavina, kojemu preloĹĄki vatrogasci ne nalaze mane, jer ih zduĹĄno podrĹžava u svim njihovim nastojanjima, proglaĹĄen je po asnim lanom DVD-a Prelog te su mu zapovjednik i predsjednik druĹĄtva uru ili i na vatrogasnu odoru stavili obiljeĹžja koja pripadaju po asnom vatrogascu.

Glavina je tu po ast primio s izuzetnim ponosom, javno podupiru i pritom ideju o dislokaciji VP-a u Prelogu.

Na skupu su podijeljene i spomenice za 10, 20, 30, 40 i 50 godina djelovanja u DVD-u Prelog.

(D.Mihoci)

ODRĹ˝ANA OBUKA za zvanje “vatrogasac I. klaseâ€? Vatrogasne zajednice op ine NedeliĹĄ e

Obuku uspjeĹĄno zavrĹĄilo 23 polaznika nedjelju 1. oĹžujka zavrĹĄena je obuka za zvanje “vatrogasac . klaseâ€? Vatrogasne zajednice op ine NedeliĹĄ e koja je odrĹžana u prostorijama DVD-a Slakovec.

buku je uspjeĹĄno zavrĹĄilo 23 polaznika. Po jedan polaznik bio je iz DVD-a Pretetinec, DVD-a PuĹĄ ine, DVD-a Gornji KurĹĄanec te DVD-a Gornji HraĹĄ an, dok je po tri polaznika bilo iz DVD-a Macinec i DVD-a NedeliĹĄ e. NajviĹĄe polaznika bilo je iz DVD-a Slakovec, ak njih trinaest.

buka se odrĹžala u petak i subotu, dok je u nedjelju 23 polaznika pristupilo ispitu koji se sastojao od teorije i vjeĹžbe.

Predava i za zvanje “vatrogasac . klaseâ€? bili su Dragutin Trupkovi , tajnik Vatrogasne zajednice Me imurske Ĺžupanije, i van Bujani iz avne vatrogasne postrojbe Grada akovca, dok su zaduĹženi za vjeĹžbe bili

Vatrogasna zajednica Grada Preloga, koju ine 282 aktivna vatrogasca iz ukovca, porovca, DraĹĄkovca, Cirkovljana, Preloga i ehovca, u petak 13. oĹžujka odrĹžala je redovnu izbornu skupĹĄtinu. etverogodiĹĄnji mandat predsjednika ajednice ponovno je povjeren osipu Posavcu, zapovjednikom je ponovno imenovan BoĹžidar GolomboĹĄ, dok su poslovi tajnice povjereni asenki Cvetko, sve lanovima DVD-a Prelog.

Vatrogasne postrojbe Vatrogasne zajednice Grada Preloga u 2008. godini imale su 59 intervencija. NajviĹĄe intervencija, njih 55, imala je vatrogasna postrojba DVD-a Prelog. Sve je viĹĄe tehni kih intervencija, primje uju vatrogasci, a sve manje gaĹĄenja poĹžara. bog toga je cilj vatrogasnih druĹĄtava s podru ja Grada tehni ki se opremiti i osposobiti joĹĄ viĹĄe upravo za takve intervencije. edan od koraka na tom putu prvi su na inili vatrogasci iz Cirkovljana koji su kupili visokotla ni sklop te ga ugradili u svoje kombi vozilo. Kako funkcionira nova oprema, demonstrirali su tijekom pokazne vjeĹžbe koju su izveli u suradnji s DVD-om Prelog nakon ĹĄto je odrĹžana izborna skupĹĄtina.

-Želimo li se baviti vatrogastvom, a ne folklorom, to je nuŞna oprema. Vatrogasni agregati su proťlost, poru io je predsjednik Posavec.

Mnoge pohvale izre ene su na ra un funkcioniranja Vatrogasne zajednice Grada Preloga i pojedinih vatrogasnih druĹĄtava. apovjednik GolomboĹĄ pohvalio je DVD DraĹĄkovec koji je na lanjskom drĹžavnom natjecanju

vatrogasaca postigao izniman uspjeh, osvojivĹĄi 10. mjesto u A kategoriji. Njih je pohvalio i van KriĹĄto i , zapovjednik VP-a Grada akovca i Vatrogasne zajednice Me imurske Ĺžupanije, izraĹžavaju i pritom Ĺžaljenje ĹĄto o njihovu uspjehu nisu pisali mediji.

To se, rekao je, dogodilo zato ťto se ekalo da Şupan za njih uprili i prijem, a nikada nije. Županijski zapovjednik nahvalio je i djelovanje DVD-a Prelog te istaknuo kako je napokon postignut konsenzus oko bodovanja vatrogasnih druťtava, oko ega je Vatrogasna zajednica Me imurske Şupanije naveliko polemizirala s DVD-om Prelog.

Treba kazati da je na koncu ipak prihva ena kritika preloĹĄkih vatrogasaca koji neko vrijeme nisu dopuĹĄtali bodovanje rada svojih druĹĄtava, smatraju i da bi naglasak valjalo dati na operativu i organizaciju, a ne na rezultate s vatrogasnih natjecanja.

KriĹĄto i je pohvalio DVD Prelog koji uglavnom samostalno izlazi na intervencije i ne odbija ni jednu od njih, bilo da se radi o gaĹĄenju poĹžara ili tehni koj intervenciji.

- Me imurju ima druĹĄtava koja odbijaju iza i na intervencije, osobito kada su u pitanju intervencije u romskim naseljima.

bveza je da na intervenciju iza u najbliĹža vatrogasna druĹĄtva. vo, proĹĄli smo tjedan imali dvije intervencije u romskim naseljima, kamo su susjedna druĹĄtva odbila iza i, pa je intervenirao jedino VP Grada akovca, kazao je KriĹĄto i , upozorivĹĄi da takvo ponaĹĄanje ne sluĹži vatrogascima na ast.

(D.Mihoci)

IZBORNA SKUPĹ TINA DVD-a Mihovljan

Josip Jezernik ostaje predsjednik DVD-a

Polaznici obuke za zvanje “vatrogasac I. klaseâ€? s organizatorima, predava ima i gostima obuke osip Sen ar, predsjednik Vatrogasne zajednice op ine NedeliĹĄ e, i Dragan Trska. sim spomenutih,

zavrĹĄetku obuke prisustvovali su Antun Magdaleni , zapovjednik Vatrogasne zajednice op ine Ne-

deliĹĄ e, te na elnik op ine Mladen Posavec.

(H. e ar)

DVD Zasadbreg

Najbolji u op ini i ponajbolji u Ĺžupaniji osip Kova i dalje ostaje na elu DVD-a asadbreg, odlu eno je tako na subotnjoj redovitoj godiĹĄnjoj skupĹĄtini zasadbreĹĄkih gasitelja. azlog za ponovni Kova ev izbor jesu rezultati koje je druĹĄtvo ostvarilo ne samo lani nego ve nekoliko godina za redom.

Prema osvojenim bodovima DVD asadbreg je najbolji u Vatrogasnoj zajednici op ine Sveti uraj na Bregu i me u prvih deset u Ĺžupaniji. DruĹĄtvo se ponosi ĹĄto velik broj lanstva ine

Želimo se baviti vatrogastvom, a ne folklorom

Ĺžene, od kojih su mnoge stekle zvanje vatrogasca 1. klase. Na skupĹĄtini je ukazano na nepravovremeno ispunjavanje nov anih obveza od strane op ine, ĹĄto druĹĄtvu stvara nevolje.

SkupĹĄtinari su za zapovjednika izabrali Damira Kova i a, za njegovog zamjenika DraĹžena Galovi a, za tajnika Marijana Franji evi a i za blagajnika Dalibora Makovca.

Na skupĹĄtini je predsjednik osip Kova dobio priznanje za dugogodiĹĄnji rad, a dvadesetak vatroga-

saca i vatrogaskinja primilo je svjedodĹžbe o zavrĹĄenim vatrogasnim te ajevima, odnosno o unaprje enju u vatrogastvu. Gosti skupĹĄtine bili su lanovi susjednih DVD-a iz Lopatinca, Vu etinca, Malog Mihaljevca i Knezovca, zatim An elko Kova i , predsjednik VM -a asadbreg, i Mirjana Koruni , predsjednica K -a asadbreg. ime V -a Me imurske Ĺžupanije skupĹĄtinu je pozdravio i priznanja uru io Sre ko Mrazovi .

(S. Mesari )

Josip Kova i dalje na elu zasadbreĹĄkih gasitelja

Na izbornoj skupĹĄtini Dobrovoljno vatrogasno druĹĄtvo Mihovljan ponovno je izabralo osipa ezernika za predsjednika. Na mjestu tajnika tako er je ostao dravko Vinceti , dok je na mjestu zapovjednika osipa Vrabeca zamijenio gor Posedi.

DVD Mihovljan danas okuplja 93 lana, te preko 270 podupiru ih lanova. Prioritetna zada a DVD-a tijekom 2008. godine, kao i prethodnih godina, bila je usmjerena na ispravnost, funkcionalnost i modernizaciju cjelokupne vatrogasne opreme koja se redovito odrĹžavala i servisirala.

Tijekom 2008. godine od preventivnih djelatnosti lanova druĹĄtva vrĹĄeni su pregledi doma instava, ispitana je hidrantska mreĹža i pregledani su protupoĹžarni aparati, te se deĹžuralo za vrijeme blagdana i Ĺžetvenih radova. protekloj godini imali su pet intervencija, jednu tehni ku intervenciju ispumpavanja vode iz podruma, te etiri poĹžarne intervencije. Ĺ to se radnih akcija ti e, nastavljeni su radovi na ure enju parka koji je pred dovrĹĄetkom, na preseljenju i ure enju vatrogasnog spremiĹĄta koje dobiva svoju funkciju i namjenu. narednoj e godini DVD Mihovljan i dalje nabavljati svu

Josip Jezernik nastavlja obnaĹĄati duĹžnost predsjednika DVD-a Mihovljan potrebnu opremu. lanove e upu ivati na daljnju obuku, te poticati uklju ivanje djece i mladeĹži u rad druĹĄtva. edovito e vrĹĄiti preventivne preglede doma instava, kao i kontrolirati ispravnost opreme, hidrantske mreĹže bunara. bog svestranog osposobljavanja vatrogasaca, lanovi druĹĄtva sudjelovat e na javnim vatrogasnim vjeĹžbama i natjecanjima, a organizirat e i redovita deĹžurstva za uskrsne blagdane i Ĺžetvene radove. (mn)

POLJODJELSTVO

16

VELIK USPJEH me imurskih vinara na GAST-u u Splitu

S AKOVE KOG sajma

Samo je vrijeme bilo lijepo Prodaja je iĹĄla vrlo loĹĄe na akove kom sajmu druge srijede u velja i. toga su lica prodava a krumpira i kukuruza bila tmurna kao i desetak proĹĄlih srijeda. Prodano je tek stotinjak kilograma merkantilnog krumpira, isto toliko pĹĄenice, neĹĄto manje kukuruza i to je sve.

Nezadovoljni su i peradari jer par kokoĹĄi i pedesetak pili a, pa i a i ra i a je sitnica s obzirom na to da su imali pune kutije peradi.

Zadovoljni su ponovno bili pe enjari, jer puk je naprosto gutao evap i e, hrenovke, kotlete i

17. oĹžujka 2009.

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU - krumpir 1,20 kn/kg - kukuruz zrno 0,90 do 1,10 kn/kg - pĹĄenica 1,4 kn/kg - je am 1,50 kn/kg - zob 2 kn/kg - sto na repa 20 kn/vre a - ĹĄibnata metla 30 kn/kom - drv. ljestve 170 do 350 kn/kom - drvene zuba e 40 kn/kom - grah s kobasicom 25 kn/porcija

Zlato, devet srebra i deset bronci Poneka desetinka boda nedostajala je pojedinim vinima da se okite joĹĄ sjajnijim odli jima. Posedijevo je kupinovo vino me u najboljima

gulaĹĄe, blage i kisele. dojaka nije bilo, ali je bilo upita za njih, na desetke. ( . Mesari , Z. rzan)

Kocijanovi, Petar, Martina i Andreja, nazdravili zlatnom tramincu

S AKOVE KOG placa

Miris doma e mrkve i vjesnika prolje a efinitivno je akove ki plac najljepĹĄi i najugodniji kutak u gradu. imbioza prodava a, kupaca, doma eg vo a i povr a, te miris crvene i Ĺžute mrkve te vjesnika prolje a ini kompoziciju koja ovjeka ne moĹže ostaviti ravnoduĹĄnim. Na placu u ljepoti cvije a, vo a i povr a i u razgovoru s prodava i(ca)ma ovjek zaboravi na svakodnevne tegobe i na kraju kupi ne samo ĹĄto je kanio nego i neĹĄto viĹĄe, na ĹĄto su ga nagovorili ljubazni prodava i. Na akove kom placu dovoljno je dobre i kvalitetne robe, a ni cijene nisu previsoke. Izuzmemo li salate, koje su ipak previsoke, premda pro-

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU - cice mace 6 kn/puĹĄlek - jaglaci 3 do 6 kn/kom - cimeralja kn/kom - mrkva 7 do 9 kn/kg - salate 20 do 22 kn/kg - matovilec 5 kn/kup i - svjeĹži sir 20 kn/gruda - med 25 do 30 kn/bo ica - trijebljeni orasi 40 kn/kg

d 4. do 8. oĹžujka u plitu je odrĹžan GA 2009., najzna ajniji gastronomski sajam u Hrvatskoj, na kojem su sudjelovali me imurski poljoprivredno - prehrambeni proizvo a i i vinari.

U sklopu sajma odrĹžan je i 14. me unarodni sajam pi a na kojemu su sudjelovali me imurski vinari.

Po tradiciji, i na GA -u su imali zapaĹžen nastup te osvojili viĹĄe odli ja.

Zlatnu diplomu osvojio je traminac mirisavi, berba 2007., obitelji Kocijan iz Ĺ trigove. reba re i da je Kocijanov traminac prvotno bio proglaĹĄen ĹĄampionom sajma, ali je kasnije to opozvano, navodno zbog tehni kih propusta kod sortiranja uzoraka. rebrne diplome dobili su akove ko Agrome imurje za pinot bijeli - izborna berba, bitelj vanajĹĄ ak - Kozol za graĹĄevinu 2006.,

dava i to pravdaju troĹĄkovima energenata. Hit ponuda je doma a mrkva, ĹĄampinjoni i bukova e te razne lon anice i prve cice mace. ( . Mesari )

Petar i Martina Kocijan ponosni na diplomu

ina Kojter za graĹĄevinu - izborna berba bobica 2008., i ina Belovi za traminac 2007.

Bron ane diplome dobili su ina Belovi za sauvignon 2007., Agrome imurje za moslavca - izborna berba 2007., i ina Kojter za rizling rajnski - izborna berba 2008.

va vina bila su u kategoriji bijelih slatkih, poluslatkih i predikatnih.

Prva diploma za puĹĄipel elik broj odli ja osvojila su me imurska vina u kategoriji bijelih mirnih vina. Prvo me unarodno odli je, i to srebrnu diplomu, dobio je puĹĄipel, me imurska zaĹĄti ena marka vina. svojila ga je bitelj vanajĹĄ ak - Kozol za berbu 2008. rebra su dobili i Boris Novak za chardonay 2008., Albina i August Bobnjar za sauvignon i silvanac zeleni berbi 2008., te za graĹĄevinu 2008.

Bron ane diplome dobili su Boris Novak za sauvignon 2008., asna i Milan Židov za muťkat Şuti 2008., Albina i August Bobnjar za chardonay 2008., ina Belovi za sauvignon 2007., ragutin Kun i za rizling rajnski 2008. i za muťkat Şuti 2008. elik uspjeh postigao je tjepan Posedi iz Kriťtanovca ije je kupinovo vino 2007. u kategoriji vo nih vina osvojilo bron ano odli je.

Osim kvalitete, Kocijanovo vino odlikuju i etiketa i boca Mnogim me imurskim vinima nedostajalo je par desetinki bodova za viĹĄa odli ja.

Zlatni traminac mirisavi Nakon inovite, Mesapa i lovina ( jubljana), traminac mirisavi 2007. bitelji Kocijan iz Ĺ trigove zlatom se okitio na GA -u u plitu.

Petar Kocijan predstavlja nagra eno vino.

- vo vino spada u desertna vina. adrĹži 13,5 volumnih postotaka alkohola, poluslatko je i vrhunsko vino. Ima okus i miris prezrelog vo a i meda. GroĹž e je uzgojeno na mikroregiji rehov ak u Ĺ˝eleznoj Gori, a bila je berba bobica. Najbolje se pije uz me imursku gibanicu, odnosno s kola ima u kojima se nalazi med, opisuje Petar. estra Martina ponosna je ĹĄto je obitelj od “vikend vinogradaraâ€? od 1992. godine, ponajprije zahvaljuju i ladimiru, glavi obitelji, postala poznati i priznati vinogradar i vinar.

- NiĹĄta nismo dobili nikakvom privatizacijom, ni pretvorbom ni naslje ivanjem. ve su ovo naĹĄi Ĺžuljevi i time je svako odli je naĹĄim vinima nagrada i nama, kaĹže Martina. vog trenutka Kocijanovi imaju 7 hektara vinograda, a cilj je 10 hektara i niĹĄta viĹĄe. ( tjepan Mesari )

POGLAVARSTVO ME IMURSKE Ĺžupanije o poljoprivredi

Subvencije za jedanaest podru ja Pravo na subvencije imaju komercijalna gospodarstva uvedena u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva u Me imurskoj Ĺžupaniji

- Sami BoĹžji vitamini ...

Na svojoj sjednici odrĹžanoj 12. oĹžujka Poglavarstvo Me imurske Ĺžupanije donijelo je odluku o subvencijama u poljoprivredi.

Županija e subvencionirati okrupnjivanje i pove anje posjeda poljoprivrednog zemljiťta na poljoprivrednim gospodarstvima, nabavu i izgradnju plastenika/staklenika te ekoloťke proizvodnje.

- Nabava vo nih sadnica i loznih cjepova, nabava i postavljanje mreĹža za zaĹĄtitu viĹĄegodiĹĄnjih nasada od tu e, te uzgoj i drĹžanje rasplodnih koza i jar eva podru ja su koja e Ĺžupanija subvencionirati i poticati.

ubvencionirat e se i premije osiguranja viĹĄegodiĹĄnjih nasada i povr a, agrokemijska analiza tla, isho enje dokumentacije za izgradnju vodonepropusnoga skladiĹĄnog prostora za organska gnojiva na sto nim armama, unaprje enje govedarstva koriĹĄtenjem visoko vrijednoga rasplodnog materijala te nabava rasplodnih jar eva.

dlukom Poglavarstva pravo na ostvarivanje subvencije ima-

ju komercijalna poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koji vodi Ured rĹžavne uprave u Me imurskoj Ĺžupaniji, s prebivaliĹĄtem, odnosno sjediĹĄtem u Me imurskoj Ĺžupaniji. ubvencije e se korisnicima isplatiti jednokratno i za istu povrĹĄinu ili jedinicu proizvodnje moĹže se ostvariti samo jednom godiĹĄnje. ( . Mesari )

POLJODJELSTVO

17. oĹžujka 2009.

BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

VAĹ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Sljedivost u proizvodnji proizvoda Ĺživotinjskog podrijetla ljedivost hrane i hrane za Ĺživotinje ima temelje u politici sigurnosti hrane u U i u Zakonu o hrani l. 20. NN 46/07. Zakon o hrani de inira sljedivost kao mogu nost ulaĹženja u trag hrani ili tvari koja je namijenjena ugra ivanju ili se o ekuje da e biti ugra ena u hranu ili hranu za Ĺživotinje kroz sve faze proizvodnje, prerade i distribucije. ubjekti u poslovanju s hranom i hranom za Ĺživotinje moraju biti u mogu nosti identi icirati svaku pravnu ili izi ku osobu koja ih je opskrbljivala hranom, hranom za Ĺživotinje, Ĺživotinjama koje se koriste za proizvodnju hrane ili bilo kojom drugom tvari koja je namijenjena ugradnji ili se moĹže o ekivati da e se ugraditi u hranu ili hranu za Ĺživotinje. o se ostvaruje pristupom “korak natrag, korak naprijedâ€? ĹĄto zna i da svaki subjekt u poslovanju s hranom i hranom za Ĺživotinje moĹže znati tko mu je dobavlja , ali i subjekt kojega je on sam opskrbio. ljedivost mora biti uspostavljena u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije hrane, hrane za Ĺživotinje, Ĺživotinja koje se koriste

za proizvodnju hrane kao i bilo koje druge tvari koja je namijenjena ugradnji ili se moĹže o ekivati da e biti ugra ena u hranu ili hranu za Ĺživotinje ĹĄto se ostvaruje uvo enjem sustava i postupaka za identi ikaciju.

Hrana ili hrana za Ĺživotinje koja se stavlja na trĹžiĹĄte ili je vjerojatno da e biti stavljena na trĹžiĹĄte mora biti odgovaraju e ozna ena ili na drugi na in identi icirana da bi se omogu ila njezina sljedivost putem odgovaraju e propisane dokumentacije ili informacija u skladu s propisanim zahtjevima ili drugim speci i nim odredbama. Primjer takvog ozna avanja je naljepnica Ĺživotinje, zemlje ro enja, zemlje tova, zemlje klanja, starosti, pasmine, teĹžine i klase. va dokumentacija i informacije u poslovanju sa hranom i hranom za Ĺživotinje mora biti dostupna nadleĹžnom tijelu na njegov zahtjev. onoĹĄenjem pravilnika o sljedivosti mesa i mesnih proizvoda potroĹĄa e imati viĹĄe informacija o proizvodu koji konzumira. jubica Kugelman-Mate, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI AK C: BI IN I U d.o.o. (bivťa eterinarska stanica d.o.o. akovec): deŞurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. pecijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa teinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. eterinarska ambulanta

UG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - deĹžurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PR G: pecijalizirana ambulanta za male Ĺživotinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. eterinarska stanica PR G: deĹžurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

MUR K R IĹ & : eterinarska

ambulanta Mursko rediĹĄ e: deĹžurni veterinar na mobitel 098/465-473. Ĺ RIG A: eterinarska ambulanta Ĺ trigova Gornji Mihaljevec: deĹžurni veterinar mob. 098/465-470.

N A UBRA A: Ambulanta onja ubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422.

MAĹ IN C: Ambulanta omaĹĄinec: deĹžurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24.

17

Ĺ venda ko Farm ervis d.o.o., poduze e za pruĹžanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RA N

RI M : pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. ŽURNI F N: 040 645 058.

Me imurski vrt – Drenek nať jestivi oťlo je prolje e. eli am je re eno da e do i? I doťlo je, uvijek dolazi. A i ne vjerujete da emo i krizu jednog dana prihvatiti kao normalno stanje stvari. a volim prolje e, volim i as viťe kad je sunce na mom liť u.

ZaĹĄto i biljke jestivih plodova ne bi mogle biti ukras? Budimo prakti ni. Ako zobnemo neku bobicu krcatu vitaminima, ili skuhamo 2- 3 kg ema... ne e te biljke biti manje lijepe. Ili ho e? a je ljepota tako relativna stvar da ju ni instein nije kuĹžio. Meni su drenekovi Ĺžuti cvjetovi, onako rano na prolje e kad sve ostale biljke joĹĄ kalkuliraju, poziv da se probudim iz zimskog sna, poziv bliĹže suncu, novi po etak. renek je jedna izuzetno samozatajna i skromna biljka. Prirodno Ĺživi u ĹĄumama kao donji i srednij sloj malog drve a ili ve eg grmlja.

Nikad se ne name e kao lider. Ne pokuĹĄava ispasti ve i zaklanjaju i unce drugima. Zato ga ja volim.

Kad razmiĹĄljam o tom stanovniku ovog dijela svijeta, ovog naĹĄeg prestiĹžno laktaĹĄkog vremena, osje am da ta biljka ne sudjeluje u sveop oj borbi i trci na kratke staze. na je jednostavno tu i ide dalje kao ĹĄeta na duge pruge. ve eĹĄ e itamo o tome kako skromnost nije vrlina, pobjeda je jedino vrijedna nastojanja. UĹžitak je, u sveop oj strci i

jurnjavi za ĹĄto skupljim autom i ĹĄto boljom frizurom, sresti neĹĄto ĹĄto ne postoji na taj na in. renek (Cornus mas) je ve i grm ili manje stablo koje sporo raste i dostiĹže visinu do 8 m i debljinu do 0,5 m ako mu dozvolimo da traje preko 100 godina . Cvate vrlo rano, prije listanja, etvero lanim Ĺžutim cvjetovima skupljenim u ĹĄtitaste cvatove. Iz tih se cvjetova u kolovozu ili rujnu razviju jestivi crveni plodovi bogati vitaminima. o je taj vo ni dio pri e. tvar je u tome da su ti plodovi savrĹĄenog okusa ali samo kad su potpuno zreli i ne dugo iza toga. va vas vo ka mami da je obilazite svakog dana i traĹžite zrele plodove. ako zanimljivo i korisno.

U ite jezik bilja i gomilate vitamine u svom tijelu. obra kombinacija. renek je naĹĄa autohtona biljka, prilago en je uvjetima naĹĄe klime i ve ine tala (osim jako kiselih). Nije to neki uvozni cmizdravac. Nije zahtjevan i bit e am dobar i lijep i koristan za malo maĹženja i paĹženja.

dabran je za naĹĄ park ‚Me imurski vrt‘ zato ĹĄto i jest i nije vo ka. vakako je simpati niji od mnogih stranjskih laktaĹĄa koji ‚imaju jako puno C vitamina‘ i koji ‚su jako dobri za vaĹĄe zdravlje jer...ih njima morate puno platiti‘.

Budite sretni u prolje u, Ĺžele am u Ivi!

17. ožujka 2009.

18

MARIJA RUŽI vrije ala gradsku upravu?(2)

DRUŠTVO za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava

Povrije eni je samo gradona elnikov ego

Osobni predmeti žrtava omogu it e lakšu identifikaciju ubijenih

Molim Naslov da u skladu sa Zakonom o javnom informiranju objavi odgovor na lanak objavljenu vašem listu br. 705 od 10. ožujka 2009. godine pod naslovom Marija Ruži vrije ala Gradsku upravu?

Kao prvo nije to no da sam ja inzistirala da izvješ e MV za 2008. god. do e na dnevni red prije roka, niti pak sam imala pojma da je Gradska uprava tražila prijevremenu dostavu spomenutog izvješ a.

Ja sam tražila da se ras iste neke stavke u dosadašnjim izvještajima za koje sam smatrala da su prikazane na štetu grada (vodocrpilišta, temeljni kapital,

inanciranje kolektora III. i IV.), a pogotovo da se utvrdi zbog ega je razlika u izvještajima Hrvat. voda i Me . voda za izvršene radove na izgradnji kanalizacije Novo Selo Rok i Ivanovec. Naime u izvještaju Me . voda prikazana je ve a vrijednost izvedenih radova za skoro 3 mil. kn u odnosu na izvještaj Hrvat. voda, na to pitanje tražila sam pismeni odgovor kao vije nica iz sjednice u sjednicu kojeg do dana danas nisam dobila.

Nakon prethodne sjednice Gradskog vije a dogovorila sam sa gradona elnikom da osigura nekog od djelatnika gradske uprave i da kona no zajedno u Gradskoj upravi a onda i sa Me . vodama riješimo sporna pitanja. Me utim došlo je o ito do gluhih telefona koje ne bih komentirala i kontrolu nismo obavili sve do danas. Zbog toga se pitam zbog ega ta žurba oko dostave izvještaja za 2008. god. kad ionako nismo riješili sporna pitanja koja su temelj za izradu izvještaja. Osim toga udi me injenica da se nitko od odgovornih

nije zapitao zbog ega se ne vrši dogovorena kontrola.

No dan prije Poglavarstva nazvala me tajnica da me obavijesti o sutrašnjoj sjednici kao sjednici odbora za inancije, na što sam ja zaprepašteno reagirala, s obzirom da nismo izvršili kontrolu. Ja sam doista predložila tajnici da se ta to ka skine s dnevnog reda ili pak da se na neki na in donese uvjetna Odluka dok se ne izvrši kontrola bez ikakve zle namjere ili miješanja u nadležnosti gradona elnika.

O ito sam time povrijedila njegov ego, jer mi je i sam rekao da si on ne može dozvoliti da jedna oporbena vije nica predlaže skidanja to ke s dnevnog reda. Što pak se ti e gospodina erapi a moj zadnji razgovor s njime bio je prije tri ili etiri mjeseca kada sam pokušala pomo i u utvr ivanju naprijed spomenute razlike s obzirom da se kod njega nalazi sva dokumentacija vezana za izgradnju spomenute kanalizacije. Kad sam mu rekla zašto sam došla odgovorio mi je “registratori su vam u ormaru”. No registratore sam ipak dobila i kad sam rekla da odista možemo iskontrolirati odgovorio mi je da to nije njegov posao... Moj komentar na to bio je: nije Vaš, nije pro elnice za inancije, nije internog revizora jer da taj dio posla navodno ne spada u nadležnost internog revizora pa što se onda udimo da nas Me imurske vode prave mladim majmunima.

Pitam se da li taj odnos prema vije nici služi na ast pro elniku Gradske uprave i da li i on spada u vrhunske djelatnike po kriterijima gradona elnika. (Marija Ruži , Vije nica Gradskog vije a Grada akovca)

Po etkom mjeseca ožujka 2009. godine radnici varaždinske Vodogradnje su kod rekonstrukcije zaštitnog nasipa, sagra enog po etkom prošlog stolje a za obranu od poplava me imurskih sela kojima je za ve eg vodostaja prijetile vodenih bujica koje su se izlijevale iz rijeke Drave, pronašli su na više mjesta ljudske kosti koje, prema podacima Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava iz Varaždina, pripadaju žrtvama partizansko-komunisti kog terora koje su iz smjera grada Varaždina potkraj lipnja 1945. godine u za vrijeme rata iskopane rovove pokapali žrtve koje su ubijali u masovnim no nim likvidacijama.

Kako bi se s posmrtnim ostacima postupilo na civilizacijski i u skladu s prihva enim deklaracijama, Parlamentarne skupštine Vije a Europe broj 1481, i donesenoj deklaraciji, Sabora Republike Hrvatske, petak 3. lipnja 2006 godine, o osudi zlo ina po injenih za totalitarnog komunisti kog poretka u Hrvatskoj 1945-1990. godine. U kojoj se izme u ostalog, isti e - Hrvatski sabor vjeruje da žrtve zlo ina totalitarnih komunisti kih režima koje su još žive ili njihove obitelji, zaslužuju su ut, razumijevanje i priznanje za svoje patnje, a u to ci 11 se isti e: “Zbog toga se Hrvatski sabor pridružuje Parlamentarnoj skupštini Vije a Europe u snažnoj osudi masovnog kršenja ljudskih prava od strane totalitarnih komunisti kih režima, i istodobno izražava su ut, razumijevanje i priznanje žrtvama tih zlo ina u Republici Hrvatskoj Europi i svijetu” Pošto u Društvu smatraju da žrtve iz grobišta u Gornjem Hraš anu zaslužuju barem pravo na dostojan pokop, a obitelji stradalih imaju pravo saznati mjesto gdje su im poubi-

jani ro aci poubijani zahtijevamo ekshumaciji i dostojan pokop za u rov pokopane.

Zahtjev za ekshumaciju nasipa, odnosno grobišta u Hraš anu poslan je na adresu Vlade i Sabora Republike Hrvatske, Ministarstvu obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti, Trg hrvatskih velikana u Zagrebu, Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, Ministarstvu pravosu a, Dežmanova ulica 6 u Zagrebu, Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske u Zagrebu, Županijskom državnom odvjetništvu u akovcu te Izaslanstvu Hrvatskog sabora pri Parlamentarnoj skupštini Vije a Europe, a informacija o odaslanom zahtjevu proslije ena je Društvu za ureditev zamol anih grobov iz Ljubljane, s kojim ve nekoliko godina uspješno sura uje, koje je izme u ostalog, podiglo spomen kapelice na grobištima u Ko evskom rogu i nedaleko rudnika i grobišta Barbarin rov kod Laškog.

U odaslanom zahtjevu piše: - Zahtjev za ekshumaciju grobišta “Sep” u Gornjem Hraš anu i dostojan ukop likvidiranih žrtava Zastrašuju i prizori nedavno otvorenog grobišta Huda jama kod rudnika “Barbarin rov” nedaleko Laškog u Sloveniji zgrozila je sav civilizacijski svijet.

Nekako u tišini tog zastrašuju eg otkri a prošlo je iskapanje ljudskih kostiju, do kojih se došlo u etvrtak 5. ožujka, i narednih dana, kod rekonstrukcije zaštitnog nasipa koji je u prošlosti štitio stanovnike Gornjeg Hraš ana, Puš ina, Trnovca i ostalih mjesta u Me imurju od izlijevanja rijeke Drave. Naime kod odstranjivanja dijela nasipa, oko 200 metara, kod njegove rekonstrukcije i spajanja na stari dio na etiri mjesta

estetikheretik – STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

su se tog etvrtka iskopale ljudske kosti. Obaviještena je policija i radovi su privremeno zaustavljeni, nešto zbog otkri a, a dijelom i zbog kiše koja je cijelo jutro padala i ispirala tek iskopane kosti.

Na vijest da su se na lokaciji nasipa pronašle kosti, a znaju i prema izjavama svjedoka da su na tom mjestu u poratnim razdoblju Drugog svjetskog rata, potkraj mjeseca lipnja vlasti iz smjera Varaždina, u no nim satima dovodile i ubijale ljude, lokaciju su obišli i lanovi Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava koji su 2001. godine u spomen na žrtve tu postavili 6 m visok spomen križ. Tako su oko 12 sati grobište posjetili Stjepan Jovan, Josip Kolari i Franjo Talan, lanovi Društva, a u obilasku lokacija iskopanih kostiju bio je i Alfred Obrani , predsjednik središnjice Hrvatskog društva politi kih zatvorenika iz Zagreba i voditelj gradilišta Josip Domitar. O pronalasku smo izvijestili medije, a Josip Kolari , predsjednik podružnice Društva za Me imursku županiju, kao najbliži stratištu preuzeo je obvezu eš eg obilaska “nalazišta” i izvješ ivanja ostalog lanstva o eventualno novom otkri u i situaciji na nasipu i gradilištu.

U petak. 6. ožujka radovi se nastavljaju, a u nedjelju romska djeca iz naselja Parag, koji je u sastavu naselja Trnovec, pronalaze ljudske kosti u zemlji koja je dovezena s nasipa. Stariji Romi o nalazu su obavijestili policiju koja je prona ene kosti odvela na patologiju Županjske bolnice u akovcu.

U ponedjeljak ujutro, 9. ožujka radovi su nastavljeni. Grobište obilazi Josip Kolari i primje uje iskopane ljudske kosti koje su se nalazile u iskopanom jarku, sa sjeverne strane nasipa, na koji su kamioni izvo a a radova ve

bili spremni istovariti dopremljeni šljunak. Kolari je alarmirao policiju i Županijsko državno odvjetništvo i zatražio da se prona ene kosti ne zatrpavaju i traži da se radovi obustave.

Nakon toga na grobište “gradilište”, dolazi policija i osoba iz pogrebne službe koja je kosti pokupila i odvezla. Radovi se nastavljaju, ali se ponovo pronalaze kosti te Kolari , ponovno zove policiju i Županijsko državno odvjetništvo te se kona no, nakon pet dana zaustavljaju radovi, obilježava se lokacija koju uva policija.

Kako su uz prona ene kosti na eni i razni predmeti, žlice, ešalj, prsten, kao i ostaci cipele za o ekivati je da bi neki od predmeta mogli prepoznati i lanovi obitelji i tako pomo i u identi ikaciji. Zbog toga tražimo od Vlade i Sabora, i svih mjerodavnih institucija da se lokacija grobišta “Sep” u Gornjem Hraš anu istraži i žrtve ekshumiraju i dostojno pokopaju. (Za Društvo za obilježavanje grobišta, Franjo talan, predsjednik Društva) Piše: Bruno estetikheretik Kontrec

Prizemnica iz bajke Poštovani!

Kupili smo prizemnicu od 170 m2, ali nam ne odgovara raspored prostorija. Ku a sada ima dvije manje sobe i jednu spava u s velikim dnevnim boravkom i kuhinjom. Mi bi željeli imati etiri sobe jer imamo dvoje djece, a i potrebna nam je radna soba. Isto tako bi željeli malo moderniji raspored dnevne sobe i kuhinje, kao i mjesto za biblioteku.

Visina je 2,7 metara.

Unaprijed zahvaljujemo, Predrag i Magdalena Poštovani, poslali ste mi vašu situaciju kao apsolutnu suprotnost prijašnjim prostorima koje sam obra ivao.

Prekrasna kvadratura i vrlo dobar tlocrt omogu ili su da ovaj stan izvedem na sljede i na in: na elno nisam bitno mijenjao sadašnje stanje, u stvari sam, manje-više sve ostavio kako je i bilo sa nekoliko (bitnih) promjena. Dje je sobe postavljene su uzduž cijelog otvorenog prostora i imaju zajedni ku kupaonicu s WC-om. Tako je izvedena i spava a soba koja je smanjena od prethodnog stanja

na dimenzije koje su joj sasvim dovoljne.

Radna soba postavljena je pokraj spava e jer je na to ukazala pozicija prozora, tako da u nju ulazi mnogo danjeg svijetla što je, u stvari i cilj. Ostava je, u stvari dio koji pripada kuhinji, a dnevni boravak, kuhinja, biblioteka i ulaz su postavljeni kao jedna velika cjelina povezana sa zidovima koji, u stvari de iniraju funkcionalne cjeline.

WC za goste i za dnevnu upotrebu sam izveo diskretno izme u dje jih soba, a na dovoljno logi nom mjestu da bude dostupan.

Takav veliki prostor i takav raspored kako sam složio, omogu ava široku paletu boja, dekora i dezena kao i stilova koji se mogu iskoristiti.

Ja sam, u vašem slu aju koristio sive tonove (kerami ke plo ice, parket, garnitura…) koji bi se trebali osvježiti sa nekim bijelim elementima (kuhinja, blagovaoni ki stol, zidovi…) da se dobije kontrast i, u stvari da se naglase obje 'boje'. Uz to, detalji i dekori u živim bojama daju poseban štih i de iniraju takvu monokromatsku shemu.

Dje je sobe, baš kao i radna de inirane su nešto toplije. Parket u dekoru prirodnog drva sa svjetlijim

namještajem i živim bojama odgovaraju glavnom dijelu, ali opet su malo mekanije izvedene.

Spava a soba je popra ena istim elementima kao i glavni dio stana, kako bi ostala u tom nekom elegantnom štihu. Kupaonica u spava oj sobi i WC za goste su u bež ili krem tonu, jednostavnih linija, formi i oblika. Dje ja kupaonica je ipak najživlje mjesto u ku i, pa sam ju izveo u žutoj boji, sa šarenim detaljima i elementima.

Kuhinja je u bijeloj boji, kao i blagovaonski stol, ali stolice neka budu centralni elementi tog dijela. Ukoli-

ko možete, probajte pribaviti neke dizajnerske stolice kako bi stvorile fokus.

Dnevna soba koja je vizualno odmaknuta od svega, ali samo naoko pošto je otvorena sa dvije strane i ima veliku dostupnost danje svijetlost. Kroz nju postoji izlaz na dvorište.

Biblioteka je smještena u sredinu glavnog prostora, ali je tako er samo naoko odijeljena s dvije strane zidovima na kojima stoje otvorene police s knjigama. U njoj je, logi no, i udobna fotelja.

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

RELIGIJA

17. oĹžujka 2009.

BOG mojih detalja

GVARDIJAN P. STANKO BELOBRAJDI o dolasku franjevaca u akovec

DoĹĄli na poziv hrvatskoga bana Nikole Zrinskog akove kog Nedavno je u akovcu odrĹžan znanstveni simpozij na temu 350. godiĹĄnjice dolaska franjevaca u akovec. Na skupu je viĹĄe povjesni ara i znanstvenika govorilo o tom doga aju, kao i svemu ĹĄto se dogodilo i ĹĄto je zna io dolazak i ostanak franjevaca u akovcu. ME IMURSKE NOVINE prenose vi enje svih “franjeva kih godinaâ€? i samog svetog Franje AsiĹĄkog od strane p. Stanka Belobrajdi a, akove kog gvardijana i Ĺžupnika Ĺžupe Svetog Nikole biskupa.

Nastanak Franjeva kog reda - Osniva Franjeva kog reda, sv. Franjo AsiĹĄki, Ĺživi i djeluje krajem XII. i po etkom XIII. stolje a. To je bilo vrlo nemirno doba kad su u Europi cjelokupno druĹĄtvo i Crkvu potresali i razdirali vrlo snaĹžni sukobi i duboke promjene.

Franjo se rodio u rujnu godine 1182. (ili 1181.) u talijanskom gradu Asizu dok se njegov otac Petar Bernardone, boga trgovac tkaninama, nalazio na putu po Francuskoj. Franjina majka Ivana Bernardone, rodom Francuskinja i zvana g a Pika, svome je sinu na krĹĄtenju dala ime Ivan, ali je otac na svom povratku zah jevao da mu se promijeni ime te ga je nazvao Francesco (Francuzi ) jer je esto zbog svojih trgova kih poslova putovao u Francusku i jer je posebno volio tu zemlju.

Otuda mu ime Franjo.

U Franjino vrijeme, potkraj XII. i po etkom XIII. stolje a, ratovalo se vrlo esto. To je vrijeme velikih napetosti i sukoba me u gradovima. Godine 1202. izbija rat izme u grada Peruggie i Asiza.

Franjo polazi u rat. Pada u zarobljeniĹĄtvo.

U zatvoru ostaje godinu dana, razmiĹĄlja o svom Ĺživotu, ali ne gubi hrabrost. Nakon godinu dana izlazi na slobodu, ali bolestan.

Misle i da je viteĹĄko zvanje njegov Ĺživotni put, 1205. Franjo ponovno odlazi u rat, ali na tom putu u gradu Spoletu spopadnu ga mnoga pitanja i sumnje. Kojim putem krenu ? Ĺ to od njega Bog traĹži?

Koje je njegovo Ĺživotno poslanje?

On se vra a ku i. RazmiĹĄlja, samotuje, luta asiĹĄkim poljima, moli. Stalno se i strastveno pita: â€˜Ĺ to mi je ini ? Ĺ to moĹže da smisao mome Ĺživotu?’ U Franji se neĹĄto duboko mijenja i postaje siguran da za njega zapo inje nov Ĺživot. To mu je postalo mnogo jasnije u dva izvanredna doga aja koji su bili nov po etak na njegovu putu potpunog obra enja: u nezaboravnom susretu s gubavcem i u neizrecivom iskustvu ĹĄto ga je doĹživio dok se molio pred raspelom u crkvici Sv. Damjana. Franjo je nakon obra enja najviĹĄe boravio kraj crkvice Marije An eoske u Porcijunkuli. Tu mu je jednoga dana postalo potpuno jasno na koji e na in izvrĹĄiti svoje Ĺživotno poslanje.

Dolazak franjevaca u Hrvatsku - Po eci franjeva koga kon nuiranog djelovanja u Hrvatskoj seĹžu joĹĄ u vrijeme Ĺživota sv. Franje. Franjin Ĺživotopisac Toma elanski zapisao je da je sv.

Franjo â€˜ĹĄeste godine svoga obra enja’ (najvjerojatnije 1212.) htio po i u Siriju, ali su nepovoljni vjetrovi odbacili brod ‘u slavenske krajeve’. Budu i da nikakva povijesna svjedo anstva ne upu uju na mjesto gdje je Franjo proboravio neko kra e doba prije povratka u Italiju, ljudska je maĹĄta tu historiografsku prazninu ispunila legendom. U viĹĄe hrvatskih gradova oblikovale su se predaje prema kojima bi Franjo boravio upravo u tom gradu, kao ĹĄto su Zadar, Zagreb i dr., te tu osnovao samostan.

No ni povijesni izvori ipak ne ĹĄute baĹĄ potpuno. Oni ukazuju da je na generalnom kapitulu godine 1217. predvi en

za podru je ondaĹĄnje ugarsko - hrvatske drĹžave osnutak jedinstvene Ugarske provincije te je izabran njezin voditelj o.

Johannes, primus minister Hungariae ili prvi provincijalni ministar Ugarske, odakle franjevci dolaze u Hrvatsku.

Time zapo inje boravak franjevaca na hrvatskom teritoriju. Povijesne prilike i neprilike dovele su do osnivanja i ukidanja mnogih provincija i samostana na podru ju danaĹĄnje Hrvatske. Danas u njoj postoje tri provincije: Presvetog Otkupitelja sa sjediĹĄtem u Splitu, Sv. Jeronima sa sjediĹĄtem u Zadru i najmla a, osnovana 1900., Provincija svetih irila i Metoda sa sjediĹĄtem u Zagrebu, kojoj pripada i samostan u akovcu.

Hrvatska franjeva ka provincija sv. irila i Metoda po prostranstvu svoga podru ja najve a je u Hrvatskoj, a njezina etiri samostana u Subotici, Ba u, Novom Sadu i Zemunu nalaze se u Republici Srbiji. Pros re se po cijeloj sjevernoj Hrvatskoj (sjeverozapadnoj Hrvatskoj, isto noj Hrvatskoj, sa Srijemom) i sjeverozapadnom dijelu hrvatskoga jadranskog pribreĹžja. Na tom su podru ju od po etka Franjeva kog reda djelovale Ugarska provincija, Slavonska provincija, zatim svoje djelovanje na taj teritorij proteĹže i Bosanska vikarija od koje se kasnije odjeljuje Provincija bosansko - hrvatska, za m Provincija sv. KriĹža i Provincija sv. Ivana Kapistrana. U srediĹĄnjem dijelu danaĹĄnje Provincije bila je Ugarska provincija, sve dok se hrvatski franjevci nisu odvojili od Ma ara u samostalnu Provinciju sv. Ladislava. Za vrijeme provincijala o. Pavla Jan i a odijelili su se hrvatski samostani od ma arskih i formirali godine 1655. najprije Kustodiju sv. Ladislava. Bilo je to doba probu ene narodne svijes u vrijeme banovanja Nikole i Petra Zrinskog (1649.

- 1670.). Zauzimanjem prvog kustoda o.

Timoteja Me ure kog Kustodija ve je 16. srpnja 1661. bulom pape Aleksandra VII. Ex comissis nobis divinitus podignuta na rang provincije.

Godine 1900. osniva se nova Provincija sv. irila i Metoda sa sjediĹĄtem u Zagrebu i za prvog provincijala izabran je, danas asni sluga BoĹžji, o. Vendelin VoĹĄnjak, koji se zauzimao i uspio da franjeva ki samostan u akovcu pripadne novoosnovanoj Provinciji.

Dolazak franjevaca u akovec - Kustod Ladislavske kustodije o.

Timotej Me ure ki primio je 1656. od generalnog ministra Reda poziv da do e na generalni kapitul, koji e se odrĹža u Toledu (Ĺ panjolska) 8. lipnja 1658.

Na kapitulu je odre eno da se 1. velja e 1659. odrĹži kapitul Ladislavske kustodije i za vizitatora je odre en o. Pavao Jan i de Tauris, koji je imao zada u da s o. Timotejem ode k banu grofu Nikoli Zrinskom zbog dobivanja obe anog novog samostana koji bi se trebao osnova u akovcu i to je mjesto dobio.

U VaraĹždinu je bio 1. velja e 1659. odrĹžan kapitul na kojemu je za ministra kustoda izabran o. Maksimilijan Tkal evi . On je odmah zamolio zagreba kog biskupa kao mjesnog ordinarija za dopuĹĄtenje i blagoslov oko podizanja samostana u trgoviĹĄtu akovcu. Molba koju je kustod o. Maksimilijan Tkal evi upu o biskupu Petru Petre u nije bila odmah rijeĹĄena.

Da bi mogao donije najbolju i pravu odluku, biskup je morao i h o u miĹĄljenja poglavara drugih samostana u prili no ĹĄirokoj okolici akovca. To je u injeno 20. i 21. svibnja 1659. u VaraĹždinskim Toplicama. U zapisniku konsistorija od 20. svibnja 1659. stoji zapisano da je: ‘ ... zagreba ki biskup, preuzviĹĄeni gospodin Petar Petre kao biskupijski i mjesni ordinarij u nazo nos vele asne gospode bekĹĄinskog

arhi akona i zagreba kog kanonika Andrije Ĺ untaka, varaĹždinskog arhi akona i zagreba kog kanonika Petra Knapi a, isto tako zagreba kog kanonika Ivana Jantolovi a te prepozita sv. Petra od PoĹžege i zagreba kog kanonika Petra Orehocija, koje je is zagreba ki kaptol za to posebno izaslao i upu o, za m redovni kih otaca Ma je Verni a iz varaĹždinske rezidencije DruĹžbe Isusove, Franje Gori anca iz zagreba kog samostana Reda kapucina, Nikole Tur ina iz zagreba kog kolegija iste DruĹžbe Isusove te azmanskoga kanonika, prebendara, Zbora spomenute zagreba ke crkve i Ĺžupnika sv. Petra u VlaĹĄkoj ulici u Zagrebu Ivana Krizogona kao poslanika i pozivatelja potpisanih redovni kih priora ili poglavara koji za sada borave u okolnim mjes ma.

Na konzistoriju svi nazo ni izjasnili su se za osnivanje samostana kao i franjevci iz samostana u OrmoŞu, koji su svoj pristanak dali pismeno osim otaca pavlina koji su u 12 to aka izrazili svoje neslaganje s dolaskom franjevaca, na ťto im je sljede eg dana, 21. svibnja, odgovorio o. Ilija Jambreťi , predstavnik Kustodije sv. Ladislava, koji je u 12 to aka iznio stav uprave Kustodije o dolasku franjevaca u akovec’.

Na temelju zaklju aka prvoga konzistorija 20. - 22. svibnja 1659., na kojem nije dano odobrenje, biskup Petar Petre poslao je trojicu kanonika u akovec s uputama. U delegaciji su bili vele asni gospodin Andrija Ĺ untak, bekĹĄinski arhi akon, Petar Knapi , varaĹždinski arhi akon, te Ivan Jantolovi , zagreba ki kanonik, koji su primili pismo preuzviĹĄenog gospodina Petra Petre a da u akovcu moraju utvrdi is nu u nesuglasicama izme u bra e pavlina i bra e franjevaca koji Ĺžele tamo dobi novu ku u. Bilo je potrebno ispita : prvo, treba pita narod ili barem prvake naroda kojima je poznato mnoĹĄtvo o mogu nos i spremnos naroda za davanje milodara i podru ja na kojima e se proteza budu i novi samostan.

Drugo, oci pavlini moraju prvo i jasno pokaza koliko imaju kmetova, itavoga i polovi nog seliĹĄta, a i koliko bezemljaĹĄa, koliko su dana duĹžni radi u tjednu bilo pjeĹĄke, bilo sa stokom.

Tre e, treba obavijes preuzviťenoga i presvijetlog gospodina grofa (Nikolu Zrinskog) da – premda oci franjevci od opservancije (opsluŞivanja) ne smiju ima takve stalne zaklade iz koje bi mogli, bez obzira je li uz milodare ili bez milodara, ima kroz godinu hranu i odje u – ipak moŞe stvori zakladu, ako se to njemu u Gospodinu svidi.

Na temelju izvjeĹĄ a trojice kanonika o poslu koji su prema navedenim uputama obavili u akovcu i ponovne rasprave, biskupijski konzistorij pod predsjedanjem biskupa Petra Petre a u Zagrebu 16. srpnja 1659. nastavio je postupak oko podizanja novoga samostana Manje bra e od opservancije u trgoviĹĄtu akovcu. Odobrenje biskupa Petra Petre a o podizanju samostana u dolasku franjevaca u akovec izdano je 17. rujna 1659.

Te godine u akovec su doĹĄli i nastanili se u drvenom samostanu pokraj zidane kapele posve ene sv. Nikoli biskupu o. Atanazije Nusser, koji je postavljen za predstojnika samostana, brat Aleksije Antolovi , o. Franjo Ceboci, o Franjo Feyervary, o. Mojsije Kyrali, brat Juraj Ĺ inko, o. Abraham Zeleni , o. Benedikt Ri anec, o. Vinko Stefanovi i o. Ferdinand Selniczey.

Djelovanje franjevaca nekad i danas - Ovo razdoblje moĹžemo podijeli na dva dijela. Prvo je razdoblje od 1659. do 1789. i drugo od 1789. do danas.

19

Odmah nakon osnutka samostana i dolaska prve bra e razvio se bogat duhovni Şivot vezan uz kult sv. Antuna Padovanskog, koji su bra a neumorno ťirila te slavljenje blagdana Gospe od An ela – Porcijunkule – uz koji je povezan porcijunkulski oprost. Sigurno je da su franjevci bili nazo ni u Şivotu obitelji Zrinski gdje su bili duhovnici, za m vodili duhovnu brigu za obitelji kadra te bili vojni ki kapelani.

U osamnaestom stolje u razvio se kult ĹĄtovanja sv. Franje i b ratovĹĄ na franjeva kog pojasa danas poznata pod nazivom Franjeva ki svjetovni red. Razvijali su poboĹžnost prema sv. KriĹžu nakon poĹžara u kojem je kriĹž ostao sa uvan.

Krajem stolje a, nakon ĹĄto su dobili mo i sv. Vinka, akona i mu enika, razvijali su njegovo ĹĄtovanje i aĹĄ enje posebno uz blagdan Porcijunkule. Pomagali su u duhovnoj pastvi u viĹĄe od dvadeset Ĺžupa Zagreba ke i Vesprimske biskupije te imali svoje vlastito u iliĹĄte za potrebe provincije sv. Ladislava na kojem su podu avali lozo ju uz prekide od 1732. do 1783., moralku uz prekide od 1738. do 1758. i govorniĹĄtvo godine 1779.

Samostanska je crkva dobila nov zna aj kada je zagreba ki biskup Maksimilijan Vrhovec kanonski ustanovio novu Şupu Sv. Nikole u akovcu. Prvim Şupnikom imenovan je o. Hilarion Leva i , a Şupi su pripala sljede a naselja: Mihovljan, Pribislavec, Sv. Rok, Ma kovec, Šenkovec, Žiťkovec, Martane, Savska Ves, Putjane, Pustakovec, Buzovec, a iz Şupe Mala Subo ca izdvojena su sela Ivanovec i Gornji Vidovec. Od toga vremena bra a u akovcu vode duťobriŞni ku skrb na ijem je podru ju joť prije Drugoga svjetskog rata djelovalo etrnaest osnovnih ťkola i nekoliko srednjih te jedna visoka.

Bra a su bili duĹĄobriĹžnici i vjerou itelji ne samo u ĹĄkolama nego i pokreta i mnogih druĹĄtava u kojima su bili ili osniva i ili su bili nazo ni te pruĹžali duhovnu skrb za lanove pojedinih druĹĄtava i organizacija. Izme u dvaju ratova dali su velik doprinos u radu Katoli ke akcije, ija se djelatnost tako razvijala da se pokazala potreba za izgradnjom vlas tog doma, ĹĄto je i u injeno 1938., kada je izgra en Katoli ki dom. Ne smijemo zaboravi ni sudjelovanje u organizaciji velikog Euharis jskog kongresa 1935., koji je predvodio zagreba ki nadbiskup koadjutor dr.

Alojzije Stepinac, kasnije kardinal, a danas blaĹženik. Ne moĹže se zaboravi velik doprinos koji su bra a svojim radom dala u o uvanju hrvatskoga nacionalnog iden teta za vrijeme dok je Me imurje bilo pod Ma arskom, ali u crkvenom pogledu uvijek pod vlaĹĄ u zagreba kih biskupa i nadbiskupa.

Papa Ivan Pavao II. osnovao je 1997.

VaraĹždinsku biskupiju i prvim biskupom imenovao mons. Marka Culeja, koji je godine 1999. veliku akove ku Ĺžupu podijelio te osnovao Ĺžupe u dosadaĹĄnjim lijalama Ma kovcu, Ĺ enkovcu, Pribislavcu, Ivanovcu, a Savsku Ves pripojio Ĺžupi Strahoninec, te u gradu akovcu osnovao joĹĄ jednu Ĺžupu, Ĺžupu Sv. Antuna Padovanskoga, koju je povjerio franjevcima. (sm)

Isus - modni kreator Svake godine u korizmi, kao duhovnu pripravu za svetkovinu Uskrsa, Crkva izabire evan elje PreobraĹženja. Dio je to evan elja koji nam opisuje susa, kako se, u prisutnosti trojice svojih u enik Petra, akova i vana, preobrazio.

Haljine su mu postale sjajne, bijele toliko da ih nijedan bjelilac na zemlji ne bi mogao tako izbijeliti. na toj gori, ukazali su mu se lija i Mojsije i razgovarali s Njim. U enici su bili toliko o arani da je Petar predloĹžio da sagrade tri sjenice - i uĹživaju u nebeskom doga aju.

Toliko je bilo lijepo. Korizma u kojoj napredujemo nema smisla ako je ne Ĺživimo u perspektivi Uskrsa, a ovaj dio evan elja nam u tome sjajno pomaĹže. PomaĹže nam udahnuti svjeĹžinu, ‘naroĹĄiti’ naĹĄu nutrinu, kako bi ponovno zadobila svoju ljepotu. Da za Uskrs i mi poĹželimo, baĹĄ kao i trojica na *ori preobraĹženja, zaustaviti vrijeme naĹĄeg Ĺživota, zbog ljepote koja e ponovno po eti strujati u nama. Sama rije - preobraĹženje, kaĹže nam u kom smjeru trebamo traĹžiti: u smjeru traĹženja novog obraza, iz Ĺživota bez-obraznosti u Ĺživot pre-obraznosti. Bezobraznosti je poprili no u me uljudskim odnosima. Mnogi su izgubili obraz i Ĺžive bez srama i ponosa. Korizma je poziv da uvamo naĹĄ obraz i da se ponaĹĄamo dostojanstveno u svakodnevnici. susove haljine postale su sjajne, bijele‌On je bio autor te posebnosti. zato ga danas nazivamo modnim kreatorom. Duhovnim!

Bogom koji je sposoban izvu i iz nas ono najbolje, i svakome skrojiti originalni kostim, sjajni, bijeli, isti, uskrsni! suse, obuci nas u svjetlo svoje istine! z oblaka koji ih je zasjenio, za uo se BoĹžji glas: ÂťOvo je Sin moj ljubljeni! SluĹĄajte ga!ÂŤ SluĹĄanje je velika tema svake istinske obnove ljudskoga druĹĄtva. mati vremena i paĹžnje jedni za druge, sluĹĄati ĹĄto nam to drugi kaĹžu i poru uju svojim Ĺživotima.

U initi druge smislom naĹĄeg postojanja. SluĹĄanje, ali i posluĹĄnost! postole je sus zamolio da nikomu ne pripovijedaju ĹĄto su vidjeli, i oni su odrĹžali obe anje, rije koju su mu dali. Dati nekome rije i odrĹžati svoju rije . PoĹĄtenu,

PiĹĄe: vl . Antun Ĺ tefan prijateljsku, bratsku. Sjajno, zar vam se ne ini?! esmo li ljudi od rije i, poĹĄtujemo li naĹĄu rije i drĹžimo li do naĹĄih obe anja?! to je neĹĄto za provjeriti ove korizme.

Primijetili ste, sus je poveo samo trojici svojih u enike na *oru preobraĹženja. Ta informacija donosi pregrĹĄt psiholoĹĄkih spoznaja o me uljudskim odnosima. MoĹže li se re i da su privilegirani? MoĹže.

Za njih e to uvijek biti milost, privilegija, jer ni im nisu zasluĹžili da budu posebno izabrani od susa.

Njih trojica bili su izabrani, zbog samo susu znanog razloga, da Ĺžive izvanredna iskustva. Umjesto da sebe gledamo me u onima koji su ostali ‘dolje’, zamiĹĄljajmo sebe radije jednim izme u ove trojice, posebnih, privilegirani. Stvorenih za izvanredna iskustva. Ne smijemo im zavidjeti. zbacimo zavist iz naĹĄih odnosa s drugima, Ne mu imo se stalno i ne uspore ujemo s drugima: zaĹĄto oni, a zaĹĄto ne mi?! Svatko je od nas jedinstven!

Original, nezamjenjiv i vrijedan! sus i njegovi ‘popeli su se na brdo’.

Znak za sve nas da budemo i mi ljudi koji streme ‘prema vrhuncima’, odnosno prema savrĹĄenosti.

Pozvani smo da nadi emo na ine i ponaĹĄanje ljudi ove ‘balkanske kr me’, da iskoristimo ‘duhovne vrhunce’ i proĹĄirimo naĹĄe horizonte. Ne emo nikada mo i daleko vidjeti ako se drĹžimo samo naĹĄih nizina. Treba krenuti na put, treba se pentrati, mu iti, gubiti dah. Vrhunci su vrijedni toga, a i mi vrhunaca. edino vrhunaca!

DUHOVNI VELIKAN

Sveti Josip, 19. oĹžujka IMENDANI I BLAGDANI utorak, 17. oĹžujka Patrik, Domagoj, Hrvatin srijeda, 18. oĹžujka &iril eruzalemski, Cvjetan etvrtak, 19. oĹžujka osip, osipa, Zefa, Zlata petak, 20. oĹžujka Dionizije, Vladislav, Niceta subota, 21. oĹžujka Serapion, Kasijan, Vesna nedjelja, 22. oĹžujka aroslav, Oktavijan, ea ponedjeljak, 23. oĹžujka Turibije, Pelagije, DraĹžen

Bog je osipa izabrao da bude zaru nik Djevice Marije, da bude hranitelj susov, hranitelj i branitelj od neprijatelja koji htjedoĹĄe susa ubiti nakon njegova ro enja. osip bijaĹĄe pravednik BoĹžji, bijaĹĄe svet. Zato ga je Bog izabrao za tu asnu sluĹžbu koju je hrabro i vjerno obavljao sve do prijelaza u sretnu vje nost. Kod Boga je osip mo an svetac. Sveta Crkva zaziva osipa u pomo u nevolji, a naro ito ga moli za pomo obiteljima. osip je umro na rukama susa i Marije. ZaĹĄtitnik je obitelji i Hrvatske, a u Me imurju se osobito ĹĄtuje u Ĺ trigovi. (sm)

RIJE I MUDRE â€œĹ˝ivot i vrijeme bjeĹže, viĹĄe se ne vra aju.â€?

(MK ,sm)

NOVI ŽIVOT SE RA A

20

17. ožujka 2009.

Radojka Bogdan (22) i Josip Oršuš (27) iz Trnovca dobili su Renata, ro enog 9. ožujka u 18.15 sati. Po bebu su došle baka Zlata i seka Marija (6), a imaju i Marija (3) i Gorana (2).

MT “LEPTIRI ” poklanja benkicu i partlek Duško (29) i Petra (27) Friš i iz Ma kovca dobili su Karla, ro enog 8. ožujka u 00.55 sati.

Valentina Bani (29) iz akovca dobila je Kiaru, ro enu 9. ožujka u 23.45 sati. Po bebu su došli ujak Marko i baka Helena.

Benkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri dobivaju naše novoro ene bebe, iji se roditelji pristanu fotogra ra za rubriku “Novi život se ra a” ME IMURSKIH NOVINA. Prigodnim e ih poklonom obradova naš fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka MT tvornica trikotaže iz Štrigove.

kernpontoni

akcija! antracit

siva

bijela

176,90 kn/m2 144,99 kn/m2

176,90 kn/m2 144,99 kn/m2

195,20 kn/m2 159,99 kn/m2

betonska galanterija, a ne bižuterija

opločnik GRANITNA KOCKA

akcija traje do 01.06.2009.

Besplatna dostava Međimurska županija . Varaždin . Ludbreg

ANTRUM Prelog gostovao londonski DJ U oživljavanje elektronske scene i svjetskih glazbenih trendova u Me imurju priklju io se i nedavno otvoreni preloški klub Antrum koji je u subotu ugostio londonskog DJ-a Asad Rizvia. Renomirani engleski DJ i producent stvorio je odli no višesatno ozra je u plesnom tech + deep + funky house ritmu.

(D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

2

ME\IMURSKE NOVINE 17. ožujka 2009.

KAZALIŠTE Planet Art odigralo predstavu “Sumnja”

Stvarni problemi o kojima je potrebno više pri ati Privatno kazalište Planet Art na pozornici Centra za kulturu postavilo je predstavu “Sumnja” koja je u hrvatsko kazalište uvela temu pedofilije u crkvi.

Mjesto radnje je Bronx, godina 1964.

Sumnjaju i da iskorištava crnog u enika, asna sestra Alojzija, ravnateljica katoli ke škole, suprotstavlja se mladom sve eniku i pro esoru Flynnu kojeg okolina smatra moralnom vertikalom zajednice.

Gdje je istina i jesu li potvr ene sumnje u pedofilske sklonosti sve enika, drama ne otkriva. Ostavlja otvorenom, i pod sumnjom, temu koja je i te kako aktualna u svijetu.

Mlada sarajevska glumica Nancy Abdel Sakhi kazala je kako ju je rad na ovoj predstavio promijenio

Uloge u “Sumnji” ostvarili su Slavica Kneževi , Robert Kurbaša, Anastasija Jankovska i mlada sarajevska glumica Nancy Abdel Sakhi, koja je kazala kako joj je bio pravi užitak raditi na predstavi prema tekstu oskarovca Johna Patricka Shanleya: - Meni je strašno drago što sam dobila priliku raditi na ovoj predstavi, prije svega jer mi se tekst svi a i jer govori o stvarima o kojima ljudi ne žele pri ati, o stvarnim problemima o kojima je potrebno više pri ati. Zanimljivo je da se tekst bavi ne im s ime se mi, na žalost, susre emo svaki dan, sumnja kao neki akt koji se ra a i raste u ljudima. Zapravo, govori o tom nekom putu od sumnje do uvjerenja, pa natrag do sumnje ... Vjerovati ili ne vjerovati?

Sebe izgubiti ili ne izgubiti? Što kada pomisliš da si na pravom putu pa ti se javi onaj glas koji kaže ‘Gle, možda i nije tako’?

Bavi se nekim stvarima u koje mi možda ne želimo prodrijeti ili ne želimo da drugi u njih prodru.

Rad na ovoj predstavi i nju je dotaknuo, te je zauvijek promijenio. - Ono što mi je jako zanimljivo kad je u pitanju ova predstava, evo i sada kada je igramo i putujemo po gradovima, jest to da se konstantno preispitujem. Konstantno imam potrebu raditi na liku, a mislim da je tako i mojim ostalim kolegama u predstavi.

Mene svaki tekst mijenja. Možda zvu i

“Sumnja” je u hrvatsko kazalište uvela temu pedofilije u crkvi kao raza, ali svaki tekst me uistinu mijenja. Ali gluma je takav posao, zato sam ovo i odabrala, zato što vje ito kopam po sebi, tražim nove stvari ... Na žalost, ponekad prona eš neke stvari koje ne želiš iskopati, ali onda je to dobro jer ih sagledaš i riješiš to sa sobom.

Drama “Sumnja” na Broadwayu je odigrana više od 500 puta, a dobila je i etiri Tonyja, te Pulitzerovu nagradu. No, usprkos tome, doma i glumci nisu osjetili prevelik pritisak da se prilikom izvo enja opravda kvaliteta teksta. - Nama je generalno dobro kad dobijemo ovakav tekst, jer su to pametni tekstovi. Ali unutar toga pametnog teksta mi glumci se

bavimo podtekstovima i bavimo se onim stvarima koje se nalaze izme u redaka.

Tako da je zapravo nebitno je li neki tekst nagra en ili nije nagra en. Bitno je što ti možeš prona i unutar toga i koliko sebe možeš prona i unutar toga. Mislim da sam glumac može puno pridonijeti tekstu, kazala je Nancy Abdel Sakhi.

Prošle godine po Shanleyjevom tekstu snimljen je istoimeni film “Sumnja” u kojemu glavne uloge glume tuma e Meryl Streep i Phillip Seymour Ho man.

Upravo ovaj film akove ka publika ima prilike pogledati od 21. do 24. ožujka u Centru za kulturu. (mn)

VELIK USPJEH akove kog etno - rock benda

“Komedija” potpisala za Dallas Records Na Jazz srijedi nastupio je Puclin Trio

JAZZ srijeda na Maloj sceni CZK-a

Filip Krznar nastupio uz bra u Puclin Za tjednu dozu jazza prošle se srijede pobrinuo Puclin Trio. Bra a Rajko i Vinko Puclin, poznati varaždinski jazzeri, u akovcu su, na žalost, pred malobrojnom publikom nastupili zajedno s mladim me imurskim bubnjarom Filipom Krznarom. Krznarovo sazrijevanje kao muzi ara ve godinama pratimo kroz doma e bendove (Komedija, Vulen ek, Funky Town, Žiga i Bandisti ...), a talen-

tirani bubnjar pokazao je da se lako nosi i s ovim, u našim krajevima, legendarnim blues i jazz dvojcem. Bra a Puclin su, ina e, zaslužna za pou avanje mnogo mladih glazbenika iz naših krajeva, i to u njihovoj školi moderne glazbe “Music Academy Puclin”. Oni su i vlasnici jazz i blues cluba “Blue Moon Ca e” u Varaždinu koji u ugodnom ambijentu ve godinama organizira odli ne svirke. (mn)

KAZALIŠNA družina Pinklec

akove ki bend “Komedija”, koji postoji od ljeta 2004. godine, naširoko poznat u najsjevernijoj županiji, potpisao je svoj prvi diskogra ski ugovor. Kako sami kažu, njihova se glazba kre e se u rasponu od rockabillyja, bluesa, preko rocka, popa i etna, do brzih ska i swing ritmova kroz koje plešu razigrane jazz dionice.

Iza sebe imaju niz nastupa po klubovima, estivalima i uli nim mani estacijama. Uz tradicijske me imurske pjesme, koje u njihovoj izvedbi dobiju neku novu boju, ima tu i autorskih pjesama, a sve e se to na i na albumu koji e do ljeta ove godine biti na policama koje krasi naziv “world music”.

Komediju ine Igor Baksa (vokal, gitara), Neven Kolari (bass, cimbal), Miloš Rok (klarinet, klavijature) i Marinko Marcijuš (bubanj). Nakon potpisivanje ugovora, de ki su rekli: - Sretni smo što je kvalitetu glazbe prepoznala ku a poput Dallasa. Skoro je nevjerojatno da se jedan mladi bend iz Me imurja (koje se na hrvatskoj glazbenoj sceni sramežljivo po elo pojavljivati tek zadnjih par

godina) uspije otisnuti izvan lokalnih okvira. Dobili smo potvrdu za svoj rad, što nas poti e da budemo još bolji, da se još više posvetimo svom stvaralaštvu (da imamo eš e probe).

Vjerujemo da smo potpisivanjem ugovora otvorili jednu jako produktivnu i kreativnu suradnju. Uzbu eni smo zbog svega što nas eka i imamo osje aj sigurnosti, jer sad netko stoji iza ovog što radimo. Mislim da ovo ne bi bilo mogu e da ispod svega što radimo nije jedna velika neiscrpna porcija pozitive.

Po eli smo kao uli ni bend koji nije imao nikakvu drugu pretenziju osim da podijeli veselje i radost sviranja i pjevanja s publikom, prolaznicima na cesti. Želja nam je im ve em broju ljudi razvu i osmjeh na lice, a ugovor s Dallasom vrata su do vrlo velikog broja ljudi.

U sljede ih par mjeseci Komedija ima bukirane svirke po me imurskim klubovima i kafi ima, nekoliko svirki izvan Me imurja, a od kraja svibnja idu na ljetnu turneju “Pozoj leti!” po Makedoniji, Crnoj Gori, Jadranu, Danima Zrinskih i Špancir estu.

“Vatroslavna” predstava u Zagrebu Vesela akove ka kazališna družina gPinklec h na sam je Dan žena pred nedjeljnom obiteljskom publikom Centra za kulturu Trešnjevka u Zagrebu, i selektorom Ogulinskog estivala bajke, redateljem Mariom Kova em, odigrala svoju etrnaestu izvedbu dje je predstave gVatroslav Grom h. Nakon što je ta pri a o po ecima prijateljstva ljudi i zmajeva vrlo dobro prošla kod publike, zaredale su se i pohvale iz stru ne javnosti. Iako prvenstveno ra ena kao predstava za boži nu sezonu podjele darova, Pinkleci su je upravo zbog spomenutog odlu ili proširiti, pa su u tom procesu nastali i songovi.

Posebnost ovog projekta je u tome što po prvi put glumci ove kazališne družine uži-

Pinkleci su oduševili zagreba ku publiku i kritiku vo sviraju i pjevaju, te proizvode zvu ne e ekte, upotpunjuju i time cjelokupnost svog izri aja. To su, kao što smo rekli, pokazali i zagreba koj publici, nasmijavši svojim razigranim i ponekad slojevitim humorom i djecu i odrasle. (jp)

“Komedija” s Dankom Stefanovi em, izvršnim direktorom Dallas Recordsa

3

17. ožujka 2009. ME\IMURSKE NOVINE

KAZALIŠTE Planet Art

Velika zvjerka posjetila Prelog Prošli tjedan dvije su kazališne predstave obilježile naš kraj, a, što je zanimljivo, obje su igrali glumci Kazališta Planet Art. I dok je u akovcu igrala “Sumnja”, preloški Dom kulture posjetila je “Velika zvjerka”.

Prema jednom istraživanju ameri koga tiska, “Velika zvjerka” proglašena je najduhovitijim kazališnim tekstom nastalim krajem devedesetih godina prošlog stolje a. Prema drugima, pak, rije je o najinteligentnije napisanom tekstu tih godina. Zbog duhovitih i zanimljivih dijaloga, odli no napisanih lica, ovo je i jedna od najizvo enijih predstava u Hrvatskoj u protekle

dvije godine, koja je usto gostovala na mnogim doma im i stranim kazališnim estivalima.

“Velika zvjerka” u Prelogu je progovorila o pitanjima današnje civilizacije. Kako biti ovjek u svijetu u kojem novac igra odlu uju u ulogu? Kako ostati vjeran sebi? Postoji li granica izme u pro esionalizma i ljudske solidarnosti? Kako održati brak, prijateljstvo? Što je danas vjera? Je li to Bog, ovjek ili novac? I, na kraju, najvažnije pitanje, kome možemo vjerovati? Uloge u predstavi ostvarili su Slavko Juraga, Marko Torjanac i Luka Dragi .

(M.N.; oto: Mario Naran a)

“Velika zvjerka” jedna je od najizvo enijih predstava u Hrvatskoj u protekle dvije godine

ODRŽAN koncert Karla Slobodana Fija i Milana unka

Guda ki duo svirao poznate klasike Violinist Karlo Slobodan Fio i violist Milan unko pred akove kom su publikom u utorak 10. ožujka u dvorani “Zrinski” odsvirali poznate klasike svjetske glazbe.

Na repertoaru su im bile skladbe Mozarta, Händela, Halvorsena i Martinua.

O kvaliteti koncerta dovoljno govore injenice da su Fio i unko poznati i nadaleko izvan Hrvatske, a obojica su i sura ivala s mnogim svjetskim uglednim umjetnicima.

Karlo S. Fio bio je koncertni majstor ansambala Wiener Kammerorchester, Münchener Kammerorchester, London Philharmonic te Die

Solisten der Berliner Kammerphilharmonie. S ovim, kao i drugim orkestrima, nastupao je kao solist na turnejama diljem Europe te u Japanu, Kini, Tajvanu, Hong - Kongu, Maleziji, Koreji i SAD-u.

Milan unko solisti ki je nastupao uz Hrvatski komorni orkestar, Zagreba ku filharmoniju, Zagreba ke soliste, Varaždinski komorni orkestar, Sim onijski orkestar HRT-a i Zadarski komorni orkestar, sura uju i pri tom s vrhunskim umjetnicima kao što su Gerard Causse, Aleksandar Andrušenko, Pavle Dešpalj i Kazushi Ôno. (mn)

TRIBINA 19. ožujka u 19.30 sati

Laibach po prvi put u akovcu Laibach, kultni slovenski sastav iz Trbovlja, održat e koncert u etvrtak 19. ožujka u dvorani Centra za kulturu akovec s po etkom u 19.30 sati.

Nastupom u akovcu, uz presjek najvažnijih trenutaka karijere, predstavit e i program Volk (narod, nacija) koji je baziran reinterpretacijom himni, izražavaju i svoj jasan politi ki beskompromisan stav, uz vrlo primjeren komentar današnje politi ke situacije.

Laibach je osnovan 1980. godine ubrzo nakon smrti Josipa Broza Tita, u godini kojom je simboli ki zapo elo vrijeme nesigurnosti i previranja u SFRJ te neslaganja i sukoba me u republikama i narodima koji su inili ovu državnu tvorevinu.

Sami po eci vezani su uz gerilski umjetni ki kolektiv Neue Slowenische Kunst, a zbog kontroverzne i provokativne ikonografije izazivaju bijes tadašnjih politi kih struktura. Prepreke koje su svojim djelovanjem rušili

esto su bile istovremeno fizi ke, mentalne i ideološke.

U travnju 1985. izdaju prvi album, koji zbog zabrana korištenja imena na omotu donosi samo danas prepoznatljivi simbol crnog križa te zvuk Wagnerovskih rogova isprepleten s ritmom vojnih marševa i zaštitnog znaka benda, dubokog, zagrobnog glasa pjeva a.

akov ani upoznali energetske to ke Istre Fotoklub akovec, u suradnji s Udrugom mladih S.A.V.E., organizirao je projekciju filma “Zmajeve linije” te popratnu izložbu otografija.

Film se bavi zanimljivom studijom o energetskim to kama u Istri i Sloveniji, poznatima kao litopunkturni meridijani (zmajeve brazde), o kojima govori slovenski umjetnik Marko Poga nik u svojoj istoimenoj knjizi objavljenoj prije dvadesetak godina. Prema njegovom tuma enju, Motovun je centar i izvor “životne energije” koja se od tud širi cijelim istarskim poluotokom, a zna ajno mjesto u cijeloj toj pri i zauzima i kamena potkova kod Pore a. Film zadire u podru je

akove ka publika pogledala je film o energetskim to kama u Istri i Sloveniji astrologije, arheologije i “new age” teorije. Stalnim balansiranjem izme u arheoloških i znanstveno - povijesnih injenica, snimanjem istarskih i slovenskih lokaliteta, te izjavama sugovornika autori žele potaknuti gledatelja na razmišljanje i istaknuti važnost pojava koje su izvan naše vizualne percepcije. Film

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec

U Knjižnici “Nikola Zrinski” akovec svoju najnoviju knjigu predstavio je Stijepo Mijovi Ko an, književnik, filmski redatelj i scenarist, predava , urednik i publicist, autor dvadesetak knjiga i jedan od najvažnijih suvremenih hrvatskih pjesnika.

Knjižica jednostavno nazvana “Jedan izbor” sadrži osamdesetak pjesama bogatog tematsko - motivskog spektra koje su, kako je Ko an

Karlo Slobodan Fio i Milan unko odsvirali su poznate svjetske klasike

PRELOG

Izlažu tri slikarice Gori an, a istovremeno lanice Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog ve više godina, a Julija Pongrac tajnica je Likovne udruge donjeg Me imurja. Uz vedute izloženi su i pejzaži, te figuracije. (j)

Laibach nikad nije pokušavao biti obi an rock sastav, izvedba ledeno ozbiljnih lica, popra ena vrhunskim videoprojekcijama, te prije svega kvaliteta glazbe koju izvode otvara im vrata svjetske scene te neki od eminentnih glazbenih sastava (Ramstein, Morbid Angel …) ne kriju njihov utjecaj.

U više su navrata uz europske kulturne metropole, spomenimo Berlin, London, Pariz, Be i Prag, nastupali i u Moskvi, New Yorku, San Franciscu, Hollywoodu, a velik broj poklonika imaju i u Hrvatskoj.

U svom dugogodišnjem radu prolazili su kroz stilove u rasponu od klasi ne i etnoglazbe, death metala do techna, uvijek spremni na istraživanje novih teritorija zvuka, a svoj pe at dali su i na izvedbe klasika poput bendova The Beatles (Let It Be), The Rolling Stones (Sympathy For The Devil), Queen (One Vision), Europe (Final Countdown), mjuzikl hit Jesus Christ Superstar te Bachovih uga.

ZMAJEVE LINIJE u organizaciji Fotokluba

Jedan izbor Stijepa Mijovi a Ko ana

U Ribljem restoranu u Prelogu postavljena je izložba slika triju slikarica. Svoje radove izlažu Julija Pongrac, ur a Mar etko i Draženka Bašnec, sve tri iz Gori ana. One su lanice i osniva ice novoosnovane Likovne udruge

AKTUALNE IZLOŽBE

Predstavljena knjiga Stijepa Mijovi a Ko ana sadrži izbor njegovih najboljih pjesama iz cijele spisateljske karijere

kazao na predstavljanju, nastajale cijeli njegov život. - Pjesme su nastajale cijeli život od moje petnaeste godine kad sam objavio prvu pjesmu u zagreba kom Poletu, pa do najnovijeg vremena. Unutra se nalaze pjesme izabrane iz mojih trinaest do sad objavljenih knjiga. Me u njima je ak i jedna kajkavska pjesma.

Ina e, ja imam i cijeli ciklus na me imurskom kajkavskom, što je vjerojatno rijetko da jedan štokavac s juga piše nešto na kajkavskom. Me u svim tim pjesmama nisu zastupljene samo one iz najnovije knjige koju tek spremam, a koja e obuhvatiti pjesme koje sam objavljivao u Forumu, asopisu Hazu i Vijencu.

Mogu e je da e to biti moja zadnja knjiga, kazao je Ko an. Predstavljena knjiga i autor dio su velikog projekta Društva hrvatskih književnika i izdava ke ku e Privla ica u kojem se predstavlja stotinu najve ih hrvatskih pjesnika 20. stolje a.

Ko anovu knjižicu “Jedan izbor” u akovcu su, osim autora, predstavili književnica Mirjana Smažil Pejakovi i dr. sc. Stjepan Hranjec. (mn)

potpisuju Robert Bezbradica i Mladen akovi , a autori su razgovarali s Markom Poga nikom, Dragom Ple kom, Koradom Korlevi em, Davorom Šišovi em, Damirom Stojni em, Semirom Osmanagi em, Marjanom Vejvodom i Zazom Ste anovi – Kamencinom. ( oto: M. Golenko)

JAZZ srijeda

Koncert Varaždin jazz banda Ove srijede na Maloj sceni CZK-a u 20.30 sati nastupa Varaždin jazz band. Varaždin jazz band osnovan je u jesen 1992. godine. Ve u prolje e 1993. osvaja prvu nagradu u kategoriji malih sastava pred me unarodnim žirijem na jazz estivalu Nove nade jazza u Zagrebu. Od svog osnutka pa do danas, VJB bilježi velik broj zapaženih nastupa diljem Hrvatske i u inozemstvu. VJB je ugostio mnoge jazz glazbenike (Zdenku Kova i ek, Boška Petrovi a, Ladislava Fidryja, Jimmyja Stani a, Sašu Nestorovi a, Marija Mavrina, Primoža Graši a...).

Croatia Records izdala je CD Neverland VJB-a na kojem su snimljene isklju ivo autorske skladbe lanova ovog ansambla. Na ovom CD-u posebnu pozornost kritike i publike privukla je suradnja banda s glumicom Barbarom Rocco i književnikom Denisom Peri i em. VJB esto gostuje na HRT-u, naro ito u emisiji “Vrijeme je za jazz” HTV-a. Band osim autorskih skladbi izvodi i jazz standarde u aranžmanu svojih lanova. lanovi Varaždin jazz banda: Lukrecija Oreški – vokal, Gordan Perši - sakso on, Petar Eldan – klavir (osniva i voditelj ansambla), Aleksandar Veši – e.

Bas i Neven Mehun - bubnjevi.

AKOVEC - izložbeni prostor Centra za kulturu –izložba “Lik žene u ilustraciji, karikaturi, stripu i crtanom filmu”. Predstavlja se dvadesetak autora, hrvatskih umjetnika/ica mla e i srednje generacije, od pro esionalnih karikaturista, modnih kreatora i grafi kih dizajnera, do alternativnih autora/ica stripa i crtanog filma. Autori radova pored razli itih likovnih kvaliteta radova na izložbi su prikazali i svoje esto opre ne stavove o ulozi žena u današnjem društvu.

Izvorna ideja izložbe potekla je iz ULUPUH-ove Sekcije za ilustraciju, karikaturu, strip i crtani film, na inicijativu njenih lanica Sanje Pribi i Željke Mezi .

Izložbeni salon Muzeja Me imurja akovec - izložba kuharskih knjiga iz zbirke “Puntijar”. Zbirka Zlatka Puntijara najbogatija je zbirka kuharica u ovom dijelu Europe. Obuhva a preko 2.000 naslova. U Muzeju se može vidjeti i najstarija kuharica koja postoji u Hrvatskoj - “Ein neu Kochbuch” Maxa Rumpelta, glavnog kuhara kneza od Mainza iz 1581. godine. Tu je i prva kuharica tiskana na hrvatskom jeziku - “Nova zajedno složena kuharska knjiga Ivana Brilinga, kanonika zagreba kog Kaptola” iz 1813. godine. Osim kuharica, izložba obuhva a i dio pribora koji se nekad koristio i koji je prije nekoliko stolje a bi od pomo i u kuhinji i stare ilustracije vezane uz kuhanje.

Caffe bar Arrow – izložba Franje Horvata. Horvat slika od najranije mladosti i živi za slikarstvo i od slikarstva, što je rezultiralo mnogobrojnim izložbama u zemlji i svijetu, više od 40 samostalnih izložbi u Hrvatskoj, te u Sloveniji, Austriji i Njema koj. Radi sve slikarske tehnike, a posebno ulje na platnu.

Rije je o našem najsvestranijem slikaru i jedinom pro esionalnom slikaru iz Me imurja, koji jednako uspješno slika i me imurske i primorske motive, a njegov bogati likovni opus sastoji se i od više nadrealisti kih studija i ciklusa. Pejzaže radi u maniri starih majstora naro ito flamansku i hašku školu starih majstora.

Galerija Sabol - stalnu postavu priznatih hrvatskih slikara možete pogledati u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17, akovec. Posebno se isti u slike D. Džamonje, S. Svilan, E. Glavurti i M. Veže.

Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Me imurca, Ru era Boškovi a 7 - stalni postav. Memorijalna zbirka ve je gotovo 30 godina u kulturnom prospektu akovca, obuhva a brojne radove Ladislava Kralja stare izme u 50 i100 godina, te poku stvo i osobne predmete umjetnika. U skladu sa svojim pre erencijama oblika, boja i duhovnog zna aja motiva, autori su izgradili cijeli jedan mikrosvijet na temu crkve Svetog Jakoba, iskreno odgovaraju i na mogu a pitanja.

PRELOG – Riblji restoran Prelog – izložba Julije Pongrac, ur e Mar etko i Draženke Bašnec. Umjetnice su lanice i osniva ice novoosnovane Likovne udruge Gori an, a istovremeno lanice Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog ve više godina. Uz vedute izloženi su i pejzaži, te figuracije.

Pizzerija Ro-Sa – izložba slika dvadesetak lanova Likovne udruge Gori an. Uz doma e autore iz Gori ana izlažu i slikari porijeklom iz Gori ana koji danas žive izvan Me imurja.

Caffe bar ART – izlažu Franjo Musta i Pavao Ružman. Franjo Musta je jedan od najpoznatijih me imurskih lirskih slikara, a Ružman samouki slikar s ekspresivnim nabojem na svojim slikama, na kojima naj eš e slika motive coprnica, bogci i sli no ...

Marina Prelog – izložba crteža Slavka Duki a, lana Likovne udruge donjeg Me imurja.

4

ME\IMURSKE NOVINE 17. ožujka 2009.

MLADI ME IMURSKI SLIKAR Jura Bedi iz Knezovca postiže svjetsku slavu

Realisti su danas u manjini kao što su nekad bili impresionisti

Jura Bedi “Ravnodnevnica”

Ulje na platnu “Zora”

Portret Jure Bedi a u renesansnom duhu, koji je napravio ameri ki slikar Adrian Gottlieb

U našem je kraju manje poznato da imamo jednog od najcjenjenijih slikara u svijetu. Mladi me imurski slikar Jura Bedi iz Knezovca, kojemu se prori e svjetska karijera sude i po visokim cijenama njegovih slika u Americi i Italiji, a više doma ih umjetnika ga ve danas svrstava uz bok najve ih svjetskih majstora kista, ro en je u akovcu 1980. godine. Kao nadareni mladi slikar zapažen je u akovcu dosta rano, ve u 17. godini života i prije.

Zanimljivo je da na zagreba koj Likovnoj akademiji nije bio prepoznat kao talentirani slikar, te u prvom pokušaju nije položio prijemni ispit. Rije je o tome da Likovna akademija u Zagrebu o ito ne prepoznaje prave talente, pa se name e pitanje zašto je to tako, a to, koliko je poznato, nije prvi put.

Slu aj je htio da više nije ni pokušavao upisati akademiju u Zagrebu.

Umjesto u Zagrebu, završava studij u Firenci, gdje upisuje akademiju 2000. godine, u dobi od 19 godina.

To je zapravo za mladog umjetnika, kako e se danas pokazati, velika sre a, jer je na vrijeme otkriven.

Od studentskih dana u Firenci pa do danas Jura Bedi postigao je za naše prilike meteorski uspjeh.

Za nekoliko godina postao je svjetski priznati mladi slikar, a njegove slike prodaju se u najboljim galerijama Amerike i Europe po visokim cijenama te postaju dio kolekcija mnogih kolekcionara. Danas je viši instruktor crtanja i slikanja, a redovito predaje i na ljetnim seminarima škole u Firenci.

• Što je za Vas Me imurje, koliko ste danas vezani za rodni kraj?

—Me imurje je moja jedina prava domovina, a kajkavsko narje je moj materinji jezik. Dosta sam vezan za domovinu i tu se vra am koliko god mi to dopuštaju moje obaveze.

• Zašto u Zagrebu niste mogli na Likovnu akademiju i nisu Vas prepoznali, a u Firenci jesu, i koliko je u svemu zna ila Vaša upornost da odaberete obrazovanje kakvo želite?

— U Zagrebu nisam uspio jer je prakti ki nemogu e to ostvariti od prve, profesori koje sam tamo upoznao dali su mi do znanja da su moji radovi dobri... Nisam to doživio kao neuspjeh, bilo mi je tek 18 godina.

• Kako ste saznali za mogu nosti studiranja u Firenci i koliko o sudbini slikara odlu uje sre a?

Koliko je važno likovno obrazovanje za mladog umjetnika, a koliko sam talent, koliko pak sredina u kojoj se nalazi?

— Za Florence Academy of Art saznao sam sasvim slu ajno. Prijatelj kojeg sam upoznao na prijemnim ispitima u Zagrebu pronašao

je tu školu na Internetu, te mi dao brošuru koju su mu poslali na zahtjev iz Firence. Ja sam se prijavio za prijemni putem pošte, a oni su me prihvatili.

Dolazak u Firencu bio je za mene pozitivno životno iskustvo.

• Koliko su Vam pomogli roditelji, kako su se nosili s troškovima studija?

— U svemu su mi najviše pomogli roditelji, izdržali su i to je najvažnije. Moram re i da im nije bilo lako. Kad se vani studira, onda to naj eš e rade djeca imu nih roditelja ili poduzetnika, koji imaju manje nov anih briga, umjetni ki život je sasvim nešto drugo. Nešto pomo i dobio sam i od Me imurske županije te op ine Šenkovec, za što bih im ovom prilikom ponovno zahvalio.

• U Centru za kulturu akovec tako er u prvi mah nisu prepoznali Vaš talent, akovcem ve dugo kruži anegdota da Vam je navodno re eno “kad pro eš ovu realisti ku fazu, onda se javi”, a Vi radite upravo realizam na na in starih majstora i na neki ste se na in izložbom željeli oprostiti od Me imurja?

— Za prilike oko ‘izložbe’ u CZKu, koje su bile kakve su bile, nemam nikakvih loših osje aja. U mojoj profesiji odbijanje je dio na ina života, nema uop e potrebe na to se osvrtati, pa Vas molim da se o tome i ne piše, bilo pa prošlo.

• Gotovo sve Vaše izložbe slika unaprijed su rasprodane, pa tako i ova zadnja u Firenci otvorena ovih dana. Tko kupuje Vaše slike, koja vrsta ljubitelja slikarstva?

— Što se ti e profesionalne strane ( itaj: prodajne) slikarstva, najviše su mi pomogli stariji kolege na Akademiji, te direktor škole Daniel Graves. Škola ima poprili nu reputaciju u SAD-u, pa nam nije teško ostvariti kontakte s galeristima i kolekcionarima, koji najviše i kupuju moje slike. Molim Vas da ne pišete o cijenama mojih slika, jer to ne ovisi samo o meni. Najuobi ajenije je da galerije u svijetu same odre uju cijene i po prodaji se zatim dijeli 50 - 50, pedeset posto od prodajne vrijednosti slike ide umjetniku.

• Koliko je za mladog slikara bitna medijska pozornost?

— Medijska pozornost je uvijek bitna, a u svijetu je uobi ajeno da se galerije pobrinu za publikacije u raznoraznim asopisima za kolekcionare. Na primjer, American Art Collector je u više navrata objavio moje radove. Ipak, najviše pomažu kolekcionari, jer oni šire vijesti o svojim zbirkama, te na taj na in dovode nove ljude zainteresirane za slike.

• Zašto je povratak starim majstorima kao umjetni kom

Jura Bedi “Crvena kompozicija”, ulje na platnu

obzoru i danas za Vas presudan?

Koliko je danas mogu e staromajstorsko slikarstvo s obzirom na destrukciju likovnih umjetnosti i predominaciju raznih projekata?

— Realizam mi je uvijek bio i jest najinteresantniji pravac u slikarstvu. Meni osobno je nezamislivo slikanje slika u kojima nema forme, kontrasta, svjetla i atmosfere. Interes za staromajstorsko slikarstvo, kako ste ga nazvali, uvijek postoji, samo što su ‘realisti’, ako ih tako možemo zvati, danas u manjini, baš kao sto su to jednom bili impresionisti. Svijet umjetnosti je velik i raznolik. Meni osobno se ta injenica svi a, jer na taj se na in može posti i unikatnost. Bilo bi žalosno da baš svi rade na isti na in.

• Imate li likovne uzore ili ne, smještate li sebe u neki likovni pravac ili se grozite takve percepcije?

— Likovnih uzora imam stvarno mnogo. Knjige o slikarima koje sakupljam raznovrsne su, ali i uvijek povezane za moj osobni stil koji još uvijek pokušavam razviti.

• Kakva je danas uloga likovne umjetnosti u društvu, je li se

promijenila?

— Po mojem mišljenju, uloga likovne umjetnosti se promijenila pojavom kina, televizije, pa i Interneta. Ljudima je danas teško posti i koncentraciju da uživaju u stvarima koje iziskuju strpljenje, pa i vrijeme, a slike iziskuju baš to.

• Kakve su mogu nosti studiranja mladih likovnih talenata iz našeg kraja i Hrvatske u Firenci, koliko to stoji?

— Prijam na Florence Academy of Art nije toliko kompliciran, ali školarina je za naše prilike vrlo skupa (4.500 $ po tromjese ju).

Osim toga, stanarine u Firenci si mladi ljudi teško priušte bez ve e potpore roditelja ili društva.

• Želite li jednog dana prirediti samostalnu izložbu u akovcu i je li to uskoro izgledno?

— U akovcu bih želio napraviti veliku izložbu, samo nisam siguran kada e to biti mogu e zbog svih mojih obaveza koje imam.

Imam mnogo obveza u Firenci i prema galerijama, posebno ameri kim, tako da e pro i jedno vrijeme prije nego priredim izložbu u akovcu.

(J. Šimunko)

Jura Bedi (u sredini) s prijateljima koji su došli na njegovu izložbu u Firencu, ožujak, 2009

5

17. ožujka 2009. ME\IMURSKE NOVINE

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Ugodno opušteni analizirat ete svoju ljubavnu prošlost, sadašnjost i mogu u budu nost. init e vam se da su sve opcije otvorene, no pažnja kojom e vas obasipati voljena osoba init e da se sve više okre ete upravno njoj. Sve e imati ozra je ležernosti i opuštenosti, a vi ete u tome i uživati.

Za one koji su još sami uslijedit e nastavak niza prilika za nova poznanstva. Potreba da se nakratko povu ete i na miru razmislite o svemu potaknut e vas na smirenije poteze u poslovanju. Imat ete dovoljno dobre suradnike na koje se možete osloniti, pa ete biti skloni njima prepustiti i poneki svoj zadatak. Za uzvrat, vi ete im prijateljski sve vratiti zamjenjuju i njih kad se za to ukaže potreba. Bit ete skloni dubljem i duljem razmišljanju o svom mjestu u svijetu i nastojat ete reorganizirati svoje planove.

No sve to još ne ete podijeliti s nikim izvana. Jaki snovi i upe atljivi doga aji iz vaše prošlosti, a pohranjeni u vašoj podsvijesti, stalno e isplivavati van.

VAGA (24.9.-23.10.)

Pomirit ete se da ne može sve biti savršeno i iako vas je do sada ta spoznaja boljela, ovih dana postat ete spremni da je prihvatite. S takvim stavom u init ete sve da ono što imate odnjegujete do sklada kakav drugi samo mogu zamišljati.

I onda e vam se sve ipak u initi savršeno. Postat ete svjesni da vi sami stvarate svoj svijet i da isti ovisi samo o vama. To e vas umiriti, a voljenu osobu voljet ete još i više. Kod vas nema krize, nego naprotiv, poslovi se šire i razvijaju, a vi radite sve više i više. Naro ito e se to pokazati kod onih Vaga koje rade u zabavlja kim ili uslužnim djelatnostima, ali ni ostale ne e biti bez posla. Neki e pomisliti da je na njihova le a palo više nego što su o ekivali, ali kad pogledaju oko sebe, bit e sretni što toliko rade. Mogu e su prepreke povezane s tradicijom ili nekim zaostalim strukturama koje bi mogle imati primjedbe na ono što i kako radite. Ali ne takve da bi vas mogli i ugroziti. Dok psi laju, karavane prolaze. I dalje ste u natprosje no dobrom zdravstvenom stanju, a tako e biti i ovaj tjedan.

BIK (21.4.-20.5.)

Još ste u fazi ljubavnih lutanja. Niste sigurni što zapravo želite, a neka vaša o ekivanja su nerealna. Spremni ste se tvrdoglavo posva ati oko principa i svojih „želja“ u koje ni sami ne vjerujete sasvim. Ovakav stav donosi niz situacija u kojim se možete uplesti u nepotrebne analize ili rasprave s voljenom osobom, a samcima donosi kontradiktorna udvaranja u kojim se baš i ne ponašaju onako kako bi trebalo. Cijeli tjedan bit ete skloni neslužbenim rješenjima, a od vas e se tražiti upravo suprotno – da budete maksimalno službeni i profesionalni. To e uroditi još ve im umorom i vašim osobnim nezadovoljstvom. Tra ak nade u vaš izmu eni svijet unijet e netko od vaših prijatelja, ali i njegov (njen) pristup stvarima mogao bi izazvati niz problemati nih reakcija drugih kolega na poslu. Na vama je da balansirate vrlo oprezno i da nastojite uvažavati i druge.

Pokušajte itati izme u redova, pa ete se znati i primjereno postaviti. Stres i umor mogli bi izazvati i poneku infekciju.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

S voljenom osobom razgovarat ete o problemu dominacije bilo da se radi o osobnim odnosima, bilo o nekim drugim. Vjerojatno e cijela stvar pote i od stresova koje ete trpjeti u drugim podru jima života, ali ete ih „tematski“ unositi i u svoju vezu. Jednima e partner (partnerica) pomo i da razbistre svoju poziciju na poslu, dok e kod drugih spomenuta tema biti iskorištena da se pokrene rasprava o tome tko je dominantan u vezi. Pre ite preko svega, jer sve to ionako nije vrijedno vaše ina e sasvim solidne veze. Na radnom mjestu e porasti stres, a vi ete biti jedna od glavnih meta. Vaši šefovi ni sami ne e biti sigurni što zapravo žele i kako da razvijaju strategiju poslovanja, a sve e se lomiti preko vaših le a. as e se tražiti jedno, as drugo, a kako ste osoba koja nema dlake na jeziku, postavljat ete pitanja koja e netko doživljavati i kao provokaciju.

Zato dobro pazite što radite i odvažite svaku svoju rije . Nesanica, nervoza, umor, sve e to biti naglašeno ovih dana. Zato se odmarajte i opuštajte kad god možete.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Najbolje ete pro i u ljubavi ako se posve te malim ku nim stvarima poput kuhinje ili hobija.

Nastojte organizirati zajedni ko vrijeme kroz ta podru ja i bit e vam sasvim ugodno i lijepo. Zanemarite velike stras i ljubavne ambicije, jer sad nije vrijeme za takvo nešto.

Previše ste impulzivni i to na destruk van na in, pa bi svako vaše poduzimanje u tom smislu donijelo mršave rezultate. Rad s mladima ili u sferi zabave dobro je aspek ran. Povremeno ete još uvijek bježa u mir svog doma, iako e neki i tamo ima prolaznih problema s nekim od lanova obitelji. Naizmjeni no ete funkcionirati i balansira izme u sama kih zadataka i onih društvenih u kojim ete na trenutke pokaziva i svoj speci an smisao za humor. I dalje se traži njegovanje samokontrole. Vaše zdravstveno i kondicijsko stanje se popravlja, no niste još t. Malo po malo vi polako dolazite na svoje. No odolite iskušenju naglih reakcija, jer e vam samo donije dodatni nemir.

Ljubav e bi ono najstabilnije podru je u vašem životu trenutno. Zato je uvajte i na unosite u svoje privatne odnose nemir iz drugih sfera.

Uživajte u oazi mira s voljenom osobom i budite svjesni da vam to pomaže da iza ete na kraj s ostalim problemima. Oni koji su još sami vjerojatno e zaboravi na udvaranja zbog drugih stvari, ali neka znaju da bi baš sad tu mogli i te kako pro ra .

Na poslu e ovih dana biti „stani-pani“.

Taško da ete mo i nešto riješi jer e se stvari odvija kao da su na klackalici - as e se ini da treba ovako, a as onako. U takvim okolnos ma malo tko zna što mu je ini , pa bi bilo najmudrije malo pri eka s važnim odlukama. Ne ete ništa propus ako malo zastanete. Vrijeme je dobro za razmisli kojim smjerom nastavi dalje.

Ako vam je sve previše uskovitlano da vam se ini da ne možete razmišlja , povucite se nakratko u osamu. Stres e svakako bi poja an, pa možete trpje sve njegove posljedice. Na ite na in da se opus te.

RAK (22.6.-22.7.)

Kona no ete da zeleno svjetlo svom udvara u iako u duši i dalje ne ete biti sasvim ispunjeni mogu im razvojem situacije.

Ipak, vjerovat ete da može bi bolje, pa ete se prepus zbližavanjima i nježnos ma. Oni koji ve jesu u vezama, napokon e dopus partneru (partnerici) da im se približi onako kako je on (ona) to odavna želio. Sve što je povezano s mogu noš u doškolovanja, s pendije ili vašeg razvoja op enito, pokazat e se ovih dana kao jedna od najizglednijih varijan . Tako er je mogu e širenje poslovanja ili suradnja s inozemnim poslovnim partnerima. Vi biste trebali bi ona glavna poveznica preko koje e se cijela stvar dogovori i razvija . Funkcionirat ete prili no dobro, a svakim danom imat ete i sve više novih i zanimljivih ideja. Pred vama je bogat i perspek van radni tjedan. Nalazite se u vrlo dobrom kondicijskom stanju koje se tokom tjedna još više poboljšava.

JARAC (22.12.-20.1.)

Najbolje ete se osje a zatvoreni u toplini doma s voljenom osobom. Tu biste mogli pokaza svoju rijetko vi enu nježnost, a inspirirat e vas sve što je povezano s ku nom sre om. Zato je vjerojatno da e oja a svi zajedni ki hobiji ili ete se odlu i na zajedni ko veliko proljetno pospremanje. Oni koji su još sami, neka ponude svoju pomo u ku anstvu osobi koja im se svi a. Tako e ima najviše šanse da joj se približe. Velike su mogu nos rada s ljudima, u medijima ili kroz kontakte i komunikacije op enito. Otvorit ete se i prepus mnogobrojnim dogovorima, razgovorima i pregovorima.

Dakako da ete vi drža stvari pod kontrolom, ali pomalo ete i uživa i to zato jer ete to no zna što u kom trenutku re i, a drugi e vam zato odobravati.

Vješ ne kojim raspolažete donosit e vam i prili an prihod. Osje at ete se odli no cijeli ovaj tjedan.

LAV (23.7.-23.8.)

Malo više nade u init e vas i malo sretnijim u ljubavi.

No i dalje stoji mogu nost grubljih rije i od strane voljene osobe, njena agresivnost ili pretjerana kri nost prema vama. Zato ete na trenutke i zazira od bliskos , no bit e i onih trenutaka kad e vam se ini da je sve sasvim uredu. Ovako promjenjivo stanje moglo bi vas umara , pa kad imate potrebu da se osamite, u inite to. Težit ete promjenama, ali ne ete ima podršku suradnika u tome.

S druge strane, nedostajat e i nancijska podloga za ono što biste vi željeli ostvari .

Zato ete se na i u situaciji da važete, a bit ete razape izme u želja i mogu nos .

Pokazat e se da je realnost jedno, a vaši snovi drugo, no to ne zna i da od njih trebate i odusta . Samo ih odgodite za neka bolje vremena. U glavi i dalje možete razra iva što i kako u ini kad se putevi otvore. Napetost i stres mogli bi uze svoj danak kroz pojavu prolaznih sr anih problema ili problema sa živcima.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Kad trebate izraziti ono što osje ate, ne ete imati ni najmanje problema, nego napro v. Mnogi Vodenjaci i Vodenja ice odjednom e progovori na pravi na in i kona no izre i ono što im leži na srcu.

To e bi dobro prihva eno, a nekima e pas i kamen sa srca. Zato e se veze poboljša , a oni koji su još sami, znat e kako se približi osobi koja ih zanima. I dalje ete bi vrlo ak vni, a to e vam donije i odre ene rezultate. Pogotovo na nancijskom planu. Ipak, ovih dana neki e vas prihod možda u prvi tren ugodno iznenadi , no vrlo brzo uslijedit e i novi troškovi, tako da kad na kraju zbrojite ono što e vam osta , bit e to ništa posebno. Kratko e traja , ali bit e slatko. Po et ete više kalkulira s novcem, a razmišljat ete sve više i kako ga pametno ulaga . Imat ete dovoljno snage i energije tokom cijelog tjedna.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Moglo bi do i do nerazumijevanja ili zna ajnijeg nesporazuma izme u vas i voljene osobe. Sve e biti dignuto na kvadrat i nepromišljenim i naglim reagiranjima druge strane ili stidljivim povla enjem s vaše. Ne dopustite da se nezgodna situacija uvu e u vaš ljubavni svijet u kom vlada ve i red nego što vi mislite.

Najbolje ete otkloniti sumnje ako ne pri ate previše, nego ako ljubav pokažete na konkretan na in. Odvedite dragog (dragu) u svijet intime. Poslovni odnosi dolaze u prvi plan, no tako er su aktualni i svi oni mali teku i zadaci koje predano obavljate. Imat ete nešto manje snage, no još uvijek dovoljno podrške suradnika. Istovremeno e oja ati i neki vaši neprijatelji, pa e se situacija pokazati promjenjiva. Ipak, dugoro no gledaju i, vi ste u poslovnom uzletu i ovotjedne nesuglasice pokazat e se samo kao prolazna faza koja ne e bitno narušiti vašu poziciju i profesionalni razvoj. Pad imuniteta i stres najviše bi se mogli odraziti na živce. Na ite neku metodu relaksacije i redovno je vježbajte.

RIBE (20.2.-20.3.)

Mogu e je da e u vama proraditi vulkanske strasti i da ete odjednom poželjeti daleko više nego što realno možete. Silno ete se truditi i da to izrazite, ali je vjerojatno da e to nai i na mlak odjek druge strane. Zato biste se mogli osje ati pomalo razo arano ili glupo. Nema veze, jer ako imate potrebu nešto izraziti, u inite to. Bar ete znati da ste probali. Ovo se odnosi i na one u vezama i na one koji su još sami. Pretpotopna mašinerija kojom radite dala je svoje. Vrijeme je za novosti i nove tehnologije. Vi ete biti pobornik ovog drugog, a vjerojatan je sukob izme u tradicije i invencije. To e biti glavna tema ovog tjedna, a sve e se lomiti i preko vaših le a.

Recite slobodno ono što mislite, ali u inite to s argumentima. Oni garantiraju uspjeh.

Možda ne odmah, ali dugoro nije da. Osje at ete veliku aktivnost u svojoj podsvijesti, a vjerojatno tokom snova i sanjanja. Nešto od toga moglo bi vas i uznemiriti. Neke bi tajne mogle biti otkrivene i u vama uzrokovati skriveni stres.

6

ME\IMURSKE NOVINE 17. ožujka 2009.

Sre a kuca samo jednom na vrata etiri se stvari ne mogu vratiti: izgovorena rije , odapeta strijela, protekli život i propuštena prilika. Ta arapska mudrost zapala mi je za oko onako usput, ali me ve danima ne pušta. Svako toliko ponovno se uhvatim u promišljanu o nepovratnom.

U razmišljanju o olako izgovorenim rije ima. Rije ima koje nahrupe na usta i pre u preko njih, grubim rije ima, nepotrebnim rije ima, rije ima s oštricom koje ostavljaju duboki trag na materiji kojoj su upu ene. Rije ima koje i u meni ostavljaju trag, koje izazivaju žaljenje i kajanje istog asa kad su izgovorene, onog asa dok je izvagana njihova nepotrebna težina i grubost.

Bilo bi lakše kada bi ovjek znao obuzdati svoju impulzivnost. Uštedio bi toliko toga nepopravljivoga.

Ne sje am se dobro, ali pokušat u vam prepri ati jednu pou nu pri u o dje aku i njegovu ocu. Zvu i otprilike ovako. Otac je svome sinu, koji je bio loše naravi, dao vre u punu avala rekavši mu da svaki put kada izgubi kontrolu nad sobom i izgovorenim rije ima zakuca avao u drvenu ogradu. Ovaj je poslušao i inio kako mu je re eno. S vremenom je dje ak stekao kontrolu nad sobom i izgovorenim pa mu je otac kazao da svaki put kad uspije kontrolirati svoje ponašanje iz ograde iš upa po jedan avao. Malo - pomalo dje ak je izvadio sve avle iz ograde.

- Dobro si to uradio, sine moj, ali pogledaj sve te rupe u ogradi.

Ograda više nikada ne e biti ista.

Kada u bijesu kažeš neke stvari, one ostavljaju ožiljak, kao što su ove rupe u ogradi. Možeš ovjeka ubosti nožem i izvu i nož, no poslije toga nije važno koliko puta kažeš da ti je žao, rane ostaju, kazao je otac dje aku.

Pri u nisam vjerodostojno prenijela, ali nadam se da sam

Piše: Danijela Mihoci

vam ipak uspjela prenijeti njenu poantu. Budite oprezni u svojim reakcijama, u izgovorenim rije ima. Svaka od njih ostavlja trag, možda ak i nepopravljivu štetu.

Obi no oprosti, nisam htjela, nisam tako mislila, kajanje zbog izgovorenog i molba za oprostom možda e ublažiti bol, možda e izgladiti stvari, ali nikada ne e mo i vratiti komunikaciju izme u dvoje ljudi na kolosijek na kojemu je bila do prije izgovorene rije i. Izgovorena rije nepovratno mijenja odnose.

Isto vrijedi i za odapetu strijelu.

Nakon nje nema povratka.

O proteklim životima ne znam baš ništa, ali nekako slutim da ih je bilo. Nekako mi se ini da sam danas tu u ovom tijelu, na ovom mjestu, s ovom sudbinom upravo zbog tih proteklih života.

Zbog života koje ne mogu, niti bih htjela, vratiti.

O propuštenim prilikama znam puno, znam sve. Koliko li ih je samo bilo, kolike me još ekaju. Prilike, te darove s Neba, propuštamo jer ih ne prepoznajemo, jer nemamo hrabrosti, jer nas je strah. Neke je prilike dobro propustiti jer su utvare.

Ipak, sre a kuca samo jednom na vrata, potrudite se prepoznati je.

Smijeh lije i sve

Što sre a ima s tim?

Ponekad se svi mi osje amo tužno, “potonulo”, nezadovoljno. Me utim, postoji lijek za to.

Smijeh je taj koji briše “crne” misli, a donosi bolje i vedrije raspoloženje. Tužno i namršteno lice postaje vedro.

Smijeh je upravo taj koji nas rastere uje briga i napetosti, osloba a nas tuge i bijesa.

Smijehom se rješavamo nagomilane napetosti i on je taj koji vra a životni optimizam i radost. Lije i našu dušu, pa time i tijelo, ublažuje patnju, uklanja tugu i ružne emocije te skre e našu pozornost na lijepe i ugodne stvari.

Smijeh nas može usre iti više od ponosa, vrjedniji je od novca, bolje umiruje srce od molitve, tvrdi Harriet Rochlin. On je u inkovit lijek za sve neda e, probleme i životne teško e. Freud drži da smijeh osloba a od agresije, stvara osje aj ugode, dobre volje, vedrine, optimisti nosti, veselosti i zdravog raspoloženja.

Ako ste neraspoloženi ili tužni, dopustite osobama koje vas okružuju da vas nasmiju.

Tako er sami otkrijte što vas veseli, opušta i nasmijava. Ako nešto volite, uživajte u tome.

Ovo može zvu ati glupo jer svi smo mi uvjereni da uživamo u onome što volimo. Ali ako zastanete i razmislite, vjerojatno ete uvidjeti da postoje mnoge stvari u životu koje volimo, a ipak u njima ne uživamo.

Ljudi su razli iti. Razli ite stvari ine ih sretnima. Ako niste sigurni što vas ini sretnim, preispitajte se. Potražite u emu najviše uživate i usmjerite se na to.

Jedna mudra izreka kaže “Dan bez smijeha izgubljen je dan”. I to je stvarno tako. Osoba kojoj je dan prošao, a da se barem jedanput nije nasmiješila, o ito je veoma tužno i nesretno bi e. Smiješite se jer osmjeh ne

Neki su ljudi ro eni pod sretnom zvijezdom. Ili se barem tako ini. Znate tko su oni, to su osobe koje kupe samo jedan listi za lutriju i odmah dobiju. Na u nov anicu na ulici, netko iza e s parkinga baš kad je njima to potrebno ili kad baš na njihov slobodan dan neo ekivano zasja sunce ...

Jeste li ikad gledali intervju s nekim poznatim ili uspješnim gdje tvrde da je to ve inom rezultat sre e.

Ti ljudi tvrde da sre a ima puno utjecaja na naš uspjeh u svim podru jima - poslu, ljubavi, sportu ... Oni tvrde da se sre a sastoji od toga da se naprosto neki zateknu na pravom mjestu u pravo vrijeme.

Ja više naginjem mišljenju Thomasa Jeffersona koji je rekao: - Ja snažno vjerujem u sre u, i vidim da je, što više radim, imam sve više i više. I ja mislim da u ve ini slu ajeva (naravno, ne uvijek) mi kontroliramo ono što nam se doga a. Mnogo ljudi krive svoju lošu sre u zbog situacije u kojoj se nalaze. To vrijeme mogli bi pametnije iskoristiti za poboljšavanje trenutne situacije. Ako se oslanjamo samo na sre u, sami sebi zapravo podme emo neuspjeh i drugima dopuštamo da nam kroje sudbinu.

Svi mi možemo uzeti svoj život u svoje ruke. Jedna fraza mi dolazi na um - Kad ti život servira limune - napravi limunadu. I to je istina. Mi sami stvaramo vlastitu sre u.

Ako vjerujete da je vaš uspjeh velikim dijelom vaša zasluga, vi imate kontrolu nad vlastitim životom, a ako mislite da je sve samo pitanje sre e, onda ste žrtva slu ajnosti. Za sve one koji se oslanjaju samo na sre u, oti ite do prvog casina, takve kao što ste vi jedva ekaju.

Za Irce se kaže (ili to samo oni kažu) da su najsretnija nacija. Iako

Nevjerne Tome!?

Upravo itam knjigu “Komitet 300”, puno eksplozivniju kad su u pitanju “teorije zavjere” npr. od “Stolje a rata”. Knjiga govori o tome da cijelim svijetom vlada tzv. “Svjetska vlada” koja je pred to no 40 godina odredila koje su im zada e na “kugli zemaljskoj”.

To je “Komitet 300” nasljednik ranijih tajnih organizacija “Rimskog kluba” i drugih koje su tako er drmale u pozadini svijetom. Kad se uvidi što se sve doga a(lo) nakon 1969. godine kad je održan “sastanak svih sastanaka”, svakog “nevjernog Tomu” mora navesti u najmanju ruku na razmišljanje.

Iako knjigu naprosto gutam, o njoj u totalki, možda nekom drugom prilikom, ali kao naslov ovog teksta koristim poznatu sintagmu “nevjerne Tome”, koja je prikladna i o temi o kojoj pišem, a uostalom postoji i odre ena poveznica s knjigom u kojoj se spominje i odnos prije navedenog tajnog tijela “svjetskih bogova” i sa sportom, pa tako i nogometom. Stoga bi je zapravo svi oni koji svakodnevno bulje u male ekrane i prate nogometne prijenose diljem planete mogli pro itati i možda druga ije promišljati ili pak shvatiti kako i zašto su zapravo postali “nogometni fanovi”?!

Zna i - nogomet, nešto za što

si umišljam da i osobno jako dobro poznajem. Više od prosje nog ovjeka, bez obzira što je danas mo elektronskih medija svakog ovjeka “obrazovala” kad je u pitanju “najvažnija sporedna stvar na svijetu”, koja izgleda gubi pre iks “sporednosti”. Stoga danas novinari moraju itateljstvu dati puno više od onoga što se dogodilo na terenu, a neke su moje kolege i te kako sretne što je Zdravko Mami tako efektno naslijedio &iru Blaževi a.

Me utim, ja se spuštam na još nižu, našu “provincijsku pri u”. Naime, ovih dana nakon dva poraza drugoligaša Me imurja susre em se s brojnim “nevjernim Tomama” koji su kao i nekoliko godina unatrag klubu koji bi trebao biti predvodnik me imurskog nogometa - “okrenuli le a”.

Kažu oni, za razliku od prije navedene knjige koju ve ina vjerojatno nije pro itala, da je Me imurje “pro itana knjiga”, a svi uglas postaju “nevjerne Tome” kad je u pitanju plasman u I. HNL i kažu nema šanse. Na žalost, ova posljednja konstatacija možda im i pro e, me utim, najmanje zbog toga jer su kao “odli no” upu eni u to što se doga a. Svima njima poru ujem da, na žalost, malo toga shva aju i razumiju što se danas doga a u nogometu ili pak jako dobro zna-

Piše: Helena Ze ar

košta, a pruža tako mnogo. On oboga uje onog tko ga prima, a ne osiromašuje onog tko ga daje, kaže Edward W. Reiller.

Nitko nije tako bogat ili slavan da bi ga se mogao odre i, niti toliko siromašan da ga ne bi mogao dati. S obzirom na to da je to doista tako, veoma se malo smijemo. Zar ne?

A smijeh je univerzalan jezik jer ga razumiju svi narodi svijeta. Osmjeh traje možda samo nekoliko sekundi, ali u sje anju može ostati mnogo duže od trenutka. On skre e pozornost od briga i problema koji zaokupljaju naše misli. I kao što nakon svake kiše dolazi sunce, tako nakon svake tuge dolazi razlog za smijeh.

“Osmijeh ne stoji ništa, a djeluje udesno. Oboga uje onoga kome je upu en, a ne osiromašuje onoga tko ga daje.

Bljesne poput munje, ali sje anje na njega može trajati zauvijek. Nitko nije toliko bogat ni toliko siromašan da bi ga mogao uskratiti i svatko njime samo dobiva. Osmijeh donosi sre u u ku u, pozdrav prijatelju, pomo pri sklapanju posla. On je odmor umornome, putokaz izgubljenome, sun eva zraka žalosnome i najbolji lijek protiv ljutnje. Ali, ne može ga se kupiti, izmoliti, pozajmiti ili ukrasti, jer vrijedi, zapravo, jedino kada se poklanja.”

Piše: Dejan Zrna ju što se doga a i što bi se “trebalo dogoditi” ( itaj: osigurati pravu lovu), ali se priklju uju pomodnosti.

Uvijek se najlakše priklju iti “vlaku uspjeha” ili pak “pljuvanja”. Poznati me imurski sindrom.

Uglavnom ono što želim re i je injenica da me imurski nogomet velikim koracima kad je u pitanju kvaliteta - kro i unatrag. Za kojih pet - deset godina, ako ne emo imati ozbiljan prvoligaški klub, ispod njega dva - tri kluba koji e igrati II. ili III. HNL, me imurski nogomet bit e uništen, s desetak klubova manje, bez ozbiljnog kluba u HNL i sveden na tri me imurske lige.

Ne vjerujete u takav scenarij, mislite da je to nemogu e, da ne e biti kluba sposobnog za HNL, da je i ovdje u pitanju neka “teorija zavjere”. Ne, to su naprosto injenice.

Spasiti nas eventualno može samo neki doma i “Komitet 300” koji e kona no “narediti” inanciranje sporta i nogometa, kako bi ljudi gledaju i vrhunske sportske priredbe uživo ili putem TV-a i usredoto ili se na njih, a istovremeno zaboravili na recesiju, krizu, nezaposlenost ...

Hm, i ovome izme u ostalog govori knjiga “Komitet 300” koji je navodno pred to no 40 godina zacrtao i takvu zada u sportske zabave za mase koja se razvija na sve više nivou iz godine u godinu?

Nekako promišljam da je kad su Hrvatska i neki klubovi u pitanju taj recept zaista po eo funkcionirati, ali nekako mi se ini da su “hrvatski bogovi” koji su odlu ili da ljude u teškim vremenima treba “zabaviti” vrhunskim ili barem prvoligaškim nogometom i rukometom, ponovno zaboravili na Me imurje!?

Ha, ha, o ito da i “tamo” nemamo svog predstavnika ili pak su i ondje oni samozatajni ...

Komatozno, nikako da se prona e kona no neki Me imurec koji e promijeniti tu percepciju, uvijek su “glavni” neki tamo Dalmoši, Hercegovci, Slavonci, a bogami u posljednje vrijeme i Podravci, Prigorci, pa i naši susjedi Zagorci, pardon, Varaždinci ...

Piše: Maja Novosel

stvarno ne znam koliko su oni stvarno bili sretni, ako uzmemo u obzir veliku glad kroz koju su prošli, ropstvo (da, da, i Irci su bili robovi), teško e kao imigranti u SAD-u ili konstantna me usobna ratovanja. Ali dobro, nek’ im bude. Ipak se zbog njih i do nas proširilo obilježavanje Dana sv. Patrika.

Za sve koji ne znaju, sv. Patrik je otjerao zmije iz Irske, iako se ovo zapravo odnosi na pogane koji su štovali simbole zmije, jer zmija u Irskoj nikad ni nije bilo. Upravo je zbog tog sveca i djetelina dobila svoju reputaciju kao sre onoše, doduše, kod njih trolisna, jer je njome Patrik “predkrš anima” objasnio Sveto Trojstvo.

Irci su 17. ožujka, dan kad je umro sv. Patrik, po eli obilježavati kao vjerski praznik, no kroz godine sve se nekako pretvorilo u cijele festivale, parade i pijane derneke po pubovima. Kako god bilo, nama puno povoda za dobar provod ne treba - za sve koji novine itaju u utorak - želim vam sretan Dan sv. Patrika, pazite da ne pretjerate s tamnim pivama, a za sve koji itaju ovo kasnije i koji nisu izašli - ‘ko vam je kriv? Propustili ste odli nu feštu!

Pandorina škrinjica !?

Na sve strane slušamo da su prve tri najvažnije. Ne bilo što, nego prve tri godine života. Da je izvor svih naših neuravnoteženosti i problema sa samima sobom, baš u našem najranijem djetinjstvu. Ne znam za to, ali ini se da je svaki ovjek ožigosan svojim iskustvima, i to naj eš e onim lošima.

Izgleda da mi doista jesmo zbir naših dobrih i loših iskustava. Sve to negdje ostaje u nama. Pitanje je samo, koliko naša iskustva utje u na naš daljnji život? Ili još bolje, ima li izlaza kad nas loše sna e?

O dobrom i lošem bi se dalo razglabati do jutra,nekad je “dobro” varljivo, a loše ispadne na krajunajbolje što nam se moglo dogoditi.

Ipak,kao “loše” se naj eš e tuma i ono što ovjeka boli, ili ono što ga tjera na promjene.

Pandora zna i “obdarena svim darovima”. U mitologiji, znana kao dar bogova ljudima, bila je gotovo savršena žena, ali budu i da su se bogovi mnogo me usobno “prepucavali” dobila je i neke ne baš divne osobine poput lukavstva, laskavog govora, ljubavi prema ogovaranju i spletkarenju. No, ne pišem ovu kolumnu zbog nje, nego zbog kutije koju je dobila kao vjen an poklon od Zeusa.

Tu kutiju nije smjela otvoriti. Ipak, prevladala je njena znatiželja. Ne kaže se zalude da je “znatiželja ubila ma ku”. Iz kutije je izašlo najstrašnije što se može zamisliti-bolesti, poplave, suše, glad, neimaština, bol, tuga, jad, prevara...

Jesmo li svi mi pomalo nalik na Pandorinu škrinjicu? uvamo li mi, u skrivenim kutijicama naše duše- sve boli i loša iskustva koja su nas snašla? Jesmo li, da tako kažem, “ošte ena roba”? Pa zar ne bismo trebali biti još bolji ljudi, baš zato jer smo sad život kušali? Zar nije jedan od najdivnijih darova koje je ovjek dobio-suosje anje? A tko e bolje suosje ati od ovjeka koji je i sam patio?

Moj prvi de ko govorio je da smo

Piše: Tihana Babi

se prerano sreli, kad nešto ne bi štimalo u našoj vezi. Može biti, obzirom da smo imali sedamnaest godina.

Prošle su godine, zaljubila sam se drugi put. Opet sam ula dobro poznatu re enicu, ali malo preformuliranu.

Ovaj de ko je tvrdio da smo se prekasno sreli. Kako je ono Mladen Deli komentirao utakmicu - “Ljudi moji, ma je li to mogu e?”. Samo tako smo iz prerano prešli u prekasno, a sve to u manje od deset godina? Zašto prekasno? Zato jer smo sad ve “zatrovani” prošlim iskustvima, premalo je vjere u bolje sutra ostalo u svima nama. I kad malo bolje pogledam, zbog toga to ionice alkohola danas tako dobro posluju. Živimo u atmosferi “u se, na se i poda se”, to je neizre eni moto ljudi današnjeg vremena. ini se da inimo sve samo da bismo od samih sebe i od svijeta sakrili svoje Pandorine škrinjice. Ali kako izlije iti rane, ako ih nekome ne pokažemo? Rane zacjeljuju tek na zraku i suncu.

Uglavnom, Pandora je kutiju brzo zatvorila, i nešto je ostalo na dnu.

Postoje dvije verzije mita, jedna je da je na dnu bilo najve e od svih zla i bolje da ju je zatvorila. Druga je verzija - da ju je ipak otvorila i izašla je NADA. Ma ako nada i jest najve e od svih zala, mislim da je ipak za milijarde ljudi jedini razlog zašto ustaju ujutro. Uklju uju i i mene. Baš kako pjeva Gabi: “...sve gasne, samo gori nada...”.

7

17. ožujka 2009. ME\IMURSKE NOVINE

NAGRADNO PITANJE

Sumnja

Petak 13.

drama Režija: John Patrick Shanley Uloge: Meryl Streep, Philip Seymour Hoffman, Amy Adams, Viola Davis

horor Režija: Marcus Nispel Uloge: Odette Yustman, Jared Padalecki, Danielle Panabaker

NOMINACIJE ZA OSCARA - za glavnu žensku ulogu: Meryl Streep / - za sporednu žensku ulogu: Amy Adams / - za sporednu žensku ulogu: Viola Davis / - za sporednu mušku ulogu: Philip Seymour Ho man / - za adaptirani scenarij / NOMINACIJA ZA NAGRADU ZLATNI GLOBUS 2009 za: - najbolju glumicu u drami: Meryl Streep / - najbolju sporednu mušku ulogu u filmu: Philip Seymour Ho man / - najbolju sporednu žensku ulogu u filmu: Amy Adams i Viola Davis / - najbolji scenarij za film: John Patrick Shanley.

Radnja je smještena u Katoli ku školu u Bronxu, 1964. godine. Pri a filma vrti se oko mlade opatice koja postaje sumnji ava kada jedan od sve enika po inje pokazivati previše zanimanja za život jednog od u enika te ga optuži za pedofiliju. Sve enik, naravno, odbija optužbe, ali opatica ne odustaje u svojem istraživanju. Je li ona previše zaštitni ki nastrojena ili pak nedovoljno? I može li uop e otkriti istinu rade i unutar samog sustava?

Trajanje: 105 minuta.

Novi - Petak 13. - zapo inje Jasonom Voorheesom, dje akom iz Crystal Lakea koji se navodno utopio u obližnjem jezeru zbog nepažnje tinejdžera koju su ga trebali uvati. Njegova majka, koja cijelo vrijeme traži osvetu za svog sina, biva ubijena desetlje ima poslije toga. Podru jem se po inju širiti glasine da je jezero ukleto. Od tog trenut-

ka film postaje kombinacija prva etiri originalna filma, ali u ovom filmu je Jason prikazan kao ljudsko bi e, a ne kao zombi ili superman.

Jason sada traži osvetu za brutalno ubojstvo svoje majke Pamele, a njegov uvrnuti um ne e prezati ni od ega.

Trajanje: 98 minuta. Preporu ujemo starijima od 18 godina.

Adrienne (Diane Lane) još se uvijek oporavlja od muževe izdaje i bori se da ponovno izgradi svoj život bez njega. Saznaje da joj se on želi vratiti i pokušati obnoviti staru ljubav. Da stvari budu bolje, njena k i tinejdžerica nimalo joj ne olakšava situaciju – proturje i i buni se protiv svake njene odluke. Rastrgana proturje nim emocijama, razveseli se kada joj stara prijateljica predloži da za vikend vodi njezin mali hotel. Ondje, na udaljenom mjestu duž oto nog niza Outer Banks u Sjevernoj Karolini, Adrienne se nada da e prona i mir koji joj je potreban da razmisli o svom životu.

Sezona je ve prošla i hotel bi bio zatvoren da nije bilo neo ekivanog dolaska jednog usamljenog gosta, Paula (Richard Gere), lije nika iz grada. ovjek koji je ve davno žrtvovao svoju obitelj zbog karijere došao je u Rodanthe kako bi ispunio tešku obvezu i kako bi se suo io s vlastitom životnom krizom.

Oni su dva stranca ispod istog krova. Me utim, kako se približava velika oluja, oni jedan u drugome pronalaze utjehu i tako se budi romansa koja e zauvijek promijeniti njihove živote.

IZA NEPRIJATELJSKIH LINIJA 3

Specijalne postrojbe imaju težak zadatak - moraju se boriti protiv ubojica i dokazati vlastitu nevinost.

Kolumbija je u kaosu, zahva ena ratom vlade i pobunjeni kih snaga. Na tajnom zadatku promatranja sastanka izme u zara enih strana, jedinica specijalnih postrojbi odjednom postaje žrtva podmetanja ubojstva lidera obje zara ene strane.

Napuštena od strane vlade, jedinica mora preživjeti dovoljno dugo da dokaže svoju nevinost i sprije e da brutalni rat prije e granice zemlje…

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (SVADBE, RO ENDANE, PROSLAVE...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

Glavnu mušku ulogu u filmu “Olujna ljubav u Rodantheu” igra: 1) M. Gibson 2) R. Gere 3) T. Cruise

nema filmskog programa

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Emanuel Novak, akovec

utorak, 17.3. srijeda, 18.3. nema filmskog programa

etvrtak, 19.3. nema filmskog programa

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

petak, 20.3.

19.30 PETAK 13 FRIDAY THE 13TH horor Režija: Marcus Nispel Uloge: Odette Yustman, Jared Padalecki, Danielle Panabaker

subota, 21.3.

17.30 SUMNJA

DOUBT drama Režija: John Patrick Shanley

19.30 PETAK 13 horor

TOP LISTA 1.

OLUJNA LJUBAV U RODANTHEU

2.

MAMMA MIA

3.

IZA NEPRIJATELJSKIH LINIJA 3

4.

BEZ GREŠKE

5.

MAGLA

6.

IZBRISANA SJE ANJA

MAMA MIA!

7.

NEMA ME

Na o aravaju em gr kom otoku Kalokairi, u hotelu Villa Donna koji vodi Donna (Meryl Streep) s k eri Sophie i njezinim zaru nikom Skyem, zapo inje cijela avantura. Sophie je pronašla maj in skandalozno tajni dnevnik i pro itala da bi njezin otac mogao biti biznismen Sam Carmichael (Pierce Brosnan), avanturist Bill Anderson ili bankar Harry Bright (Colin Firth). Svu ih je trojicu potajno pozvala na svoje vjen anje vjeruju i da e otkriti koji je od njih njezin pravi. Njih trojica, svaki sa svoje strane svijeta, vra aju se na otok i ženi koja ih je o arala dvadeset godina ranije.

Usprkos po etnom šoku i nevjerici, Donna se ipak nekako pomiri s injenicom da su njene stare ljubavi na otoku i da e prisustvovati vjen anju. Sophie sada pokušava u razgovoru s njima trojicom otkriva zabavnu i humoristi nu maj inu prošlost.

Kako se vjen anje bliži, sve joj je teže otkriti tko joj je pravi otac. Sa svakim ima nešto zajedni ko te bi je jedan od njih trojice trebao otpratiti do oltara i predati budu em mužu. U me uvremenu, Donna ponovno nalazi ljubav s jednim od trojice muškaraca, što nikako nije bilo u planu organizacije vjen anja.

8.

BEZ GREŠKE

9.

LUDA VJEN ANJA

VIDEO IZLOG OLUJNA LJUBAV U RODANTHEU

(tri besplatne posudbe)

DOK VRAG NE SAZNA DA SI MRTAV Napeti triler Sidneya Lumeta o obitelji iji se lanovi moraju suo iti sa najgorim mogu im neprijateljema – sobom samima.

Pri a u prvi plan stavlja dis unkcionalnu newyorkšku obitelj, u kojoj svaki lan ima svoju zanimljivu i tajnu pri u. Najstariji sin, Andy rustrirani je broker koji nikako ne može zadovoljiti svoju prelijepu ženu Ginu pa zbog toga esto pribjegava konzumaciji droge.

Najmla i sin, Hank poprili no je pasivan i živi od danas do sutra, a najve a briga u životu mu je pla anje rata alimentacije. Hank tako er ima vezu s Ginom te se njih dvoje svakodnevno trude održati taj odnos u tajnosti pred Andyjem, što postaje sve teže i teže. Cijelu tu zbr kanu obitelj na okupu drže njihovi roditelji, koji su vlasnici male draguljarnice u predgra u. Za Andyja, Hanka i Ginu svaki dan je jednak onome prije njega, sve dok Andy ne smisli plan koji bi ih mogao, kako on kaže, izvu i iz blijede svakodnevnice i u initi sretnima.

nedjelja, 22.3.

16.00 MADAGASKAR 2 MADAGASCAR: ESCAPE 2 AFRICA

10. ROPSTVO

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA” 1.

MILIJUNAŠ S ULICE

2.

ZAMJENA

3.

ELITNA POSTROJBA

4.

HRVA

5.

ROCKNROLLA

6.

LJUBAVNI ZOV

7.

NI IJI SIN

8.

RECI DA

9.

SUMRAK

10. MADAGASKAR 2

US BOX OFFICE 1 . FRIDAY THE 13TH 2. HE’S JUST NOT THAT INTO YOU 3. TAKEN 4. CORALINE 5.

CONFESSIONS OF A SHOPAHOLIC

6.

PAUL BLART: MALL COP

animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski

17.30 SUMNJA drama

19.30 PETAK 13 horor

ponedjeljak, 23.3.

17.30 SUMNJA drama

19.30 PETAK 13 horor

utorak, 24.3.

17.30 SUMNJA drama

19.30 PETAK 13 horor

DOM KULTURE PRELOG

7. THE PINK PANTHER 2 8 . THE INTERNATIONAL 9. SLUMDOG MILLIONAIRE 10. PUSH

subota, 21. ožujka, nedjelja, 22. ožujka 19.00 KARANTENA horor triler

Ulaz u Železnu Goru iz pravca Prekope

Piše Ivan Le ek Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani.

Ovo je posve eno njima i njihovim selima.

Ono što je jako važno jest da Železna Gora ima Rim. Nije to onaj iz rimskog carstva, ve jedan mali zaselak kao dio Železne Gore. Pa nek se zna da i tu žive Rimljani. Za sebe ionako ne znaju kako bi rekli. Jedni kažu da su Železogor ani. Drugi samo tvrde da bi moglo tako biti. Jer oni tako nikada sebe ne zovu. Oni su jednostavno z Trnov aka, Orehov aka, Businš aka, Slamekovog vrha, Rima.

I za sve lijepo postoji naziv, putokaz i ku ni brojevi. Tako nešto nema ni u Rimu. Zato su valjda i Rimljani prolazili ovuda. Napravili su cestu pa se još i danas vide njeni tragovi. Ali oni više ionako nikome ništa ne zna e.

Kao ni oni iz nekad najbogatijih ku a Czinzek, Trbuc i Šterlin. Šterlinova je ku a pretvorena u vatrogasni dom.

Samo se još najstariji sje aju kako su zvali “milostiva Šterlin”, Czinzekova je postala ekonomija. Terbotz je postao Jakopi ev ekskluzivni restoran. Nestalo je sje anje na ono staro. Nestalo je i sje anje kada se avion spustio u “vu kovsku grabu”. Izgubio se pa su ga iz blata morali izvla iti da ponovno poleti. Ali drugi koji je pao u grabu nije mogao poletjeti. I onda je znani “ezermešter” Ivan Bogdan Jan i ugradio motor u kamion. Tresla se brda, guske su bježale, ali kamion je ipak vozio. A najviše je trebalo voziti tamo 1976. godine. Stresao je potres brda, raspale se klijeti, ali i škola. Pa su htjeli da djeca idu u školu u Prekopu. Nisu se dali, ve su išli sve do Zagreba. I onda su dobili nešto novca, a svako je ku anstvo dalo “po sedam radnika” za obnovu. I tada im se škola proslavila kao najljepše “re ena” podru na škola u Me imurju. Zahvaljuju i u iteljicama Jeleni i Nevenki. Našle su one i svakakve stare predmete u grabi “Lohovec i mlaki Štumbel”. Sve se to sa uvalo. Ponekad teško, ali ponekad lakše. Odavde se sve vidi. Na sve strane svijeta. Zato su sve vojske koje su ovuda protutnjale imale tu

Alojz Jakopi u dva je mandata vodio selo. - Gradilo se jer se moralo, kaže on

MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj II/22

Ak bu tak dale, bu cela Železna Gora odišla v Blatnu Grabu

Pogled na Businš ak i Slamekov vrh “munkoše”, osmatra nice. Kamo god pogledaš, sve vidiš. Ako želiš.

V Pešti su meli ministra Terbotz polako vra a staru slavu.

Istina, ne s onom ulogom kao nekada, ve kao restoran. Ali se zato doma i hvale da je jedan stanovnik Terbotza bio ak ministar obrane u ma arskoj vladi. Davno bilo i sve se zaboravilo.

Kažu doma i da ovdje ionako sve pro-

Zvonko Belovi , poznati vinar, u svojoj kušaonici vina. - Iza mene je ve preko dvadeset godina iskustva, kaže on

Vidljivo klizište na brijegu Trnov ak gdje kolnik polako klizi u grabu

lazi osim romantike. Nje ima u izobilju.

Na svakom koraku i na svakom bregu.

Jedino nije bilo romantike u mnogim povijesnim doga ajima kada su se gubile glave. Kao što je bilo 1947. godine kada je i Štef Dujh iz Železne Gore ostao bez glave samo zato što je ro en u Americi. Kažu ovdje dobro upu eni da tu život ne piše romane. Tu je cijeli život jedan roman. I svatko ima svoj roman. Tako je i novi roman da e

Mirko Ferlin ro en je u dvorcu Terbotz jer mu je otac bio upravitelj imanja. - Nitko ne zna toliko o dvorcu kao ja, pa je ak i zadnja Trbu ovka umrla kad sam imao svadbu

Železna Gora biti znana po zemnom plinu. U grabi koja nosi znakovito ime Mrkva je plinska bušotina. I uskoro e po eti iskorištavanje plina. Bit e glavni i ve imaju reklamu. “Grijanje uz plin iz Železne Gore naju inkovitije je uz vino iz Železne Gore.” Istina da u njihovom govoru to i baš ne zvu i tako. Jer su petnaestak godina bili oni u slovenskoj Dravskoj banovini.

I tako ostao malo i govor. Pa su dugo i

Ivan Frlin kod bušotine u grabi Mrkva. - Vjerujemo da e nam renta od plina donijeti novac za daljnji razvoj sela

pjevali slovenske pjesme. Sve je drugo slovensko nestalo.

Žene su prve po ele z vinom U Železnoj Gori nemaju vina na zalihama. Odmah to ode put Zagreba. Nekada je išlo u Prekmurje. Onda su Prekmurci izmislili da se vino ne može prodavati u rinfuzi. Pa su tako

Lebar i Jakopi još prije dvadesetak godina zatražili geografsko porijeklo vina. I dobili. Nije to mala stvar. Jer kad su tada došli iz Zagreba i vidjeli njihove podrume bili su iznena eni.

Još pri aju pošalicu da su u Zagrebu mislili da oni piju još “z zemlenih lon eki”. Bilo kako bilo, zasluge za železnogorska vina imaju žene. Bez njih ipak ne bi bilo ništa. A sve je to po elo ovako. Dok su muški odlazili na posao,

Jakopi i s premijerom Ivom Sanaderom - Darko, Nada, Branimir, Ana i Martin

07.25 07.50 ---------------

06.45 07.00 07.05

03.30 04.10 04.40 05.10

02.05 02.50 03.00

01.00 01.45

21.15 21.20 21.50 21.55 23.00 23.15 23.20 23.30 00.15

17.45 18.35 19.30 19.57 20.02 20.10 20.45

16.10 16.15 17.30 17.35

14.30 14.39 14.45 15.35

13.25

11.50 12.00 12.13 12.15 12.35

11.05 11.35

10.00 10.09 10.10 10.15

06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.15 09.55

05.50 05.55

TV ku e imaju pravo promjene programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: COLONIA; 01.00 NO NI PROGRAM

06:45 Otvori svoje srce, serija 07:35 Code lyoko, crtana serija 08:00 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 08:10 Pepa praš i , crtana serija 08:20 Graditelj bob, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:30 IN magazin 11:15 Inspektor Rex, serija 12:15 Farma, reality show 13:15 Rebelde, serija 14:15 Vatreno srce, serija 15:15 Simbol izdaje, (SAD, 1997., triler; Redatelj: Sandor Stern; Glume: Harry Hamlin, Michele Greene, Linda Douce , Gordon Clapp) 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Inspektor Rex, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Farma, reality show 21:00 Mla e je sla e, (2005., SAD, roman na komedija; Redatelj: Ben Younger; Glume: Meryl Streep,Uma Thurman, Bryan Greenberg, Jon Abrahams, Adriana Biasi) 22:55 Vijes 23:10 Uvod u anatomiju, serija 00:10 Seinfeld, serija 00:40 Život na sjeveru, serija 01:30 Ezo TV, tarot show 02:30 U Kini jedu pse, akcija 04:00 Seinfeld, serija 04:25 Život na sjeveru, serija 05:10 Rebelde, serija 06:00 Kraj programa

izazov 20.00 Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show 21.00 ista sre a, (komedija, 1991.; Redatelj: Nadia Tass; Uloge: Mar n Short, Danny Glover, Sheila Kelley, Sam Wanamaker) 22.40 Putnik, znanstvenofantas na drama 23.35 Vijes , informa vna emisija 23.45 Kunolovac, kviz 01.45 Najve i rizik, igrani lm, akcijski (12) ®

NAJAVA PROGRAMA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VEKERICA jutarnji program VTV-a KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A KNEGINE KA KRONIKA

08:00 08:02 09:00 11:00 12:00 13:40 14:00 16:00 17:00 17:25

Danas pogledajte...

Mali oglasi Snimka koncerta, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje Dom 2, emisija o ure enju interijera Pylates & Yoga Me imurje danas

14:55 14:57 15:00 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.05 Tv prodaja 7.05 Dje ji program 10.15 Uživajmo život, serija 10.45 Vražje nevjeste, dok. serija 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sretna linija 13.40 Sjeverni vidici, serija 14.35 Odbijena, lm 16.10 Bra ne vode, hum. serija 16.40 Cosby Show, hum. serija 17.10 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu , serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Policijska akademija 6, lm 22.15 Big Bang, hum. serija 22.50 Seinfeld, hum. serija 23.20 Lažna obe anja, lm 1.45 No na panorama

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Sedmo nebo, serija 14.05 Savršeni doktori 15.00 Bombonom do sre e, serija 15.55 An eli bez krila, serija 16.55 24 sata 17.05 Vitkorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Neslomljiva mama, lm 22.35 24 UR 22.55 Izgubljeni, serija 23.50 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.45 Do vrelišta 2.20 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 24. ožujka 2009.

-------- Simfolije -------- Mali crveni traktor 08.25 Petar Pan i gusari, crtana Najava programa serija Normalan život, emisija o 08.50 Lagodni život Zacka i Codyja, osobama s invaliditetom serija za djecu TV kalendar 09.15 Beverly Hills, serija Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Garaža Vijes 10.30 Potroša ki kod Dobro jutro, Hrvatska 11.00 Ulica Somerset 11, serija za Vijes mlade Dobro jutro, Hrvatska 11.25 Antologija hrvatskoga Vijes glumišta - A.P. ehov: Višnjik Dobro jutro, Hrvatska (1984.)

Sve e bi dobro, telenovela 13.25 Spasite psa, (Uloge: Cindy Croa a Osiguranje - prozor u Williams, Katherine svijet 125 Helmond, Tom Poston, Vijes Charlo e Rae, Billie Bird, Vrijeme danas Al Lewis; Scenarist: John Vijes iz kulture McNamara, Haris Orkin; Pilo iz aljaske divljine, dok.

Redatelj: Paul Aaron) lm 14.50 Obi ni ljudi, TV serija Chris nin vrt, dok. serija 15.40 Navrh jezika Hrvatska kulturna baš na: 15.50 Iznad crte Savom nizvodno 16.10 Nove avanture stare Burzovno izvješ e Chris ne, hum. serija Dnevnik 16.30 Happy Hour, hum. serija Vrijeme 17.00 Bostonsko pravo, serija TV kalendar 17.50 Županijska panorama 18.10 Vrijeme Draga neprijateljica, 18.15 Vijes na Drugom telenovela 18.35 Drugi format Dan za danom, mozai no19.20 Crtani lm zabavna emisija 19.30 Moja obitelj, hum. serija Vijes + prijevod za gluhe 20.10 Mor, TV drama Vrijeme sutra 21.20 Vijes na Drugom Me u nama 21.32 Vrijeme S me unarodne smotre 21.35 CSI: Miami, serija (12) folklora: Gorski kotar 22.25 Zovem se Earl, hum. serija Hrvatska uživo - Vijes (12) Hrvatska uživo 22.50 Ciklus europskog lma: Ne Hrvatska uživo - Vijes la ajte se sjekire, (Uloge: Croa a Osiguranje - prozor u Jeanne Balibar, Guillaume svijet 125 Depardieu, Michel Piccoli, Najslabija karika, kviz Bulle Ogier, Anne Can neau, Sve e bi dobro, telenovela Barbet Schroeder (vojvoda Dnevnik od Grandlieua); (prema Sport romanu Honoréa de Vrijeme Balzaca); Redatelj: Jacques Globalno sijelo Rive e) Rijeke Hrvatske: Lika i Gacka, popularno-znanstvena serija 01.05 TV raspored HPB t Poslovni klub Burzovno izvješ e 06.50 Dexterov laboratorij, crtana Otvoreno serija Dnevnik 3 07.15 Transformeri, crtana serija Poslovne vijes 07.40 Korak po korak, hum. serija ® Vijes iz kulture 08.05 Kako sam upoznao vašu Dosjei X, serija (12) majku, hum. serija ® Zvjezdane staze: Deep Space 08.35 Punom parom, kulinarski Nine, serija izazov ® CSI: Miami, serija (12) 09.15 Astro show, emisija Zovem se Earl, hum. serija 10.20 Kunolovac, kviz (12) 11.20 Malcolm u sredini, hum. serija Bostonsko pravo, serija ® Skica za portret 11.45 Dadilja, hum. serija ® S me unarodne smotre 12.15 Exkluziv, magazin ® folklora: Gorski kotar 12.30 Vijes , informa vna emisija Drugi format 12.40 Reba, hum. serija ® Globalno sijelo 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija ® Poslovni klub 13.35 Marina, telenovela Draga neprijateljica, 14.30 Cobra 11, krimi serija telenovela 15.20 Magnum, akcijska serija 16.15 Korak po korak, hum. serija 16.40 Kako sam upoznao vašu TEST majku, hum. serija Najava programa 17.10 Malcolm u sredini, hum. serija Nove pustolovine Jure iz 17.35 Dadilja, hum. serija džungle, crtana serija 18.00 Reba, hum. serija Miki i prijatelji, crtana serija 18.30 Vijes , informa vna emisija TV vr : 18.55 Exkluziv, magazin Danica 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija Medvjedi i 19.35 Punom parom, kulinarski ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA kontakt emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

18:00 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 23:00 ------23:20 -------------

21:00 22:45 23:00 23:03 23:10 23:40 00:10 00:15 00:30 00:35

Voice of America Glazba akove ki kutak, GOST: Branko Šalamon, akove ki gradona elnik Uskršnji kviz Me imurje danas Sport Vrijeme Gospodarski tjedan, gospodarski pregled Puls, gospodarske aktualnost Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

19:10 19:20 20:00

8.30 Curling, prijenos 10.00 Skispringen 12.00 Curling, prijenos 14.30 Wa s 14.45 Nogomet 15.45 Biathlon 16.30 Skispringen 18.00 Eurogoals 20.00 Eiskunstlauf, prijenos

6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14,30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 DSF Motor 22.15 Bo om line 23.15 Sportquiz

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Dobrodošli 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Schlafsack für zwei, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance!

17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 WipeOut 21.15 Posjeta je posjeta 22.15 Comedystreet 23.15 Tv Total 0.15 No ni program

H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Soko Kitzbühel 21.00 ZiB Flash 21.10 Der Bulle von Tölz, lm 22.45 Cobra 11, serija 23.35 No ni program

(21.3. u 20.00 h, RTL Televizija)

Sarah Jessica Parker

od 18.3.2009. do 24.3.2009.

PREGLED

TV

09.15 Beverly Hills, serija 10.00 Prijenos sjednica

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: TOŠE PROESKI; 01.00 NO NI PROGRAM

06:25 Otvori svoje srce, serija 07:15 Code lyoko, crtana serija 07:40 Winx, crtana serija 08:05 Pepa praš i , crtana serija 08:15 Graditelj Bob, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:30 IN magazin 11:15 Inspektor Rex, serija 12:15 Farma, reality show 13:15 Rebelde, serija 14:15 Vatreno srce, serija 15:15 Apollo 11, drama 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Inspektor Rex, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Farma, reality show 21:00 Van Helsing, (2004., SAD, eška, akcija; Redatelj: Stephen Sommers; Glume: Hugh Jackman, Kate Beckinsale, Richard Roxburgh, David Wenham, Shuler Hensley) 23:15 Vijes 23:30 Uvod u anatomiju, serija 00:30 Seinfeld, serija 01:00 Život na sjeveru, serija 01:50 Ezo TV, tarot show 02:50 Doors, (1991., SAD, glazbeni; Redatelj: Oliver Stone; Glume: Val Kilmer, Michael Madsen, Billy Idol, Meg Ryan, Kevin Dillon, Kathleen Quinlan) 05:05 Seinfeld, serija 05:30 Život na sjeveru, serija 06:15 Kraj programa

emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 CSI: New York, krimi serija 21.00 Mentalist, krimi serija 21.50 11. sat, znanstvenofantas na serija 22.40 Bratstvo, dramska krimi serija 23.45 Vijes , informa vna emisija 23.50 Kunolovac, kviz 01.55 Reži me, dramska serija hum. serija 19.30 Moj ujak… 20.00 Vijes 20.15 Kriminalni iden tet, serija 21.00 Život, serija 21.40 ZiB Flash 21.50 Zaboravljeni slu aj, serija 22.40 Bez traga, serija 23.25 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Ku anice, serija 21.15 Privatna praksa, serija 22.15 Hitna služba, serija 23.10 Tv Total 0.10 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Der Bulle von Tölz, lm 22.20 Reportaža 23.20 24 Studen 0.20 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Djeca van kontrole, dok. serija 21.15 Raus aus den Schulden 22.15 Stern Tv 0.00 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Torchwood, serija 23.55 No ni program

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A HR TOP 20 glazbena emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

emisija Sport Vrijeme Voice of America Glazba Partymaker, glazbena emisija Hotel New Hampshire, igrani lm Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Poslovni magazin Kanadski KZO, serijski lm Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 DSF Motor 22.15 Poker 23.15 Sportquiz

20:00 20:05 21:00 23:00 ------23:20 -------------

18:35 18:40 19:00 19:10

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 22:45 23:00 23:03 23:05 23:35 00:00 00:05 00:20 00:25

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

NAJAVA PROGRAMA TV ORDINACIJA kontakt emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a NARODNO VESELJE zabavna emisija GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin OPASNE VEZE talk show VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM

Danas pogledajte...

Mali oglasi Dom2, ponavljanje Gospodarski tjedan, ponavljanje Puls, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes Pove alo, ponavljanje Zov prirode Pylates & Yoga Me imurje danas, informa vna

8.30 Wa s 10.00 Nogomet 11.00 Skispringen 12.00 Tenis 14.00 Nogomet 15.45 Langlauf, prijenos 19.00 Tenis, prijenos 21.20 Golf 23.00 Nogomet

08:00 08:05 09:00 11:00 12:30 13:00 14:00 16:00 17:00 17:25

14:25 14:27 14:30 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00

8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Stažist,

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Sjeverni vidici, serija 14.25 Mama, lm 16.05 Bra ne vode, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Meksikanka, lm 22.50 Big Bang, hum. serija 23.15 Seinfeld, hum. serija 23.45 Pucanj u glavu, lm 1.30 No ni program

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Sedmo nebo, serija 14.05 Doktori 15.00 Bombonom do sre e, serija 15.55 An eli bez krila, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Skrivena prošlost, lm 21.35 Ekipa za o evid, serija 22.25 24 UR 22.45 Lije nikova savjest, serija 23.30 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.45 Do vrelišta, kulinarska serija 1.20 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Slovenski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 18. ožujka 2009.

Hrvatskog sabora 05.50 Najava programa 13.35 reprizni program 05.55 Me u nama 14.40 Obi ni ljudi, TV serija 06.45 TV kalendar 15.30 DJ Bram, nizozemski dok.

07.00 Dobro jutro, Hrvatska lm za mlade 07.05 Vijes 15.45 Kokice 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 16.05 Nove avanture stare 07.35 Vijes Chris ne, hum. serija 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 16.25 Razred, hum. serija 08.35 Vijes 16.50 Scien a croa ca 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 17.25 Rukomet, kvali kacije za EP 2010.: Slova ka 09.55 Croa a Osiguranje - prozor Hrvatska, 1. poluvrijeme u svijet 125 18.10 Vijes na Drugom 10.00 Vijes 18.15 Rukomet, kvali kacije 10.09 Vrijeme danas za EP 2010.: Slova ka 10.10 Vijes iz kulture Hrvatska, 2. poluvrijeme 10.15 Posljednji rajevi, dok. lm 19.05 Znanstvene vijes 11.10 Oprah Show 19.20 Crtani lm 11.55 Burzovno izvješ e 19.35 Moja obitelj 5.A, hum.

12.00 Dnevnik serija (25’) 12.13 Vrijeme 20.05 Dok. lm 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 20.40 Vijes na Drugom 20.52 Vrijeme 13.25 Dan za danom, mozai no21.00 Odmetnik Josey Walles, zabavna emisija (Uloge: Clint Eastwood, 14.30 Vijes + prijevod za gluhe Chief Dan George, Sondra 14.39 Vrijeme sutra Locke, Bill McKinney, John 14.45 Rije i život, religijski Vernon, Paula Trueman, program Sam Bo oms, Geraldine 15.35 Eko zona Keams, Woodrow 16.10 Hrvatska uživo - Vijes Parfrey; Scenaris : Phil 16.15 Hrvatska uživo Kaufman, Sonia Chernus 17.30 Hrvatska uživo - Vijes (prema knjizi Gone To 17.35 Croa a Osiguranje - prozor Texas Forresta Cartera); u svijet 125 Redatelj: Clint Eastwood) 17.37 HPB t 23.15 Državna opasnost, serija 17.45 Najslabija karika, kviz (12) 18.30 Sve e bi dobro, telenovela 00.10 Transfer 19.15 LOTO 7/39 00.40 Obavještajci, serija (12) 19.30 Dnevnik 01.25 TV raspored 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 Idemo na put s Goranom Mili em 21.00 Luda ku a, TV serija 06.55 Dexterov laboratorij, 21.40 Proces crtana serija 22.10 Burzovno izvješ e 07.15 SpužvaBob Skockani, 22.15 Otvoreno crtana serija 23.25 Dnevnik 3 07.40 Korak po korak, hum.

23.40 Poslovne vijes serija 23.45 Vijes iz kulture 08.05 Kako sam upoznao vašu 23.55 Dosjei X, serija (12) majku, hum. serija 00.40 Zvjezdane staze: Deep Space 08.35 Punom parom, kulinarski Nine 5., serija izazov 01.25 Državna opasnost, serija (12) 09.15 Astro show, emisija 10.20 Kunolovac, kviz 02.10 Oprah Show 11.20 Malcolm u sredini, hum.

02.50 Posljednji rajevi, dok. lm serija 03.40 Scien a croa ca 11.45 Dadilja, hum. serija 04.10 Eko zona 12.15 Exkluziv, magazin 04.40 Proces 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela 12.30 Vijes , informa vna emisija 12.40 Reba, hum. serija 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 06.45 13.35 Marina, telenovela 07.00 14.30 Cobra 11, krimi serija 07.05 15.20 Magnum, akcijska serija 07.25 16.15 Korak po korak, hum.

07.50 serija -------16.40 Kako sam upoznao vašu -------majku, hum. serija -------17.10 Malcolm u sredini, hum.

08.25 serija 17.35 Dadilja, hum. serija 08.50 18.00 Reba, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna TEST Najava programa crtana serija Miki i prijatelji, crtana serija TV vr : Ninin kutak Bra a koale Moj mali poni Petar Pan i gusari, crtana serija Lagodni život Zacka i Codyja, serija za djecu

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.10 Najava programa 06.15 Drugo mišljenje 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.15 Sve e bi dobro, telenovela 09.55 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Labrador - zaboravljena kanadska divljina, dok. lm 11.05 Tre a dob, emisija za umirovljenike 11.50 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.25 Dan za danom, mozai nozabavna emisija 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 15.35 Direkt 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 16.15 Hrvatska uživo 17.30 Hrvatska uživo - Vijes 17.35 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 17.45 Najslabija karika, kviz 18.35 Sve e bi dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 Sve džaba, hrvatski lm 21.50 Potroša ki kod 22.20 Burzovno izvješ e 22.30 Otvoreno 23.35 Dnevnik 3 23.50 Poslovne vijes 23.55 Vijes iz kulture 00.05 Dosjei X, serija (12) 00.50 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija 01.35 Momci s Madisona, serija (12) 02.20 Kalifornikacija, hum. serija (18) 02.45 Bostonsko pravo, serija 03.30 Labrador - zaboravljena kanadska divljina, dok. lm 04.15 Skica za portret 04.35 Potroša ki kod 05.05 Opijeni ljubavlju, telenovela

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Nove pustolovine Jure iz džungle, crtana serija 07.25 Miki i prijatelji, crtana serija TV vr : Život u obitelji vodenkonja Tikvi i Pingu TV ku e imaju pravo promjene programa

07.50 ----------------------

08.10 08.25 08.50 09.15 10.00 11.00 11.25

13.25 14.50 15.40 15.50 16.10 16.30 17.00 17.50 18.10 18.15 18.35

19.20 19.30 20.05

21.45 21.57 22.00 22.35 23.25 23.55

01.25

06.55 07.15 07.40 08.05 08.35 09.15 10.20 11.20 11.45 12.15 12.30 12.40 13.05 13.35 14.30 15.20 16.15 16.40 17.10 17.35 18.00 18.30

06:45 07:35 08:00 08:10 08:20 08:30 09:30 10:30 11:15 12:10 13:10 14:10 15:10 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00 22:00 23:05 23:20 00:20 00:50 01:45 02:45 04:45 05:10 05:55 06:40

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: SONGKILLERS; 01.00 NO NI PROGRAM

Otvori svoje srce, serija Code lyoko, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Pepa praš i , crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra IN magazin by Bijele udovice Inspektor Rex, serija Farma, reality show Rebelde, serija Vatreno srce, serija Perike, šljokice i perje, igrani lm Vijes Nove TV Inspektor Rex, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Farma, reality show Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz Privatna praksa, serija Vijes Uvod u anatomiju, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Ezo TV, tarot show Blueberry, avantura Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Rebelde, serija Kraj programa

18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Smrtonosno oružje 4, (akcijska komedija, 1998.; Redatelj: Richard Donner; Uloge: Mel Gibson, Danny Glover, Joe Pesci, Rene Russo, Chris Rock, Jet Li) 22.05 Najve i rizik, (akcijski, 1996.; Redatelj: Ringo Lam; Uloge: Jean-Claude Van Damme, Natasha Henstridge, Jean-Hugues Anglade, Zach Grenier, Paul Ben-Victor) 23.50 Vijes , informa vna emisija 00.00 Kunolovac, kviz 02.00 World Trade Center, igrani lm, drama (12) ®

08:58 09:00 11:00 12:00 13:00

11:57 12:00 13:00 14:57 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:40 19:00

Danas pogledajte...

Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Videostranice Mali oglasi Auto moto nau c vision, ponavljanje Vinoteka, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes Me imurje od A do Ž, ponavljanje Pilates & Yoga, crtani lm Me imurje danas

14:00 16:00 17:00 17:25

13:30

NAJAVA PROGRAMA reportaža VEKERICA jutarnji program VTV-a DOKUMENTARNI PROGRAM IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A PEVECOV KUTAK emisija pod

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly

15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Privatna praksa, serija 22:35 The Closer, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Fringe 21.15 Primeval, serija 22.10 Izgubljeni, serija 23.10 No ni program

20:00 20:05 21:00 23:00 ------23:20 -------------

17:45 18:35 18:40 19:00 19:10

19:15 19:30 20:00 21:00 22:40 22:55 22:58 23:00 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30

pokroviteljstvom SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJEST VTV-A KOKTEL mozai na emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Glazba Sport ponedjeljkom, emisija o sportu Igrani lm Me imurje danas Sport Vrijeme Gile e svijet sporta Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu

8.30 Curling 11.00 Biathlon 11.30 Skispringen 12.30 Curling, prijenos 14.30 Biathlon 15.00 Skispringen 17.00 Zimski sportovi 18.45 Nogomet 20.20 Wa s 21.00 Hrvanje 22.30 Kampfsport

6.00 Poker 8.00 Bundesliga 9.00 Doppelpass 11.30 Normal 12.00 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Bundesliga Pur II 18.30 Bundesliga aktuell 19.45 Ha rick, prijenos 22.45 Nogomet

Ekipa za o evid, serija 20.50 Medaljon, lm 08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 23.00 Big Bang, hum. serija 23.30 Seinfeld, 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 hum. serija 0.00 Doors, lm 1.30 No ni pro- Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT gram 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 20:15 Restoran 21.15 Big Brother, prijenos 23.15 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 No ni program Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.00 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sretna linija 13.40 Sjeverni vidici, serija 14.35 Savršena dadilja, lm 16.10 Bra ne vode, hum. serija 16.40 Cosby Show, hum. serija 17.10 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu , serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Bar10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja bara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 Tv prodaja 13.05 Sedmo nebo, serija 14.05 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Zgodna Savršeni doktori 15.00 Bombonom do sre e, žena, lm 22:20 Toto & Harry 22:50 Focus TV serija 15.55 An eli bez krila, serija 16.55 24 23:20 Reži me, serija 0.20 No ni program sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Lepo je bi sosed, slovenska serija 20.40 Ku anice, serija 21.35 Kašmir ma ja, serija 22.35 24 sata 22.50 Izgubljeni, 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena serija 0.00 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemein1.30 Do vrelišta 2.30 No na panorama same Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Rach 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 23. ožujka 2009. arobna plo a (2. razred) Petar Pan i gusari, crtana serija Lagodni život Zacka i Codyja, serija za djecu Beverly Hills, serija Lijepom našom: Virovi ca Ulica Somerset 11, serija za mlade Antologija hrvatskoga glumišta - H.V.Kleist: Princ od Homburga (1988.)

Sterling: Tajna izgubljenog medaljona Obi ni ljudi, TV serija Ta poli ká Kako žive živo nje Nove avanture stare Chris ne, hum. serija Razred, hum. serija Bostonsko pravo, serija Županijska panorama Vrijeme Vijes na Drugom Na rubu znanos : Jacob Liberman - Znanost o svjetlos Crtani lm Moja obitelj 6, hum. serija Povratak ubojice mekog srca, (Uloge: Bruce Willis, Ma hew Perry, Amanda Peet, Kevin Pollak, Natasha Henstridge, Frank Collison, Johnny Messner, Tasha Smith, Silas Weir Mitchell; Scenaris : Mitchell Kapner i George Gallo; Redatelj: Howard Deutch) Vijes na Drugom Vrijeme Zakon!, doma a hum. serija (12) Momci s Madisona, serija (12) Kalifornikacija, hum. serija (18) Ciklus horora: Taxidermia, ma arsko-austrijskofrancuski lm (18) TV raspored

Dexterov laboratorij, crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana serija Korak po korak, hum. serija® Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija ® Punom parom, kulinarski izazov ® Astro show, emisija Kunolovac, kviz Malcolm u sredini, hum. serija ® Dadilja, hum. serija ® Exkluziv, magazin ® Vijes , informa vna emisija Reba, hum. serija ® Ve era za 5, lifestyle emisija® Marina, telenovela Cobra 11, krimi serija Magnum, akcijska serija Korak po korak, hum. serija Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Reba, hum. serija Vijes , informa vna emisija

Najava programa Svirci moji, glazbena emisija Glas domovine Euromagazin TV kalendar Vijes Koncert: Viktoria Mullova i Simfonijski orkestar RAI-a pod ravnanjem Je reya Tatea Opera box TV kalendar Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Miss Marple, mini-serija Burzovno izvješ e Dnevnik Vrijeme Syngen n poljoprivredni savjetnik Herbosov poljoprivredni savjetnik, ep reportaža Plodovi zemlje Split: More Nedjeljom u dva Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Jura Hura udovišta iz ormara, ameri ki animirani lm Park prirode Kopa ki rit: arolija jeseni, dok. serija U istom loncu, kulinarski show Za one koji misle unaprijed CO LOTO 6/45 Dnevnik Sport Vrijeme 1 pro v 100, kviz S pe u gos ma, TV serija Paralele Rizzi bizzi (12) Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Vijes iz kulture Filmski klub: Breaking Point, (Uloge: Bo Svenson, Robert Culp, John Colicos, Belinda Montgomery, Linda Sorenson, Stephen Young; Scenaris : Stanley Mann, Roger Swaybill; Redatelj: Bob Clark) Slogan, francuski lm Garaža Rizzi bizzi (12) Opera box Paralele Plodovi zemlje Split: More

12.05 13.50

09.50 10.40 10.50 11.00

15.00 18.20

06:45 Code lyoko, crtana serija 07:10 Superheroj Spiderman, crtana serija 07:35 Winx, crtana serija 18.50 07:45 Pocoyo, crtana serija 19.25 08:05 Roary, crtana serija 20.00 08:20 Dora istražuje, crtana 20.10 serija 22.05 08:45 Automo v, auto-moto 12.17 22.25 magazin 22.30 09:15 Novac, business magazin 12.30 09:45 U sedmom nebu, serija 13.25 22.35 10:45 Ku anice iz visokog 14.00 društva, serija 15.05 11:40 Samo je jedan pravi, serija 15.40 12:10 Kako zavolje svoje jelo, 15.50 serija 15.55 12:40 Strašna stvorenja, igrani 16.30 lm 14:25 Sekunde do katastrofe, 18.00 serija 00.05 15:25 Prva ljubav, komedija 18.40 00.30 17:15 Vijes 17:25 Pogled u budu nost, igrani 19.14 lm 19:15 Dnevnik Nove TV 19.15 07.30 Ritam srca, dramska serija 20:00 Farma, reality show 19.30 08.15 Jedna od de ki, hum.

21:00 Perike, šljokice i perje, 19.57 serija (2004., komedija; 20.03 08.45 Ulica Sezame, crtana serija Redatelj: Michael 20.10 09.40 Ben 10, crtana serija Lembeck; Glume: Nia 21.10 10.05 Samov život, hum. serija Vardalos, Toni Colle e, 22.00 (dvije epizode) David Duchovny, Stephen 22.35 11.00 Ljubav je na selu, dok.

Spinella, Alec Mapa, Chris 23.20 sapunica Logan) 23.25 11.55 Roditelji špijuni, 22:50 Red Carpet, showbiz 23.35 (komedija, 1993.; Redatelj: magazin (15) 23.45 Herbert Ross; Uloge: 00:10 Svi mrze Chrisa, serija Kathleen Turner, Dennis 00:40 Kickboxer, igrani lm Quaid, Fiona Shaw, 02:15 Torrente 2, komedija Stanley Tucci) 03:50 Red Carpet, showbiz 13.35 Vijes , informa vna magazin (15) emisija 05:10 Sekunde do katastrofe, 13.40 Kod ku e je najljepše, serija igrani lm, roma na 06:00 Kraj programa 01.15 komedija 02.40 15.25 Blago onom tko te ima, 03.10 dokumentarac 03.55 16.25 Discovery: Preživje 04.25 Kimberley, Autstralija, 04.55 05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS dok. emisija 05.45 AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 17.15 Odred za isto u, dok.

RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 emisija VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 17.45 Exkluziv, magazin EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + 18.30 Vijes , informa vna HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 07.00 TV vodi + panorame emisija 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 turis kih središta Hrvatske 19.00 Kraljevi leda, dok. emisija TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE 07.10 Najava programa DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE 20.00 Hrvatska traži zvijezdu, KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 07.15 Dexterov laboratorij, crtana glazbeni show 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; serija 21.00 World Trade Center, 07.40 Lockie Leonard, serija za (drama, 2006.; Redatelj: 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 djecu Oliver Stone; Uloge: HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Nicolas Cage, Michael 08.05 U carstvu maraka, (Uloge: Music Special: POSTOLAR TRIPPER; 01.00 Pena, Maggie Gyllenhaal, NO NI PROGRAM TV ku e imaju pravo promjene programa

09.15 09.45 10.00 10.09 10.10 10.20 11.55 12.00 12.13 12.15

05.45 05.50 06.35 07.00 07.30 07.45 07.55

Maria Bello, Stephen Dor ) 23.10 CSI: Miami, krimi serija 00.05 Opaka, (triler, 1998.; Redatelj: Michael Steinberg; Uloge: Julia S les, William R. Moses, Patrick Muldoon, Vanessa Zima, Michael Parks, Chelsea Field) 01.30 Kunolovac, kviz 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Tatort, lm 22.15 ZiB Flash 22.25 Columbo, lm 0.25 No ni program

NAJAVA PROGRAMA KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA dje ji glazbeni show PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom VJERA I NADA vjerski program KNAGINE KA KRONIKA SLATKA VALENTINA

12:58 13:00

15:30 16:00

15:00

14:30

13:45

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija Razbija i mitova, serijski lm Poljoprivredni savjetnik, ponavljanje Ekran zdravstva, ponavljanje

13:40 13:42 07:30 11:30 13:00

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 19.30 60 godina Ansambla Lado - replika prvog koncerta 20.30 Glazbeni spotovi 20.50 60 godina Ansambla Lado - replika prvog koncerta, nastavak 21.50 Film 23.35 U dobrom društvu 00.25 TEST

22:30 23:30 -------------

22:00

17:00 20:10 21:00

19:30 23:45 00:15

14:30 15:00 16:00 17:00 17:30 18:00

telenovela REZERVIRANO VRIJEME ŽUPANIJSKE TEME RAZBIJA I MITOVA znanstveno-popularna serija GILETTE SVIJET SPORTA sportski magazin PRESSICA talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vinoteka, emisija o kulturi vina Snimka koncerta Slatka Valen na, serijski lm Tjedna kronika Vegetarijanska kuharica Me imurje od A do Ž, Podturen Glazba koja srce dira Tjedna kronika Sutra na programu

9.00 Biathlon 10.15 Skispringen, prijenos 12.00 Langlauf, prijenos 13.30 Biathlon, prijenos 16.00 Zimski sportovi 16.30 Curling 19.00 Tourenwagen, prijenos 20.00 Tenis, prijenos 22.00 Tourenwagen, prijenos

6.00 Poker 8.45 Bundesliga Hits 11.00 Doppelpass, prijenos 13.00 Bundesliga Pur 13.30 Poker 15.30 Pferderennen, prijenos 19.30 Ha rick 21.30 Bundesliga Pur 23.00 Sport Clips

07:45 Stažist, hum. serija 8:40 CineTipp08:50 Gülcan und Collien ziehen aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 American Shrimps, lm 13.50 Kauboji, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 News me 18:10 Simpsoni, 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV crtana serija 19:10 Galileo 20:15 Fluch der prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša Karibik, lm 23.00 Meksiko, lm 1.35 No ni pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu program i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik pograni ne 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i mladež TV 23.15 Videostranice 13:20 Das weiß doch jedes Kind! 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 19:05 Grä n 7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.00 gesucht 20:15 Vojna ekipa za o evid, serija Školska košarkaška liga 12.00 Medicina zna 21:15 Kriminalni um, serija 22:15 Sechserdruga ije, dok. serija 13.05 Oprah Show pack 22:45 Planetopia 23:30 Vojna ekipa za 14.05 Ameri ki žigolo, lm 16.10 Tužiteljica, o evid, serija 0.30 No ni program serija 17.05 Jamie Oliver 17.40 Medvjedi Pu, animirani lm 18.55 Vrijeme 19.00 24 UR 20.00 As tud not padu?! 21.40 Zvijezde u sudnici, dok. serija 22.35 Glup i gluplji, lm 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 0.40 No na panorama Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv 7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. serija Spezial 20:15 Dieter, lm 22.15 Spiegel Tv 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija 9.25 Bli- Magazin 23.00 No ni program zanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Dokumentarna serija 14.25 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack 11:15 Frost: Drugi život, lm 16.20 Hotel Babilon, Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt Helden serija 17.10 Mali vraži i, serija 18.10 Pazi kam13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize serija 16:05 era 18.40 Potpuna preobrazba, dok. serija Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 16:40 Typisch 19.30 Tv Tuba 20.00 Nesretna plja ka, lm Andy! 17:45 Hotel Zack & Cody 19:15 Disneys 21.35 Veronica Mars, serija 22.25 Život nakon Kuzcos Königsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody nesre e, lm 0.05 Zvjezdana vrata, serija 20:15 Ja sam Sam, lm 22:10 Blood Ties, serija 23:05 Autopsija, dok. serija 0.10 No ni program

8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

NEDJELJA 22. ožujka 2009.

Lucas Evans, Anthony Rogers, Jill Stanley, Andrew Whitehead, Chen Yuan Tao, Catherine Wright, Paul Popowich, Han Yun, Cree Rubbo, Ron Lea; Scenarist i redatelj: Michael Rubbo) Nora Fora, TV igra za djecu Biblija Portret mjesta i crkve Drežnikgrad: Misa, prijenos Zvijezde pjevaju Studio F1 uvod u sezonu Volim nogomet Magazin nogometne Lige prvaka U vrtu pod zvijezdama Garaža HNL - emisija HNL - prijenos HNL - emisija Sportske vijes Za one koji misle unaprijed - CO Utjeriva pravde, (Uloge: Steven Seagal, William Forsythe, Jerry Orbach, Jo Champa, Shareen Mitchell, Sal Richards, Gina Gershon, Joe Spataro; Scenarist: David Lee Henry; Redatelj: John Flynn) Prikra eni, hum. serija (12) TV raspored Otvori svoje srce, serija Code lyoko, crtana serija Winx, crtana serija Pepa praš i , crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra IN magazin Inspektor Rex, serija Farma, reality show Rebelde, serija Vatreno srce, serija Cijena slave, (1989., SAD, drama; Redatelj: Joseph Sargent; Glume: Cynthia Gibb, Mitchell Anderson, Peter Michael Goetz, Michael McGuire, Lise Hilboldt) Vijes Nova TV Inspektor Rex, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Farma, reality show Provjereno, informa vni magazin Pod nož, serija Vijes Uvod u anatomiju, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Ezo TV, tarot show 21 gram, drama04:40 Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: TRACY CHAPMAN; 01.00 NO NI PROGRAM

05:05 05:50

22:00 23:05 23:20 00:20 00:50 01:40 02:40

17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00

06:25 07:15 07:40 08:05 08:15 08:30 09:30 10:30 11:15 12:15 13:15 14:15 15:15

19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Ljubav je na selu, dok. sapunica 21.00 Uvod u anatomiju, dramska serija 21.50 Ku anice, dramska serija (dvije epizode) 23.35 Vijes , informa vna emisija 23.45 Ženski klan, krimi serija 00.35 Mentalist, krimi serija 01.20 11. sat, krimi serija 5.20 Dje ji jutarnji program 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Njema ki Top model 22.15 red! Stars, Lifestyle & More 23.15 Tv Total 0.10 No ni program

17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.00 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 Wir sind Kaiser 22.45 No ni program

11:57 12:00 13:00 14:57 15:00 15:40 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 23:00 23:15 23:18 23:25 00:00 00:05 00:20 00:25

Danas pogledajte...

Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Videostranice Mali oglasi Zov prirode, ponavljanje Obzori Slatka Valen na, serijski lm Vijes Partymaker, ponavljanje Poslovni klub, ponavljanje Pylates & Yoga Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Glazba Vaše zdravlje, kontakt emisija Uskršnji kviz Me imurje danas Sport Vrijeme Mataku, serijski lm Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Rukomet, Dukat premijer liga 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

20:00 20:05 21:00 22:30 23:00 ------23:20 -------------

08:58 09:00 11:00 11:30 12:30 13:30 14:00 16:00 17:00 17:25 18:35 18:40 19:00 19:10

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a NINJA KORNJA E animirana seija BOJA NOVCA magazin HR TOP 20 glazbena emisija DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A KUTIONICA dje ja emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija IGRANI FILM X-ICA studentska emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

9.00 Nogomet 10.15 Biathlon, prijenos 13.00 Skispringen 14.00 Biathlon, prijenos 16.45 Skispringen 18.00 Eurogoals 19.00 Tenis, prijenos 20.45 Kampfsport 23.00 Nogomet

6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 20.45 Poker 23.15 Sportquiz

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Dadilja, lm 22.30 Zakon brojeva, serija 23.30 Vojna ekipa za o evid, 7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani serija 0.30 No ni program lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Sedmo nebo, serija 14.05 Savršeni doktori 15.00 Bom- 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vrebonom do sre e, serija 15.55 An eli bez mena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe krila, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die 20.00 Trenja 21.45 Ekipa za o evid, serija Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 22.35 24 UR 22.55 Lije nikova savjest, 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en serija 23.40 Zakon i red: Odjel za žrtve, im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 serija 0.50 Do vrelišta, kulinarska serija Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 1.25 No na panorama 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Ekipa za o evid, serija 22.15 Kos , serija 0.00 No ni program 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Sjeverni vidici, serija 14.20 Mama 2, lm 16.05 Bra ne vode, 5.10 Jutarnji program za djecu 09:00 hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Ekipa za o evid, serija 20.50 Columbo: Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna Ubojstvo rock zvijezde, lm 22.30 Big ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija Bang, hum. serija 22.55 Seinfeld, hum. 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 serija 23.25 Ludi život Vivienne Vyle, lm Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 1.10 No ni program 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.15 Exklusiv 0.10 No ni program

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 19. ožujka 2009.

08.25 Petar Pan i gusari, crtana serija 08.50 Lagodni život Zacka i 05.50 Najava programa Codyja, serija za djecu 05.55 Rije i život, religijski 09.15 Beverly Hills, serija program 10.00 Prijenos sjednica 06.45 TV kalendar Hrvatskog sabora 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 13.35 reprizni program 07.05 Vijes 14.10 Slikovnica 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 14.45 Obi ni ljudi, TV serija 07.35 Vijes 15.35 Koga briga?

07.40 Dobro jutro, Hrvatska 16.10 Nove avanture stare 08.35 Vijes Chris ne, hum. serija 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 16.30 Razred, hum. serija 09.10 Sve e bi dobro, 17.00 Bostonsko pravo 2., serija telenovela 17.50 Županijska panorama 09.55 Croa a Osiguranje 18.10 Vrijeme prozor u svijet 125 18.15 Vijes na Drugom 10.00 Vijes 18.35 Indeks, emisija o školstvu 10.09 Vrijeme danas 19.10 Crtani lm 10.10 Vijes iz kulture 19.30 Moja obitelj 6.A, hum.

10.15 Posljednji rajevi, dok. lm serija 11.10 Oprah Show 20.05 Hlapi , animirani lm 11.55 Burzovno izvješ e 21.30 Vijes na Drugom 12.00 Dnevnik 21.42 Vrijeme 12.13 Vrijeme 21.50 Šibicari, (Uloge: Nicolas 12.15 TV kalendar Cage, Sam Rockwell, 12.35 Opijeni ljubavlju, Alison Lohmann, Bruce telenovela McGill, Bruce Altman, 13.25 Dan za danom, mozai noSteve Eas n, Beth Grant, zabavna emisija Sheila Kelley, Jenny 14.30 Vijes + prijevod za gluhe O`Hara, Tim Kelleher, 14.39 Vrijeme sutra Nigel Gibbs, Fran Kranz, 14.45 Trenutak spoznaje Bill Saito, Melora Walters; 15.35 Dok. lm Scenaris : Nicholas Gri n 16.10 Hrvatska uživo - Vijes i Ted Gri n (prema knjizi 16.15 Hrvatska uživo Erica Garcije); Redatelj: 17.30 Hrvatska uživo - Vijes Ridley Sco ) 17.35 Croa a Osiguranje 23.45 Blizu doma, serija (12) prozor u svijet 125 00.35 Dobro ugo ena ve er: 17.37 HPB t Portret Hilary Hahn 17.45 Najslabija karika, kviz 01.35 Obavještajci, serija (12) 18.35 Sve e bi dobro, 02.20 TV raspored telenovela 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 06.55 Dexterov laboratorij, 20.10 1 pro v 100, kviz crtana serija 21.10 Dossier.hr 07.15 Transformeri, crtana serija 22.00 Pola ure kulture 07.40 Korak po korak, hum.

22.30 Burzovno izvješ e serija 22.35 Otvoreno 08.05 Kako sam upoznao vašu 23.25 Dnevnik 3 majku, hum. serija 23.40 Poslovne vijes 08.35 Punom parom, kulinarski 23.45 Vijes iz kulture izazov 23.55 Dosjei X, serija (12) 09.15 Astro show, emisija 00.40 Zvjezdane staze: Deep 10.20 Kunolovac, kviz Space Nine, serija 11.20 Malcolm u sredini, hum.

01.25 Blizu doma, serija (12) serija 02.10 Bostonsko pravo, serija 11.45 Dadilja, hum. serija 02.55 Doma i dok. lm 12.15 Exkluziv, magazin) 03.25 Indeks, emisija o školstvu 12.30 Vijes , informa vna 03.55 Pola ure kulture emisija 04.25 Dossier.hr 12.40 Reba, hum. serija 05.10 Opijeni ljubavlju, 13.05 Ve era za 5, lifestyle telenovela emisija 13.35 Marina, telenovela 14.30 Cobra 11, krimi serija 15.20 Magnum, akcijska serija 06.45 TEST 16.15 Korak po korak, hum.

07.00 Najava programa serija 07.05 crtana serija 16.40 Kako sam upoznao vašu 07.25 Miki i prijatelji, crtana majku, hum. serija serija 17.10 Malcolm u sredini, hum.

07.50 TV vr : serija -------- Danica 17.35 Dadilja, hum. serija -------- Pingu 18.00 Reba, hum. serija -------- Platno, boje, kist 18.30 Vijes , informa vna -------- Vatrogasac Sam emisija TV ku e imaju pravo promjene programa 18.55 Exkluziv, magazin

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.25 14.30 14.39 14.45 15.10 15.40 16.15 16.20 17.40 17.45 17.47 17.55 18.35 19.30 19.57 20.02 20.15

21.55 22.00 22.20 23.10 23.15 23.25 00.10 00.55 01.45 02.30 03.20 04.05 04.35 05.10

06.45 07.00 07.05 07.25 07.50 ----------------------

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Sve e bi dobro, telenovela Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Na jezeru koje raste - Susre uz jezero Beseka u E opiji, dok. lm Oprah Show Burzovno izvješ e Dnevnik Vrijeme TV kalendar Opijeni ljubavlju, telenovela Dan za danom, mozai nozabavna emisija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Glas domovine Znanstvena pe ca Drugo mišljenje Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo - Vijes Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 HPB t Iza ekrana Sve e bi dobro, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme Škola za frajere, (Uloge: Billy Bob Thornton, Jon Heder, Jacinda Barre , Michael Clarke Duncan, Sarah Silverman, David Cross, Ma Walsh, Todd Louiso; Scenarist: Todd Phillips, Scot Armstrong, Hal E. Chester, Patricia Moyes, Stephen Po er; Redatelj: Todd Phillips) Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Lica nacije Poslovne vijes Vijes iz kulture Dosjei X, serija (12) Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija Hotel Babylon, serija (12) Bostonsko pravo, serija Pri a o Indiji, dok. serija Oprah Show Bez komentara reprizni program Opijeni ljubavlju, telenovela

TEST Najava programa crtana serija Miki i prijatelji, crtana serija TV vr : Pingu Tikvi i Simfolije TV ku e imaju pravo promjene programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: U2; 01.00 NO NI PROGRAM

06:25 Otvori svoje srce, serija 07:15 Code lyoko, crtana serija 07:40 Winx, crtana serija 08:05 Pepa praš i , crtana serija 08:15 Graditelj Bob, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:30 IN magazin 11:15 Inspektor Rex, serija 12:15 Farma, reality show 13:15 Rebelde, serija 14:15 Vatreno srce, serija 15:15 Ruž za usne, drama/ komedija 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Inspektor Rex, serija 18:25 IN magazin by Bijele udovice 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Farma, reality show 22:00 Metro, (1997., SAD, akcijska komedija; Redatelj: Thomas Carter; Glume: Eddie Murphy, Kim Miyori, Art Evans, James Carpenter, Michael Rapaport, Carmen Ejogo, Donal Logue) 00:15 Nemesis: Igra, (SAD, 2003, Kanada, Novi Zeland VB, triler; Redatelj: Jesse Warn; Glume: Carly Pope, Ian McShane, Adrian Paul, Rena Owen, Brendan Fehr) 01:50 Ezo TV, tarot show 02:50 Zamisli Claire, triler 04:20 Teksaški grani ar, (1987., SAD, drama; Redatelj: Walter Hill; Glume: Nick Nolte, Michael Ironside, Powers Boothe, Maria Conchita Alonso, Rip Torn, Clancy Brown) 06:00 Kraj programa

izazov 20.00 Pobijedi Šolu, game show 23.25 Uhva te maloga, (krimi komedija, 1995.; Redatelj: Barry Sonnenfeld; Uloge: John Travolta, Gene Hackman, Rene Russo, Danny DeVito, Dennis Farina, James Gandol ni) 01.15 Vijes , informa vna emisija 01.25 Šupljoglavci, (komedija, 1994.; Redatelj: Michael Lehmann; Uloge: Brendan Fraser, Steve Buscemi, Adam Sandler, Chris Farley, Michael McKean, Judd Nelson, Joe Mantegna)

08:00 08:01 09:00 11:00 11:20 12:00 12:30 13:00 13:40 15:40 16:00 17:00

18:40 19:00 19:15

14:55 14:57 15:00 15:20 16:00 17:00 17:10 18:10

NAJAVA PROGRAMA OTVORENI STUDIO kontakt emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a KUHAMO FINO I FRIŠKO s Varaždinskog placa X-ICA studentska emisija PULS TV magazin ARTS 21 magazin o umjetnosti DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA KUHAMO FINO I FRIŠKO s Varaždinskog placa SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A

Danas pogledajte...

Mali oglasi Obzori, ponavljanje Kanadski KZO, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Vijes Vaše zdravlje, ponavljanje Boja novca, emisija o gospodarskim kretanjima Pylates & Yoga Me imurje danas Sport

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Simpsoni, crtana serija 19.00 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak Charlie, hum. serija 20.15 Dancing Stars 22.00 ZiB Flash 22.05 Dancing Stars 23.35 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 U20, dok. serija 17.35 ta 19.25 Galileo Mystery 20.15 Schlag den Star 22.20 Galileo Mystery 23.15 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Schillerstraße 21.15 Savršen gospodin 22.15 Ladykracher 22.45 Die dreisten Drei 23.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Happy O o! 20.15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Dobrodošli, show 23.30 Alles Atze 0.00 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Jurassic Park II, lm 22.45 Vijes 23.00 No ni program

20:00 20:05 21:00 23:00 ------23:20 -------------

17:25 18:00 18:35 18:40 19:00 19:10

19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 22:35 22:50 22:53 23:00 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30

DOKUMENTARNI PROGRAM VARAŽDIN INFO IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski film ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vrijeme Voice of America Glazba Ve eras uživo...

Ljubavnik, igrani lm Me imurje danas Sport Vrijeme Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Sutra na programu

8.30 Skispringen 12.00 Nogomet, prijenos 13.30 Langlauf, prijenos 15.00 Skispringen, prijenos 17.00 Biathlon 18.15 Nogomet 20.30 Boks, prijenos 22.30 Nogomet

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 8.30 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 19.15 Nogomet 22.30 Ha rick 0.00 Sport Clips

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Sjeverni vidici, serija 14.15 Mojih 7 bivših, lm 16.05 Bra ne vode, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 U itelj s greškom, lm 22.30 Ku a straha, lm 0.05 Skins, serija 1.00 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Sedmo nebo, serija 14.05 Doktori 15.00 Bombonom do sre e, serija 15.55 An eli bez krila, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Državna sigurnost, lm 21.50 Zaboravljeni slu aj, serija 22.40 24 UR 23.00 Matrix Revolucija, lm 1.05 No na panorama

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice

6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

PETAK 20. ožujka 2009.

Dexterov laboratorij, crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana serija Korak po korak, hum. serija Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija Punom parom, kulinarski izazov Astro show, emisija Kunolovac, kviz Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Exkluziv, magazin Vijes , informa vna emisija Reba, hum. serija Ve era za 5, lifestyle emisija) Marina, telenovela Cobra 11, krimi serija Magnum, akcijska serija Korak po korak, hum. serija Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Reba, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski

08.10 arobna plo a - u imo engleski 08.25 Petar Pan i gusari, crtana serija 08.50 Lagodni život Zacka i Codyja, serija za djecu 09.15 Beverly Hills, serija 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora 13.35 reprizni program 14.10 Dokuteka 14.45 Obi ni ljudi, TV serija 15.35 Koga briga?

16.10 Nove avanture stare Chris ne, hum. serija 16.30 Razred, hum. serija 17.00 Bostonsko pravo, serija 17.50 Županijska panorama 18.10 Vrijeme 18.15 Vijes na Drugom 18.35 Drugi red partera, emisija o kazalištu 19.20 Crtani lm 19.30 Moja obitelj 6.A, hum. serija 20.05 Bez komentara 20.40 Vijes na Drugom 20.52 Vrijeme 20.55 Pri a o Indiji, dok. serija 21.50 Hotel Babylon, serija (12) 22.45 Frostov pristup, mini-serija (12) 00.25 Državnik novog kova, hum. serija (12) 00.55 Filmski maraton: Kad u na i ljubav, (Uloge: Neve Campbell, Frederick Weller, Dominic Chianese, James Toback, Joelle Carter, Karren Allen, Barry Primus, Mike Tyson, Lori Singer; Scenarist i redatelj: James Toback) 02.15 Filmski maraton 04.05 TV raspored

06.55 07.15 07.40 08.05 08.35 09.15 10.20 11.20 11.40 12.15 12.30 12.40 13.05 13.35 14.30 15.20 16.15 16.40 17.10 17.35 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35

05.25 Najava programa 05.30 Drugi red partera, emisija o kazalištu 06.10 Iza ekrana 06.35 Velike lmske ljepo ce: Marie-Chris ne Barrault, dok. serija 07.25 TV kalendar 07.40 Vijes 07.55 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Visoki ljudi 09.55 Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Ku ni ljubimci 10.50 Veterani mira, emisija za branitelje 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.20 Prizma, mul nacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.35 Reporteri 15.45 Euromagazin 16.20 Vijes 16.29 Vrijeme sutra 16.35 Hrvatska kulturna baš na: Savom nizvodno 17.00 Svirci moji, glazbena emisija 17.45 Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 17.55 U istom loncu, kulinarski show 18.35 TV Bingo Show 19.15 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 Zvijezde pjevaju 21.00 Zvijezde pjevaju 21.55 Mamu ca, krimi serija (12) 22.40 Burzovno izvješ e 22.45 Dnevnik 3 22.55 Vijes iz kulture 23.05 Razotkrivanje, (Uloge: Michael Douglas, Demi Moore, Donald Sutherland, Caroline Goodall, Roma Ma a, Dylan Baker, Faryn Einhorn; Scenarist: Paul A anasio (prema romanu Michaela Crichtona); Redatelj: Barry Levinson) 01.15 Filmski maraton: Dobri pas r 02.45 Filmski maraton: Visoki ljudi, ameri ki lm 04.45 Garaža 05.15 Opijeni ljubavlju, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.50 TEST 07.05 Najava programa 07.10 Disneyjevi cr i: 101 dalma nac 07.30 Disneyjevi cr i: Kuzco careva nova škola 07.55 Na kraju ulice 08.20 Danica

08.25 08.40 08.50 09.15 09.30 09.40 09.55 10.55 11.45 12.30 13.00 13.55 14.25

15.15

15.05

16.05 17.30 17.55 19.10 19.25 20.00 20.10 21.45 22.05 22.45 00.00 00.10 01.50

06.50 07.40 08.05 09.00 09.25 10.15 11.10 13.00 13.05 15.55 18.00 18.30 19.00 20.00

21.45

12:00 12:30 14:00 15:00 16:00

08:00 08:01 09:00 09:30 10:00

07:35 07:27 07:30 11:30 13:10 14:15 14:50

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija VARAŽDIN INFO RIJE ŽIVOTA duhovni program DOKUMENTARNI PROGRAM snimka koncerta GOSPODARSKI TJEDAN magazin NARODNO VESELJE zabavna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM OTVORENI STUDIO kontakt emisija SLATKA VALENTINA telenovela

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija Razbija i mitova, serijski lm Trzalica, ponavljanje Boja novca, ponavljanje Ve eras uživo, ponavljanje

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija

5.30 Jutarnji program 12.35 Duša, lm 14.25 Reise i ja, lm 16.00 Smallville, serija 18.00 Das A-Team 19.00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Vremenski stroj, lm 22.35 Jurassic Park III, lm 0.35 No ni program

16:00 17:00 17:10 18:00

19:00 19:10 19:30 23:45 00:00 00:10

17:00 18:15 18:35 18:40 19:00

19:35 20:05 21:00

22:00 ------22:30 -------

HR TOP 20 glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija PLANET RAZONODE show biz magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija VIDEOSTRANICE

Slatka Valen na, serijski lm Vijes Poljoprivredni savjetnik Zagrljaj ljepote, emisija o kulturi življenja Vijes Ekran zdravstva Glazba koja srce dira Auto moto nau c vision Vijes Sutra na programu

8.30 Curling, prijenos 10.00 Skispringen, prijenos 12.00 Nogomet 12.15 Biathlon, prijenos 13.15 Langlauf, prijenos 14.15 Biathlon, prijenos 15.45 Skispringen 18.45 Tenis 20.30 Tanzen 22.00 Eiskunstlauf 23.00 Tourenwagen, prijenos

6.00 Poker 9.15 DSF Bike 11.15 Normal 11.45 Ha rick 13.00 Poker 15.15 Subotom uživo 10.00 TV vodi + turis ka središta 17.30 Poker 18.30 Eishockey 19.00 DSF MoHrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena tor 20.00 101 knockouts 22.00 Smack Down emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 23.00 Kampfsport 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Dokumentarna serija 14.25 Petar Pan, animirani lm 16.15 Što je s Brianom?, hum. serija 17.10 Mali vraži i, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 Povratak u Jericho, dok. serija 19.30 TV Tuba 20.00 Izazov, lm 21.40 Las Vegas, serija 22.30 Gigli, lm 23.55 Zvjezdana vrata, serija 0.45 No ni program

16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna 7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 20:07 Vrijeme 20:15 We en, dass…?, prijeVijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka nos 21.35 ZiB Flash 21.45 Umri muški 2, lm humoris na serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - 23.20 No ni program Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV 07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Serija 23.40 No ni program Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana 7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 serija 19:10 talk talk talk 20:15 Kavez, lm Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni 22.00 Prsten, lm 0.10 No ni program izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, serija Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutprekograni ne TV 1.10 Videostranice kinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 Deal or 7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.00 no Deal 20.15 Dick i Jane, lm 22.35 Genial Dokumentarna serija 12.10 Dinotopija, daneben 23.35 No ni program dok. serija 13.05 Milijunaši 14.05 As tud not padu?! 16.10 Svježa kandidatkinja, serija 17.15 Vesna, slovenski lm 18.55 24 UR 20.00 Savršeno ubojstvo, lm 21.55 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, Bratstvo, serija 23.00 Velika riba, lm 1.15 loša vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 DoNo na panorama kumentarni lm 15:20 Die 90er Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten PromiPärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Superstar, prijenos 21.15 Dokumentarna serija 22.15 Ja sam zvijezda, prijenos 23.15 No ni program

SUBOTA 21. ožujka 2009.

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special: JOE & MAJA KOLEKTIFF; 01.00 NO NI PROGRAM

arobna plo a - u imo 2001.; Redatelj: Joe Roth; engleski Uloge: Julia Roberts, Ninin kutak Billy Crystal, Catherine Dinosapien, serija za djecu Zeta-Jones, John Cusack, Iznad crte: Mi smo Hank Azaria, Stanley Tucci, Bednjanci Christopher Walken) Navrh jezika: Jedan ali 23.25 Krug 2, horor vrijedan 01.15 Zabranjene fotogra je, Kokice krimi drama Parlaonica: Navija i is nski ljubitelji sporta?

Briljanteen Dr. Who, serija za djecu Jazz za po etnike Ekspedicija u Gvajanu, dok. 06:25 Code lyoko, crtana serija serija 06:50 Superheroj Spiderman, KS automagazin crtana serija Rukomet, LP (Ž): Podravka 07:15 Winx, crtana serija Vegeta - Ikast-Brande, 1.

07:25 Pocoyo, crtana serija poluvrijeme 07:50 Roary, crtana serija Biciklizam: Istarsko 08:05 Dora istražuje, crtana serija prolje e 08:30 Ezo TV, tarot show Rukomet, LP (Ž): Podravka 09:30 Nova lova, TV igra Vegeta - Ikast-Brande, 2.

11:00 arobnice, serija poluvrijeme 12:00 Smallville, serija Kako sam upao na koledž, 13:00 Provjereno, informa vni ameri ki lm program Sportski ili reprizni 14:00 Sekunde do katastrofe, program serija Vaterpolo, EL: Budvanska 15:00 Farma, reality show rivijera Budva - HAVK 17:00 Vijes Mladost, prijenos 17:10 Kod Ane, kulinarski show Sportska reportaža 17:50 Ne zaboravi s hove, Garaža glazbeni kviz Osijek: Rukomet, 19:15 Dnevnik Nove TV kvali kacije za EP 2010.: 20:00 Pogled u budu nost, Hrvatska - Gr ka, emisija (2007., SAD, akcija; Osijek: Rukomet, Redatelj: Lee Tamahori; kvali kacije za EP 2010.: Glume: Nicolas Cage, Hrvatska - Gr ka, prijenos Julianne Moore, Jessica Osijek: Rukomet, Biel, Thomas Kretschmann, kvali kacije za EP 2010.: Tory Ki les) Hrvatska - Gr ka, emisija 21:40 Kickboxer, (1989., SAD, Bitange i princeze, hum. akcija; Redatelj: Mark serija (12) DiSalle, David Worth; Vanessa Paradis - Au Glume: Jean-Claude Van Zenith Damme, Dennis Alexio, Sportske vijes Dennis Chan, Michel Qissi, No u kazalištu Haskell V. Anderson III) TV raspored 22:30 Boks: Kli ko vs. Gomez, prijenos 23:30 Kickboxer, igrani lm (2.dio) 00:30 S lipom do jutra, glazbenozabavna emisija 03:30 Strašna stvorenja, komedija 05:00 Ruž za usne, igrani lm 06:25 Kraj programa Magnum, akcijska serija Najbolje godine, hum. serija Ulica Sezame, crtana serija Ben 10, crtana serija Kaya, reality drama (dvije epizode) Ritam srca, dramska serija Ljetni posao, komedija Vijes , informa vna emisija Pobijedi Šolu, game show Premier League: To enham Hotspur Chelsea, prijenos Zvijezde Ekstra - Patrick Dempey (1. dio), zabavna emisija Vijes , informa vna emisija Exploziv, magazin Kod ku e je najljepše, (roman na komedija, 2006.; Redatelj: Tom Dey; Uloge: Sarah Jessica Parker, Ma hew McConaughey, Zooey Deschanel, Jus n Bartha, Kathy Bates) Ljubimica Amerike, (roman na komedija,

Iako je Železna Gora bila gotovo etrdeset godina “Željezna”, ona je sa uvala duh starog vremena i duh stare rimske ceste i dobrog vina. Sudbinu samog mjesta odredilo je ladanjsko zdanje grofova Zichi, Terbotz podignuto u 19. stolje u. I dok je u samom po etku pokazivalo snagu i mo grofova Zichi koji su imali sjedište u Beltincima, kasnije je postalo sinonim za školstvo u tom dijelu Me imurja. Školu su jednostavno zvali Trbu ovka i bila je svojevrsna akademija pismenosti u gornjem dijelu Me imurja. Mada u 19. stolje u mnogi mališani nisu dolazili jer “ne ima ahu cipela i hla a radi velikog siroma tva”.

Postoji više legenda o nastanku imena Železna Gora. Jedna je da se tu kopala željezna ruda. Nema tragova. Druga da je tu bilo neko staro zdanje, vojni zatvor, s ogromnim željeznim vratima. Nema tragova. I tre a da je selo dobilo ime po tome što se kod rigolanja gorica ili kopanja uvijek iskopa kamen. I to ne mali.

Za ovo zadnje ima dokaza koliko ho eš. korisno. Moraju jer druga ije ne ide.

Tako kad se penje u Trnov ak gotovo na pola brijega je velika graba. A kraj nje dvije lutke ribi a. Znaju biti duhoviti, ali znaju biti i prvi u svemu. Tako njihova dva de ka drže rekord postignut na seoskim igrama u Štrigovi u ispijanju gemišta. Naime, oni osam gemišta (1,6 litara) ispiju za nešto više od sedamnaest sekundi. Nakon toga još jednog ispiju da “si poplave”.

lanovi Vije a Mjesnog odbora: Ivan Frlin, Josip Novak, Damir Kova i , Slavko Novak, Stanislav Kordiš, Tomislav Dvanajš ak, Albin Šajnovi i Krešimir Posedi žene su kod ku e vodile gazdinstvo. A svako je gazdinstvo imalo vinograd. I tako su žene prve uzgojile dobro grož e za dobro vino dok su muški bili na poslu. To mora u i u povijest jer je tako bilo. Ali im to nitko ne priznaje. Osim što su svi okolo bregovi, a Železna Gora je ženskog roda. Netko je ipak na to mislio. Još se samo eka da i koje vino dobije žensko ime. Red bi bio da se oduže za povijesnu istinu.

Nebre ringišpil i nema proš eja Imali bi oni i svoje proš eje, ali kažu da nema gdje biti ringišpil. A kakvo ti je proš eje bez ringišpila. A moglo bi biti na Slamekovom vrhu gdje je ka-

pelica posve ena svetom Ivanu i Mihovilu. Ili Trnov aku gdje je kapelica posve ena svetom Križu. Obje se vide izdaleka i u svakoj se služi misa jednom godišnje. Ali svoje proš eje ipak nemaju. Nema ni jabuka više kojih je nekada ovdje bilo u obilju. Više nego vinograda. I jabu nice. Ali jabu nica se nikad više ne e vratiti. Tko zna ho e li se ponovno vratiti i odbojka.

Imali su oni tu nekada i igralište. Te igrali odbojku. Kažu u šali da je igra trajala toliko dugo dok lopta nije odletjela u grabu. A nije ni dugo mogla biti u zraku. Kažu da ovdje stalno puše vjetar. Pa bi tu mogli postaviti vjetroelektrane. Odmah bi tjerale i ptice iz vinograda. Sve odmah spajaju za

U Terbotzu je boravio i predsjednik Mesi . Na slici Martin, Darko Jakopi , predsjednik Stjepan Mesi , Branimir, Ana, Nada, Filip, Vinko i Martin Jakopi

/Grupa mještana ispred mjesnog doma Železna Gora na slici za uspomenu

Zdenec pun vode, a zemla ide v grabu Na samom vrhu brijega u blizini škole nalazi se jedan zdenac. Zovu ga Kamen. Kažu da je dubok svega dva metra, ali u njemu uvijek ima vode.

Kako je u vrijeme prije vodovoda tu u ljetnim mjesecima bila gužva, odlu ila je tadašnja mjesna zajednica izgraditi u blizini i drugi bunar. Iskopali trideset i pet metara, ali vode nema. Da ne priznaju poraz, napuniše ga vodom iz Kamena. A taj je bunar postao spremnik vode. Tu je uvijek bilo važno sna i se. Samo sada ne znaju kako e riješiti problem klizanja zemlje. Posebno na Trnov aku. Kažu da tako nije bilo nikada. Znaju i razlog. Velike suše, a kako je ilova a debela dvanaest metara, ona puca. I onda naglo padne kiša ili se topi snijeg, voda u zemlju i ona odlazi. Vele da bi mogla Gora završiti u grabi. Tvrde za sebe da su žilavi. No, kako su udaljeni jedni od drugih, zaboravili su biti pri ljivi. A kako stalno rade, tako nemaju vremena za tra . Pa onda tu nema ni jala ni sva e. Uostalom, prvi znani vinar Lebar pomagao je Martinu Jakopi u, koji je bio zidarski majstor, da postane vinar. Kažu da to puno govori. Ostali se ak jako ni ne poznaju. Tko bi znao tko živi u sedam kilometara udaljenom dijelu sela. Pa i vatrogasci kada dolaze na sastanak to im je kao da idu na izlet. Teško je to nekima razumjeti. Zanimljivo je i to da se još uvijek pozdravljaju s “Bog te živi” i “Sre no”. Starim rudarskim pozdravima. Zašto, ostaje tajna. Stoga ovamo treba do i više puta da bi se otkrile sve tajne. Svaka graba i svaki breg uvaju svoju tajnu. Pa onda pozdrav. Bog vas poživi. I sre no.

Seoske zanimljivosti

Ponosni vatrogasci Železne Gore: Drago Jambrovi , Stanislav Kordiš, Davor Kordiš, Alen Kova i , Siniša Novak, Tomislav Mužin i , Siniša Vuruši i Alojz Bogdan. - Od 74 društava na natjecanju, u Me imurju biti na 17. mjestu za nas je velika stvar, kažu oni

Ivan Frlin predsjednik je VMO-a.

Na slici sa suprugom Marijanom, r.

Fic, i k erkom Ivanom u podrumu iz 1794. godine stare obitelji Fic

U veselom raspoloženju Franjo Lebar, vinski vitez, predsjednik Stjepan Mesi i Martin Jakopi . Svaki ima svoju pri u kak je negda bilo

Seoske zanimljivosti Kristijan Valkaj sa suprugom Ivanom i sinom Jurjem, jednim od najmla ih žitelja Železne Gore. Oboje su dipl. ing. agronomije i na dva hektara sade razno raslinje što postaje ukras sela. - To nam ini zadovoljstvo, kažu oni Železna Gora se nalazi u op ini Štrigova i istoimenoj župi. Prostire se na vrlo velikom podru ju, tako da je od jednog kraja do drugog izmjereno ak 7.200 metara. Selo po inje kraj Toplica Sveti Martin u ravnom dijelu i onda kre e preko Trnov aka u bregove i uz glavnu cestu akovec - Štrigova. Na podru ju Železne Gore zabilježen je, prema zadnjem popisu, 501 stanovnik u 168 ku anstava. Ina e, na podru ju sela su 253 stana, a, prema njihovim podacima, ak je 95 vikendica. Prema popisu iz 1991., tu ih je živjelo 493.

U selu imaju PŠ Železna Gora koju poha a 21 u enik i svojevremeno je bila najure enija podru na škola u Me imurju zahvaljuju i u iteljicama Jeleni Valkaj i Nevenki Štefanec koje su uredile i mali muzej starih predmeta. Imaju mjesni dom koji je ujedno i vatrogasni dom i dvije kapelice. Svaki od bregova koji je ujedno i ulica (Trnov ak, Orehov ak, Slamekov vrh, Rim) ima svoj putokaz to no nazna en ku nim brojevima. U selu imaju ka i “Na bregu”, kavanu “Monika” i restoran “Terbotz”.

O ljudima …

U selu djeluje Vije e Mjesnog odbora. Predsjednik je Ivan Fr-

lin, a lanovi: Josip Novak, Damir Kova i , Slavko Novak, Stanko Kordiš, Tomislav Dvanajš ak, Albin Šajnovi , Krešimir Posedi, Velimir Slokan i Zvonko Jakopi .

Jedina udruga koja djeluje u selu je Dobrovoljno vatrogasno društvo.

Predsjednik je Stanislav Kordiš, zapovjednik Andreas Jakopi , tajnik Velimir Slokan i blagajnik Alen Kova i . Ina e je Društvo osnovano 1961. godine, a osniva i su bili: Stjepan Fic, Martin Vodušek, Martin Pozvek, Ivan Špicar, Slavko Lovrec, Josip Heric, Zlatko Slokan, Drago Jambrovi i Alojz Jakopi .

Ina e je prošle godine u selu ro eno petero djece, ime Železna Gora prednja i u štrigovskoj župi. Sveukupno imaju 46 djece u osnovnoj školi, a u svojoj podru noj 21 dijete. Najstarije su stanovnice Železne Gore Franciska Jakopi i Agata Ferlin. Prvi znani vinari bili su Franjo Lebar i Martin Jakopi .

Danas su znani vinari još Belovi , Brki , Tomši , Židov, Brezova ki i Frlin - Fic.

Zanimljivosti Iz Železne Gore je krasan pogled na sve strane jer se nalazi na nadmorskoj visini od 320 metara.

Lidija Murši izuzetno je aktivna na humanitarnom radu, posebice Udruge distrofi ara. Na slici sa suprugom Mladenom i k erkom Megi koja se kao distrofi arka školuje za medijskog tehni ara

Železna Gora po inje kod Toplica Sveti Martin, a završava 7,2 kilometara dalje

Jelena i Mladen Valkaj ispred male galerije Jeleninih radova. Ona je znana kao dizajnerica keramike, a on nekadašnji direktor škole u Štrigovi i predsjednik Društva Crvenog križa Me imurske županije

14

Poli_284x190_curve.indd 1

ME\IMURSKE NOVINE 17. o탑ujka 2009.

1/22/09 1:52:51 PM

17. ožujka 2009. ME\IMURSKE NOVINE

S = #>$

15 BAYERN PHARMA donirao aspirin Županijskoj bolnici akovec

Aspirin važan u prevenciji kardiovaskularnih bolesti Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Dvostruka depresija Procjenite možete li bez Interneta

Moja k erka ima 20 godina. Dosta je povu ena, esto nezadovoljna, neraspoložena, umorna.

Prije etiri mjeseca njezino stanje se znatno pogoršalo i tada je bila kod psihijatra koji je ustanovio da se radi o depresiji.

Nakon par mjeseci uspješnog lije enja njezino se stanje poboljšalo.

Pitala sam njezinog psihijatra o kakvoj se vrsti depresije radi pa mi je rekao da se radi o dvostrukoj depresiji. Htjela bih znati nešto više o tom psihi kom poreme aju.

Dvostruka depresija je zapravo stanje kada kod jedne te iste osobe postoje dvije vrste depresije. Jedna vrsta je distimija. Distimija je karakterizirana simptomima depresije gdje su ve duže vrijeme prisutni sniženo raspoloženje, nezadovoljstvo, gubitak interesa za uobi ajene aktivnosti, tuga. Bolesnici od distimije mogu biti nihilisti ki, s nizom

zahtjeva i žalbi. Osobe koje boluju od distimije obi no zakazuju na poslu, pa i u obitelji. Simptomi se uglavnom javljaju ve im dijelom dana, ali nisu jako izraženi. Distimija prema klini koj slici i dužini trajanja ne može se svrstati u veliki ponavljaju i depresivni poreme aj, nego bi se moglo re i da se tu radi o uro enoj sklonosti depresivnom raspoloženju. Važno je da se ovaj poreme aj esto zamjenjuje i pogrešno dijagnosticira kao depresivni poreme aj osobnosti.

Ako kod distimije nastupi tzv. veliki depresivni poreme aj tada kod pacijenta istodobno postoje dvije vrste depresije. Ovakva kombinacija je dosta esta a i samo lije enje je dosta teško i prognoza lošija, jer postoji mogu nost da se kasnije razviju hipomane epizode ili bipolarni poreme aj a najve i rizik te kombinacije predstavlja pokušaj suicida.

estetsko oblikovanje tijela aparatima tvrtke Oxiline . besplatne konzultacije i nutricionisti ko pra enje . SPA zona . masaže . njega ruku i nogu by Catherine nails

Piše: Patricija Simov, Spa wellness terapeut

Boje R a zmi šlja mo li ikad koju ulogu boje imaju u našem životu ? Svatko od nas ima svoju najomiljeniju i najomraženiju boju , no ne optere ujemo se pitanjima kako i na koji na in one ozna avaju naš život . No , injenica je da svaka boja za sebe ili u kombinaciji s nekom drugom utje e na naše raspoloženje , naše misli i ponašanje , neovisno da li je nosimo na sebi ili obilježava naš životni i radni prostor . Pa krenimo s kratkim pregledom što koja boja predstavlja .Roza - sre a, povjerenje, kreativnost, partnerstvo, jasno a misli. Pogodna je za sobe, ali ne i za kupaonice i kuhinje.

Crvena - živost, hrabrost, samokriti nost . Poti e aktivnu energiju, potpomaže strast, stimuliraju a je i predstavlja istinu.Ljubi asta ljepota, kreativnost, inspiracija.U kombinaciji sa srebrnom donosi bogatstvo i visok položaj. Povezana je i s intuicijom, duhovnoš u i povjerenjem. Žuta - mudrost, bistrina, samopoštovanje. Poti e autoritet, jasno u misli, dobar položaj i povezana je sa tolerancijom i iskrenoš u. Crna -intuicija, misticizam, disciplina, razumijevanje.

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

Crna nije sretna boja, ali u kombinacijama neutralizira negativnu energiju .Bijela zadovoljstvo, isto a, istina . Bijela predstavlja pro iš enje, razvoj kreativnosti , a previše bjeline sterilnost i izolaciju. Zelena uravnoteženost, ljubav, samokontrola . Prostorije okre ene u zeleno su pune vitaliziraju e energije. Ova boja povezana je s rastom, ra anjem prolje a, donosi ozdravljenje i preporod. Plava - znanje, zdravlje, odlu nost. Spava a soba i soba za meditaciju su mjesta za plavu jer smiruje, poti e san, u enje i znanje. Sme a - sigurnost i vitalnost , ali i uravnoteženost, kako prostorija, tako i ljudi koji u njima žive.Ozna ava mo i smatra se vodi em za sre u . Naran asta - energija, entuzijazam, kreativnost. U blagovaonici poti e apetit, a u dnevnom boravku komunikaciju i dobro raspoloženje.

Siva - povezanost, samopomo . Sivi detalji naglašavaju povezanost i pomažu veze s ljudima koji su vam spremni pružiti pomo . Zlatna blagostanje, raskoš. Zlatni i srebrni detalji poboljšavaju izglede za napredak i bogatstvo.

Danas je teško ili nemogu e biti neovisan i svoj, sadržaji koji nas zavode, osvajaju i bez kojih ne možemo rasprostranjeni su u narazli itijim segmentima stvarnosti poput nevidljive mreže koja nas steže a da smo toga tek djelomi no svjesni. Stru njake zabrinjava zapažanje da ljudi mogu biti ovisni o najrazli itijim (s) tvarima, da sve ono što nam koristi kako bi izbjegli suo avanje sa neuspjesima, odgovornostima, gubicima i egzistencijalnim problemima može potaknuti razvoj ovisnosti. Sporno je treba li to odmah prepoznavati kao psihijatrijsku problematiku, jer tako emo prebrzo sti i do poraznog zaklju ka da su mentalni poreme aji svuda oko nas.

Zašto je Internet pogodan za razvoj ovisni kog ponašanja? On je koristan prozor u svijet i, ako ga primjereno koristimo nema rizika da e nas odvesti u krivom smjeru, baš kao što i aša crnog vina poslije ru ka koristi organizmu i ne bi bilo nikakvih problema da se ovjek toga pridržava. Ali, tko nije osjetio blagodati one druge i tre e aše vina, a kad smo ve na tom putu, kako znati kad treba stati?

Koliko vremena provedenog na internetskim sadržajima je dovoljno, a kad je to previše? Pitanje je karakteristi no za sva podru ja gdje se može razviti ovisni ko ponašanje. Da je internetska ovisnost realan problem možemo saznati ak i , koje li ironije, na Internetu samom, gdje se mogu prona i mnoge stranice namijenjene pomo i

ovisnicima o Internetu. Tako, na primjer, možete prona i neke od skala, poput ovdje navedene, kojima ete sami procijeniti jeste li ovisni o Internetu: Mislim o Internetu i dok je ugašen Treba mi sve više vremena da zadovoljim svoju potrebu za Internetom Osje am gubitak kontrole nad korištenjem Interneta U z n e m i r e n (a ) s a m i razdražljiv(a) kad pokušam skratiti ili prekinuti korištenje Interneta Internetom bježim od problema i emocija s kojima se teško nosim Lažem drugima radi prikrivanja koliko sam zaokupljen(a) Internetom Ostajem na Internetu dulje od planiranog vremena Kad je Internet isklju en uo avam kod sebe depresivnost, nervozu ili tjeskobu, loše spavam ili sam bez volje za druge stvari Ugrožavam ili riskiram gubitak važnih osoba i odnosa, školovanja ili posla zbog Interneta Trošim puno novca na internetske usluge, sadržaje i ra unalnu opremu

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

- Aspirin umanjuje obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti, od sr anog i moždanog udara. Umanjuje do 34 posto incidenciju sr anog udara kod muškaraca, kazala je Milica Gabor, spec. internistica, kardiologinja, koja dodaje da se uz dobru prevenciju i edukaciju može smanjiti broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti.

Predavanje na temu “Aspirin u zaštiti srca” u organizaciji Udruge dijabeti ara Me imurja, koje je održano 5. ožujka u prostorijama Gradskog poglavarstva Grada akovca, pokazalo se kao idealna prilika kako bi poduze e Bayern Pharma d.o.o. Zagreb doniralo lijek aspirin protect Županijskoj bolnici akovec.

Nakon predavanja koje je održala dr. med. Milica Gabor, spec. internistica, kardiologinja, prisutnima se obratila dr. med.

Tatjana Šiljeg, predstavnica poduze a Bayern Pharma d.o.o.

Zagreb, koje je 6. ožujka obilježilo 110 godina aspirina. - Povodom 110. godišnjice u dogovoru s akove kom bolnicom odlu ili smo se za donaciju aspirina

TELEFAX: 040 311 699

protecta, koji je i te kako važan u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, kako primarnih, tako i sekundarnih. Tako e sada svaki pacijent koji leži u akove koj bolnici nakon izlaska iz bolnice imati aspirin protect u svom otpusnom pismu, kazala je. Bayern Pharma d.o.o. Zagreb uvijek je dobro sura ivao s pacijentima i raznim udrugama pa je odlu eno da se ta suradnja nastavi.

(H. Ze ar)

ODRŽANO PREDAVANJE na temu “Alergije i imunitet”

Korištenje eteri nih ulja u svrhu prevencije bolesti Centar zdravlja i ljepote “Venera” akovec, u suradnji s ustanovom “Aromara” iz Zagreba, prošli je petak organizirao predavanje na temu “Alergije i imunitet”. Predavanje, koje je održano u zgradi Starog hrasta, održala je Mara Doljak, mr. ph., ravnateljica ustanove Aromara Zagreb.

Na predavanju je bilo rije i o aromaterapiji, odnosno korištenju eteri nih ulja u svrhu prevencija bolesti, održavanja zdravlja te olakšavanja stanja izazvanih alergijama koje nam stižu s prolje em. Aromaterapija je svaki postupak primjene istih prirodnih eteri nih ulja u svrhu poboljšanja stanja ovjekovog bi a na izi koj, emotivnoj, mentalnoj ili duhovnoj razini.

- Želimo našim posjetiteljima pojasniti kako se može doprinijeti zdravlju, doprinijeti imunitetu, smanjiti snagu alergija koje ve postoje, a sve to prirodnim

Predavanje na temu “Alergije i imunitet” probudilo je interes mnogih

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: TOMISLAV NOVAK, zamjenik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, pomo nici glavnog urednika: Božena MALEKOCI-OLETI&, Dejan ZRNA, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , direktor marketinga: (tel. 31 31 33) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec

Nakon predavanja koje je održala dr. med. Milica Gabor prisutnima se obratila dr. med. Tatjana Šiljeg, predstavnica poduze a Bayern Pharma

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: GLAS SLAVONIJE d.d., Ulica Republike Hrvatske 20, Osijek Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Predavanja je održala Mara Doljak, mr. ph., ravnateljica ustanove “Aromara” Zagreb

putem. Zapravo se želimo malo vratiti svojim korijenima, vratiti onom vremenu kad ljudi jesu bolovali, ali kada su svoja rješenja nalazili u prirodi. Naša eteri na ulja potpuno su prirodna. Mada se eteri no ulje zove ‘ulje’, radi se o potpuno nemasnim lako hlapivim teku inama intenzivnog mirisa, koje se dobivene ekstrakcijom iz ljekovitog bilja ili njihovih dijelova, kazala je Mara Doljak.

Aromaterapija je komplementarna terapija za koju je u posljednjih 20 godina u svijetu zanimanje u izrazitom usponu.

Tome svjedo i i velika zainteresiranost za ovo predavanje koje se po prvi put održalo u akovcu. ( H. Ze ar) Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

16

ME\IMURSKE NOVINE 17. ožujka 2009.

PREDSTAVLJAMO

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH po proizvo a ima 1.1. do 28.2.2009.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 UKUPNO

Proizvo a Opel Volkswagen Renault Peugeot Škoda Ford Suzuki Citroen Toyota

koli ina 1094 773 770 592 536 451 413 398 384

udio, % 13,03% 9,21% 9,17% 7,05% 6,39% 5,37% 4,92% 4,74% 4,57%

Hyundai Mazda Nissan Honda Kia Chevrolet Fiat Audi Dacia Seat Mercedes BMW Lada Volvo Alfa Romeo Mitsubishi Smart Jeep Lancia Subaru Lexus ostali

313 298 275 262 242 217 194 186 180 160 151 146 56 56 51 45 39 24 23 14 11 40 8394

3,73% 3,55% 3,28% 3,12% 2,88% 2,59% 2,31% 2,22% 2,14% 1,91% 1,80% 1,74% 0,67% 0,67% 0,61% 0,54% 0,46% 0,29% 0,27% 0,17% 0,13% 0,48% 100%

Izvor: Promocija Plus

WRC poredak nakon 3. od 12 Rally-a

Ford ispod cijene

Kia Soul

Novi urbani crossover iz Kie

Poredak voza a: 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

Sebas en Loeb Mikko Hirvonen Dani Sordo Henning Solberg Pe er Solberg Ma hew Wilson Jari - Ma Latvala Chris Atkinson Sebas en Ogier Conrad Rautenbach Khalid Al-Qassimi Federico Villagra Urmo Aava

30 22 17 10 9 8 6 4 3 3 2 2 1

Poredak Teamova: 1.

2.

3.

4.

5.

Citreon Total World Rally Team BP Ford Abu Dhabi World Rally Team Stobart VK M-Sport Ford Rally Team Citroen Junior Rally Team Munchi's Ford World Rally Team

48 32 22 11 3

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 Super plus 98 Super 100 BS Eurodizel Eurodizel BS LPG auto plin *BS - bez sumpora

6,72 6,76 6,34 3,35

6,76 6,94 6,34 6,39 3,35

Cijene vrijede na dan 13. ožujka 2009.

Prije godinu dana na ženevskom salonu automobila predstavljena su tri konceptna automobila raskošnih oblika i funkcionalnih unutrašnjosti.

Kia Motors, korejski proizvo a automobila za mlade u duši, ovih dana na tržište lansira serijski model koji se temelji na uspješnim konceptima.

Urbani crossover Soul samouvjereno stiže s 5-godišnjim jamstvom bez ograni enja kilometara.

Model Soul, kojim najstariji korejski proizvo a automobila uga a ljubiteljima urbanoga života, predstavlja individualizam, kreativnost, sveop u fleksibilnost i gradsku prakti nost. Automobil kojega Kia proizvodi u jednoj od svojih najmodernijih tvornica na korejskom poluotoku, potpuno je prilago en za život u urbanoj okolini u kojoj se svakodnevno susre emo s nedostatkom parkirališnih mjesta i gradskom gužvom. Tajna uspjeha skriva se u njegovoj visini i širini, a ne u enormnoj dužini i, s njom esto povezanoj, gradskoj nezgrapnosti. Soul, dug 4.105 mm, nadokna uje svoju dužinu vrlo dugim me uosovinskim razmakom (2.250 mm) koji omogu uje potpunu iskoristivost putni ke kabine, vrlo prostranog i udobnoga prostora širine 1.785 mm i visine 1.610 mm. Njegov dramati an, isklesan izgled rezultat je rada najboljih Kijinih dizajnera iz europskih, korejskih i ameri kih centara.

Soulov vizualni identitet ine atraktivno oblikovana motorna maska s branikom ispup enim na sredini, atraktivna prednja svjetla s crnim rubom i integriranim pokaziva ima smjera, elegantna bo na silueta koja podsje a na spoj monovolumena i terenca, ravni krov s uzdužnim nosa em i eksplozivni stražnji dio. Soul je na raspolaganju s ak 11 razli itih boja karoserije.

Unutrašnjost Kie Soul odušev-

ljava dosita velikom prostornoš u, izvrsnim stilom koji koketira s najnovijim modnim smjernicama i potpunom udobnoš u za pet odraslih osoba. Modne trendove slijedi i dvobojna armaturna plo a koja nudi logi ne postavke, minimalisti ki dizajn i poplavu inteligentnih rješenja koja pridonose ve oj prakti nosti i mogu nosti intuitivne upotrebe, što e brzo oduševiti stare i mlade voza e. Jednako je važan i raspored sjedala koji zbog ve e visine, u usporedbi s klasi nim modelima, omogu uje bolju preglednost. Posve druga iji pogled na automobile nude i brojna mjesta za odlaganje koja podsje aju na veliku, ali do zadnjega detalja ure enu žensku torbicu. Za voza a i njegove suputnike Soul nudi doista brojna otvorena i zatvorena mjesta za odlaganje. Osnovna zapremina prtljažnoga prostora iznosi 222 litara odnosno 340 litara uzmemo li u obzir duplo dno, opremljeno pretincima razli itih veli ina. Sklapanjem stražnje klupe zapremina se pove ava na 818 litara (do gornjeg ruba stakala ak 1.510 litara), što je odli an rezultat obzirom na kompaktnost vanjskih dimenzija i blisku konkurenciju.

Zna ajke Soulove motorne palete su snaga, brzina i štedljivost.

Klju no mjesto zauzima 1,6-litreni dizelski etverocilindraš s modernim ubrizgavanjem goriva preko tehnologije zajedni koga voda, varijabilnim turbopunja em, 5-stupanjskim ru nim mjenja em ili 4-stupanjskim automatskim mjenja em prilagodljivim voza evom na inu vožnje (uz nadoplatu), prosje nom potrošnjom 5,2 litara na 100 km i najve om snagom 115 KS, odnosno, u još ja oj izvedbi 128 KS. Bogata je i ponuda benzinaca koju ine 1,6-litreni etverocilindraš s 126 KS prosje ne potrošnje 6,5 l/100 km i njegov 2,0-litreni brat s promjenjivim upravljanjem ventila, sportski razigranih 142 KS te ru nim ili automatskim mjenja em. 2,0-litreni benzinac bit e na raspolaganju kasnije, po narudžbi.

Osnovna verzija Soula oznake LX POP donosi vrlo bogati izbor dodataka za udobnu vožnju i aktivnu te pasivnu sigurnost: dva prednja i dva bo na zra na jastuka, bo ne zra ne zavjese, aktivni zra ni jastuci za voza a i suvoza a, prednja i stražnja svjetla za ma-

glu, brojni elektronski sigurnosni sustavi koje predvodi sustav za elektronski nadzor stabilnosti vozila ESP. Sude i prema rezultatima tvorni kih simulacija, Soul bi, zahvaljuju i ovim dodacima, na najavljenim testiranjima u svibnju ove godine trebao osvojiti pet Euro NCAP zvjezdica. U osnvni paket opreme ulaze i progresivni servo upravlja , klima ure aj, obru upravlja a i ru ica mjenja a presvu eni kožom, elektri no podesiva i grijana vanjska osvrtna zrcala, audio sustav s CD i MP3 ita em, USB i iPod priklju ci, komande audio ure aja na obru u upravlja a i daljinsko središnje zaklju avanje.

Tonirana stakla, 16’’ alu naplatci s pneumaticima dimenzija 205/55 R16, crne bo ne ukrasne letvice i kromirana maska motora dolaze serijski. Nadgradnja osnovnog paketa je paket EX ART koji nudi dodatni luksuz – otmjenije boje presvlaka sjedala, kromirane unutrašnje ru ice vrata, središnju konzola u metalik boji, stražnji spojler, 18’’ alu naplatke s pneumaticima dimenzija 225/45 R18 i zatamnjena stakla.

Uz atraktivan izgled, izvrsnu prostornost i odli nu mehaniku, Soul posjeduje i izvanredno jamstvo. Na europsko tržište dolazi s ak 5-godišnjim op im jamstvom bez ograni enja prije enih kilometara.

Dalibor Flajpan Foto: Dubravko Kuleš

Kia Soul - cijene: 1,6i LX Pop

134.990 kn

1,6i EX Art

139.990 kn

1,6 CRDi EX Art

148.990 kn

Iz Forda u Hrvatskoj izašla je nova, atraktivna ponuda za top modele dostupne na našem tržištu. Tako se ispod cijene od 92.500 kn nalazi Ford Focus Trend 3 vrata s 1.4 litrenim motorom, klima ure ajem, ABS-om, 4 zra na jastuka, servo upravlja em, CD radijom, elektri nim paketom i u metalik boji. Ispod dosad najatraktivnije cijene za ovakvu bogatu opremu, 69.900 kn, je Ford Fiesta Com ort + 5 vrata, s 1.25 benzinskim motorom, klima ure ajem, ABS-om, 2 zra na jastuka, CD radijom, elektri nim paketom i u metalik boji. U ponudi su i Ford Fusion Com ort s 1.4 motorom i iznimno bogatom opremom koja obuhva a: klima ure aj, ABS, 2 zra na jastuka, servo upravlja , CD radio, elektri ni paket i metalik boju. Njegova cijena je 88.700 kn. Ford CMAX Trend s 1.6 TDCi motorom, klimom, ABS-om, 4 zra na jastuka, servo upravlja em, Sony CD mp3 ure ajem, elektri nim paketom, maglenkama, kožnim volanom i metalik bojom dolazi ispod cijene od 125.700 kn. Ova prodajna akcija obuhva a cijelu prodajnoservisnu mrežu u Hrvatskoj, a koli ine vozila su ograni ene.

GTbyCitroën osvojio nagradu Louis Vuitton za konceptni automobil godine Po uzoru na konceptni automobil C-Métisse iz 2006. godine, GTbyCITROËN osvaja nagradu Louis Vuitton Classic Concept Award za 2008., kojom se nagra uje najbolji prototip godine. Ta mu je nagrada sve ano uru ena 02. ožujka u Ženevi. Stilizirana replika virtualnog automobila u prirodnoj veli ini, GTbyCitroën omogu io je Marki da prije e nove granice, da prije e granicu digitalnog svijeta. Predmet iz mašte, jedinstvena interpretacija turisti kog automobila, ovaj konceptni automobil izražajnog i mo nog dizajna osvojio je lanove komisije iz automobilskog svijeta.

17

17. ožujka 2009. ME\IMURSKE NOVINE

Nova akcija u Mazdi – 0% u eš a, 100% fleksibilnosti U Mazdinoj prodajnoj mreži traje akcija u kojoj se kupcima nudi mogu nost financiranja nabavke vozila putem leasinga bez u eš a i s rokom otplate do 6 godina. Ukoliko kupac želi, na raspolaganju su mu - naravno - i opcije s u eš em, s tim da je tada niža i rata. Maz-

da time svojim kupcima nudi maksimalnu fleksibilnost i mogu nost da financiranje u potpunosti prilagode svojim mogu nostima. Akcija vrijedi za sve Mazda modele i traje do 31. ožujka pa Vas Mazda poziva da što prije odete do najbližeg Mazda partnera.

Honda nastavlja s prodajnom akcijom „10 milijuna kuna kupcima Renault vozila“ Renault Nissan Hrvatska potaknut akcijom vlada drugih država koje zbog postoje e krize subvencioniraju kupnju novih vozila, odlu io je pokrenuti akciju „10 milijuna kuna“ i biti potpora kupcima novih vozila.

Ova nova velika komercijalna akcija namijenjena je kupnji svih osobnih vozila iz Renaultove ponude. Na postoje e komercijalne popuste Renault Nissan Hrvatska dodatno nudi 10.000 kn popusta na vozilo kupljeno uz Renault financiranje (Renaultov financijski Paket bonus pri kupovini na kredit ili leasing). Ovakvim pogodnostima Renault u kriznom razdoblju nastoji olakšati odabir i kupnju novih vozila na hrvatskom tržištu. Akcija traje od 01. ožujka do 30. travnja ove godine, a odno-

si se na sva vozila proizvodnje 2009. godine kao i na vozila iz 2008. godine, a ponuda vrijedi i za flotne kupce. Na web stranici www.sigurnost.com.hr nalazi se broja na kojem je mogu e pogledati koliko je još novca od 10.000.000 kuna preostalo u ondu.

U svim ovlaštenim prodajnim centrima Honda automobila nastavlja se prodajna akcija do 31. ožujka. U Hondinoj se akciji zbog iznimno atraktivne cijene isti e model Civic 4V koji se do kraja ožujka može dobiti za samo 129.900 kn. Cijena modela Civic Type S u akciji iznosi 164.900 kn, dok se verzija modela Civic s pet vrata može dobiti za samo 145.900 kn. Pogodnost pri kupnji Honde Civic Hybrid iznosi 24.000 kn, a za Civic Type R 14.090 kn. Karavanska izvedba Honde Accord je povoljnija za 5.000 kn, dok se bogato opremljeni CRV može dobiti za svega 207.900 kn. Isto tako Honda je odlu ila svim kupcima nove Honde Jazz (osim na bazni model 1.2 Urban) darovati gratis klimu.

18

ME\IMURSKE NOVINE 17. ožujka 2009.

Peugeot Hrvatska slavi 10 godina Hyundai Blue Drive Filijala Peugeot Hrvatska osnovana je 1999. godine. Od prve godine postojanja filijale u Hrvatskoj, marka Peugeot ušla je u 10 vode ih automobilskih marki u Hrvatskoj. Samo 3 godine kasnije Peugeot se nalazi i ostaje me u prvih 5 automobilskih marki u Hrvatskoj, a danas zauzima 4. poziciju na tržištu u Hrvatskoj, što je dokaz popularnosti i kontinuiteta Peugeot brenda u Hrvatskoj. Mnogi Peugeot modeli su me u najprodavanijim modelima u svojim segmen-

tima, a najuspješniji su dvojac 206 i 207, koji su u 2008. godini bili lideri B segmenta u Hrvatskoj. Peugeot je posebno uspješan i u prodaji lakih komercijalnih vozila, koju je u 2008. godini pove ao za 20 % u odnosu na 2007. godinu. Sukladno razvoju filijale razvijala se i prodajna mreža, koja danas broji gotovo 30 prodajnih salona i ovlaštenih servisa.

Povodom svog desetog ro endana, Peugeot Hrvatska organizira originalnu komercijalnu operaciju,

koja omogu ava klijentima kupnju razli itih verzija jednog od Peugeot putni kih modela iz 2008. godine po jedinstvenoj cijeni.

PONUDA GODINE ZA OGRANIČENU KOLIČINU VOZILA

Prosječna potrošnja goriva: od 4,6 -7,3 l/100km. Emisija CO2: od 120-172 g/km. Slika automobila je simbolična.

BOGATO OPREMLJENA DACIA LOGAN VEĆ OD 54.900 KN!*

GODINA JAMSTVA ili 100 000 km*

Besplatni telefon 0800 15 16

www.dacia.hr

Think big

*Cijena i 5 godina jamstva vrijede uz Dacia financiranje, a jamstvo vrijedi do ispunjenja prvog od dva navedena uvjeta. Ponuda se odnosi na Logan Preference 1.4 s paketom Plus iz 2008. godine. Požurite, jer količine su ograničene!

Karlovac-Draganići, ZAK, 047/ 644-600 t Koprivnica, AUTO KUĆA CULAK, 048/ 240-741 t Krapina, AUTOMOBILI KREŠO, 049/ 373-777 t Metković, AUTO KUĆA JERKOVIĆ, 020/ 685-410 t Osijek, AUTO KUĆA LOZIĆ, 031/379-205 t Poreč, AUTO CENTAR POREČ, 052/ 432-066 t Rijeka, R.B. AUTO, 051/ 458-418 t Sisak, AUTO KUĆA CINDRIĆ, 044/ 554-403 t Slavonski Brod, AUTODOM VIDAKOVIĆ, 035/ 407-600 t Split, AUTO KUĆA GAŠPEROV, 021/ 375-014 t Varaždin, KOS TRANSPORTI, 042/ 403-311 t Vrbovec, AUTO KUĆA CULAK, 01/ 2727-403 t Zadar, MEHANIZACIJA, 023/ 240-121 t Zagreb, AUTO KUĆA BAOTIĆ, 01/ 2900-188 t Zagreb, AUTOKUĆA - ŠTARKELJ, 01/ 6659-810

DACIA preporučuje

FOLIJE ZA STAKLA

gra evine

automobili

sigurnost

zaštita od UV zra enja, temperaturna zaštita (hla enje - grijanje), blještanja, nepoželjnih pogleda, provala i ozlje ivanja, vizualni izgled vozila i objekata

Kompletna usluga, prodaja folija, opreme i postavljanje.

Buzove ka 77 . 40000 akovec . Hrvatska T 040 364 270 . F 040 364 944 . www.eltel.com sign & multimedia

Hyundai Motor Company predstavio je logotip - Blue Drive. On predstavlja Hyundaijevu predanost ekološkoj svijesti, harmoniju izme u automobila i okoline, te simbolizira napredne automobilske tehnologije Hyundaija. Prvi model koji na sebi nosi oznaku Blue Drive je i30 Blue sa inovativnom ISG teh-

nologijom (Idle Stop Go). Radi se o sustavu koji gasi motor za vrijeme stajanja na mjestu, te ga pokre e ponovnim kretanjem ime se smanjuje potrošnja goriva i emisija CO 2 . Blue Drive ozna ava Hyundai automobile napredne tehnologije koji štede gorivo i manje zaga uju okolinu, a dugoro no gledaju i Blue

Drive tehnologije jednoga dana predstavljati e modele pogonjene obnovljivim izvorima energije. Logotip Blue Drive sastoji se od zelenog lista koji simbolizira životni ciklus zemlje (Gaia), po istoimenoj božici planete zemlje iz gr ke mitologije, a plava boja slova simbolizira isto u oceana i neba.

17. o탑ujka 2009. ME\IMURSKE NOVINE

19

RnB Fling - Arcus - Graba - petak, 20. oĹžujka

Outta Control Night Ve dobro poznata ve er RnB ritmova kre e dalje sa svojim ovogodiĹĄnjim programom, te predstoje i petak 20. oĹžujka u donjem dijelu akove kog Arcusa - popularnoj Grabi priprema Outta Control Night.

Za dobru atmosferu i uŞareni podij pobrinut e se ve a irmirani varaŞdinski dvojac DJ Ain’tune & DJ NMC. Ovaj dvojac nije poznat samo po DJ-ingu i organizaciji odli nih partyJa, ve i po producentskom radu koji su prepoznali reperi poput Targeta, Postolar Tripper, Tremensa, a posebno vrijednog spomena je dugogodiťnja suradnja s Diyalom koja je proťlotjedna dobitnica prestiŞne nagrade Zlat-

na Koogla za najbolju izvo a icu godine. PodrĹĄku gost DJ-ima dat e kreatori ove popularne ve eri DJ-i Tesh & Mikac.

Osim party pi a, o ekuju vas i bogate nagrade sponzora: DALLAS MUSIC SHOP-a, nagrade VIP CENTRA “36“-tice, te pizzerije PORTO. Nakon serije od dva prethodna partija, 20. oĹžujka RnB Fling, te putni ka agencija MURA – TRAVEL koja nagra uje sretnog dobitnika putem za dvije osobe u Gardaland.

Ulaz 10 kn. Za sve vas koji Ĺželite na party u I free do pono i, poĹĄaljite mail na rnb ling@gmail. com. Party medijski pokrivaju Me imurske novine. (DZ)

TOP LISTA DOMA IH 01. MIROSLAV Ĺ KORO JORGOVAN 02. NINA BADRI DODIR OD STAKLA 03. ANTONIJA Ĺ OLA USNE NA USNE

TOPBEĹ LI LISTA DOMA IH 04. HALID DVADESETE

TOP 20

Najskuplji razvod u britanskoj povijesti Nakon ĹĄto su obavili razvod za rekordnih 58 sekundi, na Slavici i Bernieju Ecclestone ostalo je joĹĄ jedan bolan in. Naime, eka ih joĹĄ raspodjela imovine. KaKo se imovina ovog britanskog milijunaĹĄa procjenjuje na neĹĄto viĹĄe od 18 milijardi kuna, raspodjela ostavĹĄtina zasigurno ne e biti bezbolna. Jedino ĹĄto je sigurno je da e ovo biti jedan od najskupljih

britanskih razvoda ikad, a prema nekim procjenama Slavici bi tre-

balo pripasti viĹĄe od 7 milijardi kuna, ĹĄto je viĹĄe od tre ine Berniejeva vlasniĹĄtva. Bernieja e u brakorazvodnoj parnici zastupati ugledna odvjetnica Helena Ward koja je za Guya Ritchiea isposlovala milijunsku odĹĄtetu od bivĹĄe Ĺžene Madonne. Me utim, ni dobra odvjetnica ne e mu mo i pomo i oko problema u kojima se nalazi. Naime, da bi izbjegao pla anje viso-

TJEDNI KALORIFER Ilona

Igor

kih poreza u Britaniji, ve inu svoje imovine (uklju uju i tu i prava na Formulu 1) prepisao je na Slavi ino ime. No, osim nov anih iznosa, na paru je tako er i da raspodjeli nekretnine i mnogobrojna prijevozna sredstva koja posjeduju.

Od aviona i hotela u Ĺ vicarskoj, do stana u Londonu, ku a i vikendici na Korzici i Francuskoj rivijeri, kao i ostalo.

05. JACQUES HOUDEK DUŽNA SI 06. FRANKA BATELI PJESMA ZA KRAJ

01. VRNULA BUĹ SE - KOMEDIJA

07. BORIS NOVKOVI ZAPISAN U TEBI

02. BOJE - MASSIMO

08. TOĹ E PROESKI

03. OD MILIJUN ŽENA - TONY CETINSKI

SRE O, NE KRIVI ME

04. PUSTI... - BU ENJE . Mario Huljev

09. PRLJAVO KAZALIĹ TE

05. BITANGA I PRINCEZA

DA MOGU ISPO ETKA

Antonija Ĺ ola . Stefan Filipovi

10. DŽO MARA I MAKI

06. ZAPISAN U TEBI - BORIS NOVKOVI

SINO SAM ISPLAKAO ZADNJU SUZU ZA TOBOM

07. LJUBAV IMA TVOJE LICE RICARDO LUQUE & Maja Vasilj 08. DATA - T.B.F. 09. TEBE VOLJETI - IVANA MARI 10. TEBE IMAM JA - MAJA VU I

TOP LISTA STRANIH 01. USE SOMEBODY KINGS OF LEON 02. INFINITY 2008 - GURU JOSH

FORMULA 13

LISTA DOMA IH 03. IFTOP HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

01. REVELRY - KINGS OF LEON

TOM JONES

02. POKER FACE - LADY GAGA

04. HUMAN - KILLERS

03. IF THERE’S A ROCKET TIE ME TO IT

05. HOT ‘N COLD -

SNOW PATROL

KATY PERRY

04. SPACEMAN - THE KILLERS

06. WARM THIS WINTER -

05. LOVE STORY - TAYLOR SWIFT

GABRIELA CHILMI

06. GET ON YOUR BOOTS - U2

07. IF I WERE A BOY - BEYONCE

07. RUNAWAY - QUEEN + PAUL RODGERS

08. MILES AWAY - MADONNA

08. UNTIL THE DAY IS DONE - R.E.M.

09. VIVA LA VIDA - COLDPLAY

09. LIFE IN TECHNICOLOR II - COLDPLAY

10. I’M OUTTA TIME - OASIS

10. ULLYSSES FRANZ FERDINAND

TOP LISTA STRANIH TOP LISTA RADIA ME IMURJE

Seksi Katy pozirala za Esquire Mlada pjeva ica Katy Perry, vlasnica hitova poput “Hot & Coldâ€?, neprestano golica muĹĄku maĹĄtu, a nema sumnje da e novim i najzavodljivijim fotkama do sad, u seksi donjem rublju, dodatno podi i temperaturu. Pjeva ica se za novi broj asopisa Esquire skinula u crni korzet i haltere, ali i progovorila o propaloj ljubavi. Katy je odnedavno ponovno sama, nakon ĹĄto je prekinula dugogodiĹĄnju vezu s glazbenikom Travisom McCoyem. “Trenutno nemam snage biti s nekim. Kad nekoga volim, onda stvarno volim, odmah bih se htjela udati. Sada sam u fazi da ne izlazim s muĹĄkarcima. JoĹĄ nisam bila na spojuâ€?, kaĹže Katy.

01. FLO RIDA RIGHT ROUND 02. KID CUDI

01. TOĹ E PROESKI IGRA BEZ GRANICA

DAY N NITE VS. CROOKERS

02. SMS MOJA ULICA

03. BIGTOP ALI LISTA DOMA IH

03. COLONIA

HIT THE FLOOR FT. DOLLARMAN

LISTA DOMA IH POD TOP SRETNOM ZVIJEZDOM

04. U2 GET ON YOUR BOOTS

04. VLADO JANEVSKI

05. PRODIGY OMEN

RUĹ˝ SA TVOJIH USANA

06. EMINEM

05. KINGS ZAKUNI SE

CRACK A BOTTLE FT. DR DRE & 50 CENT

06. BORIS NOVKOVI RUŽO SNENA

07. AKON

07. LUKA NIŽETI SLOBODNO DIŠEM 08. ITD BAND SAMO JE TVOJE LICE

BEAUTIFUL FT. COLBY O’ DONNIS & KARDINAL PFFISHALL

09. LEO DVIJE VATRE

08. BEYONCE HALO!

10. BORIS BABAROVI

09. NIGHTWISH EVA

TI NISI VIĹ E MALENA

10. KATY PERRY THINKING OF YOU

17. o탑ujka 2009.

DOBRO JE ZNATI

41

za velike i male

Pri a Maturalac u svemir

Svaťtice Led Duťa mi je kao jaje – jedna malena ajna Şli ica moŞe je pretvori u kao nu smjesu. Iznutra sam sva vodenasta i ljepljiva. Pao je snijeg, ali to mi ne zna i bať previťe dok okruglom etkom prolazim kroz svoju kovr avu, od mame naslije enu kosu.

Opet kasnim. ini mi se da e mi ve i dio Ĺživota pro i dok budem leĹžala u krevetu s glavom zagnjurenom u jastuk s uzorkom praĹĄ i a. Simboli no, nema ĹĄto. Na putu do ĹĄkole potajno sam jela okoladne medenjake i koris la svu energiju da izbjegnem lokve. Hodala sam previĹĄe samouvjereno kad se na ces odjednom pojavio ĹĄkolski autobus. Po ela sam tr ati kao klokan, osje ala sam kako se neĹĄto prelijeva u meni dok lovim srce na zimskom vjetru. Nije da nemam povjerenja u naĹĄeg voza a autobusa. Nije da nemam povjerenja u svoje cipele. ovjek uvijek treba rezervu. NeĹĄto za svaki slu aj. Na autobusnoj stanici bili su Gogo, Eva i Zec sa svojim od snijega mokrim i zalizanim frizurama. U autobusu je svirao jazz, glazba koju volim jer miriĹĄe na cimet i neĹĄto staro u limenoj ku ji koja podsje a na dje njstvo, a s gornjih pregrada visjeli su izgubljeni ĹĄalovi boje marcipana. Svakog dana vozimo se autobusom pokraj crkve koja ima visoki zvonik s kojeg mogu pogledom obuhva cijelo jedno veliko predgra e pa ku e izgledaju maleno i smijeĹĄno, kao iz cr a. Kladim se da i Bog ima jedan takav zvonik i da promatra svijet kao veliku plohu s lego kockama. Tako bi mu barem bilo lakĹĄe ne obra a pozornost na loĹĄe stvari kao, na primjer, ve drugu jedinicu u mom imeniku otkad je po elo drugo polugodiĹĄte.

Nisam ja kao Tia, moja najdraĹža prijateljica i lutka za zagrljaj po potrebi. RijeĹĄila je taj ruĹžan test isprintan na groznom recikliranom papiru, predala je prva i poslije je hladnokrvno jela vo ni jogurt dok sam ja u glavi zbrajala bodove i precijenila se, naravno. Sigurna sam da e Tia radi neki super posao sa super pla om jednog dana, a ja u za to vrijeme doma pisa Ĺživotopise za posao, na recikliranim papirima. Op enito, mislim da nemam sre e u Ĺživotu. To sam zaklju ila negdje na putu izme u otvaranja napolitanki ija je vre ica preuska da unutra stane moja ruka (kao da mi ĹĄalje poruku: nemoj! Nemoj me pojes !) i vra anja ku i iz ĹĄkole kad se desio moj prvi pad u mra noj ulici prekrivenoj ledom.

- I kaj buť u vezi s m topom? – pitala me Tia. - O tome u misli sutra! – reka sam uberpametno, napravila ove i korak, poskiznula se i sruťila na zemlju. Mislila sam, mogla bih tu osta sjedi jer tako barem nema ťanse da mi se desi joť neťto uŞasno. Sjedi na tom ledu i ne radi apsolutno niťta. ak mi i vlas jastuk govori: Ti si svinja, Mo! Ti si svinja! Samo spavať i nesposobna si kao najnesposobnija svinja na svijetu! ak nisi sposobna ni misli , a zavaravať se da eť sutra MISLITI o ne em! Pih! Doťla sam u svoj mali topli dom.

Izboksala sam jastuk – za svaki slu aj, da

•

SvaĹĄtice

uĹĄutkam svinju. Namjes la sam budilicu.

Otvorila sam knjigu. Led se ionako mora otopi . Kad-tad.

Katarina Hamunajec, 8.r I. OĹ AKOVEC Mentor: Natalie PleĹĄnar

Ne mogu kupiti sve

dok so japek doma ostali.

V Kotoribi deĹž s ha curi, ljudima se nekam fest Ĺžuri?

Si bi ĹĄteli kuruzo bra , a ve morajo v hiĹži osta .

Najte se ljudi boja i deĹž bo jempot moral sta , se bodete na vreme zbajli i se posle naprajli.

Ne mogu kupi sve!

Ruka moje prijateljice je neprocjenjiva, srce moje majke dragocjeno, radost i osmijeh drage moje seke – blago.

Kotoriba je v jesen Ĺžoto-siva, na polju se pljug riva, v Muri se, evo, i sonce hmiva, a jena riba jetno pljiva.

Jer, kad mi ruka pomogne, srce ugasi tugu, a radost i osmijeh upale svjetlo.

Kotoriba je v jesen lepa, vuni se v kotlu kuha na repa, grozdje se bere i kostanj pe e i unda nek neĹĄto nekaj joĹĄ re e!

To sam ja!

Najsretnije bi e na svijetu!

Tea Zadravec, 6.a III. OĹ AKOVEC Mentor: Tihana Preksavec

Negder Negder v rnini, Vu senaj najstarejĹĄih drevja Med srnaj i med i aj JoĹĄ navek tu e serce jene hiĹže store.

Sam naĹĄi stari znajo de po iva Od dreva naprevljena, stora naĹĄa hiĹža.

Sonce greje obloke zameglene NiĹĄ i ne mori kaj je i de je!

Bucne store pred vra stojijo, Na ĹĄtriku se ĹĄtomfe suĹĄijo!

Vu selu govorijo da joĹĄ NeĹĄ i tam Ĺževi, HiĹži storoj dah deli.

Od hiĹže pot k polju vodi De store roke Japice naĹĄeg nove Ĺžule Za starima meja.

Postoji japica kaj si po ine Noge teĹĄke.

Pogledne vu ĹĄumu, Tam hiĹžo nekĹĄu vidi.

HiĹžo storo, StarejĹĄo neg nebo zgoraj.

Kre hiĹže Ĺžena nekĹĄa vu fortufu stoji, I maĹĄe mu osmehljena.

Negder v rnini, Vu senaj najsterejťih drevja Joť navek tu e serce jene hiŞe stare‌

esika Kolari , 6.r I. OĹ AKOVEC Mentor: Natalie PleĹĄnar

Kotoripska jesen Žoto listje pomali curi, kotoripski cug se nekam Şuri, v megli se gubi pomali

Karla Lisjak, 5.r OĹ KOTORIBA Mentor: Nikolina FuĹĄ ZvoĹĄec

ProĹĄlo je mnogo vremena otkad sam sa svojim u enicima iĹĄla na maturalac u svemir. Tada smo kona no doznali pravu istinu o onim “zelenimaâ€?. Sje am se toga kao da je bilo ju er.

Naravno, krenuli smo raketom. Kad smo sletjeli na nekakav planet, mogla sam samo re i: - Koliko prostranstvo! Zaista – svaki planet, svaka galaksija bili su mega-giga veliki!

Gigantske kugle! A tek “mali zeleniâ€?‌ Svi su letjeli u nekakvim Ĺžutim kuglama.

Mi smo doĹĄli u grad, a saznali smo da nema na svakom planetu naselja i Ĺživih bi a.

U po etku se nismo usudili nikome pribliŞiti, samo smo gledali te udake. Tada nam se pribliŞila neobi na Şuta lopta koja je, pretpostavljam, bila vozno sredstvo. Do e ona do nas i‌ odjednom nastane veliki prasak, lopta se raspukne i pojave se dva bi a, dva mala svemirca. Bili su visoki otprilike jedan metar, imali su dvije noge i dvije ruke, velike o i, no nisu imali glavu. udno, ali bili su slatki.

Po eli su govoriti i otvarati usta, ali smijeĹĄnim glasom. Kao da udisali helij. Naj udnije nam je ipak bilo ĹĄto smo ih i mi razumjeli, i mi smo govorili njihovim jezikom. U po etku smo se malo bojali, ali bili su ljubazni. Jako su se udili i smijali naĹĄoj odje i (oni su je zvali “mekana stvarâ€?) jer oni na sebi nisu imali niĹĄta.

Poveli su nas u svojem auti u. Kazali su da se ti auti i ne mogu voziti viĹĄe puta, ve samo jedanput, a tada nestanu, zato zovu nove. Doveli su nas do svoje ku e, a njihova je ku a bila, zamislite, obi na zvijezda. Svi zeleni Ĺžive u zvijezdama. To su njihove ku e.

Saznaj svoju modnu orijentaciju Samo za cure‌

Pri a

Mi nismo mogli unutra, samo oni to mogu.

Zatim su nas odveli do jednog mjesta gdje je bio veliki teleskop. Pogledala sam kroz njega i vidjela naĹĄu Zemlju! Oni su rekli da nas ponekad gledaju kroz teleskop jer ih zanima kako izgledamo i ĹĄto radimo.

Dok smo se tako udili svemu ega ima u svemiru, u jednog se u enika zaleti zvijezda!

I to Proxima Centauri! No ona nam je rekla da je zovemo jednostavno – Danica. Bila je vrlo pri ljiva. Pripovijedala je sve o sebi. Rekla je da se zaletjela jer je Şurila pomo i astronautu kojemu se pokvarila raketa. Ona to esto radi, samo oni to ne znaju.

Tada smo pitali naĹĄu zvijezdu moĹžemo li nekud oti i da se najedemo jer su u enici bili iscrpljeni i gladni od svega toga. Dugo smo, dugo putovali kroz puno galaksija, preko Kumove slame, galaksije Andromeda, malo smo sletjeli i na Pluton, ali nam se baĹĄ i nije svidio. Kroz prozor vidjeli smo i Zemlju. Izgledala je tako si uĹĄno!

Nakon duge voĹžnje stigli smo do kugle koja je izgledala kao da je posuta ledom.

Zvjezdica nam je rekla da je napravljena od zvjezdane praĹĄine. To je bio njihov restoran.

Rekla je da svemirci jedu vrlo rijetko. Za hranu su imali sitno narezane asteroide i iscije en sok od oblaka. Za svemirce je to bila prava poslastica. Hrana je letjela po prostoriji pa, ako si bio gladan, morao si skakati da je uhvatiĹĄ. Nismo se baĹĄ najeli, no viĹĄe nam to i nije bilo vaĹžno.

Sprijateljili smo se i s ostalim svemircima i zvijezdama koje su se zanimale za naĹĄ Ĺživot. Kad su im u enici rekli da svaki dan idu u ĹĄkolu, oni su se tako smijali da se kugla u kojoj smo bili tresla, a mi pak smo se smijali njihovom smijeĹĄnom glasu. Oni su pametni

Zabavnik

NosiĹĄ svaĹĄta, a joĹĄ uvijek ne znaĹĄ u koju skupinu cura spadaĹĄ? Provjeri to uz 5 pitanja te se okuĹĄaj u mini-testu: “Moda i jaâ€?. Sretno.

1. Ĺ to najviĹĄe voliĹĄ nosi ?

Saki moĹĄki si jo ble i mora a) suknje dok nam v kraj dojde zora. b) trenirku Ona Me imorje predstovla c) traperice i nosi se z veseljem jer je stora.

2. Ĺ to voliĹĄ jes ? a) uvijek neĹĄto posebno Me imorska noĹĄja zove se ona, b) zdravu hranu za top formu zno saki korak naĹĄega plesa c) sve ĹĄto se nudi i ona je druga ka od obi noga veĹĄa.

3. Kamo bi ovog trena voljela o i? a) na sve anu ve eru NaĹĄa noĹĄja ima uda obleke, b) na “tekmuâ€? ĹĄtero si mora ble i i sako dete. c) na druĹženje s frendicama Kak da po nem: od glove do pete 4. Koja je omiljena stvar u sobi? ili od pete do glove? a) ogledalo Sejeno je. b) lopta c) kazetefon Ĺ krlok je gorji dio noĹĄje, 5. Ĺ to koris ĹĄ od “make-upaâ€?? on je rni i sakomo paĹĄe. a) puno toga Za jim je odma bela bluza, b) niĹĄta ista kak suza. c) sjajnu kremu za usne Na is suzi – beli bluzi, Ako si zavrĹĄila, pogledaj rezultate‌ nojde se i prujslek rni, NAJVIĹ E ODGOVORA a) na ĹĄteromo so se gombi napuhnuli TOP MODEL: Ti si p cure koja voli pojer su se z zdenca vode napili. sebno sve ano. IzgledaĹĄ poput manekenke i uvijek si u centru paĹžnje. Kod tebe svaka Doli, skorom na kraju tela, stvar mora biti na svom mjestu i vaĹžan je joĹĄ navek prvo mesto samo izgled. drĹžijo forbe rna i bela.

SAVJET: Popus malo, zabavi se i uĹživaj!

Na naĹĄi severozapadni noĹĄji, NAJVIĹ E ODGOVORA b) nojdejo se i ga e bele, SPORTAĹ ICA: Ti si p cure koja je uvijek ali se ne vidijo cele u top formi. BaviĹĄ se sportom i on je vaĹžan. jer so uda Ĺžgonci ĹĄkorje pojele.

Ne brineĹĄ previĹĄe o tome kako izgledaĹĄ, jer imaĹĄ dosta obaveza i ne s gneĹĄ.

Moram vam re i jeno tajno, SAVJET: Sport je super stvar, ali ponekad neje se tak bajno! stani i opus se!

Ako noĹĄja dugo stoji na vami, NAJVIĹ E ODGOVORA c) ve bote zmo eni i posponi.

Zmolite molitvice dve ZLADNA SREDINA: Ti si p cure koja daje pak idite spot. sve od sebe da ostvari ono ĹĄto je naumila.

Nek vam je v seni le a no !

Jednostavna si, ali posebna. VoliĹĄ druĹženja s frendicama, a is eĹĄ se svojim “ja-stavomâ€?.

David Horvat, 5.c IdeĹĄ kuda ĹželiĹĄ i vjerujeĹĄ u sebe. Okolina te OĹ NEDELIĹ E voli.

SAVJET: Super si i nastavi tako!

Mentor: Antonija Bari evi

NoĹĄja

•

•

ve kao mali, a svaki dan im do e poneĹĄto znanja.

Kad smo se umorili, otiĹĄli smo do rakete da se odmorimo. Htjeli smo zaspati, ali nismo mogli. Nismo ni primje ivali kako dani brzo prolaze. Odlu ili smo joĹĄ malo istraĹživati svemir. Izdaleka smo vidjeli prstene koji okruĹžuju Saturn. Pozvali smo auti koji nas je odveo do njega. Imali smo ĹĄto vidjeti: sve je vrvjelo od svemiraca koji su uĹživali u spuĹĄtanju po tim prstenima! I meni se to u inilo zabavnim pa sam probala. Bilo je fantasti no! Samo treba paziti da ne padneĹĄ jer te tada presretnu zle zvijezde kojih se svemirci boje. Na sre u, nisam pala. Kad sam pitala trebam li platiti, ula sam odgovor: “NiĹĄta! Ovdje se niĹĄta ne pla a, svi se slaĹžemo, sve dijelimo. Za rije “sva aâ€? samo smo uli.â€?

Jednostavno, tamo je sve savrĹĄeno; od svemiraca do auti a, a saznali smo i da Sunce voli pjevuĹĄiti na svoj na in pa, kad je jako vru e, tad je sunce jako raspoloĹženo.

DoĹĄao je kraj tog neobi nog maturalca.

Morali smo ku i. Pozdravili smo se s Danicom, naĹĄima dvama prijateljima i krenuli. Bilo nam je Ĺžao ĹĄto napuĹĄtamo svemir, ali bili smo sretni ĹĄto imamo neobi ne prijatelje. U enici joĹĄ i danas komuniciraju sa svemircima. Oni nam ĹĄalju zvjezdani prah ĹĄto sjaji, a mi njima razglednice. Meni su obe ali Ĺžuti auti . Jedva ekam!

Uvijek kad pogledam zvijezde, razmiĹĄljam ĹĄto li sad rade zeleni, a kad neka zvijezda zatreperi, znam da nam to Danica namiguje!

Marta Gosari , 6.r OĹ GORI AN Mentor: Kristina Sisek

Zabavnik

SAVJETI‌

ZABAVNA MODA‌

Joť uvijek ne znať ťto sa sobom. Misliť da te okolina ne prihva a dobro‌ U tome e pomo i nekoliko savjeta.

Namijenjeni su curama, ali se odnose i na de ke.

1. Uvijek budi prirodan/prirodna!

2. Odijevaj ono ĹĄto voliĹĄ!

3. OdrĹžavaj svoju higijenu!

4. Trudi se zra i pozi vnom energijom!

5. Ne pretjeruj sa ĹĄminkom i nepotrebnim detaljima!

6. Ostvaruj svoje ciljeve!

7. Hrani se zdravo!

8. Osmijeh na lice!

9. Nosi odje u koja je u skladu s tvojim godinama!

10. Budi ono ĹĄto jesi!

Modna kriĹžaljka 1. Na licu je‌ OSMIJEH 2. Ormar je pun‌ ODJE E 3. VaĹžno je bi ‌ PRIRODAN 4. “Make-upâ€? ili‌ Ĺ MINKA 5. Na usne stavljamo‌ SJAJILO 6. Oko vrata se nosi‌ OGRLICA 7. Ĺ˝ena koja nosi revije‌ MODEL 8. MoraĹĄ zra iti pozitivnom‌ ENERGIJOM 9. U njemu vidiĹĄ svoj odraz‌ ZRCALO 10. NajvaĹžnija sporedna stvar na svijetu‌ NOGOMET RjeĹĄenje daje ime rubrike: “MODNI GORANâ€?

Sara Se an

IZAZOV Karte su vam se dobro posloĹžile, no, koliko brzo moĹžete prona i sretni niz?

Pet karata tvori kriĹž.

Pogledajte bilo koji kriĹž od pet karata i provjerite jesu li svi simboli razli iti. Zvu i jednostavno?

Mjerite vrijeme i vidite koliko vam je potrebno da prona ete pet karata sastavljenih u kriĹž, a koje su ozna ene simbolima.

Do rjeťenja ste doťli za‌ Minuti ili manje: Vi ste genijalac!

1 do 2 minute: Fino vam ide, brĹži se od prosjeka!

2 do 3 minute: Prosje no, moĹžete i bolje.

ViĹĄe od tri minute: Mora da neĹĄto ne valja s vaĹĄim satom.

Odgovor: SrediĹĄnja karta kriĹža je u ĹĄestom redu tre a karta slijeva.

Nina Horvat 5.a OĹ I. G. KOVA I A SVETI JURAJ NA BREGU

43

17. ožujka 2009.

sport@mnovine.hr

KARATISTI(CE) NEDELIŠ A izvrsni na seniorskom PH na Rabu

Ivana Goricaj osvojila zlato i status reprezentativke na EP

- Bron ane medalje izborili su: Anja Šafari , Stjepan Bešeni i Matija Horvat Sjajni rezultat karatisti Nedeliš a ostvarili su na seniorskom državnom prvenstvu na Rabu.

Najve i polu ila je Ivana Goricaj koja je osvojila naslov državne prvakinje u kategoriji do 61 kg.

Prvu seniorsku broncu na PH izborila je Anja Šafari u kategoriji +68 kg, a iskazao se i muški dio ekipe osvajanjem dvije bron ane medalje koje su pripale Stjepanu Bešeni u u lakoj i Matija Horvat u polusrednjoj kategoriji.

Goricaj dobila “me imurski derbi” Ivana Goricaj stigla je do zlata na izrazito uvjerljivi na in. U sve etiri borbe bila je vrlo sigurna i bodovna puno bolja od protivnica.

Najve i izazov zasigurno je imala u polu inalu kad je u “me imurskom derbiju” s 3:1 svladala Petru Naran u koja nastupa za RI Croatia Rijeka.

Zapažen uspjeh polu ila je Anja Šafari koja je izgubila samo jedan me i to vrlo tijesan od hrvatske reprezentativke Dijane Saleš.

Matija Horvat do bronce je stigao kroz repesaž nakon što je izgubio u 2. kolu od Marka Lu i a koji je kasnije stigao do naslova prvaka. Isti uspjeh zabilježio je i Stjepan Bešeni koji je jedini me izgubio od svjetskog i europskog prvaka Danila Domdjonija.

- Sa etiri osvojene medalje na seniorskom prvenstvu što je ponajbolji klupski uspjeh svih vremena koji nas svrstava u vrh hrvatskog karatea, potvr eno je kako kontinuirani kvalitetan rad od najmla ih dana u našem sportu može donijeti vrhunske rezultate rekao je povodom osvajanja etiri seniorske medalje glavni klupski trener Nenad Murši .

(D. Zrna)

Sretna i zadovoljna “ekspedicija” KK Nedeliš e nakon državnog prvenstva na Rabu

HRVATSKI RUKOMETNI KUP - Perutnina Pipo IPC prošla u etvrtfinale

Vratar Sladoljev “pro itao” Varaždince !

Perutnina Pipo IPC nakon što je bolje izvela dodatne sedmerce plasirala se u etvrt inale Hrvatskog rukometno kupa. U regularnom dijelu susret u Varaždinu protiv doma eg Varteks DC završio je 24:24, a na kraju pobjeda akove kog kluba 27:28.

Dvoboji Perutnine Pipo IPC i Varteks Di Capria oduvijek su zbog tzv. lokalnih animoziteta imali svoju posebnu draža, a u ovoj sezoni dodan je i dvoboj trenera: Josipa Borkovi a i Vladimira Canjuge.

Ivan an koji je tri godine sjedio na klupi akove ke mom adi s njom je postigao najbolje rezultate u svojoj, ali i klupskoj povijesti. U posljednjoj sezoni pomo nik i desna ruka mu je bio Josip Borkovi . Da je popularni Jožek sazrio kao trener vidjelo se na prvom me usobnom ogledu u prosincu kada su Varaždinci u dvorani Graditeljske škole nadmašeni sa 14 razlike.

Kup je ipak nešto sasvim druga ije. akov ani kao nositelji direktno ušli u osminu inala, ali im ždrijeb ve sedam godina nije bio naklonjen – morali su još jednom igrati u gostima. Me utim, pokazali su karakter, a “u enik” - Borkovi je na kraju još jednom slavio protiv “u itelja”-Canjuge.

Bez pobjednika nakon 60 minuta U tvrdoj utakmici obje ekipe nisu imale konstantu u napadu.

Previše su oscilirali, na po etku je povukao Pašali , nadogradio se Krajner, a uvijek solidan bio je i Arnaudovski. Varteks je cijelo vrijeme igrao 3-2-1 obranu za koju su gosti znali protulijek. No, bilo je i podosta tehni kih pogrešaka pa ak i pasivnih napada pa se rezultat više-manje uvijek kretao oko neriješenog.

Na poluvremenu je bilo 12:12.

Umor od napornog ritma igranja osjetio se u drugom poluvremenu i ako se igra ima može prigovoriti da su nešto više nego ina e griješili, ne može im se prigovoriti

na nedostatku želju. Oba sastava borila su se do zadnjeg atoma i na parketu su pokazali koliko im je stalo do pobjede.

Sirena za kraj se oglasila pri rezultatu 24:24 i pristupilo se izvo enju sedmeraca, svaka ekipa po pet izvo a a. Tada je na scenu stupio heroj dana, vratar Tomislav Sladoljev koji je tijekom susreta imao 16 obrana.

Sjajni akove ki vratar Nakon Pašali a pogodio je i doma i Hu , a tada slijedi hladan tuš

Vujovi brani &avarov šut. Brkinja dovodi Varteks u vodstvo, a poga aju Pipov Balog kao i Varaždinaca Žganec. Aranudovski ne zna promašit, a tada Sladoljev brani Batinovi u i sve je opet u egalu. Varga s velikom dozom samopouzdanja suhim listom dovodi akov ane u vodstvo, a klju ni Varteksov sedmerac promašuje Gotal, bolje re eno skida mu ga Sladoljev i slavlje Perutnine usred Varaždina je moglo po eti. etvrt inale se igra 15. travnja, a protiv koga e Perutnina Pipo IPC igrati odredit e ždrijeb. (tj)

TRE A prvenstvena pobjeda u nizu

Sve bolja igra akov ana U subotnji susret 21. kola Premijer lige i Perutnina Pipo IPC i Pore ušli su nakon teških kup utakmica u srijedu. Umor na igra ima vidio se ve od prve minute dvoboja u akovcu, a do izražaja je došao u drugom poluvremenu. Ipak, akov ani su stigli do vrijedne pobjede od 29:27 s kojom su u vrstili svoje mjesto u “zlatnoj sredini” tablice.

Istrijani su bolje zapo eli i ostvarili prednost 2-4, ali doma i vrlo brzo to preokre u na 6-4 u svoju korist. Tražili su se akov ani u napadu, u nekim trenucima kao da je ponestajalo daha. U igre prema natrag zaostajali su korak i Pore je lijepim akcijama dolazio do izglednih prilika, a da ne bude više od plus 3 za goste u 22. minuti pobrinuo se Sladoljev koji je opet nanizao seriju odli nih obrana. Na poluvrijeme se otišlo kod 13:13.

Drugi dio bolje po inju gosti i opet imaju prednost, ali tada doma i vide da je vrag odnio šalu i nošeni odli nim Arnaudovskim dolaze do sigurne pobjede od 29:27.

– Bilo je teško, stvarno smo umorni i kada tome dodate da nemamo avara i Pažina onda ova pobjeda ima dodatnu težinu. Ostvarujemo plan da pobijedimo u 4 od 5 prevenstvenih utakmica. Sada imamo 3/5 i lako bi se moglo desiti da ostvarimo svih 5/5, ali emo se prije svega trebati dobro odmoriti.

– rekao je Arnaudovski koji se 12 puta upisao u listu strijelaca.

Pauza u prvenstvu zbog nastupa reprezentacije zna i da je sljede i nastup u Premijer ligi tek 28. ožujka i to u gostima. (tj)

TABLICA 1. Croa a Osig.

2. Metkovi 3. Nexe 4. Siscia 5. Varteks DC 6. EMC-Split 7. Pipo IPC 8. Karlovac 9. Pore 10. Medveš ak 11. Moslavina 12. Bjelovar 13. Osijek EM 14. Umag 15. Zamet 16. Dubrava

20 21 19 21 21 21 21 20 21 21 21 21 21 21 21 21

20 15 12 12 13 10 10 8 9 8 8 7 6 5 5 1

0 2 4 4 1 3 1 5 3 3 1 1 3 1 1 1

0 4 3 5 7 8 10 7 9 10 12 13 12 15 15 19

788:446 627:606 589:510 565:513 597:589 531:557 598:590 541:538 543:578 505:556 561:613 546:587 518:584 581:619 533:604 588:721

40 32 28 28 27 23 21 21 21 19 17 15 15 11 11 3

16. rujna 2008.

17. ožujka 2009.

44

I. HOL - Me imurje Centrometal upisao bodove protiv Šibenika

Nada za play-off još uvijek tinja!

Pobjedom nad Šibenikom me imurski prvoligaš Centrometal ostao je u utrci za osvajanje 6. mjesta ljestvice koje vodi u razigravanje za prvaka Hrvatske. Puno je, me utim, realnije raditi na tome da se zadrži sedma pozicija, mjesto koje bi bilo prava pohvala rada u re anu.

- Teoretski je još uvijek sve mogu e, jer smo protiv Šibenika osvojili tri vrijedna boda, dok je Varaždin na doma em parketu ubilježio poraz.

No, Daruvar je napravio malu senzaciju i pobijedio Rijeku kod ku e, emu se nitko nije nadao. Mi ipak imamo sedam pobjeda i devet poraza u dosadašnjem tijeku prvenstva, što je za nas vrlo dobar omjer, rekao je nakon susreta protiv Šibenika Sre ko Horvat, trener OK Centrometala.

Uz Daruvar, koji je gotovo senzacionalno svladao Rijeku, i Šibenik je pomalo iznenadio Me imurce, jer je ekipa, koja je u prvom dijelu prvenstva bilježila redom poraze kao “po špagi”, sad u Nedeliš u osvojila prvi set.

- Znali smo da se Šibenik bitno poja ao u zimi, posebno im je pogodovao dolazak Handži a, koji je uz Rastov ana, Slavicu i Huljeva stvorio iskusnu okosnicu ekipe.

Svoje iskustvo Šiben ani su pokazali u tom prvom setu, objasnio je Horvat.

Preokret nakon vodstva gostiju No, taj je set bio i jedini koji je Šibenik osvojio. Ve u drugom su se naši odbojkaši uspjeli pribrati i bolje odgovoriti na igru gostiju, dok je u tre em i etvrtom doga-

anje na terenu bilo iznimno uzbudljivo. Neizvjesnost je trajala do samog kraja, vodstvo se stalno izmjenjivalo, a ni etiri poena razlike nisu zna ila sigurnost ni jednoj ekipi. Na svojoj su strani, me utim, igra i Centrometala imali vjernu publiku, koja im je u tim trenucima uistinu davala krila.

O igri svojim momaka Horvat je rekao: - Naš je najbolji igra bio kapetan Todorovi , dok je libero Tomica Posavec odigrao zna ajnu ulogu i jasno je da je naš prijem servisa u usponu. S druge strane, nismo forsirali servis, nego smo servirali s zemlje. U prvom nam je setu zakazao blok, no, im je to proradilo, odli no smo ih blokirali i parirali. Šira klupa u mnogome je tako poboljšala prezentaciju na parketu odbojkaša Centrometala, a jedina

je loša vijest subotnjeg susreta ozljeda prepone Kova a, umjesto kojeg je od tre eg seta igrao Palinkaš.

Snašao se dobro, a dobro je funkcionirala i izmjena Vabeca s Dariom Posavcom u fazi obrane.

Slijedi naporna završnica, jer ve u srijedu naši odbojkaši u SGC-u Aton u 19 sati do ekuju iznimno jaku ekipu Siska, dok u subotu putuju u Kaštelu. (Ivana Strahija)

TABLICA 1. Karlovac 2. Sisak 3. Rijeka 4. Mursa Pan Pi 5. Mladost KL 6. Varaždin 7. Daruvar 8. Centrometal 9. Šibenik 10. Rovinj

16 16 16 16 16 16 16 16 16 16

12 12 12 10 10 8 7 7 1 1

442:16 441:19 438:19 637:25 636:26 926:32 929:37 925:33 1516:46 1510:47

38 36 34 30 29 22 21 20 7 3

17. ožujka 2009.

II. HNL - Promjena trenera nije donijela zaustavljanje lošeg niza Me imurja

Još nije sve izgubljeno, ali…!?

Je li Me imurje otpisano kad su u pitanju prvoligaške ambicije nakon tre eg uzastopnog prvoligaškog poraza!? Ve ina onih koji su pesimisti nakon poraza u Karlovcu kažu: Gotovo je, ništa od Prve lige. Optimista je puno manje, za njih nada umire posljednja. Me utim, nada je izgleda ostala jedino na što se u ovom trenutku može loviti Me imurje i oni koji vjeruju u povratak u prvoligaške vode. Nada i nepoznata situacija oko toga ho e li ili ne e do i do proširenja I. HNL na 16 klubova, što je nonsens jedino kad je u pitanju hrvatski nogomet. I ne samo to. Ostaje itekako upitno kakva je to regularnost prvenstva u kojoj trenuta no prva i druga ekipa na tablici otvoreno kažu da vjerojatno ne e u I. HNL. Zapravo trenuta no prvi Slavonac CO ne e sigurno, a i Lokomotiva vjerojatno. A tko onda ho e ? Svi koji su iza njih.

Kako i zašto oti i iz “divlje” II. HNL !?

I kad se pogleda situacija i kad se zna da se ozbiljno gradi ili obnavlja stadion na Sigetu, a Hrvatski Dragovoljac je tek 8 i dva boda iz Me imurja, puno brže nego u Karlovcu gdje to navodno radi vojska u slobodno vrijeme (!?) onda se zaista može zaklju i da je još uvijek sve otvoreno.

Ina e, kad smo se ve dotakli Karlovca i vojske, onda su tu spominje i ministar obrane Vukeli i još mnogo toga naizgled netransparentno, ali nevažno kad je u pitanju tamošnja lokalna sredina u kojoj su takvi projekti o ito “iznad strana ki interesa”.

Možemo si samo misliti kako bi to izgledalo kod nas !? Uglavnom,

II. HNL je nešto “divlje” iz ega bi se Me imurje trebalo maknuti i iza ega bi trebao postojati konsenzus ako se želi spasiti kvalitetni nogomet u Me imurju. Nogomet koji je pao na jako niske grane, bez umišljanja da ovi naši nogometaši koji igraju u II. ŽNL mogu igrati u II. HNL. To su zablude koje nažalost podupire nerazumnim jutarnjim gostovanjima samo Me imurje, pa onda se dan poslije izgubljene važne utakmice u Karlovcu igra u Cirkovljanu s kombiniranim sastavom i dodatno gubi klupski imidž gubljenjem utakmice od Naprijeda 0:1.

utukovi eksperimenti nisu uspjeli A, isti rezultat je bio i u Karlovcu, iako je moglo biti druga ije. Moglo, a nije? Zašto ? Vrlo jednostavno ! Napad koji je daleko najefikasniji u II. HNL niti nakon tri odigrana kola u nastavku prvenstva nije uspio zabiti nijedan gol. Bez povratka jesenske golgeterske orme ne e biti ni bodova.

Kako je to izgledalo u Karlovcu ? Hm, nakon “pobune” tijekom tjedna u kojem su nogometaši tražili isplatu cijele pla e za sije anj (klub je imao financijskih sredstava za isplatiti samo pola, ali to igra i nisu htjeli !? op.a.), te da se ne primijeni odluka o 500 eura kazne za do sad izgubljene i svaku narednu izgubljenu utakmicu, nismo o ekivali previše.

Ali, nije bilo sve skupa tako loše.

Možda bi bilo i bolje da trener Mario &utuk nije previše eksperimentirao. I sa sustavom za koji mislimo da nije primjenjiv kad je u pitanju trenuta ni igra ki kadar Me imurja (s vrlo potentnih

4-2-3-1 &utuk je prešao na ve pomalo odumrlih 4-4-2 op.a.) i sa igra kim pozicijama na kojima o ito neki igra i ne mogu dati svojoj optimum. Niti izmjene nam nisu bile previše jasne u drugom poluvremenu. Igrati sa etiri napada a približno istih igra kih per omansi napada a u jedno te isto vrijeme nije garancija da se može napraviti kvalitetan pritisak u lovljenju rezultata. Izgleda da treneri postaju sve “ udnije biljke”, jer isto takav recept kako itamo s istim e ektom pokušao je i Elvis Scoria, pa nije išlo.

Me imurje uglavnom nije uspjelo “bunarenjem” napraviti previše izglednih situacija barem da poravna rezultat. Tek jedna u nastavku. I to zahvaljuju i sjajnom individualnom potezu Darmopila koji je s gotovo 30 m uputio pravu bombu, ali ponovno nije imao sre e, jer je lopta udarila u gredu. Isto se dogodilo i u prvom dijelu. Kad se zbroje njegovi udarci iz prošlog kola, onda se može zaklju iti da “Darma” zaista nema sre e. Kapetan Darmopil uglavnom uz još dva-tri igra a jedini svijetli primjer kako se bori za boje kluba od prve do zadnje minute.

Karlov ani su se mogli pobijediti Ina e, Karlovac je odigrao samo dvadesetak po etnih minuta drugog dijela, kad je Šorša koji je dobio priliku tek u drugom poluvremenu radio nered na Miši evoj strani. Ina e, taj igra koji je bio najja a karika na pripremama u Turskoj, sada je postao najlošija !? Naime, iza njegovih le a ubacio se i Ali za vodstvo doma ina u ranoj azi utakmice. Nešto

va. Istini za volju jedan gol su uspjeli zabiti (Žuljevi ), ali je isti zbog zale a (!?) poništen. Žuljevi je imao i posljednju priliku na utakmici doslovce u zadnjem napadu. Ali, umjesto da zaštopa loptu sam pred gostuju im vratarem, pokušao je pucati odmah i promašio loptu.

U subotu je utakmica biti ili ne biti protiv lidera Slavonca CO u akovcu. Po etak je u 15 sati.

(D. Zrna) REZULTATI: Karlovac-Me imurje 1:0, Trogir – Hrvatski dragovoljac 2:2; Istra 1961 – Lokomotiva 1:2; Slavonac CO – Imotski 2:2; Karlovac – Me imurje 1:0; Pomorac – Suhopolje 0:1; Solin – Moslavina 0:0; Mosor – Junak 1:0.

TABLICA

Ivica Žuljevi - bez njegovih golova o ito ne e i i

sli no vrijedi i za Georgijevskog koji tako er u potpunosti izgubio ormu, a i Ba eli -Grgi a koji je zaigrao na zadnjem veznom, iako je vidljivo da njegova (ne)discipliniranost u igri nikako ne može “trpjeti” njega na toj poziciji. Ve smo napisali da su nam zamjene bile totalno nelogi ne. Ne znamo zašto su u igru morali i Ivi i i Milatovi , a nije izašao nitko od klasi nih napada a !?

Tako er od najavljene agresivnosti nije bilo previše toga

III. HNL-ISTOK - Dobro poznati scenario me imurskih predstavnika

vidljivo, ako se u to ne ubrajaju nepotrebni prigovori suci za kojeg se znalo da e biti “doma inski”. Ali, živci su o ito bili tanki, posebice kad se gubilo.

Tako je debi &utuka bio neuspješan.. akove ki drugoligaš zabilježio je tre i uzastopni minimalni poraz 1:0. Iako su u prvom poluvremenu pogodili stativu (Žuljevi ), a u drugom gredu (Darmopil) igra i Me imurja ponovno nisu uspjeli zabiti, a bez toga nema ni bodo-

1. Slavonac CO 2. Lokomo va 3. Karlovac 4. Istra 1961 5. Solin 6. Segesta 7. Me imurje 8. Hrv. dragovoljac 9. Junak 10. Vinogradar 11. Pomorac 12. Suhopolje 13. Imotski 14. Mosor 15. Moslavina 16. Trogir

18 10 8 0 27:11 38 18 11 3 4 34:21 36 18 11 3 4 26:15 36 18 9 5 4 25:13 32 18 8 4 6 25:18 28 18 8 4 6 24:25 28 18 8 2 8 37:23 26 18 6 6 6 21:25 24 18 7 3 8 25:31 24 18 6 5 7 21:28 23 18 6 3 9 15:23 21 18 5 4 9 19:26 19 18 5 3 10 19:26 18 18 5 3 10 12:22 18 18 3 5 10 14:29 14 18 1 9 8 20:28 12

Parovi 19. kola: Segesta – Mosor; Junak – Solin; Moslavina – Pomorac; Suhopolje – Karlovac; Me imurje – Slavonac CO; Imotski – Istra 1961; Lokomotiva – Hrvatski dragovoljac; Vinogradar – Trogir.

KUP MSN - Poznati svi polufinalisti

Nedeliš e iz “bonace” do penala i tri boda Trnovec priredio još jedno iznena enje U 20. kolu je Nedeliše uspjelo doma upisati bodove, premda im je za to trebao kazneni udarac. Beliš e se našim nogometašima suprotstavilo jako dobro, a vjerojatno bi bilo još i teže da su gosti došli u punom sastavu.

I dok sa strane Nedeliš a na terenu nije bilo Celingera, Fu ka, Vibovca i Bujani a, što zbog kartona, a što zbog ozljeda, te u polovici utakmice Belovi a, koji je dobio jak udarac u potkoljenicu, ni gostuju i sastav Beliš a nije imao popunjene redove.

- Po mojim in ormacijama, Beliš e je došlo bez etiri standardna prvotimca. To nas treba zabrinuti jer ako je ovako teško išlo protiv tog oslabljenog gosta, pitanje je kako bi sve to završilo da su bili potpuno spremni, rekao je nakon utakmice trener Nedeliš a Nenad Mar ec.

Naime, premda je Nedeliš e krenulo dobro i imalo po etni pritisak uz dvije jako dobre prilike Bakse te nekolicinu poluprilika Duman i a, rezultat se ne mijenja. Gosti nisu bili previše napada ki raspoloženi, pa od njih Posavcu nije prijetila opasnost, dok je gostuju i vratar Andžakovi imao u dva navrata dobre intervencije. Nakon po etnih dvadesetak minuta stvari na terenu su se umrtvile: - Uvijek pokušavamo riješiti utakmicu u po etku, i sad smo izgledali dobro, imali i ru pod kontrolom i samo sam ekao da

padne pogodak. Me utim uslijedila je dobro poznata bonaca, lopta je išla presporo i dobro da gosti to nisu znali iskoristiti, komentirao je Mar ec prvo poluvrijeme.

U drugom poluvremenu nešto agilniji gosti, koji su u 58. minuti imali zbilja izuzetnu priliku. Skelac je dobio dugu loptu od Šestanja. Oslobodio se uvara i sam krenuo ka golu Nedeliš a, no u klju nome trenutku kao da se prepao, pa je loptu smeteno poslao daleko do pravog cilja.

To je ipak svijesti dozvalo Nedeliš e, posebice sredinom drugog dijela snažno pritiš u gol protivnika.

Redaju se prigode Bakse, Duman i a i Periši a, ali tek iz penala se mijenja rezultat.

U toj klju noj 78. minuti Šestanj je za ruku povukao doma eg ukesa, a sudac Krmpoti zasvirao je penal. Sigurni je realizator najstrože kazne bio Mihalic. Do kraja susreta ponovno laganije, a rezultat se nije promijenio s 1:0.

Nakon utakmice se Mar ec posebno osvrnuo na probleme s realizacijom koje ima njegova mom ad, te je rekao: - Nisam nezadovoljan napada ima, Baksom i Duman i om.

Posebno Duman i u treba dati još šanse, jer je dugo bio ozlije en i treba mu jedan gol da se vrati u golgetersku ormu. U sredini su možda ve i problem bili Mihalic, koji je imao jako puno krivih završnih pasova, te

Jagec, koji bi loptu trebao brže proslje ivati. No, to su sve stvari koje trebamo izbrusiti na prijateljskim utakmicama.”

U idu em kolu Nedeliš e putuje u Koprivnicu, mom adi s kojom se dobro poznaje. Od trenera do igra a sve su to stari znanci, pa me imurskim tre eligašima ne e trebati dodatni poticaj za najbolju mogu u igru.

Preložani solidni, ali bez bodova Mladost je odigrala solidnu utakmicu na gostovanju u Višnjevcu, ali se vidjelo da bez važne obrambene karike poput Ivana Jari a to nije to.

Na kraju je doma in slavio pobjedu od 3:1, postigavši odlu uju i tre i gol baš u trenutku kad je po ela tinjati nada da se može poravnati rezultat.

Utakmicu su odlu ili pojedina ni potezi i bolje odigrano prvo poluvrijeme doma ina u kojem su stekli vodstvo od 2:0. Preložani su ina e utakmicu odigrali u kompletnijem sastavu jer se vratio Vuk, ali u obrani se osjetio nedostatak Jari a.

Prva dva gola tako er su ponovno primljena pomalo naivno.

Doma i su poveli vrlo rano, imali još nekoliko prilika, iako su Preložani izgledali “lijepo”. Ali, nažalost ne igra se za umjetni ki dojam, ve za golove i bodove. Golove su u prvom dijelu zabijali samo doma i. Pa, tako

su pred kraj prvih 45 minuta zabili i drugi i osigurali lijepu prednost.

Krznar u subotu nije bio pravi, mu i ga opet ozljeda, tako da je izašao iz igre. Ali, u nastavku se igralo puno bolje. Kao rezultat toga uslijedio je zgoditak Vuka koji je vratio nadu. Po elo se plesti nešto oko gola gostiju, ali nije bilo pravih prilika. A, onda je sjajni Ižakovi lijepim udarcem zape atio bilo kakvu mogu nost da se Mladost do kraja nada bodu.

U sljede em kolu Preložani bi trebali biti kompletni, a igra se protiv “otpisane” Marsonije. Naravno, za pobjedu se podrazumijeva pravi pristup.

(D. Zrna i I. Strahija)

TABLICA 1. Gra ar Vod. 2. Križevci 3. akovo 4. Grani ar 5. Vukovar ‘91 6. Bjelovar 7. Virovi ca 8. Nedeliš e 9. Slavija 10. Mladost (P) 11. Višnjevac 12. Mladost (C) 13. NAŠK 14. Olimpija 15. Koprivnica 16. Beliš e 17. Croa a 18. Marsonia

20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20

13 12 12 11 11 11 9 10 9 8 9 7 8 6 5 6 5 1

3 3 3 5 3 2 6 2 3 4 0 5 1 4 4 1 3 2

4 5 5 4 6 7 5 8 8 8 11 8 11 10 11 13 12 17

46:20 34:17 30:16 36:27 36:26 34:29 34:21 28:30 30:25 33:37 23:32 21:23 37:38 30:35 30:35 29:37 20:33 13:63

42 39 39 38 36 35 33 32 30 28 27 26 25 22 19 19 18 5

Odigrane su i dvije posljednje utakmice Me imurskog nogometnog kupa. Najugodnije iznena enje ovosezonskog kupa definitivno je Trnovec. Naime, svladali su još jedan bolje rangirani klub - BSK Belicu 1:0. U polufinalu

igraju s Mladosti iz Preloga. U Svetom Martinu na Muri Polet je potvrdio dobru ormu iz jesenskog dijela sezone i plasirao se u polufinale pobjedom nad Spartakom iz M. Subotice 3:1. Njihov protivnik u polufinalu je akovec.

TRNOVEC – BSK 1:0 (0:0)

POLET – SPARTAK 3:1 (2:0)

TRNOVEC. Igralište Trnovec.

Suci: Bojan Juras ( akovec), Ivica Horvat ( akovec), Damir Fodor (Slakovec). Delegat: Slavko Vodopija.

Strijelac: 1:0 Borko (69).

TRNOVEC: K. Kiri , Jaluši , Borko (od 79. Benc), Horvat, Plantak, Zobec, R. Kiri (od 89.

Zobovi ), Herceg, Mar ec, Liber, Trtinjak. Trener: Krešo Žnidari .

BSK: Pani , Mlinari (od 75. F. Horvat), Dodlek, Gunc, Mesari , S. Horvat, Baksa, Korent, Mihalec, Hajdarovi , Kolar. Žuti kartoni: Jaluši , D. Horvat, Herceg (Trnovec), Mesari (BSK).

SV. MARTIN NA MURI. Igralište Poleta. Suci: Branko Bacinger (Novi Maro ), Marijan Duman i ( akovec), Dario Bubek (Miklavec). Delegat: Toni Martinjaš ( akovec).

Strijelci: 1:0 T. Kralj (16), 2:0 Šardi (28), 2:1 Orehovec (75-11m), 3:1 or evi (88).

POLET: urkin, Koša, Karlov ec, Hren, Per i , Turk, Sobo an (od 71. Županec), T. Kralj (od 90. T. Gori anec), G. Gori anec, Šardi, A. Gori anec (od 73. or evi ). Trener: Boris or evi .

SPARTAK: Jalšovec, Bari , Mihalic, Opa ak, Križai , Podgorelec, Pasler, Orehovec, Hali , Ruži , Šegovi . Trener: Vladimir Bartoli . Žuti kartoni: A. Gori anec (Polet); Križai , Bali (Spartak).

17. ožujka 2009.

MESNA INDUSTRIJA VAJDA nastavlja suradnju s GK Marijan Zadravec Macan

Uz klub do OI 2012. godine

Greguri je zabio dvaput za pobjedu Slobode u derbiju u Kotoribi

IV. HNL - skupina A - Derbi prvenstva u Kotoribi pripao gostima

Je li Sloboda ve osigurala naslov prvaka!?

U IV. HNL odmah na po etku pravi potop Grani ar-Ellaba u derbiju kola i pobjeda Slobode iz Varaždina s kojom je prvenstveno po svemu sude i riješeno. Varaždici su protutnjali kroz Kotoribu i ostvarili pobjedu 4:0.

Ništa od prepoznatljive agresivnosti sastava trenera Branka Lipi a.

Krenuli su anemi no u utakmicu, a s takvim pristupom protiv igra ki puno ja eg protivnika nije išlo. Gosti su u svakoj akciji lagano probijali protivni ki blok i stvarali višak igra a u završnici tako da je bilo pitanje trenutka kad e “procuriti”.

Dogodilo se to vrlo brzo i uz individualne pogreške u obrani povratka nije bilo. Na poluvremenu je bilo 0:3, moglo je i više da nije nekoliko puta sjajno reagirao veteran Šupljika. U nastavku su gosti potvrdili pobjedu za kona nih 0:4 i vjerojatno ve nakon prvog kola osvojeni naslov prvaka.

U dva me imurska derbija pobjede gostiju. &ukovec 77 slavio je zasluženo u Gori anu 2:1, a akovec je na Slogi bio bolji od doma ina 1:0.

Trener akovca Robert Glavina pohvalio je strijelca Novaka, ali i ostale svoje igra e: - Prva pobjeda, znali smo da e biti teško protiv gradskog rivala. Ali imali smo više od igre, pobjeda je zaslužena. Novak je dobio priliku jer nam se Treska ozlijedio, jako je dobro iskoristio dvoju šansu. onkašov doprinos ni ne treba spominjati, dok je Pintari pravo poja anje u zadnjem redu. Žao mi je što nemamo igra a koji bi bili kreativniji, no mislim da emo igrati i bolje. akovcu je pobjedu donio Novak u 34. minuti koji je tako na najbolji mogu i na in iskoristio ukazanu priliku.

U Gori anu dobra i zanimljiva utakmica u nastavku kad su padali i golovi. U ukovskim redovima odli na partija Bradari a i Grgeca koji je zaigrao u samoj špici, jer Vukina nije mogao zbog ozljede. Doma i su se samo nakratko vratili ususret pomalo sretnim zgoditkom, nakon što su gosti poveli zgoditkom Grgeca, ali je onda Herc ubrzo postavio kona nih 1:2.

Podravina je dobila Dinamo iz Domašinca 2:0, dok su Palov ani

odli no startali i kona no pobijedili i u gostima. S 3:1 svladali su Mladost iz Biškupca.

(D. Zrna) Rezulta 14. kola: Dubravka – Ivan ica 5:0; Dinamo (D) – Podravina 0:2; Grani ar-Ellabo – Sloboda 0:4; Sloga – akovec 0:1; Mladost – Dinamo (P) 1:3; Trnava – ukovec 77 1:2; Novi Marof – Plitvica 1:0.

14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14

11 9 8 8 8 7 6 6 6 6 4 3 3 2

2 2 4 2 1 2 2 2 1 1 1 1 1 0

S. Tkal ec, V. Mesari i F. Ude prilikom predstavljanja novog sponzorskog ugovora

Ude kre e u Mariboru Trener Igor Krajimski i najbolji hrvatski gimnasti ar Filip Ude predstavili su program povratka u 2009. godini. Prvo natjecanje na kojem e nastupiti Ude bit e Svjetski kup u Mariboru sredinom travnja. Na tom natjecanju Filip e vježbati tlo.

Na istoj spravi nastupiti e i na Svjetskom kupu u Moskvi. Slijedi nastup na Mediteranskim igrama, gdje bi mogao nastupiti na još nekoliko sprava. Glavni nastup bit e na SP u Londonu, budu em olimpijskom gradu.

Kako je rekao Krajimski Ude ne e nastupiti kasno najesen na Svjetskom kupu u Osijeku, “jer se ne uklapa u režim priprema i nastupa”. Ipak, malo udna odluka bez obzira na “odnose” s osje kim “prijateljima”!? Možda se ista ipak promijeni, jer smo mišljenja da bi bez obzira na sve tamo Ude trebao nastupiti, ne zbog Osje ana, ve zbog sebe i svoje popularnosti, te statusa vrhunskog i popularnog sportaša kojeg uživa trenuta no u Hrvatskoj. (DZ)

JURICA PAVLIC u Engleskoj vozio prvu utrku sezone

TABLICA 1. Sloboda 2. Podravina 3. Grani ar-Ellabo 4. akovec 5. Novi Marof 6. ukovec 77 7. Sloga 8. Ivan ica 9. Plitvica 10. Dinamo (P) 11. Trnava 12. Mladost 13. Dinamo (D) 14. Dubravka

Mesna industrija Vajda akovec i Gimnasti ki klub Marijan Zadravec Macan potpisali su novi ugovor o suradnji koja ve traje desetak godina, a trajati e i dalja najmanje još etiri godine sve do OI u Londonu 2012. godine.

Klupski elnici predsjednik Stevica Tkal ec i sportski direktor Mario Vukoja zahvalili su Vajdi koja je prva u Me imurju prepoznala kvalitetu gimnsti kog projekta i zadovoljni su što i dalje ta ugledna me imurska tvrtka ostaje “zlatni sponzor” kluba.

Mi želimo biti uz Filipa i druge potencijalne olimpijce gimnasti kog kluba bez obzira na uspjeh, pa ak i da ga nije bilo. Puno lakše se uvijek “ukrcati na pobjedni ki vlak”, stoga smo još više ponosni što smo uz kvalitetan projekt otpo etka. Mi bismo bili uz klub ovako ili onako, jer vjerujemo u ono što rade treneri, Filip, ali i oni koji dolaze iza njega. Stoga smo duboko uvjereni da su OI u Londonu 2012. godine nešto za što se ponovno isplati boriti i nastupiti i do tada emo sigurno biti uz klub i njegove gimnasti are, kazao je prilikom potpisivanja ugovora Vladimir Mesari , predsjednik Uprave MI Vajda.

(D. Zrna)

1 3 2 4 5 5 6 6 7 7 9 10 10 12

51-13 46-17 38-22 52-19 34-16 20-16 19-13 25-26 33-34 26-36 11-32 11-33 20-51 15-73

35 29 28 26 25 23 20 20 19 19 13 10 10 6

Juri samo bod u strašnoj konkurenciji Jurica Pavlic vozio je u nedjelju prvu utrku sezone koja je vožena u ponajboljem engleskom klubu Swindonu, za koji e Jura nastupati u sljede oj sezoni. Utrka je organizirana povodom 60. godišnjice kluba.

U strašnoj konkurenciji svih najboljih svjetskih spidvej imena Pavlic je uspio osvojiti u pet voženih utrka samo 1 bod. Pobjedu je odnio klupski kapetan Swindona Australac Leigh Adams.

Talentirani mladi Poljak Kryzstof Kasprzak bio je drugi, dok je aktualni svjetski prvak Nicki Pedersen osvojio tre e mjesto. (Zr)

U 15. kolu sastaju se: Sloboda - Dinamo D, Podravina-Ivan ica, Novi Marof-Dubravka (subota, 15 h), akovec-Grani ar-Ellabo (nedjelja, 10 h), ukovec 77-Mladost (nedjelja, 10,30 h), Dinamo (P)-Sloga (nedjelja, 15 h).

PO ETAK drugog dijela prvenstva za tri me imurske lige

U nedjelju startaju županijski prvoligaši i drugoligaši

PRVA HRL - muški

Težak doma i “brodolom”!?

Nakon klubova koji se natje u u HNL, zapo inje prvenstvo i u tri me imurske lige. U nedjelju e tako

na teren klubovi I. me imurske lige i obje skupine II. me imurske lige.

Uo i nastavka prvenstva još uvijek

vlada velika neizvjesnost kako u borbi za vrh, tako i u donjem dijelu tablice.

I. ŽL

II. ŽL – ISTOK

II. ŽL – ZAPAD

Parovi 14. kola: Polet (SMnM) – Mladost (I); Spartak – Sokol; Venera PMP – Radni ki Elite R.O.; Vidov an – Plavi (Pek.); Sloboda (S) – BSK; Polet (P) – Omladinac (NSR); Bratstvo (SV) – Rudar.

Utakmice se igraju u 15:00 sa .

Parovi 14. kola: Croatia – Dubrava; Borac PMP – Grani ar; Draškovec – Drava (DM); Galeb – Naprijed; Mladost (Pal.) – Dubrav an; Otok – Podturen; Omladinac (DS) – Mladost (SM).

Utakmice se igraju u 15:00 sa .

Parovi 14. kola: Jedinstvo (NSD) – Zasadbreg; Sloboda (M) – Mladost (S); Omladinac (M) – Puš ine; Sloga (Š) – Centrometal; Šenkovec – Me imurec; Donji Koncov ak – Strahoninec; Mura – Hajduk Vindija (Š).

Utakmice se igraju u 15:00 sa .

TABLICA

TABLICA

TABLICA

1. POLET (SMNM) 13 2. SOKOL 13 3. BSK 13 4. SLOBODA (S) 13 5. POLET (P) 13 6. SPARTAK 13 7. PLAVI (Pek.) 13 8. VENERA PMP 13 9. MLADOST (I) 13 10. BRATSTVO (SV) 13 11. OMLADINAC (NSR) 13 12. RUDAR 13 13. VIDOV AN 13 14. RADNI KI ELITE R.O.13

10 8 8 7 6 5 4 4 4 4 4 2 3 1

2 4 3 2 4 3 4 3 3 3 2 6 1 1

1 1 2 4 3 5 5 6 6 6 7 5 9 11

22-5 36-18 30-17 31-17 42-23 23-20 22-27 18-22 22-27 24-30 31-37 13-30 26-43 17-43

32 28 27 23 22 18 16 15 15 15 14 12 10 4

1. DUBRAVA 2. GRANI AR (N) 3. NAPRIJED 4. DUBRAV AN 5. CROATIA 6. MLADOST (SM) 7. MLADOST (Pal.) 8. BORAC PMP 9. OMLADINAC (DS) 10. DRAŠKOVEC 11. GALEB 12. DRAVA (DM) 13. PODTUREN 14. OTOK

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

9 8 8 6 7 6 5 5 4 5 4 3 3 0

2 3 3 4 1 2 3 2 4 1 3 4 3 1

2 2 2 3 5 5 5 6 5 7 6 6 7 12

38-21 27-11 33-20 28-20 28-23 16-20 19-20 19-25 23-23 26-29 23-29 23-26 20-25 6-37

29 27 27 22 22 20 18 17 16 16 15 13 12 1

1. CENTROMETAL 13 2. HAJDUK VINDIJA (Š)13 3. PUŠ INE 13 4. SLOBODA (M) 13 5. STRAHONINEC 13 6. JEDINSTVO (NSD) 13 7. ZASADBREG 13 8. MURA 13 9. ME IMUREC 13 10. ŠENKOVEC 13 11. OMLADINAC (M) 13 12. SLOGA (Š) 13 13. D. KONCOV AK 13 14. MLADOST (S) 13

9 8 7 6 6 5 6 6 4 3 3 1 2 1

2 2 2 5 4 4 1 0 5 5 4 6 3 5

2 3 4 2 3 4 6 7 4 5 6 6 8 7

30-13 37-20 42-22 26-27 25-17 26-19 23-23 27-29 28-29 18-28 23-32 11-21 15-36 18-32

29 26 23 23 22 19 19 18 17 14 13 9 9 8

Najbolje bi ovaj preloški poraz bilo kao utakmicu presko iti. Jer kad se izgubi 24:43 na doma em terenu, teško je prona i nekakvo opravdanje. Osim što su izgubio protiv drugog na tablici. Ali, nekad su u Prelogu padali puno bolji klubovi od Crikvenice. Iako su igrali u

kompletnom sastavu na koji može ra unati trener Dubravko Hozjak u nastavku prvenstva, ipak to nije ista ekipa iz jeseni. O ito je istoj puno zna io Dražen Hozjak koji više nije na dispoziciji (!?). Crikvenica nije imala milosti. Nije spuštala gas do posljednje minute i na

kraju je bilo +19 u njihovu korist.

Ne pamti se tako težak doma i poraz. Pomalo i deprimiraju i za nastavak prvenstva.

Nakon 15 odigranih kola Prelog je 10 s 10 bodova. Slijedi novo neugodno gostovanje kod ZadarGortana. (DZ)

DRUGA HRL SJEVER - žene

Poraz iznjedrio Dajanu Petkovi Rukometašice akovca doživjele su težak poraz na gostovanju u Vinkovcima, izgubivši od doma ina rezultatom 30:19, u poluvremenu je bilo 17:7 za doma e igra ice.

U Vinkovcima je akovec nastupio bez nekoliko donedavno standardnih igra ica i poraz nije neo ekivan. Unato porazu, bilo je i svijetlih trenutaka, a svakako najsvjetliji je igranje Dajane Petkovi , koja je vrlo dobro isko-

ristila svoju priliku neigranja starijih kolegica i bila najbolja igra ica susreta. Da su akov anke iskoristile sedmerce, mogle su u Vinkovcima pro i i bolje. Prigoda za popravni je ve u subotu kada dolazi Darda. U Vinkovcima su za akovec igrale: Kolak, Poljakovi , Križai , T. Horvat, Sagata, Šulj, Gudlin (4), Petkovi (8), Pintari , Hegeduš (3), Cerovec (1), Vugrinec (3), Mar ec i Veble, trener: Stjepan Golik. REZULTATI

15. KOLA: Darda- Bjelovar 31:39, Natura Agro-Ivanec 39:24, Dragovoljac-Zelina 23:29, Podravka LINO-PAN akovo 43:12, Vinkovci- akovec 30:19, Pitoma a-Brod Gymnasium 40:30 POREDAK: - Natura Agro 28, Podravka LINO 26, Zelina 24, Pitoma a 19, Bjelovar 17, Brod Gymnasium 15, Vinkovci 12, akovec 10, Darda 10, Dragovoljac 8, PAN akovo 8, Ivanec 2 bod(ov)a. (sm)

17. ožujka 2009.

U Donjoj Dubravi akovec usamljen napeto!

Utakmica u Donjoj Dubravi, gdje

Mogu li Šenkov ani korak dalje od 9. mjesta!? Šenkovec postaje ekipa koju ostatak lige ipak mora ozbiljno shvatiti. 4:2 protiv Vodovod Osijeka! Ne emo još govoriti o sustizanju Vodovoda na tablici, ali recimo da ovogodišnji nastupi Šenkov ana u Prvoj ligi svakom pobjedom dobivaju sve više smisla. Ekipa Bari , Mataija i Petri evi ipak je respektabilna prvoligaška družina.

Ovotjedni nastup Mataija, junak utakmice s Vodovodom.

Prvo glatka pobjeda protiv Mihaljvi a, odli an nastup u paru i za kraj svog nastupa 3:2 sa Slamekom. Slamek je iskusni, prekaljeni stolnoteniski lisac dugog prvoligaškog staža i pobijediti takvog igra a zacijelo predstavlja pravi pothvat. A tek Bari ! Bez obzira na mladost, ovaj put se ponašao kao istinski rutiner. Dok ekipa ima tako raspoloženog Bari a u sastavu, uop e se ne mora bojati ho e li on privesti utakmicu kraju u svoju korist. Petri evi odli an u paru. Bravo, Šenkov ani! (M. Mašovi )

A 2 LIGA SJEVER

na vrhu!

Rezulta : Libertas (Dubrovnik) - Srdo i (Rijeka) 4:0, GSTK Zagreb - Dugo Selo 4:0, Šenkovec - Vodovod Osijek 4:2 (Mataija - Mihaljevi 3:0, Petri evi - Slamek 0:3, Bari - Zovko 2:3, Mataija/Petri evi - Slamek/Zovko 3:1, Mataija - Slamek 3:2, Bari - Mihaljevi 3:1), Donat (Zadar) - Industrogradnja (Zagreb) 4:2, FRIm (Zagreb) - Pula odgo eno.

Tablica 1. Donat 2. GSTK Zagreb 3. Libertas 4. Pula 5. Dugo Selo 6. FRIM 7. Industrogradnja 8. Vodovod Osijek 9. Šenkovec 10. Srdo i

14 14 14 13 14 13 14 14 14 14

13 12 10 9 6 6 5 5 3 0

1 2 4 4 8 7 9 9 11 14

53:19 53:19 48:22 43:26 30:42 32:36 34:43 31:43 24:48 6:56

27 26 24 22 20 19 19 19 17 14

Parovi 15. kola, srijeda 25. ožujka u 17 sa : FRIM -Donat, Vodovod Osijek - GSTK Zagreb, Dugo Selo - Libertas, Srdo i - Industrogradnja; subota 28. ožujka: Pula - Šenkovec.

ME IMURSKE stolnoteniske lige I. ŽL

III. ŽL

V. A ŽL

Šenkov ani i dalje bez kiksa

Hodošani iskoristili kiks Šenkov ana

Šandorovec zakomplicirao situaciju

Uzalud MSTC-Nostro-Team svladava teške prepreke dok Šenkovec paralelno lomi svoje suparnike. Dobro, možda ne uzalud. Nostro je 99 posto viceprvak. Više? Teško.

Kos-Kotoriba i Damteks borit e se za broncu, a o ekujemo da se tu još stignu umiješati, po igra kom kadru, jake Putjane 2. Na dnu Jedna Putjane 3 uvjerljivo najlošija ekipa lige, te o ekivano Mala Subotica 1 i Kos-Kotoriba 3.

Rezulta : MSTC-Nostro-Team - Putjane 2 7:3, Kos-Kotoriba 3 - Katex 6:4, Damtex 1 - Šenkovec 3 1:9, Kos-Kotoriba 2 - Mala Subo ca 1 7:3, Putjane 3 - Šenkovec 4 3:7.

Šenkovec 6 poskliznuo se na svom terenu protiv Lopatinca 3, a Hodošan ET odmah iskoristio kiks i prilijepio se uz njih. Poraz STK-a i bod Donjeg Kraljevca definitivno e smanjiti ambicije i realne šanse ove dvije ekipe u borbi za vrh.

Posljednji Damteks 2 pokazuje samo znakove o aja, a pretposljednja Klima –montaža ambiciju da ulovi osmo mjesto.

Rezulta : Hodošan Elektro team - Mihovljan 4 7:3, STK 2 - Cirkovljan Zabat 1 4:6, Šenkovec 6 - Lopatinec 3 3:7, Klima-montaža 1 - Donji Kraljevec 1 5:5, Damtex 2 - Kos-Kotoriba 4 1:9.

TABLICA: TABLICA: 1. Šenkovec 3 14 2. MSTC-Nostro-Team 14 3. Kos-Kotoriba 2 14 4. Damtex 1 14 5. Putjane 2 14 6. Šenkovec 4 14 7. Katex 14 8. Kos-Kotoriba 3 14 9. Mala Subo ca 1 14 10. Putjane 3 14

14 12 8 7 6 6 6 3 1 0

0 1 1 3 2 2 1 1 2 1

0 1 5 4 6 6 7 10 11 13

120:20 90:50 80:60 79:61 73:67 67:73 71:69 47:93 44:96 29:111

28 25 17 17 14 14 13 7 4 0

Najuspješniji igra i: Zoran Vidovi (Šen 3) 33/2, Jurinec (Šen 3) 36/4, K. Kova i (Kat) 35/7, Bali (Šen 3) 26/8, D. Radmani (Kos-K 2) 32/10, Šimon (/Šen 4), Tkalec (MSTC-N-T) i N. Vuruši (Dam 1) 31/11, V. Mesari (MSTCN-T) 27/12, Pomor (Kat) 14/7…

1. Hodošan ET 2. Šenkovec 6 3. Donji Kraljevec 1 4. STK 2 5. Cirkovljan Zabat 1 6. Kos-Kotoriba 4 7. Lopa nec 3 8. Mihovljan 4 9. Klima-montaža 1 10. Damtex 2

14 14 14 14 14 14 14 14 14 14

10 1 9 3 7 3 8 1 7 2 7 1 7 1 4 2 2 2 0 2

3 2 4 5 5 6 6 8 10 12

87:53 21 84:56 21 82:58 17 80:60 17 78:62 16 73:67 15 68:72 15 61:79 10 52:88 6 35:105 2

Najuspješniji igra i: Zvonimir Turk ( STK 2) 21/2, P. Marka (HET) 35/6, Peras ( STK 2) 32/10, Lehkec (Šen 6) 30/11, Filipaši (DK 1) 23/9, M. Novak (CZ 1) 24/10, Kolari (Mih 4) i Hegediš (Kos-K 4) 27/12, J. Trojko (Kos-K 4) 26/12, Belovari (DK 1) 27/13…

Hodošan 2 i dalje siguran

Neizvjesna završnica Ako Mihovljan 3 pobje uje Hodošan 1 sa 7:3, Putjane 5 gubi od posljednje plasiranog Nostra, a HE-DRA1 od Lopatinca 2 gubi 7:3, onda rijetko tko može biti hrabar u kona noj prognozi. Bit emo radije krajnje oprezni pa re i da se pola lige bori za prvo a pola lige za zadnje mjesto. Odli na završnica!

Rezulta : MSTC-Nostro-Š kma - Putjane 5 8:2, Lopa nec 1 - Nedeliš e 1 10:0 bb, Mihovljan 3 - Hodošan 1 7:3, Lopa nec 2 - HE-DRA 1 7:3, Šenkovec 5 - Putjane 4 8:2.

TABLICA: 1. HE-DRA 1 14 2. Hodošan 1 14 3. Šenkovec 5 14 4. Putjane 5 14 5. Mihovljan 3 14 6. Nedeliš e 1 14 7. Lopa nec 2 14 8. Lopa nec 1 14 9. Putjane 4 14 10. MSTC-Nostro-Š kma 14

9 9 7 6 7 6 4 3 3 2

23 23 52 53 34 1 7 37 38 29 2 10

86:54 80:60 84:56 78:62 77:63 66:74 66:74 57:83 55:85 51:89

20 20 19 17 17 12 11 9 8 5

Najuspješniji igra i: Robert Mendelski (Hod 1) 31/8, Kova evi (Put 5) 31/9, Veseli (Ned 1) 29/10, J. Repalust (HE-DRA 1) 30/12, V. Rapai (Put 5) 29/13, Labazan (Mih 3) 24/11, Korent (Šen 5) 28/14, Ivanuša (Lop 2) i Šprajc (Šen 5) 27/15, Bel (Lop 2) 13/8…

Rezultati: Dragoslavec Breg 1 - Putjane 7 1:9, Putjane 9 - Šenkovec 9 5:5, Zasadbreg - Dragoslavec Breg 2 10:0 bb, Šandorovec - MSTC-Nostro Žiškovec 6:4, STK 3 - Šenkovec 8 0:10.

TABLICA: 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14

13 12 11 11 7 6 4 3 1 0

0 0 0 0 1 2 1 0 0 0

1 2 3 3 6 6 9 11 13 14

114:26 108:32 111:29 107:33 76:64 70:70 48:92 35:105 26:114 5:135

26 24 22 22 15 14 9 6 2 0

Najuspješniji igra i:Željko Belše (MSTC-N-Ž) 29/3, Novoselec (Šan) 19/2, Herjavec (MSTCN-Ž) 23/4, Ratajec (Šen 8) 30/6, A. Toplek (Šen 8) i To. Radek (Zas) 35/7, Pani (MSTC-NŽ) 23/5, S. Radek (Zas) 30/7, M. Benjak (Šan) 17/4, E. Toplek (Šen 8) 31/11, B. Radikovi (MSTC-N-Ž) 26/10…

Smiješe se lijepi trenuci Hodošanima. Putjan ani, izgleda, stabilni i, onako, iz sjene zadovoljni, a Kotoriba, Šenkovec i Draškovec još e malo strepiti tko e gdje. Na dnu bi moglo biti vatre jer nema baš tolike razlike.

I posljednja Klima – montaža skupila je nešto bodova. Vidjet emo još kako e se odvijati rasplet dna ljestvice.

Rezulta : Hodošan 2 - Orehovica 1 9:1, Šenkovec 7 - Klima-montaža 2 10:0, Draškovec - Kos-Kotoriba 5 3:7, Nedeliš e 2 - Mala subo ca 2 7:3, Putjane 6 - Lopa nec 4 10:0.

TABLICA: 1. Hodošan 2 2. Putjane 6 3. Šenkovec 7 4. Kos-Kotoriba 5 5. Draškovec 6. Mala Subo ca 2 7. Nedeliš e 2 8. Orehovica 1 9. Lopa nec 4 10. Klima-montaža 2

14 14 14 14 14 14 14 14 14 14

14 0 0 10 1 3 7 43 8 1 5 8 1 5 4 28 3 47 3 38 1 49 2 0 12

121:19 95:45 85:55 82:58 69:71 53:87 57:83 51:89 44:96 43:97

28 21 18 17 17 10 9 9 6 4

Najuspješniji igra i: Davor Vidovi (Hod 2) 40/2, Krznar (Hod 2) 32/4, Šari (Put 6) 37/5, F. Zrna (Hod 2) 23/4, Deban (Šen 7) 25/6, Šimon (Šen 7) 32/8, Podgorelec-Sirc (Put 6) 21/11, Pintari (MS 2) 19/10, K. Mar etko (Kos-K 5) 27/15, Hergo (Ned 2) 25/14…

Još su tri kola do kraja prvenstva, a drugoplasirani Podravac uspio je izgubiti i u Varaždinu, te time sebi upisao tre i poraz. Tri poraza ima i Me imurje na tre em mjestu, dok prošlogodišnji, a vrlo vjerojatno i ovogodišnji, prvak akovec ima samo jedan poraz. No, akovec ima i “grdi raspored” - u idu em kolu igra protiv Petra Zrinskoga, a u zadnjem kolu protiv Me imurja. Ra unice su mogu e svakakve, no da je akovec kompletan i zdrav, potpisujemo akovca za prvaka. Ovako se ima igrati još tri kola, pa pri ekajmo.

Na dnu je Mursko Središ e imalo “match loptu” protiv Mladosti iz ur evca, no kako ide ona narodna – “bolje se roditi bez ... nego bez sre e, jer kada imaš sre e i .... ti naraste!” Prevedeno, trener Damjanovi na posljednjem treningu s igra ima fino odradi taktiku za pobjedu u najbitnijoj utakmici sezone, pa onda na dan utakmice dobije in ormaciju da mu je Srnec (najbolji igra ) dobio – vodene kozice. Koje je ina e ve prebolio k’o klinac! Još su mu de ki odli no odreagirali prvo poluvrijeme, no potop je stigao u tre em quarteru. Ovim se porazom Mursko Središ e vrsto zacementiralo na posljednjem mjestu tablice, a koje vodi u najnekvalitetniji rang hrvatske košarke – u B ligu. Mogu e je, doduše, prije po etka idu e sezone osluhnuti situaciju oko raspada sadašnjih A 2 ligaša (mogu i nedostatak igra a, nedostatak novaca, nedostatak ambicija i dr.). Uostalom, upravo je Grafi ar iz Ludbrega sli no proživljavao prošle sezone, a u ovoj su stabilno izgurali prvenstvo. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

HE-DRA sigurno plovi prema naslovu Ovdje se više eka i teoretska potvrda prvaka, jer svima je u ligi jasno da e to biti HEDRA 2.

Rezulta : Donji Kraljevec 3 - Kos-Kotoriba 6 9:1, Prelog - Putjane 8 2:8, Donji Kraljevec 2 - Hodošan 3 4:6, Orehovica 2 - Mala Subo ca 3 0:10, Cirkovljan Zabat 2 - HE-DRA 2 2:8.

TABLICA: 1. HE-DRA 2 2. Hodošan 3 3. Putjane 8 4. Donji Kraljevec 2 5. Donji Kraljevec 3 6. Cirkovljan Zabat 2 7. Prelog 8. Mala Subo ca 3 9. Kos-Kotoriba 6 10. Orehovica 2

14 14 14 14 14 14 14 14 14 14

14 11 11 9 8 6 4 3 2 0

0 0 0 1 0 1 1 1 0 0

0 3 3 4 6 7 9 10 12 14

129:11 92:48 89:51 88:52 76:64 63:77 69:71 49:91 36:104 9:131

28 22 22 19 16 13 9 7 4 0

Najuspješniji igra i: Kristian Lipi (HEDRA 2) 41/1, Dan. Matja i (HE-DRA 2) 36/3, Kova (HE-DRA 2) 36/6, Da. Domini (Hod 3) 20/5, Miketek (DK 2) 32/10, N. Zvonarek (Pr) 29/13, Dunjko (Put 8) 24/11, Galinec (Put 8) 17/8, Z. Lipi (DK 2) 22/11, Filipaši (DK 3) 25/14, Hižman (Put 8) 21/12….

je gostovala Lepoglava, igrala se na “re ule”. Prvu i tre u etvrtinu igrao je doma in, a drugu i etvrtu gost.

Završilo je pobjedom doma ina od dva koša razlike i zadržavanje kakve - takve šanse da se ipak na kraju prestigne Križevce! (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Podravski list – Grafi ar 2 92:53 Dubrav an – Lepoglava 62:60 (15:11, 12:17, 20:11, 15:21)

DUBRAV AN: Me imurec 16, Lukša Da., Jakupak 6, Haramija 10, Lukša R. 9, Brljak I. 9, Horvat F., Lukša De., Orehovec, Tišler, Krušelj, Šte D. 12.

Križevci – Kotoriba 104:55 (28:16, 21:11, 23:19, 32:9)

KOTORIBA: Mlakr, Trojko, Habuš, Zvošec A. 23, Sušec 4, Fuš, Zvošec F. 24, Pla ko, Munka, Seli anec 2, Ujlaki 2.

Me imurje Globetka – Prelog 54:63 (6:28, 17:18, 15:10, 16:7)

ME IMURJE GLOBETKA: Capek 6, Belovai 6, Serdarevi 2, Gomzi 10, Turk 9, Šantl, Franji 2, Vojkovi 2, Car 1, Vuruši 9, Jaluši 7.

PRELOG: Klinec 8, Ciglar 14, Jankovi , Blažona 1, Šari 7, Poljak, Mikec 2, Hajdinjak, Ciglar 8, Jambroši 4, Poredoš 18.

Donji Kraljevec – Cestica 2000 68:58 (16:16, 16:11, 19:24, 17:7)

DONJI KRALJEVEC: Lepen, Borovi 5, Dopu , Zrna 10, Glavina 2, Vuk, Švenda 20, Balent 7, Ruži 20, Belovari, Ivanovi 4.

15 15 15 15 15 15 15 15 15 15

15 14 11 11 7 6 5 3 2 1

0 1 4 4 8 9 10 12 13 14

30/ +372 29/ +156 26/ +221 26/ +152 22/ +9 21/ -68 20/ -76 18/ -82 17/ -285 16/ -399

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Bjelovar – Prima pivo Ivan ica 68:58

NEDELIŠ E: Varga 10, Gospo i , Golubi A., Murk, Mikulaj 12, Šegovi 2, Marciuš, Golubi N. 4, Šte 10, Kranj ec 14, Valkaj 15.

AKOVEC: Radinovi , Feher, Megla 19, Lepen, Zaspan 22, Juras 8, Ganzer, Biševac 8, Stani 7, Ostoja 3, Lenar 14.

Mursko Središ e – Mladost 55:80 (20:18, 16:20, 8:29, 11:13)

MURSKO SREDIŠ E: Varga 19, Brodar 12, Kralji M. 2, Kralji N., Radikovi , Leva i , Cilar 1, Bedi 4, Fran i 8, Dodlek 7, Bogdan 2.

Me imurje – Radnik 98:79 (26:19, 22:26, 29:21, 21:13)

ME IMURJE: Podvezanec 1, Terek 18, Novak Marek 13, Vugrinec 22, Habuš, Mar novi , Hrka N. 18, Drk, Leva i , Novak Mar. 17, Novak Man. 9, Šopar.

TABLICA: 1. AKOVEC 2. Podravac 3. ME IMURJE 4. Petar Zrinski 5. ŠK Vindija 6. Gra ar 7. Bjelovar 8. NEDELIŠ E /-1 9. Prima pivo Ivan ica 10. Radnik 11. Mladost 12. MURSKO SREDIŠ E

19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19

18 16 16 15 14 7 7 7 5 5 3 1

1 3 3 4 5 12 12 12 14 14 16 18

37/ 35/ 35/ 34/ 33/ 26/ 26/ 25/ 24/ 24/ 22/ 20/

+426 +404 +387 +257 +200 -48 -232 -107 -126 -276 -254 -631

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA od 1.-4. mjesta ŠK Vindija – Donji Kraljevec 93:51 (26:13, 22:14, 25:6, 19:18)

DONJI KRALJEVEC: Ivanovi J. 4, Dopu , Sinkovi – Gašpari 2, Glavina 10, Branilovi 2, Pa an 10, Ivanovi D. 17, Vadlja 6, Švenda, Taradi, Domini .

Trener Horvat T. Me imurje – Ivan ica 71:37 (11:7, 17:8, 18:9, 27:11)

ME IMURJE: Jeleni 2, Jambrovi , Kelin 3, Miko 16, Miše, Ivanek 4, Rusak 6, Bubani , eh, Voni 22, Vuruši 12, Bedi 8. Trener aji I.

TABLICA: 1. ŠK Vindija 2. DONJI KRALJEVEC 3. ME IMURJE 4. Ivan ica

6 6 6 6

6 3 3 0

0 3 3 6

12/ 9/ 9/ 6/

+181 -40 +43 -184

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA od 5.-10. mjesta akovec – Prelog 122:57 (22:9, 39:18, 29:12, 32:18)

AKOVEC: Lon ari 9, Škrobar 8, Lepen 38, Vrana 2, Vibovi , Spahija 9, Franji 14, Kanižaj 44, Novak. Trener Vehtersbah M. PRELOG: Luka i 15, Soka 8, Budiša 12, Blažeka 16, Zadravec, Bermanec, Pongrac 6, Hoblaj. Trener Krha M. Kotoriba – Mladost Ivanovec 52:78 (12:18, 15:28, 20:9, 5:23)

KOTORIBA: Radmani 17, Zvošec A. , Žini , Fuš P. 1, Tišler, P ek, Fuš Hi. 7, Igrec 3, Pla ko 22, Fuš Hr. 2, Ujlaki. Trener Zvošec A. MLADOST IVANOVEC: Kranj ec R. 14, Kocijan 8, Kranj ec J. 26, Jan ec 2, Fe keš 28, Kameni , Bjelobrk. Trener Blažeka T.

TABLICA: 1. Križevci 2. DUBRAV AN 3. PRELOG 4. Podravski list 5. Lepoglava 6. KOTORIBA 7. DONJI KRALJEVEC 8. ME IMURJE GLOBETKA 9. Ces ca 2000 10. Gra ar 2

ŠK Vindija – Podravac 81:76 Petar Zrinski – Grafi ar 94:70

Nedeliš e – akovec 67:81 (21:15, 23:17, 13:29, 10:20)

V. B ŽL

IV. ŽL

II. ŽL

Šandorovec je maksimalno zakomplicirao stvar. Pobjedom nad vode im pokazao je da ne e tolerirati nikakvo opuštanje, a uz najmanju priliku “krvolo no“ e Nostru odgristi puni plijen i pehar šampiona lige.

1. MSTC-Nostro Žiš 2. Šandorovec 3. Šenkovec 8 4. Zasadbreg 5. Putjane 7 6. Šenkovec 9 7. Putjane 9 8. STK 3 9. Dragoslavec Breg 1 10. Dragoslavec Breg 2

B LIGA

KOŠARKA

TRE A POBJEDA Šenkovca u prvenstvu I. hrvatske stolnoteniske lige

Male šanse za Državno!

Kadetska liga podijeljena je u dva dijela. U skupini koja se bori za plasman od 1. do 4. mjesta otpala je Ivan ica, pa e u ligu s 3 podravska kluba iz naše regije dalje ŠK Vindija koja prenosi 4 pobjede, te Donji Kraljevec i Me imurje s po jednom pobjedom. Budu i da iz te novostvorene lige na Državno ide samo prvak, šanse za prolaz našima zaista su mizerne.

U skupini koja se bori samo za prestiž, službeno nazvana “borba za plasman od 5. do 10. mjesta”, suvereno vodi akovec sa skorom od 8 pobjeda, 0 poraza, bez obzira ili usprkos injenici da im je trener Edo Bence završio u bolnici zbog sr anih tegoba! (bh)

Nedeliš e – akovec 71:97(13:28, 12:14, 26:30, 20:25)

NEDELIŠ E: Baruk i 37, Mar ec 29, Golik 4, Kova i , Kocijan, Štrukelj 1, Milihram, Posavec, emerin. Trener Štrukelj M. AKOVEC: Lon ari 13, Škrobar 13, Lepen 15, Vrana 2, Okreša 28, Franji 2, Kanižaj 24.

Kotoriba – Prelog 71:39 (12:7, 22:8, 24:8, 13:16)

KOTORIBA: Radmani 20, Zvošec A. 11, Žini 4, Fuš P. 2, Ujlaki 1, Fuš Hi. 6, Igrec, Pla ko 19, Igrec 8, Fuš Hr., Tišler. Trener Zvošec B. PRELOG: Blažeka 8, Luka i 5, Hoblaj 2, Kalšan 4, Budiša 4, Bermanec, Soka 2, Podvezanec 10, Vuk, Pongrac 2, Glavina, Grivec 2.

TABLICA: 1. akovec 2. Mladost Ivanovec 3. Kotoriba 4. Prelog 5. Mursko Središ e 6. Nedeliš e

8 8 8 8 7 7

8 7 3 2 2 1

0 1 5 6 5 6

16/ 15/ 11/ 10/ 9/ 8/

+242 +418 -44 -259 -301 -56

OGLASNIK

48 MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat S lo 1.6 16V 2002., registr.; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI, 2005.g, reg. do 5./09.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g.; Renault Clio 1.2 2003.g, Peugeot 206 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889

GOLF 1.9TDI 1996.g., 90KS karavan, klima, alu, abs, reg. do 5./09., cijena 3.700 eur, mob.

091/7237-999 FIAT TEMPRA 1.6 ie SX (klima, el. podiza i stakla, alu felge), 1994.g., u odli nom stanju, bijela, cijena 11.000 kn. Mob. 091/510 7261.

HITNO SE PRODA JE L AND ROVER FREE LANDER 2.0, full oprema, registriran. Mob: 098/598-323 AUDI A4 1.9 TDI 1996. god., reg. do 1/2010., klima, sva oprema, crne boje, o uvan. MoĹže i zamjena za je inije vozilo. Tel. 095/9400-257 VW EOS 1.4TSI 2008.g., novi, neregistriran, upita od 17-19 sa na tel. 042/731-381 PRODAJEM SKUTER Peugeot Speedfight 50 2006.g., Ĺžuto-srebrni, cijena 8.200 kn, mob.

098/173-9510 AUDI A4 1.9 TDI 115KS 2006.g., ful oprema, limuzina, crni, cijena 19.900 eur, mob.

091/511-40-57 OPEL KADET E linije 1991.g., limuzina, limarija stara godinu dana, sa 8 alu felgi i 4 nove gume, vrlo vrlo povoljno, mob. 091/160-4566 ALFA ROMEO 145 boxer 1996.g., crna metalik, ful oprema, 76kW, 2 kompleta guma, 1.vlasnik, tel. 098/483-800 VW GOLF V 1.9TDI 2004.g., klima, tempomat, alu felge, 5vr., crni, u sustavu pdv-a, 10.900 eur, mob. 095/90-77-062 VW GOLF IV 1.9TDI variant 2003.g., klima, registriran, 7.950 eur, mob. 091/511-40-57 FIAT UNO 1.0 1998.g, 5vr., dobro stanje, registr. godinu dana, mob. 098/136-1712 PRODAJEM JUGO 45 KORAL za dijelove, za 100 eur, mob. 091/579-3977 CITROEN VISA ispravna i 4 nove ljetne gume 13/145, povoljno, tel. 853-290 ili 098/935-6187 PRODAJEM MAZDU 3 sedan benz 1.6, u izvrsnom stanju, 24 tkm, 1.reg. 11./05.g., tel.

313-456 ALFA ROMEO166 2.0 16VTS, 2000/01, srebrna, 10.600 km, prvi vlasnik, oprema, odli na, mob 098/9322 017 Mazda 323F 1.6 1991.g., reg. do 8./09., limarija dobra, 1.000 Eur, mob. 098/923-5104 PRODA JEM MIT SUBISHI L ANCER 1987. god., neregistriran, cijena po dogovoru, tel.

099/3300-378 PRODAJE SE KAMION hladnja a Volvo F610 1985.god., hla enje -20 *C, neregistriran, u odli nom stanju, tel: 040/822-250 PRODA JEM Peugeot Boxer 2.5TD, mob.

098/723-187 MAZDA 3 1.4 16V SPORT, 1.vl., 2004.g., oprema, 65.000 km, servisna, odli na, 9.700 eur, mob 091/595-8273 LAND ROVER FREELANDER 1.8 16V, 2002.g., 1.vlasnica, 65.000 km, kupljen kod Tomi a, kao novi, uredno servisiran, 10.500 eur, mob.

095/9209-874 DAIHATSU CHARADE 1.0 TD, alu felge 15� s gumama 205/50 R15 i gume 205/60 R16, tel.

091 505 4661 P-307 1.4 16V automatska klima, 2004.g., vlasnik, 66.000 km, servisna, odli no stanje, 8.800 eur, mob. 099/310-9845 OPEL ASTRA H 1.4 16V, 2006.g., 1.vl., oprema, reg do 1./2010.g., crna metalik, 41.000 km, 10.300 eur, mob. 099/400-9613 OPEL VECTRA 1.8 16v karavan 1997.g., full, klima, servisna, 2.vl., 3.900 eur, mogu a zamjena za je inije, mob. 098/551-267 SKUTER HONDA SH 150 ‘07. 1. vlasnik, servisna knjiĹžica, uĹĄ uvan, povoljno! telefon: 098/235-989 CITROEN C3 disel 2003. god., registr. do 3./2010. Upita na mob:098/749-188 FORD ESCORT Ghia 1.8 D 1991. god., registriran,

hitno. tel: 091/585-84-34 SKUTER Bao an 50ccm, registriran, redovito servisiran, te viĹĄe kom kaciga za motor od 200 kn na viĹĄe. tel. 098/242-737 PRODAJEM OPEL KADET 1.4 1990.g, reg. do 4./09., mob. 098/1871-338 SEAT CORDOBA 16i, 24.10.1991.g., neregis ran ali u ispravnom stanju, pla ena polica osiguranja, centralno, ĹĄiber, servo, alu, crveni, cijena 1.700 eur, mob. 098/933-1645 PRODAJEM RENO 4 GTJ 1986.g., povoljno, reg. do 4./09., mob. 091/523-0049 Ĺ KODA FABIA 1.9SDI 2004.g., klima, 1.vl., u sustavu pdv-a, reg. do 6./09., za 6.400 eur, mob.

095/90-77-062 OPEL VECTRA B 2.0 16V 1998.g., 100kW, ful oprema, 2.vl., reg. do 6./09., cijena 6.000 eur, mob. 098/9477-054 OPEL ASTRA 1.7 CDTI 2006.g., 44.000 km, mob. 098/632-452 PEUGEOT 205 1992.g., metalik sivi, reg. do 5.7.2009., tel. 360-618 SKUTER Malagu Phantom F12 1996.g., registriran, cijena 2.800 kn, mob. 098/196-2386 HYUNDAI SANTA FE 2.0 2000. god., sva oprema + klima, 77tkm, reg. do 12/2009, odli an, cijena povoljna, mob. 098/9354 361 LJETNE GUME dim. 225/60-15, 4 kom, za joĹĄ 2 sezone, 1.300 kn, mob. 095/9088-213 KUPUJEM LJETNE GUME dim. 195/15/50, tel: 095/8849-312 PRODAJEM ALU FELGE s gumama za avensis ili auris, original toyota, mob. 098 463-583

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Zetor i Ursus – moŞe i neispravno, mob. 092/110-7-110 KUPUJEM KRUNJA na kardan pogon, te prodajem traktor Torpedo 4806 TD sa ťirokom kabinom, malo radnih sa i visoki plug 10 cola, mob. 091/9770-584 PRODAJEM SAMOUTOVARNU PRIKOLICU za sijeno Sip senator 22 i okreta sijena, tel.

645-267 PRODAJE SE TRAKTOR Massey Ferguson za 17.000 kn, te plug i gumenjak, nazva poslije 16 sa na tel. 389-056 PRODAJE SE RAUKOMBI okreta sijena, prikolica za sijeno, sijeno u rinfuzi i balama, te muzilica za krave, tel. 337-310 PRODAJEM DVOREDNI BERA kukuruza SIP tornado 80, prvi vlasnik, u odli nom stanju, tel. 091/1688-679 ili 040/895-086 MOTOKULTIVATOR IMT 6,5KS, generalno ure en, freza, prikolica i dvokolica. Mob: 098/879-477 PRODAJEM DVOREDNU SIJA ICU kukuruza, noviji p, tel. 858-081 PRODAJEM MOTOKULTIVATOR F400, atestiranu autoprikolicu i ljetne gume Hankok 185/65/15, mob. 098/9246314 KUPUJEM TRAKTORSKU PRIKOLICU kipericu od 1.5-2.5T, mob. 098/997-9102 PRODAJEM PLASTENIK 18x4.2m, dvobrazni plug Olt i 4t kukuruza(tvrdunca). telefon: 098/9211-929 P R O D A J E S E S I J E N O U B A L A M A , t e l: 040/829-324

17. oĹžujka 2009.

PROFESORICA HRVATSKOG JEZIKA LEKTORIRA SVE VRSTE TEKSTOVA. tel. 040 364 949 DAJEM INSTRUKCIJE iz njema kog za osnovnu i srednju ĹĄkolu te prevodim tekstove i sastavke s njema kog i obrnuto. Tel: 855-632.

OBAVLJAM uslugu frezanja vrtova motokul vatorom. Telefon: 098/9429-681 OBREZUJEM VO KE, ukrasno bilje, brajde i sve vrste vo a, te prodajem neĹĄpricane muĹĄmule, tel. 829-529

NAMJEŠTENJA TRAŽIM MAJSTORE ZA ŽBUKANJE KU E. Info. na tel. 095 837 5593.

KV VOZA traŞi posao u doma em ili me unarodnom prometu, tel. 091/9199-411 MLA A ŽENSKA OSOBA traŞi posao, samo ozbiljne ponude na mob. 099/764-3628 TRAŽIM DVA SURADNIKA/CE za dobro pla en posao u nancijskom posredovanju, mogu nost honorarnog ili stalnog zaposlenja, odli na zarada. mob. 091/336-0005 TRAŽIMO OSOBE za honorarni posao, pla eno po u inku. mob. 098/242-335 TRAŽI SE POSAO od 4 sata dnevno – iť enje i sl. mob. 095/899-6984

KREDITI

POZAJMICE na ovjeru kod javnog biljeĹžnika.

POZAJMICE uz deponiranje knjiĹžice vozila.

POSEBNE POGODNOSTI za zaposlene u obr ma i vlasnike obrta sa urednim poslovanjem.

Od ponedjeljka do subote od 9 do 19 sa na tel. 060-610-614.

POZNANSTVA

NEKRETNINE PRODAJEM STAN od 82m2 u centru k, namjeĹĄten, s malim dvoriĹĄtem, ĹĄupom i podrumom, s mogu noĹĄ u ure enja potkrovlja od 48m2, cijena 85.000 EUR, mob. 099/316-2112

www.mn-nekretnine.com O. PRICE 34 AKOVEC TEL: 391-373 MOB: 098 426-917 PRODAJEMO: KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIĹ TA RJEĹ AVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE!

SMS NEKRETNINE akovec, Ru era Boťkovi a 21 (preko puta suda) tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO: ku e, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradiliťta POTRAŽUJEMO: sve vrste nekretnina na podru ju VaraŞdinske i Me imurske Şupanije

MARAS NEKRETNINE www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350

USLUGE

RADNO VRIJEME Pon-Pet 08:00-16:00 Subota 08:00-13:00

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI. DugogodiĹĄnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. ÂŤKROVÂť, akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

POVOLJNO STANOVI: CENTAR GRADA 1. 29m2 – 29.000E 2. 37m2 -45.000E 3. 43m2 -45.000E 4. 52m2 -57.000E JUG 1. 41m2 -45.000E 2. 42m2 -52.000E 3. 54m2 -73.000E 4. 65m2 -80.000E OKOLICA CENTRA 1. 40m2 -42.000E 2. 54m2 -60.000E 3. 57m2 -61.500E 4. 64m2 -68.000E

ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAĹ TENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE ÂŤRODIKOMMÂť d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 MEGA-PARKETI d.o.o.

Kotoriba POSTAVLJANJE SVIH VRSTA PARKETA, LAMINATA, BRUĹ ENJE STARIH PODOVA. Tel. 099/672-7067 ili 682-191 POMO U BIOTERAPIJE OTKLANJAM SVE PROBLEME kod impotencije i erek vne disfunkcije. Mob. 098/1347-031 GRADITELJSTVO KOCIJAN d.o.o. izvodi sve GRA EVINSKE RADOVE, te razne ADAPTACIJE uz ponudu BESKAMATNIH KREDITA, mob.

091/1861-336 OBAVL JAM KOMBI PRIJEVOZ na relaciji akovec – Osijek ponedjeljkom. Mob. 098/290-102 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 PRIMAMO STARIJE I NEMO NE OSOBE na skrb u ugodnom ambijentu. Tel. 048/835-212 PREVODIM sa/na ENGLESKI JEZIK, sve vrste tekstova, 091/935-9836 GRADITELJSTVO GRANIK s dugogodiťnjim iskustvom izvodi sve vrste gra evinskih radova, mob. 099/794-9922 ili 095/8129-133

Prodajemo i potraĹžujemo ku e, stanove, apartmane, zemljiĹĄta, poslovne prostore u Me imurju i ĹĄire.

IZNAJMLJUJEM stan u centru akovca, mob.

098/9796543 IZNAJMLJUJEM SOBE STUDENTIMA ili ozbiljnim zaposlenim osobama, upotreba kuhinje i kupaonice, mob. 099/1940-469 IZNAJMLJUJE SE LOKAL vel. 48m2, prizemlje, u centru D. Kraljevca, mob. 091/655-2830 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 095/854-7332 ili 040/639-416 KUPUJEM MANJU VIKENICU s komunalijama, u gornjem dijelu Me imurja, blizina k, zva iza 16 sa na tel. 099/4200-720 IZNAJMLJUJEM NAMJEĹ TENU SOBU u akovcu na Jugu, mob. 091/7237-999 IZNA JML JUJE SE SOBA mla oj Ĺženskoj osobi/studentici, blizu centra k, tel.

099/2426-087 PRODAJU SE KU E u HodoĹĄanu i ehovcu, odmah useljive, mob. 099/66-55-331 IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TENA SOBA za jednu osobu i namjeĹĄtena garsonijera, tel. 390-291 ili 390-462 PRODAJE SE KU A na Jugu k, svi priklju ci, blizina vr ti a, mob. 098/260 -955 ili 098/677-504 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR za automehaniku ili hi obrt, mob. 099/1940-469 IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TENA GARSONIJERA u centru k, samcima ili bra nom paru bez djece, mob. 098/849-030 IZNAJMLJUJE SE POLA KU E od 190m2 u akovcu, mladom paru bez ili s malim djetetom, posebna brojila, mob. 098/932-7953 STAN 4-SOBNI, novogradnja s garaĹžom i parkingom, ispod Ĺ afrana, prodajem, mob.

098/241-559 STAN 72m2, garaĹža + parking, ispod Ĺ afrana, novogradnja, kredit, prodajem, mob.

098/241-559 FRIZERSKI I BEAUTY SALON, k, novi, klima, lcd, kuhinja, namjeĹĄteno, prodajem, mob.

098/241-559 KU U u M. Srediť u prodajem ili mijenjam za manju ku u ili vikendicu, mob. 098/9176-477 PRODAJEMO GRADILIŠTE od 1170m2 u Puť inama, Petra Zrinskog, mob. 098/991-3866 TRAŽI SE NAMJEŠTEN STAN U NAJAM na duŞi rok, mob. 098/940-6699 ili 098/966-3089 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA GARSONIJERA na duŞi period, mob. 098/984-1409 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBAN NAMJEŠTEN STAN u M. Srediť u, zaposlenim osobama, mogu nost nasljedstva. Posla poruku sa opisom na mob. 099/402-1413 POVOLJNO IZNAJMLJUJEM MANJI jednosobni stan u Šenkovcu, ulaz i brojila odvojeni, mirna ulica, mob. 098/9492-666 TRAŽI SE U NAJAM prazan dvosoban stan u akovcu, tel. 098/977-1194 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN u centru k, mob. 098/1790-313 PRODAJEM KU U – vikendicu u Zasadbregu, ťuma, brajde, ogra eni vo njak, struja, voda, kanalizacija, mob. 091/165-1615 PRODAJEM NOVI APARTMAN u Novalji, sa dvoriťtem, uporabna, 4.red, mirna lokacija, mogu a otplata, mob. 098/1790-733 PRODAJE SE VIKENDICA u Istri, Duga uvala, oku nica od 400 m2, tel. 386-022 PRODAJEM VO NJAK S DRVENOM VRTNOM KU ICOM u Lopa ncu, pogodan i za gra evinsko zemljiťte. Kontakt 091/545 7389 UNAJMLJUJEM MANJI STAN u centru Preloga ili akovca za duŞe vrijeme, tel. 00386 40 635 754 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu, 49 m2. mob. 098 1846 898 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR od 20m2, u PRELOGU. Upi na 313-853 poslije 15 sa .

IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI PRAZAN STAN na SajmiĹĄtu akovec, mob: 091/7299-334 PRODAJEM DVOJNU KU U prizemicu u nedeliĹĄ u, svi priklju ci, centralno grijanje, oku nica, vrt. mob. 099/7969-541.

PRILIKA! Prodajem odmah useljivu ku u u Zasadbregu (Markov ina) od 90m2 (2 sobe, predsoblje, kuhinja, kupaonica, radionica) sa svim priklju cima (centralno plin, struja, voda, internet) i dvoriĹĄtem od 1200 m2 (gospodarski objekt, vrt, vo njak) za 40.000 Eura. Tel: 091/6865-525 PRODAJE SE VIKEND KU A u Dragoslavcu, novije gradnje, pogodna za stanovanje i starija KU A KATNICA u Ĺ enkovcu na glavnoj ces . telefon: 098/700-126 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI namjeĹĄteni stan (mogu dogovor) u centru akovca. mob. 098 998 1580 PRODAJEM DVOSOBNI komforni stan od 56m2, u strogom centru akovca, odmah useljiv. mob. 098/600-057 DAJE SE U NAJAM GARSONIJERA nenamjeĹĄtena, prizemno, na duĹže vrijeme, tel. 384-515 ili 098/545-526 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u Pribislavcu, mob.

098/840-319 PRODAJEM GRADILIĹ TE na vrlo povoljnoj poziciji predvi eno za izgradnju samostoje e ku e, vojni vrtovi, mob. 091/9320-288 PRODAJE SE STARA KU A s oku nicom u centru Selnice, B. Radi a 4, tel. 00386/41-562-871 PRODAJEM ILI DAJEM U NAJAM VINOGRAD od 550 okota u Lopa ncu, mob. 098/963-4068 KUPUJEM KU U za stanovanje u okolici akovca do 55.000 eur, mob. 099/6740-331 PRODAJE SE KU A u Lopatincu i vikendica u VugriĹĄincu, povoljno, mob. 098/210-670 PRODAJE SE GARSONIJERA u centru k (Uska ulica), mob. 091/5670-666 GRAD ZAGREB, GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE 5000m2, pla ena gra . dozvola za 52 stana, mob. 098 410 450 STUBI KE TOPLICE, stan novi, 3-s, 65 m2, 300m od bazena, et. plinsko grijanje, balkon, parking, mob. 098 410 450 PRODAJEM NOVU USELJIVU KU U u Pribislavcu, cijena povoljna, mob. 095/8992-138

ŽIVOTINJE

IZGUBIO SE PAS kriĹžanac njema kog ov ara, ima crvenu ogrlicu oko vrata sa zelenim privjeskom, sme e je boje i Kenzo mu je ime..Izgubio se u podru ju Mihovljana kod akovca 10.03.2009.g.i molim ako ga je itko vidio da se javi na broj telefona 095/511-8844 ili 040/310-132 POKLANJAM PREKRASNE SME E Ĺ TENCE u dobre ruke. tel. 040/333-108; 099/608-1194 POKLANJAM CRNE KOVR AVE Ĺ TENCE u dobre ruke. tel. 040/821-459; 098/933-5718 Ĺ TENCI NJEMA KOG OV ARA stari 2,5 mj., cijepljeni i tetovirani, tel. 099/764-3838 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita

na tel. 363-445 KONJ HAFLINGER, star 2 g., miran, djelomi no ujahan, povoljno, tel: 098/220-743 KUPUJEM Ĺ TENCA JorkĹĄir terijera ili Morky-a (mjeĹĄanca Maltezera i JorkĹĄira). Kontakt na broj 091/545 7389 PRODA JEM JARI E stare 2mj, mob.

098/907-5983 POKLANJAM Ĺ TENCE mjeĹĄance zlatnog retrivera stare 2 mj., mob. 098/678-088 ili 098/2877-88 PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, rozekolise, personate, pjevaju e, rozele, aleksandre, te srebrne, zlatne, pla naste i kraljevske fazane, mob. 098/912-3938 PRODAJEM SVINJSKE POLOVICE, prikolicu i frezu za motokul vator, mogu a zamjena za Ĺžitarice, mob. 098/976-5331 PRODAJU SE MALTEZERI istokrvni bez rodovnice, stari 2mj., mob. 098/562-938 PRODAJEM POKRETNI P ELINJAK sa 8 AĹ˝ koĹĄnica napu enih p elama, pogodno za prijevoz autoprikolicom, tel. 384-010

ELEKTRONIKA SINTISAJZER GEM GK 340, koriĹĄten 2 godine, uĹĄ uvan, cijena 2000 kn. Tel. 098/9883-776 poslije 14 sa .

PRIJENOSNO RA UNALO Acer Aspire One AOA 150-Bw, Intel Atom N270, 8.9�, 1 GB DDR2, 120 GB, 10/100 base T, Wireless, Windows XP Home, novo, zapakirano 2.200 kn.

Tel. 091/2177-558.

Panasonic digitalna videokamera NV-GS 500 3CCD mega ois 4,0 megapiksel s puno dodatnog pribora. Tel. 098/961-4948 PRODAJEM FLEX marke Makita 2000W, mob.

099/1940-469 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 PRODAJEM SIMPA START paket sa 150 kuna na ra unu za 50 kuna. mob. 098-714-195

RAZNO PRODAJEM BETONSKO ŽELJEZO i armaturne mreŞe. Šleperska isporuka. Cijena izvrsna.

Mob. 091/8964-036 PRODAJEM GIPS BIJELI elektri arski, pakiranje u vre ama od 25kg, povoljno, mob.

099/1940-469 PRODAJE SE TV Schneider 72cm i kuhinjska kutna klupa sa stolom i 3 stolice, mob.

099/676-5660 PRODAJEM: protupoĹžarna vrata, produĹžni kabel 7x2.5mm2 (50m), drvena vrata, el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, pe na ugljen i drva, alat za savijanje bakrenih cijevi i ru na pumpa za loĹž ulje, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm. Tel. 858-424 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, BalaĹĄevi , Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/ DC, Zeppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr.

Telefon: 091/2518-371 PRODAJE SE DRVENA VITRINA sa staklenim vratima, ru ni rad, puno drvo, kvalitetno, potpuno novo i nekoriťteno – povoljno. Tel. 098/408-049 PRODAJU SE VJEN ANICE, sve ane haljine, inventar (lutke, regali) iz salona; u kompletu ili pojedina no. Info. 091/191-9913 VASKO LIPOVAC (45x40) – More – brodica, cijena 2.700 kn; VLADIMIR KIRIN – akvarel, stara katedrala Zagreba, 28x20, cijena 3.000 kn. Mob. 091/767-5200 PRODAJEM KARTONSKE KUTIJE za pakiranje vel. K-260-280 PKS i K-260-320 PKS, mob.

099/1940-469 TRAŽIM STARU CIGLU i crijep Kikinda 333. mob. 091/7237-999 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling te ambalaŞa za mineralnu vodu, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJEM PE ZA GRIJANJE na loŞ ulje, tel: 040-543-825 PRODAJE SE ORBITREK, novi zapakiran, za 800 Kn. mob. 098 938 40 74 MOTOCIKLISTI KA KACIGA HJC CL-ST, S veli ina, bez ogrebotine, 800 kn, mob.

095/9088-213 PRODAJE SE STARA CIGLA, nova drvena balkonska vrata te plinske pe i Maja 8 i 12, mob.

095 804 3291 AGREGAT ZA STRUJU 2 kw ili 3,2 kw ili 4,5 kw, skoro nov, po 1 kom. Molim nazvati 098/393-133 PRODAJE SE PLINSKI BOJLER za toplu vodu Yunkers protoka 14 lit/min, kratko koriťten (star godinu dana), hitno i vrlo povoljno!!! mob 095/814 – 0660 PRODAJE SE KOMODA od hrasta, te regal za dnevnu sobu od hrasta. Nazva nakon 15h na 098/903-5231 PRODAJEM LOVA KO-SPORTSKU PUŠKU s op kom, malokalibarska 5.6mm, vrlo povoljno, mob. 091/572-4557 PRODAJE SE: kau , fotelje, stoli , regal, tepih, dvosjed, vitrina, okrugli stol, ormari , tapec. garnitura, pisa i stol, ormar, jako o uvani leŞaj, reťo, hladnjak, ťtednjak (3+1), perilica su a, bicikli i dr. tel. 360-214 ili 099/3361-032 PRODAJEM: regal, stoli , dvije fotelje, komoda s vitrinom puno drvo hrast, el. ugradbeni ťtednjak, nove kopa ke Adidas br. 43-44, 2 gume 185/65/14 (200kn). tel. 328-106 ili 098/171-4456

OGLASNIK

17. ožujka 2009.

PRODAJEM TROGODIŠNJE SADNICE JELKE, cijena 1 kn/kom, tel. 0036/30-277-6810, Davor PRODAJU SE DOMA E JABUKE nešpricane po 3 kn/kg, suhi GRAH doma i i kvalitetno vino CIJEP (ranjski rizling). tel: 099/67-14-888 PRODAJEM UGOSTITELJSKU OPREMU za kuhinju i šank s aparatima (sa uvano) i mesoreznicu, vagu, stalaže, kolica za trgovinu. tel: 098/9211-929 PRODAJEM: nekorišten umivaonik, sliku na platnu 80/60, stol za dnevni boravak 120/60/40, rabljeni plinski bojler ispravan, te auto fiat uno 1992.g., sa uvan u voznom stanju, tel. 099/4114-296 ili 099/6818-912 STARA CIGLA – o iš ena na paletama. Mobitel: 091/391-5010 SOLARNA OPREMA za proizvodnju struje 220V 1000W, pokre e hladnjak, alate, tv, rasvjetu, pogodno za vikendice i klijeti, mob.

098/744-960 PRODAJE SE ORMAR 5-krilni, plinska sobna pe i dj. kolica, vrlo povoljno, mob. 098/977-1194 KUPUJEM DJE JI BICIKL 20 cola, motorna pila Partner 351, neispravna, mob. 098/581-986 PRODAJEM SLIKU Edo Mur 40x50cm, cijena 4.500 kn, može i zamjena za televizor, mob.

095/802-6939 PRODAJEM REGAL za dnevnu sobu od 6 dijelova duž. 4.50m i stoli za dnevnu sobu, vrlo uš uvano, tel. 347-102 ili 091/254-7835 PRODAJE SE ORBITREK, mob. 098/9830-373

49

FILATELISTI KI KLUB «MARIJA HUNJAK» poziva sve koji se žele priklju i radu kluba da se slobodno jave na broj telefona 099/590-6808, Darko Hunjak

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budu nost. Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

POSAO - Ponuda

UDRUGA “PRIJATELJI” - “AZIL ZA NAPUŠTENE ŽIVOTINJE ME IMURSKE ŽUPANIJE” POKLANJA: PSE I MA KE: - razli itih pasmina, spola i dobi.

- Pogledati svaki dan od 10 - 12 sati ili od 14 - 16 na “Azilu za napuštene životinje Me imurske županije”, pokraj carine – hladnja e, kod nadvožnjaka, izme u pruga u akovcu. Više informacija na telefon: 091/89 88 004 / uvar/.

Unaprijed se zahvaljujemo medijima i udomiteljima u ime napuštenih i odba enih životinja Me imurja! Na mjesto udomljene životinje, imamo mjesta za napuštenu lutalicu koju možemo spasiti od mogu e smrti.

Hvala Vam što ste u inili dobro djelo! lanovi i simpa zeri Udruge “Prijatelji”

1. 172222 :ADMINISTRATOR, turis ka agencija, znanje engleskog i talijanskog, 1 god.iskustva, rad na ra unalu, mogu nost stalnog radnog odnosa, tražimo. Šifra:172222. Tel. 060/523-641.

2. 171247 :AMBICIOZNE DJELATNIKE bez obzira na godine, za poslove finanacijskog savjetovanja traži ugledna nancijska ku a, pla a 14000 kn i više. Šifra:171247. Tel. 060/523-641.

3. 171390 :BOOKERA, bookericu, za sezonu 2009. ozbiljne osobe sa iskustvom, tražim. Tel. 091/739-1519, 098/915-4664.

4. 130602 :BRODOVI, ribarice, jahte, marine, platforme, naftovodi, predstavništva u inozemstvu, potražuju ve i broj mornara, NKV, KV radnika, tehni ko i bijelo osoblje i asnike. Šifra:130602.

Tel. 060/523-641.

5. 172098 :CAFFE BAR u centru, Ilica, traži djelatnicu, obvezna prijava. Šifra:172098. Tel. 060/523-641.

6. 172097 :CAFFE BAR u Dubravi traži djelatnicu, blizina nove bolnice. Šifra:172097. Tel. 060/523-641.

7. 172094 :CAFFE BAR u okolici Bjelovara traži djelatnice, uvjeti odli ni. Šifra:172094. Tel. 060/523-641.

8. 172100 :CAFFE BAR, In Club u Zagrebu traži dvije mla e djevojke sa ili bez iskustva, pla a odli na, mogu smještaj. Šifra:172100. Tel. 060/523-641.

9. 172096 :CAFFE BAR, na Hvaru hitno traži djelatnice za stalni radni odnos. Šifra:172096. Tel. 060/523-641.

10. 172092 :CAFFE BAR, u centru Sesveta traži djelatnicu, rad u 1. smjeni, mogu nost smještaja. Šifra:172092. Tel. 060/523-641.

11. 172093 :CAFFE BAR, u centru Sesveta traži djelatnika i mla u djelatnicu, uvje odli ni. Šifra:172093. Tel. 060/523-641.

ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKITELEKOM–Tcentar,M.hrvatske6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9 INSPEKCIJE DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294 tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel.0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 391-970 tel. 374-229; 374-121; 374-106

POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E

tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790

URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

706

INFORMAC$JE

50

17. ožujka 2009.

Višestruko međunarodno nagrađivana za kvalitetu proizvoda uz stalne inovacije u asortimanu, vodeća u proizvodnji prirodne i zdrave hrane i pića

PREHRAMBENA INDUSTRIJA d.d.

Međimurska 6, VARAŽDIN

RASPISUJE

NATJEČAJ ZA PREVENTIVAN I REDOVIT SERVIS RASHLADNIH UREĐAJA U MALOPRODAJNIM JEDINICAMA NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE

Poslovni sustav Vindija ima ukupno 5.000 rashladnih uređaja na prodajnim mjestima na cijelom području Republike Hrvatske.

Od ponuditelja se očekuje da navedu: t područje na kojem je moguće izvršiti preventivni i intervencijski servis t detaljan opis poslova preventivnog servisa s cijenom i rokovima izvedbe t cijenu radnog sata s uključenim putnim troškovima t vrijeme odziva prilikom prijave kvara te vrijeme otklanjanja kvara t specifikaciju cijena za rezervne dijelove za sljedeće rashladne uređaje: t Framec EXPOSER, više dimenzija t Framec EXPO, više dimenzija t Oscar Tielle MINOR, više dimenzija t MONDIAL ELITE, više dimenzija t Mistral, više dimenzija.

Uz ponudu obvezno dostaviti profil tvrtke sa svim podacima o tvrtki (broj zaposlenih, broj vozila, pokrivenost područja) i listu referenci.

Ponude dostaviti u roku od 15 dana od dana objave natječaja na adresu: Prehrambena industrija “Vindija” d.d.

Međimurska ul. 6, 42000 Varaždin.

E-mail: posao@vindija.hr s naznakom „za rashladne uređaje“

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. MT Tvornica rublja AKOVEC, M. Hrvatske 10, traži ŠIVA I TEKSTILA-više izvršitelja na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa -dostavi pismene zamolbe na gornju adresu.

Natje aj otvoren do 31.03.2009.

2. MILENA SHOP d.o.o. HLAPI INA 205, traži 1 ZIDAR, 1 TESAR, 1 GRA . RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se na 091-502-3933.

Natje aj otvoren do 31.03.2009.g.

3. Plodine i savjetovanje “TIP” AKOVEC, Preloška 112, traži 5 DJELATNIKA NA POSLOVIMA ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA I MARKETINGA, na neodre eno vrijeme, javi se na 091-202-2602. Natje aj otvoren do 31.03.2009.g.

4. Sobosl. I li ila ki obrt “PIKNJA ” AKOVEC, D. Žrtava 15, traži 2 SOBOSLIKARA sa radnim iskustvom na neodre eno vrijeme uz probni rad, javiti se na 091-514-5858. Natje aj otvoren do 31.03.2009.g.

5. KVANTUM d.o.o. AKOVEC, Novakova 38, traži ZIDARI, TESARI, ARMIRA I, SOBOSLIKARI, MONTERI SUHE GRADNJE-više izvršitelja na neodre eno vrijeme, javiti se osobno ili 391-800; GRA EVINSKI TEHNI ARI, INŽ. GRA EVINE, 5 godina radnog iskustva, na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 391-800. Natje aj otvoren do 18.03.2009.g.

6. ELMONT vl. Mesari Vladimir Sv. Mar n na Muri, traži 5 KV/ PKV ELEKTROINSTALATERA na neodre eno vrijeme, javi se na 095-802-1296. Natje aj otvoren do 31.03.2009.g.

7. ALU-BRAVARIA d.o.o. KOTORIBA, Sajmišna bb, traži 1 FRIZERKA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-372-291. Natje aj otvoren do 19.03.2009.g.

8. Završni radovi u gra . NIMAR STRAHONINEC, Ž. Fašizma 135, traži 3 ZIDARA, 2 POM. RADNIKA na neodre eno vrijeme, javiti se na 099-220-3722, 099-220-3720. Natje aj otvoren do 25.03.2009.g.

9. JADRANKA d.o.o. G. HRAŠ AN, akove ka 1, traži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-193-6682. Natje aj otvoren do 25.03.2009.g.

10. ELTING d.o.o. PUŠ INE, Obrtni ka 10, traži MONTER ALUMINIJSKIH FASADA-više izvršitelja, IZOLATER RAVNIH KROVOVAviše izvršitelja za rad u Njema koj, iskustvo u varenju krovne folije, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu do 25.03.2009.g.

11. Zidarski obrt Srnec Miroslav G. HRAŠ AN, traži 2 ZIDARA, 2 POM. RADNIKA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241-656.

Natje aj otvoren do 20.03.2009.g.

12. Kroja ki obrt “ANITA” STRAHONINEC, Cvjetna 10, traži ŠIVA TRIKOTAŽE - više izvršitelja na neodre eno vrijeme, min. 3 godine radnog iskustva, dvosmjenski rad, zva na 333-074. Natje aj otvoren do 31.03.2009.g.

13. “MD” Caffe bar PRELOG, Glavna 5, traži KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 645-556, 098-832-575.

Natje aj otvoren do 25.03.2009.g.

14. STRUCTURA d.o.o. ŠENKOVEC, A. Šenoe 64, traži 2 KERAMI ARA, 2 BRAVARA na neodre eno vrijeme, javi se 343-215, 098-329-430. Natje aj otvoren do 12.03.2009.g.

15. INSTALOMONT-TERMOCENTARd.o.o. AKOVEC,K.Tomislava 7,tražiMONTERICENTRALNOGGRIJANJA,PLINOINSTALATERI,VODOINSTALATERI, LIMARI, BRAVARI - više izvršitelja, na neodre eno vrijemeuzprobnirad;1dipl.ing.Strojarstvananeodre enovrijeme uz probni rad, radno iskustvo poželjno ali nije uvjet, znanje stranog jezika, znanje termotehni kih instalacija, javi se na 098-241-519.

Natje aj otvoren do 26.03.2009.g.

16. Stolarska radiona GOLUB ŠENKOVEC, Vrtna 1, traži 1KV,PKV STOLARnaneodre enovrijeme,javi sena091-512-1381.Natje aj otvoren do 25.03.009.g.

17. Pokretna trgovina “NOVI DOM” Sveti Juraj u Trnju 2, traži 2 ISTA ICE na neodre eno vrijeme, javi se na 091-730-3252.

Natje aj otvoren do 25.03.2009.g.

18. OZP-DOM ŠTRIGOVA 92, traži 2 ISTA ICE na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-137-0217. Natje aj otvoren do 26.03.2009.g.

19. KIKI d.o.o. GORI AN, Kalni ka 47, traži 2 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, mjesto rada Draškovec, Gori an, javi se na 098-710-312. Natje aj otvoren do 27.03.2009.g.

20. “RADIKOVI ” Postavljanje betonskih elemenata PRELOG, JUG II 32, traži 1 RUKOVATELJ GRA EVINSKIM STROJEVIMA na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se na 646-609, 091-506-7891. Natje aj otvoren do 26.03.2009.g.

21. MULTI-STAR d.o.o. KOPRIVNICA, Zrinski trg 7, traži 1 BLAGAJNIK AUTOMATA na neodre eno vrijeme, poslovi isplate i motrenje automata,javi sesapismenomzamolbomnagornjuadresu,priloži sliku ili presliku osobne isk.. Natje aj otvoren do 23.03.2009.g.

22. Marvin graditeljstvo d.o.o. MACINEC, Školska 23, traži 2 ZIDARA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-939-7893. Natje aj otvoren do 27.03.2009.g.

23. DIVAL d.o.o. AKOVEC, I. Pl. Zajca 13, traži 2 KV, PKV SOBOSLIKARAnaneodre enovrijeme,javi sena328-122.Natje ajotvoren do 27.03.2009.g.

24. Poljop.proizvo a BRANIŠANENADBELICA,B.Radi a73,traži 1RADNIKNAFARMIMUZNIHKRAVAnaneodre enovrijeme,javi se na 098-699-529. Natje aj otvoren do 27.03.2009.g.

25. TOPLEK-SHOP d.o.o. PRIBISLAVEC, B. Radi a 81, traži 3 SOBOSLIKARAnaneodre enovrijeme,javi sena098-211-880.Natje aj otvoren do 27.03.2009.g.

26. Wustenrot stambena štedionica d.d. AKOVEC, K. Tomislava 2, traži 3 FINANCIJSKA SAVJETNIKA, KREDITNA SLUŽBENIKA honorarni rad, a nakon toga zaposlenje, poželjno radno iskustvo ali nije uvjet, dostavi pismenu zamolbu ili se javi osobno ili 311-960.

Natje aj otvoren do 03.04.2009.g.

27. DIGITEL d.o.o. AKOVEC, traži 1 STROJAR GRA EVINSKE MEHANIZACIJE na neodre eno vrijeme uz probni rad, voza ki “B” kat, javi se na 098-862-283. Natje aj otvoren do 20.03.2009.g.

28. HOZJAN-FLEGAR d.o.o. MA KOVEC bb, traži 1 SAMOSTALNI KUHAR,2KONOBARAnaodre enovrijemeuzprobnirad,dostavi pismene zamolbe. Natje aj otvoren do 01.04.2009.g.

29. DOM-GRADNJA d.o.o. DUNJKOVEC, Nova 27, traži 2 ZIDARA, 2 GRA EVINSKA RADNIKA na neodre eno vrijeme, javi se na 095-1222-222. Natje aj otvoren do 27.03.2009.g.

30. STROJARSTVO BRANILOVI AKOVEC, Neummanova 1, traži 2 LAKIRERA, 1 OSOBA ZA RAD NA SAVIJA ICI na odre eno vrijeme, radno iskustvo jedna godina, javi se na 098-928-0868. Natje aj otvoren do 26.03.2009.g.

31. Zidarski obrt “ZET” PODTUREN, I. Zaloka 28, traži 3 zidara, 3 TESARA, 3 GRA . RADNIKA na odre eno vrijeme, javi se na 098744-954. Natje aj otvoren do 28.03.2009.g.

32. PIRAMIDA d.o.o. LOPATINEC, traži 1 STROJARSKI TEHNI AR ILI INŽ. STROJARSTVA; 1 BRAVAR na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 856-060. Natje aj otvoren do 12.04.2009.g.

33. RestoranTRATTORIARUSTICA AKOVEC,traži1PIZZAPEKAR na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 311-207. Natje aj otvoren do 04.04.2009.g.

34. Ca e bar “MARTI” PRELOG, akove ka 72, traži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, struka nije uvjet, javi se na 099-2291197. Natje aj otvoren do 03.04.2009.g.

35. Rescult d.o.o. LABIN, Titov trg 7, traži 2 ŠPEDITERA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 1 godina, položen stru ni ispit za špeditera, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: marica.licul@tempo.biz.hr Natje aj otvoren do 20.03.2009.g.

36. G.P.P.T.-Nekretnine d.o.o. G. Hraš an, Varaždinska 43a, traži 1 TESAR,1ZIDAR,POM.RADNICI-višeizvršiteljananeodre enovrijeme, javi se na 098-132-0871. Natje aj otvoren do 04.04.2009.g.

37. BRATKOVI d.o.o. MACINEC, Nova 11, traži 1 FRIZERKA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se osobno ili 098-9503035. Natje aj otvoren do 20.03.2009.g.

38. ART -ing d.o.o. AKOVEC, traži 2 KV, PKV SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javi se na 091-2390-279, 091-4390-279.

Natje aj otvoren do 03.04.2009.g.

39. DILEA d.o.o. Savska Ves, J. Bajkovca 33, traži 3 SOBOSLIKARA naneodre enovrijeme,javi sena098-172-9880.Natje ajotvoren do 20.03.2009.g.

40. TEAM d.d. AKOVEC, D. Cesari a 5, traži 2 KV ZIDARA, 2 KV TESARA, 2 KV ARMIRA A, 2 KV BRAVARA,2 MONTERA SUHE GRADNJE na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se osobno

ili 638-333, 091-788-4315. Natje aj otvoren do 15.04.2009.g.

41. Škvorc interijeri d.o.o. Mihovljan, V. Nazora 1e, traži 4 SOBOSLIKARAnaneodre enovrijeme,javi sena098-600-259.Natje aj otvoren do 27.03.2009.g.

42. DOMJANI TEKSTIL d.o.o. SLEMENICE 37, traži ŠIVA TEKSTILA-više izvršitelja na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se osobno ili 865-230. Natje aj otvoren do 30.04.2009.g.

43. GRADNJA POSEDI d.o.o. BREZJE 142/a, traži 2 KV ZIDARA, 2 KV TESARA na neodre eno vrijeme, rad na terenu, radno iskustvo jedna godina, javi se na 098-257-395. Natje aj otvoren do 27.03.2009.g.

44. Pekara IDA D. VIDOVEC, Bistri ka 35, traži 1 PEKAR na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, javi se na 615-454, 098-426-605. Natje aj otvoren do 04.04.2009.g.

45. TEKOM d.o.o. Strahoninec, akove ka 61, traži 1 TERENSKI KOMERCIJALIST, min SSS, ak vno služenje PC-om, voza ki ispit, organizacijske sposobnosti, komunikativnost, na neodre eno vrijemeuzprobnirad,zamolbesakratkimživotopisomipopratnom kopijom dokumenata dokazom o stru noj spremi, domovnicu, kopijuvoza kedozvole,kopijuradneknjižice,potvrduonekažnjavanju dostavi na gornju adresu od 31.3.

46. ELEKTRO – FRIGO AKOVEC, Buzove ka 7, traži 1 INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, voza ki ispit “B”kat., za dodatne informacije javite se osobno ili 364-355. Natje aj otvoren do 31.03.2009.g.

47. Truck-trans logis c centar d.o.o. NOVIGRAD ISTARSKI, Murvi 7, traži 1 KOMERCIJALIST ZA PRODAJU USLUGA U CESTOVNOM TERETNOM PRIJEVOZU, terenski rad, pronalaženje novih klijenata, voza ki ispit “B” kat.,vlas to vozilo, javi se na 052-726-470, 098-180-6481, e-mail: iva@truck-trans.net Natje aj otvoren do 18.03.2009.g.

48. ENERGON d.o.o. 10000 ZAGREB, Aleja brodograditelja 2, traži 1 ISTA ICA na neodre eno vrijeme, iš enje poslovnog prostora u akovcu, informacije 091-6392-002 ili dostavi pismenu zamolbu sa životopisom na gornju adresu. Natje aj otvoren do 22.03.2009.g.

49. Auto centar Jesenovi d.o.o. AKOVEC, Zrinsko-Frankopanska bb, traži 1 PRODAVA VOZILA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo1godina,znanjenjema kogjezika,znanjeradanara unalu, komunika vnost, javi se osobno ili dostavi pismenu zamolbu do 18.03.2009.g.

50. LINO d.o.o. AKOVEC, K. Tomislava 2, traži 4 KONOBARA na odre eno vrijeme, javi se osobno ili 098-961-0196. Natje aj otvoren do 27.03.2009.g.

51. Zidarsko fas. Obrt PUKLEK M. Subotica, Lj. Gaja 14, traži 2 ZIDARA, 2 GRA . RADNIKA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-956-3014. Natje aj otvoren do 30.03.2009.g.

52. MIDA d.o.o. AKOVEC, K. Zrinski 2, traži 2 DJELATNICE ZA PRODAJU I POSLUŽIVANJE U SLASTI ARNICI, na neodre eno vrijeme, rad u dvije smjene, povrat putnih troškova, javi se osobno ili 091-582-8639 do 12.04.2009.g.

53. SLASTI ARNICA “HOLIDAY” PRELOG, Glavna 14, traži 2 PRODAVA A/KONOBARA SLADOLEDA I SLASTICA, na neodre eno vrijeme, radno iskustvo nije uvjet, javi se osobno ili 098-9711-739.

Natje aj otvoren do 09.04.2009.g.

54. PEKARA CVEK d.o.o. D. Kraljevec, Kolodvorska 17, traži 1 PREHRAMBENI TEHNOLOG, VŠS, VSS na neodre eno vrijeme, radno iskustvo poželjno ali nije uvjet; 1 PRODAVA /KONOBAR, poslovi prodaje i posluživanja u pekari, rad na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa; 5 RADNIKA U PROIZVODNJI KOLA A, poželjno kuhar ili slas ar ali nije uvjet, rad na odre eno vrijeme, javi se na 602-206, 091-456-0008. Natje aj otvoren do 08.04.2009.g.

55. AutobusniprijevoznikHorvatMirko akovec,A.G.Matoša18, traži 1 KV VOZA AUTOBUSA “D” kat. na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 098-241-419. Natje aj otvoren do 26.03.2009.g.

56. HAMER d.o.o. AKOVEC, M. J. Zagorke 14, traži 1 PEKAR S ISKUSTVOM VO ENJA PEKARE SUNCOKRET, na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 091-396-5000. Natje aj otvoren do 20.03.2009.g.

57. IZI-COMMERCE d.o.o. M. Središ e, Frankopanska 8, traži 1 VODITELJ PRODAVAONICE ZA PRODAJU REZERVNIH DIJELOVA, mjesto rada akovec, na neodre eno vrijeme uz probni rad, javiti se pismenom zamolbom ili 543-392. Natje aj otvoren do 17.03.2009.g.

58. Caffe bar “TARANTELA” CIRKOVLJAN, traži 1 KONOBAR, min. OŠ, radno iskustvo nije uvjet, rad na odre eno uz mogu nost stalnog zaposlenja, javi se 098-1977-108, 098-3311-93. Natje aj otvoren do 25.03.2009.g.

59. PEKARA-CVEK d.o.o. PUŠ INE, traži 2 PEKARA na odre eno vrijeme, struka nije uvjet, javi se na 602-206, 091-537-3651. Natje aj otvoren do 11.04.2009.g.

60. KLESARSTVO ZRNA HODOŠAN, akove ka 10, traži 2 GRA EVINSKA RADNIKA na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo ali nije uvjet, javiti se na 679-363. Natje aj otvoren do 10.04.2009.g.

61. GRADITELJSTVO KOCIJAN d.o.o. SELNICA, Zrinskih 22, traži 1 ZIDAR, 1 TESAR, 1 GRA EVINSKI RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se na 091-2861-336. Natje aj otvoren do 31.03.2009.g.

62. TEUS-BB d.o.o. M. Središ e, R. Kon ara 67, traži 10 SOBOSLIKARA,10MONTERASUHEGRADNJEnaneodre enovrijeme,javi se na 311-510. Natje aj otvoren do 31.03.2009.g.

63. Kavana i pizerija KAKTUS SAVSKA VES, traži 4 KUHARA, 4 KONOBARAnaneodre envrijeme,javi sena091-789-9289.Natje aj otvoren do 10.04.2009.g.

64. Maringd.o.o.NEDELIŠ E,Livadarska53,traži1ING.STROJARSTVA na neodre eno vrijeme, znanje njema kog jezika, javi se na 098-313-455. Natje aj otvoren do 12.04.2009.g.

65. ELKA-TEH d.o.o. GARDINOVEC, traži 1 FRIGO – TEHNI AR na neodre en vrijeme, javi se na 098-329-670. Natje aj otvoren do 13.04.2009.g.

66. Ugos teljski obrt “ZDENKA” AKOVEC, Gunduli eva bb, traži 1 KONOBAR – ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 337-407.

Natje aj otvoren do 13.04.2009.g.

67. ANGEL d.o.o. BELICA, J. Slavenskog 5, traži 1 SSS, VŠS, VSS VODITELJ PRODAJE na neodre eno vrijeme, voza ka dozvola “B”, osnoveradanara unalu,komunika vnost,org.sposobnos ,preciznost, mski rad, poznavanje teks lne robe, e-mail adresa; angel@ angel.hr, 845-100 Natje aj otvoren do 27.03.2009.g.

68. HIT-PEK AKOVEC, K. TOMISLAVA 46, traži 1 PEKAR na neodre eno vrijeme, 4 sata prijepodne, 4 sata, no ni rad, javi se na osobno ili 395-694. Natje aj otvoren do 20.03.2009.g.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. STAF AUTOMATION d.o.o., VARAŽDIN, DRAVSKA 5; traži 1 TERENSKOG KOMERCIJALISTU za obilazak postoje ih i traženje novih klijenata na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvje : SSS, VŠS - ELEKTROTEHNI KOG ili STROJARSKOG SMJERA, poželjno poznavanje asor mana (armature, ven li, pneuma ka), poželjno znanje stranog jezika (njema ki ili engleski), voza ki B kat., radi se na terenu po RH, u obzir dolaze i osobe iz Me imurske žup. Pismene zamolbe na adresu ili e-mail: staf@ staf.hr do 9.4.

2. EKO-MONITORINGd.o.o.,KU ANSKA15,VARAŽDIN;traži 1 OSOBU NA POSLOVIMA ispi vanja prema Zakonu o zaš na radu kao stru njaka zaštite na radu na neodre eno vrijeme, uvje : VSS dipl. inž. elektrotehnike, znanje engleskog, njema kog jezika, poznavanje rada na ra unalu, voza ki B kat., muška osoba obzirom da je rad na dezinfekciji kanala i nošenje instrumenata i težih predmeta, najava na tel. 042/351-442, mob.

098/379-276 ili e-mail: marija@eko-monitoring.hr do 23.3.

3. PREMIUM GRUPA d.o.o., BILOGORSKA 1, VARAŽDIN; traži 2BRAVARAnaneodre enovrijeme,uvje :PKV,KV,možeipriu-

ene osobe, za rad u radionici u obzir dolaze i stariji kandida , a za teren mla i; 2 LIMARA na neodre eno vrijeme i 2 MONTERA PVC I ALU STOLARIJE na neodre eno vrijeme, najava na mob.

095/883-1389 (Denis Šprem), do 11.4.

4. ALLIANZ ZAGREB d.d.; traži 5 SAVJETNIKA/ICU ZA PRODAJU OSIGURANJA (životno osiguranje i mirovinski fondovi) na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno vrijeme, uvje : SSS, posjedovanje vlas tog automobila, osnove rada na ra unalu, ambiciozne, komunika vne i samoinicija vne osobe, prilagodljive i spremne za rad u mu; poslodavac nudi mogu nost daljnjeg usavršavanja i napredovanja u karijeri, trajnu edukaciju iz prodaje, komunikacije i prezentacije, UGOVOREN KONTAKT S KLIJENTIMA, redovna i s mula vna primanja, mjesto rada: VARAŽDINska županija. Najava na mob. 098/460-294, 099/3133729 ili e-mail: ivan.sinkovic@allianz.hr s naznakom ‘za natje aj - SAVJETNIK’; do 11.4.

5. TOPOLA d.o.o., P. Miškine 59, Varaždin; traži 5 DRVOPRERA IVA KIH RADNIKA na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV, poželjno radno iskustvo na tra noj pili ili kružnoj pili. Osobni dolazak na adresu uz najavu na mob. 098/482-015 (Franjo Konjevi ), do 10.4.

6. UGOSTITELJSKIOBRTYUCATAN,TRNOVECB.,LUDBREŠKA 37; traži 2 KONOBARICE za posluživanje jela i pi a u restoranu ‘Yucatan’ te posluživanje pi a u ca e baru ‘Breza’ na neodre-

eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV, SSS, mla e ženske osobe s a nitetom za rad u ugos teljstvu; zvanje i dosadašnja radna iskustva nisu uvjet; poslodavac osigurava smještaj u sklopu objekta rada pa se javlja mogu osobe iz svih dijelova Hrvatske.

Pismene zamolbe osobno ili poštom na adresu ili najava na tel.

042/683-854, 098/609-859 (Stanko Majcen), do 12.4.

7. ELEMENT d.o.o., PETRA ZRINSKOG 1, HRAŠ ICA; traži 1 TEHNOLOGA za organiziranje proizvodnje na neodre eno vrijeme, uvje : VŠS, VSS - odjevna tehnologija, potrebno radno iskustvo, uz obavezno poznavanje engleskog jezika, poželjno i njema kog ili talijanskog; znanje rada na ra unalu; voza ki B kategorije, potrebno vlas to vozilo; mobilnost, komunika vnost; radno mjesto je kombinacija uredskog i rada na terenu, pismene zamolbe isklju ivo na e-mail: mrinkovec@inet.hr do 22.3.

8. ELEMENT d.o.o., PETRA ZRINSKOG 1, HRAŠ ICA; traži 1 VODITELJA maloprodajne TRGOVINE dje jom odje om na neodre eno vrijeme, uvje : KV, VKV trgovac, potrebno iskustvo u vo enjumaloprodaje,komunika vnost,prednostmla aženska osoba i 1 POMO NOG PRODAVA A za rad u trgovini dje jom odje om na neodre eno vrijeme (pola radnog vremena), uvje : KV, SSS bez obzira na školu, potrebno radno iskustvo te iskustvo rada s djecom. Mjesto rada: VARAŽDIN, novootvorena trgovina dje jom odje om pismene. Zamolbe isklju ivo na e-mail: mrinkovec@inet.hr do 22.3.

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije objavljuje

NATJE AJ za zapošljavanje na odre eno vrijeme - 1 izvršitelja (m/ž) na ra unovodstvno-knjigovodstvenim poslovima srednje stru ne spreme u Zavodu za javno zdravstvo Me imurske županije Uvje : - završena srednja škola ekonomskog usmjerenja - poznavanje rada na ra unalu - 1 godina radnog iskustva - hrvatsko državljanstvo Uz molbu za zapošljavanje prilaže se: 1. svjedožba o završenoj srednjoj školi ekonomskog usmjerenja 2. dokaz o radnom iskustvu 3. domovnica 4. kra i životopis s osvrtom na poznavanje osnove rada na ra unalu Probni rad u trajanju 30 dana.

Rok za podnošenje molbi je 8 dana od objave natje aja.

Molbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta natje aja dostavljaju se na adresu Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije, Ivana Gorana Kova i a 1e, 40 000 akovec s naznakom “za natje aj – zapošljavanje na odre eno vrijeme ”.

O rezulta ma natje aja kandida e bi obaviješteni u roku od 15 dana.

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ME IMURSKE ŽUPANIJE Broj: 01- 33/1-2009. akovec, 16. ožujka 2009. god.

17. oĹžujka 2009.

INFORMAC$JE

51

IZ MATI NOG UREDA RO ENI: BIS K ŠŠ, k i Sanjele i Gorana; L IG \, k i ade i ]iroslava; ] H V T, k i ]artine i BoŞidara; P T I\I H V T, k i Ljiljane i omana; DI VI K , sin ulije i ]arka; ŽG \, k i Klementine i ]aria; L ]IH LK VI&, k i Suzane i Dejana; I H G LD, k i Dijane i oberta; L V K, k i Željke i Stanka; ] I IG \, k i ]arije i Zdravka; Z ŠST K, k i Ladislave i ]aria; L D G VI&, k i Danijele i ikole; SV ] L K, sin Sanele i Kreťe; L IG \, k i Biserke i Željka; I H ] , k i Lucije i ]anuela; IV

SI TK VI&, sin Sanje i Danijela; ] IY T ŠK \, k i Teje i Dejana; KI]I Ž V, sin ]artine i Ivice; ] U L ŠUŠ, sin Daliborke i Željka; H K IŠT ^I&, k i Tanje i enata.

VJEN ANI: Lucija Toplek i ]ario PoĹžgaj ( akovec).

UMRLI: Bernardete Golubi , r. Dubravec, ro .1943.; Tomo ]agdaleni , ro . 1943.; ]ilka Ha ek, r. Hlap i , ro .

1935.; ]arija Baksa, r. ezernik, ro . 1935.; Tomo Lipi , ro . 1922.; Zvonko Žvorc, ro . 1938.; Barbara Peranec, r. iŞmeťija, ro . 1927.; ur a Švigir, r. ^ilipaťi , ro .

1951.; Biserka Deban, r. Gori anec, ro . 1950.; ]arija Gombar, r. Bajkovec, ro . 1927.; ^lorijan ]un ar, ro .

1933.; Ivica Ĺ piranec, ro . 1957.; ]arija ^u ko, r. \ar, ro . 1932. ( akovec). lizabeta Horvat, r. Kanoti, ro .

1925. (Kotoriba). ]arija Zvornik, r. Toplek, ro . 1924.; ^ranjo Ke keĹĄ, ro . 1947.; Zora Stipeti , r. He imovi , ro . 1911. (Prelog). Sidonija Bukovec, r. TomaĹĄi , ro .

1922.; ]arija Vrbanec ^u ec, r. Ĺ afari , ro . 1956.; osip ]arciuĹĄ, ro . 1932. ( edeliĹĄ e). ]arija Grubi , r. Petek, ro . 1921.; ngela uĹžman, r. Horvat, ro .

1923. (Ĺ trigova).

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA DONJA DUBRAVA

OBJAVLJUJE

OGLAS O JAVNOJ RASPRAVI O

PRIJEDLOGU DETALJNOG PLANA URE ENJA GOSPODARSKE ZONE ‘’SJEVEROISTOK’’ DONJA DUBRAVA Na temelju lanaka 85. i 86. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (NN RH br. 76/07), Poglavarstvo Op ine Donja Dubrava na svojoj 34. sjednici odrĹžanoj 12.03.2009. godine usvojilo je izvjeĹĄ e o provedenoj prethodnoj raspravi za nacrt prijedloga DPU-a i utvrdilo prijedlog istog za javnu raspravu.

Javna rasprava o prijedlogu DPU-a gospodarske zone ‘’Sjeveroistok’’ Donja Dubrava, u trajanju 30 dana, zapo e e 8 dana od dana objave javne rasprave u lokalnom tjedniku, tj. zapo e e 24.03.2009. i traja e do 24.04.2009. godine.

Javni uvid u prijedlog DPU-a gospodarske zone ‘’Sjeveroistok’’ Donja Dubrava mogu je u prostorijama Op ine Donja Dubrava, svaki radni dan u vremenu trajanja javne rasprave, od 8,00 do 15,00 sa .

Javno izlaganje o prijedlogu DPU-a odrĹža e se u srijedu 08.04.2009. godine s po etkom u 18,00 sa , u prostorijama Doma kulture „Zalan“ Pisana o itovanja, prijedlozi i primjedbe, na prijedlog DPU-a gospodarske zone ‘’Sjeveroistok’’ Donja Dubrava, dostavljaju se, do zavrĹĄetka javne rasprave, na adresu nositelja izrade DPU-a, Poglavarstvo Op ine Donja Dubrava, Trg Republike 13, 40 328 Donja Dubrava.

Hrvatska demokratska zajednica Me imurske Ĺžupanije u utorak 17. oĹžujka 2009.

slavi 19. obljetnicu postojanja, te tom prilikom pozivamo lanove i simpa zere da do u na proslavu u akove ki Centar za kulturu u 18 sa .

Na obiljeĹžavanju obljetnice bi e i predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader.

Ujedno vas obavjeĹĄtavamo da e predsjednik Vlade Republike Hrvatske dr. Ivo Sanader sve ano otvori novu ĹĄkolu i dvoranu u Kotoribi, istog dana u 16,30 sa .

MOZAIK

52

Pjeva ki zbor umirovljenika Prelog

17. ožujka 2009.

Ženska i muška pjeva ka skupina KUD-a “Katruže” Ivanovec

PETI SUSRET pjeva kih zborova i vokalnih skupina umirovljenika Me imurja

Za uživanje u pjevanju nikad nije prekasno Petu godinu za redom Pjeva ki zbor umirovljenika akovec organizirao je Susret pjeva kih zborova i vokalnih skupina umirovljenika Me imurja. ve godine druženje je uprili eno u

restoranu TC u akovcu, a okupilo se ukupno osam izvo a a.

kupljene umirovljenike i goste, njih preko 250, pozdravila je predsjednica akove koga Pjeva kog zbora umirovljenika Jelena

Ženski pevski zbor DU Ljutomer

Bašek. Bašek je kazala koliko ovaj susret zapravo zna i te da za uživanje u pjevanju nikad nije prekasno: - Drago mi je što možemo promovirati našu lijepu me imursku pjesmu, što možemo pokazati da i umirovljenici bez obzira na to što su u tre oj životnoj dobi mogu tako er napraviti prekrasan susret, družiti se i slobodno mogu re i da je ravan nekim sli nim susretima koji se održavaju u Me imurskoj županiji.

Cjelodnevno druženje umirovljenika zapo elo je nastupom doma ina pod vodstvom dirigenta Vinka Jakupaka. Svaki zbor izveo je tri pjesme, a oni su odabrali “ me imurski zdenci”, “Na livadi” i “ aspal Janko”. Redom su dalje nastupili Ženska i muška pjeva ka

Goste je pozdravila Jelena Bašek, predsjednica društva doma ina skupina UD-a “ atruže” vanovec pod vodstvom ure Horvata s pjesmama “Meni mama tak veliju”, “ j mladosti moja” i “Nigder ni lepše kak je vu Me imurju”, Pjeva ki zbor umirovljenika Prelog pod vodstvom Ljubice Crn ec s pjesmama “Na nebu moje duše”, “Me imurje moje” i “Stiha, stiha” i vokalna skupina Podružnice umirovljenika Strahoninec s dirigentom Goranom Šafari em i pjesmama “Jednu sem ružu mel”, “Sama navek” i “Gle igre krasne”.

Susret su podržali i dugogodišnji gosti iz Slovenije i arlovca.

Tako su nastupili i Mešani pevski

Mešani pevski zbor Delavsko prosvetnog društva Svoboda Maribor – Pobrežje zbor Delavsko prosvetnog društva Svoboda Maribor – Pobrežje od vodstvom Petre Beršnjak s pjesmama “Lipa”, “Dve beli brezi” i “Jaz bi rad cigajnar bil”, Ženski pevski zbor DU Ljutomer pod vodstvom Ljube Laba s pjesmama “Tam gori z našo vasjo”, “Lipa” i “Pomladni dan” te Mješoviti zbor umirovljenika arlovac pod vodstvom dirigenta Dubravka Rukavina s pjesmama “Pismo moja”, “ j, kupina” i “Bože, uvaj Hrvatsku”.

Nakon dvije godine susretu se ponovno pridružio i Pjeva ki zbor Podružnice umirovljenika Donja Dubrava koji vodi dirigentica Margareta uzmi . ni su otpjevali “Do

kirija voska steza”, “Sno ka sam sadila” i “Šumice se zeleniju”.

Susret su podržali i brojni gosti, od kojih se izdvajaju me imurski župan Josip Posavec, Nenad Hranilovi , zamjenik gradona elnika akovca, Senka Bašek – Šamec, dopredsjednica ajednice H UU-a MŽ-a i predsjednica dbora za zborsko pjevanje i vokalne ansamble, uro Horvat, predsjednik Skupštine ajednice H UU-a MŽ-a, predstavnici ulturno - umjetni ke udruge “Selja ka sloga” Nedeliš e i van Bedi , predsjednik Udruge umirovljenika podružnice akovec. (mn)

Najveselije je društvo bio Mješoviti zbor umirovljenika Karlovac

Pjeva ki zbor Podružnice umirovljenika Donja Dubrava

Vokalna skupina Podružnice umirovljenika Strahoninec

Doma ini - Pjeva ki zbor umirovljenika akovec

PLANINARSKO DRUŠTVO “Bundek” Mursko Središ e

Ponosni na Vincekov pohod, obljetnicu i monografiju Svoju izvještajnu godišnju skupštinu u petak je održalo Planinarsko društvo “Bundek” iz Murskog Središ a. Skupština je održana

u Seoskom turizmu “Gori anec” u Svetom Martinu na Muri, a uz mnoge goste i prijatelje društva nazo ilo joj je stotinjak lanova.

SonjaVrši , podnosi izvješ e o aktivnosti adruštav

Proslava i obilježavanje 10. godišnjice postojanja, izdavanje vlastite monogra ije i Vincekov pohod prošlogodišnji su doga aji na koje je društvo posebno ponosno. zvješ e o radu u prošloj godini podnijela je predsjednica Sonja Vrši , koja je pobrojavši sve aktivnosti naglasila da je društvo ostvarilo respektabilna 43 pohoda po Hrvatskoj i susjednim državama. d pohoda koji su sami organizirali po svemu je najbolji bio tradicionalni 11. Vincekov pohod po me imurskom vinogorju na kojem je sudjelovalo preko dvije tisu e ljudi.

- Lani je društvo brojilo 118 lanova s pla enim lanarinama, po emu spada u bolja u državi. Društvo je uprihodilo 68.260 kuna prihoda i potrošilo 52.256 kuna. Najviše novca priteklo je od lanarina, donatorstva i od tombole.

Ljetos i na izvor ikole

ve e godine PD “Bundek” nastojati ponoviti prošlogodišnje rezultate, u laniti nove lanove, nabavljati opremu i stru no osposobiti dio lanstva.

Me u novim pohodima planira se obi i izvor rijeke ikole u sklopu pohoda na Dinaru. Predsjednica Vrši je naglasila vrlo dobar rad podružnice u akovcu, iji je voditelj Bojan Bari naglasio kako oni provode odre ene aktivnosti ali su vrsto vezani na središnjicu. akove ki dio Bundeka usmjerio se na pohode po susjednoj Bosni i Hercegovini, te južnoj Hrvatskoj i taliji. animljivo je izvješ e predsjednice Suda asti Branke Beuk, koja je rekla da bi sud trebalo ukinuti jer nema posla, što zna i da su svi vrlo disciplinirani. Posebno su pohvaljeni lanovi latko Bahun, Stanko

Zadovoljni i ponosni lanovi Bundeka

Posebna zahvala i nagrda Mirjani Pavlic

Nemec i Sonja Vrši . Najbolja me imurska planinarka Mirjana Pavlic svoju je zlatnu zna ku dobivenu za 75 posjeta vrhovima, odnosno kontrolnim to kama poklonila Bundeku. U ime Grada društvu je estitao latko Bek, lan Gradskog poglavarstva.

(S. Mesari )

MOZAIK

17. oĹžujka 2009.

KUU “Veseli Me imurci� iz akovca

TraĹži se novi suprug “TraĹži se novi suprugâ€? naziv je predstave kojom e se UU “Veseli Me imurciâ€? iz akovca predstaviti na ovogodiĹĄnjem Festivalu kazaliĹĄnih amatera.

va mala dramska druĹžina uprizorit e djelo dramati ara i romanopisca Mira Gavrana. - NaĹĄ predsjednik Miljenko elenbaba naĹĄao je ovo Gavranovo djelo i predloĹžio nam da ga uprizorimo. Pristali smo jer nam se pri a odmah dopala. na govori o gospo i denki koja je srednjovje na udovica koja se nakon desetlje a sama kog Ĺživota odlu i ponovno udati. To, me utim, nije jednostavno ostvariti, pa se odlu uje putem oglasa prona i Ĺženika. n mora zadovoljiti odre ene kriterije.

Da bi joj bilo lakĹĄe prona i pravog, u pomo joj priska e susjed svojim savjetima, otkriva Franjo Sedlar, voditelj dramske sekcije.

Upravo Sedlar u ovoj pri i glumi dodvorljivog susjeda Brki a koji je zapravo do uĹĄiju zaljubljen u gospo u denku. ako je ona odlu ila odgovoriti na pet oglasa i me u petoricom potencijalnih odabrati Ĺženika, susjed Brki se naĹĄao pred zidom pa nagovara svoga prijatelja Juri a, kojeg uprizoruje Miljenko elenbaba, da on odglumi etiri nedostojna Ĺženika, a on e petog, onog pravog. ako pri a zavrĹĄava, doznat ete drugi dan Festivala, u subotu 4. travnja. Predstava je najavljena za 18.45 sati u dvorani Doma kulture.

Pretpremijerni nastup, odnosno generalnu probu za nastup na M-u odrĹžat e 28. oĹžujka u Donjem raljevcu.

Budu i da Miljenko elenbaba u ovoj predstavi uprizoruje ak pet likova, a Franjo Sedlar dva, zanimalo nas je koliko je glumcima amaterima teĹĄko uĹživjeti se i uprizoriti toliko likova.

- Pa to nam viĹĄe ne predstavlja problem, jer smo ve navikli u istoj predstavi glumiti viĹĄe likova. Mi smo mala dramska druĹžina pa gledamo birati predstave koje nas troje najaktivnijih glumaca, Martina ureti , koja u ovoj predstavi glumi denku, Miljenko i ja, moĹžemo sami iznijeti. Volimo glumiti u komedijama. ne nam leĹže, zato za M uvijek biramo komedije, otkriva Sedlar, koji je predlani na M-u dobio nagradu za najbolju muĹĄku ulogu. ako otkriva, ne bi bilo loĹĄe kada bi se netko od troje glumaca amatera iz UD-a “Veseli Me imurciâ€? ove godine okitio nagradom za najboljeg glumca, odnosno glumicu. (D.Mihoci)

FESTIVAL kazaliĹĄnih amatera Me imurja

KAM u Prelogu od 3. do 5. travnja nost uroditi velikim novcima. Jagica na to zajedljivo odgovara da njihov sin novce koje zara uje ostavlja u kr mi. Jednog dana Jagici dozlogrdi takva situacija pa muĹžu postavlja ultimatum - ili ja ili kr ma, otkriva o predstavi Marijana Vidovi koja glumi Jagicu.

U ulozi JoĹžeka dobro se snaĹĄao Slavko Varga koji u predstavi glumi i svoga oca. Uloga njegove majke dodijeljena je uki Jagec.

- Predstava je kratka, traje svega 25 minuta. Mislim da e publici biti zanimljiva. d ovogodiĹĄnjeg nastupa ne o ekujemo puno. Nagrada nam nije toliko bitna koliko nam je vaĹžno druĹženje i zapravo pojavljivanje na M-u. Volimo glumiti, to radimo iz istog uĹžitka i zato se veselimo Festivalu, isti e Vidovi , koja osim ĹĄto glumi ovaj put preuzima i redateljsku ulogu. (D.Mihoci) svjesticom. vo je kratka crtica o predstavi “ samo sam iĹĄla na kovoâ€? kojom e se na ovogodiĹĄnjem M-u predstaviti dramska druĹžina H UD-a Gori an.

- Magdalena Vlah – Hranjec napisala je ovu predstavu. S njom puno radimo i jako nam odgovaraju njezini tekstovi. ve smo godine za nastup na Festivalu odabrali njen jedan drugi tekst, ali smo odustali jer bi nam za postavljanje predstave na scenu trebalo daleko viĹĄe vremena, a i glumaca. ‘ samo sam iĹĄla na kovo’ je komedija koja nam se jako dopala, a vjerujemo da e se svidjeti i publici, kazala je BoĹžica Pongrac.

Gori ki dramski amateri imaju dobrih iskustava nastupaju i na M-u s predstavama Magdalene Vlah – Hranjec. Tako je Marija Blagus, u njenoj predstavi “Terapija za duĹĄuâ€?, nagra ena za najbolju glumicu Festivala. S predstavom “Praksaâ€? 2007. godine osvojili su nagradu za najbolju reĹžiju, a lani je Marija Ĺ eva u predstavi “Moj pedeseti ro endanâ€? proglaĹĄena najboljom glumicom Festivala.

Dramska druĹžina iz Gori ana zduĹĄno se predaje svakoj izvedbi predstave pa ne ude silne nagrade koje osvajaju.

- VjeĹžbamo puno. Najprije ĹĄtrebamo tekst, sami, a onda se nalazimo na pozornici. PokuĹĄavamo odigrati zadane uloge. Ponekad se mu imo s tekstom, ali zato imamo ak dva ĹĄapta a koji nam pomaĹžu da brĹže uvjeĹžbamo uloge. Trudimo se puno. bi avamo na Uskrsni ponedjeljak s novom predstavom predstaviti se naĹĄoj doma oj publici. To nam je ujedno i generalna proba uo i M-a. ve godine Uskrsni ponedjeljak pada nakon M-a pa generalnu probu ne emo imati ve emo predstavu premijerno izvesti upravo na Festivalu, otkriva BoĹžica Pongrac. (D.Mihoci)

KUD Mihovljan

Ili ja ili kr ma

HKUD Gori an na KAM

Do sad osvajali nagrade, nadaju se novoj Mara i ata dvije su prijateljice koje se rado druĹže uz kavu. Jednoga dana na putu do Mare, koju glumi Marija Blagus, ata, koju igra BoĹžica Pongrac, naleti na policajce. austavili su je u kontroli prometa jer je preĹĄla preko pruĹžnog prijelaza u trenutku kada se spuĹĄtala rampa. ata pokuĹĄava na sve na ine izbje i kaznu, pa ak i ne-

53

Nakon lanjske pauze dramska druĹžina UD-a Mihovljan ove se godine ponovno pojavljuje na M-u. “ li ja ili kr maâ€? predstava je koju su odabrali za svoj povratak. Tekst je napisao Stjepan Hali , koji je poznat po suradnji s UD-om “ atruĹžeâ€? iz vanovca.

va predstava donosi pri u o mladom bra nom paru Jagici i JoĹžeku.

- JoĹžek po cijele dane radi, a ku i redovito dolazi pijan. tako svaki dan. Mladoj Ĺženici to po inje smetati, a i njegovim roditeljima. ni svoju snahu stalno ispituju gdje joj je muĹž, a istodobno je tjeĹĄe da e njegova odsut-

Prilo ka amaterska scena

Nakon drame - komedija Na ovogodiĹĄnjem M-u Prilo ka amaterska scena predstavit e se komedijom, za razliku od proĹĄlogodiĹĄnjeg Festivala na kojemu su se predstavili dramom.

Tema je aktualna, a radnja smjeĹĄtena u predizborno vrijeme, kakvo nas uskoro o ekuje. Radnja predstave smjeĹĄtena je u ured jednoga op inskog na elnika koji se priprema za dolazak nekog ministra koji bi trebao otvoriti radove na ure enju kanala za oborinske vode. otud predstavi naziv “ analâ€?.

- aplet se doga a oko do eka ministra i reakcija mjeĹĄtana na izgradnju kanala, ĹĄto ih ne oduĹĄevljava osobito, otkriva BoĹžidar Glavina, autor teksta.

Redateljsku ulogu ove godine na sebe je preuzeo Dejan Novak, a u 35-minutnoj predstavi glume Dejan Novak, koji uprizoruje lik na elnika, Barbara Novak, koja je njegova tajnica, Damir MuĹžani glumi poglavara za kulturu, Filip Hozjak je u ulozi lidera opozicije, dok Goran Muminovi glumi mjeĹĄtanina Mikija.

Prilo ka amaterska scena djeluje od 2005. godine. utor tekstova njihovih predstava redovito je hvaljen i nagra ivan, a najve i uspjeh postigli su 2008. godine kada su se plasirali na drĹžavni Festival kazaliĹĄnih amatera.

- ao autor primam mnoge pohvale stru nog Ĺžirija i mnoge rije i ohrabrenja i to nas zapravo uvijek iznova dovodi na M. sje amo se na neki na in i prozvanima da se pojavljujemo na ovom Festivalu. n je meni osobno i jedan izazov. Do sad sam sam sebi dokazao da znam kako napisati dobru dramu, ove godine u se okuĹĄati s komedijom, a moj je cilj i veliki, moĹžda najve i,

izazov do sad napisati dobru tragediju. Tako da se ve sada spremam za novi M, otkriva Glavina.

P S njeguje kajkavski izri aj, pa e i ova komedija biti odigrana na kajkavskom.

Prilo ka amaterska scena odigrat e svoju predstavu prvi dan Festivala, u petak 3. travnja u 18.55 sati.

(D.Mihoci)

KUD “Selja ka sloga� iz D. Dubrave

Sa starim adutom, nagra ivanim glumcom Markom Karlocijem azaliĹĄna druĹžina UD-a “Selja ka slogaâ€? iz Donje Dubrave za svoj nastup na M-u ponovno je odabrala tekst Stjepana Ĺ kvorca, na ovom Festivalu redovito najizvo enijeg autora.

- Volimo Ĺ kvorca pa smo ga zamolili da nam i ove godine ponudi nekoliko tekstova. Me u njima odabrali smo ‘Japa bi se Ĺženil’. Radi se o komediji koja nam se najviĹĄe dopala, a kako nam komedije odgovaraju, u mah smo se sloĹžili oko izbora, otkriva Renata Dolenec, voditeljica kazaliĹĄne druĹžine.

S uvjeŞbavanjem novog komada donjodubravska kazaliťna druŞina po ela je na po etku godine, a kako su redoviti s probama, na M-u e zasigurno briljirati. ve godine velike nade polaŞu u svoga proslavljenog i nagra ivanog glumca amatera Marka arlocija. n u ovoj novoj predstavi igra glavnu ulogu – jape Miťke. Japa se rado druŞi sa Şenama iz sela, onako neobavezno. No one koje se s njim druŞe misle ozbiljno. Udale bi se one za udovca. Pri a se zbog toga zakomplicira, a japi u raspetljavanju nastalih problema pomaŞe obitelj. ako, na vama je da otkrijete drugi dan Festivala, u subotu 4. travnja, u 20.10 sati u Domu kulture u Prelogu.

sim arlocija, u predstavi glume Vlado mrlec, Renata Dolenec, ur a Rusak i Ĺ tefica ova , uhodana i kvalitetna gluma ka ekipa.

Predstavu reĹžira Vladimir Pongrac, kojeg se mnogi sje aju po izvanredno uprizorenom liku MiĹĄke u Ĺ kvorcovoj predstavi “Mejaâ€? odigranom 2008. godine.

ODRĹ˝ANA prva godiĹĄnja skupĹĄtina Udruge odgajatelja “Krijesniceâ€?

Odgajateljima omogu eno doĹĄkolovanje Udruga odgajatelja “ rijesniceâ€? proĹĄle je subote u pivnici “Pilkaâ€? odrĹžala svoju prvu godiĹĄnju skupĹĄtinu na kojoj je izneseno izvjeĹĄ e za 2008. te prijedlog programa rada za 2009. godinu. ako je proĹĄla godina bila izuzetno plodna za Udrugu odgajatelja, Prije dva tjedna u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i ĹĄporta dogovoreno je da nam se omogu i nastavak ĹĄkolovanja, kazala je Adrijana ViĹĄnji - Jevti , predsjednica Udruge

lanovi Udruge sloĹžili su se da je to put kojim trebaju nastaviti. - no ĹĄto bih najavila, ono ĹĄto je ekskluzivno jest to da su upravo rijesnice te koje su pokrenule doĹĄkolovanje, uz podrĹĄku svih ostalih udruga odgajatelja Hrvatske, te je prije dva tjedna u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i ĹĄporta dogovoreno da nam se omogu i nastavak ĹĄkolovanja sve do sveu iliĹĄnih poslijediplomskih studija. To je neĹĄto ĹĄto e obiljeĹžiti itavu 2009. godinu, kazala je drijana ViĹĄnji - Jevti , predsjednica Udruge, koja od ukupno 230 odgajatelja u

Me imurju okuplja njih 144. a sada Ministarstvo pregovara sa srodnim akultetima, kao ĹĄto su Edukacijsko - rehabilitacijski te Filozo ski akultete za upis odgajatelja u etvrtu godinu uz uvjete koje imaju svi ostali studenti.

ProĹĄle su godine rijesnice bile prve koje su krenule sa sportskim susretima udruga odgajatelja Hrvatske, tako da se i ove godine namjeravaju natjecati, ali i pobijediti.- ProĹĄle smo godine bili etvrti ili peti jer smo kao doma ini bili iscrpljeni organizacijskim poslovima,

Udruga odgajatelja “Krijesniceâ€? od ukupno 230 odgajatelja u Me imurju okuplja njih 144 dakle, sad nam predstoji pobjeda, kaĹže predsjednica, koja dodaje da u 2009. godini tako er planiraju

raditi na edukaciji i daljnjem promicanju odgajateljske struke u javnosti. (H. e ar)

54

DOBRO JE ZNATI

17. o탑ujka 2009.

17. o탑ujka 2009.

DOBRO JE ZNATI

55

56

DOBRO JE ZNATI

17. o탑ujka 2009.

RAZBIB"IGA

17. oĹžujka 2009.

Ĺ ALA mala

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Politika je Ĺženskoga roda M

inuv je osmi marcjuĹĄ, Den naĹĄih i vsih drugi Ĺženi. *da tej den dojde pak se znova spominamo o temo jeli so Ĺžene jednake, vu vsemo, z nami moĹĄkima ili pak nej?

Vsi znamo gda je nas moĹĄkih vsaki den vse vej papu arov, o em re i, gda nas je vse meje ĹĄteri vupamo nekaj naprajti, ak nam naĹĄe Ĺžene to ne dopustijo. Morem vam re i gda dok smo i za ĹĄankom, sami moĹĄki, med nami so furt i Ĺžene, jerbo se, vsaki as, neĹĄterni od nas zmisli, na svojo zakonito ili pak nezakonito, kaj mo bode ona rekla gda bode zazvedila kaj se naĹĄev na ĹĄanko, kak je dugo ostav, kuliko je spiv, kuliko je potroĹĄiv i jeli je oferav lepoj mladoj konobarici? Ve vidite na kaj smo mi moĹĄki doĹĄli, pak kaj smo se za to borili? Verjem gda smo nigdar nej takĹĄo Lejpo naĹĄo zamiĹĄljali! istam je drugo pitajnje, jeli so Ĺžene jednake z nami moĹĄki na poslo ili pak vu politiki. Odnegda nam je poznato gda neĹĄterni posli bole leĹžijo Ĺženama, nek nam moĹĄkima, jerbo joĹĄ dok je `oĹžek po zemli hodav so se spominali kak dok vrag nebre reĹĄiti neĹĄternoga problema unda tua poĹĄle Ĺženo. Tak gda si i ja mislim kak Ĺžene pravzaprav ima-

jo neĹĄterne svoje kvalitete ĹĄtere mi moĹĄki nemamo. No, istam je sigurno gda kvalitete Ĺženi ne dohajajo do izraĹžaja vu kr mama na ĹĄanko, isto tak kak niti mi moĹĄki nebremo svoje prednosti pokazati za stolom za peglanje. Najte me krivo razmeti, ali ako je neĹĄ i na ovomo naĹĄemo sveto, ĹĄto se mora boriti za ravnopravnost unda smo to mi moĹĄki. Morem vam re i gda sam to priznav teĹĄka srca, ali je tak. `ar prinas. kaj je mortik privas nekak druga ?

N

ajte me krivo razmeti, ali nej znati ĹĄto bi mev nekaj protiv tega kajbi se Ĺžene bavile z politikom. Vsi znamo gda je politika Ĺženskoga roda i gda je ona na dnevnomo redo navek se zmislimo i na neĹĄterne Ĺžene. No, ak je politika Ĺženskoga roda unda je nekak istam normalno kajbi se Ĺžnjom bavile i Ĺžene. Nebrem vam lagati i zato vam moram priznati gda mi je uda lepĹĄe videti politi arko nek politi ara. sto tak je uda leĹži zmagaditi gda vam na vrh glave splazi politi arka, nek gda to napravi bilo kakĹĄi moĹĄki. i kletve za Ĺžene so nekak bole

57

sveteĹĄje nek za moĹĄke. Kaj me tak udno gledite, pak neje vam bole gda imate doma Ĺženo ĹĄtera se bavi z politkom, jerbo unda idete spat z politi arkom, a nej z starom babom. ko mene pitate ja sam za politi arke (morem vam stiha re i, kaj nebo niĹĄ i uv: ali nej pre mojoj hiĹži) sam si Ĺžene morajo tak posloĹžiti dneva kaj bodo, predi politike, ftegnule skuhati i speglati.

Pak kakĹĄe bi to politi arke bile ĹĄtere bi bile protiv ravnopravnosti vu familiji, a ak je pre hiĹži vse kak `oĹžek zapoveda, unda moĹĄki ne kuhajo, a niti ne peglajo, osim vu postelji. Verjem gda ste razmeli kak ja nemam nikaj protiv ravnopravnosti nas i naĹĄi Ĺženi.

K

uliko sam mev za uti,a i pre itati, akoski asni ki dom bode ostav grado akovco i vu njemo bode nejpredi predelala kr ma, jerbo ruom jedna takĹĄa fali vu centro grada, a posle bode dojĹĄla na red knjiĹžnica i itaonica.

Pak od ne ega tre po eti. kuliko bode Ĺžupan dobiv penez za tej Dom to je istam jeno drugo pitanje. Kak se pogodiv tak bode i kaserav.

P

rinas vu akovco smo meli okrogloga stola o temo kak bi bilo lejpo gda bi vsi mladi Romi hodali vu ĹĄkolo. Tu je bilo re eno gda so mladi Romi ugroĹženi zato kaj so nej ĹĄkolani. To ve zgledi tak kak gdaj bi ravnateli ĹĄkoli zaklepali ĹĄkole kaj Romi nejbi mogli nutri, a istina je istam druga eĹĄa, jerbo podvorniki zakleplejo ĹĄkole kaj Romi nejbi odiĹĄli dimo posle velikoga odmora.

No, nikaj zato, naĹĄi Romi so i brez ĹĄkole preve spametni i pitam vas, nej sam vas nek i sebe, ĹĄto bo Ĺžnjimi doĹĄev na kraj gda i ĹĄkole zavrĹĄijo. majo sam jednoga sabornika i Ĺžnjim je vekĹĄa briga nek z vsemaj naĹĄaj me imorskaj sabornikaj.

akoski gradona elnik `rankec Šalamon i me imorski Şupan JoŞek Posavec so skupa poloŞili kamena temeljca za zgrado vu ťteroj bode stana dobiv nať srebrni olimpijac Filip Ude – Fi o. Dok sam jiv gledav kak skupa betona za fondoť me ejo, nigdar nebi rekev gda se, kak politi ari, ne spominajo, o em re i, kak teŞaki so si zdobra, a kak politi ari se ne poznajo. kaj ve morem drugo re i, nek da politika, ťtera je Şenskoga roda, kvari i svadi ljude.

Rep

Pametni Perica

vek zamoli veterinara da njegovu psu odreĹže rep. Veterinar za u eno upita: - Ĺ to se dogodilo da mu treba odrezati rep?

- Ne mogu ga viĹĄe gledati kako sretno maĹĄe repom kad mi do e punica! - ljutito odgovori vek.

Mali Perica pita svoju u iteljicu moĹže li razgovarat sa njom poslije sata. Ona prihvati.

U iteljica: - Onda, ĹĄto mi ĹželiĹĄ re i , Perice?

Perica: - Mislim da sam previťe pametan da ostanem u ovom razredu, dosa ujem se. Želio bih direktno u *imnaziju.

PoĹĄto je o tome obavijeĹĄten i ravnatelj, on upita Pericu da li Ĺželi polagati test. Perica prihvati bez oklijevanja i ravnatelj po e sa testom.

Ravnatelj: - Hajde, Perice, da vidimo, 3 x 4?

Perica: - 12!

Ravnatelj: - 6 x 6?

Perica: - 36, gospodine direktore.

Ravnatelj: - *lavni grad Japana?

Perica: - Tokio.

Test se nastavlja slijede ih pola sata, Perica ne napravi nijednu greĹĄku! Na kraju testa, ravnatelj je zadovoljan, ali u iteljica pita da li ona sada moĹže postaviti nekoliko pitanja.

Obojica pristaju i ona po inje.

U iteljica: - Dobro, Perice. Krava ih ima 4, a ja ih imam 2, ĹĄto je to?

Perica: - Noge U iteljica: - To no. Ĺ to moĹže da se na e u tvojim hla ama, a u mojim ih nema?

Ravnatelja iznenadi pitanje...

Perica: - DĹžepovi, gospo o.

U iteljica: - Ĺ to je meko, ali, na rukama Ĺžene, postane tvrdo?

Ravnatelj razroga i o i, ali Perica odgovora.

Perica: - Lak za nokte, gospo o.

U iteljica: - Ĺ to muĹĄkarci i mi Ĺžene imamo na sred nogu?

Perica: - Koljena!

U iteljica: - Dobro. ĹĄto udata Ĺžena ima ĹĄire od neudate?

Ravnatelj ne moĹže da vjeruje svojim uĹĄima!

Perica: - Krevet.

U iteljica: - Koji dio mog tijela je esto najvlaĹžniji?

Perica: - VaĹĄ jezik.

U iteljica: - Koja rije po inje slovom “pâ€? a ozna ava neĹĄto ĹĄto moĹže biti vlaĹžno ili suho i ĹĄto muĹĄkarci vole gledati?

Perica: - Put! Ravnatelj, bez daha, sav mokar od znoja, odlu i da prekine test i re e: - Ne u te poslati u gimnaziju, ve direktno na fakultet! ak bih i ja odgovorio pogreĹĄno na sva pitanja iz testa...

Lijek - ar nisi bio u bolnici proĹĄlog tjedna? - upita prijatelj prijatelja.

- Da, imao sam tegoba sa srcem.

- Ĺ to su ti dali za usporavanje pulsa?

- Staru medicinsku sestru.

Kupovina DoĹĄao Mujo u poljoprivrednu apoteku da kupi sprej protiv muĹĄica.

Prodava mu ponudi dva spreja: - Ovaj koĹĄta 100 kuna i ubija oko 1.000 muĹĄica, a ovaj vam koĹĄta 50 kuna i ubija oko 500 muĹĄica.

- Mujo se okrene i iza e.

- Pa kud ete? - upita prodava .

- dem izbrojiti muĹĄice - odgovori Mujo.

Hitni slu aj Uhvatili Fatu trudovi. Kako je bilo prekasno da je voze u bolnicu, zovu doktora da do e ku i. StiĹže doktor sav zadihan i pita: - *dje je Fata?

- Evo je u sobi - sav uzbu en e Mujo.

Doktor u e u sobu i zatvori vrata. Nakon pet minuta ih otvori i povi e Muji: - mate li kakav noĹž?

Mujo sav pretrne, i ode po noĹž i da ga doktoru. Nakon pet minuta opet se otvaraju vrata.

- mate li moĹžda kakvu polugu?

- upita uznemireno doktor.

Muji se popne Ĺželudac u grlo, ali otr i i donese doktoru polugu. a koju minutu se ponovo pojavi doktor na vratima.

- imate li moĹžda sjekiru?

Jao, ovje e, govori ĹĄto mi je sa Fatom! - povi e Mujo uzrujano.

- Ma Mujo, Fata je dobro, samo ne mogu otvoriti torbu!

ekanje Napravio se veliki red Ĺživotinja ispred novootvorene ljekarne u ĹĄumi. Puno Ĺživotinja: prvo najve e, onda one malo manje, pa najmanje.

Poslije nekog vremena, dolazi zeko: - Samo malo, pustite me da pro em, samo malo, samo malo.

Stigne zeko do sedmog mjesta i izbace ga iz reda. Sutradan - ista situacija. Dolazi zeko i kaĹže: - Pustite me da pro em. Molim vas, samo malo da pro em.

Stigne zeko do petog mjesta i izbace ga iz reda. Sljede eg dana opet ista pri a: - Evo samo malo, samo malo da pro em, samo malo.

Pri a tako zeko, stigne do tre eg mjesta i opet ga izbace.

Na to e zeko: - Sad u malo sutra da vam otvorim ljekarnu.

Potraga Dozivaju Mujo i Haso iz svega glasa Fatu izgubljenu u Frankfurtu.

Jedan ih gospodin ukori: - Ne radi se to tako. meni je nestala moja Helga pa sam otiĹĄao na policiju i dao njen opis. Visoka, dugonoga, plave kose i velikih grudi.

JoĹĄ je traĹže.

- Pusti Fatu, Haso. demo mi traĹžiti Helgu - oduĹĄevljeno e Mujo.

Lift Vozile se u liftu plavuĹĄa i crnka kad se zaglavio. Crnka po ne vikati: - Upomo , upomo !

- Vi imo zajedno moĹžda nas netko uje - predloĹži crnka plavuĹĄi.

- ajedno, zajedno! - povi e plavuĹĄa.

V"# #{|} P" G{

58

17. ožujka 2009.

VREMENSKA PROGNOZA za idu ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 9. do 16. ožujka

Kalendarsko prolje e donosi zahla enje

Za nama promjenjiv tjedan

VREMENSKA SLIKA: Iako u petak u 12,44h po inje kalendarsko prolje e, vrijeme nam tada ne e biti previše proljetno. Naime, nakon što e u prvoj polovici tjedna biti relativno toplo i ugodno, drugi dio tjedna nosi nam promjenu vremena. Sa sjevera kontinenta sti i e nam ve a koli ina hladno e koja e se razliti preko našeg podru ja. Temperatura zraka e pasti, a uz vjetar e se initi još hladnije. Ponegdje e hladno u pratiti i slab snijeg pa e ugo aj za vikend biti više zimski nego proljetni, a naša ovotjedna pu ka izreka pokazat e se to nom.

VREMENSKA PROGNOZA: Danas e nam vrijeme biti relativno povoljno. Osvanut e djelomi no sun ano jutro, mjestimice s maglom, osobito po donjem Me imurju. Danju e povremeno biti i pove ane naoblake, osobito sredinom dana i popodne kad je samo mjestimice mogu a vrlo slaba kiša. Puhat e slab do umjeren sjeverac i sjeverozapadnjak. Jutro hladno sa slabim mrazom i temperaturom oko nule, a najviša dnevna porast e do 11 Celzijevaca.

U srijedu i dalje moramo ra unati na prohladno jutro uz mogu slab mraz i kratkotrajnu maglu.

Danju djelomi no sun ano. Ujutro e kratkotrajno puhati slab jugozapadnjak koji e ve prijepodne i sredinom dana posvuda okrenuti

Kao što smo i najavili, prošlog tjedna vrijeme je poprimilo prava proljetna obilježja. Bilo je svega – od sunca, oblaka, kiše i vjetra pa ak i malo snijega. Upravo ovakva nestabilnost prvi je znak dolaska toplijeg dijela godine, a brzi ritam izmjena vremenskih prilika prošlog tjedna bilo je nezahvalno prognozirati.

Tjedan je po eo s hladnom frontom koja je Me imurju sredinom dana donijela kratkotrajnu kišu. No, ve kasno popodne se razvedrilo pa smo imali priliku vidjeti krasan zalazak sunca. Zbog vedre no i jutro je u utorak bilo hladno sa slabim mrazom, no danju je uz obilje sunca temperatura porasla na 11 Celzijena umjeren i jak sjeverac i sjeverozapadnjak. Jutarnja temperatura kretat e se oko nule, a najviša dnevna oko 10 Celzijevih stupnjeva.

Dolazak hladnijeg zraka osjetit emo ve u etvrtak. Iako e vrijeme biti djelomi no sun ano, uz umjeren i poja an sjeverac ne e biti ugodno.

Uz periode s pove anom naoblakom nije isklju ena slaba kiša ili susnježica. Jutarnja temperatura malo e porasti, a dnevna pasti u odnosu na srijedu.

Petak e biti još obla niji i hladniji. Zrak koji nam dolazi sa sjevera ne e biti jako bogat vlagom, ali bi se u Sredozemlju mogla stvoriti ciklona koja e dovla iti vlagu s juga pa su u kombinaciji vlage i hladno e u unutrašnjosti Hrvatske, tako i u Me imurju, mogu e snježne pahulje.

Snijeg ne bi trebao biti ni jak ni du-

gotrajan pa ne o ekujemo njegovo zadržavanje na tlu. Puhat e povremeno jak sjeverac, a temperatura zraka još e se sniziti.

I vikend e biti hladan i vjetrovit. Uz mnoštvo oblaka povremeno e biti i sun anih razdoblja, ali zbog nestabilne atmosfere mogu i su i kratkotrajni pljuskovi snijega. Jutarnja temperatura bit e oko nule ili malo ispod, pogotovo u nedjelju ujutro kad bi vjetar trebao malo oslabjeti. Najviša dnevna oko 5 Celzijevih stupnjeva, a postupno lagano zatopljenje moglo bi se dogoditi tek u ponedjeljak, ali nakon hladnog jutra s mrazom i mjestimi nom maglom. Ho e li ovo biti posljednji udarac zime ostaje nam vidjeti, a ovaj hladni prodor pridružit e se dvjema ožujskim ciklonama iz prošle i pretprošle godine koje su nakon

topline još jednom pokazale da zima još nije sasvim gotova. (prognoza izra ena 16.3. u 11h)

Pješ ana oluja u Saudijskoj Arabiji Velika pješ ana oluja zahva la je prošli tjedan središnje dijelove Saudijske Arabije. Me u najteže pogo enim mjes ma je glavni grad Riyadh. Golemi oblak pijeska i prašine nošen snažnim sjeverozapadnim vjetrom prekrio je grad. Vidljivost je bila nula metara u trajanju od tri puna sata, a u razdoblju od 8 sa vidljivost je bila 800 metara ili manje. Zbog pješ ane oluje je me unarodni aerodrom bio zatvoren, odgo ena je nastava u školama, a promet je gotovo stao. Hitne službe pružile su pomo desetinama ljudi koji su imali teško e s disanjem.

Nakon oluje je itav grad prekriven tankim slojem žute prašine i pijeska.

Video ove pješ ane oluje pogledajte na h p://news.bbc.co.uk/2/hi/ middle_east/7935689.stm.

BRA A BELI ANKE Marije Brajkovi , sada Puljanke, uprili ila joj nesvakidašnju proslavu 60. ro endana

Na ro endansko slavlje ponijeli i kokoš Svoj šezdeseti ro endan Marija Brajkovi (r. Horvat) iz Pule zasigurno e još dugo pamtiti. Te nedjelje 4. sije nja u njenu domu u Puli posjetila su je bra a i sestre: Katarina, Stjepan, Rozalija, Ana, Josip i Vladimir, svi sa supružnicima, kao i Marija, supruga njenoga pokojnog brata Ivana, te ujna Emica. Doputovali su iz Me imurja samo da bi joj estitali ro endan.

Marija ve desetlje ima živi u Puli, kamo je odselila iz rodne joj Belice.

- Oduvijek smo bili vrlo bliski i uvijek smo tu jedni za druge kada nam je važno. Naš brat Josip došao je na ideju da bismo se mogli otpraviti u Pulu kako bismo Mariji, koja nam je svima toliko dala, estitali ro endan. Nije nam trebalo dugo da prihvatimo ovu ideju, a imali smo i puno sre e. Poklopilo se da smo svi bili slobodni taj dan jer bila je nedjelja, a i vrijeme nas je poslužilo. Našu sestru Anu, koja tako er živi u Puli, zamolili smo da ‘špijunira’ Mariju i da je pokuša odgovoriti od bilo kakvih planova za taj dan. No, ona svoju ulogu nije ni trebala odigrati jer je Marija sama inzistirala da taj dan provede uz svoga supruga. Htjela je biti sama, ak je odgodila i redovito druženje s Anom. Odustala je i od odlaska u toplice kamo ju je želio izvesti muž za njen ro endan. Kada smo došli u Pulu, Marija je bila na nedjeljnoj misi, pa smo je do ekali na njenu dvorištu. Naš brat Josip svirao je harmoniku, a njegova k i Josipa

Slavljenica s bra om (stoji druga u prvom redu) trubu. Kada nas je Marija ugledala, bila je jako iznena ena, rekla bih šokirana, ali istodobno i vrlo sretna, ispri ala je Rozalija o ovom toplom obiteljskom druženju.

Me imurci su Mariji u Pulu došli s ro endanskim poklonom – lan i em i medaljonom sa slikom sve bra e i oslikanim štapom koji joj je izradio Rozalijin suprug Stjepan.

Povrh toga, donijeli su sa sobom i ro endansku tortu, gibanicu, dizane kola e, sir i vrhnje, doma e kobasice i pregršt drugih namirnica, ak i doma u kokoš i mrkvicu za sve arsku

juhu. Tako i treba kad ovjek nenajavljen dolazi u goste.

- Ma uzeli smo sve sa sobom znaju i da nenajavljeni, iznenadni dolazak gostiju može biti vrlo neugodan. Znaju i koliko voli me imursku hranu, Mariji smo na taj na in donijeli djeli rodnoga kraja.

Veselili smo se do jutra, slave i ne samo Marijin ro endan ve i našu bratsku slogu i ljubav koju su nam usadili naši nikad prežaljeni, ve dugo pokojni, roditelji. U ili su nas slozi i poštenju, da budemo uvijek tu jedni za druge, u ili su nas koliko

vih stupnjeva. Nova fronta zahvatila nas je u srijedu kad je jutro bilo ak pet stupnjeva toplije nego dan prije.

Ponegdje je bilo slabe kiše, a sredinom dana zapuhao je poja an sjeverac i sjeverozapadnjak. Promjenjivo vrijeme nastavilo se i u etvrtak kad je uz izmjenu sunca i oblaka samo ponegdje pala koja kap kiše. Bilo je vjetrovito uz sjeverozapadnjak, a temperatura se s jutarnjih -1°C u popodnevnim satima popela na 11°C. Petak trinaesti osvanuo je obla an i topliji, a ponegdje je opet bilo slabe kiše. Vikend je bio relativno ugodan uz izmjenu sunca i oblaka, samo ponegdje u nedjelju predve er s malo kiše.

je bitna obitelj. Od nas su na inili dobre ljude. Svi smo nekako uspjeli u životu vlastitim radom, me usobno si pomažu i, a bili smo takva sirotinja, otkriva Rozalija.

Sva njena bra a i sestre poslušali su roditeljske savjete, a osobito o ev naputak da sre a pokuca na vrata samo jednom u životu. Taj trenutak treba znati prepoznati i iskoristiti. Sva Marijina bra a i sestre, pa i ona sama, to su uspjeli. Uspjeli su i u najbitnijem – ostati složni i bliski jedni drugima, što danas i nije tako esta slika. (D.Mihoci)

Prekrasan zalazak sunca prošlog ponedjeljka “uhva en” u Maloj Subotici (autor: Robert Šolti )

HPD ME IMURJE na Dan žena u Karlova kom pokuplju

Pohodili Vinice i Martinš ak Planinari HPD-a Me imurje na Dan žena pohodili su Vinice (321 m) i Martinš ak (346 m), vrhove Karlova kog pokuplja.

- Na samom vrhu Martinš aka nalazi se kapela Svetog Martina iz 14. stolje a, po kojoj je vrh dobio ime. Ona je u Domovinskom ratu bila jako ošte ena, ali je sada obnovljena. Kada se popnete na sam vrh, koji je rijeka Korana ovila s tri strane, shvatite zašto je ovo najomiljenije izletište karlova kih i dugoreških planinara s kojeg se pružaju posebno lijepi vidici na dio Pokuplja, sve do Žumbera ke gore, Kapele i Kleka.

Sun ano i lijepo vrijeme koje nas je pratilo cijelo vrijeme pohoda do aralo je svu ljepotu ovog kraja.

Nakon višesatnog hodanja u planinarskom domu nastavili smo druženje s našim prijateljima i njihovim agilnim predsjednikom Borislavom koji nam je pomogao u organizaciji ovog izleta,

uz neizbježni gulaš od divlja i i doma u kapljicu koju su doma ini pripremili, ispri ao je Franjo Jankovi , koji je planinare vodio na ovaj pohod.

Me imurci su izlet završili posjetom starom gradu Dubovcu koji je sagra en u 13. stolje u na brežuljku sjeverozapadno od grada Karlovca te je najzna ajniji simbol grada na etiri rijeke. U glavnoj kuli dvorca postavljena je stalna izložba o povijesti Dubovca, koju su tako er razgledali.

- Zahvalivši našim prijateljima, dogovorili smo sljede e druženje na raftingu rijekom Mrežnicom u svibnju ove godine, obznanio je Jankovi .

Planinari HPD-a Me imurje pozivaju sve ljubitelje prirode da im se pridruže na njihovom sljede em izletu u Slavoniju. Namjera im je u nedjelju 29. ožujka pohoditi Požeško gorje.

(D.M.;foto: Franjo Jankovi )

DOBRO JE ZNATI

17. ožujka 2009.

Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠ E tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

SATELITSKA I ZEMALJSKA OPREMA Dreambox DM 800 HD PVR HD prijemnik univerzalni ita kartica

AKCIJSKE CIJENE DVB-T PRIJEMNIKA Digisat T133C2SR Triax TR 500 HD

NO

VO

!

KVALITETNA ME IMURSKA VINA

[ [ [ [ [ [

Urbanska kapljica Žuti muškat Rajnski rizling Graševina Zeleni silvanac Chardonnay

Distribucija i montaža Total TV opreme

info@kerman.hr

www.kerman.hr

59

SJAJAN REZULTAT KARATIST(IC)A NEDELIŠ A NA PRVENSTVU HRVTSKE

LOŠ START NOVOG TRENERA DRUGOLIGAŠA ME IMURJA U KARLOVCU

Osvojene etiri seniorske Mario utuk nije uspio medalje na Rabu prekinuti crni niz poraza ATEKSU posao s novim vojnim odorama

Rado šije Me imurec za vojnike Ministarstvo obrane povjerilo je izradu novih vojnih odora za pripadnike oružanih snaga hrvatskim proizvo a ima. Odore su proizvod zajednice etrnaest hrvatskih proizvo a a koju predvode tvrtke URIHO, ateks, VIS Varaždin, DES i KROKO. U vrijeme kad je najavljen natje aj za izradu odore, Damir Vitez, direktor ateksa, kazao je da za ateks u tome vidi veliku poslovnu i razvojnu šansu jer su ve ranije radili tkaninu za vojne odore, iz kojih su šivane odore za naše vojnike u mirovnoj misiji u Afganistanu. Naglasio je da je kompletan razvoj nove tkanine za odore ra en u ateksu na novim strojevima koje su kupili. Štampanje tkanina tako er se radi u ateksu. Radi se o specijalnoj tkanini koja ne propušta vodu, a pre a ima visoku vrsto u, obra enu hidrofobnom doradom, tako da ne propušta vodu, a svejedno diše, te je zbog vrsto e otpornija i na deranje. Na novoj je odori digitalizirani uzorak karte RH. Novim

Direktor ateksa Damir Vitez s uzorcima tkanine odorama opremit e se polovica pripadnika Kopnene vojske, dok

Radost i ljubav

Radost je družiti se s prijateljima, a još je ve a radost u prolje e doživjeti ljubav.

U prolje e se sve budi. Dani su duži, sunce mami na šetnju, a šetnja je kao stvorena za druženje s prijateljicama. One su važne u svakoj životnoj dobi jer se njima možemo povjeriti, potužiti, podijeliti male tajne i radosti. S njima se može pojesti prvi ovogodišnji sladoled zubatom suncu usprkos.

A bez obzira koliko ste stari, zasigurno vas najljepša sje anja vežu uz to kako je lijepo biti zaljubljen u prolje e. Još samo da se ponovno otvore terase, pravi izvor društvenog života, sve e izgledati bolje i ljepše, jer nema te krize koju pravi razgovor s prijateljima ne e pobijediti. (BMO)

bi druga polovica odore trebala dobiti 2010. godine. (BMO)

PERUTNINA PIPO IPC UŠLA U ETVRTFINALE HRVATSKOGA RUKOMETNOG KUPA

Ni “final four” Hrvatskog kupa više nije tako daleko

RADIONICA turisti kih zajednica gradova sjeverne Hrvatske

akovec se istaknuo maskom, kola ima i vinom U Rijeci je protekli tjedan, u etvrtak 12. ožujka, održana prva radionica turisti kih zajednica gradova sjeverne Hrvatske: akovec, Karlovac, Koprivnica, Varaždin i Velika Gorica.

Udruženim snagama turisti ke su zajednice u kongresnoj dvorani rije kog hotela “Bonavia” predstavile svoju turisti ku ponudu. Promociji su nazo ili predstavnici etrdesetak agencija s podru ja Primorsko - goranske i Istarske županije te popratili brojni mediji. Takav dobar odaziv potaknuo je predstavnike turisti kih zajednica na nastavak zajedni ke prezentacije koja se ubrzo o ekuje i u Zagrebu.

Turisti ka zajednica Grada akovca predstavila je brojne potencijale akovca i Me imurja, te konkretne programe za organizirane i individualne dolaske.

Pažnju je dodatno plijenila ovogodišnja pobjedni ka “maska” Me imurskog fašnika (KUD-a “Sloga” iz Nedeliš a), zatim doma i me imurski kola i i me imurska marka vina “pušipel”, ime je

TZG su predstavljali direktorica Turisti kog ureda Ivana Maltar i predsjednik TZG -a Gordan Vrbanec velik interes za “ akove ki stol” bio zagarantiran.

Uvjerili smo se da Me imurje sa svojom prijestolnicom svakim danom sve više napreduje prema

prepoznatljivoj destinaciji u okviru turisti ke ponude kontinentalne Hrvatske, a ovakva je radionica odli an primjer marketinškog probijanja do krajnjeg potroša a.