Međimurske novine 741

Interventni policajci pomagat će veterinarima u zaustavljanju bjesnoće www.mnovine.hr

Palovec je protiv kapelice uz mrtvačnicu

ROMI PRIJETNJAMA zaustavili uklanjanje necijepljenih pasa

str. 10

str. 12

GRADNJA KAPELICE u Palovcu

Godina XIV.

Broj 741.

^akovec, UTORAK, 17. studenoga 2009.

INTERVJU TJEDNA: MEĐIMURSKA SPLIĆANKA LIDIJA BAČIĆ, PJEVAČICA BENDA "ZODIAC"

Cijena 7 kuna

UKIDANJE DESET ŽUPANIJA - PROBNI BALON ILI DIKTAT

U drugom krugu nedostajalo mu 80-ak glasova

- Strah od političke sljepoće u kojoj bi opstale samo politički jače i podobnije županije

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 66

str. 3

DRAŽEN BREGLEC NIJE POSTAO PREDSJEDNIK HSLS-a str. 3

za opću opasnost u Međimurju media str. 5

Sjajan glas i atraktivan stas pjevačice s vrhova top-lista

ALARM

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SVINJSKA GRIPA i u Me imurskoj županiji uzima mah, ali iz lije ni kih krugova i dalje

IZ TJEDNA u tjedan

Sve ve i broj obo gra anima nije s

Svinjska gripa: realna opasnost ili svinjarija?!

Vru a tema ovih, ali i predstoje ih dana, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu jest - svinjska gripa. I naše novine i uredni ka politika podlegli su globalnom medijskom pritisku. Me utim, ini mi se da sve skupa polako ali sigurno prerasta u paranoju i trebalo bi “di i ru nu ko nicu”. injenica je kako je jako malo glasnih, posebice iz redova zdravstva, koji bi pokušali zaustaviti širenje “op e histerije”. Kod nas ih gotovo ni nema, u Poljskoj pak je ministrica zdravstva koja se usprotivila kupnji cjepiva protiv svinjske gripe tako dugo dok se ne dokaže da je sigurno naišla na žestoke osude. Ne budi vraga, odmah su u Poljskoj po eli umirati i pacijenti zaraženi od svinjske gripe. Prije njezinog govora nije ni jedan. Sve mi djeluje kao neka nova teorija zavjere.

U Hrvatskoj se gotovo nitko ne usudi re i da nije rije o tako strašnoj bolesti, jedino što lije nici apeliraju jest da se ne stvaraju gužve, jer posla imaju zaista “preko glave”. Me utim, ni jedan od njih nije izri ito rekao da opasnost nije tako velika kao što to prikazuje i šire je prvenstveno mediji. Pokušavam razumjeti jedne i druge, iako ne odobravam, niti opravdavam njihovo ponašanje, posebice ako se iza svega krije jedan jedini interes - novac.

A nije daleko od toga. injenica je da se danas u svijetu pokušava zaraditi na svekolike na ine. O ito je farmaceutska industrija me u “najinovativnijima”.

U posljednjih nekoliko godina straše nas uglavnom “pandemijama”. Najprije pti ja gripa, pa svinjska gripa, kakva e biti sljede a ...??? Kad je izbila pti ja gripa, nije bila dana kad sa svih strana nisu dolazile zastrašuju e vijesti. Na kraju je u cijelom

t

17. studenoga 2009.

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

- Pred kraj tjedna etiri oboljela u Me imurskoj županiji lije ila su se u bolnici zbog upale plu a sa sumnjom na H1N1, ali, sre om, nema komplikacija i nisu kriti no Od kada je službeno potvr ena pojava svinjske gripe po etkom studenoga u Me imurskoj županiji, broj se oboljelih sa simptomima svinjske gripe pove ava.

U prvom tjednu, otkako se evidentira broj oboljelih od te nove gripe, bila su 34 slu aja oboljelih, pri emu je jedna mlada djevojka završila u bolnici i uspješno je izlije ena.

svijetu do sada od pti je gripe umrlo 3.000 ljudi, dok godišnje od posljedica “obi ne gripe” umre 1,000.000 ljudi (dobro ste pro itali, milijun ljudi). Uskoro je stigla “nova gripa” - svinjska gripa. Neke teorije kažu da je namjerno puštena iz laboratorija, da bi zaradila farmaceutska industrija, a osim zarade farmacije kalkulira se da je nastala i zbog toga da se koristi cjepivo koje nije do kraja provjereno, kako bi se smanjio broj ljudi na svijetu. Ali, pustimo sad to, to su samo teorije zavjere. Želim samo re i i poru iti ono što se najmanje uje. Svinjska gripa nije ništa opasnija nego obi na gripa. Da, istina je, svinjska gripa napada i o ito je potencijalno u nekoliko promila smrtonosna i za mla u populaciju, u najboljim životnim godinama, ali ipak je najopasnija za kroni ne bolesnike, one koji imaju oslabljeni imunitet, djecu i starije osobe. Isto kao i obi na gripa. Stoga, bez panike, ako vas napadne bilo koja gripa, postupak je dobro poznat i ne morate odmah juriti k doktoru ili u bolnicu. Na kraju krajeva, više me zabrinjava što e biti s cjepivom protiv svinjske gripe i kakve e ono rezultate pokazati. Bio bi pravi ijasko kada bi više ljudi umrlo od cjepiva nego od bolesti.

U drugom tjednu broj oboljelih i nadalje raste, s time da su u bolnicu zaprimljena etiri nova slu aja sa sumnjom na svinjsku gripu, zbog upale plu a, ali, sre om, za sada bez ve ih komplikacija. Bolest za sada u Me imurju poga a najviše školsku populaciju (neki razredi su ve dobrano ispražnjeni, posebice u srednjim školama), od kojih najve i broj oboljelih odleži gripu kod ku e.

Ja anjem imuniteta protiv svinjske gripe Stru njaci iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i u slu aju svinjske gripe preporu uju pridržavanje op ih higijenskih mjera za sprje avanje kaplji nih infekcija. Pod tim se podrazumijeva esto pranje ruku sapunom i teku om vodom, izbjegavanje ve ih skupina ljudi u zatvorenom prostoru, redovito iš enje, pranje i dezinfekcija površina koje bi mogle bi kontaminirane te što eš e provjetravanje prostora u kojima se boravi.

Snažan organizam lakše e se oduprije svakoj boles , tako da je najbolja prevencija svake bolesti, pa tako i svih oblika gripa, ja anje imuniteta.

Pazite na prehranu jer je ona od izuzetne važnos za ja anje imuniteta. Jedite što više kvalitetnih ugljikohidrata (cjelovi h žitarica), ribe, orašastih plodova i drugih izvora esencijalnih masnih kiselina. Posebno treba poja a unos vitamina C, jer š od infekcija i poboljšava iskoris vost kisika. Vitamini B kompleksa š te od stresa i ja aju intelektualne sposobnos , dok vitamin E poboljšava cirkulaciju i imunitet, a š i od slobodnih radikala. Od minerala najvažniji je magnezij.

Sve vitamine i minerale najbolje je unosi hranom. Iskoris te blagodati samoniklog proljetnog bilja, poput radi a (masla ka), koprive,

šparoga, ili mišance (mješavine mediteranskog bilja koja se posljednjih godina nudi i na tržnicama u unutrašnjos ). Jedite što više luka i ešnjaka i ne obazirite se na miris.

Ako vaš jelovnik ne poznaje ar oke, unesite promjene i svakako smanjite unos kofeina i drugih s mulansa (alkohol, crni aj).

Pijte mnogo teku ine, najbolje u obliku vode ili toplog aja. Jedite svježe vo e, osobito agrume. Osim što su ukusni, pomo i e u rehidraciji i sadrže velike koli ine vitamina C. Budite ak vni i boravite što više na svježem zraku. Fizi ka ak vnost tako er doprinosi ja anju imuniteta, kao i dovoljno sna.

Cjepivo protiv svinjske gripe sti i e u Hrvatsku tek u prvoj polovici prosinca (oko 500.000 doza) i tada e prioritet u cijepljenju, sli no kao i kod sezonske gripe, imati kroni ni bolesnici Osim svinjske gripe, i dalje ve i broj ljudi pobolijeva i od obi ne gripe, a na djelu su i viroze, upale, tako da je sve manji broj djece zbog bolesti u vrti ima i školama, ali i na radnim mjestima.

Ve ina Me imuraca ne isklju uje mogu nost da je svinjska gripa stvorena u laboratoriju

Anketa “Pod vurom”

Svakodnevne nove žrtve svinjske gripe, osim što izazivaju paniku me u ljudskom vrstom, ra aju i nove ideje. I dok su ve davno mnogi izrekli svoje mišljenje da je virus H1N1 stvoren

u laboratoriju kako bi se izazvala masovna panika upravo s ciljem da se svakoga prisili na cijepljenje, prošli je tjedan buku digao Miroslav Bustruca, fratar iz župe Bristivica pokraj Trogira, rekavši

Mišo Kozar, Strahoninec - Što se ti e svinjske gripe, ja sam se prošli tjedan cijepio i ekam drugo cjepivo i opet u se cijepiti. Bolje sprije iti nego lije iti.

Osobno ne vjerujem da je ovaj novi tip gripe stvoren u laboratoriju, odnosno da je umjetno stvoren. Tako er smatram da cjepivo pomaže jer, ako se cijepio naš ministar Milinovi , onda vjerojatno pomaže u prevenciji.

da se u cjepivu protiv svinjske gripe nalazi mikro ip kojim se želi kontrolirati ljude koji se cijepe.

Upitali smo prošli tjedan Me imurce vjeruju li da je novi tip gripe doista umjetno stvoren, a

da u to ne vjeruju. Što se pak ti e ipiranja ljudi uz cijepljenje, oni koji su uli za tu izjavu mišljenja su da je rije o glupostima i pretjerivanju. (hz)

Rozalija Žganec, akovec - Sve je mogu e pa tako i to da je ova svinjska gripa umjetno stvorena negdje u laboratoriju. Danas u 21. stolje u sve je mogu e i vjerojatno. Osobno nikome ne vjerujem, pa ak ni doktorima. Što se ti e cijepljenja, nisam se cijepila ni protiv sezonske gripe, a nemam namjeru ni protiv svinjske.

Stjepan Pintari , Šenkovec Mišljenja sam da ova svinjska gripa nije stvorena u laboratoriju, odnosno da nije umjetno stvorena zbog farmaceutske industrije. Iako nikad ne reci nikad, ja bih prije to nazvao ‘svjetskim fenomenom’. Mada, kada malo razmislim, nije ni ta mogu nost u potpunosti isklju ena. Tako er ne vjerujem da se u cjepivu protiv svinjske gripe nalazi ip za nadzor ljudi. To je ipak pretjerivanje.

Milan Hajdinjak, Nedeliš e Tko zna. Možda je ovaj novi tip gripe, takozvana svinjska gripa, stvoren u laboratoriju. Iskreno ne znam, ali mogu re i da je sve mogu e. Osobno se nisam cijepio protiv gripe, niti imam namjeru.

Nikada se ne cijepim pa ne u ni sada.

uz njihov odgovor neki su nam prokomentirali i izjavu fratra Bustruca. I dok ve ina, iako nije sigurna, smatra da postoji mogu nost da je virus H1N1 stvoren u laboratoriju, rijetki kažu

Saša Šestan, akovec - Osobno sam mišljenja da je novi tip, odnosno takozvana svinjska gripa produkt laboratorija. Farmaceutska industrija mora negdje pro itirati. To se u zadnje vrijeme svugdje spominje. Osobno se ne bojim svinjske gripe, ali u se cijepiti jer radim s ljudima pa više prevencije radi.

Draža Bašek, akovec - Mislim da postoji velika mogu nost da je svinjska gripa stvorena u nekom laboratoriju i da sve to kre e od farmaceutske industrije. Što se pak ti e spominjanja da se u cjepivu protiv svinjske gripe nalazi ip za nadzor ljudi, smatram da su to gluposti. Osobno se ne bojim novog tipa gripe i nemam namjeru cijepiti se. (foto: Vrzan)

17. studenoga 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

MOGU E UKIDANJE DESET ŽUPANIJA: Probni balon ili novi politi ki diktat

upozoravaju da nema mjesta panici

oljelih, NEŠTO SE KUHA! svejedno

- HDZ-ovac Vladimir Ivkovi kaže da protiv nas rovare Varaždinci, uz podršku zamjenika Matije Posavca, dok je zamjenik župana na to žestoko uzvratio optuživši ga da je u sukobu interesa jer obnaša najmanje 10 funkcija, a da e status Me imurja kao županije, ako treba, “braniti i krvlju”

Koji su simptomi svinjske gripe?

Iako je virus svinjske gripe H1N1 novi soj virusa te izaziva nove, dodatne brige i strahove, ne treba zaboraviti da se radi samo o još jednoj gripi tipa A. Klju na je razlike, me utim, da na nju uglavnom još nismo otporni. Upravo zbog toga ona se lako prenosi s ovjeka na ovjeka i prerasta u pandemiju. Simptomi su uglavnom isti kao i kod sezonske gripe: visoka temperatura, me utim, za razliku od sezonske, može i izostati, kašalj, iscjedak iz nosa, grlobolja, bolovi u tijelu, miši ima i zglobovima, glavobolja, umor ili iscrpljenost, koji mogu biti ekstremni, povra a-

Veliki pritisak na ambulantama Sve ve i pak je pritisak i na ambulantama, kao i na hitnoj pomo i, u kojima se tijekom cijelog dana stvaraju velike gužve.

Prvenstveno zbog toga jer gra anima nije svejedno i što se u svim medijima pri a o, na žalost, najtežim posljedicama, poput onih slu ajeva koji su završili smr u, pa svaka prehlada ili viroza donosi pomisao na svinjsku gripu i odlazak lije niku.

Me utim, da se ne bi stvarala dodatna panika i da onaj koji zaista treba pomo , ne samo po ovom pitanju, a zbog gužvi

nje i proljev, eš i nego kod sezonske gripe, a teži simptomi zaraze mogu uklju ivati upalu plu a ili zastoj dišnog sustava.

Ozbiljniji simptomi kod djece koji nalažu hitno javljanje lije niku jesu: ubrzano disanje ili poteško e u disanju, plavi asta ili sivkasta boja kože, znatno smanjen unos teku ine, u estalo povra anje, znatno produženo spavanje ili odsutnost komunikacije, izuzetna razdražljivost – neka se malena djeca ne žele ni nositi u naru ju, simptomi gripe nestaju, me utim, vra aju se s temperaturom i pogoršanim kašljem.

možda ne može do i na red, treba procijeniti da se, ako situacija zaista nije alarmantna, s lije enjem krene na dobro poznati na in kad su u pitanju prehlade, viroze, obi na gripa - kod ku e.

To zna i mirovanje u krevetu, uzimanje puno teku ine ( aja), trošenje lijekova za snižavanje temperature, vitaminskih pripravaka i sli no. Ako nema poboljšanja, naravno da treba oti i lije niku. Na žalost, loša vijest je i to da se najve i val širenja svinjske gripe o ekuje u ovom i sljede em tjednu, te da e najviše pobolijevati mladi izme u 10 i 40 godina života. (BMO, DZ)

Gospodarstvo teško nosi golemi upravni aparat ove zemlje te od ljeta vlast preispituje kako smanjiti financijski teret.

Rasprava je po ela ljetos time je li ova zemlja financijski premala za sve one op ine koje žive od in uzija iz državnog prora una.

A sada je k tome pušten i glas o ukidanju deset županija. Radi se o prakti ki polovici županija.

U Me imurskoj županiji, koja je broj ano i teritorijalno me u najmanjim županijama u Hrvatskoj, kao da je zazvonio alarm na op u opasnost. Naime, tko se jednom ope e, i na hladno puše, jer su se u ovoj zemlji previše puta odluke donosile po sistemu: tko je ja i i bliže središnjoj vlasti, bolje se grije. U kolektivnom pam enju Me imuraca još je svježe sje anje na 1992. godinu kada su gra ani svojim potpisima jasno izrazili svoju politi ku volju da imaju svoju županiju i regionalnu vlast odmah na razini ispod državne.

Ozlojedila ih je mogu nost da u vlastitoj državi opet budu pod nekima kao toliko puta u povijesti.

Me imurci hipersenzibilni kad je u pitanju regionalni status Me imurci su hipersenzibilni na to i kada se govori o politi kim okolnostima to je ta posebna povijesna okolnost zbog ega Me imurje nikada ne smije izgubiti regionalni status, ma kako se on zvao.

Vladimir Ivkovi , saborski zastupnik, na državnoj razini vladaju eg HDZ-a kao saborski zastupnik službeno o tome niša ne zna, niti je imao kakav službeni materijal u rukama. Ono što zna je to da se radi pilot projekt u novom Ministarstvu uprave o racionalizaciji uprave, te je kazao da je Bra-

PROMICANJE me uregionalne suradnje na poslovnom, kulturnom i znanstveno - istraživa kom planu

Me imurska županija pristupila Institutu europskih regija (IRE) Me imursk a županija prošli je tjedan pristupila Institutu europskih regija (IRE), organizaciji koja me u glavnim aktivnostima ima promicanje me uregionalne suradnje na poslovnom, kulturnom i znanstveno - istraživa kom planu, pokretanje regionalnih inicijativa i razmjenu iskustava vezanih za aktualna društvena i gospodarska pitanjima. Time je postala 13. županija s podru ja Hrvatske koja pristupa ovom Institutu.

U maloj vije nici Me imurske županije održan je sastanak Delegacije IRE-a, koju ine direktor dr. Franz Schausberger i lan Savjetodavnog odbora dr. Bernd Petrisch, te župana Ivice Perho a i njegovog zamjenika Matije Posavca u sklopu kojeg je primopredana odluka o pristupanju Me imurske županije Institutu.

Direktor IRE-a Franz Schausberger uru io je županu Ivici Perho u certifikat o lanstvu Sredinom rujna zamjenik župana Matija Posavec sudjelovao je

na jednodnevnom Znanstvenom simpoziju Instituta europskih regija i gradova, na kojem je glavna tema bila regionalizacija nacionalnih država. - U današnjoj Europi koju obilježava sve ve a decentralizacija važno je na što bolji na in predstaviti vlastitu regiju kroz me usobnu suradnju i partnerstvo na ekonomskom, znanstvenom i kulturnom planu. Ovdje sam uvidio mogu nost i priliku za Me imursku županiju, održao sastanak s direktorom IRE-a Franzom Schausbergerom o uvjetima i pogodnostima pristupanja instituciji, u sklopu koje je ponu ena me unarodna i me uregionalna ekonomska i kulturna suradnja regija lanica IRE-a te zauzeo vrst stav kako nam je lanstvo u tom institutu potrebno i korisno, kaže Matija Posavec.

nimir Posavec, predstojnik Ureda državne uprave Me imurske županije, uklju en u taj pilot projekt.

Osobno je strašno protiv ukidanja Me imurske županije i kazao je da on to ne e dopustiti. Dodao je da je iznena en kako je aktualna županijska vlast po strani i samo gleda, a da grupa iz Varaždina u koju je uklju en i zamjenik župana Matija Posavec rade na tome da Varaždin postane naš centar, što se najbolje vidjelo po igrama oko ormiranja našeg Veleu ilišta.

Kad smo ih upitali za temu, po eli se me usobno optuživati Matija Posavec, zamjenik župana, kojega se doživljava kao a i ev kadar, ova je izjava razgnjevila te je reagirao vrlo žestoko, kazavši da e eventualno ukidanje županije braniti i “krvlju”.

Kazao je da Me imurje zaslužuje status županije zbog tradicije, povijesti i geogra skog položaja.

Ivkovi eve izjave je nazvao još jednim u nizu ga ova ovog poli-

Imovina vrjednija od prora unskog kapaciteta županije

Kad se govori o županijama, njihovu ukidanju ili opstanku, nabrajaju se u prilog kriteriji, kao što su broj stanovnika, financijska snaga, veli ina prostora, a namjerno ili iz neznanja zanemaruje se s njihova imovina, komunalna in rastruktura i objekti u koje je ulagalo lokalno stanovništvo. Politi ke posljedice da pravni slijednik onoga što je me imursko prije e granice Me imurja bile bi nesagledive. (BMO) ti ara u sukobu interesa, koji bi javnosti trebao re i kolika mu je pla a i koji, slikovito re eno, ima “deset unkcija”. Kad je u pitanju ukidanje županija, njegova stranka je na vlasti i u tom s njom dijeli odgovornost, poru io je Matija Posavec Ivkovi u.

Statisti ke regije nemaju nikakvu upravnu funkciju Statisti ke regije Slovenije oblik su teritorijalne podjele koju koristi Statisti ki ured Republike Slovenije za potrebe skupljanja i iskazivanja statisti kih podataka. Ovaj oblik podjele nema nikakvu upravnu unkciju. Ovaj sustav uveden je u svibnju 2005. kako bi se statisti ka podjela zemlje uskladila s europskim standardima. Zemlja je podijeljena na dvanaest regija, a unutar svake nalazi se ve i broj op ina.

U Hrvatskoj su u prijedlogu tri

statisti ke regije, Zagreba ka, Kontinentalna i Jadranska regija.

Me imurska županija svrstana je u zagreba ku regiju zajedno s Gradom Zagrebom, Zagreba kom županijom, Krapinsko - zagorskom, Varaždinskom i Koprivni ko -križeva kom županijom, s istim razlogom uskla enja s EU. Ovaj oblik podjele nema nikakvu upravnu unkciju. Kako emo biti organizirani unutar zemlje, naša je unutarnja politi ka stvar. (BMO)

Župan je za regionalno povezivanje, ali za zadržavanje statusa

Me imurski župan Ivica Perho kazao je da može podržati regionalno povezivanje, ali ne i ukidanje ili takmi enje tko e biti glavni.

Me imurje ne samo da zaslužuje da ima regionalni status, ve i sve uvjete. Ivica Perho je protivtogada se politi ki reže i donose politi ka rješenja jer to dovodi do zbunjenosti kod ljudi. - Mogu prihvatiti da se razgovara o racionalizaciji i reorganizaciji, me utim, za to su potrebne analize kako se ne bi napravile još ve e štete nego 1993. godina kod ormiranja jedinica lokalne samouprave, ija je posljedica izdvajanje Šenkovca, Strahoninca i Pribislavca iz akovca. Smatra da je potrebno de inirati status županija ili ukinuti ili promijeniti nadležnosti jer su one sada transmisija izme u države i op ina i gradova, a nemaju nadležnosti u odlu ivanju koje se odnose na op ine i gradove.

Dragica Zgrebec, najdugovje nija saborska zastupnica iz redova SDP-a, vijest o ukidanju deset županija smatra naga anjem vezano uz zada u ministra uprave da izradi re ormu uprave i lokalne samouprave.

No, kaže da je njezin stav jasan. - Mi se ne možemo odre i naše županije. Statisti ke regije koje moramo ormirati zbog uskla enja s EU ne odre uju naš unutarnji ustroj, on e biti onakav kakav mi želimo. O tome ne odlu uju ni a i , ni Matija Posavec. To su politi ka prepucavanja, kazala je Dragica Zgrebec. - Kao i 1992. godine, tako i danas, gra ani e re i što žele. Istra i Me imurje imaju sve uvjete za regionalni ustroj. Kako smo se 1992. godine znali izboriti za županiju s potpisima gra ana, tako emo znati, ako treba, i danas. (BMO)

DRAŽEN BREGLEC nije uspio postati peti predsjednik HSLS-a

Ušao u drugi krug, za pobjedu nedostajalo 80-ak glasova Dražen Breglec nije uspio postati peti predsjednik HSLS-a.

Iako je bio blizu, ušao je u drugi krug, na kraju je za novog predsjednika izabran Darinko Kosor, daljnji ro ak premijerke Jadranke Kosor, koja nosi prezime po ocu koji, kao što je poznato, ve duži niz godina živi u akovcu, ali nije u kontaktu sa svojom k eri.

Kosor je u drugom krugu s 524 glasa nadmašio Dražena Bregleca koji je dobio 464 glasa. U drugom krugu glasovalo je 994 (od verificiranih 1.081) izaslanika, a važe ih listi a bilo je 988. No, Breglec se nije tako lako pomirio s porazom, te je najavio da e tražiti tuma enje oko ovih izbora jer smatra da za pobjedu treba imati ve inu od ukupno verificiranih.

- Tražit u deponiranje listi a i ponovno prebrojavanje, kazao je Breglec nakon što su bili kona ni rezultati.

Petnaesti sabor HSLS-a, koji je održan u Slavonskom Brodu,

potrajao je desetak sati, a glasovanje se otegnulo duboko u subotu nave er. Novi predsjednik bio je poznat tek nakon 21 sata.

Tako ni drugi Me imurec koji je ušao u natjecanje za predsjednika jedne od respektabilnijih hrvatskih politi kih stranaka nije uspio. Nakon što se pred koju godinu za predsjednika HNS-a kandidirao Josip Posavec i nije prošao, puno bliže kona nom uspjehu bio je ove subote Dražen Breglec koji je istaknuo kandidaturu za predsjednika HSLS-a.

Ina e, u prvom krugu izbora, koji su održani na 15. saboru stranke u Slavonskom Brodu, od tri kandidata ispao je Davor Žmega , dok su s podjednakim brojem glasova u drugi krug ušli Darinko Kosor i Dražen Breglec (479:403).

Kosor je nakon toga bio uspješniji u “ oto - finišu“ i postao peti predsjednik HSLS-a.

Ostaje za vidjeti što e biti nakon svega i ho e li možda ovaj

neuspjeh ostaviti traga u Breglecovoj daljnjoj politi koj ali i dužnosni koj karijeri. Naime, ve neko vrijeme on se nalazi na mjestu državnog tajnika u Ministarstvu prometa i veza, ali je za vrijeme zasjedanja sabora u Slavonskom Brodu žestoko kritizirao vladaju u politiku HDZ-a, posebice prije dolaska Jadranke Kosor na mjesto premijerke. (D. Zrna)

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD u Me imurju Bez problema s opskrbom plina Ove zime ne bi smjelo biti poteško a u opskrbi našeg tržišta ruskim plinom, iz razloga što je ugovorima izme u Rusije i Ukrajine riješeno, odnosno odvojeno pitanje opskrbe plinom i tranzita plina europskim zemljama. Opskrba plina mogla bi uskoro, odnosno kroz par godina do i i drugim tokom. Naime, izgradnja plinovoda Južni tok, jednog od najve ih energetskih projekata u Europi, u završnoj je fazi, a Republika Hrvatska može se priklju iti na njega, kažu u veleposlanstvu Ruske Federacije u Hrvatskoj.

Ruska Federacija spremna je s Hrvatskom sklopiti

ugovor o uklju enju u projekt Južni tok, a nositelji posla bili bi ruski Gazprom i hrvatski Plinacro. Za to bi se prema Hrvatskoj u Ma arskoj ili Srbiji izgradio krak plinovoda koji e prolaziti Turskom, Bugarskom, Rumunjskom i Ma arskom te dalje prema Sloveniji, s kojom je upravo Ruska Federacija potpisala ugovor. Ruska Federacija o ekuje odluku hrvatske Vlade. Sve je ovo re eno na predavanju o ruskoj energetskoj politici na Balkanu koju je organizirao mjese nik Banka, a govorio je Boris Medvedev, ministar savjetnik Ruske Federacije u Hrvatskoj. (sm, Banka)

Plin lipu više Drugi mjesec za redom cijena plina formira se po promjenjivoj cijeni, ovisno o kalori noj vrijednosti plina koji dolazi do naših ku anstava. Barem je takva formula po kojoj nam se prema odluci Vlade obra unava plin od prije dva mjeseca.

Nakon što nam je za rujansku potrošnju plin obra unat po cijeni koja je za jednu lipu bila niža, u listopadu se korigirala za tu lipu i iznosi 2,42 kune po kubiku za ku anstva, a za poduzetništvo 1,96 kuna po kubiku uve ano za PDV. (BMO)

Matija Posavec: Inspektori, radite svoj posao Savjet za sigurnost prometa Me imurske županije održao je svoju sjednicu s koje je nadležnim službama, policiji i resornom ministarstvu uputio apel kojim traži ve i i bolji nadzor autobusnog prometa, odnosno prijevoza.

isto, da se ne bi dogodila nekakva tragedija, ali apeli ništa ne vrijede. O ito ne preostaje ništa drugo nego da do u inspektori i provjere što se to doga a, poru io je Matija Posavec, zamjenik župana, s ove sjednice. (sm, dz)

- Zakon o izboru saborskih zastupnika jasno propisuje koje su funkcije nespojive. Saborski zastupnik istodobno ne može biti direktor trgova kog društva u državnom vlasništvu, a Me imurje plin nije državno ve poduze e u 100-postotnom vlasništvu me imurskih gradova i op ina - Zbog javnog prozivanja i sumnje u nemogu nost istodobnog obnašanja funkcije saborskog zastupnika i direktora Me imurje plina d.o.o., moram se o itovati zbog neistina koje su plasirane u javnost, kaže u priop enju Vladimir Ivkovi , i nastavlja ...

- Zakon o izboru saborskih zastupnika jasno propisuje koje su funkcije nespojive. Saborski zastupnik istodobno ne može biti direktor trgova kog društva u državnom vlasništvu, a Me imurje plin je u 100-postotnom vlasništvu me imurskih gradova i op ina.

Ako bi se takva situacija dogodila, Mandatno povjerenstvo svojom bi odlukom razriješilo saborskog zastupnika.

- Zli jezici koji se javljaju i prozivaju me za sukob interesa dolaze od nekolicine ljudi koji su svoje politi ko i društveno djelovanje podredili isklju ivo privatnim interesima

Saborsko povjerenstvo: Nema sukoba interesa

Srušena dvjesto godina stara lipa u Križovcu!? znavateljima drveta ini, barem po onome što pokazuju fotke, da deblo i nije baš tako “trulo i krhko”.

Kada je posa ena, asfalt i današnji promet nisu predvi ali ni najvidovitiji mještani. Ali tehnološki razvoj u inio je svoje i ona je do danas rasla na raskrš u murske magistrale s puteljkom koji iz sela Križovec vodi prema polju i mjesnom groblju naselja Križovec i Peklenica. Pod lipom se nalazio i pil te su zajedno inili lijepu cjelinu prirodne i ljudske spomeni ke baštine.

- Dobivam informacije s terena da se školska djeca prevoze u prenatrpanim autobusima, da se puštaju iz autobusa na mjestima gdje to nije dopušteno, da se ne poštuje vozni red itd. Upozoravao sam ve koncesionare na

Vladimir Ivkovi : Nisam u sukobu interesa

Što se pak ti e sukoba interesa, Zakonom je propisano da se to odnosi na sukob izme u privatnog i javnog interesa. S obzirom na to da je Me imurje plin u 100-postotnom vlasništvu jedinica lokalne samouprave, interes koji direktor zastupa je javni interes lokalnog zna aja. Na moj upit, Povjerenstvo za sprje avanje sukoba interesa s godinu dana zakašnjenja odgovorilo je da bi se i u navedenom slu aju

Lipa koja je, prema predaji, stara zasigurno dva stolje a na glavnoj cesti izme u Peklenice i Križovca izgubila je borbu sa životom i zbog bolesti je morala biti posje ena, rekli su nam stru njaci. Nadamo se da je to zaista tako, jer se danas kod nas “sije e sve što treba i ne treba” (mogli bi stru njaci pogledati kako to izgleda u Ma arskoj uz prometnice), a uvijek se prona e i “odli no obrazloženje”. Njezine suhe grane po ele su otpadati na prometnicu, tvrdnja je onih koji su “krenuli u akciju”, iako se po-

17. studenoga 2009.

Kako nam je re eno u obrazloženju, za rušenje ove dvjesto godina stare lipe klju na je njezina bolest, a pred otprilike tri godine izgubila je borbu za život, po ela sahnuti i na kraju postala “opasna” jer je rasla tik uz prometnu cestu.

Deblo nekadašnje lipe završit e u dvorištu Javne ustanove za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Me imurske županije, a na lokalnoj vlasti je da u naslje e narednim generacijama u baštinu ostave novu lipu za desetlje a i stolje a koja nadolaze. (BMO)

Vladimir Ivkovi , saborski zastupnik i direktor Me imurje plina moglo raditi o sukobu interesa.

Takvo mišljenje nije obvezuju e.

Obvezuju i akti istog povjerenstva jesu odluke o postojanju sukoba interesa donesene u postupku u kojem sudjeluje i zainteresirana strana. Povjerenstvo nije donijelo takvu odluku pa u mojem slu aju nema sukoba interesa.

Primam samo pla u u Me imurje plinu Lobiranje za lokalne projekte me imurskih gradova i op ina u Hrvatskoj nikako ne može biti sukob interesa, ve samo borba za pravilnu raspodjelu novca u iskalno centraliziranoj državi.

U obnašanju zastupni kog posla nema privatnog interesa

jer ne ostvarujem ni pla u, ni korištenje stana, kao ni jednu drugu povlasticu saborskog zastupnika. Protivno iznesenim tvrdnjama, pla u primam samo u Me imurje plinu. Cijeli radni vijek proveo sam u Me imurje plinu i imao ast sudjelovati, zajedno s gra anima Me imurja, u stvaranju uvjeta za sigurno korištenje plina u svakom ku anstvu.

Prema tome, ako bi bilo upitno Sabor ili Me imurje plin, moj izbor je ovo drugo.

Sabor je meni isklju ivo na in za dobivanje ja e pomo i države našim gradovima i op inama, zahvaljuju i kojima, na kraju krajeva, primam pla u u Me imurje plinu. Istine radi, suprotno nekim medijskim tvrdnjama, moja je pla a do lipnja iznosila oko 25 tisu a kuna, a kao antirecesijska mjera smanjena je na 21 do 22 tisu e kuna. U razmatranju je Nadzornog odbora i daljnje smanjenje.

Zli jezici koji se javljaju i prozivaju me za sukob interesa dolaze od nekolicine ljudi koji su svoje politi ko i društveno djelovanje podredili isklju ivo privatnim interesima, zaklju uje na kraju priop enja saborski zastupnik HDZ-a i direktor Me imurje plina Vladimir Ivkovi .

17. studenoga 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

ANDRIJA HEBRANG, predsjedni ki kandidat HDZ-a, posjetio Me imurje

Mandat u službi pove anja standarda gra ana HEBRANG o nezavisnim kandidatima strana kim prebjezima

Andrija Hebrang, predsjedni ki kandidat HDZ-a, boravio je prošli ponedjeljak u Me imurju, gdje je na više mjesta predstavljao svoj program koji je nazvao “Za ponosnu i europsku Hrvatsku”, s glavnim ciljem da Hrvatska u pet godina dosegne srednju razinu standarda zemalja EU. Da bi to bilo mogu e, predsjednik države mora, po Hebrangovu mišljenju, biti lokomotiva svih reformi koje su Hrvatskoj potrebne da bi se oja ala konkurentnost hrvatskoga gospodarstva i porastao standard gra ana. No, ve ina kandidata to želi pa je osobnost predsjednika izuzetno važna. Zato smo razgovor s Andrijom Hebrangom po eli od dojma kakav ostavlja u javnosti, ovjeka kojeg se pomalo plaše.

Djeluje prili no ozbiljno, a gra ani u vrijeme krize o ekuju od politi ara i osmjeh, ohrabrenje i malo optimizma.

- Nikada u dosadašnjoj karijeri nisam imao prilike razgovarati o temama koje nisu jako ozbiljne. Sad u kampanji mogu biti malo ležerniji, jer u toj kampanji ne odlu ujem ja, ve bira i. U po etku karijere, po etkom devedesetih, bio sam odgovoran za zdravstvo u situaciji teškog de icita u zdravstvu i nestašice lijekova i morao sam u roku od par mjeseci stabilizirati sustav. Odmah nakon toga po eo je rat, bio sam organizator saniteta, dakle, odlu ivao sam o tome koliko e ljudskih života biti izgubljeno, što nije neka tema za smješkanje. Nakon rata pokojni me predsjednik stavio u Ministarstvo obrane da sredim inancije i teške malverzacije koje su se pojavljivale.

Opet nije bila neka tema za smješkati se. Tamo sam i dao ostavku 1998. godine jer se nisam slagao da kao ministar obrane potpisujem protuzakonite stvari. Nisam izašao iz stranke, jer sam znao da e se ona obnoviti. Krenuo sam ponovno u politiku 2003. godine sa svojom strankom, ali opet nije bilo vrijeme za smješkanje, jer sam imao ast i nesre u da me imenuju potpredsjednikom za gospodarstvo i ministrom zdravstva i socijalne skrbi.

Dva najteža resora, gospodarski i socijalni. Opet nije bilo razloga za smješkanje. A da me se ne treba bojati, govori i to da me se ne boje ni žena ni djeca ni unu i i, a ni moj pas. Tako er, kao profesor nisam strog, nikada ne dajem negativnu ocjenu, nego vratim prijavnicu i kažem: u i još dva tjedna pa onda do i, jer smatram da su mladi ljudi zavrijedili malo više pažnje. I moram se pohvaliti da kao profesor ve 26 godina u anonimnim anketama studenata na kraju svakog turnusa dobivam ocjenu odli an.

Briga za standard gra ana zadatak i ljevice i desnice • ime mislite kao zagovornik konzervativnije politike zadobiti povjerenje bira a u Me imurju koji su skloniji lijevim orijentacijama, što su pokazali i na lokalnim izborima?

— Sve one koji su lijeve politi ke orijentacije mislim pridobiti svojim programom, jer je u žiži moga

- Zadovoljstvo gra ana prije svega se mjeri ekonomskim standardom i ja se u svom programu bavim dosizanjem srednje razine europskog standarda u sljede ih pet godina.

Mislim da bi ljevica mogla taj program prihvatiti. Razlikujemo se u odnosu prema crkvi, životu, a to su stvari koje slijede ipak nakon standarda programa gospodarski oporavak i gospodarski prosperitet, a to mora biti prvi zadatak i ljevice i desnice.

Zadovoljstvo gra ana prije svega se mjeri ekonomskim standardom i ja se u svom programu bavim dosizanjem srednje razine europskog standarda u sljede ih pet godina mandata predsjednika. I zato je moj program prije svega ekonomski i može ga se vidjeti na web stranici: hebrang.com. To su reforme koje podižu konkurentnost hrvatskog proizvoda. Mislim da bi ljevica mogla taj program prihvatiti, jer je to najvažnije. Tamo gdje se razlikujemo jest možda odnos prema crkvi, životu, to su stvari koje slijede ipak nakon standarda.

O tome možemo raspravljati ako postanemo razvijeni barem kao srednja zemlja Europske unije.

• Kako biste Vi štitili interese radno aktivnog dijela gra ana koji hrane tri etvrtine ostalih gra ana? Jedan takav gra anin hrani još tri, a stje e se dojam da su najmanje zašti eni.

— Oni koji su produktivni i, kao što ste rekli, hrane sve ostale, to su oni kojima treba posvetiti najviše pažnje. Njima omogu iti razvoj tehnologije da proizvode uz najmanji utrošak energije s najboljim rezultatom, kvalitetno radno zakonodavstvo, nagradu prema u inku i dati im mogu nost suodlu ivanja u svim procesima. Doba kapitalizma u po etku je za proizvo a a grubo

doba, jer kapitalizam koji predvode poslodavci može biti neugodan.

Zato moramo napraviti druga iji oblik kapitalizma, pravedni kapitalizma u kojemu i onaj koji radi ima pravo odlu ivati. Zato sam za privatizaciju državnih poduze a, da i radnici dobiju svoj dio kroz radni ko dioni arstvo, da predstavnici zaposlenika ulaze u nadzorne odbore tvrtki te da postoji kvalitetna komunikacija izme u poslodavca i radnika. Veliki poslodavci koji zapošljavaju velik broj ljudi ve su tu lekciju nau ili i iz dana u dan vidimo popravljanje u tom smislu.

- Da me se ne treba bojati, govori i to da me se ne boje ni žena ni djeca ni unu i i, a ni moj pas. Tako er kao profesor nisam strog, nikada ne dajem negativnu ocjenu, nego vratim prijavnicu i kažem: u i još dva tjedna pa onda do i, jer smatram da su mladi ljudi zavrijedili malo više pažnje. I moram se pohvaliti da kao profesor ve 26 godina u anonimnim anketama studenata na kraju svakog turnusa dobivam ocjenu odli an, kaže Hebrang

• Od svih predsjedni ki kandidata imate najve i uteg oko noge, a to je namet na pla e, koji se popularno zove hara . Kako ete to pomiriti?

— Krizni porez je jedna od najtežih odluka Vlade premijerke Kosor, ali je ona, vjerujte, bila apsolutno neophodna. Sli ne su poreze donijele sve europske zemlje na razli ite na ine. Ono što je najteže jest da taj hara poga a ve inu zaposlenih, osim onih s pla om do tri tisu e, a to je pla a koja ne omogu ava dostojanstven život. Ono što je dobro jest da je to hara ograni enog trajanja i bit e prekinut kada BDP po inje rasti. Jedino što me tješi jest kratko a njegova trajanja.

Politi are van iz javnih poduze a • Mnogi Vaši protukandidati isti u borbu protiv korupcije, kakvo je Vaše stajalište?

— Budu i da je gospodarstvo u žiži mojeg programa, naravno da je

NISAM kandidat koji samo lijepo pri a

Ja sam jedini predsjedni ki kandidat s programom - Ja sam jedini predsjedni ki kandidat koji ima program. Dok moji protivnici dijele bira ima talijanske naran e, kineske loptice i igra ke i borave na buvljacima, ja bira ima nudim ozbiljan petogodišnji program koji nudi izlazak iz krize i vodi Hrvatsku u EU, izjavio je Hebrang, te dodao: - Sljede e petogodišnje razdoblje vrlo je ozbiljno i samo o nama ovisi ho emo li u EU uzeti dio kola a koji nam pripada.

Ho emo li s reformama brzo desegnuti razinu razvijenih zemalja EU i time našim gra anima pribaviti korist, tako er ovisi samo o nama, kaže Hebrang, koji tako er smatra kako u sljede ih pet godina predsjednik Republike ima posebnu dužnost jer mora postati i subjekt u gospodarskom razvoju i ne može svoj mandat više temeljiti na kritici Vlade. (BMO)

u njemu i borba protiv korupcije. Na koji bih se ja na in kao predsjednik mogao boriti protiv korupcije? Ona je za mene prije svega gospodarsko pitanje, jer ona krade proizvo a u dio njegove zarade. Kao predsjednik Republike iskoristio bih ustavni lanak 101 koji predsjedniku omogu ava da naloži Vladi tematske sjednice, što dosadašnji nije iskoristio. Na njima bih predlagao ono što bih s timom stru njaka (lijevim i desnim i inozemnim) osmislio. Najviše je korupcije u javnim poduze ima, u vlasništvu države, županije, op ina i gradova i u javnim nabavama.

Predlažem i da javnim poduze ima prestanu upravljati politi ari, a za sada je ve inski broj lanova u upravama i nadzornim odborima iz redova stranke koja je pobijedila na proteklim izborima. Oni se mijenjaju s rezultatima izbora. To ne valja, to su politi ka poduze a. Mi moramo ve inski broj lanova uprava i nadzornih odbora izabrati natje ajem iz redova stru njaka i menadžmenta, poput Italije, Francuske, Njema ke, gdje kriterij za vo enje tih irmi nije pobjeda na izborima, ve završni ra un. Takva poduze a tamo nisu generatori afera ve razvoja. U javnoj nabavi u Hrvatskoj se gubi, prema procjenama, izme u 2 do 4 milijarde kuna. Zamislite da taj novac možemo dati u razvoj.

Zakon o javnoj nabavi uskla en je s europskim, ali ne i ponašanjem sudionika u javnoj nabavi. Predlažem da u komisiju za javnu nabavu u e po jedan lan, ugledni gra anin, izabran od lokalne uprave ili Transparence Internationala, koji ne bi odlu ivao nego samo promatrao, pri emu bi svaka njegova sumnja u radnje poništavala natje aj. Tako bi korupcija sprje avala, jer kad se dogodi trebaju godine da se rekonstruira što se dogodilo.

Dolazi vrijeme kad više ne e biti prelijevanja novca • Kraj u koji ste došli ima pozitivnu vanjskotrgovinsku

Ako nisu sposobni cijeniti stranku, kako e cijeniti vlastite bira e

- Za Milana Bandi a imam samo jednu re enicu – tko nije vjeran svojoj stranci, ne e biti vjeran ni svojim bira ima, komentirao je Hebrang kandidaturu zagreba kog gradona elnika Milana Bandi a.

Hebrang je oštar i prema prebjezima iz vlastitih strana kih redova koji su istakli nezavisnu kandidaturu za predsjednika. - Nadan Vidoševi i Dragan Primorac u HDZ-u su iskoristili stranku za svoju promidžbu, nisu željeli iza i na unutarstrana ke izbore, ve su nezavisno objavili kandidaturu i zbog toga su izba eni. Pokazali su da su im vlastiti interesi iznad interesa stranke, a ako nisu sposobni cijeniti stranku koja ih je stvorila, kako e cijeniti vlastite bira e, kaže Hebrang. (BMO) bilancu, a u strukturi gospodarstva tekstil, metalsku industriju, prehranu, gra evinu i u zadnje vrijeme turizam. Ono što nas poga a jest da unato izvoznoj orijentaciji imamo najniže pla e u Hrvatskoj, a istodobno su velike potpore išle brodogradnji i to nas je boljelo. To smo doživljavali i kao pomo toj regiji. Kako se jednako nositi prema svim regijama granama, bez ma ehinskog odnosa prema ovom kraju koji je esto bio izvan matice zemlje i koji je posebno osjetljiv odnosom središnje vlasti prema njemu?

— Što se ti e Me imurja, postoje dva krupna problema, ovaj koji ste dotakli, i ja u još jedan dodati. Za usmjeravanje novca iz prora una, u kojemu su brodogradilišta apsolutno najve a rupa kroz koju je novac curio, hrvatska Vlada može Me imurju pomo i tako da riješi te gubitaše, da zakrpa rupe kroz koje je curio novac, onda e ostati razvijenim krajevima više za sebe, jer trebaju davati gubitašima.

Brodogradnja zapošljava 20 tisu a ljudi, a ima ukupno deset milijardi kuna duga. Svaki brod se lako proda, ali iz prora una moramo dati 10 posto njegove cijene jer ona nije tržišna. Vlada je ušla u oštar program sanacije brodogradilišta i on se mora dovršiti u roku od godinu dana. Brodogradilište koje proizvodi nekonkurentnu robu i troši novac iz prora una uzima onima koji su konkurentni. Ono što Me imurje tako er osjeti jest to da Hrvatska još uvijek mora puno više ulagati u krajeve koji su bili pod velikosrpskom agresijom da bi dosegli prosje ni hrvatski standard i tu, naravno, krajevi koji više proizvode više i izdvajaju. Mislim i da se to razdoblje bliži kraju, a kad još moderniziramo poljoprivredu, to e prelijevanje novca prestati. To je svojevrsna solidarnost, ali na Vladi je da ga prevede u pravednost.

(Božena Malekoci - Oleti , foto: Zlatko Vrzan)

6

Gospodarstvo

NEZAPOSLENOST I ZAPOŠLJAVANJE u listopadu

Što manja škola, to teže do posla Krajem listopada bilo je evidentirano 6.216 nezaposlenih osoba, što je rast nezaposlenosti od 3,6 posto odnosu na prethodni mjesec, odnosno 27,7 posto prema listopadu prošle godine. Tijekom deset mjeseci prosje no je mjese no bilježena 5.801 osoba, što u postocima ini rast od 14,6 posto u odnosu na isto promatramo razdoblje prošle godine. Što se ti e strukture nezaposlenih osoba, nastavlja se trend smanjenja u eš a skupina koje se smatraju otežano zapošljivima. Krajem listopada u eš e žena bilo je 58,6 posto naspram 58,9 posto u rujnu, odnosno 65,8 posto u listopadu 2008. U evidenciji i dalje prevladavaju osobe sa završenom trogodišnjom školom, odnosno školom za KV i VKV radnike – 2.000 osoba ili 32,2 posto Potom slijede osobe s nezavršenom osnovnom školom, 1.310 ili 21,1 posto, osobe sa završenom osnovnom školom, 1.293 ili 20,8 posto, i osobe sa završenom

etverogodišnjom srednjom školom i gimnazijom, 1.284 ili 20,7 posto.

Najmanje je nezaposlenih osoba sa završenim visokoškolskim obrazovanjem, i to: s akultetom 153 ili 2,5 posto i prvim stupnjem akulteta i stru nim studijem 176 ili 2,8 posto. S obzirom na obrazovnu razinu, udio osoba bez ili sa svega završenom osnovnom školom 41,9 posto na razini je prošlog mjeseca, dok je u usporedbi s listopadom prošle godine udio smanjen za 3,5 posto. Gledano prema dobi, udio starijih od 50 godina je 26,2 posto naspram 27,2 posto u rujnu, dok je prošle godine u listopadu bilo evidentirano 29,2 posto nezaposlenih u toj kategoriji. Imaju i u vidu dužinu ekanja na zaposlenje, 45 posto evidentiranih prema zadnjim službenim podacima u rujnu na zaposlenje je ekalo duže od 12 mjeseci, naspram 45,9 posto u rujnu i 59,8 posto u listopadu prošle godine.

(BMO)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. studenoga 2009.

MESAP “JESEN 2009.”, Sajam poljoprivrede, prehrane, komunalne i ekološke opreme te obnovljivih izvora energije i moderne gradnje, održat e se 21. i 22. studenoga

Prijavljena 44 izlaga a Na specijaliziranom sajmu MESAP “JESEN 2009.” sudjelovat e 44 izlaga a, što zna i da e i ove godine dvorana MESAP-a biti puna. Sajam je sastavljen od nekoliko srodnih cjelina, pa e gra ani mo i birati gdje e se duže zadržati i koja e predavanja, koja su ove godine izuzetno atraktivna, posjetiti. Sve ano otvorenje sajma bit e u subotu 21. studenoga s po etkom u 10 sati. U 11.30 sati ravnatelj uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva Branimir Hora ek održat e predavanje “Energetska strategija Republike Hrvatske, osvrt na obnovljive izvore energije”. U 12.30 sati mr. sc. Ana Pavi i predstavit e novo izdanje Priru nika za provedbu energetske u inkovitosti u prora unskim jedinicama lokalne i podru ne samouprave.

U 13.15 u subotu gostovat e pro . Ljubomir Miš evi , koji e održati predavanje na temu “Od niskoenergetske do pasivne ku e”, o ekuje se znatan broj stru njaka i gra ana. U 14 sati Me imurska energetska agencija predstavit e savjete za uporabu sun eve energije, gost predava je dr. dc. Damir Dovi , Fakultet strojarstva i brodogradnje.

U 14.45 u subotu stru njaci REDEA-e govorit e o šumi propisa za poticajnu proizvodnju elektri ne energije iz obnovljivih izvora.

U subotu e u dvorani MESAP “P” biti najprije predstavljen IPARD program s po etkom u 11.30 sati, zatim u 13 sati novi zakon o državnoj potpori, dok e u 14.30 sati biti rije i o novom sustavu za identifikaciju zemljišta ARKOD. Predava i e biti stru njaci Ministarstva

Marjan Novak, direktor MESAP-a gospodarstva i Hrvatskog zavoda za poljoprivredno - savjetodavnu službu.

U isto vrijeme u subotu od 11 do 16 sati te u nedjelju od 11 do 14 sati u dvorani MESAP-a “C” bit e održano besplatno savjetovanje o

bioplinu za poljoprivrednike. Bit e rije i o bioplinskim postrojenjima na sto nim armama.

U nedjelju e na katu dvorane MESAP-a u 11 sati Me imurje Plin i Tehnocom Zagreb predstaviti temu “Hla enje na plin” - klimatizacija prostora, te upotrebu plina u vinogradarstvu, vinarstvu i u mljekarstvu.

U 11.45 sati u nedjelju bit e predstavljena djelatnost Fonda za energetsku u inkovitost, a u 14.30 sati predstavnici Krapinsko - zagorske županije predstavit e projekt poticanja ugradnje obnovljivih izvora energije. Na kraju, u 15.15 sati, predstavit e se tvrtka SOLVIS iz Varaždina s otonaponskim elijama.

Direktor MESAP-a Marjan Novak o ekuje i posjet gra ana zainteresiranih za obnovljive izvore energije i stru njake, arhitekte i ljubitelje zaštite prirode, tim više što je glavna tema sajma energija.

(JŠ)

EKONOMSKI BREVIJAR

Pravo vrijeme za inovacije Podsjetimo se da inovacije nisu samo veliki, jedinstveni i epohalni izumi, ve i svaki napredak, poboljšanje ili unaprje enje ne eg ve postoje eg (proizvod ili usluga, proces, segment tržišta, novi poslovni model ...), jer sama rije inovacija dolazi iz latinskog i zna i novotariju, obnovu ili promjenu.

Inovacije nastaju svakodnevno kao reakcija na neki problem pa, ako nisu sustavno pra ene i bilježene, mnoge ostaju neiskorištene i nisu dio kolektivnog znanja. Inovacije ponekad nastaju kada se radi na sasvim druga ijem projektu i zato treba biti spreman za bilježenje tako nastalih ideja.

Inovacije su ponekad spontani rezultat inspiracije, ali postoje detaljno razra ene metode i pristupi procesu inoviranja.

Radi se o kreativnom, ali pažljivo organiziranom i provo enom procesu koji je zapravo discipliniran i analiti an (analiza situacije, definiranje problema, generiranje ideja, definiranje i ispitivanje upotrebljivosti, ormuliranje rješenja, testiranje i prilago avanje, usavršavanje te uvo enje na tržište).

Za po etak se postavlja pitanje kako prona i nova rješenja za odre ena pitanja i probleme te kako do i do inovacija potrebnih tržištu. U današnje vrijeme viška svega i sva ega, dobro je usmjeriti se na tržišne niše i potaknuti inovativnost u baš svakom segmentu (nabavi, prodaji, proizvodnji, marketingu ...), jer uvijek treba naglašavati da se mora biti brži, bolji, u inkovitiji ...

Ideju može imati svatko, ali važna je inicijativa da se ideje

prikupljaju, razmatraju i koriste!

Inovativnost se ne može narediti, ali se može potaknuti, nagra ivati, pa ak i inicirati.

Odluka o inovativnosti uvijek je u nadležnosti vodstva i to strateškim opredjeljenjem za inovativnost, stvaranjem inovacijske klime, poticanjem i nagra ivanjem kadrova, suradnjom u inovativnosti, korištenjem ideja i inovacija i prakti nim pokazivanjem njihove korisnosti. Da bi inovativnost dala rezultate, treba se njome sustavno baviti. Za otkrivanje inovacijskog potencijala, nužno je posti i interaktivnost, suradnju i što izravniji i srda niji pristup. Treba organizirati redovito prikupljanje prijedloga i ideja o racionalizaciji i pojednostavljivanju, o novim i druga ijim na inima rada i pristupa radu, o mjerama zaštite na radu, zaštite od požara, o ve oj sigurnosti, smanjenju troškova, smanjivanju grešaka i reklamacija ...

Inovacije naj eš e nastaju i uspijevaju kada ljudi donose ideje, u estvuju u nastanku ideja i kada su spremni sura ivati i na primjeni tu ih ideja.

Op enito je nužna ve a promocija inovativnosti, širenje in ormacija, edukacija i rad na inovativnosti (posredstvom inovacijskih centara, in oto aka, medijske zastupljenosti ...).

Zato nije pitanje je li vrijeme za inovacije, jer svako je vrijeme dobro za inovacije, a posebno ovo naše vrijeme traži inovacije.

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

PROMOCIJA me imurske tradicije u Beogradu

Veliko zanimanje za autohtone proizvode i turizam U cilju promocije proizvodnje rukotvorina kao perspektivne ali nerazvijene gospodarske grane koja pruža mogu nosti zapošljavanja žena i mladih, u Beogradu je 12. studenoga, u organizaciji Nacionalne Alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED), Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije i Etnomreže, održan okrugli stol pod

nazivom “Promocija tradicije i rukotvorina Srbije” na kojem su sudjelovali i predstavnici Me imurske županije Andrea Vuginovi , nezavisna konzultantica za ekonomski razvoj, i Robert Varga iz Obrtni ke komore Me imurske županije, koji su pozvani kao promotori dobrih primjera iz zemalja okruženja.

Na okruglom stolu predstavljena je kulturna baština

Me imurja, uvari tradicijskih vrijednosti “kraja med Murom i Dravom” (tradicijski obrti, kulturno - umjetni ka društva, udruge žena), pri alo se o tematskim putovima i kulturnim mani estacijama, dok su posebnu pažnju privukli autohtoni turisti ki proizvodi Me imurske županije, te na ini na koji se ostvaruje kontinuirana podrška insti-

tucija proizvodnji rukotvorina i o uvanju me imurske tradicije.

Izuzetno veliko zanimanje za tradicijom i turisti kom ponudom Me imurske županije rezultiralo je i velikim brojem novih kontakata, te pozivima za daljnju suradnju i me usobno razmjenjivanje iskustava i u drugim gospodarskim i kulturnim djelatnostima.

POGLED ODOZDO

Zašto politi ari vole stvarati socijalne ovisnike Politika je mo , a druga stane medalje je nemo . Da bi netko bio mo an, s njegove druge strane mora biti nemo an. Što je mo s jedne strane ve a, to zna i da je i nemo s druge strane ve a.

A slast mo i je u tome da je onaj koji je ima želi pove avati. To je svojevrsni pakt s avolom.

Kad se pakt sklopi, nemogu e je odoljeti njegovoj slasti. Politi ari s jedne strane stalno moraju obe avati gra anima bolji život i dokazivati se iznova s novim projektima. Prikupljanje novca nigdje nije lako, s time da politi ari imaju olakotnu okolnost da im se novac u prora un slijeva po zakonu, radili oni - ne radili. O njihovoj uvjerljivosti ovisi koliko e novca izmuznuti iz džepova gra ana i uvjeriti ih da je to u njihovu interesu. I onda s tim njihovim novcem izgraditi projekte i prikazati kao svoj uspjeh i umije e doprinosa zajednici.

A sve što sagradimo nije samo

doprinos zajednici ve i trošak.

Od nogostupa na koji stanemo im prekora imo ku ni prag, do vode, plina, kanalizacije, struje, cvjetnih gredica, javne rasvjete, parkirališnih mjesta, vrti a, ambulanti, škola, knjižnica, udruga i tako dalje. im su ambicije vlasti ve e, tim i je posizanje u naš džep eš e i ve e. Tako vlast badava gura svoju ruku u neke džepove kad tamo ne nalazi ništa. U takve džepove još i sama mora nešto stavljati. A ije stavlja, ne svoje, nego opet tu e. Jednom uzme, drugom daje, i još k tome posredništvo napla uje, jer vlastima i njezinim upravama posao je da to ine i da za to budu pla ene.

A kad vlast nekome nešto daje u džep, to se zove socijalna politika. Daje tu i novac socijali, od onih koji imaju onima koji nemaju. im je broj onih kojima vlast daje ve a, ve a je i socijalna politika. A nema omiljenije vlasti od one socijalno osjetljive. Stva-

raju i sve ve u masu onih prema kojima vlast mora biti socijalno osjetljiva ve a je i mo vlasti, jer ima ve u masu svojih sljedbenika, ija egzistencija ovisi o socijalno osjetljivoj vlasti. Zato države izuzetno rado pove avaju porezna optere enja kako bi pove ali masu sredstava koja e dijeliti masi socijalno ugroženih. I tu se vlasti ne razlikuju na lijeve i desne. I nema razlike izme u Jadranke Kosor i Branka Šalamona. I jedan i drugi ovisno o svojim zakonskim ovlastima s jedne strane name u nove hara e ili pove avaju naknade, a s druge strane stvaraju nove grupacije socijalno ugroženih koje pretvaraju u socijalne ovisnike vlasti, davanjem odre enih socijalnih privilegija. Neki e drugi gra ani kroz porezno optere enje njihove obveze platiti umjesto njih.

Zašto vlasti ne rade na poreznom rastere enju? Jed-

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

nostavno zato, što bi nameti bili manji, broj onih koji bi to mogli pla ati bio znatno ve i, broj socijalno ugroženih znatno manji, a vlast imala manju mo jer bi se smanjio broj socijalno ovisnih o vlasti.

Sve ostalo su mitovi o socijalno osjetljivim vlastima. Socijalno osjetljive jesu one vlasti koje od gra ana ne stvaraju socijalne ovisnike iz prora unskih škrabica tako da ih oni moraju obletavati kao bistri ki bokci hodo asnike za milodar.

17. studenoga 2009.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

NOVE TEŠKO E NA VIDIKU: strukovna grupa graditeljstva upozorava na nezavidnu budu nost

Problem e biti uop e prona i poslove U prošloj godini broj zaposlenih u me imurskom je graditeljstvu rastao, a i ukupni prihodi, za ak 26,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, a dobit prije oporezivanja iznosila je 63 milijuna kuna. Me utim, prosje na neto pla a iznosila je svega 3.342 kune, i bila je za 6,2 posto manja od prosjeka županije. U graditeljstvu Hrvatske prosje na pla a iznosi 4.546 kuna, pa ispada da je prosje na pla a me imurskog radnika u graditeljstvu niža za ak 26,5 posto.

U prvih šest mjeseci ove godine broj trgova kih društava u graditeljstvu smanjen je za šest, no, došlo je do pove anja broja zaposlenih u graditeljstvu, gdje je radilo 4.309 zaposlenih. Prosje na neto pla a radnika u graditeljstvu u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 3.326 kuna, što je pad pla e od nekoliko postotaka. Zanimljivo je da je i u kriznim vremenima za graditeljstvo kao što je to ova godina broj zaposlenih rastao, no ini se da kriza u tom sektoru tek dolazi.

To je u najkra em stanje u gra evinarstvu u županiji.

Namještanje natje aja, korupcija, nelojalna konkurencija, nepla anje ...

U raspravi je upozoreno da ni izdaleka nisu naglašeni glavni problemi, a to je naplata dugovanja, korupcija, namještanje

Intreres za gra evinare i dalje je slab. Iako majstori imaju lijepe pla e, u Graditeljskoj školi akovec trenuta no se školuje svega šest zidara i tri tesara

- U me imurskom graditeljstvu djeluje 350 graditeljskih tvrtki, koje ukupno zapošljavaju 4.101 radnika, uz prosje nu neto pla u od 3.342 kune. U gospodarstvu županije graditeljstvo ini 16,8 posto od ukupno 2.082 tvrtke

ŽUPANIJSKA KOMORA AKOVEC izdala katalog starih obrta

Vrijedne ruke Gra evinskih poslova poput ovoga koji se odvijao u Istri više nema na vidiku natje aja i, kao zadnje, nedostatak posla od ove jeseni. Župan Ivica Perho u svojem je obra anju gra evinarima istaknuo da bi bilo znatno manje problema da državne institucije rade svoj posao, te da je dobro da gra evinarstvo gubi uporište u politici, tako e biti manje korupcije na svim razinama.

On je iznio i suprotan slu aj, da su se tri tvrtke lijepo dogovorile, sve su se tri javile na natje aj, jedna je dobila posao, druga je radila, a tre a dala materijal. Kad je rije o

doma em gospodarstvu, stav je da treba natje aje postaviti tako da se doma e tvrtke mogu javiti na natje aj, a ne da se ih eliminira prije nego što se jave. On je rekao da županija raspolaže sa 70 hektara zemljišta, treba napraviti dobre programe i sve osmisliti, pa e biti posla za doma e gra evinare.

Ivan Kolari iz Tegre smatra pak da gra evinarstvo hitno treba osposobljene menadžere koji e znati voditi projekte kako u zemlji, tako i u Europi, te da treba u iti ljude kako upravljati projektima. U

Pred nama je veliki ponor Goran Kneževi iz Me imurje Graditeljstva naglasio je da je gra evinarstvo postalo ozbiljan bolesnik kojemu valja pomo i na sve na ine da prebrodi krizu, te je rekao: - Sad je pred nama veliki ponor, nepovratno smo kliznuli prema dolje. Posebno e biti teško u prvom kvartalu idu e godine,

a situacija u struci je dramati na. Projektantske ku e nas zovu i pitaju imamo li što za projektiranje, to zna i da nemaju posla. A ako one nemaju pos,la ne emo imati i mi, kaže Kneževi , te napominje da se gra evinari nikad nisu ozbiljno pripremali za izlazak na vanjsko tržište. (jš)

Me imurski MESAP nasuprot varaždinskom Cro Eco Energy Expou 2009.

U organizaciji Grada Varaždina, Županijske komore Varaždin, HGKa, MINGORP-a i FZOEU-a u gradskoj sportskoj dvorani u Varaždinu od 12. do 14. studenoga održan je Prvi me unarodni sajam obnovljivih izvora energije i energetske u inkovitosti: Cro Eco Energy Expo 2009.

To i nije ništa udno, energija je postala hit tema ve odavno i gradovi i udruge se natje u tko e o njoj progovoriti više. Hit tema sajma bio je mali automobil na elektri ni pogon koji dijelom proizvodi jedna tvrtka iz Ludbrega, a koji e služiti za razgledanje grada Varaždina.

Mali automobil, bolje re eno, vozilo na etiri kota a, ima domet preko pedeset kilometara, uz brzinu od 45 kilometara na sat. Stoji oko 7.000 eura.

Prvi me unarodni sajam obnovljivih izvora energije održava se to no tjedan dana prije nego me imurski MESAP s istom tematikom, obnovljivim izvorima energije. Je li to slu ajnost? Svakako nije, elni

ljudi Varaždina nisu se obazirali na me imurski sajam tjedan dana kasnije, te svojem sajmu dali zvu no ime. Je li tu što pogrešno? Vjerojatno nije, svaka županija i grad kreira svoj razvoj, pa i sajmove. Za sada je stvar tako postavljena da su županije i gradovi jedni drugima konkurenti.

Stoga se ne može govoriti o tome da je Varaždin ukrao ideju nama ili obratno, obnovljivi izvori energije tema su ionako ve desetak godina.

No, ono o emu se svakako može govoriti jest stvaranje marke. Grad Varaždin je u svoj sajam obnovljivih izvora energije uletio snažno, daju i sajmu zvu no i ne baš hrvatsko ime, no, svakako prepoznatljivo, iza ega se vidi djelatnost i promišljanje neke agencije za marketing.

Mi u Me imurju sajam obnovljivih izvora energije i gradnje plasiramo kao dio jesenskog MESAP-a, Me imurskog sajma poduzetništva.

Nama je cilj o ito cilj stvoriti robnu marku MESAP ili tako nekako.

To su dva razli ita puta koji imaju isti cilj, dovesti što više ljudi na specijalizirani sajam sa sli nom tematikom, ali na razli ite na ine. Nema govora o tome da bi, na primjer, akovec kupio za turiste male elektri ne automobile za razgledanje grada, ta se ideja nije ni razmatrala. U Varaždinu je, kako vidimo, druga ije i turisti e se voziti u elektri nim automobilima. MESAP se uz to nalazi u op ini Nedeliš e, pa akovec mrzovoljno priznaje primat Nedeliš u, uz nedovoljni angažman.

Istovremeno se na razini Me imurske županije govori o zna ajnim troškovima MESAP-a, pla a se izgra ena dvorana, ali se ne govori previše o tome kako razvijati sam sajam. To ostaje briga samo direktora sajma, a premalo i elnih ljudi Me imurske županije i Grada akovca.

Ve za kratko vrijeme vidjet e se koji je koncept bolji. Naš me imurski, koji kani u suvlasništvo

Me imurju je šest asfaltnih baza, a dovoljna bi bila jedna, tako da Tegra radi s 27 posto kapaciteta. Izgubljeno je istarsko tržište zbog krive politike GK “Me imurje”, koje je 40 godina radilo u Istri, a nije kupovalo ondašnje tvrtke i razvijalo ih. Sad se na to tržište teško vratiti.

Josip Švenda je naglasio da je nužno osposobljavati ljude za voditelje projekata, ali je komentirao i namještanje natje aja u Me imurskoj županiji.

Gra evinari smatraju da e morati otpustiti od 10 do 30 posto zaposlenih, a mogu e je pokrenuti i neke nove poslove, tako, na primjer, tvrtku za najam strojeva, transportnu tvrtku koja bi radila za sve i drugo.

Naglašen je i problem inspekcijskih službi koje traže nemogu e, te ajeve za kružnu pilu od trostrukoga bivšeg državnog prvaka, makar je on završio srednju školu.

(JŠ)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

sajma uklju iti i obrtni ku komoru Me imurske županije i obrtnike, pa bi MESAP bio još više poduzetni ki. Ili pak varaždinski, koji ima zvu no ime, ali i gradsku sportsku dvoranu i javnu politi ku podršku vodstva Grada.

Iako neki u zadnje vrijeme nagovješ uju sumrak marki proizvoda, valja se upitati: ho e li biti ja a marka Me imurski sajam poduzetništva MESAP ili, sublimirano, samo me imurstvo kao subetni ki princip ljubavi prema kraju, ili pak varaždinski otvoreni prozor u svijet s bombasti nim nazivom.

Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora akovec, izdala je katalog “Vrijedne ruke” u kojem su predstavljeni obrtnici koji izra uju tradicionalne uporabne vrijednosti. Me imurje je stolje ima živjelo na poljoprivredi i od poljoprivrede, a oni prekobrojni odlazili su na rad u inozemstvo ili druge krajeve, odakle su donosili znanja i vještine vezane uz brojne obrte. Danas obrte utemeljene na narodnoj tradicionalnoj baštini uz male

obrtnike uvaju i razne udruge i ustrajni pojedinci. Daljnji život i opstojnost može im o uvati i ovaj katalog tako što e obi i mnoge sajmove i izložbe te tako na i put do novih narudžbi. Samo nove narudžbe mogu produžiti život tradicionalnim obrtima koji predmetima nekadašnje uporabne vrijednosti mogu dati novu funkciju, a spremanje hrana i namirnice na starinski na in vratiti nas zdravijem na inu prehrane.

(BMO)

8

Crna kronika

" # $ % & &&&

VOZA I, OPREZ: Policija u akciji “Stop neosiguranim vozilima�

CRNI kraj MARTINJA

U znaku pijanstva i bijega s mjesta nesre a

Tijekom vikenda bilo je i prometnih nezgoda s ve om materijalnom ĹĄtetom, poput ove u Ĺ enkovcu

ˆ # # W Q & *

^ *

<Q # > W ^ #

> < W > Q ; # Q <Q# ^ # # > < > Q Q # Q <Q# Â&#x2030; # *

W

Q # Q ;

=

Q Q * Q " #

Q X> " Q

;

* W

' * > W ^ > # Q# ^ & / # * # * " # Â&#x2020;Q QÂ Â&#x2C6; # " # W # Â&#x192; * ; # ^ # # & > Q * ; # * W Q# # < Q * # " # Q Q = Q " # # < > Q# X Q * * ; # * * # * < * Q " #

Q X> ^ # < # W Q # Q > Q ^

* Q# Q < Q # W # < < < Â&#x160;< * # Q# % <

{ < > " Q ^ / W ^ * Q # Q Q < " * _ # # W ^++ Â&#x2039; Q Q

Â&#x2C6; # * # " # Q

* W

# * W Q# * ># Q Â&#x152; Â&#x2018; {qÂ&#x2019;Â&#x201C;

ZavrĹĄni martinjski vikend pridonio je voza koj â&#x20AC;&#x153;nekulturiâ&#x20AC;? pa su se dogodile nezgode, sre om, samo s materijalnom ĹĄtetom, kao ĹĄto je i ova u Ma kovcu

Zbog brzine pokupio dva stabla i ogradu Â&#x2C6; " W }Q < ] #W " ^ + ^ Q " ] {Q [ Â&#x2C6; W " > %

# *

Â&#x161;> * Q > < # Q # < # ^ Q W # > Q "

# < > >Q > <

* # ^ * > W Q

| Q Q # ; { < Q

Q # < ; Q < Q # ;

>Q { < # * *

< > Q ~ # * > W > Q " ^ # # # < > ; # Q <Q# *

* X Y ^ < X # Q # # = ; >Q Q Q * * " \{=W Â&#x2DC; "

Sudarili se totalno pijani BADLI AN - Na ravnom dijelu ceste u Badli anu u nedjelju 15. studenoga oko 16.40 sati 24-godiĹĄnjak iz Robadja u pijanom je stanju (1,84 g/kg) preĹĄao na suprotni kolni ki trak gdje se sudario s automobilom akove kih registracija s kojim je tako er pod utjecajem alkohola (2,15 g/kg) upravljao 50-godiĹĄnjak iz Prete nca. Vozilo kojim je upravljao 24-godiĹĄnjak sletjelo je s ceste.

Sudionicima nesre e pruĹžena je hitna medicinska pomo , a potom su mladi voza i njegov 27-godiĹĄnji suputnik iz Svetog Urbana preba eni u akove ku bolnicu. Tamo je konsta rano da je suputnik teĹĄko, a voza lakĹĄe ozlije en. Nakon ambulantne obrade puĹĄteni su na ku nu njegu. I jednom i drugom voza u oduzete su voza ke dozvole. Pro v mla eg voza a bit e podnesena kaznena prijava ODO-u u akovcu.

MLADI sletio autom u jarak, a njegov otac okomio se na policiju

Lisice i sredstva prisile za 49godiĹĄnjaka iz Vu etinca Mladi , star 21 godinu iz Vu e nca, sle o je s ceste u jarak u ulici Ivana Gorana Kova i a u Lopa ncu. Upravljao je neregistriranim vozilom, neprilago enom brzinom i pod ozbiljnim utjecajem alkohola.

Mjerenja su pokazala da je imao 2,62 g/kg alkohola u krvi. Nesre a koja se dogodila 15. studenoga kasno popodne ne bi izazvala osobitu pozornost da se doga aj nije dalje razvijao u prili no zabrinjavaju em smjeru. Policija je prilikom dolaska na mjesto nesre e zamijetila na straĹžnjem sjediĹĄtu vozila lova ku puĹĄku s glatkim cijevima marke â&#x20AC;&#x153;beretaâ&#x20AC;? cal. 12. Kako je mladi bio u pijanom stanju, policijski sluĹžbenici odmah su mu oduzeli puĹĄku. Na mjesto doga aja doĹĄao je otac mladi a koji je stao vrije a policajce te ih je spre avao u obavljanju posla. Kada to viĹĄe nisu mogli trpje , policajci su mladi evog oca primirili upotrijebivĹĄi sredstva prisile, kako je objasnio glasnogovornik PU me imurske, radilo se o tjelesnoj snazi i sredstvima za vezivanje. Pro v 49-godiĹĄnjaka bit e podnesena kaznena prijava zbog po injenja kaznenog djela sprje avanja sluĹžbene osobe u vrĹĄenju sluĹžbene radnje, a bit e podignut i optuĹžni prijedlog PrekrĹĄajnom sudu u akovcu.

Policija je mladi u oduzela ne samo puĹĄku koju je vozio u automobilu, nego joĹĄ tri lova ke puĹĄke za koje je imao oruĹžani list, kao i streljiva. Protiv njega bit e podnesen optuĹžni prijedlog zbog po injenja prekrĹĄaja iz domene Zakona o oruĹžju.

Kazne od 300 kuna do 20 tisu a kuna }

# * Q ^ < # ~

< # ^ * * * " # ` * < Q Â

_ < # ` ; Â&#x201A; #W ^ Q = # * W * Q " # "^ " #

* " Q# # # > #

W < Q ; "

W ' ~ # # # # "

" /Â&#x192; * W ; # < < Q#

* < Q Y * # } X * #

# " #

" / * ; # < < W < Q ^ Q# * < Q ^ * *

*Q " ^ ; < %^ / *

* > # * ; # Â&#x2020;* Q W # Q < Q < * Q# #

< Q ^ < Q > < Q *Q# # > Q

^ " Q# >

^

Q

* ^ * # Â&#x201A; # W

Â&#x2020; " # * Q " # * Q# # ^

> ; ^ ^ * <

{ < Q W

> Q ^ #

Q ^ X > < W *Q < < /

' Q * Q# W

< W Q ^ * Q " # Q ; ; W < < &

^ * Q ^ Â&#x2021; < Q

UKRATKO

Dvojica mladi a napala Ĺženu s dvogodiĹĄnjim djetetom ' * + /

; " < = > Q " # # * Q " # # # W * < * # X

Y Q Q " [ W \ * \ Q "

# ] # " Q * Q W ; # X < = > Q " ^ X # "

_ # * Q * Q " # ^ # Q ; # # > " Q # # > Q # ; # # ` # # * Q > " Q W

< ^ Q # * Q * ># Q ' q * W # # > Q " " # # X * Q * Q ; <Q W # ^ # # ^ * Q ^ * ;Q > < <Q# = # # * "# ^ * Q# > Q + [ Q # W *Q * " " #

\ # > # Q

# Q * ^ > #

] # > # # Q

= Q " # < * Q# Q Q " # # W > Q * Q

De ko iz VratiĹĄinca ukrao zlatninu i novac " W ] ; Q W

> W ;W # < { ; " # # %

Q * # _ Q # Q " " < ; ;

| # < % W ; # < W " & < <Q ' * ; * " W # # # &%

= Q " # # Q# # * Q * # < * # W |]|W "

Ukrao praznu registar kasu _ < " Â&#x201D; Y * < * Q# _ < " # ^

W ^ < ; ; < " Â&#x2022; > Â&#x2013; QÂ Â&#x2019; <> # Q * < ^ ; ; #

# # ^ # W X Q ^ > Q * < ^ ; > " < Q Q * ' * # Q ; * " # # # <

Provalio u dvije ku e, ali nije niĹĄta ukrao | " W ' # Q " | " < >Q# +

* < * Q# Q ; # * ; Q

# > Q# Y ; # * Q ^ * < # ; ^ <

Q < ; # ; # *Q # Q # X # * W ; #

Provalnik bez osobitog plijena q ; " Â&#x201D; \ > W " q ; " % /

W # * < * Q#

= < # X # <

Q ; * * W Q ; ^ # # * Q < * <

X # " ^ # # * ; * Q X

` # < ; # < W " ^ < X # ;

Y # Q# * Q# * W < < *Q # * # * Q < > * # # "

Â&#x160;< # # * * < W # ' # * # * ; # Q Q < ^ ^ # * ^ Q # ; ^ > ^ < ; ; < " ^ * Q " Q # # # * <> " ^ Q # ; Y * Q ; ># # # * Q * < < < Q

< _ / +WÂ&#x2013;Â&#x2019; # / Q < Q ' * * # ; # # * " # #

Letci na romskom protiv oruĹžja i nasilja ='

# Â&#x2DC; " Â&#x2013; < " # Q

> < Q # Q Q# > W Q# < ; # " ^ Q X#

Â&#x161; Q# # Q " # <

Â&#x2C6;

# < | # * / Q # > * # Q# Q W

# # " > Q# *

Q#

17. studenoga 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Djecu romske populacije odrasli navode na kaznena djela

ZVONO ZA UZBUNU - Me imurje treba zabrinuti sve u estalije asocijalno i kriminalno ponašanje mladih

Mladena ki “stil života”: kra e, razbojstva, plja ke, huliganstvo ...!?

- I dalje je najve i problem me u romskom populacijom, me utim, u posljednje vrijeme na djelu su sve u estalije pojave delikventnog ponašanja djece i mladih ve inskog dijela stanovništva Zamaskirani potkapama i naoružani pištoljima dje aci iz Domašinca po inili razbojstvo u Ferketincu. Organizirao ih 19-godišnjak. Mladi i stari 18 i 19 godina napadali dostavlja e i krali pizze. Sjekirom oštetio automobile i nasrnuo na sumještanina. Djevojka zapalila kontejnere i suncobrane pa premjestila žardinjere s cvije em nasred državne ceste. Maloljetnici u Perivoju Zrinskih pretukli poznanika iz škole. Maloljetnici krali željezo.

Ukrao automobil i skrivio prometnu nesre u.

Okupiranost najbolja prevencija Na in na koji dijete provodi svoje slobodno vrijeme snažno utje e na vrijednost i kvalitetu njegova ponašanja. Djeci i mladima valja ponuditi atraktivne sadržaje, maksimalno ih okupirati dobro osmišljenim, zanimljivim, zdravim i konstruktivnim aktivnostima pa ne e imati potrebu upuštati se u injenje kaznenih djela. Okupiranost mladih najbolja je prevencija prijestupništva, delikvencije, devijacija, a do sad njihov najja i uzro nik.

Mladi trebaju moralne u itelje u svojoj obitelji, vrti u, školi i okruženju.

(D.M.)

Sve su ovo novinski naslovi koji govore i upozoravaju na asocijalno i kriminalno ponašanje jednog dijela djece i mladih u Me imurju.

Kra e, plja ke, namjerno izazivanje šteta i požara, huliganstvo, razbojstva, upravljanje ukradenim vozilima, i da ne nižemo dalje, sve su u estalije pojave. Delikventno ponašanje mladih, makar bi se bez problema moglo nazvati kriminalno, ali to ne inimo jer se taj težak pojam veže uz odrasle, opasna je i, kažu stru njaci, složena socijalno - patološka pojava te postaje vrlo ozbiljan i težak obiteljski, pedagoški, medicinski i op e društveni problem. Mladi su skloni delikventno se ponašati i kao pojedinci i kao skupina, a posebno su opasni kada se organiziraju te u parovima ili manjim skupinama ine nedjela, poput nedavnog razbojstva u Ferketincu.

Podsje amo, 14-godišnji dje aci su s crnim vunenim kapama preko glave, zakrivenih lica, tek s prorezima za o i, ušli u prodavaonicu te su prijete i pištoljima natjerali prodava icu staru 45 godina da im dade novac iz registar kase, da bi potom otu ili cigarete i alkoholna pi a. Nedjelo koje su po inili tretira se kao kazneno djelo koje podliježe kaznenoj odgovornosti, baš kao i druga navedena delikventna ponašanja maloljetnika.

podnosi kaznene prijave, više puta dolaze pred njih, a neki i pred suce za mladež.

- Neki budu 10 do 15 puta godišnje prijavljeni zbog po injenja kaznenog djela.

Lani smo imali prijavljenih 100 maloljetnih delikvenata, od ega je 89 bilo dje aka, odnosno mladi a, a 11 djevoj ica, odnosno djevojaka. Treba ra unati i s “tamnom brojkom” koja je najve a.

Me u mladima delikventnoga ponašanja bilo je njih 17 iz grada, 23 ih je iz prigradskih sredina, a 60 sa sela. Ve ina delikvenata je iz romske populacije, to je naprosto tako, makar mi o tome ne vodimo posebnu evidenciju. Delikventnog su ponašanja podjednako i djeca iz uglednih dobrostoje ih obitelji, kao i iz onih drugih. Ve ina delikvenata živi s oba roditelja, doznajemo od Vlaste Jankovi , op inske državne odvjetnice.

“Žao mi je, nisam razmišljao” ili “Htjeli smo se praviti važni” naj eš e su izlike s kojima mladi delikventi pokušavaju opravdati svoje ponašanje i po injena nedjela. To ih, me utim, ne osloba a krivnje ni kazne koja im može biti izre ena.

- U slu aju po injenja blažega kaznenog djela, ako ga je delikvent po inio prvi i jedini put, ako se zaklju i da se radilo o mladena kom ekscesu, doga a se da se kaznena prijava odbaci. Ukoliko se ocijeni da je po injeno kazneno djelo teže naravi ili se dogodilo u grupi, onda se delikventu koji priznaje kazneno djelo nalaže posebna obveza, primjerice, da se ispri a ošte eniku, da se uklju i u savjetovalište, da u humanitarnoj organizaciji po izboru Centra za socijalnu skrb odradi odre eni posao ili nadoknadi štetu. Potonje se uglavnom ne prakticira jer u tom slu aju štetu

nadokna uje roditelj, pa ispada da maloljetnik zapravo ne snosi nikakvu sankciju. Za provo enje tih mjera nadležan je Centar za socijalnu skrb. Mi u odvjetništvu odre ujemo broj sati koje maloljetni delikvent mora odraditi. To može biti maksimalno 120 sati, no naj eš e dobivaju po 50 sati, što moraju odraditi u roku od 6 mjeseci. Centar za socijalnu skrb pronalazi mjesto gdje e odraditi humanitarni rad i provjerava ine li to. Me imurski delikventi naj eš e rade u Caritasu, domovima umirovljenika, komunalnim odjelima u op inama i gradovima ili komunalnim tvrtkama. Tek kad odrade zadani broj sati odbacujemo kaznenu prijavu koja je podignuta protiv njih. Kad se maloljetniku izrekne odgojna mjera, postupak time nije okon an, ve se prati primjena te odgojne mjere i sud zakazuje kontrolna ro išta. Utvrdi li se da neka mjera ne daje rezultate, onda se može zamijeniti strožom, objašnjava op inska državna odvjetnica.

Najopasnija je sprega delikvenata i kriminalaca

Godišnje 100 kaznenih prijava protiv mladih delikvenata Ima pojedinaca koji jedan jedini put u ine neko delikventno djelo, no naj eš e oni s kojima se bavi Op insko državno odvjetništvo ili Županijsko državno odvjetništvo, kojima policija

Nisam razmišljao, naj eš a izlika

Vlasta Jankovi , op inska državna odvjetnica: - Neki budu 10 do 15 puta godišnje prijavljeni zbog po injenja kaznenog djela

Ne poduzmu li se pravovremene i u inkovite preventivne i korektivne mjere, kao i mjere preodgoja, resocijalizacije i rehabilitacije, mladi kod kojih se zamje uje kršenje društveno - eti kih normi i delikventno ponašanje jednoga dana mogu postati pravim kriminalcima, poglavito ako do u pod utjecaj odraslih kriminalnih osoba,

kod kojih e se “specijalizirati”, izu iti “zanat” i za koje e “raditi”. Lažnim obe anjima odrasli kriminalci vješto uvla e lakovjerne maloljetnike u svoj gnusni i prljav posao, nemilosrdno ih zlorabe i iskorištavaju. Sprega maloljetnih delikvenata s odraslim kriminalcima najopasniji je oblik kriminaliteta.

(D.M.)

diti limune, što sam i sama esto iskusila zbog svoje prgavosti, ali to je bilo ništa u odnosu na pljuske koje su znali dobiti de ki ili mla enja šibom po jagodicama prstiju. Bilo je to normalno. I nitko se zbog toga nije bunio. Ni djeca ni roditelji ni društvo. Nitko.

Možda batina nije izašla iz raja, možda takvo kažnjavanje nije bilo razumno, u mnogim slu ajevima zaista je bilo nepotrebno i pretjerano, ali bilo je vrlo, vrlo u inkovito. Nau ilo nas je disciplini i poslušnosti na jedan grubi na in.

Danas u itelji ni u snu ne pomišljaju di i ruku na dijete i to je

dobro, ali ini se da druge odgojne metode koje se primjenjuju nisu dovoljno dobre jer danas djeca ska u u iteljima po glavama. To ine i roditeljima kojima se prijeti ovim i onim. Jednom mi se jedan otac požalio kako mu je dijete došlo ku i s nekim letkom i brojem SOS telefona te mu prijetilo da e nazvati tu organizaciju i zatražiti pomo samo ako na njega digne glas. To je ono što mene osobno zabrinjava. Zar su djeca i odgojitelji, bilo da se radi o njihovim u iteljima u školi ili roditeljima, spali na dva slova knjige?

Zar smo ih doveli u situaciju da im se prijeti?

Kada dolazi do optuženja, odnosno do kaznenog postupka, sudac za mladež naj eš e izri e neku od odgojnih mjera provo enje kojih nadziru i sud i Centar za socijalnu skrb. U Me imurju se mladim delikventima uglavnom izri u izvan zavodske mjere, a u zavod ih se smješta jedino ako se radi o teškim kaznenim djelima ili višestrukim ponavlja ima kaznenih djela. Odgojne i popravne mjere naj eš e se izri u onima u dobi izme u 14 i 16 godina, ali i onima do 18 godina, s time da se njih u posebno teškoj situaciji, uz uvjete predvi ene zakonom, može poslati i u zatvor. Djeca mla a od 14 godina ne mogu kazneno odgovarati niti se protiv njih podnosi kaznena prijava. Za njih su odgovorni roditelji. Me u takvim prijestupnicima najviše je djece romske populacije koje stariji navode i od njih ak zahtijevaju po injenje kaznenih djela poput kra a željeza i sli nog. Iskorištavaju ih jer znaju da ta dje ica ne e snositi nikakve sankcije.

Njihovo se ponašanje ispravlja isklju ivo odgojnim metodama i pedagoškim postupcima u obitelji, školi i dje jim domovima. Prijestupnici mla i od 14 godina idu Centru za socijalnu skrb jer odvjetništvo za mlade ne može postupati. Oni mogu izre i mjere upozorenja roditeljima zbog nedostataka u odgoju, mogu izre i nadzor nad roditeljskom skrbi, mogu im oduzeti skrbništvo, mogu izdvojiti dijete iz obitelji i smjestiti u udomiteljsku obitelj ili odgojnu ustanovu. To su mjere koje do 14. godine može poduzeti Centar, doznajemo od še ice akove koga Op inskog državnog odvjetništva.

Delikventna ponašanja mladih ne bilježe se u kaznenoj evidenciji Prema nekim neslužbenim podacima, u posljednje vrijeme najdrasti nije raste broj mladih delikvenata u dobi od 17 godina.

Shodno tome, u toj skupini udvostru en je i broj sankcija. Dijete ili mlada osoba koja je po inila kazneno djelo i sankcije koje su uslijedile ne ulaze u izvod iz kaznene evidencije. Iskustvo i injenice, me utim, potvr uju da su vrlo esto odrasli po initelji kaznenih djela, ve od ranije poznati sudu, i to upravo iz vremena kada su bili ili djeca ili maloljetnici.

(Danijela Mihoci)

Piše: Danijela Mihoci danijela.mihoci@mnovine.hr

Batina (ni)je izašla iz raja Tjelesno kažnjavanje djece nije u inkovito kao sredstvo discipliniranja. Njime se postiže tek neposredna poslušnost. No, ono ima brojne dugoro ne i štetne posljedice, re eno je na skupu prosvjetnih djelatnika kojemu sam nedavno prisustvovala. Na njemu je oštro osu ena ta tradicionalna i još uvijek u obiteljima prisutna i opravdavana, ali zakonom zabranjena, odgojna metoda.

Sje am se, još u vrijeme kada sam ja grijala školske klupe, što iz moje perspektive nije bilo tako davno, u enike se discipliniralo upravo batinom. Sje am se potezanja za kosu, slanja u kut cije-

9

Kada tu ete djecu, podu avate ih lošem ponašanju, ali jednako tako to inite kada ustuknete pred njihovim prijetnjama.

Prema djeci se valja odnositi s uvažavanjem, ali nisam sigurna je li baš velika mudrost izbiti odgojiteljima iz ruke važan alat kakav je udarac po guzi. Verbalne opomene i strogi pogledi, a još manje prijateljska uvjeravanja, esto ne pale, pa je ovaj kojeg se sada kao svi grozimo esto jedino rješenje. Da smo jasni, jedno je dati po guzi, a drugo mlatiti dijete. Dakako da je to nedopustivo i takvima bih ruku otkinula. Da su klinci koji se na u pred sucem

za mladež, da su sva ona silna malodobna delikventna djeca koji put dobila po guzi, možda im nikada ne bi palo na pamet premlatiti kolegu iz škole, provaliti i oplja kati prodavaonicu u susjedstvu ili napadati dostavlja e i krasti pizze iz iste bahatosti i efa. Razumjela bih da su to u inila loše odgajana ili zanemarena djeca, da su ta djeca u obiteljima gledala takvo ponašanje i na nj se ugledala, no, nisu. Njih uglavnom, u ve ini slu ajeva, nitko nije u io takvom lošem, kriminalnom ponašanju. Malo mogu govoriti o ovoj temi jer nisam roditelj, ali znam mnoge koji jesu i koji isti u

kako uvažavanje djeteta i davanje dobrog primjera esto nije dovoljno. Mnogi primjeri s kojima se susre u suci za mladež potvr uju upravo to.

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. studenoga 2009.

ZBOG PRIJETNJI ROMA zaustavljena akcija uklanjanja necijepljenih pasa iz op ine Pribislavec

Veterinare i DDD službu štitit e interventni policajci!

- Teško je razumjeti zašto se dio romske populacije odupire mjeri koja je kako u njihovu korist, tako i svih mještana Pribislavca, i šire Akcija uklanjanja necijepljenih pasa protiv bjesno e u akciji Pribislavec prekinuta je u petak zbog sigurnosti DDD službe i veterinarske službe. Dio gra ana romske nacionalnosti u romskom naselju u Pribislavcu zaprijetio je da ne e dozvoliti uklanjanje pasa, te je stoga nastala mu na situacija. Prema rije ima županijskoga veterinarskog inspektora Ljubomira Kolareka, akcija uklanjanja necijepljenih pasa iz podru ja zaraženog bjesno om, odnosno op ine Pribislavec nastavit e se idu i tjedan, uz ve i broj pripadnika DDD službe i veterinara, koje e štititi policajci.

Do sada su veterinari i DDD služba iz op ine Pribislavec uklonili 26 necijepljenih pasa, najviše iz romskog naselja u Pribislavcu. Protiv uklanjanja pasa koji nisu cijepljeni najviše su djeca u romskom naselju, koja sakrivaju pse i žale za svojim ljubimcima. S druge strane, odrasli se ponašaju dvojako, jedni ho e pomo i, a drugi ne.

Zbog stalnih prijetnji s romske strane, veterinari se boje za svoju sigurnost, te e akcija biti nastavljena idu i tjedan, uz nazo nost policije i policijskih specijalaca.

Ništa od lova na lisice?

Prema procjeni višega županijskog veterinarskog inspektora Ljubomira Kolareka, u op ini Pribislavec i posebno romskom naselju Pribislavec ima oko 150 necijepljenih pasa. Kad je rije o lisicama koje mogu biti nositelji zaraze, Ljubomir Kolarek kaže: - U zadnje vrijeme došlo je do naglog razmnožavanja populacije lisica, pa ih je sve više i sve su bliže naseljima. Stoga lovci i svi ostali imaju nalog kontinuiranog suzbijanja. No, lisice nije lako uloviti, a zbog blizine naselja ne

Nakon što je uklonjeno 26 pasa, uglavnom u romskom naselju, akcija je morala biti prekinuta zbog prijetnji Roma osobama koje su obavljale akciju

Dio Roma iz Pribislavca pružao je otpor službama koje su na terenu provodile akciju, pa je ista morala biti prekinuta

smije se izme u akovca i Pribislavca organizirati lov na njih.

Pronalazimo najbolje na ine kako bi sprije ili njihovo pre-

tjerano razmnožavanje. Lovci u gornjem Me imurju po etkom godine ulovili su 40 lisica, a lov na njih otvoren je i dalje.

Suprotstavljanje veterinarima i DDD službi u romskom naselju Pribislavec, koji obavljaju svoj posao zaštite stanovništva,

Zašto je bjesno a toliko opasna?

Bjesno a (rabijes, lyssa) je smrtonosna bolest središnjega živ anog sustava i prvenstveno bolest životinja, a ovjek može oboljeti nakon ugriza bijesne životinje. Bjesno om su zahva ene dvije tre ine ukupne kopnene mase našeg planeta. Službeno je prijavljuje 90-ak zemalja u svijetu, pa se stvaran broj oboljelih može samo procjenjivati.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu približno oboli i umre 50.000 ljudi godišnje.

Razdoblje od zaraze do prvih

znakova bolesti razli ito je i može trajati od sedam dana do godine dana. U Sjevernoj Americi i centralnoj Americi zabilježeni su slu ajevi bjesno e kod ljudi koji nisu imali izravan kontakt sa životinjama, ve su boravili u istom prostoru sa šišmišima.

Bilo koji sisavac može imati bjesno u: lisice, vukovi, medvjedi, tvorovi. Mali glodavci kao što su vjeverice, ze evi, štakori, miševi rijetko su zaraženi bjesno om, što ne zna i da je ne mogu imati.

Doma i sisavci (psi, ma ke,

stoka) tako er mogu biti zaraženi bjesno om. Prijenosnici bjesno e mogu biti i šišmiši.

Ve ina šišmiša nema bjesno u, no, najbolje ih je ne dirati golim rukama.

Ako vas ugrize bilo koja životinja, vrlo je važno odmah se javiti lije niku. Ako vas ugrize pas ili ma ka, potrebno je provjeriti je li životinja redovno cijepljena. Doma i pas ili ma ka smatraju se zdravim ako su cijepljeni, no, treba ih promatrati u narednih deset dana.

(JŠ)

u najmanju je ruku neodgovorno, jer veterinari zapravo štite živote samih gra ana iji psi mogu biti zaraženi bjesno om, a da oni to i ne znaju. To što se do sada nije ništa dogodilo i da nije zaražen ovjek samo je slu ajnost.

Bjesno a ve tre i put ove godine u Me imurju Po život opasan virus bjesno e nije prvi put ove godine potvr en u Me imurju. Još po etkom velja e ove godine zabilježen je prvi ovogodišnji slu aj bjesno e u Vukanovcu, te uskoro i drugi slu aj u Vu etincu. I drugi otkriveni pas bio je zaražen bjesno om, te su provedene mjere suzbijanja bjesno e u tom podru ju. Tada je ustanovljeno da je psa zarazila lisica iji je leš prona en u gospodarskom

dvorištu obiteljske ku e, a bjesno u je potvrdio i Veterinarski institut iz Zagreba. Mjere suzbijanja bjesno e podrazumijevaju brzu eutanaziju svih pasa i ma aka lutalica, cijepljenje pasa te drugih životinja, kao i zabranu iznošenja prehrambenih životinjskih proizvoda iz zaraženog podru ja. Prije slu ajeva u Vukanovcu i Vu etiuncu, bjesno a je u Me imurju zabilježena prije deset godina, 1999. godine.

U studenom ove godine u Pribislavcu se po prvi put dogodilo da je postojala stvarna opasnost za ljude, na svu sre u, za sada nema naznaka da je netko od desetak gra ana koji su na promatraju zaražen bjesno om.

O ito je da se virus bjesno e pojavljuje u ve oj mjeri s vremena na vrijeme, ove se godine pojavio nakon desetak godina ponovno. To zna i da su pojedini dijelovi Me imurja latentno zaraženi bjesno om, a o ito je da se virus širi kad se za to steknu uvjeti. Zbog toga je pojava bjesno e u Pribislavcu, me u ljudima, u samom naselju toliko opasna. Druga se opasnost krije u neznanju, do dolaska veterinaru lanovi obitelji nisu ni znali da im je pas zaražen bjesno om. Što bi bilo da je pas nekoga ugrizao?

Virus bjesno e ove se godine pojavio ve tre i put na razli itim mjestima i naseljima, što zna i da treba biti i te kako oprezan. (J. Šimunko)

17. studenoga 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kroz Međimurje 11

REGIONALNI PARK Mura - Drava: Me imurje ima ono za im Europa pla e

Nema straha da emo biti k’o Indijanci u rezervatu Regionalni park Mura - Drava koji Vlada predlaže kao rezervat biosfere po zaštiti UNESCO-a prostirat e se na 98204,36 hektara i kroz pet županija: Me imursku, Varaždinsku, Koprivni ko - križeva ku i Osje ko - baranjsku županiju. Svrha zaštite je o uvanje prirodnih tipova staništa ugroženih na državnoj i europskoj razini, o uvanje krajobraznih vrijednosti, geološke baštine te kulturno tradicijske baštine. Ova kategorija zaštite dopušta gospodarske aktivnosti, a istovremeno otvara nove perspektive održivog razvoja vezane uz ekološku poljoprivredu i ekoturizam. Zaštita prostora u kategoriji regionalnog parka ne e ugroziti provo enje dosadašnjih gospodarskih aktivnosti pa ni dosadašnju legalnu eksploataciju šljunka i rudnog bogatstva na ovom prostoru, kao ni lov i ribolov.

Dakle, ne e postati rezervat koji bi onemogu avao ljude u njihovim dosadašnjim aktivnostima. Oni e se, kao i do sada, mo i baviti svojim gospodarskim i poljoprivrednim aktivnostima.

Me imurje je mala županija ome ena Murom i Dravom, tako da e na njezinom podru ju 24 posto površine županije biti obuhva eno parkom za koji je pokrenuta procedura da do e pod zaštitu UNESCOa. U budu nosti e Me imurje uz to što je lijepo zeleno biti i parkom ogra eno. Punu veli inu tog zna aja shvatit emo tek za kojih deset do petnaest godina, kada se našoj prirodi i krajoliku budu divile ete stranih turista, a nekretnine koje imamo, zato što se nalaze uz regionalni park prirode, dobiju na ve oj vrijednosti, te za njih po nu pokazivati interes i stranci. Prije toga ne emo shvatiti da su naši “verki i meke” oranice, livade i šumarci svjetski vrijedna baština.

U gornjem dijelu Me imurja puno je razvijenija svijest o vrijednosti krajolika, ali i obuhvat parka je manji, pa je i otpor prema zaštiti manje izražen nego u donjem Me imurju.

Donjome imurske op ine Donja Dubrava, Kotoriba, Sveta Marija i Donji Vidovec u estalo izražavaju svoje negodovanje prema ideji zna ajnog krajolika koji sad postaje regionalni park.

Strah proizlazi djelomi no iz nedovoljnog znanja te bojazni od onemogu avanja gospodarskih aktivnosti koje bi za posljedicu imale daljnje iseljavanje stanovništva s tog podru ja.

Najbolji zaštitari jesu ljudi koji obra uju, a ne zapuštaju polja - Ljudi u zašti enom krajoliku trebaju i dalje biti vrtlari, što su bili do sada. I dalje trebaju orati i tanjurati svoje parcele. I dalje upravljati svojim šumama, istiti ih, kr iti, dati prostor novim stablima. Sve kako su radili i do sada. Divljina je na ovim prostorima opravdano ustuknula i zaštita ne podrazumijeva povratak divljini, ve zašti uje ono

Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima: - ovjekova djelatnost poželjna je u tom prostoru, da se ne zapuste livade, šume, polja i oranice. Da na njih ne do e ambrozija i druge strane invazivne vrste Imamo ono za im Europa pla e Nizvodno od Podturna obuhvat zaštite širi se prema naseljima, ali radi se zapravo o tome da su naselja bliže Muri, a Mura nije zašti ena samo unutar korita i naselja.

Da bi se shvatila vrijednost toga prostora, nema druge nego u Pribislavcu sjesti u avion, obletjeti to podru je da bi se vidjelo koliko je to mozai an krajolik. To je ono što Europa nema, za im pla e. Ako im ponudimo panoramske letove, zasigurno e ih s užitkom prihva ati. Cijeli taj prostor izuzev komasiranog podru ja oko Kotoribe premrežen je šumama i šumarcima, živicama, oranicama i livadama koji se izmjenjuju, nastalim ljuskom aktivnoš u.

To je ono što mi imamo, a za im zapadna Europa pla e.

Svaka država koje želi u i u Uniju mora u miraz donijeti odre eni postotak zašti enog podru ja.

- Ulaskom u EU imat emo 20 posto teritorija zašti ene prirode, ali ni jedna država nije ušla u Uniju bez da je u miraz donijela prirodnu baštinu. Ono što je iz današnje perspektive ne samo u Me imurju, ve i drugim županijama uz Muru

Javni uvid u dokumente u Županiji U Me imurskoj županiji do 9. studenoga do 9. prosinca u tijeku je javni uvid u dokumente s kartografskim prikazom Regionalnog parka. U sklopu javnog uvida provest e se javno izlaganje u utorak 17. studenoga u 12 sati u Velikoj vije nici Me imurske županije, R. Boškovi a 2, akovec.

što su ovjek i priroda zajedno stvorili. To se štiti, kao i odre eni tradicionalni oblik života. U budu nosti i uz poticaje. Najve i zaštitari prirode u praksi jesu oni koji su svaki dan na traktoru u polju, kaže Golub. Ni pejzaž oko Belice više ne e smjeti biti obrijan i gdje ima na stotine metara jednoli nih površina bez i jednog grma. (BMO)

Tijekom javnog izlaganja javnost može postavljati pitanja o prijedlogu za proglašenje Regionalnog parka Mura - Drava na koja usmeno ili u pisanom obliku odgovara predlaga akta – predstavnici Ministarstva kulture u suradnji s predstavnicima Državnog zavoda za zaštitu prirode.

i Dravu nevidljivo jest injenica da emo kroz najkasnije 20 godina na razini Europe imati prepoznatljivi park. Nikad ne emo nadmašiti Plitvice i njihovih milijun ulaza po cijeni od 110 kuna, ali Plitvice nisu rezervat biosfere pod zaštitom UNESCO-a. Ali nakon njih i Krke, regionalni park Drava - Mura bit e tre i regionalni park u Hrvatskoj iz percepcije Europe, pojasnio nam je zna aj proglašenje regionalnim parkom Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Me imurske županije. Tek nakon desetlje a ili dva vrijeme e pokazati da nam sada Europa želi dobro. Euroskeptici misle da nam razvijene zemlje misle prodati zaštitu rijeka Mure i Drave kako ne bi mogli graditi hidrocentrale, da bi nam oni prodavali struju. No, to nije razmišljanje 21. stolje a. Zašto bi naše rijeke pretvarali u pogone za struju.

Zar se Me imurje nije dovoljno opeklo s dravskim hidrocentralama? Što je obi an ovjek dobio s hidroelektranom uz Dravu? Je li dobio obe ano navodnjavanje?

Ne, dobio je pad razine podzemnih voda ... Prihode u poljoprivredi mora nadokna ivati pretjeranom kemizacijom. Dobio je više bolesti dišnih putova, pove anu koli inu vlage, komarce itd. Iz ove perspektive, kad u Me imurju nema tradicije zaštite prirode, kad do 2007. godine nije postojala institucija za zaštitu prirode, teško je ljude uvjeriti u nov pristup prirodi.

Zna ajni krajolik rijeke Mure proglašen je 2001. godine, u vrijeme kad je Branko Leva i bio župan, a kao brana gradnji novih hidrocentrala na Muri. To je bilo pionirsko

vrijeme zaštite okoliša. No, nakon toga do 2007. godine, kada dolazi do osnivanja Javne ustanove u prošlom mandatu vlasti, imamo šest godina vakuuma u kojemu se zaštita prirode tuma ila na svakakve, uglavnom negativne na ine, ak do toga da se išlo u ubrzanu sje u šuma da se iskoristiti što se može jer kad navodno do e uprava parka to se više ne e smjeti. Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove, rezolutno kaže: - To apsolutno nije to no. Dapa e, ovjekova je djelatnost poželjna u tom prostoru, da se ne zapuste livade, šume, polja i oranice. Da na njih ne do e ambrozija i druge strane invazivne vrste.

Velik problem uz Muru je na podru ju Zaleš a izme u Murskog Središ a i Peklenice, gdje se kopao ugljen do 1972. godine, onda je krenula asfaltizacija Me imurja, iz društvene imovine se vadio šljunak, nastali su krateri, došao je rat, bezvlaš e, rudno bogatstvo su ilegalno “pohapali” privatnici i tek se sada nakon zaštite tog krajolika Javna ustanova mora uhvatiti u koštac s time kakvu namjenu dati tom prostoru. To bi u budu nosti mogao biti geološki park, pri emu bi bila prikazana i druga strana ljudske intervencije u prirodu u iskorištavanje rudnog bogatstva.

(Božena Malekoci - Oleti )

12

Kroz Međimurje

AKOVE KA ORGANIZACIJA HDZ-a upozorila na daljnju stagnaciju akovca i na socijalnu neosjetljivost

Nema vizija ni ideja za poboljšanje situacije - Politika Grada vodi se i nadalje metodom ‘’demokratskog centralizma’’, pri emu se sve odluke donose na neformalnim tijelima i koordinacijama, a Gradsko vije e služi svojom ve inom samo za njihovo potvr ivanje Dosadašnji na in rada akove ke vlasti o ituje se u daljnjoj stagnaciji i deindustrijalizaciji grada. Nema ideja, vizija, ni konkretnih rješenja za poboljšanje postoje e situacije, upozoravaju vode i ljudi akove kog HDZ-a.

- Grad se stalno financijski optere uje, tako da danas samo slutimo težinu zaduženosti, a posljedice ovakvog na ina rada Gradske uprave osje at e se još itav niz idu ih godina, stoga je neophodno u što kra em vremenskom roku donijeti antirecesijske mjere koje e gra anima pružiti pomo u podmirivanju njihovih postoje ih, a ne novih obveza, kojima e Gradska uprava zajedno s gra anima podijeliti trenuta no krizno stanje i maksimalno pomo i u održavanju ionako ve narušenoga životnog standarda gra ana, kazao je Stevo Tkale ec, vije nik u Gradskom vije u akovec, na kon erenciji za novinare koju je sazvao akove ki HDZ. Vedran Mikuli , predsjednik akove ke organizacije HDZ-a, kazao pak je: Želimo potaknuti cjelokupnu javnost na reakciju povodom najavljenih poskupljenja i podizanja cijena raznih naknada, doprinosa i komunalnih usluga.

Iako smo kroz itavo vrijeme ukazivali na neopravdanost donošenja pojedinih odluka u vrijeme recesije i financijske krize na Gradskom vije u, te ukazivali na probleme koji se pojavljuju u radu Gradske uprave, svjedoci smo injenice da nema promjena u dosadašnjem na inu vo enja Grada, dapa e, predlažu se dodatna optere enja poreznih obveznika, rekao je Mikuli .

Grad se vodi voluntaristi ki, nepotisti ki i birokratski - U vrijeme nedostatka sredstava za financiranje osnovnih prije svega socijalnih programa, toplih obroka za djecu socijalno ugroženih obitelji u školama, društvenih djelatnosti, sporta, gospodarstva (za koje gospodarsko - socijalno

vije e prognozira crne dane u njegovom daljnjem radu), u vrijeme kada tvrtke odlaze u ste aj i raste nezaposlenost, kada Vlada najavljuje smanjenje državnih potpora i predlaže smanjenje materijalnih troškova i pla a, politika Grada vodi se i nadalje metodom ‘’demokratskog centralizma’’, pri emu se sve odluke donose na ne ormalnim tijelima i koordinacijama, a Gradsko vije e služi svojom ve inom samo za njihovo potvr ivanje.

Stoga smatramo da je u cilju kvalitetnijeg rješavanja postoje e situacije neophodno iz rada Gradske uprave udaljiti voluntarizam, nepotizam i birokratizam, koji se o ituje u pove anju broja zaposlenih, njihovih pla a i pove anju pro elni kih radnih mjesta, tri nova pro elnika, zaklju uje Mikuli .

Apsolutna neosjetljivost na životni standard - Najavljena poskupljenja i podizanja cijena raznih naknada, doprinosa i komunalnih usluga pokazuju apsolutnu neosjetljivost na životni standard svih gra ana, pogotovo radnika i umirovljenika, kazao je Stevo Tkal ec, vije nik u Gradskom vije u akovec.

Budu i da se do sada sve odluke obrazlažu da je to ‘’u interesu gra ana grada’’, postavlja se pitanje: radi li se i ovom prilikom uistinu o interesu gra ana, kada je poznato da dodatno optere ivanje poreznih obveznika nije usmjereno u realizaciju novih projekata, ve za otplatu starih dugova izvo a ima radova, otpla ivanje uzetih kredita za investicije koje ne vra aju uloženo i isplate uve anih pla a pove anom broju zaposlenih.

Stevo Tkal ec podsjetio je i na uvjetno mišljenje revizije koja je upozorila na nenamjensko trošenje sredstava, odluke donesene bez potvrde Gradskog vije a bez poštivanja postupka javne nabave. - Može li se to nazvati gospodarenje pažnjom dobrog doma ina, zapitao je Tkal ec. (BMO)

Pohvaljen angažman Zorana Vidovi a Vedran Mikuli , predsjednik akove ke organizacije HDZ-a, pohvalio je angažiranje zamjenika gradona elnika Zorana Vidovi a, koji je iz Ministarstva za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo uspio dobiti sredstava za daljnji nastavak radova na prijeko potrebnim dodatnim u ionicama i dvorani I. Osnovne škole (što je bila, kako kažu, njihova inicijativa za nastavak realizacije ovog

projekta kao prioriteta za djecu gra ana grada akovca), a isto tako i pohvala za dobivanje ‘’Zelenog cvijeta’’ Gradu akovcu kao najure enijeg grada Sjeverozapadne Hrvatske u kategoriji 20.000 – 40.000 stanovnika.

Me utim, ostaje pitanje ho e li ‘’Zeleni cvijet’’ riješiti i sve ostale probleme koji postoje u unkcioniranju Gradske uprave, kažu akove ki HDZ-ovci. (BMO)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. studenoga 2009.

GRADONA ELNIK Preloga i njegovo savjetodavno tijelo opravdavaju najavljena poskupljenja

PREKOM pove ava cijene zbog skupljeg odlaganja otpada - Kao i u akovcu, tako i u Prelogu glavne odluke donose gradona elnik i njegovo savjetodavno tijelo, iako su na vlasti razli ite politi ke opcije, dok je Gradsko vije e o ito samo “fikus” za njihovu potvrdu

Na prvoj sjednici Kolegija gradona elnika Preloga donesena je odluka o pove anju iznosa jam evine za kupnju zemljišta, i to za stambenu izgradnju 10.000 kuna, a za poslovne namjene u zonama 50.000 kuna - priop eno je na kon erenciji za novinare u petak na kojoj su govorili gradona elnik Dragutin Glavina, te Ljubomir Kolarek, Siniša Radikovi i Terezija Božek.

Kolegij gradona elnika je ne ormalno savjetodavno tijelo koje, me utim, donosi odluke

koje se zatim i provode kroz strana ku koordinaciju na Gradskom vije u, koje je o ito postalo samo “fikus”. Tako er je isti organ donio odluku da se tvrtki IZI prom proda poslovni prostor u Glavnoj ulici 31 za po etnu cijenu od 900.000 kuna, a ta e se sredstva upotrijebiti za ure enje objekta u Glavnoj 35, rekao je gradona elnik Dragutin Glavina.

Ove godine uslijedit e još jedan rebalans prora una Grada, koji e se smanjiti zbog toga jer nema priljeva sredstava.

Na drugoj sjednici Kolegija, koja je održana 12. studenoga, dana je suglasnost komunalnom poduze u PRE-KOM na pove anje cijene usluge skupljanja, odvoza i odlaganja otpada.

Prema obrazloženju Siniše Radikovi a, cijena sakupljanja otpada u 2010. godini iznosit e

59,60 kuna za ku anstva, što je za 8,87 kuna više nego do sada.

Do poskupljenja usluga došlo je zbog pove anja cijene odlaganja otpada s 500 kuna po toni 2006. godine na 603 kune po toni ove godine, s time da se u 2010. godini o ekuje još ve a cijena odlaganja otpada po toni. Pove anje cijene odlaganja otpada iznosi 36 posto, pa je bilo nužno pove ati cijenu za ku anstva.

Prihod PRE-KOM-a u cijeni od 59,60 kuna za sakupljanje otpada iznosi 24,49 kuna, što je oko 41 posto ukupne cijene, 11,14 kuna je PDV, a trošak zbrinjavanja 23,97 kuna.

U ovoj godini ukupni prihodi su pali jer je došlo do sloma tržišta sekundarnih sirovina, rekao je Siniša Radikovi .

Ljubomir Kolarek naglasio je da je zimska služba spremna

U PALOVCU lokacija kapelice izaziva opre ne stavove

Ve ina Palov ana protiv kapelice uz mrtva nicu!?

Unatrag tri desetlje a u Palovcu si premišljaju o lokaciji na kojoj bi gradili kapelicu.

Posljednja ozbiljnija inicijativa o tome pokrenuta je nekako u ovo vrijeme prošle godine kada su Inicijativni odbor i Župno vije e zatražili od Op ine Mala Subotica da župi Ro enja Blažene Djevice Marije pokloni dio zemljišta na groblju u Palovcu, uz mrtva nicu, kako bi na njemu izgradili kapelicu.

Tada je predsjednica Vije a Mjesnog odbora Palovca Danica Glad naglašavala kako nema smisla darovati župi to zemljište jer se mještani nisu izjasnili jesu li za to da se kapelica gradi uz mrtva nicu ili ne.

- Ja nisam protiv izgradnje kapelice, niti protiv lokacije, samo bih voljela da se o tome izvijeste mještani i da se uje njihovo mišljenje. Uostalom, oni e financirati njenu izgradnju i zato moraju s time biti upoznati i suglasni, kazala je Glad.

Zagovornik lokacije uz mrtva nicu Nikola Štampar, predsjednik Inicijativnog odbora,

objasnio je da se u posljednjih nekoliko desetlje a predlagalo etiri ili pet lokacija na kojima bi se gradila kapelica i ni jedna nije odgovarala. Zbog toga je sada odabrana lokacija na groblju.

- Palov ani ne moraju dati ni kune za izgradnju kapelice, poru io je tada Štampar.

Godinu dana nakon te rasprave o kapelici u Palovcu nije se ula ni rije . Zbor gra ana nitko se nije udostojao sazvati punih godinu dana, da bi vl . uro Vukalovi , kojemu je o ito ponestalo strpljenja, prošle

nedjelje sazvao zbor vjernika. Želio je da se mještani Palovca izjasne žele li da se kapelica gradi na zemljištu koje je župi na njen zahtjev darovala op ina ili ne.

Sedamdesetak mještana, koliko ih se odazvalo na zbor, uglavnom je izrazilo negodovanje predloženom lokacijom, što je župnika toliko razjarilo da im je poru io da e onda kapelicu graditi u Piškorovcu.

O ovoj temi izvijestio je i portal e Me imurje s kojeg smo iš itali razne komentare, pa i ovaj anonimnog pisca: - Mje-

ETVERO vije nika napustilo sjednicu Op inskog vije a D. Kraljevec

Zašto Rudolf Steiner i dalje izaziva politi ke nesuglasice!?

Sjednica Op inskog vije a Donji Kraljevec prekinuta je prošli tjedan, a bit e nastavljena u etvrtak 19. studenoga. Nakon što je dopunjen i izglasan dnevni red, na aktualnom satu Dragutin Pavli (SDP) iz Hodošana postavio je pitanje treba li nam Rudol Steiner i ulaganje u dom. To je

izazvalo druge vije nike da svaki od njih kaže ponešto o tome.

To nije prvi put da se raspravlja o Rudol u Steineru na taj na in. injenica je da je Rudol Steiner svjetsko ime, da je Me imurska županija i op ina Donji Kraljevec odlu ila o tome da ga želi kao budu i turisti ki i kulturo-

loški pa i povijesni odabir kojim se ozna ava sloboda mišljenja ne nedogmati nost, pa nema razloga da se stalno raspravlja o tome zašto trebamo Rudol a Steinera.

Problem je, ini se, negdje drugdje. Dok Željko Mavrovi , bivši boksa , u Slavoniji osniva centar biodinami ke poljoprivrede po

da e za iš enje snijega biti odgovorna osoba iz Gradske uprave, dok je za sufinanciranje obrane od tu e prema broju stanovnika izdvojeno 15.000 kuna.

Terezija Božek osvrnula se na sjednicu Gradskog vije a planiranu za 26. studenoga, a glavna tema sjednice bit e pove anje komunalne naknade. - To ne e biti drago nikome uti, no oko nas svi pove avaju cijene. Morat emo na i realno opravdanje zašto se cijene pove avaju, rekla je Terezija Božek.

Iako njezini strana ki kolege u akovcu žestoko govore protiv pove anja, u Prelogu je situacija o ito potpuno obrnuta, pa ostaje pitanje nije li cijela pri a zapravo po onoj staroj poslovici: “sjaše Kurta, da uzjaše Murta”.

(JŠ)

štani Palovca svakako nisu protiv gradnje kapele, kako sam lanak sugerira, nego su protiv ideje da se kapelica gradi u sklopu mrtva nice. I sam smatram da to nije dobra ideja, ali ona se nekako na silu stalno želi progurati. Mještani Palovca uvijek su bili razumni ljudi te, ako je iji razum prevladao nad politikom i interesima, onda je to razum Palov ana koji se ne daju uvu i u jednu, u najmanju ruku, udnu ideju gradnje kapele u nastavku mrtva nice. Smatram da je to preskupa investicija za ovo doba gospodarske krize, a uz to bi kapela služila samo za posmrtne mise i ništa drugo, a bila bi i prakti no izvan naselja.

Smatram da, ako se ve ide u gradnju kapele, treba izabrati neku bolju lokaciju i izgraditi kapelu kojom e se svaki Palov anin ponositi i koja e biti multi unkcionalna. Sama izjava vl . ure Vukalovi a nije bila er.

Pri a o kapelici u Palovcu trebala je dobiti svoj nastavak na zboru gra ana koji je bio najavljen za ovu nedjelju, no, u posljednji je as odgo en navodno zbog nogometne utakmice i slavlja tamošnjeg kluba. Zbor e, kako doznajemo, biti održan u nedjelju 22. studenoga. Kada to no, još nije utana eno.

(D.Mihoci)

uzoru na Rudol a Steinera, dotle se u op ini Donji Kraljevec samo godinama raspravlja treba li nam on ili ne, ima li crkva nešto protiv njega ili nema (odgovor je: nema), umjesto da se razvija mogu i turisti ki pa i ekološki proizvod.

Nakon aktualnog sata sjednicu su bez obrazloženja napustili vije nici Zlatko Lovren i (MDS), Dragutin Pavli (SDP), Drago Vugrinec (HSS) i Laura Bunc (SDP), tako da je Vije e ostalo bez kvoruma pa je sjednica prekinuta.

(JŠ)

17. studenoga 2009.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

STVARANJE uvjeta za jednosmjensku nastavu u Osnovnoj školi Nedeliš e

Izgradnja nove ili rekonstrukcija i dogradnja stare škole?

Izgradnja nove ili rekonstrukcija i nadogradnja postoje e školske zgrade u Nedeliš u ponovno se postavlja kao pitanje u toj op ini.

S novim pedagoškim standardima u Osnovnoj školi Nedeliš e pojavio se problem prostornih uvjeta.

Rije je o problemu mnogih škola koji se pojavio s uvo enjem manjih razrednih odjela i nastave u jednoj smjeni. I dok je u nekim školama uvjete bilo lakše zadovoljiti jer je broj djece ve bio dovoljno malen da se uz male preinake dovede do standarda jednosmjenske nastave, u školama poput Osnovne škole Nedeliš e taj je problem još uvijek prisutan.

- Trenutno imamo 22 razredna odjela, a izi ki imamo prostorija za 10 do 12 razreda u jednoj smjeni i stoga smo prisiljeni raditi u dvije smjene. Osim redovne nastave, imamo i mnoge druge aktivnosti koje pokušavamo uskladiti s redovnom nastavom, kaže Ivica Pai , ravnatelj Osnovne škole Nedeliš e.

Pri a o rekonstrukciji i dogradnji postoje e Osnovne škole Nedeliš e krenula je još po etkom 2000-ih godina. - Jedno od najkvalitetnijih idejnih rješenja napravljeno je 2006. godine, a odnosi se

S novim pedagoškim standardima pojavio se problem prostornih uvjeta na rekonstrukciju i dogradnju postoje e škole, kaže ravnatelj, te dodaje da je vrijednost tog projekta bila procijenjena na nešto više od 19 milijuna kuna.

Me utim, paralelno sa završetkom spomenutoga idejnog projekta postalo je aktualno pitanje nedostatka prostora op ine Nedeliš e, s ime se pojavila dilema ho e li se i i u rekonstrukciju postoje e ili u izgradnju nove škole, pod uvjetom da se stara stavi u funkciju op ih društvenih potreba. - Nakon 2006. godine tadašnjem je županu bila bliža opcija gradnje nove škole, što je meni bilo izuzetno drago. Kada je bilo rije i o terenu, izbor je pao na lokaciju u vlasništvu crkve, koja se nalazi pokraj župne crkve, nasuprot

Mesapa, te su pokrenuti postupci od Županije da se naprave projekti za izgradnju škole na tom prostoru.

Op ina Nedeliš e pak je na sebe preuzela proceduru dobivanja tog zemljišta u zakup, najam ili vlasništvo.

Ta pri a inila se vrlo vjerojatnom.

Projekte, moram priznati, nikada nisam vidio. Jesu li završeni, u kojoj su fazi, kakva su rješenja, iskreno ne znam, kaže Ivica Pai .

S približavanjem izbora sve je stalo Neformalno i neslužbeno što je ravnatelj Pai vidio i uo bilo je rješenje koje je predvi alo da se škola napravi na toj lokaciji, ali da se ne ide sa svim potrebnim standardima koji idu uz školu. - Rije je

Kvaliteta rada nije isklju ivo vezana uz prostor

- Nakon 2006. godine tadašnjem je županu bila bliža opcija gradnje nove škole, kaže Pai

- Kvaliteta rada jedne ustanove kao što je škola, isti e Ivica Pai , nije isklju ivo vezana uz prostor. Mi smo kvalitetna škola i bez tog prostora bit emo kvalitetna.

Sasvim je normalno da bi nam bilo draže da možemo imati bolje uvjete, ali pri a oko jednosmjenske nastave, uz nove pedagoške

standarde, vezana je za jedan drugi dio, a to su potrebe roditelja. Sve ve i broj roditelja ima potrebu da su im djeca u školi u vremenu kada su oni na poslu. Vezano uz to, sve je više upita kada e u našoj školi, poput podru ne škole Dunjkovec, po eti raditi produženi boravak. (hz)

ŠENKOVE KI VIJE NIK Krešimir Trojko pokazao kako to izgleda kada se ne pripreme to ke za sjednice Op inskog vije a

Trojko: Pro elnik Kajmovi i na elnik Novak htjeli bi igrati nefer Vije nik op ine Šenkovec Krešimir Trojko na posljednjoj je sjednici Vije a pokazao kako to izgleda kada materijali za sjednicu Vije a nisu pripremljeni te je demonstrirao svoju vije ni ku “mo ” gnjavljenjem oko jedne to ke dnevnog reda, da bi kasnije glasovao kao suzdržan po istoj to ki.

Naime, još na sjednici u kolovozu Trojko je iskazao svoje nezadovoljstvo postoje im na inom informiranja mještana. On smatra kako je informiranje i te kako potrebno, no ne “Listekom” koji je op inska vlast izdala u srpnju. Zato je Vije u kao to ku dnevnog reda predložio donošenje odluke o izdavanju službenog glasila, koju je osmislilo Povjerenstvo za prosvjetu, kulturu, sport, informiranje, mladež i dodjelu stipendija.

Prijedlog je upu en pro elniku op ine Alenu Kajmovi u kako bi ga se usuglasilo sa zakonom, no pro elnik je imao nekoliko primjedbi na prijedlog te to ka nije stavljena na dnevni red.

S izmjenama se pro elnik Trojko nije složio: - Bio sam neugodno iznena en prijedlogom pro elnika jer je on prepravljen u nekim klju nim to kama odlu ivanja. Ja ne smatram da je dužnost pro elnika paziti na ravnotežu izme u op inskog na elnika i Vije a, nego da uskladi odluke sa zakonom. Zato je to Povjerenstvo odbacilo i ja predlažem našu odluku kakva jest.

Trojko je smatrao kako se radi o bitnoj stvari, te je inzistirao da se to ka stavi na dnevni red i u tome je uspio. Prijedlog je prihva en, a nešto kasnije kad je to ka došla na red on se bacio na detaljno objašnjavanje prijedloga. Funkcija novog glasila bila bi informiranje mještana o kulturnim, sportskim, društvenim i politi kim doga anjima u op ini, a to informiranje mora biti istinito dobronamjerno i politi ki nepristrano. Glasilo bi bilo besplatno, a inancirala bi ga op ina ili od reklama. Uredništvo slaže Op insko vije e, ono bi imalo pet lanova iz pet razli itih stranaka.

Glasilo trebalo biti besplatno i bez cenzure On se osvrnuo i na prijedloge pro elnika s kojima se ne slaže: Kajmovi je predložio, ne znam iz kojeg razloga, da dva lana koja bi bila iz Op inskog vije a sam na elnik imenuje. S time se ne slažemo.

I još jedna stvar koju je predložio jest da na elnik zadržava pravo stavljanja veta na tiskanje glasila u skladu sa Zakonom o lokalnoj i podru noj samoupravi. Time je pro elnik pokušao ovdje složiti ne u re i kontrolu, ali de initivno nefer igru. S time se nikako ne slažemo.

Mi predlažemo da se, prije nego se tiska, glasilo da na uvid na elniku op ine, zamjeniku na elnika i predsjedniku Op inskog vije a.

Šenkove ki vije nik Krešimir Trojko predložio je izdavanje novoga op inskog glasila, ali bez cenzure Oni imaju pravo pismeno napisati primjedbe koje e zatim urednik zaprimiti, uredništvo e ih razmotriti, odgovoriti pismenim putem, kazao je Trojko.

Prijedlog je izazvao mnogo rasprava, a na elnik Vladimir Novak i zamjenik na elnika Saša Horvat urgirali su i tražili da se razmisli o svemu, te da se to ka ne donosi ovako nepripremljeno, posebice dok nema pro elnika Kajmovi a koji može razjasniti zašto je dao one izmjene prijedloga Povjerenstva za informiranje.

Trojko je ostao pri svom prijedlogu, te je zatražio glasovanje.

Za prijedlog je glasovao tek jedan vije nik, a Trojko se kao i mnogobrojnija ve ina izjasnio kao suzdržan po to ki dnevnog reda. No, uspio je u svojoj namjeri, a to je bilo da pokaže što se dešava kada to ke dnevnog reda za sjednice Vije a nisu pripremljene, te se vode rasprave i tamo gdje to nije potrebno.

o sportskoj dvorani škole. Išlo se na soluciju da se na e rješenje koje bi povezivalo školu s dvoranom ‘Aton’. Time bi za potrebe nastave škola išla u najam kod privatnika za korištenje prostora. Moram re i da kao ravnatelji nisam baš bio pristalica toga iz više razloga. Od onih organizacijskih i tehni kih, kada vi trebate dijete prvog razreda poslati kroz dvjesto - tristo metara udaljeni hodnik, pa do toga da škola ima ogromnu potrebu za dvoranom koju koristimo tjedno preko 75 sati.

Tako er mi se inilo da se nakon godinu - dvije, ako 75 sati tjedno pomnožimo s ekonomskom cijenom najma dvorane, premašuje vrijednost izgradnje školske sportske dvorane. Ja sam apsolutno bio da se gradi lijepa, nova škola, ali po cijenu kvalitete djelatnost baš i nisam. Na kraju krajeva, to više nije bila stvar mene ve osniva a.

Me utim, s približavanjem izbora pri a oko izgradnje nove škole u Nedeliš u prestala je biti aktualna. - Nakon promjene vlasti na nivou Županije, novi je župan sazvao sastanak ravnatelja svih škola u Me imurju da vidi kakva je situacija, te je jasno iskazao stav da u ovim teškom vremenima nema mjesta izgradnji škole, za koju ja uop e nemam nikakve parametre koliko bi koštala. Njegov stav je bio da se moramo usmjeriti na rekonstrukciju i dogradnju ove postoje e škole i da je to trenutno jedino realno. Stoga sam i sam rekao da je nadogradnja škole realnija opcija, objašnjava Pai .

Ho e li preko petsto u enika Osnovne škole Nedeliš e dobiti novu ili e se ipak proširiti njihova postoje a škola, tek e se vidjeti. No, o ito je da potreba za ve im prostorom postoji, ime bi se u jednoj od najve ih i najboljih škola u našoj županiji stekli još bolji uvjeti za rad. (H. Ze ar)

Dajmo djeci ra unala, a ne informatiku U hrvatskim osnovnim školama informatika je još uvijek izborni predmet! - itam ovih dana zabrinutu jadikovku u dnevnom tisku. “U škole treba uvesti informatiku” - parola je koju slušam valjda ve petnaest godina. Kao i svaka parola, i ova je glupost.

Možda je trebalo prije petnaest godina uvesti informatiku u škole, ali sada sigurno ne. Što je ustvari informatika? Informatika je znanost o prikupljanju, strukturiranju, pohrani i distribuciji podataka. Kako dosadno, zar ne? S time da je ovo totalno okljaštrena i pojednostavljena de inicija. Pa koje bi dijete to u ilo i zašto?

Da, treba informatika u škole, ali ne djeci, ve u iteljima i profesorima, jer oni bi zbog prirode posla o tome trebali bar nešto znati. Djeci dajte ra unala i ona e ih za nekoliko dana koristiti kao da ih oduvijek imaju.

I ne e im biti ni na kraj pameti prou avati kako ra unala rade, ve e ih samo zanimati što s njima mogu initi, a za to, oprostite, ne treba znati informatiku. To je kao da od svakog gledatelja televizije zahtijevamo da zna kako televizor radi. Možda e se svako stoto dijete i zainteresirati za informatiku ili ra unala (što su opet dva sasvim razli ita pojma), pa e ga baš zanimati kako rade.

Zašto ra unala razumiju samo nule i jedinice?; Što je buulova algebra? itd. No, ve inu e u najboljem slu aju zanimati kakva im je gra i ka kartica potrebna da bi mogla zadovoljiti njihove potrebe.

Problem informatizacije nastave ustvari je jedini problem koji postoji u školama. Ve ina profesora ni dan - danas ne zna napraviti “powerpoint” prezentaciju, za što treba uložiti možda

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

tek jedan dan truda. Da ne govorimo o skidanju edukativnih materijala s Interneta, kojih ima nepregledno mnogo, ali naleti na jezi nu barijeru zvanu engleski.

Testovi, odgovori na njih, karakter profesora, na in ispitivanja, sve to klinci danas razmjenjuju preko društvenih mreža i pri tome ih nimalo ne brine što ne znaju informatiku. Ustvari, kao što ni mi ne razmišljamo o tome kako rade motori s unutarnjim sagorijevanjem kad vozimo auto.

Pozivanjem na informatiku neki sebi kupuju više ciljeve i misle da izgledaju strašno moderno. A ustvari efekt je isti kao onima koji su imali prestrogog profesora hrvatskog jezika: umjesto da zavole jezik i pisanje, zbog trauma od u enja dosadnih formalnosti kasnije se ne usude napisati ni jednu rije .

Zato, dragi konzervativni zagovaratelji “modernog” obrazovnog sadržaja, uzmite informatiku sebi, ako vam je baš tako zanimljiva, a djeci dajte ra unala neka ih koriste.

POSLOVNI PLAN op ine Belica

Broker bi prodavao municipalne obveznice op ine Programom ukupnog razvoja op ine Belica, koji je ovih dana prihvatilo Op insko vije e, predvi eni su osnovni parametri razvoja op ine u narednim godinama. Studiju o tome na velikom broju stranica izradila je tvrtka “Consulting Project” iz Kalnika.

Zbog ega je zaobi ena REDEA ili neka druga me imurska razvojna agencija za izradu ove studije, nije jasno.

Poslovni plan op ine oslanja se na ROP Me imurske županije, a cilj je priprema op ine za prihvat pretpristupnih fondova EU, te pove anje razvoja. Prema tom dokumentu, op ina Belica e do 2015. godine bi centar “obnovljenoga turisti kog razvoja s doma im i stranim poduze ima i velikim udjelom novo dodane vrijednos lociranim u poslovnim zonama ‘Jug’, ‘Jugozapad’ i ‘Sjever’, i mnogobrojnim seoskim gospodarstvima koje e pruža usluge seoskog turizma”. e ri su osnovna cilja: ja anje gospodarstva, izgradnja infrastrukture, razvoj obrazovnog sustava i razvoj socijalne infrastrukture.

Predlaže se da se u op ini Belica pokrene nekoliko javno - privatnih partnerstava, i to najprije Lokalna razvojna agencija koju bi zajedno osnovale op ine Dekanovec, Domašinec, Belica, Mala Subotica, Podturen, Orehovica i Vratišinec,

zajedno s privatnim poduzetnikom.

Op ina Belica za m bi osnovala op insko komunalno poduze e, za m zajedni ku radiopostaju, turis ku agenciju, dom za stare i nemo ne i poduzetni ki inkubator.

U studiji se predlaže nanciranje razvoja pomo u tzv. municipalnih obveznica, koje bi izdavale jedinice lokalne samouprave. Rije je o kredi ranju razvoja pomo u obveznica kojima sama op ina odre uje kamate, umjesto da ide u banku.

Putem svojeg brokera op ina može sudjelovati na tržištu vrijednosnih papira, a može i otkupi stari dug iz prve emisije novim obveznica-

ma i tako u krug. Drugim rije ima, zaduživanje može traja tako dugo dok se izdaju nove obveznice, a posao izdavatelja obveznica (op ine) svodi se na donošenje odluke o odabiru brokera s kojim sklapa ugovor.

Teško je re i ho e li ovaj poslovni plan zaživje , no stalna zaduženost op ine, makar i putem obveznica, sigurno nije dobra, a pitanje je i što je to javno - privatno partnerstvo u doma im uvjetima. Na in da jedinica lokalne samouprave narednih dvadeset ili trideset godina pla a izvo a u sigurno nije dobar, što se ve pokazuje u bliskim gradovima.

(J. Šimunko)

OP INSKO VIJE E Belica

Komunalna naknada na popravni Na elnik op ine Belica Zvonimir Taradi povukao je s dnevnog reda sjednice Op inskog vije a to ku o pove anju cijene komunalne naknade, nakon što su vije nici HNS-a i SDP-a bili pro v prijedloga. Za 2010. godinu vrijednost boda za obra un komunalne naknade trebala je iznosi 0,20 kuna, no taj prijedlog je skinut s dnevnog reda.

Vije e je donijelo zaklju ak o prodaji gra evinskih parcela Gospodarske zone “Jug” u Belici nakon

što je prethodno riješena sva papirologija. Ukupno se prodaje sedam es ca, od ega je šest još neure eno. Po etna cijena prodaje parcela je 40 kuna za metar kvadratni.

Usvojen je i o ekivan rebalans op ine Belica, zbog problema s planiranom gradnjom sportske dvorane, prora un op ine smanjen je za ak 6,9 milijuna kuna, tako da umjesto 11,3 sada iznosi 4,36 milijuna kuna. (j)

14

Kroz Međimurje

17. studenoga 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROSLAVLJEN DAN op ine Sveti Martin na Muri OP INA SELNICA

U tijeku katastarska izmjera Na podru ju op ine Selnica zapo ela je katastarska izmjera za katastarske op ine (k.o.) Zebanec i Selica, što e staja 4,894.000 kuna + PDV. U su nanciranju sudjeluju žitelji op ine Selnica, odnosno vlasnici parcela sa 60 posto i Državna geodetska uprava s 40 posto iznosa.

Pojedina no vlasnik parcele pla a oko 1.900 kuna po hektaru.

Isto tako op ina Selnica podržava osnivanje VMO-a Plešivica, jednog od najmanjih naselja u op ini. Osnivanje Mjesnog odbora potaknuli su sami mještani, s ciljem da steknu odre ena prava, pa i nancijska sredstva potrebna za još bolje ure enje naselja, koje se diljem Hrvatske i ovog dijela Europe pro ulo po TRIM stazi te brojnim priredbama, osobito kestenijadi koja zna okupi i do su u posje telja.

(S. Mesari )

Makovec: Me u najuspješnijim smo op inama u Hrvatskoj

STANJE SIGURNOSTI u op ini Štrigova

Dobitnici op inskih priznanja te na elnik Makovec i predsjednik Vije a Srša

Brojne provale u vikendice Novi na elnik Policijske postaje Štrigova Branko Polanec u svom izvješ u o stanju sigurnosti na podru ju op ine Štrigova za mjesec listopad sigurnosnu situaciju ocjenjuje dobrom. Što stanje nije bolje, utje e po injenje više kaznenih djela, od kojih je najviše provala, u ak dvanaest vikend ku a.

Isto tako na ocjenu utje e 31 prekršaj, od kojih se 26 odnosi na sigurnost u prometu, dva su iz oblasti nasilja u obitelji te po jedan iz prometa, javnog reda i mira i carinskog zakona.

Na podru ju PP Štrigova nalaze se i dva me udržavna grani na prijelaza.

Protekli mjesec Grani ne prijelaze Ban i Bukovje prešlo je ukupno 43.198 putnika i 21.428 vozila. U odnosu na prethodni mjesec to je pove anje za oko tri posto. (sm)

Povodom Dana op ine podijeljena su priznanja op ine Sveti Martin na Muri za 2009. godinu osobama i tvrtkama koje su doprinijele i doprinose razvoju, napretku i promociji op ine te njezinim žiteljima.

To su: Stjepan Per i , dugogodišnji nogometaš i trener u NK Polet te drugim klubovima. Zatim Antun Vondra, dugogodišnji u itelj kemije, prirode, biologije i pedagog u Osnovnoj školi Sveti Martin na Muri.

Dobitnica priznanja je i Blaženka Vondra, donedavna u iteljica razredne nastave u OŠ Sveti Martin na Muri. Od gospodarstvenika priznanja su dobili poduze a Asfalt gradnja Per i i TMR Paško iz Svetog Martina na Muri. Dobitnicima su priznanja uru ena u subotu 7. studenoga na sve anoj sjednici Op inskog vije a u povodu Dana op ine Sveti Martin na Muri.

Govore i o stanju u op ini, na elnik Franjo Makovec naglasio je kako je op ina od 2000. zapo ela snažan razvoj, te je danas jedna od najuspješnijih u Hrvat-

Kaj buš takši kak Pero Ako je kod izbora za dobitnike op inskog priznanja za neke kandidate bilo dilema, za izbor Stjepana Per i a ona nije postojala. Povjerenstvo se brzo i lako složilo da Per i zaslužuje ovo visoko op insko priznanje.

Per i je legenda svetomartinskog nogometa i NK Polet.

Mnogi su roditelji svojim sinovima koji su po eli trenirati nogomet govorili: Kaj buš takši kak Pero. Naime,

Per i a prijatelji zovu Pero. Nije se u Svetom Martinu na Muri za primjer uzimao Prosine ki, Boban, Bili , Vlaovi , Šuker ... nego Pero, za kojeg e baš svi u ovom kraju re i da je ljudina od ovjeka. Imao je Per i u svojim najboljim danima ponude Dinama, Hajduka, Maribora, Olimpije i austrijskih klubova, ali nikada nije otišao iz Me imurja.

I re e na sve anosti uru enja priznanja jedan ugledni svetomartinski ovjek: Da

nam je više ljudi kao što je Pero, gdje bi nam bio kraj! I nije se teško s tom konstatacijom složiti. Skroman i pošten, kakav je cijeli život, Per i kaže da su onda bila takva vremena, da je danas drug ije, ali on bi uvijek prvo izabrao ostati doma. Jer ostati doma zna ilo je sa uvati Polet i ostale klubove iz kojih su proizašli mnogi poznati nogometaši, me u kojima je Nikola Pokriva do sad postigao najviše. (sm)

skoj i prepoznatljiva izvan granica naše Domovine.

- U Gospodarskoj zoni i Toplicama Sveti Martin do danas je posao pronašlo više od etiristo ljudi, a slijede otvaranja novih radnih mjesta i nova zaposlenja. Sve ovo rezultat je naših vrijednih ljudi koji su dokazali da su sposobni i spremni uklju iti se u sve projekte i poslove koji se pred njih stave, rekao je Makovec, te istaknuo odli nu suradnju op ine i svih udruga, društava i župe.

- Ja samo mogu estitati svima vama i na elniku Makovcu na ovim rezultatima koji su zadivljuju i.Posebno me raduje odli na suradnja me u udrugama i društvima. U mojem selu, u mojem djetinjstvu i mladosti, u itelji i sve enik - crkva bili su predvoditelji svega pozitivnoga. Vidim da se to u najboljem svjetlu o ituje i kod vas, pak želim da tako i ostane, rekao je me imurski župan Ivica Perho , zaradivši pri tome veliki pljesak nazo nih na sve anoj sjednici. (Stjepan Mesari )

I U KOTORIBI sve teža situacija u op inskom prora unu

Op ina e se morati zadužiti Održana je peta sjednica kotoripskog vije a koja je trajala tri sata, uz jedanaest to aka dnevnog reda. Sjednica nije prošla bez rasprave, prozivanja i prepucavanja izme u vladaju ih i oporbe. U aktualnom satu na elnik Ljubomir Grgec govorio je o sve težoj financijskoj situaciji na op inskom ra unu te najavio mogu nost kreditnog zaduživanja op ine u iznosu od 1,8 milijuna kuna kako bi se riješile obveze op ine prema izvo a ima i pozitivno završila godina. Spomenuo je ure enje centralnog križa na groblju, o itovanje op ine vezano na nezadovoljstvo uz izmjene i dopune prostornog plana MŽ-a, izgradnju nove staze od ulice Stjepana Radi a do Doma kulture, završetak radova u ulicama Pavleka Miškine i Ignaca Svetomartinskog, a najavio je i raskid ugovora s Mursekomom, koji bi se raskinuo 31. prosinca 2009. pa se obavljaju razgovori s Prekomom, što zna i da e cijena odvoza komunalnog otpada biti skuplja.

Na tapeti vrti i knjižnica Prihva ena su izvješ a o radu Dje jeg vrti a Kotoriba i Knjižnice i itaonice Kotoriba za

prošlu godinu. Ravnateljice Danica Sabol i Bernarda Habuš vije nicima su prezentirale inancijsko poslovanje koje je bilo pozitivno na kraju godine. Iako su izvješ a prihva ena, upu eno je nekoliko prijedloga i primjedaba na rad spomenutih

ustanova. Vije nik Damir Su i pitao je zašto je došlo do poskupljenja vrti a ako je on poslovao pozitivno i predložio da se pove anje cijene namakne iz op inskog prora una kako bi se rasteretili roditelji. Ravnateljica Sabol odgovorila je kako je

Poništena odluka o smanjivanju komunalne naknade Na sjednici je odlu eno da se odlukao vrijednosti bodazaobra un komunalne naknade koja se trebala primjenjivati od po etka idu e godine stavi van snage. Tu odluku donijela je prijašnja vlast kada je komunalnu naknadu smanjila 50%, kako bi se u doba recesije na ovaj na in pomoglo mještanima i gospodarstvu. Želja im je bila da odluka stupi na snagu odmah, me utim, zakon kaže da se ona ne može odmah primjenjivati ve po etkom godine.

Na elnik Grgec smatra kako je to bila politi ka odluka prije izbora pa se cijena vra a na 0,10 lipa po kvadratnommetru.Mještanitako mogu zaboraviti na niže ekove za naknadu koje su trebali primiti po etkom idu e godine.

Vije nici su donijeli odluku o stipendiranju studenata.

Novina je da e se stipendije odobravati za jednu akademsku godinu od druge godine nadalje, a glavni kriteriji kod odabira bit e socijalno - materijalni status i godine studija.

Udruzi umirovljenika dodijeljena je prostorija na korištenje i upravljanje u isto nom dijelu zgrade policije. Pred vije nicima se našlo inancijsko izvješ e s održanih Dana Kotoribe koji su koštali 32 tisu e kuna te izvješ e Državnog ureda za reviziju o uvidu u prora un i inancijske izvještaje op ine za 2008. godinu, u kojem je vidljivo da je sve ra eno prema zakonskim regulama.

ove godine manje sedam djece u vrti u, a u svibnju je zaposlen odgajatelj pripravnik. Na elnik Ljubomir Grgec tvrdi da je op ina Kotoriba jedna od sredina u Me imurju koja najviše participira u inanciranju, s omjerom 50-50. Primjedbe na rad knjižnice odnosile su se na premalo sadržaja koje nudi. Vinko Horvat smatra da se treba napraviti odre eni iskorak, posebice što je sada tamo i dio ostavštine Jože Horvata. Ivan Kos predlaže da se uvede kompjutorsko opismenjavanje za starije osobe i mogu nost korištenja Interneta, dok je Željko Šebeštjan iznena en što se još i danas knjige izdaju na klasi an na in jer nije obavljen upis knjižne gra e u kompjutorski sistem.

Poništena odluka o smanjivanju komunalne naknade Na sjednici je odlu eno da se odluka o vrijednosti boda za obra un komunalne naknade koja se trebala primjenjivati od po etka idu e godine stavi van snage. Tu odluku donijela je prijašnja vlast kada je komunalnu naknadu smanjila 50%, kako bi se u doba recesije na ovaj na in pomoglo mještanima i gospodarstvu. Želja im je bila da odluka stupi na snagu odmah, me utim, zakon

Ukida li se TZ Kotoriba?

Na elnik Ljubomir Grgec informirao je vije nike o provo enju novog zakona o turisti kim zajednicama. Do 31. listopada trebalo se izjasniti o nastavku rada Turisti ke zajednice op ine Kotoriba koji treba biti usuglašen s novim zakonom. Na elnik isti e da bi se trebala zaposliti stru na osoba koju bi trebalo platiti za rad, što bi bila velika stavka u prora unu. Grgec je najavio mogu nost osnivanja podružnice Turisti ke zajednice MŽ-a, a održan je i sastanak s na elnicima donjome imurskih op ina o osnivanju zajedni ke turisti ke zajednice. - Nije tragedija ako ne emo imati turisti ku zajednicu, svakog trenutka možemo donijeti odluku o njezinom ponovnom osnivanju, a sve programe na nivou op ine uvrstit e se u pro-

kaže da se ona ne može odmah primjenjivati ve po etkom godine.

Na elnik Grgec smatra kako je to bila politi ka odluka prije izbora pa se cijena vra a na 0,10 lipa po kvadratnom metru. Mještani tako mogu zaboraviti na niže ekove za naknadu koje su trebali primiti po etkom idu e godine.

Vije nici su donijeli odluku o stipendiranju studenata. Novina je da e se stipendije odobravati za jednu akademsku godinu od druge godine nadalje, a glavni

gram TZMŽ-a, rekao je Grgec.

Njegovo izlaganje nisu podržali vije nici iz koalicije HDZ - HSLS. Zoran Radmani apsolutno je protiv ukidanja zajednice koja je dobro radila punih deset godina. – Puno smo uložili kako bi se prije deset godina oformila turisti ka zajednica. Ona je danas nositelj manifestacija poput Dana šibe i ribe i Fašenka, koji imaju težinu u turisti koj ponudi. Predlaže da zajednica ne mora biti pro itabilna ve da se osoba koja bi radila u turizmu organizira tako da svojim radom i znanjem prona e izvore inancija za pokrivanje troškova poslovanja, predložio je Radmani . Vije nik Ivan Kos smatra da, ukoliko se formira zajedni ka turisti ka zajednica, svakako sjedište treba biti u Kotoribi. (A. Fuš)

kriteriji kod odabira bit e socijalno - materijalni status i godine studija. Udruzi umirovljenika dodijeljena je prostorija na korištenje i upravljanje u isto nom dijelu zgrade policije. Pred vije nicima se našlo inancijsko izvješ e s održanih Dana Kotoribe koji su koštali 32 tisu e kuna te izvješ e Državnog ureda za reviziju o uvidu u prora un i inancijske izvještaje op ine za 2008. godinu, u kojem je vidljivo da je sve ra eno prema zakonskim regulama.

17. studenoga 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Sudionici najve eg skupa o vodama

NAJVE I SKUP o vodoopskrbi i odvodnji u ovom dijelu Europe održan je u Spa & Golf Resortu Sveti Martin

Me imurske vode predvodnik za cijelu Hrvatsku - Me imurske vode predvodnik su ili perjanica za cijelu Hrvatsku.

No, ovdje razgovaramo i razmjenjujemo iskustva, ali i upoznajemo gastronomsku ponudu. Me imurje ima najbolju vodu, ali i najbolje vino u Hrvatskoj, rekao je na otvorenju skupa mr. Josip Zor ec, direktor Me imurskih voda Od etvrtka 12. do nedjelje 15. studenoga u hotelu Golf Toplica Sveti Martin održavao se stru ni skup na temu “Aktualna problematika u vodoopskrbi i odvodnji”. Skup je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

Prema rije ima mr. Josipa Zor eca, direktora Me imurskih voda, koje su bile doma in skupa, ovo je najve i ovakav skup u regiji, jer na njemu je sudjelovalo preko 600 stru njaka iz cijele Hrvatske, te 46 izlaga a iz ovog dijela Europe.

- Ovdje je izložena najmodernija oprema i tehnologija vezana uz vodogradnju i odvodnju, naglasio je Zor ec, te dodao kako vodoopskrbni sustav nikad nije završen, jer se mora stalno nadogra ivati ili sanirati postoje e, jer ništa nije vje no.

Sudionike su pozdravili Tomislav Kezelj, predsjednik Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije, ur ica Marasovi iz Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Josip Švenda, predsjednik Hrvatskog saveza gra evinskih inženjera, te me imurski župan

Podcijenjen najve i skup Brojni sudionici, posebice me imurski, izrazili su nezadovoljstvo što ovako velik i zna ajan skup nije otvorio ili ga barem posjetio netko od vode ih ljudi hrvatske Vlade ili neki od ministara. Kazali su mnogi, da je ovo održano negdje drugdje, samo ne u Me imurju, u Vladi bi se grabili tko e ga posjetiti. Nije se teško s time složiti, uz odavanje dužnog poštovanja prema na elnici sektora inspekcije

u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

S druge strane, svi sudionici bili su oduševljeni doma instvom Me imurskih voda te sadržajima, ponudom i osobljem Toplica Sveti Martin i hotela Golf. Možda njihovi dojmovi probude nekoga u Vladi da ubudu e na ovakve skupove u Me imurju pošalje svoga lana, odnosno ministra. (sm)

Josip Zor ec bio je doma in skupa u kojem su poslovni ljudi iz cijele Hrvatske upoznati i s gastronomskim arima Me imurja Ivica Perho . Skupu su nazo ili gradona elnici i na elnici me imurskih gradova i op ina, a otvoren je Lijepom našom u izvo enju Žige Me imurskog, kojeg je na cimbalama pratio Nikola Bari evi . Tvrtka “Tehnix” iz Donjeg Kraljevca bila je generalni sponzor, a tvrtka “Revelin” glavni tehni ki organizator skupa.

(Stjepan Mesari )

HLAPI INA - Katastrofalno slab odaziv na potpisivanje ugovora o priklju enju na vodovod

Potpisano samo osamnaest ugovora Do sada je samo osamnaest žitelja naselja Hlapi ina potpisalo ugovor o priklju enju na vodovodnu mrežu i su inanciranje vodovoda koji se grade u ovom naselju Grada Mursko Središ e. Ponavlja li se u Hlapi ini Križovec? Ovo pitanje name e se nakon loših iskustava u naselju Križovec, gdje je isto tako vrlo mali broj ljudi potpisao ugovor, premda je vodovodna mreža ve

davno izgra ena. I u Hlapi ini postoji bojazan da e mreža biti napravljena, a da potroša a ne e biti. Ho e li zatvaranje mjesnog vodovoda biti jedini na in da se ljude prisili na potpisivanje ugovora pitanje je koje mu i i Katarinu Belovi , predsjednicu VMO-a Hlapi ina.

- Malo je ljudi kod nas potpisalo ugovor, što nije dobro za itav projekt ni za gra ane. Pred boži -

nonovogodišnjeblagdaneorganizirat emojošjednuakcijupotpisivanja ugovora i želim vjerovati da eodazivbitive i.Uprotivnom,ne znamšto esedogoditi,kažeBelovi , dodavši da pojedinci ugovore odlaze potpisivati u Me imurske vode akovec. Tamo nam je re eno kako je odaziv vrlo, vrlo slab, unato brojnim pogodnostima koje se gra anima pružaju.

(S. Mesari )

Kroz Međimurje 15

16

Dobro je znati

$ % & &&&

zavjesa GU@VANI MARKIZET u raznim bojama

stolna svjetiljka 1x40W R50 u raznim bojama

39 KN

,59.-KN

madrac ROLLO 200 x 90 cm

29

SLIKE

1+1 GRATIS

280 cm

RASVJETA TALIJA NSK PROIZVO\A^A IH izlo`beni pri mjerki

KN

299

,99

KN

59.-KN

,-

598.-KN

soba HIT

799 KN

,-

2.000.-KN

-60%

1

Dobro je znati 17

$ % & &&&

ka bb IN, Gospod- ars VARA@D 20.oo, eme: pon-sub.: 9.oo

radno vrij 9.oo - 19.oo nedjelja 22.11.2009: do isteka zaliha.

ili 20., 21. i 22. 11. 2009. rd BEZ Cijene su u kunama i vrijede vi, Diners, American, Masterca ~eko stro, Mae RATA 12 : !

Uvjeti pla}anja ama. KREDITI DO 60 MJESECI cijen kim vins goto po ATA KAM

kuhinjska grt. CLASIC stol + 6 stolica

699

O

MASIVNO DRV

KN

,-KN

francuski le`aj NIKO 200x140 cm

799 KN

,-

-60% sjede}a grt. BARON 3R + 2 le`aj u trosjedu

2.000.-KN

KN

,-

599.-KN 359,- KN

10.000,-KN

EKO KO@A

4.999

,-KN

tepih DIAMANT 185x270 cm

249

1.750.-KN

kuhinja LIZA 200 cm ??

3.800,-KN

1.999

,-

13.000,-KN

KO@A

5.999

,-KN

Tepe se, bilježi i slika: IVAN LE EK Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima.

Središte sela sa školom i spomenikom poginulim borcima i žrtvama II. svjetskog rata

MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj III/6.

Ima jedna zgodna uzre ica Palinov ana kojom puno kazuju.

Pri nas je zemlja jako dobra, samo je ima jako malo, kažu oni. Ali zato imaju jako puno šudra. Toliko da su ga na Tratama vadili i napravili krasno jezero. Sada su tamo njihovi ribi i. Uredili su oko jezera šetnicu pa tu onda djeca tr e i kros. A ribi ka je ku a otvorena za sve koji to žele. Samo se ne zna žele li je oni koji su otišli u svijet. Puno ih je otišlo jer na šudru nije baš puno zraslo. esto je tu ljetina posme ila ve onda kada je trebala biti tek zelena. Ili, kako su govorili, “jedno leto zraste, devet pak nej“. Kako god da se zovu i kovina, Jantolica, Hmelinka, Kmice, Karbovac, Dubravka, Hudired … sve su iste. Pa ak i onaj dio prema Hraš anu, gdje su nekad imali svoje vinogorje. Kažu da je ak bilo i grož a. No, zato kad danas navodnjavaju oranice nema straha da bi bilo prevlažno. Kako voda kapne, tako i ode. I da bi još sve bilo udnije, neki tvrde da je selo dobilo ime od rije i - poljana. No, uvijek su htjeli sve druga ije. Pa tako i kapelicu imaju s imenom Svetog Trojstva. Onda je i proštenje. Vele da zato što tu jedan svetac sam ionako ništa ne bi mogao pomo i. Ali zato Dan Palinovca imaju u ožujku na Jožefovo. To pak valjda u spomen na dan kad su se nekada izuvale cipele i dalje hodalo bos. Po polinofskom šudru.

Držimur ani spašavaju Palinovec To se hvale oni koji su došli ovamo iz Držimurca. A njih, kako se ini, ima najviše. I to ne samo da su došli, ve ih doma i biraju da budu glavni. Kažu da zato jer žele raditi.

Ali i da budu jednaki s doma ima.

Koji vele da su se kroz godine jako naradili pa onda puste došljake da se iskažu. Ništa to doma ima ne smeta. Oni su ionako napravili puno toga ftruc. Kao onda kada su se

Ivan Kukec - Kuk ek: - Nakon odlaska u mirovinu vratio sam se u rodno selo. Ljudi mi vjeruju i sad sam domar

Pri nas sij moški obavezno moraju po no i z gustušom vežbati

Ulaz u selo iz pravca Tur iš a koji odmah simbolizira Se are, šuma bez ikakva znanja i iskustva po eli baviti šibom. I pleli košare. I prodavali Amerikancima. Bili su velika konkurencija Kotorip anima. U svojoj zadrugi imali su ak preko stotinu zaposlenih. Danas vele da su još više zaradili “na sic“. Tako se zvao posao doma. Onda je bilo dosta šibe. Pak su po eli s cekerima.

E, s njima su kasnije otišli i u svijet.

Najdalje su išli u Australiju. Ovo sve drugo je bilo kao da su doma. Zemlja se paražila, a oni su se klatarili po svijetu. Onda je došla mirovina i sada uživaju u šetnji parkom središtem Palinovca. Vele da se park prostire na ak dva hektara. Pa, iako su s obje strane ku e, ne sva aju se jer se i ne vide. Ali sve to vidi Isus na pilu prema Svetom Jurju. Vidi da ih je manje. Kažu da stoga i pil zovu “Ža-

Žene prilikom nastupa uz Dan Palinovca: Danica Špirk, Marija Slavi ek, Biljana Srpak, Biserka Novak, An elka emerika, Ljubica Srpak, Sanja Jan ec, Andrea Kerovec, Ruža Špirk i Ljiljana Zeleni

losni Isus“. Gledaju ga, a on nikak da postane veseli. ak su pokušali i s lije ni kom ambulantom. Našli su prostor, po eli ga opremati, ali ne i doktora. I tako ostadoše i dalje s društvenim domom, vatrogasnim domom, školom, kapelicom i svojim spomenicima. I kr mom u društvenom domu, a trgovinom u školi.

Se ari smo bili i bumo Sjekira je nekad bila osnovni alat. Kažu da su s njom i spavali. Jer drva je trebalo uvijek. ak su i pjesmu spjevali. Jesu li je pjevali kad su sjekli drva, nije znano. ak se ne zna ni kad su je spjevali.

Se arija nej norija, To je dobra pajdašija, Huda kanasija, Vražja meštrija.

Ve se i u toj pjesmi vidi njihov bunt. Ostalo je i u sje anju kako je ukinut aktiv žena. Dolazio tako nadbiskup Kuhari u župu Sveti Juraj. A župnik zamolio Palinov anke da budu u narodnim nošnjama, kojih se dvadesetak uvalo u školi.

No, tada je ondašnji predsjednik mjesne zajednice Ivan Srpak dobio nalog da s još trojicom pokupi nošnje ženama. Okupili se tako svi i šute. A onda je Srpak rekao: - Da je tu moja Kata, ona sigurno ne bi dala nošnju. Proširio se brzo glas da je Srpak rekao ne dati nošnje. I žene su bile u nošnjama, Srpak je završio na miliciji, a aktiva žena je nestalo. Imaju oni još jednu osobinu. Jako su glasni. Zapravo, oni vele da ne znaju biti tiho. Bili su glasni kad su tamo davno poslije II. svjet-

Mirko Marcinjaš bio je Luka Baranaši Marija Zrna sa svojih 98 godina najsuvijek tamo gdje se koja bio je drugi na tarija je Polinof anka. Na slici s unukom udruga osnivala. I danas, Državnom natjecanju Vladimirom Zeleni em s gotovo osamdeset iz matematike i deveti godina, on je aktivan: iz kemije. Kažu da Kulko toga ja se pamtim! je primjer skromnog ali vrijednog i sposobnog mladog Polinof ana

Vladimir Kolari , predsjednik VMO-a, sa suprugom Ivankom i sinovima, studentima, Nikolom i Igorom. - Polinof ani vole svoje selo i ništ im nije teško

skog rata osnovali poljoprivrednu zadrugu i nogometni klub Crvena zvijezda. Kako god da je zvijezda bila crvena, život je i dalje bio crn.

Pa tako ni KUD Palinovec koji je tada osnovan nije dugo sjao. Život je stalno u Palinovcu bio tombola.

Puno ih je gubilo da bi netko dobio.

Stoga i cijene svoga hrvatskog viteza uru Horvata.

Ne znamo kam bi z jajci Jedno vrijeme su imali toliko mlijeka da su bili znani po cijeloj državi. A poslije su se pro uli i po jajima. Kažu u šali da ne znaju ni kamo bi s njima. Naravno, kokošjim. Toliko ima nesilica na farmi da su oni zavidni. I da kokošima ne bi bilo dosadno, odmah nasuprot je

Predsjednik ŠRD-a “Šaran“ Damir Vinkovi i tajnik Ivan Pavlic u ribi kom domu

nogometno igralište. Pa tako mogu slušati izljeve navija kih strasti Polinof ana. A kad padne mrak, pod svjetlom re lektora mogu slušati i vatrogasce kako vježbaju. A oni u šali vele da kod njih sij moški moraju obavezno po no i vežbati. I to z gustušom. Jer vatrogasci polinofski su naf eni samo na prva mesta. Ali nisu nau eni da bi dobivali novac.

To ih ljuti jer pehara i priznanja ionako imaju previše. No, oni i bez toga osvajaju prva mjesta. I ak dolaze na natjecanje s pet mladih ekipa. To ne mogu ni velika mjesta.

I još da se ne zaboravi. Jedini vatrogasac u Me imurju koji je poginuo na požarištu je Tomo Lovren i , Polinof an. On je ak etrdeset godina bio zapovjednik. Pa onda kako ne bi po no i vježbali i uvali tradiciju.

Na elnik op ine Donji Kraljevec Zlatko Horvat, sa suprugom Darinkom, k erkom Ines i sinom Dominikom, žitelj je Palinovca.

- Deset godina bio sam predsjednik VMO-a Donji Kraljevec i znam sve probleme sela

Palinovec je jedno od najstarijih me imurskih mjesta. Prvi se put spominje u jednoj listini hrvatsko - ugarskog kralja Andrije V. iz 1259. godine kao feudalni posjed. Kasnije do 1660. godine nema estog spomena sela. Kažu da poslije nikada selo nije pripadalo ni jednom velikašu zbog buntovnog duha. Zato jer su uvijek imali osje aj za pravicu i uvijek e je imati. K njima se može iz etiri pravca. Iz Tur iš a, Hodošana, Svetog Jurja u Trnju i Palovca. Hvale se da ak dva nadvožnjaka, preko autoceste, vode k njima. To svjedo i o njihovoj važnosti. Makar su sa svih strana okruženi se ama. To nije, šumarcima. Malo su im udna imena. Prva šuma, Druga šuma, Krapa, Se a … Pa se ih gotovo i ne vidi. I navikli su da stolje ima žive tako odvojeni i usamljeni. I onda je udno kad kažu da ih je autocesta odsekla od sveta.

Seoske zanimljivosti

Makar bili iz Smolekove, Ljeljakove, Orehovcove ili Sekerešove ulice. Ili možda iz Pitoma e. Tako su nazvali jednu ulicu. Mnogi mladi pak više i ne znaju te nazive.

Mažoretkinje Katarina Jan ec, Ana Jan ec, Sara Sabol, Dajana Sabol, Paula Mesarek lanice su Udruge mažoretkinja op ine Donji Kraljevec koje su osvojile 1. mjesto na Državnom prvenstvu u Twirlingu

Mladi vatrogasci s predsjednikom Jan ecom: Marko Bister, Viktor Srpak, Sandro Kerovec, Marko anadi (stoje); Sandro Sabol, Damir Horvat, Aleksandar Horvat, Stiven Sabol i Dominik Horvat ( u e)

Polinof ice buju zvlekle selo Polinof ani vole dobro pojesti i popiti. I doma i na feštama. A nema ni jedne fešte gdje svoje prste nemaju Polinof anke. Njihovi languši postali su na takvom glasu da na Dan Palinovca dolaze svi iz okolnih sela probati. I još nešto. Polinof anke su prve u tom kraju po ele s darivanjem uz Svetog Nikolu. ak ga i provozaju po selu. I za fašnik svake godine iznenade Polinof anke ne im novim da se pro uje. Ako treba pomo i ribi ima, one su tu.

Ili nogometašima. Poštuju i cijene to Polinof ani i vele: - V Polinofcu žene držiju tri vogle v hiži, a unda su v etrtom ku anski aparati. Sve je to ipak samo šala. No, nije šala da bi se veselili kad bi bilo toliko djece koliko je u selu pasa. A da mladi ne bi otišli, dali su im jednu prostoriju za klub mladih. I još stari kažu da sada mladi ne mogu re i da u selu nemaju ništa jer imaju sve. ak i kanalizaciju. I ak e i gradilišta davati badava mladima. Ako nešto još netko želi saznati o Polinofcu,

Polinof anke od malih nogu plešu i pripremaju se za lanstvo u Udruzi žena. Na slici Saša Sabol i Tihana Srpak

Slikar Vlado Habuš kaže da pripada realisti kom romantizmu. Moji su motivi palinovski

elnice Udruge žena: Danica Špirk, Ruža Špirk i Ljubica Srpak nek do e do “polinofskih cimbula“.

Tako oni zovu oglasnu plo u. Ili možete do i no u vežbati. Saka nova duša je tu dobro došla. Stoga i vele da su za mnogu pomo jako zahvalni polinofskom zetu Mati Ivošu. To se zna i bez “cimbula“.

Mlade vatrogaskinje s predsjednikom Jan ecom: Gloria Srpak, Irena emerika, Dajana Sabol, Ana Bister, Sara Sabol (stoje); Lara emerika, Ana Jan ec, Katarina Jan ec, Ema Perkovi i Dina Baranaši ( u e) Ivan Petar Srpak, Deni Kova i i Petar Sabol, predstavnici mladeži. Ure ujemo svoje prostorije da se imamo gdje okupljati

Selo Palinovec prvi se put spominje 1259. godine kao grofovsko imanje, da bi se 1467. godine spominjalo po imenom Palinovecz. U vrijeme ma arske vlasti selo se zvalo Alsopalfa. Selo pripada župi Sveti Juraj u Trnju i ve 1802. godine tu je živjelo 310 žitelja. Godine 1931. godine u selu je živjelo 1037 žitelja, a godine 1948. 1089, 1961. bilo ih je 1046. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, u selu je živjelo 895 stanovnika, a prema zadnjem popisu bilo ih je 792 u 228 ku anstava, dok je u selu bilo 240 stanova. Prema njihovim podacima, u selu živi sada 690 stanovnika. U selu imaju društveni dom, vatrogasni dom, podru nu školu OŠ Hodošan s 29 u enika, kapelicu Svetog Trojstva, poklonac Sv. Roku, kip Žalosnog Isusa.

Imaju dvije trgovine i jedan ka i .

Prema podacima predsjednika VMO-a Vladimira Kolari a, u selu je 11 napuštenih ku a, 75 udovica, 11 studenata i 27 srednjoškolaca.

O ljudima … lanovi Upravnog i NO-a DVD-a Palinovec trenutno: Melita Petermanec, Vladimir Srpak, Kruno Fileš, Franjo Jan ec, Goran Bobeti , Danijela Cirkven i (stoje); Vlado Marcijuš, Mijo Brumen, Mirko Marcinjaš, Josip Sabol i Tomislav Srpak (sjede)

Nogometni veterani okupljaju se svako ljeto na svom susretu

lanovi Vije a Mjesnog odbora (slijeva): Josip emerika, Franjo Jan ec, Vladimir Kolari , Mirko Marcinjaš, Vladimir Srpak, Kruno Fileš i Ivan Pavlic

U selu djeluje Vije e Mjesnog odbora, iji je predsjednik Vladimir Kolari , tajnik Franjo Jan ec, dok su lanovi Josip emerika, Mirko Marcinjaš, Vladimir Srpak, Kruno Fileš i Ivan Pavlic.

Najstarija udruga u selu jesu vatrogasci. Društvo je osnovano 1932. godine. Osniva i Društva bili su Mijo Horvat i Antun Megla. Prvi predsjednik bio je Ivan Srpak, a zapovjednik Andrija Lon ari , koji je kasnije bio predsjednik. Predsjednici su još bili Stjepan Bacinger, Ivan Vidovi , uro anadi, Josip Hliš , Zlatko Lovren i i Josip Sabol. Zapovjednici su bili Nikola Baranaši ,

Ivan Orehovec, Tomo Lovren i , Tomislav Srpak i Kruno Fileš. Sada je predsjednik Franjo Jan ec, tajnik Goran Bobeti , blagajnik Vladimir Srpak, dopredsjednik Josip Sabol, zapovjednik Tomislav Srpak i dozapovjednici Kruno Fileš i Melita Petermanec.

Nogometni klub Mladost osnovan je 1972. godine. Osniva i su bili Mirko Marcinjaš, Alojz Vincek, Ivan Plevnjak, Josip Sabol, Antun Horvat, Josip anadi, Josip Hliš , Mato Hani , Tomo Lovren i i Stjepan Bacinger.

Danas je predsjednik Franjo Jan ec, tajnik Gordan Horvat i blagajnik Vlado Sabol. ŠRD “Šaran“ osnovan je 1996. godine. Prvi predsjednik bio je Mirko Marcinjaš, dopredsjednik Vladimir Petrov, tajnik uro Kolac i blagajnik Kruno Fileš. Sada je predsjednik Damir Vinkovi , tajnik Ivan Pavlic i blagajnik Miroslav Petermanec.

Poslije II. svjetskog rata u selu je djelovalo Kulturno - umjetni ko društvo Palinovec, do po etka osamdesetih godina. Od 1973. godine do 1991. u selu je djelovao aktiv žena. Udruga žena Palinovec osnovana je 1999. godine. Prva predsjednica bila je Marija Fileš, dopredsjednica E. Matijaško, tajnica Ruža Špirk i blagajnica Marija Lipi .

Sada je predsjednica Danica Špirk, tajnica Ruža Špirk i dopredsjednica Ljubica Srpak. Što god treba, žene u selu rade.

Zanimljivosti Lijep je park u središtu sela, ribnjak Pozoj (ili na Tratama) ŠRD-a “Šaran“ i lijepo ure en vatrogasni dom te manifestacije Dan Palinovca i uz Svetog Nikolu.

20

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. studenoga 2009.

ZRINSKI D.D. iz akovca na 32. Interliberu u Zagrebu

Bogata ponuda novogodišnjeg programa akove ka tiskara “Zrinski” i ove je godine tradicionalno sudjelovala na Sajmu Interliber, 32. po redu, na kojem se predstavlja poslovni svijet izdava kog i edukativnog stvaralaštva s najve om ponudom knjiga i u ila na jednom mjestu. Zrinski se svojim mnogobrojnim posjetiteljima i poslovnim partnerima predstavio prvenstveno kao jedna od najboljih tiskara i kao nakladnik. Prema rije ima Zlatka Horvata, direktora prodaje, ova godina uspjela se održati na razini prošle. Mogu se pohvaliti odli nom suradnjom s nakladnikom EGMONT d.o.o.

Zagreb, za kojeg radimo serijal slikovnica Walta Disneya. Radi se o dvadesetak raznih naslova a knjige su namijenjene ino tržišta.

Knjiga “Zauzmi se za svoje zdravlje”, koja je napravljena u suradnji s Medicinskom knjigom na sajmu je bila vrlo tražena, prvenstveno jer kao dobar i koristan priru nik koji se rijetko može kupiti po tako pristupa noj cijeni. Ova knjiga može se po istoj cijeni kupiti i u trgovini Zrinski.

Svakako treba spomenuti i ništa manje vrijedna vlastita izdanja u suradnji sa Sveu ilištem u Zagrebu i to Agronomskim i Tekstilno-tehnološkim fakultetom.

Kako bi im manje bili pogo eni krizom u posljednje vrijeme više su se okrenuli na tiskarske nego

izdava ke kapacitete. Mnogi izdava i povjeritli su svoje naklade na tiskanje Zrinskom, kao pri-

nje, što nije udno s obzirom na recesiju.

Sajam je prigoda da predstave i svoje ostale proizvode za koje su na sajmu priredili i posebne sajamske cijene, pa su tako i ove godine privukli mnogobrojne kupce. Pažnju posjetitelja posebno su privla ili rokovnici, kalendari, bloki i i ostali sli ni proizvodi koji su se prodavali uz sajamski popust i do 50 posto, a ija e se prodaja po tim promotivnim cijenama nastaviti i u svojem du anu do Nove godine, te nekim trgova kim centrima. mjerice EGMONT d.o.o. Zagreb, Alfa d.d. Zagreb, Gospodarski list, Hrvatske pošte Zagreb, Narodne novine Zagreb, Hrvatski lova ki savez Zagreb, Krš anska sadašnjost, Croatia airlines, Naklada Ljevak, Element Zagreb… no, tu je i velik broj manjih ali jednako vrijednih izdava kih ku a za koje tako er tiskaju knjige. U Zrinskom je i ove godine tiskan velik broj

naslova udžbenika za osnovnoškolce i srednjoškolce.

Podsjetimo da tiskara “Zrinski” u svojim procesima proizvodnje primjenjuje sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001:2000 i sustav ISO 14001:2004 za zaštitu okoliša. Ovo je od izuzetne važnosti, jer se u tiskari radi za mnoga strana tržišta, za koja se ove godine ipak radilo nešto ma-

Dugogodišnje iskustvo i tradicija, brz i kvalitetan rad te suvremena tehnologija razlog su vjernosti njihovih mnogobrojnih poslovnih partnera.

Kako se Interliber održava u vrijeme oko Martinja, na svom štandu Zrinski kao pravi doma in tradicionalno asti svoje poslovne partnere raznim me imurskim delicijama i dobrom vinskom kapljicom.

Više informacija možete dobiti u akovcu, na adresi Dr. Ivana Novaka 13, tel. 040/372-222, www.zrinski.hr. (SZ, NŠ)

17. studenoga 2009.

Dobro je znati 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

EURO-UNIT NA SAJMU GLAZBE & MULTIMEDIJE

Dobro došli u mali glazbeni raj Na ovogodišnjem Sajmu glazbe & multimedije tvrtka EuroUnit predstavila se i ove godine u punom sjaju. Na izložbenom prostoru od 525 kvadrata Euro-Unit pokazao je svoj mali glazbeni raj u kojem ste mogli saznati sve o najnovijim trendovima u podru ju glazbe, vidjeti najnovije proizvode, te uslugu i opremu poznatih brendova. Reprezentativna ponuda raznovrsnih instrumenata bila je namijenjena svima: od one za najmla e pa do najpro esionalnijih koncertnih instrumenata.

Tako su dokazali da pokrivaju sve segmente u glazbi, ili kao tvrtka s FULL RANGE ponudom.

Kompletni programi na izložbenom prostoru Euro-Unita sastojali su se od dnevno dvije korisne radionice, poput kako pravilno odabrati instrument, kako pravilno izabrati žicu za ži ani instrument, kako uvati instru-

ment, te edukacije kako da kupac bude zadovoljan kupljenim.

Radionice su održavane za po etnike, roditelje i pro esore.

Isto tako održavale su se i radionice za pro esionalce, digitalne ton majstore koje su obu avali kako raditi na najkompliciranijoj Yamahinoj digitalnoj opremi gdje su postigli odli ne rezultate.

Radionice su isto tako bile specifi ne i po tome jer su namijenjene i za sve one koji se bave opremanjem unutarnjih prostora od kongresnih dvorana do razglasa u trgova kim centrima. Jedino su se na izložbenom prostoru Euro-Unita svakodnevno u pet sati popodne održavali zanimljivi koncerti.

Oni su jedini to organizirali. Vrhunska glazba i najkompletnija ponuda instrumenata i opreme za glazbenike privukli su mnogobrojne posjetitelje. A muzi-

ciranje se moglo uti tijekom itavog dana.

Na ovogodišnjem sajmu pridružili su im se i poslovni partneri iz Yamahe i Bayerdynamica koji su izrazili veliko zadovoljstvo snagom Euro-Unita kao njihovog poslovnog partnera.

Ivan Sen ar, vlasnik EuroUnita, izrazio je svoje osobito zadovoljstvo što je upravo njegova tvrtka, Euro-Unit, jedan od suosniva a glazbenog sajma i u ovo doba recesije nije odustala od prvotnih zamisli te tako potpomogla organizaciju i održavanje ovogodišnjeg Sajma glazbe i multimedije.

Strategija Euro-Unita do danas je jednostavna i nepromjenjiva: kvaliteta, brzina i otvorenost za nove ideje. Takav se pristup kroz sve ove godine djelovanja pokazao ispravnim, što su prepoznali mnogobrojni partneri u tuzemstvu i inozemstvu, kao i zadovoljni kupci. Danas je Euro-Unit vode a tvrtka za promet glazbom i glazbenom opremom u ovom dijelu Europe.

Za vrijeme sajma svi koji su se odlu ili na kupnju dobili su popust od 20 posto, a popust vrijedi i do kraja ovog mjeseca. Održana je i vrijedna nagradna igra pod pokroviteljstvom Euro-Unita u

kojoj je prva nagrada bila Yamaha gitara.

Sve ostale in ormacije možete dobiti u sjedištu EURO-UNIT centra u akovcu, u Ulici T. Masaryka 22, tel. 040/310-439, kao i poslovnicama diljem Hrvatske, te isto tako posjetiti njihove Internet stranice www.yamaha-hr. com, www.euro-unit.hr.

S obzirom na glazbeni raj ne udi da je tvrtka Euro-unit izabrana za dobitnika Kristalne statue za najbolji ukupni nastup na ovogodišnjem Sajmu glazbe i multimedije.

OTVORENA POLIKLINIKA ŽIVA U VARAŽDINUHRVATSKI BISKUPI o stanju u društvu

Cjelovit pristup zdravlju U Varaždinu je prošli tjedan otvorena Poliklinika Živa registrirana za internu medicinu, psihijatriju, neurologiju, anesteziologiju, medicinu rada, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, o talmologiju, ortopediju i radiologiju. Mladen Makitan, ravnatelj Poliklinike upoznao je prisutne s niz zdravstvenih usluga i programa koje vode specijalisti interne medicine, psihijatri, neurolozi, specijalisti fizikalne medicine i rehabilitacije, o talmolozi i ortopedi, u timskome radu i po principima cjelovitog pristupa bolesniku.

Poliklinika Živa, nalazi se na adresi Optujska 52, a in ormacije možete dobiti na tele on 042/303-979.

Prevencija i preventivni sistematski pregledi važan su dio djelovanja. Osim redovitih sistematskih pregleda za oso-

Kliniku je otvorio Ivan Herman, predsjednik Gradskog vije a grada Varaždina, dugogodišnji ravnatelja, a od nedavno zamjenik ravnatelja Op e bolnice Varaždin be s visokim rizikom za razvoj odre ene bolesti ili poreme aja rade i ciljane preventivne preglede u svrhu rane dijagnostike i pravovremenog lije enja ma-

Mladen Makitan, ravnatelj Poliklinike Živa, na kratkom simpoziju, koji je održan neposredno po otvorenju klinike, održao je predavanje o Karcinomu debelog crijeva i njegovom ranom otkrivanju

lignih i drugih bolesti pojedinih tjelesnih sustava i organa.

Primjer su toga ciljani pregledi probavnog sustava (preventivna kolonoskopija) u prepoznatih pojedinaca s povišenim rizikom za razvoj novotvorevina probavnog sustava.

Osiguravaju brzu laboratorijsku dijagnostiku u suradnji sa više klini kih i biomedicinskih laboratorija.

Posebno izdvajaju programe lije enja boli i ambulantu za lije enje boli, u suradnji s ponajboljim stru njacima iz cijele Hrvatske, a dijagnostiku i lije enje omogu uje tim koji ine neuro-

log, anesteziolog i psihijatar, te prema potrebi i drugi specijalisti medicine s posebnim interesom u lije enju boli. Djelovanje u timu s više razli itih specijalista s posebnim interesima za zajedni ko podru je, u ovom slu aju bol, ponajbolje je razvijen model timskog djelovanja u medicini.

Predstavili su i niz programa koje provode u suradnji sa strukovnim društvima i udrugama bolesnika u svrhu edukacije i unapre enja znanja o boli i spoznaje o potrebi što ranijeg prepoznavanja i dijagnosticiranja i što boljeg lije enja kroni nih bolnih stanja.

Internisti ki program nudi cjelovitu uslugu iz podru ja gastroenterologije ,uklju uju i uklju uju i ultrazvu nu dijagnostiku trbuha i endoskopiju. Kardiološki program, s ultrazvu nom dijagnostikom srca i krvnih žila, te ergometrijom omogu uje pregled i dijagnostiku bolesti srca i krvnih žila. U klinici možete ostvariti ciljane preglede i savjetovanja iz podru ja alergologije, pulmologije ,endokrinologije (še erna bolest, bolesti štitnja e), onkologije i drugih podru ja interne medicine. Svi su internisti ki programi organizirani kroz specijalisti ke i subspecijalisti ke ambulante ponajboljih stru njaka svakog pojedinog podru ja.

No u današnje vrijeme pacijentima nije važno samo dobiti dijagnostika, i terapiju za odre enu bolest, ve još više kako se s tom boleš u nositi kako bi život tekao što normalnije i prirodnije. Pristup svojoj bolesti esto je važniji za kvalitetni život od samih lijekova i terapije koje e pacijent primiti. U ovoj klinici ne samo da su svjesni te pacijentove potrebe ve i osiguravaju psihološku podršku pacijentu i njegovoj obitelji.

Više o Poliklinici Živa možete saznati na www.pitaj-zazdravlje.com (SZ, NŠ)

Poliklinika Živa opremljena je vrhunskom opremom

22

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U SVETOM MARTINU na Muri održana šesta izložba jabuka

S AKOVE KOG sajma

Gledatelji, a ne kupci Malo je ljudi bilo prošle srijede na akove kom sajmu.

Skoro je bilo više prodava a nego kupaca, a i oni koji su došli više su razgledavali nego kupovali. Ponuda je bila relativno dobra, ali daleko slabija nego prije tri - etiri tjedna, pa ak ni kupusa nije bilo u koli inama

- Bute kaj kupili ili sam gledali ...

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU

- krumpir - pšenica - kukuruz - je am - repa - cikla - bijeli kupus - jabuke - luk - guska

2 kn/kg 1,20 kn/kg 1 kn/kg 1,40 kn/kg 30 kn/vre a 40 kn/vre a 1,50 kn/kg 40 kn/vre a 20 kn/vre a 150 kn/kom

kao prije dvadesetak dana. Nešto bolje od ostalog prodavale su se žitarice, te perad i zimska odje a i obu a. Zanimljivo je da ni prodava i drva nisu imali “Bog zna kakši šeft”, premda je zima na pragu.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

S AKOVE KOG placa

Skoruš i nešperlin hitovi tjedna Nakon Svih svetih na akove kom placu nema uobi ajenih gužvi. Nema ni prodava a ni kupaca. Nema? Ne onoliko koliko prije, ali tržnica živi.

Ponuda je srednja, kao i potražnja. A minulih dana najtraženiji su bili nešperlin (mušmula) i skoruš (oskoruša), a nešto manje agrumi protiv gripe, kažu

- Jedan nešperlin za obilje snage i zdravlja

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- oskoruša - mušmula - orasi - jabuke - zimike - grah - mrkva - endivija - grož e - crveni kupus

17. studenoga 2009.

10 kn/kg 12 kn/kg 45 kn/kg 6 kn/kg 8 kn/kg 20 kn/kg 7 kn/kg 15 kn/kg 12 kn/kg 5 kn/kg

kupci. A za što su najbolji skoruš i nešperlin?

- Jednostavno daju snagu organizmu i pojedeš li dva - tri nešperlina ili šaku skoruša imaš osje aj da si imao dobar objed, otkrio nam je tajnu ovog po mnogo emu izuzetnog vo a prodava iz Vu etinca.

Solidna je ponuda endivije, kupusa te južnog vo a.

(S. Mesari )

uvaju se starinske sorte i promoviraju nove - Potroša ima su gotovo podjednako zanimljive i lesice, kanade, klop anjke kao i idared, delišes, pink lady … No, o ito je da je starinskih sorti sve manje, stoga je pohvalan rad na njihovom o uvanju u školama Udruga vo ara, vinogradara i povr ara op ine Sveti Martin na Muri na Dan op ine u nedjelju 8. studenoga bila je doma in i organizator šeste izložbe jabuka.

Ujedno je i obilježen Svjetski dan jabuke koji se u Svetom Martinu na Muri od prošle godine uprili uje uz Martinje, blagdan op inskog i župnog zaštitnika svetog Martina biskupa.

Pod velikim šatorom kod igrališta NK Polet bilo je nešto manje izlaga a, ali i posjetitelja, nego prethodnih godina, što organizatori pravdaju vrlo lošim vremenom.

Unato takvom nevremenu, svoje stalno mjesto zauzeli su izložbeni prostori (štandovi) Osnovne škole Sveti Martin na Muri i Osnovne škole Štrigova.

Ove škole zajedno s Osnovnom školom Selnica, koja zbog bolesti mentorice nije sudjelovala, puno rade na o uvanju starinskih sorti jabuka, a istovremeno promoviraju i nove sorte.

Starinske sorte jabuka predstavio je i Petar Vukovi , vo ar iz Gradiš aka, te nekoliko lanova

Udruge vo ara Sveti Martin na Muri Posjetitelji su sa zanimanjem razgledavali starinske sorte kao što su raneta, bobovec, lesica, mušanjka, jonatan, klop anka, poga nica, kanada, jušika, kanada i druge. Mla e je posjetitelje interesiralo kako su se sorte bez kemijske zaštite tako dugo održale, dok su se stariji s nostalgijom prisjetili mirisa i okusa jabuka svojeg djetinjstva i mladosti.

Sve više jabuka završava u preradi - I zbog ošte enja kod tu e, ali i zbog uvi anja u ve u zaradu, sve se više jabuka prera uje u sokove, ocat i rakije, kaže Mladen Dobrani , predsjednik svetomartinskih vo ara. Za kilogram jabuke vo ari dobivaju izme u dvije i tri kune, dok se za pola litre soka, koliko se dobije iz kilograma jabuke, dobije

trostruko i više kuna. Isto tako, tržište sve više prepoznaje kvalitetu jabu nog soka te njegov plasman uskoro ne e biti problem. Svetomartinski vo ari razmišljaju i o kiseloj jabu nici, pi u koje je nekada bilo vrlo traženo u Me imurju, a u Sloveniji i Austriji i danas je vrlo traženo. (sm)

Sokovi, ocat i rakije Na štandu Udruge vo ara prevladavale su novije sorte koje se uzgajaju na plantažnim nasadima. Izloženi primjerci elstara, gale, idareda, zlatnog delišesa, pink lady, jonagolda i drugih modernijih sorti dokaz su da su me imurski vo ari svladali tehniku i odabrali sortiment koji uspijeva u podneblju izme u Mure i Drave. Tu a koja je ljetos padala u dva navrata ostavila je tragove na plodovima, te ih ve ina nije prvoklasna. Jabuka koja pak je bila mrežom zašti ena od tu e izrazito je kvalitetna i lije-

pog izgleda. Na ovoj izložbi predstavljeno je više jabu nih sokova, jabu nog octa te rakija iz jabuke.

Posebno kvalitetne sokove imali su OŠ Sveti Martin na Muri i OPG Dobrani iz Brezovca. Rakije su izložili OPG Sirc iz Tur iš a i OPG Ma ari iz Vratišinca. Pored jabuka te jabu nih proizvoda na izlož-

bi su bila kupinova vina obitelji Šafari iz Gornjeg Koncov aka i obitelji Hadela iz Grkaveš aka.

Upravo su jabu ni sokovi, ocat i rakije te kupinova vina i rakija posjetiteljima bili najzanimljiviji, što je poruka vo arima da se više okrenu preradi jabuka.

(Stjepan Mesari )

VINOGRADARSKA ZADRUGA Štrigov anka iz Železne Gore

Odzvonilo bu kama i kanistrima Velike novosti na tržištu i ponudi vina uvodi Vinogradarska zadruga Štrigov anka, koja je i vlasnik Vinogradarstva i podrumarstva Brki iz Železne Gore.

Naime, ova zadruga i vinogradarsko - vinarsko gospodarstvo Brki uvode na tržište novi na in držanja vina u ugostiteljskim objektima.

Polako ali sigurno i uspješno svoje vino plasiraju u ekološkim vre icama, koje se potom u ugostiteljskim objektima stavljaju u vinomat.

- Ovakvim pakiranjem, dostavom te stavljanjem u promet dolazi kraj bu kama, kanistrima, plasti nim bocama i mnogoj drugoj ambalaži u kojoj vinari i

ugostitelji dopremaju i drže svoja vina.

Ovakvim na inom potroša i u ugostiteljskim objektima dobivaju vino iste kakvo e kao što je u podrumu, pojašnjava Safer Brki , vlasnik projekta.

Od Me imurja do Slavonije Projekt je vrlo zanimljiv jer u njega može biti uklju en velik broj tvrtki i obrta.

- Potrebe se iskazuju za izradu papirnate ambalaže, ekoloških galuna, te vinomata, odnosno dijelova za njega. Ovog trenutka u projekt su uklju ene tvrtke od Me imurja do Slavonije, kao i obrtni ke radionice.

Isto tako preporu ujemo postavljanje manjih inox i drvenih ba vi koje tako er uvaju kvalitetu vina, pojašnjava Brki .

Cilj projekta je potroša ima ponuditi vino izvorne kvalitete, što sada esto puta nije praksa, te povezati vinare s drugim granama gospodarstva.

Isto tako zadruga Štrigov anka radi na povezivanju me imurskih, ali i ma arskih te slovenskih vinara, s ciljem da se prona e mjesto na europskim tržištima.

Naime, iskustva i prognoze govore da e se za EU tržišta mo i nadmetati vinari koji uz kvalitetu posjeduju i kvantitetu. Štrigov anka je to prepoznala i sada suradnju nudi svima.

Iz vinomata dolazi vino kakvo je u podrumu Program e opširnije predstaviti na MESAP- u ovaj vikend.

(Stjepan Mesari )

17. studenoga 2009.

BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

Poljodjelstvo 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Fizikalno-kemijske analize otpada Otpad je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.

Zakonom o otpadu i Uredbom o kategorijama, vrstama i klasi ikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada regulirano je koje djelatnosti i koje tvari se smatraju otpadom.

Na temelju kategorija iz uredbe, s obzirom na svojstva kojima djeluje na zdravlje ljudi i okoliš otpad se klasi icira kao: inertni, neopasan i opasan. Najvažnije svojstvo inertnog otpada je da u kontaktu s drugim tvarima ne djeluje tako da bi to utjecalo na zdravlje ljudi, životinja te biljnih organizama. Uredbom se de iniraju svojstva koja ima opasan otpad (eksplozivno; oksidiraju e; visoko zapaljivo; zapaljivo; nadražuju e; opasno-jer sadrži tvari koje su klasi icirane kao opasne, otrovno; karcinogeno; nagrizaju e; infektivno; toksi no za reprodukciju; mutageno; ima svostvo otpuštanja otrovnih plinova; otpuštanja otrovnih tvari cije enjem ili djeluju ekotoksi no). Neopasan otpad je otpad koji nema nijedno svojstvo opasnog otpada. Svakom

otpadu se odre uje klju ni broj tj. oznaka koja sadrži šifru djelatnosti proizvo a a i na in na koji nastaje. Za sav nastali otpad Uredbom je preporu en na in obrade, a ovisno o na inu obrade i izikalno-kemijske analize.

Naj eš e je zapravo njegovo odlaganje na posebno odre ena mjesta-odlagališta. Prije samog odlaganja potrebno je izvršiti analizu koju izvode posebno ovlašteni laboratoriji. Što se radi u Me imurju?

Komunalni i tehnološki otpad odlaže se na odlagalištu u Totovcu. Komunalni otpad se ne analizira prije odlaganja, a što je u skladu s pravilnikom. Proizvo a i tehnološkog otpada dužni su napraviti izikalno-kemijsku analizu otpada i to ako jednokratno odvoze jednu vrstu otpada na odlagalište svaku pošiljku ili ako višekratno dovoze istovrsni otpad (isti klju ni broj) jednu analizu godišnje. Uzorak otpada uzima, prema narudžbi proizvo a a otpada, djelatnik ovlaštenog laboratorija (u našoj županiji laboratorij BIOINSTITUT-a). Iz uzorka se nakon toga priprema eluat tj. radi se simu-

lacija otpuštanja tvari iz otpada u vodu. Pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom propisano je 18 parametara analize sastava eluata koja obuhva a sastav metala, nekih iona, izikalnih svojstava, DOC-a. Analizom sastava eluata esto se odredi visoka koncentracije ukupnog organskog ugljika (DOC-a). Spomenuti parametri su naj eš e povišeni zbog prisustva komunalnog otpada (organski otpad iz kuhinje, proizvodnje hrane…).

Svaki proizvo a otpada bi trebao odvajati pojedine vrste otpada. Potrebno je bolje educirati proizvo a e otpada kako da postupaju s otpadom (što je najteži posao) i što spada u tehnološki otpad. Organski otpad je dobra sirovina za proizvodnju komposta i može se koristiti kao prihrana u poljoprivredi, ako je sadržaj štetnih tvari ispod dozvoljenih grani nih koli ina.

Na isti se na in može koristiti i gradski mulj i kompost iz gradskog mulja u odre enim koli inama. Tako se koli ina gradskog mulja, komposta od gradskog mulja i otpada koji se unosi u poljoprivredno tlo ograni ava na

10 tona (suhe tvari) po hektaru godišnje. Korisnik gradskog mulja, komposta od gradskog mulja i otpada mora prije prve upotrebe ispitati sadržaj tvari u poljoprivrednom tlu, a ako ga stalno koristi mora analizirati tlo svake tri godine. Tako er je zabranjeno kombiniranje sa gnojovkom. Uporaba organskog otpada samo je jedan od na ina korisnog iskorištavanja otpada. Mogu i su i drugi na ini korištenja otpada primjenom znanja koje je na ovom podru ju opširno.

Mario Posedi, prof. iz. i kem.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG

d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

MURSKO SREDIŠ¥E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Pendulaste (tužne) bukva, breza, sofora, caragana, brijest, fraxinus, morus...

Mislim da ne u puno pogriješiti ako kažem da skoro svaka vrsta drve a ima ve uzgojen poneki ukrasni kultivar obješenih, tužnih grana. Ve ina tih kultivara nastala je tako da se neki varijetet puzavih grana nacijepi na uspravno stablo (1,2 -2,2 m) neke kompatibilne uspravne vrste istog roda. Tako nastale biljke ponašaju se prema uvjetima sredine kao i kultivari ili vrste od kojih su nastali.

Tužna breza (Betula pendula ‘Youngii’) uzgojena je oko 1870. godine u Engleskoj. Otporna je na zimu kao i sve obi ne breze, dobro podnosi vjetar i traži propusno tlo. Naraste 4-6 m u vis, što ovisi o visini na koju je cijepljena. Krošnja joj je široko (6-8m) vise a.

Tužna bukva (Fagus sylvatica ‘Pendula’) uzgojena je i u formi crvenih listova i kao takva najviše tražena.

Tužni grab (Carpinus betulus ‘Pendula’) uzgojen je u Francuskoj oko 1850. godine. Ne cvate i ne plodonosi. Valjda se zbog nesretne ljubavi odlu io ne razmnožavati, ali su ga ljudi prešli i zbog njegove ljepote odlu ili razmnožavati cijepljenjem. U mladosti mu grane rastu ravno prema dolje (kao i ve ini tužnih formi) a kasnije više u širinu pa mu je tad krošnja široka.

Ulmus glabra ‘Camperdiwnii’, tužni brijest svakako je jedna od

najljepših pendulastih biljaka.

Uzgojen prvi put u Camperdown House, Dundee, Schottland, 1850 godine. 50-te i 60-te godine 19 stolje a mora da su uop e gledano bile jako tužne godine za uzgajiva e drve a. Ra ani su tada brojni pendulasti kultivari.

Ima ih još, tih tužnih formi.

Neke nisu ni spomenute. Sad bi sve ove biljke mogle biti uvrije ene što su one sve zajedno dobile jednu pri u, a cica-maca je bila sama u svojoj pri i prošli utorak. Ljudi bi svakako postavili takvo pitanje i tražili svoju pravdu, zadovoljštinu, ak. Ako Vam kažem da ja ne mogu podnjeti duga razdoblja tuge, da li ete mi oprostiti? Biljke mi ve jesu.

One znaju da ja njih sve volim. Ali tuge, kad je previše, to me uništava.

Skupljaju mi se krila i gubim volju za let. A to nikako nije dobro.

I ne u ih više opisivati, makar je obe ano. Odmah se i vrijeme kvari kad spominjem tako puno obješenih grana. Preporu am toplo da ih, ove tugaljivce, sadite pojedina no, kao solitere, ili ako ih kombinirate u grupu onda im pridružite neke veselije uspravne oblike. Uspravni oblici koji lijepo pristaju uz pendula e su stupaste forme drve a. Tako emo do Boži a sad lijepo presti pri e u stupolikum kultivarima ukrasnog drve a. Hej haj! Veseljaci smo mi!

Pozdravlja Vas Vrtni centar IVA!

24

Religija

ŽUPA SVETI MARTIN na Muri proslavila svog zaštitnika HRVATSKI BISKUPI o stanju u društvu

BOG mojih detalja

Nemoj me nikada zaboraviti!

Malo pomalo i evo nas na kraju još jedne liturgijske godine, od došaš a do došaš a.

Kako vrijeme brzo leti, stvarno. Vjerujem da imate sli an osje aj! Nezaustavljivo. I neka!, tako to treba biti, jedni odlazimo da bi drugi nastavili. Meni je prolaznost prelijepa, ispunjena poezijom, iznena enjima, uspomenama. Ovih dana neprestano mi dolazi u pamet Šabac.

Op ina Šabac se vam nalazi u Središnjoj Srbiji i spada u Ma vanski okrug. Poznata je ona: ‘u Šabac na vašar’ ili ‘Šaba ki cigani’. Mla ima to ništa ne zna i, ali nama drugima, puno.

E, u tom sam gradu od srpnja 1982. do srpnja 1983. služio (zanimljivo, mi smo to zvali služenje) vojsku. Bio sam ‘pešadinac’ ili ‘prašinar’. Nakon 6 mjeseci obavezne obuke, rasporedili su me u prekomandu, ali u istu kasarnu. Došao sam u pozadinu, u vod koji se brinuo za tehni ko funkcioniranje cijele kasarne. Radio sam na radnoj prijavnici i kontrolirao ulazak i izlazak svega i sva ega iz kruga kasarne, vozila i ljudstva. (U me uvremenu sam starijem vodniku pisao sve žive dopise, jer sam valjda jedini u vodu to znao.) Bili smo trojica na prijavnici i radili smo u tri smjene.

Onaj koji je bio u no noj, rano ujutro puštao je vozila koja su nam dovozili kruh i mlije ne proizvode. Sve u svemu mogu re i da mi na tom mjestu nije bilo preteško makar sam, kao i ostali vojnici, i ja ‘križao’ dane, da kraj što brže do e. Jednog ovjeka ne u nikada zaboravi-

17. studenoga 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše: vl . Antun Štefan ti. Imena mu se ve ne sje am, ali dobrote uvijek. Svakog jutra, pri ulasku, zaustavio se i uvijek mi je (uvijek), kroz prozor svog Trabanta karavana, dao dva jogurta. Nikad mu nisam vidio lice, šteta, no, zapamtio sam ga to tajanstvenijeg. Ve pred kraj mojeg služenja, jednog jutra, dok sam mu zahvaljivao na dobroti, on mi je iz polumraka samo rekao (još i sada ujem njegov glas): »Nemoj me nikada zaboraviti!« ini mi se da se zvao Slobodan, ili tako nešto, no nisam siguran. Od vremena do vremena ga se sjetim, blagoslovim ga, njega i njegove, i kažem Isusu nešto lijepo o njemu, jer su i Isusu uspomene bile važne. I dan danas! Kad je trebao oti i, sabrao je svoje prijatelje i zamolio ih je da ga nikad ne zaborave: » inite sve ovo meni na uspomenu«. Bila je to njegova oporuka. Da ga nikad ne zaboravimo. A kako i bi. Dobre ovjek ne može nikad zaboraviti. Niti ne želi.

Papina zahvalnica zvonarici Barbari Hren Varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak u srijedu, na blagdan Svetog Martina biskupa, predvodio je sve anu svetu misu u župnoj crkvi u Svetom Martinu na Muri, kojom je proslavljen blagdan zaštitnika župe i op ine.

No, najljepši dio slavlja zbio se na kraju svete mise. Tada je doma i župnik vele asni Ivan Herceg pred oltar pozvao Barbaru Hren, koja je ve 60 godina župna i crkvena zvonarica. Biskup Mrzljak ovom joj je prigodom uru io zahvalnicu Pape Benedikta XVI. kojom joj zahvaljuje za sve što je u inila za svoju župu i Crkvu op enito.

Biskup je rekao kako je od zvona i zvonarenja vrjednije što je Barbara majka dvojice sinova, sve enika Ivana i Vladimira, te je nazo ne pozvao da se mole za sadašnje sve enike. Isto tako po-

Biskup uru uje Barbari zahvalnicu Svetog Oca Benedikta XVI. zvao je da se mole i za nova sve eni ka zvanja, kako bi ova župa koja je dala mnoge sve enike, redovnike i redovnice ponovno

bila poznata po sve eni kim i redovni kim zvanjima.

Barbara Hren je zajedno sa sada pokojnim suprugom Mar-

tinom prije 60 godina zapo ela zvonarsku službu. Danas, kao i posljednjih nekoliko godina, u tome joj pomažu k erka Vesna i zet Božidar, koji e tu asnu službu obavljati sve dok budu mogli, odnosno do kada im to župnik i župljani povjere. Zvonarici Barbari estitali su i svi sve enici koji su bili za oltarom župne crkve, od kojih ih se ve ina nije ni rodila kada su Hrenovi zapo eli službu. Prvo povla e i užad kojom su pokretali i zaustavljali zvona, sve do danas kada to rade putem elektroni ke naprave. I nije, kao što re e župnik, zvonarija samo zvonjenje nego mnogo više. Zvonari su župniku najbliži suradnici, koji su s njime svaki dan na svetoj misi, krštenjima, vjen anjima, krstitkama i sprovodima.

(Stjepan Mesari )

DUHOVNI VELIKAN

Sveta Cecilija, 22. studenoga Živjela je u 3. stolje u i bila je k erka rimskog patricija - plemi a, koji ju je krš anski odgojio. Legenda kaže da je Cecilija za svoga života bila toliko bliska nebu da je mogla uti an eosko pjevanje. Stoga je i zaštitnica crkvene glazbe i glazbenika te se njezin lik nalazi esto na orguljama ili blizu njih. U mnogim župama crkveni pjeva i sve ano zajedni ki slave njezin spomendan. Slikari je prikazuju s orguljama ili drugim instrumentima, ali i s knjigom i palmom u ruci te dubokom ra-

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 17. studenoga Elizabeta Ugarska, Liza srijeda, 18. studenoga Posveta bazilike sv. Petra i Pavla etvrtak, 19. studenoga Maksim, Matilda, Jakov petak, 20. studenoga Feliks, Sre ko, Edmund subota, 21. studenoga Gospa od Zdravlja, Albert nedjelja 22. studenoga Cecilija, Cilika, Filemon ponedjeljak, 23. studenoga Milivoj, Klement, Lukrecija

MLADI ZBOR župe Sveti Martin na Muri

Pjesma ih ini sretnima - Volimo pjesmu, a ovdje u crkvi ona nas ini još sretnijima. Zajedno pjesmom slavimo Boga, ali i na odre eni na in krijepimo sebe, svoje osobnosti i zadobivamo novi zanos koji nam je potreban u školi, u poslu, kod ku e i

nom na vratu kao svjedo enjem o pokušaju krvnika da joj odrubi glavu. Štuje se kao zaštitnica pjesnika, graditelja orgulja i drugih glazbenih instrumenata. Naime, zapisano je da je znala svirati sve instrumente. (sm)

RIJE I MUDRE “Neizvjesno je na kojem te mjestu eka smrt; zato je ti ekaj na svakom mjestu.” (MKLI,sm)

Simon Sobo an, mlad i uspješan voditelj zbora

posvuda gdje boravimo, gotovo uglas govorahu lanovi mladog zbora župe Sveti Martin na Muri.

Mladi pjeva ki zbor oformljen je 2008. godine pred blagdan Svete Cecilije, zaštitnice crkvenih pjeva a i orguljaša. Za godinu dana zbor je napredovao i danas spada me u bolje u Varaždinskoj biskupiji. Tridesetak mladih, uglavnom svršenih i aktivnih srednjoškolca, jednom se tjedno okuplja u crkvi ili župnoj dvorani te oko tri sata uvježbava sakralne i prigodne pjesme.

Zborom ravna Simon Sobo an, polaznik Glazbene škole u Varaždinu, koji svira gitaru.

Za klavijaturama je mla ahni Patrik Zamuda, izdanak glazbene obitelji iz Jurovca. Neograni enu potporu zboru daje župnik vele asni Ivan Herceg, koji je ponosan na zbor, a posebno na lanove, jer rije je o mladim ljudima koji uz svoje obveze zna ajan dio vremena daju Crkvi i župi. Danas je gotovo nezamislivo misno slavlje bez zbora koji ovih dana ulazi u svoju drugu godinu djelovanja, a ME IMUR-

Zbor djeluje godinu dana

Dina Per i i Martina Sobo an u zboru su od prvih dana SKE NOVINE posve uju ovaj tekst i fotogra ije prvoj obljetnici više nego uspješnog djelovanja. (Stjepan Mesari , foto: Denis Per i )

za velike i male

Završen šesti “Naš mali kaj” gradi a Lentyja i to Irena Lisjak, Daniel Gombos, David Berke i Petar Koša iz Lendave te Tomas Gabor i Cseke Mark iz Lentyja. Susret mladih pjesnika su pozdravili ravnateljica škole-doma ina Marija Trstenjak, predsjednik Gradskog vije a Ivan Le ek te gost-pjesnik Ljubica Dui -Jovanovi . Poseban gost susreta je bio dr. sc. Stjepan Hranjec sveu ilišni profesor, istraživa me imurske tradicijske kulture te predsjednik Ogranka Matice hrvatske akovec.

(Fotogra ije snimio: Simon Vrši )

U Murskom Središ u je održana po šesti puta manifestacija „Naš mali kaj“. Sudjelovali su u enici iz šesnaest me imurskih osnovnih i srednjih škola sa svojim literarnim ostvarajima na kajkavskom narje ju. To su Eva Trstenjak (Mentor: Ljerka Jezernik) OŠ Mala Subotica; Veronika Mesari (Cilika Tarandek) II. OŠ akovec; Tea Žganec (Ivan Le ek), OŠ M. Središ e; Valentina Mun ar (Dubravka Baksa) OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec; Marta Mesarek ( Ivana Mihoci) PŠ Dekanovec; Ivan Ladi (Lidija Novak) OŠ Gornji Mihaljevec; Rahela Levak (Kristinka Vugrinec) OŠ dr. Ivana Novaka Macinec; Ana Radmani (Nikolina Fuš-Zvo ec) OŠ Kotoriba; Jasmina Dobrani (Vesna Kalšan) OŠ Petra Zrinskog Šenkovec; Klementina Vuruši (Anamarija Mihi ) OŠ Kuršanec; Klara Srša (Srebrenka Puklavec Trstenjak) OŠ Sveti Martin na Muri. Petra Culjak (Natalija Jurinec) OŠ Selnica; Ana Horvat (Ivanka Novak) OŠ Orehovica; Stela Pepelko (Mira Janjanin) OŠ Domašinec; Sanela Sever (Dijana Fric) Ekonomska škola i Dolores Andro ec (Milorad Sarap) Srednja škola Prelog.

U programu su sudjelovali u enici OŠ Mursko Središ e te gosti iz Lendave i ma arskog pograni nog

Zajedni ka fotografija u enika, mentora i gostiju za uspomenu

Zimsko jutro u mojoj ulici

Ravnateljica Marija Trstenjak kao doma in otvara susret

Tomas Gabor i Cseke Mark iz Srednje škole Lenty oduševili su prisutne ma arskim plesom.

Zimska pri a

Duhovito je o budu nosti kajkavskog narje ja govorio dr. sc. Stjepan Hranjec.

Mali recitatori OŠ M. Središ e otvaraju susret

Nastup malih pjesnika

Irena Lisjak iz Dvojezi ne srednje škole Lendava otpjevala je sjajno me imursku pjesmu Vehni, vehni fijolica

Jutro je. Vani padaju velike pahulje snijega. U meni se budi radost. Sve je bijelo. Hodam ulicom i ne ujem ništa. Krupne bijele pahulje guše svaki zvuk. Bijela tišina. Samo snijeg škripi pod mojima nogama dok pahulje pokrivaju krovove ku a.

I grane drve a. Ovaj mir prekida zvuk ralice. Dolazi. Struže ulicom i razbacuje snijeg u stranu.

Odjednom nestaje tišine.

Glasno struganje i resko brujanje motora izazvalo je lavež svih pasa u ulici.

Ralica prolazi i pored mene, a iza nje nestaje ona ista bjelina ugodnog zimskog ugo aja.

Ulica više nije pokrivena nedirnutim bijelim pokriva em. Snijeg više ne škripi pod mojim nogama kao prije. Iza ralice ostaje siva cesta posuta sitnim oštrim kamen i ima.

Pogled mi zastane na borovima posutim sv jet lucav im bijelim snijegom. Tišina se vra a. Bijele pahulje i dalje nježno padaju i za as e opet sve pokriti svojom bjelinom. Idem korak po korak i snijeg opet škripi pod mojim nogama.

Ima ga sve više. Na tisu e zvjezdastih pahulja leprša svuda oko mene.

Tu i tamo pro e automobil. Iako pomalo postaje hladno, uživam u svakom trenutku. Bajkovita, bijela tišina. Vra am se ku i, a u mislima uvam svu bjelinu, svu ljepotu toga zimskog jutra.

Elizabeta Cindri , 7.c II. OSNOVNA ŠKOLA AKOVEC

26

Novi život se ra a

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. studenoga 2009.

Nenad (34) i Melanija (28) Perko iz Lopatinca dobili su Ivana, ro enog 6. studenoga u 14 sati. Po bracu je došla i Hana (5,5).

Zvonko (48) i Marija (38) Jaklin iz Dragoslavec Brega dobili su Kristinu, ro enu 9. studenoga u 14.30 sati. Imaju i Dominika (17) i Karolinu (14).

MT “Leptiri ” vas daruje Roditelje novoro ene bebe koji se pristanu fotogra irati za našu rubriku “Novi život se ra a”, prigodnim e poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka MT tvornica trikotaže iz Štrigove.

Zlatko (40) i Monika (25) Varošanec iz Gori ana dobili su Teu, ro enu 5. studenoga u 2.20 sati.

Robert (33) i Sanja (25) Mar etko iz Totovca dobili su Martina, ro enog 7. studenoga u 4.30 sati. Imaju i Anu (3), Ivana (2) i Leonu (1).

Stjepan (38) i Silvija (30) Klobu ari iz Preloga dobili su Janu, ro enu 7. studenoga u 12.30 sati. Po seku je došao i Luka (5).

Siniša (26) i Emina (28) Medved iz Križovca dobili su Anju, ro enu 5. studenoga u 20.51 sat.

“Me imurska Spli anka” - pjeva ica “Zodiaca” krenula i u solo vode Dvadeset i etverogodišnja Spli anka Lidija Ba i , mnogima u Me imurju poznata kao pjeva ica ponajboljeg našeg rock benda “Zodiac”, po etkom idu e godine izdaje svoj prvi samostalni album. (foto: Zvrzan)

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. studenoga 2009.

ME IMURCI nakon 1990. godine poludjeli za monografijama

Op ina Domašinec izdala monografiju, a uskoro je dobiva i Nedeliš e - Monografije su pokušaj sinteze me imurske povijesti i zato je stvaranje i izdavanje monografija dobra stvar Op ina Domašinec izdala je monografiju koja svjedo i o identitetu, prošlosti i sadašnjem trenutku dvaju mjesta te op ine: Domašinca i Tur iš a. Na toj vrijednoj knjizi radilo se godinama, prikupljeno je obilje materijala što iz raznih arhiva, što iz obiteljskih zbirki. Sve ih je objedinio povjesni ar pro . Vladimir Kalšan, ravnatelj Muzeja Me imurja.

Monografija je upravo ovih dana tiskana u tisu u primjeraka, od kojih e 650 biti besplatno podijeljeno doma instvima u ovoj op ini. Nastajanje i tiskanje monografije za op inu Domašinec trošak je od oko 145 tisu a kuna.

Svoju monografiju uskoro e dobiti i op ina Nedeliš e. Monografija na kojoj je tako er radio pro . Kalšan predo ena je ure iva kom kolegiju na kojemu je zadatak da odobri tiskanje ove knjige.

Dugi niz godina, sve do devedesetih godina prošloga stolje a, Me imurje je imalo tek nekoliko knjiga, koje su u ve oj mjeri napisali stranci, a koje se mogu shvatiti kao monografije ovoga kraja. Kao prva monografija Me imurja uzima se ona pavlina Josipa Bedekovi a – Natale solum iz 1752. godine. O povijesti Me imurja zatim podrobno piše Rudol Horvat. Njegova Povijest objavljena je 1907. godine.

U me uvremenu Me imurje u svojoj knjizi spominje jedan Ma ar, u itelj u Kuršancu. Bilo je to 1895. godine. On je Me imurce opisao kao zanimljive ljude s nizom zanimljivih antropoloških karakteristika, zanimljivih obi aja, vjerovanja i na ina života. Danas svoju monografiju imaju gotovo sve donjome imurske op ine i Grad Prelog, ali i mnoge op ine gornjeg Me imurja.

Najplodniji pisac knjiga o povijesti i monografija - Nakon demokratizacije, nakon što su ormirane op ine, pojavile su se inicijative za op inskim monografijama. Ljudi su postali samosvjesni, htjeli su saznati nešto o sebi, što se doga alo s njihovom sredinom kroz povijest te su tražili na in kako da se sve to skupa izrazi i tako su me angažirali da im prikupim arhivske podatke, a onda i

da izradim kompletne monografije.

Svatko misli da je napisati monografiju lako, ali nije. Vi morate dobro poznavati povijest, morate prona i u arhivima povijesne dokumente te ih morate znati pro itati, morate ih znati prevesti, interpretirati i ugraditi u temu koju pišete. Malo je dokumenata na hrvatskom jeziku, uglavnom su svi na ma arskom i latinskom. Pisati monografiju zaista nije lak i brz posao, dapa e. Kada istražujem povijest nekoga mjesta za potrebe monografije, uvijek po injem od prethistorije. Sre om, zahvaljuju i sustavnim arheološkim istraživanjima i iskapanjima, ovdje u Me imurju imamo mnogo podataka iz vremena prethistorije, antike, ranoga i srednjeg vijeka, pa sve do današnjih dana, otkriva pro . Kalšan, koji je napisao itav niz monografija me imurskih op ina.

Me u njima i onu op ine Pribisalavec, Donji Kraljevec, Šenkovec, zatim Mihovljana i drugih. Pisao je on i monografije udruga i društava, primjerice, Aerokluba akovec ili DVD-a Hodošan, a on je krivac što danas imamo i knjigu o me imurskim Židovima, kao i knjigu o me imurskim vjerskim obi ajima i sakralnim objektima i onu o me imurskoj povijesti. Kaže kako rado pristaje pisati monografije jer tako pokušava doprinijeti stvaranju sinteze me imurske a onda i hrvatske povijesti.

- Mi nemamo sintezu hrvatske povijesti, a nemamo je jer nemamo sinteze regionalnih povijesti. Ove monografije, ali i moja knjiga ‘Me imurska povijest’, jedan je pokušaj sinteze me imurske povijesti. Da bismo imali sintezu me imurske povijesti, moramo znati što se doga alo na prostoru me imurskih op ina i zato je bitno da se radi na lokalnim mikropovijestima i da se zna što se doga alo i u Domašincu i u Kotoribi i u Štrigovi, isti e pro . Kalšan.

Domašin ani bili libertini koji su postali grani ari Svaka monografija na kojoj je radio donosi vrijedne podatke.

Tako iz ove najnovije o Domašincu doznajemo da je to mjesto i taj kraj bio

VELIKI PROJEKT Franje Preložnjaka iz Nedeliš a

Me imurske popevke na nosa u zvuka Ovih dana promoviran je nosa zvuka (CD) na kojem se nalaze napjevi, odnosno pjesme sa smotri Me imurskih popevki u Nedeliš u od 1971. do 2009. godine. Autor projekta je Franjo Preložnjak, jedan od legendi ove kultne priredbe i poznati novinar koji prati kulturna zbivanja u Me imurskoj županiji. Pjesme su u izvornom obliku te u obradi.

Na nosa u zvuka nalaze se 23 napjeva, kojima se na odre eni na in predstavlja ono što Preložnjak smatra ponajboljim i najkvalitetnijim.

Posao nije bio jednostavan jer Preložnjak je preslušao stotine i stotine od 550 napjeva snimljenih u raznim tehnikama.

Svoje mjesto na CD-u našli su Teta Liza, Cecilija Merka , Vlado Mihaljevi , Dunja Knebl, Henrik Šimunkov , Evelin Novak, Nikolina Virgej i drugi pojedinci i skupine koji su prodefilirali pozornicama Me imurske popevke od njezinih za etaka do danas. Zbog zastarjele tehnike i stoga što nisu zabilježene, na nosa u nema popevki prvih godina, ali to ne umanjuje kvalitetu nosa a.

Preložnjakov projekt od zaborava uva me imurske popevke i smotre Nakladnik projekta je KUD “Selja ka sloga” Nedeliš e, a tehni ki su CD osmislili i realizirali Ljudevit i Marko Boš ak, te Josip Ceilinger i Radio 1 akovec. Popevke su izabrali pro . dr.

Stjepan Hranjec, pro . Branimir Magdaleni , pro . Miroslav Novak i pro .

Dragica Karolima Šimunkovi , koji ine prosudbenu komisiju na mnogim nedeliš anskim smotrama. (S. Mesari )

Povjesni ar, prof. Vladimir Kalšan, s ponosom pokazuje monografiju op ine Domašinec, posljednju koja je ugledala svjetlo dana važan dio ortifikacijskoga sustava koji su izgradili Zrinski i bio je važno mjesto u sustavu obrane od Osmanlija koji su bili tu blizu, odmah preko Mure u tzv. kaniškom pašauluku. Na podru ju Domašinca od kraja 16. do sredine 18. stolje a život se zbog te injenice odvijao pod posebnim uvjetima, pod uvjetima tzv. vojni ke organizacije.

Ljudi nisu bili kmetovi, ve libertini, ali kada je prestala opasnost od Turaka, otvorio se proces njihove re eudalizacije, ponovno su pretvarani u kmetove.

Zbog toga je dio njih odselio na granicu s Bosnom, gdje su bili grani ari u okolici današnjega Slavonskog Broda.

Me imurci bi uživali i punili smo nice feudalnim gospodarima Iz monografija se koješta doznaje.

Generalni je zaklju ak da su Me imurci nekada u odnosu na danas živjeli daleko teže, ali puno bolje nego oni u drugim krajevima Hrvatske.

- Imate jedan opis iz sredine 16. stolje a u kojemu se o Me imurcima govori kao o ljudima koji sve imaju, koji se ne žele boriti protiv Turaka, nego bi samo uživali i punili smo nice i hambare svojim eudalnim gospodarima.

U 18. stolje u, kada dolazi do bitnih promjena u gospodarskoj strukturi vlastelinstva, kada se bitno pove ava tlaka, u Me imurju se teško živjelo. Pla ali su naturalnu, radnu i nov anu rentu, smanjili su se seoski posjedi, Me imurci su bili oringaši, pa su pla ao i ogroman podvoz na dugi put. Tada je gotovo došlo do ustanka u Me imurju, no od njega su Me imurci odustali pod prijetnjom vojske koja je i došla u Me imurje. Bilo je vremena kad Me imurci nisu trpjeli

gazde, tutore, a bilo je i vremena kada smo morali to prihvatiti. Me imurje je uvijek bilo grani no podru je i tu je život trebalo organizirati na specifi an na in.

U 18. stolje u, kada prestaje opasnost od Turaka, otvara se komunikacija Baltik – Jadran i Me imurje je na tom glavnom putu te se sve po inje mijenjati. Tu su se nastanjivali Talijani, Grci, Srbi, kasnije i Židovi. Najve a promjena dogodila se s izgradnjom željezni ke pruge 1860. godine. Otada više ništa nije bilo isto, opisuje pro . Kalšan, koji isti e kako ima veliku sre u što itav život radi posao koji voli i što mu je omogu eno da pisanjem knjiga ostavlja iza sebe trag i vrijedne bilješke za budu e generacije.

Kaže kako se pišu i povijest ne umara i da upravo dovršava još jedan za Me imurje izuzetno zna ajan projekt.

Leksikon za one koji su zadužili Me imurje - Lepo mi je pisati o povijesti. To mi je lepo i ja to znam delati i imam još dosta planova. Jedan od njih je Me imurski biogra ski leksikon. Posao na njemu je ve daleko odmaknuo i ja se toplo nadam da u idu e godine ugledati svjetlo dana. U njemu e se na i svi oni koji su Me imurje zadužili u javnom kulturnom, gospodarskom, društvenom, politi kom, sportskom, kulturnom, znanstvenom i drugom. U njemu e se na i osobe od 11. stolje a na dalje, od Bun eva, koji se 1924. godine prvi put spominje s ribnjakom na rijeci Dravi, do aktualnog župana. To je ogroman posao. Mu e me ovi novi, ovi naši aktualni, što o njima napisati. Lako je s onima koji su završili svoj opus, otkriva pro . Kalšan.

(Danijela Mihoci)

PO TRE I PUT u Matici na kavici

Obilježavanje pogibije Nikole Zrinskog i promocija Kajkavskog kolendara Po tre i put novinari i predstavnici Matice hrvatske Ogranak akovec susreli su se na tradicionalnom mjese nom druženju. Predsjednik akove kog ogranka Matice pro . dr. sc. Stjepan Hranjec ovom je prilikom izvijestio o sjednici Predsjedništva Ogranka na kojoj je glavna tema bila rasprava o stavu i odnosu Matice prema spomen - obilježjima civilnim žrtvama rata, braniteljima i poginulima za vrijeme anti ašisti ke borbe.

Re eno je da je svako obilježavanje onih koji su pokojni duboko civilizacijski in, te da bi predstavnik Matice trebao biti na svim takvim komemoracijama.

U narednim tjednima pak nas o ekuje obilježavanje nekoliko važnih datuma. U srijedu 18. studenoga obilježit e se 345. obljetnica nesretne kuršene ke pogibije Nikole Zrinskog akove kog. Program u

Gornjem Kuršancu po et e od 16 sati. U petak 20. studenoga obilježit e se 80. obljetnica ro enja pro . dr. sc. Zvonimira Bartoli a, dugogodišnjeg predsjednika Matice, a isti dan održat e se i sve ano predstavljanje Hrvatskog kajkavskog kolendara 2010., i to u restoranu “Kruna“ nakon 16 sati.

Ovogodišnji Kolendar ima neuobi ajeno mnogo stranica, skoro 700, što govori o pove anom zanimanju suradnika, ali i o potrebi da je u toj kvantiteti materijala potrebno znatno više ra una povesti o njihovoj kvaliteti. Želja je Predsjedništva da Kolendar ne bude sveden u okvire dosadašnjih takvih publikacija nego da objavljuje i ambicioznije, znanstvene i šire lanke – rasprave, eseje i sli ne orme. Zato bi od idu e godine Kolendar mogao iza i u potpuno redizajniranoj ormi.

17. studenoga 2009.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PODJELOM nagrada kraju je priveden Mjesec hrvatske knjige

Stalno se pove ava broj ita a Ve tradicionalno knjižnice diljem Hrvatske u razdoblju izme u 15. listopada i 15. studenoga obilježavaju Mjesec hrvatske knjige, manifestaciju kojom se nastoji promicati kultura itanja, literarna umjetnost, knjižnice, pisci i njihova djelatnost.

Mjesec hrvatske knjige ove je godine bio posve en temi astromomije, u povodu obilježavanja 2009. godine kao Me unarodne godine astronomije (u znak 400. obljetnice prvoga astronomskog promatranja uz pomo teleskopa koji je proveo Galileo Galilei), tako se u ovih tridesetak dana pri alo i o astronomiji, a još više o zna enju i vrijednosti knjiga.

Obilježavanju ovih aktivnosti ve se nekoliko godina pridružuje i Knjižnica “Nikola Zrinski” akovec, pa su i tako ondje u proteklih mjesec dana održani književni susreti, likovne radionice na temu svemira, izrada nakita, mali sajam sakuplja a, besplatni upisi za školarce. Jedna od najzanimljivijih aktivnosti bilo je “ itanje pod zvijezdama”. Rije je o akciji koja je osvojila Hrvatsku, tako se u petak 23. listopada u svim gradovima i mnogim naseljima uprili ilo itanje u javnim prostorima - na trgovima, u restoranima, tramvajima, na autobusnim stajalištima, pred školama, knjižarama, knjižnicama, muzejima. Kod nas akcija je napravljena na Trgu Republike.

S ovogodišnjim Mjesecom knjige u Knjižnici su veoma zadovoljni, ali i s porastom broja korisnika Knjižnice. - Budu i da vidimo da je svakodnevna luktuacija i dolazak korisnika u porastu, možemo re i da kona na godišnja statistika pokazuje kako je iz godine u godinu sve ve i broj itatelja koji zaista puno pro itaju. Velik je broj onih koji pro itaju više od sto naslova u periodu od deset mjeseci, dok favoriti naj ita i i preko 200 knjiga. Ako emo

hovitost vrhunskoga urbanog glumca koji demonstrira apsolutnu pobjedu glumca i profesije u pravom smislu rije i, samo je dio hvalospjeva kojima su kriti ari popratili izvedbu Vilija Matule u predstavi “M¨nchhausen”.

Predstava je dobila brojne nagrade, a zamišljena je kao gluma ka akrobacija u kojoj sudjeluju i gledatelji. Režija: Boris Kova evi ; igra: Vilim Matula; trajanje: 70 minuta; preporu ujemo starijima od 15 godina.

Nagra eni s likovno - literarnog natje aja povodom Mjeseca hrvatske knjige imati još više takvih ita a, mislim da e nam život i napredak Hrvatske biti puno bolji i to je garancija da smo na dobrom putu, kazala je Ljiljana Križan, ravnateljica Knjižnice.

Uskoro bi ita i mogli dobiti i novoure ene, proširene prostorije Knjižnice. Kako su od Grada dobili bivši asni ki dom, Knjižnica sada, osim na ure enju prostorija, radi i na dobivanju sredstava za opremu.

- Dobili smo sredstva na nekim natje ajima, još o ekujemo sredstva od Ministarstva kulture, tako da

Ovogodišnja naj ita ica Dje jeg odjela Knjižnice “Nikola Zrinski” Tea Pranklin pro itala je ak 168 naslova

u enica I. Osnovne škole, 5. razreda. Tea je u ovoj godini posudila ak 168 naslova. - Dolazim skoro svaki dan, jer brzo itam, oko 100 stranica u jednom satu. Najviše volim itati krimi e, a najdraža knjiga mi je ‘Pet prijatelja: Misteriozni nestanak’. Knjiga mi se svi a jer je posebna na svoj na in, otkrila nam je Tea Pranklin ovom prilikom.

emo idu e godine, unato recesiji, asni ki dom barem dijelom opremiti, dodala je ona.

Nagra eni za likovno literarni natje aj Zatvaranje ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige zvani no je obilježeno podjelom nagrada najboljima na tradicionalnom likovno - literarnom natje aju povodom Mjeseca knjige. Ove godine pristiglo je najviše radova nego ikad do sad, a nagrade su osvojili: likovni radovi: Vanja Žemlji , 1.b r., OŠ Strahoninec; Ema Bogdan, 1.c r., III. OŠ; Tomislav Pruni , 1.b r., OŠ Strahoninec; Angie Polanec, 2. r., PŠ Žiškovec; Patricija Turk, 3. r., PŠ Žiškovec; Nikolina Mar ec, 4. r.

PŠ Žiškovec; Alen Hozjan, 1.b r., OŠ “Petar Zrinski“ Šenkovec; Matija Zadravec, 3. r., PŠ Ma kovec; Florijan Mar ec, 2. r., PŠ Žiškovec; Ines Kova i , 1. r., PŠ Žiškovec; Danijela Jug, 2. r., PŠ Ma kovec; Izabela Boži , 4.b r., OŠ Strahoninec; Matija Farkaš, 3.b r., OŠ “Petar Zrinski“ Šenkovec; Tena Šari , 3. b r., OŠ Strahoninec; Meri Mikac, 2. b r., OŠ “Petar Zrinski“ Šenkovec; Lana Benkovi , Ivana Brle i , Antonia Talaš, 3.b r., OŠ “Petar Zrinski“ Šenkovec; Tena Jalšovec, Zrinka Premuš, Nikolina Valkaj, Helena Strniš ak, 1.b r.., OŠ “Petar Zrinski“ Šenkovec; Alen Polanec, 3.a r., OŠ “Petar Zrinski“ Šenkovec; literarni radovi: Dario Gašpari , 7.c r., II. OŠ; Veronika Mesari , 6. b r., II. OŠ; Tena Murk, 2. b r., OŠ “Petar Zrinski“ Šenkovec; Tara Baranaši i Tena Gori anec, 3. a r., OŠ “Petar Zrinski“ Šenkovec; Klara Dobrani , 8. a r., OŠ Nedeliš e; Eva Kolarek, 6. b r., OŠ “Petar Zrinski“ Šenkovec; Nina Matješec, 4.a r., OŠ Strahoninec; Niko Novak, 3. a r., OŠ “Petar Zrinski“ Šenkovec.

Po inju kreativne radionice za odrasle Raznolike aktivnosti akove ke knjižnice ne staju sa završetkom Mjeseca knjige, tako ve u planu imaju cijeli niz kreativnih radionica, no ovaj put za odrasle.

Radionice su namijenjene grupi od 15 polaznika, stoga iz Knjižnice mole da im se, ukoliko ste zainteresirani za radionice, javite što je prije mogu e, najkasnije do 20. studenoga, kako bi mogli potvrditi termin održavanja radionica.

Pla anje radionica potrebno je izvršiti najkasnije do 30. studenoga.

U cijenu svake radionice ura unat je kompletan materijal, a sve što izradite ostaje Vama.

Radionice e se održati u Knjižnici “Nikola Zrinski“ akovec u prostorima Igraonice “Bamblek“ prema sljede em rasporedu: 8. prosinca (utorak): 16.30 – 18.30 sati - Blistavi diskovi umjesto kuglica i snježne kugle - izrada raznih boži nih ukrasa, koriste i razne tehnike. Cijena radionice: 100 kn.

9. prosinca (srijeda): 16.30 18 sati - estitke - razne tehnike, poklon vre ice, kutije - od starog napraviti novo. Cijena radionice: 70 kn.

19. i 20. sije nja 2010. (utorak i srijeda): 16.30 – 18.30 sati - Mozaik - izrada ogledala ili pladnja, nakit, teglica (u kombiniranoj tehnici). Cijena radionice: 120 kn (za oba dana).

Na in pla anja: uplatu izvršiti na broj žirora una knjižnice 2392007-1100062685 za kreativnu radionicu (i datum radionice).

Zajedni ka snimka za vje nu uspomenu iz Praga lanovi KUD-a Donji Vidovec sudjelovali su u Pragu na folklornom festivalu “South city playing, singing and dancing”. Donjovidov ani su se predstavili sa spletom me imurskih plesova. Na festivalu su nastupila društva iz eške, Gr ke, Srbije, Crne gore, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Ma-

Teatroman predstavlja ”Münchhausena” Na ovotjednoj Tribini u Centru za kulturu s po etkom u 20 sati Teatro man igrat e ”M¨nchhausena”. Popularni glumac Vili Matula u ovom e svojevrsnom monospektaklu oživjeti lik njema kog baruna Karla Friedricha Hieronyma von M¨nchhausena (1720. - 1797.), najpoznatijeg lašca na svijetu.

- .... Briljantne gluma ke akrobacije, re enice koje stižu pokret, misao brža od mogu nosti gledateljeva zaklju ivanja, baletna gipkost i preciznost, du-

Naj ita i: Aleksandar Kapelari i Tea Pranklin Tradicionalno svake godine akove ka Knjižnica povodom Mjeseca knjige nagra uje i naj ita e. Ove godine na Op em odjelu najviše knjiga je posudio trinaestogodišnji Aleksandar Kapelari, u enik 8. razreda I. Osnovne škole akovec, i to ak 263 naslova.

Na dje jem odjelu pak je najviše knjiga pro itala desetogodišnja Tea Pranklin, tako er

Tribina , 19. studenoga u 20 sati

KUD DONJI VIDOVEC gostovao u Pragu

Oduševili ešku publiku arske, Slova ke, Rumunjske i Hrvatske.

Kako govore mnogobrojne impresije kako organizatora, tako i publike, nastup KUD-a Donji Vidovec ocijenjen je izvrsnim, što

najbolje oslikava buran aplauz tijekom i nakon nastupa. KUD je ina e nastupio na poziv direktora festivala František Hluchanija u eškom društvu tako er u Pragu.

Osim nastupa, bila je to prilika da

se posjete znamenitosti Praga, Budimpešte i Be a. Troškove putovanja snosili su sami lanovi društva uz pomo Op ine Donji Vidovec. Vratili su se puni dojmova, s novim poznanstvima, umorni ali sretni, sa željom da u budu nosti barem jednom godišnje sudjeluju na sli nim festivalima. (af)

IZLOŽBENI prostor CZK-a, 19. studenoga u 19 sati

Otvorenje pete me unarodne revije turisti ke fotografije kontinentalne Hrvatske U Izložbenom prostoru CZK-a u etvrtak 19. studenoga u 19 sati otvorit e se peta me unarodna revija turisti ke fotogra ije kontinentalne hrvatske - “Tourphoto 2009.”

O ekuje se odaziv šezdesetak autora iz šest zemalja s dvjestotinjak fotogra ija, od kojih e pedesetak biti izabrano za izložbu.

Kontinentalni turizam RH neosporno krije golem potencijal koji je potrebno promovirati. Me unarodna revija turisti ke fotogra ije korak je više u nastojanju da se prezentiraju posebnosti sjever-

ne Hrvatske. Tema ove izložbe je: turizam kontinentalne Hrvatske (putovanje, zimovanje, ljetovanje, smještaj, gastronomija, biciklizam, jahanje, lov, planinarenje, pustolovni turizam, rafting, sportski ribolov, vjerski turizam, zdravstveni turizam itd.).

Suorganizatori su Turisti ka zajednica Koprivni ko - križeva ke županije, Foto - kino klub Drava iz ur evca, turisti ke zajednice središnje Hrvatske, Centar za kulturu akovec. Izložba ostaje otvorena do 10. prosinca 2009. godine.

SUDJELUJTE na Umjetni kom eksperimentu EEII ‘09

Kombinacijom razli itih medija do unikatne umjetni ke forme Šesti po redu EEII ‘09 (Eksperimentalne elektronske intervencije) održat e se u akovcu, u galeriji zgrade “Scheier” 5. prosinca od 10 do 22 sata, a okupit e novomedijske umjetnike iz Hrvatske i inozemstva koji e zajedni ki raditi s lokalnim umjetnicima na 12-satnom stvaranju. Kombinacijom razli itih medija (zvuk, video, fotogra ija, dizajn, nove tehnologije ...) sudionici e proizvoditi unikatne umjetni ke forme.

EEII’09 poziva sve koji bi željeli sura ivati i umjetni ki eksperimentirati na doga anju da se pridruže EEII forumu na adresi: http://eeii. amajk.com/forum, i podijele svoje ideje! Me usobna suradnja i razmjena znanja glavni je cilj EEII i zato je otvoren za sve ljude bez obzira na znanje i prethodna iskustva.

EEII e se formom razlikovati od uvriježenih principa umjetni kog prezentiranja gdje pojedinci tradicionalno, samostalno ili u grupi predstavljaju svoje djelo. Svake se godine princip EEII festivala mijenja i prilago uje lokalnim prilikama, potrebama, prostoru u kojem djeluje i kolektivnoj energiji koju sudionici nose sa sobom. Ove godine, budu i da se održava u prostorima galerije, formom se prilago ava izložbenom prostoru, ali ga istodobno dekonstruira i daje mu nove namjene.

EEII’09 inzistira na suradnji i povezivanju umjetni kih praksi sudionika.

Doga anje partnerski organizira nekoliko organizacija (UKE iz Križevaca, Doma i iz Karlovca, ACT iz akovca), kao i brojni pojedinci iz akovca, a podupiru ga Ministarstvo kulture, REDEA, Me imurska županija i Grad akovec.

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

“Nedelski snoboki” u izvedbi KUU-a “Selja ka sloga” Nedeliš e

Smotru su otvorili KUD “Katruže” Ivanovec sa “Spominkima”

17. studenoga 2009.

Kako izgledaju “Doge jesenske ve eri” pokazao je KUD “Selja ka sloga” Donja Dubrava

U KOTORIBI je održana sedma smotra me imurskih narodnih obi aja

Obi aji su naša osobna karta i putovnica za Europu - Jedna mudra glava je rekla: Bolje da nestane selo nego obi aji.

Zakaj je to tak rekla? Zato kaj su naši obi aji naša legitimacija, naša osobna karta. ‘Ko je nema, ga zapreju, ne? Osim toga, oni su i naš pasoš za Europu, kazao je prof. dr. sc. Stjepan Hranjec na zatvaranju sedme po redu smotre me imurskih narodnih obi aja koja je prošli vikend održana u Kotoribi.

Smotru su organizirali Kulturno - umjetni ko društvo Kotoriba i Zajednica KUU-a Me imurske županije, a svrha ovog programa je podsjetiti nas, a neke i tek upoznati, sa zanimljivom i bogatom tradicijom i obi ajima našeg zavi aja. Vrijednost ove smotre je i u druženju i prijateljstvu me u KUD-ovima, koja se svake godine nadogra uje.

S obzirom na to da se rado o sedmoj smotri, iskustvo i rutina kako je odraditi na najbolji na in ve postoji, a Vinko Horvat, predsjednik KUD-a Kotoriba, u ime organizatora kazao je: - Vrlo smo

zadovoljni našim ovogodišnjim naporom. Uhodana smo ekipa koja ovo zaista može i mislim da e svi re i da smo i ove godine smotru uspješno odradili. Sve ovo napraviti slatka je muka, ali nas ne boli.

Ambijent je u samoj dvorani bio toliko dobar da bolji ne može biti, a i aktivnost samih izvo a a pokazala je da se dobro raspoloženje može prenijeti i na publiku. Tako

je i smotra opet opravdala svoje postojanje.

Smotra narodnih obi aja i ove je godine privukla velik broj KUD-ova, ali i ostalih posjetitelja željnih o uvanja kulturne tradicije me imurskog kraja. U dva dana, koliko je smotra trajala, bogatstvo me imurske tradicije i baštine potrudilo se pokazati jedanaest me imurskih društava i udruga.

Obi aji se nose u sebi Tako su se u subotu na pozornici izmijenili KUD “Katruže” Ivanovec sa “Spominkima”, KUD “Selja ka sloga” Donja Dubrava s “Doge jesenske ve eri”, KUU “Selja ka sloga” Nedeliš e s “Nedelski snoboki”, KUD “Žiškovec” Žiškovec i “Kaj se tre zvaliti, se ve nebre

skriti” te KUU “Društvo žena Gornji Kraljevec” koji je izveo “Zajtrek na senokoši”.

U nedjelju program je otvorilo KUD “Ma kovec” Ma kovec s obi ajem “Mlaci”, a zatim su se pokazali redom KUD “Podturen” Podturen s “Delali bomo gostuvajske cimere”, KUD op ine Donji Kraljevec s “Na

Doma ini otpravili de ke u vojsku Doma ini smotre, KUD “Kotoriba”, za ovogodišnju smotru pripremili su obi aj “Otpravljanje i rukuvanje vu vojsku”, koji su za scenu pripremili Anica Jauk i Vinko Horvat, ina e predsjednik KUD-a Kotoriba. Upravo nam je on opisao kako je izgledao ovaj obi aj: Ono što se ukratko ovdje u Kotoribi moglo vidjeti jest mala sekvenca svega toga. Nekada, zna i prije pedesetak - šezdesetak go-

dina, to je nekako sli no izgledalo.

Naravno, sku enost pozornice nije mogla dati potpunu sliku toga, no dali smo sve od sebe. Drama se odigravala ve er prije odlaska samog regruta, dok se ujutro vojnika kona no ispratilo uz pleh glazbu.

Ovo nam je pomogla do arati Limena glazba Belica, a upravo smo kroz dovo enje živih svira a htjeli do arati taj obi aj. Mislim da smo onoliko koliko nam je dopuštala pozornica uspjeli u tome.

Doma ini, KUD “Kotoriba”, prikazali su “Otpravljanje i rukuvanje vu vojsku”

badnju ve er”, HKUD “Gori an” Gori an i “Japa su hmrli (Verestovaje)”, KUD “Strahoninec” Strahoninec s “Fašnik - kaj je to?”, te doma ini, KUD “Kotoriba” Kotoriba i “Otpravljanje i rukuvanje vu vojsku”.

Po završetku predstavljanja posljednjeg društva održan je i okrugli stol na kojem je stru na prosudbena komisija dala svoje mišljenje o smotri i smjernice kako još poboljšati cijelu manifestaciju. Ove godine komisiju su inili Smiljana Petr Mar ec, muzejska savjetnica Muzeja Me imurja akovec, i dr.

Stjepan Hranjec, koji je ujedno zatvorio smotru rije ima: - Ovi izvo a i koje smo ovdje gledali to nisu nau ili u školi. To oni nose u sebi. I to je ta ljubav i predanost. Ja im od srca želim da zbog toga ova kotoripska smotra živi i dalje i da se živi i zdravi i za dvije godine opet sretnemo.

Dvodnevnu sedmu županijsku smotru me imurskih narodnih obi aja na vrlo zanimljiv i osebujan na in vodili su Edita Farkaš Niki i Alen Fuš. (mn, foto: Z. Vrzan)

17. studenoga 2009.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PREDSTAVLJAMO “me imursku Spli anku” Lidiju Ba i , pjeva icu grupe “Zodiac” koja uspješno razvija i svoju samostalnu karijeru

S nestrpljenjem iš ekujem izlazak svoga prvog samostalnog albuma - Dobitnica sedam nagrada na etiri festivala, 24-godišnja Spli anka Lidija Ba i , mnogima je u našem kraju poznata najviše kao izvrsna pjeva ica poznatog me imurskog rock benda “Zodiac”, po etkom idu e godine izdaje svoj samostalni glazbeni prvijenac Simpati na Lidija, koja je nakon završene ekonomske škole upisala studij ekonomije koji, iako je trenutno na ekanju, planira završiti, ve nešto više od dvije godine živi u Zagrebu, a na preseljenje iz južnih krajeva utjecao je i po etak suradnje sa spomenutim me imurskim rockerima. Neki je poznaju kao inalisticu showa “Hrvatski idol” na kojem je nastupila s 19 godina i osvojila drugo mjesto.

Trenutno je pred njom snimanje za emisiju “Svirci moji”, dok je u 12. mjesecu o ekuje gostovanje u “Hrvatskoj uživo”.

Ve je imala prilike predstaviti se hrvatskoj javnosti, i to s pratnjom Marka Tomasovi a na klaviru u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” te uz klapu “Grobnik” u emisiji “Lijepom našom”.

Prije dvije godine sklopila je suradnju s uglednim hrvatskim skladateljem Markom Tomasovi em, s kojim je realizirala i svoju prvu pjesmu “Dan iza vje nosti”.

Pjesmom “Kiša”, uz velike pohvale, osvojila je i brojne nagrade, me u kojima su i nagrade žirija i publike na Zagrebfestu 2008., dok je Marko Tomasovi pokupio nagradu za najbolju skladbu. Pred njom je nastup na Me imurskom festivalu - MEF-u i Zagrebfestu 2009. na kojem e ponovno pokušati osvojiti i publiku i žiri.

Više nego dovoljna razloga da predstavimo Lidiju našim itateljima.

• Kada si se uop e po ela baviti pjevanjem?

- Pjevanjem se bavim od svoje desete, jedanaeste godine.

Sve je po elo s Dje jim festivalom 1997. godine, na kojem sam

dobila prvu nagradu publike i žirija s pjesmom Miše Limi a, hitmakera starih “Stijena”. Nakon toga više sam se po ela baviti glazbom. U lanila sam se u jednu vokalno - plesnu skupinu ‘Perle’, pod vodstvom cijenjene Ingrid Flesch, gdje sam punih sedam godina bila glavni vokal. S njima sam nastupila na dvije ‘Dore’, na splitskom festivalu ‘Grand prix’ i još nekim festivalima. Ovdje je zapravo po elo moje pjevanje.

• Uskoro izlazi tvoj prvi album. Kada ga možemo o ekivati i s kim sura uješ na svojem prvijencu?

- Upravo radimo na solo albumu koji bi trebao iza i u sije nju ili velja i, dakle, po etkom idu e godine. Moramo snimiti još jednu pjesmu, što emo uraditi kroz ovih mjesec - dva. Što se ti e suradnje, prije nešto manje od dvije godine po ela sam raditi s Markom Tomasovi em, koji e potpisivati glazbu za sve moje pjesme na mom prvom albumu. Aranžmane mi radi Aleksandar Valen i , a što se ti e tekstova, sura ujem s raznim tekstopiscima. Od Roberta Pilepi a i Marija Šimunovi a koji mi je napisao ‘Kišu’ pa do Sandre Baschiere koja mi je napisala novu pjesmu ‘Tišina’. Zanimljivo je da je Sandra inalistica skorašnjeg izbora za Kraljicu Hrvatske. S Markom sam realizirala svoj prvi singl ‘Dan iza vje nosti’, koji smo napravili i u engleskoj verziji koja se dosta vrtjela i vani. Nakon toga napravili smo drugu pjesmu ‘Kiša’, kojom smo osvojili tri prve nagrade na prošlogodišnjem Zagrebfestu: prve nagrade žirija i publike te nagradu za najbolju skladbu. Tada smo po eli još više raditi te su uslijedile

Cijenim Cetinskog, Olivera, Gibonnija...

• Koje bi hrvatske pjeva e izdvojila kao kvalitetne i s kim bi voljela sura ivati?

- Ina e sam voljela pokojnog Tošea Proeskog, no, on nije hrvatski pjeva . Od hrvatskih pjeva a iznimno cijenim Tonyja Cetinskog, Olivera Dragojevi a, Gibonnija, a svi a mi se i glas Gorana Karana. Što se ti e suradnje, za sada nisam razmišljala ni o kakvoj suradnji jer, kako sada radim na svom prvom albumu, htjela sam da to bude moj prvi samostalni album. Dok do e na red drugi album, onda u razmišljati o nekoj suradnji.

Uglavnom, kada bih radila duet, to bi de initivno bio duet s muškim vokalom. (hz) • Kad ste po eli svirati po svadbama?

- Po svadbama smo po eli svirati nedugo. Mislim da nam je prva svadba bila prošle godine, kada je takvih svirki bilo rje e.

Ove pak smo godine malo više svirali po svadbama, a za sljede u godinu imamo ve dogovoreno nekoliko svirki. Može se re i da svake godine ima sve više zainteresiranih mladenaca. Dosta pjeva a govori: ne bih ja svirao po svadbama, a ja u baš re i da volim svirati po svadbama.

• Svirate po cijeloj Hrvatskoj, a ne samo po Me imurju?

- Sviramo svugdje, mada nismo svirali puno po Dalmaciji, a voljela bih kada bi malo eš e tamo svirali. No, esto sviramo i izvan Hrvatske, posebice u Sloveniji, a svirat emo i u Austriji. Što se ti e Slovenije, tamo sviramo i za Novu godinu.

• Kako si se uklopila s de kima iz Zodiaca i planirate li možda snimiti album?

- Sje am se kada sam tek došla u bend na prvu probu i nisam ih ništa razumjela. Dok su sa mnom pri ali, pokušavali su ‘književnije’ govoriti, pa smo se još nekako sporazumjeli, no, kada su oni po eli me usobno pri ati, ja ih baš ništa nisam razumjela. Sada ve dosta toga znam i privikla sam se na me imurski. Što se ti e albuma, razmišljamo da nešto zajedni ki napravimo. To još dogovaramo. Dosta nam ljudi govori da snimimo nešto, tako da vjerojatno bude nešto.

Najzanimljiviji doga aji u karijeri Kao najzanimljiviji doga aj u svojoj karijeri Lidija isti e nastup na Zagrebfestu, kada je odnijela pobjedu. - To mi je zapravo bio prvi samostalni nastup i stvarno nisam o ekivala pobjedu. To no se sje am kako stojim u garderobi i prilazi mi gospo a koja mi je kazala da sam pobijedila i ponijela sve nagrade. Prva reakcija bila je da se šali, ali ispalo je da sam doista pobijedila. To je onaj doga aj kada stvarno ne o ekujete.

Me u zanimljivije pri e svoje karijere izdvaja onu kako se odlu ila na suradnju s Markom Tomasovi em.

- Htjela sam po eti nešto raditi samostalno, a nisam znala kome bi se obratila. I tada sam jednom na radiju ula pjesmu za koju je moja sestra znala da je pjesma Marka Tomasovi a te mi je predložila da bi to bio dobar autor za mene. I tako sam se odlu ila javiti baš njemu.

Volim re i da nas je zapravo spojila moja sestra. (hz) i druge nagrade. Na Mostarfestu osvojila sam nagradu za najboljeg debitanta, na festivalu Melodije Istre i Kvarnera osvojila sam nagrada za najbolju interpretaciju i za najboljeg debitanta te sam se s festivala u Crnoj Gori ‘Sun ane Skale’ vratila s osvojenim 2. mjestom i srebrnom plaketom, koje sam osvojila baš pjesmom ‘Kiša’.

Odli no mi je sa Zodiacom • Poklapa li se vrsta glazbe koju ti voliš i ono što pjevaš?

- Može se re i da se poklapa.

Volim slušati pop, rock, soul i blues, najviše nekakav blues i rock, a to ve inom i pjevam. S bendom

Tina Turner moj je glazbeni uzor ‘Zodiac’ sviramo rock klasike, funky i pop, pa i nešto bluesea. To je otprilike taj repertoar koji svima u bendu odgovara. Ali tako er volim i klapski izri aj pa sam napravila jednu pjesmu u suradnji s klapom ‘Grobnik’. S pjesmom ‘Ne moren kontra sebe’ koju izvodim sa spomenutom klapom dobila sam dvije nagrade na festivalu ‘Melodija Istre i Kvarnera’. To mi je prva pjesma u malo druga ijem izri aju. Rekla bih da mi je to bio veoma zanimljiv izlet. Pjesma se dosta vrti po hrvatskim radijima i bila je na mnogim top listama na prvom mjestu. Puna je etiri mjeseca bila na nacionalnoj top listi, što je dobar znak. Uglavnom slijedi nastavak suradnje s

klapom ‘Grobnik’. U prolje e planiramo izbaciti još jednu pjesmu.

U biti, ve smo je snimili, samo je treba završiti i baš me zanima kako e pro i sljede a pjesma koja e biti u dalmatinskom izri aju.

• Kako i kada je po ela suradnja sa Zodiacom?

- Suradnja je po ela prije tri godine, to nije, u listopadu 2006. godine. Spojio nas je Zrinko Tuti .

Naime, Zodiac je tražio pjeva icu, a ja sam tražila bend. Baš sam zahvalna što smo sad zajedno jer davno bi se razišli da nije išlo.

Dosta sviramo, što mi je posebno drago. Svaki vikend nam je popunjen, a osim rockerskih svirki sviramo i po svadbama.

• Imaš li glazbenog uzora i tko je to?

- Meni je moj ženski glazbeni uzor Tina Turner. Obožavam je jer dok je bila i u mla im danima imala je sve, od glasa, stasa, pokreta na bini ... Tako da mi je ona najve i uzor u glazbi.

• Kako bi prokomentirala glazbenu scenu u Hrvatskoj?

- Mislim da Hrvatskoj nedostaje kvalitetnih pjeva a, jer mi se ini da na našoj sceni ima dosta nepjeva a. Ne bih komentirala koji su to, ali ima ih mnogo.

Veoma mi je žao što ima mnogo kvalitetnih pjeva a koji ne mogu na i svoje mjesto pod tim ‘estradnim nebom’.

(H.Ze ar, foto: Zlatko Vrzan)

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. studenoga 2009.

V.B.Z. poklanja knjigu najbržim itateljima

KNJIGA tjedna: Tkanje života psihološki priru nik prof. dr. Mirjane Krizmani

Kemija smrti Simona Becketta

Ne nudi ruži aste nao ale

V.B.Z. knjižara dvojici najbržih itatelja koji se pojave u redakciji Me imurskih novina s novim primjerkom novina poklanja knjigu gKemija smrti h Simona Becketta.

Kemija smrti Simona Becketta pruža nam nešto sasvim druga ije od onog na što bi nas mogao asocirati njegov Nobelom nagra eni i nešto slavniji prezimenjak. Ova dinami no i vrsto strukturirana pri a tek se uvjetno smješta unutar podžanra “forenzi kog trilera”, dok dominantnim ipak ostaje snažan okvir klasi nog krimi a. Poznati model ‘zatvorene sobe’ u ovom slu aju je proširen na cijelo jedno zaba eno englesko selo, a vodi nas, preko gomile pogrešnih tragova, do, i u okvirima žanra, zaista neo ekivanog raspleta. Roman zadivljuju e dinamike itanja, koji vas i doslovno – okretanje stranica velikom brzinom može biti naporan posao! – ostavlja bez daha. Bivši forenzi ki stru njak dr. David Hunter odlu uje se, nakon obiteljske tragedije, odre i briljantne karijere te se posvetiti izvornom pozivu rade i kao lije nik op e prakse u seocu na rubu mo vare i kolektivnog pam enja. Žive i mirnim životom ondje provodi tri godine, sve dok serija neobi no okrutnih i bizarnih ubojstava ne uzdrma mirnu, repetitivnu svakodnevnicu. Lokalna policija je zbunjena i dezorijentirana, dok sasvim slu ajno glavešine ne saznaju da pred nosom imaju jednog od vode ih svjetskih forenzi kih stru njaka. Dr. Hunter, pomalo neo ekivano, odlu uje prihvatiti zadatak...

Kemija smrti vrhunski je triler uvršten u uži izbor za CWA Duncan Lawrie Dagger nagradu, najvažniju svjetsku književnu nagradu za literaturu iz podru ja krimi a, odnosno trilera. Preveden je na više od dvadeset jezika, te je postao me unarodni bestseler.

Prošlotjednu knjigu dobila je: Prošlotjednu knjigu “Proces prisutnosti” Michaela Browna dobila je Zlatka Matjašec iz Totovca.

Popusti na knjige Izdava ka ku a V.B.Z. U svojoj akove koj knjižari organizira prigodnu prodaju knjiga iz svog izdava kog programa po popustima koje daje i na sajmu knjiga Interliber. Za svoja izdanja nude popuste od 10 do ak 70 posto, pa su mnogi naslovi dostupni po cijenama ve od 20 kuna. U ponudi je više od 300 naslova.

akove ka Knjižnica “Nikola Zrinski” preporu uje: Knjige za djecu:

Sve ono što smo dobili na po etku, kao i okolina u kojoj smo se rodili, može nam štetiti i koristiti, ovisno o tome što emo sami u initi s tim.

Te datosti slikovito možemo zamisliti kao osnovicu tkanja na kojem emo sami tkati tkanje svog života.

smo se rodili, može nam štetiti i koristiti, ovisno o tome što emo sami u initi s tim. Te datosti slikovito možemo zamisliti kao osnovicu tkanja na kojem emo sami tkati tkanje svog života.

Možda su neke po etne niti malo tanke, možda nam se ne svi a boja nekih drugih, ali to tkanje uvelike je u našim rukama, samo što to moramo najprije prepoznati, a zatim nau iti tkati što ljepšu i bogatiju tkanicu - kazuje je prof.

Krizmani .

Knjigu Tkanje života ilustrirao je Roko Idžojti , višestruko nagra ivani mladi karikaturist.

Autorica nagra ena zbog afirmacije žena Jedna od prvih profesorica psihologije na zagreba kom Filozofskom fakultetu dobila je nagradu Gradske skupštine Grada Zagreba za za doprinos a irmaciji žena u društvu dugogodišnjim javnim djelovanjem te za postignute rezultate u podizanju kvalitete života gra ana Zagreba i Hrvatske.

Kao znanstvenica znatno je pridonijela razvoju visokoškolskog obrazovanja te ostvarila izuzetnu ulogu u popularizaciji psihologijske znanstvene misli i društvenoj a irmaciji psihologijske struke. Jedna je od utemeljiteljica u svijetu poznate Zagreba ke psihologijske škole te Katedre za zdravstvenu i klini ku psihologiju. Obja-

vila je brojne znanstvene radove iz podru ja eksperimentalne i diferencijalne psihologije te pridonijela razvoju civilnog društva. Kao angažirana intelektualka pisala je o ratu u Hrvatskoj s psihosocijalnog aspekta i o njegovim posljedicama.

Sudjeluje u radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i u Urbanisti kom savjetu Zelene akcije koji s udrugom Pravo na grad organiziraju javne aktivnosti za sprje avanje devastacije Zagreba. Jedna je od osniva ica humanitarne udruge “Dobrobit” i psihološkog savjetovališta na zagreba kom Filozofskom fakultetu.

Spajaju i ulogu znanstvenice, sveu ilišne nastavnice,

psihologinje i društveno aktivne gra anke, sudjeluje u promjeni stereotipne percepcije položaja žena u našoj sredini.

Gustafi - “Chupacabra”

Knjige za odrasle: Slavenka Drakuli : Tijelo njenog tijela

WEB preporuka:

www.seoski-turizam.net Na adresi www.seoski-turizam.net možete prona i dosta zanimljivog sadržaja koji bi mogao privu i obi ne smrtnike koji ne teže za ne im glamuroznim i nedodirljivim, nego ne im što se nalazi blizu i oko nas svih.

Glavni izbornik nudi nekoliko hrvatskih županija u kojima se autor stranica dotaknuo nekih

Autorica o knjizi

Psihologija je struka iji je uspjeh ovisan o tome koliko oni kojima

pomažemo znaju i razumiju kako psiholog može pomo i. O psiholozima postoje stereotipi i predrasude koje ova knjiga pokušava razbiti, otkriva urednica Pocrni Mlakar.

Profesorica Krizmani u Tkanju života piše o bolnim doga ajima, osu ivanju drugih ljudi, izboru životnog partnera, agresiji, toleranciji, primanju i pružanju pomo i, religioznosti, suo avanju s neuspjehom, suo avanju s uspjehom, smislu za humor i drugim temama.

- Sve ono što smo dobili na po etku, kao i okolina u kojoj

ALBUM tjedna

Mato Lovrak: Neprijatelj broj 1 Eugenios Trivizas: Posljednji crni ma ak Sue McMillan: P elac Tonko

Audrey Niffenegger: Žena vremenskog putnika Fred Vargas: ovjek, u zrcalu vuk

Knjiga prof. dr. Mirjane Krizmani Tkanje života psihološki je priru nik koji ne nudi ruži aste nao ale. Objavljena je u izdanju Pro ila. Ovaj priru nik je odgovor hrvatskih psihologa na brojne strane, mahom ameri ke, psihološke priru nike u kojima se nude univerzalni, iako nerijetko potpuno neprimjenjivi recepti za sre u. On ne nudi recept, nego pokušava otvoriti vrata do boljega razumijevanja onoga što nas ini sretnima i zadovoljnima. Isprepli u i stru no znanje i životno iskustvo, profesorica Krizmani ispisala je hrabar, okrepljuju i psihološki priru nik koji ne nudi ruži aste nao ale, ve mudrost pomo u koje emo razlikovati životne injenice koje ne možemo promijeniti od onih na koje možemo utjecati svojim ljudskim snagama, isti e o knjizi njena urednica Sandra Pocrni Mlakar.

Naglašava da psihologija nije samo akademska disciplina ve disciplina koja je, na prvom mjestu, namijenjena pomo i ljudima.

lokacija koje se bave seoskim turizmom. Namjera im je objediniti svu ponudu seoskih turisti kih doma instava s ciljem godišnjeg izbora najbolje lokacije koja pruža ovu vrstu usluge. Naravno, to se ne odnosi na turisti ka mjesta smještena na jadranskoj obali, ali mogu a je prijava seoskog turizma na otocima i u zale u.

Gusta i su u svakom slu aju poseban hrvatski bend. Uspijevaju u onome u emu rijetko koji hrvatski bend uspijeva: razbacuju publiku i izazivaju pravo pu ko veselje, a da se ono što izvode ipak ne može strpati u kategoriju narodnjaka. Gusta i od svojih po etaka koriste elemente folklora, a u posljednje vrijeme koketiraju s elektronikom, no to se nikad ne e pretvoriti u zavijanje uz techno podloge. I zato ih volimo.

U teška vremena gospodarske, politi ke, medijske i moralne krize pun pogodak mogli bi u initi depresivnim stihovima koji kriti ki analiziraju trenutnu situaciju i razloge zbog kojih je do nje došlo. No još je ve i pogodak u ova crna vremena zvu ati pozitivno. I Gusta i to uspijevaju. Iako se tu i tamo osjete kriti ke strelice (“Sve u ja vam dati, samo zvadite mi ga z guzice”), ipak je bitniji pozitivan na in razmišljanja.

Op eniti pozitivan stav i energija upakirani su u istarske narodne elemente na rock podlogama, uz minimum elektronike. Tu su, uz ostalo, uba eni i mariachi elementi te pokoji kanarinac, no Gusta i znaju što

teško je krenuti s pozitivnim stavom. No, sre om, imamo ljude s iskustvom, Gustafe. Bezbrižnost, želja za skakanjem i nostalgi nost prema zavi aju tri su stavke na kojima karijeru grade ve godinama i nikad nisu promašili. I sad kad nam takvi stavovi ponovno trebaju, najve i su opet tu. (Preuzeto sa: soundguardian.com, autor: Ivan Glazer)

Popis pjesama rade, ni u jednom trenutku ne ete imati osje aj da je neki od primjeraka široke palete zvukova nespretno postavljen ili da mu tu uop e nije mjesto.

Gusta i na Chupacabri imaju i poprili ne pretendente na hrvatske top liste. Za razliku od Tonyja Cetinskog i njegovih prvih mjesta koja su namijenjena tek najpli ima u publici, da Gusta i do u na prvo mjesto, svi bi bili zadovoljni. Sanjati emo žuto, Mirko i Slavko i U tojen

ognju imaju toliko ritma bliskog narodu da se svima svide, a da oni glazbeno najkriti niji ne osjete grižnju savjesti jer su na takvo nešto plesali. Osim toga, Edi Maružin ne bi mogao na i bolju od Barbare Munjas da ju je svije om tražio. Njihovi su dueti zarazni i magneti no privla ni, bilo da pjevaju ve navedene brže hitove ili divnu baladu Nebo.

Kad je najgore (Hrvati najbolje znaju kakvo je to vrijeme)

01. Sanjati emo žuto 02. Mirko i Slavko 03. Da ne moran pojti ja 04. U tojen ognju 05. Budi moj brod 06. Krava 07. No kad san opet 08. Sutra ve er 09. Dvi zvizde 10. Pensan se 11. Lucy 12. Nebo 13. a je z Marijon 14. Pretelo jedini 15. Debela 16. Brek dance

17. studenoga 2009.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

Rokerice

2012.

glazbena komedija Režija: Todd Graff Uloge: Gaelan Connell, Lisa Kudrow, Alyson Michalka, David Bowie

akcijski spektakl Režija: Roland Emmerich Uloge: John Cusack, Thandie Newton, Woody Harrelson, Amanda Peet Od Rolanda Emmericha, redatelja ultimativnih blockbustera poput Dana poslije sutra, 10000 prije Krista, Dana nezavisnosti i drugih, stiže novi znanstveno- antasti ni spektakl - 2012. Znanstvenik

predvodi grupu ljudi u pokušaju da sprije e apokalipsu predvi enu u drevnom majanskom kalendaru...

Trajanje: 158 minuta.

Preporu amo starijima od 13 godina.

(tri besplatne posudbe)

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

Film “Merkanti” je produkcija: 1) BBC 2) FOX 3) MGM

18.00 VJERUJEM U

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Ivica Špoljari , akovec

utorak 17.11.

AN ELE romanti na komedija

20.00 2012. akcijski spektakl

srijeda 18.11.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

nema filmskog programa

Odgovor: ___________________________

nema filmskog programa

etvrtak 19.11. l. br: _______________________________

petak 20.11.

Ime i prezime: ______________________

18.00 ROKERICE

________ _____________________________

BANDSLAM glazbena komedija Režija: Todd Gra Uloge: Gaelan Connell, Lisa Kudrow, Alyson Michalka, David Bowie

20.00 2012.

Tinejdžer Will Burton živi za glazbu. Kada njegova majka dobije novi posao u New Jerseyju, Will dolazi u novu školu gdje ubrzo doznaje da rocknroll i dalje dominira me u mla om populacijom. Ubrzo pronalazi prijatelje i postaje novi

akcijski spektakl

lan popularnog benda koje se priprema za veliko najtecanje. Po prvi put u svom životu, Will e sudjelovati u ne em velikom i pokušati promijeniti sva ije živote…

Trajanje: 111 minuta.

Preporu amo starijima od 7 godina.

subota 21.11.

18.00 ROKERICE glazbena komedija

DVD, BLUE RAY IZLOG PONOVNO 17

MARLEY I JA

Tko god vam je rekao kako mladost ne treba potratiti na ‘sex, drugs, alcohol & rock’n’roll’, lagao je jer ovaj film dokazuje da ete dobiti drugu priliku.

Godina je 1989., Mike O’Donnell (Zac E ron) je zvijezda školskoga košarkaškog tima, njegovu igru s tribina prati skaut za koledž i ispred njega je blistava budu nost.

Me utim, on sve to odlu uje odbaciti kako bi svoj život podijelio sa svojom djevojkom Scarlett jer je upravo saznao da o ekuju bebu.

G ot ovo d v ade s e t godina kasnije Mikeovi (Matthew Perry) dani slave su daleko iza njega. Njegov se brak sa Scarlett (Leslie Mann) raspao i iz ruku mu je izmaklo unaprje enje na poslu. Da stvari budu bolje, njegova djeca koja su ve tinejdžeri smatraju ga gubitnikom i on trenutno spava kod Neda, svog prijatelja iz srednje škole koji se iz bezveznjaka pretvorio u milijardera ...

Ako niste spremni imati dijete, kako ete zadovoljiti maj inske instinkte? Kupnjom psa, naravno. No, ako je taj pas Marley, onda biste mogli i požaliti.

Dok snijeg uporno pada na no njihovog vjen anja, mladi bra ni par, John (Owen Wilson) i Jenny Grogan (Jenni er Aniston), odlu uje napustiti okrutne zime Michigana i zaputiti se na jug kako bi zapo eli svoj novi život na Floridi. Oboje se zaposle kao novinari u konkurentskim lokalnim novinama, kupuju svoj prvi dom i zajedno kre u u pustolovinu braka, nove karijere i novog života. Ina e se John i Jenny slažu odli no, ali kada je u pitanju ‘proširivanje’ obitelji, njihovi stavovi se razilaze. Nesiguran u vlastitu spremnost na djecu, John svoj strah priznaje prijatelju i kolegi Sebastianu koji mu nudi savršeno rješenje – neka John svojoj dragoj kupi štene. Zvu i kao dobra ideja, ali tada na scenu stupa Marley ...

HANNAH MONTANA FILM

Produžena verzija otka ene tinejdžerke koja se sposobno i duhovito snalazi s dva identiteta, visokom popularnoš u i normalnim životom.

Miley Steward (Miley Cyrus) sve teže uskla uje svoje obaveze: školu, prijatelje i život pop zvijezde.

Problemi nastaju kada vrtoglavi uspjeh Hanne Montane po ne ozbiljno prijetiti svakodnevnom životu Miley Steward. Kako bi ju rasteretio, otac (Billy Ray Cyrus) odvodi ju ku i u Crowley Corners u Tennesseeju na dozu stvarnog života. Ali ona tamo upadne u niz avantura, smiješnih situacija i ljubavnih zgoda kakvu niti Hannah Montana nije mogla zamisliti...

NO U MUZEJU 2 Larry Daley ovoga puta na i e se u najve oj, najmaštovitijoj avanturi svih vremena, u kojoj drevna povijest postaje stvarnost.

Zabava po inje nakon što Larry (Ben Stiller) napusti slabo pla eni posao muzejskog uvara i prona e posao reklamnog stru njaka za firmu Daley Devices. ini se da mu je kona no krenulo u životu, ali ipak mu nešto nedostaje. To ‘nešto’ ga vu e da ponovno posjeti svoju staru ljubav, njujorški Museum o Natural History, gdje je svojedobno proživio naj arobniju no svojeg života.

No, tamo ga eka neugodno iznena enje. Njegovi omiljeni izlošci, odnosno njegovi najbolji prijatelji, uklonjeni su iz muzeja zbog toga što su proglašeni zastarjelima. Zapakirani u kutije, ekaju premještaj u ogromne arhive washingtonskog Smithsonian muzeja.

Njihova je sudbina sasvim neizvjesna, sve dok Larry ne primi poziv upomo od minijaturnog kauboja Jedediahe (Owen Wilson), koji ga obavještava o neminovnoj katastrofi...

20.00 2012.

1.

PONOVNO 17

2.

U VRTLOGU IGRE

3.

NJEMU BAŠ I NIJE STALO

4.

TI MI LAŽEŠ NAJBOLJE

5.

ROCK ‘N’ ROLL BROD

6.

GOMORA

7.

TVRD ORAH

8.

IZGUBLJENA DUŠA

9.

CIGLA

akcijski spektakl

nedjelja 22.11.

16.00 VELIKA AVANTURA

MALOG DINOSAURA animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski!

18.00 ROKERICE glazbena komedija

20.00 2012.

10. NO U MUZEJU 2

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA”

akcijski spektakl

ponedjeljak 23.11.

18.00 ROKERICE

1.

NEBESA

2.

NEMILOSRDNI GADOVI

3.

DISTRIKT 9

20.00 2012.

4.

GANGSTERI

akcijski spektakl

5.

DOBRO DOŠLI CH’TIS

6.

PRISILA NA BRAK

7.

POSLJEDNJA KU A NALIJEVO

8.

SLOMLJENI ZAGRLJAJI

9.

CRVENA STIJENA

glazbena komedija

DOM KULTURE PRELOG subota, 21.11. nedjelja, 22.11.

19.00 NEMILOSRDNI

10. SIRO E

US BOX OFFICE 1.

PARANORMAL ACTIVITY

2.

SAW VI

3.

WHERE THE WILD THINGS ARE

4.

LAW ABIDING CITIZIEN

5.

COUPLES RETREAT

6.

ASTRO BOY

7.

THE STEPHATER

8.

G. I. JOE: THE RISE OF COBRA

9.

THE TIME TRAVELER’S WIFE

10. ZOMBIELAND

GADOVI ameri ka ratna crna komedija

Radno vrijeme blagajne!

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

17. studenoga 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

R I J E Š I T E S E kroni nog kašnjenja

ZA NJU

Kako uvijek sti i na vrijeme

Strije - nepoželjna obilježja brojnih žena

Što se to nosti ti e, ljude možemo podijeliti u dvije kategorije – one koji su uvijek to ni i one koji uvijek kasne.

Nekima od nas gotovo je nemogu e do i nekamo na vrijeme, bez obzira o kakvom se doga aju radi. Takve osobe uvijek kasne minimalno deset minuta i uvijek su u žurbi.

Kako biste se riješili kašnjenja, trebate otkriti zašto vam se to doga a. Razlozi mogu biti tehni ki ili psihološki. Ako ne kasnite svaki put isto – nekad je to 5 minuta, a nekad pola sata, tada je razlog kašnjenja tehni ke prirode. To zna i da ne znate dobro procijeniti koliko vam treba za neku aktivnost (npr. vožnju, šminkanje i sl.). Ovaj problem možete riješiti tako da tjedan - dva pratite koliko vam je vremena potrebno za odre enu radnju. Zna i, ako se šminkate 15 minuta i sušite kosu 20 minuta, toliko i predvidite za te aktivnosti. Ostavite si za svaki slu aj još nekoliko minuta više.

Me u tehni ke razloge možemo uvrstiti i injenicu da ne možete nekoga odbiti usprkos tome što nemate vremena. Možda ste i dobro procijenili koliko vam je vremena potrebno za stignete nekamo, ali to se izjalovi nakon što vas netko nešto zamoli, a vi ga ne možete odbiti.

Ako uvijek kasnite 10 minuta, tada je razlog psihološke prirode. Vi zapravo dolazite to no onda kad želite. Drugi su pak ovisnici o adrenalinu, a kašnjenje i pritisak im upravo omogu uju nalet adrenalina.

Kašnjenje može biti povezano i sa strahom od toga kamo idu. Neke sama pomisao na ekanje u zubarskoj ekaonici sablažnjava. Radije e zakasniti, nego provesti i jednu minutu duže u ekaonici nego što trebaju. Ako vas je strah ekanja, isplanirajte za to neke aktivnosti poput dopisivanja s prijateljima, provjeravanja radnih obaveza za tjedan, ili itanja novina.

Probajte to nost shvatiti kao dio svog odnosa prema vremenu. Ne ete sti i na vrijeme ako niste savladali tehniku upravljanja vremenom. To zna i da biste trebali imati jedno mjesto gdje ete upisati sve sastanke, rokove i druge obaveze. To može biti neki program na ra unalu, kalendar, planer ili bilježnica u koju ete sve to bilježiti. Bit e vam jednostavnije sti i na vrijeme ako znate kad i gdje morate biti. Ovo, na žalost, mnogi preska u, jer smatraju da sve mogu popamtiti.

se ni na jedan na in ne mogu spojiti, te su zbog toga strije trajne. Izgledaju kao brazde, razli ite su širine i dubine, što ovisi koliko je intenzivno bilo rastezanje kože – mogu biti ruži aste, crvene, a kasnije mogu postati i ljubi aste. Kada se pojave, mogu izazivati svrbež i peckanje. Nakon nekog vremena one se izravnaju s površinom kože, te postaju nekoliko nijansa svjetlije od vaše prirodne boje kože i zbog toga su uvijek vidljive.

Kada netko spomene strije, naj eš e se pomisli na trudnice koje su vjerojatno najpodložnije njihovom stvaranju, posebno na trbuhu zbog njegovoga naglog pove anja. No, mnogo se rje e pri a o tome da i brojne druge žene, razli ite životne dobi i zbog razli itih razloga, dobiju strije, i to na razli itim dijelovima tijela, kao što su stražnjica, grudi, abdomen.

U biti, podložni su svi dijelovi tijela na kojima se lakše primaju masno e. Kod onih pretilih strije se mogu pojaviti bilo gdje na tijelu, od ruku, le a, grudi, trbuha, nogu ...

Zbog toga, kada naglo po injete dobivati na težini, nemojte zaboraviti i tu injenicu da strije esto dolaze “u paketu“. Kada se zbog nekog razloga vaša koža rasteže, ona “pati“, te se ne može tako brzo prilagoditi i zbog toga gubi strukturu. Iako danas postoje tretmani kojima se one mogu smanjiti, nemogu e ih je u potpunosti ukloniti.

Kako ih ublažiti?

Kako ih sprije iti?

Ukoliko ste genetski skloni stvaranju strija ili ih ve imate na odre enim dijelovima tijela, poželjno je da se pobrinete da ih ne dobijete na drugim mjestima na tijelu.

Jedite što više hrane koje sadrži vitamine C i E, silicij i cink.

Mjesta koja su najpodložnija pojavi strija masirajte masažnom rukavicom kako biste potaknuli cirkulaciju. Koristite hidratiziraju e i hranjive kreme svaki dan, kako biste održali kožu elasti nijom.

Što su strije?

Strije nastaju zbog smanjenja elasti nosti kože, odnosno kada do e do pucanja elasti nih vlakana u srednjem sloju kože (dermisu). Ta vlakna više

Posebno je važna preventiva kada saznate da o ekujete bebu. Jedan od na ina da barem ublažite, ako ne i sprije ite, pojavu strija jest da barem dva puta dnevno tijelo mažete kremom koja e koži dati dodatnu vlagu i elasti nost. Posebno se preporu uju kreme koje u sebi imaju vitamine A i E. Ukoliko ste ve u poodmakloj trudno i i ne možete sami nanositi kremu, neka vam partner pomogne.

Mnoge žene od svog puberteta žive sa strijama na razli itim dijelovima tijela, a neke zbog njih imaju komplekse i to do te mjere da imaju zbog njih psihi ke probleme. Žene koje ih imaju srame se ako ih drugi primijete, pa ih zbog toga naj eš e skrivaju odje om.

Evo nekoliko savjeta kako ih ublažiti do te mjere da postanu jedva primjetne: Voda je vrlo važna za održavanje gipkosti kože. Pijte im više vode Maslac od kokosa za kožu koristi pri proizvodnji novog kolagena. Masirajte mjesta na kojem su se pojavile strije ma-

slacem od kikirikija što eš e i redovitije Jedite hranu punu vitamina E ili uzimajte vitamin E kao dodatak prehrani Strije su vrlo osjetljive na sun evu svijetlost. Koristite jake zaštitne faktore posebno na mjestima gdje su strije ili ih zaštitite odje om Tako er, masaža maslinovim uljem pomaže u bržem zacjeljivanju strija Radite pilinge jednom u dva tjedna, kako bi vam se gornji sloj kože brže obnavljao U današnje vrijeme u specijaliziranim trgovinama, drogerijama i ljekarnama mogu se na i kreme protiv strija od razli itih proizvo a a. Iako nije dokazano da pomažu u preventivi, sigurno ne mogu odmo i.

Važno je da zapamtite, ukoliko ve imate strije, od kreme vam ne e nestati, ali e vam koža postati elasti nija i mekša. Možete posjetiti i dermatologa, jer e vam on znati savjetovati kako da ih smanjite. Postoje razli iti tretmani ili površinski lijekovi, ako što su tretinoin (retin-A) i glikoli ne kiseline. Laserska terapija tako er je vrlo u inkovita za njihovo smanjenje.

(Izvor: Žena.hr)

MAKE-UP: Instant sjenilo na aplikatorima može se nanijeti za nekoliko sekundi

Šminka u trenu - sjenilo na aplikatorima Sje ate li se scene iz ilma “Peti element” gdje lik Mille Jovovich u jednom trenutku na lice stavi masku i u trenu je našminkana?

Jeste li se tad zapitale – kako bi bilo da uistinu tako nešto postoji? E pa, nekako smo na putu do toga.

Ve neko vrijeme u SAD-u je hit instant sjenilo na aplikatorima. Make up artistica Irina Losilevich patentirala je instantbeauty tehnologiju sa svojim sjenilima na aplikatorima ve prije 16 godina, no tek su prošle godine njezina sjenila iz Color On Professional kolekcije nazvane “Eye Envy” po ele dizati veliku prašinu u svijetu kozmetike.

Ova mineralna sjenila na aplikatorima (naljepnicama) odmah su spremna za upotrebu, obe avaju izgled kakav postižu samo vrhunski vizažisti, traju dugo

vremena i sve to u roku odmah.

Zahvaljuju i njenoj pametnoj ideji, potrebno je samo nekoliko minuta (a kad se stekne praksa i sekundi) da se aplikatori stave na o i, protrljaju i prije nego što se i sna ete na o ima imate svoju najdražu nijansu sjenila koja su sto posto hipoalergenska, dugotrajna i koja se ne nakupljaju u pregibu.

Eye Envy sadrži nekoliko paleta klasi nih i trendi boja i

efekata, od obi nih jednobojnih, preko višebojnih, smokey eyea, prirodnijih toplih boja, metalik nijansi do dramati nih uzoraka (Exotic paleta) ... Osoba sama kontrolira i intenzitet sjenila, što se ja e pritisne, to e se ja e sjenilo nanijeti na kožu. Aplikatori su univerzalne veli ine koja odgovara ve ini odraslih žena i od mekog, leksibilnog materi-

štiti profesionalnog vizažista.

Sjenila se mogu nabaviti samo u Sephori, no, na žalost, još nisu našla put do Hrvatske. Nadamo se da e se i to uskoro promijeniti.

Sli ne varijante imaju i australski Eye Majic i Avonov “In A Wink Instant Eyeshadow“. (preuzeto sa Žena.hr) jala koji se prilago ava svakom kapku.

Svaka paleta sadrži i pet para aplikatora sjenila, jednu posudicu translucentnog pudera koji “u vrš uje“ sjenilo, kisti za nanošenje pudera i detaljna uputstva. Paleta košta od 20 do 25 ameri kih dolara (od 100 do 125 kuna), što zna i da i nije baš jeftino, no savršeno je za sve ane prigode kada želite posebnu šminku, a ne možete si priu-

RECEPT tjedna

PRAKTI AN SAVJET

Zlatna zimska juha

Kako istiti namještaj i parket

Sastojci za 4 osobe

Priprema jela

- 1 žlica maslaca - 400 g puter kve, oguljene i narezane na manje kockice - 200 g krumpira, oguljenih i narezanih na kockice - sol - papar - 1 poriluk, sitno narezan - 500 ml kokošjeg temeljca - 200 ml mlijeka - 1,5 žlica otopljenog margarina - luk vlasac, sitno narezan - papar

U loncu za juhu otopite maslac. Dodajte tikvu, krumpir, sol i papar te pržite 3 minute. Dodajte poriluk te pržite još 1 minutu. Ulijte temeljac te pri ekajte da zavrije. Nakon toga smanjite vatru i kuhajte 20 minuta uz povremeno miješanje. Usitnite juhu u blenderu. Pomiješajte mlijeko s otopljenim margarinom te ulijte u juhu i promiješajte. Kod posluživanja posipajte lukom vlascom i paprom po želji.

Vrijeme pripreme: 45 min; broj kalorija: 312 cal; masno e: 8 g; ugljikohidrati: 42 g; bjelan evine: 8 g.

Ovaj vam put donosimo nekoliko savjeta kako o istiti i održavati namještaj i parket. Parket jednom tjedno prebrišite vlažnom krpom umo enom u toplu vodu s eteri nim uljem bora, koji e mu dati sjaj i sprije it e rasušivanje. Tamniji drveni namještaj prebrišite otopinom tople vode i instant kave, što e mu osvježiti boju. Otisci od aša na drvenoj površini najlakše se mogu ukloniti majonezom.

Kako bi kožnatom namještaju vratili sjaj, utrljajte unutrašnju stranu kore od banane, a ukoli-

ko primijetite mrlju od kemijske olovke na njoj, poprskajte je lakom za kosu i obrišite.

Namještaj od ratana najbolje je prati slanom vodom. Na pet litara vode stavite jednu punu žlicu soli.

Ostale predmete od pru a i šiblja možete oprati mlijekom, a lakirane predmete - lanenim uljem.

Kako biste ispolirali stari drvni stol, pomiješajte jedan dcl maslinovog ulja i 30 kapi limunovog soka. Sve prebrišite kružnim pokretima i na kraju ispolirajte suhom mekom krpom.

08.25 Kratki spoj 08.40 Heidi, serija za djecu 09.05 Gem, set, me - serija za 05.40 Najava programa djecu 05.45 Mir i dobro 09.30 Vip Music Club 06.15 Drugo mišljenje: Tumori 10.00 Monarch Cove, serija vrata i glave 10.45 Kad se sje š mene, (Uloge: 06.45 TV kalendar Fred Savage, Kevin Spacey, 07.00 Dobro jutro, Hrvatska Ellen Burstyn, Richard 07.05 Vijes Jenkins, Dwier Brown, Lee 07.10 Dobro jutro, Hrvatska Garlington, Virginia Capers, 07.35 Vijes Grand L. Bush, Ving Rhames; 07.40 Dobro jutro, Hrvatska Scenaris : Jerry McNeely, 08.35 Vijes Cynthia Whitcomb (prema 08.40 Dobro jutro, Hrvatska novinskom lanku Rene 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija Dictora LeBlanca); Redatelj: pod pokroviteljstvom Harry Winer) 09.10 Dolina sunca, telenovela 12.35 Ivan Kožari - Spaljeno 09.55 Croa a Osiguranje - prozor u sunce, dok. lm svijet 125 13.30 Prijatelji, hum. serija 10.00 Vijes 13.50 Zovem se Earl, hum. serija 10.09 Vrijeme danas 14.10 Ksena - princeza ratnica, 10.10 Vijes iz kulture serija 10.15 Ahilova peta Golfske struje, 14.55 Kod Ane dok. lm 15.10 TV vr : 11.10 Tre a dob, emisija za -------- Zauvijek prijatelji: Piroman umirovljenike -------- Vitaminix: Bundeva i kvica 11.55 Burzovno izvješ e -------- Luckaste pa je pustolovine: 12.00 Dnevnik Hik, hik hura 12.11 Sport 15.35 arobna plo a 1 12.13 Vrijeme 15.50 Crna ku ja: Pravo na 12.16 TV kalendar zdravstvenu zaš tu 12.30 Oprezno s an elom, 16.20 Zvjezdane staze: Voyager, telenovela serija 13.20 McLeodove k eri, serija 17.05 Na rubu znanos 14.10 Vijes + prijevod za gluhe 18.00 Vijes na Drugom 14.19 Vrijeme sutra 18.17 Vrijeme 14.25 TV kalendar 18.20 Županijska panorama 14.40 Normalan život, emisija o 18.47 Dva i pol muškarca, hum. osobama s invaliditetom serija 15.35 Direkt 19.08 Simpsoni, crtana serija 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 19.30 VIP Music Club 16.20 Hrvatska uživo 20.05 TV Bingo Show 17.30 Croa a Osiguranje - prozor u 21.00 Bitange i princeze, hum. svijet 125 serija (12) 17.35 Najslabija karika, kviz 21.40 Vijes na Drugom 18.18 Kod Ane 21.52 Vrijeme 18.35 Dolina sunca, telenovela 21.55 Momci s Madisona, serija 19.30 Dnevnik (12) 19.56 Sport 22.45 Pakao, (Uloge: Emmanuelle 20.01 Vrijeme Béart, Karin Viard, Marie 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija Gillain, Guillaume Canet, pod pokroviteljstvom Jacques Gamblin, Jacques 20.15 Potroša ki kod Perrin, Carole Bouquet, 20.50 Magic Flight, dok. serija Miki Manojlovi ; Scenaris : 21.45 Proces Krzysztof Kieslowski, 22.15 Burzovno izvješ e Krzysztof Piesiewicz; 22.25 Otvoreno Redatelj: Danis Tanovi ) 23.20 Vijes 00.25 Šapta ica duhovima, serija 23.35 Poslovne vijes (12) 23.40 Vijes iz kulture 01.15 Kraj programa 23.50 Na rubu znanos 00.45 Zvjezdane staze: Voyager, serija 01.30 Ksena - princeza ratnica, 06.15 Pink Panther, crtana serija serija 06.30 SpužvaBob Skockani, crtana 02.15 Momci s Madisona, serija serija (12) 06.55 Punom parom, kulinarski 03.00 Potroša ki kod izazov 05.05 Oprezno s an elom, 07.25 Korak po korak, hum. serija telenovela 07.55 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 08.45 Astro show, emisija 10.50 Pod is m krovom, hum. serija 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Rat u ku i, hum. serija 06.30 TEST 12.15 Exkluziv, magazin 06.45 Najava programa 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 06.50 crtana serija 13.35 Tajna okolade, telenovela 07.10 Trolovi, crtana serija 14.30 Heroji iz stras , dramska 07.35 TV vr : serija (dvije epizode) -------- Zauvijek prijatelji: Piroman 16.05 Korak po korak, hum. serija -------- Vitaminix: Bundeva i kvica 16.35 Princ iz Bel-Aira, hum. serija -------- Luckaste pa je pustolovine: 17.00 Pod is m krovom, hum. serija Hik, hik hura 17.30 Dadilja, hum. serija 08.00 arobna plo a 1 18.00 Rat u ku i, hum. serija 08.15 Platno, boje, kist 18.30 Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin TV ku e imaju pravo promjene programa 18.55

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special; JOE BONAMASSA 01.00 NO NI PROGRAM

06:45 Jackie Chan, crtana serija 07:10 Pocoyo, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 07:40 Jagodica Bobica, crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 08:30 Nova lova, TV igra 10:00 Lude 70-e, serija 11:00 Naši najbolji dani, serija 12:00 IN magazin 12:50 Naša mala klinika, serija 13:50 Najbolje godine, serija 14:50 Ja i moji dvojnici, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Otok smr , serija (12) 23:00 Vijes 23:15 Zakon brojeva, serija 00:15 Seinfeld, serija 00:45 Život na sjeveru, serija 01:40 Irska bra a, serija (12) 02:35 Ezo TV, tarot show 03:35 Holcro ova pogodba, akcija 05:25 IN magazin 06:00 Život na sjeveru, serija 06:45 Kraj programa

Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Od kolijevke pa do groba, (akcijski, 2003.; Redatelj: Andrzej Bartkowiak; Uloge: Jet Li, DMX, Kelly Hu, Anthony Anderson, Tom Arnold, Mark Dacascos, Gabrielle Union, Drag-On) 21.45 Oceanovih 12, (krimi komedija, 2004.; Redatelj: Steven Soderbergh; Uloge: George Clooney, Brad Pi , Catherine Zeta-Jones, Ma Damon, Elliot Gould, Carl Reiner, Don Cheadle, Ed Kross, Juila Roberts, Don Ti any, Anne Jacques, Davis Sontag, Larry Sontag, Andy Garcia, Casey A eck) 00.05 Vijes , informa vna emisija 00.15 Od kolijevke pa do groba, igrani lm, akcijski 01.50 Astro show, emisija

19.05 19.35

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI SPORTSKI ZOOM emisija o sportu

09:58 10:00 12:00 12:10 12:25 13:00

14:00 15:00 17:00 17:05 17:30

13:30

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Snimka koncerta Slomljeno srce, serijski lm Vijes TV Juxebox 100% Me imursko, ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 17:30 19:00 19:15 19:18

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini,

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Zbogom, sutrašnji dan, lm 15.05 Cybill, hum. serija 15.40 Moja super sestra, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija18.00 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.55 Jackie Chan: Prvi udarac, lm 22.50 Will i Grace, hum. serija 23.20 Dani groma, lm 1.00 Seinfeld, hum. serija 1.30 Love TV 2.30 No na p ca

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Golo mjesto, lm 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vje no, serija 18.00 An eli bez krila, serija 18.55 24UR 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 20.55 Farma 21.55 Ku anice, serija 22.50 24 UR 23.10 Dexter, serija 0.15 24UR 1.15 No na panorama

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 23. studenoga 2009.

22:00 23:00 23:20 -------------------

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00

19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 22:30 23:00 00:15 00:20 00:35 00:37 00:40 00:45 00:48

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VIJESTI VTV-A ŠKOLA ŠAHA IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Auto moto nau c vision Sport ponedjeljkom, tjedni sportski pregled Me imurje danas Sport Vrijeme Živa vatra, serijski lm Gile e svijet sporta Snimka rukometne utakmice, ponavljanje Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu Videostranice

9.00 Skijanje 10.30 Nogomet 11.45 Nogomet na pijesku, prijenos 17.30 Eurogoals 18.00 Nogomet 20.30 Kampfsport 20.45 Hrvanje 23.00 Nogomet

6.00 Poker 8.00 DSF Reportaža 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 17.30 Poker 18.45 Rukomet, prijenos 22.45 DSF Reportaža 23.00 Sportquiz

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Rodney 20:00 Vijes 20:15 Die Kochpro s 21.15 Rach 22.15 Extra 23.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Bauer sucht Frau 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Deutschland wird schwanger 21.15 Kerner 22:50 Tv reportaža 23.20 Akte Schicksal 0.15 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance!

17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Zelena milja, lm 22.35 Galileo Spezial 23.30 No ni program

hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid,, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Lips ck Jungle, serija 22:35 Blizu doma, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 No ni program

(21.11. u 20.00 h, Nova TV)

Kevin Costner

od 17.11.2009. do 23.11.2009.

PREGLED

TV

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.06 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.40 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.30 17.35 18.15 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.20 21.50 22.00 22.55 23.10 23.15 23.25 00.20 01.05 01.50 02.35 04.00 04.05 04.35 05.05

Najava programa Normalan Ĺživot, emisija o osobama s invaliditetom TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 100% hrvatsko Dolina sunca, telenovela Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Zemljovidi velikih istraĹživa a, dok. lm Danny na moru 1, dok. serija Kulturna baĹĄ na: Konavle Burzovno izvjeĹĄ e Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Me u nama GaravuĹĄe, emisija pu ke i predajne kulture Hrvatska uĹživo - Vijes Hrvatska uĹživo Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Globalno sijelo Hrvatsko podmorje 5: Mala mora, dok. serija Poslovni klub Burzovno izvjeĹĄ e Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Drugi format Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Zakon i red: Odjel za Ĺžrtve, serija (12) Les explorateurs, dok. lm Skica za portret Globalno sijelo Poslovni klub Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.35 TEST 06.50 Najava programa 06.55 Vatrogasne pri e, crtana serija 07.15 Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija 07.40 TV vr : -------- Danica i majmun i -------- Spektakl na livadi: Dan za

--------------08.10 08.25 08.40 09.05 09.30 10.00 10.45

12.55 13.30 13.55 14.15 15.00 15.15 ----------------------------15.45 16.20 17.05 18.00 18.17 18.20 18.47 19.08 19.30 20.05

21.50 22.02 22.10 23.00 23.50 --------

06.50 07.05 07.30 08.00 08.30 09.20 11.25 11.55 12.25 12.50 13.05 13.35 14.30 16.05 16.30 17.00

serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 StaĹžist, hum. serija 20:15 SOKO KitzbĂźhel 21.00 ZiB Flash 21.10 Der Bulle von TĂślz, lm 22.45 Cobra 11, serija 23.35 No ni program

07:55 Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 StaĹžist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Simpsoni 21.15 Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija 22.15 Stromberg 23.15 Tv Total 0.15 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 LenĂ&#x;en & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Noch einmal lieben, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loťa vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loťa vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23.10 No ni program

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokĂŠmon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 JoĹĄ stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Svije oko Jima, hum. serija 20:00 Vijes 20:15 Zuhause im GlĂźck 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 19.45 Rukomet, prijenos 22.00 DSF aktuell 23.00 Sportquiz

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Auto moto nau c vision, ponavljanje Gile e svijet sporta, ponavljanje

21:00 21:15 21:18 21:30 23:05 23:10 23:25 23:37 23:40 23:45

IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Voice of America Dom 2, emisija o ure enju interijera akove ki kutak, Gost: Branko Ĺ alamon, K gradona elnik Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

8.30 Nogomet 10.15 Nogomet na pijesku, prijenos 18.00 Eurogoals 20.30 Nogomet 23.00 Wa s

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 15:30

Slomljeno srce, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje ATON â&#x20AC;&#x201C; Centar izvrsnos , emisija pod pokroviteljstvom

18:25 19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00

16:00 17:00 17:10 18:10

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 ------23:20 -------------

09:48 09:50 10:00 12:00 12:10 12:30 13:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:15 17:25 18:00

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA - MARION VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI Ĺ KOLA Ĺ AHA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu KOKTEL mozai na emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA - MARION EUROMAXX TV magazin ZASTUPNI KI KLUB

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 StaĹžist, hum. serija 10:30 SOKO KitzbĂźhel 11:15 Die Ă&#x153;ber ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die SchlĂźmpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie,

10.00 TV vodi + turis ka srediĹĄta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Moje ime je Fish, lm 15.05 Cybill, hum. serija 15.40 Moja super sestra, hum. serija 16.10 TeksaĹĄki rendĹžer, serija 17.05 Bez traga, serija18.00 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.55 Osvetnik, lm 22.45 Will i Grace, hum. serija 23.10 Bi John Malkovich, lm 1.10 Seinfeld, hum. serija 1.40 No na p ca

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Ludo mjesto, lm 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vje no, serija 18.00 An eli bez krila, serija 18.55 24UR 20.00 Farma 21.15 Provjereno 22.15 Dr. House, serija 23.10 24 UR 23.15 Dexter, serija 1.20 24UR 1.20 No na panorama

8.30 Dobar dan, KoroĹĄka ÂŽ 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki

m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Ĺ etnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 17. studenoga 2009. serija Dadilja, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov Najve i hrvatski misteriji, zabavni talk show Cura na zadatku, (komedija, 2000.; Redatelj: Donald Petrie; Uloge: Sandra Bullock, Michael Caine, Benjamin Bra , Candice Bergen, Ernie Hudson, William Shatner) Chuck, akcijska serija Vijes , informa vna emisija Velika bijela nada, sportska komedija Astro show, emisija

Fi i cvjetno druťtvo, crtana serija Roary, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Jagodica Bobica, crtana serija Bumba, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Otvori svoje srce, serija IN magazin Naťa mala klinika, serija Najbolje godine, serija Gdje je lova, roman na komedija Vijes Nove TV Naťa mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Pro v svih pravila, (SAD, 2004. roman na komedija; Redatelj: Daniel Taplitz; Glume: Jamie Foxx, Gabrielle Union, Morris Chestnut, Peter MacNicol, Jennifer Esposito) Vijes Zakon brojeva, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Irska bra a, serija (12) Ezo TV, tarot show Ljubav je bol, drama Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija IN magazin R Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special; THE BEATLES â&#x20AC;&#x201C; â&#x20AC;&#x153;Magical Mystery Tourâ&#x20AC;? + â&#x20AC;&#x153;Yellow Submarineâ&#x20AC;? 01.00 NO NI PROGRAM

jahanje Matylda: Kako se love 17.30 miĹĄevi 18.00 Profesor Baltazar: 18.30 Amadeusove uĹĄi 18.55 Navrh jezika 19.05 Izazovi: Divni par, turski 19.35 dok. lm za mlade Heidi, serija za djecu 20.00 Gem, set, me - serija za djecu 21.00 Vip Music Club Monarch Cove, serija Kodeks as , (Uloge: Glenn Sco , Zachery Brian, Je Roop, Corey Sevier, Jake Busey; Scenaris : G. Ross Parker, Bill McWilliams; 23.00 Redatelj: Rod Holcomb) 23.55 Dokuteka - Petar Krelja: 00.05 Viktorov let, dok. lm Dragi Johne, hum. serija 01.30 Prijatelji, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane TV vr : Danica i majmun i 06:45 Spektakl na livadi: Dan za jahanje 07:15 Matylda: Kako se love 07:30 miĹĄevi Profesor Baltazar: 07:40 Amadeusove uĹĄi Koga briga?

08:05 Zvjezdane staze: Voyager, 08:15 serija 08:50 Drugi format 10:20 Vijes na Drugom 11:20 Vrijeme 12:25 Županijska panorama 13:15 Dva i pol muťkarca, hum.

14:15 serija 15:15 Simpsoni, crtana serija VIP Music Club 17:00 Ciklus an faťis kog 17:25 lma: Most, (Uloge: Bata 18:25 Živojinovi , Slobodan 19:15 Perovi , Relja Baťi , 20:00 Boris Dvornik, Igor Galo, 21:00 Sibina Mijatovi , Boro Begovi , Jovan Jani ijevi Burduť; Scenaris : Predrag Golubovi , or e Lebovi ; Redatelj: Hajrudin Krvavac) Vijes na Drugom Vrijeme 22:40 Zakon i red: Odjel za Şrtve, 22:55 serija (12) 23:50 Šapta ica duhovima, serija 00:20 (12) 01:15 Kraj programa 02:10 Nogomet, (U-21): Slova ka - 03:10 Hrvatska 04:55 05:20 06:05 06:40 Pink Panther, crtana serija SpuŞvaBob Skockani, crtana serija Punom parom, kulinarski izazov Korak po korak, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Astro show, emisija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Tajna okolade, telenovela Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) Korak po korak, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum.

05.55 Najava programa 06.00 Jelovnici izgubljenog vremena 06.20 Glas domovine 06.45 Euromagazin 07.15 Duhovni izazovi 07.45 TV kalendar 08.00 Vijes 08.10 Susanne Ryden i Musica orea u VaraĹždinu 09.15 Opera box 09.45 TV kalendar 09.57 HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.20 Opa ja Northanger, miniserija 11.55 Burzovno izvjeĹĄ e 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Hrvatska vina 12.25 Plodovi zemlje 13.20 Rijeka: More 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.40 Vijes 15.50 Vrijeme sutra 15.55 Jednog lijepog dana, (Uloge: Michelle Pfei er, George Clooney, Mae Whitman, Alex D. Linz, Jon Robin Baitz, Ellen Greene, Joe Grifasi, Pete Hamill, Amanda Peet, Charles Durning; Scenaris : Terrel Seltzer i Ellen Simon; Redatelj: Michael Ho man) 17.45 Lijepom naĹĄom: Velika 18.35 U istom loncu, kulinarski show 19.14 Za one koji misle unaprijed - CO 19.15 LOTO 6/45 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Tko Ĺželi bi milijunaĹĄ?, kviz 21.10 Hrvatske katedrale, (Uloge: Rene MedveĹĄek, Cin ja AĹĄperger, Branko Brezovec, Rajko Minkovi , Barbara Nola, Marko opor; Scenarist i redatelj: Hrvoje Hribar) 22.30 Vijes 22.50 Filmski vikend Michaela Douglasa: Wall Street, (Uloge: Michael Douglas, Charlie Sheen, Mar n Sheen, Daryl Hannah, Hal Holbrook; Scenaris : Stanley Weiser i Oliver Stone; Redatelj: Oliver Stone) 00.50 Vijes iz kulture 01.00 Opa ja Northanger, miniserija 02.35 Skica za portret 02.55 Lijepom naĹĄom: Velika 03.40 U istom loncu, kulinarski show 04.20 Plodovi zemlje 05.10 Rijeka: More TV ku e imaju pravo promjene programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: NATALIE IMBRUGLIA 01.00 NO NI PROGRAM

7.45 TV 8.05 Dje ji program 12.00 Igra, hum. serija 12.35 Fantas an poziv 14.25 Tricia, lm 15.50 VraĹžja kuhinja 16.45 Kalifornija 17.45 S lis 18.40 Pazi, kamera! 19.15 TV Tuba 20.00 Smrtonosna epidemija 2, lm 21.30 Psych, serija 22.45 LaĹži s ljubavlju 23.40 Ubojstva psihologa, lm 1.20 Vatreni de ki, serija 2.25 Love Tv

10.00 TV vodi + turis ka srediĹĄta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 To HRT i Ricardo Luque, prijenos koncerta 22.00 Koncert 23.40 Glazbena emisija 00.30 TEST

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 19.00 Rukomet, prijenos 21.00 Poker 22.00 DSF aktuell 23.00 Sportquiz

Lolek i Bolek Tjedna kronika Snimka rukometne utakmice Tjedna kronika Sa Sla om je najsla e, glazbena emisija Igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Tjedna kronika Sutra na programu

9.00 Stolni tenis 10.15 Eurogoals 12.45 Nogomet 15.00 Kuglanje, prijenos 17.00 Stolni tenis, prijenos 19.00 Rukomet, prijenos 20.45 Reiten 21.50 Golf 23.00 Segeln

00:45 01:15

IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show METAL EYE glazbena emisija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar OKOLO K(R)OLE mozai na emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

16:45 17:00 17:30 19:00 19:30

Danas pogledajteâ&#x20AC;Ś Mali oglasi Dje ja televizija Snimka kovcerta 100% Me imursko, ponavljanje Polkoprivredni savjetnik, ponavljanje Zagrljaj ljepote, ponavljanje Hello Ki y Bajke Grimm

18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

21:30 23:45

NAJAVA PROGRAMA MOJA ISTRA emisija pod pokroviteljstvom VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal EUROMAXX TV magazin

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladeĹž 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Ĺ to je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna sluĹžba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20

07:55 07:57 08:00 12:00 13:00 14:15

15:00 16:00 16:15

14:13 14:15

18:10

15:00 15:30 16:00 17:15

8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & Cody 19:15 Disneys Kuzcos KĂśnigsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Nur mit dir, lm 22:10 Zakon i red: Odjel za Ĺžrtve, serija 23:05 Der Knast, dok. serija 0.10 No ni program

20:07 Vrijeme 20:15 Ĺ ifra, lm 22.15 ZiB Flash 22.25 Blade Runner, lm 0.25 8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 No ni program Divlje Ĺživo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i mladeĹž 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 07:45 StaĹžist, hum. serija 8:40 Cine16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota Tipp08:50 GĂźlcan und Collien ziehen aufs 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Ani22.00 Vijes 22.45 Ameri ki lm 0.25 mirani lm 13.50 Jack i Sarah, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 No ni program News me 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo 20:15 Demoli on Man, lm 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 22.15 Atemlos, lm 0.25 No ni program TV prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 NaĹĄa pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladeĹž 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i Fraiser, serija 21.15 Taj Ĺživot, serija 21.55 mladeĹž 13:20 Das weiĂ&#x; doch jedes Kind!

Ve er baleta 22.45 Dnevnik pograni ne 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von TÜlz, lm 18:30 TV 23.15 Videostranice Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za o evid, serija 21:15 Mentalist, serija 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia 07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 23:30 Vojna ekipa za o evid, serija 0.30 11.15 Školska koťarkaťka liga 12.15 No ni program Provjereno 13.10 Moja Kina, dok. serija 13.45 Novac u dŞepu, lm 15.40 Lijepi ljudi, serija 16.35 Mali bogatať, lm 18.20 Ljubav kroz Şeludac 18.55 24 UR 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 20.00 As tud not padu?! 21.35 Život Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air nije ťala, serija 22.30 Evita, lm 0.45 Race 14:00 Serije za djecu i mladeŞ 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 ExNo na panorama clusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 Das Erbe, lm 22.15 Spiegel Tv Magazin 23.00 No ni program

NEDJELJA 22. studenoga 2009.

Zvijezde Ekstra: Ku anice (2. dio), zabavna emisija Skrivene poruke, hum. serija Astro Boy, crtana serija Ulica Sezame, animirana serija Bikeri s Marsa, crtana serija Ben 10, crtana serija Discovery: Dadilje u Hamptonu (2. dio), dok. lm Jedna od de kiju, hum. serija Najve i hrvatski misteriji, zabavni talk show Kidco, igrani lm, komedija Kralj ĹĄkorpiona, igrani lm, avanturis ki Odred za isto u, dok. emisija Jezikova juha, reality show Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Jennifer 8, (triler, 1992.; Redatelj: Bruce Robinson; Uloge: Andy Garcia, Lance Henriksen, Uma Thurman, Graham Beckel, Kathy Baker) CSI: Miami, krimi serija

23.10 Ruska ku a, (triler, 1990.; Redatelj: Fred Schepisi; Uloge: Sean Connery, Michelle Pfei er, Roy 06.40 TEST Scheider, J.T. Walsh, Klaus 06.55 Najava programa Maria Brandauer) 07.00 Dje ak i vjeverica, crtana 01.15 Jennifer 8, igrani lm, triler serija 07.25 San o slavi, serija za djecu 07.50 Hugo i zmaj, kanadski animirano-lutkarski lm 08.45 Prijatelji 09.50 Nora Fora, TV igra za djecu 06:55 Bumba, crtana serija 10.40 Biblija 07:10 Power Rangers, serija 10.50 Portret mjesta i Crkve 07:35 Superheroj Spiderman, 11.00 Županja: Misa, prijenos crtana serija 12.05 Ciklus lmova Katherine 08:00 Graditelj Bob, crtana serija Hepburn i Spencera 08:15 Winx, crtana serija Tracyja: More trave, 08:40 Dora istraŞuje, crtana serija (Uloge: Spencer Tracy, 09:05 Ku anice iz visokog Katharine Hepburn, Robert druťtva, serija Walker, Melvyn Douglas, 10:10 Ulica sje anja, serija Phyllis Thaxter, Edgar 11:10 Automo v, auto-moto Buchanan, Harry Carey, magazin Ruth Nelson; Scenaris : 11:40 Magazin Lige prvaka Marguerite Roberts, 12:10 Novac, business magazin Vincent Lawrence; 12:40 Ja i moji dvojnici, komedija Redatelj: Elia Kazan) 14:45 Tijek vremena, igrani lm 14.10 Doma i dok. lm 16:50 Vijes 15.05 Ples sa zvijezdama 17:00 Supertalent, show 16.35 HAKS specijal 19:15 Dnevnik Nove TV 16.55 Zagreb: Plivanje - Mi ng 20:00 Nad lipom 35, mlados , prijenos humoris no-glazbeni 18.30 Magazin nogometne Lige show prvaka 21:00 Europski Şigolo, (SAD, 19.00 Macau: Automobilizam, 2005., komedija ; Redatelj: WTCC prvenstvo 2009.

Mike Bigelow; Glume: 19.15 Sportski program Rob Schneider, Eddie 19.35 GaraŞa Gri n, Jeroen KrabbÊ, Til 20.10 HNL - prijenos Schweiger, Douglas Sills) 22.05 Za one koji misle unaprijed 22:40 Red Carpet , showbiz - CO magazin (15) 22.10 Dobre namjere, TV serija 00:00 Trenutak is ne, game show (12) (12) 23.00 Sportske vijes 01:00 Televizijska posla, serija 23.10 Nove avanture stare 02:00 Zbogom, bivťi, serija Chris ne, hum. serija 02:55 Životni izbor, (Francuska, 23.30 Dobro ugo ena ve er: 2002., komedija; Redatelj: Aleksandar KalajdŞi Patrick Timsit; Glume: 00.30 Transfer JosÊ Garcia, Patrick Timsit, 01.00 Kraj programa Marianne Denicourt, Elise Tielrooy, Natacha Lindinger) 04:35 Red Carpet , showbiz 07.15 magazin (15) 05:45 Ku anice iz visokog 08.05 druťtva, serija 06:40 Kraj programa 08.35 09.00

10.05 10.30 10.55 11.45 12.15 13.15 15.05 16.55 17.30 18.30 19.05 20.00

22.15

TV ku e imaju pravo promjene programa

NO NI PROGRAM

RoĂŤves; Scenarist: Stephen Hamptonu (2. dio), dok.

Massico e; Redatelj: Simon lm Maginn) 20.00 Kralj ĹĄkorpiona, 06.50 Najava programa 03.20 Reporteri: ZaĹĄto se borimo? (avanturis ki, 2002.; 06.55 TV kalendar 04.25 Svirci moji, glazbena Redatelj: Chuck Russell; 07.30 Iza ekrana emisija Uloge: The Rock, Steven 08.00 Vijes 05.10 Oprezno s an elom, Brand, Michael Clarke 08.15 Kinoteka - ciklus klasi nog telenovela Duncan, Kelly Hu, Bernard lma: Posljednja kola, (Uloge: Hill, Grant Heslov) Richard Widmark, Felicia 21.50 Ubojstvo u Bijeloj ku i, Farr, Susan Kohner, Tommy (akcijski triler, 1997.; Re g, Stephanie Gri n, Redatelj: Dwight H. Li le; 07.00 TV vodi + panorame Ray Stricklyn, Nick Adams, Uloge: Wesley Snipes, turis kih srediĹĄta Hrvatske Carl Benton Reid, Douglas Diane Lane, Daniel Benzali, Kennedy, George Mathews, 07.30 Najava programa Dennis Miller, Alan Alda, 07.35 Vrijeme je za Disneyja: 101 James Drury, Ken Clark, Ronny Cox) dalma nac Timothy Carey; Scenaris : 23.45 12 dana terora, igrani lm, James Edward Grant, Delmer 08.00 Vrijeme je za Disneyja: drama/horor (12) Legenda o Tarzanu Daves i Gwen Bagni (prema 01.20 Za in ljubavi, igrani lm, pri i Gwen Bagni); Redatelj: 08.25 Na kraju ulice roman na komedija 08.55 Ninin kutak: Oslikane Delmer Daves) staklenke 09.50 Skica za portret 09.55 Croa a Osiguranje - prozor u 09.00 Danica 09.05 Leo, serija za djecu svijet 125 09.30 Kokice 10.00 Vijes 05:30 Ezo TV, tarot show 09.55 Igrajmo se 10.09 Vrijeme danas 07:30 Bumba, crtana serija 10.10 Parlaonica 10.10 Vijes iz kulture 07:45 Power Rangers, serija 11.05 Briljanteen 10.15 Ku ni ljubimci 08:10 Superheroj Spiderman, 11.55 Hrvatski pisci na TV ekranu 10.50 Veterani mira, emisija za crtana serija - Marijan Matkovi : Slu aj 08:35 Graditelj Bob, crtana serija branitelje maturanta Wagnera 11.55 Burzovno izvjeĹĄ e 08:50 Winx, crtana serija 13.25 KS automagazin 12.00 Dnevnik 09:15 Dora istraĹžuje, crtana serija 13.55 4 zida 12.11 Sport 09:40 Ku anice iz visokog druĹĄtva, 14.30 Izme u zemlje i neba, dok.

12.13 Vrijeme serija serija 12.15 TV kalendar 10:45 U sedmom nebu, serija 15.20 Rukomet, LP: Alingsas 12.30 Oprezno s an elom, 11:45 Smallville, serija Zagreb CO, prijenos telenovela 12:45 Ukradeno srce, igrani lm 16.55 Zagreb: Plivanje - Mi ng 13.20 Prizma, mul nacionalni 14:35 Zlo es de ki, igrani lm mlados , prijenos magazin 16:50 Vijes 17.55 KoĹĄarka, NLB liga: Crvena 14.05 Duhovni izazovi 17:00 Kod Ane, kulinarski show zvezda - Cibona, prijenos 14.35 Jelovnici izgubljenog vremena 17:50 Bra ne vode, serija 14.55 Reporteri: ZaĹĄto se borimo? 20.00 Volim nogomet 18:20 Lud, zbunjen, normalan, 23.00 Sportske vijes 16.05 Euromagazin serija 23.10 HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa 19:15 Dnevnik Nove TV 16.40 Vijes poĹĄta 16.49 Vrijeme sutra 20:00 Vodeni svijet, (SAD, 1995., 23.15 Dobre namjere, TV serija 16.55 Kulturna baĹĄ na: avantura; ReĹžija: Kevin (12) Benkova kim krajem Reynolds; Glume: Kevin 00.05 No u kazaliĹĄtu: Gartlic 17.10 Kalafa s Dunava, dok. lm Costner, Chaim Gira , R.D. kajkavski 17.40 Croa a Osiguranje - prozor u Call, Zi o Kazann, Dennis 01.15 GaraĹža svijet 125 Hopper) 17.45 Svirci moji, glazbena emisija 01.45 Kraj programa 22:20 Tijek vremena, (SAD, 18.30 HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa 2003., avantura; Redatelj: poĹĄta Richard Donner; Glume: 18.35 U istom loncu, kulinarski Paul Walker, Frances 06.50 Heroji iz stras , dramska show Oâ&#x20AC;&#x2122;Connor, Gerard Butler, serija 19.15 LOTO 7/39 Billy Connolly, David 07.40 Astro Boy, crtana serija 19.30 Dnevnik Thewlis, Anna Friel, Neal 08.05 Ulica Sezame, animirana 19.56 Sport McDonough) serija 20.01 Vrijeme 00:20 Donnie Brasco, 09.10 Bikeri s Marsa, crtana serija 20.10 Ples sa zvijezdama, 1. dio kriminalis ki lm 09.35 Ben 10, crtana serija 21.25 Ples sa zvijezdama, 2. dio 02:40 Is na o Charlieju, triler 10.15 Tajna okolade, telenovela 04:15 DrĹžavno vlasniĹĄtvo, 21.50 Vijes 11.15 Jedna od de kiju, hum.

22.10 Filmski vikend Michaela kriminalis ki lm serija Douglasa: Rat Roseovih, 05:40 Ku anice iz visokog druťtva, 11.40 Kidco, (komedija, 1984.; (Uloge: Michael Douglas, serija Redatelj: Ronald F. Kathleen Turner, Danny 06:35 Kraj programa Maxwell; Uloge: Marty DeVito, Marianne Van Hoe, Sco Schwartz, Sägebrecht, Sean As n, Peter Mahlon Richmond, Donat, Heather Fair eld, Cinnamon Idles, Henry Max G. D. Spradlin; Scenarist: Kendrick) Michael Leeson; Redatelj: 05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS 13.40 Premier liga: Liverpool Danny DeVito) AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 Manchester City, prijenos 00.05 Vijes iz kulture 15.45 Za in ljubavi, (roman na RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 00.15 Filmski maraton: U zemlji VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 komedija, 2000.; Şena, (Uloge: Adam Brody, EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + Redateljica: Fina Torres; Kristen Stewart, Meg Ryan, HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; Uloge: PenÊlope Cruz, Oylmpia Dukasis, Makenzie 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 Murilo Benício, Harold Vega, Elena Anaya, Clark TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE Perrineau Jr, Mark Gregg, JoBeth Williams; Feuerstein, John de Lancie, DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE Scenarist i redatelj: Jonathan KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; Anne Ramsay) Kasdan) 17.25 Zvijezde Ekstra: Ku anice (2. 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 01.50 Filmski maraton: Tama, 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 dio), zabavna emisija (Uloge: Maria Bello, Sean VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HI18.30 Vijes , informa vna Bean, Sophie Stuckey, TOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 emisija Abigail Stone, Maurice 19.05 Discovery: Dadilje u Music Special; MUMFORD & SONS 01.00 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna sluŞba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Nerazumljiva ljubav, lm 21.50 Was das Herz begehrt, lm 23.30 No ni program

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA - MARION KOKTEL mozai na emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju POTRAGA ZA IZGUBLJENIM CIVILIZACIJAMA znanstvenodokumentarni serijal NARODNO VESELJE zabavna emisija Ĺ KOLA Ĺ AHA tjedna emisije MALI OGLASI KUTIONICA dje ja emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija

09:48 09:50 10:00 11:00 12:15

12:45 14:10 15:25 15:35 16:45

Danas pogledajteâ&#x20AC;Ś Mali oglasi Dje ja televizija 1x2, emisija o kla enju Snimka koncerta Boja novca, ponavljanje Videostranice VjeĹžbanje demokracije, ponavljanje

07:55 07:57 08:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladeĹž 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija

10.00 TV vodi + turis ka srediĹĄta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

19:30 20:00 21:40 ------22:00 -------------

17:45 18:00 18:15 18:35 18:40 19:00

16:00 16:16 16:45 17:00 17:05 18:00 19:15 19:25 19:55 21:30 23:45 23:55 MALI OGLASI TV PRODAJA - MARION VJERA I NADA vjerski program IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Hello Ki y, crtani lm Bajke Grimm, crtani lm Lolek i Bolek, crtani lm Vijes Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija 100% Me imursko Vijes Poljoprivredni savjetnik Glazba koja srce dira Igrani lm Vijes Sutra na programu

8.30 Motorsport 9.00 Stolni tenis 11.15 Nogomet, emisije 16.00 Nogomet, prijenos 18.50 Eurogoals 19.00 Nogomet, prijenos 21.00 Kampfsport 23.00 Reiten

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 19.45 DSF ReportaĹža 22.15 DSF aktuell 23.00 Sportquiz

07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs.

Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 StaĹžist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 Swingers, lm 22.40 7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 Vizija, lm 0.15 No ni program Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladeĹž 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, Best of Talk 14:00 Dvoje kod Kallserija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 wassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch Dnevnik prekograni ne TV 1.10 Video- 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 stranice automagazin 17:30 LenĂ&#x;en & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 K11 20.15 Crveni ugao, lm 22.15 Genial dane7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program ben 0.35 No ni program 11.15 Psi Rudi, serija 11.50 Komet, dok. serija 12.55 Ljubav kroz Ĺželudac 13.35 As tud not padu?! 15.25 Lijepi ljudi, serija 16.20 MuĹĄkarci u kroĹĄnjama, serija 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 17.15 Neslomljiva majka, lm 18.55 24 Dobra, loĹĄa vremena 12:00 Crtani UR 20.00 Farma 21.15 Casanova, lm lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 23.30 Zelena milja, lm 1.55 No na Die 90er Show 16:45 Unglaublich! panorama 17:45 Die 10 schrägsten Promi-Pärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Super talent 21.55 Genial daneben 22.55 No ni program 7.30 Tv prodaja 8.05 Dje ji program 12.00 Igra, hum. serija 12.35 Fantas an poziv 14.05 arobnice, serija 15.50 VraĹžja kuhinja 16.50 5.30 Jutarnji program 12.35 Der Herr Kalifornija 17.45 Ljepo ca i zvijer, des Hauses, lm 14.25 Gusari, lm 16.00 show 18.40 Pazi, kamera! 19.30 TV Humoris ne serije 19.00 Das A-Team Tuba 20.00 Kovr ava Sue, lm 21.40 20.00 Vijes 20.15 Grad straha, lm 22.35 Psych, serija 22.40 Malo mjesto, lm Harry & Sally, lm 0.35 No ni program 1.30 Love TV

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladeĹž 11.45 Pono ni klub ÂŽ 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viĹže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni program

SUBOTA 21. studenoga 2009.

Najava programa Me u nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture ovjek i afri ka fauna, dok. serija HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta Oprah Show Burzovno izvjeĹĄ e Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Rije i Ĺživot, religijski program Eko zona Hrvatska uĹživo - Vijes Hrvatska uĹživo Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela LOTO 7/39 HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom A sad u Europu!

Luda ku a, hum. serija Paralele Burzovno izvjeĹĄ e Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture e-Hrvatska Znanstvene vijes Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Velemajstor, serija Skica za portret Paralele A sad u Europu!

Eko zona Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Vatrogasne pri e, crtana serija 07.25 crtana serija 07.45 TV vr : -------- Ninin kutak: Oslikane staklenke

02.15 03.00 03.15 03.45 04.35 05.05

01.30

20.10 21.05 21.45 22.15 22.25 23.20 23.35 23.40 23.50 00.25 00.45

19.30 19.56 20.01 20.04

17.30 18.10 18.30 19.15 19.20

15.35 16.10 16.20 17.25

13.20 14.10 14.19 14.25 14.40

11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

11.05

10.00 10.09 10.10 10.15

09.10 09.55

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

06.50 Pink Panther, crtana serija 07.05 SpuĹžvaBob Skockani, crtana serija 07.30 Punom parom, kulinarski izazov 08.00 Korak po korak, hum. serija 08.30 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 09.20 Astro show, emisija 11.25 Pod is m krovom, hum. serija 11.55 Dadilja, hum. serija 12.25 Rat u ku i, hum. serija 12.50 Exkluziv, magazin 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.35 Tajna okolade, telenovela 14.30 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode)

-------- Vitaminix: Željezo -------- Mali crveni traktor: Tajno skroviťte 08.05 arobna plo a 1 08.20 Glazbeceda: Zrak 08.30 Pro itani 08.40 Heidi, serija za djecu 09.05 Gem, set, me - serija za djecu 09.30 Vip Music Club 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora 13.00 Misa u povodu 18-te godiťnjice pada Vukovara iz Memorijalnog groblja Şrtvama Domovinskog rata u Vukovaru, prijenos 14.15 Ksena - princeza ratnica, serija 14.55 Kod Ane 15.10 TV vr : -------- Ninin kutak: Oslikane staklenke -------- Vitaminix: Željezo -------- Mali crveni traktor: Tajno skroviťte 15.30 arobna plo a 1 15.45 Koga briga?

16.20 Zvjezdane staze: Voyager, serija 17.05 e-Hrvatska 17.40 Znanstvene vijes 18.00 Vijes na Drugom 18.17 Vrijeme 18.20 Županijska panorama 18.47 Dva i pol muťkarca, hum. serija 19.08 Simpsoni, crtana serija 19.30 VIP Music Club 20.05 Operacija Sword sh, (Uloge: John Travolta, Hugh Jackman, Halle Berry, Don Cheadle, Vinnie Jones, Sam Shepard; Scenarist: Skip Woods; Redatelj: Dominic Sena) 21.45 Vijes na Drugom 21.50 Vrijeme 21.55 Velemajstor, serija 22.45 Ciklus azijskog lma: Pakleni poslovi 3, (Uloge: Andy Lau, Tony Leung Chiu Wai. Kelly Chen, Daoming Chen, Edison Chen, Ming Leon Lai, Eric Tsang,; Scenaris : Alan Mak i Felix Chong, prema likovima Alana Maka i Felixa Chonga; Redatelji: Lau Wai-keung i Alan Mak) 00.40 Šapta ica duhovima, serija (12) 01.30 Kraj programa -------- Nogomet, kvali kacije za SP 2010.: BiH - Portugal, prijenos

Korak po korak, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov CSI: NY, krimi serija Kos , krimi serija Zaboravljeni slu aj, krimi serija Stvorenja, znanstvenofantas na serija Vijes , informa vna emisija Cura na zadatku, igrani lm, komedija Astro show, emisija

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUĹ˝IBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: LIVE LOUNGE vol. 4 â&#x20AC;&#x201C; cd 1 01.00 NO NI PROGRAM

06:45 Jackie Chan, crtana serija 07:10 Pocoyo, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 07:40 Jagodica Bobica, crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 09:10 Nova lova, TV igra 10:40 Lude 70-e, serija 11:40 Naťi najbolji dani, serija 12:30 IN magazin 13:20 Naťa mala klinika, serija 14:20 Najbolje godine, serija 15:20 Pro v svih pravila, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naťa mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 21:50 Bra ne vode, serija 22:20 Doktor s Beverly Hillsa, serija (12) 23:20 Vijes 23:35 Zakon brojeva, serija 00:35 Seinfeld, serija 01:05 Život na sjeveru, serija 02:00 Irska bra a, serija (12) 02:55 Ezo TV, tarot show 03:55 Entropija, drama 05:40 Seinfeld, serija 06:05 Život na sjeveru, serija 06:45 Kraj programa

01.35

23.40 23.50

22.40

20.00 20.55 21.50

17.30 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35

16.05 16.30 17.00

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokĂŠmon 14:45 YuGi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 JoĹĄ stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Heroji, serija 21.10 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Torchwood, serija 23.10 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loťa vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loťa vremena 20:15 Super dadilja 21.15 Raus aus den Schulden 22.15 Stern Tv, prijenos 0.00 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri

14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 LenĂ&#x;en & Partner 19.00 K11 20.15 Zmajev potomak, lm 22.20 24 Studen 23.45 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladeĹž 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Ku anice, serija 21.15 Lips ck Jungle 22.15 Harperâ&#x20AC;&#x2122;s Island, serija 23.10 Tv Total 0.10 No ni program

16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 StaĹžist, hum. serija 19.30 Moj ujakâ&#x20AC;Ś 20.00 Vijes 20.15 Nogomet, prijenos 22.20 ZiB Flash 22.35 Cobra 11, serija 23.20 No ni program

14:30 15:00 17:00 17:05 17:15

12:00 12:10 12:30 13:30

09:48 09:50 10:00

11:00 12:00 14:52 14:55 15:00 15:15 15:45 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA - MARION VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI Ĺ KOLA Ĺ AHA TV ORDINACIJA kontakt emisija JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal EUROPSKI DNEVNIK TV magazin VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA - MARION

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Dom2, ponavljanje ATON â&#x20AC;&#x201C; centar izvrsnos , ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Pove alo, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

17:25 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 22:00 22:30 23:00 ------23:20 -------------

20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:10 23:15 23:30 23:33 23:35 23:40

19:15 19:18 19:20 19:30

OPASNE VEZE talk show IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Vrijeme Voice of America Gospodarski magazin, emisija o gospodarstvu Me imurske ĹĄkole Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm (12) Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Videostranice

8.45 Nogomet 10.15 Nogomet na plaĹži, prijenos 8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program 19.00 Eurogoals 20.15 Eurosport 21.00 Klub jah14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly anja 22.35 Golf

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni 10.00 TV vodi + turis ka srediĹĄta Hrvatske program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Bundesliga aktuell 19.00 Rukomet, prijenos Koncert 18.05 Dok. Emisija 18.45 Glazbena 21.00 DSF Motor 23.00 Sportquiz emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Lovac, lm 15.05 Cybill, hum. serija 15.40 Moja super sestra, hum. serija 16.10 TeksaĹĄki rendĹžer, serija 17.05 Bez traga, serija18.00 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.55 Krokodil Dundee 2, lm 22.45 Will i Grace, hum. serija 23.25 Zabranjen dodir, lm 1.00 Seinfeld, hum. serija 1.30 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 aj sa Mussolinijem, lm 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vje no, serija 18.00 An eli bez krila, serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 21.00 Obra un, lm 22.25 24 UR 22.50 Nastavak lma 23.35 Dexter, serija 0.30 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Videostranice

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 18. studenoga 2009.

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.30 17.35 18.15 18.35 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.10 22.00 22.25 22.35 23.30 23.45 23.50 00.00 00.35 01.20 02.05 02.50 03.35 03.55 04.40 05.05

Najava programa Rije i život, religijski program TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture ovjek i afri ka fauna, dok. serija Oprah Show Burzovno izvješ e Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta McLeodove k eri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Trenutak spoznaje Doma i dok. lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Tko želi bi milijunaš?, kviz Dossier.hr Pola ure kulture Burzovno izvješ e Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Indeks, emisija o školstvu Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Bez traga, serija (12) Oprah Show Skica za portret Dossier.hr Pola ure kulture Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.30 TEST 06.45 Najava programa 06.50 Vatrogasne pri e, crtana serija 07.10 crtana serija 07.35 TV vr :

09:48 09:50 10:00 12:00 12:10 12:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30

11:00 12:00 15:07 15:10 15:15 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA - MARION VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA - MARION KUTIONICA

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Gospodarski magazin, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Me imurske škole, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Columbo: Loše vrijeme za ubojstvo, lm 15.05 Moja super sestra, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija18.00 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.55 Stari, gdje je veslo?, lm 22.30 Will i Grace, hum. serija 23.10 Ed Tv, lm 1.20 Seinfeld, hum. serija 1.50 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Morski vukovi, lm 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vje no, serija 18.00 An eli bez krila, serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 21.00 Ekipa za o evid, serija 22.00 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 22.55 24 UR 23.15 Dexter, serija 0.10 No na panorama

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 19. studenoga 2009.

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special; LIVE LOUNGE vol. 4 – cd 2 01.00 NO NI PROGRAM

-------- Danica i kr ca kustosica emisija -------- Profesor Baltazar: Dva 18.55 Exkluziv, magazin cilindra 19.05 Ve era za 5, lifestyle -------- Zeko Peko: Veseli se tko emisija dijeli sve 19.35 Punom parom, kulinarski 07.58 Pri a o Tracy Beaker izazov 08.10 Mogu ja!

20.00 Jezikova juha, reality show 08.25 Iznad crte 21.00 Uvod u anatomiju, 08.40 Heidi, serija za djecu dramska serija 09.05 Gem, set, me - serija za 21.55 Ku anice, dramska serija djecu (dvije epizode) 09.30 Vip Music Club 23.45 Vijes , informa vna 10.00 Prijenos sjednica emisija Hrvatskog sabora 23.55 CSI: NY, krimi serija 13.30 Dragi Johne, hum. serija 00.45 Kos , krimi serija 13.50 Prijatelji, hum. serija 01.25 Zaboravljeni slu aj, krimi 14.10 Ksena - princeza ratnica, serija serija 02.15 Astro show, emisija 14.55 Kod Ane 15.10 TV vr : -------- Danica i kr ca kustosica -------- Profesor Baltazar: Dva cilindra 06:45 Jackie Chan, crtana serija -------- Zeko Peko: Veseli se tko 07:10 Pocoyo, crtana serija dijeli sve 07:30 Tomica i prijatelji, crtana 15.33 Pri a o Tracy Beaker serija 15.45 Kokice 07:40 Jagodica Bobica, crtana 16.20 Zvjezdane staze: Voyager, serija serija 08:05 Bumba, crtana serija 17.25 Indeks, emisija o školstvu 08:15 Ezo TV, tarot show 18.00 Vijes na Drugom 09:05 Nova lova, TV igra 18.17 Vrijeme 10:35 Lude 70-e, serija 18.20 Županijska panorama 11:35 Naši najbolji dani, serija 18.47 Dva i pol muškarca, hum. 12:25 IN magazin serija 13:15 Naša mala klinika, serija 19.08 Simpsoni, crtana serija 14:15 Najbolje godine, serija 19.30 VIP Music Club 15:15 Ostani uz mene, 20.05 Vatrena lisica, (Uloge: (SAD,1986., obitejski; Clint Eastwood, Freddie Glume: Wil Wheaton, Jones, David Kaufman, River Phoenix, Corey Warren Clarke; Scenarist: Feldman, Richard Alex Lasker; Redatelj: Clint Dreyfuss, John Cusack) Eastwood) 17:00 Vijes Nove TV 22.30 Vijes na Drugom 17:25 Naša mala klinika, serija 22.42 Vrijeme 18:25 IN magazin 22.45 Bez traga, serija (12) 19:15 Dnevnik Nove TV 23.35 Vip Music Club LP 20:00 Najbolje godine, serija 01.35 Kraj programa 21:00 Trenutak is ne, game show (12) 22:00 Provjereno, informa vni magazin 23:00 Vijes 23:15 Zakon brojeva, serija 00:15 Seinfeld, serija 00:45 Život na sjeveru, serija 01:40 Irska bra a, serija (12) 02:35 EzoTV, tarot show 03:35 Sitne ribe, kriminalis ki lm 05:25 Seinfeld, serija 05:50 Život na sjeveru, serija 06:35 Kraj programa

06.40 Bikeri s Marsa, crtana serija 07.05 SpužvaBob Skockani, crtana serija 07.30 Punom parom, kulinarski izazov 08.00 Korak po korak, hum. serija 08.30 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 09.20 Astro show, emisija 11.25 Pod is m krovom, hum. serija 11.55 Dadilja, hum. serija 12.25 Rat u ku i, hum. serija 12.50 Exkluziv, magazin 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.35 Tajna okolade, telenovela 14.30 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.05 Korak po korak, hum. serija 16.30 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.00 Pod is m krovom, hum. serija 17.30 Dadilja, hum. serija 18.00 Rat u ku i, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna

u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 22.40 Otvorena ku a 0.00 No ni program

5.20 Dje ji jutarnji program 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Popstars 22.15 red! Stars, Lifestyle & More 23.15 Tv Total 0.10 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Der Anschlag, lm 22.20 Navy CIS, serija 23.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijesti 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Kosti, serija 22.15 Kosti, serija 0.00 No ni program

5.10 Jutarnji program za djecu 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Hintern Sofa an der Front, hum. serija 17.00 Svijet oko Jima, hum. serija 19.00 Der Trödeltrupp 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.15 Exklusiv 0.10 No ni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Poker 22.15 DSF aktuell 23.00 Sportquiz

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:30 23:35 23:50 23:53 23:55 00:00

Sport Vrijeme Voice of America Obzori, emisija o kulturi Vaše zdravlje Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm (12) Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Videostranice

8.30 Rallye 9.45 Nogomet 12.45 Nogomet na plaži 14.30 Nogomet, emisije 19.00 Eurogoals 20.00 Motosport 20.45 Kamfposport 23.15 Hrvanje

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 22:00

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima VIJESTI VTV-A ŠKOLA ŠAHA IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE 23:00 23:20 -------------------

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.05 15.35 16.10 16.20 17.40 17.45 18.15 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10

21.45 23.05 23.55 00.00 00.15 00.20 00.30 01.20 02.05

04.05 06.05

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture ovjek i afri ka fauna, dok. serija Oprah Show Burzovno izvješ e Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Glas domovine Drugo mišljenje: Tumori vrata i glave Znanstvena pe ca Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 Iza ekrana Kod Ane Dolina sunca, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Slomljena Strijela, (Uloge: James Stewart, Je Chandler, Debra Pagget, Basil Ruysdeal, Will Geer; Scenarist: Albert Maltz; Redatelj: Delmer Daves) Zvjezdani glasnik - Galileo Galilei Lica nacije Burzovno izvješ e Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Drugi red partera, emisija o kazalištu Zvjezdane staze: Voyager 5, serija Hurlyburly, (Uloge: Sean Penn, Kevin Spacey, Robin Wright Penn, Chazz Palminteri, Garry Shandling, Anna Paquin, Meg Ryan, Gianna Ranaudo, David Fabrizio, Kenny Vance, Michaline Babich, Elaine Corral Kendall; Scenarist: David Rabe; Redatelj: Anthony Drazan) Vip Music Club LP Oprezno s an elom, telenovela TV ku e imaju pravo promjene programa

18.00 18.30 18.55 19.05 19.35

20.00

21.50

00.10 00.20

01.55

06:45 07:10 07:30

07:40

08:05 08:15 08:55 10:25 11:25 12:15 13:05 14:05

15:05

17:00 17:25 18:25

19:15 20:00 22:15

00:25 02:40 03:40 05:20

Rat u ku i, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov Tajna postrojba, igrani lm, akcijski Odbrojavanje, (triler, 1994.; Redatelj: Stephen Hopkins; Uloge: Je Bridges, Tommy Lee Jones, Suzy Amis, Lloyd Bridges, Forest Whitaker) Vijes , informa vna emisija 12 dana terora, (drama/ horor, 2004.; Redatelj: Jack Sholder; Uloge: Colin Eggles eld, Mark Dexter, Jenna Harrison, John Rhys-Davies, Jamie Bartle , Adrian Galley) Astro Show, emisija

Jackie Chan, crtana serija Pocoyo, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Jagodica Bobica, crtana serija Bumba, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Naši najbolji dani, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Provjereno, informa vni magazin Ukradeno srce, roman na komedija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin by Bijele udovice Dnevnik Nove TV Supertalent –uživo, show Zlo es de ki, (SAD, 1995., akcija; Redatelj: Michael Bay; glume: Will Smith, Mar n Lawrence, Tea Leoni, Tcheky Karyo, Joe Pantoliano, Marg Helgenberger) Magla, horor Ezo TV, tarot show Stvor, horor Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 TEDI SPALATO; 00.00 Music Special; JOSS STONE 01.00 NO NI PROGRAM

09:48 09:50 10:00 12:00 12:10 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:15 17:25 18:35

11:00 12:00 14:52 14:55 15:00 15:15 16:00 17:00 17:10 18:10

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA - MARION VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA ARTS 21 magazin o umjetnos GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA - MARION METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Obzori, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Pri e iz života, ponavljanje TV Jukebox

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Simpsoni, crtana serija 19.00 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak Charlie, hum. serija 20.15 Is na o ljubavi, lm

21:30 22:00 22:30 23:00 ------23:20 23:58 -------------

18:40 18:55 19:00 19:10 20:00 20:00 21:00

19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:05 23:10 23:25 23:28 23:30 23:35

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija POTRAGA ZA IZGUBLJENIM CIVILIZACIJAMA znanstveno-dokumentarni serijal MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu GOSPODARSKI TJEDAN magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA LOLLIPOP no ni program ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Voice of America Boja novca, gospodarski pregled Vježbanje demokracije Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm(12) Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

8.30 Motorsport 9.45 Rallye, prijenos 11.00 Gewichtheben, prijenos 13.00 Nogomet na plaži, prijenos 17.00 Rallye, prijenos 20.15 Boks, prijenos 22.15 Kra sport

21.55 ZiB Flash 22.00 Mentalist, serija 6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 22.55 No ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani 07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Pono ni klub 0.20 No ni program Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 U20, dok. serija 17.35 ta 19.25 Galileo 20.15 Zrake, lm 22.20 Galileo Mystery 23.15 Focus Tv 7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 0.15 No ni program 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za 05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alex1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Vid- ander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magaeostranice zin 20:00 Vijes 20:15 Schillerstraße 21.15 Ladykracher 21.45 Pastewka 22.15 Oliver Pocher Show 23.15 No ni program 7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Nadomjestak, lm 13.05 Tv prodaja 14.05 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija vremena 09:00 To no u 9 09:30 Famil15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 ienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 sata 17.05 Jutro je za vje no, serija 18.00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 An eli bez krila, serija 19.00 24 sata Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 20.00 Pun gas, lm 22.30 24 UR 22.50 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show Nastavak lma 23.45 Trojica, lm 1.35 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv No na panorama 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Happy O o! 20.15 5 Super talent 21.00 Mario Bath 23.05 Alles Atze 0.00 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 No ni program Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Avanture Rokya, lm 15.05 Moja super sestra, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, 08:20 Informacije 09:00 Frauentausch serija 17.05 Bez traga, serija 18.00 Svijet 20.00 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon Ekipa za o evid, serija 21.35 Tu na zemlji, lm 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Drag22.40 Psych, serija 23.35 Exorcist: Na po etku, on Ball GT 15:40 Naruto 16:05 16:05 Hintern Sofa an der Front, hum. serija 17.00 Još uvi lm 1.30 Love Tv jek stojim, hum. serija 19.00 Dokumentarna serija 20.00 Vijes 20.15 Die Insel, lm 22.25 Mimic, lm 0.35 No ni program 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Glazbena emisija 00.10 TEST Bundesliga aktuell 21.15 Heimspiel, prijenos 22.30 Ha rick

PETAK 20. studenoga 2009.

Bikeri s Marsa, crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana serija Punom parom, kulinarski izazov Korak po korak, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Astro show, emisija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Tajna okolade, telenovela Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) Korak po korak, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija

06.35 TEST 06.50 Najava programa 06.55 Vatrogasne pri e, crtana serija 07.15 crtana serija 07.40 TV vr : -------- Život u obitelji vodenkonja: Gusari -------- Nogalo: Dimnja ar -------- Cipelice lutalice: Lunapark 08.03 Pri a o Tracy Beaker 08.15 Platno, boje, kist 08.25 Puni krug 08.40 Heidi, serija za djecu 09.05 Gem, set, me - serija za djecu 09.30 Vip Music Club 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora 13.30 Dragi Johne, hum. serija 13.55 Prijatelji, hum. serija 14.15 Ksena - princeza ratnica, serija 15.00 Kod Ane 15.15 TV vr : -------- Život u obitelji vodenkonja: Gusari -------- Nogalo: Dimnja ar -------- Cipelice lutalice: Lunapark 15.33 Pri a o Tracy Beaker 15.45 Puni krug 16.00 Izazovi: La na, bugarski dok. lm za mlade 16.20 Zvjezdane staze: Voyager, serija 17.05 Drugi red partera, emisija o kazalištu 18.00 Vijes na Drugom 18.17 Vrijeme 18.20 Županijska panorama 18.47 Dva i pol muškarca, hum. serija 19.08 Simpsoni, crtana serija 19.30 VIP Music Club 20.05 arolija, serija 21.00 Vijes na Drugom 21.12 Vrijeme 21.15 Paul Merton u Kini, dok. serija (12) 22.10 Sud i kazna 17: Convic on, mini serija (12) 23.40 Radiohead - In Rainbows: Uživo za From the Basement 00.35 Pono na predstava 01.20 Kraj programa

06.40 07.05 07.30 08.00 08.30 09.20 11.25 11.55 12.25 12.50 13.05 13.35 14.30 16.05 16.30 17.00 17.30

17. studenoga 2009.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA: Saznajte jeste li dobar ljubavnik

PARFEM ZA NJU

Jeste li stvarno dobri u seksu?

212 Sexy

Da bi seks bio dobar mora biti maštovit, a ne monoton i dosadan. Dobar seks po inje s predigrom i završava s postigrom, jer mu baš to daje onaj pravi uvod i zaklju ak. Pri tome, dakako, nije nužno da predigra uvijek zna i oralni seks. Predigra može biti ve samo pogled, zavo enje ili dodirivanje tijela na pravim mjestima.

Kada nastupi orgazam, još nije kraj seksa. Post-igra uklju uje milovanje, nježne poljupce i prije spomenute komplimente.

Dobar znak da ste dobri u seksu je i to da je vaša partnerica tijekom seksa glasna. Dakle da iz nje izvla ite duboke i divlje uzdahe užitka, kojima vam pokazuje da ste najbolji na svijetu.

Tihi seks je poput dosadnog nijemog ilma, gdje me u glavnim glumcima nema nikakve kemije.

Iako odlazi, uvijek se iznova vra a Najbolji znak da ste dobar ljubavnik jest taj da se partner uvijek iznova vra a u vašu postelju i da vas se ne može zasititi.

Kada samo malo vaše inicijative

u njoj probudi životinjsku potrebu za vašim tijelom, to je svakako potvrda da ste ju u seksu izludjeli. Jedino dobri ljubavnici svoju partnericu mogu uvjeriti da su za seks spremni sve u initi tako da odnos po inje grani iti s ovisnoš u.

Nesebi nost Najbolji ljubavnici u krevetu nikada nisu sebi ni, nego gotovo više nego o sebi vode ra una o potrebama svoje partnerice. To zna i da vrlo dobro poznaju njene želje, da joj ispunjavaju fantazije i da imaju spoznaju o njenom tijelu u malom prstu. Dakle, da to no znaju gdje se nalaze one to ke koje u partnerici bude seksualnu zvjer. Dobri ljubavnici su vladari erogenih zona, a njihov jezik, usta i ruke uvijek poznaju put do partnerovih najdubljih užitaka.

Ako gotovo uvijek dobivate pohvale od partnerica, nemate razloga za zabrinutost. Muškarci moraju biti svjesni da neke žene ponekad trebaju više vremena za zagrijavanje i da im može do i više puta nego njima

samima. Zašto bi dakle ostali samo na jednom orgazmu?

Eksperimentiranje Dobar ljubavnik nikada se ne ustali na nekoj monotonoj seksualnoj rutini, nego je uvijek spreman iskušati nove stvari i u seksu sa uvati život i strast. Uz bogat

seksualni život u kome se uvijek iznova doga a nešto novo i gdje se povremeno pojave i neka iznena enja,partnersenikadane emo i požaliti zbog monotonije.

Oralni seks neka ne bude dosadan, lizanje neka ne bude bez osje aja, a seks neka bude glasan; mijenjajtespolnepoložaje,priušti-

te si seksi kupku, koristite spolna pomagala, nemojte se seksati samoukrevetukodku e,umiješajte hranuuseks,igrajterazli iteuloge, jednomseljubitepolako,drugiputa budite sirovi i grubi, za vrijeme seksa govorite prljave rije i i nikako si nemojte postavljati granice.

Vaš seks neka bude igra.

ZDRAVLJE: Zaštite se od infekcije H1N1 virusom

Sprije ite “svinjsku gripu” Dr. Vinay Goyal, svjetski autoritet na podru ju nuklearne medicine s više od 20 godina iskustva podijelio je nekoliko e ikasnih uputa o kojima se nedovoljno govori.

Savjeti dr. Vinaya izuzetno su korisni s obzirom na prirodu globalne epidemije u kojoj je jednostavno nemogu e sprije iti doticaj s virusom H1N1. Koje god mjere opreza poduzmete, vrlo ete vjerojatno ipak do i u kontakt s virusom. Sam kontakt nije toliki problem - ve i je problem sprije iti ga da oživi u tijelu i u ini nas bolesnima.

Vrata na koja virus ulazi u naše tijelo su nosnice i usta. Dok ste još uvijek zdravi i nemate nikakvih simptoma infekcije H1N1 virusom, kako biste sprije ili njegovu aktivnost i pojavu simptoma i razvoj sekundarnih infekcija, možete poduzeti neke izuzetno jednostavne korake o

kojima se ne govori dovoljno u službenim uputama. Korisnost preventive naglašava se, nažalost, puno manje od “korisnosti” pravovremenog lije enja Tami luom.

Prevencijom protiv gripe 1. esto perite ruke (o tome se dovoljno govori, ali nije na odmet ponoviti).

2. Hands-free pristup. To jest, suzdržite se napasti da dirate bilo koji dio lica. Pokušajte što manje ruke prinositi licu (naravno osim kad jedete, perete se ili spavate).

3. Promu kajte u ustima i grgljajte dva puta dnevno toplu vodu u koju ste stavili malo soli.

Naime, virusu H1N1 treba dva do tri dana od prvotne infekcije grla ili nosa da zaživi u tijelu i po ne pokazivati karakteristi ne simptome.

Koliko esto istiti kamin?

U hladnim zimskim danima koji dolaze mnogi jedva ekaju da sjednu uz kamin i uživaju. No, temeljito iš enje kamina obavezno je jednom godišnje, kao i iš enje dimnjaka. iš enje od pepela potrebno je kada se posuda s pepelom napuni i sprje ava normalan protok zraka i gorenje drva. Koliko je to esto, ovisi o vrsti i kvaliteti drva, zatim ja ini kamina, vanjskoj temperaturi i tlaku. To je u prosjeku svakih 2 - 5 dana. Tako er, kako bismo uživali u ljepoti živog plamena, potreb-

no je povremeno o istiti i staklo kamina. Tako er u održavanju kamina mogu pomo i i posebne kockice za iš enje stijenki kamina, me utim, one ne isklju uju ostale vrste održavanja.

Obi no grgljanje stvarno može sprije iti razvoj bolesti. Taj postupak sa slanom vodom imat e jednak u inak na zdravog pojedinca kao što e Tami lu imati na bolesnoga. Nemojte podcjenjivati ovaj jednostavan, jeftin i mo an na in prevencije bolesti.

4. Sli no kao što to treba initi s ustima, istite barem jednom svakoga dana nosnice s otopi-

nom tople slane vode. Ne morate biti vješti kao praktikanti Yoge kojima je ovaj postupak rutina, ali snažno ispuhavanje nosa i brisanje (tj. struganje) obje nosnice smotuljcima vate koje ste umo ili u slanu vodu lako je u initi i vrlo je u inkovito.

5. Dajte poticaj prirodnom imunitetu hranom koja je bogata C vitaminom. Prvenstveno se to odnosi na citri no vo e. Ako uzimate C vitamin u tabletama, pazite da uzimate onaj pripravak koji ima cinka kako bi poboljšali apsorpciju.

6. Pijte što ve e koli ine toplih napitaka ( ajeva, kakaa).

Pijenje toplih napitaka ima jednak u inak kao i grgljanje, samo u suprotnom smjeru. Ono ispire živu e viruse iz grla u želudac gdje ne mogu preživjeti i u initi nas bolesnima. (Preuzeto sa Žena. Hr, autor: Davorin Zorko)

Ženski parfem Caroline Herrere. 212 Sexy je esencija senzibilne ženstvenosti, šarmantna, uzbudljiva, neodoljiva. Bo ica sljezove boje s matiranim metalom simbolizira harmoniju odlu ne strasti i nježnosti.

Visoke note sjedinjuju u sebi svježinu bergamota i toplinu i uzbu enje ruži astog bibera. U srcu kompozicije je nježna gardenija i oštar geranium. Baza kompozicije je duboka i blaga, daje dug i senzibilan trag od karamele, vanilije, sandalovine i misterioznog mošusa. Lansiran je 2005. Kreator mirisa je Alberto Morillas.

PARFEM ZA NJEGA

212 Sexy Men Atraktivan, so isticiran, misteriozan, ali je prije svega sexy, very sexy. Inspiraciju za ovaj svježi orijentalni miris za mlade urbane muškarce Carolina Herrera našla je u jedinstvenom “stilu New Yorka, njegovim misterioznim no ima”.

Kompoziciju otvaraju svježi citrusi (bergamot, mandarina, zeleno liš e) iznad toploga za inskog srca od kardamona, bibera i cvjetnih latica. U tragu su drvene, mošusne i balzami ne note (sandalovina, vanilija, Guaiac, mošus, amber). Kreatori su mirisa Alberto Morillas i Rosendo Mateu. Parfem je napravljen 2006.

MODNI dodaci

TECHNO zona

Zahladilo je … Vrijeme Gumene izmice je za nove USB rukavice Da se razumijemo, nema baš previše slu ajeva kada e vam grijanje ru ica za ra unalom biti potrebno, no nikada se ne zna.

Upravo iz tog razloga predstavljam najnovije rukavice koje se napajaju USB vezom.

Japanski Thanko predstavio je tri varijante USB rukavica – za nju, za njega i za bicikliste; barem mi takav dojam ostavljaju ove tre e rukavice. Bilo koji od modela USB rukavica možete nabaviti pripremite li 2,500 japanskih novaca, ili oko 135 doma ih, hr-

vatskih novaca te odsurfate li na ovu adresu: www.geekstuff4u. com. (Izvor: gadgeterija.net)

Kao ‘must have’ ovaj put izdvajamo gumene izme za kišu koje se ove jeseni mogu prona i u zaista svim bojama i uzorcima. Sve gradske šminkerice i trendseterice koje su ovakve izme nosile i kad nije bilo potrebno sada su došle na svoje! Iako muški dio populacije uglavnom bježi od ovakve vrste obu e, nadamo se kako e uskoro uvidjeti golemu funkcionalnost i ipak usko iti u gumene izmice, te tako spasiti noge od jesenske kiše!

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. studenoga 2009.

Komentari Sutli u, ne šalji mi inkasatora

“Ljudi su seronje“, ali to ne moraju biti

Ništa novo, moglo bi se re i kad je u pitanju Hrvatska televizija. Sve i svašta nam je dalekovidnica kojoj moramo pla ati da nam zagor ava život kroz emisije u kojima gostuju osobe koje su se svim srcem borile da Hrvatska ne postane samostalna država. No, prikazivanje filmova o II. svjetskom ratu, dakle, s ratnom tematikom, u predve erje najve e tragedije hrvatskog naroda nakon II. svjetskog rata, padom Vukovara i brojnih okolnih gradova i naselja, prelazi svaku mjeru.

I dobrog ukusa i pijetet prema svim civilnim i vojnim žrtvama srpske agresije, odnosno Domovinskog rata.

Još mi je groznije pojašnjenje HTV-a kako prikazivanjem ovih filmova televizija doprinosi o uvanju vrijednosti anti ašizmu.

Ne mogu vjerovati da se prikazuju filmovi u kojima blista crvena petokraka sa srpom i eki em, upravo onakva kakvom su zloglasna JNA i srbo etnici razarali hrvatske gradove i sela.

U filmovima u kojima se veli aju simboli i djela onih koji su se borili protiv istinskih vrijednosti i protiv Crkve nema ni malo istine, nego se izmišljavaju neprijatelji, te prikazuju lažni idoli i ideali.

Kako nije sram Vanju Sutli a i njegovu ekipu prikazivati

Bila sam jedan dan na kavi s prijateljicom i ona je rekla nešto što mi ve danima odjekuje u prazninama glave. “Ljudi su totalni seronje.“ Suptilno, nema što, ali poga a to no u sridu stvari.

Samo kad tako nešto do e iz ustiju “fine“, inteligentne i artikulirane osobe, od koje to ne o ekujete, kao da ima ve i legitimitet. I možda se to nekima ini pregrubo, ali s obzirom na razgovore koje smo vodile i situacije u kojima smo se našle, meni ta re enica i te kako ima smisla.

Ve neko vrijeme obje nas mu i pitanje sebi nosti drugih prema obvezama. Nekako se obje u zadnje vrijeme sukobljavamo s pojedincima koji nas maltretiraju s mantrom “Moram napraviti ono što je najbolje za mene“ i to do te mjere da mi do e da po nem urlati svakakve inventivne epitete, i to u tolikoj koli ini da mi ni ko ijaš s Tourettovim sindromom ne bi mogao biti konkurencija.

Osobne su potrebe danas puno važnije od držanja obe anja i dogovora. I tu mislim na svakodnevne situacije i ljude. One koji zeznu u razli itim situacijama zato jer su si na glavu nakopali previše stvari, ali svejedno uzaludno obe avaju sve i svašta. One koji otkazuju dogovorene planove zato što je nešto bolje iskrsnulo u zadnjem asu.

Danas dana rije malo zna i. Di se to izgubilo? Kada? Kako? Ili neki tu lekciju nikad nisu nau ili? Ja sam svoju nau ila na više na ina

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

ovakve bezvrijedne i uvredljive filmove u dane kada se Hrvati sje aju svojim poubijanih o eva, sinova i k eri, kada velika ve ina Hrvata u sje anjima proživljava pad Vukovara, Bogdanovaca, Nijemaca, Sotina, oplakuje žrtve Ov are i drugih jama i tamnica.

Pitam Sutli a i tamo njegove koje mi pla amo: zar mu nije ni malo neugodno i kakva je poruka prikazivanja filmova u kojima je glavna tematika ubiti i srušiti tu e, bez obzira je li neprijatelj ili nije.

Kad je Vanji toliko u srcu Sutjeska, Kozara, Neretva ... neka ih gleda u svojoj ku i ili stanu skupa s glasnogovornikom i urednicima. I neka meni ne šalje ra un za pristojbu. Ovakvoj televiziji ne želim pla ati pristojbu ili pretplatu i Sutli u poru ujem neka mi ne šalje inkasatora. Neka pristojbu pla aju anti ašisti koji plješ u ovim filmovima...

Duhovi prošlosti “Bilo pa prošlo“ izreka je koju smo iz tu ih usta vjerojatno svi uli bezbroj puta. Vrlo vjerojatno smo je i sami nekoliko puta izrekli.

Vjerujem da nas mnoge esto mu i pitanje što bi se dogodilo i kakva bi situacija danas bila da smo u prošlosti nešto napravili sasvim druga ije. Da smo umjesto ovim, krenuli sasvim drugim putem.

Ponekad samu sebe uhvatim kako se pitam “što bi bilo kad bi bilo”. Vrtim film u svojoj glavi, zamišljam mogu e situacije, a ne vidim da je, kao što bi rekli naši stari, “prošla baba s kola ima”.

No, ako je “baba” prošla, zašto gledamo za njom umjesto da pogled usmjerimo gledaju i kad e nai i druga.

O ito je najteže biti u sadašnjosti, tu i sad. Uvijek se za ne im okre emo, za ne im žudimo i ne emu težimo, a one bitne male stvari koje život ine toliko ljepšim i posebnijim prolaze ispred nas, a da ih esto nismo uop e svjesni.

I istina je da je neke prošlost oslabila, dok je druge oja ala, no, bilo kako bilo, od toga ne možemo pobje i. To je iza nas i, iako to nikada ne emo zaboraviti, neka ostane u prošlosti umjesto da te stvari vu emo za sobom, ime postaju naš svakodnevni teret.

Vjerojatno nam se svima ponekad dogodi da zaglavimo u prošlosti i ne shva amo da

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

Piše : Maja Novosel maja@mnovine.hr

još u ranoj dobi. Jedna od upe atljivijih je bila kad sam s nekih šest godina htjela po eti svirati klavir, pa sam roditelje gnjavila i gnjavila sve dok nisu popustili. Samo nisam znala da e me nakon nekoliko tjedana pro i volja. I tad sam nau ila lekciju.

Kako? Tako da sam na kraju morala “odguliti“ osam godina, koliko škola traje. Dobra lekcija o vrijednosti danog obe anja i završavanja zapo etih stvari.

A sada mi se nekako ini da je sve više onih kojima njihova rije ništa ne zna i. Naravno, ne mislim da bi se sad svi trebali držati potpuno svega. Naprosto neka obe anja si primoran prekršiti zbog drugih stvari. Ali postali smo prekomotni. Iako smo u mnogim situacijama sposobni staviti tu e potrebe iznad svojih i poštivati osnovne obaveze i dogovore, to se ne ini. Ljudi ponekad jesu seronje, ali to ne moraju biti.

AKOVE KI espresso by Bibi

French manikurom protiv stresa

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

Polako ali sigurno promijenile su se glavne preokupacije žena u našoj “varoši“. U to sam se uvjerila kad sam na dogovorenom mjestu ekala prijateljicu. Ona je po svom dobrom, starom obi aju kasnila petnaestak minuta pa sam nehotice bila primorana u jednom javnom dnevnom boravku ( itaj: kafi ) slušati razgovor dviju žena. Dizanje i pregledavanje raširenih prstiju te kritike i pohvale na kvalitetu izrade geliranih noktiju tim pripadnicama ljepšeg spola obilježilo je dan.

Analizirate li malo reklame na akove kim ulicama, pored svake pekarnice u zale u stoji jedan, pa ak i dva, beauty salon za žene, i to na obostranu korist. Ženi e odmah po izlasku iz kozmeti kog salona nadohvat ruke biti najosnovnija prehrambena namirnica kruh i tako njezina osnovna zada a da nahrani obitelj ne e biti zanemarena. Nije li krasan ovaj svijet?

Ne ete vjerovati, prije pedesetak godina te iste prostore, prema pri anjima moga pokojnog djeda, obilježili su zanati u službi doma ih životinja poput kova a i užara.

Primje ujete li sli nost u svrsi geliranja noktiju i potkivanju konja? Suvremena žena, kao i zaprežni konj, mora biti spremna na sve izazove koje joj name e današnji život. Mora biti korisna, vrsta, izdržljiva, uredna i dotjerana.

Mnogi muškarci osobito vole tu naglašenu izraslinu na ženskom tijelu. To se odnosi

na nokte. I ne samo muškarci. Ženama daje izvrstan osje aj nadmo i kad e mlataraju i šarenim noktima izjaviti nešto sasvim prosje no, a to e zahvaljuju i desetak “ arobnih štapi a“ na rukama zvu ati vrlo samouvjereno. Al’ mora se priznati, taj udesan jednomjese ni gel na noktima podnosi svakakva maltretiranja, od iš enja, kuhanja i eprkanja po cvije u ili vrtu, a na kraju se nokti samo fino operu i žena je spremna za svoju najvažniju ulogu: biti lijepa!

Ali zašto ja spominjem samo nas žene? Pažnja, pažnja! Metroseksualci su nam za petama. Od bojanja kose, preko depilacija, kozmeti kih tretmana i wellness masaža.

Cjelokupni wellness u službi je oba spola za efikasno rješavanje nakupljenog stresa. Ali i glavni razlog za novu stresnu situaciju kada njegovi troškovi do u na naplatu. Dobro došli u wellnessov za arani krug!

POGLED ISPOD OBRVA Piše: Tihana Babi ck_ hana_babic@yahoo.com

„Nad ovjek“

zbog razmišljanja o prošlim doga ajima ne možemo uživati u sadašnjima, a to su trenuci koje jedino možemo doživjeti punim plu ima. Gledaju i iza sebe, ispred nas prolaze mnoge “babe” nose i kola e kojima smo mogli “zasladiti” život.

I zato mi se svi aju rije i ameri kog pisaca i sve enika Normana Vincenta Pealea, jednog od za etnika i glavnih zagovara a filozofije samopoštovanja i “pozitivnog mišljenja: “Živite dan po dan i obavljajte posao po posao. A zatim produžite prema onome što dolazi poslije. To ima smisla. Ne pokušavajte živjeti u prošlosti, sadašnjosti i budu nosti sve u isti as. Uspješan je ovjek koji se nau io živjeti samo u sadašnjosti, ali se uvijek kre e prema onome što dolazi poslije.”

Zanimljivo je kako se jedna obi na subota pretvori u trenutak spoznaje. O (nad) ovjeku.

Ideju nad ovjeka opisivao je Nietzsche u svom djelu „I tako je govorio Zaratustra“. Teško je znati što je to no želio poru iti, ali svojim re enicama kako je ovjek bio crv, majmun, i kako još to nešto od tog crva, majmuna nosi u sebi i treba se iznad toga uzdi i, dade se naslutiti da je želio pomak od primitivizma u više nivoe života.

Obzirom da poti e jake, a za slabi e kaže da im ne treba pomo i ni kad, na primjer, vise s grane, nego ih još nogom treba šutnuti dolje, (znate; zakon o preživljavanju najja ih), e nije udo da ga baš „primitivci“ mogu najiskrivljenije shvatiti.

Tako je poznato da je Hitler svoje ideje po eo baš na ideji njegova „nad ovjeka“. A zapravo Nietzsche nije cijenio Nijemce, i uz to je sam sebe nazivao lakrdijašem. ovjek ništa na ovom svijetu toliko ne želi; ak ni ljubav, novac, koliko želi biti u pravu.

Kako sam se (ne)lijepo u to uvje-

rila neke subote. Osoba koju ina e cijenim, na svaki mogu i na in stavila se „iznad“ mene.

Dala sebe cijelu da mi dokaže svoju superiornost- u zrelosti, lijepom ponašanju, stabilnosti i bla. Nažalost samo rije ima.

Djela nisu podržavala iznesene tvrdnje. Što sam se više trudila razgovarati ravnopravno, ta ljudi smo!, to sam više ispadala slaba.

Volim nekada pustiti da budem slaba. Da vidim kakvo srce ima moj sugovornik. Kaže se: „Kada svoju nevolju povjeriš bližnjem-daruješ mu dio svoga srca. Ako je u njega velika duša zahvaljuje ti, ako je malena omalovažava te.“ Tko je taj, koji nikada nije pokazao „slabost“?

Pogotovo kad mu je stalo? Ako se svakog „slabi a“ likvidira za as nikog na ovom svijetu ne e biti.Osim toga: „koliko sam slaba-toliko sam jaka“. Najmanje jednako toliko. Što se više moj sugovornik nadimao i rastao u svojim o ima, to sam ja bivala žalosnija što ne shva a da sve manji biva u mojim o ima...Kao balon koji se napuhava i napu-

hava, a tebe tuga jer e uskoro puknuti.

Grozno je kako je malo potrebno ovjeku da im mu se „ ini da je snažan, da se po ne praviti važan“. Nevjerojatno je što si ljudi sve dozvoljavaju kad pomisle da ste slabi: za as se postane bahat. Zbog uvjerenja u svoju vlastitu nadmo , dominaciju, štogod. Ali pitam se; kakva je to veli ina ako si „velik“ tek kad sve oko sebe u iniš malenima? Velik je uz „velike“ velik. Tek se tada zapravo i može znati, jelda? Veliki ine da se ljudi oko njih osje aju „posebno“ a ne jadno.

Kaže pri a da je jedan kralj imao jako pametnog vezira, svega li je taj znao. Ali jednog dana mu kralj kaže: Ja sam pametniji od tebe! Vezir mu odgovori; „Vaše Veli anstvo da jeste, ne biste mi to nikada rekli!“ Dakle, ho e re i pri a kako najmudriji, najve i,najposebniji šute. Njihov zna aj se sam širi. U svome životu ja još nisam ula da je rajer ikada morao sam za sebe re i da je rajer. To se nekako zna im u e u prostoriju, jelda? Mekuš-

ci pak najglasnije vi u da nisu mekušci.

Uglavnom, velika je moja tuga kad netko koga cijenim pokušava mene spustiti da bi sebe digao. Svi smo mi (samo) ljudi, svi emo „pasti“ (napokon, i Rimsko carstvo je palo, zar ne?). Oholost je onaj „crv“ kojeg u sebi moramo nadrasti. Jer uskoro emo opet na „njegovo“! Ako ne prije, ono za sto godina! Za podsjetnik bi svatko morao u svom wc-u imati natpis, kao što je davno jedan naš poznati pisac imao na zidu svog poljskog wc-a: „ ovje e, ako se poznaješ, ne oholi se!“

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 312 333

15

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. studenoga 2009.

PREDSTAVLJAMO: Nova Opel Astra

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Novo mjerilo klase

Prodaja novih automobila u RH - TOP modeli u listopadu 2009.

1 2 3 4 5 6 7 8 9

Model Opel Astra Volkswagen Polo Renault Clio Škoda Fabia Renault Megane Citroen C-Crosser Volkswagen Golf Hyundai I30 Škoda Octavia

10 Kia Ceed 11 Suzuki SX4 12 Ford Focus 13 Hyundai I20 14 Opel Corsa 15 Peugeot 308 16 Škoda Superb 17 Chevrolet Spark 18 Mazda 2 19 Mazda 6 20 Citroen Berlingo 21 Ostali UKUPNO

koli ina udio, % 176 5,30% 166 5% 134 118 107 91 91

4,04% 3,56% 3,22% 2,74% 2,74%

88 84

2,65% 2,53%

82 80 70 60 59 59 57 56 55 48 46 1592 3319

2,47% 2,41% 2,11% 1,81% 1,78% 1,78% 1,72% 1,69% 1,66% 1,45% 1,39% 47,97% 100%

Izvor: Promocija Plus

Honda – prva u Primorsko-goranskoj i Me imurskoj županiji Prema podacima agencije za istraživanje tržišta Promocija Plus, Honda je prema podacima prodaje u dvije županije zauzela lidersku poziciju me u Japanskim markama na našem tržištu. Honda je tradicionalno popularna i cijenjena u Primorsko-goranskoj županiji gdje je u prvih deset mjeseci ove godine prodano 174 primjerka Honda vozila s tržišnim udjelom od 5,16%.

Isto tako Honda se može pohvaliti izvrsnim prodajnim rezultatima i u Me imurskoj županiji gdje je u istom vremenskom periodu prodano 79 primjerka Honda vozila, dok tržišni udio u ovoj županiji iznosi 8,50%.

Utemeljena na tradiciji koju je Opel zapo eo 1936. s prvim Kadettom, Astra je konstantno ve desetlje ima me u prva tri najpopularnija automobila na europskom popisu najbolje prodavanih kompaktnih vozila – dakle u segmentu na koji otpada 27 posto ukupnog tržišta automobila. Prodaja Astre ini tre inu svih prodanih Opelovih/Vauxhallovih vozila, odnosno proda ih se ukupno oko 500.000 godišnje.

Nova Astra donosi brojne zna ajke koje se ti u udobnosti i sigurnosti iz gornjeg segmenta u kompaktnu klasu. Ve ina ih je predstavljena s Insignijom, Opelovim novitetom u klasi srednje velikih automobila. Izvanredne nove tehnologije poput posve novog mehatroni kog podvozja, najnaprednijeg sustava svjetala, prednje kamere koja prepoznaje prometne znakove i sjedala najviše ergonomske razine samo su neke od zna ajki koje e biti dostupne s novom Astrom.

Dizajn

‘’Zlatni volan’’ i ‘’Zeleni volan’’ za novi Polo Cijene goriva u RH Eurosuper 95

7,79

Super plus 98

7,85

Super 100 BS Eurodizel

8,18 7,20

7,20

4,27

4,27

Eurodizel BS LPG auto plin

7,85

7,26

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 13. studenoga 2009.

START d.o.o. (ovlašteni zastupnik i serviser Mazda vozila) prodaje sljede a rabljena vozila: Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2006.god., full oprema Mazda 6 CD120 TE, 2003.god., full oprema Mazda 6 1.8i TE, 2003.god., full oprema Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2003.god., full oprema Renault Scenic 2.0i 16V, PLIN, 2003.god., full oprema Mazda 323 S 1.3i, 1998.god., oprema Mazda 323 S 1.5i, 1999.god., full oprema Mazda 3 Sp. 1.6i TX, PLIN, 2004.god., full oprema Mazda 2 CD68 TE, 2006.god., full oprema Mazda 3 CD110 CE, 2005.god., full oprema Nissan Maxima 3.0i V6, PLIN, 1996.god., full oprema Mazda Demio 1.3i SE, 1999.god., full oprema Mazda Demio 1.4i SE, 1999.god., full oprema Povoljni kredi do 7 godina bez jamaca ili leasing do 6 godina bez u eš a.

Za sve dodatne informacije možete upita na broj telefona: 042/200-666, 040/631-200, 040/312-104.

Posje te nas na internet adresi WWW.MAZDA-START.HR ili akovec,Zelena 1, Varaždin, Zagreba ka 53a, te M. Subo ca, B. Radi a 69

Na dodjeli ‘’Zlatnog volana 2009.’’ u Berlinu, Volkswagen je istovremeno osvojio dvije nagrade: u kategoriji malog kompaktnog vozila pobijedio je novi Polo, a u kategoriji ‘’Zeleni volan” koja postoji od 2007. lanove žirija oduševio je Polo BlueMotion.

Peta generacija bestselera opremljena je ekstremno u inkovitim pogonskim tehnologijama i ispunjava najve e zahtjeve u pogledu sigurnosti, kom ora i kvalitete. Ovo je vozilo u kategoriji malih kompaktnih vozila nadmašilo etiri konkurenta.

Novo koncipiran Polo BlueMotion, koji predstavlja ekološku ina icu ovog vozila tako er je uvjerio žiri u svoje kvalitete i osvojio ‘’Zeleni volan’. Pritom je zasigurno odlu uju a bila prosje na potrošnja od samo 3,3 litre i CO2 emisija od 87 g/100 km. Tako Polo BlueMotion predstavlja najštedljivije i ekološkije vozilo s pet sjedala na svijetu. Polo BlueMotion opremljen je izuzetno inovativnim, ali ujedno i povoljnim hightech paketom. U njega se izme u ostalog ubraja i novi 1.2 TDI common rail motor, regenerativno ko enje (rekuperacija), start-stop sustav, optimizirane gume sa smanjenim otporom kotrljanja kao i sportski aerodinami ni elementi.

Nova Opel Astra donosi u kompaktnu klasu vlastitu interpretaciju nagra ivane dizajnerske filozofije ovog branda koja spaja „umjetni ku skulpturalnost s njema kom preciznoš u“, kakva je prvi put vi ena kod Insignije.

Njena snažna silueta koja podsje a na kupe i elegantni detalji daju automobilu svjež i sportski izgled.

Profinjene proporcije stvaraju dojmljivu, prema naprijed usmjerenu siluetu sa strmo položenim vjetrobranskim staklom i spuštaju om linijom krova, što ini tradicionalni ormat hatchbacka uzbudljivim.

Astrine bo ne stranice oblikovane su po uzoru na dinami nu obrnutu oštricu koja ih vizualno spaja sa snažno oblikovanim stražnjim vjetrobranom i C-nosa ima.

Na stražnjoj strani dvostruki motiv krila sadržan u svakom od stražnjih svjetala ini ovaj automobil vrlo prepoznatljivim. U unutrašnjosti se odražavaju fluidne linije karoserije: blagi oblici, zaobljene površine i kvaliteta izrade dio su Opelove dizajnerske filozofije. Prepoznatljiv dizajnerski motiv je i obgrljuju a plo a s instrumentima u obliku krila koja se uzdiže do vrha presvlaka na vratima. U inak koji je time postignut nježno je obavija-

nje putnika, što pridonosi toplom, ugodnom ambijentu koji je no u poja an blagim crvenim osvjetljenjem u dnu središnje konzole i prednjih presvlaka na vratima.

Podvozje Vozna dinamika i stabilnost dodatno su poboljšani zahvaljuju i ve em me uosovinskom razmaku (za 71 mm) koji sada ukupno iznosi 2.685 mm. Nova Astra ima široki prednji dio 1.544 mm, a stražnji 1.588 mm, ime je trag kota a pove an sprijeda 56 mm i 70 mm straga. Ovo daje automobilu snažniji i stabilniji stav, a time omogu uje i stabilnije upravljanje i bolje držanje na cesti. vrsto a glavne karoserijske strukture poboljšana je 43 posto torzijski te 10 posto na savijanje i predstavlja solidan temelj za optimizaciju upravljanja i mogu nosti ovjesa nove Astre.

Pove ana vrsto a tako er pridonosi udobnosti te smanjuje buku i vibracije unutar kabine.

Podvozje Opel Astre razvijano je kao mehatroni ki sustav koji posve integrira mehani ke unkci-

onalnosti i elektroni ke kontrole.

Nova Astra zadržava dinami an karakter prethodnog modela kojeg je zabavno voziti uz zna ajna poboljšanja u preciznosti upravlja a i udobnosti vožnje. Kao Insignija, i nova Astra može biti opremljena pametnim Opelovim elektroni kim sustavom vožnje FlexRide koji je prava rijetkost u ovoj klasi. Sustav ovjesa FlexRide stalno se prilago ava promjenama u stilu vožnje i brzini ulaska u zavoje. Osim toga, nudi i tri postavke - Standard, Sport i Tour – te mogu nost dodatne personalizacije.

Motorizacija Nova Astra e izi i na tržište s kompletnom ponudom od osam motora snage od 95 KS do 180 KS te e dati voza ima pravu, u praksi provjerenu u inkovitost. Astrina ponuda motora s ru nim mjenja em dolazi s impresivnim per ormansama i ukupnim smanjenjem emisije uglji nog dioksida ve im od 12 posto u usporedbi s prethodnom generacijom. Prosje na potrošnja goriva dizelskih motora iznosi 4,6 l/100 km te samo 6,1 l/100 km za benzinske motore. etiri dizelska motora, za koje se o ekuje da e biti u gotovo polovici novih Astri koje e se prodati u Europi nakon izlaska na tržište, snage su od 95 KS do 160 KS. S ru nim prijenosom svi troše manje od 5 l/100 km uz emisiju uglji -

nog dioksida ispod 129 g/km. Kada se na e na tržištu na prolje e, verzija exoFLEX s 1.3 CDTI motorom snage 95 KS tako er e trošiti samo 4,2 l/100 km te emitirati svega 109 g/km uglji nog dioksida. Ponuda benzinskih motora sastoji se od 1,4 i 1,6-litarskih motora te rasponom snaga od 100 KS do 180 KS. Verzija s po etka ponude benzinskih motora emitira samo 129 g/km uglji nog dioksida, što je najbolje izme u svih benzinskih motora u kompaktnom segmentu. Nastavljaju i s Opelovom strategijom smanjenja, inženjeri su zamijenili 1,8-litarski motor snage 140 KS prethodne generacije novim 1.4 Turbo motorom sli ne snage kojemu treba samo 5,9 l/100 km – time je potrošnja goriva i emisija uglji nog dioksida smanjena za gotovo 18 posto.

Tehnologija i inovacije Mnoge od tehnoloških inovacija predstavljenih s novom Astrom jedinstvene su u kompaktnoj klasi i donose razinu kvalitete koja dosad nije vi ena u ovom segmentu: Opel Eye prepoznaje prometne znakove

i upozorava voza a kada automobil slu ajno napusti svoju traku; Ergonomska sportska sjedala dolaze s mogu noš u namještanja u šest razli itih pozicija što je najviše u klasi, etiri postavke za lumbalni dio kralježnice. U takvom obliku dostupno u svim paketima opreme, voza evo sjedalo dolazi s poja anjem za kralježnicu i op enito je iznimno udobno. Kao najbolji sustav svjetala u kompaktnoj klasi, nova generacija Opelovog biksenonskog naprednog sustava prednjih svjetala AFL+ sama prilago uje intenzitet i domet trenutnim uvjetima vožnje i stanju na cesti te donosi devet razli itih podešenja svjetlosnog snopa. Tu su i dvije pametne inovacije u konstrukciji karoserije koje tako er pove avaju svestranost i prakti nost Opel Astre: FlexFix, Opelov novi nosa za bicikle, sakriven je iza stražnjeg odbojnika i nudi se kao opcija s novim Astrama u hatchback-izvedbi.

Zna ajno olakšava i pojednostavljuje transport bicikala jer se poput ladice izvla i iz stražnjeg odbojnika pritiskom na polugu smještenu kraj kvake za otvaranje prtljažnika.

Nastao kao kreativna ideja Opelovih inženjera i dizajnera, FlexFloor omogu uje lak utovar i smještaj raznovrsne prtljage. Podnica prtljažnika je pokretna i može se postaviti u tri položaja korištenjem ergonomski dizajniranih nosa a u kutevima prtljažnog prostora.

Nova usluga u Fordu – besplatni info telefon Imaju i u vidu vid dinamiku današnjeg stila života, brzina kojom bi trebalo do i do potrebne i kvalitetne in ormacije te jednako u inkovita izmjena istih može biti samo dobar potez. Promatraju i navike svojih kupaca i korisnika usluga te poštuju i njihovo dragocjeno vrijeme, Grand Auto – generalni predstavnik Forda u Hrvatskoj uveo je besplatni in o tele on kako bi se otvorio još jedan u inkovit komunikacijski kanal kojim kupci i svi zainteresirani dolaze do preciznih in ormacija – brzo i u inkovito. Besplatni broj je 0800 300 007.

Nova Opel Astra osvojila prestižnu nagradu Zlatni volan Europski ljubitelji automobila dodijelili su Opel Astri njezin prvi veliki tro ej, nagradu Zlatni volan u klasi kompaktnih vozila. Rije je o najprestižnijoj nagradi koju dodjeljuje grupacija Auto Bild. U ovogodišnjem izboru svoj glas dalo je više od 40 milijuna itatelja iz 26 europskih zemalja.

Izbor za Zlatni volan odvija se u dvije aze. U prvom krugu, europski itatelji glasaju za svoj omiljeni automobil unutar 6 kategorija (mali, kompaktni, srednji, luksuzni, supersport i laka komercijalna vozila). Nadalje, žiri od 50 stru njaka, uklju uju i inžinjere, pro esionalne voza e utrka, urednike i poznate osobe, testira i ocijenjuje dinamiku, udobnost i kvalitetu nominiranih automobila.

Opel je 12 puta osvojio nagradu Zlatni volan u 33 godine koliko se ovaj izbor održava, posljednji put 2005. kada je nagradu dobila Opel Zafira.

17. studenoga 2009.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

EKO KUTAK

Citroën C Zero - gradski mališan pokretan strujom Novi broj Transporta Deseti broj revije Transport stigao je na kioske. Iz sadržaja novog broja izdvojit emo veliki test kamiona Renault Midlum 220.12 Euro5 Optitronic, kineskog gradskog autobusa King Long XMQ6121G, te gradskog dostavnjaka Citroen Berlinga u produljenoj verziji. Tako er, tu se mogu na i testovi novog Volkswagen Pola, Ford Fieste i indijskog terenca Mahindra Goa. Tema broja je analiza prometnih nesre a u Republici Hrvatskoj u 2009. godini i razgovor s na elnikom Odjela prometne policije MUP-a RH Borisom Orlovi em. Tako er, Transport itateljima donosi i zanimljivosti vezane uz zimske gume za kamione i autobuse. Po obi aju, u sklopu revije je i redovni prilog Voza koji nastavlja tradiciju službenog glasila Hrvatske udruge voza a i autoservisera zapo etu davne 1948. godine.

Nula emisija CO2, nula potrošenog goriva, nula stresa. S modelom C Zero, Citroën oboga uje svoju ponudu u segmentu malih automobila s elektri nim rješenjem koje je u skladu s razvojem društva i na ina življenja. C Zero je prijedlog ija su potrošnja i emisije CO2 nepostoje e, odnosno rješenje koje je posebno prilago eno pooštravanju prometnih uvjeta i sve guš em prometu u gradskim sredinama.

S više od 5.500 ve proizvedenih elektri nih vozila, Citroën, prvoklasni igra u ovom sektoru, ima nezamjenjivo iskustvo za ponovno preuzimanje vode eg mjesta u okvirima tržišnog segmenta koji e zabilježiti snažan rast u narednim godinama.

U prodaji tijekom posljednjeg tromjese ja 2010., Citroën C Zero, razvijen u suradnji s Mitsubishi Motors Corporation (MMC), predstavljat e uz Berlingo First Electrique drugi prijedlog Marke na podru ju elektri nih vozila. Ova e politika biti upotpunjena i s drugim tehnologijama iji e sastavni dio biti DS5, prvo hibridno vozilo Marke ili sustavi Stop&Start druge generacije ve od 2010. godine. Citroën ve danas ima modele C3 i DS3 koji nude ve od svog lansiranja izvedbe s emisijom od 99 g CO2 po km,

te više od 30% vozila u prodaji s emisijom manjom od 120 g CO2 po km.

Potpuno elektri no vozilo, Citroën C Zero je opremljen sinkronim motorom sa stalnim magnetom koji razvija snagu od 47 kW ili 64 KS pri 3.000 do 6.000 o/min. Njegov najve i okretni moment iznosi 180 Nm, ve od 2.000 o/min. Snaga se prenosi na stražnje kota e preko jednobrzinskog reduktora.

Napajanje motora osiguravaju baterije najnovije generacije, tipa litij-ionske, ugra ene u podnici ispod putni kog prostora.

Napajanje u kojem sudjeluje 88 elija od 50 Ah (pohranjena energija od 16 kWh) odvija se pod 330 V. U usporedbi s klasi nim tehnologijama, litij-ionska tehnologija omogu uje smanjenje mase baterija uz jednake performanse.

Punjenje baterija Citroën C Zero je jednostavno: dovoljno

Toyota Šavora - Dani otvorenih vrata u Koprivnici

Tvrtka Šavora je protekolog tjedna organizirala Dane otovrenih vrata u svom prodajno servisnom centru u Koprivnici. Svi posjetitelji imalli su mogu nost upoznati paletu vozila Toyota te na licu mjesta dobiti sve detaljne informacije, kako o vozilima tako i o na inima inanciranja pri kupnji Toyota vozila. Ljubazno osoblje autoku e Šavora bilo je spremno dati odgovore na sva pitanja u vezi vozila Toyota. Osim svih dostupnih informacija na raspolaganju je bila i paleta vozila Toyaota tako da su se svi zainteresirani mogli i osobno uvjeriti u kvalitetu i sposobno-

sti široke i nove palete modela Toyota. Modeli koji su se mogli isprobati ine ve i dio palete od simpati nog i živahnog modela iQ, Aurisa, Urban Cruisera, Versa do obiteljske limuzine Avensisa. Toyotina paleta modela vrlo je svježa s mnoštvom modela predstavljenih tijekom ove godine.

Novost u paleti su modeli s oznakom Energy koji se isti u niskom potrošnjom goriva, malom emisijom CO2 uz istovremeno pove anje snage motora te samih performansi. Posebna pogodnost odnosi se na cijene Energy modela koje su snižene te vrlo prihvatljive te ine odli an omjer uloženo - dobiveno. Energy paletu

modela sa injavaju RAV4, Avensis, Verso, Auris i Yaris. Osim povoljnih cijena Energy modela Toyota je omogu ila i povoljniju kupnju svojih modela uz Toyota inanciranje za pravne i izi ke osobe koje je leksibilno prema kupcima te omogu uje kupovinu vozila na kredit ili leasing, sa ili bez u eš a, sa ili bez ostatka vrijednosti uz povoljnu kamatnu stopu. Sve dodatne informacije možete dobiti u salonu Šavora u Hodošanu na adresi Glavna 17 ili u Koprivnici na adresi Obrtni ka 8, ili putem telefona na brojeve 040/679-679 (Hodošan) i 048/240-500 (Koprivnica).

je priklju iti kabel za napajanje na uti nicu od 220 V. Za potpuno punjenje potrebno je 6 sati. Tako er je mogu e, putem trofazne uti nice (pod naponom od 400 V) napuniti 80% kapaciteta baterije za samo 30 min. Korištenje vozila je jednostavno: dovoljno je okrenuti kontaktni klju i zvu ni upozoritelj potvr uje da je paljenje obavljeno. Citroën C Zero se vozi kao bilo koji drugi automobil opremljen automatskim mjenja em. Tradicionalni mjera razine goriva ovdje je zamijenjen pokazateljem kapaciteta baterije. Citroën C Zero raspolaže s 4 prava mjestai prtljažnikom zapremine 170 litara. Najvažnija serijska oprema uklju uje: servo upravlja , ABS, ASR, ESP, elektri na stakla, 6 zra nih jastuka, autonomno telematsko ku ište za hitne pozive te klima ure aj.

Smanjene vanjske dimenzije, s

duljinom od 3,48 m i krugom okretanja od 9 m omogu uju modelu C Zero da se provla i kroz grad s iznimnom lako om. Njegove performanse (najve a brzina od 130 km/h, od 0 do 100 km/h za oko 15 sekundi i me uubrzanja od 60 do 90 km/h u 6 sekundi) ine ga vozilom koje je u potpunosti prilago eno za vožnju u gradskim sredinama, ali jednako tako i vozilom koje se može bezbrižno odvažiti na izlaz iz grada zahvaljuju i autonomiji goriva od oko 130 km, u redovnim uvjetima mješovite vožnje.

U prodaji krajem 2010. godine, C Zero upotpunit e ponudu elektri nih vozila Citroën koju e tada ve predstavljati Berlingo First Electrique. Na francuskom tržištu ta su dva modela dio skupine vozila koja ostvaruju pravo na vladin bonus od 5.000 €.

RasFordaja RasFordaja – prodajna akcija duhovitog imena ve tradicionalno pruža kupcima odli nu ponudu za Fordove automobile provjernih voznih svojstava i oblikovanih u duhu kineti kog dizajna koji im daje posebno dinami an izgled. Un novoj se RasFordaji isti u: Ford C-MAX Trend 1.6 100 KS uz koji dolazi klima, ABS, el.paket, 4 zra na jastuka, CD radio, maglenke i super atraktivna cijena od 116.900 kn; Ford Focus Trend 1.4 16V 80 KS, 5 vrata uz koji dolazi klima, ABS, elektri ni paket, 4 zra na jastuka, CD radio, metalik boja i 3 godine jamstva za 89.900 kn; Ford Fiesta Ambiente 1.25, 82 KS 5 vrata s, ABSom i metalik bojom ve za 79.900 kn; Ford Fusion Ebony 1.4 80 KS, 5 vrata s klimom, ABS-om, elektri nim paketom, CD radijom, metalik bojom ve za 93.900 kn. Ponuda vrijedi za cijelu ovlaštenu prodajnu mrežu, a koli ina vozila u ovoj akciji je ograni ena.

Informacije su dostupne na besplatnom broju info telefona: 0800 300 007 ili na www.ford.hr.

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Novi Volvo S60 - prva fotografija automobila stvorenog da vas pokrene “Potpuno novi Volvo S60 dizajniran je da vas pokrene. Izgleda i vozi kao nijedan Volvo prije njega, a njegova e vam tehnologija pomo i da vozite sigurnije te se osje ate samopouzdanije za upravlja em,“ isti e Stephen Odell, predsjednik i izvršni direktor Volvo Cars. Volvo S60 mogu e je opremiti Sustavom za otkrivanje pješaka – revolucionarnom sigurnosnom zna ajkom koja može detektirati pješake ispred automobila te automatski zako iti ukoliko voza ne reagira na vrijeme. Potpuno novi Volvo S60 bit e po prvi put otkriven o ima javnosti na predstoje em Sajmu automobila u Ženevi, u ožujku sljede e godine. Serijska proizvodnja sportskog sedan modela po et e u rano ljeto 2010. u Volvo tvornici u belgijskom Ghentu. „Kupci u ovom segmentu vozila traže emocionalnu reakciju, sportski dizajn i dinami ke vozne karakteristike. A Volvo S60 ima ih sve. Uvjereni smo da e ovaj model postati jedan od najja ih igra a baš u ovom segmentu,“ naglašava Stephen Odell.

FOLIJE ZA STAKLA

gra evine

automobili

sigurnost

zaštita od UV zra enja, temperaturna zaštita (hla enje - grijanje), b l j e š t a n j a , n e p o ž e l j n i h p o g l e d a , p r o v a l a i o z l j e i v a n j a , v i z u a l n i izgled vozila i objekata

Kompletna usluga, prodaja folija, opreme i postavljanje.

Buzove ka 77 . 40000 akovec . Hrvatska T 0 4 0 3 6 4 2 7 0 . F 0 4 0 3 6 4 9 4 4 . w w w. e l t e l . c o m sign & multimedia

17. studenoga 2009.

17. studenoga 2009.

Zimski uvjeti na cestama

Naj eš e pitanje me u voza ima u ovo doba godine odnosi se na obavezu korištenja zimske opreme te što ona podrazumijeva. Donosimo vam pregled i zakonski izvadak definicije zimske opreme te obavezu korištenja u Hrvatskoj i nekim susjednim zamljama.

Zimska oprema u Hrvatskoj U Hrvatskoj je zimska oprema obvezna kad je kolnik pokriven snijegom ili kada je na kolniku poledica. Zimsku opremu vozila najve e dopuštene mase do 3,5 t ine 4 zimska (ili M+S) pneumatika ili 4 ljetne gume s minimalnom dubinom profila 4 mm i lanci za snijeg (u prtljažniku pripremljeni za pogonske kota e). Zimska oprema vozila iznad 3,5 t zahtijeva zimske pneumatike na pogonskim kota ima ili uporabu lanaca za snijeg na pogonskim kota ima. Kazna za nepoš vanje zakona je 300 kuna (i isklju enje iz prometa). Zabrana prometa na odre enoj dionici, nastupa proglašavanjem zimskih uvjeta (sukladno Zakonu o sigurnos prometa na cestama- NN 193/08) a odnosi se na vozila na motorni pogon koja nemaju propisanu zimsku opremu i teretna vozila s priklju nim vozilom. Ako policijski službenik zatekne vozilo koje se kre e cestom (na kojoj je kretanje te vrste vozila zabranjeno) bez zimske opreme na dijelu ceste i u vrijeme kada je zimska oprema obvezna, naredit e voza u da odmah prekine kretanje

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

vozilom ili da vozilom nastavi kretanje na ces na kojoj je kretanje te vrste vozila dopušteno, odnosno da upotrijebi zimsku opremu. U suprotnom: voza u prije nov ana kazna od 700 kuna.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama NN 193/08 lanak 193. (1) Zimski uvje na ces su takvi uvjeti kada je kolnik prekriven snijegom ili kada je na kolniku poledica. (2) Za vrijeme zimskih uvjeta na cestama zabranjuje se promet motornim vozilima koja nemaju propisanu zimsku opremu i teretnim automobilima s priklju nim vozilom. (3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, ministar nadležan za poslove prometa može u odre eno vrijeme i na odre enoj ces ili dijelu ceste propisa obvezno posjedovanje zimske opreme, za pojedine vrste i kategorije vozila, bez obzira postoje li na m cestama zimski uvje . (4) Nov anom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit e se pravna ili zi ka osoba obrtnik ako naredi ili dopus da se u prometu na cestama koris vozilo koje nema propisanu zimsku opremu ili teretni automobil s priklju nim vozilom. (5) Za prekršaj iz ovoga lanka kaznit e se nov anom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u jelu

državne vlas ili jelu jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave. (6) Nov anom kaznom u iznosu od 700,00 kuna kaznit e se za prekršaj voza ako upravlja vozilom suprotno odredbama ovoga lanka.

Austrija Za vozila najve e dopuštene mase do 3,5 t zimska oprema obvezna je od 1.

11. do 15. 4. u trenutku zimskih uvjeta za vožnju. Tada je obvezna uporaba zimskih pneumatika s min. dubinom profila 4 mm ili ljetnih pneumatika s minimalnom dubinom pro la 4 mm i s lancima za snijeg na pogonskim kota ima. Za vozila opremljena sa zimskim pneuma cima lanci za snijeg obvezni su kod ve e koli ine snijega i kad to traži prometni znak. Vozila, ija najve a dopuštena masa prelazi 3,5 t moraju bi od 15.11. do 15.3. (bez obzira na vremenske uvjete) opremljena sa zimskim pneuma cima na pogonskoj osovini i ima u priboru primjereno velike lance za snijeg za pogonsku osovinu. Lanci su dopušteni na dionicama s ugaženim snijegom ili zale enim kolnikom, a nisu dopušteni na ces s raskvašenim ili djelomi nim snijegom. Kazna za nepoš vanje propisa je 35 eura a u slu aju ugrožavanja prometa i do 5000 eura.

vremenske uvjete, j sva motorna vozila moraju ima odg odgovaraju u zimsku opremu i moraju je koris ko u uvje ma kad je snijeg na kolniku ili kad je ugažen ili zale en ili kad pada kiša koja se ledi na tlu.

Temeljem lanka 4. Pravilnika o prometu u zimskim uvje uvje ma (od 2.2.2007). Za putni ka i k motorna vozila i ostala motorna vozila ija najve a dopuštena masa nije ve a od 3,5 tone i nemaju više od 8 sjedala, zimska oprema su: - zimski pneuma ci na sva e ri kota a.

Zimska guma (pneuma k) na svom boku ima oznake: MS, M+S ili M&S i znak sniježne pahuljice na s liziranom obrisu planine s tri vrha, ija dubina gaze eg sloja po dubini iznosi najmanje 4 mm, ili, - gume s ljetnim pro lom ija je dubina gaze eg sloja minimalno 4 mm i u priboru odgovaraju i lanci (za montažu na pogonske kota e u vrijeme zimskih uvjeta). Za motorna vozila ija je najve a dopuštena masa ve a od 3.5 tone i autobuse zimski pneuma ci moraju bi na pogonskim kota ima, ili, - gume s ljetnim pro lom s dubinom gaze eg sloja najmanje 4 mm i u priboru lanci (koji se postavljaju na pogonske kota e u slu aju zimskih uvje ma) U zimsku opremu za ova vozila (iznad 3,5 tone) ulaze još i lopata,vre a pijeska od 25 do 50 kg.

eška Od 1. studenoga do 30 travnja obvezna je zimska oprema na cestama gdje e to bi ozna eno odgovaraju im znakom.

Zimska oprema za vozila do 3,5 tone (najve e dopuštene mase) su 4 zimske (M+S) gume ili 4 ljetne s „pro lom“ od najmanje 4 mm dubine, a za vozila s više od 3,5 tone propisane su isto takve gume no ljetne moraju ima najmanje 6 mm duboke utore (uz lance za snijeg za pogonske kota e). Lanci za snijeg smiju se uporabi samo na kolnicima potpuno prekrivenim snijegom.

Bosna i Hercegovina

Francuska

U razdoblju od 15. studenoga teku e do 15. travnja idu e godine, bez obzira na

Vozila moraju bi opremljena zimskom opremom kad su oglašeni zimski uvje

(snijeg na kolniku) ili kad je s prometnim znakom ozna ena obvezna uporaba zimske opreme, kao npr. lanaca za snijeg.

Italija Zimska oprema je, zakonski, propisana na podru ju doline Aosta, gdje je obvezna od 15.10. do 30.4. Na svim ostalim podru jima uporaba zimske opreme obvezna je za vrijeme zimskih uvjeta vožnje. Dopuštena je uporaba zimskih pneumatika ili ljetnih pneumatika s lancima za snijeg. Ako kre ete u alpske doline savjetujemo da imate u priboru lance za snijeg i lopatu.

Ma arska U Ma arskoj zimska oprema nije zakonski propisana, no, za jaka snijega ili ve e koli ine snijega obvezna je uporaba lanaca za snijeg na pogonskim kota ima.

U takvim slu ajevima uporaba lanaca za snijeg zah jeva se pri prelasku granice.

Njema ka Od svibnja 2006. u Njema koj je na snazi novi zakon glede uporabe zimske opreme. On traži da sva vozila u vrijeme zimskih uvjeta moraju biti opremljena primjerenim pneuma cima - s oznakom M+S. Zakon posebno ne traži minimalnu dubinu pro la pneuma ka.

Kazna za neuporabu zimske opreme je 20 eura, a u slu aju ugrožavanja prometa minimalna je kazna 40 eura.

Slovenija U Sloveniji je uporaba zimske opreme datumski ozna ena - izme u 15. studenog i 15. ožujka vozila moraju bi opremljena zimskom opremom, koju “predstavljaju” 4 zimska pneuma ka s oznakom M+S i s minimalnom dubinom pro la od 3 mm ili 4 ljetna pneuma ka s minimalnom dubinom pro la od 3 mm i s pripremljenim lancima za snijeg, u prtljažniku (priboru).

Vozila s pogonom na sva etiri kota a moraju ima kod uporabe ljetnih pneuma ka lance za snijeg na kota ima na stalno uklju enoj pogonskoj osovini. Vo-

zila, ija najve a dodopuštena masa prelazi 3,5 t, moraju ima zimske pneuma ke na pogonskim kota ima ili ako imaju na svim kota ima ljetne pneumatike moraju ima odgovaraju e lance za snijeg (za pogonske kota a) i lopatu u priboru. Na priobalnom podru ju (podru je Kozina-Kastelec-Podgorje) dopuštena je uporaba (i) samo ljetnih pneuma ka s minimalnom dubinom profila od 1,6 mm. Propisana kazna za neodgovaraju u zimsku opremu osobnih vozila je 120 eura, a ako je zbog neadekvatne opreme promet ugroženn, po zakonu se voza kažnjava sa 400 eura. Zakon o sigurnos cestovnog prometa (59. lanak) propisuje da u prometu na cestama po Sloveniji smiju vozi strana vozila, koja imaju svu opremu, propisanu u ma noj zemlji, a po važe oj Me unarodnoj konvenciji o cestovnom prometu. Zimsku opremu (propisanu za motorna i priklju na vozila registrirana u Republici Sloveniji) moraju ima za vrijeme zimskih uvjeta.

Srbija Vozila moraju biti opremljena zimskom opremom za zimskih uvjeta na cestama odnosno kad je prometnim znakom ozna ena obvezna uporaba zimske opreme, npr. lanaca za snijeg. Zimsku opremu motornih i prilju nih vozila ine zimski pneuma ci (M+S) na pogonskim kota ima, odnosno radijalni pneumatici na svim kota ima, ili pneuma ci s ljetnjim pro lom i s lancima za pogonske kota e u priboru. U zimskoj opremi autobusa i teretnih vozila još je i lopata. Na pneuma cima dubina utora gaze eg sloja, po obujmu i širini, mora iznosi najmanje 4mm.

Ostale države U ostalim državama nema ve ih posebnos glede uporabe zimske opreme. U nekim sjevernim evropskim državama je zimska oprema odre ena datumom: u Finskoj, Latviji, Estoniji i Švedskoj - izme u 1. prosinca i 31. ožujka. (Izvor: HAK)

POBJEDNIK SHOWA “Hrvatska traži zvijezdu” svoj e prvi veliki nastup imati 27. studenoga u zagreba koj Areni

Bojan Jambroši predizvo a Backstreet Boysima akov anin Bojan Jambroši , pobjednik showa “Hrvatska traži zvijezdu” i trenutno najtraženija mlada glazbena nada, nastupit e kao predizvo a na koncertu najpopularnijem boy bendu “Backstreet Boys” koji e se 27. studenoga održati u zagreba koj Areni u sklopu njihove turneje “This is us“.

Bojan Jambroši , koji se istaknuo me u tisu ama mladih potencijalnih glazbenika te svojim glasom i “faktorom X” osvojio strogi žiri i publiku u showu, ponosno e nastupiti kao predizvo a .

Bojan je svoj talent otkrio još dok je bio u vrti u, a prvi javni nastup imao je s devet godina kada se bez znanja roditelja prijavio na Dje ji festival u akovcu.

U svojoj glazbenoj karijeri okušao se u operi i duhovnoj glazbi, a kao srednjoškolac pjevao je i u rock bandu.

Javnost ga obožava, djevojke vrište gdje god se pojavi,

a njegov pobjedni ki singl “Ne govori da me znaš” osvojio je top ljestvice. Nakon izvrsno plasiranog prvog singla, uz mnoge nastupe po Hrvatskoj na ljetnoj turneji, Bojan je našao vremena i za snimanje. Novom pjesmom “Preko ruba vremena” najavljuje pop - rock album koji e se uskoro na i u izdanju Dallas Recordsa. Album odlikuje vrhunska produkcija i dokaz je da je Bojan pronašao svoj glazbeni smjer i mjesto na estradnoj sceni. Kaže kako cijeni glazbenike koji pjevaju s emocijama i srcem, a od hrvatskih izvo a a kao svoje uzore izdvaja Tonya, Gibonnija, Olivera Dragojevi a, Vannu i Ninu Badri . Trenutno je sve posvetio glazbi i životna želja mu je da mu glazba bude posao.

Backstreet Boys su s oduševljenjem prihvatili Bojana kao svog predizvo a a jer u njemu, osim kvalitetnog vokala, vide i svoje po etke u ranim devedesetima kad su još bili mlada i

VIŠE NEMA ULAZNICA za još jednu koncertnu atrakciju u Zagrebu

Mando Diao rasprodao Boogaloo

Posljednjih 100 ulaznica za koncert sjajnog švedskog rock benda Mando Diao, 26.11. u klubu Boogaloo, po cijeni od 220 kn pušteno je u prodaju te razgrabljeno prošli tjedan.

Tako je desetak dana uo i koncerta isti rasprodan, što je bilo za o ekivati, jer je aktualno Mando Diao jedan od najtraženijih modernih koncertnih bendova u Europi.

Ina e, korijeni banda Mando Diao sežu iz 1995. godine, u po etku s estim izmjenama lanova. Ime benda, Mando Diao, nema posebno zna enje, ve se pri inilo u snovima Bjorna Dixgarda.

Kao najve e glazbene uzore spominju Beatlese. Kupi ulaznicu za koncert Prvi studijski album „Bring ‘Em In“ snimljen je

2002. godine u Švedskoj te sadrži demo snimke uglavnom snimane u podrumu klavijaturiste Daniela Haglunda koji 2003. napušta bend. Iste godine album izlazi pod „Mute“ etiketom zajedno sa singlom „Sheepdog“.

Nakon toga u 2004. Proglašeni su jednim od najboljih novih bendova. Iste godine snimaju i drugi album „Hurricane Bar“, a 2006. i tre i „Ode to Ochrasy“.

Do kraja 2006. godine snimaju i DVD nazvan „Down in the Past”, a 2007. album “Never Seen The Light Of Day”.

U velja i 2009. godine izdaju svoj zadnji studijski album “Give Me Fire” i veliki hit ”Dance With Somebody” koji kandidira za pjesmu godine u Europi.

TOP 20 01. DOESN’ T MEAN ANYTHING

TOP LISTA DOMA IH

ALICIA KEYS 02. I DON’ T BELIEVE YOU - PINK

01. NE SUDIM TI

03. COME SO FAR YET STILL SO FAR TO GO

ZDRAVKO ŠKENDER

CHRIS REA

02. VLADARICA - DRAŽN ZE I

04. MEET ME HALFWAY - BLACK EYED PEAS

03.LAŽU O I MOJE - COLONIA

05. BODIES - ROBBIE WILLIAMS

04. HALID BEŠLI - DVADESETE

06. JUST SAY YES - SNOW PATROL 07. RUSSIAN ROULETTE - RIHANNA 08. THE FIXER - PEARL JAM 09. I LOOK TO YOU - WHITNEY HOUSTON 10. THIS IS IT - MICHAEL JACKSON

TOP LISTA DOMA IH

05. E.T. - SOBA 202 06.JACQUES HOUDEK - DUŽNA SI 07.ZA ARAN - LANA 08. IVAN ZAK - SVJEDOK 09. TONY CETINSKI

FORMULA 13 01. PREKO RUBA VREMENA - B. JAMBROŠI 02. DO KRAJA - NOLA

OD MILJUN ŽENA 10. HARI I NINA NE MOGU TI RE I ŠTO JE TUGA

03. NAKON SVIH GODINA - PARNI VALJAK

entuzijasti na vokalna grupa, a danas su najpoznatiji i najpopularniji boy bend u svijetu.

Ulaznice po cijeni od 200 kn za stajanje, 250 kn za tribinu

i 500 kn za lože mogu se kupiti na svim prodajnim mjestima Ticketproa ili putem njihove web stranice www.ticketpro. hr.

TOP LISTA STRANIH

04. MALI OGLAS - REPLICA 05. VJERUJEM U AN ELE - OLIVER

01. USE SOMEBODY -

06. ŽIVOT JE OSJE AJ - MAJKE

KINGS OF LEON

07. DO POSLJEDNJEG DAHA

02. INFINITY 2008 - GURU JOSH

JACQUES HOUDEK

LISTA DOMA IH 03. IFTOP HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

08. LJUBAV NIJE OVIH DANA

TOM JONES

VELIKI SPEKTAKL popularnog zabavnjaka

BORIS NOVKOVI

04. HUMAN - KILLERS

09. UZALUD SUNCE SJA - OP A OPASNOST

05. HOT ‘N COLD -

21. studenoga koncert Dražena Ze i a u Areni Varaždin

10. VODIMO LJUBAV - FIT

KATY PERRY

Dražen Ze i povodom izlaska novog albuma “U ast svim dobrim ljudima”, u mjesecu listopadu ove godine, održat e veliku turneju na kojoj e jedna od postaja biti Arena Varaždin 21. studenoga od 20 sati.

Koncertni spektakl u velikoj dvorani dugo je o ekivani doga aj za njegove obožavatelje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, koje e ovim putem oduševiti i popratna vrhunska produkcija, a za koncert e

se sigurno tražiti karta više.

Dražen Ze i jedan je od najpopularnijih pjeva a zabavne glazbe u me imurskom kraju, pa je to izvrsna pr i l i k a z a njegove fanove da uživaju u njegovom velebnom koncertu.

U utorak je zapo ela pretprodaja ulaznica na deset prodajnih mjesta diljem sjeverozapadne Hrvatske. Pretprodajne cijene ulaznica za koncert Dražena Ze i a u Areni Varaždin iznose

za parter 60 kuna, tribine 70 kuna, a VIP parter 150 kuna.

Pretprodajna mjesta ulaznica: Caffe “Rock Art”, Varaždin, Caffe bar “Time out”, Varaždin, Lounge bar “Ritz”, Varaždin, Caffe bar “Feniks”, Ivanec Caffe bar “Prestiž”, Novi Marof, Caffe bar “Jura”, Ludbreg, Caffe bar “Arcus”, akovec, Hit Records, akovec (Passage), Pizzeria “Rosa”, Prelog Caffe bar “Jama”, Mursko Središ e.

06. WARM THIS WINTER GABRIELA CHILMI 07. IF I WERE A BOY - BEYONCE 08. MILES AWAY - MADONNA 09. VIVA LA VIDA - COLDPLAY 10. I’M OUTTA TIME - OASIS

TOP LISTA 01. BOJAN JAMBROŠI Preko ruba vremena 02. TONY CETINSKI & Kiki Lesendri

TOP Nemirne no iLISTA DOMA IH 03. HARI MATA HARI - Sre a 04. NINA . Montell Jordan Ne dam te nikom 05. BARUNI - Dušo moja nije meni lako 06. OLIVER - Virujem u an ele 07. NATALI DIZDAR - Ne pitaj 08. DENIS DUMAN I & Prva liga Usporite Savu 09. ANTONIJA ŠOLA & Dyako

Pet ulaznica za najbrže itatelje

Usne lažljive 10. ET - Svirajte mi tužne

Me imurske novine i organizator osiguravaju 5 ulaznica za 5 najbržih itatelja koji s aktualnim 741. brojem novina do u u utorak 17. studenoga u našu redakciju, I. Mažurani a 2 II/kat, poslije 8 h.

JEDAN OD NAJPOPULARNIJIH beogradskih bendova ponovno stiže u Hrvatsku

Bajaga i Instruktori dva dana za redom u Zagrebu! luši je primao nekih 500-600 ljudi, a, da budem iskren, bilo ih je 200-300. Ali stvarno je bilo fantasti no jer nikad prije toga nisam svirao sam. Ve sljede i put kroz dva-tri meseca imao sam rasprodana dva komada u Kuluši u, prisje a se Bajaga.

Tada je ve bilo jasno da e Bajaga i Instruktori postati jedna od najve ih, ako ne i najve a, pop rock grupa svih vremena na ovim prostorima.

Ovu jesen bend obilježava svoju obljetnicu nastupom u svim glavnim gradovima bivše Jugoslavije, a s obzirom na to

TJEDNI KALORIFER

Dylan

okupljaju vojsku poštovalaca i fanova. Uspjeh grupe je nevjerojatno brz. Krajem 1984. godine Bajaga u anketi lista Rock dobija titulu rock glazbenika godine, a glazbenici Pozitivnu geogra iju, njihov prvi album, proglašavaju najboljim albumom 1984. godine.

- U Kuluši u smo nastupili samo kao Bajaga i bend. Urednik u Kuluši u bio je Dražen Vrdoljak, stvarno ovjek genijalac.

Imao je neku redovnu foru sa svirkama, uo je album, svidio mu se mu se i pitao me ‘možeš da skupiš neki bend i do eš’. Ku-

da je svoj prvi koncert grupa održala u Zagrebu, Zagreb je dobio tu ast da bude grad prvog velikog koncerta u seriji.

Koncert organizira koncertna agencija DIK-koncert.

Kelly Monaco

Povodom svojih 25 godina, koje e obilježiti u svim glavnim gradovima bivše Juge, Bajaga i Instruktori održat e veliki koncert u KD-u Dražen Petrovi , i to u petak 20. studenoga, kao i dan kasnije 21. studenoga, nakon što je prvi koncert rasprodan.

Dana 12. travnja 1984. u zagreba kom klubu Kuluši Bajaga je sa svojom grupom Instruktori imao svoj prvi koncertni nastup.

Tog datuma po inje javno djelovanje grupe koja e ostaviti veliki utjecaj na scenu i publiku u cijeloj ex YU. Vrlo brzo

$ % & &&&

Dobro je znati 47

48

Dobro je znati

$ % & &&&

Vip Ideal

raĂ&#x2039;un bez iznenaenja

Vodafone live!

Vodafone live!

Samsung C3050

9,99 kn

veĂ&#x160; od uz Vip Ideal tarifu

LG GB220

9,99 kn

veĂ&#x160; od uz Vip Ideal tarifu

Nokia 2330 classic

9,99 kn

veĂ&#x160; od uz Vip Ideal tarifu

LG KP502 Cookie

399 kn

veĂ&#x160; od uz Vip Ideal tarifu

Nova i jedinstvena Vip Ideal tarifa po prvi puta spaja pogodnosti pretplate i bonova. Sami odredite maksimalni iznos mjeseÄ?nog raÄ?una, a tek ako ga potroĹĄite, nadoplatite bonovima.

ViĹĄe informacija potraĂŚite kod Vip partnera 36 d.o.o. ili na 091 77 60.

Âťakovec: Park Rudolfa Kropeka 1 Âťakovec: Josipa Jurja Strossmayera 2 VaraĹždin: Pavlinska 2

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

ZAVRŠIO SVJETSKI GIMNASTI KI KUP

KAO GROM IZ VEDROG NEBA - ostavka Josipa Borkovi a, trenera rukometnog prvoligaša

Tijana Tkal ec druga u preskoku

Jožek je otišao i ne misli se vratiti!

- Jedan od najve ih uspjeha hrvatske gimnastike

- Razloge ostavke, barem za sada, dosadašnji trener MKA*IPC želi zadržati samo za sebe

Iako nije uspjela osvojiti Svjetski kup u preskoku, akov anka Tijana Tkal ec, lanica GK Marijan Zadravec Macan na kraju je u ukupnom poretku s osvojenih 113 bodova zauzela sjajno drugo mjesto. Pobjedu je odnijela Ruskinja Kurbatova s ukupno 124 boda. 11 bodova nedostajalo je Tijani da osvoji naslov pobjednice Svjetskog kupa.

Za osvojeno 6. mjesto ove subote u Sttutgartu pripala joj je 20. Za ukupnu pobjedu trebala je biti druga, ali o ito je pritisak u inio svoje i Tijana nije uspjela ponoviti izvedbu iz Osijeka kad je oba skoka izvela prakti ki bez greške. Odli nim finišom, odnosno pobjedama u Osijeku i Stuttgartu ehinja Komrskova se probila do tre eg mjesta u ukupnom poretku za koji su se zbrajala etiri najbolja rezultata.

- Tijana je svoje napravila.

Planirali smo plasman oko 5. mjesta, na kraju je sjajna druga.

Ispraznila se u Osijeku, Stuttgart je donio mogu nost borbe za naslov najbolje, ali više o ito nije bila “benzina” da se tako nešto i dogodi, kazao nam je sportski direktor Mario Vukoja.

Ostvareni rezultat je zapravo sjajan. Najbolji rezultat hrvatske ženske gimnastike u ovoj sezoni i jedan od najboljih u povijesti. Za istu peticu, posebice ako se zna da Tijana iza sebe ima tešku operaciju nakon koje se vratila još bolja nego je bila prije. I planovi za sljede u godinu su veliki. Oba sadašnja skoka su svladana, ona koji su u e trebali bi joj donijeti pomak u sam svjetski vrh, gdje je ovim rezultatom zapravo i stigla.

Ude i bez pravih priprema u finalu U Stuttgartu je drugi povratak nakon post-operativne rehabilitacije imao najbolji hrvatski gimnasti ar Filip Ude. U finalu na tlu u konkurenciji dostojnoj finala svjetskog prvenstva osvojio je vrlo dobro 7. mjesto. U ukupnom poretku usprkos problemima oko nastupanja na kraju je zauzeo solidno 6. mjesto, dok je izvrstan drugi njegov reprezentativni kolega – Markovi .

- Jednostavno nedostajalo je kondicije za nešto više, uostalom neki veliki rezultat niti nije planiran, prave pripreme za njega tek slijedi kaže Vukoja.

(D. Zrna, oto: VŽR)

Prvokategornica HOO i B olimpijski kandidat Osvajanjem 2. mjesta Tijana Tkal ec dobila je status sportaša prve kategorije HOO i B olimpijskog kandidata. To zna i da bi joj sportski savezi lokalne samouprave trebali dati ekvivalentnu stipendiju, što kod nas zbog malih novaca koji se izdvajaju za sport baš i

nije slu aj, odnosno stipendije su sramotno male. Što pak se ti e HOO, on bi Tijani trebao do OI pomagati u pripremama, a kad stekne status evidentnog olimpijskog kandidata tj. putnika na OI u London i stipendiju HOO. (dz)

Malo se koja vijest u ovim našim krajevima tako brzo proširila kao ona od petka nave er.

Trener najboljega me imurskog sportskog kolektiva rukometaša MKA*IPC Josip Borkovi poslije treninga u petak nave er sakupio je u svla ionici igra e i svoj stru ni stožer i šokirao ih svojom ostavkom.

Puno je Mure i Drave proteklo od tog petka 13. u mjesecu, ali znatiželja ljudi, pogotovo onih koji prate rukomet, nije se stišala.

Jednostavno što razloga za takvu odluku, barem vanjskih, nije bilo.

Borkovi je pred teku e prvenstvo posložio odli nu mom ad, odradio je isto takve pripreme i to se danas vidi na prvenstvenoj ljestvici. MKA*IPC je na tre em mjestu, s realnim izgledima da na toj poziciji i prezimi. Dakle, sportski razlozi nisu. Isto tako, klub je financijski stabilan, a i logistika je posložena kako treba. Pa što je onda prvog ovjeka cijelog jednog sportskog sistema navelo na takav in:

- Razloge u zadržati za sebe.

Mogu samo re i da ova odluka s igra ima nema nikakve veze.

Dugo sam razmišljao i vagao što napraviti. Ako kasnije bude prilike, ut e se, ostao je do grla zakop an Josip Borkovi Vjerovali smo i još uvijek se nadamo da e predsjednik kluba Željko Kavran uspjeti u osobnom razgovoru promijeniti ovu Borkovi evu odluku. Jer, situacija je sve samo ne jednostavna. Mom ad o ekuje težak i vrlo važan dvoboj s Buzetom u subotu u 19 sati i otvoreno je pitanje tko e voditi mom ad. Koji e trener prihvatiti tako uspješnu mom ad koja maksimalno podržava njegovog prethodnika?

Kavran: Puno toga se mijenja, ali klub nije ni Borkovi , ni Kavran!

Pred predsjednikom kluba Željkom Kavranom teški su dani.

Sre om, ovjek pozna rukomet kao malo tko na ovim prostorima

Borkovi je dao neopozivu ostavku i sigurni smo da e povu i najbolji potez. O tome svjedo e i njegove rije i: - To no je da se Borkovi evim odlaskom mnogo toga mijenja.

Razgovarao sam s njim i još u razgovarati. Ali, ovaj klub nije Josip Borkovi , a nije ni Željko Kavran. Ovaj klub ima povijest i tradiciju dugu 60 godina. Klub je iznad svih nas. To je moja ideja vodilja i u tom pravcu razmišljam dok tražim rješenje.

Vremena nema i odluku treba donijeti. Do utakmice s Buzetom ostalo je tek nekoliko dana. Pozna-

vaju i ovu mom ad, sigurni smo da e izvu i maksimum iz sebe, iako Borkovi a ne e biti na klupi.

(D. Opa i , oto: VŽR)

Odluka o novom treneru - U ponedjeljak kasno nave er donesena je odluka o novom treneru, rekao nam je Željko Kavran. Me u m, nije se želio izjasni tko je u igri da naslijedi Borkovi a. Samo je naglasio kako je jako teško na i pravo rješenje usred sezone, ali vremena za ekanje nema, stoga e novi trener ve u utorak (danas) preuze ekipu. (do)

PORAZ u Našicama opet uz primjedbe na suda ki par Banovi

Nije sramota izgubiti od Nexea, ali deprimira na in!

Ostavimo se svih turbulencija koje trenutno potresaju MKA*IPC i posvetimo se samo osnovnoj djelatnosti, sportu i utakmicama.

Dvoboj 10. kola protiv Nexea u Našicama odigran je još prošlu srijedu, jer je doma in imao nastup u Kupu EHF-a. Poznata je stvar da je Nexe pobijedio MKA*IPC s 31-28 (14-12) u jednoj utakmici koja je svakako mogla druga ije završiti, ali i u utakmici gdje je suda ki par Banovi - Banovi ponovno imao jednu od glavnih uloga na terenu.

Kakva šteta.

Kako je žalosno pisati o sucima umjesto o obranama vratara, brzim kontrama ili jakim udarcima s desetak metara. Me utim, ovo je bila predstava “s najavom“.

Jer, još prije odlaska na put u Rijeku znalo se da Banovi i ne e suditi akov anima samo protiv Zameta, ve i dva tjedna kasnije u Našicama. Zlo esto a osobe koja delegira suce o ito nema ni kraja ni konca.

Ipak, postoji jedna razlika.

Banovi i su u Rijeci ve nakon pet minuta i visokog vodstva MKA*IPC-a po eli s “kuhinjom“, dok su u Našicama ekali cijelo

prvo poluvrijeme, jer vjerojatno nisu vjerovali da Nexe u Našicama netko može ugroziti. Drznuo se to MKA*IPC, vodio je punih 26 minuta, da bi doma in s 4-0 na kraju poluvremena otišao na odmor s malom prednosti.

Banovi i su utakmicu odlu ili riješiti odmah na po etku drugog poluvremena. Nepostoje e isklju enje Jelini a, crveni karton Turku, za prekršaj koji se kvalificira s dvije minute i tri sedmerca za doma e. Sve su to suci uspjeli nagurati u pet prvih minuta. Kad je Nexe otišao na 19-12, potvrdilo se da ova mom ad ima neku novu kvalitetu. Reklo bi se, ima karakter. Uporno su stizali suparnika, došli i do dva razlike, ali, na žalost, dalje nije išlo. Izgubiti u Našicama nije sramota, ali na ovakav na in je deprimiraju e.

K tome je ovaj poraz i jako skupo pla en. Ne zbog gubitka dva boda, ve zbog mnogobrojnih ozljeda ponajboljih igra a. Ve u desetoj minuti, nakon što je postigao dva pogotka, ligamente sko nog zgloba ozlijedio je Dario Herman i više nije ulazio u igru. To je zna ilo da e ozlije eni Josip Pažin

morati odigrati cijelu utakmicu.

Problemima tu nije bio kraj. Pred kraj dvoboja palac puca ke ruke ozlijedio je kapetan Davor Varga i, iako smo se nadali samo trenutnoj boli, u akovcu se ustanovilo da se radi o prijelomu. Varga je ve operiran i njegov povratak možemo o ekivati tek na prolje e. Da dvije nevolje ne dolaze same, potvrdio je Igor Krajner kojem je opet isko ilo rame i s terena je ravno otišao u bolnicu. Dodamo li nabrojanim igra ima Kara i a s prstom u gipsu i Pašali a s upaljenom tetivom lakta, jasno je u kakvoj je trenutnoj situaciji MKA*IPC.

Kako kaže ona stara indijanska poslovica: Što nas ne ubije, ini nas samo ja ima Ve u subot u u 19 sat i MKA*IPC igra protiv Buzeta vjerojatno klju nu (tko bi se tome nadao) utakmicu prvog dijela prvenstva. Klju nu iz nekoliko razlika. Buzet je novajlija u ligi, ali pun eu orije i u prošlom je kolu pobijedio Varteks. akove ka mom ad ima toliko ozlije enih da se ni uz najbolju volju ne može

pretpostaviti tko e biti sposoban za igru. istovremeno, eventualnom pobjedom MKA*IPC ponovno bi ostvario solidnu prednost pred pratiteljima. Petoplasirani Varteks do ekuje Zagreb, dok etvrtoplasirani Sisak gostuje u Pore u i lako se može dogoditi da MKA*IPC u nedjelju ima cijela velika etiri boda prednosti pred utakmicu sa Zagrebom. I na koncu, što je i najvažnije, u trenucima dok ovo pišemo još nam nije poznato tko e umjesto Josipa Borkovi a voditi mom ad s klupe.

Ako je ikada bilo razloga za do i na utakmicu, onda je to svakako u subotu u 19 sati protiv Buzeta.

TABLICA 1. Croa a Osig.

2. Nexe 3. MKA IPC akovec 4. Siscia 5. Varteks DC 6. Buzet 7. Osijek 8. Bjelovar 9. Zamet 10. Pore 11. Karlovac 12. Dubrava 13. Metkovi 14. Medveš ak NFD 15. EMC Split 16. Moslavina

9 10 10 10 10 10 10 10 10 9 10 10 10 10 10 10

9 8 7 5 5 4 5 5 4 4 3 3 2 3 2 1

0 0 0 2 1 3 0 0 2 1 2 1 2 0 2 2

0 2 3 3 4 3 5 5 4 4 5 6 6 7 6 7

351:215 343:287 292:257 286:263 305:293 259:274 311:302 288:294 259:273 262:246 257:282 262:306 252:281 368:317 254:310 261:310

18 16 14 12 11 11 10 10 10 9 8 7 6 6 6 4

17.

1 17 7. studenoga s udenoga 2009. st

PREDSTOJE I VIKEND nastavlja se prvenstvo I. HNL

Bogdan: Vrijeme je da nekoga iznenadimo u gostima Prvi tjedan prvenstvene stanke je za Me imurjem, no malo su toga napravili, jer nitko s njima – ne želi igrati. Spletom okolnosti, koje uglavnom nemaju smisla, Me imurje je ostalo bez sparing partnera.

Zakazali su Slovenci. Nekoliko dana pred dogovoreni termin igranja je naime ptujska Labod Drava otkazala susret s Me imurjem, i to zbog štrajka igra a.

Kolateralna žrtva bilo je Me imurje, koje tako nije moglo na prijateljsko gostovanje, kojim se trener Sre ko Bogdan nadao podi i samopouzdanje svojih igra a na gostuju em travnjaku. Ljutnja zbog situacije u kojoj su se našli bila je još ve a kad su saznali da lendavska Nafta igra u Varaždinu, iako su Me imurcima na upit o prijateljskom susretu Slovenci odgovorili da nisu zainteresirani, jer žele u pauzi odmoriti igra e.

Utakmica protiv klupskih juniora zna ila je dakako više juniorima no seniorima, ali je Bogdan iskoristio priliku i provjerio koliko su njegovi nogometaši ozbiljni u onome što rade.

- Od profesionalnih nogometaša o ekujem profesionalizam u svakom trenutku, bilo na treningu, prijateljskoj utakmici, prvenstvenoj ili revijalnoj. Nisu me razo arali moji igra i, odradili su kvalitetno i korektno, tek su pred kraj malo popustili, kaže Bogdan.

Ne govori uzalud Bogdan iz tjedna u tjedan da svaki trening ne-

što zna i, jer e za kratko vrijeme, na kraju prvenstva po eti “padati glave”. Najavio je e i smanjenje broja igra a, jer smatra da ih je trenutno previše, a neki ni nisu dorasli prvoligaškim zahtjevima. Idealna mu je brojka od 22 igra a uz tri vratara, pa se oni koji žele nositi crveno-crni dres moraju dokazati Bogdanu.

Teška gostovanja, ali izbora nema Ina e Bogdan nije zadovoljan vlastitim u inkom na klupi Me imurja, jer je upisao dva poraza, jednu pobjedu i jedan remi otkad preuzeo trenersko mjesto. Posebno je neraspoložen kad se spomenu dva poraza od 3:0 (Varaždin i

Posljednja dva kola u promijenjenom terminu Dogovorom rukovodstva Udruge Prve HNL i Hrvatske radio televizije u zadnja dva kola jesenskog dijela prvenstva T-Com Prve HNL (16. i 17. kolo) mijenjaju se po eci utakmica.

Emisija Volim nogomet emi ra e se u novom ranijem terminu subotom od 15.00 sa pa e se utakmice igra s po etkom u 15.30 sa . Tako er, mijenja se i termin rezerviran za izravni televizijski prijenos derbi utakmice kola: umjesto nedjeljom, derbi utakmica igra e se u subotu na ve er u 20.15 sa .

Ovakva promjena termina, s obzirom na loše vremenske prilike, omo-

gu i e odigravanje utakmica u bitno povoljnijim vremenskim uvje ma pa me i pruži mogu nost ve em broju gledatelja da utakmice prate s tribina i pomognu svojim klubovima u ostvarivanju boljih rezultata.

Utakmice 15. kola koje su na rasporedu ovog petka, subote i nedjelje 20.-22. studenog igra e se prema dosadašnjoj satnici jer zbog ranije preuze h obveza prijenosa me unarodnih sportskih doga aja, HTV nije u mogu nos emi ra emisiju Volim nogomet u popodnevnom terminu. Tako e Zagreb i Zadar zapo e s odigravanjem utakmica 15. kola u petak u 16.00 sa ,

u subotu u 16.00 igra e Lokomo va i Inter-Zapreši te Šibenik-Me imurje, a u terminu emisije od 20.30 sa igra e Rijeka-Istra 1961, Varteks-Slaven Belupo, Hajduk-Croa a Sesvete i CibaliaOsijek. U nedjeljnom terminu od 20.15 sa rezerviranom za televizijski izravni prijenos derbi utakmice kola igra e Karlovac-Dinamo. Što se e posljednjeg kola koje se igra ove jeseni, kad u akovcu gostuju Dinamo, ostaje za vidje ho e li se ova utakmica igra kao glavna u izravnom prijenosu u subotu nave er od 20.15 h ili pak poslijepodne u 15.30 u sklopu emisije Volim nogomet.

Vinkovci), jer smatra da bi njegova mom ad trebala igrati mnogo bolje na gostovanjima.

Igra i e se po tom pitanju mo i dokazati u tjednima koji slijede, pošto im dolaze dva gostovanja. Prvo od njih je u Šibeniku u subotu, o emu je Bogdan kazao: Moramo biti borbeniji i rastr aniji od doma ina. Mislim da sam se uspio dobro upoznati s igra ima i da smo neke stvari ispravili, te da smo na dobrom putu da u Šibeniku pokušamo iznenaditi, isti e e i.

Parovi 15. kola: Zagreb - Zadar, Rijeka - Istra 1961, Šibenik - Me imurje, Lokomotiva - Inter, Osijek - Cibalia, Hajduk - Croatia Sesvete, Karlovac - Dinamo.

(I. Strahija, foto: Z. Vrzan)

TABLICA 1. Dinamo 2. Cibalia 3. Osijek 4. Šibenik 5. S. Belupo 6. Karlovac 7. Rijeka 8. Hajduk 9. Lokomo va 10. Zadar 11. Inter 12. Me imurje 13. Varteks 14. Istra 1961 15. C. Sesvete 16. Zagreb

14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14

10 8 8 8 8 6 5 5 6 5 5 5 4 3 1 2

2 4 3 3 2 5 4 4 1 3 2 2 3 3 4 1

2 2 3 3 4 3 5 5 7 6 7 7 7 8 9 11

44:8 22:6 31:23 15:14 26:22 13:9 23:20 14:12 16:21 13:19 21:22 20:31 14:21 14:27 17:31 14:31

32 28 27 27 26 23 19 19 19 18 17 17 15 12 7 7

17. studenoga 2009.

III. HNL - ISTOK - pobjeda i poraz me imurskih predstavnika

AKOVO – MLADOST (P) 2:0

Nedeliš e penalom do pobjede, Preložani ostali bez sre e Samo je jedan gol presudio pobjednika u susretu Nedeliš a i Croatije, a taj je postigao Jagec i to s bijele to ke. No, mnogo je toga prethodilo penalu, osim dva isklju enja bilo je dosta akcija, a posebne su prilike za gol iz igre imali doma i igra i, koji su se kao i obi no najbolje aktivirali pred kraj utakmice.

U susret s Croatijom Nedeliš e je ušlo bez svog standardnog vratara Posavca, ve je na golu bio Košir, pošto je njegov kolega “pocrvenio” u kolu koje je prethodilo. Umalo je upravo Košira prevario ambiciozni gostuju i Vra evi po etkom susreta, kad je pucao, a Košir skrenuo loptu u pre ku gola.

24. minuta donosi isklju enje za goste, nakon što su se na terenu “zaka ili” doma i Jagec i Croatijin Bešli . Kako je faul gosta bio ipak ozbiljniji, sudac Špehar, koji je sasvim solidno odradio svoj posao, pokazuje mu ekspresni put u svla ionicu.

To je ponešto primirilo igru, pa se do kraja poluvremena ne doga a ništa posebno, ali je zato drugi dio obilovao doga anjima.

Tako je u 57. minuti, nakon što je Milkovi srušio Tresku u svom kaznenom prostoru, glavni sudac pokazao na bijelu to ku, a sigurni je realizator Jagec za 1:0 doma ih.

Vodstvo je svega par minuta kasnije mogao pove ati Premuš, nakon što mu je Zanjko uputio dobru povratnu loptu, no on poga a tek stativu. Tempo su digli i gosti, pa eš e napadaju na doma i gol, a kad je u 73. minuti Premuš uistinu pregrubo zaustavio Krizmanovi a, dobio je i on crveni karton.

S ponovno izjedna enim snagama na travnjaku, svaka ekipa bilježi po jednu veliku priliku. Za Vibovca je ubacio Jagec, a ovaj glavom prebacio gol, dok kod gostiju Vra evi centrira za Tan ika, kojem korak nedostaje do susreta s loptom pred doma im golom.

Najve a od svih ipak je bila prilika Jageca pred sa kraj susreta. On nije iskoristio priliku da potvrdi pobjedu Nedeliš a, ve je loptu na doslovce prazni gol, pošto je vratar Piplica napustio svoju poziciju, poslao ukrivo.

Koliko god “gol visio u zraku” rezultat se nije promijenio, no doma i su sigurno i s tim zadovoljni. Tim više što u idu em kolu idu na gostovanje k MV Croatiji, ekipi gornjeg doma ljestvice, gdje ne e biti lako do i do bodova.

Kraljevstvo za strijelca Preložani su na gostovanju u akovu pružili još jednu solidnu partiju, ali opet nisu uspjeli osvojiti niti bod. Doma i su slavili pobjedu 2:0 i osvojili tri boda, iako su gosti zaslužili barem jedan. Posebice to vrijedi za nastavak utakmice, kad se tresao spoj stative i pre ke doma eg gola, još jednom je pogo en okvir vratiju. Bez sre e je ostao ovaj put puca ki raspoložen Habuš. Lopta nikako nije htjela u doma i gol. Hendikep za Mladost je zasigurno bila i vrlo rana ozljeda Jari a, koji e po svemu sude i pauzirati do kraja ove jeseni i ne e mo i pomo i ekipa u posljednja dva kola, kad se o ekuje osvajanje barem etiri boda.

Osim pogo enih okvira vratiju, još jednom je bilo o ito da Mladosti nedostaje ubo-

AKOVO. Igralište akova. Sudac: Oliver Mihalj (Sl. Brod). Pomo nici: Severinac i Dujak.

Strijelci: 1:0 Bariši (26), 2:0 Borko (63).

AKOVO: Begovi , Babi (od 46. Deni ), Mezei, Boškovi , Bariši , D. Jari , Lucijani , Borko, Kvasnovski (od 77. Baran), elagi , Majer (od 56. Luki ). Trener: Zoran Penava.

MLADOST (P): Mar ec, Vutek, Hižman, Ba ari, Radikovi , Hreš (od 75. Kozjak), Dodlek, Balent, Habuš, Sabol (od 82. Hladnik), Jari (od 12. Vlah). Trener: Zoran Kralji .

Igra utakmice: Mario Bariši .

NEDELIŠ E – CROATIA 1:0 DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište Hraš ica. Sudac: Davor Špehar (Sl. Brod). Pomo nici: Juriša i Polan ec.

Strijelac: 1:0 Jagec (57-11m).

NEDELIŠ E: Košir, ukes, Vibovec, Zavrtnik, Jagec, Mihalic (od 73. Stankovi ), Bujani (od 67. Periši ), Premuš, Zanjko, Treska, Celinger. Trener: Ivica Mihali .

CROATIA: Piplica, Beršli , Fehir, Miškovi , Krizmani (od 83. Miki ), Novoseli , Gurdon, Vra evi , Živi (od 67. Premuži ), S panovi (od 75. Kraj ek), Tan ik. Trener: Igor Toth.

Crveni kartoni: Beršli , Premuš.

Igra utakmice: Danijel Jagec.

jitiji napad. Napada ki tandem Preložana trudio se tijekom cijele utakmice, ali nije to-to.

Stoga su u preloškim redovima odlu ili da za posljednja dva kola angažiraju poja anja. U dogovoru sa akovcem preloške redove e poja ati napada Jurica Novak i vezni igra Hadži u pokušaju da se u preostala dva kola osvoje bodovi koji e itekako mnogo zna iti u borbi za ostanak u ligi koja o ito o ekuje Preložane u drugom dijelu prvenstva.

Ostali rezulta : Koprivnica – MV Croa a 1:2; Križevci – Mladost (C) 1:4; Olimpija – Višnjevac 2:0; Beliš e – Lipik 1:0; Slavija – NAŠK 5:1; Grani ar – Bjelovar 2:2; Sloboda – Gra ar Vodovod 1:2.

TABLICA 1. Lipik 2. Slavija 3. MV Croa a (SB) 4. Croa a ( ) 5. Bjelovar 6. Mladost (C) 7. Grani ar 8. akovo 9. Beliš e 10. Višnjevac 11. Nedeliš e 12. Olimpija 13. NAŠK 14. Križevci 15. Mladost (P) 16. Koprivnica 17. Gra ar Vod. 18. Sloboda

15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15

10 9 8 7 7 7 7 7 7 5 6 5 5 6 4 2 3 2

2 2 2 5 5 5 4 3 2 5 2 4 3 0 3 5 1 3

3 4 5 3 3 3 4 5 6 5 7 6 7 9 8 8 11 10

35:17 26:20 35:18 31:16 28:15 25:18 27:24 21:22 20:16 18:20 25:30 29:28 21:26 17:27 13:21 13:21 14:43 19:35

32 29 26 26 26 26 25 24 23 20 20 19 18 18 15 11 10 9

Parovi 16. kola: NAŠK – Lipik; Mladost (P) – Beliš e; Gra ar Vod. – akovo; Mladost (C) – Sloboda; Bjelovar – Križevci; Višnjevac – Grani ar; Croa a ( ) – Olimpija; MV Croa a (SB) – Nedeliš e; Slavija – Koprivnica.

U subotu se Mladost oprašta od svojih navija a i jesenskog dijela sezone u Prelogu protiv Beliš a. Utakmica se igra s po etkom u 14 sati.

(I. Strahija i D. Zrna)

IV. HNL-SJEVER - skupina A odigrano posljednje jesensko kolo

Nakon kiksa lidera Podravine, akovec samo na bod zaostatka Odigrano je i posljednje 13. kolo ove jeseni u IV. HNL-sjever skupina A nakon kojeg najzadovoljniji mogu biti u redovima akovca. Naime, Podravina je kiksala na gostovanju u Sra incu odigravši s doma inom 1:1, tako da su akov ani na kraju jeseni stigli na samo bod zaostatka i u proljetnom nastavku ra unaju da ovu prednost mogu presti i i osvojiti naslov.

akovec rutinski u Domašincu akovec je u ovom kolu na gostovanje u Domašinec otišao bez nekolicine igra a koji su tokom jeseni konkurirali za prvi sastav, a uzrok toga možemo samo naga ati, iako se šuška da su u pitanju neispunjena obe anja na relaciji igra i-uprava.

Unato svemu Dinamo i nije bio protivnik po mjeri, tim više što je doma in cijeli susret odigrao s desetoricom igra a (!?). Uz etiri zgoditka, gosti su imali još 11 zicera, dok hendikepirani doma in i bez svog najboljeg pojedinca Strahije (odra ivao kartone) i sa samo 10 igra a uspio je stvoriti dvije izgledne prilike u posljednjim minutama susreta, no bez realizacije. Najve a vrijednost ove pobjede je injenica što je akovec došao samo na bod Podravini, ime je osigurao zanimljivo i neizvjesno prolje e.

Kiks Podravine U proteklom kolu znali smo da je Podravina jesenski prvak, no nismo znali da može odigrati i tako loše kao protekle subote u Sra incu. Po prvi puta i to baš u posljednjem 13.kolu gosti iz Ludbrega, vrlo rano su se našli u rezultatskom

de icitu što je kod njih vidljivo izazvalo nervozu. Ista je rezultirala u poluvremenu kad je gostuju i vratar Jambres, izvrije ao glavnog suca, a ovaj ga isklju uje, te Podravina u nastavku igra s desetoricom.

Sre a u nesre i za goste je ta što „srakari“ umjesto u napad staju u bunker. Iako broj ano slabiji ,plavi otvaraju kanonadu na vrata Bogadija, koji brani sve „živo i mrtvo“no u 61.minuti ,samo nekoliko minuta nakon što je ušao u igru Sušec ga uspijeva matirati. Do kraja susreta imamo još nepotrebno isklju enog Kolari a (drugi žuti)i gr evite pokušaje gostiju da stignu do sva tri boda,dok doma in opasno prijeti iz kontre.Na kraju su doma i uzeli bod koji nisu o ekivali, ali su ga sigurno zaslužili, dok gosti mogu samo žaliti što su kompletni trud itave jeseni sveli samo na mizerni bod prednosti pred konkurentima.

Slakov ani bolji od neraspoloženih ukov ana „Kona no kraj“ -sigurno su pomislili u ukovcu nakon posljednjeg suda kog zvižduka u ovom, po njih nadasve mu nom kolu, gdje su osim novog poraza, doživjeli i nezgodu svog najboljeg pojedinca Dominika Mihocija, koji je zbog udarca u glavu završio u kolima hitne pomo i.

Iako je krenulo je dobro za doma ina, koji je preko Lon ari a vrlo rano došao u vodstvo. Kraj prvog djela nažalost donosi, ne zna se po koji put istinu o vrlo slaboj kondicijskoj pripremi, a to Slakov anima daje novi impuls i mogu nost da se razigraju i ostvare sve što su zacrtali. Pobjeda je mogla biti i ve a,no ni gost nije u potpunosti koncentriran, pa je i ovaj rezultat bio

Kompletna jesen izrodila je 346 zgoditaka, što donosi gotovo 4 po utakmici, a od ostvarena 273 boda, me imurski klubovi uzeli su 161, a klubovi s podru ja Varaždina 112 bodova. Jedini neporaženi klub je Podravina, dok Grani ar niti jednu utakmicu nije odigrao neodlu eno akov ani su se nakon izborene pobjede u Domašincu Podravini približili samo na bod zaostatka dostatan za visoko peto mjesto novajlije u ligi. ukovcu ostaje nada da e se do proljetnog nastavka pokušati ekipirati, ako e to biti mogu e za bolje prolje e.

Palov ani poja anjem do bodova Nakon teškog poraza u Slakovcu, Palov ani su jesen odlu ili okon ati pobjedom. Za kraj jeseni poja ali su se Bojanom Cirkven i em što se pokazalo odli nim potezom.

Naime, ve do 26.minute imaju visoko vodstvo u režiji Bojana Cirkven i a, koji se u strijelce upisao u dva navrata, dodavši tome i jednu asistenciju. Nastavak otvaraju gosti, te u nepunih desetak

minuta doma e vodstvo zamalo da je postalo upitno. No, kad u 61. Juras zabija i etvrti puta za Dinamo, povratak je gostima nemogu a misija. Želja Plitvice je toliko velika da i trener Posavec “utr ava“ u teren, zbog ega biva isklju en, no ni to nije pomoglo.

Loš dan Trnave Za kraj jeseni blijedo izdanje Trnave u Gori anu. Igralo se protiv Ivan ice i „samoga sebe.“ Doma in blijedo, bezidejno, nevoljko, gost spretno i sretno. Dvije prigode, dva zgoditka, i kraj.

Previše rije i za ono što su gledatelji mogli vidjeti na oproštaju pred zimski odmor,a premalo ili gotovo ništa za ovaj

REZULTATI I SASTAVI utakmica me imurskih predstavnika u 13. kolu NOVI MAROF - MLADOST 2:0 (1:0)

SRA INEC - PODRAVINA 1:1 (1:0)

NOVI MAROF. Sportski park. Gledatelja: 50. Suci: Kolari (NSR), Sukanec(S.Ves), Radek(Pribislavec). Delegat: Kaselj(SV.Ilija). STRIJELCI: 1-0 Mikulec (20), 2-0 Hanc (80-11m).

Novi Marof: Klju ari , Henezi,Saka (od 15. Horvat), Mari , Zdelar, Mešnjak, Balažinec, Planinc, Hanc, Hrebak(od 88. Deglin), Mikulec. Trener: Zdravko Benjak.

Mladost: Ban , G.Ismajlovski, Žganec(od 46. Lon ari ), Terzi , Drož ek, B.Ismajlovski, (od 85. Petermanec), Krsnik(od 42. Kataleni ), Erhat, Golubi , Slatkovi . Trener: I. Terzi .

SRA INEC. Igralište NK Sra inca. Gledatelja: 100. Suci. osi , Slunjski, Šprem (svi Varaždin). Delegat: Zadravec(M.Središ e). STRIJELCI: 1-0 G. Miko (23), 1-1 Sušec (61).

Sra inec: Bogadi, Šincek, .Kos, Vincek (od 84. J.Kolari ), M.Kolari , Petri (od 63. Kukec), Gr an, Galekovi , Plantak, G.Miko(od 88. Ivek), D.Kos. Trener: Dražen Miko.

Podravina: Jambres, Klekar, M.Va unec(od 60.Krušelj), Valjak, S.Va unec(od 46. Bendelja), Kosec, Fajt, Kosir(od 55. Sušec), D.Va unec, Golenja, Malec. Trener: S. Sudec.

DINAMO (P) - PLITIVICA 4:2 (3:1)

UKOVEC:Igra išteNK ukovca 77.Gledatelja:100.Suci:Jaluši (NSND), ižmešija (D.Dubrava), urila (Orehovica). Delegat: De (Poljana B.)STRIJELCI:1-0 Lon ari (22-11m), 1-1 D.Novak (44), 1-2 Goricaj (49), 1-3 Srnec (86). ukovec77:Mikulan,Vuk,Herc,M.Mihoci(od46.Begovi ),D.Mihoci(od70.

Madi ), Krznar, Lon ari , Bartoli , Vukina,Poljak, Grgec. Trener: D. Sraka.

Sloboda: Kolar, Borko, Buhanec, Kamenar,(od 83.Dar.Novak), Levec, Katanec, He a, (od 46. Tkal ec), Srnec, Goricaj, Dan.Novak, Fu ko(od 46. D. Petek). Trener: S. Novak.

Palovec. Igralište Dinama. Gledatelja:120. Suci: Pajtak (M.Bukovec), Pani (VŽ), Bešeni (Var.Toplice). Delegat: Krha (Novakovec). STRIJELCI:1-0 Cirkven i (4), 2-0 Debelec (16), 3-0 Cirkven i (26), 3-1 N.Melnjak (43), 3-2 rnila (53), 4-2 Juras (61).

Dinamo(P):T.Juras, Jan ec, Dar.Žuli , Hali (od 41.Klekar), Mihalovi (od 73.Dan.Žuli ), Debelec, Lovren i , Štampar(od 17.Ruži ),D.Kolari , Cirkven i , M.Juras. Trener: S. Debelec.

Plitvica: Kiši ek, Marin Pomper(od 46.M.Horvat), I.Canjuga(od 31.

V.Horvat), Mat.Horvat (od 64. Buhin), Gredelj, M. rnila, Marko Pomper, Ku ar,N.Melnjak, K.Canjuga, I. rnila.

Trener: D. Posavec.

UKOVEC 77 - SLOBODA 1:3 (1:1)

SLOGA - GRANI AR 4:1 (2:1) akovec. Igralište Sloge. Gledatelja:100. Suci: Belovi (Nedeliš e), Kralji (Ivanovec), Herman (Belica). Delegat: Vujec (VŽ). STRIJELCI: 0-1 F.Kos (6),

1-1 Vugrinec (18), 2-1 R.Glad (27), 3-1 Bajzek (63), 4-1 Bali (88).

Sloga: Novak, F.Orehovec, Zoka(od46. D.Glad), Obadi , Dam.Vabec, Kolar, R.Glad, Dar.Vabec(od 46. Vrbanec), N.Orehovec, Bali , Vugrinec(od 60. Bajzek). Trener: I. Hamonajec.

Grani ar: Tropšek, Radmani , D.Fundak, Latin (od46.

Vuko ),Matotek, Habuš, Paveli, Dr.Hertelendi, F.Kos,Gorupi , Matulin. Trener: B. Lipi .

TRNAVA - IVAN ICA 1:1 (0:1) Gori an. Igralište Trnave. Gledatelja:150. Suci:Vugrinec (Komarnica), Genc (Prete nec), Galinec(Višnjica). Delegat: (Belica). Strijelci: 0-1 Pintari (41), 1-1 Katranec (90-11m). Trnava: Jesenovi , A.Jalši , Farkaš, Gudlin, Katanec,Blagus,S.Jakši , Malovi (od 88. Vlahek), Mesari , Pongrac(od 40.Vlah), Mlinarec(od 60.Ribi ). Trener: Z. Ba ari.

Ivan ica: Bani , Kokotec, Lazni,(od46.Gregur), Hrani , Blaguški, Šol, Mendaš, Pintari , Pokos, (od 90.N.Ribi ), Kolarek(od 86. Kola ko), Cika . Trener: D. Friš i .

DINAMO (D) - AKOVEC 0:4 (0:2).

Domašinec. Igralište Dinama. Gledatelja: 100. Suci: Stolnik (Hraš ica), Lackovi (Marge an), Rojc(Sra inec). Delegat: I. Kova (D. Kraljevec).

Strijelci: 0-1 J.Novak (23), 0-2 J.Novak (42), 0-3 Šoštari (53), 0-4 Treska (78) Dinamo(D): Bobi anec, Trstenjak, Baranaši , N.Krznar, Tizaj, Jakši ,

Peras, Vargek, Eri , A.Krznar, Ov ar. Trener -. akovec:Apostolovski, Runevski, Šoštari , J.Novak, Pintari , A.Begovi , Frljužec, Malovi (od 32.Hadži ), M.Novak(od 73. Buhanec), Dasovi (od 67. Treska). Trener: M. Kova evi .

Rezulta 13. kola: ukovec 77 – Sloboda 1:3; Trnava – Ivan ica 1:1; Novi Marof – Mladost 2:0; Dinamo (D) – akovec 0:4; Sloga – Grani ar 4:1; Sra inec – Podravina 1:1; Dinamo (P) – Plitvica 4:2.

TABLICA 1. Podravina 2. akovec 3. Grani ar 4. Sloga 5. Sloboda 6. Trnava 7. Sra inec 8. Dinamo P. 9. Plitvica 10. ukovec 77 11. Ivan ica 12. Novi Marof 13. Mladost 14. Dinamo D.

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

11 11 8 7 7 6 6 6 5 4 3 3 3 1

2 1 0 3 1 3 3 1 1 1 1 1 1 1

0 1 5 3 5 4 4 6 7 8 9 9 9 11

60-4 52-9 28-14 27-15 25-15 16-16 15-17 20-26 29-28 18-28 13-33 17-39 17-51 9-51

35 34 24 24 22 21 21 19 16 13 10 10 10 4

rang natjecnja. Ivan ica je došla primiti što manje zgoditaka ,a odnijela bod, zamalo i tri da nije bilo kaznenog udarca u posljednjoj minuti susreta, kojeg rutinski zabija Katanec.

(Keda, foto: Z. Vrzan)

ME IMURSKI DERBI

Sloga uvjerljiva protiv Kotorip ana Me imurski derbi na akove kom jugu trebao je donijeti pravi nogometni obra un tre e i etvrto plasiranog sastava lige, Sloge i Grani ara ali gosti su odigrali slabu partiju. Bez najboljeg strijelca Vilima Kosa, nije išlo u organizaciji igre i u napadu, iako su poveli. To je ujedno bilo sve. Na kraju je Sloga slavila visoku pobjedu 4:1.

Grani ar je nakon tornada u prošlom kolu, neprepoznatljivom igrom pružio najlošiju partiju ove jeseni, dok je Sloga,predvo ena veteranom Robertom Gladom koristila sve ono što joj je obrana i vezna linija gostiju servirala. Kotorip ani su poveli vrlo rano, prekrasnim zgoditkom Filipa Kosa, potom na brzinu primili dva, dok u nastavku slijedi potpuni potop.

Za doma e je najprije poravnao Vugrinec, a onda je iskusni Glad donio vodstvo. U nastavku je najprije Bajzek riješio pitanje pobjednika, da bi Bali etvrtim golom za inio pobjedu doma ina visokom i uvjerljivom.

Gosti su bili potpuno neraspoloženi za igru, nizali su neto na dodavanja, dok je doma in zabio kad je bilo najpotrebnije. Sudac Belovi pokazao je pet opomena, doma ini su na kraju bili više nego zadovoljni s osvojena tri boda u derbiju. (keda)

17. studenoga 2009.

13. kolo I. ŽNL VENERA PMP – BSK 2:2 (1:2) SVETI JURAJ NA BREGU. Igralište Venera. Suci: Darko Filip i (Slakovec), Darko Kutnjak ( ehovec), Vlado Soka (Podturen). Delegat: Stjepan uranec.

Strijelci: 1:0 L. Vabec (14), 1:1 Gunc (15), 1:2 Makar (39), 2:2 Škvorc (54).

VENERA PMP: Kocijan, Cvetkovi , I. Vabec, L. Vabec, Srnec, Gregorin i (od 46.

Perko), R. Vabec, Peras, Kolar (od 75. Posavec), Kamenar, Škvorc (od 77. Kerman).

Trener: Ivan Golubi .

BSK: Bertapelle, Škvorc, M. Mihalec, Gelo, Mesari , Ciglari (od 81. Taradi), K. Mihalec, Horvat, Gunc, Makar (od 57. Pal ), Beštek. Trener: Stjepan Mihalec. Žu kartoni: R. Vabec, Perko, Cvetko, Kolar (Venera PMP), K. Mihalec, Makar (BSK).

SOKOL – NAPRIJED 3:5 (2:3) VRATIŠINEC. Igralište Sokol. Suci: Željko Turk (Zebanec), Josip Novak ( akovec), Tomislav Herman (Belica). Delegat: Dragu n Horvat (Belica).

Strijelci: 1:0 Kerovec (11), 1:1 Mar nec (23), 1:2 Možek (28), 2:2 N. Drk (35), 2:3 D. Režek (36), 2:4 D. Režek (53), 3:4 M. Lisjak (56), 3:5 D. Režek (68).

SOKOL: Žagar, Leško, Žganec, Novak (od 46. Lebar), G. Drk, Kerovec, M. Lisjak, Šol , N. Drk, Mun ar (od 82. D. Žagar), Mikolaj. Trener: Dražen Fric.

NAPRIJED: Špilek, Horvat (od 83. Kemec), N. Režek, Luka i , I. Glavina, Ž. Glavina, Možek, Mar nec, Horvat (od 65. Šimunkovi ), Ružman (od 80. Bedeni ki), D. Režek.

Trener: Zlatko Vugrinec. Žu kartoni: Šol (Sokol), D. Režek, Možek, Ružman, Mar nec, I. Glavina, Ž. Glavina (Naprijed).

VIDOV AN – BRATSTVO (SV) 1:2 (0:2) DONJI VIDOVEC. Igralište Vidov an. Suci: Bojan Juras ( akovec), Ivica Horvat (Vra šinec), Stjepan Fic (Lopa nec). Delegat: Krešimir Glavina (Prelog).

Strijelci: 0:1 Novak (5), 0:2 Pata a (21), 1:2 Kuzmi (65).

VIDOV AN: Šubaša (od 46. A. Nes ), Horvat, Nemet, Herman, N. Nes , Mario Matulin, Škoda, Lukša, Grozdek (od 60. D. Nemet), Friš i (od 87. Šlibar), Kuzmi .

Trener: Vladimir Fabi .

BRATSTVO: Lajtman, Bujan, Makšadi (od 62. F. Horvat), Dav. Jambroši , Dej. Jambroši , Vuruši , Fras, Pata a (od 89. M. Horvat), Kopjar (od 46. Hižman), Mesari , Novak. Trener: Goran Hižman. Žu kartoni: D. Nemet, Horvat (Vidov an), Bujan, Kopjar, Fras, Hižman (Bratstvo).

Crveni karton: Kuzmi (Vidov an).

SPARTAK – PLAVI (P) 3:2 (2:2) MALA SUBOTICA. Igralište Jagodiš e. Suci: Igor Križari (Šenkovec), Davor Šupljika (Šenkovec), Dragu n Novak (Lopa nec). Delegat: Dragu n Šafari (Lopa nec).

Strijelci: 0:1 Tuksar (7), 1:1 Bari (13), 1:2 Polanec (17), 2:2 Novosel (27), 3:2 Novosel (77).

SPARTAK: Jalšovec, Bari , Mihalic, G. Križai , Cvetko, D. Križai , Pasler, Hali , Šegovi (od 88. Strnad), Novosel, Opa ak (od 87. Horvat). Trener: Tomica Šestan.

PLAVI: Mesari , Škvorc, Nerer (od 55. Bogdan), Polanec, Zadravec, Šol , Majeri (od 79. Žganec), Kova i , Pintari , Tuksar, I. Kova i (od 66. Govedi ). Trener: Milivoj Trstenjak. Žu kartoni: G. Križai , Cvetko, Šegovi (Spartak), Nerer, Šol , Majeri , Žganec (Plavi).

MLADOST – CENTROMETAL 0:2 (0:0) IVANOVEC. Igralište Mladost. Suci: Nikola Toplek (Nedeliš e), Josip Kedmenec (Sv. Marija), Dragan Hrustek (M. Mihaljevec). Delegat: Alojz Kopasi (D. Vidovec).

Strijelci: 0:1 Sen ar (66-11m), 0:2 Majsen (77).

MLADOST: Jelen i , Zorkovi , Cvek (od 46. Herman), Fran i , Novak, Horvat, Belovi (od 53. Leva i ), Fu ko, Fodor, Vrbanec, Marka . Trener: Darko Rob. CENTROMETAL: Trupkovi , Eko Janvier, Novak (od 14. Kacun), Majsen, Vince , Pani , Sen ar (od 64. D. Novak), Fegeš, Dove er, Lastavec, Vincek. Trener: Dražen Novak. Žu kartoni: Horvat (Mladost), Eko Janvier, Trupkovi (Centrometal).

OMLADINAC – POLET (SMnM) 3:2 (1:1) NOVO SELO ROK. Igralište Stadion Omladinac. Suci: Dario Srnec (Puš ine), Željko Kova i (Šenkovec), Ivica Felker (Strahoninec). Delegat: Darko Jambrovi (Štefanec).

Strijelci: 1:0 Krišto (17), 1:1 Koša (41), 2:1 Mlinari (72), 3:1 Bel (84), 3:2 Gori anec (89).

OMLADINAC: Tomaši , alopa, Reich, Rešetar (od 56. Šafari ), G. alopa, Bel, Horvat, Krišto , Ratajec (od 65. Mesari ), Lesjak, Mlinari (od 90. Risek). Trenr: Denis Ratajec.

POLET: urkin, Brezove ki, Karlov ec, Koša, T. Kralj, Hren, Radikovi , Stojko, Gori anec, Pintari , G. Gori anec (od 80. D. Gori anec). Trener: Stjepan Makar. Žu kartoni: D. alopa, Bel, Reich (Omladinac), Stojko, Radikovi (Polet).

POLET – RUDAR 4:0 (2:0) PRIBISLAVEC. Igralište Petar Perši . Suci: Saša Fegeš (Nedeliš e), Borut Križari (Ivanovec), Matija Horvat (S. Ves). Delegat: Franjo Fais (Dunjkovec).

Strijelci: 1:0 Vrbanec (13), 2:0 Vrbanec (14), 3:0 Vrbanec (58), 4:0 Halilovi (74).

POLET: Stamenkovi , Magdaleni (od 65. Nemec), Bašek, Vukovi (od 81. Mikuli ), Posavec, Okreša, Kozli , Halilovi , Vrbanec (od 72. Pintari ), Gajnik, Pal i. Trener: Željko Domjani .

RUDAR: Rajf, D. Leva i , J. Leich, Kova i (od 75. Liklin), Šprajc, D. Leva i (od 78. Vinko), N. Šolti , Horvat (od 62. M. Šolti ), Strojko, Zadravec, Varga. Trener: Smiljan Liklin. Žuti kartoni: Pal i, Stamenkovi (Polet), Kova i (Rudar).

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

Poletu iz Pribislavca najbolji finiš i jesenski naslov LISTA STRIJELACA

Jesenski naslov u Pribislavec. Mom ad Poleta tek je u prošlom kolu zasjela po prvi puta na vrh tablice i tu je poziciju zadržala u posljednjem jesenskom prvenstvenom kolu doma om glatkom pobjedom nad Rudarom. Doma i su lijepo rasporedili zgoditke. U svakom su dijelu postigli po dva, a prva tri je postigao Boris Vrbanec. Ammar Halilovi je u 74. minuti svojim zgoditkom zaklju io seriju zgoditaka i postavio kona nih 4-0 za Polet. Gosti iz Murskog Središ a bili su previše lagani plijen za doma ine. Sudac utakmice Saša Fegeš opomenuo je trojicu igra a. Dva doma a i jednog gostuju eg.

Novi doma i poraz Vidov ana Pobjeda Bratstva u Donjem Vidovcu. Za dvadeset po etnih minuta igre gosti iz Savske Vesi uspjeli su dva puta zatresti doma u mrežu. Prvi se u listu strijelaca upisao najbolji strijelac ove lige tijekom jesenske sezone Daniel Novak u 5. minuti. U 21. minuti na 2-0 povisuje Nikola Patafta. Tim se rezultatom otišlo na odmor. Bila je ina e to vrlo uzbudljiva utakmica u kojoj su gosti svoje dvije prigode realizirali, a doma i Vidov an nije niti jednu svoju uspio pretvoriti u zgoditak. Tek u 65. minuti Darko Kuzmi uspijeva smanjiti vodstvo Bratstva na 2-1. Nešto kasnije u 78. minuti isklju en je iz igre zbog druge opomene. Zanimljivo prvu u 30. minuti i drugu u 78. minuti dobio je zbog prigovora sucu utakmice Bojanu Jurasu. Broj ano slabiji doma i nisu uspjeli do kraja utakmice barem poravnati rezultat ili sti i do pobjede pa su tri boda otišla u Savsku Ves, a Vidov an e tim porazom zimsku pauzu prezimiti na posljednjem mjestu na tablici.

Dva doma a, a etiri gostuju a opomenuta igra a.

Naprijed uspješan u Vratišincu Naprijedu bodovi iz Vratišinca. ak osam zgoditaka mogli su gledatelji vidjeti u ovoj utakmici. Sokol je poveo 1-0 u 11. minuti zgoditkom Ivana Kerovca. Na 1-1 poravnao je u 23. minuti Željko Martinec. Marko Možek pet minuta kasnije goste iz Cirkovljana dovodi u vodstvo od 2-1. Nikola Drk uspijeva poravnati na 2-2 u 35. minuti. Samo minutu kasnije Damir Režek kre e sa serijom svojih zgoditaka, a postigao ih je tri. Naprijedu je pripalo prvo poluvrijeme rezultatom 3-2. U 53. minuti drugi zgoditak Damira Režeka za vodstvo od 4-2. Miroslav Lisjak tri minute kasnije smanjuje na 4-3.

Seriju zgoditaka na utakmici u 68. minuti zaklju uje svojim tre im zgoditkom Damir Režek i donosi pobjedu Naprijedu od 5-3. Samo jedan doma i opomenuti igra , a gosti su imali ak šestoricu opomenutih igra a.

Omladinac najbolji kod ku e protiv najja ih Kona no doma a pobjeda Omladinca. Nakon podužeg posta su navija i u Novom Selu Rok do ekali pobjedu svojih ljubimaca. Zanimljivo da je Omladinac kod ku e zabilježio samo dvije pobjede i to nad Poletom iz Pribislavca i sada nad Poletom iz Svetog Martina na Muri. Jaki vjetar koji je puhao od samog po etka utakmice donio je prednost u prvom poluvremenu gostima iz Svetog Martina na Muri. No, po igri se to baš i nije primijetilo. Omladinac je bio daleko bolji «protiv vjetra» i gostuju e obrane koja je u ovom kolu zbog kartona bila nešto slabija. Doma i su imali nekoliko lijepih prigoda, ali su napada i bili neu inkoviti ili se isprije io vratar Poleta Ivan urkin koji je prakti ki bio tragi ar ovog susreta. U 17. minuti primio je zgoditak sa dobrih 40 metara ili bolje re eno iz centaršuta, a postigao ga je Goran Krišto i . Da ne bi ostao dužan svom kolegi urkinu u 41. minuti pak veliku grešku na svojim vratima radi Tomislav Tomaši .

Sa polovice terena za igru Vedran Koša uputio je udarac prema vratima Dražen alopa taj udarac malo amortizirao,

VETERANI – ISTOK – 13. KOLO VIDOV AN – HODOŠAN 3:2 (0:1) DONJI VIDOVEC. Sudac: Mario Horvat (Cirkovljan).

Strijelci: 0:1 Šavora (36), 1:1 Me imurec (51), 2:1 Ž. Nes (55), 3:1 I. Vidovi (73), 3:2 Šavora (63).

VIDOV AN: Z. Pišpek, Hudi ek, Dolenec, A. Vidovi , Hertelendi, Štefi , Poljak, Kuzmi , Kuzman, I. Vidovi , Ž. Nes .

HODOŠAN: Bihar, Domini , Ruži , Mihokovi , Sabol, Srpak, Vlahek, Šavora, I. Vlahek, Vlah, Štefok.

DINAMO – SLOGA ( ) 5:1 (2:0) DOMAŠINEC. Igralište Dinamo. Sudac: Željko Hajdarovi .

Strijelci: 1:0 Godina (10), 2:0 Z. Vugrinec (30), 3:0 Tot (51), 4:0 Z. Vugrinec (69), 5:0 Sabol (78), 5:1 D. Leva i (79).

DINAMO: Hajdarovi , Horvat, Ciceli, Tot, Marodi, Husi , Mihoci, Ov ar, Jesenovi , Sabol, I. Vugrinec.

SLOGA: Matjašec, Blažeka, S. Leva i , D. Blažeka, Hajdinjak, Novak, Vraži , Štampar, D. Leva i , Vuruši , Mikuli .

MLADOST – RADNI KI 1:2 (4:4) PRELOG. Igralište Sportski park Mlados . Sudac: Dominik Mihoci ( ukovec).

Strijelci: 0:1 Vodopija (9), 0:2 Se an (19), 1:2 ižmešija (37), 2:2 Mar nec (56), 3:2 Mar nec (66-11m), 3:4 Vodopija (85), 4:4 Mar nec (89).

MLADOST: Mihalec, Kljaji , Švenda, Bauer, Pata a, Ružman, Slavi ek, ižmešija, Mar nec, Zvonarek, Novak.

RADNI KI: Hajdarovi , Krznar, Bacinger, Z. Baksa, D. Baksa, J. Novak, Se an, D. Novak, Poto njak, Vodopija, Žilavec.

JADRAN – DINAMO 1:0 (1:0) ŠTEFANEC. Igralište Jadran. Sudac: Ivan Kolari ( akovec).

Strijelac: 1:0 Jan ec (23).

JADRAN: Rajf, Hras , Mesari , Kranj ec, Sušec, Korent, Pavlekovi , Jan ec, Kri-

a Tomaši nonšalantno loptu primio koja se od njega odbila u vratara i to je bilo 1-1. Dvije minute kasnije zaiskrilo je pred doma im vratima. Nakon prekršaja nad vratarem Tomaši em koji je u inio Andrej Gori anec doma i igra Dino Bel rukama je odgurnuo istoga i nastala je gužva. Sre om sve se brzo primirilo. U drugom poluvremenu Polet igra nešto bolje, ali bez završnice. Doma i do vodstva od 2-1 dolaze u 72. minuti nakon jedne brze kontre, a strijelac je bio Nino Mlinari . Kad je izjedna enje visjelo u zraku Dino Bel je jednu loptu opalio sa dobrih 70 metara i iznenadio uz pomo vjetra vratara Poleta urkina. Bilo je to u 84. minuti za vodstvo od 3-1. Minutu prije kraja utakmice Andrej Gori anec lijepim i preciznim udarcem poga a donji kut vratiju Omladinca i smanjuje na 3-2. U suda koj nadoknadi doma i su strepili jer su gosti opasno pritisnuli. No, na kraju Omladinac dolazi do minimalne, ali zaslužene pobjede od 3-2. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

11 zgoditaka – Daniel Novak (Bratstvo SV) 9 zgoditaka – Zvonimir Pani (Centrometal), Andrej Gori anec (Polet SMNM), Dragan Tuksar (Plavi Pek.) 8 zgoditaka – Petar Horvat (Naprijed), Boris Vrbanec (Polet P) 7 zgoditaka – Antun Ružman, Damir Režek (Naprijed), Nenad Vibovec (Centrometal), Igor Beštek (BSK), Igor Šegovi , Tihomir Novosel (Spartak), Mišo Pal (Polet P), Darko Kuzmi (Vidov an), Miroslav Lisjak (Sokol) 6 zgoditaka – Ivan Lesjak, Denis Ratajec (Omladinac NSR), Krunoslav Gajnik (Polet P), Nenad Radikovi (Polet SMNM) 5 zgoditaka – Leo Grozdek (Vidov an), Jurica Škvorc (Plavi Pek.), Alen Kova i (Rudar), Nikola Mun ar, Ivan Kerovec (Sokol), Antonijo Fegeš (Centrometal)

FAIR PLAY

Napeto u M. Subotici, pobjeda doma inu Spartak teško do doma e pobjede. Dva su puta gosti iz Peklenice imali vodstvo, ali su na kraju do pobjede stigli doma i. Dragan Tuksar u 7. minuti Plave dovodi u vodstvo od 1-0. Na 1-1 poravnao je u 13. minuti Tomislav Bari . Novo vodstvo Plavih uslijedilo je u 17. minuti zgoditkom Mihaela Polanca. Tihomir Novosel u 27. minuti poravnava na 2-2. Kada su gosti imali inicijativu u drugom dijelu ne bi li ponovno došli u vodstvo Spartak u 77. minuti drugim zgoditkom na utakmici Tihomira Novosela dolazi do vodstva od 3-2 koje je uspio održati do kraja utakmice. Na utakmici je bilo dosta nešportskog ponašanja pa je vrlo dobri sudac Igor Križari opomenuo ak sedmoricu igra a. Tri doma a i etiri gostuju a.

Centrometal iskoristio greške Ivanov ana Centrometalu pobjeda u Ivanovcu. U uglavnom nezanimljivoj utakmici gosti iz Macinca uspjeli su posti i dva zgoditka nakon grešaka doma e obrane. U prvih 45 minuta prava uspavanka bez prigoda. Deset je minuta bilo dovoljno doma ima da im gosti odnesu tri boda. Prvo su u 66. minuti izgubili jednu loptu na centru, a gosti rade kontru iz koje lopta u doma em kaznenom prostoru poga a u ruku jednog obrambenog igra a i sudac utakmice Nikola Toplek pokazao je na bijelu to ku. Samo što je dvije minute ranije ušao u igru Dario Novak iz kaznenog udarca Centrometal dovodi u vodstvo od 1-0. Drugu veliku grešku u doma oj obrani radi u 77. minuti Nikola Vrbanec. Pomo ni sudac Dragan Hrustek signalizira zale e, a sudac utakmice Toplek daje znak rukom da se igra nastavlja bez prekida, no Vrbanec to o ito nije shvatio i rukom uhvatio loptu da je namjesti za izvo enje neizravnog slobodnog udarca zbog zale a. Naravno sudac Toplek dosu uje prekršaj za goste zbog igranja lopte rukom, a oni brzo isti izvode i dolaze zgoditkom Davora Majsena u vodstvo od 2-0. Do kraja utakmice doma i pritiš u goste u kazneni prostor, ali prave prigode za zgoditak ni za lijek.

Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

U Svetom Jurju na Bregu bez pobjednika U oštroj, ali u granicama dozvoljenog igri doma i su imali etiri opomenuta igra a, a gosti dvojicu. Svakoj je mom adi pripalo po jedno poluvrijeme. Prvo gostima iz Belice, a drugo doma inu. Venera PMP je prva u 14. minuti zgoditkom Luke Vabeca stigla u vodstvo od 1-0. Darko Gunc poravnao je na 1-1 u 15. minuti, a Dino Makar u 39. minuti doveo BSK u vodstvo od 2-1. U drugom dijelu doma i nešto agilniji. Roko Škvorc u 54. minuti poravnava na 2-2. Do kraja jedni i drugi imaju još prigoda, ali je na kraju svakome pripao po bod.

Isklju eni igra : Darko Kuzmi (Vidov an) Zbog tre e opomene pravo nastupa u prvom proljetnom kolu nemaju: Dubravko Stamenkovi (Polet P), David Reich (Omladinac NSR), Uroš Stojko (Polet SMNM), Andrejan Horvat (Vidov an), Antun Ružman, Željko Mar nec, Ivica Glavina, Željko Glavina (Naprijed)

STATISTIKA 31 pos gnu zgoditak ili 4,4 po utakmici 1 isklju eni igra 37 opomenu h igra a 1 kazneni udarac dosu en i is realiziran

Rezultati 13. kola: Polet (P) – Rudar 4-0; Mladost (I) – Centrometal 0-2; Sokol – Naprijed 3-5; Spartak - Plavi (Peklenica) 3-2; Omladinac (NSR) - Polet (SmnM) 3-2; Venera (PMP) – BSK 2-2; Vidov an Bratstvo SV 1-2

TABLICA 1. Polet (P)

13

8

2

3 28:17

26

2. Bratstvo SV

13

7

4

2 23:14

25

3. Naprijed

13

7

3

3 29:20 24

4. Spartak

13

7

3

3 24:18

24

5. Polet (SMnM)

13

7

1

5 29:15

22

6. Centrometal

13

5

4

4 28:26 19

7. Omladinac (NSR)

13

5

3

5 23:22

18

8. BSK

13

5

3

5 23:23

18

9. Mladost (I)

13

5

2

6 22:25 17

10. Sokol

13

4

4

5 25:28 16

11. Plavi (Peklenica)

13

4

3

6 29:36 15

12. Rudar

13

3

4

6 19:26

13

13. Venera (PMP)

13

2

2

9 18:30

8

14. Vidov an

13

2

2

9 22:42 8

VETERANI – ZAPAD – 13. KOLO što , Kodba, Ko iš.

DINAMO: Novak, Švenda, Koprivec, Cirkven i , Klobu ari , Kolari , Jankovi , Domini , D. Koprivec, Hliš , Šegovi .

PODTUREN – POLET 8:5 (2:1) PODTUREN. Igralište Trnoc. Sudac: Danijel Ko ila (Ferke nec).

Strijelci:1:0 V. Hranilovi (18), 2:0 Strnad (30), 2:1 Mesari (39), 2:2 Pucko (47), 3:2 I. Strahija (50), 4:2 V. Hranilovi (58), 4:3 S. Strahija (61-ag), 5:3 V. Hranilovi (65-11m), 6:3 Strnad (70), 7:3 V. Hranilovi (73), 8:3 Lepen (80), 8:4 Mesari (84-11m), 8:5 Mesari (89).

PODTUREN: Šol , Kerovec, A. Hranilovi (od 46. Drk), Strnad, Biber, Srpak, I. Strahija, Ko evar, Lepen, I. Hranilovi , V. Hranilovi .

POLET: Grkavec, Mesari , Vrbanec, Posavec, Šol , Iva i , Sever, Fodor, Prprovi , Pucko, Jeki .

TABLICA 1. Spartak 2. BSK 3. Dinamo (P) 4. Dinamo (D) 5. Vidov an 6. Hodošan 7. Mladost (I) 8. Radni ki 9. Podturen 10. Jadran 11. Polet (P) 12. Mladost (Pr.) 13. Sloga ( )

12 12 11 12 12 11 12 12 11 11 12 11 11

12 7 7 6 6 6 5 5 5 2 2 1 1

0 3 1 2 1 0 3 3 2 2 0 2 1

0 2 3 4 5 5 4 4 4 7 10 8 9

55:13 40:26 37:24 30:22 34:27 30:26 25:22 32:36 347:27 17:36 26:51 13:37 15:41

36 24 22 19 19 18 18 18 17 7 6 5 4

NEDELIŠ E – SLOBODA (S) 0:3 (0:2)

SLOBODA – POBJEDA (GH) 4:1 (1:1)

NEDELIŠ E. Igralište Trate. Sudac: Boris Jakovljev.

Strijelci: 0:1 Koruni (20), 0:2 Koruni (27), 0:3 He a (49).

NEDELIŠ E: Tkal ec, Hlebec, Novak, Branilovi , Pongrac, Vukši , Kova i , V. Branilovi , Ma ek, Vizinger, Borko.

SLOBODA: Vibovec, Golub, Tomši , Kiri , Sen ar, Ivanuša, Koruni , Okreša, He a, Srnec, Krišto .

MIHOVLJAN. Igralište Ciglana. Sudac: Nikola Zanjko (Nedeliš e).

Strijelci: 0:1 Furdi (8), 1:1 Ku ek (22), 2:1 Varga (63-11m), 3:1 Varga (70), 4:1 Mesari (78).

SLOBODA: Kova ec, Gori anec, Šari , Mar ec, Varga, Belec, Ku ek, Plevnjak, Mesari , Mihoci, Dokleja.

POBJEDA: Marciuš, Topolnjak, Kova , Horvat, Ivan i , Trbovi , Zamuda, Furdi, Debelec, Zobovi , J. Toplonjak (od 46. Novak).

SOKOL – ŠENKOVEC 11:1 (4:0) VRATIŠINEC. Igralište Sokol. Sudac: Mladen eke (Ferke nec).

Strijelci: 1:0 Zadravec (12), 2:0 Zadravec (16), 3:0 Mikolaj (36), 4:0 Mikolaj (38), 5:0 Mikolaj (47), 6:0 Mikolaj (49), 7:0 Zadravec (65), 8:0 Vincek (70), 9:0 Vincek (72), 10:0 Vincek (74), 10:1 Cerovski (75), 11:1 Tomaši (80).

SOKOL: Šari , Jambreši , Mance, Zadravec, Tomaši , Novak, uranec, Mikolaj, Tarandek, Vincek, Posavec. ŠENKOVEC: Šegovi , Kolar, Novak, Toplek, Marciuš, Baranaši , Kolar, Boži , Cerovski, Hozjan, Fras.

STRAHONINEC – OMLADINAC 1:5 (1:0) STRAHONINEC. Igralište Strahoninec. Sudac: Franjo Hergo (Ž. Gora).

Strijelci: 1:0 Bali (3), 1:1 Blažon (50), 1:2 Blažon (55), 1:3 Blažon (60), 1:4 Dodlek (70), 1:5 Blažon (80).

STRAHONINEC: Žvorc, Bali , Kova , Zobec, Srnec, Pavlekovi , Ma ek, Aldi , Hadži , Zadravec, Šimuni .

OMLADINAC: Grahovec, Posavec, Perho , Zebec, Vukovi , Bedi , Kukovec, Dodlek, Blažon, Horvat.

OMLADINAC – HAJDUK (B) 4:3 (4.3) NOVO SELO ROK. Igralište Omladinca. Sudac: Dragu n Novak.

Strijelci: 0:1 Buhanec (16), 1:1 Turk (20), 2:1 Kova evi (22), 2:2 Šafari (28), 3:2 Ilekovi (35), 4:2 Topolnjak (39), 4:3 Šprajc (43).

OMLADINAC: Leva i , Skoliber, Turk, Fric, Bel, Jaklin, Vinko, Topolnjak, Jurinec, Ilekovi , Kova evi .

HAJDUK: Alijaševi , Vinkovi , Buhanec, Grabrovi , Šprajc, Mezga, Gregorin i , Šafari , Žnidari , Mar ec, Slunjski.

BRATSTVO – RUDAR 3:0 (3:0) SAVSKA VES. Igralište Bratstvo. Sudac: Nino Škrobar (Brezje).

Strijelci: 1:0 K. Horvat (26), 2:0 D. Horvat (37), 3:0 Boži (44).

BRATSTVO: Žnidari , Dunjko, Kolari , D. Horvat, Zanjko, Grabar, Tomaši , Graši , Balent, K. Horvat, Boži .

RUDAR: Šafari , Varga, Kova i , Rob, Žerjav, Trstenjak, Novak, Glavina, Bek, Liklin, Trstenjak.

TABLICA 1. Sloboda (M) 2. Omladinac (NSR) 3. akovec 4. Sloboda (S) 5. Pobjeda 6. Sokol 7. Bratstvo (SV) 8. Nedeliš e 9. Strahoninec 10. Omladinac (M) 11. Rudar 12. Hajduk (B) 13. Šenkovec

12 12 11 11 12 12 12 12 12 12 12 12 12

9 9 8 7 6 6 5 5 4 3 1 1 0

3 1 3 2 2 0 2 2 2 3 4 1 1

0 2 0 2 4 6 5 5 6 6 7 10 11

39:14 65:28 45:10 35:20 33:24 50:32 36:30 41:47 24:40 33:44 20:32 24:80 16:60

30 28 27 23 20 18 17 17 14 12 7 4 1

17. studenoga 2009.

13. kolo II. ŽNL istok GALEB – RADNI KI 1:0 (1:0) OPOROVEC. Igralište Galeb. Suci: Rudolf ižmešija (D. Dubrava), Ivan Kolari ( akovec), Bernard Vu enik (D. Dubrava). Delegat: Ivan Mezga (Tur iš e).

Strijelac: 1:0 Car (22).

GALEB: Dolenec, Mihoci, Petri , Soka (od 72. Mat. Erdelji), I. Erdelji (od 58. Fran i ), Car, Hertelendi (od 89. Vlah), Vuk, Pigac, Balent, Slavi ek. Trener: Dubravko Miš in.

RADNI KI: Sternad, Carovi , Strahija (od 72. Colari ), Paler, Obadi , Toplek, Kr mar, Sabol, Lovrek, Živkovi , Baksa. Trener: Damir Vrbanec. Žu karton: Mihoci (Galeb).

OMLADINAC – MLADOST (SM) 1:2 (1:1) DRŽIMUREC-STRELEC. Igralište Omladinca. Suci: Dario Bubek (Miklavec), Drago Mar ec (Mihovljan), Stjepan Novak ( akovec). Delegat: Slavko Novak (Podturen).

Strijelci: 1:0 Gregorin i (3), 1:1 Bogdan (37), 1:2 J. Papak (48).

OMLADINAC: Saka , Ciglari , Škvorc, Kova i , Taradi, Gregorin i , Vlaši (od 50. Carovi ), Novak (od 73. Kolari ), Jankovi , Dodlek, Ka . Trener: Vladimir Bartoli .

MLADOST: Kranjec, Hobor, Musta (od 34. J. Papak), Šulj, Gašpari , M. Orehovec (od 46. D. Orehovec), F. Papak (od 90. Briševac), Štrok, Blažin i , Igrec, Bogdan. Trener: Božidar Kedmenec. Žu kartoni: Kova i , Gregorin i (Omladinac), F. Papak, Igrec (Mladost).

Crveni karton: Bogdan (Mladost).

DRAVA – BORAC PMP 6:0 (2:0) DONJI MIHALJEVEC. Igralište Drava. Suci: Goran Žganec (S. Ves), Mario Pintari (Nedeliš e), Tihomir Jambroši (NSR). Delegat: Antun Vlahek.

Strijelci: 1:0 Kos (17), 2:0 Štrok (45), 3:0 Štrok (47), 4:0 Ruži (70), 5:0 Ruži (73), 6:0 Klari (76).

DRAVA: Ko iš, Kos (od 72. Kranjec), Hošnjak, Gorupi , Šimuni , Z. Ivaci, Lipi , Ž. Ivaci (od 46.

Klari ), Ruži , Štrok (od 72. D. Bartoli ), M. Bartoli . Trener: Ivan Bartoli .

BORAC PMP: Novak, Grana r, Jankulija, Blažin i , Zrna (od 46. Jambroši ), Mavrin, Jan ec, Vrzan, Jesenovi , Drvoderi , Rušanec. Trener: Ivan Zrna. Žu kartoni: Štrok, Ž. Ivaci, Ko iš, Gorupi (Drava), Jan ec, Jambroši (Borac PMP).

PODTUREN – GRANI AR (N) 2:0 (1:0) PODTUREN. Igralište Trnoc. Suci: Zoran Novak (M. Središ e), Darko Pokriva (Nedeliš e); Boris Jakovljev (G. Hraš an). Delegat: Stjepan Talan.

Strijelci: 1:0 I. Telebuh (4), 2:0 D. Drvoderi (56-ag).

PODTUREN: Šalamon, Okreša, Kolar (od 89. Radovan), Kolari , Boži (od 86. Jambroši ), Mravljek, I. Telebuh, Balenovi , S. Drvoderi , P. Telebuh, Hajdarovi . Trener: Dušan Novak.

GRANI AR: Pancer, Horvat (od 46. Mih. Leva i ), Kolari , Posavec, V. Leva i , Novak, D. Drvoderi , Novak (od 28. Medved), Kova (od 89. Jambroši ), A. Drvoderi , Blažon. Trener: Ivan Novak. Žu karton: Hajdarovi (Podturen).

DRAŠKOVEC – DUBRAVA 3:0 (1:0) DRAŠKOVEC. Igralište Zeleniš e. Suci: Darijan Zadravec (M. Središ e), Mladen Puklavec (G. Mihaljevec), Josip Jurinec (Ivanovec). Delegat: Josip Lesjak (Ma kovec).

Strijelci: 1:0 Dej. Vule (34), 2:0 mrlec (47), 3:0 mrlec (80).

DRAŠKOVEC: Igrec, Dan. Matja i , N. Pišpek, Kova , M. Vule , F. Pišpek, Dav. Matja i , Horvat, avlek, D. Vule , mrlec. Trener: Dario Kova .

DUBRAVA: uranec, Gavez, Paler, Ov ar, Drvoderi , Sršan (od 67. V. Mu i ), Gotal, Bobi anec, Ko evar, Hu nec (od 86. Tkalec), Furundžija. Trener: Vladimir Sabol. Žu kartoni: Dav. Matja i , avlek (Draškovec), Drvoderi , Furundžija (Dubrava).

MLADOST – DUBROV AN 1:4 (1:2) PALINOVEC. Igralište Mladost. Suci:Damir Aldi (Strahoninec), Nino Škrobar (Brezje), Marinko Hrušoci (Nedeliš e). Delegat: Antun Mesari (M. Mihaljevec).

Strijelci: 1:0 Talan (17), 1:1 Horvat (34), 1:2 Horvat (44), 1:3 Horvat (70), 1:4 Horvat (89-11).

MLADOST:Šantavec,Borovi (od80.Jan ec),Horvat,Crikven i , avlek(od46.Tkalec),Sabol, Fileš, Brez, Krznar, Kolari (od 60. Sabolec), Talan.

DUBROV AN:Cve ni ,Hujs,Kardoš(od83.Švenda),Na ,D.Horvat,Jadan,Špoljar,Smolek(od 75. Me imurec), Lovrek (od 46. Brljak), Nes , Horvat. Trener: Tihomir Nes . Žu kartoni: Fileš, Sabol, Krznar, Šantavec (Mladost), D. Horvat, Špoljar, Kardoš (Dubrov an).

13. kolo II. ŽNL zapad JEDINSTVO – MLADOST (S) 4:0 (1:0) NOVO SELO NA DRAVI. Igralište Jedinstva. Suci: Božidar Kolari (NSR), Toni Fažon ( akovec), Jasmin Lozi (Belica). Delegat: Dragu n Hozjak (Prelog).

Strijelci: 1:0 S. Novak (13), 2:0 S. Novak (52), 3:0 Popovi (65), 4:0 Popovi (68).

JEDINSTVO: Turkovi , Krizman, ekunec (od 83. Plevnjak), Jaluši , Vida ek, M. Jaluši , Lešnjak (od 63. Markovi ), Rešetar, Novak, Pla ak, Popovi (od 69. Januši ). Trener: Boris or evi .

MLADOST: Rajf, Kodba, Š avni ar (od 50. Vuruši ), Rob, N. Stojko, T. Stojko, J. Leva i (od 76. Šardi), Heren i , Koprivec (od 52. Vran i ), T. Leva i , Tuksar. Trener: Marijan Mohari . Žu kartoni: Vida ek (Jedinstvo), Rajf, N. Stojko, J. Leva i (Mladost).

TRNOVEC – DONJI KONCOV AK 3:0 (1:0) TRNOVEC. Igralište Trnovec. Suci: Mario Buhin (Belica), Renato Posavec (Strahoninec), Robert Radek (Pribislavec). Delegat: Željko Bacinger ( akovec).

Strijelci: 1:0 Tr njak (31), 2:0 Tr njak (65), 3:0 Mar ec (90).

TRNOVEC: Kiri , Jaluši (od 52. Zobovi ), Borko (od 72. D. Florjan i ), Horvat, Plantak, Zobec, Mar ec, Herceg, Tr njak, Bacinger (od 64. eh), Bukal. Trener: Krešo Žnidari .

DONJIKONCOV AK:Grof,D.Flac,Saka (od46.Kraja i ),Koraj,B.Pleh(od59.M.Flac),Hrženjak, Marodi, Gori anec, B. Koraj, Horvat (od 46. Sklepi ), Dragovi . Trener: Ivan Sklepi . Žu kartoni: Horvat (Trnovec), Hrženjak (D. Koncov ak).

Crveni karton: I. Sklepi -trener (D. Koncov ak).

MURA – STRAHONINEC 2:0 (1:0) HLAPI INA. Igralište SRC Ole Radovan-Ratko. Suci: Ivica Križai (Štefanec), Tihomir Kralji (Vularija), Saša Mihalic (Lopa nec). Delegat: Dragu n Borko (Nedeliš e).

Strijelci: 1:0 Vuri (17), 2:0 Dragoja (50).

MURA: Novak, Lipovi , Breznik (od 65. Braniša), Jurovi , Vuri, L. Jurovi , Vinko, Dragoja, D. Stojo, A. Stojko (od 87. Vrši ), Na (od 88. Vrhar). Trener: Darko Vincek.

STRAHONINEC: Kralji , Višnjari , Štefulj (od 64. Kocijan), Krišto , Horvat, Gyo , Srnec, Brez, Fegeš (od 60. Bani ), M. Vidovi , S. Vidovi . Trener: Ivan Zobec. Žu kartoni: Breznik, Vinko (Mura), Horvat, Brez, Srnec (Strahoninec).

ME IMUREC – SLOBODA (M) 4:1 (1:1) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište Hraš ica. Suci: Petar Petrac (Kotoriba), Zdravko Toplišnjak (N. Ves), Antun Koruni (Lopa nec). Delegat: Slavko Vodopija (Strahoninec).

Strijelci: 1:0 Rešetar (23), 1:1 Kos (29-ag), 2:1 Kregar (57), 3:1 Rešetar (65-11m), 4:1 Treska (89).

ME IMUREC: Marciuš, Ciglari , Lon ari , Kos, Fu ek (od 89. Thes), Rešetar (od 86. Daj. ekunec), Škvorc, Ivanuša, Kregar, Treska, Vizinger (od 46. Dan. ekunec). Trener: Siniša Trajbar.

SLOBODA: Horvat, Gori anec (od 79. Mezga), Medved, Dunjko, Plevnjak, Želežnjak, D. Lukman, Tisaj (od 29. Vidovi ), Posavec, Sovar, Dokleja (od 88. Hajdinjak). Trener: Mladen Ku ek. Žu kartoni: Rešetar, Ciglari (Me imurec).

SLOGA – PUŠ INE 1:1 (0:1) ŠTRIGOVA. Igralište Sloge. Suci: Neven Bujani (S. Ves), Siniša Luka i ( akovec), Renato Vuk (Ivanovec). Delegat: Antun Horvat.

Strijelci: 0:1 Grabar (14), 1:1 Vinkovi (61).

SLOGA: Vugrinec, Brežnjak, Kova , Smolkovi , Jambrovi , Rob, Vinkovi , Heric (od 54.

Karlov ec), Rojko, Sen ar, Bistrovi trener: Franjo Klobu ari .

PUŠ INE: Mohari , Skupnjak, Pintari , Štefulj, Bosilj, T. Florijani , D. Florijani , Grabar, Dove er, Šrajbek, Novak (od 56. Vizinger). Trener: An elko Špicar. Žu kartoni: Štefulj, Vizinger (Puš ine).

BRATSTVO – ŠENKOVEC 3:2 (1:1) JUROVEC. Igralište ŠRC Per i Mladen-Bokši . Suci: Franjo Hergo (Ž. Gora), Nikola Zanjko (Nedeliš e), Zoran Pergar (Zasadbreg). Delegat: Stjepan Perko (Lopa nec).

Strijelci: 1:0 T. Per i (12), 1:1 Gori anec (30), 2:1 Antoli (52), 2:2 Vlahov (65), 3:2 Sobo an (80).

BRATSTVO:Tratnjak, urin,Vukovi (od82.Baumgartner),Šeruga,Antoli ,Novak,Zamuda,M. Novak, T. Per i (od 90. Horvat), Modli (od 52. Sobo an), Mih. Per i . Trener: Zdravko Modlic. ŠENKOVEC: G. Novak, Radikovi , Vlahov, M. Novak, Se an, Ban, Zanjko (od 73. D. Novak), M. Novak, Šegovi (od 82. Toplek), Gori anec, Varga. Žu kartoni: T. Per i (Bratstvo), G. Novak (Šenkovec).

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

Dubrav an potvrdio jesensku superiornost Jesensku superiornost Dubrav an potvrdio i u Palinovcu, pa tako stigao do jesenskog naslova. Dražen Horvat je postigao sva etiri zgoditka za goste iz Donje Dubrave. Dva u prvom poluvremenu i dva u drugom.

Prva je Mladost stigla u vodstvo od 1-0 u 17. minuti zgoditkom Nikole Talana. Do poluvremena Dražen Horvat preokre e doma e vodstvo u vodstvo Dubrav ana od 2-1. U 70. minuti pomo ni sudac Nino Škrobar ne koristi naputak « ekaj i vidi» ve se požuruje sa signalizacijom zale a, ali je zato to dobro uo io sudac utakmice Damir Aldi i njegovu pogrešku ispravio nakon koje Dubrav an dolazi do vodstva od 3-1. Ispravkom svog pomo nika nije se pomirio doma i vratara Kristijan Šantavec pa za prigovor zara uje opomenu. Minutu prije kraja utakmice gosti imaju kazneni udarac kojeg za kona nih 4-1 realizira Dražen Horvat. etiri doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Podturen bolji od Grani ara. Utakmica je odigrana vrlo fer i korektno sa samo jednim doma im opomenutim igra em što je za svaku pohvalu. Nažalost mrlju na ovu utakmicu bacila je nekolicina doma ih gledatelja koja je u više navrata hukanjem? vrije ala gostuju e igra e. Podturen je u vodstvo od 1-0 stigao u 4. minuti zgoditkom Ivice Telebuha. U drugom dijelu gosti iz Novakovca u 56. minuti autogolom Dominika Drvoderi a povisuju doma e vodstvo na 2-0 koje se do kraja utakmice nije mijenjalo.

Draškovec glatko dobio Dubravu. Nakon prvih 45. minuta doma i su zgoditkom Dejana Vuleti a iz 34. minute imali minimalno vodstvo od 1-0. U drugom dijelu dva zgoditka Darka mrleca za doma u pobjedu od 3-0. Prvi je zgoditak postigao na samom po etku drugog dijela u 47. minuti, a drugi u 80. minuti. Gosti iz Sivice su u drugom dijelu sa dvije zamjene pokušali nešto u initi, ali je na kraju ostalo 3-0 za Draškovec. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

BUDU NOST – CROATIA 0:6 (0:4) PODBREST.IgrališteBudu nos .Suci:ZoranHajdinjak( akovec),RadovanPosedi(Puš ine), Robert Novak (Puš ine). Delegat: Dragu n Vuk ( akovec).

Strijelci: 0:1 S. Ruži (16), 0:2 T. Debelec (27), 0:3 Kr mar (37), 0:4 M. Ruži (42), 0:5 M. Ruži (74), 0:6 urin (84).

BUDU NOST: Taradi, Kodba (od 38. Domini ), Višnji , Mihaljkovi , A. Domini , Horvat, Ciglar, Hali (od 38. Novak), Lastavec, Ruži (od 68. Gori anec), Miši . Trener: Stjepan Ruži .

CROATIA:Patar ec, urila(od59.G.Gori anec),Sinkovi (od75.Novak),Kozjak, urin,Kolar, S. Ruži (od 65. Mlinari ), Kosi, Kr mar, M. Ruži , T. Debelec. Trener: Kris jan Varga. Žu kartoni: Ciglar, Višnji (Budu nost).

Mladost odnijela bodove iz Držimurec-Strelca. Lijepo je Omladinac zapo eo utakmicu. Zgoditkom Danijela Gregorin i a ve u 3. minuti stigao je do vodstva od 1-0. Davor Bogdan je u 37. minuti poravnao na 1-1. Po etkom drugog dijela u 48. minuti zgoditak odluke za pobjedu gostiju iz Svete Marije od 2-1 postigao je Jurica Papak. Kad su gosti u 75. minuti ostali bez Davora Bogdana koji je u borbi za loptom nehotice rukom po licu udario doma eg igra a i zaradio isklju enje postojala je još nada za Omladinac da možda stigne i do boda.

No, gosti su uspjeli sa uvati tu minimalnu prednost i ku i oti i sa tri boda. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi. Šestica Croatije u Podbrestu. Trebao je to biti pravi op inski derbi, no nakon prvog poluvremena susjedi iz Orehovice imali su vodstvo od 4-0 koje je u drugom dijelu bilo teško dostižno. U živoj i dinami noj utakmici gledatelji njih oko 200 prvi zgoditak vidjeli su u 16. minuti, a strijelac je bio Saša Ruži . Na drugi zgoditak gostuju i navija i nisu dugo ekali. Igrala se 27. minuta, a strijelac je bio za vodstvo od 2-0 Tomislav Debelec. Do kraja poluvremena još dva zgoditka u doma oj mreži vratara Kristijan Taradija. Na 3-0 u 37. minuti povisuje Marijan Kr mar, a kona nih 4-0 u prvom dijelu utakmice djelo je Marka Ruži a. Isti je igra i u drugom dijelu u 74. minuti bio strijelac za Croatiju i sada ve visoko vodstvo od 5-0. Šest minuta prije kraja utakmice Andrejas urin postavlja kona nih 6-0 za goste iz Orehovice. Niti najve i navija i gostiju nisu mogli zamisliti ovakvu na kraju visoku, ali zasluženu pobjedu. Samo dvojica opomenutih igra a i to oba od doma e Budu nosti. Šestica i u Donjem Mihaljevcu, ali gostima iz Tur iš a. Nakon prvog dijela utakmice Borac PMP se dobro držao jer je imao zaostatak od dva zgoditka. No, u drugom dijelu doma a Drava poja ava tempo i dolazi do visoke pobjede od 6-0. Po dva su puta strijelci za Dravu bili Nikola Štrok i Stjepan Ruži , a po jednom Damir Kos i Damir Klari . etiri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Galebu minimalna doma a pobjeda. Pobjedom nad Radni kim Galeb je tako u posljednjem jesenskom kolu pobjegao sa posljednje pozicije na tablici. Jedini zgoditak na utakmici za doma ine postigao je u 22. minuti Slobodan Car. U 77. minuti Galeb postiže i drugi zgoditak, ali je zbog zale a koje je ozna io Ivan Kolari isti poništen. Samo jedan i to doma i opomenuti igra .

LISTA STRIJELACA 16 zgoditaka – Dražen Horvat (Dubrav an); 11 zgoditaka – Marko Ruži , Tomislav Debelec (Croa a), Stjepan Ruži (Drava DM); 10 zgoditaka – Miroslav Lovrek (Dubrav an), Davor Bogdan (Mladost SM), Darko mrlec (Draškovec), Nikola Štrok (Drava DM); 9 zgoditaka – Damjan Novak (Budu nost P); 8 zgoditaka – Josip Hošnjak (Drava DM), Ivan Furundžija (Dubrava), Sandro Jan ec (Borac PMP), Matija Kolar (Podturen); 7 zgoditaka – Benjamin Brljak (Dubrav an), Danijel Hertelendi (Galeb), Dejan Vule (Draškovec); 6 zgoditaka – Mario Gašpari (Mladost SM) ; 5 zgoditaka – Bruno Dodlek (Budu nost P), Krunoslav Ma ari (Dubrava), Marko Obadi (Radni ki), Miro Mesari , Siniša Rušanec (Borac PMP), Damir Lepen (Podturen), Marijan Kr mar (Croa a), Nikola Talan (Mladost Pal.)

FAIR PLAY Isklju eni igra : Davor Bogdan (Mladost SM) Zbog tre e opomene pravo nastupa u prvom proljetnom kolu nemaju: Danijel Gregorin i (Omladinac DS), Kris jan Šantavec, Ljubomir Krznar (Mladost Pal.), Leopold Kardoš (Dubrav an), David Matja i (Draškovec), Nikola Štrok (Drava DM)

STATISTIKA 26 pos gnu h zgoditaka ili 3,7 po utakmici; 1 isklju eni igra ; 25 opomenu h igra a; 1 kazneni udarac dosu en i is realiziran

Rezulta 13. kola: Budu nost (P) – Croa a 0-6; Omladinac (DS) - Mladost (SM) 1-2; Podturen - Grani ar (N) 2-0; Draškovec – Dubrava 3-0; Galeb – Radni ki 1-0; Drava (DM) - Borac PMP 6-0; Mladost (Pal.) - Dubrav an 1-4

TABLICA 1. Dubrav an 2. Podturen 3. Dubrava 4. Mladost (SM) 5. Croa a 6. Draškovec 7. Budu nost (P) 8. Drava (DM) 9. Radni ki 10. Mladost (Pal.) 11. Borac PMP 12. Galeb 13. Grani ar (N) 14. Omladinac (DS)

13 13 13 13 13 13 13 12 13 13 12 13 13 13

11 10 8 5 6 5 5 6 6 4 3 3 2 3

1 2 1 5 1 3 3 0 0 2 3 2 3 0

1 1 4 3 6 5 5 6 7 7 6 8 8 10

43:12 30:14 29:20 26:22 36:27 21:19 27:27 27:30 14:20 17:23 25:34 21:31 9:21 13:38

34 32 25 20 19 18 18 18 18 14 12 11 9 9

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad

Puš inama i bod dovoljan za jesenski naslov Bodom u Štrigovi Puš ine osvojile jesenski naslov.

Matija Grabar doveo je goste iz Puš ina u vodstvo od 1-0 u 14. minuti. Držali su gosti dugo to svoje minimalno vodstvo. No, doma a Sloga uspjela je u 61. minuti zgoditkom Damira Vinkovi a sti i do izjedna enja. Do kraja utakmice doma i su održali taj rezultat. Samo dvojica opomenutih igra a i to obojica gostuju a.

Muri doma a pobjeda nad Strahonincem. Nino Vuri u 17. minuti dovodi Muru u vodstvo od 1-0. Do poluvremena su doma i taj rezultat sa uvali. Odmah na po etku drugog dijela u 50. minuti doma i kapetan mom adi Nikola Dragoja svojim zgoditkom povisuje vodstvo Mure na 2-0. Strahoninec nije do kraja utakmice uspio posti i niti po asni zgoditak, pa je tim rezultatom utakmica i završila. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Trnovcu nova pobjeda. Donji Koncov ak se dobri pola sata igre dobro držao. Roman Trtinjak na eo je gostuju u mrežu u 31. minuti. Isti je igra bio u 65. minuti strijelac za doma e vodstvo od 2-0. Deset minuta ranije je sa klupe gostiju udaljen trener Ivan Sklepi zbog nešportskog ponašanja. Nakon što je udaljen sa klupe i dalje je nastavio sa vrije anjem službenih osoba, ali i doma ih igra a. Kada se ve o ekivao posljednji zvižduk suca utakmice Marija Buhina Denis Mar ec postavlja kona nih 3-0 za Trnovec.

Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

Me imurec nastavio pobjedni ki niz. Gost u Dunjkovcu-Pretetincu bila je Sloboda iz Mihovljana. Ivan Rešetar u 23. minuti doma ine dovodi u vodstvo od 1-0, a od radosti skida dres i zara uje opomenu. Doma i postižu i drugi zgoditak u 29. minuti, ali u vlastitu mrežu. Nesretnik koji je postigao autogol bio je Jurica Kos. Od 57. minute doma i kre u ofenzivnije i plod takve igre su još tri postignuta zgoditka. Prvi je postigao Bojan Kregar.

Drugi u 65. minuti iz opravdano dosu enog kaznenog udarca Ivan Rešetar i tre i minutu prije kraja utakmice

ZASADBREG – HAJDUK VINDIJA 6:2 (1:1) ZASADBREG. Igralište Zasadbrega. Suci: Dejan Ganzer (Prete nec), Milivoj Bali (Nedeliš e), Vjeran Tuksar (Peklenica). Delegat: Toni Mar njaš ( akovec).

Strijelci: 0:1 Gori anec (4), 1:1 Rodinger (38), 2:1 Kova i (48), 3:1 Duman i (50), 4:1 Duman i (73), 5:1 Šimunkovi (82), 6:1 Duman i (89), 6:2 Mih. Ma ari (90).

ZASADBREG: Horvat, Kova i , Perho (od 69. Višnjari ), Mesari , Rodinger, I. Šajnovi , Novak (od 80. B. Šajnovi ), Šimunkovi , Duman i , Koroši , S. Šajnovi (od 69. Zobi ).

Trener: Ivan David.

HAJDUK VINDIJA: Sklepi , Turk, K. Hrženjak, Škerbi (od 69. Strah), Gori anec, D. Hrženjak (od 37. K. Hrženjak), J. Ma ari , M. Debelec, Mih. Ma ari , Radikovi (od 62.

Dobrani ), H. Ma ari . Trener: Robert Gori anec. Žu kartoni: Koroši , Rodinger, Šimunkovi (Zasadbreg), D. Hrženjak, J. Ma ari , M. Debelec (Hajduk Vindija).

za kona nih 4-1 Jurica Treska. Samo dva doma a opomenuta igra a.

Zasadbreg do pobjede nad Hajdukom u drugom poluvremenu. ak su gosti iz Štrukovca zgoditkom Karla Gori anca od 4. minute imali vodstvo od 1-0. Tek u 38. minuti doma i dolaze zgoditkom Filipa Rodingera do izjedna enja od 1-1. U drugom dijelu totalna dominacija doma ih. Najviše se istaknuo Marijan Duman i sa svoja tri zgoditka. Marko Kova i je u 48. minuti doveo doma ine u vodstvo od 2-1. Dvije minute kasnije Duman i ev prvi zgoditak za 3-1. Njegov drugi zgoditak za 4-1 u 73. minuti bio je pomalo dvojben. Sudac utakmice Dejan Ganzer dosudio je prekršaj za doma ine na 25 metara od vratiju Hajduka, no kako je lopta bila upu ena prema naprijed Duman i je istu pospremio u mrežu, a sudac priznao zgoditak. Gostuju i kapetan Marko Debelec protestirao je na takovu suda ku odluku i zaradio opomenu.

Nikola Šimunkovi u 82. minuti postiže peti doma i zgoditak, a minutu prije kraja utakmice Duman i svoj tre i zgoditak. U 90. minuti Hajduk uspijeva preko Mihaela Ma ari a barem malo ublažiti poraz na 6-2. Po trojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Bratstvo bolje od Šenkovca. Dva su puta doma i imali vodstvo, ali su gosti iz Šenkovca uvijek uspjeli sti i do poravnanja. Sve je nekako vodilo na neriješen ishod.

Bratstvo je u vodstvo od 1-0 stiglo u 12. minuti zgoditkom Tomislava Per i a. Nikola Gori anec je uspio u 30. minuti poravnati na 1-1. Po etak drugog dijela sli an prvom. Darijan Antoli u 52. minuti po drugi puta Bratstvo dovodi u vodstvo ovaj puta od 2-1. Nikola Vlahov poravnao je na 2-2 u 65. minuti. Deset minuta prije kraja utakmice trenutak odluke. Lino Sobo an kao joker sa klupe svojim zgoditkom donosi pobjedu Bratstvu od 3-2. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

Tre e kolo za redom Jedinstvo bez poraza. Kako se bližio kraj jesenskog dijela sezone tako se Jedinstvo dizalo i posljednje mjesto na tablici prepustilo Donjem Koncov aku. Kako im je raspored donio da dva posljednja prvenstvena kola igraju kod ku e gost im je ovaj puta bila Mladost iz Selnice susjed na tablici. Gosti su se dobro držali u prvom dijelu. Imali terensku inicijativu, ali bez realizacije. Jedinstvo puno napada ki u inkovitije. Za doma e po dva zgoditka postigli su Samuel Novak i Mišel Popovi . Samuel Novak prvi u 13. minuti, a preostale zgoditke doma i su postigli u drugom dijelu i na kraju stigli do pobjede od 4-0. Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a.

LISTA STRIJELACA 14 zgoditaka – Saša Vidovi (Strahoninec), Roman Tr njak (Trnovec); 13 zgoditaka – Marijan Duman i (Zasadbreg); 10 zgoditaka – Miljenko Bistrovi (Sloga Š), Mario Novak (Bratstvo J), Ivan Žnidari (Puš ine); 9 zgoditaka – Mario Vidovi (Strahoninec), Goran Kolar (Šenkovec), Denis Tremski (Sloboda M), Mihael Ma ari (Hajduk Š); 8 zgoditaka – Karlo Posavec (Sloboda M), Nikola Dragoja (Mura) 7 zgoditaka – Bojan Kregar (Me imurec); 6 zgoditaka – Rajko Dragovi (Donji Koncov ak), Marko Miki (Puš ine), Jurica Treska (Me imurec), Smiljan Jambrovi (Sloga Š); 5 zgoditaka – Dejan Na (Mura), Goran Koprivec (Mladost S), Samuel Novak, Mišel Popovi (Jedinstvo NSD)

FAIR PLAY Isklju eni: Ivan Sklepi trener (Donji Koncov ak) Zbog tre e opomene pravo nastupa u prvom proljetnom kolu nemaju: Goran Novak (Šenkovec), Dominik Hrženjak (Hajduk Š), Nikola Stojko, Josip Leva i (Mladost S), Denis Vida ek (Jedinstvo NSD)

STATISTIKA 29 pos gnu h zgoditaka ili 4,1 po utakmici; 1 isklju enje; 23 opomenuta igra a; 1 kazneni udarac dosu en i is realiziran

Rezultati 13. kola: Jedinstvo (NSD) - Mladost (S) 4-0; Trnovec - Donji Koncov ak 3-0; Sloga (Š); – Puš ine 1-1; Bratstvo (J) – Šenkovec 3-2; Mura – Strahoninec 2-0; Me imurec - Sloboda (M) 4-1; Zasadbreg - Hajduk (Š) 6-2

TABLICA 1. Puš ine 2. Strahoninec 3. Trnovec 4. Sloboda (M) 5. Zasadbreg 6. Mura 7. Šenkovec 8. Sloga (Š) 9. Hajduk (Š) 10. Me imurec 11. Bratstvo (J) 12. Jedinstvo (NSD) 13. Mladost (S) 14. Donji Koncov ak

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

7 8 8 8 7 6 6 5 5 5 5 4 2 2

5 1 1 0 2 2 1 3 2 1 0 1 5 2

1 4 4 5 4 5 6 5 6 7 8 8 6 9

36:25 37:21 33:17 33:19 25:17 24:18 25:26 24:23 23:29 25:26 26:34 21:46 20:28 15:38

26 25 25 24 23 20 19 18 17 16 15 13 11 8

17. studenoga 2009.

Zajedni ka snimka za uspomenu Poleta (SMnM) i reprezentacije U-21 Hrvatske

MLADA REPREZENTACIJA HRVATSKE u sklopu priprema gostovala u Svetom Martinu na Muri

Praznik nogometa u gornjem Me imurju O ito mladim reprezentativcima Hrvatske odgovara “gornjome imurski zrak”. U sklopu minipriprema, koje su obavili ponovno u Me imurju smješteni u Golf & Spa Resortu Sveti Martin, a uo i nastavka kvali ikacija, utakmice odigrane potkraj prošlog tjedna na Cipru, odnosno ovaj utorak u Slova koj, odigrali su kontrolnu utakmicu protiv Poleta iz Svetog Martina na Muri, na terenu na kojem obavljaju trenažni proces.

Polet je sjajno organizirao susret koji e u i u njihovu klupsku povijest, a okupio se i veliki broj gledatelja, njih više od sedamsto.

Puca ki raspoloženi reprezentativci Bio je to uglavnom pravi mali praznik nogometa za gornji kraj Me imurja to no na Martinje, a mladi reprezentativci, u ijem je dresu po prvi put zaigrao i stalni lan A postave Ivan Rakiti , slavili su visoku pobjedu 9:1 (3:1). Strijelci za Hrvatsku U-21 bili su: Kramari koji je zabio 3 gola, Oremuš je u nastavku zabio dvaput, a u listu strijelaca upisali su se još: Kalini koji je zabio prvi gol na utakmici, Školnik, Ljubi i i Knezevi iz penala.

Ivan Rakiti po prvi je put obukao dres mlade reprezentacije u Svetom Martinu na Muri

Nakon lijepe akcije u 7. minuti na 1:1 poravnao je doma i napada Goran Makovec. Utakmica je odigrana u laganom ritmu, a Polet je dobro parirao prvih 45 minuta, dok je u nastavku, kad je trener Makar dao priliku svim igra ima, uslijedila prava kanonada zgoditaka u doma oj mreži.

Izbornik Ladi u prvom je dijelu na teren poslao ekipu koja je zaigrala uglavnom i protiv Cipra. Jedina promjena bila je ulazak Lovrena i Jozinovi a koji u Svetom Martinu nisu igrali zbog lakših ozljeda.

Naravno, od prve minute krenula su oba A reprezentativca: Kalini i Rakiti koji su dali kvalitetu više ovom sastavu.

Utakmica protiv Poleta tako je bila svima u Hrvatskoj posebno zanimljiva jer je po prvi put u mladoj reprezentaciji debitirao ina e standardni lan A selekcije Ivan Rakiti koji je, naravno, izazvao i najviše pozornosti me u brojnim poklonicima nogometa, ali i obožavatelji(ca)ma koji su se okupili na utakmici.

(D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

MLADA reprezentacija Hrvatske igra odli no otkako se priprema u Spa & Golf Resortu Sveti Martin

Iz me imurske oaze nižu se samo pobjede Otkako je mlada hrvatska nogometna reprezentacije U-21 promijenila bazu za pripreme, došao je i pobjedni ki ritam. Ne mora jedno s drugim imati uzro no - posljedi ne veze, ali je injenica da su nakon priprema u Spa & Golf Resortu Sveti Martin naši mladi reprezentativci zabilježili dvije važne pobjede protiv Srbije u Varaždinu i na gostovanju u subotu na Cipru s kojima su se vratili u igru za plasman na EP koje e se 2011. godine održati u Danskoj.

Nije lako izboriti smotru najboljih reprezentacija svijeta, plasman me u najboljih 8 reprezentacija Europe. Samo najbolji iz skupine ide izravno, dok najbolja etiri drugoplasirana sastava igraju dodatne kvali ikacije. Ne e biti lako biti ni prvi, ni drugi u našoj skupini.

Ipak nakon pobjede na Cipru lakše se diše i u slu aju neodlu enog rezultata ili pobjede u Slova koj najmanje drugo mjesto vrlo je blizu.

Izbornik Dražen Ladi , rodom Me imurec, što se najbolje vidi po pri i u kojoj se dosta esto omakne prava, tvrda me imurska rije , opet je u rodnom kraju. Ali, ne voli previše pri ati ni o uvjetima, ni o golfu, otklonio je svaku mogu nost da ga pofotkamo s golf palicama,

Naš urednik u razgovoru sa izbornikom mlade reprezentacije Hrvatske njegovom omiljenom rekreacijom, pa i puno više od toga jer ...

— Onda e re i ovi koje zanima senzacija da smo ovdje zbog mene i golfa. Mi smo ovdje samo zbog nogometa. Da, hotel je sjajan, ali de ki nemaju previše mogu nosti da koriste njegove blagodati, osim da se dobro naspavaju i odmore.

Najbolja stvar je blizina terena, tako da se ne moramo dugo voziti i gubiti vrijeme. Uglavnom, ako uspore ujemo Tuhelj i Sveti Martin, onda je ovdje sve na nivou više, a to se osjeti i u atmosferi, tako da sam zadovoljan, kaže izbornik.

Ladi je bio još više zadovoljan nakon pobjede na Cipru. Ali, opet je bio vrsto na zemlji, ukazao gdje je problem. Igra u obrani nije ga zadovoljila, najavio je promjene.

Me utim, Ivan Rakiti , koji je u Svetom Martinu izazivao najviše pozornosti, odli no se uklopio u reprezentaciju, štoviše, nametnuo se kao vo a, onaj koji rješava utakmice, što je Ladi a posebno impresioniralo. Ina e, reprezentacija je tijekom tjedna imala dosta problema, s ozljedama, ali i boleš u. Brujali su napisi da još jedan sjajan mladi igra koji igra u Club Made in Germany by

O! NOV

ProtekSan d.o.o.

Zastupnik za Hrvatsku 098 222 323 info@protexx.hr

pro Vigo

Dezinfekcijski ulošci za obuću: u potpunosti isušuju obuću uklanjaju i osvježavaju neugodne mirise u obući dezinficiraju i spriječavaju nastanak bakterija i gljivica u obući.

www.protexx.hr

Brugge u sjajnoj formi Ivan Periši , ima svinjsku gripu, ali, sre om, bila je to obi na viroza. Bio je izoliran, u akove koj su bolnici napravljeni dodatni nalazi i sve je bilo u redu.

Uglavnom, kako mnogi isti u, mlada reprezentacija Hrvatske dugo nije bila ovako “in” kao što je to u ovom trenutku. Stoga nije udo da su se nizali novinari i TV ekipe u Svetom Martinu.

Izbornik Ladi danas je puno zadovoljniji nego, primjerice, prošle godine, ali još uvijek je kriti ki raspoložen. Me utim, uvijek naglašava važnost pristupa ...

—Bitno je kako mi igramo, kako se mi postavimo i kako krenemo u utakmicu. U pripremi utakmice

Kataleni : Treba napraviti još dva terena Dragutin Kataleni zasigurno je najzaslužniji što se mlada reprezentacija odnedavno priprema u Svetom Martinu.

- Predložio sam to predsjedniku Markovi u i izborniku Ladi u i to je prihva eno.

Mislim da ovdje imamo sjajne uvjete, što su pokazale i utakmice koje su odigrane nakon minipriprema, kaže Kataleni , i nadodaje ...

Bilo bi ok da ovdje do e i Bili sa svojom A reprezentacijom. Radim na tome i vjerojatno emo i to realizirati. Ina e, ovaj kompleks je odli an, jedino je što nedostaju u sklopu njega tereni. Mislim da bi s dva vrhunska terena, jedan s prirodnom i jedan umjetnom travom, ovdje na pripreme dolazile najbolje doma e ali i strane ekipe, isti e Kataleni . (dz)

ja se najviše koncentriram na igru naše mom adi jer onda, ako mi u emo kako trebamo, protivnik je sporedan. Naša igra diktira kakva e biti utakmica, isti e Ladi .

Nakon pobjede protiv Cipra nije bio zadovoljan upravo s onim što je nama rekao. Upozoravao je da se stajalo predaleko od igra a, da se u obrani nisu ispunili zadaci.

Me utim ...

— Evidentno je da se dižemo.

Naša okupljanja bude sve ve e veselje i motiv u igra ima. Situacija u mladoj reprezentaciji je takva da se svake dvije godine potpuno promijeni reprezentacija, dok su u A reprezentaciji igra i po pet i više godina. Mi, na žalost, moramo stalno raditi novu mom ad i nije jednostavno napraviti dobro ozra je. Uspjeli smo to napraviti na kupu Alpe-Adria gdje je bio velik broj ovih igra a i tako stje em dojam, što mi je veliko zadovoljstvo, kako je sve bolja atmosfera - i na treninzima i na utakmicama, rekao nam je Ladi , i istaknuo da još uvijek ima puno boljih reprezentacija od naše.

- Mi smo ovdje samo zbog nogometa. Da, hotel je sjajan, ali de ki nemaju previše mogu nosti da koriste njegove blagodati, osim da se dobro naspavaju i odmore. Najbolja stvar je blizina terena, tako da se ne moramo dugo voziti i gubiti vrijeme, rekao nam je Ladi Kad smo ga upitali za EP i spomenuli OI, ostao je “zakop an” ...

— Prerano je o bilo emu govoriti. U ovom trenutku smo sve bolji, ali još uvijek ima petnaestak reprezentacija u Europi koje su tu negdje ili bolje od nas. Prvi zadatak je pokušati izboriti EP, a o OI igrama, moram vam priznati, nisam još ni razmišljao, vrsto stoje i na zemlji zaklju io je razgovor uvijek staloženi Ladi .

(Dejan Zrna, foto: Z. Vrzan)

17. studenoga 2009.

I. HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA - Me imurje Centrometal teško protiv ekipa iz gornjeg doma

Dvije doma e utakmice - samo jedan bod Nakon dvije doma e utakmice Centrometal je ostao na bodu. Igrali su doduše protiv ekipa iz gornjeg dijela ljestvice, no nakon što su u prošlom kolu Varaždincima uzeli bod to isto nisu uspjelu napraviti i u ovom kolu.

Susret u SGC Aatonu izme u Centrometala i Karlovca ne po inje ni malo dobro za doma e, koji zbog po etnih grešaka ostaju u zaostatku za gostima. Tek su nakon polovice prvog seta Me imurci po eli igrati kako treba, stizali su +4 Karlov ana, ali nisu uspjeli preokrenuti.

U drugom setu potpuni potop me imurskih odboj-

kaša, prijem nije valjao kao ni blok, pa Me imurci upisuju svega 13 poena. Pred kraj seta je trener Josip Treska u igru uveo mlade igra e i one koji ne igraju toliko, da i oni steknu ponešto iskustva pošto je set ve otišao gostima.

Povratak u me u tre em setu, drama bez “happy enda” u etvrtom No, u tre em smo setu gledali pravu odbojkašku igru, u kojoj se za svaki poen vodila velika borba. Nema pogrešaka doma e ekipe, pa set upisuje upravo Centrometal, i to s 25:21.

Najzanimljiviji je bio etvrti set. Palinkaš, T. Posavec i Vabec vode Centrometal na 3:1, da bi doma i vodstvo predali na 5:6, nakon što su lopte u aut poslali M. Posavec i D. Posavec. Prednost se svako malo izmjenjuje, a publika zna nagraditi svaku dobru loptu doma ih odbojkaša. S takvom podrškom, i poenima Palinkaša i Todorovi a, opet Centrometal odlazi na 22:20, no gosti se ne kane samo tako predati. Igrao se set sve do 31. poena, kad su gosti iz Karlovca kona no došli do +2, uz mnogo sportske sre e.

U inkom u dvije doma e utakmice trener Treska nije

bio nezadovoljan, no priznao je da je moglo biti i bolje: - Bili smo doma ini Varaždinu i Karlovcu, to nisu bezazlene ekipe ve teški protivnici, iz gornjeg dijela tablice. Možda se o ekivalo više, možda smo i Karlovcu mogli uzet i bod, no nije nas pomazila sre a, koja esto zna biti onaj odlu uju i faktor u sportu, kazao je Treska.

U idu em kolu Cantrometal odlazi k Rijeci, trenutno drugom klubu lige. Me imurci su uvijek znali iznenaditi, ali bi bilo pretjerano re i da idu u goste Rijeci kako bi podebljali svoj konto.

(Ivana Strahija)

A 2 LIGA

KOŠARKA

Derbi Me imurju!

Protekloga je vikenda u okviru 6. kola odigran me imurski derbi, u Nedeliš u je gostovalo Me imurje još uvijek oslabljeno neigranjem ponajboljeg igra a Maria Novaka Medija. No, nastalu prazninu pod košem više je nego uspješno popunio Zaspan koji je, osim što se hrvao s grmaljima Masli em i Šamarijom, još «usput» zabio 26 koševa.

Dodajmo ovom podatku da ni njegova koljena nisu zdrava.

Utakmica je prelomljena u posljednjih 10 minuta kada gosti još poja avaju tempo, a Nedeliš e energetski pada. akovec kod ku e nije imao nika-

kvih problema sa slabašnom ur eve kom Mladosti, što kona nih +22 i potvr uje. U još jednom derbiju ovoga kola Škola košarke Vindija nanijela je i tre i poraz Križevcima, klubu koji je najavljivao Prvu ligu ve nakon ove sezone!?

Nije dovoljno samo potrošiti milijun kuna i re i – evo nas u Prvoj ligi, treba i odigrati ponešto. Zaklju ak prvih 6 odigranih kola je da su bez poraza ŠK Vindija i akove ko Me imurje ije «veselje» tek zapo inje – u slijede em kolu Podravac doma, pa Vindija vani, pa Križevci doma! (bh)

JUNIORSKA liga regije sjever, skupina A

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA ŠK Vindija – Križevci 75:62 Podravac – Bjelovar 94:80 Ivan ica – Grafi ar 81:71 akovec – Mladost ( ) 98:76 (23:18, 23:9, 26:27, 26:22)

AKOVEC: Horvat, Škrobar, Prprovi L. 15, Megla 12, Prprovi M. 7, Golubi N. 4, Juras 9, Lon ari 2, Biševac 13, Vehtersbah 2, Ostoja 23, Valkaj 11.

Nedeliš e – Me imurje 70:92 (15:21, 18:19, 17:17, 20:35)

NEDELIŠ¥E: Gospo i 4, Kocijan, Posavec, Masli 15, Naki 2, Šego-

vi 1, Radosavljevi 29, un uš 1, Šamarija 7, Ba i 11, Golik.

ME IMURJE: Jeleni 2, Terek 3, Novak Marek 16, Vugrinec 7, Hrka A. 12, Zaspan 26, Hrka N. 4, Vuruši , Martinovi 1, aji 3, Novak Man. 8, Golubi A. 10.

TABLICA 1. ME IMURJE 2. ŠK Vindija 3. Podravac 4. AKOVEC 5. Križevci 6. Bjelovar 7. Ivan ica 8. NEDELIŠ E 9. Mladost ( ) 10. Petar Zrinski 11. Gra ar 12. Radnik

6 6 6 6 6 6 6 6 6 5 6 5

6 6 5 4 3 2 2 2 2 2 1 0

0 0 1 2 3 4 4 4 4 3 5 5

12/+163 12/+132 11/+67 10/+31 9/+60 8/-6 8/-45 8/-92 8/-124 7/+14 7/-70 5/-130

Dubrav an bez milosti!

Nije imao rješenja za raspoložene Pusti a i Blažonu, akove ke de ke u sastavu Preloga. Me imurje Globetka je brzo preboljelo «bolove iz prošloga kola» (37 zabijenih koševa protiv D. Kraljevca), pa je na gostovanju u Koprivnici uspjelo do i do bodova. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Grafi ar – Vinica 80:46 Donji Kraljevec – Prelog 53:66 (10:21, 4:15, 19:17, 20:13)

DONJI KRALJEVEC: Glavina 5, Borovi , Dopu , Zrna 5, Belovari 5, Mesari , Ivanovi , Švenda 18, Balent, Ruži 20, Lon ari , Štefan.

PRELOG: Hali , Podvezanec, Šolja, Pusti 22, Blažona 18, Šari 3, Jankovi , Pongrac, Hajdinjak, Ciglar 9, Lesar 4, Poredoš 10.

Koprivnica – Me imurje Globetka 67:78(18:11, 13:16, 17:28, 19:23)

ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 10, Capek, Belovi , Serdarevi 9, Gomzi 11, Leva i 30, Franji 3, Vuruši 15, Škoda.

Lepoglava – Mursko Središ e 76:73

MURSKO SREDIŠ¥E: Varga 24, Brodar, David, Kutnjak, Radikovi , Cilar, Bedi 12, Dodlek 7, Tkalec 2, Bogdan 13, Srnec 15.

Dubrav an – Kotoriba 96:48 (35:12, 18:14, 23:9, 20:13)

DUBRAV AN: Varga 27, Rusak 3, Jakupak 24, Haramija 8, Lukša 12, Brljak, Me imurec 4, Balog, Orehovec 2, Horvat, Ribi 2, Šte i 14.

KOTORIBA: Mlakar, Igrec, Habuš 4, Zvošec 16, Sušec 2, Pla ko, Munka 2, Šupljika 8, Zlatar 11, Pogorelec 3,

DONJI KRALJEVEC: Pongrac 3, Branilovi 9, Švenda, Ivanovi 26, Me imurec 6, Sinkovi , Dopu , Taradi 5, Pa an 11.

Trener Horvat T. MURSKO SREDIŠ¥E: Varga 32, Leva i , David 4, Vrbani , Radikovi 17, Kralji 22, Breglec, Kos, Korbelj. Trener Damjanovi

ŠK Vindija – Ivan ica 73:55 Me imurje – Mladost Ivanovec 67:32 (14:3, 11:6, 21:15, 21:8)

TABLICA 1. ŠK Vindija 2. Ivan ica 3. ME IMURJE 4. MLADOST IVANOVEC 5. MURSKO SREDIŠ E 6. DONJI KRALJEVEC 7. DUBRAV AN

5 5 5 6 5 5 5

5 4 3 2 2 2 0

0 1 2 4 3 3 5

KADETSKA liga regije sjever, skupina A

Donji Kraljevec slavio u Varaždinu!

MLADOST IVANOVEC: Vuruši 21, Gašparlin, Mihoci, Kocijan, Bjelobrk, Kranj ec A. 3, Drk 12, Vugrinec 5, Klinec 17, Kranj ec R., Kresinger 2.

TABLICA 1. DUBRAV AN 2. PRELOG

4 4 0 8/+166 4 4 0 8/+43

3. MURSKO SREDIŠ E 4. Lepoglava 5. KOTORIBA

4 3 4 3 4 3

1 1 1

7/+109 7/+10 7/-1

6. Gra ar 7. MLADOST IVANOVEC 8. ME IMURJE GLOBETKA 9. DONJI KRALJEVEC 10. Koprivnica 11. Ces ca 2000

4 4 4 4 4 4

2 2 2 3 4 4

6/+3 6/-27 6/-38 5/-10 4/-68 4/-74

12. Vinica

4 0 4 4/-103

2 2 2 1 0 0

Nakon 4 odigrane utakmice Donji Kraljevec još nije okusio gor inu poraza. Protekloga je vikenda u zanimljivoj i rezultatski neizvjesnoj utakmici nadja ao doma u ŠK Vindiju s 2 koša razlike. Neporaženo je i akove ko Me imurje, no odigrali su samo 3 utakmice! (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Ivan ica – Cestica 2000 138: 23 ŠKVindija – Donji Kraljevec 48:50(15:12, 16:13, 9:10, 8:15)

DONJI KRALJEVEC: Sinkovi Gašpari K. 2, Me imurec 11, Branilovi 14, Taradi 12, Ivanovi J. 2, Švenda 9. Trener Horvat T.

razliku u svoju korist. Utakmicu treba što prije zaboraviti, te nakon tjedan dana pauze do ekati mom ad Koprivnice u srazu u kojem treba potražiti nove doma e bodove! (žd)

Donji Kraljevec – Mursko Središ e 60:75 (14:28, 13:14, 15:20, 18:13)

Cestica – Mladost Ivanovec 54:60 (10:15, 14:13, 11:12, 19:20)

Mursko Središ e – Prelog 89:68 (15:20, 23:10, 27:21, 24:17)

Katastrofalan poraz! liti ovakva katastrofa. Mnogo vrš e, agresivnije, kvalitetnije i što je možda i najbitnije – mnogo više doma e košarkašice, od samoga su se po etka vrlo agresivno postavile na terenu i dizale

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

9, Kranj ec a. 2, Bjelobrk 2, Vugrinec 1, Kranj ec R. 10. Trener Gašparlin S.

Seli anec, Ujlaki 2.

A 2 LIGA sjeveroistok, žene

Iako se rezultat znao i prije utakmice na gostovanju u Novom Zagrebu kod vjerojatnog budu eg prvoligaša (u prve tri utakmice sve tri pobjede uz koš razliku +153!), ipak se nije smjela dozvo-

U utakmici koja bi mogla odlu ivati tre ega putnika na prvenstvo regije Sjever (varaždinska Vindija i Ivan ica su sigurni putnici), akove ki su juniori nadja ali ivanove ke velikom razlikom, pa im još preostaje tu i «jednog i pol igra a» Murskoga Središ a pa da taj cilj i ostvare. (bh)

ME IMURJE: Mavrek 12, Ivanek 9, Jeleni 5, Bedi 8, Vuruši 10, Lepen, Kocijan, Agi 4, Miko 8, Franin 2, Voni 13.

Trener Sori R. MLADOST IVANOVEC: Vuruši 8, Car

B 1 LIGA

U derbiju dosadašnjeg dijela prvenstva susrele su se dvije neporažene mom adi, uz to – donjome imurske, susjedske.

Dubrav an je protiv Kotoribe utakmicu vrlo brzo odveo u jednosmjernu ulicu, ve nakon prvih 10 minuta na semaforu je svijetlilo 35:12!? Do kraja doma in nije smanjivao gas, dapa e što je utakmica išla prema kraju i razlika je konstantno rasla do kona nih +48! Na gostovanju u “KPDomu” Lepoglava na “minu je nagazilo Mursko Središ e”. Iako su imali i 12 poena prednosti – nije bilo dovoljno za uporne doma ine koji su znali kazniti “propuh” pod košem Murskoga Središ a (neigranje visokih Mikolaja i Kralji a). Donji Kraljevec nije uspio kapitalizirati vrijednu pobjedu iz akovca i nastaviti pozitivan niz.

Me imurje poderalo Mladost Ivanovec!

Lupapromotion – Mladost Ivanovec 105:24 MLADOST IVANOVEC: Glumac, Hlebec, Balog 5, Šmitran 3, Hozjan 3, Živkovi V., Bogdan, Leva i 3, Sabol 2, Tkalec 6, Živkovi A. 2. Trener Leva i Ž.

MURSKO SREDIŠ¥E: Škvorc, Vinko Novak 2, Matoša 2, Balaž 18, Repalust 2, Radikovi 46, Korbelj, Koss, Per i 5, Hasanovi 6, Lesar 4, Breglec 4. Trener Repalust S. PRELOG: Blažeka 26, Bermanec, Podvezanec 29, Vuk 2, Gorupi 2, Mihoci, Budiša 7, Hoblaj 2, Kalšan. Trener

10/+64 9/+46 8/+59 8/0 7/+49 7/-48 5/-170

Krha M. Nedeliš e – ŠK Vindija 34:97 (10:24, 2:19, 8:26, 14:28)

NEDELIŠ¥E: Štrukelj, Kocijan 20, Posel, Gašparec, Kova i , Golik 14, emerin, Špi ar, Posavec, Ledi . Trener Štrukelj M. Prelog – Me imurje II 38:134 (6:36, 12:26, 8:28, 12:44)

PRELOG: Blažeka 21, Bermanec, Podvezanec, Vuk 2, Koli , Vlah, Gorupi 2, Vargek 13, Mikec, Balent. Trener Krha M. ME IMURJE II: Hamer 6, Glumac 51, Sabol 4, Jambrovi 28, Zorkovi 6, Mati 12, Kapelari 4, Posavec 2, Mihinja 4, Keresteš 17. Trener Novak S.

TABLICA 1. ŠK Vindija 2. Ivan ica 3. DONJI KRALJEVEC 4. MLADOST IVANOVEC 5. ME IMURJE II 6. ME IMURJE 7. AKOVEC 8. PRELOG 9. MURSKO SREDIŠ E 10. Ces ca 2000 11. NEDELIŠ E

5 5 4 4 5 3 4 5 4 4 3

4 3 4 3 2 3 2 1 1 0 0

1 2 0 1 3 0 2 4 3 4 3

9/+218 8/+129 8/+127 7/+104 7/-12 6/+265 6/+78 6/-298 5/-86 4/-395 3/-130

17. studenoga 2009.

HRVATSKA kugla ka liga - dan za pam enje me imurskog kuglanja

Svladan Konikom, padali rekordi kuglane Nakon loše partije u Rijeci, enomenalna partija sastava akove kog Željezni ara protiv avoriziranog osje kom Konikoma za pobjedu od 6:2 i dva srušena rekorda kuglane: ekipni doma eg Željezni ara i pojedina ni Bojana Plevnjaka. Pred punim gledalištem odigran je me koji je bio uzbudljiv do samog kraja. Iako to kona ni rezultat možda ne sugerira, bilo je zapravo napeto prakti ki do posljednjeg hica.

Ponovno je o svemu odlu ivao zadnji blok, a Bojan Plevnjak i Mladen Vresk kojem je ovaj put trener Crn ec dao prednost pred Pigacem odigrali su enomenalno i na kraju

minus unjeva pretvorili u +38 za pobjedu od 6:2.

Oba akove ka igra a u posljednjem bloku odigrali su jednostavno sjajno. Mladen Vresk sa osobnim rekordom srušenih 630 unjeva, a nadovezao se Bojan Plevnjak sa srušenih impozantnih 652 unja za rekord kuglane. Ova dva rezultata uz podršku timskih kolega donijeli su rušenje rekorda kuglane SRC Mladost. Novi rekord iznosi antasti nih 3604 srušena unja.

Ina e, utakmica je krenula izjedna eno. Gosti koji u svojim redovima imaju državne reprezentativce poput Slovenca Stoklasa, kao

ŽELJEZNI AR 6 (3604) KONIKOM OSIJEK 2 (3566) Turk – Kui 1:0 (2:2, 614:613), Košak – Stoklas 0:1 (0:4, 564:629), Pun ikar – Mahlovic 1:0 (3:1, 684:558), Pokriva – Šarkezi 0:1 (560:578), Vresk – Mušani 1:0 (3:1, 630:591), Plevnjak – Liška 1:0 (3:1, 652:597).

Ostali rezultati: Zanatlija 8 (3569) – Poštar 0 (3444); Zapreši 8 (3750) – Trilj 0 (3410); Kandit Premijer 6 (3523) – Adrianeon 2 (3411); Zadar 8 (3772) – Novska 0 (3445); Bjelovar 1 (3482) – Grmoš ica 7 (3598).

PRVA HRL - MUŠKI

TABLICA

Rezultati 9. kola: Slatina akovo 29:26; Gorica - Arena Jadrograd 32:26; Umag - SenjWallenborn 21:31; Prelog - Trilj-Pršut.Voštane 31:29; Zadar-Slad Ice Cream - Ivan ica-Ivanec 33:29; Županja - Crikvenica 27:25; Kaštela Adriachem - Solin 36:31

Ekipa Željezni ara zabilježila je još jednu sjajnu pobjedu

TABLICA 1. Crikvenica

9

8 0 1 295:229 66 16

2. Zadar

9

7

0 2 297:240 57 14

3. Gorica

9

7

0 2 271:231

40 14

4. Senj

9

6 1

5. Županja

9

6 0 3 260:252 8

6. Arena

9

5

1

7. Ivan ica

9

5

0 4 294:282 12 10

8. Kaštela

9

4 0 5 272:247 25 8

9. akovo

9

3 1

5 266:271 -5 6 231:261

Predrag Turk je u prvom bloku donio zna ajan bod s odli nim u inkom

i hrvatskog reprezentativca Mušani a stigli su u akovec da uzmu bodove, ali nisu uspjeli. Stoklas je uspio dobiti u prvom bloku Košaka, ali se kapetan Predrag Turk nije dao i sa 614 srušenih unjeva svladao svojeg protivnika.

Gledalištem akove ke kuglane skinuli su najvredniji skalp, onaj osje kog Konikoma i to sa 6-2 i 38 unjeva prednosti. Ali put do

12

3 270:256 14 11

7

9

2 1

11. Solin

9

2 0 7 247:283 -36 4

12. Sla na

9

2 0 7 245:304 -59 4

13. Prelog

9

2 0 7 237:296 -59 4

14. Umag

9

2 0 7 221:286 -65 4

-30 5

ZAPO ELA streli arska dvoranska sezona natjecanje u N. Marofu

14

8 7 0 1 46:18

14

3. Novska

8 5 0 3 37:27

10

4. Konikom

8 5 0 3 35:29

10

5. Grmoš ica

8 4 1 3 41:23

9

6. Poštar

8 4 1 3 34:30 9

7. Zanatlija

8 4 0 4 37:27

8. Željezni ar

8 4 0 4 28:36

8 8

9. Kandit

8 3 0 5 25:39

6

10. Adrianeon

8 2 0 6 25:39

4

11. Bjelovar

8 2 0 6 21:43

4

12. Trilj

8 0 0 8 5:59

0

Rezultati 8. kola: Bjelovar – nema protivnika; Podravka Lino - Brod Gymnasium 43:25; Petrijevci - Zelina 32:36; Darda - Vinkovci 31:26; Pan akovo - Dragovoljac 27:24; akovec Pitoma a 23:26

TABLICA 1. Podravka

7

6 0 1 235:172 63

12

2. Pitoma a

7

6 0 1 208:190 18

12

3. Zelina

6

5

10

4. Bjelovar

7

3 1 3 210:184 26

5. Petrijevci

6

3 0 3 154:144 10

6

6. Pan akovo 6

3 0 3 158:159 -1

6

0 1 196:123 73

7

3 0 3 153:159 -6

6

8. Dragovoljac 7

3 0 4 146:182 -36

6

9. Brod

6

1

1 4 135:143 -8

3

10. akovec

6

1

0 5 125:164 -39

2

11. Vinkovci

6

0 0 6 107:207 -100 0

KADETSKI badminton turnir u akovcu

Viktor Ruži tre i u mixu Šest medalja za me imurske streli are i peti pojedina no

DRUGA HRL – SJEVER - ŽENE

6

ca Pun ikar. Uo i završnice bila je potpuna neizvjesnost, 2:2, ali zbir unjeva na strani gostiju. A, onda je uslijedila sjajna završnica u kojoj je par Plevnjak - Vresk donio veliku pobjedu. Dva boda tim su zna ajnija jer iako nema napretka na tablici, pobjeglo se iz zone najugroženijih u ligi. Slijedi nova prvenstvena stanka, jer se igra kup natjecanje.

(D. Zrna, oto: Z. Vrzan)

8 7 0 1 50:14

2. Zapreši

2 262:230 32 13

10. Trilj

7. Darda

uspjeha bio je težak i ve im dijelom susreta ak se inio kao nemogu a misija.

U srednjem bloku o ekivalo se da akove ki sastav stekne prednost kako bi se zabilježio barem remi.

Me utim, Pokriva nakon sjajnog starta nikako da prona e ormu, dok je stvar izvukao sa samo solidnim rezultatom (584) jer mu sre om protivnik nije bio raspoložen - Ivi-

1. Zadar

Prošle nedjelje u Novom Maro u održan je dvoranski streli arski turnir 2x18 m. Streli ari iz 17 hrvatskih i jednog srpskog kluba njih ukupno 99, pokazali su sa otpucane dvije serije na 18 m svoju trenutnu spremnost i utreniranost. Natjecatelji akove ke „Katarine Zrinski“ na ovom turniru nastupili su sa 7 streli ara i vratili se doma sa 6 medalja, skoro pa stopostotni u inak. U najmla oj kategoriji dje aci do 12 godina olimpijskog stila Mateo Pikl osvojio je tre e mjesto.

Me u djevoj icama do 14 godina olimpijskog stila Marija Rojko osvojila je drugo mjesto, a kod dje aka do 14 godina isto olimpijskog stila najbolji je bio Jura Cmre ak uvjerljivo osvojivši prvo mjesto.

Seniori su tako er nastupali veoma uspješno. U olimpijskom stilu

Božidar Vuruši osvojio je dvanaesto mjesto, Nikola Kova dobrim završnim serijama osvaja tre e mjesto, a Keršimir Štrukelj daleko najboljim rezultatom cijelog turnira uvjerljivo osvaja prvo mjesto i ujedno ovim rezultatom ostvaruje prvu normu (od dvije) koja se mora ostvariti za nastup na EP koje e se u ožujku 2010. održati u Pore u.

U golom luku Goran Cmre ak sa dobro otpucanom drugom serijom osvaja tre e mjesto, dok Draško Mihinja iz „Preloga“ osvaja etvrto mjesto.

Tako je veoma uspješno zapo ela zimska dvoranska sezona koja se nastavlja za dva tjedna sa streli arskim druženjem u dvorani GŠ akovec, a doma in je streli arski klub „Katarina Zrinski“ iz akovca.

Ove nedjelje u dvorani II. OŠ akovec u uspješnoj organizaciji BK”Me imurje” akovec održan je 2. savezni turnir HK-a 2009/10 za kadete U-15.

Na turniru nastupilo je ukupno 34 kadeta i kadetkinja iz 7 klubova Hrvatske, a me u njima mnogobrojna kadetska ekipa BK Me imurje pod vodstvom glavnog trenera Danijela Zadravca i pomo nog trenera Karla Komar i a. Voditelj natjecanja i vrhovni sudac bio je Tomislav Grubi iz akovca.

U konkurenciji kadeta pobjedu je ostvario Vasil Pujovski (Zagreb Maksimir) pobjedivši u finalu Matiju Kralji a (HBK Max) sa 2:0 ( 21:14, 21:14 ).

Tre e mjesto osvojio je Fran Galjer (MN) pobjedivši Davida Landeku (MZ) sa 2:0 ( 21:15, 21:12 ). Poredak naših igra a: 5. Viktor Ruži , 9.Luka Lesjak, 11.Tin Novosel, 12 Timon Vrtari , 13. Mislav Abramovi , 14.

Luka Beluži , 15. Fran Krsto Marciuš i 16. Timotej Jarni (svi M ).

U konkrenciji kadetkinja pobjedu je ostvarila Katarina Galeni (MZ) pobjedivši u finalu Ivu Šutevski (HBK Max) sa 2:0 ( 21:19, 21:17 ). Tre e mjesto osvojila je Dora Drag evi (MZ) pobjedivši Petru Caput (MN sa 2:0 ( 21:16, 21:10). Poredak naših igra ica: 9. Jelena Novak, 10. Mirna Baksa, 15.

Lucija Zadravec, 17. Iva Novak i 18. Barbara Kancijan ( sve M ).

U konkurenciji mješovitih parova kadeta pobjedu je ostvario par Vasil Pujovski / Dora Drag evi (ZM / MZ) pobjedivši u finalu par Matija Kralji / Iva Šutevski ( HBK Max ) sa 2:0 ( 21:10,21:16 ).

Tre e mjesto osvojio je doma i par Viktor Ruži /Jelena Novak (M ) pobjedivši par David Landeka/Katarina Galeni ( MZ ) sa 2:1 (14:21, 21:14, 21:17). Poredak ostalih naših parova: 8. Luka Lesjak / Lucija Zadravec, 10. Luka Beluži / Mirna Baksa i 11. Timotej Jarni / Iva Novak (svi M 9).

KVALIFIKACIJE za II. hrvatsku šahovsku ligu Centar

Sloboda Mihovljan nije uspjela Sloboda iz Mihovljana ni u uzvratu nije uspjela izvojevati pobjedu i Križevci su se plasirali u drugu ligu. Igra i Slobode su iskazali veliku borbenost,ali ovaj put to nije bilo dovoljno. U Me imurju nema dovoljno ozbiljnih turnira, te me imurski šahisti nisu dovolj-

no uigrani. To je problem svih naših klubova. Odli an je u kvalifikacijama bio Velimir Slamar sa 1,5/2 na prvoj plo i. S obzirom, da Sloboda nije uspjela, dodatne kvalifikacije za status tre eligaša odigrat e G.Mihaljevec, koji je doma in prvog susreta i Nedeliš e.

KRIŽEVCI-SLOBODA MIHOVLJAN 3:2 Belani Marija - Slamar Velimir 0-1, Bjeli i Jan - Jerbi Radoslav remi, Bertusi Mišel - Vu ko Josip remi, Marti Slavko - Jan iki Franjo 1-0, Garac Marijan - Mihajlov Mihail remi, Radi Antonio - Horvat Zlatko 1-0.

ME IMURSKI karatisti na Svjetskom prvenstvu u Maroku

Damira Sutnjak 14. na svijetu Krajem prošlog tjedna u Maroku se održalo 6. Svjetsko prvenstvo za uzrast kadeta (14-15 godina) i juniora (16-17 godina) te prvi svjetski kup za mla e seniore (18-21).

Damira Sutnjak, lanica KK Nedeliš e osvojila je 14 mjesto u kategoriji juniorki -53 kg, Damira je u prvom kolu bila slobodna, u drugom kolu pobijedila je predstavnicu Ukrajine rezultatom 6:1 i u etvrtfinalu poražena je od predstavnice Kazahstana rezultatom 8:0.

Maša Martinovi nastupila je u Svjetskom kupu u teškoj kategoriji mla ih seniorki poražena je od predstavnice Francuske koja je aktualna prvakinja Europe. Nikola Horvat poražen je od predstavnika Kuvajta rezultatom 5:6. Dominik Kolari poražen je od predstavnika Irana rezultatom 1:5.

17. studenoga 2009.

SEDMA obiteljska štafeta akove koga pliva kog kluba

U jedanaest disciplina pokazali vještine plivanja

Roditelji su se sa svojom djecom natjecali u jedanaest disciplina Sedma obiteljska štafeta u organizaciji akove koga pliva kog kluba “ PK” održana je prošli vikend na akove kim bazenima.

U jedanaest disciplina roditelji su

zajedno sa svojom djecom pokazali svoje vještine plivanja.

U disciplini 2x25 m slobodno Marin Jurinec pokazao se najboljim. Roko Škvorc bio je na drugom,

U disciplini mama - sin do 10 godina 2x25 m slobodno Filip Baranaši s mamom Martom bio je prvi

a Noah Ivoš na tre em mjestu. Ana Polanec s mamom Tanjom bila je najbolja u disciplini mama - k i do 10 godina 2x25 m slobodno, dok je na drugom mjestu bila Marta Soka s mamom Sandrom.

U disciplini mama - k i do 13 godina 2x25 m slobodno prva je bila Jasmina Vu ko s mamom Lidijom, a drugo mjesto pripalo je Nelly Lisjak i mami Katici. Petra Pospišil s tatom inom osvojila je prvo mjesto u disciplini tata - k i do 10 godina 2x25 m slobodno.

Drugo mjesto pripalo je Lani Blagus i tati Alenu, dok su na tre em bili Kaja Sabol i tata Zlatan Mili .

U disciplini tata - k i do 13 godina 2x25 m slobodno najbolja je bila Lea Marciuš s tatom Draženom, dok je drugo mjesto pripalo Andreji Štampar i tati Mladenu.

Na ništa manje važnom tre em mjestu bila je Nelly Lisjak s tatom urom. Filip Baranaši s mamom Martom bio je prvi u disciplini

mama - sin do 10 godina 2x25 m slobodno. Martin Dodlek s mamom Katicom Lisjak osvojio je drugo, dok su tre e podijelili Luka Ivoš s mamom Sonjom i Jurica Horvat s mamom Sanjom.

U disciplini mama - sin do 13 godina 2x25 m slobodno najbolji je bio Karlo Baranaši s mamom Martom. Drugo mjesto pripalo je Luki Dodleku s mamom Katicom Lisjak, a tre e Matiji Horvatu s mamom Sanjom. Filip Turk i tata Davor osvojili su prvo mjesto u disciplini tata - sin do 10 godina 2x25 m slobodno, dok je Vlatku Dolenecu s tatom Dinkom pripalo drugo mjesto. Ništa manje važno tre e mjesto podijelili su Martin Dodlek s tatom Ivica i Tin Furdi s tatom Kristijanom.

Jakovu Rojku i tati Predragu pripalo je prvo mjesto u disciplini tata - sin do 13 godina 2x25 m slobodno. Drugo mjesto osvojio je Jurica Leskovar s tatom Nenadom, a tre e Luka Dodlek s tatom Ivicom. Sonja i Nikola Ivoš bili su najbolji u disciplini mama - tata do -70 godina 2x25 m slobodno.

Drugo mjesto osvojili su Marta Baranaši Dodlek i Ivica Dodlek, dok su na tre em bili Tanja i Mario Polanec.

U disciplini mama - tata +70 godina 2x25 m slobodno prvo su mjesto osvojili Lidija Vu ko i Zlatan Mili , dok su na drugom bili Suzana i Ivan Hošnjak. Ništa manje važno tre e mjesto osvojili su Katica i uro Lisjak.

ZAVRŠENA BICIKLISTI KA liga Sveti Martin

Pobjednici Klujber, Šegovc i Hunjak Marijan Klujber iz Murskog Središ a, Milan Šegovc iz Lendave i Vladimir Hunjak iz Preloga pobjednici su prvoga biciklisti kog natjecanja, odnosno prve biciklisti ke lige Svetog Martina, koju je vrlo dobro, gotovo odli no, organizirao Biciklisti ki klub Mura Avantura iz Svetog Martina na Muri.

Klujber je pobjednik u cestovnoj vožnji, osvojivši 116 bodova, a slijede Kristijan Varši (109 bodova) i An elko Horvati (85 bodova). Svi su oni lanovi BK-a Mura Avantura.

Milan Šegovc iz Lendave najbolji je me u veteranima

Marijan Klujber, ukupni pobjednik cestovnih utrki

Vladimir Hunjak iz Preloga, pobjednik XC discipline

Milan Šegovc iz KK Lendava pobjednik je me u veteranima s osvojenih 119 bodova, drugi je Nenad Cilar iz MBK-a Mura s 58 bodova.

Vladimir Hunjak iz BK-a Prelog pobjednik je u XC disciplini, a slijede Mihael Tomši (92 boda) iz BK-a Mura Avantura i Nikola Prprovi (79 bodova) iz BK-a Prelog.

Kod juniora pobjednik je Martin Per i (40 bodova) iz BKa Mura Avantura, a u kategoriji žene Nataša Leva i iz BK-a Mura Avantura.

U ligi je sudjelovalo 113 natjecatelja iz 11 klubova, koji e se na i na zajedni kom druženju u subotu 28. studenoga u PUB-u Potkova (Toplice Sveti Martin), kada e biti podijelje-

ne nagrade i priznanja sudionicima. Fair pay pobjednici su Nenad Ciglar i Andrej Varši , dok je Milan Šegovc najuporniji sudionik jer je sudjelovao na svim utrkama i osvojio najviše bodova.

Predsjednik kluba Mihael Tomši i tajnik Ivan Zver isti u trajanje lige tijekom cijele godine njezinom najve om vrijednoš u.

Sljede a vrijednost lige i biciklizma u Me imurju je što se iz dana u dan javlja sve ve i broj sudionika i biciklista koji sudjelovanjem ja aju zdrav duh u zdravom tijelu, te upoznaju turisti ku i krajobraznu ljepotu Me imurja, što je i jedan od glavnih ciljeva ovoga mladog ali ve sada vrlo uspješnog kluba.

(Stjepan Mesari , foto: VRP)

ME IMURSKI sportski savez osoba s invaliditetom na Državnom natjecanju u plivanju

Više zapaženih rezultata Me imurski sportski savez osoba s invaliditetom sudjelovao je pretprošli tjedan na državnom natjecanju u plivanju za osobe s invaliditetom u Zagrebu. Uz Tihanu Lesjak, uršicu Nuki , Nataliju Vr ek i Samantu Zdolec, natjecali su se i Darko Bacinger, Mario Golub, Ninoslav Maršani , Stjepan Recek, Stjepan Šari i Nenad Vrbanec.

U svojoj kategoriji na 50 m prsno drugo mjesto je osvojila U štafeti 4x50 m slobodno osvojena je bron ana medalja

Natalija Vr ek je u svojoj kategoriji na 50 m osvojila drugo mjeso

Natalija Vr ek, dok je tre e pripalo Samanti Zdolec. Zlato na 50 m prsno otišlo je u ruke Nenada Vrbanca, a Mario Golub osvojio je tako er prvo mjesto u svojoj kategoriji na 50 m le no. U štafeti 4x50 m slobodno iskazali su se Ninoslav Maršani , Stjepan Šari , Darko Bacinger i Nenad Vrbanec, osvojivši bron anu medalju.

ŠRD MURA Mursko Središ e

Sje anje na Vukovar bogatim ulovom Na ribnjaku “Zaleš e” kod Murskog Središ a u nedjelju je održano natjecanje u ribolovu za parove pod nazivom Sje anje na Vukovar, koje je organizirao ŠRD “Mura” Mursko Središ e. Prema rije ima organizatora, ovo natjecanje samo je mala zahvalnost Gradu Vukovaru koji je bio i ostao velik kada je u pitanju nova hrvatska država i domovina.

Natjecalo se 26 parova iz više me imurskih ribi kih društava, a ulov je bio više nego dobar za ovo vrijeme godine, emu je doprinijelo i lijepo vrijeme, ali i vrhunska oprema natjecatelja.

Pobijedio je par Mensur Roši - Zlatko Kra un, ispred para Miro Mesari - Marin Goleš te para Silvestar Benc - Enes Dobrani i Marijan Rožman - Marijan Lisjak. Pokale i priznanja najboljima je uru io Branko Vrtari , predsjednik ŠRD-a “Mura”

Vaganje odre uje plasman, a razlike su male Mursko Središ e. Mensur Roši , državni reprezentativac i (su) pobjednik natjecanja, kaže kako je ovo bilo do sad najkvalitetnije natjecanje održano na Zaleš u, jer su ga ribi i shvatili vrlo ozbiljno i uložili mnogo truda i tehnike.

(Stjepan Mesari )

Najbolji za pozdrav Vukovaru!

58

Dobro je znati

$ % & &&&

$ % & &&&

Dobro je znati 59

60

Dobro je znati

$ % & &&&

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

9/24/09 4:14:41 PM

OBAVIJEST POTROĹ A IMA PLINA Prema novim zakonskim propisima cijena prirodnog plina odre uje se temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o visini tarifnih stavki u tarifnom sustavu za opskrbu prirodnim plinom, s iznimkom povlaĹĄtenih kupaca, bez visine tarifnih stavki, koja Odluka je stupila na snagu 01.09.2009. godine. Tom Odlukom utvr ena je visina tarifne stavke â&#x20AC;&#x201C; opskrba prirodnim plinom, te se na tako utvr enu cijenu svaki mjesec mora doda ili oduze odgovaraju i nov ani iznos cijene koji se odnosi na kvalitetu plina za obra unski mjesec.

Sukladno navedenom novom na inu formiranja cijene plina, od 01.10.2009. godine cijena prirodnog plina za ku anstvo iznosi 2,41 kn/m3 s PDV-om, a za poduzetniĹĄtvo 1,96 kn/m3, uve ano za PDV. Napomena: Ova cijena prirodnog plina je za jednu lipu viĹĄa od cijene plina koja je vaĹžila do 01.10.2009. godine.

Sa ĹĄtovanjem, Direktor: Vladimir Ivkovi , dipl. iur. v.r.

Q $ % & &&&

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. RUSTICA d.o.o. Restoran TRATTORIA RUSTICA AKOVEC, I.G. Kova i a 6, traĹži 1 KONOBARA; 1 KUHAR-PIZZA-PEKAR, na neodre eno vrijeme, javiti se osobno ili 311-207. Natje aj otvoren do 30.11.2009.

2. RESTORAN MAMICA PUĹ INE, akove ka47,traĹži2SSSKONOBARAnaneodre enovrijemeuzprobnirad,poĹželjnoradno iskustvo, znanje stranog jezika, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., moĹže bilo koje drugo zvanje SSS, javi sena 091-548-6670. Natje aj otvoren do 25.11.2009.

3. LJEKARNA KOVA AKOVEC, D. Cesari a 5, traĹži 1 MAG. FARMACIJE - moĹže i pripravnik; 1 FARMACEUTSKI TEHNI AR- poloĹžen stru ni ispit na neodre eno vrijeme, javi se390-080,osobnoilipismenazamolba. Natje aj otvoren do 15.11.2009.g.

4. ELEKTROING GRABAR d.o.o. AKOVEC, traĹži 2 KV, PKV ELEKTROINSTALATER na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, najava na tel. 396-047. Natje aj otvoren do 15.11.2009.g.

5. G.P.P.T. Nekretnine d.o.o. G. HraĹĄ an, VaraĹždinska 43a, traĹži Zidari, Tesari, Gra evinski Radnici na neodre eno vrijeme, javi se na 099-707-4155. Natje aj otvoren do 16.11.2009.g.

6. Stolarski obrt Belovi Ĺ TRIGOVA, traĹži 1 STOLAR na odre eno vrijeme, radno iskustvo1godina,javi sena851-311,098-546172. Natje aj otvoren do 20.11.2009.g.

7. Bali parketi d.o.o. STANETINEC 15, traĹži 1 PODOPOLAGA â&#x20AC;&#x201C; PARKETAR na odre eno vrijeme, javi se osobno ili 584122, 098-211805. Natje aj otvoren do 20.11.2009.g.

8. Ordinacija op e medicine dr. Slavi ek Ljubica PRELOG, K.P. KreĹĄimira IV 7, traĹži 1 DOKTOR MEDICINE na odre eno vrijeme - 18 mjeseci, poloĹžen stru ni ispit, radno iskustvo godinu dana, javi se na 098-846101. Natje aj otvoren do 19.11.2009.g.

9. KAVANA QUA KAKTUS TOTOMORE, TOTOVEC, traĹži 2 KUHARA, 2 POM. KUHARA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo poĹželjno, javi se na 0919123525. Natje aj otvoren do 20.11.2009.g.

10. KERAMIKAŽUNI d.o.o. AKOVEC,Dr.I. Novaka 38, traŞi 3 KV, PKV KERAMI ARA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 1 godina, javi se na 098-1671048. Natje aj otvoren do 20.11.2009.g.

11. VIKI d.o.o. STRAHONINEC, akove ka 2, traĹži 3 DJELATNIKA NA FARMI PILI A na odre eno vrijeme, dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu. Natje aj otvoren do 20.11.2009.g.

12. KNAUF-FAL NOVO SELO ROK, Ĺ kolska 24, traĹži 3 AKUSTI KA IZOLATERA, 3 Ĺ PAHTLERA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-9244510. Natje aj otvoren do 10.11.2009.g.

13. VIJENACd.o.o.STRAHONINEC,Dravska 70, traĹži 1 VRTLARSKI RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 333-870.

Natje aj otvoren do 20.11.2009.g.

14. COMPLEX d.o.o. PRIBISLAVEC, D. Star evi a bb, traĹži 1 SSS STROJARSKI TEHNI AR, MONTERI GRIJANJA I KLIMATIZACIJE, LIMAR VENTILACIJE, POMO NI RADNICI, na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098-210166. Natje aj otvoren do 20.11.2009.g.

15. KOVINOPLASTIKA KRUĹ ELJ d.o.o. PRELOG, traĹži 1 RADNIK U ALATNICI, ALATNI AR, KOVINOTOKAR na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098-680-509.

Natje aj otvoren do 20.11.2009.

16. Restoran LIPA NEDELIĹ E, akove ka 2, traĹži 1 POMO NA KUHARICA sa radnim iskustvom na neodre eno vrijeme, javi se na 098-802273. Natje aj otvoren do 20.11.2009.g.

17. GRAWEHrvatskad.d. AKOVEC,V.Morandinija 4, traĹži 2 PRODAJNASAVJETNIKAzastupnikauosiguranjunaneodre enovrijeme, terenski rad, voza ka â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;?, najmanje SSS, znanje rada na PC, komunika vnost, individualnost, javi se osobno na gornu adresu ili tel. 314-028 do 13.12.2009.g.

18. PEKARA CVEK d.o.o. D. Kraljevec, Kolodvorska 19, traĹži 1 PEKAR mjesto rada PUĹ INE, radni odnos na odre eno uz mogu nost stalnog zaposlenja, javiti se na 091-4560008. Natje aj otvoren do 20.11.2009.g.

19. MISTEX D.O.O. ŽIŠKOVEC 31, traŞi 5 ŠIVA A, na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 865-155 , 098-242-058. Natje aj je otvoren do 03.12.2009.

20. GORICAJ GRADITELJSTVO nedeliĹĄ e, traĹži 4 SOBOSLIKARA, na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 098 241111. Natje aj je otvoren do 13.11.2009.

21. OBITELJSKIDOMZAPSIHI KIBOLESNE OSOBE, Ĺ TRIGOVA 138, traĹži 1 MEDICINSKA SESTRA sa stru nim ispitom, na neodre eno vrijeme, javi se na 099 6942217.

Natje aj je otvoren do 20.11.2009 22. IN-BOX D.O.O. T. GORI ANCA 2, AKOVEC, traĹži 1 REFERENT NABAVE, na odre eno vrijeme, javi se na tel.310-695 ili info@in-box.hr Natje aj je otvoren do 18.11.2009 23. HILDINGCROATIAD.O.O.PRELOG,traĹži 8 Ĺ IVA A, na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 244447. Natje aj je otvoren do 04.12.2009 24. VINCEK-TRGOTEKS D.O.O. ZAGREBA KA 85, AKOVEC, traĹži 20 Ĺ IVA A, na neodre eno vrijeme, javi se na tel.384-285.

Natje aj je otvoren do 30.11.2009 25. PERADARSTVO BLAŽEKA D.O.O. DONJI PUSTAKOVEC, traŞi 2 PREADARSKA RADNIKA, na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 8773054. Natje aj je otvoren do 20.11.2009.

26. KROJA . OBRT â&#x20AC;&#x153;ZANOSâ&#x20AC;? Ĺ ENKOVEC, V. BUKOVCA 14, traĹži 1 Ĺ IVA , na neodre eno vrijeme, javiti se na tel.343-581, 091 5202576. Natje aj je otvoren do 20.11.2009.

27. Frizerski salon RENI D.O.O., Sveta Marija, traĹži 1 MASER SA ZNANJEM UGRADNJE UMJETNIH NOKTIJU, na neodre eno vrijeme, minimalno radno iskustvo 6 mjeseci, nepuno radno vrijeme, javiti se na tel. 098 1804882. Natje aj je otvoren do 25.11.2009.

28. MAKITRANSD.O.O.RESTORANPREPELICA, OTOK 2, PREPELICA, traĹži 1 POMO NA KUHARICA, na neodre eno vrijeme, javi se na br.mob.098 393001. Natje aj je otvoren do 02.10.2009.

29. Domzastarijeinemo neosobeSLAKOVEC 70, traĹži 1 MEDICINSKA SESTRA s poloĹženim str. Ispitom na odre eno vrijeme, radno iskustvo 1 godina, poloĹžen stru ni ispit, javi se osobno ili 829-181. Natje aj otvoren do 16.11.2009.g.

30. MT Auto d.o.o. PEKLENICA, Zrinskih 13, traĹži 1 SAMOSTALNI KNJIGOVO A na neodre enovrijeme,5godinaradnogiskustva, samostalnost, mjesto rada akovec, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu.

RO ENI: KARMEN NOVAK, k i Ivane i Velimira; PAULO ZDOLEC, sin Marine i Dejana; NOELA PFEIFER, k i Dijane i Rajka; LANA KOVA EVI , k i Jelene i Ma je; KATJA ZORKOVI , k i Danijele i Saťe; EMA ŠPOLJARI , k i Nikoline i Nenada; MIHAELA MATOŠA, k i Daliborke i Stanislava; ANDI MISER, sin Danice i DraŞena; FRAN JAN JANUŠI , sin Ivane i Stjepana; NINO VAROŠANEC, sin Katarine i Mladena; ZARA BEGI , k i Jasminke i Jurice; ULIJANA KALANJOŠ, k i Alijane i Bojana; LUKA ŠARDI, sin Monike i Maria; ZOJA LEGIN, k i Ane i Siniťe; ALINA BAKA , k i Željke i Elvisa; LEONA KAJMOVI , k i Adriane i Alena; JULIJA JURAS, k i Maje i Darka; TEO ŠANTEK, sin Jelene i Ivice; VIKTORIJA LEVA I , k i Kornelije i Tomislava; TENA JAN EC, k i

Marije i Ivana; SARA NIKOLI , k i Ivane i Ivice; ELENA PURGAR, k i Sanje i Željka; ANJA MEDVED, k i Emine i Siniťe; LORENA IGNAC, k i Jagode i Duťana; IVAN PERKO, sin Melanije i Nenada; RAJNA ŠOPAR, k i Tanje i Saťe; MARKO MAJERI , sin Sonje i Ivice.

VJEN ANI: Sanja ŽeleŞnjak i Zoran Fras; Mihaela Novak i Dario Novak; Davorka Per i i Maro Kulať; Danijela BlaŞi i Marino Mili evi ; Dejana Marodi i uro Lisjak; Melita Vinkovi i Vinko Pavi ; Ida Somi i Tibor Rodiger; Marina Posavec i Goran Mihinja ( akovec). Vesna Koli i Rajko Bogdan (Štrigova).

UMRLI: Ivan Rosenkranz, ro . 1934.; Terezija Putarek, r. Lesjak, ro . 1925.; Josip Kutnjak, ro . 1950.; Marija Juras, r.

Natje aj otvoren do 18.11.2009.g.

31. SOVA d.o.o. PRELOG, traĹži 2 KONOBAR/ICA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, mjesto rada akovec-Stari hrast, javi se na 391800, 098-1788856. Natje aj otvoren do 30.11.2009.g.

32. GRA-COOP d.o.o. M. SrediĹĄ e, Mar nska 165, traĹži 3 TESARA, 2 ZIDARA, 2 GRA EVINSKA RADNIKA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 543-980, 098-209984. Natje aj otvoren do 30.11.2009.g.

33. ATEKS d.d. AKOVEC, Zrinsko Frankopanska 25, traĹži 1 GRAFI KI DIZAJNER - kreira, predlaĹže i izra uje idejna rjeĹĄenja promotivnog materijala, ambalaĹže za proizvode i dr. gra ki dizajn - VĹ S, SSS na odre eno vrijeme, znanje stranog jezika, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., informa ka znanja - word, excel, photoshop, coreldraw, web dizajn, krea vnost, samostalnost u radu, prijavu sa zamolbom poslati na gornju adresu ili e-mail: n.kramar@cateks.hr Natje aj otvoren do 25.11.2009.g.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200

RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. SILVIA UGOSTITELJSTVO d.o.o., Novi Marof, Zagreba ka bb; mjesto rada: ca e bar ROSE (na autobusnom kolodvoru u Novom Marofu); traŞi 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS bilo koje struke, najava na mob: 091 2611 774 (Ankica Kuzmi ), do 31.12.

2. LJEKARNE SKUPNJAK, ZAGREBA KA 13, VARAŽDIN; traŞi 1 MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme, uvje : VSS magistar farmacije sa poloŞenim drŞavnim ispitom ili pripravnik, potrebno poznavanje rada na ra unalu, osobni dolazak na adresu uz najavu na mob. 098/446-902 ili pismena zamolba na adresu, do 31.12.

3. FINGRAD.O.O.,StrmecReme ne ki 4; mjesto rada: ca e bar â&#x20AC;&#x153;VAPNARAâ&#x20AC;?

Strmec Reme ne ki i ca e bar â&#x20AC;&#x153;MALI RAJâ&#x20AC;? LuĹžan BiĹĄkupe ki; traĹži 2 KONOBARICEnaneodre enovrijeme,uvje : OĹ , KV, SSS bilo koje struke; osiguran smjeĹĄtaj, najava na mob: 095 853 0131(Tihomir Jambrec), do 31.12.

4. Pivnica PARTY, MadĹžarevo 313; traĹži 1 KONOBARICU na neodre eno vrijeme, uvjeti: OĹ , KV, SSS bilo koje struke; osiguran smjeĹĄtaj, najava na mob: 098 932 2222 ili tel: 042 612 518 (Karlo Ĺ mentanec), do 31.12.

5. KID - 91 d.o.o., Poljana Donja, M. PuĹĄteka 27; traĹži 1 KONOBARICU na neodre eno vrijeme, uvjeti: OĹ , KV, SSS bilo koje struke; osiguran smjeĹĄtaj; pla a4.000kn,najavanamob:091588 7403 (Marija Kataleni ), do 31.12.

6. MIPCRO d.o.o., A. GEORGIJEVI A 3, IVANEC; traĹži 1 OSOBU za rukovanje toranjskom dizalicom, vezanje tereta, signaliziranje na odre eno vrijeme, uvje : KV, 5 g. radnog iskustva, najava na mob. 091/278-2544 (Mladen KriĹžanec), do 31.12.

IZ MATI NOG UREDA Franjkovi , ro . 1931.; Ivan Horvat, ro . 1933.; Sidonija Babi , r. Novak, ro . 1930.; Rudolf Sobo anec, ro .

1926.; Ivan Zrna, ro . 1916.; Antonija Seni, r. Zak, ro . 1931.; Marija Bujan, r.

Prepeli , ro . 1931.; Katarina Mikolaj, r. FanĹžol, ro . 1917.; Marija Zorkovi , r. Posedi, ro . 1923. ( akovec).

Marija Ov ar, r. Herman, ro . 1919.; Ivan HruĹĄka, ro . 1918.; Bela Gal, ro .

1944. (Dekanovec). Ivan Dolen i , ro .

1940.; Agata Markan, ro . 1931. (Kotoriba). Salamon Valent Slavi ek, ro .

1945. (Mala Subo ca). So ja Bes jani , r. Zadravec, ro . 1931. (Mursko SrediĹĄ e). Antun KoĹĄir, ro . 1933. (NedeliĹĄ e). Agata RuĹži , r. Strahija, ro .

1933.; Franjo Pigac, ro . 1921.; Vid Blagus, ro . 1929.; Leonard Hranjec, ro . 1942. (Prelog).

Informacije 61

62

Informacije

Q $ % & &&&

KLASA: Up/I-112-01/09-02/1 URBROJ: 2109/1-01-09-01 akovec, 10.11.2009.

Na temelju lanka 53.a. stavka 1. Zakona o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi (â&#x20AC;&#x17E;Narodne novineâ&#x20AC;&#x153; broj 33/01, 60/01-vjerodostojno tuma enje, 129/05,109/07,125/08 i 36/09) i lanka 19. stavka 2. Zakona o sluĹžbenicima i namjeĹĄtenicima u lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi (â&#x20AC;&#x17E;Narodne novineâ&#x20AC;&#x153; broj 86/08), Ĺžupan Me imurske Ĺžupanije raspisuje

JAVNI NATJE AJ za imenovanje pro elnika upravnih tijela Me imurske Ĺžupanije 1. Pro elnik Upravnog odjela za poslove Ĺžupana - 1 izvrĹĄitelj na neodre eno vrijeme POSEBNI UVJETI: - VSS politoloĹĄke, novinarske ili humanis ke struke - najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima odgovaraju e struke i spreme - poloĹžen drĹžavni stru ni ispit - znanje najmanje jednog stranog jezika (engleski, njema ki, francuski) 2. Pro elnik Upravnog odjela za poslove SkupĹĄ ne i op e poslove - 1 izvrĹĄitelj na neodre eno vrijeme POSEBNI UVJETI: - VSS pravne struke - najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima odgovaraju e struke i spreme - poloĹžen drĹžavni stru ni ispit znanje najmanje jednog stranog jezika (engleski, njema ki, francuski) 3. Pro elnik Upravnog odjela za gospodarstvo, promet i europske integracije - 1 izvrĹĄitelj na neodre eno vrijeme POSEBNI UVJETI: - VSS ekonomske, tehni ke ili druge odgovaraju e struke druĹĄtvenog smjera - najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima odgovaraju e struke i spreme - poloĹžen drĹžavni stru ni ispit - znanje najmanje jednog stranog jezika (engleski, njema ki, francuski) 4. Pro elnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport - 1 izvrĹĄitelj na neodre eno vrijeme POSEBNI UVJETI: - VSS pedagoĹĄke, pravne ili druge odgovaraju e struke - najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima odgovaraju e struke i spreme - poloĹžen drĹžavni stru ni ispit - znanje najmanje jednog stranog jezika (engleski, njema ki, francuski) 5. Pro elnik Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaĹĄ tu i nacionalne manjine - 1 izvrĹĄitelj na neodre eno vrijeme POSEBNI UVJETI: - VSS socijalne, medicinske, ekonomske, pravne ili druge odgovaraju e struke druĹĄtvenog smjera - najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima odgovaraju e struke i spreme - poloĹžen drĹžavni stru ni ispit - znanje najmanje jednog stranog jezika (engleski, njema ki, francuski) 6. Pro elnik Upravnog odjela za prostorno ure enje i gradnju - 1 izvrĹĄitelj na neodre eno vrijeme POSEBNI UVJETI: - VSS arhitektonske, gra evinske ili pravne struke - najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima odgovaraju e struke i spreme - poloĹžen drĹžavni stru ni ispit - znanje najmanje jednog stranog jezika (engleski, njema ki, francuski) 7. Pro elnik Upravnog odjela za poljoprivredu i turizam - 1 izvrĹĄitelj na neodre eno vrijeme POSEBNI UVJETI: - VSS poljoprivredne ili ekonomske struke - najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima odgovaraju e struke i spreme - poloĹžen drĹžavni stru ni ispit - znanje najmanje jednog stranog jezika (engleski, njema ki, francuski) 8. Pro elnik Upravnog odjela za zaĹĄ tu okoliĹĄa i komunalno gospodarstvo - 1 izvrĹĄitelj na neodre eno vrijeme POSEBNI UVJETI: - VSS bioloĹĄke, ĹĄumarske, agronomske ili druge odgovaraju e struke u podru ju bioloĹĄkih ili biotehni kih znanos - najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima odgovaraju e struke i spreme - poloĹžen drĹžavni stru ni ispit - znanje najmanje jednog stranog jezika (engleski, njema ki, francuski) 9. Pro elnik Upravnog odjela za prora un i javnu nabavu - 1 izvrĹĄitelj na neodre eno vrijeme POSEBNI UVJETI: - VSS ekonomske struke - najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima odgovaraju e struke i spreme

- poloĹžen drĹžavni stru ni ispit - znanje najmanje jednog stranog jezika (engleski, njema ki, francuski) Osim navedenih uvjeta kandida moraju ispunjava i op e uvjete za prijam u sluĹžbu: - punoljetnost - hrvatsko drĹžavljanstvo - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se osoba prima.

Natjeca se mogu i osobe koje nemaju poloĹžen drĹžavni stru ni ispit uz obvezu da ga poloĹže u roku godine dana od dana prijma u sluĹžbu. SluĹžba se zasniva uz obvezni probni rad od tri mjeseca.

Na natje aj se mogu ravnopravno javiti kandidati oba spola.

U sluĹžbu ne moĹže bi primljena osoba za iji prijam postoje zapreke iz lanka 15. i 16. Zakona o sluĹžbenicima i namjeĹĄtenicima u lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi (â&#x20AC;&#x17E;Narodne novineâ&#x20AC;&#x153; broj 86/08).

Za kandidate prijavljene na javni natje aj koji ispunjavaju formalne uvjete natje aja provest e se prethodna provjera znanja i sposobnos putem pisanog tes ranja i intervjua. Ako kandidat ne pristupi prethodnoj provjeri znanja i sposobnos , smatra se da je povukao prijavu na javni natje aj.

Na web stranicama Me imurske Ĺžupanije (www.medjimurska-zupanija.hr) naveden je opis poslova te podaci o pla i za radna mjesta koja se popunjavaju, na in obavljanja prethodne provjere znanja i sposobnos kandidata, podru je provjere, te pravni i drugi izvori za pripremanje kandidata za provjeru.

Povjerenstvo za provedbu natje aja utvrdit e listu kandidata koji ispunjavaju formalne uvjete iz natje aja te e na istoj web stranici i na oglasnoj plo i Me imurske Ĺžupanije objavi mjesto i vrijeme odrĹžavanja prethodne provjere znanja i sposobnos kandidata, najmanje 5 dana prije odrĹžavanja provjere. Kandida koji ne ispunjavaju formalne uvjete iz natje aja o tome e bi obavijeĹĄteni pisanim putem.

Uz pisanu prijavu, s naznakom za koje radno mjesto se prijava podnosi, svi kandida duĹžni su obavezno priloĹži : - Ĺživotopis - domovnica (izvornik ili ovjerena preslika) - diploma (izvornik ili ovjerena preslika) - radnu knjiĹžicu (izvornik ili ovjerena preslika) - potvrdu ili drugi odgovaraju i dokaz o traĹženom radnom iskustvu u potrebnoj struci i spremi (npr. ugovor o radu, rjeĹĄenje o rasporeduâ&#x20AC;Ś), izvornik ili ovjerena preslika - uvjerenje o nekaĹžnjavanju â&#x20AC;&#x201C; ne starije od 6 mjeseci, izvornik ili ovjerena preslika - svjedodĹžba o poloĹženom drĹžavnom stru nom ispitu (izvornik ili ovjerena preslika) Kandidat koji se natje e na viĹĄe radnih mjesta, duĹžan je za svako pojedino radno mjesto podnije posebnu prijavu s traĹženim prilozima.

Kandidat koji bude izabran duĹžan je dostavi uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti prije donoĹĄenja rjeĹĄenja o imenovanju.

Kandidat koji je ostvario pravo prednos pri zapoĹĄljavanju duĹžan je u prijavi na natje aj pozva se na to pravo i ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvje ma. Uz prijavu na natje aj duĹžan je priloĹži sve dokaze o ispunjavanju traĹženih uvjeta kao i rjeĹĄenje o priznatom statusu, odnosno potvrdu o priznatom statusu iz koje je vidljivo spomenuto pravo, te dokaz da je nezaposlen.

Prijave na natje aj s dokazima o ispunjavanju uvjeta dostavljaju se u roku od 8 dana od objave natje aja u â&#x20AC;&#x17E;Narodnim novinamaâ&#x20AC;&#x153;, na adresu: ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJA Za natje aj za imenovanje pro elnika ____________________________ (naziv upravnog jela) 40000 AKOVEC Ru era BoĹĄkovi a 2 Nepotpune i nepravodobne prijave ne e se razmatra .

O rezulta ma natje aja kandida e bi obavijeĹĄteni u roku od 60 dana od isteka roka za podnoĹĄenje prijava.

ME IMURSKA ŽUPANIJA ŽUPAN Ivan Perho

IN MEMORIAM

Informacije 63

Q $ % & &&&

IN MEMORIAM

SJE ANJE

* Q > Q#

> Q#

;

ANTUNU MUTVARU

DRAŽENU ŠTEFULJU

MARIJU MESARI ro . Deban

W

W

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

< } "

Â&#x201D;

q * Q < ^ Q # # # < #

~ Q #

# #

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

* Q > Q#

* Q > Q#

DRAŽENU BOŽEKU

DARKU TIĹ LJARI U

% W

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM

> Q#

DRAGUTINA FRIĹ I A

W

Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec

IN MEMORIAM * Q

> Q#

DRAGUTINU FRIĹ I U

W

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

W

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

ZAHVALA < Q# # " ^ ^ * W # Q#

# # < < Q

*

* ^ # ^ > * >

MATILDE BALOG ro . Lajtman = > < Q# # Q X * [ ` # Q# # * ; #

Â&#x161; Q# # Q # " ~ Q ^

} "^ Â&#x2013; # "

>Q# ; # # * Q # W #

Sin Stjepan s obitelji i unuka Marija s obitelji

TUŽNO SJE ANJE Q# *

MARIJU MESARI ro . Deban < } "

Â&#x201D;

`# # > > Q # ^ # # * Q < X # ^ X > < > X # ^ Q Q# > * > # #

suprug Ivan

SJE ANJE

Q > Q# ^ # Q ='}W ~{W

IVANA OREĹ KOG

ANTUNA TABA EKA

< "

W

< { /

W

Udruga obitelji zato enih i nestalih hrvatskih branitelja Me imurske Ĺžupanije

|X Q ; > Q#

SJE ANJE

Balog i Micek

* Q > Q# ^ # Q " ='}W ^ ='{W ~{W

IVANU HIŽMANU < ` "

W

DAMIRU LEHKECU < Â&#x201A; "

W

DRAŽENU ŠTEFULJU < { "

W

BOŽIDARU KOŠIRU < = ;

W

DRAGUTINU LEHKECU < = > Q " %

W %

LJUBOMIRU JALĹ OVCU < ] ; "

W

â&#x20AC;&#x153;Navik on Ĺživi ki zgine poĹĄtenoâ&#x20AC;?

MARIJANU URANU < { "

W

Udruga obitelji zato enih i nestalih hrvatskih branitelja Me imurske Ĺžupanije

64

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3 1999.g.; 7 sjedala; Fiat S lo 1.6 16V 2002.g., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g., reg. do 4./10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889

BMW 530i 2003.god., automatic, crni metalik, 1.vl., sa puno dodatne opreme, mob. 098/426-610

VOLVO S60 2.4 dizel 2002.g., ful oprema, cijena 9.500 eur, mob.

095/90-77-062 MITSHUBISHI PAJERO SWB 3.2 DI-D intense + AIT, 15tkm, 2007.g., u sustavu pdv-a, mob. 095/90-77-062 VW MAŠINA 1.9TDI 105KS 2005.g., komplet. mob. 095/90-77-062 DIZNE BOSCH za A4 2.0 TDI 140KS (4kom) i komplet motor u dijelovima 2006.g., mob. 095/90-77-062 MAZDA 626 GE 2.5i V6 1993.god. reg. do 6/10, HITNO/POVOLJNO, ispod cijene, K, mob. 091/303-8081 FELGE ZA SUZUKI SWIFT (13cola) poklanjam. Mob: 091/788-4315 FORD ESCORT 1.8D 1996.g., reg. do 12/09, alu, mp3,7.000 KN, mogu dogovor, mob. 091/971-3388 PRODA JE SE GOLF IV 1.6 benz, 140tkm, alu felge, zatamnjen, sportski sre en, komplet spojleri, atrak van, tel: 098/988-9948 PRODAJEM GOLF IV 1.9TD 1996.g., reg. do 8/10.g., 5 vr., met. tamno zeleni, tamna stakla, servo, dalj. centr. zaklj., 190 tkm, o uvan, redovito servisiran. tel. 042/673-379 ili 091/530-5784 KUPUJEM AUTOMOBILE ošte ene ili u lošijem stanju, prednost VW, Opel, Seat i dr., mob. 091/140-2603 PRODA JEM DI JELOVE za opel corsa 1.0 12V i 1.2 16V i 1.5TD od 1994-2000.g. mob. 091/1402-603 PRODAJE SE bmw e-36 za dijelove 325 tds šestak uš uvan, povoljno. mob. 098/956-2052 PRODA JE SE FIAT TIPO 1.4 dgt 12/89.g., , servo, zimske gume, crveni, reg do kraja 1/2010., red. servis., garažiran, cijena 1.000 eur, zva iza 16 sa na mob. 098/196-2339 FIAT PUNTO 1.2 S 1999.g., odli no stanje, registriran, metalik plavi, el. podiza i, centralno, zra ni jastuci, cijena 2.100 Eur, mob. 091/733-9888 FIAT DUCATO 2.5 dizel 1994.g., 115 tkm, prva boja, odli no stanje, za 2.000 Eur, mob. 098/273-510 KUPUJEM NISSAN almeru ili primeru diesel 1996-2000.g., o uvanu, mob.

091 505 4661 TOYOTA COROLLA 1.6 16V VVTi SOL, kupljen 2004.g., 1.vlasnica, aut. klima, alu, odli na, 7.999 eur; mob.

091/1333-835 SUZUKI SX4 1.5VVTi 16V 100KS 2007.g, 1.vl., 26tkm, bogata oprema, tvorni ka garancija, 11.500 eur, mob. 091/976-3367 GOLF V 1.9TDI Trendline 2006.g., 1.vl., 5vr, kupljen i ser visiran kod Zubaka, 12.600 eur, mob.

099/831-9429 FORD ESCORT 1.8D 1996.g., reg. do 12/09, alu + mp3, cijena 7.000 kn hitno, vlasnica, mob. 091/971-3388 MITSUBISHI CARISMA 1.6i 2002. god., reg. do 8/10., klima, abs, alu felge. Mob: 098/749-188 ALU FELGE ZA TOYOTU avensis ili auris s gumama, original toyota, mob.

098/463-583 KUPUJEM VW 1.9 D MAŠINU 47kW, tel. 091/7237-999 ŠKODA FELICIA 1.9 dizel 1997.g., centralno, servo, 800 eur, mob.

091/7237-999

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

O PE L C O R S A c o mb o d o s t av ni 2003.g., cijena 27.999 + pdv, može odgo eno pla anje, tel.

098/502-400 ili www.bukal.hr RENAULT MEGANE coupe 1996.g., mob. 098/9205-620 MAZDA DEMIO 1998.g., reg. do 7./11., srebrni, u odli nom stanju, vrlo povoljno, mob. 098/636-814 OPEL VECTRA 1.8i 1992.g., reg. do 7/10., plin atestiran, novi amortizeri i limarija, cijena 1.500 eur, tel.

364-342 VW POLO 1.4 karavan 1999.g., mob.

098/581-986 ŠKODA FELICIA 1.9 LXD kombi, 1.reg.

1997.g, 1.vl., ispravan, reg. do 2./10., tel. 846-016 PRODAJEM ETIRI ZIMSKE GUME 195/60 R14, malo vožene, za 200 kn, mob. 098/988-4252 PRODAJEM ELI NE FELGE za mercedes, 15 cola, 5 rupa, odli no stanje, povoljno, mob. 099/823-1857 VW POLO 1.4 karavan 1999.g. PRODAJEM ili MIJENJAM za škodu fabiju karavan. mob. 098/581-986 PRODAJEM FORD SIERU diesel, ispravan u voznom stanju, spreman za registaciju. mob. 098/9862-668 RENAULT TWINGO 1.2 1997.g., reg. do 5/10., cijena 2.400 eur, mob.

099/4158-452 PRODAJE SE: corsa (96) diesel, reg. do 12/09, za 1.650 eur; fiat punto (95) nereg. ispravan, za 1.200 eur; mazda 323f (98) klima nereg. ispravna, za 2.600 eur; ford escort (99) reg. do 4/10., za 1.899 eur; nisan suny diesel, reg do 2/10., za 550 eur i kupujem auto, tel: 098/777-095

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTOR neispravan ili u lošijem stanju, prednost IMT, Zetor, Fiat i dr. mob. 091/140-2603 KUPUJEM TRAKTORE I POLJOPRIVREDNU MEHANIZACIJU može neispravno ili u lošijem stanju. mob.

092/2051-831 KUPUJEM TRAKTOR Torpedo Adriatic 4506, 4806 ili 55TD s kabinom, od prvog vlasnika, uš uvan, od 1988.-1995.g. Ponude na mob.

099/784-1989 KOTAO ZA PE ENJE RAKIJE, bakreni, malo korišten, cijena 2.000 kuna. mob. 099/784-1989 EKI AR s 1-faznim elektromotorom, cijena 1.000 kuna. mob.

099/784-1989 PRODAJEM ILI MIJENJAM za merkantilni kukuruz poljoprivredne priklju ke: brane (drlja a) OLT, levator sa treblja icom, sija icu kukuruza 2-reda Olt i eki ar, mob.

098/544-222 KUPUJEM HITNO transporter i elevator duž. 6-7m, na elektromotor, ne na kardan. mob. 091/541-8810 PRODA JEM TR AK TOR IMT 533 1972.g, u vrlo dobrom stanju, mob.

098/180-80-27 PRODAJE SE RABLJENA POLJOMEHANIZACIJA – elevator, plug, tanjura a, sija ica, okreta sijena i dr., mob. 098/241-742 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJEM TRAKTOR Deutz 7506, kombajn Zmaj 162 sa 4-rednim adapterom i prikolicom od 15T, tel.

091/517-5595 PRODAJE SE LANJSKI KUKURUZ, tel.

861-429 PRODAJEM traktorske plugove, traktorsku kosu za travu, dijelove za Ursus C335 i dijelove za opel kadet 1.7D. Upita na tel. 615-009 PRODAJE SE traktorska prikolica (nije kiper), samohodnu kosilicu, tanjura u 20 diska, plug 1-brazdni, 2-brazdni i 3-brazdni te bo na kosa. tel. 865-126 ili 091/517-5821 PRODAJE SE KOTAO za rakiju od 100 lit., kotao pocin ani od 60 lit. i drveni stol za kolinje sa koritom, tel. 363-528 KUPUJEM TRAKTORE IMT, Zetor, Fiat, Deutz - može neispravan ili u lošijem stanju. tel: 091/9167-267

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

TRAŽIM ŽENSKU OSOBU za brigu o macama (hranjenje i iš enje) u akovcu. Osoba mora volje ma ke! mob. 098 306 676 KERAMI AR s dugogodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob.

098/626-876 TRAŽIM POSLOVE IŠ ENJA (honorarno), mob. 095/903-2887

KREDITI

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

NAJPOVOLJNIJI KREDITI U HRVATSKOJ s fiksnom kamatom od 2,99 do 4,49%. Hipotekarni, stambeni, adaptacijski, gotovinski – uz državni po caj. Mob. 098/205-691 NAJPOVOLJNIJE RJEŠENJE STAMBENOG PITANJA x ks 2,99-5%. 1.500 eur bez upisa hipoteke. Zatvaranje postoje ih-gotovinski. Mob. 092/1123-500 KREDITI – gotovinski bez jamaca, bez C/L i HROK-a. Tel. 095/8694-371

POZNANSTVA MUŠKARAC (30) traži žensku osobu ugodne vanjštine za prijateljstvo i izlaske, uz mog. veze. Mlad sam, perspek van i ozb. mog. n. potpore, mob. 098/968-4226

NEKRETNINE - PRODAJA MRŠAVITE POMO U BIOTER APIJE – brzo i efikasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347-031 BIOENERGIJOM POBOL JŠA JTE ZDRAVLJE I VITALNOST. Bioterapeut sa licencom HUPED-a školovan kod Zdenka Doman i a. Terapije u Murskom Središ u blizu Modeksa. www.bioehaling.info mob.

098/171-83-46, Goran

NAMJEŠTEN STAN u centru akovca od 82m2, prodaje se ili mijenja za ku u u okolici k, uz doplatu, stanu pripada tavan od 48m2, podrum, šupa i malo dvorište – cijena 75.000 eur. mob. 099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob.

095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakas h zavjesa. mob. 098/703-662 DAJEM U NAJAM gra evinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, tel 091/559-4332 PODUKA, PRIJEVOD, LEKTURA iz engleskog i hrvatskog jezika. mob.

098 920 88 82 MEGA-PARKETI d.o.o., Kotoriba - POSTAVLJANJE SVIH VRSTA PARKETA, L AMINATA, BRUŠENJE STARIH PODOVA. Tel. 099/672-7067 ili 682-191 SUŠIMO MESO I KOBASICE – vrlo kvalitetno, tel. 040/821-545 POVOLJNO OBAVLJAMO PRESVLA ENJA SVIH VRSTA BILJARA. mob.

099/593-2310 DAJEM INSTRUKCIJE IZ MATEMATIKE za osnovnu i srednju školu. Dolazim u Vaš dom. 40 kn/šk. sat. Mob: 099/6699-007, Dario DA JEM INS TRUKCIJE iz mate matike i njema kog jezika, mob.

098/562-957

NAMJEŠTENJA MLA A ŽENSKA OSOBA traži bilo kakav posao ili ispomo u ugostiteljstvu s radnim iskustvo od 12 g. mob: 099/764-3628

AKOVEC, Uska bb (kod tržnice) www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350 Prodajemo i potražujemo ku e, stanove, apartmane, zemljišta, poslovne prostore u Me imurju i šire.

HITNO PRODAJEM STAN u akovcu od 35m2, 2.kat, Vukovarska ul., po cijeni od 1.050 eur/m2, mob.

098/426-021 STAN U AKOVCU F. Pun eca 4, 2.kat, li , 111 m2, novogradnja. tel: 098/241-126 PRODAJEM 2-SOBNI STAN u Varaždinu, 1.kat, 53m, blizina centra, tel: 098/681-119 PRODAJEM MANJI 2-SOBAN STAN u centru od 42.5m2, namješten, opremljen, klima, deko-kamen itd. mob: 095/900-8890 VIKEND KU A, prekrasan pogled, priklju ci, gra evinska, parcela za vinograd, mob. 098/867-003 PRODAJE SE DVOETAŽNI STAN u centru Preloga (tržnica), 97m2, lijepo ure en s namještajem. Tel. 091/7629-163 PRODA JEM ILI IZNA JML JUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204

STAN 3-sobni i 4-sobni stan s garažom, novogradnja, Mihovljan (ispod Šafrana), kredit, prodajem, mob.

098/241-559 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 FRIZERSKI SALON, novi, k, ul. Lj. Gaja, namješten, prodajem, mob.

098/241-559 PRODAJE SE KU A u Ivanovcu, plin, struja, voda, centralno, ure ena oku nica, tel. 095/890-5005 PRODA JEM STAN u centru k, visoko prizemlje, 46m2, brojila etažirana, povoljno za ured, mob.

091/572-4557 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Nedeliš u vel. 1450m2, mob. 099/680-3172 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puš inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM dobro uhodani poslovni prostor u Dekanovcu, M. Kova a 3. Molim zvati nave er na tel. 040/313-087 ili 363-413 PRODAJEMO GRADILIŠTE u Puš inama, P. Zrinskog, 1170m2, tel.

821-545 PRODAJEM NOVI STAN u centru k, vrhunska kvaliteta i izvedba, mob.

091/202-2828 ili 091/2002-920 KUPUJEM VIKENDICU ili manju ku u do 65m2 sa priklju kom vode, struje i plina, mob. 098/9176-477 PRODAJEM STARU KU U za rušenje u Sv. Mariji s ostalim gosp. objek ma i oku nicom od 637 hv, mogu a dva gradilišta, tel. 312-597 PRODAJEM KU U u Nedeliš u, mob.

098/206-426 PRODAJE SE JEDNOIPOLSOBNI STAN u akovcu, I.pl. Zajca, 1.kat, polunamješten, cijena 46.000 eur, mob.

098/284-100 PRODAJE SE VIKENDICA sa vinogradom u Dragoslavcu, povoljno, 9.000 eur, mob. 098/749-131 PRODAJE SE ZEMLJIŠTE za gradnju u akovcu, vojni vrtovi sjever, vel.

4260m2, atrak vna lokacija, cijena po dogovoru, mob. 098/260-062 PRODAJEM STAN u centru k, novoobnovljeni, prizemlje katnice, parking, podrum, etažirano, cijena 82.000 eur, mob. 098/315-880 PRODAJEM STARIJU KU U u Podbrestu, široko dvorište, telefon, struja, voda, mob. 098/9262-140 PRODA JEM GR ADILIŠTE u Cirkovljanu površine 1500m2, mob.

098/9234-772 OBITEL JSKU KU U dajem u nasljedstvo za skrb/suživot slobodnoj ženi ili bra nom paru bez djece ili besplatno stanovanje za iš enje. mob. 095/519-7555 TRAŽIM u predgra u Zagreba i blizu škole ku u koja bi se otpla ivala mjese no na rate. Sve na ugovor, mob. 095/921-8587 PRODAJEM HITNO KU U u NEDELIŠ U (dvojnu), sve komunalije, centralno grijanje, oku nica, vrt, mob: 099/7969-541.

MURSKO SREDIŠ E: ku u katnicu 300m2 sa 3 super luksuzno ure ena stana u Martinskoj 38, prodajem, centar, crkva, svi sadržaji. Tel. 040-543-825 PRODA JEM NOVE S TANOVE u urbanoj vili jug akovca, mob.

098/241-232

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u akovcu vel. 240 m2 koji se sastoji od 3 dijela (90 m2, 60 m2, 90 m2), vlas parking, blizina želj. kolodvora, odli na lokacija. mob.

091/1234-091 IZNAJMLJUJE SE KU A u M. Središ u, izuzetno povoljno! tel: 098/828-088 POVOLJNO IZNAJMLJUJEM 3-sobni namješteni stan za no enja, 12km od k, mob. 095/807-2340 BRA NI PAR BEZ DJECE traži stan na duže vrijeme. mob. 098/181-2896

17. studenoga 2009.

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN KOMFORAN STAN u obiteljskoj ku i, odvojen ulaz, 5min od centra, od 15.1.2010. mob. 092/204-1026 IZNAJMLJUJEMO OBITELJSKU KU U u Dragoslavcu, namještenu, svi priklju ci osim plina, cijena najma 1.500 kn/mj. + režije. Obveza najmoprimca polica osiguranja nekretnine. mob. 098/544-222 IZNA JML JUJEM NAMJEŠ TENU SOBU u akovcu na Jugu, mob.

091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u Zagrebu (Dubrava), studentima, mob. 091/353-1010 TRAŽIM namješteni JEDNOSOBNI STAN ili SOBU s upotrebom kupaonice, uvjet blizina bolnice, mob.

098/951-7915 ZAGREB, Borongaj, tražim cimericu u novom dvosobnom stanu, blizina Ekonomije, Prometa, Kampusa, mob. 092/2453-243 IZNAJMLJUJE SE GARAŽA u centru akovca, mob. 091/500-9415.

TR A ŽI SE CIMERIC A za stan u Zagrebu, rnomerec, mob.

099/563-0761 IZNAJMLJUJEM OBITELJSKU KU U ženskoj osobi u zamjenu za iš enje, održavanje iste i dvorišta. Mogu e i nasljedstvo iste za skrb. mob.

098/907-5967 IZNAJMLJUJEM SOBE mla im zaposlenim ženskim osobama ili studen cama u obiteljskoj ku i na Jugu akovca (Pustakovec), mob.

098/9320-214 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u centru M. Središ a, J.B. Tita 5, tel. 543-882 IZNAJMLJUJE SE SOBA s upotrebom kupaonice, namještena, u akovcu, I. Gunduli a bb, tel. 337-407 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN STAN u centru grada akovca. mob.

098/806-339 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR (cca 30m2) u blizini centra akovca. tel: 040/390-639

ŽIVOTINJE Kotoriba PILIĆI ZA KLANJE živi ili očišćeni i 1-DNEVNI BIJELI PILIĆI. Dostava besplatna! tel: 682-051, mob: 098/426-377

LABRADORI štenci sa rodovnikom, prodajem. www.starfromnord. webs.com ili tel: 091/3822-459 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM PAPIGE tigrice, nimfe, rozekolise, personate, rozele i pjevaju e, te srebrne, zlatne, pla naste, kraljevske i dijamantne fazane, mob.

098/912-3938 PRODAJEM PAR PAPIGA rozela s velikom krletkom, mob. 098/240-135 ŠPRINGEL ŠPANIJELI oko eni 5.9., cijepljeni, rodovnice od izložbeno radnih roditelja, mob. 098/518-804 ili 092/242-97-69 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upitati na tel.

363-445 PRODAJE SE JUNICA holstein, bre a, mob. 092/218-3194 SVINJE ZA KLANJE prodajem, mog. klanja, te se prodaje plug 2-brazdni ili se mijenja za 1-brazdni. mob.

091/519-1122 PRODAJEMO ZE EVE u ve im koli inama, cijena po dogovoru, mob.

099/191-1872 POKLANJAM MA I E U DOBRE RUKE. 098 306 676 POKLANJAM U DOBRE RUKE, obitelj koja voli živo nje, bijelo plave ma i e i ŠTENCE HRVATSKOG OV ARA. tel. 040/821-459; 098/933 5718

17. studenoga 2009.

ELEKTRONIKA PRODAJE SE MONITOR IBM, 15 in a, cijena 400 kn. tel: 091/196-3505 IPHONE 3g ,8 gb, crni, star 3dana ,kupljen u t-mobileu,je ino prodajem. 098 550 636 PRODAJEM DIGITALNI FOTOAPARAT marke Samsung 5 megapiksela, digimax 530, jako povoljno, malo koriš ten, poklon orig. torbica. tel.

040/337-579 SINTISAJZER GEM GK 340, korišten 2 godine, uš uvan. Tel. 098/9883-776.

DIGITALNA VIDEOKAMERA Panasonic NV-GS 500 3CCD mega ois 4.0 megapiksel s puno dodatnog pribora. Tel. 098/961-4948 PRODA JEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn.

091/2177-558 MOBITEL LG Shine za 300 kn. mob.

098/9205-620 VELIKA RASPRODAJA navigacija po izuzetno povoljnim cijenama od 250-500 kuna. Tel.: 099/4141-719 PRODAJU SE POVOLJNO IGRICE za kompjutor i veliki izbor svih filmova iz ku ne kolekcije. mob: 099/764-3628

RAZNO DVOGODIŠNJE I TROGODIŠNJE SADNICE cijepljenog oraha sorte šampion Franket i Jupiter, visina sadnice od 1.5-2m. Tel. 048/893-426 ili 091/564-7513 KUPUJEM SOBNU PE na kruta goriva, mob. 098/170-5447

Oglasnik 65

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

APARAT ZA KAVU dvije grupe automa c-san-marco za 14.000 kn prodajem, tel: 099/825-32-54 PRODAJEM PROZORSKA KRILA sa izo staklima ili samo izo stakla raznih dim. tel 091 559 4332 PRODAJE SE ISTA NA PARU (H2O reklama na TopShop), pogodan za iš enje kerami kih površina, cijena 500 kn. mob: 091 788 4315 PRODA JU SE PUNIOCI I GREDICE 6.40m dužine, povoljno, mob.

098/956-2052 PRODAJEM KREVET 200x140, novi, zapakirani, tapecirani, bez podnice i madraca, cijena 750 kn. tel: 099 7488 408 PRODAJU SE DVIJE PLINSKE PE I Maja 12 (korištena 2 sezone) i gusnata pe Plamen (korištena 3 sezone), redovito održavane, kao nove, cijena ksna 800 kn/kom. Tel 099/211 98 78 POVOLJNO PRODAJEM proto ni plinski bojler za sanitarnu vodu i plinsku pe Maja 12, tel 099 688 9535 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling te ambalaža za pivu i mineralnu vodu, vrlo povoljno.

Tel. 098/632-494 PRODAJEM DIONICE Me imurje betona, mob. 091-764-4767 STARI CRIJEP I CIGLU, te sve lomove primam i odvozim na svoju deponiju. mob. 091/541-8810 PRODAJEM JEFTINO OVALNI STOLI u boji trešnje sa staklom, kao nov, te jogi za jednokrevetni krevet, mob.

091/574-0699 PRODAJE SE crijep s krova, cigle stare pune velike, kukuružnjak metalni, trebilica za kukuruz i gumena kola, mob. 098/95-65-200.

PRODA JEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, ulazna PVC vrata, limena vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM ksni masažno-kozme ki ležaj (novi, nekorišteni), vapozon (korišten) i grija para na. Tel. 099/561-9127 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJE SE VAGA od 10kg Maxima, mesoreznica i kompjutor. Tel. 341-236 PRODAJEM rabljene DRVENE BA VE od 300 lit. (4kom) te inox ba ve od 250 i 50 lit. Tel. 095/900-3170.

PRODAJEM eli ne felge 13cola s ljetnim gumama, 2 ljetne gume 14 cola 185x14 i Playstation 1. mob.

091/510-1064 PRODAJE SE garnitura za blagovaonu, kuhinja, šiva a mašina i bicikl Maxi pony, mob. 099/4022-982 PRODAJEM RAKIJU oko 50lit. (šljiva, kruška, breskva) i mlado vino oko 400 lit., mob. 098/997-3689 KUPUJEM CRIJEP Kikindu 333, tel.

098/861-898 PRODAJE SE JESTIVI KRUMPIR crveni dizere, tel. 360-569 PRODAJEM dj. kolica Hartan sportska + mekana zimska košara, mob.

098/632-614 PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 JEFTINO PRODAJEM crijep rabljeni (Dilj Vinkovci) oko 470 komada. Tel. 857-199

PRODAJEM KUHINJU dim. 2x2 m sa sudoperom, novo, nekorišteno, za 2.000 kn, tel. 098/913-8496 PRODAJE SE TRUPAC od trešnje duž. oko 3m i promjera oko 1m, tel.

337-893 PRODAJEM: krevet, ormar, garnituru za dnevni boravak, regal, stol, stolice, kutnu klupu, vitrinu za blagovaonu, štednjak i hladnjak, tel.

360-214 PRODAJEM proto ni bojler Vailant i ivan eki kamen za terase i sl., vrlo povoljno, mob. 099/225-1070 PRODAJU SE korištene stvari: kau klik-klak i 2 fotelje, felgu s ljetnom gumom i 2 sa zimskim 155 R13, blatobran prednji desni i krovni nosa prtljage za golf, manja preša i kveštra za grož e i hrastova ba va od 60 lit., cijene povoljne. Pogledati u k, L. Ruži ke 3, tel. 390-301 ili 099/6742-919 PRODAJEM GLAVE za izradu lamperije, tel. 390-247 MIJENJAM SLI ICE «Živo njsko carstvo», mob. 098/832-509 PRODAJE SE dobro o uvana drvena kuhinja, fronta hrast, dupli sudoper, cijena 890 kuna, tel. 098/206-933 PRODAJEM BOJLER za toplu vodu Gorenje od 80 lit., malo korišten.

Mob. 098 167 2601 PRODAJEM spava u sobu, malo korištena, s podnicom i madracom, o uvana, kao nova, te prodajem orahe u ljusci po cijeni od 8kn/kg, tel: 099/7969-541 PRODAJEM teks lnu robu, štendere, lutke za bu k i elektri ni stol za masažu, mob. 091/510-7255 PRODAJEM KVALITETNO VINO, zva iza 16 sa na mob. 099/198-2926

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

Beba Labi je žuta labradorica vrlo mirne i staložene naravi. Ro ena je u ožujku 2008. godine, sterilizirana i visoka 53 cm.

Kao i svi labradori, vrlo je pametna, brzo u i, odana je i nada se novom domu s lijepim dvorištem ili društvom za šetnju.

ina Belgi je belgijska ov arka ro ena 2.1.2006. godine. Došla je u azil otrovana i nakon dužeg i teškog lije enja, sada je dobro. Izuzetno je pametna, poslušna i prelijepa. Visoka je 62 cm i sterilizirana.

ZA SVE ONE KOJI ŽELE VIŠE SMIJEHA I RADOSTI U SVOM ŽIVOTU...

RADIONICE JOGE SMIJEHA “SMIJEH IZVOR ZDRAVLJA” SMIJEH je jedan od najboljih i najjednostavnijih na ina za smanjenje svakodnevnog stresa tj. on doslovce razgra uje hormone stresa i vra a nas u sadašnji trenutak – “tu i sada”.

DOBROBITI JOGE SMIJEHA: - više kisika i životne energije (prane) u jelu - lu e se hormoni sre e (serotonin) i prirodni hormon pro v bolova (endor n) - poboljšava se imunološki sustav - pomaže smanjenju visokog krvnog tlaka i dr.

- više rados i entuzijazma - poboljšana djelotvornost i produk vnost - pove ano samopouzdanje - bolja komunikacija s drugim ljudima - ozareno lice i ljepota Prijave i više informacija na tel. 098 922 9090 E-mail: bio-top@ck.t-com.hr, www.bio-top.hr

TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budu nost.

Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

Lada je prekrasna kujica s malenom manom. Nema ispravan podgriz pa joj zubi i malo udno stoje i ne može normalno zatvoriti njuškicu. U azil je stigla tako er trudna no zbog prijašnje nebrige izgubila je sve bebice. Vrlo je malog rasta, visoka je tek 32 cm pa je pogodna i za manji stan. Ro ena je negdje krajem 2006. godine.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

741

66

Dobro je znati

$ % & &&&

17. studenoga 2009.

Vaš dom 67

www.mnovine.hr • info@estetikheretik.com • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Život u kontejnerima Sje ate li se ´90-ih i svih onih nesretnika koji su bili otjerani iz svojih domova i smješteni uz željezni ke pruge i kolodvore, uz masne mrlje na podu i okruženi raznim industrijskim smradovima i koji su morali živjeti u teretnim ili putni kim vagonima vlakova ili pak teretnim kontejnerima?

Vjerujem da se sje ate i da vam te slike nikada ne e iza i iz memorije. No, ti dani su, hvala Bogu, iza nas, ali jedan segment iz te pri e ostaje. Jedan segment koji

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

I još jedan interijer iz Japana! ure uje: Bruno Kontrec

su uslijedili projekti kao što su: Pinchin Street Studios, Conteiner Learn (2001.), Cove Park, Container City 2 (2002.), Shooters Hill Workshops and Classrooms, Mile End YouthCentre (2003.), Dunraven Sports Hall, Music Studios (2005.), Chelsea Farmers Market (2006.), Morphet School Classrooms, Mansell Street Community Centre (2007.), Cuf ley School, Cyril Jackson School (2008.) i mnogi drugi.

Sistem je u na elu vrlo jednostavan – raznim kombinacijama e se, desetlje e kasnije, razviti u koncept. Naravno, tome kumuje i situacija (ekonomska, sociološka, stambena, kako ho ete ...) koja je °evoluirala° i koja je, de facto, jedan od najzaslužnijih razloga zašto se taj koncept i razvio. Radi se o kontejnerima kao životnom prostoru. Vjerujem da su neki od vas, kada su pro itali ova boldana slova, odmah pomislili baš na situaciju iz po etka ovog lanka, ali uvjeravam vas da ete promijeniti mišljenje itaju i do kraja.

Kontejneri kao životni prostor je koncept koji je zaživio u Londonu (govorimo o komercijalnoj varijanti, ne o individualnim kontejnera mogu se dobivati razni oblici i konstrukcije koje koriste za život ili rad. Kako i sami vidite po izvedbama prošlih projekata, funkcija prostora je nebitna. Mogu se koristiti kao životni prostor, kao uredski prostor ili pak kao javni prostor, npr. škola.

Uz injenicu da je takav na in gradnje/življenja u startu jeftiniji, još je jedna komponenta vrlo važna: komponenta ekologije. Gotovo u cijelom svijetu pokrenute su

intervencijama), u vidu projekta pod nazivom Container City koju je osmislila organizacija Urban Space Management, organizacija s više od 30 godina iskustva u urbanizmu i srodnim granama.

Cilj projekta je bio iskorištenje kontejnera kao alternativnog vida gradnje sa svim olakšicama: ekonomskim, vremenskim, transportnim, montažnim ... te je krenuo funkcionirati kao svojevrsni

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i

Dizajnom protiv recesije Studio °estetikheretik° se tako er priklju uje u borbi protiv recesije te na sve svoje usluge daje Recesijski popust od 22%.

Rad Dizajnerkog studija LOOP, obiteljska ku a smještena u ruralnom podru ju u Gunmi, Japan. Cijela lokacija je

inicijative da se smanje emisije štetnih plinova i ostalih štetnih tvari pa, a pro po tome, ovakav na in gradnje/stanovanja ima mnogostruke prednosti: - potrebna je minimalna koli ina betona za podlogu - mala zaga enost bukom (brza konstrukcija, dostava i montaža) - prirodna ventilacija (nema potrebe za klimaure ajem) - fotoelektri ne elije osjetljive na danje svjetlo - termalno podobna - velika koli ina prozora (potrebno manje umjetnog svjetla) ...

Uz te prednosti, mogu e je izvesti i još neke: - sakupljanje kišnice - postavljanje zelenih krovova - postavljanje vjetrenja a itd.

Nemojte misliti da je u kontejnerima loše živjeti, naprotiv. Imaju oni svoje prednosti: - mala cijena investicije i mala cijena koštanja

na gornji kat ku e i daju osje aj potpune otvorenosti prostora, ali ipak s osje ajem potpune si-

okružena vrlo interesantnim pejzažem: vrlo prometnim na sjeveru, s velikim vrtovima na zapadu i istoku i prekrasnom otvorenom livadom s drvoredom trešnjinih drve a na jugu.

Ogromni, iksni prozori površine 2x5 m smješteni su

gurnosti interijera. U prolje e ti prozori postaju okvir slike.

A na slici – pupanje jednog od najljepših stabala na svijetu – stabla trešnje. www.studioloop.onmitsu.jp

LIFESTYLE

Bless You stolna lampa

eksperiment nekog novog vida na ina stanovanja. Prvi Container City jest montiran u Londonu i dovršen je 2000., nakon samo 4 dana montaže! Arhitekti su bili Nicholas Lacey and Partners, glavni inženjeri iz tvrtke Buro Happold, a izvo a i Urban Space Management Ltd. Za prvi projekt koristili su 20 kontejnera od kojih su izveli 15 životnih i radnih jedinica. Nakon toga

“Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je

da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

- brza konstrukcija, dostava i montaža - postojanost, vrsto a, otpornost na sve vremenske uvjete - mala cijena održavanja - leksibilan tlocrt i mogu nost kombiniranja kontejnera - mogu nost preseljenja jedinice (pa i cijelog kvarta) na drugu lokaciju ... www.containercity.com

Ruska dizajnerica Dima Loginoff dizajnirala je ovu stolnu svjetiljku pod nazivom Bless You (bless: blagosloviti, osvetiti, usre iti, proklinjati …). Svjetiljka je izra ena od plastike i ima LED sistem rasvjete.

Sam naziv, ali i dizajn, ima pomalo svetu konotaci-

ju, ali ona se osje a samo na trenutak. Do izražaja, ipak, prvenstveno dolazi jednostavnost i elegancija ovog predmeta.

Na žalost, svjetiljka još nije u komercijalnoj proizvodnji.

Nadamo se da e se to ubrzo promijeniti. www.dimaloginoff.com

68

Savjeti

17. studenoga 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

“Sezonska” oboljenja (2) Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Ljubomora U braku sam devet godina. Imamo dvoje djece. Nisam zaposlena. Suprug je preko tjedna na terenu i dolazi ku i preko vikenda. U jednom razgovoru kod prijateljice ula sam da me je prevario. Od tada sam postala jako ljubomorna na supruga. U sve sumnjam, stalno ga optužujem. Ispitujem ga do “beskona nosti”. Premda mi se kune da nema nikoga osim mene, ja mu ne vjerujem. Zbog tih mojih sumnja esto se sva amo.

Ina e je prema meni jako nježan i pažljiv, kao i prema našoj djeci.

Vidim ipak da to nema smisla, da to vodi uništavanju našeg odnosa, ali ne znam zašto sam takva.

Bojim se za naš brak. Ne znam kako da si pomognem.

Ljubomora je u ljubavnom životu kao sol u hrani. Sasvim mala koli ina može poboljšati okus, ali prevelika koli ina uništava užitak i pod odre enim okolnostima može ugroziti život (Maya Angelou). Ljubomora je sastavni dio ljubavi, ali je treba znati kontrolirati. Nismo zadovoljni ako voljena osoba

malo provodi vremena s nama, pa zato esto mislimo o njoj kada nismo skupa. Važno je da sebi priznamo što osje amo prema toj osobi.

Potrebno je priznati samoj sebi da je volimo i da nam nedostaje kada je nema. Dobro je priznati da smo ljubomorni i smijati se sebi što smo ljubomorni. Ako vidite da vaša ljubomora uništava vaš odnos, pitajte se zašto se tako osje ate. Možda se radi o nekim problemima iz prošlosti pa ste zato tako sumnji avi? Upitajte se jeste li ranije bila prevareni.

Možda ste ovisni o partneru, pa se bojite da vas napusti i da poslije ne ete mo i znati kako dalje sami? Razmislite što Vi dajete u Vaš odnos. Dobro bi bilo znati što zapravo ljubomora skriva, pa možda je to želja za kontrolom partnera. Je li Vam to potrebno?

Ne zaboravite da ste najja i onda kada volite i poštujete i da svojim ponašanjem i vladanjem gradite odnos, a ne kontrolom. U inite sve da Vaš suprug kada se vra a ku i bude sretan i veseo jer, u suprotnom, ne možete nikoga natjerati da do e ku i.

Ki ljubiti ne zna naj se ne hapljuje Da bi se zaljubili trebamo razviti sliku o pravom partneru, iskriviti stvarnost i ustrajati na tome da se projicirana vrijednost partnera održi u vremenu. Uzalud je osobi u tom zatelebanom stanju skretati pažnju na realne nedostatke obožavanog partnera, to je može samo razljutiti i još ja e u vrstiti u zabludi. Sama e se nakon nekog vremena probuditi i zapitati što joj je bilo, jer svaka zaljubljenost traje samo onoliko koliko se održava projicirana predstava o partneru, a to je naj eš e nekoliko mjeseci. Kad je u pitanju zaljubljenost dvije su mogu nosti: neki se zaljubljuju u partnera za kojeg vjeruju da je savršen, a drugi ne doživljavaju partnera kao idealnog, ali smatraju da je on onaj pravi, potpuno odgovaraju a osoba. Poznate su vam situacije kad se svi u okolini ude ne ijoj zaljubljenosti u grubijana, alkoholi ara ili kriminalca i više je nego jasno da se ne radi o idealnom partneru, što ipak nije prepreka da netko u njemu prepozna baš ono pravo i dragocjeno. Mehanizmi koje zaljubljena osoba koristi da bi održala vlastitu iluziju su razli iti, oni su nesvjesni i svrha im je da održe projekciju o partneru. Na djelu su selektivna percepcija, ignoriranje, minimalizacija, precjenjivanje ili potiskivanje, kao i fantaziranje, sve što može hraniti projekciju. Ali kad razlike izme u o ekivanog i stvarnog partnerovog ponašanja posta-

nu tako upadljive da ih spomenuti psihi ki mehanizmi ne mogu neutralizirati, dolazi do sloma projekcije. Što e biti dalje ovisno je o tome kako doživimo stvarnost koja je probila kroz projekciju. Važno je shvatiti da zaljubljenost ne traje vje no, jer kadtad u svijesti zaljubljene osobe pojave se dijelovi realne slike o partneru. Posljedice kraja zaljubljenosti mogu biti pozitivne ako se rodi ljubav ili prijateljstvo, i negativne ako doživimo razo aranje ili ak mržnju prema stvarnoj osobi u koju više nismo zaljubljeni. Zaljubljenost rje e predstavlja uvod u ljubav nego što je uvod u razo aranje i raskid odnosa. Ve ina veza koje su po ivale na nerealnim predstavama sruši se u susretu s realitetom. Dobra je stvar da kako odrastamo i sazrijevamo sve se manje slijepo zaljubljujemo. Nau imo gledati ljude kakvi jesu, ne idealiziramo ih, bar se trudimo. Zato ljubav uop e ne mora po eti fazom zaljubljenosti. Zrela se osoba zapravo ne može zaljubiti, naprosto zato jer ispravno vidi stvarnost i osobu koju je spremna voljeti. A to je ono bitno u pri i: zna i da ve od samog po etka osobu koja nam se jako svi a možemo prihvatiti realno onakvom kakva je i zavoljeti je, bez zabluda i krivotvorenja. Ako smo maštoviti i romanti ni ljubav e imati kvalitete koje je ine arobnom, bez bura i brodoloma kakve izaziva zaljubljenost...

Gotovo da i ne postoji lije ni ka ambulanta koja ovih dana nema ekaonicu prepunu oboljelih ljudi od raznih sezonskih oboljenja. To su naj eš e miši na oboljenja, bolovi u predjelu kralježnice, zglobova, poglavito u predjelu koljena i ramenima. Oscilacijom barometarskog tlaka zraka, ti se bolovi višestruko poja avaju pa su pojedini pacijenti doslovce izolirani iz društva što ih dodatno optere uje. Nerijetko su prikovani za krevet jer im svaki izi ki napor predstavlja nepremostivu prepreku. esto ih nazivamo meteoropatima.

Ono što je zabrinjavaju e i vrlo opasno u ovo vrijeme je odlazak u prenapu ene lije ni ke ekaonice gdje im prijeti zaraza od raznih aktualnih infektivnih oboljenja, gripoznih ili viroznih stanja.

Ljudi, koji pate od tzv. sezonskih oboljenja naj eš e boluju od miši nih i koštanih bolesti manjeg ili ja eg intenziteta. Me u oboljelima ima bezbroj svjedoka koji tijekom dugotrajnih oboljenja gutaju na stotine tableta, lije e se u raznim toplicama, primaju razne pripravke u vidu injekcija a bolest se samo nakratko povla i ali se zato redovito vra a.

Pacijent se osje a bespomo an, obeshrabren, godinama ponavlja jedne te iste nalaze a rezultati ne upu uju na poboljšanje zdravstvenog stanja, bolovi ne prestaju a uzrokuju i popratne pojave kao što je depresija kao rezultat bespomo nosti.

Vremenska osjetljivost je multifaktorijalni fenomen koji kao rezultat hladno e, promjene temperature i vlage u zraku dovodi do podražaja osjetnih živ anih okon ina uzrokuju i poja anje bolova.

Sve to u potpunosti može iscijeliti dobar bio terapeut i to u samo etiri tretmana. Kao najbolja bioterapeutkinja u

ovom dijelu Europe prilazim svakom oboljelom potpuno individualno, poštujem lije ni ku dijagnozu a poglavito cijenim obrazloženje pacijenta. Potpuno neinvazivnom metodom djelujem na svaki oboljeli dio tijela, u potpunosti ga iscjeljujem i pomažem bez ikakvog rizika ili nepoželjnih posljedica. Brzo i u inkovito otklanjam bol i vra am pacijenta u punu vitalnu funkciju. Dakle, oboljeli se može neometano kretati, obavljati sve uobi ajene poslove koji su mu do tada bili onemogu eni, a ono što je najbitnije, ne zavisi više od pomo i drugih osoba i ne osje a se kao balast svojim najbližima.

Bitno je za napomenuti da je poželjno da pacijent do e dok je bolest u akutnoj fazi, pa da odmah vidi kako ve nakon prve terapije odlazi bez bolova i bez ikakvih mogu nosti od nepoželjnih posljedica.

Društveni život, koji je svakom od nas neophodan, dobiva na kvaliteti jer dosad oboljela osoba ima potpuno druga iju percepciju života. Ona postaje puna elana, dobrog raspoloženja, nema razloga za neprestano skretanje pažnje na svoje zdravstvene probleme, ve , naprotiv, ima potrebu svojim ponašanjem uvjeriti prijatelje, ro ake i znance da promjena stanja na bolje pozitivno utje e na njegovu okolinu.

Nazovite me s punim povjerenjem bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031 i otklonite sve svoje tegobe. Želim vam dobro zdravlje.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI¥, pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

17. studenoga 2009.

Razbibriga 69

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Najte pozabiti na Vukovar...

V

u zadje vreme se vsi spominamo samo o gripi, jeli se bodemo cepili ili pak se nej? Ak mene pitate ja vam tu nebi znauv nikaj spametno re i, jerbo nam je minister za zdravi e nej to no rekev protiv štere ili kakše gripe je to cepljenje. Nej predi smo meli obi no gripo, unda je došla gripa A, posle toga B, vu par zadjih let smo zazvedili za pti jo gripo, a ve se odnekod dovlekla i svinska gripa. Dugo si ve gruntam i brz as se nebum cepiv, jerbo ne verjem gda bode na mene dojšla ruom ona gripa protiv štere bom vcepleni. Kak veli moj prijatel Štef, mi bodemo i dale preventivno na graševini, kak smo i vsa ova minula leta bili, pak kak bode bode. No, ipak kanimo nekaj spremeniti. Do ve smo pili sam gemište, a ve odkak se pojavila svinska gripa smo prešli na kuhano vino.

Nova gripa iš e malo prilago enoga leka. I ak nam Božek pomore bodemo se zvlekli. Ne verjem gda je tua nova gripa ve otporna na graševino!

Z

nate vi što so to farmaceuti? To so vam oni šteri zmišluvlejo nove betege, od šterih smo mi unda je ili nej betežni, ali za vsaki slu aj kupimo novoga

leka, šteri nam, isto tak, hasni ili pak škodi i unda ga potrošimo ili ga krej hitimo, ali smo ve fabrikaj, štere delajo leka, pove ali dobi ka. Vidite, tak vam je to. Isto tak vam morem re i gda medicina tak letno ide naprej gda se nebre pripetiti kaj bi neš i od nas biv istam zdrav.

Najme kaj, dok jempot dojdete k doktoro on bode vas tak dugo pregledavav ili pak pošiljav na kajkakše pretrage dok vam ne najde nekšo falingo ili pak nekšega betega, jerbo doktori so nej zdravi ak vam nekaj ne najdejo.

A posle betega dojde i receptek za lekec i mam vu apoteko. I pak smo farmaceutaj pove ali dobi ka. Morem vam re i gda so vam tej farmaceuti vsi vražji, oni vam ve ve imajo i leke za betege štere so još doktori niti nej našli.

M

inuli tjeden so naši vinari i jivi pajdaši krstili mošta i tak preslavili godovno Svetoga Martina šteroga i vinari, a i pijanci ( kaj nebom spominjav goske) zeli za svojega patrona.

Verjem gda vam je poznato kak je ovo leto bilo hajdig to e po našaj goricaj i zato so bera i pobrali sam ono kaj je ostalo, ali so prešari naprešali uda vej , jer-

bo so vsi lagvi, za Martinje, bili puni. Kuliko sam mev za uti od pajdašov vu Me imorskaj vodaj, vu devetom i desetom meseco je bila poja ana potrošnja vode vu brežnomo krajo, o em re i, gda so nešterni gazdi punili lagve mimo preše i konkurerali Božeko, šteri je napraviv vino z vode. Morem vam re i gda je pokršten i jeden i drugi moštek i zato na one šteri pijejo to mlado vino nejdejo nikši betegi. Jako so mi se dopale litanje, vu šteraj je vinski biškup moliv mlado vino: o uvli nas od suhe pipe i svinske gripe. Ak je tak bilo vsa ova leta, unda bormeš bode i dale tak!

K

uliko sam mev za uti, policaji so za Martinje nej meli skorom nikše probleme z nami pijanci. Tu mislim na one šteri so se posle kršteja pelali z autom dimo. A vse je to bilo zbog navuka šteroga nam je biškup dauv, jerbo je na krajo ceremonije bilo re eno kak tre piti mlado vino: navek pobožno, spametno i trezno i nigdar vej nek moremo podnesti. Tu sam se zmisliv na spametne žene štere velijo gda one nigdar ne gledijo kakši je veni: mali ili pak veliki, jerbo jiv je sram

gledati med moške noge ( a to moški nikak nebrejo zdržati kaj nebi gledali med ženske), rajši ga primejo vu roke. To je unda mera od roke, a nejbolši jim je on šteri je taman, o em re i, kaj nikaj ne fali i nikaj vuni ne ostane. To sam vam povedav kajbi razmeli gda tak treba naprajti i z pija om: tre piti tuliko kuliko nam je dosta, zbogradi žeje, a kaj bodo i policaji zadovoljni dok nam jemlejo mero, ali nej z rokom nek z frulicom.

P

red nami je sreda (18.11.) vu šteroj se bodemo zmislili, ili bi se bar morali, na Mikloša Zrinskoga šteroga je sfondala divja svija vu Kuršanskoj šumici pred 345. let i na VUKOVAR – GRAD HEROJ, šteroga so pred 18. let rezrušili srbo etniki.

Prosim vas lejpo kaj si zemete cajta i kaj bodemo, onak kak se to nam šika, obiležili te obedva doga aje i kaj nebodo, vu Kuršanco, sam lanovi Garde i akoske Matice Hrvacke , a vu akovco sam hadezeovci pre meši. Pak je Vukovar rezrušen za vse nas i za Lejpo našo, a isto tak je Mikloš Zrinski biv od vsih, a posebno bi ga morali poštuvati Županija i Grad akovec, šteri se žnjim štimajo.

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Nemojte eka kraj tjedna da se odvažite nešto napravi .

Po etak tjedna e bi idealan za vas i imat ete jako puno potpore. Samo vam nedostaje još malo odvažnos i da napravite ono što želite. Privatni dio života e bi posebno dobar jekom utorka, srijede i etvrtka, stoga ako trebate riješi neke stvari, razgovara s nekim osobama i sli no, ovo je pravo vrijeme za to. Krajem tjedna ete se osje a jako dobro, stoga dan nikako nemojte proves u ku i.

Sve oko vas se kre e jako sporo, a vama bi upravo sada odgovarao malo brži i energi niji tempo. Prvih nekoliko dana u tjednu se odmorite, a ve u srijedu e zapo e nešto ak vnije razdoblje. Vikend rezervirajte za ljubav. Ukoliko imate partnera organizirajte nešto zajedno, a ukoliko nemate partnera onda iza ite van iz ku e i družite se sa ljudima.

Svima ete bi zanimljivi i htjet e se druži s vama.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Tijekom cijelog ovog tjedna bit ete u središtu pozornos . Vrlo lako ete se uklapa u svaki posao koji vam daju, dobro ete se slaga s kolegama, a primije t ete i pozi vne promjene na ljubavnom planu. Bitno je da se jekom cijelog tjedna kre ete i družite s drugima, da pokažete koliko potencijala zapravo imate.

Najlošija opcija je slobodno vrijeme proves u ku i.

Tijekom ovog tjedna posebno ete bi zainteresirani za obitelj, partnera i prijatelje. Slobodno se družite s njima i nadoknadite propušteno. Tijekom sredine tjedna ako ne budete oprezni mogli biste se posva a s jednom bliskom osobom i vrlo brzo požali . Dobro bi bilo da izbjegavate bilo kakve rasprave i da nikog ne optužujete za nešto ukoliko nemate dovoljno dokaza. Petak i subota su vaši i možete ih organizira kako god želite i kako vam odgovara.

Bitno je da se zabavite.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Imat ete puno posla, no, to za vas nije ništa novo.

Bitno je samo da se nepotrebno ne požurujete i ne brzate s odlukama. Prije nego što napravite nešto zna ajnije ili donesete neku odluku dobro razmislite o tome i provjerite sve informacije koje imate. Vikend vam može bi jako lijep, ukoliko vi to budete htjeli. Nemojte ku i donosi posao i završava ga kod ku e nego ga provedite sa obitelji i osobama koje volite.

Tijekom prvih dana u tjednu nemojte pokrenu neke velike probleme i po eti njih rješavati, pogotovo ako su vezani uz novac ili partnera. Ukoliko nemate partnera danas bi vas dosta njih moglo privla i , no, nemojte donosi nikakve odluke.

Ukoliko vas nešto zanima, nemojte to skriva , slobodno budite otvoreni i pitajte, no, bitno je da ne zaboravite slušati odgovore u kojima ete uti puno novih stvari. Kraj tjedna ostavite za odmor.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Nemojte dopustiti da zbog previše posla zaboravite na one koje volite. Bez obzira na to koliko radili morate se pokuša organizira tako da imate vremena za osobe, ali i stvari koje volite. Nemojte to uvijek ostavlja kao nešto sporedno i nebitno. Izbjegavajte neke dublje rasprave s kolegama na poslu. Ne ete se baš najbolje razumjeti i to bi mogao biti izvor sukoba. Radije malo pri ekajte da do ete do nekih dodatnih informacija pa tek onda iznesite mišljenje.

Ponedjeljak i utorak su vaši najbolji dani za ljubav. Stoga, nemojte oklijeva nego krenite u akciju. Ako nemate partnera imate toliko novih zanimljivih ljudi s kojim možete popiti kavu, možda se i tu nešto dogodi. Ukoliko ste u vezi onda po etak tjedna iskoris te da partneru pokažete koliko vam je stalo. Ovaj put ga iznenadite i napravite nešto po njegovom ukusu. Vaše komunikacijske sposobnos e jekom ovog tjedna ponovno iza i na vidjelo.

LAV (23.7.-23.8.)

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Ako vidite da vam netko od kolega ili prijatelja želi nešto re i, ne morate eka da sam odlu i kada e vam to re i, možete malo i požuri .

Slobodno ih pitajte što misle o vašem novom projektu, ak i partneru. Oni e se tako osje a bolje jer e vidje da vam je zapravo stalo. Pokušajte tijekom ovog tjedna obnovi sve kontakte s prijateljima i poznanicima. Nedjelja e bi roman na stoga nemojte eka ho e li se nešto posebno dogodi nego vi to i organizirajte. Samo hrabro naprijed, nemate što pogriješi .

Ovo je vaš tjedan, stoga, ukoliko vam je nešto dosadno i naporno nemojte ekati da se dogodi neko udno nego s pokrenite i napravite nešto da se to promijeni. Pripazite da ne pretjerujete s pokazivanjem emocija. Slobodno pokažite da vam je stalo do nekih ljudi, ali nemojte praviti neke scene. Budite što umjereniji. Neke promjene su pred vama. No, nemojte se živcirati i bojati. Možete biti prilagodljivi kada to želite, stoga, ovaj put iskoristite tu svoju sposobnost i pokušajte se veseliti nekim novim stvarima.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Tijekom ovog tjedna detaljizirat ete i racionalizira sve što vam se doga a, bilo to na poslovnom ili ljubavnom planu. Pripazite da ne povrijedite nekog vrlo bliskog. Mogli biste u brzini re i nešto što je vama potpuno nebitno, a na njih bi upravo to moglo zna ajno djelova . Nemojte pravi nikakve posebne planove za vikend. Ovaj put organiziranje prepus te nekom drugom, a vi uživajte na na in da radite samo ono što želite i što vam odgovara.

RIBE (20.2.-20.3.)

Po etak tjedna e biti vrlo lagan i uživat ete u svemu što je oko vas. Sve e biti dobro na poslovnom i ljubavnom planu. Sredinom tjedna o ekuju se neke turbulencije i promjene, no, nema nikakvog razloga za strah i paniku. Nemate se ega boja , samo je bitno da budete koncentrirani na ono što radite. Pokušajte postavi granici izme u fantazije i realnos . Ponekad se zna dogodi da niste sigurni što se doga a u kojem svijetu, stoga je vrlo bitno da to razgrani ite.

VIC tjedna

Muž - Izgledaš kao moj tre i muž - kaže žena muškarcu s kojim pleše.

- A koliko si se puta udavala? - upita on.

- Dvaput - odgovori žena.

70

Vremenska prognoza

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 9. do 16. studenog

Suho, ali od etvrtka svježije VREMENSKA SLIKA: Još od prošlog etvrtka anticiklona nam donosi više sunca i topline koja nije primjerena mjesecu studenom, a takvo vrijeme e se nastaviti i tijekom ovog tjedna. Postoji relativno velika mogu nost da ovog tjedna ne emo vidjeti kišu, a ako je kojim slu ajem i bude bit e to vrlo kratkotrajno i u vrlo malim koli inama u etvrtak, Danas i sutra e biti znatno toplije od prosjeka uz dosta sunca, a tek bi od etvrtka s okretanjem vjetra na sjeverni temperatura po ela lagano padati. No, nikakva drasti na zahla enja ili zimski prodori nas ovog tjedna ne o ekuju.

VREMENSKA PROGNOZA: Utorak e biti sun aniji od ponedjeljka, a temperatura zraka još e maalo porasti. Prevladavat e sun ano, samo ponegdje uz malu do umjerenu naoblaku. I dalje e puhati jugozapadnjak, slab do umjeren, ali uz Dravu ponegdje može imati i poja ane udare.

Temperatura zraka više e sli iti rujnu nego mjesecu studenom - jutarnja bi se trebala kretati od 8 do 11, a najviša dnevna porast e ponegdje do 19 Celzijevaca!

Biometeorološke prilike bit e relativno povoljne, samo bi ljudi osjetljivi na južinu mogli osje ati manje tegobe.

U srijedu e se nastaviti neprimjerena toplina. No, do nas e sti i malo vlažniji zrak.

To zna i da e uz sun ana razdoblja povremeno biti umjerene, a mjestimice i pove ane naoblake, osobito kako se budemo bližili kraju dana. Što se ti e kiše nave er i u no i na etvrtak postoji mala mogu nost za nju, ali ako je i bude bit e kratkotrajna i slaba, prakti ki zanemariva. Jugozapadni vjetar tijekom popodneva i ve eri bi trebao oslabjeti i prestati, a zatim e zapuhati ve inom slab sjeverac. Ono što se ne e bitno mijenjati je temperatura koja e i dalje biti debelo iznad prosjeka za studeni – jutarnja blizu 10°C, a najviša dnevna izme u 16 i 19 Celzijevih stupnjeva.

17. studenoga 2009.

Povremene naoblake može biti i tijekom etvrtka, ali dojam vremena bit e djelomi no sun ano i relativno toplo. Mala je mogu nost za koju kap kiše u no i i rano ujutro. Vjetar e biti ve inom slab sjeverni i sjeveroisto ni što e za posljedicu imati manju vlažnost zraka i blagi pad temperature koja e sredinom dana biti oko 14 ili 15 stupnjeva.

Vrijeme e u petak biti suho i djelomi no sun ano. Ujutro može biti sumaglice ili magle, osobito uz vodene površine, ali se ne bi trebala dugo zadržavati.

Vjetar ve inom slab. Jutro e biti hladnije nego prethodnih dana uz temperaturu izme u nule i +5°C pa je mjestimice mogu slab mraz. Najviša dnevna izme u 12 i 14 Celzijevaca.

Prema prognosti kim modelima i tijekom vikenda bi vrijeme trebalo ostati ve inom suho uz sun ana razdoblja. U jutarnjim satima može biti magle ili niskih oblaka koji se ponegdje mogu zadržati i dio prijepodneva, ali popodne se o ekuje i sunce. Op enito je vjerojatnost za dugotrajnu maglu ve a kako se budemo bližili kraju tjedna. Vjetar e biti ve inom slab, a temperatura zraka još e malo pasti, a znatno e ovisiti o trajanju magle ili niske naoblake. (prognozu izradila udruga Crometeo 16.11.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 16. studenog 1963. god. jaka toplina – u Zagrebu 25°C, Karlovcu 26,4°C 20. studenog 1927. god. u Crkvicama europski rekord oborine (480 mm) 24. studenog 1739. god. na podru ju Iloka pao snijeg koji nije kopnio do 25. ožujka

Krajem tjedna zajužilo Prošli tjedan kao dvije razli ite slike! U prvom dijelu tjedna još uvijek su nas pritiskali tamni i gusti oblaci iz kojih je povremeno bilo slabe kiše ili rosulje. Vjerojatno se sje amo da je od samog po etka mjeseca studenog nad naše podru je stigao cijeli niz ciklona koje su se premještale preko Hrvatske pa time i Me imurju donosile oblake i kišu. Vrijeme je prvih deset dana u studenom bilo kišnije i hladnije od prosjeka. Zadnja u nizu takvih ciklona prešla je preko nas proteklog utorka i srijede.

U Crometeo timu nazvali smo ju Željka, a Me imurju ak i nije donijela ve e koli ine kiše, ali dojam jesenskog vremena svakako jest! S odlaskom Željke u srijedu je po ela ja ati anticiklona koja nam je u drugom dijelu prošlog tjedna donijela sasvim druk ija vremenska obilježja. Vrijeme se

stabiliziralo, kiše smo se samo mogli prisje ati, a i temperatura zraka po ela je rasti. U etvrtak je jutro još bilo prili no hladno, ponegdjeuzslabmraz–uPrelogu i akovcu mjerili smo 0 Celzijevih stupnjeva, no danju je zatoplilo na ugodnih 14°C. U petak nam je po ela južina pa je uz djelomi no sun anovrijemeislabdoumjeren jugozapadni vjetar temperatura nakon jutarnje trojke porasla do 16 Celzijevaca pa u meteorološkomsmislupetaktrinaestiprošao bez neugodnih vremenskih iznena enjailišokova.Itijekomvikenda se nastavilo suho i djelomi no sun ano vrijeme uz visoku temperaturu. ak su i jutra bila topla uz desetak Celzijevaca, a najviše dnevnevrijednostisudiljemnaše županije porasle do 18 stupnjeva.

Ipak nije bio ugrožen rekord od 16. studenog 1963. godine kad smo mjerili ak 24°C!

Tope se himalajski gle eri Brže topljenje himalajskih gle era zbog globalnog zatopljenja pove ava broj novoformiranih jezera u njihovim podnožjima, jer potoci i podzemni kanali ne mogu primiti toliku koli inu vode dovoljno brzo. Ovakva plavljenja prestavljaju opasnost nizvodnim podru jima, isti u stru njaci. Himalajski gle eri izvor su vode ve ine rijeka sjeverne i isto ne Indije. Himalaje imaju najve u koncentraciju gle era izvan polarnih podur ja.

Prema podacima, 17% površine Himalaja ine gle eri, dok 30 do 40% ini sezonski snijeg. Samo indijske Himalaje broje oko 9 500 gle era. Profesor G. M. Bhat, s geološkog odsjeka Sveu ilišta u Jammuu, rekao je reporterima: “Nova jezera zamije ena su u podnožjima gle era u Himalajama zbog bržeg topljenja snijega

uzrokovanog porastom temperature. Nema to nih podataka koliko je novih jezera oformljeno zbog ovog fenomena, no ova jezera postat e opasnost kada se voda iz njih izlije i kada voda svlada prepreke. Osim toga, ova jezera trenutno zadržavaju vodu pa zbog toga rijeke imaju manje vodostaje usprkos bržem topljenju gle era. No jednom kada voda svlada prepreke, poplave bi mogle izazvati devastaciju širih razmjera. Prvi primjeri poplava iz gle erskih jezera zabilježeni su u Butanu i Nepalu. Danas su nastala mnoga jezera gdje nisu postajala prije samo 10 godina.”

Himalajski gle eri opskrbljuju vodom rijeke u južnoj Aziji, Kini, dijelovima jugoisto ne i centralne Azije s oko 1,3 milijardi ljudi koji direktno ovise o ovim rijekama.

Doga aji

Nagra ujemo itatelje Me imurskih novina

HRVATSKA VITEŠKA bratovština Petra Zrinskog, asni stol akovec

Gostovali Sead Ali i Enes Kiševi Na nedavno održanom sastanku asnog stola, odnosno Skupštine Hrvatske viteške Bratovštine Petra Zrinskog, za tajnika je izabran prof.

Aleksandar Roža, za njegova zamjenika Bruno Herman, a za rizni arku Jasna Herman iz akovca. Tako je kona no kompletirano elništvo ove kulturne udruge, iji je predsjednik Zlatko Bacinger, a dopredsjednik Nenad Pikl.

Kako je na sastanku istaknuto, Bratovština e organizacijom predavanja najeminentnijih hrvatskih intelektualaca promicati moralno i eti ko naslje e Zrinskih i drugih hrvatskih velikana te ja ati eti ki intelektualizam i tradicionalne vrijednosti.

Tako je ve ju er, u ponedjeljak 16. studenoga u Scheierovoj zgradi u akovcu Bratovština priredila zanimljiv nastup ilozofa Seada Ali a i pjesnika Enesa Kiševi a pod nazivom “Filozofsko - pjesni ki prikaz današnjice”.

Ovim je brojem završila promotivna akcija tijekom koje našim vjernim itateljima dijelimo majice na prodajnim mjestima diljem Me imurja. Prošli tjedan nagradili smo posljednjih troje itatelja Me imurskih novina.

Me u njima jesu:

SREDIŠ ANSKI DRAGECI proslavili imendane

Dvadeset godina tradicije Dvadesetak središ anskih Dragutina, Drageca, Karla i Karleka dvadesetaksegodinaredovitookuplja te obilježuje i proslavlja blagdan svoga nebeskog zaštitnika svetog Karla Boromejskog 4. studenoga.

Tako je bilo i ovaj put kada se u Poslovnom centru “Mlinari ” okupilo staro društvo s ciljem da

se “šega stara ne zatere” i da se vidi tko (ni)je došao od stare klape i tko je novi. Nekih starih nije bilo, novih ima, a primijetili smo da nije bilo nekadašnjega redovitog sudionika novinara Dragutina Ov ara, u ije je zdravlje podignuto i ispijeno nekoliko zdravica. Za dobrote su skrbili Dra-

Siniša Novak iz Svetog Križa, trgovina “Konzum” akovec

gec - ART i Simon - legenda. Sve je pod kontrolom držao Dragec Mlinari - Saša, idejni za etnik ovih okupljanja koja su u za ecima zapo ela u njegovoj ku i, kasnije u središ anskim lokalima, a posljednjih godina u njegovom poslovnom prostoru.

(S. Mesari , foto: MM)

VE ER PJESME I PLESA, u subotu 21. studenoga u Nedeliš u

Ovogodišnji gost Pjeva ki zbor iz Szarbogarda Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” Nedeliš e u subotu 21. studenoga bit e doma in tradicionalne Ve eri pjesme i plesa. Program e se održati u dvorani Osnovne škole Nedeliš e s po etkom u 19 sati.

Osim samog zbora, nastupit e KUU “Selja ka sloga”, unutar kojeg je ovaj nevjerojatan zbor kao sekcija osnovan 1997. godine, te Pjeva ki zbor iz Szarbogarda u Ma arskoj kao gost

ove ve eri. Svi ljubitelji glazbe i folklora pozivaju se na ovu glazbenu manifestaciju na kojoj e mo i uživati u izvedbama izvo a a koji e se predstaviti u najboljem svjetlu.

Jelica Horvat, trgovina “Nada” Draškovec

Ivica Fodor iz Ivanovca, trgovina “Ana” Ivanovec

$ % & &&&

Dobro je znati 71

NEO EKIVANA OSTAVKA TRENERA MKA*IPC

ZAVRŠEN SVJETSKI GIMNASTI KI KUP NATJECANJEM U STUTTGARTU

NASTAVLJA SE I. HRVATSKA NOGOMETNA LIGA

Josip Borkovi neopozivo odstupio

Tijana Tkal ec na kraju izvrsna druga

Me imurje optimisti no u Šibenik

Glavni akteri “Prilo kog kolinja”

U PRELOGU održana turisti ko - gastronomska atrakcija “Prilo ko kolinje”

Posjetitelji se pomamili za varcima Plu eca na kiselo, dinstana jetra sa žgancima, carsko meso u medu sljubljeno sa zape enim grahom, kotleti s hajdinskom kašom, bogra od vepra i druge divlja i s primjesom doma eg pajceka, urke i doma e kobasice namamili su petstotinjak znatiželjnika u dvorište preloškog caffe bara “Kapljica”, koji je u nedjelju po etvrti put u suradnji s TZ-om Grada Preloga organizirao Prilo ko kolinje.

Osobita pomama vladala je za, ne ete vjerovati, varcima koji su nestali u tili as. To je zato, generalni je zaklju ak, što danas gotovo više nitko ne radi varke, a oni naših mesnih industrija nisu Bog zna što. varci, ali i druga ponu ena kolinjska jela, bili su tako dobri, otkrio nam je glavni

mesar Mijo Hreš , jer su nastali od svinje koja je imala 285 kilograma, a hranjena je i njegovana gotovo dvije godine na jednom gazdinstvu u preloškom kvartu zvanom Vu anovec.

- Imala je na sebi sve što treba, osim svinjske gripe i trihinele. To smo provjerili i dokazali u veterinarskom laboratoriju, obznanio nam je mesar Hreš , koji je svojedobno bio preloški gradona elnik. Kaže on da je bitno sa uvati i mladima prikazati ovaj tradicijski obi aj, jer djeca više gotovo ni ne znaju odakle dolaze pohanci koje tako rado jedu. Hreš je mesarske vještine izu io od svoga tasta koji je bio nadaleko poznati donjome imurski mesar. Danas ovom poslu podu ava svoga ne aka Da-

Šal i kapa Kapa glavu uva, a šal grlo.

Ne zaboravite ta dva odjevna predmeta koji pomažu da izbjegnete prehladu, a šal preba en preko usta i da ne udahnete baš svaki virus koji je u zraku.

Velik izbor boja i modela kapi i

šalova uskla en s kaputima ili jaknama koje nosite upotpunit e vašu osobnost. Premda emo narednih mjeseci izgledati kao medvjedi, izborom tople ali laganije odje e izbje i emo tromi izgled. (BMO)

vora onkaša iz Otoka koji mu je bio glavni ovogodišnji pomaga .

- Tu sam da nau im ovu vještinu i tradiciju kako bi imao tko

nastaviti njegovati ovaj obi aj koji e, kako najavljuju, nestati s našim ulaskom u EU, istaknuo je onkaš, koji se pokazao vrlo

vještim u spravljanju kobasica i krvavica.

Prikaz obi aja kolinja, koji su se prije osam godina sjetili organizirati vlasnici caffe bara “Kapljica” Josip i Biserka Zvonarek, s vremenom je prerastao u pravu turisti ko - gastronomsku atrakciju koja se u Prelogu održava svaku drugu godinu.

U prigodnom zabavnom programu ovogodišnjega Prilo kog

kolinja nastupila je limena glazba, popularni Bandisti ‘z Karlovca, tamburaški sastav “Sinovi Me imurja” i Zvonimir Dravec, Teta Liza, Mirko Švenda Žiga, Jelena Šengulja i Vokalna skupina Udruge umirovljenika Prelog, te ura z Me imurja. Ovom prigodom on je posjetiteljima prikazao obi aj krštenja mošta. (Danijela Mihoci;Zlatko Vrzan; Maja Naran a)

Organizatori prihod namijenili u humanitarne svrhe

Prilo ko kolinje održava se zahvaljuju i ideji i velikom angažmanu Josipa i Biserke Zvonarek

Svi posje telji Prilo kog kolinja na ulazu u dvorište Kapljice mogli su kupi ašu upakiranu u prigodnu vre icu po cijeni od 30 kuna te tako uživa u ponu enim delicijama i istovremeno ini humano djelo. Naime, dio prihoda namijenjen je za pokrivanje troškova organizacije doga aja, a dio je namijenjen u humanitarne svrhe. Ove godine zbog velikog angažmana i doma ih ko-

la a, koje su na doga aj donijele lanice Vokalne skupine Udruge umirovljenika Prelog, organizatori su odlu ili dio prihoda namijeni upravo za njihov rad. Koliko e novca dobi , još nije poznato, jer organizatori nisu uspjeli zbroji prihod, ali se vjerojatno mogu nada iznosu od oko dvije su e kuna. Prilo ko kolinje ranijih je godina pomoglo rad preloškog vr a i Kluba “Duga”. (D.M.)