Međimurske novine 718

JOSIP POSAVEC na kraju mandata župana progovorio o drugoj strani kampanje

Snježana Dominić na mjestu v. d. direktora umjesto Miroslava Lukše

Neki svoju političku budućnost kupuju na prljav i podmukao način www.mnovine.hr

str. 5

str. 7

NOVI DIREKTOR u tvrtki MEISO

Godina XIV. Broj 718.

Cijena 7 kuna

^akovec, UTORAK, 9. lipnja 2009.

RAZGOVOR: Ivica Perhoč, novi međimurski župan

Ljudi su u meni vidjeli nekoga tko Ekshumacija će brinuti pogubljenih o interesu žrtava poraća običnih ljudi Bacila se s str. 6

MASOVNA GROBNICA Pri sepu

str. 8-9

str. 6

SAMOUBOJSTVO na čakovečkom Jugu

NAGRADA Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva

drugog kata

Duplerica

Gornji Koncovčak

str. 11

Zakinute Tehnix najinovativniji međimurske poduzetnik srednje škole godine

TEPEŠIJA PO ME\IMURJU u ovom broju

NETOČNI PODACI Agencije za odgoj i obrazovanje

str. 2

Komunikacija bez granice

PRELOG

vrata prozori keramika

bijela tehnika

www.novi-net.hr • 040/865-777

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 63

2

Aktualno

NA POMOLU novo okrupnjavanje u graditeljstvu

Cigan i ja Svima je jasno što je najve i me imurski problem. Toliko je velik da se on nikoga ne ti e. Jer teško ga je i imenovati problemom, kako je to politi ki nekorektno. Dakako, o Romima je rije . Što mi to u stvari imamo? Je li to “Romski problem” ili “Problem Roma” ili “Problem s Romima”? Nijedno od toga. To je “Me imurski problem”.

Romi e, s obzirom na njihovu brojnost u našoj županiji, u bliskoj budu nosti postati važna ekonomska snaga Me imurja. To je jednostavno neizbježno.

Ne postanu li to, postat e obrnuto od toga. Obama je postao predsjednik SAD-a upravo zato jer su useljenici obojenih rasa postali važan ekonomski imbenik.

Oko Roma svi pametuju. Od nekad HHO-a, preko kojekakvih “stru njaka” iz metropole koji nikad nisu uz njih živjeli, do prigodni arskih politi ara koji su puni svijetlih rije i i jalovih poteza.

Ovih je dana u akovcu predstavljen Romsko- hrvatski rje nik. Ina e, nemojte ga kupovati jer je u Me imurju neupotrebljiv. Autor je, uz podršku HAZU-a, nadobudno došao predstaviti rje nik koji s bajaškim jezikom, kojim govore naši Romi, ima zajedni kog kao i hrvatski s bugarskim. Na upit naše novinarke, mogu li me imurski Romi koristiti taj rje nik, autor Kajtazi je dao rasisti ki odgovor - pa nek se Bajaši ve jednom odlu e jesu li Romi ili nisu. U toj izjavi ga je podržao i prisutni akademik dr. sc. Gluhak. (O tome možete pro itati na 4. stranici priloga Media) I sve je prošlo bez odjeka. Bajaši nisu digli glas. Ne bi to bilo udno da na predstavljanju rje nika me u publikom, koja se mogla nabrojit na prste, nije sjedio Željko Balog, predsjednik Vije a romske nacionalne manjine u Me imurju, koji je na te izjave ostao hladan k’o špricer.

No, vratimo se mi nama. Nitko realan od Baloga nit ne o ekuje da on išta pokrene osim ve izlizanih trikova na koje su ve oguglale i organizacije za

t

9. lipnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IGH preuzima Me imurje inženjering?

ljudska prava. A i ne mora Balog rješavati, jer kao što rekoh to nije romski problem, to je me imurski problem. A kako da rješavamo problem ako se s tim ljudima ne možemo ni sporazumijevati? Ne postoji Hrvatsko - bajaški ili Bajaško - hrvatski rje nik. Kako uop e razgovarati ako ne postoje rije i koje obje strane jasno razumiju. Kako riješiti probleme ako mali Romi de dobiju rje nik pomo u kojeg e razumjeti koji k... mi to od njih o ekujemo. Pa oni razumiju samo ono što im “prevede” neko od njihovih “poglavica”. Dajte malim Romima nek itaju!

Koliko ujem u Kuršancu je jedna nastavnica ve napravila veliki dio posla oko rje nika. Hej, Županijo! Što ekaš! To košta? Ma dajte, da ako osnujete Prevoditeljski ured. Zašto nastavnici u osnovnim školama ne naprave rje nik zajedno s djecom za vrijeme nastave Hrvatskog jezika?

Mali Romi bi postali važni, sudjelovali u ne em velikom.

I nemojmo se k tome ravnati “kak la en srat” - kako bi to Me imurci rekli. Samo napravite to! Ne mora biti po znanstvenim standardima, jer nemamo vremena promišljati o tome desetak godina. Otisnite rje nik, makar na novinskom papiru, makar sa samo 5000 rije i. Ali otisnite ga i podijelite malim Romima i nama samima. Iz godine u godinu. Ma neka završavaju ti rje nici u sme u, u vatri, u šumi i u poljskom WC-u... Otisnite ih opet, iz godine u godinu. Uhvatit e se to, mnogo prije nego mi mislimo djeca e po eti komunicirati.

A tko e to napraviti? Nova županijska vlast ve se razdijelila na na in da se taj problem ne riješi. Perho je zadužen za obrazovanje, An elko Horvat za socijalnu skrb, a Matija Posavec za brigu o mladima. Dakle glavni “Me imurski problem” ve je razvu en na tri strane, ime je njegovo rješenje postalo jalovo.

Tko se ono nazivao tijekom kampanje Me imurski Obama? Matija Posavec? E pa dragi Obama evo ti prilike.

Zbog situacije na terenu Me imurski Obama ionako ne može biti crnac, može biti samo Rom. (Tomislav Novak)

Službene potvrde o tome da IGH preuzima Me imurje inženjering nema, no u gra evinskim krugovima ta vijest puzi kao voda iz napuknute cijevi.

Ništa nije gotovo kad nije gotovo, ali ovo preuzimanje zasigurno bi pozitivno odjeknulo u graditeljskom sektoru u ovom dijelu Hrvatske. Graditelji su usitnjeni i neizostavno prepoznaju da im je potreban lider sa znanjem, poslovnim vezama koje bi ih u ovoj kriznoj situaciji odvele na druga tržišta. Me imurski graditelji uvijek su znali svoj posao, gra-

de kvalitetno i poštuju rokove, ali i da svi stave sve svoje potencijale na kup, opet su premaleni ne samo na doma em nego i globaliziranom tržištu.

Da e ih prije ili poslije preplaviti ve i preuzimatelji, bilo je jasno prije nekoliko godina, o tome su i sami govorili. Prva je pod okrilje ve e i sigurnije ku e ušla Tegra, pod okrilje francuske Eurovie. Bio je to dobar potez. Me imurje inženjering vu e korijen iz nekadašnjeg projektnog Biroa iz sustava GK Me imurje. Sustav se raspao, a Me imurje inženjering je

svih ovih godina nakon propasti sustava preživljavao na širokoj paleti djelatnosti od organiziranja gradnje projektiranja, nadzora. No novo vrijeme ne trpi svaštarenje na dugi rok, niti puko životarenje.

Kada bi doista došlo do preuzimanja Me imurje inženjeringa od strane IGH- bio bi to zna ajan poticaj cijelom gra evinskom sektoru u ovom dijelu Hrvatske. Napokon bi dobili lidera s novim znanjima, razgranatim poslovnim vezama i mogu noš u dobivanja novih poslova. (BMO)

HRVATSKI izvoznici

Me imurci pobrali nagrade

uro Horvat, direktor Tehnixa, i Željko Horvat, dipl. ing. stroj., u društvu s prof. dr. sc.

Ante Markoti a, predsjednikom Hrvatske zajednice tehni ke kulture, koji je uru io nagradu

MINISTARSTVO nagradilo najuspješnije poduzetnike

Tehnix najinovativniji poduzetnik godine Tvrtka “Tehnix” iz Donjeg Kraljevca je na tradicionalnom Nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu u poduzetništvu koje organizira Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva osvojila nagradu za najbolje primijenjenu inovaciju. Tvrtka “Tehnix” ovu je nagradu dobila kao priznaje za široku paletu brendiranih proizvoda s podru ja zaštite okoliša koje plasira na doma e ali i, što je još

zna ajnije, europsko tržište. Kriteriji za dodjeljivanje ove nagrade upravo su i obuhva ali inovativnost doma e pameti u proizvode s podru ja zaštite okoliša koji su našli put na najzahtjevnije inozemno tržište. Proizvodi tvrtke “Tehnix” namijenjeni su zaštiti okoliša.

Nacionalno savjetovanje održano je od 4. do 6. lipnja u hotelskom naselju Solaris u Šibenku.

Ove godine održano je

trinaesti put za redom i uz dodjelu nagrada najuspješnijim poduzetnicima na skupu su predstavljene teme vezane uz razvoj poduzetništva, me u kojima i mogu nost inanciranja malog i srednjeg poduzetništva. Tijekom savjetovanja održane su i radionice na kojima je predstavljen program poticanja me unarodne konkurentnosti i internacionalizacije hrvatskog gospodarstva. (bmo)

Me imursko gospodarstvo u potpunosti pokriva uvoz izvozom. Uz to, najzna ajnije zemlje u koje Me imurje izvozi i iz kojih uvozi jesu najrazvijenije zapadnoeuropske zemlje. Po tome je Me imurje dostiglo dosanjani hrvatski gospodarski cilj - uravnoteženo vanjsko trgovinsko poslovanje. Ono na emu bi Me imurje moglo poraditi jest pove anje proizvodnje i izvoza proizvoda s višom dodanom vrijednoš u i smanjenjem udjela lohn poslova. No tu strukturalnu promjenu nije mogu e izvesti preko no i.

Na 4. konvenciji izvoznika niz je me imurskih izvoznika bilo nominirano za najbolje izvoznike u pojedine zemlje, a neki od njih uspjeli su osvojiti i nagrade. Tako je u konkurenciji najbolji hrvatski izvoznik u Veliku Britaniju i Sjevernu Irsku pobijedio Ferokotao iz Donjeg Kraljevca, a bili su nominirani Zrinski iz akovca i Tvin iz Virovitice.

Najbolji izvoznik u Brazil je tvrtka LPT iz Preloga, a u nominaciji su bili i Kon ar - sklopiva postrojenja i Predionica Klanjec. Tubla tekstil iz akovca, poznatija kao Calzedonia, dobitnik je nagrade za najboljeg izvoznika u Italiju, a u konkurenciji su bili DI Klana i YTRES. U društvu najboljih nominiranih hrvatskih izvoznika našlo se i Eko Me imurje, i to u konkurenciji izvoznika u Francusku. No nagra en je DP.P.C. Buzet. (BMO)

Godišnji odmor kao spoj ugodnog s korisnim Anketa “Pod vurom”

Mario Jakši , Pribislavec - Meni je svaki dan godišnji odmor. Mislim da si svi ljudi mogu posložiti stvari da im bude jednako tako. im se ujutro probudiš, odnosno im se možeš ujutro probuditi, to je ve godišnji. Mislim da ljudi previše “kukaju” i govore o problemima. Cijeli život uop e je godišnji ako postojiš. Što se ti e odlaska iz akovca, idem na more i u planine, ali ne s ciljem da mi to bude godišnji odmor, nego u spojiti ugodno s korisnim, uzeti fotoaparat i napraviti nekoliko dobrih fotogra ija s obzirom na to da se time bavim i, što je najvažnije, da me to ispunjava.

Ljeto je pred nama, a s njim i pitanje kamo na godišnji odmor. Na more, u planine ili ipak, na žalost, nikamo, naj eš e ovisi o inancijskoj situaciji gra ana.

I dok neki od Me imuraca ipak zbog ekonomske krize nisu u mogu nosti priuštiti si odlazak iz svog mjesta na duže vrijeme, ima onih koji spajaju ugodno s

korisnim. Rad i odmor najbolja je kombinacija ukoliko je rad taj koji ispunjava. Me utim, ima onih kojima je svaki dan godišnji odmor jer sama injenica da se ujutro bu-

Boris Kuruni , Selnica - Što se ti e odlaska na godišnji odmor, još ništa nisam isplanirao, tako da još ništa ne znam. Prošle godine nisam bio nigdje, a što se ti e ove godine, vidjet emo kakva e biti situacija. Ina e podjednako volim i more i planine, tako da u ove godine probati na i vremena za to. Dakle, još ništa ne znam, ali sve je mogu e.

Siniša Novak, Sveti Križ - Na godišnji odmor idemo u Istru, koja je lijepa zelena i najviše podsje a na naše Me imurje. S obzirom na to da sam lan udruge za promicanje Internet umjetnosti i kulture pod nazivom Pelud.net i trenutno radimo jedan projekt te slikamo bunare po Hrvatskoj, spojit emo ugodno s korisnim i usput napraviti nekoliko fotogra ija. Prošle godine tako er smo bili u Istri, me utim, nismo stigli obi i neke dijelove Istre, tako da idemo i ove godine.

de dovoljna je. I doista bi trebalo biti tako.

No dok ve ina preferira more, ipak je sve više onih kojima su i planine jednako privla ne. Me uLidija Vertnik, akovec - Ove godine ne idem na godišnji odmor, a besparica je najve i razlog tome.

Ekonomska kriza se jako osjeti, stoga ove godine za mene nema odlaska na more. Naime, kod ku e imam studenta i dva klinca koji ove godine idu na maturalno putovanje, tako da je to prioritet.

S obzirom na to da imam ro ake na moru, naj eš e odemo do njih, me utim, kao što sam rekla, ove godine to ne e biti slu aj.

Mihaela Bali , Pribislavec Mislim da ne idem na godišnji odmor ove godine. Jako teško s obzirom na inancijsku situaciju.

Mogu re i da se ekonomska kriza dosta osjeti. Me utim, ni prošle godine nisam bila na moru ili negdje drugdje. Da idem, išla bih na Jadran jer sam više ljubitelj mora nego, primjerice, planina.

tim, neki još uvijek ne znaju ho e li i kamo otputovati. Vremena za razmišljanje još ima, stoga je sve mogu e, kažu neki ispitanici.

(H. Ze ar)

Marijana Pal, akovec - Godišnji odmor namjeravamo provesti na otoku Pagu. Iako u zadnje vrijeme dosta planinarimo, možda više zbog zdravlja, godišnji odmor provest emo na moru koje nam je ipak broj jedan. Svake godine u ljeto idemo na more, dok su ostala godišnja doba takore i rezervirana za planine. Me utim, i u ljeti se ponekad znamo zaputiti u planine, tako da zapravo nema pravila. (foto: Vrzan)

9. lipnja 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

SDP - Ivica Perho i Veselin Biševac o izbornom rezultatu stranke

U Me imurju SDP postignuo najbolji izborni rezultat u državi Ivica Perho kao predsjednik županijske organizacije SDP-a i Veselin Biševac kao predsjednik gradske organizacije SDP-a akovec u etvrtak su sazvali konferenciju za novinare na kojoj su se osvrnuli na izborne rezultate SDP-a na proteklim izborima.

SDP je u Me imurskoj županiji ostvario najbolji rezultat SDP-a u Hrvatskoj, što je dovelo do prilike da nakon 16 godina SDP uspostavi vlast u županiji zajedno s koalicijskim partnerima HSUom, HSS-om i HNS-om. SDP je dobio mandat u Me imurskoj županiji i devet jedinica lokalne samouprave.

- U sredinama koje smo imali: Nedeliš u, Strahonincu, Gori anu nismo uspjeli sa uvati na elni ku poziciju u Pribislavcu, ali smo zato dobili mandate u Svetoj Mariji, Kotoribi, Štrigovi, Svetom Jurju na Bregu, Maloj Subotici i, naravno, tre i mandat u akovcu. Dobili smo 14

vije ni kih mjesta u op inskim i gradskim vije ima više nego što smo imali prije etiri godine i imamo vije nike u svim op inskim i gradskim vije ima. Dobili smo s koalicijom etiri mandata više nego što smo imali prije etiri godine. SDP je pobjednik izbora s najboljim ostvarenim rezultatom do sada na podru ju županije, kazao je Perho .

- Povjerenje i postoci koje su nam bira i dali jesu obvezuju i.

To je obveza koju ne smijemo prokockati i zbog toga dat u sve na poziciji župana i predsjednika stranke da nitko tko god je dobio mandat ne radi posao na ra un vlastite promidžbe, ve programa i projekata SDP-a na dobrobit svih gra ana, kazao je Ivica Perho . Dodao je: - Pozivam predstavnike drugih stranaka koalicije i koji to nisu da zajedno sjednemo oko klju nih stvari i zahtjeva prema državi i prora unu jer smatram da jedino tako možemo biti ja i i uvjerljiviji u zahtjevima u Zagrebu, ministarstvima i fondovima. Tako da sama bojazan ho e li se ova

vlast re lektirati loše na inanciranje u županijskom prora unu i op inama i gradovima, moraju biti realni i shvatiti da je i Me imurje dio Hrvatske i ne vjerujem da je bilo kome stalo do toga da razvija Hrvatsku bez razvijanja Me imurja.

Veselin Biševac, predsjednik gradske organizacije SDP-a akovec, komplimentirao je Perho u kazavši da poznaju i njegove radne i ljudske kvalitete da e se na Županiji dogoditi ono što se u Gradu akovcu doga a ve tre i mandat.

Gradska organizacija SDP-a zadovoljna je što smo izbore riješili u prvom mandatu i što je lan gradske organizacije SDP-a postao župan. Rezultatima u gradu zadovoljni smo, makar je bilo i medijske kampanje da bi se probao protežirati neki drugi kandidat radi promjene u Gradu akovcu. Kampanja je u globalu dobrim dijelom bila korektna. Nije bilo previše osobnih napada ni na našeg kandidata Branka Šalamona, ni na nas dvojicu njegovih zamjenika, kazao je Biševac.

- Ono što se osobno ponekad moglo iš itati iz komentara unutar pisanih medija o do ošima i dotepencima, naravno da me to kao ovjeka smetalo, ali ako je to jedina moja mana, onda ja to prihva am. To ne e smetati da osobno pomognem koliko god mogu našem gradona elniku u radu, a tako er u realizaciji svega onoga što smo planirali napraviti u ovom etverogodišnjem mandatu. Naša koalicija s HSS-om i HSU-om ve je drugi put u tom sastavu, a tre i put pobjedni ka koalicija. Dobro sura ujemo i nesuglasice rješavamo prije samih vije a dogovorima.

Kod inauguracije je gradona elnik rekao da je postignut dogovor s HNS-om, službeni dokument još nije potpisan. ekali smo da se završe i izbori za župana. Nudimo im mjesto zamjenika predsjednika Vije a iz kvote HSS-a, a sve ostalo što se ti e odbora i upravnih i nadzornih odbora participacija sukladno odnosima u samom Vije u.

Ne zaboravite da smo uvijek ponavljali da ne želimo vlada-

Veselin Biševac, predsjednik akove ke organizacije SDP-a, i Ivica Perho , predsjednik županijske organizacije SDP-a i župan ti nego uklju iti što ve i broj vije nika. Imamo 14 ruku, sasvim dovoljno, ali smo i nekim drugim vije nicima predlagali da se uklju e u koaliciju, mislim tu na gospodina Pala i Bela, ali oni e i dalje pratiti pa e prema odre enim temama biti za ili protiv, kazao je Biševac. Dodao je da nema klasi ne podjele

resora u akovcu, premda e se on više baviti društvenim djelatnostima, komunalnom infrastrukturom, a Zoran Vidovi e se baviti prostornim planiranjem, odjelom za gra evinu, a inancijama i imovinsko - pravnim odnosima gradona elnik Šalamon.

(BMO)

HNS dobio tri puta manje mandata u Županijskoj skupštini nego na prošlim izborima

Matija Posavec neuspjeh skriva zbrajaju i HNS- Zašto Milanovi nije estitao me imurskom ove i mandate nezavisnog Josipa Posavca SDP-u?

Matija Posavec, predsjednik me imurskog HNS-a, u utorak je održao konferenciju za novinare na kojoj je rezimirao izborne rezultate s posebnim osvrtom na novoizabrane na elnike iz redova HNS-a, kako one koji su potvrdili svoj mandat, tako i one koji su novoizabrani. No kazao je da je Me imurje premalo da bi se dijelilo prema strana koj pripadnosti. - Moramo staviti glave skupa i sura ivati sa svim na elnicima i gradona elnicima jer su to ljudi koji su neposredno izabrani od naroda i to de initivno treba poštivati. Posebno sam kao predsjednik stranke ponosan na op inu Šenkovec gdje smo uspjeli napraviti velik iskorak i na taj na in pokazati da mladi i obrazovani ljudi mogu mrsiti nekima ra une i biti prepoznati kao nova snaga koja se uspješno može nositi sa svime, jer se u Šenkovcu neposredno pred drugi krug izbora stvorila velika koalicija SDP-a i HDZ-a samo da bi bila protiv naprotiv HNS-a. Me utim, i to smo uspjeli uspješno svladati i osvojiti ovu op inu.

HNS je dobio na elni ko mjesto u op ini Pribislavec gdje je to mjesto pripalo Višnji Iva i .

S obzirom na okolnosti koje je stranka prolazila, ovo je uspješan rezultat, kazao je Matija Posavec.

Prosjek koji je stranka dobila u op inskim i gradskim vije ima je 28 posto.

Na županijskoj razini stranka je dobila 12 posto, no kad se tih 12 posto zbroji s brojem glasova i postotkom koji je dobila nezavisna lista za našeg bivšeg

Vladimir Novak, na elnik op ine Šenkovec, Matija Posavec, zamjenik župana, i Višnja Iva i , na elnica op ine Pribislavec lana Josipa Posavca, onda je to 27 posto. I to je de initivno rejting Hrvatske narodne stranke, s obzirom na rezultate ostalih stranaka, i HDZ sa svojim partnerima i SDP sa svojim partnerima apsolutno su postigli svoj maksimum u izbornim rezultatima, pa prema tome sve ovo što je dobila izborna lista našeg bivšeg lana i HNS je HNS-ovo bira ko tijelo.

To su naši glasa i i broj glasova potvr uje rejting HNS-a, kazao je Matija Posavec.

I Matija Posavec pridružio se op ehrvatskom politi kom sindromu izražavanja zadovoljstva postignutim rezultatima, ma kakvi oni bili.

Unato raskolu u HNS-u i podjeli glasova izme u stranke i njihova bivšeg lana Josipa Posavca, Matija Posavec i dalje prisvaja tu e glasove i glasa e i ponaša se po modelu: operacija uspjela,

pacijent umro, teško priznaju i injenicu da je HNS na ovim izborima dobio tri puta manje mandata na prošlima i da je stranka dobila manje glasova i jedan mandat manje u Skupštini od nezavisne liste Josipa Posavca.

Naime, HNS-ova lista, iji je nositelj bio Matija Posavec, imat e zbog slabijega izbornog rezultata manje vije nika u skupštini od Nezavisne liste Josipa Posavca.

Josip Posavec sa svojom Nezavisnom listom ima 6 vije nika, a HNS iji je nositelj Matija Posavec ima 5 vije nika. Za usporedbu, HNS je u prošlom mandatu u skupštini imao 15 vije nika, a sada 5, i to je istina s kojom se Matija Posavec mora suo iti. No, s obzirom na to da je sklopio pragmati ni savez s koalicijom SDP - HSU - HSS te postao zamjenik župana, on ne e morati polagati ra un svojoj stranci za to što je

stranka na ovim izborima dobila tri puta manje mandata nego na prošlim izborima. Umjesto toga, lansirao je kreativnu matematiku prisvajaju i za HNS tu e bira e.

Da su bira i doista htjeli glasovati za listu HNS-a kojoj je on bio nositelj, bili bi ga zaokružili na listi u, jer HNS na izbore za Skupštinu nije išao preko zajedni ke liste SDP - HSS - HSU, ve samostalno.

Tako je njihov rezultat evidentno vidljiv i u ovom trenutku ga treba prihvatiti takvim kakav jest.

Osim u izvršnoj vlasti, HNS je u vladaju oj koaliciji i u Skupštini.

Matija Posavec, koji je zamjenik župana u izvršnoj vlasti, obe ao je lojalnost koaliciji i kazao je da e s njihovih pet vije nika biti postignuta stabilna ve ina stranaka na lijevom centru. SDP - HSU - HSS - HNS zajedno s MDS-om imaju ukupno 24 vije ni ka mjesta.

(BMO)

Predsjednik SDP-a Zoran Milanovi komentirao je 1. lipnja u središnjici stranke neslužbene rezultate drugog kruga lokalnih izbora, me utim, unato sjajnim rezultatima postignutim u Me imurju i osvajanju gradona elni kog mjesta u akovcu u prvom krugu, Me imurje u estitki i nizanju izbornih uspjeha nije prešlo preko Milanovi evih usta. Radije je u pohvalama istaknuo Dubrovnik gdje je za gradona elnika prošao Andro Vlahuši , HNS-ov kandidat. ak ni na službenim web stranicama SDP-a, na kojoj je objavljena cjelovita izjava povodom izbornih rezultata, me imurski uspjeh SDP-a nigdje se ne spominje, osim ako Milanovi ne smatra da je Me imurcima dovoljna fraza “ estitam svima”.

Je li hladan odnos Milanovi a prema me imurskoj organizaciji vezan uz injenicu da se Me imurci prilikom izbora za predsjednika SDP-a nakon Ra anove smrti nisu odlu ili samo za njega, ve kandidaturu Tonina Picule. Možda zbog toga Milanovi sada nije našao za potrebno posebno estitati na izbornom uspjehu me imurskom SDP-u i njegovim izbornim pobjednicima. “ estitam svima, svima koji su izašli na izbore, svima koji su sudjelovali u izborima, a naro ito pobjednicima, prije

svega pobjednicima iz SDP-a i koaliciji SDP-a i partnera.

Ovi izbori potvrdili su da je SDP velika hrvatska stranka.

Rezultati su vrlo dobri i imamo razloga za zadovoljstvo, ne za trijumfalizam. Nitko u Hrvatskoj nema razloga za trijumfalizam zbog stanja u kojem se nalazimo i zbog teško a kroz koje zemlja prolazi.

Uspjesi SDP-a, bilo samostalnog, bilo s partnerima, u Dubrovniku i Vukovaru dokazuju status i snagu SDP-a.

Naro ito u Vukovaru, taj rezultat koji je sjajan i velik posebno nam je na srcu i pokazuje da je SDP velika hrvatska, gra anska i patriotska stranka”, kazao je Milanovi u izjavi povodom izbornih rezultata koju smo preuzeli s njihove službene web stranice.

(BMO)

4

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9. lipnja 2009.

ME IMURSKE VODE o žalbama na miris gnojnice

Jug akovca predbilježen na smrad?

Na sastanak se odazvao mali broj poduzetnika koji se bave drvom

ŽUPANIJSKA gospodarska komora

Drvoprera iva i u krizi Drvoprera iva i Hrvatske su u krizi, a sli no je i u Me imurju. - Mi ovdje imamo sre u što imamo mahom manje tvrtke koje se bave preradom drva, tako da nema puno izvoza. Zbog toga svjetsko tržište koje je u krizi nema tako velik utjecaj na doma e prilike, ocjena je drvoprera iva a.

Drvna industrija je u teško ama, te ini sve kako bi zadržala radnike i ne otpuštala ih, a velik problem postaje nelikvidnost, naglašeno je na sjednici sekcije drovprera iva a Županijske gospodarske komore koja je održana u etvrtak 4. svibnja.

Igor Borkovi iz drvnog sektora HGK iznio je itav niz poda-

taka prema kojima se vidi da se drvna industrija Hrvatske nalazi u velikoj krizi i da treba svu mogu u pomo i pažnju države.

Kao jedna od mjera predlaže se i prodaja namještaja preko Interneta, a najve i je problem što su sredstva dugo zamrznuta u proizvodima.

Radi ja anja konkurentnosti drvoprera iva a, u Zagrebu e se od 1. do 13. rujna ove godine organizirati Festival šume, drva i namještaja. U sklopu estivala bit e organiziran i ku ni sajam doma e drvne industrije u Bo arskom domu u Zagrebu na kojemu e sudjelovati ve ina hrvatskih tvrti koje proizvode namještaj. (JŠ)

NOVI NATJE AJ Europske Unije

EU poti e i financira ekološke inovacije Objavom natje aja “Ekoinovacije za 2009” Europska unija je stavila europskim poduze ima i drugim organizacijama na raspolaganje 30 milijuna eura za financiranje projekata kroz koje se ona nose s izazovima kombiniranja ekološke održivosti i ekonomskog rasta.

Osnovni cilj programa “Eko-inovacije” jest promicanje svih oblika inovacija koje smanjuju utjecaj na okoliš ili poboljšavaju iskorištavanje resursa. Inovacijom se podrazumijevaju inovativni proizvodi, tehnologije i usluge kao i na ini upravljanja ili poslovne metode, ija e uporaba ili primjena zna ajno doprinijeti smanjenju zaga enja okoliša, rizika za okoliš i svih negativnih u inaka na okoliš koji se javljaju upotrebom nekog resursa. Potrebno je odmah naglasiti da ovaj program nije orijentiran na financiranje istraživa kih projekata (tome služi u prvom redu FP7) ve se radi o post-istraživa kom programu koji omogu uje komercijalizaciju istraživanja, tj. daje podršku inovativnim tehnologijama i metodama pri izlasku na tržište. Za financiranje u obzir dolaze samo visokokvalitetni, inovativni projekti koji prikazuju jasan i zna ajan doprinos u postizanju ciljeva ekološke politike EU. Nadalje, Europska komisija osobito avorizira one projekte koji su utrživi te imaju visok potencijal za prenošenje i repliciranje, tj. one projekte ije e uspješna

implementacija potaknuti evoluciju mnogih sli nih projekta i široku primjenu te inovacije.

Ovogodišnji natje aj usmjeren je financiranju projekata iz etiri prioritetna podru ja: recikliranje, zgradarstvo i graditeljstvo, hrana i pi e te zeleno poslovanje. Prihvatljivi prijavitelji su pravne osobe (prioritet imaju mala i srednja poduze a) iz 37 europskih zemalja, uklju uju i i Hrvatsku.

Partnerstvo nije obvezno ali je poželjno, osobito zbog prikazivanja mogu nosti za replikaciju projekta/inovacije. Europska komisija e financirati do maksimalno 50% opravdanih troškova projekta. Objavu natje aja i evaluaciju pristiglih prijava provodi Izvršna agencija Europske komisije za konkurentnost i inovacije (EACI) u bliskoj suradnji s Op om upravom za okoliš Europske komisije. Krajnji rok za podnošenje projektnih prijedloga je 10. rujna 2009. O ekuje sa da e putem ovogodišnjeg natje aja biti odobreno i sufinancirano 40-ak projekata.

Službena internetska stranica Eco-innovation programa nalazi se na adresi: http: //ec.europa.eu/ environment/eco-innovation/index_en.htm, a na istoj stranici nalaze se i poveznice na tekst natje aja kao na svu potrebnu dokumentaciju te upute za prijavitelje. O natje aju se možete in ormirati i u REDEA-i, na broju tele ona 395-538.

- Hrvatske e vode u zaštitu voda i izgradnju kanalizacijskih sustava u Me imurju ove godine uložiti 37 milijuna kuna, a prema ranijim i važe im planovima op ina i gradova o zaštiti voda, rekao je dr. Siniša Širac, zamjenik glavnog direktora Hrvatskih voda, na kon erenciji za novinare održanoj u petak 5. lipnja u prostorima pro ista a otpadnih voda Grada akovca.

Direktor Me imurskih voda Josip Zor ec naglasio je da je na natje aju za izgradnju kanalizacije u Novom Selu Rok, akovcu i Ivanovcu najbolju ponudu dala tvrtka k i “Me imur-

je Hidrogradnja”, pa e ona biti izvo a kanalizacijskih radova.

To drugim rije ima zna i da e izvo a radova na kanalizacijskom sustavu ostati isti.

Bilo je rije i i o širenju neugodnih mirisa iz laguna Agrome imurja na jugoistoku akovca, tvrtka je nedavno izgradila i etvrtu lagunu za gnojnicu.

- Pro ista otpadnih voda ne može primiti gnojnicu na obradu jer je vrijeme razgradnje gnojnice oko pedeset dana, a ekalija na pro ista u svega dan ili dva, jer su drugi procesi u tijeku, rekao je Franjo Pecik iz Me imurskih voda. To zapravo

Josip Zor ec i dr. Siniša Širac: - Nastavlja se izgradnja kanalizacije

zna i da e za južnog vjetra južni dio akovca i dalje osje ati miris gnojnice iz laguna Agrome imurja. Nekad je arma bila izvan grada, no danas je gotovo spojena s gradom zbog izgrad-

nje. Jedini na in da se izbjegnu neugodni mirisi i eventualno sprije i zaga ivanje podzemnih voda je da se arma izmjesti na neku drugu lokaciju, nazna eno je. (jš)

SKUPŠTINA DRUŠTVA “Me imurske vode” d.o.o.

Temeljni kapital pove an na 272 milijuna Skupština društva Me imurske vode d.o.o. donijela je u 26. lipnja u dvorani “Scheier” u akovcu odluku o pove anju temeljnog kapitala društva s 219 na 272 milijuna kuna. Ujedno je obavljena blaga korekcija postoje ih udjela lanova društva razmjerno uloženim nov anim sredstvima u izgradnju objekata komunalne in rastrukture u zadnje tri godine kroz koje vrijeme nije pove avan temeljni kapital.

Donesena je i odluka o izmjeni i dopuni Društvenog ugovora, u skladu s Elaboratom o pove anju temeljnog kapitala.

Najve im udjelima raspolagat e i nadalje Grad akovec (promjena s dosadašnjih 33,74 posto na 33,23 posto, odnosno manje za 0,51 posto) i op ina Nedeliš e (promjena s dosadaš-

njih 12,97 posto na 13,91 posto, odnosno više za 0,04 posto).

Kod ostalih jedinica lokalne samouprave pove anje dosadašnjeg udjela u rasponu od 0,01 posto (op ina Sveti Martin na Muri) do 0,69 posto (p ina Pribislavec), odnosno smanjenje u rasponu od 0,01 posto (op ina Dekanovec,) do 0,38 posto (Me imurska županija).

Kao što je poznato, vlasnici društva “Me imurske vode” d.o.o. jesu jedinice lokalne i podru ne uprave u Me imurskoj županiji (op ine, gradovi i Me imurska županija) koje sa temeljnim ulozima sudjeluju u temeljnom kapitalu Društva, a njihovi predstavnici ine Skupštinu društva i Nadzorni odbor društva. Posljednja promjena temeljnog kapitala društva “Me-

imurske vode” d.o.o. i suvlasni kih odnosa izvršena je sa stanjem 31. prosinca 2005. godine. U razdoblju od 1. sije nja 2006. do 31. prosinca 2008. godine izvršena su kapitalna ulaganja u novcu svih lanova društva. Iz prikupljenih sredstava Me imurske vode d.o.o. vršile su financiranje gra enja objekata i ure aja komunalne in rastrukture (kapitalna ulaganja). Ukupna vrijednost ulaganja jedinica lokalne samouprave i Me imurske županije u tom razdoblju iznosila je 71,176.268,29 kuna.

Sukladno Društvenom ugovoru, od ukupnih kapitalnih ulaganja najmanje 25 posto zadržava se u rezervama društva, pa je u temeljni kapital raspore eno 53 milijuna kuna, a što ini 74,463 posto ulaganja.

Valja napomenuti da su u istom razdoblju kapitalne investicije financirane tako er i od strane Ministarstva te Hrvatskih voda. Ukupni iznos tih ulaganja u razdoblju 1. sije nja 2006. do 31. prosinca 2008. godine iznosio je 59,142.333,58 kuna.

Ulaganja koja su vršenja sufinanciranjem od strane Ministarstva i Hrvatskih voda, prema izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva, više se ne prenose u temeljni kapital i rezerve društva, nego se evidentiraju u okviru odgo enog priznavanja prihoda, a iz njih se pokrivaju troškovi amortizacije izgra enih objekata, rekao je u obrazloženju odluke o pove anju temeljnog kapitala društva mr.

Josip Zor ec. (jš)

POGLED ODOZDO

Gospodarstvo strojovo a, politi ari kondukteri Novi me imurski župan Ivica Perho u intervjuu našem tjedniku kazao je veliku hrvatsku istinu o tome kako je podijeljena Hrvatska. Na one koji imaju gospodarsku i one koji imaju politi ku mo .

Radi se o paralelnim tra nicama koje se ne sijeku ni ne sre u. Osim možda ovaj put u Splitu gdje je poduzetnik Kerum presjeo u politi ki vlak.

Ovo presjedanje izazvalo je i podosta zgražanja u politi koj javnosti u smislu je li dovoljno profinjen kao ovjek za sve situacije na kojima se mora pojaviti kao budu i gradona elnik. Ne e li osramotiti gra ene nose i ru nik i kupa i kostim na labu e jezero?

Ho e li tamo gdje je potrebno umjesto u cilindru do i u šilterici, te dovesti svoje gra ane u neugodnu situaciju?

I dok takvi banalni strahovi opsjedaju javnost, jer nama je važno mišljenje drugih i vanjština. Da smo naglancani i uglancani izvana, a kako je iznutra, malo bitno. U stanju smo potrošiti i zadnju lovu na lijepu vanjštinu, da bi sakrili jadnu nutrinu. A živi se od gospodarstva, ono je p elinjak u kojem se stvara med koji onda svi mi možemo vrcati i njime se nasla ivati. Zada a je politike u najmanju ruku da se o gospodarstvu brine barem toliko da p ele ostanu zdrave, da ne uništimo cvije e na kojem e sakupljati med i da im ne oduzmemo toliko meda da ne pomru od gladi. Drugo, njima ne treba pomagati, ako imaju sve ove preduvjete, one e veselo raditi same i donositi nam toliko meda da e se prelijevati, da e ga biti i za izvoz.

Od politike, posebice u Me imurju, sada e se naprotiv o ekivati da se pobrine o onima koji ekaju vrcanje meda, jer svi bi sada svoje prste turili u flašice s medom i oblizavali se.

A malo tko brine o p elama, jer njih, ma kako važne bile, svi doživljavaju kao neugodne kukce koji bodu, prema kojima se ne ide bez zaštite.

Nova vlast ima novu priliku spojiti kolosijeke i svoju politi ku kompoziciju spojiti na gospodarsku lokomotivu. Kako - tako da se prilagodi snazi i ritmu lokomotive, da je ne preoptereti i da joj prepusti smjer.

Jedino što je potrebno je pitati strojovo u što želi i kamo po i.

Postoji mnogo ideja, samo ih do sada nitko nije sakupio na jednom mjestu i ozbiljno razmotrio. Postoji još jedan uvjet da gospodarstvo bude strojo-

Piše: Božena Malekoci-Oleti

vo a, a politi ari kondukteri. Oni koji e biti zaduženi za red i mir u vlaku. Shvate li tu svoju ulogu asno i uzvišeno i dopuste strojovo ama da pokrenu svoju lokomotivu punom parom, mogli bi i nekamo sti i. U protivnom emo stajati na sporednom kolosijeku. Svi emo sjediti u vlaku, igrati svoje uloge, strojovo a, konduktera, putnika, ekati znak za polazak, samo, niti emo kamo krenuti, a još manje kamo sti i.

9. lipnja 2009.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DJELATNICI TVRTKE “MEISO” iz Gori ana zahtijevali i dobili otkaz direktora Miroslava Lukše koji je tvrtku vodio 17 godina

Direktore, slab ste gazda!

- Direktore, slab ste gazda!

To govorimo ve deset godina.

Imali smo stanove, pogone, vozni park, sve ste rasprodali. Da nije bilo pet milijuna kuna pozajmice od Hrvatskog fonda za privatizaciju koje ste u cijelosti potrošili na kredite, poreze i doprinose, ne bi nas više bilo.

Oglušujete se na zahtjeve da se prona u novi inozemni partneri, odgovorni ste za odlazak dohodovnih programa Haix i Lowa.

Lani ste napravili dug od gotovo 3,9 milijuna kuna, a i u ovoj godini poslujemo s gubitkom. U prva tri mjeseca ove godine on je dosegnuo 1,3 milijuna kuna.

Podnesite ostavku! Svoja radna mjesta prepustite onima koji e raditi za dobrobit poduze a i djelatnika. A mi emo raditi, štedjeti i reorganizirati se bez vas, jer vi ljudima uzimate moral i dostojanstvo, grmjeli su nezadovoljni zaposlenici tvrtke “Meiso” iz Gori ana na nedavnom za javnost zatvorenom skupu zaposlenika, traže i ne samo ostavku direktora Miroslava Lukše, ve i inancijskog direktora Zvonimira Horvata.

Živimo na igli, a odbili predloženu reorganizaciju Kap koja je prelila ašu nezadovoljstva bio je zahtjev direktora Lukše za radom u dvije smjene u jednom pogonu, radom subotom, radom tijekom dva dana praznika u lipnju i kolektivnom godišnjem odmoru od svega tjedan dana u prvoj polovici kolovoza.

- Poduze e radi doradne poslove u obu arskoj branši, imamo punu zaposlenost, oko 3 milijuna eura izvoznih poslova godišnje. Sre a je što imamo pouzdane poslovne partnere.

Meiso preko 20 godina radi s vrlo pouzdanim austrijskim partnerom Paul Greenom, a naš drugi partner od 2002. godine je Bruno Magli.

Mi živimo samo na igli, od šivanja i krojenja i postojimo.

U Hrvatskoj je u proteklih 17 godina zatvoreno preko 20 tisu a radnih mjesta u obu arskoj industriji. Ugasile su se mnoge u zemlji i Europi respaktibilne tvrtke, a jedan mali Meiso iz Gori ana i dalje radi. Firma je u ve inskom državnom vlasništvu (država ima 78,84 posto, ostalo mali dioni ari), relativno je stabilna, pla e, u prosjeku od 2.600 kuna, redovito se ispla uju. Ispla ujemo i jednokrat-

Miroslav Lukša, dosadašnji direktor Meisa

ne pomo i, jubilarne naknade.

Sve to vrlo teško pratimo, ali pratimo. Na skupu zaposlenika održanom u svibnju izvijestio sam ih da je potrebno reorganizirati rad tvrtke. Smatrao sam da je potrebno organizirati rad u jednom pogonu u dvije smjene. Sada radimo u dva pogona, što je ekonomski neprihvatljivo.

Drugi pogon trebao bi poslužiti za neke druge poslove. Potrebna reorganizacija poslovanja radnicima ne odgovara. Ne slažu se s radnim subotama, dužinom trajanja godišnjeg odmora, što je potrebno želimo li ispuniti zahtjeve prema našim poslovnim partnerima. Oni moje prijedloge nisu htjeli prihvatiti, ime su pred mene postavljene ozbiljne prepreke. Ugovoreni posao ne emo mo i odraditi bez organizacije posla kakvu sam predložio. Tako er sam im jasno dao do znanja da im nisam u stanju ponuditi sedam i pol satno radno vrijeme tijekom cijele godine, bez oscilacija i godišnjih odmora u trajanju od dva tjedna u komadu. Poslovni rezultat mogu posti i uz 83-postotnu produktivnost. Cijena rada zahtjeva produktivnost od 91,5 posto, a s dosadašnjim na inom rada to je neostvarivo, objašnjava Miroslav Lukša, koji je direktor Meisa od 1992. godine svode i probleme u tvrtki na razinu odbijanja rada subotom i praznikom, makar su djelatnice i dosad kad god je to trebalo radile u te dane.

Žao mi je što nisam stigao privatizirati Meiso Na optužbe o gubicima i ugovaranju loših poslova za tvrtku, što zapravo srž problema odgovara: - Nisam ugovorio nikakve loše poslove za tvrtku. Radimo s pouzdanim poslovnim partnerima, nisam doveo nikakvog novog partnera za kojeg bi se moglo re i da je bolji ili lošiji i da je utjecao na naše poslovanje i da sam ja tu nešto uše ario. Tvrdim da imamo najkvalitetnije poslovne partnere u Hrvatskoj.

Ja sam toj irmi toliko dao, toliko sam radio da nisam stigao misliti na nekakvu svoju korist. Žao mi je što nisam stigao privatizirati Meiso, ali uostalom kako bih i mogao. Kako da doju erašnji proleter bude kapitalist, pita se Lukša, koji je nakon skupa zaposlenika podnio neopozivu ostavku.

Snježana Domini , v. d. direktora S radnog mjesta direktora Meisa Lukša je opozvan 25. svibnja. Sada u tvrtki radi kao savjetnik, a s 31. srpnjom de initivno napušta Meiso.

- Na skupu radnika kazao sam da u predložiti Nadzornom odboru da raskine ugovor sa mnom. Ja sam ponudio ostavku. Vrijeme je za promjene. Ne treba na to gledati tragi no.

Odlazim iz Meisa, moram raditi još 10 - 15 godina, no za sad ne znam što u, otkriva Lukša.

Nadzorni odbor je za v. d. direktora Meisa postavio Snježanu Domini , koja je u posljednja dva mandata zastupala radnike u Nadzornom odboru tvrtke i konstantno ukazivala na propuste direktora i probleme koji su iz toga proistekli. Ona, kažu, ima veliko iskustvo u obu arstvu, a njeno imenovanje podržava ne samo Nadzorni odbor ve su ga zdušno prihvatili i radnici u što smo se imali prilike uvjeriti tijekom posjeta Meisu.

Kako nam otkriva, ona e dužnost v. d. direktora obavljati sve dok Nadzorni odbor ne na e osobu koja bi mogla preuzeti tu funkciju. U kuloarima se naga a da bi se u Meisu trebalo uhljebiti jednog visoko pozicioniranog HDZ-ovca. Budu i da se esto takva šuškanja pokažu to nima, a da je jedan visokopozicionirani lan me imurskog HDZ-a najavio svoj odlazak u gospodarstvo možda je mogu e povezati te dvije pri e i na elnom mjestu u Meisu o ekivati doju erašnjeg zamjenika župana. Makar, koliko je to zapravo vjerojatno?

Snježana Domini , nova lanica Upravnog odbora Meisa, odnosno v. d. direktora

vikli. - Imamo sre u što smo državna tvrtka, što smo dobili bespovratna poticajna sredstva i pomo Hrvatskog fonda za privatizaciju, u emu je svoju ulogu odigrao Leo Begovi . Mi imamo iste porezne kartice, pouzdane poslovne partnere pa sam optimisti na u vezi s budu noš u Meisa. O dugovanjima i odlasku Lukše nije željela komentirati.

Nema otpuštanja

Pred Meisom ipak sretna budu nost

Tako er se pronio glas o otpuštanju dvjestotinjak radnika zbog poslovnih gubitaka, što v. d. direktora Snježana Domini jasno opovrgava.

- O tome nema govora. Situacija nije bajna, ali mi imamo dogovoreno poslova za Paul Green do kraja kolovoza, i to 2.000 pari gornjišta dnevno. Radimo punim kapacitetom i još nam nedostaju ljudi kako bismo ugovoreni posao obavili. Lani smo ostali bez 90-ak radnika koji su otišli iz Meisa traže i bolje uvjete za sebe, neki su se vratili, a stalno zapošljavamo nove ljude. Evo, prošli smo tjedan zaposlili dvije osobe. Dakle, nema govora o otpuštanjima. Upravo zbog puno posla prisiljeni smo raditi svaku subotu u mjesecu, uvjerava nas Domini .

Domini tvrdi da je s zaposlenicima postignut sporazum ne samo oko radnih subota, ve i godišnjeg odmora, koji e ipak biti u trajanju kako su na-

I sada ve bivši direktor Lukša jednakog je gledanja na budu nost tvrtke iz koje odlazi nakon što je njome upravljao 17 godina.

- Ja ostavljam puni kapacitet, punu zaposlenost i, ako budu radili, mislim da Meiso ima perspektivu. Samo trebaju održavati punu radnu zaposlenost i ponašati se tržišno. U Meisu rade vrijedni i radišni ljudi. U poslu koji rade ponajbolji su u Hrvatskoj, pomirljivo e Lukša.

Sindikalni predstavnik Josip Zadravec zadovoljan je razvojem situacije i imenovanjem v. d. direktorice. O ekuje reorganizaciju tvrtke.

Djelatnice Meisa koje smo željeli pitati za mišljenje o doga anjima u tvrtki odbijale su svaki komentar, isti u i da su svojedobno one koje su istupale u medijima bile kažnjene premještanjem na drugo radno mjesto i na razne druge na ine.

(D.Mihoci)

11. MESAP od 19. do 21. lipnja u Nedeliš u

Stiglo etiristo prijava za sajam Jedanaesti MESAP bit e održan od 19. do 21. lipnja ove godine u Nedeliš u, a kako je najavio direktor Marjan Novak, okupit e oko 400 sudionika iz više zemalja. Uz izložbu poduzetni kih proizvoda, MESAP organizira i sto arsku izložbu, izložbu vina i vinarske opreme te IT tehnologija.

Ove e se godine na MESAP-u predstaviti i županijske komore iz sjeverne Hrvatske, a bit e organizirani i skupni posjeti.

Na sajmu e biti predstavljena Hrvatska poljoprivredna agencija, te projekti poduzetništva, kao i poticaja, a bit e rije i i o mogu nostima njema ko - hrvatske suradnje gospodarskih komora. Predstavit e se i gospodarska komora Federacije BIH; a bit e održan i stru ni skup Hrvatske obrtni ke komore s temom pripreme za EU. Predvi en je i susret župana naše statisti ke regije.

Direktor MESAP-a Marjan Novak naglasio je da bi bio veoma zadovoljan posjetom od 30.000 posjetitelja, cilj je pove ati broj posjetitelja s prošlogodišnjeg sajma.

Sto arski dio obuhvatit e izložba na kojoj e biti izloženo 28 krava, 5 boksova svinja, 4 kolekcije koza, jedna boks za ovce, te do 20 konja.

Ulaznice za MESAP mo i e se nabaviti po cijeni od 15 kuna, a svaka e ulaznica ujedno biti sre ka u nagradnoj igri u kojoj je prva nagrada samohodna traktorska kosilica vrijedna 21.000 kuna. U zabavnom programu nastupit e Oldtimer klub Me imurje, mažoretkinje Nedeliš a, a bit e organiziran i završni koncert.

Veliko zlato pušipelu obitelji Štampar Od 89 uzoraka vina koji su ove godine ocjenjivani na MESAP-u, 70 ih je iz Me imurja, 7 iz Varaždinske županije i 9 iz Ma arske. Predsjednica Komi-

EKONOMSKI BREVIJAR

Nove usluge, nove vrijednosti Usluge postaju sve važnije u svakoj ponudi (u gra evinarstvu/arhitekturi, elektrotehnici, informatici, strojarstvu i svakoj vrs proizvodnje te tradicionalno uslužnim djelatnos ma). Podru je usluga jedno je od rijetkih u kojem se vrlo brzo mogu pos i dobri rezulta .

Za privla enje kupaca, posebno kada se kupcu ini da svi nude otprilike iste stvari, usluga e bi ta koja donosi prevagu. Prednost pred konkurencijom nastaje inteligentnim kombiniranjem proizvoda sa uslugama.

Me u m, usluga postoji samo u trenutku kada se ona izvodi, pa je posebno važno svakom kupcu naglasi koje usluge može

dobi . To je važno i zbog toga što ve ina usluga zah jeva sudjelovanje i suradnju samoga kupca, dakle njegovu ak vnu uklju enost. No, da bi usluge donijele rezultate, korisnici za njih moraju sazna . Zato ih treba dobro i široko predstavi .

Mnoge usluge mogu bi ak individualno prilago ene (“krojene”) za odre ene korisnike. Nova kategorija usluga odnosi se na tzv. “mini” usluge, a svakodnevno se pronalaze nove mogu nosti za pružanje novih usluga. Usluge su sredstvo razlikovanja od konkurencije, po njima se postaje prepoznatljiv i one otežavaju kopiranje. Osmišljavanju usluga se treba posvetiti, jer one omogu avaju

5

dodatne prihode, ali i zadržavanje zadovoljnih kupaca.

Najprije treba prikupi ideje.

Njih treba razraditi, konkretno opisa , prodisku ra , modelira , razvija i tes ra prema stvarnim uvje ma. Tako er treba odredi nancijske i organizacijske okvire i mogu nos . U takvom procesu esto nastaju sasvim novi aspek , pa ak i inovacije. Kreiranje novih usluga ne zahtijeva velike troškove, ali može donijeti zna ajne napretke, poboljšanje postoje ih procesa, pa ak i razvoj nove proizvodnje. Po etkom XX. stolje a ameri ki ured za patente je bio pred zatvaranjem jer se mislilo da je ve sve izumljeno, a sada znamo da je u drugoj polovici tog stolje-

Marjan Novak

sije za ocjenjivanje vina bila je mr. Ivana Alpeza iz Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, a lanovi Zdenko Ivankov iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta, Miroslav Matovinovi iz HZPSS-a Varaždinske županije, Marijan ižmešija iz HZPSS-a Me imurske županije, Irena Vrtari , enologinja Agrome imurja, i Lidija Ruška, enologinja u Labaratoriju Ormož. Ocjenjivanje je obavljeno prema EU metodi, maksimalan broj bodova bio je 100.

Vina su ukupno usvojila 1 veliko zlato, 12 zlatnih medalja, 40 srebrnih medalja, 25 bron anih medalja te 4 priznanja.

Veliko zlato osvojilo je pušipel ledeno vino iz Vinogradarstva i podrumarstva Štampar, koje je ocijenjeno s 92,33 boda.

Zlato su osvojila vina Agrome imurja, podrumarstvo Štampar (tri zlata), Czabe Bezericsa iz Ma arske (dva zlata), Slavka Kotolenka, podrumarstva Cmre njak, Dvanajš ak - Kozol, tvrtke Cezar Vinery, Milivoj Kossija te Zvonka Kermana iz Nedeliš a (dva zlata).

U zasebnom ocjenjivanju pušipela bilo je prijavljeno 14 uzoraka. Veliko zlato pripalo je podrumarstvu Štampar, a osam srebra su osvojili: Dvanajš ak - Kozol (4 srebra), Branimir Jakopi , podrumarstvo Štampar, podrumarstvo Cmre njak, te Vladimir Kocijan iz Štrigove. Bronca je pripala Viktoru Kermanu, Danici i Borisu Novaku i tvrtki “No vin” iz Svetog Urbana.

(J. Šimunko)

a tehnološki napredak iznjedrio daleko više inovacija nego u cjelokupnoj prethodnoj povijes . Zato su i pred nama novi izazovi, a oni se odnose na “pametne usluge” - radi se o stvaranju baze podataka o korisnicima, njihovim navikama i potrebama radi još boljeg ispunjavanja svih potroša evih želja. Kvaliteta usluga tako er mora biti visoka, usluge moraju bi pouzdane, brze, troškovno-povoljne za pružatelja, a cjenovno-povoljne za korisnika.

U inkovitost u pružanju usluga tako er je kategorija koja se posebno pra i stalno poboljšava.

Sve navedeno potvr uje injenicu da je vrijednost usluga sve ve a i da novac nije samo u proizvodima, ve sve više i u uslugama.

Nove usluge donose nove poslove, a novi poslovi omogu avaju novo zapošljavanje!

Zlatko Boži . dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

6

Crna kronika

Automobilom naletjela na dje aka akovec - U akovcu je teško ozlije en dje ak koji je, kako izvješ uje policija, oko 13.35 sa 5. lipnja neoprezno pretr avao kolnik iza parkiranog autobusa u Travni koj ulici.

Na 11-godišnjeg dje aka prednjim desnim dijelom naletio je osobni automobil registarske oznake K

457-DA, vlasništvo “Instal-promet Kanižaj” d.o.o. iz akovca. Njime je u trenutku nesre e upravljala 36-godišnjakinja iz akovca.

Dje ak je zbrinut u Županijskoj bolnici u akovcu, gdje je i zadržan na lije enju zbog zadobivenih ozljeda.

Stradali motociklist i suputnica Savska Ves - Voza motocikla lakše je ozlije en, a njegova suputnica teško, u prometnoj nesre i koja se dogodila 7. lipnja nave er oko 20.30 sati na križanju županijskih cesta te Radni ke ulice u Savskoj Vesi.

Voza osobnog automobila akove kih registracija iz Ivanovca, star 18 godina, kretao se Radni kom ulicom te je na križanju oduzeo prednost prolaska 25-godišnjem voza u motocikla marke “Yamaha XV 125” iz Novog Sela na Dravi.

Zbog toga je došlo do sudara.

Voza motocikla i njegova 26-go-

dišnja suvoza ica iz Novog Sela na Dravi prevrnuli su se s motocikla i pali na kolnik te pritom zadobili ozljede. Zbog teških ozljeda suvoza ica je zadržana na lije enju u akove koj bolnici, dok je voza motocikla zadobio lakše ozljede pa je nakon što mu je pružena lije ni ka pomo pušten ku i.

Protiv voza a osobnog automobila iz Ivanovca slijedi podnošenje kaznene prijave.

Treba kaza i to da motocikl nije bio registriran pa e i pro v njegova vlasnika bi poduzete zakonom predvi ene mjere.

Nižu se kra e automobila Pribislavec – Štefanec - Na podru ju PU me imurske raste broj kra a automobila koje neoprezni vlasnici ostavljaju nezaklju ane i k tome s klju evima u bravi. Vozila uglavnom otu uju po initelji koji pripadaju romskoj zajednici, radi se ve inom o mla im punoljetnicima ili ak maloljetnicima koji automobile uzimaju kao bi se prevezli od to ke “a” do to ke “b”, ili se njima služe tako dugo dok ne potroše gorivo. Zato ukradena vozila policija naj eš e i pronalazi u neposrednoj blizini romskih naselja, katkad netaknuta, a nerijetko razbijena.

Tako je 2. lipnja u polju zvanom “Meliniš e” nedaleko od naselja Roma kod Pribislavca prona eno vozilo marke “ford escort”, registarske oznake K 435-CJ, tamnoplave boje, koje je 73-godišnji vlasnik ostavio parkirano u Uskoj ulici u akovcu. Zanimljivo je da su se klju evi automobila nalazili u bravi vrata suvoza a.

Automobil je na en s razbijenim staklima i uništenom karoserijom.

U vozilu se nalazila osobna iskaznica, voza ka dozvola, knjižica vozila, kar ce teku ih ra una, jedan ek,

200 kuna, 80 eura i razni alat. Ukupna materijalna šteta po injena ovom kra om procijenjena je na iznos od oko 15 su a kuna.

Nekoliko dana ranije, to nije, 31. svibnja, s kolnog ulaza u ulici Vladimira Nazora ukraden je automobil marke “opel omega”, registarskih oznaka K 837-CD, plave boje, vlasništvo 44-godišnjaka iz Pribislavca. Vlasnik vozila je u kontakt bravi ostavio klju automobila i tako pružio mogu nost kradljivcu da vozilo bez ikakve muke stavi u pogon te se odveze u nepoznatom pravcu.

Vlasnik je u automobilu ostavio prometnu dozvolu, knjižicu vozila, prometnu dozvolu za motocikl, osobnu iskaznicu, voza ku dozvolu, karticu teku eg ra una, deviznu knjižicu i nao ale. Sam vlasnik je 2. lipnja svoje ukradeno vozilo našao u Štefancu kod nogometnog igrališta. Vozilo, sre om, nije ošte eno, u njemu su na eni svi dokumen , jedino nedostaju klju evi automobila i nao ale.

U oba slu aja radi se na otkrivanju nepozna h po initelja pro v kojih e bi podnesena kaznena prijava Op inskom državnom odvjetništvu.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

35-GODIŠNJAKINJA po inila samoubojstvo

Otišla u smrt i za sobom ostavila oproštajno pismo akove kim naseljem Jug prošli se vikend pronijela vijest o tragi noj smrti 35-godišnje T. K. koja je stanovala u zgradi u ulici Nikole Pavi a u akovcu. Tu je neprijavljeno boravila, a njena posljednja službena adresa prebivališta odnosi se na Gardinovec. ini se da je nesretna mlada žena po inila samoubojstvo. Bacila se s drugog kata zgrade koja se nalazi preko puta Betexa. Na ena je mrtva 5. lipnja oko 23 sata na

kolniku ispred zgrade. Iza sebe ostavila je, doznajemo od policije, oproštajno pismo iz kojeg se zaklju uje da je nesre en obiteljski odnos bio motiv ovog ina.

T. K. i njezin suprug S. K., prema informacijama policije, bili su pred razvodom. Supružnici su, navodno, te ve eri vi eni u jednom ka i u na Jugu u koji su esto zalazili. Nesretna žena bila je majka petogodišnje djevoj ice i dje aka koji je u 6. razredu osmoljetke.

Naletio na kolonu vozila i stradao akovec - U ulici Tome Masaryka u akovcu 1. lipnja oko 16 sa dogodila se prometna nesre a koju je skrivio 53-godišnji voza mopeda iz akovca.

Upravljaju i brzinom neprilago enom gusto i prometa, mopedom registarske oznake K 912-EG, u vrijeme dok je bio pod utjecajem alkohola (0,78

g/kg), nale o je na kolonu vozila. U pokušaju da izbjegne sudar muškarac je izgubio nadzor nad vozilom te se prevrnuo. U Županijskoj bolnici utvr eno je da je zadobio tešku tjelesnu ozljedu pa je stoga zadržan na lije enju. Voza u je privremeno oduzeta voza ka dozvola.

utvrdila da se radilo o protuzakonitom lovu jelenske divlja i. Lova kom društvu “Jastreb” iz Domašinca ovime je po injena šteta koja se procjenjuje na iznos od oko 4 su e kuna. Policija traga za po initeljem pro v kojega e bi podnesena kaznena prijava.

Provalnik ukrao novac i nakit Okrugli Vrh - Nepozna po initelj provalio je i kroz prozor ušao u ku u 41-godišnjaka u Okruglom Vrhu, odakle je s 31. svibnja na 1. lipnja ukrao novac.

Iz nov anika koji se nalazio u radnoj sobi ukrao je 300 kuna, dok je

iz toaletne torbice koja se nalazila u spava oj sobi otu io zlatne naušnice i 100 eura.

Ukupna materijalna šteta po injena ovom kra om i provalom procjenjuje se na iznos od oko 5 tisu a kuna.

Maloljetnici iz Piškorovca provaljivali i krali Piškorovec - Dovršenom kriminalisti kom obradom policija je utvrdila da su 13 i 14-godišnjak iz Piškorovca po inili tešku kra u.

Kra u su po inili izme u 30. svibnja i 1. lipnja iz neogra enog pogona poduze a “David-Compani” d.o.o. iz Vra šinca.

Oni su s ulaznih vrata vagona - skladišta podesnim predmetom skinuli lokot i tako ušli u skladište, odakle nisu ništa otu ili, no zato su provalili u lokotom zaklju anu ladicu radnog stola u otvorenoj radioni te otu ili dva kompleta gedora klju eva marke “unior”. Potom su na silu otvorili poklopac rezervoara na utovariva u marke “Cat-962G” iz kojeg su isto-

ili i otu ili oko 250 litara na e. Time su po inili štetu od oko 2.600 kuna. Pro v njih slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Nesretna žena bacila se s drugog kata u smrt

Zapo ela ekshumacija “Pri sepu”

Krivolov u Zelengaju Domašinec - U šumi zvanoj Zelengaj izme u Domašinca i GP-a Gori an u ponedjeljak 1. lipnja oko 18.14 sa lovac iz Domašinca, prilikom obilaska lovišta, naišao je na ostatke košute (glava, koža, noge i iznutrice). To je prijavio policiji koja je izašla na mjesto doga aja te

9. lipnja 2009.

Josip Kolari , predsjednik me imurske podružnice Društva za obilježavanje grobišta poratnih žrtava pored svježe iskopanih posmrtnih ostataka

Iz vikendice maznuo LCD televizor Gradiš ak - Nepozna po initelj izvršio je tešku kra u iz vikend ku e u vlasništvu 49-godišnjaka iz Zagreba.

Kra a se dogodila u no i s 3. na 4. lipnja. Po initelj je podesnim alatom slomio uložak cilindri ne brave na ulaznim vra ma te je iz dnevne sobe otu io LCD televizor marke “Panasonic” i ukrasnu drvenu kuburu, a iz kuhinje ugradbenu pe nicu marke “Gorenje”. Time je po inio štetu od oko 8 su a kuna.

Uhva eni s marihuanom Donji Kraljevec, Gori an – Prilikom provjere iden teta 26-godišnjak iz Hodošana policiji je dragovoljno predao PVC smotuljak u kojemu se nalazilo 0,3 grama marihuane. Drogu je držao u nov aniku. Dogodilo se to 4. lipnja u 19.30 sa na ces izme u Donjeg Kraljevca i Hodošana. Pro v mladi a policija e podnije kaznenu prijavu, kao i optužni prijedlog Prekršajnom sudu.

Dva dana kasnije 23-godišnji državljanin SAD-a, koji je pristupio gra-

U ponedjeljak 8. lipnja temeljem naloga Istražnog centra Županijskog suda u Varaždinu zapo ela je ekshumacija posmrtnih ostataka tijela egzekutiranih pripadnika vojske NDH pokopanih u masovnoj grobnici - grobištu zvanom “Pri sepu”, koja se nalazi sa sjeverne strane nasipa uz rijeku Dravu, izme u naselja Gornji Hraš an i Trnovec, u op ini Nedeliš e.

- Ekshumacija tijela izvodit e se na oko 500 do 700 metara dužine, a ekshumirani posmrtni ostaci, kao i stvari pokojnika, dnevno e se putem djelatnika Policijske uprave me imurske preuzimati, te e se prevoziti u Županijsku bolnicu akovec na Odjel patologije.

Osiguranje mjesta doga aja, vršenje o evida i prikupljanje dokaza naloženo je djelatnicima Policijske uprave me imurske, obznanio je Krunoslav Gosari na redovnoj konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak. ni noj kontroli na izlazu iz Hrvatske u Ma arsku, na novom GP-u Gori an, priznao je i policiji predao 2 grama marihuane. Nju je držao u rancu na zadnjem sjedištu vozila. Mladi je saslušan na Prekršajnom sudu u Prelogu, gdje je proglašen krivim te kažnjen nov anom kaznom u iznosu od 1.700 kuna.

O ekuje se da e se iz ostataka koji e tako ostati sa uvani jednog dana mo i obaviti i dodatne analize (DNK) ukoliko bude novca, što bi zna ilo da bi na temelju podataka i traganja obitelji bilo mogu e i pobliže identi icirati neke od žrtava.

Predsjednik Društva za obilježavanje grobova ratnih i poratnih žrtava Franjo Talan kaže da je osnovni cilj dostojan pokop žrtava, a ukoliko se prona u neki tragovi, da e se možda pri i i detaljnijoj identi ikaciji.

Za sada su se javile dvije obitelji koje sumnjaju da im je netko od rodbine završio “Pri sepu”, jedna iz Varaždinskih Toplica, a druga iz Splita.

Sredstva za ekshumaciju osiguralo je Društvo za obilježavanje grobova ratnih i poratnih žrtava iz Varaždina i podružnica društva iz akovca, a radove izvodi tvrtka “Geo it” iz Belice. Nešto više znat e se za tjedan dana, kad bi radovi trebali biti završeni. (j, foto Z. Vrzan)

nepoznat u no i oko 2.08 sa zapalio je kontejner postavljen nedaleko od akove ke Gimnazije. Na taj prizor naišao je policijski službenik koji je bio u ophodnji i o tome izvijes o kolege te vatrogasce. Na mjesto doga aja izašla je ekipa JVP-a akovec koja je ugasila požar.

Zapaljen je kontejner za sakupljanje otpadnog papira, koji je u požaru Zapaljen kontejner u potpunos izgorio. Policija radi na akovec - Policija je u nedjelju ovom slu aju pa drugih informacija 7. lipnja eviden rala jedan vandalski za sad nema, no poziva gra ane na in o kojem provodi istragu. Netko suradnju.

9. lipnja 2009.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

JOSIP POSAVEC na kraju mandata kao me imurski župan održao konferenciju za novinare

Ima ljudi koji svoju politi ku budu nost kupuju na prljav i podmukao na in - Apsolutno preuzimam odgovornost za sve svoje postupke i odluke koje sam donosio u ovom mandatu. Mislim da na kraju mandata, kada sve skupa zbrojimo, možemo re i da je napravljen velik iskorak u razvoju Me imurske županije, kazao je Josip Posavec na kraju mandata kao župan novinarima na oproštajnoj konferenciji.

- Realiziran je itav niz kapitalnih projekata, daleko više nego u prethodnim mandatima županijske vlasti do mog mandata, kazao je Posavec. - Županijski prora un je pove an i rastao je po stopi koje su daleko iznad stopa društvenog bruto proizvoda u Hrvatskoj i županiji. Zna ajno je pove ana imovina županije. Svi oni projekti koje sam planirao u kampanji 2005. izvršeni su. Najve a moja zabrinutost bila je oko završetka bolni kog paviljona, gdje nije bilo novca za opremu, ali to smo uspješno završili.

Najavio sam osnivanje Veleu ilišta, što sam tako er napravio, kao i itav niz poteza u uvo enju jednosmjenske nastave, na poboljšaju uvjeta rada u gospodarstvu i podizanju kvalitete poduzetni ke klime i smanjenju nezaposlenosti za oko tri tisu e u ovom mandatu koji je iza nas.

Izuzetno kvalitetni rezultati poslovanja gospodarstva najve im su dijelom doprinos samih poduzetnika, ali i županija i ja osobno dali smo svoj doprinos da ta slika bude što bolja, kazao je Posavec.

Što je pripremljeno za ure enje Za ovu godinu od kapitalnih investicija pripremljeno je ure enje etiri škole za prijelaz u jednu smjenu. Financiranje je osigurano decentraliziranim sredstvima. To su škole u Donjoj Dubravi, Draškovcu, Svetoj Mariji i Podturnu. Iz decentraliziranih sredstava pripremljena je dokumentacija za ure enje Ekonomske škole i Gimnazije u akovcu.

Iz kreditnih sredstava od 15 milijuna kuna preostaju sredstva za ure enje paviljona 3, nekadašnje interne unutar kompleksa Županijske bolnice. Isto tako pripremljen je projekt ure enja nove Turisti ke zajednice u atriju Staroga grada i projekt ure enja stare pošte u Donjem Kraljevcu, gdje je ustanova dr. Rudolfa Steinera. To je pripremljeno i nadam se da e se ove godine uredno završiti, kazao je Josip Posavec.

Osigurani su i izvori inanciranja, te se nadam da e se, što se ti e školskih zgrada, do po etka školske godine i urediti.

Gra ani željeli promjenu Govorio je i o protekloj kampanji. Kazao je da je do sada bio na desetak izbora i uvijek je išao tako da je znao koji je njegov rezultat.

- Nikada nisam išao u koalicije, kompanije ili saveze koji bi zamagljivali kona nu sliku i mo-

ram re i da, što se mene osobno ti e, kao nezavisni kandidat za župana zadovoljan sam sa svojih skoro 11 tisu a glasova podrške gra ana Me imurja koji su prepoznali što je napravljeno u dosadašnjem razvoju Me imurja.

To je ogroman politi ki kapital i moja odgovornost prema tim ljudima koji su mi povjerili svoj glas, bez obzira na to što se itavo to vrijeme protiv mene vodila izuzetno prljava kampanja. Moji bira i imali su povjerenje da je sve ono što sam radio bilo na dobrobit zajednice Me imurja, što i nadalje mislim raditi.

Sama kampanja je pokazala da su gra ani željeli promjenu i oni su to izglasovali na izborima.

Na po etku kampanje govorio sam o nekim kriterijima koje po mom mišljenju treba zadovoljavati osoba na ovoj funkciji.

Mislim da u onim ocjenama koje sam izrekao nisam pogriješio i da e vrijeme pokazati jesu li pobjednici na ovim izborima koji su ostvarili dobar rezultat, na kojem im estitam, spremni i sposobni to pretvoriti u konkretne rezultate i opravdati izbor. Glavni posao župana je realizacija prihodovne strane županijskog prora una, kazao je Posavec.

- Rashodovnu stranu kad se jednom donese prora un može realizirati i jedan službenik u ra unovodstvu. Ja sam etiri godine ustrajno radio na tome da se pove a prihodovna strana prora una. Prora un je sa 78 milijuna kuna zadnju realizaciju završio na 135 milijuna kuna. U njemu su de inirani neki standardi kojih do tada nije bilo za gra ane kao korisnike prora una. Ja baš nisam siguran da e moji nasljednici uspjeti zadržati te standarde i, s obzirom na to da pripremaju rebalans prora una, puno toga ukinuti. ini se da nisu u stanju na kvalitetan na in odraditi prihodovnu stranu prora una.

Lesar me blatio na najgori mogu i na in - Možda niste primijetili, ali kampanja je bila dvoslojna, pogotovo od strane koalicije koju je predvodio SDP. S jedne strane je bila kampanja u kojoj se govorilo da su ljudi koji su na listama marljivi, radišni, a s duge strane je to bila jedna prljava kampanja ispod svakog ljudskog i civilizacijskog nivoa koja se provodila od strane tzv. nezavisnoga saborskog zastupnika gospodina Lesara, gdje me se blatilo i pokušalo diskreditirati na najgori mogu i na in, a rezultat od skoro 23 posto, koliko sam dobio kao nezavisni kandidat, pokazao je da ta kampanja jednostavno one ljude koji su mi davali podršku i koji vjeruju da sam na kvalitetan na in odradio svoj mandat nisu se dali pokolebati i dali su mi podršku.

Obratio se i novinarima: - Tu su i neki od vas koji su davali podršku sadašnjim pobjednicima i davali im vjetar u le a i nadam

se da ste zadovoljni rezultatima izbora. Nadam se da e vaši favoriti pokazati rezultatima da su zaslužili poziciju na koju su došli.

Svaki rezultat politike mora biti vidljiv, mjerljiv. Nemam se ega sramiti niti stidjeti u poslu koji sam obavio, kazao je Posavec.

Dvadeset kapitalnih objekata koji su napravljeni ne mogu se srušiti, standardi koji su postavljeni mogu se. Institucije koje su osnovane, u prvom redu Me imursko veleu ilište, Javna ustanova za zaštitu krajolika, ustanova dr. Rudolfa Steinera i još neke, potrebne su ovoj županiji i pokazat e da je osnivanje važno za dobrobit i napredak Županije.

Što je Dragica Zgrebec u inila za Me imurje?

- Što se ti e pobjednika, još nisam dobio odgovor na pitanja koja sam javno postavio. To da svi mi javno radimo i da na javno postavljena pitanja o ekujem od onih koji javno rade i javno odgovore. Još uvijek o ekujem javni odgovor od gospo e Dragice Zgrebec što je to ona u inila u svojem dvadeset i nešto dugom politi kom djelovanju za Me imurje i Me imursku županiju, a isto tako o ekujem od gospodina Perho a da mi odgovori kojih e pet projekata koje je obe ao u svom mandatu izvršiti u roku od etiri godine. Te odgovore o ekujem dobiti. Ukoliko nemaju odgovore ili ne znaju odgovor, “ne” je dobar odgovor.

Drugi krug je pokazao da glasovi za mene nisu bili za HDZ - U ovoj kampanji i od ljudi koji su sudjelovali u svijetlom

dijelu kampanje i prljavom dijelu kampanje je itav niz laži. Ništa što se temelji na laži nije dobro i ne e dobro završiti. Ne u vas zamarati s tim tko je što i gdje rekao. To u detaljno dokumentirati kroz svoje daljnje politi ko djelovanje na podru ju Me imurske županije. Mislim da je preskakanje istine, izgovaranje laži izuzetno veliko optere enje onima u koaliciji koja preuzima vlast. I to e rezultirati time da se neke važne stvari ne e odvijati i da emo svi zajedno, i mi i naša djeca, imati velike negativne posljedice zbog takvog pristupa, kazao je Posavec.

Dodao je samo da je sa strana kom listom dobio 12, a s nezavisnom listom 11 tisu a glasova, da su to njegovi glasovi, a da su to moji glasovi govori i to da ti bira i u drugom krugu nisu izašli na izbore.

- Apsolutna je laž da je glas za mene bio glas za HDZ. To je potvr eno u drugom krugu. Kroz djelovanje i rad mojih ljudi u Županijskoj skupštini, Gradskom vije u akovca i op inskom vije ima pokazat e se da imamo dobre ideje i projekte i prijedloge i da smo spremni sura ivati sa svima na dobrobit Me imurske županije, bez obzira na to što je tko o meni govorio, ružnih napisa o meni i mojoj obitelji, ak i mom malodobnom djetetu u pojedinim medijima, koji jednostavno mislim da ne spadaju u politi ku kulturu koje sam ja dio ve 17 godina. Ipak smo dosegli odre ene standarde komunikacije i uvažavanja, ali, na žalost, ima ljudi koji svoju politi ku budu nost kupuju na jedan prljav i podmukli na in, kazao je Posavec.

(Božena Malekoci - Oleti )

PREDSTAVLJAMO: Vladimir Novak, novi na elnik op ine Šenkovec

Glazbenik koji stvari želi promijeniti na bolje Nakon napete borbe za vlast u Šenkovcu, mještani su na kraju, u drugom krugu, ipak odlu ili svoje povjerenje dati novom na elniku Vladimiru Novaku. Tridesetjednogodišnji profesor glazbene kulture za sebe kaže da je jako jednostavna osoba.

Oženjen je i ima dvije k eri, trenutno živi u Knezovcu, no ubrzo se seli u Šenkovec gdje trenutno gradi ku u. Od 2002. godine radi u OŠ “Petar Zrinski” Šekovec, gdje predaje glazbenu kulturu.

Cijeli se život bavi kulturom i umjetnoš u, posebno glazbom na sve mogu e na ine – od školovanja, preko zaposlenja u školi, do sviranja u bendu “Globus”.

- Taj bend je, na neki na in, moj drugi dom. To su de ki koji su s vremenom postali kao obitelj i to je nešto što se ne napušta, kaže Novak. Slobodnog vremena uz sve ovo baš i nema puno, no, kad ga ima, posve uje se svojim k erima i supruzi.

Uz sve ovo Novak se odvažio i za novi pothvat, pokušati nešto na bolje promijeniti u svojoj op ini. - To je nešto što se u meni ra alo dulje vrijeme.

Nisam konkretno razmišljao od po etka o kandidaturi, ve o tome kako poboljšati život u op ini za sve mještane bilo kojim putem. No u pokušajima da se neki moji prijedlozi riješe putem tadašnje vlasti nisam naišao ni na kakav odgovor, pa sam se sam aktivirao. Prvo u Poglavarstvu, a sada i kandidaturom za na elnika.

Oko njega su se, kaže, spontano okupili sposobni, mladi i obrazovani ljudi koji bi mogli u initi puno dobroga za boljitak op ine. Tako su zajedni kim snagama odlu ili pokušati nešto promijeniti, napravili zajedni ki program, izašli na izbore i pobijedili.

- Mještani su mi dali svoje povjerenje. Vjerujem da je to zato što sam jednostavna, poštena osoba koja ne komplicira stvari i ne spletkari. Mislim da su žitelji Šenkovca u nama prepoznali da ne emo muljati i iz tog na elništva raditi nekakav bauk i uzdizati se u nebesa.

Kao prvo kad ovaj tjedan preuzme službeno na elni ku “fotelju”, Novak planira “snimiti” situaciju. Dobro promotriti u kakvom je stanju op ina, koliko su zaduženi, koliko im duguju, kakvo je stanje s op inskim nekretninama i pokretninama...

Tek kad to vide, krenut e se s daljnjim planovima. Za po etak planiraju nastaviti s ve zapo etim projektima, kao što su rekonstrukcija rasvjete u Ulici maršala Tita, te vidjeti što je to no s projektima izgradnje multimedijskog centra na mjestu op inske zgrade.

- Apsolutni prioritet za mene je ure enje dje jeg vrti a.

Urediti parkiralište uz vrti , jer ne daj Bože da se nekom djetetu nešto dogodi. Potrebno je i proširenje vrti a jer su kapacitetu prepuni. Potrebno je otvoriti još barem dvije skupine, jer s ovoli-

Vladimir Novak obe aje da e raditi na transparentan i pošten na in za dobrobit svih mještana

ko djece nije mogu e kvalitetno funkcionirati. Treba vidjeti kako je to mogu e ostvariti, isti e Novak.

Potrebno je proširiti i školu, smatra on, kako bi se kona no stvorili uvjeti za uvo enje jednosmjenske nastave, te urediti kvalitetnu sportsku dvoranu, jer je ova sadašnja potpuno neadekvatna, ak i opasna.

- Ja ne znam zašto se ništa nije radilo po pitanju škole. Navodno smo bili visoko na listi prioriteta Županije za dogradnju škole, no sada smo maknuti. Trebalo bi ispitati o emu se tu radi i zalagati se da se djeci omogu i dostojno školovanje.

U samo vrhu prioriteta je u izgradnja kompletne infrastrukture u op ini, jer su razlike prevelike. Neki ve godinama imaju kanalizaciju, neki je nemaju uop e, a platili su komunalni doprinos. Potrebno je vidjeti koji su to kvartovi kako bi se pomoglo ljudima da kona no po nu živjeti u 21. stolje u. Tu spada, naravno, i kanalizacija u Knezovcu, kao i Ksajpa.

Sve ovo po et e se raditi im to inancije budu omogu ile, tvrdi Novak: - Koliko emo novca uspjeti privu i iz Županije i ostalih fondova, tako emo po prioritetima odmah po eti dovršavati zapo ete projekte i krenuti s novima.

Vladimir Novak u svom prvom mandatu mještanima Šenkovca obe aje: - Obe ajem da u raditi pošteno i jasno.

Svaki mještanin u bilo kojem trenutku može saznati što se radi, gdje, koliko to košta, za iji novac se to radi i koliko se radi. Ne e biti podilaženja i namještanja javnih natje aja ili zapošljavanja preko veza. Ako je ikad toga bilo u op ini, više ne e biti. Radit u na transparentan i pošten na in i, ovo sad nije samo loskula, za dobrobit svih mještana. Ja sam timski igra i oko sebe u okupiti ljude s kojima u sura ivati i koji e pomagati vo enje op ine.

Naravno da u ja snositi svu odgovornost, no nipošto ne u u op ini “vladati autokratski”.

Isto tako nadam se da u nai i na razumijevanje u Vije u i da me se ne e pokušavati sabotirati samo zato jer nismo u istoj stranci, kaže Vladimir Novak, koji se odlu io volonterski odra ivati funkciju na elnika jer, kako sam kaže, nema smisla silni novac bacati bezveze. (mn)

8

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9. lipnja 2009.

RAZGOVOR: Ivica Perho , novi me imurski župan o sebi i planovima u predstoje em mandatu

Ljudi su u meni vidjeli n brinuti o njima i o intere S novim me imurskim županom Ivicom Perho om razgovarali smo netom nakon službenog preuzimanja vlasti na županiji.

Zašto je Ivica Perho , a ne netko drugi, dobio ove izbore, najbolje je ocrtao on sam, govore i o nekim susretima s ljudima nakon izbora.

— Ono što me ispunjava jest da mi osobno prilaze ljudi koje ja ne poznajem, koji mi estitaju, kažu: budite hrabri, jaki, podržavamo Vas! Ju er sam dobio tortu iz svog kvarta od ljudi koje osobno ne poznajem previše, sretnih što na neki na in u meni vide nekog tko može okrenuti tu pri u vjere u malog ovjeka. To je moja obveza više i odgovornost.

Koliko je to ugodno, budite sigurni da mi je i teško. Teško mi je zbog toga što smatram da imam ve u odgovornost za sve poteze koje u poduzimati prema ljudima, prema tim i takvim ljudima koji su u meni vidjeli nekoga tko e brinuti o njima i o interesu obi nih ljudi.

• I prije preuzimanja vlasti, ve u kampanji, najavljivali ste rebalans prora una zbog nedostatka prihoda. S druge strane, u Me imurju su, što se ti e gra ana i socijale dostignuti odre eni standardi, posebice u onom dijelu koji se odnosi na prijevoz u enika i prijelaza škola na rad u jednoj smjeni, kako e pove ati prihodovnu stranu prora una?

Ili ete se morati odlu iti za rezanja?

— Nakon uvodnih podataka od strane pro elnika u županiji, izme u ostalog i odjela za financije, situacija nije ruži asta što se ti e obveza županije prema odre enim korisnicima i zapo etim projektima. To je dio mojih razmišljanja, da e trebati razgovarati o rebalansu. Prihodovna stana nije adekvatno osigura-

na, a rashodovna stana ne prati prihodovnu stranu. Na polovici smo godine, ako je sada takva situacija, što se može o ekivati do kraja godine da se taj raskorak smanji.

Poduzet u sve da se ne smanji standard u pravima studenata, u enika osnovnih i srednjih škola. To je ono što do kraja ne financira država. S prihodovne strane predstoji samo prodaja imovine. Koliko e se ona mo i realizirati i u kojem obimu, ovoga asa ne mogu procjenjivati. Ho e li se i i na smanjivanje nekih drugih rashoda, na ra un ovog o emu razgovaramo, to je stvar koju emo morati odraditi u Županijskoj skupštini. Morat emo razmišljati, ako ne emo mo i osigurati adekvatnu prihodovnu stranu, da idemo u rješavanje dugih rashoda.

Bio sam oprezan i u obe anjima u kampanji i udio sam se onima koji znaju više od mene pravu situaciju u županijskom prora unu da su bili razmetni u stilu: pove at emo ovo, udvostru iti ono. Ja to nisam htio na sebe preuzeti i na tragu toga dobio sam mandat. Nastojat u na tragu onoga što sam govorio biti racionalan, ali da ne narušimo ono što je postignuto. Letvica je na 110, ja je ne u spuštati na 105, nego je zadržati na 110, slikovito se izrazio Ivica Perho .

• Upravo ste došli s primopredaje vlasti, imate dva zamjenika, kako ete raspodijeliti dužnosti ili resore. Zapravo mi sad ne znamo kako e funkcionirati izvršna vlast jer poglavarstva odlaze u povijest.

Obim poslova izvršne vlasti je velik, ho ete li se dodatno ekipirati ili taj tim župan i zamjenici proširiti s nekim drugim suradnicima?

— Ono što je neosporno, bit u, kao što i zakon nalaže,

odgovoran za unkcioniranje županije, financije, gospodarstvo, zdravstvo, obrazovanje i koordinacija. An elko Horvat e pokrivati poljoprivredu, malo i srednje poduzetništvo, turizam i socijalnu skrb. Matija Posavec e pokrivati brigu o mladima, kulturu, sport, me užupanijsku i me uregionalnu suradnju i promet koji se ti e prijevoza u enika i studenata i me umjesnog prijevoza koji smo poremetili sa školskim prijevozom.

Razgovarat u sa svim zaposlenima i predložit u svoju viziju organizacije županijskih službi, ra unaju i prije svega na raspoložive kadrove i prilagoditi to svojim vi enjima vo enja županijskih službi. U tom dijelu naglasak u dati na stru nosti.

To isti em i na me ustrana kim razgovorima i na razgovorima unutar stranke. I danas sam to istaknuo na razgovorima s pro elnicima u Županiji. Politiku smo završili izborom vije nika i ona e se voditi u Županijskoj skupštini, svatko prema svojim raspoloživim mandatima. U županijskoj službi ne želim politiku.

Mene ne zanima je li netko u ovoj ili onoj stranci ili je nestrana ka osoba, može li netko odre eni posao raditi ili ne može, dobro ili loše.

Pokušat u, ako je mogu e, posložiti kvalitetniju strukturu. Koristit u neka nova radna tijela, savjete, komisije, odbore, sastavljene stru no. Formu emo osmisliti i dijelom aktivnosti koji nam slijede temeljem statuta i poslovnika. Neka radna tijela e doživjeti promjenu u samom statutu i poslovniku. S obzirom na to da e biti zakazano konstituiranje Županijske skupštine za 18. lipnja, vjerujem da emo prije godišnjih mo i pripremiti još jednu radnu sjednicu vezano uz klju ne promjene statuta, poslovnika i

rebalansa prora una. U tih mjesec i pol dana do godišnjih odmora odradit emo konstituiranje još jedne radne sjednice.

• Ovi su izbori prvi put bili neposredni, župana su izabrali gra ani. Kome se sada Vi osje ate odgovornim, gra anima ili stranci jer se želje gra ana ne e uvijek preklapati sa željama stranke?

— Ja sam to raš istio onog trenutka kad sam prihva ao kandidaturu, svjestan toga da e biti razli itih razmišljanja i zahtjeva i unutar moje stranke i od strane drugih stranaka, koalicijskih i onih koje nisu koalicijske. Radit u na dobrobit gra ana, procjenjivat u što je u danom trenutku najkvalitetnije, što u smatrati da je najbolje rješenje, zamjeraju i se ili nekim svojim strana kim kolegama ili nekome drugome.

Ponekad u i to morati napraviti, ja sam toga svjestan i na to sam spreman. Ako e to davati rezultate, bit u sretan, rezultate kojima e prije svega biti zadovoljni gra ani. Jesam strana ki ovjek i poštivat u na ela programa koja smo dogovorili i politiku koju smo strana ki utvrdili, me utim, ne u biti rob. Nikome ništa ne dugujem u tom smislu da moram raditi kompromise da sebi moram uvati poziciju.

Nisam prihvatio ovu unkciju i svoju kandidaturu na izborima na na in da etiri godine moram ovdje raditi nešto što e mi netko drugi odre ivati i da sam sebe tješim jesam li napravio puno ili malo. Ako je to u interesu gra ana da e moje odluke ponekad biti druga ije do zahtjeva unutar koalicije, pa i vjerojatno nekih dijelova Županijske skupštine, ja u se uvijek rukovoditi onime što mislim da je najbolje, uvažavaju i prijedloge drugih s koje god strane dolazili. Pozivam sve da radimo u interesu Me imurja.

I onim koji e se opredijeliti za rad u oporbi ja nudim suradnju i koaliciji HDZ - HSLS - HDSS i Nezavisnoj listi Josipa Posavca.

• Gra ani Me imurja su neosporno na protekla dva izbora htjeli vlast SDP-a. To su pokazali na proteklim parlamentarnim i ovim lokalnim izborima. Me utim, name e mi se misao zašto SDP nije imao sam hrabrosti iza i na izbore i to no vidjeti nakon prvog kruga: mi smo dobili toliko glasova i, gospodo, tko sad želi s nama. Zašto se niste odlu ili na tu politiku?

— Ono što je nesporno u bilo kojoj kombinaciji netko bi dobio više ili manje, bio bi netko izabran za župana samostalno ili s ve om - manjom koalicijom ili ovom koja je sada. SDP je u proteklih 16 godina ostvarivao dobre rezultate i nikad nije našao partnere da ima mogu nosti provoditi program i politiku SDP-a. U pripremi ovih izbora procjenjivali smo kad smo

dobro odabrali partnere, dobili smo odre enu podršku bira a, što zna i da su bira i prepoznali i takvu koaliciju. Govoriti sada da li bi dobili više ili manje da smo bili samostalno je pragmati no.

Mogao bih re i i jedno i drugo.

Ono što je nesporno, ovakvom kombinacijom koju sada imamo postavljenom u izvršnoj vlasti, a nadam se i u Županijskoj skupštini, omogu avamo kontrolu odre ene samovolje i pojedinca i samo jedne politi ke opcije. To zna i da e trebati nekakav korektiv, ovih partnera koji jesu, jer mi me usobno imamo odre enih pogleda koji su druga iji. Pa i pojedina no, ja, An elko, Matija.

I razli ita iskustva i razli it pristup. Trebat e nekakav kompromis, ali ne da je moram podilaziti nekome, ve kompromis u tom dijelu da na emo najbolje rješenje.

Tolerantna sam osoba koja zna slušati, koja se zna korigirati i koja zna priznati svoju grešku, svoj propust, ali sam sprema dati sve da problem riješim. Na tome u inzistirati. To je moja zada a i to je ono što sam nudio bira ima i što su bira i u meni prepoznali.

Sigurno me nisu prepoznali kao nekakvog supermena koji e rješavati sve probleme na na in da budem najpametniji, najsposobniji i jedini. S takvim osobinama bio sam na izborima i to u sa uvati. Želim sa uvati to povjerenje koje su mi bira i dali. Za neke od aktivnosti nisu potrebni novci, za nekakav red, koordinaciju, uvažavanje, utvr ivanje prioriteta.

Za to nam treba samo poštivati gra ane i raditi ono što gra ani od nas o ekuju. Ja sam siguran da bi gra anima bilo lijepo da velimo da emo napraviti masu novih objekata, ulagati u opremanje u velikim iznosima. Moramo biti realni. Neke stvari i sada imamo iznad naših mogu nosti i pojedina no, a i u društvu smo stvorili takvu atmos eru. Živimo iznad realnih mogu nosti, a to se preslikava na lokalno i regionalno. Neke standarde koje smo si odredili koje je teško održavati. To je ono što e biti jedan teret i ovoj vlasti.

Naravno da u poduzeti sve da se bilo koji standard ne umanji.

Neki su kampanji i to doticali, imamo previše op ina, previše županija, to sve košta, hladni pogoni koštaju. Pogledate li ustroje županije, op ina, imate neke nove troškove. Do sad smo imali jednog zamjenika, sad imate dva, jednu pla u više. Sli na situacija je u gradu akovcu, dva zamjenika gradona elnika na pla i, pa po nekim op inama. Sigurno je da ta organizacijska rascjepkanost na terenu košta. Košta hladni pogon. Naravno da je teško prognozirati kako e to izgledati za etiri godine mandata. Ono što je moja namjera bila ako dobijem povjerenje, a dobio sam ga da

odredimo smjer u kojem idemo.

Pri ao sam da želim ravnomjerni razvoj Me imurja, ne na na in kako su mi to neki pokušavali predbaciti da Grad akovec ili neki drugi dijelovi Me imurja trebali zaostajati u odnosu na neke druge dijelove. Želim da se oni koji su se do sada premalo razvijali brže razvijaju. Želio bih da cijelo Me imurje ima nivo razvoja grada akovca ili akovec nivo Zagreba. Ne želim da se uspore ujemo s Gospi em, nego s razvijenijima od nas. Želim da se svi dijelovi uspore uju s onim što je razvijenije od nas.

• Postoje neke strukture u akovcu, je li to samo želja, ali kao Ivica Perho je naš ovjek, županija je u tom slu aju naš rezervni prora un. Tu e sad isplivati ono pitanje - prostor Vojarne u kompletu s asni kim domom. Vojarna je jedna šansa, s industrijskom zonom, bez obzira na to ako ga je prostorni plan Grada akovca odredio? I to zemljište se sada može rasprodati, a možda je mogu e tu dovesti nekakve ulaga e. Europske direktive sad nalažu gradnju pro ista a u industriji. Koliko prostora imamo u energetici, imamo u Me imurju irmu koja se time bavi, koliko je tu mogu e novih ulaganja? Kako gledate na taj problem, imovinu rasprodati ili kroz ovaj drugi na in?

— O ovoj temi mogu govoriti ako ovjek koji je odrastao u obitelji koja se rukovodila na inom kad se prodala negdje zemlja kupovala se druga. Mene je pokojni djed u io na na in kad je prodao negdje nešto, onda je taj novac uložio u nešto drugo da ne smanji vrijednost. To govorim zato što tako vidim op ine, gradove i županiju. Siguran sam da dobar dio lokalnih jedinica umanjuje svoju vrijednost prodaju i imovinu i troše i na nešto što ne vra a imovinu. A u konkretnom slu aju u pogledu Vojarne, moj cilj nije rasprodati nešto. To nije zada a ni lokalne ni regionalne samouprave. Trebamo biti odgovorni prema gospodarenju prostorom. Mi sa zahvatima u prostoru koje danas imamo radimo za narednih 50-ak godina generacijama iza nas. I ako nešto zabetoniramo, nešto zakopamo u nekom prostoru, to e ostati godinama naša obveza, da ne napravimo negdje mastodonte koji e se nakon toga pretvarati u teret. Ja ne želim objekt tipa sveu ilišne bolnice u Zagrebu koji emo megalomanski postaviti i poslije toga desetlje ima rješavati kako ga riješiti. Što se dalje na tom prostoru može raditi, možemo ga gledati i žaliti što smo to napravili. To je odgovornost gospodarenja prostorom.

Ono za što u se boriti i tražiti odgovornost od drugih da ne pokleknemo pred pojedina nim

9. lipnja 2009.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

ekoga tko e esu obi nih ljudi interesima drugih da potrošimo prostor, da zadovoljimo nekog investitora koji nam je u danom trenutku napunio prora un i tog trenutka smo bili sretni. Naravno da u ovom trenutku kada je glad za novcem ne samo u županijskom, ve u svim prora unima, ako želimo biti pošteni dobro došla je svaka kuna. Ali zar zbog šnicle treba zaklati svinju, zato da danas možemo re i da smo pojeli šniclu, a više nemamo svinju? Ne želim tako gospodariti ni imovinom, a pogotovo ne prostorom. Ono što je sigurno da ovdje struka treba re i svoje, a ne interesni lobiji. No nije svejedno ho e li ovdje biti tvornica koja e zaga ivati okoliš ili stvarati probleme. Želim da taj prostor bude u funkciji da stvori novu vrijednost, a da s druge strane ne nastanu problemi koje emo morati dodatno rješavati. Primjerice, kožnata industrija nam ovdje sigurno ne treba ili neke ljevaonice. Za njih prostor treba tražiti negdje drugdje, a ne ovdje.

Tu dajem teret struci koja treba re i na tom prostoru trebaju te djelatnosti. Nama se predbacuje da su trgova ki lanci preuzeli dosta podru ja, posebno na podru ju akovca. Tu struka može re i gdje trgovina može, a gdje ne, prema standardima koje si zacrtamo.

• Odnosi Grad akovec Županija, asni ki?

— U svakom slu aju, rekao sam dijelom odgovor na to pitanje. Bit e zahtjeva i od strane stranke i do strane drugih stranka i od strane drugih jedinica lokalne samouprave uklju uju i Grad akovec. Odnos Grada akovca i Županije nije dobar, kakav treba biti. akovec se pre esto tretirao kao druga kategorija lokalne jedinice u odnosu na druge. Jest ovdje i najve a vrijednost, ali ovdje su i objekti i infrastruktura koju koristi cijelo Me imurje i Centar za kulturu i Gradski bazeni. Ovdje je i Županijska bolnica. Normalna stvar da se u tu infrastrukturu mora i ulagati, ali je li to onda ulaganje u Grad akovec ili u Me imurje.

To je taj odnos koji treba balansirati. asni ki dom, objekti Vojarne, pozicija Grada, pozicija Županije. Ja sam legalist, poštivat u sve odluke. One koje treba korigirati korigirat e se, ali na na in da zadovolje proceduru.

Obveze koje je Grad preuzeo, on e ih i poštivati i obrnuto. Iš itavaju i neke od tih situacija oko kojih se lomio taj odnos, da li Županiju uklju iti u izradu planske dokumentacije, da. I ona je bila uklju ena kroz javnu raspravu.

Zar je Vije e moralo prihvatiti sve što je Županija tražila, mislim da i nije trebalo, onda ga ne treba. Onda se to moglo riješiti u Županiji ili obrnuto. Grad akovec raspolaže prostorom, a Županija imovinom i to treba pomiriti.

Sjesti i vidjeti. Imam osje aj da se zabarikadiralo i s jedne i s druge strane. Takav odnos nije koristio ni Gradu ni Županiji.

• Imam pitanje uz javno privatno partnerstvo, vidjeli smo što se dogodilo Varaždinskoj županiji. U koaliciji imate predstavnika jedne takve strana ko interesne skupine koja u širenju javno - privatnog partnerstva vidi i tu potrebu za gradnjom. Kako ete se odupirati takvim težnjama, s obzirom na to da je upravo Vaša strana ka kolegica na jednoj konferenciji prethodnoj vlasti prebacivala da vlast kreiraju strana ke igure iz susjedne županije. Sada pak to imate unutar partnerstva?

— Re i u to re enicom koju esto ponavljam: pokrivaj se pokriva em kakav imaš. Mi u traženju dodatnih prihoda nemamo puno prostora. Ponu en je model javno - privatnog partnerstva kao mogu nost nekakvog iznalaženja inanciranja. Po meni on je pokazao i dobre i loše strane, gledaju i samo najbližu situaciju s Varaždinskom županijom, više loše, nego dobro. Dobro za graditeljstvo, koje je u odre enom trenutku imalo posla, pa se tu moglo zaposliti kapacitete, ali dugoro no probleme koji e se odraziti na daljnji razvoj županije. Mi moramo odrediti prioritete. Nitko ne osporava gra enje jednog objekta, infrastrukture ili ulaganja u nešto novo. Pitanje je možemo li to i kojim redoslijedom to napraviti. I ne trebamo se rukovoditi time da u jednoj godini trebamo sve riješiti. Želim i dio ekipe e biti svi na elnici i gradona elnici s podru ja Županije, bez obzira na politi ku podobnost i opciju.

Morat e kandidirati projekte koje misle, a zajedno emo re i koji su nam redoslijedi. Uklju iti ih u dvije, etiri, osam godina, ali moramo odrediti redoslijed i on se mora poštivati, bez obzira bili mi na vlasti ili netko drugi.

Kad utvrdimo prioritete, onda bi trebala biti obveza svih koji u tome sudjeluju da ih poštuju. Ako odredimo da nam je u etvrtoj godini mandata prioritet izgradnja kanalizacije u Donjoj Dubravi, onda možemo raditi prije nešto što smo postavili u šestoj godini. To je nešto što može omogu iti ravnomjerni razvoj Me imurja. Kako emo do i do prioriteta, razgovaraju i sa svim partnerima i osluškuju i gra ane koji poru uju što treba raditi. Mi kao strana ki ljudi ne razlikujemo se po tome treba li nam kanalizaciju, treba li nam sportska dvorana, jednosmjenska nastava. Razlikujemo se samo treba li nam u prvoj, tre oj ili petoj godini.

• Kakvi e biti odnosi sa središnjom vlaš u? Mi sad možemo govoriti što ho emo, ali u vrijeme koalicijske Ra ano-

ve vlasti, a potpredsjednik je bio Lini , pro itirala je rije ka regija, to se doduše zvalo sanacija brodogradnje, ali cijela regija je de initivno od toga pro itirala zbog odraza na standard. Sad imamo drugu opciju, pro itira jako Zadar i Koprivnica zbog Kalmete i Polan eca. Budimo pragmati ni, to su realnosti. Kako komunicirati sa središnjom vlaš u, imamo saborske zastupnike, me utim, oni, priznali mi to ili ne, svode se na ono kako su im lijepo rekli, ali od toga nema koristi. Me imurje nije uspjelo napraviti iskorak da bi znalo izlobirati svoje interese.

Mnogi se boje da e Me imurje ostati zatvoreno i još više marginalizirano?

— Puno je pitanja i puno je dilema. Moja razmišljanja idu u tom smjeru da imamo Hrvatsku podijeljenu na na in da jedan njezin dio ima ekonomsku mo , a jedan dio politi ku mo . Ako pogledate kartu Hrvatske, onda ete to jako lijepo prepoznati.

Grad Zagreb, sjeverozapadna Hrvatska, Istra i Primorsko - goranska županija ta koja ima nekakav gospodarski potencijal i recimo tu ekonomsku mo , a da politi ku mo u suštinu, ako isklju im Grad Zagreb sve ostalo gotovo nema. Mi spadamo u kategoriju onih ne mogu re i da imamo i veliku ekonomsku mo , ali imamo neku za razliku od Like, Slavonije i dobar dio Dalmacije.

To je ono loše zbog toga što i mi sami Me imurci dobrim dijelom doprinosimo tome, jer smo i mi razjedinjeni i mi funkcioniramo tako. Hodamo kao rakova djeca u Zagreb. Jedni samo za jedan projekt, a drugi ga ve ruše. Moramo se doma dogovoriti. Koliko emo biti ja i tu, stavili glave skupe, toliko emo prema Zagrebu biti ja i i uvjerljiviji. Koliko e državna vlast to akceptirati, vjerujem da svatko dobronamjeran tko vidi Me imurje u Hrvatskoj, ne može Me imurje staviti na rep doga aja. Samo razvijeno Me imurje može zna iti i razvijenu Hrvatsku. Bez razvijene Hrvatske, bez razvijenih svih dijelova ili pojedinih dijelova Hrvatske nema.

Mi smo sada svjedoci toga o emu vi govorite, da se brže razvijaju ili da se nešto više ulaže tamo gdje je HDZ na vlasti ili njegovi koalicijski partneri.

Sada dolazimo u situaciju da ni država ne e imati puno prostora.

Shvatit emo da i država ima sve manje prostora da takvim pojedina nim kupovanjem pojedinih prostora u Hrvatskoj e mo i podilaziti. Ali, ponavljam, naša je snaga u tome koliko emo mi biti zajedno, zato pozivam sve.

Tjerajmo mi i dalje politiku, zalažimo se, prezentirajmo se javnosti, ali kad idemo prema državi, prema Zagrebu, ajmo pokažimo to jedinstvo koje do sada nismo

pokazivali. Mi smo na rubu mnogo zbivanja, ekonomskom, prora unskom i sli no.

Ho emo li i oko medijskog prostora, ista pri a. Rezultati izbora i sve ostalo, Me imurje se nigdje ne spominje ili na prikrajku svega. zbog ega i ovdje je bira ko tijelo. Imamo sredina gdje je manje bira a nego u Me imurju izašlo na izbore, a oni se spominju. Ja u biti kriti an i prema svojoj stranci, ni SDP u komentarima u Zagrebu (središnjici) nije isticao rezultat postignut u Me imurju, a smatram da je SDP u Me imurju postignuo najbolje rezultate u Hrvatskoj i da zaslužujemo da nam se barem to prizna, ne da nas se tapša. I ovo što mi imamo u bira kom tijelu je na neki na in stvarano godinama. Ja to ne pripisujem Ivici Perho u, sebi ili pojedincu. Ovo je rad u op inskim organizacijama, županijskoj organizaciji koji je sada došao do nekakvog rezultata, povjerenja koje su nam dali bira i, prepoznaju i i pojedince vjerojatno u svemu tome.

U traženju nekakve orijentacije probali smo jednu imamo drugo, dajmo šansu tre emu. Mi smo sad dobili šansu i ne smijemo je iznevjeriti, izgubiti.

• Ivica Perho je socijaldemokrat, je li Ivica Perho , ateist, odnosno kakav je Vaš stav prema duhovnosti?

— Odgajan sam u katoli koj obitelji. Od svih sakramenata do sada, nisam se vjen ao u crkvi.

Po nekom svom ponašanju dajem doprinos i poštivanje ljudi razli itih vjeroispovijesti na na in koji je sigurno demokratski.

Družim se puno s ljudima iz vjerskih krugova. S fra Ilijom sam godinama igrao nogomet, znali smo i jedan i drugi u kojoj sam opciji. I mogu re i da smo se me usobno uvažavali i mogu re i da je to za mene civilizirano. Danas s našim gvardijanom i ekipom u Franjeva kom samostanu, uostalom, i ovdje u crkvi na jugu komuniciram i kontaktiram i sura ujem vrlo korektno.

Za mene je ovjek najve a vrijednost, bio i ostao. I uvijek i što god sam radio pokušavam dati ovjeku zna aj koji zavrje uje. Pomažem koliko mogu i sretan sam kad mogu pomo i. Ne odmažem nikome. Nikad na kamen nisam uzvratio kamenom. to ste vidjeli u kampanji. Ja sam na kamen uzvra ao kruhom.

Po tome bi rekli da sam vjernik, ve i od nekih koji su deklarirani kao vjernici, ali ja ne želim niti se predstaviti koji e sada odjednom biti u prvim redovima u cr-

kvi, da bi se deklarirao i prikazao u drugom svjetlu. Mene ljudi znaju ovakvog kakav jesam sa svim vrlinama pa i manama. Svjestan sam ih, kao i svojih pogrešaka i pogrešnih odluka i pogrešnih poteza u životu. Zbog nekih od njih sam ispaštao manje ili više, ali to je život.

Sve što u raditi, radit u za obi nog ovjeka. To nije pri a koju je samo lijepo uti. Ono što sada doživljavam je nešto što mi daje dodatni poticaj da u tome ustrajem. Morat u nakon devet godina vo enja oti i iz akoma.

Meni ljudi prilaze sa suzama, neki i nisu htjeli i i na birališta, jer nisu htjeli da budem izabran. To je meni potvrda da sam radio u irmi korektno. Nemam jednog ovjeka u akomu s kojim sam u lošim odnosima i koji može bilo kad i bilo kome re i u akomu da je Perho napravio loše ili zlo.

(Božena Malekoci - Oleti , snimio: Z. Vrzan)

Ono sljede e što me ispunjava da mi osobno prilaze ljudi koje ja ne poznajem, koji mi estitaju, kažu: budite hrabri, jaki, podržavamo Vas! Ju er sam dobio tortu iz svog kvarta od ljudi koje osobno ne poznajem previše, sretnih što ne neki na in u meni vide nekog tko može okrenuti tu pri u vjere u malog ovjeka.

To je moja obveza više i odgovornost. Koliko je to ugodno, budite sigurni da mi je i teško.

Teško mi je zbog toga, što smatram da imam ve u odgovornost za sve poteze koje u poduzimati prema ljudima, prema tim i takvim ljudima koji su u meni vidjeli nekoga tko e brinuti o njima i o interesu obi nih ljudi.

10

Kroz Međimurje

9. lipnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DVOSTRUKO SLAVLJE Željka Žilavca - Dežija iz Murskog Središ a PREDSTAVLJAMO: Mladen Horvat, na elnik op ine Nedeliš e

Toliko posla da mi treba dva mandata Mladen Horvat iz Nedeliš a, dosadašnji predsjednik Op inskog vije a, ulazi u prvi mandat kao op inski na elnik.

Njega je u kandidaturi za na elnika podržala koalicija SDP - HNS te HSS i MDS. - S obzirom na to da sam dugo prisutan u zbivanjima, prije svega u tadašnjoj mjesnoj zajednici Nedeliš a i posljednjih osam godina kao predsjednik Op inskog vije a, imao sam tu sre u što sam radio u takvom timu da sam prakti ki bio i u operativi i u kreativi te u funkciji donošenja odluka, tako da mi procedura i funkcioniranje op ine nisu strani. Mislim da s te strane ne bih trebao imati problema ni kao osoba ni kao na elnik. Tako er, dobar dio starog tima je na okupu. Me utim, naravno, tim je potrebno popuniti jer jedna osoba ne može ništa ako nema dobar tim, kaže novi na elnik op ine Nedeliš e.

Ina e ro en u akovcu, Horvat živi u Nedeliš u ve 60 godina, tako da se s razlogom smatra izvornim Nedeliš ancom. Živi u obiteljskoj ku i sa suprugom s kojom ima jednu k er, a tako er je ponosan djed dvaju unuka. Po struci elektrotehni ar, do sada je radio u MT -u, uglavnom na rukovode im radnim mjestima gdje je proveo svih 41 godinu radnog staža. Iz MT -a otišao je s radnog mjesta šefa kontrolinga. Što se ti e planova u njegovu mandatu, kako kaže, termini oko izgradnje su popunjeni.

- Zahvatili smo nekoliko zna ajnih projekata koji su ve u tijeku. Ili su u pripremi ili su ve na pragu izgradnje. Dakle, tu je prije svega prva faza izgradnje kanalizacije Puš ine - Gornji Hraš an – Dunjkovec - Pretetinec. Projektna dokumentacija je gotova te se uskoro kre e u izgradnju. Izgradnja e sigurno trajati dvije godine, a možda i nešto duže. U pripremi je i tre a faza izgradnje kanalizacije, dakle, rade se idejni projekti, a prijavili smo i jedan program prema fondovima Europske unije za projektnu dokumentaciju tre e faze izgradnje za-

- Jedna osoba ne može ništa ako nema dobar tim, kaže novi na elnik op ine Nedeliš e jedno sa susjednom op inom Središ e ob Dravi, kaže Mladen Horvat.

Me u ve zapo etim projektima tako er je izgradnja sportsko - rekreacijskog centra “Trate” kojim bi igra i Nogometnog kluba Nedeliš e dobili natrag svoj teren. - Pred nama je po etak tehni ke izgradnje sportskog centra “Trate”. Kažem po etak izgradnje jer e se prvo po eti graditi most, zatim prometnica i tek tada se ide u izgradnju stadiona i objekta stadiona. S projektno - tehni kom dokumentacijom smo pri kraju, dodaje.

- Tako er ve imamo gotovu projektnu dokumentaciju za Dom mladih koji se nalazi na prostoru bivšeg NM-a. Iako, da tako kažem, nismo direktni graditelj, pred nama je i izgradnja osnovne škole u Nedeliš u, za što smo osigurali zemljište.

Ako samo spomenute projekte u te etiri godine uspijemo realizirati, gledaju i i operativno i inancijski, to bi bio veliki uspjeh. Tako er pred nama su i planovi izgradnje južne i sjeverne zaobilaznice. Moramo zapo eti i s proširenjem izgradnje gospodarske zone Nedeliš e na 200 i više hektara zemljišta uz prugu do granice s Trnovcom.

Ovdje emo od po etka uklju iti poduzetnike i sektor proizvodnje da bi zonu otvarali i gradili prema njihovim potrebama., kaže Mladen Horvat, koji dodaje da su za realizaciju svih spomenutih projekata zapravo potrebna dva mandata, jer jedan je premalo. (H. Ze ar)

Devedeseti ro endan i osamdeset godina vatrogastva Svibanj je mjesec zaštite od požara i mjesec u kojem vatrogasci slave svog nebeskog zaštitnika svetog Florijana. U tom po mnogima najljepšem mjesecu dva jubileja proslavio je Željko Žilavec - Deži iz Murskog Središ a. Žilavec je proslavio svoj 90. ro endan i 80 godina rada i vjernosti vatrogastvu. itav svoj život je ovaj vitalan ovjek posvetio radu za dobro ljudi i društva. Uz posao koji je obavljao u Me imurskim ugljenokopima i drugdje, uvijek je na raspolaganju bio gasiteljima, Crvenom križu, Mjesnoj zajednici (Mjesnom odboru), nogometašima, KUD-u i svim drugim udrugama i organizacijama u svom Murskom Središ u i Me imurju.

Sve što je radio radio je volonterski, bez ikakve naknade. - Nagrada mi je uvijek bila ljudsko hvala i zadovoljni ljudi, kaže Žilavec, koji je bio i autor nezaboravnih Berbi grož a v Murskom Središ u, jedne od najljepših i najmasovnijih zabava krajem prošlog vijeka na prostorima uz Muru.

Zajedno s lanovima DVD-a Mursko Središ e

Vatrogasac u 10. godini Od svih aktivnosti i zanimanja, najviše godina, snage i volje podario je vatrogastvu.

- Kao dje a i od deset godina života pridružio sam se središ anskim vatrogascima. Otac mi je bio vatrogasac, a kako dje-

Mlaz s prijateljem Ivanom Brodarom, kao u mladosti cu nisu primali, ja sam se stalno gurao i tako su me uzeli da im

Nakon svete mise u župnoj crkvi

AMBULANTI u Gori anu uru ena donacija VATROGASNA ZAJEDNICA Me imurske županije

Novo predsjedništvo i zapovjedništvo Na svojoj sjednici Vatrogasna zajednica Me imurske županije konstituirala je novo predsjedništvo i zapovjedništvo, nakon što su održane izborne skupštine svih DVD-a Me imurske županije.

U predsjedništvo su izabrani: Sre ko Mrazovi , Mario Medved, Franjo Kralj, Dejan Horvat, Zlatko Orsag, Robert Filipovi , Dragutin Glad, Andrejas Lisjak, Aleksandar Karlov ec, Rajko Bogdan, Zlatko Marciuš, Josip Sen ar, Josip Posavec, Josip Kova , Mladen Kanižaj i Ivan Krištovi . Jednog lana naknadno e imenovati Me imurska županija.

Novo zapovjedništvo ine: Željko Besedi , Damir Kova i , Robert Megli , Ivan Mar ec, Miroslav Kocijan, Stjepan Tomašek, Stanko Vugrin i , Marijan Blažeka, Milan Vuk, Ivan Srpak, Anton Magdaleni , Dragan Treska, Božidar Golomboš, Ivan Megdaleni , Nenad Biškup i Ivan Krišto i .

Na sjednici su izabrani pomo nici zapovjednika, te zamjenici lanova skupštine, kao i brojna povjerenstva.

Razgovaralo se i o potrebi priprema društava za nadolaze u žetvenu sezonu, te o održavanju natjecanja po op inama i zajednicama. (S. Mesari )

Nabavljen EKG ure aj vrijedan 20 tisu a kuna Zdravstvenoj ambulanti u Gori anu uru ena je vrijedna donacija - moderni trokanalni EKG ure aj vrijedan 20 tisu a kuna. - Ni mjesec dana od zamolbe koju nam je uputila dr. med.

Gluhak nabavljen je i instaliran moderni EKG ure aj. Instalacijom ovog aparata mještani Gori ana imat e zaokružen proces kardiološke obrade, zbog ega su morali putovati u dvadesetak kilometara udaljen akovec.

Ovo je samo jedna od akcija koalicije HDZ - HNS – HSLS - HSP “Za razvoj Gori ana“ kojom nastojimo svim žiteljima Gori ana omogu iti bolje životne uvjete, a u ovom slu aju i bolju zdrav-

stvenu skrb. Na sve zahtjeve naših mještana pokušat emo u kratkom roku odgovoriti i tako osigurati da se Gori an razvija u svim segmentima. Uvijek je posebno zadovoljstvo kada se može nešto napraviti za kraj u kojem živimo. Odmah smo zapo eli s aktivnostima prikupljanja novca za nabavku aparata i tu bih posebno izdvojio veliku pomo tvrtke JANAF, na emu im od srca zahvaljujemo. Želja svih nas je da Gori an prosperira na svim podru jima i zato emo nastaviti raditi za dobrobit svih naših mještana, rekao je prilikom primopredaje Leo Begovi . (D.M.)

spremam cijevi od vode i drugo.

Dodatno sam se angažirao na i-

š enju opreme i aparata i tako su me prihvatili. Kad bi po koji put izostao, ve su pitali gdje je mali Žilavec. I tako sam postao vrlo mladi vatrogasac.

Na stotine sam velikih i malih požara gasio, spašavao i izvla io ljude iz rudarskih jama, pumpao vodu iz podruma i pitaj Boga što sve nisam radio.

Dva požara ostala su mi u dubokom sje anju. Prvo kad je izgorjelo imanje mojih roditelja.

Još sam bio mlad i nalazio sam se u tom momentu u školi. Kroz prozor sam u daljini vidio valove ognja i posumnjao da to gori kod mene doma. Uskoro sam bio pozvan doma i kao mladi i mali vatrogasac gledao kako oganj koji vatrogasci nisu uspjeli zaustaviti guta naše imanje i još pet susjednih.

Još strašniji prizor bio je po etkom sedamdesetih godina u Merhatovcu, kada je izgorjela jedna ku a od šiblja i blata. Oganj smo nekako pogasili i otišli doma. Tek sam se skinuo, uslijedio je poziv natrag na požarište. Na sredini u pepelu su se nalazili nagorjeli leševi dvoje dje aka. Bio mi je to najtužniji prizor u životu, sje a se Deži.

Za ro endan je za njega u župnoj crkvi svetu misu služio vele asni Tomislav Antekolovi , koji mu je podario svije u koju je Deži upalio na uskrsnoj svije i. DVD Mursko Središ e priredio mu je vatrogasno iznena enje, a sinovi Željko i Marijan s obiteljima pak sve anu ve eru i druženje. Do 91. ro endana.

(Stjepan Mesari )

9. lipnja 2009.

Kroz Me imurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U JAVNOST PROCURILI NETO NI PODACI Agencije za odgoj i obrazovanje

Zakinute me imurske srednje škole Veliku su pomutnju izazvali podaci Agencije za odgoj i obrazovanje o najboljim srednjim školama u Hrvatskoj koji su procurili u javnost, a nisu smjeli.

Naime, rije je bila o tek inicijalnom prikupljanju podataka, odnosno škole su se tek morale o itovati na rezultate, no jedne su se nacionalne novine brže - bolje požurile objaviti podatke, pa makar i neto ne, barem prema onome što tvrde iz me imurskih srednjih škola.

No krenimo od po etka.

Agencija za odgoj i obrazovanje odlu ila je napraviti popis najboljih srednjih škola u Hrvatskoj, i to prema kriteriju: ukupnom zbroju osvojenih medalja na državnim natjecanjima u posljednje tri godine. Pritom su sve škole strpali u isti koš - gimnazije, ekonomske, tehni ke i ostale stru ne škole.

Po tim podacima najbolja hrvatska srednja škola jest V. gimnazija u Zagrebu koja se okitila s 24 prva, 33 druga i 38 tre ih mjesta, za što im je Agencija za odgoj i obrazovanje dala 176 bodova. Slijedi zagreba ka XV. gimnazija, popularni MIOC, koja je u posljednje tri godine osvojila 55 medalja i time 124 boda. Dok je daleko iza njih na tre em mjestu Gimnazija u Karlovcu, i to sa samo 42 osvojena boda.

Samo 18 srednjih škola, od kojih su ve ina gimnazije, uspjelo je na državnim natjecanjima skupiti od 10 do 30 bodova, a oko 80 škola “skupilo” je tri ili dva boda. Ni jedan bod nema pak devet škola.

A gdje su me imurske škole?

Pitate se gdje su tu naše škole? Po tim, kako se pokazalo neto nim podacima, Gimnazija je me u prvih deset, slijedi Gospodarska škola akovec s 31. mjestom, pa TIOŠ na 40., Graditeljska je na 81. mjestu, a Srednja škola Prelog na 88.

To što me u najboljima mahom prevladavaju gimnazije znak je da su neka podru ja o ito presko ena, osobito ona u podru ju graditeljstva i tehni ke kulture.

To tvrdi i ravnatelj Graditeljske škole, koji smatra kako je njegova škola na daleko preniskom položaju nego što zaslužuje.

- Godine 2007. bili smo doma ini natjecanja iz likovnih umjetnosti, i naša je u enica osvojila zlato i broncu. Gra evinari su tako er osvajali nagrade unatrag tri godine. I 2008. godine je bila odli na, osvojili smo prva dva mjesta na natjecanju za maturalne radnje. Nagrade smo osvajali i ove godine, a u onom popisu stoji da smo unatrag tri godine osvojili samo jednu srebrnu i dvije bron ane medalje. To su totalno nerelevantne stvari koje su se tamo prikupljale. Uop e nam nisu jasni kriteriji i principi po kojima su se oni vodili i koja su se natjecanja uzimala u obzir, kazao je ravnatelj Graditeljske škole Zoran Pazman, dipl. ing. arh., te dodao: - Naravno da mi ne možemo imati rezultate u op im predmetima kao gimnazije. Mi nismo u tome ravni našoj Gimnaziji. Ali po broju osvojenih

nagrada s državnih natjecanja sigurno smo na puno višoj poziciji nego nas je Agencija smjestila.

dan prirodoslovno - matemati ki razred po generaciji koji se trudi konkurirati tim cijelim školama.

Gimnazija bi trebala biti na tre em mjestu

U Gospodarskoj zadovoljni istraživanjem

I akove ka je Gimnazija ostala “zakinuta”, naime, našim odli nim gimnazijalcima nabrojali su samo 30 bodova. Kako su oni zapravo osvojili pet prvih mjesta, devet srebra i isto toliko bronci, kad se sve skupa zbroji zna i da imaju 42 boda (odnosno bod za svako tre e, dva boda za svako drugo i tri boda za svako prvo osvojeno mjesto). S tim rezultatom oni bi bili tre i na rang listi. Što, naravno, tako er opet možda nije to no jer, ako su njima krivo zbrojili, tko kaže da nisu i drugima, pa neki imaju i koji bod više.

- Van su izašli neprovjereni podaci. Ono što mi znamo jest da smo jako dobra i kvalitetna škola.

Ne treba nam nikakva analiza da bismo to znali. Jedini komentar koji mogu dati jest da sam ponosna na u enike i njihove mentore, na trud profesora i interes u enika, zbog kojih smo u samom vrhu hrvatskih škola, rekla je ravnateljica Gimnazije Tea Runjak Dragi , prof.

Ona se osvrnula i na drasti an jaz izme u dvaju vode ih zagreba kih gimnazija i ostalih škola. - Te su škole smještene u Zagrebu gdje je koncentracija ljudi najve a. Osim toga, to su prirodoslovno - matemati ke škole, a najviše natjecanja ima upravo iz tih podru ja. Mi imamo samo je-

I u Gospodarskoj smo školi potražili komentar ove situacije.

Gospodarska škola smjestila se prili no visoko po ovom rangu, na 31. mjesto u Hrvatskoj, drugo u Me imurskoj županiji. Ondje pak su zadovoljni istraživanjem.

- S obzirom na to da našu školu upisuju u enici s ponešto skromnijim ocjenama, pa i znanjem, profesori su ti koji su zaslužni za sve naše uspjehe i rezultate. Oni su ti koji odre uju teme, odabiru ih, odabiru na in prezentiranja ...

U enici sami to ne bi mogli, iako treba re i da se u svakoj generaciji na e u enik ili dva koji imaju želju istaknuti se i spremni su to raditi, ispri ao je ravnatelj Gospodarske škole Vladimir Masten, dipl. ing.

Kako god bilo, mi znamo da imamo veoma kvalitetne škole, kao i da su naši u enici redovito u samom vrhu mnogih natjecanja.

Pa sad što god tko rekao iz Agencije za odgoj i obrazovanje ... Što je zaslužno za uspjeh naših škola?

Puno truda, rada i odricanja i u enika, ali i njihovih profesora mentora koji u te mlade ljude ulažu velik dio svog vremena. Nadajmo se da e se tako i nastaviti, te da e me imurske škole nastaviti drugima pokazivati smjer u kojem bi se svi trebali kretati. (mn)

Od ukupno 950 u enika iz cijele Hrvatske, na Državnom prvenstvu školskih sportskih društava sudjelovao je 41 akove ki gimnazijalac

Gimnazija akovec na Državnom prvenstvu školskih sportskih društava

Zlato atleti arima i badmintonašima, srebro atleti arkama Sportaši Gimnazije akovec i ove su godine na Državnom prvenstvu školskih sportskih društava održanom u Šibeniku od 5. do 7. svibnja ostvarili vrhunske rezultate te su po broju osvojenih medalja Gimnaziji donijeli titulu najuspješnije škole.

Od ukupno 950 u enika iz cijele Hrvatske sudjelovao je 41 akove ki gimnazijalac. Zlato su osvojili Luka Vlahek, Matija Hranilovi i Marin Kuhari u badmintonu uz vodstvo profe-

sora Roberta Siladija. Samo natjecanje odvijalo se u dvije grupe po tri ekipe, a Luka, Matija i Marin ve su se u svojoj grupi susreli s budu im inalistima, Gimnazijom Tituša Brezova kog iz Zagreba.

Prvi susret badmintonaši Gimnazije akovec pobijedili su s 3:2, dok su u inalu potpuno uvjerljivo odnijeli pobjedu rezultatom 3:0. Ekipa ponosno isti e da su na cijelom turniru izgubili samo 2 gema.

Prošlogodišnje su zlato obranili de ki u atletici i profesor

Goran Karamarkovi . Time su atleti ari Gimnazije akovec izborili sudjelovanje na Svjetskom školskom atletskom prvenstvu 2009. koje e se održati od 25. do 30. lipnja u Talinu kao jedini hrvatski predstavnici. Drugi put zlatni atleti ari su Matija Kikelj, Tomislav Pintari , Ivor Šafar, Denis Gergi , Viktor Žganec, Zoran Mun ar, Filip Luka , Dino Mun ar, Goran Posedi, Simon Jakši , Dino Per i i Nikola Magdaleni .

Uspješne u bile i djevojke atleti arke te su tako er uz profesora

Gorana Karamarkovi a osvojile srebro. Najbolje rezultate djevojke su postigle u skoku u dalj i tr anju na 400 m, a njihov voditelj naglašava kako su sve djevojke ostvarile svoje osobne rekorde na ovome natjecanju.

Košarkaši Gimnazije akovec uz trenera Stjepana Novaka bili su korak do medalje i osvojili odli no etvrto mjesto, što je i do sad najbolje mjesto za košarku Gimnazije, dok su stolnotenisa ice i profesorica Suzana Trupkovi izborile sedmo mjesto.

PREDSTAVLJAMO: Dean Hunjadi, na elnik op ine Sv. Marija

Uvodi zborove gra ana i aktualni sat Mariju Fran i , koja je itavo jedno desetlje e vodila op inu Sveta Marija, na toj e dužnosti zamijeniti ing. agronomije, u donjome imurskom kraju a i šire poznati glazbenik, Dean Hunjadi, predsjednik svetomarskog SDP-a.

Njega su u kandidaturi za na elnika podržali koalicija SDP-HNS te MDS, kao i Nezavisna lista Stanka Slavi eka, a, kako kaže, u politiku ga je dovela direktna mogu nost utjecanja na donošenje odluka koje utje u na njegov i živote njegovih sumještanina.

Hunjadi isti e da mu je cijela obitelj lijevo orijentirana i da je za njega SDP kao stranka bio logi an odabir kada ga je 2005. tadašnji predsjednik svetomarskog ogranka SDP-a, koji je brojio tek šest lanova, molio da se kao njihov kandidat pojavi na izborima. Smatra da je njegov izbor za na elnika op ine plod ozbiljnoga etverogodišnjeg rada, što su prepoznali i u drugim strankama. Posao na elnika obavljat e, kako kaže, honorarno, ali odgovorno i profesionalno.

Hunjadi smatra da Zonom male privrede u koju se u Svetoj Mariji puno ulagalo nije postignuto zapošljavanje doma ih ljudi, jer se dogodilo tek preseljenje ve postoje ih tvrtki iz mjesta u Zonu, ali ne i dolazak novih poduzetnika.

- Želimo u Zonu, u ono malo preostalih parcela, dovesti nove ulaga e i otvoriti nova radna mjesta, a time i potaknuti doseljavanje novih obitelji u našu op inu, iji broj stanovnika godinama stagnira, ak i opada. Nas je tek 2.500 žitelja. To govori da mladi ovu op inu ne smatraju najboljim odabirom za život, makar je naša op ina upravo suprotno.

Cijena nekretnina u našoj je op ini izuzetno prihvatljiva, što je osobito važno obiteljima koje se tek nastoje sku iti, imamo novi vrti , a uskoro emo otvoriti i jaslice, što je vrlo bitno.

Sudim to po vlastitom primjeru. Naime, supruga Natalija, s kojom sam u braku 15 godina i imamo dvoje djece, osmogodišnjeg Jana i dvogodišnju Doru, i da nije njenih brižnih roditelja, ne bismo imali kome na brigu ostaviti našu djecu, otkriva novi svetomarski na elnik koji je Svetomar anin i k tome svetomarski zet, pa cijeli svoj život živi u ovome mjestu ije ljude i njihove potrebe dobro poznaje.

Hunjadi isti e da se do sad s gra anima premalo i loše komuniciralo pa e uvesti redov-

Novi na elnik Svete Marije ne zborove gra ana na kojima e obavještavati gra ane o bitnim i manje bitnim projektima, konzultirati se s njima i osluškivati njihova razmišljanja koja e mu poslužiti kao smjernice u vo enju op ine. Tako er e u želji da op ina postane servis gra anima uvesti, kako je nazvao, aktualni sat. Jednom tjedno primat e gra ane ne bi li im pokušao pomo i u njihovim problemima i uo njihovo mišljenje o tome što bi bilo dobro u initi bilo u Svetoj Mariji ili Donjem Mihaljevcu.

Hunjadi je pun entuzijazma. Kaže da e nastaviti s projektima koje je zapo ela njegova prethodnica. Vjeruje da e se u dolaze im godinama riješiti pitanje inanciranja, te da e se krenuti s izgradnjom kanalizacije, što je za op inu s malim prihodima kakva je Sveta Marija izuzetno velik i zahtjevan projekt, ali se nadaju podršci iz fondova EU-a.

O ekuje da e na i na in kako da pribave sredstva potrebna i za izgradnju sportske dvorane. Novi na elnik mještanima Donjeg Mihaljevca obe ava da e napokon riješiti dugo godina nerješivo pitanje asfaltiranja makadamskog puta koji vodi do željezni ke stanice. Tako er obe ava da e riješiti problem odlaganja biootpada. Zahvaljuju i upravo biootpadu u Svetoj Mariji je niknula nova deponija otpada, na kojoj su esto izbijali požari, te se množila gamad, što je, razumljivo, osobito mu ilo stanare toga odre enog kvarta u naselju.

Hunjadi e mladima ponuditi ruku suradnje i potaknuti ponovno aktiviranje udruge mladih koja je ukinuta. ak najavljuje izgradnju prostora za njihovo djelovanje. Potaknut e i osnutak biciklisti kog kluba, a podržat e i rad drugih udruga.

Kaže da e op ina i dalje ulagati u ure enje župne crkve i više brige voditi o djeci s invaliditetom, što do sad nije bio slu aj.

(D.Mihoci)

SVETI MARTIN NA MURI

Otvorene ponude za radove U uredu na elnika op ine Sveti Martin na Muri, prošli je ponedjeljak Povjerenstvo za javnu nabavu i natje aje otvorilo ponude za radove na modernizaciju Ulice 5 i dijela Ulice 1 u svetomartinskoj Gospodarskoj zoni.

Na javni natje aj objavljen u Narodnim novinama javile su se

tvrtke Asfalt - gradnja Žabnik i Pavlic asfalt - beton iz Gori ana.

Povjerenstvo izvo a a radova nije odabralo nego e zatražiti još odre ena pojašnjenja i potom, najkasnije do kraja tjedna, odlu iti kome e povjeriti radove predra unske vrijednosti 600 tisu a kuna.(S. Mesari )

12

Kroz Me imurje

9. lipnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURCI se još nisu po eli masovnije ostavljati cigareta PREDSTAVLJAMO: An elko Nagrajsalovi , na elnik op ine Sv. Juraj na Bregu

Želim jako gospodarstvo, turisti ku zajednicu i vrti S jasnim programima i vizijom u svoj prvi mandat op inskog na elnika ulazi 33-godišnji An elko Nagrajsalovi iz Brezja, koji je na proteklim izborima za na elnika op ine kao kandidat SDP-a i MDS-a dobio povjerenje bira a.

U predizbornim programima i sada kao prvi ovjek op ine Nagrajsalovi isti e da su mu prioriteti jako gospodarstvo, osnivanje turisti ke zajednice te proširenje kapaciteta dje jih vrti a.

- Gospodarstvo možemo razviti stvaranjem povoljnih uvjeta u našoj Gospodarskoj zoni u Brezju. Mislim da zonu treba otvoriti, a potom poduzetnicima i gospodarstvenicima pod povoljnim uvjetima omogu iti rad. Sve uloženo e nam se vrlo brzo vratiti.

Smatram velikim propustom svojih prethodnika da nisu osnovali turisti ku zajednicu. Ja u to u initi jer smatram da je op ina Sveti Juraj na Bregu kao stvorena za turizam i prona i u sa svojim suradnicima osobu koja je spremna voditi turisti ku zajednicu i okupiti ekipu koja e turistima biti na usluzi.

Kao rijetko gdje na podru ju naše op ine, iz dana u

dan sve je više djece, iji roditelji traže za njih mjesto u jaslicama i vrti u. Znam kako u riješiti smještaj da roditelji ne bi morali svoje klince razvoziti po okolnim mjestima. Proširit emo kapacitet postoje eg vrti a u Brezju, ime emo dobiti mjesta za više djece i ekonomski osnažiti prora un.

Naravno da u nastaviti zapo eto u vezi s izgradnjom školske sportske dvorane, proširenjem škole, izgradnjom župne crkve, te modernizacijom kolnika na postoje im prometnicama, kao i novih. Mjesnim odborima dat u ve e ovlasti i nastojati poboljšati naplatu komunalne naknade, iz ega e se razvijati naselja.

An elko Nagrajsalovi po zanimanju je informati ar i osniva i vlasnik je tvrtke MIPS sa sjedištem u akovcu. Oženjen je i sa suprugom Lidijom ima tromjese nu k erkicu Leu. Živi u obiteljskoj ku i s roditeljima supruge u Brezju i najve i dio vremena kani posvetiti radu u op ini. Bio je dobar sportaš i podupire sve udruge, posebno pak SK Zelenbor, ponos i diku sela.

(Stjepan Mesari )

An elko, doslovno drži budu nost op ine u svojim rukama, na slici s k erkicom Leom i suprugom Lidijom

Firme za svoje radnike organiziraju grupno odvikavanje od pušenja Iako je Zakon o zabrani pušenja u ugostiteljskim objektima ve mjesec dana na snazi, ini se da puša i ne odustaju od svojeg poroka. Puši se i dalje koliko i prije, no zbog “sretne” okolnosti što su se puša i zbog godišnjeg doba mogli preseliti na terase.

- Prije dvije godine kad se u Sloveniji uvela zabrana pušenja, Slovenci su masovno dolazili na tretman odvikavanja. No tamo je zakon stupio na snagu u kolovozu 2006. godine, kad terase ka i a po inju gubiti svoju draž, rekle su nam Suzana i Elizabeta u akove kom Centru nepušenja i mršavljenja.

Nakon godinu dana provedbe zakona, u Sloveniji se smanjio broj puša a za 80.000. Prenesemo li to u postotke, dobivamo da se broj puša a s 22 posto odrasle populacije smanjio na 17 posto.

No u isto vrijeme se broj ugostitelja koji su zbog zabrane pušenja zatvorili svoje objekte popeo na 100. Za o ekivati je da e se s dolaskom jeseni sli ni trend pojaviti i u Hrvatskoj.

Ono što trenuta no više utje e na prestanak pušenja je zabrana pušenja u poduze ima te trend zdravog života, što esto rezultira pritiskom obitelji.

Marija i Vladimir Hajdinjak, bra ni par iz Mihovljana, odlu ili su prestati pušiti baš zbog ovakvih pritisaka. To nije, Vladimir se po eo osje ati kao gra anin drugog reda jer je kao pasionirani puša dnevno pušio dvije kutije cigareta.

- Nakon više od 35 godina pušenja po eo sam se osje ati manje vrijednim. Nekad je pušenje bilo ‘zakon’, najnormalnija stvar, a sad više nemaš gdje pušiti.

U Centar za nepušenje i mršavljenje dopratila ga je supruga Marija, koja puši “samo” deset cigareta dnevno. Prvo je samo htjela biti podrška Vladimiru, no kad je ve tu, odlu ila je i ona prestati pušiti.

- Iako nisam puno pušila, meni su glavno optere enje stvarala djeca koja su me stalno tjerala da se ostavim te navike. Iako mislim da ustvari ne pušim puno, ali eto.

Hajdinjakove smo zatekli na ponavljanju tretmana protiv nepušenja, jer oboje ne puše ve tjedan dana. Naime, u Centru za nepušenje i mršavljenje koriste terapiju biorezonancijom. Nakon osnovnog tretmana, koji košta

Bra ni par Hajdinjak priklju en na biorezonantor 600 kuna, svakom klijentu nude besplatno još dva tretmana kojim se nakon odre enog vremena produžava djelovanje rezonance, ukoliko osoba osje a da bi se mogla vratiti cigareti.

Kako im je prošao prvi tjedan nepušenja, pitamo ih.

- Odli no, kaže Vladimir, uop e me ne vu e cigareta. Iako danas zbog zabrane na poslu i nisam u situaciji da zapušim. A valjda bumo nekaj i prešparali, rekao nam je kroz smijeh Vladimir.

- Osje aj je dobar, kao da imam više energije, kaže Marija.

- Više se naspavam i nakon spavanja se osje am odmorenije. Ujutro se znam sjetiti cigarete, ali me ne vu e da zapalim, kaže Marija.

Dražen Berdin, direktor Centra nepušenja i mršavljenja, kaže da je najvažnija odluka o prestanku pušenja, a tek onda dolazi sve ostalo. Baš svatko može prestati pušiti, samo mu je potrebna prava motivacija. Npr. kad netko zbog bolesti mora prestati pušiti, uspije to, takore i, preko no i.

Potrebno je prona i motivaciju i potencirati je.

- Naša metoda biorezonantnom terapijom blokira receptore za nikotin, te na taj na in tijelo gubi izi ku ovisnost, nema nikotinskih kriza i smanjuje se nervoza.

• Što je to biorezonancija i kakve veze ima s nepušenjem ili ne im drugim?

- Ljudski organizam je splet složenih energija i vibracijskih valova koji se kod zdravih osoba nalaze u stanju savršene harmonije, tj. me usobno skladno rezoniraju. Frekvencije zdravih stanica ometane su brojnim štetnim utjecajem okoline (od televizora, mobitela do otrovnih

kemikalija, virusa, bakterija), ali i unosom odre enih namirnica i teku ina (jer i one posjeduju vlastite frekvencije) te na taj na in nastaje disharmonija unutar organizma, što odre uje kvalitetu našeg zdravlja.

Terapija biorezonancijom je terapija prirodnog iscjeljivanja koja pomaže organizmu u normalizaciji i regulaciji svih tjelesnih procesa posredstvom elektromagnetskih upravlja kih impulsa.

- Svaki naš organ i proces u tijelu ima svoju frekvenciju, pa i gotovo svaka bolest. Pomo u aparata koji odre ene frekvencije odašilje u organizam, naše tijelo dovodi do harmonizacije procesa u organizmu te smo u stanju vrlo brzo prebroditi poteško e. Time rješavamo problemati ni metabolizam, pušenje, stres, detoksikaciju, otklanjanje celulita.

• Zašto bi netko odabrao biorezonanciju za skidanje kilograma ili prestanak pušenja, umjesto nekih drugih metoda?

- Zato jer je u inak trenuta an. Rezultati se vide ve nakon prvog tretmana. Sve odradi ure aj koji stvara rezonanciju, što zna i da efekti ne ovise o ljudskom faktoru. Aparat nikad nema loš dan ili nervozu, on uvijek odradi sto posto. Svako može do i na tretman, nema dobne granice.

Ne radimo tretmane jedino osobama s epilepsijom, pacemakerom ili trudnicama, ne zbog toga što bi to za njih bilo štetno, ve da se eventualni kasnije komplikacije ne dovedu u vezu s biorezonancijom. Kod našeg tretmana za nepušenje najvažnije je što nema apstinencijske krize, nema ner-

voze, a pri tome nikakvu ulogu ne igra koliko je ovjek cigareta dnevno pušio ili koliko dugo je ve puša . Mi nakon tretmana nepušenja brinemo za klijente i zovemo ih da saznamo kako su, treba li ponoviti tretman itd. A kod mršavljenja vodimo ih i u imo da pravilno jedu i mršave, a to e im trebati kasnije da bi održavali svoju težinu. Prema potrebi imamo i tretmane koji ispravljaju “posljedice” prestanka pušenja, kao što su neredovita stolica ili debljanje. Npr. tko se nakon prestanka pušenja kod nas po eo debljati dobiva prvi tretman za mršavljenje samo za 100 kuna.

• Nepušenje je sada trend.

No što najviše ide, zbog ega vam dolazi najviše klijenata?

- Mršavljenje je najpopularniji tretman. Pretilost je ipak glavna bolest današnjice, a mi nudimo mršavljenje bez stresa, bez znoja, jednostavno smanjimo potrebu za hranom, naro ito slatkim i kruhom.

• Vaše djelatnice kažu da se nije pojavila navala za prestanak pušenja nakon novog zakona?

- To je istina. Vjerojatno e se puša i masovnije ostavljati cigareta u jesen. Trenutno su interesantna poduze a koja uzimaju grupne tretmane za svoje puša e, a kod ve ih organiziramo u samom poduze u. Naime, u velikim zgradama gdje se ne puši teško je više puša ima na i svoje mjesto, pa im cigareta zahtijeva previše vremena i problema, rekao nam je Dražen Berdin.

Ako želite saznati više o prestanku pušenja, možete to na Internet adresi www.nepusim. com. (tn)

ROMSKI POMAGA I u OŠ Pribislavec Elvis Kralj i Romana Vuruši :

Problem leži u romskom naselju, a ne u školi U dvorani za sastanke GKa “Me imurje” održana je u subotu konferencija za novinare na kojoj su romski pomaga i u OŠ Pribislavec Elvis Kralja i Romana Vuruši podržani od predstavnika desetak romskih udruga te Krunoslava Vuka, zamjenika predsjednika Vije a romske nacionalne manjine u Me imurskoj županiji. Oni su demantirali optužbe na ra un njih samih i romskih pomaga a u OŠ Pribislavec.

Elvis Kralj je naglasio da su optužbe koje je protiv njega

iznio Željko Balog (da ne radi svoj posao, itd.) u potpunosti neutemeljene. Kako je Željko Balog na Vije u romske nacionalne manjine donio zaklju ak kojim se krše prava na rad Elvisa Kralja u OŠ Pribislavec, on e ga tužiti redovnom sudu. Elvis Kralj i Romana Vuruši tako er su demantirali navode Željka Baloga da su nepotrebni u školi.

- Pravi problem odnosa u Osnovnoj školi Pribislavec leži u romskom naselju, a ne u školi, rekao je Elvis Kralj, komentiraju i zadnje doga aje i prosvjed

roditelja. Naime, maloljetni ka delikvencija porasla je u naselju Pribislavec za ak 32 posto u odnosu na sva ostala naselja, a pogo eni su i stanari ulice Ante Star evi a.

- Nas romske pomaga e nitko nije od novinara ništa pitao, tako da su oni uli samo jednu stranu pri e. Moram iznijeti svoje mišljenje o ravnatelju škole kojeg su napadali da ne radi svoj posao. Upravo je suprotno, u školi stalno pazimo da se pridržavamo zakonskih propisa, no pravi problem, ponavljam, nije škola.

OŠ Pribislavec poha a 154 romske djece, niži razredi redovito polaze u školu, ima roditelja Roma koji i te kako brinu o svojoj djeci. No ima i pet - šest romskih obitelji koja zanemaruju djecu, tih desetak djece stvara nam probleme u osnovnoj školi, pa je onda slika negativna. Kad je rije o starijim razredima, u enici Romi napuštaju osnovnu školu, a djevojke se udaju. Zadnjih godina mnogo se toga poboljšalo, no o ito ne dovoljno, rekao je uz ostalo Elvis Kralj. (JŠ)

9. lipnja 2009.

Kroz Me imurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ODRŽAN 1. SAJAM opreme za vinogradarstvo i vinarstvo

Vinogradari kre u u nabavu nove opreme U Štrigovi je u sklopu priredbi Dani vina u Županiji Zrinskih - Urbanovo 2009. održan 1. sajam opreme za vinogradarstvo i vinarstvo, koji je okupio tridesetak izlaga a iz cijele Hrvatske.

Na sajmu je bila izložena najnovija oprema za podrumarstvo te za obradu vinograda, ve ine hrvatskih proizvo a a, te manji dio stranih koje su predstavljali hrvatski zastupnici.

Najviše zanimanja vinogradari i vinari iskazali su prema novim linijama za punjenje boca od litre te za buteljiranje vina. Vinarima je u interesu da se punjenje obavi kvalitetno i u što kra em roku.

Josip Ranteš, vinogradar i vinar iz Grabrovnika, koji ovog trenutka posjeduje modernu liniju za punjenje, kaže kako razmišlja o novoj, jer kao i u svim

granama gospodarstva, tako i u vinogradarstvu, konkretno kod “ laširnice”, dolaze nove tehnike.

Nova oprema je potreba gotovo svih vinogradara, pak su na sajmu sklopljeni i poslovi i dogovori s time u vezi.

Trebaju sigurne traktore i jeftinije ba ve Veliko zanimanje pobudio je novi zglobni traktor za obradu vinograda.

- Sada posjedujemo manje više stare ‘tome vinkovi e’, ‘štore’ ili ‘lamborgijie’, no vrijeme je da ih zamijenimo za nove traktore, koji e biti produktivniji i, što je najvažnije, sigurniji kod obrade vinograda na brdovitom podru ju, na kakvom uglavnom imamo vinograde, kaže Martin Jakopi iz Železne Gore.

Vlado Horvat iz Svetog Urbana interesirao se za nove ba ve

Kakve su prednosti nove linije za punjenje pojašnjava Josip Ranteš od ner aju eg elika (inox) i zadovoljan je što se javlja više proizvo a a, jer konkurencija poti e kvalitetu, ali i snizuje cijenu, smatra Horvat.

Na sajmu je bio samo jedan proizvo a drvenih ba ava.

Posjetitelji su za u eni što se nisu odazvali i drugi ba vari, jer interes za drvene ba ve sve

je izraženiji, osobito kod manjih vinogradara.

Sajam je otvorio Mladen Križai , zamjenik me imurskog župana, a okupljenima su govorili Darko Horvat iz Ministarstva gospodarstva i Marjan Novak, direktor MESAP-a, koji su obe ali pomo sajmu i vin(ograd) arima. (Stjepan Mesari )

ODRŽAN 1. festival pušipela u Štrigovi

PREDSTAVLJAMO: Stanislav Rebernik, na elnik op ine Štrigova

Kozlov ak e dobiti asfaltiranu cestu To što dosadašnji na elnik op ine Štrigova Branko Resman i njegovi poglavari nisu ništa novca donijeli iz Ministarstva za regionalni razvoj strahovito ljuti Stanislava Rebernika i navelo ga je na kandidaturu za op inskog na elnika.

Nije to jedini razlog kandidature ovog 45-godišnjeg žitelja Leskovca i aktualnog ravnatelja Osnovne škole Štrigova.

Rebernik je svjestan mnogih problema, a zna da javnost i žitelje Štrigove mu i zapo eta a nikada izgra ena tvornica vo nih rakija.

- Za sada samo znam da je op ina utužila Nenu Anton i a, direktora i vlasnika irme ‘Tijara’. Vidjet u kako je to daleko došlo i sigurno u ažurirati itav postupak, jer je to u prioritetnom interesu op ine i ljudi.

Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države i njegovo raspolaganje vrlo je bitno za štrigovske vinogradare.

Op ina je u inila što je bila dužna u initi i ve dugo se eka odgovor resornog Ministarstva.

Kao vije nik tu nisam mogao ništa u initi, sada kao na elnik postupak u požuriti.

Djeca u školi i vrti ima imaju kvalitetan smještaj, no roditelji traže više.

- Na žalost, u Štrigovi je malo djece i dosadašnji je jedan vrti dovoljan. Sada se najavljuje otvorenje novoga dje jeg vrti a i smatram da je to dobro glede kvalitete opreme i rada. Školi želim dati zna ajnije mjesto nego je imala kod dosadašnjeg na elnika. Kada su mladi u pitanju, izradit emo pravilnik o dodjeli stipendija i potom raspisati natje aj.

Komunalna infrastruktura je dio posla u koji su uprte o i mještana.

- Sigurno je to važno ako ne i najvažnije za naše ljude. Ono što je sigurno je da u riješiti rak - ranu posljednih godina, a to je asfaltiranje ceste u Kozlov aku. Alojz Novak i susjedi dobit e asfalt.

Stanislav Rebernik živi u lijepoj i prostranoj obiteljskoj ku i u Leskovcu sa suprugom Aleksandrom i sinom Janom. U mladosti je bio vrstan, po mnogima i najbolji, nogometaš Štrigove svih vremena. Hobi mu je šetnja sa psom po štrigovskim bregima. (Stjepan Mesari )

Po pušipelu se vinar poznaje Me imurska zašti ena marka vina pušipel, registrirana potkraj prošle godine, za samo nekoliko mjeseci dobila je i svoj festival, koji je zadnje nedjelje u svibnju održan u školskoj sportskoj dvorani u Štrigovi.

Pušipel je postao prestižno vino i mjerilo za uspješnost vinara. Ako se po jutru dan poznaje, onda se po pušipelu pravi vinogradar i vinar poznaje, rekli su mnogi od degustatora i nazo nih vinara.

Svoje pušipele u prostranoj dvorani izložili su i na degustiranje ponudili obitelj Dvanajš ak - Kozol iz Dragoslavec Sela, obitelj Štampar iz Svetog Urbana, obitelj Kocijan iz Štrigove i obitelj Jakopi iz Železne Gore. Ovi vinari prije samog festivala od Me imurske su županije dobi-

Mladen Križai poželio je Kojterov pušipel

li službene etikete i tako stekli pravo javnog predstavljanja i plasmana pušipela.

Vina marke pušipel neslužbeno (još nisu dobili etikete) predstavilo je još jedanaest vinarskih obitelji i akove ko Agrome imurje. Izloženi i degustirani pušipeli dobili su vrlo dobre ocjene i s pravom se može re i da je to vino koje zaslužuje svako poštovanje i ovog trenutka u kasnije prolje e i rano ljeto je najprikladnije za konzumiranje. Festival pušipela otvorio je predsjednik Organizacijskog odbora Dani vina u Županiji Zrinskih - Urbanovo 2009.

Mladen Križai u nazo nosti uglednika i posjetitelja iz Hrvatske i Slovenije, ali i drugih koji su se u vrijeme štrigovske svetkovine vina našli u Me imurju.

(S. Mesari )

ME IMURCI USPJEŠNI na 49. Festivalu hrvatskih kazališnih amatera

Priznanja za najbolju sporednu mušku te žensku ulogu Priznanje za najbolju sporednu mušku ulogu na 49. Festivalu hrvatskih kazališnih amatera održanom od 28. do 31. svibnja u Kastavu dobio je Ljudevit Boš ak za kreaciju Kajgane u predstavi “Ženidba“ Nikolaja Vasiljevi a Gogolja, s kojom se Me imurje na ovogodišnjem festivalu predstavila

Ljudevit Boš ak nagra en za kreaciju Kajgane u predstavi “Ženidba“ Nikolaja V. Gogolja

kazališna družina KUU-a “Selja ka sloga“ iz Nedeliš a.

- istim i odmjerenim scenskim govorom te suzdržanom grotesknoš u Ljudevit Boš ak ostvario je pravo i tipi no gogoljevsko lice koje i te kako funkcionira i u našoj suvremenosti, rije i su kojima je Stru no povjerenstvo koje su inili redatelj Želimir Mesari , glumica Rajna Miloš i teatrologinja Dubravka Lampalov obrazložili svoj odabir.

Priznanje za najbolju žensku sporednu ulogu dobila je Lea Kova i za ulogu unuke u predstavi “Kakva ljubav, takva pla a“ u izvedbi Dramske skupine KUU-a “Lipa” Gornji Mihaljevec.

- Posebnim scenskim senzibilitetom Lea Kova i je ulogom unuke dotaknula i proživjela to nu emociju koju u sebi nosi dramski lik

Lea Kova i nagra ena je za ulogu unuke istodobno sazdan na dje joj isto i, suosje anju te na zrelim emocijama – zalogu trajne dobrote, re eno je u obrazloženju dodjele nagrade.

Dva dobivena priznanja velik su uspjeh za me imurski kazališni amaterizam.

(D.Mihoci)

PLEŠIVICA

Asfalt u Dež ekovoj ulici Na elnik op ine Selnica An elko Kova i revno ispunjava svoja predizborna obe anja kada je u pitanju izgradnja komunalne infrastrukture.

Prošli tjedan Kova i evo obe anje ostvareno je u Plešivici, gdje je asfaltirana takozvana Dež ekova ulica koja se nadovezuje na županijsku cestu Zebanec - Plešivica - Dragoslavec. Asfalt je položen na

cestu dugu 700 metara, a vrijednost investicije iznosi 590 tisu a kuna.

Novac je osiguran u Ministarstvu regionalnog razvoja (80 posto) i u op inskom prora unu (20 posto).

Pred dvadesetak dana modernizirana je cesta Bukov ak Gornji Zebanec, a na redu su ceste i putovi u Zaveš aku.

(S. Mesari , AK)

14

Kroz Me imurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9. lipnja 2009.

ANALIZA POŽARNIH opasnosti u Me imurskoj županiji

Vatrogasci intervenirali 163 puta manje Stožer zaštite i spašavanja Me imurske županije u etvrtak 29. svibnja u akovcu je pod predsjedanjem dožupana Mladena Križai a razmotrio godišnje planove rada te analizirao protupožarnu sezonu u prošloj godini. Protekle godine bilo je ak 163 protupožarnih intervencija manje, samo 925 u odnosu na godinu dana ranije, kad je bilo 1.073 intervencija. Od toga u 2008. godini zabilježena su 308 požara, što je za 17 posto manje nego godinu dana ranije, 249 tehni ke intervencije, te 368 ostalih intervencija.

Dok je broj tehni kih intervencija u porastu, zabilježeno je pove anje od gotovo 60 posto u odnosu na prošlu godinu, broj požara pada, kao i ostalih intervencija. Kod tehni kih intervencija, 118 puta je intervenirala Javna vatrogasna postrojba Grada akovca, 111 puta samostalne postrojbe DVD-a, a 20 puta zajedno i jedni i drugi. Pod ostalim intervencijama misli se na osiguranja ve ih skupova, lažne automatske dojave, lažne dojave na broj 93, prijevoz vode, usluge i pokazne vježbe.

Najviše intervencija bilo je u akovcu, ukupno 353, što je go-

tovo polovica svih intervencija.

Prema strukturi požara, 54 požara donijela su samo 1,3 milijuna kuna štete (godinu dana prije bilo je 11 milijuna kuna štete).

Od ukupnog broja, od 37 požara koji su nastali zapaljenjem, 7 požara nastalo je zbog paljenja upalja em, a 17 požara zbog nekog oblika toplinske energije.

Dogodilo se i 13 požara nastalih zbog elektri nog kvara, kratki spoj je izazvao 4 požara, grija a tijela 2 požara, a elektri na žarulja, elektri ni bojler, elektri ni štednjak te loši spojevi zbog velikoga prijelaznog otpora po jedan požar. Zabilježeno je i osam vanjskih požara, a na vozilima šest požara ili 11 posto od ukupnog broja požara, što je manje nego godinu dana ranije. U nastalim požarima tri su osobe poginule, a tri su ozlije ene. I dalje u stambenim gra evinama nastaje najviše požara.

Vatrogasci u Me imurskoj županiji opremljeni su s ukupno 31 navalnim vozilom, 3 autocisterne, 84 navalna kombi vozila, te 127 prijenosnih vatrogasnih pumpi, a najrizi nije površine ljeti je su prostori zašti ene prirode u Me imurju te turisti ki objekti. (JŠ)

ODRŽANI DANI Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu

Biodinami ka poljoprivreda mogla bi prehraniti svijet U Donjem Kraljevcu u petak 5. lipnja otvoreni su etvrti Dani Rudolfa Steinera. Na sve anosti u povodu otvorenja ispred njegove rodne ku e govorili su na elnik op ine Zlatko Horvat, predsjednik Skupštine Me imurske županije u starom sazivu te saborski zastupnik Vladimir Ivkovi , Sandra Perca i Adrijana Višnji Jefti u ime javne ustanove “Centar Rudolf Steiner”, dr. Darko Znaor, stru njak za biodinami ku poljoprivredu i ekopoljoprivredu. etvrte Dane Rudolfa Steinera otvorio je novi dožupan An elko Horvat koji je naglasio da ova manifestacija ima znatan turisti ki potencijal koji još nismo sagledali u potpunosti.

KUD Ma kovec

Dobili web stranicu i tamburaše Posljednjih godinu - dvije kao da je stalo vrijeme u KUD-u Ma kovec.

U odnosu na ranije godine, kada je ma kove ki KUD imao nastupa i aktivnosti da ih se teško pratilo, u posljednje vrijeme toga je zaista malo. Da bi aktivnosti bile kao nekada i da se omasovi lanstvo, KUD je dobio svoje vlastite web stranice.

Dobio ih je jer ih je društvu podario njihov lan Ivan Grahovec iz akovca, koji je autor i urednik stranica. Adresa je:www.kud-mackovec.hr i klikom na ra unalo može se do i do povijesti i sadašnjosti društva, te na galeriju slika s mnogih nastupa.

O aktivnostima i doga anjima u KUD-u u nekoliko re enica govori Vladimir Jambor, njegov predsjednik.

- Mogu sa zadovoljstvom re i da smo obnovili rad tamburaške sekcije koja je zapala u

krizu. A KUD bez tamburaša je kao jelo bez soli. Saša Kova i i Davor Toplek okupili su sedam mladi a i po eli vježbati. Koristim prigodu da preko ME IMURSKIH NOVINA pozovem sve koji imaju sluha i želje da sviraju neka do u k nama i sigurno je da e biti u dobrom društvu. Isto tako pozivam i one koji žele plesati folklor da nam do u. Želja nam je da do 15. smotre tamburaških orkestara i sastava koja e u Ma kovcu biti 27. rujna ove godine imamo dobru vlastitu sekciju.

Ve sada imamo niz poziva na gostovanja i smotre. Najsvježiji poziv stigao je iz Društva Me imuraca Scafhausen u Švicarskoj koji nas žele ugostiti za Martinje, kaže Jambor, zahvalan Grahovcu što je stvorio web stranicu koja e stalno biti popra ena novim vijestima iz KUD-a i naselja.

(Stjepan Mesari ).

LJETNI KAMP za u enike viših razreda osnovne škole

Zabava i znanje u prirodi U organizaciji Udruge mladih i Centra za strane jezike Memento kroz cijelo ljeto provodit e se ljetni kampovi za u enike viših razreda osnovne škole. U enici koji vole prirodu i druženje te imaju dobre ocjene u školi mogu se prijaviti za kamp na kojem e zasigurno ste i nova znanja, ali i zabaviti se sa svojim vršnjacima.

Kroz cijelo ljeto organizirano je 10 kampova, po evši s kampom na Korani 19. lipnja, ija cijena za tri dana iznosi 360 kuna. U srpnju je organizirano etiri kampa, od Zadra, sjeverne Dalmacije i Paklenice te Risnjaka do Kopa kog rita. U kolovozu e se održati posljednjih pet kam-

pova, u kojima e u enici mo i razgledati ljepote Zagorja, Plitvi ka jezera, Kor ulu, Liku i Vukovar.

Program na ljetnom kampu sastoji se od natjecanja u nogometu, odbojci, badmintonu i grani arima, dok e u enici tako er mo i pokazati svoje vještine u plivanju te skakanju u more. Uz sportska natjecanja, program uklju uje u enje stranih jezika u prirodi, a održavat e se i radionice prve pomo i, kao i radionice za crta e, fotografe i spisatelje. U enici koji žele pokazati svoje sportske vještine i znanja te žele nau iti nešto novo mogu se prijaviti na broj telefona 098 229 285 ili 098 938 85 04.

Dr. Andrej Fištravec: Biodinami ka poljoprivreda je spremna prehraniti svijet, znanstveni pokusi pokazali su da ne ošte uje tlo ni nakon 30 godina i da ne zaga uje, a najviše štete nanosi konvencionalna poljoprivreda i današnji na in proizvodnje

Dr. Rudolf Steiner veliko je ime u svijetu, a na osnovi njegovih smjernica razvile su se discipline kao što su waldorfska pedagogija, antropozofska medicina, antropozofska arhitektura i slikarstvo, euritmija, umjetni ko oblikovanje govora i, za danas možda najzna ajnija, biološko - dinami ka poljoprivreda koja ima potencijal zaustavljanja zaga ivanja zemlje.

Potom je u velikoj vije nici Op ine Donji Kraljevec dr. Darko Znaor održao predavanje na temu Rudolfa Steinera i poljoprivredne politike Europske unije. Biodinami ka i ekološka poljoprivreda sve su prisutnije u europskim zemljama, danas to više nije samo trend ve i uspješan pravac razvoja poljoprivrede koji je stekao pravo gra anstva u svim zemljama.

Tomislav Petrovi , na elnik Odjela integrirane i ekološke poljoprivrede u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske, govorio je o stanju ekološke poljoprivrede u našoj zemlji. Dok druge europske zemlje razvijaju ekološku poljoprivredu velikim koracima, mi smo tek na pravom po etku. Doneseni su osnovni dokumenti, pravilnici, upisnici, ovlaštene nadzorne stanice za pregled ekoproizvoda, no taj postupak još nije doveden do kraja.

Zahvaljuju i i poticajima Ministarstva poljoprivrede koji su za oko 30 posto viši u odnosu na konvencionalnu poljoprivredu te mogu nostima dobivanja sredstava kroz programe ruralnog razvoja, sve se više poljoprivrednih proizvo a a u Hrvatskoj odlu uje za ekoproizvodnju. U ovom trenutku imamo oko 700 ekoproizvo a a koji obra uju

oko 10.000 hektara, od ega su žitarice na 2.445 hektara, te 792 hektara ekoloških vo njaka, dok je ostalo povr e. Cilj je ostvariti od 5 do 7 posto površina pod ekoproizvodnjom.

Dr. Andrej Fištravec iz Slovenije u svojem je predavanju “Društvena kriza i Rudolf Steiner” naglasio da se biodinami kom proizvodnjom hrane mogu riješiti svjetski problemi gladi.

Osnovno je da se hrana proizvodi tamo gdje treba, a ne da se dovozi skupim prijevoznim sredstvima. On je usporedio stru ne i znanstvene studije u uspješnosti biodinami ke, ekološke i konvencionalne proizvodnje s umjetnim gnojivima.

Prema projekciji pokusa na trideset godina, a obavljeni su pokusi na prinos krumpira, žita, še erne repe i drugog bilja, biodinami ka proizvodnja ni nakon trideset godina nije tlo u inila siromašnim, kao i na po etku pokusa i nakon trideset godina indeks tla je bio 100.

Ekološka proizvodnja je, me utim, nakon 30 godina bila nešto manje uspješna, stopa ugljika, odnosno humusa pala je na samo 91 posto. Konvencionalna proizvodnja se nakon 30 godina pokazala najmanje uspješnom, ostalo je samo 79-postotnih udjela humusa, uz veliki gubitak vode i eroziju tla te veliki gubitak energije.

Drugi dan skupa, u subotu, uz izložbu biodinami kih proizvoda i pripravaka udruge “Duga plus” ispred zgrade Op ine, održano je predavanje na temu “Ritam i zdravlje”, predava ica je bila Adrijana Višnji Jefti . Na kraju, o vi enju umjetnosti o ima Rudolfa Steinera i posljedicama po dobro zdravlje govorili su Vida

Dr. Darko Znaor, pisac knjige “Ekološka poljoprivreda” i savjetnik u više zemalja: - U Hrvatskoj se ekološka i biodinami ka poljoprivreda još uvijek presporo razvija u odnosu na druge zemlje Talaji uleti i Mario uleti , a tema je bila “Organska umjetnost i Rudolf Steiner”.

Kako je napomenuo Vladimir Ivkovi , Me imurska županija osigurala je sredstva za izgradnju Centra Rudolf Steiner, koja bi trebala zapo eti ove godine, tako da se idu ih godina o ekuju bogatiji Dani Rudolfa Steinera i više gostiju.

Dane Rudolfa Steinera zajedni ki organiziraju Me imurska županija i op ina Donji Kraljevec, Centar Rudolf Steiner kao doma in, Turisti ka zajednica Me imurske županije, a uz pomo Antropozofskog društva “Marija So ija “ iz Zagreba i udruge “Duga plus” iz akovca.

(J. Šimunko)

9. lipnja 2009.

Kroz Me imurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PRIBISLAVEC - Vije e romske nacionalne manjine Me imurske županije

Odgo en prosvjed Roma koji nosi naziv “Stop the war in Croatia” U ponedjeljak je konferenciju za novinare sazvao Željko Balog u ime Vije a romske nacionalne manjine Me imurske županije, a nazo an je bio i Biserko Horvat.

On je rekao da je predvi eni prosvjed Roma pod nazivom “Stop the war in Croatia” koji se trebao održati u ponedjeljak 8. lipnja odgo en za rujan ove godine i prvi dan po etka škole. - Na odgodu prosvjeda odlu ili smo se nakon razgovora s predstavnicima državnih vlasti, državnom tajnicom u Ministarstvu prosvjete i držav-

nom tajnicom u Ministarstvu zdravstva.

Mi smo iznijeli svoje zahtjeve o teškom materijalnom položaju romske manjine, te o ekujemo da se stvari po nu rješavati. Zahtijevamo da se u javnosti kaže da nisu nasilna samo romska djeca ve i hrvatska, da se osude pisci gra ita u akovcu, a tražimo i ispriku premijera Sanadera zbog gra ita. Osim toga, zašto još nitko nije obrisao te gra ite, ve je prošlo dosta vremena. Mi smo ih sve poslikali i uputit emo ih na

DOBROVOLJNO darivanje krvi

Akcije kroz cijeli mjesec lipanj Gradsko društvo Crvenog križa akovec u mjesecu lipnju organizira akcije dobrovoljnog darivanja krvi. U prostorijama Poslovnog kluba Team pivnice Pilka akcija e se održati 12. lipnja u vremenu od 8 do 13 sati.

U petak 19. lipnja svi zainteresirani mogu se odazvati akciji i darovati krv u Strahonincu u prostorijama Društvenog doma u vremenu od 8 do 11 sati, dok e se u Mesnoj industriji Vajda akovec isti dan održati akcija u vremenu od 12 do 14 sati.

U Kotoribi u vremenu od 11 do 15 sati akciji se možete odazvati23.lipnjauprostorijama Vatrogasnog doma. U srijedu 24. lipnjaakcijadobrovoljnogdarivanja krvi održat e se u Lopatincu u prostorijama OŠ I. G. Kova i a u vremenu od 8 do 11 sati, dok je akcija isti dan organizirana u prostorijama Javne vatrogasne postrojbe Grada akovca u vremenu od 12 do 14 sati. U petak 26. lipnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi održat e se u prostorijama bolni kog restorana u Županijskoj bolnici akovec u vremenu od 9 do 11 sati.

OSNOVNA ŠKOLA Sveti Martin na Muri

Sat povijesti s braniteljem Pintari em Osmi razred Osnovne škole Sveti Martin na Muri održao je jedinstveni sat povijesti na kojem se govorilo o Domovinskom ratu.

O iskustvima i sje anjima vezanim uz Domovinski rat u enicima je govorio Dragutin Pintari , osvjedo eni hrvatski branitelj koji je prošao mnoga ratišta i pakao obrane i pada Vukovara.

Za školu i u enike ovo je bio i povijesni sat za koje je u enike pripremala profesorica Petra Novinš ak.

- Kako bismo se što bolje pripremili za ovaj sat povijesti, u enici su sa svojim roditeljima kod ku e razgovarali o danima koji su prethodili Domovinskom ratu, kao i o danima rata i poslije njega.

S u enicima smo razgovarali i o raspadu bivše države, te o uzrocima i povodima Domovinskog

rata i mogu zadovoljno ustvrditi da su roditelji odli no odradili svoj posao, a da su u enici bili dobri suradnici u itavom projektu, kaže profesorica Novinš ak, upu uju i zahvalnost Dragutinu Pintari u, vitezu Domovinskog rata iz “našeg dvorišta”.

U enici su Pintari u postavili niz pitanja na koja je on kao iskusni ratnik odgovarao, a dio svojih zapisa predstavio je Power Point prezentacijom. Profesorica Petra Novinš ak kaže kako je sat povijesti bio dio zajedni kog projekta nje kao profesorice, Dragutina Pintari a i Udruge hrvatskih veterana i dragovoljaca Domovinskog rata op ine Sveti Martin na Muri.

Novinš ak najavljuje sli ne projekte i o drugim doga anjima vezanim uz noviju hrvatsku povijest. (S. Mesari , PN)

nadležno mjesto. Romi nikad nisu tražili odštetu od države zbog zlo ina ustaša nad njima, u Jasenovcu je stradalo mnogo Roma.

Tako er mislimo da se ne e ništa posti i za zaštitarskom službom u školi, jer je problem dublji, ništa se ne radi s roditeljima koji imaju problemati nu djecu, trebalo bi mnogo raditi na edukaciji. Tako er tražimo smjenu jedne djelatnice Centra za socijalni rad.

U školi ima dosta problema, ne može biti da dijete ima 15 godina i polazi tre i razred osnovne škole, kao što je slu aj, jasno da onda u tom razredu ne e biti sve najbolje. Tražili smo tako er da se ograni i mo romskih pomaga a i usmjeri ih se samo na niže

razrede. Nismo protiv romskih pomaga a, no problemi su nastali zbog istih romskih razreda.

Zatim, tražimo da se preispitaju rješenja za djecu koja poha aju specijalnu školu u akovcu, mnoga od njih su tamo samo zbog toga jer ne znaju hrvatski.

Zatim, tražimo da se preispitaju slu ajevi oduzimanja djece roditeljima. Najve i je problem posao za mlade, posla nema i ina e, no mladi Romi koji su završili srednju školu nikad i nisu radili, za njih nema posla. Zatim, tražit emo promjenu Statuta, tako da barem jedan Rom u e u Županijsku skupštinu.

Tako er želimo podatke o sredstvima koja dolaze, mi o tome najmanje znamo, a rije je

o milijunskim iznosima kojima barataju ljudi koji nisu Romi.

Romske su obitelji u veoma teškom stanju, nemaju sredstva za život. Obitelj s troje u enika dobije 2.100 kuna, od ega ide 300 kuna za školski obrok. Kako da preživi mjesec? Ovih dana su nam u romskom naselju Pribislavec isklju ili vodu, rije je o jedanaest priklju aka za vodu, koliko ih je u romskom naselju.

Meni su isklju ili vodu zato što nisam pla ao, isklju ili su vodu i

mojem susjedu, no nisu Vidu Bertovi u, koji je tako er bio na listi i to samo zato što je netko intervenirao. On je predsjednik HDZ-a u romskom naselju, a koji tako er nije pla ao. Željko Balog tako er je rekao da nisu mogli prosvjedovati zajedno s roditeljima zbog nasilja u školi jer roditelji to nisu željeli te da bi na prosvjedu, da ga je bilo, sudjelovalo oko 3.000 Roma iz Me imurske i drugih županija. (jš)

16

Vaš dom

www.mnovine.hr • info@estetikheretik.com • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Soba za studentice Poštovani, htjeli bi posložiti sobu koja nam je viška u ku i da je možemo iznajmljivati studenticama.

Dimenzije smo ucrtali na skici, a visina sobe je 255 cm.

Kupaonica i mala ajna kuhinja su izvan sobe i u upotrebi, pa

tako ne bi to za sada mijenjali. Molimo vas da nam predložite i stil namještaja koji bi odgovarao.

Hvala.

Poštovani, u vašem slu aju nije teško odrediti razmještaj elemenata u prostoru i stil koji e ga pratiti.

Za svaku studenticu predvidio sam istu kombinaciju elemenata, a to je ono što je optimalno potrebno jednoj osobi prilikom studiranja, a to je krevet, no ni ormari , radni stol sa ladicama, otvoreni/poluotvoreni ormar za knjige i garderobni ormar.

Krevete sam postavio ispod jednog od prozora paralelno jedan s drugim, a tik do uzglavlja postavio sam i no ne ormari e.

Radni stolovi su u nastavku kreveta po dužini. Jedan radni stol nalazi se ispod prozora i to

je idealna situacija, dok je drugi okrenut k suprotnom zidu. Ukoliko je korisnica tog drugog stola dešnjakinja, tada e svjetlo koje dopire kroz prozor pri uzglavljima kreveta relativno neometano padati na radnu površinu.

Kod radnog stola stoje i otvorene police za knjige i odlaganje ostalih stvari.

Garderobni ormari stoje u kutu sobe jedan do drugog, njihova visina je od poda do stropa, a širine su 120 cm te je njihov volumen više nego dovoljan za potrebe dvije studentice.

Najjednostavniji namještaj je u vašem slu aju i najefektniji.

Pod time mislim na bijeli namje-

štaj izra en od iverala (najbolje izraditi po narudžbi od kvalitetnih materijala) kako bi se mogao lakše održavati. Linije elemenata i detalja u prostoru neka budu ravne, a oblici pravokutni, što nije problem dobiti s obzirom da se koriste plo asti elementi.

Budu i da je soba predvi ena za dvije djevojke, možete u njoj, što se ti e identiteta, stvoriti odre eni kontrapunkt. Primje ujete da sam na sli ici koristio dvije boje u nekoliko nijansi: žutu i zelenu. Isto tako se možete poigrati bojama na zidovima. Jedan zid obojite u zeleno, a suprotni u žuto. Ili pak ih sve obojite u bijelo, a žuto-zelenu kombinaciju aplici-

9. lipnja 2009.

LIFESTYLE

Podne obloge “EGE” Tepisi i mekane podne obloge nove generacije. Danska tvrtka “EGE” specijalizirala se ure uje: Bruno Kontrec

Dizajnom protiv recesije Studio estetikheretik se tako er priklju uje u borbi protiv recesije te na sve svoje usluge daje Recesijski popust od 22%.

rajte pomo u ilustracija, polica ili jednostavnih tapeta.

Ukoliko ne želite samo nabacati namještaj u tu sobu i iznajmljivati je bez obzira na sve, razmislite da umjesto jeftinog rješenja podne obloge – laminata postavite tepih u sli noj varijanti kao što je na slici. Ovakav tepih koji po sebi ima zrake što se protežu od vrata prema ostatku sobe, vizualno daju osje aj još ve e prostranosti i širine. Me utim, imajte na umu da i boje na tepihu budu svjetlijih i pastelnijih tonova nijansi žute i zelene.

za proizvodnju visikokvalitetnih tepiha i ostalih toplih podnih obloga. U nekoliko kolekcija (The Cosmopolitan collection, The Metropolitan Collection, FUNKYGRAPHIC, Designer

Collections ...) za sebe možete na i nekoliko tisu a kombinacija dezena i boja. A ukoliko vam ni to nije dovoljno i želite posebne, unikatne podne obloge, tvrtka ?EGE? e udovoljiti i tome.

Svaki pod prekrit e tepihom koji je izra en od naj inijih materijala (ili raznih kombinacija materijala), garantiran svim certi ikatima kvalitete i sigurnosti te e de initivno oplemeniti i vaš interijer. www.egecarpet.com

PREDSTAVLJAMO interijer

Predstavljamo interijer: Kid´s republic knjižare i itaonice za djecu Ukoliko, kada ujete za odre enu stvar kineskog porijekla, pomislite na nekvalitetno, netrajno ili pak ružno ovo bi vas trebalo uvjeri

u suprotno (da se ne bi krivo razumjeli, uvjerilo je i mene).

Keiichiro Sako je 39-ogodišnji kineski arhitekt koji je pred 5 go-

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i

“Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je

da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

ma u prilogu možete vidje kolika je senzibilnos dizajnera naspram dje jih potreba morala vlada da bi se pos gla takva skladna atmosfera. Prevladava bijela boja koja ukazuje na isto u, ali i umiruje dok su pastelne nijanse živih boja mamac predstaviti jedan koji me vrlo zainteresirao. Radi se o interijeru dje je knjižare, knjižnice i itaonice, odnosno o seriji interijera istog naziva i predznaka – KID´S REPUBLIC.

Kao što i samo ime govori (DJE JA REPUBLIKA) sve u tom interijeru je de nirano i predvi eno djeci. Na slikadina osnovao studio pod imenom “SAKO architects”.

Taj je studio u tom razdoblju izveo više desetaka izvanrednih projekata diljem Kine, Japana, Mongolije i Europe. Ovdje u vam

za oko i za dušu svake osobe, a kamoli ne djece koja se tamo na u.

Pogledajte svoje malce i zamislite njih u ovakvoj knjižnici, igraonici, itaonici ili u bilo kojem drugom prostoru gdje bi se mogli razvija u tom razdoblju koje je toliko važno u životu ovjeka.

Usporedite interijer na ovim slikama sa interijerom u koje vaše dijete obi no zalazi i vjerujem da e tada tvrdnja “Dizajn JEST važan” ima pravog smisla. www.sksk.cn

9. lipnja 2009.

Dobro je znati 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Najve i trgova ki centar Merkur biti e u Varaždinu Merkur je ve dugi niz godina prepoznatljiv na hrvatskom tržištu kao kvalitetan trgovac tehni kih proizvoda.

Porast broja kupaca i njihovih potreba potakao je izgradnju i prošlotjedno otvorenje novog centra u Varaždinu sa sedamdesetak novih radnih mjesta.

Direktor Merkator Hrvatska Bojan Vidmar prilikom otvorenja uru io je Centru za odgoj i obrazovanje «Tomislav Špoljar» poklno bon od 10 tisu a kuna.

Najmoderniji trgova ki centar Merkur obuhva a više od 20 tisu a kvadratnih metara unutarnjih i vanjskih površina. Uz unutarnje prodajno skladišne površine, veliki vanjski vrtni centar od 1250 m² te 530 parkirnih mjesta to je najve i Merkurov centar u Hrvatskoj. Kupcima na jednom mjestu nudi do sada najve i raspon proizvoda za izgradnju

i opremanje doma, slobodno vrijeme, vrt i radionicu.

Koncept ugodne kupovine Merkurov je slogan, ija je glavna karakteristika pažljivo smještena kupovna staza, postavljena u moderan prodajni prostor, s preglednom ponudom više od 35 tisu a razli itih kvalitetnih proizvoda priznatih proizvo a a.

Centar je podijeljen u dva dijela. MERKURDOM nudi proizvode za opremanje doma, ugodnije provo enje slobodnog vremena te ure enje vrta i oku nice.

Proizvodi su predstavljeni kroz odjele: Doma instvo, Dekorativni dodaci za dom, Mali ku anski aparati, Bijela tehnika, Kupaonice, Rasvjetna tijela, Odabrano za vas i Zeleni program sa velikim vanjskim vrtnim centrom. MERKURPROFI nudi kupcima proizvode za ku ne majstore, poduzetnike i obrtnike, a proizvodi su predstavljeni kroz odjele: Drvo i poku stvo, Boje i lakovi, Okovi i

vijci, Alati, Elektro, Vodovod i grijanje te Gra evinski materijal.

U Varaždinu po prvi puta u Merkurovu ponudu uvode i novi, specijalizirani odjel dekorativnih dodataka za dom.

U varaždinskom Merkuru biti e na raspolaganju i mnoge dodatne usluge, kao što su: besplatna dostava bijele tehnike, projektiranje kupaonica, knjiga želja, poklon bon, kartica povjerenja.

Merkur Varaždin nalazi se na adresi Gospodarska bb, a radno vrijeme je od ponedjeljka do subote od 8 do 21 sat.

Jambroši toursom u Pariz po srebro!

Ve petnaestak godina mladi košarkaši akove kog kluba Me imurje putuju u Pariz na me unarodni košarkaški turnir. Unazad nekoliko posljednjih godina prijevoznik je u pravilu tvrtka iz Murskog Središ a Jambroši tours, a elništvo košarkaškog kluba se i ove godine odlu ilo za tog renomiranog prijevoznika. Pokret je bio u srijedu 27. svibnja oko pono i, a dolazak u utorak 2. lipnja oko podneva. Stajalo se u Ljubljani jer je trebalo pokupiti mlade košarkaše Geoplin Slovana (koji su u finalu turnira uzeli zlato), a stajalo se i u Karlsru-

ETNO ART TRAVEL LOPATINEC

Planirate odmor?

Odabir godišnjeg odmora važan je svakome. Predlažemo da svoju odluku donesete u miru, bez žurbe, podalje od gradske gužve, na prekrasnoj terasi uz besplatnu kavu ili sok.

Ljetna tersa Me imurskih dvora u Lopatincu, pravo je mjesto za to, jer je to ujedno i lokacija agencije Etno art travel, koja

se može pohvaliti širokom paletom raznovrsne ponude od odmora na Mediteranu, Europskih putovanja, krstarenja, raznih svjetskih ruta… Kako bi se lakše odlu ili, pripremili su vam za prelistavanje razne kataloge Atlasa, Kompasa, Relax putovanja.

A na ete li nešto za sebe, ili svoju obitelj i to rezervirate, i ako

potrošite iznos od 5 tisu a kuna u razdoblju od šest mjeseci, dobivate poklon bon za besplatan nedjeljni obiteljski ru ak u Me imurskim dvorima. (SZ)

FERRO-PREIS d.o.o. - na sajmu CWIEME u Berlinu

Poboljšanje marketinškog pristupa za pove anje izvoznog kapaciteta

Ispred dvorane u Plaisiru poznata registracija

heu zbog rancuskih zakona da voza i i vozilo moraju nakon 16

Autobus pred tablom Versailles

sati puta odstajati osam. Zbog tih se razloga stiglo u Pariz u 6 ujutro u petak, 29. svibnja.

Slijede a su dva dana mladi košarkaši proveli u dvorani u Plaisiru igraju i košarku, a voza i Stjepan Šprajc i Vjeran Kos na tribinama zdušno navijaju i za naše koji su na kraju igrali finale i osvojili srebrnu medalju. Voza Kos e posebno pamtiti ovaj izlet jer mu se sre a osmjehnula kada je igraju i tombolu osvojio vrlo vrijedan bicikl kojim se od sre e odmah provozao po dvorani uz zdušno navijanje nazo ne publike. Nakon osvajanja srebra krenulo se ku i u Hrvatsku, usput sa stajankom u Versaillesu.

Po du z e e Fer r o -P r ei s d.o.o. akovec, u vremenu od 05-07.05.2009 po prvi puta predstavilo je svoju novu liniju SML proizvoda na sajmu CWIEME u Berlinu. Sajam možemo ocijeniti izrazito uspješnim jer je zadovoljen cilj uspostavljanja

Projekt sufinancira Europska unija

novih kontakata i stjecanja novih poslovnih partnera. Sve se odvijalo u sklopu projekta “Poboljšanje marketinškog pristupa za pove anje izvoznog kapaciteta” koji se financira iz pretpristupnog programa PHARE 2006: „Pilot program za dodjelu bespovrat-

nih sredstava malim i srednjim poduze ima - podrška pove anju konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzetnika u Republici Hrvatskoj” . Provedba projekta vrijednog 118.734,96 EUR zapo ela je u studenom 2008 godine.

Projekt e trajati 12 mjeseci.

Projekt provodi: Ferro-Preis d.o.o.

Za sadržaj ovog oglasa odgovoran je isklju ivo Ferro-Preis d.o.o. akovec te on ne predstavlja nužno mišljenje i stajalište EU-a

18

Poljodjelstvo

S AKOVE KOG sajma

Još nisam vidio toliko ljudi Tim je rije ima u srijedu s akove kog sajma došao naš fotograf Zlatko Vrzan i poslao potpisnika ovog teksta da se sam uvjeri u njegove rije i. I zaista, ljudstva je bilo više nego da je sve zabadava.

Zapravo od samog rotora kod Kišove gostionice do sajma poput zmije protezala se u oba smjera kolona vozila. Pred sajmišnim prostorom vozilo na vozilu, da ne može ni kuna zlatica izme u njih, a na sajmu “kak v melijaku”. Ponuda je bila dobra, a i kupovalo se sve i svašta. Od igra aka, preko stare krame, do vre a jabuka i krumpira. Ljudi su odisali za-

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU

- krumpir 1,2 kn/kg - pšenica 1, 5 kn/kg - je am 1,6 kn/kg - zob 2 kn/kg - grašak 100 kn/vre a - luk 30 kn/vre a - jabuke 40 kn/vre a - zuba e 50 kn/kom - drvene vile 70 kn/kom - škropec 5 kn/ aša

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9. lipnja 2009.

OBITELJ ŠTAMPAR iz Svetog Urbana dobilo vrijedno priznanje

Ledeni pušipel šampion MESAP-a

dovoljstvom, a najveseliji su bili pe enjari jer su imali izuzetno dobar dan.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

Zadovoljna je cijela obitelj Štampar, jer svi su doprinijeli uspjehu - Ve je i moja stara krama došla na svoje

Znali su Bojan i Danica te sinovi Benjanin, Franjo i David da su proizveli odli no vino pušipel

ledene berbe 2007. i o ekivali su priznanja, pa ak i zlatno odli je s ocjenjivanja za MESAP koji e

S AKOVE KOG placa

Kraljevstvo trešanja akove ki plac prepun je trešanja. Crnih, crvenih i bijelih, trdika, belika i rnika iz svih, posebice briježnih, krajeva Me imurja. Kraljevstvo trešanja ili trg trešanja može se slobodno ovih dana zvati akove ka tržnica. Trešnje po koli inama slijedi grašak, zatim jagode i krastavci. Odli na je ponuda salata, a najbolja i najve a raznog cvije a. Od “torja kih klin eki” preko katruža do raznih trajnica. Gljivari su standardno dobri u ponudi, kao i gospon Pani sa svojim šparogama i zlatnim lukom.

Mljekare su preselili na drugu poziciju, ali i “novi” pronašli su

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- šparoge 20 kn/kg - jagode 12 kn/kg - trešnje 10 kn/kg - mladi krumpir 9 kn/kg - grašak 16 kn/kg - mrkva 10 kn/kg - salata 20 kn/kg - krastavci 12 kn/kg - orasi 40 kn/kg - sir 20 kn/gruda kupce za svoje doma e mlijeko i sireve te vrhnje. Još uvijek ima mnogo lanaca cvije a i povr a.

(S. M.)

Bojan i Danica Štampar u trenutku kad su doznali za ocjene

biti od 19. do 21. lipnja. Me utim, rezultat ocjenjivanja ih je i više nego ugodno iznenadio. Njihov pušipel ledena berba 2007. dobio je 92,33 bodova i Veliko zlato te naziv Šampion sajma. Rezultat je priop en na prošlotjednom 1. sajmu pušipela u Štrigovi, a Štamparove su odmah obletjeli estitari i prijatelji dobrih vina. Šampion je nastao iz grož a šipon ili moslavac koje je uzgojeno prema propisima o pušipelu.

Raslo je u Svetom Urbanu, a berba je obavljena 23. prosinca. 2007., kada su temperature zraka bile ispod - 10 stupnjeva.

Na boci e biti etiketa pušipel prestiqe 2007., a na tržište e krenuti 2010. godine. Naime, kažu Štamparovi, vino još mora ostati u ba vi kako bi se zaokružile osobine i zadovoljili svi pušipel kriteriji. Štamparovi e ovo izuzetno vino poslati i na druga ocjenjivanja, izložbe i sajmove. Jer MESAP Šampion ne smije ostati na samo jednom odli ju. (S. Mesari )

Boca nagra enog pušipela

OCJENJIVANJE VINA degustacijom

Okus je najvažniji

- Ve je ovo denes drugi kup

Prije negoli se plasiraju na tržište, izložbe i sajmove, vina trebaju zadovoljiti organolepti ka i kemijska svojstva, što se utvr uje ocjenjivanjem.

Dva su na ina ocjenjivanja vina, a kako je sada vrijeme održavanja brojnih izložbi i sajmova vina, mnogi vinari o ekuju rezultate za svoja prijavljena ili kandidirana vina.

Jedan od na ina ocjenjivanja je kemijska analiza koja podrazumijeva objektivnu laboratorijsku metodu, a druga je kušanje vina, koja je subjektivnija. Upravo je degustacija na in ocjenjivanja koji se naj eš e provodi u našim krajevima, pa i našem MESAP-u.

Degustacijoim vina utvr uje se kakvo a vina glede sortnih

svojstava, te sklad i ravnoteža odre enih sastojaka. Stoga degustator mora biti osoba s velikim iskustvom i izoštrenim osjetilima vida, njuha i okusa.

Ocjenjivanje okusom najvažnije je procjenjivanje vina tijekom itave degustacije. Okusom se prepoznaje slatkost, slanost, kiselost i gorkost. Slatko se osje a vrškom jezika. Ovisno o koncentraciji še era, vina su slatkasta, slatka ili potpuno slatka. Gorak okus osje a se stražnjim dijelom jezika, a vinu ga daju polifenolni spojevi, dok kiselost proizlazi iz vrsta kiselina. Okus se ocjenjuje tako da se u usta uzme gutljaj vina i pusti ga se razlijati po jeziku kako bi se osjetio svaki od okusa.

Sve zapo inje vizualnom prosudbom Ipak, ocjenjivanje vina zapo inje vizualnom prosudbom kojom se ocjenjuju bistro a, boja, živost, pjenušavost i luidnost.

Bistro a se ocjenjuje ispred izvora svjetlosti i iznad bijele podloge i sva vina bi trebala biti bistra.

Boja vina pruža dobar uvid u kvalitetu i starost vina. Kod bijelih vina boja varira od gotovo prozirnožutih do tamnožutih, dok kod ruži astih i crnih zavise od sorte, zrelosti i na ina, odnosno trajanja maceracije. Živost vina ocjenjuje se protresanjem poklopljene aše, a ja ina pjenjenja govori o živosti. Miris

i aroma vina osje aju se izravno i neizravno. aša se zavrti kako bi se izazvalo hlapljenje mirisnih supstanci, nos se približi aši i duboko udahne. Mirisi mogu potjecati iz triju glavnih izvora proizvodnje. Dolaze iz samog grož a, zatim iz postupka prerade grož a te od ba vi. Sve ocjene i prosudbe izražavaju se u broj anim vrijednostima analize vina i zna ajan su ali ne i najvažniji pokazatelj. Najvažniji je organolepti ki dojam, pak stoga i dolazi da ista vina na razli itim ocjenjivanjima dobivaju razli ite ocjene. (S. Mesari , AG)

9. lipnja 2009.

BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Konzerviranje mesa soljenjem i salamurenje Konzerviranje mesa je postupak poboljšanja održivos mesa, odnosno spre avanja njegovog kvarenja. Osim razli i h mikroorganizama, kvarenje mesa mogu uzrokova i zikalno-kemijski imbenici ak viraju i autoli ke, vlas te tkivne procese u mesu. Stoga je svrha svih postupaka konzerviranja uništavanje mikroorganizama, tj. spre avanje ili usporavanje njihovog rasta i razmnožavanja, kao i spre avanje ak vacije autoli kih procesa u mesu koji uzrokuju kvarenje.

Soljenje i salamurenje kemijski su postupci konzerviranja mesa.

Osim konzerviraju eg djelovanja imaju i ulogu poboljšanja organolepti kih svojstava mesa (mirisa, okusa, so nosti, boje). Soljenje je konzerviranje mesa isklju ivo kuhinjskom solju i primjenjuje se uglavnom za konzerviranje suhomesnatih proizvoda u doma instvu, dok se u industriji pretežno primjenjuje u proizvodnji slanine,

te konzerviranju i uvanju crijeva. Salamurenje je konzerviranje smjesom soli za salamurenje koja uklju uje kuhinjsku sol, nitrate i nitrite, te druge dopuštene sastojke (še er-glukoza, dekstroza i saharoza, askorbinska kiselina i askorbati, ocat, mlije na, vinska i limunska kiselina i njihove natrijeve soli, te polifosfa ). Salamurenje se primjenjuje u proizvodnji suhomesnatih proizvoda, nekih vrsta kobasica i mesnih konzervi kod kojih se želi pos i termostabilna ru i astocrvena boja proizvoda.

Konzerviraju e djelovanje salamure (vodene otopine smjese soli za salamurenje) rezultat je difuzije iona soli zbog razlike u osmotskim tlakovima, te reakcija soli s komponentama miši nih vlakana. Difuzija soli u po etku je brza, budu i da je i koncentracija soli tada velika, za m te e sporije, a prestaje kada koncentracija soli u mesu dosegne maksimalno 80% vrijednos koncentracije soli u salamuri.

Kuhinjska sol (NaCl) prema odredbama naših propisa mora sa-

AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG

d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

državati najmanje 95% NaCl, te biti vez vidljivih stranih primjesa. Osim što utje e na slanost mesa kuhinjska sol inhibira rast i razmnožavanje gnjiležnih bakterija, razara mioglobin pri emu nastaje metmioglobin koji daje mrko sivu boju mesu, oduzima mesu vodi i djeluje na sposobnost vezanja vode. Nitra su soli nitratne kiseline.

To su ni bjelkas kristali, a u smjesu za salamurenje mogu se dodava u obliku natrijevog nitrata i kalijevog nitrata. Pod utjecajem reduciraju ih bakterija nitrati se reduciraju u nitrite. Nitrit su soli nitritne kiselinca u smjesu za salamurenje dodaju se u obliku natrijevog nitrita i kalijevog nitrita. U ve im koli inama nitrit su štetni za zdravlje jer uzrokuju razgradnju eritrociteta i vitamina A. Dodatak nitrata i nitrita u salamuru rezul ra nastankom speci ne svijetlocrvene boje salamurenog mesa.

Meso se može salamuri postupcima suhog, vlažnog ili kombiniranog salamurenja. Pri suhom soljenju i salamurenju se sol ili smjesa za sala-

murenje utrljava u komade mesa nakon ega se dodatno po površini posipaju odgovaraju om soli. Vlažno salamurenje izvodi se potapanje mesa u salamuru ili ubrizgavanjem salamure u miši e i krvne žile mesa (tzv. brzi postupak salamurenja).

Vlažno salamurenje potapanjem svodi se na potapanje komada mesa u salamuru u prikladnim posudama ili bazenima. U salamuri meso ostaje od nekoliko dana do nekoliko tjedana, ovisno o vrs proizvoda. U svakom je slu aju vrijeme salamurenja potapanjem najmanje dvostruko kra e od vremena suhog salamurenja. U nastojanju da se proces salamurenja skra , u suvremenoj industrijskoj preradi mesa prevladali su postupci salamurenja ubrizgavanjem salamure u krvne žile i miši e, te kombinirano salamurenje. Kombinirano salamurenje podrazumijeva ubrizgavanje salamure u meso, a potom potapanje mesa u salamuru.

Dražen Kranjec, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Ljeto je vrijeme žetve i zalijevanja. Zvu i neozbiljno kad pogledamo kroz prozor. Ali kalendar je neumoljiv. Ljeto e do i.

Garantirano.

Tko nije zadovoljan vremenskim prilikama ovih dana? Nek stavi maj i lipanj skupa, napravi prosjek i dobit e sasvim solidan po etak ljeta. Samo bez prigovora. Biljke su zadovoljne. Mi ne moramo puno zalijevati... i ja sad uzimam slobodan utorak. Nego?!

Po etak ljeta rezerviran mi je za mudroslovlje o zalijevanju. Budu i da nebo sasvim solidno, po ne ijem ukusu ak preobilno, radi to umjesto nas, sad treba iskoristiti priliku i opustiti se. Uživati treba znati, a ja Vam stalno govorim da je Vaš vrt idealno mjesto za to.

Za po etak možete uživati u pogledu na kalendar. Kakvo dobrostivo crvenilo. Praznici, i to njih tri, napravili su od lipnja sasvim prihvatljivu zbrku. To treba iskoristiti i pripremiti se za dugi, vru i, možda suhi, srpanj.

U srpnju nema praznika, nema dvodijelnh tjedana i produženih vikenda. Dani stoje kao vojska.

Ponedjeljak, utorak... petak, subota.

A da mi ipak kažemo koju rije o našem poslu - zalijevanju?

Može?

Suša je u nekim vremenskim razdobljima i nekim krajevima normalna pojava. A mi se uvijek iznova udimo kao da smo zaboravili de iniciju kontinentalne klime koju smo u ili u školi. U toj de iniciji se negdje spominju topla suha ljeta. A

kernpontoni

MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

Po etak ljeta – nešto o zalijevanju

čestitamo blagdan Tijelova

nas vrtlare suša svake godine iznenadi kao i snijeg zimsku službu.

Interesantno kako vrtlari, bili oni hobi ili profesionalni, nikako ne vole priznati da su biljke imale neki problem s vodom pa sad pokazuju poreme aje u rastu.

Nego se, kao ude. Kad vide da biljka vene od suše, oni je uredno zaliju, i ona se obi no oporavi, ali ako se ne oporavi kao da ništa nije bilo onda po inju pitanja, zovu se stru njaci, pa što joj je, kakva je to nova bolest... i neizbježno – ime prskati.

Današnjim vrtlarima su na raspolaganju sva uda tehnike, što se vode i njenog transporta ti e, a ipak je 90% svih problema s biljkama u ljetnim mjesecima povezano s nepravilnom opskrbom vodom. Nikako da shvatimo bit problema optimuma – niti premalo, niti previše, nego dovoljno.

Današnji homotehnikus misli da je riješio problem vode ako je po vrtu raztegnuto cijele labirinte podzemnih cijevi i nadzemnih raspršiva a i kapaljki. Malo morgen! Tek u takvim situacijama propadaju biljke – obi no zbog suviška vlage. Kada dajete biljci vodu, uvijek mislite na ono o optimumu, ni previše ni premalo... nego dovoljno.

Pozdrav iz IVE!

20

Pisma itatelja i priop enja

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9. lipnja 2009.

VIJE E Romske nacionalne manjine

PISMO iz OŠ Pribislavec

Šokantni naslov o nasilnicima

Neka visi... Škola!

Štovanim itateljima, iskreni pozdrav. Žalosna stavka da su samo Romska djeca nasilnici, obradovalo bi me da svi ovi natpisi nisu rasis kog oblika ve inskog naroda nad Romskom zajednicom, to podkrijepljujem injenicom da su i djeca hrvatske nacionalnosti tako er zabilježena kod ravnateljstva O.Š. V.Nazora Pribislavec. Mi smo Romi pokazali svoju dosljednost na na in da smo svoju djecu slali u školu kada ve inski narod nije mislio na posljedice i štetu koju su nanijeli svojoj djeci.

Prostost koju su roditelji upotrijebili protiv roma, ne opravdava tip rasizma naspram Roma , jer je to o ito da sam osobno godinama sugerirao na ovaj i sli an problem, no o ito je našim hrva ma ispod as prizna djecu nasilnika koji dolaze iz obitelji hrvata.

Ovo je doista sramota jer su roditelji na roditeljskim sastancima sami znali prijavljiva i djecu hrvatske nacionalnos . Smatram da je ovo osveta zbog tužbe koja se nalazi u Strasbourghu. (Željko Balog)

Manipulacija kupaca Kao Vaša vjerna itateljica i svakodnevni kupac kruha, smatram da mi je dužnost ispri a cijenjenim itateljima Vaših novina i svim kupcima kako i na koji na in pojedini trgovci manipuliraju svoje kupce.

Moram napomenu da sam uvijek bila vjerni i zadovoljni kupac proizvoda akove kih mlinova, ali sam kroz razgovor sa kolegicom došla na temu kako u nekom privatnom du anu prodaju proizvode privatnog pekara uz akciju tako se uz jedan kupljeni bijeli kruh od 70 deka dobije klipi gra s. Taj me razgovor potaknuo da i ja odem u taj du an i za jedan kupljeni kruh dobijem klipi gra s. Sve je to tako i bilo: došla sam u du an kupila jedan bijeli kruh i u škrniclu dobila i klipi . Na blagajni sam uredno sve stavila na pult da bi mi blagajnica mogla ispostavi valjani ra un. Kad sam s gla doma, kao i uvijek iz navike idem pregleda ra un i tek sam tada shva la kako i na koji na in pojedini trgovci manipuliraju svoje kupce.

Evo da vam sad sve lijepo obrazložim: 1.) na ra unu je samo navedeni kruh bijeli; cijena 7,60 – a tu se ja pitam gdje je

klipi ? (nigdje na klipi u ne piše “GRATIS UZORAK” ili nešto sli no, kako i na koji na in su oni pravdali taj klipi ? Kako i na koji na in su oni zaprimili taj klipi ? Kako i na koji na in je pekar ispostavio taj klipi ?

2.) dok sam vidjela cijenu od 7,60 kn za kruh bijeli od 70 deka pitala sam samu sebe ekaj malo; dok kupujem kruh akove kih mlinova is taj bijeli kruh od 70 deka pla am 5,00 kn, ako si uz taj kruh kupim i klipi akove kih mlinova koji košta 1,40 kn to je ukupno kruh + klipi = 6,40 kn.

Pa se ja lijepo pitam tko tu kome što daje gra s? Ne samo da sam ja sve lijepo pla la ve sam i 1,20 kn pla la više.

Evo toliko o tim bombasti nim akcijama i gra s poklonima – sve je to samo manipulacija od strane pojedinaca koji samo misle na sebe i svoju zaradu, a ne na svoje kupce od kojih žive. Ja vjerujem da svaki ovjek svoj teškom mukom zara eni novac jako dobro zna cijeniti, i smatram da je nedopustivo na takav na in manipulira ljudima i od njih uzima u ovim kriznim vremenima teško im zara eni novac. (Vaša vjerna itateljica)

Pomognite mi ako ste u mogu nosti Obra am se preko tjednika Me imurske novine zbog situacije u kojoj se nalazim. Radnik sam u jednoj akove koj tvornici, a ve duže vrijeme sam na bolovanju zbog ošte enja ki me. Pošto sam podstanar, a tvornica ne ispla uje pla u na vrijeme prisiljen sam radi dosta teške poslove da bi si zaradio. Novac mi potreban za život, otplatu kredita kao i uzdržavanje dje-

Problem nasilja op enito, kao i nasilja u školama, koliko nam je poznato dosad nitko nije riješio, ma koliko se ili nije trudio. Sve ono što je dosad poduzimano i organizirano od mjerodavnih institucija nije urodilo smanjivanjem nasilja; ni mnogobrojne radionice na tu temu, ni postavljanje plo a “Ovo je mjesto nulte tolerancije na nasilje” kraj ulaznih vrata škola, ni bilo što drugo. Stoga, nas udi kako se o ekuje od jedne male škole da riješi taj op eprisutan problem s pomalo smiješnim ovlas ma koje u itelji imaju, posebice na ekstremne oblike asocijalnog ponašanja? Koliko god se trudili riješi taj problem i stru ni suradnici i ravnatelj, rezultat je izostajao. Prema jednim sta s kim podacima nasilje je u padu, prema drugim u porastu. Nije li pomalo iluzorno o ekiva od zaposlenika škole, a koji su i sami više puta bili objekt nasilja, da riješe taj problem? Mi bi bili najsretniji da nasilja nema, da se donesu zakoni koji bi za posljedicu imali bar njegovo smanjenje. Nažalost, ima ga sve više i ako se

nešto konkretno ne u ini, bit e još i gore; i nama i u enicima.

Kako protuma i paradoks da su se odjednom na okupu našla e ri policijska vozila koja su uvala ili branila (to nam je ostalo nepoznanica) naše od vaših, njihove od naših ili vaše od njihovih, dok se u nekim drugim slu ajevima, dežurnom u itelju kad nazove zbog nekog incidenta u školi jednostavno spus slušalica?

Lin , ulica, miting istine, nejasni zahtjevi u okolnos ma op e besparice, recesije i krize možda ni ne iznena uju.

Ljudi se negdje trebaju ispuha , a to je najlakše na školi. Do eš, pljuneš, izbaciš gnjev iz sebe i to bez posljedica. Škola ionako ništa ne vrijedi i to su svi ve odavno shva li. Udri, urlaj, maši, davi, smijeni – to su prave metode, a mi se udimo djeci što se tuku i napadaju, što su nekulturni i nasilni. Gdje li su samo to vidjeli i nau ili? udimo se da nitko nije protes rao pred županijom, socijalnom službom, policijom, bolnicom, ili ne daj Bože pred nadležnim ministarstvom, op inom.

ZVONKO KERMAN, kandidat za na elnika Op ine Nedeliš e

Zahvala Bira ima Poštovani mještani op ine Nedeliš e! Zahvaljujem vam se na povjerenju koje ste mi iskazali daju i mi svoj glas na izborima. Osvojeno je 45 % glasova te tako malo nedostajalo za pobjedu. Ovako veliki broj glasova znak je povjerenja ponajprije prema meni osobno i mojem dosadašnjem radu na osobnom i društvenom podru ju. Vaš glas na izborima obavezuje me da odgovorno obnašam dužnost vije nika i konstruk vno djelujem u novoizabranoj vlas op ine Nedeliš e. Zalagat u se za jednaka prava svakog ovjeka, za bolji odnos poli ara prema mještanima, osluškivat u potrebe i zahtjeve pojedina-

ca, prikuplja dobre ideje i pokuša involvira u društveni i poli ki život op ine. Sva svoja znanja vještine i umije a koris t u za pomaganje novoizabranom vodstvu op ine, kojem ovom prilikom es tam na rezultatima; da se programi i smjernice iz predizbornih kampanji u što ve em broju realiziraju. Pomagat u prvenstveno na gospodarskom, kulturnom i sportskom podru ju. Veoma u pažljivo prou avati i dati stru ni doprinos kod izrade planova i ideja za strateški razvoj op ine Nedeliš e za nadolaze e vrijeme, te tako stvara bolje uvjete za život nama i našoj djeci. (Vaš Zvonko Kerman)

Pomra enje umova totalno je zasjenilo i ono malo zdravog razuma koji škola nastoji dati onim malim i zbunjenim glavicama me u mnoštvom u kojem su upotrijebljeni za dnevnu svrhu, plješ u i i pljuju i pod dirigentskom palicom razjarenih mještana. Što im poru uju, što u e od njih? Da se nasiljem može dobi sve.

Po tome se taj skup nije razlikovao od nasilnika u školi, a ljudi se digli pro v nasilja.

Nasiljem pro v nasilja. Odakle uop e toliko nasilja u školi? Dan ima 24 sata, u enik u školi prosje no boravi 4 do 5 sa , pet dana u tjednu, dakle od 168 tjednih sa , svega 25 sa tjedno u enik boravi u školi, dakle, najve a karika u lancu nasilja nije škola, ve obitelj. Možemo se s pravom zapita što ste vi, dragi roditelji poduzeli da nasilja bude manje ili da ga uop e ne bude? Zar u školi tražite dežurnog krivca za sve propuste? Nadamo se da jako dobro znate koje ovlas u itelj ima i da su svi djelatnici u školi nebrojeno puta bili izloženi nasilju od h is h h nasilnika kojima nažalost nitko nije mogao ili znao sta na kraj. Niste vidjeli izuzetne rezultate koje pos žemo s u enicima, a koji su produkt rada u ovim nimalo lakim vremenima za u itelja koji je odavno skinut s pijedestala uzora, kojemu je na sve na ine ospora-

van autoritet kao nepotreban i suvišan.

Nemojte si dozvoli da vas vode slijepci i da to shva te tek kad po nete pada u provaliju. Mi smo se sramili zbog vas, sramili smo se što ste pristali biti taoci ljudima koji osim nasilnos nikakve veze sa školom nemaju. Sramili smo se kad smo u novinama pro itali objede koje su direktno kompromi rale naše djelatnike, a nismo mogli ništa drugo nego crvenje i bi užasnu nad moralom onih koji takve laži iznose u javnost, i to, nažalost, bez posljedica.

Mi vašoj djeci, baš kao i vi, želimo samo dobro i mi nismo, i ne možemo bi krivi za vaše neprovedene sate s djecom, za sve nepro itane pri e, zagrljaje i poljupce koje im niste dali, a trebali ste. Za sve frustracije, neuspjehe... Kriva je škola. udno je to u ovjeku da e prije da potporu i prikloni se zlu nego dobru.

Gdje li je u ovom slu aju bila dje ja pravobraniteljica? Tko e odgovara za objavljene dje je fotogra je u medijima?

Opet netko nije dobro obavio svoj posao jer je izrijekom zabranjeno objavljivati dje je fotogra je? Ili je to samo u iteljima zabranjeno? I mi smo, o ito najslabija i najnezaš enija karika u tom lancu nasilja... Dakle... Neka visi škola!

Pa tko si ti (2)?

Zahvaljujem cijenjenoj redakciji što je objavila moj lanak u svojim novinama pa se toplo nadam da e to u ini i ovaj put.

Ja samo želim da se poštuje Statut Udruge umirovljenika kojeg je sama donijela. Požalio sam se županijskoj upravi umirovljenika, a isto to sam napravio i u Ma ci umirovljenika Hrvatske. Sam predsjednik Lokman je na bolovanju pa sam razgovarao sa tajnikom Cvetkovi em.

Faksom sam poslao lanak koji ste vi objavili i tražio odgovor kako ne-

kog prisili da poštuje Statut. Gospodin mi je odgovorio sli no kao i g. Pero Horvat, samo on nije spominjao Boga ve je rekao da oni tu ne mogu ništa.

Pitao sam ga a tko može i odgovorio je da se obra m nadležnim organima u županiji koji su registrirali podružnicu.

Ja u i dalje traži pravdu a i vjerujem u Boga pa se nadam da me on ne e iznevjeriti.To je za mnoge banalni problem ali za mene je to tes ranje društva u kojem živimo a zaklinjemo se u pravnu državu. PS. (vrana vrani o i ne kopa) (Drago Posavec)

teta sa potrebama, a kamoli da odvojim nešto za neki skromni poklon i , ak više nisam ni u mogu nos pla a stanarinu, jer sam bez novaca. Nada su mi dobri ljudi koji bi mi dali prostora da prespavam, a ja bi im marljivo sve odradio, jer sam pošten i marljiv. U toj nadi nadam se da e mi netko ipak pomo i. Moji podaci dostupni i redakciji lista ME IMURSKE NOVINE (A.D.)

Deset godina mature ETŠ AKOVEC - Jedna sjajna generacija mladi a i djevojaka, ali i muževa i žena, koja je 1999. godine završila Ekonomsku i trgova ku školu akovec (prodava i), protekli je vikend proslavila 10. obljetnicu mature.

Kako je to red, slavljenici su se okupili u svojoj staroj i dobroj školi te se sa svojim razrednicima profesorima Dragu nom Miglesom i Brankom

Jurkovi prisje li školskih dana. Nakon toga su o šli na druženje u akove ki restoran “Kristal”, gdje su jedni drugima ispri ali što se u proteklih deset godina promijenilo i dogodilo u njihovim živo ma.

Uz pri u, pjesmu i ples, kako kaže Ivana iz Brezovca, s glo je i jutro novog dana i dogovor za susret na 15. obljetnicu mature. (S. Mesari , foto: Vidovi )

Susret nakon 55 godina

Maturanti Ekonomske škole nakon 55 godina

AKOVEC - U petak se u Starom gradu Zrinski u akovcu sastala generacija koja je 1954./1955. godine završila Ekonomsku školu u Starom gradu u akovcu, gdje je bio u eni ki dom. Od 65 tadašnjih u enika, na 55. obljetnicu mature odazvalo se njih 25, a okupio ih je Pavao Perca iz Donjeg Kraljevca, jedan od etiri nazo na maturanta iz Me imurja.

Bivši maturanti Ekonomske škole, koji su polazili školu u Starom gradu u akovcu, dijelom su djeca koja su ostala bez roditelja zbog rata.

Nakon 55 godina, u akovcu su se

okupili današnji umirovljenici iz Zagreba, Ivanca, Koprivnice, Kotoribe i akovca, te iz Skoplja. Oni su najprije razgledali Stari grad Zrinski u akovcu te se prisjetili u eni kih trenutaka. Direktor Muzeja Me imurja Vladimir Kalšan obavijestio ih je da je dio prostora bivšega u eni kog doma srušen, tako, na primjer, kupaonice, zbog ure enja Starog grada i njegove sanacije.

Zajedni ka fotogra ija za uspomenu napravljena je kod akove kog orli a, a potom se skupina bivših u enika uputila na druženje. (jš)

9. lipnja 2009.

Religija 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BOG mojih detalja

Presveto Trojstvo Župni pjeva ki zbor

Vele asni Herceg predvodi misno slavlje

BLAGDAN DUHOVA u Svetom Jurju na Bregu

Ranjena je i živa Crkva U župi Sveti Juraj na Bregu posljednje nedjelje u svibnju proslavljen je blagdan Duhova ili Pedesetnice.

Koncelebrirana proštenjarska sveta misa služena je na otvorenom podno srušene župne crkve koju je ljudski nemar u lipnju 2008. godine pretvorio u prah, pepeo i groznu ruševinu.

Svetu misu predvodio je vele asni Ivan Herceg, župnik iz Svetog Martina na Muri, u zajedništvu s vele asnim Ivanom Vugrin i em iz Gornjeg Mihaljevca i doma im župnikom pre asnim Ivanom Kozjakom.

Emotivno ali razborito obra anje nazo nima od strane župnika Kozjaka nikoga nije ostavilo ravnodušnim. Mnogima su krenule suze i pogledi se spustili ili prema zemlji ili prema srušenoj crkvi.

- Lani nas je zadesila strašna tragedija kada se srušila ova naša crkva. Vjerujem da e se za nekoliko dana krenuti u njezinu obnovu i više ne emo morati strepiti od nevremena. Bolno je sve ovo, ali najbolnija je spoznaja da je ranjena živa crkva. Vidite, danas je na ovoj misi i proštenju mnogo više romara - hodo asnika iz drugih župa nego iz naše doma e. To pokazuje da nismo spremni prihvatiti ono što nam je Bog poslao

Brojni hodo asnici primaju pri est kao upozorenje. Bog želi vidjeti jesmo li i u trenucima katastrofe koja nas je lani zadesila spremni svjedo iti svoju vjeru, ustvrdio je župnik Kozjak.

Ne žele sakramente kod ruševine - Još je bolnija spoznaja da gotovo nitko kod ove urušene ali sanirane crkve ne želi sklopiti ili primiti sakramente. Ne žele to ni u privremenoj crkvi u Domu kulture ‘Jurica Murai’, jer kao ne žele da im nešto novo u životu zapo ne na ruševinama. Pitam sve

takve gdje im je vjera. Zar ovo nije sveto mjesto kao i dom? Jako sam tužan zbog toga!

Pogledajte L’Aguili u Italiji gdje je u travnju ove godine u potresu srušen cijeli grad i crkve u njemu. Tamo je poginulo najmanje 150 osoba, 1.500 ih je ozlije eno, 40 nestalo i po injene su ogromne materijalne štete. Žitelji tog grada ali i drugih mjesta Italije upravo se na ruševinama crkve i grada krste, primaju Prvu pri est, Svetu krizmu i sklapaju brakove. Oni se ne srame i ne boje se da e im životi biti ruše-

Župnik Kozjak govori o slabljenju žive Crkve vine, ako se to obavi na ruševnim zgradama, rekao je nekoliko puta zastavši zbog bola u grlu i suza pre asni Kozjak, pozvavši živu Crkvu na promišljanje te dodao kako e se gra evina popraviti i izgraditi, ali živa Crkva se ovako kao što je sada teško može popraviti. Vele asni Herceg govorio je o blagdanu Duhova kao o trenutku kad su u enici bili u strahu od Židova i kada su se pojavili živi plameni i ohrabrili ih u njihovim životima. Poslijepodne je u Svetom Jurju na Bregu bila podjela sakramenta Svete potvrde.

(Stjepan Mesari )

ŽUPA SVETOG ANTUNA PADOVANSKOG u akovcu

Antunovsko proštenje i blagoslov zvona Od 10. do 14. lipnja na akove kom Jugu u župi Svetog Antuna Padovanskog trajat e sve anosti u povodu velikog antunovskog proštenja.

Sve anosti e zapo eti trodnevnicom 10., 11. i 12. lipnja koju e predvoditi o. Franjo Jurinec. U srijedu e u 18.45 sati biti krunica

svetom Antunu, a od 19 sati bit e sve ana sveta misa s procesijom na Trgu do kipa Svetog Antuna.

Na blagdan Tijelova u etvrtak u 11 sati bit e zajedni ka proslava s tijelovskom procesijom po trgu ispred crkve.

U petak 12. lipnja nakon ve ernje svete mise na trgu e biti

koncert Dixieland Banda akovec.

Na svetkovinu Svetog Antuna Padovanskog u subotu 13. lipnja svete e mise biti u 7.30, 9 i 11 sati, te ve ernja u 19 sati. U 15 sati bit e blagoslov djece i ljiljana. Središnja sve anost i proštenje bit e u

nedjelju 14. lipnja. U 10 sati bit e blagoslov i podizanje novih zvona u zvonik crkve, a nakon toga sve ana sveta misa koju e predvoditi, kao i blagosloviti zvona, monsinjor Josip Mrzljak, varaždinski biskup. (sm)

SV. MARTIN NA MURI

Tijelovska procesija U etvrtak 11. lipnja je blagdan Tijelova, kada se održavaju tijelovske procesije. Shodno tome i u Svetom Martinu na Muri e biti tijelovska procesija, i to po ulici prema Vrhovljanu i obrnuto.

Procesija e se kretati od 9 do 12 sati, kada e biti zatvoren dio županijske ceste 2003 od župne crkve do kapelice u Vrhovljanu.

Obilazni put za sve sudionike u prometu e biti Sveti Martin na Muri - Gradiš ak - Brezovec i ponovni izlazak na cestu 2003 i obrnuto. Župnik vele asni Ivan Herceg moli sve sudionike u prometu za razumijevanje i estita blagdan Tijelova te poziva ljude na procesiju, bez obzira kojoj župi pripadaju. (sm)

Možda nam se ini da se o tome nema što re i, i da to nikoga ne e zanimati. Možda, ali pokušajmo. Za nas krš ane je to temeljno važno. Naime, kako mi uop e znamo i možemo govoriti o Bogu? Neki govore da smo si izmislili Boga, a mi pak krš ani vjerujemo (a vjera je sigurnost!) da nam se On sam objavio, Bog. Po svome Sinu Isusu, objavio nam je sebe. Po ljudski govore i, bilo bi mu bolje da je bio jasniji i jednostavniji: objaviti sebe, Boga - da, ali Boga i onda još u Bogu Tri božanske osobe - stvarno komplicirano, i vrlo neobi no. I to je Presveto Trojstvo! No, Bog nam nije htio lagati, izmišljati o sebi da bi nama bilo manje neobi no, nego nam je o sebi objavio baš ono kakav je u svojoj nutrini!

Pošteno. Mi o Bogu ne bismo ništa ni znali da nam se On sam nije objavio. Objavio nam se kao Jedan u Tri osobe. Kad vjeruješ, obra aš se Bogu, Jednome (jer drugog ni nema!). A zašto onda te Tri božanske osobe?! O tome se od pamtivijeka u teologiji u ilo u predmetu - De Deo Trino!, dugo i naširoko. Tako je i dandanas. Ono što nas zanima je - što to nama koristi?, to Presveto Trojstvo. E sad, koristi?

Pa da, koristi. Nije loše postaviti stvari i tako. Vjera nam koristi: da znamo o sebi, da saznamo kako nas je Bog zamislio, a to nam onda koristiti da budemo sretni, ispunjeni. Onakav (i onako!) kakav nam se Bog objavio - to nama ljudima koristi! Ina e, zašto bi se Bog bilo kome objavljivao?! Možda ve predmnijevamo na što nas to poti e, u emu nam to ‘koristi’.

Kad govorimo o TRI, govorimo o razli itima, o više njih. A njih Tri su Jedan, to zna i da im razli itost i brojnost ne smeta da budu Jedan. Da ih ta razli itost upravo privla i i oboga uje. Da ih ona ustvari sjedinjuje - da budu JEDAN! Ako je naša vjera neprestano uranjanje u tajnu Boga, onda je ona uranjanje u tajnu Boga koji je Jedan u Tri. Takva vjera nas angažira na život razli itosti koji teži prema jedinstvu, prema sjedinjenju, na sliku Boga. To je prava

DUHOVNI velikan Vid mu enik, 15. lipnja Rodio se na Siciliji u 3. stolje u za vrijeme bezbožnog cara Dioklecijana koji je nemilosrdno progonio krš ane. Vidovi roditelji bili su pogani, a otac posebno bijaše žestoki protivnik krš ana. Vidova majka rano je umrla, pa otac dade Vida na odgoj robinji Krešenciji, koja bijaše krš anka kao i njezin muž Modest.

Oni su Vida odgajali krš anski i dali su ga krstiti. Kada je imao 12 godina, otac njegov doznade da je njegov sin kršten, pa u ini sve da ga odvrati od krš anske vjere i kad mu to nije uspjelo po eo mu je prijetiti i mu iti ga.

Mu io ga je gla u i že om, do krvi ga je tukao, a Vid je sve to podnosio iz ljubavi prema Kristu.

Otac je Vida predao tamni arima koji su ga mu ili i na kraju bacili u rastaljeno olovo i mu ili ga do smrti. Vidu je tada bilo 17 godina, a Crkva ga ubraja me u 14 svetih pomo nika u nevolji. Svetog Vida se zaziva kod padavice i vrtoglavice te kod bolesti o iju. (sm)

Piše: vl . Antun Štefan vjera! Mi vjeru živimo najprije svaki u sebi, svaki za sebe, ali je moramo živjeti i u zajednici s drugima. Svaki od nas je razli it, i to bogatstvo razli itih savršeno ini zajednicu, Crkvu - jednu, svetu, katoli ku, ija je glava sam Krist. U Presvetom Trojstvu postoji neprestani dijalog, me usobno poštovanje, jedinstvo u razli itosti. Tako mora biti i me u nama u Crkvi.

Ako pak nije onda ne nasljedujemo Boga koji nam se objavio.

Naše zajednice, i svaki od nas u njima, trebaju uvažavati razli itost svojih lanova, i doživljavati ih kao bogatstvo, kao temelj jedinstva. Svi imaju pravo i imaju svoje mjesto u Crkvi, i svi su nezamjenjivi! U našim župnim zajednicama dijalog bi trebao biti sigurnost radosnog življenja Evan elja. Dijalog kao stvaralac jedinstva, kao kroja kojim Bog sebe utjelovljuje. Što e dijaloga u našim zajednicama biti više, to e Bogu biti lakše ‘ostati s nama u sve dane do svršetka svijeta’! Jer Bog voli svakog, voli razli itog, i želi da ga ugradi u gra evinu koju nazivamo Crkva (župna zajednica!), da bude njezin sastavni dio i uvjet njenog jedinstva. Samo tako Crkva doista vjeruje u Jednoga Boga - Oca, Sina i Duha Svetoga! Dakle, svatko je od nas neophodan, neophodan za vjeru u Boga, Jednoga u Tri božanske osobe! U Bogu se razli ito ne odbija, u Bogu se razli ito privla i. Njegovom snagom i našom vjerom, i mi, premda razli iti, postajemo Jedno, zajednica, Crkva. Bog s nama. Bog Otac, Sin i Duh Sveti!

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 9. lipnja Efrem, Diomed, Rikard srijeda, 10. lipnja Biserka, Margareta, Geta etvrtak, 11. lipnja TIJELOVO, Borna, Barnaba petak, 12. lipnja Ivan Fakundo, Bosiljko, Leo subota, 13. lipnja Antun Padovanski, Antonija nedjelja, 14. lipnja Ru in, Elizej, Marcijan ponedjeljak, 15. lipnja Vid, Modest, Bernard

RIJE I MUDRE “Liberalizam je moralno zlo ovje anstva, on poznaje samo prava ali ne i dužnosti, osim pro ita, liberalizmu ništa nije sveto.”

(Ivan Gabelica)

22

Novi život se ra a

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Siniša (20) i Danijela (20) Hruška iz Gardinovca dobili su Tiu, ro enu 1. lipnja u 21.10 sati.

9. lipnja 2009.

Mario (37) i Mirjana (37) Mikolaj iz Strahoninca dobili su Marka, ro enog 1. lipnja u 13.45 sati. Na slici su mali Marko te njegove seke Maja (15) i Mirna (12).

MT “LEPTIRI ” poklanja benkicu i partlek

Saša Kozjak (28) i Maja Kozjak - Hladki (28) iz akovca dobili su Filipa, ro enog 29. svibnja u 12.30 sati.

Ivan (23) i Mateja (20) Pti ek iz Šandorovca dobili su Hanu, ro enu 27. svibnja u 15.10 sati.

Vladimir (28) i Andreja (29) Sedlar iz akovca dobili su Sebastiana, ro enog 2. lipnja u 12 sati.

Vjeran (37) i Lorena (29) Pani iz akovca dobili su Luku, ro enog 28. svibnja u 12.25 sati. Imaju i Laru (3,5).

Benkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri dobivaju naše novoro ene bebe, iji se roditelji pristanu fotogra irati za rubriku “Novi život se ra a” ME IMURSKIH NOVINA. Prigodnim e ih poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka MT tvornica trikotaže iz Štrigove.

U sportskoj dvorani Graditeljske škole održan je me unarodni plesni turnir “Trofej Grada akovca”.

Na turniru se natjecalo ukupno 259 plesnih parova iz 28 plesnih klubova iz cijele Hrvatske, Ma arske i Slovenije, a zapažene su rezultate ostvarili plesa i Plesnog kluba Livi koji su osvojili ukupno sedam medalja.

2

9. lipnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

UMJETNI KA ŠKOLA “Miroslav Magdaleni ” akovec

Svake godine sve bogatiji program za kraj škole Tradicionalno, kraj školske godine javnom produkcijom u Centru za kulturu obilježila je Umjetni ka škola “Miroslav Magdaleni ”. Koncert je bio prilika da maleni glazbenici svojim roditeljima, prijateljima i svima ostalima pokažu što su sve nau ili u prošloj godini. A kao što smo imali prilike vidjeti, program Umjetni ke škole svake je godine sve bogatiji i sve bolji.

Na produkciji su nastupili Zbor umjetni ke škole i Osnovna baletna škola, ija je voditeljica i koreografkinja Nataliya Nikitina. Od plesa a nastupili su: Tena Piljuši , Megi Vrabec, Marija Ivekovi Pontoni, Jana Ov ar, Vida Premuš, Lucija Korpar; Vilim Poljanec, Lucija Mavrin, Augustina Jan ec, Kristina Hranilovi , Maja Kova , Ines Lisjak, Debora Lovren i , Ena Sanjkovi , Judita Jeleni ; Jurica Ivekovi Pontoni, Silvia Novak, Jana Ov ar.

Od malenih muzi ara na instrumentima redom su nastupili: Nikola Vinko, 3.r. klavir; Matija Balaž, 5.r. klavir; Ivan Kanižaj, 2.r. gitara; Juraj Barlek, 2.r. gitara; Denis Hižman, 2.r. gitara; Vedran Hrasti , 3.r. gitara; Robert Horvat, 3.r. klavir; Ana Tarandek, 2.r. violina; Dario Cmre njak, 5.r. bariton sakso on; Ivan Pal, 6.r. alt sakso on; Dorian Srnec, 6.r.

Samostalan koncert održao je Harmonikaški orkestar Umjetni ke škole tenor sakso on; Kruno Lapat, 5.r. klarinet; David Vukovi , 4.r. klavir; Mirna Baksa, 5.r. klavir; Luka Buljan, 6.r. truba; Josipa Šupljika, 4.r. klavir; Dorotea Klenak, 4.r. flauta; Barbara Turk, 4.r. flauta; Sara Hunjak, 3.r. flauta; Tajana Vidovi , 6.r. klavir; Iva Tkal ec, 5.r.; Lana Ladi , 5.r. duet harmonika; Ivan Kero, 6.r. klavir; Patricija Jura i , 4.r. violina; Patrik Zamuda, 5.r. klavir; Tihomir Vrbanec, 6.r. gitara; Trpimir

Vrbanec, 6.r. gitara; Viktor Herman, 3.r. gitara; Bruno Boj, 6.r. klavir; Iva Bartoli , 6.r. klavir.

To ke pripremili: Senka Bašek Šamec; Dorotea Boži ; Nataša Bra ko; Ljubica Crn ec; Mirjana Džanko; Vedrana Fabac; Justina Fu ko; Frano Kežman; Danica Ljubi ; Nataliya Nikitina; Daniel Mario Novak; Miroslav Novak; Dragica Stojko; Marijan Stojko, Nada Varga; Vjeran Vidovi , Jasna Viš-

nji . Klavirska pratnja bili su Mirjana Džanko, Daniel Mario Novak.

Na koncertu je nastupio i Harmonikaški orkestar škole koji je prošli tjedan i sam održao samostalni koncert za javnost. Orkestar veoma uspješno vodi Senka Bašek - Šamec, pro . Sude i po vi enom, harmonikaški bi orkestar mogao i eš e zasvirati za akove ku publiku jer klinci stvarno sviraju odli no. (mn)

IZLOŽBA polaznika LU -ove Škole crtanja i slikanja

Potrebno je svijet gledati i shva ati druga ije Polaznici Škole crtanja i slikanja u organizaciji Likovnog udruženja akovec i ove su godine posebnom izložbom pokazali što su sve nau ili u proteklih godinu dana.

Minula godina za Školu crtanja bila je mnogo bolja od one prethodne, kazao je predsjednik LU -a Toni Fažon: - U svakom slu aju je ova godina bila bolja od prošle. Javilo se više ljudi u Školu crtanja, više djece. Zapravo je sve bolje i bolje svake godine. Naravno, to je zato što mi svake godine stje emo nova iskustva. Sada ve jako dobro znamo na koji na in raditi i dobro smo uigrana ekipa. Na kraju sve rezultira sve boljim radovima i sve ve im brojem prijavljenih u Školu crtanja i slikanja. Školu crtanja i slikanja polazilo je dvadesetak polaznika organiziranih u tri skupine, dvije odrasle i jedna dje ja.

Na izložbi je zastupljeno osamnaest polaznika Škole crtanja i slikanja Na izložbi su se predstavili: Josip Brdar, Gabrijela ud, Donatela Novini , Lucija Vugrin, Mirjana Klobu ari , Goran Kolari , Marija Biber, Klaudija Perho ,

Ljiljana Horvat, Petra Palatinuš, Valerija Cerovec, ur ica Golubi , Tibor Nemet, Emilija Cmre njak, Dragica Horvati , Eva Vukina i Iva Mesari

Crtanju i slikanju polaznike su pou avale Gabrijela Binder i Viktorija Balog.

One su u proteklih godinu dana pokušale svojim znanjem, iskustvom i spoznajama otvoriti o i polaznicima kako bi svijet oko sebe gledali novim pogledom i to gledanje preto ili u ruku i materijal kojim su se izražavali, rekla je Binder.

- Sretni smo ako su na uli druga ije gledati svijet i druga ije ga shva ati. Sada umjesto da kupuju preskupe umjetnine sami mogu ukrasiti svoj dom. Isto tako, mislim da je bitno što su u ovim vremenima depresije i kriza pronašli nešto što e ih otrgnuti od te teške stvarnosti i pri initi im veselje.

Izložbu koja je otvorena prošli etvrtak u zgradi “Scheier” popratio i poseban program u kojem su sudjelovale plesa ice Plesnog studija Teuta, te Mario Jagec i Krunoslav Lajtman. Izložba ostaje otvorena do 12. lipnja. (mn)

LOUNGE BAR ROOM, 13. lipnja od 22 sata

Zvuk broda ponovno u akovcu U subotu 13. lipnja s po etkom u 22 sata Autonomni centar organizira u Lounge baru Room u akovcu nastavak programa Egoboobits proizvo a i, iji je cilj promocija nezavisne i slobodne elektronske glazbe.

Nakon samo 8 mjeseci u akovec se vra aju “Zvuk broda”. Zvuk broda, studio za oblikovanje zvuka i slike, osnovali su 2000. godine u Zagrebu

Tomislav Domes i Ivan Slip evi . Zvuk broda su rezidencijalni umjetnici net. kulturnog kluba Mama, suosniva i izdava ke ku e Egoboobits i zna ajno ime hrvatske klupske scene, ponajprije zahvaljuju i live nastupima na svim važnijim recentnim klupskim ve erima.

Glazba koju Zvuk broda proizvode stilski se najbolje može odrediti kao

deep house. Zvu ni i vizualni materijali Zvuka broda pokazuju kako digitalni alati koje koriste u svome radu omogu avaju brzu ijednostavnu produkciju. Stoga njihovi nastupi uživo svaki put zvu e i izgledaju svježe i druk ije (http://www.egoboobits.net/ZvukBroda).

Kao potpora Zvuku broda nastupit e DJ Pytzek, rezidencijalni DJ multime-

dijalnog instituta “Mama”, ina e rodom iz Me imurja, koji u zadnje vrijeme zajedno s DJ Nicoleom u Zagreb dovla i vrhunske izvo a e, majstor je za sve vrste i podvrste house zvuka (http://www.myspace.com/pytzek).

Ulaz na doga aj je besplatan.

9. lipnja 2009.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

FA UK 2009., 11. - 14. lipnja

259 PLESNIH PAROVA oduševilo na Trofeju Grada akovca AKTUALNE IZLOŽBE

Kraj tjedna rezerviran je za predstave i performanse

Livijevi plesa i osvojili sedam medalja

Kraj tjedna bit e rezerviran za kazališne predstave i razne performanse jer e se od etvrtka 11. lipnja do nedjelje 14. lipnja na ulicama akovca, dvorani Centra za kulturu i prostorijama CeZaMa odvijati 6. po redu Fa uk.

Fa uk je festival kazališne i uli ne kreativnosti koji Centar za mlade, CeZaM akovec, organizira svake godine (od 2004.), a iji su idejni za etnici bili lanovi dramskog studija DaDa, koji djeluje u sklopu CeZaM-a te lanovi Pinkleca, pri Centru za kulturu akovec.

Prva dva Fa uka jednostavno su poslužila postoje im kazališnim družinama (Pinklec, DaDa, Dje je gradsko kazalište, dramske družine srednjih škola) na podru ju grada da prezentiraju svoj rad, tj. da prikažu svoju godišnju produkciju i tako za Dan Grada akovca poklone svojoj publici jednu malu kazališnu manifestaciju, no sada je Fa uk narastao u pravi festival s inozemnim performerima.

Program: 11.06. etvrtak: Centar za kulturu, 20 sati - otvorenje festivala - “Ve eras se improvizira” (prema L. Pirandellu), K. D. Pinklec & Dramski studio DaDa; Mala scena CZK, 21.30 h - Goran i Vlatko, dugogodišnji ljubavni partneri - Stand up komi ari 12.06. petak: Prostor (bivši Stari hrast), 18 h – dvije jedno inke Bertola Brechta “Prosjak ili mrtvi pas” i “Istjerivanje avla”, Kazališni studio mladih HNK Varaždin; 21 h Stranputice (autorska plesna predstava), Se’pamal koprodukcija Tanzelarija iredance project I Elma Selman (BiH); 22 h after party i DJ Sebo (rock,

U sportskoj dvorani Graditeljske škole održan je me unarodni plesni turnir “Trofej Grada akovca”. Na turniru se natjecalo ukupno 259 plesnih parova iz 28 plesnih klubova iz cijele Hrvatske, Ma arske i Slovenije, a Hrvatski sportski plesni savez odli no je ocijenio prvi turnir održan u akovcu u organizaciji Plesnog kluba Livi.

Upravo su i Livijevi plesa i ostvarili zapažene rezultate, te osvojili ukupno sedam medalja.

Zlatni plesni par su Jurica Paji i Melani Peršak u kategoriji osnovaca u standardnim plesovima.

Srebro u standardu i broncu u latinu osvojili su Kristijan Peter i Iva Bukovi u kategorijama D2 i D3, a Mario Paji i Lana Horvat u D1 i D1. Marko Fijan i Klara Pe-

metal, disco, trash, ex-yu, ma sve i svašta).

13.06. subota: Franjeva ki trg, 12 h - “Licem prema dolje”, performans/umjetni ki projekt koji spaja izvo a ku i fotografsku umjetnost (sudjeluju ljudi razli itih kulturnih, socioloških, seksualnih, dobnih, rasnih orijentacija.

Performans je otvorenog tipa i poželjno je da se priklju ite); Prostor, 20 h - “Instrukcija”(prema Ionescu), Dramski studio Dada; 22 h “Medeja blossoming” (autorski projekt), Pozorište Patos (Srbija); 23 h after party Tiefen Ton i prijatelji (digital disco, break beat).

14.06. nedjelja: Centar za kulturu, 16 h “Vatroslav Grom” (prema pri i Jody Bergsma) K. D. Pinklec.

Tijekom festivala mo i ete uživati i u Designate project (konceptualna fotogra ija / preformans) koji e se nasumi no doga ati na razli itim lokacijama u Gradu. Festival ne bi bio mogu bez u eš a sponzora Ministarstva Republike Hrvatske i Grada akovca.

JEDNOM MJESE NO u akovec e dolaziti umjetnici iz cijele Hrvatske

HDLUM predstavio Tanju Vujasinovi akove koj likovnoj publici na otvorenoj tribini u prostorima ACT-a predstavila se mlada, multitalentirana umjetnica Tanja Vujasinovi . Razgovor s umjetnicom organiziralo je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Me imurja.

Tanja Vujasinovi diplomirala je kiparstvo na ALU Zagreb, a magistrirala iz vizualnih umjetnosti na Central Saint Martins College of Art and Design u Londonu. U radu se koristi razli itim medijima, uklju uju i skulpturu, instalaciju, fotogra iju, video i zvuk.

Njezini recentni radovi nude složeni prikaz psihosocijalnih promišljanja kolektivnih frustracija i memorije. Nastoji ukazati na sje anja univerzalnog iskustva, koje svi svjesno ili nesvjesno prolazimo.

Stvaraju i intimnu, esto hipnoti ku, atmosferu, od gledatelja se suptilno zahtijeva angažman kroz osvještavanje i prepoznavanje vlastitog iskustva u izloženom. Radovi su male intimne debate koje promatra a uvla e u autore leksiju.

Ovo je bila prva u nizu tribina koje e Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Me imurja organi-

Tanja Vujasinovi je prva umjetnica koju je HDLUM ugostio na svojim tribinama zirati. U planu je da se jedna održi svaki mjesec, a u goste bi trebali do i umjetnici iz cijele Hrvatske, rekao je Luka Buni ispred HDLUM-a: - Smatramo da kod nas ima mnogo mladih ljudi za koje bi bilo dobro da vide kako mladi umjetnici žive, koliko se uspijevaju s time nositi, s obzirom na to da je umjetnost prili no nepro itabilna. Trenuta no imamo u planu predstavljati doma e umjetnike, naše kolege s Akademije, ljude koji su uspjeli u svijetu umjetnosti ve ovako mladi. Naravno, zvat emo i ljude koji su ve dulje vremena na sceni. (mn)

Ca e bar Arrow – izložba fotogra ja Damira Klai a – Klju a.

Galerija Sabol - stalnu postavu prizna h hrvatskih slikara možete pogledati u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17, akovec. Posebno se is u slike D. Džamonje, S. Svilan, E. Glavur i M. Veže.

Na parketu sportske dvorane Graditeljske škole snage je odmjerilo 259 plesnih parova

Na Trofeju Grada akovca sudjelovali su plesa i iz cijele Hrvatske, Slovenije i Ma arske

ter bili su odli ni tre i u latinu D2, kao i Karlo Drvoderi i Ana Maria Radovan u standardu D1, gdje su osvojili tako er broncu.

U inalnim natjecanjima natjecali su se još Leon Novak i Bernarda Flin ec, Stjepan Dodlek i Antonela Flin ec, Josip Novak i Monika Novak, Marko Šoštari i Leona Zeli , Nino Škvorc i Lana Cmre njak, Matija Mrvac i Andreja Toplek, Domagoj Oreški i Adrijana Pongrac.

U najja oj konkurenciji, odraslim A1 razredima u standardnim i latinskoameri kim plesovima, dvostruku pobjedu odnijeli su Peter Szanto i Szilvia Juhasz iz Ma arske koji su plije-

nili pozornost svih svojim koreogra ijama i kostimima. Drugo mjesto u najja oj kategoriji u standardnim plesovima osvojili su Martin Franja i Mirjana Žuti , a u latinu Damir Horvatin i i Ana Lovri .

Organizator zahvaljuje pokrovitelju Gradu akovcu, zlatnim sponzorima Eurohercu i TZ-u akovec, srebrnom sponzoru BAT-u akovec, sponzorima Studio P, Rotocomerc, Net doo Šenkovec, Pirouette Split, Jamnici, LPT Prelog i Haubisu, donatorima Ljekarne Petek, Restoranu Kristal akovec, Dinamic Tradeu d.o.o., Pletexu te roditeljima lanova PK-a Livi.

IZLOŽBA maturalnih radova u podru ju graditeljstva “Igra 2009.”

Matiji Posavcu srebro, Ninu Kova i u bronca

Graditeljska škola akovec drugu je godinu za redom doma in nacionalne izložbe odabranih maturalnih radova u podru ju graditeljstva “Igra 2009.” Izložbu su pomogli organizirati i Hrvatska zajednica tehni ke kulture, Udruga inovatora Hrvatske i Me imurska udruga inovatora.

Na natjecanje “Igra ” ove su godine pristigla 22 rada iz škola iz cijele Hrvatske, a o najboljima je na ovogodišnjem natjecanju odlu ivalo povjerenstvo u sastavu: Nevenka Vukovi - Varga, projektantica i predsjednica Udruženja arhitekata Me imurske županije, Dragomir Sutlar iz Županijskog zavoda za prostorno ure enje, te Boromir Petanjek, projektant i lan Savjeta za prostorno ure enje i graditeljstvo Grada Varaždina.

Svoje mjesto me u nagra enima, kojih je ukupno sedam, našla su ak dvojica u enika iz Graditeljske škole akovec. Tako je srebro osvojio Matija Posavec s radom “Dimenzioniranje nosivih elemenata”, dok je broncu osvojio Nino Kova i za svoj rad Obiteljska ku a “Rudebox”.

- Odabrati najbolje ove je godine bio posebno težak zadatak, kazala je Nevenka Vukovi - Var-

AKOVEC – zgrada Scheier - Izložba polaznika LU -ove Škole crtanja i slikanja. Na izložbi se predstavljaju: Josip Brdar, Gabrijela ud, Donatela Novini , Lucija Vugrin, Mirjana Klobu ari , Goran Kolari , Marija Biber, Klaudija Perho , Ljiljana Horvat, Petra Pala nuš, Valerija Cerovec, ur ica Golubi , Tibor Nemet, Emilija Cmre njak, Dragica Horva , Eva Vukina i Iva Mesari .

Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Me imurca, Ru era Boškovi a 7 - stalni postav. Memorijalna zbirka ve je gotovo 30 godina u kulturnom prospektu akovca, obuhva a brojne radove Ladislava Kralja stare izme u 50 i100 godina, te poku stvo i osobne predmete umjetnika. U skladu sa svojim preferencijama oblika, boja i duhovnog zna aja mo va, autori su izgradili cijeli jedan mikrosvijet na temu crkve Svetog Jakoba, iskreno odgovaraju i na mogu a pitanja.

SVETI MARTIN NA MURI – Toplice Sve Mar n - izložba likovnih radova (crteža) akademskog slikara Krešimira Hlebeca iz akovca.

Hlebec izlaže 20-ak slika (crteža) u tehnikama olovka i ugljen te nekoliko linoreza u boji. Prikazana su tri ciklusa crteža - varaždinski mo vi, Vrbni ke teme i ciklus ljudskih likova i dijelova jela.

PRELOG – Riblji restoran Prelog – izložba dijela lanova Likovne udruge Donjeg Me imurja Pizzerija Ro-Sa – izložba slika dvadesetak lanova Likovne udruge Gori an. Uz doma e autore iz Gori ana izlažu i slikari porijeklom iz Gori ana koji danas žive izvan Me imurja.

Caffe bar ART – izlažu Franjo Musta i Pavao Ružman. Franjo Musta je jedan od najpoznatijih me imurskih lirskih slikara, a Ružman samouki slikar s ekspresivnim nabojem na svojim slikama, na kojima naj eš e slika mo ve coprnica, bogci i sli no ...

Marina Prelog – izložba crteža Slavka Duki a, lana Likovne udruge donjeg Me imurja.

Muzej Me imurja akovec

Me u sedam najboljih jesu i u enici Graditeljske škole: Matija Posavec (prvi slijeva) i Nino Kova i (prvi zdesna) ga: - Odabir nam je bio veoma težak jer su radovi nadmašili kvalitetu onih koji su bili prošle godine. Ali smo ovaj rado obavili s iznimnim zadovoljstvom jer se radi o kvalitetnim radovima koji nadmašuju nivo koji se o ekuje od u enika srednjih škola.

Varga je istaknula i kako svake godine dolaze u enici koji sve bolje vladaju tehnologijama i koji prisiljavaju i svoje mentore da tako er u e i stalno se usavršavaju. - To su sve novi i sve bolji programi, a znamo da je ta kompjutorska tehnologija mladima veoma privla na i da oni zaista daju sve od sebe i u tome nad-

mašuju ak i iskusne projektante.

Mi kaskamo što se toga ti e za njima. Ono što njima fali je stru no znanje i iskustvo koje mi imamo, a koja e i oni s godinama ste i.

Sigurni smo da e svi ovi u enici bez problema pro i prijemne ispite na fakultetima arhitekture i gra evine, i da e uskoro postati naši uspješni kolege i suradnici, rekla je Vukovi Varga.

Ove godine, osim akove ke Graditeljske škole, na natjecanju je sudjelovalo još sedam tehni ko - graditeljskih škola iz Bedekov ine, Osijeka, Pule, Splita, Šibenika, Vinkovca i Zagreba. (mn)

U utorak se beru Kraljeve trešnje U cilju popularizacije života i djela najpoznatijeg me imurskog slikara Ladislava Kralja Me imurca, Muzej Me imurja akovec i ove e godine organizirati kulturnu priredbu pod nazivom “Kraljeve trešnje”.

Priredba e se održati u vrtu slikareve rodne ku e u utorak 9. lipnja s po etkom u 10.30 sati.

Ovogodišnju sve anost svojim e crtežima uveli ati u enici Likovne grupe OŠ Prelog, koje e voditi u itelj Damir Šalari. Za kulturni dio priredbe pobrinut e se Mali folklor Osnovne škole Prelog koji je za tu prigodu pripremila u iteljica Jagoda Glavak.

4

9. lipnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PREDSTAVLJEN je prvi Romsko - hrvatski i Hrvatsko - romski rje nik

Ho ete li biti Romi ili Bajaši?

Osim heklanih ukrasa te stolnjaka i nadstolnjaka, udruge žena izradile su i goblene, pletene ukrase i još mnogo toga

IZLOŽBA rukotvorina udruga žena op ine Nedeliš e

Deset udruga prezentiralo svojih ruku djelo Udruge žena op ine Nedeliš e prezentirale su svojih ruku djelo na izložbi rukotvorina koja je sve ano otvorena u petak 5. lipnja u dvorani Mesap u Nedeliš u. Izložba se mogla razgledati cijeli vikend, dakle, 6. i 7. lipnja.

U izradi vrijednih rukotvorina sudjelovalo je osam udruga žena s podru ja cijele op ine Nedeliš e te Selja ka sloga Nedeliš e, kao i Udruga “Sport za sve” Puš ine. Deset izlaga a, to nije,

izlaga ica na izložbi u organizaciji Turisti ke zajednice op ine Nedeliš e prezentiralo je ru no izra ene proizvode koji simboliziraju identitet Me imurja. Osim heklanih ukrasa, košarica te stolnjaka i nadstoljnjaka, udruge žena izradile su i goblene, pletene ukrase, cvije e od krep papira i još mnogo toga, a posjetitelji su se mogli po astiti doma im kola ima koje su tako er same ispekle. (H. Ze ar)

Bez prijatelja stvarno ništa...

Prošli tjedan nije bio baš dobar. Kako to, pitate se? Što bi uop e moglo biti loše u mom kutku raja? Detalji su previše nevažni da bih se upustila u neku podrobniju analizu. Stvarno, u generalnoj slici svemira, zbilja su nevažni i nema smisla da vam dosa ujem s tim. Bit e dovoljno kad kažem da sam protiv svoje volje bila upletena u tu u dramu koja je rezultirala mojim emocionalnim miniuraganom.

Ovo u kombinaciji sa svakodnevnim stresovima rezultiralo je glavoboljom koju ni kutije ibuprofena, neofena ili drugih -ofena ne mogu otjerati. Kao i titranjem živca u desnom oku, što je bio posebno lijep prizor.

Osobito bi se dopalo studentima medicine kojima fali netko pomalo “skrenut” za prou avanje. Otprilike k’o Chief inspector Dreyfus nakon “seanse” s Clouseauom.

Na svu sre u, drama je ubrzo nestala, i sav nakupljen stres.

Naravno, tajna je u tome da ne dozvoliš drugima da te uvuku u svoje emocije i ispade. To je nešto što još nisam u potpunosti savladala. Svi moji pokušaji da reagiram k’o Spock baš i ne ispadnu kao što je bilo planirano, možda zato jer ta druga krajnost nije ništa psihološki zdravija. Na i sredinu bilo bi lijepo, no lako je to re i, a jako teško napraviti.

Zato je dobro imati prijatelje, da daju širu perspektivu. Da vide šumu kad ti uporno glavom udaraš u drvo. Imam tako jednu prijateljicu koja je odli na u tome. Ona e re i stvari upravo onako kakve jesu, bez uljepšavanja. Kojoj nije problem re i mi da

Piše : Maja Novosel

pretjerujem i da prestanem gubiti živce bez razloga, zbog stvari koje ne mogu promijeniti. Ili, ako mogu, re i mi da ih promijenim.

Jest da naši teški razgovori prije ili kasnije spuznu do totalnog komada kojeg je vidla prošlog tjedna i so nih, detaljnih opisa ... Ali to je sve dio terapije.

Lijepo je imati i razli ite prijatelje za razli ite situacije, s nekima se vozikaš okolo u autu i urlaš omiljene pjesme, s nekima odeš na litru dobrog vina, s nekima pla eš, s nekima je super jer toliko pri aju o svojim problemima, da zaboraviš na svoje. A s nekima je dovoljno samo šutjeti i ostaviti da tišina sve izre e. Imati nekog da vas sluša, ak i kad nemate ništa za re i je Božji dar.

Oduvijek mi je super izreka koja ide otprilike: Prijatelj je netko tko e te izbaviti iz zatvora. Najbolji prijatelj je netko tko sjedi kraj tebe i govori: “Ovo je bilo preeedobro!!!” Stvarno sam sretna što imam i nekoliko takvih prijatelja, koji e se baciti i u grotlo emocionalnog vrtloga za mene. Bez brige, i ja im vra am istom mjerom.

- U Me imurju se Romi prvo moraju opredijeliti jesu li Romi ili Bajaši. Ako su Romi, onda moraju poznavati i izu avati taj jezik. Ako ne žele biti Romi ve Bajaši, onda neka njeguju svoj jezik, tradiciju i kulturu, kazao je na predstavljanju prvoga Romsko - hrvatskog i Hrvatsko - romskog rje nika njegov autor Veljko Kajtazi.

Ud r ug a z a promic a nje obrazovanja Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara“ i Knjižnica “Nikola Zrinski“ akovec organizirali su predstavljanje prvoga Romsko - hrvatskog i Hrvatsko - romskog rje nika. Na 420 stranica rje nik sadrži više od 12.000 rije i, a dodani su i nazivi nekih ustanova, udruga i sli no.

Cilj rje nika je pomo i Romima pri opismenjivanju i školovanju na svim razinama.

No s obzirom na to da tek malo naših Roma zapravo govori romski, ve govore bajaški, njima ustvari ovaj rje nik i ne e puno pomo i u školovanju ili daljnjem životu, osim ako se nešto ne promijeni. - Moje osobno mišljenje jest da bismo svi, to uklju uje sve Rome u Hrvatskoj,

Romski rje nik u akovec su došli predstaviti Goran ur evi , Veljko Kajtazi i Alemko Gluhak ve jednom trebali stati i re i da dijalekt rumunjskog, i Romi Basmo svi Romi, a to za sobom jaši pomaknu i za sebe naprave povla i i poznavanje romskog jedan takav rje nik, jednu takvu jezika. To zna i krenuti iz po et- preglednu gramatiku, kakvu ka i u iti ga, kazao je Kajtazi. No sadrži i ovaj rje nik. To što baznaju i da su veoma male šanse jaška romska zajednica ne goda se svi Romi za ovo odlu e, vori romski nije ništa neobi no, Kajtazi poru uje kako bi onda mnogo Roma u svijetu više ne svi trebali poraditi na njegova- govori romski. No ovo može biti nju barem svojih tradicija. poticaj da se radi na tome da zaS njime se slaže i dr. sc. Alem- jednica radi na tome da njeguje ko Gluhak, lan HAZU. - Ovaj svoj jezik, rekao je Gluhak. rje nik za bajašku zajednicu naZbog raznovrsnosti “romizgled ne zna i ništa, me utim, skih” jezika i dijalekata, prikutakav rje nik može biti poticaj pljanju materije za rje nik poda se bajaški jezik, koji je jedan kazalo se kao poprili an izazov

za Veljka Kajtazija. Romski jezik ini sustav od više desetaka dijalekata oblikovanih pod utjecajem jezika zemalja u kojima žive ili su dulje boravili, pa se njihovi govornici katkad me usobno gotovo uop e ne razumiju. Zbog tih je razlika autor pri skupljanju materijala za rje nik koristio rije i i frazeme iz nekoliko dijalekata koji se mogu uti na prostorima jugoisto ne Europe. No, osnovni dio korpusa je gurbetski.

Najve u je poteško u pri izradi rje nika predstavljala injenica da ne postoji op i standardni romski jezik jer se na romskome Romi u Hrvatskoj, a i šire u Europi, ne obrazuju. Neki su elementarni koraci u smjeru standardizacije u injeni, ali dok ne do e do šire upotrebe jezika u više razli itih funkcija, o standardizaciji se romskoga jezika još ne može govoriti. Ipak, rje nici poput ovoga svjedo e o tome da se u zadnje vrijeme ine veliki koraci naprijed.

Osim Kajtazija i Gluhaka, rje nik je u akovec došao predstaviti i Goran ur evi , romski aktivist. (mn)

NAJGLAS Osnovne škole “Petar Zrinski” Šenkovec

Za teško bolesnog Lovru skupljeno oko 4.500 kuna Šenkove ka Osnovna škola “Petar Zrinski” ponovno je organizirala pjeva ki festival svojih u enika. Najglas je održan u srijedu 20. svibnja u dvorani škole.

Na ovogodišnjem Najglasu snage je odmjerilo 11 pjeva a od 3. do 8. razreda, i to: Eneja Zadravec, Marina Paragi, Tajana Toplek, Eva urin, David urin, Melani Šparavec, Martian Dobrovi , Ivana Dobrovi , Sara Stojko, Paula Mihoci, Antonio Vuk, Janja Pala i , Iva Plavljani , Julija Jan ec, Hrvoje Gori anec.

Kao i svake godine, i ove su se godine birali najbolji pjeva i, o emu je odlu ivao žiri u sastavu: Rajko Doboši , Marija Šobak, prof. Damir Rodiger, prof., Predrag Krobot, prof. Iako su pjeva i pokazali kako bi se od

Na Najglasu je ove godine nastupilo jedanaest mladih pjeva a mnogih od njih mogle napraviti prave pjeva ke zvijezde, najboljima je moglo biti proglašeno samo

troje. Ovaj put sve djevojke: Tajana Toplek, Ivana Dobrovi i Julija Jan ec.

Najglas je tradicionalno bio humanitarnog karaktera a prikupilo se 4.500 kuna. Ove godine novac se skupljao za u enika 5. razreda OŠ “Petar Zrinski” Lovru koji je tjedan dana nakon što je po ela školska godina obolio od leukemije. Od tada se nalazi na bolni kom lije enju u Zagrebu.

Kao še er na kraju Najglasa nastupio je po prvi put bend OŠ “Petar Zrinski” pod nazivom “Big Noise”. Nastup se pokazao kao glavni doga aj Najglasa. Bend u sastavu: Karlo Petrovi (bubnjevi), Dorian Srnec (bas gitara), Filip Toplek (solo gitara), Erik Bra ko i Luka Radikovi (gitara), Vladimir Novak (vokal i klavijature) svirao je Whitesnakeovu “Fool for your loving” i “Ain’t talking bout love” Van Halena. (mn)

U OŠ IVANOVEC postavljena izložba Foto - kino kluba Ivanovec

Dojdi moje ružice glet Foto - kino klub Ivanovec okuplja dvadesetak polaznika, zaljubljenika u digitalnu fotogra iju i ilm.

U mjesecu svibnju organizirana je tematska radionica fotogra ije po gornjem Me iimurju “Dojdi moje ružice glet“. lanovima fotokluba pridružili su se i u enici TIOŠ-a koji u svojim izvannastavnim aktivnostima aktivno izra uju fotogra ije.

Najbolje fotogra ije izložene su u holu OŠ Ivanovec, a uskoro i u TIOŠ-u.

Predsjednik kluba Radovan Petkovi na sve anom otvorenju izložbe istaknuo je kako je ovo jedinstvena povezanost osnovne i srednje škole koja je urodila jednom hvale vrijednom izložbom. Fotogra ije je pregledao i ocijenio stru ni ocjenjiva ki sud (Ljerka Biševac, Monika Vrtari -Vuk, Nataša Kralj), pa su

najboljim u enicima uru ene nagrade i priznanja. Osnovna škola: 1. mjesto Benjamin Hamer, 2. mjesto Iva Tkal ec, 3. mjesto Karlo Varga.

Srednje škole: 1. mjesto Jospa Burjek, 2. Mjesto Aleksandra Kova i , 3. mjesto Katarina Žilavec. U bogatom kulturno - umjetni kom programu sudjelovao je Dje ji vrti P elice, KUD Katruže, Muška i ženska vokalna skupina KUD-a Katruže te u enici OŠ Ivanovec. Sve anost otvorenja uveli ali su brojni gosti i uzvanici, Veselin Biševac, zamjenik gradona elnika Grada akovca, Željko Medved, predsjednik Tehni ke kulture Me imurske županije, te Zdravko Tot, predstavnik Hrvatskog fotosaveza, a nakon razgledavanje izložbe nastavljeno je ugodno druženje.

Izložbu u OŠ Ivanovec popratio je bogat kulturni program

9. lipnja 2009.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Veza bi vam mogla priuš mnogo tjelesnog zadovoljstva, no kad je posrijedi osje ajna ispunjenost, mnogo e vam toga bi nedore eno i nepotpuno. Mogli biste poželje više od onoga što zasad možete dobi . Entuzijazam i izražena energija po cat e vas na iznimne radne napore. Otklonit ete zapreke na putu do cilja, prionu dovršavanju zaostalih poslova i napla neka od potraživanja. Vjerovat ete u vlas te mogu nos . Ako ste u braku, u etvrtak možete o ekivati nemir i probleme zbog dvosmislena ponašanja partnera. Na žalost, ni odnosi s uku anima ne e bi sjajni. Vašu dinami nost i naporan rad nadre eni bi mogli prepozna i adekvatno nagraditi, posebice ako uložite još malo dodatnoga truda potkraj tjedna.

VAGA (24.9.-23.10.)

Malo ste nervozni i nestrpljivi, no nikako nemojte dopustiti da se to odrazi na vaš emo vni život.

Odnos s voljenom osobom bit e strastven i žestok, pa pripazite na komunikaciju kako ne biste pretjerali.

Nagli i nepromišljeni potezi zakomplicirali bi situaciju u radnom okružju i donijeli vam mnogo glavobolje. Stoga prihva te promjene koje dolaze mirno i koncentrirano, kako biste izvukli što više koris od njih. Osje aj napetos i nelagode mu it e vas u utorak, a ne ete bi svjesni zbog ega. Zbog promjenjivog raspoloženja bit e vam teško procijeni situaciju.

Neke promjene u komunikaciji donijet e bolje odnose s prijateljima, kolegama i osobama koje su vam u prošlosti mnogo zna ile. To e vas u ini sretnijima.

BIK (21.4.-20.5.)

Možda e izostati prilika koju o ekujete, no shva t ete da vam postoje a situacija zasad savršeno odgovara. Za one u braku, ovo je razdoblje kada ne ete ima mnogo vremena jedno za drugo, što bi moglo stvara pri sak. Mogli biste iskusi razo aranje. Bez obzira na svu dosadašnju suradnju i trud vaših kolega da izvuku situaciju, nešto e izmaknu kontroli. Ne ete ima utjecaj na situaciju pa se opus te - ionako e se sve sredi . U ponedjeljak ete bi osjetljivi na svaku rije , naro ito ako dolazi iz usta voljene osobe. Svoju ljubav pokažite konkretnim postupcima, a ne samo rije ima. Želite li se opus i dobro proves u subotu, ne pri ajte samo o sebi, ve budite otvoreni prema novim iskustvima i spremite se na nešto potpuno druga ije.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Promjene pred vama su duboke i dalekosežne, jer ve dulje vrijeme znate da se neki odnosi jednostavno ne razvijaju u željenom smjeru. No, jednako tako neki su tek zapo e , pa im poklonite svoju pažnju. Upornost kojom pokušavate ostvari neke svoje ideje i planove vjerojatno e izbaci iz takta osobe iz vaše okoline. Pokušajte malo pažljivije izloži svoje zamisli te uvažite i savjete drugih ljudi. U ponedjeljak ete bi pretjerano uznemireni zbog manjih problema s lanom obitelji pa se ne ete mo i u potpunos opustiti i posvetiti svojim radnim obvezama. U petak ete bi raspoloženiji za kontakte s prijateljima.

Nemojte se povla i u svoja e ri zida ve slobodno vrijeme iskoris te za izlaske i druženja.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Mnogo zadovoljstva priuš t e vam bliske osobe koje e vam dati upravo ono što vam treba i što vas najviše veseli. U razgovoru s prijateljima doznat ete koliko se svi ate jednoj privla noj osobi. Bez ve ih problema ostvarit ete željeni cilj, posebno ako je rije o prodaji ili kupnji, sklapanju ugovora ili dobivanja zanimljivog poslovnog projekta. Mogu i su i neo ekivani nov ani dobici. U srijedu e izosta podrška osobe do koje vam je stalo. Kamen spo canja bit e vaša potreba za manipulacijom, ali i neki detalji iz prošlos .

Lijepe svibanjske dane iskoris te za sport i rekreaciju. Zdrav fizi ki napor zasigurno e vam pomo i u sre ivanju uskovitlanih misli i donije smirenje.

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

I vi i druga strana prolazit ete kroz razdoblje previranja pa su nesuglasice neizbježne. Sve to se posebno odnosi na probleme koji datiraju iz nedavne prošlos . Suo ite se s njima i riješite ih.

Najviše e vas optere iva razmišljanja o poslu, mada ne možete nikako utjeca na trenutni razvoj doga aja. Pokušajte se što bolje organizirati pa radni dio ovog tjedna ne e bi tako stresan ni naporan. U ponedjeljak biste mogli bi neraspoloženi, no nemojte ulazi u sukobe jer bi se svaka sva a mogla pretvori u ve i kon ikt.

Imat ete potrebu za kretanjem i intenzivnijim kontak ma s ljudima. Slobodno vrijeme što eš e provodite izvan svog doma - me u ljudima.

RAK (22.6.-22.7.)

Kad je o emocijama rije , bit ete izuzetno tvrdoglavi. ak i ako vaš izabranik ne pokaže dovoljno volje za rješavanje nekih problema, ne ete lako odusta , a vaš trud e u kona nici ipak urodi plodom. Trebat ete više zape na radnom mjestu jer e vas šefovi stalno držati na oku. Mogli biste ostvariti mnogo brži napredak u karijeri ako se odreknete nekih svojih stavova. No, na takvo što još ne ete bi spremni. U petak ete nailazi na probleme pri snalaženju u prostoru i sporazumijevanju s okolinom, naro ito ako ste u inozemstvu. Vaši e se strahovi potkraj tjedna rasplinuti i s optimizmom ete gledati na budu nost. Razmišljat ete o novim ulaganjima ili planira ljetovanje.

JARAC (22.12.-20.1.)

Suzdržanim ponašanjem zbunjivat ete partnera. Povla enje nije uvijek najbolje rješenje, stoga - ne izbjegavajte razgovor. Slobodni e se na i u vrtlogu uzbu enja, upoznat e osobu koja e ih zadivi .

Prije važnih odluka posavjetujte se s osobom kojoj vjerujete i iznesite joj svoje sumnje i dvojbe. Kada otvoreno porazgovarate o problemima bit e vam mnogo lakše donijeti pravu odluku. Zalagat ete se za neke neostvarive planove, a vaša o ekivanja bit e vrlo nerealna. U srijedu nemojte povjerova onima koji e vam obe ava lak uspjeh. U utorak i srijedu ete kona no biti mnogo zadovoljniji i opušteniji jer ete uspješno razriješi sve svoje nesuglasice s emocionalnim partnerom.

LAV (23.7.-23.8.)

Ne možete se odlu iti želite li prona i novog prijatelja sli nih zanimacija ili novog partnera, pa bi bilo dobro da se suzdržite od o ijukanja s potencijalnim ‘kandidatima’ dok to ne raš istite sami sa sobom. Najzanimljiviji dijelovi poslovnog života su putovanja i komunikacija. Kako biste tu bili uspješni, poradite na znanjima i vještinama te proširite svoje intelektualne horizonte.

U enje e bi lako i brzo. Imat ete jaku potrebu za malim životnim užicima koji bi vas mogli poprili no staja . Pokušajte ne pretjeriva u hedonizmu. Pogodan je trenutak da prezen rate svoje ideje. Potrudite se da svi koji trebaju saznaju za neke vaše planove - reakcije e bi pozi vne.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Sudjelovat ete u rješavanju emo vnih problema svojih prijatelja i istodobno kova planove kako zaintrigira voljenu osobu. Ako ste odnedavno u vezi, u partneru ete pokuša probudi ljubomoru. Bit ete pretrpani obvezama i mogu e je da ih ne ete s i na vrijeme odraditi. Mnoge e dodatno nervirati injenica da su za sve to isklju ivo sami krivi jer nisu prihva li pomo koju su ponudili kolege. Nedostatak energije mu it e vas jekom ponedjeljka. Vjerojatno imate planove za slobodno popodne pa ete želje što prije završi svoje obveze. Osje t ete navalu pozi vne energije u nedjelju, a svoje ete samopouzdanje i op mizam prenije i na okolinu. Mnogo zadovoljstva o ekuje vas s djecom.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Obi no ste u izražavanju svojih roman nih interesa prili no sup lni, no trenutno je vaša želja za nježnos ma ja a nego ina e pa ne bi bilo loše odbaci diplomaciju i krenu punom snagom. Pažljivija komunikacija bit e potrebna u odnosima s kolegama, jer osje ate kako morate potroši mnogo energije da biste natjerali i druge da obavljaju svoj posao kako treba. Prije nego što reagirate brojite do deset. Ponedjeljak donosi dvojbe jer se neki od ljudi s kojima blisko sura ujete pokazuju u sasvim drugom svjetlu. Shvatit ete kako se ne možete osloniti ni na koga. Odvojite dane vikenda za svoje najbliže. Organizirajte izlet u prirodu, posjetite susjedni grad, nacionalni park ili povedite djecu u zoološki vrt.

RIBE (20.2.-20.3.)

Ako ste slobodni, lako je mogu e da jedno staro poznanstvo preraste u uzbudljivu ljubavnu romansu. Ribe koje su u braku ili vezi trebat e bi strpljive s obzirom na to da promjene koje žele ne e bi brze. Pred vama je vrlo ak van radni tjedan. Kontak rat ete s utjecajnim osobama koje vam mogu pomo i u širenju poslovnih mogu nos , a ne e biti izostavljena niti snažna potpora kolega i nadre enih. Teško ete podnosi nerazumijevanje nekih lanova obitelji. Iako ste spremni na otvorenu komunikaciju, to vam u nedjelju ne e po i za rukom.

Smiješe vam se poslovne prilike jer e mnogi u vašem okružju cijeni vašu spremnost za u enjem. Snalažljivi ste i probita ni, što ne e pro i bez pohvale.

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kako presko iti igru Ovih dana pola Hrvatske kupuje sre ke za najve i dobitak u povijesti lutrije. Za sretnika ili sretnicu koji e dobiti zgoditak na lotu ve su izra unali koliko kamo mora uložiti da dobitak ne bi potrošio uludo. No zašto toliki broj ljudi igra igre na sre u?

Najo itiji razlog koji se može navesti u prilog igara na sre u je taj što one igra u daju jednokratnu nadu da e on biti taj koji e dobiti novac na lutriji. No je li novac pravi odgovor na masovnu histeriju igara na sre u? Za mnoge novac je možda i jedini motiv. On im treba kako bi ga što prije potrošili i tako bili potroša i prvoga reda, a ne neki tamo potroša i iz prikrajka.

Onaj tko nema novac ima doslovno nered i destrukciju u glavi. Jer, samo novac stvara izvanjski red, samo novcem potroša postaje siguran. Zbilja smo u zrelom dobu potroša kog društva.

S druge strane, potroša koji treba samo izvanjski red da bi bio sretan ne treba nadu, ona je nešto što je nerazumljivo, besmisleno, nevi eno.

Tako našim gradovima i selima lutaju mnogi ljudi bez nade, bez potrebe za njom. Ona je nešto što ve spada u pretpovijest postojanja. Dovoljna je samo avantura, pa makar to bila i avantura od tri kune i igra na sre u. Avantura kao nešto izvanjsko i pojedina no postaje zamjena za nadu.

Me utim, može li se princip nade zamijeniti avanturom? Moderni mediji kazuju da može, no ono nešto fundamentalno u ovjeku govori da to nije mogu e. Živjeti bez nade je mogu e, no to više nije život kakav poznajemo, kao cjelina i ukupnost. Na mnogo je na ina to ve pokazano. Tako, na primjer, za današnju mladež koju ne zanima produkcija starije generacije sasvim su nerazumljive. Mladi se više ne motiviraju na stari na in. Nekad

Piše: Josip Šimunko

je biti sin lije nika koji završava medicinu bio prestižan simbol, danas mladi idu za svojim nosom i svojim idejama.

Sin lije nika više nije lije nik, a pravnika pravnik, položaj na društvenoj ljestvici postaje nevažan. Socijalni položaj u društvu izgubio je svoju snagu, što se lijepo može vidjeti po privla nosti reklama na televiziji, ma ijaši su i ostali pomalo besprizorni u modi. Mladi ne prihva aju stari model društvenog uspjeha, nego su druge silnice na djelu.

Ako više ne važi poredak napredovanja, poredak društvene promocije, ako nema nade, društvo je u cjelini bolesno.

Ono potencijalno postaje mrtvo društvo, koje umjesto principa nade ima avanture pojedinaca koji se zatvaraju u svoje odaje bjegova od stvarnosti.

Avantura igre na sre u samo potvr uje princip potroša kog društva koje traži bit stvari u izvanjskom, u kupovini robe.

Vje no vra anje istog izvanjskog razvija ovjeka u sasvim suprotnom smjeru od njegove potrebe da bude cjelovit ovjek, ono mu samo govori koliko je daleko od savršenstva i ništa više od toga. ovjek koji igra igre na sre u želio bi biti potpun ovjek, no igra mu to ne dozvoljava, ona mu daje avanturu umjesto nade.

Pitanje je kako presko iti igru kao igru, to danas ne znaju ni bogati.

Kruha i igara Raširenost igara na sre u i njihova popularnost prisutna je ve duže vrijeme. Rekordne uplate za loto i bingo pokazuju da stotine tisu a ljudi sudjeluju u igrama koje sve više prerastaju u svojevrsni ritual.

Izgleda da je na dijelu ona stara izreka: kruha i igara.

Porast popularnosti igara na sre u razmjeran je padu životnog standarda. Što je ve e siromaštvo, to se više novca troši na nagradne igre i upravo zbog toga je siromaštvo plodno tlo za razvoj biznisa koji se ogleda u igrama na sre u.

Sasvim logi no. Zar ne? Igrama na sre u protiv besparice, moglo bi se re i.

I dok se bogati naj eš e igraju u kockarnicama, loto je igra siromašnijeg dijela populacije. Osnovni a naj eš e i jedini motiv za igru je novac. Svi se nadaju dobitku kojim e riješiti sve životne probleme i neda e.

Igraju i loto ili neke druge igre na sre u ljudi “kupuju“ nadu riskiraju i da izgube i ono malo

novca kojim raspolažu. Igre na sre u cvjetaju. I kako ne bi u ovo doba krize. Nekoliko milijuna kuna navelo je ak i mene da odigram loto. Naravno, bilo je bezuspješno.

Iako logi no, zapravo je smiješno kako se s pove anjem mogu eg dobitka pove ava i broj uplata. Kao da 4 milijuna nije dovoljno za lagodan život, nego spas vidimo tek u 30 milijuna kuna. Ali eto. Mnogi odlu e zaigrati i okušati sre u tek kada svi po nu brujiti o tome. Želja za dobitkom navodi ljude na svakakve stvari. Od posjete vidovnjacima i gatarama, do matemati kog izra unavanja koji bi brojevi ovog puta mogli biti izvu eni, odnosno kolike su šanse da ovog puta novac do e u naše ruke. I upravo ameri ki matemati ar A. Aczel u svojoj knjizi “Vodi kroz igre na sre u, burzovna ulaganja, ljubav i zapravo o svemu“ objašnjava na razumljiv na in teoriju vjerojatnosti, odnosno bavi se izra unavanjem vjerojatnosti nekog slu ajnog do-

Kako ne razumijete, problemi su stalno prisutni!

Ministarstvo e ustrajati na integraciji romske djece i rješavanju problema kad se pojave, izjava je s kojom je Ministarstvo istupilo u javnost u povodu prošlotjednih doga anja u Pribislavcu kada su roditelji u enika tamošnje osnovne škole odlu ili bojkotirati dolazak djece na nastavu zbog nasilja i tereora koji nad njima provodi skupina romske djece.

Neizmjerno me zasmetao taj bahat ton izjave: Rješavat emo probleme kad se pojave. Ma kako ne razumijete, problemi su stalno prisutni! Oni koji rade u školama koje poha aju i romska djeca umorni su od rješavanja problema. Umorni su i od stalnog ukazivanja na probleme i od vašeg oglušavanja, od vašeg guranja glave u pijesak.

U me imurskim školama koje poha aju i romska djeca itav je spektar problema za koje nitko ne želi uti.

Kako ete ustrajati na integraciji romske djece kada ne omogu avate školama da organiziraju nastavu predškolskog odgoja, kako struka to preporu uje, najmanje dvije godine prije polaska u školu?

Kako ete ustrajati na integraciji kad se roditeljima djece koja ne poha aju nastavu za taj prekršaj, za roditeljsku nebrigu, izri e tek 200 kuna kazne?

Kako ete ustrajati na integraciji kad odvjetništvo svako prijavljeno nedjelo maloljetnika, pa i nasilje, bez razmišljanja odbacuje i proslje uje Centru za socijalnu skrb s obrazloženjem da maloljetnik ne može kazneno odgovarati?

Kako ete ustrajati na integraciji kad se romsko naselje tretira kao svako drugo,

Piše: Helena Ze ar

ga aja, sretnog ili nesretnog.

Ono što se u svakodnevnom govoru podrazumijeva pod pojmom “imati (nemati) sre u“, odnosno zašto neki ljudi “imaju sre e“, a neki ne?

Kla enja i igre na sre u postoje otkad postoji ovjek.

I dok su se nekad ljudi kladili oko toga koji e se lovac vratiti s ulovom, koji e se vratiti bez ulova, a koji se uop e ne e vratiti, danas postoje kladionice. Unato svemu, igre na sre u održale su se mijenjaju i samo svoje pojavne oblike. Ili kako je or e Balaševi rekao: “Princip je isti, sve su ostalo nijanse …“

Piše: Danijela Mihoci

a u njemu je stotinu problema više koje me imurski Centar za socijalnu skrb ne može riješiti i adekvatno im se posvetiti jer mu nedostaje 22 ljudi ije zaposlenje država nikako da odobri.

Kako ete u initi išta kad sustav ne funkcionira?

Kako kad ne slušate, kad generalizirate, kad ste Me imurcima prilijepili etiketu segregatora koji ne žele integraciju Roma?

To nije istina. Me imurci nemaju ništa protiv Roma, ali imaju protiv neprihva anja normi. Kada su odlazili trbuhom za kruhom u bijeli svijet, Me imurci su prihva ali norme ponašanja koje vrijede u društvu u koje su dolazili. S njime su se stopili. Svoje ponašanje, svoje manire prilago avali su sredini u koju su došli kao gastarbajteri. U ili su jezik, inili sve da se prilagode, da budu prihva eni.

Me imurski Romi ni dan danas nisu izašli iz ahure svoje romske zajednice, mnogi ni ne govore hrvatski jezik, niti se ne trude nau iti ga, a društvo im omogu ava ak i blagoslivlja to ne injenje.

Oprosti: Mogu li te zavesti?

Dobila sam neki dan poruku od jednog momka: jel bih ja njemu mogla stru no objasniti što je zavo enje? E sad, za ovo stru no ne znam, ali probat u najbolje što mogu.

Zavo enje je umjetnost, veoma sli na prodajnom procesu.

«Prodajemo» sami sebe-to se može dešavati spontano, ili namjerno.U oba slu aja radi se o tome da navedemo osobu da želi-nas.

Idealni prodajni proces ide ovako: stvorimo potrebu u nekome. Za nama, po mogu nosti. Najbolje pali tehnika slušanja. Sjetite se samo one reklame u kojoj frajer pri a samo o svome autu, a cura se dosa uje. Kad joj napokon pukne ilm i odlazi, on dodaje: “No, dosta sad o mome autu, idemo sad malo o meni!” Ajme, loše! Zato, obratite pažnju na sitnice, pokažite razumijevanje i toplinu. Humor u pravo vrijeme nije na odmet. Naravno, ne kad je pri a o ne em tužnom.

Kad smo stvorili potrebu (za pažnjom, slušanjem, plesanjem, im ve ), moramo je poja ati. Onda uvjerimo osobu da smo mi idealni da ispunimo tu potrebu!

Da bi bilo lakše evo tajne: zajedni ko svim ljudima jest da žele puno pažnje i ljubav. Na kraju krajeva. Ipak, na po etku «žene se naj eš e zaljube slušaju i muškarca, a muškarci gledaju i ženu».

Možda je onda ipak lakše zavesti muškarce?

Treba uzeti u obzir dvije stvari:mogu e je da ipak ne emo uspjeti zavesti nekoga, ma koliko se mi trudili. Op enito, neki nas ljudi jednostavno ne privla e, ne svi aju nam se, pa da se na trepavice postavili! Ali, pazite i što si želite jer moglo bi se i ostvariti! Vele da nam ni vrag ne može “spakovati” ono što si sami spakujemo! Koliko god svima bilo zajedni ko da težimo ljubavi, ipak mnogi je žele samo primati, a ne davati. Bolje da takve ne emo!

Dvije su vrste zavo enja: jedno je osvojiti nekoga, imati ga nakratko, a sasvim druga stvar je zadržati nekoga. Održana je i Konferencija o zavo enju u Amsterdamu. Muška. Voditelji su dva

Svi na Balkan, vinari u Europu Proteklih dana naslušao sam se vijesti koje govore o težnji hrvatskih poduze a, kulturnjaka i sportaša da prona u svoje mjesto na tržištima bivše Jugoslavije, posebice u Srbiji. Novinari državnih medija, ali i drugih komercijalnih televizija i vode ih novina, natjecali su se tko e dati i uljepšati vijesti o nastupima raznih hrvatskih izaslanstva, gospodarstvenika i sportaša u Srbiji, kao i obrnuto. Za oko i uho mi je zapela opširna najava, a potom i izvješ a s nastupa SKPD-a Prosveta u Zagrebu. Novinari su naglašavali kako Prosveta u Zagrebu nastupa nakon 25 godina i da je to veliki doga aj.

Sjetih se da su lanovi te iste Prosvete “ranih devedesetih” imali huška e protiv stvaranja nove države Hrvatske i da joj je di ni lan bio predratna spodoba dr.

Jovan Raškovi , “ ovek” koji je hrvatske Srbe pozivao na “sveopšti” ustanak protiv Hrvatske

9. lipnja 2009.

i njegovog vodstva, posebice dr.

Franje Tu mana.

S koliko je samo žara i pompe najavljivan nastup Zdravka oli a u akovcu, a onda je taj “prepredenko” jednostavno nastup preselio u Varaždin. Nitko ovaj oli ev postupak nije prekorio. Štoviše, pokušava se to opravdati “potezom velike zvezde”. Mnogo je takvih bisera i nikome ništa. Svi su “pozabili” ili “tko nas bre zavadi”.

Ne treba mrziti, ali ne treba ni zaboraviti odakle nam je 1991. došlo najve e zlo minulog vijeka.

I dok svi i sve hrli na Balkan, me imurski vinari kre u u suprotnom smjeru, prema civiliziranoj i bogatoj Europi. Ni jednom uglednom me imurskom vinaru ne pada na pamet imati posla s onima na istoku. Sve su povezaniji sa slovenskim, austrijskim, njema kim, švicarskim i francuskim kolegama i kupcima. Imaju dobru robu koju ne žele plasirati na “barbarsko tržište”, niti im s tih

Piše: Tihana Babi

tjedna nau avali muškarce kako zavesti ženu, ali fulali su u startu!

Usredoto ili su se samo na to kako osvojiti ženu, a ne kako je zadržati! injenica jest da žene vole biti osvajane i osvojene, a i da muškarci vole lov. Ipak, kad osvoje ženu muškarci misle da je stvar gotova, a zapravo je to tek po etak! Ima i žena koje isto misle: sad smo u vezi, braku, mogu odahnuti! Mogu se opustiti i zapustiti! E tu onda obavezno po inju frke. U životu nema stajanja na mjestu! Zato; nema zapuštanja!

Kaže momak s foruma da mu je jedna žena nezaboravna! Imala je sve zube, a on to jako cijeni!

Haha...Mislim da se šalio, ali udo jedno kako su ukusi razli iti-ono što je nekome juj, drugome je fuj.

Zato mora biti privla nosti s obje strane, kemija u oba smjera. Ne morate biti kao blizanci, ali na duge staze presudno je da dijelite iste moralne vrijednosti i ciljeve. Ali najvažnije od svega jest da oboje žarko želite biti zajedno!

Uglavnom, ako zavodite onime što doista jeste-onda super!

Osobno ne bih nikada željela biti s nekim tko jednako tako ne želi biti sa mnom, niti bih “preboljela” injenicu da moram glumiti nešto što nisam ili da sam nekoga izmanipulirala da bude sa mnom, ali tko voli nek i to izvoli! Možda je to zato jer sam i dalje nepopravljivi sanjar pa vjerujem da ipak postoji netko baš za mene. Netko s kim e osvajanje samo te i, bez prisile i povuci-potegni s jedne ili s druge strane. U tom slu aju recept za zavo enje glasi: devedeset posto še era, deset posto za ina!

Piše: Stjepan Mesari

prostora ne trebaju savjeti. Bravo, Štampar, Jakopi , Boris, Kocijan, Cmre njak, Nemec i drugi za uzlet prema zapadu. Vama ne trebaju beogradski politi ari, srpska policija, lozni “cepovi” iz Knjaževca i Vršca, niti njihove robne ku e Beogra anka, Šap anka, Nišlijka ..., kad za vaše proizvode ima mjesta na renomiranim zapadnoeuropskim stolovima. Prije ulazite ili ste ušli u Europu nego je premijer Sanader uspio nagovoriti svoje slovenske kolege da popuste u pregovorima. A kona no i Sanader, kao i Mesi , više nade polaže u dobrosusjedske odnose sa Srbijom nego sa zapadom.

9. lipnja 2009.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

Coraline animirana obiteljska fantazija sinkronizirana na hrvatski!

Redatelj: Henry Selick Glasovi: Pero Juri i , Lana Politeo, Dražen Bratuli , Krunoslav Belko

Night At The Museum: Battle Of The Smithsonian akcijska komedija Režija: Shawn Levy Uloge: Ben Stiler, Amy Adams, Robin Williams, Owen Wilson

(tri besplatne posudbe)

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

Glavnu ulogu u filmu “Pikantne hollywoodske pri e” igra: 1) M. Gibson 2) R. Red ord 3) R. De Niro

19.00 ZVJEZDANE STAZE

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA:

Josip Ratajec, akovec Nastavak velikog filmskog hita iz 2007. godine, No u muzeju 2 ponovno okuplja identi nu gluma ku ekipu na elu s Benom Stillerom, poja anu s nekoliko novih likova. Sr edište filmske pri e bit e oživljavanje instituta Smithsonian u kojem se nalazi najve i muzejski kompleks na svijetu, koji sadrži više od 136 milijuna izložaka u raznim kolekcijama, a koji

se kre u od aviona kojime je Amelia Earhart izvela svoj let preko Atlantika, Al Caponeovog dosjea koji sadrži slike s uhi enja pa sve do Dorotynih crvenih cipelica i stolice za ljuljanje Arhieja Bunkera. Do sada u Smithsonianu nikad nije sniman ve i film od nastavka No i u muzeju ...

Trajanje: 105 minuta.

Preporu ujemo starijima od 7 godina.

utorak, 9.6.

SF akcijska avantura

21.00 TERMINATOR:

SPASENJE akcijski spektakl

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________

srijeda, 10.6. nema filmskog programa

etvrtak, 11.6. nema filmskog programa

petak, 12.6.

19.00 KORALINA I TAJNA

________ _____________________________

OGLEDALA CORALINE animirana obiteljska antazija sinkronizirana na hrvatski!

Režija: Henry Selick Glasovi: Pero Juri i , Lana Politeo, Dražen Bratuli

Z a ž ivot i z snova treba imati hrabrost!

Mlada djevojka Coralina prolazi kroz tajna vrata u novoj ku i i otkriva alternativnu verziju svog života. Na površini, ova alternativna realnost je sli na njenom sadašnjem životu, samo što je pu-

no bolja. No, kada njena avantura postane opasna i njeni alternativni roditelji joj ne dopuštaju da ode iz drugog svijeta, Coraline mora skupiti svu snagu i hrabrost da se vrati ku i.

Trajanje: 101 minutu.

Preporu ujemo starijima od 7 godina.

21.00 NO U MUZEJU 2

TOP LISTA

VIDEO IZLOG RECI DA Carl Allen (Jim Carrey) upao je u kolote inu. Kad ne odbija zahtjeve za kreditima u banci u kojoj radi, odbija pozive prijatelja te radije kod ku e gleda televiziju.

Jednostavno, on je ovjek koji je svijetu rekao ‘ne’, a takav je ve dvije godine, otkako se razveo.

Njegovi prijatelji pokušavaju sve kako bi mu pomogli te ga jedan od njih ak i nagovori da posjeti seminar za samopomo . Carlov pogled na svijet se neo ekivano i drasti no mijenja kada nevoljko ode na seminar kojega drži guru koji poti e svoje sljedbenike da više govore ‘da’ te tako promijene svoje živote. Carl, koji je u po etku skepti an, ipak pristaje spontano govoriti ‘da’ svemu u životu.

Carlovo putovanje od kau a do života možda po inje nakon seminara, ali on po inje cijeniti mogu nosti koje su pred njim tek kad upozna Allison (Zooey Deschanel), zanimljivu ženu koju susre e kasno jedne ve eri pune i kanistar benzina. Nakon što ga upita treba li mu prijevoz, on naravno kaže ‘da’. Nedugo nakon toga sazna da je Allison osoba slobodnog duha – ona pjeva u grupi, slika i otografira te je vrlo kreativna i spontana. Prirodno je onakva osoba kakva bi Carl želio biti.

Usprkos velikim karakternim razlikama, izme u njih dvoje uskoro se javi ‘kemija’, a Carlu se ini kako njegov život jednostavno ne može biti bolji. Ipak, uskoro otkriva kako re i ‘da’ nije uvijek najbolje rješenje.

NESTAŠNA SIDNEY Po etak studiranja vrijeme je velikih promjena, ali Sydney White (Amanda Bynes) sigurna je u svoj plan u kojem «slijedi korake» svoje prerano umrle majke da se pridruži sestrinstvu Kappa Phi Nu, im stigne na sveu ilište Southern Atlantic. Odgojena od oca Paula (John Schneider), vodoinstalatera, uz pomo njegovih kolega gra evinskih radnika, Sydney je jedinstvena cura s dosta «muških» osobina/vještina, koje odudaraju od onih površnih, «umjetnih» djevojaka koje upozna na prvom sestrinskom okupljanju.

Voditeljici sestrinstva i studentskoj savjetnici Rachel (Sara Paxton), Sydney se otpo etka ne svidi. Nakon tjedana podmetanja i omalovažavanja, Rachel odlu i da Sydney nije prikladna postati lanicom sestrinstva, pa se Sydney pridruži luzerskom bratstvu znanom kao Vortex, kojega ini sedam muških nespretnjakovi a. Sa žarkom željom za osvetom i snažnim osje ajem poštovanja koje joj daju novi cimeri, Sydney se odlu i boriti protiv snobovštine i svih pakosti tako što e postati Rachelina protivnica na izboru za studentskog predstavnika.

Uz simpatije i pomo studenata sli nih njoj, ini se da bi Sydney mogla pobijediti...

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (SVADBE, RO ENDANE, PROSLAVE...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.

AUSTRALIJA Lady Sarah Ashley (Nicole Kidman) engleska je aristokratkinja koja živi u nesretnom braku bez ljubavi i potomstva. Provela je svoj život u potrazi za površnim savršenstvom te se s vremenom pretvorila u nešto što nikada nije željela biti – hladna i beš utna žena kojoj svaki dan izgleda isto. Ipak, prilika za promjenu joj se pruži kada sazna da je nasljedila veliki dio zemlje u udaljenoj i nepoznatoj Australiji te ona napušta London i kre e u avanturu svoga života.

Njezin nevoljki vodi kroz ogromna nemilosrdna prostranstva Sjevernog Teritorija je Drover (Hugh Jackman), sirovi goni stoke koji je u svojoj neugla enosti upravo suprotan Sarahinoj aristokratskoj profinjenosti. Njihovu istinsku me usobnu netrpeljivost narušit e jedna tragedija, nakon koje e Sarah preuzeti brigu o jednom šarmantnom siro etu po imenu Nullah. Napola Aboridžin, a napola bijelac, Nullah se našao u segregiranom društvu koje ga tretira kao autsajdera…

PIKANTNE HOLLYWOODSKE PRI E Komedija o srednjovje nom hollywoodskom producentu koji pokušava uskladiti svoj buran privatan život i novonastalu poslovnu krizu.

Dobro je poznato da se ovjek mora jako potruditi oko svojih voljenih kako bi cijela njegova amilija živjela sretno i zadovoljno. Zamislite kako je tek Benu (Robert De Niro) koji ima dvije bivše žene i dvije sasvim suprotne, ali jednako zahtjevne obitelji. Uz sve to, on je i hollywoodski producent koji se svakodnevno susre e s mla om, boljom i motiviranijom konkurencijom, a cijeloj situaciji ne pomaže ni injenica da se mora potpuno posvetiti svom najnovijem poslovnom zadatku – smjelom ‘vizionarskom’ filmu zvanom ‘Fiercely’ koji se nevjerovatnom brzinom pretvara u jedno veliko klupko nevolja.

1.

YES MAN

2.

NA RUBU LJUBAVI

3.

RECI DA

4.

AUSTRALIA

5.

DAN KAD SE ZEMLJA ZAUSTAVILA

6.

PONOS I SLAVA

7.

ZRCALA

8.

IZLOACIJA

9.

PAKLENA VOŽNJA

10. RAT SVJETOVA

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA” 1.

NJEMU BAŠ I NIJE STALO

2.

STAR TREK

NIGHT AT THE MUSEUM: BATTLE OF THE SMITHSONIAN

akcijska komedija Režija: Shawn Levy Uloge: Ben Stiler, Amy Adams, Robin Williams

subota, 13.6.

19.00 KORALINA I TAJNA

OGLEDALA animirana obiteljska antazija sinkronizirana na hrvatski!

3.

ŽENA KOJOJ SAM ITAO

4.

GRAN TORINO

5.

TAKEN

6.

PUSH

7.

UDOVIŠTA PROTIV VANZEMALJACA

8.

SLJEPO A

9.

J.C.V.D.

OGLEDALA

10. MARLEY I JA

animirana obiteljska antazija sinkronizirana na hrvatski!

21.00 NO U MUZEJU 2 akcijska komedija

nedjelja, 14.6.

19.00 KORALINA I TAJNA

US BOX OFFICE 1.

STAR TREK

2.

X-MEN-ORIGINS: WOLVERINE

3.

GHOSTS OF GIRLFRIENDS PAST

4.

OBSESSED

5.

17 AGAIN

6.

NEXT DAY AIR

7.

THE SOLOIST

8.

MONSTERS VS ALIENS

9.

EARTH

10. HANNAH MONTANA: THE MOVIE

21.00 NO U MUZEJU 2 akcijska komedija

ponedjeljak, 15.6.

19.00 KORALINA I TAJNA

OGLEDALA animirana obiteljska antazija sinkronizirana na hrvatski!

21.00 NO U MUZEJU 2 akcijska komedija

Ulaz u selo iz pravca Donjeg Koncov aka

Piše Ivan Le ek Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima.

Gornji Koncov ak polako zaboravlja stara vremena. Bilo je to vrijeme kada je najviše bilo blata.

Ali je ipak bilo i veselja. Kažu u šali da su krave do koljena znale zaglibiti u blato, da su ak i njih morali izvla iti iz blata. A kad su još bili s kolima, bilo je još gore. No, to nije nikoga sprje avalo da ne bi bili veseli. Pak su mužikaša Tkal i a stalno zvali da svira na tabrihima, eharama, tukarama …Veselilo se onom malom što se imalo. A da bi se preživjelo, prodavalo se sve što se imalo. Ali sve to na sitno. Vre a pšenice, kukuruza … Ili bi se trešnje, kruške, šljive, sir … odnosile na plac preko Mure. Tamo je bilo bliže. U trgovinu se išlo samo po najnužnije. Sve je ostalo bilo doma.

Kažu da su živjeli kao pravi gorštaci. Kad nisu znali na što bi potrošili snagu, znali bi se pomlatiti s onima koji bi došli iz doline. Bile su pot ome zanne neke obitelji, ali to je sada prošlost. A svi su gledali sa zaviš u one u dolini. Djeca su u Sveti Martin, pet i više kilometara je donde, išla dnevno i po dva puta. Prvo su išli pješice u školu i natrag. Onda još jednom na vjeronauk. Bili su stvarno zdravi. Nisu se imali kome žaliti jer ih ionako nitko nije slušao. No, kako je koji stasao, tako je otišao u svijet. Ve ina ih je odlazila u Sloveniju. Tamo su i ostali. Tek bi dolazili ponekad da se uvjere da njihov brijeg nije nestao. Kona no, na njihov brijeg dolazili bi samo oni koji su morali.

Ili koji su slu ajno tu našli puce. No, neki koji su došli iz doline kažu da se nikada više ne bi vratili onamo.

Mir i spokojstvo koje je ovdje ne može se ni im kupiti. I uvijek se zna koje je vrijeme kad zazvone zvona iz crkve Svete Margarete na Kapelš aku. Tamo bi uvijek gledali kad bi dolazila i kakva nevolja. A

Katarina Bistrovi živi u predjelu zvanom Tuja. - Tu je nekad bilo toliko djece, ali svi su se razišli

MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj II/34

Gornji Koncovlani na bregu kona no su se zvlekli z blata bila najbolja. Bilo je i drugih izvora i svaki je hvalio da je tamo voda najbolja. U Tuji je danas tako tiho da bi ovjek pomislio da tu nitko ne živi.

A i u Hadarju, sa sjeverne strane, gdje je isto izvor vode, nema više nikoga. Sve one staze koje su bile utabane do vode nestale su. Jedino se još može vidjeti da se sjenokoše kose kosama. I u ranu zoru uje se brušenje kosa. Kažu da jedino to još ima na Hadarju. I nigdje drugdje.

A na Gmajnici izvor nikada nije ni bio omiljen. Kažu da je voda imala nekakvu udnu duhu. A kako i ne bi kad su tu odmah u blizini toplice.

Od sega su imali nikaj

Obitelji Srša, Karlov ec, Srša - Karlov ec, Stojko, Bistrovi , Hamer, Bogdan, Jambrovi i Flac na druženju u nedjeljno popodne. - Malo nas je u Koncov aku, dosta smo rodbinski povezani pa se evo ovako i družimo. Kažu da e svoju udrugu nazvati “Za svoj gušt“ njih nije ni bilo malo. Kako vele, na Koncovskom bregu se uvijek našlo dovoljno nevolja da im zagor a život. Svaka tu a koja je došla prvo je njih pokosila.

Marija Srša, jedna od najstarijih u selu. - Bilo je takvo blato da su same krave jedva hodale i izvla ile noge iz blata

V Tuji su bila - samo deca Dio Gornjeg Koncov aka koji nije na bregu nalazi se u grabi

izme u Koncov aka i Bukovca.

Nekada je tamo bilo sedam gazdi, a danas su ostala etiri. Nekada je tamo bilo trideset i šest djece, a danas samo etiri. Do tih se ku a

Marija Stojko: - Kada sam 1966. godine došla u Gornji Koncov ak za snahu, tu je bilo veliko siromaštvo

može do i samo uskim blatnjavim puteljkom, i to iz Zaveš aka. Nekih kilometar i više puta kroz grmlje i vlagu. Sada o ekuju da se povežu putom sa svojim selom. Kažu da e to za njih zna iti vra anje života.

Toliko imaju mira i tišine da im ga je i previše. A ime Tuja su dobili od jednog zidara koji je tu gradio pa na potoku postavio betonsku “tujicu“ da lakše grabe vodu. I tako je za te ku e ostalo ime Tuja. A prema njihovom predanju, sve je to bilo vlasništvo nekog bogataša Lombergera. Tako je ostala pri a, ali od Lombergera nema nigdje ni traga.

Ostaje samo vje iti izvor Curek u blizini. Kažu da je cijeli Gornji Koncov ak dolazio ovamo po vodu. Pa ak iz Kapelš aka. Vele da je tu voda

Makar nisu imali ništa, uvijek su se veselili. Od svega su napravili feštu, samo da zaborave muke i nevolje. ak su osnovali i vatrogasno društvo zajedno s okolnim selima.

Izgradili su i vatrogasni dom koji danas stoji prazan i napušten. Samo kao uspomena na nešto lijepo. I otvara se samo za potrebe mjesnog odbora. Po eli su ga graditi vinom.

Prodavali su vino da bi namakli novac. Cigle su radili sami. Pa kad su napravili cigle, napravili su i prvi tabrih. Onda su sirove cigle složili za pe enje pa su opet napravili ples. Kada su “cigle skurili“, pak je bio ples. A da se ne govori da je toliko ljudi znalo do i na dobrovoljni rad da nije bilo ni dovoljno žlica za jelo. Svi su htjeli nešto novo i nešto druga ije. ak i vlasnik zemljišta koji je prodao fala ek zemlje samo da tu bude nešto novo za selo. I kad je dom bio završen, tu je bilo veliko slavlje. Slavlja nije bilo kad se vatrogasno društvo tiho “vgasnulo“. Jer više nije bilo vatrogasaca. Iz Slovenije zbog toga nisu mogli dolaziti doma. Kažu da je zadnja velika

07.50

06.40 06.55 07.00 07.25

TV ku e imaju pravo promjene programa

TEST Najava programa Mali tani, crtana serija Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija TV vr :

05.50 Najava programa 05.55 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 Bolni ke pri e, serija 09.55 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Savršena katastrofa, dok. serija 11.05 Velike lmske ljepo ce talijanske ljepo ce: Elsa Mar nelli, dok. serija 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Draga neprijateljica, telenovela 13.25 Plamte a zvijezda, (Uloge: Elvis Presley, Steve Forrest, Barbara Eden, Dolores del Rio, (prema istoimenom romanu); Redatelj: Don Siegel) 15.20 Vijes + prijevod za gluhe 15.29 Vrijeme sutra 15.35 Me u nama 16.30 a a i bra a, emisija pu ke i predajne kulture (25 17.00 Hrvatska uživo - Vijes 17.05 Hrvatska uživo 18.25 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 18.30 Bolni ke pri e, telenovela 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 Globalno sijelo 20.45 Histoires Secrets du FBI, Hoover le Maitre des Marione es - dok. lm 21.50 Poslovni klub 22.20 Burzovno izvješ e 22.25 Otvoreno 23.30 Dnevnik 3 23.42 Sport 23.44 Vrijeme 23.45 Poslovne vijes 23.50 Vijes iz kulture 00.00 Dosjei X, serija (12) 00.45 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija 01.30 Lopov, serija (12) 02.20 Zovem se Earl, hum. serija (12) 02.40 Monk, serija 03.25 Drugi format 04.05 Globalno sijelo 04.35 Poslovni klub 05.05 Draga neprijateljica, telenovela

Danica Medvjedi i Klaun Kiri Profesor Baltazar Ran kod Pikove sedmice, serija za djecu O.C., serija za mlade Vip Music Club Na prvi pogled, serija za mlade Antologija hrvatskoga glumišta - Ranko Marinkovi : Glorija Mala Miss Norveške, (Uloge: Ida Maria Dahr Nygaard, Amanda Jean Kvakland, Ingrid Lorentzen, Brd Tu e Johansen, Maritslein, Bente Wehtal; Scenaris : Hilde Heier i Kje l Indregard; Redateljica: Hilde Heier) reprizni program Obi ni ljudi, TV serija Navrh jezika Iznad crte U uredu, hum. serija Prijatelji, hum. serija Prijatelji, hum. serija Monk, serija Vijes na Drugom Vrijeme Drugi format Crtani lm VIP Music Club Holding, TV serija Vijes na Drugom Vrijeme Lopov, serija (12) Zovem se Earl, hum. serija (12) Ciklus europskog lma: Laži i prijevare, (Uloge: Edouard Baer, Marie-Josée Croze, Clovis Cornillac, Alice Taglioni, Eric Berger, Jean-Michel Lahmi, Jean-Christophe Bouvet; Scenaris : Laurent Tirard, Grégoire Vigneron; Redatelj: Laurent Tirard) Pepper Denis, serija (12) TV raspored

07.05 Krava i Pili , crtana serija 07.30 Transformeri, crtana serija 07.55 Punom parom, kulinarski izazov 08.20 Korak po korak, hum. serija 08.50 Pod is m krovom, hum. serija 09.40 Astro show, emisija 11.40 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 12.10 U dobru i zlu, hum. serija 12.35 Reba, hum. serija 13.05 Exkluziv, magazin 13.15 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.45 Marina, telenovela 14.30 Cobra 11, krimi serija 15.25 Magnum, akcijska serija 16.15 Korak po korak, hum. serija 16.45 Pod is m krovom, hum. serija 17.10 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 17.35 U dobru i zlu, hum. serija 18.00 Reba, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Moja 3 zida, hum. serija

23.55 00.40

22.30

14.25 15.00 15.50 16.00 16.20 16.40 17.00 17.25 18.15 18.33 18.35 19.20 19.30 20.05 20.55 21.07 21.10 22.05

13.00

10.25

08.45 09.30 10.00

----------------------------08.20

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special; DANIEL MERRIWEATHER 01.00 NO NI PROGRAM

06:55 Otvori svoje srce, serija 07:45 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 08:00 Graditelj Bob, crtana serija 08:15 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:15 Rebelde, serija 11:15 Vatreno srce, serija 12:10 IN magazin 12:55 Inspektor Rex, serija 13:55 Heroji, serija 14:55 Još dišem, komedija 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Inspektor Rex, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 21:00 Pazi, zid!, game show 21:45 Brak na brzaka, (1997, SAD, komedija; Redatelj: Andy Tennant; Glume: Ma hew Perry, Salma Hayek, Jon Tenney, Carlos Gomez, Tomas Milian, Siobhan Fallon, Jon Benne Perry) 23:45 Vijes 00:00 Heroji, serija 01:00 Seinfeld, serija 01:30 Život na sjeveru, serija 02:25 Ezo TV, tarot show 03:25 Klan vampira, horor 03:55 Seinfeld, serija 04:20 Život na sjeveru, serija 05:05 IN magazin 05:40 Rebelde, serija 06:40 Kraj programa

Bibin svijet, hum. serija Lu aci u podmornici, (komedija, 1996.; Redatelj: David S. Ward; Uloge: Kelsey Grammer, Lauren Holly, Rob Schneider, Harry Dean Stanton, Bruce Dern, William H. Macy, Rip Torn) 23.25 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 00.25 Vijes , informa vna emisija 00.40 Kunolovac, kviz 02.40 Plja ka, igrani lm, akcijski triler 04.10 Astro show, emisija

21.00 21.50

NAJAVA PROGRAMA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VEKERICA DJEVICA JUANA telenovela VIJESTI VTV-A GOSPODARSKI TJEDAN magazin

08:00 08:02 09:00 11:15 12:00 13:00 13:30 14:00 16:00 17:00 17:25

Danas pogledajte...

Mali oglasi Snimka koncerta, ponavljanje Djevica Juana, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje Dom 2, emisija o ure enju interijera Pylates & Yoga Me imurje danas

14:55 14:57 15:00 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.00 Sve ani mimohod 45. Brodskog kola - izravni prijenos 16.30 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.05 Tv prodaja 7.05 Dje ji program 10.15 Uživajmo život, serija 10.45 Vražje nevjeste, dok. serija 11.35 Dragi John, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sretna linija 13.40 Život na sjeveru, serija 14.35 Ma , lm 16.10 Smiješni video 16.40 Nove pustolovine stare Chris ne, hum. serija 17.10 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu , serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Blic smr , lm 22.15 Dharma i Greg, hum. serija 22.50 Zagonetke inspektora Lynleya, hum. serija 23.20 No na panorama

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hitna služba, serija 14.05 Savršeni doktori 15.00 Bombonom do sre e, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Vitkorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Savršena k i, lm 22.35 24 UR 22.55 Shark, serija 23.50 Tabloid, serija 0.45 Seks i grad, serija 2.20 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 16. lipnja 2009.

ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA kontakt emisija RUDI ILIŠINOVI - ISCJELJITELJ kontakt emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

18:00 18:35 18:40 19:00 19:10

22:00 00:00 -------------------

20:00 20:05 21:00

Voice of America Glazba Pove alo, TEMA: MESAP 2009.

Me imurje danas Sport Vrijeme Gospodarski tjedan, gospodarski pregled Igrani lm Puls, emisija o gospodarskim kretanjima Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

19:10 19:20 20:00 21:00 21:15 21:18 21:25 22:00 00:00 00:30 00:35 00:50 00:55

8.30 Tenis, emisije 14.00 Tenis, prijenos 20.00 Wa s 20.45 Nogomet, prijenos 22.35 Springreiten

6.00 Poker 8.00 Bundesliga Hits 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Motorrad 20.15 DSF Motor 23.00 Sportquiz

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Ekstremno 21.15 Heirate mich! 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Das Auge, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance!

17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Mascerade 21.15 Rick Kavanian 22.15 Switch reloaded 23.15 Tv Total 0.15 No ni program

H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Schnell ermi elt 21.00 ZiB Flash 21.10 Der Bulle von Tölz, lm 22.45 Cobra 11, serija 23.35 No ni program

(13.6. u 20.00 h, Nova TV)

Arnold Schwarzenegger

od 10.6.2009. do 16.6.2009.

PREGLED

TV

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.25 14.30 14.39 14.45 15.35 16.10 16.15 17.25 17.30 17.35 18.25 19.15 19.30 19.57 20.02 20.10 21.00 21.40 22.10 22.15 23.25 23.37 23.39 23.40 23.45 23.55 00.40 01.25 02.10 02.55 04.40 05.10

06.40 06.55 07.00 07.25

06:55 07:45 08:00 08:15 08:30 09:30 10:35 11:35 12:30 13:15 14:15 15:15 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00

22:48 23:03 00:03 00:33 01:28 02:28 04:01 04:26 05:11 05:46 06:40

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special; EMIR & FROZEN CAMELS 01.00 NO NI PROGRAM

Otvori svoje srce, serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Rebelde, serija Vatreno srce, serija IN magazin Inspektor Rex, serija Heroji, serija Luda ku a, igrani lm Vijes Nove TV Inspektor Rex, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Farma, specijal Smrtonosni kontakt: P ja gripa, (2006., SAD, Novi Zeland; Redatelj: Richard Pearce; Glume: Joely Richardson, Sco Cohen, Jus na Machado, Ann Cusack, Stacy Keach) Vijes Heroji, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Ezo TV, tarot show Smrtonosni kontakt: P ja gripa, igrani lm (12) Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija IN magazin Farma, specijal Kraj programa

18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 CSI: New York, krimi serija 21.00 Mentalist, krimi serija 21.55 11. sat, krimi serija 22.50 Skrivena meta, krimi serija 23.45 Vijes , informa vna emisija 23.55 Kunolovac, kviz 01.55 Mrtvac na faksu, igrani lm, komedija 03.30 Astro show, emisija

14:00 16:00 17:00

08:00 08:02 09:00 11:15 12:00 12:30 13:00

14:25 14:27 14:30 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00

NAJAVA PROGRAMA TV ORDINACIJA kontakt emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin DOKUMENTARNI PROGRAM RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija VEKERICA DJEVICA JUANA telenovela VIJESTI VTV-A

Danas pogledajte...

Mali oglasi Dom2, ponavljanje Gospodarski tjedan, ponavljanje Puls, ponavljanje Djevica Juana, serijski lm Vijes Pove alo, ponavljanje Zov prirode Pylates & Yoga Me imurje danas, informa vna

8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Život na sjeveru, serija 14.25 September, lm 16.05 Smiješni video 16.35 Nove pustolovine stare Chris ne, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Tajni agent 000, lm 22.50 Dharma i Greg, hum. serija 23.15 Frasier, hum. serija 23.45 Moje mjesto Madrid, lm 1.30 No ni program

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hitna služba, serija 14.05 Doktori 15.00 Bombonom do sre e, serija 15.55 An eli bez krila, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Divlja igra, lm 21.35 Ekipa za o evid, serija 22.25 24 UR 22.45 Shark, serija 23.30 Tabloid, serija 0.45 Seks i grad, serija 1.20 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Slovenski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 10. lipnja 2009.

07.50 TV vr : -------- Ninin kutak: Babuške -------- Bra a koale: Micina velika Najava programa želja Me u nama -------- Mali crveni traktor: Tigar TV kalendar gar Dobro jutro, Hrvatska 08.20 Ran kod pikove sedmice, Vijes serija za djecu Dobro jutro, Hrvatska 08.45 Beverly Hills, serija Vijes 09.30 Vip Music Club Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Na prvi pogled, serija za Vijes mlade Dobro jutro, Hrvatska 10.25 reprizni program arolija 9., telenovela 14.55 Obi ni ljudi, TV serija Croa a Osiguranje - prozor 15.45 Kokice u svijet 125 16.15 Dragi Johne, hum. serija Vijes 16.35 Prijatelji, hum. serija Vrijeme danas 17.00 Monk, serija Vijes iz kulture 17.50 Županijska panorama Strani dok. lm 18.10 Vrijeme Oprah Show 18.15 Vijes na Drugom Burzovno izvješ e 18.35 e-Hrvatska Dnevnik 19.00 Znanstvene vijes Sport 19.15 Crtani lm Vrijeme 19.30 VIP Music Club TV kalendar 20.05 Dok. lm Draga neprijateljica, 20.40 Vijes na Drugom telenovela 20.52 Vrijeme Dan za danom, mozai no21.00 Otporan na metke, (Uloge: zabavna emisija Steven Seagal, Kelly Vijes + prijevod za gluhe LeBrock, William Sadler, Vrijeme sutra Frederick Co n, Bonnie Rije i život, religijski Burroughs, Andrew Bloch, program Branscome Richmond, Alpe-Dunav-Jadran Charles Boswell, Zachary Hrvatska uživo - Vijes Rosencrantz, Lou Bea y Hrvatska uživo Jr., Nick DeMauro, Hrvatska uživo - Vijes Geo rey Bara; Scenarist: Croa a Osiguranje - prozor Steven McKay; Redatelj: u svijet 125 Bruce Malmuth) Najslabija karika, kviz 22.40 Zakon i red: Zlo ina ke arolija, telenovela nakane, serija (12) LOTO 7/39 23.30 Transfer Dnevnik 00.05 Pepper Denis, serija (12) Sport 00.50 TV raspored Vrijeme Idemo na put s Goranom Mili em: Južna Koreja Luda ku a, TV serija 07.05 Krava i Pili , crtana serija Proces 07.30 SpužvaBob Skockani, Burzovno izvješ e crtana serija Otvoreno 07.55 Punom parom, kulinarski Dnevnik 3 izazov Sport 08.20 Korak po korak, hum.

Vrijeme serija Poslovne vijes 08.50 Pod is m krovom, hum.

Vijes iz kulture serija Dosjei X, serija (12) Zvjezdane staze: Deep Space 09.35 Kunolovac, kviz 10.40 Astro show, emisija Nine, serija 11.40 Kako sam upoznao vašu Zakon i red: Zlo ina ke majku, hum. serija nakane, serija (12) 12.10 U dobru i zlu, hum. serija Monk, serija 12.35 Reba, hum. serija Prekid programa radi 13.05 Exkluziv, magazin redovnog održavanja 13.15 Ve era za 5, lifestyle odašilja a emisija Proces 13.45 Marina, telenovela Draga neprijateljica, 14.30 Cobra 11, krimi serija telenovela 15.25 Magnum, akcijska serija 16.15 Korak po korak, hum. serija 16.45 Pod is m krovom, hum. serija 17.10 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 17.35 U dobru i zlu, hum. serija 18.00 Reba, hum. serija TEST Najava programa Mali tani, crtana serija Kuzco - careva nova škola, crtana serija

TV ku e imaju pravo promjene programa

16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak… 20.00 Vijes 20.15 Lije nikov dnevnik, serija 21.45 ZiB Flash 21.50 Zaboravljeni slu aj, serija 22.40 Bez traga, serija 23.20 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Uvod u anatomiju, serija 21.15 Privatna praksa, serija 22.15 Hitna služba, serija 23.10 Tv Total 0.10 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Apartman, lm 22.20 24 Studen 23.45 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 erwachsen auf Probe 22.15 Stern Tv, prijenos 0.00 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Torchwood, serija 23.10 No ni program

6.00 Poker 9.00 DSF Motor 12.55 Motorrad, prijenos 16.30 DSF Motor 17.30 Poker 18.30 Motorrad 20.15 Nogomet 23.00 Sportquiz

DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A EKSPEDICIJA: ENGLESKI NOGOMET putopisni serijal (3/3) OPASNE VEZE talk show IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

emisija Sport Vrijeme Voice of America Glazba Me imurske škole Me imurje danas Sport Vrijeme Poslovni magazin Stander, igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

8.30 Tenis 8.45 Nogomet 11.30 Tenis, prijenos 16.00 Tenis, prijenos 17.30 Eurogoals 19.55 Rad 20.00 Kra sport 21.00 Hrvanje 22.00 Poker

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:25 22:00 00:00 00:05 00:20 00:25

17:25 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 22:00 00:00 -------------------

06.10 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.25

15.20 15.29 15.35 16.25 17.00 17.05 18.25 18.30 19.30 19.57 20.02 20.10 21.50 22.20 22.25 23.30 23.42 23.44 23.45 23.50 00.00 00.50 01.35 02.20 02.40 03.35 05.05

21.45

23.25 23.35 01.35

03.10

06:55 07:45

08:00 08:15

08:30 09:30 10:30 11:30 12:25

13:10 14:10 15:10

17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 20:45

21:55 22:55 23:10 00:10 00:40 01:35 02:35

Otvori svoje srce, serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Rebelde, serija Vatreno srce, serija IN magazin by Bijele udovice Inspektor Rex, serija Heroji, serija Na sedmom nebu, (2006., SAD, komedija; Redatelj: Harry Basil; Glume: Burt Reynolds, Paul Rodriguez, D.L. Hughley, Angie Everhart, Paul Wesley) Vijes Nove TV Inspektor Rex, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Vrata do vrata, pilot serije Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz Privatna praksa, serija Vijes Heroji, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Ezo TV , tarot show Sestre, (SAD, Kanada, 2006., triler; Redatelj: Michael Sco ; Glume: Dahlia Salem, Meghan Ory, Ty Olsson, Anthony Ulc, Bruno Verdoni) Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija IN magazin Rebelde, serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special; EROS RAMAZZOTTI 01.00 NO NI PROGRAM

04:10 04:35 05:20 05:55 06:50

Redatelj: Kris ne Peterson; Uloge: Mark Dacascos, Jmaes Ryan, Geo Meed, Tony Caprari, Greg La er, Duane Porter) Vijes , informa vna emisija Kunolovac, kviz Kobno prestrojavanje, igrani lm, drama Astro show, emisija

08:58 09:00 11:15 12:00 13:00

14:55 14:57 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:40 19:00 19:15

Danas pogledajte...

Mali oglasi Auto moto nau c vision, ponavljanje Vinoteka, ponavljanje Djevica Juana, serijski lm Vijes 100% me imursko, ponavljanje Pilates & Yoga, crtani lm Me imurje danas Voice of America

14:00 16:00 17:00 17:25

13:30

NAJAVA PROGRAMA reportaža VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju DOKUMENTARNI PROGRAM VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe VEKERICA DJEVICA JUANA telenovela VIJESTI VTV-A PEVECOV KUTAK emisija pod

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40

H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Privatna praksa, serija 22:35 Blizu doma, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Fringe 21.15 Primeval, serija 22.10 Izgubljeni, serija 23.10 No ni program

20:00 20:05 21:00 22:00 00:00 -------------------

17:45 18:35 18:40 19:00 19:10

19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:25 22:00 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30

pokroviteljstvom SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJEST VTV-A KOKTEL mozai na emisija OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Glazba Sport ponedjeljkom, emisija o sportu Me imurje danas Sport Vrijeme Gile e svijet sporta Igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu

8.30 Tenis 9.45 Nogomet 14.00 Tenis, prijenos 18.30 Nogomet, prijenos 22.30 Tenis 0.00 Nogomet

6.00 Poker 8.00 Bundesliga Hits 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 19.00 Bundesliga Hits 20.15 Bundesliga pur Klassiker 23.15 Sportquiz

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri

14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Bar7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi bara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 The UnTv prodaja 13.05 Hitna služba, serija 14.05 said, lm 22:20 Toto & Harry 22:50 Tv reportaža Savršeni doktori 15.00 Bombonom do sre e, 23.20 Akte Schicksal 0.15 No ni program serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Lepo je bi sosed, slovenska serija 20.50 Soapdish, lm 22.55 24 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena UR 23.15 Ku anice, serija 0.10 Tabloid, serija 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 1.05 Seks i grad, serija 1.35 No na panorama 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen 7.00 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.35 Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Dragi John, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles Sretna linija 13.40 Život na sjeveru, serija 14.35 Viša sila, lm 16.10 Smiješni video 16.40 Nove was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko pustolovine stare Chris ne, hum. serija 17.10 želi bi milijunaš? 21.15 Rach 22:00 Extra 23:30 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program adu , serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Terminator 2, lm 21.55 Smith, serija 23.00 Dharma i Greg, hum. serija 23.30 Zagonetke inspektora Lynleya, hum. serija 0.00 No ni 08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 program Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big 15.00 Sve ani mimohod 45. Brodskog kola - iz- Brother 20:00 Vijes 20:15 Die Kochpro s 21.15 ravni prijenos 16.30 Koncert 18.05 Dok. emisija Big Brother, prijenos 23.15 No ni program 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 15. lipnja 2009. crtana serija 07.50 TV vr : -------- Klaun Kiri Najava programa -------- Tikvi i Drugo mišljenje -------- Pingu TV kalendar 08.10 Abeceda EU: Slovo S, 2. dio Dobro jutro, Hrvatska 08.20 Ran kod Pikove sedmice, Vijes serija za djecu Dobro jutro, Hrvatska 08.45 O.C., serija za mlade Vijes 09.30 Vip Music Club Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Na prvi pogled, serija za Vijes mlade Dobro jutro, Hrvatska 10.25 Antologija hrvatskoga Bolni ke pri e, serija glumišta - Ivo Vojnovi : Croa a Osiguranje - prozor Maš karate ispod Kuplja u svijet 125 11.35 Vip Music Club LP Vijes 13.35 reprizni program Vrijeme danas 14.35 Obi ni ljudi, TV serija Vijes iz kulture 15.25 Glazbeceda Savršena katastrofa, dok. 15.35 Brlog serija 15.55 Nogometni Kup Tre a dob, emisija za konfederacija: Brazil umirovljenike Egipat, prijenos Burzovno izvješ e 17.55 Prijatelji, hum. serija Dnevnik 18.20 Vijes na Drugom Sport 18.38 Vrijeme Vrijeme 18.40 Na rubu znanos TV kalendar 19.25 Crtani lm Draga neprijateljica, 19.35 VIP Music Club telenovela 20.10 zabavni program Ne puštaj me, (Uloge: 20.25 Nogometni Kup Chantal Lauby (Odile konfederacija: SAD - Italija, Rousselet), Claude Perron prijenos (Nathalie), Rossy de 22.25 Vijes na Drugom Palma (Myriam Bardem), 22.37 Vrijeme Jean-Hugues Anglade 22.45 Zakon!, doma a hum. serija (Jérôme), Jean-Pierre (12) Mar ns (Kader), Alain 23.20 Život na Marsu, serija (12) Chabat (Bernard, kazališni 00.15 Dosje kuhinja, hum. serija redatelj), Armelle Deutsch (12) (Marie)…; Scenaris ca i 00.35 Vrijeme je za jazz: Big redateljica: Chantal Lauby) Band HRT-a, Nove skladbe Vijes + prijevod za gluhe hrvatskih autora Vrijeme sutra 01.30 TV raspored Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom Direkt Hrvatska uživo - Vijes 06.40 Krava i Pili , crtana serija Hrvatska uživo 07.05 SpužvaBob Skockani, crtana Croa a Osiguranje - prozor serija u svijet 125 07.30 Punom parom, kulinarski Bolni ke pri e, telenovela izazov Dnevnik 07.55 Korak po korak, hum. serija Sport 08.25 Pod is m krovom, hum.

Vrijeme serija La nica 09.15 Astro show, emisija Potroša ki kod 11.15 Kako sam upoznao vašu Burzovno izvješ e majku, hum. serija Otvoreno 11.45 U dobru i zlu, hum. serija Dnevnik 3 12.10 Reba, hum. serija Sport 12.35 Exkluziv, magazin Vrijeme 13.15 Ve era za 5, lifestyle emisija Poslovne vijes 13.45 Marina, telenovela Vijes iz kulture 14.30 Cobra 11, krimi serija Dosjei X, serija (12) 15.25 Magnum, akcijska serija Zvjezdane staze: Deep 16.15 Korak po korak, hum. serija Space Nine, serija 16.45 Pod is m krovom, hum. Život na Marsu, serija (12) serija Dosje kuhinja, hum. serija 17.10 Kako sam upoznao vašu (12) majku, hum. serija Vrijeme je za jazz: Big 17.35 U dobru i zlu, hum. serija Band HRT-a, Nove skladbe 18.00 Reba, hum. serija hrvatskih autora 18.30 Vijes , informa vna emisija La nica 18.55 Exkluziv, magazin Draga neprijateljica, 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija telenovela 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Plja ka, (akcijski triler, 2004.; Redatelj: Bryan Goeres; Uloge: Ellen Pompeo, William Baldwin, Abel Folk, Simón Andreu, Ed Lauter) Iskupljenje, (akcijski, 1995.; TEST Najava programa Mali tani, crtana serija Silvestrove i i ijeve tajne,

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.40 06.55 07.00 07.25

Najava programa Svirci moji, glazbena emisija Glas domovine Euromagazin TV kalendar Vijes Ruska no uz Klavirski trio ajkovskog Opera box Vijes iz kulture TV kalendar Vijes Vrijeme danas P.D.James: Pokrijte joj lice, mini-serija Burzovno izvješ e Dnevnik Sport Vrijeme Syngen n poljoprivredni savjetnik Herbosov poljoprivredni savjetnik, ep reportaža Plodovi zemlje Split: More Nedjeljom u dva Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Dok. lm Kandidat, ameri ki lm Hvarski divovi, dok. lm U istom loncu, kulinarski show Za one koji misle unaprijed CO LOTO 6/45 Dnevnik Sport Vrijeme 1 pro v 100, kviz Ilok: Izbor Miss i Mistera Hrvatske 2009, 1. dio Ilok: Izbor Miss i Mistera Hrvatske 2009, 2. dio Paralele Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Filmski klub: Pucajte na pijanista, (Uloge: Charles Aznavour, Marie Dubois, Nicole Berger; Scenaris : Marcel Moussy i François Tru aut (prema romanu Down There Davida Goodisa); Redatelj: François Tru aut) Ciklus lmske klasike: U grad, ameri ki lm Paralele Ruska no uz Klavirski trio ajkovskog Opera box Plodovi zemlje Split: More

TV ku e imaju pravo promjene programa

07.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 07.35 Najava programa 07.40 Dexterov laboratorij, crtana serija 08.05 Lockie Leonard, serija za djecu 08.30 Eric in the Land of Insects, (Uloge: Jasper Oldenhof,

04.25 05.00 05.50

03.00 03.30

01.25

23.10 23.40 23.45 23.52 23.54 23.55 00.05

22.50

19.15 19.30 19.57 20.03 20.10 21.10

19.14

12.30 13.25 14.00 15.05 15.40 15.49 15.50 16.25 18.00 18.35

12.17

11.50 12.00 12.11 12.13 12.15

09.05 09.40 09.45 10.00 10.09 10.15

06.00 06.05 06.50 07.15 07.45 08.00 08.10

06.40 More duša, dramska serija 07.30 Grupna terapija, hum. serija 07.55 Ulica Sezame, crtana serija 08.50 Bikeri s Marsa, crtana serija 09.15 Ben 10, crtana serija 09.40 Jedna od de ki, hum. serija 10.10 More duša, dramska serija 11.00 Mijenjam ženu, dok. sapunica 12.00 Moja 3 zida, hum. serija 13.00 Galak ka pustolovina, znanstveno-fantas na komedija 14.45 Bjegunac, igrani lm, akcijski triler 17.05 Odred za isto u, dok. emisija 17.40 Exkluziv, magazin 18.30 Vijes , informa vna

01.30

00.30

00.05

22.30

22.20 22.25

22.00

20.25

18.55 19.30 20.05

17.00 17.25

14.55

14.55

12.30 13.15

10.00 10.50 11.00 12.05

Hugo Haenen, Anne-Mieke Ruyten, Jaak Van Assche, Gregor Frenkel Frank, Trudy Labij, Lene e van Dongen, Yale Sackman, Merijn van Heiningen, Alfred van den Heuvel, Kees Hulst, ArentJan Linde, Jörgen Raymann, Marius Go lieb, Marco Maas; Scenaris : Cecilie Levy i Gidi van Liempd (prema romanu Godfrieda Bomansa); Redatelj: Gidi van Liempd) Nora Fora, TV igra za djecu Biblija Rijeka: Misa, prijenos Hannah Montana, serija za mlade Tree Hill 5, serija za mlade Ciklus lmske klasike: U grad, (Uloge: Gene Kelly, Frank Sinatra, Jules Munshin; Scenaris : Adolph Green i Be y Comden; Redatelj: Stanley Donen) Kombinirani prijenos: Berlin: Atle ka “Zlatna liga” Kombinirani prijenos: Lyon: Rukomet (Ž), kvali kacije za SP: Hrvatska - Francuska Sportska reportaža Sve ani mimohod 45.

Brodskog kola, snimka U vrtu pod zvijezdama Garaža Rukomet, kvali kacije za EP (M) - emisija Zadar: Rukomet, kvali kacije za EP (M): Hrvatska - Ma arska, prijenos Rukomet, kvali kacije za EP (M) - emisija Sportske vijes Za one koji misle unaprijed - CO Zmajev poljubac, (Uloge: Jet Li, Bridget Fonda, Tcheky Karyo, Laurence Ashley; Scenaris : Luc Besson i Robert Mark Kamen (prema pri i Jet Lija); Redatelj: Chris Nahon) Bez oduševljenja, molim, hum. serija Berlin: Atle ka “Zlatna liga”, snimka TV raspored

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special; JAH CURE 01.00 NO NI PROGRAM

06:50 Atom, crtana serija 07:15 Superheroj Spiderman, crtana serija 07:40 Winx, crtana serija 08:05 Pocoyo, crtana serija 08:25 Dora istražuje, crtana serija 08:50 Automo v, auto-moto magazin 09:20 Novac, business magazin 09:50 Lost, serija 11:50 Prva liga 3, komedija 13:40 Upoznajte Joea Blacka, igrani lm 16:50 Vijes 17:00 Pazi, zid!, game show 17:45 Lud, zbunjen, normalan, serija 18:45 Cro Cop vs. Mostapha Al Turk, snimka 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humoris no – glazbeni show 21:00 Zamka za roditelje, (1998., SAD, obiteljska komedija; Režija: Nancy Meyers; Glume: Lindsay Lohan, Dennis Quaid, Natasha Richardson, Elaine Hendrix) 23:15 Red Carpet, showbiz magazin (15) 00:45 Televizijska posla, serija 01:15 Tajna afera, komedija 02:45 Real, kraljevski klub, igrani lm 04:15 Projekt budu nos , drama 05:35 Red Carpet, showbiz magazin (15) 06:30 Kraj programa

emisija Discovery: Preživje divljinu - Planine Aljaske, dok. serija 20.00 Kobno prestrojavanje, (drama, 2002.; Redatelj: Roger Michell; Uloge: Ben A eck, Samuel L. Jackson, Kim Staunton, Toni Colle e, Sydney Pollack) 21.40 Stvorenja, znanstvenofantas na serija 22.35 Lanac zapovijedanja, (akcijski triler, 1994.; Redatelj: David Worth; Uloge: Michael Dudiko , Tod Cur s, Kerem Tishman, R. Lee Ermey, Steve Greenstein) 00.20 Kunolovac, kviz

19.05

19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Ping Pong, lm 22.15 ZiB Flash 22.25 Columbo, lm 0.25 No ni program

15:00 15:30 16:00

14:28 14:30

12:30 13:15

13:40 13:42 07:30 12:00

NAJAVA PROGRAMA PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom VJERA I NADA vjerski program DOKUMENTARNI PROGRAM RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija Vinoteka, emisija o kulturi vina Ekran zdravstva, ponav.

Poljoprivredni savjetnik, ponavljanje

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.00 Sve ani mimohod 45.

Brodskog kola - izravni prijenos 16.30 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

00:10 -------------

21:00 22:00

17:00 19:30 20:05

18:00 19:15 19:30 23:45 00:15

14:00 14:30 16:00 17:00

REZERVIRANO VRIJEME VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show SVIRAMO SAMO ZA VAS glazbeni kviz IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Boja Novca, ponavljanje Snimka rukometne utakmice Razbija i mitova, serijski lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija 100% me imursko Tjedna kronika Glazba koja srce dira Tjedna kronika Sutra na programu

8.45 Nogomet 11.15 Tenis, emisija 13.00 Tenis, prijenos 18.30 Nogomet, prijenos 20.15 Eurogoals 20.45 Nogomet, prijenos 22.30 Tenis

6.00 Poker 9.00 Formula 1, prijenos 10.40 Reklamni program 13.00 Formula 1, prijenos 14.40 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga Hits 20.45 Formula 1, emisija 23.00 Sport Clips

17.20 Praznici u školjci, lm 18.55 Vrijeme 19.00 24 UR 20.00 As tud not padu?!

21.50 Zvijezde u sudnici, serija 22.40 Dobra žena, lm 1.00 Pod kožom, serija 2.15 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air No ni program Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. Exclusiv Spezial 20:15 Lemming, lm 22.15 serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija Spiegel Tv Magazin 23.00 No ni program 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Do- 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack kumentarna serija 14.25 Columbo: Kopija 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt ubojstva, lm 16.20 Mrtvi svjedok, serija Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize 17.10 Mali vraži i, serija 18.10 Pazi kamera serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 18.40 Potpuna preobrazba, dok. serija 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & 19.30 Tv Tuba 20.00 Porotnica, lm 21.35 Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse Uvod u anatomiju, serija 22.25 Traženje 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Made in Germany, lm 22:10 Zakon i red: Odjel za pravde 14, lm 0.05 Love TV žrtve, serija 23:05 Der Knast, dok. serija 0.10 No ni program

07:45 Stažist, hum. serija 8:40 CineTipp08:50 Gülcan und Collien ziehen aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Animirani lm 13.50 Hebt die Titanic, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 News me 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo 20:15 Der Untergang, 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 lm 23.00 Galileo Miystery 23.50 No ni TV prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 program Naša pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare Taj život, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i Dnevnik pograni ne TV 23.15 Videomladež 13:20 Das weiß doch jedes Kind! stranice 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna 7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 10.45 ekipa za o evid, serija 21:15 Mentalist, Dje ja ordinacija, serija 11.50 Profesor, serija 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia lm 13.45 Moto GP, prijenos utrke 15.50 23:30 Vojna ekipa za o evid, serija 0.30 Jamie Oliver 16.25 Ružna Be y, serija No ni program

8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

NEDJELJA 14. lipnja 2009. samac -------- Profesor Baltazar: P ca -------- Cipelice lutalice: Hipodrom 05.50 Najava programa -------- Vatrogasac Sam: Limeni 05.55 Rije i život, religijski orkestar program 08.20 Ran kod Pikove sedmice, 06.45 TV kalendar serija za djecu 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 08.45 Beverly Hills, serija 07.05 Vijes 09.30 Vip Music Club 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Brodska Varoš: Tijelovo 07.35 Vijes prijenos mise i procesije 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 12.05 Bonofest 2009., snimka 08.35 Vijes 13.40 reprizni program 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 14.15 Slikovnica 09.05 arolija, telenovela 14.50 Obi ni ljudi, TV serija 09.55 Croa a Osiguranje 15.40 Koga briga? prozor u svijet 125 16.15 Dragi Johne, hum. serija 10.00 Vijes 16.35 Prijatelji, hum. serija 10.09 Vrijeme danas 17.00 Monk, serija 10.10 Vijes iz kulture 17.50 Županijska panorama 10.15 Otkrivena Kina, dok. lm 18.10 Vrijeme 11.00 Otkrivena Kina, dok. lm 18.15 Vijes na Drugom 11.45 Skica za portret 18.35 Indeks, emisija o školstvu 11.55 Burzovno izvješ e 19.10 Crtani lm 12.00 Dnevnik 19.30 VIP Music Club 12.11 Sport 20.05 Film 12.13 Vrijeme 22.10 Vijes na Drugom 12.15 TV kalendar 22.22 Vrijeme 12.35 Draga neprijateljica, 22.30 Vip Music Club LP telenovela 00.35 Pepper Denis, serija (12) 13.25 Dan za danom, mozai no- 01.20 TV raspored zabavna emisija 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Trenutak spoznaje 07.05 Krava i Pili , crtana serija 15.35 Dok. lm 07.30 Transformeri, crtana serija 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 07.55 Punom parom, kulinarski 16.15 Hrvatska uživo izazov 17.35 Hrvatska uživo - Vijes 08.20 Korak po korak, hum.

17.40 Croa a Osiguranje serija prozor u svijet 125 08.50 Pod is m krovom, hum.

17.45 Najslabija karika, kviz serija 18.30 arolija, telenovela 09.35 Kunolovac, kviz 19.30 Dnevnik 10.40 Astro show, emisija 19.57 Sport 11.40 Kako sam upoznao vašu 20.02 Vrijeme majku, hum. serija 20.10 1 pro v 100, kviz 12.10 U dobru i zlu, hum. serija 21.10 Dossier.hr 12.35 Reba, hum. serija 22.00 Pola ure kulture 13.05 Exkluziv, magazin 22.30 Burzovno izvješ e 13.15 Ve era za 5, lifestyle 22.35 Otvoreno emisija 23.25 Dnevnik 3 13.45 Marina, telenovela 23.37 Sport 14.30 Cobra 11, krimi serija 23.39 Vrijeme 15.25 Magnum, akcijska serija 23.40 Poslovne vijes 16.15 Korak po korak, hum.

23.45 Vijes iz kulture serija 23.55 Dosjei X, serija (12) 16.45 Pod is m krovom, hum.

00.40 Zvjezdane staze: Deep serija Space Nine, serija 17.10 Kako sam upoznao vašu 01.25 Monk, serija majku, hum. serija 02.10 reprizni program 17.35 U dobru i zlu, hum. serija 02.50 Dok. lm 18.00 Reba, hum. serija 03.20 Indeks, emisija o školstvu 18.30 Vijes , informa vna 03.50 Pola ure kulture emisija 04.20 Dossier.hr 18.55 Exkluziv, magazin 05.05 Draga neprijateljica, 19.05 Ve era za 5, lifestyle telenovela emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Mijenjam ženu, dok.

06.40 TEST sapunica 06.55 Najava programa 21.00 Uvod u anatomiju, 07.00 Mali tani, crtana serija dramska serija 07.25 Silvester i i i, crtana 21.55 Ku anice, dramska serija serija (dvije epizode) 07.50 TV vr : 23.40 Vijes , informa vna -------- Danica: Danica i rak emisija 23.50 CSI: New York, krimi serija TV ku e imaju pravo promjene programa 05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special; MANIC STREET PREACHERS 01.00 NO NI PROGRAM

06:55 Otvori svoje srce, serija 07:45 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 08:00 Graditelj Bob, crtana serija 08:15 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:30 Rebelde, serija 11:30 Vatreno srce, serija 12:25 IN magazin 13:10 Inspektor Rex, serija 14:10 Heroji, serija 15:10 Idealan muž, (1999., VB/ SAD, drama; Redatelj: Oliver Parker; Glume: Cate Blanche , Minnie Driver, Rupert Evere , Julianne Moore, Jeremy Northam) 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Inspektor Rex, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Provjereno, informa vni magazin 21:00 Užas iz rijeke, (2007.

Australija / SAD, akcija; Redatelj: Greg McLean; Glume: Radha Mitchell, Michael Vartan, John Jarra , Heather Mitchell, Sam Worthington) 22:50 Vijes 23:05 Heroji, serija 00:05 Seinfeld, serija 00:35 Život na sjeveru, serija 01:30 Ezo TV, tarot show 02:30 Obitelj Manson, (SAD, 2003., horor; Redatelj: Jim Van Bebber; Glume: Marcelo Games, Marc Pitman, Leslie Orr, Maureen Allisse, Amy Yates) 04:05 Seinfeld, serija 04:30 Život na sjeveru, serija 05:15 IN magazin 05:50 Kraj programa

00.35 Mentalist, krimi serija 01.20 11. sat, krimi serija 02.10 Astro show, emisija

5.20 Dje ji jutarnji program 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Njema ki Top model 22.15 red! Stars, Lifestyle & More 23.15 Tv Total 0.10 No ni program

Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 22.40 Mala Britanija 0.00 No ni program

6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Poker 22.15 DSF aktuell 23.00 Sportquiz

5.10 Jutarnji program za djecu 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Hintern Sofa an der Front, hum. serija 17.00 Još uvijek stojim, hum. serija 19.00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.15 Exklusiv 0.10 No ni program

00:00 00:05 00:20 00:25

14:55 14:57 15:00 15:40 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:25 22:00

Danas pogledajte...

Mali oglasi Zov prirode, ponavljanje Obzori, emisija o kulturi Djevica Juana, serijski lm Vijes Me imurske škole, ponavljanje Poslovni magazin, ponavljanje Pylates & Yoga Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Glazba Pri e iz života Me imurje danas Sport Vrijeme Kanadski KZO, serijski lm Policajac na odre eno vrijeme, igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 00:00 -------------------

09:00 11:15 12:00 14:00 16:00 17:00 17:25 18:35 18:40 19:00 19:10

08:00 08:02

NAJAVA PROGRAMA EKSPEDICIJA: ENGLESKI NOGOMET putopisni serijal (3/3) VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A KUTIONICA dje ja emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija DOKUMENTARNI PROGRAM X-ICA studentska emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 8.45 Rad 10.30 Tenis, prijenos 16.00 Rad, prijeCrtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije nos 17.30 Eurogoals 17.45 Tenis, prijenos 20.00 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Kampfsport 22.30 Tenis 0.00 Nogomet

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

Sretna linija 13.25 Život na sjeveru, serija 14.20 September (2), lm 16.05 Smiješni video 16.35 Nove pustolovine stare Chris ne, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Prva ljubav, lm 22.30 Dharma i Greg, hum. serija 22.55 Frasier, hum. serija 23.25 Zatvorska osveta, lm 1.10 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Ex uns hopp, lm 22.20 Vojna ekipa za o evid, 7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmo- serija 23.15 No ni program vi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hitna služba, serija 14.05 Savršeni doktori 15.00 Bombonom do sre e, 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena serija 15.55 An eli bez krila, serija 16.55 24 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemein19.00 24 sata 20.00 Trenja 21.45 Ekipa za same Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. o evid, serija 22.35 24 UR 22.55 Shark, serija Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen 23.40 Tabloid, serija 0.50 Seks i grad, serija Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 1.25 No na panorama Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Co6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 bra 11, serija 21.15 Ekipa za o evid, serija 22.15 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Kos , serija 0.00 No ni program

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 11. lipnja 2009.

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.25 14.30 14.39 14.40 15.05 15.35 16.10 16.15 17.25 17.30 17.35 17.55 18.30 19.30 19.57 20.02 20.15 22.10 22.15 22.27 22.29 22.35 23.25 23.30 23.40 00.25 01.10 02.00 02.45 03.25 04.10 05.10

06.40 06.55 07.00 07.25 07.50 ---------------------08.10 08.20 08.45 09.30 10.00 10.25 14.20

02.15

Redatelj: Ted Post; Uloge: Michael Dudiko , Tommy Hinkley, Hana AzoulayHasfari, Steve Inwood, Uri Gavriel) Astro show, emisija

06:55 Otvori svoje srce, serija 07:45 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 08:00 Graditelj Bob, crtana serija 08:15 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:35 Rebelde, serija 11:35 Vatreno srce, serija 12:30 IN magazin 13:15 Inspektor Rex, serija 14:15 Provjereno, informa vni magazin 15:15 Autsajderi, (1983., SAD, kriminalis ki ; Redatelj: Francis Ford Coppola; Glume: Ma Dillon, Ralph Macchio, Patrick Swayze, C. Thomas Howell, Rob Lowe, Emilio Estevez, Tom Cruise, Glenn Withrow, Diane Lane) 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Inspektor Rex, serija 18:25 IN magazin by Bijele udovice 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolji od najboljih, (1989., SAD, triler; Redatelj: Robert Radler; Glume: Eric Roberts, Phillip Rhee, James Earl Jones, Sally Kirkland, Chris Penn) 21:50 Divlja igra 2, (2004., SAD, triler; Redatelj: Jack Perez; Glume: Susan Ward, Ka e Stuart, Leila Arcieri, Dorit Wolf, Bre Gilbert) 23:35 Kontrola leta, (1999., SAD/ Njema ka, komedija; Redatelj: Mike Newell; Glume: John Cusack, Billy Bob Thornton, Angelina Jolie, Kate Blanche , Jake Weber, Kurt Fuller) 01:50 Ezo TV, tarot show 02:50 Klub boraca, (SAD, 1999., drama; Redatelj: David Fincher; Uloge: Edward Norton, Brad Pi , Helena Bonham Carter, Meat Loaf, Zach Grenier) 05:15 IN magazin by Bijele udovice 05:50 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special; LENNY KRAVITZ 01.00 NO NI PROGRAM

14:55 14:57 15:00 15:20 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00 19:15

08:00 08:01 09:00 11:15 12:00 12:30 13:00 14:00 16:00 17:00

NAJAVA PROGRAMA OTVORENI STUDIO kontakt emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju X-ICA studentska emisija ARTS 21 magazin o umjetnosti DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA DJEVICA JUANA telenovela VIJESTI VTV-A

Danas pogledajte...

Mali oglasi Obzori, ponavljanje Kanadski KZO, ponavljanje Djevica Juana, serijski lm Vijes Pri e iz života, ponavljanje Boja novca, emisija o gospodarskim kretanjima Pylates & Yoga Me imurje danas Sport

ja 20.15 Das Netz, lm 21.55 ZiB Flash 22.00 Monk, serija 22.55 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 U20, dok. serija 17.35 ta 19.25 Galileo 20.15 Kralj kriminala, lm 22.20 Galileo Mystery 23.15 Focus Tv 0.15 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Najbolje ideje 22.15 Die dreisten Drei 23.15 No ni program

20:00 20:05 21:00 22:00 00:00 -------------------

17:25 18:00 18:35 18:40 19:00 19:10

19:18 19:20 19:30 20:00 20:30 20:45 20:48 21:00 22:00 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30

PAT POZICIJA zabavna emisija VARAŽDIN INFO IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija REZERVIRANO VRIJEME IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vrijeme Voice of America Glazba Ve eras uživo...

Me imurje danas Sport Vrijeme Trzalica Mali jukebox, zabavna emisija Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Sutra na programu

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 8.45 Rallye 9.45 Tenis, sažeci 11.00 Tenis, 17.50 Simpsoni, crtana serija 19.00 Stažist, prijenos 15.30 Rad, prijenos 17.30 Eurogoals hum. serija 19.30 Moj ujak Charlie, hum. seri- 17.45 Tenis, prijenos 21.00 Golf 23.30 Tenis

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena 6.00 Poker 8.00 Bundesliga aktuell 8.30 emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U do- Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga brom društvu 00.15 TEST aktuell 20.15 DSF Motor 22.15 Poker 23.15 Sportquiz

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 16:05 Hintern Sofa an der Front, hum. serija 17.00 Još uvijek stojim, hum. serija 19.00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Ma ke, lm 22.20 Chaplin, lm 0.35 No ni program

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hitna služba, serija 14.05 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vreDoktori 15.00 Bombonom do sre e, serija mena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die 19.00 24 sata 20.00 Brzi i žestoki, lm 21.50 Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u Zaboravljeni slu aj, serija 22.40 24 UR 23.00 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Spoznaja krivnje, lm 1.05 No na panorama Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Happy O o! 20.15 Tko želi bi milijunaš? 21.00 Die 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 ul ma ve Chart Show 0.00 No ni program Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Život na sjeveru, serija 14.15 Odje a napravi ovjeka, lm 16.05 Smiješni video 16.35 Nove pustolovine stare Chris ne, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Alison, lm 22.30 Luda ljubav, lm 0.05 Skins, serija 1.00 Love Tv

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice

6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

PETAK 12. lipnja 2009.

14.50 Obi ni ljudi, TV serija 15.40 Koga briga?

16.15 Dragi Johne, hum. serija 16.35 Prijatelji, hum. serija Najava programa 17.00 Monk, serija Trenutak spoznaje 17.50 Županijska panorama TV kalendar 18.10 Vrijeme Dobro jutro, Hrvatska 18.15 Vijes na Drugom Vijes 18.35 Posebni dodaci, emisija o Dobro jutro, Hrvatska lmu Vijes 19.20 Crtani lm Dobro jutro, Hrvatska 19.30 VIP Music Club Vijes 20.05 Lijepom našom: Makarska Dobro jutro, Hrvatska 21.10 Vijes na Drugom arolija, telenovela 21.22 Vrijeme Croa a Osiguranje - prozor u 21.25 Bitange i princeze, hum. svijet 125 serija (12) Vijes 22.05 Pri e Ruth Rendell, serija Vrijeme danas (12) Vijes iz kulture Savršena katastrofa, dok. serija 23.00 Bu enje mrtvih, mini-serija 23.50 Bu enje mrtvih, mini-serija Oprah Show 00.45 Državnik novog kova, hum.

Burzovno izvješ e serija (12) Dnevnik 01.15 Filmski maraton: Odjek Sport smr , (Uloge: Kevin Bacon, Vrijeme Kathryn Erbe, Zachary David TV kalendar Cope, Illeana Douglas, Kevin Draga neprijateljica, telenovela Dunn, Conor O’Farrell, Dan za danom, mozai noLusia Strus; Scenarist: David zabavna emisija Koepp (prema romanu A Vijes + prijevod za gluhe S r of Echoes Richarda Vrijeme sutra Mathesona); Redatelj: David Glas domovine Koepp) Znanstvena pe ca 02.50 Filmski maraton: Pokvareni i Drugo mišljenje prljavi, ameri ki lm Hrvatska uživo - Vijes 04.30 TV raspored Hrvatska uživo Hrvatska uživo - Vijes Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Jelovnici izgubljenog vremena 07.05 Krava i Pili , crtana serija 07.30 SpužvaBob Skockani, crtana Iza ekrana serija arolija, telenovela 07.55 Punom parom, kulinarski Dnevnik izazov Sport 08.20 Korak po korak, hum. serija Vrijeme 08.50 Pod is m krovom, hum.

Vaš lm tjedna serija Burzovno izvješ e 09.35 Kunolovac, kviz Dnevnik 3 10.40 Astro show, emisija Sport 11.40 Kako sam upoznao vašu Vrijeme majku, hum. serija Lica nacije 12.10 U dobru i zlu, hum. serija Poslovne vijes 12.35 Reba, hum. serija Vijes iz kulture 13.05 Exkluziv, magazin Dosjei X, serija (12) 13.15 Ve era za 5, lifestyle emisija Zvjezdane staze: Deep Space 13.45 Marina, telenovela Nine, serija Pri e Ruth Rendell, serija (12) 14.30 Cobra 11, krimi serija 15.25 Magnum, akcijska serija Monk, serija 16.15 Korak po korak, hum. serija reprizni program 16.45 Pod is m krovom, hum.

Oprah Show serija Lijepom našom: Makarska 17.10 Kako sam upoznao vašu (1/2) majku, hum. serija Draga neprijateljica, telenovela 17.35 U dobru i zlu, hum. serija 18.00 Reba, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Hrvatska traži zvijezdu, uživo 22.00 Odvratne trule hulje, (komedija, 1988.; Redatelj: Frank Oz; Uloge: Steve Mar n, Michael Caine, Glenne Headly, Anton Rodgers, Barbara Harris) 23.00 Hrvatska traži zvijezdu, odluka, uživo 23.25 Odvratne trule hulje, igrani lm, komedija (2. dio) 00.30 Vijes , informa vna emisija 00.45 Ljudski š t, (akcijski, 1992.; TEST Najava programa Mali tani, crtana serija Silvester i i i, crtana serija TV vr : Honzik i Samuel Tikvi i: Otkud brda niotkuda?

Pingu Abeceda EU: Slovo P (2.dio) Ran kod Pikove sedmice, serija za djecu O.C., serija za mlade Vip Music Club Na prvi pogled, serija za mlade reprizni program Dokuteka TV ku e imaju pravo promjene programa

06.40 06.45 07.15 07.45 08.00 08.15

09.40 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 10.50 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.20 14.05 14.35 15.45 16.20 16.29 16.35 17.00 17.45 17.55 18.35 19.15 19.30 19.57 20.02 20.10

22.00 22.05 22.12 22.14 22.15 22.30

Najava programa Znanstvena pe ca Iza ekrana TV kalendar Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Ran prokle h, (Uloge: Marlene Dietrich, Arthur Kennedy, Mel Ferrer, Gloria Henry; Scenarist: Daniel Taradash (prema pri i Silvije Richards); Redatelj: Fritz Lang) Skica za portret Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ku ni ljubimci Veterani mira, emisija za branitelje Burzovno izvješ e Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Draga neprijateljica, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Reporteri: City boy - život bankara Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Hrvatska kulturna baš na Svirci moji, glazbena emisija Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 U istom loncu, kulinarski show TV Bingo Show LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Oceanovih jedanaest, (Uloge: George Clooney, Brad Pi , Andy Garcia, Julia Roberts, Ma

Damon, Bernie Mac, Elliot Gould, Caesy A eck, Sco

Caan, Don Cheadle, Carl Reiner; Scenarist: Ted Gir n (prema scenariju istoimenog lma iz 1960.

Harryja Browna i Charlesa Lederera nastalom prema pri i Georgea Claytona Johnsona i Jacka Goldena Russella); Redatelj: Steven Soderbergh) Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Vjerni Danny, (Uloge: Jet Li, Morgan Freeman, Bob Hoskins, Kerry Condon, Vincent Regan, Dylan Brown ; Scenarist: Luc Besson; Redatelj: Louis Leterrier) Filmski maraton: New TV ku e imaju pravo promjene programa

00.15

Davis; Uloge: Harrison Ford, Tommy Lee Jones, Sela Ward, Julianne Moore, Joe Pantoliano, Andreas Katsulas, Jeroen Krabbé) 22.15 Lov na Crveni oktobar, (triler, 1990.; Redatelj: Johna McTiernan; Uloge: Sean Connery, Alec Baldwin, Sco Glenn, Sam Neill, James Earl Jones, Joss Ackland) 00.40 Ljudski š t, igrani lm, akcijski (12)

07:35 07:27 07:30 11:30 12:00

13:00 14:00

08:00 08:01 09:00 09:30 11:00 12:00 12:30 14:00 15:00 16:00

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija VARAŽDIN INFO DOKUMENTARNI PROGRAM TV ORDINACIJA kontakt emisija GOSPODARSKI TJEDAN magazin NARODNO VESELJE zabavna emisija KUTIONICA dje ja emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija Boja novca, ponavljanje Zagrljaj ljepote, emisija o s lu života Snimka koncerta Trzalica, ponavljanje

5.30 Jutarnji program 12.35 Agent Coby Banks, lm 14.25 Hinter der Mauer, lm 16.00 Humoris ne serije 19.00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Savršen muškarac, lm 22.35 Mali Jeruzalem, lm 0.35 No ni program

15:00 16:00 17:00 17:05

18:00 19:00 19:10 19:30 23:45 00:00 00:10

17:00 18:15 18:35 18:40 19:00

19:35 20:05 22:00

------00:10 -------

GLAZBENI PROGRAM VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME SVIRAMO SAMO ZA VAS glazbeni kviz IZ PROŠLOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija VIDEOSTRANICE

Ve eras uživo..., ponavljanje Razbija i mitova, serijski lm Vijes Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Poljoprivredni savjetnik Vijes Ekran zdravstva Glazba koja srce dira Auto moto nau c vision Vijes Sutra na programu

8.30 Tenis 9.40 Radsport 10.30 Tenis, prijenos 6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i 16.30 Rad, prijenos 20.30 Tenis 21.00 Snooker mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i 23.00 Tenis

10.15 DSF Bike 12.45 Motorrad, prijenos 14.45 Rukomet 16.30 Nogomet, prijenos 18.15 Mo10.00 TV vodi + turisti ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena torrad 20.15 Formula 3 21.00 Poker 22.00 emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija SmackDown 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Dokumentarna serija 14.25 Nove pustolovine, lm 16.15 Što je s Brianom?, hum. serija 17.10 Mali vraži i, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 Povratak u Jericho, dok. serija 19.30 TV Tuba 20.00 Bijeg iz zatvora, serije 23.25 Vatreni de ki, serija 0.20 Obitelj Soprano, serija 1.25 Love TV

7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za 20:15 Moja mama, lm 22.40 Bilder, lm 0.15 djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv No ni program prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik prekograni ne 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of Talk 14:00 TV 1.10 Videostranice Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 Al7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 10.35 lesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 MagaDinotopija, dok. serija 11.30 Na konju, serija zin 19:15 K11 20.15 Za njezinu ljubav, lm 22.15 12.25 Škola za parove, hum. serija 12.55 As Genial daneben 0.15 No ni program tud not padu?! 14.50 Agatha Chris e: Partneri u zlo inu, serija 15.55 Ružna Be y, serija 16.50 Najbolji u itelj, lm 18.55 24 UR 20.00 Pira s Kariba, lm 21.35 Život, lm 1.00 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, No na panorama loša vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten PromiPärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Drakula, lm 21.55 Genial daneben 22.55 No ni program

ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, 7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 11.45 Pono ni klub ® 12.55 Vijes 13.30 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Juha, lm 21.50 serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Djevojka od milijun dolara, lm 23.30 No ni Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica program 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika im07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 ena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 23.40 No ni program switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist,

SUBOTA 13. lipnja 2009.

Jack City, (Uloge: Wesley Snipes, Ice-T, Allen Payne, Chris Rock, Mario Van Peebles, Judd Nelson; Scenaris : Thomas Lee Wright i Barry Michael Cooper; Redatelj: Mario Van Peebles) 01.55 Filmski maraton: Ran prokle h, ameri ki lm 03.20 reprizni program 03.50 Reporteri: City boy - život bankara 04.55 Draga neprijateljica, telenovela

06:10 Atom, crtana serija 06:35 Superheroj Spiderman, crtana serija 07:00 Winx, crtana serija 07:25 Pocoyo, crtana serija 08:05 Dora istražuje, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:35 Kralj Queensa, serija 11:05 arobnice, serija 12:05 Smallville, serija 13:05 Moj otac, komedija 14:55 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz 16:05 Periferija city, pilot 17:10 Vijes 17:20 Kod Ane, kulinarski show 18:10 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Is nite laži, (1994., SAD, akcijska komedija; Redatelj: James Cameron; Uloge: Jamie Lee Cur s, Arnold Schwarzenegger, Tom Arnold, Charlton Heston, Bill Paxton) 20:45 Cro Cop vs. Mostapha Al Turk, prijenos 22:00 Is nite laži, igrani lm 2. dio 23:50 Upoznajte Joea Blacka, (SAD, 1998., roman na drama; Redatelj: Mar n Brest; Glume: Brad Pi , Anthony Hopkins, Claire Forlani, Jake Weber) 02:50 Divlja igra 2, igrani lm (12) 04:30 Najbolji od najboljih, igrani lm 06:05 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special; MADNESS 01.00 NO NI PROGRAM

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Disneyjevi cr i: Kuzco careva nova škola 07.25 Disneyjevi cr i: Kuzco careva nova škola 07.50 Na kraju ulice 08.15 Danica 08.20 Abeceda EU: Slovo S, 1. dio 08.30 Ninin kutak 08.40 Dinosapiens, serija za djecu 09.05 Iznad crte 09.20 Navrh jezika 09.30 Kokice 09.55 Parlaonica 10.55 Briljanteen 11.45 Gimnazija, serija za mlade 12.30 Majstori svira i: Koncert u Slavonskom Brodu, 1. dio 13.00 Orangutan Diary, dok. serija 13.55 KS automagazin 14.25 4 zida 15.05 sportski program 17.20 Sitni lopovi, (Uloge: Woody Allen, Tracey Ullman, Tony Darrow, Hugh Grant, George Grizzard, Jon Lovitz, Elaine May, Michael Rapaport, Elaine Stritch; Scenarist i redatelj: Woody Allen) 18.50 U vrtu pod zvijezdama 19.25 Garaža 20.00 Pobjednici, dok. lm 21.15 Pjesme Podravine i Podravlja - Pitoma a 2009., prijenos 22.50 Bitange i princeze, hum. serija (12) 23.30 Sportske vijes 23.40 No u kazalištu: Figarov pir 02.20 TV raspored

07.00 Marina, telenovela 07.50 Ulica Sezame, crtana serija 08.45 Bikeri s Marsa, crtana serija 09.15 Ben 10, crtana serija 09.55 Jedna od de ki, hum. serija 10.25 More duša, dramska serija 11.20 Po etnik godine, komedija 13.10 Lud za tobom, roman na komedija 14.45 Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show 17.25 Zvijezde Ekstra: 25 senzacionalnih holivudskih slomova (2. dio), zabavna emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Exploziv, magazin 20.00 Bjegunac, (akcijski triler, 1993.; Redatelj: Andrew

U Gornji Koncov ak može se do i sa šest strana. Iz Bukovca, Toplica Sveti Martin, iz Svetog Martina na Muri, iz Kapelš aka, Donjeg Koncov aka i Zaveš aka. Cijelo selo smjestilo se uz jednu glavnu ulicu, osim nekoliko ku a koje su izvan. Selo pripada op ini Sveti Martin na Muri, kao i martinskoj župi, a i djeca poha aju školu u Svetom Martinu na Muri. S najvišeg seoskog vrha vidi se na sve strane, pa tako vide i Mursku Sobotu, Mohokos, Merhatovec … Selo je vjerojatno dobilo ime sli no kao i Donji Koncov ak, po osobi. Selo se prije zvalo Koncovš ak. Zanimljivo je da se godišnje u selu rodi jedno dijete, no ove godine nije ro eno još ni jedno. Tako er je zanimljivost da, dok su svi okolni bregovi prekriveni vinogradima, u Gornjem Koncov aku prevladava krumpir i kukuruz.

Seoske zanimljivosti

fešta kraj doma bila kad je odande kretala “štafeta“. Vele da je njima najmanje bilo do štafete. Važno je bilo da se ljudi okupe i vesele. Jer mnogi nisu ni znali zašto su tu došli. Ali se pjevalo.

Svoju zemlu nemaju niti pedla

Zvonko Stojko, predsjednik Vije a Mjesnog odbora, sa suprugom Marijom te djecom Barbarom i Karlom. - Uvjeren sam da e Gornji Koncov ak ponovno oživjeti punim životom. Svi preduvjeti su stvoreni

Koncovlani imaju i svoje igralište. Tamo se okupljaju. I dok djeca i mla i igraju nogomet, dotle stariji uživaju u hladovini. I još bi sve bilo dobro da je to vlasništvo sela ili op ine. Vlasnik je otišao u svijet, u Australiju, pa pustio da se igraju na njegovom. A negdje moraju. Pa ionako žele da se nešto zbiva u selu.

Kako god da se teško živjelo, uvijek su bili vedra duha. Kažu u šali da su se smijali i u najve oj nevolji. Tako su se jednom smijali kad je gorjela ku a. Vele da ne zlurado vlasniku, nego kako su štakori bježali iz ku e. I kamo e nego ravno susjedu.

Vele da je tu susjed ionako uvijek bio najvažniji. Pomagali su jedni drugima gdje su god mogli. Prvo bi se kopale gorice jednom pa onda drugom. I sve uvijek s pjesmom.

Pa i kad su nosili što je trebalo u “locnima“ na le ima, nisu se žalili.

Važno da se imalo što nositi. Jedino nisu morali nositi jabuke kojih je ovdje nekad bilo u obilju. Jer po njih je dolazio trgovac Lajtman ak iz Male Subotice.

Budu nost je vu vodi

Nada i Stanko Srpak ispred kapelice koju su sami izgradili te stavili posvetu. - Zagovorom i vjerom u put, istinu i život, podigli Stanko i Nada Srpak

Branka, Stjepan i Ivana Hamer s kobilom Lastom. - Naša je kobila istokrvni me imurski konj s papirima. Htjeli bismo se u laniti u udrugu ‘Me imurski konj’, a ne znamo kako, kaže mlada Branka

Još prije dvanaestak godina Koncovlani su grcali v blatu. Danas imaju sve osim kanalizacije. I vele da e uskoro postati jako važni. Jer to no ispod njih su Toplice Sveti Martin. Kažu da je još nekada tu bio najkra i put do Toplica. Išli bi pješke ili kolima do Selnice, a onda preko Zaveš aka i Gornjeg Koncov aka samo se spustili do Vu kovca. Kada se asfaltira još put od vrha brijega do Toplica, postat e prava prometnica. Kona no, i tako e se povezati samo selo. Jer, prve

Branko Brest poštar je i zna sve pute i ljude. - Sve manje znam ljude jer sad samo znamo poštanske ormari e u koje stavljamo pisma. Prošlo je vrijeme razgovora s ljudima

Ovako izgleda život u dijelu zvanom Tuja, ije su etiri ku e povezane poljskim putom sa Zaveš akom

Marija Doni ar ispred vatrogasnog doma. Kao mlada i sama je sudjelovala u njegovoj izgradnji ku e pored Toplica ionako spadaju u Gornji Koncov ak. Ve su primijetili da dolaze uglednici tu na brijegu graditi vikendice. Za sada ih je još malo, ali je po elo. Kada toplice prorade punom parom, onda e i njihov brežuljak postati i te kako atraktivan. Kažu kad bi sada njihovi preci to mogli vidjeti. Koliko se toga promijenilo. I kakve se sada ku e grade po selu. ak su dobili i kapelicu. Kažu da je to velika promjena. Prije su se križali svaki dan pred nevoljama, a sada ipak samo pred kapelicom.

Rozalija Hamer ispred preše u kojoj je prešalo cijelo selo. - Preša je znala raditi dva mjeseca neprekidno dok nisu svi završili, a stara je preko sto godina

Gornji Koncov ak pruža se od istoka prema zapadu po vrhu brijega Gornji Koncov ak u dužini od dva kilometra. Selo pripada op ini i župi Sveti Martin na Muri. U selu nema ni trgovine ni ka i a. Imaju dva pila, Proja ov i Pre Hreš aj. Odnedavno imaju i krasno ure enu malu kapelicu koju su izgradili Nada i Stanko Srpak. Jedna je glavna ulica, dok su etiri ku e u dijelu zvanom Tuja koji je potpuno odvojen od sela i povezan poljskim putom sa Zaveš akom. Ina e u selu imaju svu komunalnu infrastrukturu osim kanalizacije, a ostalo je još da se asfaltira put do M. Rebernika (400 metara) te Tuja, kao i povezivanje sa susjednim Bukovcom. Jedini javni objekt koji imaju u selu je bivši vatrogasni dom, koji danas služi za potrebe Mjesnog odbora. U selu, prema njihovim podacima, ima 54 ku na broja i, prema zadnjem popisu, 114 stanovnika. Ina e, prema popisu iz 1981. godine, bilo ih je 160, 1991. godine 122. Za uspo-

redbu, 1937. godine je u Gornjem Koncov aku živjelo 226 ljudi. U selu živi 15 udovica, 13 u enika polazi osnovnu školu, a imaju 10 djece predškolske dobi.

O ljudima …

U selu djeluje samo Vije e Mjesnog odbora koje formalno djeluje tek tri godine jer su prije imali neformalni odbor. Predsjednik je Zvonko Stojko, dok su lanovi Branko Horvat, Zdravko Šafari , ujedno je i op inski vije nik, Željko Hamer, Mladen Rebernik, Stjepan Oleti i Stanko Srša. U selo je 1967. godine bilo osnovano Dobrovoljno vatrogasno društvo iji su osniva i bili: Juraj Srša, Slavko Doni ar, Mijo Haži , Stjepan Sobo an i Bolto Baumgartner. Prilikom osnivanja bila su 24 lana osniva a.

Godine 1972. izgra en je dobrovoljnim radom vatrogasni dom koji je služio za sve proslave, vatrogasne zabave i za održavanje tadašnjih susreta mladih. Društvo je aktivno radilo 25 godina.

Pogled na Gornji Koncov ak s vrha Kapelš aka

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GODIŠNJA NAGRADA ZRINSKOM kao najboljem tiskaru

Tisak koji je opet ostavio utisak Me unarodni sajam grafi ke industrije i industrije papira Intergrafika na Zagreba kom velesajmu regionalna je smotra suvremenih dostignu a svjetske tehnologije u grafi koj industriji, te proizvodnji, doradi i preradi papira. Sajam se održao prošli tjedan od 3. do 6. lipnja u Zagrebu. Grafi ka industrija u Hrvatskoj donosi 8,93 posto bruto doma eg proizvoda industrijske proizvodnje, a zapošljava 6,81 posto od ukupno zaposlenih u prera iva koj industriji, što su ujedno i pokazatelji o njenom zna aju za gospodarstvo.

Intergrafika je bienalna priredba koja okuplja najzna ajnije svjetske proizvo a e opreme za grafi ku industriju, te industriju papira i kartona, kao i pomo nih materijala i gotovih proizvoda. Ovaj me unarodni sajam osim izložbenog djela nudi i niz stru no popratnih aktivnosti me u kojima i sve anu dodjelu prestižne nagrade “Blaž Baromi ” koja se dodjeljuje za dizajn i tehni ko-tehnološku izvedbu grafi kih proizvoda, a u organizaciji Grafi kog akulteta iz Zagreba.

Vladimir Hali , direktor Zrinskog, s priznanjima za prvo i drugo mjesto, te prestižnom nagradom za najbolju tiskaru “Blaž Baromi ” Svake godine stru njaci s Grafi kog akulteta ocjenjuju najbolja ostvarenja iz kategorija Divot izdanja (vrijedne knjige), beletristike, ambalaže, plakata i školskih udžbenika. Ove godine tiskara Zrinski

poslala je na ocjenjivanje tri knjige i to dvije u kategoriji Divot izdanja, a tre u u kategoriji školskih udžbenika. Kako nam je Vladimir Hali , direktor Zrinskog, rekao, bili su totalno iznena eni jer im je

pripala ast da osvoje prvo i drugo mjesto u kategoriji Divot izdanja i to prvo mjesto za veliki atlas Grote atlas van de Voc II, a drugo mjesto za Sibilu. I ne samo to, Zrinski je dobio i godišnju nagradu “Blaž Baromi ” za svoja ostvarenja kao najbolja tiskara.

No, to nije jedini uspjeh tiskare Zrinski. Pod kraj mjeseca svibnja održana je etvrta konvencija hrvatskih izvoznika u Zagrebu u organizaciji nositelja projekta Hrvatski izvoznici, te u suorganizaciji HABOR-a, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Fine, te Agencije za promicanje izvoza i ulaganja. Kao jedan od najboljih hrvatskih izvoznika u Englesku, drugu je godinu za redom me u troje najboljih nominirana i akove ka tiskara Zrinski.

U ovo doba krize i recesije usprkos nešto manjim narudžbama u Zrinskom ipak osje aju pozitivne pomake. Veseli ih što su investicije koje su u prošloj godini iznosile ak 17 milijuna kuna u punom pogonu, prvenstveno nova osmerobojna stroj Heidelberg Speedmaster. (SZ)

Prvo mjesto u kategoriji Divot izdanja

Drugo mjesto za Sibilu

9. lipnja 2009.

Tko je Blaž Baromi Bl a ž B aromi jedna je od najvažnijih osoba hrvatske kulturne povijesti. O njegovu životu imamo malo podataka, ali ono što je zasigurno njegovo najvažniji prinos hrvatskoj kulturnoj baštini jest osnivanje prve poznate hrvatske glagoljske tiskare u Senju. Malo je ljudi koji su hrvatskoj kulturi dali toliko velik prinos kakav joj je dao Baromi .

Ne zna se to na godina njegova ro enja, ali se pretpostavlja da je to bilo prije godine 1450. u Vrbniku.

Vrbnik je u to doba jedno od naših najve ih glagolji kih središta, gdje je Baromi još kao dijete sigurno mogao do i u doticaj s rukopisnim glagoljskim liturgijskim kodeksima, misalima i brevijarima. Vrbni ki glagoljaši, poznati po brižljivome uvanju glagolji ke pismenosti, sigurno su mogli udahnuti u Baromi a onu ljubav i poštovanje koje su i oni gajili prema glagoljici. Budu i da se i sam Baromi odlu io zarediti, u samostanu je svakodnevno imao pristup prekrasnim rukopisnim glagolji kim knjigama.

Da bi osnovao tiskaru, Blaž Baromi se prvo morao nau iti tiskarskomu zanatu i nabaviti potrebne instrumente za tiskaru. Mjesto koje mu je moglo pružiti najbolji nauk sigurno je bila Venecija. Upravo ondje je otišao Baromi .

U Veneciji je Blaž Baromi 15. ožujka 1493. tiskao svoj prvi brevijar. U kolo onu toga brevijara nalazimo podatak da ga je tiskao Andrija Terresani i “korežao” Blaž Baromi , kanonik senjske crkve.

Tiskaru Blaž Baromi osniva ve idu e godine. Dana 7. srpnja 1494. on je dovršio prvo djelo senjske tiskare, drugo izdanje glagoljskog Misala po zakonu rimskoga dvora. U kolo onu Misala navodi se da su mu u tome poslu pomagali Silvestar Bedri i i Gašpar Tur i . Budu i da je Baromi evo ime bilo napisano na prvome mjestu, pretpostavlja se da je on najzaslužniji za osnivanje tiskare i tiskanje knjiga. Ipak, injenica da se uz njega u radu tiskare spominju i druga imena, govori nam da on u svome radu nije bio usamljen i da je prednosti tiskarstva prepoznao širok krug ljudi u Senju.

Osim što je bio znameniti tiskar, Baromi je bio i ugledan pravnik, ije ime se spominje u mnogobrojnim parnicama u kojima je zastupao senjskog biskupa i senjski kaptol. Spominje se godine 1484. u parnici izme u senjskog biskupa Pavla i senjskoga kaptola s jedne strane, te ra Ivana, opata sv. Križa iz Senjske Drage s druge strane. Njegovo ime spominje se i u parnicama senjskoga kaptola 1485. u Jablancu, te u još nekim sudskim sporovima.

U drugoj azi rada senjske tiskare, dakle od godine 1507. do 1508, ime Blaža Baromi a više se ne spominje. Zbog toga se pretpostavlja da je u to vrijeme bio mrtav jer je teško i pomisliti da bi, da je bio živ, Blaž Baromi napustio tiskarski krug. Njegov rad i prinos u radu tiskare dokaz su da je upravo glagoljica i glagolji ki tisak bio snažno utisnut u njegovo srce i da ga je od toga mogla odijeliti samo smrt.

Jedna od originala knjige Senjski misal tiskane na glagoljici sa uvan je u Zagreba koj sveu ilišnoj knjižnici.

9. lipnja 2009.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Kako izlije iti strah?

Kaži mi kakva sam

Imam 57 godina, oženjen sam i otac dvoje djece koja su oženjena.

Veoma sam uspješan poduzetnik. U zadnjih tri mjeseca patim od nejasnih strahova, koji su pra eni lupanjem srca, osje ajem nedostatka zraka, gušenjem, znojenjem, vrtoglavicom, mislima da u dobiti sr ani infarkt i bojazni od smrti. Te smetnje javljaju se iznenada i obi no traju 10 do 15 minuta.

Moj lije nik mi je dao lijekove po kojima se osje am bolje, ali još uvijek mi dolazi strah. Kako se mogu izlije iti od straha?

Prema vašem opisu kod vas se radi o pani nom poreme aju. Ovaj poreme aj spada u skupinu anksioznih poreme aja. Pani ni poreme-

aji su karakteristi ni po tome jer se napadaji teške panike ponavljaju u razli itim vremenskim intervalima, nastaju iznenada i naglo, bez vanjskog povoda, a pra eni su lupanjem srca, strahom od smrti, teške bolesti i osje ajem gubitka samokontrole.

Pana ni poreme aji lije e se naj eš e ambulantno kod specijaliste psihijatra (neuropsihijatra). Lije enje je dosta uspješno tako da se kod ve ine pacijenata stanje znatno poboljša. Dva naju inkovitija na ina lije enja su farmakoterapija (anksiolitici, sedativi) i kognitivno-behavioralna psihologija. Dakle, prognoza vašeg poreme aja je povoljna pa ete u budu nosti mo i živjeti znatno kvalitetnije.

Jyotish Vas vodi ka boljem razumijevanju sebe, doga aju u Vašem životu i svijeta u kojem živimo.

KONZULTACIJE I TE AJEVI na mob. 091/567-8718

Jedna od dobrih strana bliskih i povjerljivih me uljudskih odnosa je u mogu nosti da si me usobno dajemo informacije o tome kako zapažamo i doživljavamo ponašanje druge strane. Dati nekome feedback, tj. povratnu informaciju o njegovom ponašanju ne zna i kritizirati ga niti utvr ivati je li u pravu. Jednostavno, rije je tek o tome da se kaže kako vidimo ne ije ponašanje, ne napadaju i i ne stvaraju i kod druge strane osje aj krivnje. Davanje povratne informacije nije uvijek jednostavno jer treba prona i formulu kako drugu stranu ne povrijediti i ne izazvati u njoj osje aj da je «loša». Dati feedback zna i iskreno i spontano, jasno i razumljivo, dobronamjerno i korektno opisati svoje zapažanje i osje aj. Bez moralnih ocjena i op enitih razmatranja o konkretnom se ponašanju i eventualnim problemima koje uo avate izjasnite razumljivo i jednostavno. Druga strana nekog svog problema ne mora ni biti svjesna. A i kad nešto radi sasvim dobro ili izvrsno, ne mora to sama tako vidjeti. Zato joj ponudite svoje vi enje,

ali ga ne name ite silom. U vašem nastupu druga osoba treba osjetiti da vam je stalo do nje, a ne da je osu ujete ili da joj laskate. Vaša namjera možda može biti usmjerena tome da ta osoba promijeni svoje ponašanje, ali prvenstveno joj treba pomo i da stekne bolji uvid. Radi se o njoj, a ne o vama, zaklju ci i odluke su njena stvar. Zato onaj tko je u poziciji da dobiva povratnu informaciju o ne em što je za njega važno treba pažljivo slušati, a po potrebi pitati i tražiti razjašnjenje. Mišljenje o sebi treba uvažiti bez zapadanja u obrambeno ponašanje i kontriranje. Kona no, to je samo jedno vi enje, s kojim se ne mora složiti, ionako sam odlu uje ho e li ga uvažiti i ho e li nešto mijenjati u svom ponašanju. Ali ne treba smetnuti s uma da mu taj dobronamjerni komentar može pomo i da se trgne i preispita. Ni jedan feedback nije tek tako za odbaciti, stavovi i zapažanja drugih ljudi korektiv su u našem životu koji barem djelomi no pokazuje kako nas drugi vide i koje bi naše ponašanje i postupanje bilo drugima prihvatljivije ...

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Humani papilloma virus (HPV) i djeca HPV-humani papilloma virus ,koji izaziva rak grli a maternice i koji je spolno prenosiva bolest, može se dokazati i u male djece. Ovo saznanje su otkrili i dokazali lije nici Medicinskog fakulteta u Be u. Tamo je provedena nau na studija na 110 djevoj ica u dobi od 4 do 12 godina. Djevoj ice su testirane na HPV. Kod dvadeset njih dokazano je prisustvo tog opasnog virusa. U ¾ slu ajeva dokazani su sojevi HPV-a iz grupe visokog rizika, dakle oni koji u 50% slu ajeva mogu izazvati rak grli a maternice.

Iz svega navedenog izlazi zaklju ak da djeca daleko prije po etka seksualnog života i seksualnih kontakata mogu biti zaražena s HPV-om. Zaraza je dakle jedino mogu a kroz vaginalni poro aj virusom zaraženih majki. Spominje se i mogu nost zaraze upotrebom zajedni kih ru nika, no ta tvrdnja ima više teoretsko a ne prakti no zna enje.

Do sada se provodi cijepljenje protiv HPV-a u djevoj ica dobne skupine od 12-17 godina.

Ova saznanja poti u razmišljanje da se granica dobi cijepljenja spusti niže na ev. 4 godine.

Piše Katarina Flajpan

ZDRAVLJE je kruna na glavama zdravih, a vide ju samo oni koji su bolesni

Vrste glavobolja i njihovo iscjeljenje Glavobolja je vrlo neugodno oboljenje koje nerijetko može ovjeka isklju iti iz društveno ekonomskog života. Postoji itav niz vrsti glavobolja, a najširi krug populacije sve poistovje uje i pokušava bol eliminirati analgeticima.

Pomo o icijelne medicine je neophodna jer je tu dijagnostika izuzetno bitna.

Ne može analgetik isklju iti svaki tip glavobolje, a posljedice neumjerenog uzimanja analgetika mogu biti vrlo ozbiljne.

Meningitis izaziva pulsiraju u i intenzivnu bol koja je pra ena povišenom temperaturom, mentalnom konfuzijom a javljaju se i promjene miši nih re leksa.

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

Glavobolja može biti i uzrokovana i neuralgijom trigeminusa.

Bolovi se pojavljuju spontano, napad boli je kratak a javlja se u predjelu lica.

Ako glavobolja nastupa u predjelu ela i o nih duplji a bol se javlja naj eš e u ve ernjim satima uz smetnje vida razlog može biti oboljenje oka ili o iju.

Ako je bol u glavi duboka, intenzivna i mukla, ja a u jutro nego na ve er, bolovi traju tjednima ili ak mjesecima s ja im ili manjim intenzitetom, naj eš e su uzrok sinusi.

Histaminska glavobolja je vrlo intenzivna, gotovo nepodnošljiva, popra ena tremorom, mu ninom i povišenom temperaturom. Može

trajati periodi no ili svakodnevno.

Vaskularna glavobolja je vrlo neugodna, boli itava glava ili uže lokalizirana podru ja. Traje gotovo svakodnevno ili do e ikasne eliminacije.

Glavobolja uzrokovana op im infekcijama pojavljuje se postupno, bol je mukla i duboka a prati je povišena temperatura.

Atipi ne glavobolje prati probadaju a bol u eonom dijelu, javlja se iznenada bez nekog jasnog razloga, prati je stanje stresa i vrlo je žestoka.

Psihogena glavobolja ima karakteristike duboke i mukle boli, javlja se progresivno od manjih bolova do žestoke glavobolje. Pra-

ti ju psihi ka napetost, nesanica, depresija i skrivene emocije.

Važno je da lije nik odredi tip glavobolje, a dobar bioterapeut e se rukovoditi dijagnozom i uspješno odstraniti svaki od tih podmuklih problema.

Stres, nedostatak energije, disbalans bio polja samo su neki od razloga koji uzrokuju ovaj vid problema. Bioterapeut e ulaskom u bio polje eliminirati bilo koji od tih problema, naravno zavisno od njegovih sposobnosti.

Osobno, nemam nikakvih zapreka da uspješno odstranim sve vrsti glavobolje jer od mene još nitko nije otišao neizlije en.

Obavezna najava telefonom na broj 098/1347 031.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: TOMISLAV NOVAK, zamjenik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, pomo nici glavnog urednika: Božena MALEKOCI-OLETI , Dejan ZRNA, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , direktor marketinga: (tel. 31 31 33) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9. lipnja 2009.

VOZILI SMO: Toyota Verso

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH po proizvo a ima 1.1.-31.5.2009.

Proizvo a

koli ina udio, %

F1 poredak nakon 7. od 17 utrka

F1 poredak VN Turske, Istanbul, 7. lipnja 2009.

1

Opel

2263

10,65%

1.

Jenson Bu on

10

2

Volkswagen

2002

9,43%

2.

Mark Webber

8 6

3

Renault

1925

9,06%

4

Peugeot

1818

8,56%

3.

Sebas an Ve el

5

Ĺ koda

1235

5,81%

4.

Jarno Trulli

5

6

Ford

1162

5,47%

5.

Nico Rosberg

4

6.

Felipe Massa

3

7.

Robert Kubica

2

8.

Timo Glock

1

7

Citroen

1070

5,04%

8

Suzuki

946

4,45%

9

Toyota

889

4,19%

10

Chevrolet

800

3,77%

11

Mazda

776

3,65%

Poredak voza a:

12

Fiat

730

3,44%

13

Hyundai

727

3,42%

1.

Jenson Bu on

61

14

Kia

701

3,30%

2.

Rubens Barrichello

35

3,14%

3.

Sebas an Ve el

29

4.

Mark Webber

27.5 19.5

15

Nissan

668

16

Honda

542

2,55%

17

Seat

497

2,34%

18

Dacia

461

2,17%

5.

Jarno Trulli

19

Audi

446

2,10%

6.

Timo Glock

13

20

Mercedes

426

2,01%

7.

Nico Rosberg

11.5

8.

Felipe Massa

11

9.

Fernando Alonso

11

21

BMW

319

1,50%

22

Volvo

145

0,68%

23

Mitsubishi

108

0,51%

24

Lada

103

0,48%

25

Alfa Romeo

97

0,46%

26

Smart

85

0,40%

27

Lancia

63

0,30%

28

Jeep

49

0,23%

29

Subaru

40

0,19%

10. Kimi RäikkÜnen

9

Poredak konstruktora: 1. Brawn-Mercedes

96

2.

RBR-Renault

56.5

30

Lexus

33

0,16%

3.

Toyota

32.5

31

Ostali

115

0,54%

4.

Ferrari

20

21241

100%

5.

McLaren-Mercedes

13

6.

Williams-Toyota

11.5

7.

Renault11

7.5

8.

BMW Sauber

8

9.

STR-Ferrari

UKUPNO Izvor: Promocija Plus

MotoGP poredak nakon 5. od 17 utrka:

5

10. Force India-Mercedes Poredak voza a: 1

Casey STONER

90

2

Jorge LORENZO

86

3

Valen no ROSSI Dani PEDROSA

57

5

Andrea DOVIZIOSO

56

6

Marco MELANDRI

48

7

Colin EDWARDS

45

8

Loris CAPIROSSI

9

Chris VERMEULEN

37

10

Randy DE PUNIET

34

38

Poredak proizvo a a:

0

Slijede a utrka: VN Velike Britanije, Silverstone, 21. lipnja 2009.

81

4

Novi Verso – viťenamjensko vozilo bez kompromisa

WRC poredak nakon 6 od 12 Rally-a

Poredak voza a: 1.

Sebas en Loeb

55

2.

Mikko Hirvonen

38

3.

Dani Sordo

31

4.

Henning Solberg

21

5.

Pe er Solberg

20

6.

Jari - Ma Latvala

19

1

Yamaha

115

2

Duca

90

3

Honda

76

7.

Ma hew Wilson

15

4

Suzuki

49

8.

Federico Villagra

9

5

Kawasaki

48

9.

Mads Ă–stberg

5

10. Sebas en Ogier

â€˘â€œDynamic Loungeâ€? koncept kombiniranjem prakti nosti i fleksibilnosti viĹĄenamjenskog vozila sa udobnosti, stilom i dinamikom osobnog automobila, unaprije eni Toyota Easy Flat-7 sustav sjedenja, sa viĹĄe prostora, ve om udobnosti i lakĹĄim upravljanjem glavne su odlike novog Versa. Toyota Optimal Drive tehnologija omogu ila je pove anje snage motora do 20%, a da su CO2 emisija i potroĹĄnja goriva smanjeni do 12%.

Nova Toyota Verso kombinira leksibilnost i prakti nost viĹĄenamjenskog vozila sa udobnosti i uĹžitkom u voĹžnji konvencionalnog osobnog automobila. To je viĹĄenamjenski model iz C segmenta bez kompromisa.Sa predstavljanjem modela Space Cruiser 1984. godine, Toyota je postala jedan od pionira u kategoriji viĹĄenamjenskih vozila.

Od ulaska u C segment 2002. godine, kompanija je prepoznala da leksibilni unutraĹĄnji paket nije viĹĄe dovoljan za sve viĹĄe zahtjevne i razli ite kupce viĹĄenamjenskih vozila iz C segmenta. Originalni model Corolla Verso iz 2002. i druga generacija ovog modela predstavljenog dvije godine kasnije, su bili izvedenice modernih proizvoda iz C segmenta. Danas, promjenom naziva Toyotinog novog viĹĄenamjenskog modela iz C segmenta (C-MPV), naglaĹĄena je uporaba prilago ene platforme za model Verso, paĹžljivo skrojene da zadovolji sve ve e zahtjeve danaĹĄnjih MPV kupaca. Promjena

5

Poredak Teamova: 1.

Citreon Total World Rally Team

90

2.

BP Ford Abu Dhabi World Rally Team

61

3.

Stobart VK M-Sport Ford Rally Team

44

4.

Citroen Junior Rally Team

19

5.

Munchi's Ford World Rally Team

12

Slijede i rally: Acropolis Rally of Greece, 12.-14. lipnja 2009.

Cijene goriva u RH Eurosuper 95

7,54

Super plus 98

7,60

Super 100 BS Eurodizel

7,84 6,64

6,64

3,69

3,69

Eurodizel BS LPG auto plin

7,60

6,70

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 5. lipnja 2009.

imena tako er odraĹžava injenicu da ovaj kompaktni MPV niĹĄe nije izvedenica modela iz C segmenta, nego se radi o vlastitom segmentu. Novi Verso e biti izbor zbog Ĺživotnog stila, prije nego njegova posljedica. Ciljano je razvijen za grupu kupaca, koja se opisuje kao ‘progresivni, moderni, napredni’, kupci koji rado prihva aju inovacije. To se odraĹžava u svakom detalju razvoja novog modela Verso.

Toyotin jedinstveni ‘Dynamic Lounge’ koncept kombinira najmoderniji vanjski i unutraĹĄnji stil sa najboljim rjeĹĄenjima ĹĄto se ti e prostora, udobnosti, prakti nosti i lek-

sibilnosti. Ovaj model nudi vode u u klasi sigurnosti za putnike i pjeĹĄake, te kvalitetu voĹžnje, akusti ku udobnost i dinami ke karakteristike konvencionalnog osobnog automobila.

Unutar potpuno nove unutraĹĄnjosti, unaprije eni Toyota Easy Flat sustav sjedenja sa 7 sjedala nudi viĹĄe mjesta, ve u udobnost i lakĹĄu uporabu, sa posebnim fokusom na smjeĹĄtaj u drugom i tre em redu sjedala.

Toyota Optimal Drive tehnologija je uvedena u ponudu novog Verso modela, nude i pove anje snage do 20% i smanjenje potroĹĄnje goriva i CO2 emisija do 12%. Ponuda od pet motora uklju uje 126 KS snaĹžan 2.0-litreni motor, te 150 i 177 KS snaĹžne ina ice 2.2-litrenog motora koje koriste Toyotinu D-4D turbo dieselsku tehnologiju, kao i 1.6 i 1.8 litrene Valvematic motore koji nude snagu i CO2 emisije koje su vode i u klasi. Novi Verso kombinira unaprije ene zna ajke aktivne, pasivne sigurnosti i zaĹĄtite pjeĹĄaka, sa jako krutom ĹĄkoljkom koja apsorbira udarce, sa ve im udjelom elika visoke vrsto e. Toyotin novi C-MPV je konstruiran da postigne maksimalnih 5 zvjezdica na strogom Euro NCAP testu sigurnosti. Kapitaliziraju i ulaganje ve e od 1 milijardu eura i oja avanjem reputacije tvornice Adapazari po izuzetnoj kvaliteti izrade, novi Verso e se izra ivati u Toyota Motor Manufacturing tvornici u Turskoj. Cijena nove Toyote Verso u Hrvatskoj po inje od 153.750 kn.

Volkswagen – najprodavanija marka na hrvatskom automobilskom trŞiťtu Unato recesiji i padu hrvatskog automobilskog trŞiťta Volkswagen biljeŞi odli ne prodajne rezultate. Nakon prvih pet mjeseci 2009. godine marka Volkswagen zauzela je prvo mjesto na ljestvici najprodavanijih automobilskih marki isporu ivťi kupcima ukupno 2.589 osobnih i lakih gospodarskih vozila te ostvarivťi trŞiťni udio od 11,05%. Za marku je posebno bio uspjeťan mjesec svibanj kad je kupcima isporu eno ukupno 698 vozila s ostvarenim trŞiťnim udjelom od 14,48%. Dobrom prodajnom rezultatu najviťe su doprinijeli novi Golf 6 te omiljeno gradsko dostavno vozilo Caddy. Ovi statisti ki podaci pokazuju da se u teťkim, recesijskim vremenima kupci najviťe odlu uju za marku koja svojom tradicijom, kvalitetom i inovativnoť u dokazuju svoju vrijednost. A marka Volkswagen utjelovljuje upravo sve ove karakteristike te time Volkswagen dostojno stoji na pobjedni kom podestu kao marka kojoj kupci najviťe vjeruju i za koju se najradije odlu uju.

Pored mnogih atraktivnih modela koje nudi marka Volkswagen, ovom pozitivnom trĹžiĹĄnom skoku svakako je pridonijela i nova usluga marke Volkswagen, a to je produljeno jamstvo na 4 godine ili 100.000km koje nema nikakvih isklju enja u odnosu na dosadaĹĄnjeg jamstva od dvije godine.

HNS i Ford obnovili ugovor do 2012.

Proteklog je tjedna ju er je u Rovinju potpisan novi ugovor izme u Hrvatskog nogometnog saveza i Forda u Hrvatskoj.

Uspjeťna poslovna suradnja i prijateljstvo ima ve viťegodiťnju tradiciju u Hrvatskoj, a uska veza izme u Forda i nogometa postoji i na europskoj razini budu i da je Ford sluŞbeno vozilo Lige prvaka – turnira koji je osnovan 1992. godine i u ijem je osnivanju Ford i sudjelovao i ostao jedini partner iz tog vremena. Ford u Hrvatskoj tako er uŞiva status sluŞbenog vozila HNS-a te se u njihovom voznom parku, me u inima, nalaze neki od najljepťih i najboljih primjeraka iz Fordove ponude: Ford Mondeo, Ford Kuga ili pak Galaxy. Konferenciji za novinare prisustvovali su glavni tajnik, g.Zorislav Srebri i direktor marketinga, g. Dragutin Kataleni , a od strane Forda, g. Davor Sori , predsjednik Uprave Grand Auta te g. Zoran Raki , lan uprave koji su potpisali novi ugovor.

9. lipnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17

Novi VW Polo uz Severinu Citroën C4 Visio+ za samo 1 kn više Citroën nudi u lipnju limuzinu Citroën C4 Visio+ 1.6i s atraktivnom cijenom od 99.900 kn prepun opreme. U bogatoj serijskoj opremi ovaj model s petorim vratima ima metalik boju, automatski klima ure aj, radio CD MP3 Pioneer, putno ra unalo, ABS, naplatke od lake legure 17”, progresivni servo upravlja , elektri ni paket, svjetla za maglu, tempomat i dr.

U ponudi tijekom lipnja je i Citroën C3 Airdream 1.1i s klimom ve od 64.900 kn, C4 Picasso Visio 1.6i s cijenom ve od 129.900 kn, te Berlingo First 1.4i koji je u ponudi s cijenom ve od 69.900 kn.

Citroën nudi bolje financiranje s Citroën Financial Services uz trenutno odobrenje kredita i individualno prilago ene ponude, te brojne pogodnosti za kupce osobnih vozila Citroën.

Honda – stigao prvi dizel s automatskim mjenja em Nakon predstavljanja Hondinog prvog dizel agregata 2004. godine te osvojenih brojnih nagrada, ovih je dana na našem tržištu lansirana Honda Accord s dizelskim agregatom i s dugo o ekivanim automatskim mjenja em. Honda Accord uz prepoznatljivu sportsku notu, dinami nost, iznimnu ugla enost ima vrhunski imidž vozila koji je u potpunosti proizveden u Japanu, a izme u ostalog predstavlja sinonim za kvalitetu, pouzdanost i beskompromisnu sigurnosti. Zbog navedenih injenica Honda Accord je vrlo brzo postao jedan od najprodavanijih modela u Europi, a ovih dana je u Hrvatsku stigao i Hondin prvi automatski mjenja za dizel agregat koji se implementira u model Accord. Željno iš ekivani automatski mjenja za i-DTEC agregat približit e model Accord novom segmentu kupaca, posebice velikim korporacijama i flotnoj prodaji kojima je jedan od uvjeta pri nabavci službenih vozila upravo automatska transmisija.

Nov i Volk swagen Polo doživio je svoju svjetsku prezentaciju na lokacijama sjeverozapadne Sardinije. Uz prisustvo redakcija cijeloga svijeta, hrvatska ekipa imala je ast snimiti novog Pola uz prisustvo naše zvijezde Severine. Uz intervjue koje je Severina dala našim novinarima snimljen je i ekskluzivni editorijal. Pravi na in da se naglasi ljepota i markantnost novog Pola. Prvi model VW Pola izašao je 1975. godine, a ovo je peta generacija ovog modela, do sada proizvedenog u ukupno 10.600.000 primjeraka.

Za dizajn novog Pola odgovoran je poznati dizajner Walter

de’Silva iji tim se prilikom dizajna Pola vodio devizom “jednostavno, isto i jasno”.

Novi Polo e se na hrvatskom tržištu pojaviti u rujnu 2009. godine.

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Servisna akcija u Alfacaru - originalni dijelovi jeftiniji i više od 50% Ovlašteni serviser vozila Fiat, Lancia i Alfa Romeo, tvrtka Alfacar provodi novu servisnu akciju pod nazivom “S originalom stižete dalje”. Akcija je osmišljena te se provodi u Republici Hrvatskoj od strane generalnog uvoznika, tvrtke Autocommerce.

U akciji se nude originalni rezervni dijelovi po cijenama nižim i

do 50% za vozila proizvedena prije 2005. godine. Servisna akcija uklju uje i besplatan pregled vozila i klima ure aja (ru na provjera rada komandi i intenziteta hla enja s provjerom stanja iltera). Kao primjer navodimo cijenu kita kva ila za Fiat Uno koja je sa 1.394,25 kn snižena na 699 kn, ilter klime za Punto II snižen je

sa 182,85 kn na 99 kn, disk plo ice za model Bravo/Brava snižene su sa 562,15 kn na 299 kn... Ova je akcija vremenski ograni ena do 15. srpnja 2009. godine. Sve detaljne informacije kao i vaš termin za servis možete dobiti u tvrtka Alfacar na adresi Preloška ulica 92 u akovcu ili putem telefona (040) 364000.

FOLIJE ZA STAKLA

gra evine

automobili

sigurnost

zaštita od UV zra enja, temperaturna zaštita (hla enje - grijanje), blještanja, nepoželjnih pogleda, provala i ozlje ivanja, vizualni izgled vozila i objekata

Kompletna usluga, prodaja folija, opreme i postavljanje.

Buzove ka 77 . 40000 akovec . Hrvatska T 040 364 270 . F 040 364 944 . www.eltel.com sign & multimedia

9. lipnja 2009.

9. lipnja 2009.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PoliSnack Ima brata Oglas_140x382 2

5/21/09 10:31:22 AM

KONCERTNI spektakl u VaraĹždinu

ola kao i uvijek dao sve od sebe

TOP LISTA DOMA IH 01. COLONIA LAŽU O I MOJE 02. NINA BADRI DODIR OD STAKLA

TOP LISTA 03. JACQUES HOUDEKDOMA IH DUŽNA SI

TOP 20

04. E.T. SOBA 202 05. HALID BEĹ LI DVADESETE

01. JOĹ JEDAN ZAGRLJAJ - SHORTY . C.

06. ANTONIJA Ĺ OLA

02. OSMIJEH - SWINGERS . MARKO TOLJA

USNE NA USNE

03. CRNA KUTIJA - E.N.I.

07. FRANKA BATELI

04. NE PRILAZI - IVANA MARI

PJESMA ZA KRAJ

05. VOLI ME JOĹ OVU NO - KLAPA LIBAR

08. MIROSLAV Ĺ KORO JORGOVAN

06. TIHA SNAGA - VANNA . J. HOUDEK

09. BORIS NOVKOVI ZAPISAN U TEBI

07. BOLJE GROB NEGO JOB

10. MASSIMO SAVI

Picksiebner . Mile Kekin

TRAŽI ME

08. MOJE PJESME - CONNECT . Mayer, M. Bevanda 09. JEDINA - EMIR & FROZEN CAMELS 10. SLOVENSKA - NO MORE

TOP LISTA STRANIH 01. USE SOMEBODY KINGS OF LEON 02. INFINITY 2008 - GURU JOSH

Me utim, oni koji su doĹĄli nisu zaĹžalili, jer je ola dao sve od sebe, od prve do zadnje pjesme na koncertu. U izvrsnoj izi koj i pjeva koj formi otpjevao je gotovo sve hitove, uz ne-

HOUSE hitovi predstoje i petak ponovno u akovcu

Disco “Dijanaâ€? ponovno u house ritmu Dva mjeseca nakon ĹĄto se akove ka “Dijanaâ€? tresla house ritmovima i plesom mnogobrojnih poklonika popularne glazbe, predstoje i petak 12. lipnja ponovno stiĹže ista DJ postava zato ĹĄto ste Vi to traĹžili!

Do jutarnjih sati zabavljat e vas DJ dvojac Zuthy i Daizy iz Aquariusa, te akovecki DJ Tesh. Ovo e biti jedinstvena prilika da se zabavite uz nove house hitove

koji e se vrtjeti ovog ljeta na popularnoj plazi Zrce jer su gosti DJ-i ujedno i dugogodiĹĄnji rezidenti Aquariusa na Zrcu.

Uz DJ-e dolazi i Petar Marko Oreskovic. Oreskovic e voditi cijeli show, te dovesti atmosferu do vrhunca. Za seksipilnost i vru u atmosferu pobrinut e se i dvije egzoti ne plesa ice.

Do not miss it!! Ulaz 20kn ... start – 22 h.

koliko koncertnih vrhunaca, te himni ki kraj koncerta kad je zajedno s publikom na drugi bis otpjevao ljubavnu laganicu za sva vremena “Ti si mi u krvi�. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

LISTA DOMA IH 03. IFTOP HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

01. PLANETS BEND BETWEEN US

TOM JONES

SNOW PATROL

04. HUMAN - KILLERS

02. MAGNIFICENT - U2

05. HOT ‘N COLD -

03. KNOW YOUR ENEMY - GREEN DAY

KATY PERRY

04. PLEASE DON’T LEAVE ME - PINK

06. WARM THIS WINTER -

05. BOOM BOOM POW

GABRIELA CHILMI

BLACK EYED PEAS

07. IF I WERE A BOY - BEYONCE

06. STAY WITH ME BABY - DUFFY

08. MILES AWAY - MADONNA

07. BAD MAN DON’T CRY - SHAGGY

09. VIVA LA VIDA - COLDPLAY

08. DANCE WITH SOMEBODY - M. DIAO

10. I’M OUTTA TIME - OASIS

09. LOVE SEX MAGIC - CIARA feat JUSTIN 10. WRONG - DEPECHE MODE

TJEDNI KALORIFER TOP LISTA

Silvano

na karte za ovo podru je Hrvatske u kojem nije baĹĄ lako izdvojiti stotinjak kuna za koncert, uzrokovali su da atmosfera ipak ne bude tako eufori na kakva je bila u Zagrebu.

Ariele

Zdravko oli nakon zagreba ke Arene odrĹžao je u VaraĹždinu drugi od ukupno etiri najavljena ovogodiĹĄnja koncerta u Hrvatskoj. U trosatnom programu nanizao je sve velike hitove za fanove u ovom dijelu Hrvatske u novoj varaĹždinskoj Gradskoj sportskoj dvorani.

O ekivala se do kraja puna dvorana, ali o ito premjeĹĄtanje koncerta iz akovca u VaraĹždin (opravdano, jer je petak osvanuo kiĹĄovit), a moĹžda i relativno visoka cije-

FORMULA 13

TOP LISTA RADIA ME IMURJE

01. DAVID GUETTA WHEN LOVE TAKES OVER FT. KELLY ROWLAND

01. TOĹ E PROESKI IGRA BEZ GRANICA

02. U2 MAGNIFICENT

02. SMS MOJA ULICA

TOP LISTA 03. BLACK EYED PEAS DOMA IH

03. COLONIA

BOOM BOOM POW

LISTA DOMA IH POD TOP SRETNOM ZVIJEZDOM

04. LILY ALLEN NOT FAIR

04. VLADO JANEVSKI

05. A.R. RAHMAN

RUĹ˝ SA TVOJIH USANA

JAI HO FT. PUSSYCAT DOLLS

05. KINGS ZAKUNI SE

06. GREEN DAY KNOW YOUR ENEMY

06. BORIS NOVKOVI RUŽO SNENA

07. DIZZEE RASCAL BONKERS

07. LUKA NIŽETI SLOBODNO DIŠEM

/FT.ARMAND VAN HELDEN/

08. ITD BAND SAMO JE TVOJE LICE

08. FLO RIDA SUGAR

09. LEO DVIJE VATRE

09. EMPIRE OF THE SUN

10. BORIS BABAROVI

WE ARE THE PEOPLE

TI NISI VIĹ E MALENA

10. PITBULL I KNOW YOU WANT ME

RADAR festival s ponosom predstavlja

Carlos Santana, Solomon Burke, Eric Burdon & The Animals Uz velikane Carlosa Santanu te Erica Burdona i Animalse, u VaraĹždin stiĹže joĹĄ jedan lan “Rock and Roll Hall of Fameâ€?

(Rock and Roll dvorane slavnih) i joĹĄ jedan dobitnik prestiĹžnog Grammyja - “kraljâ€? soula, “vele asniâ€? Solomon Burke. Solomon Burke je ikona soul glazbe, jedan od njezinih stvaratelja, inovatora i najzna ajnijih skladatelje te izvo a a. Karijeru su mu obilje-

Ĺžili hitovi “Just out of reachâ€?, “Cry to meâ€?, “If you need meâ€?, “Got to get you off my mindâ€?, “Tonight’s the nightâ€?, “Goodbye Baby (Baby Goodbye)â€? ili “Everybody needs somebody to loveâ€? ĹĄto u vlastitoj, ĹĄto u izvedbama njegovih suvremenika poput Wilsona Picketa, Otisa Reddinga i drugih. Nakon poduĹžeg izostanka s vrhova top ljestvica, Burke se, baĹĄ poput Carlosa Santane, u ve-

likom stilu vratio “pod stare daneâ€?, i to ubrzo nakon ĹĄto je 2001. uvrĹĄten u Dvoranu slavnih. Grammyjem ovjen anim albumom simboli nog imena “Don’t give up on meâ€? iz 2002. za koji su mu skladbe poklonili velikani poput Boba Dylana, Van Morrisona, Toma Waitsa, Briana Wilsona ili Elvisa Costela, pokazao je da mu pridjev “kraljâ€? nije dodijeljen slu ajno.

Od tada Solomon Burke ne staje snimati i svirati, a u VaraĹždin stiĹže pra en velikim bendom vrhunskih glazbenika te noĹĄen odli nim prijemom i kritikama svojeg zadnjeg albuma “Like a ireâ€? (2008.), autorski ponovno posijanog zvjezdanim imenima poput Erica Claptona, Je-

sse Harrisa, Bena Harpera i ostalih.

Ulaznice za RADAR festival dostupne su preko Eventimove prodajne mreĹže, u svim boljim turisti kim agencijama ili izravno putem Interneta na adresi: www. eventim.hr.

Nova cijena, koja vrijedi od utorka, 2. lipnja 2009. iznosi 290 kn.

9. lipnja 2009.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 43

za velike i male Jeste li znali Nikola Šubi Zrinski rodio se u Zrinu 1508. godine. Bio je uspješni vojskovo a, hrvatski ban od 1542. do 19557. i zbog stalne osmanske opasnos držao je postrojbu od 400 konjanika.

Kapetan Sigeta Nikola Šubi Zrinski bio je od 15556. godine i zapovjednik Ma arske južno od Dunava. Zbog trajne osmanske opasnos rekonstruirao je akove ku tvr avu i zapo eo izgradnju obrambenog sustava na rijeci Muri.

Poginuo je kod juna ke obrane Sigeta. Sulcjmanu Veli anstvenom i njegovih 90 000 vojnika, suprotstavio se sa samo 2500 vojnika. Opsada grada trajala je pet tjedana. Zrinski je odlu io na posljednji juna ki juriš i odlazak u sigurnu smrt 7.9.

1566. godine.

Zbog svoje asne smrti, cijenjen je i poš van i u Japanu. Japanski muški

zborovi u tu ast izvode ariju “U boj, u boj” iz opere, koju su nau ili od hrvatskih mornara.

Geslo Zrinskih je bilo: “Malo sre e i ništa više” i “Nitko nas ne može napas nekažnjeno.”

Katarina Frankopan postala mu je supruga, rodila mu je 5 sinova i 9 k eri.

Juraj IV. Zrinski Stariji (1549. – 1603.) uredio je vlastitu tiskaru u Nedeliš u 1574. godine.

Prilikom plja ke dvora Zrinskih u akovcu, neke su dragocjenos dospjele u carsku riznicu. Kralj Leopold uzeo je za sebe nekoliko odjela, crnu kabanicu Petra Zrinskog, oružje “demeškinje” – savinute sablje iz Damaska, oki ene dragim kamenjem, od suhog zlata, posute draguljima.

Uzeo je i lepezu Katarine od nojeva perja, isto zlato isprano iz Drave.

EMISIJA ZA OSMAŠE ETVRTAK, 11.6. 2009.

18:30 VODITELJI: KATARINA ŠKVORC ANJA REPALUST MAJA TRSTENJAK

Svaštice • Svaštice • Svaštice Spremni za rad

Mali Ivano Bari i njegov prijatelj Dino Vuri proveli su popodne u raznim igrama

i zabavi. No, najzanimljivija je bila košnja trave sa svojim kosilicama, Iako ni jedna vlat

nije pala bilo im je zanimljivo i zabavno. Ho e li im tako biti i kad e stvarno kositi.

Mladost, radost, kreativnost Europska komisija proglasila 2009. godinu Europskom godinom kreativnosti i inovacija Ameri ki esejist, pjesnik i filozo Ralph Waldo Emerson rekao je: “Ono što je iza nas i ono što je ispred nas sitnica je u odnosu prema onome što je unutar nas”. Naši pisci, pjesnici, slikari i glumci otvorili su svoja srca, i pokazali najbolje od sebe. Svoju kreativnost i stvarala ku radost pretvorili su u opipljiva djela. Ta djela pokazuju cijeli jedan svijet unutar njih, a ovaj je broj Ivan ice posve en njima.

Kreativnost djece Kada pomislimo na kreativnost, obi no nam se name e kao originalna produktivnost, neobi ne, ali vrlo uspješne ili lijepo izvedene stvari. Naj eš e odmah pomislimo na slikare, kipare, pjesnike, skladatelje ili pak svjetski poznate znanstvenike. Zapravo, to su stereotipi osoba s izraženim umjetni kim, odnosno znanstveno-kreativnim sposobnostima, koji su u svoja stvarala ka djela uložili puno rada i truda.

S druge strane, dje ja kreativnost se jednostavno podrazumijeva, tj. djecu se drži da su kreativna sama po sebi.

Me utim, iz iskustva s djecom u školi, u itelji ipak primje uju da poneka djeca ne mogu baš jednostavno izraditi likovni crtež ili izraziti neku stvarala ku ideju. Stoga nije rijedak slu aj da u enici esto kopiraju ne iju kreativnu sliku, posluže se dobrim sastavkom kojega u ve oj ili manjoj mjeri izmijene, samo da dobiju bolju ocjenu.

Kreativne sposobnosti

naj eš e otkrivamo kod djece mla eg uzrasta, dok oni još nisu optere eni crtama – granicama unutar kojih mogu npr. obojati sliku.

No, da bismo mogli razvijati kreativnost djece moramo posti i ravnotežu triju sposobnosti: 1. Sposobnost sinteze – sposobnost koja nam omogu uju stvaranje novih i zanimljivih ideja. Sposobnost sintetiziranja omogu uje djetetu da s izrazitom lako om uo ava veze me u stvarima i pojavama.

2. Sposobnost analize – sposobnost koja omogu uje kvalitetno kriti ko mišljenje, dobru procjenu svojih ideja te razlikovanje dobrih od loših ideja.

3. Prakti ne sposobnosti – sposobnosti koje nam omogu uju provesti teoriju u praksu, odnosno i apstraktne ideje pretvoriti u prakti na dostignu a.

To zna i da e dobar prakti ar biti u realnom životu dobar trgovac, broker na burzi, onaj koji e svojim idejama privu i široke mase i sl.

Upravo zato trebamo kod djece poticati i razvijati kreativne stavove, mišljenje i kreativne sposobnosti u cjelini.

Navest u nekoliko savjeta (strategija) kojima emo kod u enika razvijati sposobnost kreativnost mišljenja: - osigurati vrijeme za kreativno razmišljanje, - ohrabriti u enika da definira i redefinira odre eni problem, - dati kreativne upute i

procjene, - nagraditi kreativne ideje i radove, - tolerirati odre ene nejasno e i greške, - pou avati u enika vlastitog odgovornosti, - poticati kreativnu suradnju, - tražiti poticajnu sredinu.

Na kraju bih završila s kreativnim sposobnostima naših u enika koji su uz vo enje svojih u itelja to pokazali u kreativnom i maštovitom literarnom, likovnom, umjetni kom i drugim oblicima izražavanja koji slijede u nastavku itanja.

Ivanka Vrbanec-Kipa, prof. pedagogije OŠ IVANOVEC

Kak da je navek leto bilo

Moje selo na brego

Sonce je est peklo, A ja sam ležal v trovi V svojem dvoriš o.

Kre šume taužne stoji Sako zaraum Pospona ga megla Pejgla, gladij.

Gledal sem vrapce Kak letijo prek naše hiže I delajo gnezda V cmreko.

Plazjo sam na drevo I jel rlene rešnje.

Tam, Gde sam živjo bilo Je tak tiho Kaj sam celi den Bijo v miru i slobodi.

Navek sam hodjo v šumu De su rasli stari hrasti I skrival se v njihovi senci, Žejen se vrnul dimo, Pil mrzlu vodu Z babi inog zdenca…

V zijmi hudoj I mrazek ga zno Zažgati.

Zbog klopauca trmastoga Niti po no i Nebre spati.

Karlo Jambrovi , 6.r OŠ SV. MARTIN NA MURI Mentor: An elka Klemen i

Breza Pod oblokom stoji i Fti eke žlabrave Po sebi gledij.

V protuletje se zazelenij cejla, Razveselij.

Ve bu pok goste mejla.

Tak je bilo lepo, Tak je toplo bilo, Kak da je navek sonce, Kak da je navek leto bilo.

Lejpa je, još i Lepša, v leti, Al se preve ne veselij. im pijsana jesen dojde, F asi svoje žrtve nojde.

I ve me greje…

Tau ka ju je s ci ranim lijstjom Podmitila, a unda Hudoga vetra pozvola Neje velika sre a.

V zijmi gola i bosa,

Alen Novinš ak, 7.r OŠ ŠTRIGOVA Mentor: Sanja Jerosimi

Zmržjena stoji, A nasramautni veter se smeje I gledij Kak bejli snejg žje visij.

Martina Karlov ec, 7.a OŠ SV. MARTIN NA MURI Mentor: An elka Klemen i

Voljeni grade Daleko su snovi moji Daleko je moj svijet U daljini no i I predve erje tiho Stojim nasred grada Nose me hiljade vjetrova.

Ti si ežnja Što u meni sja Jedno mirno dijete To je tvoja molitva.

No as gradiš svjetove U tišini svoga doma Nosiš pospanu rijeku I uvelu ružu Što nepomi no bježi I neka te prate Hiljade gradova Sa cvijetom u kosi I tamo te daleki Svijet nosi.

Voljeni grade No as si more Što bježiš kao srna I nemirna esma Još te k meni zove.

Ivanka Fleten “Iva”

Poslovice - vaša riznica mudrosti Poslovice skrivaju mudrost za onog tko ih razumije.

Odlu ili smo ispitati u enike što misle o odre enim poslovicama i kako ih shva aju.

Neki su odgovori bili pomalo smiješni, ali mnogi su na druga iji na in izrekli nešto što ste sigurno uli, a možda niste razumjeli. Mišljenje su dali u enici petih razreda.

POSLOVICA: Bez muke nema nauke “Ako se ne potrudimo, ne emo ništa ostvariti” “Bez pogrešaka i muke ne možemo puno nau iti o životu” “Ne smije se ljen ariti” “Ako se ne trudiš ne možeš ništa nau iti” “Bez muke nema novca”

“Bez muke nema ni ega” “Na greškama se u i” PRAVO ZNA ENJE: Razmišljale smo o pravom zna enju ove poslovice i zaklju ile da se u svakoj izjavi u enika skriva dio istine. To nam je otkrilo novu istinu, a to je: “Više ljudi, više zna.”

POSLOVICA: Jabuka ne pada daleko od stabla “ ovjek ne može oti i daleko od voljene osobe” “Kakav otac takav sin” “To zna i da jabuka nikad ne padne dalje od stabla nego je uvijek tu” “Ako si antilopa, a lav te lovi, ne eš daleko dospjeti” “Jabuka ne pada daleko kako mi možemo pasti”

PRAVO ZNA ENJE: Pravo zna enje je najbolje objašnjeno poslovicom: “Kakav otac takav sin”. Naravno, može se sli no re i i za k eri.

POSLOVICA: Mi o vuku, a vuk na vrata “Mi pri amo o nekome, a on sve sluša” “Ne smije se govoriti o svojoj nesre i jer e tada do i još ve a nesre a” “Mi o nekome govorimo, a on do e” “Kad pri amo s prijateljem o vuku, vuk do e na vrata” PRAVO ZNA ENJE: Shvatili ste da ovdje nije rije o vuku, nego možda o našem najboljem prijatelju. Nažalost ovaj put smo odlu ili pri ati o

njemu ono što ina e ne bismo i tako smo bili neugodno iznena eni kad nas je uo.

POSLOVICA: Svjetlo je uvijek na kraju tunela “Mislim da kad ti netko laže onda na kraju sve saznaš” “Na kraju tunela se uvijek rasvijetli” “Na kraju muke stiže dobro” PRAVO ZNA ENJE: U problemu uvijek na eš izlaz.

Smijeha nikad dosta. A jesu li se vaše riznice mudrosti otvorile ili ste samo shvatili što zna i “Papir trpi sve”, ovisi o vama.

Kristina Novak, Karolina Škrobar, 5.a SV. JURAJ NA BREGU

9. lipnja 2009.

sport@mnovine.hr

ME IMURSKI nogomet ponovno ima hrvatskog prvoligaša

Me imurje bez kvalifikacija u I. HNL NK Me imurje ipak nije moralo igrati kvalifikacije za I. HNL. Slavonac CO iz Starih Perkovaca odustao je od natjecanja, što zna i da je me imurski nogomet ponovno dobio hrvatskog prvoligaša. Izvršni odbor NK Slavonca Stari Perkovci prošli etvrtak nave er je donio jednoglasnu odluku o nemogu nosti nastupanja u Prvoj HNL. U obrazloženju odluke o odustajanju NK Slavonca CO od Prve HNL stoji: - Nakon što grad Slavonski Brod definitivno nije ništa u inio da prihvati status prvoligaša za NK Livada Željezni ar (Slavonski Brod), IO NK Slavonac CO Stari Perkovci je donio jednoglasnu odluku da Slavonac CO odustaje od Prve HNL u sezoni 2009/010.

Razlozi su ti što grad Slavonski Brod ne želi prihvatiti status prvoligaša, niti u dogovorenom

Mladi reprezentativac Osijeka Domagoj Vida i kapetan Me imurja Mario Darmopil ponovno e se su eliti u I. HNL razdoblju riješiti potrebnu in rastrukturu na stadionu Stanko Vlaini -Dida u Slavonskom Brodu. Zbog potrebnih pravnih radnji i poštivanja propozicija oko popune Prve HNL, vjerujemo da

REAKCIJE iz NK Me imurje

Zaslužili smo Prvu ligu U etvrtak nave er stigla je vesela vijest iz Starih Perkovaca u redove Me imurja, tako da je stiglo opuštanje i malo slavlje povodom prvoligaškog povratka. Me utim, kako još nema službenog dopisa iz HNS-a pri ekalo se s najavljenom press kon erencijom do njezinog dolaska. Istovremeno su igra i dobili slobodno, a obavljaju se i razgovori o tome što i kako u I. HNL. Zasigurno ostaje otvoreno i pitanje predsjednika kluba nakon što dosadašnji župan i predsjednik kluba Josip Posavec nije uspio izboriti još jedan mandat.

Teško je o ekivati njegov daljnji angažman, pa bi se vrlo vjerojatno trebala održati i izvanredna godišnja skupština. Sportski direktor Miljenko Dove er pak je zadovoljan s kompletnim razvojem situacije, ali ve se uveliko razmišlja o novoj sezoni O ekivali smo ovu odluku Slavonca CO, jer su svi signali iz Sl. Broda upu ivali da oni ne e prihvatiti nametnuti projekt I. HNL. Me utim, bili smo spremni i za igranje kvalifikacija koje uvijek donose neizvjesnost, a Croatia Sesvete bi zasigurno kao avorit ušle u

smo na vrijeme donijeli ovu, za nas tešku odluku, kako bi omogu ili regularnost natjecanja u narednoj sezoni”.

Isto tako NK Slavonac CO e prihvatiti svako rješenje (konzete susrete. Sada smo prvoligaši bez kvalifikacija, zaslužili smo to igrama tijekom cijele sezone, iako je bilo uspona i padova.

Tako er e akove ki stadion SRC Mladost imati sve uvjete za igranje prvoligaških utakmica ve od 1. kola, tako da ne emo morati seliti u Varaždin. Pokazali smo da ova mom ad vrijedi I. HNL, što govori i zanimanje klubova za pojedine igra e. Ipak, iz kluba prakti ki ne može nitko, osim onih igra a koji su amateri, a neke igra e poput Eliomara ili Lime možemo pustiti samo u slu aju da do e prava ponuda, kako za klub, tako i za igra a. Tako er ne e biti previše godišnjeg odmora, jer pripreme za prvenstvo zapo eti e za desetak dana. (dz)

ZAVRŠNICA Hrvatskog atletskog kupa održana je u Osijeku

Muška ekipa Me imurja etvrta - Mirko Hižman oborio je dvadeset godina stari me imurski rekord na 400 m Muška ekipa Atletskog kluba Me imurje osvojila je etvrto mjesto mjesto u finalu seniorskog Kupa Hrvatske koji je održan na plavoj tartan stazi osje kog stadiona u Gradskom vrtu. Kada se zbroje muški i ženski bodovi, sveukupni Pobjednik KUP-a je Dinamo-Zrinjevac Zagreb, drugi je Kvarner-Autotrans Rijeka a tre i Agram Zagreb, dok je AK Me imurje u ovom poretku zauzeo peto mjesto. Od pojedina nih dostignu a najvrjednije je ono Mirka Hižmana koji je oborio dvadeset godina stari rekord na 400m sa 49,03 te Dejana Dokleje pobjed-

nika utrke na 110 m prepone.

Mirko Hižman je u utrci na 400 m zauzeo drugo mjesto odmah iza Željka Vinceka, a novi me imurski rekord mjereno elektronski koji sada iznosi 49,03 poboljšao je za dvije stotinke sekunde. Ovaj rekord dosada je bio u vlasništvu Marija Dobše, a rezultat 49,05 postignut još u u Sarajevu 1988. godine. Za ukupni plasman na peto mjesto bodovno je mnogo doprinio i Dejan Dokleja koji je iznenadio konkurenciju i slavio pobjedu na 110 m prepone. Za klub su bodove osvajali tako er: Igor Rodiger na 110 m prepone,

skoku u dalj i troskoku, Kristijan Strahija i Branko Todorovi u bacanju kugle, diska i kladiva, Aleksandar Žbulj na 400 m prepone, skoku u dalj i bacanju koplja, Daniel Bra ko u skoku u vis i skoku s motkom, a Mirko Hižman osim 400 m tr ao je i na 200 m. Šta ete Me imurja tr ale u sastavu: Bra ko, Marko Novak, Mirko Hižman i Igor Rodiger na 4x100 m a na 4x400 m umjesto Rodigera tr ao je Dejan Dokleja.

Seniorke Me imurja pete Seniorke su za osvojeno peto mjesto u ženskoj konkurenciji najviše bodova sakupile u obje

kvencu) kao posljedicu donošenja ove odluke.

Ina e, naj udnije u svemu se ponaša Hrvatski nogometni savez i Udruga I. HNL. Oni kao da nisu vjerovali da e Slavonac CO odustati od natjecanja, pa ih je sve „zbunilo“. Umjesto da oni reagiraju na vrijeme i donesu potrebite odluke, sad je ak bojazan da je ugrožena I. HNL sa 16 klubova, što bi zasigurno bio novi nonsens. I odnos tajnika Udruge I. HNL Josipa Breznog bio je u najmanju udan, tim više što se slijepo inovni ki još u etvrtak kad je bilo posve jasno da bi Slavonac CO mogao odustati držao pravila i ak nije želio uti da bi Me imurje moglo svoju kvalifikacijsku utakmicu u akovcu ve je „naredio“ da se igra u Varaždinu. Sre om, sada se ostvaruje drugi dio njegove izjave koju je dao SN-u...

- Prema propozicijama, u slu aju odustajanja kluba koji je na osnovu rezultata zaslužio ulazak u Prvu HNL letvica se spušta. Prema tome, u Prvu HNL izravno bi ušlo Me imurje, a kvalifikacije za popunu Prve HNL igrao bi Hrvatski dragovoljac.

Zbog novonastale situacije kvalifikacijske utakmice odigrat e se umjesto 7. i 11. lipnja, u dva nova termina 11. i 14. lipnja.

Zorislav Srebri ovaj put nije bio „Mr estitam“, nego „Mr. Iznena en“. Nevjerojatno, ali istinito.

Naime, novi razvoj situacije odgovara onima koji su protiv „Lige 16“, pa je nova situacija Zorka natjerala tako er na birokratski odgovor u njegovom stilu..

-U novonastaloj situaciji sjednica Izvršnog odbora morat e se žurno organizirati i provesti, jer ova situacija nikako nije bezna ajna, kaže vje ni tajnik.

Slu aj za vjerovali ili ne. Baš nas zanima zašto sada postoji mogu nost ugrožavanja projekta „Lige 16“ i da o tome treba raspravljati IO HNS-a, a dok je Slavonac CO bio „unutra“ onda to nije bio problem. Me utim, problema je postala II. HNL za koju sada nema dovoljno klubova. Zaista, još jedan apsurd hrvatskog nogometa. (D. Zrna, oto: VŽR) šta ete gdje su osvojile oba puta 4. mjesto, a tr ale su sastavu: Manuela Turk, Marija Hižman, Sanja Kozar i Jelena Per i na 4 x 100 m, te Lara Rojko, Marija Hranilovi , Manuela Turk i Marija Hižman na 4 x 400 m. Pojedina no, najbolje rezultate postigla je Marija Hižman na 200 i 400 m, a zatim slijede Sanja Kozar na 100 m, 100m prepone i u bacanju koplja, Manuela Turk tr ala je na 100, 200 i 400 m te skoku u dalj, Jelena Per i na 400 prepone skoku u dalj i troskoku, te Marija Hranilovi u skoku u vis.

AK Nedeliš e tako er je nastupio na seniorskom kupu i zauzeo ukupno 10. mjesto. Pojedina no nazapaženiji nastup imali su Aleksandar Puklavec, drugi na 110 m prepone i skoku u vis, Gabrijela Grabar u tr anju na 400 m prepone te Katarina Horvat u bacanju kladiva. (md)

NAJVE I ovogodišnji teniski uspjeh najbolje me imurske tenisa ice

Ivana Lisjak osvojila Sarajevo Najbolja me imurska tenisa ica Ivana Lisjak je na circut turniru vrijednom 25.000 $ postigla je ponajbolji rezultat ove godine. Osvojila je naslov pobjednice na ITF circut turniru u Sarajevu, koji se igrao na zemljanoj podlozi uz nagradni ond od 25.000 dolara.

Lisjak je u finalu svladala drugu nositeljicu turnir, Anu Jovanovi iz Srbije 6:0, 7:6(10), i tako osvojila turnir bez izgubljenog seta. isjak je zaokružila sjajan tjedan i napokon nagovijestila svoje velike mogu nosti.

Ovo joj je prvi osvojeni turnir ove godine, a kad se sljede i ponedjeljak ubroji na njezin konto 50 WTA bodova osvojenih na ovom turniru, zabilježiti e zna ajan skok od gotovo stotinjak mjesta na ljestvici najboljih svjetskih tenisa ica.

U pet me eva izgubila je ukupno samo 24 gema i niti jedan set. U osmini finala eliminirala je i prvu nositeljicu, Ruskinju Aleksandru Panovu, a u finalu se revanširala srpskoj igra ici za prethodni poraz koji je doživjela u Hechingenu.

U finalnom me u vodila se velika borba tek u drugom setu u kojem je Ivana pokazala kona no pravi karakter i u teškom tie-breaku stigla do pobjede na turniru na kojem nije protivnicama prepustila niti set.

Lisjakovoj je ina e to prvi turnir nakon povratka s ne baš uspješne ameri ke turneje, a o ito su treninzi u minulih dvadesetak dana donijeli ploda.

Svladala je redom: Indiru Akiki (6:1, 6:3) u prvom kolu, nakon toga prvu nositeljicu Ruskinju Aleksandru Panovu (6:3, 6:4) u osmini finala. U petak je bez problema dobila Slovenku Dia-

nu Naki , dok je subotnjem polufinalu bila bolja od Poljakinje Kosinske sa dva put po 6:2.

Lisjak je prije tri godine bila 95. igra ica svijeta, ali nakon što je prestala suradnja s tadašnjim trenerom Nikolom Horvatom uslijedio je zna ajan teniski pad. Ove godine najbolji rezultat joj je do nedjelje bio plasman u osminu finala WTA turnira u Pattayi.

Prije turnira u Sarajevu odigrala je ne baš uspješnu ameri ku turneju, ali nam je uo i odlaska na ovaj turnir rekla da je odli no trenirala, da se dobro osje a i da o ekuje pozitivan rezultat. To se i ostvarilo.

Lisjak i mlada hrvatska igra ica Akiki igrale su i parove.

Stigle su do etvrtfinala, ali nisu uspjele u i u polufinale parova.

Dobro su se borile protiv 2. nositeljica para Kalabina/Poltorackaja i izgubile me u dva tijesna seta 5:7, 5:7.

Na turniru je igrala još jedna mlada akove ka tenisa ica 17. godišnja Ema Mikul i . Uspješno je prošla kvalifikacije, ali je zbog ozljede morala predati me 1. kola nakon što je izgubila prvi set. Me utim i ulazak u glavni turnir donijeti e joj novi WTA bod. (D. Zrna)

JOŠ JEDNO PRIZNANJE najboljem hrvatskom i me imurskom sportašu

Filip Ude nosi hrvatsku zastavu na otvaranju MI Srebrnom hrvatskom olimpijcu, akove kom gimnasti aru Filipu Ude, lanu GK Marijan Zadravec Macan pripala je ast da bude nositelj hrvatske zastave na otvaranje ovogodišnjih Mediteranskih igara 25. lipnja u talijanskoj Pescari Hrvatska mediteranska ekspedicija broji više od 250 lanova, a sudjelovanje je najavilo dvadesetak država. Jedan od najve ih ovogodišnjih sportskih doga aja održava se od 26. lipnja do 5. srpnja 2009. Me imurski sport i gimnastika imati e ak tri svoja predstavnika na ovom zna ajnoj masovnoj me-

unarodnoj sportskoj priredbi, što je rekordni broj.

Osim Filipa Ude nastupiti e: Nikola Dudek i Tijana Tkal ec. (Zr, oto: Zvrzan)

9. lipnja 2009.

DANIJEL MESARI , jedna od klju nih karika Perutnine Pipo IPC

Sljede e sezone bit e bolje Ime i prezime Danijel Mesari posljednjih je tjedana poznato ne samo me imurskoj rukometnoj i sportskoj javnosti ve i Hrvatskoj. Ovaj pivot Perutnine Pipo IPC impresivnih fizi kih predispozicija nije u prvi plan rukometnog doma eg svijeta sko i zbog svojih igra kih prezentacija (iako je po mišljenju mnogih trebao), ve zbog ne eg što se opisuje kao «Slu aj Dubrovnik». I dok se iz akove kog kluba tražila za «MikeTysona» doživotna kazna sudjelovanja u sportu HRS je igra u i sportskom direktoru RK Medveš ak odrezao «drakonsku» kaznu – tri mjeseca ne igranja i 5.000 kuna kazne. “Kazna kao nagrada”, jer Kneževi prakti ki pravo nastup stje e ve u prvom kolu sljede eg

prvenstva zbog ega je reagirala Perutnina Pipo IPC, koja se ne miri sa cijelim slu ajem.

O cijelom slu aju Mesari koji je izvukao deblji kraj Mesari kaže: - Kazna nije adekvatna, on i onako nije igrao zadnje dvije godine, nastupio je samo na našoj utakmici i nije ni planirao ponovno igrati. Kazna od 3. mjeseca ne igranja je smiješna, trebalo je na njemu pokazati primjer za sve druge, a ne ovako, mogu re i zažmiriti na jedno oko i progledati kroz prste.

Da je Kneževi dobio zasluženi crveni karton sve je moglo biti druga ije i Perutnina bi izborila finale, a ne Medveš ak?

- Mi smo bili sretni što smo ušli u final our, ali kad smo bili

tako blizu protiv Medvešaka naravno da nam je žao što nismo ušli u finale. Nismo bili zadovoljni su enjem, ali nismo baš ni sjajno igrali. Trebali smo odigrati bolje i pobijediti i protivnika i suce.

Polufinale kupa bila je stepenica niže u odnosu na prošlu godinu, dok se u prvenstvu nije obranila titula viceprvaka, završilo se kao sedma mom ad na ljestvici Premijer lige.

- Po elo je dosta loše i sad na kraju možemo biti zadovoljni što smo sedmi. Na po etku nismo vjerovali da možemo biti tako visoko. Gledaju i cijeli tijek prvenstva, brojne ozljede koje su nas drasti no hendikepirale, ali i na su enje u gostima, mislim da je ovo bio maksimum. No, uvijek se može i bolje, ali ako uzmemo

u obzir ozljede možemo biti zadovoljni.

Nakon šest sezona Perutnina Pipo IPC nije izborila Europu?

- Imali smo dvije šanse, i kroz kup i prvenstvo. Za kup znate, a u prvenstvu smo dali sve od sebe, ali više nije išlo.

Sljede e sezone bit e bolje, vidjet ete.

Jedan od tih koji je izbivao van parketa bio je i Danijel Mesari . «Trokrilini» ormar ipak je naišao na nekog kome je on morao priznati nadmo – prijelomu ruke.

Nakon podužeg oporavka vratio se prije o ekivanja i unato lije ni kom upozorenju da igra na vlastitu odgovornost. I vratio se u pravo vrijeme – ekipi je zaista alio popularni «Šime».

- Zadovoljan sam svojom igrom. Opet velim, moglo je i bolje, ali kad se podvu e crte bilo je dobro. Dugo me nije bilo pa kada sam se vratio bio sam željan igre i to se vidjelo na meni, igrao sam vrlo dobro.

Sljede a sezona?

- Ostajem u Perutunini Pipo IPC, to je sigurno. U budu nosti emo još vidjeti, ali sada mi je dobro ovdje.

O Danijelu Mesari u puno se govorilo kao o reprezenativcu, ve su pisani novinski naslovi de ko iz Belice uz bok Bali u, ali od najsvetijeg dres još ništa?

- To ne bih komentirao, to neka komentira netko drugi.

Zadnjim odgovorom Danijel Mesari , popularni Šime rekao je malo, a u biti puno toga. (tj)

9. lipnja 2009.

ZAVRĹ ILO PRVENSTVO III. HNL-istok

SGC ATON proslavio prvi ro endan

Za kraj remi PreloŞana Sportski objekt kakvog nema u regiji i poraz Nedeliť a Kako vrijeme brzo leti najbolje se vidi na primjeru Sportskog – gimnasti kog centra Aton u Nedeliť u. Jedini me imurski primjer javno – privatnog partnerstva proslavio je minulih dana svoj prvi ro endan. U proteklih 365 dana ATON je izrastao u glavni zamaťnjak ne samo sporta ve i turizma Op ine Nedeliť e, kao tako er puno ťireod toga.

Na uspjeĹĄnu godinu rada osvrnuo se, idejni za etnik cijelog projekta, ATON-a, mr. sc. Stevo Tkal ec.

- Jedinstvenost projekta nije sadrŞana samo u specifi nosti i objedinjenosti sadrŞaja ovog kompleksa, ve i zbog modela javno – privatnog partnerstva na bazi kojeg je izvrťena njegova realizacija, budu i da se radi o jedinom objektu u Republici Hrvatskoj namijenjenom za zadovoljavanje javnih potreba financiranom privatnim kapitalom, a za koji jedinica lokalne samouprave nema nikakvih obveza otplate. ATON se sastoji od tri cjeline: velike sportske

ATON u brojkama -

19 djelatnika 1 600 sati treninga 80 utakmica trenira preko 30 klubova, 15 tvrtki i 12 sportskih saveza - preko 400 korisnika ostalih sadrĹžaja - 2 600 no enja - 1 olimpijska medalja

polivalentne dvorane koja je dom brojnim udrugama i klubovima s podru ja Op ine NedeliĹĄ e, a koja je doma in i brojnih sportskih, kulturnih i gospodarskih mani estacija (Me imurska popevka i MESAP). Tu dolazi prate i dio sa saunom, teretanom, jacuzzijem, solarijem i ca e barom, a zbog potraĹžnje uvedeni su i dodatni programi: pilates, aerobic i kick boxing. Posebnost cijelog centra je jedinstvena gimnasti ka dvorana koja ima sprave i na standard i na jamu.

Ona je jedinstvena u ovom dijelu Europe, s ugra enom modificiranom opremom, nalazi se me u top 10 u svijetu.

Predstavlja prvi dom hrvatske gimnastike, o emu svjedo i itav niz odrĹžanih priprema naĹĄih vrhunskih gimnasti kih reprezentativaca. To je dvorana i zbog koje ovdje na pripreme dolaze gimnasti ari iz Slova ke, Slovenije, Austrije, NorveĹĄke, Izraela, Poljske i Srbije.

No, kao vrstan ekonomist mr. sc. Stevo Tkal ec zna da se sva jaja ne drĹže u istoj koĹĄari, pa je di erencirao djelatnosti centra.

- Osim navedenih sadrĹžaja, neophodno je spomenuti i itav niz odrĹžanih seminara (trenerskih, suda kih i sl.). Ono ĹĄto je najvaĹžnije u ovom dijelu je broj od 2600 no enja (16 dvokrevetnih soba u sklopu SGC ATON).

Iako postoji veliko zadovoljstvo postignutim ima joĹĄ mjesta za poboljĹĄanje.

Stevo Tkal ec

- Bez obzira na sve pozitivne ocjene i relativno velik broj aktivnosti ne moĹžemo biti u potpunosti zadovoljni koriĹĄtenjem svih mogu nosti ATON-a.

NaĹĄi daljnji planovi vezani su za daljnju promociju i brandiranje kao Nacionalnog centra i centra izvrsnosti za odrĹžavanje svih aktivnosti. Uz suradnju s KinezioloĹĄkim akultetom i Me imurskim veleu iliĹĄtem klju no je pokrenuti nove studijske programe i stru ni studij MenadĹžment turizma i sporta.

Bitno e biti i rijeĹĄiti pitanje financiranja vrhunskog sporta jer je ATON i dom gimnasti kog kluba Marijan Zadravec Macan iji lan Filip Ude je i zbog tog centra osvojio srebrnu olimpijsku medalju.

- Pitanje financiranja vrhunskog sporta ostalo je nerijeĹĄeno joĹĄ od zavrĹĄetka Olimpijskih igara u Pekingu, a gdje se izme u ostalog radi o sklapanju tripartitnog sporazuma, izme u Grada akovca, Op ine NedeliĹĄ e i Me imurske Ĺžupanije.

Ako se po jutru dan poznaje, onda je, sude i po prvoj godini rada, pred SGC ATON-om svijetla budu nost. Jer kako je re eno na ro endanu zbog me usobne ovisnosti sporta i ostalih e ekata, nitko nema pravo biti ravnoduĹĄan, jer sustav e biti ÂŤzdravÂť i pravedan u onolikoj mjeri u kojoj emo mi svi pridonijeti njegovoj efikasnosti, pravednosti i ÂŤzdravljuÂť. (tj)

1. KOLO gimnasti kog kupa regije sjever

Treneri zadovoljni s nastupom mladih gimnasti ara Gimnasti ki klub Marijan Zadravec – Macan bio je doma in 1. kola kupa Hrvatske u sportskoj gimnastici za dje ake i djevoj ice. GSC Aton u Nedeliť u ugostio je natjecatelje pet klubova iz regije sjever, a ukupno se natjecalo viťe od 120 gimnasti ara i gimnasti arki u B i C programu. Gimnasti ki klub Marijan Zadravec – Macan predstavljalo je 20 djece (10 dje aka i 10 djevoj ica).

U svom prvom nastupu ekipa mla ih kadetkinja u C programu osvojila je tre e mjesto (Fran i Barbara, Miji Samanta, Ĺ upljika Julija, Perovi Marija, Peni Jana, Sabol ec Megi, emerika Ema, Eva

urin, Debelec Janja, Tena Gori anec ).

U kategoriji kadeta C program nastupili su Antonio Vuk, David uran, Lovro ud i Alex Mauko. U pojedina nom plasmanu Antonio Vuk je osvojio 1. mjesto, a David uran 4. Iako zbog ĹĄkole u prirodi ekipa nije nastupila u kompletnom sastavu osvojila je odli no 4. mjesto.

Kod juniora C program ekipu akove kog kluba predstavljali su: Josip Merlak, August Bence i Luka Živko koji su osvojili 3. mjesto.

U kategoriji kadeta B program Gimnasti ki klub Marijan Zadravec – Macan predstavljalo je troje dje aka. Nakon

pada na ru ama Leonu RuĹži u je zlato izmaklo za nekoliko desetinki pa se morao zadovoljiti 2. mjestom. Ekipa u sasatvu Leon RuĹži , Domagoj Domini i Ilija Domini uvjerljivo je osvojila 1. mjesto.

Nakon natjecanja treneri Damir Fotak i Tatiana Goverdovskaia nisu krili zadovoljstvo postignutim rezultatima. 1. kolo nam je odli an pokazatelj trenutnog odnosa snaga me u klubovima i govori nam u kojem smjeru se trebamo dalje razvijati. Iako su rezultati zadovoljavaju i, mjesta za napredovanje joť ima, te za jesen i nastup na 2. kolu najavljujemo joť bolje rezultate – kaŞu treneri.

NedeliĹĄ e je sezonu okon alo na 9. mjestu s 44 osvojena boda, dok je Mladost iz Preloga 12. s 41 bodom. Glavni cilj u prvenstvu, opstanak u ligi oba kluba su ostvarila. Za ambicioznije planove jedni i drugi trebaju puno viĹĄe.

PreloĹžani su u posljednjem kolu ugostili Vukovar ‘91 i odigrali neodlu eno 1:1. Bila je to utakmica tako tipi na za preloĹĄki sastav, posebice u drugom dijelu sezone. PreviĹĄe neiskoriĹĄtenih prilika, uz pomalo “glupoâ€? i nes(p) retno primljene golove.

Gosti su vodili u prvom poluvremenu 0:1, iako je moglo-trebalo biti barem 1:1.

U nastavku puno bolja preloĹĄka igra, posebice nakon ulaska Vuka. Kao rezultat toga Krznar je poravnao na 1:1 u 50. minuti, a onda je u 57. minuti nakon guĹžve i opravdano dosu enog jedanaestrerca u korist doma ina Jari donio vodstvo.

Me utim, isto nije dugo trajalo, jer su gosti iskoristili nesporazum Radikovi a i Mar eca i poravnali iz situacije koja nije uop e mirisala na zgoditak na 2:2.

Do kraja se rezultat viĹĄe nije mijenjao, iako su PreloĹžani nastojali svojim vjernim navija ima za kraj priuĹĄtiti pobjedu, ali nisu uspjeli. Za kraj su svi skupa

sjeli na sjajan obanac i s time je zavrĹĄila ova nogometna sezona u Prelogu.

Nekompletni sastav NedeliĹĄ a uvjerljivo poraĹžen NedeliĹĄ e u posljednjem kolu u Pleternici nije ostvarilo dobar rezultat, a oni nogometaĹĄi koji su tog dana odjenuli dres naĹĄeg tre eligaĹĄa nisu se mogli othrvati igra ima Slavije.

Doma i su na kraju slavili visoku pobjedu 7:3.

Ne samo da su NedeliĹĄ ani u Pleternicu stigli u pomla enom sastavu, nego ti igra i nikad ranije ni nisu igrali zajedno.

No, opstanak je osiguran, prvenstvo je zavrĹĄeno, a upravo e poja avanje redova tre eligaĹĄa iz NedeliĹĄ a biti jedna od glavnih preokupacija Uprave kluba. Neki su igra i naime najavili prestanak aktivnog igranja nogometa, neki e vjerojatno potraĹžiti novu sredinu, a za surovo tre eligaĹĄko natjecanje mom ad sastavljena od samo onih igra a koji dolaze iz omladinskog pogona ne e biti dovoljno jaka. Kako nam je kazao trener Ivica Mihali , ta e tema, uz joĹĄ neke, biti najvaĹžnija na predstoje oj sjednici SkupĹĄtine Kluba, koja bi se trebala odrĹžati krajem lipnja. Nakon te sjednice bit e uta-

Ostali rezulta : Bjelovar – Gra ar Vodovod 1:1; Grani ar – Koprivnica 4:1; Olimpija – NAŠK 2:0; akovo – Virovitica 4:1; KriŞevci – Croatia 4:1; Beliť e – Mladost (C) 2:1.

KONA NA TABLICA 1. Graf. Vodovod 2. Grani ar 3. KriĹževci 4. Vukovar ‘91 5. akovo 6. Slavija 7. Virovi ca 8. Bjelovar 9. NedeliĹĄ e 10. ViĹĄnjevac 11. Mladost (C) 12. Mladost (P) 13. Olimpija 14. NAĹ K 15. Croa a 16. Koprivnica 17. BeliĹĄ e 18. Marsonia

33 33 33 33 33 33 33 33 33 32 33 33 33 33 33 33 33 17

19 20 18 17 17 16 15 15 13 14 12 11 11 10 10 8 10 1

9 6 7 7 6 5 8 7 56 1 5 8 8 7 3 8 2 2

5 7 8 9 10 12 10 11 15 18 16 14 14 16 20 17 21 14

66:28 69:47 54:32 52:38 46:33 57:42 51:38 54:49 48:61 46:58 41:45 54:61 53:60 47:51 37:61 47:58 48:66 12:54

66 66 61 58 57 53 53 52 44 43 41 41 41 37 33 32 32 5

na en i datum po etka priprema, kao i stru ni kadar koji e voditi NedeliĹĄ e u novoj sezoni.

Igra i ipak ne e joĹĄ na odmor, jer za etvrtak 11. lipnja imaju zakazan prijateljski humanitarni susret s nogometaĹĄima iz Trnovca, kojim e skupljati novac za tragi no nastradalog oca Nikole KoĹĄira, koji se nakon prometne nesre e joĹĄ uvijek bori za svoje zdravlje. Susret u Trnovcu zapo inje u 17 sati, a iz oba kluba pozivaju sve ljude dobre volje da svojim dolaskom doprinesu humanitarnom cilju. (DZ i IS)

ZAVRĹ ILO PRVENSTVO IV. HNL-sjever skupina A

ukov ani izgubili u derbiju tre e mjesto Prvenstvo su okon ali i hrvatski etvrtoligaĹĄi. Ve ina utakmica odigrana je u subotu, u nedjelju se igrao samo mali me imurski derbi u Palovcu.

Najzanimljivija utakmica odigrana je u ukovcu gdje su doma i igrali protiv Novog Maro a za potvrdu tre eg mjesta.

Prva dva su ve puno ranije bila rijeĹĄena. Naslov je pripao Slobodi, dok je viceprvak Podravina. ukov ani nisu uspjeli potvrditi tre e mjesto na doma em terenu. Izgubili su utakmicu od Novog Maro a 2:3 i time protivniku prepustili mjesto viĹĄe na tablici.

Me utim, ukovec 77 je izborio epitet najbolje plasiranog me imurskog predstavnika u ligi. akovec je pobjedni ki zavrĹĄio prvenstvo lagano dobivĹĄi Mla-

Rezulta posljednjeg 26. kola: Dubravka – Plitvica 3:1; ukovec 77 – Novi Marof 2:3; akovec – Mladost 3:0; Sloboda – Sloga 4:0; Podravina – Grani ar-Ellabo 7:0; Ivan ica – Dinamo (D) 1:3; Dinamo (P) - Trnava 0:1.

KONA NA TABLICA 1. Sloboda 2. Podravina 3. Novi Marof 4. ukovec 77 5. akovec 6. Grani ar-Ellabo 7. Dinamo P. 8. Sloga 9. Plitvica 10. Ivan ica 11. Trnava 12. Dinamo D. 13. Mladost 14. Dubravka

26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26

19 18 14 14 13 10 10 9 9 8 8 8 7 7

4 4 4 4 5 8 4 3 3 5 4 2 4 2

3 4 8 8 8 8 12 14 14 13 14 16 15 17

90-20 89-27 55-36 43-31 80-36 58-53 42-59 31-36 54-66 34-59 29:53 43-77 29-58 33-99

61 58 46 46 44 38 34 30 30 29 28 26 25 23

dost. Kotorip ani su loĹĄe odigrani drugi dio sezone “za iniliâ€? na kraju visokim porazom u Ludbregu.

Bilo je ak 7:0 za doma ina.

Palov ani su uo i posljednjeg kola i utakmice s Trnavom bili sigurni nositelj zlatne sredine tablice.

Nisu mogli niti gore, niti dolje. ViĹĄe motiva imali su gosti koji su slavili s jednim jedinim golom postignutim na utakmici i na tablici zavrĹĄili ispred Dinama iz DomaĹĄinca koji je tako er slavio u posljednjem kolu u Ivancu.

Najbolja vijest je da iz lige ne ispada niti jedan me imurski klub, iako je joĹĄ uvijek nepoznato ĹĄto e biti s ligom, jer postoji neki nagovjeĹĄtaji da bi se mogla spajati A i B skupina.

(D. Zrna)

Me imurska nogometna liga veterana Sjeverozapad Rezultati utakmica koje su bile odgo ene, a odigrane su proťli tjedan: NK Zasadbreg – NK Sloga 0:0 (04.06.2009.); NK Zebanec – NK D. Koncov ak 5:1; NK Zasadbreg – NK Dubrav an 3:3 (07.06.2009.)

Kona no stanje na tablici: 1. BRATSTVO 2. VENERA-PMP 3. ZEBANEC 4. NAPREDAK 5. DUBRAV AN 6. MURA 7. POLET 8. ZASADBREG 9. SLOGA 10. D.KONCOV AK

18 14 2 2 18 11 6 1 18 11 4 3 18 8 3 7 18 7 4 7 18 7 1 10 18 5 4 9 18 4 2 12 18 3 4 11 18 2 6 10

64 62 61 43 42 33 44 36 29 28

16 31 31 36 47 52 54 69 50 56

44 39 37 27 25 22 19 14 13 12

9. lipnja 2009.

I. ŽNL - 25. KOLO VIDOV AN – SOKOL 4:5 (2:1)

D. VIDOVEC. IgraliĹĄte Ĺ portski Park. Suci: Darko Bubek (Miklavec), Renato Posavec (NedeliĹĄ e), Damir Fodor (Slakovec). Delegat: Josip Je ud.

Strijelci: 0:1 Kerovec (3), 1:1 D. Horvat (19-11m), 2:1 D. Horvat (43), 2:2 Drk (50), 2:3 Dan. Mun ar (51), 2:4 Kerovec (72-11m), 3:4 T. Nesti (73), 4:4 Ĺ koda (80), 4:5 Kerovec (84).

VIDOV AN: Ĺ ubaĹĄa, I. horvat, N. Nesti (od 85. Nemet), Mario Matulin, A. Nesti , T. Nesti , Vidovi , FriĹĄ i (od 32. Ĺ koda), Marko Matulin (od 68. Herman), D. Horvat, Hujs. Trener: Radovan Me imurec.

SOKOL: B. Puh (od 65. Žagar), Mikulaj (od 89. Slamek), S. Puh, Drk, Kerovec, Dan. Mun ar, Lisjak, Simun, Šolti , N. Drk (od 62. L. Mikulaj), T. Lisjak. Trener: DraŞen Fric. Žuti kartoni: Hujs (Vidov an), B. Puh (Sokol).

VENERA PMP – MLADOST 3:1 (0:0) SV. JURAJ NA BREGU. Igraliťte Venere. Suci: BoŞidar Kolari (NSR), Ivica Horvat (Vratiťinec), Ivan Žganec ( akovec). Delegat: Željko Šte anac ( akovec).

Strijelci: 1:0 Perko (78), 2:0 R. Vabec (85), 2:1 Zorkovi (88), 3:1 Novak (90).

VENERA PMP: Dav. Kocijan, Cvetkovi , Perko, I. Vabec (od 51. E. AmbruĹĄ), L. Vabec, R. Vabec, Perko, Kerman (od 78. Novak), T. AmbruĹĄ, Medved, Ĺ kvorc (od 87. Fic). Trener: KreĹĄimir Ĺ enji.

MLADOST: Jelin i , Zorkovi , Cvek, Dragovi , Horvat, Fu ko, Novak, Vrbanec, Leva i , Fodor, Jaluťi . Trener: Robert Taradi. Žuti kartoni: Medved (Venera PMP), Vrbanec (Mladost).

BRATSTVO – BSK 2:4 (2:0) S. VES. Igraliťte Bratstvo. Suci: Dalibor Juri ( akovec), Igor KriŞari (Šenkovec), Dragutin Novak (Lopatinec). Delegat: Mijo Horvat.

Strijelci: 1:0 Ĺ piranec (13), 2:0 Mesari (23), 2:1 Horvat (46), 2:2 Gunc (65), 2:3 Horvat (71), 2:4 Mihalec (74).

BRATSTVO: Ladi , Posavec, Ĺ piranec (od 78. Kocijan), Mesari , Fras, JambroĹĄi , VuruĹĄi , M. Mesari , HiĹžman, Kopjar, Varga (od 71. Horvat). Trener: Mladen ReĹĄetar.

BSK: Pani , Mlinari , Mihalec, Gunc, Horvat, Baksa (od 63. Paler), Škvorc (od 63. Strahija), Korent (od 78. Bobi anec), Mihalec, Kolar, Hajdarovi . Trener: Dragutin Naran a. Žuti kartoni: Jambroťi (Bratstvo), Paler (BSK).

SPARTAK – POLET (SMnM) 1:3 (0:0) M. SUBOTICA. Igraliťte Jagodiť e. Suci: Darko Filip i (Slakovec), Saťa Mihali (Dragoslavec), Željko Kova i (Šenkovec). Delegat: Dragutin Ša ari (Lopatinec).

Strijelci: 0:1 Karlov ec (57), 0:2 Karlov ec (75), 0:3 Ĺ ardi (81-11m), 1:3 Ĺ egovi (86).

SPARTAK: VaĹĄ, Mihalic, Hali (od 28. Cirkovi ), Opa ak, Hrasti , Podgorelec, Ĺ egovi , Orehovec (od 79. Horvat), Pasler, RuĹži , I. Ĺ egovi . Trener: Tomislav Podgorelec.

POLET: urkin, Kirec, Karlov ec (od 84. Novak), Županec, Per i (od 89.

Gori anec), Hren (od 46. or evi ), Sobo an, T. Kralj, G. Gori anec, Šardi, A. Gori anec. Žuti kartoni: Pasler, I. Šegovi (Spartak), Županec, Per i , Sobo an, A. Gori anec (Polet).

SLOBODA – RADNI KI 10:0 (4:0) SLAKOVEC. Igraliťte Slobode. Suci: Boruti KriŞari ( akovec), Darko Jambrovi (Šte anec), Vlado Soka (Podturen). Delegat: Dragutin Horvat (Belica).

Strijelci: 1:0 Hergoti (6), 2:0 Petek (9), 3:0 Katanec (19), 4:0 Petek (24), 5:0 Goricaj (56), 6:0 Srnec (57), 7:0 Goricaj (61), 8:0 Srnec (66), 9:0 Hergoti (81), 10:0 Lackovi (82).

SLOBODA: Kolar, Buhanec, Tkalec, Kamenar (od 75. Lackovi ), Dav. Novak, Katanec, Hergoti , Srnec, Goricaj (od 80. Levec), Dan. Novak (od 64. Koruni ), Petek.

RADNI KI: Horvat, Carevi , BlaĹžeka (od 70. E. Horvat), Toplek, Kova ec, Kr mar (od 46. M. Baksa), eh, Ĺ kvorc, Pata ta, S. Novak, Sabol. Trener: Goran HadĹži .

RUDAR – OMLADINAC 3:1 (0:1) M. SREDIŠE. Igraliťte Šoderka. Suci: Ivica KriŞai (Šte anec), Saťa Fegeť (Nedeliť e), Matija Horvat (Strahoninec). Delegat: Željko Bacinger ( akovec).

Strijelci: 0:1 DoboĹĄi (39), 1:1 N. Ĺ olti (51), 2:1 Ĺ prajc (66), 3:1 Zadravec (69).

RUDAR: Raj , Leva i , Kova i , Ĺ prajc, N. Ĺ olti , J. Leich, Liklin, Zadravec, Vinko, M. Ĺ olti , Kukovec. Trener: Smiljan Liklin.

OMLADINAC: Deban, Risek, Buhin, KaniĹžaj, Filipovi , ReĹĄetar, DoboĹĄi (od 78.

Ratajec), Cerovec, Novak, Toplek, Mlinari . Trener: Denis Ratajec. Žuti kartoni: N. Šolti , Šprajc (Rudar), Doboťi , KaniŞaj (Omladinac).

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

Slakov ani rekordnom pobjedom uzeli naslov prvaka Desetkom Sloboda do naslova prvaka. Visokom doma om pobjedom nogometaĹĄi Slobode iz Slakovca osvojili su naslov prvaka ove lige. Bila je to utakmica ÂŤma ke i miĹĄaÂť. Gosti bezvoljni i bezopasni, doma i Ĺželjni pobjede i naslova. Ve nakon prvog poluvremena etiri su lopte zavrĹĄile u mreĹži vratara Radni kog Mihaela Horvata. ak su se etvorica igra a po dva puta upisala u listu strijelaca, Kristijan Hergoti , Denis Srnec, DraĹžen Petek i Milivoj Goricaj, a po jednom Tomislav Katanec i DraĹžen Lackovi . U takovoj utakmici naravno opomenutih igra a nije bilo.

Polet (SMnM) proigrao, ali prekasno Pobjeda Poleta u Maloj Subotici. Doma i Spartak dobro se drĹžao nakon prvog dijela kada je rezultat bio 0-0. Imali su ak doma i i svojih prigoda ali ih nisu realizirali. Za goste iz Svetog Martina na Muri u drugom dijelu dvije realizira Mihael Karlov ec za vodstvo od 2-0. Prvu u 57. minuti, a drugu u 75. minuti. Dominacija gostiju u drugom dijelu potvr ena je u 81. minuti kada je dosu en kazneni udarac, a isti je Zoran Ĺ ardi pretvorio u zgoditak za vodstvo od 3-0. Igor Ĺ egovi uspio je etiri minute prije kraja svojim zgoditkom ublaĹžiti doma i poraz Spartaka. Dva doma a, a etiri gostuju a opomenuta igra a.

Pribislav ani raspoloĹženi na oproĹĄtaju od navija a Plavima sedmica u Pribislavcu. Lijepo se doma i Polet od svojih navija a oprostio pravom ÂŤkiĹĄomÂť zgoditaka. Njihov najbolji strijelac i vode i strijelac ove lige MiĹĄo Palfi pak je bio posebno raspoloĹžen jer je postigao ak etiri zgoditka. Utakmica je prakti ki bila rijeĹĄena u prvom poluvremenu kada je ve bilo 4-0. Seriju doma ih zgoditaka u mreĹži gostuju eg vratara Kuzme zapo eo je u 12. minuti kapetan Poleta Dragutin OkreĹĄa. MiĹĄo Palfi prvi se puta u listu strijelaca upisao u 21. minuti za 2-0. U 34. minuti na 3-0 povisuje Krunoslav Gajnik. Minutu prije odlaska na odmor drugi zgoditak MiĹĄe Palfija za 4-0. U drugom dijelu po drugi puta strijelac je Krunoslav Gajnik u 60. minuti. Polet je imao u 65. minuti opravdano dosu eni kazneni udarac kojeg u zgoditak pretvara Palfi. To ku na i za visoku pobjedu od 7-0 Palfi je svojim etvrtim zgoditkom stavio minutu prije kraja utakmice. U er i korektnoj utakmici samo jedan opomenuti igra i to gostuju i.

POLET – PLAVI (P) 7:0 (4:0) PRIBISLAVEC. Igraliťte Petar Perťi . Suci: Bruno Brljak (D. Dubrava), Zoran Novak (M. Srediť e), Rudol iŞmeťija (D. Dubrava). Delegat: Antun Horvat.

Strijelci: 1:0 OkreĹĄa (12), 2:0 Palfi (21), 3:0 Gajnik (34), 4:0 Palfi (44), 5:0 Gajnik (60), 6:0 Palfi (65-11mk), 7:0 Palfi (89).

POLET: Stamenkovi (od 65. Hatlak), Zadravec (od 46. Vukovi ), BaĹĄek, Nemec, Posavec, OkreĹĄa, Magdaleni (od 59. D. Glad), Obadi , R. Glad, Gajnik, Palfi.

Trener: Željko Domjani .

PLAVI: Kuzma, Vugrinec, Šimuni , Turk, Mikuli , Z. Mun ar, Zadravec, Škvorc, Vidra, Govedi , Sanjkovi (od 46. Sitar). Trener: Milivoj Trstenjak. Žuti karton: Mikuli (Plavi).

BSK slavio u Savskoj Vesi U utakmici sa dva potpuno razli ita poluvremena gosti iz Belice odnose tri boda. Bratstvo je uspjelo u prvom dijelu posti i dva zgoditka, ali to nije bilo dovoljno za pobjedu. MreĹžu gostiju na eo je u 13. minuti Marko Ĺ piranec. Drugi zgoditak u 23. minuti djelo je Milana Mesari a. Doma i zadovoljni rezultatom odlaze na odmor. U drugom dijelu

PODTUREN – POLET (P) 5:1 (3:1)

VIDOV AN – BSK 5:5 (0:3) D. VIDOVEC. Igraliťte Kalanica. Sudac: Ivan Žganec ( akovec).

Strijelci: 0:1 V. Horvat (25), 0:2 Makar (32), 0:3 V. Horvat (43), 1:3 Fabi (50), 1:4 Mlinari (55), 2:4 Fabi (71), 2:5 V. Horvat (68), 3:5 Fabi (71), 4:5 Kvakan (86), 5:5 Kuzmi (88).

VIDOV AN: LukĹĄa, Me imurec, Vidovi , Ĺ tefi , Pongrac, Hertelendi, Poljak, Kvakan, Ivaci, I. Vidovi , Bartoli .

BSK: J. Horvat, Trstenjak, Mati , Kova ec, Ha ek, Pintari , Mlinari , V. Horvat, Puklanec, Buhin, M. Horvat.

Rudar do doma e pobjede u drugom poluvremenu. Prvi je poveo Omladinac zgoditkom Dina DoboĹĄi a u 39. minuti. Nakon ÂŤjezikove juheÂť u poluvremenu od strane trenera Roba doma i su igra i u drugom dijelu zaigrali puno bolje i preokrenuli rezultat u svoju korist. Nikola Ĺ olti je u 51. minuti poravnao rezultat na 1-1. Rudar u vodstvo od 2-1 stiĹže u 66. minuti zgoditkom Nine Ĺ prajca. Kona nih 3-1 za Rudar u 69. minuti postavlja svojim zgoditkom Matija Zadravec. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Venera PMP odli na u zavrĹĄnici Doma a pobjeda Venere PMP tek u zavrĹĄnici utakmice. U prvom dijelu tempo igre diktirali su igra i Mladosti. BiljeĹžimo dvije asistencije razigranog Dragovi a, ali ih Fu ko ne uspijeva preto iti u zgoditak. I sam Dragovi imao je prigodu u 40. minuti dovesti Mladost u vodstvo ali je ostalo 0-0. Venera PMP se budi pred kraj prvog dijela kada Kerman glavom puca pokraj vratiju. Po etkom drugog dijela Dragovi poga a vratnicu, a Fodor lob udarcem prebacuje vratara Kocijana, ali i doma a vrata. Mladen Perko je ipak u 78. minuti prvi zatresao mreĹžu gostiju iz Ivanovca. Robert Vabec u 85. minuti povisuje vodstvo doma ih na 2-0. Potom u 88. minuti Miljenko Zorkovi smanjuje doma e vodstvo na 2-1. Potvrda doma e pobjede od 3-1 uslijedila je u 90. minuti zgoditkom Vedrana Novaka. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

Golijada u D. Vidovcu, pobjeda gostiju U zanimljivoj utakmici u Donjem Vidovcu na kraju je pobjedu slavio Sokol s 4-5. Zanimljiva utakmica, puna preokreta u kojoj su na kraju slavili gosti. Gosti su ina e u ve em dijelu utakmice vodili, iako je nakon prvih 45 minuta minimalnu prednost imao Vidov an.

Nakon ĹĄto je gostima Kerovec donio vodstvo, s dva gola DraĹžen Horvat donio je Vidov anu vodstvo.

U nastavku potpuni preokret. Tri uzastopna gola gostiju za njihovo vodstvo 2-4. Golove su zabili Drk, Mun ar i Kerovec iz penala. Me utim, doma in se nije predao. Uspio je poravnati golovima Nesti a i Ĺ kode, ali je onda u samoj zavrĹĄnici primio peti zgoditak. Kerovec je sjajni dan zaokruĹžio hat-trickom za pobjedu Sokola.

FAIR PLAY Isklju enih nije bilo Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Mihael KaniŞaj (Omladinac NSR), Nenad Mikuli (Plavi Pek.), Nikola Vrbanec (Mladost I), Zoran Pasler (Spartak), Ma ja Županec, Tomica Per i , Andrej Gori anec (Polet SMNM), Dalibor Hujs (Vidov an), Boris Puh (Sokol)

LISTA STRIJELACA 24 zgoditaka – Miťo Pal (Polet P) 19 zgoditaka – Jurica Novak (Omladinac NSR) 16 zgoditaka – Milan Mesari (Bratstvo SV), DraŞen Horvat (Vidov an) 15 zgoditaka – Kris jan Hergo (Sloboda S) 14 zgoditaka – Tomislav Baksa (BSK) 13 zgoditaka – DraŞen Petek (Sloboda S) 12 zgoditaka – Krunoslav Gajnik (Polet P), Igor Šegovi (Spartak) 11 zgoditaka – Denis Srnec (Sloboda S), Nikola Mun ar (Sokol), Luka Rihtarec, Alen Kova i (Rudar), Daniel Novak (Bratstvo SV), Zoran Šardi (Polet SMNM), Slobodan Horvat (BSK) 10 zgoditaka – Tihomir Majeri (Plavi Pek.), Dario Toplek (Omladinac NSR) 9 zgoditaka – Davor Vabec (Mladost I), Goran Kamenar (Venera PMP), Nikola Pata a (Radni ki) 8 zgoditaka – David Reich, Ivica Cerovec (Omladinac NSR), Andrej Gori anec (Polet SMNM), Ivan Fu ko (Mladost I), Krunoslav Škvorc (Plavi Pek.), Milivoj Goricaj (Sloboda S), Robert Vabec (Venera PMP) 7 zgoditaka – Ma ja Pavlekovi (Spartak), Robert Glad (Polet P), Danijel Novak (Sloboda S), Antonio Dodlek (BSK), Miljenko Zorkovi (Mladost I)

Rezultati 25. kola: Spartak - Polet (SMnM) 1-3; Venera PMP - Mladost (I) 3-1; Vidov an - Sokol 4-5; Sloboda (S) - Radni ki Elite R.O. 10-0; Polet (P) - Plavi (P) 7-0; Bratstvo (SV) - BSK 2-4; Rudar - Omladinac (NSR) 3-1

TABLICA 1. Sloboda (S)

25

16

5

2. Polet (SMnM)

25

15

4

4 70:30 53 6 41:28 49

3. Sokol

25

13

8

4 51:32 47

4. Polet (P)

25

13

6

6 70:37 45

5. BSK

25

12

5

8 50:39 41

6. Omladinac (NSR)

25

11

5

9 67:63 38

7. Venera PMP

25 10

6

9 42:39 36

8. Spartak

25 10

4

11 43:42 34

9. Bratstvo (SV)

25

9

5

11 52:51 32

10. Plavi (P)

25

7

8

10 41:51 29

11. Rudar

25

6

9

10 37:53 27

12. Mladost (I)

25

6

7

12 41:51 25

13. Vidov an

25

6

2

17 46:79 20

14. Radni ki Elite R.O.

25

3

2

20 34:90 11

Parovi sljede eg kola: Polet (SMnM) – Rudar; Omladinac (NSR) - Bratstvo (SV); BSK - Polet (P); Plavi (P) - Sloboda (S); Radni ki Elite R.O. – Vidov an; Sokol - Venera PMP; Mladost (I) - Spartak

SPARTAK – MLADOST (P) 5:2 (1:2)

SOKOL – STRAHONINEC 5:1 (3:0)

BRATSTVO – ŠENKOVEC 3:4 (3:0)

M. SUBOTICA. IgraliĹĄte JagodiĹĄ e. Sudac: DraĹžen Novak (NSR).

Strijelci: 0:1 Slavi ek (20), 1:1 Mar ec (35), 1:2 RuĹžman (40), 2:2 Taradi (53), 3:2 Taradi (72), 4:2 Lon ari (80), 5:2 Mar ec (86).

SPARTAK: Hrustek, PoĹžgaj, KriĹžai , SuĹĄec, Horvat, Milijan i , KriĹžai , Mar ec, Taradi, Lon ari , Juras.

MLADOST:Mihalec,Hozjak,MarcijuĹĄ,Martinec, iĹžmeĹĄija,KalĹĄan,Slavi ek, Lipi , Kljaji , Bauer, RuĹžman

VRATIĹ INEC. IgraliĹĄte Sokola. Sudac: Franjo Hergoti (Ĺ˝. Gora).

Strijelci: 1:0 uranec (7), 2:0 Tarandek (26), 3:0 Horvat (45), 4:0 LeĹĄko (48), 4:1 Makovec (59), 5:1 LeĹĄko (79).

SOKOL: Podgorelec, JambreĹĄi , Zadravec, Horvat, Ĺ kvorc, isar, Novak, LeĹĄko, Obradovi , TomaĹĄi , Vincek.

STRAHONINEC: Jura i , Žvorc, Kova , Makovec, Ma ek, Drabi , Zobec, Pavlekovi , Marciuť, HadŞi , Aldi .

S. VES. IgraliĹĄte Bratstvo. Sudac: Renato Posavec (Strahoninec).

Strijelci: 1:0 TomaĹĄi (25), 2:0 Horvat (35), 3:0 TomaĹĄi (39), 3:1 Fras (48), 3:2 MarcijuĹĄ (65), 3:3 Hozjan (76-11m), 3:4 MarcijuĹĄ (88).

BRATSTVO: Žnidari , Posavec, J. BoŞi , S. BoŞi , Knez, Mesari , Sen ar, Vrbanec, Horvat, Zeli , Tomaťi . ŠENKOVEC: Šegovi , M. Kolar, D. Kolar, Baranaťi , Hozjan, Fras, Novak, Vidovi , Toplek, Kosma , Marcijuť.

HODOŠAN – JADRAN 2:2 (1:1)

PODTUREN. IgraliĹĄte Trnoc. Sudac: Velimir Leva i (Novakovec).

Strijelci: 0:1 Medved (5), 1:1 Jankovi (10), 2:1 Jankovi (38), 3:1 Drk (38), 4:1 Hranilovi (60), 5:1 Radovan (67).

PODTUREN: Ĺ olti , Jankovi , Radovan, Strahija, Biber, Drk, I. Strahija, Ko evar, Ov ar, Hranilovi , Lepen.

POLET: Grkavec, Posavec, Iva i , Vrbanec, Posavec, Ĺ˝. Iva i , Prprovi , Medved, Sever, Pintar, Jeki .

Rudar izvrstan u drugom dijelu

STATISTIKA 44 pos gnuta zgoditka ili 6,2 po utakmici isklju enja nije bilo 17 opomenu h igra a 4 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

ME IMURSKA LIGA – VETERANI – ZAPAD

ME IMURSKA LIGA – VETERANI – ISTOK

HODOĹ AN. IgraliĹĄte HodoĹĄana. Sudac: Ivan Vlahek ( ukovec).

Strijelci: 1:0 Ĺ vec (2), 1:1 Kranj ec (39), 1:2 Jan ec (64), 2:2 Sabol (79).

HODOĹ AN: Krznar, Bihar, Sabol, Domini , Ĺ avora, Vlah, Ĺ vec, Ĺ te ok, Vlahek, RuĹži , Strahija.

JADRAN: Domini , Hrasti , BaĹĄek, Mesari , Novak, Kameni , Kranj ec, Sermek, Jan ec, Pavlekovi , KriĹĄtofi .

totalna dominacija BSK-a. Bratstvo kao da je ostalo bez ÂŤsapeÂť. Ve u prvoj minuti nastavka Slobodan Horvat smanjuje rezultat na 2-1. Darko Gunc poravnao je na 2-2 u 65. minuti. Svojim drugim zgoditkom na utakmici u 71. minuti Slobodan Horvat dovodi BSK u vodstvo od 3-2. Tri minute kasnije Kristijan Mihalec postavlja kona nih 4-2 za BSK. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

MLADOST – DINAMO (D) 2:3 (2:1)

RUDAR – NEDELIŠE 0:2 (0:1)

IVANOVEC. IgraliĹĄte Park mladosti. Sudac: DraĹžen Sukanec (S. Ves).

Strijelci: 0:1 Vugrinec (9), 1:1 Cigrovski (20), 2:1 Lajtman (28), 2:2 Sabol (75-11m), 2:3 Vugrinec (80).

MLADOST: RuĹži , ViĹĄnji , Tkal ec, Klinec, Jurinec, Lajtman, Toplek, Jambrovi , Cigrovski, Varga, Gajnik.

DINAMO: Hajdarovi , Ciceli, Tot, Marodi, Mihalec, JambroĹĄi , Husi , Vugrinec, Mihoci, I. Vugrinec, Sabol.

M. SREDIŠE. Igraliťte Šoderka. Sudac: Željko Kova i (Šenkovec).

Strijelci: 0:1 Tkal ec (43), 0:2 V. Branilovi (58).

RUDAR: Ĺ a ari , Vinkovi , Varga, Kova i , Rob, Trstenjak, Novak, Glavina, Pavlovi , Filipan, Antolovi .

NEDELIĹ E: Borko, Kova i , Germek, D. Branilovi , V. Branilovi , Vizinger, MarciuĹĄ, Ma ek, u ek, Novak (od 35. Posavec), VukĹĄi .

POBJEDA – SLOBODA 3:2 (1:0) G. HRAŠAN. Igraliťte Polenke. Sudac: Nino Škrobar (Brezje).

Strijelci: 1:0 Zobovi (29), 2:0 Topolnjak (64), 2:1 Novak (74), 3:1 Zamuda (85), 3:2 Bratkovi (89).

POBJEDA: MarcijuĹĄ, Kova , PaĹĄi , Horvat, Ivan i , Pintari , Zamuda, Furdi, D. Topolnjak, Zobovi , Topolnjak.

SLOBODA: Kova ec, Vinceti , Ku ek, Gori anec, Šari , ŽiŞek, Mihoci, Hren, Bratkovi , Radek, Vidovi .

TABLICA

AKOVEC – OMLADINAC (M) 4:3 (3:1)

TABLICA

AKOVEC. IgraliĹĄte SRC Mladost. Sudac: Dragutin Novak (Lopatinec).

Strijelci: 0:1 Dodlek (23), 1:1 Ĺ tefi ar (32), 2:1 Ĺ tefi ar (38), 3:1 Pongrac (44), 3:2 BlaĹžon (48), 4:2 Ĺ tefi ar (65), 4:3 Dodlek (88).

AKOVEC: Tropťa, Ga al, Pongrac, Hranilovi , Duji , Sa er, Žganec, Brki , Sanjkovi , KneŞevi , Štefi ar.

OMLADINAC: Grahovec, D. Bedi , R. Bedi , Horvat, Zobec, Novak, Kova evi , Kukovec, Dodlek, BlaĹžon, Mihol i .

1. Spartak

18

13

5

0 81:28 44

2. Mladost (I)

18

11

3

4 58:28 36

3. Vidov an

18

8

5

5 42:49 29

4. BSK

18

7

6

5 43:36 27

5. Dinamo (D)

19

9

0

10 49:62 27

6. Jadran

18

7

4

7 38:44 25

OMLADINAC – SLOBODA (S) 7:2 (4:1) NOVO SELO ROK. Igraliťte Omladinca. Sudac: Darko Pokriva (Nedeliť e).

Strijelci: 0:1 Filip i (5), 1:1 Jurinec (18), 2:1 Vinko (25), 3:1 Vinko (30), 4:1 Varga (38), 4:2 He a (50), 5:2 Kova evi (60), 6:2 Kova evi (70), 7:2 Bel (89).

OMLADINAC: Grahovec, Skoliber, Turk, Fric, Bel, Jaklin, Vinko, Varga, Jurinec, B. Varga, Kova evi .

SLOBODA: Vibovec, TomĹĄi , Golub, Petri evi , Kiri , Ivanovi , Filip i , Petek, He a, Gavez, KriĹĄtofi .

7. HodoĹĄan

19

7

4

8 41:57 25

8. Radni ki

18

5

5

8 30:48 20

9. Polet (P)

18

4

5

9 35:51 17

10. Podturen

18

4

4

10 37:45 16

11. Mladost (Pr.)

18

3

3

12 37:63 12

1. Omladinac (NSR)

20

16

2

2 114:31 50

2. akovec

20

16

2

2 70:29 50

3. Pobjeda

20

15

3

2 72:36 48

4. Bratstvo (SV)

20

9

3

8 61:51 30

5. NedeliĹĄ e

20

9

3

8 45:43 30

6. Rudar

20

7

5

8 58:47 26

7. Sokol

20

7

3

10 50:59 24

8. Sloboda (M)

20

6

4

10 41:60 22

9. Omladinac (M)

20

5

2

13 48:78 17

10. Sloboda (S)

20

4

4

12 35:65 16

11. Ĺ enkovec

20

5

1

14 34:72 16

12. Strahoninec

20

4

2

14 31:88 14

9. lipnja 2009.

II. ŽNL ISTOK - 25. KOLO MLADOST – PODTUREN 7:0 (3:0) SV. MARIJA. Igraliťte Mlados . Suci: Tomica urila (Kurťanec), Mladen Puklavec (G. Mihaljevec), Josip Jurinec (Ivanovec). Delegat: Ivan Kova (D. Kraljevec).

Strijelci: 1:0 Ĺ ulj (12), 2:0 Ĺ trok (24), 3:0 Kuzmi (38), 4:0 Kuzmi (50), 5:0 Kuzmi (66), 6:0 Ĺ trok (74), 7:0 G. Orehovec (88).

MLADOST: Mir. Kranjec, Hobor (od 72. Papak), Bogdan, Mar. Kranjec, GaĹĄpari , G. Orehovec, D. Orehovec, Ĺ trok (od 81. Markovi ), Igrec, Kuzmi (od 80. Ĺ amarija).

Trener: BoĹžidar Kedmenec.

PODTUREN: Špiljak, Radovan, Srťan (od 46. Kova i ), Radovan, Škvorc (od 55. Grbavec), Kolari , Kova i , Lepen (od 46. BoŞi ), Mravljek, Telebuh. Trener: Duťan Novak. Žu kartoni: Kova i , Radovan (Podturen).

GALEB – GRANI AR (N) 0:4 (0:1) OPOROVEC. Igraliťte Galeba. Suci: Radovan Posedi (Puť ine), Ivan Vlahek ( ukovec), Bernard Vu enik (D. Dubrava). Delegat: Dragu n Hozjak (Prelog).

Strijelci: 0:1 Drvoderi (43), 0:2 D. Drvoderi (65), 0:3 Kolari (79), 0:4 Posavec (81).

GALEB: Domini , Balent, Mihoci, Petri , Soka (od 80. Kos), Markan, Fran i (od 60. Vuk), Herc, Erdelji (od 46. R. Mihoci), Mihaljac, Slavi ek. Trener: Dubravko MiĹĄ in.

GRANI AR: Ĺ alamon, Kolari , Paler (od 80. Petak), Orehov, BlaĹžon, D. Drvoderi , S. Drvoderi , Posavec, A. Drvoderi , Novak (od 19. Horvat), N. Drvoderi (od 67.

Jambroťi ). Trener: Josip Katan i . Žu kartoni: Soka (Galeb), Kolari, Jambroťi (Grani ar).

OTOK – NAPRIJED (C) 1:9 (0:4) OTOK. Igraliťte Otoka. Suci: Vjeran Tuksar (Peklenica), Mladen eke (Ferke nec), Smiljan Perho (Zasadbreg). Delegat: Antun Vlahek.

Strijelci: 0:1 P. Horvat (2), 0:2 P. Horvat (6), 0:3 D. ReĹžek (14), 0:4 P. Horvat (30), 0:5 D. ReĹžek (48), 0:6 D. ReĹžek (50-11m), 1:6 Toplek (64), 1:7 Mar nec (69), 1:8 Ĺ˝.

Glavina (70), 1:9 HiĹžman (89).

OTOK: Ko iĹĄ (od 73. BlaĹžin i ), Novak, Vargek, S. KalĹĄan, Lepen, Reif, Malek, Balent, Grabant, Hertl, Toplek. Trener: Ivica KalĹĄan.

NAPRIJED: P. Glavina, Vuk, Luka i (od 46. HiŞman), Horvat, J. HiŞman, MoŞek (od 46. Šimunkovi ), I. Glavina (od 46. M. Horvat), Mar nec, P. Horvat, Ž. Glavina, D. ReŞek. Trener: Tomica Šestan. Žu kartoni: Toplek (Otok), ReŞek (Naprijed).

MLADOST – DRAVA 2:2 (2:0) PALINOVEC. Igraliťte Mlados . Suci: Zdravko Topliťnjak (N. Ves), Toni FaŞon ( akovec), Ivan Pergar (Zasadbreg). Delegat: Toni Mar njať ( akovec).

Strijelci: 1:0 Talan (26), 2:0 emerika (29), 2:1 RuĹži (54), 2:2 Z. Ivaci (85).

MLADOST: D. Ivkovi , N. Kolari (od 67. FileĹĄ), Sabol, Tkalec, avlek, M. Sabol, Gorupi , emerika (od 88. Jankulija), Talan (od 82. Borovi ), Brez, Cirkven i . Trener: DuĹĄan Podgorelec.

DRAVA: Ko iť, Bartoli (od 52. Hoťnjak), Klari , Šimuni , Novak, Z. Ivaci, Lipi (od 46. Ž. Ivaci), Mesarek, RuŞi , Kos, FurundŞija (od 90. D. Bartoli ). Trener: Ivan Bartoli . Žu kartoni: Cirkven i , Sabol, D. Ivkovi , emerika (Mladost), Novak, Lipi , Ko iť, FurundŞija (Drava).

DRAŠKOVEC – DUBRAVA 4:5 (3:0) DRAŠKOVEC. Igraliťte Zeleniť e. Suci: Nikola Toplek (Nedeliť e), Josip Kedmenec (Sv. Marija), Vedran Hruťoci (Nedeliť e). Delegat: Antun Mesari (M. Mihaljevec).

Strijelci: 1:0 D. Vule (1), 2:0 D. Vule (9-11m), 3:0 D. Vule (35), 3:1 K. Ma ari (52), 3:2 Gotal (57), 3:3 Gotal (59), 3:4 Ko evar (73), 3:5 Ko evat (76), 4:5 D. Vule (87).

DRAĹ KOVEC: Igrec, Jambrovi , Slavi ek, Kova , M. Vule , Baksa, G. Slavi ek, Repalust, avlek, D. Vule , Matja i . Trener: BoĹžidar Repalust.

DUBRAVA: Mu i (od 46. uranec), Paler, Ov ar, Jambroťi , Divjak, K. Ma ari , Bobi anec, Ko evar, T. Bobi anec, Bauer (od 46. Golubi ), Gotal. Žu kartoni: T. Bobi anec, Divjak (Dubrava).

Crveni kartoni: D. avlek, Dan. avlek (DraĹĄkovec), S. Bobi anec (Dubrava).

II. ŽNL ZAPAD - 25. KOLO

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - ISTOK

Naprijed potvrdio naslov s 9 golova u mreŞi Otoka Naprijedu naslov prvaka. Pobjedom u Otoku kolo prije kraja prvenstva Naprijed iz Cirkovljana osigurao je naslov prvaka i ulazak u I Me imursku ligu. Pobjeda je izborena visokim rezultatom 9-1. Petar Horvat i Damir ReŞek po tri su se puta upisali u listu strijelaca, a po jednom Željko Mar nec, Željko Glavina i Fabijan HiŞman. Jedini doma i zgoditak pos gao je Nikola Toplek u 64. minu . Nakon prvog dijela Naprijed je imao vodstvo od 4-0. Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi.

Pobjeda Croa je u Tur iĹĄ u. Ve nakon prvih 45 minuta igre gos iz Orehovice imali su prednost od 2-0. Na samom po etku drugog dijela u 48. minu doma i Borac PMP smanjuje zgoditkom Miljenka BlaĹžin i a na 2-1. No, nakon toga gos poja avaju gas i pos Ĺžu joĹĄ tri zgoditka. Tek u 90. minu doma i iz kaznenog udarca ublaĹžuju poraz na 5-2. UspjeĹĄan sa bijele to ke bio je Jasmin JambroĹĄi . Za Croa ju je trostruki strijelac bio Tomislav Debelec. Jedan je zgoditak postigao u prvom dijelu, a dva u drugom. Njemu su se joĹĄ sa svoja dva zgoditka pridruĹžio Marijan Kr mar. Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi.

Doma i poraz DraĹĄkovca. Nakon ĹĄto su igra i DraĹĄkovca u prvom poluvremenu imali vodstvo od 3-0 malo je tko od navija a gostuju e Dubrave o ekivao da bi oni mogli do i do pobjede.

Sva tri zgoditka pos gao je Dejan Vule . Drugi iz opravdano OMLADINAC – DUBRAV AN 2:3 (1:1) DRŽIMUREC-STRELEC. Igraliťte Omladinca. Suci: Neven Bujani (S. Ves); Nikola Zanjko (Nedeliť e), Ivan Kolari ( akovec). Delegat: Dragu n Borko (Nedeliť e).

Strijelci: 1:0 M. Mesari (31), 1:1 Lovrek (34), 2:1 Jankovi (68), 2:2 Horvat (75), 2:3 Horvat (90-11m).

OMLADINAC: Saka , Pata a, Jan ec, Dodlek, Taradi, Kova i , VlaĹĄi , Lackovi , Mesari , Jankovi , D. Dodlek. Trener: Dragu n Domjani .

DUBRAV AN: Cve ni , Jakupak, Mikulan (od 46. Me imurec), Jadan, Horvat, Vu enik, Smolek (od 46. Na ), Kokťa, Lovrek, Špoljar, Brljak. Trener: Vladimir Fabi . Žu kartoni: Jan ec, Jankovi (Omladinac), Jakupak, Vu enik, Me imurec (Dubrav an).

BORAC PMP – CROATIA 2:5 (0:2) TUR IŠE. Igraliťte Borca PMP. Suci: Damir Aldi (Strahoninec), DraŞen Sukanec (S. Ves), Franjo Horvat (Strahoninec). Delegat: Rajko Zadravec (M. Srediť e).

Strijelci: 0:1 Kr mar (37), 0:2 T. Debelec (40), 1:2 BlaĹžin i (48), 1:3 Kr mar (65), 1:4 Debelec (88), 2:5 JambruĹĄi (90-11m).

BORAC PMP: Vlah, R. Brumen, Grana r, BlaĹžin i , Zrna (od 77. Cika ), Hali , N. Brumen (od 88. JambruĹĄi ), Jan ec, RuĹžman, Novak (od 83. Drvoderi ), RuĹĄanec. Trener: Ivan Zrna.

CROATIA: Patar ec, urila, D. Bali, Kozjak, Ciglar, urin, Kosi, Mar nec, Kr mar, RuŞi , Debelec. Trener: Stjepan Makar. Žu kartoni: Grana r (Borac PMP), urin (Croa a).

dosu enog kaznenog udarca. Gos su rano od 9. minute ostali bez Stevice Bobi anca zbog druge opomene obje zbog prigovara sucu. Drugo poluvrijeme pak je pripalo Dubravi koja je pos gla pet zgoditaka i na kraju s gla do pobjede od 5-4. I taj etvr doma i zgoditak postigao je u drugom dijelu Dejan Vuleti .

Dubrava je sa zgodicima po ela u 52. minu i to prvi Krunoslav Ma ari . Potom su se po dva puta u strijelce upisali prvo Marko Gotal, a potom Manuel Ko evar. I DraĹĄkovec je u 70. minu ostao bez igra a tako da su mom adi broj ano bile poravnate.

Isklju en je Danijel avlek zbog druge opomene, obje je zaradio zbog preoĹĄtrog starta. Kad smo kod opomenu h igra a samo dvojica gostuju ih igra a.

Dubrav an do gostuju e pobjede u 90. minu iz kaznenog udarca. Dva je puta doma i Omladinac imao vodstvo da bi na kraju u 90. minu tri boda o ĹĄla u Donju Dubravu. Miro Mesari doveo je u 31. minu Omladinac u vodstvo od 1-0. Samo je tri minute trajalo vodstvo, a Dubrav an zgoditkom Miroslava Lovreka poravnava rezultat na 1-1. Novo vodstvo Omladinca uslijedilo je u 68. minu zgoditkom Elvisa Jankovi a. DraĹžen Horvat uspio je u 75. minu poravna rezultat na 2-2 i na kraju u 90. minu iz kaznenog udarca gos ma donije pobjedu. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Grani aru pobjeda u Oporovcu. Imao je Grani ar nakon prvog dijela vodstvo is na minimalno od 1-0 zgoditkom Nikole Drvoderi a, ali i dvije pogo ene vratnice. U drugom dijelu joĹĄ tri zgoditka u Galebovoj mreĹži. Strijelci za Grani ar redom su bili Dominik Drvoderi , Tihomir Kolari i KreĹĄo Posavec. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Podjela bodova u Palinovcu. Doma oj Mlados pripalo je prvo poluvrijeme kada su i imali vodstvo od 2-0 zgodicima Nikole Talana i Dejana emerike. U drugom dijelu gos iz Donjeg Mihaljevca uspijevaju poravna na 2-2 i ku i odnije bod. Stjepan RuĹži bio je strijelac u 54. minu , a Zdravko Ivaci pet minuta prije kraja utakmice. Utakmica vrlo dinami na, Ĺživa i sa dosta prekida i oĹĄtrine. Po e ri opomenuta igra a u svakoj mom adi.

TeĹžak poraz Podturna u Svetoj Mariji. Igra i doma e Mlados za oproĹĄtaj od svojih navija a kod ku e dobro su ÂŤizreĹĄetaliÂť mreĹžu gos ju. Istaknuo se trostruki strijelac Darko Kuzmi . Uz njega dva je puta gostuju u mreĹžu tresao Nikola Ĺ trok, te po jednom Silvio Ĺ ulj i Goran Orehovec. Dva gostuju a opomenuta igra a.

FAIR PLAY Isklju eni igra i: Danijel avlek (DraĹĄkovec), Stevica Bobi anec (Dubrava) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Damir ReĹžek (Naprijed), Mladen Sabol (Mladost Pal.), Tomica Bobi anec (Dubrava), Dalibor Me imurec (Dubrav an)

LISTA STRIJELACA 36 zgoditaka – Dejan Vule (Draťkovec); 26 zgoditaka – Damir ReŞek (Naprijed); 25 zgoditaka – Tomislav Debelec (Croa a); 19 zgoditaka – Miro Mesari (Omladinac DS), Stjepan RuŞi (Drava DM); 17 zgoditaka – Darko mrlec (Draťkovec); 15 zgoditaka – Tino Sabol (Dubrava), Marko Mihaljac (Galeb), Marijan Kr mar (Croa a); 13 zgoditaka – Željko Mar nec (Naprijed); 12 zgoditaka – Dragan Kova i (Podturen), Nikola Štrok (Mladost SM); 11 zgoditaka – Rajko Gavez (Dubrava), Antun RuŞman (Borac PMP), DraŞen Horvat (Dubrav an), Željko Glavina (Naprijed); 9 zgoditaka – Josip Kosi (Croa a), Siniťa Ruťanec (Borac PMP), Manuel Ko evar (Dubrava), Petar Horvat (Naprijed); 8 zgoditaka – Tomica BlaŞon (Grani ar N), Krunoslav Ma ari (Dubrava), Nikola Talan (Mladost Pal.); 7 zgoditaka – Antonio Drvoderi , Ivan Novak, Tihomir Kolari (Grani ar N), Mario Gaťpari (Mladost SM), Josip Hoťnjak (Drava DM), Miroslav Lovrek (Dubrav an)

STATISTIKA 46 pos gnu h zgoditaka ili 6,5 po utakmici; 2 isklju ena igra a; 24 opomenu h igra a; 4 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

Rezultati 25. kola: Borac PMP - Croatia 2-5; DraĹĄkovec - Dubrava 4-5; Galeb - Grani ar 0-4; Mladost (Pal.) - Drava (DM) 2-2; Otok - Naprijed 1-9; Omladinac (DS) Dubrav an 2-3; Mladost (SM) - Podturen 7-0

TABLICA 1. Naprijed

25

16

5

4 67:36 53

2. Croa a

25

15

3

7 65:38 48

3. Dubrava

25 14

4

7 61:45 46

4. Dubrav an

25

13

6

6 50:41 45

5. Grani ar

25

13

4

8 47:30 43

6. Drava (DM)

25 10

7

8 47:40 37

7. Mladost (SM)

25

11

3

11 48:36 36

8. Borac PMP

25

11

3

11 46:46 36

9. DraĹĄkovec

25 10

5

10 67:57 35

10. Mladost (Pal.)

25

9

7

9 44:39 34

11. Podturen

25

8

5

12 40:46 29

12. Galeb

25

7

4

14 47:68 25

13. Omladinac (DS)

25

6

5

14 43:56 23

14. Otok

25

1

1

23 12:106 4

Parovi sljede eg kola: Croatia - Mladost (SM); Podturen - Omladinac (DS); Dubrav an – Otok; Naprijed Mladost (Pal.); Drava (DM) – Galeb; Grani ar – Draťkovec; Dubrava - Borac PMP

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - ZAPAD

SLOGA – MLADOST (S) 1:0 (1:0) ŠTRIGOVA. Igraliťte Sloge. Suci: Kris nko Jaluťi (Kuraťanec), Drago Mar ec (Mihovljan), Mario Pintari (Nedeliť e). Delegat: Slavko Vodopija.

Strijelac: 1:0 M. Bistrovi (24).

SLOGA: Vugrinec, M. Per i , Vinkovi , BreĹžnjak, Jambrovi , Bogdan, Ĺ eruga (od 67. Novak), Kova , T. Bistrovi (od 85. Rojko), Karlov ec (od 90. KlanjĹĄ ak), M. Bistrovi . Trener: Franjo Klobu ari .

MLADOST: Rajf, Rudni ki (od 75. Kodba), Hoťpel, I. kodba, Stojko, Koroťec, Leva i (od 60. Vran i ), Heren i , Tuksar, Šavni ar, T. Leva i (od 67. Turk). Trener: Mihael Lajtman. Žu kartoni: BreŞnjak, Vinkovi (Sloga), Stojko, Rudni ki, K. Kodba (Mladost).

Crveni karton: K. Kodba (Mladost).

OMLADINAC – ZASADBREG 3:1 (0:1) MA KOVEC. Igraliťte Omladinca. Suci: Dario Srnec, Ivica KriŞai , Renato Vuk. Delegat: Dejan Kova .

Strijelci: 0:1 S. Ĺ ajnovi (23), 1:1 Ĺ afari (70), 2:1 Ĺ afari (76), 3:1 JanuĹĄi (89).

OMLADINAC: Barani (od 46. Dodlek), JanuĹĄi , Horvat, alopa, Peserlin, D. Drvoderi , Vida i (od 46. Ĺ afari ), Lesjak, Ĺ kvorc, V. Dodlek, Kneklin. Trener: Branko Zebec.

ZASADBREG: Kolar, J. ViĹĄnjari (od 64. JanuĹĄi ), I. ViĹĄnjari (od 46. Perho ), I. Ĺ ajnovi (od 46. BelĹĄe), Rodinger, Mesari , D. Ĺ ajnovi , B. Ĺ ajnovi , S. Ĺ ajnovi , KoroĹĄi , Dunjko.

Trener: Vladimir Pavlekovi .

SLOBODA – JEDINSTVO (NSnD) 5:3 (2:2) MIHOVLJAN. Igraliťte Ciglana. Suci: Željko Turk (Zebanec), Darko Pokriva (Nedeliť e), Antun Koruni (Lopa nec). Delegat: Franjo Fais.

Strijelci: 0:1 Popovi (3), 1:1 Tremski (16), 1:2 Krizman (18), 2:2 Sovar (27), 2:3 Pla ak (66), 3:3 Vrbanec (73), 4:3 Sovar (76), 5:3 Varga (80).

SLOBODA: Horvat, Medved, ŽeleŞnjak, PoŞgaj, Vrbanec, Žganec (od 45. Posavec), Tremski (od 74. Mu i ), D. Lukman, Varga (od 85. Mezga), Sovar, Z. Lukman. Trener: Mladen Ku ek.

JEDINSTVO: Tomaťi , Krizman, Hlap i (od 62. R. rep), Jaluťi , Reťetar, Grgi , Plevnjak, Horvat, Štajerec, Pla ak, Popovi . Trener: Kris jan Varga. Žu kartoni: Plevnjak, Popovi , Pla ak (Jedinstvo).

HAJDUK VINDIJA – STRAHONINEC 2:2 (1:1) ŠTRUKOVEC. Igraliťte Hajduk Vindija. Suci: Tomislav Herman (Belica), Branko Bacinger (N. Marof), Tihomir Kralji (Vularija). Delegat: Josip Lesjak (Ma kovec).

Strijelci: 0:1 S. Vidovi (3), 1:1 M. Ma ari (41), 1:2 M. Vidovi (64), 2:2 Zlatarek (80-ag).

HAJDUK VINDIJA: Jurovi , D. HrĹženjak (od 77. Strah), K. HrĹženjak, J. Ma ari , Sabo, M. Ma ari , H. Ma ari (od 83. Ĺ ardi), Debelec, Gori anec, Debelec, Radikovi (od 46. Topli anec). Trener: Robert Gori anec.

STRAHONINEC: M. Lisjak, Zlatarek, Štefulj, Zobec (od 38. Srnec), Horvat, Srnec, Drabi (od 39. D. Horvat), N. Horvat, M. Vidovi , S. Vidovi (od 83. Kugi), Brez. Trener: Ivan Zobec. Žu kartoni: Sabo (Hajduk Vindija), N. Horvat, D. Horvat (Strahoninec).

Crveni karton: Lisjak (Strahoninec).

D. KONCOV AK – CENTROMETAL 4:4 (2:1) D. KONCOV AK. Igraliťte D. Koncov aka. Suci: Marijan Duman i ( akovec), Ivica Felker (Strahoninec), Valen no Kantoci (Šandorovec). Delegat: Stjepan Talan (Ivanovec).

Strijelci: 1:0 Kolar (6), 2:0 A. Flac (16), 2:1 Vibovec (34), 2:2 FegeĹĄ (47), 2:3 Vibovec (58), 2:4 Vincek (60), 3:4 Z. Saka (70), 4:4 Horvat (85).

D. KONCOV AK: Grof, Kraja i , Sklepi (od 65. M. Flac), HrĹženjak, B. Pelh, Z. Saka , Horvat (od 89. Koprivec), D. Flac, Kolar, Brezni ar, M. Pleh. Trener: Ivan Sklepi .

CENTROMETAL: Trupkovi , Novak, Kacun, Vince , Rodrigue (od 50. Majsen), Fegeť, Novak, Vibovec, Dove er, Lastavec (od 85. A. Dove er), Vincek. Trener: DraŞen Novak. Žu kartoni: Z. Saka , M. Pleh, HrŞenjak (D. Koncov ak), Vincek, Novak, A. Fegeť (Centrometal).

Crveni karton: Grof (D. Koncov ak).

Na vrhu i dalje potpuna neizvjesnost Strahonincu bod iz Ĺ trukovca. ak su gos dva puta imali prednost, ali su na kraju morali bi zadovoljni i bodom. Bra a Vidovi SaĹĄa i Mario bili su koji su doma e drĹžali u ÂŤĹĄahuÂť. SaĹĄa je bio strijelac na samom otvaranju utakmice u 3. minu . Hajduk je u 41. minu preko Mihaela Ma ari a s gao do poravnanja rezultata. Sad pak Mario u 64. minu Strahoninec dovodi u vodstvo od 2-1. Doma i Hajduk do boda je doĹĄao u 80. minu kada si je sam autogol zabio Hrvoje Zlatarek. Nakon poravnanja rezultata vratar Strahoninca Marko Lisjak mora ranije pod tuĹĄ zbog druge opomene. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

U Donjem Koncov aku doma i spretniji za bod. Gostovao je kandidat za naslov - Centrometal. Is na na samom po etku utakmice zgodicima Aleksandra Kolara i Damjana Flaca poveli su 2-0. Do kraja prvog dijela Nenad Vibovec uspijeva smanji rezultat na 2-1. Po etkom drugog dijela Centrometal je u seriji zgoditaka i dolazi do vodstva od 4-2. Antonio FegeĹĄ poravnao je u 47. minu na 2-2. Drugim svojim zgoditkom Nenad Vibovec dovodi goste u vodstvo od 3-2. Dario Vincek je u 60. minu povisio na 4-2 i pomislio da je gotovo. No, doma i se ne predaju jer im je svaki bod vaĹžan u borbi za ostanak u ligi. Zdravko Saka smanjio je na 4-3 u 70. minu i zavrĹĄnicu utakmice u inio neizvjesnom.

Kada je u 80. minu zbog druge opomene iz igre morao doma i vratar Ivan Grof nije baĹĄ izgledalo da bi doma i neĹĄto viĹĄe mogli u ini . Pet minuta prije kraja utakmice Miroslav Horvat svojim zgoditkom doma inu donosi radost i osvojeni bod. Po trojica opomenu h igra a u svakoj mom adi.

Slobodi doma a tri boda za tre e mjesto na tablici. U prvom dijelu gos iz Novog Sela na Dravi dva su puta imali vodstvo, ali su u drugom dijelu stali. Mihael Popovi prvi je svladao Marija Horvata ve u 3. minu . Sloboda je izjedna ila u 16. minu zgoditkom Denisa Tremskog. Novo vodstvo Jedinstva uslijedilo je u 18. minu zgoditkom Davora Krizmana. SaĹĄa Sovar uspio je u 27. minu poravna na 2-2. Po etkom drugog dijela u 48. minu

MURA – ME IMUREC 9:1 (2:0) HLAPI INA. Igraliťte SRC Oleti Radovan-Ratko. Suci: BoŞidar Jura i (Strahoninec), Darijan Zadravec (M. Srediť e), Zoran Strahija (Podturen). Delegat: Franjo Kocijan (Šenkovec).

Strijelci: 1:0 Dragoja (27), 2:0 Na (35), 3:0 KriĹĄto (52), 4:0 Na (54), 5:0 Na (56), 5:1 Kregar (60), 6:1 Na (63), 7:1 D. Stojko (66), 8:1 NovinĹĄ ak (73), 9:1 Sobo an (80).

MURA: Novak, D. Stojko, BraniĹĄa, Breznik (od 46. A. Stojko), Jurovi , Vuri, Ĺ agi, KriĹĄto , Vinko, Dragoja (od 56. NovinĹĄ ak), Na (od 68. Sobo an). Trener: Darko Vincek.

ME IMUREC: or evi , Vizinger (od 46. ekunec), Fu ek (od 13. Horvat), Levec, Fran i , Le ek (od 40. Golub), Kos, D. ekunec, Lon ari , Treska, Kregar. Trener: Tihomir Treska. Žu kartoni: Na (Mura), Lon ari (Me imurec).

ŠENKOVEC – PUŠINE 4:0 (3:0) ŠENKOVEC. Igraliťte Gor ice. Suci: Velimir Leva i (Novakovec), Jadran Kukovec (Ma kovec), Franjo Hergo (Ž. Gora). Delegat: Dragu n Vuk ( akovec).

Strijelci: 1:0 Radikovi (5-11m), 2:0 Varga (11), 3:0 Varga (30), 4:0 MoĹĄmondor (78). Ĺ ENKOVEC: D. Mesari , Novak, Polek, Radikovi , Se an, Gregor, Zanjko, Plevnjak, Varga, Borko, MoĹĄmondor (od 78. Novak). Trener: Damir Vrbanec.

PUŠINE: Mohari , Celinger (od 52. urila), Fegeť, Novak (od 46. Plantak), Florijani , Juras, Grabar, Knezi , Šrajbek, Dove er (od 46. Vizinger), Žnidari . Trener: An elko Špicar. Žu kartoni: Borko, Gregor (Šenkovec), Florjani (Puť ine).

Crveni karton: Plantak (PuĹĄ ine).

Sloboda je propus la realizira kazneni udarac za vodstvo. Po tre i puta Jedinstvo je doĹĄlo u vodstvo u 66. minu zgoditkom Dejana Pla aka i to je bilo sve ĹĄto se e gos ju i njihovih zgoditaka. U posljednjih petnaestak minuta utakmice Sloboda pos Ĺže tri zgoditka i dolazi do pobjede od 5-3. Strijelci u tom periodu bili su Dino Vrbanec, drugi puta na utakmici SaĹĄa Sovar i Alen Varga.

Trojica gostuju ih opomenu h igra a.

TeĹžak poraz Me imurca u Hlapi ini. Dobro je doma a Mura ÂŤpoplavilaÂť goste iz Dunjkovca-Prete nca. U prvom dijelu baĹĄ i nije tako izgledalo da e gos rezultatski loĹĄe pro i. Bilo je ÂŤsamoÂť 2-0 za doma e. Drugi dio prava ÂŤkiĹĄaÂť zgoditaka u gostuju oj mreĹži. Dejan Na ak se e ri puta upisao u listu strijelaca. Po jednom su strijelci bili redom Nikola Dragoja, Goran KriĹĄto , Denis Stojko, Jurica NovinĹĄ ak i Filip Sobo an. Za Me imurec barem po asni zgoditak uspio je u 60. minu pos i Bojan Kregar.

Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi. etvorka Ĺ enkovca PuĹĄ inama. Za pola sata igre doma i su pos gli tri zgoditka i mirno ekali kraj utakmice. Krenulo se kaznenim udarcem u 5. minu kojeg je realizirao Franjo Radikovi za vodstvo Ĺ enkovca od 1-0. Zoran Varga povisuje na 2-0 u 11. minu . Is je igra strijelac u 27. minu za doma e vodstvo od 3-0.

PuĹĄ ine su u 75. minu ostale bez SaĹĄe Plantaka koji je isklju en temeljem druge opomene. Tri minute potom Nikola MoĹĄmondor postavlja kona nih 4-0 za Slobodu. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenu igra .

Zasadbreg u niĹĄu utakmice pao u Ma kovcu. Zgoditkom SaĹĄe Ĺ ajnovi a Zasadbreg je u 23. minu poveo sa 1-0 i to svoje vodstvo uspio odrĹža sve do 70. minute kada slijede dva zgoditka Tomislava Ĺ afari a za preokret. Potvrda doma e pobjede uslijedila je minutu prije kraja utakmice kada svojim zgoditkom Mario JanuĹĄi postavlja kona nih 3-1 za Omladinac. Od bezbroj prigoda koje su imali igra i Omladinca u drugom dijelu uspjeli su samo tri realizira . Opomenu h igra a nije bilo.

Napeto je bilo u Ĺ trigovi. Doma a Sloga ugos la je Mladost iz Selnice i zabiljeĹžila minimalnu pobjedu 1-0. Strijelac odlu uju eg zgoditka bio je Mladen Bistrovi u 24. minu . Doma i su mogli puno ranije nego nakon posljednjeg su evog zviĹžduka osigura pobjedu, ali su promaĹĄili kazneni udarac u 66. minu . U 85. minu burno su reagirali gostuju i gledatelji nezadovoljni s odlukom glavnog suca JaluĹĄi a. Bacili su i boce u teren. Sudac je pokazao pet Ĺžu h kartona, 2 doma ima i 3 gos ma, dok je nakon utakmice pokazao crveni karton gostuju em igra u KreĹĄimiru Kodbi.

FAIR PLAY Isklju eni igra i: Marko Lisjak (Strahoninec), Ivan Grof (Donji Koncov ak), SaĹĄa Plantak (PuĹĄ ine), KreĹĄimir Kodba (Mladost S)

LISTA STRIJELACA 20 zgoditaka – Siniťa Dove er (Puť ine); 19 zgoditaka – Denis Tremski (Sloboda M); 18 zgoditaka – Mario Januťi (Omladinac M), Miljenko Bistrovi (Sloga Š); 16 zgoditaka – Nikola Dragoja (Mura) 15 zgoditaka – Dominik Horvat (Hajduk Š), Ivan Žnidari (Puť ine), Saťa Vidovi (Strahoninec), Antonijo Fegeť (Centrometal); 13 zgoditaka – Karlo Gori anec (Hajduk Š), Nenad Vibovec (Centrometal) 12 zgoditaka – Goran Debelec (Hajduk Š), Saťa Sovar (Sloboda M), Miťel Popovi (Jedinstvo NSD), Bojan Kregar (Me imurec), Dejan Na (Mura); 11 zgoditaka – Zoran Varga (Šenkovec); 10 zgoditaka – Nikola Špicer (Puť ine), Mihael Ma ari (Hajduk Š), Goran Kriťto (Mura); 9 zgoditaka – Bernard Koraj (Donji Koncov ak), Dejan Ivanuťa (Me imurec), Ivan Lesjak (Omladinac M), Mario Vidovi (Strahoninec); 8 zgoditaka – Krunoslav Tuksar (Mladost S), Dejan Pla ak (Jedinstvo NSD), Tomislav Šafari (Omladinac M); 7 zgoditaka – Diego Mar ec (Zasadbreg), Casimir Rodrigue, Dario Novak (Centrometal), Saťa Fu ko (Me imurec), Miroslav Horvat (Donji Koncov ak)

STATISTIKA 39 pos gnu h zgoditaka ili 5,5 po utakmici; 4 isklju ena igra a; 22 opomenuta igra a; 2 kaznena udarca dosu ena, a 1 realizirani

Rezultati 25. kola: Sloboda (M) - Jedinstvo (NSD) 5-3; mOmladinac (M) - Zasadbreg 3-1; Sloga (Ĺ ) - Mladost (S) 1-0; Ĺ enkovec - PuĹĄ ine 4-0; Donji Koncov ak - Centrometal 4-4; Mura - Me imurec 9-1; Hajduk Vindija (Ĺ ) - Strahoninec 2-2

TABLICA 1. Centrometal

25

15

5

5 63:32 50

2. Hajduk Vindija (Ĺ )

25

15

5

5 66:36 50

3. Sloboda (M)

25

11

7

7 54:52 40

4. Strahoninec

25 10

7

8 47:42 37

5. Me imurec

25 10

7

8 49:51 37

6. Mura

25

11

2

12 58:52 35

7. PuĹĄ ine

25 10

4

11 61:56 34

8. Jedinstvo (NSD)

25

9

6

10 50:57 33

9. Ĺ enkovec

25

8

8

9 39:45 32

10. Sloga (Ĺ )

25

7

9

9 34:36 30

11. Zasadbreg

25

9

2

14 40:49 29

12. Donji Koncov ak

25

6

8

11 36:51 26

13. Omladinac (M)

25

7

5

13 51:70 26

14. Mladost (S)

25

6

7

12 32:51 25

Parovi sljede eg kola: Jedinstvo (NSD) - Hajduk Vindija (Š); Strahoninec – Mura; Me imurec - Donji Koncov ak; Centrometal - Šenkovec; Puť ine - Sloga (Š); Mladost (S) - Omladinac (M); Zasadbreg - Sloboda (M)

9. lipnja 2009.

III. ŽNL ISTOK - 21. KOLO KRALJEV AN 38 – MLADOST URKIN 1:2 (0:2) D. KRALJEVEC. Igraliťte Fondacije. Suci: Dejan Ganzer (Dunjkovec), Boťko Martan (Štefanec), Branko Martan (Štefanec). Delegat: Davor Drvenkar (Belica).

Strijelci: 0:1 Mikuli (10), 0:2 Hajdarovi (40), 1:2 Lipi (57).

KRALJEV AN 38: Glavak, Radmanovi , JakĹĄi , Plaftari , Stankov, Tizaj, Slavi ek (od 53. Kozar), Bermanec (od 58. Perca ), Lipi , Vargec (od 46. Pigac), Miketek.

Trener: Zdenko Perca .

MLADOST URKIN: Magdaleni , Mezga (od 63. T. Mikuli ), Hajdarovi (od 88. A. Ciceli), Furdi, Žerjav, Furdi, Pintari , Roťani (od 78. Hliť ), Mikuli , Krznar, Novak. Žuti kartoni: Bermanec, Tizaj (Kraljev an 38).

BORAC – BUDU NOST (P) 1:11 (1:6) D. HRAŠAN. Igraliťte Gaji . Suci: Jasmin Lozi (Belica), Tomica Cerovec ( akovec), Morano Vlah (D. Mihaljevec). Delegat: Ivan Mezga (Tur iť e).

Strijelci: 0:1 Domini (6), 0:2 Mihaljkovi (7), 0:3 Domini (13), 1:3 Bo kaj (19), 1:4 R. Domini (23), 1:5 Mihaljkovi (28), 1:6 A. Domini (37), 1:7 Novak (57), 1:8 Mihaljkovi (67), 1:9 Hali (79), 1:10 MiĹĄi (82), 1:11 A. Domini (86).

BORAC: Vuk, Krampa , JambroĹĄi , Far, Lackovi , Malovi , Magi , Bo kaj, Bari (od 69. TiĹĄljari ), Mavrin (od 31. Rasol), Pavlic. Trener: Dragutin Jesenovi .

BUDU NOST: Buza, Kodba, ViĹĄnji , Ciglari (od 69. Gori anec), A. Domini , Horvat, T. ViĹĄnji , Hali (od 80. Klobu ari ), Mihaljkovi , Novak, R. Domini (od 46.

Miťi ). Trener: Stjepan RuŞi . Žuti kartoni: Mavrin, Malovi (Borac).

TORPEDO – JADRAN 7:3 (3:2) KRIŽOVEC. Igraliťte Trate. Suci: Mario Buhin (Belica), Miran Culjak (Ma kovec), Željko Hajdarovi (Belica). Delegat: Željko Podgorelec.

Strijelci: 1:0 JambroĹĄi (8), 2:0 JambroĹĄi (13), 2:1 Zlatarek (19), 2:2 Dan. Novak (25), 3:2 JambroĹĄi (44), 4:2 JambroĹĄi (61), 5:2 Tuksar (73), 6:2 Fran i (79), 6:3 M. Novak (83), 7:3 Tuksar (88).

TORPEDO: Herceg, David, Filipovi , Fric, Kontrec, Tuksar, Fran i , Žganec, Vincek, Jezernik, Jambroťi .

JADRAN: Pancer, B. Novak, Matotek, M. Novak, Igrec, Hliť , Dan. Novak, bedi , Kolari , Orehovec, Zlatarek. Žuti kartoni: Matotek, Hliť (Jadran), Tuksar, Jambroťi , Fric (Jadran).

BUDU NOST – SK 5:2 (3:0) SIVICA. Igraliťte Dubrave. Suci: Marin Horvat (Šenkovec), Saťa Fegeť (Nedeliť e), Robert Radek (Pribislavec). Delegat: Stjepan uranec (Šenkovec).

Strijelci: 1:0 Cirkven i (12), 2:0 TomaĹĄek (31), 3:0 Turk (42), 4:0 Cirkven i (52), 4:1 Vadlja (73-11m), 5:1 Cirkven i (77), 5:2 Vadlja (87).

BUDU NOST: Lon ari , Sklepi , Varga, Drk, Zadravec, M. Lisjak, Turk (od 82.

FaĹžon), I. Lisjak, Cirkven i (od 76. JurĹĄi ), TomaĹĄek (od 80. Cerovec), OkreĹĄa.

SK: Grabant, Baranaťi (od 43. Lon ari ), Smrk, Horvat, Baťnec (od 60. Puri ), Horvat, Graťi , Ke keť (od 55. Kramar), Kuhanec, Pigac, Vadlja. Žuti kartoni: I. Lisjak, Cirkven i , Tomaťek (Budu nost), Kuhanec, Horvat, Smrk ( SK).

EKO – HODOŠAN 1:2 (0:1) SV. KRIŽ. Igraliťte Eko. Suci: Nino Škrobar ( akovec), Ivan Pergar (Zasadbreg), Stjepan Novak ( akovec). Delegat: Stjepan Perko (Lopatinec).

Strijelci: 0:1 Lj. Krznar (22), 0:2 Kova (76), 1:2 An. Ma ek (79).

EKO: Strnad, N. Novak, Juras, Zagorec, Sabadi, Ko iĹĄ, Mlinari , D. Novak, Baksa (od 36. Balog), Ru niki, An. Ma ek.

HODOĹ AN: M. Krznar, KoĹĄak, Mar ec, Vadlja, Megli , Horvat, Vlahek (od 46.

Grkavec), Blagus, Lj. Krznar, I. Krznar (od 75. Koťak), Kova . Žuti kartoni: Ko iť, Zagorec, Rudni ki (EKO), Grkavec (Hodoťan).

Crveni karton: Zagorec (EKO).

III. ŽNL ZAPAD - 21. KOLO DRAVA – TRNOVEC 0:4 (0:2) KURŠANEC. Igraliťte Drave. Suci: Petar Petrac (Kotoriba), Stjepan Novak ( akovec), M. repinko (Puť ine). Delegat: Miroslav Glavina (Prelog).

Strijelci: 0:1 Zobec (3), 0:2 Liber (10-11m), 0:3 Trtinjak (74), 0:4 Herceg (75).

DRAVA: Zlatarek, Zanjko, AdlaĹĄi , Novosel, Carevi , Tkal ec, Dombaj, TomaĹĄi , Medved, Martin evi , Novak.

TRNOVEC: Kiri , JaluĹĄi (od 70. Zobovi ), Borko, Horvat, Plantak, Zobec, R. Kiri (od 73. Bacinger), Herceg, Trtinjak, Liber, Mar ec (od 62.

Novak). Trener: Kreťo Žnidari . Žuti karton: Zobovi (Trnovec).

Crveni karton: Novak (Drava).

M. MIHALJEVEC – DINAMO (Ž) 14:1 (8:0) M. MIHALJEVEC. Igraliťte M. Mihaljevca. Suci: Nino Škrobar (Brezje), Dario Martan (Nedeliť e), Martin Hruťoci (Nedeliť e). Delegat: Mirko Leich ( akovec).

Strijelci: 1:0 B. Mesari (3), 2:0 B. Mesari (5), 3:0 B. Mesari (20), 4:0 MakĹĄadi (21), 5:0 Posavec (26-11m), 6:0 B. Mesari (31), 7:0 Zadravec (42), 8:0 B. Mesari (45), 9:0 Posavec (53). 10:0 Trupkovi (56), 11:0 Trupkovi (60), 12:0 B. Mesari (71-11m), 13:0 anadi (83), 14:0 Posavec (86), 14:1 Radikovi (89).

M. MIHALJEVEC: Babi , PuĹĄar, anadi, Srnec (od 46. Peras), P. Peras, Trupkovi , Mesari , MakĹĄadi (od 46. Kova i ), B. Mesari , Zadravec (od 46. Bestijani ), Posavec.

DINAMO: Valpoti , Vujani , Žnidari , L. Vujani , Horvat, Kova , Enrenreich, Makovec, Bani , Majeti (od 46. Radikovi ), Srpak.

PLAVI 1975 – POBJEDA (GH) 4:1 (2:0) PREKOPA-BUKOVEC. Igraliťte Plavi 9. Suci: Bojan Rodiger (Totovec), Robert Novak (Puť ine), Rajko Sagata (Nedeliť e). Delegat: Petar Krha (Novakovec).

Strijelci: 1:0 Trajbar (10), 2:0 BalaĹĄko (34), 3:0 Radikovi (66), 3:1 Tkal ec (71), 4:1 Radikovi (82).

PLAVI 1975: Petran, Ĺ kvorc, Ciglari , Ĺ kvorc, Radikovi , Bistrovi , Grefel, Trajbar, BalaĹĄko (od 55. Novak), Pec, LogoĹžar.

POBJEDA: Novak, Borko, Kocijan, Kova , Ivan i , Kova i , Tkal ec, Ladi (od 36. Škvorc), Anderlin (od 46. Jankovi ), M. Kova i , Štrukelj. Žuti kartoni: Radikovi , Škvorc, Bistrovi (Plavi 1975), Ivan i (Pobjeda).

III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - ISTOK

Budu nost iz Podbresta korak do naslova, Miklav ani razbili SK U Sivici teĹžak poraz SK-a, a vaĹžna pobjeda Budu nosti iz Miklavca. Naime, drugoplasirani klubovi Ĺžupanijski tre eligaĹĄi razigravati e za jedno mjestu u II. me imurskoj nogometnog ligi zapad. Pobjedu Budu nosti donio je Bojan Cirkven i postigavĹĄi hat-trick. Prvi u 12. minuti. Nikola TomaĹĄek povisio je na 2-0 u 31. minuti, a velikih 3-0 djelo je Gorana Turka u 42. minuti. Po etkom drugog dijela u 52. minuti po drugi puta strijelac Bojan Cirkven i za vodstvo Budu nosti od 4-0.

SK je tek u 73. minuti uspio posti i zgoditak i to iz kaznenog udarca uspjeĹĄan je bio Dragutin Vadlja.

Da je Cirkven i pravi gol igra pokazao je u 77. minuti kada svojim tre im zgoditkom dovodi Budu nost u vodstvo od 5-1. Dragutin Vadlja svojim drugim zgoditkom u 87. minuti tek ublaĹžuje poraz SK-a na 5-2. Po trojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Uvjerljiva Budu nost iz Podbresta u Donjem HraĹĄ anu za korak do naslova prvaka. Uz ak 11 postignutih zgoditaka gosti iz Podbresta uspjeli su u 64. minuti propustiti realizirati kazneni udarac. Doma i vratar Antun Vuk obranio je udarac Damjanu Novaku. Ve u prvom dijelu gledatelji su vidjeli ak sedam zgoditaka. Ivica Bo kaj uspio je posti i taj po asni zgoditak za doma i Borac.

Za Budu nost su strijelci bili etverostruki Alen Domini , trostruki Bojan Mihaljkovi , a po jednom Robert Domini , Damjan Novak, Tihomir Hali i Tomislav MiĹĄi . Dva doma a opomenuta igra a.

Jadran ÂŤtorpediranÂť u KriĹžovcu. Nakon pola sata igre Jadran se dobro i drĹžao rezultatski. Bilo je 2-2. Dario JambroĹĄi ak je etiri puta vratara Jadrana Alena Pancera natjerao po loptu u vlastitu

STATISTIKA 35 pos gnu h zgoditaka ili 7 po utakmici 1 isklju eni igra 19 opomenu h igra a 3 kaznena udarca dosu ena, a 1 realiziran

LISTA STRIJELACA 19 zgoditaka – Damjan Novak (Budu nost P) 16 zgoditaka – Bojan Cirkven i (Budu nost M) 14 zgoditaka – Bojan Mihaljkovi (Budu nost P) 13 zgoditaka – Dario Jambroťi (Torpedo) 12 zgoditaka – Ljubomir Krznar (Hodoťan) 11 zgoditaka – Tihomir Novosel, Robert Domini (Budu nost P), Miroslav Pigac ( SK) 9 zgoditaka – Željko Smrk ( SK), Dalibor Jambroťi (Napredak) 8 zgoditaka – Damjan Šol (Torpedo), Nikola Horvat ( SK), Vladimir Pintari (Mladost urkin), Alen Domini (Budu nost P) 7 zgoditaka – Goran Mlinari (Eko), Goran Strahija (Mladost urkin), Dragan Tuksar (Torpedo), Tomislav Miťi (Budu nost P)

Rezultati 21. kola: Kraljev an 38 - Mladost urkin 1-2; Borac (DH) - Budu nost (P) 1-11; Eko - HodoĹĄan 1-2; Budu nost (M) - SK 5-2; Torpedo - Jadran 7-3

TABLICA 1. Budu nost (P)

19 14

3

2 80:12 45

2. Budu nost (M)

19

15

0

4 57:28 45

3. SK

19 14

2

3 61:18 44

4. Torpedo

20

12

2

6 73:34 38

5. Mladost urkin

19 10

4

5 45:33 34

6. HodoĹĄan

19 10

3

6 42:35 33

7. Napredak

19

5

3

11 24:51 18

8. Jadran

19

6

0

13 28:58 18

9. Eko

19

4

2

13 29:52 14

10. Kraljev an 38

19

4

1

14 28:56 13

11. Borac (DH)

19

1

0

18 14:104 2

Parovi sljede eg kola: Jadran - Budu nost (M); SK – Eko; Hodoťan - Borac (DH); Budu nost (P) Kraljev an 38; Mladost urkin - Napredak

III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - ZAPAD

Trnovec u pobjedni koj seriji slavi naslov Trnovec i dalje nesavladiv. Novo gostovanje prvaci su imali u KurĹĄancu i uspjeĹĄno ga prebrodili. Sa po dva zgoditka u svakom dijelu stigli su do pobjede od 4-0. Strijelci u prvom dijelu bili su Tomica Zobec i Roman Liber sa 11 metara, a u drugom dijelu Roman Trtinjak i Alen Herceg.

Dravi je u 53. minuti isklju en Samuel Novak zbog grubog starta s le a na igra a Trnovca. Trnovec pak je imao jednog opomenutog igra a.

Derbi u Jurovcu doma inu. Nakon prvih 45. minuta mreĹže su mirovale. Deset minuta od 53. do 63. bilo je dovoljno Bratstvu da stigne zgodicima Davida Novaka i Line Sobo ana do vodstva od 2-0. Tek pet minuta prije kraja utakmice Jedinstvo je zgoditkom Gorana Mikulana smanjilo vodstvo Bratstva na 2-1. Tri doma i, a etiri gostuju i opomenuti igra i.

Mali Mihaljevec bez milosti prema Dinamu.

14 zgoditaka postigli su doma ini svojim gostima iz Žiťkovca. Jednom su i gosti uspjeli domaZEBANEC – HAJDUK (B) 2:2 (1:2) ZEBANEC. Suci: Goran Žganec (S. Ves), Siniťa Luka i ( akovec), Zvonko Rajf (M. Srediť e). Delegat: Drago Koruni (Šenkovec).

Strijelci: 0:1 Gregorin i (20), 1:1 Lisjak (32), 1:2 Posedi (39), 2:2 Horvat (57).

ZEBANEC: Pokriva , Borov ak, Majeri , Ter, Mikuli , Radek, Horvat, Debelec, Lisjak, Puri , Kova i .

HAJDUK: Horvat, PreloŞnjak (od 62. Buhanec), Okreťa, Trupkovi , Pintari , Buhanec (od 74. Jarni), N. Gregorin i , Z. Gregorin i , Trupkovi , Sen ar, Posedi. Žuti kartoni: Lisjak, Horvat, Debelec, Ter (Zebanec), Okreťa, Z. Gregorin i (Hajduk).

KRIŠTANOVEC – BRATSTVO (P) 1:0 (0:0) BRATSTVO – JEDINSTVO (GM) 2:1 (0:0) KRIŠTANOVEC. Igraliťte Kriťtanovca. Suci: Darko Kutnjak ( ehovec), Danijel Ko ila (Žabnik), Mario Horvat (Cirkovljan). Delegat: Alojz Kopasi (D. Vidovec).

Strijelac: 1:0 Ĺ paravec (57).

KRIŠTANOVEC: Šimuni , Mikulaj (od 82. M. Kova i ), Januťi , Novak, D. Novak (od 66. M. Baka ), Fric), Mat. Medlobi (od 85. D. Kova i ), Sabol, Šparavec, Žuni , Radikovi .

BRATSTVO: Jambrovi , Novak, Vrťi (od 55. Komar), Trupkovi , Miljan i , R. Novak, M. Novak, abradi, Dan. Novak, Golub. Žuti karton: Trupkovi (Bratstvo).

mreĹžu. Za goste iz Ĺ tefanca ta dva zgoditka iz prvog dijela postigli su Goran Zlatarek i Danijel Novak.

U drugom dijelu strijelci za doma i Torpedo bili su joĹĄ dva puta Dragan Tuksar i jednom Andrej Fran i . Mario Novak je u 83. minuti samo ublaĹžio poraz Jadrana na 7-3. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Mladosti urkin bodovi iz Donjeg Kraljevca.

Prvi dio utakmice pripao je gostima iz Dekanovca kada i postiĹžu dva zgoditka. Prvi u 9. minuti Antun Mikuli i drugi u 40. minuti Marko Hajdarovi . U drugom dijelu doma i Kraljev an 38 malo se ÂŤtrznuoÂť i zaigrao puno bolje. No, uspjeli su tek posti i po asni zgoditak u 57. minuti poĹĄlo je to za nogom Luki Lipi u. Dva doma a opomenuta igra a.

Pobjeda HodoĹĄana u Svetom KriĹžu. Tijekom cijele utakmice gosti su bili bolja mom ad i na kraju sasvim zasluĹženo stigli do pobjede. Njihov kapetan Ljubomir Krznar u 22. minuti ih dovodi u vodstvo od 1-0. Dugo se ekalo na drugi zgoditak. Postigli su ga ponovno gosti ovaj puta KreĹĄo Kova u 76. minuti. tri minute kasnije Eko je uspio smanjiti zgoditkom Andreja Ma eka na kraju i kona nih 2-1 za HodoĹĄan. Pet minuta prije kraja utakmice igra Eka Vid Zagorec grubo je rukama u predjelu prsiju odgurnuo igra a HodoĹĄana i zaradio isklju enje.

Tri doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

FAIR PLAY Isklju eni igra : Vid Zagorec (Eko) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Goran Ko iť (Eko), Jurica Mavrin, Antun Malovi (Borac DH), Saťa Hliť (Jadran), Dragan Tuksar (Torpedo), Željko Smrk ( SK), Ivan Lisjak (Budu nost M)

JUROVEC. IgraliĹĄte Bratstva. Suci: Matija Horvat (S. Ves), Stjepan Fic (Lopatinec), Josip Novak ( akovec). Delegat: Slavko Novak (Podturen).

Strijelci: 1:0 Novak (53), 2:0 Sobo an (63), 2:1 Mikulan (85).

BRATSTVO: Tratnjak, urin, Vukovi , Antoli , M. Per i (od 82. M. Horvat), Novak, Jakopi (od 73. Zamuda), M. Novak, Ĺ tefulj, T. Horvat, T. Per i (od 61.

Sobo an). Trener: Zdravko Modlic.

JEDINSTVO: Ter, Pintari , Krumpi (od 82. A. Bistrovi ), Mikulan, Novak, Vuk, D. Mikulan, JaneŞ, Horvat, S. Krumpi , Pani . Žuti kartoni: T. Horvat, Novak, Tratnjak (Bratstvo), Mikulan, Krumpi , Pani , Bistrovi (Jedinstvo).

inu zatresti mreĹžu. Ĺ eststerostruki strijelac za doma e bio je Bruno Mesari . Opomenutih igra a nije bilo.

Plavi 1975 iznenadili Pobjedu. Malo iznena enje napravili su igra i iz Prekope na doma em terenu pobijedivĹĄi mom ad Pobjede. Po teĹĄkom i natopljenom terenu obje mom adi prikazale dinami nu, borbenu i otvorenu igru. Rezultat takve igre je obostrano velik broj prigoda. Gosti iz Gornjeg HraĹĄ ana dobro su se ispromaĹĄivali.

U tri ih je navrata sprije ila vratnica da lopta ne u e u gol. ak su u 88. minuti propustili realizirati kazneni udarac. Doma i strpljivi i dolaze do sigurne pobjede. Dva je puta strijelac bio Boris Radikovi , a po jednom Miljenko Trajbar i Bojan BalaĹĄko. Nikola Tkal ec postigao je jedini zgoditak u 71. minuti za mom ad Pobjede. etiri doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

U Zebancu bez pobjednika. Gosti iz Brezja dva su puta imali prednost, ali su doma i stigli to njihovo vodstvo i uzeli bod. Nenad Gregorin i zapo eo je u 20. minuti sa zgodicima. Marko Lisjak je uspio u 32. minuti poravnati na 1-1. Ĺ est minuta prije odmora Hajduk dolazi zgoditkom Tomice Posedija u novo vodstvo od 2-1. Zebancu je bod donio Neven Horvat svojim zgoditkom u 57. minuti. etiri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

KriĹĄtanovcu tijesna pobjeda protiv Bratstva.

Zgoditak tri boda vrijedan za doma ine postigao je Stiven Ĺ paravec u 57. minuti. Gosti iz Preseke imali su igru, ali nikakvu zavrĹĄnicu i to ih je koĹĄtalo poraza. Doma inu se sre a osmjehnula i pobjeda je tu. Samo jedan i to gostuju i opomenuti igra .

STATISTIKA 32 pos gnuta zgoditka ili 5,3 po utakmici 1 isklju eni igra 120 opomenu h igra a 3 kaznena udarca dosu ena, a 2 realizirani

FAIR PLAY Isklju eni igra : Samuel Novak (Drava K) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: MiĹĄo Krumpi (Jedinstvo GM), Tomislav Horvat, Mario Novak (Bratstvo J), Ma ja Debelec (Zebanec), Dario Ivan i (Pobjeda), Boris Radikovi (Plavi 1975), Mario Zobovi (Trnovec)

LISTA STRIJELACA 30 zgoditaka – Bruno Mesari (Mali Mihaljevec) 21 zgoditak – Samuel Novak (Drava K), Roman Liber (Trnovec) 20 zgoditaka – Boris Radikovi (Plavi 1975) 17 zgoditaka – Davor Medved (Drava K) 16 zgoditaka – Denis Mar ec (Trnovec), Matija Horvat, Romeo Pani (Jedinstvo GM) 14 zgoditaka – Mario Novak (Bratstvo J) 13 zgoditaka – Robert Štefulj (Bratstvo J), Roman Tr njak (Trnovec), Milan Posavec (M. Mihaljevec) 11 zgoditaka – Tomislav Horvat (Bratstvo J), Tomislav Dombaj (Drava K) 10 zgoditaka – Hrvoje Sen ar (Hajduk B), Zoran Zadravec (Mali Mihaljevec), Mladen Anderlin (Pobjeda), Alen Herceg (Trnovec) 9 zgoditaka – Robert Pintari (Hajduk B), Bojan Balaťko (Plavi 1975) 8 zgoditaka – Alen Debelec, Danijel Štrukelj (Pobjeda), Mario Pintari (Jedinstvo GM), Lino Sobo an (Bratstvo J) 7 zgoditaka – Dino Mikuli (Zebanec), Davor anadi (Mali Mihaljevec), Andrejas JaneŞ (Jedinstvo GM), Tomislav Per i (Bratstvo J), Nikola Tkal ec (Pobjeda)

Rezultati 21. kola: Mali Mihaljevec - Dinamo (Ĺ˝) 14-1; KriĹĄtanovec - Bratstvo (P) 1-0; Bratstvo (J) - Jedinstvo (GM) 2-1; Zebanec - Hajduk (B) 2-2; Drava (K) - Trnovec 0-4; Plavi 1975 - Pobjeda 4-1

TABLICA 1. Trnovec

21

19

1

1 84:20 58

2. Bratstvo (J)

21

15

2

4 77:25 47

3. Jedinstvo (GM)

21

13

3

5 67:33 42

4. Mali Mihaljevec

21

13

2

6 89:33 41

5. Pobjeda

21

13

1

7 62:35 39

6. Drava (K)

21

11

2

8 75:36 35

7. Hajduk (B)

21

7

7

7 50:42 28

8. KriĹĄtanovec

21

5

5

11 31:58 20

9. Bratstvo (P)

21

5

3

13 33:48 18

10. Plavi 1975

21

4

5

12 49:70 17

11. Zebanec

21

3

4

14 23:66 13

12. Dinamo (Ĺ˝)

21

0

1

20 16:190 1

Parovi sljede eg kola: Dinamo (Ž) - Plavi 1975; Pobjeda - Drava (K); Trnovec – Zebanec; Hajduk (B) Bratstvo (J); Jedinstvo (GM) – Kriťtanovec; Bratstvo (P) - Mali Mihaljevec

9. lipnja 2009.

KOŠARKA

DRUGA HRVATSKA TENISKA LIGA

ME UNARODNI JUNIORSKI TURNIR U PLAISIRU

Me imurju srebro, Vuruši u trica!

Na velikom me unarodnom košarkaškom turniru za juniore godišta 91. u Plaisiru, u Francuskoj juniori Me imurja osvojili su drugo mjesto,izgubivšiufinaluodGeoplin Slovana 92:101. Ukupno 6 mom adi podijeljeno je u dvije skupine po tri. akove ki su juniori najprije u skupini tukli doma ina 42:31 (igralo se 2 x 10 min), pa švicarsku mom ad Regensdorf sa 46:31. Time je osvojeno prvo mjesto u sku-

pini, dok je u drugoj suvereno Slovan sve svoje protivnike gazio 50 koševa razlike. Onda su naši igrali još dvije utakmice, najprije protiv drugoplasiranog iz druge skupine – Amsterdam i tukli ga 87:69 (4 x 8 min igre), pa iz iste skupine tre eplasiranu francusku mom ad Les Clayes (najslabija mom ad na turniru) sa 88:50. Na taj su na in ostvarili plasman u veliko finale protiv Slovana iz Ljubljane. Nitko

pametan našim de kima nije davao prevelike šanse u ovoj utakmici obzirom da su igrali protiv mom adi koja je druga u Sloveniji, koja ima nekoliko dvometraša, te koja ima 4 reprezentativca svoje države. No, mladi košarkaši akove kog drugoligaša su odigrali 150% svojih mogu nosti, odigrali prve dvije etvrtine u egalu, u tre em quarteru «popili» 9 trica (?!), te ipak izgubili u utakmici 4 x 10 minuta. Obzirom Ivan Vuruši je pobjednik u šutiranju trica na nekompletnost ekipe (problemi s otkazivanjem zbog školskih problema), mom ad su morali poja ati Andrija Hrka (KK Zagreb, 93. godište) i Alen Varga (KK Mursko Središ e, 92. godište) ovo je zaista veliki uspjeh naših juniora. Ako tome dodamo da je «ni im izazvan» u natjecanju 12 šutera iz 6 mom adi za tricu pobijedio Ivan Vuruši (93. godište) – onda je zadovoljstvo kompletno. Za Me imurje su igrali i ukupno u 5 utakmica zabili: Varga 35, Mavrek 39, Peti 5, Jeleni 4, Habuš 86, Leva i 39, Hrka 81, Rusak 7, Vuruši 2, Šopar I. 57. Treneri Šopar S. i Sori R. Valja još spomenuti sponzore koji su omogu i nejeftin put u Francusku: Jambroši tours, Grad akovec, Županija me imurska, Euroherc, Me imurske novine, akove ki mlinovi, Bioinstitut, Hespo, Geobiro, Limarija Horvat Dragan, AC Mazda, AC Baumgartner, Perutnina Pipo, Pekarnica Junior, Ljekarna Štefan akovec, Ljekarna Kropek akovec, Turisti ki ured grada akovca, Turisti ki ured županije. (bh)

Juniori Me imurja drugoplasirana mom ad turnira

ME IMURSKI pliva i nastupili na mitingu u Krškom

Najbolji rezultati Rojka i Dodleka Jakov Rojko slavio je pobjedu na 50 m slobodno, a Luka Dodlek osvojio je 3. mjesto na velikom me unarodnom mitingu u slovenskom Krškom. akove ki pliva ki klub nastupio je u sastavu: Stunkovi , Rojko, Dodlek, Baksa, Tkal ec, Lovrek, Turk minule subote sudjelovali su na me unarodnom pliva kom mitingu «Krško 09»u organizaciji pliva kog kluba Celulozar iz Krškog.

Pliva e je vodio trener Goran Kolari . Na mitingu je sudjelovalo 445 pliva a iz 21 kluba iz Slovenije, Hrvatske i Ma arske.

Plasmani u prvih deset: Jakov Rojko (‘97. god.) 1. mjesto na 50m slobodno i 4. mjesto na 50m le no, Luka Dodlek (‘97. god.) 3. mjesto na 50m prsno, 6. mjesto na 50m leptir i 10. mjesto na 50m slobodno, Ivan Lovrek (‘98 god.)

8. mjesto na 50 m slobodno i Filip Turk (‘99. god.) 6. mjesto na 50 m leptir, 7. mjesto na 50 m slobodno i 9. mjesto na 50 m le no. Štafeta 4x50m slobodno (Dodlek, Stunkovi , Turk, Rojko) osvojila je odli no 6. mjesto u konkurenciji 18 štafeta. (dz)

Mom ad TK OSIJEK gostovala je 5. kolu, no susret zbog kiše, iako je zapo et, nije dovršen, pa e se odigrati naknadno u rezervnom terminu.

Protiv vrlo dobre mom adi TK SAMOBOR u 6. kolu na doma em terenu zabilježen je poraz 3:6 i osvojen jedan bod. Pobjede su postigli Hublin Tomislav i Kau i Petar u pojedina nim susretima i Hublin i Žli ar u susretu parova.

U preostala tri kola o ekuju se sigurne pobjede protiv TK Pe ine (Rijeka) na doma em terenu, te na gostovanjima u Zagrebu kod TK Chromos i HATK Mladost. (g)

ME UNARODNO Prvenstvo Hrvatske za juniore u akovcu

Stiže više od 150 tenisa a Od 15. do 21. lipnja na terenima TK Franjo Pun ec u akovcu održat e se 11. me unarodno prvenstvo Hrvatske za juniore, tradicionalni me unarodni turnir iz kalendara Tennis Europe za juniore i juniorke do 16 godina.

Na turniru sudjeluje više od 150 natjecatelja iz Ma arske, BIH, Makedonije, Slovenije, Srbije, Ukrajine, Rusije, Velike Britanije, Slova ke, Gr ke, Italije, Rumunjske, Crrne Gore, Poljske i Hrvatske.

VETERANSKO prvenstvo Hrvatske u badmintonu

Zadravcu srebro u paru, Markušu bronca pojedina na U Zagrebu je u dvorani Concordija u organizaciji BK”Nika” Zagreb održano je 16. veteransko PH 2009. Na VPH nastupilo je 23 igra a i igra ica iz 7 hrvatskih klubova, a me u njima uspješno veteranska ekipa BK Me imurje.

U pojedina noj konkurenciji veterana +35 akove ki predstavnik Danijel Zadravec poražen je u etvrt inalu od Sandi Šabana sa 2:0, dok je prvak postao Silvio Jur i .

U konkurenciji parova Danijel Zadravec sa Nikicom Šiki em (SZ) osvojio je srebrnu medalju izgubivši u inalu od para Silvio Jur i /Damir Ili (ZM/SR) sa 2:1 (17:21, 21:15, 21:19) i tako osvojio svoju prvu medalju na veteranskom prvenstvu.

U pojedina noj konkurenciji veterana+45 Damir Markuš osvojio je bron anu medalju ponovivši prošlogodišnji uspjeh, dok je prvak postao Zdenko Mihetec.

ME UNARODNI turnir za lima e i kadete u akovcu

Mladi akove ki pliva i koji su nastupili u Krškom

12 me imurskih natjecatelja nastupilo u Beogradu na, 6. mjesto kate; ušla u prvih 8 u Kumiteu FilipKrivak,13godina,7.mjesto - kate i Luka Merdanovi , 11 godina ušao u prvih 8 u Kumiteu.

Veliku priliku za pravi rezultat propustili su Doris Barat, te Vanja Šari , koji su dominirali cijelim prvenstvom, te isklju ivo svojim greškama nisu vidjeli inala. Žalost je tim ve a što su im i „protivni ki“ treneri dolazili estitati na prikazanoj borbi, sr anosti, želji...

U tre em kolu 2. Hrvatskte teniske lige seniori Pun eca gostovali su kod favorizirane mom adi TK VARTEKS Varaždin ije su ambicije ponovni povratak u 1. Ligu. Oslabljeni neigranjem nekolicine igra a (povrede, bolest) zabilježili su glatki poraz 0:9.

Protivnik u slijede em kolu bila je mom ad TK DONJI MIHOLJAC, tako er jedan od favorita za 1. mjesto. Seniori Pun eca iako ponovo oslabljeni, zamalo su priredili iznena enje. Rezultat 5:4 za goste. Pobjede za doma ine ostvarili su Žli ar Dejan, Hublin Tomislav i Kau i Petar u pojedina nim susretima i Kau i i Škvorc u susretima parova.

Dolazi 50 igra a badmintona iz tri države

TRADICIONALNI karate

Shotokan karate klub – JKA Croatia akovec sudjelovao je sa 12 svojih natjecatelja, na 6. izdanju Europskog JKA prvenstva za uzrastne kategorije od 9 do 17 godina starosti, koje se održavalo u Beogradu. Najbolji rezultat postigla je 9. godišnja Patricija Kon i koja je zauzela 4. mjuesto u katama. Nastupilo je oko 500 natjecatelja iz 19 zemalja.

Zapažen nastup imali su tako er: Anamarija Srša, 10 godi-

Poraz od Varteksa i Donjeg Miholjca

Nastupili su još: Ivan Kanižaj, Fran Horvat, Dino Leskovec, Tomislav Mihol ek, Kruno Kropek, Marko Kancijan) koji su, uz malo više sre e, mogli napraviti i puno bolje rezultate.

Treba napomenuti da se radilo o mla im uzrastnim kategorijama, te da je svaki od natjecatelja nastupio u oba programa (i kata i kumite) što je za taj uzrast poprili no zahtjevno i naporno.

KARATE CROATIA cup u Zagrebu

Tri medalje za karatist(ic)e Nedeliš a U Zagrebu je održan 18. Croatia Cup, me unarodni karate turnir, na kojem je nastupilo je 438 natjecatelja iz 6 zemalja. Nastupili su i karatisti KK Nedeliš e i postigli nekoliko zapaženih rezultata.

U uzrastu juniora Nikola Horvat osvojio je srebro u lakoj (-55 kg) kategoriji. Helena Pintari osvojila je zlato u lakoj (-47 kg) kategoriji kadetkinja i Stella Eleonora Soldat u poluteškoj (-55 kg) kategoriji mla ih kadetkinja.

Predstoje e nedjelje u dvorani II. OŠ akovec s po etkom u 9.30 h BK Me imurje organizira 1. me unarodni turnir “ akovec Croatia osiguranje Youth International 2009” za lima e U-11 i mla e kadete U-13 u konkurenciji pojedinaca.Turnir se organizira pod pokroviteljstvom Grada akovca i generalnog sponzora Kluba Croatia osiguranja Filijale

akovec i ostalih klubskih sponzora. Na turniru se o ekuje nastup 50 mladih igra a i igra ica iz Slovenije, Ma arske i Hrvatske, a me u njima ekipe lima a i mla ih kadeta akove kog kluba.

Pozivamo sve ljubitelje badmintona kao i roditelje da do u pogledati ovaj turnir mladih te da bodre naše mlade igra e i igra ice. Ulaz je besplatan.

MLADI slovenski i hrvatski spidvejisti u istom timu

Timu Adria tre e mjesto u Pardubicama Hrvatska i Slovenija okupile su voza e do 21 godine, te usko ile na pomo organizatoru Ekipnog svjetskog prvenstva juniora kojemu su u zadnji as otkazali Rusi. Iako mladi i neiskusni pred ehima i Dancima, naši i slovenski voza i osvojili su u Pardubicama odli no 3. mjesto za koje se vozila dodatna vožnja izme u Matica Voldriha i Jari Makinena (Finska). Od hrvatskih voza a nastupili su Renato

Cvetko (1 bod) i Nikola Pigac (4 boda).

Matic je poveo i osvojio 3 boda koji su teamu Adria donijeli tre e mjesto. U inale su se kvali icirali esi sa samo jednim bodom ispred Danaca, te ekipa Danske. Izravno se u inale plasirao doma in inala (Poljaci), pobjednici polu inala ( eška i Švedska), te najbolji drugoplasirani u kvali ikacijama, a to je u ovom slu aju Danska s 55 bodova.

9. lipnja 2009.

BICIKLIJADA kroz op inu Nedeliš e

PROGLAŠENI sportaši Kotoribe

Glavna nagrada otišla Najbolji Nikola Filipaši i seniori ŠRD-a “Som” u ruke Rajke Srnec Unato lošem vremenu, pedesetak ljubitelja sporta i rekreacije u subotu 30. svibnja sudjelovalo je u biciklijadi kroz op inu Nedeliš e.

U organizaciji Turis ke zajednice op ine Nedeliš e i Biciklisti kog kluba Mura vozilo se kroz Dunjkovec, Slakovec, Križopotje, re an, Macinec, Gornji Hraš an, Puš ine, Gornji Kuršanec i Poleve, dok je cilj bio lovište “Zrinski” u Nedeliš u.

Svaki sudionik pla o je 20 kuna startnine, ime je dobio tombolsku sre ku koju je na cilju zamijenio za nagradu. e ri nagrade ipak su bile nešto vrjednije. Prvo mjesto i glavna nagrada, bicikl vrijedan 3 su e kuna, o šla je u ruke Rajke

Srnec. Drugo i tre e mjesto, odnosno drvene ba ve osvojili su Robert Kralj i Marija Novak, dok je etvrto mjesto, odnosno vrtnu svjetiljku dobio Stjepan Novak. Josipa Topolnjak, kao najmla a sudionica prve biciklijade otkako je otvorena biciklis ka staza, od Turis ke zajednice op ine Nedeliš e dobila je 500 kuna.

Odmor i osvježenje u vožnji od 33 kilometara, koju kiša i hladno a ipak nisu pokvarile, sudionici su potražili u Macincu u caffe baru “Oreški”, u Gornjem Kuršancu kod SRC-a “Vrbi” te na cilju u Nedeliš u kod lovišta “Zrinski”.

(H. Ze ar)

Sedmu godinu op ina Kotoriba i Radio Me imurje organiziraju izbor najboljeg sportaša i sportske ekipe.

Postupak izbora provodi povjerenstvo u sastavu Miljenko Fuš, Mladen Grubi , Marijan Rusak i Alen Fuš.

Ove godine nominirani za najboljeg sportaša bili su Nikola Filipaši (ŠRD “Som”) i Alen Zvošec (KK Kotoriba). Dvije nominacije stigle su i za najbolju sportsku ekipu, a predloženi su mla i kadeti Košarkaškog kluba Kotoriba i prva seniorska ekipa ŠRD-a “Som”. U izboru svojim glasovima sudjeluju lanovi povjerenstva, sportske udruge i slušatelji Radio Me imurja.

Nakon što su zbrojeni bodovi, za najboljeg sportaša Kotoribe u 2008. godini izabran je Nikola Filipaši . lan je ŠRD-a “Som”, a ve nekoliko godina postiže odli ne rezultate u ribolovu.

Stalni je lan seniorske ekipe s kojom se natjecao u prvoj ligi, a najzapaženiji uspjeh je drugi reprezentativni nastup na Svjetskom prvenstvu juniora u Bel-

Najbolja sportska ekipa ŠRD-a “Som” giji. Najboljom ekipom proglašeni su seniori ŠRD-a “Som”. Prva ekipa natjecala se prošle godine u prvoj saveznoj ligi HŠRS-a. Samo natjecanje u najvišem rangu državnog natjecanja u sportskom ribolovu bio je dovoljan razlog da budu najbolji u 2008. godini. U ekipi su Ljubo Matulin, Zoran Lipi , Mihael Horvat, Ivica Jakupak, Ivica Horvat i Nikola Filipaši ,

dok je kapetan Željko Dolenec. Sve ano proglašenje najboljih održano je u petak 5. lipnja u op inskoj vije nici.

Pehare najboljima uru io je op inski na elnik Ljubomir Grgec. Tom prilikom pohvalio je boga sportski život u Kotoribi, a tome u prilog idu vrlo dobri uvje za bavljenje sportom, spomenuvši dvije sportske dvorane,

LOVNO STRELJAŠTVO (trap)

FIELD streli arski turnir u Koprivnici

Draško Mihinja drugi

Prve etiri nagrade osvojili su Rajka Srnec, Marija Novak, Robert Kralj i Stjepan Novak, dok je najmla a sudionica bila Josipa Topolnjak

Streli ari Koprivnice organizirali su streli arski turnir koji je ove godine posjetilo pedesetak streli ara, me u njima i gosti iz Ma arske.

Turnir su streli ari S. K. Koprivnica pripremili na izletištu “Crna Gora”, G. Upnja, oko istoimenog restorana, odli no kao i prošle godine.

Postavljena je FIELD staza s 12 meta na nepoznate i 12 na poznate udaljenosti. Staza je bila zahtjevna, interesantna

i dobra, zbog lijepog vremena pravo uživanje za streli are zaljubljenike u vanjske, poljske (i šumske) turnire.

Me imurske streli are predstavljali su Draško Mihinja iz Preloga s golim lukom i Mihael Štebih iz akovca s olimp. lukom, u konkurenciji seniora. Draško je uspio izboriti srebro (278), dok Štebih sigurno slaže rezultat i nakon drugog težeg dijela te osvaja prvo mjesto s 306 krugova,

tri asfaltirana igrališta i rasvjetu na nogometnom igralištu. Sportašima i sportskim djelatnicima obe ao je punu podršku Op ine i daljnje su nanciranje u okviru op inskih mogu nos .

Predsjednik povjerenstva Miljenko Fuš najavio je za idu u godinu neke novine vezane uz izbor najboljih sportaša Kotoribe. (A.Fuš)

ispred Kova a iz Zagreba s 301 i Mo ini a iz Rijeke s 276 krugova.

Sljede i turnir organiziraju streli ari “Rijeke” u Moš ani koj Dragi, 14. i 15. lipnja, kao duplu FITU, najzahtjevniju streli arsku disciplinu. Streli ari e koristiti priliku za postizanje norme za SP, pa se o ekuje veliki broj streli ara iz Slovenije, Italije, Austrije, Ma arske i Hrvatske.

“Zec” slavio pobjedu u Maloj Subotici Na streljani LD-a “Prepelica” iz Male Subotice održano je 5. kolo Me imurske lige u lovnom streljaštvu na lete e mete (trap). Nastupilo je 15 ekipa me imurskih lova kih društava, a pobjedu je odnijela ekipa LD-a “Zec” akovec. Drugi je bio sastav “Tr ke” akovec, a tre i “Zec” Mursko Središ e.

Najbolji pojedina ni rezultat pos gao je Josip Šoštari iz Zeca Mursko Središ e, drugi Mladen Srnec iz Zeca akovec, dok je tre e mjesto zauzeo Stjepan Leskovar iz Tr ke akovec.

Sljede e nedjelje 14. lipnja slijedi 6. kolo na streljani u Hodošanu. (dz)

9. lipnja 2009.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

06.06. OTVORENJE LJETNE SEZONE! EZONE!

(06.06.09. – 01.09.2009. )

PON-PET (08:00 – 20:00)

SUB - NED - PRAZNIK (08:00 – 20:00)

CJELODNEVNA ULAZNICA ODRASLI DJECA ( 5 – 15 godina U PRATNJI RODITELJA) GRUPA ( viťe od 20 osoba )

50,00 35,00 40,00

60,00 45,00 50,00

POLUDNEVNA ULAZNICA iza 13:00 h ODRASLI DJECA ( 5 – 15 godina U PRATNJI RODITELJA) GRUPA (viťe od 20 osoba)

40,00 30,00 35,00

50,00 35,00 40,00

ULAZNICA iza 17:00 sati

30,00

40,00

POSEBNA PONUDA ZA UMIROVLJENIKE ! ! !

%

&' * +$$ /

"#$$ $#$$

; < " = & >? @ F H' H Q Q W X

/(ä$/-.( , 72%2*$1, 6( 1( 1$3/$Ý8-8

Toplice Sveti Martin d.d.,

http://www.toplicesvetimartin.hr,

KUPAJMO SE U HRVATSKOJ!

Dobro je znati 53

54

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3 1999.g.; 7 sjedala; Fiat S lo 1.6 16V 2002.g., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g., reg. do 4./10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889

Ĺ KODA FELICIA 1.9 dizel 1997.g., centralno, servo, 800 eur, mob.

091/7237-999 FORD ESCORT KARAVAN TD, bijele boje, 1998. g, sve osim klime + 4 zimske gume. mob 095/840-8455 PRODAJEM ALU FELGE s ljetnim gumama orig. za mercedes 124, povoljno, tel: 098/9540-641 TOYOTA PRIUS HYBRID 2007.g., 45.000 km, sva oprema, reg. godinu dana, povoljno! tel: 329-123 PRODAJEM GOLF III 1.4 1992.god., reg. do 3/10., cijena 1.000 eura. mob 098 955 7574.

SUZUK I S WIF T 1.3 16 V, 92 K S , 1.vl., 24.000 km, najnoviji mod. â&#x20AC;&#x2DC;06.g., odli an, 7.600 eura; mob.

091/732-3380 CITROEN XSARA 1.4i, 1998.g., nije uvoz, 2.vl., nikada udarena, orig. stanje, 2.350 eura, mob 091/595-8273 MERCEDES 220 D 1996.g., u odli nom stanju, reg. do 5./10., mogu a zamjena za je inije vozilo, mob. 091 9574 416 OPEL VEC TRA K ARAVAN 1.8 16v 1997.g., reg. godinu dana, full, klima, ser visna, 2.vl. 3.900 eura, mogu a zamjena za je inije, mob.

098/551-267 Clio 1.2 2005.god., reg. do 4./10., 1. vl., 3 vrata, garaĹžiran, japansko crvena, serv. knj., 59 tkm, KC, 34.000 kn, mob.: 091 539-2703 RENAULT TWINGO 1.2 1998., reg. godinu dana, cijena 2.500 EUR, mob.

099/7872-595 PRODAJEM PUNTO 1.2, 2002.g., prvi vlasnik, registracija do srpnja, mogu a zamjena. Mob.: 098/95-49-775 VOLVO 460 1.9TD 1996.g., registriran, karamboliran, mob. 091/510-1064 PRODAJEM OPEL KADET 1990. god., registr. do 10./09. Nazvati na tel.

040/857-030 PEUGEOT 307 CC 1.6 2004.g., reg. 4./10., crvene boje, mob. 099/67-63-931 KUPUJEM VW 1.9 D MAĹ INU 47kW, tel.

091/7237-999 PRODAJE SE FORD KA 1997.g., 1.reg.

2001.g., registr. do 1./10., ljubi . boje, cijena 2000 eur, mob. 098/933-8851 GOLF III 1.4 44KW 1997.g., povoljno, tel.

360-331 PRODAJU SE DVIJE GUME 175/70/13 Fulda Kristal M+S, kao nove, vrlo povoljno, voĹžene 1 sezonu, tel. 098/258-612 PRODAJEM KOTA E s ratkapama 205/16 R55, o uvan, za lagunu, te nove auto dijelove za asconu 1.6 1987.g., povoljno, mob. 098/909-1549 BMW ALU FELGE s gumama 1 9 5 /6 5 / 15 C o n t i n e n t a l , m o b .

098/980-7042 TOYOTA COROLLA 1.4D-4D 2005.g., ful oprema, 1.vl., serv. knj., 9.900 eur na ime kupca, mob. 091/511-40-57 VOLVO S60 D5 2002.g., ful oprema, nema prijenosa, srebrni, 10.300 eur na ime kupca, mob. 095/90-77-062 VW BORA 1.9TDI comfort line 2000.g., ful oprema, reg. do 9./09., 7.300 eur, mob. 095/90-77-062 PEUGEOT 206 1.4HDI x-design 2005.g., 1.vl., serv. knj., 6.500 eur na ime kupca, mob. 091/511-40-57 LEXUS GS 300 automa k 1999.g., plin, ful oprema, reg. na rmu, cijena 7.300 eura, mob. 091/511-40-57 Ĺ KODA FABIA 1.9SDI 2004.g., 1.vl., klima, nema prijenosa, 6.200 eur na ime kupca, mob. 095/90-77-062 PRODAJEM GUME s felgama 155/65/14, malo voĹžene, mob. 099/573-6670 RENAULT LAGUNA 1.9DTI 1999.g., reg. do 8./09., plava, klimatronik, mob.

098/182-7870

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 312 333

VW POLO 1.4D 1993.g., reg. do 5./10., metalik plavi, ĹĄiber, radio, alu felge, o uvan, hitno, mob. 098/647-682 PRODAJE SE RENO CLIO 1.2 1993.g., mob.

099/6940-281 PRODAJE SE YUGO 45, stanje odli no, tel. 313-540 OPEL KADET 1.4i 1991.g., crvene boje, cijena 3.500 kn, mob. 091/790-9711 GOLF I CABRIO 1.6 td, reg. do 10.7.2009.g., potrebno urediti krovmehanika, limarija super, cijena 12.000 kn, tel: 098 546 219 PRODAJEM FAROVE prve i masku za mercedes c-clasic w-203 2002 god., te farovi za golf 2 angel ayes 500kn, tel: 098 546 219 INVALIDSKI MOTOR Tomos 4 brzine, 49cm3, potpuno ispravan, cijena 2.999,00 kn, mob. 098/182-1976 PRODAJE SE CRVENI POLO CLASSIC 1.9 sdi, 1997.god., u dobrom stanju, servo, centralno, radio, 2.vl., proĹĄle godine prelakiran, povoljno, mob. 098/776-283 Mazda 626 GE 1993.god. reg. do 5./2010, sa uvana, puno dodatne opreme, hitno i povoljno, mob 091/303-8081 PRODAJEM SKUTER YAMAHA NEOS, 2003.god., 2900 km, crvene boje, reg. do 4./2010, cijena 5.500 kn. tel: 099/591-8587 PRODAJEM: audi a 6 avant â&#x20AC;&#x2DC;98.god., reg 1g., full oprema, 6.900 eur; daewoo ma z â&#x20AC;&#x2DC;99 reg DO 4./10., servo, za 2.200 eur; rover 214 â&#x20AC;&#x2DC;96., reg. do 9/09., 1.850 eur te iznajmljujem skuter 15eur/dan, tel: 098 777 095 PRODAJEM FIAT BRAVU 1.4 12v 1998.g., sva oprema osim klime, 118.000 km.

2.vl., reg. do 1./2010., odli na. tel.

042-673-379.

PRODAJEM CLIO 1.4 1999.g., klima, dcz, el. podiza i, servo, metalik. tel: 091/530-5784

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Zetor i Ursus â&#x20AC;&#x201C; moĹže i neispravno, mob. 092/110-7-110 PRODAJEM PLASTENIK 18x4.2m, dvobrazni plug OLT i kukuruz u zrnu. tel: 098/9211-929 PRODA JEM DVOREDNI BER A KUKURUZA Sip Tornado 80, 1. vl., mob 091/1688-679 ili 040/895-086 KUPUJEM TRAKTOR IMT 533 ili 539, bera kukuruza, okreta sijena i ostalo.

Kontakt: 095/844-3534 PRODAJEM TRAKTOR Ursus 335, 1971.g, kabina i kompresor, u vrlo dobrom stanju, mob. 098/180-80-27 PRODAJE SE RABLJENA POLJOMEHANIZACIJA â&#x20AC;&#x201C; elevator, plug, tanjura a, sija ica, okreta sijena i dr., mob.

098/241-742 PRODA JEM EKI AR Mio Standard, malo koriĹĄten, povoljno, mob.

099/508-6725 PRODAJEM MULJA U za groĹž e s odvajanjem peteljki, malo koriĹĄtena, ru na, tel. 899-392 PRODAJE SE EKI AR 3-fazni, elevator 6m i tri stara ormara â&#x20AC;&#x201C; hitno i povoljno, mob. 098/912-4664 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo 4806 TD sa ĹĄirokom kabinom, malo radnih sa , mob. 098/190-3753 PRODA JEM TRAK TOR Ursus 120KS 1998.g., prikolica 1-osovinka, 3-strani kiper 7T, cijena 1.500 eur i 2-strani kiper bunkeraĹĄica 12T za 3.000 eur, mob.

098/170-5311 PRODAJE SE PRIKOLICA za sijeno samoutovarna, slama u balama, roto kosa, far 165, tanjura e, plug i elevator za kukuruz, tel. 865-126 ili 091/517-5821

MRĹ AVITE POMO U BIOTER APIJE â&#x20AC;&#x201C; brzo i efikasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347-031

GRADITELJSTVO KOCIJAN d.o.o. izvodi sve GRA EVINSKE RADOVE, te razne ADAPTACIJE uz ponudu BESKAMATNIH KREDITA, mob. 091/1861-336 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC â&#x20AC;&#x201C; CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 OBAVLJAM USLUGU iĹĄ enja ljeĹĄnjaka, male i ve e koli ine, tel: 098/722-796 DA JEM U NA JAM GR A E VINSKU SKELU fasadnu i brzomontaĹžnu, tel.

091/559-4332 INFORMATI AR UKLANJA SITNE GREĹ KE na ra unalu, is ra unalo od virusa bez gubljenja podataka i ubrzava rad ra unala i interneta. mob. 091/563-2087 DAJEM INSTRUKCIJE iz kemije i biologije, mob. 098 1827-889.

NUDIM IĹ ENJE, POMO U KU I s malom djecom ili starijim osobama, te uvanje djece, mob. 099/6866-195 AFIRMIRANI BAND slobodan za svadbe i sl. za datume 5.9. i 31.10. te 11.mj. Kontakt 098 715 365

NAMJEŠTENJA Udruga za zaťtitu Şivotinja Prijatelji traŞi DJELATNIKA ZA RAD U AZILU za napuťtene Şivotinje, iz bliŞe okolice k te VIŠE VOLONTERA. Informarcije na mob: 091/89-88-004 MLA A ŽENSKA OSOBA poljoprivredni tehni ar traŞi posao u plastenicima, staklenicima ili poljoprivrednom gospodarstvu. mob: 099/764-3628 KUHARICA TRAŽI POSAO u ťkoli ili vr u 098 9688-415 ŽENSKA OSOBA s iskustvom traŞi posao uvanja djece u svojoj ku i u bilo koje vrijeme ili dan ili njegovanje Şenske osobe i pripomo u ku i, mob.

091/6021-763

NEKRETNINE PRODAJEM STAN od 82m2 u centru k, namjeĹĄten, s malim dvoriĹĄtem, ĹĄupom i podrumom, s mogu noĹĄ u ure enja potkrovlja od 48m2, cijena 85.000 EUR, mob. 099/316-2112

www.mn-nekretnine.com O. PRICE 34 AKOVEC TEL: 391-373 MOB: 098 426-917 PRODAJEMO: KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIĹ TA RJEĹ AVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE!

SMS NEKRETNINE akovec, R. Boťkovi a 21 (preko puta suda) tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO: ku e, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradiliťta POTRAŽUJEMO: sve vrste nekretnina na podru ju VaraŞdinske i Me imurske Şupanije

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI. DugogodiĹĄnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. ÂŤKROVÂť, akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980 ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAĹ TENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE ÂŤRODIKOMMÂť d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350 Prodajemo i potraĹžujemo ku e, stanove, apartmane, zemljiĹĄta, poslovne prostore u Me imurju i ĹĄire.

PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 040/639-416 IZNAJMLJUJE SE STAN od 65m2, nenamjeĹĄten, u centru D. Kraljevca, tel.

098/355-185 IZNAJMLJUJEM NAMJEĹ TENU SOBU u akovcu na Jugu, mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE poslovni prostor od 49m2, prizemlje, Z. Frankopana 12, mob. 098/267-588 IZNAJMLJUJE SE SOBA mla oj Ĺženskoj osobi/studen ci, blizu centra k, tel.

099/2426-087

IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TENA SOBA za jednu osobu i namjeĹĄtena garsonijera, tel. 390-291 ili 390-462 PRODA JE SE KU A na Jugu k, svi priklju ci, blizina vrti a, mob.

098/260-955 ili 098/677-504 IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TENA KU A u Savskoj Vesi, tel. 098/241-742 IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TENI STAN u M. SrediĹĄ u, zaposlenim osobama, mogu nost nasljedstva, te se prodaje ku a u M. SrediĹĄ u, mob.

099/402-14-13 GRADILIĹ TE U PUĹ INAMA, ul. Petra Zrinskog. Tel. 821-507.

IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI namjeĹĄteni stan u Istarskoj ul. u akovcu. mob. 091/2177-558 IZNAJMLJUJE SE SOBA mla oj Ĺženskoj osobi/studen ci blizu centra akovca.

Tel. 099 2426 087 PRODAJEM LOKAL od 37m2 u starom passageu, prizemlje, prvi desno s uli ne strane, akovec. mob: 091/510-7255 IZNAJMLJUJEM DOBRO UHODANI FRIZERSKI SALON sa solarijem, novoure eni, klima, vlas parkirng, hitno i povoljno! tel: 098 937 1186 PRODAJE SE VEOMA POVOLJNO KU A u centru Donjeg Kraljevca, pogodna za stambeni ili poslovni prostor, mob 098/9399-618 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 49,5 m2 u Vukovarskoj ulici, juŞna strana, 1.kat, balkon. mob. 098 1846 898 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN STAN, polunamjeťten na dulji rok. Kontakt: 098/181-3087, poslije 18h zvati na 343-566 RASTAVLJEN GOSPODIN TRAŽI SOBU a zauzvrat vra a marljiv i poťten rad uz malu naknadu, Dragu n, mob.

099/594-4140 PRODAJEM POVOLJNO DVOSOBNI STAN od 54,04 m2, 5. kat, Strossmayerova 7b, stan otkupljen, mob.

095/837-7928 STAN ZG, Ilica, 50m2, 3. kat, namjeĹĄten, prodajem, mob. 099/218-0672 PRODAJEM GRADILIĹ TE u Brezju, odli na lokacija, 750m2, te stariju ku u (grunt) u k, odli no za posl. prostor, 143 hv, blizina bolnice, mob.

099/595-3390 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u Ivanovcu, Kalni ka 22, mob. 098/1363-827 PRODAJEM GRADILIĹ TE na vrlo povoljnoj poziciji, predvi eno za izgradnju samostoje e ku e, vojni vrtovi, mob. 091/9320-288 GRADILIĹ TE U ZASADBREGU, Habaj, vlasni ki list 1/1, mob. 098/1606-720 IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TEN DVOSOBNI STAN od 50m2, Zg, blizina Velesajma, novogradnja, parking, uvjet nepuĹĄa i, zva poslije 17 sa na tel.

098/704-212 NOVALJA, prodajem novi namjeĹĄteni apartman, 50m2, dvoriĹĄte s velikom terasom, uporabna, mob.

098/1790-733 PRODAJE SE VIKENDICA i 9000m2 terena za sadnju, cijena 30.000 eur, mogu a zamjena za stan uz doplatu, zva vikendom na tel. 091/931-4355 STAN 72m2, garaĹža, parking, Mihovljan, novogradnja, kredit, prodajem, mob. 098/241-559 IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TENA SOBA s balkonom sa djeljivom kuhinjom i kupaonicom s drugim podstanarom, samcima, u uĹžem centru grada, mob.

095/836-1170 DVOSOBNI STAN od 46m2, u centru k, prodajem ili iznajmljujem â&#x20AC;&#x201C; povoljno. mob. 091/572-4557 FRIZERSKI I BEAUTY SALON, akovec, novi, klima, lcd, kuhinja, namjeĹĄten, prodajem, mob. 098/241-559 STAN 4-SOBNI, novogradnja s garaĹžom i parkingom, Mihovljan (ispod Ĺ afrana), prodajem, mob. 098/241-559 PRODAJE SE STAMBENI I POSLOVN I p r o s to r u Ma kovc u, m o b.

098/777-084 PRODAJE SE ATRAKTIVNA NOVOGRADNJA u Strahonincu s terasama i dvoriĹĄtem, mob. 098/749-131 N O VA L J A , n o v i a p a r t m a n o d 50m2, dvoriĹĄte, terasa 35m2, uporabna, otplata, prodajem, mob.

091/505-8885 PRODAJE SE ZEMLJIĹ TE od 4260m2 u k, vojni vrtovi, cijena po dogovoru, urbanis kim planom predvi eno za gradnju, mob. 098/260-062 IZNAJMLJUJU SE NAMJEĹ TENE SOBE studen ma ili samcima sa djeljivom kuhinjom i kupaonicom, posebni ulaz i priklju ci, vrlo povoljno, mob.

091/5636-323

IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI STAN, namjeĹĄten, poseban ulaz i troĹĄila, tel.

390-053 PRODAJE SE KU A u akovcu, mob.

098/130-29-42 PRODAJE SE KU A od 170m2 s oku nicom u Pribislavcu, moĹže i zamjena za manje, mob. 098/351-997 IZNAJMLJUJEM POVOLJNO SOBE za no enje te 3-sobni namjeĹĄteni stan za vikend odmore, mob. 095/8072-340 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 56m2 u VaraĹždinu, prizemlje, Kozar eva ulica, pogodno za posl. prostor, cijena 65.000 eur, mob. 091/566-01-07 PRODAJEM KU U u M. SrediĹĄ u, mob.

091/537-0343 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI namjeĹĄteni stan u k, mob. 098/138-9611 PRODAJEM ZEMLJIĹ TE za budu a gradiliĹĄta u k, blizu bolnice, mob.

098/535-719 PRODAJE SE VE A KU A na Jugu akovca (Pustakovec), te povoljno iznajmljujem sobe studenticama, mob.

098/9320-214 PRODAJE SE KU A KATNICA u NedeliĹĄ u, svi priklju ci, odmah useljiva, atraktivna lokacija za poslovni prostor. tel: 040-822-362 PRODAJE SE Ĺ UMA Omek 360 hv kraj PuĹĄ ina i dvije plinske pe i Maja8 i Ikom 10. Tel: 821-455 PRODAJE SE STAN od 56m2, namjeĹĄten, u centru akovca, mob. 098 426 580 PRODAJE SE STAN od 43m2 u centru akovca, ulica Strossmayera, hitno i povoljno, mob. 098 242 800

TURIZAM IZNAJMLJUJU SE APARTMANI U CRIKVENICI â&#x20AC;&#x201C; dvosobni i trosobni, blizina mora. mob. 098/164-8-456

IZNAJMLJUJU SE APARTMANI za 4-6 osoba u Loparu na otoku Rabu, u lipnju i rujnu mjesecu, mob. 091/543-4828 VODICE â&#x20AC;&#x201C; novoure ene komforne apartmane iznajmljujemo super povoljno, www.infoadriatic. com/matic , tel. 021/378-358 ili 098/909-6768 IZNA JML JUJEM 1-sobni i 2-sobni APARTMAN u Privlaci kod Zadra, blizina mora 200m, vrlo povoljno, mob.

098/226-928 ili 098/805-186 IZNAJMLJUJE SE APARTMAN na otoku PaĹĄmanu, pjeĹĄ ana plaĹža, blizu mora, parking, mob. 091/525-0495 ili 040/333-167

ŽIVOTINJE

KONJ, ha inger, star 2 g., miran, za 5.000 Kn, tel: 098 220 743 POKLANJAM POLUPERZIJSKE MA I E - bijeli, plavi i ĹĄareni, u dobre ruke. tel. 040/821-459.

PEKINEZERE prodajem, stari 6 tjedana, muĹĄki i Ĺženski. tel. 098/94 22 850 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJU SE DVA MUĹ KA Ĺ TENCA PEKINEZERA - oba roditelja prisutna, Dunjkovec, mob. 098/944-3339 PRODA JU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upitati na tel.

363-445 PRODAJU SE KONKURI mladi, ili se mijenjaju za srednje papige. Tel. 098/944-3339 ME I â&#x20AC;&#x201C; mali me imurski ĹĄtenci s rodovnicom, pogodni za stan ili dvoriĹĄte, prijatelji djece, cijena 200 kn, zvati iza 16 sati na mob.

091/1399-110 PRODAJU SE Ĺ TENCI pekinezera i ĹĄarplaninca, istokrvni bez rodovnika, mob. 098/846-017 PRODAJEM O IĹ ENE ODOJKE, svinjske polovice, krma u za klanje, bre u nazimicu ili mijenjam za Ĺžitarice koje i kupujem, mob. 098/976-5331 NJEMA KI BOKSERI â&#x20AC;&#x201C; gras ĹĄtenci s bjelinama i rodovnikom, primamo rezervacije, info: 042/641-417 ili 098/258-552

9. lipnja 2009.

PRODAJEM PAPIGE tigrice, nimfe, rozekolise, personate, rozele, te srebrne, zlatne, platinaste i kraljevske fazane, mob. 098/912-3938 PRODAJEM Ĺ TENCE njema kog ov ara bez rodovnika, mob. 099/7695-627

ELEKTRONIKA SINTISAJZER GEM GK 340, koriĹĄten 2 godine, uĹĄ uvan. Tel. 098/9883-776.

DIGITALNA VIDEOKAMERA Panasonic NV-GS 500 3CCD mega ois 4.0 megapiksel s puno dodatnog pribora. Tel. 098/961-4948 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 AUTO NAVIGACIJE viĹĄe komada, povoljno, cijena od 450-500 kn/kom.

Info: 099/41-41-719 PRODAJEM DVA MOBITELA Motorrola v360v, povoljno ili mijenjam, tel 091 559 4332 PRODAJEM AUTO SUBWOFERE marke Magnat, JBL, Crunch sa i bez poja ala, vrlo povoljne cijene, mogu a ugradnja, tel. 098/600-207 ili bale83@ email.t-com.hr MOBITEL SAMSUNG D-900 za 300 kn i C170 za 150 kn prodajem. mob.

098/242-299 TELEVIZOR Samsung plano 82cm, CRT - 100Hz 16/9, srebrni, malo koriĹĄten, super stanje, vrlo kvalitetna slika, na poklon DVD player (s ugra enim poja alom za ku no kino) - cijena 1.400 kuna. Mob. 098/305-965

RAZNO PRODAJEM AUTOPRIKOLICU nosivos 300kg, sa knjiĹžicom; NOVE KU ICE ZA PSE sa izolacijom i STROJ ZA BRUĹ ENJE PARKETA 1-fazni, tel. 040/347-003 PRODAJEM dje ji bagi i motor mini cross. mob. 095/901-7452 PRODAJEM POVOLJNO plinski ĹĄtednjak prak k i el. bojler, kao nov, tel.

337-826 PRODAJEM UGOSTITELJSKU OPREMU za kuhinju i ĹĄank (rabljeno sa uvano). tel: 098/9211-929 PRODA JEM solari turbo â&#x20AC;&#x153;LUXURAâ&#x20AC;?48/8, vrhunski, malo koriĹĄten, super stanje, 15.000 kuna. mob.

098/194-9718.

TRAŽIM VELIKI SUNCOBRAN (PAN, Vode,....) do 300 kuna! Molim SMS na mob. 091-881-6045 PRODAJEM KVALITETNO BIJELO VINO (graťevina i ťipon) i burske koze, mob.

091/5984-803 PRODAJEM: produĹžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, alat za savijanje bakrenih cijevi i ru na pumpa za loĹž ulje, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm. Tel. 858-424 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, BalaĹĄevi , Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I. Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJE SE DRVENA VITRINA sa staklenim vra ma, ru ni rad, puno drvo, kvalitetno, potpuno novo i nekoriĹĄteno â&#x20AC;&#x201C; povoljno. Tel. 098/408-049 VASKO LIPOVAC (45x40) â&#x20AC;&#x201C; More â&#x20AC;&#x201C; brodica, cijena 2.700 kn; VLADIMIR KIRIN â&#x20AC;&#x201C; akvarel, stara katedrala Zagreba, 28x20, cijena 3.000 kn. Mob. 091/767-5200 PRODAJE SE VAGA od 10kg Maxima, mesoreznica i kompjutor. Tel. 341-236 PRODAJE SE garnitura za blagovaonu, kuhinja, ĹĄiva a maĹĄina i bicikl Maxi pony, mob. 099/4022-982 PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 PRODAJEM LOVA KU MALOKALIBARSKU puĹĄku s op kom, povoljno, mob.

091/572-4557 SOLARNA OPREMA za proizvodnju el. struje, solarni paneli, vjetrogeneratori, regulatori, inverteri, pogodno za vikendice, mob. 098/744-960 PRODAJEM PROZORE i vrata izoind, novi, te satelitski komplet 4 glave, mob. 095/8841-965 PRODAJEM: regal, 2 fotelje, stoli za dnevnu sobu, el. ugradbeni ĹĄtednjak (500kn), stroj za su e s manjom greĹĄkom (100eur); komoda s vitrinom (puno drvo hrast); madrac (100kn); 4 zimske gume Fulda 175/65/14 (kao nove za 1.000 kn); klavijature Yamaha (200eur). tel. 328-106 ili 098/171-4456

9. lipnja 2009.

Oglasnik 55

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 312 333

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

PRODAJEM CO2 APARAT ZA ZAVARIVANJE Varstroj Supermig 230A gotovo nov, cijena 4500 kn. Tel 095/888-7412 FILATELISTI KI KLUB ÂŤMARIJA HUNJAKÂť poziva sve koji se Ĺžele priklju i radu kluba da se slobodno jave na broj telefona 099/590-6808, Darko Hunjak

PRODA JEM KOĹ˝NU GARNITURU (1.800 kn); ku no kino koriĹĄteno 4mj. (600kn); novi stoli za kompjutor (300kn) â&#x20AC;&#x201C; hitno prodajem zbog boles . mob. 092/211-0792 ili 095/849-6849 PRODAJEM KOMPLET BIJELU SPAVA U SOBU sa zrcalima, vrlo uĹĄ uvana; brako kamp prikolica; plinska pe za kupaonu, novi bide komplet â&#x20AC;&#x201C; sve vrlo povoljno. mob. 095/882-4526 PRODAJEM SUDOPER inox komplet s kvalitetnom pipom i el. ĹĄtednjakom, je ino, mob. 091/9055-606 PRODA JU SE DRVENI R ABL JENI PROZORI s roletama, ulazna vrata, plinske pe i i plinski bojler, mob.

098/1790-307 PRODAJEM SPAVA U SOBU s madracem, azurno-plava boja, malo koriĹĄteno, talijanska, sa 2 no na ormari a i komoda s ogledalom, cijena 6.000kn. mob. 099/7969-541.

TAROT VAM OTKRIVA VAĹ U SUDBINU â&#x20AC;&#x201C; ljubav, posao, budu nost.

Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

POSAO - Ponuda

www.prijatelji-zivo nja.org e-mail: info@prijatelji-zivo nja.org

UDRUGA â&#x20AC;&#x153;PRIJATELJIâ&#x20AC;?

AZIL ZA NAPUĹ TENE Ĺ˝IVOTINJE ME IMURSKE Ĺ˝UPANIJE POKLANJA: PSE I MA KE: - razli itih pasmina, spola i dobi. - Pogledati svaki dan od 10 - 12 sati ili od 14 - 16 na â&#x20AC;&#x153;Azilu za napuĹĄtene Ĺživotinje Me imurske Ĺžupanijeâ&#x20AC;?, pokraj carine â&#x20AC;&#x201C; hladnja e, kod nadvoĹžnjaka, izme u pruga u akovcu. ViĹĄe informacija na telefon: 091/89 88 004 / uvar/.

VaraĹždinska 12a 40305 NEDELIĹ E tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

SATELITSKA I ZEMALJSKA OPREMA Dreambox DM 800 HD PVR HD prijemnik univerzalni ita kartica

Unaprijed se zahvaljujemo medijima i udomiteljima u ime napuĹĄtenih i odba e nih Ĺživotinja Me imurja! Na mjesto udomljene Ĺživotinje, imamo mjesta za napuĹĄtenu lutalicu koju moĹžemo spasiti od mogu e smrti. Hvala Vam ĹĄto ste u inili dobro djelo! lanovi i simpa zeri Udruge â&#x20AC;&#x153;Prijateljiâ&#x20AC;?

AKCIJSKE CIJENE DVB-T PRIJEMNIKA Digisat T133C2SR Triax TR 500 HD

NO

VO

!

KVALITETNA ME IMURSKA VINA

[ [ [ [ [ [

Urbanska kapljica Žuti muťkat Rajnski rizling Graťevina Zeleni silvanac Chardonnay

Distribucija i montaĹža Total TV opreme

1. 174987 :20 DJELATNIKA/ICA za rad u vinogradu na poslovima berbe i pakairanja stolnog groĹž a, po etak rada 1.7. u okolici Zadra, smjeĹĄtaj i hrana osigurani, zva od 07-15 h. Tel. 023/279-002.

2. 172924 :AGENCIJA potraĹžuje ve i broj punoljetnih djelatnika, oba spola, bez obzira na godine za uredski posao u podruĹžnicama diljem RH, edukacija uklju ena, pla a 14 000 KN. Ĺ ifra:172924. Tel. 060/523-641.

3. 171247 :AMBICIOZNE DJELATNIKE bez obzira na godine, za poslove nanacijskog savjetovanja traĹži ugledna nancijska ku a, pla a 14000 kn i viĹĄe. Ĺ ifra:171247. Tel. 060/523-641.

4. 171663 :AMBICIOZNE DJELATNIKE, honorarni rad kod ku e, bez ulaganja, zarada odli na, traĹžimo. Ĺ ifra:171663.

Tel. 060/523-641.

5. 171390 :BOOKERA, bookericu, za sezonu 2009. ozbiljne osobe sa iskustvom, traĹžim. Tel. 091/739-1519, 098/915-4664.

6. 130602 :BRODOVI, ribarice, jahte, marine, platforme, naftovodi, predstavniĹĄtva u inozemstvu, potraĹžuju ve i broj mornara, NKV, KV radnika, tehni ko i bijelo osoblje i asnike. Ĺ ifra:130602. Tel. 060/523-641.

7. 174315 :DJELATNIKE ZA IZRADU NAKITA, vrhunska zarad, rad kod ku e, honorarno ili stalni radni odnos, bez ulaganja. Od pon - sub 08 - 20 h. Tel. 060/666-449.

8. 174316 :DJELATNIKE ZA IZRADU NAKITA, vrhunska zarad, rad kod ku e, honorarno ili stalni radni odnos, bez ulaganja. Od pon - sub 08 - 20 h. Tel. 060/666-885.

9. 174317 :DJELATNIKE ZA IZRADU NAKITA, vrhunska zarad, rad kod ku e, honorarno ili stalni radni odnos, bez ulaganja. Od pon - sub 08 - 20 h. Tel. 060/666-225.

10. 174956 :DJELATNIKE ZA IZRADU svadbenih konfeta, za rad kod ku e, bez ulagana, vrhunska zarada. Tel. 060/666-225.

11. 174955 :DJELATNIKE ZA IZRADU svadbenih konfeta, za rad kod ku e, vrhunska zarad bez ulaganja. Tel. 060/666-885.

Ĺ˝ELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC tel. 384-333 AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC tel. 313-947 LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 tel. 310-651 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA tel. 373-111 Ĺ˝UPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e tel. 375-444 DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e tel. 372-300 ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e tel. 311-790 HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE tel. 311-755 HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC tel. 372-900 HRV. ZAVOD ZA ZAPOĹ LJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 tel. 396-800 ME IMURSKA BANKA AKOVEC tel. 340-000 tel. 395-199 ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 tel. 373-700 ELEKTRA AKOVEC, Ĺ˝. faĹĄizma 2 tel. 371-700 - prijava kvara na tel. 371-600 GKP AKOM, Mihovljanska 74 tel. 372-466 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 tel. 390-859 tel. 314-080 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 Ĺ˝UPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 tel. 396-294 REDEA â&#x20AC;&#x201C; Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivĹĄa vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POĹ TE â&#x20AC;&#x201C; CENTAR POĹ TA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 tel. 0800-9000 HRVATSKI TELEKOM â&#x20AC;&#x201C; T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA Ĺ PORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 tel. 311-160 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . Ĺ˝UPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. KerĹĄovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 INSPEKCIJE DRĹ˝AVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 SANITARNA INSPEKCIJA, R. BoĹĄkovi a 2 (zgrada Ĺžupanije)

tel. 391-970 tel. 374-229; 374-121; 374-106

POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. KerĹĄovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIĹ E

tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790

URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - SluŞba za gospodarstvo - SluŞba za druťtvene djelatnos - SluŞba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠE - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠE - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

info@kerman.hr

www.kerman.hr

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

718

56

Informacije

SVEU ILIŠTE U ZAGREBU - GEOTEHNI KI FAKULTET Hallerova aleja 7, HR-42000 Varaždin tel: 042/408-900, 408-904; faks: 042/313-587 URL: www.gfv.hr, e-mail: studentska.referada@gfv.hr; žiro ra un: 2360000-1101741895

NATJE AJ ZA UPIS STUDENATA U PRVU GODINU SVEU ILIŠNOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA U AKADEMSKOJ GODINI 2009./2010.

1. Uvje za prijavu na natje aj Na natje aj za upis studenata u prvu godinu studija na Geotehni ki fakultet mogu se prijavi pristupnici koji su završili etverogodišnje srednje obrazovanje. Pravo na upis imaju pod jednakim uvje ma hrvatski državljani, pripadnici hrvatskog naroda s prebivalištem izvan Republike Hrvatske i strani državljani. Pristupnici stje u pravo upisa prema pos gnutom uspjehu u srednjoj školi i pos gnu m bodovima na razredbenom postupku objavljenim u zajedni kim listama prvenstva.

2. Prijave za razredbeni postupak Razredbeni se postupak provodi u srpanjskom i rujanskom razredbenom roku. Prijave se u studentskoj referadi primaju: za srpanjski razredbeni rok od 1. do 3. srpnja 2009., a za rujanski razredbeni rok od 27. do 31. kolovoza 2009. u vremenu od 8 do 14 sa . Prijave za rujanski rok primat e se ukoliko nakon završenih upisa u srpanjskom razredbenom roku preostane slobodnih upisnih mjesta. Prijave se podnose na posebnom obrascu koji se dobije u studentskoj referadi Geotehni kog fakulteta, a predaju se neposredno ili se šalju poštom na adresu Geotehni kog fakulteta.

Uz prijavu treba priloži sljede e dokumente: a) presliku domovnice (Hrva koji nisu državljani Republike Hrvatske prilažu dokaz o narodnos ), b) rodni list, c) svjedodžbu o završnom ispitu i svjedodžbe svih razreda srednje škole u etverogodišnjem trajanju, d) dokaz o upla troškova razredbenog postupka u iznosu od 120,00 kuna, upla enom na žirora un Geotehni kog fakulteta, uz naznaku “za razredbeni postupak”.

Pristupnik koji se prijavljuje na više visokih u ilišta predaje preslike izvornih dokumenata svakom od njih (svjedodžbe se mogu ovjeri i u srednjoj školi koju je pristupnik završio). Izvorne dokumente pristupnik e preda prilikom upisa na Geotehni ki fakultet.

3. Razredbeni postupak i razredbeni ispit Razredbeni se ispi održavaju: 8. srpnja 2009. u 9 sa u srpanjskom razredbenom roku, a 2. rujna 2009. u 9 sa u rujanskom razredbenom roku. Pismena provjera znanja provest e se iz matema ke i zike.

Pravo neposrednog upisa, bez provjere znanja razredbenim postupkom, ostvaruje pristupnik koji je jekom srednjoškolskog obrazovanja osvojio jedno od prva tri mjesta na državnim natjecanjima iz matema ke ili zike.

Dodatne informacije o razredbenom postupku, razredbenom ispitu i upisu u prvu godinu studija pristupnik može dobi u studentskoj referadi i na web stranici Geotehni kog fakulteta www.gfv.hr.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PROGRAM JAKO organizira radionicu

EU fondovi i izrada projektnih prijedloga za njih Nakon održanih radionica na temu “Izrada projektnih prijedloga i prora una” i “Me usektorska suradnja”, Program JAKO organizira radionicu “EU fondovi i izrada projektnih prijedloga za EU fondove” 13. i 14. lipnja u akovcu.

Europska komisija provodi svoje programe pomo i u mnogim zemljama svijeta pa je 90-ih dos gla peto mjesto na svijetu po ukupnoj visini donacija. Programi pomo i razlikuju se prema šest kategorija: programska pomo (pomo strukturnim prilagodbama), pomo u hrani (zemljama u razvoju), humanitarna pomo , pomo nevladinim organizacijama, projektna pomo (pomo proizvodnim sektorima, socijalnoj infrastrukturi, upravi i civilnom društvu te višesektorska pomo ) i ostala pomo . Te kategorije mogu se sumirati u e ri glavna nancijska pravca: vanjska pomo , pretpristupna pomo , programi zajednice i strukturni fondovi. Sva etiri iznimno su važna za Hrvatsku.

Ciljevi obuke podijeljeni su u dvije cjeline: uvod u izvore nanciranja EU i uvod u upravljanje projektnim ciklusom EU. Cilj ove osnovne cjeline dvodnevnog treninga je da se sudionicima predstavi važnost projektnog planiranja i približi im se projektna logika.

Metodologija upravljanja projektnim ciklusom klju no je sredstvo kvalitetnog upravljanja lokalnim i regionalnim razvojem, te je pretpostavka korištenja pretpristupnih i strukturnih fondova EU. Pristup logi ke matrice sastavni je dio upravljanja projektnim ciklusom fondova EU i nezamjenjiv alat u pripremi, prezentaciji, provedbi i evaluaciji projekata.

Radionica je cjelodnevna i odvija se u dva dana (13. i 14. lipnja) od 9 do 17 h. Radionicu vode Andrijana Pari i Sandra Ben i iz Razbora d.o.o.

Svim sudionicima osiguran je ru ak i osvježenje jekom radionice. Radionice su namijenjene organizacijama civilnog društva (udruge, gra anske inicija ve, nepro tne ustanove i sl.) i po njihovu završetku svaki sudionik dobiva potvrdu o uspješno završenoj radionici. Svi zainteresirani mogu se prijavi na e-mail kontakt@programjako.info, faks 040/390-048 ili na broj mobitela 098/395-714 najkasnije 4 dana prije po etka radionice.

Sun eva energija Želite li, umjesto da im pla ate, prodavati elektri nu energiju HEP-u? Planirate li se grijati i hladiti sun evom energijom? Ili navodnjavati polja bez pla anja goriva? Sun eva energija to omogu uje. Do ite poslušati stru njake i porazgovarajte s njima i s predstavnicima tvrtki koje znaju kako se to radi.

Cilj je ovih predavanja gra anima prikazati kako se može rabiti sun eva energija i povezati ih sa stru njacima i s tvrtkama koje se bave proizvodnjom sastavnica solarnih sustava. Želja nam je i povezivanje zainteresiranih korisnika i me imurskih privrednika sa stru njacima i tvrtkama koje se bave ne samo solarnim sustavima, ve i ostalim sastavnicama koje pridonose u inkovitom i ekološki prihvatljivom korištenju energije u zgradarstvu. Predavanja i prikazi tvrtki održat e se

u utorak 16. lipnja 2009. godine u dvorani Scheier u akovcu od 10 do 14 sati Predavanja: 10.00–10.30 Dr. Natko Urli, CERES: Novosti u podru ju uporabe sun eve energije 10.30–11.00 Doc. dr. sc. Damir Dovi , FSB: Kolektori sun evog zra enja 11.00–11.30 Doc. dr. sc. Damir Dovi , FSB: Aktivni solarni sustavi 11.30–12.00 Željka Hrs Borkovi , dipl. ing. arh. i Margareta Zidar, dipl. ing. arh, EIHP: Pasivni solarni sustavi 12.00–12.30 Prof. dr. Sre ko Švai , FSB: Ispitivanje solarnih sustava 12.30–13.15 Prikazi tvrtki: • Centrometal, Macinec • Horvati , Bregana • SVEA Kanal Zadar.

Molimo Vas da potvrdite svoj dolazak na info@menea.hr ili na broj telefona 040/395-560, najkasnije do 12.06.2009.

-

9. lipnja 2009.

9. lipnja 2009.

Informacije 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

TUŽNO SJE ANJE na

MARIJU KOZAR 9.6.1959. – 9.6.2009.

Nismo imali prilike proslaviti tvoj 50. ro endan.

Ti si trag koji se ne može izbrisati.

Ti si bol koja se ne može preboljeti.

Ti si plamen koji se ne e ugasiti. Živiš u svakom mom danu, u mom srcu i molitvama.

Tvoj Mišo

ZAHVALA SLOBODNA RADNA MJESTA 1. MOZAIK KNJIGA d.o.o. AKOVEC, traži 3 TERENSKA KOMERCIJALISTA ZA PRODAJU KNJIGA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 363-388, 363-358. Natje aj otvoren do 12.06.2009.g.

2. I.C.C.- Dr. Pohl d.o.o. AKOVEC, ZAVNOH-a 17, traži 1 VSS VODITELJ POSLOVNICE na nivou RH, komercijalis SSS-promoviranje med. aparata za podru je RH, na neodre eno vrijeme, radno iskustvo poželjno znanje stranih jezika njema ki-ma arski, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail; i.c.c.dr-pohl@ck.tcom.hr Natje aj otvoren do 30.06.2009.g.

3. O.Z.P. “DOM” ŠTRIGOVA 92, traži 3 ISTA ICE na neodre eno vrijeme, javi se na 091-7303252. Natje aj otvoren do 11.06.2009.g.

4. “STM” d.o.o. G. Hraš an, Dr. V. Žganca 2, traži 1 SSS, VŠS KONSTRUKTOR ODJE E RAD SA LECTRA SISTEMOM-RU NO CRTANJE, a kasnije kompjuterski, bitna praksa-radno iskustvo na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 858-170.

Natje aj otvoren do 11.06.2009.g.

5. GRIJANJA KOS d.o.o. KOTORIBA, traži 3 INSTALATERA GRIJANJA, KLIMATIZACIJE, VODE I PLINA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javiti se na 098-242-139.

Natje aj otvoren do 12.06.2009.g.

6. Objekat jednostavne usluge “XL” AKOVEC, K. Zrinski 4, traži 2 PRODAVA A NA KIOSKU (pe enje hamburgera, brza hrana), na neodre eno vrijeme, javiti se osobno ili 311-240. Natje aj otvoren do 10.06.2009.g.

7. ART - ing d.o.o. AKOVEC, S. Radi a 24, traži 2 ZIDARA, 5 SOBOSLIKARA na odre eno vrijeme, javi se osobno ili 091-239-0279. Natje aj otvoren do 08.06.2009.g.

8. Vinogradar i podrumar kr ma Sv. Urban, Sv.Urban 239, traži KONOBAR (voditelj kr me) ili cijela obitelj koji bi radili sa mogu noš u stanovanja, javi se na 830-195, 098-987-0801 ili e-mail: branko.sajnovic@liwest.at Natje aj otvoren do 25.06.2009.g.

9. EURO – POD AKOVEC, M. Magdaleni a 1, traži 2 PARKETARA sa radnim iskustvom na neodre eno vrijeme, javi se na 098-170-5496.

Natje aj otvoren do 19.06.2009.g.

10. PEKARA CVEK d.o.o. D. KRALJEVEC, Kolodvorska 19, traži 1 VOZA LAKOG DOSTAVNOG VOZILA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja - javi se na 091-537-3651.

Natje aj otvoren do 18.06.2009.g.

11. Ruži gospodarstvo d.o.o. HODOŠAN, Uska 4, traži 1 DJELATNIK U KLAONICI PERADI na odre eno vrijeme, javi se na 091-507-5857. Natje aj otvoren do 17.06.2009.g.

12. AGRIA d.o.o. PUŠ INE, Obrtni ka 2, traži 2 MEHANI ARA POLJOPRIVREDNIH STROJEVA na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo 3 godine, znanje engleskog jezika, javi se osobno ili dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu ili e-mail:rajko@agria-nh.hr. Natje aj otvoren do 10.06.2009.g.

13. PIRAMIDA d.o.o. LOPATINEC, V. Nazora 18a, traži 10 ZAVARIVA A,10 BRAVARA za rad u Njema koj; 1 BRUSA ili PKV BRAVAR na neodre eno vrijeme, javi se osobno 856-060. Natje aj otvoren do 15.06.2009.g.

14. PLAMEN PEKLENICA, traži 1 KV, PKV VODOINSTALATER, PLINOINSTALATER, MONTER CENTRALNOGGRIJANJAnaneodre enovrijeme uz probni rad, javi se na 098-242-834. Natje aj otvoren do 30.06.2009.g.

15. AUTO LESKOVAR d.o.o. AKOVEC, Preloška 75, traži 1 AUTOKIMAR /AUTOLAKIRER na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 364-157.

Natje aj otvoren do 15.06.2009.g.

16. AKUSTIK MONTAŽA AM AKOVEC, Mihovljanska 70, traži 2 MONTERA SUHE GRADNJE na neodre eno vrijeme uz probni rad, postoji mogu nostosposobljavanja,javi sena098-241011 do 15.06.2009.

17. Proteksan d.o.o.o AKOVEC, F. Prešerna 11d, traži 2 KOMERCIJALIST-trgova ki putnik na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, voza ki ispit “B” kat.,, javi se na 098222-323. Natje aj otvoren do 10.06.2009.g.

18. LUNA d.o.o. STRAHONINEC, traži 1 PRECIZNI MEHANI AR-radnajednocilindri nimpleta kim strojevima na neodre eno vrijeme, javi se 092236-6329 ili e-mail:mpticek@net.hr Natje aj

otvoren do 15.06.2009.g.

19. BELI d.o.o. CIRKOVLJAN, traži 1 KONOBAR /KONOBARICA minimalno završena OŠ, radno iskustvo nije uvjet, mjesto rada Oporovec, javiti se na 098-331-193. Natje aj otvoren do 24.06.2009.g.

20. ARTEFERRO DOHOMONT d.o.o. GORI AN, Sirkoviš e bb, traži 4 BRAVARA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se osobno ili 601-222. Natje aj otvoren do 25.06.2009.g.

21. MIRAKUL d.o.o. PRELOG, JUG II 10, traži 1 ELEKTROINSTALATER na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javiti se na 098-245-645. Natje aj je otvoren do 25.06.2009.

22. MATI BENZINSKA PUMPA d.o.o. AKOVEC, Preloškabb,traži1KOMERCIJALIST,EKONOMIST, PRODAVA , poslovi izrade kalkulacije, narudžbe i ostalo na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 5 godina, znanje rada na ra unalu, odgovornost, ozbiljnost, javi se osobno uz prethodnu najavu na telefon 365-033. Natje aj otvoren do 15.06.2009 23. Prijevozništvo vu na služba Vlado Pavlic AKOVEC, V.Žganca 44, traži 1 KV VOZA za me unarodni promet na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-212-207. Natje aj otvoren do 27.06.2009.g.

24. Završni radovi u graditeljstvu BENKO G. KRALJEVEC, Glavna 35, traži 2 ZIDARA, 1 GRA .

RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se na 091602-7089. Natje aj otvoren do 28.06.2009.g.

25. G.P.P.T.-Nekretnine d.o.o. G.Hraš an, Varaždinska 4, traži 1 GRA EVINSKI TEHNI AR, 1 GRA EVINSKI POSLOVO A, 1 ZIDAR, 1 TESAR, 1 POMO NI RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se na 099-707-4155. Natje aj otvoren do 28.06.2009.g.

26. AUTO KLUB AKOVEC,Športska8,traži1AUTOMEHANI AR sa radnim iskustvom 3 godine na odre eno vrijeme, radno iskustvo 3 godine, položena “C” kat., dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu do 14.06.2009.g.

27. ARES d.o.o. Ca e bar MIBA DOMAŠINEC, traži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na 091-552-8040. Natje aj otvoren do 28.06.2009.g.

28. VECTOR d.o.o. AKOVEC, S. Radi a 5, traži 1 DJELATNIKZASERVISAUSPUHA,naneodre eno vrijeme, javi se na 390-341. Natje aj otvoren do 30.06.2009.g.

29. I.C.C.- Dr.Pohl d.o.o. AKOVEC, ZAVNOH-a 17, traži 1 VSS VODITELJ POSLOVNICE na nivou RH, 1 MEDICINSKA SESTRA, 1 DOKTOR OP E PRAKSE, 5 TELEFONISTA, 1 VSS INFORMATI AR, 1 KOMERCIJALIST-predstavljanje arteriografa na neodre eno vrijeme, radno iskustvo poželjno znanje stranih jezika - njema ki-ma arski, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail; info@icc.hu, i.c.c.dr.pohl@ck.t-com.hr Natje aj otvoren do 30.06.2009.g.

30. VLADO d.o.o. DOMAŠINEC, traži 1 DIPL. INŽ.

AGRONOMIJE-smjer ratar-zaš ta bilja na odre eno vrijeme, mjesto rada Domašinec, radno iskustvo minimalno 1 godina, javiti se osobno ili pismena zamolba ili 863-863, 091-533-0879.

Natje aj otvoren do 30.06.2009.g.

31. MT Tvornica dje je trikotaže PRELOG, traži 3 KONOBARA sa i bez radnog iskustva na neodre eno vrijeme, mjesto rada Restoran KRUNA akovec javi se na 040-684-149. Natje aj otvoren do 21.06.2009.g.

32. PEKARNA SUNCOKRET AKOVEC, M.J. Zagorke 14, traži 1 PEKAR sa radnim iskustvom, 1 OSOBA ZA PRODAJU PECIVA u pekari na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 091-396-5000.

Natje aj otvoren do 17.06.2009.

33. KRON d.o.o. AKOVEC, Kalni ka 31, traži 2 DJELATNIKA ZA OFSET TISAK na neodre eno vrijemeuzprobnirad,javi seosobnouzprethodnu najavu na tel. 384-606 do 30.06.2009.g.

34. METALMARODIM.SREDIŠ E,Frankopanska 36, traži BRAVAR, ZAVARIVA na neodre eno vrijeme, javi se na 295-714, 091-537-3652. Natje aj otvoren do 30.06.2009.

35. Riblji restoran PRELOG, Glavna 31, traži 1 KONOBAR, 1 KUHAR na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo ali nije uvjet, javi se na 645-100, 098-909-7584. Natje aj otvoren do

30.06.2009.g.

36. KRIŠTOFI TRANS d.o.o. AKOVEC, traži 1 VOZA LAKOG DOSTAVNOG VOZILA “B” kat. na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 099-785-3180. Natje aj otvoren do 21.06.2009.

37. NIMAR Završni radovi u graditeljstvu STRAHONINEC,Žrtavafašizma135,tražiKERAMI ARI, MONTERISUHEGRADNJE,ZIDARI,TESARIvišeizvršitelja, na neodre eno vrijeme, javi se na 099220-3722. Natje aj otvoren do 30.06.2009.g.

38. Ordinacija op e medicine Marija Haramija Strbad dr. med. DONJI VIDOVEC, R. KON ARA 7, traži 1 LIJE NIK OP E PRAKSE na odre eno vrijeme (10 mjeseci zamjena za specijalizaciju),položen stru ni ispit, javi se na 615-006, 099-214-1857 ili poslati zamolbu na gornju adresu di 03.07.2009.

39. Soboslikarsko-li ila ki obrt vl. Antun Peter Sveta Marija, Zelengaj 35, traži 2 GRA EVINSKA RADNIKA, 2 SOBOSLIKARA ILI FASADERA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-762-037.

Natje aj otvoren do 03.07.2009.g.

40. Kroja ki obrt “ ZANOS” ŠENKOVEC, V. Bukovca 14, traži 2 ŠIVA A TRIKOTAŽE na odre eno vrijeme s mogu noš u stalnog radnog odnosa, javi se osobno ili 343-581. Natje aj otvoren do 04.07.2009.g.

41. P.D. METAL DRAGOSLAVEC SELO 37 A, traži 3 Djelatnika Na Proizvodnoj Liniji-izrada papirnate galanterije na neodre eno vrijeme, javi se na 098-196-1262. Natje aj otvoren do 05.06.2009.g.

42. AKOVECSTAN d.o.o. AKOVEC, I. Mažurani a 2, traži 1 ZIDAR na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 310-646, 098-235-685. Natje aj otvoren do 25.06.2009.g.

43. Market invest nekretnine AKOVEC, T. Gori anca 6, traži 1 KOMERCIJALIST AGENT za prodaju nekretnina na neodre eno vrijeme uz probni rad,znanjestranogjezika,“B”kat.,znanjeradana ra unalu, komunika vnost, prodornost, pokretljivost, sposobnost, javi se osobno, 385-020, 099-7074170. Natje aj otvoren do 24.06.2009.; 2zidara,2POMO NARADNIKAnaodre enovrijeme, javi se osobno, 385-020, 099-707-4170.

Natje aj otvoren do 09.06.2009.

44. Kroja ki obrt “ANITA” STRAHONINEC, Cvjetna 10, traži ŠIVA I TEKSTILA-više izvršitelja na neodre eno vrijeme, minimalno radno iskustvo 3 godine, javi se na 333-074. Natje aj otvoren do 02.07.2009.g.

45. TRGOVINA ZA SVE AKOVEC, TRG REPUBLIKE 6, traži 2 KOMERCIJALISTA, 2 PRODAVA A na neodre eno vrijeme uz probni rad, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natje aj otvoren do 20.06.2009.g.

46. Pe enjarnica AMSTERDAM AKOVEC, traži 2 KONOBARA-spremanje, posluživanje i dostava hranenaneodre enovrijemeuzprobnirad,javi se osobno ili e-mail; t.horvat@home.nl. Natje aj otvoren do 30.06.2009.g.

47. Restoran AQUA TOTO MORE TOTOVEC ,traži 3 KONOBARA,2 KUHARA, 2 POM. KUHARA na neodre eno vrijeme, javi se na 091-912-3525.

Natje aj otvoren do 30.06.2009.g.

48. DOMINO SISTEMI SILVIO d.o.o. AKOVEC, traži 1 KERAMI AR na neodre eno vrijeme, javi se na 092-208-1188. Natje aj otvoren do 30.06.2009.g.

49. GRAWE HRVATSKA d.d. AKOVEC, V. Morandinija 4, traži PRODAJNI SAVJETNICI-zastupnici osiguranja, najmanje SSS, položen ispit “B”,znanje rada na PC, komunika vnost, individualnost, mski rad, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili se osobno obra u ured u akovcu. Natje aj otvoren do 30.06.2009.g.

50. NET d.o.o. ŠENKOVEC, Jelenska 7, traži 1 DJELATNIK U PROIZVODNJI SVIJE A na odre eno vrijeme, javiti se osobno, ili dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu ili inf. 343-233. Natje aj otvoren do 28.06.2009.g.

51. OMD d.o.o. AKOVEC, traži 2 DJELATNICE ZA PRODAJU NA ŠTANDU, mjesto rada MalinskaKrk, prodaja brze hrane, osiguran smještaj, na odre eno vrijeme od 01.06.2009.-01.09.2009.

Natje aj otvoren do 21.06.2009.g.

52. TRGO-GEA d.o.o. NEDELIŠ E, traži 1 AUTOMEHANI AR, 1 AUTOELEKTRI AR na neodre eno vrijeme, sa radnim iskustvom, javi se na

822-699, 091-1822-325. Natje aj otvoren do 30.06.2009.g.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. OBDURO d.o.o., VARAŽDIN, FRANJE STAREJA 7; traži 1 OSOBU za poslove KUHARA u objektu za ketering (pizze, a la carte) na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvje : ili OŠ, PKV, KV, SSS, bez obzira na zvanje, ali uz potrebno iskustvo na navedenom poslu ili KV kuhar, najava na mob. 095/910-2155 (Romano Grgi ), do 30.6.

2. Ugos teljski obrt ‘DOMENICO’, TRG SLOBODE7,VARAŽDIN;traži1KONOBARA/ICUza posluživanjejelaipi aurestoranu‘Domenico’ na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, presudan afinitet prema radu u ugostiteljstvu (javi se mogu i osobe koje nisu kvali cirani konobari), mla e osobe, najava na mob. na 091/792-8131 (Željko Solar), do 10.6.

3. DEKRA za privremeno zapošljavanje d.o.o., VARAŽDIN, KAPUCINSKI TRG 5; traži 50NKVRADNIKAZARADNATRACI, IŠ ENJE I PRERADA POVR A. Do i osobno na adresu ili najava na tel. 042/200-123, do 31.7.

4. ARBOR d.o.o., VARAŽDINSKA 193, GORNJI KU AN; traži 1 KV STOLARA za stolarske poslove u izradi i montaži namještaja, rad na plerici, pili za krojenje iverice, kanterici na neodre eno vrijeme, uvje : voza ki B kat.; radi se od pon.-petka prijepodne, pismene zamolbeosobnoilipoštomnaadresuilinajava na mob. 091/253-1466 (g. Leva ), do 11.6.

5. Ugostiteljski obrt ANKICA IVAN EVI , VARAŽDIN; mjesto rada: CAFFE BAR ‘GOL 1’, KU AN GORNJI, VARAŽDINSKA 164; traži KONOBARICU za posluživanje pi a u ca e baru Gol 1 na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvje : OŠ, PKV, KV, SSS, do i osobno na adresu ili najava na 098/380-666 (Ankica Ivan evi ) ili 098/382-420 (S pe Pavi i ), do 30.6.

6. TRGOVA KO PODUZE E VARAŽDIN d.o.o., Varaždin, Pavleka Miškine 53; mjesto radaVaraždinskaiMe imurskažupanija;traži 1OSOBUZAKONTROLUPOSLOVANJATRGOVINA - kako su istaknute cijene na ar klima, posloženi ar kli na policama, da li nabava ar kala pra i njihovu prodaju i sl. na odre eno vrijeme, uvje : SSS, VŠS ekon. ili trgov. smjera, iskustvo 5 g., obavezan voza ki B kat. (službeno vozilo), osnove rada na ra unalu do i osobno na adresu sa zamolbom do 30.6.

7. KITRO d.o.o., VARAŽDIN, PAVLEKA MIŠKINE 53; traži 1 VODITELJA UGOSTITELJSKOG OBJEKTA na odre eno vrijeme, uvje : SSS, VŠS,VSSugost.-turis kogsmjera,radnoiskustvo u vo enju ugost. objekta, komunika vnost, organizacijske sposobnos , mski rad. pismene zamolbe na adresu - priloži kratki životopis, adresu i broj telefona ili mobitela, do 30.6.

8. AUTOPRIJEVOZNIK DARKO BABI , KOLODVORSKA 1 C, TUR IN; traži 1 VOZA A TERETNOG VOZILA za distribuciju proizvoda Vindija na neodre eno vrijeme, uvjeti: KV, SSS voza , 1 g. radnog iskustva, voza ki C kat.; voziserelacijaVž-Zg.najavanamob.098/446059, do 2.7.

9. Ugos teljski obrt HAUSTOR, VARAŽDIN; traži 2 KONOBARICE za posluživanje gos ju, priprema brze hrane (fast food) na neodre eno vrijeme, uvje : PKV, KV, ženske osobe iz Vž ili bliže okolice, osobno na adresu Slas arnice Šešet, Kukuljevi eva 9, uz najavu na mob.

098/921-4304 (Željko Šešet), do 14.6.

10. GASTROCOM d.o.o., VARAŽDIN, J. HABDELI A 6; traži 4 SERVIRKE za posluživanje jela radnicima u tvornici na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS - ili ugos teljsko zvanje ili iskustvo u ugos teljstvu,do iosobnonaadresurestorana‘Park’ili najavanatel.042/211-466(KsenijaSme ško), do 15.6.

povodom gubitka našeg dragog i voljenog

ŠTEFAN IVANA iz Donjeg Kraljevca preminulog dana 30. svibnja u 60.-toj godini života ISKRENO ZAHVALJUJEMO svoj rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima koji su nam u teškim trenucima izrazili su ut, okitili odar cvije em i dragog nam pokojnika ispratili na vje ni po inak.

Ožaloš eni: supruga Vera, k erka Nevija, zet Željko, brat Božidar i sestra Milica s obiteljima te ostala tuguju a rodbina

SJE ANJE na dragu suprugu, majku i k er

VARGA MILENU iz Palinovca 8.6.2008. – 8.6.2009.

Nedostaješ nam svakog dana…

Tuguju i: suprug Slavko, sin Hrvoje i majka Vera

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije objavljuje

NATJE AJ za zapošljavanje na neodre eno vrijeme - 1 izvršitelja ( m/ž ) na POSLOVIMA SANITARNOG INŽENJERA Djelatnos za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije Uvje : - završena viša škola za sanitarnog inženjera - poznavanje rada na ra unalu - hrvatsko državljanstvo Uz molbu za zapošljavanje prilaže se: 1. svjedožba o završenoj višoj školi za sanitarnog inženjera 2. preslika radne knjižice 3. domovnica 4. kra i životopis s osvrtom na poznavanje osnove rada na ra unalu Probni rad u trajanju 60 dana.

Rok za podnošenje molbi je 8 dana od objave natje aja.

Molbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta natje aja dostavljaju se na adresu Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije, Ivana Gorana Kova i a 1e, 40 000 akovec s naznakom “za natje aj – zapošljavanje na neodre eno vrijeme-sanitarni inženjer ”.

O rezulta ma natje aja kandida e bi obaviješteni u roku od 30 dana.

IZ MATI NOG UREDA RO ENI: KATJA KOS, k i Ksenije i Igora; ADRIANO DEBELEC, sin Mirele i Gorana; EMA IGNAC, k i Draženke i Marka; HELENA HAJDINJAK, k i Irene i Vedrana; MIHAEL BRANOVI , sin Natalije i Kristijana; KLARA TURK, k i Rijane i Saše; LUCIJA MESARI , k i Katarine i Davora; LUCIJA BORKO, k i Katarine i Dušana; GRETA GORI ANEC, k i Maje i Stjepana; ENA BAJKOVEC, k i Vlatke i Nina; DORIJAN MRLEC, sin Zorice i Tomislava; HANA PTI EK, k i Mateje i Ivana; FRAN NOVAK, sin Silvije i Josipa; SANDI ORŠOŠ, sin Radmile i Bore; PAOLA POŽGAJ, k i Lucije i Maria; ANA NOVINI , k i Nataše i Nikole; NOA VARGA, sin Marte i Tomislava; NOA MIHOCI, sin Martine; FILIP KOZJAK, sin Maje i Saše; MATEO GROF, sin Nine i Bernarda.

VJEN ANI: Jelena Sever i Nikola Hui ; Ivana Halonja i Bojan Novak; Nina Martinjaš i Nikola Dobrani ; Fanika Obadi i Marko Bori ; Natalija Buhanec i Zoran Koštari ( akovec). Ninoslav Štampar i Željka Lovren i ; Benjamin Kranj ec i Silvija Sigurnjak (M. Subotica).

Josipa Kutnjak i Ivica Buhanec; Dobrila Bo-

ži i Ivan Novak (M. Središ e). Petra Horvat i Ivica Mesarek (Nedeliš e). Lidija Balent i Branko Režek; Maja Smrti i Rajko Mar etko; Dijana Balent i Kristijan Božek (Prelog).

Valentina Domjani i Mario Fus; Marija Mesari i Ivan Lesar (Štrigova).

UMRLI: Veronika Mlinari , r. Negovec, ro . 1932.; Anica Mu i , r. Majc, ro . 1942.; Irma Vuruši , r. Preložnjak, ro . 1922.; Katarina Posavec, r. Srnec, ro . 1927.; Kristina Le ek, r. Toplek, ro . 1929.; Josip Bartulovi , ro .

1940.; Stjepan Novak, ro . 1943.; Dubravka Elizabeta Novak, r. Martinovi , ro . 1944.; Anastazija Pongrac, r. Na , ro . 1924.; Mijo Vrbanec, ro . 1928. ( akovec). Dragutin Mikulan, ro . 1950.; Angela Novak, r. Matija i , ro . 1926.; Regina Ujlaki, r. Matjanec, ro . 1922. (Kotoriba). Rozalija Bistrovi , r. Tomši , ro . 1935.; Stjepan Bogdan, ro .

1932. (M. Središ e). Ana Malvi , r. Petran, ro . 1929.; Julijana Novak, r. Radikovi , ro .

1931.; Marija Gal, r. Czillag, ro . 1925. (Nedeliš e). Kata Habola, r. Vidovi , ro . 1939.

(Prelog). Ema Ter i , r. Rebernik, ro . 1921. (Štrigova).

58

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Djeca iz Pribislavca bila su od onih sa zapaženijim nastupom

9. lipnja 2009.

Gosti iz Marije Bistrice

U MALOJ SUBOTICI održana deveta Smotra dje jega folklornog stvaralaštva

Najja a do sad po broju sudionika i kvaliteti

Doma ini iz KUU-a “Zvon”

Po prvi put bilo je dovoljno prostora da svi sudionici prate nastupe izvo a a

Osamsto sudionika i više od tisu u posjetitelja okupilo se u Maloj Subotici na devetoj po redu Smotri dje jeg folklora koja je održana posljednje subote i nedjelje u mjesecu svibnju .

Na Smotri se predstavilo 25 me imurskih dje jih folklornih skupina, kao i gosti iz Slavonije te Karlova ke županije. Iako su najavili svoj dolazak, na veliku žalost organizatora, na Smotri se, zbog neodgodivih obaveza, nisu pojavili gosti iz Slovenije.

Iako je uvriježen obi aj da Smotra dje jega folklornog stvaralaštva zapo ne mimohodom sudionika, njega ove godine nije bilo budu i da je zbog adaptacije Doma kulture Smotra održana u sportskoj dvorani OŠ Tomaša Gori anca.

Taj novi prostor pak je omogu io da nastupe folklornih i tamburaških skupina prate ne samo posjetitelji, ve i sami sudionici Smotre.

Mali folkloraši i tamburaši, odjeveni kako obi aji nalažu, u pratnji svojih voditelja s velikim su zanimanjem pratili nastupe svojih prethodnika, da bi onda i sami pokazali što su nau ili i uvježbali u minulih godinu dana.

Smotru je otvorio uro Horvat, predsjednik Skupštine Zajednice HKUU-a Me imurske županije, a u ime doma ina, ali i Odbora za dje je folklorno stvaralaštvo pri Zajednici KUU-a Me imurske županije, sudionike i posjetitelje pozdravio je Željko Jan ec.

Svojim nastupom Smotru su otvorili predstavnici KUU-a “Selja ka sloga” iz Nedeliš a, a prvi dan nastupili su još i mali folklo-

raši iz Mihovljana, Strahoninca, Zasadbrega, Ivanovca, Donjeg Kraljevca, Murskog Središ a, Domašinca, Gori ana, Gornjeg Kraljevca, Preloga, te gosti iz KUD-a “Posavac” iz Vrbanje i iz KUD-a “Sveta Ana – Vu jak” iz Karlovca, kao i doma ini, KUU “Zvon” iz Male Subotice.

U nedjeljnom programu Smotre predstavili su se folklora ši iz Donjeg Vidovca, Pribislavca, Šandorovca, Svete Marije, Marije Bistrice, akovca, Svetog Martina na Muri, Žiškovca, Podturna, Ma kovca i Donje Dubrave.

Nastupe malih folkloraša, tamburaša i pjeva a u dobi od 3 do 15 godina pratio je tro lani stru ni ocjenjiva ki sud. Koreogra kinja Lidija Mikulan - Sraka posebno je pazila na ples i nošnju, prof. Branimir Magdaleni na pjevanje, a prof. Boris Novak na to kako su se prezentirali tamburaši.

Na okruglim stolovima komentirali su vi eno, ocjenjuju i kako je na ovogodišnjoj Smotri prikazan zna ajan napredak i u scenskom nastupu i što se glazbe i pjevanja ti e, a uo eno je da ova priredba iz godine u godinu

postaje sve brojnija. Ipak, konkretne ocjene nisu davali ve e o njima izvijestiti najkasnije do 15. lipnja.

Tada bi se trebalo znati koja e folklorna skupina, koji tamburaši i pjeva i na jednu od zna ajnih folklornih manifestacija u zemlji. ak e sedam skupina dobiti priliku za nastup na Vinkova kim jesenima, Državnim smotrama dje jega folklornog stvaralaštva u Kutini, Svetoj Nedelji te u Karlova koj županiji, kao i na me unarodnoj smotri u Zagrebu te Dje jim igrama u Vo incima . Tako er e tada biti obznanjeno tko e od sudionika na izlet po Me imurju koji poklanja TZ Me imurske ž upanije .

Sudionicima Smotre i posjetiteljima ove su se godine predstavile vezilje KUU-a “Zvon” iz Male Subotice koje su u predvorju sportske dvorane izložile svoje rukotvorine, dok su ipkarice podu avale razlici izme u svetomarske, lepoglavske i paške ipke te su prezentirale kako se koja izra uje.

(D.Mihoci,Z.Vrzan)

Mali folkloraši iz Žiškovca vjerojatno e predstavljati Me imurje na nekoj od folklornih manifestacija u zemlji

9. lipnja 2009.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 59

60

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

9. lipnja 2009.

9. lipnja 2009.

Razbibriga 61

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ŠALA mala

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Nagerek sam: koga bode itak pomela Ivekova metla?

K

ak je i naše me imorsko bira ko telo štelo, tak se to i pripetilo: vu naš županiski Pentagon se useliv Ivek Perho ov kakti novozebrani gazda, o em re i, kakti novi župan. Ak je Ivek o ekivav gda mo bode cugle županiske vlasti vu roke dauv Jožek Posavcov, kakti bivši župan, toga se nej f akav, jerbo je Jožek, otkak je nej prešev prvoga izbornoga kruga, srdito trupnuv z županiskaj vrataj i odišev na urlab, tak gda je zadje tri tjedne z županijom hercuvav Mladen Križaji ov. Vsi znamo kak je prešev drugi krug i zato je Mladen jedva do akav Iveka kaj mo preda klju e Županije i vse nevole štere so z tem povezane.

Ali to je još nej vse: Ivek se je još niti nej pravzaprav sev vu županovo vro o foteljo, još mo je niti nej na pamet palo kajbi pozvav novinare, a vrnuv se Jožek, kakti strela z vedroga neba i pozvav je novinare na oproštajno konferencijo. Ne verjem gda so novinari zazvedili nekaj novoga, jerbo je pripovedav kak je uda delav, kak ve naša županija vredi uda vej nek unda gda jo je on dobiv od Leva i a i gda je jako najgerek kak bodo ovi novzebrani teško uspeli hercuvati vu

ove štiri leti štere so pred nami.

Neje ruom lejpo govoriv o novaj politi araj šteri so se uselili vu naš me imorski Pentagon. Kak i navek, vreme le i vse rane, na jednoj strani, a na drugoj strani bode pokazalo kuliko vredijo Ivek, An elko i Matija i jeli bodo bolši ili hujši od Jožeka, Dijane i Mladena. Jožek je biv jako srdit kaj je morav mesto prepustiti Iveko, ali je zbogradi tega nej morav šinfati Iveka, pak za to je krivo naše me imorsko bira ko telo, jerbo so si oni zaželeli promjene. Ak slobodno re em, žene so i ve pok presodile, jerbo jiv je ionak vej , a Jožek nebre veruvati gda so žene, polek jega tak fajnoga i tak dobrodrže ega, zebrale Iveka. Brz as se Jožek negdi morav zameriti ženama, a do ve je veruvav kak jiv jako dobro pozna.

akov anci so za svoj den postajli, vu nejlepšoj akoskoj vulici štera nosi ime Katice Zrinski, bisto Ani Katici Frankopan Zrinski. Dugo so akov anci akali kajbi se to pripetilo i do akali so se. Tu je nejve pomogla akoska Matica Hrvacka, a i Družba hrvackoga zmaja. Vse je to lejpo i dobro, je-

dina falinga je vu temo kaj niti doma i nebrejo najti bisto dok jo o ejo nekomo pokazati, a nej kajbi jo stranjski mogli najti brez vodi a. Najme kaj, Katica je postavlena vu cvetnjako svoje vulice i to med šatoraj štere so sladoleda i rezmetali po vulici. Jako sam najgerek što bi itak morav reda naprajti med temaj šatoraj tak kajbi i Katica mogla dojti do zraka i kajbi jo mogev videti vsaki on šteri polek ide.

M

inulo je godovno Svetoga Urbana šteroga so naši vinari zeli pod svoje, tak gda je svetkuvanje zaštitnika naših goric, grozdja i vina trajalo deset dni. Nebrem tu, a kaj nebi pofaliv vse one štero so nej šparali vreme i furt so delali kajbi nam, a i vsima šteri so se za te dneve dotepli k nam vu Me imorje malo, bili pri roki i pokazali nam vse kaj nas je intereseralo. Neje le ko biti deset dni vu punom pogono: morem vam re i gda smo i mi šteri smo sam lojsali od pelnice do pelnice i sprobavali vse te dobrote štere so se nudile, kak one na tajeraj tak i one vu kupicaj, skraherali vsaki drugi den, a Mikec i jegovi pajdaši so

Moja žena je an eo

vsaki den bili na zadatko. Vsaka ast de ki, a kapa doli i lepaj našaj pucaj, brez šterih to nebi tak dobro i lepo zgledalo.

Mujo govori Hasi: - Moja žena je an eo!

Haso: - Blago tebi, moja je još živa!

K

aj je prilo ko bira ko telo štelo to se i pripetilo: znova je prilo ki gradona elnik Dragec Glavina, z conom zvani Dragiša, a jegov zamjenik je Ljubomir Kolarek, za pajdaše Ljubo. Nikaj preve novoga, jerbo je tej dvojac vodil Priloka i vu minulomo mandato. No, kak je Ljubo rekev, na elu gradskoga ve a bode gospo a Terezija Božek. To je prvipot, otkak je grada Priloka kaj bode jedna žena glavna vu Vije o. Zlobniki pripovedajo gda je to zato kaj se drugi mesec Ljubo ženi, dugo si je zbirav i prebirav, ali kuliko vidimo neje uspev zbe i, pak mo bode leži zmagaditi kaj mo bode žena glavna doma, ak bode se na to privu av i vu Grado. Žene so vseposud zele cugle vlasti vu svoje roke, pak je nam moškima uda leži im to priznamo i kaj se preve ne bunimo. Bodi si dober z onim šteri je gazda pre hiži (ili pak vu grado, op ini, na poslo...) dugo boš živev i dobro ti bode na sveto.

Bez brade Pošto je više mjeseci nosio bradu koja mu je lijepo pristajala, mladi nau nik odlu i jednog dana da se obrije i tako iznenadi ženu.

Kad se uve er vratio ku i, ona mu poleti u zagrljaj i po ne da ga ljubi dugo, dugo...

- Ha? - re e on - Ovako bez brade sam sasvim drugi ovjek?

- Što? - uzviknu njegova žena - Pa to si ti?

Na sudu Sudac optuženom: - Priznali ste da ste ukrali kaput. Imate li primjedbe?

- Da, morao sam produljiti rukave.

Misa Stariji par sjedi na misi. Žena se nagne k mužu i re e mu: - Tiho sam prdnula ... što da radim?

Muž joj odgovori: - Zamjeni si baterije u slušnom aparatu!!!

Skalp - Mogu li se i ja igrati s vama?

- pita djed Pericu koji se igra Indijanaca s drugom djecom.

- Ne dolazi u obzir! Ti si ve skalpiran - odgovori Perica.

Zarada - Ju er sam zaradila deset maraka u dvije minute - hvali se Fata prijateljici.

- Kako tako mnogo u tako malo vremena? - pita je prijateljica.

- Mujo mi je platio da se popnem na drvo - odgovori Fata.

- On ti je htio vidjeti ga ice re e joj prijateljica.

- Znam, zato sam ih i skinula prije penjanja - kaže Fata.

Opasno za zdravlje - Može li seks biti opasan za moje zdravlje? - pita Jura lije nika.

- Ovisi - odgovori on.

- O emu? - za u eno e Jura.

- O tome ho e li i tvoja žena to doznati ili ne.

ernobiljske jabuke Prodava ica na pijaci vi e: - ernobiljske jabuke, ernobiljske jabukeee!

Prilazi joj ovjek i pita je: - Jesi li ti ženo normalna? Što vi eš da su jabuke iz ernobila, ne e ti ih nitko kupiti.

A prodava ica e na to: - Aaa, kupuju, kupuju. Netko za supruga, netko za svekrvu, Hrvati za Slovence, kupuju, kupuju; još malo pa nestalo!

Kad plavuša vozi Krivudala plavuša cestom, lijevo - desno ugrožavaju i sav promet te ju zaustavi policajac.

- Pa dobro, gospo o, zašto vozite tako nemarno?

- Oprostite, ali ja stvarno ne znam, gdje god pogledam vidim drvo ispred sebe i nikako ga ne mogu zaobi i!

Policajac pogleda u auto i re e: - Gospo o, to vam je osvježiva zraka!

Zlatna ribica Dolazi Haso kod Muje kad u Mujinom dvorištu igraju tenis inale Nadal i Federer.

Haso: - Mujo, od kad kod tebe igraju Nadal i Federer?

Mujo ljuto odgovori: - Od kad sam poželio želju mojoj zlatnoj ribici.

Haso uze zlatnu ribicu ali vra a se kod Muje za 10 minuta i kaže: - Ova tvoja ribica nije normalna!

Ja tražim pare ona daje jare.

Ja tražim novac ona mi daje kolac.

Ja tražim lovu ona mi daje sovu.

Mujo: - Zar si ti mislio da sam ja tražio svjetski tenis?

Indeks

Programerski

- Molim vas osobnu iskaznicu - zatraži policajac dokumente mladi a kojeg je zaustavio u sitne no ne sate.

- Nemam, može li indeks? upita mladi .

- Može - odgovori policajac.

- Uf, koliko si se ti naputovao - re e mu policajac prelistavaju i indeks.

Nakon smrti Microsoftov programer dolazi kod Svetog Petra.

Petar se ne može odlu iti pa ga pita ho e li u raj ili u pakao.

- Pa, ne znam - misli se programer - mogu li probati jedno i drugo pa da se onda odlu im?

- Može - re e Sveti Petar.

Programer u raj, nema pi a, nema žena, nema ilegalnog softvera, molitve svaki dan, spavanje u 10 nave er.

Ode zatim u pakao - kad ono tulumi non-stop, svi veseli, alkohol na cisterne, procesori C2D, besplatno logiranje...

Vrati se programer Svetom Petru i odlu i se za pakao.

Na to ga Sveti Petar stavi u lance i da vragu na obradu.

- Eeeej, a što je sad ovo?!

- Žalim, ali ono ti je bila samo DEMO verzija.

Slovenski i crnogorski jezik Iz kojeg razloga slovenski jezik nikada ne e biti epski jezik, poput recimo crnogorskog?

Uzmimo na primjer završetak jednog epa, napisan juna kim crnogorskim: - ...i onda mu je s prokletim kopljem skroz-naskroz probo prsa juna ka!

A prevedimo sada istu tu re enicu na slovenski: - ..in potem mu je z prekletimi pal kami rez na rez prepi il cicke juna ke!

Pozivamo itatelje da nam pošalju svoje viceve koje emo rado objaviti. Možete ih slati na e-mail: vlatka@mnovine.hr ili nam pošaljite poštom

62

Vremenska prognoza

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 1. do 8. lipnja

Stižu sunce i toplina VREMENSK A SLIK A: Ovog tjedna vrijeme e ipak poprimiti ljetna obilježja. S ja anjem anticiklone iznad Sredozemlja i jugoisto ne Europe do i e do postupne stabilizacije vremena i zatopljenja. Svježiji i vlažniji zrak zadržavat e se nad sjevernom i sjeverozapadnom Europom.

Takav raspored atmosferskih sustava uzrokovat e više sunca i topline tijekom ovog tjedna, a temperatura e se vratiti na visoke vrijednosti oko 30 Celzijevaca. Manji prodor hladnijeg zraka sti i e nam oko petka, no tijekom vikenda ponovno bi trebalo biti sun ano i vrlo toplo. S obzirom na kraj školske godine ovo e i školarcima i roditeljima biti dobar uvod u ljetne praznike.

VREMENSKA PROGNOZA: U utorak e pod utjecajem anticiklone prevladavati sun ano i vru e vrijeme, a jugozapadni vjetar e poja ati na umjeren, ponegdje uz dravska jezera i poja an. Bit e i pomalo sparno zbog dolaska malo vlažnijeg zraka. Povremeno je mogu a mala do umjerena naoblaka, ali kroz nju e se probijati sunce tako da ne e kvariti dojam ve inom sun anog dana. Jutarnja temperatura kretat e se od 13 do 15, a najviša dnevna nakon dužeg niza dana mogla bi ponegdje do i do 30 Celzijevaca.

Vrlo sli no vrijeme nastavit e se i tijekom srijede. Ve od jutra prevladavat e sun ano, samo mjestimice s malom ili umjerenom naoblakom, a tako e pro i cijeli dan. U popodnevnim satima i predve er postojat e mala mogu nost za pokoji kratkotrajan pljusak, no u ve em dijelu Me imurja ostat e suho. Puhat e slab do umjeren jugozapadni vjetar zbog kojeg e jutarnja temperatura zraka biti oko 15°C, a najviša dnevna izme u 26 i 28 stupnjeva.

I u etvrtak e sunca biti puno, oblaka malo, a kiša e izostati.

Zbog pritjecanja toplog zraka s juga i jugozapada bit e vrlo toplo

9. lipnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

i vru e uz ve inom slab dnevni vjetar. Temperatura zraka bi s jutarnjih petnaestak trebala porasti do 28 ili 29 Celzijevaca koliko o ekujemo u popodnevnim satima.

Manja promjena vremena mogla bi zahvatiti Me imurje i Podravinu tijekom petka. Naime, sjevernije od nas premještat e se frontalni poreme aj s vlažnijim i hladnijim zrakom, a njegov rep mogao bi “pomesti“ i sjeverne dijelove Hrvatske. Još nije sasvim sigurno koliko e utjecati na vrijeme, ali budimo spremni na više oblaka iz kojih bi mjestimice moglo pasti malo kiše, a mogu i su i pljuskovi s grmljavinom. Zapuhat e umjeren vjetar sjevernih smjerova pa e se temperatura zraka sniziti za nekoliko stupnjeva. Sparina i vru ina bit e otpuhane na jug pa e i biometeorološka situacija biti povoljnija.

No, ta promjena vremena ne e dugo potrajati. Ve u subotu bi

Svjež lipanjski tjedan

zbog ponovnog ja anja anticiklone vrijeme trebalo biti sun anije i malo toplije. Uz ve inom slab povjetarac sa sjevera bit e ugodno, a temperatura ne bi trebala prelaziti 26 stupnjeva. Sam kraj tjedna, nedjelja, nosi ve inom sun ano i vru e vrijeme. Zbog utjecaja polja povišenog tlaka zraka oblaka e biti malo, kiše ne bi trebalo biti, a temperatura zraka lagano e rasti. Puhat e uglavnom slab dnevni vjetar. Vru e i sparno uz južinu nastavit e se vjerojatno i u ponedjeljak. (prognozu izradila udruga Crometeo 8.6.)

Šesti mjesec nije po eo baš onako kako bi ve ina željela. Nakon jakog vala vru ine sredinom svibnja te zahla enja u njegovom posljednjem tjednu, sli no je po eo i lipanj.

Pod utjecajem dviju ciklona, Ines i Jana, vrijeme je prošlog tjedna u Me imurju, ali i u ostatku zemlje bilo promjenjivo i svježe ime se zapravo samo nastavila tradicija iz prethodnih godina kad je nakon vala vru ine u svibnju ubrzo zahladilo pa je dio lipnja prošao uz svježe i promjenjivo vrijeme. Malotko zna da je mjesec lipanj u Me imurju najkišovitiji mjesec u godini. Mjese ni lipanjski prosjek oborina na našem podru ju iznosi oko 100 litara po “kvadratu“, no ve ina te koli ine padne u kratkom vremenu u obliku jakih pljuskova pa ne uspijemo dobi dojam kišovitog vremena kao ujesen. Li-

panj je i mjesec s najviše grmljavine u središnjoj Hrvatskoj pa stoga s pravom nosi naziv “mjesec europskog monsuna“ budu i da nam s Atlan ka esto i brzo dolaze prodori vlažnog i nestabilnog zraka. Ciklone koje su djelovale na vrijeme, Ines i Jan, najviše kiše donijele su Dalmaciji gdje je u samo jednom danu ponegdje palo preko 200 litara po kvadratnom metru. Dojam vremena u nekim danima bio je više jesenski nego ljetni, primjerice u petak je najviša temperatura u Me imurju bila niža od 20 Celzijevih stupnjeva, a mnoštvo oblaka i vlage podsje alo je na jesen.

Subota nam je donijela skok temperature i južinu s padom tlaka što nije pogodovalo ljudima osjetljivima na vrijeme. Vjetar je mjes mice bio jak i vrlo jak. U nedjelju nam je Jan opet donio pljuskove i osvježenje.

Otvorena Crometeo izložba fotografija ‘Meteorološki kontrasti’ u Splitu Kada su u pitanju fotografije s meteorološkim motivima malotko ulaže toliko truda u njih kao lanovi Crometeo tima. Zaljubljenici su to u vremenske ekstreme koji danima prou avaju vremensku prognozu da bi znali odabra najpovoljniji trenutak za fotogra ranje nekog zanimljivog meteorološkog momenta na moru, planini, gradu, selu... Ponekad iza jedne fotogra je stoje sa i sa ekanja i pra enja kretanja oblaka i olujnih sustava. Prva skupna izložba Crometeo lanova premijerno je bila postavljena u Splitu 2007. godine u foto klubu Split. Izložbu je otvorio legendarni S pe Boži i pokazala se jednom od najuspješnijih te godine. Dvije godine kasnije, Crometeo m predstavlja

svoju drugu skupnu izložbu fotogra ja ‘Meteorološki kontras ’ u Foto klubu Split u Marmontovoj 5 do 24. lipnja.

ODRŽANA SMOTRA Me imurske popevke Nedeliš e 2009.

Mladež i djeca osvježili smotru Premda su nastupili kao gosti smotre, mladi pjeva i koji su pravo nastupa stekli nakon održane Dje je smotre me imurskih popevki, održane u Toplicama Sveti Martin, bili su najbolji dio subotnje priredbe.

Posebno se to odnosi na Jelenu Žnidari iz KUU-a “Selja ka sloga” Nedeliš e i žensku pjeva -

ku skupini HKUU-a Sveti Martin, premda su lijep dojam ostavili i Ivan Vugrinec iz KUD-a Žiškovec te ženska vokalna skupina KUU-a “Selja ka sloga” Nedeliš e.

Ina e su Nedeliš anci bili dominantni na pozornici SGC-a Aton, a njihova ženska pjeva ka skupina s pjesmom “Ribica mi plava” bila je najbolja na itavoj

priredbi, što se moglo utvrditi na osnovi gromoglasnog pljeska publike i oduševljenja na licima stru ne komisije.

Nastupom Nedeliš anki zaboravljene su poteško e s rasvjetom, zbog ega je priredba bila prekinuta desetak minuta, a odli an organizator je našao utjehu zbog ipak premalog broja gledatelja.

Vrlo dobar nastup imala je Emina Grahovec Boži , kojoj su u izvo enju “Cveti meni, šipek roža” lijepa pratnja na tamburici i gitari bili sestra Željka i otac Željko.

Novu dimenziju me imurskoj popevki dala je Zagrep anka Nikolina Nina Romi , a Lidija Kramar iz Svetog Jurja u Trnju pokazala je velike glasovne mogu nosti. Publika je srda no pozdravila Ceciliju Merka iz Domašinca kojoj je ovo bio 14. nastup na smotri.

Dvadeset i peta smotra

Emina Grahovec Boži , zrelija i još bolja

Pred publiku i stru nu komisiju, na 25. jubilarnoj Smotri me imurske popevke, redom su izašli: ženska vokalna skupina J. Š. Slavenski akovec, muška vokalna skupina J. Š. Slavenski, Filip Hozjak, Lidija Kramar, žen-

Skladnost pjesme i nošnji odlika je Palov anki ska vokalna skupina KUD-a Donji Kraljevec, mješovita pjeva ka skupina KUD-a Ma kovec, Nada Žvorc, ženska pjeva ka skupina Palov anke, ženska pjeva ka skupina KUD-a Katruže, Anita Magdaleni , ženska pjeva ka skupina KUD-a Podturen, muška pjeva ka skupina KUD-a Žiškovec, Ivan Vugrinec, ženska pjeva ka skupina HKUU-a Sveti Martin, ženska vokalna skupina KUU-a Selja ka sloga Nedeliš e, Jelena Žnidari , Cecilija Merka , Katarina Toplek, ženska vokalna skupina KUD-a Ivan Musta Kantor Sveta Marija, Dunja Knebl, Nikolina Nina Romi , Josip Mihaljevi , Emina Grahovec Boži , ženska vokalna skupina Fti ice KUD-a Mura Mursko Središ e i ženska pjeva ka skupina KUU-a Selja ka sloga Nedeliš e.

Priredbu je otvorio novi me imurski župan Ivica Perho , diplome, medaljone i cvjetne aranžmane iz luš ija, koje je izradila Ana Srnec, sudionicima je predala Jasna Hajdinjak, predsjednica KUU-a “Selja ka sloga” Nedeliš e, a sve je srda no pozdravio i na novu smotru pozvao Dragutin Srnec, predsjednik Organizacijskog odbora smotre. U nedjelju je na istom mjestu, uz nazo nost ve eg broja gledatelja, obilježen jubilej 25. me imurske popevke, te promoviran CD s više zapisa i napjeva s dosadašnjih smotri. Gosti priredbe bili su Ansambl Lado iz Zagreba, te Elizabeta Toplek, Cecilija Merka , KUD Podturen, Nada Žvorc, Anita Magdaleni i Henrik Šimunkovi , eminentni sudionici ranijih smotri.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

Jelena Žnidari , mladosti unato , imala je sjajan nastup

9. lipnja 2009.

Mozaik 63

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U UKOVCU održan 9. Najglas

Pobjednici Bermanec i Mihoci U ukovcu je 30. svibnja održan deveti po redu festival Najglas. Natjecalo se jedanaest u enika OŠ Draškovec, neki i u

duetu, pa je publika pratila izvo enje devet pjesama.

Stru ni ocjenjiva ki sud najboljim je ocijenio izvo enje i nastup

Tomislava je najboljim ocijenila publika

Pobjednik po mišljenju žirija Natjecatelji 9. Najglasa Denisa Bermanca, dok je Tomislav Mihoci dobio nagradu publike. PobjednicimaFestivalauru enesuvrijedne nagrade, me u kojima i slike.

SVETA MARIJA do ekala Carlu Belovari

Nezaboravan do ek za svetomarsku ružu Carla Belovari završila je svoj nastup u showu RTL televizije “Hrvatska traži zvijezdu“ ulaskom me u pet najboljih.

Svetomar ani su svojoj Carli priredili nezaboravan do ek kakav prili i pravoj zvijezdi.

U tamošnjem Domu kulture okupilo se nekoliko stotina ljudi koji su došli pozdraviti Carlu i njezine goste. The Voice je Svetomar ica koja je svojim glasovnim sposobnostima osvojila cijelu Hrvatsku, a uvijek se rado “štimala“ što je Svetomar ica iz Me imurja. Tako se, prema rije ima voditelja programa, HTZ preselio u Svetu Mariju, s time da je ovaj put napravljena stroga ali pravedna selekcija, pobjednik se zna unaprijed, a prema vašim glasovima to je ruža svetomarska Carla The Vo-

ice Belovari, najavili su dolazak Carle na pozornicu.

Uz Carlu, u programu su zasvirali i zapjevali tamburaši KUD-a “Ivan Musta Kantor”, Spli anin Duško Šari - Kralj, rock grupa “Restart” iz akovca, dok je podršku Carli došla dati i lanica žirija HTZ-a Jelena Radan.

- Carla, mi te volimo, orilo se Domom kulture u Svetoj Mariji, a ona je mještanima, prijateljima i rodbini zahvalila na najljepši na in otpjevavši pjesme s kojima se predstavila u showu. Tom prilikom pozvani su Me imurci da glasuju i navijaju za me imurskog slavuja Bojana Jambroši a koji je izborio polu inale showa. Na do eku su bili Bojanovi roditelji i sestra. (A.Fuš)

Posebni gost Festivala ove godine bili su Tin Varga iz Hemuševca, koji još nije navršio ni pet godina, a ve majstorski svira na bubnjevima.

Dodajmo da je festival organizirala škola i Udruga Žireki.

Osobit doprinos organizaciji dali su, kao i svake godine do sad,

ravnateljica škole Margit Miri te mještani ukovca Željko Musta i Zoran i Matija Budiša.

(D.M.)

ME IMURJE IPAK BEZ KVALIFIKACIJA U I. HRVATSKOJ NOGOMETNOJ LIGI

SJAJAN TJEDAN NAJBOLJE ME IMURSKE TENISA ICE U SARAJEVU

JOŠ JEDNO PRIZNANJE ZA NAJBOLJEGA HRVATSKOG SPORTAŠA

Slavonac CO odustao, Me imurje ima prvoligaša

Ivana Lisjak osvojila prvi turnir nakon tri godine

Filip Ude nosi hrvatski barjak na otvaranju Mediteranskih igara

ZDRAVKO OLI kao nezvani gost prije 28 godina došao na svadbu Vesne i Franje Krznara iz Hodošana

Mladenki poru io: Glavo luda, sve se mijenja!

Glavo luda, sve se mijenja ... pjevao je Zdravko oli mladenki Vesni Krznar iz Hodošana nakon što je svojoj velikoj ljubavi Franji rekla da.

Dogodilo se to 25. travnja 1981. godine na vrhuncu oli eve popularnosti u jednom ugostiteljskom objektu na grani nom prijelazu Gori an gdje je mladenkina obitelj organizirala svadbenu sve anost. oli je bio slu ajni gost kojega je na svadbu doveo prijatelj mladenkina oca.

- Stri ek Rade je radio s mojim ocem na policiji. Na dan svad-

Iako u svom albumu ima i fotografiju s mužem i oli em, nije je uspjela na i, jer je završila kod njenih roditelja na Pagu

be nazvao je mog tatu pitaju i ga može li sa sobom na svadbenu sve anost dovesti prijatelja. Naravno da su svi bili dobro došli, mjesta za gosta više lako je bilo prona i. Ja sam do ekivala goste ispred restorana, gdje su se okupili svi moji dragi prijatelji i obitelj kad li je u jednom trenutku došao Rade sa svojim gostom. Bio je to ni više ni manje nego Zdravko oli ! Bilo je to, sje am se k’o da se danas zbilo, nešto malo prije 11 sati. Možete si misliti, svi smo bili šokirani, gledali smo oli a ne vjeruju i da je to on, s uzbu enjem se prisje a Vesna. Šarmantan kakav je, oli , tada super zgodan tridesetogodišnjak, pristupio je mladenki zahvaljuju i joj što je dopustila da do e u goste. Pritom ju je, kaže, poljubio i zagrlio.

- Srce mi je titralo. Možete li si zamisliti kakvo je to bilo uzbu enje. Prvo, bila sam uzbu ena zbog vjen anja, a onda i zbog toga što se na njemu pojavio oli , moj idol. To kao da se današnjoj mladenki pojavi ne znam Robbie Williams ili recimo Toni Cetinski, pripovijeda Vesna.

Zdravko oli se, prisje a se Vesna, ponašao kao sasvim obi an gost, sa svima je komunicirao, a najviše je plesao s jednom njenom prijateljicom s posla.

Uživao je u svadbenom meniju i me imurskoj rakiji koju nije mogao nahvaliti.

Prije odlaska na vjen anje, Vesna je sudbonosno da izrekla u akovcu, oli je pristupio bendu koji je svirao na svadbi (u to vrijeme bio je to jako popularan bend koji je imao stalnu gažu u Me imurskoj hiži) i otpjevao pjesmu “Pjevam danju, pjevam no u” i još nekoliko njih.

oli je održao minikoncert za mladenku, poru ivši joj: Glavo luda!

- Da te dignem sa zemljice, da te metnem medj’ zvjezdice ... pjevao mi je ola, a kad je otpjevao pitao me zašto se udajem, zašto tako mlada. Savjetovao mi je da dobro promislim prije nego pred mati arom kažem da. Ma naravno, bila je to zezancija. Ja u to vrijeme, imala sam 23 godine, nisam nikog živog doživljavala osim mog Frenkija. I kraj oli a sam vidjela smo njega. Da mi ola sad do e u mojoj pedeset i nekoj naravno da bi druga ije reagirala, vjerojatno bih iskoristila priliku da s njim više komuniciram.

Mislim da tad nisam ni bila svjesna kakav sam svadbeni poklon dobila, kazuje Vesna.

oli se satima zadržao na svadbenom piru.

- Pa sje am se da je otišao prije pono i nakon što nam je svima poklonio pažnju i nakon što je samo za mene održao minikoncert. Sje am se, bio je popio malo previše naše rakijice, koja mu se toliko dopala. Ja sam, kažem vam, bila izvan sebe od šoka. Kako su se u to vrijeme svadbeni pirovi održavali odvojeno, mladenka je imala svoj, a mladenac svoj pir, da bi oko pono i mladenka išla k mladencu na sve anost, mnogi gosti moga muža došli su k nama jer su uli da je ola u gostima. Nisu mogli vjerovati da je to istina, kazuje Vesna.

Mladenci Vesna i njen Franjo na dan vjen anja O ovom doga aju danima se raspredalo, a to se ne zaboravlja ni danas, 28 godina poslije.

- Kako ete to zaboraviti. Nemogu e. Svi se toga još i danas sa sjetom prisje amo. Ne znam kako se oli tada stvorio u Me imurju, je li tu imao kakav koncert ili je jednostavno došao posjetiti svoju djevojku. Govorilo se tada da je ljubovao s jednom akov ankom, prisje a se Vesna.

Iako je silno željela na oli ev varaždinski koncert, zbog prirode svoga posla Vesna na koncert nije mogla. Žali zbog toga, ali se istom i nada da e biti još prilika za njegove koncerte, a možda ak i osobni susret tijekom kojeg

bi ga voljela podsjetiti na njenu, zahvaljuju i i njemu, nezaboravnu svadbu.

Vesna isti e da je i danas veliki obožavatelj Zdravka oli a, jednako kao i njen suprug Franjo, ali i sinovi Mario i Igor. Kaže da joj je drago što se sre a okrenula i što je ola ponovno dobio mjesto na estradi koje istinski zaslužuje.

- On je veliki pjeva i zabavlja i istinski drag ovjek i dobra, lijepa duša, zaklju uje Vesna, sasvim sigurno jedina me imurska mladenka na ijoj je svadbi oli bio gost.

(D.Mihoci)

Ludilo od kombinacija Naslov ovaj put ne govori o politi kom postizbornom kombiniranju, iako je na terasi jednoga akove kog kafi a bilo u stilu ponašanja vje nog tajnika Hrvatskoga nogometnog saveza Zorislava Srebri a kojeg još zovu i “Mr. estitam”. “Slikali” su se, naravno, samo pobjednici, poraženima baš i nije bilo do ukazivanja u javnosti. Izuzmemo li dosadašnjeg župana Josipa Posavca koji se uz “ ašicu ne ormalnog razgovora” oprostio od novinarske ekipe.

Kona no da ja do em do toga što sam želio re i. Naime, u središtu grada usprkos nestalnosti vremena vladalo je ludilo od mladena kih kombinacija.

Bilo je tu šarolikih “izvedbi”. Da akovec i Me imurje može puno bolje iskoristiti svoj turisti ki potencijal, govori i dolazak poneke maturantske skupine iz Dalmacije i drugih krajeva Hrvatske kojima je baš cool do i u Me imurje. Kad bi turisti ka ponuda bila još organiziranija i kvalitetnija, zasigurno bi toga bilo i puno više …