Međimurske novine 723

ŽUPANIJSKI PRORAČUN manji za čak 50 mil. kuna

Pšenica, umjesto u silosima, kao stočna hrana

Što će biti s besplatnim prijevozom učenika? www.mnovine.hr

str. 14

str. 2

KATASTROFALNA ovogodišnja žetva

Godina XIV. Broj 723.

Šalamon ipak računa na dogovor s novim županom

str. 3

EKSKLUZIVNO: Što stoji iza zabrane ulaska u Hrvatsku uglednoga engleskog str. 6 fotografa na GP-u Trnovec

POLICIJA: ČISTA PROVOKACIJA SVE BAHATIJI Romi iz Pribislavca

Lopatom i kamenjem napali policajce

str. 6

Cijena 7 kuna

NA POVRŠINU izbile kontroverze u Gradu M. Središće

Zašto cijena zemljišta u centru od samo 22 kune po kvadratu? str. 5

Marijan Kutnjak, vijećnik SDP-a, upitao gradsku vlast:

NOVA I STARA vlast u Šenkovcu otkopale ratne sjekire str. 9

HOĆE LI Čakovec u županijski proračun uplatiti punu cijenu bivšega Časničkog doma

^akovec, UTORAK, 14. srpnja 2009.

Je li dug općine od 2 milijuna kuna nešto normalno ili ...?

Vladimir Novak, načelnik

Mladen Moharić, bivši načelnik

Komunikacija bez granice

PRELOG

vrata prozori keramika

bijela tehnika

www.novi-net.hr • 040/865-777

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 55

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURSKI ŽUPAN s gospodarstvenicima raspravljao o stanju u gospodarstvu IZ TJEDNA u tjedan

Ho e li i kada zasjati “sunce”?

Ljeto je, a nije dobro. Od vremenskih neprilika kojima bi od po etka ovog tjedna kona no trebao do i kraj, pa sve do politi kih i gospodarskih “zavrzlama”. I dok prognosti ari najavljuju “ljepše dane”, to se ne može re i za politi ko - gospodarsku situaciju.

Generator ve ine politi ko - gospodarskih problema je - država. Kriza je ve uvelike zakucala na naša vrata, iako se ona nekako pod silu želi staviti “pod tepih”. I nije kriva tu samo politika, ve i svatko od nas.

Politi ka situacija nakon ostavke Sanadera možda se ne e zakomplicirati kroz ljeto, ali valja o ekivati burnu jesen.

Posebice ako socijalni partneri ne popuste i “usklade se s realnoš u”. A to ne e biti tako jednostavno. Svi su nau eni na pove anje pla a ili penzija i danas kad se spomene “zamrzavanje” ili smanjivanje istih - to nitko ne može prihvatiti.

Stoga novu predsjednicu Vlade RH Jadranku Kosor, koja je “vjetrometini javnosti” od prvog dana izložena puno više nego je to bio gotovo cijeli prethodni period ex-premijer, ini se ne ekaju previše “lijepi dani”, posebice kad pro u g.o.

Najradije bi svi pobjegli od problema ovih dana, ako ništa drugo, onda barem na more.

“Tako lijepa, tako naša” ostaje mnogima jedini izbor, iako u ovim vremenima obi nom gra aninu nije jednostavno oti i ni na Jadran, posebice ako nema “nešto svoje” ili pak ima popust “kod rodbine”. Što pak se ti e me imurskog kraja, recesija se osje a i te kako. Žale mi se mnogi poznanici koji su u poduzetništvu, “bi-

t

14. srpnja 2009.

Piše: Dejan Zrna

znisu”, da su “na rubu”. Nema obrtnog kapitala. Poslovi koji su obavljeni ne mogu se naplatiti.

Svi nude, ako se uop e “javljaju na telefon”, nekakve lude kompenzacije, a treba krenuti dalje, osigurati pla e za radnike, nabaviti materijal za nove poslove, a keša ni od kuda. Banke nemaju tako er previše osje aja i strpljenja.

Posebice, ukoliko kona no ne e krenuti ciklus pla anja, a tu se ponajviše misli na državu, te državne i javne tvrtke, ali i one koji mogu, a ne žele pla ati, koriste i op u recesijsku “frku”. Uglavnom, mnogi se slažu da najgore tek dolazi. Nova premijerka tu ne nudi previše optimizma, sve se svodi na “stezanje remena”. Eh, eh ...

Stoga je, izgleda, jedina dobra vijest za predstoje e dane da e kona no zasjati sunce, me utim, s vru inom e mnoge, na žalost, i dalje “oblijevati hladan znoj” zbog problema koji ih pritiš u i ne daju mogu nost za opuštanje i odmor kad se on podrazumijeva.

Ho e li biti kakve pozitivne reakcije i je li ona uop e mogu a ili su pred nama zaista još lošija vremena!?

Pred gubitkom radnog mjesta dvije tisu e tekstilaca i obu ara

Me imurski župan Ivica Perho sazvao je u ponedjeljak okrugli stol o aktualnoj gospodarskoj situaciji u Me imurskoj županiji na kojem su se našli svi eminentni me imurski gospodarstvenici.

Darko Pintari , predsjednik strukovne grupe obu ara i tekstilaca, dao je najalarmantnije pokazatelje. Od pet tisu a radnih mjesta u toj branši više od polovice je u opasnosti od gubitka, i to pod uvjetom da ne e do i do seljenja proizvodnje u jeftinija podru ja. Kazao je da u Me imurju u toj branši postoje dvije vrste poduze a, novoformirana i domicilna. Prva su u pravilu u stranom vlasništvu i država im daje pogodnosti kao što je osloba anje od pla anja poreza na dobit, poticaje za zapošljavanje, a na lokalnoj razini oslobo eni su pla anja komunalnih taksi, komunalnog doprinosa, preuzimaju kvali iciranu radnu snagu. Pozitivno je to što donose nove tehnologije i radna mjesta, preuzimaju radnu snagu iz posrnulih

poduze a. S druge strane, domicilna poduze a nemaju sve te pogodnosti, premda u nekoliko desetlje a posluju na ovom podru ju i bila su perjanice razvoja i najve i izvoznici. Ne mogu koristiti te iste poticaje i u me uvremenu su bili suo eni s raspadom bivše države i tržišta u vrijeme rata gubili su u zapadnoeuropske partnere koji su odlazili zbog nesigurnosti. Pretrpjeli su privatizaciju, hiperin laciju, nelikvidnost, nebulozne kamatne stope, te ajni udar i gubitak doma eg tržišta zbog nekontroliranog uvoza jeftine i nekvalitetne robe s Dalekog istoka i ulaska stranih lanaca na hrvatsko tržište.

Položaj gospodarstvenika najbolje je opisao Stjepan Varga: lobi dužnika ja i je od lobija vjerovnika, lobi uvoznika ja i od lobija izvoznika, a lobi korisnika prora una ja i od lobija punioca prora una. Što bi se desilo da po nu štrajkati oni koji pune prora un, zapitao je Stjepan Varga.

Slavko Faltak predložio je da se sjeverne županije ujedine u neformalnu grupu i da zajedni ki nastupaju prema centralnoj vlasti i na taj na in slijede primjer Obrtni ke komore koja ve tako radi. Koliko god da su u centralnoj vlasti ljudi sa slabim sluhom, kad im na neke stvari ukazuje i ponavlja najrazvijeniji i najradišniji dio države više puta, jednom im bubnji i moraju proraditi, kazao je Slavko Faltak.

Vojarna doma im gospodarstvenicima Župan Ivica Perho gospodarstvenicima je na kraju skupa ponudio zanimljivu inicijativu da daju svoj doprinos kreiranju prostora Vojarne kako bi se na najbolji na in kapitalizirala ta imovina. Impulsa s te strane ima i sa strane gra evinara i bankara, kao i proizvodnih djelatnosti.

(BMO)

ZORAN VAKULA, ugledni hrvatski meteorolog najavljuje kraj lošeg vremena

Stižu vru i dani i temperature oko 30 stupnjeva Celzijevih

Što se doga a s vremenom, zašto je ovo ljeto toliko kiše, kao i nevremena poput tu e, posebice u našim sjeverozapadnim krajevima, pitaju se mnogi kojima je ve “pun kufer” loših vremenskih uvjeta i s nestrpljenjem o ekuju pravo ljeto. Porazgovarali smo s uglednim hrvatskim meteorologom Zoranom Vakulom, koji je ina e i “me imurski zet”, što

se doga a i kad e kona no zatopliti “u komadu”. Izgleda da ne e trebati ekati dugo, ve od ju er temperatura treba biti oko 30 Celzijusa, i to na duže razdoblje.

- Premda je dojam mnogih druk iji - lipanj u RH nije bio hladan nego prosje no topao, pa ak i malo topliji od prosjeka. Vrlo je vjerojatno da ni srpanj ne e biti hladan, pa ni kolovoz.

Mogu tvrditi da e u tjednu od 13. srpnja biti vru ih dana tijekom kojih je najviša temperatura zraka 30°C i viša, a vjerojatno e ih biti i kasnije, kaže Vakula.

Gotovo dva tjedna u Me imurju se doga alo “londonsko vrijeme”. Kiša je padala gotovo svaki dan, nevrijeme je donijelo puno štete poljoprivrednicima, vo arima, vinogradarima ...

— Ne bih rekao da se doga a nešto osobito neobi no. Uostalom,

statistika i uspore ivanje s višegodišnjim prosjekom to i potvr uje, prema njoj koli ina kiše ne odstupa osobito od uobi ajenih višegodišnjih vrijednosti na sjeverozapadu RH. Ono što je možda neuobi ajenije je relativno dugo razdoblje kišnih dana. Posljednja dva dana u komadu, bez i jedne kišne kapi, bila su još oko 19. lipnja. Sre om, ovaj tjedan bit e zamjetno stabilniji. Glede tu e i nevremena, toga je bilo na našim prostorima i gotovo sigurno e biti i dalje. Op enito, ekstremna vremenska doga anja sve su eš a i izraženija diljem svijeta, od iznimnih vru ina do hladno a, suša i poplava.

Postoji li neki poseban uzrok ili se to doga a u pojedinim razdobljima, utjecaj ozona i sl.?

— Nisam stru njak koji se s tom problematikom sustavno bavi i ne

Rebalans prora una Županije za skoro 50 milijuna kuna U ponedjeljak, dan prije Skupštine Me imurske županije, župan Ivica Perho sastao se s me imurskim gospodarstvenicima kako bi ih upoznao s rebalansom prora una, budu i da ga oni najve im dijelom pune.

Izvršenje prora una za prvih šest mjeseci je 26 posto, a troškovi su rasli 31 posto. Stoga je Skupštini predloženo smanjenje za skoro 50 milijuna kuna. Zbog rebalansa državnog prora una, i ona sredstva koja su planirana s te razine morat e se kresti, a pogodit e standard gra ana jer se najavljuje ukidanje besplatnog prijevoza i udžbenika za u enike.

znam postoji li neki poseban uzrok.

Iz prognosti kog kuta, prošlih je tjedana nad prostorima središnje i napose jugoisto ne Europe bila izraženija ciklonalna aktivnost, pri emu se vlažan i nestabilan zrak relativno dugo zadržavao i kružio, objasnio je Vakula zašto nije bila mogu a stabilizacija vremena u minulom razdoblju.

(D. Zrna)

Za podrobnije analize valja pitati klimatologe Gledaju i globalno - živimo u doba globalnog zatopljenja i klimatskih promjena, a priroda teži ravnoteži, kaže Vakula, te dodaje: - Za podrobnije analize valjalo bi pitati kolege klimatologe jer ‘obi an smrtnik’, u koje se po ovom pitanju i sam svrstavam, ‘pamti samo sretne dane’, kaže se u pjesmi. Primjerice, pamtim da je tijekom proteklih lipnja bilo duljih stabilnijih razdoblja nego u ovogodišnjem. (Dejan Zrna)

Nervozni i depresivni zbog previše kišnih dana Danas e ponovno biti promjenljivo i nestabilno. U ve em dijelu zemlje umjereno do pretežno obla no uz povremenu kišu i grmljavinske pljuskove. Posljednjih mjesec dana uglavnom Anketa “Pod vurom” Vlado Hranjec, akovec – U svom životu nisam doživio toliko kišnih dana u ovom periodu, od po etka ljetne sezone. Kišobran uvijek nosim sa sobom. Bilo bi najbolje da je vrijeme onakvo kakvo bi trebalo biti u svojoj sezoni. Ove promjene teško podnosim. One ukazuju da kao ljudi nismo disciplinirani, da prirodi dajemo ono što joj ne treba i ona nam ovako vra a. Za sad ovo vrijeme nije poremetilo moje planove vezane uz odmor, ali, budu i da se oko 15. kolovoza spreman na more, nadam se da me loše vrijeme i bura ne e protjerati.

ur ica Zori i , akovec – Što da vam kažem, kišobran ponovno držim otvorenim. Ovo vrijeme je grozno. Nisam sretna što je cijeli lipanj bio kišni i što se to nastavilo i u srpnju. Ja sam u mirovini i ne u nikamo na odmor, pa mi ovo vrijeme nije poremetilo takve planove, kao što je to drugima u inilo. Sje am se, 2002. godine bila je ista situacija, samo što je tada kišilo od sredine sedmog mjeseca i itav kolovoz. Svaki dan je bila kiša. Smeta me takvo vrijeme. Ne mogu ni pošteno prošetati gradom, bole me koljena. Sve je naopako. Ne znam zašto je to tako, vjerojatno smo sami za to krivi.

ovako zvu e izvješ a vezana uz vremensku prognozu koju ve ina gra ana s iš ekivanjem o ekuje, nadaju i se da e prognosti ari napokon donijeti dobre vijesti.

Proljepšanju vremena nada se i Martina Jeneš, akovec – Strašno me živcira što stalno pada. Više nam je dosta te kiše. Evo nosim jesenske cipele i jakne, duge rukave, umjesto da sam u ljetnim haljinicama i uživam u suncu. Na godišnji tek planiramo i i pa se nadam da e se do tada situacija i vrijeme popraviti. Ne sje am se da je ikada bilo ovoliko puno kišnih dana koji su se redali jedan za drugim tijekom ljetnih mjeseci. Bojim se da je to rezultat klimatskih promjena.

Sre om, nisam meteopat pa vrijeme ne osje am na vlastitoj koži, ne za sad, ali ujem kako se drugi žale na ovu ili onu boljku. Djeci koja su na praznicima nije baš lijepo što je ovakvo loše vrijeme, voljeli bi više vremena provoditi vani.

mlado i staro, osobito meteopati, kao i oni koji su planirali godišnje odmore. O poljodjelcima, koji s velikim o ekivanjima gledaju u nebo, da i ne govorimo. Naši sugovornici u ovotjednoj anketi “Pod

Ivan Gorupi , Palinovec – Jako me ljuti ta kiša. To je sada ve prevršilo svaku mjeru. Zaista dosta više. Vrijeme je dosadno. ovjek ne može planirati nikakvu aktivnost vani na otvorenom. Ja se osje am jako udno, ne znam bih li rekao depresivno ili pesimisti no. Kad je sunce, sve je nekako ljepše i zato mi jako nedostaje. ujem da se oni koji se bave poljoprivredom jako žale, da su štete velike, osobito na pšenici. Neka su polja poplavljena, žito se ne žanje, nije dobro.

Sre om što sam s autom uspio izbje i ono nedavno nevrijeme s tu om. A ne znam, valjda je sve to zbog zaga enja okoliša.

vurom” ne pamte ovako dugo kišno razdoblje, isti u da ih kiša ve pomalo živcira, da postaju depresivni i nervozni, da ne spavaju dobro jer njihovi zglobovi osje aju svaku najavu proloma oblaka. Željka Crn ec, Vu etinec – U stalnom sam iš ekivanju ljepšeg vremena. Ujutro se budim s nadom da e dan biti lijep i sun an, kad ono prognoze uvijek govore isto. Na godišnji, na more, vjerojatno ne emo ove godine, pa mi barem te planove vrijeme ne e poremetiti. Ali remeti mi druge poput izleta i druženja na otvorenom. Mi imamo nešto vinograda, a zbog ovoga kišovitog vremena javila se peronospora, stradao nam je i povrtnjak. Zbog ovakvog sam vremena nervozna i depresivna, ne naspavam se dovoljno i to me ljuti. Moj sin je sedamnaestogodišnjak i njega vrijeme, koliko vidim, ne mu i previše. Budu i da mu je kompjutor omiljeno društvo, njemu vrijeme ne smeta.

Isto zaklju uju da je ova situacija rezultat nediscipliniranosti i baha enja, nepoštivanja prirode koja nam ovako pokazuje svoju ljutnju i uzvra a na svoj na in ono što joj dajemo. (D.Mihoci)

Jasna Ov ar, akovec – Ne mu i me toliko izi ki ovo vrijeme, nisam neki meteopat, ali mi više ide na živce ova kiša. Svaki dan pada i to je strašno. ovjek više ne može ni odje u pošteno osušiti, a o košnji trave da i ne govorim.

Vrijeme nam ne e pokvariti godišnji odmor, jer ove godine zbog obaveza ništa ni nismo planirali. ini mi se da smo si sami zakuhali ovakve vremenske prilike.

Rezultat je to našeg baha enja. ekam lijepo vrijeme, svako jutro slušam prognozu i nadam se dobrim vijestima koje nikako ne stižu. (D.M.;Z.V.)

14. srpnja 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

HO E li Grad akovec u županijski prora un platiti punu cijenu ex asni kog doma?

IZVANREDNI IZBORI gradskog ogranka HSLS-a akovec

Šalamon ipak ra una na dogovor s novim županom

Predsjednik Slavi ek: Povratak zna aja stranke u gradu

- Bivši župan Posavec ispostavio je ra un od sedam milijuna kuna Održana je i prva radna sjednica Gradskog vije a akovec u novom sastavu, a odmah se na dnevnom redu našla jedna “goru a” tema. Led na aktualnom satu probio je vije nik HSLS-a Renato Slavi ek koji je bio i vije nik u prošlom mandatu vlasti. On je gradona elnika Šalamona pitao što se dešava s asni kim domom.

Branko Šalamon je zbog novih vije nika ponovio da je izme u Grada akovca i Me imurske županije u starom sazivu postignut sporazum o kupovini asni kog doma za 3,5 milijuna kuna, uz uvjet da se pristupi izradi generalnoga urbanisti kog plana. Kazao je da Gradsko vije e nije prihvatilo sve zahtjeve Županije oko ure enja GUP-a. Pred kraj mandata Županija je poslala

U bivšem asni kom domu u akovcu trebao bi se otvoriti kafi i smjestiti knjižni arski dio prostora obavijest i ra un akovcu na sedam milijuna kuna, dakle, punu cijenu asni kog doma jer u GUP nisu ugra eni svi zahtjevi Županije, vezani uz prenamjenu hipo-

droma. Gradona elnik Šalamon je kazao da je na to dao prigovor smatraju i da je akovec svoju obvezu iz sporazuma ispunio.

Naglasio je da sa sadašnjim žu-

NOVI ŽUPAN I. Perho predvidio prihod od prodaje i u rebalansu prora una

Umjesto 3,5, akovec bi trebao platiti preko 6 milijuna kuna Za utorak 14.srpnja zakazana je prva radna Skupština Me imurske županije na kojoj e se usvajati rebalans prora una. Županijski prora un sa 191 smanjuje se na 141 milijuna kuna. Bivši saziv vlasti koji je kreirao prora un za ovu godinu ra unao je ovogodišnju situaciju na rashodovnoj strani premostiti prihodima od prodaje vojarne, ra unaju i sa 70 milijuna kuna prihoda iz tog izvora. Novi saziv vlasti u rebalansu prekrižio je i prodaju te imovine i o ekivane prihode.

No prihoda od prodaje asni kog doma, barem na papiru, ni-

je se odrekao. Oni u prijedlogu rebalansa nisu brisani. Štoviše, o ekuju se prihodi od prodaje asni kog doma u ukupnom iznosu od 6,035 milijuna kuna u ovoj godini, s time da je do sada realizirano 800.000 kuna. Grad bi to po tome morao iskeširati još 5,235 milijuna kuna Me imurskoj županiji.

Na sastanku kolegija na elnika i gradona elnika Nada Kralji , pro elnica za inancije, govore i o nimalo zavidnoj situaciji u kojoj se našao županijski prora un, usmenom molbom “požurila” je Branka Šalamona, akove kog gradona elnika, sa

županijske govornice kazavši: Platite nam ra un!

(BMO)

panom priprema dogovor o me usobnim obvezama Grada prema Županiji, i Županije prema Gradu, da se to raš isti.- Oboje smo legalisti i držat emo se onoga što je najbolje i za Grad i za Županiju, kazao je Šalamon. Što se ti e samog ure enja asni kog doma, kazao je da je djelomi no saniran, da više ne propada na trošak Grada akovca. Kazao je da se pristupilo ure enju prostora za knjižnicu, a sklopu knjižnice e biti ure en i ka i . On e biti otvoren za gra ane, ali i za potrebe knjižnice kada se u njoj budu održavale odre ene manifestacije. Ka i bi trebao biti ure en do kraja ovog mjeseca, do Porcijunkulova. Ugostiteljske usluge povjerene su Ekomu, kao i sve druge ugostiteljske djelatnosti u gradskom fondu, kazao je Šalamon. - Što se ti e knjižni arskog dijela, radi se na opremanju prostora za smještaj dje je i veleu ilišne biblioteke i proširenja administrativnih prostora. I knjižni arski dio prostora trebao bi biti završen u roku kad i ugostiteljski dio. (BMO)

NAJOTKA ENIJI gradona elnikov poziv novinarima na druženje

Bonus igra: utapljanje gradona elnika?

Gradona elnik Branko Šalamon na svojoj prvoj konferenciji za novinare najavio je da namjerava organizirati neformalna druženja za novinare, ali da e uslijediti takav poziv ve za petak, i to s tako osebujnim dnevnom redom, malo je tko od novinara o ekivao. Naime, gradona elnik Šalamon u pozivu za neformalno druženje naveo je i dnevni red koji kao da poziva na druženje u showu popularnih sarajevskih nadrealista. Naime, nakon ru ka za novinare po dnevnom redu neformalnog sastanka slijedila je siesta, pa zabavne igre: branje cvije a, ma evanje perom i lov na miševe, a kao bonus igra utapljanje gradona elnika. Tako je pove anje ovlastigradona elnicima trebalo dobiti i svoju smiješnu

stranu. Me utim, je li to baš tako smiješno ili je u pitanju obi na “sprda ina” veliko je pitanje.

Možda pak se gradona elnik na po etku još jednog mandata totalno opustio, iako s obzirom na ono gdje je po mnogo emu npr.

Varaždin, a gdje akovec danas, a kako je to bilo pred desetak godina, razloga za “zaj...” baš i nema.

Budu i da su poglavarstva otišla u povijest, sjednice Vije a održavat e se relativno rijetko.

Tako je nastao svojevrsni vakuum oko prenošenja informacija oko toga kakve e odluke donositi izvršna vlast i što e raditi. A badava se radi ako to što se radi nije pra eno u medijima. Gra ani ne e znati honorirati kasnije na izborima. Ali...

akove ki gradona elnik Branko Šalamon pokušava tu dimenziju vladanja riješiti konferencijama za novinare. Formalne e sazivati nakon sastanaka stru nog kolegija koji e mu služiti kao konzultativno tijelo

pri donošenju odluka, ali bit e i neformalnih druženja s novinarima od prigode do prigode. No ovakav poziv u sebi sadržava u sebi i tanku crtu sprdnje s novinarima. Ne lovimo svi (bijele) miševe. (BMO)

- akovec je nazadovao pod vodstvom SDP-a Renato Slavi ek je u petak na izvanrednoj skupštini akove kog ogranka HSLS-a izabran za novog predsjednika. Kao novi predsjednik preuzeo je na sebe zada u da pokuša vratiti zna aj HSLS-a kakav je ta stranka imala u akovcu prije desetak godina i u vrijeme kada je bila na vlasti i imala i svog gradona elnika.

-Vratit u HSLS na staze gdje je ova stranka bila nekada, kazao je Renato Slavi ek nakon izbora za predsjednika. Ina e on je ve drugi mandat vije nik HSLS-a u Gradskom vije u akovca. U tom svjetlu dodao je da je akovec otkad ga vodi SDP nazadovao. HSLS pak je u me uvremenu i broj ano oslabljen, pa e Slavi eku za povrat na stare staze trebati jako puno truda.

Za potpredsjednike su izabrani Kristijan Babi i Marija Ruži . Suzana Perdec izabrana je za tajnicu ogranka, a Nenad Šegovi za rizni ara ogranka.

Razlog za sazivanje izvanredne skupštine bilo je raspuštanje ogranka u travnju ove godine, zbog ega je akove ki ogranak do petka imao povjerenika Dražena Bregleca. Do raspuštanja ogranka došlo je zbog toga što je

Renato Slavi ek, novi predsjednik tadašnji predsjednik gradskog ogranka Ninoslav Šipoš potpisao koalicijski sporazum s blokom SDP - HSS - HSU, a da za svoju stranku nije osigurao vi enije mjesto niti dužnost u vlasti niti razgovarao s drugim opcijama, kazao je Breglec, te dodao da time nije ispoštovao odluku Županijskog vije a HSLS-a. - Time bi HSLS bio doveden u poziciju samo dizati ruku, bez mogu nosti da na zapažen na in prezentira politiku HSLS-a, kazao je Dražen Breglec, koji je nakon raspuštanja akove kog ogranka HSLS-a postao povjerenik. (BMO)

ZAPO INJU unutarstrana ki izbori u me imurskom HNS-u

Propisali kriterije za izbor elnih ljudi U me imurskom HNS-u zapo inje proces unutarstrana kih izbora na svim razinama, od ogranka do županijske organizacije, koji bi trebao završiti u naredna tri mjeseca, do sredine listopada. Po prvi put u HNS-u su propisani kriteriji prilikom odabira vodstva stranke, najavio je Matija Posavec, predsjednik me imurskog HNS-a.

- Jedan od kriterija jest da se ne e mo i kandidirati dosadašnji predsjednici podružnica u op inama gdje nismo izašli na izbore, a preporuka je da se pri izboru elnih ljudi vodi ra una o rezultatima na izborima te o postignutim organizacijskim uspjesima (pomacima) u protekle etiri godine. Odlu ili smo, naime, da nastavljamo sa strana kim radom i stranka e se polako po eti pripremati za nadolaze e predsjedni ke izbore na kojima emo sasvim sigurno imati svog kandidata, kazao je Matija Posavec, predsjednik Županijskog vije a HNS-a.

- Ono što ja o ekujem je maksimalni angažman svih strana kih dužnosnika u op inama, gradovima i županiji, naglasio je Matija Posavec.

Istaknuo je da HNS u ovom trenutku participira u vlasti u 13 od 25 jedinica lokalne samouprave i to je odgovornost i povjerenje prema gra anima koje

treba opravdati. Dodao je: - Dio smo i županijske vlasti i u dijelu izvršnih pozicija i u skupštini gdje naših pet vije nika doprinosi stabilnoj ve ini.

Matija Posavec je kazao da HNS u ovom trenutku ima 2.250 lanova, dvadesetak ljudi je automatizmom isklju eno iz stranke zbog toga što su njihova imena bila na drugim listama.

(BMO)

4

Gospodarstvo

TRAGOM anonimnog pisma iz ateksa

Podgrijavanje utihlog sukoba s araparijom!?

Prošli tjedan je na ruke autorice ovih redaka došla žuta kuverta iz ateksa, i u njoj tri stranice gusto tiskanog, nepotpisanog teksta. U zaglavlju stoji da ga šalje Udruga malih dioni ara i Radni ko vije e, ali kako nitko nije potpisao taj tekst, mogao ga je neovlašteno na kompjutoru sastaviti bilo tko i sakriti se iza Udruge malih dioni ara i Radni kog vije a. S takvim neovlaštenim uzimanjem identiteta ve smo se susretali, stoga u uvodu s razlogom navodimo ovu ogradu. Naime, u ateksu, da su htjeli govoriti o problemu koji ih tišti, mogli su to u initi javno kao i ranije kada su sazivali konferencije za novinare na koje smo se uredno odazivali i objavljivali sve što su željeli re i.

Ovako itaju i sadržaj tog pisma teško je zapravo shvatiti što je prava namjera nepoznatog autora tog pisma. U dopisu koji je naslovljen na osobno ime autorice stoji da je predmet pisma problem vlasništva tvrtke “ ateks”, a u podnaslovu: Zašto zaposlenici tvrtke “ ateks” d.d. ne žele tvrtku MT Tvornicu arapa u akovcu u vlasni koj i upravlja koj strukturi.

Konstrukcija u najmanju ruku udna, jer se (su)vlasnik ne

može željeti ili ne željeti. On je injenica. MT Tvornica arapa je u vlasni ku strukturu ušla kupovinom vlasni kih udjela ateksa, i ima paket od 33,7 posto.

A što se upravlja kih struktura ti e, po zakonu o izboru uprave odlu uje Nadzorni odbor koji postavlja Skupština. Koliko je poznato, nikad do sada od kada je MT Tvornica arapa ušla u vlasništvo ateksa nisu uspjeli u i i u upravu, niti zadobiti ve inu u Nadzornom odboru. I u upravi i u Nadzornom odboru do sada je uvijek prevladavala volja Udruge malih dioni ara koje je podržavala država uz pomo svog portfelja.

Tko iz ateksa i protiv koga na hladno puše, možda e biti jasnije ubudu e. Nedavno je u tom društvu održana skupština društva na kojoj nije došlo ni do kakvih promjena koje bi imale odraza na postoje u upravlja ku strukturu ili odnos snaga u Nadzornom odboru. I dalje u ateksu Mali dioni ari drže sve konce u svojim rukama i u upravi i u Nadzornom odboru.

Tim više udi poruka s kraja pisma da im se pomogne u borbi za vlasništvo zaposlenika nad tvrtkom.

(Božena Malekoci - Oleti )

EKONOMSKI BREVIJAR

Upravljanje raspoloživim vremenom Da bi se u ovo teško vrijeme mogli baviti održavanjem proizvodnje, prometa i naplate, ipak je važno najprije dobro upravljati vremenom.

Ovaj naš suvremeni pa tako i svakodnevni život, unato svoj sili tehni kih pomagala, zahtijeva sve više organizacijskih vještina i što bolje upravljanje vremenom. Mnoge su nam obaveze i termini unaprijed zadani i neodgodivi, pa se stoga upravljati može tek preostalim raspoloživim vremenom.

Upravljanje vremenom uvijek se mora zapo eti odre ivanjem prioriteta – što se mora obaviti, koga se mora sresti, gdje treba biti – kojim redom i s kolikim trajanjem. Zadaci, sastanci i obilasci tri su osnovne sastavnice plana upravljanja vremenom.

Kada se oni redovito popisuju, postiže se puno bolja preglednost, a tada se lakše odre uju prioriteti. Na listi prioriteta dopisuje se opis hitnosti ili važnosti, a dobro je predvidjeti i koliko e trajati rješavanja pojedinog prioriteta. Vrijedi pokušati u nekoliko minuta skicirati takav pregled, jer utrošak tog vremena i truda puno je manji od naknadnog ispravljanja grešaka kao i osje aja neorganiziranosti i stalnog pritiska. Ako se ku i dolazi s osje ajem da su neke stvari ostale neobavljene, pravo je vrijeme da se utvrdi je li problem u lošem planiranju i upravljanju vremenom, lošoj izvedbi planiranog ili je zaista bilo previše nepredvi enih vanjskih utjecaja? Što god da je posrijedi, utvr ivanjem uzroka

mo i e se ubudu e utjecati na problem i njegovo izbjegavanje.

Uputno je planirati tako da realizacija onoga što treba obaviti bude najmanje 80%, a da 20% planiranoga može biti odgo eno. Tako ete uvijek imati manevarski prostor, ali i bolji osje aj kontrole vremena.

Važno je biti svjestan vremena, jer vremenom se ne može sasvim ovladati, ali dobro ga je imati pod kontrolom. O upravljanju vremenom postoji opsežna literatura, održavaju se vrlo posje eni seminari i onaj tko zanemaruje upravljanje vremenom, neodgovoran je prema sebi i prema drugima.

Kada se jednom usvoji sustav upravljanja raspoloživim vremenom, postaje jasno da se vrijeme može bolje koristiti uz postizanje ušteda dragocjenog vremena. To zna i i bolju osobnu produktivnost, sklad rada, privatnog života i vremena za u enje.

Treba biti realan i težiti optimalnom korištenju vremena, a ne samo svom savršenom rasporedu na štetu drugih.

Ne smije se zaboraviti da upravljaju i svojim vremenom dajemo mogu nost drugima da i oni upravljaju svojim vremenom. Vrijeme je važan i ograni en resurs, pa s njime treba posebno pažljivo postupati, iako su mnogu zaokupljeni sasvim drugim interesima. Vrijeme je vrjednije od novca, kaže Jim Rohn, jer više novca možete dobiti, ali ne možete dobiti više vremena.

Zlatko Boži , dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

14. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OBITELJ Bister iz Domašinca uspješno plasira bu ino ulje u Luksemburg

Luksemburžani oduševljeni uljem koje ih podsje a na kruh Bu ino ulje koje proizvode Ivica i Jasmina Bister, mladi bra ni par iz Domašinca, glavni je hit u Luksemburgu. Oduševljeni Luksemburžani ulje tamnozelene gotovo crne boje, izrazitog, bogatog i speci i anog okusa koji podsje a na orahe, zapravo još više na koru friškoga kruha, mogu nabaviti u trgovinama jednoga trgova kog lanca, nekim specijaliziranim trgovinama te u etiri trgovine iji je vlasnik Ivan Ferenc, rodom iz Domašinca. On je zapravo bu ino ulje obitelji Bister predstavio i ponudio Luksemburžanima. Pored bu inog ulja iz svoga rodnog sela, on u svojim trgovinama drži isklju ivo hrvatske proizvode pa se usred Luksemburga mogu na i i najbolji proizvodi Gavrilovi a, Podravke i Kraša, izvrsna hrvatska vina i maslinova ulja.

- Ivan je naš sumještanin. Za svoga posljednjeg posjeta Domašincu probao je naše ulje i oduševljen kvalitetom ponudio nam da e ga plasirati u svojim du anima u Luksemburgu. Kada smo svojedobno bili sponzori KUD-u iz Pribislavca koji je gostovao u Luksemburgu, s njima smo njihovim doma inima poslali nekoliko litara ulja. Ferenc i njegova supruga Monika ve su tada zapazili naše ulje, pa je ve tada bilo zasa eno sjeme naše sadašnje poslovne suradnje, otkriva mladi poduzetnik, 31-godišnji Ivica Bister.

Potkraj lipnja Hrvati koji žive u Luksemburgu, a iji je Ferenc predsjednik, obilježili su Dan državnosti. Tim povodom održan je i svojevrsni sajam na kojemu su svoje obi aje, tradiciju, gastronomiju i proizvode prezentirali predstavni-

Mladi bra ni par s ponosom pokazuje svoje proizvode

Bisterovi u Luksemburgu u društvu doma ina Ivana Ferenca (tre i zdesna) ci isto noeuropskih zemalja. Me u njima bili su Rusi, Rumunji, Poljaci, Ukrajinci, Crnogorci, Bosanci i Hrvati.

- Ferenc nas je pozvao da do emo u Luksemburg predstaviti naš proizvod, što smo i u inili. Luksemburžanima i njihovim gostima, posjetiteljima sajma, ponudili smo na degustaciju naše bu ino ulje, ali i itav niz jela u kojima se ono može koristiti, što ih je osobito obradovalo. Dijelili smo i recepte. Moram priznati da sam se iznenadila velikim interesom za ovo ulje koje je, kako sam stekla dojam, prava nepoznanica za Luksemburžane. To me udi jer se bu ino ulje stolje ima koristi u Europi, Indiji i Americi, doduše, ono je više upotrjebljavano u isto noeuropskim zemljama. Posjetitelji sajma ostali su iznena eni injenicom da je ovo ulje bogat izvor omega masnih kiselina, vitamina i minerala, puna dojmova pripovijeda 29-godišnja Jasmina.

Bu ino ulje uz bok egzoti nim za inima Na policama u trgovinama bu ino ulje Bisterovih stoji tik uz za nas još uvijek egzoti an za in curry, tamari sos, rižino vino i sli ne proizvode.

Za 2,5 dcl bu inog ulja Luksemburžani izdvajaju 7 eura, što nije ni puno ni malo, pa je možda i cijena doprinijela ozbiljnoj pomami za ovom novom za njih pomalo egzoti nom namirnicom.

Bisterovi se godinama bave uzgojem bu a. Imaju ih zasa ene na oko 7 hektara, a imaju i niz kooperanata koji za njih proizvode koštice golice.

- Ulje smo do sad radili isklju ivo iz vlastitih koštica, ali zbog veli-

kog interesa kupaca sada imamo i nekoliko kooperanata te vršimo otkup mokrih i suhih koštica golica.

Držimo se starog na ina prešanja sjemenki bundeve kako bi dobili i zadržali vrhunsku kvalitetu ulja.

Naše je ulje proizvedeno prirodnim postupkom i najvažnije je da ne sadrži nikakve dodatke, konzervanse, aditive ili boje. U prosjeku na 1 hektaru dobijemo koštica golica dovoljnih za proizvodnju 400 litara ulja, otkriva Ivica.

Bisterovi, koji nisu uspjeli plasirati svoje ulje u hrvatske trgovine, ali su zato uspjeli u jednoj zemlji kakva je Luksemburg, namjeravaju, bude li zarade od posla u Europi, otvoriti vlastitu uljaru.

- To je ogroman trošak, a kako nismo skloni uzimanju kredita, uljaru za sad nemamo, ali zato imamo punionicu. Bude li potražnja za našim uljem i dalje tako dobra kao sada u po ecima, bit e tu prostora i za druge male proizvo a e. Raz-

govara se o plasmanu bu ina ulja i u Luksemburgu susjedne zemlje, kazuje Ivica, zadovoljan razvojem doga aja, ali ipak u svemu oprezan.

Ova mlada obitelj iz Domašinca svoj proizvod plasira i diljem tržnica u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Kažu da se od poljoprivrede može dobro živjeti. Zbog nje se Ivica ostavio svoje struke i posla konobara, no Jasmina ipak ne odustaje od svoga posla frizerke koja vodi ak dva frizerska salona.

- Ja sam cijeli život uz poljoprivredu i mislim da nema ljepšeg nego se baviti njome. Kada sam krenuo uzgajati bu e i proizvoditi ulje, nešto sam malo znao o tome, ali sam puno nau io iz pokušaja i pogrešaka i razne literature. Ne biste vjerovali kakvu edukaciju ovjek može dobiti surfaju i Internetom, kazuje optimisti ni proizvo a bu ina ulja.

(D.Mihoci)

Kupinovo vino Osim proizvodnjom bu ina ulja, obitelj Bister bavi se i proizvodnjom kupinova vina koje za sad ne proizvode u dovoljnoj koli ini za plasman, no u budu nosti planiraju i njega ponuditi na tržištu. Kažu da imaju 400 sadnica kupina, od kojih tijekom posljednjih pet godina metodom pokušaja i pogrešaka pokušavaju do i do recepture za najbolje kupinovo vino. Sada im se napokon ini da su u tome uspjeli pa se vesele po etku kolovoza, berbi kupina i spravljanju vina. Kažu da e ove godine ubrati zna ajno manje kupina i dobiti zna ajno manje

Kupinovo vino i bu ino ulje obitelji Bister vina, a svemu je kriva tu a koja je pogodila njihov kupinjak i uništila do 50 posto plodova. (D.M.)

POGLED ODOZDO

Recesija ukida obitelj U me imurskim srednjim školama ostalo je 200 praznih mjesta.

Dijelom je razlog u tome što naše škole ne nude sve smjerove koji zanimaju našu djecu. Drugi je da je mjesta u školskim klupama više nego djece. Djece je za oko etiri razreda manje. Kad se tako rade statistike, iz godine u godinu to ne izgleda nešto tragi no, no na dulji rok, nastavi li se taj trend u gubitku djece, govorit emo ne iz sentimentalnih ve i iz gospodarskih razloga.

Postavit e se pitanje e u pojedinim tvornicama i radnim mjestima zamijeniti generacije na biološkom odlasku i tko e brinuti za ostarjele, nemo ne i bolesne, jer mladih dovoljno biti ne e. Recesija je i ovaj put najviše pogodila obitelji. Za jesen se najavljuje ukidanje besplatnog prijevoza, koji e za sobom povu i i ukidanje besplatnih udžbenika.

Mnoge roditelje e pogoditi gubitak radnih mjesta i prihoda. Mlade koji i sanjaju o osnivanju obitelji pogodit e neizvjesnost i strah da ni sebi a kamoli obitelji ne e mo i osigurati budu nost. Stanovi mladima uz nesigurne prihode ostaju samo san. Bankari dižu kamate, njih se socijalna solidarnost ne ti e. Država ne puni prora un onako kako je planirala. Rashode treba rezati, a rezanje državnih rashoda poga a i županijske i op inske prora une.

Prijevoz u enika srednjih škola u Me imurju ove godine košta 15 milijuna kuna. Od toga bi županija, op ine i gradovi trebali osigurati 2,3 milijuna kuna ove godine, a ostatak država. Država je ve sada kasnila u pla anju svojih obveza. Izvu e li se ona iz tog projekta, županija ne e mo i podnijeti sama sav taj teret.

On e pasti na le a roditelja. Pa re i

e cinici - što su pravili djecu ako je ne mogu uzdržavati. Kao da ta ista djeca ne uzdržavaju i tu državu. Na svaki proizvod koji se kupi za dijete roditelji plate PDV. A poznato je da se za djecu najviše troši, od hrane, obu e, odje e, pribora za školu, kompjutora, mobitela, igrice, igra ki. Sve to puni državni prora un.

Država bi se stoga prema djeci kao puniocima prora una trebala odnositi s dužnim poštovanjem. Ali sve vlasti su postavljene na rok trajanja od etiri godine i nužno kratkovidne. Tako obitelji, bile one male, velike, okrnjene ili proširene, uvijek su mjesto oko koje vlasti najviše politiziraju. Pred izbore obiteljima se dodvoravaju, a u krizi ih se pelješi.

Naime, ukidanjem ovih povlastica za u enike, besplatnog prijevoza i udžbenika, kad roditelji to sve budu pla ali i knjige i prijevoz e

Piše: Božena Malekoci-Oleti

poskupjeti na radost države. Ve a cijena, više prihoda od PDV-a.

Zna država da ljudi ne mogu iz protesta štrajkati nera anjem djece. Ljubav prema produžetku vrste ja a je od državnih restrikcija. Pa ipak strah od neizvjesnosti smanjuje broj djece, koja su, ekonomski gledano, najvrjedniji razvojni resurs.

14. srpnja 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

ZASJEDANJE Gradskog vije a Mursko Središ e donijelo niz zanimljivih tema, rasprava, odluka, ali i kontroverzi MARIJAN KUTNJAK (SDP) o prodaji zemljišta usred Grada

Cijena od samo 22 kune po kvadratu u centru je premala Marijan Kutnjak, vije nik SDP-a, rekao je, pozivaju i se na revizijsko izvješ e, da je temeljem odluke Poglavarstva u kolovozu 2008. godine sklopljen ugovor za izvršene radove u vrijednosti od 33.232,80 kuna, a Grad u zamjenu misli prodati zemljište površine 1.473 etvorna metra koje je sada u vlasništvu države, nakon što ga prenese u svoje vlasništvo po cijeni do 22,56 lipa po kvadratu. - Pitam je li to normalna po etna cijena kad znamo da je Grad kupio zemljište u Poljskoj ulici nedugo po najmanje peterostrukoj cijeni.

Gradona elnik Dobrani zatražio je od Kutnjaka da objasni o kojem se ugovoru i irmi radi.

Kutnjak je odgovorio da ne bi govorio o kojoj se irmi radi jer je pitanje na elno, ali da se radi o irmi gospodina Žganca, da ne zna kako se irma to no zove, pa da ne bi krivo kazao.

Dobrani kaže da e sve biti transparentno...

Dobrani je odgovorio da je taj ugovor bio na državnom odvjetništvu, gdje je ocijenjeno da je sve u redu. Uputio je vije nika i

Marijan Kutnjak, vije nik SDP-a

DJE JI VRTI “Masla ak”

Hitnost radova pregazila proceduru Demokracija je procedura, ali ve na prvoj radnoj sjednici Gradskog vije a Mursko Središ e vije nici su se našli u situaciji da naknadnim donošenjem odluke pokrivaju demokratsku proceduru. Naime, morali su donijeti odluku o izboru najpovoljnijeg izvo a a soboslikarskih radova u vrti u, a izvo a je ve izvodio radove. Izvo a radova je izabran bez prethodne odluke Gradskog vije a, zbog hitnosti potrebe izvo enja radova u gradskom vrti u “Masla ak”. Gradona elnik Josip Dobrani naknadni je izbor izvo a a radova opravdao silom prilika, zbog inspekcijskog nalaza stanja u tom vrti u. Naime, nitko više i ne pamti kad su zadnji put u tom vrti u obojani zidovi.

Gradona elnik je izme u tri ponude izabrao ponu-

du soboslikarsko - fasaderskog obrta Franje Varge po sistemu “klju u ruke” za iznos od 55.876 kuna.

No gradski vije nici iz oporbe upozorili su gradona elnika do to nikako ne smije biti praksa nego iznimka, jer je ovima prekršena zakonitost rada. Naime, gradona elnik prema zakonu ne smije donositi inancijske odluke koje su teže od 0,5 posto gradskog prora una. Kazali su da se zbog poštivanja procedure i odabira izvo a a radova u vrti u mogla sazvati i izvanredna sjednice samo na tu temu.

U redovnoj proceduri vije nici su izabrali i najpovoljnijeg ponu a a radova na sanaciji krovišta sportske dvorane koji procurjeva. Posao e se povjeriti tvrtki “Structura” za iznos od 80 tisu a kuna. (BMO)

na objašnjenje iz nalaza državne revizije u kojem je objašnjenje cijele situacije. Prema ugovoru, ne uspije li Grad prenijeti zemljište u svoje vlasništvo, a nakon toga ne uspije li izvoditelj radova po provedenom postupku javnog nadmetanja biti najpovoljniji ponuditelj i kupiti zemljište, Grad je dužan podmiriti cjelokupnu obvezu za izvedene radove. Tajnik Miljenko Šte i je pojasnio da cijena od 22,56 lipa nije de inirana ni po odluci Poglavarstva ni po ugovoru, nego se radi o tome da, kad bude raspisan natje aj za zemljište, ponudi li izvoditelj radova (Žganec) na izgradnji pješa ke zone u Murskom Središ u najvišu cijenu za to zemljište, onda e mu se taj iznos za izvedene radove ura unati u cijenu. U slu aju da ne uspije ponuditi najvišu cijenu od svih natjecatelja, onda e Grad Mursko Središ e platiti sve radove bez kamata.

- Ne prejudiciram ništa, u svemu se slažemo, samo smatram, ako je to po etna cijena, to je premala cijena za zemljište u centru grada, kazao je Kutnjak.

Gradona elnik Josip Dobrani je kazao da e se, kada ta parcela bude u vlasništvu Grada, sastati komisija za procjenu vrijednosti i objavit e se natje aj za prodaju i stvar je riješena. (BMO)

ODRE ENE naknade

Predsjedniku Vije a 1.165, zamjeniku gradona elnika 3.000 kuna neto Odre ene su i visine naknada za predsjednika Gradskog vije a i za zamjenika gradona elnika M. Središ a. Dražen Srpak, zamjenik gradona elnika, odlu io je da ne obavlja dužnost profesionalno ve volonterski, a Vije u je na usvajanje predložen iznos od 3.000 kuna neto naknade za njegov rad.

Njegova profesionalizacija koštala bi Grad još više. Franjo Sobo an (HDZ), vije nik vladaju e koalicije, kazao je: - Slažem se da je to velik novac, a morat emo to gledati i u kontekstu koji emo napraviti i biti uspješniji u pripremi programa, zbog toga što e dio poslova raditi i zamjenik gradona elnika.

Rasprava se razvila i oko visine naknade predsjednika Gradskog vije a, koju obnaša Ivan Le ek. Gradona elnik Josip Dobrani predložio je da to bude 22 posto pla e u

Gradsko Vije e odredilo je naknade predsjedniku i zamjeniku gradona elnika

državi, što trenutno nominalno iznosi 1.165 kuna neto.

Vije nici oporbe ukazali su da je to trostruko pove anje u odnosu na dosadašnju naknadu koja je iznosila 350 kuna. Ukazivali su na recesiju i potrebu svo enja u realne okvire te dali protuprijedlog od 10 posto od prosje ne pla e. Gradona elnik je u obranu

svog prijedloga od 22 posto kazao da je poglavarstvo otišlo u povijest i da e stoga biti više obveza i za predsjednika Vije a zbog njegova uklju ivanja u rad kolegija koji postaje radno tijelo koje pomaže u donošenju odluka gradona elniku. Ve inom glasova obje su odluke prihva ene u predloženom obliku. (BMO)

IVAN GORI ANEC, vije nik HDS-a predložio

Raskid svih poslovnih odnosa s tvrtkom poduzetnika Branka Žganca Ivan Gori anec, vije nik Gradskog vije a Mursko Središ e, na sjednici Gradskog vije aodržanoj u srijedu 8. srpnja na aktualnom satu predložio je gradskoj vlasti raskid ugovora s tvrtkom Branka Žganca.

Prijedlog je izradio u pisanom obliku i kao obrazloženje naveo sljede e: - 25. lipnja 2009. godine u vrijeme obavljanja novinarskog zadatka, u kasnim no nim satima, brutalno je pretu en novinar Me imurskih novina i naš sugra anin Stjepan Mesari . Gotovo sve službene i javne županijske razine odreagirale su u kontekstu osude napada, a sli no se oglasilo i Hrvatsko novinarsko društvo.

Mještani našeg grada zgroženi su injenicom koja se dogodila, a doga aj je tema rasprava i osvrta i danas, 13 dana nakon napada. I

Ivan Gori anec, vije nik HDS-a lanovi Hrvatske demokrš anske stranke najoštrije osu uju nasrtaj na novinara i ljudsku osobu. Uz izricanje osude, Demokrš ani izražavaju nevjericu i u enje nad mlakim stavom vlasti našeg Grada koji je

objavljen u lokalnom tjedniku 30. lipnja 2009. Iza tog stava (možda je bilo drugih, ali ih nismo uo ili) stoji tek ime gra anske osobe Dražena Srpaka. Nedostatak službene razine (gradona elnik,

zamjenik gradona elnika, predsjednik Gradskog vije a…) može dati prostora za špekulacije o mogu oj nepotrebnoj sprezi izme u aktualnih gradskih vlasti i napada a jer je javnosti poznat prijateljsko - poslovni aranžman na toj relaciji koji traje ve duže od godinu dana.

Tim više što su brojni angažmani, prema brojnim govorenjima i naslu ivanjima, stvarani bez adekvatne stru ne dokumentacije i službenog nadzora, a praksa u djelovanju po gradu i nedostatak istih je i proizveo nezadovoljstvo javnosti o kojima je napadnuti novinar pisao. Zbog višestrukih izi kih nasrtaja lanova obitelji iz tvrtke s kojom Grad radi, predlažemo gradskoj vlasti raskid svih poslovnih odnosa s tvrtkom poduzetnika Branka Žganca.

OTPIS duga vrti u

Pola ove a pola idu e godine Upravno vije e Dje jeg vrti a “Masla ak” na sjednici održanoj još 29. travnja ove godine uputilo je Gradu Mursko Središ e, koji ima osniva ka prava nad tom ustanovom, zamolbu za otpis duga i pove anje

udjela za 10 posto u su inanciranju rada. Gradona elnik Josip Dobrani skinuo je raspravu o pove anju udjela od 10 posto za su inanciranje, a prvi dio zahtjeva raspravljen je na sjednici Vije a.

Upravno vije e vrti a u zamolbi je od Grada zatražilo otpis duga koji je na dan 31. ožujka iznosio 149.635,49 kuna. Gradsko vije e je na prijedlog gradona elnika Dobrani a prihvatilo da se polovica duga otpiše ove

a druga polovica duga idu e godine, ime bi se vrti doveo na pozitivnu nulu i izbjegao neželjene situacije kakvima je ve bio izložen - blokadi ra una od strane dobavlja a.

(BMO)

6

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

REAKCIJA Vije a romske nacionalne manjine Me imurske županije

ROMI IZ PRIBISLAVCA lopatom i kamenjem napali policijsku ophodnju

Policajci lakše ozlije eni, vozilo razbijeno Operativno - komunikacijski centar PU me imurske u subotu 11. srpnja oko 15 sati primio je poziv 45-godišnjaka iz romskog naselja u Pribislavcu koji se žalio da ga u njegovu dvorištu napada 28-godišnji susjed. On je u pijanom stanju, imao je 2,46 g/ kg alkohola u krvi, vikao, bacao kamenje na susjeda te ga pokušao udariti uloškom cilindri ne brave, no nije uspio jer se ovaj na vrijeme odmaknuo.

Ne bi li provjerili o emu se radi, u Livadarsku ulicu u Pribislavec upu ena je policijska ophodnja. Policajci su zatekli 28-godišnjaka u opisanu narušavanju javnoga reda i mira. Kada su policajci pokušali razgovarati s njim, on je drže i dvogodišnje dijete u naru ju po eo udarati po policijskom vozilu. Pritom je vidno rastreseno dijete sve vrš e privijao uza se. Ono je po elo plakati, a kako se inilo da bi u svom

rastrojstvu mogao ozlijediti dijete, policajci su nad njim primijenili sredstva prisile.

- Nakon što je savladan njegov otpor, na jednu ruku su mu stavljene lisice, a u drugoj je i dalje držao dijete. U tom trenutku policajcu je s le a s lopatom u ruci prišla majka 28-godišnjaka koja ga je htjela udariti, me utim, u tome ju je sprije ila policajka. Tijekom ovog doga aja u dvorište je ušla skupina mještana Livadarske ulice s namjerom da napadnu policijske službenike. Oni su zbog toga zajedno s 28-godišnjakom ušli u njegovu kolibu gdje mu je iz naru ja uzeto dijete, pripovijeda glasnogovornik Krunoslav Gosari o nemilom doga aju.

Skupina Roma slijedila je policajce do kolibe te ih ga ala raznim predmetima, pri emu su oni lakše ozlije eni. Pritom je ošte eno i policijsko vozilo kojemu je razbijeno stražnje staklo te je došlo do puknu a vjetrobranskog stakla.

Napadnuti policajci pozvali su poja anje pa je ubrzo potom u Livadarsku ulicu stigla interventna policija i smirila uzavrele strasti.

Majka 28-godišnjaka koja je lopatom pokušala napasti policajca privedena je u prostorije PU me imurske zajedno sa svoje dvoje djece, 11-godišnjakom i 13-godišnjakom, jer su sprje avali službenu osobu u obavljanju službene djelatnosti. Protiv njih e biti podnesena kaznena prijava, ali i prekršajna prijava jer su se naro ito drsko ponašali, vrije ali i

omalovažavali ovlaštenu službenu osobu.

Protiv 13-godišnjeg i 14-godišnjeg maloljetnika, tako er iz Livadarske ulice, koji su sudjelovali u ovom nemilom doga aju, bit e podnesena posebna izvješ a Op inskom državnom odvjetništvu jer se sumnja da su razbili policijski auto.

- Policijski izvidi u cilju utvr ivanja eventualno drugih u esnika u doga aju još traju, izvijestio je Gosari .

(D.M.)

Romi koji ne poštuju zakon teroriziraju Rome i sve ostale U ime Vije a romske nacionalne manjine Me imurske županije u vezi s incidentom u Pribislavcu reagirao je njegov predsjednik Željko Balog.

- Sveop i kaos, nered i nasilje ozbiljno narušavaju pojedinci i obitelji koji ne poštuju zakon, a kamoli ovu državu u kojoj su zajam ena sva elementarna ljudska prava.

Napad na policiju smatramo najozbiljnijim incidentom.

U napadu na djelatnike PU me imurske etiri od deset vije nika Romske nacionalne manjine op ine Pribislavec prisko ili smo u pomo . Ostali nisu zbog odsutnosti. Zbog pružene im pomo i osobno sam primio prijetnju po život. Romi koji žele normalan život u ovome naselju ne zaslužuju ovakav teror pojedinaca koji doživljavaju u samome naselju. Kriti na masa narušila je sve demokratske norme i uzrokovala eskalaciju sukoba s ve inskim narodom u naselju Pribislavec. Nagovještavao sam ovu današnju situa-

GRANI NI PRIJELAZ TRNOVEC: Policija i carina zabranili ulazak u Hrvatsku britanskom fotografu Timothyu Draperu

Bio je bez novca i izgledao kao skitnica - Britanskom fotografu zabranjen je ulazak u Hrvatsku jer je grani noj kontroli pristupio sa samo 25 eura u džepu, bio je bez ikakvih kartica i fotografske opreme, tvrdi policija. On pak tvrdi da je imao 100 eura, opremu, kartice i iskaznice, no da mu je unato tome odbijen ulazak u zemlju koju zbog toga više ne doživljava kako je opisuju u turisti kim vodi ima Britanski fotograf Timothy Draper (36), koji za život zara uje fotogra iraju i zemlje svijeta za Rough Guide, nakon Lonely planeta drugi najprodavaniji turisti ki vodi na planetu, požalio se hrvatskim kolegama, što je objavljeno i u nekim dnevnim novinama, da su ga policajci na grani nom prijelazu Trnovec bez osobitog razloga odbili pustiti u Hrvatsku.

- Grani ni policajac mi je lupio žig ‘zabrana ulaska’ jer nisam imao 100 eura gotovine. Uzalud sam pokazivao iskaznice, kreditne kartice, pitao ga gdje je najbliži bankomat, žalio se Draper kolegama, opisuju i doga aj zbog kojeg mu se Hrvatska nije u inila ni pristupa nom ni gostoljubivom,

Krunoslav Gosari pokazuje zapisnik koji pri a o doga aju

GP Trnovec na kojemu je fotografu odbijen ulazak u Hrvatsku kakvu je promoviraju i opisuju u turisti kim vodi ima.

Gosari : Draper je provocirao i ne govori istinu Glasnogovornik PU me imurske Krunoslav Gosari tvrdi da Draper doga aj nije opisao na istinit na in.

- Ponašanje engleskog fotografa bilo je provokativno. Tako do i na jedan grani ni prijelaz, ne iznositi razloge ulaska u jednu državu, a odavati izgled osobe sklone skitnji i povrh svega pokušati u i u jednu zemlju bez ikakvih sredstava za život ista je provokacija i težnja da se na negativan na in prikaže ne iji rad. Mi smo tu da provodimo zakone i naši su djelatnici to i inili i iza toga stojimo, odlu an je Gosari . Draperu je na grani nom prijelazu Trnovec u prijepodnevnim satima u etvrtak

2. srpnja doista odbijen ulazak u Hrvatsku. Policija tvrdi da je to u injeno jer nije imao sredstva za uzdržavanje za vrijeme planiranog boravka u našoj zemlji, a uz to nije opravdao svrhu i uvjete ulaska i boravka u Hrvatskoj. Njemu je stoga u skladu s l.

34 Zakona o strancima odbijen ulazak u zemlju.

- Timothy Draper pješice je došao na grani ni prijelaz Trnovec iz smjera Slovenije, što nije uobi ajeno. Bio je neure enog izgleda. Izgledao je poput klošara ili kakve skitnice budu i da mu je i odje a bila neuredna i poderana. Sa sobom je nosio putnu torbu i ruksak. Policijskom službeniku dao je putnu ispravu na uvid, obavljena je grani na kontrola, a s njim je razgovarano na engleskom jeziku.

Grani ni službenik pitao ga je, što je uobi ajena procedura, gdje putuje i ima li sredstva za uzdržavanje za

14. srpnja 2009.

boravka u Hrvatskoj. On je na to odgovorio da ima oko 25 eura, koje je i pokazao, prepri ava Gosari , isti u i da kod sebe Draper nije imao nikakve kreditne kartice, niti pak fotografsku opremu, niti pak se pozivao na svoj status novinara ili fotografa. Nikakve iskaznice koje bi to potvrdile nije pokazivao. Prilikom pregleda njegovih stvari grani ni službenici uo ili su tek staru i poderanu odje u, a ne nekakvu skupu fotoopremu, rekao je Gosari .

Postupak policajaca bio je korektan Grani ni službenici su Drapera otpravili natrag u Sloveniju.

- Mi smo mu izdali rješenje kojim mu se zabranjuje ulazak u Hrvatsku u kojemu su navedeni razlozi zašto je to u injeno. On se mogao žaliti, no nije.

Mogao je kontaktirati i svoje veleposlanstvo, no nije. To samo potvr uje da je postupak naših policajaca i carinika bio korektan. Mi i te kako radimo na tome da naši službenici budu gostoljubivi prema svim strancima, ali se ipak propisi i zakoni moraju poštivati, što je uostalom europski standard, naglašava glasnogovornik PU me imurske.

Timothy Draper na koncu je ipak ušao u Hrvatsku, navodno se dan kasnije u Ormožu ukrcao na vlak i stigao u Zagreb. Pritom nije imao nikakvih problema. Pet tjedana e putovati po

Britanski fotograf Timothy Draper zemlji i odraditi temu o 30 mjesta koje treba posjetiti u Hrvatskoj.

- Vjerujemo da je bez problema ušao u zemlju nakon što je ispunio potrebne uvjete. Ponavljam, da je imao novac ili, kako tvrdi, kartice i fotografsku opremu, ni mi ne bismo radili probleme.

No na grani ni prijelaz Trnovec došao je u jednom posve drugom ilmu, vjerojatno s namjerom da provjeri kako radimo svoj posao, komentira Gosari . (D.Mihoci)

Za boravak u Hrvatskoj treba imati 100 eura po danu Da bi stranac ušao u Hrvatsku, mora ili imati garanciju da e ga netko u Hrvatskoj uzdržavati ili mora imati 100 eura po danu tijekom svog boravka u našoj zemlji. Glasnogovornik PU me imurske isti e da to nije nikakva speci i nost Hrvatske, ve uobi ajena praksa u civiliziranim zemljama.

ciju, prenapu enost Me imurja Romima, nedovoljno i površno rješavanje danas goru ih pitanja kao što su ogromna koli ina ilegalnog oružja, ubojstva, nasilje po školama i ulicama, kra e, maloljetnici za volanom, izi ki obra uni i napadi na nas koji zastupamo Rome. Potaknuo sam najbolnija pitanja kao što su obrazovanje i zapošljavanje Roma, nisam mogao ostvarivati te stavove jer je socijalna politika nadmašila svaku pomisao i zainteresiranost da se ozbiljno krene oko integracije i socijalizacije Roma. Kao predsjednik gore navedenoga Vije a pozivam sve relevantne i mjerodavne institucije da se pod hitno uklju e u program rješavanja ovih problema. Treba otvoreno re i da se Romima u Me imurju najviše bavi policija, Hitna i bolnica. Odgovorno tvrdim, a na osnovu onoga emu sam svjedo io, da su policajci krajnje profesionalno obavljali svoju dužnost, piše Balog u priop enju.

UKRATKO Vlak naletio na vozilo Mursko Središ e- akovec Putni ki vlak koji prometuje na relaciji Mursko Središ e – akovec, a kojim je upravljao 24-godišnji strojovo a iz Kotoribe, u etvrtak 9. srpnja u 14.12 sati naletio je na teretno vozilo registarske oznake K 897-DZ kojim je upravljala 24-godišnjakinja iz Peklenice.

Ona se nije zaustavila ispred prijelaza ceste preko željezni ke pruge na kojem nema ure aja za zatvaranje prometa ni ure aja za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka. Uslijed naleta vlaka teretno vozilo je odba eno izvan kolnika u lijevo, gdje je lijevim bo nim dijelom pokupilo prometne znakove.

Voza ica i djeca koja su se nalazila u njenu automobilu, trogodišnjak iz Podturna i 14-godišnjak iz Maribora, zbrinuti su u akove koj bolnici gdje je utvr eno da su lakše ozlije eni. Ipak, dje ak iz Maribora zadržan je na lije enju zbog sumnji u težinu ozljeda koje je zadobio. Na kraju je ipak utvr eno da je teško ozlije en.

Zbog ove prometne nesre e vlak je kasnio 42 minute u dolasku na odredište, a toga dana otkazano je prometovanje vlakova na relaciji akovec - Macinec i Macinec - akovec.

Na dionici pruge na kojoj se dogodila prometna nesre a željezni ki promet normaliziran je u 14.54 sati. (D.M.)

Teško ozlije en motociklist Prhovec – Voza motocikla, star 24 godine, iz Macinca u nedjelju ujutro oko 9 sati u Prhovcu je skrivio prometnu nesre u. Prilikom pretjecanja automobila varaždinskih registracija, zbog nedovoljne udaljenosti od vozila, udario je u stražnji lijevi dio auta kojim je skre u i u desno, u dvorište, upravljala 31-godišnjakinja iz Prhovca. Tom prilikom došlo je do prevrtanja motocikla i pada voza a koji je zbog zadobivenih teških ozljeda zadržan na lije enju u akove koj bolnici. Lije ni ku pomo zatražila je i voza ica automobila koja je lakše ozlije ena. S motocikla su uzete registarske plo ice zbog ošte enja njegovih vitalnih dijelova, dok je voza u motocikla va ena krv zbog analize na prisutnost alkohola u organizmu.

O prometnoj nesre i slijedi posebno izvješ e ODO-u u akovcu.

14. srpnja 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LUKSEMBURŽANI nemaju pojma o Hrvatskoj, a kamoli o Me imurju

Mislili su da smo iz Poljske!?

- Jedva smo im objasnili da smo Hrvati, pa su se onda udili, kazala je nakon predstavljanja me imurske baštine u Luksemburgu predsjednica Turisti ke zajednice MŽ-a Sandra Herman - Predstavljanje Turisti ke zajednice Me imurske županije i KUD-a ‘Kaštel’ iz Pribislavca na priredbama u Luksemburgu bilo je veoma uspješno, rekla je predsjednica TZMŽ-a Sandra Herman, a to potvrdio Vlado Šari , predsjednik KUD-a Pribislavec.

Ako ništa drugo, onda zbog toga što su Luksemburžanima barem donekle do arali Hrvatsku i Me imurje o kojima nemaju baš

previše pojma, tako er je jedan od zaklju aka nakon povratka iz te zemlje Beneluxa.

Ina e, gostovanje u Luksemburgu potrajalo je pet dana. Turisti ka zajednica Me imurske županije predstavila se svojim štandom, a KUD “Kaštel” s ukupno šest koreogra ija, me imurskim i podravskim plesovima.

Nastupalo se uz Dan emigranata, a bili su pozvani gosti iz Hrvatske,

Kotlovina i languši brzo razgrabljeni Gostovanje u Luksemburgu pomogla je i obitelj Monike i Ivana Ferenca, porijeklom iz Domašinca, koji duže vrijeme žive u toj državi i bave se trgovinom. Obitelj Ferenc spremna je plasirati svaki izvorni me imurski proizvod na tržište Luksemburga, što

je još jedan dobitak ovih susreta. Za kraj, lanovi KUD-a “Kaštel” ponijeli su sa sobom dvadeset kilograma brašna za languše i mesa za kotlovinu.

Sve koli ine languša i kotlovine bile su brzo razgrabljene, pa e nas se doma ini sje ati i po tome.

Sandra Herman i Vlado Šari BiH, Crne Gore, Ukrajine, Rusije, a glavni nastupi i susreti održani su u mjestu Esch sur Sure. Za ovu priliku KUD “Kaštel” je posudio narodne nošnje Podravine od KUD-a elekovec. Na put je krenulo 42 fokloraša i tamburaša.

Nastupili smo tri puta s me imurskim koreogra ijama. Teško smo se sporazumijevali, doma ini su gotovo redom za nas mislili da smo - Poljaci. Jedva smo im objasnili da smo Hrvati, pa su se onda udili. Gostovanje je bilo lijepo, no jako naporno za izdržati. Zadnji dan htjeli smo se odužiti doma inima i nastupali smo u naselju gdje smo bili smješteni, jednom kampu. Svirali smo i plesali na raskrš ima i bilo je sve više i više ljudi oko nas i tako gotovo cijeli dan. Basist je dobio žuljeve, više nije mogao svirati, svi smo bili umorni, no zadovoljni.

IZGRADNJA DVORANE U BELICI nikako da zapo inje

Koliko zapravo traje žalbeni rok?

Op ina Belica je prije mjesec dana i više izabrala najpovoljnijeg ponu a a za izgradnju sportske školske dvorane u Belici, koja e stajati desetak milijuna kuna. Odluku o prikupljanju ponuda za gradnju donijelo je Op insko vije e još u ožujku ove godine. U me uvremenu je izabran najpovoljniji ponu a od strane nadležnih tijela op ine, a potom se sve iskompliciralo.

Od desetak ponu a a, jedan se ponu a (koji nije izabran) žalio na odluku i tu po inje po etak pri e. Rok za odgovor na žalbu zapo eo je 16. lipnja ove godine i prema zakonu traje 14 dana, te je ve prošao. Zapravo, zadnji dan žalbenog roka u Op inu Belica je stiglo pismo kojim se traže još neki dokumenti, što zna i da je

žalbeni rok produžen za još dva tjedna. ini se da je žalbeni rok postao nešto što je uobi ajeno u sektoru gra evinarstva, a koji može u mnogome zakomplicirati gradnju objekata.

O žalbi odlu uje Državna komisija za kontrolu postupka javne nabave koja je pretrpana velikom koli inom dokumentacije i sli nim žalbama. Žalba je ujedno i upravni postupak koji se provodi prema posebnim zakonskim regulama. Znaju i da bi tu moglo biti problema, zakonodavac napominje da se može krenuti u gradnju ako se ocijeni da se s postupkom oteže. Zbog toga je uveo pla anje žalbe, tako se za ve e investicije kao što je ova u Belici žalba pla a 7.500 kuna. Usprkos pla-

anju žalbe, žalbi je sve više, a postupci dugi.

U Belici za sada nije takav slu aj, a kašnjenje rješenja o tome je li žalba osnovana ili ne tuma i se pretrpanoš u poslom službi koje to rade. Na elnik Zvonimir Taradi kaže: - Cjelokupna dokumentacija za gradnju školske sportske dvorane ima 3.000 stranica, a treba pažljivo pogledati svaku stranicu, pa se i ne udim što se kasni. No znam da je kod nas bilo sve isto, pa se nadam da e odluka o žalbi biti donesena vrlo brzo, kako bismo im prije krenuli u gradnju. No vrijeme ide, ve je sredina srpnja, gra evinska sezona u punom je jeku, a ljudi u Belici nestrpljivi su što gradnja ne po inje.

(J. Šimunko)

Divota prašine ili kupite u enicima bicikle Vlada je ukinula besplatan prijevoz u enika u školu, a ni školske knjige više ne e biti besplatne. To je jedna od mjeri štednje koja se uvodi kako bi se pokrpale rupe državnog prora una. Na taj je na in besplatno ispalo najskuplje. Je li baš bilo potrebno u enicima smanjivati standarde, teško je re i, no o ito je odlu eno.

Na taj je na in prepušteno roditeljima da se pobrinu da njihova djeca do u u školu. Nekad davno u školu se vozilo biciklom, neki i na udaljenost od sedam kilometara. Zimi se pješa ilo po snijegu. Cijeli taj put u školu i iz škole koji danas moderni autobus pro e za pet minuta trajao je znatno duže, ljeti oko pola sata, a zimi i sat vremena. Zanimljivo je da su upravo za put u školu i iz škole ostale i neke od najljepših uspomena i mla ih dana.

Svaki dan bi se na putu do škole nešto dogodilo što bi iza-

zvalo pažnju, to no se znalo koja skupina djece ide zajedno u školu, tko juri u zadnji as. Tih pola sata provedenih na putu do škole bilo je i u enje zajedno s prirodom. Bio bi zamije en i najmanji leptir u prolje e, znalo se koje su trešnje ili jabuke najranije zrele, a u jesen ija je repa spremna za jelo, kako se zove koja travka.

Zima je pak imala svoje lijepe trenutke zbog svjetlosti i snijega, ali i manje lijepe trenutke ružnoga zimskog vjetra koji je puhao ravnicom.

Zbog toga se iz škole zimi dolazilo pobjedni ki, ne zbog dobre ocjene u školi, to se nekako podrazumijevalo, ve zbog toga jer si uspio savladati zimu i hladan sjeverni vjetar. Za lijepog vremena ili u prolje e i ljeto sve je bilo nekako lakše na biciklu, moglo se juriti, zaustavljati, družiti se pa ak i natjeravati se sa ze evima ili srnama. Oni najhrabriji znali su po i u šumu

uz cestu i promatrati golemog uka koji je spavao nisko na drvetu.

Tu blizinu s prirodom i prirodnim elementima današnja djeca jedva da imaju, pogotovo ona koja se voze autobusima u školu i iz škole.

Je li odlazak i dolazak u školu nešto što je samo tehni ki in, ili pak je i nešto više? O putu u školu i natrag pišu mnogi pisci jer znaju da u pitanju nije samo put ve je dragocjeno iskustvo koje se stekne na tom putu, ali i sigurnost u prirodne elemente.

Put u školu ve je zapravo i sama škola, no nešto druga ija nego ona s razredima. Usput, pješa enje iz škole ili vožnja biciklom pozitivno je utjecalo na izi ki razvoj u enika, što bi dobro došlo danas.

Zbog toga i ne žalim previše što e možda biti ukinuta vožnja autobusima. Ili e se roditelji više dogovarati kako

Za nastup je trebalo uzeti i “godišnji” Cjelokupno je gostovanje stajalo 24.000 kuna, najviše je pomogla Turisti ka zajednica Me imurske županije, pa Op ina Pribislavec, a ostatak sam KUD “Kaštel”. Vlado Šari objašnjava da su si lanovi KUD-a uzeli godišnje odmore da bi mogli u Luksemburg i kako ne bi imali probleme s poslodavcima.

Sandra Herman je napomenula da je za nastup u Luksemburgu bio svojedobno raspisan natje aj na razini županije, a na njega su se javili samo KUD “Kaštel” iz Pribislavca i KUD Kotoriba. No KUD Kotoriba je ubrzo odustao, vjerojatno iz razloga što nije mogao osigurati slobodne dane za svoje lanove.

(JŠ)

Neka su djeca više djeca Sportska dvorana u Belici bit e pa kakva je i u Selnici. Ministarstvo pla a do 1.200 kvadrata, a beli ka e dvorana imati oko 1.340 kvadrata sveukupno. Rije je o takozvanoj dvodijelnoj dvorani koja e bi suvremeno opremljena, s po dvije ženske i muške svla ionice, kabine ma i sportskim dijelom.

Ono što je važno za Osnovnu školu Belica je dodatan prostor. Na katu dvorane bit e izgra eno oko 100 kvadratnih metara za potrebe društava u Belici. No ravnatelj Osnovne škole Antun Žuli kaže da e taj prostor pretvori u dvije školske u ionice, ime bi se u OŠ Belica mnogo dobilo na prostornos i komforu u enika.

On je, kaže, ogor en zbog politike i kaže da su neka djeca više djeca, a neka djeca manje djeca, jer druga ije ne može protuma iti da tako dugo nema sportske dvorane u Belici. (jš)

Piše: Josip Šimunko

e voziti djecu, ili pak e se djeca više voziti biciklom ili i i pješice. Poneki od njih možda upoznaju put do škole i natrag ne samo kao tehni ko pitanje, ve na mnoge druge lijepe na ine. Djeca su ta koja e možda najmanje izgubiti ako ne e u školu autobusom, a mnogo više dobiti, no sigurno ne na na in da - stopiraju.

7

Baloni ili puknu, ili se ispušu, ili ih vjetar odnese Sje am se kako sam prije nekih deset godina u Crikvenici na jednom od onih štandova kupio košulju “Lacoste” na kojoj se ponosno šepurio svijetlozeleni krokodil. Mislim da je koštala nekih stotinjak kuna. U stvari košulja je bila ok, ali bilo je jasno da to Lacostu ni vidjelo nije. Ali bila je “marka”. udno vrijeme je to bilo.

Brandovi su nam bili vrlo bitni, nosili su snove, pa makar bili i krivotvorene. Fejkane trenirke, tenisice, dizajnerske linije... sve samo da je gore poznati logo, pa makar bio došiven, tada još u Turskoj, a nešto kasnije u Kini.

Recesija je istilište koje e sve to pomesti, tiho i temeljito poput akomovih ista a. Ova recesija zapravo je davno po ela, još s razvojem informati ke industrije. Ni dan danas nitko nije siguran jeli informatizacija donijela ikakav napredak osim brže globalizacije i bržeg napuhavanja tog svjetskog balona snova. Cijelo je gospodarstvo zapravo desetlje ima živjelo na kredit i ulagalo u razvoj iji rezultati nikad nisu mjereni. Radi li zbog informatizacije službenica na šalteru HZZO-a brže? Nitko to ne zna, niti se više sje a kako je bilo prije. A sve to vrijeme “napretka” mi “obi ni mali ljudi”, mi smo samo sve brže peglali kartice i o ekivali da e to sve jednom netko platiti.

Morao je jednom do i kraj. I sad se to doga a. Napuhani brandovi postaju nebitni, snovi se raspršuju, o ekivanja nestaju... Mali

Piše: Tomislav Novak

ljudi u strahu se pitaju tko e ih spasiti. Nitko! Ne može postojati spas od ne ega što zapravo ne postoji. To je obi no bu enje, zora novog dana, kad snovi ostaju ispod toplog poplona.

Zaista, neka mi netko kaže po emu je to Benetonova majica bolja od MT -ove? Po emu je to Panasonicov LCD bolji od nekog bezimenog televizora, kad se proizvode u istoj tvornici u Shangaju. Ali uz Panasonic kupujemo snove o boljem životu, uz ovaj drugi ure aj za gledanje TV programa.

Upravo se ti snovi danas raspršuju, a realne vrijednosti zauzet e natrag svoje mjesto u našim životima. Stvari samo dolaze na svoje mjesto, ništa drugo se zapravo i ne doga a. Zato nije ni bitno je li Sanader otišao, nije bitno što svjetske marke zatvaraju svoja vrata, pa sve to i dalje postoji, samo nosi manje zvu no ime.

ODANA PO AST žrtvama pora a II. svjetskog rata na grobištu Leš u Kotoribi

Postavljen i blagoslovljen spomen-križ za ubijene Na grobištu Leš u Kotoribi minule nedjelje postavljen je i blagoslovljen spomen-križ za ubijene nakon II. svjetskog rata, žrtve jugo - komunisti kog režima kako isti u organizatori. Grobište Leš nalazi se na tzv.

Trokutu, nasuprot željezni kog kolodvora i op inske zgrade.

Glavni koordinator za postavljanje spomen-obilježja u Kotoribi bio je Zlatko Pišpek. Predsjednik srodnog me imurskog društva Josip Kolari istaknuo je da u Hrvatskoj ima evidentirano više od 850 grobišta i stratišta. U Me imurju su prona ene i obilježene tri masovne grobnice te popisano preko 700 žrtava od kojih se ve ini ne zna grob. Spomenuo je grobišta kod Štrigove, Gornjeg Hraš ana, Šenkovca, dok je grobište u Kotoribi novootkriveno, premda se za njega dugo znalo i još duže šutjelo.

–Ovo grobište je neobi no zbog injenice da se egzekuturi nisu skrivali, nego su svoja zlodjela po inili u središtu mjesta, gotovo ispred ku nog praga.

Dvadeset godina živimo u slobodnoj i suverenoj Hrvatskoj državi, a još se nismo u potpunosti odlu ni suo iti s istinom.

Okupili smo se danas ovdje zbog ljudi koji nisu imali pravo na dostojanstven pokop da im iskažemo štovanje, izme u ostalog rekao je Josip Kolari .

Saborski zastupnik Vladimir Ivkovi ovom prilikom rekao je da se ovim inom sje amo žrtava koji su izgubili glavu samo zato jer su druga ije mislili.

Spomen-obilježje je blagoslovio kotoripski župnik vl . Ljuban Škraba koji je predvodio i misno slavlje.

(A.Fuš)

8

Kroz Međimurje

OŠ DRAŠKOVEC i OŠ KOTORIBA u suradnji s dvije ma arske škole

Traže sredstva iz EU fondova kako bi se još bolje povezali OŠ Draškovec i OŠ Kotoriba zajedno s dvije najve e ma arske škole koje poha aju pomurski Hrvati, onom iz Murakeresztura i Serdahelja, osmislile su projekt “In the wake of Zrinyi” te ga kandidirale za sredstva IPA prekograni nog programa Ma arska – Hrvatska. Njegov je cilj poticati intenzivne društveno - gospodarske interakcije, a fond sredstava koja se temeljem natje aja planiraju dodijeliti najuspješnijem projektu iznosi 200 tisu a kuna.

- Mi ovim projektom želimo intenzivirati ve postoje u suradnju s ma arskim školama i rad na zajedni kim projektima kojima razvijamo prijateljstvo, zajedništvo, toleranciju, ljubav prema tradiciji i obi ajima. Njih osobito nastojimo približiti dje-

Margit Miri , ravnateljica OŠ Draškovec

Usavršavanje jezika OŠ Draškovec u kolovozu uz blagdan Sv. Roka, zaštitnika draškove ke župe, planira ugostiti u enike iz Serdehelja kako bi dobili priliku usavršiti hrvatski jezik te se upoznali s obi ajima i tradicijom ovoga kraja, ali i kako bi upoznali ostali dio Me imurske županije. Škola je za to dobila 10 tisu a kuna od resornog Ministarstva. (D.M.)

ci naših pomurskih Hrvata, podu avaju i ih me imurskim pa i drugim narodnim plesovima, igrama i pjesmama. Nadamo se da e ova najnovija suradnja omogu iti djeci iz Ma arske u enje hrvatskog jezika, a našoj djeci u enje ma arskog jezika. Nadamo se da e naš projekt dobiti podršku, a mi sredstva za organizaciju zajedni kih druženja, sportskih aktivnosti i drugo, doznajemo od Margit Miri , ravnateljice draškove ke škole.

OŠ Draškovec i OŠ Katarina Zrinska, osnovna i umjetni ka škola, iz Serdahelja sura uju ve pet godina tijekom kojih su provele u djelo mnoge projekte. Me u ostalima ostvaren je projekt “Zrinski u Serdahelju i u Me imurju”, kao i projekt “Darujmo knjige”. Održani su Dani hrvatskoga jezika u Draškovcu, Ribi ki i itala ki tabor u Serdahelju te Integrirani dani u Draškovcu i Serdahelju. Ove školske godine Vitezovi sv. Roka zastupali su Republiku Hrvatsku na Dje joj smotri “Croatiada” u Pe uhu.

Suradnja OŠ Kotoriba i Osnovne škole iz Murakeresztura zna ajno je dulja. Ove dvije škole sura uju ve gotovo 20 godina.

- Zajedno smo sura ivali kao partneri u ve dva realizirana projekta: ‘Rijeka Mura nas spaja’ i u projektu o narodnim obi ajima Kotoribe i Murakeresztura. Pro e li ovaj naš zajedni ki projekt, mogli bismo dobiti sredstva za još tješnje povezivanje. Draškove ka i naša kotoripska škola svaka bi u tom slu aju dobila po 26 tisu a eura, što nisu bezna ajna sredstva, isti e Snježana Matoš, ravnateljica kotoripske škole.

Recimo i to da bi zahvaljuju i ovom projektu, ukoliko pro e natje aj, OŠ Draškovec postala “infocentar” za sve škole koje žele sura ivati sa školama iz Ma arske.

(D.Mihoci)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. srpnja 2009.

INTERNETSKI forum izazvao žestoku polemiku Op inskog vije a Donja Dubrava

Vladaju i zaklju ili da je forum sramota za op inu - Oporba smatra da je forum glas naroda Gotovo sat vremena raspravljali su vije nici op ine Donja Dubrava o forumu koji se nalazi na op inskim Internet stranicama. Raspravu je potencirao vije nik HNS-a Zoran Horvat. Istaknuo je kako se na forumu iznose neistine i vrije aju pojedinci. - Najljepše se nasla ivati i pisati o nekome pod šifrom. Nisam protiv slobode izražavanja, ali neka svaki lanak ima potpis autora, rekao je Horvat. - Nekada je postojala tužibaba koju smo ukinuli, a prije dvije godine na zajedni kom sastanku svih politi kih elnika dogovorili smo da forum bude otvoren kako bi se uo glas naroda, napomenuo je Marijan Pongrac (HDZ), koji je kod glasovanja bio suzdržan zajedno sa strana kim kolegom Draženom Miserom.

Što je forum?

Prema rije ima na elnika Marijana Varge, forum je zamišljen kao internetski dijalog preko kojeg mještani mogu iznijeti svoje komentare, nejasno e, upite i pohvale. - Donjodubravski forum prešao je sve

Naknade ostale iste Na elnik Marija Varga izvijestio je vije nike da e raditi 30 sati tjedno za potrebe op ine. Za svoj rad primat e naknadu u iznosu od 2.700 kuna, koliko je to bilo i do sad. Njegov zamjenik Rudolf Lisjak radit e deset sati tjedno, za što e primati mjese nu naknadu od 900 kuna. Za potrebe mještana uvodi se radno vrijeme etvrtkom od 18 do 20 sati i subotom od 9 do 11 sati. (af)

granice demokratskog izražavanja, tvrdi Varga, te dodaje da na forumu piše deset osoba koji iznose optužbe, prozivaju pojedince, pišu neistine i vrije aju. - Forumaši su vjerojatno pronašli na in na koji mogu slobodno komentirati, a da se ne zna tko iza toga stoji. Je li tome tako? esto se pitam tko sve i ima li se uvid u forum te s kojim informacijama se raspolaže? Ukoliko bi to bila istina, koja je onda svrha foruma i što je forum? Da netko sebi puni baterije i potajno se smijulji?

Ovi koji pišu su onda nemoralni, a oni koji ve duže vrijeme sve to prate moralisti?

Vije nici koalicije HNS - SDP ugasili forum Vije nik Zoran Horvat požalio se da se druge op ine “sprdaju“ s forumom i da je on postao sramota Donje Dubrave. Piše se sve i svašta, ak su neki postali i porno glumci.

Marijan Pongrac smatra da je forum glas naroda. Neki pojedinci pišu za i protiv. Pongrac je podsjetio vije nike da su elnici politi kih stranaka prije dvije godine bili jedinstveni i odlu ili da se forum ukine.

Predložio je da se prije bilo kakve odluke održi zajedni ki sastanak predsjednika politi kih stranaka i predsjednika udruga na kojem bi se de inirale daljnje smjernice. Na to je oštro reagirala vije nica HNSa Slobodanka Zvonar. - Nama ne trebaju udruge i politi ke stranke. Mi smo pobijedili na izborima, imamo ve inu i vlast te pravo donositi odluke, rekla je Zvonar. Tako je i bilo. Sa 6 glasova “za“ vije nici koalicije

Vije nici op ine Donja Dubrava koji su bili “najglasniji” u raspravi oko internetskog foruma

HNS - SDP donijeli su odluku da se forum ugasi, dok je dvoje vije nika iz HDZ-a bilo suz-

držano, smatraju i komentar Slobodanke Zvonar nedemokratskim. (A. Fuš)

Za Dane op ine plakete i zahvalnice Štuju i Svetu Margaretu, mještani Donje Dubrave obilježavaju Dane op ine.

Ove godine ti e se dani nizom kulturnih, zabavnih i sportskih sadržaja obilježiti od 10. do 26. srpnja. Sve ana sjednica Op inskog vije a uz podjelu op inskih priznanja bila je u ponedjeljak 13. srpnja u 20 sati. Na sjednici su uru ena op inska priznanja.

Plaketu op ine primili su Mi-

jo Pun ikar, gospodarstvenik Ivan Miser i posmrtno Slavica Sabol. Zahvalnice su dodijeljene Heleni Perca , Josipu Ribi u, Sla ani Pongrac, Margareti Bali i Matiji Matoteku. Vije nik Darko Horvat preložio je da se pristupi izmjenama pravilnika jer op inska priznanja gube vrijednost te je potrebno provesti i izbor najsportaša. (af)

ZBOG OBILNIH KIŠA Drava stvorila deltu o kojoj nemaju svi isto mišljenje

Drava probila tri nova kanala na uš u Velike kiše uzrokovale su promjene na uš u Mure u Dravu, a rijeka Drava stvorila je novu deltu, oko 500 metara uzvodno, barem je tako za sadašnjih visokih voda. Više e se znati kad Hrvatske vode snime uš e zrakoplovom, te nakon pregleda uš a kad visoke vode opadnu.

Goran ešmešija iz ekološke udruga ZEUS kaže: - Pratimo stalno što se doga a na uš u Mure u Dravu. Ve tri godine redovito je za visokih voda plavljena šuma izme u Mure i Drave na uš u, a ove godine je zbog obilnih kiša i stalnih visokih voda došlo do probijanja ukupno tri nova kanala od Drave prema Muri, oko pola kilometra uzvodno od uš a. Rije je o prirodnom fenomenu, no ovaj put potpomognutom radom hidroelektrana koje za vrijeme visokih voda otvore

sva vrata na svojim ustavama pa se tako poja ava buji ni tok.

Ekolozi: Nema problema; Hrvatske vode: Bit e problema — Smatramo da se ništa loše nije dogodilo, tamo gdje su bujice probile nove putove nastat e novi sprudovi, što zna i ubudu e još više otoka na uš u Mure u Dravu ili Drave u Muru.

To je dobro za živi svijet na uš u.

Mura i Drava stalno komuniciraju, u ovom trenutku vodostaj Drave je viši nego Mure na uš u pa se Drava izlijeva u Muru, za nižeg vodostaja Mura e se izlijevati u Dravu.

Zbog toga što austrijske hidrocentrale ne mogu zadržati svu vodu Drave, ona dolazi na zadnju HE Dubrava, gdje su

prisiljeni otvoriti sva tri vrata zbog suviška vode. To nizvodno može stvoriti velike probleme, voda za 15 minuta naraste pola metra, pa bi mogli stradati svi koji se tamo nalaze. Problem je u tome što još nije prona en najbolji na in upozorenja na visoke vode Drave.

U Hrvatskim vodama kažu da prate što se doga a na Dravi te smatraju da su se njihove prognoze o tome što e se dogoditi na uš u ostvarile i prije prognoziranog vremena od nekoliko godina. Drava probija novo uš e oko 500 metara uvodno pa e, kažu, prirodne sile i kiše ponovno oblikovati uš e Drave u Muru. Ono što može biti problem je što e se dogoditi s ma arskom obalom kad Drava udari u nju pod kutom od gotovo devedeset stupnjeva. (jš)

14. srpnja 2009.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

NOVA i stara vlast u Šenkovcu odmah “otkopale ratne sjekire”

PREDSTAVLJAMO VAM: DRAGUTIN LISJAK nakon 16 godina i dalje na elu op ine Domašinec

Je li dug op ine od 2 mil. kuna nešto normalno ili...?

Da sam autokrat, sigurno ne bih o(p)stao na vlasti

- Najve i problem stvara situacija oko dugovanja za postavljanje rasvjete Primopredaja izvršnih ovlasti i svih dokumenata u Šenkovcu prošla je mirno, no ini se da se u mjesec dana otkako je prošlo od onda situacija “mal ice” zakomplicirala.

Iako je onda ustanovljeno da je op ina Šenkovec u normalnom i pozitivnom inancijskom stanju, te se na ra unu nalazilo nekih 180.000 kuna, na elnik Vladimir Novak je na prošlotjednoj sjednici Vije a (a kasnije i konferenciji za novinare) ispri ao kako su ubrzo po eli pristizati novi ra uni.

Na elnik Novak je istaknuo kako im je prilikom primopredaje bilo prezentirano da postoji dug dobavlja a od nekih 90.000 kuna i dug prema Hrvatskim vodama od 160.842 kuna te da je to sve. No, ve nakon par dana na adresu Op ine došla su nova potraživanja, i to iz Me imurskih voda za sva ukupna dugovanja, u visini od 894.319 kuna. Hrvatskim vodama nova vlast je platila nekih 70.000 kuna, što zna i da ostatak potraživanja za sve ve obavljene radove iznosi ukupno oko milijun kuna.

Ali to nije sve. U Šenkovcu je u tijeku izgradnja rasvjete u ulici Maršala Tita u izvedbi irme “D. G. Commerce”. Ugovorena svota u po etku radova bila je 695.696 kuna, ali se ona nakon naknadnih radova pove-

unu Op ine 64.234 kune, Novak je vije nicima postavio pitanje koji e se projekti mo i realizirati uz ovakvo stanje.

Mohari : Stanje nije tako crno

Na elnika Vladimira Novaka iznenadili su ra uni koji su po eli pristizati na Op inu ala na 1,118.085 kuna koje treba platiti do 25. kolovoza. Ukupni dug op ine tada e biti 2,245.120 kuna.

S obzirom na to da je stanje na ra-

Bivši na elnik, sadašnji dopredsjednik, Mladen Mohari konstatirao je da stanje nije tako crno kao što to Novak prezentira i da je prora un u posljednja dva mjeseca slabije popunjavan zbog isplate povrata poreza. Ovaj dug u Me imurskim vodama pak bi se, prema njemu, ve nekako mogao kompenzirati jer se to ve godinama ini.

U burnu raspravu potom su se uklju ili gotovo svi vije nici. Tako je Krešimir Trojko istaknuo: - Poslujemo bez pameti. Radite ra un

Na rasvjetne stupove u Šenkovcu flomasterom je dopisana oznaka “C” kako bi se zadovoljili europski standardi

Loši rasvjetni stupovi i pove anje cijene radova?

Saša Horvat, zamjenik na elnika, predstavio je problematiku vantroškovni kih radova na javnoj rasvjeti u ulici Maršala Tita.

Naime, vantroškovni ki radovi su ak za 23% premašili predvi eni iznos.

Osim toga, nekoliko je spornih to aka me u tim radovima.

Izvo a i radova, tvrtka “D. G. Commerce”, produljenje temelja naplatila je Op ini za gotovo 15.000 kuna od tržišne cijene, za bušenje ceste preko 13.000 kuna, a bilo je tu i još cijenom premašenih radova.

Osim toga, u ulici Maršala Tita trebali su biti ugra eni stupovi od dobavlja a Dalekovod Zagreb, tip KORS 2B. Umjesto

njih su postavljeni stupovi talijanskog proizvo a a CML S. r. l., koji su 2 metra niži i u promjeru 1 centimetra tanji u odnosu na predvi ene. I što je skoro najzanimljivije, na stupovima, odnosno certi ikatu, lomasterom je dopisana oznaka “C” kako bi se zadovoljili europski standardi.

Dodatno je istaknut problem da je bivši na elnik Mladen Mohari neke stavke odobrio 2. lipnja 2009. godine, kada službeno više nije bio na dužnosti.

Horvat je bivšoj vlasti uputio nekoliko pitanja: - Kako je mogu e da u troškovniku nisu bile navedene stavke iz ponuda za dodatne radove? Kako je mogu e da se radi o cifri koja premašuje

23 posto od ugovorene cijene?

Zašto je Mladen Mohari uop e potpisao te ponude, a da ih nije pregledala tvrtka ‘Rescom’ d.o.o. koja je vršila nadzor? Tko je odobrio zamjenu rasvjetnih stupova slabijih tehni kih karakteristika za istu cijenu? Kao i tko bi trebao nadoknaditi nastale troškove.

Bivši na elnik Mohari je istaknuo da on stoji iza svih svojih potpisa i da se trenutno ne sje a je li nadzorni prije njega odobrio sve dodatne radove. Predložio je i sastanak projektanta, izvo a a, radova i sadašnje izvršne vlasti da se provjeri opravdanost tih troškova, s ime su se na elnik Vladimir Novak i njegov zamjenik složili.

NECKERMANN

-revije na otvorenom nn predstavit e svoje aktualne kolekcije. Danas vam predstavljamo dizajnericu Zdravku Ganzer koja više od dvije godine kreira vlastite ve ernje haljine pod modnom markom Bellezza.

Neke e kapitalne investicije ekati bolja vremena Na konferenciji za novinare održanoj dva dana nakon sjednice na elnik je objasnio kako se planiraju uhvatiti u koštac s pla anjem nagomilanih dugova.

Jedna od opcija prema njegovom mišljenju je kreditno zaduživanje. - Dobro je to da smo se uhvatili u koštac s tim i da mislimo sve riješiti na najbezbolniji mogu i na in. Razgovarat emo i s D. G. Commercom i s Me imurskim vodama. S Hrvatskim vodama ve smo zapo eli razgovore da pokušamo situaciju riješiti na što bolji na in. Na koji emo to no na in ovo sve riješiti i u kojem vremenskom periodu, odlu it emo u narednih tjedan dana.

Ono što je bitno je odre ivanje prioriteta i odlu ivanje u koje emo kapitalne investicije i i u idu e tri ili etiri godine. Ono što je prijašnja vlast imala u planu, a i ono što smo mi imali u planu, sada se u ovakvoj situaciji naprosto ne može realizirati jer novca nema sada. Neki projekti e, ne u re i biti obustavljeni, ve e morati pri ekati neka druga vremena, kazao je Novak.

Koji e to biti projekti koji e se realizirati, moglo bi se znati ve ovaj tjedan i na novoj sjednici Vije a jer e do tada novoosnovani sedmero lani Odbor za savjetovanje i suradnju predložiti što je od najve e važnosti za mještane Šenkovca i Knezovca.

Za kraj spomenimo i da je priljev novca na Op inu u zadnjih pola godine mjese no bio oko 420 tisu a kuna, te da je u lipnju ta cifra smanjena za 100 tisu a kuna. Prosje ni mjese ni rashodi iznose 250.000 kuna. (mn)

Šesnaest godina op inom Domašinec vlada Nezavisna lista Dragutina Lisjaka koju je on utemeljio na nagovor i poticaj svoga prijatelja.

Lisjaku i njegovoj listi bira i izašli na minule lokalne izbore ponovno su, u drugom izbornom krugu, iskazali povjerenje i time mu omogu ili da vodi op inu još etiri godine.

Tako e, bude li Božje milosti, strojobravar koji nikada nije radio u struci, ve je više od dva desetlje a bio kinooperater zaposlen u tadašnjoj Mjesnoj zajednici, a onda i njen blagajnik, biti na elu jedne me imurske op ine punih 20 godina.

O ito Dragutin Lisjak, 56-godišnjak iz Kvitrovca, zna kako voditi op inu i udovoljavati njenim žiteljima kad ga uvijek iznova, od utemeljenja op ine Domašinec, biraju za na elnika. Oporba je, dakako, nezadovoljna tom injenicom pa cijelu situaciju opisuje kao autokraciju, što ovisno o kutu gledanja može biti, ali i ne mora u skladu s njenom de inicijom.

Neograni ena vlada jednog ovjeka koji svu vlast ima u svojoj ruci bila bi, u neku ruku, de inicija autokracije, pa sad itateljima, osobito onima iz op ine Domašinec, ostavljam na procjenu radi li se u ovom slu aju doista o autokraciji.

Nisam tiranin — Ne znam bismo li to što smo tako dugo opstali na vlasti mi kao lista i ja kao na elnik mogli nazvati autokracijom. U kona nici, nas su demokratskim putem birali gra ani.

Nismo mi nikakvi tirani koji provodimo samovolju. Ni sam ne znam kako bih tuma io tu konstantnu podršku i povjerenje koje Nezavisnoj listi i meni osobno iskazuju bira i. Vjerujem da su gra ani ve nakon našega prvog odra enog mandata uvidjeli da znamo raditi, da se stvari odvijaju u pozitivnom smislu kada je u pitanju ure enje naših naselja Tur iš a, Kvitrovca i Domašinca i op enito kada je u pitanju napredak ove sredine i da su nas zato birali. Mi smo tijekom tih godina u inili puno toga. Izgradili smo Poslovnu zgradu, uredili smo i opremili Poslovnu zonu, u što smo se upustili jer je to tada naše gospodarstvo tražilo, tijekom posljednjih 16 godina ulagali smo u komunalnu infrastrukturu, primjerice, gradila se plinska mreža, uredili smo groblje i u inili niz toga, da ne zamaram nabrajanjem, kazuje Lisjak.

Upravo je ure enje groblja i velika afera s preseljenjem posmrtnih ostataka pokojnika s groblja u Dekanovcu na novo groblje u Domašincu obilježilo po etak duge vladavine Dragutina Lisjaka.

— Domašinec, mjesto od 2 tisu e stanovnika, nije imao svoje groblje, i to stolje ima, i zato se još prije utemeljenja op ine pokrenulo ure enje groblja. Preseljenje po-

Dragutin Lisjak smrtnih ostataka bila je stvar pojedinih obitelji. Ja osobno nisam bio za to, ali nisam mogao utjecati na želju gra ana. Na kraju krajeva, oni su to u inili u skladu s propisom i važe im zakonom, prisjetio se Lisjak.

Izdvajanje Dekanovca iz sastava op ine Domašinec bila je druga bitna stvar u dugogodišnjem mandatu koja je Lisjaka zadesila 1997. godine.

— Ja sam bio za izdvajanje Dekanovca iz sastava op ine. Razmišljao sam na na in: Ako ne možemo zajedno, možemo funkcionirati svaki za sebe. To se u kona nici i pokazalo dobrim. Zato susjedima u op ini Mala Subotica iz ijeg se sastava želi izdvojiti naselje Štefanec toplo preporu ujem neka dopuste da do toga do e. emu ustrajati, pita Lisjak.

Sportska dvorana i kanalizacija prioriteti U novom mandatu op inska vlast u Domašincu namjerava se fokusirati na dva važna projekta, dogradnju škole i izgradnju sportske dvorane, te izgradnju kanalizacije.

Investicije su to milijunske vrijednosti pa se Lisjak ne zavarava da e ih, osobito kanalizaciju, provesti u djelo u ovom novo povjerenom mu mandatu.

U planu je ure enje dviju novih zona: Stambene zone i Poslovno – stambene zone, ali i realizacija niza drugih manjih, ali ne i manje zna ajnih projekata. Sve e ovisiti o inancijskim sredstvima.

— Ostvarimo li iz državnog prora una dotacije u visini 400 - 450 tisu a kuna godišnje, mi smo zadovoljni. Naime, za svaki projekt za koji tražimo potporu država o ekuje naše participiranje s, naj eš e, 50 posto sredstava. Mi ne možemo priželjkivati potporu od 2 milijuna kuna, kad ne možemo osigurati njihova uvjetovanja vezana uz osiguranje 50 posto sredstava s naše strane, isti e Lisjak, koji s obzirom na situaciju u državi nije previše optimisti an kada je u pitanju ostvarenje planiranih dotacija iz državnog i županijskog prora una.

O ekuje da e s novom županijskom vlaš u dobro sura ivati, kao što je i s njihovim prethodnicima, možda, kaže, još i bolje. (D.Mihoci)

Iskustvo je najbitnije

Modna zona Sve posjetitelje Ljeta u gradu Zrinskih 5. kolovoza u 21 h u samom centru akovca o ekuje atraktivno modno zbivanje.

Modne marke Angel, Bellezza, Grotex, MT , Mana i Neckerma-

bez kr mara. Mi sada radimo rasvjetu za koju novac nije bio osiguran. Ušli ste u investiciju od milijun kuna, bez da ste imali kune u džepu. Ova pri a gospodina Mohari a da je to dug, koji ustvari nije dug, ne drži vodu. To je 800.000 kuna koje netko potražuje od nas. Za mene je to dug.

Sve tvrtke koje od nas potražuju novac sigurno su se osigurale nekakvim zadužnicama i ako im ne platimo ili se pokušamo izvla iti mogu nam blokirati op inski ra un i tko e onda tetama u vrti u dati pla u?

Rije je o ženstvenim modelima koji prate liniju tijela. Kolekcije možete prona i u prodajnom prostoru u Varaždinu na Franjeva kom trgu 1 ili na broj 091 884 7789.

Na pitanje kako se kao kinooperater snašao u ulozi na elnika, Lisjak nam je odgovorio: - ovjek, na kraju krajeva, sve nau i, ako ga zanima. Iskustvo je najbitnije u obavljanju dužnosti na elnika.

Nikakva diploma tu ne daje osobitu prednost. Obrazovanje pomaže, a još više poznanstva koja ovjek stje e tijekom fakultetskog obrazovanja. Ja ne primje ujem da mi to nedostaje. Ja sam sav u ovom poslu koji obavljam ve jako dugo i to je moja prednost. Puno sam to-

ga nau io i znam kako kvalitetno obavljati ovaj posao i bez diplome.

Mi u Op ini moramo biti jako svestrani, moramo puno toga znati, za razliku od drugih državnih tijela koja su usko specijalizirana za svoj posao. I, na kraju krajeva, ovjek se mora znati sna i u svemu tome, kazuje Lisjak, koji smatra da dobro obavlja posao kojemu se ne posve uje samo tijekom osmosatnoga radnog vremena.

Na poslu i s poslom živi i izvan tih okvira. (dm)

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. srpnja 2009.

Iako su svi natjecatelji pokazali zavidne vještine, netko je ipak morao biti najbolji

IGRE vatrogasne mladeži u Žiškovcu

Nastupilo rekordnih šezdeset ekipa Dobrovoljno vatrogasno društvo Žiškovec i Vatrogasna zajednica Grada akovca i ove su godine uspješno organizirali Igre vatrogasne djece i mladeži, i to po 11. put.

Interes za ovo natjecanje raste iz godine u godinu, tako se ovaj put prijavilo rekordnih 60 ekipa iz ak 5 županija. Kada se zna da ekipa broji 5 lanova, onda dolazimo do lijepe brojke sudionika, a to je 300 vatrogasne djece i mladeži. Ovom doga aju bili su nazo ni i elnici Grada akovca te vatrogasne zajednice Me imurske županije.

Po prvi se put na Igrama temeljem pravilnika natjecalo

u dvije kategorije, nastupila su djeca od 6 do 12 godina te mladež starosti od 12 do 16 g. u muškom i ženskom sastavu. Kao što smo spomenuli, ekipu ini 5 lanova, a pravo nastupa imale su ekipe u mješovitom sastavu, s time da je sudjelovanjem samo jednog muškog lana ekipa svrstana u kategoriju muških ekipa.

Natjecanjem je posebno bio zadovoljan Siniša Makovec, zapovjednik DVD-a Žiškovec: - Igre su protekle u redu. Prijavilo se neo ekivano 60 ekipa, to je do sad najve i broj natjecatelja. Iako je malo pred kraj kiša po ela padati, sitno za osvježenje, vrijeme je ipak poslužilo. Svi smo više nego

Mladi vatrogasci morali su pokazati i umije e baratanja brenta om

Jedna od disciplina bio je slalom s ljestvama zadovoljni, i mi organizatori, a i djeca koja su se natjecala Natjecanje standardno podijeljeno na vježbe i štafete po elo je u kasnim jutarnjim i završilo u kasnim poslijepodnevnim satima, a pratilo ga je budno oko starijih vatrogasaca, koji su konstantno bodrili mlade vatrogasce. - Pripreme za ovakvo natjecanje traju oko 2 mjeseca.

Djeca imaju voditelje ekipa koji stalno vježbaju s njima, a nas par lanova potpora smo im što se logistike i organizacije ti e. No sve ekipe iz Me imurja i van ulažu puno truda u ovakva natjecanja, istaknuo je Makovec.

Ekipe došle iz cijele Hrvatske Uz brojne ekipe iz Me imurske županije nastupile su ekipe iz Našica, Feri anaca, Bolfana, Novog Marofa, Cerina, Ludbrega, a puta nije žalila ni ekipa Kaštel Gomilice iz Splitsko - dalmatinske županije.

Djeca i mladež me usobno su snagu, brzinu i vještinu odmjerili u osam disciplina, tako smo mogli vidjeti spretnost i umije e u pikadu, vježbi s brenta om, štafetnoj utrci, rušenju mete, slalomu s ljestvama, skakanju u vre i, tla nom vodu. Za

sve sudionike natjecanja organizator je osigurao medalje, a svaka ekipa primila je diplomu za sudjelovanje, a po tri najuspješnije ekipe primile su svoje pehare.

U kategoriji djeca muški natjecalo se 15 ekipa, a najbolji su bili: 1.mjesto: DVD Mihovljan 1 s 496,9 bodova; 2.mjesto: DVD Ludbreg s 464,8 bodova; 3. mjesto: DVD Žiškovec 1 s 411,1 bodom.

U kategoriji djeca žene natjecalo se 9 ekipa, a najbolji su bili: 1. mjesto: DVD Donji Mihaljevec 1 s 386,2 boda; 2. mjesto: DVD Pri-

bislavec s 384,4 boda; 3. mjesto: DVD Savska Ves s 349,4 boda.

U kategoriji mladež žene natjecalo se 17 ekipa, a najbolji su bili: 1. mjesto: DVD Sveti križ s 593,2 boda; 2. mjesto: DVD Gardinovec s 551,1 bodom; 3. mjesto: DVD P-B-Putjane s 549,7 bodova.

U kategoriji mladež muški natjecalo se 18 ekipa, a najbolji su bili: 1. mjesto: DVD Sveti križ s 578,3 boda; 2. mjesto: DVD Krištanovec 1 s 577,7 bodova; 3. mjesto: DVD Kaštel Gomilica s 574,3 boda. (mn)

U 11 godina nastupilo preko 2.000 natjecatelja U Me imurju se ve jedanaestu godinu Igre vatrogasne mladeži organiziraju i provode radi razonode, zabave, me usobnog upoznavanja natjecatelja, u vrš ivanja prijateljskih odnosa, razvijanja tjelesne spremnosti, te ja anja svijesti o humanosti i ljudskoj solidarnosti me u lanovima vatrogasne mladeži.

Na igrama je u proteklih 11 godina nastupilo preko 420 ekipa, odnosno preko 2.000 natjecatelja koji su pokazali svoje znanje i umije e u izvo enju Igri. Svih 11 godina osim doma ina, DVD-a Žiškovec, na Igrama su nastupale ekipe DVD-a akovec i DVD-a Krištanovec.

VATROGASCI u akciji - natjecanje s navalnim vozilima u Donjoj Dubravi

Najbrži i najspretniji vatrogasci iz Donjeg Vidovca U sklopu obilježavanja Dana op ine, DVD Donja Dubrava ve tradicionalno doma in je i organizator zanimljivoga va-

trogasnog natjecanja s navalnim vozilima. Kroz natjecanje vatrogasci ispituju ispravnost svojih vozila i opreme, brzinu i

vlastitu pripravnost. Ove godine na natjecanje je došlo devet ekipa. Na donjodubravsku Krbulju stigli su vatrogasci iz Donjeg

DVD Prelog promovirao najnovije vozilo Prema rije ima tajnika VZMŽ-a, najstarija navalna vozila na natjecanju imala su dobrovoljna vatrogasna društva iz Kotoribe i Donje Dubrave. Oni su svoje cisterne nabavili 1978. godine.

Najnovije i najmodernije mercedes vozilo imali su vatrogasci iz Preloga. Vozilo je nedavno kupljeno, posjeduje suvremenu opremu, a njegova je vrijednost 1,5 milijuna kuna. (af)

Vidovca, Svete Marije, Donjeg Mihaljevca, Donjeg Kraljevca i Preloga, dok su po dvije ekipe imali doma ini i gosti iz Kotoribe.

Navalno vozilo kre e sa startne pozicije u kojem se nalazi sedam vatrogasaca. Nakon izlaska, vatrogasci moraju pro i tzv. cik - cak prolaz. Navalna grupa penje se na skelu, odakle ruši mete, dok druga grupa mora pro i tarabu i što prije sti i na cilj.

Ove godine najbrži i najspretniji bili su lanovi DVD-a Donji Vidovec. Drugo mjesto pripalo je vatrogascima Donjeg Mihaljevca, a tre e Donjem Kraljevcu. Najbolji su nagra eni peharima, a estitali su im zamjenik na elnika op ine Donja Dubrava Rudolf Lisjak i tajnik VZMŽ-a Dragutin Trupkovi .

Natjecanje s navalnim vozilima je jedinstvo u našem kraju i svake godine se broj natjecateljskih ekipa pove ava. (A. Fuš)

14. srpnja 2009.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

USPJEŠNA SURADNJA Me imurske županije i HKDU-a “Pomurje”

ŠTRIGOVA predstoje i vikend u znaku veselica

Hrvatski jezik u slovenskim školama U Dvojezi noj osnovnoj i srednjoj školi u Lendavi dvanaest u enika uspješno je privelo kraju drugu godinu u enja hrvatskoga jezika. Kao fakultativnu nastavu hrvatski jezik u dvadeset sati nastave odslušali su Marko i Petra Kuzma, Petra Šekrezi, Lucija Kutnjak, Saša Jureti , Dolores Roudi i Emilija Vida (u osnovnoj školi), te Emanuel Vida, Tomislav Magdaleni , Belkisa Kova evi i Sindi asar (u srednjoj školi).

- Ove je godine manje u enika u ilo hrvatski jezik, no za nas je važno da je održan kontinuitet, komentirao je anino Kutnjak u ime organizatora ovog projekta, Hrvatskog kulturno - umjetni kog društva “Pomurje“.

Financijsku podršku ovom projektu dala je Me imurska županija i Ured za europske integracije.

- Oni na elu s Vesnom Haluga i Darkom Radanovi em ulažu mnogo truda kako bi Hrvatima u dijaspori pripomogli i olakšali život izvan domovine, hvali Kutnjak.

U petak zapo inju Štrigovske no i Turisti ka zajednica i Op ina Štrigova i ove godine zajedni ki organiziraju tradicionalnu priredbu pod nazivom “Štrigovske no i 2009.”, koja e po eti u petak 17. srpnja.

Prvi dan e na terasi kavane “Kult” u Štrigovi od 19.30 sati zapo eti predstavljanje Zbirke pjesama Stjepana Makovca – Pište. U glazbeno - zabavnom programu nasupit e legendarni Štrigovski muzikaši i sastav MM+Manuel, Matej i Pišta.

U subotu 18. srpnja od 17 sati na igralištu NK Sloga zapo et e utakmica izme u veterana NK Sloga i Vajde akovec.

Od 19 sati zapo et e veliko

narodno veselje uz grupu Zagorski mušketiri. Gost ve eri bit e Marko Vukes – Vuky.

Središnji doga aj itavog programa bit e u nedjelju 19. srpnja, a rije je o tradicionalnoj Povorci starih zanata i Seoskim igrama. Po etak je u 14 sati, a na zabavi e nastupiti Marko Vukes - Vuky i grupa Ritam srca. Štrigovske no i 2009. završit e u nedjelju 25. srpnja velikim koncertom pod nazivom “Ljubav je sve”. Koncert e biti na igralištu NK Sloga Štrigova, zapo et e u 19.30 sati, a nastupit e Duško Lokin, Emily i Džo Mara i Maki.

U enicima koji u e hrvatski jezik uru ena su priznanja U enike polaznike nastave hrvatskog jezika u Dvojezi noj osnovnoj i srednjoj školi u Lendavi i njihovu profesoricu Sonju Vrši Hrvatsko kulturno - umjetni ko društvo “Pomurje“ pozvalo je na druženje uprili eno u povodu proslave Dana državnosti.

Ono je održano u Dolgoj Vasi.

Bila je to prigoda za usavršavanje komunikacije na hrvatskom jeziku, ali i za sportsko druženje.

Osim toga, u enici Ma ari i Slovenci mogli su se susresti i s obi ajima i kulturom Hrvata budu i da je organizator druženja dao i prigodan kulturno - umjetni ki program.

Bila je to i prigoda da u enici u prigodnom literarno - glazbenom programu prezentiraju svoj ovogodišnji rad sa satova hrvatskog jezika.

- itali su svoje radove, svirali na lauti i gitari, itali svoje prve

prevoditeljske radove te ispri ali najdojmljivije trenutke s najzanimljivijeg dijela projekta - s izleta u Zagreb koji su ostvarili 16. svibnja, doznajemo od prof. Vrši .

Predsjednik Hrvatskoga kulturno - umjetni kog društva “Pomurje“ anino Kutnjak u znak zahvale u enicima je podijelio priznanja i poklone u nadi da e nastaviti s u enjem hrvatskog jezika.

(D.Mihoci)

NA MLADIMA svijet ostaje

Svetomartinska delegacija mladih na skupu u Njema koj Delegacija mladih op ine Sveti Martin na Muri, Petra Novinš ak, Patricija Sobo an, Nikolina Novak, Alen Baljak, Goran Cvetkovi i Mihaela Mesari , boravila je u njema kom gradu Steinheimu na Parlamentu mladih Europe 2009.

Oni su predstavljali op inu Sveti Martin na Muri na konferenciji pod nazivom

POVEZNICA Zaveš aka sa županijskom cestom

Dobili modernu prometnicu Naselje Zaveš ak u op ini Selnica dobiva novu i modernu prometnicu koja povezuje briježni dio sela sa županijskom cestom Mursko Središ e - Bukovec - Prekopa.

Na ranije dobro pripremljen kolnik položen je asfaltni sloj, a u tijeku je postavljanje kanalica i odvoda. Dužina prometnice je 700-tinjak metara, a vrijednost

investicije iznosi oko 520 tisu a kuna. Novac je op ina osigurala iz EIB fonda kojem je uputila projekt na razmatranje, a EIB ga je prihvatio. Op inski na elnik An elko Kova i kaže kako je i ovo ispunjenje danih njegovih predizbornih obe anja, jer asfalt su dobili Plešivica, Prapor an, Zebanec (Bukov ak - Gornji Zebanec).

“Parlament mladih Europe 2009.” Teme su bile razli ite, a svetomartinska delegacija bila je aktivna i uklju ila se u rapravu o svim bitnim pitanjima za mlade o kojima se raspravljalo na ovom skupu.

Tako er su potpisali sporazum o bratimljenju s drugim gradovima i osnivanju vlastitog parlamenta mladih.

Teme su bile vrlo interesantne i aktualne za u itelje

HPD ME IMURJE predstoje i vikend organizira

Dvodnevni izlet u slovenske Alpe HPD Me imurje 18. i 19. srpnja organizira izlet u Kamniško - savinjske alpe na Skutu, planinu iji se vrh nalazi na 2532 m.n.v. Uspon na Skutu planiran je u dvije grupe - lakša i teža tura, a no i se u Cojzovoj ko i na Kokeskom sedlu.

Na ovaj izlet kre e se 18. srpnja u 14 sati. Prijevoz se pla a 100 kuna, a no enje 6,5 eura. Za više informacija nazovite na broj 098/553-363.

(D.M.)

ZDRUŽENA vježba vatrogasaca i ronioca u Lapšini

Simulirana situacija za zajedni ko djelovanje Protekli mjesec u op ini Sv. Martin na Muri bila je održana vatrogasna vježba u kojoj su sudjelovali DVD Sv. Martin na Muri, DVD Lapšina, te ronioci JVP-a. Cilj vježbe je bio uskladiti na in operativnog djelovanja, kao i uigranost svih sudionika kako bi bili što bolje pripremljeni za sli ne scenarije koji bi se mogli dogoditi u stvarnosti.

Vježba je zapo ela simulacijom požara u ribi kom domu Lapšina. Došlo je do zapaljenja ku ice u kojoj ostaje zarobljen jedan lan društva. Dolaskom na mjesto nesre e DVD-a Lapšina i uvidom u stanje na terenu odmah se pristupa gašenju i spašavanju unesre enog.

U pomo pozivaju DVD Sv. Martin na Muri koji posjeduje dišne aparate. Dolaskom na mjesto nesre e DVD Sv.

Martina ulazi u ku icu i spašava zarobljenog lana ribi kog društva. Kako je u blizini jezero, DVD Lapšina putem agregata vrši dobavu vode iz jezera te tom prilikom dolazi do pada vatrogasca u jezero i njegovog utapanja. Na mjesto

nesre e potom dolaze ronioci JVP-a koji po inju potragu za nastradalim. Vježba je uspješno privedena kraju.

Sam tijek vježbe pratilo je pedesetak sumještana, a poslije vježbe nastavilo se druženje i analiza vježbe.

Sudionici vježbe u akciji spašavanja

STRU NI skup u itelja razredne nastave drugih i tre ih razreda

Dodatno usavršavanje uvijek dobro do e Dok je u Osnovnoj školi Macinec 16. lipnja održano stru no usavršavanje u itelja razredne nastave drugih i tre ih razreda me imurskih osnovnih škola, u Osnovnoj školi Mursko Središ e usavršavanje je održano 30. lipnja.

Za u itelje prvih razreda skup s istom tematikom održan je u travnju u OŠ Mala Subotica.

Teme su bile vrlo interesantne i aktualne za u itelje, od kurikuluma suvremene škole, individualiziranog programa za u enike s poteško ama u razvoju, do razvoja profesionalnih kompetencija u itelja. Uvodne minilekcije

održali su gosti skupa: viša savjetnica ur a Kuluši , defektologinja, Željka Butorac, voditeljica Županijskoga stru nog vije a u itelja razredne nastave Me imurske županije, u iteljica mentorica Bernarda Novak i dipl. u iteljica razredne nastave Mirjana Mošmondor.

Usprkos vru ini i trajanju, skup je bio dobro posje en, u ugodnom radnom ozra ju, uz višestruku podršku ravnateljica škola - doma ina. U itelji su ponovno pokazali svu svoju kreativnost te spremnost i potrebu za stalnim stru nim usavršavanjem.

12

Vaš dom

www.mnovine.hr • info@estetikheretik.com • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Caffe bar za kolegu u Zagrebu Po etkom prošlog tjedna primio sam jedan interesantan mail koji jednostavno nisam mogao ne uze u obzir. Glasio je: Pozdrav (bivši) kolega Bruno, nisam siguran da li me se sje aš, ali zajedno smo studirali prve dvije godine. Nakon toga sam se ja prebacio na Ekonomski fakultet i završio ga. Pred kojih mjesec dana sreo sam zajedni ku kolegicu J. J. Pa smo pri ali i ona mi je rekla ime se baviš,

pa sam mislio bi li mogao pomo i i meni. Naime, s jednim prijateljem planiram otvori ca e bar u Zagrebu, ali još ništa nije sigurno, još smo u fazi pregovaranja i razmišljanja. Prostor se nalazi u zgradi u kojoj su iznad uredi i on je u suterenskom dijelu. Nema prozora i u vrlo je lošem stanju.

Svi zidovi su nepožbukani i neravni, kako i možeš vidje na nacrtu koji je rela vno dobar i to an jer ga je radio

jedan gra evinski inženjer, frend od mog starog.

Pro itao sam par tvojih kolumni na internetu www.mnovine.hr, a skužio sam i da imaš neku kolumnu na www.stanovanje.hr, pa mi se to dopalo. Možda mi i meni mogao pomo i na taj na in, a ako sve pro e, možemo se i ut’ za druge poslove.

Hvala. I. K.

Stari, dobro znani kolega se javio i kako da mu ne pomognem?

Dakle, kao što vidiš, podesio sam, bolje re eno, poravnao zidove i na taj na in dobio pravilniju konstrukciju u koju emo staviti elemente i opremu.

Kod ulaza s desne strane postavio sam dva separea koja bih zatvorio i sa stropne strane, od njih bih stvorio zasebne, privatne dijelove, ali ne toliko da se zatvaraju, ve da je svaki od njih u svojoj ku ici .

Preko njih na drugom zidu postavljen je pomo ni šank i na taj na in sam oslobodio ve inu prostora kod ulaza s obzirom na to da bi tu mogla bi rela vno velika frekvencija ljudi.

U nastavku, s desne strane postavio sam šank i to podijeljen na dva dijela s ulazom u sredini kako bi osoblje moglo opsluživa goste nesmetano s jedne i s druge strane. Naravno, iza šanka iskoris o sam prostoriju za skladište/pomo nu prostoriju, koja se po potrebi može i prenamijeni i u neku malu kuhinjicu za pravljenje sendvi a ili ne eg sli nog. S lijeve strane preko šanka postavio sam klupicu uz zid i stolove jer je to najop malniji na in da se iskoris prostor, ali i da se dobi odre en broj sjede ih mjesta. Izme u tog dijela i onog sa pomo nim šankom, u ve prede niranoj prostoriji postavio sam ženski i muški WC. Kroz prolaz se ulazi u mali pred hodnik i sa

jedne strane je ženski, a s druge strane muški WC. Oni su rela vno veliki, ali tako nam nalaže taj prostor.

Razmišljaju i kako riješiti pri u u zadnjem dijelu lokala, odlu io sam da nema smisla stavljati neke VIP prostore, koji su toliko popularni sad u barovima, ve otvori cijeli lokal za komunikaciju i druženje. Jednostavno sam postavio 4 stola i oko njih stolice, neformalno, jednostavno i funkcionalno. Gost u e, uzme stolicu ukoliko je ona slobodna i sjedne za stol koji mu odgovara. Vrlo otvoreno i opušteno.

Sa istom mišlju pala mi je na pamet i vizualna komponenta prostora.

Nisam želio ništa komplicirat, Pošto nema prozora, zidove bi ostavio u bijeloj boji (iako nije ni toliko važno, rasvjeta e to pokri ), u kombinaciji sa nešto tamnije sivim velikim plo icama na podu. Pod velikim, mislim na one dimenzija 600x1200 mm. Na crtežu sam postavio iste po cijelom prostoru, no to bi se možda moglo i promijeni ukoliko e se ozbiljnije pristupi projektu. Na sve to stavio bih i neke elemente u dekor drva, recimo johe ili kruške ili tamnije mo enu brezu, i to ponajprije mislim na pomo ni šank, okvir separea, okomite detalje šanka i sli no.

14. srpnja 2009.

LIFESTYLE

Koncept modularne kuhinje

ure uje: Bruno Kontrec

Dizajnom protiv recesije Studio estetikheretik se tako er priklju uje u borbi protiv recesije te na sve svoje usluge daje Recesijski popust od 22%.

Kao fokus cjelom prostoru i odre eni iden tet (ne znam da li ste razmišljali o imenu lokala, ali možda bi i tu mogli nešto zaokruži – u stvari, ne da bi mogli ve bi i MORALI), ali za sada je ideja da se umjesto kupljenih stolica izrade mali taburei ovalnog oblika (imam ja ljude koji to mogu izradi ) i oni bi se mogli obu i u tkaninu odre enih boja koja se može skida i pra . Osobno bih izabrao dvije osnovne boje – žuta i zelena, a s još jednom do dvije boje pokušao bih napravi malu razliku izme u prvog dijela i stražnjeg dijela lokala.

Zidove sad, na žalost, ne mogu komentirati jer bih trebao vidjeti prostor, kao i dispoziciju i odabir rasvjete. Ali u svakom slu aju išla bi LED rasvjeta kojom bi poja ali efekt i mogli stvori atmosferu. Što se e samog projekta, ali i izvedbe komletnog interijera, slobodno me kontak raš, možemo se dogovori i po sistemu klju u ruke .

Za ve inu od nas kuhinjski prostor može najviše dobiti od dizajna. Mnogi dizajneri pokušavaju, na razne na ine, doprinijeti olakšavanju rada u kuhinji, stvoriti više prostora, smanjiti gužvu. Naravno, kuhinja je najzaposlenija¨ prostorija u ku i/stanu.

sve gotovo, vra a se na mjesto i ne stvara gužvu.

Ovakav koncept sigurno ne e zadovoljiti petero lanu obitelj, ali za samca ili za dvoje ljudi koji žive u malom stanu ili garsonijeri, ovo je idealno rješenje. www.treehugger.com

Ideja Turskog dizajnera Fevzija Karamana bila je modularni koncept kuhinje. Sve što vam je potrebno je u jednom komadu, a izvla i se ovisno o potrebi. A nakon što je

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Privatni stan u Zagrebu - prijedlog

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

HOTELI

Mavida Balance hotel & spa Mavida Balance hotel & spa projektirao je arhitekt Niki Szilagyi. Njegov moto, kako kaže, bio je osje aj opuštenosti i mira koji se stapa s holisti kom arhitekturom i ogromnom dozom prirodnih materijala. Cijeli je hotel koncipiran kao homogen prostor, kao balans koji uvijek postavlja osobu/individuu u centar. Senzualne teksture koje se nalaze u interijeru pridonose maksimalnoj udobnosti

u prostoru. Ali kad iza ete na terasu, tek tada shvatite zašto ste jednostavno morali do i u ovaj hotel. http://www.designhotels.com/hotels/ europe/austria/zell_am_see/mavida_balance www.designhotels.com/hotels/europe/ austria/zell_am_see/mavida_balance www.niki-szilagyi.de

Jedan od novijih projekata Dizajn studija estetikheretik , privatni stan, nalazi se u Zagrebu. Ideja je bila da se cijeli stan opremi moderno, jednostavno i elegantno, s daškom mladena ke ugode.

Stan se sastoji od dnevnog boravka s kuhinjom, hodnika, spava e sobe i kupaonice. www.estetikheretik.com

14. srpnja 2009.

Dobro je znati 13

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

ŽUT

OM

-D

O

-% -% % % -% -%

GO

DIN

od 1949.

A

go

e

O

D

AS

P O DV U Č E

N

G

di

n

IS: AT GR rati GORENJE

usisavač 1400W - indikator količine prašine - regulator jačine usisa - rotacijska usisna cijev

regal NEFRI boja: orah-bijela

ploča za kuha

apa

nje

pećnica

hladnjak

napa

blok kuhinja SELENA 2,6 M

TNA BESPLi A montaža*

dostava IJ E -60% NIGDJE JEFTIN 2.000kn

799

garnitura FORTUNA, razvlačna sa sandukom za posteljinu i ležajem

NAJJEFTINIJE ŠTU % NA TRŽI 90

-50

229

kn

14 9 90

kn

kn

visoki sjaj 10.427kn

6.999 + još mnogo artikala na akciji! krevet ROMANTIK VI, ležaj: 200 x 140 cm

-50%

PR IL IK A

4.000kn

1. 9 9 9

kn

A TN A PPLL A BBEstES na N T ža ta A mon i S a av * ke* do tsža va ta on i lemHr ju cije učava po ost ddr

Iskori

A TN AD PL ESR BZ izložb A N * Tta žaA A A L on P m S i E I va B a na st o ža d i mon JtaERkeI* dostava jele Hrvats OM P području ci A TMN Iskor PLAta JEŠTAJA BJVEstEĆS ža na I IZBOR NA NAdo ava i mon IM * IJ izložb ke A JN vats D Hr OV JP A leOL cije PO juR Z učNA dr poI CIJENAMA RI PO MJE Iskor izložb A D A R Z I NAMJEŠTAJA R BO IZ I EĆ NAJV R IM I JNIJ OLE JPOVJ PO PO NAM JENAMA CI

A

R NAMJEŠTAJ NAJVEĆI IZBO OLJNIJIM PO NAJPOV A CIJENAM

kn

-40%

klik klak HIT, 190 x 90 x 85 cm, ležaj: 190 x 130 cm

MADRAC + ICA PODN ni u cijenu uključe

2.000kn

1. 19 9

BESPLATNA

dostava i montaža*

kn

Lesnina ČAKOVEC, Globetka b.b.

BESPLATNA

PLAĆANJE DO PLAĆANJE DO dostava i montaža na području cijele Hrvatske*

ili kreditom do 60 rata

60

(Amex, Diners, Master GO RATA card, RATA Čekovi, stambeni IZRADA krediti bez kamata ... )*

PO MJERI

DA UŠ TE DI TE SA 1.300kn

PLAĆANJE DO

PLAĆANJE DO

7 460 9 kn

SAMO U LESNINI • EXTREMNO SNIŽENJE • SAMO U LESNINI • EXTREMNO SNIŽENJE • SAMO U LESNINI • EXTREMNO SNIŽENJE • SAMO U LESNINI

O

AN D

SAMO U LESNINI • EXTREMNO SNIŽENJE • SAMO U LESNINI • EXTREMNO SNIŽENJE • SAMO U LESNINI • EXTREMNO SNIŽENJE • SAMO U LESNINI

• EXTREMNO SNIŽENJE • SAMO U LESNINI • EXTREMNO SNIŽENJE • SAMO U LESNINI • EXTREMNO SNIŽENJE •

radno vrijeme: pon. - petak: od 9 - 21 subota: od 8 - 20

Lesnina VARAŽDIN, Gospodarska bb radno vrijeme: pon. - subota: od 9 - 21

Akcija vrijedi od 13. 7. do 18. 7. 2009 ili do rasprodaje zaliha. *U skladu s uvjetima Lesnine.

Iskoristite RATA RATA veliku rasprodaju

izložbenih exponata, popusti do

-80%

• EXTREMNO SNIŽENJE • SAMO U LESNINI • EXTREMNO SNIŽENJE • SAMO U LESNINI • EXTREMNO SNIŽENJE • NAJVEĆI IZBOR NAMJEŠTAJA PO NAJPOVOLJNIJIM CIJENAMA

14

Poljodjelstvo

S AKOVE KOG sajma

U iš ekivanju ljepšeg vremena Situacija se na akove kom sajmu ne mijenja. Zbog kiše, dakako. Prodava i gotovo da i nemaju kome nuditi svoje proizvode. Kupaca je malo, promet je loš, ali ponuda je standardno dobra. Na sajmu se nudi štošta, od igra aka, preko stare krame, do jabuka i krumpira. Sre om, najavljeno je proljepšanje vremena pa prodava i na akove kom sajmu iš ekuju bolji promet ve ove srijede. (D.M.; Z.V.)

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU

- krumpir mladi 4 kn/kg - kukuruz 0,90 do 1 kn/kg - šibnata metla 20 kn/kom - kuni 40 kn/kom - pili i 5 kn/kom - pa i i 11 kn/kom - papige 120 kn/kom - ribice 10 kn/porcija

S AKOVE KOG placa

Jabuke petrovke po osam kuna U Me imurju se proizvodi najviše jabuka u Hrvatskoj, ali ove godine proizvo a i nisu bili velike sre e. Tu a koja je zahvatila Me imurje uništila je velik dio truda vo ara i oni e na kraju sezonezbrajatisamogubitke.Posljedice su to loše godine, u kojoj onoštonijeubralatu aodnijet e previše vlažna godina. Zadnjih tjedananepamtimodanbezkiše.

Sve te klimatske nepogode odražavajuseinacijenuvo aipovr a.

Tako se prve ovogodišnje jabuke petrovke prodaju po osam kuna za kilogram. Ni povr e za salatu

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- jabuke petrovke 8 kn/kg - paprika 12 kn/kg - mladi luk 4 kn/kg - krastavci salatni 5 kn/kg - luk 5 kn/pušlek - blitva 6 kn/kup i - grašak 10 ku/kg - med 30 kn/bo ica - orasi 30 kn/kg nije jeftinije, paprika je po dvanaest, paradajz po deset kuna, a mrkva po šest kuna za kilogram.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. srpnja 2009.

KIŠA koja pada gotovo 40 dana zaustavila kombajne

Pšenica proklijala, a krumpir uništava plamenja a Kiša koja gotovo neprekidno pada ve gotovo 40 dana, što se ne pamti u ovo doba godine, nanijela je velike štete poljoprivrednicima, posebno ratarima, a tu e vo arima i vinogradarima.

U ovom je trenutku najvažnije spasiti ono što se spasiti dade od pšenice. Ona je ve inom posme ila, na poljima ima i mnogo polegle pšenice, a mnogo je pšenice proklijalo pa nije za proizvodnju brašna.

No pravi rezultati ovogodišnjih kiša zapravo se još ne znaju.

Da bi se to znalo, moraju biti poznati prinosi, hektolitarska težina i vlaga, a to za sada nije poznato jer kombajni naprosto ne mogu u polja, barem je tako bilo do kraja tjedna.

Suzana Paji iz Poljoprivredno - savjetodavne službe HZPSS-a za Me imursku županiju kaže: - Jedino što se za sada može re i jest to da se još ništa ne zna. Zna se samo da e štete biti velike, a kolike e biti, to e se vidjeti nakon izlaska kombajna na polja. Meteorolozi su obe ali bolje vrijeme, pa bi žetva ipak mogla po eti ovaj tjedan ako vrijeme dozvoli. Za sad je tako da još nije požnjevena ni sva uljana repica, koja se prva skida.

Najve e štete od kiša imaju oni proizvo a i koji su u jesen sijali ranu pšenicu. Ona je dozrela, no ne može s kombajnima u polja, pa postoji velika opasnost da po ne klijanje zrna, što se ve doga a na mnogim lokalitetima. Takva pšenica više nije za proizvodnju brašna, ve za prehranu doma ih životinja. Tamo gdje je pšenica polegla sigurno je da e do i do proklijavanja zrna. Još nije jasno kako e biti s kasnijim sortama pšenice, no nema sumnje da e i tu štete biti velike, a prinosi mnogo manji.

Ne znam što bih rekla ratarima, nakon svih problema i briga zna ajan broj njih ostat e bez uroda ili e im urodi pokriti samo dio troškova.

Na žalost, ako i bude sunca, ne e se mnogo mo i u initi, to e samo pomo i da se spasi ono što je ostalo od planirane žetve.

Nije dobro, nikako nije dobro Štete na pšenici nekako su vidljivije, a one na krumpiru tek se

Ova pšenica još dobro izgleda u odnosu na mnoge na našim poljima naziru. Predsjednik Me imurske udruge za proizvodnju merkantilnog krumpira Dragutin Taradi iz Belice kaže: - Nije dobro, nikako nije dobro. Upravo se (u petak, op. a.) vra am iz Zagreba kamo sam vozio mladi krumpir i slušam vremensku prognozu, u Me imurju ponovno pada kiša. Iako se to ne vidi, kiša je ve napravila velike štete na krumpiru. Ni jedna zemlja nije potpuno ravna, a tamo gdje je niže i gdje se skuplja voda došlo je do stopostotnih šteta, tu krumpira jednostavno ne e biti.

Mladi krumpir koji sada vadim zbog prodaje rastao je na pjeskovitijem tlu i na povišenom terenu, isto me je strah što u na i kad po nem vaditi krumpir na nižim terenima i takozvanoj teškoj zemlji.

Gdje ima vode na zemlji, to je gotovo, tamo nema krumpira.

Ove sam godine zbog stalnih kiša, a po preporuci savjetodavne službe, štitio svoj krumpir i poja anom zaštitom. Ve sam do sada tretirao krumpir pet puta, a gdje je još kraj.

Po jednom hektaru tretiranje stoji najmanje 700 kuna, a troškovi samo rastu i gomilaju se. Držim se preporuke savjetodavne službe i spaljujem cimu mladoga ranog krumpira kako se bolest ne bi proširila i na gomolj, no, usprkos zaštiti, štete su velike. No tu nije kraj našim problemima, mnogi

mi se poljoprivrednici tuže da im je voda prodrla u podrume i to tamo gdje je nikad nije bilo.

Jedina dobra vijest, no ne za potroša e ve možda za nas proizvo a e, jest ta što e na jesen krumpir biti dosta skup jer

ga ne e biti dovoljno pa emo, nadam se, pokriti troškove proizvodnje. Velike kiše zahvatile su cijelu srednju Europu, tako da e štete imati i tradicionalne zemlje izvoznice krumpira, što nam ide u prilog. (J. Šimunko)

Takve se kiše ne pamte, štete e biti velike DRAGUTIN TARADI: - Štete na krumpiru tek e se vidjeti, no nema sumnje da e biti velike. Za potroša e nimalo dobre vijesti, na jesen e krumpira biti manje i bit e skuplji

SUZANA PAJI , savjetnica za ratarstvo HZPSS-a: - Teško mi je govoriti o štetama na pšenici, koje su sigurno velike, iz dva razloga, žetva kasni, a kombajni još nisu mogli u polje zbog kiša pa nema pravih podataka. Više emo znati nakon što po ne žetva, o ekujem da to bude ovaj tjedan ako vrijeme dozvoli. No sigurno da e štete biti velike. Ovo je po mnogo emu stresna godina za poljoprivredne proizvo a e, takve se kiše ne pamte.

AKOVE KI MLINOVI upozoravaju na kakvo u pšenice

Proklijala pšenica samo za stoku i perad akove ki su mlinovi u utorak 7. srpnja otpo eli s prijemom pšenice roda 2009. godine od poljoprivrednih gospodarstava proizvo a a pšenice s podru ja Me imurja.

- Za razliku od proteklih nekoliko godina, u ovom smo srpnju svjedoci vrlo intenzivnih oborina. Kako je pšenica biološki zrela, a posebice se to odnosi na ranije sorte, masovna je pojava da je takva pšenica po ela ve u polju, na klasu, klijati. To je posebno prisutno kod polegle pšenice, te pšenice na težim tlima koja dugo drže vlagu.

Uslijed toga, u vrlo kratkom vremenu dolazi do intenzivnih

bioloških procesa u zrnu gdje se razgra uje škrob i po inje rast klice.

Na žalost, brašno proizvedeno iz takve pšenice ne može se nikako iskoristiti za proizvodnju kruha ili drugih pekarskih proizvoda. Ve mali postotak proklijale pšenice u smjesi za meljavu uzrokuje drasti an pad kakvo e brašna.

Kada se prilikom prijema pšenice na prijemnom mjestu utvrdi prisutnost proklijale pšenice, takva se pšenica ne e mo i prihvatiti.

Stoga upozoravamo proizvo a e pšenice da obrate pažnju na zdravstveno stanje

pšenice i, ukoliko primijete da je došlo do bubrenja zrna, te u kasnijoj fazi i rasta klice, da ne dovoze ovakvu pšenicu na istovar u akove ke mlinove ili u poduze a koja za naš ra un zaprimaju pšenicu.

Istovremeno napominjemo da ovakva pšenica u potpunosti odgovara za ishranu stoke i peradi.

Savjetujemo proizvo a ima koji imaju ovakvu pšenicu da je samo pravovremeno osuše i odgovaraju e uskladište, te da je iskoriste za takvu namjenu.

Istovremeno savjetujemo da se pokuša izbje i miješanje proklijale pšenice sa zdravom,

bilo na polju prilikom žetve, bilo kasnije, jer e time šteta za proizvo a a biti još ve a. Na taj se na in može pokvariti i zdrava pšenica koja bi se ina e mogla otkupiti.

S obzirom na to da vremenske prognoze ukazuju da e po etkom idu eg tjedna do i do dugoro nije stabilizacije vremena, ova se pojava ne bi trebala zabilježiti kod kasnijih sorti pšenice. im se vide prvi pokazatelji kakvo e tih sorti, pravovremeno emo o tome obavijestiti proizvo a e, kaže rukovoditelj komercijalne službe akove kih mlinova Zoran Štefulj.

14. srpnja 2009.

BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Pravilnik o obaveznom ozna avanju i registraciji svinja Dana 01.07.2009. stupio je na snagu novi „Pravilnik o obaveznom ozna avanju i registraciji svinja“ koji donosi velike novosti u ozna avanju (markiranju) svinja. Prema tom pravilniku sve svinje u Republici Hrvatskoj moraju se ozna iti( što je i do sada bilo obavezno), a svako premještanje svinja mora se evidentirati u Jedinstveni registar doma ih životinja na na in koji omogu uje identi ikaciju gospodarstva sa kojeg su došle i na kojem su ro ene.

Stupanjem na snagu novog pravilnika prestale su važiti stare markice kojima su do sada bile ozna avane svinje (markice žute boje) i sa tim markicama svinje se više ne mogu stavljati u promet.

Jedna od velikih novina ovog pravilnika je da i posjednici sami mogu ozna avati svinje na vlastitom gospodarstvu ako su osposobljeni za ozna avanje, odnosno ako imaju za-

vršen te aj o ozna avanju koji se organizira od strane Selekcijske službe. Osim posjednika svinja, svinje mogu ozna avati i veterinarske stanice i HSC. Svinje se ozna avaju ušnom markicom ili tetovir brojem. Ušna markica se stavlja na desno uho i mora biti trajna i itljiva tijekom cijelog života svinje, ako se ušna markica na svinji, izgubi ili postane ne itljiv, svinja se, na gospodarstvu na kojem je ovo uo eno, ponovno ozna ava prije ponovnog stavljanja u promet. Narudžbu ušnih markica mora zatražiti posjednik putem obrasca za narudžbu ušnih markica i dostaviti ga selekcijskoj službi. Selekcijska služba nakon toga naru uje ušne markice od dobavlja a. Naru ene ušne markice isporu uju se nakon prispje a do posjednika putem selekcijske službe ili veterinarskih stanica( ovisno što posjednik odabere).

Prema tom novom pravilniku svaku svinju u prometu uz Svjedodžbu o zdravstvenom stanju

AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG

d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

životinja( pasoš) mora pratiti i putni list. Putni list ispunjava i svojim potpisom potvr uje posjednik koji svinje otprema. Putni list sadrži slijede e podatke: serijski broj, broj svinja koji odlazi sa gospodarstva, podatke o gospodarstvu ili klaonici kamo se svinje otpremaju, registracijski broj vozila kojim se životinje prevoze, broj svjedodžbe o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla životinje, datum otpreme svinja s gospodarstva, potpis posjednika koji isporu uje svinje ,datum dopreme svinja na odredište, datum predaje Putnog lista ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji.

Ukratko, sva gospodarstva moraju biti upisana u registar farmi pri emu svako gospodarstvo od selekcijske službe dobija svoj jedinstveni broj. Ako do sada vaše gospodarstvo nije dobilo jedinstveni broj obratite se selekcijskoj službi, njeni djelatnici iza i e na teren i vašem gospodarstvu dodijeliti broj. Uz pomo tog je-

dinstvenog broja i obrasca za narudžbu markica posjednici svinja mogu preko selekcijske službe naru iti markice za svoje gospodarstvo. Naru ene ušne markice isporu uju se nakon prispije a do naru itelja.

Svinje se u promet mogu stavljati samo sa putnim listom i Svjedodžbu o zdravstvenom stanju životinja (pasoš). Sa starim ušnim markicama svinje se više ne mogu stavljati u promet. Za sve eventualne nejasno e, a kojih sigurno ima, obratite se djelatnicima veterinarskih organizacija i HSC-a.

Mihael Kacun, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Živa voda Kamenu je voda idealan drug.

I najmanji vrt poprimit e osobiti ton ako u njemu napravimo neko stanište za vodene biljke ili pojilo za ptice ili ak pravo jezerce. Voda vrtu daje život, u njoj se ogledaju i nebo i zemlja. Osim toga, i najmanja vodena površina primit e, bilo na sebe, ili oko sebe izuzetno dražesne biljke. Uz to, ako tako ho emo, za to nam ne trebaju neka zna ajna sredstva. Stara posuda za kišnicu, drvena ba va zašti ena od truljenja i ukopana u zemlju, i ve možemo uživati u cvijetu lopo a.

Može nam se isplatiti i posjet trgovcu sa starim željezom. Možda na emo staru limenu kadu, ili neku drugu simpati nu posudu.

Važno je samo da je duboka barem 25-30 cm, ako emo se ograni iti na nekoliko mo varnih biljaka ili na jedan mali lopo .

Takvoj staroj posudi najprije emo otkloniti hr u eli nom etkom ili nekim sredstvom za otklanjanje hr e. Kad se sasvim posuši prije i emo je antikorozivnom zaštitom. Ponovo emo je pustiti da se osuši, a onda slijedi drugi i tre i premaz. Takve radove voli svaki hobi-majstor, a posebno vrtlarski hobi- majstor.

Kad smo je tako lijepo obnovili, ukopamo je u tlo i to tako da izvan površine tla ostane samo oko 5 cm. Oko spremnika, položit e-

mo plo e koje bi trebale prekriti rub za 3 cm. Ako je posuda duboka 30 cm unijet emo 15-20 cm vrtne zemlje, postaviti jednu ili više biljaka i pustiti u nju vodu.

Zemlja bi trebala biti pokrivena vodom u visini od 5 do 10 cm. Od stare limene posude za miješanje žbuke, nema više ni traga. To je sad malo jezero za vodene biljke.

Naša vlastita, mala slatka vodica.

Jeftino smo prošli.

Ovdje je još jedna mogu nost: možemo ukopati u vrt betonski prsten, od onih velikih cijevi, izbetonirati dno, te rub pokriti plo ama. U takvo jezerce možemo posaditi i one vrste biljaka kojima je potrebna nešto ve a dubina vode. Ako baš volite betonirati, možete mašti dati na volju i izbetonirati i stranice svog bazena.

Neki se i kupaju u takvim ‘obi nim betonskim’ bazenima. Za to bi ve trebalo i neke pro ista e i kojekakva druga uda tehnike u koja se vrtlari obi no nerado upuštaju. Mi više volimo makar i samo pojilo za ptice, samo da ništa ne zuji.

Gotova korita od plastike, najrazli itijih oblika i veli ina daju se jednostavno i brzo smjestiti u vrt, pa ako onda iskombiniramo neku pumpicu za potok ili vodopad, onda je to ve prava majstorija.

Za ve a umjetna jezera poslužit emo se plasti nim debljim folijama koje se proizvode u razli itim debljinama za tu namjenu.

Pozdravi iz IVE!

16

Informacije i priopćenja

SIMONA BEDI nakon uspješno završene akove ke Gimnazije

Brucošica iz Ma kovca prva na listi FKIT-a

Simona uo i odlaska na maturalnu ve er

I dalje se potvr uje ono što smo pisali u našim prijašnjim brojevima, kako su me imurske srednje škole me u najboljima u Hrvatskoj. To prvenstveno vrijedi za akove ku Gimnaziju koja je tako dala ove godine brucošicu koja je prva na rang listi za upis Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu. Rije je o Simoni Bedi iz Ma kovca, u enici koja je bila uspješna prošle godine na državnom natjecanju iz matematike, te stekla pravo izravnog upisa na FKIT. Me utim, na svojem fakultetu želi je i PMF, na studiju kemije, me utim, Simona je ve odluku donijela i odlu ila se za FKIT. (DZ)

AKCIJA Turisti ke zajednice M. Središ e

Studenti do ekuju turiste Turisti ka zajeednica Grada Mursko Središ e u suradnji s Hrvatskom turiti kom zajednicom provodi do ek stranih turista na Grani nom prijelazu Mursko Središ e. Turiste koji u Republiku Hrvatsku ulaze na ovom hrvatsko – slovenskom grani nom prijelazu svakog etvrtka, petka, subote i nedjelje do ekuju studenti koji im požele dobrodošlicu i podijele promotivne brošure grada, županije i Hrvatske. Ovakav oblik do eka stranih turista provoditi e se do kraja kolo-

voza. Studenti su s podru ja Grada Mursko Središ e te susjednih op ina, a angažirani su putem Studentkog servisa i za svoj rad dobivaju nov anu nagradu. U lijepim majicama i amblemima Grada Mursko Središ e i HTZ na Grani nom prijelazu turiste do ekuju Marko Jurovi , Tanja Klobu ari , Tatjana Barat, Lana Premoša, Maja Kutnjak, Tanja Varga, Ivica Ma ari , Tea Premoša. Josipa Mijulkov, Nina Jurini , Maksim Kaljakin I Damjan Tomši .

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NOVA GRIPA više nije svinjska nego A(H1N1)

U Me imurju nema oboljelih Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije ima obvezu pratiti stanje, premda bolesti kod nas za sada nema i opskrbljen je lijekovima za slu aj pojave bolesti Ministarstvo zdravstva je prošli tjedan izvijestilo kako se kod jednoga varaždinskog pacijenta sumnja na zarazu virusom H1N1.

Varaždinac je bio u kontaktu s Englezima i Amerikancima koji esto putuju i koji su imali neke sli ne simptome. Je li “nova gripa” stigla i nadomak Me imurja, odnosno kakva je situacija u Me imurju?

Pandemijska gripa ili nova gripa

ske županije. Svi slu ajevi zabilježeni u Hrvatskoj dogodili su se ljudima koji su se zarazili od nove gripe u zemljama gdje je ve a mogu nost te bolesti.

Dosadašnja su iskustva pokazala da se radi o blažem obliku obolijevanja nego kod humanog virusa gripe.

Prati se stanje Ve i oprez prisutan je zbog toga što se radi o novom tipu virusa, pa

Franji Bukalu posebno priznanje HNS Me imurja bio je po prvi put jedna od najbrojnijih županijskih organizacija sa 120 lanova na strana kim sportskim susretima na Bjelolasici, ali i najboljih u osvajanju pobjedni kih pehara. Županijska organizacija HNS-a primila je i priznanje za najuspješnijega izabranog predstavnika (vije nika) HNS-a u JLS-u po županijskim organizacijama. To priznanje dobio je Franjo Bukal, na elnik op ine Orehovica.

(BMO)

Eto nama i folklornog “miniglobalizma”! ta zavidna i štimajo a masovnost urodila je, jasno, i kvalitetom ali je nešto drugo bitno. Zašto su ta sva društva u svojim sredinama osnovana i zašto – traju (gase se ona koja nisu postigla kvalitetu, uglavnom)?

Ta su društva u svojim op inama ne samo o uvatelji mjesne tradicije nego i okupljalište mladih koji tada, na samome vrelu, upoznaju svoju narodnu kulturu i tako je (samo tako!) uvaju od zaborava. I to nije samo nekakvo prigodno plesanje i popevanje za kakav op inski/ županijski blagdan nego se u dobrom dijelu tih društava – kod nekih u plesu, kod drugih u opravi, popevanju ili dramskim predstavama – može govoriti o doista kvalitetnim ansamblima koja, kako s pravom napominje Sandra Herman, “možemo poslati kamo god jer su vrhunska”; uostalom, valja slušati i pohvalna mišljenja ljudi izvan Me imurja koji, pretpostavlja se, mogu znatno objektivnije vagnuti kvalitetu.

Ako je dakle tome tako, a jest, ideja o nekon naddruštvu u Županiji ne samo da je kontraproduktivna nego je izravno usmjerena na o uvanje izvorne narodne baštine u ovom fala ecu Lijepe naše! Ako, recimo, Podturen gaji i svoj na in pjevanja i ima svoje folklorne detalje u odijevanje, a to isto ima i Kotoriba, D.Dubrava i sli no, kako (i emu) to “stopiti”?

Idimo tad dalje: mogli bismo nastojati i za unisonim popevanjem, zašto ne i za samo jednim

A(H1N1), što je službeni naziv za tzv. svinjsku gripu, novu zbog novog soja virusa koji je izaziva. Po etni strah od te gripe je splasnuo, jer se pokazalo da ona ipak nije tako opasna kao što se strahovalo.

Na našem podru ju do sada nije zabilježen ni jedan oboljeli od novog soja gripe, potvrdila nam je dr. Lidija Vrbanec - Megla, epidemiologinja iz Zavoda za javno zdravstvo Me imur-

se s ve om pažnjom prati kako se ponaša taj virus.

U Zavodu za javno zdravstvo upoznati su s injenicom da nekolicina Me imuraca radi na naftnim platformama u Meksiku i periodi no dolazi ku i na odmor. No iz kontakata s tim ljudima doznali su da se od po etnog straha od nove gripe život vratio u normalu i da tamo više nitko ne obra a pozornost na tu gripu, jer se nije pokazala tako dramati nom kao što se u po etku plašilo, kazala nam je dr. Vrbanec Megla. Dodala je da gra ani koji ne putuju u inozemstvo i nisu u kontaktu s onima koji su bili na zaraženim podru jima nemaju izgleda za obolijevanje od novog tipa gripe.

No, to ne zna i da se nova gripa ne može pojaviti u Me imurju u sporadi nom broju slu ajeva. (BMO)

HNS-ovci na strana kim i sportskim susretima na Bjelolasici

JE LI Me imurje spremno za zajedni ki folklorni ansambl? (2)

U prošlom broju “Me imurskih novina” objavljen je lanak “Je li Me imurje spremno za zajedni ki folklorni ansambl?” Budu i da on otvara tek neka bitna pitanja ali ne i ono najbitnije, kao višegodišnji djelatnik u kulturi, osobito onoj amaterskoj folklornoj, nisam mogao otrpjeti a da uputim barem nekoliko napomena uz ideju formulirano naslovom.

Dakle, sazrela je ideja, apostro ira se u lanku, da se u Županiji osnuje JEDAN folklorni ansambl jer bi on “za promociju Me imurja zna io puno” i “jer smo došli do tog nivoa da smo prerasli ovo (što to?) i da bi trebalo nekako usmjeravati kvalitetu”, a osobito pak “projekt ima za cilj me imurski folklor o uvati od zaborava i za budu e naraštaje”(!!).

U svim takvim razmišljanjima zaboravlja se, ini mi se, ono najvažnije u našem folklornom amaterizmu. Svima nama u ovom cvjetnjaku može (mora!) biti drago što u njemu cvjeta tridesetak folklornih društava, što se svake godine održava po nekoliko smotri: eto ovogodišnja prilo ka, o dramskom amaterizmu, okupila je 18 dramskih ansambala s podru ja Županije (usporedbe radi, susjedna, Varaždinska okupila je samo 5 a Krapinsko-zagorska 3!), za “Me imursku popevku” ve više godina za redom moramo izostaviti neke kvalitetne pjeva e da se izbjegne preopširan završni program (pa su zato uvedene predsmotre koje su pun pogodak) i tome sli no. Sva

14. srpnja 2009.

dramskim ansamblom koji bi nas, bez županijske smotre predstavljao na državnoj smotri, onda, zašto ne i nastojati za me imurskim nadgovorom koji bi dokinuo sve mjesne govorne nijanse, sve bogatstvo… I tako dalje.Upravo to je najvažnije: projekt me imurskog “nadansambla” - što je u ideji ista folklorna “miniglobalizacija” - poništio bi vremenom svu folklornu raskoš po op inskim središtima, imali bismo jedan ansambl koji bi “za promociju Me imurja zna io puno”, on bi, dakle, bio odre eni “servis” koji bi se aktivirao kad god bi se Županija negdje trebala predstaviti i u “kulturi”.

Upravo suprotno: za promociju Me imurja puno zna i ovo naše bogatstvo koje moramo uvati – to op inskim elnicima na znanje pri krojenju prora una – kao kap suze na dlanu. Njime se svako mjesto prepoznaje i legitimira, njime opstoji na kulturnom i narodnosnom zemljovidu.

Osim toga, s pravom upozorava Dejan Buva , tko bi u ovim teškim vremenima inancirao ovaj zamašan projekt (polu)profesionalizacije jednog novog ansambla?

Umjesto toga (projekta) treba nam drugo, treba nam – putem seminara, smotri i sli no – poraditi na podizanju kvalitete svih tih naših društava. I to raditi stalno, to imati ugra eno u skrb o me imurskom folklornom amaterizmu.

(Prof.dr.sc.Stjepan Hranjec)

Me imurski HNS-ovci na sportskim susretima na Bjelolasici

PRIOP ENJE KLUBA ratnih veterana 54. samostalne pješa ke bojne Gori an, pripadnici udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Gori an

Pohodili nekadašnje prve crte bojišnice Dana 4. srpnja 2009. godine pripadnici kluba Ratnih Veterana 54. samostalne pješa ke bojne Gori an, te pripadnici UDVDR (Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata) Gori an pohodili su putove prvih crta bojišnica pripadnika prije navedenih postrojbi u domovinskom ratu. Obilaskom budu eg vojnog muzeja u TURNJU-KARLOVAC, prvih crta bojišnice 7. i 8. gardijske brigade u ijem su sastavu bili pripadnici iz Me imurske županije na podru ju Generalskog stola.

Odavanjem po asti poginulim pripadnicima postrojbi i paljenjem svije a kod spomenika na prvoj crti bojišnice, te odavanje po asti prvom poginulom Hrvatskom redarstveniku JOSIPU JOVI-

U na Plitvicama, simbolu otpora srpskom agresoru i nažalost nagovještaju da e se toliko željena vjekovna težnja za samostalnost HRVATSKOG NARODA morati posti i isklju ivo oružanom silom. emu su pripadnici Me imurske županije kao i svih Hrvatskih županija dali nemali obol, te na kraju posjet kraljevskom gradu heroju Kninu, te legendarnoj kninskoj tvr avi.

Ovim putem udruge se zahvaljuju udruzi Hrvatskih branitelja Šibensko kninske županije «Tvr ava Knin»-Knin na srda nom prihvatu i dobrodošlici.

Posebno dirljiv susret naših pripadnika udruga bio je u Generalskom stolu gdje su posjetom mještanima koji su s njima bili na

prvoj crti obrane u domovinskom ratu, uz srda nost dobrodošlice i oživljavanje ratnih uspomena dokazali jedinstvo Hrvatskog naroda pod geslom «Zajedno u ratu-zajedno u miru».

Ovim priop enjem udruge žele izvijestiti javnost o tome da obavljaju jednu od najvažnijih svojih zada a a to je o uvanje Hrvatskih nacionalnih interesa, kao i o uvanje i oplemenjivanje tekovina-ste evina domovinskog rata, te da e one biti onoliko trajne koliko budemo poštivali one koji su za njih i za samostalnu, slobodnu Hrvatsku dali ono najsvetije-svoje živote.

(Pripremio: gost udruge hrvatski branitelj, bojnik uro Puri )

14. srpnja 2009.

Religija 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BOG mojih detalja

Kod Isusa ne postoje ‘gotova rješenja’

Vanjski zidovi crkve i zvonika u Ivanovcu pretrpjeli su razli ita ošte enja, najviše od vlage

ŽUPNA crkva Svetog Vida u Ivanovcu

U financiranju sanacije crkve sudjelovat e i župljani Ve neko vrijeme na župnoj crkvi Svetog Vida u Ivanovcu izvode se gra evinski radovi kojima e se sanirati itavi objekt.

Zadnjih godina vanjski zidovi crkve i zvonika pretrpjeli su razli ita ošte enja najviše od vlage i drugih padavina, te su nastale i pukotine na nekim zidovima. Žbuka koja je zbog vlage po ela otpadati u

potpunosti je skinuta i zamijenjena novom sanacijskom žbukom, koja ima aktivno djelovanje na kapilarnu vlagu. Oko itavog objekta još je potrebno izvesti adekvatnu drenažu kako bi se oborinske vode odvele od zidova koji su do sad bili prepuni vlage.

Posebnu prepoznatljivost liturgijskom obredu i svakoj crkvi

daju orgulje. Na žalost, orgulje u crkvi Sv. Vida ve duže vrijeme nisu u funkciji liturgije zbog dotrajalosti i vlage koja je i njih nagrizla. Sanacija i adaptacija orgulja predvi ena je u završnoj fazi ure enja interijera.

Sve ovo zahtijeva, naravno, i znatna inancijska sredstva, pa je inanciranje projekta sanaci-

PREDSTAVLJAMO novog župnika u župi Orehovica

Ova župa velik je izazov za mene Župa Orehovica dobila je novog župnika Damira Slameka, kojeg smo zamolili da nam se ukratko predstavi. - Ro en sam 14. listopada 1980. godine u akovcu od roditelja Mije i Marije, r.

Tuksar. Najmla i sam sin njihovog krš anskog braka, imam dva starija brata, Sinišu i Tihomira.

U krš anskoj vjeri roditelji su nas odgajali od malih nogu, od djetinjstva gajim ljubav prema Trojedinom Bogu, Crkvi i domovini. U rodnoj župi Sv. Martina u Podturnu primio sam krštenje 7. prosinca 1980. godine, a Svetu potvrdu primio sam 2. srpnja 1995. godine. Živim u zadnjoj ilijali župe Podturen - mjestu Miklavec.

Nakon završene osnovne škole krenuo sam u Dje a ko sjemenište na Šalati i tamo uspješno završio etiri godine Klasi ne gimnazije. Maturirao sam 1999. godine te upisao Katoli ki bogoslovni fakultet Sveu ilišta u Zagrebu.

Pošto sam položio tezarij i diplomirao 10. velja e 2006. na navedenom Fakultetu, u lipnju 2006. god. bio sam zare en za sve enika Varaždinske biskupije, to nije, 24. lipnja 2006. u Varaždinskoj katedrali. U župi Pitoma a bio sam na akonskom pastoralnom praktikumu 6 mjeseci, a nakon mlade mise u rodnoj župi Podturen bio sam na službi župnog vikara (kapelana) od kolovoza 2006. do kolovoza 2009. u Nedeliš u. Nakon te tri godine preuzvišeni biskup Jo-

sip odlu io mi je povjeriti župu Orehovica.

Pitali smo ga kako se snašao u novoj župi i s novim župljanima Ta župa velik je izazov za mene i ja ga prihva am sasvim slo-

bodno i svjestan sam da mi ne e biti lako, ali s Božjom pomo i i pomo i župljana bit u svima koji e trebati Božju Rije , milost i snagu na raspolaganju.

Novom župniku želimo mnogo promišljenosti, strpljenja i snage u novim izazovima.

je podijeljeno na tri dijela. U njemu e sudjelovati Varaždinska biskupija, Grad akovec i MO Ivanovec. Sami župljani e, zaklju kom župnoga ekonomskog vije a, u inanciranju sanacije participirati iznosom od petsto kuna koji e mo i uplatiti u nekoliko rata.

(S. Obadi ) UZ PRIJEDLOG ZAKONA o potpomognutoj oplodnji

Brak bez djece nije grijeh, nego žrtva Proteklih se dana u Hrvatskom saboru vodila rasprava o oplodnji žena koje iz ovih ili onih razloga ne mogu imati djecu. ak je oporba u petak uz pomo HSLS-a sprije ila izglasavanje Zakona koji bi se trebao izglasova u srijedu 22. srpnja. A što o braku bez djece kaže Katoli ka crkva.

Ljudi bilo kojeg staleža ili zvanja pozvani su na vje no uživanje u nebu, na vje ni život. A taj vje ni život pos zavaju pošteno žive i ovdje na zemlji i savjesno vrše i dužnos svojega staleža.

Oženjeni e se spasi ra aju i i podižu i djecu, kako to traži prirodni i Božji zakon. Sveto pismo veli: Žena e se spasiti ra aju i djecu.

- Me utim, doga a se da pokoji brak nema djece. I to bez ikakve svoje krivnje. Žena može bi po prirodi nerotkinja ili je muž po naravi svojoj nesposoban da postane otac. Nisu krivi što nemaju djece. esto i sami trpe.

- Takvi bra ni drugovi neka se me usobno tješe i neka nastoje da me usobnim poštivanjem i ljubavlju jedan drugome olakšaju i poljepšavaju dane života.

Neka tu svoju nemalu i doživotnu žrtvu velikodušno Bogu prikažu. Takvim se bra nim drugovima preporu uje da pomognu odgoji koje tu e siromašno dijete i na njega prenesu svoju nedoživljenu roditeljsku brigu i ljubav.

Jedna od prvih stvari koje je Isus napravio u svom javnom životu bila je izbor najbližih suradnika. Imao ih je dvanaest, bili su razli iti ali svaki pomno odabran. Njihovo je bilo da budu s njim, da ga gledaju, slušaju i upijaju…U njihovom oblikovanju, da bi jednoga dana preuzeli njegovo djelo, Isus im je dao zadatak da iskuse što zna i biti samostalan i odgovoran u propovijedanju Radosne vijesti, što e im kasnije postati životni poziv. Da bi ih na to pripremio, da budu samostalni i odgovorni, poslao ih je propovijedati dva po dva. On se tako vodio onom poznatom idejom Ivana Krstitelja: Da bi drugi rasli, mi se trebamo umanjivati. Odabrati svoje suradnike s kojima emo dijeliti odgovornost, ili one s kojima emo dijeliti cijeli život, poput muža ili žene, ili izabrati prijatelje, temeljno je, do te mjere da je za tim pravilom posegnuo i sam Bog. Bog nas je stvorio da budemo potrebni drugih, jer je i On sam takav u sebi - potreban suradnika! Vjerujemo u Boga koji ne želi sve sam napraviti, da tako kažem… eka na nas, povjerava nam odgovornosti, a to zna i da ne manipulira s nama kao da smo igra ke. Imati odgovornost i biti odgovoran je božanska crta u našem karakteru.

Ne postoje ‘gotovi proizvodi’, ne postoje ‘gotova rješenja’, postoje ljudi koje treba prepoznati, i htjeti i znati oblikovati. Takvima treba pokloniti povjerenje i dati im vremena, i postat e aktivni sudionici našeg svijeta. U Evan elju itamo da je Isus izabrao svoje suradnike da budu s njim i da ih zatim može poslati u svijet. To je temeljno pravilo za

Piše: vl . Antun Štefan krš ane u ovome svijetu, za one koji drže da su Isusovi: dati se obilježiti Isusovom blizinom, a potom je dijeliti s drugima. To je božanski ritam. Zapamtiti: prvo pravilo za uspjeh u zajedni kim projektima je da budemo ekipa.

Zato se i kaže da je prva propovijed naš zajedni ki život. Prije nego bilo što kažemo, to trebamo pokazati u svakidašnjici.

Kad su ljudi u vremenu prve Crkve vidjeli krš ane, ovako su ih procijenili: Gledajte koliko se ljube! Ako su oni tako dobri, kakav tek mora biti njihov Bog! Svojim u enicima Isus ne kaže što moraju propovijedati, nego im objašnjava kakvi moraju biti. Za njega je svjedo anstvo života daleko važnije od svega drugoga. Da bi bili njegovi vjerodostojni propovjednici, Isus im preporu a da budu siromašni, slobodni od svake materijalne ovisnosti i ljudskog isticanja.

Dao nam je tako tajnu uspjeha u svakom vremenu. Isusovi propovjednici su ljudi samostalni i odgovorni, oblikovani po Njemu da u ovom svijetu budu znakovi njegove prisutnosti, potrebni jedni drugih, sposobni živjeti zajedno. Razli iti i odabrani.

DUHOVNI VELIKAN

Ilija prorok, 20. srpnja

Bio je putuju i starozavjetni prorok, a potje e iz Tišbe u Gileadu, brdovitom podru ju jugoisto no od Jordana.

Vrlo energi no se suprostavljao poganskim kultovima. U krš anstvu Ilija je tijekom mnogih stolje a postao pu kim svecem, simbolom borbe protiv bezbožnosti, osobito na Istoku i me u slavenskim narodina.

Vrlo se štuje u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Umjetnici ga prikazuju s gavranom koji drži kruh ili s an elom koji mu donosi vr vode i kruh, a ponekad kako se na vatrenim kolima vozi u nebo. Zaštitnik je zrakoplova, od oluje, groma i vatre, stoga se ga ponegdje naziva Ilija gromovnik.

U Varaždinskoj biskupiji titular je u župi Sveti Ilija nedaleko od Varaždina.

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 14. srpnja Angelina, Gašpar, Miroslav srijeda, 15. srpnja Bonaventura, Dobroslav, Bono etvrtak, 16. srpnja Gospa Karmelska, Karmela, Elvira petak, 17. srpnja Nadan, Hijacint, Justa, Dunja subota, 18. srpnja Fidrik, Bruno, Dalibor, Arnold nedjelja, 19. srpnja Marina, Zora, Zlatka, Ru ina ponedjeljak, 20. srpnja Ilija prorok, Margareta, Biserka

RIJE I MUDRE “Tko asti mater svoju, sabira blago. Tko ogor ava život materi svojoj, proklet je od Gospoda.” (Sir 3,16)

18

Novi život se ra a

Gordan Košir (32) i Tanja Pleh (31) iz Velike Gorice dobili su Gitu, ro enu 4. srpnja u 11 sati. Imaju i Katju (4,5).

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Petar (28) i Jasminka (31) Molnar iz Nedeliš a dobili su Nou, ro enog 1. srpnja u 7.10 sati.

14. srpnja 2009.

Danko Mandi (38) i Iva Pintari Mandi (36) iz akovca dobili su Anju, ro enu 20. lipnja u 18.05 sati

Darko (27) i Mateja (21) Balent iz Donjeg Kraljevca dobili su Bornu, ro enog 2. srpnja u 10.50 sati. Stariji Leo ima 3,5 godina.

Igor (32) i Andreja (31) Šari iz akovca dobili su Nelu, ro enu 4. srpnja u 7.02 sata.

Tomislav (30) i Žaneta (29) Boži iz akovca dobili su Tadeja, ro enog 7. srpnja u 22.50 sati. Imaju i Anteu (5).

Danijel (26) i Kristina (29) Han i iz Ivanovca dobili su k erkicu po imenu Mia, ro enu 25. lipnja u 21.45 sati. Imaju i Ivu (5).

Miljenko Oršuš (31) i Tatjana Pec (30) iz Podturna dobili su Kevina, ro enog 5. srpnja u 9 sati.

Josip (32) i Lidija (29) Sršan iz Peklenice dobili su Antuna, ro enog 3. srpnja u 8 sati. Imaju Magdalenu (3).

Darko (29) i Tanja (21) Ko iš iz Kotoribe dobili su Vanju. ro enog 3. srpnja u 11.40 sati.

Martin Oršuš (21) i Milena Balog (17) iz Trnovca dobili su Dominika, ro enog 8. srpnja u 12 sati. Po mamu i bebu došli su baka Irmica, djed Dragutin i brati Sre ko.

MT “LEPTIRI ” poklanja benkicu i partlek

Vid Oršuš (21) i Nataša Flujhar (21) iz Trnovca dobili su Dunju, ro enu 7. srpnja u 19.30 sati.

Miro Oršuš (21) i Dušanka Bogdan (20) iz Pribislavca dobili su sina po imenu ulijano, ro enog 8. srpnja u 2 sata. Imaju Melisu (2,8) i Mateja (1,5).

Benkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri dobivaju naše novoro ene bebe, iji se roditelji pristanu fotogra irati za rubriku “Novi život se ra a” ME IMURSKIH NOVINA. Prigodnim e ih poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka MT tvornica trikotaže iz Štrigove.

MEDIA model ljeta 2009.

TATJANA Horvat (18), re an Tjedan dana nakon što smo otvorili ljetni fotosession vremenski uvjeti i dalje nas nisu mazili. Ponovno je pljuštalo kao “iz kabla”. Me utim, to nas nije omelo da kod naših doma ina Toplica Sveti Martin odradimo kao što smo zamislili. Djevojka koju predstavljamo ovaj tjedan dolazi iz re ana i zove se Tatjana Horvat.

(D. Zrna, foto: Z. Vrzan, više na str. 15 priloga MEDIA)

2

14. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ETVRTA knjiga Božidara Glavine iz Preloga

Komu to fti eki popevleju U restoranu “Zelengaj” na grani nom prijelazu Gori an predstavljena je u petak etvrta knjiga Božidara Glavine iz Preloga koja nosi naslov “Komu to fti eki popevleju?” Recenzent knjige dr. Stjepan Hranjec kaže da je rije o komi nim slikama me imurske svakodnevnice, o dramama sa suvremenom tematikom na kajkavskom jeziku.

Kako mi u Me imurju suvremenoga dramskog kroni ara zapravo i nemamo, to je pojava tekstova Božidara Glavine izuzetno zna ajna jer njima makar i djelomice popunjava prazninu dramske interpretacije suvremenosti. U knjizi “Komu to fti eki popevleju” objavljena su etiri dramska teksta: “Svinja”, “Regija”, “De ki” i “Komu to fti eki popevleju”.

U dramskom tekstu “Svinja” ambiciozni na elnik koji, da bi sebe eksponirao, izmišlja mjesto - udo sa svinjom, u dramskom tekstu “Regija” dva kuma i bra a po vinu raspravljaju o ujedinjenju Me imurske i Varaždinske županije. U tekstu “De ki” stare de ke prevari voditeljica koja prodaje bo l robu.

U tekstu “Komu to fti eki popevleju” autor tematizira “odlu nog” muža pored superiorne žene.

Da bi nekako ponovno postao glavni, muž se želi ubiti, ali se njegovim prijateljima ne eka dok on sko i s krova, ve odu na pija u, a muž na kraju odustane jer vidi da im je svejedno ho e li se ubiti ili ne.

Kako kaže dr. Stjepan Hranjec, autor ima smisla za stvaranje komi nih situacija i zapleta, te je dobar poznavatelj psihologije me imurske svakodnevnice, svih njenih aktera i sitnih podmetanja.

Dijelove dramskih tekstova predstavili su lanovi Prilo ke amaterske scene Dejan Novak, Damir Mužani i Željka Grabant, a nema sumnje da e se drame izvoditi na smotrama. U predstavama e glumiti i Barbara Novak, Filip Hozjan, Ivana Žeželj te gost iz Pribislavca Franjo Oreški.

U glazbenom dijelu programa nastupio je i Musta bend, a u publici se našla i Teta Liza iz Donje Dubrave. (JŠ)

Teta Liza (Elizabeta Toplek) i doma ini, obitelj Hranjec

Predstavljanje knjige u restoranu “Zelengaj”

U SRPNJU I KOLOVOZU u CZK-u izložba “Indijski omnibus”

Djeli egzoti ne Indije kroz objektiv fotoaparata Dašak Istoka, upravo onakvog kakav jest, donosi izložba “Indijski omnibus” autora Saše Pjani a, Igora Sitara i Siniše Uštelice postavljena ovih dana u Centru za kulturu akovec.

Portretiraju i tamošnje ljude, trojica fotografa svojim objektivom pokušavaju prona i smisao, a svaki od njih na svoj na in donosi djeli života te egzoti ne zemlje i njezinih obi aja.

Ne troše i vrijeme na slikanje indijskih znamenitosti, autori kroz zamišljena lica i umorne o i tamošnjih stanovnika pripovijedaju pri u o njihovu svijetu, toliko razli itu, a opet toliko sli nu onoj našoj stvarnosti.

Prosjak na kolodvoru koji žali za propuštenom prilikom, stara žena koja se ne predaje, umorni taksist odmara se na krovu svog auta, mnoštvo okupljeno u smiraj dana zbog nepoznatog razloga - samo su neke od slika koje nam umjetnici donose sa svog putovanja po Indiji iz ljeta 2006. i 2007. godine. Ve ina tih radova odiše nekakvom meditativnom smirenoš u, uvla e i promatra a u taj nepoznati i daleki svijet mudrosti.

Izložba koja ostaje otvorena tijekom srpnja i kolovoza rezultat je projekta Omnibus World Workshop, osmišljenog kao na in kreativnog druženja profesionalnih fotografa u obliku zajedni kog putovanja na odre enu destinaciju u svijetu, a s ciljem ostvarenja odre enoga kreativnog zadatka unutar medija fotogra ije. (mn)

KNJIŽNICA I ITAONICA “Nikola Zrinski” akovec

Ljetne radionice u igraonici “Bamblek” Igraonica Bamblek i ovo je ljeto pripremila niz radionica na kojima e mališani mo i korisno i pou no provesti svoje slobodno vrijeme.

13.7.-17.7. Žonglerska radionica, Tasjenka Štrek (8-12 god.); 20.7.-24.7.: Glazbena radionica Manuela Hren (glazbena pedagoginja) (7-10 god.); 27.7.-31.7.: Modelarska radionica, Leonardo Belovi (dipl. ing.) (7-10 god.); 3.8.7.8.: itateljska radionica, Blaženka Hunjadi Bašek (voditeljica igraonice Bamblek) (7-12 god.); 10.8.-14.8.: Ekološka radionica, Blaženka Hunjadi Bašek (voditeljica igraonice Bamblek) (8-12 god.); 17.8.-21.8.: Kompjutorska radionica, Dijana Drvoderi , prof. (7-10 god.).

Radionice i u šenkove koj knjižnici Izložba donosi djeli života egzoti ne Indije i njezinih obi aja

Ljeta u Indiji Gabrijele Binder lanica LU -a akov anka Gabrijela Binder ljeto 2007. i 2008. provela je u Indiji.

Inspirirana doživljajima, na putovanju na licu mjesta prenosila je svoje impresije na papir.

Svojom izložbom “Ljeta u Indiji” sudjeluje zajedno s izložbom fotogra ija “Indijski omnibus” u predstavljanju daleke Indije u Centru za kulturu akovec.

Knjižnica i itaonica Šenkovec organizira ciklus radionica namijenjenih školskoj djeci (od 7 do 14 godina). Cilj radionica je omogu iti djeci da svrhovito i kvalitetno provedu svoje slobodno vrijeme. Radionice e se odvijati prema sljede em rasporedu: 13.07.-17.07. - “Spretne dje je ruke”; ponedjeljak, utorak, srijeda 18.00-20.00, etvrtak, petak 18.00-20.00; voditeljice: Marija Toplek, g a Smiljanac, dob: 7 - 14 g.

20.07.-24.07. - “Etnoradionica”; ponedjeljak, utorak, srijeda:16.00-18.00, etvrtak, petak: 10.00-12.00, vodi udruga “Me imorske roke“; dob: 7 - 14 g.

27.07.-31.07. - “Biološka radionica”; ponedjeljak, utorak, srijeda:16.00-18.00, etvrtak, petak: 10.00-12.00; vodi: mr.sc. Franjo Perovi ; dob: 7- 12 g.

14. srpnja 2009.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LIKOVNA kolonija u Murskom Središ u

AKTUALNE IZLOŽBE

Slikalo se i po kiši

AKOVEC – Centar za kulturu – izložba fotogra ija “Indijski omnibus” Saše Pjani a, Igora Sitara i Siniše Uštulice. “Indijski omnibus” ili “Kako sam spojio svoj dnevni boravak s Indijom” (OWW 01) prva je od izložbi u okviru projekta Omnibus World Workshop.

Predstavlja tri fotografske interpretacije mjesta, ljudi i doga aja na kojem tri hrvatska fotografa nailaze tijekom njihova zajedni kog putovanja sjevernom Indijom, u ljeto 2006. i 2007. godine. Razli iti po stilu fotografskog izražavanja, upuštaju se u misiju uli nih svira a koji, umjesto gitare, usne harmonike i defa, nose fotografske aparate.

Uz ljetna doga anja, u Gradu Mursko Središ e održana je i likovna kolonija kojoj je bilo nazo no petnaest slikara i kipara na ribnjaku Zaleš e. Svi radovi koji su nastali na koloniji izloženi su u restoranu “Ilonka” protekle subote.

Slikarima i kiparima zahvalila je na trudu Milena Petkovi , Kip Željka Petkovi a “Murski som” od kamena vinicita, koji e vjerojatno krasiti šetnicu uz Muru

LIKOVNA UDRUGA donjeg Me imurja Prelog

Predstavljanje monografije U petak 17. srpnja s po etkom u 20 sati u izložbenom prostoru Pastoralnog centra bl. Alojzija Stepinca u Prelogu bit e održana promocija monogra ije Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog, koja ove godine slavi dvadesetu obljetnicu.

Kroz dvadeset godina lanovi Likovne udruge donjeg Me imurja organizirali su gotovo tri stotine izložbi, druženja, radionica za djecu i druge aktivnosti. Uspostavljena je suradnja s mnogim gradovima,

Velenjem i Lendavom u Sloveniji, Ludbregom, Beliš em, Valpovom, Murskim Središ em, akovcom, Ludbregom, Koprivnicom, s više mjesta Podravine, uz gostovanja u Zagrebu i Varaždinu.

U dvadeset godina kroz Likovnu udrugu prošlo je više od stotinu slikara i kipara, najviše njih iz Preloga i okolice, te drugih mjesta donjeg Me imurja.

O monogra iji e govoriti autor Josip Šimunko. Ujedno e biti otvorena i izložba slika lanova LUDM-a. (j)

TOTOMORE, gostovanje vrhunskih glazbenika kroz cijeli srpanj

Koncert mladih me imurskih rockera Nakon prošlotjednog koncerta Small House Browna iz Zagreba, u subotu 18. srpnja publici e se na Totomoru predstaviti Larva iz akovca. Naime, Udruga RV u suradnji s Aqua Katusom od mjeseca srpnja zapo ela je sa serijom koncerata koji se održavaju svake subote.

Prvu postavu Larve mladi de ki okupili su 2007. godine, te su u tom sastavu s pjeva em Bojanom Jambroši em, pobjednikom showa “Hrvatska traži zvijezdu”, djelovali godinu dana. U tom su razdoblju uz mnogobrojne nastupe i samostalne koncerte snimili i dvije pjesme, te s pjesmom “Nebo” osvojili prvo mjesto na daruvarskom festivalu glazbe “Darfest”, a snimili su i spot. Godinu dana kasnije, nakon razilaženja s Bojanom, postali su etvorka te sada Larvu ine Teo Petran - lead vokal, gitara, Adrijano Valpati - backup vokal, gitara, Marko Lajtman – bubnjevi i Zoran Ratajec - bas gitara.

Od tog trenutka okrenuli su se dinami nijem stilu glazbe te

organizatorica likovnog dijela ljetnih doga anja u Gradu Mursko Središ e, ali i gradona elnik Josip Dobrani i pojedini lanovi Gradske uprave, kao i predsjednik Turisti ke zajednice Murskog Središ a Zlatko Bek. Gotovo cijelo vrijeme likovne kolonije padala je sitna kiša, a slikari su slikali i po kiši u natkrivenim ku icama uz ribnjak.

Od kipara Željka Petkovi a Mursko Središ e je na dar dobilo kamenu skulpturu “Murski som”,

Voda i kiša uvijek su privla an motiv koja e vjerojatno krasiti šetnicu uz Muru u tom gradu. Slikare su

pratili i gledatelji, kako najmla i, tako i oni malo ve i. (JŠ)

KONCERT u dvorani “Zrinski”, subota, 18. srpnja, u 19 sati

Dora Kuzmin i Kristian Keil uz zagreba ki orkestar ZOKOR U dvorani “Zrinski” u subotu 18. srpnja u 19 sati održat e se koncert violon elistice Dore Kuzmin i pijanista Kristiana Keila.

Mladi glazbenici nastupit e uz Zagreba ki omladinski komorni orkestar. Na programu su djela J. S. Bacha i J. Haydna.

Dora Kuzmin ro ena je 1980. godine u Zagrebu, u glazbenoj obitelji. Sa 6 godina po inje u iti violon elo. Diplomirala je 2001. godine na Muzi koj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Valtera Dešpalja, a u svibnju 2005. završila je poslijediplomski studij na Musikakademie der Stadt Basel.

Dobitnica je brojnih nagrada, me u kojima treba istaknuti nagradu rektora zagreba kog sveu ilišta za praizvedbu sonate A. Klobu ara, te 3. nagradu na me unarodnom natjecanju “Alfredo e Vanda Marcosig” u Gorizii 2001. godine.

Koncertirala je u Njema koj, Švicarskoj, Nizozemskoj, Italiji, Španjolskoj, Francuskoj, Austriji i Ma arskoj, te u Hrvatskoj.

Od 2005. staln je lanica Zagreba ke ilharmonije. lanica je ansambla “Ad libitum” ZF, te njeguje solisti ke nastupe (Medulinsko koncertno ljeto 2005. i 2006., Bolsko lito 2007., recital u HGZ-u 2007.).

Kristian Keil ro en je 1995. godine u Puli. Svoju glazbenu izobrazbu zapo inje kod prof. Jerka Crljenka. Do sad je osvojio brojne prve nagrade na natjecanjima u enika i studenata u domovini i inozemstvu.

Redovno sudjeluje na raznim seminarima i majstorskim te ajevima diljem Hrvatske te se usavršava kod doma ih i svjetskih pijanista i pedagoga (Jerome Ross, Dmitri Rachmanov, Jovannie Emanuel Cruz, Konstantin Bogino, Dalibor Ciko-

jevi i drugi). Poha ao je seminare u Be u, Zagrebu, Rijeci, Pore u i Pu iš ima na otoku Bra u.

Zagreba ki omladinski komorni orkestar (ZOKOR) djeluje od 1957., kada je osnovan na poticaj studenata Muzi ke akademije u Zagrebu. Prvi je umjetni ki voditelj ansambla bio ugledni profesor i skladatelj R. Matz. Danas tradiciju ZOKOR-a nastavljaju ponajbolji mladi gusla i, u enici srednjih glazbenih škola i studenti Muzi ke akademije, muziciraju i pod umjetni kim vodstvom svoga stalnog dirigenta Zlatana Srzi a, šefa dirigenta Dubrova koga simfonijskog orkestra.

Ansambl je sudjelovao na uglednim festivalima diljem Europe, od Bayreutha, Brivea, Barcelone i St. Gallena, do Be a i Budimpešte, pronose i ime Zagreba te dosege naše glazbene pedagogije i kulturne tradicije uop e.

KUD Žiškovec

Na Podravskim motivima Zbog svoje energi ne svirke i dinami nog nastupa, Larva je vrlo brzo prihva ena od strane publike po eli svirati klupske svirke njeguju i uzore poput Foo Fightersa, The Killersa, Goo Goo Dollsa, Daughtryja itd. Zbog svoje energi ne svirke i dinami nog nastupa, vrlo brzo su prihva eni od strane publike, što im je osiguralo pozive u mnoge krajeve Lijepe naše kao što su Varaždin, Zagreb, Osijek, Daruvar, Pula.

Vikend nakon njihovog nastupa, to nije, 24. i 25. srpnja, rezerviran je za 1. Aqua kaktus open air. U petak e nastupiti Restart, exZodiac i Zadruga, dok e u subotu koncert održati Piscksiebner i Plava trava zaborava.

KUD Žiškovec predstavljao je Me imursku županiju na manifestaciji Podravskih motiva, sajmu naivne umjetnosti, folklora, starih zanata, gastronomije i antikviteta koji je drugu godinu za redom održan u Koprivnici.

Na glavnom gradskom koprivni kom trgu, gdje se manifestacija održala, nastupili su ženska i muška vokalna skupina, srednji sastav tamburaša te dje ji folklor potpomognut folklorašima KUD-a “Veseli Me imurci” iz akovca.

Manifestacija je okupila više od stotinu sudionika, od folkloraša do slikara naivne umjetnosti, a KUD Žiškovec je na toj manifestacija koja se ina e održava ve petnaest godina prenio dio bogate kulturne baštine Me imurja. (BMO)

Caffe bar Arrow – izložba fotogra ija Damira Klai a – Klju a.

Galerija Sabol - stalnu postavu priznatih hrvatskih slikara možete pogledati u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17, akovec. Posebno se isti u slike D. Džamonje, S. Svilan, E. Glavurti i M. Veže.

Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Me imurca, Ru era Boškovi a 7 - stalni postav. Memorijalna zbirka ve je gotovo 30 godina u kulturnom prospektu akovca, obuhva a brojne radove Ladislava Kralja stare izme u 50 i100 godina, te poku stvo i osobne predmete umjetnika. U skladu sa svojim preferencijama oblika, boja i duhovnog zna aja motiva, autori su izgradili cijeli jedan mikrosvijet na temu crkve Svetog Jakoba, iskreno odgovaraju i na mogu a pitanja.

SVETI MARTIN NA MURI – Toplice Sveti Martin - izložba likovnih radova (crteža) akademskog slikara Krešimira Hlebeca iz akovca. Hlebec izlaže 20-ak slika (crteža) u tehnikama olovka i ugljen te nekoliko linoreza u boji. Prikazana su tri ciklusa crteža - varaždinski motivi, Vrbni ke teme i ciklus ljudskih likova i dijelova tijela.

PRELOG – Marina Prelog – izložba Franje Musta a i Damira Šalarija. Franjo Musta izlaže kontinuirano od 1982. godine s lanovima Udruge u Hrvatskoj, Sloveniji i Njema koj te samostalno u Svetoj Mariji, Prelogu, akovcu, Varaždinu, Buzetu i Zagrebu. Nijedna mu slikarska tehnika nije strana, no može se slobodno re i da je najviše usavršio zahtjevnu tehniku uljnog pastela. Kao i tehnika, raznolik mu je i motiv, pri emu se isto tako izdvaja u pejzažu. Damir Šalari se likovnim stvaralaštvom bavi dugi niz godina. Pretežito slika u tehnici ulja na platnu. lan je LUV-a, osniva LUM-a i jedan od utemeljitelja LUDM-a. Priredio je nekoliko samostalnih izložbi, te izlagao na brojnim skupnim izložbama i sudjelovao u likovnim kolonijama. Jedan je od nositelja aktivnosti likovne udruge.

Riblji restoran Prelog – izložba dijela lanova Likovne udruge Donjeg Me imurja

Dje ji folklor KUD-a Žiškovec

Pizzerija Ro-Sa – izložba slika dvadesetak lanova Likovne udruge Gori an. Uz doma e autore iz Gori ana izlažu i slikari porijeklom iz Gori ana koji danas žive izvan Me imurja.

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. srpnja 2009.

U AKOVCU gostovao jedan od najcjenjenijih sastava klezmer glazbe u Europi

Muzi ari iz Galicije otkrili sve ari klezmer glazbe Po etak tre eg tjedna Ljeta u gradu Zrinskih donio je još jedan nesvakidašnji glazbeni doga aj.

Koncert je održao Di Galitzyaner Klezmorim iz Krakowa.

Osobito nadareni glazbenici oduševili su publiku svojom osobnoš u i interpretacijama tradicionalne klezmer glazbe, kao i poljskom folk glazbom i vlastitim kompozicijama. Šarmantni glazbenici Mariola Spiewak na klarinetu, Grzegorz Spiewak na harmoniki i Rafal Seweryniak

na kontrabasu uronili su nas u svijet o aravaju e klezmer glazbe.

Klezmer je tradicijska glazba Židova isto ne Europe koja se veže uz po etak 19. stolje a, mada su joj korijeni znatno stariji, kazao je kontrabasist Rafal Seweryniak: U po etku to je bila glazba koja se svirala na židovskim vjen anjima, no od sedamdesetih godina postala je koncertna glazba s elementima popa i jazza. ak sam uo klezmer hip hop. Tako da ima mnogo vrsta klezmer glazbe. Naša vrsta je sli na

Kontrabasist Rafal Seweryniak bavi se klezer glazbom ve jedanaest godina

tradicionalnoj, ali mi uzimamo tradicionalne skladbe i za njih radimo vlastite aranžmane ili izmiješamo s našim kompozicijama. Generalno se ljudima svi a ova vrsta glazba.

Veoma su entuzijasti ni kad je slušaju, posebno Poljaci.

Di Galitzyaner Klezmorim na jidišu zna i Muzi ari iz Galicije i odnosi se na brojne jidiš bendove, nekad veoma rasprostranjene po središnjoj i isto noj Europi. Kako se ovaj trojac iz Krakowa odlu io na ovaj pothvat, ponovno je otkrio Seweryniak: - Gregorij je prvi po eo svirati ovu glazbu. Bilo je to po etkom 90-ih kada je u Krakowu postojao samo jedan klezmer band.

Njegova Glazbena akademija nalazila se u židovskoj etvrti Kazimierz, i ondje je uo taj bend kako svira, pa je odlu io oformiti i svoj sastav koji bi se bavio klezmer glazbom. No nije odmah uspio, prvo je svirao u velikom ansamblu, ali je kasnije uspio oformiti svoj trio s Mariolom i jednim drugim kontrabasistom. Njega sam nakon dvije godine ja zamijenio i sada zajedno sviramo oko 11 godina.

Trio iz Krakowa de initivno nam je pružio doživljaj jidiš glazbe

najviše kvalitete. U briljantnoj konverzaciji kontrabasa, harmonike i klarineta muzi ari su uspjeli prenijeti sav šarm klezmer glazbe, njegove karakteristi ne pomalo tužne tonove pomiješane s bezbrižnim i veselim melodijama, kojima su nas iz melankolije dizali do neobuzdane radosti. (mn)

Koncertom obilježen Tjedan Izraela Ovim koncertom Židovska op ina akovec pridružuje se obilježavanju Tjedna Izraela - tradicijske manifestacije koju organizira Židovska op ina Zagreb, kojom se Hrvatskoj nastoji predstaviti i približiti izraelska i židovska tradicija i kultura. Manifestacija se kontinuirano održava od 1999. godine, a program obuhva a razli ita kulturna doga anja u više hrvatskih gradova.

U AKOVCU svirao Kultni jazz sastav Black Coffee

Jazz s daškom Mediterana Po prvi put u akovec su došle legende splitskog i hrvatskog jazza - Black Coffee, odnosno basist Renato Švorini i bubnjar Jadran Du i i o. Zapravo to nije u potpunost to no jer su obojica u devedesetim godinama prošlog stolje a bili ovdje, ali samo kao pojedinci u drugim “aranžmanima”. Švorini i Du i šesnaest su godina u kontinuitetu zajedno na sceni, što nije mala stvar za Hrvatsku i jazz. Black Cofee je od kad postoje izdao osam nosa a zvuka i osvojio ak tri Porina. Zaslužni su i za trend slušanja jazza u Splitu, re eno je, jer grad je s njima dobio mogu nost više u glazbenom repertoaru.

Skupina je u po etku izvodila jazz standarde, zatim su se prihvatili miksanja jazza s elementima popa i funka, smjelo su se okušavali u svirkama s Boškom Posljednji projekt Black Coffeea je “S druge strane Jadrana”, album koji je izašao u Italiji i na ijoj e promociji raditi u narednim mjesecima.

Album je zanimljiv jer se na njemu nalaze i hrvatske i talijanske narodne kompozicije u jazz maniri. - To je nešto što bi moglo zainteresirati širu publiku. Uostalom, ovo je, koliko znam, prvi put da su se talijanski i hrvatski kompozitori i glazbenici našli na jednom ovakvom projektu narodne glazbe, kazao je Renato Švorini .

Black Coffee sada nastupa s pijanistom Juricom Karuzom Petrovi em, Matijom Dedi em, a zatim i s uglednim svjetskim imenima jazza poput Milesa Grif itha, Georga Makinta, Csaba Desea. Nastupili su i na mnogim relevantnim me unarodnim jazz smotrama.

- Pokušavamo ono što mi jesmo prenijeti u glazbu. Mi smo ljudi s mora, Dalmatinci, pa to pokušavamo nekako provu i kroz jazz. Pokušavamo njegovati taj svoj neki posebni stil. Ljudi to prepoznaju ne samo kod nas ve i vani. U Italiji nam je izašao po prvi put album ‘S druge strane Jadrana’. Uglavnom, pokušavamo na i svoje mjesto pod suncem u tom nekom mediteranskom izri aju.

Ono što mi jesmo. Ne bježimo od svojih korijena. Sva ona naša iskustva, boje, mirise koje smo upijali godinama pokušavamo provu i kroz glazbu, ispri ao je Švorini .

Poznati su po crossoveru jazza i etna Black Coffee u svojoj su karijeri ostvarili zanimljivu suradnju sa ženskom klapom Mendula, koja pak je iznjedrila jedan od najoriginalnijih i najzanimljivijih “crossovera” jazza i etna na cijelom podru ju Mediterana. - Za ta dva albuma s njima dobili smo tri Porina jer smo dalmatinsku pjesmu po prvi put stavili u nekakav jazz okvir, možemo to tako nazvati.

Nastupali smo dosta i vani i imali smo dosta uspjeha s time. Rije je o etiri žene, no neke su se u me uvremenu posvetile obiteljima, tako da smo trenutno u stanju mirovanja dok ne prona emo neku novu opciju. A znate kako je, nije lako s etiri žene i tri muškarca na okupu, našalio se Švorini .

Black Coffee danas i dalje nastavlja sa slobodnom improvizacijom etnoglazbenog naslije a. Tako je došlo i do suradnje s pijanistom Juricom Karuze, koji u posljednjih nekoliko godina s njima nastupa, pa tako i u akovcu.

S ovom vrstom glazbe u našim bi se krajevima trebali ponovno pojaviti ove zime. (mn)

Di Galitzyaner Klezmorim oduševili su publiku svojom osobnoš u i interpretacijama tradicionalne klezmer glazbe

ZAVRŠAVA prvi dio Ljeta u gradu Zrinski

Spektakularni finiš uz Josipu Lisac Došli smo i do posljednjeg tjedna programa prvog dijela programa Ljeta u gradu Zrinskih. Prošli tjedan imali smo prilike uživati u uistinu raznovrsnim programima.

U srijedu je tjedan otvorio koncert klezmer glazbe i sastava Di Galitzyaner Klezmorim. Dan kasnije akove ka je publika mogla uživati u ilmskoj poslastici, kultnom doma em ilmu “Imam 2 mame i 2 tate”. U petak ve er je zapalio poznati splitski jazz sastav Black Coffee, dok je subotnja ve er bila rezervirana za kazalište i predstavu “Vesele žene Hrvatske” u izvedbi Kazališta Smjehoti i. Tjedan je kraju odli nim koncertom priveo Damir Urban s prate im bendom 4.

U zadnjem tjednu Ljeta u gradu Zrinskih imat emo priliku uti i vidjeti: 15. 7., srijeda, Atrij Staroga grada, 21 sat, ilmska ve er: Kužiš stari moj, redatelj: Van a Kljakovi 16. 7., etvrtak, Stari grad Zrinski, 21 sat, koncert: Iz bakine škri-

Prvi dio Ljeta u gradu Zrinski zatvorit e Josipa Lisac nje, me unarodna revija folklora i obi aja 17. 7., petak, Atrij Staroga grada, 21 sat, koncert MIROSLAV EVA I & ARDAŠ BLUES BAND 18. 7., subota, Atrij Staroga grada, 21 sat, kazalište: Gradsko kazalište Joza Ivaki Vinkovci, D. Matakovi : "IZ KABULA S LJUBAVLJU”, redatelj: Stojan Matavulj 19. 7., nedjelja, Stari grad Zrinski, 21 sat, koncert JOSIPA LISAC

14. srpnja 2009.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Damiru Urbanu puno je ve i gušt održavanje koncerata nego snimanje albuma u studiju

LJETO u gradu Zrinski za kraj prošlog tjedna donijelo je rock koncert i nastup Urbana & 4

Damir Urban: Ni jedna glazba nije imuna na sranje Rije ki kantautor Damir Urban održao je u sklopu Ljeta u gradu Zrinski odli an koncert u akove kom Starom gradu. Osim starih hitova, ve er su ispunile i pjesme s novog albuma “Hello!”, a nakon pet godina stanke Urban i njegov prate i bend 4 izdali su zabavni pop - rock

•Kako je zapo eo vaš glazbeni put?

— Glupo, kao i svakome vjerojatno. Kad to po ne, nisi ni svjestan toga sve dok ne do e do pola ili pred kraj puta. Tako je vjerojatno i s drugim stvarima u životu. Po eo sam se baviti glazbom kao isto nekakvom zajebancijom. U to sam vrijeme bio puno zagriženiji za crtanje i slikanje.

S obzirom na to da je glazba u Rijeci tada bila nezaobilazan medij, tada je postojala jaka i kompaktna scena.

Cijela ta scena i pokret meni je u po etku zna io puno više nego sama glazba. Budu i da su se crta i, slikari i glazbenici svi nekako družili na istim mjestima i krugovima, vrlo je esto dolazilo do nekakvih križanja, da slikari sudjeluju u glazbenim projektima, glazbenici u predstavama ...

Tako sam i ja nekako malo - pomalo došao do svoga prvog benda i uletio u glazbu. To bi je bila igra, zezancija i evo me, 25 godina kasnije shva am da je to vrlo ozbiljno.

Laufer ostaje prekrižen i dan - danas • Velik dio Vašeg života i karijere obilježio je bend “Laufer”.

— Žao mi je što je ve ina ljudi upoznata najviše samo sa zadnje dvije ili tri godine rada tog benda.

To je vrijeme kad je Vava došao u bend kao gitarist i tada smo doživjeli uspon. On je došao nakon pjesama ‘Lopov Jack’ i ‘Moja voda’, kad smo postali bend bitniji na državnom nivou. Ali moram re i da smo godinama prije toga mi kupili nagrade na lokalnim gitarijadama, RiRock manifestacijama ... Tako da je taj bend postao puno ranije poznat lokalno. I nakon deset godina sviranja u Rijeci mi smo prekrižili mogu nost da je mogu e napraviti nešto šire, a to -

no negdje u vrijeme gašenja benda desio se proboj na državnom nivou.

Tad smo svi mi ve bili umorni jedni od drugih. Promijenili smo se u tih desetak godina sviranja. Promijenile su se glazbene želje, uzori, glazbeni pravci koje slušamo i želimo dosegnuti ... Netko je htio zaraditi pare, netko do i do što više žena, netko probati nešto novo na glazbenom polju, netko je želio biti žeš i, netko je želio biti blaži. Uglavnom, više nije bilo razloga da ta formacija ostane na okupu. Od silne slobode koju smo imali postali smo zatvorenici te svoje glazbene slobode i po eli smo biti zatvoreni u mjerila koja smo si sami zadali. Ja sam po eo pr kati nešto s drugim ljudima, eksperimentirati, što de kima iz Laufera nije bilo drago. I u trenutku kad je to zazvu alo dobro po eli smo razgovarati na na in nekakvih ultimatuma. A ja sam glup u životu i im mi netko kaže: ovo ne možeš, onda ja to radim. Ja nekako sve u životu radim obrnuto, pa tako i to. I tad smo taj bend prekrižili i prekrižen ostaje i dan - danas.

• Vama je dobro krenula solo karijera. Dobro se otisnula od tla.

— Ne znam što zna i u Hrvatskoj dobro krenuti. Osobno ja u zadnjih dvadesetak godina ne primje ujem pomak prema gore ili dolje, barem ne u inancijskom smislu, moram priznati. Svako malo se dogodi nekakav medijski bum, da se vjerojatno mediji zasite odre enih likova na sceni, pa ponovno požele iš eprkati iz sme a par nas. Pa sam onda malo prisutniji, pa me onda dvije - tri godine opet nema. Pa me onda opet netko gura i ima me ak i na križaljkama ... Ali zapravo, realno gledaju i, ne dešava se u mom životu ništa specijalno. Imam bend,

Metalci ga hra kali, a on zapalio stage • Koji koncert u svojoj karijeri pamtite kao najbolji? Što se uop e mora poklopi da bi bio dobar koncert?

— Ovo je glupo što u re i, ali puno bolje pamtim loše stvari. Ovo je užasno, ali dobar koncert brzo zaboravim. Još ako se par puta ponovi dobar koncert, onda i dobre stvari nekako utonu u kolote inu. Zapravo se mi trudimo da nama bude dobro, pa se to prenese i na publiku. Ako nama nije dobro, to se jako brzo skuži. Ali h o sam re i da zapravo pam m više ružne stvari i loši koncer mi ostanu u sje anju. Loši nastupi, loša snimanja, to pamtim. Tako mi pam enje radi. Ima jedan takav koncert koji je u Rijeci organizirao Pišta, otprilike u vrijeme kad je osnovao Hard Time i vodio emisiju Metal mania. On je došao u Rijeku, tad je ta emisija bila vrlo popularna, a kako se mi znamo, zvao me da do emo svira . Ja sam mu lijepo rekao: ‘Pišta, popizdio si skroz, kako emo mi nastupiti na Metal maniji?

Nismo mi metal bend’. On je samo odmahnuo rukom i rekao: ‘Imate vi nekakav takav rif, bit e sve dobro’. I do emo mi na tu Metal maniju, a kad tamo 200 zagriženih metalaca. Kako smo mi krenuli svira tako je prema nama krenula kiša pljuva ki. Stvarno je to bilo nešto odvratno. I koliko god ja bio tolerantan, u jednom trenutku mi je bilo ‘too much’. Sje am se da sam vidio i taj neki metal bend, da nešto seru po nama, pa sam uzeo neki sprej koji sam našao iza bine, dohva o upalja i zapalio im sva poja ala. Tonac se ustr ao na binu s aparatom za gašenje požara. To mi nije bilo dosta. Nego sam rekao publici: ‘Nastavite vi samo pljuva k’o i do sad, samo neka onaj koji pljune digne ruku, da vidim koji je taj’.

I par ih je hrabrih diglo ruku i sje am se da sam sko io u publiku i da smo se nešto mla li. Ma strašno. Taj koncert, vjerujte, ne u nikad zaboraviti. I još je bio u Rijeci, tako da sam ja danima nakon toga morao hoda m gradom.

To recimo pam m dan - danas.

sviramo, uživamo u tome što radimo, putujemo, glazbu pokušavamo primijeniti na razne na ine. Ne radimo samo glazbu koju objavljujemo na albumima, nego i za sebe, za neke prijatelje, za kazalište. Svašta. I slikam usput, tako da pokušavam na neki si na in dati dovoljno slobode da mi nešto od ovog što radim ne bi slu ajno dopizdilo ili da me ne bi sputalo.

Od kolega najviše cijeni Gibonnija • U svojim ste izjavama esto govorili kako ste dosta razo arani svojim kolegama glazbenicima.

Je li to još uvijek tako?

— Više nisam razo aran jer su moja o ekivanja sada druga ija. Kad si mlad i kad imaš nekakve razloge zbog kojih se baviš onime ime se baviš, o ekuješ da smo svi nekako isti, da smo svi u istom dreku i da emo svi postupiti na sli an na in u sli noj situaciji, ali nije tako. Moram re i da i me u rock i alternativnom glazbom tako er postoje ljudi koji se tom glazbom bave iz potpuno krivih razloga. I onda skužiš da ni jedna glazba nije imuna na sranje.

Ne postoji skupina ljudi koja je imuna na novac, potkupljivanje, niske strasti ... ak i ja u odre enim fazama u životu. Ali zato imamo mozak i zato imaš sebe da se boriš protiv toga cijeli život. I mi uporno radimo na tome. Ako mi sviramo pop glazbu, inimo to zato što se to nama svi a, ne zato što smatramo da e to bolje pro i kod publike i kritike. Razloga osim same glazbe nema. Ako se desi da nam netko pokloni milijun dolar, super, sigurno ih ne u odbiti. Nisam kreten. Ali sigurno zbog tih milijun dolara ne u i i mijenjati sebe ili svoj pogled na glazbu.

• Koga cijenite na našoj estradi?

— Nisam o tome puno pri ao, nikad nije bilo puno prilike. Ali kad me ve pitaš, onda u ti re i zašto sam u zadnjih par godina izgradio odnos s Gibonnijem i zašto smo i privatno prijatelji, jer glazbeno i nemamo nekakvih dodirnih to aka. On je ovjek koji je dovoljno psihoti an kao i ja, i preispituje se svakodnevno. On ujutro svaki dan po inje s pitanjem je li to što radi uop e dobro, radili li to na dobar na in, zašto je uop e tu i emu to uop e ... S njim sam vodio duge razgovore o samim razlozima što, zašto i kako. To što prodaje velike naklade i što je, pretpostavljam, najkomercijalniji izvo a u ovoj zemlji i što mu je koli ina publike dokaz da je na pravom putu, njemu to nije dovoljno. Meni je to kod njega veliki plus. Zbog toga mi se svidio i po tome smo sli ni. Dok puno rockera koji su mi sli ni nemaju ta pitanja. Imaju varijantu ‘u se, na se i uza se’, i tu završava sva njihova ilozo ija. Ja teško tu mogu sebe na i u nekim duljim razgovorima. Gibo je jedan od onih koji traže razlog više. Ima takvih još, ali, s obzirom na to da nekako nisam previše socijaliziran tip, ništa od toga. Nekako se broj ljudi oko mene smanjio strašno, rijetko nam dola-

album. Hrvatsku glazbenu scenu teško je zamisliti bez ovoga osebujnog glazbenika baršunastog glasa. Vokal nekadašnjeg Laufera prošao je brojne glazbene i osobne mijene tijekom posljednjih 20 godina, od autodestrukcije na po etku karijere do vitalizma i pozitivnoga ži-

ze ljudi u goste ... Meni se dovoljno družiti s publikom na koncertima.

Tu imam priliku podružiti se s par tisu a, par stotina ili par desetaka ljudi, kako gdje. Tako da nemam potrebe kad do em doma za neka velika druženja. Osim njega, u zadnje dvije godine, ne znam jesam li s nekim proveo neko kvalitetno vrijeme.

To je vjerojatno moja greška.

Nakon pet godina novi album • Nakon pet godina svjetlo dna je ugledao Vaš novi album “Hello!” Zašto je tako dugo trebalo?

— Mi imamo naš mali studio i sve što radimo snimamo iz nekog gušta. Stalno nešto sviramo i “kuhamo”. Budu i da mi u prostoriji ne vježbamo svoje stare pjesme, nego stalno stvaramo nešto novo, jammamo, improviziramo, ja nemam ni poriva da to stalno nešto izdajem ... Kao bend dovoljno smo otvoreni na koncertima da ponekad možemo improvizirati kad nam se to prohtije, pa nam je i svaki koncert druga iji.

Radimo stalno nešto novo. Desi se da plo a do e u jednom trenutku kad odlu imo da je stvarno ve puno vremena prošlo i da bismo mogli nešto izdati. E, onda u tom momentu vidimo što radimo taj as, sklopimo deset pjesama i to je ta plo a. Ja ne osje am tu pauzu od pet godina jer stalno nešto stvaramo. Vjerujem da je ljudima koji nemaju dodira s nama, osim kad vide novu plo u, to stvarno duga pauza. Ja u se potruditi da ubudu e one budu kra e. Ne zbog sebe, ve zbog publike. Meni su osobno koncerti ono zbog ega mi je to sve gušt. Mi sebi snimimo nešto u studiju i ne veselimo se jer mislimo da e to uti još netko. To je kao da imaš curu, pa ti je gušt ne što si je ti maznuo, nego da ti je svi maznu. Ja se na to ne palim, meni je odnos s njom dovoljan. Pa je tako i s pjesmama. Meni je užitak snimiti pjesmu u studiju za naše potrebe, onaj ostatak industrije mi ne predstavlja neko zadovoljstvo.

• Novi album je u usporedbi s prijašnjim optimisti niji i vedriji.

votnog hedonizma koji ga stiže u zrelim godinama.

S Damirom Urbanom porazgovarali smo o raspadu Laufera, koncertu koji e pamtiti cijeli život, zašto od glazbenika najviše cijeni Gibonnija, kao i o crticama iz privatnog života.

— Ja to ne osje am niti primje ujem. Ne osje am neku promjenu.

S obzirom na to da sebe vi am 24 sata, ne vidim promjenu. U zadnje dvije godine nije mi se desilo nešto toliko bitno i zna ajno pozitivno da bih mogao re i da je to zbog toga. Ja sam puno pjesama htio napraviti veselima i pozitivnima, pa su ispale depresivne, ili obrnuto. Ja se tu negdje gubim u željama i izvedbi. Ovo je valjda ispalo tako nekako.

Dobro je imati jedan dio života sre en • Što se privatnog života ti e, ini se da ste ušli u mirnije razdoblje. Je li to uistinu tako?

— Jesam. I to odavno. Ne bih volio da taj neki klinac u meni nestane, tako da su neke moje gluposti sigurno ostale. Ukupno gledaju i, sigurno je da sam se orijentirao na neke druge stvari. Dobro je imati jedan dio života sre en. Ja sam osoba koja dobro funkcionira u kaosu, ali i na tom igralištu ti treba bit gol. Ako nema gola, napucavaš loptu na sve strane, a to nema smisla. U životu treba postojati to ka gdje se možeš skloniti, gdje znaš da nekog imaš tko je s tobom bez nekakvih drugih razloga osim zato što te voli. Ne u više o tome.

• Imate sina. Što biste rekli da se on jednog dana ozbiljno odlu i baviti glazbom?

— Isto k’o i da se odlu i biti pop.

To je njegov život. Ja se stvarno trudim biti liberalan. Nemam nikakve želje. Pokušavamo ga izvesti na pravi put, usaditi mu nekakve moralne vrijednosti, da bude dobar ovjek. Što se ti e toga, što e on to no biti i ime e se baviti, ništa mi ne zna i.

Meni je bitno da je on zadovoljan, da bude sretan, ispunjen i dobar ovjek. A sad šta e raditi, jebe mi se.

Nemam nikakvih želja.

• Skoro smo na polovici ljeta. Što Vama slijedi? Ljeto puno koncerata?

— Pa i ne baš. Mi smo probali ovo ljeto nekako rasteretiti. Ne sviramo puno, recimo jednom u desetak dana. Stvarno smo pokušali se rasteretiti. Raspored smo napravili tako da se stignemo odmoriti, stignemo nešto raditi za svoj gušt i da imamo nešto koncerata da nas drže budnima. Zapravo neku žeš u gužvu planiramo za drugi dio jeseni, u listopadu i studenom. Do tada ne vidim razloga da nešto guramo.

Tako da smo komotni. Tko nas želi vidjeti, uvijek nas nekamo može do i vidjeti. (mn)

U prvim redovima ludnica, straga dešifriranje pjesama Ne znam kad je zadnji put prostor u Starom gradu bio toliko pun kao na koncertu Urbana & 4 prošle subote.

Publike je bilo odasvuda, i ne samo Me imuraca, bilo je tu i Koprivni anaca, Karlov ana, Zagrep ana, susjeda Varaždinaca ...

Urban i etvorka dva su sata svirali odli nu glazbu, no atmosferu (barem u stražnjim redovima) kvario je loš razglas. Što jest, jest, sa svakim korakom od pozornice glazba je bila sve ša i ša, do toga da se u stražnjim redovima, a brat-bratu i nije to neka udaljenost, uop e nisu dale razazna rije i pjeva a. A tako je opadala i atmosfera. Što bliže pozornici, bila je ludnica, u zadnjim redovima, pokušavanje dešifriranja ko-

ja pjesma svira. Zato se dosta ljudi koji se nisu potrudili pokrenu i do i malo bliže žalilo na razglas. Što se samog koncerta e ,Urban je napravio savršen miks starih i novih stvari. Koncert je otvorio “Astronautom”, a nastavilo se pjesmama s najnovijeg albuma “Hello!”, kao i dobrim starim hitovima “Moja voda”, “Mala truba”, “Mjesto za mene”, “Odlu io sam da te volim”, Black tatoo”, “Nebo”...

Još jednom se pokazala istinita ona: ako si u dobrom društvu, svaki je koncert dobar, ako si u lošem, ni jedan ne e bi dobar. Meni je, eto, bilo odli no. A i volim Urbanove pjesme, pa sam pomalo pristrana. (mn)

akove ka publika iz svog je glasa pjevala “Moja voda”, “Mala truba”, “Mjesto za mene”...

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. srpnja 2009.

RADAR festival u Varaždinu prošao u znaku starih rockera

Santana potvrdio gitaristi ku virtuoznost Carlos Santana, zbog kojeg je ve ina od 6.000 ljudi željnih dobrog, starog rock ‘n’ rolla svratila u Varaždin na Radar festival, i u “našem dvorištu” potvrdio je gitaristi ku virtuoznost, te da mu i nakon 40 godina svirke i danas pripada mjesto me u najboljim svjetskih gitaristima. Još nije “za staro željezo”, dapa e. Nastup je zapo eo sa skladbom “San Salva-

dor” i snimkama s Woodstocka, najve eg rock festivala, a barem djeli takve atmosfere trebao bi biti sastavni dio i današnjih priredbi koje u Hrvatskoj još uvijek nisu do kraja, na žalost, zaživjele.

Santanu je pratio svira ki fascinantan bend, a tijekom gotovo dva sata svirke bilo je tu mješavine svih vrsta glazbe, od rocka, bluesa, latina, jazza, kao i odli nih

Uživali me imurski glazbenici U publici je bio i lijep broj Me imuraca, uglavnom ljudi koje susre emo na svim velikim koncertnim doga anjima u našoj okolici. Me u njima i velik broj glazbenika kojima je Santana oduvijek veliki idol. Me u njima je i prof. glazbe i gitarist Krunoslav Lajtman (na slici) iz Male Subotice ...

- Slušaju i Santanu zapravo sam napravio prve korake u sviranju gitare. U pitanju je jedinstveni gitarist koji je uzor mnogim glazbenicima. Sad kad je stigao tu u naš kraj nisam mogao propustiti njegov koncert, kao i moji kolege glazbenici, ali prijatelji starog, dobrog rocka. (dz)

vokalnih dionica dvojice frajera sjajnih glasovnih mogu nosti koji su otpjevali najve e hitove. Iako je Santana potvrdio gitaristi ku virtuoznost, taj dio koncerta nakon odre enog vremena ipak je postao zamoran. O arani su bili tek vrsni glazbenici kojih je bilo bezbroj u publici, dok je publika tražila i malo zabave. Osim možda i najve ega vokalnog hita “Maria, Maria”, koji je na repertoaru bio na samom po etku koncerta, vrhunac je bio završni dio s: “Black Magic Woman”, “Smooth” i “Corazon Espinado, kada je publika “oživjela” i ipak otišla puna dojmova svojim ku ama.

Mladi Varaždinci zasjenili stare legende Dok je sunce još žestoko pržilo, na stage su prvi izašli mladi varaždinski rocker Voodoo Lizards, koji su na sjajnom putu ne samo prema doma oj ve i svjetskoj

sceni. To se ne može re i za Zorana Predina i La ni Franz kojima je o ito svirka bila prerana, pa i novovalnom veteranu Joeu Jacksonu koji je rekao da je njihov nastup u vrijeme koje je primjerenije za “coffe time”. Eric Burd, frontman legendarnih The Animalsa, još jednom je “reinkarnirao” ovaj slavni engleski bend koji je s novim aranžmanima zvu ao sasvim solidno.

“Kralja soula” Solomona Burke, koji teži više od 200 kg, morali su u invalidskim kolicima dofurati do “prijestolja”, ali nakon toga je zajedno sa sjajnim prate im vokalima pokazao fascinantne glasovne mogu nosti u nizanju poznatih svjetskih soul hitova i dobro zabavio publiku. Uslijedio je Santana i vrhunac dana, festivala koji je potrajao gotovo 10 sati.

Trebalo je izdržati, pogotovo to vrijedi za sve one koji su stigli

JEDANAESTO IZDANJE ŠPANCIRFEST 2009. održat e se od 21. do 30. kolovoza u Varaždinu

Nema odustajanja od promocije urbane kulture Pod motom “Festival dobrih emocija”, jedanaestu godinu za redom najljepše ljetne dane i uzavrele no i Varaždinci poklanjaju španciranju. Novosti ovogodišnjeg festivala predstavila je osniva ica Festivala Branka Tropp, direktorica Turisti ke zajednice Grada Varaždina. Istaknula je mnoštvo novina - kako interaktivnih, kreativnih, tako i vizualno atraktivnih.

- Novost je svakako Kreativfest koji e gra anima ponuditi kreativne radionice kao što su lutkarska, zabavna, ilmska.

Studenti dizajna e izra ivati instalacije varaždinskih ulica i postavljati ih na najljepšoj svjetskoj pozornici pod nebom. Tu je i Zeleni trg - proizvo a i vo a i povr a šeta ima e ponuditi svoje proizvode - so ne i ukusne. I ove godine najve a svjetska imena podu avaju staro i mlado u Glazbenoj klinici kod Staroga grada.

Najmla i e i ove godine uživati u mnoštvu predstava u izvedbi lutkarskih kazališta, a za dobru

još kad je sunce “peklo” punom snagom. Štimung je bio solidan, stare zvijezde su pokazale da još nisu za “baciti”, ali ipak je nedostajalo “nove energije”, svirka nekog aktualnoga engleskog ili ameri kog banda poput Klaxonsa, Killersa ili Kings Of Leon.

Na žalost, odmah poslije festivala stigla je vijest o tragi -

noj smrti poznatoga glazbenog kriti ara Darka Glavana, koji je, prema prvim izvješ ima, jednostavno pregažen i ostavljen na cesti, stoga je prekinut zapo eti after party, a ova tragedija pomalo je i zasjenila u medijima cijeli glazbeni doga aj.

(Dejan Zrna, foto: Zlatko Vrzan)

I ove godine više od 30 razli itih atraktivnih, skroz otka enih i vizualno bombasti nih ekscentrika i zabavlja a iz dvanaest zemalja zaokupit e pažnju promatra a.

Veliki klavir e lutati ulicama, divovski balon guta izvo a a, ruski romski sastav koji razgali dušu od siline emocija ispunjavat e zvu nu kulisu grada, i još mnogo, mnogo toga, kazala je Branka Tropp, najavljuju i ovogodišnje izdanje Špancirfesta.

trg i na kraju ove godine završen Korzo. Tako e Varaždinci i svi gosti uživati i diviti se ljepotama baroknoga grada. Pritom se i dobro zabaviti na razli itim lokacijama.

Festivala ne bi bilo bez Grada Varaždina, ali i sponzora. Od samih po etaka s Špancirfestom je generalni sponzor poslovni sustav Vindija koja slavi pedeseti ro endan. Generalni medijski pokrovitelj je Ve ernji list koji tako er ove godine slavi isti jubilej kao i Vindija. Od ostalih valja svakako izdvojiti Carlsberg kao suorganizatora Pan ulica festa, T – Com, kao i mnoge, druge koji su svojim sponzorskim doprinosom omogu ili bogatu ponudu desetodnevnih doga anja u Varaždinu koji su mamac za dolazak ne samo doma ih ve i stranih gostiju. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

Nema popuštanja “pop kulturi”

Festival “šeta a” predstavila je njegova idejna za etnica Branka Tropp zabavu i ulazak u svijet mašte brine Vindiland. Naravno, gdje je zabava, tu je i smijeh – a njega e biti najviše u dvorištu Županijske pala e gdje e se zbivati – Komedijafest. Srce Festivala šeta a je Pan ulica fest – pozornica performera.

Špancirfest u brojkama Pet pozornica (Stari grad, Stan i ev trg, Korzo, dvorište Županijske dvorane i Glazbena klinika – Stari grad), 9 ulica, 5 trgova, 9 koncerata na Starom gradu, 14 glazbe-

nih sastava na pozornici na Stan i evom trgu, 16 zemalja iz kojih dolaze izvo a a, 23 dje je predstave, 151 izlaga ko prodajno mjesto i 70 sati programa.

Iako postoje odre eni pritisci da se naprave odre eni ustupci s programima kako je nazvala osniva ica festivala “pop kulture”, toga ne e biti, ve e svi programi biti u znaku “urbane kulture”. Jedina iznimka i odre eni odmak od urbanih festivalskih doga anja, ali tako er jer je u pitanju kvaliteta i popularnost izvo a a, bit e koncert Tonyja Cetinskog drugog dana Špancirfesta 22. kolovoza, kojeg Vindija poklanja kako Gradu, tako i svim svojim potroša ima i gostima Festivala, naglasila je Tropp.

Generalni pokrovitelj Špancirfesta je Grad Varaždin. Gradona elnik Ivan ehok istaknuo je da je središnji Korzo prvi put u povijesti grada zasjao punim sjajem.

Milijuni i milijuni kuna uloženi su u obnovu gradske jezgre. Finim be kim plo ama poplo ene su Uršulinska, Gajeva ulica, Franjeva ki

Osam tematskih cjelina Središte grada podijeljeno je u tematske cjeline: Korzo – dnevni boravak grada – mjesto lagane glazbe, druženja, Stan i ev trg – izvodit e se “glazba za dušu”, Stari grad – mjesto za tulume, Komedijafest – Županijska pala a, Gastrotrg – Trg bana Jela i a, Kreativfest – Trg slobode i Pan ulica fest – cijela gradska jezgra.

14. srpnja 2009.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

Hrva sportska drama Režija: Darren Arono sky Uloge: Mickey Rourke, Marisa Tomei, Evan Rachel Wood

Transformers:

(tri besplatne posudbe) Film “Pri a o mišu zvanom Despero” je:

Osveta omraženih

1) akcija 2) animirani 3) horor

akcijski film Režija: Michael Bay Uloge: Shia LeBeou , Megan Fox, Josh Duhamel Borba za Zemlju je završila, ali borba za svemir tek po inje u nastavku jednog od najve ih blockbustera diljem svijeta.

Gluma ka ekipa ostala je ista, a isti je i redatelj,

kralj akcije Michael Bay, koji je fanovima obe ao još više akcije i još više robota u novom nastavku …

Trajanje: 150 minuta. Preporu ujemo starijima od 12 godina.

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA:

Nikola Miškovi , akovec

kao posebno emotivan ilm o ostarjelom hrva u koji se pokušava srediti, a fascinira odli nom izvedbom (bivšeg boksa a!)

Mickeya Rourkeja, kojem se o ito nije bilo teško uživjeti u ulogu starog profesionalca pred raspadom ...

Trajanje: 115 minuta.

Preporu ujemo starijima od 12 godina.

srijeda, 15.7.

18.30 i 20.00 BRÜNO komedija

l. br: _______________________________

etvrtak, 16.7.

17.00 TRANSFORMERS:

OSVETA PORAŽENIH TRANSFORMERS: REVENGE OF THE FALLEN

21.00 BRÜNO komedija

petak, 17.7.

TOP LISTA

19.00 TRANSFORMERS:

OSVETA PORAŽENIH akcijski ilm

ZAMJENA

MILIJUNAŠ S ULICE

Potresna i istinita pri a o majci koju ništa ne e zaustaviti u potrazi za njezinim vlastitim sinom. ak ni oni koji su tu da ‘štite i služe’.

Los Angeles, ožujak 1928. godine – jednog prekrasnog subotnjeg jutra u predgra u u kojem živi srednja klasa, samohrana majka Christine Collins (Angelina Jolie) pozdravlja se sa svojim devetogodišnjim sinom Walterom i kre e na posao. Me utim, kada se Christine vrati u svoj skromni dom, suo ava se s najgorom no nom morom svakog roditelja – njezin sin je nestao. Provedena je iscrpna i bezuspješna potraga, ali izgleda da je Walter nestao bez traga.

Ipak, pet mjeseci kasnije policija prona e dijete koje tvrdi da je njezin sin te ‘plavci’ iskoriste situaciju da zadive javnost svojom ‘sposobnoš u i kvalitetom istrage’. Ošamu ena morem policajaca, novinara, fotografa i vlastitih emocija, Christine prima dijete u svoj dom, iako duboko u sebi zna da to nije Walter...

Može li osamnaestogodišnji mladi s ulica Mumbaia dokazati svoju nevinost i osvojiti glavnu nagradu u indijskom ‘Milijunašu’?U studiju gdje se snima indijska verzija televizijskog kviza ‘Tko želi biti milijunaš’ upravo je kucnuo najnapetiji trenutak – voditelj se sprema postaviti posljednje pitanje koje nosi glavnu nagradu. Pred utihlom publikom i izložen goru im re lektorima televizijskog studija nalazi se osamnaestogodišnji mladi s ulice, Jamal Malik. Voditelj kviza, Prem Kumar, nema nikakvih simpatija prema ovom natjecatelju, potencijalnom instant-bogatašu.

Probivši se vlastitim snagama s ulice, Premu se ne svi a mogu nost dijeljenja svjetala pozornice ‘Milijunaša’ te odbija vjerovati da bi klinac s ulice mogao znati sve odgovore. I tako kada istekne istekne vrijeme emisije (baš prije milijunskog pitanja), Prem ve ima policiju spremnu izvan studija kako bi uhitili Jamala, za kojeg je on siguran da vara.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (SVADBE, RO ENDANE, PROSLAVE...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.

18.30 i 20.00 BRÜNO

akcijski ilm Režija: Michael Bay Uloge: Shia LeBeouf, Megan Fox

VIDEO IZLOG Carl Allen (Jim Carrey) upao je u kolote inu. Kad ne odbija zahtjeve za kreditima u banci u kojoj radi, odbija pozive prijatelja te radije kod ku e gleda televiziju.

Jednostavno, on je ovjek koji je svijetu rekao ‘ne’, a takav je ve dvije godine, otkako se razveo.

Njegovi prijatelji pokušavaju sve kako bi mu pomogli te ga jedan od njih ak i nagovori da posjeti seminar za samopomo . Carlov pogled na svijet se neo ekivano i drasti no mijenja kada nevoljko ode na seminar kojega drži guru koji poti e svoje sljedbenike da više govore ‘da’ te tako promijene svoje živote. Carl, koji je u po etku skepti an, ipak pristaje spontano govoriti ‘da’ svemu u životu.

Carlovo putovanje od kau a do života možda po inje nakon seminara, ali on po inje cijeniti mogu nosti koje su pred njim tek kad upozna Allison (Zooey Deschanel), zanimljivu ženu koju susre e kasno jedne ve eri pune i kanistar benzina. Nakon što ga upita treba li mu prijevoz, on naravno kaže ‘da’. Nedugo nakon toga sazna da je Allison osoba slobodnog duha – ona pjeva u grupi, slika i fotogra ira te je vrlo kreativna i spontana. Prirodno je onakva osoba kakva bi Carl želio biti.

Usprkos velikim karakternim razlikama, izme u njih dvoje uskoro se javi ‘kemija’, a Carlu se ini kako njegov život jednostavno ne može biti bolji. Ipak, uskoro otkriva kako re i ‘da’ nije uvijek najbolje rješenje.

DINOSAURI DOLAZE animirani ilm sinkroniziran na hrvatski jezik!

Odgovor: ___________________________

________ _____________________________

RECI DA

utorak, 14.7.

17.00 LEDENO DOBA 3:

komedija

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

Ime i prezime: ______________________

Mickey Rourke i Marisa Tomei nominirani su za Oscare za svoje interpretacije likova u ilmu Hrva - drami smještenoj u svijetu drugorazrednih sportskih arena i zapuštenih striptiz barova.

Zlatnog lava za najbolji ilm 65. Mostre dobio je ameri ki redatelj Darren Aronofsk y za Hr va a (The Wrestler). Hvale ga

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

SUMNJA

1.

ZAMJENA

2.

SUMNJA

komedija

3.

RECI DA

subota, 18.7.

4.

OPERACIJA VALKIRA

5.

GROM

6.

PONOS I SLAVA

7.

ZRCALA

8.

IZLOACIJA

9.

PAKLENA VOŽNJA

10. U NJENIM O IMA

Postoje dva na ina na koji se može lako provla iti kroz život – vjerovati svemu ili sumnjati u sve.

Oba na ina spašavaju nas od muke razmišljanja.

Pri a ‘Sumnje’ smještena je u ne tako davnu nam 1964. godinu, u newyorkški Bronx. Ondje upoznajemo entuzijasti nog i karizmati nog sve enika po imenu Flyn (Philip Seymour Hoffman) koji dolazi na svoje novo radno mjesto, u katoli ku školu St. Nicholas. Otac Flyn je puno otvorenija i ‘modernija’ osoba od svojih kolega pa niti ne udi da ve po samom dolasku nastoji ublažiti, a ponekad i izbje i striktna školska pravila koja ve dugi niz godina uva i njeguje sestra Aloysius Beauvier (Meryl Streep). Ina e, ona je ‘željezna’ ravnateljica St. Nicholasa, a njena najja a oružja su upravo strah i disciplina

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA” 1.

SINEGDOHA

2.

MAMURLUK

3.

ROCK ‘N’ ROLL BROD

4.

GRAN TORINO

5.

TAKEN

6.

ŽENA KOJOJ SAM ITAO

7.

UDOVIŠTA PROTIV VANZEMALJACA

8.

SLJEPO A

9.

J.C.V.D.

10. MARLEY I JA

US BOX OFFICE 1.

TRANSFORMERS

2.

THE PROPOSAL

3.

TERMINATOR SALVATION

4.

DRAG ME TO HELL

5.

STAR TRACK

6.

NEXT DAY AIR

7.

THE SOLOIST

8.

MONSTERS VS ALIENS

9.

EARTH

10. HANNAH MONTANA: THE MOVIE

22.00 HRVA

17.00 TRANSFORMERS:

OSVETA PORAŽENIH akcijski ilm

21.00 BRÜNO komedija

nedjelja, 19.7.

17.00 TRANSFORMERS:

OSVETA PORAŽENIH animirani ilm, sinkroniziran

21.00 BRÜNO komedija

ponedjeljak, 20.7.

18.30 TRANSFORMERS:

OSVETA PORAŽENIH akcijski ilm

21.00 BRÜNO komedija

DOM KULTURE PRELOG subota, 18.7., nedjelja, 19.7.

20.00 UTRKA DO UKLETE

PLANINE avanturisti ki SF

NAPOMENA: Ljetno radno vrijeme blagajne CZK: SRPANJ, KOLOVOZ Ponedjeljak 18.00 – 21.00; utorak 18.00 – 21.00; srijeda blagajna NE radi; etvrtak 18.00 – 21.00; petak 18.00 – 22.00; subota 18.00 – 21.00; nedjelja 18.00 – 21.00. Za sve ostale programe blagajna radi jedan sat prije po etka programa.

8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. srpnja 2009.

LJETO U PRELOGU uz tradicionalan malonogometni turnir

Žiga i Bandisti otvorili Ljetne no i Preloga Nakon niza uspješnih koncerata diljem Hrvatske, Žiga i Bandisti napokon su se predstavili i doma oj, preloškoj publici.

Nastupili su na otvorenju Ljetnih no i Preloga i tradicionalnog 29. po redu malonogometnog turnira “Memorijal ing. Vladimir Skok” koji su zapo eli u subotu a završavaju 22. srpnja.

Više od tisu u posjetitelja uživalo je u specifi nom, arhai nom zvuku bandista i skladbama s posljednjeg albuma Mirka Švende Žige “Cvetno protuletje” koji je iz-

Prije nastupa Žiga je posegnuo za doma im gastro delicijama

dan krajem prošle godine. Taj posljednji od osam Žiginih albuma u svega nekoliko mjeseci prodan je u više od pet tisu a primjeraka, a zamije en je i od struke koja ga je nominirala za nagradu Porin u kategoriji etnoglazbe. Na žalost, Žiga i Bandisti nisu uspjeli osvojiti tu nagradu.

Porin je ista muljaža - Porin je ista muljaža struke. To nije strukovna nagrada.

Laureate ne odabiru stru njaci ve ljudi koji sviraju gitare i mi koji smo u pravom etnoštihu, koji smo akusti njaci, pored njih nemamo šanse. Za Porin glasuju gitaristi i basisti, klavijaturisti, džezeri, bluzeri, rockeri, svi oni drže jednu kartu i podijelili su Porine me u sobom. Iako možda tako zvu im, nisam razo aran jer je meni moja publika moj Porin. U kategoriji naj etnoalbuma Porina je primio Bruno Krajcar koji na svom koncertu ne može okupiti više od 25 ljudi, a ja sam, evo, prije neki dan u Koprivnici nastupio pred 10 tisu a ljudi. U etvrtak sam gostovao u Ma u gdje se okupilo, a bio je radni dan, 5 tisu a ljudi. Publika je moj Porin, naglašava Žiga.

Isti e da ima odanu publiku i da ga ljudi vole, ma gdje god nastupio, jer širi pozitivnu energiju.

Publiku na koncert Žige i Bandista dovodi pozitiva koju šire - Publiku smo stvarali godinama, ne treba smetnuti s uma da se ja glazbom bavim više od 25 godina, a posljednjih 17 snimam albume. Teškom smo mukom stjecali publiku jer smo bili bez podrške medija, osobito radija.

Osim toga, velik problem je bio taj moj ‘kaj’. U Hrvatskoj je to strašan problem. Mi Me imurci i naš ‘kaj’ uop e ne postojimo za estradu.

Mi smo za njih ili Ma ari ili Zagorci. Dalmatinci nas žele pojesti. Tim više u meni se javlja inat

Bandisti još uvijek sviraju s Matijom u mislima Truba i Luka Dominik i Mario Magaš, Danijel ok i Ivan Mu i na baritonima, Dino Jakši na trombonu, Filip Krznar na bubnjevima i Nikola Novak na tubi ine Žigine Bandiste.

Sve su redom školovani glazbenici, studenti Muzi ke akademije u Zagrebu i Grazu, i svi su, osim Jakši a, Me imurci.

Bandisti su nastali na prijedlog Mirka Švende Žige prije tri godine.

- Žiga je izrazio želju da mu bandisti budu prate i bend. Ja sam okupio de ke i tako smo ga po eli pratiti na njegovim nastupima. Sa Žigom smo napravili dva albuma. Pratimo ga na njegovu prije dvije godine izdanom albumu ‘Konkretno’ i ovom posljednjem ‘Cvetno protuletje’. Publika nas jako dobro

prihva a ne samo u Me imurju i Zagorju ve i u Podravini, Slavoniji i Dalmaciji, ak i u Sloveniji i Švicarskoj. Publika jako dobro reagira na nas, otkriva vo a Bandista Nikola Novak. Kaže da uspijevaju svoje obaveze pomiriti s nastupima na koncertima jer se oni uglavnom održavaju vikendom.

Isti e da im je bilo jako teško kada je u sije nju tragi no stradao lan Bandista, njihov Matija.

- Bili smo dva mjeseca izvan sebe.

Uop e nismo svirali. Jedva smo ponovno krenuli. Veliku prazninu koja je nastala nakon Matijina odlaska pokušava nadoknaditi naš novi lan Ivan Mu i . Vrijeme prolazi, malo smo se pribrali. Još nam je jako teško, a nešto najgore bilo je prvi put nakon te tragedije uzeti instrumente u ruke i svirati na humanitarnom koncertu

i prkos i esto znam onako u sebi re i: ‘Majku vam vašu, sad bum vam pokazal kaj je me imurska pjesma i kajkavska re ’. Sre om, imam dar za glazbu i uvijek neku novu ideju kakva je bila ova s Bandistima na posljednja dva albuma pretposljednjem ‘Konkretno’ i ovom zadnjem. Dar za glazbu ili imaš ili nemaš. Glazba je meni zapisana u zvijezdama, kazuje Žiga.

Izvorni me imurski brend Neki mu zamjeraju na in na koji interpretira me imursku popevku i kako ju je preoblikovao, spo itavaju mu da je na posljednja dva albuma zaboravio istu me imursku pentatoniku

i mol kao glazbeni simbol ovoga kraja.

- Nitko nije prorok u svom mjestu, pa ni ja. Zamjeraju mi jalnuši, oni koji samo puno pri aju, a ništa ne ine. Oni koji troše društveni novac i bahate se me imurskom pjesmom. Ja sam sve što sam inio inio vlastitim sredstvima, sve je moja ideja, nisam dobio ni kune potpore ni od koga za to što ipak, mora se priznati, promoviram Me imurje i našu pjesmu. Ja to no izgovaram rije i kako ine to Me imurci, imam to nu vižu, moji bandisti igraju to no tak’ kak’ ide i ja ne smatram da smo i jednu pjesmu iskrivili, izobli ili. Ja sam izvorni me imurski brend, s puno samopouzdana naglašava Žiga.

Dolaze Neda Ukraden i Luka Nižeti Uz poznata doma a, me imurska glazbena imena, svojim nastupima Ljetne no i Preloga glazbeno e ve ove srijede 15. srpnja uljepšati Neda Ukraden, a u subotu 18. srpnja Luka Nižeti . Najavljen je i nastup nove glazbene zvijezde Bojana Jambroši a, ali još uvijek nije definiran datum nastupa.

Na malonogometnom turniru, koji se održava paralelno s Ljetnim no ima Preloga, a sve u organizaciji NK Mladost, u seniorskoj konkurenciji, igra dvadeset ekipa, u veteranskoj konkurenciji etiri ekipe, a u pionirskoj konkurenciji deset ekipa. Nakon razigravanja po skupinama finalne utakmice igrat e se 22. srpnja.

Za ovaj tjedan najavljen je i po etak turnira u odbojci na pijesku za koji se prijave primaju svakodnevno u Parku Mladosti.

Novi šok za Me imurje i Hrvatsku Iako nije želio do kraja otkriti o emu snuje, ipak nam je kazao da za jesen priprema dvije nove skladbe.

- To e biti totalni šok za Hrvatsku. Nešto nevi eno. Sve imam u glavi, kao što sam prije pet godina imao zamisao s bandistima. O emu se radi, još ne mogu otkriti. Ovo kaj sad imam u glavi mislim da je svemir u odnosu na ovo što sada radim. itatelje Me imurskih novina želim ostaviti u slatkom iš ekivanju, pa ne u ništa otkrivati do jeseni, tajanstveno e Žiga.

(D.Mihoci,

oto: Zlatko Vrzan)

Nikola Novak, vo a Bandista organiziranom za njegovu obitelj. Jedva smo svirali, bilo nam je grozno, ali to je život.

Treba i i dalje. Matija bi to isto želio, s puno tuge govori Novak. (D.M.)

Ljetne no i i malonogometni turnir otvorili su i publiku pozdravili preloški gradona elnik i predsjednik NK Mladost

TV ku e imaju pravo promjene programa

Najava programa Hrvatska uživo TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.05 arolija, serija 09.55 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Ljudožderi: Lavovi iz Ndžombe, dok. serija 11.10 Oprah Show 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Draga neprijateljica, telenovela 13.20 Idemo na put s Goranom Mili em: Južna Amerika 14.05 Jelovnici izgubljenog vremena 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 avolov vrt, (Uloge: Gary Cooper, Susan Hayward, Richard Widmark, Hugh Marlowe, Rita Moreno, Cameron Mitchell; Scenaris : Fred Freiberger, William Tunberg, Frank Fenton; Redatelj: Henry Hathaway) 16.35 Vijes 16.45 City Folk: Porto 17.15 Naši i Vaši, TV serija 17.50 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 17.55 Hrvatska uživo - Vijes 18.05 Hrvatska uživo, 1. dio 18.31 Hrvatska uživo, 2. dio 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.15 arolija, serija 21.10 Boje turizma 22.00 An ki Rim: Uspon i pad jednog carstva - Propast Rima, dok. serija 22.50 Burzovno izvješ e 23.00 Dnevnik 3 23.22 Sport 23.24 Vrijeme 23.25 Vijes iz kulture 23.30 Kronika Pulskog lmskog fes vala 23.45 Tragovima pra ovjeka: Drugi trag - Vrtlozi vremena, dok. serija 23.45 Tragovima pra ovjeka: Drugi trag - Vrtlozi vremena, dok. serija 00.20 Dosjei X, serija (12) 01.10 Zvjezdane staze: Voyager, serija 01.55 U uredu, hum. serija 02.25 Divlji u srcu, serija 03.10 An ki Rim: Uspon i pad jednog carstva - Propast Rima, dok. serija 04.00 Jelovnici izgubljenog vremena

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.00

17.35 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35

12.05 12.30 12.55 13.10 13.40 14.35 15.25 16.15 16.40 17.10

08.10 11.35

06.55 07.15 07.40

Krava i Pili , crtana serija Transformeri, crtana serija Punom parom, kulinarski izazov Astro show, emisija Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija U dobru i zlu, hum. serija Reba, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Tajna okolade, telenovela Heroji iz stras , dramska serija Magnum, akcijska serija Korak po korak, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija U dobru i zlu, hum. serija Reba, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov

TEST Najava programa Mali tani, crtana serija Krava i pile, crtana serija Na kraju ulice arobna plo a - u imo engleski jezik 08.15 Moji su roditelji izvanzemaljci, serija za djecu 08.45 Tree Hill, serija za mlade 09.30 Vip Music Club 10.05 Ally McBeal, serija 10.50 Dragi Johne, hum. serija 11.10 Prijatelji, hum. serija 11.30 Prijatelji, hum. serija 11.55 Veliki uspjesi hrvatskog sporta - košarka, polu nale Olimpijskih igara 1992.: Hrvatska - ZND 13.45 Obi ni ljudi, TV serija 14.30 O bakinu, galjardu, boškarinu - emisija pu ke i predajne kulture 15.00 Me u nama: Jezik i iden tet 15.50 Šetnja svijetom: Novi Zeland staza Hollyfors, dok. serija 16.45 Divlji u srcu, serija 17.35 Ksena - princeza ratnica, serija 18.25 Vijes na Drugom 18.40 U vrtu pod zvijezdama 19.10 Johnny Bravo, crtana serija 19.30 Vip Music Club 20.25 Nogomet, LP: Dinamo Pyunic, 1. poluvrijeme 21.15 Vijes na Drugom 21.25 Nogomet, LP: Dinamo Pyunic, 2. poluvrijeme 22.25 24, serija (12) 23.20 Ciklus lmova Patricka Swayzea: Posljeldnji ples, (Uloge: Patrick Swayze, Lisa Niemi, George De La Pena, Ma hew Walker; Scenaris ca i redateljica: Lisa Niemi (uz suradnju nepotpisanog Kevina Bernhardta) 01.00 Drugi format 01.40 TV raspored -------- Rim: Vaterpolo, SP

06.40 06.55 07.00 07.20 07.45 08.00

04.20 Boje turizma 05.05 Draga neprijateljica, telenovela

Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) Selja ine s Beverly Hillsa, (obiteljska komedija, 1993.; Redatelj: Penelope Spheeris; Uloge: Jim Varney, Diedrich Bader, Erika Eleniak, Dabney Coleman, Cloris Leachman, Rob Schneider, Lea Thompson) Zaboravljeni slu aj, krimi serija Vijes , informa vna emisija No pokera, show Pobješnjeli Max, igrani lm, akcijski (12) No pokera, show

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special; URBAN 01.00 NO NI PROGRAM

Cosby show, serija Beba Felix, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Rebelde, serija Otvori svoje srce, serija Lude 70-e, serija Cosby show, serija IN magazin To je život za tri muškarca, komedija 17:15 Vijes Nove TV 17:30 Baywatch, serija 18:30 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 21:00 Pazi, zid!, game show 21:45 Goli pištolj 3, (SAD, 1994., komedija; Redatelj: Peter Segal; Uloge: Leslie Nielsen, Priscilla Presley, George Kennedy, O.J. Simpson, Fred Ward, Anne Nicole Smith, Kathleen Freeman) 23:10 Vijes 23:25 Baywatch, serija 00:25 Seinfeld, serija 00:55 Život na sjeveru, serija 01:50 Ezo TV, tarot show 02:50 To je život za tri muškarca, igrani lm 04:25 Seinfeld, serija 04:50 Život na sjeveru, serija 05:35 IN magazin 06:10 Rebelde, serija 07:00 Kraj programa

07:00 08:00 08:30 09:30 10:45 11:45 12:40 13:40 14:40 15:25

03.05

23.50 00.05 01.35

22.50

21.15

20.00

17:00 17:25

08:58 09:00 11:15 12:00 13:00 14:00 16:00

11:00 15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15 18:00 19:00 19:15 19:18

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija GLAZBENI INTERMEZZO DOKUMENTARNI PROGRAM

1 X 2, emisija o kla enju Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm Ritam ljeta, ponavljanje Me imurje danas Sport Vrijeme

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. Emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

7.10 TV prodaja 7.15 SVET 8.00 Djeca ne lažu 8.30 EZO.TV 9.30 Mladi in nemirni, serija 10.15 Muškarci su druga iji, žene tako er 11.15 Cosby Show, hum. Serija 11.50 TV prodaja 12.20 Fantas ni klic 13.25 Sjeverni vidici, serija 14.25 Najbolji video 15.00 Koncert, lm 16.35 Nove pustolovine stare Chris ne, hum.

Serija 17.05 Policajka na vrhu, serija 18.00 SVET 18.40 Frasier, hum. serija 19.10 Rebelde, serija 20.00 Kos , serija 20.55 Svingerji, serija 21.30 Robocop, lm 23.05 Zovem se Earl, hum. serija 23.40 Operacija Nadine 2, lm 1.15 Love TV 2.15 No na p ca

6.25 TV prodaja 6.55 24UR 7.55 Poko 8.20 Železna pest: Eon kid 8.45 Kopal ki 8.55 Astro boy 9.25 Rachael Ray 10.20 TV prodaja 10.50 Ricki Lake 11.45 Trudno a, lm 13.25 TV prodaja 13.55 Hotel Babilon, serija 15.00 Bombonom do sre e, serija 16.00 Do zadnjega daha, serija 16.55 24UR 17.05 An eli bez krila, serija 18.55 24UR 20.00 Naša mala klinika 21.00 Provjereno 21.45 Monk, serija 22.40 24 UR 23.00 Dr. House, serija 23.55 Kum, lm 2.05 24UR 3.05 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 21. srpnja 2009.

21:00 21:30 23:00 -------------------

18:00 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00

21:00 21:15 21:18 21:30 23:30 23:35 23:50 23:53 23:55 00:00

19:20 19:30 20:00

ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal ZASTUPNI KI KLUB IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Dom2, emisija o ure enju interijera Od Mure do Drave, GOST: IVAN PERHO , župan Me imurske županije Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Sutra na programu

8.30 Triatlon 10.30 Nogomet 14.15 Rad, prijenos 18.00 Reiten 19.10 Springreiten 20.15 Golf 21.20 Segeln 22.00 Rad 23.00 Nogomet

6.00 Poker 8.00 DSF Bike 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.00 Bundesliga Hits 19.45 Motorrad 22.15 Boks 23.15 Sportquiz

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Ekstremno 21.15 Heirate mich! 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Patchwork, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance!

17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Mascerade 21.15 Rick Kavanian 22.15 Switch reloaded 23.15 Tv Total 0.15 No ni program

H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Schnell ermi elt 21.00 ZiB Flash 21.10 Der Bulle von Tölz, lm 22.45 Cobra 11, serija 23.35 No ni program

(18.7. u 20.00 h, Nova TV)

Andy Garcia

od 15.7.2009. do 21.7.2009.

PREGLED

TV

TV ku e imaju pravo promjene programa

05.50 Najava programa 05.55 Hrvatska uživo 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.05 arolija 10, serija 09.55 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Simfonija prirodnog svijeta: Milijun životnih oblika, dok. lm 11.10 Oprah Show 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Draga neprijateljica, telenovela 13.20 Idemo na put s Goranom Mili em: Južna Amerika 14.05 Jelovnici izgubljenog vremena 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.40 Warm Springs, (Uloge: Kenneth Branagh, Cynthia Nixon, David Paymer, Tim Blake Nelson; Scenaris ca: Margaret Nagle; Redatelj: Joseph Sargent) 16.35 Vijes 16.45 City Folk: Ljubljana 17.15 Naši i Vaši, TV serija 17.50 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 17.55 Hrvatska uživo - Vijes 18.05 Hrvatska uživo, 1. dio 18.26 Hrvatska uživo, 2. dio 19.15 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.15 arolija, serija 21.10 Komandos, (Uloge: Arnold Schwarzenegger, Rae Dawn Chong, Dan Hedaya, Vernon Wells, James Olson, Alyssa Milano, David Patrick Kelly, Bill Duke; Scenaris : Steven E. de Souza (prema vlas toj i pri i Jepha Loeba i Ma hewa Weismana); Redatelj: Mark L. Lester) 22.50 Burzovno izvješ e 23.00 Dnevnik 3 23.22 Sport 23.24 Vrijeme 23.25 Vijes iz kulture 23.35 Dok. doma i serijali 00.10 Dosjei X, serija (12) 01.00 Zvjezdane staze: Voyager, serija 01.45 Divlji u srcu, serija 02.30 Velemajstor, serija 03.15 Ksena - princeza ratnica, serija 04.00 reprizni program 05.05 Draga neprijateljica,

telenovela

07:05 08:00 08:30 09:30 10:50 11:20 12:15 13:10 13:55 14:50 15:45 17:15 17:30 18:30 19:15 20:00 21:00 22:00

23:40 23:55 00:50 01:20 02:15 03:15 04:45 05:10 05:55 06:30

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special; ROB THOMAS 01.00 NO NI PROGRAM

Otvori svoje srce, serija Beba Felix, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Kralj Queensa, serija Rebelde, serija Otvori svoje srce, serija IN magazin Inspektor Rex, serija Heroji, serija Goli pištolj 2, igrani lm Vijes Nove TV Inspektor Rex, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Navy CIS, serija Zakon brojeva, serija Plemenita krv, (SAD, 1998., triler; Redatelj: Jonathan Darby; Glume: Jessica Lange, Gwyneth Paltrow, Johnathon Schaech, Nina Foch, Debi Mazar) Vijes Heroji, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Ezo TV, tarot show Opasna afera, triler Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija IN magazin Kraj programa

16.40 Pod is m krovom, hum. serija 17.10 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 17.35 U dobru i zlu, hum. serija 18.00 Reba, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 CSI: New York, krimi serija 20.50 Kos , krimi serija (dvije epizode) 22.30 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 23.30 Vijes , informa vna emisija 23.40 No pokera, show 01.10 Osveta šmokljana, igrani lm, komedija 02.35 No pokera, show

17:00

08:00 08:02 09:00 11:15 12:30 13:00 14:00 16:00

19:15

11:00 15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15 18:00 19:00

NAJAVA PROGRAMA TV ORDINACIJA kontakt emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin OPASNE VEZE talk show VEKERICA RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija GLAZBENI INTERMEZZO

1 X 2, emisija o kla enju Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm akove ki kutak, ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport

8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Život na sjeveru, serija 14.25 Sudbina jedne žene, lm 16.05 Smiješni video 16.35 Nove pustolovine stare Chris ne, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Kos , serija 20.50 Stoj!, ili moja mama puca, lm 23.30 Zovem se Earl, hum. serija 0.00 Lov za cjepivom, lm 1.35 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hitna služba, serija 14.05 Doktori 15.00 Bombonom do sre e, serija 15.55 An eli bez krila, serija 16.55 24 sata 17.05 Do posljednjeg daha, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika, serija 20.55 Slijepo vjerovanje, lm 22.30 24 UR 22.50 Dr. House, serija 23.45 Ga aca, lm 2.00 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Slovenski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 15. srpnja 2009.

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Mali tani, crtana serija 07.20 Krava i pile, crtana serija 07.45 Na kraju ulice 08.00 arobna plo a - u imo engleski jezik 08.15 Ran kod Pikove sedmice, serija za djecu 08.45 Tree Hill, serija za mlade 09.30 Vip Music Club 10.05 Ally McBeal, serija 10.50 Dragi Johne, hum. serija 11.10 Prijatelji, hum. serija 11.30 Prijatelji, hum. serija 11.55 Veliki uspjesi hrvatskog sporta - Wimbledon, nale 1992.: Ivaniševi Agassi 13.40 Obi ni ljudi, TV serija 14.25 Mijenjam svijet 14.55 Rije i život: Rije Božja u životu i poslanju Crkve 15.50 Šetnja svijetom: Poluotok Dingle, dok. serija 16.45 Divlji u srcu, serija 17.35 Ksena - princeza ratnica, serija 18.25 Vijes na Drugom 18.40 U vrtu pod zvijezdama 19.10 Johnny Bravo, crtana serija 19.30 VIP Music Club 20.05 Velemajstor, serija 20.55 Odmori se, zaslužio si - TV serija 21.35 Vijes na Drugom 21.47 Vrijeme 21.50 24, serija (12) 22.45 Ciklus lmova Morgana Freemana: Pod sumnjom, (Uloge: Gene Hackman, Morgan Freeman, Thomas Jane, Monica Bellucci; Scenaris : Tom Prevost i W. Peter Ili (prema knjizi Brainwash Johna Wainwrighta te scenariju lma Garde a vue Claudea Millera, Jeana Hermana i Michela Audiarda); Redatelj: Stephen Hopkins) 00.40 Scien a croa ca 01.20 TV raspored -------- Nogomet, LP - 2. pretkolo

07.00 Krava i Pili , crtana serija 07.25 SpužvaBob Skockani, crtana serija 07.50 Punom parom, kulinarski izazov 08.15 Astro show, emisija 11.40 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 12.05 U dobru i zlu, hum. serija 12.35 Reba, hum. serija 13.00 Exkluziv, magazin 13.15 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.45 Marina, telenovela 14.35 Heroji iz stras , dramska serija 15.25 Magnum, akcijska serija 16.15 Korak po korak, hum. serija

14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak… 20.00 Vijes 20.15 Nogomet, prijenos 21.50 Život, serija 23.20 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Uvod u anatomiju, serija 21.15 Privatna praksa, serija 22.15 Hitna služba, serija 23.10 Tv Total 0.10 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Späte Rache, lm 22.20 24 Studen 23.45 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 erwachsen auf Probe 22.15 Stern Tv 0.00 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Torchwood, serija 23.10 No ni program

6.00 Poker 8.00 DSF Bike 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Tenis, prijenos 20.15 DSF Motor 22.15 Boks 23.00 Sportquiz

19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:30 23:35 23:50 23:53 23:55 00:00

Vrijeme Voice of America Zdravo vegetarijanski, TV kuharica Pravo na obranu, serijski lm Me imurje danas Sport Vrijeme Privatni život, igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu

8.30 Triathlon 9.00 Rad 11.00 Leichtathle k 14.15 Rad, prijenos 18.20 Golf 20.15 Rad 20.30 Leichtathle k, prijenos 22.00 Rad

17:25 18:35 18:40 19:00 19:10

TRZALICA glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE 20:00 21:30 23:00 -------------------

TV ku e imaju pravo promjene programa

05.50 Najava programa 05.55 Hrvatska uživo 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.05 arolija, serija 09.55 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Ljudožderi: Leopard ljudožder iz Rudraprajaga, dok. serija 11.10 Oprah Show 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Draga neprijateljica, telenovela 13.20 Idemo na put s Goranom Mili em: Južna Amerika 14.05 Jelovnici izgubljenog vremena 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Dunya i Desie, (Uloge: Maryam Hassouni, Eva van de Wijdeven, Mahjoub Benmoussa; Scenarist: Robert Alberdingk Thijm; Redateljica: Dana Nechushtan) 16.35 Vijes 16.45 City Folk: Prag 17.15 Naši i Vaši, TV serija 17.50 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 17.55 Hrvatska uživo - Vijes 18.05 Hrvatska uživo, 1. dio 18.31 Hrvatska uživo, 2. dio 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.15 arolija, serija 21.10 Korner 22.20 Potroša ki kod 22.50 Burzovno izvješ e 23.00 Dnevnik 3 23.22 Sport 23.24 Vrijeme 23.25 Vijes iz kulture 23.30 Kronika Pulskog lmskog fes vala 23.45 Tragovima pra ovjeka: Prvi trag - Spozna prošlost, dok. serija 23.45 Tragovima pra ovjeka: Prvi trag - Spozna prošlost, dok. serija 00.20 Dosjei X, serija (12) 01.10 Zvjezdane staze: Voyager, serija 01.55 U uredu, hum. serija 02.25 Divlji u srcu, serija 03.10 Velemajstor, serija 03.55 Ksena - princeza ratnica, serija 04.40 Potroša ki kod 05.10 Draga neprijateljica, 08.15

06.40 06.55 07.00 07.20 07.45 08.00

08.45 09.30 10.05 10.50 11.10 11.30 11.55

13.25 14.40 15.30 16.20 17.05 17.50 18.40 18.55 19.10 19.30 20.05 20.55 21.07 21.10 21.50 22.45

00.25 01.05

telenovela

23.30 23.40 01.10 02.50

07:05 08:00 08:30 09:30 10:50 11:50 12:45 13:45 14:45 15:30 17:15 17:30 18:30 19:15 20:00

21:00

22:00 22:55 23:25 23:40 00:35 01:05 02:00 03:00

04:35 05:00 05:45 06:20 07:00

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: . MINISTRY OF SOUND UNCOVERED (CD.2) 01.00 NO NI PROGRAM

Otvori svoje srce, serija Beba Felix, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Rebelde, serija Otvori svoje srce, serija Lude 70-e, serija Cosby show, serija IN magazin Još 48 sa , igrani lm Vijes Nove TV Baywatch, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz Privatna praksa, serija Mr. Bean, serija Vijes Baywatch, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Ezo TV, tarot show Žena po narudžbi, (2004., SAD, drama; Redatelj: Huck Botko, Andrew Gurland; Glume: Andrew Gurland, Eugenia Yuan, Adrian Mar nez, Deborah Teng, Oro Benzriheim) Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija IN magazin Rebelde, serija Kraj programa

19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Kongo, (akcijski, 1995.; Redatelj: Frank Marshall; Uloge: Laura Linney, Dylan Walsh, Ernie Hudson, Tim Curry, Joe Don Baker) 21.45 Pobješnjeli Max, (akcijski, 1981.; Redatelj: George Miller; Uloge: Mel Gibson, Bruce Spence, Mike Preston, Max Phips, Vernon Wells, Kjell Nilsson) Vijes , informa vna emisija No pokera, show Kongo, igrani lm, akcijski No pokera, show

11:00 15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15 18:00 19:00

19:15 19:18

08:58 09:00 11:15 12:00 13:00

13:30

14:00 16:00

1 x 2, emisija o kla enju Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm Limena glazba Belica, ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme

NAJAVA PROGRAMA reportaža VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe VEKERICA RAZBIJA I MITOVA znanstveno-popularna serija

Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid, serija 21:05 Uvod u anatomiju, serija 21:50 Privatna praksa, serija 22:35 Blizu doma, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Fringe 21.15 EUReKA, serija 22.10 Izgubljeni, serija 23.10 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Die Superlehrer 21.15 Oliver Lück 22:20 Toto & Harry 22:50 Tv reportaža 23.20 Akte Schicksal 0.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Misija Hollywood 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program

17:00 17:25 17:45 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 21:00 21:30 23:00 -------------------

19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:30 23:35 23:50 23:53 23:55 00:00

GLAZBENI INTERMEZZO PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM KOKTEL mozai na emisija REZERVIRANO VRIJEME kontakt emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Glazba Ritam ljeta Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu

19.10 Rebelde, serija 20.00 Kos , serija 20.55 08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch Svingerji, serija 21.30 Sje anje, lm 23.25 Ja 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 sam Earl, hum. serija 23.55 Operacija Nadine, Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT lm 1.35 Love TV 2.35 No na p ca 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Die Kochpro s 21.15 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske Big Brother, prijenos 23.15 No ni program 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST 6.00 Poker 8.00 DSF Bike 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 18.00 Bundesliga Hits 19.00 Nogomet 20.00 Bundesliga pur Klassiker 23.00 Sportquiz 07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 8.30 Springreiten 10.30 Nogomet 13.15 Rad, priBaywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 jenos 17.30 Leichtathle k, prijenos 20.00 Rad Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 23.00 Hrvanje

7.10 TV prodaja 7.15 Carrie in Barry, hum. Serija 7.55 Djeca ne lažu 8.25 EZO.TV 9.25 Mladi in nemirni, serija 10.10 Inspektor Rex, serija 11.10 Cosby Show, hum. Serija 11.45 TV prodaja 12.15 Fantas ni klic 13.20 Sjeverni vidici, serija 14.20 Najboljši doma i video snimki 14.50 Osveta za prijevaru, lm 16.35 Nove pustolovine stare Chris ne, hum. Serija 17.05 Policajka na vrhu, serija 18.00 SVET 18.40 Frasier, hum. Serija

06.30 TV prodaja 07.00 24UR 08.00 Poko, crtani lm 08.25 Železna pest: Eon kid, cratni lm 08.50 Astro boy 09.20 Rachael Ray 10.15 TV prodaja 10.45 Ricki Lake 11.40 Zloupotreba vlas , zar ne?, lm 13.30 TV prodaja 14.00 Hotel Babylon, serija 15.00 Bombonom do sre e, serija 16.00 Do zadnjega daha, serija 16.55 24UR 17.05 An eli bez krila, serija 18.55 24UR 20.00 Naša mala klinika 21.00 Otac moje nevjeste, lm 22.20 24UR 22.40 Dr. House, serija 23.35 Tramvaj požude, lm 2.00 24UR 3.00 No na panorama

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 20. srpnja 2009.

TEST Najava programa Mali tani, crtana serija Krava i pile, crtana serija Na kraju ulice arobna plo a - u imo engleski jezik Moji su roditelji izvanzemaljci, serija za djecu Tree Hill, serija za mlade Vip Music Club Ally McBeal, serija Dragi Johne, hum. serija Prijatelji, hum. serija Prijatelji, hum. serija Veliki uspjesi hrvatskog sporta - rukomet, Liga prvaka 1992.: Zagreb - Teka Santader Rim: Vaterpolo, SP: Hrvatska - Brazil Normalan život: Izbor najboljih žena-majki Šetnja svijetom: Italija, Umbrija - dok. serija Divlji u srcu, serija Ksena - princeza ratnica, serija Osijek: Streljaštvo, SP emisija + prijenos nale trap Vijes na Drugom Crtani lm Johnny Bravo, crtana serija Vip Music Club Velemajstor, serija Vijes na Drugom Vrijeme Odmori se, zaslužio si - TV serija 24, serija (12) Ciklus lmova Patricka Swayzea: Zauvijek Lulu, (Uloge: Melanie Gri th, Patrick Swayze, Penelope Ann Miller, Joseph GordonLevi ; Scenarist i redatelj: John Kaye) Na rubu znanos : Velika sibirska eksplozija TV raspored

06.30 Krava i Pili , crtana serija 06.55 SpužvaBob Skockani, crtana serija 07.15 Punom parom, kulinarski izazov 07.45 Astro show, emisija 11.10 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 11.40 U dobru i zlu, hum. serija 12.05 Reba, hum. serija 12.30 Exkluziv, magazin 13.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.40 Tajna okolade, telenovela 14.35 Heroji iz stras , dramska serija 15.25 Magnum, akcijska serija 16.15 Korak po korak, hum. serija 16.40 Pod is m krovom, hum. serija 17.10 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija U dobru i zlu, hum. serija Reba, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija 17.35 18.00 18.30 18.55 19.05

TV ku e imaju pravo promjene programa

Najava programa Lijepom naťom: Prelog Euromagazin TV kalendar Vijes Solis Berlinske lharmonije i West-Eastern Divan orkestra na Festuvalu svetog Marka 09.15 Osniva i crkvenih redova: Bernard iz Clairvauxa, dok. serija 09.45 TV kalendar 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.20 Krimi i Agathe Chris e: Trinaestero na ve eri, (Uloge: Peter Us nov, Faye Dunaway, Jonathan Cecil, Bill Nighy, Diane Keen, John Stride, David Suchet, Benedict Taylor, Lee Horsey, Allan Cuthbertson, Glyn Baker, John Barron, Peter Clapham, Lesley Dunlop, Avril Elgar; Scenarist: Rod Browning (prema romanu Agathe Chris e); Redatelj: Lou Antonio) 11.55 Burzovno izvjeť e 12.00 Dnevnik 12.10 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Syngen n poljoprivredni savjetnik 12.25 Plodovi zemlje 13.20 Rijeka: More 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.40 Vijes 15.49 Vrijeme sutra 15.50 a smo na ovon svitu dramska serija 16.50 Narodna medicina, dok. serija 17.25 Tigar i snijeg, (Uloge: Roberto Benigni, Jean Reno, Nicole a Braschi, Tom Waits, Emilia Fox, Gianfranco Vare o, Giuseppe Ba ston; Scenarist: Roberto Benigni i Vincenzo Cerami; Redatelj: Roberto Benigni) 19.14 Za one koji misle unaprijed CO 19.15 LOTO 6/45 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.15 Zlato za odvaŞne, (Uloge: Clint Eastwood, Telly Savalas, Don Rickles, Carroll O’Conor, Donald Sutherland, Gavin Mcleod; Scenarist: Troy Kennedy-Mar n; Redatelj: Brian G. Hu on) 22.30 Burzovno izvjeť e 22.35 Dnevnik 3 22.47 Sport 22.49 Vrijeme 22.50 Vijes iz kulture 22.55 Kronika Pulskog lmskog fes vala 23.10 Carstvo sunca, (Uloge: Chris an Bale, John Malkovich, Miranda Richardson, Nigel Havers; Redatelj: Steven Spielberg) 01.35 Narodna medicina, dok. serija 02.05 Osniva i crkvenih redova: Bernard iz Clairvauxa, dok. serija

06.10 06.15 07.15 07.45 08.00 08.10

02.35

Duhovni velikani: o. Ante An , dok. lm reprizni program GaraĹža Plodovi zemlje Rijeka: More

Skrivene poruke, hum. serija Ulica Sezame, crtana serija Ben 10, crtana serija Jedna od de kiju, hum. serija 10.15 Ritam srca, dramska serija 11.05 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 12.10 Mjenja nica, zabavna emisija 13.05 Turk 182, igrani lm, akcijska komedija 14.40 Sanja ostvaruje snove, emisija 15.30 Sjena, igrani lm, avanturis ki 17.20 Odred za isto u, dok. emisija 17.45 Exkluziv, magazin 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Nadreality, zabavna emisija (dvije epizode) 20.00 44 minute: Pucnjava u Hollywoodu, (krimi, 2003.; Redatelj: Yves Simoneau; Uloge: Michael Madsen,

07.45 08.15 09.05 09.50

06.50 TEST 07.05 Najava programa 07.10 Obitelj Addams, crtana serija 07.35 Lockie Leonard, serija za djecu 08.00 Povratak Tommyja Trickera, kanadski lm 09.35 Jura Hura 10.05 Duhovni velikani: o. Ante An , dok. lm 10.50 Biblija 11.00 Ĺ iĹĄljavi : Misa, prijenos 12.05 Sportske igre mladih 09.

12.20 Hannah Montana, serija za mlade 12.45 Ĺ panjolski zato enik, ameri ki lm 14.30 Osijek: StreljaĹĄtvo, SP emisija + prijenos piĹĄtolj (Ĺ˝) 15.50 DĹžungla na asfaltu, (Uloge: Sterling Hayden, Sam Ja e, Louis Calhern, Jean Hagen, James Whitmore, John McIn re, Marc Lawrence, Marilyn Monroe, Dorothy Tree; Scenaris : Ben Maddow i John Huston (prema romanu W. R. Burne a); Redatelj: John Huston) 17.45 Ĺ portski prijenos ili snimka 19.05 HAKS specijal 19.40 Automobilizam, WTCC prvenstvo 2009. iz Engleske 20.00 Pula povjerljivo, dok. lm 21.35 Thompson: Bilo jednom u Hrvatskoj, snimka koncerta 23.50 Za one koji misle unaprijed CO 23.55 Sportske vijes 00.05 Bez oduĹĄevljenja, molim, hum. serija 00.35 GaraĹža 01.05 TV raspored

03.20 04.00 04.30 05.20

Atom, crtana serija Winx, crtana serija Pocoyo, crtana serija Dora istraĹžuje, crtana serija Lude 70-e, serija Automo v, auto-moto magazin Novac, business magazin Lost , serija Lanac sudbine, serija JoĹĄ 48 sa , (SAD, 1990., akcija/komedija; Redatelj: Walter Hill ; Glume: Eddie Murphy, Nick Nolte, Brion James, Kevin Tighe, David Anthony Marshall, Andrew Divo ) O ajni ki in, igrani lm Vijes Pazi, zid!, game show Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV Nad Lipom 35, zabavnoglazbeni show PlavuĹĄe s faksa, (SAD, 2004., komedija; Redatelj: William Heins, Strathford Hamilton; Glume: Paris Hilton, Paula GarcĂŠs, Sarah Carter, Simon Rex, Geo rey Arend) Red Carpet, showbiz magazin (15) Televizijska posla, serija Ralje 3, igrani lm (12) Odavde do vje nos , (1953., SAD, roman na drama; Redatelj: Fred Zinnemann; Glume: Burt Lancaster, Montgomery Cli , Deborah Kerr, Donna Reed, Frank Sinatra, Philip Ober) Red Carpet, showbiz magazin (15) Lude 70-e, serija Kraj programa

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special; LUTHER VANDROSS 01.00 NO NI PROGRAM

04:50 05:50

03:40

23:40 00:10 01:45

22:30

21:00

19:15 20:00

15:35 17:20 17:30 18:10

10:45 11:15 12:10 14:00

07:40 08:05 08:30 08:50 09:15 10:15

Andrew Bryniarski, Oleg Taktarov, Mario Van Peebles, Douglas Spain) 21.25 CSI: Miami, krimi serija 22.15 Hartov rat, (ratna drama, 2002.; Redatelj: Gregory Hoblit; Uloge: Bruce Willis, Colin Farrell, Terrence Howard, Cole Hauser, Marcel Iures) 00.30 44 minute: Pucnjava u Hollywoodu, igrani lm, krimi Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna sluĹžba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Herbie, lm + 22.15 ZiB Flash 22.25 Columbo, lm 0.25 No ni program

NAJAVA PROGRAMA PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin

14:13 14:15

18:10

17:00

15:00 15:30 16:00

13:30 15:00

Danas pogledajte‌ Mali oglasi Dje ja televizija Pat pozicija, zabavna emisija Me imurske ťkole, ponavljanje 100% me imursko Pri e iz Şivota, ponavljanje

07:55 07:57 08:00 12:00 12:30

00:10 -------------

20:30 21:30

19:30 20:00

18:55 19:00

00:45 01:15

19:15 19:30 23:45

IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show SVIRAMO SAMO ZA VAS glazbeni kviz IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Razbija i mitova, serijski lm Tjedna kronika Lola, serijski lm Limena glazba Belica, snimka koncerta Tjedna kronika Glazba koja srce dira Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Tjedna kronika Sutra na programu

8.30 Motorsport 9.45 Rudern 11.15 Rad 13.00 Leichtathle k 15.45 Rad 17.00 Nogomet, prijenos 19.00 Leichtathle k, prijenos 22.00 Rad

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladeĹž 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Ĺ to je sa Brianom?, serija 17:00 Alles

16:00 17:00 17:30 18:15

6.00 Poker 11.00 Normal 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Segeln 18.00 Bundesliga pur Klassiker 22.00 Bundesliga Hits 23.00 Sportquiz

10.00 TV vodi + turis ka srediĹĄta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

07:45 StaĹžist, hum. serija 8:40 CineTipp08:50 GĂźlcan und Collien ziehen aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Animirani lm 13.50 Barbie, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 News me 18:10 Simpsoni, crtana serija 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 19:10 Galileo 20:15 Blok, lm 22.15 Der TV prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Anwalt, lm 0.25 No ni program NaĹĄa pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladeĹž 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare Taj Ĺživot, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i Dnevnik pograni ne TV 23.15 Video- mladeĹž 13:20 Das weiĂ&#x; doch jedes Kind! stranice 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von TĂślz, lm 18:30 Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za o evid, serija 21:15 Men07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program talist, serija 22:15 Sechserpack 22:45 10.45 Provjereno 11.40 Avantura, lm Planetopia 23:30 Vojna ekipa za o evid, 13.45 Moto GP, prijenos utrke 15.20 serija 0.30 No ni program ovjek pauk, dok. serija 16.25 RuĹžna Be y, serija 17.15 O eva dan, lm 18.55 24 UR 20.00 40 dana i 40 no i, lm 21.35 Eli Stone, serija 22.30 Kontakt, lm 0.25 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 No na panorama Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air Race 14:00 Serije za djecu i mladeĹž 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 7.45 TV prodaja 8.00 EZO.TV 9.05 Zack 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 Vuk, lm and Cody, serija 9.35 Potpuni divljaci, 22.15 Spiegel Tv Magazin 23.00 No ni hum. serija 10.00 Sportska srca, hum. program serija 10.30 Ĺ kola za parove, serija 11.00 Doma i kraj 11.50 Cybill, hum. serija 12.25 Fantas ni poziv 13.55 Velike ideje za mali svijet, dok. Serija 14.30 Columbo, 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack lm 16.15 Tajni agen , serija 17.20 Kojak, 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt serija 18.15 Pazi, kamera! 18.45 Panika v Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize zraku, hum. serija 19.15 TV Tuba 20.00 serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo Prisilno slijetanje, lm 21.30 Uvod u 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & anatomiju, serija 22.25 Ubojstvo u div- Cody 19:15 Disneys Kuzcos KĂśnigsklasse ljini, lm 23.50 Obitelj Soprano, serija 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Rom, lm 0.55 Love TV 1.55 No na p ca 22:10 Zakon i red: Odjel za Ĺžrtve, serija 23:05 Der Knast, dok. serija 0.10 No ni program

8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 Divlje Ĺživo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i mladeĹž 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

NEDJELJA 19. srpnja 2009.

Najava programa Hrvatska uĹživo TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Prirodni svijet: Divlja Ĺžetva, dok. lm Oprah Show Burzovno izvjeĹĄ e Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Draga neprijateljica, telenovela Idemo na put s Goranom Mili em: JuĹžna Amerika Jelovnici izgubljenog vremena Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Ciklus lmova Alfreda Hitchcocka: Nazovi M radi ubojstva, (Uloge: Ray Milland, Grace Kelly, Robert Cummings, John Williams, Anthony Dawson; Scenarist: Frederick Kno (prema vlas tom komadu); Redatelj: Alfred Hitchcock) Vijes City Folk: Amsterdam NaĹĄi i VaĹĄi, TV serija Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 Hrvatska uĹživo - Vijes Hrvatska uĹživo, 1. dio Hrvatska uĹživo, 2. dio Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija U objek vu Drugi Dubrovnik, dok. lm Kratki susre Burzovno izvjeĹĄ e Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dok. doma i serijali Dosjei X, serija (12) Zvjezdane staze: Voyager, serija Divlji u srcu, serija Velemajstor, serija Ksena - princeza ratnica, serija reprizni program U objek vu Kratki susre TV ku e imaju pravo promjene programa

04.00 04.05 04.35

01.45 02.30 03.15

20.15 21.10 21.45 22.20 22.50 23.00 23.22 23.24 23.25 23.35 00.10 01.00

17.55 18.05 18.31 19.30 19.57 20.02 20.05

16.35 16.45 17.15 17.50

14.30 14.39 14.45

14.05

13.20

11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

10.00 10.09 10.10 10.15

09.05 09.55

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.00

19.35

18.55 19.05

17.35 18.00 18.30

17.10

16.40

15.25 16.15

13.45 14.35

12.05 12.35 13.00 13.15

08.15 11.40

07.00 07.25 07.50

01.25 --------

21.35 21.47 21.50 22.45 00.45

18.25 18.40 19.10 19.30 20.05 20.55

16.45 17.35

14.55 15.50

13.40 14.25

08.45 09.30 10.05 10.50 11.10 11.30 11.55

08.15

06.40 06.55 07.00 07.20 07.45 08.00

17:15 17:30 18:30 19:15 20:00 21:00 22:00

07:05 08:00 08:30 09:30 10:30 11:10 12:05 12:50 13:45 14:40 15:35

Otvori svoje srce, serija Beba Felix, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Rebelde, serija Kralj Queensa, serija Otvori svoje srce, serija IN magazin Inspektor Rex, serija Heroji, serija Životne neda e, (1998.

SAD, drama; Redatelj: Sam Pillsbury; Glume: Park Overall, Kirsten Dunst, David Andrews, Margot Demeter, Karen Trumbo) Vijes Nove TV Inspektor Rex, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Navy CIS, serija Zakon brojeva, serija Mravi, (Kanada, 2007., SF akcija; Redatelj: George Mendeluk; Glume: Jessalyn Gilsig, Antonio Sabato Jr., Serge Houde, Karen Holness, Ma Belle eur) Vijes Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Ezo TV, tarot show Plemenita krv, igrani lm Životne neda e, igrani lm Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija IN magazin Kraj programa

izazov 20.00 Mjenja nica, zabavna emisija 20.50 Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) 22.30 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 23.30 Vijes , informa vna emisija 23.40 No pokera, show 01.10 Kos , krimi serija (dvije epizode) 02.40 No pokera, show

NO NI PROGRAM

23:35 23:50 00:20 01:15 02:15 Krava i Pili , crtana serija 03:45 Transformeri, crtana serija 05:15 Punom parom, kulinarski 05:40 06:25 izazov 07:00 Astro show, emisija Kako sam upoznao vaĹĄu majku, hum. serija U dobru i zlu, hum. serija Reba, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Marina, telenovela Heroji iz stras , dramska serija Magnum, akcijska serija 05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO Korak po korak, hum.

PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; serija 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; Pod is m krovom, hum.

09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR serija + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; Kako sam upoznao vaťu 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KROmajku, hum. serija NIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 U dobru i zlu, hum. serija TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; Reba, hum. serija 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK Vijes , informa vna INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO emisija PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; Exkluziv, magazin 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP Ve era za 5, lifestyle LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; emisija Punom parom, kulinarski 00.00 Music Special: JULIAN MARLEY 01.00

TEST Najava programa Mali tani, crtana serija Krava i pile, crtana serija Na kraju ulice arobna plo a - u imo engleski jezik Ran kod Pikove sedmice, serija za djecu Tree Hill, serija za mlade Vip Music Club Ally McBeal, serija Dragi Johne, hum. serija Prijatelji, hum. serija Prijatelji, hum. serija Veliki uspjesi hrvatskog sporta - rukomet, LP 1992.: Zagreb - TEKA Santader Obi ni ljudi, TV serija Drugo miĹĄljenje: Poreme aji li nos Trenutak spoznaje Ĺ etnja svijetom: Italija, Umbrija - dok. serija Divlji u srcu, serija Ksena - princeza ratnica, serija Vijes na Drugom U vrtu pod zvijezdama Johnny Bravo, crtana serija VIP Music Club Velemajstor, serija Odmori se, zasluĹžio si - TV serija Vijes na Drugom Vrijeme 24, serija (12) Vip Music Club LP Drugi red partera, emisija o kazaliĹĄtu TV raspored Nogometni Kup UEFA - 2. pretkolo

05.05 Draga neprijateljica, telenovela

5.20 Dje ji jutarnji program 10.00 Film za djecu i mladeĹž 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Zaljubljena Giulia? 22.15 red! Stars, Lifestyle & More 23.15 Tv Total 0.10 No ni program

lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 StaĹžis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Lasko, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 22.40 Otvorena ku a 0.00 No ni program

5.10 Jutarnji program za djecu 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokĂŠmon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Hintern Sofa an der Front, hum. serija 17.00 JoĹĄ uvijek stojim, hum. serija 19.00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.15 Exklusiv 0.10 No ni program

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:30 23:35 23:50 23:53 23:55 00:00

19:00

11:00 15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15 18:00

1 X 2, emisija o kla enju Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm Pravo na obranu, serijski lm, ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Voice of America Obzori, emisija iz kulture O ma i duĹĄa, serijski lm Me imurje danas Sport Vrijeme Samo jedna no , igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu

21:30 23:00 -------------------

17:00 17:25 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:30

08:58 09:00 11:15 12:00 14:00 16:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija VEKERICA RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija GLAZBENI INTERMEZZO GLAZBENI PROGRAM IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM REZERVIRANO VRIJEME OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i 8.45 Wa s 10.00 Nogomet 12.30 Rad, prijenos mladeĹž 12.15 Obalna straĹža, serija 13.00 Crtani 17.45 Nogomet 20.00 Rad 23.00 Hrvanje

10.00 TV vodi + turis ka srediĹĄta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni proKoncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena gram 14.30 Sportquiz 17.30 Tenis, prijenos 20.15 emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Bundesliga aktuell 22.15 Boks 23.00 Sportquiz Glazbena emisija 00.10 TEST

Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Život na sjeveru, serija 14.20 Annini snovi, lm 16.05 Smijeťni video 16.35 Nove pustolovine stare Chris ne, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Kos , serija 20.50 Svingeri, serija 21.35 Ljubav u troje, lm 23.10 Zovem se Earl, hum. serija 23.40 Osveta blizanaca, lm 1.20 Love Tv

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utak- 05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 mice 23:30 Film 01:10 Infokanal Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 LenĂ&#x;en & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmoZnakovi, lm 22.20 Vojna ekipa za o evid, serija vi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 23.15 No ni program 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hotel Babylon, serija 14.05 SavrĹĄeni doktori 15.00 Bombonom do sre e, serija 15.55 An eli bez krila, serija 16.55 24 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loĹĄa vremena sata 17.05 Do posljednjeg daha, serija 18.00 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 NaĹĄa mala 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinklinika 20.55 Paukova mreĹža, lm 22.30 24 UR same Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. 22.50 Paukova mreĹža, nastavak lma 23.30 Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Dr. House, serija 0.25 Ĺ pijunka, lm 2.20 Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer geNo na panorama gen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loĹĄa vremena 20:15 Lasko, serija 21.15 Ekipa za o evid, serija 22.15 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Kos , serija 0.00 No ni program

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta ťkola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunať z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 16. srpnja 2009.

TV ku e imaju pravo promjene programa

Stephen Fung, Sam Lee, Grace Yip, Eric Tsang, Daniel Wu, TĂ´ru Nakamura, Terence Yin, Francis Ng, Jaymee Ong) 23.50 Vijes , informa vna emisija 00.00 Robocop, akcijski 01.40 Neprijatelj, igrani lm, akcijski triler

07:05 Otvori svoje srce, serija 08:00 Beba Felix, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:45 Rebelde, serija 11:40 Otvori svoje srce, serija 12:25 IN magazin 13:20 Inspektor Rex, serija 14:15 Osta Ĺživ, dokumentarno igrana serija 15:10 Smrtonosno podrhtavanje, (1974., SAD, akcija; Redatelj: Mark Robson; Glume: Charlton Heston, Ava Gardner, George Kennedy, Lorne Greene, Genevive Bujold, Marjoe Gortner) 17:15 Vijes Nove TV 17:30 Inspektor Rex, serija 18:30 IN magazin by Bijele udovice 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Vatreni skaka i, (2008., Kanada, akcija; Redatelj: John Terlesky; Glume: Brooke Burns, Erin Karpluk, Rick Ravanello, Robert Moloney, Erika-Shaye Gair) 21:40 Da Vincijevo blago, (SAD, 2006., akcija; Redatelj: Peter Mervis; Glume: C. Thomas Howell, Lance Henriksen, Nicole Sherwin, Alexis Zibolis, Jason S. Gray) 23:20 Opasno more, (1989., SAD, Australija, triler; Redatelj: Phillip Noyce; Glume: Nicole Kidman, Sam Neill, Billy Zane, Rod Mullinar, Joshua Tilden) 01:00 Ezo TV, tarot show 02:00 Kobna greĹĄka, (1998., SAD, triler; Redatelj: Sco P. LevyM; Glume: Joanna Pacula, Joe Mantegna, Sung Hi Lee, Kate Jackson, Paul Dooley) 03:30 Osumnji en, triler 05:30 IN magazin by Bijele udovice 06:05 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special; LAURA IZIBOR 01.00 NO NI PROGRAM

11:00 15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15 18:00 19:00 19:15

08:58 09:00 11:15 12:00 12:30 13:00 14:00 16:00 17:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju EUROPSKI DNEVNIK TV magazin ARTS 21 magazin o umjetnosti DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija GLAZBENI INTERMEZZO

1 X 2, emisija o kla enju Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm O ma i duĹĄa, serijski lm, ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport

20:00 21:00 21:30 23:00 -------------------

17:25 18:35 18:40 19:00 19:10

19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:05 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30

METAL EYE glazbena emisija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama KOKTEL mozai na emisija REZERVIRANO VRIJEME IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vrijeme Voice of America Vinoteka, emisija o kulturi pijenja vina Ritam ljeta Me imurje danas Sport Vrijeme Hit ljeta, zabavna emisija Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Sutra na programu

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straĹža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 9.00 Rad 10.00 Plivanje, prijenos 13.00 Rad, Simpsoni, crtana serija 19.00 StaĹžist, hum. prijenos 17.30 Plivanje, prijenos 20.00 Leicserija 19.30 Moj ujak Charlie, hum. serija 20.15 tahle k, prijenos 22.00 Rad 23.00 Kuglanje

17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Kos , serija Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokÊmon 14:45 20.50 Svingeri, serija 21.30 Zack i Reba, lm Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball 22.55 Drumline, lm 0.35 Ženski problemi, GT 15:40 Naruto 16:05 16:05 Hintern Sofa an serija 1.30 Love Tv der Front, hum. serija 17.00 Joť uvijek stojim, hum. serija 19.00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Policijska akademija 3, lm 22.20 Inferno, lm 0.35 No ni program 10.00 TV vodi + turis ka srediťta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 6.00 Poker 12.30 Motorrad, prijenos 16.15 Glazbena emisija 00.10 TEST Tenis, prijenos 20.15 Motorrad 21.15 Bundesliga Hits 22.00 Boks 23.00 Sportquiz

serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod KallVideospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, wassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 SutDnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice kinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 LenĂ&#x;en & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Die Hit Giganten 22.15 Mensch Markus 7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmo23.15 No ni program vi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hotel Babylon, serija 14.05 Doktori 15.00 Bombonom do sre e, serija 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loĹĄa vreme15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 Do posljednjeg daha, serija 18.00 Osveta, na 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit serija 19.00 24 sata 20.00 NaĹĄa mala klinika Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste 20.55 Charlijevi an eli, lm 22.35 24 UR 22.55 gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte Dr. House, serija 23.50 Anaconda 2, lm 2.55 von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 No na panorama Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Happy O o! 20.15 Die 10 be6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 liebtesten Millionäre 21.00 Die ul ma ve Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Chart Show 0.00 No ni program Sretna linija 13.25 Ĺ˝ivot na sjeveru, serija 14.15 Valovi smr , lm 16.05 SmijeĹĄni video 16.35 Nove pustolovine stare Chris ne, hum. serija

Krila an ela, lm 21.55 ZiB Flash 22.00 BivĹĄi, serija 22.55 No ni program 6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 07:55 Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija 08:20 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 StaĹžist, 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo program obitelj! 15:00 U20 16:00 U20, dok. serija 17.35 ta 19.25 Galileo 20.15 Die Herrscha des Feuers, lm 22.20 Galileo Mystery 23.15 7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Focus Tv 0.15 No ni program Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton,

PETAK 17. srpnja 2009.

07.20 Krava i pile, crtana serija 07.45 Na kraju ulice 08.00 arobna plo a - u imo engleski jezik 05.50 Najava programa 08.15 Ran kod Pikove sedmice, 05.55 Hrvatska uĹživo serija za djecu 06.45 TV kalendar 08.45 Tree Hill, serija za mlade 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 09.30 Vip Music Club 07.05 Vijes 10.05 Ally McBeal, serija 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 10.50 Dragi Johne, hum. serija 07.35 Vijes 11.10 Prijatelji, hum. serija 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 11.30 Prijatelji, hum. serija 08.35 Vijes 11.55 Veliki uspjesi hrvatskog 08.40 Dobro jutro, Hrvatska sporta - koĹĄarka, polu nale 09.00 ZABA - 90 sekundi, emisija Olimpijskih igara 1992.: pod pokroviteljstvom Hrvatska - ZND 09.05 arolija, serija 09.55 Croa a Osiguranje - prozor u 13.40 Obi ni ljudi, TV serija 14.25 Znanstvena pe ca svijet 125 14.55 Eko zona 10.00 Vijes 15.25 Glas domovine 10.09 Vrijeme danas 15.50 Ĺ etnja svijetom: Novi 10.10 Vijes iz kulture Zeland - staza Hollyfors, 10.15 Prirodni svijet: Othranjivanje dok. serija Sancha, dok. lm 16.45 Divlji u srcu, serija 11.10 Oprah Show 17.35 Ksena - princeza ratnica, 11.55 Burzovno izvjeĹĄ e serija 12.00 Dnevnik 18.25 Vijes na Drugom 12.11 Sport 18.40 U vrtu pod zvijezdama 12.13 Vrijeme 19.10 Crtani lm 12.15 TV kalendar 19.20 VIP Music Club 12.30 Draga neprijateljica, 19.55 Pariz: Atle ka, Zlatna liga telenovela prijenos 13.20 Idemo na put s Goranom 22.05 Vijes na Drugom Mili em: JuĹžna Amerika 14.05 Jelovnici izgubljenog vremena 22.17 Vrijeme 22.20 24, serija (12) 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 23.15 Arianina tajna, mini-serija 14.39 Vrijeme sutra 00.55 DrĹžavnik novog kova, hum.

14.45 Lewis 2, mini-serija serija (12) 16.35 Vijes 01.20 Posebni dodaci, emisija o 16.45 City Folk: Beograd lmu 17.15 NaĹĄi i VaĹĄi, TV serija 17.50 Croa a Osiguranje - prozor u 02.00 TV raspored svijet 125 17.55 Hrvatska uĹživo - Vijes 18.05 Hrvatska uĹživo, 1. dio 06.35 Krava i Pili , crtana serija 18.31 Hrvatska uĹživo, 2. dio 07.00 SpuĹžvaBob Skockani, crtana 19.30 Dnevnik serija 19.57 Sport 07.25 Punom parom, kulinarski 20.02 Vrijeme izazov 20.05 ZABA - 90 sekundi, emisija 07.50 Kako sam upoznao vaĹĄu pod pokroviteljstvom majku, hum. serija 20.15 arolija, serija 21.10 SavrĹĄeni svijet, (Uloge: Kevin 08.15 Astro show, emisija Costner, Clint Eastwood, Laura 11.40 U dobru i zlu, hum. serija 12.10 Reba, hum. serija Dern, T. J. Lowther, Keith 12.35 Exkluziv, magazin Szarabajka, Leo Burmester; 12.50 Ve era za 5, lifestyle emisija Redatelj: Clint Eastwoo) 13.20 Tajna okolade, telenovela 23.20 Burzovno izvjeĹĄ e 14.35 Heroji iz stras , dramska 23.30 Dnevnik 3 serija 23.52 Sport 15.25 Magnum, akcijska serija 23.54 Vrijeme 16.15 Korak po korak, hum. serija 23.55 Vijes iz kulture 16.40 Pod is m krovom, hum.

00.05 Dok. doma i serijali serija 00.40 Dosjei X, serija (12) 17.10 Kako sam upoznao vaťu 01.30 Zvjezdane staze: Voyager, majku, hum. serija serija 17.35 U dobru i zlu, hum. serija 02.15 Divlji u srcu, serija 18.00 Reba, hum. serija 03.00 Velemajstor, serija 03.45 Ksena - princeza ratnica, serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 04.30 reprizni program 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 05.05 Draga neprijateljica, 19.35 Punom parom, kulinarski telenovela izazov -------- Sve ana spriredba 49. me unarodne smotre folklora 20.00 Neprijatelj, (akcijski triler, 2001.; Redatelj: Tom Kinninmont; Uloge: Luke Perry, Roger Moore, Oliva d’Albo, Tom Con ) 21.40 Murjaci generacije X, (akcijska komedija, 1999.; Redatelj: Benny Chan; Uloge: Nicholas Tse, 06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Mali tani, crtana serija

06.50 Najava programa 06.55 TV kalendar 07.10 reprizni program 07.40 Vijes 07.50 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Na apaťkoj granici, (Uloge: Henry Fonda, John Wayne, Shirley Temple, Pedro Armendåriz, Ward Bond, George O’Brien; Scenarist: Frank S. Nugent, James Warner Bellah; Redatelj: John Ford) 09.55 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.20 Ku ni ljubimci 10.55 Normalan Şivot, emisija o osobama s invaliditetom 11.55 Burzovno izvjeť e 12.00 Dnevnik 12.10 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Draga neprijateljica, telenovela 13.20 Prizma, mul nacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.40 Reporteri - izbor: My 22 stone dad and skiny me 15.45 Znanstvene vijes 15.55 Euromagazin 16.30 Vijes 16.39 Vrijeme sutra 16.40 Hrvatska kulturna bať na: Srednjovjekovne utvrde na Dunavu 16.55 Doma i dok. lm 18.10 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 18.15 Lijepom naťom: Prelog 19.15 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.15 TV Bingo Show 21.00 Informa vna emisija 21.30 Otvorenje Pulskog lmskog fes vala, prijenos 22.00 Burzovno izvjeť e 22.05 Dnevnik 3 22.17 Sport 22.19 Vrijeme 22.20 Vijes iz kulture 22.30 Španjolski zato enik, (Uloge: Campbell Sco , Steve Mar n, Rebecca Pidgeon, Ben Gazzara, Ricky Jay, Felicity Hu man, Richard L. Friedman, Jerry Gra , Ed O´Neill, G. Roy Levin, Hilary Hinckle, David Pi u; Scenarist i redatelj: David Mamet) 00.20 Filmski maraton: Ljubav Jessice Stein, (Uloge: Jennifer Wes eldt, Heather Juergensen, Sco Cohen, Jackie Ho man, Michael Mastro, Carson Elrod; Scenaris ce: Heather Juergensen, Jennifer Wes eldt; Redatelj: Charles Herman-Wurmfeld) 01.55 Filmski maraton: Pa on, ameri ki lm 04.40 reprizni program 05.20 Draga neprijateljica, telenovela TV ku e imaju pravo promjene programa

06.45 07.00 07.05 07.25 07.50 08.00 08.25 08.50 09.10 09.25 09.50 10.20 10.35 11.00 11.45 12.30 14.35 15.05 15.45 16.40

19.30 20.05

21.50 22.30 22.45 00.15 01.35 ---------------

Atom, crtana serija Winx, crtana serija Pocoyo, crtana serija Dora istraĹžuje, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Kralj Queensa, serija arobnice, serija Smallville, serija Vatreni skaka i, igrani lm Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz Nad lipom 35, zabavnoglazbeni show Vijes Kod Ane, kulinarski show Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV O ajni ki in, (1998., SAD, triler; Redatelj: Barbet Shroeder; Glume: Andy Garcia, Joseph Cross, Erik King, Michael Keaton, Brian Cox) Ralje 3, (1983., SAD, akcija; Redatelj: Joe Alves; Glume: Dennis Quaid, Bess Armstrong, John Putch, Louis Gosse Jr., Lea Thompson) U ime as 2, akcija Da Vincijevo blago, igrani lm Opasno more, igrani lm (12) Kralj Queensa, serija arobnice, serija Kraj programa

Postlethwaite, Paul Sorvino, Brian Dennehy) 17.30 Zvijezde Ekstra: Patrick Dempsey (prvi dio), zabavna emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Exploziv, magazin 20.00 Sjena, (avanturis ki, 1994.; Redatelj: Russell Mulcahy; Uloge: Alec Baldwin, John Lone, Penelope Ann Miller, Peter Boyle, Ian McKellen, Brady Tsurutani) 21.45 Opasni teren, (triler, 2001.; Redatelj: Anthony Hickox; Uloge: Armand Assante, Corey Johnson, Barna IllyĂŠs, Anthony Hickox, JĂźrgen Prochnow) Murjaci generacije X, igrani lm, akcijska komedija (12)

23.25

06:35 07:00 07:25 08:05 08:30 09:30 10:45 11:45 12:40 13:35 15:15

16:10

17:10 17:20 18:10

19:15 20:00

21:45

23:30 01:05

02:35 04:10 05:10 06:00

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special; STREET SWEEPER SOCIAL CLUB 01.00 NO NI PROGRAM

07:55 07:57 08:00 12:00

13:00 14:00 14:30

08:58 09:00 10:00 11:00 12:00 12:30 14:00 15:00

16:00

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM 1X2 kontakt emisija o kla enju GOSPODARSKI TJEDAN magazin NARODNO VESELJE zabavna emisija GLAZBENI PROGRAM JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija

Danas pogledajte‌ Mali oglasi Dje ja televizija Zagrljaj ljepote, emisija o s lu Şivota Me imurske ťkole Zov prirode, emisija o lovu Videostranice

5.30 Jutarnji program 12.35 Klagt mich an!, lm 14.25 Policijska akademija 3, lm 16.00 Humoris ne serije 19.00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Die Kriegerin, lm 22.35 Pro v jela, lm 0.35 No ni program

15:00 16:00 17:00 17:05

18:00 18:45 18:55

19:45 23:45 23:55

17:00 18:15 18:35 18:40 19:00

19:30 20:00

21:00 21:30

-------------

GLAZBENI PROGRAM VJERA I NADA vjerski program IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin SVIRAMO SAMO ZA VAS glazbeni kviz IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIDEOSTRANICE

Ritam ljeta, ponavljanje Razbija i mitova, serijski lm Vijes Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Lola, serijski lm Vijes Pri e iz Ĺživota, emisija o ljudskim sudbinama Glazba koja srce dira Vijes Sutra na programu

9.30 Nogomet 10.30 Leichtathle k 13.30 6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu Snooker 15.30 Nogomet 19.00 Superbike i mladeĹž 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav 20.25 Springreiten 21.40 Golf 23.15 Tanzen

6.00 Poker 8.00 DSF aktuell 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Tenis, prije10.00 TV vodi + turis ka srediĹĄta Hrvatske nos 19.50 Motorrad 20.15 Nogomet, prijenos 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 22.30 DSF aktuell 23.00 Sportquiz Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladeĹž 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Dokumentarna serija 14.25 Scooby-Doo 2, lm 16.15 Ĺ to je s Brianom?, hum. serija 17.10 Mali vraĹži i, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 Povratak u Jericho, dok. serija 19.30 TV Tuba 20.00 Moj prijatelj Willy, lm 21.20 Bijeg iz zatvora, serije 23.55 Vatreni de ki, serija 0.50 Love TV

7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.30 lesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 MagaDokumentarna serija 11.05 Majmuni, dok. zin 19:15 K11 20.15 Die belagarte Festung, lm serija 12.05 Wild re, serija 13.00 Tobruk, lm 22.15 Genial daneben 0.15 No ni program 15.00 Agatha Chris e: Zaťto ne Evans?, lm 16.20 RuŞna Be y, serija 17.15 Nevjerojatna gospo a Ritchie, lm 18.55 24 UR 20.00 Posljednji udarac, lm 22.25 Igra, lm 0.35 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, loťa vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 DoRocky 4, lm 2.25 No na panorama kumentarni lm 15:20 Die 90er Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten PromiPärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Dijete, lm 21.55 Genial daneben 22.55 No ni program

i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Ĺ to je sa Bria7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladeĹž nom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, 11.45 Pono ni klub ÂŽ 12.55 Vijes 13.30 serija 18:25 Hitna sluĹžba, serija 19.30 Newton Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Za ljubav je serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 potrebno dvoje, lm 21.50 Ku a Lady Alquist, Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica lm 23.30 No ni program 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viĹže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika im07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 ena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 23.40 No ni program switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 StaĹžist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za 20:15 Odiseja, lm 22.40 Lijepa Rita, lm 0.15 djecu i mladeĹž 14.00 Videospotovi 15.50 Tv No ni program prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik prekograni ne 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of Talk 14:00 TV 1.10 Videostranice Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 LenĂ&#x;en & Partner 18:00 Al-

SUBOTA 18. srpnja 2009.

TEST Najava programa Disneyjevi cr i: Legenda o Tarzanu Disneyjevi cr i: 101 dalma nac Vidri i / Medvjedi i Na kraju ulice Dinosapiens, serija za djecu Pokusi koji su promijenili svijet: Newtonovi zakon i gibanja Sportske igre mladih 09.

SpeleoloĹĄki putopis Ekstremne Ĺživo nje, dok. serija Igrajmo se Kronika MDF Ĺ ibenik (Zdravo maleni) Gimnazija, serija za mlade Briljanteen Vip Music Club LP KS automagazin 4 zida Orangutanski dnevnik, dok. serija Pa on, (Uloge: George C. Sco , Karl Malden, Stephen Young, Michael Strong, Carey Lo in, Morgan Paul; Scenaris : Francis Ford Coppola, Edmund H. North (prema romanima Ladislasa Faragoa i Omara N. Bradleyja); Redatelj: Franklin J. Schae ner) GaraĹža Iz dĹžungle u dĹžunglu, (Uloge: Tim Allen, Mar n Short, JoBeth Williams, Lolita Davidovich, Sam Hun ngton, David Ogden S ers; Scenaris : Bruce A. Evans i Raynold Gideon; Redatelj: John Pasquin) Bitange i princeze, hum. serija (12) Sportske vijes Doma i igrani lm No u kazaliĹĄtu - Jozo Lovri Jandrijev: Mare Fjo ica TV raspored Odbojka, kvali kacije za SP Osijek: StreljaĹĄtvo, SP emisija + prijenos piĹĄtolj (M)

07.30 Exploziv, magazin 08.15 Tajna okolade, telenovela 09.30 Ulica Sezame, crtana serija 10.25 Ben 10, crtana serija 11.05 Jedna od de kiju, hum. serija 11.30 Ritam srca, dramska serija 12.20 Glasnik, (drama, 1995.; Redatelj: James Foley; Uloge: Al Pacino, Jerry Barone, Patrick Borriello, Mary Elizabeth Mastrantonio, Andy Romano, Donna Mitchell, Mary Lou Rosato) 13.40 Turk 182, (akcijska komedija, 1985.; Redatelj: Bob Clark; Uloge: Timothy Hu on, Robert Urich, Kim Ca rall, Robert Culp, Darren McGavin) 15.20 Romeo i Julija, (drama, 1996.; Redatelj: Baz Luhrmann; Uloge: Leonardo DiCaprio, Claire Danes, John Leguizamo, Harold Perrineau, Pete

14. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13

14

Gospodarstvo je u ratu Zbog gospodarske krize ponuda poslova na tržištu rada u prvoj polovici 2009. pala je preko 40 posto. U prera iva koj industriji zabilježen je najve i pad zaposlenosti, a u prva tri mjeseca ove godine u trgovini je izgubljeno gotovo 39 tisu a radnih mjesta.

Zabrana pušenja, isti e Ceh ugostitelja, odnosi dodatnih stotinu tisu a radnih mjesta.

Svi pokazatelji gospodarstva iz mjeseca u mjesec osjetno se pogoršavaju, a Hrvatska udruga sindikata prognozira potpuni krah hrvatskog gospodarstva do kraja ove godine. I dalje svatko svakome duguje, a poslovni moral je na najnižim razinama, što bi kao izravnu posljedicu moglo imati slom malog i srednjeg poduzetništva.

Sude i po ovim tvrdnjama, a i nizu drugih, nimalo optimisti nijih, ini se da je hrvatsko gospodarstvo u ratu. E, pa kad je tako, onda naše obrtnike i poduzetnike treba uputiti u umije e ratovanja, dati im na uvid djelo koje je prije dvije tisu e godina sastavio tajanstveni kineski ratnik - ilozof Sun Tzu. Knjiga je to o strategiji koja donosi mnoge mudrosti i naputke kako posti i uspjeh.

Uvjerena sam da ste za nju ve negdje uli, vjerujem ak da ste je i prou ili. Moderni poduzetnici i politi ari u Aziji zdušno je izu avaju i primjenjuju u njoj iznijete strategije, pa zašto onda ne biste i vi? Iz nje se može nau iti kako nadvladati probleme, kako dobiti rat, kako posti i pobjedu bez bitke. Sun Tzu e vas podu iti da se valja mijenjati u skladu s doga ajima, mudri e uvijek razmotriti i koristi i štetu od svoga djelovanja.

- Djeluj nakon što si na inio procjene. Onaj tko prvi zna mjere, one daleko i one blizu,

Piše: Danijela Mihoci

pobje uje. Budi pripravan i bit eš od sre e, kaže Sun Tzu. Oni gospodarstvenici koji su spremni, koji su ra unali na to da e protivnik u vidu problema u poslovanju jednom do i stvorili su rezerve, solidnu strategiju i osnove za opstanak. Oni su spremni suo iti se sa situacijom u kojoj se danas zati e hrvatsko gospodarstvo.

Kako god crno izgledalo, ini se da me u gospodarstvenicima nije malo takvih, unato brojkama i prognozama iznijetima na po etku ovog teksta. Ima poduzetnih, vrijednih, pametnih i vitalnih koji unato svemu kr e zakr ene putove, u emu im država i njezina birokracija nimalo ne pomažu. Ima me u njima onih koji ne oklijevaju, ne padaju, ne posustaju. Te i takve vode dobri “generali”.

Oni nisu ni glupi, ni hrabri, ni bezbrižni, ni naprasiti, ni previše suosje ajni, što je zapravo dobro, jer kako kaže Sun Tzu, oni koji vole ljude mogu biti u problemima.

Ova tvrdnja otvara prostor za nove navode, za raspravu koju zbog zadanih okvira ove forme ne u otvarati. Prepuštam je vama na razmišljanje i izvo enje zaklju aka.

Dosta više o vremenu Budimo realni, ljudi, daleko je previše konverzacija u našem kraju (a i puno šire) u posljednje vrijeme zapo injalo s “Ne mogu vjerovati kakvo je vrijeme”, “Ove je godine vrijeme stvarno ludo” ili nekom od varijacija na temu (op. a. Tekst je pisan prošli tjedan kad je još uvijek kiša svakodnevno cmoljila).

Ovo pak je vodilo do istih dosadnih razgovora o stvarno bizarnom vremenu u kojem (ni)smo uživali proteklih tjedana.

I dok su vremenska prognoza i vremenske prilike važne poljoprivrednicima, vo arima, vinogradarima i sli nima, za sve ostale ovo je tema koja je predugo prisutna u razgovorima, zato dosta.

Ve ini nas je bilo dosta ovog “malo sunca - malo kiše” i više nije baš zabavno ni smiješno uti ironi nu re enicu “Još jedan prekrasan dan, je l’ da?”

Uglavnom, da se ne zadržavam predugo na mrskoj temi, nego da radije ponudim nekoliko originalnih uvoda u razgovor koji su potpuno nevezani uz vrijeme. Dobro, možda nisu vezani ni uz zdrav razum, ali što se može.

I ne, mnoge od njih nisam još iskoristila, ali uvijek postoji sutra.

Pa evo: - Vlak kre e iz Pariza i kre e se prema zapadu brzinom od 80 km na sat. U isto vrijeme majmun u zagreba kom zoološkom vrtu po inje jesti bananu. Isto tako u isto vrijeme ovjek u nekom ka i u u Irkutsku primje uje da mu se kava ohladila. Znaš ti možda kaj o tome? Ne? Niti ja.

Ili: - Kaj ja radim? O nikaj preve . Uobi ajeno. Po danu se bavim novinarstvom na

MARKETING NA DJELU

Piše : Maja Novosel

lokalnoj razini (tu ubacite profesiju po izboru), po no i gradim internacionalnu špijunsku karijeru. ekaj malo, nisam ti to smjela re i ... Sad te moram likvidirati.

Ili ti meni moraš re i neku svoj tajnu.

Ili:- Znaš onaj poster na kojem Albert Einstein plazi jezik? I onaj sa znakom isplaženog jezika od Rolling Stonesa? Oboje sam ih nekad imala na zidu u spava oj sobi. To su bili dani ... Pitaš da l’ imam laganu opsesiju s jezicima? Ma neee ...

Ili: - Si ikad probala voziti auto tak da desnu nogu koristiš za kuplung, a lijevu za gas? Znaš ono da prekrižiš noge? Ili recimo voziti leže i presavinuta na suvoza kom zicu i koriste i ogledalo? Ne? Probaj. Zabavno je? Evo ti odmah i broj od mog automehani ara.

Ili: - Kaj ti misliš o ledu u ka i ima? Znaš onaj kao ovalni, pa izdubljeni? Zakaj baš takav? Zabavno im je gledati ljude kak se mu e unutra napelati slam icu?

Ili: - I kak ti se svi a ova promjena vremena? Kona no se razvedrilo ... Stvarno ti je ve pun kufer razgovora o vremenu? Baš sam si i ja to mislila ...

POGLED ISPOD OBRVA

Volim; ne volim U danu nam se dogodi sto super stvari i jedna «loša» i dan nam je “uništen”. Grozno. Ipak, najgori su mi ljudi koji nemaju nikakvo mišljenje,kojima je sve ok, sa svime se slažu. Kao da nemaju svoju osobnost i svoje ja.

Uvjerenja sam da ne može sve biti ok, nije sve ok. ak nam i Biblija govori; daj ne budi mla an, ispljunut u te! Ajde radije budi vru ili budi cool.

Opet u se poslužiti pjesmom. Što mogu, kad je sve tako dobro re eno?

“Ne volem kad mi ga e u u gdje ve u u, te što brinu brigu tu u, košticu u štrudli od višanja.” Da, ga e znaju biti vrlo nezgodne, oni što se bave stalno drugima a ne samima sobom, uf, još nezgodniji, ali zapravo im je princip isti! Za košticu je jasno o em se radi. Pa: “Ne volem zatucane, gratis, kravataše i hipohondre koji se plaše da e dobiti rak od razmišljanja.” Hu, zatucano je grozno. Nema ve e budaline nego onaj koji misli da nešto zna, a zna

14. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

krivo. Bolje da uop e ne zna! Gratis?

Koji gratis, kad ti prvo uvale nešto što uop e nisi htio, da bi dobio još nešto što tako er nisi želio? Kravata nije loš proizvod, neg je esto simbol uštogljenosti gospode koji veze nemaju sa realnim životom prosje nog ovjeka! Hipohondri teški sami sebi jer sve im nešto izgleda da žive u ušpajzu od boleština koje samo ekaju da se baš na njih zalijepe. Kad ono naj eš e do ekaju stotu! Specijalna kategorija su ljudi koji se boje razmišljanja.

Svako pokretanje moždanih vijuga baš ko da, oslobodi Bože, izvaziva rak. Nije, vjerujte!

Refren: Ali ima onih koje volim, to je fakat...

Dalje kaže: “Ne volem lopuže što voze tu a kola, znaju abecedu tek do pola...” Fina kola, esto nadokna uju vlastitu nemo , jad, i još gore glupost. S time, da apsolutno nemam ništa protiv inih auta. Dapa e. Ipak,možda “pleh-djevojke” nemaju ništa protiv gluposti koje uju kad momak progovori, ali ja imam. Može pješke, hvala lijepo!

“Ne volem šizove i nervne bolesnike, prije ih puštali za vikend, sad ih puste ravno pred kamere.”Ajte molim Vas, pogledajte koga mi danas gledamo na tv-u; sve neki neredi, stoke na farmi, nekakve kojima treba lova do krova, i to baš naša, koji te njihove bedasto e pla amo.

Uf. Kad smo ve kod toga: “Ne volem izbore, televizor i plakate, dosta, ako Boga znate, ludnica je valjda širom otvorena ostala, provjer’te molim Vas.” Šta dodati? Moj prof. povijesti na faksu rekao da svaki politi ar mora biti lažljivac. Nije istina za sva ije uši. Plus pitah ja, jel ima neki sustav koji bi funkcionirao da bude svima dobro? Re e on meni: “Nikad bilo, nikad bude.

Ne ide i ne postoji.” Dakle?

“Ne volem što odsvuda uješ daj mi-il se prosi il se zajmi...” Mukte, lako, gratis, daj, daj, daj. “Ne volem štreber ine i vje ne odlikaše, i svih vrsta sektaše.” Diplome i titule su super, ali nisu garancija pameti ili sre e! Il neki udesni na ini da se “spasimo”, a naj eš e od sebe samih. Od sebe nikud!

Piše: Tihana Babi

Marke - I Greenpeace voli marke Je li bitno da sjednete na nedjeljnu kavicu s novom Louis Vuitton torbicom? Coca-Cola je za vas prehrambena namirnica? Ako je prezirete, onda vjerojatno pijete vodu ili Pago? Vozite Audi/Mercedes? Zna i da volite luksuz ili volite diskretnu kombinaciju luksuza i sporta. U ovoj kolumni govoriti u o markama koji su po mnogim antiglobalistima pe at globalizacije.

Prema P. Kotleru marke de iniramo kao ime, pojam, znak, simbol ili dizajn, ili njihova kombinacija, namijenjena prepoznavanju dobara ili usluga jednog proizvo a a ili skupine proizvo a a i njihovo diferenciranje od konkurencije. Zašto toliko volimo marke? Marke nam daju nadu. One govore pri u. Pri u o tome kakvi smo. Koji je naš lifestyle i identitet. Kad bolje promislim, svaki je proizvod na neki na in odraz lifestyle-a jer odaje naše navike i našu kulturu/subkulturu. Marke govore o nama. Daju nam pouzdanje.

Na kraju krajeva marke nisu loše.

Marke ne iskrivljuju javnost jer da to rade nebi opstale. U bogatom svijetu izbora jasno je da samo iskreni i ustaljeni brandovi s de iniranom pri om i sustavom vrijednosti mogu opstati. Od ranog djetinjstva slušamo pri e, a odrastanjem ih živimo. Kupuju i ozna eni proizvod/ uslugu svjesno ili nesvjesno vjerujemo u odre enu pri u.

Koliko se poduze a samo oglašavaju, nebi li stvorili konkurentsku prednost ili se dobro pozicionirali u svijesti potroša a. Zamislite da ste T. Hil iger ili Hugo Boss pa da vas kupac ujedno i oglašava kroz isticanje marke na proizvodima.

Ako ste neki od antiglobalista kojima je marka državni neprijatelj broj 1, onda malo razmislite u što vjerujete. Organizacije poput Greenpeace su u novije vrijeme ustaljene na pomnom upravljanju markama. Neke kampanije nepro itnih organizacija poput Greenpeace esto dobivaju razne nagrade za kreativnost i originalnost. Dakle, marke su posvuda. Pogledajte ovog trenutka samog sebe. ime ste okruženi. Primjerice: Pišem ovu kolumnu na Dellu, ali ujedno slušam glazbu na svojemu iPhonu. Moram priznati kako me Vista živcira, ali zato barem imam pouzdan Logitech miš. Samo da pogledam teletext na Philipsovom lcd-u.....Mogao bi tako u nedogled. Pogledajmo samo današnje romane uspore uju i ih s nekim od prije 200, 300 godina. I onda su postojale marke, ali se nisu spominjale. U romanu naturalista E.Zole Au Bonheur des Dames (roman o robnim ku ama) nema nijedne marke onoga vremena. Radnja romana odvija se u robnoj ku i, no nema nijedne marke! Ako bismo primjerice danas pisali roman o robnoj ku i zamislite koliko bi se puta spomenule pojedine marke.

Upravljanje markama

Refren: Ali kad volim, onda volim, da to je onda fakat. Kao da mi je taj ovjek ljubav jedina. Iako, kad razmislim, parafrazirat u; ljubav je teret pregolem, pa ni to što mogu toliko da volim, baš nekako ne volim. “Što je ovo?” Kraj kolumne?

“Uh, kako to tek ne volim.” Al ajd, da završim- znati što ne voliš je zapravo ništa. Tek možeš biti gun alo i mrgud. Moraš uvijek znati to no što želiš da bi uspio u životu. Kako sti i nekud ako ne znaš kamo si krenuo?

Navest u dva na ina i oblika upravljanja markama. Upravljanje markama bismo mogli podjeliti na homogene i heterogene korporacijske marke. Pampers, Duracell, MaxFactor, Ivory, Always, Oral-B, Braun, Pringles, Gillete, Pantene samo su neke od marki P&G-a.

P&G (koji ima najve i prora un za oglašavanje). P&G je tvrtka matica koja upravlja sa svojim markama.

Ujedno su sve navedene marke neovisne i samostalne s vlastitom osobnoš u. Neke marke na tržištu ak i izravno konkuriraju! Vjerojatno vam ime LVMH ništa ne predstavlja. Vjerujem da je spomenuto poduze e najve i svjetski proizvo a

Piše: Dario Šafari

luksuza. S prometom od 13 miljardi $ i markama poput TAH Heuer, Dior, Givenchy, Hennnesy Krug tvrtka je sinonim za luksuz. LVMH je savršen primjer upravljanja markama na neovisan, odnosno homogen na in.

Svaka se marka trudi biti posebna i samostalna. Osnovne zna ajke homogenog upravljanja markama su samostalnost svake marke, pojedina ni identitet, posebnost svojstva i karakteristika svake marke.

S trenutnim otrcanim sloganom “Das Auto” VW je savršen primjer heterogenog upravljanja markama. Za razliku od homogenog, ovdje imamo situaciju gdje mati na tvrtka (VW) jasno isti e svoje podmarke kroz djeljenje svojstava proizvoda. Cijela paradigma upravljanja markama kroz heterogenost bazirana je na sinergiji gdje sve tvrtke dijele bitna svojstva i karakteristike (podvozje, motore, elektroniku itd).

Primjerice “srce” (motor ) Benltey-a, dolazi iz jeftinijih VW-ovih modela (Pheaton). Smatram da je VW jedan od najboljih primjera širenja marke. Za svakog nešto. Imamo Škodu i Seat za one manjih džepova ili potreba. Tu je središnja koncepcija njema ke jednostavnosti i nadmo i VW. Audi koji je ulazna marka u luksuz uz bok BMW-u i Mercedesu.

A za one ve ih potreba (a i džepova) tu je Lamborghini, Bugati i Bentley.

Heterogene marke bazirane su na zajedni kom ponosu, tradiciji i idealima. Dobar primjer toga je brand tjestenina Barilla s 130-godišnjom tradicijom i stalnim ulaskom u nove segmente kroz isticanje marke. Kod ovog upravljanja markama bitna injenica je i snaga branda. Pove anjem prodaje jednog proizvoda/ usluge esto se pove ava i prodaja drugog proizvoda/usluge unutar iste organziacije. Appleova ra unala nikad se nisu bolje prodavala. Dio te zasluge se može pripisati sjajnom uspjehu iPhona.

Kako su nastale marke?

Proces nastanka je izuzetno složen. Stalnim pove anjem inovacija, novim željama i potrebama, a naro ito rastom platežne mo i.

Konkurencija je tako er bitan imbenik. Uzmimo kao primjer nekada državne telekomunikacijske tvrtke s privilegijom monopola. Privatizacijom i novim ulaskom konkurenata, tvrtke se doslovce bore za svakog klijenta kontinuiranim stvaranjem novih i u vrš ivanjem starih marki.

Klju an je imbenik pove anje broja stanovništva. Zemlja nije prenapu ena. To je mit. Dokazano je da je rapidno pove anje stanovništva u uskoj korelaciji izme u pove anja inovacija i pove anja platežne mo i.

Naravno cijeli taj proces zaokružuje se segmentacijom potroša a, one bogate, srednji sloj i siromašne.

No, svi oni generiraju neke želje i potrebe. Stoga se poznata uzre ica “Svaka roba ima svoga kupca” ini smislenom.

Pišite mi na: dariosafaric@net.hr

14. srpnja 2009.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MEDIA MODEL LJETA 2009.

TATJANA Horvat (18)- re an Druga djevojka u kojem predstavljamo me imursku žensku ljepotu u našem ljetnom fotosessionu je 18-godišnja Tatjana Horvat iz re ana. “Taj i”, kako je zovu prijatelji(ce), malo smo zasmetali u pripremama za prijemne ispite na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu,

OSOBNA KARTA: Ime i prezime: Tatjana Horvat Mjere: 173/84/92 Datum ro enja: 26. ožujka 1991.

Zanimanje: ekonomistica Glazba: pop Slobodno vrijeme: manekenstvo i odbojka

nakon što je nedavno maturirala kao ekonomistica u akove kom ETŠ-u.

Srednja škola je iza nje, a sada su sve misli uperene prema upisu na fakultet. Me utim, fotkanje joj nije teško palo, jer ve ima iskustva, budu i da je godinu dana lanica akove ke Vivone u kojoj je prošla manekensku školu, a na nedavnom Vatrometu mode odradila i prvo javno manekensko predstavljanje. Osim manekenstva, aktivno se bavi sportom, odbojkom u ŽOK akovec. Nakon što pro e upisna fakultetska groznica, jedva eka da se malo opusti i uživa u, kako se najavljuje, ipak puno ljepšim i sun anim ljetnim danima.

(D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

Me imurske novine u suradnji s Toplicama Sveti Martin u kojima e se odvijati ve ina ovogodišnjih fotosessiona na kraju istog priredit e izbor "Media model ljeta 2009."

Doma in istom bit e Toplice Sveti Martin, a sudjelovat e djevojke koje su predstavljene tijekom ovog ljeta. Osim izbora najmodela kojeg e odabrati ocjenjiva ki sud, bit e prire en i prigodan zabavno - modni glazbeni show.

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Jedna osoba slat e vam snažne erotske impulse, ali ‘nešto’ e vas spre ava da im se prepus te do kraja. Možda e vam u ovom slu aju osje aji zna i mnogo više od prolaznog erta, pa ete bi suzdržaniji i oprezniji. U obavljanje poslova ulagat ete mnogo truda, a od vas e se traži i nove ideje. Imat ete potrebu i i dalje kako biste uspjeli ostvarili planove koje smatrate važnima. Sredinom tjedna izbjegavajte donošenje važnih odluka. Vaši najbliži voljet e vas i podržava , ali ne e vas razumje . Teško ete im objasni i približi neka svoja razmišljanja - kao da ne ete bi na istoj valnoj duljini. Zahvaljuju i svojoj odlu nosti imat ete dovoljno snage da iznesete drugima svoje probleme. Otvorena podrška vaših prijatelja i kolega ne e izosta .

VAGA (24.9.-23.10.)

Najradije biste okrenuli novu stranicu u životu, no vaša e vas neodlu nost u tome ko i . Ako vaša emo vna veza ve dulje ne funkcionira, možda je vrijeme da se udaljite od partnera i shvatite kuda i kako dalje. Istjerivanje pravde ne e pro i onako kako ste zamislili. Nije pogodno vrijeme da se borite za svoja, a ni za tu a prava, jer biste suviše agresivnim pristupom mogli izgubi kredibilitet koji trenutno uživate. Ako ne obuzdate svoj temperament, ne ete uspje izbje i sukobe u kojima mogu pas i teške rije i. Nega vne energije riješite se vježbaju i u teretani. Mnogima od vas nova e snaga omogu i da se posve te bitnim projek ma.

Mogu a su ve a ulaganja u radni prostor i kupnja nove informa ke opreme.

BIK (21.4.-20.5.)

Opušteno ete uživati u društvu osobe do koje vam je stalo. Jedni e razmišlja o promjenama i ozbiljnije prionu na planiranje zajedni kog života i braka, dok e se drugi smiriti uz partnera koji im odgovara. Vjerojatno je da ete na poslu bi u središtu pozornos . Sve e se nekako prelama preko vas, no vi ete se dokazati dobrim radnim navikama i spremnoš u da izvršite sve ono što se od vas bude tražilo.

Neki od vas e ozbiljno razmišlja o ulaganju u još neprovjerene projekte ili e bi skloni nepromišljenoj i impulzivnoj kupnji. etvrtak i petak su posebno rizi ni. S Marsom u svom znaku postat ete mnogo brži, vrlo energi ni i više nego ak vni. Pravo je vrijeme da se ozbiljnije posve te nekom sportu ili tjelovježbi. ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Sumnji avi ste i ljubomorni na svaku osobu kojoj vaš odabranik upu i samo le mi an pogled. Bolje je da zadržite svoje sumnje i strahove za sebe ako želite zadrža osobu do koje vam je stalo. Dobit vas o ekuje u poslovima u kojima ete mo i iskaza kreativnost i inovativan pristup rješavanju problema. Neki od vas e se ovaj tjedan rado okuša i u kupoprodaji dionica ili igrama na sre u. Kušnja tjedna Nervoza koju ete osje a najviše e utjeca na vašu probavu. Mogu e su smetnje u obliku nadutos , žgaravice ili ops pacije. Vaša e strastvenost biti spona koja e vas povezati s partnerom. Na pojavu sumnji odgovorite oživljavanjem in mnog života.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Venera e u vama buditi potrebu da volite i budete voljeni. Vezani e primijetiti da im partner poklanja više pozornosti i uživa u tome, dok bi slobodni mogli sres osobu koja e ih poželje bolje upozna . Novos na radnom mjestu prihva ajte mirno i bez uzrujavanja, jer vaš je trud u proteklom razdoblju prepoznat i bit e nagra en. Zgrabite prilike koje su vam se ukazale i u vrs te svoju reputaciju uspješne osobe. O ekuju vas promjene u odnosu s ljudima. Pripremite se na udne situacije, me u m nemojte forsira doga aje ve pus te stvari da se same razvijaju. Bit ete skloni promjenama raspoloženja u subotu, pa ete se najbolje osje a u društvu ljudi s kojima se možete potpuno opus i koji vas dobro poznaju.

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Vašu privla nost i energiju primje ivat e sve ve i broj ljudi.

Brakovi i duge emocionalne veze e oja ati. Priželjkujete li jedan susret ili ne iji poziv, ta e vas osoba kontak ra i - razveseli .

Povremeno ete biti vrlo nestrpljivi i nespremni na kompromise.

No, splet okolnos e vas ipak natjera da bez suvišnih prigovora obavite sve što vam se zada. U ponedjeljak možete bi skloni nepromišljenim izjavama. Tvrdoglavo i uporno ete zastupa svoja stajališta ili što je još gore - doves u pitanje sposobnost svojih šefova.

Zauze e mnogo truda ulaga u svoju vezu, što e im se i ispla .

Kasne nedjeljne sate rezervirajte za ve eru popra enu glazbom i roman kom.

RAK (22.6.-22.7.)

Zbog težnje za mirom pripazite da se ne izolirate previše i tako se udaljite od drugih. Na taj na in biste mogli propus priliku za zanimljiv susret. Sve važnije odluke donesite do utorka, a potom ostanite hladne glave. Iako se ne volite uplitati u borbu za prevlast na radnom mjestu, sada bi mogao bi dobar trenutak za to. Krea vna faza u kojoj se nalazite dat e dovoljno snažno zale e vašim idejama i željama za promjenom. U utorak ete osje pad energije. Nemojte se prepušta neraspoloženju, ve ga pokušajte prevladati fizi kim ak vnos ma. Privla it ete nježne i iskrene ljude, pa ako ih prihva te bez ikakvih predrasuda i otvorenog duha, velike su šanse za jednu prekrasnu novu romansu.

JARAC (22.12.-20.1.)

Morat ete se posvetiti rješavanju obiteljskih nesporazuma koje ste dosad uspijevali ignorira . Otvoreni razgovor bit e buran i težak, ali ete nakon svega osje veliko olakšanje. Odjednom e se pojavi problemi koji e vas natjera da se obra te za pomo kolegama, ili ete od poslodavaca zatražiti produljenje roka. Najviše e vam muke zadavati spora i naporna birokracija. Iako ete u srijedu imati želju da kažete sve što mislite, najbolje je da ostanete suzdržani. Obra te više pažnje na važne doga aje u svojoj radnoj sredini. U ljubavi e do i do zanimljivih i važnih preokreta. Partnera ete sagleda na nov na in, postat ete svjesni svih dobrih i loših strana vašeg odnosa.

LAV (23.7.-23.8.)

Oni u dugim vezama mogli bi osjetiti ve u potrebu za samo om i slobodom, što ne e biti jednostavno objasniti partneru.

Pokušate li, birajte rije i. Neke spoznaje ne e lako pas onima koji se nisu spremni suo i s is nom. Mogli biste propus jednu dobru priliku, a sve s ciljem kako biste ostali dosljedni sebi i vlas m principima. Odnosi s nadre enima ne e bi sjajni. Vaše ideje kao da ne e dopira do njihovih ušiju. Ne e vam odgovara položaj Mjeseca u znaku Škorpiona, pa ete u etvrtak i petak bi loše volje.

Pokušajte bolje kontrolira svoje rije i i ponašanje. Ponedjeljak e ozna i i vaš novi po etak. Bit ete zadovoljniji sobom i spremniji zatraži oprost od onih koje ste svojim ponašanjem uvrijedili.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Upoznavanje novih ljudi predstavljat e vam najve i užitak, a vaša otvorenost i nesputanost omogu it e vam pristup osobi koja vam se svi a. Ne ete propus šansu za sljede i susret. Ako ve neko vrijeme planirate nadležnima izloži svoje prijedloge i ideje, pravi je trenutak da skupite hrabrost. Dobrim argumentima te profesionalnim i šarmantnim nastupom pridobit ete njihovo povjerenje. Ispravno postavljenim pitanjima na radnome mjestu možete se poštedje dodatnog posla. U etvrtak e vam pas imunitet pa se uvajte prehlade ili gripe. Zbog svoje snalažljivos pos i ete zna ajnu prednost u poslu, a možda i riješi neke formalne ili pravne probleme koji vas ve dulje vrijeme mu e.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Ne ete se baš najbolje snalazi u osje ajnim problemima.

Potkraj tjedna mogli biste se na i u situacijama gdje ne ete zna kako odgovori na provokacije. Izbjegavajte žu ne sva e i povišene tonove. Vaša je karijera usmjerena prema javnos i intenzivnijoj komunikaciji s okolinom. Mnogo kontakata, sastanaka, domjenaka, upoznavanja, lobiranja i vanjske suradnje moglo bi obilježi ovaj radni tjedan. Autorite vam ne e bi skloni iako to ne e otvoreno pokaziva . Budite oprezni.

Radije odgodite svoje prijedloge ili projekte koje ste im imali namjeru predstavi . U nedjelju ete se mnogo bolje osje a budete li taj dan posve li isklju ivo svojim malim guš ma.

Zapam te - ne morate uvijek svima bi na raspolaganju.

RIBE (20.2.-20.3.)

Osoba s kojom ste u vezi potpuno vas je zaokupila. No, niste sigurni je li to prava ljubav ili se radi samo o fizi koj privla nosti. Kada se burni osje aji kroz neko vrijeme malo s šaju, znat ete na emu ste.

Sve bolje ete se nosi s prevelikim o ekivanjima suradnika i nadre enih. Svjesni da se ne možete izvla i na stare zasluge, prionut ete na rad i svojom upornoš u i trudom osigura zaslužena priznanja i pohvale.

U ponedjeljak ete bi preosjetljivi na kritike pa e vas biti vrlo lako povrijedi . Ne padajte u loša raspoloženja samo zbog jednog ružnog komentara. Mnogi bi mogli dobi priliku za napredak. Vaše e kvalitete i sposobnos bi zamije eni te vas doves u poziciju u kojoj ete vi postavlja uvjete.

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

14. srpnja 2009.

PREDSTAVLJAMO: Novi Citroën C3

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Neka bude - svjetlo!

PSA i BMW motor godine po 3. put

Prodaja novih automobila u RH po proizvo a ima 1.1. - 30.6.2009.

Proizvo a

koli ina

udio

1

Opel

2787

10,99%

2

Volkswagen

2402

9,47%

3

Renault

2285

9,01%

4

Peugeot

2066

5

Škoda

1422

5,61%

6

Ford

1365

5,38%

8,15%

7

Citroen

1340

5,28%

8

Suzuki

1082

4,27%

9

Toyota

1048

4,13%

10

Chevrolet

1037

4,09%

11

Hyundai

954

3,76%

12

Fiat

945

3,73%

13

Mazda

888

3,50%

14

Kia

860

3,39%

15

Nissan

762

3%

16

Honda

642

2,53%

17

Seat

579

2,28%

18

Dacia

554

2,18% 1,98%

19

Audi

503

20

Mercedes

486

1,92%

21

BMW

375

1,48%

22

Volvo

162

0,64%

23

Mitsubishi

122

0,48%

24

Smart

117

0,46%

25

Alfa Romeo

114

0,45%

26

Lada

114

0,45%

27

Lancia

73

0,29%

28

Jeep

56

0,22%

29

Subaru

43

0,17%

30

Lexus

41

0,16%

31

ostali

138

0,54%

25362

100%

UKUPNO

Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95

7,65

Super plus 98

7,72

Super 100 BS Eurodizel

7,97 6,95

6,95

4,04

4,04

Eurodizel BS LPG auto plin

7,72

Nova oprema za Hyundai i30 Kod modela i30 Hyundai je uveo mogu nosti individualnog izbora dodatne serijske opreme, odnosno nadog radnje opreme na dva postoje a paketa iLike i iThink, po izboru kupca. Ovisno o modelu i motoru mogu e je odabrati oko 25 stavki dodatne opreme, poput tempomata, aluminijskih naplataka i guma, el. krovnog prozora, audio ure aja s poja alom i CD izmjenjiva em, parking senzora, odle iva a metlica brisa a, bo nih žmigavaca u retrovizorima, kožnog interijera i sl. To an popis serijske i dodatne opreme te cijena dostupan je na internetskim stranicama www.hyundai.hr ili u mreži ovlaštenih partnera Hyundai u Hrvatskoj. U tijeku je akcija na modelu i30 s 1.4 16V benzinskim motorom i iLike paketom opreme koji ima cijenu 89.900 kn.

7,01

•Nakon 2 milijuna prodanih primjeraka Citroën C3 krajem godine na tržište lansira novi model C3 Visiospace. Zategnutije linije, visoka razina kvalitete završne obrade, inteligentna arhitektura, izvanrednu udobnost i ponašanje na cesti glavne su odlike ovog novog modela kojem je cilj preuzeti ulogu prvog automobila u obitelji i središnjeg vozila otne prodaje.

Prvo što upada u o i ve pri letimi nom pogledu na novi Citroën C3 su ogromne staklene površine kojima se uklapa u Visopspace gamu modela ovog francuskog proizvo a a. Jedinstvenim ga ini vjetrobransko staklo Zénith. Svojom izvanrednom duljinom, ono pove ava vidno polje putnicima sprijeda za 80° prema gore. Osim mnogo svjetla u kabini i preglednosti koju donosi, ovo vjetrobransko staklo omogu uje putnicima u C3 Visiodriveu da dožive potpuno novo automobilsko iskustvo. Novi C3 proizvodit e se u Francuskoj u industrijskim pogonima u Aulnayu i Poissyu, koji zadovoljavaju visoke ciljeve u pogledu kva-

nost, kao i poboljšan prostor u unutrašnjosti koji osloba a veliki prostor za koljenja to i dokazuju.

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 10. srpnja 2009.

Ljetni pokloni za vlasnike vozila Citroën Kako bi vlasnici vozila Citroën bili što bolje pripremljeni za ljetne vožnje te uživali u svojim limenim ljubimcima na izletima i godišnjim odmorima, tvrtka Citroën Hrvatska u suradnji sa svojim partnerima nastavlja pružati proljetne pogodnosti za stranke u salonima i servisima, kroz akcije: „Ljetne gume“ u kojoj kupci ostvaruju 25% popusta pri kupnji svake druge ljetne gume Michelin ili Kleber, te „Dodatna oprema“ u kojoj svi kupci ostvaruju 15% popusta na sve artikle originalne dodatne opreme Citroën. Akcije vrijede kod svih distributera rezervnih dijelova Citroën i ovlaštenih servisa Citroën koji sudjeluju u akcijama, do 31. srpnja 2009. godine.

litete. Kako bi se zajam ila optimalna pouzdanost i uo ile posljednje nepravilnosti, novi je Citroën C3 do po etka komercijalizacije prošao više od 2 milijuna kilometara.

Novi Citroën C3 spada me u najkompaktnija vozila u segmentu. S duljinom od 3,94 m, širinom od 1,71 m i okretnim krugom od 10,2 m, on ima dimenzije koje su savršeno prilago ene za korištenje u gradu. Veliki prostor u putni koj kabini omogu uje mu udovoljiti zahtjevima prvog vozila u obitelji i središnjeg vozila lotne prodaje. Poboljšan i velikodušan prtljažnik obujma od 300 litara, njegovi brojni pretinci (konzola, pretinac za rukavice, središnji naslon za ruke …), njegova polu-visoka sjedala koja olakšavaju pristup i pregled-

Pove anje udobnosti i prostornosti postignuto je bez pove anja mase i uz poboljšane aerodinami ke karakteristike. Novi Citroën C3 e biti ponu en od samog po etka lansiranja u izvedbi s emisi-

jom od 99 g CO2/km i s motorom HDi 90 FAP. Ova kontrola potrošnje nastavit e se 2011. s dolaskom novih pogonskih sklopova koji uklju uju sustav Stop & Start 2. generacije. Zajedno s upravljanim ru nim mjenja ima s 5 i 6 stupnjeva prijenosa, omogu it e ponudu dizelskih izvedbi s emisijom od 95 i 90 g CO2/km. Kada je o benzinskim izvedbama rije , nova generacija motora s 3 cilindra osigurat e izvedbe s emisijom nižom od 100 g CO2/km.

Naslov Me unarodnog motora godine u kategoriji motora od 1.4 do 1.8 litre, osvojio je 1.6 litreni motor s etiri cilindra, turbom i tehnologijom direktnog ubrizgavanja, proizašao iz suradnje grupacije PSA i BMW. Ovaj motor ini dio game motora od 1.4 do 1.6, snage od 95 do 175 KS (gotovo 200 KS na nekim modelima). Do 2010. godine gotovo 75% modela Peugeot i Citroen bit e u ponudi s 1.4 i 1.6 motorima.

Nagrada Me unarodni motor godine jedno je od najve ih priznanja u automobilskoj industriji. Dodjeljuje je žiri sastavljen od 65 priznatih automobilskih novinara iz 32 zemlje svijeta. Žiri donosi odluku nakon testiranja najnovijih modela, biraju i motor koji pruža najviše užitka u vožnji, najbolje performanse, najbolji omjer potrošnje i nagra uje proizvo a a za uspješnu primjenu napredne tehnologije.

VW Buba iz 1938. godine izložena u katedrali Nesvakidašnje okupljanje ljubitelja starih VW buba u Hessich Oldendorfu u Njema koj ove godine je imalo poseban zna aj: prona en je prvi primjerak serijske VW Bube iz 1938. godine i tom je prigodom bio izložen u lokalnoj katedrali ne samo tijekom susreta nego i nekoliko dana prije. To nije omelo redovno služenje mise, naprotiv, prva VW Buba tamo je stajala na op e oduševljenje vjernika i tijekom misnih slavlja prije i poslije samog skupa. To je svojevrsni presedan, baš kao i pronalazak tako rijetkog primjerka. Poluraspadnuta i tek djelomi no restaurirana, pod re lektorima, prva Buba uživala je divljenje prisutnih mještana, vjernika i sudionika skupa zrakom hla enih VW vozila proizvedenih prije 1957. godine. On se održavao od 26. do 28. lipnja u pitoresknom njema kom gradi u nadomak Hannovera. Okupio je najekskluzivnije primjerke starih Volkswagena, me u njima i 20 primjeraka Hebmuellera, posebnog dvosjeda koji je proizveden u 700 primjeraka, a danas se zna za njih tek dvjestotinjak.

14. srpnja 2009.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BFGoodrich g-Grip superiorne karakteristike na svim podlogama U Europi, BFGoodrich zapo inje s prodajom g-Gripa, pneumatika novog dizajna za široku paletu vozila, od malih gradskih automobila i kompaktnih vozila do turiranih vozila i limuzina visokih tehni kih karakteristika. Do 2010., pneumatik e biti dostupan u više od 55 veli ina za kota e od 14 i 17 cola. Na pneumatik g-Grip se primjenjuju op enite karakteristike pristupa dizajnu tvrtke BFGoodrich—pneumatik mora omogu iti potpunu kontrolu kako bi se pove ao užitak u vožnji.

Pri razvoju pneumatika BFGoodrich g-Grip, inženjeri su se usmjerili na dva klju na aspekta karakteristika kao bi stvorili pneumatik koji pruža ve u sigurnost na mokrim cestama i udobnu vožnju suhim cestama. Pneumatik omogu ava voza u održavanje stalne kontrole nad vozilom zahvaljuju i svojem iznimnom držanju na mo-

krim cestama. Na cestama prepunim vode, usmjereni gazni sloj djeluje poput pramca broda raspršuju i veliku koli inu vode ispod pneumatika te na taj na in umanjuju i opasnost od akvaplaninga.

Na vlažnim cestama, žljebovi na gaznom sloju u obliku tobogana ubrzavaju raspršivanje vode ime se poboljšava ne samo ko enje ve i držanje na cesti u zavoju.

Statistike su pokazale da se ve i broj ozbiljnih prometnih nesre a u Europi doga a prilikom promjene vremenskih uvjeta, zbog ega su se stru ne skupine tvrtke BFGoodrich usmjerile na karakteristike držanja na mokrim cestama. Kao rezultat, novi pneumatik BFGoodrich g-Grip drži cestu i u kriti nijim situacijama u vožnji kada je prianjanje smanjeno. Iako su u tvrtci BFGoodrich novi pneumatik odlu ili nazvati g-Grip zbog njegovog iznimnog prianjanja na mokrim

Nagrada za Dinamic Trade površinama, pneumatik tako er pruža i izvanredne karakteristike na suhim cestama zahvaljuju i svojem gaznom sloju koji trenutno odgovara na upute voza a. Masivni bokovi i kontinuirana središnja udubina poboljšavaju kontrolu putanje vozila, a posebno dizajnirane lamele pove avaju stabilnost bo nice za sigurnije ko enje.

Zbog izuzetno dobrih prodajnih rezultata u prva etiri mjeseca ove godine, generalni uvoznik Honda automobila i motocikala za Republiku Hrvatsku tvrtka Ruting d.o.o. je distributeru Honda vozila i motocikala za Me imursku županiju tvrtki Dinamic Trade d.o.o. iz akovca uru ila skuter Honda SH 150. U prva etiri mjeseca prodaje, Dinamic trade je prodao 50 vozila te su time ostvarili rast prodaje za 11,9% u odnosu na isto

razdoblje prošle godine, ime Honda zauzima 10% udjela na tržištu u Me imurskoj županiji.

FOLIJE ZA STAKLA

gra evine

automobili

sigurnost

zaštita od UV zra enja, temperaturna zaštita (hla enje - grijanje), blještanja, nepoželjnih pogleda, provala i ozlje ivanja, vizualni izgled vozila i objekata

Kompletna usluga, prodaja folija, opreme i postavljanje.

Buzove ka 77 . 40000 akovec . Hrvatska T 040 364 270 . F 040 364 944 . www.eltel.com sign & multimedia

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Škoda Auto glavni partner Tour de Francea 96. Tour de France, najpoznatije biciklisti ko natjecanje na svijetu, ponovno, šestu godinu za redom, uživa potporu Škoda Auta. S 20 timova na startnoj liniji, legendarna utrka zapo ela je ove 4. srpnja, u Monaku i, kao i obi no, završava na Champs-

Élysées u Parizu. Ove godine Škoda Auto e na francuskom tržištu imati premijeru Škode Yeti, najnovijeg modela tvrtke pa e deset Yetija sudjelovati u TdF reklamnom konvoju, koji ini integralni dio svake etape puta. Ukupno, ove godine e na Tour

de Franceu sudjelovat oko 350 Škoda vozila, ve inu njih (oko 250) koristit e organizatori kao TdF službena vozila. Nadalje, Škoda e svoja vo-

zila dati na raspolaganje za ukupno osam profesionalnih mom adi, dvije neutralne mom adi te za tehni ku potporu.

14. srpnja 2009.

14. srpnja 2009.

F1 poredak nakon 9 od 17 utrka

F1 poredak VN Njema ke, NĂźrburgring, 12. srpnja 2009.

1.

Mark Webber

10

2.

Sebas an Ve el

8

3.

Felipe Massa

6

4.

Nico Rosberg

5

5.

6.

Jenson Bu on Rubens Barrichello

4 3

7.

Fernando Alonso

2

8.

Heikki Kovalainen

1

Poredak voza a: 1.

Jenson Bu on

2.

Sebas an Ve el

3.

Mark Webber

68 47 45.5

4.

Rubens Barrichello

44

5.

Felipe Massa22

21.5

6.

Jarno Trulli

21.5

7.

Nico Rosberg

20.5

8.

Timo Glock

9.

Fernando Alonso

10. Kimi RäikkÜnen

13 13 10

Poredak konstruktora: 1.

Brawn-Mercedes

112

2.

RBR-Renault

92.5

3.

Toyota

34.5

4.

Ferrari

5.

Williams-Toyota

32 20.5

6.

McLaren-Mercedes

14

7.

Renault13

7.5

8.

BMW Sauber

8

9.

STR-Ferrari

10. Force India-Mercedes

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5 0

Slijede a utrka: VN Ma arske, Budapest, 26. srpnja 2009.

Alpe Adria Clio Cup na Grobniku Proteklog su se vikenda na Grobni koj stazi odrĹžale utrke Alpe Adria Clio Cupa. Po etak subotnje utrke obiljeĹžila je kiĹĄa tj. potop koji je uslijedio. Najbolje se u snaĹĄao Giancarlo Lenzotti, koji je nakon odlaska “safety caraâ€? sa staze preuzeo vodstvo od mom adskog kolege Christiana Ricciarinija dok se najbrĹži s treninga Dan LipoĹĄ ak morao zadovoljiti tre im mjestom s 7 sekundi zakaĹĄnjenja za Ricciarinijem. U nedjeljnoj je utrci do svoje prve pobjede doĹĄao Luka Casadei ispred Luke Bravca i Dana LipoĹĄ aka. Put do pobjede Casadeiju je uvelike olakĹĄao osvaja pole positiona Christian Ricciarini koji je po suda koj odluci prerano startao te mu je dodijeljena drive through kazna. U borbi za tre e mjesto izme-

WRC poredak nakon 8 od 12 Rally-a

MotoGP poredak nakon 8 od 17 utrka

Poredak voza a: 1.

Mikko Hirvonen

2.

Sebas en Loeb

57

3.

Dani Sordo

39

142

4.

Henning Solberg

27

Poredak voza a: 1

Valen no ROSSI

151

2

Jorge LORENZO

3

Casey STONER

135

5.

Jari - Ma Latvala

25

4

Dani PEDROSA

92

6.

Pe er Solberg

25

5

Colin EDWARDS

76

7.

Ma hew Wilson

19

6

Andrea DOVIZIOSO

69

8.

Federico Villagra

14

7

Marco MELANDRI

61

9.

Sebas en Ogier

13

8

Chris VERMEULEN

61

10. Conrad Rautenbach

8

9

Randy DE PUNIET

58

10

Loris CAPIROSSI

56

Poredak Teamova: 1.

Citreon Total World Rally Team

2.

BP Ford Abu Dhabi World Rally Team

89

3.

Stobart VK M-Sport Ford Rally Team

60

Poredak proizvo a a:

u vode eg u kupu Giancarla Lenzottija i Dana LipoĹĄ aka, Lenzotti je uspjeĹĄno odbijao LipoĹĄ akove napade do pretposljednjeg kruga u kojem Dan u Zagreba kom zavoju

prelazi ispred Talijana i utrku zavrĹĄava na podiju. Iza dvojca LipoĹĄ ak - Lenzotti na petom mjestu utrku zavrĹĄava druga hrvatska predstavnica, Tajana Koren.

58

106

1

Yamaha

185

2

Duca

135

3

Honda

123

4

Suzuki

79

4.

Citroen Junior Rally Team

29

5

Kawasaki

61

5.

Munchi's Ford World Rally Team

18

Slijede a utrka: VN Njema ke, Sachsenring, 19. srpnja 2009.

Slijede i rally: Rally Finland, 31.7.-2.8.2009.

MANDO DIAO 26. studenog stiĹžu u Hrvatsku

Boogaloo klub Zagreb ugoĹĄ uje sjajne ĹĄvedske rockere MANDO DIAO, garage rock band iz Ĺ vedske, u sklopu svoje europske turneje dolaze posjetiti Zagreb. Koncert e se odrĹžati 26. studenog 2009. u klubu Boogaloo u Zagrebu. Bend koji je planetarnu slavu stekao zahvaljuju i velikom hitu “Dance With Somebodyâ€? tako e zasvirati i u Hrvatskoj.

Korijeni banda seĹžu iz 1995. godine u po etku s estim izmjenama lanova. Ime benda, Mando Diao, nema posebno zna enje, ve se pri inilo u snovima Bjorna

Dixgarda. Kao najve e glazbene uzore spominju Beatlese.

Prvi studijski album “Bring ‘Em In“ snimljen je 2002. godine u Ĺ vedskoj te sadrĹži demo snimke uglavnom snimane u podrumu klavijaturista Daniela Haglunda koji 2003. napuĹĄta band. Iste godine album izlazi pod “Mute“ etiketom zajedno sa singlom “Sheepdog“.

Nakon toga u 2004. proglaĹĄeni su jednim od najboljih novih bandova. Iste godine snimaju i drugi album “Hurricane Bar“, a

DODIR OD STAKLA

TOP 20

2006. i tre i “Ode to Ochrasy“.

Do kraja 2006. godine snimaju i DVD nazvan “Down in the Past�, a 2007. album “Never Seen The Light O Day�.

U velja i 2009. godine izdaju svoj zadnji studijski album “Give Me Fire� i aktualni singl �Dance With Somebody�. Koncert Man-

do Diao odrĹžat e se 26. studenog 2009. u klubu Boogaloo.

Cijene ulaznica: 190 kn u pretprodaji, od 1. studenog 220 kn i 250 kn na dan koncerta.

Ulaznice potraĹžite na prodajnim mjestima: Integral (pothodnik), klub Boogaloo, Planet Music, Eventim www.eventim.hr

06. ANTONIJA Ĺ OLA USNE NA USNE

02. MAGNET - URBAN

07. FRANKA BATELI

03. AJDEEE - SMILE provokator . SANDRA

PJESMA ZA KRAJ

04. DOBAR RAZLOG - CALIDO

08. MIROSLAV Ĺ KORO JORGOVAN

05. NAKON - PRLJAVO KAZALIĹ TE

09. BORIS NOVKOVI ZAPISAN U TEBI

06. LJETO PO INJE S NAMA - RAMIREZ

10. MASSIMO SAVI

07. O I - IVANA KINDL

TRAŽI ME

08. LAŽU O I MOJE - COLONIA 09. JAZZ..BA CRVENA J., An mon, Enis Beťlagi 10. TRAŽIM TE - MOTIWO

TOP LISTA STRANIH 01. USE SOMEBODY KINGS OF LEON 02. INFINITY 2008 - GURU JOSH

TJEDNI KALORIFER

Edison

LISTA DOMA IH 03. IFTOP HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

01. PAPARAZZI - LADY GAGA

TOM JONES

02. I GOTTA FEELIN’ - THE BLACK EYED P.

04. HUMAN - KILLERS

03. NOTION - KINGS OF LEON

05. HOT ‘N COLD -

04NEW DIVIDE - LINKIN PARK

KATY PERRY

05. RED - DANIEL MERRIWEATHER

06. WARM THIS WINTER -

06. NEVER FORGET YOU - NOISETTES

GABRIELA CHILMI

07. KNOW YOUR ENEMY

07. IF I WERE A BOY - BEYONCE

GREEN DAY

08. MILES AWAY - MADONNA

08. PEACE - DEPECHE MODE

09. VIVA LA VIDA - COLDPLAY

09. ROCKETS - SIMPLE MINDS

10. I’M OUTTA TIME - OASIS

10. PARLA CON ME EROS RAMAZZOTTI

TOP LISTA TOP LISTA RADIA ME IMURJE

ono ĹĄto ina e niste radili privatno. Ne prisiljavajte svoje tijelo na neprijatne stvari samo zato ĹĄto vas pla aju, kaĹže ameri ka porno glumica srpskog porijekla koja je snimila 20-ak porni a i dobila dva Porno Oscara za filmi Pirati 2.

Me u poznatim i nepoznatim ljepoticama koje su otkrile svoje ari pred Lupinovim objektivom naĹĄla se i Simona, koja je to napravila za cover svog albuma “Vrijedna grijehaâ€?.

I dok je na kraju za naslovnu

otografiju izabrana jedna sasvim edna otografija na kojoj se ne vide Simonini atributi, Lupino nam je otkrio kako je tijekom snimanja nastao i niz vrlo atraktivnih otografija. Lupino je priznao kako je na snimanju bio malo strog pre-

01. DRAŽEN ZE I VLADARICA 02. JOLE SAMAC

01. TOĹ E PROESKI IGRA BEZ GRANICA

03. HARI MATA HARI AZRA

02. SMS MOJA ULICA

TOPFTLISTA 04. VANNA JACQUESDOMA IH HOUDEK

03. COLONIA

TIHA SNAGA

LISTA DOMA IH POD TOP SRETNOM ZVIJEZDOM

05. ET SOBA 202

04. VLADO JANEVSKI

06. COLONIA LAŽU O I MOJE

RUĹ˝ SA TVOJIH USANA

07. NATALI DIZDAR

05. KINGS ZAKUNI SE

STRANAC

06. BORIS NOVKOVI RUŽO SNENA

08. MAGAZIN

07. LUKA NIŽETI SLOBODNO DIŠEM

VODA TE E

08. ITD BAND SAMO JE TVOJE LICE

09. PRVA LIGA

09. LEO DVIJE VATRE

GODINE NE BROJIM

10. BORIS BABAROVI

10. MIROSLAV Ĺ KORO

TI NISI VIĹ E MALENA

DOMOVINA

i u seksi pozama

treba. ak i kad je posao, seks bi trebalo da bude zabavan. Ali to ne zna i da vodim ljubav sa svakim koji u e u mene. VaĹžno je da znate kako da se distancirate od lika koji glumite. Tako er pred kamerama nikad ne treba raditi

05. HALID BEĹ LI DVADESETE

BOJAN JAMBROĹ I

Ne vodim ljubav sa svakim tko u e u mene Lupino snimio Simonicu U moru iskvarcanih plavokosih silikonskih Barbika koje opsjedaju ameri ku mainstream pornografiju, kona no se pojavila djevojka koja je na najboljem putu da postane najpopularnija i najve a zvijezda nove generacije. Stoya ne samo da ne izgleda kao naivna lutka koja je s juga doputovala u Los Angeles trbuhom za kruhom, ve ima tipi ne kvalitete rasne, so ne balkanske cure ...

- OpuĹĄtanje je klju no da bi se ovaj posao odradio kako

04. E.T. SOBA 202

01. NE GOVORI DA ME ZNAĹ

FORMULA 13

Jenna

Zanosna televizijska prezenterica i hostesa, jedina od najseksipilnijih Ĺžena u Italiji, poznata je po svojoj ljubavi prema nogometu i nogometaĹĄima.

Nakon ĹĄto je posljednjih godina bila u romanti noj vezi s Chelseajevim napada em Didierom Drogbom, Parminim Brazilcem Reginaldom, te bivĹĄim i donedavno riĹĄkim de kom Christianom Vierijem, ‘preselila’ se, izgleda, “na klupuâ€?. “Mourinho mi se dosta svi a. Priznajem, oduvijek sam mu se divila. Vratila bi se na svoj stari posao (voditeljica u nogometno - estradnoj emisiji Controcampo, op. a.) i napravila intervju s njimeâ€?, rekla je nedavno prekrasna Eli.

02. NINA BADRI

TOP LISTA 03. JACQUES HOUDEKDOMA IH DUŽNA SI

Eli rasturila Mourinhov brak?

Zavodnica nogometaĹĄa preselila je izgleda s terena na klupu. Njezina je nova â€˜Ĺžrtva’ navodno trener Intera, iji se 20-godiĹĄnji brak raspao. Prst optuĹžbe je uperen u prekrasnu Elisabettu Canalis.

Por t uga lsk i dnev nik Correio da Manh objavio da se Jose Mourinho nakon 20 godina braka razvodi od supruge Matilde. Prema kuloarskim pri ama, izme u trenera Intera i njegove supruge ve je duĹže trajalo ‘zahladnjenje odnosa’, pra eno estim sva ama, a Tami (nadimak Mourinhove Ĺžene, op. a.) posljednjih je mjeseci vrlo rijetko bila uz svojeg muĹža.

TOP LISTA DOMA IH 01. COLONIA LAŽU O I MOJE

ma Simoni, koja je bila umorna, te da su najbolje otografije nastale u zadnjih 15 minuta snimanja.

- Snimali smo u Tomi evoj ulici kod uspinja e, ali i u mom studiju. Snimanje je trajalo gotovo pola dana, a najbolje slike su nastale kada sam sve izbacio sa snimanja, rekao je Lupino.

No, ovo nije prvi put da je Simonica stala pred njegov objektiv, to je svojedobno napravila i u salonu automobila.

Foto: Stephan Lupino

14. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 39

za velike i male

Razgovori Sestra Martina – opatica s tetovažom

Puno pozdrava svim malim itateljima Stvaraonice. I ja sam se uputio na zasluženi odmor i želim svima lijepe i ugodne ljetne praznike. Srda an pozdrav šalje vam Damjan iz akovca

Svaštice • Svaštice Kak da je navek leto bilo Sonce je fest peklo, A ja sam ležal v trovi V svojem dvriš o.

Gledal sem vrapce Kak letijo prek naše hiže I delajo gnezda V cmreko.

Plazjo sam na drevo I jel rlene rešnje.

Tam, Gde sem živjo bilo Je tak tiho Kaj sam celi den Bijo v miru i slobodi.

Navek sam hodjo v šumu De su rasli stari hrasti I skrival se v njhovi senci, Žejen se vrnul dimo, Pil mrzlu vodu Z babi inog zdenca…

Tak je bilo lepo, Tak je toplo bilo, Kak da je navek sonce, Kak da je navek leto bilo.

I ve me greje…

Alen Novinš ak, OŠ ŠTRIGOVA Mentor: Sanja Jerosimi Puklavec

Opet jedna jesenja Jeste li pro itali naslov?

Jeste?

Znam što sada mislite… Opet još jedna jesenja…

I ja sam mislio tako kad smo dobili ovu temu.

Baš zato, mogu li druk ije?

Kad jesen svoju šarenu estitku preko svog jakog i pouzdanog vjetra pošalje, zabljesne sve: Liš e koje pada s mokrog drve a, Vjeverica koja izmu ena, premorena, nekakvom udnom snagom o ma još ono malo plodova što bi strunuli na zemlji.

Kad se na zemlji mokri od kiše okre u kesteni, sunce ih obasjava na hladnom vjetru.

Ogoljelo drve e bez raspjevanih p ca.

Cestom leprša liš e u velikom šarenom moru.

Pauk nevoljko plete mrežu jer mu je stara o šla s kišom.

Sove, šumski no ni stražari smrknutog lica, na hladnom jesenjem vjetru hu u, hu u, hu u…

Ne žele nepoznate goste u svojoj šumi…

Jutarnja kišica sipi kroz rupe na šarenom šumskom pokriva u i tone u duboke more…

Sve utihne, osim vjetra u mojoj kosi…

I ove jesenje teme koja je pokušala re i Da je jesen Uvijek druk ija.

Mario Rami OŠ ŠTRIGOVA Mentor: Sanja Jerosimi Puklavec

VANI JE NAJLJEPŠE

Izvanu ioni ka nastava Poslužilo nas je lijepo vrijeme u uživali smo u prekrasnom danu.

Ponovili smo nau eno u prirodi: - snalaženje u prostoru - ponavljanje o stranama svijeta - snalaženje u prostoru pomo u prirodnih znakova U enici 3.d razreda PŠ Zasadbreg

Za sestru Martinu, sakristanku u crkvi svetog Nikole biskupa, saznala sam sasvim slu ajno, u jednom razgovoru s prijateljima nakon župnog vjeronauka. Sestra Martina naoko nije uop e druga ija od ostalih asnih sestara. Jednostavna je, tiha, skromna, potpuno posve ena Bogu. Sada je u mirovini, ali još uvijek vrlo aktivno sudjeluje u životu i radu Crkve. Ipak, po ne emu jest posebna. Ona ima nešto, ina e sasvim nespojivo s jednom opaticom. Svaku njezinu ruku krasi po jedna tetovaža?

Odlaze i na ovaj razgovor, silno sam željela otkriti kako to da jedna opatica može biti istetovirana. Saznala sam i to, ali i mnogo, mnogo više…

Sestro Martina, odakle ste rodom?

Dolazim iz Bosne i Hercegovine. Ro ena sam u jednom malom selu u srednjoj Bosni. Mjesto se zove Golješnica, a pripada Žep e. Žep e je izme u Zenice i Doboja. To je jedno malo mjesto jedna mala Hrvatska enklava s 15 000 Hrvata. Ima i Muslimana i Srba, ali ima i tolerancije, tako da nema problema sa suživotom.

Kakvo je bilo Vaše djetinjstvo?

Vrlo se rado sjetim tog razdoblja svog života. Bilo je mnogo radosti, veselja, igre.

Kao dijete sam kroz igru i mnogo u ila.

Mama me, na primjer, u ila tkati. Napravila bi mi mali tkala ki stan, dala mi malo materijala, malo potke, i ja bih igraju i se na njemu usput u ila tkati. U ila sam i plesti, vesti, kuhati, obra ivati lan, ali sve kroz igru! Imam i tu sre u što imam dvije mla e sestre pa smo se nas tri zajedno igrale uvaju i stoku. Uglavnom, moje je djetinjstvo bilo jako lijepo, i zahvalna sam na svemu što sam tada nau ila.

Male djevoj ice maštaju da e kad odrastu postati balerine, pjeva ice, glumice… Jeste li Vi oduvijek željeli biti asna sestra?

Ja sam zaista zahvalna Bogu što potje em iz jedne obitelji u kojoj su Bog, molitva i rad uvijek bili na prvom mjestu.

To je jako utjecalo na mene pa sam ve u 5. razredu razmišljala o tome kako u svoj život posvetiti Bogu.

Kako je izgledalo Vaše školovanje?

Bilo je to davne 1961. Iz mog kraja jako je malo djevoj ica išlo u osmogodišnju školu. Išle su u redovnu etverogodišnju školu, dalje ne bi išle. Uglavnom bismo sve sami u ili. Nama roditelji nisu mogli pomagati kao vama danas, jer oni nisu išli u školu.

Jeste li voljeli itati školsku lektiru?

O, da. Jako sam voljela itati. Posebno sam voljela pjesmice. ak i one duže s lako om sam u ila napamet i onda ih, onako sva važna i ponosna, recitirala mami.

Jeste li u mladosti imali simpatije i zaljubljivali se poput drugih djevojaka?

Da, jesam! To je sasvim normalno za jednu zdravu, mladu osobu. No za mene je Bog uvijek bio prva i jedina ljubav, pa sam uz Njegovu pomo uspjela nadvladati sve druge izazove.

Sje ate li se tko Vam je onda bila najbolja prijateljica?

Sje am se. To je bila jedna djevojka koja je išla sa mnom u školu i zvala se Marija Antolovi . Kasnije smo se razišle, otišle smo svaka svojim putem. Ona je otišla u Slavoniju, udala se, a ja sam otišla u samo-

•

Razgovori

stan, tako da se rijetko vi amo.

Razlikuju li se današnja djeca od one s kojom ste Vi nekada rasli i provodili djetinjstvo?

Djeca su uvijek djeca, i svakom je djetetu potrebna ljubav i igra. Mislim da bi djecu i danas trebalo još od malena u iti raditi i upu ivati na ono pozitivno.

S koliko ste godina položili zavjete?

U samostan sam otišla po završetku 8. razreda. Nakon 18. godine položila sam prve zavjete, a vje ne zavjete položila sam u 24. godini.

Kako je to prihvatila Vaša obitelj?

Moji su roditelji bili vrlo sretni kad sam im rekla da sam odlu ila oti i u samostan.

Uvijek su mi bili potpora. Jedino su me pomalo pribojavali ho u li ja to mo i i ho u li biti ustrajna u tome. Bila bi za njih velika sramota da sam otišla u samostan, a onda odustala i vratila se ku i. Zapo eti školu, a ne ju završiti, u ono je vrijeme bilo neprihvatljivo.

Je li Martina Vaše krsno ime?

Moje krsno ime je Manda, a redovni ko sam dobila na dan kad sam primila i redovni ko odijelo. Tim sam inom postala jedan potpuno novi ovjek: po svom opredjeljenju, po obla enju, po zavjetima. Novi život – novo ime! Danas promjena imena više nije nužna.

Može se zadržati i krsno. Što za Vas zna i biti asna sestra?

Za mene to zna i biti potpuno predana Bogu i na pomo ljudima, bez nekakve ra une.

Kako ste dugo ovdje, u akovcu?

U akovcu sam tri i pol godine. Zna i, ve etvrtu godinu, nakon isteka mog mandata ku ne poglavarice u Koštar Ivani u, dobila sam redovni premještaj. U akovcu je u to vrijeme trebalo nekoga za sakristiju, a budu i da sam ja obe ala poslušnost svojim poglavarima, naravno da sam pristala do i.

Objasnite nam što ustvari radi sestra sakristanka?

Sestra sakristanka priprema sve za svetu misu kao i sva liturgijska doga anja: molitve, klanjanja… Osim toga, brinem se o isto i crkvenog posu a, crkvenom rublju, izra ujem cvjetne aranžmane za crkvu. Jednostavno, brinem se za isto u i urednost crkve. Otvaram i zatvaram vrata. Naravno, tu sam i za ljude koji esto do u sa svojim potrebama i problemima pa malo popri am s njima, pokušam im pružiti rije utjehe. Molim za njih, molim s njima. uli smo da ste vrlo kreativni i da su vaši cvjetni aranžmani posebno lijepi. To Vam je hobi?

Ma nije mi to hobi, nego još jedan

Patrik Mihoci, 6.r DRAŠKOVEC

posao koji radim s ljubavlju. Ja se svakom svom poslu potpuno predajem, nastojim ga napraviti najbolje što mogu… Trudim se… Što onda radite u slobodno vrijeme?

Jako volim itati i sve svoje slobodno vrijeme koje imam provodim itaju i.

Uglavnom itam knjige duhovna sadržaja, ali volim i knjige s drugom tematikom. Pro itala sam, na primjer, sva djela Ive Andri a. Prije sam vezla, radila sam puno ru nih radova, ali mi o i više ne daju… Ponekad pogledam i televizijski program. Volim “Milijunaša”.

Možete li nam opisati život u samostanu? Život u samostanu je vrlo lijep i sastoji se od molitve, rada i reda. Imamo pravila kojih se trebalo držati, kao i u svakoj obitelji, a osim toga imamo i zavjete koje smo položili i koje smo obe ali Bogu preko svojih poglavara, unutar svoje redovni ke zajednice kojoj pripadamo.

Kakav je odnos izme u Vas sestara i otaca franjevaca?

Mi smo jedna neovisna redovni ka zajednica, ali na službu u samostanu. Zna i, ne ovisimo jedni od drugih, svatko ima svoja pravila i tu nema nikakvih problema.

Mogu re i da me u nama vlada sklad, razumijevanje i me usobno poštovanje. Jedni smo drugima uvijek spremni pomo i.

Znamo da postoje razli ite zajednice sestara: sestre uršulinke, karmeli anke…

Kojoj zajednici Vi pripadate?

Ja pripadam zajednici Školskih sestara tre eg reda Svetog Franje, bosansko-hrvatske provincije, sa središtem u Sarajevu.

Otkrijte nam tajnu Vaše tetovaže?

A, da! Moja tetovaža! Svi me pitaju za nju! Kad bi pate Josip krizmanicima rekao da ne smiju pravit tetovaže po rukama, svi bi odmah pitali: “A kako sestra Martina može, a mi ne?” Ovako… Ova tetovaža potje e još iz onih vremena kad su Turci bili u Bosni i Hercegovini. Njome su se ozna avala krš anska, posebno ženska djeca.

Zbog ega?

Turci su u to vrijeme djevojke odvodili u Tursku, za svoje… možemo to re i… hareme. One koje su imale tetovažu, bile su zašti ene. Na taj su na in roditelji ozna avali i branili svoju djecu od Turaka. Zna i, to je bio svojevrsni zaštitni znak za krš anske djevojke.

Tajana Vidovi , 8.a III. OŠ AKOVEC Mentor: Tihana Preksavec

Neven Novak, 5.r OŠ DOMAŠINEC

Svije a Na groblje odlazim tužna.

Svije a na bakinu grobu Sjaji i pla e za njom.

Topla i svijetla Moju baku uva I molitve naše Bogu nosi.

Jasmina Kofja , 3.a OŠ DR. I. NOVAKA MACINEC Mentor: Tanja Serti

Karlo Ko iš OŠ DRAŠKOVEC

Valentina Balent OŠ DRAŠKOVEC

7. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

IVANA LISJAK do etvrtfinala Zagreb Ladies Opena

ZAVRŠEN me unarodni turnir Kup Grada akovca

Rezultat za novi napredak na WTA listi

Me imurje promašivalo, Varteksu pobjedni ki pehar

ehinja Sandra Zahlavova, šesta nositeljica (142.) pobjednica je ženskog ITF circut challengera koji se minuli tjedan igrao u Zagrebu. U pet me eva na terenima TC Maksimir izgubila je samo set (u osmini nala protiv Pivovarove), izbacila je u etvr inalu našu Ivanu Lisjak (7:6 (0), 6:2), a Zagreb joj tre a sre a nakon izgubljenih nala u Bariju (Dulgheru) i Brnu (Ivanova).

O ito je to bio njezin turnir, jer je pokazala najviše, svladavši izme u ostalog i našu Ivanu Lisjak, možda i prvu favoritkinju turnira koja je poklekla u etvrtfinalu protiv ehinje nakon izguljenog e-breaka u prvom

setu. Lisjak je tako izgubila po prvi put od Zahlavove koju je ranije dva put dobila.

23-godišnja ehinja je u finalu otpor tre e nositeljice Latvijke Anastazije Sevastove slomila u e-breaku drugog seta. Zagreb, nale: Zahlavova ( eška, 6) - Sevastova (Latvija, 3) 6:1, 7:6(4).

Ivana Lisjak je s novim bodovima iz etvrtfinala Zagreba napredovala za ak 35 mjesta na WTA lis i od ponedjeljka se nalazi na 265. mjestu me u najboljim tenisa icama svijeta i vrlo blizu je rankinga kojeg je imala kad je prošle godine prijavila ozljedu (215).

SVJETSKI karate kup za juniore i kadete

Nedeliš anci osvojili dva srebra i dvije bronce U Halkidi, Gr ka ka u razdoblju održan je Svjetski karate kup za kadete i juniore u muškoj u zenskoj konkurenciji. Nastupili su kara s iz 39 država.

KK Nedeliš e dao je ak 9 reprezenta vaca koji su se na najbolji mogu i na in revanširali za nastup u kimonu s državnim grbom jer su osvojili dva srebra i dvije bronce. Nastupilo je 39 drŽava. Hrvatsku reprezentaciju vodili su treneri KK Nedeliše i izbornik hrvatske kadteske reprezentacije Nenad Murši , te trener Zoran Topolnjak.

Nikola Horvat osvojio je srebro i naslov viceprvaka Svjetskog kupa u kategoriji juniori -55 kg nakon sto je pobijedio predstavnika Azerbe ana rezultatom 3:2, predstavnika Grcke 4:1. U nalu je poražen od predstavnika Egipta 0:6. U uzrastu jiniorki u teskoj kategoriji (+59kg) Ines Strahija je u prvom kolu pobijedila predstavnicu JAR rezultatom 4:0. U drugom kolu poražena je od Grkinje 0:2. Ivana Fileš je u prvom kolu porazena od predstavnice Australije rezultatom 4:5.

Kobna Egip anka U uzrastu kadetkinja u srednjoj (-54 kg) kategoriji Damira Sutnjak

osvojila je srebro i naslov viceprvakinje Svjetskog kupa. Pobijedila je predstavnicu Norveške rezultatom 5:0, predstavnicu Egipta 5:2, prdstavnicu Austrije 5:4, u nalu je poražena od druge predstavnice Egipta rezultatom 0:8. U istoj kategoriji Ela Poljak je osvojila broncu nakon sto je pobijedila predstavnicu Makedonije rezultatom 6:0, nakon toga porazena je od prvakinje Egip anke i ulazi u repasaz gdje je pobijedila Grkinju 2:0, a u borbi za broncu pobijedila je predstavnicu Jordana 1:0. Helena Pintaric osvojila broncu u lakoj (-47 kg) kategoriji. Prvo kolo slobodna, a za m gubi od Turkinje 0:8 u borbi za broncu pobijeduje slovakinju 5:1.

Jasmina Isakovic je u teškoj kategoriji izgubila u prvom kolu od Slovakinje 0:8. Robert Zadravec je u poluteškoj (-70 kg) izgubio u prvom kolu u produzetku od predstavnika Makedonije 2:3, a u repasažu je pobijedio Grka rezultatom 1:0, da bi u borbi s predstavnikom Turske izgubio 0:6.

Dominik Kolari je u lakoj kategoriji (-52 kg) bio slobodan prvo kolo, u drugom kolu gubi od predstavnika Turske u produžetku borbe 3:6.

KOŠARKA

Susjedni prvoligaš Varteks iz Varaždina pobjednik je Kupa Grada akovca, turnira kojeg je organizirao NK Me imurje drugu godinu za redom. U utakmici koja je odlu ivala o prvom mjestu Varteks i Me imurje odigrali su bez golova i pobjednika 0:0.

Me imurje je bila daleko bolja mom ad od Varaždinaca, ali je nedostajala realizacija, tako da su Varaždinci najbolji s 7 osvojenih bodova, dok je Me imurje osvojilo 5.

Prije posljednje utakmice Me imurje je slavilo pobjedu protiv Nafte 2:1, dok je drugog dana turnira remiziralo sa Slobodom Tuzla 1:1.

Tre e mjesto osvojio je BiH Premier ligaš Sloboda iz Tuzle. Svladali su Naftu iz Lendave 3:0 i na kraju su tre i sa 4 osvojena boda, dok je

Me imurje je postiglo u tri utakmice samo 3 gola, a stvoreno je još desetak izglednih prilika razo arala Nafta iz Lendave koja je odigrala daleko najlošije od sviju na turniru i ostala bez boda. Najbolji strijelac turnira je Ivica Žuljevi ,

a najboljim igra em proglašen je Cicero Lima.

Kako se približava završna faza priprema, turnir je itekako dobro-

došao treneru utuku da isproba odre ene varijante, te po inje kristalizirati po etnu postavu. Ona je vrlo blizu, a sastav u kojem je ve ina igra a iz II. lige, te samo tri- etiri nova imena pokazuje da je kvalitetom ve u prošlom prvenstvu bio na prvoligaškom nivou. Nažalost, još jednom se pokazuje sva surovost II. HNL u kojem je ponekad “logistika” važnija od igra kog kadra. Najbolje to pokazuje primjer Karlovca koji u prvoligašku sezonu ulazi sa samo pet-šest igra a iz prošle sezone, a uvjerljivo je stekao status prvoligaša. Stoga je Me imurje u prednosti pred mnogim klubovima uo i starta nove sezone i prema prikazanome zasigurno vrijedi i može u i u borbu za sredinu tablice. Naravno, prvenstvena utrka e donijeti pravi izgled stvari na vidjelo.

(D. Zrna, foto: VŽR)

NAJBOLJI IGRA turnira Cicero Lima igra u sjajnoj formi

Bolji smo i od mnogih starih prvoligaša U više od 200 država pridruženih FIFI, Brazil ima igra e u njih 180.

Me u odredištima Brazilaca je, dakako, i Hrvatska, ija I. HNL udomljava dvadesetak igra a iz države u kojoj je nogomet “doru ak, ru ak i ve era”. Brazilci ina e igraju nogomet u ve ini svjetskih zemalja.

Brazil godišnje u inozemstvo prodaje u prosjeku gotovo su u igra a, što je najviše na svijetu.

Ve punih sedam godina u Hrvatskoj igra Cicero Paulo Lima, koji je u Brazilu pozna kao Paulinho.

Prošla sezona u dresu Me imurja bila mu je najuspješnija otkako je u Hrvatskoj. Slobodno se može re i da je svojim igrama, asistencijama i golovima me u najzaslužnijima za povratak Me imurja u I. HNL. Lima, kako ga zovu u Hrvatskoj, danas vrijedi poput Dinamovog Brazilca Sammira, kaže sportski direktor Dove er, i sigurno je igra koji bi bez problema mogao igra u oba najbolja hrvatska kluba.

- Imamo s njim još dvogodišnji ugovor, on je zadovoljan u akovcu, u 28. je godini, sazreo kao igra , tako da nam se nikamo ne žuri. Pripremne utakmice pokazuju formu koja ga je krasila cijelu prošlu sezonu, tako da sam siguran da e zablista i u I. HNL, uvjeren je sportski direktor Dove er.

Lima je nedavno dobio i hrvatsko državljanstvo, više mu se ni ne odlazi previše u Brazil jer se skrasio u akovcu, iako je u Brazilu i te kako popularan.

To pokazuje i interes tamošnjih medija. Svojedobno je brazilski list A Cidade iz Sao Paula koji izlazi u milijunskoj nakladi donio pri u o “izvozu” brazilskih nogometaša u Europu, na primjer, Cicera Paula Lime, Brazilcu koji igra za NK Me imurje. Me u m, sve manje razmišlja o Brazilu, a sve više o Hrvatskoj ...

- Drago mi je da sam kona no dobio državljanstvo. Trebalo je puno vremena, živaca, administra vnih stvari riješi i ovdje i u Brazilu i jedva ekam

da dobijem osobnu kartu i putovnicu, kaže Lima u razgovoru u kojem smo pri ali ne samo o njegovim igrama u dresu Me imurja nego i onome što je iza i ispred njega.

Krenule su pripreme za novu prvoligašku sezonu Me imurja. Trener utuk nametnuo je žestok ritam koji slijede svi igra i. Nema ozlije enih, bolesnih, svi se žele nametnuti od prvog dana ...

- Moramo to pro i, zapeti sad kad je najteže, jer e nam poslije bi sve puno lakše odra iva . Najgore je ako nisi spreman, stoga svi dajemo sve od sebe na svakom treningu, kaže Lima.

U sustavu 4-2-3-1 Lima je pružao sjajne par je na poziciji desnog, krilnog napada a. Uba aji sa strane su njegova specijalnost. Vuku je poga ao “u glavu” kao od šale, a i izvo enje kornera je njegova specijalnost.

Odlikuje ga i snažan šut, iznenadio je u prošlom prvenstvu svojom ubojitom desnicom mnoge vratare. Kako igra,

ne udi da ga mnogi uspore uju sa sjajnim Portugalcem Ronaldom ...

- Ronaldo je superstar, sjajan igra , ali uvjeren sam i u svoju kvalitetu. Ina e, volim asistirati, kao i zabi , ali najvažnije je da u ekipi vlada dobra atmosfera i da pobje ujemo. I sad pred novu sezonu I. HNL, kad je u svla ionicu stiglo dosta novih igra a, sve je na nivou, tako da sam op mist da emo bi pravi ve u 1. kolu pro v Karlovca.

Smatram da smo bolji od mnogih novih i starih prvoligaša i da se možemo bori za sredinu tablice I. HNL, op mis no najavljuje Lima.

(D. Zrna, foto: VŽR)

NOVA UMJETNA rasvjeta u pogonu

SRC Mladost u europskom ruhu KOŠARKAŠKI KAMP U TOPLICAMA

Radilo se dva puta na dan!

Juniori i mla i kade Košarkaškog kluba Mursko Središ e protekloga su tjedna organizirano trenirali dva puta na dan u kampu koji im je organizirao klub. S vrijednim su mladim košarkašima radili treneri Damjanovi , Repalust, Teo Cilar i Soldat prije

podne u novoizgra enoj dvorani, a poslijepodne na vanjskim terenima. U slobodno vrijeme je bilo organizirano, naravno – kupanje. (bh) Na slici: Treneri i igra i Murskoga Središ a su na Kampu trenirali i kupali se!

Prvi dan Kupa Grada akovca na SRC Mladost održana je mala sve anost. Nakon prigodnih rije i zamjenika me imurskog župana Ma je Posavca i akove kog gradona elnika Branka Šalamona, puštena je u pogon umjetna rasvjeta kojom je akove ki stadion dobio europski š h. I instalirani semafor je na kvalitetnoj razini, pruža mnogobrojne mogu nos . Semafor je rastužio popularnog Škoru, koji je tako za vrijeme utakmica ostao “bez posla” na starom priru nom semaforu. (DZ, foto: VŽR)

14. srpnja 2009.

ZNA AJAN korak naprijed me imurskog nogometa

Objedinjene Nogometne škole NK Me imurje i NK akovec Me imurski nogomet, a tu mislimo na “proizvodnju igra a” nije izbacio prvoligaškog igra a ve duže vrijeme. Nikola Pokriva iz Jurovca i Denis Glavina iz Križovca posljednja su dva mlada nogometna “dragulja” koji su potekli iz akove ke nogometne škole, ali su “doškolovani” u Varteksu, odnosno Dinamu, da bi danas bili me imurski igra i o kojima se govori. Inicijativu o kvalitetnijem “unutarnjem”, ali i “vanjskom” pristupu nogometu u Me imurje pokrenuo je zamjenik župana Matija Posavec, a prvi rezultati djelovanja ve su vidljivi. Objedinjavanje Škole nogometa NK Me imurje i NK akovec koje je dovršeno minule subote, važna je stvar ne samo za vrhunski nogomet, ve i za sve klubove u Me imurje, posebice iz perspektive da gotovo 40 mladih igra a trenuta no igra u NK Varteksu ili Slaven-Belupo, a neki su otišli i put Dinama.

Uzimanje igra a iz me imurskog bazena kad su oni još neizbrušeni talenti trebalo bi se prekinuti nakon što su snage udružile dvije najja e nogometne škole u akovcu. NK Me imurje kao prvoligaš i NK akovec usprkos tome što je etvrtoligaš u svojem pogonu imaju preko 130 ve selekcioniranih igra a, tako je spajanje te dvije škole u jednu NK Me imurje - akovec koje su poduprijeli: Me imurska župani-

ja i Grad akovec trebalo donijeti dugoro no kvalitetne rezultate.

- Uvijek sam za potporu takvim projektima, u kojima se brine za mlade sportaše. Proces nije kratkoro an, rezultati se ne mogu posti i “preko no i”, me utim, ovo je pravi put stoga e podržati i Me imurska županija rekao je župan Ivica Perho koji je svojim potpisom u ime Županije tako er podupro projekt zajedni ke škole.

Promocija Škole u restoranu Kristal akovec Novoosnovana škola ne e imati samo za cilj “proizvodnju igra a”. Korak dalje bit e druženje roditelja, igra a, trenera, svih lanova oba kluba. Prvo je zakazano ve ovog petka u restoranu Kristal u akovcu. Dobrodošli su svi

roditelji, pa i oni koji žele talentiranu djecu tek upisati u NŠ Me imurje- akovec. Bit e predstavljeni svi treneri, kao i oni koji se bave njezinom organizacijom i djelovanjem.

Po etak je zakazan u 20 sati. (dz)

To je u inio i Grad akovec potpisom Veselina Biševca, koji je istaknuo da se u predstoje em razdoblju još treba definirati ostvarenje plana i programa koji je Škola zacrtala u svom radu.

Kako je istaknuo direktor NŠ Dušan Mikulaj, koji je ovih dana potegnuo najviše da “Škola stane na noge”, kaže da je ovo projekt bez kojeg nema budu nosti me imurskog nogometa. Stoga je u subotu uslijedila i zajedni ka skupština NŠ Me imurje i NŠ NK akovec koja je preimenovala obje škole u NŠ Me imurje- akovec, tako da je cijeli proces zaokružen.

NŠ Me imurje- akovec sada ima zajedni ko vodstvo kojeg sa injavaju lanovi oba kluba i NK Me imurja i NK akovca, dok su u zajedni ku školu ušli i treneri. Škola e imati 10 selekcija koje e biti u natjecateljskom pogonu, te dvije po etnika. U njoj e raditi 12 trenera (6 zaposlenih i 6 honorarno), dok e i njezin direktor biti pro esionalac.

Budžet je planiran na iznos od oko 1.800.000 kn koliko su na mla e selekcije kad se sve skupa zbroji trošila oba kluba, a polovicu tih sredstava trebala bi osigurati lokalna samouprava, iako tu postoji jedan veliki “ali”

zbog recesije. Me utim, ulaganje u sport mladih jedan je od najvažnijih segmenata u kojem bi lokalna samouprava trebala podržati ne samo nogomet, ve i ostale sportove.

(D. Zrna)

Osnivanje zajedni ke škole poduprli su Me imurska županija i Grad akovec

14. srpnja 2009.

POVRATAK “odbjeglog sina” Denisa Glavine u redove zagreba kih modrih

Me imurec ponovno u dresu Dinama Jedan me imurski nogometaš ponovno je prošli tjedan bio jedna od glavnih nogometnih vijesti u Hrvatskoj. Dinamo je predstavio i svoje posljednje poja anje ljetnog prijelaznog roka. U redove zagreba kih modrih nakon Nikole Pokriva a stigao je ponovno jedan me imurski igra - Denis Glavina. Rije je o univerzalnom

bo no - veznom igra u koji je stigao iz Vorskle Poltave. Denis je ina e rodom iz Križovca.

Dinamo je Glavinu posudio na godinu dana uz opciju otkupa ugovora. Ina e je Dinamovo dijete, igrao je za mla e kategorije, bio lan svih mla ih reprezentativnih vrsta Hrvatske, nakon ega su zaputio prema Ukrajini.

Modri nisu svoju posljednju prinovu prijavili za dvije utakmice drugog pretkola protiv Pjunika, stoga ne e mo i nastupiti.

U Dinamu se nadaju kako e na raspolaganju biti u prvom pretkolu Lige prvaka i u prvoj kolu I. HNL. Ina e, ve u drugom kolu 1. kolovoza Me imurje gostuje u Maksimiru.

Najseksipilniji igra lige, ali oženjen Denis je oženjen Ukrajinkom Katerinom Zagorevskajom (25), a imaju jednogodišnju k er Nicole Denis. One su ostale u Dnipropetrovsku u luksuznom etverosobnom stanu u elitnoj etvrti, sve dok se novi dinamovac ne sna e u Zagrebu. Oženio se njome 2007. u Me imurju, a mladence je do crkve u Vratišincu dovezla duga ka bijela limuzina, koja je posljednjih godina atrakcija svatova koji teže “ameri kom sjaju i blještavilu”.

Katerinu je upoznao u Dnipropetrovsku, psihologinja je po struci, k i suvlasnika poznate ukrajinske banke i nekadašnja manekenka.

U Ukrajini je izrazito popularan i kod ženskog svijeta za

kojim eznu i mnogobrojni naši muškarci, a brojni su ga ženski asopisi birali i za najseksipil-

nijeg nogometaša ukrajinskog nogometa. (dz)

- Sretan sam što sam se vra-tio u klub iz kojeg sam potekao..

Hvala Mami u i Juri i u što su see odlu ili za mene i nadam se da u opravdati povjerenje, rekao je Glavina, koji je dobio dres s brojem 11.

Kruno Jur i kaže da je inzistirao na dovo enju ovog 23-godišnjaka. Ipak, Glavina je za bo nog igra a poprili no ofenzivan, nerijetko zabija.

- Moja prirodna pozicija je lijevi bek, a glavni mi je posao igrati tu ulogu.

Glavinu su u Ukrajini proglasili najboljim mladim igra em lige 2006. godine, dok je nastupao za kijevski Dinamo. No, nakon toga se malo izgubio, uslijedio je posudba u Dnipro, a zatim prelazak u Vorsklu.

- To no je, bio sam najbolji igra , što ne zna i da još uvijek nisam. Promijenio sam mnogo klubova i to me malo poremetilo.

Ipak, tamo me cijene i u Ukrajini svi znaju tko je Glavina, rekao je pun samopouzdanja prilikom predstavljanja u Plavom salonu.

Koliko zna o novoj mom adi, je li u Ukrajini pratio Dinamo, pitali su novinari ...

- Gledao sam i pratio, nisam mogao bez Dinama. Mogu re i da se stvara svjetska mom ad, zaklju io je Glavina. (Zr)

NIKOLA POKRIVA brzinski ozdravio od “svinjske gripe”

Od ponedjeljka ponovno u redovnom treningu I jedan Me imurec dobio je svinjsku gripu, ali daleko od Hrvatske i Me imurja. Hrvatski reprezentativac, lan Monaca Nikola Pokriva izoliran je, zbog svinjske gripe na pripremama tog francuskog prvoligaša koje se odvijaju u Vichyiju.

Me utim, nakon tretmana Nikola je ozdravio. Simptomi zbog kojih je izoliran bili su visoka temperatura, mu nina, te totalna iscrpljenost.

U karanteni su bila još trojica igra a Monaca: Francuzi Nimani i Mongongu, te Argentinac Alejandro Alonso. Nikola

je na pripremama u Vichyu još u srijedu teško izdržao trening, a u etvrtak se probudio s glavoboljom i visokom temperaturom 39,5 stupnjeva.

Me utim, u nedjelju se osje ao kao “novi ovjek”, te se u ponedjeljak priklju io treninzima.

NOGOMETNI pir

Ljubav nogometaša okrunjena brakom Nakon što je nogometaš nogometnog kluba iz Svetog Jurja na Bregu svoju djevojku zaprosio na nogometnom terenu, uz podršku suigra a, u nogometnom svijetu dogodila se još jedna romansa. Ovaj put nije rije o prosidbi, jer ljubav ve odavno postoji, ve o svadbi.

Denis Golubi , nogometaš NK Nedeliš e, oženio je Preložanku Valeriju Gregoraš

koja je kapetanica ženskoga nogometnog kluba Trnava iz Gori ana. Na svadbenom piru u Hotelu Park u akovcu okupilo se mnoštvo, me u kojem Denisovi suigra i i Valerijine suigra ice. Bilo je zanimljivo vidjeti nogometaše na jednom sasvim druga ijem terenu, a bome i kada su supružnike bodrili na putu u bra nu luku.

- Bio sam u karanteni, ali vi-še nisam. U nedjelju sam se bašš dobro naspavao i do kraja odmo-rio, jer sam ostao u hotelu, dok jee ostatak ekipe izašao u grad. Višee m se ne osje am iscije en, vra am se u normalu i priklju ujem see treninzima stigle su dobre vijestii iz kampa Monaca. (dz)

Tko je Denis Glavina?

Radi se o bivšem junioru Dinama, koji je u sije nju 2004. otišao u kijevski Dinamo. Otac Robert Glavina vezan je uglavnom bio do sad uz NK akovec, a nakon formiranja zajedni ke škole Me imurje - akovec trebao bi trenirati starije pionire.

O transferu koji se dogodio pred pet godina, kada je Denis prešao u redove ukrajinskog Dinama, dosta se pri alo. Mami je dao “zeleno svjetlo”, iako razlaz nije bio “u ljubavi”. Me utim, vrijeme lije i rane.

Igrao je za sve mla e selekcije Hrvatske, od kadetske reprezentacije do U-21.

Nakon dolaska u Ukrajinu Glavina je bio uglavnom na posudbama, ali je stekao zna ajno iskustvo vrlo dobre ukrajinske lige. Bio je u Dnjepru i Vorskli, da bi prošlo ljeto kao slobodan igra potpisao za klub iz Poltave, Vorsklu i s njim osvojio ove godine ukrajinski kup protiv Šahtjora koji je tih dana slavio

pobjedu iz Istanbula u Ligi UEFA. Ina e, 2006. godine proglašen je najboljim mladim igra em ukrajinske lige.

Glavina je polivalentan igra na lijevoj strani. Može dobro odigrati stražnjeg i prednjeg bo nog, ak i napada a, u posljednje tri sezone u Vorskli skupio je 92 nastupa i postigao 15 pogodaka.

Uz hrvatskog reprezentativca Nikolu Pokriva a jedan je od rijetkih talenata me imurskog nogometa koji su uspjeli u nekoliko posljednjih godina napraviti prve kvalitetne korake u nogometnoj karijeri u kojoj zasigurno imaju još puno toga za “re i“. Zasigurno je i Glavini dolazak u Dinamo bez obzira na kvalitetu ukrajinskog nogometa novi izazov, ali i mogu nost da se igrama nametne i istakne kandidaturu A reprezentacije, nakon što je prošao sve mla e uzrasne selekcije reprezentacije Hrvatske. (dz)

14. srpnja 2009.

ME IMURSKI NOGOMETNI SAVEZ donio odluke o po etku nove sezone

Nova sezona kre e turnirom prvaka i kupom Protekli tjedan održana je 14. sjednica Izvršnog odbora MNS. Na dnevnome redu bila su izvješ a o proljetnom dijelu sezone 2008/2009 povjerenika za natjecanje Igora Križari a, povjerenika za su enje Darka Jambrovi i Franje Fais kao i izvješ e disciplinskog suca Stjepana Perka.

Iz izvješ a treba izdvojiti da na 394 seniorskih utakmica tijekom prolje a nije bilo niti jednog prekida utakmice što je za svaku pohvalu kako igra a tako i sudaca. Po izvješ u disciplinskog suca Stjepana Perka u svojim ligama tro ej

air play osvojile su slijede e mom adi: Spartak Mala Subotica, Croatia Orehovica, Zasadbreg, SK ehovec i Trnovec. Nekih velikih rasprava nije bilo pa su sva izvješ a jed-

noglasno prihva ena. Prihva ene su propozicije natjecanja za novu sezonu 2009/2010. Potvr eni su dosadašnji povjerenici za natjecanje i su enje. Promjena je kod disciplinskog suca od jeseni e tu dužnost obavljati Mijo Horvat.

PRIJELAZNI ROK nogometaša

Na temelju recipsa do kraja srpnja

Turnir prvaka u Trnovcu Nova jesenska sezona kre e 31. srpnja u Trnovcu pretkolom turnira prvaka seniorskih liga kada se sastaju doma in Trnovec i Budu nost iz Podbresta. Drugi dan 01. kolovoza na rasporedu su polufinalne utakmice, a u nedjelju 02.kolovoza je finale. Kup natjecanje kre e 05.kolovoza, a prvenstvena sezona 23.kolovoza.

Prihva ene su liste sudaca i delegata za novu sezonu. Na Kampu mladih koji se protekli tjedan odvijao u Murskom Središ u, Savskoj

Bez klupske istupnice, a na temelju recipsa igra i-amateri mogu promijeniti klub do 31. srpnja 2009. Igra i amateri koji se natje u isklju ivo u amaterskim ligama (III. HNL i niže razine) mogu se registrirati tijekom cijele natjecateljske godine, osim u razdoblju od 28.

Vesi, Draškovcu, Donjoj Dubravi i Novom Selu Rok sudjelovalo je

velja e do 15. lipnja. Igra i mogu biti registrirani za najviše tri kluba tijekom razdoblja od 01. srpnja do 30. lipnja sljede e godine, a tijekom ovog razdoblja igra ima pravo nastupa u službenim utakmicama samo za dva kluba osnove su koje vrijedi za prijelazni rok. dvjestotinjak djece s kojima je radilo 14 trenera.

KRENUO malonogometni turnir u Prelogu

34 ekipe u borbi za tri naslova pobjednika U subotu je krenuo tradicionalni Memorijal inž.

Vladimir Skok u Prelogu.

Nastupa ukupno 34 ekipe. U seniorskoj konkurenciji igra 20 ekipa, u veteranskoj 4, a u

pionirskoj 10.Ovaj tjedan igra se po skupinama, a završnica slijedi tek od sljede eg tjedna.

Turnir završava u srijedu 22. srpnja. (dz)

MALONOGOMETNE ve eri i u Belici

Još uvijek se igra po skupinama Lijepi broj ekipa okupio se i u Belici gdje je tako er u tijeku malonogometni turnir u organizaciji tamošnjeg NK

BSK. U tijeku je razigravanje po skupinama, a završnica bi trebala uslijediti do kraja tjedna.

ZAVRŠIO malonogometni turnir u Hodošanu

DOBIVEN pobjednik veteranskog prvenstvo MNS

Štefi ar dvaput i Bogdan za naslov Pobjednik Naran a transporti akovca AKOVEC – SPARTAK 3:1 (1:1)

U petak je odigrana uzvratna utakmica za pobjednika Me imurskih veteranskih liga. akovec je u uzvratu koji je odigran na igralištu akove ke Sloge slavio pobjedu protiv Spartaka iz M. Subotice 3:1 (prva utakmica završila je 3:2 u korist Spartaka), što mu je bilo dovoljno za osvajanje naslova prvaka. Utakmica je bila zanimljiva do samog kraja, a sve dileme oko kona nog pobjednika razriješio je drugim zgoditkom Ivan Štefi ar. (DZ, oto: VŽR)

Pobjedni ki pehar primio je kapetan Nenad Hranilovi koji je morao rano iza i iz igre

AKOVEC. Igralište NK Sloga. Suci: Šupljika Davor (Šenkovec), Posavec Renato (Strahoninec), Posedi Radovan (Puš ine).

Strijelci: 1:0 Štefi ar (29), 1:1 Taradi (42), 2:1 Bogdan (61), 3:1 Štefi ar (90) AKOVEC:Tropša,Ga al,Pongrac,Hranilovi (od 20. Bogdan), Duji , Srpak (od 3.

Zadravec),Žganec(od70.Sa er),Sanjkovi , Kneževi , Sobo an, Štefi ar.

SPARTAK: Hrustek, Požgaj, I.Križai , Mar ec, Horvat, Kova i (od 85. Novak), M.Križai (od 65. Pintar), Juras, Taradi, Lon ari , Musta .

Ove godine NK Hodošan obnovio je tradiciju nekad velikog malonogometnog turnira u Hodošanu. Za ovogodišnje izdanje prijavio se lijepi broj ekipa njih 16 iz donjeg dijela Me imurja koje su se u etiri dana borile za naslov prvaka.

Na kraju je u finalu pobjedu slavila ekipa Naran-

a Transporti iz Hodošana koja je u finalu bila bolja od Bota oga Draškovec rezultatom 3:2.

U etiri dana u Hodošanu se okupio lijepi broj prijatelja malog nogometa i svih onih dobri volje i željnih dobrog druženja, te je turnir prošao organizacijski na vrhunskom nivou. (dz)

NK akovec pobjednik veteranskih liga MNS

NOGOMETNO druženje me imurskog i slavonskog mjesta i kluba

Nogomet spojio Tompojevce i Hlapi inu Nogomet je na terenu sportsko nadmetanje, a izvan terena spaja ljude koje povezuje ljubav prema nogometu. Upravo ta ljubav prema nogometu spojila je nogometaše NK Mura iz Hlapi ine i nogometaše NK “Tompojevci” iz istoimenog sela blizu Vukovara. Iz prijateljstva rodili su se i uzvratni posjeti jednog kluba drugom. Lani su nogometaši iz Tompojevca bili u Hlapi ini, a sada su nogometaši NK Mure iz Hlapi ine odigrali prijateljsku nogometnu utakmicu u Tompojevcu.

Putovanje na drugi kraj Hrvatske, nogometaši iz Hlapi ine iskoristili su za i posjet i razgledavanje Osijeka, a doma ini su im pokazali vukovarske znamenitosti, me u kojima ih je najviše dirnuo muzej u podrumu vukovarske bolnice. Zatim su zapalili svije u svim poginulim braniteljima i civilima na vukovarskom groblju i Spomen domu Ov ara.

Prijateljski nogometni susret te je završio u korist doma ina 2:0.

Unato porazu, druženje se nastavilo zajedni kom i eštom.(BMO)

14. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 45

46

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3 1999.g.; 7 sjedala; Fiat S lo 1.6 16V 2002.g., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g., reg. do 4./10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889

RENO CLIO 1.2 klima, abs, servo, centr. daljinsko, el. stakla, radio-cd mp3, nove gume, reg. do 6./10., odli an u sustavu pdv-a nema prijenosa, cijena 4.800 eur, tel: 099/2341-591 PRODA JEM skuter YAMAHA NEOS 2003.g., reg. do 4./2010, prije eno 3.050 km, 49 ccm, crvene boje, 2. vl., tel: 099/591-8587 PRODA JEM SKUTER peda speedfire 2008.g., Italija, 3kw, 260 km, 2 kacige, reg. do 10.mj., cijena 6.000 kn, tel: 098/9191-804 PRODAJEM FI O Z-750 1980. god., neregistriran, motor super, lim za uredi , cijena 500 eur, tel: 098 546 219 PRODAJEM GOLF I CABRIO 1.6td, reg. do 12.7.2009., lim i motor super, krov za uredit, 1.500 eur s novim krovom, 1.800 eur moĹže zamjena, tel: 098 546 219 PEUGEOT 407 HDI 110KS, 2006.g., 1.vlasnica, 41.000 km, servisna, nije uvoz, odli no stanje, 11.900 eur; mob 091/732-3380 PRODAJE SE XSARA PICASO 2.0 HDI 2002.g., u izvrsnom stanju, sva oprema (ili mijenjam za manje vozilo uz nadoplatu), zva poslije 16 sa na tel.

040/363-108, 098/165-9572 MERCEDE S A170 CDI, full oprema, o uvan, metalik, 2001.g., mob.

091/970-1929 KAWASAKI ER6n, 2008.g., crni, uĹĄ uvan, prije enih oko 2500 km, 40.000 kn, tel: 095/9080-423 PEUGEOT 206 1.1 Mistral mod. ‘03, vlasnica, klima + oprema, metalik, odli an, 4.500 eur; mob. 095/923-4245 FORD ESCORT KARAVAN 1.8 TD, bijele boje, sve osim klime, tel 095/8408-455 ATV ADLY 300, etverocikl 2006.god, registriran, sa setom guma za teren, prodajem za 21.000 kn, mob. 098/240-181 PEUGEOT 207 1.4 16V Comfort Pack 2006.g., 90 KS, autom. klima, panorama krov, alu naplaci, 29.900 km, odli no stanje, 5 vrata, 10.500 eur; mob.

099/400-9619 PEUGEOT 307 1.4 16V XR, 90 KS, 2004.g, reg. do 6./2010.g., autom. klima, servisna + svi ra uni, 70.000 km, odli an, 8.200 eur, mob. 099/310-9845 RENAULT TWINGO 1.2 1998.g., reg.godinu dana, odli an, 2.400 eura, mob.

099/7872-595 OPEL VECTRA KARAVAN 1.8 16v 1997.g., reg. godinu dana, full, klima, servisna, 3.900 eura, mogu a zamjena za je inije, mob. 099/4158-452 KUPUJEM osobni auto DIESEL do 13 g. staros , i zadnja svijetla za Opel Vectru mod. ‘94.god., tel: 099/67-14-888 PRODAJEM: ford escort (93) reg. do 4/10., odli no stanje, za 1.150 eur; audi A6 1.9tdi full oprema reg. do 5/10., za 6.900 eur; mercedes 190 2.0 diesel reg. do 12/09., za 1.800 eur te iznajmljujem skuter za 15 eur/dan, mob. 098 777 095 PRODAJEM: ma z (99) reg do 3/2010., za 2.200 eur; peugeot 406 neregistr., odli an, klima, za 2.450 eur; punto (99) reg do 10/09., za 2.150 eur; rover 214 (96) reg. do 10/09., za 1.700 eur te kupujem auto, mob. 095/922-6682 MAZDA 6 KARAVAN 2003.god., srebrne boje, registriran, klima, centr. zaklj., mob. 091/154-3864.

PRODAJEM OPEL VECTRU 2.0i, ugra en auto plin, reg. do 12./09., mob.

095/901-7452 PRODAJE SE TOMOS-APN-6 1999.god., reg. do 27.6.2010., cijena 4.000 Kn, is se moĹže vidje i proba na adresi Ĺ enkovec, A. Ĺ enoe 26. mob 091/3430-488 PRODAJEM OPEL VECTRU 1.8i 1995.god., neregistrirana, Nenad Kuki , mob. 091 522 2358 OPEL A S TR A CL A S SIC I 1999. g. 1. v lasni c a, n ovo r e gis tr ir ana, m o b.

091-5545-777 PRODAJEM 4kom eli nih felgi s gumama Fulda 185/60/14, za Fabiu, voĹžene jedno ljeto, mob. 091/256-2945 PEUGEOT 206 1.1 Mistral mod. ‘03, vlasnica, klima + oprema, metalik, odli an, 4.500 eur; mob. 095/923-4245 PEUGEOT 307 1.4 16V XR, 90 KS, mod. ‘05.g, reg do 6./10.g., autom. klima, servisna + svi ra uni, 70.000 km, odli an, 8.200 eur, mob. 099/310-9845

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM XSARU PICASO 2.0 HDI, sva oprema, tel: 040/363-108 OPEL ASTRA DTI 2002.g., nije uvoz, 1.vl., Elegance (klima, ABS, alu,...), servisna knj., odli an, 6.300 eur, mob.

091/7322-790 PEUGEOT 207 1.4 16V Comfort Pack 2006.g., 90 KS, autom. klima, panorama krov, alu naplaci, 29.900km, odli no stanje, 5 vrata, 76.500 kn; mob.

099/400-9619 VW TRANSPORTER 2000.g., 2.5TDI, furgon vozilo, full oprema, vrlo povoljno, moĹže i zamjena za manje vozilo. mob.

095/5135-115, 098/1375-841 VW POLO 1.9 SDI 2004.g., srebrni, prvi vlasnik, 54.500 km, servisiran, o uvan, reg. do 2./10., mob. 098/732-531 PRODAJEM EURO KUKU od opel vectreA, tel: 098/904-9291 PRODAJEM PUNTO 1.2, 2002.g., prvi vlasnik, registracija do srpnja, mogu a zamjena.

Mob.: 098/95-49-775 VOLVO 460 1.9TD 1996.g., registriran, karamboliran, mob. 091/510-1064 PRODAJEM OPEL KADET 1990. god., registr. do 10./09. Nazva na tel. 040/857-030 PEUGEOT 307 CC 1.6 2004.g., reg. 4./10., crvene boje, mob. 099/67-63-931 KUPUJEM VW 1.9 D MAĹ INU 47kW, tel.

091/7237-999 Ĺ KODA FELICIA 1.9 dizel 1997.g., centralno, servo, 800 eur, mob. 091/7237-999 BMW ALU FELGE s gumama 195/65/15 Con nental, mob. 098/980-7042 REN. CLIO 1.5dci 2002.g., 3v, 86 tkm, neregistriran, garaĹžiran, mob. 091/2177-558 FIAT PUNTO 1.7d 1995.g., reg. do 3./10., povoljno. Mob. 098/562-938 FORD ESCORT K ARAVAN 1.8 TD, bijele boje, sve osim klime moĹže i na rate, tel 095/8408-455 OPEL CORSA 1.4 1993.god., cijena 5.000,00 kn, mob. 092 103-8304 PRODAJE SE ZASTAVA 101 comfort 1980.g., 40.000 km, prvi vlasnik, prva limarija, tel.

343-451 PRODAJE SE CADY 1.4i 1997.g., reg. do 10.mj., 117.000 km, 2.vl., cijena 2.300 eur, mob.

098/944-9470 KUPUJEM OPEL astru ili vec tru staro sti do 10g., zvati poslije 17 sati na tel.

098/923-5909 CLIO II 1.2i mod.’00., reg. do 10./09., cijena 2.600 eur, tel. 095/536-0241 AUTO GUME Fulda M+S 175/70/13, prodajem, mob. 098/258-612 PRODAJEM MOTOR Venox Kymco 250cm3, 10.800 km, sive boje, 2003.g., cijena 27.000 kn, izuzetno o uvan, kaciga na poklon, mob.

099/527-2165 MOTORKOTA marke Keway 125ccm, star 3g., registriran, ispravan, malo voĹžen, tel.

091/50-85-707 PRODAJEM TOMOS APN6, ispravan, 1.500kn, i skuter Baotian, pod garancijom, registriran, 350km prije eno, cijena 3.000 kn, tel.

853-310 PRODAJEM OPEL KADETT 1.4i, reg. do 4./10., uĹĄ uvan, crvene boje, tel. 098/958/-3836 SKUTER, vrlo dobar i Tomos, oba su registr., moĹže zamjena za neispravan + vaĹĄa doplata, mob. 091/549-2721

ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAĹ TENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI. DugogodiĹĄnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. ÂŤKROVÂť, akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

Prodajemo i potraĹžujemo ku e, stanove, apartmane, zemljiĹĄta, poslovne prostore u Me imurju i ĹĄire.

RODIKOMM d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 MRŠAVITE POMO U BIOTER APIJE – brzo i efikasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347-031 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 DAJEM U NAJAM GRA EVINSKU brzomontaŞnu fasadnu skelu za sve vrste gra evinskih radova na ku i ili ve em objektu, tel.

091/559 4332 MEGA-PARKETI d.o.o., Kotoriba - POSTAVLJANJE SVIH VRSTA PARKETA, LAMINATA, BRUŠENJE STARIH PODOVA. Tel. 099/672-7067 ili 682-191 OBAVLJAM USLUGU IŠENJA LJEŠNJAKA male i ve e koli ine, mob. 098/722-796 SVE VRSTE GRA EVINSKIH RADOVA IZVODIMO, tel. 040/868-194 ili 099/794-99-22 OBAVLJAM uslugu koťnje trave kosilicom i trimerom. Tel. 098/9429-681 RADIM PRIJEVODE S ENGLESKOG NA HRVATSKI JEZIK - cijena prema dogovoru. Mob. 098/987-1056 BRA NI PAR srednjih godina iz K brinuo bi o starijoj osobi u zamjenu za nekretninu. Mob. 091/970-1929 TRAŽIM PARTNERA ZA POSAO – posjedujem grijani podrum od 160m2, mob.

095/8841-965 ZA ZAVRĹ NE RADOVE NA OBITELJSKOJ KU I u akovcu nudim apartman na moru uz doplatu, mob. 098/1790-733

NAMJEŠTENJA MLA A ŽENSKA OSOBA poljoprivredni tehni ar traŞi posao u plasteniku ili poljoprivrednom gospodarstvu. mob: 099/764-3628 OSOBE ZA HONORARNI POSAO, mob. 098 257 398 PROFESORICA hrvatskog i engleskog jezika i knjiŞevnos obavlja usluge prevo enja, poduke i lekture. Mob. 098 920 88 82 POSAO uvanja djece u mojoj ku i u akovcu ili posao iť enja ili njegovanja starije Şenske osobe, traŞi osoba srednjih godina, povoljno, mob. 091/602-1763 TRAŽI SE OSOBLJE za rad u ca e baru. Mob. 098/134-2071

NEKRETNINE

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Zetor i Ursus – moŞe i neispravno, mob. 092/110-7-110 PRODAJEM SAMOUTOVARNU prikolicu Sip Senator 22. Tel 098/161-3735 PRODAJEM 3-djelni drveni kukuruŞnjak, mob.

095/900-6675 PRODAJEM KOMBAJN ZA KRUMPIR Grimme SL-750, generalno ure en, mob.

091/595-0053 PRODAJEM DVOREDNI BERA KUKURUZA SIP TORNADO 80, prvi vlasnik, info, 040/895-086 ili 091/1688-679 KUPUJEM TRAKTOR IMT 533, 539, kombajn za kukuruz, okreta sijena, bo nu kosu i ostale polj. priklju ke, mob. 098/9514-122 ili 099/2138-728 KUPUJEM JEDNOOSOVINKU kiper prikolicu 4T, mob. 098 722 614 PRODA JEM TRAK TOR IMT 558 i plug 2 brazde 14 cola visoki – povoljno, mob.

098/175-2186 DVOREDNI BERA KUKURUZA Sip Tornado 80, tel. 091/1688-679 ili 040/895-086 KUPUJEM BA VU (kolsku, limenu i sl.) za prijevoz gnojnice od 500 ili 1.000 lit., tel.

334-074 ili 098 632-474.

PRODAJEM TRAKTOR Ursus 335, 1971.g, kabina i kompresor, u vrlo dobrom stanju, mob.

098/180-80-27 PRODAJE SE RABLJENA POLJOMEHANIZACIJA – elevator, plug, tanjura a, sija ica, okreta sijena i dr., mob. 098/241-742 PRODAJEM EKI AR Mio Standard, malo koriťten, povoljno, mob. 099/508-6725 PRODAJEM SJEME REPICE sorte Perko, cijena 8kn/kg. N. Selo Rok, tel. 853-258 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo 4806 TD sa ťirokom kabinom, malo radnih sa , te plug 10 cola visoki, luť ara sa 6 valjki, prodajem, mob. 091/9770-584 PRODAJE SE metalni dvodijelni kukuruŞnjak duŞ. 8m, cijena 6.000,00 kn, mob.

091/576-4203

www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350

PRODAJEM STAN od 82m2 u centru k, namjeĹĄten, s malim dvoriĹĄtem, ĹĄupom i podrumom, s mogu noĹĄ u ure enja potkrovlja od 48m2, cijena 85.000 EUR, mob. 099/316-2112

www.mn-nekretnine.com O. PRICE 34 AKOVEC TEL: 391-373 MOB: 098 426-917 PRODAJEMO: KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIĹ TA RJEĹ AVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE!

SMS NEKRETNINE akovec, R. Boťkovi a 21 (preko puta suda) tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO: ku e, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradiliťta POTRAŽUJEMO: sve vrste nekretnina na podru ju VaraŞdinske i Me imurske Şupanije

PRODA JE SE NOVA KU A od 107 m2 s dvoriĹĄtem od 434 m2, na otoku Pagu, naselje VlaĹĄi i, cijena 100.000 eura. Mob. 098/166-1177 PRODAJE SE VIKENDICA i 9000m2 terena za sadnju, cijena 30.000 eur, mogu a zamjena za stan uz doplatu, zva vikendom na tel.

091/931-4355 PRODAJEM KU U PRIZEMNICU-dvojnu u NedeliĹĄ u, svi priklju ci, atrak vna lokacija. tel. 821-626 PRODAJE SE KU A u KriĹĄtanovcu, dvoriĹĄte i oranica, sveukupno 525 hv, useljiva, cijena 29.000 eur, struja, voda, telefon, tel.

098/213-625 HITNO SE PRODAJE KU A u Zebanec Selu.

Cijena po dogovoru. tel. 099/502-7203 PRODAJEM GRADILIĹ TE u akovcu, Buzove ka ulica, povrĹĄine 225 hv. Mob. 098 183 21 38 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN polunamjeĹĄten stan u Ĺ enkovcu, mob. 098 181 3087 ili zva poslije 18 sa na 343 566 GRADILIĹ TE 940 m2 u Ĺ enkovcu, predjelu Dolec, komunalno maksimalno opremljeno. telefon: 098/241-126 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN u akovcu, prizemlje, 40 m2, povoljno. Info: 098-134-2090; 091-556-9091 IZNAJMLJUJEM NAMJEĹ TENE SOBE U AKOVCU, mob. 091/882-9352 IZNAJMLJUJE SE STAN od 56 m2, namjeĹĄten, u centru grada, mob. 099/7535-803 PRODA JE SE KU A U VRATIĹ INCU. Tel. 091/5811-358 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA od 30 m2, namjeĹĄtena, centar, samci ili studentima, povoljno. tel. 095/8080-116 IZNAJMLJUJE SE MANJI jednosobni stan u centru k, polunamjeĹĄten, zvati poslije 16 na mob. 095/900-1187 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu. mob. 098 1846 898 FRIZERSKI SALON SA SOLARIJEM novoure eni - IZNAJMLJUJEM hitno i povoljno! tel: 098 937 1186 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI NAMJEĹ TEN STAN isklju ivo studen ma. Mob. 098 1846 898 PRODAJE SE VIKEND KU A ZA STANOVANJE u Dragoslavcu, novije gradnje, s malim vinogradom i vo njakom. tel: 343-557 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN namjeĹĄten i iznajmljuju se sobe s upotrebom kuhinje i kupaonice. tel. 390-094 IZNAJMLJUJU SE DVA POSLOVNA PROSTORA od 13 i 20 m2, u Prelogu, Glavna 42, postoji mog. spajanja u jedan, mob. 098/9623-012 IZNAJMLJUJE SE STAN u akovcu, namijenjen studen cama, u blizini Visoke u iteljske ĹĄkole. Tel. 098/463-550, zva poslije 16h.

I Z N A J ML JUJE S E DVO S O B N I N A M J EĹ TENI stan u Murskom SrediĹĄ u, mob.

091/5495-873 PRODAJE SE STAN od 56m2 u centu grada, namjeĹĄten, mob. 098/426-580 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN polunamjeĹĄten stan u Ĺ enkovcu. tel. 098 181 3087 ili poslije 18h na 343 566 PRODAJEM NAMJEĹ TENU KU U u Koprivnici, 120m2, velika oku nica, svi priklju ci, tel.

091/2010-540 KU A U ZASADBREGU, starija, sa joĹĄ 2 gradiliĹĄta i oku nicom od cca 8000 m/2, izlaz na dvije strane, asfalt, vlasniĹĄtvo 1/1, cijena po dogovoru. Tel: 099/78 74 683 PRODAJA SE KU A U NIZU u ulici ZAVNOH-a.

Mob. 098/242-533 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u NedeliĹĄ u, ulica prema Dunjkovcu, 2400m2, cijena 25.000 eur, dogovorna. Mob: 095/8484-507 AKOVEC, 2-sobni stan 40m2, prize mlje, povoljno. Info: 091-556-9091 ili 098/134-2090 PRODAJE SE KU A u centru D. Kraljevca, pogodna za stambeni ili poslovni prostor, veoma povoljno. Info 098/9399-618 PRODAJE SE HITNO KU A s gradiliĹĄtem u Zebanec Selu, cijena po dogovoru. tel. 099/502 72 03.

PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 49 m2, Vukovarska ulica u akovcu. mob. 098 1846 898 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI NAMJEĹ TEN STAN u akovcu isklju ivo studen ma. mob.

098 1846 898 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI NAMJEĹ TENI STAN, tel. 328-282 ili 098/303-759 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI KOMFORNI STAN u M. SrediĹĄ u. Mob. 091/5495-873

IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR 2x25m2 u akovcu, ul. dr. A.Star evi a, pogodan za trgovinu ili hi obrt, mob. 098/462-502 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI NAMJEĹ TENI STAN u donjem dijelu ku e s posebnim ulazom, u akovcu, info 098/938-7532 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel.

099/703-1886 ili 040/639-416 IZNAJMLJUJEM NAMJEĹ TENU SOBU u akovcu na Jugu, mob. 091/7237-999 IZNA JML JUJE SE SOBA mla oj Ĺženskoj osobi/studentici, blizu centra k, tel.

099/2426-087 IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TENA SOBA za jednu osobu i namjeĹĄtena garsonijera, tel.

390-291 ili 390-462 PRODAJE SE KU A na Jugu k, svi priklju ci, blizina vrti a, mob. 098/260-955 ili 098/677-504 IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TENA KU A u Savskoj Vesi, tel. 098/241-742 GRADILIĹ TE U PUĹ INAMA, ul. Petra Zrinskog. Tel. 821-507.

IZNAJMLJUJE SE SOBA mla oj Ĺženskoj osobi/studen ci blizu centra akovca. Tel. 099 2426 087 PRODAJE SE KU A u Donjoj Dubravi. mob.

091/1328-236 ili 098/703-662 PRODAJE SE DVOSOBAN stan s garaĹžom u NedeliĹĄ u. Tel. 099/256-78-99 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob.

098/9422-821 IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TENI STAN u M. SrediĹĄ u, zaposlenim osobama, mogu nost nasljedstva, te se prodaje ku a u M. SrediĹĄ u, mob. 099/402-14-13 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA od 30 M2, ĹĄiri centar akovca, namjeĹĄtena, povoljno 1.000 kn/mj, studentima ili samcima. tel.

095/8080-116 PRODAJE SE KU A u Šenkovcu, ili se mijenja za manji stan u akovcu. Mob. 099/786-9970 MLADI BRA NI PAR TRAŽI U NAJAM STAN u akovcu ili uŞoj okolici, novogradnja ili novoure eni. tel: 091/3909-501 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM dvosobni stan u centru k, 46m2, sva brojila etaŞirana, mob. 091/572-4557 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN od 46m2 u centru k, sva brojila etaŞirana, mob. 091/572-4557 KUPUJEM STAN u akovcu od oko 100m2, s li om ako je stan na katu. Cijenjene ponude na tel. 091/572-4557 STAN ZG, Ilica, 50m2, 3. kat, namjeťten, prodajem, mob. 099/218-0672 FRIZERSKI I BEAUTY SALON, akovec, novi, klima, lcd, kuhinja, namjeťten, prodajem, mob. 098/241-559 STAN 72m2, garaŞa, parking, Mihovljan, novogradnja, kredit, osiguran, prodajem, mob.

098/241-559 STAN 4-SOBNI, novogradnja, parking, garaŞa, Mihovljan (ispod Šafrana), prodajem, mob. 098/241-559 POVOLJNO SE PRODAJE NOVOGRADNJA u Strahonincu 2009.g., roh-bau, moŞe i na otplatu, mob. 098/749-131 PRODAJEM STAN u akovcu, I.pl. Zajca, 38m2, cijena 43.000 eur, 1.kat, etaŞiran, djelomi no namjeťten, mob. 098/284-100 IZNAJMLJUJEM MANJI DVOSOBNI STAN u akovcu, mob. 095/868-1788 KU A u Murskom Srediť u, povoljno se prodaje ili mijenja za manju ku u ili vikendicu, uredni papiri, mob. 098/9176-477 NENAMJEŠTENE GARSONIJERE u akovcu, blizina Pedagoťke akademije i gl. Şelj. kolodvora, tel. 384-515 ili 098/545-526 TRAŽI SE za uvanje i koriťtenje ku a ili stan za uslugu pomo , iť enje i odrŞavanje, mob.

095/800-4342 MIJENJAM DVOSOBNI STAN od 55m2 s etaĹžnim grijanjem u VaraĹždinu, za sli ni u akovcu, tel. 042/214-876 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u Cirkovljanu povrĹĄine 1600m2, mob. 098/9234-772 PRODAJE SE KU A u Ivanovcu s velikom oku nicom, gosp. Zgradama i oranicom, tel.

337-893 ili 099/671-9445 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u Ĺ enkovcu, nazva poslije 17 sa na tel. 343-092 ili 098/832-509 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR i stan u ul. R. BoĹĄkovi a 39, sudska ulica, mob.

098/195-7448 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN, namjeĹĄten, poseban ulaz i brojila, samcu ili paru, prednost, Ivanovec, mob. 091/5000-707 PRODA JEM DVOSOBNI STAN od 54m2, renoviran, u akovcu, tel. 363-929 ili 098/925-4619 PRODA JE SE KU A u akovcu, mob.

098/130-29-42 PRODAJE SE KU A KATNICA u NedeliĹĄ u, svi priklju ci, odmah useljiva, atrak vna lokacija za poslovni prostor. tel: 040-822-362 GRADILIĹ TE prodajem, (stambeno ili poslovno) uz zaobilaznicu u akovcu. Tel. 040/343-318

TURIZAM APARTMANI GRAD PAG, BLIZINA MORA, KLIMA, SAT TV, VLASTITA TERASA NATKRIVEN PARKING, PLA ANJE DO 12 RATA, TEL 098 502 400, www.bukal.hr IZNAJMLJUJU SE APARTMANI U CRIKVENICI – dvosobni i trosobni, blizina mora. mob.

098/164-8-456 IZNAJMLJUJU SE APARTMANI za 4-6 osoba u Loparu na otoku Rabu, u lipnju i rujnu mjesecu, mob. 091/543-4828

14. srpnja 2009.

VODICE – novoure ene komforne apartmane iznajmljujemo super povoljno, www.infoadria c.com/ma c , tel. 021/378-358 ili 098/909-6768 IZNAJMLJUJEM 1-sobni i 2-sobni APARTMAN u Privlaci kod Zadra, blizina mora 200m, vrlo povoljno, mob. 098/805-186 U ZADRU, povoljno se iznajmljuju apartmani i gratis bicikle, tel. 023/311-425 ili 098/93-73-203 IZNAJMLJUJEM TRI APARTMANA od 40m2, na otoku IŞu, tik do mora, vrlo povoljno, mob. 098/38-88-38 U SUKOŠANU kraj mora iznajmljujem jednosobne i dvosobne apartmane, tel.

023/393-189 ili 023/394-617 APARTMANI, PRIVL AKA, 200m od pjeĹĄ ane plaĹže, klima, sat. tv, parking, mob.

098/393-145 POVOLJNO IZNAJMLJUJEMO JEDNOSOBNE I DVOSOBNE APARTMANE u Biogradu na moru, udaljenost od plaĹže, marketa i trim staze 150m, tel. 091/555-1044 ili 091/722-0836 PRODAJE SE APARTMAN vrhunske kvalitete u Novalji, veli ine 56m2 s terasom od 12m2 i parkingom od 12m2. Mogu a djelomi na kompenzacija ili zamjena za kvalitetnu nekretninu u akovcu, tel. 099/707-4170

ŽIVOTINJE

PRODAJEM BURSKE KOZE i kvalitetno bijelo vino (GraĹĄevina i Ĺ ipon), tel. 091/ 598-4803 ili 040/851 204 PRODA JEM DVA JARI A, mob.

091/1928-525 PRODAJEM Ĺ TENCE Hrvatskog Ov ara, stari 2mj., istokrvni, bez rodovnika, prisutna oba roditelja, odli ni uvari. tel: 042/647-635 PRODAJEM Ĺ TENCE PEKINEZERA stare 2 mj., istokrvne bez rodovnika. Tel. 040/364 185 ili 099 671 47 39 PRODAJEM Ĺ TENCE PEKINEZERA istokrvni bez rodovnika, tel. 040 601038 PRODA JU SE Ĺ TENCI NJEMA KOG OV ARA bez rodovnika, stari 3 mj. Mob: 099/7695-627 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODA JU SE ZE E VI, povoljno, mob.

095/897-6846 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 POKLANJAMO MA I A starog 2 mj., duge dlake (nije perzijski), mob. 092/125-7303 PRODAJEM Ĺ TENCE Hrvatskog Ov ara stari 3.mj., istokrvni, bez rodovnice, prisutna oba rod., cj. 300 kn. tel: 042/647-635 PRODAJE SE KRAVA Holstein stara 4g., bre a 8mj., tel. 092/218-7591 PRODAJU SE Ĺ TENCI pekinezera, istokrvni bez papira, mob. 098/846-017 PRODAJE SE SVINJA od oko 150kg, mogu nost klanja, tel. 821-607 NJEMA KI BOKSERI, gras ĹĄtenci, cijepljeni, tetovirani, s rodovnikom, prodajem, tel.

042/641-417 ili 098/258-552 PRODAJEM PAPIGE TIGRICE, nimfe, rozekolise, personate i rozele, te zlatne, srebrne, platinaste i kraljevske fazane. Tel. 098/912-3938

ELEKTRONIKA SINTISAJZER GEM GK 340, koriĹĄten 2 godine, uĹĄ uvan. Tel. 098/9883-776.

DIGITALNA VIDEOKAMERA Panasonic NV-GS 500 3CCD mega ois 4.0 megapiksel s puno dodatnog pribora. Tel. 098/961-4948 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 AUTO NAVIGACIJE ve a koli ina, povoljno, cijena od 450 -500 kn/kom. Info: 099/41-41-719 PRODAJE SE NOKIA 6610i, uĹĄ uvana, s novom baterijom i maskom, cijena 200 kuna.

Tel: 098/777 022 PRODAJEM KOMPJUTER s programom za ugos teljstvo (kasa+knjiga NUP), moŞe i samo program, mob: 099/310-9434 PRODAJEM SONY ERICSSON c905 ili mijenjam za laptop, mogu e doplate, tel: 098/553-352 LAPTOP Acer Aspire 5101 AMD Thurion64 - 2GHz, 512MB DDR2, 80GB HDD, DVD/ CD-RW, gra ka: ATI Radeon xpress chipset 1100, monitor: 15,4�WXGA LCD. rginalni Windows XP, cijena prema dogovoru. Mob. 098/802-269 PLAYSTATION2, neraspakiran, bez chipa, tanki sivi + Sims 2Pets original. Mob. 098 395 830 PRODAJEM TV Schneider ekran 72cm, star 3g., mob. 098/972-9975

RAZNO PRODAJEM ILI MIJENJAM za bilo ĹĄto 2 karte za koncert U2 09.08.2009. u Zagrebu, tribina JUG, zbog hitnos prodam poĹĄto-poto, u zamjenu uzimam laptop, hidrofor, bicikl, moped :) uz moju ili vaĹĄu doplatu. Cijena je 725 kn/kom. MoĹže sms i zovem vas natrag 091/520-5575

14. srpnja 2009.

PRODAJEM 250 vrhunskih dokumentaraca za 200 kuna, odli na slika i tlovi, BBC, Mili , Na onal itd., mob. 095/8766-048 KACIGA ZA MOTOR vel. L, o uvana i malo koriĹĄtena, prodaje se ili mijenja za manju.

Mob. 091/788 40 17 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling te ambalaŞa za mineralnu vodu, vrlo povoljno. Tel. 098/632-494 ELEKTRI NI SKUTER star godinu dana, o uvan, prodajem, mob. 098 726 462 PRODAJE SE STARA CIGLA, nova drvena balkonska vrata, te plinske pe i maja 8 i 12! tel: 095 804 3291 PRODA JEM 2 kar te za KONCERT U2 9.8.2009 Maksimir, travnjak! cijena 600kn/kom – HITNO, mob. 095/899 44 95 ili 098/692 825 MAŠINICA ZA IZRADU CIGARETA, izradite cigarete po najpovoljnijoj cijeni, cijena 30 kn, dostava, mob. 098 906 88 44 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling te ambalaŞa za mineralnu vodu, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJEM VRTILICU ZA RAŽANJ, tel.

363-752 PRODAJEM KVALITETNO bijelo vino (Graťevina i Šipon), tel. 040 851 204 ili 091 598 48 03 PRODAJEM STOL ZA BLAGOVAONU, boja treťnja, dim. 1,6x1m (proťirivo do 2m); autosjedalicu za djecu do 18 kg, i autosjedalicu za djecu do 9 kg Chicco (za bebe). TEL: 099/681-11-33, 091/192-57-76 PRODAJE SE STOL ZA MASAŽU Master, nov, dodatna oprema, mob. 091 929 0578 PRODAJE SE VE A KOLI INA RAKIJE, tel.

865-027 PRODAJEM: produŞni kabel 7x2.5mm 2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, alat za savijanje bakrenih cijevi i ru na pumpa za loŞ ulje, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm. Tel. 858-424 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaťevi , Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I. Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJEM PIŠTOLJ marke Z, VZOR 50, kalibar 7.65mm, je ino, tel. 857-199 PRODAJE SE DRVENA VITRINA sa staklenim vra ma, ru ni rad, puno drvo, kvalitetno, potpuno novo i nekoriťteno – povoljno.

Tel. 098/408-049 VASKO LIPOVAC (45x40) – More – brodica, cijena 2.700 kn; VLADIMIR KIRIN – akvarel, stara katedrala Zagreba, 28x20, cijena 3.000 kn. Mob. 091/767-5200 PRODAJE SE VAGA od 10kg Maxima, mesoreznica i kompjutor. Tel. 341-236 PRODAJE SE garnitura za blagovaonu, kuhinja, ťiva a maťina i bicikl Maxi pony, mob.

099/4022-982 PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel. 091/547-0069 PRODAJE SE STROJ ZA PAKIRANJE Speedy Packe raznih predmeta koji ispuĹĄta PU pjenu, a predmet pakira u najlonsku vre u. Tel. 098/274-029 ili 040/620-102

Oglasnik 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJU SE DRVA ZA OGRJEV – grab, bukva, agacija, hrast. Besplatna dostava na podru ju Me . Županije, tel.

098/56-54-54, Zdravko Katoli , e-mail: zdravko.katolic@gmail.com PRODAJE SE STOL za previjanje i jedan dj. kreveti , a drugi se poklanja, mob.

098/389-328 PRODAJE SE PVC stolarija raznih dimenzija, zva na mob. 098/846-058 iza 16 sa PRODAJEM MALOKALIBARSKU PUĹ KU lova ko-sportsku s op kom, povoljno, mob.

091/572-4557 PRODAJEM plinske pe i Ikom 12 (2kom) i Maja 8 (2kom), vrlo je ino i bojler Vailant za vodu, malo rabljen, tel. 363-915 PRODAJE SE STARINSKA DRVENA PREĹ A za groĹž e stara 300g., u ispravnom stanju, tel. 856-208 KAJAK jednosjed na napuhavanje, odli an, Sevylor Eskimo Touring ST 5100T, mob. 098/9205-620 PRODAJE SE KUH. Ĺ TEDNJAK na drva, sme e boje, novi, nekoriĹĄten, tel. 395-097 SOLARNA OPREMA za proizvodnju el. struje, solarni kolektori, regulatori punjenja, inverteri napona i vjetrogeneratori, mob. 098/744-960 PRODAJE SE bicikl, dva trosjeda, hranilica dje ja, stoli za kompjuter, povoljno, mob.

098/632-614 PRODAJEM: vitrinu, kau a, fotelje, leĹžaj, stoli , dvosjed, regal, tapec. Garnituru, ormare, stol + kutna klupa + stolice, tepihe, hladnjak, ĹĄtednjak (2+2), reĹĄo, perilicu su a, bide komplet, tendu i ostalo iz ku e, tel. 099/33-61-032 PRODAJE SE malo rabljeni proto ni bojler Junkers Eurostar za toplu vodu i centr. grijanje, tel. 098/977-1194 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO trosjed sa dvosjedom, zvati iza 16 sati na tel.

040/312-903 ili 098/208-660 PRODAJEM DIONICE Mesne ind. Vajda, mob. 098/197-0083 PRODAJE SE PLINSKA PE Maja 8 i Ikom 10. Tel: 099-5166-780

FILATELISTI KI KLUB MARIJA HUNJAK poziva sve koji se Şele priklju i radu kluba da se slobodno jave na broj telefona 099/590-6808, Darko Hunjak TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budu nost.

Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

POSAO - Ponuda

www.prijatelji-zivo nja.org e-mail: info@prijatelji-zivo nja.org

UDRUGA “PRIJATELJI�

AZIL ZA NAPUĹ TENE Ĺ˝IVOTINJE ME IMURSKE Ĺ˝UPANIJE POKLANJA: PSE I MA KE: - razli itih pasmina, spola i dobi. - Pogledati svaki dan od 10 - 12 sati ili od 14 - 16 na “Azilu za napuĹĄtene Ĺživotinje Me imurske Ĺžupanijeâ€?, pokraj carine – hladnja e, kod nadvoĹžnjaka, izme u pruga u akovcu. ViĹĄe informacija na telefon: 091/89 88 004 / uvar/.

Unaprijed se zahvaljujemo medijima i udomiteljima u ime napuĹĄtenih i odba e nih Ĺživotinja Me imurja! Na mjesto udomljene Ĺživotinje, imamo mjesta za napuĹĄtenu lutalicu koju moĹžemo spasiti od mogu e smrti. Hvala Vam ĹĄto ste u inili dobro djelo! lanovi i simpa zeri Udruge “Prijateljiâ€?

1. 172924 :AGENCIJA potraĹžuje ve i broj punoljetnih djelatnika, oba spola, bez obzira na godine za uredski posao u podruĹžnicama diljem RH, edukacija uklju ena, pla a 14 000 KN. Ĺ ifra:172924.

Tel. 060/523-641.

2. 175967 :AMBICIOZNIM OSOBAMA nudimo novi, u svijetu uhodani, visoko pro tabilni, stalni ili dodatni proso. Ĺ ifra:175967. Tel. 060/523-641.

3. 173406 :AMERI KA NUTRICIONISTI KA tvrtka traĹži ambiciozne i dinami ne osobe za osnovni ili dodatni posao, koje e tvrtka o svom troĹĄku educira da postanu prehrambeni savjetnici. Ĺ ifra:173406. Tel. 060/523-641.

4. 130602 :BRODOVI, ribarice, jahte, marine, platforme, naftovodi, predstavniĹĄtva u inozemstvu, potraĹžuju ve i broj mornara, NKV, KV radnika, tehni ko i bijelo osoblje i asnike. Ĺ ifra:130602. Tel. 060/523-641.

5. 175752 :DJELATNICU ZA ARD u ca e baru na Poluotoku, u stalni radni odnos, traĹžim. Tel. 095/810-8272.

6. 173404 :DJELATNICU za rad u caffe baru, traĹžimo, pla a 4000 kn. Ĺ ifra:173404. Tel. 060/523-641.

7. 164648 :DJELATNIKA, za rad kod ku e, poslovi pakiranja koverti, zarada 1500 kn tjedno, traĹžim. Ĺ ifra:164648.

Tel. 060/523-641.

8. 174315 :DJELATNIKE ZA IZRADU NAKITA, vrhunska zarad, rad kod ku e, honorarno ili stalni radni odnos, bez ulaganja. Od pon - sub 08 - 20 h. Tel. 060/666-449.

9. 174316 :DJELATNIKE ZA IZRADU NAKITA, vrhunska zarad, rad kod ku e, honorarno ili stalni radni odnos, bez ulaganja. Od pon - sub 08 - 20 h. Tel. 060/666-885.

10. 174317 :DJELATNIKE ZA IZRADU NAKITA, vrhunska zarad, rad kod ku e, honorarno ili stalni radni odnos, bez ulaganja. Od pon - sub 08 - 20 h. Tel. 060/666-225.

11. 174956 :DJELATNIKE ZA IZRADU svadbenih konfeta, za rad kod ku e, bez ulagana, vrhunska zarada. Tel. 060/666-225.

12. 174957 :DJELATNIKE ZA IZRADU svadbenih konfeta, za rad kod ku e, vrhunska zarada bez ulaganja, hitno traĹžimo. Tel. 060/666-449.

ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC tel. 384-333 AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC tel. 313-947 LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 tel. 310-651 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA tel. 373-111 ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e tel. 375-444 DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e tel. 372-300 ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e tel. 311-790 HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE tel. 311-755 HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC tel. 372-900 HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 tel. 396-800 ME IMURSKA BANKA AKOVEC tel. 340-000 ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 tel. 395-199 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 tel. 373-700 ELEKTRA AKOVEC, Ž. faťizma 2 tel. 371-700 - prijava kvara na tel. 371-600 GKP AKOM, Mihovljanska 74 tel. 372-466 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 tel. 390-859 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 tel. 314-080 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 tel. 396-294 REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivťa vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 tel. 311-160 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Kerťovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 INSPEKCIJE DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boťkovi a 2 (zgrada Şupanije)

tel. 391-970 tel. 374-229; 374-121; 374-106

POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. KerĹĄovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIĹ E

tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790

URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - SluŞba za gospodarstvo - SluŞba za druťtvene djelatnos - SluŞba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠE - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠE - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

723

48

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

14. srpnja 2009.

IZ MATI NOG UREDA RO ENI PETAR ZADRAVEC, sin Karmele i Erika; PAVLO GAZDEK, sin Zvezdane i SaĹĄe; FILIP MATI, sin Darinke i Josipa; VITA VADLJA, k i Ive i Sonija; IVA PAJNOGA , k i Sonje i Nikole; MIA HAN I , k i Kristine i Danijela; MARIJA TURK, k i Maje i Tomislava; MARKO HORVAT, sin Martine i Tomislava; ELLA VINKOVI , k i Helene i Damira; ELENA I KATIJA, k eri Ivane i SaĹĄe; SVEN PETROVI Ĺ MIC, sin Milene i Maria; HELENA PONGRAC, k eri Renate

RUSTICA d.o.o.

I. G. KOVA I A 6, AKOVEC Tel. 040/311-207 objavljuje

OGLAS za radno mjesto:

KONOBAR Ponude slati na gornju adresu ili se javiti osobno.

NOVOSTI IZ PITTARELLA VARAŽDIN

SniĹženja do 60 posto Izuzetno bogatu ponudu obu e u varaĹždinskom Pittarellu sada su za vas maksimalno snizili. Tako da po izuzetnim cijenama moĹžete za sebe izabrati izme u sandala, natika a, tenisica i cipelica. Osim ĹĄto je sve na sniĹženju, ako trenutno i nemaju u ponudi ono ĹĄto ste izabrali, posjetite ih eĹĄ e jer se asortiman sniĹžene robe nadopunjuje svakih desetak dana, novom ponudom. Nadopunite svoju ljetnu kolekciju, jer ete u mnoĹĄtvu modela i ĹĄirokoj paleti modernih boja sigurno na i i poneki baĹĄ vama najljepĹĄi par, po najpovoljnijoj cijeni.

Uz obu u, u Pittarellu su pripremili i velik izbor novih mode-

la torbi, papu a, kofera, ruksaka, kiĹĄobrana, nov anika, tobolaca, etuija za dokumente ili klju eve, ĹĄkolskih ruksaka.

Podsjetimo i na pogodnosti: moĹžete platiti Maestrom od 200 kuna na dvije do tri rate, Masterom od 300 kuna na dvije do tri rate, a od tisu u kuna na ak ĹĄest rata ili preko 900 kuna American karticom. Svakog utorka je dan kada na dje jem odjelu Pittarella ostvarujete popust od 10 posto, ak i na sniĹženu robu. .

Do ite u StoreL a nd u VaraĹždin,na adresu Gospodarska bb, radnim danom i subotom od 9 do 21, a nedjeljom od 9 do 19. (SZ, NĹ )

i Roberta; NIKOL STRAHIJA, k i Sendi i Danijela; DOMINIK MAKOVEC, sin Silvije i Leonarda; MERI TRATNJAK, k i Andreje i Miroslava; KARLO LUKŠA, sin Ivane i Josipa; STJEPAN PETRAN, sin Anice i Maria; SEBASTIAN KODBA, sin Danijele i Maria; IVANO LUKA EVI , sin Milice i Krunoslava; DOMAGOJ HERIC, sin Renate i DraŞena; HELA ZACHOWIUS, k i Tihane i Kolje; ENA KARABOJE, k i Marijane i Žahangira; VIKTORIJA IGNAC, k i Suzane i Vladimira; ANA VLAH, k i Sandre

i Zvonimira; IVA FARKAĹ , k i Dijane i Kristijana; FRAN SOBO AN, sin Ivane i Dejana; MATIJA KEMEC, sin Biserke i Maria; EVA LAJTMAN, k i Karmenke i Zorana; ANTUN SRĹ AN, sin Lidije i Josipa; VANJA KO IĹ , sin Tanje i Darka; LEONA VIDOVI , k i Marijane i Tomislava; GITA KOĹ IR, k i Tanje i Gorana ( akovec) VJEN ANI Anamarija Sever i BoĹžidar Baksa ( akovec)

UMRLI Željko Kelkedi r. 1962., Antun Nemec r. 1932., Elizabeta BoŞi ro .

Mihaljkovi r. 1934., Milan Majer r.

1943., Franjo Horvat r. 1944., Pavao Lovren i r. 1939., Sidonija Ciglari ro . Dolovi r. 1929., Franjo Dragovi r. 1926., Ladislav Vrabec r. 1936., Zdravko Gori anec r. 1963., Marija Fekonja ro . Plaftak r. 1923., Mirko FanĹžol r. 1927., Dragutin Ĺ poljari r.

1950. ( akovec)

14. srpnja 2009.

Informacije 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

DRAGUTINU KODBI 15.7.1992. - 15.7.2009.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

GRAD AKOVEC akovec, Kralja Tomislava 15, temeljem Odluke Gradskog vije a Grada akovca od dana 09. srpnja 2009.

Klasa: 021-05/09-01/91, Urbroj: 2109/02-02-09-15 i Zaklju ka gradona elnika Grada akovca od dana 02. srpnja, Klasa: 021-05/09-01/106, Urbroj: 2109/02-01-09-09, objavljuje

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Drvna galanterija i pilana SANDUKAR TOTOVEC, V. Bakari a 12, traži 2 RADNIKA/ICE NA PROIZVODNOJ LINIJI na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnogradnogodnosa,javi seosobnonagornjuadresu ili najava na telefon 328-088, 098-463-575. Natje aj otvoren do 31.07.2009.

2. KO-MA MONT d.o.o., Prelog, Glavna 5, traži 1 MONTERA GRIJANJA, PLINA I VODOVODA na neodre eno vrijeme, uz probni rad, javi se na mob.

098/161-3718, do 15.7.

3. Poljoprivredni proizvo a NENAD BRANIŠA, Belica, B.Radi a 73, traži 1 RADNIKA NA FARMI MUZNIHKRAVAnaneodre enovrijeme,javi senamob.

098/699-529, do 15.7.

4. GRADITELJ BOB, BREZJE 105, traži 2 KV, PKV ZIDARA, TESARA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo, poželjno, javi se na 091-1855-786, do 17.07.

5. ROTOKOMERC d.o.o., PRELOG, K.Zvonimira 63, traži 1 EKONOMISTU-PRODAVA A na odre eno vrijemeuzmog.stalnogradnogodnosa,javi seosobno na gornju adresu do 17.07.2009.g.

6. MTK NEDELIŠ E, ŽARKOVICE 15, NEDELIŠ E, traži 2 DJELATNICE ZA IŠ ENJE I PAKIRANJE SMRZNUTE RIBE na odre eno vrijeme, javi se osobno na 822-250, do 18.07.

7. ELEKTRO LADI , RE AN 52, traži 1 ELEKTROINSTALATERAsradnimiskustvomi1ELEKTROINSTALATERA - pripravnika na neodre eno vrijeme uz probni rad,znanjenjem.jezika,javi sena099-678-6898,do 18.07.

8. MEGRAD d.o.o. ŠENKOVEC, A. Butorac 6, traži 2 KV ZIDARA na neodre eno vrijeme, javi se na 098241-824. Natje aj otvoren do 16.07.2009.g.

9. METAL DEKOR IVANOVEC, P. Miškine bb, traži 1 SSS, VŠS, VSS TEHNOLOG METALSKE STRUKE na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo 5-10 godina, znanje njema kog jezika, znanje rada na ra unalu,voza kiispit“B” kat.Informacijenatel.338070, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili na e-mail: metal-dekor@ck.t-com.hr Natje aj otvoren do 19.07.2009.g.

10. ART ing d.o.o. AKOVEC, traži 2 SOBOSLIKARA i 2 FASADERA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 091-239-0279, 091-439-0279. Natje aj otvoren do 19.07.2009.g.

11. PETRI d.o.o. AKOVEC, S. Kolara 101, traži 1 AUTOLIMARA ILI AUTOMEHANI ARA sa znanjem autolimarskih poslova na neodre eno vrijeme, javi se na 396-099, 098-1818-161. Natje aj otvoren do 15.07.2009.g.

12. ANNO VITA d.o.o., LOPATINEC, V.Nazora 29, traži 1 PERADARSKOG RADNIKA NA FARMI NESILICA na neodre eno vrijeme, javi se na 856-081, 099-7078594, do 22.07.

13. PANSION JAPA AKOVEC, traži 1 RECEPCIONERKUnaneodre enovrijeme,znanjenjem.iengl.jezika, javi se osobno ili 310-238, do 22.07.

14. Stolarski obrt BELOVI ZLATKO, JALŠOVEC 42, traži 1 STOLARSKOG RADNIKA na odre eno vrijeme, obavezno radno iskustvo, javi se osobno ili 851-311, 098-546-172, do 15.07.

15. Restoran LIPA NEDELIŠ E, traži 1 POMO NU KUHARICU na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se osobno ili 098-802-273, do 29.07.

16. Modna industrija konfekcije MIK, AKOVEC, Ž.Fašizma 3, traži ŠIVA E TEKSTILA - više izvršitelja na odre eno vrijeme, sastanak sa kandida ma e se održa u dvorani broj 18 Zavoda za zapošljavanje 06.07.2009.g. u 10,00 sa , natje aj otvoren do 24.07.2009.g.

17. REINOX d.o.o., BREZJE 81, traži 1 VODITELJA POGONA – POSLOVO U na neodre eno vrijeme, uvje :VKV-strojobravar,SSS-strojarskitehni ar,min.

5 godina rada u struci, organizacijske sposobnos , javi se na 855-845, 855-856, do 15.07.

18. PIPO PERUTNINA PTUJ d.o.o., AKOVEC, R.Steinera 7, traži 10 RADNIKA U PROIZVODNJI na odre eno vrijeme, javi se osobno ili tel. 372-872 g i. Danici Vrbanec, natje aj otvoren do 15.07.

19. HERMAN d.o.o., PALOVEC, traži 3 DJELATNIKA ZA RAD U PEKARI (m/ž) za pe enje peciva i kruha, na odre eno vrijeme, uz mog. stalnog radnog odnosa, voza ki ispit “B” kat., javi se na 098-980-2695, do 22.07.

20. Soboslikarskiili ila kiobrt“PIKNJA ”, AKOVEC, traži 2 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javi se na 091-514-5858 do 30.07.

21. Kerami arski obrt “PINK”, PALINOVEC, traži 1 POLAGA A KERAMI KIH PLO ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 091-557-86-49, do 31.07.

22. Dje ji vr “RIBICA”, ŽABNIK, Žabni ka 42, traži 2 VŠS ODGAJATELJA s radnim iskustvom na neodre enovrijeme,voza kiispit“B”kat.,pismenezamolbe dostavi na gornju adresu ili tel. 868-236, 099-7882147 do 30.07.

23. ALUPLASTIK, M. SUBOTICA, I.Vuruši a 1, traži 2 RADNIKANAIZRADIIMONTAŽIALUiPVC stolarijena neodre eno vrijeme uz probni rad, obavezno radno iskustvonais mposlovima,javi sena098-426-013, do 31.07.

24. BLIC d.o.o., GORI AN, Školska 36, traži 1 DJELATNIKA NA BRAVARSKIM POSLOVIMA na odre eno vrijeme uz mog. zasnivanja stalnog radnog odnosa, radno iskustvo nije uvjet, javi se na 099-676-3517 do 02.08.

25. ARTEFERRO DOHOMONT d.o.o., GORI AN, Sirkoviš e bb, traži 10 DJELATNIKA NA POMO NIM BRAVARSKIM POSLOVIMA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se osobno ili 601-222, do 02.08.

26. Dom za starije i nemo ne osobe HODOŠAN, akove ka 6, traži 1 NJEGOVATELJICU na neodre eno vrijeme, javi se na 098-242-319, natje aj otvoren do 15.07.

27. NIT d.o.o. PANSION MAMICA, PUŠ INE, akove ka 47, traži 1 SPREMA ICU na neodre eno vrijeme uz probni rad, rad u jutarnjoj smjeni-slobodan danutorak,dolazaknaposaovlas mvozilom-putni troškovi na teret poslodavca-poželjno poznavanje njema kog jezika; 1 SAMOSTALNI KNJIGOVO A na neodre eno vrijeme uz probni rad, rad u jutarnjoj smjeni, poznavanje osnova njem. jezika, radno iskustvo obavezno min. 5 g., najava na mob. 091-5763986, natje aj otvoren do 31.07.

28. A.C.I.S. d.o.o., ZAGREB, Rapska 46b, traži 1 DIREKTORA s poželjnim iskustvom za vo enje dioni kog društva, uvje : dipl. strojarski inž. a mogu i druge struke koje imaju iskustva te ambicije za vo enje poslovnice, ak vno znanje engl. jezika, najava na mob. 098-280-059 ili e-mail: franjo.logozar@ ck.t-com.hr ; i 5 DJELATNIKA TEHNI KE, ELEKTRO STRUKE ZA POSLOVE ODRŽAVANJA BENZINSKIH PUMPI, cjevovoda, mogu nost napredovanja i stalnog u enja, javi se na 098-280-059, do 23.07.

29. NET d.o.o., ŠENKOVEC, traži 10 DJELATNIKA U PROIZVODNJI SVIJE A (m/ž) na odre eno vrijeme, mjesto rada akovec, najava na tel. 343-233, do 31.07.

30. KERAKAM d.o.o., ŠENKOVEC, J.Bedekovi a 2, traži1POMO NOGRADNIKAZASTROJNUŽBUKUna odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, javi se na 343-677, do 06.08.

31. PIRAMIDA d.o.o. LOPATINEC, V. Nazora 18a, traži 3 SSS STROJARSKA TEHNI ARA sa i bez radnog iskustva, na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili na tel. 856-060. Natje aj otvoren do 31.07.2009.g.

32. Kroja ki obrt Miroslav Škec AKOVEC, S. Kolara 57, traži 2 ŠIVA A TRIKOTAŽE na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnogodnosa, radno iskustvo 3 godine, javi se osobno ili 395-923. Natje aj otvoren do 21.07.2009.g.

33. KIKI d.o.o. GORI AN, Kalni ka 47, traži KV MONTERI - IZOLATERI -više izvršitelja, obavezno radno iskustvo, mjesto rada Njema ka na odre eno vrijeme, javi se na 099-6655-006. Natje aj otvoren do 31.07.2009.

34. MA AK d.o.o. IVANOVEC, Grabanica 2, traži 1 AUTOMEHANI AR-VULKANIZERnaneodre enovrijeme, može sa i bez radnog iskustva, javi se osobno ili 098-496-362. Natje aj otvoren do 31.07.2009.

35. METAL DEKOR IVANOVEC, P. Miškine, traži 1 DJELATNIK ZA IZRADU I MONTAŽU ŽALUZINA I TRAKASTIHZAVJESAnaodre enovrijemeuzmogu nost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo minimalno 1 godina, javi se osobno ili 338-070. Natje aj otvoren do 08.08.2009.

36. CALIX d.o.o. KOTORIBA, traži 3 DJELATNIKARUKOVATELJA STROJEM ZA PRERADU PLASTIKE na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 099-3426-087. Natje aj otvoren do 07.08.2009.

37. RUSTICA d.o.o. AKOVEC, I.G. Kova i a 6, traži 1 KONOBAR na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, dostavi pismene zamolbe ili se osobno javi na gornju adresu, informacije 311-207.

Natje aj otvoren do 31.07.2009.g.

38. AUTOPRIJEVOZNIK ŠIMUNI BELICA, M. Gupca 19, traži 1 DJELATNIK ZA UTOVAR I ISTOVAR PREHRAMBENE ROBE na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 091-516-4191. Natje aj otvoren do 31.07.2009.g.

39. SILADI d.o.o. KOTORIBA, traži 1 DJELATNIK ZA UPRAVLJANJE I SERVIS POLJOPRIVREDNOM MEHANIZACIJOM na neodre eno vrijeme, javi se na 098-915-8006. Natje aj otvoren do 05.08.2009.g.

40. HILDING CROATIA d.o.o. PRELOG, traži ŠIVANJE NAVLAKA ZA MADRACE-više izvršitelja na odre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili mob.

098-244-447. Natje aj otvoren do 20.07.2009.g.

41. MIDAd.o.o. AKOVEC,K.Zrinski2,traži1DJELATNICA ZA PRODAJU U SLASTI ARNICI 1 DJELATNICA ZAPRODAJUKRUHAIPECIVAnaneodre enovrijeme uz probni rad, povrat putnih troškova u cijelos , javi se 091-582-8639. Natje aj otvoren do 09.08.2009.

42. DOMEX-ID d.o.o. DOMAŠINEC, traži 1 PRODAVA ICA MJEŠOVITE ROBE na odre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se osobno ili 863-444, 098-646-212. Natje aj otvoren do 26.07.2009.g.

43. GRA EVINARSTVO HORVAT d.o.o. AKOVEC, traži 2 ZIDARA, 2 GRA EVINSKA RADNIKA na neo-

dre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098-393119. Natje aj otvoren do 09.08.2009.g.

44. ELEKTROING GRABAR d.o.o. AKOVEC, traži 2 ELEKTROINSTALATERA na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo poželjno, javi se na 396-047. Natje aj otvoren do 09.08.2009.g.

45. DUGA COLOR DRŽIMUREC 117, traži 1 KV SOBOSLIKAR na neodre eno vrijeme, rad na terenu, javi se na 639-008, 098-914-9985. Natje aj otvoren do 09.08.2009.g.

46. Restoran AQUA KAKTUS TOTO MORE TOTOVEC, traži 3 KONOBARA, 2 KUHARA, 1 NO NI UVAR na neodre eno vrijeme, javiti se na 091912-3525. Natje aj otvoren do 09.08.2009.g.

47. Soboslikarski obrt RENOVA NEDELIŠ E, Trnavska17,traži3KV,PKVSOBOSLIKARAnaneodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 822-118. Natje aj otvoren do 09.08.2009.g.

48. TKALEC TRANS d.o.o. AKOVEC, T. Bratkovi a 1, traži 2 VOZA A TERETNOG VOZILA u me unarodnom transportu robe – hladnja e na neodre eno vrijeme uz probni rad, znanje njema kog jezika, radno iskustvo 12 mjeseci, javi se osobno ili 384-822. Natje aj otvoren do 09.08.2009.g.

49. Ordinacija op e medicine Anica Beli dr.med.

Mala Subotica, Glavna 31, traži 1 LIJE NIK OP E MEDICINE na odre eno vrijeme - zamjena 12 mjeseci, položen stru ni ispit, javi se na 098-331-205.

Natje aj otvoren do 09.08.2009.g.

50. Pekarna i pizzerija SRE KO AKOVEC, Z. Frankopanska 8, traži 1 PRODAVA ICA U PEKARI na odre eno vrijeme, javiti se osobno na gornju adresu. Natje aj otvoren do 20.07.2009.g.

51. EKO 1 Servis za iš enje AKOVEC, O. Price 7, traži 1 ISTA ICA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se 390-426, 0911390-426. Natje aj otvoren do 31.07.2009.g.

52. G.P.P.T.-Nekretnined.o.o.G.Hraš an,Varaždinska 43a, traži 1 GRA EVINSKI TEHNI AR, 2 ZIDARA, 2 TESARA, POMO NI RADNICI-više izvršitelja na neodre eno vrijeme, javiti se na 099-707-4155.

Natje aj otvoren do 09.08.2009.g.

53. OKNO d.o.o. PUŠ INE, akove ka 107 a, traži 2 BRAVARA, 2 STOLARA, 2 STAKLARA djelatnici za montažu ALU stolarije na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se osobno na gornju adresu ili 823004. Natje aj otvoren do 09.08.2009.g.

54. PEKARA CVEK d.o.o. D. Kraljevec, Kolodvorska 19, traži 1 PEKAR na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, mjesto rada Puš ine, javi se na 602-206, 091-456-0008. Natje aj otvoren do 23.07.2009.g.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200

RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. GASTROCOM d.o.o. Varaždin, J. Habdeli a 6, traži1 ISTA ICU– iš enjekuhinjeurestoranu“Gares n”, na odre eno (mogu nost na neodre eno), OŠ, osobno na adresu restorana “Park” ili najava na 042/211-466 (Ksenija Sme ško) do 15.7.

2. TOMO d.o.o. za trgovinu, montažu i usluge, Mate Rup i a 12, Vinica, traži 1 ELEKTRI ARA ZA RASHLADNE URE AJE, 2 INSTALATERA GRIJANJA I KLIMATIZACIJE, 1 ELEKTROTEHNI AR ZA MEHATRONIKU, 2 FRIGOTEHNI ARA na odre eno (mogu nost na neodre eno), KV, SSS, poželjno, ali nije uvjet, poželjno da osoba ima radno iskustvo, ali nije uvjet, poželjno poznavanje rada na ra unalu, voza ki B kategorije, osobe ozbiljne za rad i zainteresirane za rad na terenu, najava na 042/214-872, 098/970-8823 (Marijana Šestak) do 31.7.

3. DAMS d.o.o., Ljudevita Gaja 2, Donje Vratno, traži 1 VOZA A TERETNOG VOZILA S PRIKOLICOM, na odre eno, KV, poželjno radno iskustvo, vozi se relacija Ljubljana-Zagreb i Ljubljana-Varaždin, najava na 042/722-180, 098/446-779 (Stanko Daljavec) do 20.7.

4. TEHNOMONTAŽA IVAN HOHNJEC, Selci Križovljanski 23, Selci Križovljanski, traži 1 BRAVARA na odre eno, KV, poželjno radno iskustvo na is m poslovima, najava na 042/739-149, 098/267-378 (Ivan Hohnjec) do 31.7.

5. MOZAIK KNJIGA d.o.o. Varaždin, traži 4 TRGOVA KA PUTNIKA-promocija i prodaja školskih knjiga na terenu, na neodre eno, KV, SSS bilo kojeg usmjerenja, voza ki B kategorije, poželjno posjedovanje vlas tog vozila, najava na 091/161-2134 (Irena Markovi ) do 1.9.

6. AUTOBUSNIPROMETd.d.Varaždin,Gospodarska 56, traži 2 AUTOLIMARA, na odre eno, KV, SSS, potrebno radno iskustvo, prednost imaju kandida s podru ja Varaždina i okolice, pismene zamolbe osobno ili poštom na adresu do 17.7.

7. AUTOPRIJEVOZNIK IVICA HRMAN, Trnovec, Zeleni Put 25, traži 1 VOZA A TERETNOG VOZILAdistribucija Vindijinih proizvoda, relacija VŽ-ZG, na neodre eno, KV, SSS bilo koje struke, voza ki C kategorije, osobe do 35. godina staros , najava na 091/792-3041 do 24.7.

PRODAJU ZEMLJIŠTA USMENOM JAVNOM IN MEMORIAM DRAŽBOM U AKOVCU A/ NA PODRU JU VOJNIH VRTOVA –SJEVER Dana 22.07.2009. godine, srijeda, s po etkom u 13,00 sa održat e se usmena javna dražba za prodaju zemljišta na licu mjesta u akovcu na podru ju Zavnoh-a DPU Vojni vrtovi, upisanog u: zk.ul.br.7252, k.o. akovec, - est.br.229/1/31/16, livada površine 1100 m2, (ident. s k br. 200/16, k.o. iste), - est.br.229/1/31/17, livada, površine 1100 m2, (ident. s k br.200/17, k.o. iste), - est.br.229/1/31/18, livada, površine 1100 m2 (ident. s k br. 200/18, k.o iste).

Po etna visina cijene zemljišta je 100 EUR/m2 (u protuvrijednos kuna prema srednjem te aju HNB na dan održavanja javnog nadmetanja) B/ NA PODRU JU DPU MARTANE ISTOK Dana 22.07.2009. godine, srijeda, s po etkom u 14,00 sa održat e se usmena javna dražba za prodaju zemljišta na licu mjesta u akovcu na podru ju DPU Martane Istok, upisanog u: zk.ul.br.6224, k.o. akovec 1. - est.br.1135/4/1/1/6/1/3/2, pašnjak, površine 1036 m2,(ident. s k br.

4128/27, k.o. iste), 2. - est.br.1135/4/1/1/6/1/3/3, pašnjak, površine 987 m2, (ident. s k br.

4128/28, k.o. iste), 3. - est.br.1135/4/1/1/6/1/3/4, pašnjak, površine 627 m2, (ident. s k br.4128/29, k.o. iste), 4. - est.br.1135/4/1/1/6/1/3/5, pašnjak, površine 655 m2, (ident. s k br.

4128/30, k.o. iste), 5. - est.br.1135/4/1/1/6/1/3/6, pašnjak, površine 478 m2, (ident. s k br.

4128/31, k.o. iste).

Prema Detaljnom planu ure enja Martane Istok, (Službeni glasnik Grad akovca br.6/2000) namjena zemljišta je mješovita, stambeno-poslovna M1 i M2.

Po etna visina cijene zemljišta je 70 EUR/m2 (u protuvrijednos kuna prema srednjem te aju HNB na dan održavanja javnog nadmetanja) Napomena 1. U cijeni je sadržana samo vrijednost zemljišta, zemljište se kupuje po na elu „vi eno – kupljeno“, što isklju uje naknadne prigovore kupca na materijalne i pravne nedostatke nekretnine.

2. U javnoj dražbi, kao kupci mogu sudjelova samo osobe koje

su prethodno upla le jam evinu u iznosu od 81.000.00 kn, za pojedinu es cu iz to ke A, a za es ce iz to ke B redom: za B/1 u iznosu od 54.000,00 kn, za B/2 u iznosu od 51.000,00 kn, za B/3 u iznosu od 33.000,00 kn, za B/4 u iznosu od 34.000,00 kn, za B/5 u iznosu od 25.000,00 kn na ra un Grada akovca br. 2392007 – 1806000006 poziv na broj 21/22 – 7757- MB/JMBG, sa svrhom doznake – jam evina za kupnju zemljišta u akovcu/Zavnoh/DPUMI. Smatra se izvršenom i valjanom samo ona uplata koja je vidljiva na ra unu Grada akovca na dan održavanja javne dražbe do 10,00 sa , a jedini dokaz o tome koji e se uvaži je izvod iz platnog prometa sa ra una Grada akovca izlistan na dan javne dražbe, u 10,00 sa , koji dokaz e bi predo en svim sudionicima dražbe, ako to budu zah jevali. Drugi dokazi uplate, na ini ili naknadne uplate ne e se uvažava , ni e se mo i pristupi javnoj dražbi.

3. Svi zainteresirani mogu informacije u vezi predmetnog natje aja i uvid u postoje u dokumentaciju dobi u Upravi Grada akovca, K. Tomislava 15, akovec, soba broj 204, II kat, svaki radni dan od 8,00 do 13,00 sa .

Gradsko vije e Grada akovca i gradona elnik Grada akovca

50

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

PoliSnack Ima brata Oglas_140x382 2

14. srpnja 2009.

5/21/09 10:31:22 AM

14. srpnja 2009.

Mozaik 51

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PUHA I “zaboravili” svirati me imursku glazbu

Zašto se svira ameri ka glazba umjesto me imurske?!

Zbog ega se na smotrama me imurskih limenih glazbi sve manje uje hrvatska glazba, kao i me imurska, kao što je to bio slu aj i na zadnjoj u Dekanovcu.

Ako je suditi po kvaliteti, onda je sigurno da me imurskoj narodnoj glazbi pripada asno mjesto sudjelovanja na regionalnim smotrama puha a i tu zapravo nema dvojbi. No zašto je nema ili je nema dovoljno? Kod folklornih sastava nije tako, tamo je me imurski folklor dobro zastupljen.

Ispada da doma i puha ki orkestri i sastavi inancirani od strane op ina i gradova svojim pristupom direktno sudjeluju u potpomaganju ameri ke ili južnoameri ke glazbe te europske glazbe, sve samo ne me imurske. Odnosno, ispalo bi da op ine i gradovi direktno potpomažu

južnoameri ke pjesme, dok se doma e zaboravljaju. No zašto se to doga a i je li to nužno?

Na državnom susretu puha kih orkestara u Novom Vinodolskom svaki orkestar obavezno mora svirati po jednu skladbu hrvatskog autora. Kako cijeli program traje 20 minuta, to zna i da se tre inu vremena svira hrvatska skladba. Preporuka je i da se odabere neka hrvatska skladba u vezi s obljetnicom kompozitora.

Doma e pjesme sve manje Me utim, na županijskim smotrama puha a u zadnjih nekoliko godina doma e je pjesme sve manje, a me imurska se tako er rijetko uje, pa to postaje svojevrsni problem i za organizatore.

Mala cijena u usporedbi s onim što se dobije Svojedobno je, prije nekoliko godina, i Matica hrvatska akovec htjela raspisati natje aj za dobre aranžmane za limene glazbe, no ta je ideja za sada ostala samo na papiru.

Predsjednik MH akovec dr.

Stjepan Hranjec kaže: - Ja svakako podržavam ideju da se i Matica uklju i i prona e pokojeg sponzora kako bismo imali više me imurskih pjesama za puha e koje su dobro obra ene i koje e glazbeni sastavi s radoš u prihvatiti i kako bi to bio dio stalnih nastojanja.

No, to je dugotrajan proces koji e potrajati. Rije je o tome da se glazbena baštine kraja osuvremeni za puha e, a to mogu samo kompozitori i aranžeri koje na kraju krajeva, treba i platiti. No ta cijena je mala u usporedbi s onim što se dobije, više javno izvo ene

Dr. Stjepan Hranjec: Me imurje treba svoje “bandiste” me imurske pjesme za puha e.

Time bi “bandisti” ponovno postali zna ajniji dio suvremenog naslje a kod mladih.”

I dok puha ki orkestri gotovo da izbjegavaju svirku me imurske glazbe, najbolje se vidi po Žigi i njegovom “bendu” Bandisti koliko se zapravo cijeni autohtona limena glazba diljem Hrvatske, pa i šire. Me imurci, i ne samo oni, vole puha e i “bandiste” te o ekuju njihov prepoznatljiv zvuk i doma e pjesme, a dobiju ih tek na kapaljku. Na taj se na in tijekom godina polako osipa i doma a publika, svake se godine na smotrama puha a zamje uju gotovo ista lica. Sama smotra puha a više se ne može podi iti s titulom najposje enije priredbe, a to je prava šteta.

Umjesto me imurske pjesme za puha e, sve se više uju razni južnoameri ki ritmovi, te brze skladbe popularnih svjetskih kompozitora, što je i razumljivo.

Jer, rije je o mladim ljudima koji žele svirati dobru glazbu ma s koje strane ona dolazila. Zbog toga problem ne glasi zbog ega se svira južnoameri ka glazba, ve zašto se ne svira doma a me imurska.

Drugim rije ima, jesu li se na našim regionalnim smotrama polako izgubili kriteriji dobrog ukusa, prema kojemu bi najprije trebali cijeniti svoje, odnosno cijeniti tu e ali i svoje. Na prvi pogled, neki bi inovnik u Me imurskoj županiji zadužen za kulturu mogao donijeti kriterije prema kojima bi se na smotri puha a trebalo uti barem polovicu vremena doma u glazbu, no to bi bio pogrešan pristup. Isto je tako i sada pogrešno kad se gotovo sve ostavlja slobodnoj volji glazbenih sastava, a neko zajedništvo ili nacionalna pripadnost vide se tek kroz neku zajedni ku skladbu na kraju ili po etku smotre.

Treba po i od jednostavne injenice da su lanovi puha kih skupina ljudi kojima jer glazba i dolazak na probu onaj trenutak kad zaboravljaju svoje svakodnevne probleme i osje aju se

ljepše i druga ije. Logi no je da oni žele svirati najbolje svjetske skladbe i hitove koji se pojavljuju, tim više što je rije o mladim ljudima. To i rade, dirigenti uzmu najbolje svjetske obrade i aranžmane pjesama za puha e od velikih kompozitora i takva se glazba onda naj eš e uje na našim smotrama. Doma a pa i me imurska glazba ne uje se pak tako esto zbog toga jer ne postoji dovoljno aranžmana za nju. Iako je me imurska pjesma nešto posebno, ona za ve inu mladih glazbenika u sastavu ne e zvu ati privla no ako nije napisan dobar aranžman.

P redsjednik Z ajednice HKUD-ova Me imurske županije Dejan Buva , ujedno lan Predsjedništva Prosvjetnog sabora kulture, o tom problemu kaže: Znam da na nacionalnoj smotri puha a u Novom Vinodolskom tre ina skladbi mora biti doma a. Na regionalnim smotrama imamo problem, naprosto nema dovoljno kvalitetnih aranžmana s me imurskom pjesmom da bi to bilo interesantnije za glazbenike.

Mladi se žele natjecati, žele dobru glazbu, žele pokazati što znaju i mogu, a ako to ne mogu pokazati u izvo enju me imurske narodne glazbe, svirat e nešto drugo gdje to mogu pokazati.

Sli no je i kod zborova, da bi se utvrdilo koliko je zbor kvalitetan, on pjeva neku tešku skladbu stranog kompozitora. Bilo bi logi no da puha ki sastavi tre inu vremena sviraju me imursku pjesmu, a dvije tre ine što žele, jer mi živimo ovdje i to smo što jesmo. No nedostaju aranžmani i to nam je stalni problem. Zajednica je raspisala natje aj za aranžmane za puha e i to nagra ujemo.

Za sada se na natje aj javio samo Laci Varga koji je i napisao nekoliko aranžmana, u zadnje vrijeme javlja se i Davor Požgaj iz Belice, no to je kap u moru potreba.

(J. Šimunko)

Doma ini Limena glazba Dekanovec

DEKANOVEC je bio doma in 16. Smotre puha kih orkestara i limenih glazbi MŽ-a

Puha ki orkestar iz Donje Dubrave ugodno iznena enje Skladbom Dekanovski marš koju je zajedno izvelo osam puha kih orkestara otvorena je 16. Smotra puha kih orkestara i limenih glazbi Me imurske županije. Smotra je održana u nedjelju u Dekanovcu u organizaciji tamošnje Limene glazbe i Zajednice HKUU-a Me imurske županije, a uz pokroviteljstvo op ine Dekanovec.

Svojim repertoarom publici koja se okupila u iznena uju e velikom broju predstavili su se doma ini, zatim Gradski puha ki orkestar Mursko Središ e, Puha ki orkestar Gori an, Puha ki orkestar op ine Donji Kraljevec, Puha ki orkestar op ine Mala Subotica, Gradski puha ki orkestar akovec, Limena glazba Belica te nedavno osnovani Puha ki orkestar op ine Donja Dubrava.

Dekanovcom su odjekivale skladbe hrvatskih, talijanskih i ameri kih autora, a sve je razgalilo izvo enje pjesama kao

što su V Kotoribi cug mašina fu nula, Protuletje se otpira, Mura, Mura koje su zapravo bile jedne od rijetkih u moru stranih skladbi izvo enih toga nedjeljnog popodneva.

U Dekanovec na Smotru došli su posjetitelji iz cijelog Me imurja, što zaista nismo o ekivali. Mnogi od njih došli su vidjeti što se u odnosu na godinu dana ranije promijenilo, koji je orkestar više napredovao. Novoosnovani orkestar iz Donje Dubrave, koji vodi prof.

Antun Horvat, bio je za mnoge ugodno iznena enje. Posjetitelji znalci, koji pomno prate što se doga a s me imurskim puha ima, upozorili su nas na frakcije koje se stvaraju unutar odre enih orkestara, što se, primijetili su, uje i u njihovoj svirci. Publika to uglavnom nije primijetila, ve je s puno pozitive komentirala doga aj i revijalne nastupe me imurskih puha a. (D.Mihoci)

ROTARY CLUB akovec

Nenad Je ud preuzeo funkciju predsjednika kluba S mjesecom srpnjem zapo inje nova rotarijanska godina, pa vo enje klubova na prigodnim sve anostima preuzimaju novoizabrana elništva.

U Rotary clubu akovec je predsjedni ki lanac od Krunoslava Varge na godinu dana, koliko mandat predsjednika traje, preuzeo Nenad Je ud, predsjednik Uprave Me imurske banke akovec. Potpredsjednik je dr. Antonio Plešnar. Dužnost tajnika preuzeo je Ivan Marodi, koji e biti predsjednik akove kih rotarijanaca u

Donacija Šestan Buscha Klubu Duga

godini 2010./2011. Rizni ar je Martin Stubi ar.

Predsjednica inervilki Snježana Tkal ec Primopredaja dužnosti obavljena je i u Inner Wheel klubu akovec, koji okuplja supruge me imurskih rotarijanaca. Nova predsjednica je akove ka poduzetnica Snježana Tkal ec, koja je dužnost preuzela od Ružice Varga. Potpredsjednica kluba inervilki je Šte ica Šestan iz Preloga, a tajnica Dubravka Vidovi iz akovca.

Puha i iz Donje Dubrave bili su ugodno iznena enje

Novi predsjednici akove kih rotarijanaca i inervilki Nenad Je ud i Snježana Tkal ec

Nenad Je ud, novi predsjednik akove kih rotarijanaca

Polovicu nov ane nagrade “Zrinski” ugledna preloška tvrtka “Šestan Busch” donirala je za potrebe preloškog Kluba “Duga”.

Radi se o iznosu od pet tisu a kuna. Dar je voditeljici Kluba Brankici Mezga uru io direktor tvrtke Alojzije Šestan. S puno pažnje i strpljenja on je lanovima Duge koji su posjetili tvrtku objasnio ime se ona bavi, da bi ih potom poveo i u razgledavanje proizvodnih pogona gdje su mogli vidjeti cijeli proces izrade

kaciga, od ideje do realizacije.

Klub “Duga” e donirana sredstva iskoristiti za opremanje svojih budu ih prostora koje s nestrpljenjem o ekuju. - Još uvijek djelujemo u vjeronau noj dvorani na župnom dvoru i nemamo svoje prostore. To nam uvelike otežava rad, ali nas ne obeshrabruje. I ove godine Grad nam je obe ao izna i prostor, pa se nadamo da emo ga dobiti, možda u zgradi na adresi Glavna 33 koja se obnavlja, isti e Brankica Mezga. (d.m.)

52

Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Štucanje

Uzroci konfikata na razini pojedinca

Povremeno me mu i št ucanje, pa me interesira kako ono nastaje i kako ga mogu smanjiti ili ublažiti? Štucanje je zapravo re leksna pojava uslijed podražaja ošitnih živaca ili moždanih centara. Kod toga dolazi do nevoljne kontrakcije ošita (dijafragme) koje je pra eno naglim zatvaranjem glasnica a to opet dovodi pojave karakteristi nog zvuka. Uzrok nastanka štucanja može biti naj eš e jedenje vru e hrane, pove anje tlaka u trbušnoj šupljini pogotovo ako je želudac preoptere en ali isto tako uzrok štucanja može biti i tumor mozga. Štucanje se može javiti kod alkoholizma, upale plu a, kod funkcionalnih poreme aja jetre, žu nog sustava, jednjaka i želuca, upale guštera e ili upale potrbušnice. Ukoliko se štucanje javlja veoma esto i dugotrajno treba se utvrditi uzrok.

Ina e, iznenadno re leksno štucanje može se suzbiti ponavljanim zadržavanjem daha nakon dubokog udisaja, ili na drugi na in tako da se naiskap popiti ašu hladne vode i pri tom zadržati dah. esto puta pomaže gutanje suhog kruha. Isto tako može se pokušati narodnim lijekom tako da ovjeka koji štuca treba prestrašiti – pri i mu s le a i glasom zapovjednika upitati ga bilo što. Ili, na žlicu še era nakapati nekoliko kapi octa i progutati. Kod štucanja pomaže, ako nekoliko puta udahnemo i izdahnemo zrak iz papirne vre ice, ali ni u kom slu aju ne smijemo koristiti plasti nu vre icu jer može do i do za epljena nosnice. Postoji i jedna vježba koja tako er može ukloniti štucanje: podizati se i spuštati na vrhovima prstiju, ruke trebaju biti ispružene ispred tijela i pri tome mirno disati. Vježba se treba nekoliko puta ponoviti.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Kao što znate sad ve tjednima pri am o kon liktima, a mogla bih na toj temi ostati sve do kasne jeseni, jer je neiscrpna, kao svaka prava psihološka i životna tema.

Nemogu e je izbje i kon likte, što zbog vanjskih, što zbog unutarnjih razloga.

Jedan od uzroka kon likta na razini pojedinca dotakli smo prije tjedan dana , a na njemu se temelje mnoge naše dnevne frustracije i kon likti . Rije je o injenici da razli ito opažamo stvarnost. Drugi uzrok kon likata me u ljudima su razli ite vrijednosti, stavovi i životne ilozo ije. Kako bi to bilo jednostavno kad bi se oni s kojima živimo u svemu podudarali s nama, a ne da nam se doga a da život dijelimo s nekim tko je druga iji... Što može onaj tko je jako uredan i voli da mu je sve na svom mjestu, ako osoba s kojom živi uživa kad su stvari razbacane? Tko odre uje kad je na djelu kompulzivna isto a a kada se radi o «kreativnom neredu»? Neslaganja u stilu, re i ete da je navedeni primjer smješan - ako nije vaš vlastiti izvor frustracije. Vjerojatnosti pojavljivanja kon likta pridonose i neke osobine li nosti.

Istraživanja pokazuju da su kon liktima sklonije osobe koje su vrlo autoritarne, dogmati ne, ne leksibilne i imaju nisko samopoštovanje. Kad se radi o problemu te vrste, bolje vam je da se povu ete ako je ikako mogu e, jer s nekim tako tvrdokornim uglavnom nema

pregovora. Nešto mi se ini da su ova vremena pogodovala razmnožavanju zaslijepljenih i nedokazanih jedinki, na sve strane sik u i sva aju se, ne znam zapravo s kim i zašto... Njih je ponekad teško razlikovati od onih koji u kon likte zapadaju zato što sami tako misle ili im je stvarno ugrožen status.

Recimo da je problem sa statusom osobna stvar, netko tko doživljava odre enu promjenu u svojoj okolini mora sa uvati pozitivnu sliku o sebi u uvjetima koji su se promijenili. Na primjer, ro enjem brata dotadašnji jedinac osje a ugroženost, stariji radnik na poslu ne podnosi da mu je pretpostavljeni puno mla i od njega, ili muškarac ne može prihvatiti da mu je šef žena,...Ovakve se situacije mogu pretvoriti u vrlo neugodne i dugotrajne kon likte, druga strana može biti ni kriva ni dužna za animozitet koji je nastao zbog netolerancije i ne ijeg neprihva anja realnih promjena.

I još je jedan bitan uzrok zapadanja u kon likte, a to je nedostatak povjerenja. Svaki odnos zahtijeva odre eni stupanj povjerenja, sigurnost u drugu osobu, kako u ono što govori tako i u ono što ini. Znate da se povjerenje dugo izgra uje, a mogu e ga je srušiti u jednom jedinom trenutku. Kon likt e se vrlo lako pojaviti ako osoba ima razlog za nepovjerenje prema nekome. Nepovjerenje je kamen spoticanja za dobre me uljudske odnose.

14. srpnja 2009.

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Umjetna sperma Jedna gotovo nevjerojatna vijest prošla je ovih dana svjetskim medijima. U Engleskoj su znanstvenici-biolozi pod vodstvom Dr. Karim Nayernia stvorili u laboratoriju umjetnu spermu. Ta umjetna sperma sadrži žive spermije koji su gra eni vrlo sli no kao i prirodni te navodno posjeduju oplodni potencijal, pa bi mogli oploditi žensku jajnu stanicu i tako dovesti do trudno e.

Sperma je dobivena iz mati nih stanica ,koje su opet dobivene iz ljudskog embrija. Poznato je da su mati ne stanice nezrele, odnosno omnipotentne, pa se iz njih mogu dobiti sve ostale, zrele, diferencirane stanice , pa i tkiva. Upravo na tom nivou istraživanja su i nade bolesnih ljudi kojima bi takve nove, zdrave stanice , pa i tkiva mogle pomo i kao nadomjestak u lije enju razli itih, kroni nih bolesti.

Umjetna sperma bi kako kažu mogla pomo i u lije enju muškog steriliteta. Žene bi teoretski mogle zatrud-

njeti i bez muškarca, kad bi se sperma dobila od njihovih ženskih mati nih stanica, što je za sada teoretski mogu e.

Ovo otkri e otvara svakako nevjerojatne mogu nosti i perspektive u znanosti i medicini. Mogu e bi bilo lije iti razne za sada neizlje ive bolesti. Otvaraju se me utim i razne mogu nosti zloupotrebe i manipulacija. Postavlja se svakako i na elno veliko moralno pitanje o ljudskom zametku kao «sirovini» za produkciju budu ih zamjenskih stanica i tkiva. Možemo i smijemo li ljudski embrio koristiti u industriji umjetnih stanica i organa? Ovakve futuristi ke perspektive moderne medicine izazivaju frustracije i strah od mogu ih novih Frankensteina. I opet postaje pitanje aktualno, kada nastaje život, odmah u momentu oplodnje ili ipak nešto kasnije. Odgovor na ovo teško, moralno pitanje ne e biti nikad jedinstveno.

Tražimo ga sami u sebi ponaosob.

Piše Katarina Flajpan

Vrtoglavica (Vertigo) Vrtoglavica je izuzetno neugodan osje aj koji narušava ovjeku održavanje ravnoteže. Tu mogu biti odgovorni razli iti uzroci od kojih su naj eš i poreme aj osje aja vida, opipa, a redoviti je poreme aj polukružnih kanali a unut arnjeg uha. Najteže je to što su kod osje aja vrtoglavice gotovo uvijek nazo ne teške glavobolje, popra ene mu ninom i povra anjem.

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

Uzroci vrtoglavice mogu biti veoma razli iti zbog toga što se teško detektiraju ili dijagnosticiraju. Problemi s o ima – dalekovidnost ili kratkovidnost tako er mogu biti jedan od bitnih faktora vrtoglavice. Dijagnosti ar mora utvrditi razlog tog problema kako bi se mogao fokusirati na lije enje. Pred njim su problemi koji na sre u suvremenim dijagnosti kim metodama mogu biti ohrabruju i. Tako

se mogu jednostavno eliminirati mogu nosti od oboljenja od tumora mozga, poreme aj cirkulacije i sl.

Bioterapeuti vrtoglavicu i sve probleme vezane uz nju naj eš e povezuju sa stresom. Kad je stanje organizma u disbalansu sve su opcije glede problema mogu e. Na svu sre u jednako je tako dovo enjem organizma u stanje balansa mogu nestanak velikog dijela problema

ili njihov potpuni izostanak.

Stanjem uspostave balansa u organizmu, problemi se mogu potpuno eliminirati.

Ja sam bioterapeutkinja koja jedina u ovom dijelu Europe može bez dugotrajnih tretmana pomo i oboljelom organizmu da savlada te vrlo neugodne poteško e i vrati organizam u punu funkciju.

Obratite mi se s povjerenjem bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031.

Jyotish Vas vodi ka boljem razumijevanju sebe, doga aju u Vašem životu i svijeta u kojem živimo.

KONZULTACIJE I TE AJEVI na mob. 091/567-8718

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA, zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), gra i ki urednik: Dejan Horvat , gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

14. srpnja 2009.

Razbibriga 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ŠALA mala

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Što so to itak Cigani?!

K

ak so znali moj pokojni japica re i, vsako zlo je za nekše dobro, tak vam je i tua zadja kriza, oliti recesija (kak se to po štacunski veli), štera još navek hercuje, nej sam prinas nek i po celomo sveto, dopelala do tega kaj ljudi nemajo peneze. Nejpredi je po ev ja kati minister Šuker gda ljudi uda meje pušijo, pak so se pauki zavlekli vu državno kaso i mreže pletejo.

Unda so po eli gombati i štrajkati kr mari jerbo se premalo pije, a na vse zadje cvilijo i dileri z drogaj. I tu je potrošnja pala tak nisko kaj so nej rentabilni.

Neš i bi misliv gda so vse te nevole, štere nejbole idejo na našo deco i mlade, popušile i bankroterale, ali vi dobro znate gda vrag nigdar ne spi tak trdo kaj ga nej mogli zbuditi. A dok se naglo zbudi unda pak je jako hudi. Zato nam je uda bole gda magadimo to krizo i recesijo nek gda bodemo pak meli velike probleme z cigaretlinaj, pija om ili pak z drogom, o em re i, z našom decom štera se preve motajo okoli teh nevoli.

G

da smo ve pre toj recesiji moram vam re i gda si i ona zbira, kajbi rekev, neje niti ona

za vse jednaka. Dok jedni jedva vežejo kraja z krajom drugi so se istam dobro znašli, kak ribe vu vodi. Kuliko vidimo, banke svoje o ejo pak zdižejo kamate, unda so mam za jimi i gazde (kapitalisti i kulaki), šteri isto tak svoje o ejo, pak radnikaj davlejo menše pla e. Nejsam misliv spominjati državne službenike, navu itele, profesore i kaj nebodem dale nabrajav, ali jivi sindikati se borijo i zrokaj i znogaj, jerbo se tua kriza jiv ne dotikavle i oni nedajo zmenšati svoje pla e. Na vse zadje vse bode pak palo na težake, oni bodo pak odišli po riti k meši, jerbo jiv niš i nikaj ne pita sam vsi rivlejo roke vu teža ke žepe i jemlejo vum tak dugo dok imajo kaj ili pak dok žepe ne strgajo. Znate kak se to veli: niti kapitalistima ne cvetejo rože, niti oni nebrejo vse meti kaj o ejo, pak se rešavlejo težakov.

im je državna vlast došla vu ženske roke mam se zazvedilo zakaj penezi falijo vu državni kasi. Najme kaj, zazvedilo se gda preve potroša ov, a premalo punja ov. Tak vam je isto i med ljudima, jerbo je i vu Lepoj našoj vej ženi (potroša ov), a

meje nas moških (punja ov). I kaj moremo re i: vseposot se iš ejo punja i. Dok to rešimo vsima nam bode lepše, dugo i dobro bodemo živeli.

G

da je nej Internet zmišleni mi vu Me imorjo nebi niti znali gda med nami živijo ljudi šteri ne trpijo Cigane, a kuliko vidimo ve se i to zazvedilo. Nekaj si gruntam, na koga so itak tej ljudi mislili, o em re i, što so to Cigani? Ako so mislili na ove naše malo tamneše sosede z Prslavca, Kuršanca, Trnovca, Sitnici..., pak so to nej Cigani, jerbo se pol jiv dalo zapisati kak Romi, a druga polovica so Hrvati. I kak ve mi nek znamo koga oni ne ejo i koga ne trpijo?

akoski gracki na elnik je i tretji pot osvojiv vlast, tak gda bode i dale ostav vu svojoj fotelji. Vsi znamo gda je on prvipot zebrani od bira koga tela, jerbo do ve so ga navek zbirali ve niki Grackoga ve a.

Kuliko sam mev za uti, oliti pre itati, gospon Šalamon bode od akovca napraviv kasarno. Kak je rekev, on ne e biti strah i trepet za vse težake vu grackoj upravi, a još meje za

vse gra ane akovca, sam o e kaj bode vse tak kak on veli i nikak druga . Isto kak vo vojski. Kak lejpo piše vu novomo grackom Statuto, gradona elnik nebode preve zamarav ve nike nek bode, skorom vse posle delav sam. Isto tak, funkcija ve nika je po asna, kajbi rekli, ve niki bodo ukras gracke ve nice, o em re i, oni bodo tam kak ikusi. Zvali bodo jiv gdas jiv bodo trebali, a govoriti ne morajo nikaj, jerbo jim je to vse zabadav, jerbo je vse naprej dogovorjeno. Tu se nej muo i nikaj buniti i živce trošiti, jer vse je to po zakono, a kaj je zakon pozabiv to je zapisano vu novomo grackomo Statuto. Zabadav je gospo a Ruži pak vu Vije o, ali ve nebode nikaj mogla pitati za Me imorske vode, jerbo ve nigdar nebodo one na dnevnomo redo. Vse kaj se vodi, plina, smetja, športa, kulture, škole i stanogradnje dotikavle vse to bode gospon Šalamon rešavav sam, a konzolterav se bode z akoskim gradona elnikom.

A zamjeniki nastupajo dok na elnik ne dojde na posel.

Tuliko o temo, znanja i ravnanja radi.

Novi auto

Najam stana

Australijski farmer koji se obogatio na ovcama platio je itavo bogatstvo za luksuzni automobil.

- Kako novi auto? - upita ga prijatelj nakon nekoliko dana. - Vrijedi li novac koji si dao za njega?

- Auto kao i svaki auto, ali mi se jako svi a staklo koje odvaja voza a.

- Staklo? A što je na njemu tako posebno?

- O, sada mi ovce ne smetaju dok se vozim.

Oženjen muškarac upoznaje prelijepu djevojku i dogovara se da provede no s njom za 500 eura.

Ujutro, nakon no i provedene zajedno, kaže joj da nema dovoljno gotovine kod sebe i da e naložiti tajnici da joj pošalje ek s uplatom na ime ”Najam stana” im stigne u ured.

Na putu u ured shvati da se pokajao, da cijeli taj doga aj nije vrijedan toliko novca, tako da kada do e u ured nalozi tajnici da pripremi ek na 250 eura, i izdiktira joj sljede e objašnjenje koje e priložiti uz ek: Poštovana gospo o, u prilogu Vam šaljem ek na iznos od 250 eura na ime najma za stan.Nešaljemunaprijeddogovoreni iznos, jer sam u vrijeme kada smo dogovarali iznos bio pod dojmom: a) da stan ranije nije bio korišten b) da je dobro zagrijan c) da je dovoljno mali da bih se u njemu osje ao ugodno kao kod ku e.

Me utim, shvatio sam da ste ranije ve imali podstanare, da grijanje ne radi, i da je stan suviše prostran.

Srda an pozdrav.

Po primitku ovakvog objašnjenja i eka na 250 eura, doti na gospo ica mu odmah vrati ek, uz sljede e objašnjenje: Poštovani gospodine, prije svega ne razumijem zašto ste mislili da je onako lijep stan mogao biti neograni eno dugo prazan.

Vezano za vašu pritužbu glede topline u stanu, grijanje savršeno funkcionira, ako znate kako ga uklju iti. Što se ti e prostranosti, stan je normalne veli ine. Ukoliko vi nemate dovoljno namještaja da ga popunite, nemojte kriviti stanodavca.

Molim Vas da pošaljete puni iznos stanarine, u protivnom u biti prisiljena kontaktirati vašu trenutnu stanodavku.

Srda an pozdrav.

Ra un Hvali se muškarac u baru svojim velikim djelima. Jednom Englezu to dojadi, pa e: - Biste li nam sada htjeli ispri ati nešto što vi ne možete. Garantirano da u to ja mo i.

- E, najljepša vam hvala. Ja ne mogu platiti svoj ra un!

Vjernost - Zašto si se razvela od Muje?

- pita prijateljica Fatu.

- Ponašao se prema meni kao prema psu - odgovori Fata.

- Kako? - upita zaprepaštena prijateljica.

- Htio je da mu budem vjerna - odgovori Fata.

Sre a - Koji je bio najsretniji bra ni par na svijetu? - upita žena muža.

- Eva i Adam jer nisu imali punicu - odgovori on.

Novac - Radi li se novac od luka? - pita sin majku.

- Kako od luka? - za u eno e ona.

- Uvijek kad gledaš u nov anik po neš plakati - odgovori on.

Komarci

Pravi razlozi

- Morate ugasiti svjetlo u sobi po no i - savjetuje recepcionar u hotelu Muji i Hasi koji se žale na komarce. Oni to i u iniše, ali ...

- Bježmo, Haso - povika Mujo ugledavši krijesnice - evo ih s baterijama.

Sva aju se muž i žena: - Ti budalo sve pare trošiš na pi e! - vikne žena.

- Što ho eš, ti kupuješ maskaru od 50 eura!

- Ali ja je kupujem da ti budem lijepa!

- Pa i ja pijem da mi budeš lijepa!

Svjedodžba

Zavjesa

- Sine, gdje ti je svjedodžba?

- pita otac.

- Posudio sam je prijatelju da malo preplaši svoga tatu - odgovori sin.

Do e žena u du an i stoji, stoji i razmišlja!

Na to e njoj prodava : - Jeste se odlu ili?

Kaže žena: - Jesam, trebam zavjesu bež boje!

Prodava e na to: - Koliko da vam odrežem? Žena: - 23 cm!

Prodava : - Ali, gospo o, vi imate prozor od 23 cm? Žena: - Pa treba mi to za kompjutor!

Prodava : - Gospo o, ne treba vam za kompjutor zavjesa!

A žena e na to: - K ako ne, hallo: imam window’s!

Pomo - Trebaš li pomo ? - pita susjed Pericu koji nosi ormar po stubama.

- Ne, pomaže mi Ivica - odgovori Perica.

- A gdje ti je on? - upita susjed.

- U ormaru, drži police - odgovori Perica.

Laži Razgovaraju dva lažljivca: - Jesi li uo za Atlantski ocean?

- Jesam.

- E, vidiš ja sam ga preplivao!

-A jesi li ti uo za Mrtvo more?

- Naravno ! Zašto?

- E, ja sam ga ubio!

Pozivamo itatelje da nam pošalju svoje viceve koje emo rado objavi . Možete ih sla na e-mail: vlatka@ mnovine.hr ili nam pošaljite poštom

54

Vremenska prognoza

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

Puno sunca i topline VREMENSKA SLIKA: Tri tjedna smo objašnjavali kako se iznad nas zadržava vlažna i nestabilna zra na masa dok su anticiklone s lijepim vremenom bile negdje drugdje. Sad je napokon stiglo vrijeme da i naše podru je “padne“ pod utjecaj jedne prave ljetne anticiklone – one tipi ne za naša ljeta. To zna i samo jedno – stabilizaciju vremena koja e biti popra ena obiljem sunca i visokom temperaturom zraka. Kako smo proteklih tjedana kukali kad e sunce, tako bismo uskoro mogli kukati kad e malo osvježiti budu i da e temperatura prelaziti vru ih 30 Celzijevaca. Jedno takvo manje osvježenje o ekujemo u etvrtak, a sljede e u nedjelju.

VREMENSK A PROGNOZA: Danas o ekujemo sun an i vru ljetni dan. Nebo bi moglo ostati sasvim vedro, bez ijednog obla ka. Zapuhat e slab do umjeren vjetar s juga i jugozapada koji e dovu i još malo višu temperaturu pa e nakon jutarnjih 15°C dnevna temperatura porasti do 32 Celzijeva stupnja.

Promjene vremena ne e biti ni tijekom srijede. O ekujemo nastavak sun anog i vru eg ljetnog vremena uz slab do umjeren vjetar južnog i jugozapadnog smjera.

Bit e još malo toplije – ujutro iz-

me u 15 i 17°C, a sredinom dana i popodne mogli bismo mjeriti i do 33 Celzijeva stupnja, naravno u hladu iznad travnate površine pri emu treba napomenuti da je na suncu, asfaltu ili u automobilima i znatno toplije. Dašak svježine mogao bi nam sti i nave er i u no i na etvrtak uz umjeren sjeverac jer e se sjevernije od nas premještati hladna fronta. Ona bi mogla okrznuti i Me imurje te tijekom no i donijeti grmljavinski pljusak.

U etvrtak e zato biti malo ugodnije. Naime, vjetar e s južnog okrenuti na slab do umjeren sjeverni pa e nam sti i malo svježiji zrak. I dalje e biti ve inom sun ano, samo mjestimice uz malu i umjerenu naoblaku. Jutarnja temperatura oko 18°C, a najviša dnevna izme u 28 i 30°C.

14. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Sun ano vrijeme nastavit e se i u petak kad ponovno o ekujemo manji porast temperature zraka uz ve inom slab vjetar, najprije sjeverni, a popodne jugozapadni. uvajmo se težih izi kih napora, pogotovo u najtoplijem dijelu dana, kao i pretjeranog izlaganja suncu bez adekvatne zaštite lica i tijela. Popodnevni maksimalac vjerojatno e se zaustaviti na 32 Celzijevca.

U subotu o ekujemo pretežno sun ano i vrlo toplo vrijeme.

Tijekom popodneva i ve eri postojat e mogu nost da uz ja i razvoj naoblake mjestimice bude kratkotrajnih grmljavinskih pljuskova. Naime, jedna hladna fronta premještat e se svojom glavninom sjevernije od Hrvatske, ali bi svojim repom mogla zahvatiti najsjevernije dijelove

naše zemlje. Zapuhat e slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, a mjestimice e pljusak ublažiti vru inu.

Nedjelja e biti ugodnija jer e se najviša dnevna temperatura kretati oko 25 Celzijevaca.

Povremeno može biti umjerene naoblake, ali bi trebalo ostati suho.

Po prognosti kom materijalu sun ano i vru e vrijeme moglo bi nas do ekati i na po etku sljede eg tjedna. Dodajmo da e na Jadranu cijeli ovaj tjedna vrijeme biti sun ano i vru e pa e odlazak na more biti pun pogodak! (prognozu izradila udruga Crometeo 13.7.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 15. srpnja 1841. god. tu a u Bistri kraj Zagreba ozlijedila mnogo seljaka na polju 16. srpnja 1940. god. orkansko nevrijeme haralo Slavonijom 17. srpnja 1962. god. u poplavi na podru ju Nove Gradiške utopilo se 5 ljudi 18. srpnja – prosje no najtopliji dan u godini u Zagrebu

PREGLED VREMENA od 6. do 13. srpnja

Vikend ozna io kraj ciklonalne aktivnosti Ovogodišnji srpanj nije po eo vru inama kakvim smo se možda nadali, nego sasvim druk ijim vremenom. Naime, i dalje je glavni utjecaj na vrijeme u našim krajevima imalo ciklonalno polje, prvo je to bila ciklona Kamila, a proteklih dana i Lovro. Te dvije ciklone uzrokovale su nastavak promjenjivog vremena iz lipnja. Kiša je i prošlog tjedna bila gotovo svakodnevna pojava, esto u obliku kratkotrajnih i lokalnih pljuskova s grmljavinom. Najgore su prošli stanovnici Siska gdje je nevrijeme s tu om i poplavom u dva navrata donijelo veliku štetu. U Me imurju je, sre om, ja e nevrijeme izostalo.

Takvo promjenjivo vrijeme bilo je uzrok one nepopularne prognoze u kojoj smo svakodnevno spominjali i sunce i kišu. Kao najnepovoljniji dan ipak bismo mogli izdvojiti petak kad je bilo obla no i prohladno, povremeno s kišom pa je vrijeme

mnoge više podsje alo na jesen nego na srce ljeta, pogotovo kad uz to pridodamo i temperaturu od svega 15 Celzijevaca. No, da sve ne bude tako sivo pobrinuo se vikend tijekom kojeg je napokon došlo do dugoo ekivane stabilizacije vremenskih prilika. Bilo je više sunca, a kiša je izostala nakon što je puna tri tjedna bila est gost u našem podru ju. Jutarnja i ve ernja svježina pobrinuli su se da nam dugi rukavi budu pri ruci, ali dnevna temperatura po ela je lagano rasti što e se nastaviti i ovog tjedna.

Spomenimo da je u Me imurju u protekla tri tjedna palo preko 150 litara kiše po etvornom metru, a trotjedna ciklona na podru ju Hrvatske donijela je oluje, vjetrove, prolome oblaka s poplavama, tu u, pijavice… Prošlog tjedna na Triglavu je pao snijeg, a u Sloveniji je zabilježen i tornado. Svemu tome tijekom vikenda je došao kraj.

Peru okovan ledom i snijegom

Ovakvi prizori ine nam se nevjerojatnima Dok emo se mi ovog tjedna znojiti na vru inama, dijelovi Južne Amerike drhte od hladno e. Snažna hladna fronta zahvatila je južni Peru donijevši obilan snijeg, tu u, jake vjetrove i neobi no niske temperature. Jaka hladno a se okrivljuje za smrt najmanje 150 djece.

Vlada Perua je proglasila izvanredno stanje u 21 regiji zemlje, od ukupno 24 regije. Dugotrajna izloženost hladno i uzrokuje hipotermiju, pneumoniju, akutne infekcije dišnih puteva što esto dovodi do

smrti, osobito kod mla e djece. Od kraja svibnja, mnogo je djece umrlo u Peruu zbog bolesti povezanih s hladno om. Temperature su se spuštale i do -30 °C. Agencije za pomo dostavljaju pomo najugroženijem stanovništvu u regiji Puno na jugoistoku zemlje. Intervencija je po ela 29. lipnja i do 10. srpnja je 500 najugroženijih obitelji trebalo dobiti komplet pokriva a i odje e.

Meteorolozi predvi aju da e val hladno e potrajati najmanje do sredine ovog tjedna.

Doga aji POGIBIJA DARKA GLAVANA nakon RADAR festivala

Potraga za voza em koji je usmrtio glazbenog kriti ara

Hrvatska zmajarska reprezentacija

U NEDJELJU u Pribislavcu do sad nevi eno natjecanje zmajara

Hrvatska zmajevima protiv Ma arske Tornado aeroteam zajedno sa Zmajarskim klubom “Rode“ iz Preloga u nedjelju 19. srpnja organizira u Me imurju i Hrvatskoj do sad nevi eno natjecanje zmajara.

Natjecanje se sastoji od pet disciplina: pucanja balona, ga anja mete puškom, ga anja mreže vre om, a posebno su atraktivne prolaz ispod mosta te precizno slijetanje s preprekom.

- Do sad su održana izlu na regionalna natjecanja zmajara

u Vinkovcima, Ivani Gradu, Bjelovaru i Nedeliš u. Po tri najbolja tima s tih natjecanja natjecala su se u inalu, a šest je inalista 28. lipnja bilo na natjecanju u Ma arskoj, u Nagykanizsi. Na tom natjecanju Hrvatska je, na žalost, izgubila s malom razlikom od 370 sekundi koja nije nedostižna za naše pilote koji jedva ekaju da se susretnu s Ma arima na našim prostorima u Pribislavcu, doznajemo od Lidije Kramar,

glasnogovornice me imurskih zmajara.

Boje Hrvatske na nedjeljnom natjecanju ine lanovi nekoliko hrvatskih klubova, a me u njima i: Darko Golomboš i Ivana Margeti , Daniel Kramar i Ivana Vadlja, Stjepan Vrban i i uro Pintari iz Zmajarskog kluba “Rode” Pelog.

Svoje letjelice predstavit e i Apollo irma iz Ma arske koja izra uje motorne zmajeve i ultralake avione, a postala je vrlo

popularna u cijeloj Hrvatskoj.

Posjetitelji e mo i uživati u ultralakim avionima, motornim i slobodnim zmajevima, paraglajderima, jedrilicama, bit e organizirani panoramski letovi i još mnogo toga, otkriva Kramar.

Natjecanje e, kako najavljuju organizatori, otvoriti me imurski župan, a ono po inje ve u 9.30 sati. U poslijepodnevnim satima bit e prezentirano ultralako letenje.

(D.Mihoci)

Darko Glavan, povjesni ar umjetnosti i glazbeni publicist, poginuo je sino u prometnoj nesre i u Varaždinu nakon koncerta Carlosa Santane na Radar festivalu, a voza koji ga je usmrtio pobjegao je s mjesta nesre e, potvrdila je varaždinska policija.

- Glavan je nakon koncerta pješa io županijskom cestom izme u Varaždina i Tur ina, kada je na njega pola sata iza pono i naletio nepoznati voza i usmrtio ga, nakon ega je pobjegao, rekao je Hini glasnogovornik varaždinske policije Dražen Krtanjek. Nesre a se dogodila na udaljenosti oko 1,5 kilometara od stadiona Varteks na kojem je održan koncert. Policija poziva o evice da joj jave bilo kakve podatke o tom slu aju.

Organizatori RADAR festivala izražavaju najdublju su ut obitelji i prijateljima tragi no poginulog doajena hrvatskoga glazbenog novinarstva, gospodina Darka Glavana.

Darko Glavan bio je naš gost i vijest o njegovoj tragi -

noj pogibiji nakon festivala duboko nas je potresla te smo odmah po primitiku obavijesti o nesre i prekinuli “afterparty” program.

Odlazak Darka Glavana velik je gubitak za hrvatsko rock-novinarstvo u kojem je ostavio trajan i neizbrisiv trag, a mi smo neizmjerno tužni jer smo izgubili velikog prijatelja urbane glazbe, priop ili su iz direkcije Radara. (foto: Cropix)

14. srpnja 2009.

Dobro je znati 55

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

PLINSKE FASADNE PEÆI Eskabe JA CI A K 30% -

termostatska regulacija " stupanj po stupanj " male dimenzije / velike snage ( 2,5 Kw, 3,6 Kw, 6,0 Kw ) dizajnirane da se uklope u svaki prostor ugradjen aromatizator za eterièna ulja

Zagrebaèka 55, Èakovec tel: 040 384 277 fax: 040 384 561 mail: plinotehnika@plinotehnika.com

www.plinotehnika.com

ODIGRAN ME UNARODNI KUP GRADA AKOVCA

PONOVNO ME IMURSKI NOGOMETAŠ U DRESU DINAMA

SOLIDAN NASTUP NAJBOLJE ME IMURSKE TENISA ICE

Me imurje nadigralo Varaždince, ali naslov ipak Varteksu

Križov anin Denis Glavina vratio se iz Ukrajine u “zagreba ke modre”

Ivana Lisjak do etvrtfinala Zagreb Ladies Opena

EKO Me imurje Doga aj kao turisti ka atrakcija kooperant za prvi hrvatski auto!

PRVI hrvatski miting ameri kih automobila u Murskom Središ u

Turisti ki kompleks Cimper u Murskom Središ u bio je prošli vikend doma in 1. hrvatskog mitinga ameri kih automobila ili, popularnije, Trash & Burn 1 Stal All American Cars Meeting.

Takvi se mitinzi ina e održavaju širom Europe, pa je tako Mursko Središ e preuzelo doma instvo za Hrvatsku. Glavni organizator Nenad Fai , kome su pomagali lanovi središ anskog motokluba “Miners“, izjavio je zadovoljno. – Iznena en sam odazivom vlasnika automobila i motora i mislim da je to uspjeh iznad o ekivanja. To govorim na temelju iskustva organizatora takvih

72 auta i 30 motocikala Na 1. mitingu ameri kih automobila sudionici su bili iz Slovenije, Austrije, Ma arske, Francuske, Švicarske i Hrvatske. Doma i su došli iz Varaždina, Zagreba, Osijeka, Vukovara, Krapine, Rijeke, Nove Gradiške i naše županije. Ukupno su bila izložena 72 automobila te 30 motocikala “harley“. Prema slobodnoj procjeni organizatora, priredbu je posjetilo oko dvije tisu e posjetitelja. Idu e godine e se održati 2. miting u Murskom Središ u, samo e se nadnevak uskladiti s vremenikom sli nih priredbi u drugim državama. (il)

Neven Fai , glavni organizator prvog mitinga mitinga u drugim zemljama dijelovima i da je samo za nabakoji su na prvim mitinzima vu dijelova utrošio oko pedeset imali upola manje vozila nego tisu a eura. - A gdje je onda moj mi sada. To potvr uje da je moja posao?, kaže on. S njim su se slozamisao da to bude u Murskom žili i drugi vlasnici automobila Središ u bila opravdana, tako da e i drugi miting idu e godine tako er biti ovdje jer je Turisti ki kompleks Cimper idealan za takve priredbe.

koji su s ponosom stajali uz svoje ljubimce. S time su se složili i vlasnici motorkota a “Harley Davidson“ koji su isticali da nema dva ista “harlija“. Miting je privukao brojne posjetitelje koji su mogli kupiti originalne traperice, majice i drugo znakovlje.

Ve ernji i no ni sati bili su rezervirani za zabavu, a posjetitelje su zabavljale grupe Nero Burns, Johnny Cash Tribute band i The Welcomin Commitee in Flames do bijeloga dana. Izabrani su tako er najljepši automobili u pojedinim kategorijama, te su vlasnicima uru ene nagrade. Na kraju možemo re i da je Mursko Središ e dobilo priredbu me unarodnog ranga koja bi mogla postati prvorazredna turisti ka atrakcija. (il, foto: zv)

Cijena? Nema cijene!

Koliko vlasnici pontijaka, bjuika, ševrolea, kadilaka, linkolna, korvete … obožavaju svoje ljubimce, govori injenica da gotovo ni jedan vlasnik nije mogao re i cijenu za koju bi prodao svog ljubimca. Najprecizniji je u tome bio Mario Popovi iz Zagreba koji je debelim fotoalbumom dokumentirao kako je za godinu i pol dana uspio obnoviti “ševrole pik-ap“ iz 1954. godine originalnim ameri kim

Kakvo šugavo ljeto ove godine, kao da se kišno prolje e spojilo s kišnom jeseni. Tek sada, a ve je polovica srpnja, došlo je nekakvo stidljivo obe anje da bi moglo biti vru ih dana. Kamo je nestalo dugo toplo ljeto kad dan traje od pet ujutro do devet nave er, kada sun eve zrake dižu raspoloženje, pa i ako si ne možete priuštiti odlazak na more, provo enje godišnjeg odmora sjedenjem s prijateljima na terasama može biti zanimljiva zabava.

Ljetnu garderobu u pravom smislu rije i još pošteno nismo ni vadili iz ormara. Japanke i sveprisutne rimljanke više su na ekanju nego na našim nogama, a i ljetne haljinice i kratki rukavi vade se tek u kratkim razmacima izme u dosadnih kišnih dana. Nadamo se napokon dolasku pravih ljetnih dana. Šugavom ljetu u inat birali smo za špicu samo prave ljetne fotke.

(BMO)

Me imursk a t v r t k a EKO Me imurje sa sjedištem u Šenkovcu sudjeluje u projektu izrade prvoga hrvatskog automobila koji kao senzacionalnu novost predstavlja novi broj asopisa Autoklub. EKO Me imurje, koje posljednjih mjeseci intezivno traži uklju ivanje u neke nove poslove kad je u pitanju metalna struka, sudjeluje prema dostupnim informacijama u gradnji šasije.

Auto kodnog imena “XD” (ovaj naziv ina e u Hrvatskoj i svijetu nosi poznata akove ka modna marka, pa ostaje nepoznanica može li se uop e koristiti ovaj naziv, op. a.) trebla bi ve do kraja godine proizvesti zagreba ka tvrtka Dok-ing.

Još senzacionalnije zvu i

Mario Popovi iz Zagreba sa svojim “ševroleom pick-ap“ iz 1954. godine

Šugavo ljeto

podatak da e prototip biti pokretan elektromotorom i baterijama nove generacije od litij-željezo-fosfata biti spreman za vožnju ve krajem 2009., nakon ega e samo o novcu ovisiti kad e se krenuti i u serijsku proizvodnju.

Poduze e Dok-ing iz Zagreba cjelokupnu proizvodnju 260 cm duga kog gradskog dvosjeda “XD“ planira zadržati u Hrvatskoj i tako zaposliti niz kooperanata, od kojih se spominje i EKO Me imurje. Jedino što bi za sada na autu bilo uvozno jesu skupe litij-ionske ili olovne baterije. Cijena bi, po sadašnjim predvi anjima, bila oko 10.000 eura, kažu u DOK-ingu.

(D. Zrna, foto: Autoklub)