Međimurske novine 707

NEZAPOSLENOST u porastu

Dosanjani san svih mještana Kotoribe

str. 2 www.mnovine.hr

str. 4

Broj korisnika naknade veći za 20 posto

PREMIJER IVO SANADER otvorio novu zgradu škole i dvorane u Kotoribi

Godina XIV. Broj 707.

^akovec, UTORAK, 24. ožujka 2009.

Cijena 7 kuna

LOKALNI IZBORI 2009. - kandidati za međimurskog župana i njihove koalicije

NIČIJA BRIGA?

str. 14

Na bolničkom parkingu stradavali auti PROMETNI KOLAPS u Murskom Središću

str. 7

Građani u opasnosti, ugostitelji u gubicima u ovom broju

TEPEŠIJA PO ME\IMURJU Duplerica

Slakovec Komunikacija bez granice

U ČIJE ĆEMO RUKE POVJERITI SVOJU BUDUĆNOST!? str. 3

U PERIVOJU ZRINSKIH premlaćeni 16-godišnjak iz Donjeg Pustakovca i dvije godine stariji Preložanin

Mlatio ih 17-godišnji nasilnik iz Pleškovca str. 6

www.novi-net.hr • 040/865-777

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 59

AKTU LNO

24. ožujka 2009.

PREMIJER IVO SANADER otvorio novu zgradu škole i dvorane u Kotoribi

San svih mještana Kotoribe postao stvarnost Pred više od tisu u ljudi predsjednik Vlade dr. sc. Ivo Sanader otvorio je u utorak 17. ožujka novu školu i sportsku dvoranu u otoribi. Izgradnja škole i dvorane s opremom koštala je 28 milijuna kuna, od ega je 60 posto sredstava osiguralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, dok je ostalo u polovi nom iznosu otpalo na Me imursku županiju i op inu otoriba. Premijer Ivo Sanader naglasio je prilikom otvorenja da se Hrvatska s nekim zemljama u Europi ne može mjeriti, primjerice, u gospodarstvu, ali može se mjeriti u nekim specifi nim stvarima kao što je znanje, pritom spomenuvši da je najbolje ulaganje u budu nost upravo ulaganje u mlade, poželjevši u enicima dobar i marljiv rad. Zahvalio je i u iteljima, kao i svim otorip anima, na str-

Premijer Ivo Sanader: - Najbolje ulaganje u budu nost je ulaganje u mlade

Program u enika OŠ Kotoriba

pljenju jer nije bilo lako vjerovati da e otoriba dobiti ove objekte. Me imurski župan Josip Posavec istaknuo je da su na po etku mandata otvorili Gospodarsku školu u

akovcu, dok na kraju mandata sada otvaraju školu u otoribi. Govorio je i o akove kom Veleu ilištu, što je još jedan dokaz da sadašnja vlast ulaže mnogo u obrazovanje za društvo znanja i napretka. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta pro . dr. sc. Dragan Primorac pohvalio je rad Vlade jer je u posljednjih pet godina obnovljeno, dogra eno ili izgra eno 400 škola. Prema rije ima ravnateljice Š otoriba Snježane Matoš, kamen temeljac položen je 17. rujna 2004. godine, školu polazi 330 u enika, od ega 106 djece romske nacio-

Nova škola i sportska dvorana izvana

nalne manjine, i ima 17 razrednih odjela s kojima radi 26 u itelja. Dvorana je površine 1.610, a nova škola 1.862 etvorna metra. Do danas smo sanjali ovaj san, a od danas ga živimo, rekla je op inska na elnica Blaženka Zvošec, pohvalivši dobru suradnju resornog Ministarstva, Županije i p ine. Izgradnja nove škole i dvorane je i najve a investicija u otoribi u njezinoj povijesti, kad je rije o ulaganjima u društveni standard i školstvo. ove objekte blagoslovio je mons. Ivan Godina, generalni vikar Varaždinske biskupije, uz pomo doma eg župnika jubana Škrabe. enici i u enici pripremili su dojmljiv kulturno - umjetni ki program u kojem su uživali svi

gosti. z premijera Sanadera i ministra Primorca, sve anost su uveli ali ministar kulture mr. Božo Biškupi i dopredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Jarnjak, kao i kompletno vodstvo Me imurske županije. tvorenjem nove škole uvodi se jednosmjenska nastava prema modernim europskim standardima, što e omogu iti kvalitetnije u enje, tako da u enici naše najisto nije op ine imaju sve preduvjete za svestran razvoj. Mnogi od njih e slobodno vrijeme iskoristiti za igre, ali i druženja u raznim oblicima dopunskih aktivnosti. Veoma bogat program koji su priredili u enici i u itelji škole nije ostavio ravnodušnim ni premijera Sanadera, koji je ostao u otoribi gotovo sat duže od protokola, druže i se s u enicima i, kako je rekao, “njihovim sretnim licima”. (A.Fuš, jš, oto Z. Vrzan)

Me imurci još uvijek ne trebaju flaširanu vodu

Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. ožujka. a taj dan diljem svijeta ljudima se skre e pozornost na probleme vezane uz vodu i vodne resurse.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana voda upitali smo gra ane kakvu vodu oni svakodnevno konzumiraju. Zanimalo nas je konzumira li se još uvijek najviše voda iz pipe

ili su ljudi po eli kupovati vodu za pi e. I dok ve ina još uvijek pije vodu iz pipe bez ikakvog straha od one iš enosti, ima i onih koji konzumiraju i vodu iz slavine i kupovnu vodu, sve

ovisno o mjestu gdje se nalaze. od ku e pije se naj eš e voda iz pipe, me utim, odlazak u kafi ili ak u drugi grad navodi ljude na kupovanje vode. I iako trenutno prevladava

mišljenje da je naša voda kvalitetna i ista te potreba za kupovnom vodom još ne postoji, neki smatraju da bi se u bliskoj budu nosti to moglo promijeniti. (H. Ze ar)

Anketa “Pod vurom” Vanja Vugrinec, Šenkovec - Još uvijek ne kupujemo vodu za pi e ve pijemo vodu iz pipe. Smatram da je naša voda dobra i da nema straha od zaraze zbog vode iz slavine. Smatram da živimo u podru ju gdje je voda kvalitetna, ista i nezaga ena, stoga još uvijek nema razloga za brigu.

Željko Obad, Zagreb - Mogu re i da rijetko pijem vodu iz pipe. Ve inom pijem mineralnu vodu koju kupujem. aravno, nekad popijem vodu iz pipe, ali u ve ini slu ajeva nemam tu naviku. Mišljenja sam da je naša voda u Hrvatskoj u redu, tako da razlog tome što ne pijem vodu iz pipe nije strah od one iš ene vode ve jednostavno moja navika. Josip Brali , akovec - Pijem vodu iz pipe jer smatram da nema straha da naša voda nije kvalitetna ili da je one iš ena. Mišljenja sam da je naša voda sasvim u redu, stoga još uvijek ne vidim potrebu za svakodnevnim kupovanjem vode za pi e.

Emina Lackovi , Držimurec - ako kada, ali kod ku e ve inom pijem vodu iz pipe. Me utim, kad sam vani u kafi ima, pre eriram vodu iz boce. valiteta vode razlikuje se od mjesta do mjesta, tako da smatram da bi neka ku anstva trebala imati pro iš iva e. Da je voda u du anima nešto je tinija, osobno mislim da bih je kupovala i da ne bih više pila vodu iz pipe.

Zvonka Bratuša, Vularija - Moram re i da i kupujem vodu za pi e, a i pijem onu iz pipe. Sve ovisi gdje sam. S obzirom na to da studiram u Zagrebu, kada sam tamo, kupujem vodu jer mi zagreba ka voda ima udan okus koji mi ne odgovara i ima puno kamenca. Me utim, kada do em ku i, pijem vodu iz pipe bez ikakvog straha, jer smatram da je voda u Me imurju sasvim u redu.

Marko Kova , Zagreb - sobno ve inom pijem vodu iz pipe jer smatram da je voda u Hrvatskoj, za razliku od nekih drugih zemalja, ista i nezaga ena. valiteta naše vode ini mi se u redu, zato sam mišljenja da kod nas još uvijek ne postoji potreba za kupovanjem vode za pi e, iako bi se to moglo u bliskoj budu nosti promijeniti. (H. Ze ar, oto: Vrzan)

AKTU LNO

24. oĹžujka 2009.

LOKALNI IZBORI 2009. Nazire se budu a vlast u Me imurskoj Ĺžupaniji

U ije emo ruke dati svoju budu nost!? okalni izbori za Ĺžupana, gradona elnike, na elnike joĹĄ nisu raspisani, ali predizborne su aktivnosti po ele. ne za sada nisu usmjerene prema bira ima ve se odvijaju unutar pojedinih stranaka i me u pojedinim strankama.

strankama se biraju nositelji elnih funkcija, rade liste, a istodobno se stranke dogovaraju tko e s kim. ad se to dogovore, okrenut e se k bira ima. ajdalje u pripremama za ove izbore koji e se odrĹžati 17. svibnja otiĹĄao je SDP, stranka koja do sada nikada u novijoj hrvatskoj povijesti nije imala me imurskog Ĺžupana. Premda se Ivica Perho osobno teĹĄko prihvatio kandidature za me imurskog Ĺžupana, duboko svjestan svih problema koji e se sru iti na novu vlast u ovoj kriznoj godini, ipak je baĹĄ njegov dĹžambo plakat s kojega se smijeĹĄi u odijelu s kravatom koje ina e nikada ne obla i prvi osvanuo na plakatima divovskih razmjera na najprometnijim lokacijama u Me imurju. SDP je stranka s dugom tradicijom ura una li se da je pravni slijednik transformiranog S H pa ima bogato organizacijsko iskustvo.

pravo na temelju tih iskustava ova stranka temeljito se priprema za mogu e preuzimanje vlasti.

Ĺ to ako pobijedi SDP Budu e ovlasti Ĺžupana, gradona elnika i na elnika joĹĄ se kroje u saborskoj proceduri, zato i te kako treba biti spreman na to budu i Ĺžupan koji ima vladaju u ve inu i u SkupĹĄtini, kako bi se osigurali od opstrukcija od strane vije nika. Poznato je da poglavarstva odlaze u povijest, tako da se ne dogodi da Ĺžupana neprestano opstruira neprijateljski naklonjen vije ni ki blok u SkupĹĄtini.

pravo da bi izbjegnuo tu opstrukciju SDP je na elu s Ivicom Perho om ve sada osigurao prakti ki etvero lanu koaliciju. SDP je s umirovljenicima (HS ) i seljacima (HSS) ve potpisao vrsti sporazum i s podjelom funkcija. Premda o imenima joĹĄ sluĹžbeno ne Ĺžele govoriti, ve sada je procurilo u javnost da uz javno obznanjenog Ivicu Perho a za Ĺžupana jednog zamjenika dobiva HSS. a to mjesto dolazi, po svemu sude i, An elko Horvat, veliki vo ar iz Donjeg raljevca, â&#x20AC;&#x153;otacâ&#x20AC;? subvencija za poljoprivredu u Me imurskoj Ĺžupaniji u vrijeme kad je bio lan Poglavarstva u vladi HS S â&#x20AC;&#x201C; HSS - H S. to pionirsko vrijeme demokracije joĹĄ se nije doĹĄlo do slova â&#x20AC;&#x153;s kao sukob interesaâ&#x20AC;? pa nitko nije smatrao spornim da subvencije doduĹĄe prema kriterijima kao i svim ostalim poljoprivrednicima idu i poglavaru An elku Horvatu. HSS dobiva i predsjednika SkupĹĄtine. Premda su mnogi na

tom mjestu vidjeli Zvonimira Siladija, koji je na tom mjestu ve bio u proĹĄlom mandatu Ĺžupanijske vlasti, a u ovom je jedan od najaktivnijih vije nika, po svemu sude i, to e mjestu ipak pripasti Petru ova kom, predsjedniku HSS-a i saborskom zastupniku u mirovini. SDP je u koalicijskom sporazumu za sebe osigurao mjesto Ĺžupana i jednog zamjenika, ali e tu rezervaciju prepustiti H S-u, i to Matiji Posavcu, predsjedniku H S-a. amo god Matija Posavec do sada doĹĄao, pratile su ga nevolje, najprije u HSS-u, a potom i H S-u. H S je najprije donio odluku o samostalnom izlasku na izbore, te o Matiji Posavcu kao kandidatu za Ĺžupana, ali kako ova stranka ima ozbiljnih problema u politi kom potonu u ne samo u Me imurju ve i drugdje, ve duĹže vrijeme, vojnim rje nikom re eno - povla i se na rezervne poloĹžaje. Crta povla enja najviĹĄe je uo ljiva kod ĹĄefa stranke Radimira a i a koji se nakon pada u VaraĹždinu povukao u Zagreb. akon ĹĄto je zakasnio vratiti mandat u Saboru, zakasnio se prijaviti u Zagrebu, ali o ito se radi i o pomalo sra unatoj taktici, jer teĹĄko da bi proĹĄao i u Zagrebu za gradona elnika. PreviĹĄe se â&#x20AC;&#x153;general a i â&#x20AC;? udaljio od svojih strana kih vojnika pa mu se vojska raspala. Jednako kao ĹĄto se

a i povla i na rezervne poloĹžaje, tako se na rezervni poloĹžaj povla i i njegov me imurski pulen Matija Posavec, ije ambicije hrane ne samo politi ki otac a i , ve i njegov tata Ivan Posavec.

Matija otpla uje Lesarov â&#x20AC;&#x153;kreditâ&#x20AC;? Matija Posavec je mlad, nedovoljno iskusan, a, ĹĄto je najgore, tu om rukom vo en te nema dovoljno uporiĹĄte ni u svojoj stranci koju je preuzeo a ni izgleda da sam osvoji vlast nakon ĹĄto je H S unutarnjim sukobima oslabio, rascijepio se i izgubio ugled u javnosti kakav je imao pred protekle izbore, tako se Matija Posavec povukao na rezervni poloĹžaj, odustao od kandidature Ĺžupana i zadovoljio se kandidaturom zamjenika Ĺžupana koji e mu ustupiti SDP. o i to je viĹĄe kompromis dogovora elnika srediĹĄnjica SDP-a i H S-a Milanovi a i a i a u Zagrebu nego lokalnih Ĺželja, premda se na lokalnoj razini to opravdava izbornom matematikom osiguranja dovoljnog broja glasova bira a kako bi se vlast u Ĺžupaniji ovaj put sigurno osvojila. Milanovi i a i ovime grade budu u koaliciju za parlamentarne izbore i nastoje je krojiti tamo gdje je to mogu e. Matija Posavec je mlado drvo, a zna se da se drvo savija kad je mlado i spreman je mnogo toga podnijeti ĹĄto neki stariji hrastovi u stranci ne bi podnijeli. n je

Grupacija SDP:

Ivica Perho , kandidat za Ĺžupana

Matija Posavec, kandidat za zamjenika Ĺžupana

kandidaturu za zamjenika Ĺžupana izborio i otplatom kredita za dug koji je stranka uzela za proĹĄle parlamentarne izbore na kojima je Dragutina esara ugurala u Sabor. aime, poznato je da je Josip Posavec povukao svoju kandidaturu s liste, ali i inanciranja kampanje, nakon strana kih komplota da ga se izgura s drugog mjesta i na to mjesto ugura esara. Matija je tada na sebe preuzeo otplatu dugova, a sada je prilika da ih naplati. A Dragutin esar nakon strana ke konvencije okrenuo le a stranci i preĹĄao u nezavisne.

Ĺ to ako pobijedi HDZ

An elko Horvat, kandidat za zamjenika Ĺžupana

Petar Nova ki, kandidat za predsjednika SkupĹĄtine

Grupacija HDZ:

DraĹžen BlaĹžeka, kandidat za zamjenika Ĺžupana

Mladen KriĹžai , kandidat za Ĺžupana

Pojedina ni kandidati

Josip Posavec, nezavisni kandidat

Branimir Bunjac, kandidat za Ĺžupana Hrvatske stranke rada

Ĺ˝eljko Pavlic, kandidat za Ĺžupana Me imurskoga demokratskog saveza

ije tajna da su u po etku prije sklapanja formalnih koalicija razgovarali svi sa svima. Preciznije re eno, svi s HDZ-om i sa SDP-om. aime, centralizacija u politici uzela je toliko maha da elnici stranaka u centrali nastoje zacrtanu politiku s drĹžavne preslikati na regionalnu sredinu.

tom smislu me imurski HS S naĹĄao se uz bok s HDZ-om s kojim e uskoro potpisati i formalni sporazum. Prema do sada usmenim dogovorima, HDZ e dati Ĺžupana i uzeti sebi mjesto zamjenika Ĺžupana, a HS S dobiva jednog zamjenika Ĺžupana i mjesto predsjednika SkupĹĄtine. HDZ-ov kandidat za Ĺžupana je Mladen riĹžai , sadaĹĄnji zamjenik Ĺžupana, a HS S-ov kandidat za zamjenika je DraĹžen BlaĹžeka, koji je u proĹĄlom mandatu obnaĹĄao duĹžnost predsjednika Gradskog vije a akovca i ravnatelj je I Ĺ -a. SrediĹĄnjica ne krije razo aranje ĹĄto u toj kompoziciji nema HSS-a, ali ni HS -a, kao na drĹžavnoj razini. o uspije li ova za sada dvo lana kompozicija unato tome prevagnuti vlast na svoju stranu, to e razo aranje biti zaboravljeno. Poveznica s vertikalom na vlasti na drĹžavnoj razini pak nije zanemariva ako se u ra unicu uklju e svi oni koji osje aju dobrobit te vlasti. e smijemo zanemariti da se ljudi najviĹĄe bore protiv gubitka ste enih prava. renuti u kampanju neĹĄto kasnije ne mora biti hendikep, imaju i na umu da je HDZ to u inio i za parlamentarne izbore kada je izgledalo da je SDP u o iglednoj prednosti. nato krizi, vlast uvijek moĹže neke adute izvaditi iz rukava. ije tajna da je HS S pregovarao i sa SDP-om. Branko eva i , siva eminencija HS S-a i doskora najmo niji ovjek me imurskog HS S-a, zagovarao je koaliciju sa SDP-om smatraju i da je to pobjedni ka koalicija u Me imurju. Za sebe je traĹžio mjesto predsjednika SkupĹĄtine, ali ta koalicija nije proĹĄla zbog otpora strana kih elnika ur e AdleĹĄi i njezine pozicije u vladi i ambicija da u e u Europski parlament, te pozicije DraĹžena

Bregleca u ministarstvu. Branko eva i kaĹže da se povla i iz politike jer ostaje vjeran svojim principima koje je zagovarao i odlazi na etiri mjeseca u SAD u posjet sinu koji tamo gradi znanstvenu karijeru.

Tre e mogu nosti sim ove dvije velike grupacije, za sada su poznata joĹĄ tri pojedina na kandidata za Ĺžupana, to su Ĺ˝eljko Pavlic iz MDS-a, Branimir Bunjac iz novoosnovane Hrvatske stranke rada i Josip Posavec, sadaĹĄnji Ĺžupan. eĹĄko je vjerovati da sadaĹĄnji Ĺžupan Josip Posavec moĹže uzeti toliko glasova da bi prevladao koalicije koje predvodi SDP ili HDZ, ali uvijek moĹže kalkulirati s kontrolnim paketom, i to viĹĄe na HDZ-ovoj strani, sli no kao ĹĄto sada Matija Posavec ulazi na poziciju zamjenika Ĺžupana u SDP-om bloku. Ako bi se ta kalkulacija Josipu Posavcu ostvarila, to bi u tom slu aju bila neostvarena koalicija, samo s malo druga ijim rasporedom pozicija kakva se nije realizirala u njegovom mandatu (trojstvo H S â&#x20AC;&#x201C; HDZ - HS S) i to samo zbog toga ĹĄto Josip Posavec nema razvijen osje aj za procjenu ljudi pa nezgrapnim izjavama ini ĹĄtetu tamo gdje ona nije potrebna. eke greĹĄke koje su o ite on ak uporno podcrtava pa umjesto da gradi mudru politiku postavljanja kompetentnih i obrazovanih ljudi na klju ne pozicije on je grube izjave o obrazovanju i kompetencijama protivnicima bacao u lice. MoĹžda sada u koaliciju HDZ - HS S u e i Josip Posavec s okrnjenim dijelom H S-a, onim dijelom koji unato tome ĹĄto u H S-u Matiju Posavca ne doĹživljavaju kao lidera ve s igama u dĹžepu drĹže jaja u obje koĹĄare pa e se u jednoj zasigurno nakon skrsa kad ve budu raspisani izbori izle i pili i. Ĺ to re i od dvojici ostalih kandidata. Ĺ˝eljko Pavlic djeluje kao kandidat koji ima vremena i koji polako gradi stranku, moĹžda za nijansu prepolako. Branimir Bunjac pak ra una na nezadovoljstvo onih koji nisu zadovoljni tako ĹĄiroko postavljenim koalicijama, pa su opet razo arani ĹĄto glasaju i za nekoga moraju zaokruĹžiti i one koje ni u snu ne mogu smisliti. Branimir Bunjac ra una da e mu u prilog i i vjetar promjena koje na vlast dovode autsajdere s po etka izborne kampanje. Me utim, ne treba smetnuti s uma koliko su u Americi vremenski trajale kampanje i koliko je puta autsajder bama, idol svih autsajdera, bio u kadru i na slici tako da se o autsajderstvu moĹže govoriti samo uvjetno. (BoĹžena Malekoci - leti )

G R

4 U VELJA I porasla nezaposlenost u odnosu na prethodni mjesec, ali i prethodnu godinu

Broj korisnika nov ane naknade pove an za 20 posto! Potkraj velja e u Podru noj sluĹžbi Zavoda za zapoĹĄljavanje u akovcu bile su evidentirane 5.582 nezaposlene osobe, ĹĄto je rast nezaposlenih od 3,8 posto u odnosu na sije anj a, izraĹženo u brojkama, to su 204 nezaposlene osobe viĹĄe. Uspore uju i to s velja om proĹĄle godine, to je pad za 3,6 posto. Tako nakon dvije godine pozitivnih kretanja u zaposlenosti ponovno biljeĹžimo negativni trend, odnosno rast nezaposlenosti. Kako je kriza po ela na injati metalsku i gra evinsku industriju, u velja i se tako pove anjem udjela nezaposlenih muĹĄkaraca za jedan posto smanjio udio nezaposlenih Ĺžena u odnosu na sije anj. Gledano prema dobi, najve i udio u registriranoj nezaposlenosti imaju osobe starije od 50 godina, iji je udio skoro 28 posto me u nezaposlenima. U velja i je priljev nezaposlenost bio ve i od odljeva. Novoprijavljenih je bilo 559, a brisanih 355. Najve i broj novoprijavljenih na burzu rada doĹĄao je iz prera iva ke industrije i gra evinarstva, izravno iz radnog odnosa na burzu doĹĄlo je njih 356. Na burzu su doĹĄli zbog isteka ugovora o radu na odre eno vrijeme i smanjenog opsega posla. Iz evidencije nazaposlenih brisano je 355 osoba, od ega

malo viĹĄe od polovice, odnosno 195 osoba zbog zaposlenja. Na kraju velja e nov anu naknadu koristila su 1.984 korisnika ili 35,6 posto ukupno evidentiranih nezaposlenih. DoĹĄlo je do pove anja korisnika nov ane pomo i za skoro tri posto u odnosu na sije anj, a za ak 20 posto u odnosu na velja u proĹĄle godine. Korisnicima je bilo ispla eno preko 2,7 milijuna kuna na ima nov anih naknada. Pogledamo li ĹĄto se doga alo s nezaposlenoĹĄ u unatrag nekoliko mjeseci, od kraja listopada do kraja velja e, tada vidimo da je u studenom, prosincu, sije nju i velja i broj nezaposlenih, dakle, u svega etiri mjeseca, pove an za ak 715 osoba. Kraj listopada uzeli smo zbog toga jer je to zadnji mjesec proĹĄle godine kada je zabiljeĹžen pad nezaposlenosti. Od studenog proĹĄle godine nezaposlenost iz mjeseca u mjesec kontinuirano raste. Ako pratimo kako se to odraĹžava na pojedine ispostave u akovcu, Prelogu i Murskom SrediĹĄ u, tada je u razdoblju od etiri mjeseca do najve eg porasta broja nezaposlenih doĹĄlo u akovcu, gdje je taj broj pove an za 456 osoba. U Prelogu za 158 osoba, a u Murskom SrediĹĄ u za 101 osobu. (BMO)

EKONOMSKI BREVIJAR

Upravljanje financijama Upravljanje financijama je skup aktivnosti usmjerenih na prikupljanje novca, odlu ivanje o na inu koriĹĄtenja raspoloĹživog novca i analizu troĹĄenja. Za upravljanje financijama potrebna je sistemati nost uz stalno prikupljanje to nih podataka. Naravno, za to treba odvojiti vrijeme i posvetiti dovoljno paĹžnje, ali isplatit e se. U doba olakog zaduĹživanja ste ene su navike jednostavnog opho enja s financijama. Preporu eno je napraviti zaokret prije nego to zatraĹži situacija, ili joĹĄ gore, banka i vjerovnici. Upravljanje financijama temelji se na preglednosti i planiranju. Uz ve postoje e evidencije, izvode i preglede, na internetu su lako dostupne osnovne tablice za pra enje financijskih potreba i mogu nosti. Tako moĹžete striktno pratiti sve troĹĄkove i upustiti se u traĹženje tzv. â&#x20AC;&#x17E;guta a novcaâ&#x20AC;&#x153;. Tada slijedi toliko spominjano rezanje troĹĄkova. Postoje stalni, neizbjeĹžni troĹĄkovi, ali ima i onih na koje se moĹže utjecati, a najviĹĄe se odnose na povremene i jednokratne troĹĄkove. Odricanje od nepotrebnih stvari i usluga najjednostavniji

je na in financijskog oporavka. To e sigurno utjecati na smanjenje nepotrebnog i skupog zaduĹživanja. PrikaĹžite sve elemente ĹĄto to nije, i dobit ete jednostavni pregled koji e omogu iti uvid u realno stanje, ali i ukazati na postoje e probleme i mogu e izlaze. U svakom slu aju poduzmite hitne mjere i odredite Ĺželjene ciljeve ( kratkoro ne i dugoro ne ). Donesite vrste odluke i provodite ih korak po korak. Kada imate cilj, lakĹĄe ete na i i put do njegova ostvarenja. Treba razmotriti i sve mogu nosti dodatne zarade kao i prodaje nepotrebne i nekoriĹĄtene imovine Kada usvojite naviku redovitog prikazivanja i pra enja financijske situacije, ona e postati laka poput voĹžnje bicikla ili automobila. VoĹžnja ( upravljanje financijama ) postaje rutina, uz poĹĄtivanje pravila i izbjegavanje greĹĄaka ( kako svojih, tako i ostalih sudionika u â&#x20AC;&#x17E;prometuâ&#x20AC;&#x153;). Upravljanje financijama pomaĹže da ne ostanete bez novca. Jer, jedino ĹĄto se moĹže napraviti bez novca su dugovi! (Zlatko BoĹži ,dipl.oec.)

24. oĹžujka 2009.

ME IMURJE doma in VI. stru nog simpozija gastronomije, turizma, prehrane i ugostiteljstva

Svijet hrane 2009. u Toplicama Sveti Martin Ĺ esti po redu stru ni simpozij gastronomije, turizma, prehrane i ugostiteljstva â&#x20AC;&#x153;Svijet hrane 2009.â&#x20AC;? bit e odrĹžan u Toplicama Sveti Martin u razdoblju od 25. do 27. oĹžujka. Okupit e brojne sudionike: hotelijere, ugostitelje, prehrambene tvrtke i ak etrdesetak seoskih gospodarstva koja e izlagati autohtone proizvode i jela. - Najve a vrijednost simpozija, osim promicanja hrvatske autohtone gastronomije i turizma op enito, jest to ĹĄto smo uspjeli okupiti respektabilne hrvatske stru njake koji e odrĹžati zanimljiva i aktualna predavanja. Sudionici ovog simpozija bit e hotelijeri, ugostitelji, kuhari, tehnolozi, a podrĹĄku skupu daju i brojne tvrtke. One e izme u predavanja promovirati svoje nove programe putem prezentacija i degustacija. Pripremamo i okrugli stol na kojemu e predstavnici ministarstava govoriti o organizaciji rada i problemima vezanim uz zaĹĄtitu proizvoda malih seoskih gospodarstava i udruga za proizvodnju autohtone hrane. Posebno smo zadovoljni ĹĄto smo ove godine uspjeli okupiti reprezentativnu ekipu predava a, ali i prakti nih promotora gastronomske ideje, istaknuo je Stjepan OdobaĹĄi , predsjednik Organizacijskog povjerenstva simpozija koji organizira redakcija hrvatske revije â&#x20AC;&#x153;Svijet hraneâ&#x20AC;?. Najavljeni simpozij odrĹžat e se pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma, kao i Ministarstva poljoprivrede, a uz veliku podrĹĄku Me imurske Ĺžupanije te Turisti ke zajednice Me imurske Ĺžupanije. U organizaciju ovog doga aja aktivno se uklju ila i Udruga za zaĹĄtitu autohtonih proizvoda Me imurske Ĺžupanije koja radi na zaĹĄtiti me i-

tom kulturnom, tradicijskom i gastronomskom baĹĄtinom te podru ja s velikim mogu nostima u kontinentalnom turizmu, kazao je zamjenik Ĺžupana Mladen KriĹžai na kon erenciji za novinare na kojoj je najavljen skori gastro doga aj. (D.Mihoci)

Zoran Ĺ tefulj (prvi zdesna) iz Udruge za zaĹĄtitu autohtonih proizvoda Me imurske Ĺžupanije najavio je predstavljanje mesa z tiblice, sira turoĹĄa, puĹĄipela i bu inog ulja

murskoga bu inog ulja, mesa z tiblice, sira turoĹĄa i vina puĹĄipel. - Sudjelovanjem u organizaciji ovog simpozija Ĺželjeli smo omogu iti naĹĄim vrijednim Me imurcima da predstave svoje proizvode, a gostima koji dolaze iz svih krajeva Hrvatske omogu iti uvid u ponudu me imurskih autohtonih proizvoda kako bi se i oni naĹĄli na hrvatskom gastronomskom stolu. Na naĹĄim obiteljskim gospodarstvima proizvode se autohtoni proizvodi kao ĹĄto su sir turoĹĄ, meso z tiblice, bu ino ulje, vino puĹĄipel. Cilj nam je zaĹĄtititi ĹĄto viĹĄe autohtonih proizvoda jer takvi postiĹžu ve u vrijednost na trĹžiĹĄtu. Me imurska Ĺžupanija stoga podupire sve projekte koji se odnose na poboljĹĄanje poljoprivredne proizvodnje i promociju autohtonih proizvoda. Ĺ˝upanija je financijski poduprla odrĹžavanje ovog simpozija kako bi naĹĄi izlaga i mogli nastupiti na ovom simpoziju te kako bi kroz degustacije i predavanja prezentirali naĹĄu gastro baĹĄtinu. OdrĹžavanje ovog simpozija donijet e viĹĄestruke koristi Me imurskoj Ĺžupaniji. NaĹĄ prvenstveni cilj je promocija Me imurja kao podru ja s boga-

TURISTI KA ZAJEDNICA Sv. Martin na Muri

Godina bogatih aktivnosti Osam zna ajnih priredbi organizirala je ili pomogla u organizaciji Turisti ka zajednica op ine Sveti Martin na Muri u prva tri ovogodiĹĄnja mjeseca i time najavila godinu bogatu zbivanjima i aktivnostima, re eno je na 16. sjednici Turisti kog vije a TZ-a op ine Sveti Martin na Muri, odrĹžanoj u petak. - Suorganizacija i organizacija Vinecekovog pohoda, FaĹĄnjaka 2009., KriĹžnog puta na otvorenom, Dana Ĺžena, sudjelovanje na Koordinacijskom sastanku u Krakowu u sklopu projekta Town tvinning te nastup Grlica u Osijeku dio su ove godine ostvarenih rezultata, rekao je predsjednik Branko Polanec, koji je opĹĄirnije izvijestio o svom boravku u Clonakilty u Ir-

skoj, gdje je odrĹžan radni susret predstavnika EDEN destinacija, na kojem su bili predstavnici 33 destinacije, me u kojima i op ina Sveti Martin na Muri. - Na skupu europske turisti ke elite odrĹžavale su se radionice, seminari, stru na predavanja vezana uz odrĹživi razvoj u turizmu. Osim Svetog Martina na Muri, na skupu je bio i Grad ur evac i to su bila dva mjesta ije zemlje nisu lanice Europske unije. Kandidati za sljede i susret jesu Gr ka i Finska, a bit e pozvane 22 nove destinacije. Sveti Martin na Muri svoje mjesto ima i nadalje osigurano, istaknuo je Polanec. Vije e je jednoglasno prihvatilo izvjeĹĄ e, kao i prijedlog aktivnosti u narednom razdoblju. (S. Mesari )

POGLED ODOZDO

Ostaci od izvoza i bofl krama Zanemarivanje doma e proizvodnje, ako to gledamo sa stajaliĹĄta proizvoda doma e proizvodnje, po elo je joĹĄ osamdesetih godina i sve ovo ĹĄto se doga a ima korijene znatno dublje i dalje unatrag nego ĹĄto mi sada mislimo. U vremenu prije trĹžiĹĄnog gospodarstva u Hrvatskoj, pa tako i bivĹĄoj drĹžavi, postojale su dvije vrste proizvodnje, jedna je bila namijenjena izvozu, a druga doma em trĹžiĹĄtu. Ono ĹĄto je bilo namijenjenu izvozu podlijegalo je viĹĄim standardima, imalo bolji dizajn i kvalitetu od onoga ĹĄto se nudilo doma em trĹžiĹĄtu. Ako govorimo o robi ĹĄiroke potroĹĄnje, tada stariji gra ani pamte pojam â&#x20AC;&#x153;ostaci od izvozaâ&#x20AC;?, ĹĄto je zna ilo da ete povoljnije kupiti ono ĹĄto su stranci ĹĄkartirali, ali je joĹĄ uvijek kvalitetnije i modernije od robe za doma eg kupca, primjerice, yugo za ameri ko trĹžiĹĄte, a doga aj desetlje a dolazak Levisa u Novi Maro ,

kupovina ostataka od izvoza u MT -u ili Modeksu. Mla im generacijama, ro enim osamdesetih ili kasnije, smijeĹĄno e zvu ati da se najobi niji jeans koji sada ima na bacanje ni ranih osamdesetih nije mogao kupiti na doma em trĹžiĹĄtu od onog materijala ni kroja kao vani. Hrabrije tekstilne tvrtke oponaĹĄale su izradu jeansa, ali uspjehom blijedih kopija sa zapada koji su majke mogle uvaliti tek vrti koj ili jako posluĹĄnoj djeci. U Ĺžargonu ti modeli nazivani su â&#x20AC;&#x153;ruski levisâ&#x20AC;?, koji ni jedan osvijeĹĄteni tinejdĹžer ni za Ĺživu glavu ne bi stavio na sebe, jer bi obu i to zna ilo pogaziti osobno dostojanstvo. Ovaj primjer navodom samo kako bih do arala kako nedostatak konkurencije moĹže biti poguban i za tehnoloĹĄki razvoj i kako bi pokazala otkud opsjednutost gra ana da je sve tu e bolje. Kad su naĹĄe granice otvorene robi iz cijelog svijeta, prestale su

zapreke za unos inozemne robe u bespreglednim kolonama autobusa u ijim su se prtljaĹžnicima ĹĄvercali ko eri robe s Ponte osa. Uvoz robe preuzele su d.o.o. veletrgovine koje dovoze kontejnere joĹĄ je tinije robe iz Kine. To je u prvom redu ubilo one koji su proizvodili samo za doma e trĹžiĹĄte jer nisu znali uga ati hirovima potroĹĄa a, a kasnije i one za izvoz, jer su postali preskupi u odnosu na Kineze koji mogu je tinije. No dok su na Ponte oso devize odlazile uĹĄivene u podstavama jakni, skrivene u ga ama ili potplate cipela, sada devize odlaze brĹže i viĹĄe uz blagoslov drĹžave koja trlja ruke zbog PDV-a na granici, brĹže od proizvodnje s dugim i nesigurnim ciklusima. Tako dugo dok nismo stigli do toga da oko milijun ljudi hrani preostalih tri milijuna ljudi, od kojih samo otprilike etvrtina stvara novu vrijednost. Logi no da je doĹĄao trenutak da je

PiĹĄe: BoĹžena Malekoci-Oleti

uvoz doĹživio slom i samo ove godine pao preko 30 posto. Zaustavljanje potroĹĄa kog stampeda zbog usporenog dotoka kredita zaustavilo je uvoz inozemne krame. I tu je tra ak svjetlosti za doma u proizvodnju, ali na novim temeljima. Prilika da zauzme ispraĹžnjena mjesta na policama koju je do sada zauzimala krama. Nekada se takva politika zvala supstitucija uvoza doma om proizvodnjom.

24. oĹžujka 2009.

OBILJEĹ˝EN Svjetski dan voda pod motom â&#x20AC;&#x153;Zajedni ka voda - zajedni ke mogu nostiâ&#x20AC;?

5 MESAP poziva na Poduzetni ki forum

Gostuje mr. Damir Me imurska voda najbolja i Novotny tisu u puta jeftinija od flaĹĄirane U petak 20. oĹžujka obiljeĹžen je u zgradi â&#x20AC;&#x153;Scheierâ&#x20AC;? Svjetski dan voda. - Voda je naĹĄe zajedni ko dobro i nitko je ne smije i ne moĹže svojatati, svi smo je obvezni uvati za nas i budu e naraĹĄtaje. Voda je javno dobro i tako treba ostati.

injenicu da ona ima velike mogu nosti u gospodarskom razvoju treba iskoristi na primjeren na in, paze i da ne do e do zaga enja ili nekontrolirane potroĹĄnje, jer je voda iz me imurskoga vodoopskrbnog sustava najbolja i tisu u puta jeftinija od one iz boce, kazao je na sve anosti povodom obiljeĹžavanja Svjetskog dana voda Josip Zor ec, direktor Me imurskih voda. Ove godine Dan voda obiljeĹžavao se pod motom â&#x20AC;&#x153;Zajedni ka voda - zajedni ke mogu nostiâ&#x20AC;?. U Me imurju vodama najviĹĄe gospodare Me imurske vode. One su lani ukupne prihode pove ale za skoro 25 posto, te ukupni prihodi iznose preko 121 milijun kuna, a dobit nakon oporezivanja preko 580 tisu a kuna. ProĹĄle godine

Nastavljaju i na MESAP-u organizaciju poslovnih foruma i susreta s vrhunskim stru njacima iz pojedinih poslovnih podru ja, a u cilju poboljĹĄanja poduzetni ke klime i boljeg razumijevanja procesa koji nas okruĹžuju, u petak 27. oĹžujka u 19 sati u dvorani MESAP-a odrĹžat e se Poduzetni ki forum. Gost predava je mr. Damir Novotny, a govorit e o utjecaju gospodarske krize na hrvatska poduze a â&#x20AC;&#x201C; krizi kao ĹĄansi. Recesija je dio ekonomskih ciklusa, ona je kao ekonomski fenomen u trĹžiĹĄnim ekonomijama neizbjeĹžna, a u posljednjih 50 godina bilo ih je to no 13. Istovremeno

Josip Zor ec na skupu obiljeĹžavanja Dana voda kazao je da velike mogu nosti koje nam pruĹža voda treba iskoristiti u gospodarskom razvoju nastavljena je izgradnja novih vodovodnih mreĹža i rekonstrukcija postoje ih magistralnih i sekundarnih cjevovoda, u ĹĄto je uloĹženo 11,6 milijuna kuna. Nastavljeno je i s izradom projektne dokumentacije kanalizacijskog sustava Me imurje, u ĹĄto je uloĹženo preko 6 milijuna kuna. Nastavljena je i izgradnja kanalizacijskog sustava, u ĹĄto je uloĹženo preko 58 milijuna kuna, u kanali-

zaciju Ivanovca i Novog Sela Rok na podru ju akovca i kanalizacije svih naselja op ine Donji Kraljevec i kanalizacije Pribislavca, Strahoninca, Kotoribe i VratiĹĄinca. - Tijekom proĹĄle godine izvedeno je 577 vodovodnih priklju aka i 522 kanalizacijskih priklju aka. Svjesni smo da ulazimo u teĹža vremena kada e biti puno teĹže prona i inancijska sredstva za nove investicije. Od 1. oĹžujka Me imurska hidrogradnja,

tvrtka k i, koja je u stopostotnom vlasniĹĄtvu Me imurskih voda, osniva ki ulog iznosi 9,5 milijuna kuna, a u tvrtku je preĹĄlo 74 radnika. Josip Zor ec poru io je onima koji se joĹĄ nisu priklju ili na vodoopskrbni sustav da je 70 posto vode iz prirodnih bunara zaga eno, ta da priklju enje na vodoopskrbni sustava zna i uvati svoje zdravlje i zdravlje svoje djece. (BMO)

DRUGI SAJAM poslova u organizaciji Zavoda za zapoĹĄljavanje

Dolaze i poslodavci iz Istre Na ovogodiĹĄnjem Sajmu poslova, koji e se odrĹžati u etvrtak 26. oĹžujka u dvorani Graditeljske ĹĄkole od 10 do 17 sati, predstavit e se 35 poslodavaca, od ega tri iz Istre, i to Bloo Istra - Animation club, Istraturist Umag i Plava laguna Pore . Zainteresiranost istarskih turisti kih ku a za radnu snagu iz Me imurja nije slu ajna, jer sezonski ve godinama dio nezaposlenih posao ljeti pronalazi u tim ku ama. Devedesetih, kada je stopa nezaposlenosti u Me imurju bila znatno ve a, kroz ljeto je na moru radilo i do 400 radnika iz Me imurja. S padom nezaposlenosti u Me imurju padao je i interes za sezonski rad na moru, tako da su se zadnjih godina te brojke prepolovile. No samo naznake krize na trĹžiĹĄtu rada i u zapoĹĄljavanju ponovno su pove ale interes za rad na moru, tako da je dvorana za prezentaciju bila premala kada su mogu nosti za

sezonski posao predstavljale Istraturist i Plava laguna. Od doma ih irmi na Sajmu poslova svoje ĹĄtandove imat e tvrtke: Aluel-PVC, Alsas Alarms, Artefero Dohomont, Bat, akove ki mlinovi,

ateks, Dika, Domet, urkin, Eko Me imurje, El Mont, Ferokotao, GKP akom, Haix obu a, Horvat Limarija, Lepoglavec, Me imurje Graditeljstvo, Me imurjeplet, Metal Dekor, Metss, MTL, MT Tvornica rublja, Novi Frromont, Pana, Pana Stolarija, Prima Biro, Start Auto ĹĄkola, Strukovna grupa ugostitelja, Team, Toplice Sveti Martin, Tubla. Sajam u organizaciji Zavoda za zapoĹĄljavanje odrĹžat e se po drugi put. Osnovni cilj sajma je bolje uskla ivanje ponude i potraĹžnje na trĹžiĹĄtu rada. Sajam je namijenjen poslodavcima, nezaposlenim osobama, osobama kojima prijeti otkaz, u enicima zavrĹĄnih razreda srednjih i osnovnih ĹĄkola, roditeljima ija su djeca pred odabirom za-

nimanja i svim ostalim osobama koje Ĺžele upravljati svojom karijerom. Zna ajnu podrĹĄku sajmu dali su i pokrovitelji: Me imurska Ĺžupanija, gradovi akovec, Mursko SrediĹĄ e i Prelog, i partnerske institucije kao ĹĄto su obrazovne institucije, komore, razvojne agencije. Poslodavcima e Sajam omogu iti uvid u trenutno raspoloĹživu ponudu radne snage, ostvarivanje direktnih kontakata s posloprimcima koji traĹže zaposlenje, prikupljanje Ĺživotopisa o kvali ikacijama i radnom iskustvu posloprimaca, razmjenu iskustava s ostalim sudionicima na Sajmu. Svi oni koji na Sajam do u u potrazi za poslom, budu im izborom zanimanja ili promjenom posla, na licu mjesta mo i e upoznati poslodavce, njihovu ponudu radnih mjesta, ili olakĹĄati izbor zanimanja, posti i konkretne dogovore o zapoĹĄljavanju, ostaviti svoj Ĺživotopis, prikupiti informacije o mogu no-

stima stipendiranja, testirati se na ra unalnom programu profesionalnog usmjeravanja â&#x20AC;&#x153;Moj izborâ&#x20AC;? kako bi saznali koja zanimanja najviĹĄe odgovaraju. Obrazovne institucije imaju mogu nost promocije svojih obrazovnih programa, dobiti uvid u stanje i potrebe za novim obrazovnim programima na trĹžiĹĄtu rada. Jedinice lokalne samouprave, komore, razvojne agencije mo i e predstaviti proje programe i projekte koji podrĹžavaju zapoĹĄljavanje, predstaviti potrebe poduzetnika koji ne e samostalno izlagati na ĹĄtandu, pruĹžiti informacije o poduzetni kim zonama, te sudionike upoznati s mogu nostima kreditiranja. Na ovogodiĹĄnjem Sajmu odrĹžat e se i tribina za roditelje na kojoj e mo i dobiti informacije o de icitarnim zanimanjima te na inima na koje mogu pomo i djeci u odabiru budu eg zanimanja. (BMO)

ODRĹ˝AN PRVI sajam Grada Mursko SrediĹĄ e

Neobe avaju i po etak U etvrtak je u Murskom SrediĹĄ u, na prostorima Gradske trĹžnice i Autobusnog kolodvora, otvoren prvi sajam u novijoj povijesti u Murskom SrediĹĄ u. Na veliku Ĺžalost organizatora Grada Mursko SrediĹĄ e, odnosno Odbora za promidĹžbu Grada, sajam je doĹživio potpuni debakl. U zakazano vrijeme sajam je sa suradnicima doĹĄao razgledati i otvoriti gradona elnik Josip Dobrani . - U osam sati sam doĹĄao re i nekoliko prigodnih re enica, me utim, to nisam u inio jer nisam imao kome re i. Nije nikoga bilo da me uje. Slabo je vrijeme, ali i neke druge stvari nismo u inili kako je trebalo. Moramo to popraviti i u initi neĹĄto drugo i viĹĄe, razo arano je rekao gradona elnik

ona je i ĹĄansa za makroekonomsko prilago avanje. Govorit e se o tome ĹĄto je recesija i kako se manifestira, kako vlade velikih zemalja nastoje ublaĹžiti recesijske trendove i ubrzati oporavak, kako se recesija moĹže odraziti na pojedine sektore hrvatskog gospodarstva, u inak mogu eg rebalansa drĹžavnog prora una. Kako se poduze a, posebno mala i srednja, moraju prilago avati recesiji? Ĺ to nakon recesije? Predava mr.Damir Novotny je ugledni makroekonomist, lan je Ekonomskog vije a Republike Hrvatske i profesor na Visokom u iliĹĄtu AGORA. (BMO)

Josip Dobrani , kojemu je takva situacija pokvarila imendansku proslavu. Ni kasnije bilo niĹĄta bolje. Tek dva - tri ĹĄtanda (odje a i obu a) i to je sve, ĹĄto se vidjelo na sajmiĹĄnom prostoru u etvrtak 19. oĹžujka i to e biti povijesna istina. Zapravo je oko 10 sati na sajmiĹĄnom prostoru bilo viĹĄe novinara nego prodava a, kupaca i posjetitelja. Je li samo loĹĄe vrijeme razlog nedolasku trgovaca i kupaca, posebice doma ih posjetitelja? Ili je na djelu sada ve uvrijeĹženo pravilo da â&#x20AC;&#x153;v SrediĹĄ u nikaj ne uspijeâ&#x20AC;?? Sljede i etvrtak e demantirati ili potvrditi ovo â&#x20AC;&#x153;praviloâ&#x20AC;?. Stoga i mi novinari, kao i gradski elnici, pozivamo prodava e, proizvo a e, trgovce i posebice

Prodava ica odje e bila je uz obu ara jedina na sajmu

Ĺžitelje Murskog SrediĹĄ a da do u na sajam i stvore ugo aj ka-

kav je potreban za sajmeni dan. (S. Mesari , Z. Vrzan)

RURALNI RAZVOJ Me imurske Ĺžupanije

Samo Istra i Me imurje izradili strategiju Me imurje ima neĹĄto ĹĄto privla i ljude, ĹĄto mnogi prepoznaju, a ne znaju de inirati. Kvaliteta hrane, speci i nost odmora, bogata tradicija i povijest, gostoljubivi ljudi, razvijena infrastruktura i kulturna ponuda, ili sve to zajedno, ine Me imurje prepoznatljivim u Hrvatskoj kao speci i no podru je. esto se spominje da je Me imurje â&#x20AC;&#x153;najmanja, najguĹĄ e naseljena, ali i najrazvijenija Ĺžupanijaâ&#x20AC;?. Me utim, razvoj zajednice, bila ona drĹžava, regija ili Ĺžupanija, ne doga a se sam od sebe. Jednako kao ĹĄto je i nazadovanje posljedica djelovanja ljudi unutar zajednice i njihove nespremnosti da odgovore izazovima, bilo onim kreiranim vlastitim postupcima bilo nametnutim izvana, tako je i razvoj rezultat spremnosti da se odgovori izazovima. Imaju i u vidu te injenice i potrebu koja je de inirana joĹĄ prilikom izrade ROP-a (Regionalnog operativnog programa) zapo et je proces izrade Strategije ruralnog razvoja Me imurske Ĺžupanije. Postoje razli iti pristupi u izradi strateĹĄkih dokumenata: strategije fokusirane na sektore, prostor ili na stanovniĹĄtvo, u ovisnosti od zacrtanih ciljeva. Sektorski pristup podrazumijeva prvenstveno okretanje produktivnosti i uporabi resursa. S druge strane, politika ruralnog razvoja zasnovana na prostornom pristupu prepoznaje heterogenosti prostora i njegovih potencijala, dok strategije fokusirane na stanovniĹĄtvu donose novu kvalitetu u potenciranju vrijednosti lokalnih iskustava i tradicionalnog znanja, i to punom participacijom lokalne zajednice. Samim time ĹĄto je Me imurje prepoznalo potrebu i krenulo u izradu Strategije ruralnog razvoja, ono svjedo i o svjesnosti potrebe orijentacije prema sveobuhvatnom pristupu ruralnom razvoju umjesto pojedina nih sektorskih strategija (npr. Strategija razvoja poljoprivrede, Strate-

gija razvoja turizma itd.). No, od samog po etka izrade Strategije, poljoprivreda, turizam i razvoj poduzetniĹĄtva isticali su se kao sektori koji nose razvoj Me imurja. Tako er je bilo jasno da osnovni pristup pri razvoju gospodarstva mora biti zasnovan na izgradnji trĹžiĹĄnih principa i na pojedincu koji donosi poslovnu odluku i sam snosi odgovornost za njezinu ispravnost. Stoga Strategija ne donosi instant rjeĹĄenja â&#x20AC;&#x201C; recepte - ĹĄto, kako i koliko treba proizvoditi. Me utim, dokument Strategije nastao je tijekom godine dana participativnog procesa u kojem je sudjelovalo ukupno 112 predstavnika ciljanih skupina (poljoprivrednika, institucija, stru nih sluĹžbi, udruga, zadruga, poslovnog sektora) te se punim pravom moĹže smatrati lokalnim vlasniĹĄtvom i odrazom stvarnog stanja, problema i potreba. Pod vodstvom 9 vrsnih doma ih i stranih stru njaka, u dokumentu su de inirani Prioriteti i Mjere koji su usmjereni na uklanjanje barijera i na ine kako podupirati sektore poljoprivrede, poduzetniĹĄtva i turizma i stvaranje okruĹženja koje e omogu iti kvalitetniji Ĺživot i rad svim stanovnicima ruralnog prostora. Osim ĹĄto Ĺ˝upanija ovim procesom pokazuje brigu za ruralni prostor i sama izrada Strategije ruralnog razvoja pozicionira Me imurje ispred drugih Ĺžupanija u Hrvatskoj. Naime, Strategiju ruralnog razvoja je u Hrvatskoj do sad izradila samo Istarska Ĺžupanija. No, posebnost me imurske strategije je de initivno u injenici da ju je i Ministarstvo poljoprivrede prepoznalo kao pilot projekt i preporu ilo Agenciji za hranu i poljoprivredu UN-a za su inanciranje, ĹĄto dokumentu daje dodatnu vrijednost. Kako i ovaj dokument ne bi doĹživio sudbinu koju naĹžalost i pre esto doĹživljavaju razne Strategije, kroz nekoliko narednih brojeva pokuĹĄat emo itateljima pribliĹžiti ĹĄto sve on predvi a i kako se to planira realizirati te kako se pojedinci i ĹĄira zajednica mogu uklju iti.

24. ožujka 2009.

CRNA KRONIKA

U PARKU Perivoj Zrinskih premla en 16-godišnjak iz Donjeg Pustakovca i dvije godine stariji mladi iz Preloga

Mlatio ih 17-godišnji nasilnik iz Pleškovca Šesnaestogodišnji gimnazijalac iz Donjeg Pustakovca s još tri djevojke iz akove ke Gimnazije u utorak 17. ožujka, nakon nastave, negdje oko 18.55 sati prolazio je Perivojem Zrinskih na putu do autobusne stanice. U jednom trenutku zasko ila ih je skupina mladi a. Bez ikakvog povoda prestravljeni gimnazijalac našao se na tlu te bio mla en rukama i nogama po cijelom tijelu, osobito po glavi. - Moj je sin išao prema autobusnoj stanici s tri djevojke. Dvije su hodale ispred njega, a jedna uz njega. Do njih je odnekud došla skupina de ki koji su iz ista mira navalili na moga sina. Bacili su ga na tlo i cipelarili. U toj skupini bilo je desetak de ki, a, kako mi je re eno, etiri su ga cipelarili, otkriva Mladen onka, otac napadnutog srednjoškolca. Kada su shvatile što se doga a, djevojke su stale vriskati i dozivati pomo . Mladi i su se o ito uplašili i pobjegli. No, šteta je ve bila po injena. Mladi je bio teško ozlije en, a zadobio je i potres mozga. Vidjevši u kakvu je stanju, djevojke su odmah pozvale hitnu pomo i o doga aju izvijestile policiju. Policija je promptno reagirala, te se u svega nekoliko minuta našla na mjestu doga aja.

Od šoka mladi nije mogao govoriti - Sre a je što moj sin u trenutku kada su ga napali nije bio sam, ve s

djevojkama. Pitanje je kako bi u suprotnom završio. Sre om, djevojke su bile prisebne te su u inile sve kako bi mu pomogle. Na tome smo im neizmjerno zahvalni. Kada sam pola sata nakon doga aja došao u bolnicu, on je ve bio na lije ni koj obradi. Bio sam šokiran time što se dogodilo i, naravno, strahovito zabrinut. Neko vrijeme s mojim se sinom nije dalo razgovarati jer od pretrpljenog šoka nije mogao govoriti. Sada je bolje. Otpušten je iz bolnice i komuniciramo, ali on još uvijek nije dobro. Doga aja se ni ne želi prisje ati, a kada ga pitamo o tome, govori nam da se ni ega ne sje a. On je u vrlo osjetljivim godinama i bojimo se kakav e trag ovaj doga aj ostaviti na njega. Kao roditelji, supruga i ja pokušavamo u initi sve da prebrodi ovu krizu. Zasad psihološku pomo nismo potražili, ali, bude li potrebno, u init emo i to. Zaista našem sinu nije dobro, žalostan je i ogor en Mladen

onka, koji ne može pojmiti da se ovakvo što doga a u pitomom Me imurju. Kaže da su uvijek mislili, vjerojatno kao i svi drugi roditelji, da se nasilje doga a drugima i drugdje. - Zgroženi smo time što se dogodilo. Zaista ne znam što bih rekao. Supruga i ja stalno razmišljamo o tome kako se nešto takvo uop e može dogoditi. Što se to u našem društvu doga a i kamo to vodi? U moje vrijeme znali su se de ki potu i, ali to su bili otvoreni ajtovi jedan na jedan. Nikoga se nije napadalo s le a i bez povoda. Ovo da ritaš dijete u

- Treba zaštititi djecu, odlu an je Mladen onka, otac premla enog 16-godišnjaka U tri mjeseca u Perivoju Zrinskih evidentirano je šest kaznenih djela glavu je ne uveno. Ja nemam rije i za to. Ne znam kako bih to nazvao, a da nekoga previše ne uvrijedim, kazuje onka.

U pet minuta premlatio dvojicu mladi a Kriminalisti kom obradom koju je provela policija potvr eno je da je skupina mladi a sudjelovala u ovom doga aju, me utim, policija je kao krivca prokazala tek jednoga od njih, 17-godišnjaka iz Pleškovca. O drugoj etvorici, ili desetorici iz skupine, nema ni rije i. - Po initelj je priznao da nije imao nikakvog motiva za po injenje kaznenog djela i da mladi a kojega je napao

Koga uva akove ki Big Brother? Sredinom prosinca 2008. godine službeno je pušten u rad fiksni videonadzor na podru ju pješa ke zone grada akovca, s obrazloženjem da e to doprinijeti ve oj sigurnosti gra ana, unato tome što su oni protiv svoje volje postali svojevrsni sudionici Big Brothera. Videonadzor sastavljen je od dva dijela, mobilnog i fiksnog videonadzora. I dok je u Policijskoj upravi me imurskoj ro ena ideja mobilnog videonadzora, Grad

akovec je, nakon obnove pješa ke zone u koju je uloženo 25 milijuna kuna, ponudio opremanje zone s beži nom WLAN mrežom i sedam kamera koje isklju ivo prekrivaju pješa ku zonu. Time je mobilni videonadzor nadogra en fiksnim videonadzorom na podru ju pješa ke zone. U pješa koj zoni grada akovca postavljeno je sedam kamera. U ulici Kralja Tomislava smještene su tri fiksne kamere. Jedna je na zgradi Grada akovca, druga iznad VBZ knjižare, dok je tre a fiksirana iznad pizzerije “Pipo”. U Strossmayerovoj ulici nalaze se dvije kamere. Dok se jedna nalazi iznad banke “Kovanica” i pokriva

U prometnoj nesre i ozlije en traktorist Štrukovec – U subotu popodne oko 16.40 sati na državnoj cesti izme u Štrukovca i Žiškovca dogodila se prometna nesre a. Mlada žena iz Murskog Središ a (24) nije prilagodila brzinu kretanja gusto i prometa, pa se nije mogla pravodobno zaustaviti dok je to trebalo, zbog ega se zaletjela u traktorski priklju ak traktora kojim je upravljao 55-godišnjak iz Štrukovca. On je u trenutku nesre e bio pod utjecajem alkohola (1,08 g/kg) te je skretao u lijevo na poljski put. Od siline naleta automobila traktor se prevrnuo, a voza je pritom teško ozlije en. Zbog zadobivenih ozljeda zadržan je na lije enju u akove koj bolnici. Protiv voza ice bit e podnesena kaznena prijava, a protiv voza a traktora optužni prijedlog. Traktoru je istekla prometna dozvola.

cijeli Franjeva ki trg, druga je smještena iznad Singapur shopa. Šesta kamera nalazi se u ulici Matice hrvatske, na zgradi preko kavane “Parco Al a”, dok sedma pokriva Trg Republike, a smještena je na zgradi Centra za kulturu. Osim zaštite urbane opreme, unkcija ovog sustava je poboljšanje stanja sigurnosti, ime su i Grad akovec i Policijska uprava me imurska našli svoj interes u ovom projektu, zaklinjali su se iz gradske i policijske uprave. I onda se dogodi premla ivanje maloljetnog mladi a u perivoju tik do pješa ke zone, koje je samo zadnji u nizu huliganskih ispada, jer se i ranije tu bilježe napadi na gra ane i otmice torbica pa se postavlja pitanje za koga je postavljen Big Brother. Da na ra un poreznih obveznika štiti brojna financijska institucije u centru grada, kad su gra ani dokazano ugroženiji u Perivoju Zrinskih? Kako je na dan premla ivanja u Centru za kulturu bio premijer Sanader, oko ije se sigurnosti vrtjela sva pažnja policije, gdje je bio mobilni videonadzor i kako to da njegovo oko nije odmah uhvatilo što se dešava u Perivoju?

ni ne poznaje. Kada je napao mladi a, bio je pod utjecajem alkohola. On je ve od ranije poznat policiji po svojim ekscesnim ponašanjima i kaznenim djelima. Evidentiran je kao po initelj kaznenog djela teške kra e izvršenog tijekom 2008. godine, tako er u Perivoju Zrinskih u akovcu. Tada je protiv njega tako er podnesena kaznena prijava, obznanio je glasnogovornik PU me imurske Krunoslav Gosari . Kazneno djelo o kojem govori glasnogovornik je kra a torbice koju je mladi iz Pleškovca strgnuo iz ruku jednoj starijoj gospo i. Tijekom kriminalisti ke obrade utvr eno je da napad na malodobnog

onku nije bio jedino nedjelo koje je 17-godišnjak iz Pleškovca po inio taj dan. On je, izvijestila je policija, oko 19 sati u Perivoju Zrinskih, tako er bez ikakvog povoda, fizi ki napao i izudarao maloljetnu mušku osobu ro enu 1991. godine iz Preloga. Mladi na pragu punoljetnosti tom je prilikom lakše ozlije en. Protiv mladi a iz Pleškovca, na kojega odgojne i pedagoške metode o ito nisu djelovale, policija e podnijeti kaznenu prijavu Op inskom državnom odvjetništvu za mladež u akovcu.

Nov ana kazna i zatvor - Prijava ide zbog po injenja kaznenog djela ‘teška tjelesna ozljeda’ i kaznenog djela ‘tjelesna ozljeda’, a slijedi i podnošenje optužnih prijedloga Prekršajnom sudu u akovcu, zbog po injenja prekršaja iz domene Zakona o

PU ME IMURSKA u suradnji s PP-om Vinkovci razotkrila razbojnika

Pod prijetnjom nožem plja kao 31-godišnji akov anin Policija je otkrila po initelja razbojstava koja su se po etkom ožujka redala u gradu akovcu. Jedno od njih dogodilo se 1. ožujka u ulici Kralja Tomislava u sportskoj kladionici “Germania Sport”. Prijete i nožem, razbojnik je tada uspio ukrasti 3.880 kuna. U Mlinskoj ulici u akovcu isti je 13. ožujka okrao trgovinu “Metss” iz koje je odnio 3 tisu e kuna. Kriminalisti kom obradom koju je PU me imurska provela u suradnji s Policijskom postajom Vinkovci utvr eno je da je ta kaznena djela, ali i još njih pet na podru ju

PP-a Vinkovci, kao i jedno kazneno djelo na podru ju PP-a Varaždin, po inio 31-godišnjak iz akovca. On je policiji od ranije poznat po kaznenim djelima iz domene zlouporabe opojnih droga i imovinskih delikata koje je po inio kako bi došao do sredstava za kupnju opijata. Mladi je, izvijestio je policijski glasnogovornik Krunoslav Gosari , 19. ožujka prepra en u istražni centar Županijskog suda u Vukovaru gdje je saslušan, te mu je odre eno zadržavanje od 48 sati.

prekršajima protiv javnog reda i mira, izvijestio je glasnogovornik Gosari . Za kazneno djelo nanošenja tjelesne ozljede, što se dogodilo u slu aju s mladi em iz Preloga, malodobni nasilnik iz Pleškovca može o ekivati u najmanju ruku nov anu kaznu, kakvu, ovisi o sucu. Ili može dobiti kaznu zatvora u trajanju do godinu dana. U slu aju nanošenja teške tjelesne ozljede, što se dogodilo u slu aju s mladi em iz Donjeg Pustakovca, može mu biti izre ena kazna zatvora u trajanju od 6 mjeseci do tri godine. Mladen onka smatra da je sve to tek olklor jer zlostavlja ne e biti primjereno kažnjen, kao što nije bio ni kada je prvi put uhva en u nedjelu. - Sve je to tak’. Dijete vidi da može raditi što ho e i da ne e biti kažnjeno jer je maloljetno. Ja ne znam tko je taj mladi , nisam se s njim sreo, niti s njegovim roditeljima. Volio bih da oni više ra una povedu o svom djetetu. U cijeloj stvari pitam se što je s drugim mladi ima iz skupine koji su prošli nekažnjeno. Osobno mislim da bi svi trebali odgovarati, bilo da su u doga aju aktivno sudjelovali ili su bili samo pasivni promatra i. Zar trebamo ekati novo cipelarenje ili novi slu aj Luke Ritza da bi ih se prokazalo i pokušalo kazniti, pita se onka.

Javna tajna: Postoje grupe koje kradu i cipelare Igrom slu aja otac napadnutog gimnazijalca je javna osoba, pa se i brže i bolje snašao u cijeloj situaciji od nekih

drugih roditelja. Usudio se reagirati i javno progovoriti te je odlu an u initi sve kako bi se u budu nosti sprije ili mogu i novi ovakvi doga aji. - Razgovarao sam s policijom oko toga da održimo jedan sastanak na kojemu bi se okupili predstavnici roditelja, škole, policije, u enika, pa i Grada akovca i stru njaka koji su kompetentni o ovom pitanju, kako bismo proanalizirali slu ajeve nasilja koji se doga aju i dogovorili konkretne korake na njihovu suzbijanju. Mislim da bi u parku trebao dežurati policajac, više njih, u vrijeme kad djeca idu iz škole i u školu jer javna je tajna da postoje grupe koje cipelare i kradu. Treba zaštititi djecu, odlu an je onka. U akove koj Gimnaziji, ali i u PU me imurskoj, podržavaju ovu inicijativu jer žele u initi sve kako bi zaštitili djecu. Tako er isti u da suradnja ve postoji, no da oni ne mogu sprije iti baš svaki eksces. U tome veliku ulogu treba odigrati obitelj. Nakon što je u parku premla en njihov u enik, o tome se razgovaralo u školi te je poduzeto sve što se ina e ini u takvim slu ajevima.

U tri mjeseca u parku šest kaznenih djela Od po etka godine pa do 20. ožujka u Perivoju Zrinskih policija je zabilježila šest kaznenih djela. Od toga tri teške kra e, dvije teške tjelesne ozljede i jedna tjelesna ozljeda. Iako su u trenutku po injenja kaznenih djela po initelji bili nepoznati, policija je vrlo brzo otkrila po initelje. Tih šest kaznenih djela po inile su etiri malodobne osobe. - Policijski službenici kontinuirano su prisutni u parku, a u suradnji s zaštitarskom tvrtkom ‘Alzas alarms’ i komunalnim redarstvom Grada akovca poduzimaju se preventivne mjere s ciljem sprje avanja kaznenih djela. Nezadovoljni smo kritikom izre enom na naš ra un, da zbog osiguranja jednog skupa nismo bili prisutni u parku dok se dogodio ovaj napad na maloljetnika. PU me imurska sposobna je organizirati ne samo jedan, ve više javnih skupova, a da pritom nije ugrožena sigurnost gra ana, kazao je glasnogovornik Gosari . (D.M.)

Otac pokušao ubiti sina Piškorovec - U subotu nave er oko 20.15 sati u Piškorovcu se dogodio pokušaj ubojstva. Kako je izvijestila policija, u dnevnoj sobi obiteljske ku e u Piškorovcu došlo je do sva e izme u 47-godišnjeg oca i 27-godišnjeg sina. Sin je ocu prilijepio pljusku, nakon ega je otac iz ladice kuhinjskog elementa uzeo kuhinjski nož, dužine oštrice 8 centimetara, i pritom nanio ozljede sinu u predjelu lijeve strane prsnog koša. Mladi je automobilom prevezen

u Županijsku bolnicu akovec gdje mu je pružena lije ni ka pomo . Utvr eno je da je lakše ozlije en, ali je zadržan na lije enju jer je postojala mogu nost da su ozljede ozbiljnije. Protiv oca i sina bit e podnesen optužni prijedlog Prekršajnom sudu zbog prekršaja iz lanka 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a protiv oca slijedi i kaznena prijava. Nakon ovog doga aja starijem muškarcu odre en je pritvor u trajanju od najviše 15 dana.

K M

24. oĹžujka 2009.

Zrinska garda i Zvon ice iz Male Subotice, atrakcija priredbe

Gvardijan fra Stanko Belobrajdi i doma i Ĺžupnik Tomislav Ĺ antak prate program

UZ 350. OBLJETNICU dolaska franjevaca u akovec

akovec se predstavio Lendavi U najljepĹĄem svjetlu, ponosno i dostojanstveno, u ozra ju u kojem su se ispreplitali radost, ponos, sre a i potreba za druĹženjem, u petak se Grad

akovec predstavio Lendavi u Republici Sloveniji. Istina, bilo je to â&#x20AC;&#x153;samoâ&#x20AC;? kroz crkvenu i kulturnu baĹĄtinu, ali sasvim dovoljno da bude lijepo, dojmljivo i korisno. Program je predve er zapo eo u lendavskoj Ĺžupnoj crkvi Svete Katarine gdje je svetu misu predvodio akove ki gvardijan fra Stanko Belobrajdi u zajedniĹĄtvu s viĹĄe sve enika i franjevaca, s doma im Ĺžupnikom Tomislavom Ĺ antakom te monsinjorom Francom ReĹžonjom, generalnim vikarom Mursko soboĹĄke ĹĄko ije (biskupije), a misno slavlje su uljepĹĄali pjeva ki zborovi akove kih Ĺžupa i Zbor franjevaca iz Zagreba. Svjetovni dio programa odrĹžan je u prelijepom Zavodu za kulturu i promociju (Kulturni center), gdje je goste

ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJA i Op ina Lendava

Potpisan sporazum o suradnji Me imurski Ĺžupan Josip Posavec i Ĺžupan slovenske Lendave Anton BalaĹžek u petak su u Uredu lendavskog Ĺžupana potpisali sporazum o suradnji Me imurske Ĺžupanije i Op ine Lendava. U potpisanom se sporazumu isti e kako Me imursku Ĺžupaniju i Op inu Lendavu povezuju dugogodiĹĄnji duboki, prijateljski i tradicijski odnosi, zatim gospodarstvo,

kultura, ali i povijesna povezanost ljudi. Ovim sporazumom Ĺželi se ta suradnja unaprijediti, a isto tako potaknuti i novi oblici suradnje. Ĺ˝upani Posavec i BalaĹžek rekli su kako potpisivanjem ovog sporazuma Ĺžele pridonijeti normalizaciji i unaprje enju odnosa izme u dviju susjednih drĹžava. Za provo enje projekata iz sporazuma bit e na obje strane oformljena radna tijela. (sm, MP)

anino Kutnjak bio je doma in svim gostima i uzvanicima

do ekao i srda no pozdravio doma in susreta anino Kutnjak sa suprugom. Kutnjak je pozdravio savjetnika Veleposlanstva Republike Hrvatske u Sloveniji Dragutina Bra una, gradona elnike Branka Ĺ alamona i Antuna BalaĹžeka, monsinjora Franca ReĹžonju, Ĺžupnika Tomislava Ĺ antak, sve franjevce, Veselina BiĹĄevca i Nenada Hranilovi a iz Grada akovca te druge goste i uzvanike.

Ĺ alamon, BalaĹžek i Kutnjak u ugodnom razgovoru Brojnoj publici obratili su se lendavski Ĺžupan Anton BalaĹžek, akove ki gradona elnik Branko Ĺ alamon i gvardijan fra Stanko Belobrajdi .

Neka se zajedniĹĄtvo nastavi - Hvala svima onima koji su radili na tome da se ovo danas dogodi. Neka se ovo zajedniĹĄtvo nastavi, rekao je uz pozdrav â&#x20AC;&#x153;Mir i dobroâ&#x20AC;? gvardijan fra Stanko Belobrajdi . Gradona elnik Branko Ĺ alamon u svom je govoru nazna io vaĹžnost HKDa Pomurje i akove kih franjevaca kao vrstu vezu izme u akovca i Lendave, te poĹželio da se ubudu e predstave i druge grane djelatnosti i bogatstva. - Danas je zapravo dan Me imurja u Lendavi, jer u Lendavi je bio i vaĹĄ Ĺžupan Josip Posavec i lijepo je biti ovako

zajedno i povezan. Zapravo mi nismo nikada prestali sudjelovati, a ovime Ĺželimo dati poticaj za joĹĄ raznovrsniju suradnju, istaknuo je lendavski Ĺžupan BalaĹžek, estitaju i franjevcima 350. obljetnicu dolaska u akovec. U kulturno - umjetni kom programu nastupili su Pjeva ki zbor â&#x20AC;&#x153;Josip Ĺ tolcer Slavenskiâ&#x20AC;?, Ĺ˝upanijski tamburaĹĄki orkestar â&#x20AC;&#x153;Stjepan Bujan - Stipi â&#x20AC;? i KUU â&#x20AC;&#x153;Zvonâ&#x20AC;? Ĺžupne zajednice Mala Subotica. Posebna atrakcija za sve nazo ne, osobito doma u publiku, bila je Zrinska garda Grada akovca, a na ulazu u kulturni centar predstavila se Udruga Ĺžena â&#x20AC;&#x153;Zlatne rukeâ&#x20AC;? iz akovca. Na kraju su susreta Lendav ani pozvani u akovec. Kroz program je vodio Dejan Buva , a za gastronomske uĹžitke pobrinula se â&#x20AC;&#x153;catering ekipaâ&#x20AC;? s akove kih bazena. (S. Mesari )

PROMETNI KOLAPS u Murskom SrediĹĄ u

Gra ani u opasnosti, ugostitelji u gubicima Otkako je u Murskom SrediĹĄ u izgra en grani ni prijelaz, traje nezadovoljstvo Ĺžitelja Murskog SrediĹĄ a, a s vremenom je taj dio grada postao opasan za kretanje ljudi. Premda je po etak turisti ke sezone dosta daleko, gra ani se boje kako e to izgledati od svibnja do kolovoza kada s jedne strane glavne ulice budu kolone kamiona na izlasku prema Sloveniji, a s druge pak strani turisti na putu prema Jadranskom moru. Prometne guĹžve viĹĄe nisu samo u udarnim terminima, nego gotovo itav dan i no . Gra anima je teĹĄko prije i glavnu ulicu koja je ujedno i drĹžavna i me unarodna prometnica. Stanovnici s desne strane traĹže rijetku priliku da se

mogu uklju iti u promet, a ugostitelji i trgovci godinama biljeĹže pad broja gostiju upravo iz razloga ĹĄto su pred ulazima u njihove lokale naj eĹĄ e zaustavljeni i parkirani kamioni koji ekaju na carinske formalnosti. Prije i i pro i kriĹžanje ulica Josipa Broza, Frankopanske i Bra e Radi je pravi rulet. Samo sre i i Bogu moĹže se zahvaliti ĹĄto do sada nije bilo teĹžih prometnih nesre a u gradu koji je â&#x20AC;&#x153;vrata Europe u Hrvatskuâ&#x20AC;?. Gradske vlasti su bespomo ne, a Zagreb je daleko. I kako e Zlatko Bek, predsjednik srediĹĄ anske Turisti ke zajednice, zadrĹžati strance u Murskom SrediĹĄ u kad na ulazu u grad primijete teĹĄke kamione i cisterne. (S. Mesari )

Ovako je kod grani nog prijelaza bilo 19. oĹžujka prijepodne

Gradona elnik Dobrani na dijelu trase budu e pjeĹĄa ko biciklisti ke staze

PJEĹ A KO BICIKLISTI KA staza Mursko SrediĹĄ e Ĺ trukovec

Pojedinci ne Ĺžele prodati zemljiĹĄte Ovih dana okon ano je kol enje trase pjeĹĄa ko biciklisti ke staze od Murskog SrediĹĄ a do Ĺ trukovca, ija e izgradnja zapo eti odmah nakon ĹĄto se obave imovinsko - pravni poslovi. - Kada bude izgra ena, ovo e biti moderna i za sve sudionike u prometu vrlo sigurna pjeĹĄa ko biciklisti ka staza. itavim svojim dijelom staza e pratiti razinu drĹžavne ceste, tako da e i rekreativcima pruĹžiti ugodu ĹĄetnje ili bicikliranja. VaĹžno je da e izgradnjom staze sigurniji u prometu biti i oni â&#x20AC;&#x153;ja iâ&#x20AC;?, voza i osobnih i teretnih vozila, jer na kolniku ne e biti pjeĹĄaka ni biciklista. Uz postoje i kolnik nalazit e se metar ĹĄiroki zeleni pojas, potom dolazi dva metra ĹĄiroka asfaltirana pjeĹĄa ko biciklisti ka staza te odvodni jarak, pojaĹĄnjava Josip Dobrani , gradona elnik Murskog SrediĹĄ a. LakĹĄe e vjerojatno biti izgraditi dosta sloĹžene poslove na terenu i osigurati novac negoli otkupiti potrebno zemljiĹĄte.

- Nekoliko pojedinaca jednostavno ne Ĺželi prodati nekoliko kvadratnih metara zemljiĹĄta kojim bi prolazila staza. Mi nudimo dva eura po kvadratnom metru, ĹĄto nije malo kada je u pitanju poljoprivredno zemljiĹĄte, ali, eto, netko nam se ne Ĺželi pridruĹžiti ne samo u izgradnji nego i u rjeĹĄavanju dugogodiĹĄnjeg problema vezanog uz sigurnost svih sudionika u prometu, posebice u naseljima Sitnice i Ĺ trukovec. O ito je da emo morati potraĹžiti zakonska i pravna rjeĹĄenja, ĹĄto e u kona nici poskupjeti projekt, a staza sigurno ide u izgradnju, kaĹže gradona elnik Dobrani . Staza e biti duga oko 5,5 kilometara, a izgradnju e inancirati Hrvatske ceste. Grad Mursko SrediĹĄ e pla a geodetsko snimanje, iskol enje trase, te otkup zemljiĹĄta, odnosno sre uje imovinsko - pravne odnose. Stoga e i vrijednost investicije biti poznata tek nakon izgradnje. (S. Mesari )

KROZ ME I URJE

8 NA VIJE U Šenkovca burno zbog nepripremljene to ke izbora izvo a a rasvjete

Tko je minirao rasvjetu u Ulici maršala Tita? Nakon nekoliko sjednica u relativnom zatišju, ponovno su se uzburkali duhovi unutar Vije a op ine Šenkovec. Najviše polemike izazvao je izbor izvo a a radova na rekonstrukciji javne rasvjete u lici maršala Tita. Pro itane su ponude i predložen je izvo a , no dogodila se zanimljiva stvar, sadašnja oporba predbacila je poziciji upravo ono što su oni njima još nedavno prigovarali kad je situacija bila obrnuta. dnosno, da pojasnim, kako nitko od vije nika nije dobio nikakve materijale prije sjednice, predbacili su da to ka nije pripremljena te da ne mogu samo tako odlu ivati o ne em što košta oko 700.000 kuna. Kako su dva vije nika vladaju e strane izostala, oporba je bila brojnija i u mogu nosti diktirati svoje. Najglasniji s te strane bili su vije nici Vladimir Trstenjak i latko rep, koji su kazali kako se samo zbog toga što nisu dobili uvid u dokumentaciju odluka ne može donijeti, ali su predložili da se sjednica nastavi za nekoliko dana kada prou e sve potrebne papire. - Nitko od nas nije protiv rasvjete. Štoviše, svi smo za nju, samo ovo nije ispravan na in donošenja odluka. Nismo dobili materijale, a radi se o velikom novcu. vo uop e nije pošten i demokratski na in donošenja odluka, kazao je rep. Da su pogriješili što nisu dali uvid u dokumentaciju, priznala je

zamjenica predsjednika vije a Nada Glavaš: - Dogodila nam se omaška, ali ne možemo zbog papirologije ko iti projekt. Ako je HNS protiv, onda e Šenkovec ostati u mraku. Nakon nekog vremena povuci - potegni raspravu situaciju je za kraj, unato manjem broju vije nika na vlasti, dodatno potpirio na elnik Mladen Mohari inate i se i odlu no tvrde i da se novo Vije e ne e sazivati, te da se ni, ako se sad ne izglasa to ka, ne e se ništa po eti initi po ovom pitanju sve do nakon izbora. - Vi ste upravo minirali rasvjetu u lici maršala Tita, gnjevno je rekao Mohari . Na glasanju odluka nije prošla, pet glasova je bilo za, etiri protiv i dva suzdržana. Nakon ove to ke do nesuglasica je došlo i o pitanju dodjele odluke o dodjeli poklon bona od 200 kuna socijalno ugroženim mještanima i penzionerima s mirovinom nižom od 2.000 kuna. Kako je ve ina vije nika smatrala da popis osoba koje bi trebale dobiti novac nije dobar, odlu eno je da ga svi vije nici prou e, te da daju prijedloge koga dodati, a koga maknuti s njega. Dogovoreno je i da se sjednica nastavi u utorak 24. ožujka, te da se onda ponovo na Vije e stavi i kontroverzna to ka o izvo a u radova na rasvjeti u lici maršala Tita, kada e je, kako vije nici iz oporbenih redova tvrde, svi sigurno prihvatiti. (mn)

VIJE NICI Op ine Orehovica

Odrekli se naknade u korist cjepiva Vije nik op ine rehovica Dragutin Kosi javno se obvezao da e s tisu u vlastitih kuna su inancirati nabavu cjepiva koje štiti od raka vrata maternice. To je, doduše, tek tre ina potrebnog novca za kupnju samo jednog cjepiva, no gesta je vrijedna pohvale. Ponukani tom gestom, svi vije nici i poglavari, kao i djelatnice op ine rehovica, odrekli su se naknade koju primaju za sudjelovanje na sjednici Vije a. Na taj na in prikupljeno je dovoljno novca za kupnju jednog cjepiva.

Š rehovica je petnaest u enica sedmog razreda koje bi trebale biti podvrgnute cijepljenju. p ina rehovica prihvatila je su inanciranje troškova cjepiva za njih u visini po tisu u kuna. Županija e dati sljede ih tisu u kuna, a roditelji bi trebali s jednakim iznosom su inancirati nabavu cjepiva. Mnogima

Vije nik Dragutin Kosi e to predstavljati ozbiljan problem. Ta je injenica potaknula raspravu i prethodnu gestu vije nika Kosija, koju su i drugi slijedili. Na elnik Franjo Bukal smatra da bi se u su inanciranje cjepiva trebao uklju iti H , budu i da se radi o nacionalnom programu primarne prevencije raka vrata maternice. vako sav teret pada na jedinice lokalne uprave i samouprave, te roditelje. (D.Mihoci)

OP INSKO VIJE E Selnica

Pješa ko biciklisti ka staza do Donjeg Koncov aka Na svojoj sjednici održanoj u petak p insko vije e Selnica prihvatilo je program gradnje objekata i ure aja komunalne infrastrukture u teku oj godini. Najve a i najvrjednija investicija je nastavak izgradnje pješa ko biciklisti ke staze uz Županijsku cestu 2005 od ebanca, preko Selnice do Donjeg Koncov aka. Vrijednost investicije cijeni se na 300 tisu a kuna. Do sada je izgra ena staza kroz dio Donjeg ebanca, ime je znatno pove ana sigurnost prometa na ovom dijelu županijske ceste. p ina e zapo eti izgradnju parkirališta kod groblja u Selnici, za što je planirano potrošiti 150 tisu a kuna.

Gotovo pet milijuna kuna (4,928.300 kn) planira se uložiti u modernizaciju nerazvrstanih cesta. Najviše novca bit e potrebno za cestu Bukov ak Gornji ebanec (1,554.000 kn) te za modernizaciju ceste u Plešivici prema Dež ekovima (637.000 kn). a izgradnju i popunu javne rasvjete planira se uložiti 200 tisu a kuna. Bit e i drugih investicija, a novac e se osigurati u op inskom prora unu, te od komunalnog doprinosa, grobne naknade, Ž C-a te su inanciranjem od mještana. Vije nici smatraju da je program opsežan i dobar, no pojedini donekle strepe nad njegovim ostvarenjem zbog op e krize u državi. (S. Mesari )

24. ožujka 2009.

GRAD PRELOG e konkretnim antirecesijskim mjerama pokušati pomo i svojim gra anima i gospodarstvu u prevladavanju gospodarske krize

Kriza rezultirala kontinuiranim porastom otkaza * Preloške tvrtke, iako izrazito izvozno orijentirane, za sad još ne osje aju ozbiljne posljedice krize, ali je zato od rujna do kraja velja e bez posla ostalo preko 230 zaposlenih iz donjome imurskog kraja aposleni u preloškom gospodarstvu još su u rujnu prošle godine osjetili prve posljedice gospodarske krize. "avnosti je poznato da su tada iz tvrtke “Hilding” otpustili sedamdesetak ljudi, što u toj tvrtki nisu pripisivali gospodarskoj krizi, ve višku sezonske radne snage. d toga vremena do danas stalno se u kuloarima govori o novim otpuštanjima i krizama u preloškim tvrtkama. Bez posla je navodno ostalo preko dvjestotinjak Preložana, pa je danas Grad Prelog peti po broju nezaposlenih u Me imurju. Podaci avoda za zapošljavanje potvr uju da od studenog do kraja velja e nezaposlenost kontinuirano raste. Na podru ju ispostave u Prelogu u tom je razdoblju bez posla ostalo 158 osoba. Me u njima nisu samo gra ani Preloga ve i okolnih donjome imurskih op ina, koji su uglavnom bili zaposleni u preloškim tvrtkama. Preloško gospodarstvo izvozno je orijentirano. vaj Grad izvozi više roba negoli uvozi. Pokrivenost uvoza izvozom, primjerice, u 2007. godini, iznosila je ak 94 posto, pa se o toj injenici govorilo kao o velikom postignu u. no što je nekad bila prednost preloškog gospodarstva danas mu je otegotna okolnost. Tvrtkama kao što su Hespo, Hilding, LPT, Šestan Busch i, primjerice, Komet u novim okolnostima nije lako poslovati, no ipak ozbiljne posljedice gospodarske krize, tvrde, barem za sad ne osje aju.

U Hespu optimisti ni, u Kometu oprezni - Pred nama nije baš sjajna poslovna godina. Pad op e potrošnje rezultirao je padom potražnje za našim proizvodima. Naše je poslovanje u Hespu otežano te smo vrlo oprezni. Me utim, nismo u panici, niti smo pesimisti ni. Krizi se suprotstavljamo pomno organiziranim rukovo enjem. Mi smo ve u ranoj fazi nagovještaja krize sprije ili nagomilavanje zaliha repromaterijala, ali i gotovih proizvoda.

inili smo sve kako bismo strogo kontrolirali troškove u irmi te smo se usredoto ili na bolju kontrolu potraživanja i naplatu. Naš je cilj zadržati likvidnost. Pored svega pove ali smo leksibilnost proizvodnje, te smo intenzivirali razvoj novih proizvoda. azmišljamo i o preraspodjeli radnog vremena i nekim drugim mjerama, isti e

Stjepan Hreš , glavni menadžer tvrtke “Hespo”. zbiljnu krizu za sad ne osje aju ni u Kometu, iji direktor Dražen Sinko ipak s oprezom i dozom neizvjesnosti gleda na sljede u poslovnu godinu. Poput tvrtke “Komet”, i druge dobro posluju e preloške tvrtke u ranijim su godinama stvorile odre ene inancijske zalihe pa ne pani are zbog poslovnih problema koji bi ih mogli dosti i u ovoj godini, ali se boje što e biti ukoliko se zalihe istroše a situacija ne popravi.

Zbog poslova s Arapima Šestan Busch ne osje a krizu

tvrtki “Šestan Busch”, koja preko 90 posto proizvoda izvozi, ne strahuju pred krizom. #uropa je, kaže direktor te tvrtke Alojzije Šestan, u ve oj krizi negoli arapske zemlje s kojima njegova tvrtka uglavnom posluje, pa u ovoj godini o ekuju dobre poslovne rezultate i pove anje prihoda. - Prije etiri godine postigli smo apsolutno najbolji poslovni rezultat, sve zahvaljuju i jedinjenim Arapskim #miratima. Posluju i s njima, otvorili smo si put u arapskim zemljama, tako da danas ne strahujemo pred krizom. nali smo da e ona do i prije ili kasnije i na to smo bili pripremljeni. Naša je tvrtka puno ulagala u razvoj i promociju proizvoda. edovito izlažemo na 4 do 5 jakih svjetskih sajmova. #vo, nedavno smo izlagali na sajmu u Abu Dhabiju i tu smo stvorili mnoge nove kontakte, sklopili nove poslove. Dobili smo poslove s mnogim arapskim zemljama, Malezijom, ak i s $talijom, što je za nas marketinški vrlo zna ajno postignu e. Dobili smo i tržište "užne Amerike, da dalje ne otkrivam. Trenutno poslujemo s preko 40 zemalja koje cijene naše speci i ne proizvode zbog kvalitete.

ovim za gospodarstvo teškim vremenima opstat e oni koji e biti u stanju pobijediti velike. Hrvatska se treba okrenuti kvaliteti. na ne smije biti zemlja volumenske proizvodnje, ve visoke kvalitete, upozorava Šestan. Tvrtka “Šestan Busch” zapošljava 40 ljudi, a njen direktor najavljuje nova zapošljavanja stru noga kadra. otpuštanjima, kaže, nema govora. a svoje izuzetne poslovne rezultate redovito prima nagrade, a upravo je ovih dana predložena za Nagradu “ rinski” koju dodjeljuje Me imurska županija.

obrazloženju razloga zbog kojih se predlaže da tvrtka “Šestan Busch” bude jedan od ovogodišnjih laureata stajala je i re enica: “ ve godine o ekuje se bruto promet ve i za 50 posto, kao i no-

va zapošljavanja stru nih kadrova”, što je na prijedlog dbora za Statut, Poslovnik i propise kojim predsjeda mr. sc. "uraj Lajtman izba eno iz teksta obrazloženja. To je izazvalo sumnje u poslovanje i sposobnost tvrtke “Šestan Busch” glede prevladavanja gospodarske krize, no vjerovat emo direktoru Alojziju Šestanu koji u ovim uvjetima poslovanja o ekuje još i bolji poslovni rezultat.

Nezaposleni ne e pla ati komunalnu naknadu, tvrtkama subvencioniranje kamata Grad Prelog ozbiljno promišlja o tome kako pomo i poduzetnicima i obrtnicima, ali i gra anima, u ovim, ini se, ipak teškim vremenima. - Pratimo situaciju u gospodarstvu i pripremamo paket antirecesijskih mjera koje e vjerujemo pomo i poduzetnicima i obrtnicima, ali i gra anima, obznanio je preloški gradona elnik Dragutin Glavina. Smanjenje komunalnog doprinosa i komunalne naknade, smanjenje poreza na tvrtku, subvencioniranje kamata za dugoro ne kredite, dodjela poticaja poljoprivrednicima samo su neke od mjera o kojima razmišlja Gradsko poglavarstvo Prelog. - azmišljamo o tome da obitelji u kojoj jedna osoba ostane bez posla oslobodimo pla anja polovice iznosa komunalne naknade, a u kojoj dva lana ostanu bez posla u cijelosti oslobodimo pla anja komunalne naknade. $na e, komunalna naknada nije rasla posljednjih devet godina, pojašnjava gradona elnik Glavina. Poglavarstvo razmišlja o smanjenju komunalnog doprinosa koji sada iznosi šest kuna po etvornom metru, a predlaže se i smanjenje poreza na tvrtku koji se sada kre e u iznosu od 250 do 600 kuna godišnje. - Spremni smo na sve mjere pomo i, a isto tako ne emo novim nametima optere ivati gra ane, naglašava Glavina.

Ozbiljnu krizu za sad ne osje aju ni u Kometu, iji direktor Dražen Sinko ipak s oprezom i dozom neizvjesnosti gleda na sljede u poslovnu godinu

Europa je, kaže direktor Alojzije Šestan, u ve oj krizi negoli arapske zemlje s kojima njegova tvrtka uglavnom posluje

- Spremni smo na sve mjere pomo i, naglašava preloški gradona elnik Dragutin Glavina

Poduzetnici i obrtnici pozdravljaju antirecesijske mjere Poduzetnici pozdravljaju razmišljanja gradona elnika i Poglavarstva, smatraju i da e predložene mjere svima dobro do i. Na velike tvrtke one zasigurno ne e imati velikog utjecaja, ali e biti od koristi manjim poduzetnicima i obrtnicima. brtnici poru uju gradskim elnicima da bi bilo pohvalno kada bi se Grad po eo zaštitni ki ponašati prema doma im tvrtkama u smislu da im se dodjeljuju poslovi koji se inanciraju iz gradskog prora una.

Stjepan Hreš : - Pred nama nije baš sjajna poslovna godina

Pitaju se zbog ega bi tvrtke koje nisu iz Me imurja ili ak strani konzorciji, kao u slu aju sanacije odlagališta otpada Gorice, dobivali poslove. (D.Mihoci)

K ME JE

24. oĹžujka 2009.

U AKOVCU odrĹžana Gastro izloĹžba UdruĹženja ugostitelja Me imurja

Neodoljivi zov me imurskih tradicionalnih specijaliteta Drugu godinu uzastopce UdruĹženje ugostitelja Me imurja organiziralo je Gastro izloĹžbu. Taj vrhunski gastro doga aj, odrĹžan u etvrtak 19. oĹžujka u akove kom restoranu â&#x20AC;&#x153;Kristalâ&#x20AC;?, imao je za cilj promociju ugostiteljske ponude Me imurja, a rezultat je nastojanja da me imursko ugostiteljstvo postane prepoznatljivo i cijenjeno. - Brojnim edukativnim i promotivnim aktivnostima UdruĹženje ugostitelja Me imurja nastoji poboljĹĄati ponudu i uslugu Me imurske Ĺžupanije koja je biranom ponudom jela i pi a te vrhunskom uslugom postala prepoznatljiva diljem naĹĄe domovine. ProĹĄle godine zapo eli smo s odrĹžavanjem Gastro izloĹžbe. Bez laĹžne skromnosti, zajedni ka organizacija ugostitelja i UdruĹženja bila je pun pogodak. Dobili smo odli ne ocjene i dobre kritike. Posebno nam je bilo drago ĹĄto su naĹĄ trud prepoznali prijatelji ugostitelji iz drugih Ĺžupanija i ĹĄto su nam dali punu podrĹĄku u realizaciji naĹĄeg cilja, kazala je Dragica Horvat, predsjednica UdruĹženja

Marijan MartinjaĹĄ u druĹĄtvu kuhara i konobara Me imurskih dvora Marijan MartinjaĹĄ, restoran Me imurski dvori, Lopatinec: â&#x20AC;&#x201C; Ovo je dobra prilika da predstavimo svoju ponudu koju nastojimo svake godine dopuniti ne im novim. NaĹĄi kuhari zapravo svakodnevno kreiraju neke nove menije i ovo je dobra prilika da ih se predstavi i da na sud kolegama, ali i ĹĄiroj publici. Za specijalitetima me imurskih restorana vladala je velika pomama me u degustatorima

ugostitelja Me imurja, pozdravljaju i goste i izlaga e.

Na Gastro izloĹžbi ove su se godine predstavili restorani: Prepelica iz Otoka, Me imurski dvori iz Lopatinca, Lord iz DomaĹĄinca, Bella donna i Kristal iz akovca, pansion Ilonka iz Murskog SrediĹĄ a, Gradska kavana Lovac iz Preloga, te kavane: Argentina iz KurĹĄanca i Dravski vir iz Donje Dubrave. Predstavili su se joĹĄ i caffe bar OreĹĄki iz Macinca te Micika iz VugriĹĄinca.

Izlagali i vinari

PreloĹĄki srednjoĹĄkolci promovirali su kuharicu â&#x20AC;&#x153;Iz rajnglica naĹĄih mamicaâ&#x20AC;?

IZABRANI RECEPT

GuĹĄ ja paĹĄteta ala Me imurski dvori Sastojci: Za tijesto: po 50 g glatkog, kukuruznog i raĹženog braĹĄna, 5 g kvasca Za paĹĄtetu: 20 ml ulja suncokreta, 10 g soli, 50 g luka, 100 g guĹĄ je jetre, 2 g papra, 5 grama eĹĄnjaka, 50 g maslaca, 10 ml konjaka, 30 g raj ice, 10 g lista perĹĄina, zelena salata i marmelada od ĹĄumskog vo a za dekoraciju Prigotavljanje: Na ulju preprĹžimo guĹĄ ju jetru, dodamo dinstani luk, eĹĄnjak, sol, papar, te podlijemo konjakom. Sve zajedno prodinstamo i pustimo da se ohladi. Masu protisnemo i pomi-

Ugostitelji o Gastro izloĹžbi:

Ugostiteljima se izborom tradicionalnih me imurskih kola a pridruĹžila Radionica kola a Monika iz Ivanovca, dok je SuĹĄionica i trgovina Siladi iz Kotoribe predstavila nagra ivano doma e bu ino ulje. Moglo se kuĹĄati i prirodne sokove tvrtke Ma-Sa, te zimnicu spremljenu od ekoloĹĄki uzgojene hrane na imanju Bernarde Orehovec. Okupljenima se predstavila i Poljoprivredna zadruga â&#x20AC;&#x153;Puran bednjanskog krajaâ&#x20AC;? iz Bednje. Tako er je svoj izloĹžbeni prostor ove godine imala i terakota iz Ma kovca koja je izloĹžila tradicionalne suvenire. Nastupili su i me imurski vinari i vinogradari okupljeni u DruĹĄtvu vinogradara i vinara Me imurja Hortus Croatiae, kao i mlade ugostiteljske snage, u enici Srednje ĹĄkole Prelog, koji su pokazali kako se lambira jelo, te kako se pripremaju kokteli. Impresivna izloĹžba pokazala je raznolikost me imurske gastro ponude te iznova potvrdila da spoj tradicionalnih i suvremenih okusa oplemenjuje ugostiteljsku ponudu naĹĄega kraja.

njene hajdinskom kaĹĄom, puricu s je menom kaĹĄom, pe enog kokota, slane me imurske ĹĄtrukle, veprovinu, smu a i soma, Ĺžli njake od kukuruza, tele u roladu sa ĹĄpinatom i mljevenim mesom, pe enu patku, juhu od fazana, guĹĄ ju paĹĄtetu i niz drugih delicija. Bilo je tu i raznih kola a, od me imurske gibanice preko zljevanki do izvanredne torte od sira za koju je, baĹĄ kao i za riblje specijalitete, vladala pomama me u brojnim degustatorima.

Najbolje iz Me imurja Najbolje ĹĄto Me imurje moĹže ponuditi naĹĄlo se na ovoj izloĹžbi, isticali su predsjednici VaraĹždinske i Karlova ke obrtni ke komore, kao i Obrtni ke komore Koprivni ko - kriĹževa ke Ĺžupanije te UdruĹženja ugostitelja i obrtnika tih gradova, ali i Grada Zagreba i Maribora. Puni hvale bili su i gosti iz me imurskih turisti kih zajednica koji su hvalili organizaciju ovog doga aja. Predsjednik Obrtni ke komore Me imurske Ĺžupanije Slavko Faltak tako er je izrazio zadovoljstvo prikazanim, isti u i kako su me imurski ugostitelji pokazali da znaju pripremiti razne delicije, ali i da pripremljeno znaju prezentirati. (D. Mihoci)

jeĹĄamo s maslacom. Serviramo na prepe enom kruhu te dekoriramo s raj icom, listom perĹĄina i zelenom salatom.

Mirjana anadi sa uvala je komad torte za naĹĄu ekipu istaknuti tortu od sira koju moĹžete kuĹĄati u naĹĄem restoranu, ali samo uz prethodnu najavu.

Zvonimir Dravec (drugi zdesna) s ekipom restorana Dravski vir

Od prepelica, preko soma, do guĹĄ je paĹĄtete Za razliku od prethodne, ova Gastro izloĹžba nije imala zadanu temu pa su izlaga i predstavili specijalitete svojih ku a. Tako se moglo uĹživati u nizu maĹĄtovitih oku i nepcu ugodnih gastro kreacija. KuĹĄati se moglo meso z tiblice, ali i pe ene prepelice pu-

Mirjana anadi, pansion Ilonka, Mursko SrediĹĄ e: â&#x20AC;&#x201C; Lanjska Gastro izloĹžba, na kojoj smo tako er izlagali, bila je tek po etak ne ega ĹĄto e, kako mi se ini, prerasti u jednu dobru tradiciju. Ova sada polu it e joĹĄ bolje ocjene. Drago nam je ĹĄto smo dio ovoga. Nama je cilj do i ovdje i pokazati ĹĄto nudimo i koliko moĹžemo. Mi Me imurci smo skromni ljudi, samo puno radimo, a malo se hvalimo. Ovo je prigoda da se pohvalimo jedni drugima, da se pohvalimo ĹĄiroj javnosti, da pokaĹžemo ĹĄto nudimo. Mislim da danas treba puno ulagati u kvalitetu ponude, ali i kvalitetnu promociju. Danas smo ovdje s mnogim naĹĄim specijalitetima, od kojih svakako Ĺželim

NaĹĄ restoran slovi po paĹĄteti od guĹĄ je jetre, ne biste vjerovali, doma e me imurske. Mi smo vjerojatno jedini restoran u Hrvatskoj koji posluĹžuje doma u guĹĄ ju jetru, time se moramo pohvaliti. Zato je danas pored svih ostalih jela upravo guĹĄ a paĹĄteta adut s kojim se predstavljamo.

Bu ino ulje promovirali su mladi predstavnici kotoripske obitelji Siladi

Zvonimir Dravec, Dravski vir, Donja Dubrava: â&#x20AC;&#x201C; Iako joĹĄ nismo ni startali biznis, ve smo se lani pojavili na Gastro izloĹžbi, smatraju i sudjelovanje na ovakvom doga aju od velike vaĹžnosti za posao. Sada smo ponovno ovdje i moram iskreno priznati da o ekujemo da emo, kao i lani, imati koristi od toga. Mi smo speci i an

restoran koji u svojoj ponudi ima friĹĄku dravsku ribu, koju ja sam lovim, a kao ribi stekao sam i mnoga poznanstva, tako da danas nemam problema s dobavom ribe, ĹĄto nije slu aj s drugim restoranima. Ovdje se predstavljamo upravo s ribljim jelima koja su, koliko vidim, naiĹĄla na dobro prihva anje me u degustatorima.

L %A&' I * 2009.

24. oĹžujka 2009.

HNS PREDSTAVIO program i kandidate za predstoje e izbore

Naglasak na obrazovanju i dizanju standarda VELIKA KOALICIJA u Donjem Kraljevcu

etiri jake stranke kontra HDZ-u I dok se diljem Me imurja, pa i na drĹžavnom nivou, sklapaju ili pak funkcioniraju raznorazne koalicije, u op ini Donji Kraljevec za predstoje e lokalne izbore etiri jake stranke: SDP, HSS, HSLS i HNS odlu ile su sklopiti prijeizborni sporazum i tako udruĹžene suprotstaviti se HDZ-u koji o ito u ovoj op ini ili nije Ĺželio ili nije mogao prona i strana kog partnera za izbornu utrku. Kandidat ove koalicije za novog na elnika bit e nekadaĹĄnji op inski na elnik HSS-ovac Mladen onka. SDP je u kadrovskoj preraspodjeli kandidatura dobio mjesto predsjednika Op inskog vije a. Bit e to ugledni me imurski poduzetnik uro Horvat.

onka vjeruje u izborni uspjeh ove jake strana ke koalicije, uz uvje-

renje da e ona uspjeĹĄno nastaviti ve zapo ete investicije te ponuditi neka nova rjeĹĄenja primjerena aktualnoj gospodarskoj situaciji. Horvat pak je rekao da se ova koalicija ne e previĹĄe baviti izbornim protivnikom, ve e se boriti za glas svakog gra anina svojim programom i stru nim te kompetentnim ljudima koji stoje iza njega te mogu ostvariti razvojne projekte. Potpisivanju koalicijskog ugovora bili su prisutni izme u ostalih i elnici me imurskog SDP-a i HSS-a Ivica Perho i Petar Nova ki koji su izrazili zadovoljstvo potpisom ovako ĹĄiroke koalicije, uz poruku da je ona po etak strana ke suradnje na duĹže staze od samo jednog mandatnog razdoblja. (D. Zrna)

U petak 20. oĹžujka u Centru za kulturu akovec odrĹžana je konvencija HNS-a na kojoj je Matija Posavec predsjednik Ĺžupanijskog HNS- a govorio o njihovim odrednicama me u kojima je glavna obrazovanje. -To zna i da emo odmah uvesti jednosmjensku nastavu te da emo izgraditi sportske dvorane u onim op inama gdje to joĹĄ nije u injeno. Za neka mjesta ve postoji projektna dokumentacija, a tako er emo izgraditi podru ne ĹĄkole i dograditi neke od srednjih ĹĄkola. Ĺ to se ti e gospodarstva kre emo u kona ni obra un sa injenicom da Me imurska Ĺžupanija ima najniĹži prosjek pla a u Hrvatskoj. Prosje na pla a u naĹĄoj Ĺžupaniji izno-

si 3400 kuna. S tim emo se uhvatiti u koĹĄtac i to emo ispraviti kroz niz mjera vezanih za gospodarstvo, prije svega razvoj poduzetni kih zona, privla enje stranih investitora jer se stje e dojam da je Me imurje jedina Ĺžupanija koji zaobilaze strani investitori. Imat emo i niz mjera u turizmu i kulturi, zdravstvu i socijalnoj skrbi. U svakom slu aju naglasak je na obrazovanju i dizanju standarda kroz mjere u gospodarstvu. Smanjiti emo i broj nezaposlenih. PreviĹĄe ih je u Me imurju, skoro 5 tisu a. Iako je to u odnosu na ranije godine i mjesece manja brojka, ali ipak je za Me imurje 5 tisu a prevelika brojka. Mi za Ĺžupanijsku skupĹĄtinu kao stranka izlazimo samostalno. Vrlo vjerojatno emo u kandidaturi za izvrĹĄnu vlast

MDS dodijelio plaketu za o uvanje kulturne baĹĄtine

Tradicijska kultura u Zasadbregu ima svijetlu budu nost Me imurski demokratski savez po etvrti je put dodijelio svoju godiĹĄnju plaketu za o uvanje me imurske kulturne baĹĄtine. OvogodiĹĄnji dobitnik je Kulturno - umjetni ka udruga Zasadbreg iz Zasadbrega. - Sre om, mi u Me imurju imamo puno takvih pojedinaca i udruga koji uvaju kulturnu baĹĄtinu naĹĄeg kraja. Ove godine odlu ili smo se za KUU Zasadbreg. Ovo je relativno mlada udruga koja djeluje desetak godina, ali ovih desetak godina svojski su se potrudili da u svom kraju pokrenu interes za me imurski folklor i obi aje. Ono ĹĄto nas posebno raduje jest injenica da u KUU-u djeluju ve inom mladi ljudi, ĹĄto zna i da u Zasadbregu i okolici njegovanje me imurske tradicije i kulture ima svijetlu budu nost, kazao je predsjednik MDS-a Ĺ˝eljko Pavlic prilikom uru ivanja plakete.

Plaketu, koju prati nov ana nagrada u visini 5.000 kuna, u ime udruge primila je dopredsjednica Ivana Baka - Mikolaj, koja je zahvalila MDS-u ĹĄto su prepoznali njihov rad i napore. KUU Zasadbreg osnovan je 1999. godine, a od samog osnutka doprinose razvoju glazbenog i plesnog amaterizma te su oslonac i pokreta ka snaga na podru ju kulture u cijeloj op ini. Danas udruga okuplja 60 lanova koji rade u starijoj i dje joj folklornoj sekciji, vokalnoj skupini te tamburaĹĄkoj i maĹĄkaraĹĄkoj sekciji. MDS je ve prilikom svog osnutka u okviru svog programa â&#x20AC;&#x153;Me imursko protuletjeâ&#x20AC;? ustanovio plaketu s ciljem da istakne pojedince i udruge zasluĹžne za o uvanje me imurske tradicijske kulture. Do sad su plaketu dobili Elizabeta Toplek â&#x20AC;&#x201C; Teta Liza iz Donje Dubrave, KUD â&#x20AC;&#x153;Ivan Musta Kantorâ&#x20AC;? iz Svete Marije i Stjepan Taradi â&#x20AC;&#x201C; Utek iz Belice. (mn)

Predsjednik MDS-a Ĺ˝eljko Pavlic plaketu je predao dopredsjednici KUUa Ivani Baka - Mikolaj

Cilj HNS-a je biti na vlasti u 20 od 25 jedinica lokalne samouprave

podrĹžati naĹĄeg koalicijskog partnera za Ĺžupana, kazao je Matija Posavec. Na konvenciji Hrvatske narodne stranke Me imurske Ĺžupanije predstavljeni su kandidati u op inama, gradovima i Ĺžupaniji na predstoje im izborima, kao i program HNS-a za Me imursku Ĺžupaniju. Odluka HNS-a Me imurja jest da od tri grada u Me imurju imaju kandidate za gradona elnika u dva grada, u jednom kandidata za zamjenika gradona elnika, 11 kandidata za na elnike op ina i 9 kandidata za zamjenike na elnika. Kandidati za gradona elnika su Nenad Hranilovi za grad akovec te Dragutin Glavina za grad Prelog. Vladimir Mihalic je kandidat za na enika op ine Mala Subotica, Dragica Vugrinec za na elnicu op ine Sveti Juraj na Bregu, Zvonimir Taradi za op inu Belica, Branko Resman za op inu Ĺ trigova, za op inu Selnica kandidat za na enika jest Branko Pani , Vladimir PerĹĄi HNSov je kandidat za na enika op ine Pribislavec, Bernarda Topolko za op inu Strahoninec, Vladimir Novak za op inu Ĺ enkovec, za op inu Orehovica HNS- ov kandidat jest Franjo Bukal, Marijan Varga je kandidat za na elnika op ine Donja Dubrava, Zdravko Mlinari za op inu VratiĹĄinec, dok je Dragutin Kopasi

Odluka HNS-a Me imurja jest da imaju kandidate za gradona elnika u dva grada, jednog kandidata za zamjenika gradona elnika, 11 kandidata za na elnika op ina i 9 kandidata za zamjenike na elnika kandidat za na enika op ine Donji Vidovec. Kandidat za zamjenika gradona elnika Murskog SrediĹĄ a je Sanjin TomaĹĄi . Kandidati za zamjenika na elnika su Vitomir Kiri za op inu NedeliĹĄ e, Danica Rojko za op inu Ĺ trigova, Vladimir Horvat za op inu Mala Subotica, Mladen Lepoglavec za op inu Gori an, SaĹĄa Horvat za op inu Ĺ enkovec, Goran Koren za op inu DomaĹĄinec, Rudolf Lisjak za op inu Donja Dubrava, Marina Jelinek za op inu Gornji Mihaljevec, Suzana LukĹĄa za Donji Vidovec, Ervin Vi evi za op inu Selnica, dok su za op inu Sveta Marija pregovori u tijeku. Dakle, cilj HNS-a je biti na vlasti u 20 od 25 jedinica lokalne samouprave. (H. Ze ar)

MDS PREDSTAVIO gospodarski program razvoja Me imurja

Potrebne su nove tehnologije i nova industrijska struktura I dok se druge stranke uglavnom joĹĄ bave kadroviranjem, kako kaĹže predsjednik Me imurskog demokratskog saveza Ĺ˝eljko Pavlic - MDS trenuta no jedini nudi konkretan izborni program za predstoje e lokalne izbore. Tako je u sklopu izbornog programa â&#x20AC;&#x153;5 +â&#x20AC;? MDS predstavio kako vidi strateĹĄki gospodarski razvoj Me imurja. Kriza koja eskalira pokazuje da su najranjivije grane industrije koje su preteĹžite u Me imurju, poput prera iva ke industrije, trgovine i gra evinarstva. Zabrinjavaju e vijes dolaze s akove kog Zavoda za zapoĹĄljavanje koji biljeĹži stalan porast nezaposlenih, a kako u gospodarskoj strukturi Me imurja dominiraju mikro i mala poduze a koja su prva na udaru zbog teĹĄke naplativosti (proĹĄle godine zatvorilo se oko 30 obrta), moĹžemo o ekiva joĹĄ teĹže stanje. NaĹžalost, ni budu nost ne donosi bolje vijes kad je u pitanje restrukturiranje me imurskog gospodarstva, jer je najavljen i dalje dolazak niskopro tnih grana industrije koje teĹĄko mogu donije rast me imurskih pla a koje, su na Ĺžalost, najmanje u Hrvatskoj, upozorio je ponovno Pavlic. Zabrinjavaju a je situacija i sa sve ve im siromaĹĄenjem obi noga me imurskog ovjeka koji sve teĹže Ĺživi â&#x20AC;Ś - Porazno zvu i vijest, posebice za one koji obnaĹĄaju vlast, da e se po svemu sude i upravo u akovcu i Me imurju me u prvima u Hrvatskoj otvori prva trgovina za siromaĹĄne, ĹĄto najbolje svjedo i u kakvom je stanju me imurski ovjek. Izgleda da je doĹĄlo vrijeme da se u Me imurju osnuje Ĺžupanijska Komisija

za krizu koja bi obuhva la stru njake iz razli i h podru ja kako bi se poduzele mjere kojima bi se suprotstavilo nega vnim trendovima koji se doga aju u gospodarskim kretanjima u me imurskom kraju, iako je injenica da su nancijska sredstava izrazito centralizirana i lokalna uprava ima ograni ene skalne mogu nos kad je u pitanju pomo gospodarstvu, is e predsjednik MDS-a. Kako bi se promijenila situacija, MDS predlaĹže da je vrijeme za preoblikovanje

me imurskog gospodarstva, koordinirani pristup svih op ina i gradova u kreiranju gospodarskih zona i privla enja investitora koji e donijeti nove razvojne mogu nosti, uz daljnju potporu obrazovanju. Porazno je kako je polovica gra ana Me imurja zavrĹĄila samo osnovnu ĹĄkolu. Samo obrazovani mogu ponuditi tehnoloĹĄke promjene, oblikovanje nove industrijske strukture i modernizaciju postoje e, kazao je Pavlic. Darko DoboĹĄi , nestrana ki kandidat za MDS-ovog zamjenika Ĺžupana,

istaknuo je da samo nova tehnoloĹĄka rjeĹĄenja mogu donije kvalitetan gospodarski napredak, dok je Miljenko JanuĹĄi , predsjednik strana kog odbora za gospodarstvo i poljoprivredu, istaknuo kako MDS ima spreman plan i program za novi gospodarski razvoj Me imurja i u slu aju da mu gra ani daju povjerenje za obnaĹĄanje Ĺžupanijske vlas znaju koje hitne korake treba poduze da bi se barem ublaĹžile posljedice aktualne recesije i gospodarske krize. (D. Zrna)

HDZ-ov KANDIDAT ZA Ĺ˝UPANA oĹĄtro napao MDS

Njihov program je plagijat Program MDS-a je neĹĄto ĹĄto se kod nas doga a ve nekoliko godina. Stoga je ono ĹĄto oni nude kao rjeĹĄenje zapravo plagijat aktualnih razvojnih projekata u Me imurju, oĹĄtro je odgovorio na izneseni gospodarski program te stranke za predstoje e izbore zamjenik Ĺžupana Mladen KriĹžai , koji je ujedno HDZ-ov kandidat za novoga me imurskog Ĺžupana. - Kao zamjenik Ĺžupana Me imurske Ĺžupanije koji ve etiri godine radi na operativnom segmentu mnogih gospodarskih projekata i temeljito sagledavam sve razvojne opcije u gospodarstvu moram reagirati na istup u javnosti Me imurskoga demokratskog saveza, kao i njihov pro-

gram â&#x20AC;&#x2DC;5+â&#x20AC;&#x2122; koji ne donosi niĹĄta novo. Ĺ to se ti e gospodarskih zona, jasno poru ujem da su drĹžava i Me imurska Ĺžupanija dali novac isklju ivo za poduzetni ke zone u kojima je postojalo zanimanje ulaga a za pokretanje proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta. Ministarstvo gospodarstva je uz potporu razvoju zona uloĹžilo 25 milijuna kroz poticaje u razvoj poduzetniĹĄtva i obrta. Ĺ˝upanija je na razini 80 milijuna kuna subvencionirala kamate za kredite poduzetniĹĄtvu i obrtniĹĄtvu. Tako er â&#x20AC;&#x2DC;tehnoloĹĄki parkâ&#x20AC;&#x2122; je koncept koji se u Me imurju uspjeĹĄno razvija, ali o ito u MDS-u ne razumiju zna enje tog termina. Ĺ to pak se ti e osnivanja nekakve â&#x20AC;&#x2DC;Komisije za krizuâ&#x20AC;&#x2122;, smatram da je u pitanju

izravno poniĹženje brojnih institucija koje djeluju u Me imurju, poput: Gospodarske i Obrtni ke komore, Gospodarsko - socijalnog vije a itd., kao i Ĺ˝upanije, gdje rade dovoljno kompetentni i stru ni ljudi da ponude rjeĹĄenja za aktualnu problematiku, isti e u svom priop enju KriĹžai . (dz)

L % &' I * 2009.

24. oĹžujka 2009.

PROSLAVA 19. OBLJETNICE HDZ-a Me imurske Ĺžupanije

Ovi izbori borba su za budu nost Me imurja i akovca U Centru za kulturu akovec u utorak 17. oĹžujka odrĹžana je proslava 19. obljetnice formiranja HDZ-a u Me imurju. HDZ Me imurske Ĺžupanije osnovan je upravo prije 19 godina u istoj dvorani Centra za kulturu akovec gdje je i sada odrĹžana proslava obljetnice. Proslava je kasnila gotovo sat vremena jer je dr. Ivo Sanader je s brojnim suradnicima i ministrima otvarao novu ĹĄkolu i dvoranu u Kotoribi gdje je bio prire en iznimno bogat program. Sve anosti u akovcu bili su uz premijera Sanadera nazo ni i brojni ministri i duĹžnosnici HDZ-a, tako ministar Dragan Primorac, ministrica Marina Matulovi Dropuli , drĹžavni tajnik Leo Begovi , glavni tajnik HDZ-a Ivan Jarnjak i mnogi drugi.

Troma gradska vlast u akovcu Predsjednik Gradskog odbora HDZ-a za Grad akovec Vedran Mikuli u svojem je obra anju uz ostalo rekao: - I ovdje, u akovcu, mla e generacije vide u Hrvatskoj demokratskoj zajednici organizaciju u kojoj mogu realizirati svoje ideje i potencijale. NaĹĄa Gradska organizacija s dvjesto porasla je u samo godinu dana na petsto lanova. ine je ljudi svih pro ila, ali prevladavaju mladi, obrazovani ljudi. Kao glavni problem razvoja

akovca prozvao je tromu gradsku vlast koja je ve desetlje e i pol bez i jednoga vlastitog velikog razvojnog projekta. akovec je postao prepoznatljiv po sitni arenju, gubljenju vremena i rasipanju gradskoga prora una. vrsto sam uvjeren da e naĹĄa stranka nakon ovih izbora imati prigodu povesti grad po uzoru na najprosperitetnije hrvatske grado-

ve koje vodi Hrvatska demokratska zajednica.

Pokrenuli smo Me imurje DoĹžupan Mladen KriĹžai u svojem je govoru istaknuo da se mnogo napravilo u Ĺžupaniji na svim segmentima razvoja, te zahvalio Vladi na pomo i kod realizacije brojnih projekata. On je naglasio: - Pokrenuli smo Me imurje. Nema segmenta ljudskog rada i djelovanja, a isto tako ni dijela naĹĄe Ĺžupanije, u kojem nisu pokrenuti i realizirani projekti koji doprinose op em dobru i razvoju. Prioritetno su aktivnosti bile usmjerene na gospodarstvo razvojem gospodarskih zona, poticanjem i subvencioniranjem poduzetni kih programa, stipendiranje de icitarnih obrtni kih zanimanja, inanciranje nastupa na sajmovima i izgradnja centra sajamskih priredbi sjeverozapadne Hrvatske â&#x20AC;&#x201C; MESAP. Granama poljoprivrede koje imaju budu nost i ekonomsku perspektivu u naĹĄim ruralnim prostorima trostruko smo pove ali poticaje, ali smo isto tako u suradnji s udrugama pokrenuli projekte zaĹĄtite starih doma ih tradicijskih proizvoda ija e oznaka izvornosti, geografskog porijekla ili tradicijskog ugleda dodati novu vrijednost svakom poljoprivrednom proizvodu, a isto tako pridonijeti joĹĄ ja em razvoju turizma u naĹĄem lijepom Me imurju. Zapo eli smo s radovima na izgradnji sustava navodnjavanja i izgradili kilometre sustava odvodnje, ĹĄto potvr uje odlu nost da zaĹĄtitimo svoj okoliĹĄ. Obrazovanje nema alternativu, pa se dogradnjom i izgradnjom ĹĄkola i dvorana uspjeĹĄno provodi projekt nastave u jednoj smjeni, svi u enici i studenti voze se

Dvorana Centra za kulturu bila je prepuna

besplatno, a i naĹĄe dugo o ekivano Veleu iliĹĄte upisalo je prve studente. Zna ajan iskorak u injen je na unaprje enju zdravstva i brige za zdravstvenu i socijalnu skrb. U funkciji je i dobro opremljen novi poliklini ko - stacionarni paviljon bolnice, adaptira se i oprema Zavod za javno zdravstvo, a uskoro zapo inju radovi na ure enju novog prostora Odjela psihijatrije i ambulanti Doma zdravlja. Gradi se novi Centar za socijalnu skrb. Obnavljamo crkve i domove kulture, a velike vode Mure i Drave viĹĄe nam nisu prijetnja. Kao operativni djelatnik u Ĺ˝upaniji Ĺželim javno zahvaliti predsjedniku Vlade dr. Ivi Sanaderu, potpredsjednicima Vlade, ministrima i cjelokupnoj logistici Vlade Republike Hrvatske na izuzetno kvalitetnoj suradnji. Takvom suradnjom ostvaruje se ravnomjerni razvoj svih hrvatskih krajeva.

Stagnacija akovca zahtijeva promjene Kandidat za gradona elnika akovca mr. ekonomije Stevo Tkal ec rekao je: - Isticanjem moje kandidature za gradona elnika grada akovca stranka je kao prva u inila joĹĄ jedan veliki iskorak u pruĹžanju mogu nosti bira ima da biraju osobe koje do sada nisu bile politi ki angaĹžirane, ali su svojim rezultatima rada dokazale svoju vrijednost, i joĹĄ jednom dokazala svoju spremnost i odlu nost za postizanjem pozitivnih promjena u razvoju naĹĄeg grada. Stagnacija u razvoju grada, a koje su svjesni svi gra ani naĹĄeg grada, zahtijeva promjene koje su neophodne za njegov u inkovitiji rad u samoj organizaciji i na inu rada Uprave, u

Stevo Tkal ec, HDZ-ov kandidat za gradona elnika akoveca

kadrovima, u na inu inancijskog poslovanja i u vanjskom ure enju i samom izgledu grada. Uvjeren sam da e i bira i prepoznati novi iskorak stranke i njezinih koalicijskih partnera prilikom donoĹĄenja odluke o tome kome iskazati povjerenje u vo enju grada u idu em mandatnom razdoblju. Zato bih Ĺželio, upravo s ovog mjesta, poru iti svim bira ima da iskaĹžu svoju odlu nost za promjenama, izaberu one koji su u svojoj samozatajnosti postigli evidentne rezultate i iji minuli rad nije optere en senzacionalizmom i aferama. Svi oni koji me znaju znaju i moj dosadaĹĄnji na in rada u gospodarstvu, sportu i poduzetniĹĄtvu, poznaju ostvarene rezultate u proteklom razdoblju i vjerujem da je sve to garancija za pozitivne promjene koje e donijeti naĹĄa izborna pobjeda.

ViĹĄe lanova nego sve ostale stranke zajedno Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Me imurske Ĺžupanije Vladimir Ivkovi u svojem je izlaganju uz ostalo naglasio: - Danas smo se okupili s ciljem da se prisjetimo hrabrih sugra ana koji su prije 19 godina digli svoj glas za samostalnost Hrvatske, za demokraciju i za viĹĄestrana ki sustav. Dana 13. oĹžujka 1990. godine osnovana je Hrvatska demokratska zajednica za Me imurje, a uslijedilo je osnivanje ogranaka po ve ini me imurskih mjesta. Kako je stranka proglaĹĄena strankom opasnih namjera, trebalo je hrabrosti postati lanom HDZ-a u to vrijeme. Devetnaest godina kasnije Hrvatska demokratska zajednica zaokupirana je isto drugim zada ama jer je ve odavno i na ovim prostorima odigrala ulogu najve e politi ke stranke za najve a druĹĄtvena ostvarenja. Imala je vode u ulogu u ravnomjernom komunalnom opremanju cijelog Me imurja, do daleko najviĹĄeg stupnja u Hrvatskoj. Ta uloga nije slabila ni u vrijeme kada formalno nismo bili u vladaju oj garnituri. Stranka danas broji duplo viĹĄe lanova nego prije tri godine. Posebno je zanimljiv interes mladih za lanstvo. Iako je ta brojka u odnosu na druge krajeve nedostatna i

Predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader: - Nema popuĹĄtanja prema Sloveniji, naĹĄ ulazak u NATO, ĹĄto je velika pobjeda naĹĄe politike, ne e zaustaviti slovenski igrokaz

zahtijeva dodatne napore svih nas, injenica je da Hrvatska demokratska zajednica u Me imurju ima viĹĄe lanova nego sve druge stranke zajedno. Neka istraĹživanja pokazuju da smo kao stranka najzanimljiviji glasa ima od osamnaest do dvadeset i pet godina. Na naĹĄem podru ju dogodila se joĹĄ jedna interesantna pojava, a to je da se u naĹĄoj mladeĹži bitno poja ao interes Ĺženskog dijela za politiku, te su na provedenim izborima baĹĄ one izabrane na 60 posto vode ih funkcija, uklju uju i i predsjednice na Ĺžupanijskoj razini i dva najve a grada.

Unato igrokazu u Sloveniji, postat emo lanica NATO-a Predsjednik HDZ-a dr. Ivo Sanader najprije se ispri ao za kaĹĄnjenje zbog boravka u Kotoribi, te je govorio o nizu tema. Donosimo najvaĹžnije: - HDZ je punih 19 godina najve a politi ka stranka u Hrvatskoj, koja je do sada znala rijeĹĄiti sve probleme. Prije gotovo dvadeset godina nismo imali ni pravo na oruĹžje, a kamoli oruĹžje kojim bi se suprotstavili agresoru. Oslobodili smo zemlju, nakon â&#x20AC;&#x2DC;Bljeskaâ&#x20AC;&#x2122; i â&#x20AC;&#x2DC;Olujeâ&#x20AC;&#x2122; dokazali smo cijelom svijetu da smo zrela demokracija i zrela drĹžava, u najteĹžim momentima povijesti znali smo se postaviti na pravi na in. U tome je snaga HDZ-a, mi ne bjeĹžimo od problema ili ih pokuĹĄavamo umanjiti. Znamo se i sad postaviti na pravi na in. Snaga HDZa je u tome ĹĄto u svakom vremenu zna prepoznati izazove. Uvijek kad zakora im u najpoznatiju dvoranu u svijetu, onu Vije a sigurnosti, sjetim se naĹĄih branitelja i zastanem, da nije bilo njih i pokojnog predsjednika Tu mana ja tamo ne bih bio. Kad je rije o Sloveniji, ako postoji problem, ako do kraja nisu de inirane granice, taj problem ne moĹže biti prepreka ulaska u Europsku uniju. Ako je u EU mogla u i Slovenija s nerijeĹĄenim pitanjima granica, onda

to moĹže i Hrvatska. Europa je imala dva pogubna rata u proĹĄlom stolje u, no na kraju su se ipak morale dogovarali i Njema ka i Francuska, te je na taj na in stvorena Europska unija. Ona je temeljena na suradnji, a ne na ucjenama, na me unarodnom pravu, a ne na politi kim Ĺželjama. Zato Europska unija ne smije dopustiti Sloveniji da prekida taj sjajan niz suradnje i me usobnog poĹĄtivanja na ela i temelja. TraĹžit u da se na ela na kojima se temelji Europska unija u potpunosti poĹĄtuju. Ako ta na ela i dalje vrijede, onda slovenskoj ucjeni nema mjesta, a Europa ima ĹĄansu samo onda ako a irmira svoja na ela. Nema popuĹĄtanja, gradit emo vrlo vrste pozicije u pregovorima. Imali smo dva sastanka sa svim strankama u Hrvatskoj koje nam u potpunosti daju podrĹĄku, vidi se da je politi ka scena Hrvatske sazrela. Velik uspjeh ostvarit emo 3. travnja, kad emo u i u NATO, unato igrokazu u Sloveniji. Ĺ˝elimo dobro susjedstvo, kad budemo u EU, ne e biti granica me u nama. Poru ujem Slovencima da Hrvatska ne e popustiti, nego e traĹžiti da se suo imo argumentima pred me unarodnom institucijom i sudom uz poĹĄtivanje prava. Kad je rije o lokalnim izborima 17. svibnja, traĹžim pun angaĹžman svih naĹĄih lanova. Koliko saznajem, imamo puno ve i broj lanova u Me imurju i akovcu nego prije godinu dana. Po prvi put imamo i hrvatsku politi ku scenu koja je sazrela, gdje sami moĹžemo razgovarati o svojoj politici. Ovi lokalni izbori borba su za budu nost akovca i Me imurja u idu im godinama, naredni lokalni izbori su tek 2013. godine, rekao je uz ostalo Ivo Sanader u svojem obra anju. U kulturno - umjetni kom programu sudjelovali su Henrik Ĺ imunkovi i Nikolina Virgej, a proslavi obljetnice bilo je nazo no oko ĹĄest stotina sudionika. (J. Ĺ imunko, foto Z. Vrzan)

BRANIMIR BUNJAC kandidat za me imurskog Ĺžupana

Za Me imurje i Hrvatsku potreban tre i put Branimir Bunjac, tridesetosmogodiĹĄnji diplomirani povjesni ar, predsjednik je novoosnovane Hrvatske stranke rada te je u utorak 17. oĹžujka na konferenciji za novinare objavio svoju kandidaturu za me imurskog Ĺžupana i kazao da e skupiti 2.500 potpisa potrebnih za kandidaturu. - Nismo zadovoljni ni jednom velikom strankom i, ĹĄtoviĹĄe, nismo zadovoljni posebno ovom bipolarizacijom koja se deĹĄava. Smatramo da gra ani Hrvatske, pa tako ni Me imurja, nisu bili zadovoljni ni na proĹĄlim parlamentarnim izborima, jer ak 60 posto bira a uop e nije glasovalo, kazao je Bunjac. - Postavlja se pitanje ĹĄto da u ine oni gra ani koji nisu ni za

HDZ ni za SDP, a takvi su u ve ini. Mi de initivno ne podrĹžavamo HDZovu vladu. Smatramo da ĹĄto prije ona ode Hrvatskoj e biti bolje. Me utim, nismo sigurni, ukoliko HDZovu vladu zamijeni SDP-ova vlada, da e se osim kadrovske politike bitno promijeniti i poloĹžaj hrvatskih gra ana. Mi se sje amo razo aranja 2000. kad je SDP doĹĄao na vlast i nije imao snage rijeĹĄiti problem HDZove vladavine 90-ih, a prije svih mislimo na probleme s privatizacijom. Mi i sada imamo mogu nost vidjeti u nekim lokalnim sredinama gdje SDP osvaja vlast odre ene gradona elnike koji nisu izvrĹĄili neke bitne promjene u odnosu na ono ĹĄto je prije njih radio HDZ. Dovoljno je samo vidjeti kontinuitet prora unskog inanciranja nogometnih klubova. Prema tome, mi smatramo da je za

Me imurje i Hrvatsku potreban tre i put. Mi smo ak sigurni, ako uspijemo animirati bira e da iza u, ovih 60 posto koji je nezainteresiran, pasivan, da imamo priliku posti i odlu ne rezultate, a moĹžda ak i i i do kraja. Ukoliko bi se dogodilo da ja postanem Ĺžupan, a Hrvatska stranka rada jedan od bitnih imbenika u skupĹĄtini ili u op inskim vije ima, tada emo se mi prije svega zalagati ne za koaliciju stranaka, ne za koaliciju politi ara, ne za koaliciju interesnih lobija, nego za koaliciju pametnih i poĹĄtenih ljudi - ljudi koji e prije svega ĹĄtedljivo raspolagati prora unom. Ljudi koji e strogo nadzirati sve javne natje aje, ljudi koji e imati jak socijalni osje aj, posebno za one najugroĹženije kakvi su, recimo, umirovljenici, posebno

oni s najniĹžim primanjima, kakva je ve ina. S te strane mi mislimo poduzeti nekakve malo radikalnije rezove, gdje mislimo i kao Ĺžupanijska vlast i kao vlast koja komunicira sa Zagrebom traĹžiti izmjenu socijalne politike, a posebno izmjenu da ljudi koji su radili cijeli Ĺživot ili rade imaju manje prihode od onih koji nemaju jedan dan radnog staĹža. Slava Toplek, koja je na konferenciji za novinare bila ispred op inske organizacije Pribislavec, rekla je da Bunjac ima puno podrĹĄku od njih. - Mi bi Ĺželjeli da se on kandidira i bude izabrani za Ĺžupana. Ja mislim da ga i ostale op inske organizacije i gradska organizacija podrĹžavaju u tome. Ĺ˝elimo i i naprijed, kazala je Slava Toplek iz Pribislavca. - Mnogi na elnici na ovim izborima i te kako zasluĹžuju konkuren-

ciju, kazao je Bunjac, i dodao: - Evo baĹĄ u Pribislavcu. Nije slu ajno da je na konferenciju doĹĄla baĹĄ gospo a Toplek. TamoĹĄnja organizacija broji ve 87 lanova. S lanovima u

akovcu i Podturnu stranka broji izme u 200 i 300 lanova. Predsjednik akove ke organizacije je Branislav Baksa, a u Podturnu Ivan JambroĹĄi . Samo kad bi pogledali povijest Me imurja zadnjih sto godina vidjeli bismo koliko je tu bilo velikih igra a kojih sada viĹĄe nema. Sve se mora promijeniti. Mi znamo da su gra ani nezadovoljni i mi Ĺželimo rasti na tom nezadovoljstvu, kazao je Branimir Bunjac, koji bi Ĺželio postati Ĺžupan nade, krenuti kao autsajderi a zavrĹĄiti kao pobjednici, sli no kao ĹĄto je krenuo Barack Obama, koji je potpise za kandidaturu skupljao od

Branimir Bunjac, predsjednik novoosnovane Hrvatske stranke rada: - Ĺ˝elimo rasti na krilima nezadovoljstva vrata do vrata, jer ih nije mogao dovoljno skupiti unutar stranke. Hrvatski gra ani su spremni, ako je netko doista spreman boriti se za narod, obi ne ljude i koji se ne e osvajati pred pritiscima, kao ni pred dobrim prilikama, ljudi e mu dati svoj glas, to je moje duboko uvjerenje, kazao je Bunjac. Smatramo da je gra anima dosta, a bilo im je dosta i prije ove krize. (BMO)

K M

24. oĹžujka 2009.

STJEPAN TOPLEK iz Ĺ˝iĹĄkovca izradio maketu starinskoga me imurskog grunta

Kakâ&#x20AC;&#x2122; sam znao malu, takâ&#x20AC;&#x2122; bih znao napraviti i pravu hiĹžu od blata LOKALNI IZBORI 2009.

DruĹženje HNS-ovaca donjeg Me imurja U Donjoj Dubravi je odrĹžano druĹženje HNS-ovaca s podru ja donjeg Me imurja. lanovi i duĹžnosnici HNS-a iz Svete Marije, Donjeg Vidovca, Kotoribe, Gori ana i Donje Dubrave okupili su se u kavani â&#x20AC;&#x153;Operaâ&#x20AC;? te odrĹžali turnir u kuglanju i kartanju u kojima su pobjedu u oba natjecanja odnijeli HNS-ovci iz Svete Marije. DruĹženju je nazo io i predsjednik HNS-a Me imurja Matija Posavec koji je estitao doma inima, predsjedniku podruĹžnice HNS-a Donja Dubrava

Rudolfu Lisjaku i na elniku op ine Marijanu Vargi na odli noj organizaciji. GoĹĄ a druĹženja bila je i predsjednica Ĺ˝enske inicijative HNS-a Me imurja Ĺ tefanija Damjanovi . U sportsko zabavnom druĹženju bilo je razgovora i o politi kim temama od kojih je najzanimljivija najava uvjerljive pobjede HNS-a na predstoje im lokalnim izborima u Donjoj Dubravi dok je strana ki cilj pove ati broj duĹžnosnika u izvrĹĄnoj vlasti u donjome imurskim op inama.

OP INA SVETI Juraj na Bregu

Sve e ulice dobiti nazive Op ina Sveti Juraj na Bregu krenut e u davanje naziva i preimenovanja ulica u svim naseljima na svojem podru ju. Ulice e dobiti nazive po svojim dosadaĹĄnjim prepoznatljivostima (Markov ina,

ordava ...) i nazivima, imenima hrvatskih branitelja, te zna ajnim i poznatim osobama s op inskog podru ja i ĹĄire. Imena ulica osoba iz proĹĄlog reĹžima koja se nalaze u Lopatincu (Kidri eva, Kardeljeva, I. L. Ribara ...) bit e zamijenjena drugim nazivima. Predsjednik povjerenstva za imenovanje i preimenovanje ulica i trgova profesor Josip Bajuk na proĹĄloj sjednici Op inskog vije a zatraĹžio je konsenzus svih VMO-a oko tog

pitanja, jer nazivi su ulica i zakonska obveza i pragmati na stvar. - Sve bi trebalo biti gotovo najkasnije do ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Tada e trebati ionako gra ani mijenjati sve osobne dokumente, pa emo u initi sve da ljudi ne bi imali dodatnih troĹĄkova, rekao je Bajuk, odgovorivĹĄi tako na pitanje vije nika Vjerana Galine koliko e sve to koĹĄtati gra ane koji se pribojavaju troĹĄkova za nove osobne isprave i dokumente. Bajuk je najavio kako e se izbje i i odre ene nelogi nosti vezane za naselja Vu etinec, Loptainec i PleĹĄkovec uz glavnu cestu akovec - Ĺ trigova. I s lijeve i desne strane ceste ulica e imati naziv Jurjevska ulica. (S. Mesari )

Me imurje bi jednom moralo napraviti spomenik svim svojim neostvarenim talentima koji su propali zbog siromaĹĄtva i nemogu nosti da se pametni, kreativni ljudi ĹĄkoluju, ve su morali svoje talente potisnuti i uguĹĄiti i, umjesto u ĹĄkolske ili studentske klupe, krenuti u tvorni ke hale ili na gradiliĹĄta trbuhom za kruhom. Takva je sudbina bila i Stjepana Topleka iz Ĺ˝iĹĄkovca, ali rodom iz Donje Dubrave, koji je unato talentu za likovnost i stvarala koj snazi da ono ĹĄto mu oko vidi ruka izradi ve s petnaest godina morao po eti zara ivati svoj kruh. No umjetni ki i stvarala ki duh morao je potisnuti i odga ati dok je zara ivao za sebe i svoju obitelj i podizao djecu na noge za vrijeme kada bude imao vremena za sebe. To vrijeme je doĹĄlo i Stjepan Toplek je uspio dio svojih stvarala kih zamisli preto iti u djela. Njegov talent zapazila sam na priredbi KUD-a Ĺ˝iĹĄkovec, na kojoj se odrĹžala i izloĹžba rukotvorina mjeĹĄtana Ĺ˝iĹĄkovca. Stjepan Toplek izloĹžio je originalni me imurski grunt svoje bake na kojem je Ĺživio u djetinjstvu to no onako kako je izgledao, a ku a je bila izgra ena sredinom devetnaestog stolje a od blata i pokrivena slamom. Stjepan je maketu grunta izradio sa svim detaljima u namjeĹĄtaju i opremi kakvu je takav grunt imao. A ĹĄto je joĹĄ fascinantnije, Stjepan Toplek je grunt izradio originalnom tehnikom kojom su se gradile me imurske hiĹže od blata i pokrivene slamom, a gospodarske objekte od pru a i drva. Stjepan Toplek u svojoj glavi sa uvao je ne samo sje anje na to ĹĄto je tradicionalni grunt sadrĹžavao ve i sva graditeljska znanja kako se to gradi, te o materijalima iz kojih se gradi.

Oslikane doge Za posjeta u njegovom domu u Ĺ˝iĹĄkovcu ispri ao nam je pri u kako je izradio maketu me imurskog grunta. - JoĹĄ zdavnja v mojoj glavi rodila se ideja da napravim grunt, ako ne prije, nego kad do em u penziju. Ali dogodilo mi se da sam doĹĄao ne bolovanje, prije pet - ĹĄest godina, zbog bolova u kriĹžima. Onda mi je doĹĄla vizija da to napravim, kazao je Stjepan. - Poslije toga po eo sam i oslikavati doge (drvene uske daĹĄ ice od kojih se prave ba ve). To sam vidio u Sloveniji gdje sam radio. Nisam ja umjetnik, kaĹže za sebe Stjepan, ali uvijek sam imao sklonost k slikarstvu joĹĄ od djetinjstva. Moj pokojni u itelj An elko Ĺ koda kupovao mi je bojice i blokove za crtanje kada sam iĹĄao u ĹĄkolu kao dje aku, jer mi to majka nije mogla kupovati, bili smo siromaĹĄni. U itelj mi je kupovao boje, jer je rekao da lijepo crtam. I od poslije to sam ja â&#x20AC;&#x2DC;vu sebiâ&#x20AC;&#x2122; drĹžao. Jako bih volio crtati ulja na platnu, ali ne

REPETITORI u Murskom SrediĹĄ u

Ljudi na udaru malignih oboljenja - Kada se krene u rekonstrukciju zgrade u kojoj se nalaze Porezna uprava i Hrvatska poĹĄta, molim vas da se predvidi uklanjanje HT-ovog ili iji ve je odaĹĄilja , jer imam saznanja da ljudi u okolici obolijevaju od malignih bolesti. Osim toga, u blizini je Dje ji vrti â&#x20AC;&#x2DC;Masla akâ&#x20AC;&#x2122;, pak i o tome treba voditi ra una, predloĹžila je i upozorila na 30. sjednici Gradskog vije a njegova lanica Bojana BalaĹž. Potom se za rije javio vije nik Franjo Varga, koji je rekao da je doznao da i u tornju Ĺžupne crkve postoji jedan odaĹĄilja , pak bi bilo dobro razmisliti o njegovim ĹĄtetnim zra enjima, na ĹĄto je Sanjin TomĹĄi reagirao na na in da je to ne uveno da se na crkvi nalazi odaĹĄilja i tko je dao dozvolu. Predsjednik vije a Ivan Le ek rekao je da Grad baĹĄ i ne pitaju previĹĄe o tome, navevĹĄi primjer kada se razgovaralo o ĹĄtetnostima repetitora i kako izbje i da ga VIP ne gradi na podru ju Murskog SrediĹĄ a, a VIP ga je svejedno postavio i potom

UnutraĹĄnjost starinske ku e

Dva repetitora na udaljenosti pedesetak metara, a blizu je vrti gradu javio da je postavljen. Gradona elnik je obe ao da e stupiti u kontakt s T-HT-om i vidjeti ĹĄto se moĹže u initi, kao i sa Ĺžupnikom u vezi s odaĹĄilja em u crkvi. Na podru ju grada su tri odaĹĄilja a ili repetitora, VIP T-HT i TELE 2, i svi imaju uredne papire za rad. (S. Mesari )

poznajem nikoga tko bi mi mogao pokazati tehniku izrade ulja na platnu. Kad bih znao gdje bih to mogao nau iti, rado bih iĹĄao i nau io. Kako je stvarala ka maĹĄta u Stjepana Topleka snaĹžna, govori i podatak da je do u detalja izradio maketu grunta na koji je doĹĄao Ĺživjeti k baki kao desetogodiĹĄnji dje ak. Rano ostao bez oca, pa nije bilo govora o ostvarenju nekakvih njegovih Ĺželja i potreba, ve s 15 godina morao je po i raditi trbuhom za kruhom. No potreba za umjetni kim izraĹžavanjem vje no je tinjala u njemu i sada se i rasplamsala i kroz izradu ove makete, ali i kroz oslikavanje doga, staklenih bo ica i sli no. - Meni je to ostalo u sje anju jer sam kao dje ak gledao kako su se izra ivale te ku e. I dan - danas mogu napraviti takvu hiĹžu kao ĹĄto su se nekada radile, od pletera i blata i sve original kako je bilo u prirodnoj veli ini. Ja sam i tesar i znam sve kakâ&#x20AC;&#x2122; se to radi. Bog mi je dao da to imam u glavi. Ako si neĹĄto zamislim, u to se udubim. Tako sam prvo napravio hiĹžu, pa kad su me snimali s akove ke televizije za â&#x20AC;&#x2DC;Sto posto me imurskoâ&#x20AC;&#x2122; obe ao sam da u napraviti cijelo dvoriĹĄte originalno kakâ&#x20AC;&#x2122; je negda bilo u minijaturi, prav kakâ&#x20AC;&#x2122; je bilo. Zauzeo sam se za to i napravio. Zna i, uz ku u na gruntu obavezno su bili koci za pajceke, koji su bili bogatiji su imali jednu - dvije krave pa su morali imati ĹĄtalu i ĹĄkednja. Na gruntu je obavezno bio i kuruĹžnjak. Dobri gazdi su posebno imali i ambara u koji su pospremili pĹĄenicu, Ĺžito, kukuzu i braĹĄno. To se uvalo u lajcama. Stjepan Toplek izradio je i sav namjeĹĄtaj i inventar koji su se koristili u takvim nekadaĹĄnjim ku ama, od kruĹĄne pe i,

kreveta, krni ki, sjekira i niz drugih detalja. MoĹžda nismo ni svjesni zna aja i veli ine njegova znanja i mogu nosti da se ono iskoristi u turisti ke svrhe. Naime, Stjepanu Topleku ne bi bio nikakav problem takvu ku u i grunt izvesti u prirodnoj veli ini, kao ĹĄto ju je izveo u umanjenoj veli ini. A tada bi turistima imali ĹĄto pokazati. BoĹžena Malekoci - Oleti

Koci za pajceke

Gospodarska zgrada

Stara hiĹža od pletera i blata sa slamnatim krovom s prve strane

IZRA EN projekt za Rome

MURSKO SREDIĹ E

Ku e postaju domovi

Dan Grada 8. i 9. svibnja

ZavrĹĄena je izrada romskog projekta naziva â&#x20AC;&#x153;Ku e postaju domoviâ&#x20AC;?. Izradu projekta pomogla je op ina Kotoriba uz suglasnost lanova romske udruge â&#x20AC;&#x153;Za bolje sutraâ&#x20AC;? i pripadnika romske nacionalne manjine u Kotoribi. Projektom se Ĺžele poboljĹĄati uvjeti svakodnevnog Ĺživota Roma. U prvom redu potrebno je zbrinuti Rome iji se objekti ne

Dvodnevnim doga anjima 8. i 9. svibnja Grad Mursko SrediĹĄ e proslavit e svoj Dan Grada, koji se sluĹžbeno obiljeĹžava 14. svibnja. Razlog ranijeg odrĹžavanja, prema rije ima predsjednika Vije a Ivana Le eka, jesu lokalni izbori koji e biti 17. svibnja, pa se ne Ĺželi dovesti u situaciju iskoriĹĄtavanja,

mogu legalizirati uz humano preseljenje, pomo i e se kod legalizacije 30 parcela na kojima su izgra ene ku e u romskom naselju, a Ĺželi se i pruĹžiti pomo onima koji su kupili ku e unutar Kotoribe. Projekt e biti prezentiran Ĺžupanijskim i drĹžavnim sluĹžbama te se o ekuje njihova inancijska pomo kako bi se on mogao realizirati. (A.FuĹĄ)

odnosno krĹĄenja izborne ĹĄutnje. Naime, 14. svibnja pada na etvrtak te bi se proslava zbog uzvanika i izvo a a prebacila na petak i subotu. Stoga e gra ani i gosti dvodnevno slavlje imati tjedan dana ranije, a Poglavarstvo e osmisliti program proslave. (sm)

KR Z ME R E

24. oĹžujka 2009.

ODRĹ˝ANA POSLJEDNJA SJEDNICA ovog saziva Op inskog vije a NedeliĹĄ a

Gradnja nogometnog igraliĹĄta zapo et e joĹĄ ove godine U utorak 17. oĹžujka u restoranu â&#x20AC;&#x153;Mamicaâ&#x20AC;? odrĹžana je posljednja sjednica Op inskog vije a op ine NedeliĹĄ e prije raspisivanja lokalnih izbora. I dok je vije nik Josip Kukoli na aktualnom satu pitao ĹĄto je s prodajom DruĹĄtvenog doma u Macincu, kada e se dovrĹĄiti obnova DruĹĄtvenog doma u re anu te kada e nogometaĹĄi NK NedeliĹĄ e ponovno igrati na svom terenu u NedeliĹĄ u, vije nika Franju Soldata zanimalo je zbog ega obveznici pla anja komunalnog doprinosa ne mogu ostvariti pravo povrata upla enih rata u slu aju kada su nekretninu prodali i kada tu obvezu namiruje novi vlasnik. Ivan KriĹĄtofi , predsjednik VMO-a Macinec, rekao je kako je potencijalni kupac DruĹĄtvenog doma u Macincu trenuta no odustao od kupnje te je dodao da e se uskoro ponovno raspisati javni natje aj. Na elnik Mladen Posavec kazao je da je obnova DruĹĄtvenog doma u

re anu zapo eta te da se nastavlja sa sanacijom. Ĺ to se ti e izgradnje nogometnog igraliĹĄta u NedeliĹĄ u, kazao je da se pripreme provode intenzivno. U tijeku je izrada projektne dokumentacije za terene i komunalno opremanje, a pri kraju je i zemljiĹĄno - knjiĹžni postupak za pojedine esti-

ce. Gradit e se etapno, a s gradnjom e se zapo eti joĹĄ ove godine, istaknuo je na elnik. Dragutin Bratko, pro elnik Upravnog odjela za financije i prora un, odgovorio je vije niku Franji Soldatu kako nakon ĹĄto Op ina sklopi ugovor s vlasnicima nekretnina, vezano uz komunalni doprinos, doprinos se pla a obro no. ekao je kako su spomenuti vlasnici pozvani na razgovor nakon ĹĄto nisu pla ali svoje obveze, ali se nisu odazvali. U ugovoru stoji da, ako se ne plate dva obroka uzastopno, stupa na snagu raskid ugovora te se gubi pravo povrata sredstava, ĹĄto je nastupilo i u ovom slu aju.

784 tisu e viĹĄka prihoda u 2008. godini

lanovi Vije a prihvatili su odluku o obra unu prora una op ine NedeliĹĄ e za 2008. godinu. Sveukupni prihodi i primici proĹĄle godine iznosili su neĹĄto manje od 21,5 milijuna kuna, a rashodi i izdaci oko 20,6 milijuna kuna, te je ostvaren viĹĄak u iznosu od 784.412,64 kune. Tako er su prihva ene izmjene i dopune prora una op ine NedeliĹĄ e za 2009. godinu. Njime se gore spomenuti viĹĄak ostvarenih prihoda u 2008. godini uklju uje u prora un za 2009. godinu, od ega e se 500 tisu a kuna utroĹĄiti za ure enje M#-

Op insko vije e prihvatilo je odluku o izmjenama i dopunama detaljnog plana ure enja sjevernog dijela naselja NedeliĹĄ e â&#x20AC;&#x153;Mesapâ&#x20AC;? i SRC-a â&#x20AC;&#x153;Sjeverâ&#x20AC;?

lanovi Vije a prihvatili su odluku o obra unu prora una op ine NedeliĹĄ e za 2008. godinu SAP-a, 130 tisu a za troĹĄkove lokalnih izbora i 154 tisu e za ure enje Ulice marĹĄala Tita u NedeliĹĄ u. Vije nici su donijeli odluku o prihva anju izvjeĹĄ a o izvrĹĄenju programa izgradnje komunalne in rastrukture te odluku o prihva anju izvjeĹĄ a o izvrĹĄenju programa komunalne in rastrukture u 2008. godini. Tako je za gradnju javnih povrĹĄina, nerazvrstanih cesta, groblja i javne rasvjete u svim naseljima utroĹĄeno ukupno oko 1,3 milijuna kuna, dok je za gradnju ure aja i objekata za opskrbu pitkom vodom te objekata i ure aja za odvodnju otpadnih voda i odlaganje gra evnog otpada proĹĄle godine utroĹĄeno 916 tisu a kuna. U isto vrijeme je za odrĹžavanje komunalne in rastrukture odvodnje oborinskih voda, sanaciju otpada, divljih deponija, skupljanje i odvoz otpada, odrĹžavanje javnih povrĹĄina, nerazvrstanih cesta i javne rasvjete u svim naseljima ukupno utroĹĄeno oko 1,5 milijuna kuna. Op insko vije e tako er je usvojilo odluku o kupnji nekretnine u Dunjkovcu. ije je o staroj i derutnoj stambenoj ku i koja je zapuĹĄtena, naruĹĄava izgled mjesta i predstavlja mogu u opasnost za okolinu. Op insko vije e prihvatilo je odluku o izmjeni i dopuni odluke o komunalnom doprinosu na podru ju

op ine NedeliĹĄ e, po kojoj se naselje Parag pribraja II. zoni. S obzirom na novu izgra enost objekata i ure enja komunalne in rastrukture, komunalni doprinos za stambene i poslovne gra evine za naselje Parag iznosit e 20 kuna po metru kubi nom, za razliku od dosadaĹĄnjih 10 kuna, dok e za gospodarske gra evine i poljoprivredne djelatnosti, umjesto dosadaĹĄnje jedne kune, iznositi 3 kuna po metru kubi nom.

lanovi Vije a prihvatili su odluku o izmjenama i dopunama detaljnog plana ure enja sjevernog dijela naselja NedeliĹĄ e â&#x20AC;&#x153;Mesapâ&#x20AC;? i S C-a â&#x20AC;&#x153;Sjeverâ&#x20AC;?. One se odnose na uvo enje nove namjene ovog dijela naselja za osnovnu ĹĄkolu, ĹĄkolskih igraliĹĄta, proĹĄirenje stambene zone, mogu nost mjeĹĄovite izgradnje poslovno - stambenih gra evina, trgova kog prostora, prilaznih prometnica, komunalno opremanje te djelomi no preoblikovanje sportskih prostora. Kako je to bila posljednja sjednica Op inskog vije a u ovom sazivu prije raspisivanja lokalnih izbora, rije i zahvale na dobroj suradnji i timskom djelovanju u razvoju op ine NedeliĹĄ e te uspjeĹĄnom ostvarenju zna ajnih projekata uputili su na elnik Mladen Posavec, predsjednik Op inskog vije a Mladen Horvat, te pojedini vije nici i lanovi Poglavarstva. (H. e ar)

13 IZVO A RADOVA u Murskom SrediĹĄ u

Kritike stanara Frankopanske ne drĹže vodu Stanari Frankopanske ulice u Murskom SrediĹĄ u Ĺžalili su se Me imurskim novinama na tvrtku â&#x20AC;&#x153;Autoprijevoz niskogradnjaâ&#x20AC;? vlasnika Branka Ĺ˝ganca iz Murskog SrediĹĄ a koja je donedavno u toj ulici izvodila radove na izgradnji pjeĹĄa ko biciklisti ke staze. Isticali su da su oĹĄtetili svoja vozila na previsoko podignutim rubnicima, iskopanim jamama i ostavljenim gra evinskim materijalom. Upozoravali su na nestru no obavljene radove i bahatost radnika. Izrekli su i niz drugih optuĹžbi i zamjerki na ra un izvo a a radova. - OptuĹžbe iznijete na naĹĄ ra un nisu opravdane. Mi smo u inili sve kako bismo na najbolji mogu i na in izveli povjeren nam posao, ĹĄto mogu potvrditi i nadzorni organi, kako od strane Ĺ˝UC-a, tako i od strane grada

Mursko SrediĹĄ e. Prema Ĺžiteljima Frankopanske ulice bili smo maksimalno korektni. Ĺ to nije slu aj s njihove strane. Oni su bili nekorektni prema naĹĄim radnicima. Stanari su se uĹživjeli u ulogu ĹĄe a i nadzornog organa, stalno su imali nekakve primjedbe, stalno su kvocali i naravno da je mojim ljudima u jednom trenutku to dozlogrdilo i da su uzvratili. Pa, ako je to bahatost, onda su bili bahati, kao ĹĄto to u izjavi za vaĹĄ list tvrdi Marija Bobi anec. Ja mogu razumjeti stanare te ulice jer je gradiliĹĄte otvoreno ve tri mjeseca, ali ja im tu ne mogu pomo i. Vrijeme nas nije posluĹžilo, opravdava se Branko Ĺ˝ganec. Pritom dodaje da je njegova tvrtka radove izvela stru no i korektno u skladu s projektima i da primjedbe i kritike stanara ne drĹže vodu. (D.Mihoci)

Branko Ĺ˝ganec: - Kritike stanara ne drĹže vodu

PRVOG DANA PROLJE A otvoren preure eni Angel shop u akovcu

OP INSKO VIJE E Kotoriba

Nove kolekcije, novi ambijent

Poznati kupci poljoprivrednog zemljiĹĄta

Modna ku a â&#x20AC;&#x153;Angelâ&#x20AC;? iskoris la je prvi dan prolje a za predstavljanje u novo ruho preure enog Angel shopa, koji se nalazi u centru grada akovca. Vo eni idejom novog koncepta kolekcija, dizajneri e riju kolekcija, uz pomo stru nog ma, osmislili su i ambijent za koji smatraju da najbolje do arava lozo ju prema kojoj se te kolekcije razlikuju jedna od druge. Na taj je na in u velikom prostoru akove kog Angel shopa pos gnut efekt nekoliko razli i h kornera speci nog izgleda. Korneri kolekcija Angel woman i Angel mama zamiĹĄljeni su kao elegantan dnevni boravak u kojem dominiraju crno - bijeli elementi pod utjecajem pop art stila. Korner kolekcije Stage independent lifestyle obojen je u pink i ljubi aste tonove s otkva enim detaljima koji podsje aju na sobicu razigrane tinejdĹžerice. Korner kolekcije Cargo streetwear djeluje tipi no muĹĄki; sirovo i nedovrĹĄeno, a kao inspiracija posluĹžili su ambijenti radionica i skladiĹĄta. Kolekcije stvara tim mladih i iskusnih dizajnera koje predvodi Ru-

Ĺža urkin, idejna za etnica modne marke â&#x20AC;&#x153;Angelâ&#x20AC;? i vlasnica istoimene modne ku e sa sjediĹĄtem u Belici. U vlastitim pogonima proizvode se sve kolekcije u kojima dominiraju proizvodi od trapera i raznih pamu nih materijala, koji se ovisno o sezoni upotpunjuju s trendi vunenim, viskoznim i lanenim ar klima.

Ĺ˝elja je da Angel kolekcije svojim dizajnom i kvalitetom postanu ravnopravne inozemnim modnim markama s garancijom aktualnos u viĹĄe prigoda i sezona. Povodom subotnjeg otvorenja novoobnovljenog Angel shopa posje telji koji su doĹĄli razgleda nove kolekcije i

novoure eni prostor mogli su uĹživati i u elektronskoj glazbi, kao i videoprojekcijama zagreba kog audio - video kolek va â&#x20AC;&#x153;Pistoleroâ&#x20AC;?. Oni koji su odlu ili neĹĄto kupi bili su nagra eni posebnim popustom i poklonima. (D.Mihoci;Z.Vrzan)

Na sjednici Op inskog vije a Kotoriba prihva ena je odluka o izboru najpovoljnijih ponuda za prodaju poljoprivrednog zemljiĹĄta u vlasniĹĄtvu epublike Hrvatske na podru ju op ine Kotoriba. U prosincu proĹĄle godine raspisan je javni natje aj u kojem je bilo ponu eno 30 estica ukupne povrĹĄine 331 ha 56 ara i 72 metara kvadratnih po po etnoj cijeni u iznosu od 3,959.386,73 kune. Na javni natje aj prispjelo je 37 ponuda od 35 ponuditelja. OdrĹžano je javno otvaranje ponuda, ormirano je povjerenstvo koje je izradilo tabelu s prioritetima i najpovoljnijim ponudama koje su ukupno dosegnule iznos od 6,5 milijuna kuna. Polovica tog iznosa ostat e Op ini, 25% ide drĹžavi, a 25% Ĺžupaniji. Na ovu odluku potrebna je suglasnost Ministarstva poljoprivrede, dok potpisani ugovori idu na suglasnost kod DrĹžavnog odvjetniĹĄtva. Vije nici su prihvatili godiĹĄnji izvjeĹĄtaj o izvrĹĄenju prora una za 2008. godinu. Ukupni prihodi i primici u proĹĄloj godini iznosili su 6,707.305 kuna, ĹĄto je 90,25% od planiranih sredstava. Treba istaknuti da su pomo i iz drĹžavnog

prora una bile ve e od planiranih u iznosu od 200 tisu a kuna iz razloga ĹĄto se op ina krajem godine kandidirala za dodjelu sredstava kod Ministarstva poljoprivrede koja su bila odobrena kada je odluka o izmjeni i dopuni prora una ve donesena. Ukupni rashodi i izdaci u 2008. godini bili su 5,627.668 kuna, ĹĄto je 78,08% od planiranog. Odlukom o izmjeni odluke o komunalnom doprinosu na podru ju op ine smanjena je jedini na vrijednost komunalnog doprinosa po kubnom metru gra evine, te po novom iznosi 15 kuna umjesto dosadaĹĄnjih 30 kuna po kubnom metru. Nakon ĹĄto je s dosadaĹĄnjim koncesionarom dogovorno raskinut ugovor, op ina Kotoriba raspisala je natje aj o davanju koncesije za obavljanje komunalne djelatnosti dimnja arskih poslova na podru ju op ine. Pristigle su dvije ponude, a vije nici su ruku digli za ponudu tvrtke Dimnja ar adovan ver iz Strahoninca. Koncesija se daje na vrijeme od tri godine, a naknada za koncesiju iznosi 10 tisu a kuna godiĹĄnje i pla a se tromjese no. (A.FuĹĄ)

K M

24. oĹžujka 2009.

VIJE E OP INE Sveti Juraj na Bregu

Da je tako uvijek bilo, gdje bi bio kraj Posljednja sjednica Op inskog vije a Sveti Juraj na Bregu ostat e zapam ena po mudrom i odgovornom ponaĹĄanju svih nazo nih vije nika. Da je tako uvijek bilo, gdje bi nam bio kraj, komentirali su vije nici i drugi nazo ni tijekom sjednice na kojoj je doneseno mnogo zna ajnih odluka i, ĹĄto je najvaĹžnije, sve su donesene jednoglasno. A nije po elo najbolje jer su vije nici HSS-a traĹžili skidanje dviju to aka s dnevnog reda. Odre ena je kra a stanka, obavljeni su razgovori i konzultacije te je djelomi no udovoljeno HSS-u, ĹĄto je bilo dovoljno da se prihvati dnevni red koji je dosta brzo odra en, uz dobra pojaĹĄnjenja poglavara i osobe koja vodi knjigovodstvo, te uz sasvim konkretna

pitanja i primjedbe oporbenih vije nika. Jednoglasno su vije nici donijeli program javnih potreba u sportu, kulturi, donijeli odluku o osnivanju JUO-a, Ppravilnik o groblju te odluku o visini nagrada predsjednicima VMNO-a za 2008. godinu. Predsjednici VMO-a e za svoj ne baĹĄ mali rad dobiti 1.500 kuna godiĹĄnje. Vije e je prihvatilo izvrĹĄenje prora una za 2008. godinu, a sva uskla ivanja obavilo je zbog â&#x20AC;&#x153;neredaâ&#x20AC;? prijaĹĄnje vlasti. Svi vije nici koji su uzeli rije estitali su lanu Poglavarstva i nekadaĹĄnjem predsjedniku Op inskog vije a prof. Josipu Bajuku na Nagradi â&#x20AC;&#x153;Zrinskiâ&#x20AC;?, koju je dobio za dugogodiĹĄnji rad u ĹĄkolstvu. (S. Mesari )

O evici su izbrojili pet do ĹĄest automobila koji su nasjeli na panjeve na bolni kom parkiraliĹĄtu

VOZA I nasjedali na neobra ene panjeve zaostale od sje e stabala u akovcu

Na bolni kom parkingu stradavali auti U redakciju Me imurskih novina proĹĄli tjedan doĹĄao je Mladen Kontrec iz Murskog SrediĹĄ a i ispri ao nam o neobi nom slu aju na koji je ozbiljno oĹĄtetio automobil. Kako bi nam do arao ĹĄto se dogodilo, donio nam je i fotogra iju koja bolje od rije i opisuje situaciju. ProĹĄli tjedan vodio je dijete u bolnicu na pretrage i pri tome parkirao auto na bolni kom parkiraliĹĄtu, gdje su djelatnici akoma posjekli ogromna stabla. No nakon sje e niti su obiljeĹžili niti uklonili neobra ene, oĹĄtro nazubljene panjeve, kako bi zaĹĄtitili korisnike tog parkiraliĹĄta od oĹĄte ivanja automobila, jer se panjevi kad se sjedne za volan ne mogu dobro vidjeti. A ako se nevolja moĹže dogoditi, ona se i dogodi. Mladen Kontrec je tako prilikom manevriranja na parkiraliĹĄtu nasjeo na jedan takav panj i samo nekoliko metara nakon izlaska s parkiraliĹĄta uvidio svu ĹĄtetu nasjedanja na panj. Ni manje ni viĹĄe, oĹĄtetio je mjenja brzina. Visinu ĹĄtete nije nam mogao re i jer je vozilo joĹĄ bilo kod automehani ara, ali nas je zamolio da objavimo broj njegova mobitela kako bi mu se javili i drugi oĹĄte eni voza i kojih je, prema drugim o evicim,a bilo

Mladen Kontrec na neozna enom panju oĹĄtetio mjenja automobila

joĹĄ barem pet â&#x20AC;&#x201C; ĹĄest, kako bi se udruĹžili oko toga kako i od koga namiriti ĹĄtetu. Njegov broj je 098 934 26 70. Mladen Kontrec bio je i u akomu, ali tamo se ne smatraju krivim za nastalu situaciju, premda su izvodili radove i napla uju parkiranje, ali su naknadno, nakon ĹĄto je stradalo nekoliko vozila, nezgodne panjeve ozna ili. U osiguranju kaĹžu da nemaju niĹĄta s tim, ve su Mladena Kontreca uputili na privatnu tuĹžbu. Jedno je sigurno, na parkiraliĹĄtu koje je pod naplatom ne moĹže biti ni ega ĹĄto moĹže oĹĄtetiti automobil. akom zasigurno pla a osiguravaju em druĹĄtvu za mogu a oĹĄte enja automobila i trebao bi putem osiguranja pomo i oĹĄte enim voza ima. (BMO)

Palinov ani se hvale brojem djece u mjestu

Mladi folkloraĹĄ Martin Recek otpjevao je me imursku u duetu s Natalijom Dodlek

U PALINOVCU 14. godinu uzastopce proslavili Dan mjesta

S tobom se ĹĄtimamo, jako te radi imamo

U subotu 21. oĹžujka u Palinovcu su proslavili Dan mjesta. etrnaest godina uzastopce Palinov ani slave Dan mjesta koji obiljeĹžavaju u znak sje anja na posve enje kapelice Presvetog Trojstva. Ve po tradiciji, tim povodom u mjesnoj kapelici sluĹži se sveta misa nakon koje sve tamoĹĄnje udruge i mjeĹĄtani u mimohodu odlaze do Doma kulture u kojemu Udruga Ĺžena Palinovca daje prigodan program. Ove godine proslava Dana mjesta bila je osobito sve ana, tim viĹĄe ĹĄto je Udruga Ĺžena obiljeĹžila jubilarnu desetu godiĹĄnjicu osnutka. Predsjednik Vije a Mjesnog odbora Vladimir Kolari estitao je mjeĹĄtanima Dan mjesta, a Udruzi Ĺžena njihov jubilej. Pritom je zasluĹžnim mjeĹĄtanima i udrugama uru io prigodna priznanja. Tako je jedno od njih u ime Udruge Ĺžena primila Danica Ĺ pirk, njena predsjednica. Priznanja su uru ena joĹĄ i

lanu DVD-a Vladimiru HabuĹĄu, te Emiliji BaranaĹĄi , nadaleko poznatoj i priznatoj kuharici koja je dobri duh svakog doga anja u mjestu. Na pozornici Doma kulture, pred mnogobrojnom publikom, me u kojom smo zamijetili na elnika op ine Donji Kraljevec Zlatka Horvata, te zamjenika me imurskog Ĺžupana Mladena KriĹžai a, nastupila je folklorna skupina Udruge Ĺžena. U izvanrednom skladu izvele su niz me imurskih pjesama i plesova. Publici su se predstavili i u enici sva etiri razreda Podru ne ĹĄkole Palinovec. U ovom donjome imurskom mjestu hvale se brojem djece. KaĹžu da je u selu iz godine u godinu sve viĹĄe djece, jer Palinov ani na tome ustrajno rade. Op ina Donji Kraljevec, kojoj pripada ovo naselje, pak se trudi stvoriti ĹĄto bolje uvjete za Ĺživot u ovom naselju. Tako se u njemu gradi kanalizacija, a dovrĹĄen je i detaljni plan ure e-

Predsjednik VMO-a Palinovec uru io je priznanje predsjednici Udruge Ĺžena nja Industrijske zone koja se prostire na povrĹĄini od 6 hektara. Palinov ani se ponose svojim mjestom, ĹĄto se ulo i u recitacijama koje su izvodili osnovnoĹĄkolci. â&#x20AC;&#x153;Si se s tobom ĹĄtimamo, zato kaj te jako radi imamoâ&#x20AC;? stih je jedne od pjesama koje govore o silnoj ljubavi mjeĹĄtana prema svom rodnom gnijezdu. U enici PĹ Palinovec ne samo da su recitirali, ve su izvrsno pjevali

i plesali. Osobito je oduĹĄevio mladi folkloraĹĄ Martin Recek koji je otpjevao jednu me imursku u duetu s Natalijom Dodlek. U njihovom nastupu pratio ih je TamburaĹĄki orkestar op ine Donji Kraljevec. Sve njihove nastupe budnim je okom, pjevuĹĄe i usput, pratio Mirko Ĺ venda â&#x20AC;&#x201C; Ĺ˝iga, koji je i sam nastupio pred Palinov anima. (D.Mihoci)

IZBORNA skupĹĄtina DruĹĄtva distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida

Ivana Bujan nova predsjednica DruĹĄtvo distro i ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida u subotu 14. oĹžujka u Scheierovoj zgradi odrĹžalo je izbornu godiĹĄnju skupĹĄtinu na kojoj je izabrano novo vodstvo DruĹĄtva te podneseno izvjeĹĄ e o radu u 2008. i program rada za 2009. godinu. I dok je za novu predsjednicu izabrana Ivana Bujan, novi su lanovi Upravnog odbora DuĹĄanka Sa er Star evi , Marijan Vugrin i , Ivana Bujan, Lidija MurĹĄi , Ivan Miljan i , Vladimir Horvat i Zora JuriĹĄaga. Nadzorni odbor ine Suzana Mustak, Branka Marija Vrtari i Ĺ tefanija Sinkovi , a Stegovnu komisiju Dejan Bali , Denis Makovec i Mladen Zadravec.

Ivana Bujan izabrana je za novu predsjednicu DruĹĄtva distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida

DruĹĄtvo djeluje od 1986. godine. U 2008. godini bilo je evidentirano 480 lanova s podru ja Me imurske Ĺžupanije. Svega 46 lanova zaposleno je s trajnim primanjima, 301 lan su umirovljenici, 59 njih koristi osobnu invalidninu, a 35 doplatak za pomo i njegu. U 2008. godini lanovi DruĹĄtva bili su veoma aktivni. Od vaĹžnijih doga aja bitno je spomenuti njihovu organizaciju 20. jubilarnog druĹženja â&#x20AC;&#x153;Jesen v Me imurjuâ&#x20AC;? na kojem je sudjelovalo 220 osoba. Tako er su sudjelovali na 13. festivalu sportske rekreacije Ĺžena odrĹžanom u Donjem Vidovcu, gdje su njihove predstavnice osvojile tre e mjesto u bacanju loptica u koĹĄ. Na 3. maratonu u invalidskim kolicima sudjelovalo je petero njihovih lanova, dok je na tradicionalnoj Trki Grada VaraĹždina tako er u kategoriji osoba u kolicima sudjelovalo etvero lanova DruĹĄtva. U sportskim aktivnostima bilo je prili no uspjeha. DruĹĄtvo je sudjelovalo na svim Ĺžupanijskim natjecanjima u plivanju i stolnom tenisu te atletici u organizaciji me imurskog Saveza za sport osoba s invaliditetom. DruĹĄtvo distro i ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida tako er je organiziralo s centrom za strane jezike â&#x20AC;&#x153;Mementoâ&#x20AC;? te aj engleskog jezika za svoje odrasle lanove, koji su ovom prilikom primili svjedodĹžbe o zavrĹĄenom te aju.

U 2008. godini lanovi DruĹĄtva bili su veoma aktivni, a isto planiraju i u 2009. godini Ĺ to se ti e inanciranja, ono je planira se mnogo toga. PoboljĹĄanje i dalje sasvim druga ije od onog kvalitete Ĺživota svojih lanova, pona ĹĄto je DruĹĄtvo naviklo u dugo- ticanje zapoĹĄljavanja osoba s invagodiĹĄnjem radu. Sredstva stiĹžu iz liditetom, senzibiliziranje javnosti prora una Ĺ˝upanije, gradova, dio i iz samo su neki od planova za 2009. op ina, a tako er treba spomenuti godinu. U suradnji s Gradom akovprihode od lanarina i dobrovoljne com planira se inicirati izgradnja prihode. Me utim, najzna ajniji dio javnog WC-a za osobe s invaliditeprihoda jesu sredstva koja Mini- tom, dok se s Me imurskom Ĺžupastarstvo zdravstva i socijalne skrbi nijom planira zatraĹžiti od javnih te Ministarstvo obitelji i me ugene- prijevoznika nabavu niskopodnih racijske solidarnosti raspore uje na autobusa. Po Projektu neovisnog Ĺživljenja, temelju uspjeĹĄno planiranih i provedenih projekata ili osnovne dje- koji raspisuje Ministarstvo zdravlatnosti, odnosno na osnovu to no stva i socijalne skrbi, neki lanovi odre enih aktivnosti koje imaju za DruĹĄtva s najteĹžim invaliditetom cilj a irmaciju osoba s invaliditetom. trebali bi dobiti osobnog asistenta. Iznos potpore iz drĹžavnog prora u- Tako er se planira organizacija trana u 2008. godini bio je neĹĄto ve i od dicionalnog druĹženja â&#x20AC;&#x153;Jesen v Me160 tisu a kuna, ĹĄto predstavlja 54 imurjuâ&#x20AC;?, kao i nastavak angaĹžiraposto ukupnih prihoda DruĹĄtva u nosti za uklanjanje arhitektonskih barijera na podru ju Me imurja te proĹĄloj godini. Osim raznih radionica, druĹženja nastojanje da se ĹĄto manje novih izte redovnih sportskih aktivnosti, gradi. (H. Ze ar)

DOBRO JE ZNATI

24. oĹžujka 2009.

RAIFFEISEN stambena ĹĄtedionica

Prednost kredita stambene ĹĄtednje je fiksna kamata pitanje ili poboljĹĄalo uvjete stanovanja. GodiĹĄnje se samo u Me imurju odobrava preko tisu u kredita temeljem ĹĄtednje u aiffeisen stambenoj ĹĄtedionici.

ProĹĄle godine je aiffeisen stambena ĹĄtedionica imala izuzetno povoljnje pokazatelje poslovanja i to unato tome ĹĄto je proĹĄla godina bila gorko iskustvo gotovo svim su-

dionicama na inancijskom trĹžiĹĄtu. Mnogima koji su do tada ulagali u dionice i investicijske fondove misle i se obogatiti preko no i pretrpjeli su velike gubitke, pa su stam-

Marija Trstenjak, regionalna direktorica za Sjeverozapadnu Hrvatsku aiffeisen stambena ĹĄtednja ove godine obiljeĹžava 10 godiĹĄnjicu rada na hrvatskom trĹžiĹĄtu i u tih 10 godina u Hrvatskoj je sklopljeno preko 365 tisu a ugovora o stambenoj ĹĄtednji. vaj vid ĹĄtednje je jednako tako dobro prihva en i u Me imurju, tako da se svake godine prosje no sklapa 1200 do 1500 novih ĹĄtednji. $stodobno je preko 6000 obitelji putem kredita temeljem stambene ĹĄtednje rijeĹĄilo stambeno

GodiĹĄnje se samo u Me imurju odobrava preko tisu u kredita godiĹĄnje temeljem ĹĄtednje u Raiffeisen stambenoj ĹĄtedionici

bene ĹĄtedionice koje nude male, ali sigurne zarade ponovno pokazale svoju pravu vrijednost i privla nost za ulaga e. Ĺ tedite li u aiffeisen stambenoj ĹĄtedionici od po etka ste u velikoj prednosti jer ste poklonili povjerenja ĹĄtedionici s najduĹžom tradicijom ĹĄto donosi i najve u sigurnost. Ugovaranjem stambene ĹĄtednje stekli ste pravo i na drĹžavni poticaj u iznosu od 15 posto do 5000 kuna godiĹĄnje. Uz to ete dobiti kamatu na svoju uĹĄte evinu i drĹžavni poticaj. nakon ĹĄtednog perioda koji sami odaberete stekli ste pravo na najpovoljniji stambeni kredit na trĹžiĹĄtu. Ukoliko ne Ĺželite podi i kredit, svoju uĹĄte evinu moĹžete troĹĄiti nenamjenski. Ĺ tedni ulozi gra ana su potpuno sigurni, je aiffeisen stambena ĹĄtednja ulaĹže isklju ivo u hrvatske drĹžavne obveznice o stambene kredite, a depoziti su osigurani od strane drĹžavne agencije za osiguranje ĹĄtednih uloga. Ukoliko ĹĄtedite namjenski za rjeĹĄavanje stambenog pitanja, tada ste u joĹĄ ve oj prednosti jer ete imati iksnu kamatu na otplatu svog kredita. Glavna prednost kredita stambene ĹĄtedionice naspram stambenog kredita poslovne banke jest iksna kamatna stopa. Ukoliko ste primjeri-

ce uzeli kredit u eiffeisen stambenoj ĹĄtedionici s rokom otplate od 18 godina sigurni ste da e narednih 18 godina kamata kredita iznositi 5 posto. o je ogromna prednost jer se onda moĹže napraviti inancijska projekcija za budu nost. kamata stambenog kredita u poslovnim bankama je varijabilna, ĹĄto ona moĹže s vremenom znatno porasti. Dobar primjer su stambeni krediti vezani uz ĹĄvicarski franak koje su banke nudile uz kamatu do 4 posto. Danas u me utim zbog promjene vrijednosti franka na valutnom trĹžiĹĄtu, kamata tih kredita narasla oko osam posto pa su i mjese ne rate otplate tih kredita znatno ve e. aiffeisen stambena ĹĄtedionica postala je nezaobilazan partner ĹĄtediĹĄama joĹĄ od najranije dobi <ubaĹĄparom programom stambene ĹĄtednje namijenjenom djeci od ro enja do 16 godine. mlade ĹĄtediĹĄe <ubaĹĄpare nagra uje se dodatno na ĹĄtednju u iznosu jednog postotnog poena u prva 24 mjeseca. visno o dobi, male ĹĄtediĹĄe ekaju na vrijedni pokloni odabrani prema njihovu uzrastu, kao i druga iznena enja tijekom razdoblja ĹĄtednje.

POLJODJELSTVO

24. oĹžujka 2009.

S AKOVE KOG sajma

Vjetar rastjerao sajmare biljeĹžje proĹĄle srijede na akove kom sajmu nije dobro trgovanje nego udno vrijeme. "utro je bilo lijepo, a potom je zapuhao snaĹžan vjetar koji je sruĹĄio nekoliko ĹĄtandova i na kraju rastjerao

Ĺ˝ibeki mali i doma i

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU - krumpir 1,20 kn/kg - kukuruz 0,90 do 1,10 kn/kg - pĹĄenica 1,5 kn/kg - zob 2 kn/kg - kokoĹĄi 30 kn/kom - pa i i 15 kn/kom - Ĺžibeki 40 kn/kom - piceki 14 kn/kom - patka 40 do 50 kn/kom - ĹĄibnata metla 20 kn/kom posjetitelje. "edne doma, druge kod pe enjara, koji su napravili dobar â&#x20AC;&#x153;ĹĄe tâ&#x20AC;?. ni koji su ostali rasprodali su ve i dio svoje robe i donekle se zadovoljni vratili svojim domovima. Kona no su bila zadovoljnija lica ratara jer su lakĹĄe prodali kukuruz i krumpir, te druge Ĺžitarice. Prodano je dosta jabuka u vre ama, i sitne peradi, a ni malo drva za ogrjev. (>. Mesari )

S AKOVE KOG placa

Po ela prodaja flanaca Po mnogo emu je akove ki plac â&#x20AC;&#x153;barometarâ&#x20AC;?, pa tako i po najavi godiĹĄnjeg doba. Prvi prodava i flanaca (presadnica), salate, zelja, kelja i cvjeta e najavili su prolje e, koje je datumski zapo elo u petak, a zasigurno e se i vrijeme promijeniti i flanci e mo i rasti na otvorenom. @rlo je dobra ponuda i raznog cvije a za

Flanci su lijepi, a kakve e tek biti glavice

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU - anci povr a 0,50 kn/kom - zelena salata 20 do 22 kn/kg - med 25 do 30 kn/bo ica - jaja 1,20 kn/kom - trijebljeni orasi 40 kn/kg - luk 6 kn/kg - jabuke 3,5 i 8 kn/kg - crveno zelje 7 kn/kg - grincajg 5 kn/puĹĄlek presa ivanje, te rezanog cvije a i gran ica. =obra je ponuda salata, ali dosta visoke cijene baĹĄ ne privla e kupce. Prodava i kaĹžu da su poskupjeli energenti, gnojiva i druga sredstva, pak mora i cijena kona nog proizvoda - glavica salate. Kvalitetom i mirisom kupce privla e ĹĄampinjoni i bukova e, te brijeĹžne jabuke i med u briĹžno posloĹženi staklenkama. (> Mesari )

Dio lanova udruge i gosti

SKUPĹ TINA UDRUGE me imurskih proizvo a a merkantilnog krumpira u Belici

Me imurski kalamper nakon Regine i puĹĄipela tre a robna marka U petak 13. oĹžujka odrĹžana je skupĹĄtina proizvo a a merkantilnog krumpira u Belici. Prema izvjeĹĄ u predsjednika udruge =ragutina aradija, u proĹĄloj godini udruga je djelovala u skladu sa svojim mogu nostima. NajvaĹžnija tema rada bila je cijena krumpira, a tako e biti i ubudu e. Raspravljalo se i o brendu â&#x20AC;&#x153;me imurski kalamperâ&#x20AC;?, a dobro se sura ivalo s Me imurskom Ĺžupanijom te op inom Belica. lanovi udruge bili su i u posjetu >loveniji prigodom otvaranja spomenika krumpiru. Udruga ima veoma malo financijskih sredstava. Iz lanarine se prikupi desetak tisu a kuna, pa je i ovaj put bilo je rije i o potrebi zapoĹĄljavanja agronoma za o itanje ure aja koji prati bolesti krumpira u Belici.

vaj put sve nije proĹĄlo glatko, ostavku na duĹžnost dopredsjednika dao je Franjo =odlek, uz obrazloĹženje da udruga nije radila dovoljno dobro. Povod je navodno bio lanak u jednim naĹĄim novinama u kojima se spominjalo da ove godine u Belici ima viĹĄka krumpira, na ĹĄto su dobavlja i odmah spustili cijenu. - ek u svibnju moĹže se govoriti o eventualnim viĹĄkovima krumpira, a ne prije, rekao je on. =rugi je problem to ĹĄto nitko nije znao niĹĄta o fitoupisniku, kao i o tome da proizvo a i krumpira, iako ne moraju imati takozvanu biljnu putovnicu kao merkantilni proizvo a i za trĹžiĹĄte, ipak podlijeĹžu pravilniku na na in da moraju kontrolirati skladiĹĄta zbog pojave bolesti. o se saznalo tek ovih dana, a postoji odluka da se do 15. oĹžujka

Dragutin Taradi ita izvjeĹĄ e o radu

moraju prijaviti svi proizvo a i koji proizvode krumpir na viĹĄe od deset hektara, a na jesen ostali. o je nemogu e provesti zbog velikog broja proizvo a a i mnogih nerijeĹĄenih problema. Ukratko, ostavka je prihva ena i za novog je dopredsjednika udruge izabran =anijel "anuĹĄi . stavku na lana >uda asti dao je i Alojz Herman, jer mu je navodno spo itnuto da je ruĹĄio udrugu, a on kaĹže da nije, ve je samo kritizirao rad vodstva. Na njegovo je mjesto izabran Nenad =eban. Na elnik op ine Zvonimir aradi rekao je da e op ina stalno pomagati rad udruge, a da neoprezne izjave u medijima mogu ĹĄtetiti. n je predloĹžio da udruga zauzme stav da je doĹĄlo do prekomjernog i prevelikog uvoza krumpira, uvoz je, naime, porastao za 20 posto te da se pismom obrati Gospodarskom interesnom udruĹženju za krumpir i Ministarstvu poljoprivrede. Zvonimir aradi je najavio da e op ina poduzeti mjere da poljoprivrednicima pomogne ukidanjem komunalnog doprinosa. Naime, zbog upisa u fitoupisnik i zakonitosti, nuĹžno je legalizirati skladiĹĄta krumpira koja do sada nisu bila legalizirana. =irektor M#>AP-a Marjan Novak zahvalio je na sudjelovanju na M#>AP-u, te za supruge proizvo a a krumpira donio na poklon predikatni rajnski rizling jer je, kaĹže, dovoljno sladak. Mr. Milorad Ĺ ubi potom je pojasnio kako je doĹĄlo do nesporazuma

s pravilnikom o fitoupisniku, koji je sam po sebi dosta sloĹžen, a krivac su nedovoljno dore eni propisi. Naime, #uropska unija nema kontrole na granicama, pa sve biljke koje su u prometu moraju imati takozvanu biljnu putovnicu, kako bi se u danom trenutku, ako se primijeti neka bolest, to no znalo porijeklo biljke. Biljne uputnice obvezni su voditi uvoznici sjemenskog krumpira, kao i proizvo a i sjemena, a proizvo a i konzumnog krumpira ne. No oni moraju staviti svoja skladiĹĄta pod nadzor, ĹĄto se do sada nije znalo. Novost je i to da su uvjeti za proizvo a a krumpira srednja stru na sprema ili tri godine iskustva na poslovima proizvodnje krumpira. n je predstavio i elaborat o brendu â&#x20AC;&#x153;me imurski kalamperâ&#x20AC;? s pozicija same proizvodnje u Me imurju. Cilj je da se ĹĄto prije dobije oznaka izvornosti, odnosno marka. Me imurci proizvode oko 90.000 tona krumpira godiĹĄnje u desetgodiĹĄnjem prosjeku, a samo se tre ina troĹĄi u Me imurju, a pokriva se oko 23 posto hrvatske potroĹĄnje. - lo u kraju oko Belice ima idealan sastav za proizvodnju krumpira, koji se trenutno proizvodi na oko 5.000 hektara, rekao je Milorad Ĺ ubi . - Postoje idealni uvjeti da se krumpir proizvodi na oko 16 posto povrĹĄine, ĹĄto bi dalo tri puta ve u proizvodnju. Prednosti naĹĄeg tla i klime, u kojoj su no i hladnije, a dan vru , jest ta ĹĄto krumpir u naĹĄim uvjetima zadobije debelu pokoĹžicu, lijepu boju i drugo. (". Ĺ imunko)

HEKTARI NEPOBRANE kukuruzovine

Do 30. travnja ukloniti ili spaliti Na me imurskim poljima ovog je trenutka na desetine hektara nepobranog kukuruza i kukuruzovine. Prema odredbama Zakona o zaĹĄtiti bilja o provo enju postupka za suzbijanje kukuruznog moljca (Pyrausta nubilalis) koji preĹživljava u ostacima kukuruzovine i izlazi iz njih krajem travnja, ratari su duĹžni do 30. travnja 2009. godine ukloniti kukuruzovinu s polja i dvoriĹĄta.

Kukuruzovinu mogu zaorati, pohraniti za stoku, silirati, kompostirati ili u krajnjem slu aju spaliti. >paljivanje je najmanje poĹželjno jer uniĹĄtava korisne kukce i biljke, a i zabranjeno je paljenje ognja na otvorenom od 1. oĹžujka. >vi koji ne e poĹĄtivati zakon bit e kaĹžnjavani od strane poljoprivrednoga (biljnog) inspektora. (>. Mesari )

BOLJA SITUACIJA za p elare i potroĹĄa e

Med na ku nom pragu

Carstvo za kukuruznog moljca

Novim pravilnikom o p elarstvu od sada p elari med i p elinje proizvode mogu prodavati kod ku e. Ni p elari ni kupci ne moraju strahovati da e nai i inspekcija jer je prodaja na ku nom pragu postala legalna. Kupci od sada mogu kvalitetne p elinje proizvode kupovati po znatno pristupa nijoj cijeni i

znat e kod koga su i koju kvalitetu dobili, te e p elarima mnogo zna iti da pridobiju stalne kupce. Mnogi p elari su kod svojih ku a postavili table s oznakom da prodaju med, a uskoro bi one mogle biti popunjene i s podacima o p elaru i vremenu kada ga mogu kupiti. (>. Mesari )

24. oĹžujka 2009. IV. HNL -sjever skupina A u znaku me imurskih derbija

Rezulta 15. kola: Novi Marof â&#x20AC;&#x201C; Dubravka 0:0; Plitvica â&#x20AC;&#x201C; Trnava 6:2; ukovec 77 â&#x20AC;&#x201C; Mladost 1:1; Dinamo (P) â&#x20AC;&#x201C; Sloga 0:2; akovec â&#x20AC;&#x201C; Grani arEllabo 0:1; Sloboda â&#x20AC;&#x201C; Dinamo (D) 3:0; Podravina â&#x20AC;&#x201C; Ivan ica 9:0.

Boris iĹžmeĹĄija za pobjedu Grani ara protiv akovca

akov ani su na vlastitom terenu izgubili od Kotorip ana - Grani ar-Ellaba 0:1. Gosti su energi nijom, kvalitetnijom i konkretnijom igrom bodove i zasluĹžili. Istog je miĹĄljenja bio i trener Lipi : â&#x20AC;&#x153;Mislim da bodove nismo uĹĄi arili, ve ih poĹĄteno osvojili. Utakmica je bila dobra, bilo je prilika s obje strane, no mi smo jednu uspjeli i realizirati. Ĺ teta ĹĄto rezultat nije bio viĹĄi, tada bi bilo jasno tko je bio bolji.â&#x20AC;? Pobjedni ki zgoditak za Kotorip ane postigao je mladi napada Boris iĹžmeĹĄija u 31. minuti utakmice.

akove kom treneru Glavini ostalo je da brine svoje brige, me u njima i to kako da popravi dojam u idu em kolu, kad njegova ekipa odlazi u DomaĹĄinec: â&#x20AC;&#x153;Mislim da su svi posebno napaljeni na akovec i da je nama zbog toga teĹĄko igrati. Nismo u nekoj krizi, no svakako da ovaj rezultat za nas nije povoljan. No, ĹĄto je tu je, nekad se i gubi i to treba biti jasno. Mi emo svakako poraditi na onim manama koje smo pokazali danas i biti spremni za DomaĹĄinecâ&#x20AC;?, rekao je Glavina i dodao kako njegova mom ad i dalje moĹže stremiti vrhu ljestvice.

I. Ĺ˝L NSM POLET â&#x20AC;&#x201C; MLADOST (I) 2:1 (1:1) SV. MARTIN NA MURI. IgraliĹĄte Polet. Suci: Kristinko JaluĹĄi (KurĹĄanec), Stjepan Fic (Lopatinec); Antun Koruni (Lopatinec). Delegat: Franjo Kocijan (Ĺ enkovec). Strijelci: 1:0 Turk (4), 1:1 Zorkovi (25-11m), 2:1 A. Gori anec (61). POLET: urkin, KoĹĄa (od 88. T. Kralj), Karlov ec, Hren, Per i , Turk, Ĺ˝upanec (od 67. T. Gori anec), Tom. Kralj, G. Gori anec, Ĺ ardi, A. Gori anec (od 71. or evi ). Trener: Boris or evi . MLADOST: Jelen i , Zorkovi , Cvek, JambroĹĄi , Dragovi , Horvat, JaluĹĄi , Novak, Vrbanec (od 59. Novak), Leva i (od 68. Fu ko), Fodor. Trener: Robert Taradi. Ĺ˝u kartoni: T. Gori anec (Polet), Vrbanec, Dragovi , Novak (Mladost). Crveni karton: JaluĹĄi (Mladost).

SPARTAK â&#x20AC;&#x201C; SOKOL 1:0 (1:0) MALA SUBOTICA. IgraliĹĄte JagodiĹĄ e. Suci: Bojan Juras ( akovec), Rudolf iĹžmeĹĄija (Donja Dubrava), SaĹĄa Mihali (Lopa nec). Delegat: Josip Baksa (Belica). Strijelac: 1:0 I. Ĺ egovi (14). SPARTAK: JalĹĄovec, T. Bari , Mihalic (od 47. S. Ĺ egovi ), Opa ak, KriĹžai , Podgorelec, Pasler, Orehovec, RuĹži , Ĺ egovi , Hali . Trener: Vladimir Bartoli . SOKOL: B. Puh, M. Mikolaj, Lebar (od 68. N. Drk), Kerovec, D. Mun ar (od 72. G. Drk), M. Lisjak, Simun, L. Mikolaj, Ĺ ol , T. Lisjak, N. Mun ar. Trener: DraĹžec Fric. Ĺ˝u kartoni: Bari (Spartak), M. Mikolaj (Sokol).

SLOBODA â&#x20AC;&#x201C; BSK 2:1 (0:0) SLAKOVEC. IgraliĹĄte Slobode. Suci: Damir Aldi (Strahoninec); Jadran Kukovec (Ma kovec), Dragan Hrustek (M. Mihaljevec). Delegat: Zvonko Novakovi . Strijelci: 1:0 Pani (50), 2:0 Goricaj (78), 2:1 Dodlek (90). SLOBODA: Kolar, HiĹžman, G. Petek, Levec (od 27. Buhanec), Novak, Katanec, Hergo (od 45. Pani ), Srnec, Goricaj, Novak, D. Petek (od 78. Tkalec). Trener: Stjepan Petek. BSK: Pani , Dodlek, Gunc, Mesari , Bobi anec, Horvat, Baksa, Ĺ kvorc, Mihalec, Kolar, Hajdarovi . Trener: Zlatko Vugrinec. Ĺ˝u kartoni: Levec (Slobod), Kolar, Bobi anec, Dodlek (BSK).

VIDOV AN â&#x20AC;&#x201C; PLAVI (P) 1:1 (0:0) DONJI VIDOVEC. IgraliĹĄte Kalanica. Suci: Ivica KriĹžai (Ĺ tefanec), Bruno Brljak (D. Dubrava), Toni FaĹžon ( akovec). Delegat: Dragu n Hozjak (Prelog). Strijelci: 0:1 Majeri (83), 1:1 Horvat (89-11m). VIDOV AN: Ĺ ubaĹĄa, Nemet, Vidovi , A. Horvat, N. Nes , I. Horvat, Mario Matulin (od 65. D. Horvat), T. Nes , Hujs, Marko Matulin, Ĺ koda. Trener: Tomislav ZvoĹĄec. PLAVI: Novak, I. Turk, D. Turk, Zadravec (od 78. Murkovi ), Trstenjak, Nerer (od 56. Polanec), Mikuli , Ĺ kvorc, Majeri , Vidra (od 46. Sanjkovi ), Govedi . Trener: Milivoj Trstenjak. Ĺ˝u kartoni: Nemet (Vidov an), Zadravec, Turk, Murkovi , Majeri (Plavi). Crveni karton: Horvat (Vidov an), Tukr (Plavi).

VENERA PMP â&#x20AC;&#x201C; RADNI KI 3:1 (1:0) SVETI JURAJ NA BREGU. IgraliĹĄte Venera. Suci: Ma ja Horvat (Savska Ves), Josip Novak ( akovec), Ivan Ĺ˝ganec ( akovec). Delegat: Stjepan Talan (Ivanovec). Strijelci: 1:0 I. Vabec (36), 2:0 I. Vabec (78), 3:0 L. Vabec (80), 3:1 Kova evi (89). VENERA PMP: Kocijan, Cvetkovi , Perko, I. Vabec, Petri evi (od 72. E. AmbruĹĄ), R. Vabec, Peras (od 88. Fic), Kerman, T. AmbruĹĄ, Medved, Kamenar (od 82. Novak). Trener: KreĹĄimir Ĺ enji. RADNI KI: Sternad, Carovi (od 81. Colari ), BlaĹžeka, Toplek, Zverk, Novak, Ĺ kvorc, Ĺ˝ivkovi (od 46. Kova evi ), Pata a, Sabol, Kova evi . Trener: Goran HadĹži . Ĺ˝u kartoni: Cvetkovi , Kamenar (Venera PMP), Sabol, BlaĹžeka, Sternad (Radni ki).

BRATSTVO â&#x20AC;&#x201C; RUDAR 2:1 (0:1) SAVSKA VES. IgraliĹĄte Bratstvo. Suci: Borut KriĹžari ( akovec), Ivica Horvat ( akovec), Dragu n Novak (Lopa nec). Delegat: Franjo Fais (Dunjkovec). Strijelci: 0:1 Varga (19-11m), 1:1 Novaki (73), 2:1 Novak (86). BRATSTVO: Ladi , Mesari , Kojter, Fras (od 73. Ĺ piranec), Vida ek, JambroĹĄi , Vlah, Vlahov (od 63. HiĹžman), Mesari , Novak, VuruĹĄi (od 90. Kopjar). Trener: Mladen ReĹĄetar. RUDAR: Rajf, Leva i , Kova i , Ĺ prajc, Zadravec, Varga, Strojko, Leich, Vinko, M. Ĺ ol (od 67. N. Ĺ ol ), Vincek. Trener: Smiljan Liklin. Ĺ˝u kartoni: Mesari , Vlahov, JambroĹĄi (Bratstvo), Ĺ prajc, Leich, Zadravec (Rudar).

POLET â&#x20AC;&#x201C; OMLADINAC 3:2 (1:2) PRIBISLAVEC. IgraliĹĄte Petar PerĹĄi . Suci: Darko Jambrovi (Ĺ tefanec), SaĹĄa FegeĹĄ (NedeliĹĄ e), Marijan Duman i ( akovec). Delegat: Antun Horvat ( akovec). Strijelci: 0:1 Novak (2), 1:1 Lesjak (17), 1:2 Mlinari (32), 2:2 Gajnik (68), 3:2 Domjani (73). POLET: Stamenkovi , Lesjak, BaĹĄek, Nemec, OkreĹĄa, Magdaleni (od 65. Obadi ), Posavec, Vukovi (od 45. Gajnik), Domjani , Pal (od 87. Pintari ), Glad. OMLADINAC: Deban, ReĹĄetar (od 74. Ratajec), Reich, KaniĹžaj, alopa, Filipovi , Culjak, Toplek, Novak, Cerovec, Mlinari . Trener: Denis Ratajec. Ĺ˝u kartoni: BaĹĄek (Polet), Novak, ReĹĄetak (Omladinac).

TABLICA

Sloga slavila pobjedu u Palovcu Drugi me imurski derbi odigran je u Palovcu. I tamo su slavili gosti. akove ka Sloga golovima iz drugog poluvremena koje su postigli Vabec i Bajzek slavila je pobjedu od 0:2. Ina e, kuriozitet se dogodio ve u 2. minuti kad se ustanovilo da pomo ni sudac M. Belovi ne moĹže nastaviti â&#x20AC;&#x153;mahatiâ&#x20AC;?, zbog ozljede. Sre om, bilo je ispitanih sudaca u gledaliĹĄtu, pa se utakmica nakon manje stanke nastavila. Me utim, bilo je napeto posebice u drugom poluvremenu. I jedna i druga ekipa stvorila je nekoliko prilika, bilo je dosta povika i na suce, ali su se bolje snaĹĄli gosti koji su dva put pogodili za pobjedu. Doma i koji rijetko gube bodove na svom igraliĹĄtu u Palovcu teĹĄko su se pomirili s porazom, pa je nakon utakmice bilo podosta Ĺžestine prema suda koj trojci.

15 12

54:13

2. Podravina

15 10

55-17

3. Grani ar-Ellabo

39-22

4. akovec

52-20

5. Novi Marof

34-16

6. ukovec 77

21-17

7. Sloga

21-13

8. Plitvica

39-36

9. Ivan ica

25-35

10. Dinamo P.

26-38

11. Trnava

13-38

12. Mladost

12-34

13. Dinamo D.

20-54

14. Dubravka

15-73

U sljede em kolu igraju: Dubravka-Podravina, Ivan ica-Sloboda, Mladost-Plitvica (subota, 15 h), Sloga- ukovec â&#x20AC;&#x2DC;77 (nedjelja, 10 h), Grani ar-Ellabo-Dinamo (P), Trnava- Novi Marof, Dinamo (D)- akovec (nedjelja, 16 h).

ukovcu samo bod, porazi Trnave i Dinama

ukov ani su propustili veliku priliku da se priklju e samom vrhu tablice. Nisu uspjeli svladati slabaĹĄan

1. Sloboda

Mladi vo a napada Grani ar-Ellaba B. iĹžmeĹĄija zabio je za pobjedu u akovcu

sastav Mladosti iz BiĹĄkupca. Opet je propuĹĄteno mnogo prilika i kad je tako onda se ne moĹže ra unati na sva tri boda. Trnava je visoko poraĹžena na gostovanju u Gojancu, dok je Dinamo iz DomaĹĄinca o ekivano poraĹžen od najve eg favorita prvenstva - Slobode. (D. Zrna i I. Strahija, foto: Z. Vrzan)

I. ME IMURSKA LIGA

Lideru ponovno 7 bodova prednosti U Svetom Martinu na Muri uspjeĹĄan doma in. Rano ve u 4. minuti doma i Polet zgoditkom Marija Turka dolazi u vodstvo od 1-0. U 23. minuti zanimljiva situacija u kaznenom prostoru doma ina. Prvo je sudac JaluĹĄi dosudio kazneni udarac za goste iz Ivanovca. Loptu je na bijelu to ku namjestio Rajko Dragovi , ali je doma i vratar urkin bio uspjeĹĄan i isti obranio. Kako je urkin obranio udarac tako je lopta ponovno doĹĄla do Dragovi a, a doma i istoga ruĹĄe i drugi kazneni udarac za Mladost. Ovaj puta izvo a je bio Miljenko Zorkovi i to uspjeĹĄan za poravnanje rezultata na 1-1. Po etkom drugog dijela u 53. minuti Mladost ostaje bez Jurice JaluĹĄi a koji rukom udara u predjelu prsa doma eg igra a. Tako broj ano oslabljeni brzo su gosti potonuli. Andrej Gori anec je u 61. minuti postigao zgoditak za pobjedu od 2-1. U svom izvjeĹĄ u delegat Kocijan zamjera gostima ĹĄto nemaju na svojim dresovima uo ljive brojeve na dresovima. Jedan doma i, a ak trojica gostuju ih opomenutih igra a.

Derbi kola Spartaku Spartak bolji od Sokola. Zgoditak odluke doma i su postigli u 14. minuti preko Igora Ĺ egovi a. I gosti iz VratiĹĄinca u 23. minuti postiĹžu zgoditak, ali im je pomo ni sudac Mihali digao zastavicu signaliziravĹĄi zale e. Po delegatu Baksi dvojbena situacija, ali daje za pravo pomo nom sucu. Prvo je poluvrijeme pripalo Spartaku, a drugo Sokolu. Tako je bilo i kod opomenutih igra a. Po jedan u svakom dijelu. U prvom dijelu doma i, a u drugom gostuju i igra .

Slakov ani uspjeĹĄni u nastavku Sloboda do pobjede u drugom dijelu utakmice. Nakon prvih 45 minuta igre zgoditaka nije bilo. Prvi zgoditak gledatelji su vidjeli u 50. minuti i to u mreĹži gostiju iz Belice. Strijelac za doma e bio je Zvonimir Pani kojeg je trener Petek uveo u igru u poluvremenu. I kapetan Slobode Milivoj Goricaj postigao je svoj prvenstveni prvijenac za vodstvo od 2-0 u 78. minuti. Tek u 90. minuti kada se ekao posljednji zviĹžduk suca utakmice Aldi a BSK je uspio smanjiti poraz na 2-1 zgoditkom Antonija Dodleka. Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Pribislav ani s(p)retno Polet spretno do doma ih bodova. Da doma inu ne e biti lako dalo se naslutiti ve u 2. minuti utakmice kada gosti iz Novog Sela Rok zgoditkom Jurice Novaka dolaze u vodstvo od 1-0. Potom doma i imaju dvije sumnjive situacije u kaznenom prostoru Omladinca za kazneni udarac, ali sudac Jambrovi se nije oglasio. Doma i kapetan Nikola Lesjak u 17. minuti iznenadio je svoje suigra e, ali i gostuju eg vratara Miru Debana udarcem iz kosa pa su doma i poravnali na 1-1. Nakon toga gosti iz kontri stvaraju nekoliko izglednih prigoda i da su bili malo prisebniji mogli su doma e u prvom dijelu ostaviti u velikom rezultatskom minusu. Ipak u 32. minuti Nino Mlinari dovodi Omladinac u vodstvo od 2-1. QPrvi dio utakmice gosti su imali ÂŤvjetarÂť u le a. Igralo se dosta otvoreno, ali fer i korektno pa u prvom dijelu opomenutih igra a nije bilo. Drugi dio doma i Polet igra puno bolje. Stisnuli su goste na svoju polovicu, ali su ovi i dalje u nekoliko navrata kontrama dobro ispremijeĹĄali doma u obranu. Utakmica je rijeĹĄena u pet minuta. Da je doma i trener Franjo Mihalkovi osjetio da neĹĄto u poluvremenu treba promijeniti pokazalo se ispravnim u 68. minuti. Kruno Gajnik poravnao je rezultat na 2-2. Zgoditak odluke za pobjedu Poleta od 3-2 postigao je u 73. minuti Ĺ˝eljko Domjani . Nakon toga i gostuju i trener-igra Denis Ratajec svojim ulaskom u igru pokuĹĄava pomo i da se do e barem do boda, ali nije bilo uspjeha. U drugom dijelu trojica opomenutih igra a. Jedan doma i, a dvojica gostuju ih.

Spartak je na doma em terenu slavio minimalnu pobjedu uderbiju protiv Sokola

Venera uspjela slomiti dobar otpor Radni kog PMP

Rezulta 14. kola:

Radni ki se dobro drĹžao u Svetom Jurju na Bregu, ali nije izdrĹžao do kraja. Dobrih pola sata igre doma oj Veneri PMP je trebalo ne bi li doĹĄla do vodstva od 1-0 zgoditkom Ivana Vabeca. Gosti iz Gardinovca pokuĹĄavali su ne bi li doĹĄli do poravnanja i u ÂŤigriÂť bili sve do 78. minute kada svojim drugim zgoditkom na utakmici Ivan Vabec povisuje doma e vodstvo na 2-0. Dvije minute potom ve je 3-0, a strijelac Luka Vabec. Tek minutu prije kraja utakmice Mario Kova evi uspijeva smanjiti visoko doma e vodstvo na kona nih 3-1 za Veneru PMP. Sama utakmica bila je vrlo dobra. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Polet (SMnM) - Mladost (I) 2 â&#x20AC;&#x201C; 1; Spartak â&#x20AC;&#x201C; Sokol 1 â&#x20AC;&#x201C; 0; Venera PMP - Radni ki Elite R.O. 3 â&#x20AC;&#x201C; 1; Vidov an - Plavi (P) 1 â&#x20AC;&#x201C; 1; Sloboda (S) â&#x20AC;&#x201C; BSK 2 â&#x20AC;&#x201C; 1; Polet (P) - Omladinac (NSR) 3 â&#x20AC;&#x201C; 2; Bratstvo (SV) â&#x20AC;&#x201C; Rudar 2 â&#x20AC;&#x201C; 1.

Rudar propustio priliku Rudar u Savskoj Vesi ispustio dobar rezultat. Prema prikazanoj igri da su gosti otiĹĄli u Mursko SrediĹĄ e sa bodom ne bi bilo nezasluĹženo. No, ovako im ostaje tek Ĺžaliti za propuĹĄtenim. Rudar je do vodstva od 1-0 stigao u 19. minuti iz kaznenog udarca kojeg je uspjeĹĄno realizirao SaĹĄa Varga. U samoj zavrĹĄnici utakmice Daniel Novak kao pravi doma i kapetan preokre e rezultat u korist doma eg Bratstva pa tri boda ustaju u Savskoj Vesi. prvo je u 73. minuti poravnao na 1-1, a potom etiri minute prije kraja utakmice postigao pobjedonosni zgoditak za 2-1. Po trojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

U D. Vidovcu remi u neizvjesnoj zavrĹĄnici U Donjem Vidovcu podjela bodova. Ve nakon prvog dijela i rezultata 0-0 dalo se naslutiti da pobjednika u ovoj utakmici ne e biti. Ako niĹĄta drugo u drugom dijelu gledatelji su vidjeli po jedan zgoditak u svakoj mreĹži, ali i po jedno isklju enje u svakoj mom adi. Prvo su Plavi u 78. minuti zbog druge opomene ostali bez Ivana Turka. Iako broj ano slabiji u 83. minuti zgoditkom Tihomira Majeri a dolaze u vodstvo od 1-0. Sad pak je Vidov anu u 86. minuti tako er zbog druge opomene isklju en Andrejan Horvat. I Vidov an ÂŤ ini istu stvarÂť s igra em manje postiĹže minutu prije kraja utakmice iz opravdano dosu enog kaznenog udarca zgoditak za poravnanje rezultata na 1-1. UspjeĹĄan sa 11 metara bio je DraĹžen Horvat. Uz isklju ene, jedan doma i, a etiri gostuju a opomenuta igra a.

STATISTIKA 21 pos gnu zgoditak ili 3 po utakmici, 3 isklju ena igra a 29 opomenu h igra a, 4 kaznena udarca dosu ena, a 3 realizirani

TABLICA 1. Polet (SMnM)

14 11

24:6

2. Sokol