Međimurske novine 742

Vladimiru Mihalicu, predsjedniku Općinskog vijeća Mala Subotica, prijeti tužba zbog klevete

NATJEČAJ za županijske pročelnike

Novi župan želi pročelnike od svog povjerenja

str. 11

str. 3

Člana Upravnog vijeća vrtića diskreditirao glasinom o zatvorskoj kazni!?

www.mnovine.hr

Stjepan Pokrivač

Broj 742.

^akovec, UTORAK, 24. studenoga 2009.

Cijena 7 kuna

RAT ZA PRERASPODJELU MOĆI U UNOSNIM KOMUNALNIM PODUZEĆIMA

Vladimir Ivković: Žele me maknuti da bi lakše privatizirali Međimurje plin

HNS: Matija Posavec i Marijan Varga

str. 2-3

Godina XIV.

HDZ: Vladimir Ivković

Matija Posavec traži da Ivković odstupi, Marijan Varga prijeti kaznenom prijavom

media str. 5

MEĐIMURKE u završnici Miss Universe Hrvatske 2010.

Melanija Horvat i Bojana Perhoč ljepše od susjednih Varaždinki i Koprivničanki Rasprodaja sa skladišta više na strani 63.

Josipa Broza Tita 94 Mursko Sredia e RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 58

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Ne budite naivni ...

Sa svih strana bombardiraju nas naslovi o korupciji, predsjedni kim kandidatima su puna usta borbe protiv korupcije, nacionalni pa i lokalni mediji bruje ili pak sami kreiraju “slu ajeve“, ali uglavnom “lin ovanjem nepodobnih”, prvenstveno onih koji s njihovim vlasnicima ne žele biti “u komplotu”, a možda bi trebali biti ili pak nisu “zavrtjeli neki posao”. EU pak nas i dalje plaši da, ako ne postanemo “ isti”, ne možemo u njihovo društvo ...

Pri a koju posebice u ovim teškim vremenima olako “puše“ gra ani, prvenstveno zahvaljuju i bu nim medijima željnima senzacija u nesmiljenoj borbi za o uvanje sve manjih tiraža, ispada da živimo u gotovo pa “mafijaškoj” državi. Naravno da u svakom žitu ima kukolja, puno toga se rješava(lo) više ili manje koruptivnim metodama. Ali, tamo “na Zapadu” situacija nije ništa bolja nego kod nas. Samo što oni sve to lijepo zamotaju u nekakav “demokratski celo an” ili pak “proviziju” koja je sastavni dio mnogobrojnih ugovora. Nemojmo biti naivni, tamo gdje se “dijele” milijarde eura, tako er ima svega i sva ega. Na žalost, previše idealiziramo Europu, kako bi joj se dopali, a tu smo gdje jesmo u odnosu s EU i zato jer izme u ostalog premalo cijenimo sami sebe. Korupcija i nepoštenje smrdi svugdje, pa i tamo gdje nas uvjeravaju da je sve idealno. I to od glave, a ne od repa. U našoj zemlji, našem kraju, kao i vani, u kao poštenom i demokratskom društvu, uglavnom stradaju “sitne ribe“, nepodobni ili neposlušni.

Naš aktualno najve i problem je što se ne može djelovati korjenito. Korupcija se doga a svakodnevno oko nas, ali i prešu uje, tolerira, pa ak i poti e, a tek sporadi no goni i kažnjava.

Stoga je najprije potrebno, da bi

t

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

se uop e postigao napredak, dogovoriti i uspostaviti pravila igre na podnošljivoj granici, kao što je to slu aj vani. Nikako previsoko postaviti ljestvicu i onda ostati bez rezultata. To je naš najve i problem u borbi protiv korupcije.

Izmijenile su se kod nas na vlasti ve i “desni“ i “lijevi“ i “centristi”, svi su imali priliku “zaorati“ po tom pitanju, pa ak i oni koji sada u predsjedni kim kampanjama kažu da e se obra unati s korupcijom, ali pomaka nema. Svima nam je dobro poznato kako su zemlje bivšeg “isto nog bloka”, posebice Rumunjska i Bugarska, kao i Ma arska, Slova ka i druge, postale usprkos svemu sastavni dio EU, za razliku od nas, iako smo mi za njih po mnogo emu, pa tako i po (ne) poštenju, kako jedna dobra stara uzre ica kaže - “TV u boji”.

Sigurno da je situacija daleko od idealne, dapa e. Prvenstveno jer se nije na vrijeme, odmah poslije završetka rata, obra unalo s (organiziranim) kriminalom, ali zašto u aktualnoj teškoj životnoj situaciji kod obi nog ovjeka izazivati gotovo svakodnevno dodatne rustracije, a s druge strane prešu uju i ono što svi znamo i s ime smo se kad - tad u životu suo imo, ali o tome se ne usudimo javno (pro)govoriti.

To se jednostavno zove – licemjerje.

24. studenoga 2009.

RAT ZA PRERASPODJELU MO I U UNOSNIM ELNI ovjek me imurskog HNS-a prozvao Vladimira Ivkovi a da odstupi iz Me imurje plina

Matija Posavec traži ostavku, Marijan Varga prijeti kaznenom prijavom Osobno želim gospodinu Ivkovi u dobro zdravlje i zbog toga ga pozivam da se oslobodi nekih unkcija. Predlažem ostavku na mjestu direktora Me imurje plina i da se odmori u Saboru, s obzirom na to da u javnim raspravama nije baš prepoznatljiv, ne znam kako opravdava svoj status saborskog zastupnika, kazao je Matija Posavec na kon erenciji za novinare Hrvatske narodne stranke održanoj u petak. - Javno poduze e Me imurje plin preozbiljno je poduze e, firma koju treba voditi netko sposobniji u interesu svih gra ana i korisnika Me imurje plina i bilo bi dobro da Vladimir Ivkovi odstupi s te unkcije.

Javno postavljam pitanje: Vladimir Ivkovi prima pla u u Me imurje plinu koja na godišnjoj razini sa svim naknadama iznosi oko pola milijuna kuna. Tu pla u pla aju gra ani Me imurske županije. Zašto nije prihvatio pla u u Hrvatskom saboru kao

zastupnik, a tih pola milijuna kuna, koje pla aju samo Me imurci, da se preusmjeri na odre ene kapitalne investicije za nešto što e u kona nici biti korist svih tih gra ana koji pla aju plin. Moja je dužnost ukazivati na nepravilnosti i ovime završavam raspravu o toj temi, kazao je Matija Posavec.

HNS-ovci optužuju Ivkovi a da krši zakone u Me imurje plinu Matija Posavec novinarima je uz to nabrajao unkcije koje obnaša Ivkovi .

- Vladimir Ivkovi je zastupnik u Hrvatskom saboru, direktor Me imurje plina, vije nik Županijske skupštine, predsjednik županijskog HDZ-a, donedavno lan NO-a Plinacroa, predsjednik pjeva kog zbora, lan saborskog odbora za zakonodavstvo, saborskog odbora za pravosu e, lan mandatno - imunitetnog povje-

Posavec i Varga traže od Ivkovi a ostavku na mjestu direktora Me imurje plina

renstva Sabora, lan odbora za statut, poslovnik i propise Me imurske županije, lan županijskog odbora za javna priznanja, ak mislim da i nisam sve rekao.

Njegovu smjenu priželjkuje i Marijan Varga, zamjenik potpredsjednika Nadzornog odbora i lan HNS-a, koji je predstavnik 18 posto vlasni kog udjela u Me imurje plinu nekoliko donjome imurskih op ina. Na kon erenciji za novinare govorio je o tome da Vladimir Ivkovi krši neke zakone te da e ta kršenja putem kaznene prijave podastrijeti državnom odvjetništvu na postupanje. Kazao je kako je Ivkovi još 2006. godine kazao da Me imurje plin ima osigurano 25 milijuna kuna za izgradnju i opremanje poslovnog objekta, a te godine dobiti gotovo da i nije bilo. Odjednom je tih 25 milijuna kuna nestalo, tvrdi Varga. - U ugovor o gra enju unio je otu enje imovine, a ona se to može sukladno zaklju ku Nadzornog odbora. Interesantno je da je taj ugovor sklopljen s tvrtkom urkin, ime mu se ve unaprijed pogodovalo vezano uz nekretninu koja je Me imurje plinu bila višak. Me imurska javnost mora biti upoznati s tim da Ivkovi krši zakon o trgova kim društvima, krši naš društveni ugovor po kojem on mora to no odra ivati neke poslove i dati pravo na dostupnost in ormacijama, zaklju io je Varga, i zapitao se je li to “vandalizam”. (BMO)

SDP nema primjedbi na rad Vladimira Ivkovi a u Me imurje plinu

Šalamon: Da bi se nekoga smijenilo, treba dokazati da ne radi dobro Branko Šalamon, akove ki gradona elnik, koji u Skupštini društva zastupa najve i vlasni ki paket, oko 30 posto, odgovaraju i na to pitanje kazao je da ljude ne treba mijenjati zato što su druga ije politi ke opcije. Jedna je stvar postavljati ljude u Nadzorni odbor po strana koj pripadnosti, pri emu samo taj kriterij, bez da se razumije priroda posla firme u iji su nadzor postavljeni, nije dovoljna. Kazao je da je uo za te pri e o “zamjeni” ŽUC-a i Me imurje plina, ali da to smatra ne ijim politi kim željama. - O tome nisam ni s kim razgovarao, a sebe ipak smatram me u pet najja ih SDP-ovaca u Me imurju. Da bi se nekoga smijenilo, treba dokazati da ne radi dobro, a kriterij za postavljanje direktora je kvalitetno a ne strana ko rješenje. U tom slu aju i u SDP-u bi se našlo ljudi koji bi se mogli tako postaviti, ali ja tako ne u raditi i to nije rješenje. (BMO)

Me imurci se slažu da zaslužujemo ostati županija Anketa “Pod vurom”

Iz Vlade je ovih dana procurio prijedlog novoga teritorijalnog preustroja Republike Hrvatske. On predlaže da se sadašnjih dvadeset županija (plus Grad Zagreb) svede na svega njih

deset. Iako taj prijedlog još nije služben, ve se znaju i pojedini detalji. Tako bi osnovni kriterij za opstanak pojedinih županija, gradova i op ina bila njihova ekonomska snaga, to nije, Ivan Tušek, Novo Selo Rok Osobno smatram da bi naša županija trebala ostati županija i da ne smijemo dopustiti ukidanje. Sigurno smo bolja županija od nekih u Hrvatskoj i zato, ako bi došlo do ukidanja, trebalo bi prije neke druge županije ukinuti. Mi Me imurci vrijedni smo i marljivi, naša županija napreduje i stoga smatram da vrijedimo i da dalje moramo ostati županija.

Damira Maruši , akovec Naravno da nisam za to da se ukine Me imurska županija.

Koliko ujem, županija posluje pozitivno, tako da ne vidim razlog za ukidanje baš Me imurske županije. Ako nas, primjerice, ‘strpaju’ pod Varaždin, mislim da od napretka akovca ne e biti ništa. U toj situaciji Varaždin bi bio i dalje visoko, dok bi mi pali još niže.

Vesna Sabati , Nedeliš e - Mišljenja sam da Me imurska županija zaslužuje ostati županija i u svakom sam slu aju protiv ukidanja naše županije. Mislim da smo to zaslužili i da se ne smijemo dati. Sigurno smo me u boljim županijama u Hrvatskoj pa smatram da nikako ne smijemo dozvoliti da do e do toga.

sposobnost da samofinanciraju vlastite prihode. U obzir bi se uzimali i još neki kriteriji, poput povijesnih i prometnih.

Svi Me imurci slažu se da ne smijemo dopustiti da me u

ukinutim županija bude i naša.

Me imurska županija zaslužuje i vrijedi ostati županija, kazali su svi. Kao argumente navodili su našu marljivost i vrijednost te pozitivno poslovanje županije.

Tako er prevladava mišljenje da smo definitivno me u boljim županijama u Hrvatskoj, stoga, ukoliko do e do ukidanja, trebalo bi prije ukinuti neke druge županije.

Marija Mikolan, akovec - Nikako ne smijemo dopustiti da se naša županija ukine. To je jedino što nam je ostalo. Zaslužujemo ostati županija jer smo vrijedni, dobri, marljivi i pametni. Me u boljim smo županijama u Hrvatskoj, stoga, kada bi došlo do ukidanja, sigurno bi prije trebalo neke druge ukinuti.

Andreas Kocijan, Donji Zebanec - Naravno da smatram da zaslužujemo ostati županija.

Ako e ve ukidati županije, neka ukinu one koje nisu profitabilne, koje su u debelom minusu.

A našu Me imursku županiju trebalo bi ostaviti. Mislim da dobro napredujemo, imamo pametne i marljive ljude i bila bi velika šteta kad bi baš nas ukinuli.

Antun Mesarek, Mihovljan Mi bi trebali ostati samostalni, a prema potrebi politike mogli bi se i definitivno osamostaliti.

Mislim da zavrje ujemo ostati županija jer smo marljivi, vrijedni i nismo rastrošni. Kada bismo, primjerice, pripali Varaždinskoj županiji, mišljenja sam da bi nas to ko ilo u daljnjem razvoju. ( oto: Vrzan)

24. studenoga 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURSKIM KOMUNALNIM PODUZE IMA

Je li Me imurje plin slatkiš za kojim rastu zazubice HNS-u?

Ivkovi : Medijski napadi - izmišljotine bez pokri a Vladimir Ivkovi , direktor Me imurje plina, o napadima na sebe kaže sljede e: - Me imurje plin je danas uspješna, vode a plinska irma u Hrvatskoj, koja je na podru ju svoje županije osigurala da se 98 posto stanovnika može priklju iti na plin. Me u prvima u Hrvatskoj izborili smo koncesiju za distribuciju plina na 30 godina. Danas gradimo svoj poslovni prostor jer smo u zakupu, a naša je imovina razbacana na etiri lokacije. I zbog toga sam napadan, ali ja sam uvjeren kako je baš sada vrijeme za takve investicije, kada drugi ne žele ili ne mogu osigurati radove za pla e nezaposlenih gra evinara. Posebno bih pozvao i druge investitore da krenu u investicije jer samo dvije dizalice u akovcu ne mogu osigurati zaposlenost obitelji naših gra evinara.

Kod objekta Me imurje plina posebna bi prednost bila što se inanciranje bazira na prodaji ste enih nekretnina, pa

se ne e optere ivati potroša i plina. U životu sam prošao niz prilika da postanem tajkun. No, moj motiv su uvijek bili uspješni projekti za sve žitelje Me imurja. Da ne budem neskroman, za svoj doprinos uvijek sam tražio solidnu pla u. Zadnju solidnu pla u omogu io mi je i sadašnji župan Ivica Perho , koji je s Nadzornim odborom, na ijem je elu, prihvatio ugovor po kojem sam imao pla u oko 25.000 kn mjese no, kao i pravo na upotrebu službenog automobila 24 sata na dan. Pretpostavljam da su lanovi Nadzornog odbora tako ocijenili moj doprinos razvoju irme i željeli da je i dalje vodim. Da je ponu en lošiji ugovor, vjerojatno ga ne bih prihvatio. Nove okolnosti i kriza dovele su do potrebe smanjenja pla e i to smo sporazumno u inili.

Konstrukcija kako sam kroz pla u stekao nešto što mi ne pripada napisana je tako kao da sam nešto ukrao ili uzeo što mi ne pripada. U toj konstrukciji se ubija naslovnicama i naslovima, te izmišljenom informacijom kao ‘ima 35.000 kn – 40.000 kn pla e’ itd.

O ito je cilj dovesti u pitanje moj moral. Moja sva imovina je javno prikazana u imovinskoj kartici.

Doduše, dok je novine prepisuju, nitko ne prepiše da je dobar dio imovine, koja je stara kao ja, dio roditeljskog naslje a iz ugovora o doživotnom uzdržavanju.

Ste ena imovina vrijedi 50% od legalne i oporezivane pla e moje supruge i mene. Jasno je da iza

napada stoje dužnosnici Hrvatske narodne stranke, koji mi ne mogu oprostiti koaliranje s njihovim prijašnjim predsjednikom Josipom Posavcom. Njihov novi šef, dožupan Matija Posavec, ne krije to u svojim javnim izjavama.

S manirama tajkunskog sina koji može kupiti sve, od naslovnice u novinama do politi ke stranke (doduše, u drugom pokušaju), ponaša se kao pravi diktator.

Jedino u Me imurje plinu primam pla u Vladimir Ivkovi tako er poru uje Posavcu da se slaže s njim o stavljanju glava na kup i da je i nakon svega dovodio premijerku i ministre u Me imurje, što ga je Matija Posavec osobno molio da je dovede i na tome mu zahvaljivao. - Slažem se s Matijom Posavcom da sam pretjerao u funkcijama kojih je duplo više nego ih je Matija Posavec nabrojio, ali su vezane uz glavni posao.

U Hrvatskoj s podru ja plina obavljam barem 6 - 7 zna ajnih funkcija, ali one proizlaze iz obvezatnog posla, tako i u Županijskoj skupštini, jer se izvan Skupštine ne može biti lan odbora. Osim toga, imao još ponuda iz raznih udruga. Prihva am kritiku, sve što ne moram u napustiti, ali ne Me imurje plin, jer je to jedino mjesto gdje primam pla u. Osim 500 kuna primanja po sjednici u županiji, druga primanja nemam. Župan ima pravo poredati pla e, s time da se složi neka hijerarhija.

Moja je stvar ho e li mi tada to biti

Izgradnja nove zgrade bez optere ivanja potroša a - Marijan Varga kao zamjenik NO-a Me imurje plina, kao dugogodišnji lan Skupštine, ali i kao lan NO-a, zna sve odluke koje su se donosile u Me imurje plinu. Primjerice, zbog ega se nepotrebno u posljednje vrijeme diže medijska prašina, jest navodno sporna izgradnja novih prostora koja je ina e prošla kroz nekoliko godina nekoliko faza, kaže Ivkovi .

- Gradilište smo kupili od irme u ste aju za dva milijuna kuna, a prodajom pola gradilišta dobili smo etiri milijuna kuna, zna i svoje smo dobili besplatno i još sudjelujemo u inanciranju izgradnje. Istovremeno smo uspjeli uz pomo Grada akovca pretvoriti šest

hektara zemljišta iza groblja u gra evinsko zemljište, tako da je i plan bio da se cijeli objekt napravi bez optere ivanja potroša a plana uz pomo unov avanja tih nekretnina. Odluka o ulasku u gradnju bila je pred svim na elnicima na Skupštini, a ne samo pred Nadzornim odborom. Ukupna investicija je s 4.000 kvadrata svedena na 1.200 kvadrata, te je odlu eno da se ostatak zemljišta proda.

Proveden je javni natje aj. lanovi NO-a i nedavno su raspravljali bi li to bio dobar ili loš potez, dali su suglasnost na prodaju nekretnine, pri emu ni Varga nije bio protiv takve odluke, kazao je Ivkovi .

(BMO)

NATJE AJ za županijske pro elnike: Formira li se “me imurska vlada” ili...

Novi župan želi pro elnike od svog povjerenja

VLADIMIR IVKOVI odgovorio na optužbe elnika Hrvatske narodne stranke

Je li pla a Vladimira Ivkovi a, direktora Me imurje plina, samo povod kako bi se ga se smijenilo i napravila nova preraspodjela strana ke mo i u javnim komunalnim poduze ima, iji ukupni prihodi i investicijska mo višekratno prelaze županijski prora un?

U javnost je procurila vijest da HNS nudi zamjenu SDP-u, da Upravu ŽUC-a preuzme SDP, a da zauzvrat HNS dade svog direktora Me imurje plina.

Otvoreni zahtjev da odstupi s mjesta direktora Me imurje plina Vladimiru Ivkovi u uputio je s konferencije za novinare Matija Posavec, predsjednik županijskog HNS-a i zamjenik župana. No, pravo je pitanje što o tome misli SDP, jer Grad akovec u kojem je SDP na vlasti drži u svojim rukama vlasni ki paket od 30 posto. Ne treba zaboraviti da je predsjednik Nadzornog odbora Me imurje plina Ivica Perho , me imurski župan, koji se do sada u igre oko smjene direktora u Me imurje plinu nije oglasio, za razliku od svojeg zamjenika u Nadzornom odboru Marijana Varge, lana HNS-a. Pravo je pitanje bi li SDP, ako i HNS prisili Ivkovi a na uzmak, prepustio Me imurje plin HNS-u.

3

- Županijski pro elnici su postavljeni za vršitelje dužnosti, a sada je u tijeku natje aj u kojem su uvjeti za stare pro elnike skrojeni prema njihovoj mjeri, a na njima je da odlu e ho e li na provjeru kako bi obnovili mandat ili e se sa Županijom tužiti. Sadašnji župan spreman je i na tu opciju, te je u prora unu za 2010. godinu ve osigurao sredstva za otpremnine u iznosu od 500 tisu a kuna, kao i za naknade po mogu im sudskim sporovima

POSLJEDNJA Ivkovi eva tvrdnja

Žele me maknuti radi privatizacije Me imurje plina - Matija Posavec igra u cijeloj pri i aktivnu ulogu, dok je Marijanu Vargi ponu eno kao nagrada mjesto direktora - Meta ovih napada nisam ak ni ja osobno, kazao je Vladimir Ivkovi , nego Me imurje plin. U pozadini izjava Marijana Varge stoje pritisci da se privatizira Me imurje plin. Uspješnost i rejting Me imurje plina mogao bi na tržištu izazvati veliko zanimanje i zbog toga su akteri iz pozadine jako zainteresirani. Matija Posavec tu igra aktivnu ulogu, a Vargi je ponu eno za nagradu da bude direktor Me imurje plina i da provede njihov naum. Me utim, treba znati da se radi o objektima koji su gra eni i inancirani sredstvima gra ana. Vjerujem da takav postupak i takvu želju ne e dopustiti ni gradovi ni op ine kao vlasnici, a ni sami gra ani kao potroša i plina.

Otvara se energetsko tržište i manje je važno tko e se baviti trgovinom plinom, kad govorimo o dijelu koji se odnosi distribucijom. Najvrjedniji dio Me imurje plina je njezina plinovodna mreža - to su cijevi koje su sada u vlasništvu op ina i gradova i, po mom mišljenju, moraju ostati u vlasništvu op ina i gradova. Zato mislim da me se pokušava istjerati, da ta prepreka nestane i da se taj dio djelatnosti može privatizirati, kazao je Ivkovi pred zaklju enje ovog broja novina na posebno sazvanoj pressici. (BMO) interesantno ili ne e. Ipak je to stara stvar, da nova garnitura želi promijeniti postoje e ljude, a onda se pokušava prikazati da je nešto sporno, da bi pred kraj mandata shvatili složenost i odgovornost nekih poslova, zaklju io je razgovor Ivkovi .

(Božena Malekoci - Oleti , foto: Z. Vrzan)

Me imurska županija raspisala je natje aj za pro elnike koji uklju uje provjeru znanja i sposobnosti, što do sada nije bila praksa. Prethodna provjera znanja i sposobnosti obuhva a pisano testiranje i intervju onih kandidata koji ispunjavaju formalne uvjete iz natje aja. Za kandidate koji ne pristupe provjeri znanja smatra se da su povukli prijavu na natje aj. Procedura provjere znanja i sposobnosti sli na je onoj na prijemnom ispitu na fakultet, pa e kandidati imati osje aj da pišu prijemni ispit. Po dolasku na provjeru znanja od kandidata e se zatražiti predo enje odgovaraju e osobne iskaznice zbog utvr ivanja identiteta, bez ega ne mogu pristupiti prethodnoj provjeri.

Pro elni kih mjesta raspisanih natje ajem više je nego do sada, tako da mjesta ima i za stare i za nove pro elnike. Dobri poznavatelji prilika na Županiji iz uvjeta za pojedine pro elnike mogu vidjeti da su uvjeti tako skrojeni da nitko prema tim uvjetima nije unaprijed otpisan.

No, unato tome, na Županiji ne vlada zadovoljstvo zbog predstoje e procedure koja o ekuje one koji žele zadržati sadašnja mjesta.

Neki ve navodno imaju tužbe u ladici. Naime, i pro elnici, kao i svi zaposleni u Županiji, službenici su na radu na neodre eno vrijeme, što formalno pravno zna i da to mogu ostati do umirovljenja, osim ako ne u ine neki teški radni prekršaj.

Dakle, sa smjenom vlasti ne doga a se ono isto što se doga a na državnoj razini, da s premijerom (ili ak ranije) odlaze ministri, s kojima bi mogli usporediti pro elnike u županijskoj vlasti.

U Županiji novi župan naslje uje stare pro elnike. Ve ina sadašnjih pro elnika koje je zatekao župan Ivica Perho je iz mandata Josipa Posavca i njegova koalicijskog partnera HDZ-a.

Perho od svih tražio mandat na raspolaganje Na po etku mandata Ivica Perho od svih je njih zatražio mandat na raspolaganje.

- O ekivao sam da e dati svoje mandate na raspolaganje kao izraz povjerenja, no nitko osim direktora Me imurje nekretnina i Vjerana

Vrbanca, koji je zamjenjivao tajnicu Skupštine, to nije u inio. Tražio sam to, ne zbog toga da bi netko ostao bez položaja, ve zbog povjerenja.

Svatko želi raditi s ekipom u koju ima povjerenja. U me uvremenu je donesen organizacijski preustroj županije, sadašnji pro elnici postavljeni su za vršitelje dužnosti, a sada je i raspisan natje aj, pri emu su uvjeti za stare pro elnike skrojeni prema njihovoj mjeri.

Na njima je da odlu e ho e li na provjeru ili e se sa Županijom tužiti.

Sadašnji župan spreman je i na tu opciju. U prora unu za 2010. godinu osigurao je sredstva za možebitne otpremnine u iznosu od 500 tisu a kuna, ali i sredstva za naknade po sudskim sporovima.

Tri takva spora vuku se još iz mandata njegova prethodnika. Naime, kao i Perho , tako je i Josip Posavec želio svoju ekipu i sudario se s istim problemom, pro elnicima - službenicima na neodre eno.

Sve e to porezni obveznici platiti Ono što politika ne de inira zakonom pla aju porezni obveznici.

U praksi svi u lokalnu i regionalnu upravu dolaze temeljem politi ke podobnosti. Bilo da su tu došli prije trideset, dvadeset, deset ili etiri godine. Nove garniture vlasti, kadrove svojih prethodnika ili degradiraju ili sele u sjenu državnih ustanova, javnih poduze a ili sli no. No, dok je još to mogu e nakon dva ili tri izborna ciklusa, nakon dvadeset godina i pet ciklusa više se nema kamo stavljati takve kadrove, jer su sva mjesta popunjena.

Sadašnji župan odlu io je malo provjetriti Županiju od starih kadrova i uvesti one koji e njemu biti lojalni. E, sada je pitanje što e biti s njima nakon njega?

Politika nikada ne e mo i provesti natje aje koji bi bili imuni od politi ke lojalnosti, što je samo za dlaku dalje od politi ke podobnosti. Kad bi se pro elnici mijenjali kao ministri, i to unaprijed znali, taj rizik da posao traje na odre eni rok mogao bi se bolje platiti, kao kad menadžeri potpisuju ugovor na odre eni rok. Ovako je posao siguran, solidno pla en, otkazivanje ugovora o radu teško, a otpremnina zajam ena.

(Božena Malekoci - Oleti )

Kao na prijemnom za faks Kandidatima ebitipodijeljenapitanja za provjeru znanja iz pravnih i drugih izvora, navedenih kod svakoga pojedina nog radnog mjesta. Testiranje e se provoditi uz pomo stru njaka Zavoda za zapošljavanje.Svakikandidatmožemaksimalnodobiti 10 bodova, s time da e oni kandidati koji ostvare više od 50 posto od ukupnog broja bodova mo i pristupiti intervjuu. Pisano testiranje traje 60 minuta.

Na pisanom tes ranju nije dozvoljeno koris se literaturom i zabilješkama, napušta prostoriju, razgovara s ostalim kandidatima niti na bilo koji drugi na in reme koncentraciju kandidata, a mobitel je potrebno isklju i .

Kandida koji e mo i pristupi inter-

vjuu bit e o tome obaviješteni putem web stranica Me imurske županije – www. medjimurska-zupanija.hr. Kroz intervju s kandida ma utvr ivat e se snalažljivost, komunika vnost, krea vnost, profesionalni ciljevi i mo vacija za rad u Me imurskoj županiji. Rezulta intervjua boduju se od 1 do 10 bodova.

Nakon provedenog postupka, Povjerenstvo u sastavu An elko Horvat, Ma ja Posavec i Ana Siladi sastavit e izvješ e o provedenom postupku te utvrditi rang listu kandidata prema ukupnom broju ostvarenih bodova na pisanom tes ranju i intervjuu. Povjerenstvo potom dostavlja izvješ e županu Me imurske županije. (BMO)

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD u Me imurju

24. studenoga 2009.

Dvanaestero u utrci za predsjednika Državno izborno povjerenstvo prihva lo je kandidature dvanaest predsjedni kih kandidata, dok ih je sedam odbilo. Ujedno je istaknulo važnost provjere bira kih popisa.

Državno izborno povjerenstvo (DIP) izvijes lo je da je na lis dvanaest kandidata koji su udovo-

ljili uvje ma za izbor predsjednika Republike 27. prosinca ove godine, i to pet strana kih i sedam nezavisnih.

Kandida ije su kandidature pravovaljane jesu: Andrija Hebrang (HDZ), Ivo Josipovi (SDP), Vesna Pusi (HNS), Damir Kajin (IDS), Slavko

Vukši (Demokratska stranka slavonske ravnice - Slavonska ravnica), Milan Bandi (nezavisni), Nadan Vidoševi (nezavisni), Dragan Primorac (nezavisni), Josip Jur evi (nezavisni), Boris Mikši (nezavisni), Vesna Škare - Ožbolt (nezavisna) i Miroslav Tu man (nezavisni).

DIP je zaprimio ukupno 21 kandidaturu, od ega je 12 kandidatura pravovaljano i sudjelovat e u prvom krugu izbora, dva su odustala, a sedam kandidatura je odbijeno.

U etvrtak 19. studenoga zapo ela je i službena kampanja koja e potraja do izborne šutnje. (DZ)

DAN SJE ANJA na žrtve Vukovara, koji su herojski branili i branitelji iz Me imurja

Izaslanstvo Me imurske županije odalo po ast žrtvama Vukovara U povodu Dana sje anja na žrtve Vukovara 1991. godine, izaslanstvo Me imurske županije odazvalo se pozivu vukovarskog gradona elnika, te je u Vukovaru sudjelovalo na obilježavanju 18. studenoga 1991., dana koji svijet pamti kao “pad Grada heroja“.

U danu ispunjenom teškim emocijama i dramati nim sje anjima, izaslanstvo Me imurske županije, predvo eno županom Ivanom Perho om, odalo je ju er po ast vukovarskim žrtvama. Po prvi put, kao dio državnog protokola, u Danu sje anja na žrtvu Vukovara 1991. godine sudjelovale su sve hrvatske županije, te izaslanstva Zagreba i Dubrovnika kao vukovarskih gradova prijatelja.

Prije tri godine, u spomen na 31 poginulog i nestalog branitelja – pripadnika PU me imurske i PU varaždinske, Me imurska i Varaž-

dinska županija podignule su spomen - plo u na Trpinjskoj cesti.

I ove godine dvije su županije položile vijence na to obilježje, a svije e su zapalili i brojni branitelji i sudionici

ratnih doga anja, kao i lanovi obitelji poginulih i nestalih branitelja koji su tako er stigli iz akovca i Varaždina.

U ime Me imurske županije vijence su položili župan Ivan Perho , zamjenik ako-

ve kog gradona elnika Veselin Biševac, predsjednik Koordinacije udruga Domovinskog rata Josip Horvat i predsjednica Udruge obitelji zato enih i nestalih hrvatskih branitelja MŽ-a Danica Pongrac Krha .

Vukovaru i Vukovarcima još nisu zacijelile rane U srijedu 18. studenoga 2009. godine obilježen je pad hrvatskog Grada heroja Vukovara, hrvatske Guernice. U Me imurju je ovaj dan obilježen tek simboli nim paljenjem lampaša i svije a, a na državnoj razini mimohodom ulicama Vukovara do Spomen - groblja. Iz svega što se ulo i vidjelo, jasno je da Vukovaru i Vukovarcima 18 godina poslije nisu zacijelile rane.

Ne otvorene tjelesne rane, nego duhovne i duševne, za što najviše odgovornosti snose me unarodna zajednica i institucije Republike Hrvatske, od predsjednika, Vlade, do resornih ministarstava i jedinica lokalne samouprave.

Vukovar i njegovi branitelji, kao i žitelji nesrbi, koji su više mjeseci pružali otpor srbo etni kom agresoru i zloglasnoj JNA, nisu izdržali i 18. studenoga 1991. godine pali su u ruke okupatora.

Danas, 18 godina poslije, kao ni svih proteklih godina, iz naših sje anja nisu nestale slike uništenog i razorenog grada iz kojeg kolone prognanih Vukovaraca, onih koji su imali sre u da ne završe u srpskim logorima ili na Ov ari, sa zavežljajima i vre icama napuštaju grad i odlaze u neizvjesnost.

Isto tako mnoge zarobljene civile i branitelje srbo etnici i voj-

Donacija Inner Wheel kluba u iznosu od 16 tisu a kuna

Ne koristite Crveni križ za pražnjenje svojih ormara Gradsko društvo Crvenog križa akovec moli gra ane da ne ostavljaju rabljenu odje u pred vratima njihova poslovnog prostora, jer gotovo nakon svakog vikenda djelatnici Crvenog križa na stepenicama pred ulaznim vratima nalaze razbacanu hrpu rabljene odje e, koja nakon toga više nije za drugo nego za baciti u kontejner. Gra ani odje u ostavljaju u najboljoj namjeri, ali, zbog na ina kako je ostavljaju, takva roba više ne nalazi put do potrebitih, jer razbacanu po stepenicama nitko ne želi, a esto do u i životinje koje tu izvrše nuždu, pa je treba baciti, a to Crvenom križu donosi troškove.

Gra ani i nakon akcije “Solidarnost na djelu” zovu i pitaju mogu li donijeti rabljenu odje u, koju trenutno Gradsko društvo Crvenog križa nije u mogu nosti prihvatiti, jer je u akciji prikupljeno dosta odje e, koju treba podijeliti potrebitima, ali u dogovoru s gra anima može se utvrditi naknadni termin za donošenje potrebne odje e. No, ima ljudi koji je samo donesu, ostave pred vratima i misle da su u inili dobro djelo – riješili se viška odje e iz svog ormara, ali, na žalost, nisu nikome pomogli, kazala je Nada Špoljari , ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa akovec. (BMO)

lanice Inner Wheel kluba akovec prošli su tjedan uru ile nov ana sredstva predstavnicama Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova, namijenjena opremanju prostora nove ustanove, Sigurne ku e. Donacija u iznosu od 16 tisu a kuna rezultat je akcije koju su lanice Kluba provele u sklopu proslave 10. godišnjice rada.

“Sigurna ku a” je projekt o kojem se u Me imurskoj županiji govori ve dugih osam godina, kaže Roberta Barat, predsjednica Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova. - Mogu sa zadovoljstvom ustvrditi da su se u ovoj 2009. godini odradili svi poslovi koji su bili na nositeljima, a to su Me imurska županija i Udruga SOS, koje su odradile sve radnje vezane uz samo ure enje objekta, uz svu dokumentaciju koja je potrebna da bi takva ustanova radila i u ovom trenutku svi su papiri u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, koje mora dati uporabnu dozvolu. Mi o ekujemo da e se

lanice Inner Wheel kluba nov ana sredstva uru ile su predstavnicama Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova

to dogoditi svaki dan, a ono što nam je posebno važno jest da je to u ovom 11. mjesecu kada se 25. studenoga obilježava Me unarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Moram napomenuti da Sigurna ku a u Me imurskoj županiji nije sigurna ku a samo za žene kao

žrtve nasilja, ve e zbrinjavati žrtva obiteljskog nasilja uop e, naglašava Roberta Barat, i dodaje da Sigurna ku a za sada može primiti sedam korisnika, me utim, vrlo brzo ta se brojka može popeti i do dvadeset osoba. (hz)

nici nasilno su ugurali u autobuse i odvodili ih u logore u Srbiji.

Od grada koji je bio ponos Hrvatske i svojih gra ana ostao je samo skelet iji su stanovnici postali žrtve najve ega etni kog iš enja u Europi nakon II. svjetskog rata.

Razulareni srbo etnici i takozvana JNA u Vukovaru su ubili 1.264 osobe, me u kojima je bilo i djece, te ranili preko 1.500 ljudi. U srpske logore odvedeno je više od 7.000 hrvatskih branitelja i ranjenika, a 22.000 ih je prognano. Na popisu nestalih još je 350 osoba s podru ja Vukovara.

Za zlo ine nad Vukovarom i Vukovarcima odgovarao je tek manji broj okupatorskih vojnika i “starješina”, što je sol na još nezacijeljenu vukovarsku ranu i sramota za me unarodnu zajednicu. Vukovar je pod hrvatsku vlast vra en mirnom reintegracijom 15. sije nja 1998. godine Obljetnica borbe, stradanja i pada Vukovara u svima nama mora probuditi poštovanje prema svim njegovim žiteljima nesrbima i braniteljima koji su brane i svoj grad i dom (o)branili i cijelu Hrvatsku. Do danas se u Vukovar vratilo oko 60 posto prognanih stanovnika. (S. Mesari )

Romi nezainteresirani za besplatnu edukaciju!?

Zbog slabog odaziva i nezainteresiranos korisnika, te zbog neodgovornog ponašanja suradnika, Autonomni centar akovec odlu io je prekinuti provedbu projekta za Rome te je zatvoren Romski informacijski centar u Murskom Središ u.

Upravni odbor Autonomnog centra odlu io je šest ra unala koja se nalaze u prostorijama u Murskom Središ u pokloniti Osnovnoj školi Mursko Središ e koju poha a dosta djece romske nacionalne manjine s podru ja kojeg je Centar bio i namijenjen. Ukidanjem projekta i zatvaranjem Informacijskog centra me imurskim Romima nisu zatvoreni drugi budu i projek . U AC-u is u kako, unato injenici što su svi eduka vni programi bili besplatni i ciljano usmjereni na pomo korisnicima i rješavanju klju nih problema, iden ciranih kod pripreme projekta, kao što su nezaposlenost, slaba obrazovanost, nedemokra nost i kršenje dje jih prava, Romi nisu iskazali interes za suradnju.

To je najvidljivije što je na radionice dolazilo 3 do 7 korisnika, a mnogi koji su obe ali nisu došli ni se ispri ali za nedolazak.

Autonomni centar je u projekte i edukaciju uložio vlas ta sredstva, a puno su uložili i Me imurska županija, Ured Svjetske banke u Hrvatskoj i drugi, što Romi nisu iskoris li ni prepoznali. Sve je ovo Upravni odbor Autonomnog centra navelo na zaklju ak kako je bolje ne radi ako oni kojima su projekti i prostorija s opremom namijenjeni iste ne žele koris . (S. Mesari )

24. studenoga 2009.

NA ELNICI op ina i gradova pokazali velik interes za javno izlaganje regionalnog parka Mura - Drava

Za zaštitu, ali uz korekciju granica - U roku dok traje javna rasprava svi nezadovoljni trebaju dati primjedbe u pisanom obliku Javnom izlaganju plana obuhvata Regionalnog parka Mura - Drava u Me imurskoj županiji u utorak 17. studenoga odazvao se velik broj na elnika me imurskih op ina, koji su u konstruktivnom izlaganju postavili vrlo zanimljive dileme vezane uz zaštitu krajolika uz Muru i Dravu.

Zoran Šiki , državni tajnik u Ministarstvu kulture, kazao je ono što je na elnike i najviše zanimalo, da su modi ikacije granica regionalnog parka mogu e.

- Vi koji tu živite najbolje možete ocijeniti je li podru je zaštite dobro odre eno ili ne, tako da su korekcije mogu e. Što je druga ije za one koji žive uz regionalni park. Druga ije je to da stranci nekretnine u podru ju zašti enoga regionalnog parka prirode ne e mo i kupovati (na svoje ime, ali mnogi tome dosko e osnivanjem tvrtki). Država e imati pravo prvokupa, uz odre eni rok za kupnju na ponudu za prodaju. Uz to, za aktivnosti u tom podru ju bit e potrebna prethodna suglasnost je li u budu u aktivnost ugra ena

zaštita okoliša. Ali to i nije nešto posebno što ve ne obuhva a potrebna studija utjecaja na okoliš kada su u pitanju gradnje pojedinih vrsta gospodarskih objekata. Zoran Šiki apelirao je na nazo ne da daju svoje primjedbe u pisanom obliku, i to u roku dok traje javna rasprava, kako bi se mogle ugraditi u plan.

Sto posto u Kotoribi je previše Zoran Radmani iz op ine Kotoriba kazao je da je ta op ina izuzev samog naselja 100 posto pod zaštitom. - Desetak godina bavimo se pitanjem zašti enog krajolika upravo zbog tog postotka op ine pod zaštitom, kazao je Radmani . - A kako se stvari doga aju po inerciji nakon donošenja zašti enog krajolika kao podloge za zaštitu, na koji se potom naslanjaju, i regionalnog parka, pa nacionalne ekološke mreže, slijedi Natura 2000. Bojimo se da e nam ne regionalni park ve Natura 2000 sigurno ograni iti razvoj. Zbog toga smo u op ini mišljenja da nema po-

Nepostoje e poplavne šume pod zaštitu, a kvalitetnije na udaru golfera Tomislav Nikoli , predsjednik šumoposjednika Me imurja, pitao je po kojoj de niciji prostor Drave može biti zašti en regionalnim parkom, s obzirom na to da u prostoru predvi enom regionalnim parkom ne postoji ni jedna poplavna šuma. Kazao je da poplavne šume u Me imurju više ne postoje, a otkako su regulirane kanalima i akumulacijskim jezerima. - Prevelik je nega vni utjecaj akumulacijskih jezera bio na njih. Prostor uz Dravu proglasit e regionalnim parkom, a sve ostale šumske prostore u Me-

imurju, koji su kvalitetniji od ovih, izložit e utjecaju golferskih lobija.

Sramotni zakon u golfu donesen u Saboru, legalizira otu ivanje privatnog vlasništva, ako je parcela manja od 27 ha po cijeni koju odredi golfer, stoga je mogu e da se i kod nas jave inves tori zainteresirani za to. Šume uz Dravu proglasit e regionalnim parkom, a sve ostale šumske prostore koji su kvalitetniji od ovih prostora izložit e utjecaju takvih lobija, kazao je na javnom izlaganju Tomislav Nikoli . (BMO)

trebe za 100-postotnom zaštitom van naselja, jer je u Kotoribi provedena komasacija i biološka raznolikost na velikom dijelu op ine više ne postoji. Slažemo se sa zaštitom, ali unutar inundacije rijeke Mure, nema potrebe za zaštitom 500 hektara zemljišta pod monokulturom, kazao je Radmani , traže i da se ta primjedba uvaži kako to ne bi otišlo predaleko i da negdje na nekoj to ki zbog Europe ne do e do ograni enja u širenju naselja, prometnica i nekih drugih infrastrukturnih zahvata.

Zna i li tradicijska proizvodnja ograni avanje nasada vo njaka Dejan Hunjadi, na elnik op ine Sveta Marija, koja je tako er u velikom obimu, od 80 posto, obuhva ena zaštitom, tako er je kazao da nisu protiv zaštite, ali ih brine to što se granica zaštite naslanja na granicu naselja. - Postoje razli ita tuma enja, što e zna iti zadržavanje tradicijske proizvodnje s aspekta poljoprivrede, ho e li to zna iti nedopuštanje podizanje nasada vo njaka, jer to nije tradicionalna proizvodnja.

To otvara mogu nost da nas kasnije netko blokira, jer znamo da u EU ne sjede dobri Samaritanci ve lobiji, me u kojima i mo ni poljoprivredni lobi koji bi mogao utjecati na ograni avanje površina pod nasadima. Kao i Radmani u svom izlaganju, tako je i Hunjadi u svom tražio da se predlaga i u odre ivanju granica konzultiraju s op inama. Javni uvid u dokumente traje do 9. prosinca, pa svi koji misle da mogu doprinijeti javnoj raspravi mogu dobiti uvid u dokumente na Županiji i dati pisane primjedbe.

(Božena Malekoci - Oleti )

Decentralizirajte nas ili “dobrodošo, precedni e”... “... dovest eš u našu avliju suživot i demokratiju”. Upravo na ovu naslovnu pjesmu iz poznatog ilma “Gori vatra” nalikuju hodo aš enja predsjedni kih kandidata ovih dana u Me imurje. Demokraciju u Me imurju imamo ve dugo, a pri tome ne mislim na parlamentarni igrokaz, ve pravu demokraciju, onu inancijsku.

Njezino su utjelovljenje brojni samodoprinosi kojima se Me imurje izgra ivalo. O suživotu bi se moglo govoriti ako netko iz Hrvatske uspije riješiti problem u me imurskim školama kao što je pribislavska, da pokažu kako o suživotu imaju pojma. Suživot se, naime, ne name e iz centra, nego se stvara tamo gdje se živi. Otuda mu i naziv. Što zaista hrvatski predsjedni ki kandidati donose Me imurju?! Ne znamo. Nismo uli.

Upoznati se s našim problemima?

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

emu, pa imaju dosta svojih. Treba li nam opet ne iji mandat da shvatimo kako nam ne mogu pomo i?

Na žalost, jedino si sami možemo pomo i. Ali, ima tu jedna kvaka, a zove se državni prora un ili inancije. Centraliziran je u Zagrebu. Zato je “decentralizacija” jedina arobna rije koju želim uti iz usta kandidata ili kandidatkinje da dobije moj glas. Hrvatska u zbilji ima samo jedan jedini ozbiljan problem, a to je inancijska centraliziranost.

U Zagrebu se sjatilo sve, i dobro i loše, i “razvija” Hrvatsku po vlastitom naho enju, “brinu i” o jednakomjernom razvoju. Dvadeset godina gledamo tu centraliziranu “jednakomjernost”. Nije nam to prvi put. Zbog takve “jednakomjernosti” raspala se bivša Jugoslavija, a mi opet kao vje iti ponavlja i rezignirano usvajamo isto gradivo.

Hrvatska je predivna jer je raznolika, ali upravo zbog te razno-

likosti ne može se jednakomjerno razvijati. Što to to no zajedni ko imamo s Dalmatincima, Istrijanima, Slavoncima ...? Zar nas je zaista briga za rije ki Škver, osim kad nemilice troši novac iz prora una?

Hrvatska se jedino može uspješno razvijati ako joj se dozvoli da se razvija u skladu sa svojom razli itoš u. Ne, nije to bilo mogu e za vrijeme rata ili pora a i gra enja osnovne infrastrukture, ali davno je prošlo to vrijeme, jer vrijeme danas zbog globalizacije neusporedivo brže leti.

Svaka regija ili županija mnogo e brže napredovati ako bude prisiljena na vlastitu inicijativu i svoje ljude, a ne da najbolji ljudi s hrvatske “periferije”, koja po inje im iskora ite iz Zagreba, kao siro i i ekaju kruh pred vratima Velikog Sabora. A što niste politi ki umješni pa da vu ete politi ke veze prikva ene na prora unski kazan da

5

PREDSJEDNIK REPUBLIKE Stjepan Mesi boravio u gornjem Me imurju

Dobro poznata pri a: Pohvalio Me imurce i uspjehe op ina - Ja mogu samo estitati Me imurcima na njihovoj radišnosti i uspjesima op ina u kojima danas boravim. Vjerujte, nigdje nisam naišao na tako lijepo ure ene oku nice i okoliš kao ovdje, rekao je predsjednik Mesi na primanju kod obitelji Mezga na Balogu Hrvatski predsjednik Stjepan Mesi prošli je utorak boravio u Me imurju, a ve i dio dana proveo je na podru jima op ina Selnica i Sveti Martin na Muri.

U Selnici je prvo posjetio sjedište op ine gdje su ga pozdravili i potom o stanju i rezultatima op ine, kao i o planovima, upoznali op inski na elnik An elko Kova i i predsjednik Op inskog vije a Ivan Mezga.

Mesi se s pratnjom provozao novoasfaltiranom cestom u koju je uloženo oko 650 tisu a kuna, od Belog pila preko brijega Balog do imanja obitelji op inskog predsjednika Ivana Mezge, gdje je izrekao pohvale na ra un op inskog elništva i žitelja, te kušao mlado vino i me imurske delicije.

U poslijepodnevnim satima Mesi je posjetio op inu Sveti Martin na Muri, gdje je razgledao proizvodne pogone u Gospodarskoj zoni. I ovdje Mesi nije štedio komplimente, rekavši kako Me imurje i Me imurci drugima u Hrvatskoj mogu služiti za primjer kada su u pitanju radišnost, poduzetnost i gostoljubivost.

(Stjepan Mesari , foto: Z.Vrzan)

- Na elni e, estitam, imate lijepu op inu i vrijedne ljude, rekao je Mesi na elniku Kova i u

Ogroman potencijal u turizmu - Op ina Selnica je svojim prostornim planom ozna ila smjernice u razvoju turizma, i to kroz korištenje, odnosno ponudu seoskih gospodarstava i vikend ku a - naselja. Ogroman je potencijal dvjesto vikend ku a i površine oko njih. Zbog

razvoja turizma, ali i ukupnog razvoja gospodarstva, op ina je krenula u katastarsku izmjeru na 1.970 hektara površine, što e stajati 6 milijuna kuna, izvijestio je predsjednika Mesi a An elko Kova i , op inski na elnik. (sm)

Jednog dana i Vinska cesta

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

ga prelijete na svoju stranu? Pa upravo se tako razvilo leglo lijepe naše korupcije, tim vezama koje su se koristile na ime “razvoja i dobrobiti Hrvatske”, a vezama se iz prora una zalijevalo vlastite interese.

Decentralizacija, samo tu rije želim. Dogodi li se, tada bih mogao završiti parafraziranjem rije i iz “pesme” na po etku: “...

Nad akovcom zora svi e, ljubav naša vje na bi e ...”

PREDSJEDNI KI kandidat Milan Bandi u srijedu dolazi u Me imurje

Cjelodnevni posjet završava Ki inim koncertom u akovcu Milan Bandi , predsjedni ki kandidat, u srijedu 25. studenoga posjetit e akovec, Prelog, Donji Kraljevec, Mursko Središ e, op inu Sveti Martin na Muri, Nedeliš e i akovec, gdje e turneja po Me imurju završiti koncertom Ki e Slabinca na Trgu Republike u akovcu, izvijestila je novinare na konferenciji Dijana Posavec, voditeljica Bandi eva izbornog stožera za Me imursku i Varaždinsku županiju.

Milan Bandi dolazak u Me imurje zapo inje u akovcu od 9 do 11 sati, a gra ani e s njim mo i kontaktirati na sajmu. Posjetit e crkvu Sv. Nikole i Franjeva ki samostan, zapaliti svije u me imurskim braniteljima ispred spomen - zida u akovcu, posjetiti Dom za starije i nemo ne osobe.

U Prelogu e boraviti od 11.45 do 13 sati. Gra ani e kavicu s njim mo i popiti u Rossi, a posjetit e

tvrtku Komet i Švenda Tarman Chemie. U Donjem Kraljevcu, gdje e biti od 13.30 sati, posjetit e Tehnix, ru ati u hotelu Kralj, i u slu aju lijepog vremena pogledati trening na spidvej stazi. U Mursko Središ e dolazi oko 16 sati, gdje e ga do ekati gradona elnik Dobrani , a posjetit e i tvrtku Sobo an interijeri. Oko 16.30 dolazi u Toplice Sveti Martin gdje e ga uz na elnika op ine Franju Makovca do ekati i Rudolf Radikovi , direktor Toplica Sveti Martin.

Vinskom cestom Bandi e se provesti do vinskog podruma Dvanajš ak, te do 19 sati sti i u Nedeliš e u dvoranu Aton, upoznati gimnasti are Filipa Udea i Tijanu Tkal ec, te održati press konferenciju. Turneju po Me imurju završava uz koncert Ki e i najboljih hrvatskih tamburaša, koji po inje na Trgu Republike u akovcu u 20 sati. (BMO)

6

Gospodarstvo

Tehnixu zlatna medalja u Rumunjskoj Tvrtka Tehnix iz D. Kraljevca dobila je još jedno zna ajno me unarodno priznanje. Na me unarodnom sajmu inovacija, novih tehnologija i proizvoda pod nazivom “Inventika 2009” održanom u Bukureštu, a na kojem je predstavljeno 300 inovacija iz 12 europskih zemalja, me imurska tvrtka Tehnix osvojila je zlatnu medalju za sustav za zbrinjavanje i reciklažu komunalnog otpada.

P r e d s je d n i k Upr ave kompanije uro Horvat tim

povodom još jednom je naglasio kako Tehnix svojim tehnološkim rješenjima, paletom proizvoda, kao i funkcionalnom, te vizualnom kvalitetom drži priklju ak sa svjetskim tvrtkama koje se bave proizvodnjom opreme za ekološko zbrinjavanje otpada, a u nekim segmentima je i lider na tržištu što je potvr eno nedavno i nakon posjeta Entsorga-Enteco sajma u Kolnu.

(DZ)

EKONOMSKI BREVIJAR

Tehnike za poticanje inovacija Krizno vrijeme poti e na druga ije razmišljanje i traženje skrivenih rezervi, novih i druga ijih rješenja, a sve to usmjerava na inovacije. Osnova su za inovacije nove ideje i, što je više ideja, to je ve a mogu nost inoviranja. Ovdje treba vjerovati da e iz kvantitete proiza i i kvaliteta. Stalna potraga za novim idejama dat e poticaj da se one stvaraju, predstavljaju i razvijaju. Inovacije su proces, i ne nastaju uvijek spontano, obi no traže vrijeme i novac, a esto su i rizi ne. No, ipak su vrijedne truda, rada, ulaganja i zalaganja. Inovacija dolazi previše rijetko da bi se isplatilo ekati na nju – zato je puno važnije poticati, pa ak i provocirati - kreativno i inovativno razmišljanje. Uvedite pravilo: Ideje, prijedlozi i inovacije uvijek su dobrodošle! Priro eno nam je da, dok sve naizgled funkcionira, ne poduzimamo promjene, ve ekamo na neki poticaj ili šok!? A inovacija se sastoji od 1% inspiracije i 99% rada! Zato, krenimo ... Prije svega, potrebno je pravilno izabrati koji e se problemi rješavati („Dobro shva en problem napola je riješen“. Eduard Balladur) Npr. inovacija i ušteda boje i papira za tiskanje nekoj internetskoj tvrtki ne e donijeti zna ajne uštede, ali zamislite u inak takve inovacije u tiskari ili fotokopiraonici ...

Naravno, važno je i otkrivanje osoba s inovativnim razmišljanjem i potencijalom za rješavanje problema, me utim, svakome treba pružiti priliku. Pritom se ne koriste osorne naredbe i prazne fraze, ve suptilno inzistiranje na kreativnosti, prilago avanje kreativnim pojedincima i interaktivnom djelovanju. („Najja i pritisak na svijetu obi no je prijateljsko tapšanje“. Lester Pearson) Nužno je poticati male i velike ideje i inovacije, jer inovacija koja donosi deset kuna naizgled nije posebno zna ajna, ali je vrijedna truda kao zametak neke nove i bolje ideje i inovacije.

Za poticanje inovativnosti razvijene su i razli ite tehnike.

Naj eš e se spominje, a rijetko pravilno koristi „brainstorming“ (preveden kao „oluja mozgova“, iako je to nije re i „oluja ideja“). Radi se o spon-

tanom iznošenju ideja, razmišljanja i asocijacija na zadanu temu. Cilj „oluje ideja“ je da se u kratko vrijeme stvori što više najrazli itijih ideja. Me utim, na uobi ajenoj „oluji ideja“ aktivno sudjeluje 20-30% okupljenih, dok su ostali samo pasivni promatra i. Baš kao i u mnogo emu drugome... Zato, evo još nekih na ina na koje se može potaknuti razmišljanje o inovativnom rješavanju problema.

Bilježenje zamisli (Brainwritting) 6-3-5 je zapravo postupak u kojem 6 ljudi zapisuje po 3 ideje u 5 minuta.

Nakon toga zabilješke kruže me u sudionicima radi daljnje razrade. Ovo je zapravo kreativni postupak koji izbjegava potencijalne nedostatke „oluje ideja“ (nejednako sudjelovanje, usmeno vo enje i izražavanje ideja).

Edisonov princip je tehnika koju je razvio Jens-Uwe Meyer na osnovi na ina rada T.A. Edisona, ovjeka s više od 1000 patenata. Najkra e re eno, radi se o vješto formuliranom pragmati nom i jednostavnom na inu rada koji se sastoji od 6 dijelova: raspoznavanja prilika, napuštanja uvriježenog na ina razmišljanja, traženja inspiracije, stvaranja napetosti, ure ivanja i optimiranja prijedloga te maksimiranja koristi.

World cafe je jednostavna metodologija za održavanje konverzacije kojom grupe poboljšavaju ideje i prijedloge te otkrivaju nove poglede na pitanja ili probleme.

Metoda Walt Disney funkcionira na osnovi striktne podjele uloga ( sanjar-vizionar, realist, kriti ar i neutralni savjetnik ) pri emu se problem i ideja razmatraju s raznih aspekata, ali tako da se ne zaboravi mogu nost provo enja ideje – njena izvodljivost.

Ta metoda je evoluirala u „Six Thinking Hats“ – Šest šešira za razmišljanje. Ima toga još, i odaberete li bilo koju metodu, ne ete pogriješiti, jer im po nete, sami ete otkriti što je najpodesnije...

Na Wikipediji piše ... tvrtke koje ne inoviraju, stagniraju, a stagnacija je uvod u odumiranje ...

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. studenoga 2009.

ODRŽAN MESAP JESEN 09. - niz noviteta na sajmu ponudili doma i proizvo a i

Najviše novina u podru ju energije Ovogodišnji specijalizirani sajam “MESAP JESEN 09.”, koji je održan prošli vikend, subotu i nedjelju u Nedeliš u, mogao bi biti prekretnica kako za posjetitelje, tako i za gospodarstvo kraja, po prvi se put vidi da se gospodarstvo ubrzano razvija te nudi nove proizvode. U podru ju prehrane ti se pomaci manje vide, osim ponude vina, prerade vo nih sokova klasi ne prehrane, novost je priredila Udruga proizvo a a merkantilnog krumpira iz Belice koja je izložila batatu, a Agrome imurje svoju bogatu paletu vina.

No, u podru ju komunalne i ekološke opreme ima znatnih novosti. Tako je tvrtka “Tehnix” izložila svoje vozilo za sakupljanje otpada te druge novitete, a zna se da proizvodi i pokretnu samodostatnu energetski nezavisnu ku u.

Novitete predstavili: Me imurje plin, Centrometal, Polet...

No, najviše je novosti u podru ju energije. Tvrtka “Me imurje plin” izložila je opremu za hla enje plinom, a uskoro e i proizvodnja elektri ne energije plinom postati dostupna zbog druga ijeg tretmana kad je rije o dozvolama. Tvrtka “Cetrometal” Macinec izložila je sustav pe i na pelete i na piljevinu ili strogotinu, uz ve poznate kolektore za grijanje vode na sunce. ini se da se obnovljivi izvori energije, odnosno biomasa vra aju na mala vrata.

Jedan od najve ih iskoraka u proizvodnji napravila je pak tvrtka “Polet” iz Preloga, i to kao prva u Hrvatskoj. Prije kra eg vremena zapo ela je proizvodnja prozora s trostrukim staklima za takozvane pasivne ku e koje troše vrlo malo energije. Prava vrijednost ovogodišnjeg jesenskog MESAP-a bila su i brojna predava-

Otvorenje sajma pratili su brojni gosti nja o energiji i modernoj gradnji, stru ni skupovi održavali su se na tri mjesta istodobno.

Zašto dva sajma na par kilometara u isto vrijeme?

Na sajmu je u dva dana sudjelovao 51 izlaga , a direktor sajma Marjan Novak uz ostalo je rekao da je usprkos kriznim vremenima na sajmu okupljena

reprezentativna grupa izlaga a iz više podru ja, te posebno naglasio da je poja ana suradnja sa susjednim županijama, što e se još razvijati. Tako er e se više dogovarati, kako se ne bi doga alo ono što se dogodilo ove godine, Varaždin je naprosto tjedan dana prije uletio sa svojim sajmom obnovljivih izvora energije. Kad to gleda netko iz Europe, to mu jedino može biti smiješno, injenica

kako su dva sajma s istom tematikom udaljena deset kilometara, pa i to zahtijeva me užupanijsko dogovaranje.

Na elnik op ine Nedeliš e Mladen Horvat nazna io je da op ina Nedeliš e kao jedan od osniva a daje punu podršku sajmu, te prati svaki pa i najmanji pomak na bolje. Trenutno je najve i problem zaobilaznica Nedeliš a koja bi de initivno spojila sajam s akovcom i rotorom u blizini. U ime Ministarstva gospodarstva ravnatelj uprave za energetiku Branimir Hora ek naglasio je da obnovljivi izvori energije postaju sve važniji te estitao na dobro organiziranom sajmu, dok je predstavnik Ministarstva poljoprivrede naglasio zna aj poljoprivredne proizvodnje za naš kraj i za zemlju u cjelini.

Otvaraju i sajam, župan Ivica Perho posebno je naglasio da je tema štednje energije izuzetno zna ajna, ali i to da treba proširiti suradnju sajma kako na susjedne županije i sjevernu Hrvatsku te na i što više veza i poveznica, tako i na sve op ine i gradove Me imurja. Naime, dvorana MESAP-a nudi se kao idealno mjesto za mnoge gospodarske skupove, pa je treba više koristiti od strane op ina i gradova, rekao je Perho , uz napomenu da je pet ili šest sajmova godišnje premalo. Na sajmu je sudjelovalo i više udruga žena, uz ostalo, Udruga žena Nedeliš a, koja je ponudila doma a jela, te Udruga iz Belice, koja je ponudila jela od krumpira.

(J. Šimunko)

Smanjit e se papirologija za solarne i druge centrale

Branimir Hora ek, ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva: - Predložit emo niz pojednostavljenih rješenja kad je rije o dozvolama, kako bi potaknuli razvoj obnovljivih izvora energije

Ravnatelj uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva Branimir Hora ek, koji je na sajmu govorio i o energetskoj strategiji Hrvatske, najavio je niz mjera, koje bi trebale pojednostaviti sadašnje lutanje za papirima kad je rije dozvolama za gradnju malih solarnih i drugih centrala. On je uz ostalo rekao: - Najduže za šest mjeseci Ministarstvo gospodar-

stva i Uprava za energetiku predložit e bitno smanjenje propisanih procedura za postavljanje malih centrala za proizvodnju energije, sad za to trebaju dozvole kao za atomsku centralu. Tako er e predložiti tipska rješenja za solarne centrale za krovišta ku a, za koje e trebati bitno manje dozvola i papira te e biti dostupnije svim zainteresiranim proizvo a ima energije.

POGLED ODOZDO

Oslobodite nas svojih žrtava Nakon što je Milan Bandi lansirao svoju uvenu krilaticu o tome da e raditi kao konj za Hrvatsku, to se toliko svidjelo ostalim politi arima da bi si najradije pregrizli jezik što se sami toga prije njega toga nisu sjetili. No, zato sada u raznim varijantama slušamo i od drugih o tome koliko oni izgaraju za nas gra ane.

Primjerice, Matija Posavec je tako kazao na zadnjoj pressici da on radi 15 sati za dobrobit žitelja Me imurja, no nije on jedini koji izgara za naše dobro. No, kao gra anin za iju dobrobit politi ari izgaraju, pitam se kamo odlazi ta toplina koju oni stvaraju izgaraju i za nas. Ne osje am da stiže do mojih radijatora sada za zimskih dana, kad bi mi i te kako dobro došla. Naprotiv, kako

okre em termostat na više, tako vura otkucava ve i iznos na mom ra unu, od ega mi je samo vru e u nov aniku.

Toplinu oko srca ne osje am ni zbog pove anja standarda.

Kao i ve ina gra ana, zbog pove ane nelikvidnosti, gospodarske nesigurnosti nema tu neke topline koju bi gra ani mogli osje ati. Nema ni optimizma koji obi no donosi nadolaze i prosinac, najradosniji mjesec u godini. Zbog toga, dragi naši politi ari, oslobodite nas svojih žrtava i nemojte nam još i tu krivnju svaljivati na naša le a, jer mi to od vas nismo tražili. Postoji šaljiva uzre ica da kad doktori štrajkaju pada smrtnost pacijenata, pa ako povu emo paralelu s tom uzre icom s radom politi ara, možda bi bilo

bolje da i naši politi ari malo štrajkaju. Možda bi to bilo i te kako u interesu gra ana.

Možda da za po etak ukinu brojne odbore. Poznato je, kad ne znaš kako bi riješio neku stvar, osnuješ odbor.

Odbori su udesna stvar uz iju se pomo stvara dojam aktivizma i prezaposlenosti, jer politi ari sudjeluju u radu nebrojeno puno odbora. Imaju li ti odbori za rad svojih lanova predvi enu i naknadu, može se na tezgarenju u odborima i ponešto zaraditi.

A kad se zbroje troškovi svih mogu ih odbora u državi, to je povelika svota.

Dakle, oslobode li nas politi ari svoga preteškog rada samo u svim tim silnim odborima, mnogo manje novca e trebati za politi ki hladni

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

pogon, a mnogo više ostajati u džepovima gra ana.

I, vidi uda, politi ari e se mo i odmoriti od izgaranja za dobrobit gra ana. Možda e tada imati više vremena da doista vide kako izgleda svijet oko njih. Kako žive obi ni ljudi i što njima zapravo treba. A gra anima e više novca ostajati u džepu. Bit e to nova prilika za po etak divnog prijateljstva gra ana i politike.

24. studenoga 2009.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

POTROŠA KA košarica etvero lane obitelji

Pla a za 1.300 kuna kra a od troškova Prosje na košarica za mjesec listopad iznosi 6.599,90 kn, što je za 0,06 posto manje nego u rujnu, prema izra unu Hrvatskoga nezavisnog sindikata.

Udio hrane u košarici iznosi 39,8 posto, kao i prethodnih jedanaest mjeseci, dok je tri mjeseca prije toga iznosio 39,9 posto, u svibnju, lipnju i srpnju 39,8 posto, u ožujku i travnju 39,7 posto, a u sije nju i velja i 39,9 posto.

Prosje na neto pla a za mjesec kolovoz, ispla ena u rujnu prema Državnom zavodu za statistiku, iznosila je 5.267 kn, a prethodni mjesec 5.308 kn.

Prosje na neto pla a pokriva 79,8 posto prosje ne košarice za etvero lanu obitelj u RH, što je za 0,58 posto manje nego prethodni mjesec.

Uklju e li se troškovi koje imaju podstanari za iznajmljivanje stana, a koji nisu uklju eni u košaricu, košarica bi iznosila 8.405,82 kuna, a pokrivenost prosje nom neto pla om bila bi 62,66 posto.

Ukoliko uklju imo i potroša -

ku košaricu iz Slavonskog Broda, prosje na bi neto pla a pokrivala 80,17 posto prosje ne košarice za etvero lanu obitelj u RH. Prosje na mirovina ispla ena u listopadu za rujan prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iznosila je 2.172,48, a prethodni mjesec 2.172,68 kuna. Mirovinu do 2.000 kuna prima 50,4 posto umirovljenika.

Košarica za doma instvo s dvoje umirovljenika u Zagrebu iznosi 3.558,54 kune, što je za 0,04 posto manje nego u rujnu.

Kako je zapo ela nova akademska godina, obitelji s djecom studentske dobi imaju pove ane troškove.

Obitelji s djecom studentima uz to u listopadu su imali troškove upisa od 250 kuna, troškove smještaja od 1.000 kuna mjese no, prehrane od 360 kuna mjese no, fotokopiranje od 500 kuna na godinu, udžbenike u vrijednosti 1.500 kuna na godinu.

Ukoliko studenti pla aju školarinu, to pove ava trošak studija za 5.000 kuna, koji se uglavnom može pla ati u više

Pokazatelji naše zaduženosti U prosjeku svaka obitelj u Hrvatskoj duguje 98.560,33 kune. A svaki zaposleni zadužen je za 15,4 pla e. Cijena skromnoga stana od 50 metara etvornih stoji 634.200 kune Prosje an radnik za stan te veli ine treba raditi

10,03 godine, pod uvjetom da cijelu pla u daje za stan. Mjese no s cijelom prosje nom pla om radnik može kupiti 0,42 etvorna metra stana, ako prosje na cijena etvornog metra stana stoji 12.684 kune. (BMO)

obroka ili u dva ve a, jedan odmah, a drugi po etkom ljetnog semestra.

Poslovne su banke i u ovom segmentu iznjedrile posebne proizvode, a rije je o posebnim studentskim kreditima u iznosima i do 150.000 kuna i rokovima otplate do sedam godina, a tu su i kartice teku eg ra una, dozvoljeni minusi po teku im ra unima, dok se postdiplomantima nude i kreditne kartice. Po ek može iznositi od jedne do tri godine.

Mnoga hrvatska visoka u ilišta idu u smjeru komercijalizacije putem uvo enja tržišnih elemenata, tj. školarine, pa je tako prema podacima Instituta za razvoj obrazovanja izme u 1991. i 2004. broj studenata koji sami (su) inanciraju svoj studij porastao za 814 posto u odnosu na 1991. godinu. U istom se razdoblju ukupan broj studenata u sustavu pove ao za 82 posto. Vidljivo je stoga kako je pristup visokim u ilištima ograni en onima koji ne posjeduju zna ajnije inancijske resurse.

(BMO)

REDEA

Tri natje aja za sredstva IPA fonda Raspisivanje najavljenih natje aja za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru etvrte komponente programa IPA bliži se kraju. Tako je Hrvatski zavod za zapošljavnje u posljednjih mjesec dana objavio ak 3 natje aja.

Rije je o sljede im natje ajima: “Uspostava podrške u socijalnom uklju ivanju i zapošljavanju socijalno ugroženih i marginaliziranih skupina”, “Poticanje intenzivnijeg uklju ivanja osoba s invaliditetom na tržište rada” te “Mladi na tržištu rada”.

Zapošljavanje socijalno ugroženih, marginaliziranih I invalida Poveznica izme u prva dva natje aja je njihova orijentiranost na skupine koje su u socijalnom smislu najranjivije te su zbog toga izložene riziku socijalne isklju enosti. Upravo zbog toga naglasak je stavljen na podizanje razine zapošljivosti ovih skupina i na stvaranje preduvjeta za njihov lakši pristup tržištu rada. Ciljne skupine natje aja “Uspostava podrške u socijalnom uklju ivanju i zapošljavanju socijalno ugroženih i marginaliziranih skupina” su osobe s invaliditetom, izbjeglice i prognanici, pripadnici nacionalnih manjina, starije nezaposlene osobe, besku nici, ovisnici o drogama, žrtve obiteljskog nasilja ili bivši zatvorenici. Pripadnici ovih skupina nerijetko imaju nisku razinu obrazovanja te gotovo nikakve profesionalne vještine, ali i nedovoljnu motiviranost za traženje posla i njegovo zadržavanje.

Zbog svih tih razloga oni su izloženi velikom broju akumuliranih problema, što rezultira otežanim pristupom tržištu rada i socijalnim isklju ivanjem. Projektni prijedlozi koji su prihvatljivi za su inaciranje po ovom natje aju moraju biti usmjereni na pove anje motivacije ciljnih skupina za sudjelovanje na tržištu rada, na poticanje sudjelovanja u aktivnostima lokalnih zajednica, na pove anje zapošljivosti i osvještavanje javnosti o antidiskriminacijskim mjerama na radnom mjestu. Najniži i najviši iznos bespovratnih sredstava po projektu kre e se od do 60 000 i 120 000 EUR, a sam prijavitelj mora osigurati 15% od ukupnog iznosa projekta iz vlastitih sredstava.

Nositelji projekta mogu biti nevladine organizacije, nepro itne organizacije, javne ustanove, privatne ustanove, privatna poduze a, lokalne i regionalne vlasti te lokalne i regionalne razvojne agencije. Natje aj “Poticanje intenzivnijeg uklju ivanja osoba s invaliditetom na tržište rada” isklju ivo je namijenjen dugotrajno nezaposlenim osobama s invaliditetom, neaktivnim osobama s invaliditetom, ali i zaposlenim osobama s invaliditetom. Visina inancijskih sredstava koja se može ostvariti kre e se izme u 70.000 i 120.000 EUR, a sve se aktivnosti, kao i kod prvog natje aja, moraju provesti u rok ne duljem od 12 mjeseci. Poticat e se projekti koji su usmjereni na razvoj i pružanje obrazovanja, provo enje treninga i programa radne prakse prilago enih posebnim potrebama osoba s inva-

liditetom i projekti s ciljem podizanja svijesti o mogu nostima i prednostima zapošljavanja osoba s invaliditetom. Prihvatljivi prijavitelji su: poduze a/ustanove koje pružaju specijalizirane rehabilitacijske usluge, psiho-socijalne usluge, usluge razvoja ljudskih potencijala, usluge orijentirane na tržište rada, udruge poslodavaca i komore, sindikati, lokalne i regionalne vlasti, regionalne i lokalne razvojne agencije, nevladine i me unarodne organizacije.

Krajnji rok za podnošenje projektnih prijedloga za prvi natje aj je 18. sije nja 2010., dok je za drugi natje aj rok nešto duži, odnosno, 2. ožujka 2010.

Zapošljavanje mladih Iako je Hrvatskoj udio mladih u nezaposlenosti u stalnom opadanju (14,4% u 2002. godini na 12,3 % u 2005. godini) više napora trebamo uložiti u razvoj programa koji e potaknuti zapošljavanje mlade populacije. Na to upu uje podatak o stopi nezaposlenosti mladih koja je, unato pozitivnim pomacima u posljednjih nekoliko godina još uvijek znatno ve a od prosjeka EU. Jedan od glavnih uzroka visoke stope nezaposlenosti mladih je neuskla enost izme u programa formalnog obrazovanja i potreba tržišta rada. Odgovor na ovaj problem mogu ponuditi oni koji odlu e kandidirati projektne prijedloge na natje aj “Mladi na tržištu rada”. Prihvatljivi su projekti koji podržavaju razvoj održivog partnerstva izmenu javnih, privatnih i organizacija civilnog društva s ciljem razvoja

rješenja za rad s nezaposlenim mladima, projekti s ciljem razvoja i provedbe prilago enog programa obrazovanja i treninga s ciljem pove anja radnog iskustva osoba koje prvi puta traže posao te nezaposlenih mladih s ograni enim radnim iskustvom kao i projekti pove anja zapošljivosti kroz ja anje motivacije i savjetovanja nezaposlenih mladih osoba. Planirano trajanje projekta ne smije prelaziti više od 12 mjeseci, a najniži i najviši iznos bespovratnih sredstava kre e se od 70 000 do 140 000 EUR. Natje aj je otvoren do 08. ožujka 2010.

Odjel za inanciranje i ugovaranje projekata Europske Unije (CES DFC) pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje provedbeno je tijelo za spomenuta 3 natje aja pa se detaljne upute za prijavitelje sa svim relevantnim informacijama nalaze se na internetskim stranicama HZZ-a.

Važno je napomenuti kako CES DFC organizira i informativne radionice za potencijalne korisnike bespovratnih sredstava koje se održavaju u nekoliko gradova. Prvi krug radionica za natje aj “Uspostava podrške u socijalnom uklju ivanju i zapošljavanju socijalno ugroženih i marginaliziranih skupina” ve je održan, a radionice za ostala dva natje aja održat e se u Zagrebu 9. prosinca 2009. u prostorijama MINGORP-a. Prijave za sudjelovanje na radionicama su obavezne i moraju biti poslane najkasnije do 2. prosinca 2009. Detaljne upute za prijavu nalaze se na http:// www.hzz.hr/dfc/.

7

PODUZE E “LEŠKO” iz Vratišinca na sajmu u Hannoveru

Spremni smo za europska tržišta - Spremni smo za ‘EU scenu’, kaže Mirko Leško Najve i kon nentalni sajam poljoprivredne mehanizacije godinama se održava u njema kom gradu Hannoveru, a prošli tjedan održano je njegovo ovogodišnje izdanje.

Po prvi put sajam su posje li elni ljudi i vlasnici tvrtke “Leško” iz Vra šinca, direktor Marko Leško i glavni voditelj tehni kog dijela proizvodnje Mirko Leško.

Poduze e nije izlagalo ni prodavalo svoje proizvode, nego su bra a Leško na sajmu željela upozna novos iz oblas kojom se bave, vidje gdje bi moglo bi njihovo mjesto u silnoj konkurenciji me u 3.200 izlaga a i uspostavi kontakte me u proizvo a ima te posebno me u trgovcima (dilerima) poljoprivrednom opremom i mehanizacijom.

- Nas najviše zanimaju prskalice koje su naš glavni proizvod, te smo taj dio sajma najviše upoznali.

Kada je u pitanju kvaliteta proizvoda, ustvrdili smo kako naši proizvodi bez problema mogu na europska tržišta, odnosno konkurira proizvo a ima iz srednje i isto ne Europe, zadovoljno naglašava Mirko Leško, koji ima vizije što i kako ponudi europskom a posebice hrvatskom tržištu.

Cijena i kvaliteta naši su aduti Poduze e “Leško” zapošljava tridesetak djelatnika koji proizvode nošene traktorske prskalice kapaciteta od 200 do 1.200 litara, vu ene traktorske prskalice kapaciteta od 2.000 do 3.000 litara, nošene amor zere za vo arstvo i vinogradarstvo, te druge alate i naprave.

- Vode im tvrtkama ne možemo konkurira jer jednostavno ne proizvodimo prskalice velikih dimenzija, odnosno raspona krila.

No, kvalitetom i cijenom možemo konkurira i ozbiljno se spremamo za izlazak na ‘EU scenu’. Moramo uves odre ene inovacije i još poraditi na poboljšanju proizvoda, te pove a gabaride na raspon od 20 do 35 metara i onda problema ne e bi . Imamo punu podršku talijanskih tvrtki, od kojih uzimamo kompjutorsku opremu za prskalice i ponosno mogu re i kako je ‘malom Lešku i Vra šincu’ Italija zemlja partner, zadovoljan i pun realnog op mizma govori Mirko Leško, dodaju i kako polako i sigurno prodiru me u vode e hrvatske ratare koji imaju površine do 200 hektara. (Stjepan Mesari )

8

Crna kronika

UKRATKO

Guruu maznuli 41 tisu u kuna subotnje zarade AKOVEC * + ; < ; = ># >

Q X< Y = > = [ # # >

># Y#

#

; > > >

'

=

+ "

> <

= # # \# #

>

< Y #

] ^

^ > #

_

X< Q #

< Y

#

&

` = ># Y# ; <

; = > >

< < ># > " [

>

' ^

Y ;

; > " [ < >

>

^

[ "

= # Y " > > ; q

>

; > >

{ Y

; <

| > Y >>} X<

; >

&

" ~ ; >#

> # ; [ # < ; = # Â =

"

Mladi iz DrĹžimurca krao u PiĹĄkorovcu PIĹ KOROVEC = Â [

> Y

' = [ # < Â { "

#

# 'Â&#x201A;

'Â&#x192;

~ [ "

&

Y Y

> = [

q q

# ; # > [

' '

~ ; >#

Y

; # < ; #

 = < > { "

Policajci naĹĄli upalja e za bombu PRELOG * ~ > " # > {Y "

; [>

~ >

> = " Â&#x201E; ; [>

; >#

<

Y Y Â&#x2020;=_ ~ [>

< Y ; "

`; ># # ; < ; > " #

> {Y < ; ;> < #

< [ ~ > " # ; =

`; >#

Y [

" # $

&' &&&

POLICIJA UHITILA mladog Roma iz Sitnica koji je u dva mjeseca po inio dva razbojstva

Lovcu ukradena puĹĄka DONJA DUBRAVA = Â&#x2021; " < Â #

 Y ^

&Â&#x2C6; ^

# >#

# ; # ; > " #

# =

> ; [

{># Y>#

" #

|" < } >

& Â&#x2C6; Â&#x2030; " ^

# #

> <

; [

# ; [

< ># Y > ;

< # [

>

 # #  Y

> #^ {

~` #^ =

< Y ># { >

Â&#x2021; " #

<Y

; > #

; [ ; ; [ # <

Â&#x201E;

{# ;

; > " # ; =

# ; ; { ; # >

~ [ #

~ > ] = < ; # ;

Y ; # =

; ; < ; >#

Â&#x2021; " # [ < <

Â&#x192; Â&#x192;

Policija uhvatila trojicu 22-godiĹĄnjaka koji su krali po Me imurju PRIBISLAVEC = ~ > " # # = [ > > Y

# " = [ # < ~ Y = > "

>

< [ >

< # > < =

> q #

; >

[ =

< " Y |Â&#x160; { Â&#x2039; }

< Â&#x2020; ># ^ < <

|Â&#x2018; }

Â&#x2019; " ^ ; < >#=

Y# |Â&#x160; {

; > < }

" ^ < " Y |Â&#x160; {

Â&#x2039; }

Â&#x2020; ># ^ < <

># Y# |~ " }

Â&#x2020; > # Â&#x201C; Y " ^ ; < >#

Y# |Â }

X " ^

Y

< ; ;># > "

Y |Â&#x160; { Â&#x2039; }

Â&#x2020; ># ^

|] " }

Â&#x2020; > # Â&#x201C; Y " ^

|] }

X " ^

|~ " }

Â&#x2020; > # Â&#x201C; = Y "

|Â Y }

~ > "

~ ># #

< >

|~ = " }

Â&#x2020; > # Â&#x201C; Y " ~ ; = ># > # ; [ # <

; # Â =

"

Djelatnici mjenja nice u akovcu prijetio piĹĄtoljem, nare uju i: â&#x20AC;&#x153;Daj pare!â&#x20AC;? ~ > " # # > &= [= # <

># Â&#x201C; = " # # ; <Y # [

Â&#x201D; > ~ # [

#

# #

#

Â&#x192;Â&#x192;

< ; # # ;> =

; [ ># # > "

" ;" # >

[

"

 # " # ^

Y '

#

^ ; [ # < = [ <Y # [

# # "

|Â&#x2022; < }

> " q Â&#x2020; Â&#x2013;

"

= `[ #

# # "

; > " ;

; = < < ^ < ; [ >#

;

; ^ < = Y Â&#x2DC;Â # ; Â&#x161;Â&#x203A; >

[ ^ >

; Y > ; Y =

+ >

#

Y # ^

Y Y #

< [ =

; Y # > ^

< ^ >

> ; Y < [

+ [ # [ "

; { # >

<Y # ;

> = >

#

; # [

; < >

# ^ ; >

<

> Â&#x2DC;~># ^

;># ^ ; Â&#x161;Â&#x203A; q

#

# <># > ; #

< >

>

> ; ; # ^

#

> > "

] #

Y ^ ; Y# # Â&#x201E;

# #

# ;

#

> <

^ # =

< ># #

; < #

Y +

[

{ # > +

{ [ ; ; ]

> < >

; # ^ = >

# #

# >

> ^

[ # > ; <

< #

> ^

; >

# Y & = = [ # # > " # # "

+ > # \ # > #

#" # # " " # > # # =

Y " >#

{

= Â > #

Y < [ ^ <Y # Y

Y <

; >

" + Â&#x203A;

^

{ ; [ ^

# {

" # ^ > [

+ > # ] {

# ; > [

; ;# > ;

# # # #

# [ ; ^

[

# ^ > # #

> >

; # >#

;

# # "

= + #

# ^

Y

# >

; [ Â&#x201C;

U SELU JUGOVO POLJE kod Virovitice poginuo Damir Ĺ kvorc (25) iz VratiĹĄinca

Kamionom se prevrnuo u kanal i na mjestu poginuo  Â&#x2019; "^ Â&#x192;= [ #

> < \ [ " ^ ;

#

Y '

'' Â&#x192;

#

# Â&#x153; ~ ># # \ = " Â # Y < > =

# # < <

|Â&#x; " q ; } <

Q # ] ># " = X< ; "

 Y ; Y> {

Â&#x201C; >

;

; ; >

; =

Â&#x201D; # >

># ^

; # >

< = # < #

; > "

;

>^ ;

# < |

} Â&#x2022; Â&#x201D; > "^

; #

{ = # " Â

> Â&#x153; ~ >#

;

#

=

Â&#x2020; ; ;

;

<

^

; [>

# Y { # > =

# ; <

;

; > " # ^

<

# Y > ; q # >

<

Y > =

" ~ > " # #

< >

; <Y ; >

Y < ¥ ¢

ÂŁ

[ # ; > " #

Y < [= >

<Y # ^

#

<

> = { ; ^ ; ; # Y

+ > # Â&#x160; <Y # # > [ > Y

#

#

< < ; #

; { # # Â&#x; = ; #

\ { =

# > [ >

>

< { #

# #

Â&#x2C6;

^

> # ># #

; ; ^ < # # > =

~`

] = > Q ÂĄÂ Â&#x2020; " ÂŁ

Automobilom naletio na biciklistkinju NEDELIĹ E = Â&#x;

Â&#x2C6;&

< + > [ [ #

<> #

#

# = Y >

= " # >

'= [ # <

< Â&#x201C; "

#

# > "

> " Â&#x2022; Â&#x160;

+ > [

# ; [

> #

; " ^

#

>

< " Y " > Â&#x;

# <Y

# Y > "

#

> # Y ; = [

~ <

Y

; # < ; #

Od posljedica nesre e preminuo 28-godiĹĄnjak DUNJKOVEC/TOTOVEC = Â&#x201C;

# > < Y =

Y > " ; > " # # < # = [

#

;

=

; Â&#x2C6;= [ #

< Â # " # # '

=

q " ^ ; ># #

Y < >

< ] _ _=¤q^ <Y = ; > Y < >

"

< Y [ # >

<># ; ; { Y = ># Y " #

#

<

[

<># # # > < Y

; #

24. studenoga 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ETVRT STOLJE A HITNE MEDICINSKE POMO I AKOVEC

Ako spašavanje jednog života zna i spasiti svijet, oni su spasili itave galaksije U utorak 17. studenoga u Toplicama Sveti Martin pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Stjepana Mesi a i uz njegovu nazo nost na sve anosti obilježena je 25. obljetnica rada Hitne medicinske pomo i akovec. - Potrebe za takvim na inom pružanja zdravstvene skrbi prepoznate su mnogo ranije, ali od 1984. godine kada je završena izgradnja prostora Hitne medicinske pomo i kre e razdoblje njezine afirmacije, kazala je na sve anosti u Toplicama Sveti Martin primarijus Nevenka Kr mar, dr. med, specijalistica op e medicine.

Brzina intervencije jedan je od zna ajnih karakteristika suvremene medicine te otuda i važnost hitne medicinske pomo i. Na licu mjesta životno ugrožen bolesnik prima sve ono što mu je potrebno i što mu suvremena medicina može pružiti prije dolaska u bolnicu.

Veliku pozornost posve ivali smo tome da zaštita preko hitne medicinske pomo i bude kontinuirana i da se stanovništvu omogu i trajna dostupnost i zdravstvena sigurnost.

U proteklih 25 godina rada Hitna medicinska pomo samo je u

Želja ambulantnom rada pregledala 751.567 bolesnika, a u ku nim posjetama 121.504 bolesnika.

Nevenka Kr mar je s ponosom istaknula da se 2005. godine naša Hitna medicinska pomo me u prvima u Hrvatskoj 2005. godine uklju ila u projekt Hrvatskoga kardiološkog društva zbrinjavanja bolesnika s akutnim koronarnim sindromom zajedno s kardiolozima Županijske bolnice akovec. Do toga je došlo na-

kon opsežnih priprema koje su uklju ivale edukaciju lije nika i medicinskog osoblja, ali i nabavu potrebnih vozila, aparature, te telemedicinskog povezivanja s klini kim bolni kim centrima u Zagrebu. Posebno je izdvojila izuzetno kvalitetnu suradnju sa zavodom za bolesti srca u KBCu Dubrava i njezinog rukovoditelja pro . dr. Miju Bergovca.

U tom lancu spašavanja ljudskih života do danas je uspješno spašeno 290 osoba

Kroz hitnu prošlo 180 lije nika Hitna medicinska pomo je takva djelatnost u kojoj se nikada svi zaposleni ne e mo i okupiti u isto vrijeme na istom mjestu, pa bila to i tako važna obljetnica. Uvijek e jedan dio trebati biti u službi gra ana i njihova zdravlja. U radnom vremenu tih lije nika, medicinskih sestara, medicinskih tehni ara i voza a ne postoji oštra granica, ali postoji entuzijazam. Generacije lije nika, njih 180, prošle su svoj pro esional-

ni put kroz hitnu i udarile temelje suvremenoj hitnoj medicinskoj pomo i.

Konstanta od osnivanja rukovode eg tima je Dragica Koleni , glavna sestra Doma zdravlja i Hitne medicinske pomo i, koja od osnutka prepoznaje važnost edukacije i organizacije. Osmislila je i organizirala velik broj stru nih skupova i predavanja te aktivno sudjelovala u edukaciji pu anstva.

(BMO)

Dragica Koleni , glavna sestra Doma zdravlja i Hitne, u njoj je od njezina osnutka

Zašto uvijek baš ja...

Nekako sam bila uvjerena da e me ova gripa zaobi i. Iako ne znam zašto sam to mislila, pa ipak me u posljednje tri godine strefila prehlada/gripa barem jednom. Ali mislila sam da sam na sigurnom kad mi je sestra oboljela i preboljela, a onda nakon nje i budu i šogor, a kod mene nije bilo ni traga simptomima.

U biti, jedino emu sam se nadala da e me “viša sila“ poštedjeti sve dok ne pro e koncert u Be u na koji se ve tjednima spremam. Ali, naravno, svemir kad sam ja

u pitanju uvijek ima dobar smisao za humor. Tako sam ja s temperaturom zakurila doslovce pol sata prije polaska, ali onda stvarno više nije bilo ostajanja kod ku e.

Mene bolesti u pravilu pogode kad je najnezgodnije ili kad to najmanje želim (vjerojatno je i drugima esto to tako). Primjerice, kad sam jedva jedvice svoje ekipe A i B, koje me usobno ne komuniciraju baš previše, uspjela organizirati da svi zajedno odemo u Ljubljanu za do ek Nove godine. Oni su otišli, a ja sam ostala doma s tem-

peraturom od 39 stupnjeva i depresijom.

Ovaj put sam svejedno otišla, ali nije mi bilo lako. Sve je po elo šmrcanjem, pa kihanjem, nastavilo se kašljanjem, a onda mi je nos eksplodirao.

No, dobro, nije baš eksplodirao, još uvijek mi je na licu i izgleda više - manje isto k’o i prije, samo malo crveniji. Ali nešto je definitivno pokušavalo pobje i iz njega ovih dana ...

Mrzim prehlade i gripe. Mislim, znam da to nitko ne voli ... ali stvarno ... ja ih mrzim. To curenje iz nosa i kašljucanje, grlobolja. Ma uuuj ... I tako sam ovih dana na vitaminima – što u obliku hrane, što u obliku cedevite, što u obliku šume ih

Dugo neostvarena želja, hitna medicinska pomo u Prelogu i Murskom Središ u, i dalje je ostala želja i nada koja se prenosi iz godine u godinu.

- vrsto smo uvjereni da plan koji predstavlja osnovu razvoja zdravstva u Hrvatskoj i nosi u sebi koncept razvoja hitne medicinske pomo i ne e zaobi i našu županiju i da emo posti i dugo zacrtani cilj da mrežu hitne medicinske pomo i približimo i našim gradovima Prelogu i Murskom Središ u, kazala je prim. Nevenka Kr mar.

oboljelih od akutne sr ane bolesti. Taj model kao primjer zajedništva razli itih zdravstvenih ustanova u zbrinjavanju bolesnika bio je akceptiran pregovorima i provjerom sposobnosti i mogu nosti zdravstvenih ustanova u lanstvo NATO saveza, pri emu je ocijenjen ocjenom izvrstan.

U kratkom prigodnom programu na sve anosti obilježavanja 25 godina rada Hitne medicinske pomo i akovec sudjelovali su mala violinistica Ana Labazan Brajša i Žiga sa svojim svircima.

(BMO)

tableta. Znate one koje tvrde da imaju otprilike 2000 posto RDA vrijednosti svakog vitamina poznatog ljudskoj vrsti.

One koje ubacite u ašu vode i gledate u njih kako “kr kaju“ sve dok ne shvatite da vjerojatno imate i pametnijeg posla.

Možda.

I sve dok se nadate kako ete to brzo preboljeti, onda se dogodi – ono. Kompletna blokada nazalnih putova (pa si ovjek poželi minijaturni od epljiva kao za odvode, da bi se odštopali sinusi) ... To mi je najgore. Ne mo’š naprijed ni natrag, ako razumijete što ho u re i. Tu se onda svašta izmišlja, pa uvijek prije ili kasnije u pri u uleti nekakva mast od

9

Odlazak nacionalnih medijskih ku a iz akovca i Me imurja Gotovo neprimjetno, a da to nitko nije zapazio, prvih dana studenoga ove godine ugasilo se službeno dopisništvo Ve ernjeg lista u akovcu koje je pokrivalo Me imurje u zadnjih 25 godina. Koliko se ulo, oprema je iz akove kog dopisništva jednostavno odvezena, navodno u - Mostar.

Odluku o gašenju regionalnih dopisništava donijelo je novo poslovodstvo lista, koje je o ito ocijenilo da troškove treba rezati upravo na tome. Na taj je na in odustao i zadnji dnevnik kad je rije o ozbiljnom broju regionalnih stranica, davno prije sa sli nom je tezom o smanjenju troškova pao i list “Vjesnik”.

Dnevnici kao “Jutarnji list” od po etka ni ne pomišljaju imati regionalne stranice.

Nije nam namjera da in ukidanja regionalnih stranica proglasimo negativnim, a ni da dajemo ocjenu. Zapravo, urednici regionalnih listova u Me imurskoj županiji vjerojatno e samo potiho zapljeskati odluci vodstva nacionalnog dnevnika iz Zagreba, koje se o ito povelo za zaradom. Isto tako, nipošto nam nije namjera omalovažiti rad dobrih novinara Ve ernjeg lista u Me imurskoj županiji poput Ivice Betija i drugih, njima e samo biti teže, no sna i e se po diktatu uredništva.

Sigurno je samo to da e ubudu e glavni naslovi iz naše regije biti u potpunosti po diktatu itanosti, a ne po važnosti doga aja za sam kraj. No, zbog toga novinari ne e biti ništa manje novinari, jednostavno, napravljen je pomak prema zabavnosti sadržaja. To tako er nije negativna injenica jer pretpostavlja da su regionalni doga aji ve pokriveni zbog razvoja i broja medija.

Najteže pak je u cijeloj toj pri i o gašenju dopisništva novinaru Ivici Žiškovi u, bivšem še u i osniva u dopisništva Ve ernjeg lista, koji je nominalno u mirovini, no stvarno i dalje radi kao novinar. Ne samo zato što je stvaranje dopisništva bila ve-

mentola (tigrova mast ili kako je ve tko zove).

S time pak imam uvijek posebno lijepa iskustva. Uvijek kad se namažem (ili prije nego odem oprati ruke ili ih ne odem oprati jer ve ležim u krevetu i mislim si da u mirovati) to mi udo nekako završi u o ima, pa jau u i (koliko prehla eno grlo dopušta) jurim do prvog lavaboa isprati ih. Ne znam, možda imam neki “tigrova mast sindrom“. Na kutiji bi rukovanje tom maš u trebalo izri ito zabraniti nespretnim ljudima, ljudima koji bezveze lama u rukama i koji brzo zaboravljaju. Ja bi upala u sve tri kategorije ...

Ali sad sam dobro. Skoro sam se potpuno oporavila. Nos

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

oma zahtjevno i što se veselio svakom komadu namještaja ili opreme i ne samo zbog toga što je odgojio cijelu plejadu mladih novinara i novinarki koji su pokrivali cijelo Me imurje ve i iz jednog drugog razloga. Nitko više, pa ni on, više nikada ne e mo i izre i glasovitu sintagmu: ega nema u novinama, to se nije dogodilo.

Ina e, od nacionalnih medijskih ku a vrlo brzo se o ekuje odlazak i dopisništva HTV-a iz akovca u Varaždin.

Tako niti jedna nacionalna medijska ku a više ne e u Me imurju i akovcu imati svoje dopisništvo, što zasigurno može dovesti do daljnje “izolacije” našeg kraja u hrvatskim okvirima, a vijest ili reportaža iz Me imurja mo i e dobiti kvalitetniji prostor u nacionalnim medijima samo u slu aju neke senzacije ili neke nemile situacije vezane uz crnu kroniku, što je nažalost i do sad esto bio slu aj.

Gdje su u svemu tome regionalni mediji? Oni bi zapravo mogli najbolje pro i, jer e kao u neka druga vremena od prije pedesetak godina samo iz drugog razloga ponovno imati svojevrsni oligopol na regionalne vijesti, koje nacionalni dnevnici više ne trebaju.

No, to je samo privid, stradat e ponajprije zbog svoje brojnosti, demokracija je skupa igra ka. Ako i oni ne podlegnu iskušenjima pa po nu oponašati nacionalne dnevnike.

Regionalni mediji zapravo su dovedeni u poziciju obrane novinarstva, biti zadnji bastion novinarske struke, što god to zna ilo.

Piše : Maja Novosel maja@mnovine.hr

je u kol’ko – tol’koj unkciji, a i ovo sam škilje i uspjela natipkati. Jedva ekam idu u prehladu ...

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PAMET koja se, na žalost, dovoljno ne koristi stanuje i dalje u Me imurju

Me imurski inovatori osvojili pet medalja - Osvojena su tri zlata, tri srebra i tri bronce. Tako je Aleksandar Stefanovi za tinkturu za vanjsku uporabu osvojio srebro, Antun Barat za klepa kose broncu, Kazimir Barat za kombinirani kuhinjski set za za ine, stalkom za role i nosa em kuhinjskih potrepština tako er broncu Na najve em hrvatskom sajmu inovacija i novih tehnologija, s me unarodnim sudjelovanjem, INOVA 2009., koji se ove godine održao u Zagrebu pod pokroviteljstvom gradona elnika Grada Zagreba Milana Bandi a od 11. do 15. studenoga ove godine, naši me imurski inovatori Udruge inovatora INOMA akovec osvojili su ponovno veliki broj medalja i priznanja.

Na velikom prostoru od 50 kvadrata predstavljeno je 19 inovacija 16 naših inovatora.

Uz zna ajan interes posjetitelja i poslovnih ljudi, mnoge inovacije našle su i svoje interesente za poslovnu suradnju, a može se re i da je to jedan od najve ih dometa takvih izložbi gdje investitori traže inovacije i inovatore.

Osvojena su tri zlata, tri srebra i tri bronce. Tako je Aleksandar Stefanovi za tinkturu za vanjsku uporabu osvojio srebro, Antun Barat za klepa kose broncu, Kazimir Barat za kombinirani kuhinjski set za za ine, stalkom za role i nosa em kuhinjskih potrepština tako er broncu.

gumenog granulata recikliranih autoguma osvojio nagrada rumunjskog foruma za inovacije, a Vatroslav Matulina je za kišobran s ugra enim signalnim ure ajima osvojio broncu. uro Fleten je za svoju inovaciju tricikl za vodu osvojio srebro, a ta je inovacija ujedno proglašena

PIONIRSKI projekt u II. OŠ akovec

Solarnim kolektorima do trideset tisu a kuna manjih ra una Zahvaljuju i pronicljivoj ideji Slobodana Veinovi a, pro elnika Upravnog odjela za društvene djelatnosti, i Ninoslava Šipoša, pro elnika Upravnog odjela za graditeljstvo Grada akovca, II. OŠ akovec ubudu e može ra unati s trideset do ak etrdeset posto manjim ra unima za plin i struju. Naime, sredinom prošlog tjedna u pogon su pušteni solarni kolektori zahvaljuju i kojima e se uštede i dogoditi.

- Razmišljali smo kako uštedjeti novac, smanjiti zaga enje okoliša i gubitak energije i došli na ideju da na II. OŠ akovec postavimo solarne kolektore. Zašto baš tu? Pa, škola je, kao što je javnosti poznato, imala problem zbog svjetlarnika koji joj daje previše svjetla i topline. Razmišljaju i kako da smanjimo štetan utjecaj sun eve topline i to pretvorimo u prednost, iskorištavaju i energiju, došli smo na ovu ideju. Razmišljali smo u prvi mah nekoliko kvadrata svjetlarnika pokriti sa solarnim panelima i tako proizvoditi energiju za potrebe škole. Naša ideja naišla

USPJEH - Josip Šincek osvojio na Inovi srebro za Inovaciju obrade i prerade komunalnoga neopasnog otpada

Na kraju otpada ostaje blok za zidanje Jedan od novijih na ina zbrinjavanja otpada, i to bez ostatka, inovatorski je poduhvat Josipa Šinceka iz Novog Sela na Dravi, koji je za Projekt obrade i prerade komunalnog neopasnog otpada u termo – hidro blok na sajmu inovacija INOVA u Zagrebu ovih dana osvojio srebrnu medalju te nagradu za najbolju ekološku inovaciju.

Rije je o dosljednom provo enju principa selektiranja otpada do kraja, tako da se u procesu odvajanja, što se radi ru no, a nikako strojno, odvoji svaka korisna sirovina. Ono što ostane na kraju se pretvara u termo blok koji se može upotrijebiti na

Dio nagra enih me imurskih inovatora u Zagrebu Dr.Vera Mareš Bratko je za mjerilo za mjerenje duljine nogu kod ljudi u leže em stavu osvojila zlato, Zvonimir Dolenec za naljepnice za slijepe kod dozacije lijekova tako er zlato, te Vladimir Sever za potkoljenu protezu zlato.

Franjo Novak je za tehnologiju dobivanja proizvoda od

je na odobravanje kako u Gradu akovcu, tako i u II. OŠ akovec, ali i u Ministarstvu prosvjete koje je osiguralo sredstva potrebna za njenu provedbu.

Rijetko koja škola u Hrvatskoj ima solarne panele. Nekome e se to možda u initi kao luksuz, no, nije. Nama je ovim projektom cilj smanjiti troškove, ali i vanjske utjecaje na ovu školu kako bi bila što manje ovisna o vanjskim dobavlja ima energije, objasnio je Veinovi pionirski projekt koji bi se možda ve u novoj školskoj godini, pokaže li se u primjeru ove škole uspješnim, mogao proširiti i na druge škole i vrti e kojima je Grad akovec osniva .

Na školskoj zgradi i sportskoj dvorani II. OŠ akovec postavljen je sustav od po osam solarnih panela kojima je zadatak sun evu energiju pretvarati u energiju potrebnu za zagrijavanje sanitarne vode, kao i vode u sustavu centralnog grijanja.

- O ekujemo da emo na ovaj na in godišnje uštedjeti izme u 20 i 30 tisu a kuna, što je lijepa ušteda, stoga smatram

da je ovaj projekt vrlo koristan i da je novac uložen u njegovu realizaciju pametno potrošen, komentirao je Vinko Grgi , ravnatelj II. OŠ akovec.

U sustav trenutno najnaprednijih vakuumskih solarnih kolektora postavljenih u ovoj akove koj školi uloženo je 115 tisu a kuna.

- Država bi trebala subvencionirati postavljanje solarnih ali fotonaponskih kolektora ne samo na objektima kakvi su škole ili vrti i i sportske dvorane, ve i na privatnim ku ama.

To je od op e dobrobiti za itavu zemlju. U ovoj školi postavljeni sustav solarnih kolektora, jer nema fotonaponskih elija, ne može proizvoditi elektri nu energiju, ve samo sun evu energiju pretvarati u toplotnu.

Evo, po obla nom danu uspjeli smo zagrijati vodu na 45 Celzijeva stupnja, što smatramo uspjehom koji opravdava projekt. Možda škole u skoroj budu nosti po nu proizvoditi i elektri nu energiju za svoje potrebe, vizionarski zaklju uje pro elnik Ninoslav Šipoš.

(Danijela Mihoci)

najboljom inovacijom u oblasti sporta i rekreacije.

Josip Šincek je za Projekt obrade i prerade komunalnog neopasnog otpada u termo – hidro blok osvojio srebro, kao i nagradu za najbolju ekološku inovaciju.

(J)

24. studenoga 2009.

Termo - hidro blok je sve što ostaje od neopasnoga komunalnog otpada

Inovator Josip Šincek iz Novog Sela na Dravi zidanje objekata ili pak se granulat upotrijebi za neku podlogu na cesti.

Josip Šincek, inovator iz Novog Sela na Dravi, Prvomajska 20a, kaže: - Po ovom mom sistemu patenta uz izi ko sortiranje i zbrinjavanje komunalnog otpada, ono što na kraju nastaje je termo hidro blok sa svim karakteristikama termi kog, zvu nog, stati kog, vatrootpornog, protupotresnoga gra evinskog bloka bez ostatka.

Ho e li ova inovacija biti šire prihva ena, ostaje da se vidi. U svakom slu aju, naši su inovatori kad je gradona elnik Zagreba Milan Bandi posjetio me imurski štand na Inovi najavili da s novim pristupom mogu riješiti Zagreb otpada i još izgraditi pola grada, zlu ne trebalo. Pregovara se i s tvrtkom “ akom”. (JŠ)

24. studenoga 2009.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PREDSJEDNIKU Op inskog vije a op ine Mala Subotica Vladimiru Mihalicu prijeti tužba zbog klevete Stjepana Pokriva a

lana Upravnog vije a diskreditirao glasinom o zatvorskoj kazni!?

U prošlom mandatu poglavara u op ini Mala Subotica Stjepana Pokriva a, koji je obnašao dužnost lana Upravnog vije a tamošnjega dje jeg vrti a, oporba (HDZ) je predložila da nastavi obnašati tu dužnost. On, me utim, nije dobio potrebnu podršku na prošlotjednoj sjednici Op inskoga vije a, jer, prirodno je, vladaju a je koalicija poželjela postaviti nekoga svoga, pa je jedno od pet mjesta u Upravnom vije u vrti a ostalo upražnjeno. To i ne bi bila vijest da se, kako doznajemo, dan – dva ranije na koordinaciji vladaju ih nije razgovaralo o Pokriva u kao o ne baš podobnom lanu Upravnog vije a vrti a jer je on, prema rije ima predsjednika Op inskog vije a Vladimira Mihalica, navodno proveo tri mjeseca u zatvoru.

Mihalic: Nisam javno ništa govorio o zatvoru Tu je informaciju, kako nam je u telefonskom razgovoru kazao Mihalic, dobio od jed-

mi je takvu informaciju dala.

Ja imam pravo razgovarati o bilo emu. Na službenoj sjednici Vije a to nisam spominjao, a privatno mogu što ho u, komentirao je Vladimir Mihalic, predsjednik Op inskog vije a Mala Subotica.

Pokriva dokazao da je u pitanju lažna glasina

Mihalic: Ja mogu privatno govoriti što želim

Pokriva potvrdom iz kaznene evidencije dokazuje da tvrdnje nisu istinite

ne osobe, iji identitet nije želio otkriti, pa ju je u neformalnom razgovoru prenio onima koji su se zatekli na koordinaciji koalicije. U tome, kaže, ne vidi ništa loše i naglašava kako se radilo o privatnom razgovoru u kojemu on može o bilo kome re i bilo što.

- Rekao sam na koordinaciji da sam dobio informaciju da je Stjepan Pokriva , lan Upravnog vije a vrti a, bio tri mjeseca

u zatvoru i da, ako je tako, ne bi bilo uputno da se njega postavi za lana Upravnog vije a. Nisam ja to iznio javno, nego je to bio razgovor izme u nas koji smo uo i sjednice Op inskog vije a došli na sastanak koordinacije.

Rekao sam da mi je netko dao tu informaciju i upozorio sam one koji su se tamo zatekli na tu injenicu i to je sve. Nisam imao razlog ne vjerovati osobi koja

Rije i predsjednika Mihalica izazvale su Pokriva a koji smatra da je on svojim istupom narušio njegov ugled te e vjerojatno potražiti pravdu na sudu.

Glasine koje je Mihalic proširio, u razgovoru koji je postao javan, nisu istinite, tvrdi Pokriva , koji se pobrinuo to dokazati i potvrdom iz kaznene evidencije. U njoj stoji da nije bio kažnjavan niti se protiv njega vodio kazneni postupak.

Te dokumente, kako nam je rekao, Pokriva namjerava predo iti Op inskom vije u, ali i dje jem vrti u, a protiv Mihalica vjerojatno podi i tužbu zbog klevete. (D.Mihoci)

MALA SUBOTICA

Dravska postaje cesta s prednoš u prolaska U Dravskoj ulici u Maloj Subotici izgra ena je kanalizacija, a osigurani su priklju ci i na vodovodnu mrežu. Postavljeni su i rubnici, kao i tijela javne rasvjete, pa se radovi u toj ulici, koja je zbog otvaranja Zone poduzetništva postala posebno prometno optere ena, privode kraju. Ta e ulica ubudu e biti prometnica s prvenstvom prolaska, što danas nije. Ure enjem ove ulice riješit e se problem prometnog kolapsa, ali i doprinijeti ve oj sigurnosti sudionika u prometu.

Radi se i na ure enju križanja državne ceste s ulicom

Bra e Radi a u Maloj Subotici.

Na izlazu iz spomenute ulice,

razmišljaju u Županijskoj upravi za ceste, bilo bi dobro postaviti

svjetlosne senzore koji e registrirati nailazak vozila te bi se na displeju pojavljivao znak upozorenja STOP kako bi se voza e upozorilo da su na prometnici koja nema prednost prolaska i da su dužni zaustaviti se. U Ulici Alojzija Stepinca, koja se nalazi preko puta ulice Bra e Radi a, ŽUC predlaže postavljanje otoka. Ho e li se ponu eno rješenje i realizirati, još nije dogovoreno jer se razmišlja i o mogu oj izgradnji rotora. Dakako, sve ovisi ho e li i u kojem omjeru Hrvatske ceste prihvatiti su inanciranje ovog projekta. (D.M.;Z.V.)

NA VIJE U u Maloj Subotici svjedo ili raspravi u kojoj je jezik bio brži od pameti

Nije ovo ciganski sajam!

Rasprava je dalje nastavljena u jednako revijalnom tonu

Vije nici op ine Mala Subotica odbili su zahtjev koncesionara Murs-ekoma za pove anjem cijene zbrinjavanja komunalnog otpada sa sadašnjih 50,73 na 59,60 kuna za mjese no zbrinjavanje otpada. Gotovo devet kuna više vije nicima se u inilo prevelikim pove anjem, bez obzira na iznesene argumente od strane koncesionara koji tvrdi da je pove anje potrebno jer je poskupjelo deponiranje otpada, a rasli su i drugi troškovi poput cijene goriva. Tako er, tvrde u Murs-ekomu, pove ane su koli ine otpada koji zbrinjavaju, i to za ak 10 posto, što u op ini ne priznaju i tvrde da je došlo do pove anja koli ina od najviše 4 posto.

Na elnik Vladimir Domjani smatra kako je traženo pove a-

Ovakvoj razini komunikacije novinari redovito svjedo e i ovaj primjer iz Male Subotice nije jedinstven slu aj, dapa e.

Oporba i vladaju i redovito razmjenjuju komplimente te vrste, rasprave su esto neargumentirane, obojene politikanstvom, a vrije anja i niski udarci redovita su pojava. Možda bi netko mudar, sklon biznisu, mogao ponuditi me imurskim politi arima, svima odreda, da ih podu i vještinama dobre i pristojne komunikacije i govorništvu.

Možda se tada mi novinari ne bismo naslušali kojekakvih za ne izgovoriti, a kamoli itatelju prenijeti, nebuloza i uvredljivih izjava koje su izgovorene eto tako, jer je nekima jezik brži od pameti.

(Danijela Mihoci)

nje preveliko i da bi bio realan i prihvatljiv rast cijena za 2 do 4 kune, što e on oštro braniti u daljnjim pregovorima s Mursekomom za koje su ga zadužili vije nici.

O predloženom pove anju cijene povela se burna, duga i prili no neartikulirana rasprava tijekom koje su vije nici u jedan glas iznosili svoje komentare, licitiraju i iznose mogu eg pove anja cijene zbrinjavanja otpada.

Raspravu je na grub i, rekli bismo, uvredljiv na in prekinuo predsjedavaju i Vladimir Mihalic, kazavši: “Nije ovo ciganski sajam!”, nakon ega je stao izlagati kako je Klub vije nika HNS-a, SDP-a, HSLS-a i nezavisnih vije nika raspravljao o pove anju cijene odvoza

otpada i kako su oni mišljenja da je predloženo pove anje preveliko te da smatraju kako cijena ne bi smjela rasti za više od 4 kune, što je na tragu na elnikova razmišljanja.

Njegovo izlaganje prekinula je uvrije ena vije nica ur a Horvat, pitaju i Mihalica smatra li to on vije nike ciganima, a ovu sjednicu sajmom, i traže i pritom ispriku.

On se na to ispri ao i objasnio kako je želio prekinuti mu no licitiranje pove anja cijene. - Kako god, takav na in komunikacije Vi si, predsjedni e, ne smijete dozvoliti, o itala mu je lekciju vije nica Horvat.

On joj je na to uvredljivo uzvratio: - Sada sam barem pridobio Vašu pažnju, jer ste Vi u svom ilmu.

GRAD PRELOG donio agrotehni ke mjere kojima želi uvesti red na poljima

Kazne za nered od 300 kuna do 10 tisu a kuna - Vlasnik meni susjedne parcele ve godinama ne obra uje zemlju. Po njoj rastu kupine, ambrozija i kojekakav drugi korov koji je teško iskorijeniti, a svake se godine sve više širi na moju parcelu i ve sam toliko ljut da sam u stanju ozbiljno se posva ati s njim, samo što ima sre u jer uop e ne dolazi na zemlju, a kako ne živi ovdje, ne pada mi na pamet i i ga tražiti po Zagrebu kako bih mu iskazao svoje nezadovoljstvo. Požalio sam se zbog toga komunalnom redaru, no, ništa se nije promijenilo, požalio nam se jedan poljoprivrednik s podru ja Grada Preloga koji je bio spreman ispri ati i više od re enoga, uz uvjet da ostane anoniman.

Kaže kako zna za primjere me aša koji su se najprije verbalno nadmetali, a potom i potukli i završili u bolnici zbog primjera nalik njegovom.

- ovjek je bio ljut. Me aša je molio da sredi svoju parcelu ili da mu je dade u najam, no, ovaj je odbio. Koga to ne bi naljutilo? Zaista je sramota što ljudi zapuštaju djedovinu. A oni koji bi htjeli baviti se poljoprivredom i obra ivati zemlju nemaju što. Da je po mome, ja bih takvima oduzeo zemlju i dao je onima koji je žele obra ivati. K tome bi ih opalio po džepu, raspri ao se naš sugovornik.

Ne bi li stao na kraj nepoželjnom ponašanju vlasnika parcela i mogu im mejaškim razmiricama, Grad Prelog je donio agrotehni ke mjere.

Njima se vlasnici parcela obvezuju da odmah poslije berbe, a najkasnije do 1. travnja teku e godine, sa svojih parcela uklone sve biljne ostatke, osobito

kukuruzovinu. Tako er ih se obvezuje na poduzimanje mjera kojima se sprje ava zakorovljenost i širenje korova na susjedne parcele. Obvezuje ih se i na poduzimanje mjera kojima se suzbija širenje biljnih bolesti i štetnika, a osobito suzbijanje ambrozije.

Oni koji ne e poštivati navedeno mogu biti kažnjeni nov anim kaznama od 300 do 2 tisu e kuna, a ukoliko je vlasnik zemljišta obrt ili tvrtka, kazne dosežu 10 tisu a kuna.

Agrotehni kim mjerama Grad Prelog nalaže vlasnicima intenzivnih nasada koje su ogradili izmještanje postoje ih ograda, i to najkasnije do kraja prosinca 2010. godine ukoliko ogradu nisu postavili na udaljenosti od 3 metra od sredine poljskog puta. U slu aju da je poljski put širine 6 metara ili više, tada se ograde moraju postavljati na 1,5 metara udaljenosti od ruba poljskog puta.

- Mi smo odlukom o agrotehni kim mjerama zapravo produžili rok za izmještanje ograda. Odlu ni smo ozbiljno nadzirati donijete agrotehni ke mjere, poru uje preloški gradona elnik Dragutin Glavina.

Naglašava kako je Grad Prelog u posljednje etiri godine za sanaciju poljskih putova izdvojio 720 tisu a kuna, a uloženo je i dosta novca za sprje avanje zasjenjivanja poljskih putova i uklanjanje živica i drugog raslinja, pa o ekuje da e vlasnici parcela ozbiljno shvatiti donesene agrotehni ke mjere. Njihovo provo enje nadzirat e poljoprivredni redari.

(Danijela Mihoci)

OP INSKO vije e Donji Kraljevec

Gra evinski otpad zbrinjavat e tvrtka “Pavlic” Gra evinski otpad od gra ana u op ini Donji Kraljevec preuzimat e i prera ivati tvrtka “Pavlic”, odlu ilo je Op insko vije e na sjednici u etvrtak. Op ina e s tvrtkom “Pavlic” sklopiti ugovor o deponiranju gra evinskog otpada, a tvrtka je preuzela obvezu zbrinjavanja tog otpada.

Tvrtka “Pavlic” jedina je i

registrirana za zbrinjavanje takvog otpada.

Cijena zbrinjavanja otpada iznosi 55 kuna po toni otpada plus PDV, uz vlastiti prijevoz. Problem s gra evinskim otpadom je kao i s ostalim vrstama otpada - ako bi cijena zbrinjavanja za gra ane bila previsoka, onda e se opet dogoditi da nam šume i grabe budu puni otpada. (JŠ)

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. studenoga 2009.

AKCIJSKI uvjeti priklju enja na kanalizacijski sustav Me imurja u op ini Nedeliš e

Za priklju enje do 31. prosinca najpovoljnije cijene Op ina Nedeliš e u dogovoru s Me imurskim vodama provodi akciju povoljnijeg priklju enja doma instava naselja Nedeliš e na sustav kanalizacije. Trenutno je od tisu u doma instava priklju eno njih 630, te se želi utjecati na pove anje broja doma instava priklju enih na sustav odvoda, posebno zbog zaštite vodocrpilišta Nedeliš e.

Naknada za priklju enje sada iznosi 5 tisu a kuna, ukoliko se pla a odmah, a može se platiti i na 12 rata uz 10 posto kamata. Sam priklju ak pla a se po stvarnim troškovima te se umanjuje za 5 posto ako se pla a odmah, a ako se i on ugovara na 12 rata tada nema kamata, ali se kod prve rate pla a PDV. U akcijskim uvjetima, koji vrijede do 31. prosinca, naknada za priklju enje umanjit e se za 10 posto ako e se pla ati odmah te e iznositi 4,5 tisu a kuna. Za pla anje do 12 mjese nih rata iznos se umanjuje za 5 posto te e rata iznositi

475 kuna, dok na 24 mjeseca otplate ne e biti kamata. Za sklopljene ugovore od 1. sije nja do 31. ožujka 2010. naknada za priklju enje u iznosu od 5 tisu a kuna umanjit e se za 5 posto ako e se pla ati odmah. Za pla anje do 12 rata ne e biti kamata, a za pla anje do 24 rate kamata e biti 5 posto na spomenuti iznos od 5 tisu a kuna. Za ugovore sklopljene od 1. travnja 2010. godine naknada e biti 5 tisu a kuna ako e se platiti odmah, dok e iznos od 5 tisu a kuna mo i platiti i 12 mjese nih rata uz 10 posto kamate.

Sam trošak priklju ka bit e do kraja ove godine umanjen za 5 posto ako e se pla ati odmah, a na 24 rate ne e biti kamata, uz to da e se kod prve rate obra unati PDV. Od po etka idu e godine stvarni trošak samog priklju ka umanjit e se za 5 posto ako e se pla ati odmah, a bit e mogu e pla anje na 12 rata bez kamata te e se kod prve rate obra unati PDV. (hz)

OP INA Šenkovec

Vesna Kova i , Zlatko Polišanski, Darko Dania i Ivan Marciuš na tribini u dvorani MESAP-a

ODRŽANA javna tribina o zaštiti potroša a u Nedeliš u

ZAKLJU AK: Aktivni potroša i mogu obuzdati cjenovne udare U dvorani Mesapa u Nedeliš u prošli je tjedan održana javna tribina o zaštiti potroša a, na kojoj su gostovali Vesna Kova i , predsjednica Udruge za zaštitu potroša a “Varaždinski potroša ”, i Zlatko Polišanski, predsjednik Udruge za zaštitu potroša a “Me imurski potroša ”.

Cilj ove tribine bio je od pasivnog stvoriti aktivnog potroša a, svjesnog svojih prava, odnosno upoznati prisutne kako reagirati u konkretnim situacijama i kada se obratiti Udruzi za pomo .

- Znamo da u našu državu dolazi sve i svašta, a mi još nismo na tom stadiju kontrole, a i nemamo još toliko obu enog kadra da bi prepoznali sve te zamke u proizvodima koji se plasiraju našim potroša ima. Po toj smo strani jednostavno zakinuti. Udruga za zaštitu potroša a došla je na stanovište da sad idemo obratnim putem. Idemo doprijeti do svakog potroša a kako bi ih educirali pa, kad naši potroša i budu pametni i ne e neku robu više kupovati,

- Nije prihvatljivo da se s jedne strane pri a kako novca nema, kaže Polišanski, a da se s druge strane dižu cijene kad e roba stajati po lagerima, tada se više ne e ni uvoziti, kazala je Vesna Kova i , predsjednica Udruge za zaštitu potroša a “Varaždinski potroša ”.

Nije u redu smanjivati troškove samo na le ima gra ana Raspravljalo se i o promjeni cijena, u ovom slu aju konkretno

o pove anju cijene odvoza sme a koje e u op ini Nedeliš e poskupjeti za 20 do 25 posto. - Govore i o udaru na budžet gra ana, ne samo komunalni u smislu isto e, ve i u smislu elektroenergije, plina i svih ostalih usluga, mislim da postoje modusi kojima te udare možemo amortizirati ukoliko sjednemo zajedno i porazgovaramo. Jer u igri nije samo akom,

Prekom i Elektra, ve su u igri i potroša i i distributeri i dobava.

Dakle, svaki neka amortizira nekoliko posto i ja vam tvrdim da emo za 50 posto smanjiti troškove.

Nije u redu smanjivati troškove samo na le ima gra ana, a s druge strane interpretirati da nemamo za knjige, za prijevoz u enika, za studente koji su nam potrebni jer nama je potrebno znanje, odnosno mladi visoko obrazovanji ljudi. Samo se s visoko obrazovanim kadrom Hrvatska u perspektivi može dalje, objašnjava Zlatko Polišanski, predsjednik Udruge za zaštitu potroša a “Me imurski potroša ”, te naglašava da nije prihvatljivo da se s jedne strane pri a kako novca nema, a da se s druge strane dižu cijene.

Tribinu o zaštiti potroša a, za koju je bilo interesa me u mještanima op ine Nedeliš e, organizirao je zamjenik na elnika Darko Dania, dok je me u gostima bio i Ivan Marciuš, predsjednik Odbora za zaštitu potroša a op ine Nedeliš e. (hz)

Policijskom kontrolom prometa do sigurnosti pješaka Zakonom nam je pravo sudjelovanja zajam eno, ali u praksi to ne funkcionira

JAVNA rasprava na temu “Sudjelovanje u enika u procesu donošenja odluka u sustavu obrazovanja”

Op ina Šenkovec dobila je dva nova vije nika. Kako su svoje mandate u mirovanje stavili Marija Vuk i sadašnji pro elnik Alen Kajmovi , sada e njihova mjesta zauzeti Mario Šestak (HNS) i Antun Juras (HSU). Upravo je novog vije nika Jurasa zanimalo što se može napraviti po pitanju boljitka op ine Šenkovec.

- Ako pogledamo centar, du ane, bandere, sve je oblijepljeno i narušava se izgled mjesta. Trebalo bi instalirati dva ili tri stupa na koje bi se lijepili oglasi, a ne da ih ima svuda. Još jedan problem je što u op ini imamo samo dvije zebre. S obzirom na promet u Šenkovcu, to je daleko premalo. Sigurnost mještana je ugrožena i to bi se trebalo pod hitno riješiti. Djeca stalno tr e preko ceste, tu su i starije osobe koje imaju poteško a s prelaskom preko ceste, kazao je Juras.

Na elnik Vladimir Novak odgovorio je kako e se na tome poraditi: - U naredna dva ili tri tjedna može se o ekivati niz policijskih mjera kako bi se uredila regulacija prometa u op ini i to na moju inicijativu. Morat e se paziti na brzinu, osobito u onom dijelu prema Ma kovcu. Prijedlog policijske kontrole podržao je vije nik Mladen Mohari ,

Mario Šestak u Vije e op ine Šenkovec ušao je umjesto Alena Kajmovi a

Novog vije nika Antuna Jurasa brine prometna sigurnost u Šenkovcu

koji je dodao kako e to doprinijeti sigurnosti pješaka u Šenkovcu.

- Me imurski srednjoškolci danas traže donošenje Zakona o radu, pravima i obavezama županijskih te školskih vije a u enika kako bi se svaki glas u enika uo, kazao je Benjamin Tkal ec, predsjednik Vije a u enika Me imurske županije prošli tjedan na javnoj raspravi koju je u sklopu obilježavanja Me unarodnog dana srednjoškolaca organiziralo Vije e u enika Me imurske županije.

Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, svaka škola mora imati školsko vije e u enika, ali, dodaje Benjamin, u pravilu to ne funkcionira onako kako bi trebalo. - Svaka škola u Statut unosi prava i obveze u enika, a taj Statut znamo tko izglasuje pa uvijek izglasuje u svoju korist. Evo, primjerice, u zemljama Europske unije u enici, predstavnici škola, imaju ve pokoji glas u školskom odboru, a mi nemamo ni pravo sudjelovanja u radu tijela škole, odnosno zakonom nam je to pravo zajam eno, ali u praksi to ne funkcionira, jer se školski odbor i ravnatelji boje da emo mi možda napraviti nešto protiv njih.

Svaka bi županija trebala imati vije e u enika županije Kako bi se olakšala komunikacija izme u školskih vije a

Javna rasprava organizirana je u sklopu obilježavanja Me unarodnog dana srednjoškolaca i Nacionalnog vije a u enika Republike Hrvatske, naglašava Benjamin, svaka bi županija trebala imati i vije e u enika županije.

Dakle, dok školska vije a u enika te Nacionalno vije e u enika postoji, nema onog klju nog koje bi bilo poveznica izme u škol-

Podrška pravobraniteljice Mila Jelavi , pravobraniteljica za djecu, tako er je sudjelovala u javnoj raspravi na temu “Sudjelovanje u enika u procesu donošenja odluka u sustavu obrazovanja” kako bi dala podršku me imurskim srednjoškolcima. - Mislim da se srednjoškolcima i mladima op enito treba dati prilika, prvo da iskažu ono što žele, a drugo da se ozbiljno razmotri ono što oni traže, jer, ako mladi ne e biti aktivni, bojim se da emo mi odrasli zaboraviti na

to. Zato je izuzetno važno da je inicijativa za ovu raspravu potekla od srednjoškolaca, od mladih ljudi i svakako im treba dati podršku na tom putu.

Formiranjem tog vije a sigurno bi se olakšala komunikacija i sigurno bi se mnoge poruke lakše prenosile, jer samo bi se dobrom suradnjom na cjelovitiji na in dala prilika i za komunikaciju i za izražavanje vlastitih mišljenja, kao i za sudjelovanje u donošenju odluka koje ih se ti u. (hz)

skog i nacionalnog vije a, a to je ono županijsko. - Mi tražimo da za cijelu Hrvatsku bude isti zakon po kojem emo raditi i mo i djelovati, govori Benjamin Tkal ec, te dodaje da je u mjesecu svibnju Nacionalno vije e prihvatilo Europsku deklaraciju o pravima srednjoškolaca prema kojoj svaki u enik ima pravo odlu ivanja u školi.

- Ministarstvo je o ito zaboravilo na tu Deklaraciju kod prvog rebalansa prora una jer ta Deklaracija tako er govori da je srednjoškolsko obrazovanje besplatno što se ti e knjiga i prijevoza. Isti em da je ovdje rije o Europskoj deklaraciji, a pošto se naša Vlada voli hvaliti da radi sve kako bi ušli u Europsku uniju, mislim da su tu zakazali, naglašava predsjednik Vije a u enika Me imurske županije.

Me u gostima javne rasprave na temu “Sudjelovanje u enika u procesu donošenja odluka u sustavu obrazovanja” bili su predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti, predstavnici Me imurske županije, kao i ravnatelji, stru ni suradnici i u enici srednjih škola Me imurske i Varaždinske županije.

(H. Ze ar)

24. studenoga 2009.

GRADSKO VIJE E MURSKO SREDIŠ E

Zapo eli k’o pijetlovi, završili k’o pili i Na aktualnom satu sjednice Gradskog vije a Mursko Središ e oporba gradona elnika nije štedjela, što je on na trenutke teško podnosio i zaboravljao da mu je službena dužnost prema vije nicima odnositi se s punim poštovanjem i pojasniti svaku stvar koju vije nici ne razumiju ili traže dodatno pojašnjenje. ak ga je i na zahtjev vije nika predsjednik Gradskog vije a Ivan Le ek morao opomenuti zbog temperamenta koji mu je nadja ao osje aj za dužnost.

Poslovi Grada javna su stvar i ne mogu se svi nesporazumi rješavati na na in - do ite k meni u ured i ja u vam sve pokazati, jer financije i poslovi Grada ne vode se na isti na in kao u privatnoj tvrtki i gradona elnik mora znati podnijeti neugodno pitanje ili kritiku od strane vije nika, pa ak i ako vije nici nisu dovoljno razumjeli materiju ili im ono što je predo eno nije dovoljno transparentno. Zbog toga je naj eš a primjedba koju je oporbeni vije nik Marijan Kutnjak upu ivao gradona elniku Dobrani u glasila - opet netransparentno!

No, kako je sjednica odmicala, tako su i tenzije padale. Tako je na po etku sjednice atmos era podsje ala na borbu pijetlova, da bi se do kraja sjednice i jedni i drugi smirili i više podsje ali na pili e nego na borbene pijetlove.

Pošto sanacija strviništa?

Vije nika Marijana Kutnjaka zanimala je cijena sanacije strviništa. Kazao je da mu se cijena od oko 13 tisu a kuna za sanaciju 1.500 metara etvornih ini prevelikom. Interesiralo ga je kako se to obra unavalo, po kubiku ili po satu. Ako bi bilo po satu, to je oko 200 kuna na sat, a to bi zna ilo da su strojevi radili 65 sati. Radi se o prostoru veli ine jednog dvorišta i pitao je tko bi osam dana po osam sati izdržao da mu buldožer radi.

- Gospodine vije ni e, imate pravo na ispitivanje, uputite vještaka neka ispita koliko je napravljeno, ako nešto nije dobro ili ako je nešto viška, dokažite da nije dobro pa emo sankcionirati, kazao je gradona elnik Dobrani .

gli ste onda barem približni prora un napraviti, jer ovako smo mogli napraviti prora un od 30 ili 50 milijuna. - Kada budete vi gradona elnik, napravit ete prora una kako vi budete htjeli, a ja sam onako kako sam znao i mogao. A izbori su u drugom krugu pokazali odgovor na sve, kazao je Dobrani . - Nisam ukrao novac, nego nema, nisam kriv što se prora un ne može više napuniti. - Tko je tu više mogao raditi, tko, pitao je Nerer, Dobrani je odgovorio: Svi mi na podru ju Grada. - Ako nema novca, zašto se stavljaju novi prozor na Gradsku upravu?

- Najbolje bi bilo da su rupe na prozorima kako je bilo na vrti u da se kroz nju ruka može gurnuti, odvratio je Dobrani , da toplina ide van. - Tak vi gospodarite.

- Sad mi ne gospodarimo, nego vi, odvratio je Nerer.

Opomena gradona elniku Gradona elnik Josip Dobrani : - mele nisu donijele šest milijuna kuna te se desilo ono što se nije smjelo desiti, da je sporazum štetno potpisan za Hlapi inu. Spo itnuo je da gradona elnik nije istom mjerom štitio Grad i gra ane kako što je država zaštitila sebe. Posebno ga je smetalo što je ugovor ra en bez kalkulacija, prema procjeni.

- Participacija Grada u iznosu od 300 tisu a kuna je za magistralni vod koji ujedno 50 posto pokriva mrežu mjesta, kazao je Dobrani , a dokumentacija ni gra evinska dozvola za mrežu u Hlapi ini još nisu napravljene, pa ne može biti napravljen ni troškovnik, te je dodao da je predra un takav kakav jest, jer se obra un radi na kraju po izvršenim radovima. Cijena priklju aka ra ena je po istom režimu kao za Križovec.

- Gdje ste bili onda da niste ishodili malo bolji režim, pitao je gradona elnik Dobrani vije nika Kutnjaka, aludiraju i na bivšu vlast.

Kutnjak je gradona elniku, koji je po eo govoriti povišenim tonom, na to kazao neka se ne ljuti, da su njegove primjedbe bile dobronamjerne i opet se vratio na procjenu troškovnika. Dobrani je uzvratio da ga Kutnjak ne sluša što govori.

Ivan Le ek, predsjednik Gradskog vije a, zamolio je da se ne dižu tenzije, Dobrani je kazao: - Ne dižem tenzije, vidiš da ovjek ne razumije ili ne e razumjeti i namjerno me ho e isprovocirati. A došli bi k meni i ja bih Vam objasnio i nacrtao, poru io je Kutnjaku. Kutnjak je kazao da ne treba.

Hlapi inski vodovod

Kada dolazite na posao, gradona elni e?

Drugo pitanje koje je uputio Kutnjak odnosilo se na hlapi inski vodovod. Kazao je da gradona elnik nije poštivao ni jednu njegovu dobronamjernu opasku,

Nakon toga Marijan Kutnjak postavio je i tre e pitanje gradona elniku - kada dolazi na posao i koliko vremena provodi na radnom mjestu, koji mu je odgovorio

- Austrijanci trebaju našu uljanu repicu, kaže Zobi

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

da provodi koliko treba i radi koliko treba. Nakon toga uslijedili su udarci ispod pojasa, po svemu sude i, netko pomno bilježi gradona elnikovo kretanje, tako je Kutnjak iznio da u etvrtak 22. listopada nije bio na radnom mjestu.

- Od 11 do 16 sati bili ste na pijaci.

Drugi dan, 23. listopada, niste bili na radnom mjestu do 12 sati pa me interesira jeste li ste slu ajno u to vrijeme bilježili godišnji odmor? Dobrani je kazao da e mu dati pisani odgovor.

mele nisu donesle šest milijuna kuna Nakon Kutnjaka pitanje gradona elniku postavljao je Mario Nerer koji je pitao zašto je prora un s 20 pao na 14 milijuna kuna.Zna i li to da Grad nema novac ili ste se prera unali kad ste ra unali? Gdje je šest milijuna kuna koje ste obe avali?

- Zato kaj su mele nej donesle 6 milijuna kuna, odgovorio je Dobrani . - To nije odgovor, gospodine gradona elni e, kazao je Nerer. - Ho ete re i da smo ukrali ili što, pitao je Dobrani . - Nismo mogli dobiti od države ono što smo trebali jer je država u recesiji s nama skupa i županijom. - Mo-

- A kažete da nema novca.

- Tko veli? Koji ra un nismo platili, uzvratio je Dobrani . - Samo pitam zašto u recesiji stavljamo na Upravu nove prozore, kazao je Nerer. - Ne u da bude kao u vrti u kad budu padali prozori da stavljamo nove, odgovorio je Dobrani . - To bi bila sramota za Grad i za gradona elnika, kad ste toliko zaostali, stvarno mi je žao, rekao je Nereru gradona elnik Dobrani . Kutnjak je nakon toga zatražio od predsjednika Gradskog vije a da izvoli izdati opomenu gradona elniku Dobrani u, nazvavši ga zaostalim.

Predsjednik Gradskog vije a ga je opomenuo.

Nakon toga je zamjenik gradona elnika Dražen Srpak kazao da punjenje prora una iz poreznih prihoda nije podbacilo, ve da su izostale dotacije iz države.

Nakon toga sjednica je ipak poprimila mirniji tok, tenzije su pale, premda je i u nastavku bilo kriti kih tonova. Posebice kod rebalansa prora una. Oporbenim vije nicima smetao je rast troškova reprezentacije, unato smanjenju prora una. Premda treba re i da u troškovima reprezentacije nisu sadržani samo troškovi ugoš avanja gostiju Gradske uprave, ve i razne mani estacije u Gradu od šireg zna aja za Grad Mursko Središ e. (BMO)

Oporbeni vije nici Kutnjak i Nerer dignuli su tlak gradona elniku, tako da je Nereru (u sredini) poru io: - Kako možete biti tako zaostali?

POSLOVNO - TURISTI KA burza u Toplicama Sveti Martin

Najve i hrvatski skup turisti kih djelatnika Promocija brošure “Bajkoviti okusi Me imurja” te okrugli stol “Novinari u turizmu” i stru ni skup “Suradnjom do destinacijskog proizvoda” oznake su i teme 11. poslovno - turisti ke burze PUT 2010., koja e se od 24. do 26. studenoga održavati u Hotelu Gol Toplica Sveti Martin.

Na ovom najve em hrvatskom skupu i druženju turisti kih djelatnika iz hotelijerstva, agencijskog poslovanja, sustava turisti kih zajednica i turisti kih novinara sudjelovat e oko 250 ljudi iz Hrvatske te susjednih i srednjoeuropskih zemalja.

Cilj burze je prezentacija ponude nove turisti ke godine

doma im i inozemnim organizatorima putovanja.

Na okruglom stolu te na stru nom skupu govorit e eminentni i stru ni ljudi, a s posebnim zanimanjem se o ekuje prezentacija brošure “Bajkoviti okusi Me imurja” Saše Špiranca i Veljka Barbierija. Sudionici e obi i i zna ajnije turisti ko - ugostiteljske te kulturne destinacije, a bit e dodijeljene nagrade Simply the Best 2009. za turisti ka odredišta i povijesne turisti ke atrakcije. Doma ini su skupa turisti ke zajednice op ine Sveti Martin na Muri i Me imurske županije.

(S. Mesari )

TZ Sveti Martin na Muri

Izdali novi katalog Turisti ka zajednica op ine Sveti Martin na Muri izdala je novi turisti ki vodi koji je tiskan u tisu u komada, na hrvatskom, engleskom i njema kom jeziku.

U ovom katalogu opširno su opisane ugostiteljsko - turisti ke i sakralne destinacije te gastronomska ponuda ovog kraja. Posebno mjesto zauzimaju sadržaji Toplica Sveti Martin i novi Gol hotel te okolni restorani i seoski turizmi.

Opširno je opisan Spust murskih ladji kao najve a me unarodna turisti ka priredba.

Predsjednik svetomartinske Turisti ke zajednice Branko Polanec kaže kako je katalog prilago en stranim turistima koji na njema kom i engleskom jeziku mogu doznati niz zanimljivosti o kraju koji po-

Naslovnica novog kataloga

sje uju. Katalog su sadržajem opskrbili Branko Polanec i Patricija Sobo an, otografijama Denis Per i , a oblikovala ga je Stvaraonica KRUG akovec.

Tiskano je tisu u primjeraka u tiskari Letis. (sm)

GRAD MURSKO SREDIŠ E

NE - pove anju cijena Murs - Ekoma Poduze e Murs - Ekom, koncesionar za skupljanje, odvoz i zbrinjavanje sme a i komunalnog otpada na podru ju Grada Mursko Središ e, zatražio je od Grada Mursko Središ e pove anje cijena svojih usluga za 9 posto.

Gradona elnik Josip Dobrani ne prihva a zahtjev Murs – Ekoma, s obrazloženjem da nije vrijeme ni trenutak za pove anje cijena, ali poziva pred-

stavnike koncesionara na razgovor na temu na ina i cijene odvoza komunalnog otpada.

Odluku gradona elnik Dobrani dijelom temelji i na stajalištu Gospodarsko socijalnog vije a Me imurske županije koje zbog trenuta nog stanja u gospodarstvu i zbog socijalnog položaja gra ana nije za povišenje cijena nikakvih usluga, pa ni odvoza sme a. (sm)

ME IMURSKA ULJANA REPICA završava u Austriji

STANJE SIGURNOSTI u op ini Štrigova

Opskrbljuju tvornicu biodizela

Brojne provale u vikendice

Miljenko Zobi i Branko Tarandek iz Murskog Središ a te Zvonimir Babi iz Svetog Martina na Muri vode i su uzgajiva i uljane repice u sjeverozapadnom dijelu županije i me u najve im u itavom Me imurju.

Pod uljanom repicom imaju zasijano 85 hektara vlastitog i zakupljenog zemljišta. Zobi i Tarandek svoju repicu, odnosno sa mu plasiraju u Austriju

u tvrtku RWA s kojom imaju sklopljene ugovore. Babi pak je kooperant akove kog Agrome imurja.

- Tri smo godine kooperanti ove austrijske tvrtke i mogu re i da zarada nije bogzna kakva, ali ono što predamo dobijemo pla eno. Istina je da Austrijanci žele još više naše uljane repice, no, da bi je se više sijalo, treba posložiti neke parametre kod nas samih

u Hrvatskoj. Ovog trenutka uljanu repicu sijemo ponajprije zbog plodoreda nego zbog zarade, kaže Zobi .

Dodaje kako im pojedinci stvaraju štete kose i sada ujesen zelenu repicu za hranu životinjama i ku nim ljubimcima. Štete nisu velike, ali vlasnicima smeta što se sugra ani upuštaju u takve stvari, koje su zapravo kra a tu e imovine. (S. Mesari )

Novi na elnik Policijske postaje Štrigova Branko Polanec u svom izvješ u o stanju sigurnosti na podru ju op ine Štrigova za mjesec listopad sigurnosnu situaciju ocjenjuje dobrom. Što stanje nije bolje, utje e po injenje više kaznenih djela, od kojih je najviše provala, u ak dvanaest vikend ku a.

Isto tako na ocjenu utje e 31 prekršaj, od kojih se 26 odnosi na sigurnost u prometu, dva su

iz oblasti nasilja u obitelji te po jedan iz prometa, javnog reda i mira i carinskog zakona.

Na podru ju PP Štrigova nalaze se i dva me udržavna grani na prijelaza.

Protekli mjesec Grani ne prijelaze Banfi i Bukovje prešlo je ukupno 43.198 putnika i 21.428 vozila. U odnosu na prethodni mjesec to je pove anje za oko tri posto. (sm)

14

Dobro je znati

REAKCIJA kotoripske trojke iz koalicije SDP-HSU-HSS na priop enje kotoripskog HDZ-a i tekst “Izmjene i dopune bitno utje u na svekoliki razvoj Kotoribe”

Radmani je u svemu izgubio kompas U svibnju mjesecu smo preuzeli vlast. O ekivali smo da emo kao takvi biti izloženi pogledu javnosti i eventualnim kritikama i spremni smo ih argumentirane prihvatiti. U vašem tjedniku broj 739. od 03.11.2009 u rubrici „Kroz Me imurje“ kritikama smo izloženi javnosti od strane OO HDZ-e, odnosno njihovog predsjednika Zorana Radmani a, gdje lanak „Izmjene i dopune bitno utje u na svekoliki razvoj Kotoribe“ vrvi neistinama, neargumentiranim stavovima i zaklju cima.

Prije svega boli naslov lanka jer po neupu enima mi ispadamo oni koji smo od svibnja mjeseca Op inu prepustili bezvlaš u. Što e re i oni koji su nam legitimnim putem povjerili vlast ?

Neistina je kako nismo reagirali na predložene izmjene i dopune PP Me imurske županije. Reagirali smo pismenim putem o emu smo izvijestili sve vije nike i dio javnosti. „Krivi“ smo što nismo reagirali na na in Zorana Radmani a u javnoj raspravi, „Krivi“ smo što u toj reakciji nismo prozvali Zvonimira Siladija, pro . dipl. ing, bivšeg predsjednik Skupštine MŽ-e, od kojeg po njima sve to ustvari i potje e !? Ako je i od HDZ-a previše je, a Zoran Radmani je u svemu tome izgubio kompas.

Pišu kako stru na savjetnica na elnika Irena Maltar se nije tobože zalagala za neki isplativiji grani ni prijelaz izme u Kotoribe i susjednih naselja u Ma arskoj Nije tobože nego je to i injenica.

Po zamolbi Zorana Radmani a, ondašnjeg op inskog na elnika, zastupala je Op inu Kotoriba u Sumartonu na skupu elnika lokalnih zajednica uz rijeku Muru i ma arskih vlasti kada je argumentirano dokazano zbog ega se Kotorip ani zalažu za vrsti grani ni prijelaz, a protiv su nekih skeli, odnosno brodova na Muri. O tome je sastavila pisano izvješ e koje je Radmani prihvatio i od toga trenutka svi smo orijentirani na vrsti prijelaz Kotoriba-Murski Križevci.

O zale enim odnosima s Murskim Križevcima? Recite, a kakvu su to toplinu nosili kada ste vi bili na vlasti? Naša dublja suradnja sa susjedima bit e aktivirana istog trenutka kada s mrtve to ke krenu projekti izgradnje mosta KotoribaMurski Križevci o emu ondašnji vladaju i u 15 mjeseci nisu napravili gotovo ništa. Sada su se drznuli prozvati župana Perho a, hvala Bogu što je razuman ovjek pa nije reagirao, što na sastanku vlada dviju država nije govorio o našem problemu. Gospodin Zoran Radmani bi bar morao znati procedure vezane uz takve sastanke. Bili bi sretni kada bi Irena Maltar, kako nebulozom tvrde, mogla imati utjecaj na diskusije i županove rasprave, odnosno kada bi ona mogla kreirati tijek sjednice.

Ne stopiramo projekte HDZ-e nego se zalažemo za stvarne, izvedive i isplativije. Radili smo to uvijek, radit emo to i u budu nosti. Prepoznali su to Kotorip ani i da li nam vlast, a što vas boli pa pljujete po svima onima koji ne misle poput vas.

Uzre ica gospodina Radmani a je VRIJEME ¦E POKAZATI. Pokazalo je mnogo toga. Ne bi željeli s time gnjaviti javnost, a Kotorip ani znaju što za što smo od njih i honorirani. Kotorip ani znaju, a to ih najviše boli, da ste vlast osvajali zahvaljuju i bira ima romske nacionalne manjine kojima ste davali „instrukcije“ svaki puta ve er prije izbora uz obilato i e i još više pi a. Sada ni to nije pomoglo. Doista mora prote i dosta Mure da se i onim nevjerovanima otvore o i.

Ne bi bili korektni kada bi anulirali zasluge HDZ-a, odnosno Zorana Radmani a, za realizaciju mnogih dobrih projekata. Spomenut emo izgradnju nove školske zgrade i sportske dvorane

u koje su ugra eni znoj, trud, zalaganje, angažiranje,lobiranje i kucanje na mnoga vrata spomenutog gospodina. On e se vjerojatno sjetiti sredine 90-tih naših napora za izgradnju nove škole i njihovih napora za dogradnju stare školske zgrade. Došla je u Kotoribu „njihova“ ministrica Ljilja Voki , pro . otvorila im je o i i od tada je taj projekt samo njihov.

Našu ulogu su tu marginalizirali, ali to u ovom trenutku i nije važno. Možda je važnije kako je Zoran Radmani taj svoj angažman kapitalizirao- zaposlio je suprugu na mjesto sprema ice u toj ustanovi, premda se za to mjesto natjecalo više od desetak znatno potrebitijih osoba, a je vezano uz zapošljavanje on je u predizborno vrijeme napadao SDP-e kako o tome širi lažne glasine !? SVE VRIJEME POKAZUJE, gospodine Radmani u.

Boli kada proziva o nebrizi za Kotoribu ovjek koji je tvrtku od 130 zaposlenih (Me imurjeplet-Mura d.d.) sveo na dva ovjeka, ostale je sumještane „u brizi za njih“ poslao na burzu. Dijeliti lekcije drugima, a biti zaražen nesposobnoš u i nestru noš u gospodarstvenika posebno boli. Prozivati druge, a ne pitati sebe koliko duga gospodine Radmani u imate prema svojoj državi ? Kada ste zadnji puta platili zakup državnog poljoprivrednog zemljišta?

Još bi se o tome moglo i moralo, no mi nismo HDZ-e. Mi smo vlast koja e unato podmetanjima realizirati ono što se od nas o ekuje, a unato teškim vremenima i financijskom stanju u kojima smo ostavljeni.

Prozivati sadašnju, šest mjeseci staru vlast, je nekorektno. Prozivaju je sada i na sjednicama OV-a za propušteno, nerealizirano, zaboravljaju i da su 4 godine prije imali SVE. Razmišljamo kako to SVE dovesti u red. Gledaju i financije, najbolje se vidi izvješ e bivšeg Poglavarstva Op ine gdje se vidi da je žiro-ra unu Op ine Kotoriba trebalo biti namjenskih 1,5 milijuna kuna, a bilo je 200.000 kuna manje. Istovremeno je potpisan sporazum za radove na kanalizaciji u Ulici Alojzija Stepinca u vrijednosti od 670.000 kuna gotovo bez novca jer je bilo rezervirano samo 200.000 kuna od Ministarstva obnove i razvitka, dakle pojavio se je manjak od 470.00 kuna. Ugovoreni su radovi za realizaciju projekta EIB II. vrijednih 6 milijuna kuna gdje op ina mora osigurati 2.400.000 kuna , a za te namjene nije planirana niti kuna !? U listopadu je došla na naplatu prva kreditna rata za izgradnju školske zgrade jer je bilo nužno glede dinamike i vrijednosti radova., a rate e teretiti narednih 10 godina ovu i budu u op insku vlast da uplate 3.200.000 kuna s pripadaju om kamatom. Za kraj emo sumirati 3 bitne odrednice i razlike s kojima se „bodemo“ s poštovanim politi kim protivnicima.

1. Mi smo za cestu Kotoriba-Gori an po sadašnjoj trasi što je realno, mogu se koristiti uz nju postoje i putovi o na bi služila kao servisna, dok se HDZ-e zalagao za drugu opciju gdje bi trasa prolazila kroz druge katastarske op ine uz otkup zemljišta.

2. Zalagali smo se za vrsti grani ni prijelaz-most, HDZ zalagao za uvjete prijelaza 19. stolje a kada su prometovale rije ne skele ili brodovi.

3. Bili smo za novu školsku zgradu, HDZ za dogradnju postoje e zgrade.

Ostale njihove nebuloze, poput povrata imovine iz Republike Ma arske, ne emo spominjati…..

Time s OO HDZ-om, odnosno Zoranom Radmani em, prekidamo svako daljnje polemiziranje preko medija.

Za koaliciju SDP- HSS-HS: Dobriša Zvošec- SDP, Irena Maltar - HSU i Zvonimir Siladi - HSS

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. studenoga 2009.

Novo hrvatsko pivo birali su i akov ani Carlsberg Croatia je s 600 pivskih znalaca razvila novo hrvatsko pivo, Pan Zlatni, a me u tim je odabranim ljubiteljima piva bio i Siniša Vugrinec iz akovca Onima koji nisu bili zadovoljni okusom piva dostupnih u njihovim du anima i omiljenim kafi ima Carlsberg Croatia je ponudila jedinstveno rješenje, prvo takvo na hrvatskome tržištu piva.

Naime, pivarski su majstori koprivni ke pivovare s odabranim hrvatskim pivopijama po etkom listopada zapo eli razvijati novo pivo koje e im u potpunosti odgovarati. Za sudjelovanje u toj jedinstvenoj pivskoj avanturi prijavilo se 3.000 pivskih znalaca, a u suradnji s G K - Centrom za istraživanje tržišta izabrano je njih 600 koji su tijekom protekla dva mjeseca bili uklju eni u odabir svojeg avorita izme u novih pivskih okusa. Cijeli je proces stvaranja novoga hrvatskoga piva protekao u dvije aze, a u prvoj su od njih pivski znalci birali izme u šest ponu enih piva. Naime, oni su degustiraju i šest pripremljenih piva ocjenjivali njihov okus, boju i pjenu, te odabrali tri najbolja. Nakon prve selekcije za svako je od tri odabrana piva razvijena etiketa i ime, a u drugoj su azi pivski znalci izme u te tri pivske pri e izabrali svoje novo savršeno pivo.

Gustafi 27. studenog u Varaždinu

I akov anci sudjelovali u izboru novog hrvatskog piva Na testiranju održanom u koprivni koj pivovari u odabranom društvu pivskih znalaca koji su stvarali novo hrvatsko pivo bio je i Siniša Vugrinec iz akovca. O svojem sudjelovanja u odabiru novog hrvatskog piva Siniša nam je rekao:

Do ek Zlatnoga Pana u Koprivnici i Varaždinu

Siniša Vugrinec

Pan Zlatni na hrvatsko e tržište krenuti u petak 27. studenoga s koprivni kog Zrinskog trga i varaždinskoga Korza. Carlsberg Croatia e sve one koji do u na do ek Pana Zlatnog u oba grada po astiti sa po jednim punim kamionom besplatnoga piva, a u 19,00 sve prisutne e razveseliti dva najveselija benda u Hrvatskoj – u Koprivnici Bel ast Food, a u Varaždinu Gustafi. Naravno, nakon veselice uz Bel ast Food dobro raspoloženje nastavit e se u ve ini koprivni kih i varaždinskih kafi a, gdje e isto biti besplatnog Zlatnog Pana.

Za mene pivo nije tek pi e za zabavu ili gašenje že i. Ja stvarno uživam u njegovoj pjeni, boji, okusu i mirisu. No, nisam se sam prijavio za odabir novoga piva.

Naime, poznavaju i moju strast za pivom, prijavili su me moji prijatelji. Hvala im za to! Tijekom odabira novoga piva upoznao sam se s tehnologijom kuhanja piva, moram re i da pivovara Carlsberg Croatia izgleda „svemirski“, te s cijelom pivskom filozofijom. No, najbolje je od svega da sam imao prilike probati specijalna, samo za odabir skuhana piva.

Pravi pivski unikati! U stvari, rado bi to ponovio.

Pivski znalci odabrali su Pan Zlatni Pivski su znalci ve inom glasova odabrali Pan Zlatni, posebno pivo zlatne nijanse, koje je napravljeno prema pažljivo pripremljenoj originalnoj recepturi. Uz jedinstvenu boju, Pan Zlatni odlikuje se i prepoznatljivom pravom pivskom aromom, uz nešto izraženiju, ali profinjenu gor inu dobivenu uporabom posebne sorte hmelja uzgojene u Hrvatskoj. Pan Zlatni punog je okusa koji i dalje snažno osvježava, a na hrvatsko e tržište krenuti u petak 27. studenoga s velikih doga anja u Koprivnici i Varaždinu.

TRGOVA KI CENTAR “LESNINA” VARAŽDIN

Proslavili drugu godišnjicu Prošli tjedan trgova ki centar “Lesnina” u Varaždinu, na adresi Gospodarska bb, proslavio je svoju drugu godišnjicu postojanja. Tijekom tri dana, u petak, subotu i nedjelju, mnogobrojni kupci mogli su uživati kupuju i po senzacionalnim cijenama na svim odjelima.

Osim u kvaliteti proizvoda, bogatom asortimanu i povoljnim cijenama, moglo se uživati u odli nom glazbenom programu uz tamburaše.

A svaki je dan imao i svoja posebna iznena enja: u petak je bio dan za djecu i zabava uz klauna, te pokloni za svakog mališana. U subotu je atmos eru zagrijavao Stephan Macchi, priznati rancuski kuhar, koji je kuhao uživo na aparatima De Detrich. Vlasnik patenta za wok i majstor azijske kuhinje, Heino Netz, u nedjelju je oduševio kuhanjem u woku, ondueu i kamenom grilu, spremaju i vrhunske delicije.

Lesnina je sva tri dana nagradila prvih sto kupaca, a dok ste kupovali ili razgledavali, mogli ste degustirati vino ili pivo, te grickati perece.

U ponedjeljak je održano veliko finale nagradne igre i glavno izvla enje dobitnika 50 tisu a kuna, uz DJ show.

(SZ,NŠ)

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

$

&' &&&

Dobro je znati 15

9/24/09 4:14:41 PM

Pogled na središte sela i prvu školsku zgradu izgra enu 1874. godine

Tepe se, bilježi i slika: IVAN LE EK Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima.

Kažu Vratišin ani da je od 15. stolje a, kada sa selo prvi put spominje pod tim imenom, bilo svega i sva ega. I, unato svemu i sva emu, živi se dobro. No, kako su udaljeni od ve ih prometnih pravaca, još uvijek misle da je najbolje da su žene doma. Zato nikako da osnuju društvo žena. Makar su nekada imali slavni aktiv žena.

No, zato kao zanimljivost Vratišin ari spominju da im najviše žena dolazi na utakmice. Valjda da ipak malo pobjegnu od ku e. Ali i zbog klupskih prostorija na kojima im mnogi zavide. I oni koji do u u selo kao zetovi i snahe teško dobivaju domovnicu. Treba je zaraditi. A to je u Vratišincu jako teško. No, kad se jednom zaradi, onda je ona trajna.

Barem je nešto trajno. Jer sve ostalo se promijenilo. Nestalo je Siplo ja, Vobranca i Ciglenica, gdje su nekad pasle krave. A Brodec koji je nekada bio dio sela za nižu klasu danas je postao ekskluzivni dio sela. Pa tako imaju ak i dvije ulice s istim imenom - Novi Brodec. To more biti samo vu Vratišincu. U istom onom koje se po prvi put spominje u povijesnim listinama 1458. pod imenom Brattysicz, pa poslije kao Bratishinecz i onda kao Vratissinecz. Selo je pripadalo župi Selnica, da bi tek 1789. godine dobilo svoju župu. I odonda po inje vratišinska slava. Kažu da je to istina jer, da nije bila Vratišinca, ne bi bilo Žganca.

I da nije bilo njegove knjižice me imurskih popijevki po kojima su velike sile presudile da Me imurje ipak pripada Hrvatskoj, što bi bilo.

Megla se kadi vu vratišinskoj dolini “Megla se kadi, hajdina cvete” bila je prva pjesma koju je Žganec zabilježio. I to u svom rodnom selu.

Nema više hajdine, ali se megla još uvijek kadi. Ako ne drugdje, a ono u vratišinskim glavama, kažu oni.

A uostalom zašto i ne bi. Ionako se

Antun Bukovec, legenda vratišinskog rukometa, predsjednik Op inskog vije a. – Rukomet se održao makar nemamo dvoranu, ali moram re i da je Vratišinec ve 1964. godine imao odli nu fiskulturnu dvoranu u zadružnom domu

Pogled na spomen - park Vinka Žganca u središtu mjesta, ime su se Vratišin ari odužili svom slavnom sumještaninu koji je i sahranjen na vratišinskom groblju

MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj III/7

Vratišinec je jako staro selo, ali se bole su stari i Vratišin ari

Mladi plesa i KUD-a

KUD “Dr. Vinko Žganec“ svi na kraju na u u crkvi pri misi.

Pa makar se pozdravljaju s Hvaljen Isus, Dobar dan i Zdravo. Kažu da svoj put do Božeka svaki traži na svoj na in. Pa nek si ve Božek zabere koga o e vu crkvi šteru su pomogli izgraditi i Habsburzi. Kada se slavila 100. godišnjica izgradnje 1996., došli su izravni potomci carske obitelji na slavlje. Odonda se Vratišin ari hvale da su nekada imali jako dobre veze s Be kim dvorom. I da je susjedni gradi Mursko Središ e samo na cesti od Be a do Vratišinca. I ništa više. I tu se vidi susjedska “ljubav“ koja je oduvijek postojala. Tako je prije II. svjetskog rata djelovala Sokolska eta koja je izravno potpadala pod akovec. A ne u Središ e. Nisu se dali. Valjda iz solidarnosti sa svojim župljanima i susjedima Pekleni arima. Kojima su Središ anci odveli rudnik.

Makar su uvijek s Pekleni arima u prepirci, ipak ponekad na u za-

Marija Tuksar - Micika s k erkom Tatjanom Zrna. - Od mame, koja je pjevala pjesme Žgancu, i ja sam nau ila mnogo pjesama

jedni ki jezik. Osim kad je u pitanju nogometno rivalstvo.

Kad se ne bi malo svadili, bilo bi nam dosadno Kroz povijest su Vratišin ari znali dizati i velike bune. Najve a je bila kad su im 1976. ukinuli školu.

Bila je to gra ansko - selja ka buna koja je trajala nekoliko dana. Djeca su bila doma, a njihovi roditelji na razgovorima u miliciji. Buna je propala, škola je otišla, a njima je ostala tuga. Vratila se radost tek nakon dvadeset godina. I škola ponijela ime njihovoga slavnog sina Vincija Žganca. Ali, kad nije bilo “vanjskog neprijatelja“, Vratišin ari su si malo pustili “meglu i v glavu“. Pak su se malo posvadili oko politike. Ništa nisu govorili javno. Ve se uvijek razvijala vuli na rasprava. A kako zidovi imaju uši, odmah bi se sve pro ulo. I onda bi nastala sva a.

Onako da se zna tko je tko. A i kamo pripada. I tako Vratišin arima nikad ne bi bilo dosadno. A i bila bi premirna dolina u svojoj ljepoti. No, sva a zna biti i preduga ka. Zbog ljudske sva e, ulica Ograda nikad nije do kraja završena. Pola je ima, a pola nema. A sva a je i dalje cijela. Možda su i zato uveli priredbu “Vesele vratišinske vurice”. Ak je ve veselo, neka to i drugi vide.

Makar su nekada i uli. Jako dugo se u selu sa uvao obi aj “Ivanjskog ozavanja“, uz Ivanje u lipnju. ak bi majke naru ivale kriomice s kim da “ozovu“ k erku udava u. Ponekad bi de ki pretjerali pak bi spajali one iz obitelji koje su bile u zavadi. Znalo je biti veselo. Nasmijali bi se rado i sebi. Tako se dugo pri alo kako je tadašnja milicija zaustavila jednog Vratišin ara, koji nikako nije moga položiti voza ki, traže i voza ku dozvolu. - Je, šteli bi ju? A ste mi ju dali?, rekao je on.

Stjepan Šimuni , koji od 1952. godine stalno radi za selo, sa suprugom Evicom. - Vratišinec su najviše izgradili sami Vratišin ari i ja bih volio da se negdje imena najzaslužnijih zabilježe, kaže on

Na plinu delamo budu nost Vratišin ari nikad ne odustaju.

Kako vele, uvijek idu dalje i naprijed. I da su uporni, jesu. Kažu da stoga što se nadišu istog zraka pored najljepše me imurske šume Ba kovec. I s najljepšim lova kim domom.

A tu su i šume Borovje i Kralovska dobrava. I polja Rakitovec, Drage, rešnjovec, Grahoriš e, Pre njive … Polako nestaju polja pod nasadima jabuka i bresaka. Nestao je pod njima i nekad znani šumarak Kokotov gaj. Uvijek prepun fazana.

No, Štuk ostaje za vje nost. Jer tu je groblje. Nestala je i velika bara Vobranec. Nekad su tamo lovili piškore. Sad e tamo niknuti poduzetni ka zona. A tko zna, možda i toplice. Jer ispod Vratišinca je sve puno termalne vode i plina. Kažu da je taj plin vratišinska budu nost.

Puno o ekuju od njega. Da e im on izgraditi i sportsku dvoranu. Jer rukometni klub imaju, a nemaju

dvoranu. A i gimnastiku da obnove što su nekada imali. Bili su poznati nadaleko. Bili su to znani Sokoli Ivan Novak, Antun Pelikan, Mirko Žganec, Bolta Bedi , Mijo Zadravec, Vinko i Ivan Le ek … I imali su svoj Sokolski dom. Nestao je, na žalost, u požaru. Ali se vježbanje nikad nije zatrlo u selu. Kažu da je uvijek bilo nešto u njima da budu posebni.

Ro eni smo za doktore i vuglednike Kažu za sebe Vratišin ari da su možda malo “premehki“. Teško ih je bilo staviti na kup. Da su uvijek radije poslušali onoga tko je došao sa strane u selo, nego svojega. I tako bi bez pogovora i sve napravili. Da se ne bi nekom stranjskom zamjerili. Osim ako nije bio iz Gornjeg Kraljevca. S njima su uvijek bili u nekoj veseloj zavadi. Sve su to ipak uvijek prihva ali kao šalu. Vratišin ari su odnekada jako rado imali školu. Ali

Mario Šari , predsjednik KUD-a, sa suprugom Josip Kvakan, predsjedTomislavom te k erkom Leom i sinom Samu- nik RK-a “Sokol“. Igrati elom. - Kudovci se trude da opravdaju svoje ime rukomet po eo je 1982. i još igra. - Rukomet je i mislim da smo postali prepoznatljivi nama Vratišin arima u duši, veli on

Vratišinec se smjestio uz željezni ku prugu akovec – Lendava, što je nekada bila velika prednost. Bilo je to zlatno vrijeme sela. Ono je pak nastalo na ostacima rimskoga vojnog naselja. A kako se zapovjednik zvao Vratišna, tako je prema legendi i selo dobilo ime. Na en je rimski novac u dijelu sela koje se zove Brodec te na Grahoriš u gdje su na eni i drugi predmeti iz rimskog doba. Valjda su se tu zaustavili Rimljani zbog tople vode. Jer tu je na jednom dijelu uz potok Brodec bio i izvor tople vode.

Taj su dio Vratišin ari uvijek zvali Topliš. Jer tu voda nije smrzavala pa su žene i zimi prale rublje. Vratišinec je sjedište op ine i župe. Dok je župa velika, op ina je mala, samo s Kraljevcom. Nitko nije htio biti s njima, ali se oni ionako zbog toga ne uznemiravaju. Kažu da nose u sebi ono što nitko drugi nema.

Mladi vratišinski vatrogasci

Umirovljenici nakon jednog od svojih brojnih sportskih susreta s predsjednikom Stjepanom Šafari em

bi se zvu ili pak onda otišli u svijet.

I tamo postali doktori ili direktori. Morali su biti drugdje kad nisu mogli u svom selu. I tako su se po svijetu razišli sveu ilišni profesori Valent Novak, Juraj Novak, Valent Le ek, Franjo Deban, Nino Škvorc … Teško je sve nabrojiti koliko je vratišinskih intelektualaca rasuto po svijetu. To znaju samo oni koji ispijaju pivicu u “ku i cvije a“ pored op inske uprave. To je brvnara u kojoj je ve formirana i op inska uprava u “sjeni“. Ali njima je to tek usput. Najvažnije je da Vratišin ari poštuju svoje velikane. Tako je i Vinko Žganec opjevan u pjesmi vratišinske u iteljice Franciske Matoša.

… Tam prek štreke, na zelenom bregu Vinko Žganec mirno spi, A v jutro i nave er Koli brega “Megla se kadi“.

No, kako god bilo da bilo, Vratišin ari kažu u šali da sve stvari rade po dva puta. Pa onda ili je jako pametno ili je jako bedasto. Treba im vjerovati. A da je to doista tako, najbolje zna autor ovih redaka. Jer i on je ro eni Vratišin ar.

Božo Korbelj znani je tamburaš. Svirao je u KUD-u, Štamperlinima, Starom vinu. Potje e iz nekada najbrojnije obitelji u selu. – Vratišin ari su uvijek znali pjevati i voljeli glazbu

Ekipa NK Sokol: Ivica Novak, Nikola Mun ar, Saša Slamek, Boris Puh, Tomislav Lisjak, Marko Mikolaj, Matija Jambroši , Dejan Leško, Mihael Lebar, Davor Žagar, Dražen Fric, Aleksandar Vincek, Nikola Šolti , Goran Drk, Nikola Drk, Miroslav Lisjak, Dario Šolti , Ivan Kerovec, Tomica Simon, Luka Mikolaj i Saša Puh

Seoske zanimljivosti Vratišinec je sjedište velike župe i op ine u koju još spada, Gornji Kraljevec. Prema tvrdnjama nekih povjesni ara, selo je nastalo na ostacima nekadašnjega rimskog kastruma. Prema legendi, selo je i dobilo ime po Vratišni, zapovjedniku kastruma. Selo se razli ito bilježilo tijekom povijesti, da bi do današnjeg naziva, nakon naziva Vratišinci koji je koristio i dr. Vinko Žganec, došli prije sedamdesetak godina. U selu je lijepa crkva Uznesenja svetog Križa. U samom središtu sela je kapelica Sv. Križa izgra ena 1760. godine, koja je nekad bila župna crkva, a uz nju je bilo i groblje. S vanjske strane svetišta ugra ene su tri nadgrobne plo e. Još je blizu središta i kapelica s kipom Sv. Florijana. Najduža ulica je Brodec, potom Dr. Vinka Žganca i Dr. Franje Debana. Zatim su tu Marof, Školska, Ograda, Crkvena, Gmajna … U selu imaju zdravstvenu i stomatološku ambulantu, Dom kulture, a u izgradnji je i vatrogasni dom. Izgra ena je sva potrebna infrastruktura, a u tijeku je izgradnja kanalizacije. Školstvo u selu ima tradiciju od 1848. godine, a sadašnja je školska zgrada izgra ena 1979. godine. Prema zadnjem popisu, u selu su živjela 1.524 stanovnika, što je bilo 4 više nego 1991. Ina e su prema popisu evidentirana 764 muškarca i 760 žena. Prema zadnjem popisu, u selu je 420 ku anstava, a zabilježena su 402 stana. Prema njihovoj evidenciji, u selu je dvadesetak starih de ki, 45 udovica.

O ljudima …

Polovica generacije “osmaša“, svi su iz Brodeca. Danica Bistrovi , Nikolina Bošnjak, Matija Korpar, Denis Farkaš, Nino Ruklja , Dominik Godina i Damir Vlahek

Proslava 45 godina postojanja Rukometnog kluba “Sokol“, slijeva stoje: Antun Bukovec, Mladen Martinjak, Krunoslav Tarandek, Zlatko Farkaš (pokojni), Mario Ruži , Denis Jambreši , Matija Kralji , Siniša Škvorc, Dubravko Horvat, Alen Rendari , Josip Kvakan. Donji red: Andrija Kvakan, Viktor Hren, Danijel Lipovi , Ivica Premuš, Marko Farkaš, Mario Šari , Dario Ruži , Robert Tarandek

Upravni i Nadzorni odbor DVD-a

Najstarija udruga u selu je Dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano 1926. godine. Društvo je osnovalo 17 lanova, me u ostalim Lovro i Roko Škvorc te Ivan Geren er. Predsjednik Društva sada je Stjepan Kozar, dopredsjednik Branko Ma ari , tajnik Dejan Jezernik, zapovjednik Mihael Grbavec i blagajnik Andrija Kvakan.

Idu e e godine proslaviti 40 godina uspješnog djelovanja KUD-a Dr. Vinko Žganec, iako se po etak kulturnog amaterizma bilježi daleko prije II. svjetskog rata kada je postojao od 1935. do 1940. Sokolski zbor. Vodio ga je u itelj Mirko Žganec, ina e brat Vinka Žganca.

Slava Škvorc postala je prava majstorica u izradi predmeta od lomljenog stakla. - To mi ini zadovoljstvo, kaže ona Tada je postojala i Sokolska limena glazba iji su lanovi bili uro Tuksar, Antun Malekoci, Ivan Hertari , Ivan Rihtarec, Petar Rihtarec, Filip isar, Nikola Pranklin, Andrija Vran i i Josip Matoša. Sadašnji predsjednik KUD-a je Mario Šari , tajnica Marija Mikolaj i blagajnica Snježana Rožman.

Najstariji sportski klub je Rukometni klub Sokol koji idu e godine slavi 50 godina uspješnog rada. Osniva i kluba bili su Zvonimir Žnidar, Antun Bukovec i Mijo Leško. Predsjednik kluba je Josip Kvakan, potpredsjednik Denis Jambreši , tajnik Kruno Tarandek, blagajnik Mladen Martinjak, a lanovi Izvršnog odbora još su Dražen Petak, Robi Tarandek i Dalibor Sabol.

Nogometni klub Sokol slavi idu e godine 40 godina postojanja.

Predsjednik je Zdravko Puh, a tajnik Dražen Mikolaj. Klub ima lijepo ure ene prostorije zahvaljuju i sponzorima, me u kojima isti u Zdenka Leška. Ina e mnogi Vratišin ari u “dijaspori“ esto svra aju u rodno selo i pomažu sportskim klubovima, posebice Mladen Majsan, Ivan Geren er, Valent Novak, Zdravko Lisjak, Rudolf Kvakan … U selu djeluje i Lova ko društvo Zec iji je predsjednik Stjepan Šimuni , te Udruga umirovljenika iji je predsjednik Stjepan Šafari .

Zanimljivosti U Vratišincu je ro en i pokopan veliki hrvatski etnomuzikolog dr. Vinko Žganec. U središtu sela uredili su mu spomen - park, a planiraju urediti i njegov muzej.

Jedna od prvih rukometnih ekipa s osniva ima Zvonimirom Žnidarom, Antunom Bukovcom i Mijom Leškom. Legende: Zvonko Trstenjak, Andrija Šolti , Antun Bukovec, Antun Vincek …

Zdravko Mlinari , na elnik op ine, sa suprugom Terezom, k erka Maja i zet Igor, unuci Nika, Elijas, Ella i Noah te sin Mario sa suprugom Dijanom

Saša i Boris Puh s tatom Zdravkom, predsjednikom NK Sokol. – U našoj ekipi ima dosta bra e, kažu oni

18

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. studenoga 2009.

S AKOVE KOG sajma

Nema zelja, nema gužvi Nije u srijedu bilo “velikih“ prodava a zelja, nije bilo ni uobi ajenih gužvi. Zagorci su svoje zelje rasprodali (sjetimo se samo slika vre a zelja u ta kama), me imurski zeljari ga imaju malo i to je razlog što nije bilo naguravanja i nadglasavanja kod kupnje zelja koje ve dozrijeva u posudama u podrumima i smo nicama. U relativno siromašnoj ponudi i potražnji najbolje se prodavala zimska obu a i odje a, te stara krama. Dobra je bila ponuda drvenih lopata za snijeg, ali prodano ih je tek nekoliko jer malo tko vjeruje da e uskoro snijeg. Donekle su zadovoljni bili pe enjari, koji cijenom ge-

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU

- krumpir 2 kn/kg - pšenica 1 kn/kg - kukuruz 1 kn/kg - je am 1,4 kn/kg - zob 1,6 kn/kg - repa 30 kn/vre a - jabuke 40 kn/vre a - drvena lopata 50 kn/kom - šibnata korpa 40 kn/kom - reza povr a 20 - 40 kn/kom mišta ozbiljno konkuriraju ugostiteljima u gradu, pak mnogi ljudi iz grada k njima svrate na gemište. Na dva ispijena tre i je gratis. (S. Mesari )

PRERADA JABUKE u Me imurje sve je izraženija

Polovica završi u soku, octu, rakiji ...

Prešanje jabuka na imanju Mladena Dobrani a u Brezovcu

- Sve reže sitno, sitno kak niti ...

S AKOVE KOG placa

Mikroskopom do paprike Tijekom ljeta i rane jeseni mi koji smo na placu nekoliko puta tjedno znali smo ili barem slutili da e na tržištu najviše nedostajati paprike. Da smo bili u pravu, vidimo ve par tjedana. Paprike jednostavno nema, a potražnja je velika.

Prodava i koji je donesu prodaju je u roku odmah, premda je kupci i prebiru, na kraju se sve proda. Istina, nešto jeftinije, ali ide. - Paprika je jako hranljiva i može se pripremati na više na ina, i odli an je dodatak mnogim jelima i zato je ljudi traže sve više i više, pojasnila nam je žena koja je kupila dva i pol kilograma, jer, kako kaže,

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- paprika 7 kn/kg - salata 10 do 12 kn/kg - crveno zelje 5 kn/kg - bijelo zelje 3 kn/kg - mrkva 7 kn/kg - luk 5 kn/kg - nešperlin 10 kn/kg - jabuke 3 do 6 kn/kg - oskoruša 10 kn/kg - kisela repa 12 kn/kg više ne može nositi. Na placu su se pojavili adventski vijenci te razni adventski i boži no novogodišnji aranžmani od suhog cvije a. (S. Mesari )

- Sam kaj si lepšu zberem ...

Me imurski vo ari, posebice proizvo a i jabuka, shvatili su da nije najisplativije prodavati plodove iz samog vo njaka ili skladišta. Istina, to je najjednostavnije i bezbrižnije, osobito ako je kupac siguran i dobar platiša.

Prerada jabuka u sokove, ocat, rakiju, jabu ni ips sve je prisutnija me u individualnim vo arima.

Osim što se postiže ve a cijena za uloženi rad, nadogradnja stvara vo aru i odre eni imidž me u vo arima, ali i na tržištu, što nije zanemarivo. Posebno je to dobro za gornjome imurske vo are, jer proširenjem Toplica Sveti Martin javlja se sve ve i broj gostiju, posjetitelja i turista koji u svoje krajeve ne mogu odvesti par sanduka jabuka, ali mogu bocu – dvije – tri rakije, ili octa … A takvih je iz dana u dan sve više, kaže Mladen Dobrani , perjanica me imurskog vo arstva, koji svojim jabu nim sokom marke

ARGO polako ali sigurno osvaja tržište. Ove jeseni Dobrani je u sok i ocat preradio preko pet tona jabuka.

Iza soka najprepoznatljiviji jabu ni proizvod je vinski ocat koji proizvodi sve više vo ara, a potom slijedi rakija. Ovog trenutka jabuku u rakiju najozbiljnije prera uje TEAM, odnosno njihov proizvodni dio CIMPER iz Murskog Središ a, koji proizvodi i sve traženiji ips od jabuke. Dobrani kaže i da skoro polovica proizvedenih jabuka završava u preradi, ali za sada još najviše me imurskih takozvanih industrijskih jabuka završi u Podravki, Doni ili Austriji i Italiji. No, i to je dobro jer pokazuje kako je me imurska jabuka vrlo kvalitetna i dobra, pak e jednog dana i me imurski prera iva i lakše na tržište jer su im navedeni i renomirani prera iva i dobra iskaznica.

(S. Mesari )

KRISTIJAN I SANJA Hadela iz Grkaveš aka predvodnici su mladog vala me imurskih vo ara i vinara

Nadogradnja roditeljskog truda i o uvanje baštine Dvoje mladih, brat i sestra Kristijan i Sanja Hadela iz Grkaveš aka, primjer su kako nadograditi ono što su roditelji stekli i o uvati baštinu svoga kraja, ali i Hrvatske.

Kristijan i Sanja svojim roditeljima pomažu u uzgoju kupina te njezine prerade u ukusno kupinovo vino, marmeladu i rakiju.

- Oni su jamstvo da ovaj briježni dio Me imurja ne e ostati neobra en i bez proizvoda koji su njegovo obilježje, a to su vina i rakije.

Jer zabluda je, koju plasiraju mnogi nazovi gospodarski i politi ki stru njaci, kada kažu da se sve može kupiti ako ima novca, pa i rakija, vino, marmelada, pekmez ...

Od koga e kupiti ako nitko ne e proizvesti. Stoga i ovaj napis ima cilj potaknuti odgovorne da upravo ovakvim mladima koji žele ostati na imanju svojih roditelja i baviti se onime što su

Kristijan i Sanja Hadela, mladi koji ostaju na domaji

oni zapo eli lokalna ali i državna uprava pomogne. Osobito kada se oni poput Kristijana i Sanje žele dodatno školovati kako bi svoje proizvode mogli što lakše poboljšati i ponuditi ih tržištu. Ovakvih primjera je više, no rijetko su bra a ovako složna da se bave onime što su roditelji zapo eli. Pozitivan primjer je i Valentina Haži iz Jurov aka koja roditeljima pomaže u vo arstvu i vinarstvu. Zatim je tu Marko Cmre njak, koji je zamašnjak u vinarstvu svojih roditelja u Svetom Urbanu. Tu spada i Josip Turk iz Vu etinca koji je postao nezamjenjiv u vinarstvu i turisti koj ponudi svojih roditelja. Takvi mladi zavrje uju pozornost politi kih elnika i mo nika i svekoliku pomo jer su jamstvo opstanka gornjeg Me imurja, koje je desetlje ima bilo zapostavljano, i da nije stvorena samostalna Hrvatska vjerojatno bi postalo najsiromašniji dio države.

(Stjepan Mesari )

24. studenoga 2009.

BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Konzerviranje mesa soljenjem i salamurenjem Konzerviranje mesa je postupak poboljšanja održivosti mesa, odnosno spre avanja njegovog kvarenja. Osim razli itih mikroorganizama, kvarenje mesa mogu uzrokovati i izikalno-kemijski imbenici aktiviraju i autoliti ke, vlastite tkivne procese u mesu. Stoga je svrha svih postupaka konzerviranja uništavanje mikroorganizama, tj. spre avanje ili usporavanje njihovog rasta i razmnožavanja, kao i spre avanje aktivacije autoliti kih procesa u mesu koji uzrokuju kvarenje.

Soljenje i salamurenje kemijski su postupci konzerviranja mesa. Osim konzerviraju eg djelovanja imaju i ulogu poboljšanja organolepti kih svojstava mesa (mirisa, okusa, so nosti, boje). Soljenje je konzerviranje mesa isklju ivo kuhinjskom solju i primjenjuje se uglavnom za konzerviranje suhomesnatih proizvoda u doma instvima, dok se u industriji pretežno primjenjuje u proizvodnji slanine, te konzerviranju i uvanju crijeva.

Salamurenje je konzerviranje smjesom soli za salamurenje koja uklju uje kuhinjsku sol, nitrate i nitrite, te druge dopu-

štene sastojke (še er-glukoza, dekstroza i saharoza, askorbinska kiselina i askorbati, ocat, mlije na limunska kiselina i njihove natrijeve soli, te polifosfati). Salamurenje se primjenjuje u proizvodnji suhomesnatih proizvoda, nekih vrsta kobasica i mesnih konzervi kod kojih se želi posti i termostabilna ruži astocrvena boja proizvoda.

Konzerviraju e djelovanje salamure (vodene otopine smjese soli za salamurenje) rezultat je difuzije iona soli u meso zbog razlike u osmotskim tlakovima, te reakcija soli s komponentama miši nih vlakana. Difuzija soli u po etku je brza, budu i da je i koncentracija soli tada velika, zatim te e sporije, a prestaje kada koncentracija soli u mesu dosegne maksimalno 80% vrijednosti koncentracije soli u salamuri.

Kuhinjska sol (NaCl) prema odredbama naših propisa mora sadržavati najmanje 95% NaCl, te biti vez vidljivih stranih primjesa. Osim što utje e na slanost mesa kuhinjska sol inhibira rast i razmnožavanje gnjiležnih bakterija, razara mioglobin pri emu nastaje metmioglobin koji daje

mrko sivu boju mesu, oduzimu mesu vodu i djeluje na sposobnost vezanja vode. Nitrati su soli nitratne kiseline. To su ini bjelkasti kristali, a u smjesu za salamurenje mogu se dodavati u obliku natrijevog nitrata i kalijevog nitrata. Pod utjecajem reduciraju ih bakterija nitrati se reduciraju u nitrite. Nitriti su soli nitritne kiseline u smjesu za salamurenje dodaju se u obliku natrijevog nitrita i kalijevog nitrita. U ve im koli inama nitriti su štetni za zdravlje jer uzrokuju razgradnju eritrocita i vitamina A. Dodatak nitrata i nitrita u salamuru rezultira nastankom speci i ne svijetlocrvene boje salamurenog mesa.

Meso se može salamuriti postupcima suhog, vlažnog ili kombiniranog salamurenja. Pri suhom soljenju i salamurenju se sol ili smjesa za salamurenje utrljava u komade mesa nakon ega se dodatno po površini posipaju odgovaraju om soli.

Vlažno salamurenje izvodi se potapanjem mesa u salamuru ili ubrizgavanjem salamure u miši e i krvne žile mesa (tzv. brzi postupak salamurenja). Vlažno salamurenje potapanjem svodi

se na potapanje komada mesa u salamuru u prikladnim posudama ili bazenima. U salamuri meso ostaje od nekoliko dana do nekoliko tjedana, ovisno o vrsti proizvoda. U svakom je slu aju vrijeme salamurenja, potapanjem najmanje dvostruko kra e od vremena suhog salamurenja. U nastojanju da se proces salamurenja skrati, u suvremenoj industrijskoj preradi mesa prevladali su postupci salamurenja ubrizgavanjem salamure u krvne žile i miši e, te kombinirano salamurenje. Kombinirano salamurenje podrazumijeva ubrizgavanje salamure u meso, a potom potapanje mesa u salamuru.

Dražen Kranjec, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG

d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

MURSKO SREDIŠ¦E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Stupasto drve e Novembar je stvarno dugi mjesec. Magla, sunce, kiša, sunce... a nigdje praznika. Sad si vi mislite da sam zabušant i ljen ina. To uop e nije istina, samo se veselim crvenim poljima na kalendaru... onako, op eg zdravlja radi.

Samo sam dvije tužne pri e podijelila s Vama. Ne mogu podnijeti mnogo tuge odjednom.

Sada slijede vedrije teme. Stupasti kultivari ukrasnog drve a tako er se ubrajaju u ono ‘drve e ograni enog rasta’. Stupasti kultivari svakako djeluju vedrije od onih pendulastih. Zato ih sad treba saditi. Unose nadu u prostor u kojem ih uzgajamo. Neka je nešto uspravno i vedro u svijetu gdje se sve savija.

Ve ina ih ostaje relativno uska i manja rastom pa se mogu saditi u naše sve manje vrtove i sve uže ulice. Obi no kad se sade, u starosti 5 – 10 godina oni budu jako simpati ni uski stupi i visine 2 do 2,5 m sa granama odmah od površine tla. Kasnije, kad se prošire, može ih se od dna obrezivati, formirati stablo i usku, stupastu krošnju. S vremenom se krošnja podigne na drvorednu visinu, oko 2,5 m. Kako im je kut koji grane zatvaraju s provodnicom relativno mali, to krošnja uvijek ostaje relativno uska i zatvorena.

Jedan od najstarijih, komerccijalno uzgajanih, kultivara stupastog rasta bio je jablan, Populus nigra ‚Italica‘, koji se u ovim

našim prostorima prije 50-60 godina sadio u velikim koli inama.

Jedan od razloga za to je što se, kao i sve topole lako raznmožava reznicama. Jablan baš nije neko malo drvo. On voli prostranstva i oblake. Sad se ovi ‚nebeski šapta i‘, kako ih ja zovem, sade nešto manje, popularniji su neki drugi kultivari uspravnih grana. Stigli u hortikulturnu praksu ‘neki novi klinci’. Gotovo da nema ni jednog roda popularnijeg ukrasnog drve a u kojem vrijedni uzgajiva i nisu pronašli, slekcionirali i ‘plasirali’ jedan ili više stupastih kultivara. Na primjer, stupastih grabova u komercijalnom uzgoju ima 3 kultivara: Fastigiata, Frans Fontaine i Columnare. I stupastih lipa ima više kultivara. Javori su nešto tvrdoglaviji, kod njih je samo Columnare. Što se ti e uvjeta uzgoja stupastih kultivara oni su isti, ili sli ni, kao za uzgoj osnovne vrste. Tako se stupasti hrast uzgaja sli no kao obi ni hrast. Osjetljiv je na iste bolesti i grickaju ga isti štetnici kao i njegovog orijaškog ro aka. Jedino je prostor koji zauzimaju svojim stupastim tijelima zna ajno manji. Usporedit emo grab i stupasti grab: obi ni grab naraste do 20m, Fastigiata do 15m, Frans Fontaine do 10 m a Columnaris do 8m. To sve uz predpostavku da im damo vremena i da ih ne šišamo.

Pozdravi iz IVE!

20

Religija

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. studenoga 2009.

HRVATSKI BISKUPI o stanju u društvu

BOG mojih detalja

Isusove suze Ništa neobi no da Isus pla e. I on je ovjek. (Mi odmah nadodajemo: ali i Bog!) Naravno, znamo da je Isus Bog i ovjek, ali i ovjek svakako! Zato ga i vidimo kako pla e.

Evan elja su zabilježila samo dva takva doga aja (sigurno ih je bilo više!): nad grobom svoga prijatelja Lazara i nad Jeruzalemom, kada je po posljednji put ulazio u grad.

Nije nam teško predo iti si potresni trenutak kada Isus dolazi na prijateljev grob i kako pla e. Zbog ljubavi prema prijatelju, zbog neispunjenih o ekivanja ljudi koji nisu imali dovoljno vjere da e ga Otac uslišati, vjerojatno i zbog slutnje o vlastitoj sudbini, On pla e ali i zapovijeda: »Lazare, izi i (Iv 11, 43)!« Ne emo zasigurno odgonetnuti što se sve doga alo u Lazaru kad je u grobnoj tišini odjednom za uo glas svog prijatelja. Lazar ga uje i otvara svoje o i, osje a da opet diše, da mu srce radi. Ponovno je na svojim nogama, živ je i sposoban pobrinuti se sam za sebe! Ponovno e imati projekte koji e ga zaokupljati, i svakidašnjicu i sunce i mjesec. O, Isuse, zapla i i nad nama, udahni nam volju za životom. Da ne idemo ovom zemljom kao ljudi bez nade, kao lutalice zarobljene u svoje zavrzlame. Da, Isus je Bog koji ima srce i emocije.

Bog koji nije ravnodušan prema našim životnim izborima, Bog kojega naši problemi i naša trpljenja diraju sve do bola. Ali On nije samo su utan nego ima i rješenja za sve ono što nas snalazi. Spreman je dati snagu, zdravlje, pomo i pri traženju posla, u oporavku ku nog budžeta. On je Bog koji nije ravnodušan prema ekonomskoj krizi i tolikim strašnim problemima ovoga svijeta. S druge strane sigurno djeluje preko onih kojima je prepustio da vode narode, poduze a, ljudske sudbine. On nije ostavio svijet, On je u svijetu. Za Jeruzalem nad kojim pla e je rekao: “O kad bi i ti u ovaj dan spoznao što je za tvoj mir!” (Lk 19, 41-44). Ra unati s Isusom je zato neobi no važno u svim trenucima našega života, osobnog i zajedni kog. On je živ i želi sudjelovati u svemu. Ako Njega pozovemo da do e, On e sigurno do i. On nije samo tu da najprije moralizira, ne! nego najprije kao onaj koji pomaže, hrabri, koji tješi i rješava naše situacije. Izabrati Njega i njegove pristupe zna i prona i izaz. Njegova obe anja nisu mrtvo slovo na papiru, naprotiv, možemo se na njih osloniti sa svom

Piše: vl . Antun Štefan sigurnoš u. Kaže nam: “Do oh da život imaju, u izobilju da ga imaju.”

(Iv 10,10b). A to mijenja sve naše situacije. Prihvatiti ga kao platformu našeg života je zato imati sigurnost rješenja svega što nam je važno, bez obzira što e re i da On nije tu samo da zadovoljava naše potrebe. A On je baš zbog toga tu: da rješava naše probleme i brine se za naše potrebe. Jel to prava istina ili se ipak to ini prejednostavno?! Ali priznajte, i to ljubav, Njegova ljubav! Ako nam je dao svoj život, zar nam onda s njim ne e sve darovati?! Dao nam ga je da nas oslobodi, da nam riješi sve što smo zakomplicirali, ak i ondje gdje smo si sami krivi. No, postoji jedan uvjet: da ga pozovemo i pustimo da bude važan u našem životu. Da mu poklonimo naše povjerenje. Ljubav Boga Oca se objavila kao pobjeda nad smr u i zlom, i zbog toga imamo takvu sigurnost, sigurnost da ho e i da je sposoban promijeniti naš život i sve što bismo željeli. Poziva nas da ga prihvatimo da bi imao dozvolu djelovati u svemu što nas se ti e. Ako ste mu to ve dozvolili, pri ajte mu o tome u vašoj molitvi i objasnite mu što vas mu i. Izgleda li sve ovo previše automatski? Ili nevjerojatno? Ili ne-katoli ki? Recite vi meni: a kako to onda On radi, ‘vaš’ Isus? Predlažem vam jednu molitvu: «Bože moj, zahvaljujem ti za tvoju ljubav, zbog toga što si po Isusu, došao na svijet da mi oprostiš moje grijehe i doneseš mi rješenje za sve što me se ti e. Priznajem da sam sve do sada sam upravljao svojim životom, bez tebe. Ali od sada to želim promijeniti, živjeti s tobom i tebe slijediti. Pustiti da mi ti budeš U itelj, Bog mojeg života.

Oprosti mi moje grijehe i po tvom Duhu daj mi život. Amen » Želite li moliti tako? Po nite!

DUHOVNI VELIKAN

Katarina Aleksandrijska, 25. studenoga Živjela je u 3. stolje u u Aleksandriji u plemi koj obitelji i bila je vrlo lijepa.

Ondašnjem caru Maksenciju suprotstavila se što progoni krš ane, što je njega strašno razljutilo te ju je odlu io pogubiti. No, ona je svojom mudroš u pridobila carevu ženu i pratnju koje je privela na krš anstvo.

Katarina Aleksandijska je zaštitnica djevojaka i djevi anstva, zatim sveu ilišta, knjižni ara, tiskara, znanstvenika, teologa, u itelja i u enika.

Utje u joj se bolesnici na migrenu, bolesnici jezika te oni koji traže utopljenika i koji žele sretan i krš anski smrtni as. Umjetnici je prikazuju s nazubljenim kota em u ruci ili do nogu, s krunom na glavi i knjigom ili križem u rukama. (sm)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 24. studenoga Andrija, Krizigon, Krševan srijeda, 25. studenoga Katarina Aleksandrijska, Katja etvrtak, 26. studenoga Konrad, Silvestar, Dubravko petak, 27. studenoga Velimir, Severin, Virgilije subota, 28. studenoga Katarina Lab., Držislav, Kaja nedjelja, 29. studenoga PRVA DOŠAŠ¦A, Svjetlana ponedjeljak, 30. studenoga Andrija, Andro, Narcis

RIJE I MUDRE “Nitko se s vragom ne igra nekažnjeno.” (MKLI,sm)

- Nakon punih etrdeset godina župa Mursko Središ e ima kandidata za akona i sve enika. To je Neven Blažon, koji e u subotu biti zare en za akona ŽUPA MURSKO SREDIŠ E u velikom iš ekivanju i oduševljenju

akonsko re enje Nevena Blažona Mursko Središ e, osobito župljani i vjernici, u velikom je iš ekivanju i oduševljenju. Nakon etrdeset godina jedan njihov sugra anin bit e zare en za akona, što je posljednja stepenica pred sve eni ko zare enje.

Taj mladi je Neven Blažon koji e za akona biti zare en u subotu 28. studenoga u 10 sati u varaždinskoj katedrali.

Njegova obitelj, župljani i posebno sadašnji župnik vele asni Tomislav Antekolovi spremaju se na tu sve anost, kakve za ovu župu dugo bilo nije.

Kandidat za akona Neven Blažon uzoran je i dobar mladi koji se za sve eni ki poziv odlu io tik pred završetak osnovne škole. Na putu do

akonskog re enja o njemu je najviše skrbila i molila njegova majka Božica, a podršku su mu davali svi župnici. Od vele asnog Ivana Novaka, preko Kristijana Piska a i Marija Kopjara, do sadašnjeg Tomislava Antekolovi a, Neven je imao svekoliku podršku, posebno u molitvi i pripravi za ovaj veliki životni doga aj i poziv.

Tadašnji upravitelj župe Mursko Središ e vele asni Vladimir Margeti u spomenicu župe je zapisao: - Sada je veliko pitanje kada e u ovoj župi opet biti mlada misa, jer za sada župa nema ni jednoga sve eni kog kandidata.

A u ono vrijeme u Murskom Središ u u samo godinu dana služene su dvije mlade mise.

Prije vele asnog Premuša mladu svetu misu služio je vele asni Franjo Leva i . Bilo je to 20. kolovoza 1967. godine, na dan proštenja Svetog Stjepana kralja.

Vele asni Leva i je za sve enika bio zare en u austrijskom Grazu.

Stoga ne udi gotovo eufori na radost u Murskom Središ u, jer na novog akona, svi vjerujemo i sve enika, ekalo se punih e-

trdeset godina. Bude li sve kako se želi i o ekuje, Neven Blažon bi idu e godine mogao služiti svoju mladu misu.

(Stjepan Mesari )

ADVENT ILI DOŠAŠ E

MISE ZORNICE

Priprema za Boži

Posebno obilježje došaš a

GORNJI MIHALJEVEC

Advent ili došaš e je razdoblje u crkvenoj liturgijskoj godini kada se katolici pripremaju za blagdan Boži a.

U zapadnom krš anstvu advent ili došaš e po inje etiri nedjelje prije Boži a i najranije može po eti 27. studenoga, a najkasnije 3. prosinca.

Završava na Badnjak 24. prosinca. Tijekom adventa liturgijska boja je ljubi asta, a itaju se prikladni tekstovi iz Biblije. Jedan od naj eš ih simbola u adventu ili došaš u je adventski vijenac na kojem se nalaze etiri svije e koje simboliziraju etiri predboži ne nedjelje.

Isto tako etiri svije e mogu simbolizirati etiri tisu e godina, koliko su Izraelci ekali Spasitelja. (sm)

ekali etrdeset godina Zadnji sve enik iz Murskog Središ a zare en je i mladu misu služio je 1968. godine. Bio je to vele asni Stjepan Premuš, koji je bio zare en na Petrovo 30. lipnja, a mladu misu je služio 28. kolovoza 1968. godine.

Adventski vijenci ve se mogu kupiti na placu

Tijekom adventa ili došaš a u katoli kim se crkvama služe mise zornice koje svaki dan osim nedjelje zapo inju rano ujutro, izme u 5 i 6 sati. Zornice su posebno obilježje predboži nog vremena i doživljaj su koji se ne može opisati rije ima, ve ga treba doživjeti uživo.

Uvijek zornice navještaju pobjedu svjetla, pobjedu dobra, radost Kristova dolaska koji donosi svim na zemlji mir veselje.

Do i u crkvu po mraku, a iz nje iza i po svjetlu u novi dan, poseban je doživljaj za svakog vjernika. Zornice u Me imurju imaju dugu tradiciju i dan – danas, unato tome što mnogi ljudi ujutro moraju odlaziti na posao, crkve su redovito ispunjene vjernicima, koji bivanjem na zornici žele živjeti s Isusom Kristom u najljepše vrijeme, u vrijeme Boži a, njegovog ro enja. (sm)

Osam zare enika Varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak u subotu 28. studenoga zaredit e osam kandidata za akone.

To su Neven Blažon, Tomislav Dodlek, Danijel Herceg, Gabrijel Jagarinec, Žarko Pavlovi , Davor Šumandi i Alexandre Adjimon Djiovedo. Sve anost zapo inje u 10 sati. (sm)

Katalensko proštenje Župa Gornji Mihaljevec u srijedu 25. studenoga proslavit e blagdan Svete Katarine Aleksandrijske, svoje župske zaštitnice. Jutarnju svetu misu u 8 sati služit e doma i župnik Ivan Vugrin i , a središnja sve ana i proštenjarska e biti u 11 sati. Katalensko proštenje nekada je bilo nadaleko poznato i taj su dan poljoprivrednici kod crkve prodavali svoje proizvode. Osobito se prodavala razna oprema za vinarstvo, te jabuke i zimske kruške. Premda toga više nema, proštenje u Gornjem Mihaljevcu svake je godine vrlo lijepo i zanimljivo, bez obzira na vremenske uvjete. I na suncu i na snijegu gornjomihaljevsko proštenje ima svoje radosti koje svakako treba doživjeti. (sm)

za velike i male

Novosti • Novosti • Novosti SJE ANJE NA ŽRTVE VUKOVARA U enici sedmih razreda Osnovne škole Mursko Središ e satom povijesti održanom u gradskoj lu ici Mursko Središ e prisjetili su se stradanja Vukovaraca 1991. godine.

U kratkom programu rekle su u enice Sara Vugrinec, Leona Srša, Karla Kuzma, Lea Šantl i Barbara Barat: –Mi stojimo uz rijeku ije vode odlaze u Dunav i oplakuju obale Vukovara i time je i naša veza s Vukovarom još vrš a i ja a. Stoga emo uvijek paliti svije e u lu ici uz Muru jer tako su Vukovar i Mursko Središ e vezani ne samo vodama, nego i mislima.- Satu povijesti nazo ili su njihovi u itelji i središ anski župnik T. Antekolovi koji je djeci ispri ao svoje dojmove o posjetu Vukovaru. U enici su na kraju male sve anosti zapalili svije e i u lu ici oblikovali hrvatsku zastavu. Ina e, treba spomenuti da ovu svoju malu sve anost u enici provode u suradnji s Gradom.

Fotografije snimila: Elena Horvat

Jesenska kajkavijana • Jesenska kajkavijana • Jesenska kajkavijana Fti Po dnevu, po nebi leti i lepo nas gledi.

Po no i tiho na kiti spi.

A onda nas z pesmom, se v jutro zbudi.

Sa sre a, jer nam se v školu mudi, a un pak po nebi leti i veselo kri i!

Tea Žganec, 6.c OŠ M. SREDIŠ E

Od sega toga lehko nebum ništ. Što zno kaj bum jo na kraju.

Tou zna sam Bog i uni v raju.

Petra Culjak, 5.a OŠ SELNICA Mentor: Natalija Jurinec

Žejen stric

Se je prešlo joko ljetno.

Ve sem tak som…

Stori, potrti, zapuš eni, razkljimani I niš e me ve ne treba niti ne e.

Vreme ljeti, se ljepo odnese. okam kaj vreme odnese i mene Kam je i mega gazdu.

Jesen je došla v Me imurje. Žuri se konto prati, Bi štev grozdje brati.

Fletno kaj se vino pilo, Bez pija e bi mu zlo bilo.

Ana Radmani , 6.b OŠ KOTORIBA Mentorica: Nikolina Fuš Zvošec

Oblaki Kaj bum jo dok bum velika Zemlo jo bi zorala, pšenico bi posejala, Melo bi dobijla, kolo e fajne napravila, Naroda nahranila.

Gorice jo bi okopala, grozdje bi pobrala, Vijno bi dobijla, Cejlo selo napojila.

Lehko jo bi cve orka bila, Sakšno cvejtje bi sadijla.

Rože bi na se fele cvele.

Sam ka cvetje ne znam saditi Pa cve orka nebrem biti.

Vu itelica jo bi bila, A i deca ne bi dobra bila Malo bi po riti z štilom dobijla.

Slova, brojke bi vu ijla, Na likovnome bi deco dimo pustijla.

Ne bi preve stroga vu itelica bila.

Rado bi jo bila i smetlarka, Metla bi mi glavni alat bila.

Vulica bi se cejla svejtila.

Manekenka bi isto rada bila, Al’ nebrem – zroso mi je prišt.

Žalosno se spominaju.

Iti moramo!

No je se dugša, a sonce se slabeše.

Vetrek se bole šumi.

Z listjom i kuruzami se igra.

Deca v školu idu, Ljudi se na pole žuridu.

Pune prikolice dimu voze.

Pa si spije uda mošta, Ga to ništ ne košta.

Baka se srdi kaj hodi pit Pak mu veli: “Idi v rit!”

Mošta je z lagva vum pustila I z vodom ga je zamenila.

Stric pak celi den v podrum hoda, A ne zna da je v lagvo voda.

Klementina Vuruši , 5.b OŠ KURŠANEC Voditeljica: Anamarija Mihi

Stori kuržnjok Na vrtu za škednjom, Skril se stori kuržnjok Ve fnogo ljet tak stoji.

Tožen i žalosten v kmicu gljedi, Mislji prebira i sega se domišljova.

Negda sem tak sre en bil, So koruzo sem v sebe posprajl.

Si so me rada imelji, Saki den so jedno korpo kuruze Z mene zelji.

Dok pak sem prozen bil, Unda mi je bilo najveselješe.

Deca so se v meni igrala, Veselo fu kala i popevala.

Se je to tak zdovnja bilo,

Jesenki veter puše…

Grmovje, drejva i cvetje nuše. rni oblaki letiju I nas doli glediju.

Si premišlovleju i bi tu postali I na nas dež a poljali.

A onda se na jih grom zdere I zapovej: “Nek se na cesti proh opere, Nek se žedna zemla namo i I nek se voda v potoke nato i.”

Oblaki su dež a poljali, I proha na cestaj oprali, I žednu zemlu namo ili, I vodu v potoke nato ili…

Al’ je sunce zasjalo I sijve oblake šijrom rastiralo.

Kak su oblaki dišli je i veter posto, A za jimi je svejt iš e lepši osto.

Klara Srša, 6.b OŠ SVETI MARTIN NA MURI U iteljica: Srebrenka Puklavec Trstenjak, prof.

Lastavice se spominaju Lastavice na žici sedidu,

Iti moramo, droge moje!

Deca su nam ve zrosla I moreju leteti.

Dogi pot nas eka, Morje i sonce nas zove.

Dojdemo nazaj, V naša gnezda pod strehom, Na protuletje, V malo zeleno Me imurje!

Stela Pepelko, 7.a OŠ DOMAŠINEC Mentorica: Mira Janjanin

neje lepe re i zbiral.

Našel sam sre o skritu Da sem videl pucko Gitu.

Moji najbolši pajdaši z knjig

Koko pak se za jim fali: - Ja bil sem v Parizo, tam sem iskal Mona Lizo!

Kre kreveta na stoleku knjige ležijo, Ž jih moji veseli pajdaši bežijo.

I Zlatokosa je tu, pucka vesela, Za pajdaša je Beloga jelena mela.

Prvi hopsa Pale mali Pak so tožno, tožno žali.

- Kam bi moral ja ve zajti? Štel bi si pajdaša najti.

Stoji sam Pale, soze roni I najempot nekši glas zazvoni: - Ja sem Hlapi , šegrt mali, mej so takše ime dali.

- Majstor mene v svet je stiral,

Ja na krevetu bez brige ležim, Nigdar sama da v knjige gledim.

I svojimi pajdašom se veselim.

Ana Horvat, 6.r OŠ OREHOVICA Mentor: Ivanka Novak

Foto album • Foto album

22

Novi život se ra a

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. studenoga 2009.

Dejan (27) i Jelena (26) Kregar iz Dunjkovca dobili su Martina, ro enog 1. studenoga u 2.35 sati. Po bracu je došao i Nikola (6).

Karmen (31) i Mirjana (26) Štrukelj iz Pribislavca dobili su Miju, ro enu 15. studenoga u 5.40 sati. Seku je doma do ekala Maja (2).

Tomislav (30) i Sanja (29) Šolti iz Ivanovca dobili su Leona, ro enog 8. studenoga u 00.45 sati. Po bracu je došao i Mark (3).

Forumaši i dje ji vije nici upoznali su župana s problemima s kojima se svakodnevno susre u

Igor (31) i Tina (31) Zobi iz Mihovljana dobili su blizanke Klaru i Katju, ro ene 3. studenoga u 13.30 sati. Po bebe su došli i seka Nela (5) te baka Biserka i djed Ivan.

Renato (30) i Ružica (26) Pahor iz Murskog Središ a dobili su Davida, ro enog 11. studenoga u 12.10 sati.

OBILJEŽEN Me unarodni dan djeteta

Želimo više igrališta i postavljanje leže ih policajaca kod svake škole

MT “Leptiri ” vas daruje

- Mi bi htjeli ljepši život u gradu akovcu i da su djeca sigurna na putu do škole, poru ila su djeca dje jih foruma i Dje jega gradskog vije a Grada akovca županu Ivici Perho u povodom obilježavanja Me unarodnog dana djeteta.

U velikoj vije nici Me imurske županije bio je uprili en prijem naših osnovnoškolaca koji su župana upoznali sa svojim aktivnostima i problemima s kojima se svakodnevno susre u. - Htjeli bi više igrališta i da se kod svake škole postave leže i policajci. Ina e, sastanke imamo svaki mjesec u gradskoj vije nici i tamo se dogovaramo što bi još trebao Grad akovec imati. Ono što zaklju imo na našim sastancima proslijedimo gradona elniku koji nas sluša, ali nam uvijek kažu da e to biti brzo, a onda se to ne napravi, kazala nam je dje ja gradona elnica Lea Pongrac.

Forumaše i dje je vije nike došla je podržati i dr. med. Marija Hegeduš - Jungvirth, spec. pedijatrije.

- Ne smijemo biti malodušni i re i da se ne vodi briga o djeci, premda ljudi misle da nikad nije dovoljno. Ja kao pedijatrica dijelim to mišljenje da uvijek treba više. Više bi trebalo poraditi upravo na onome što e danas djeca iznijeti. Ja sam ih

Roditelje novoro ene bebe koji se pristanu fotogra irati za našu rubriku “Novi život se ra a”, prigodnim e poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka MT tvornica trikotaže iz Štrigove.

- Ono što zaklju imo na našim sastancima proslijedimo gradona elniku, kaže dje ja gradona elnica Lea Pongrac slušala na njihovoj skupštini kada su oni uputili gradona elniku neka njihova pitanja i prohtjeve, a to su pitanja psihologa, pedagoga, logopeda, pitanje prostora gdje borave djeca, odnosno cjelodnevnih boravaka, pitanje sportskih dvorana, igrališta, sigurnog djeteta u prometu. Zna i, fokusirali su se upravo na ono što ja kao dugogodišnja stru njakinja s podru ja pedijatrije isto tako vidim i podržavam, rekla je voditeljica Dje jeg odjela Županijske bolnice akovec. (hz)

ME IMURKE na završnici Miss Universe Hrvatske 2010.

Me imurski dvojac missica: Melanija Horvat (Križovec) i Bojana Perho (Mursko Središ e) odlukom žirija odnijele su dvije najvrjednije lente na regionalnom Miss Universe sjeverozapadne Hrvatske, koji je održan prošli ponedjeljak u varaždinskom HNK-u, i plasirale se u završnicu Miss Universe Hrvatske, koja e se održati sljede e godine. Melanija je proglašena regionalnom Miss Universe, dok je Bojana njezina prva pratilja.

(D. Zrna, foto: Andrej Švoger)

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. studenoga 2009.

OBLJETNICA SMRTI NIKOLE ZRINSKOG

Ime Nikole Zrinskog i obitelji nikada ne e biti zaboravljeno Prošli tjedan u Me imurju je obilježena 345. obljetnica smrti Nikole Zrinskog akove kog, hrvatskog bana, vojskovo e i pjesnika, koji je 18. studenoga pod nikad do kraja razjašnjenim okolnostima poginuo tijekom lova na vepra na podru ju lovišta Kuršane ki lug. Tradicionalno je u organizaciji Matice hrvatske, Zrinske garde, op ine Nedeliš e i Me imurske županije kod spomen - obilježja u Gornjem Kuršancu organizirano prisje anje na taj tragi an povijesni doga aj tako važan za Me imurje. Tom prigodom, govornici prof. Stjepan Hranjec, kao i politi ki dužnosnici, op inski na elnik Nedeliš a Mladen Horvat, te zamjenik župana Matija Posavec, istaknuli su ovom prilikom poveznicu izme u slobodarskog duha velikana iz obitelji Zrinski, kao i hrvatskih branitelja, me u kojima su bili i mnogi Me imurci u obrani Vukovara 1991. godine koji je nesretno pao u ruku neprijatelja na isti datum tristotinjak godina kasnije.

Nikola Zrinski ro en je 1620. godine, a poginuo je to no prije 345 godina u Kuršane kom lugu. Službena povijest kaže da ga je ubio vepar, me utim, neslužbeno se smatra da je zapravo ubijen iz grma i da je iza njegove pogibije stajao Be ki dvor jer se borio za ve a hrvatska i ma arska prava nego je Be želio.

Njegovanje uspomena na Nikolu Zrinskog akove kog, hrvatskog bana, vojskovo u i pjesnika, zasigurno je i prilika da se on kao velika povijesna

li nost predstavi ne samo našim ljudima, ve i svim onim doma im ljudima, kao i strancima koji e pohoditi Me imurje u turisti kim ili nekim drugim prigodama. Na taj na in legenda o njemu može prodrijeti puno dalje od našeg Me imurja.

Obljetnica obilježena i u suradnji nekoliko hrvatskih i ma arskih op ina Obilježavanje obljetnice kod spomen - obilježja u Gornjem Kuršancu

Dogovoreno zajedni ko njegovanje uspomena na Zrinske U Domu kulture Zalan potpisan je sporazum o izgradnji putova “Tragovima Zrinskih”. Sporazum su potpisali na elnik ma arske op ine Belezna Lajoš Jan ec i na elnik Donje Dubrave Marijan Varga. Projekt je zajedni ki kandidiran prema EU fondovima. Budu a staza trebala bi krenuti iz Legrada prema uš u Mure u Dravu, nastavlja se uz nasip do Donje Dubrave te do Donjeg Vidovca. Sve anost obilježavanja 345. godine smrti Nikole Zrinskog završena je u donjovidovskom Hotelu Golf. Na elnik Josip Grivec tom je prilikom rekao kako obitelj Zrinski spaja dva naroda, hrvatski i ma arski. Iznio je povijesni podatak da je sjeverozapadno od Donjeg Vidovca obitelj Zrinski imala ljetnikovac

od kojeg, na žalost, nije ostalo ništa. Ljetnikovac je bio smješten u šumi koja je nazvana Kletnice. Tu se Zrinskima polagala prisega, odnosno ra uni, što bi se po kajkavskom reklo - kleti se. Ovaj kraj za vrijeme Zrinskih bavio se i uzgojem cvije a za europske dvorove.

Sve anost su uveli ali elnici ma arskih i me imurskih op ina, predstavnici Matice hrvatske akovec, Družbe “Bra a hrvatskoga zmaja”, visoka delegacija Vojne akademije “Nikola Zrinski” iz Budimpešte, lanovi Zrinske garde akovec i kadeti Zrinske garde iz Murakerstura. Svi oni položili su vijence na spomen - obilježje Novi Zrin i kod biste Nikole Zrinskog u donjodubravskom parku. (AF)

Op ina Donja Dubrava sa susjednim op inama Donji Vidovec, Legrad, Belezna, Murakerstur i Serdehelj organizirala je sve anost obilježavanja 345. obljetnice smrti Nikole Zrinskog.

Prvi dio sve anosti bio je na podru ju legradske op ine kod spomen - obilježja Novi Zrin. O važnosti obitelji Zrinskih govorio je na elnik Legrada Mladen Verni . Sve anost je bila kod biste Nikole Zrinskog, koja je postavljena u centru Donje Dubrave u parku koji upravo nosi njegovo ime. Na elnik Marijan Varga istaknuo je kako se Me imurci, Podravci, pomurski Hrvati i Ma ari danas ponose Zrinskima. – Mi smo vojska, ne koja se bori, ve vojska koja radi na spomenima i druženjima vezano uz obitelj Zrinski. Na današnji dan 18. studenoga pao je Nikola Zrinski, a na isti datum pao je i Vukovar. To je datum kada su ginuli naši velikani, slu ajni ili ne, prosudite sami, rekao je Varga.

(D. Zrna, A. Fuš, foto: Z. Vrzan)

MATICA HRVATSKA, ogranak akovec, predstavila Hrvatski kajkavski kolendar za 2010. godinu

U novo desetlje e s promjenom koncepcije Ako ne njegujemo tradiciju, što nam onda ostaje? Prošlost je ona koja nas ini nama i upravo je zato veoma važno baštinu oteti zaboravu, posebice pisanu rije . A ako itko o tome vodi ra una, onda je to Matica hrvatska u cijelosti, pa tako i njen akove ki ogranak.

Upravo su oni nastavili svoju bogatu izdava ku djelatnost tiskanjem tradicionalnoga Hrvatskog kajkavskoga kolendara za 2010. godinu.

Kolendar osamnaestu godinu za redom djeluje kao svojevrsni spomenar - podsjetnik na ono što smo zaboravili, ali i knjiga u koju se pohranjuju novije uspomene koje tek trebaju zaintrigirati budu e naraštaje. Novo izdanje donosi ak 692 stranice na kojima se predstavlja 111 suradnika sa 150 priloga, od

U prošlom broju novina u tekstu o naj ita u Knjižnice “Nikola Zrinski” akovec neispravno smo napisali kako je naj ita em proglašen trinaestogodišnji Aleksandar Kapelari, u enik I. OŠ akovec. Radi se u stvari o 64-godišnjem Aleksandru Kapelariju koji je u mirovini, a koji je na op em odjelu posudio 263 naslova.

Ispri avamo se zbog navedene pogreške itateljima, a posebice gosp. Kapelariju. S obzirom na to da smo ga “malko” pomladili, nadamo se da nam ne e zamjeriti.

ega 43 autora sudjeluje s pjesmama.

Kolendar je koncepcijski postavljen tako da štivo bude privla no za širok krug itatelja, te svatko u njemu može prona i nešto za sebe, na što e se mo i više puta tijekom godine vra ati i ponovno itati.

Podijeljen je na 14 poglavlja, a osim kolendarija tu su i obljetnice, prosvjeta, kultura i sport, beletristika, sje anja, rasprave, folkloristi ke teme, gospodarstvo i poljodjelstvo, Hrvati izvan Lijepe naše ... Kao i svake godine, dio je posve en i djeci, pa je tako objavljen niz dje jih radova, a raspon starosti autora - suradnika kre e se od 9 do 94 godine.

Osim iz Me imurja, autori dolaze iz Zagreba, Varaždina, Koprivnice, Virovitice, Varaždina, Siska i drugih mjesta.

Ispunjavanje horizonta o ekivanja Posebna po ast u 18. Kolendaru odana je pokojnom prof. dr. sc. Zvonimiru Bartoli u, dugogodišnjem predsjedniku Matice hrvatske, ogranak akovec. Bartoli je 16 godina ure ivao Kolendar i dao mu svoj neizbrisivi pe at. Upravo taj pe at u Matici su pokušali sa uvati, ali donijeti i neke novine. Tako posljednji broj donosi manje gra i ke inovacije, napuštanje tituliranja i fotogra ija autora te gra i kih detalja koji nisu u funkciji teksta.

- Želimo ispuniti ono što se zove ‘horizontom o ekivanja’, kazao je urednik Kolendara Ivan Pranji , prof., na promociji koja je održana u restoranu “Kruna”. - Htjeli smo nastaviti tradiciju tematski i motivski, ali ipak unijeti i neke male promjene koje e se, nadam se, svidjeti itateljstvu. Pri-

je svega htjeli smo poja ati kajkavski blok, kako bi sam naziv ‘Kajkavski kolendar’ dobio pun smisao. U tome emo i dalje ustrajati. Zapo et je i još jedan novi trend. Kako je zbog inancijske situacije prestao izlaziti Hrvatski sjever, asopis u kojem se objavljuju znanstveno orijentirane stvari, sada je dio tekstova koji bi se ondje objavili svoje mjesto našao u Kolendaru. I s time emo nastaviti. Koncepcija još uvijek nije onakva kakvu želimo, ali poradit emo na tome, a pozivamo i sve suradnike da ga u ine još boljim i zanimljivijim, dodao je Pranji .

Hrvatski kajkavski kolendar za 2010. godinu, koji je tiskan u nakladi od 2.500 komada u TIZ-u, može se nabaviti u Matici hrvatskoj akovec po cijeni od 60 kuna. O ekuje se da novi HKK, kao i svake godine, bude rasprodan. (mn)

CENTAR za kulturu akovec, srijeda, 25. studenoga, 19.30 sati

Šezdeset godina Veselih Me imuraca Kulturno - umjetni ka udruga “Veseli Me imurci” ove godine obilježava šezdesetu godišnjicu postojanja i kontinuiranog rada. Jubilej e obilježiti sve anim programom koji e se održati u Centru za kulturu u akovcu u srijedu 25. studenoga s po etkom u 19.30 sati.

KUU “Veseli Me imurci” akovec osnovan je 1949. godine u okviru MT -a. Kasnije djeluje samostalno kao udruga gra ana. Udruga broji oko sedamdeset lanova koji zajedno djeluju u etiri sekcije: starija i dje ja folklorna sekcija, tamburaš-

ka, dramska i sekcija za o uvanje narodnih i fašni kih obi aja, piše portal cakovec.com.hr.

Folklorna i tamburaška sekcija redovito nastupaju na svim ve im smotrama u Me imurskoj županiji i diljem Hrvatske, a est su i rado vi eni gosti i u inozemstvu. Uz to, održavaju prijateljske odnose s mnogim hrvatskim KUD-ovima, a i organizatori su smotre koreogra iranog folklora pod nazivom “Med Murom i Dravom”. Uz njegovanje me imurskih narodnih plesova i pjesme, izvode i plesove Posavine,

Prigorja, Moslavine, Ugljana, Baranje te Bunjeva ke plesove, a želja im je nau iti i uvježbati plesove ostalih krajeva Lijepe naše.

Uz pjesmu i ples, lanovi Udruge posebnu brigu posve uju brojnim originalnim narodnim nošnjama, tradicionalnim uporabnim predmetima i narodnim obi ajima, koje nastoje o uvati i prezentirati širom Hrvatske. lanovi su Udruge karnevalskih gradova. Nastoje o uvati stare, tradicijske me imurske maske, ali svake godine pokušavaju napraviti i nešto sasvim novo.

24. studenoga 2009.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Franjo Mesari vjeruje da e se mnogi prona i u njegovim pjesmama

FRANJO MESARI FRENKI izdao šestu zbrku pjesama “Iš e jampot”

Vrijedi li s ljudima dijeliti svoje emocije?

Nakon dugih deset godina svjetlo dana kona no je ugledala zbirka kajkavskih pjesama Franje Mesari a Frenkija. Ovo je autorova šesta zbirka poezije, ali prva na kajkavskom narje ju.

Frenki od najranijeg djetinjstva piše pjesme, prozu, sastavke, a kasnije i novele, drame, igrokaze, haiku poeziju, romane i pripovijetke.

Svoju poeziju usmjerio je i na glazbu, tako je napisao mnoštvo pjesama za pjeva e, grupe i zborove, a uglazbljene pjesme vrte mu se diljem Lijepe naše na raznim radiopostajama. lan je i Udruge za promicanje Internet umjetnosti i kulture.

Frenkijeva posljednja zbirka sadrži 129 pjesama razli itog stila, razli ite tematike, razli itih misli.

Opsežna knjiga posve ena je pokojnom ocu i bratu, no, kao i u svakoj njegovoj zbirci, tu su i pjesme posve ene ljubavi i ljepoti njegovoga rodnog zavi aja.

• Nakon deset godina kona no je izašla vaša zbirka. Zašto je tako dugo trebalo?

— Pošto iza sebe imam samo zbirke i pjesme na štokavskom, bilo

Svaka pjesma ogoljuje dušu • Pjesnik sa svakom pjesmom ogoljuje dio svoje duše. Je li Vama teško tako ‘otvori ’ sebe, izloži se javnos ?

— Jako dobro pitanje. Ne znam kako se osje aju drugi pjesnici kada im zbirka iza e u javnost, pa mogu govoriti samo o sebi. Osje am se praznim, osje am da sam dao veliki dio sebe u javnost. Osje am da sam sa znancima i neznancima podijelio komadi e svoje duše. Kako e oni reagira - ne znam, što e pomisli , itaju i me – ne znam. Ali opet ovjek ‘napuni baterije’ – staviš to ku iza s ha i kažeš sam sebi: idem dalje, kako znam i umijem. Moj otac je uvijek govorio: ‘Sinek, život je borba, a pamet ti mora biti rasve ena kaj žarulja, viš ova tu štera nam doma sve ’ … - te rije i odzvanjaju u duši.

Kad sam bio mlad, te rije i nisam baš razumio – ali u ovim zrelim godinama i te kako ih razumijem, i te kako imaju svoju težinu. Bio je obi an ovjek, ali pun mudros . Netko e se možda nasmija na to – ali meni te rije i zna e mnogo. Pa ponekad sam pitao sebe – vrijedi li s ljudima dijeli svoje emocije ili ne, ho u li bi shva en ili ne?

Znate, moždane vijuge rade i ovjeku svašta padne na pamet.

je krajnje vrijeme da izdam nešto i na materinjem jeziku, koji ipak najviše poznajem, znam i kojem su me u ile i baka i mama. Vjerujem da u ovom zbirkom mladima ostaviti u naslje e kako se govorilo, jer sam si doista dao truda što se ti e naglasaka i da budem što uvjerljiviji, odnosno izvorniji – kakva se kajkavština koristi u op ini Mala Subotica, ali i okolnim mjestima.

• Naslov zbirke je ‘Iš e jampot’. Ima li naslov nekakvo posebno zna enje?

— Ima posebno zna enje. Sve moje zbirke u prvom redu imaju u naslovu dvije rije i, kao što su ‘Svrbež jezika’, ‘Ipak trajem’, ‘Vrisak duše’ i ova zadnja ‘Iš e jampot’, jer se sa samo dvije rije i može mnogo re i. Naslov je simboli an i u metafori i dade se objasniti na više na ina.

Kako je to rekla Biserka Basti u samom predgovoru, ali bih ja dodao nešto što ona nije mogla znati, a to je da još jednom svoje emocije prostirem po me imurskoj ravnici za itanje drugima. Naslov ima težinu i povezan je sa slikom autora Milana Fr ka iz Koprivnice koji je slikar i književnik, tako da se i tekst i sadržaj nadovezuju i na vizualno, to jest na sliku koja je ulje na staklu i nalazi se u crkvi u Koprivnici. Rekao bih: ‘Iš e jampot sam z vami, tu, ve, a vi me zemite kak svojega ili me stirajte kak stranca i tu inca’ ili, možda bolje re eno, svaki italac neka si sam objasni sebi što zna i ‘još jednom’ …

Iza svake pjesme stojim ja • U zbirci je preko 120 pjesama. Ogroman opus ovdje ste sakupili. Kako to da ih je toliko ‘upalo’ u zbirku?

— To je valjda neki moj prkos i inat, nekima koji su mi znali re i da radije stavim dvadeset ili trideset pjesama i imam zbirku. Znao sam im re i da u dvadeset pjesama ne mogu izre i sve ono što sam htio i želio. Premalo mi je. To vam do e na isto kao što u nekom mediju trebate u roku od deset ili petnaest minuta predstaviti sebe, tko ste vi, što radite, ime se bavite itd. A opet, ako gledate s druge strane, zašto da pjesme stoje doma u nekoj ladici u nekoj bilježnici, a napisali ste ih – pa neka idu u javnost. Neka me sude, kritiziraju, jer iza svake pjesme stojim ja, jedan trenutak iz života. Izre en direktno, indirektno, u metafori, zakukuljen, zamagljen ili ogoljen do kosti ili samo ispod površine kože. Doista je teško bilo napraviti odabir u svoj toj masovnoj hiperprodukciji, jer kada pišem onda pišem. Mislim i da sam izgradio svoj stil, iako mi nije teško koristiti se s nekoliko stilova, a opet morate znati da je kajkavski speci i an jezik kojim se može izre i gotovo sve. Mnogi misle da je siromašan i da nam za neke stvari nedostaju rije i. Ne bih se složio s njima.

• Kako ste uop e odabrali ove koje su ušle u zbirku? Pretpostavljam da ih je bilo još mnogo više ...

— Puno sam razmišljao što staviti, a što ne. Pa sam imao varijantu samo ljubavne stvari i sve ono što ljubav ini takvom kakva ona doista jest, i lijepa i puna razo aranja, i bol i strast i erotika i svi oni ‘sokovi’ koji nastaju kemijom ljubavi. Pa mi se ta varijanta nije inila zanimlji-

vom. Onda sam htio samo staviti rodoljubne o Me imurju, o mojem dragom Jur evcu, o lijepoj mojoj Hrvatskoj – pa mi ni to nije odgovaralo. Pa sam onda mislio, hajde da opišem samo ljude iz Male Subotice i susjedstva – i ta varijanta mi je bila preoštra i preškakljiva. Ideja je došla spontano – da stavim od svega pomalo. Znam, re i e mnogi, ima jakih pjesama, ima spontanih pjesama u rimi i bez rime, ima nabrajanja, ima one obi nosti, ali i kompliciranosti.

Uglavnom, svega pomalo. Vjerujem da e se mnogi prona i u mojim pjesmama, iako sam svu ‘krivicu’ kao preuzeo na sebe – ali nije tako.

Koja je kajkavština ona prava?

• Pjesme u zbirci napisane su na kajkavštini. Zašto ste se odlu ili na to?

— Na neki na in ‘dužan’ sam samome sebi, dužan sam pjesnicima, u iteljima i profesorima koji su mi uvijek govorili: ‘Piši na kajkavštini, zabilježi govor naših djedova i baka i to ti ima vrijednost! Nemoj koristiti samo standardni štokavski, ve daj sebi oduška u kajkavštini – jer to je ono naše, izvorno, doma e, nešto na emu si odrastao, nešto što najbolje osje aš u sebi! Nemoj i ti biti jedan od onih koji se na neki na in srame kajkavštine.’ Kažem, dao sam si truda da zabilježim sve naglaske, a neke koje nisam mogao koristio sam kompjutor i neke kompjutorske znakove, da upozorim itatelje da se ta rije , stih ili rima ne ita tako kako piše, ve da ima naglasak na neko slovo koje nije O ve nešto izme u A i O, da nije u pitanju E ve izme u A, E ili O. Teško malo jer pravog pravila nema.

• Je li istina da je bilo dosta rasprava i kritika o kajkavštini u zbirci?

— Imao sam tu sre u što sam više puta razgovarao s profesorom Bartoli em, na žalost, pokojnim, i raspravljao kako pisati i na koji na in. Sporili smo se mnogo, jer ipak je profesor iz Donje Dubrave, a ja iz Male Subotice – tako da je velika razlika izme u kajkavštine ta dva mjesta. Pa smo puno raspravljali o završetku glagola, je li na slovo L ili na slovo V. U Subotici se kaže ‘došeV sam z akovca’, ‘biV sam v Dubravi’ itd. Uvijek me smetalo kada su mi ispravljali stihove u raznim zbornicima ili asopisima i stavljali mi slovo L na kraju glagola i mijenjali mi. Ili moju ‘sobo ku rije ’ pretvarali u akove ku i sa završetkom na L, što je pogrešno i neto no. Slušao sam, naravno, i druge profesore i jezikoslovce, i esto ih molio: ajde, napravite pravila, kažite što je to no i što vrijedi – ali uzalud. Ali mi je profesor Bartoli jednom prilikom lijepo rekao: ‘To no je onako kako ti je govorila baka, to jest mama’ … To mi je puno zna ilo i dan - danas mi zna i. I zato svima koji e ovo itati mogu poru iti da se u Maloj Subotici glagoli pišu sa slovom V na kraju glagola. Na primjer: pisav, hodav, šetav, spov, misliv, došev itd.

Kajkavske rije i ostavljene u zalog mladima • Kako se uop e nosite s kritikama?

— Ako je kritika konstruktivna, ako upozorava na nešto kon-

kretno – prihva am je. Ali sama kritika zbog kritike – nije kritika.

Doga alo mi se da me jedna mlada studentica fakti ki ‘omalovažila’ ili zamalo popljuvala – da ‘ne znam pisati’ – da kao koristim krivu konstrukciju re enica i svašta mi je rekla. Uzvratio sam joj da postoje razli iti stilovi pisanja, razli ite konstrukcije re enica. Mnogi vole jednostavne re enice, ali postoje i teške re enice i teške misli. Želim re i da ta studentica hrvatskog i ilozo ije ima nau eno neko znanje što je njoj prenio profesor u Zagrebu, ali u životu, u kajkavštini, nije tako. Ili, gledano op enito, ne smeta mi kritika kad iz nje možeš iš itati nešto što ti kasnije nešto zna i u životu, ali kritika koja te vrije a i omalovažava na tu i takvu kritiku reagiram.

Primjer: gledajte samo što nam radi prosvjeta, imamo dva pravopisa, imamo primjere da nam politi ari mijenjaju rije i, a ne struka, imamo rije i da nam zbunjuju i strance i one koji u e naš jezik – pa se pitam dokle? Pa nek’ se jednom jezikoslovci dogovore neke stvari, a ne da ‘trube k’o Martin po diviziji’ …

• Tko Vam je sve pomogao s izdavanjem knjige?

— Najviše Udruga Pelud.Net koja promi e Internet umjetnost i kulturu, njezin za etnik Siniša Filip Novak i, naravno, dragi sponzori koji su mi pomogli. Još jednom svima njima lijepo zahvaljujem. Mnogi su mi pomogli iako sam bio u stanju zaustaviti projekt sumnjaju i da ne u uspjeti – ali ipak sam upornoš u uspio i time mi je ta zbirka jako draga.

• Što o ekujete od ove zbirke?

— O ekujem da e dobro pro i na ovom našem tlu. Da u zalog mladima ostavljam mnoge kajkavske rije i – koje e ili pamtiti, ili pro itati ili ih se prisjetiti. Jer današnji mladi slabo govore kajkavštinom i slabo razumiju starije rije i. Govore nekom mješavinom jednog, drugog i tre eg i, na žalost, nekog etvrtog, a to je taj neki iskrivljeni engleski, odnosno kompjutorski jezik. Ako pogledamo pravi no, u našoj op ini smo za sada samo dva pjesnika koji njegujemo i kajkavštinu i štokavštinu, Siniša Filip Novak i ja.

• Kad e promocija?

— S obzirom na to da imam puno uglazbljenih pjesama i svi moji bendovi, grupe ili pojedinci

do Nove godine imaju gaže, obaveze i nastupaju, samu promociju prebacit emo na mjesec sije anj.

Iz razloga i toga što u Maloj Subotici u prosincu ima jako puno zbivanja, od otvaranja Doma kulture, od godišnjeg koncerta limene glazbe, od nastupa drugih udruga, a svi mi kažu: sije anj je dosta ‘mrtva sezona’, ništa se ne zbiva ili sve

Zbirka posve ena ocu i bratu • O emu pišete u ovoj knjizi?

— Pjesma je posve ena ocu i bratu koje sam izgubio, ali nižu se pjesme i o majci, o zavi aju, ljudima, tra u, ljubavi, o svemu pomalo.

Znate, Me imurje je neiscrpna tema, a ljudi takvi kakvi jesu sa svim svojim manama i vrlinama kažu esto puta mnogo toga. Mene je oduvijek zanimala ona druga strana, jer ono lijepo je samo po sebi lijepo, a ona druga strana ima ‘namještanje natje aja’, provokacije, skrivenoga jala, ljubomore, dvoli nos , pokvarenos , alkohola, bez veze izre enih rije i i još mnogo toga. To jest, svi se ljudi žele prikaza u ljepšem svjetlu nego u stvarnos to jest. Zato sam ih želio ‘skinu ’, re i im ono što znaju, ali ne govore na glas, ve ‘šapatom’ ili samo pomisle, tako je – ali to ne kažu – a ja sam to isto rekao, ali na svoj na in.

pro e, pa prebaci promociju na sije anj. Dakle, de initivno poslije Nove godine.

• Gdje se do promocije može nabaviti Vaša zbirka?

— Zbirka se može nabaviti kod mene osobno, preko Udruge Pelud.

Net i u Kau landu na odjelu izrade fotogra ija i fotokopiranja.

(Maja Novosel)

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PETNAESTI Jazz fair akovec, 26. i 27. studenoga

Tri odli na jazz benda u dva dana Kraj studenoga tradicionalno je rezerviran za odli nu jazz glazbu.

Petnaesti po redu Jazz air u organizaciji Centra za kulturu akovec ove e godine trajati dva dana, etvrtak 26. i petak 27. studenoga.

Prve ve eri u 20 sati u dvorani CZK-a nastupit e Trio Borgia iz Varaždina. Trio ine ve etablirani glazbenici Petar Eldan (klavir) i Saša Borovec (kontrabas), te mlada, veoma talentirana pjeva ica Lukrecija Oreški.

Iste ve eri nastupit e i Branimir Gazdik Quintet. Mladi rije ki bubnjar Branimir Gazdik stalni je lan Elvis Stani Group. Uz njega esto nastupa i s drugim jazz glazbenicima (Darko Jurkovi Charlie, Henry Radanovi , Denis Razumovi i drugi). Dugogodišnja suradnja s vrhunskim hrvatskim jazz glazbenicima dovela je do potrebe za vlastitim izri ajem. Kao rezultat toga nastao je album “Friendly” na kojem je Gazdik okupio ekipu vrsnih glazbenika (Maasej Kova evi , Elvis Stani , Henry Radanovi , Ivan Popeski , Goran Rukavina, Vladimir Samardži , Joe Kaplowitz, Branko Sterpin, Saša Nestorovi i Denis Razumovi ), uz pomo kojih je nastala originalna usion glazba koja spaja elemente latino glazbe, unka, jazza i popa. Friendly, u izdanju Croatia Records, nominiran je za Porina

u kategoriji najboljeg jazz albuma.

Branimir Gazdik Quintet ine još Goran Rukavina - bas, Elvis Penava - el. gitara, Branko Sterpin - truba i Maasej Kova evi - klavijature.

U petak u 20 sati na Malu scenu CZKa u goste dolazi Jazzy Nyul Project Osijek. Bend koji ine iskusni hrvatski glazbenici (Vedran Zec – gitara, Hrvoje Galler – klavir, Ferdinand Buhanec – bas i Robert Jambruši bubanj) oslanja se na vlastite ideje i kreacije, pa u repertoaru prevladavaju skladbe lanova sastava.

24. studenoga 2009.

PLESNA predstava “ etiri godišnja doba” Plesnog studija Vivona

Publika je uživala u plesu 120 plesa ica i plesa a Plesni studio Vivona prošli se vikend u Centru za kulturu predstavio s novom plesnom predstavom “ etiri godišnja doba”, na kojoj su radili i vježbali pet mjeseci. Publika je uživala u plesu 120 plesa ica i plesa a u dobi od 4 do 22 godine.

Predstavu su osmislile i koreografirale Karmen Kova evi – Jambor, Petra Kova , Kristina Kozjak, Ivana Pe arko, Simona Bedi i Tajana Vidovi , a posebne pohvale zaslužile su i Kristina Kozjak (zemlja), esiki Kolari (sunce), Mateja Vidovi (prolje e), Tajana Vidovi (ljeto), Dora Kopjar (jesen) i Klara Kova (zima) za solo uloge.

Na samom kraju Isabella Koprivec, Dora Kopjar i Petra Vrbanec primile su priznanja za deset godina plesanja u Vivoni, dok su priznanja za pet godina u Vivoni dodijeljene Tei Zadravec, Klari Zmišlja,

Plesa ice i plesa i Plesnog studija Vivona na novoj su predstavi radili pet mjeseci

Ivi Petrovi , Lei Sa ar, Eli i Rei Vida i , Teni Novak, Riji Horvat, Eni - Mariji Novak, Loreni

Magi , Luciji Tomaši i Dori Križnik. Najtužniji trenuci bili su oproštaji od Tajane Vidovi

Prihode od ulaznica namijenili Udruzi za sindrom Down Studio Vivona u posljednje dvije godine prihod od svojih predstava i projekata daruje Udruzi za sindrom Down Me imurske županije, što je u injeno i ovaj put.

Preko sedam i pol tisu a kuna uru eno je predsjednici Udruge Višnji Horvat koja je zahvalila Vivoni.

OTVORENA izložba slika prve dame hrvatskog pjesništva

Vesna Parun otkrila skriveni talent Na imanju Zvonka i Ljiljane Kerman u Svetom Urbanu 88 u minule nedjelje je otvorena izložba slika prve dame hrvatskog pjesništva Vesne Parun. Na otvorenju izložbe njezin autor i promotor Branko Pejnovi rekao je kako ova izložba pokazuje i otkriva za mnoge do sada neotkriveni talent Vesne Parun, a to je njezina nadarenost za likovno izražavanje. Na sve anom otvorenju izložbe govorili su doma in Zvonko Kerman i ravnatelj Osnovne škole Štrigova

i ujedno štrigovski op inski na elnik Stanislav Rebernik.

Na izložbi koja je prodajnog karaktera, i novac od prodanih slika i knjiga bit e namijenjen za oporavak i bolje uvjete življenja pjesnikinje u Stubi kim Toplicama, izloženo je dvadeset slika s motivima Mediterana. Cijena slike s posvetom i prigodnom pjesmom stoji 3. 000 kuna. Izložba ostaje otvorena do 28. studenoga, a razgledati se može svaki dan od 16 do 19 sati. (S. Mesari )

PETA Me unarodna revija turisti ke fotografije kontinentalne Hrvatske - “Tourphoto 2009.“

Razotkrivanje potencijala kontinentalne Hrvatske

U izložbenom prostoru Centra za kulturu akovec može se pogledati izložba “Tourphoto 2009.” - peta Me unarodna revija turisti ke otografije kontinentalne Hrvatske”.

Kontinentalni turizam RH neosporno krije golem potencijal koji je potrebno promovirati. Me unarodna revija turisti ke otografije korak je više u nastojanju da se prezentiraju posebnosti sjeverne Hrvatske. Tema ove izložbe je: turizam kontinentalne Hrvatske (putovanje, zimovanje, ljetovanje, smještaj, gastronomija, biciklizam, jahanje, lov, planinarenje, pustolovni turizam,

ra ting, sportski ribolov, vjerski turizam, zdravstveni turizam itd.).

Na natje aju je sudjelovalo 88 otogra a s 352 otografije, od kojih je selektor odabrao 132, a onda stru ni sud izabrao najbolje.

Fotogra iz Virovitice Oliver Beši dobio je prvu nagradu za otografiju “Dravski ribar”.

Suorganizatori su izložbe: Turisti ka zajednica Koprivni ko - križeva ke županije, Foto - kino klub Drava iz ur evca, turisti ke zajednice središnje Hrvatske i Centar za kulturu akovec. Izložba je otvorena do 10. prosinca.

Publika je uživala u plesu 120 plesa ica i plesa a u dobi od 4 do 22 godine

i Simone Bedi , koje odlaze na akultet.

Plesni studio Vivona nastavlja s radom. Plesa e o ekuju nastupi na akolandu i Beauty sajmu Mesap te izbor najboljih plesa a manekena na Best model&dancer. Tako er zapo inju i izradu scenarija za postavku nove predstave na temu “Crti i”.

24. studenoga 2009.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

REGIONALNI Miss Universe održan je u varaždinskom HNK-u

Križov anka Melanija Horvat miss sjeverozapadne Hrvatske - Finale je izborila i njezina prva pratilja Bojana Perho iz M. Središ a Me imurske predstavnice sjajno su prošle na regionalnom izboru Miss Universe Hrvatske koji je održan prošli ponedjeljak u varaždinskom HNK-u u organizaciji varaždinske udruge M. K. Modeli.

Tako je za Miss Universe sjeverozapadne Hrvatske izabrana Križov anka Melanija Horvat,

dok je završnicu izbora Miss Universe Hrvatske 2010. kao njezina prva pratilja izborila i Bojana Perho (Mursko Središ e). Za drugu pratilju izabrana je Ivana Pallazzari.

Me u dvanaest djevojaka koje su pokušale izboriti finale bila je još jedna Me imurka, Jasmina Posavec (Nedeliš e), ali

ona nije uspjela pro i u završnicu.

Dvanaest mladih ljepotica nastojalo je osvojiti srca i simpatije žirija te dobiti mogu nost natjecati se na nacionalnom izboru, ali uspjelo je to samo trojki s lentama.

(D. Zrna, oto: Z. Vrzan i A. Švoger) Pobjedni ka trojka u društvu aktualne Miss Universe Hrvatske Sarah osi

Žiri i lente Budu i da je M.K. Modeli po prvi put organizirao ovakvu priredbu, zaslužuje prolaznu ocjenu. Me utim, izbor je održan na na in koji je dobro poznat i u našem kraju, bez neke inovativnosti i s programom koji je bio predug. Posebna pri a pak je žiri koji je vrvio tzv. celebrityjima. Što je previše, je priviše. Žiri su tako inili: Mario Mlinari , pjeva Ivan Zak, manekenka/glumica/pjeva ica Sonja Kova , uz missicu

Sarah ¦osi te vlasnika licence Vladimir Kraljevi a, dok je bio i predstavnik sponzora Spa & Gol Resorta Sveti Martin - Željko Zadravec.

Lente pak su dobile regionalna Miss Universe Melanija Horvat, prva pratilja je Bojana Perho , a druga Ivana Palazari. Lentu je zaslužila i miss otogeni nosti i simpati nosti - Tatjana Grivi . Nedavno pak je Spli anka Sarah ¦osi dobila krunu ljepote u trajno vlasništvo, nakon što je na svjetskom izboru za Miss Universe izborila visoko jedanaesto mjesto.

(DZ, oto: ZV)

Melanija Horvat u najatraktivnijem izlasku ve eri, u kupa em kostimu

HNK Varaždin – humanitarni koncert Borisa Novkovi a

Novi termin 20. prosinca Humanitarni koncert Borisa Novkovi a koji je trebao biti održan minule nedjelje u HNK Varaždin odgo en je. Cilj ove akcije ipak je ostvaren, te je nabavljen ultrazvu ni aparat za Hitni prijem internog odjela bolnice Varažin. Aparat su uru ili Marko i Marin Kelemeni iz poduze a Branka d.o.o. koje je bilo organizator ove humanitarne akcije, ravnatelju varaždinske Op e bolnice Dubravku Tršinskom. Novi termin zakazan je za 20. prosinac u HNK Varaždin, ulaznice vrijede i za novi datum. (nš)

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

V.B.Z. poklanja knjigu najbržem itatelju:

KNJIGA tjedna: Cormac McCarthy “Cesta“

“Prolje e u Karolinentalu” Dragana Paveli a najbolji neobjavljeni roman

Zastrašuju a pri a o kušnji i snazi roditeljske ljubavi

Dobitnik književne nagrade V.B.Z-a za najbolji neobjavljeni roman u 2009. godini je Dragan Paveli za roman “Prolje e u Karolinentalu”. On je od V.B.Z.-a dobio 100 tisu a kuna, a nagra eni roman je u prodaji od 16. studenoga.

U romanu “Prolje e u Karolinentalu”, “sentimentalnoj, u dva lica ispri anoj povijesti života nevoljena kopileta, dvostrukog ubojice i lepoglavskog robijaša – posve uzorita muža, oca i gra anina”, pisac nas ponovno vodi u Bosnu, zapravo u svoje rodno Sarajevo, u razdoblje koje obuhva a životni vijek glavnog junaka (1890. – 1964.).

Rije je o opsežnoj prozi koja govori o zlo inu i kazni, o trpljenju i iskupljenju, o ljubavima i mržnjama, o snovima i zbilji; o razli itim vjerama i kulturama, o sudaru modernog i tradicionalnog, o državama i ideologijama.

Ovaj pisac veliki je zagovornik pri e, a njegovo pripovijedanje, koje te e lagano i jednostavno, zapravo je slojevito i duboko promišljeno, s mnoštvom dobro oblikovanih likova i njihovih odnosa.

Dragan Paveli ro en je 1946. godine u Sarajevu. Po zanimanju je psihijatar. Bio je pro esor psihologije na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu.

Upoznao je svijet izbjeglica, prognanika i ratnih besku nika,

Nakon neimenovane kataklizme, slijede i opustjele autoceste, otac i sin putuju Amerikom.

No, svijeta kakav poznajemo više nema – klima se promijenila, životinje nestale, sve je prekriveno debelim slojem pepela, a zemljom vladaju kanibalizam i nasilni kultovi …

Izme u njih i o aja koji ih okružuje tek su jedan revolver s tri metka i puno ljubavi, a put koji se pred ocem i desetogodišnjakom nalazi na kušnju e ubrzo staviti i jedno i drugo …

Nacrt Ceste je jednostavan: užasima svijeta suprotstavlja se ljubav oca i sina. No, iza te jednostavne re enice, toga jednostavnog nacrta, krije se roman emocionalne snage koja preplavljuje i slama.

McCarthyjeva Cesta pravi je književni dragulj. Knjiga koja je u pohvalama ujedinila itatelje i književne kriti are diljem svijeta okrutna je, uzbudljiva i mra na odiseja, agonija bijega i skrivanja,

prihvatio službu zatvorskog lije nika.

Sarajevska Svjetlost izdala je njegove stru ne knjige Psihodinami ki pristup neurotskom karakteru i Ugrožena trudno a.

Devedesetih godina po inje objavljivati i literarna dijela. Od 1993. živi i radi u Zagrebu. U tom razdoblju tiskane su mu knjige: Bosanski ljetopis 1992. - 1993., Izme u prije i poslije, Sarajlije, Le Chapelet de Visoko i Pri e iz Ilduzina jastuka.

Ogled o samo i, samovanju i usamljenosti nastao je na prijelomu literarne i znanstvene znatiželje.

Roman “Prolje e u Karolinentalu” nastavak je njegove spisateljske odiseje.

akove ka Knjižnica “Nikola Zrinski” preporu uje: Knjige za djecu i mlade:

Knjige za odrasle:

Lucy Coats: 100 gr kih mitova Mato Lovrak: Anka Brazilijanka Vjekoslav Majer: Dnevnik maloga Perice

Brenda Joyce: Rajska vrata Carlos Ruiz Zaton: Sjena vjetra Miloš Urban: Sedam crkava

WEB preporuka:

O ekološkoj proizvodnji hrane i radionicama na

www.bio-zrno.hr Imanje “Zrno” najstarije je ekološko imanje u Hrvatskoj. Djeluje od 1988. godine. S najve om bioraznolikoš u na površini od 12 ha, jedinstvena je oaza u kojoj se ne koriste mineralna gnojiva ni pesticidi. Na imanju je izgra en Eko-edukacijski centar u kome se održavaju seminari i radionice zdravog uzgoja biljaka i zdravog na ina spravljanja jela, te razne druge aktivnosti i sadržaji.

Posebno se provode edukacijski programi za djecu iz vrti a i osnovnih škola, te za u enike srednjih škola i studente. Zlata Nani , prvakinja eko i biodinami kog uzgoja, vlasnica je ovog eko-imanja u Habijanovcu pokraj Vrbovca. Na internet stranici www.bio-zrno.hr doznat ete puno više o ovom eko imanju,

a Nani otrkriva mnogo o uzgoju i upotrebi bilja i spravljanju jela. Zanimljivo je da biljke iz naših vrtova koje smatramo korovom možemo pripremati u ukusnim i zdravim jelima. Jedna od tih biljaka je cveba ili fizalis po kojoj su sušene grož ice dobile ime. Mogu se pripremati kao slatko ili sušiti. Drugi zdravi korov je tušac, tušt ili portulak koji se može kiseliti na tradicionalan na in poput kupusa samo sa solju i ribanom mrkvom. Rijetko jedemo i korijen i ka, a zbog ljekovitih sastojaka trebali bismo ga uvrstiti u redovitu prehranu. Naime, dobar je ista krvi, a zbog inulina mogu ga jesti i dijabeti ari.

Zvu i zanimljivo? Ako da više doznajte na www.bio-zrno.hr.

no, ponajprije: pri a o kušnji i snazi roditeljske ljubavi, o želji da se usred tame i bezna a o uva iskra ovje nosti. Elementarna, mra na i elipti na, McCarthyjeva re enica ima snagu poezije, a roman u koji je utkana jedna je od najmo nijih vizija svijeta od kakvog nas dijeli možda tek slu aj.

Usamljenost svake pojedine re enice koju ispiše McCarthy korespondira s o ajnom usamljenoš u dvojice glavnih likova, pritom nas svaka nova uvla i u njihov svijet. Ovaj pisac ima onu rijetku mo da stvori u ustima

Iz kritika Zastrašuju e i predivno …

(New York Post) Ako se netko u ameri koj književnosti približio starozavjetnom proroku, onda je to u ovoj knjizi postigao Cormac McCarthy. (Publishers Weekly) Nevjerojatno lijep i tužan roman … remek - djelo. (Entertainment Weekly) Roman zastrašuju e ljepote … (Kirkus Reviews) Zarobit e i najhladnije ljudsko srce. (Sunday Star) Oporuka ponoru najve ih roditeljskih strahova … (Michael Chabon, New York Review o Books) Možda i prvo doista veliko djelo ameri ke umjetnosti u novom stolje u. (O, The Oprah Magazine)

24. studenoga 2009.

O autoru okus koji opisuje na stranici, pa bio to tek okus svježe vode koju otac i sin nalaze nakon dugog puta i još dužeg posta.

U Cesti je sve što se doga a neposredno, sada i odmah, pa i u re enicama u kojima se s nekoliko rije i opišu dva dana. Slike kojima vrvi ostaju u sje anju, iako autor ne ide dalje od kratkih, bremenitih razgovora oca i sina ili zagrljaja u no i. Ljubav koja drži zajedno njima nije kruna serije uspjeha nego jedino što imaju u svijetu poslije smrti. Pisac je slavi kao temelj ljudskosti, i prikazuje kao instinkt, dakle, nešto što se ima ali se ne može nau iti.

Sedamdesetogodišnji Cormac McCarthy Cestu je napisao zahvaljuju i svojem malom sinu, kojeg je dobio pod stare dane, pa je roman i njemu posve en. Tako er je nagra en prestižnim nagradama, koje su izbjegavale McCarthyja dok je pisao vesterne.

Cesta“, u izdanju Profila, dijeli brojne sli nosti s njegovim ranijim romanima. Pri a se koncentrira na dva lika, putovanje je centralni dio zapleta, a prisutan je i piš ev eti ki kodeks nemilosrdnog ali romantiziranog Divljeg zapada. Najviše od svega ujedinjava ih McCarthyjev jezik, njegov ogo-

Jedan od najcjenjenijih živu ih ameri kih pisaca, Cormac McCarthy (1933.) za roman “Cesta” nagra en je Pulitzerovom nagradom 2007. godine. McCarthy je autor devet romana i dobitnik mnogih uglednih književnih priznanja, izme u ostalih Faulknerove i Nacionalne književne nagrade, ali najve i uspjeh kod publike i književne kritike donosi mu upravo pri a o ocu i sinu koji postapokalipti nom Amerikom putuju prema obali. Ostali važniji naslovi: The Orchard Keeper, Blood Meridian, Svi lijepi konji, te Nema zemlje za starce, koji je bra i Coen poslužio kao predložak za Oscarom višestruko nagra ivani film.

ljeni izraz biblijskog proroka, koji otkriva skrivene istine, ne obaziru i se na to ke, zareze i ostale interpunkcijske znakove. Njegove re enice bubre poetskom ambicijom, urezuju i se u vje nost, a taj stil može smetati ako nije dovoljno celestijalno izveden. Sre om, u Cesti jest, jer se i savršeno uklapa u pri u s toliko pretenzija.

ALBUM TJEDNA: Christmas In The Heart

Bob Dylan snimio album s boži nim pjesmama Bob Dylan pjeva boži ne standarde! Šokantno. Nakon što je prošao prvotni šok izazvan ve samom idejom da Bob Dylan snima album obrada boži nih standarda, vrlo brzo se shva a kako je rije o pravom, iako za današnje vrijeme atipi nom, boži nom albumu koji istinske vrijednosti Boži a stavlja u prvi plan, posve ignoriraju i konzumerizam koji ovaj blagdan prati ve dugi niz godina.

Tradicija boži nih albuma op e je poznata i duboko ukorijenjena u ameri ku glazbu: nekada davno svatko tko je imalo držao do sebe (rije je, naravno, o velikim izvo a ima poput Franka Sinatre, Binga Crosbya, Elvisa Presleya, Johnnyja Casha, Raya Charlesa i mnogih drugih) snimio je barem jedan.

Ma kako udno zvu alo, Bob Dylan nikada nije snimio boži ni album. Naredao je u svojoj diskografiji i albume uživo, unplugged, bootlege, albume obrada, albume s odba enim pjesmama i još puno toga, no ekao je 33 studijska albuma kako bi napravio jedan koji mu nedostaje. I doista je napravio udo, a uda se - kao što znamo - ne doga aju svaki dan.

Klišeizirani prizori obiteljskog zajedništva i idile u dane Boži a kakvi se prikazuju u tko zna kojoj po redu reprizi jedne od epizoda ameri ke humoristi ne serije na nekoj od komercijalnih televizija vjerojatno nisu klišeizirani bez razloga. U njihovom užurbanom, gotovo neljudskom tempu života, Boži je puno više od obi nog vjerskog praznika. Vjerojatno je to

jedini dio godine kada ljudi postaju ovje ni, ne gledaju i samo sebe i vlastite interese. I za ovu pri u najvažnije - slave ga svi.

Zašto je to važno? Bob Dylan ro en je kao Robert Zimmerman, Židov. S prijelazom 1970-ih u 1980-e priklonio se krš anstvu, da bi 1990-ih osvanula otografija na kojoj je s jarmulkom na glavi uza Zid pla a. Sve ove godine nije potpuno jasno koje je to no vjere Bob Dylan, no posve je jasno kako je u svjetovnom i duhovnom pristupu jednako iskren kao i u glazbi teksaško - meksi ke granice kojom oduševljava proteklih godina.

Eddie Gorodetsky producent je Dylanovih radioemisija “Theme Time Radio Hour”, a ujedno i vlasnik (kako se i sam voli pohvaliti) najve e kolekcije boži nih albuma i pjesama, stoga ne treba uditi ako je upravo on na neki na in kumovao

Popis pjesama Here Comes Santa Claus :: Do You Hear What I Hear? :: Winter Wonderland :: Hark The Herald Angels Sing :: I’ll Be Home For Christmas :: Little Drummer Boy :: The Christmas Blues :: O’ Come All Ye Faith ul (Adeste Fideles) :: Have Yoursel A Merry Little Christmas :: Must Be Santa :: Silver Bells :: The First Noel :: Christmas Island :: The Christmas Song :: O’ Little Town O Bethlehem

Dylanovoj odluci snimanja ovog albuma. Naravno, produkcijski dio posla odradio je opet pseudonim Jack Frost i u ovom kontekstu to ime zbilja nekako vu e na Boži .

Prije desetak godina, ekipa ‘’Kanadske Kraljevske Farse’’, kultne humoristi ne serije, napravila je ske u kojem poprili no dezorijentirani i okoline nesvjesni Dylan na svoj prepoznatljiv na in pjeva boži ne standarde (uz neizostavno mumljanje vrhunac je kada Dylan zapita samog sebe zašto uop e pjeva te pjesme kada je ionako Židov).

Nevjerojatno kako su uspjeli pogoditi bit i nasmijati svakog pravog Dylanovog obožavatelja.

“Christmas In The Heart” tako er e vas nasmijati, samo što ovaj put nije rije o glumi, ve o zbilji: Bob Dylan zaspao je u pedesetim i šezdesetim godinama prošloga stolje a uz televizor sa starim, crno - bijelim boži nim filmovima. Njima je dodao karakteristi ne saharinske aranžmane i prepoznatljive ženske back vokale iz toga vremena, a on sam - sa svojim rašpastim gun anjem - zvu i razdragano poput malog djeteta koji prvi put vidi snijeg i osjeti duh Boži a.

Ovo je doista album snimljen za vlastitu dušu, a ako smo išta proteklo desetlje e nau ili o Dylanu, to je da ovjek jednostavno obožava pjesme koje se prenose s generacije na generaciju, s koljena na koljeno. Vrsni poznavatelj ameri ke pjesmarice (opet emo se prisjetiti njegovih radijskih emisija) pomno je odabrao boži ne tradicionale

koji pripadaju istovremeno i svima i nikome te snimio jedan pravi staromodan boži ni album kao stvoren za klišeizirana obiteljska okupljanja s po etka teksta.

Nije to ironija ni ruganje, prije posveta jednom boljem i psihi ki zdravijem Boži u. Ne treba tražiti neke skrivene ili politi ke poruke, ovo je vrhunsko - satiri an album (po evši od samog igranja na sigurno jer je blagdanski do naslovnice na kojoj je pin-up djevojka Betty Page koja s Boži em i nema pretjeranih poveznica) na kojem se Dylan zabavlja kao nikada prije, ak se odvažio zapjevati i na latinskom.

Ovih 15 toplo - nostalgi nih pjesama (kojima nedostaje jedino krckanje starih radioprijamnika) obra eno je nebrojeno puta, no Dylan je uspio iz njih izvu i još malo životnosti, ne izmasakriravši ih poput, recimo, Roda Stewarta i njegova šablonskog pristupa. Dodamo li tome i humanitarnu notu albuma, jer dio od prodaje albuma na ameri kom tržištu donirat e se organizaciji Feeding America, ime e se osigurati etiri milijuna blagdanskih obroka za više od 1,4 milijuna ljudi, dobivamo uistinu ljudski Boži o kojem su nam pri ale naše bake i djedovi.

Na svakom je obožavatelju odluka ho e li “Christmas In The Heart” gledati kao pravi Dylanov album ili kao izlet koji se ne e tako skoro ponoviti. Boži je u srcu, najvažnija je poruka koju nam ovim albumom želi re i Bob Dylan, podsje aju i nas što zna i biti ovjekom.

24. studenoga 2009.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

Boži na pri a

Gamer

disneyjeva animirana obiteljska fantazija Režija: Robert Zemeckis Uloge: Jim Carrey, Steve Valentine, Daryl Sabara, Sage Ryan, Ryan Ochoa, Bobbi Page

akcijski triler Režija: Mark Neveldine, Brian Taylor Uloge: Gerard Butler, John Lequizamo, Alison Lohman, Michael C. Hall

Disneyjeva “Boži na pri a”, uzbudljiva pustolovina za sva osjetila koju je iznova zamislio Oscarom nagra eni redatelj Robert Zemeckis stiže i u naše kino.

Otkako je prvi puta objavljen, 1843., roman Charlesa Dickensa „Boži na pri a“ plijenio je pažnju itatelja diljem svijeta, a od dana nijemog filma pa do danas, filmski su stvaratelji uvijek iznova kazivali pri u o škrtom Ebenezeru Scroogeu, koji mrzi Boži , i njegovom iskupljenju. Naime, angrizavi i zlovoljni Scroogea uvidi svoje greške nakon što ga posjete duhovi prošlog, sadašnjeg i budu eg Boži a i pokušaju unijeti malo dobrote u njegovo hladno srce..

Glumci u filmu, dok glume svoje scene, nose

specijalna odijela isto kana s markerima. Potom se kompjuterska animacija digitalno oslika preko njihovih pokreta i tako nastaju likovi i scenografija koju publika na koncu vidi na ekranima.

Zvjezdanu gluma ku ekipu predvodi Jim Carrey koji u filmu glumi nekoliko klju nih uloga – Ebenezera Scroogea u raznim životnim razdobljima, te duhove Boži a (Prošlog, Sadašnjeg i Budu eg).

Cijeli nas film, uz glazbu s pravim blagdanskim ugo ajem, navodi da se preusmjerimo na stvarno važne stvari u životu; na dobrotu, ljubav i istinsku radost.

Trajanje: 110 minuta.

Preporu amo starijima od 10 godina.

Od redatelja filma Crank dolazi vrhunski akcijski triler smješten u bliskoj budu nosti u kojoj su igre i zabava evoluirali na potpuno novu razinu: ljudi kontroliraju druge ljude u online igrama.

Tehnologija kontrole uma se proširila, a sve zahvaljuju i multi-milijarderu

Kenu Castleu (Michael C. Hall) ija najnovija igra „Slayers“ omogu ava milijunima ljudi da ostvare svoje divlje antazije, koriste i prave zatvorenike kao igra e koji e se boriti do smrti. ....

Trajanje: 95 minuta.

Preporu amo starijima od 16 godina.

Smještena u vrijeme nakon Drugog svjetskog rata, radnja prati zabranjenu ljubav tinejdžera i dvostruko starije žene.

Kažu da je zabranjeno vo e najsla e, a da je uistinu tako, uvjerili su se glavni akteri ove ljubavne drame. Cijela pri a zapo inje s Michaelom Bergom, petnaestogodišnjim mladi em iz Berlina.

Nakon što mu jednog dana pozli u tramvaju, u pomo mu priska e nepoznata žena po imenu Hanna (K. Winslet) koja ga nakon toga otprati ku i. Dijagnosticirana mu je žutica i doktor mu je ‘naredio’ tri mjeseca strogog mirovanja. Nakon što se oporavio, Michael kupuje buket cvije a i kre e se zahvaliti ženi koja mu je pomogla.

Ubrzo se njih dvoje upuste u romanti nu vezu koju skrivaju od svih. Michael otkrije da Hanna voli da joj se ita te njih dvoje provode prekrasne i emotivne trenutke uz stranice Odiseje i Huckleberryja Finna. No, jednog dana Hanna misteriozno nestaje te ostavlja zaljubljenog Michaela slomljena srca. Osam godina kasnije, Michael je student prava koji prati su enje ratnim zlo incima iz Drugog svjetskog rata.

Tada Hanna opet ulazi u njegov život, ali ovaj put kao okrivljenica za strašne zlo ine....

LJUBAVNICI Realisti na ljubavna drama o mladi u rastrganom izme u žene koju želi i žene koja ga voli.

L eona rd ( Joaquin Phoenix) je karizmati ni, no depresivni mladi koji se vra a natrag u roditeljski dom nakon ljubavnog kraha. Dok se oporavlja pod budnim okom svojih roditelja, susre e dvije žene. Jedna je njegova egzoti na i zagonetna susjeda Michelle (Gwyneth Paltrow), a druga je ljupka i brižna Sandra (Vinessa Shaw), k erka obiteljskog prijatelja i biznismena koji ulaže u njihov obiteljski posao. Leonard se sve više veže uz Michelle koja je u autodestruktivnoj vezi sa oženjenim muškarcem, a njegova obitelj pritiska ga da se odlu i za Sandru, pa Leonard mora donijeti kona nu odluku i paziti da opet ne povrijedi sebe i druge...

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

Glavnu žensku ulogu u filmu “Žena kojoj sam itao” igra: 1) J. Aniston 2) K. Winslet 3) N. Kidman

18.00 ROKERICE

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Josip Štampar, akovec

utorak 24.11.

20.00 2012.

srijeda 25.11. nema filmskog programa

etvrtak 26.11.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

nema filmskog programa

Odgovor: ___________________________

18.00 BOŽI NA PRI A

l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

petak 27.11.

A CHRISTMAS CAROL disneyjeva animirana obiteljska antazija Režija: Robert Zemeckis Uloge: Jim Carrey, Steve Valentine, Daryl Sabara, Sage Ryan

20.00 GAMER akcijski triler Režija: Mark Neveldine, Brian Taylor Uloge: Gerard Butler, John Lequizamo, Alison Lohman, Michael C. Hall

subota 28.11.

18.00 BOŽI NA PRI A disneyjeva animirana obiteljska antazija

DVD, BLUE RAY IZLOG ŽENA KOJOJ SAM ITAO

(tri besplatne posudbe)

HANNAH MONTANA FILM

Produžena verzija otka ene tinejdžerke koja se sposobno i duhovito snalazi s dva identiteta, visokom popularnoš u i normalnim životom.

Miley Steward (Miley Cyrus) sve teže uskla uje svoje obaveze: školu, prijatelje i život pop zvijezde.

Problemi nastaju kada vrtoglavi uspjeh Hanne Montane po ne ozbiljno prijetiti svakodnevnom životu Miley Steward. Kako bi ju rasteretio, otac (Billy Ray Cyrus) odvodi ju ku i u Crowley Corners u Tennesseeju na dozu stvarnog života. Ali ona tamo upadne u niz avantura, smiješnih situacija i ljubavnih zgoda kakvu niti Hannah Montana nije mogla zamisliti...

MARLEY I JA Ako niste spremni imati dijete, kako ete zadovoljiti maj inske instinkte? Kupnjom psa, naravno. No, ako je taj pas Marley, onda biste mogli i požaliti.

Dok snijeg uporno pada na no njihovog vjen anja, mladi bra ni par, John (Owen Wilson) i Jenny Grogan (Jenni er Aniston), odlu uje napustiti okrutne zime Michigana i zaputiti se na jug kako bi zapo eli svoj novi život na Floridi. Oboje se zaposle kao novinari u konkurentskim lokalnim novinama, kupuju svoj prvi dom i zajedno kre u u pustolovinu braka, nove karijere i novog života.

Ina e se John i Jenny slažu odli no, ali kada je u pitanju ‘proširivanje’ obitelji, njihovi stavovi se razilaze.

Nesiguran u vlastitu spremnost na djecu, John svoj strah priznaje prijatelju i kolegi Sebastianu koji mu nudi savršeno rješenje – neka John svojoj dragoj kupi štene. Zvu i kao dobra ideja, ali tada na scenu stupa Marley ...

1.

MU EN

2.

ŽENA KOJOJ SAM ITAO

3.

JAHA I NA VALOVIMA

20.00 GAMER akcijski triler

nedjelja 29.11.

4.

U VRTLOGU IGRE

5.

ROCK ‘N’ ROLL BROD

6.

NO U MUZEJU 2

7.

TVRD ORAH

8.

IZGUBLJENA DUŠA

9.

CIGLA

16.00 BOŽI NA PRI A disneyjeva animirana obiteljska antazija

18.00 BOŽI NA PRI A disneyjeva animirana obiteljska antazija

10. TI MI LAŽEŠ NAJBOLJE

20.00 GAMER

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA” 1.

NEBESA

2.

NEMILOSRDNI GADOVI

akcijski triler

ponedjeljak 30.11.

18.00 BOŽI NA PRI A disneyjeva animirana obiteljska antazija

3.

DISTRIKT 9

4.

GANGSTERI

5.

DOBRO DOŠLI CH’TIS

6.

PRISILA NA BRAK

7.

POSLJEDNJA KU A NALIJEVO

8.

SLOMLJENI ZAGRLJAJI

9.

CRVENA STIJENA

20.00 GAMER akcijski triler

DOM KULTURE PRELOG subota, 28.11. nedjelja, 29.11.

10. SIRO E

19.00 DISTRICT 9

US BOX OFFICE 1.

PARANORMAL ACTIVITY

2.

SAW VI

3.

WHERE THE WILD THINGS ARE

4.

LAW ABIDING CITIZIEN

5.

COUPLES RETREAT

6.

ASTRO BOY

7.

THE STEPHATER

8.

G. I. JOE: THE RISE OF COBRA

9.

THE TIME TRAVELER’S WIFE

10. ZOMBIELAND

SF akcijska drama

Radno vrijeme blagajne!

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

KU A: Selidba stavlja na kušnju vaše organizacijske sposobnosti

Selite se? Po nite planirati na vrijeme

Selidba može izgledati kao zastrašuju i zadatak, s mnogo posla prije samog seljenja, tako da vas lako može primiti panika, pri emu možete nešto previdjeti. Sve možete u inkovito organizirati tako da napravite plan aktivnosti prije same selidbe. Odbrojavanje do dana selidbe može se podijeliti na zadatke koje ete po eti obavljati mjesec dana prije.

Mjesec dana prije selidbe Obavijestite stanodavca (ako je primjenjivo). Kontaktirajte telekomunikacijsko poduze e kako biste organizirali ponovnu uspostavu ili instaliranje telefonske linije. Obavijestite dobavlja a struje i plina o tome tko e biti novi vlasnik imovine. Nabavite kutije za pakiranje stvari. Obavijestite nadre ene na poslu koliko ete dana uzeti za selidbu i kada. Imajte jasnu izlaznu strategiju!

Dva tjedna prije selidbe Rezervirajte kombi ili kamion za prijevoz stvari. Informirajte ljude o promjeni adrese. Recite pošti da vam od dana selidbe preusmjeri poštu na novu adresu.

Organizirajte nekoga da vam se pobrine oko djece ili ku nih ljubimaca u dane selidbe. Obavijestite državne službe o promjeni adrese.

Dobro promotrite plan novog doma i odlu ite koje ete prostorije koristiti za što. Zapo nite s pakiranjem (nikad nije prerano).

Još jedan tjedan do selidbe Pobrinite se oko pla anja posljednjih ra una. O itajte sva brojila i platite razlike. Otkažite usluge koje ste ovdje koristili, npr. dostava novina. Potvrdite dogovore s komunalnim poduze ima.

Organizirajte razmjenu klju eva.

Uzmite svoj novi klju što prije možete. Prona ite neke stare deke kojima ete zaštititi pod u novom domu. Po nite istiti ku u.

Dan prije Ozna ite naljepnicama kutije i završite pakiranje. Posebno zapakirajte stvari koje e vam trebati.

Odmrznite hladnjak/zamrziva .

Završite s iš enjem ku e.

Dan selidbe Iskop ajte preostale ure aje.

Sve još jednom provjerite. Zatvorite i zaklju ajte vrata i prozore.

Provjerite jesu li sve kutije dopremljene na novu adresu.

ZA NJU - Nemojte se izvla iti na injenicu da imate spor metabolizam

Ubacite metabolizam u “petu brzinu”(1) Evo jedne tajne: upravo ove minute unutar vašeg tijela nalazi se vaš osobni trener koji neumorno radi na tome da vam pomogne sagorjeti kalorije i potrošiti suvišne masno e. Nazvan je metabolizam i on je suma svega što vaše tijelo radi. Svaki put kad jedete enzimi u stanicama vašeg tijela razgra uju hranu i pretvaraju je u energiju koja tjera vaše srce da kuca, mozak da razmišlja, noge da tr e ... Što brže vaš metabolizam radi, to više kalorija trošite. A što više trošite, to ete lakše smršavjeti. I još jedna važna stvar koju morate znati – vi možete svoj metabolizam natjerati da radi više i ja e, i to 24 sata na dan.

Do neke mjere naša tijela “voze“ na odre enoj brzini koja je utvr ena spolom i genetikom, no postoji još puno prostora za “manevriranje“, odnosno poboljšavanje i ubrzavanje. – Imate ogroman utjecaj na brzinu vašeg metabolizma, isti e John Berardi, Ph.D, jedan od vode ih svjetskih stru njaka u polju ljudskih performansi i nutricionizma. On kaže: - Ne možete utjecati na to koliko je kalorija potrebno da bi vaše srce kucalo, no možete trošiti 500 do 600 kalorija više ako se odlu ite za pravilnu prehranu i režim vježbanja.

Kako biste ubrzali metabolizam, morate uvesti neke promjene u svakodnevnu rutinu. Da bi te promjene bile što jednostavnije, ovdje smo saželi najvažnije savjete vode ih svjetskih eksperata i došli do cjelodnevnog plana koji e vaš metabolizam ubaciti u ‘petu brzinu’.

Kad se dignete iz kreveta Pijte kavu. Obožavatelji popularnoga aromati nog napitka mogu se radovati! Istraživanje objavljeno u asopisu Physiology & Behavior pokazalo je da se prosje ni bazni metaboli ki indeks (minimalna dnevna koli ina kalorija za tijelo koje je cijeli dan u stanju mirovanja) kod ljudi koji piju kavu s kofeinom pove ala za 16 posto za razliku od onih koji piju beskofeinsku.

Kofein stimulira centralni živ ani sustav, pove avaju i broj otkucaja srca i disanje, kaže Robert Kene ick, Ph.D., psiholog istraživa pri U.S. Army Research Institute of Environmental Medicine.

Pijte hladnu vodu. Jutarnju šalicu kave “poplavite“ ašom hladne H2O. Istraživa i na Sveu ilištu u Utahu ustanovili su da su volonteri koji su pili 8 do 12 aša od 2 decilitra imali viši bazni metaboli ki indeks od onih koji su popili samo etiri aše. – Vaše tijelo troši više energije kad zagrijava hladnu vodu na temperaturu vašeg tijela, tvrdi Madelyn Fernstrom, Ph.D., osniva ica i direktorica University of Pittsburgh Medical Center Weight Management Center. Iako se ini da je malo to kalorija koliko potrošite na “zagrijavanje“ vode, ako vam to postane navika, na taj ete na in ubrzati metabolizam bez ikakvog truda.

Kad ste na poslu Odaberite proteine za ru ak. Uvrštavanje proteina (mlijeko i mlije ni proizvodi

- sol i papar - brašno - ulje - 100 ml suhoga bijelog vina - 100 ml kokošjeg temeljca - 10-15 maslina, sitno narezanih - 10-15 kapara - peršin

nim kalcija, kao što su recimo 2 dcl mlijeka ili 1,5 dcl nemasnog jogurta. Kalcij pomaže tijelu da e ikasnije razgradi masno e, u probavnom traktu veže na sebe dio masti i kolesterola te tako pomaže organizmu da ih izbaci. (Na žalost, dodaci prehrani nemaju jednak u inak.) CLA – konjugirana linolna kiselina sadržana u mlijeku, siru i mesu pomaže u poboljšanju omjera nemasne mase i tjelesnih masno a, smanjuju i masno tkivo posebno u podru ju abdomena i poti u i rast miši nog tkiva.

Nikako ne preska ite doru ak!

Pojedite doru ak, i to svaki dan. - Ako se oglušite na ovo prvo pravilo, vaše se tijelo ve od jutra prebacuje u “na in rada za stanje izgladnjivanja“ (da, vaše je tijelo toliko paranoi no), pa se metabolizam automatski usporava kako bi sa uvalo energiju, kaže Berardi. Što je kompletniji i zdraviji vaš obrok, to e brže i bolje vaš metabolizam raditi. U studiji objavljenoj u American Journal of Epidemiology volonteri koji su 22 do 55 posto ukupnih dnevnih kalorija unijeli doru kom dobili su u prosjeku 0,8 kilograma u etiri godine. Oni koji su ujutro unijeli 0 do 11 posto kalorija dobili su preko 1,5 kilograma. U jednom drugom istraživanju objavljenom u istom asopisu, volonteri koji

su redovito preskakali doru ak imali su 4,5 puta ve i rizik od pretilosti od onih koji su odvojili vremena za doru ak. Što biste trebali jesti za doru ak? Hrana kojoj treba dulje vremena za probavljanje zasitit e vas dulje vremena. Pokušajte s kombinacijom nemasnih proteina, kompleksnih ugljikohidrata i zdravih masno a. Power doru ak koji preporu a Berardi je: omlet napravljen od jednog cijelog jaja i dva bjelanjka s pola šalice svježe paprike i luka. Uz to pojedite pola šalice kuhane zobene kaše (još je bolje ako je od zrna zobi jer je u zobenim pahuljicama energija koncentrirana u manjem obujmu) i pola šalice nekog vo a. Uz sve ovo uzmite i žli icu omega-3 ribljeg ulja ili tabletu s istim uljem.

Gležnjerice - vru i hit sezone Ako ih još nemate, onda zaista ne pratite modne trendove.

Gležnjerice, koje smo još do prije koju godinu gledali s podsmijehom na starim fotogra ijama naših mama, sada su ponovno u modi, i ne samo to – one su apsolutni hit sezone.

Rije je o izmama koje imaju rub malo iznad gležnja, a ponekad malo ispod. Naj eš e imaju niže i deblje pete, makar ih se može na i u bezbroj varijacija. Najbolje

izgledaju uz tajice, uske traperice i, naravno, hulahopke razli itih debljina, dezena i boja. Zahvaljuju i gležnjericama vaše e se noge initi još vitkijima i dužima, a dat e poseban dojam i vašoj odje i.

Elegancija i poslovni look Ako imate debele listove, nosite gležnjerice isklju ivo na traperice, jer e vam noge izgledati napola tanje. Tako er, ukoliko

imate debele listove, gležnjerice obucite na kra e haljine, kako bi vam noge izgledale izduženije. Žene s dugim tankim nogama trebale bi nositi gležnjerice s hulahopkama kontrastne boje od njih samih. Isto vrijedi za tajice.

No, tko kaže da gležnjerice morate nositi samo na traperice.

Tako er mogu izgledati predivno na ve ernje haljine. Za svakodnevni i poslovni look pogodne su gležnjerice s malo nižom petom.

Ako volite više kožnati look, nemojte propustiti kupiti gležnjerice od prave kože. Bez obzira što e biti skuplje, bit e vam udobnije i sigurno e dulje trajati. Kad je rije o boji gležnjerica, s crnom sigurno ne ete pogriješiti, bilo da ih nosite danju, no u ili za neke druge prilike. (izvor: Žena.hr)

PRAKTI AN SAVJET

Svinjski medaljoni u umaku s maslinama i kaparama - 8 svinjskih medaljona

- sve vrste mesa, peradi i ribe te jaja; mahunarke - soja, grah, le a, grašak; žitarice - riža, pšenica i orašasti plodovi: lješnjaci, bademi i orasi) u svaki obrok pomaže izgraditi i održati istu miši nu masu bez nepotrebnih masti. Miši i troše više energije nego salo, ak i u stanju mirovanja, isti e Donald Layman, Ph.D., profesor nutricionizma na Sveu ilištu u Illinoisu. Odaberite 30 grama proteina uz svaki obrok – ekvivalent otprilike jednoj šalici nemasnog svježeg sira ili oko 115 grama pile ih prsa.

Skuhajte zeleni aj. - On je najbliži “ arobnom“ napitku za vaš metabolizam, tvrdi nutricionistkinja Tammy Lakatos Shames, autorica knjige “Fire Up Your Metabolism: 9 Proven Principles for Burning Fat and Losing Weight Forever“. Ovaj napitak sadrži biljnu komponentu ECGC, koja poti e sagorijevanje masno a. U jednoj studiji, osobe koje su konzumirale tri do pet šalica dnevno u periodu od 12 tjedana smanjile su težinu za 4,6 posto. Prema drugim istraživanjima, konzumiranje dvije do etiri šalice zelenog aja dnevno pomaže sagorjeti 50 posto dodatnih kalorija. To otprilike iznosi 2,6 kilograma godišnje.

Za maksimalni u inak nemojte ga ostaviti da se nama e više od tri minute i popijte dok je još vru .

Popravite štetu mlije nim proizvodima. Doga a se svima nama ... Postoji dana kad ni jedna salata na svijetu ne može nadmašiti privla nost jedne pizze ili pommes fritesa. No, to možete “popraviti“ s me uobrokom pu-

MODNI KUTAK

RECEPT tjedna

Sastojci za 4 osobe:

24. studenoga 2009.

Priprema jela: Za inite medaljone solju i paprom te uvaljajte u brašno. U tavi zagrijte ulje te ispecite medaljone. Dodajte vino i temeljac te poja ajte vatru tako da vino i temeljac zavriju. Dodajte masline i kapare te držite na vatri još 3 - 4 minute.

Kod posluživanja posipajte peršinom.

Vrijeme pripreme: 30 min; broj kalorija: 212 cal; masno e: 8 g; ugljikohidrati: 8 g; bjelan evine: 26 g.

Kako odabrati lozinku Lozinka i odabir dobre lozinke nikada nije bio važniji nego danas kada se iza kombinacija slova, znakova i brojki skriva velika koli ina privatnih informacija.

Nikada, ali baš nikada, nemojte nekome otkriti svoju lozinku, ma tko ta osoba bila. ak ni pouzdane osobe poput brata, sestre, mate, tate ili supruge ne e uvati tu lozinku kao vi.

Administrator sustava na kojem koristite lozinku tako er je nikada ne mora znati. On je može promijeniti bez da je zna ako mu je nužno ste i kontrolu nad vašim podacima.

Osim toga, nemojte zapisivati lozinku, kreirajte lozinku koju možete zapamtiti, te nipošto nemojte nikome slati lozinku elektroni kom porukom.

Lozinka mora biti duga barem šest znakova i trebala bi sadržavati slova, brojeve i znakove.

Nasumi ni odabir svega pomalo napravit e odli nu lozinku, ali kao takvu e je malo tko zapamtiti i onda prekršiti pravilo o nepisanju lozinke. Dobro je onda poslužiti se trikovima poput izbacivanja samoglasnika iz rije i, pa takvu rije koja nije zapisana

ni u jednom rje niku prekinuti nekim nasumi nim znakom i brojem te se okoristiti velikim i malim slovima, kao na primjer at$mbL. Hrvatski korisnici donekle imaju sre u što se koristimo jezikom koji ne govori puno ljudi, pa e i razbijanje lozinki na hrvatskom jeziku biti daleko teže od onih na engleskom. Ve ina dostupnih rje nika i alata za probijanje lozinki orijentirana je na engleski jezik koji prevladava na Internetu, stoga izbjegavajte engleske rije i pri odabiru svoje lozinke.

06.35 06.50 06.55 07.15 07.40

04.05 04.35 05.05

03.15

02.30

01.50

23.55 00.00 00.10 01.05

20.25 21.00 21.55 22.35 23.30 23.45

20.14

17.35 18.18 18.35 19.30 19.56 20.01 20.04

15.35 16.10 16.20 17.30

13.20 14.10 14.19 14.25 14.40

12.00 12.11 12.13 12.16 12.28 12.32

11.10

10.00 10.09 10.10 10.15

09.10 09.55

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

TV ku e imaju pravo promjene programa

TEST Najava programa Delta - stanje, crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr :

Najava programa Mir i dobro Drugo mišljenje: Leukemija TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Korzika - otok ljepote, dok. lm Tre a dob, emisija za umirovljenike Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom Mijenjam svijet Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme Predsjedni ki izbori 2009. bonusi ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Potroša ki kod Magic Flight, dok. serija Proces Otvoreno Vijes Predsjedni ki izbori 2009. bonusi Poslovne vijes Vijes iz kulture Na rubu znanos Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Momci s Madisona, serija (12) Korzika - otok ljepote, dok. lm Potroša ki kod Proces Oprezno s an elom, telenovela

Crtana serija Vitaminix Luckaste pa je pustolovine arobna plo a Platno, boje, kist Kratki spoj Heidi, serija za djecu Gem, set, me - serija za djecu Vip Music Club Monarch Cove, serija Mali veliki César, (Uloge: Jules Sitruk, Maria de Medeiros (Chantal Pe t), Jean-Philippe Éco ey (Bertrand Pe t), Joséphine Berry (Sarah Delgado), Mabô Kouyaté (Morgan Boulanger), Anna Karina (Gloria); Scenaris : Richard Berry, Eric Assous; Redatelj: Richard Berry) Sebetkana Milka, dok. lm Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane TV vr : Crtani lm Vitaminix Luckaste pa je pustolovine arobna plo a Crna ku ja: Seksualna prava Zvjezdane staze: Voyager, serija Na rubu znanos Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Dva i pol muškarca, hum. serija Simpsoni, crtana serija VIP Music Club TV Bingo Show Bitange i princeze, hum. serija (12) Vijes na Drugom Vrijeme Momci s Madisona, serija (12) Zagorka, hrvatski lm Život poslije smr , serija (12) Kraj programa Rukomet, SP (Ž)

06.25 Pink Panther, crtana serija 06.40 SpužvaBob Skockani, crtana serija 07.10 Punom parom, kulinarski izazov 07.35 Korak po korak, hum. serija 08.05 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 09.00 Astro show, emisija 11.05 Pod is m krovom, hum. serija 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Rat u ku i, hum. serija 12.30 Exkluziv, magazin 13.00 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.25 RTL pomaže djeci 13.35 Tajna okolade, telenovela 14.30 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.05 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 16.35 Pod is m krovom, hum. serija 17.00 Dadilja, hum. serija 17.30 Malcolm u sredini, hum. serija 18.00 Rat u ku i, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija

01.00 --------

22.40 00.10

21.35 21.47 21.50

19.08 19.30 20.05 20.55

17.05 18.00 18.17 18.20 18.47

15.00 15.15 ---------------------15.35 15.50 16.20

12.20 13.30 13.50 14.15

09.30 10.00 10.45

---------------------08.00 08.15 08.25 08.40 09.05

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: PHOENIX 01.00 NO NI PROGRAM

06:45 Jackie Chan, crtana serija 07:10 Pocoyo, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 07:40 Jagodica Bobica, crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Nova lova, TV igra 09:40 Lude 70-e, serija 10:40 Naši najbolji dani, serija 11:40 IN magazin 12:30 Naša mala klinika, serija 13:30 Najbolje godine, serija 14:30 Spider-man 2, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Otok smr , serija (12) 00:00 Vijes 00:15 Seinfeld, serija 00:45 Televizijska posla, serija 01:15 Irska bra a, serija (12) 03:05 Ezo TV, tarot show 04:05 Polja krvi, (Irska, SAD, 1997., drama; Redatelj: Jim McBride; Glume: Anthony Brophy, Timothy Dalton, Cary Elwes, Maria Lennon, John Kavanagh) 05:50 Seinfeld, serija 06:20 IN magazin 06:45 Kraj programa

Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Najtraženiji, (akcijski triler, 1997.; Redatelj: David Hogan; Uloge: Keenen Ivory Wayans, Jon Voight, Jill Hennessy, Paul Sorvino, Robert Culp, Wolfgang Bodison, Simon Baker) 21.40 Krvavi sport, (akcijski, 1988.; Redatelj: Newt Arnold; Uloge: Jean-Claude Van Damme, Donald Gibb, Leah Ayres, Norman Bu on, Forest Whitaker, Roy Chiao, Bolo Yeung) 23.25 Vijes , informa vna emisija 23.40 Jennifer 8, igrani lm, triler 01.40 Astro show, emisija

18.55 19.05 19.35

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe VE TRI DANA JAŠEM JA Z VARAŽDINA dokumentarni lm VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI

09:58 10:00 12:00 12:10 12:25 13:00

15:00 17:00 17:05

14:00

13:30

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Snimka koncerta Slomljeno srce, serijski lm Vijes TV Juxebox 100% Me imursko, ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 17:30 19:00 19:15 19:18

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini,

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Nestalo dijete, lm 15.05 Cybill, hum. serija 15.40 Moja super sestra, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija18.00 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.55 Predah, lm 22.50 Will i Grace, hum. serija 23.20 Vjen ani kum, lm 1.00 Seinfeld, hum. serija 1.30 Love TV 2.30 No na p ca

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Sme i še er, lm 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vje no, serija 18.00 An eli bez krila, serija 18.55 24UR 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 20.55 Farma 21.55 Ku anice, serija 22.50 24 UR 23.10 Dexter, serija 0.15 24UR 1.15 No na panorama

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 30. studenoga 2009.

22:00 23:00 23:20 -------------------

17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00

19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 22:30 23:00 00:15 00:20 00:35 00:37 00:40 00:45 00:48 SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VIJESTI VTV-A ŠKOLA ŠAHA IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Auto moto nau c vision Sport ponedjeljkom, tjedni sportski pregled Me imurje danas Sport Vrijeme Živa vatra, serijski lm Gile e svijet sporta Snimka rukometne utakmice, ponavljanje Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu Videostranice

8.35 Alpsko skijanje 11.45 Langlauf 14.45 Skispringen 16.00 Gewichtheben 18.00 Eurogoals 18.45 Nogomet 20.30 Kampfsport 20.45 Hrvanje 22.15 Nogomet

6.00 Poker 8.00 Bundesliga Pur 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Bundesliga Pur 19.45 Ha rick, prijenos 22.45 Nogomet

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Rodney 20:00 Vijes 20:15 Die Kochpro s 21.15 Rach 22.15 Extra 23.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Bauer sucht Frau 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Deutschland wird schwanger 21.15 Kerner 22:50 Tv reportaža 23.20 Akte Schicksal 0.15 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance!

17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Pres ž, lm 22.35 Galileo Spezial 23.30 No ni program

hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid,, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Lips ck Jungle, serija 22:35 Blizu doma, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 No ni program

od 24.11.2009. do 30.11.2009.

PREGLED

TV

(28.11. u 20.00 h, RTL Televizija)

Tom Cruise

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.06 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.40 11.55 12.00 12.11 12.13 12.16 12.30 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.30 17.35 18.18 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.20 21.50 22.00 22.55 23.10 23.15 23.25 00.20 01.05 01.50 02.35 03.25 03.35 04.05 04.35 05.05

Najava programa Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 100% hrvatsko Dolina sunca, telenovela Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Porezni rajevi: Veliko izbjegavanje, dok. lm Danny na moru 1, dok. serija Kulturna baš na: Benkova kim krajem Burzovno izvješ e Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Me u nama Kruha služi , emisija pu ke i predajne kulture Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Globalno sijelo Hrvatsko podmorje 5: U moru do koljena, dok. serija Poslovni klub Burzovno izvješ e Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Drugi format Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Zakon i red: Odjel za žrtve, serija (12) Porezni rajevi: Veliko izbjegavanje, dok. lm Skica za portret Kruha služi , emisija pu ke i predajne kulture Globalno sijelo Poslovni klub Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.35 TEST 06.50 Najava programa 06.55 crtana serija

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: THE BEATLES – “White Album” 01.00 NO NI PROGRAM

06:45 Jackie Chan, crtana serija 07:10 Pocoyo, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 07:40 Jagodica Bobica, crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 08:40 Nova lova, TV igra 10:10 Lude 70-e, serija 11:10 Naši najbolji dani, serija 12:10 IN magazin 13:00 Naša mala klinika, serija 14:00 Najbolje godine, serija 15:00 Nebo može eka , (SAD, 1978., komedija; Redatelj: Warren Bea y, Buck Henry; Glume: Warren Bea y, Julie Chris e, James Mason, Jack Warden, Charles Grodin) 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 20:40 Liga Prvaka - utakmica 22:45 Vijes 23:00 Mr. Bean , serija 23:30 Sažeci Lige prvaka 00:00 Zakon brojeva, serija 01:00 Seinfeld, serija 01:30 Život na sjeveru, serija 02:25 Irska bra a, serija (12) 03:20 Ezo TV, tarot show 04:20 Savršeni u inak, (SAD, Njema ka, 2004., komedija; Redatelj: Brian Robbins; Glume: Scarle Johansson, Erika Christensen, Chris Evans, Bryan Greenberg, Darius Miles) 05:45 Seinfeld, serija 06:10 IN magazin 06:45 Kraj programa

18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Najve i hrvatski misteriji, zabavni talk show 21.00 Baš kao ona, (komedija, 2005.; Redatelj: Cur s Hanson; Uloge: Cameron Diaz, Toni Collete, Shirley Maclaine, Mark Feuerstein, Anson Mount, Richard Burgi) 23.20 Chuck, akcijska serija 00.15 Vijes , informa vna emisija 00.30 Oceanovih 12, igrani lm, krimi komedija 02.30 Astro show, emisija serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 SOKO Kitzbühel 21.00 ZiB Flash 21.10 Der Bulle von Tölz, lm 22.45 Cobra 11, serija 23.35 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Simpsoni 21.15 Dva i pol muškarca, hum. serija 22.15 Stromberg 23.15 Tv Total 0.15 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Klick ins Herz, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23.10 No ni program

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Svije oko Jima, hum. serija 20:00 Vijes 20:15 Zuhause im Glück 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 20.00 Rukomet, prijenos 22.15 DSF aktuell

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Auto moto nau c vision, ponavljanje Gile e svijet sporta, ponavljanje

21:00 21:15 21:18 21:30 23:05 23:10 23:25 23:37 23:40 23:45

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Voice of America Dom 2, emisija o ure enju interijera akove ki kutak, Gost: Branko Šalamon, K gradona elnik Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

8.30 Nogomet na plaži 10.00 Gewichtheben, prijenos 13.00 Skispringen 15.00 Eurogoals 17.30 Nogomet 21.00 Boks 23.00 Motorsport

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 15:30

Slomljeno srce, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje ATON – Centar izvrsnos , emisija pod pokroviteljstvom

18:25 19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00

16:00 17:00 17:10 18:10

18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 ------23:20 -------------

09:58 10:00 12:00 12:10 12:30 13:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:25 18:00 18:35

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu KOKTEL mozai na emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI EUROMAXX TV magazin ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie,

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Djevojka za ljubav, lm 15.05 Cybill, hum. serija 15.40 Moja super sestra, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 19.45 Svijet 20.00 Liga prvaka, prijenos 23.35 Sretni brojevi, lm 1.30 Seinfeld, hum. serija 2.00 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Srce an ela, lm 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vje no, serija 18.00 An eli bez krila, serija 18.55 24UR 20.00 Farma 21.15 Provjereno 22.15 Dr. House, serija 23.10 24 UR 23.15 Dexter, serija 1.20 24UR 1.20 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki

m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 24. studenoga 2009.

Pink Panther, crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana serija Punom parom, kulinarski izazov Korak po korak, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Astro show, emisija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Tajna okolade, telenovela Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) Korak po korak, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Vijes , informa vna emisija

07.15 Trolovi, crtana serija 07.40 TV vr : -------- Danica i p ica Spomenka -------- Spektakl na livadi: Vodeni dan -------- Matylda: Vjen ani dar -------- Profesor Baltazar: Drama oko cvije a 08.10 Navrh jezika 08.25 Izazovi: La na, bugarski dok. lm za mlade 08.40 Heidi, serija za djecu 09.05 Gem, set, me - serija za djecu 09.30 Vip Music Club 10.00 Monarch Cove, serija 10.45 Petorke, (Uloge: Kimberly J. Brown, Elizabeth Morehead, Daniel Roebuck, Zoe, Jake Epstein, Vincent Corazza, James Kall; Scenarist: Ma hew Weisman; Redatelj: Bill Corcoran) 12.30 Anna Oxa - specijal 12.55 Dokuteka - Petar Krelja: Papirna rat za Morenu, dok. lm 13.30 Prijatelji, hum. serija 13.50 Zovem se Earl, hum. serija 14.15 Ksena - princeza ratnica, serija 15.00 Kod Ane 15.15 TV vr : -------- Danica i p ica Spomenka -------- Spektakl na livadi: Vodeni dan -------- Matylda: Vjen ani dar -------- Profesor Baltazar: Drama oko cvije a 15.45 Koga briga?

16.20 Zvjezdane staze: Voyager, serija 17.05 Drugi format 18.00 Vijes na Drugom 18.17 Vrijeme 18.20 Županijska panorama 18.47 Dva i pol muškarca, hum. serija 19.08 Simpsoni, crtana serija 19.30 VIP Music Club 20.05 Dodjela Nagrada hrvatskog glumišta, prijenos 22.05 Vijes na Drugom 22.17 Vrijeme 22.25 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija (12) 23.15 Šapta ica duhovima, serija (12) 00.05 Anna Oxa - specijal 00.30 Kraj programa

06.50 07.05 07.30 08.00 08.30 09.20 11.25 11.55 12.25 12.50 13.05 13.35 14.30 16.05 16.30 17.00 17.30 18.00 18.30

TV ku e imaju pravo promjene programa

01.10

Graham Beckel, Kathy Baker) Bijeg iz Los Angelesa, igrani lm, akcijski (12)

06:45 Bumba, crtana serija 07:00 Power Rangers, serija 07:25 Superheroj Spiderman, crtana serija 07:45 Graditelj Bob, crtana serija 08:00 Winx, crtana serija 08:25 Dora istražuje, crtana serija 08:50 Ku anice iz visokog društva, serija 09:55 Ulica sje anja, serija 10:55 Automo v, auto-moto magazin 11:25 Magazin Lige prvaka 11:55 Novac, business magazin 12:25 Malo dobrih ljudi, igrani lm 14:55 Koncert Miroslava Škore 16:50 Vijes 17:00 Supertalent, show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 21:00 Spider-man 2, (SAD, 2004., akcija; Redatelj: Sam Raimi; Glume: Tobey Maguire, Kirsten Dunst, James Franco, Alfred Molina, Rosemary Harris) 23:25 Red Carpet , showbiz magazin (15) 00:45 Trenutak is ne, game show (15) 01:45 Televizijska posla, serija 02:45 Esther Kahn, (VB, Francuska, 2000., drama; Redatelj: Arnaud Desplechin; Glume: Summer Phoenix, Ian Holm, Fabrice Desplechin, Akbar Kurtha, Frances Barber) 04:35 Red Carpet, showbiz magazin (15) 05:45 Ku anice iz visokog društva, serija 06:45 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: THE DEAD WEATHER 01.00 NO NI PROGRAM

07:55 07:57 08:00 12:00 13:00

14:15 15:00 16:00 16:15

11:58 12:00

15:00 15:30 16:00 17:15

00:45 01:15

EUROMAXX TV magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar OKOLO K(R)OLE mozai na emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Lolek i Bolek Tjedna kronika Snimka rukometne utakmice Tjedna kronika Sa Sla om je najsla e, glazbena emisija Ljubavni trokut, igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Tjedna kronika Sutra na programu

16:45 17:00 17:30 19:00 19:30

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija Snimka kovcerta Snimka modne revije varaždinskih i me imurskih kreatora Aktualno, ponavljanje Zagrljaj ljepote, ponavljanje Hello Ki y Bajke Grimm

18:10 18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

21:30 23:45

NAJAVA PROGRAMA ME UNARODNI TURNIR U RITMI KOJ GIMNASTICI “VINDIJA” snimka VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal

serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Kamen, lm 22.15 ZiB 8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 Flash 22.25 Columbo, lm 0.25 No ni Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija program za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 Cine16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota Tipp08:50 Gülcan und Collien ziehen 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 22.00 Vijes 22.45 Ameri ki lm 0.25 12:20 Animirani lm 13.50 Jack i Sarah, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, No ni program serija 18:00 News me 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo 20:15 Auto7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 mobili, lm 22.15 300, lm 0.25 No ni TV prodaja 11.30 Volim Lucy, serija program 12.00 Naša pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 Cine20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, Tipp08:50 Gülcan und Collien ziehen serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 pograni ne TV 23.15 Videostranice Animirani lm 13.50 Jack i Sarah, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 News me 18:10 Simpsoni, crtana 07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji pro- serija 19:10 Galileo 20:15 Automobili, lm gram 11.10 Školska košarkaška liga 22.15 300, lm 0.25 No ni program 12.10 Provjereno 13.10 Moja Kina, dok. serija 13.40 Drvo za vješanje, lm 15.40 Lijepi ljudi, serija 16.35 Pepeljugina pri a, lm 18.20 Ljubav 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 kroz želudac 18.55 24 UR 20.00 As Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 tud not padu?! 21.35 Život nije šala, Air Race 14:00 Serije za djecu i mladež serija 22.40 Dolores Claiborne, lm 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 1.05 No na panorama 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 On i ja, lm 22.15 Spiegel Tv Magazin 23.00 No ni program 7.45 TV 8.05 Dje ji program 12.00 Igra, hum. serija 12.35 Fantas an poziv 14.25 Tricia, lm 15.50 Vražja kuhinja 16.45 Kalifornija 17.45 S lis 18.40 Pazi, 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack kamera! 19.15 TV Tuba 20.00 Predsjed- 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt nik, lm 21.30 Psych, serija 22.45 Laži s Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize ljubavlju 23.40 Žrtve, lm 1.20 Vatreni serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & de ki, serija 2.25 Love Tv Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Insomnia, lm 22:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, 10.00 TV vodi + turis ka središta serija 23:05 Der Knast, dok. serija 0.10 Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glaz- No ni program bena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena 6.00 Poker 8.45 Bundesliga Hits 11.00 emisija 00.10 TEST Dopplepass, prijenos 14.30 Poker 17.15 Rukomet, prijenos 19.30 Ha rick 21.00 Bundesliga Pur 22.00 DSF aktuell 6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Bria- 8.30 Gewichtheben 11.00 Skijanje, prijenom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 nos 15.15 Gewichtheben, prijenos 18.00 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, Alpsko, skijanje 22.00 Boks

NEDJELJA 29. studenoga 2009. kineski animirani lm 08.55 Prijatelji 10.00 Nora Fora, TV igra za djecu 05.55 Najava programa 10.50 Biblija 06.00 Jelovnici izgubljenog 11.00 Zagreb: Misa, prijenos vremena 12.05 Sjede a odbojka, prijenos 06.20 Glas domovine 13.30 Ciklus lmova Katherine 06.45 Euromagazin Hepburn i Spencera 07.15 Duhovni izazovi Tracyja: Adamovo rebro, 07.45 TV kalendar ameri ki lm 08.00 Vijes 15.10 Ples sa zvijezdama 08.10 Be ka lharmonija i Zubin 17.20 Magazin nogometne Lige Mehta u Šangaju prvaka 09.10 Opera box 17.50 Aspen: Svjetski ski kup (Ž) 09.40 TV kalendar - slalom, 1. vožnja 09.52 HP - gdje ste vi, tu je i 18.55 Lake Louis: Svjetski ski kup vaša pošta (M) - super G, prijenos 10.00 Vijes 20.00 Sportski ili dok. program 10.09 Vrijeme danas 20.55 Aspen: Svjetski ski kup (Ž) 10.10 Vijes iz kulture - slalom, prijenos 2. vožnje 10.20 The true story of Maria 21.45 Za one koji misle Montessori, mini-serija unaprijed - CO 12.00 Dnevnik 21.50 Dobre namjere, TV serija 12.11 Sport (12) 12.13 Vrijeme 22.40 Sportske vijes 12.15 Živje zdravije 22.50 Nove avanture stare 12.25 Plodovi zemlje Chris ne, hum. serija 13.20 Split: More 23.10 Vrijeme je za jazz: 50-ta 13.50 Živje zdravije obljetnica Zagreb Jazz 14.00 Nedjeljom u dva Quarteta 15.05 Mir i dobro 00.10 Garaža 15.40 Vijes 00.40 Kraj programa 15.50 Vrijeme sutra -------- Boks S. Boži - D. Sa son 15.55 Kovr ava Sue, (Uloge: James Belushi, Kelly Lynch, Alisan Porter, John Getz; Scenarist i redatelj: 06.35 Zvijezde Ekstra: Keanu John Hughes) Reeves (1. dio), zabavna 17.35 Lijepom našom: Dugo emisija Selo 06.55 Skrivene poruke, hum.

18.35 U istom loncu, kulinarski serija show 07.30 Astro Boy, crtana serija 19.14 Za one koji misle 07.55 Ulica Sezame, animirana unaprijed - CO serija 19.15 LOTO 6/45 08.55 Bikeri s Marsa, crtana serija 19.30 Dnevnik 09.25 Ben 10, crtana serija 19.56 Sport 09.50 Discovery: Nemogu a 20.01 Vrijeme misija - Upis u vr , dok.

20.04 Predsjedni ki izbori 2009. lm - bonusi 10.40 Jedna od de kiju, hum.

20.20 Tko želi bi milijunaš?, serija kviz 11.05 Najve i hrvatski misteriji, 21.25 Doma a serija zabavni talk show 22.10 Vijes 12.05 Idemo do kraja, igrani lm, 22.25 Predsjedni ki izbori 2009. komedija - bonusi 13.55 Zauvijek mlad, 22.40 Filmski vikend Tommyja (avanturis ki, 1992.; Leea Jonesa: uvar Redatelj: Steve Miner; zakona, (Uloge: Tommy Uloge: Mel Gibson, Jamie Lee Jones, Wesley Snipes, Lee Cur s, Elijah Wood, Robert Downey jr., Irne Isabel Glasser, George Jacob, Kate Nelligan, Joe Wendt, Joe Morton) Pantoliano; Redatelj: 15.40 Nemogu a misija 3, igrani Stuart Baird) lm, akcijski 00.50 Vijes iz kulture 17.55 Odred za isto u, dok.

02.55 Garaža emisija 03.25 Lijepom našom: Dugo 18.30 Vijes , informa vna Selo emisija 04.20 Plodovi zemlje 19.05 RTL pomaže djeci 05.10 Split: More 19.30 Exkluziv, magazin 20.00 Odbrojavanje, (triler, 1994.; Redatelj: Stephen Hopkins; Uloge: Je Bridges, Tommy Lee Jones, Suzy Amis, Lloyd 06.20 TEST Bridges, Forest Whitaker) 06.35 Najava programa 22.05 CSI: Miami, krimi serija 06.40 Dje ak i vjeverica, crtana 23.00 Jennifer 8, (triler, 1992.; serija Redatelj: Bruce Robinson; 07.05 San o slavi, serija za djecu Uloge: Andy Garcia, Lance 07.30 Lotosova svje ljka, Henriksen, Uma Thurman,

02.35

00.45 00.55

22.40

20.20 21.45 22.10 22.25

19.15 19.30 19.56 20.01 20.04

18.35

17.45 18.30

16.05 16.40 16.49 16.55 17.10 17.40

14.55

14.05 14.35

13.20

12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

10.00 10.09 10.10 10.15 10.50

09.40 09.55

07.00 07.05 07.30 08.00 08.15

TV ku e imaju pravo promjene programa

Najava programa TV kalendar Iza ekrana Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Revolveraš, (Uloge: Gregory Peck, Helen Westco , Millard Mitchell, Jean Parker, Karl Malden, Skip Homeier; Scenaris : William Bowers, André de Toth; Redatelj: Henry King) Skica za portret Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ku ni ljubimci Veterani mira, emisija za branitelje Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Jelovnici izgubljenog vremena Reporteri: udo ma nih stanica Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Kulturna baš na: Ozalj Život na jezeru, dok. lm Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Škrinja: Kapetan HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta U istom loncu, kulinarski show LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Predsjedni ki izbori 2009. bonusi Ples sa zvijezdama, 1. dio Ples sa zvijezdama, 2. dio Vijes Predsjedni ki izbori 2009. bonusi Filmski vikend Tommyja Leea Jonesa: Bjegunac, (Uloge: Harrison Ford, Sela Ward, Tommy Lee Jones, Andreas Katsulas, Joe Pantoliano, Jeroen Krabbé; Scenaris : Jeb Stuart, David Twohy; Redatelj: Andrew Dawis) Vijes iz kulture Filmski maraton: Prevaran , (Uloge: Freddie Prinze Jr., Ving Rhames, Roselyn Sanchez, Callum Keith Rennie, Angus Macfadyen, Daniel Newman, Devon Sawa, Jon Thomas, Robert Pralgo, Mark Adam, Michael Arata, Mark Krasno , Bill Romanowski; Scenarist i redatelj: Keoni Waxman) Filmski maraton: Samo najja i, (Uloge: Mark Dacascos, Stacey Travis, Geo rey Lewis, Paco Chris an Prieto, Todd

07.00 Heroji iz stras , dramska serija 07.50 Astro Boy, crtana serija 08.15 Ulica Sezame, animirana serija 09.20 Bikeri s Marsa, crtana serija 09.45 Ben 10, crtana serija 10.25 Tajna okolade, telenovela 11.25 Jedna od de kiju, hum. serija 11.50 Idemo do kraja, komedija 13.40 Krletka, (komedija, 1996.; Redatelj: Mike Nichols; Uloge: Robin Williams, Gene Hackman, Nathan Lane, Dianne Wiest, Dann Futermann, Calista Flockhart) 15.55 Premier liga: Portsmouth - Manchester United, prijenos 18.00 Zvijezde Ekstra: Keanu Reeves (1. dio), zabavna emisija

07.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 07.15 Najava programa 07.20 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac 07.45 Vrijeme je za Disneyja: Legenda o Tarzanu 08.10 Na kraju ulice 08.40 Ninin kutak 08.45 Danica 08.50 Leo, serija za djecu 09.15 Kokice 09.45 Hrvatski dje ji fes val 2009., snimka 11.15 Briljanteen 12.00 Hrvatski pisci na TV ekranu - M.C.Nehajev: Doktorova no , TV drama 13.00 KS automagazin 13.30 4 zida 14.05 Izme u zemlje i neba, dok. serija 15.00 Volim nogomet 18.00 Aspen: Svjetski ski kup (Ž) veleslalom, 1. vožnja 18.55 Garaža 19.25 Lake Louis: Svjetski ski kup (M) - spust 20.10 HNL: Hajduk - Osijek, prijenos 22.05 Aspen: Svjetski ski kup (Ž) - veleslalom, snimka 2. vožnje 22.35 Sportske vijes 22.45 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta 22.50 Dobre namjere, TV serija (12) 23.40 Pet Shop Boys - specijal 00.05 No u kazalištu: Šeherezada i Carmen Histria fes val 2006.

01.30 Kraj programa

Susman, Richard Coca, Je rey Anderson-Gunter, Roman Cardwell, Ryan Bollman, Chris an Klemash, John Fionte; Scenaris : Sheldon Le ch i Luis Esteban; Redatelj: Sheldon Le ch) 04.10 Skica za portret 04.25 Škrinja: Kapetan 05.10 Oprezno s an elom, telenovela

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special: WEEZER 01.00 NO NI PROGRAM

06:20

05:20

01:00 03:20

23:30

19:15 20:00

12:05 13:05 14:05 16:50 17:00 17:50 18:20

09:25 09:40 10:05 10:30 11:00

06:20 08:20 08:35 09:00

Ezo TV, tarot show Bumba, crtana serija Power Rangers, serija Superheroj Spiderman, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Winx, crtana serija Dora istražuje, crtana serija Lude 70-e, serija Ku anice iz visokog društva, serija U sedmom nebu, serija Smallville, serija Zlo es de ki 2, igrani lm Vijes Kod Ane, kulinarski show Bra ne vode, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV Plimni val, (UK, Južna Afrika, Kanada, 2007., akcija; Redatelj: Tony Mitchell; Glume: Robert Carlyle, Jessalyn Gilsig, Tom Courtenay, Joanne Whalley, David Suchet) Vremenski policajac 2, (SAD, 2003., akcija; Redatelj: Steve Boyum; Glume: Jason Sco Lee, Thomas Ian Gri th, Mary Page Keller, John Beck, Tava Smiley) Malo dobrih ljudi, drama Druga strana bijesa, roman na drama Ku anice iz visokog društva, serija Kraj programa

Vijes , informa vna emisija Discovery: Nemogu a misija - Upis u vr , dok. lm 20.00 Nemogu a misija 3, (akcijski, 2006.; Redatelj: J.J. Abrams; Uloge: Tom Cruise, Philip Seymour Ho man, Ving Rhames, Billy Curdup, Michelle Monaghan, Keri Russell) 22.10 Urota, (triler, 1997.; Redatelj: Richard Donner; Uloge: Mel Gibson, Julia Roberts, Patrick Stewart, Cylk Cozart, Steve Kahan, Terry Alexander) 00.30 Bijeg iz Los Angelesa, akcijsk 02.10 Damien: Pretkazanje 2, igrani lm, horor (12)

19.05

18.30 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Der Knochenjäger, lm 21.50 Collateral Damage, lm 23.30 No ni program

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija OPASNE VEZE talk show POTRAGA ZA IZGUBLJENIM CIVILIZACIJAMA znanstvenodokumentarni serijal NARODNO VESELJE zabavna emisija ŠKOLA ŠAHA tjedna emisije MALI OGLASI KUTIONICA dje ja emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija MALI OGLASI

09:58 10:00 11:00 12:15

12:45 14:10 15:25 15:35 16:45 17:45

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija 1x2, emisija o kla enju Snimka koncerta Boja novca, ponavljanje Videostranice Vježbanje demokracije, ponavljanje

07:55 07:57 08:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00

23:00 ------23:20 -------------

19:30 20:00

18:15 18:35 18:40 19:00

VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin ME UNARODNI TURNIR U RITMI KOJ GIMNASTICI “VINDIJA” snimka VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Hello Ki y, crtani lm Bajke Grimm, crtani lm Lolek i Bolek, crtani lm Vijes Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija 100% Me imursko Vijes Aktualno Glazba koja srce dira Mrtvi ne plešu, igrani lm Vijes Sutra na programu

10.00 Skijanje, prijenos 13.00 Langlauf, prijenos 15.00 Skispringen, prijenos 18.00 Alpsko skijanje, prijenos 22.00 Kampfsport

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija

16:00 16:16 16:45 17:00 17:05 18:00 19:15 19:25 19:55 21:30 23:45 23:55

6.00 Poker 10.15 Hokej 11.15 Normal 11.45 Ha rick 13.00 Sportquiz 15.15 Live 17.30 Poker 19.45 Košarka, prijenos 22.00 SmackDown

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs.

Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 Octane 22.40 Bang7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 kok, lm 0.15 No ni program Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Dnevnik prekograni ne TV 1.10 Video- Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold stranice 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 K11 20.15 Verrücte Weihnachten, lm 7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 22.15 Genial daneben 0.35 No ni 11.05 Psi Rudi, serija 11.40 Plane , dok. program serija 12.40 Ljubav kroz želudac 13.20 As tud not padu?! 15.10 Lijepi ljudi, serija 16.05 Muškarci u krošnjama, serija 17.00 Zbogom, sinko, lm 18.55 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 24 UR 20.00 Farma 21.15 Dan poslije Dobra, loša vremena 12:00 Crtani sutra, lm 23.15 Laku no i sretno, lm lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 1.00 No na panorama Die 90er Show 16:45 Unglaublich!

17:45 Die 10 schrägsten Promi-Pärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Super talent, prijenos 7.30 Tv prodaja 8.05 Dje ji pro- 21.55 Genial daneben 22.55 No ni gram 12.00 Igra, hum. serija 12.35 program Fantas an poziv 14.05 arobnice, serija 15.50 Vražja kuhinja 16.50 Kalifornija 17.45 Ljepo ca i zvijer, show 18.40 Pazi, kamera! 19.30 TV 5.30 Jutarnji program 12.35 Arac A ack, Tuba 20.00 Kupljeni Boži , lm 21.40 lm 14.25 Metak kao dokaz, lm 16.00 Psych, serija 22.40 Ljubavni trokut, Humoris ne serije 19.00 Das A-Team lm 1.30 Love TV 20.00 Vijes 20.15 Apokalipsa, lm 22.35 Ra en, lm 0.35 No ni program

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni program

SUBOTA 28. studenoga 2009.

TEST Najava programa crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr : Ninin kutak: Reciklirani

Najava programa Me u nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Tajna pri a o Arhipelagu Gulag, dok. lm HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta Oprah Show Burzovno izvješ e Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Ekumena, religijski kontakt program Alpe-Dunav-Jadran Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela LOTO 7/39 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom A sad u Europu!

Luda ku a, hum. serija Paralele Burzovno izvješ e Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture e-Hrvatska Znanstvene vijes Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Velemajstor, serija Skica za portret Paralele A sad u Europu!

Alpe-Dunav-Jadran Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.35 06.50 06.55 07.15 07.40 --------

02.15 03.00 03.15 03.45 04.35 05.05

01.30

20.10 21.05 21.45 22.15 22.25 23.20 23.35 23.40 23.50 00.25 00.45

19.30 19.56 20.01 20.04

17.30 18.13 18.30 19.15 19.20

15.35 16.10 16.20 17.25

13.20 14.10 14.19 14.25 14.40

11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.16 12.30

11.05

10.00 10.09 10.10 10.15

09.10 09.55

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

06.50 Pink Panther, crtana serija 07.05 SpužvaBob Skockani, crtana serija 07.30 Punom parom, kulinarski izazov 08.00 Korak po korak, hum. serija 08.30 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 09.20 Astro show, emisija 11.25 Pod is m krovom, hum. serija 11.55 Dadilja, hum. serija 12.25 Rat u ku i, hum. serija 12.50 Exkluziv, magazin 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.35 Tajna okolade, telenovela 14.30 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.05 Korak po korak, hum. serija 16.30 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.00 Pod is m krovom, hum. serija 17.30 Dadilja, hum. serija 18.00 Rat u ku i, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle

papir -------- Vitaminix: Bakar -------- Mali crveni traktor: Svjetlo u tami 08.00 arobna plo a 1 08.15 Ton i ton 08.30 Pro itani 08.40 Heidi, serija za djecu 09.05 Gem, set, me - serija za djecu 09.30 Vip Music Club 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora 13.30 Prijatelji, hum. serija 13.50 Zovem se Earl, hum. serija 14.10 Ksena - princeza ratnica, serija 14.55 Kod Ane 15.10 TV vr : -------- Ninin kutak: Reciklirani papir -------- Vitaminix: Bakar -------- Mali crveni traktor: Svjetlo u tami 15.30 arobna plo a 1 15.45 Koga briga?

16.20 Zvjezdane staze: Voyager, serija 17.05 e-Hrvatska 17.40 Znanstvene vijes 18.00 Vijes na Drugom 18.17 Vrijeme 18.20 Županijska panorama 18.47 Dva i pol muškarca, hum. serija 19.08 Simpsoni, crtana serija 19.30 VIP Music Club 20.05 Nogometna Liga prvaka emisija 20.35 Nogometna Liga prvaka: Milan - Marseilles, 1. poluvrijeme 21.40 Nogometna Liga prvaka: Milan - Marseilles, 2. poluvrijeme 22.35 Vijes na Drugom 22.40 Nogometna Liga prvaka emisija i sažeci 23.30 Velemajstor, serija 00.20 Život poslije smr , serija (12) 01.10 Kraj programa

emisija Punom parom, kulinarski izazov CSI: NY, krimi serija Kos , krimi serija Zaboravljeni slu aj, krimi serija Stvorenja, znanstvenofantas na serija Vijes , informa vna emisija Baš kao ona, igrani lm, komedija Astro show, emisija

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: ROBBIE WILLIAMS 01.00 NO NI PROGRAM

06:45 Jackie Chan, crtana serija 07:10 Pocoyo, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 07:40 Jagodica Bobica, crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 08:55 Nova lova, TV igra 10:25 Lude 70-e, serija 11:25 Naši najbolji dani, serija 12:25 IN magazin 13:15 Naša mala klinika, serija 14:15 Najbolje godine, serija 15:15 Savršeni u inak, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Bra ne vode, serija 21:30 Lud, zbunjen, normalan, serija 22:20 Doktor s Beverly Hillsa, serija (12) 23:20 Vijes 23:35 Zakon brojeva, serija 00:35 Seinfeld, serija 01:05 Irska bra a, serija (12) 02:00 Ezo TV, tarot show 03:00 Hamme , (SAD,1982., kriminalis ki lm; Redatelj: Wim Wenders; Glume: Frederic Forrest, Peter Boyle, Marilu Henner, Roy Kinnear, Elisha Cook Jr., Lydia Lei) 04:35 Nebo može eka , igrani lm 06:15 IN magazin 06:45 Kraj programa

02.00

23.50

23.40

22.40

20.00 20.55 21.50

19.35

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdane staze, serija 21.10 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Torchwood, serija 23.10 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Super dadilja 21.15 Raus aus den Schulden 22.15 Stern Tv, prijenos 0.00 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri

14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.20 24 Studen 23.45 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Ku anice, serija 21.15 Lips ck Jungle 22.15 Sve o seksu, serija 23.10 Tv Total 0.10 No ni program

serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak… 20.00 Vijes 20.15 Nogomet, prijenos 22.20 ZiB Flash 22.35 Cobra 11, serija 23.20 No ni program

14:30 15:00 17:00 17:05 17:25

12:00 12:10 12:30 13:30

09:58 10:00

11:00 12:00 14:52 14:55 15:00 15:15 15:45 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA TV ORDINACIJA kontakt emisija JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal EUROPSKI DNEVNIK TV magazin VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI OPASNE VEZE talk show

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Dom2, ponavljanje ATON – centar izvrsnos , ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Pove alo, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 22:00 22:30 23:00 ------23:20 -------------

20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:10 23:15 23:30 23:33 23:35 23:40

19:15 19:18 19:20 19:30

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Vrijeme Voice of America Gospodarski magazin, emisija o gospodarstvu Vaše zdravlje Me imurje danas Sport Vrijeme Ostvarenje snova, igrani lm (12) Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Videostranice

9.00 Nogomet na plaži 11.00 Gewichtheben, 8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program prijenos 13.00 Skispringen 14.00 Kuglanje 15.00 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly Gewichtheben 18.30 Eurogoals 20.10 Reiten 21.15 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na Polo 22.20 Golf

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni pro10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske gram 14.30 Sportquiz 18.30 Bundesliga aktuell 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 19.00 Rukomet, prijenos 22.00 Männer Tv Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena 22.30 DSF Reportaža emisija 20.00 Ivo Gamulin Gianni i Anna Oxa 21.30 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Najljepša natjecateljica, lm 15.05 Cybill, hum. serija 15.40 Moja super sestra, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 20.00 Liga prvaka, prijenos 23.30 Život, lm 1.30 Seinfeld, hum. serija 2.00 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Drska ljepo ca, lm 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vje no, serija 18.00 An eli bez krila, serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 21.00 Grof Monte Ckristo, lm 22.25 24 UR 22.50 Nastavak lma 23.35 Dexter, serija 0.30 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Videostranice

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 25. studenoga 2009.

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.16 12.30 13.15 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.25 16.10 16.20 17.30 17.35 18.18 18.35 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.10 22.00 22.25 22.35 23.30 23.45 23.50 00.00 00.55 01.40 02.25 03.10 03.25 03.55 04.40 05.05

06.30 06.45 06.50 07.10 07.35 ----------------------

Najava programa Ekumena, religijski program TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Umjetnici groblja, dok. lm Oprah Show Burzovno izvješ e Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta McLeodove k eri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Trenutak spoznaje Ana Rukavina, dok. lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Tko želi bi milijunaš?, kviz Dossier.hr Pola ure kulture Burzovno izvješ e Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Vrijeme za knjigu Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Bez traga, serija (12) Skica za portret Doma i dok. lm Dossier.hr Pola ure kulture Oprezno s an elom, telenovela

TEST Najava programa crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr : Danica i kuna Profesor Baltazar: Hik Zeko Peko: Dah od kojeg TV ku e imaju pravo promjene programa

07.58 08.10 08.25 08.40 09.05 09.30 10.00 13.30 13.50 14.10 14.55 15.10 ---------------------15.33 15.45 16.20 17.05 18.00 18.17 18.20 18.47 19.08 19.30 20.05 21.50 22.02 22.05 22.55 00.55

Jackie Chan, crtana serija Pocoyo, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Jagodica Bobica, crtana serija Bumba, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Naši najbolji dani, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Ponovni susret, (SAD, Njema ka, 2006., drama; Redatelj: Brian TrenchardSmith; Glume: Gabrielle Anwar, Richard Blade, Chace Crawford, Joshua Friesen, Holly Fulger, Craig She er, Ian Robison) Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine , serija Trenutak is ne, game show (12) Provjereno, informa vni magazin Vijes Zakon brojeva, serija Seinfeld, serija Irska bra a, serija (12) Ezo TV, tarot show Posrnuli ratnici, (SAD, 2005., horor; Redatelj: Kevin VanHook; Glume: Casper Van Dien, Kristen Miller, Geo rey Lewis, Navid Negahban, Sco Whyte, Robert Allen Mukes, Robert Wagner) Seinfeld, serija Zakon brojeva, serija IN magazin Kraj programa

dramska serija 21.55 Ku anice, dramska serija (dvije epizode) 23.45 Vijes , informa vna emisija 23.55 CSI: NY, krimi serija 00.45 Kos , krimi serija 01.25 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 02.15 Astro show, emisija

06:45 07:10 07:30 07:40 08:05 08:15 08:50 10:20 11:20 12:20 13:10 14:10 15:10

17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00 22:00 23:00 23:15 00:15 00:45 02:35 03:35

05:05 05:30 06:15 06:45

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: EDITORS 01.00 NO NI PROGRAM

14:30 15:00 17:00 17:05 17:30

09:58 10:00 12:00 12:10 12:30

19:15

11:00 12:00 15:07 15:10 15:15 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA SJEDNICA GRADSKOG VIJE A GRADA VARAŽDINA odgo eni prijenos DOM 2 VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KUTIONICA

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Gospodarski magazin, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Vaše zdravlje, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Columbo: P ca u ruci, lm 15.05 Moja super sestra, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija18.00 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.55 Ljubav je slijepa, lm 22.30 Will i Grace, hum. serija 23.10 Radijski show, lm 1.20 Seinfeld, hum. serija 1.50 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 U ringu, lm 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vje no, serija 18.00 An eli bez krila, serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 21.00 Ekipa za o evid, serija 22.00 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 22.55 24 UR 23.15 Palica, serija 0.10 No na panorama

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 26. studenoga 2009. hvata strah Pri a o Tracy Beaker Mogu ja!

Iznad crte Heidi, serija za djecu Gem, set, me - serija za djecu Vip Music Club Prijenos sjednica Hrvatskog sabora Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane TV vr : Danica i kuna Profesor Baltazar: Hik Zeko Peko: Dah od kojeg hvata strah Pri a o Tracy Beaker Kokice Zvjezdane staze: Voyager, serija Vrijeme za knjigu Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Dva i pol muškarca, hum. serija Simpsoni, crtana serija VIP Music Club Lovac na talente, ameri ki lm Vijes na Drugom Vrijeme Bez traga, serija (12) Vip Music Club LP Kraj programa

06.40 Bikeri s Marsa, crtana serija 07.05 SpužvaBob Skockani, crtana serija 07.30 Punom parom, kulinarski izazov 08.00 Korak po korak, hum. serija 08.30 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 09.20 Astro show, emisija 11.25 Pod is m krovom, hum. serija 11.55 Dadilja, hum. serija 12.25 Rat u ku i, hum. serija 12.50 Exkluziv, magazin 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.35 Tajna okolade, telenovela 14.30 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.05 Korak po korak, hum. serija 16.30 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.00 Pod is m krovom, hum. serija 17.30 Dadilja, hum. serija 18.00 Rat u ku i, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Jezikova juha, reality show 21.00 Uvod u anatomiju,

u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 22.40 Otvorena ku a 0.00 No ni program

5.20 Dje ji jutarnji program 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Popstars 22.15 red! Stars, Lifestyle & More 23.15 Tv Total 0.10 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Norbit, lm 22.20 Navy CIS, serija 23.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijesti 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Kosti, serija 22.15 Kosti, serija 0.00 No ni program

5.10 Jutarnji program za djecu 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Hintern Sofa an der Front, hum. serija 17.00 Svijet oko Jima, hum. serija 19.00 Der Trödeltrupp 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.15 Exklusiv 0.10 No ni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Poker 22.15 DSF aktuell 23.00 Sportquiz

8.30 Motorsport 9.00 Rallye 13.00 Skispringen 15.00 Gewichtheben 18.00 Skispringen, prijenos 20.00 Kampfsport 23.00 Hrvanje

Vrijeme Voice of America Obzori, emisija o kulturi Snimka aktualnog sata akove kog Gradskog vije a Me imurje danas Sport Vrijeme Zamjena 2 – Škola je gotova, igrani lm (12) Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Videostranice

19:18 19:20 19:30 20:00

23:30 23:35 23:50 23:53 23:55 00:00

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima VIJESTI VTV-A ŠKOLA ŠAHA IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21:00 21:15 21:18 21:30

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:20 -------------------

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.16 12.30 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.05 15.35 16.10 16.20 17.40 17.45 18.18 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10

21.55 22.55 23.45 23.50 00.05 00.10 00.20 01.15 02.00

03.55 05.55

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Putovanje Alsaceom, dok. lm Oprah Show Burzovno izvješ e Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Glas domovine Drugo mišljenje: Leukemija Znanstvena pe ca Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 Iza ekrana Kod Ane Dolina sunca, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Prerija as , (Uloge: James Stewart, Doug McClure, Genn Corbe , Patrck Wayne, Phillip Alford, Katharine Ross, Rosemary Forsyth, Gene Jackson, George Kennedy; Scenarist: James Lee Barre ; Redatelj: Andrew V. McLaglen) Duhovi Zagreba, dok. lm Lica nacije Burzovno izvješ e Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Posebni dodaci, emisija o lmu Zvjezdane staze: Voyager, serija Zauvijek moja, (Uloge: Joseph Fiennes, Ray Lio a, Gretchen Mol, Vincent Laresca; Scenarist i redatelj: Paul Schrader) Vip Music Club LP Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

05.40 TEST 05.55 Najava programa

06.00 08.00 ---------------------08.23 08.35 08.45 09.00 09.25 10.00 13.35 13.55 14.15 15.00 15.15 ---------------------15.33 15.45 16.00 16.20 17.05 18.00 18.17 18.20 18.47 19.08 19.30 20.05 21.00 21.12 21.15 22.10 23.50 00.50 01.35 --------

06.40 07.05 07.30 08.00 08.30 09.20 11.25 11.55 12.25 12.50 13.05 13.35 14.30 16.05 16.30 17.00 17.30 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35

06:45 07:10 07:30

07:40

08:05 08:15 08:55 10:25 11:25 12:25 13:15 14:15

15:15 17:00 17:25 18:25

19:15 20:00 22:30

01:10 02:10 03:35 05:05 05:40 06:10

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 TEDI SPALATO; 00.00 Music Special; SHAKIRA 01.00 NO NI PROGRAM

Jackie Chan, crtana serija Pocoyo, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Jagodica Bobica, crtana serija Bumba, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Naši najbolji dani, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Provjereno, informa vni magazin Ženska ucjena, komedija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin by Bijele udovice Dnevnik Nove TV Supertalent –uživo, show Zlo es de ki 2, (SAD, 2003., komedija; Redatelj: Michael Bay; Glume: Mar n Lawrence, Will Smith, Jordi Moll, Gabrielle Union, Peter Stormare, Theresa Randle) Ezo TV, tarot show Dražesna Rita, komedija Ponovni susret, igrani lm IN magazin Lude 70-e, serija Kraj programa

izazov 20.00 Zmajevi, (akcijski, 1998.; Redatelj: Ralph Hemecker; Uloge: Michael Biehn, Joong-Hoon Park, Don Stark, Cary-Hiroyuki Tagawa) 21.45 Mjesec od porculana, (triler, 1994.; Redatelj: John Bailey; Uloge: Ed Harris, Madeleine Stowe, Benicio Del Toro, Charles Dance, Patricia Healy) 23.35 Vijes , informa vna emisija 23.45 Damien: Pretkazanje 2, (horor, 1978.; Redatelj: Don Taylor; Uloge: William Holden, Lee Grant, Jonathan Sco -Taylor, Robert Foxworth, Lance Henriksen, Sylvia Sidney, Lucas Donat) 01.40 Astro Show, emisija

09:58 10:00 12:00 12:10 12:30 13:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35 18:40 18:55

18:10

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA ARTS 21 magazin o umjetnos KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Obzori, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Snimka aktualnog sata akove kog Gradskog vije a, ponavljanje TV Jukebox

11:00 12:00 14:52 14:55 15:00 15:15 16:00 17:00 17:10

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Simpsoni, crtana serija 19.00 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak Charlie,

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Zagrebfest 2009, prijenos 22.00 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Sluga Bob, lm 15.05 Moja super sestra, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 20.00 Ekipa za o evid, serija 21.35 Hrabrost, lm 22.40 Psych, serija 23.35 Frankenstein, lm 1.30 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Kimberly, lm 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vje no, serija 18.00 An eli bez krila, serija 19.00 24 sata 20.00 Pun gas 2, lm 22.30 24 UR 22.50 Nastavak lma 23.45 e ri brata, lm 1.35 No na panorama

19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30

23:05 23:10 23:25 23:28 23:30 23:35

19:00 19:10 20:00 20:00 21:00

21:30

22:00 22:30 23:00 ------23:20 23:58 -------------

NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija POTRAGA ZA IZGUBLJENIM CIVILIZACIJAMA znanstveno-dokumentarni serijal SJEDNICA GRADSKOG VIJE A GRADA VARAŽDIN skra ena snimka ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu GOSPODARSKI TJEDAN magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA LOLLIPOP no ni program ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Voice of America Boja novca, gospodarski pregled Vježbanje demokracije Me imurje danas Sport Vrijeme Zamjena 3 – Pobjednik uzima sve, igrani lm(12) Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

8.30 Gewichtheben, prijenos 10.30 Skispringen 11.00 Gewichtheben, prijenos 16.00 Skispringen, prijenos 19.00 Eurogoals 21.00 Kra sport 22.00 Kuglanje

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 19.30 Rukomet, prijenos 21.30 Heimspiel, prijenos 22.30 Ha rick, prijenos 23.30 DSF aktuell

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 16:05 Hintern Sofa an der Front, hum. serija 17.00 Još uvijek stojim, hum. serija 19.00 Dokumentarna serija 20.00 Vijes 20.15 Metak kao dokaz, lm 22.25 Trening, lm 0.35 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Happy O o! 20.15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Die ul ma ve Chart Show 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Schillerstraße 21.15 Ladykracher 21.45 Pastewka 22.15 Oliver Pocher Show 23.15 No ni program

hum. serija 20.15 Stranci, lm 21.55 ZiB 6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program Flash 22.00 Mentalist, serija 22.55 No ni 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 program Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u Pono ni klub 0.20 No ni program anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 U20, dok. serija 17.35 ta 19.25 Galileo 20.15 Collateral, lm 7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 22.20 Layer Cake, lm 0.30 No ni program 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice

PETAK 27. studenoga 2009.

Kurban Bajram, prijenos iz zagreba ke džamije TV vr : Život u obitelji vodenkonja: Koš ca Nogalo: Rendes Cipelice lutalice: Veliki satovi Pri a o Tracy Beaker Platno, boje, kist Puni krug Gem, set, me - serija za djecu Vip Music Club Prijenos sjednica Hrvatskog sabora Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane TV vr : Život u obitelji vodenkonja: Koš ca Nogalo: Rendes Cipelice lutalice: Veliki satovi Pri a o Tracy Beaker Puni krug Izazovi: Ambrin život, talijanski dok. lm za mlade Zvjezdane staze: Voyager, serija Posebni dodaci, emisija o lmu Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Dva i pol muškarca, hum. serija Simpsoni, crtana serija VIP Music Club arolija, serija Vijes na Drugom Vrijeme Paul Merton u Kini, dok. serija (12) Umorstva u Midsomeru, serija (12) Jazzlando Pono na predstava Kraj programa Hokej na ledu: Medveš ak Linz

Bikeri s Marsa, crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana serija Punom parom, kulinarski izazov Korak po korak, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Astro show, emisija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Tajna okolade, telenovela Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) Korak po korak, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski

24. studenoga 2009.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA: Prijatelj za sva vremena

PARFEM ZA NJU

Dragi, koliko je sati?

Couture mirisna kolekcija

Muškarci obožavaju jednostavne stvar ice, bilo da se radi o odje i, obu i ili modnom dodatku.

No, stvar na kojoj si najviše daju oduška, i pritom ne mislimo na seks, jest odabir ru nog sata koji e ih pratiti poput najboljeg prijatelja.

Najprihva eniji statusni simbol sadašnjice jest onaj koji se nalazi na muškar evoj ruci.

Uvijek jednako lijep i vrijedan, sat ini temelj stila svakog

je uvijek su moderni. Ukoliko imate velik, širok, sjajan model, morate biti svjesni da e on prije ili poslije demodirati.

svojevrsni indikator za osobu lijene naravi i bez elementarnog poslovnog bontona.

Definicija stila Sat je važan dio odre ivanja i kompletiranja odjevnog stila. Nema tog odijela koja može izgledati savršeno bez odgovaraju eg sata. Ako želite privu i pažnju, u tome e vam sigurno pomo i otka eni model sata, živih boja. Želite li ostaviti dojam zanimljive, misteriozne osobe, izaberite originalni ali u isto vrijeme i klasi ni sat. Poslovno ležerni stil odje e upotpunit e moderan minimalisti ki sat. muškarca koji “ganja” karijeru ili jednostavno uživa u svakodnevnici.

Kada bismo se vratili u povijest, vjerojatno bismo došli do zaklju ka kako je po etak razvoja kapitalizma u kasnom 18. stolje u bio presudan za modernu zaljubljenost zapadnjaka u svoje satove. Naime, kako bi to no znali kada vam po inje i završava radni dan, morali bi imati odre eni pokazatelj vremena. Zahvaljuju i takvoj retorici, marljivi su kapitalisti po eli masovno proizvoditi satove koji su tako, ni krivi ni dužni, postali obilježje svakoga zaposlenog muškarca i time, po logici - onaj tko radi taj i ima, statusni simbol.

U današnje vrijeme odlazak na posao bez sata postao je

Sat i karakter Model sata može re i puno toga o osobi koja ga nosi. Ljudi koji nose raznobojne satove neobi nih oblika otvoreni su, karizmati ni, šarmantni i zanimljivi. Veliki, svjetlucavi satovi pokazuju da je osoba koja ih nosi društvena i zainteresirana za modu. Jednostavan, obi an sat govori o osobi koja želi skriti svoje namjere i osobnost. Ove su osobe inteligentne i posve uju pažnju detaljima. Usamljene i ne baš komunikativne osobe obi no biraju malene, jednobojne satove jednostavnih oblika; njima je korisnost važnija od izgleda sata.

Dizajn Dizajn satova orijentira se prema posljednjoj modi cipela, odje e, torbi, pa ak i automobila. Prema tome, i satovi su podložni promjenjivim modnim trendovima. Ipak, postoje modeli satova koji su uvijek nosivi, bez obzira na modne hirove. Maleni, jednobojni (crni, sivi ili zlatni) satovi s kožnatim ili metalnim remenom iste bo-

Tajice i arape neizostavan dio garderobe birajte one deblje, a nisu loš izbor ni tajice koje su vrlo nalik trapericama, iako su druga ijeg materijala.

Tajice možete zamijeniti arapama, jednako modernimovesezone,pogotovoako

su s uzorkom i guš e. Ako se odlu ite za guste crne štramplice, onda ih kombinirajte uz jeans suknju i visoke izme.

Moderne su i arape u boji, ali ihpažljivokombinirajtesostalim odjevnim predmetima.

TECHNO zona

Olympus E-P1 Tijekom lipnja Olympus je tržištu predstavio svoj prvi micro 4/3 aparat: Olympus Pen E-P1.

Ovim modelom Olympus najavljuje novu eru malenih digitalnih aparata s izmjenjivim objektivi-

ma. Pen je, naime, serija foti a predstavljena još 1959. godine i koja se tijekom 25 godina proizvodnje prodala u ukupno 17 milijuna primjeraka.

Trenutno (osim Sigme DP1 i DP2) to je najmanji aparat s “velikim” senzorom i time postaje najpoželjniji aparat za sve koji žele uvijek imati fotoaparat uz sebe bez da “tegle” ogromni D-SLR. Ne trebamo ni spominjati koliko mali aparat zna i za neopaženo snimanje po ulici.

Doduše, PEN je ve i od tipi nog kompakta i jedini džep u koji stane je onaj od jakne, ali je još uvijek više nego znatno manji od bilo kojeg D-SLR-a, a nudi identi nu kvalitetu slike i mogu nost promjene objektiva.

PARFEM ZA NJEGA

Winsdor Winsdor je miris ku e Creed predstavljen 2009. godine, a kreiran davne 1939. godine za engleskog kralja Edwarda VIII. Svi sastojci parfema porijeklom su iz engleskog carstva. Miris dolazi u bo ici od 50 ml, re ill izdanje u metalnoj bo ici obloženoj crnom

Cijena Satovi, kao i ostali nakit, imaju svoju cijenu. Kao što ete platiti odje u s dizajnerskim potpisom, tako ete morati platiti i kvalitetan sat. Isplati se investirati u takve satove koji se rijetko kvare i koje možete imati vje no. Ipak, ukoliko si ne možete priuštiti Rolex, koji e sigurno svatko primijetiti, nemojte o ajavati. Danas veliki broj dizajnera proizvodi kvalitetne satove, a me u njima ima i onih po povoljnim cijenama. (izvor: Moda.hr i click4you.com)

MODNI DODATAK Tajice su neizostavan dio garderobe za jesen/zimu, a rije je o njihovu povratku u velikom stilu na modnu scenu. Nose se svih boja i raznih materijala, no, kako dolaze hladniji dani,

Kompanija Bill Blass uz licencnu irmu First American Brends Inc osmislila je Couture mirisnu kolekciju koja je inspirirana dizajnom, kreacijama i materijalima Blass haljina. Interesantno je da su oslikani motivi na bo icama motivi s materijala od kojeg su kreirane luksuzne haljine, i uklju uju žute, sive, crvene i plave motive kolekcija prolje e, jesen i resort 2008. godine.

Prva etiri mirisa kolekcije nazvana su Colection 1, Colection 3, Colection 6 i Colection 7, i sva etiri kreirana su u uskoj suradnji s Prabal Gurung, ženskim dizajnerom brenda Bill Blass.

Couture 1 uklju uje arome tuberoze, mandarine, breskve i cvijeta naran e, kreirao ga je Pierre-Constantin Gueros, a bo ica je ukrašena crno - bijelim motivima uz diskretne ljupke žute ruže.

Sva etiri izdanja dostupna su u koli inama od 75 ml EDP, s retro atomajzerom koji je još jedan ukras prekrasnim bo icama.

kožom. Postoji i skuplje izdanje od 100 ml, numerirano laserom.

U visokim notama kompozicije jesu britanski džin, lajm s Jamaike, uz dodir škotske borovine.

Srce je kreirano od aroma ruža Winsdora, dok su donje note satkane od bahamske naran e, kedra iz Kanade i australijskog eukaliptusa.

Pitate se je li vrijeme za Vaš preventivni sistematski pregled?

Otkrivanjem imbenika visokog rizika za razvoj bolesti te promjenom stila života možemo sprije iti ili odgoditi razvoj bolesti. Ranim otkrivanjem i lije enjem ve postoje ih bolesti zna ajno se mijenja i cjelokupni ishod lije enja.

Ranim otkrivanjem metaboli kih poreme aja (kao što su to poreme aji u metabolizmu masti i še era), prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, povišenih vrijednosti krvnoga tlaka, uz pravovremenu intervenciju i lije enje možemo izbje i ili odgoditi teške bolesti srca i krvnih žila, uklju uju i koronarnu bolest srca i infarkt srca, kao i pogubne bolesti mozga, kao što je to moždana kap.

Godine života i spol, te nasljedne sklonosti nose zna ajne osobne rizike za razvoj malignih bolesti, kao što su to primjerice

karcinom dojke, plu a, želuca, debelog crijeva i brojni drugi. Cilj je procijeniti osobne rizike svakog pojedinca i mjerama prevencije, ali i redovnim ciljnim pra enjem umanjiti ili odgoditi pojavu takvih bolesti, ili bolest dijagnosticirati i lije iti u ranoj fazi. Primjer takvog ciljnog preventivnog pregleda je kolonoskopija, kojom u pojedinaca s visokim rizikom pokušavamo pravovremeno otkriti polip ili karcinom debelog crijeva u ranoj fazi.

Neprepoznati poreme aji i bolesti utje u na naše zdravlje.

Neprepoznata depresija ili generalizirani anksiozni poreme aj teške su i onesposobljavaju e bolesti, ali i imbenici visokog rizika za razvoj drugih bolesti.

Ako su pridruženi ve postoje im bolestima nepovoljno utje u na kvalitetu života i cjelokupni ishod lije enja. Stres i “moderne

bolesti”, kao što je to burn out ili mena erska bolest pogubno utje u na cjelokupno zdravlje i zdravstvenu kondiciju pojedinca.

I poti u razvoj drugih bolesti.

Neprepoznati imbenici visokog rizika ugrožavaju naše zdravlje i nepovoljno ili ak pogubno utje u na kvalitetu života. Utje u i na ishod lije enja ve postoje ih bolesti. Mnoge od njih preventivnim sistematskim pregledima možemo na vrijeme prepoznati, kako bi smo sprije ili njihovo neželjeno djelovanje.

Uz neznatan utrošak vremena, uz malo truda i brige za vlastito zdravlje možemo osigurati zdraviji, bolji, a time sretniji i produktivniji život.

Za cjelokupno bolji ishod života,

Vaš ŽivaTim Mladen Makitan, dr. med. internist

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. studenoga 2009.

Komentari Da se zna i da se ne zaboravi

Zbog istine je potrebna lustracija

Kakav gazda, takav pas!

Darko Tišljari – Vukovar, Dražen Šte ulj – Vukovar, Dragutin Lehkec – Vukovar, Ivan Oreški – Vukovar, Mladen Vinko – Vukovar, Antun Taba ek – Vukovar, Vladimir Rojko – Vukovar, Božidar Košir – Vukovar, Damir Lehkec – Vukovar, Ivan Hižman – Vukovar, Antun Mutvar – Vukovar, Ljubomir Jalšovec – Vukovar, Dragutin Friš i – Vukovar, Predrag Jur ec - Principovac, Danijel Horvat - Nova Gradiška, Stjepan Juri – Raji , Marijan uran – Petrinja, Josip Šajnovi - Borovo Naselje, Ivan Vuruši – Ga eleze, Blaženko Flac – Stari Grabovac, Zlatko Ov ar – Novska, David Kukovec – Slana, Darko Vran i – Bujavica, Branko Kos – Kara ži evo, Željko Pongrac – Karadži evo, Dražen Grabar – Mala Dereza, Željko Novak – Livno, Željko un uš – južno bojište, Branko Bajkovec – Stari Grabovac, Mladen Babi – Dugo Selo, Ivan Bašek – Garešnica, Josip Žvorc – Mala Dereza, Dragutin Lajtman – Štitar, Zvonko Zrna - Hrvatska Dubica, Branimir Vrtari – Mala Dereza, Ivan Karlov ec – akovec, Damir Golubi – Glamo , Dragutin Bari – Vrsar, Ivan Novak – Orašje, Božidar Mar etko – Sveti Rok, Franjo Taradi – akovec, Darko Jurini – Mursko Središ e, Goran Horži – južno bojište, Dragutin Poljak – Sveta Marija, Vladimir Šajn - akovec, Stjepan Malek – Kotoriba, Branko Marin i – Lipik, Christian Požgaj – Dubrovnik, Božidar Horvat – Zagreb, Radovan Frankovi – Dinara, Krešo Madi – Slavonski Brod, Marijan Zadravec – Mali Banovac, Dragutin Kodba – Donji Andrijevci, Dražen Božek – ehovec, Zoran Šegovi – Dubrovnik, Mar elo Mikulan – akovec, Miljenko Novak – Hodošan, Predrag Kozar – Duma e, Josip Turk - Metkovi , Danijel Donko – Bezimeni Vis, Blaženko Peras – Livno, Vladimir Le ek – Ramljani, Željko Preskavec – Dobro, Josip Toplek –

Definitivno je vrijeme za provo enje lustracije, kako nam se ne bi dogodilo da jednog dana u Hrvatskoj ne bi bilo potrebno provoditi lustraciju lustracije. Premda Republika Hrvatska nema zakon o lustraciji, potrebno ga je donijeti što prije. Naime, pri e sudionika obrane Vukovara, posebice mladog Jastreba, kako su bili žrtve djelovanja pojedinih hrvatskih službi ponovno poti u pitanja tko je sve i kako sudjelovao u raznim rabotama koje ne služe ponosu niti asti nove Hrvatske povijesti i zbilje.

- Vi ste se u ono vrijeme više bavili nama nego s neprijateljima, nadzirali nas i smjenjivali nas, dok su agresori bili puštani, rekao je mladi Jastreb, Branko Borkovi , posljednji zapovjednik obrane Vukovara u emisiji “Otvoreno” nekadašnjem ratnom ministru i potpredsjedniku Vlade Milanu Ramljaku. Svima su nam još u sje anju problemi koje je s hrvatskom vlaš u imao i Mile Dedakovi Jastreb, legendarni zapovjednik obrane Vukovara, i mnogi drugi dokazani heroji Domovinskog rata, koji su bili zatvarani, premla ivani i premještavani na druge, uglavnom niže i slabije, položaje i radna mjesta. A tko ih je smjenjivao, odnosno vrhovniku i drugima davao prijedloge da se ljudi maknu s položaja i unkcija?

Sve bivši partijsko - komunisti ki ljudi koji su se uvukli u sve pore i institucije nove Hrvatske. Oni su rezultat nikad sprovedene lustracije koju je prva zatražila Hrvatska stranka prava (HSP), odnosno 1988. i 1989. predložila nacrt zakona o lustraciji, ali je svaki put ve inom glasova u Saboru odbijen.

U po etku je hrvatski predsjednik Franjo Tu man bio za

Ponekad se pitam kako razmišljaju ti vlasnici pasa koji mi ve za dobro jutro priušte pogled na lijepo uokružene kupove pse e “kakice“ . Ili bolje re i uve anicom? Naime, jutarnji odlazak u du an po kvartovskim pre acima vrlo lako nas, ovisno o ja ini našeg karaktera, može pretvoriti u anoreksi are.

Odeš u du an po svježe pecivo i namaze za doru ak, a povratak ku i obilježi ti ta slika urezana u pam enje i nikako da je se riješiš. I odlu iš presko iti doru ak.

Pa ru ak. Pa ve eru. akove ki gradski kotar Jug uredno ima postavljene znakove zabrane za pse na svim dje jim igralištima, me utim, neki ljudi o ito imaju problem s tuma enjem istih. Dojmila me se dogodovština (ili bolje re i trauma) jednog dje aka koji je naperlitanu damu s još više naperlitanim psi em upozorio da na igralište ne smije voditi svoga ku nog ljubimca. Možete si zamisliti kakvu je kon uziju izazvao u njezinoj še ovskoj glavi (tada je ta gospo a, naime, bila na visokoj unkciji u jednoj firmi). Ne samo da se nije maknula (jer to bi automatski zna ilo da “balavac“ tuma i znakove bolje od nje) nego ga je svojim iscrtanim, nasjajenim usnicama i groznim (djeci neprikladnim) rje nikom poslala u, kako se to popularno kaže, rodno mjesto.

Za epilog ovom doga aju dodat u da je dijete nagazilo na pse u “minu“ i još kod ku e pokupilo špotanciju svoje majke. Re i ete da pretjerujem, ali nije lako “dekontaminirati“ tenisicu i cijeli stan nakon jednog takvog nagaza. A da o mogu em djetetovom doticanju tog izmeta na igralištu ni ne govorim.

Neki dan še em kvartom i ususret mi dolazi ovjek sa

Piše: Danijela Mihoci danijela.mihoci@mnovine.hr

Pakrac, Zoran Kiri – Dobro, Antun Novoselec – akovec, Stjepan Jurši – Pakrac, Josip Rogina – Gornji Kuršanec, Dražen Škorjanec – Stari Grabovac, Željko Pavlic – Gori an, Dražen Sršan – Križovec, Vladimir Štampar – Karadži evo, Ivan Soka – Kraguj i Franjo Tomši – Orašje.

Iza ovih imena kriju se Me imurci. Ne iji o evi, muževi, prijatelji. Izginuli ili nestali u Domovinskom ratu. Oni rat koji sam, kao i ve ina moje generacije jer smo, sre om, bili premladi i predaleko od žiže ratnih zbivanja, doživjela kao nešto apstraktno, pretvaraju u opipljivu zbilju. Njihova imena svjedok su toga vremena i jedne istine.

Na njih se zaboravilo. Sje amo ih se tek u posebnim prigodama. Iz iste kurtoazije. Nema tu neke osobite dubine. Za ve inu nas. Nema je.

Nema zato što nismo bili emotivno upleteni. Nema je jer ti ljudi nisu bili ni naši prijatelji, ni poznanici, ni o evi, ni muževi, ni djeca. Oni su tek ratnici jednoga svršenog vremena.

I zato ve ina nas ne zna njihova imena. I zato iz pijeteta i dubokog poštovanja ne samo prema njima, ve svima koji su dali živote za Hrvatsku, svima koji su ostavili zdravlje za Hrvatsku na nekoj od naših bojišnica posve ujem prostor ove svoje kolumne. Da se zna i da se ne zaboravi.

Pogledajmo svijet o ima drugog Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

Sudimo li prema bogatstvu i kvaliteti života, najbolje mjesto za život je Finska, dok je Hrvatska na listi od 104 mjesta zauzela 35. mjesto, iza Slovenije, Ma arske, Poljske c, re eno je prošli tjedan povodom obilježavanja Me unarodnog dana tolerancije. Poštovanje, prihva anje i uvažavanje bogatstva razli itosti u našim svjetskim kulturama o ito je najprisutnije u skandinavskim zemljama, no ni kod nas, prema istraživanju, situacija nije toliko loša.

Za sebe bih rekla da sam tolerantna osoba, ali postoji li itko tko bi rekao i priznao da nije? Vjerujem da smo svi svjesni kako je me usobno poštivanje i prihva anje nužno potrebno u svim odnosima. I dok u teoriji sve to lijepo zvu i, u praksi nije baš tako jednostavno. Nedavno sam se našla u situaciji koja mi nije bila potpuno poznata. Ne mogu re i da se u meni javio osje aj netolerantnosti, ali neki oblik odbojnosti sigurno. Mogu re i da sam u tom trenutku iznenadila samu sebe. esto je lakše osuditi nego pogledati svijet o ima drugog. I upravo se to u danom trenutku meni dogodilo.

Na svojoj sam koži osjetila da netrpeljivost, kao i neprihva anje ne ijih gnedostataka h, doista svoje korijene ima u strahu od nepoznatog, strahu da e razli itost

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

lustraciju, ali se potom predomislio, te je tako zaštitio mnoge “glavate” spodobe koje su u vrijeme komunizma proganjali i ubijali Hrvate, posebice katolike.

Sve dok se lustracija ne provede, ne e biti mira ni sloge me u Hrvatima. Nisam za lustraciju zbog osvete nego zbog istine.

Hrvatski narod mora znati (ne samo naslu ivati) tko je bio i što je inio u vrijeme komunizma.

Istina je da velikom broju hrvatskih politi ara od samog vrha do dna lustracija ne odgovara, jer mnogi bi mogli imati neugodnosti. Me utim, oni su i bit e povijesno i duhovno odgovorni za sve nevolje koje imaju Hrvati i posebno hrvatski branitelji. Osobno sam mišljenja da mnogi Hrvati danas ne bi bili u Haagu da se na vrijeme provela lustracija.

(Za one koji ne znaju što je lustracija. - Lustracija je uklanjanje osoba iz javnog i politi kog života koji su bili aktivni u službi totalitarnih režima, u Hrvatskoj Titovog režima. Ako se za nekoga utvrdi da je sura ivao ili se okoristio tom suradnjom, trebaju mu se oduzeti sve javne unkcije. Lustracija nije sredstvo za sudsko gonjene, osu ivanje i zatvor, nego javno prokazivanje i moralna osuda njihovih djela i injenja.)

AKOVE KI espresso by Bibi

psom na povodcu. Vidim da ga ne povla i k sebi i da u se morati stisnuti k živici želim li biti sigurna od njuškanja. Nakon što me pro u, okrenem se i gledam kako pas obavlja veliku nuždu na plo niku (kojim mi svakodnevno še emo), zadnjim nogama zgr e prašinu po svom produktu (jer na plo niku ni eg drugog ni nema osim prašine) i ležerno odlaze dalje kao da se ništa posebno nije dogodilo. Pa i nije. Za njih! Izašli su s tom namjerom, obavili je i sada mogu sretno ku i. A DI JE TU VRE¦ICA??? Svi vlasnici pasa znaju što moraju, ali rijetki to ine. Koliko sebi an moraš biti da odeš sa psom van iz svog dvorišta da bi on svoju nuždu obavio u tu em dvorištu, na igralištu ili na plo niku? A toliko je zelenih livada u našem malom Me imurju.

Prava je šteta što neki vlasnici pasa ne poznaju dovoljno svoje ku ne ljubimce. Jer pas je pametna životinja koja ne e zagaditi svoje stanište, ali kultura nekih njihovih vlasnika o ito je u tropskom, duguljastom vo u žute boje.

POGLED ISPOD OBRVA Piše: Tihana Babi ck_ hana_babic@yahoo.com

Uhvati me, ako možeš!

koja nam je strana ugroziti našu sigurnost. U trenutku kada nismo u mogu nosti predvidjeti posljedice i reakcije nama nepoznatog esto se javlja odbojnost, koja ra a netrpeljivost, a nerijetko i samu netoleranciju.

Rije tolerancija upravo je zbog estog gprimjenjivanja h samo u teoriji postala otrcana i prazna. Jer teorijski je sve mogu e, dok u praksi to esto ne stoji.

I još jednom sam sama sebi dokazala gnikad ne reci nikad h. Kakve smo osobe, esto ne znamo sve dok se ne na emo u situaciji s kojom prije nismo bili upoznati. Jer o sebi u imo i sami sebe upoznajemo tek kroz odnose s drugima, kroz iskustva i okolnosti našeg života.

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

Tipi an scenarij ameri ke romanti ne komedije: cura upozna momka. Ili obrnuto, ako ho ete.

Onda se oni nekako zaljube. Naj eš e nakon divno provedenog dana ili no i po nu komplikacije.

Onda oni malo ili puno kompliciraju, ali za cirka sat vremena filma, oni instinktivno znaju što ovaj drugi povrije eni treba i želi, onaj koji je u krivu preklinje za milost i nekako sve završi happy endom.

Postavlja se pitanje kako znati je li netko pravi za tebe?

Zadojeni ameri kim romanti nim filmovima, godinama me ljudi oko mene uvjeravaju da je pravi/prava ona/j koji jednostavno zna što treba initi da te usre i. To se “jednostavno” zna!

Ili osoba nije za te, ako ne zna!

ALI! ekajte malo: prava osoba za me e biti ona koja e mi, dakle, itati misli?!

Ponekad dok gledam i slušam ljude što sve govore i o ekuju; glava me zaboli. Doduše, možda ne tako davno i sama sam bila jedna od onih zaljubljenih u ljubav. Zaljubljenici u ljubav žive

u svijetu od bombona i medenjaka, okolade i paprenjaka. U tom carstvu caruje drugarstvo...i nema nikakve veze sa životom!

Stvar je ovakva: kad si zaljubljen u ljubav, više te zanima kakva bi ljubav trebala biti, kako se idealna osoba ponaša, kako te voli.

A stvarnost je takva da je ljubav to no onakva kakvom je ti i partner u inite, idealna osoba je ona koja želi slušati i koja te doista i “ uje” (mnogi slušaju ali ne uju, samo vide usta koja se zalude mi u i ekaju svoj red da pri aju), voli se tako da se kaže partneru što ti je na pameti, što te mu i. Pa zajedno smislite rješenje.

Pre, previše ljudi znam koji bi radije umrli nego rekli partneru što bi htjeli. Da bi se tako ponizili, ispali da moljakaju-ma Bože sa uvaj! Ne, radije idu tehnike prisile. Okolnim putem izmusti ono što žele. Pa ga uhvati, ako možeš!

Tipi an scenarij hrvatskih ulica: Ima momak i djevojka.

Svi aju se jedan drugom. Sve ide lijepo, a onda više ne ide. On/a se naljuti. Razgovor ne dolazi u ob-

zir, ta o emu, o životu?! Slijedi ignoriranje. Takozvani tretman šutnjom. Probaš lijepo, ne ide.

Probaš napad-ne ide. Probaš kontru- ne ide. Probaš prekidne ide! Izgleda da ide samo kad ne ide! Ili kad ide-onda ipak ne ide! Ajme komplikacija, evo od ega me glava zaboli!

Pitah jednom jednu psihijatricu-jel ima na ina da ja unaprijed znam jel neki momak za me? Ona meni: “Aaa, ti bi sebe poštedjela iskustva? (pokorno kimnuh glavom) E, ne može!”.

Ispri a tada pri u kako je trogodišnjeg dje aka pitala je li dobro. Naglašavam da dijete ima tri godine. Odgovori on da nije.

Upita ga zašto, pa dijete kaže: «Mama mi je rekla da budem dobar.» Ukratko, on se cijeli dan trudio biti dobar, na kraju dana ga mama vozi nekud, i on više ne mogavši do ekati njenu pohvalu pita: “No, mama, jesam bio dobar?” Ona kaže da nije bio i nabroji mu pet stvari zbog kojih je to tako. Dijete žalosno zaklju i: “Ali mama nije rekla što je za nju dobro”.

Evo što se doga a. Dijete je cijeli dan bilo “dobro” ali nije znalo da dobro za njega i dobro za mamu nisu ista stvar. Koliko puta nam se to dogodi- da inimo sve kako bi bilo dobro i onda ispadnemo negativac? Ipak?!

Jer ne itamo misli? Dok sjedim “tretirana mukom” pitam se je li mogu e da je trogodišnjak pametniji od nas? Moram li pod hitno na te aj itanja iz kristalne kugle, graha, soje, kurs kod Fatme nur Dženet? Ili e ipak netko shvatiti da je za ljubav najvažnije to što sam spremna uložiti trud kad mi kaže što želi, unato tome što sam samo ovjek bez dara vidovitosti?

15

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 312 333

Poduze e Ferro-Preis d.o.o. akovec, pri zavrĹĄetku je projekta â&#x20AC;&#x17E;PoboljĹĄanje marketinĹĄkog pristupa za pove anje izvoznog kapacitetaâ&#x20AC;?. ~ # # " < ; ; ; ;

~Â&#x201D;Â&#x2018;Â&#x160;¤ _ = Âą~ >

; < # > Y ;

>

# ; < =

= ; [ ; #

< < >

# ; < =

Â&#x160; ; Y> " Â&#x201D; #}

~ Y ; # < ; > # Â&#x2C6; '' Â&#x2C6; ; ; #

Â&#x201C; = [ # " # < " #

# ;

; #

¤ ; #

# > Y ;

<

Â&#x2C6;_ '^Â&#x192;Â&#x2C6;

¤`Â&#x160;^

; # ; # # ''Â&#x2C6; Â&#x201A;& ^ _ ¤`Â&#x160; ~ # # # '

# "

Implementirane su slijede e aktivnosti za ostvarenje cilja â&#x20AC;&#x201C; pove anje izvoza novih Ferro-Preis proizvoda:

=

<

[ # <

; < ^

=

; ; " " # " # > # > ^

=

< #

; # Y " ;

< ² =~

ÂĄ =; "

ÂŁ^

=

; #

# XÂ&#x201C;Â&#x201D;

²

 Â&#x2030;X¤Â&#x2020;¤

Â&#x2022; > Projekt sufinancira Europska unija

Projekt provodi: Ferro-Preis d.o.o.

Za sadrĹžaj ovog oglasa odgovoran je isklju ivo Ferro-Preis d.o.o. akovec te on ne predstavlja nuĹžno miĹĄljenje i stajaliĹĄte EU-a

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u Me imurskoj županiji 1.1. - 31.10.2009.

Proizvo a

koli ina udio, %

1

Volkswagen

104

11,19%

2

Opel

90

9,69%

3

Honda

79

8,50%

4

Peugeot

71

7,64%

5

Chevrolet

68

7,32%

6

Ford

68

7,32%

7

Renault

65

7%

8

Toyota

45

4,84%

9

Hyundai

44

4,74%

10

Mazda

42

4,52%

11

Citroen

34

3,66%

12

Suzuki

34

3,66%

13

Škoda

32

3,44%

14

Kia

30

3,23%

15

Seat

25

2,69%

16

Fiat

19

2,05%

17

Dacia

18

1,94%

18

BMW

14

1,51%

19

Nissan

14

1,51%

20 Audi

9

0,97%

21

Volvo

6

0,65%

22

Mercedes

5

0,54%

23

Mitsubishi

3

0,32%

24 Alfa Romeo

2

0,22%

25

Land Rover

2

0,22%

26

Lexus

2

0,22%

27

Jeep

1

0,11%

28

Lada

1

0,11%

29

Lancia

1

0,11%

30 Porsche

1

0,11%

UKUPNO

929

100%

Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95

7,74

Super plus 98

7,80

Super 100 BS Eurodizel

8,12 7,17

Eurodizel BS LPG auto plin

7,80

7,17 7,23

4,27

4,27

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 20. studenoga 2009.

START d.o.o. (ovlašteni zastupnik i serviser Mazda vozila) prodaje sljede a rabljena vozila: Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2006.god., full oprema Mazda 6 CD120 TE, 2003.god., full oprema Mazda 6 1.8i TE, 2003.god., full oprema Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2003.god., full oprema Renault Scenic 2.0i 16V, PLIN, 2003.god., full oprema Mazda 323 S 1.3i, 1998.god., oprema Mazda 323 S 1.5i, 1999.god., full oprema Mazda 3 Sp. 1.6i TX, PLIN, 2004.god., full oprema Mazda 2 CD68 TE, 2006.god., full oprema Mazda 3 CD110 CE, 2005.god., full oprema Nissan Maxima 3.0i V6, PLIN, 1996.god., full oprema Mazda Demio 1.3i SE, 1999.god., full oprema Mazda Demio 1.4i SE, 1999.god., full oprema Povoljni kredi do 7 godina bez jamaca ili leasing do 6 godina bez u eš a.

Za sve dodatne informacije možete upita na broj telefona: 042/200-666, 040/631-200, 040/312-104.

Posje te nas na internet adresi WWW.MAZDA-START.HR ili akovec,Zelena 1, Varaždin, Zagreba ka 53a, te M. Subo ca, B. Radi a 69

Uspješni Peugeot 3008 Šest mjeseci nakon komercijalizacije, novi Peugeot crossover 3008 postiže odli ne prodajne rezultate u Europi, s gotovo 50.000 narudžbi klijenata. Rezultat je to koji za 15% premašuje zadani cilj prodaje marke Peugeot. Posebno dobre prodajne rezultate Peugeot 3008 postiže u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Njema koj, Nizozemskoj i Belgiji. Ukupna proizvodnja 3008-ice premašila je 50.000 komada. Proizvodi se u Sochauxu, na bazi od 530 jedinica dnevno. Ukupni cilj prodaje 3008-ice u Europi za 2010. godinu je 90.000 jedinica.

U Hrvatskoj se 3008 dobro nosi s konkurencijom u svom segmentu. Lansiran je na hrvatsko tržište u lipnju ove godine, a prodaja u zadnja etiri mjeseca donijela mu je gotovo 5% tržišnog udjela u segmentu.

Chevrolet Cruze ve od 87.500 kn „Jeste li spremni za dobre vijesti? One upravo stižu iz Chevroleta!“ je prodajna akcija u kojoj Chevrolet nudi najprodavanije modele po iznimno povoljnim cijenama.

Cruze, kompaktna limuzina koja predstavlja pravi sinonim za vrijednost, dostupan je po cijeni ve od 87.500 kn. U ovu cijenu uklju en je i bogati popis dodatne opreme: ABS, 4 zra na jastuka, radio CD/MP3, središnje daljinsko zaklju avanje, servo upravlja podesiv po visini, elektri ni podiza i prednjih stakala, elektri no pokretana i grijana vanjska ogledala. Chevrolet na sve svoje modele nudi trogodišnje tvorni ko jamstvo.

Ponuda vrijedi do isteka zaliha kod Chevrolet partnera koji podržavaju akciju.

DRIVe Around The World – jedinstveno natjecanje na Facebooku

Koliko ste dobro povezani? Natjecanjem “DRIVe around The World” Volvo Cars ini još jedan korak naprijed u korištenju snage socijalnog povezivanja. Natjecanje poti e ljude diljem svijeta na virtualnu vožnju Volvo modela C30, na 80 dana, uz pomo Facebook prijatelja.

Volvo Cars e u ime pobjedni kog tima donirati 15.000 Eura „carbon offset“ projektu ekološke organizacije Myclimate.

Facebook je mjesto susreta gdje se najmanje 100 milijuna ljudi logira svaki dan. A 80-dnevno svjetsko natjecanje Volva može se promatrati kao neka vrsta socijalnog eksperimenta; izazov sudionicima koji trebaju uvidjeti koliko su zaista povezani s drugima.

“DRIVe Around The World temelji se na filozofiji da je svaka osoba povezana s ostatkom svjetske populacije kroz samo šest vidova odvojenosti. Naša ideja je stvoriti eksperiment koji e ohrabriti ljude da se me usobno spoje na nov i jedinstven na in,“ isti e Lukas Dohle, voditelj odjela živih komunikacija i socijalnih medija pri Volvo CARS korporaciji u Gothenburgu u Švedskoj. Natjecanje je po elo 16. studenog i trajat e do 5. velja e 2010. godine. Može mu se priklju iti preko Volvo Facebook stranice posjetom na link www. acebook.com/volvo gdje se mogu dobiti sve potrebne in omacije ili direktnim logiranjem preko linka http:// apps. acebook.com/drivearoundtheworld.

U najkra em cilj natjecanja je voziti ekonomi an i u inkovit Volvo C30 DRIVe diljem svijeta, korištenjem mreže osobnih kontakata. Volvo C30 DRIVe prosje no troši samo 3,8 litara na 100 prije enih kilometara, što zna i da sa jednim rezervoarom goriva može prije i 1333 km. To zna i da svaki sudionik natjecanja može prevesti 1333 virtualnih kilometara prije nego što automobil „preda“ Facebook prijatelju. Krug je kompletiran kada se vozilo vrati na startnu poziciju.

Rute timova mogu se pratiti putem Volvo Facebook stra-

24. studenoga 2009.

VW GTI motor i za Scirocco i Eos Poznati TSI motor iz Gol a obujma 2 litre i snage 210 KS odsada je na raspolaganju tako er i za Scirocco i Eos. Najve a prednost agregata, koji zamjenjuje dosadašnji najja i motor – 2.0 TSI (200 KS), je smanjenje potrošnje goriva do devet posto.

Ovaj snažni motor ispunjava normu o ispušnim plinovima Euro 5 i troši svega 7,4 litara na 100 kilometara (Eos: 7,2 litre na 100 km). Time je uz pove anje snage smanjena potrošnja: za Scirocco ušteda benzina iznosi do pet posto, a u Eosu je smanjenje potrošnje još znatnije: do deset posto. U oba vozila okretni moment od 280 Nm je na raspolaganju izme u 1.700 i 5.000 okretaja u minuti. Sprint s 0 na 100 km/h Scirocco savlada za 6,9 sekundi, a Eos za 7,8 sekundi.

U oba vozila je uz serijski 6-stupanjevani ru ni mjenja dostupan i 6-stupanjski automatski mjenja s dvije spojke - DSG.

Peugeot akcijski plan

nice. Nagrada za pobjedni ki tim dolazi u vidu donacije od 15.000 Eura za „carbon o set“ projekt organizacije Myclimate za potrebe smanjenja globalnog zatopljenja. Myclimate radi u skladu sa Zlatnim standardnom, certificiranim od strane UN-a, a ormuliran je od strane WWF International i Greenpeace International. Donacija je dovoljna da neutralizira koli inu uglji nog dioksida koju jedna osoba stvori za cijeli životni vijek.

Za svakog dodatnog voza a sudionika, Volvo Cars e donirati ond ekvivalentan smanjenju 99 grama uglji nog dioksida, što je razina koju Volvo C30 DRIVe ispusti u atmos eru na svaki prije eni kilometar. „Ovo natjecanje je tijesno

povezano s novom Volvo kampanjom pod nazivom – „Život je puno više od Volva. Zato vozite Volvo.“ Kampanjom se naglašava kako su osobne povezanosti danas vitalne u stvaranju boljeg života. A kada se natjecanje okon a, Volvo e proglasiti pobjedni ki tim najbolje povezanih ljudi na svijetu,“ zaklju uje Lukas Dohle.

Peugeot je pripremio vrlo atraktivne ponude za modele 206+, 207, 308 i 3008. Tako se model 206+ s klima ure ajem u serijskoj opremi, nudi ve od 69.900 kn, dok se model 207 nudi ve od 74.900 kn. Odli no opremljeni 308 (Element verzija s pet vrata, serijski automatski dvozonski klima ure aj, 4 zra na jastuka, ABS, radio CD MP3, maglenke…) nudi se ve od 99.900 kn. Novi Peugeot crossover 3008 (serijski klima ure aj, radio CD MP3, 17’’ naplatci, 6 zra nih jastuka)…dostupan je ve od 133.200 kn. U promotivne cijene na navedene modele, koje su važe e do 31.12.2009. godine, uklju en je PDV, a modeli su dostupni kod ovlaštenih Peugeot koncesionara. Uz to, svaki kupac koji do 31.12.2009. godine odlu i financirati kupovinu jednog od navedenih modela putem zajma Peugeot Financiranja, ostvaruje dodatni popust od 4.000 kn s PDV-om.

24. studenoga 2009.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Prvi put predstavljen posve elektri ni Volvo C30 projekt Elektri ni C30 izgleda kao postoje i Volvo C30 te donosi istu razinu sigurnosti, udobnosti i prostornosti kao standardni model. Razlika je samo u tome što ga u potpunosti pogoni elektricitet, bez imalo ispušnih emisija, a doseg vožnje na baterijama iznosi do 150 kilometara.

Volvov ambiciozni plan elektrifikacije vrlo je brzo proizveo konkretne rezultate. Ne samo da na tržište Volvo planira uvesti plug-in hibridni model 2012. godine, nego je otpo eo i proces evaluacije održive proizvodnje posve elektri nog modela poznatog pod nazivom BEV (Battery Electric Vehicle).

Tijekom 2009. stanoviti broj prototipskih verzija C30 BEV modela proizveden je i testiran unutar Volvo ku e.

Težište ispitivanja bili su per ormanse i sigurnost, ali i integracija elektri nog sustava propulzije u ostale sustave automobila. „Volvo C30 prvi je model kojeg emo namijeniti za posve elektri ni pogon. Izvanredne zna ajke ovog automobila kod gradske vožnje te njegova relativno mala težina ine ga prikladnim za elektri ni pogon, budu i da se od elektri nih automobila o ekuje da primarno budu korišteni za gradsku vožnju i svakodnevno prometanje,“ isti e Lennart Stegland, direktor Volvo odjela za specijalna vozila.

Tehni ko rješenje Elektricitet je potpuno prikladan izvor energije za osobne automobile. Superiorna u inkovitost elektri nog motora u odnosu prema mo-

EKO KUTAK

Volvo je u teoriji identificirao sve sigurnosne scenarije za elektri ne automobile, kako za slu ajeve prije tako i one tijekom i poslije prometne nezgode. Nakon brižljivog prou avanja ovih scenarija, inženjeri Volva stvaraju rješenja koja se hvataju u koštac sa svakom uo enom situacijom uz jamstvo da e svaki budu i elektri ni automobil u potpunosti zadovoljiti renomirane Volvo standarde sigurnosti. torima s unutarnjim izgaranjem svjedo i o tome da e elektri ni automobili u budu nosti biti sve u estaliji kako cijene osilnih goriva budu rasle, a kontrola ispuha uglji nog dioksida sve stroža.

Volvo C30 BEV pokre u litijske baterije koje se pune preko obi ne elektri ne uti nice kakve nalazimo u svakoj ku i. Punjenje posve ispražnjene baterije preko obi nog ku nog izvora elektriciteta (230V, 16A) traje oko 8 sati. Ukoliko automobil punimo obnovljivim elektricitetom to zna i da su emisije – sve od proizvodnog procesa automobila do njegove upotrebe na cesti – u principu smanjene na nulu.

Elektri ni motor smješten je ispod poklopca kao i konvencionalni motori. Prioritet kod BEV projekta je prona i optimalno smještanje baterija u automobilu. Najbolja su mjesta tunel u me uprostoru izme u prednjih sjedala ili uobi ajeno mjesto za klasi ne motore. Ove pozicije nalaze su unutar optimalnih zona gužvanja kod svih scenarija sudara. Budu i da automobil ide samo na elektricitet, on zahtijeva i ve e baterije s ve im kapacitetom (24 kWh) nego što su one kod hibridnih plug-in modela (12 kWh).

Kapacitet baterije

Tržišni potencijal

C30 BEV ograni en je na maksimalnu brzinu od 130 km/h, što je više nego dovoljno za ve inu voza a. Ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat postiže se za manje od 11 sekundi. A automobil ima doseg od 150 kilometara bez dodatnog punjenja.

Ovaj je raspon duži od kilometraže koju postigne više od 90% svih voza a u Europi u jednom danu vožnje.

Najvažniji smjer elektrifikacije kojom ide Volvo uu sljede im dekadama su plug-in hibridi. Naglasak je ovdje stavljen na ve e Volvo modele. Kombinacija elektri nog i motora s unutarnjim sagorijevanjem smjer je koji ima najve i ptencijal u pogledu tehni ke i komercijalne izvedbe. Plug-in hibridi nude široki raspon, dobre ekološke per ormanse te ograni enu ovisnost o skupoj tehnologiji baterija. Nekoliko je imbenika koji determiniraju kakva e biti uspješnost elektri nih automobila u budu nosti: „Kupac mora imati osje aj da je ovaj tip automobila dovoljno atraktivan za vožnju i posjedovanje. Da bi ovo postigli, mislimo da elektri ni automobili moraju biti udobni i sigurni te moraju nuditi istu razinu per ormansi kao automobili s drugim pogonskim sustavima. Ono što emo nau iti od C30 BEV projekta pomo i e nam da dosegnemo ove kriterije i pokažemo odlu nost Volva u polju planirane elektrifikacije,“ isti e Paul Gustavsson, direktor za Volvo strategiju elektrifikacije.

Isti Volvo sigurnosni standardi Volvo slijedi iste visoke standarde sigurnosti na svim svojim vozilima, bez obzira na tip pogonskog goriva ili izvor energije. Posve enost Volva sigurnosti dovela je u žarište pozornosti brigu o ovjeku, a ta se pozornost temelji se na vrstom znanju o stvarnim prometnim situacijama. Uz to, podrobna in-house testiranja provode se u virtualnom okruženju, ali i u visoko razvijenom testnom laboratoriju Volva. Ukoliko Volvo odlu i uvesti na tržište posve novi tip elektri nog automobila, on e biti siguran kao i svi ostali automobili koji se di e zna kom Volva.

Mazda2 krenula na sjevernoameri ko tržište Mazda Motor Corporation na ovogodišnjem e Los Angeles Auto Showu prikazati Mazdu2. Prihva ena i hvaljena diljem svijeta Mazda2 u B-segment Sjeverne Amerike donosi razinu stila i vozne dinamike koju ne može ponuditi

ni jedan konkurent. Automobil e se prodavati u SAD-u i Kanadi od po etka 2010. Mazda2 postigla je veliki prodajni i medijski uspjeh na tržištima diljem sviieta te je osvojila 48 nagrada uklju uju i onu za Svjetski auto godine 2008.

Sestre Špoljar tre e u Europi u Chevroletovom natje aju Sestre Maja i Petra Špoljar, apsolventice Tekstilno-tehnološkog akulteta, osvojile su tre e mjesto u kategoriji moda natje aja Mladi.Kreativni.Chevrolet. Na ovogodišnjem natje aju sudjelovalo je 19 europskih zemalja, pregledano je više od 530 radova u pet kategorija i to moda, otografija, vizualne umjetnosti, video i glazba. Od studenata u kategoriji moda tražilo se da dizajniraju veoma moderan kostim za hostese Chevroletovog štanda koje e nositi na me unarodnim

automobilskim sajmovima. Ovo je drugi veliki uspjeh hrvatskih studenata obzirom da je prošle godine Neven Mihi tako er osvojio tre e mjesto u Europi.

Ohrabren velikim uspjehom natje aja za 2009. godinu, Chevrolet je objavio i po etak natje aja za 2010. godinu. Fokusiraju i se ponovo na modu, otografiju, vizualnu umjetnost, video i glazbu, od studenata se zahtjeva da inspiraciju na u u Chevroletovim vozilima: Chevrolet Spark i Chevrolet Volt.

Volkswagen pove ao isporuke u listopadu za 11,1% Volkswagen koncern u listopadu neprekidno bilježi pozitivnu potražnju kupaca. Ukupno je prodano 557.300 vozila. U prvih deset mjeseci teku e godine najve i europski proizvo a kupcima je isporu io 5,32 milijuna vozila. Time je prvi puta u teku oj poslovnoj godini uslijed kumulacije premašen rezultat istog razdoblja prethodne godine. Svjetsko tržište automobila u tom je razdoblju zabilježilo pad od otprilike 10 posto. I dalje dobre

prodajne rezultate bilježi marka Volkswagen: u listopadu je najvažnija marka koncerna sa 349.800 isporu enih jedinica osobnih vozila postigla plus od 17%. U listopadu je prodano 82.800 osobnih vozila Audi, a Škoda je isporu ila 65.600 osobnih vozila. Seat je zabilježio porast isporuke od 4.600 jedinica odnosno 43,7 posto. Ukupno je Seat u listopadu sa 29.600 jedinica ostvario 1,9 posto ve u isporuku osobnih vozila.

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Opel - „Trusted Brand – marka kojoj se vjeruje“ i u 2009.

Opel je ve tre u godinu za redom izabran za „Trusted Brand – Marka kojoj se vjeruje“, kategorija automobili u anketi itatelja magazina Reader’s Digest. itatelji su samostalno popunjavali upitnike koje su primali poštom. Na ljestvici od 1 (najniža ocjena) do 5 (najviša ocjena) ocjenjivali su kvalitetu, izgled, upotrebljivost i primjerenost cijene ponu enih robnih marki u svakoj od 36 kategorija.

Neke od kategorija su ku anski ure aji, osobno ra unalo, mobilni telefon, banka, i sl. U kategoriji automobili u konkurenciji su bile 32 automobilske marke, a najviše povjerenja ukazano je Opelu s 16,4% ispitanih, što je za 5,6% više od drugoplasiranog. Prosje na ocjena Opela je visokih 4,3. Neovisno istraživanje je provela agencija Mediana Fides iz Zagreba, a akciju podupire i Hrvatska gospodarska komora. Magazin Reader’s Digest svoju anketu redovito

provodi od 2001. godine u 15 europskih zemalja i dodjeljuje iznimno cijenjenu nagradu European Trusted Brand u okviru istraživanja koje se primarno bavi stavovima i mišljenjem kupaca. Klju na namjena istraživanja je otkriti kojim brendovima europski potroša i najviše vjeruju i kako ih ocjenjuju prema pojedina nim kategorijama proizvoda i usluga. „Trusted Brand –Marka kojoj se vjeruje“, rezultati u kategoriji automobila: • Opel 16,4% • Volkswagen 10,7% • Renault 9,3%

Nissan NV200 je “International Van of the Year 2010” Žiri sastavljen od 23 specijalizirana europska novinara koji predstavljaju itateljstvo više od pola milijuna vlasnika dostavnih vozila dodijelio je Nissanovom novom kompaktnom globalnom dostavnom vozilu NV200 nagradu „International Van of the Year, IVOY 2010“ (Me unarodno dostavno vozilo

godine 2010.). NV200 prava je iznimka u klasi: vanjske su mu dimenzije usporedive s dimenzijama gradskih dostavnih vozila, a ima obujam više klase. Dug je 4,4 m, visok 1,86 m i širok 1,69 m te ima veoma dubok tovarni prostor. Zahvaljuju i domišljatoj konstrukciji, tovarni je prostor dulji od 2 m pa istodobno

može primiti dvije standardne europalete. Podnica tovarnog prostora je najniža u klasi, samo 524 mm udaljena od tla. Obujam mu iznosi 4,2 m3, što je oko 25% ili 1 m3 više od prosjeka konkurencije. NV200 u Europi e biti dostupan u izvedbama Van i Combi, a od 2010. u ponudi e se na i i putni ka ina ica.

24. studenoga 2009.

Canter nominiran za kamion godine 2010.

Europski novinarski žiri nominirao je Mitsubishi Fuso Canter za kamion godine 2010. Me unarodni novinari specijalizirani za kamione procijenili su da je Canter s voznim postoljem od 7,5 tona ukupne mase i svojim izvrsnim voznim performansama primjeren kandidat za tu pres žnu tulu. Vozno postolje Cantera od 7,5 tona ukupne mase nosi i do 4.920 kg. Zahvaljuju i konceptu kabine nad motorom, odnosno “kabine bez njuške” mogu e je na istoj dužini vozila realizira ve i volumen tereta. etiri kabine voza a (uska standardna, široka komforna te pojedina na i dvostruka mogu udovolji potrebama svake gospodarske grane), e ri težinske klase od 3,5 do 7,5 t dopuštene ukupne težine kao i sedam me uosovinskih razmaka od 2.500 mm do top varijante s 4.470 mm osovinskog razmaka i posebno širokim razmakom kota a potvr uju njegovu funkcionalnost.

24. studenoga 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Volkswagen Amarok službeno prate e vozilo na reliju Dakar Volkswagen Amarok morati e dokazati da je izdržljiv i robustan te može svladati i najteže dionice za vrijeme održavanja najtežeg svjetskog relija u sije nju 2010.

Volkswagen gospodarska vozila su „Of icial Supplier“ relija Dakar i partner organizatora Amaury Sport Organisation (A.S.O.). Novi Volkswagenov pickup je prate e vozilo relija. Ukupno 35 Volkswagen pickup-ova bit e raspoloživo tijekom rally-a od ega e 20 Amaroka voziti organizatori, a ostalih 15 e se koristiti kao novinarska i shuttle – vozila. Od 1. do 17. sije nja 2010., za vrijeme održavanja relija Dakar, etiri tima Volkswagen Motorsporta kao i mnogi ostali timovi vozit e dionicu kroz Argentinu i ile dugu 9.000 km. Reli po inje i završava u Buenos Airesu. Na reliju Dakar Amarok e biti podvrgnut testu izdržljivosti, jer mora svladati sve izazove zahtjevne dionice – kao vozilo organizatora za ispitivanje

terena, kao novinarsko vozilo i vozilo za prijevoz tima Volkswagen Motorsporta. etiri Amaroka iz A.S.O. lote bit e opremljena offroad – nadogradnjama. U reliju e sudjelovati i etiri Volkswagen

Multivana. Volkswagen Amarok e prvi put biti vi en na reliju Dakar, a nakon toga e biti uveden na tržišta Južne Amerike, pa potom i u Europi.

Time Volkswagen gospodarska vozila ulaze u novi segment vozila.

19

TOP 20 01. DO KRAJA - NOLA

TOP LISTA DOMA IH

02. MALI OGLAS - REPLICA 03. UZALUD SUNCE SJA - OP A OPASNOST

01. NE SUDIM TI

04. ERIK TRKA A SVINJA - PICKSIEBNER

ZDRAVKO ŠKENDER

05. BILO GDJE - MASSIMO

02. VLADARICA - DRAŽN ZE I

06. PREKO RUBA VREMENA - B. JAMBROŠI

03.LAŽU O I MOJE - COLONIA

07. NE PITAJ - NATALI DIZDAR 08. DO POSLJEDNJEG DAHA

Ko ani orkestar opet u Tvornici

JACQUES HOUDEK 09. KADA ME POLJUBIŠ Ivana Radovnikovi . Kris jan B. 10. NE DAM TE NIKOM - N. Badri ft. M. Jordan

liku Bilenta, Ismailovog sina, ije svira ko iskustvo vješto koordinira truba e u skladnu ritmi ku mašineriju koja tjera na ples.

Ko ani orkestar postao je prava koncertna atrakcija, te jedan od najcjenjenijih romskih

postava predstavnika svoje glazbene tradicije.

Do sada su snimili pet albuma: A Gypsy Brass Band, L’orient est rouge, Gypsy Mambo, Alone At My Wedding i The Ravished Bride – izdan krajem prošle godine.

Doris Vre ko “uhva ena” Nastavlja se sapunica Pokos - Lambaša - Radeljak u presvla enju Prije revije, odnosno predstavljanja Dreft Fashion Weeka u Vertigo baru, seksi voditeljica Doris Vre ko pokazala je više nego što je namjeravala: svoje grudi.

Atraktivna voditeljica otkrila je i kako rijetko izlazi van, ali i da je do sada imala samo jednu ozbiljnu vezu. (foto: Pixsell) Jedna od najseksi voditeljica i starleta Doris Vre ko opet je slu ajno pokazala grudi. No, ovaj put ne tijekom revije, ve prije nje.

Mnogo se ve puta vodila rasprava o njenim grudima na temu jesu li prave ili ne, no ona nije htjela odgovoriti na to pitanje, ve je rekla kako joj imponira kad se pri a o tome.

Nitko više ne želi golu Carlu Bruni - Sarkozy Novi imidž i suprug utjecali su znatno na privla nost francuske prve dame. Dok su se njeni aktovi prije prodavali za ak 91.000 dolara, danas ne mogu dosegnuti cijenu ni od 6000 eura.

Crno - bijela fotogra ija potpuno gole francuske prve dame povu ena je s aukcije u Parizu zbog premalog interesa, piše Jutarnji list.

Fotogra ija Michela Comta, koji je golu Carlu fotogra irao 1993. godine dok se još bavila manekenstvom, procijenjena je na izme u šest i devet tisu a eura, no kako je najviša ponuda dosegnula 5800, prodava i su je povukli iz prodaje.

Kako piše Jutarnji list, identi na crno - bijela fotogra ija bila je ponu ena na aukciji u New Yorku u travnju 2008. godine i

tada je prodana po cijeni od ak 91 tisu u dolara.

(Izvor fotke: Christie’s)

Ako ste pomislili da je sapunica Pokos - Lambaša - Radeljak završila, grdno ste se prevarili! Kao što smo nau ili, Dolly ne ostaje dužna, a ovaj put na fejsu je zahvalila Vlatkici što je uspjela u nakani posva ati je s ljubavnikom.

Mlada Dolores Lambaša iznova se oglasila na svom pro ilu na Facebooku gdje se požalila naciji na svoje novonastalo stanje.

Naime, kako tvrdi Dolly, bivša Radeljekova supruga Vlatka Pokos uspjela je posva ati dvoje nerazdvojnih ljubavnika, prenosi Ve ernji list.

Kako piše Lambaša, prošlu srijedu nave er posva ala se s Josipom Radeljakom jer je doti ni zavodnik na Internetu vidio sve Doloresine težnje za objavom prave istine, što ga je jako razljutilo.

Na svom statusu 28-godišnja glumica je napisala:

04. HALID BEŠLI - DVADESETE 05. E.T. - SOBA 202 06.JACQUES HOUDEK - DUŽNA SI 07.ZA ARAN - LANA 08. IVAN ZAK - SVJEDOK 09. TONY CETINSKI

FORMULA 13 01. CHASING PIRATES - NORAH JONES 02. DOESN’ T MEAN ANYTHING

OD MILJUN ŽENA 10. HARI I NINA NE MOGU TI RE I ŠTO JE TUGA

ALICIA KEYS

TOP LISTA STRANIH

03. I DON ‘T BELIEVE YOU - PINK 04. COME SO FAR YET STILL SO FAR TO GO

01. USE SOMEBODY -

CHRIS REA

KINGS OF LEON

05. PENCIL FULL OF LEAD - PAOLO NUTINI

02. INFINITY 2008 - GURU JOSH

06. RUSSIAN ROULETTE - RIHANNA

LISTA DOMA IH 03. IFTOP HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

07. BAD ROMANCE - LADY GAGA

TOM JONES

08. I LOOK TO YOU - WHITNEY HOUSTON

04. HUMAN - KILLERS

09. METT ME HALFWAY - BLACK EYED PEAS

05. HOT ‘N COLD -

10. JUST SAY YES - SNOW PATROL

KATY PERRY

- Iako ve eras ne u mirno usnuti, uzmite u obzir da je Pakovo Selo ipak malo ve e od Sokolovca i da su moje namjere ipak mrvu zna ajnije od Vaših, pa u, unato svemu, ostati pri svome; u sljede oj godini ete morati osigurati kruh nekim drugim izjavama, ali svakako ne onim vezanim uz spominjanje obitelji Radeljak - Begovi .

06. WARM THIS WINTER GABRIELA CHILMI 07. IF I WERE A BOY - BEYONCE 08. MILES AWAY - MADONNA 09. VIVA LA VIDA - COLDPLAY 10. I’M OUTTA TIME - OASIS

TOP LISTA 01. LADY GAGA - Bad Romance

Draga Vlatka, estitam što ste me ve eras kona no uspjeli posva ati i s Josipom, koji je malo as slu ajno otvorio Internet i ugledao ove moje težnje za objavom PRAVE istine. Priznajem Vam; SNAŽAN je utjecaj koji imate na ovu obitelj, ali šteta što je toliko NEGATIVAN da su svi njezini lanovi ve odavna odustali od obra unavanja s Vama, jada se Dolores.

I tako se nastavlja sapunica kojoj bi mogle pozavidjeti i one meksi ke.

02. DIZZE RASCAL - Dirtee Cash 03. TIMBALAND

TOP Morning A erLISTA Dark DOMA IH 04. ONE REPUBLIC - Secrets 05. RIHANNA - RussiAn Roule e 06. MICHAEL JACKSON This Is It 07. BEYONCE Broken Hearted Girl 08. LEONA LEWIS - Happy 09. BLACK EYED PEAS Meet Me Halfway 10. BON JOVI We Weren’t Born To Follow

“Iscurile” joj grudi!?

Nakon što je u javnosti ponosno pokazala nove grudi za koje je izdvojila preko 35 tisu a funti, pjeva ica Amy Winehouse završila je u bolnici jer joj je navodno pozlilo od lijekova za prehladu. Me utim, kako je rekao Mitch Winehouse, pri a je sasvim druga ija jer su joj iscurili implantanti.

Prije nekoliko dana najpoznatija britanska divljakuša Amy Winehouse završila je u bolnici kada joj je navodno pozlilo od miksa antibiotika protiv prehlade i lijekova za odvikavanje od ovisnosti o drogama.

Sada mediji prenose kako je Amy u bolnicu stigla zbog curenja silikonskih umetaka u grudima, i to po drugi put.

- To nije zbog prehlade. Ona je u redu, samo je nešto malo procurilo, rekao je Mitch Winehouse u svojem internetskom showu Showbiz Rant.

TJEDNI KALORIFER

Carlos

vole ples i pjesmu u uvijek dobro raspoloženom društvu.

Na svom prvom gostovanju u Hrvatskoj, kada su publiku osvojili za sva vremena, Ko ani orkestar bio je pod vodstvom Ismaila Salieva, a sada su dobili novo vodstvo u

Ania

Vrhunska romska glazbena atrakcija Ko ani orkestar Bilenta Salieva iz Makedonije gostuje u subotu 28. studenoga od 21 sat u Tvornici kulture.

Dolazak ovoga proslavljenog balkan gypsy brass benda zna i pravu uživanciju za sve one koji

TOP LISTA DOMA IH

$

&' &&&

Dobro je znati 43

44

Dobro je znati

$

&' &&&

kuhinja ARIES, 255 cm

IS: AT GR N arati CA DY ap

ploÄ?a za kuha

ormar 1385 Leader boja: bukva predsoblje ANGELO u boji ĹĄljive

nje

peÄ&#x2021;nica

hladnjak

napa

sudoper

stol za raÄ?unalo BOBI boja: bukvasrebrna

POPUSTI JUBILARNI

9.000 kn

5 .999 kn 5.999

1.500 kn

A JEDINSTVEN PRILIKA

700 kn

3 99 kn 399

5 99 kn 599 tabure N

OG

ŽUTO

M D

P OD VU

E

-

Ä&#x152;

Jubilarni popusti!

O

OD

DA NA S

GODINA od

170 kn

POPUSTI JUBILARNI

RADIKALNO SNIŽENO

spavaÄ&#x2021;a soba DANAJA u crno-bijeloj boji

1949. godine

600 kn

slijedite Ĺžuto...

2 99 kn 299

68 kn

regal MEDIA 5 boja: bijela-orah

POPUSTI JUBILARNI

1.750 kn

7.200 kn

3 .999 kn 3.999

G

G

d

ŽUT

OM

-D

O

bez lampica i TV elementa

GO

D

Ä&#x152;AKOVEC Globetka bb.

od

Akcija vrijedi od 23. 11. do 28. 11. 2009 ili do rasprodaje zaliha.

in

699 kn

ISKORISTITE PRILIKU Radno vrijeme: pon-pet: 9-20, subota: 8-20.

g od 1949.

O PROVIJEREN A N JE CI A IĹ˝ JN NA

PO NAMJEĹ TAJ U LESNINU!

INA

e

D

O

ISPLATI SE BITI PRVI

AS

P O DV U Ä&#x152; E

O

go

AN D

N

od 1949.

PLAÄ&#x2020;ANJE DO

PLAÄ&#x2020;ANJE DO

PLAÄ&#x2020;ANJE DO

PLAÄ&#x2020;ANJE DO

RATA card, RATA Ä&#x152;ekovi, stambeni RATA

RATA

60

ili kreditom do 60 rata

(Diners, Master GO

krediti bez kamata ... )*

60

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

PREMIER HRL - pobjedni ki start novog trenera MKA*IPC

PRVA HRL - muški

Davor Varga debitirao pobjedom Buzet je o ekivano pružio pravi otpor akove kom rukometnom prvoligašu, ali je slomljen u nastavku za kona nih +6 i 29:23 (12:12). Novi trener-igra MKA*IPC Davor Varga koji je zamijenio Borkovi a na klupi budu i da trenuta no zbog ozljede ne može igrati uspješno je startao u trenerskoj misiji koja e potrajati do zimske prvenstvene stanke.

Buzet do kraja slomljen tek u završnici Veliki je kamen sa srca pao svim prijateljima rukometaša MKA*IPC-a nakon 29-23 (12-12) pobjede u 11. kolu Dukat Premijer lige nad Buzetom. U tjednu s puno stresa i neizvjesnosti teško se bilo pripremiti za ovu utakmicu u kojoj je ulog bio vrlo veliki.

Na koncu je sve dobro, ak i odli no, završilo i mom ad se sada u miru može pripremati za dvoboj s Varteksom u Varaždinu slijede e subote. injenica je da su svi igra i istr ali na teren iako je bilo pitanje koliko e, zbog težih i lakših ozljeda, mo i pokazati. A Buzet se pokazao kao vrlo solidna mom ad, koja i bez nekih velikih zvijezda može igrati dobar rukomet, što potvr uje sedmo mjesto na tablici. Kada nakon utakmice gledamo kretanje rezultata ispada da gosti nisu imali neku ve u priliku za rezultatski uspjeh, ali

RAZMIŠLJANJA novog trenera nakon debija

Protiv Varteksa sigurno e nam biti lakše

Kara i je ponovno pružio odli nu partiju isto tako da ni MKA*IPC, sve do pred kraj dvoboja, nije ostvario neku ve u prednost da bi uspio s manje optere enja odigrati ostatak utakmice. Buze ani su bili beskrajno uporni i vrlo su vješto koristili svaku tehni ku grešku akov ana, a iz brzih protunapada postizali pogotke. Imao je u prvom poluvremenu MKA*IPC u pet navrata po dva pogotka prednosti, jednom ak i tri (9-6), ali tu prednost jednostavno nije uspio održati.

Kad su gosti u drugom poluvremenu poveli sa 13-12 pripremili smo se na veliku neizvjesnost. Sre om, Kara i , Krajner, Jelini i Mesari postižu pogotke, rade 4-0 Buze anima i od toga se gosti više nisu oporavili. Veliku priliku da prije vremena rije i utakmicu imao je u 43. minuti najbolji strijelac Igor Kara i ,

ali je odli ni Petri skinuo isti zicer. Još jednom se pokazala velika vrijednost duga ke klupe i dobre fizi ke pripremljenosti.

Iako su gosti dolazili na dva razlike, MKA*IPC nije popuštao i samo je stvarao razlikuda bi se na koncu sve zaustavilo na ak +6 i 29 – 23.

Vrlo vrijedna pobjeda akove kog sastava. Ostvarena je nakon velikih turbulencija, u trenutku kad su svi bili pod velikim pritiskom uspjeha. Griješilo se, nema dvojbe, ali kako kaže ona uzre ica da samo „velike mom adi pobje uju i kad slabije igraju“, tako emo i mi prihvatiti ovu važnu pobjedu.

Tri razloga za “kapu dolje pobjednicima” A za tu važnost postoji nekoliko razloga. Nakon šoka s

- Samo sam ekao da ta utakmica završi. Vjerovao sam da e biti lakše, da emo možda ve u prvom poluvremenu riješiti pitanje pobjednika. Tek u drugom dijelu su de ki ubacili u višu brzinu i pametnijom igrom dobili utakmicu, bila je prva izjava novog trenera Davora Varge.

- Prošli tjedan su se doga ale stvari koje nisu baš uobi ajene za normalni tijek prvenstva. Istovremena smo mi još uvijek mom ad koja e protiv Nexea odigrati savršeno, a onda se mu iti kod ku e s Metkovi em ili Buzetom. To je cijena naše rukometne mladosti, isti e privremeni trener MKA*IPC. - Možda e zvu ati paradoksalno, ali protiv Varteksa u subotu bit e nam sigurno lakše. Ne e biti toliko pritiska ostavkom Josipa Borkovi a, Davor Varga ostvario je svoju prvu prvenstvenu pobjedu. A taj šok osjetio se i na igri svih igra a.

U mom adi je bilo više ozlje enih no zdravih igra a. Da ih

Rezultati 10. kola: akovo - Solin 33:21; Crikvenica - Kaštela Adriachem 36:33; Ivan ica-Ivanec - Županja 30:21; Trilj-Pršut.Voštane - Zadar-Slad Ice C 23:29; SenjWallenborn - Prelog 34:26; Arena Jadrograd - Umag 40:34; Slatina Gorica 30:42

TABLICA 1. Crikvenica 2. Zadar-Slad Ice Crem 3. Gorica 4. Senj-Wallenborn 5. Arena Jadrograd 6. Ivan ica Ivanec 7. Županja 8. akovo 9. Kaštela Adriachem 10. Trilj-Pršut.Voštane 11. Solin 12. Prelog 13. Sla na 14. Umag

10 9 10 8 10 8 10 7 10 6 10 6 10 6 10 4 10 4 10 2 10 2 10 2 10 2 10 2

0 0 0 1 1 0 0 1 0 1 0 0 0 0

1 2 2 2 3 4 4 5 6 7 8 8 8 8

331:262 326:263 313:261 296:256 310:290 324:303 281:282 299:292 305:283 254:290 268:316 263:330 275:346 255:326

69 63 52 40 20 21 -1 7 22 -36 -48 -67 -71 -71

18 16 16 15 13 12 12 9 8 5 4 4 4 4

Parovi 11. kola: Gorica – akovo; Umag – Slatina; Prelog - Arena Jadrograd; Zadar-Slad Ice C - SenjWallenborn; Županja - Trilj-Pršut.

Voštane; Kaštela Adriachem - Ivan ica-Ivanec; Solin - Crikvenica

DRUGA HRL - žene na igra ima. Varaždinci imaju svoje probleme i njima e biti puno teže. Ako odigramo kao zadnjih 15 minuta protiv Buzeta, mogli bi se zadovoljni vratiti ku i, optimisti no najavljuje susjedski derbi Varga koji e dok ne zalije i ozljedu i ne prona e se trenersko rješenje voditi akove kog prvoligaša. (do) sada sve ne nabrajamo I kona no, pove an je razmak pred pratiteljima i mom ad se u vrstila na odli nim petom mjestu.

Zbog svega toga - kapa dolje pobjednicima.

(D. Opa i , oto: VŽR)

Rezultati 9. kola: nema Protivnika – Pitoma a; Brod Gymnasium - Petrijevci 29:26; Zelina - Darda 41:29; Vinkovci - Pan akovo 20:26; Dragovoljac - akovec 28:28; Bjelovar - Podravka Lino 32:22

TABLICA 1. Podravka-Lino 2. Pitoma a 3. Zelina 4. Bjelovar 5. Pan akovo 6. Darda 7. Petrijevci 8. Dragovoljac 9. Brod Gymnasium 10. akovec 11. Vinkovci

97 87 76 84 74 74 73 83 71 71 70

0 0 0 1 0 0 0 0 1 0 0

2 300:229 1 234:213 1 232:155 3 242:210 3 185:183 3 184:185 4 186:180 5 174:209 5 160:187 6 148:190 7 134:238

71 14 21 14 77 12 32 9 2 8 -1 8 6 6 -35 6 -27 3 -42 2 -104 0

Parovi 10. kola: nema Protivnika Podravka Lino; Petrijevci – Bjelovar; Darda - Brod Gymnasium; Pan akovo – Zelina; akovec – Vinkovci; Pitoma a - Dragovoljac.

ZAHVALA Tijani Tkal ec na sjajnim rezultatima

Tijanine medalje dokaz kontinuiranog rada

U SUBOTU I NEDJELJU najbolji hrvatski gimnasti ari u SGC Aton na državnom prvenstvu

Filip Ude po prvi put pred me imurskom publikom SGC Aton drugu godinu za redom je doma in državnog gimnati kog prvenstva u svim uzrasnim kategorijama i programima. Za nastup predstoje e subote i nedjelje prijavljeno je 413 gimnasti ara i gimnasti arki iz 34 hrvatska kluba.

Nastup su potvrdili i svi najbolji hr-

vatski gimnasti ari koji e nastupiti u FIG programu. Najzanimljiviji dio natjecanja održava se u subotu poslijepodne od 16.15 sati kad e biti otvoreno državno prvenstvo, a nakon toga na sprave iza i svi najbolji hrvatski gimnasti ari. Me u njima e biti najve i doma i aduti Filip Ude

i Tijana Tkal ec. Udeu e to biti prvi nastup pred me imurskom publikom, a nastupiti e na etiri sprave.

Tijana Tkal ec vježbat e na svim spravama. O ekuje se nastup još desetak mla ih gimnasti ara GK Marijan Zadravec Macan. Ulaz za sve gledatelje je slobodan. (dz)

Da me imurska gimnastika na vrhunskom nivou nije spala samo na jedno slovo tj. Filipa Udea, govore ovogodišnji odli ni rezultati koje je postigla Tijana Tkal ec na natjecanju Svjetskog kupa. Osvojila je ukupno 2. mjesto u preskoku me u ponajboljim svjetskim gimnasti arkama. S time je zaradila status prvokategornice HOO i B potencijalnog olimpijskog kandidata.

Dokaz je to da se kvalitetno radi u klubu i SGC Aton istaknuli su prilikom prošlotjedne službene zahvale na postignutom rezultate klupski sportski direktor M. Vukoja i predsjednik kluba

Stevica Tkal ec. Me utim, istovremeno postoje niz problema, kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou. Oni se ne ti u Filipa Ude, koji je uglavnom zbri-

nut, ve pra enja cijelog kluba i svih njegovih lanova o emu e se klub o itovati na posebnoj pressici najavljenoj za idu i tjedan.

NAKON prelaska u novi klub Roberta Seligmana pomo Osje anima

Filip Ude darovao konj s hvataljkama Robertu Seligmanu Filip Ude za osvojeno srebrnu medalju dobio je od FIG-e (Svjetske gimnasti ke federacije) konj s hvataljkama. Kako u SGC Aton imaju dva konja s hvataljkama i u ovom trenutku je suvišan, pala je odluka da se konj po-

šalje put Osijeka i novog kluba Roberta Seligmana koji nema konja s hvataljkama. Tako e Seligman ima vrhunske uvjete za trening. Ina e, nakon razlaza s dosadašnjim trenerom Solarom i prelaskom u novi klub s kojim

akove ki klub dugo godina odli no sura uje, pala je ova odluka da se pomogne osje koj gimnas ci i ponajviše Seligmanu da i dalje pos že vrhunske rezultate i bude zdrava konkurencija F. Udeu. (dz)

24. studenoga 2009.

PRVA hrvatska odbojkaška liga - me imurski predstavnik pregazio drugoplasiranu Rijeku

Perfektna predstava Me imurje Centrometala - Iako bez ak pet igra a, izborena je velika pobjeda Iznena uju e dobri bili su me imurski odbojkaši na gostovanju u Rijeci. Iako se malo tko nadao da bi Centrometal mogao izvu i bod od drugoplasirane ekipe lige, pokazalo se da su utakmice protiv Varaždina i Mladosti KL bile pravi putokaz za dizanje forme naših odbojkaša, te su oni ostavili Rije ane u udu. Ina e, igru Rijeke me imurski odbojkaški prvoligaš dobro poznaje, tako da je uz sjajnu odbojkašku predstavu to bio pravi put prema velikoj pobjedi.

Do pobjede u Rijeci bez izgubljenog seta Uspjeh pobjede od 3:0 tim je ve i što su u redovima Centrometala nedostajali David, Palinkaš, Makarov, Pu a i D. Posavec, svi sprije eni poslovnim obavezama ili pak ozljedama. No, zamjene su se pokazale odli nima, M. Posavec je na srednjem dostojno zamijenio

Palinkaša, dok je Petran poziciju libera odradio skoro bez greške.

U prvom setu Me imurci nagovješ uju Rijeci da im ne e biti lako, jer je napad odli nim servi-

som, od Posavca do Vabeca i Todorovi a bio dovoljan za dobar start. Kad se pridružila i solidna obrana, set je otišao u korist Centrometala.

Drugi set su vodili Rije ani i imali 22:19, no gosti su se na vrijeme trgli i preokrenuli na 23:22, te kona no bili uspješniji u borbi poen za poen.

Sjajni povratak M. Posavca

RIJEKA – CENTROMETAL 3:2 (20:25, 24:26, 26:28)

Što se tre eg seta ti e, Me imurci su napravili 21:14 i kad je sve li ilo na brz i lagodan kraj umalo se ponovila utakmica protiv Mladosti KL. Rije ani su naime sustigli Centrometal na 22:22, no tada u prvi plan stupa fantasti no raspoloženi M. Posavec, koji je u svojoj prvoj utakmici nakon ozljede pokazao koliko dobro može igrati. Svojim nezaustavljivim sme om osvojio je klju ne poene za naše odbojkaše, koji su ku i otišli zna ajno podebljanog bodovnog konta.

- Da smo tako igrali protiv Varaždina, Murse i Siska, sigurno bismo imali mnogo više bodova”, rekao nam je nakon utakmice trener Centrometala Josip Treska. No, sve još stignemo popraviti, pred nama su zadnja dva kola ove godine i dva najslabija protivnika. Ne bismo smjeli razmišljati o ni em drugom do o pobjedama, a s 13 bodova bismo prestigli Mursu, pred kojom su dva teška protivnika, op-

RIJEKA. Dvorana Mladosti na Trsatu. Suci: Adamek i Mikuli (oba Zagreb).

RIJEKA: Ostrogovi , Teppert, Tomi , Pervan, Srdo , . Pe enkovi , Krišlovi , Dž. Pe enkovi , Modri , Juriši, i kovi .

Trener: Velimir Liveri .

CENTROMETAL: Grubiši , Vabec, Petran, Harambaši , Todorovi , T. Posavec, M. Posavec, Kre ak. Trener: Josip Treska.

Ostali rezultati: Gornja Vežica – Mladost (KL) 0:3; Karlovac – Varaždin 0:3; Daruvar – Sisak 0:3.

TABLICA 1. Varaždin 2. Rijeka 3. Mladost KL 4. Sisak 5. Mursa Pan PI 6. Karlovac 7. Centrometal 8. Šibenik 9. Daruvar 10. Gornja Vežica

7 7 6 7 7 7 7 7 6 7

7 5 5 4 4 4 2 2 1 0

0 2 1 3 3 3 5 5 5 7

21:4 15:6 16:5 14:11 14:11 13:12 9:16 10:18 5:16 3:21

20 15 14 13 12 12 7 5 3 1

32 28 27 27 26 23 19 19 19 18

timisti an je trener me imurskog odbojkaškog prvoligaša.

(Ivana Strahija, foto: VŽR)

24. studenoga 2009.

NOVI nesretan gostuju i poraz u nizu nogometnog prvoligaša Me imurja

Ljudi moji, je li to mogu e!?

- U infarktnoj suda koj nadoknadi propuštena najprije prilika za sva tri boda, a onda doživljen novi poraz Teško je bilo prona i bilo kakvu rije utjehe nakon još jednog poraza Me imurja na gostovanju.

Kad nisi pravi i kad nemaš pravu priliku za osvajanje bod(ov)a sve je puno lakše, ali kad si tako blizu, a na kraju tako daleko od bodova, onda se loše raspoloženje multiplicira. Ovaj put je situacija tragi nija tim više što je Šibenik minimalnu pobjedu 1:0 (0:0) ostvario u posljednjim trenucima utakmice, u posljednjem pokušaju prije posljednjeg su evog zvižduka. Niti to ne bi bilo tako fatalisti ki da samo minutu prije nije Planti promašio “nemogu e”. S dva metra nije uspio zatresti mrežu. Na kraju ne samo da nema ništa od tri boda koja su se “nudila”, ve nažalost nije ostao ni bod koji je ve bio “u ruci”. Fenomenalnim zgoditkom iz slobodnjaka Alispahi je doma inu donio sva tri boda.

Vratar Me imurja spasio macu i od suca “za nagradu” dobio karton!

Vratar Me imurja napravio je jednu od najsimpati nijih gesti hrvatskog prvoligaškog nogometa na utakmici izme u Me imurja i Šibenika, ali sudac Matoc za njegov humanitarni potez nije imao sluha, ve ga je kaznio žutim kartonom. Jedina utjeha mogu mu biti ovacije šibenske publike.

Banovi je naime ugledavši ma ku u svom kaznenom prostoru, riješio tako što ju je uzeo u naru je i iznio je s igrališta. No, zbog toga je dobio žuti karton! Banovi je ma ku, naime, odnio sve do semafora, a kako je time bez dopuštenja izišao izvan granice igrališta, sudac Marko Matoc je odlu io doslovno provoditi pravila igre i pokazao mu žuti karton.

Ina e, Banovi je htio macu ostaviti kod pobira a lopti, ali on je nije želio primiti, tako da je vratar Me imurja žurnim korakom, macu iznio na sigurno, kako se ne bi vratila na teren i možda nastradala.

Bilo kako bilo, Banovi je postao medijski heroj dana za koju je nažalost “nagra en” s jednom od najbizarnije izre enih javnih opomena u hrvatskom nogometu.

Slažemo se da je to bio prekršaj za žuti karton, pošto je Banovi napustio travnjak bez dozvole suca. Ali nam nije jasno zbog ega ga sudac nije upozorio odmah kad je krenuo, radi se o duljoj relaciji, te zbog ega je izvukao karton tek kad su igra i Šibenika po eli prosvjedovati, otvoreno pita glasnogovornik Me imurja Miljenko Ov ar. (dz)

III. HNL-ISTOK - pretposljednje jesensko kolo prošlo u znaku preloškog vratara

Nesretan završetak gostovanja Me imurja u Šibeniku

Do pobjede su mogli jedni i drugi Doma i su utakmicu do ekali u znatno oslabljenom sastavu jer nije bilo standardne trojke: Zeca, Budiše i Jur evi a, dok je u redovima gostiju izostao zbog kartona Eliomar.

Utakmica je svih 90 minuta nudila posve otvorenu priliku da do sva tri boda stignu jedni i drugi. Prvo je zaprijetilo Me imurje preko Brazilca Cicera Lime koji je Blaževi a pokušao iznenaditi iz slobodnog udarca. U šestoj minuti prvi put prijete Šiben ani: brani gostiju srušio je doma eg napada a Fuštara u kaznenom prostoru (vu i ga je po eo još i ranije), sudac Matoc nije pokazao na bijelu to ku, lopta je stigla do Alispahi a koji loše puca. Prosvjedovali su doma i nogometaši i publika zbog takve odluke zapreši kog suca, ali bez uspjeha.

U 11. minuti doma ini su ponovno odigrali dobru akciju. Fuštar je ostavio loptu za Ademija, ali njegov je udarac blokirao u posljednji trenutak Darmopil. Nešto kasnije ponovno je raspoloženi Fuštar bio u glavnoj ulozi, pokušao je iskosa iznenaditi Banovi a, ali bez uspjeha, u nastavku je pokušao i Ba eli Grgi , ali ponovno je blokiran udarac. Me imurje je u tim trenucima bilo u podre enom položaju. Nije bilo pokušaja na doma i gol sve do 26. minute ekalo se na novu udarac gostiju. Kao i prvi put, i sad su pokušali iz slobodnog udarca, ali Melnjak je uputio udarac neopasan za Blaževi a.

U 28. minuti nakon kornera Šibenika rodila se brza kontra Me imurja. Najagilniji igra Me imurja Joško Kova (koji je donedavno bio u šibenskom dresu) dodao je na stranu za Georgijevskog koji pucao snažno, ali ne i precizno. Sedam minuta prije kraja poluvremena Fuštar je dubinskom loptom izbacio Boži a na desnoj strani napada, a on ga a bliži kut umjesto da doda usamljenom Alispahi u na drugoj vratnici. Do kraja poluvremena atraktivno je pokušao Alispahi škaricama, ali otišlo je visoko preko gola.

- U prvom poluvremenu osim bizarnog kartona vrataru Banovi u, Spahija je napravio prekršaj nad Žuljevi em, povukavši ga za dres s le a kad je ovaj imao priliku za gol, no nije dobio crveni nego samo žuti karton. Sudac je to mogao ispraviti jer je Spahija i u drugom dijelu napravio oštar start nad Darmopilom i trebalo mu je dati drugi žuti odnosno crveni karton, ali se ni to nije dogodilo, ukazao

je klupski glasnogovornik Me imurja M. Ov ar na propuste suca dan kasnije, na kojeg su se ina e žalili i doma i, jer u drugom poluvremenu nije dosudio o igledni kazneni udarac. Me utim, sve odluke na našu štetu ponovno je HTV izostavio iz programa kazao je neraspoloženi Ov ar koji je tijekom nedjelje komentirao su enje i emotivno težak poraz za sve koji su bili u ekspediciji Me imurja u Šibeniku.

I u nastavku su najprije zaprijetili doma i. Ba eli -Grgi izveo je korner, a stoper Vidi glavom pucao neprecizno. Nakon toga u odli noj se prilici našao i Boži , ali loše je pucao. U istoj minuti sam u kaznenom prostoru Šibenika ostao je Kova , no, i on je potpuno usamljen glavom pucao preslabo da bi ugrozio Blaževi a.

Niz doga aja pred jednim i drugim golom nizao se kao na ilmskoj traci. Boži je asistirao Ba eli u-Grgi u koji izlazi sam pred Banovi a koji ipak istr avanjem spašava stvar pred svojim doju erašnjim suigra em, lopta se odbija na bok do Medvida koji pokušava pogoditi nebranjenu mrežu, ali gostuju i igra i na crti njegov su udarac zaustavili. Samo minutu kasnije Fuštar se zatresao mrežu, a sudac je njegov gol, posve opravdano, poništio zbog igranja rukom.

U 60. minuti Me imurje prvi put prijeti iz igre. Žuljevi je ubacio s lijeve strane, ali lopta je bila previsoka za Bojana Golubovi a. Tri minute kasnije rastr ani Fuštar još jedanput prijeti, ali vratar gostiju i iz ovog je dvoboja izašao kao pobjednik. 73. minuta donijela je i još jednu spornu situaciju u kaznenom prostoru Me imurja. Srušen je Boži , Matoc se niti ovoga puta nije oglasio. Nije pokazao na bijelu to ku, ali ni karton napada u Šibenika iako je ovaj tražio kazneni udarac.

I u 79. minuti pokušao je Alispahi još jednom atraktivno, ali završilo je kao i prvi put.

Infarktna završnica pripala doma inu Matoc je susret produžio pet minuta. I kakva je to bila infarktna završnica i su eva nadoknada vremena. Prvu su priliku ponovno stvorili doma i. Elez je opet izveo korner, ali niti ovog puta Vidi nije uspio matirati Banovi a. Bilo je zato iznimno opasno na drugoj strani. Mirko Planti , koji je u nastavku ušao u igru, u posljednjoj minuti, neposredno prije gola, imao je i više nego odli nu priliku, ali nije uspio matirati Blaževi a.

Kazna je stigla na drugoj strani.

Georgijevski je igrao rukom na otprilike 17-18 metara, iskosa s lijeve strane kaznenog prostora gostiju.

Loptu je namjestio Mehmed Alispahi koji velemajstorski pogadio Banovi evu mreže za eksploziju oduševljenja na Šubi evcu, ali i veliku tugu u gostuju im redovima.

(D. Zrna, I. Strahija, foto: VŽR)

Rezulta : Šibenik - Me imurje 1:0; Zagreb – Zadar 4:0; Lokomotiva – Inter 0:1; Rijeka – Istra 1961 2:0; Varteks – Slaven Belupo 0:0; Cibalia – Osijek 1:1; Hajduk – Croa a Sesvete 6:0; Karlovac – Dinamo 1:3.

TABLICA 1. Dinamo

15 11 2 2 47:9

2. Šibenik

15 9 3 3 16:14 30

35

3. Cibalia

15 8 5 2 23:7

4. Osijek

15 8 4 3 32:24 28

29

5. Sl. Belupo

15 8 3 4 26:22 27

6. Karlovac

15 6 5 4 14:12 23

7. Hajduk

15 6 4 5 20:12 22

8. Rijeka

15 6 4 5 25:20 22

9. Inter

15 6 2 7 22:22 20

10. Lokomo va 15 6 1 8 16:22 19 11. Zadar

15 5 3 7 13:23 18

12. Me imurje 15 5 2 8 20:32 17 13. Varteks

15 4 4 7 14:21 16

14. Istra 1961

15 3 3 9 14:29 12

15. Zagreb

15 3 1 11 18:31 10

16. Cro. Sesvete 15 1 4 10 17:37 7

Parovi 16. kola: Istra 1961 – Dinamo; Karlovac – Me imurje; Šibenik – Croa a Sesvete; Cibalia – Zadar; Zagreb – Slaven Belupo; Varteks – Inter; Lokomo va – Rijeka; Hajduk – Osijek.

U Karlovcu bez brazilskog stoperskog tandema Do kraja jeseni Me imurje treba odigrati još dvije utakmice. Oba dvije nimalo jednostavne. Najprije gostovanje u Karlovcu koji je upao u krizu rezultata i zasigurno e se pokušati vaditi i onda na kraju u akovcu s Dinamom.

Trener Bogdan uo i karlova kog gostovanja ostao je bez stoperskog tandema Brazilaca: Andrea i Amaurija, tako da e vjerojatno zaigrati Lozo i povratnik nakon ozljede Bubalo.

Ovaj tandem ima provjeru ve danas (utorak) kad se igra s Podravinom. (dz)

Stjepan Pep Viher “iz penzije” obranio Beliš anima dva penala Mladost je u 16. kolu stigla do vrlo vrijedne pobjede s kojom drži odstojanje od najugroženijih u III. HNL-istok. Me utim, prolje e e biti itekako teško. S dva akove ka poja anja J. Novakom u napadu i Hadži em u veznom redu ušli su u utakmicu protiv ponovno vrlo dobrog Beliš a, te zabilježili pobjedu 2:0. Me utim, prvo ime utakmice, zahvaljuju i u inku kojeg nije imao niti u cijeloj karijeri je zasigurno preloški vratar i pomo ni trener Stjepan Viher Pep koji je zamijenio na vratima bolesnog Mar eca. Viher je naime obranio ak dva penala gostima i otvorio Mladosti put prema pobjedi.

U 12. minuti kod rezultata 0:0 obranio je kazneni udarac dobro poznatom nekad prvoligaškom napada u Ratkovi u, a onda da ne bi utakmica u samoj završnici bila neizvjesna jer su doma i ve imali prednost od 2:0 sjajnom intervencijom skinuo je udarac s bijele to ke Žaji.

Doma i su poveli nakon odli nog uba aja ljevicom napada a Hižmana, a Balent je ovaj put odli nim udarcem glavom donio vodstvo sredinom prvog dijela. U 38. minuti vodstvo je povisio Habuš nakon što je kona no realizirao penal dosu en u korist Mladosti nakon prekršaja kojeg je izborio agilni Jurica Novak, pridošlo poja anje u dogovoru s NK akovcem.

O ito je “klupski menadžer” K. Glavina imao “nos” za poja anja, makar ona bila “ad hoc” prirode.

U posljednjem jesenskom kolu Preložane o ekuje najteže gostovanje jeseni, kod Lipika. Lider tablice gostovao je u kupu u Prelogu i nakon tog poraza puno toga je krenulo nizbrdo u redovima Mladosti.

Ostaje pitanje mogu li možda ovaj put “mladostaši” uzvratiti.

Nedeliš ani bez prave prilike u Slavonskom Brodu Iako u Slavonskom Brodu po pisanju tamošnjih medija vlada veliko rasulo u nogometu, pa se tako recimo mogu spomenuti inancijske dubioze Marsonije ili pak odustajanje od 1. HNL Slavonca, MV Croatia do sad je uspjela osvjetlati obraz tom kraju. Ekipa koja trenutno drži tre e mjesto ljestvice nije lak zalogaj za bilo kojeg protivnika, posebno na svom terenu.

Za prvi gol doma ih sve je namjestio Martinovi , da bi Kruljac u gužvi pred gostuju im golom (kojeg je i opet branio Košir umjesto Posavca) bio dovoljno spretan da progura loptu na pravo mjesto.

Ostali rezultati: Bjelovar – Križevci 3:3; Slavija – Koprivnica 3:0; Gra i ar Vodovod – akovo 0:4; Croatia ( ) – Olimpija 0:0; NAŠK – Lipik 3:2; Višnjevac – Grani ar 0:2; Mladost (C) – Sloboda 4:1.

TABLICA 1. Lipik 2. Slavija 3. MV Croa a (SB) 4. Mladost (C) 5. Grani ar 6. Croa a ( ) 7. Bjelovar 8. akovo 9. Beliš e 10. NAŠK 11. Olimpija 12. Višnjevac 13. Nedeliš e 14. Križevci 15. Mladost (P) 16. Koprivnica 17. Gra ar Vod. 18. Sloboda

16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16

10 10 9 8 8 7 7 8 7 6 5 5 6 6 5 2 3 2

2 2 2 5 4 6 6 3 2 3 5 5 2 1 3 5 1 3

4 4 5 3 4 3 3 5 7 7 6 6 8 9 8 9 12 11

37:20 29:20 38:18 29:19 29:24 31:16 31:18 25:22 20:18 24:28 29:28 18:22 25:33 20:30 15:21 13:24 14:47 20:39

32 32 29 29 28 27 27 27 23 21 20 20 20 19 18 11 10 9

Parovi 17. kola: Koprivnica – NAŠK; Nedeliš e – Slavija; Olimpija – MV Croatia (SB); Grani ar – Croatia ( ); Križevci – Višnjevac; Sloboda – Bjelovar; akovo – Mladost (C); Beliš e – Gra i ar Vodovod; Lipik – Mladost (P).

Tako se ujedno gledateljima ispri ao za nekolicinu prije propuštenih prigoda, ali i donio svojevrsno olakšanje svojim suigra ima, koji su se pobojali da je nula i podjela bodova sasvim realna mogu nost.

Da sve ne ostane na tom jednom pogotku pogotku pobrinuli su se igra i Croatije u 68. minuti.

Dobro se snašao Trepši koji je prošao obranu Nedeliš a po desnoj strani te je dodao ta Švari a koji je vrlo blizu golu i lako trese mrežu za 2:0.

I 3:0 je djelo Švari a, a ovog su puta pomogli i Trepši i Kruljac, zajedno “ubojiti” trolist Bro ana.

Požalit e se nakon utakmice gosti da su prva dva gola doma ih pala iz u najmanju ruku sumnjivih situacija, no malo im to vrijedi kad su tri gola ostala na stadionu u Slavonskom Brodu.

Nedeliš u preostaje samo da završi polusezonu u stilu i u pokuša u posljednjem kolu osvojiti pun plijen protiv Slavije na travnjaku u Dunjkovcu-Pretetincu. Slavija je ina e iznimno dobro plasirana ekipa, ak dijeli prvo mjesto s Lipikom po broju bodova, kojih ima 32, ili 12 više od Nedeliš a. (Dejan Zrna i Ivana Strahija)

24. studenoga 2009.

ANALIZA jesenskog dijela sezone IV. HNL-sjever skupina â&#x20AC;&#x153;Aâ&#x20AC;?

PRIPREME za Zimsko prvenstvo Me imurja u malom nogometu

Po skupinama u etiri dvorane, zavrĹĄnica u akovcu Na posljednjoj sjednici IzvrĹĄnog odbora NSM glavna tema bila je po etak priprema za organizaciju 27. malonogometnog prvenstva Me imurja. Novina je da e se ove godine igrati i u etvrtoj ĹĄportskoj dvorani OĹ Kotoriba. DosadaĹĄnje dvorane u Prelogu, Murskom Sredi u i akovcu gdje e se igrati i sama zavrĹĄnica naravno ostaju i

ove godine. Fond nagrada je isti kao i proĹĄle godine.

Kategorije koje e se natjecati su seniori, veterani i pioniri. Kotizacija tako er ostaje ista. Prvenstvo bi trebalo zapo eti 26. prosinca, a zavrĹĄetak se predvi a 10. sije nja 2010. Imenovano je povjerenstvo za mali nogomet koje e voditi turnir, na ijem je elu Mato Kljaji .

NOVI regionalni nogometni suci

Napredovala me imurska suda ka trojka Protekli vikend pak je u Koprivnici odrĹžan ispit za status regionalnog nogometnog suca. Od 13 kandidata koji su se odazvali ispitu iz Me imurskog nogometnog saveza bila su trojica i to Neven Bujani iz Savske Vesi,

Velimir Leva i iz Novakovca i Nino Ĺ krobar iz Brezja.

Sva trojica pod nadzorom mentora Stjepana KriĹžari a uspjeĹĄno su apsolvirali pismeni i usmeni dio ispita i tako stekli status regionalnog nogometnog suca.

BROJNIJA suda ka organizacija NSM

Dvadeset novih sudaca poloĹžilo ispit U petak je ispit za nogometnog suca u akovcu poloĹžilo 20 novih sudaca.

Nakon odsluťanih predavanja koja su odrŞali Stjepan KriŞari i Željko Bacinger kandidati su pristupili pismenom, a potom i usmenom ispitu. Uz predava e u ispitnoj komisiji bili su joť Dragutin Vuk i Darko Jambrovi . Što se ti e pismenog i usmenog dijela svi su bili uspjeťni.

Tako je Zbor nogometnih sudaca Me imurskog nogometnog saveza uz sadaĹĄnjih aktivnih 109 sudaca broj ano poja an slijede im sucima pripravnicima: Dominik Mihoci iz

ukovca, Željko Novak iz Preloga, Davor Hozjak iz Kotoribe, Damir Klari iz Donjeg Mihaljevca, Luka Jaluťi i Dario Kos iz Novog Sela na Dravi, Edvin Zobec i Dino Vel i iz Strahoninca, Nikola Balent iz Podbresta, Patrik Vaser iz Kriťtanovca, Edo Numanovi iz Nedeliť e, Tomislav BoŞi iz akovca, Mario Gregurina iz Male Subotice, Tomislav Šolti iz Ivanovca, Saťa Govedi iz Peklenice, Petar RuŞi iz Strelca, Nenad Štrek iz Novog Sela Rok, Martina Koprivec iz Palovca, Marko Toth iz Savske Vesi i Mihael Fegeť iz Šte anca.

akovec bez obzira na plasman mijenja trenera, sve mu e financijski problemi UKOVEC 77: Ne pamte se tako teĹĄka vremena

- U klubovima prevladava zadovoljstvo u inkom u prvom dijelu prvenstva, joĹĄ samo da je malo viĹĄe novca, slika bi bila gotovo pa idealna Tjedan dana nakon ĹĄto je â&#x20AC;&#x17E;spuĹĄtena zavjesaâ&#x20AC;? na jesensku polusezonu natjecanja u IV. HNL-sjever skupine â&#x20AC;&#x17E;Aâ&#x20AC;&#x153;, analiziramo jesenski u inak me imurskih predstavnika. Porazgovarali smo s akterima, trenerima i vode im ljudima klubova koji su ocijenili jesenski u inak, te predstave ĹĄto slijede u nastavku prvenstva.

AKOVEC: Umjesto trenera Kova evi a, za prolje e novo rjeĹĄenje!? akov ani bi trebali biti najzadovoljniji i imati najmanje briga. Na kraju jeseni zaostaju samo bod za vode om Podravinom i mogu aktivno ra unati s borbom za naslov prvaka. Me utim, u klubu baĹĄ nije idealna situacija, ne samo vezana uz probleme iz proĹĄlosti, ve i aktualnu situaciju u igra kom i stru nom kadru.

U razgovoru s predsjednikom kluba Zvonkom BratuĹĄom saznali smo da u klubu baĹĄ i ne vlada idila. Naime, prema njegovim rije ima, zadovoljstvo plasmanom postoji, no potvr uju se problemi koje smo ve napominjali uo i posljednjeg kola.

Odnosi na relaciji uprava-igra i jako su poljuljani, jer kako BratuĹĄa kaĹžeâ&#x20AC;&#x153;igra ima je bitan jedino novacâ&#x20AC;&#x153;, dok sve ostalo pada na le a vode ih ljudi kluba. Isto tako za neke je vjerojatno i ĹĄokantna vijest smjena trenera Marija Kova evi a, kojega e vjerojatno zamijeniti jedan od stru nih kadrova ĹĄkole nogometa, s obzirom na to da se vizije ve sada bivĹĄeg trenera nisu poklopile s onima koje ima i Ĺželi provoditi uprava.

Kad su u pitanju ciljevi, predsjednik je kategori ki jasan: - Osvajanje prvog mjesta i plasman u viĹĄi rang natjecanja. Uz to, tu je i me imurski kup koji tako er Ĺželimo osvojiti, a s obzirom da je isti na redu prije samog po etka proljetnog djela prvenstva, kompletne pripreme, te uigravanje neĹĄto izmijenjenog sastava s obzirom na jesen podredit e se isklju ivo tome i onome ĹĄto je za klub u ovom trenutku najvaĹžnije: stati na financijski zdrave noge, te rad i ulaganje u igra e koji e Ĺživjeti za boje kluba koje brane, a ne gledati samo boju novca.

GRANI AR: Potpuno zadovoljstvo pokvarila zadnja dva kola Tre e mjesto i 24 osvojena boda zadovoljavaju apetite Kotorip ana, a jedinu sjenu i Ĺžal za propuĹĄtenim bacaju dva po-

U redovima akovca najavljene su promjene kako u stru nom stoĹžeru, tako i u igra kom kadru sljednja gostovanja,u kojima su a sastav(Podravina, akovec se igra i Grani ara prema rije i- i Grani ar) zasluĹženo tu gdje ma trenera Branka Lipi a malo jesu, ali isto tako napominje da previĹĄe opustili. To je jedini uzrok proljetni raspored spomenuti ĹĄto na kontu nije pokoji bod viĹĄe. trojac dovodi u Slakovec, te e Doznajemo da u Kotoribi previĹĄe Sloboda zasigurno pokuĹĄati mudrovanje nema,a niti e biti, pomrsiti im ra une. Drugim s obzirom da je pomla eni i ob- rije ima, kod njih smatra Petek novljeni sastav uvelike ostvario rjeĹĄavat e se pitanje prvaka. zacrtane ciljeve uprave i stru nog Pripreme e zapo eti vrlo rastoĹžera. Predstoje e pripreme bit no jer i oni visoko kotiraju u e samo nadogradnja i konkre- kupu,kojeg tako er Ĺžele osvotizacija ve stvorenih temelja. jiti, a niti vremenske nepogode Pripreme e zapo eti najmanje ne mogu ih zaustaviti, jer alterĹĄest tjedana uo i kup utakmice nativu za pripremanje imaju na protiv akovca, gdje su o ekiva- iovu. nja velika, a o istima i odazivu TRNAVA: Kona no igra a,kaĹže nam Lipi , ovisi i mirnija sezona daljnji razvoj situacije i ostvarenja cilja â&#x20AC;&#x17E;biti me u vode ima na Trener Trnave Zlatko Ba atabliciâ&#x20AC;?. ri viĹĄe je nego zadovoljan plasmanom, s obzirom na to kako SLOGA: Ostvareno spominje trener, da je klub iz viĹĄe od o ekivanja Gori ana posljednjih nekoliko Ako netko moĹže re i da je sezona doslovce gazio â&#x20AC;&#x153;trnjeâ&#x20AC;? i ostvario viĹĄe od svih o ekiva- bio na rubu ispadanja. Rezultat nja, onda je to zasigurno Ivan je mogao biti joĹĄ upe atljiviji da Hamonajec, trener Sloge - ekipe nije doĹĄlo do ozljeda Mlinarca i s akove kog juga. Klub koji Ĺživi i Ribi a, a isto tako prema kraju radi sto posto amaterski, a igra i jeseni slabo se i treniralo. Poznabez i jedne pla ene lipe igraju za to je da igra i sami nose klub na svoju duĹĄu, po rije ima trenera le ima, a u proljetnom nastavku viĹĄe je nego zadovoljan. Jedino Ĺža- na ruku im ide neĹĄto lakĹĄi raspoli ĹĄto su neki bodovi je tino otiĹĄli red, stoga bi uz dobre pripreme, u nepovrat. Isti e tako er da su plasman oko petog mjesta bio naĹžalost tijekom jeseni u nekim zadovoljavaju i. situacijama igra i i trener bili su DINAMO (P): prepuĹĄteni sami sebi. Po etak Stvaranje ekipe priprema i nastavak rada uop e za viĹĄegodiĹĄnju ovisiti e isklju ivo o dogovoru elnih ljudi Sloge i trenera jer kabudu nost ko sam Hamonajec kaĹže kako je Dinamo iz Palovca je s obzizasi enje na relaciji trener â&#x20AC;&#x201C; igra i rom na ond igra a i vrlo teĹžak obostrano, a da bi se ponovili re- raspored zadovoljio o ekivanja zultati jeseni potreban je izra eni trenera i uprave. Pred trenerom plan i kompromis, no toga bez po- Ivanom Domini em zada a je drĹĄke i dogovora svih koji u ovom stvaranja ekipe koja e sve svoje trenutku u klubu neĹĄto zna e ,ne adute i poja anja morati crpiti moĹže bitiâ&#x20AC;&#x153;. iz mla ih uzrasta kluba, tako

SLOBODA: Ambicije da budu joĹĄ bolji Izgleda da je to ve tradicionalno da novajlije u ligi postiĹžu zapaĹžene rezultate, a uz to imaju najviĹĄe ambicija i Ĺželje da budu joĹĄ bolji. Takav je slu aj i sa Slakov anima, koji su svoje visoko peto mjesto hrabro izborili iako Ĺžale ĹĄto su ozljede nekih igra a u po etku i teĹžak raspored malo poremetili po etne plavno. Na kormilu ekipe sjedi dugogodiĹĄnji trener Stjepan Petek, koji priznaje da su tri vode-

da ima oscilacija. Me utim, baĹĄ u tim juniorskim redovima ima â&#x20AC;&#x17E;ĹĄto aâ&#x20AC;&#x153;od kojeg se moĹže â&#x20AC;&#x17E;saĹĄitiâ&#x20AC;&#x153; respektabilna mom ad, kojoj je jedini cilj, kako i sam Domini kaĹže â&#x20AC;&#x17E;kod ku e svakom pokazati zube, igrati vrsto i poĹžrtvovnoâ&#x20AC;&#x153;, a kad stisnu ozljede ni sam se ne e libiti u i u vatru i pomo i svojim de kima. Ĺ to se ti e poja anja, najve a Ĺželja bila bi pokuĹĄati zadrĹžati B.Cirkven i a, koji je pomogao u posljednja dva kola, a ina e je â&#x20AC;&#x17E;doma i de koâ&#x20AC;&#x153;ĹĄto bi po treneru zna ilo borbu za mjesta pri vrhu tablice.

Œukovec 77 ne pamti ovako loťu situaciju u klubu, a kamoli na ljestvici, kako je svima znano prijaťnjih sezona uvijek je imao zapaŞenu ulogu. Nezahvalne uloge trenera i sportskog direktora, po ne zna se koji put kad je najteŞe, prihvatio se Željko Slavi ek, pred kojim je a i sam nam je to potvrdio, teťko breme spaťavanja kluba, koji je ostao na svega pet proťlosezonskih igra a kojima se priklju ila nekolicina juniora, i ve aktivno, skoro pa zaboravljenih nogometnih imena. Kad sve to uzmemo u obzir, stanje je bodovno i pozicijski realno. Po Slavi eku Şelja opstanka u rangu postoji, a sljede i presudni korak je sastanak uprave i igra a, sagledavanje injeni nog stanja u klubu, pokuťati se posloŞiti, te raspoznati Şelju predsjednika i interes da i nadalje vodi i pomaŞe ljudima koji Şive i rade za klub.

Ako toga ne e biti, onda sve postaje upitno.

DINAMO (D): Samo doma i de ki ne mogu klubu donijeti opstanak NiĹĄta bolje ili vedrije nije ni u DomaĹĄincu. â&#x20AC;&#x153;FenjeraĹĄâ&#x20AC;? lige u potpunosti je ove jeseni potonuo, a emu je uzrok loĹĄa igra ka kvaliteta, kao i (ne)angaĹžman uprave. Prema rije ima trenera Gorana Strahije, potez Uprave koja je donijela odluku da se ne uzimaju igra i sa strane ve da se sastav bazira isklju ivo na doma em kadru moĹže shvatiti, ali to nije dostatno za igranje u ovom stupnju natjecanja. Ĺ˝elja je ne ispasti iz lige, a za tako neĹĄto Strahija kaĹže da treba uzeti kostur iskusnih igra a sa strane (ĹĄto je ni manje ni viĹĄe od 6 iskusnih igra a), a na to nadograditi igra ki kadar iz doma eg mla eg pogona. To je jedini, ali i najvaĹžniji uvjet Strahije da i u proljetnom djelu ostane na kormilu kluba s â&#x20AC;&#x17E;kokotovog vezaâ&#x20AC;&#x153;.

Plasmani odli ni s obzirom na financijsku situaciju Gotovo pa jednoglasno izneseni stav svih s kojima smo razgovarali jest taj da se za joĹĄ bolji rad i u inkovitiji nastavak proljetnog dijela ponajprije moraju osigurati ve a nov ana sredstva. Financijska situacija gotovo kod svih nije idealna, a kod nekih je â&#x20AC;&#x153;na rubu provalijeâ&#x20AC;?.

Tek nakon toga na red dolaze Ĺželje i prohtjevi vezani za poja anja na igra kom planu, ĹĄto bi op enito poboljĹĄalo i kvalitetu nogometa, koja je u ovom trenutku s obzirom na rang natjecanja ispod nivoa HNL.

24. studenoga 2009.

A 2 LIGA sjever

Me imurje “samuje” na vrhu!

Nakon 7 kola više nema neporaženih ekipa – osim Me imurja! ŠK Vindija koja se pokazala kao “najvjerniji pratitelj” akove kog drugoligaša – izgubila je u Bjelovaru (?!) od ne baš pretjerano mo ne ekipe, ali ekipe koja je »pritiskala 40 minuta» i u produžetku pronašla i iskoristila svoju šansu. Odli na najava za slijede i vikend kada se sastaju najbolji akove ki i varaždinski klub u “vje itom derbiju”.

Derbi u akovcu gdje su igrali Me imurje i Podravac krenuo je vrlo loše za doma ina. U obrani ovjek na ovjeka nitko od doma ih igra a nije obranio ništa, a naro ito su se doma i defenzivci «istakli» u branjenju Ilije Nikoli a koji je za doma u obranu izgledao glavom i bradom – Mickael Jordan.

Sve što je uputio prema košu je – ušlo! Naravno da je shodno tome i svijetlio rezultat – 13 razlike za goste! Promjenom obrane u zonsku gosti su izgubili protok lopte, promašivali su,a doma i ih iskontrirali (kona no

kontre!) i ubrzo potpuno preokrenuli rezultat. U obzir treba uzeti i injenicu da najbolji doma i košarkaš Mario Novak Medo još boluje (pod velikim upitnikom je i njegov nastup u Varaždinu).

Nedeliš e je na gostovanju u Ludbregu “poderalo” Gra i ara, a akovec je pružio jak otpor u Križevcima protiv favorizirane istoimene ekipe, ali na kraju ipak popustio i prepustio bodove. (bh)

Humanitarna akcija na doma im utakmicama!

Vode em me imurskom drugoligašu košarkaškom klubu Me imurje predstoje važne utakmice u nastavku natjecanja. U želji da sportskom angažmanu daju humanitarni karakter, odlu ili su inancijska sredstva od dobrovoljnih priloga gledatelja s doma ih utakmica donirati Centru za odgoj i obrazovanje akovec. Utakmice

se igraju 5. i 19. prosinca 2009. u dvorani Druge osnovne škole u akovcu s po etkom od 17.30 sati. Suradnja e se nastaviti organiziranjem košarkaških treninga za u enike Centra za odgoj i obrazovanje akovec s ciljem što kvalitetnijeg uklju ivanja osoba s intelektualnim teško ama u aktivnosti šire lokalne zajednice.

ME IMURJE: Jeleni , Terek 4, Novak Marek 18, Vugrinec 7, Hrka A. 15, Zaspan 11, Hrka N. 2, Vuruši , Martinovi , aji , Novak Man. 11, Golubi A. 14.

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

AKOVEC: Horvat 4, Škrobar, Prprovi L. 29, Vehtersbah, Prprovi M. 7, Golubi N. 8, Juras 13, Lon ari , Biševac 2, Karpov, Ostoja 17, Valkaj 1.

Radnik – Petar Zrinski 60:93

Me imurje – Podravac 82:65 (19:25, 27:14, 21:22, 15:4)

Križevci – akovec 91:81 (23:18, 22:23, 24:19, 22:21)

1. ME IMURJE

7

7 0 14/+180

2. ŠK Vindija

7

6 1

13/+124

3. Podravac

7

5 2

12/+50

4. Križevci

7

4 3

11/+70

5. Petar Zrinski

7

4 3

11/+64

Grafi ar – Nedeliš e 59:86 (12:20, 19:28, 12:24, 16:14)

6. AKOVEC

7

4 3

11/+21

7. Bjelovar

7

3 4

10/+2

NEDELIŠ¦E: Gospo i 14, Kocijan, Fekonja 5, Posavec 2, Masli 13, Naki 8, Bašek 4, Radosavljevi 20, Šte i 2, Šamarija 10, Ba i 8, Golik.

8. NEDELIŠ E

7

3 4

10/-65

9. Ivan ica

7

2 5

9/-62

10. Mladost ( )

7

2 5

9/-152

11. Gra ar

7

1

6

8/-97

12. Radnik

7

1

6

8/-135

Petar Zrinski – Ivan ica 69:52 Mladost – Radnik 74:102

B 1 LIGA sjever

“Fešta” u Murskom Središ u!

Pravi praznik košarke u Murskom Središ u gdje se igrao derbi B lige izme u doma e istoimene ekipe i Dubrav ana iz Donje Dubrave. Puna dvorana – doma ih gledatelja i gostuju ih navija a. Naime, gosti su pristigli s prepunim autobusom bu nih, do pasa golih (?!) grlatih navija a oboružanih bubnjevima i ostalim udaraljkama, tako da se u dvorani ak ni uveni doma i (jedini) navija – popularni Gustav nije uo. Gostuju i su košarkaši preciznim šutem za tri poena (Jakupak, Varga) održavali malu rezultatsku prednost tijekom prve dvije etvrtine, no doma i su uspijevali dosti i neveliki zaostatak i na poluvremenu egal (38:38), tako er i na kraju tre e etvrtine(56:56). Pobjedu je doma a ekipa ostvarila guraju i lopte u reket Tkalecu koji je pronalazio asistima Srneca i Mikolaja na

zicerima( koji su bili u visinskoj prednosti pred Davidom Šte i em).Nedostajala mu je Lukšina pomo (nije igrao).

U ostalim susretima 5. kola u Maloj Subotici je Mladost Ivanovec uspjela izgubiti od druge ekipe ludbreškoga Gra i ara, dok su pobjede ostvarili Kotoriba doma protiv Cestice, Me imurje Globetka doma protiv Lepoglave, Prelog doma protiv Koprivnice, te Donji Kraljevec na gostovanju u Vinici. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Mursko Središ e – Dubrav an 76:62 (15:15, 23:23, 18:18, 20:6)

MURSKO SREDIŠ¦E: Varga 22, Brodar, Kralji , Kutnjak, Mikolaj 25, Radikovi , Cilar 4, Bedi 5, Dodlek, Tkalec, Bogdan, Srnec 20.

DUBRAV AN: Varga 26, Rusak, Ja-

kupak 12, Haramija 1, Ribi , Brljak 2, Me imurec 9, Balog, Orehovec, Horvat, Šte i 12.

Me imurje Globetka – Lepoglava 79:63(18:18, 20:18, 15:14, 26:13)

Prelog – Koprivnica 83:71 (30:15, 22:14, 15:15, 16:27)

TABLICA

Vinica – Donji Kraljevec 61:64

DONJI KRALJEVEC: Dopu , Borovi 5, Branilovi , Zrna 9, Belovari 9, Glavina, Ivanovi , Švenda 30, Balent, Lon ari 7, Štefan 4.

Mladost Ivanovec – Grafi ar II 48:58(15:15, 10:18, 10:13, 13:12)

1. PRELOG

5 5 0 10/+55

2. DUBRAV AN

5 4 1

9/+142

3. MURSKO SREDIŠ E

5 4 1

9/+123

4. KOTORIBA

5 4 1

9/+46

5. Gra ar II

5 3 2 8/+13

6. Lepoglava

5 3 2 8/-6

7. ME IMURJE GLOBETKA 5 3 2 8/-22 8. DONJI KRALJEVEC

Me imurje tre e!

Ve smo prije nekoliko kola objavili da e klju nu utakmicu za osvajanje tre ega mjesta i odlaska na prvenstvo regije juniori Me imurja igrati protiv Murskoga Središ a. Igrali i dobili!

Pobjedu im je olakšala injenica da je najbolji doma i junior Varga ve er prije odli no igrao i potrošio se protiv Dubrav ana u B ligi, pa se i nije morao baš “strgati” na juniorskoj utakmici. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

5 2 3 7/-7

9. MLADOST IVANOVEC 5 2 3 7/-37 10. Koprivnica

5 0 5 5/-80

11. Vinica

5 0 5 5/-106

12. Ces ca 2000

5 0 5 5/-121

MURSKO SREDIŠ¦E: Varga 2, Koss, Leva i 5, Balaž 2, David 9, Vrbani , Radikovi 11, Kralji 2, Korbelj, Breglec, Lesar. Trener Damjanovi B. ME IMURJE: Mavrek 8, Ivanek 6, Jeleni 4, Bedi 5, Vuruši 10, Lepen 2, Kocijan 5,

me unarodnom natjecanju u Osijeku od etiri prijavljena karatista KK M. Subotica sva etiri su osvojila medalje. Na natjecanju su sudjelovali natjecatelji iz Ma arske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske Karlo Mihokovi je uz velike simpatije i navijanje publike osvojio 3. mjesto u kategoriji u enika do 30 kg. Filip Novak je u kategoriji u enika do 38 kg nakon tri borbe tako er osvojio 3. mjesto. Sebastian-Ivan Godina i Karlo Logožar pak su u kategoriji mla ih kadeta osvojili broncu i srebro. Sebastian-Ivan uz ozljedu na nozi 3. mjesto do 45 kilograma. Najvrjedniji rezultat i medalju pak je ostvario Karlo Logožar po prvi put u mla im kadetima 2. mjesto u teškoj kategoriji.

Dubrav an – ŠK Vindija 66:103 (20:21, 19:22, 9:31, 18:29) DUBRAV AN: Lukša D. 6, Rusak 27, Orehovec, Šte i , Rai 4, Blažeka, Orehovec 16, Balog 6, Ribi , Horvat 7. Trener Me imurec B. Ivan ica – Donji Kraljevec 72:63(16:14, 18:12, 25:10, 13:27) DONJIKRALJEVEC:Dopu 10,Glavina22, Ivanovi J.,Pongrac2,Branilovi 4,Švenda, Vadlja 5, Ivanovi D. 20. Trener Horvat T.

TABLICA 1. ŠK Vindija 2. Ivan ica 3. ME IMURJE 4. MURSKO SREDIŠ E 5. MLADOST IVANOVEC 6. DONJI KRALJEVEC 7. DUBRAV AN

6 6 6 6 6 6 6

6 5 4 2 2 2 0

0 1 2 4 4 4 6

12/+101 11/+55 10/+97 8/+11 8/0 8/-57 6/-207

Kotoriba s(p)retnija!

U utakmici mom adi koje su se osladile pobjedom samo jednom, nije nedostajalo uzbu enja – kao na pravoj tekmi, a ne na dvoboju 14- godišnjaka Murskoga Središ a protiv Kotoribe. Na kraju gosti malo spretniji i mnogo sretniji! (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Mursko Središ e – Kotoriba 54:57 (11:7, 19:18, 8:13, 15:19) MURSKO SREDIŠ¦E: Bilas 3, Škvorc 6, Matoša, Vinko Novak 18, Ben ik, Per i 22, Podkrajac 4, Repalust L.1, Hasanovi .

Trener: Repalust S. KOTORIBA: Zvošec A.17, Zini , Zvošec V. 14, Pti ek, Fuš 4, Sabol 17, Mikulan 2, Mar etko, Igrec 3. Trener Munka G. Mladost Ivanovec – Me imurje 22:98(1:26, 4:27, 7:17, 10:28) MLADOST IVANOVEC: Hamer B.8, Kameni , Anderlin 3, Šajnovi , Medlobi 1, Varga K.1, Varga L., Habijan 5, Jeleni 4, Blajda. Trener Blažeka T. ME IMURJE: Hamer L. 10, Gašpari 15, Novak 5, Glumac 13, Jambrovi 9, Kapelari 10, Keresteš 14, Zorkovi , Mati 9, Vrus 13. Trener Novak S. Dubrav an – Nedeliš e 107:18 (30:4, 18:6, 27:4, 32:4) DUBRAV AN: Orehovec 9, Šte i 5, Matotek 12, Varga 7, Hani 10, Blažeka 26, Balog 21, Ribi 17. Trener ituš D. NEDELIŠ¦E: Štrukelj S.8, Topoljnjak,

Osvojili deset medalja Na Kupu Štrigove, KK Me imurje iz Nedeliš a bio je najuspješniji klub osvojivši 6 zlata i dvije bronce te su tako osvojili 10 ulaznica za posjet Toplicama Sveti Martin i nagradu od 1.000 kn. Naslov pobjednika izborio je: Leon Marciuš (u enici, teška kategorija), a u ženskoj konkurenciji: Lucija Lesjak (u enice, teška kategorija), Lora Tušek (mla e kadetkinje teška kategorija i kadetkinje srednja kategorija), Luna Hamer (u enice laka kategorija), Margareta-Martina Kralji (open kategorija seniorke).

Srebrne medalje osvojili su Nino Cmre njak i Adisa Gergi , a bron ane Leon Marciuš u starijem uzrastu i Fran Golubi .

Agi , Miko 20, Franin 2, Voni 3, Turk 5.

Trener Sori R.

LIGA MLA IH KADETA regije sjever, skupina A

PREGRŠT postolja za KK Me imurje u Štrigovi

Uspješni nastupi u Štrigovi i Osijeku kategoriji mla ih kadeta do 45 kg i Dino Drk u kategoriji u enika do 40 kg nakon kvalitetnih borbi osvojili tre a mjest.

Tjedan dana kasnije na jakom

Kotoriba – Cestica 2000 102:55 (28:13, 29:10, 22:15, 23:17)

KOTORIBA: Mlakar, Igrec 4, Habuš 6, Zvošec A. 22, Sušec 2, Fuš Hi., Fuš Hr., Pla ko 2, Zlatar 30, Pogorelec 15, Seli anec 8, Ujlaki 13.

NOVE MEDALJE za karatiste KK M. Subotica

Karatisti iz Male Subotice posljednja dva vikenda sudjelovali su na dva natjecanja.

Najprije 14. studenog na Kupu Štrigove, gdje su Ivan Habula u

MLADOST IVANOVEC: Vuruši 11, Gašparlin 5, Vu aj 10, Kranj ec R., Bjelobrk, Kranj ec A., Drk 12, Vugrinec 1, Klinec 9, Fe keš, Kresinger.

ME IMURJE GLOBETKA: Markovi , Capek, Dolovski 7, Serdarevi 6, Gomzi 15, Leva i 14, Fran i , Podvezanec 18, Horvat, Šantl, Vuruši 8, Jaluši 11.

PRELOG: Luka i 1, Blažona 11, Pusti 27, Podvezanec, Šari 6, Jankovi 1, Šolja, Pongrac, Ciglar 10, Jambroši 2, Poredoš 25.

JUNIORSKA LIGA regije sjever, skupina A

Mursko Središ e – Me imurje 31:69 (5:15, 7:20, 8:21, 11:13)

TABLICA

Bjelovar – ŠK Vindija 99:91

KOŠARKA

Gašparec 2, emerin 2, Kova i 6, Posavec, Mihol ek. Trener Štrukelj M. akovec – Ivan ica 71:35 (24:18, 16:5, 15:2, 16:10) AKOVEC: Žižek 2, Mun ar, Baksa 9, Vibovi 16, Žuna 14, Markulija 14, Golub 4, Kopjar 12. Trener Bence E. Prelog – Me imurje Globetka 101:70(35:7, 24:17, 26:18, 16:28) PRELOG: Hoblaj 39, Podvezanec, Vuk 18, Soka 6, Mikec, Balent, Kuli 3, Vlah 3, Švenda, Bermanec 4, Blažeka 28. Trener Krha M. ME IMURJE GLOBETKA: Žini 24, Herman, Mikuli , Kova i 5, Vojkovi 19, Beriša 15, Bacinger, Rajter, Škreb, Laki , Tkal ec 7. Trener Hajdinjak Branko Pajo.

TABLICA 1. Me imurje 2. Dubrav an 3. Donji Kraljevec 4. Nedeliš e 5. akovec 6. Mladost Ivanovec 7. ŠK Vindija 8. Kotoriba 9. Prelog 10. Ivan ica 11. Mursko Središ e 12. Me imurje Globetka 13. Lepoglava

5 5 4 5 4 4 4 4 4 5 4 5 3

5 5 4 2 2 2 2 2 2 1 1 0 0

0 0 0 3 2 2 2 2 2 4 3 5 3

10/+468 10/+284 8/+132 7/-107 6/+30 6/+5 6/+2 6/-18 6/-18 6/-176 5/-121 5/-355 3/-126

24. studenoga 2009.

ŽUPANIJSKE STOLNOTENISKE LIGE STANJE NAKON 5. KOLA 1. županijska liga

Pobjednik Milan Mr a

4. županijska liga

TABLICA 1. Šenkovec

14. Memorijalni turnir „ Slavko Petrovi “

5

5

0

0

1. Kos-Kotoriba 5

5

4 1

0 34:16

2. MSTC-Nostro-Team 5

5

0

0 40:10 10

2. Damtex 2

5

3

1

1

30:20 7

3. Putjane Brid

5

3

1

1

35:15

7

3. MSTC-Nostro Žišk. 5

3

1

1

28:22

4. Kos-Kotoriba

5

3

0

2

29:21

6

4. Orehovica 1

4 2

2

0 26:14

6

5. Šenkovec

5

2

1

2

27:23

5

5. Šenkovec 6

5

2

1

2

29:21

5

41: 9

10

9

5

7

6. Damtex

5

2

1

2

24:26 5

6. Klima-montaža 1

5

2

1

2

28:22

7. HE-DRA

5

2

0

3

26:24 4

7. Nedeliš e 2

5

2

1

2

26:24

5

8. Kos-Kotoriba

5

1

0

4 10:40 2

8. HE-DRA 2

5

1

0

4 22:28

2

9. Hodošan

5

0 1

4 9:41

1

9. Hodošan 3

4 1

0

3

12:28

2

10. Katex

5

0 0

5

0

10. Mala Subo ca 2

5

0 0

5

5:45

-1

9:41

2. županijska liga 5

4 0

Nedeliš u prednost

TABLICA 1

34:16

8

1. STK 3

5 5

0 0 45: 5

10

5 5

0 0 41: 9

10

2. Lopa nec 1

5

3

2

0 29:21

8

2. Zasadbreg

3. STK 2

5

3

0

2

33:17

6

3. Mihovljan 5-Primab. 5 4

1

0 37:13

9

4. Nedeliš e 1

5

3

0

2

32:18

6

4. Šandorovec

5 3

1

1

7

5. Hodošan ET

5

2

2

1

30:20 6

5. Šenkovec 7

5 3

0 2

30:20 6

6. Mihovljan 3

5

2

2

1

28:22

6

6. Putjane 8

5 1

1

3

16:34

3

7. Šenkovec 4

5

2

1

2

28:22

5

7. Dragoslavec Breg

5 1

0 4

15:35

2

8. Putjane 3

5

1

2

2

22:28

4

8. Putjane 7

5 1

0 4

13:37

2

9. MSTC-N-Š kma

5

0 1

4 7:43

1

9. Šenkovec 8

5 0 1

4

12:38

1

10. Cirkovljan Zabat 1

5

0 0

5

0

10. Mladost

5 0 0 5

6:44

0

7:43

3. županijska liga

35:15

5.B županijska liga

TABLICA 5

4 0

1

36:14

8

1. Donji Kraljevec 2

5

5

0

0 40:10 10

2. Putjane 6

5

3

1

32:18

7

2. Klima-montaža 2

5

5

0

0 39:11

7

10

3. Šenkovec 5

5

3

1

1

29:21

3. Donji Kraljevec 3

5

3

0

2

31:19

6

4. Mihovljan 4

5

3

1

1

26:24 7

4. Cirkovljan Zabat 2

5

3

0

2

29:21

6

5. Donji Kraljevec 1

5

2

1

2

29:21

5. Putjane 9

5

3

0

2

28:22 6

6. Kos-Kotoriba 4

5

2

1

2

24:26 5

6. Mala Subo ca 3

5

3

0

2

26:24 6

7. Putjane 4

5

1

2

2

22:28 4

7. Prelog

5

2

0

3

29:21

4

8. Lopa nec 2

5

1

1

3

23:27

3

8. Kos-Kotoriba 6

5

1

0

4 14:36

2

1

3

15:35

3

9. Klima-montaža 3

5

0 0

5

10:40

0

4 14:36

1

10. Orehovica 2

5

0 0

5

4:46

0

9. Draškovec

5

1

10. Lopa nec 3

5

0 1

5

ODLI AN rezultat mlade me imurske stolnotenisa ice na 17. Memorijalu Antun Tova Stipan i

Pauli Markati tre e mjesto

TABLICA

1. Hodošan 2

1

kovara sa ak 8 bodova. Odli ni su bili i naši Trbojevi , Vidovi i Želježnjak, koji su se plasirali na vrh ljestvice. Trbojevi je zauzeo 4. mjesto sa 6,5 bodova bod i pol manje od pobjednika, S. Vidovi bio je peti, a Željeznjak sedmi. Nastupilo je ukupno 29 šahista.

KVALIFIKACIJE za III. hrvatsku šahovsku ligu centar B

5.A županijska liga

TABLICA 1. Mala Subo ca 1

U organizaciji Šahovskog društva Me imurje u subotu odigran je 14.memorijalni turnir „Slavko Petrovi “. Na turniru se pojavio i reprezentativac , velemajstor Robert Zel i ,koji je bio tek tre i. Pomalo iznena uju e pobjedu je odnio, me unarodni majstor Milan Mr a iz Vu-

TABLICA

Na velikom 17. memorijalnom me unarodnom turniru ANTUN TOVA STIPAN I¦ minuli vikend nastupilo je nekoliko igra a iz Me imurja. Nastupilo je ukupno više od 400 igra a iz 17 država Europe. Nastupalo se u etiri kategorije, mla i kadeti i mla e kadetkinje, kadeti i kadetkinje, juniori i juniorke, seniori i seniorke. Od me imurskih igra a u završne borbe pla-

sirala se jedino kadetkinja Paula MARKATI iz Hodošana, koja je u polufinalu izgubila 3:1 od bosanske reprezentativke Dajane JOJI¦. Do polufinala je pet svojih protivnica iz Slovenije, Bosne, Hrvatske dobila sa glatkih 3:0.

Pobjednica turnira je kadetkinja Ana ŠVARC iz Mladosti ZG. Paula je još jednom dokazala da se razvija u vrhunsku stolnotenisa icu.

Prvi kvalifikacijski susret izme u G. Mihaljevca i Nedeliš a za III. HŠL odigran je u nedjelju 22. studenog u Gornjem Mihaljevcu, a završio je minimalnom pobjedom gostiju iz Nedeliš a. Šahisti Nedeliš a su ostvarili zasluženu pobjedu i napravili veliki korak k tre oj ligi. Imaju borbenu i vrstu ekipu , dok je u G. Mihaljevcu kriza rezultata, poremetila odnose i samopouzdanje. Sve govori, da Nedeliš e ima više šanse u uzvratu, ali u šahu je nateže dobiti

„dobivenu“ partiju. Uzvrat se igra u nedjelju 29. studenog Nedeliš u u prostorijama kluba (bivši NM) s po etkom u 10 sati.

GORNJI MIHALJEVEC - NEDELIŠ E 2,5-3,5 Stankovi Saša - Štrukelj Marijan remi, Resman Boris Štrukelj Zlatko 0-1, Jaklin Damir - Novak Emil remi, Žalig Kristijan - Štrukelj Dragutin 1-0, Žganec Ivan - Novak Stjepan 0-1, Kova i Franjo - Marciuš Ivan remi.

MEMORIJAL VLADIMIR GAKI

U subotu u prostorijama Elektre U subotu 28. 11. u akovcu u prostorijama Elektre igra se II.Memorijalni turnir Vladimir Gaki s po etkom u 9,30 sati. Tempo igre je 10 minuta po igra u, a igra se po Švicarskom sustavu u 9 kola.

U esnici su dužni donijeti ispra-

van šahovski sat.Istovremeno se u Murskoj Soboti u hotelu Dijana igra se 20 urnir u ubrzanom šahu.

Tempo igre je 10 minuta po igra u + 5 sekUndi za svaki odigrani potez. Upisnina je 10 eura, a turnir zapo inje u 10 sati.

RUKOMETNE veteranke ponovno na terenu

Moto utakmice: “Stay alive” donio žestoku tekmu Rukometne veteranke iz akovca i M. Subotice odlu ile su se ponovno okupiti u prijateljskoj utakmici koja je odigrana u dvorani OŠ M. Subotica.

Još kad je uzavrela atmos era gotovo pune malosuboti ke dvorane, na terenu je bilo adrenalina k’o u pri i.

Cilj okupljanja bio je provjera rukometne orme pod motom

„Stay alive” (Ostani živa), ali i druženje, te prisja enje na „dobra stara vremena” iz rukometne mladosti. Izgleda da je ambicioznost s kojim su rukometne veteranke ušle u utakmicu bila ak ja a i od mota, jer se i dan-danas vidaju “rane”. Živa utakmica u kojoj se igralo žestoko na terenu, uz o igledan “višak energije” (!?) na kraju je završila remijem

11:11, iako na terenu nije bilo tako miroljubivo. Sre om sve je bilo puno ljepše na “tre em poluvremenu” iako su neke od sudionica morale u me uvremenu svratiti do bolnice.

Snage su odmjerile dvije mom adi okupljene pod imenom RK Zrinski i RK Mladost.

RK ZRINSKI nastupio je u sastavu: Danijela Petek (Jam-

brovi ), Tanja Rosi , Spomenka Šantl (Koprivec), Karmen Kova evi (Jambor), Vesna Vugrinec (Jur ec), Sanda Micek (Horvat), Sandra Slamek (Bel) ,Marina Nemet (Golub), Stanislava Sanjkovi , Stanka Sirc ( eh), Nataša Mikulan (Rise),Željka Marciuš Žiškovi ), Vesna Zorc. Nisu igrale: Melita Plantak ( Neši ) – ozlije ena i opravdano odsutne:

Jasminka Habuš (Bari ), Manuela Barbari (Perin i ), Jasminka Bali (Spudi ) i Ksenija Zrna, Trener: Josip Rosi .

RK MLADOST : Nada Bari (Hruška), Spomenka Drvenkar (Kemec), Marija Domini (Žvorc), Ljubica Taradi (Juras), Marta Lajtman (Križai ), Ljiljana Fijak (Šipuš), Ana Zadravec (Kukec), Nina

Maruši (Cmre ak), Ksenija Pintar (Obadi ), Miljenka Jan ec (Maurovi ) Odsut ne: Nada Rošani (Škvorc), ur ica Šolja (Grozdek). Trener: Robert Wrana.

Utakmicu je vodio Vlado Kramar i nekako je doveo do kraja da ne bude nezadovoljnih. ( oto: Z. Vrzan)

52

Dobro je znati

$

&' &&&

Vip Ideal

raĂ&#x2039;un bez iznenaenja

Vodafone live!

Vodafone live!

Samsung C3050

9,99 kn

veĂ&#x160; od uz Vip Ideal tarifu

LG GB220

9,99 kn

veĂ&#x160; od uz Vip Ideal tarifu

Nokia 2330 classic

9,99 kn

veĂ&#x160; od uz Vip Ideal tarifu

LG KP502 Cookie

399 kn

veĂ&#x160; od uz Vip Ideal tarifu

Nova i jedinstvena Vip Ideal tarifa po prvi puta spaja pogodnosti pretplate i bonova. Sami odredite maksimalni iznos mjeseÄ?nog raÄ?una, a tek ako ga potroĹĄite, nadoplatite bonovima.

ViĹĄe informacija potraĂŚite kod Vip partnera 36 d.o.o. ili na 091 77 60.

Âťakovec: Park Rudolfa Kropeka 1 Âťakovec: Josipa Jurja Strossmayera 2 VaraĹždin: Pavlinska 2

Informacije 53

> $

&' &&&

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. RUSTICA d.o.o. Restoran TRATTORIARUSTICA AKOVEC,I.G.Kova i a 6, traĹži 1 KONOBARA; 1 KUHAR-PIZZA-PEKAR,naneodre eno vrijeme, javi se osobno ili 311-207.

Natje aj otvoren do 30.11.2009.

2. RESTORAN MAMICA PUĹ INE, akove ka 47, traĹži 2 SSS KONOBARA na neodre eno vrijeme uz probnirad,poĹželjnoradnoiskustvo, znanje stranog jezika, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., moĹže bilo koje drugo zvanje SSS, javi se na 091-548-6670.

Natje aj otvoren do 25.11.2009.

3. LJEKARNA KOVA AKOVEC, D. Cesari a 5, traĹži 1 MAG. FARMACIJE - moĹže i pripravnik; 1 FARMACEUTSKI TEHNI AR- poloĹžen stru ni ispit na neodre eno vrijeme, javi se 390-080, osobno ili pismena zamolba. Natje aj otvoren do 15.11.2009.g.

4. G.P.P.T. Nekretnine d.o.o. G. HraĹĄ an, VaraĹždinska 43a, traĹži Zidari, Tesari, Gra evinski Radnici na neodre eno vrijeme, javi se na 099-707-4155. Natje aj otvoren do 30.11.2009.g.

5. Ordinacija op e medicine dr.

Slavi ek Ljubica PRELOG, K.P. KreĹĄimira IV 7, traĹži 1 DOKTOR MEDICINE na odre eno vrijeme - 18 mjeseci,poloĹžen stru niispit,radno iskustvo godinu dana, javiti se na 098-846-101. Natje aj otvoren do 19.12.2009.g.

6. KAVANA QUA KAKTUS TOTOMORE, TOTOVEC, traĹži 2 KUHARA, 2 POM. KUHARA na neodre eno

vrijeme, radno iskustvo poĹželjno, javi se na 0919123525. Natje aj otvoren do 30.11.2009.g.

7. VIJENAC d.o.o. STRAHONINEC, Dravska 70, traĹži 1 VRTLARSKI RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 333-870. Natje aj otvoren do 20.12.2009.g.

8. GRAWEHrvatskad.d. AKOVEC, V. Morandinija 4, traĹži 2 PRODAJNA SAVJETNIKA-zastupnika u osiguranju na neodre eno vrijeme, terenski rad, voza ka â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;?, najmanje SSS, znanje rada na PC, komunikativnost, individualnost, javi se osobno na gornu adresu ili tel. 314-028 do 13.12.2009.g.

9. PEKARACVEKd.o.o.D.Kraljevec, Kolodvorska 19, traĹži 1 PEKAR mjesto rada PUĹ INE, radni odnos na odre enouzmogu noststalnogzaposlenja, javi se na 091-4560008.

Natje aj otvoren do 20.11.2009.g.

10. MISTEX D.O.O. ŽIŠKOVEC 31, traŞi 5 ŠIVA A, na neodre eno vrijeme, javiti se na tel. 865-155 , 098-242-058. Natje aj je otvoren do 03.12.2009.

11. GORICAJ GRADITELJSTVO nedeliĹĄ e, traĹži 4 SOBOSLIKARA, na neodre eno vrijeme,javi senatel.

098 241111. Natje aj je otvoren do 13.12.2009.

12. OBITELJSKI DOM ZA PSIHI KI BOLESNE OSOBE, Ĺ TRIGOVA 138, traĹži 1 MEDICINSKA SESTRA sa stru nim ispitom, na neodre eno vrijeme, javi se na 099 6942217.

Natje aj je otvoren do 20.11.2009

13. HILDING CROATIA D.O.O. PRELOG, traĹži 8 Ĺ IVA A, na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098 244447. Natje aj je otvoren do 04.12.2009.

14. VINCEK-TRGOTEKS D.O.O. ZAGREBA KA 85, AKOVEC, traĹži 20 Ĺ IVA A, na neodre eno vrijeme, javi se na tel.384-285. Natje aj je otvoren do 30.11.2009 15. Frizerski salon RENI D.O.O., Sveta Marija, traĹži 1 MASER SA ZNANJEM UGRADNJE UMJETNIH NOKTIJU, na neodre eno vrijeme, minimalno radno iskustvo 6 mjeseci, nepuno radno vrijeme (pola radnog vremena), javiti se na tel.

098/180-4882. Natje aj je otvoren do 25.11.2009.

16. Dom za starije i nemo ne osobe SLAKOVEC 70, traĹži 1 MEDICINSKA SESTRA s poloĹženim str. Ispitom na odre eno vrijeme, radno iskustvo 1 godina, poloĹžen stru ni ispit, javiti se osobno ili 829-181.

Natje aj otvoren do 1.12.2009.g.

17. SOVA d.o.o. PRELOG, traĹži 2 KONOBAR/ICA na odre eno vrijeme uzmogu noststalnogradnogodnosa, mjesto rada akovec-Stari hrast, javi se na 391-800, 098-1788856.

Natje aj otvoren do 30.11.2009.g.

18. GRA-COOP d.o.o. M. SrediĹĄ e, Mar nska 165, traĹži 3 TESARA, 2 ZIDARA, 2 GRA EVINSKA RADNIKA naodre enovrijemeuzmogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 543-980, 098-209984. Natje aj otvoren do 30.11.2009.g.

19. ATEKSd.d. AKOVEC,Zrinsko Frankopanska 25, traĹži 1 GRAFI KI DIZAJNER - kreira, predlaĹže i izra uje idejna rjeĹĄenja promo vnog materijala, ambalaĹže za proizvode i dr. gra ki dizajn - VĹ S, SSS na odre enovrijeme,znanjestranogjezika, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., informa ka znanja - word, excel, photoshop, coreldraw, web dizajn, krea vnost, samostalnost u radu, prijavu sa zamolbom posla na gornju adresu ili e-mail: n.kramar@cateks.hr Natje aj otvoren do 25.11.2009.g.

20. Ca ebarCASABLANCANOVAKOVEC,Glavna1,traĹži1KONOBAR/ ICA na neodre eno vrijeme, javi seosobnoilinamob.098-1922-144.

Natje aj otvoren do 30.11.2009.

21. LECTOR Ĺ MITRAN Pribislavec, N. Tesle 25A, traĹži TRGOVA KI PUTNICI-za prodaju knjiga na podru ju Me imurske Ĺžupanije na neodre eno vrijeme uz probni rad, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., vlas automobil, rad na terenu, komunika vnost, javi se na 091-5430597. Natje aj otvoren do 13.12.2009.g.

22. â&#x20AC;&#x153;MD Ca e bar PRELOG, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-832575.

Natje aj otvoren do 15.12.2009.

23. Ca e bar â&#x20AC;&#x153;OCEANNâ&#x20AC;? G. HraĹĄ an, akove ka1,traĹži1KVKONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 095-8656304. Natje aj otvoren do 16.12.2009.g.

24. Ca ebarâ&#x20AC;&#x153;MURAâ&#x20AC;?SVETIMARTIN NA MURI, traĹži 1 KONOBARICA

na neodre eno vrijeme, javi se na 095-9076314, 098-242878. Natje aj otvoren do 16.12.2009.

25. Ca e bar MASKA SVETI JURAJ U TRNJU, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javiti se na 099-6813056. Natje aj otvoren do 16.12.2009.g.

26. LJEKARNA Ĺ TEFAN AKOVEC, N. Pavi a 15, traĹži 1 MAGISTAR FARMACIJE-neodre enovrijeme,poloĹžen stru ni ispit; 1 FARMACEUTSKI TEHNI AR-na odre eno vrijeme, javi se na 363-799, 363-766. Natje aj otvoren do 04.12.2009.g.

27.AMBRUĹ -METALI d.o.o. PLEĹ KOVEC138,traĹži1KVTOKARiliCNC TOKAR na neodre eno vrijeme uz probnirad,poĹželjnoradnoiskustvo, javi se na 855-829, 091-5056673.

Natje aj otvoren do 01.12.2009.g.

28. ANGEL d.o.o. BELICA, J. Slavenskog 5, traĹži 1 VSS, VĹ S KONSTRUKTOR ODJE E na neodre eno vrijeme uz probni rad 3 mjeseca, poznavanje konstrukcije osnovnog kroja, modeliranje, kompjutersko pove anje krojeva, uklapanje krojnih slika, poznavanje rada na ra unalu, snalaĹžljivost,komunika vnost,Ĺživotopise dostavi na angel@angel.hr Natje aj otvoren do 01.12.2009.g.

29. AUTO ROMAN d.o.o. Ĺ TRIGOVA, traĹži 2 AUTOLAKIRERA na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-9182092. Natje aj otvoren do 05.12.2009.g 30. ELLIT d.o.o. HODOĹ AN, traĹži 1 KV KONOBAR/ICA na neodre eno

vrijeme, radno iskustvo 6 mjeseci, javiti se na 098-528570. Natje aj otvoren do 17.12.2009.g 31. PRIMIKO d.o.o. M. SrediĹĄ e, Frankopanska 66, traĹži 5 ZIDARA, 5 TESARA, 5 ARMIRA A, 5 GRA EVINSKIH RADNIKA na neodre eno vrijeme, javiti se na 0992151869.

Natje aj otvoren do 30.11.2009.g.

32. GRABIT d.o.o AKOVEC , traĹži 1 MONTER CENTRALNOG GRIJANJA I KLIMATIZACIJE na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo 5 godina ali nije uvjet, javi se na 098-241-859. Natje aj otvoren do 05.12.2009.

33. AUTOBUSNI PRIJEVOZ TOURSd.o.o. AKOVEC,Zagreba ka 38, traĹži 1 VOZA AUTOBUSA, 1 AUTO-ELEKTRI AR-ELEKTRONI AR na odre eno vrijeme, javiti se osobno sa pismenom zamolbom ili informacije na tel.

384-521. Natje aj otvoren do 29.11.2009.g.

34. PIRAMIDA d.o.o. LOPATINEC, traĹži 10 KV BRAVARA, ZAVARIVA A na neodre eno vrijeme, rad na terenu Njema ka, Ĺ vedska, javi se osobno ili 040-856-060. Natje aj otvoren do 31.12.2009.g.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200

OBAVIJEST POTROĹ A IMA PLINA Prema novim zakonskim propisima cijena prirodnog plina odre uje se temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o visini tarifnih stavki u tarifnom sustavu za opskrbu prirodnim plinom, s iznimkom povlaĹĄtenih kupaca, bez visine tarifnih stavki, koja Odluka je stupila na snagu 01.09.2009. godine. Tom Odlukom utvr ena je visina tarifne stavke â&#x20AC;&#x201C; opskrba prirodnim plinom, te se na tako utvr enu cijenu svaki mjesec mora doda ili oduze odgovaraju i nov ani iznos cijene koji se odnosi na kvalitetu plina za obra unski mjesec.

Sukladno navedenom novom na inu formiranja cijene plina, od 01.10.2009. godine cijena prirodnog plina za ku anstvo iznosi 2,41 kn/m3 s PDV-om, a za poduzetniĹĄtvo 1,96 kn/m3, uve ano za PDV. Napomena: Ova cijena prirodnog plina je za jednu lipu viĹĄa od cijene plina koja je vaĹžila do 01.10.2009. godine.

Sa ĹĄtovanjem, Direktor: Vladimir Ivkovi , dipl. iur. v.r.

54

Informacije GKP PRE-KOM d.o.o.

Kralja Zvonimira 9 , PRELOG raspisuje

NATJE AJ ZA PRIKUPLJANJE PISMENIH PONUDA ZA PRODAJU RABLJENOG VOZILA 1. KAMION â&#x20AC;&#x201C; STEYER - u voznom stanju - godina proizvodnje - 1984.

- neregistriran - broj osovina -3 - ure ena limarija - snaga motora 206 KW - po etna cijena - 15.000,00 kuna bez PDV

Odlukom direktora â&#x20AC;&#x153;VISâ&#x20AC;? Konfekcija d.d. VaraĹždin od 16.11.2009. godine raspisuje se

N A T J E A J za popunu radnog mjesta x RUKOVODITELJ POGONA U JALŽABETU TRAŽIMO: x VSS dipl.inŞ.odjevne tehnologije ili VŠinŞ.odjevne tehnologije x radno iskustvo u proizvodnji in mnog rublja (ga ice, grudnjaci, body i kupa i program) x izrazita komunika vnost i organizacijske sposobnos , te spremnost za mski rad x sposobnost mo viranja radnika x sposobnost vo enja grupe x voza ki ispit B kategorije.

Vozilo se moĹže pregleda u GKP PRE-KOM d.o.o. Prelog, svakog radnog dana osim subote u vremenu od 7-15 sa . Informacije se mogu dobi na tel 645535.

Pismene ponude podnose se zaklju no s danom 1.12.2009. godine u zatvorenoj kuver s naznakom PONUDA â&#x20AC;&#x201C; KAMION STEYER. O rezulta ma natje aja ponu a i e bi obavijeĹĄteni u roku od 7 dana od dana zaklju enja natje aja.

NUDIMO: x radni odnos na neodre eno vrijeme, uz probni rad u trajanju 3 mjeseca, te pla u prema dogovoru.

Rok za dostavu ponuda je 15 dana od dana objave natje aja.

Novi Feromont d.o.o.

Kolodvorska bb, 40320 Donji Kraljevec info@noviferomont.hr

Ponude dostavi u Kadrovsku sluĹžbu â&#x20AC;&#x153;VISâ&#x20AC;? Konfekcija d.d. VaraĹždin, Svilarska 2.

Raspisuje natje aj za radna mjesta 1. AUTOLAKIRER - min. 2 godine radnog iskustva - neto pla a 4000-5000 kn

2. KOMERCIJALISTA - VSS ekonomskog smjera - min. 2 godine radnog iskustva - poznavanje 2 strana jezika (njema ki i engleski) Natje aj je otvoren do 07.12.2009.

Molbe se mogu posla pismeno ili mailom na gornju adresu.

> $

&' &&&

Uz ponudu priloĹži : - dokaz o stru noj spremi - preslik osobne iskaznice - kratak Ĺživotopis.

IZ MATI NOG UREDA RO ENI LUKA CMRE NJAK, sin Jadranke i Ivana; VANESA HORVAT, k i Zvjezdane i Mladena; JANA KLOBU ARI , k i Silvije i Stjepana; RIA BAJSI , k i Dijane i Zorana; VANESA PLANTAK, k i Silvije i Tomice; MARIN GRAHOVEC, sin Maje i Maria; DAVID PAHOR, sin RuĹžice i Renata; LOVRO VUGRINEC, sin Miljenke i Vjerana; MARTIN KREGAR, sin Jelene i Dejana; OLIVERA TROJOK, k i Marine i Ivana; KATJA I KLARA ZOBI , k eri Tine i Igora; MISLAV MARA I , sin Milene i Jadrana; KARLA KE KEĹ , k i Kris ne i Mladena; MARINA BALOG, k i Dubravke i Radovana; GABRIEL MU I , sin Jasmine i

Antuna; PATRICIJA GRANATIR, k i Vesne i Zdravka; IVANA BUHANEC, k i Josipe i Ivice; KARLA FELIKS, k i Branke i Josipa; KARLA I FRAN HLAP I , djeca Jadranke i Žarka; MIA ŠTRUKELJ, k i Mirjane i Karmena; FRAN HORVAT, sin Gordane i Davora; NIKA GRABAR, k i Marije i Željka; MIA MEDVEDEC, k i Antonie i Velimira ( akovec) VJEN ANI Ivana Horvat i Nikola Gori anec, Danijela TothiBojanKermek,Mar naKure iFranjoSedlar, ur icaSetnikiIvanPleh,Tanja Oreťki i Davor Filipi ( akovec); Mladen Mihalic i Danijela Bajzek (M. Subotica); Kris na Tkal i i Denis Žerdin (M. Srediť e); Karolina Kordi i Andrejas Jakopi (Štrigova).

UMRLI Ma ldaBalogro .Lajtmanr.1931.,Emilija PiĹĄkor ro . JambreĹĄi r. 1930., Mijo Kova r. 1954., Apolonija Vrtari ro . Kova i r.

1933., Vlado Novakovi r. 1958., Katarina Signoles ro . SrĹĄa r. 1926., Elizabeta Vukovi ro . TomĹĄi r. 1925., Franjo Breznik r.

1928., Marija Petrinjak ro . Sovar r. 1940., Marija Sobo an ro . Babi r. 1933., Katarina Gombar ro . FarkaĹĄ r. 1926. ( akovec); Antun Malovi r. 1941., Antun Ĺ antek r.

1942. (Dekanovec); Kata Orehovec ro .

HabuĹĄ r. 1932., Augus n Golubi r. 1939.

(Kotoriba); Karolina Ma ro . Jankovi r. 1923. (M. Subotica); Stanislav Perger r. 1939., Stjepan Murkovi r. 1939. (M. SrediĹĄ e); Ivan Plevnjak r. 1940., Stjepan Kozjak r. 1940. (NedeliĹĄ e); Agata RuĹži ro . Strahija r. 1933., Franjo Pigac r. 1921., Vid Blagus r. 1929., Leonard Hranjec r.

1942. (Prelog); Gabrijela RuĹžman ro .

Brezova ki r. 1925., Dragomir Karlov ec r. 1958. (Ĺ trigova).

ME IMURSKE VODE d.o.o.

AKOVEC, Ma ce hrvatske 10

OBAVIJEST ObavjeĹĄtavaju se mjeĹĄtani jedinica lokalnih samouprava Me imurske Ĺžupanije, u kojima postoji izgra en ili je u izgradnji kanalizacijski sustav, da je Nadzorni odbor Me imurskih voda d.o.o. na sjednici odrĹžanoj dana 23.10.2009. godine, donio sljede u

ODLUKU O AKCIJSKIM UVJETIMA PLA ANJA NAKNADE I IZVO ENJA PRIKLJU KA NA KANALIZACIJSKI SUSTAV ME IMURJA Doma instvima ( zi kim osobama ) koji podnesu Me imurskim vodama d.o.o. zahtjev za priklju enje na kanalizacijski sustav i sklope s Me imurskim vodama d.o.o. istovremeno Ugovor o pla anju naknade za priklju enje i Ugovor o izvo enju priklju ka na kanalizaciju, odobravaju se sljede i akcijski uvje pla anja : 1. NAKNADA ZA PRIKLJU ENJE ( vaĹže a naknada je 5.000,00 kn ) A ) Za sklopljene ugovore do 31.12.2009. : a) 10 % popusta â&#x20AC;&#x201C; za pla anje u cijelos u roku 8 dana od sklapanja ugovora, ĹĄto iznosi 4.500,00 kn b) 5 % popusta â&#x20AC;&#x201C; za pla anje do 12 mjese nih rata, ĹĄto iznosi 4.750,00 kn c) do 24 mjese nih rata ( 5.000,00 kn ) â&#x20AC;&#x201C; beskamatno B ) Za sklopljene ugovore od 01.01.2010. do 31.03.2010. a) 5 % popusta â&#x20AC;&#x201C; za pla anje u cijelos u roku 8 dana od sklapanja ugovora, ĹĄto iznosi 4.750,00 kn. b) do 12 mjese nih rata ( 5.000,00 kn ), beskamatno c) do 24 mjese ne rate, uz 5 % kamata na iznos od 5.000,00 kn C) Za sklopljene ugovore od 01.04.2010. a) pla anje u cijelos ( 5.000,00 kn ) u roku 8 dana od sklapanja ugovora b) do 12 mjese nih rata, uz 10 % kamata, na iznos od 5.000,00 kn 2. IZVEDBA PRIKLJU KA NA KANALIZACIJU ( fekalna, oborinska, mjeĹĄovita) ( prema predra unskom troĹĄkovniku ) A ) Za sklopljene ugovore do 31.12.2009. : a) 5 % popusta â&#x20AC;&#x201C; za pla anje u cijelos u roku 8 dana od sklapanja ugovora b) do 24 mjese nih rata, beskamatno, s m ĹĄto se prva rata uve ava za PDV B) Za sklopljene ugovore od 01.01.2010. a) 5 % popusta â&#x20AC;&#x201C; za pla anje u cijelos u roku 8 dana od sklapanja ugovora b) do 12 mjese nih rata, beskamatno, s m ĹĄto se prva rata uve ava za PDV B ) Odluka pod to kom A ) upu uje se JLS radi davanja suglasnos .

Odluka o akcijskim uvje ma pla anja naknade za priklju enje i izvo enje priklju ka na kanalizacijski sustav primjenjiva e se u onim JLS koje na predloĹžene akcijske uvjete pla anja dostave Me imurskim vodama d.o.o. svoju pismenu suglasnost, s m ĹĄto JLS moĹže u svojoj JLS utvrdi i povoljnije uvjete pla anja naknade za priklju enje od predloĹženih u to ki A) ove Odluke.

Suglasnost na ovu Odluku do 20.11.2009. godine, dali su GRAD AKOVEC i OP INA NEDELIĹ E, pa se ova Odluka primjenjuje u Gradu akovcu ( akovec, KriĹĄtanovec, Ivanovec, Novo Selo Rok, Savska Ves, Ma kovec ) i Op ini NedeliĹĄ e (naselje NedeliĹĄ e).

Detaljnije obavijes mogu se dobi u ME IMURSKIM VODAMA d.o.o. â&#x20AC;&#x201C; Odjel odnosa s korisnicima, akovec, Ma ce hrvatske 10, IV kat, soba br. 7 ili na tel.

373-732 i 373-733.

Informacije 55

> $

&' &&&

SJE ANJE

[

KATARINU VLAĹ I & '' Â&#x2C6; = & '' ~ [> # { ^ >

#

[ >

> Tvoja obitelj

ZAHVALA

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA ŠENKOVEC NA ELNIK

TUŽNO SJE ANJE

IVANA SABO ANCA < Â # Â Y '' Â&#x2C6; * ''

Ĺ enkovec, 18. studeni 2009.

JAVNI NATJE AJ za obavljanje usluge iĹĄ enja snijega na prometnicama u Op ini Ĺ enkovec Obavljanje usluge na iĹĄ enju snijega za podru je Op ine Ĺ enkovec odnosi se na zimsko razdoblje 2009./2010. godine.

Ponuda treba sadrĹžava : - cijenu koĹĄtanja po kilometru iĹĄ enja prometnice - cijenu posipavanja prometnice (sol, sipina) po 1 km duĹžine - izjavu o raspoloĹživos opreme Rok za dostavu ponude je 8 dana od dana objave natje aja, s naznakom â&#x20AC;&#x153;Natje aj za zimsku sluĹžbuâ&#x20AC;&#x153;.

Nepravovremene i nepotpune ponude se ne e razmatra .

Pismene ponude u zatvorenoj omotnici sla na adresu: Op ina Ĺ enkovec J. Bedekovi a 11 Ĺ enkovec 40 000 akovec Na elnik: Vladimir Novak, prof.

~ Y

;

"

># Y ># ; # { Y < Y { # # #

Y # # Supruga Biserka sinovi Robert i Mario s obiteljima mama i sestra

IN MEMORIAM

;

[

; ^ # ^ Y ^

^ ^ [ "

RuĹžice Ben i ro ene Sekovani # # ; >

^

'Â&#x201A;

Â&#x201A;&

{

X

" < ># # " ^ ; # ># ^

#

#

Y > <

< { [

Â&#x160; { " ^

" ; # ; > > # ; [

;> # > ;

OĹžaloĹĄ ena obitelj

IN MEMORIAM

; >

Y >#

Y >#

FRANJI TARADIJU

FRANJU TARADIJA

Â&#x201A; '' ' ' = Â&#x201A; '' Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

Â&#x201A; '' ' ' = Â&#x201A; '' Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec

IN MEMORIAM ; >

Y >#

Ĺ˝ELJKU UN UĹ U Â&#x2C6; '' ' Â&#x192; = Â&#x2C6; ''

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM ; >

Y >#

BRANKU MARIN I U Â&#x2C6; '' ' ' = Â&#x2C6; '' Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3 1999.g.; 7 sjedala; Fiat S lo 1.6 16V 2002.g., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g., reg. do 4./10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889

L ANCIA LYBRA 1.9 JTD 2001.g., reg. do 6/10, ful oprema, u izvrsnom stanju, met. srebrni, sa dva seta guma, cijena 5.800 eur, mob.

098/241-800

BMW 320d 2000.g., full oprema, servisiran, 10.500 eur. mob.

091/5022-908 MAZDA 2 1.25i 16V CE Sport 2004.g., 1.vlasnica, 38.000 km, servisna, besprijekorna, 6450 eur, mob.

095/534-276 MERCEDES A150 Elegance, najnoviji mod. ‘06.g., 1.vl., 58 000 km, garažiran, odli an, 13.900 eur, mob.

091/976-2847 BMW 320D, 61.000 km, 1. vl., garažiran, crni, koža, drvo, cijena 18.5000 kn. mob. 091/510-5255 KUPUJE SE MANJI AUTO corsa, clio, punto i sl., obavezno sa servom od 10-15g. staros , mob. 091/510-1051 GOLF III 1.9D 1995./96.g., reg. godinu dana, 3vr., muzika, servo, o uvan i servisiran, cijena 2.300 Eur. tel: 098/1696-370 KUPUJEM nissan almeru ili primeru, diesel 1996-2000.g., o uvanu, do 3.500 eur, mob. 091 505 4661 VW LUPO 1.4 autom. 75 KS, klima, abs, servo, 2.vl., 79.000 km, 4.500 eur, tel: 099/5121-984 KUPUJEM VW 1.9 D MAŠINU 47kW, tel. 091/7237-999 ŠKODA FELICIA 1.9 dizel 1997.g., centralno, servo, 800 eur, mob.

091/7237-999 OPEL CORSA combo dostavni 2003.g., cijena 27.999 + pdv, može odgo eno pla anje, tel.

098/502-400 ili www.bukal.hr RENAULT MEGANE coupe 1996.g., mob. 098/9205-620 MAZDA DEMIO 1998.g., reg. do 7./11., srebrni, u odli nom stanju, vrlo povoljno, mob. 098/636-814 OPEL ASTRA 1.4 GTC – vrlo atraktivna! 2005.g., 32.000 km, metalik siva, reg. do 7/10., odli no o uvana, garažirana, 1. vl., cijena: 9.250 eur.

Tel: 098-980-7042 PRODAJEM 4 zimske i 4 ljetne gume 14 cola, malo vožene, povoljno, tel.

098/988-4252 PEUGEOT 406 1997.g., benz, u odli nom stanju, 1.vl., povoljno, mob.

099/696-9907 VW PASSAT 2.0TDI 2005.g., uš uvan, mogu a zamjena za jeftinije, mob.

099/773-6026 PRODAJEM GOLF III 1.9 TD 1996.g., reg. do 8/10.g., 5 vr., metalik, 190.000 km, u odli nom stanju, cijena po dogovoru. mob. 091 530 5784 ili 042 673 379.

FORD ESCORT 1.8D 1996.god., reg. do 12/09, alu + mp3, vlasnica, ispod cijene - HITNO! mob. 091/971-3388 PRODAJE SE: corsa (96) diesel reg.

12/09, 1.650 eur; ford escort (99) reg.

4/10, 1.vl.; mazda 323 f (98) klima, nereg. ispravna, 2.500 eur; punto (99) nereg. ispravan, 1.500 eur; punto (95) nereg. ispravan, 1.250 eur; nisan suny diesel (90) reg do 2/10, i kupujem auto. tel: 098/777 095 ŠKODA FELICIA 1.9LXD kombi, centralno, servo, 1.vl., reg. do 1/10., ispravan, tel. 846-016 ili 099/512-5926 FIAT CINQUECENTO 900i, crveni, registriran, u dobrom stanju, 1.350 eur, tel. 333-196 ili 098/136-1712

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

MEGAN COUPE 1.4 16V mod. ‘00., klima, alu felge, 3.600 eur, mob.

095/552-9089 PRODAJEM VOLVO 460 1.9TD 1996.g., reg. do 3./10., te kupujem traktor od 40-50KS, tel. 360-592 VW POLO 1.4 karavan 1999.g., prodajem ili mijenjam za škodu fabiju, mob.

098/581-986 PRODAJEM OPEL CORSU 1.4i 1995., reg. do 2./10., servo, šiber, zr. jastuci, 3vr., cijena 11.500 eur, tel. 865-191 ALFA ROMEO 146 1.6 plin, boxer motor, reg. do 9/10., dalj. centr. zaklj., servo, šiber, el. podiza i, uš uvan, cijena 2.500 eur, mob. 099/598-7547 REN. MEGANE 1.9TD 1997./98.g., reg. do 8/10., met. sivi, cijena 2.200 eur, mob. 091/7831-089 VOLVO S60 2.4 dizel 2002.g., ful oprema, cijena 9.500 eur, mob.

095/90-77-062 MITSHUBISHI PAJERO SWB 3.2 DI-D intense + AIT, 15tkm, 2007.g., u sustavu pdv-a, mob. 095/90-77-062 VW MAŠINA 1.9TDI 105KS 2005.g., komplet. mob. 095/90-77-062 DIZNE BOSCH za A4 2.0 TDI 140KS (4kom) i komplet motor u dijelovima 2006.g., mob. 095/90-77-062 VW CADDY 1.9SDI 1997.g., registriran i ford escort furgon 1.8D 1997.g., oba dostavna, u super stanju, hitno i jeftino, mog. kombinacije, mob.

098/389-969

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor – može i neispravne, mob.

092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJE SE DVOREDNA SIJA ICA kukuruza marke OLT, okreta sijena PANONIA, te plinske pe i MAJA12.

Tel.:098 9693 155 PRODA JEM TR AK TOR IMT 533 1972.g, u vrlo dobrom stanju, mob.

098/180-80-27 PRODAJE SE RABLJENA POLJOMEHANIZACIJA – elevator, plug, tanjura a, sija ica, okreta sijena i dr., mob. 098/241-742 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJEM: brane Olt, luš ar za kukuruz i 2-rednu sija icu za kukuruz, može zamjena za odojke ili kukuruz, mob. 092/241-9465 PRODAJE SE TRAKTORSKA PRIKOLICA nosivos 3.5T, tel. 360-260 PRODAJE SE je am, tri kal, slama u balama i svinja za klanje od 120kg, tel. 639-170 PRODAJE SE SJETVOSPREMA 3 reda valjki, visoki plug IMT, zadnja kosa za traktor, tanjura a 20 diska i traktor Stayer 28KS, tel. 865-126 ili 091/517-5821 PRODAJEM prikolicu kiper 5T Tehnostroj Ljutomer, 2-osovinka, malo korištena, cijena 6.500 kn, mob.

098/190-3753 PRODAJEM TRAKTORSKU PRIKOLICU, razne elektromotore i osovinu za prikolicu, tel. 333-613 ili 098/676-421 KUPUJEM TRAKTOR Torpedo Adriatic 4506, 4806 ili 55TD s kabinom, od prvog vlasnika, uš uvan, od 1988.-1995.g. Ponude na mob.

099/784-1989 K U P U J EM M O T O K U LT I VAT O R s kosom, u dobrom stanju, tel.

098/9979-102 PRODAJE SE SIJENO U BALAMA, klasi ne kvadratne, ve a koli ina, tel.

584-063

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino

NAMJEŠTENJA TRAŽIM BILO KAKAV POSAO sa urednim primanjima, po struci sam dizali ar i viljuškarist. Mob: 095/512-7402 KERAMI AR s dugogodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob.

098/626-876 TRAŽIM POSLOVE IŠ ENJA (honorarno), mob. 095/903-2887 ŽENSKA OSOBA s iskustvom traži posao njegovanja starije ženske osobe u k ili bližoj okolici, mob.

095/921-8587

KREDITI

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 KERAMI ARSKO KAMENARSKI RADOVI, manji objek , ku e i stanovi – renoviranje, tel. 095/533-4088 MRŠAVITE POMO U BIOTER APIJE – brzo i efikasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347-031

NAJPOVOLJNIJI KREDITI U HRVATSKOJ s fiksnom kamatom od 2,99 do 4,49%. Hipotekarni, stambeni, adaptacijski, gotovinski – uz državni po caj. Mob. 098/205-691 NAJPOVOLJNIJE RJEŠENJE STAMBENOG PITANJA x ks 2,99-5%. 1.500 eur bez upisa hipoteke. Zatvaranje postoje ih-gotovinski. Mob. 092/1123-500 KREDITI POVOLJNI ZA UMIROVLJENIKE, ista mirovina. HIT KREDITI do 15.000 eur bez gledanja crl – brzo i povoljno. mob. 091/603-2477 ili 095/858-1794

POZNANSTVA MUŠKARAC, ozbiljan, situiran, ovim putem traži žensku osobu od 20-45g, vedru, komunikativnu, ozbiljnu, za poznanstvo i druženje, iz Me . i Vž. županije, mob. 099/695-3584

NEKRETNINE - PRODAJA ELEKTRO-BLISKO d.o.o. – popravak elektroinstalacija, sitni ku anski popravci i sklapanje namještaja, mob.

095/553-6271 BIOENERGIJOM POBOLJŠAJTE VAŠE ZDRAVLJE I VITALNOST. Bioterapeut sa licencom HUPED-a školovan kod Zdenka Doman i a. Ordinacija u poslovnom objektu Nedeljko, Mursko Središ e (zeleni objekt, blizu Modeksa). www.biohealing.info mob. 098/171-83-46, Goran

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob.

095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakas h zavjesa. mob. 098/703-662 DAJEM U NAJAM gra evinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, tel 091 559 4332 INSTRUKCIJE, PRIJEVODI, LEKTURA iz engleskog i hrvatskog jezika. mob.

098 920 88 82 PROFESORICA/MAGISTRICA lozo je i kroatologije daje instrukcije iz latinskoga jezika (gimnazijski program) cijena po dogovoru, mob: 091 760 3711 TRAŽIM KNJIGOVODSTVENI URED koji je voljan uzeti nau nika da ga podu i poslu u knjigovodstvu, mob.

098/177-96-83 INSTRUKCIJE IZ ENGLESKOG za djecu i odrasle, lektura tekstova na engleskom i hrvatskom jeziku, mob.

098/229-285 INS TRUKCI JE IZ MATEMATIKE za osnovnu i srednju školu daje profesorica matematike. mob.

098/723-135.

DAJEM INSTRUKCIJE NJEMA KOG JEZIKA za djecu osnovne škole. mob.

099/6975-438 OBITEL JSKU KU U dajem u nasljedstvo za skrb/suživot slobodnoj ženi ili bra nom paru bez djece ili besplatno stanovanje za iš enje. mob. 095/519-7555

PRODAJE SE DVOSOBAN STAN 57m2 NA 2. KATU U CENTRU GRADA AKOVCA ZA CIJENU ISPOD 900 EUR/ m2. SUPER PRILIKA!!! NEKRETNINE MARAS, mob. 098/331-535 NAMJEŠTEN STAN u centru akovca od 82m2, prodaje se ili mijenja za ku u u okolici k, uz doplatu, stanu pripada tavan od 48m2, podrum, šupa i malo dvorište – cijena 75.000 eur. mob. 099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

AKOVEC, Uska bb (kod tržnice) www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350 Prodajemo i potražujemo ku e, stanove, apartmane, zemljišta, poslovne prostore u Me imurju i šire.

PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODA JEM NOVI STAN U CENTRU AKOVCA, VRHUNSKA KVALITETA I IZVEDBA. Info telefoni 091/202-2828, 091/2002-920 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE KU A u Ivanovcu, plin, struja, voda, centralno, ure ena oku nica, tel. 095/890-5005 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Nedeliš u vel. 1450m2, mob. 099/680-3172 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puš inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 KU A U ŠENKOVCU, aktrakt.lokacija, novija gradnja, 162m2 stamb.+ 40m2 garaža, svi priklju ci, ure eno s oku nicom. zva iza 16 sa na mob. 098 1962 339

PRODAJE SE 3-SOBNA KU A sa uhodanim ka em (160 m2), oku nica 700 m2, te garaža i skladište (70 m2), uredna dokumentacija, plin, centralno, telefon, satelitska TV...

97.000 eura. Mob. 098/777-084 PRODAJEM GRADILIŠTE u akovcu, Buzove ka ul., površine 811 m2. mob. 098 183 21 38 PRODAJEM STARIJU KU U sa velikim dvorištem Belica, tel:099 570 6866 PRODAJE SE KU A u nizu u ulici ZAVNOHA-a. mob. 098/242-533 PRODAJEM STARIJU KU U u Peklenici, tel. 537-060 PRODAJE SE KU A u Donjem Kraljevcu, povoljno, mob 098/9399-618 PRODAJE SE STAN od 56m2, namješten, u centru akovca, mob.

098/426-580 PRODAJEM NOVE STANOVE u urbanoj vili na jugu akovca, mob.

098/241-232 PRODAJE SE KU A u Murskom Središ u, sa svim priklju cima, odmah useljiva. Mob: 098/632-235 PRODAJE SE STAN u k od 38m2, crvene zgrade, 1.kat, djelomi no namješten, mob. 098/284-100 PRODA JE SE NOVOGRADNJA u Strahonincu, ukupne površ. 172m2 + oku nica, cijena 55.000 eur, mob.

098/749-131 PRODAJE SE VIKENDICA s vinogradom u Dragoslavcu, povoljno, za 9.000 eur, mob. 098/749-131 PRODAJEM KU U u Ma kovcu br.

126, Ul. Bana Jela i a, novoure ena izvana i iznutra, namještena, odmah useljiva, mob. 095/651-4834 PRODAJEM TROSOBNI novoobnovljeni stan u prizemlju katnice u centru k, etažirano, 74m2, podrum, parking, 82.000 eur, mob.

098/315-880 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u k, povoljno, te dvije oranice od 500 i 800 hv u k (Pustakovec). tel.

363-929 ili 098/925-4619 KU U u Hlapi ini, plin, voda, struja, prodajem ili mijenjam za stan u k ili Vž, tel. 095/5379-796 PRODAJE SE ZEMLJIŠTE za gradnju u k, vojni vrtovi sjever, vel. 4260m2, atrak vna lokacija, cijena po dogovoru, mob. 098/260-062 PRODAJE SE STARIJA KU A u Šenkovcu, svi priklju ci, 530 hv, zvati poslije 17 sa na tel. 099/786-9992 PRODA JEM GR ADILIŠTE u Cirk o v l j a n u o d 15 0 0 m 2 , m o b .

098/910-1764 PRODAJE SE KU A u Zasadbregu, cijena po dogovoru, tel. 865-045 HITNO PRODAJEM STAN u akovcu od 35m2, 2.kat, Vukovarska ul., po cijeni od 1.050 eur/m2, mob.

098/426-021 FRIZERSKI SALON, novi, k, ul. Lj. Gaja, namješten, prodajem, mob.

098/241-559 STAN 3-sobni i 4-sobni stan s garažom, novogradnja, Mihovljan (ispod Šafrana), kredit, prodajem, mob.

098/241-559 PRODAJE SE STAN u k, kompl. ure en, odmah useljiv, 74m2, 1.kat, cijena po dogovoru, tel. 390-770 PRODA JEM DVOSOBNI STAN u centru k, 46m2, visoko prizemlje, brojila etažirana, pogodno za ured, mob. 091/572-4557 Prodaje se VIKEND KU A u Dragoslavcu i starija KU A u Šenkovcu na gl. ces , te MLADE ZAGORSKE PURICE, a kupuje se stajski gnoj. tel: 343-557

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN POLUNAMJEŠTEN STAN U Šenkovcu.

Mob.098 181 3087 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN na Jugu, mob. 098/241-583 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE KU A s posl. prostorom u Prelogu, tel.

098/838-905

24. studenoga 2009.

IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI (43 m2) stan u centru akovca. Nazva 099 782 84 94 IZNA JML JUJEM NAMJEŠ TENU SOBU u akovcu na Jugu, mob.

091/7237-999 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBAN NAMJEŠTEN STAN u Istarskoj ulici u akovcu. Tel. 091/2177-558 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u Zagrebu (Dubrava), studentima, mob. 091/353-1010 TRAŽIM namješteni JEDNOSOBNI STAN ili SOBU s upotrebom kupaonice, uvjet blizina bolnice, mob.

098/951-7915 ZAGREB, Borongaj, tražim cimericu u novom dvosobnom stanu, blizina Ekonomije, Prometa, Kampusa, mob. 092/2453-243 IZNAJMLJUJE SE GARAŽA u centru akovca, mob. 091/500-9415.

IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u akovcu, K. Tomislava 46, mob. 098/186-7175 IZNA JML JUJE SE NAMJEŠTENI DVOSOBNI STAN na jugu k, mob.

098/241-583 IZNAJMLJUJE SE namještena soba sa terasom, kabelska, sa djeljivom kuhinjom i kupaonicom, samcima, u užem centru k, tel. 095/836-1170 TRAŽI SE STAN U NAJAM na duže vrijeme, mob. 095/555-0037 IZNAJMLJUJE SE SOBA uz upotrebu kuhinje i kupaonice, muškoj zaposlenoj osobi, od 1.11.-31.3., tel.

343-492 DAJEM NA KORIŠTENJE JEDNOSOBAN STAN mla im zaposlenim osobama u zamjenu za pripomo u ku i, poseban ulaz, centralno plin. mob.

099/824-2070 ZAPOSLENI PAR TRAŽI NOVIJI 3-SOBNI STAN, na duže vrijeme, akovec ili bliža okolica. Mob. 091/9222-970

ŽIVOTINJE Kotoriba PILIĆI ZA KLANJE živi ili očišćeni i 1-DNEVNI BIJELI PILIĆI. Dostava besplatna! tel: 682-051, mob: 098/426-377

POKLANJAM ŠTENCE hrvatskog ov ara u dobre ruke. tel. 040/821-459; 098/933 5718 ZLATNI RETRIVERI - za štence mjesec dana primam narudžbe, o iš eni od glista, cijena 100 Eur, mob.

099/7453-407 - Josip, Koprivnica PRODA JU SE ŠTENCI bernskog planinskog psa, istokrvni bez rodovnika, prisutna oba roditelja, o iš eni od parazita i shi-tzu štenci, istokrvni bez pedigrea, vlas uzgoj, prisutna oba roditelja, mob.

098/1659-572 PRODAJEM DVIJE SVINJE za klanje oko 150 kg, zvati poslije 16 sati na mob. 099/560-8902 PRODAJU SE ŠTENCI MINI PUDLE, istokrvne, bijeli i aprikot, cijepljeni, o iš eni, umilja , zva iza 16 sa na tel: 091/723-5548 ŠPRINGEL ŠPANIJELI oko eni 5.9., cijepljeni, rodovnice od izložbeno radnih roditelja, mob. 098/518-804 ili 092/242-97-69 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM PAR PAPIGA rozela s velikom krletkom, mob. 098/240-135 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upitati na tel.

363-445 PRODAJE SE JUNICA holstein, bre a, mob. 092/218-3194 POKLANJAM SIRIJSKE HR KE ljubiteljima malih ku nih živo nja, mob.

098/242-737

24. studenoga 2009.

PRODAJEM PILI E za klanje – žive ili o iš ene, te prodajem sijeno u balama. tel. 822-254 POKLANJAM U DOBRE RUKE obitelji koja voli živo nje, bijelo plavog poluperzijskog ma i a. tel. 040/821-459; 098/933 5718 PRODAJU SE ŠTENCI zlatnog retrivera, istokrvni, cijepljeni, tel. 853-644 ili 098/610-332 PRODAJEM PAPIGE tigrice, nimfe, rozekolise, personate, rozele i pjevaju e, te srebrne, zlatne, pla naste, kraljevske i dijamantne fazane, mob.

098/912-3938 PRODAJEM SVINJU ZA KLANJE od cca 160kg, cijena po dogovoru, tel.

337-567 PRODAJEM DIVLJE PATKE, cijena 50 kn/kom, mob. 098/174-4764 PRODA JU SE SVINJE za klanje, mog. klanja i dostave, te se prodaje 2-brazdni plug ili se mijenja za 1-brazdni, mob. 091/519-11-22 PRODAJEM DOMA E MLADE PIJETLOVE po cijeni od 50kn/kom, mob.

098/9626-334, Selnica

ELEKTRONIKA PRODAJEM AV Reciver Sony STRDE675 kao nov, cijena 600 kn te prodajem HDD WD160gb IDE 2,5in a za laptop, potpuno nov, tel 098/241-622 SINTISAJZER GEM GK 340, korišten 2 godine, uš uvan. Tel. 098/9883-776.

DIGITALNA VIDEOKAMERA Panasonic NV-GS 500 3CCD mega ois 4.0 megapiksel s puno dodatnog pribora. Tel. 098/961-4948

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODA JEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn.

091/2177-558 VELIKA RASPRODAJA navigacija po izuzetno povoljnim cijenama od 250-500 kuna. Tel.: 099/4141-719

RAZNO PRODAJEM PROZORSKA KRILA sa izo staklima ili samo izo stakla raznih dimenzija, tel 091 559 4332 PLINSKA PE “Ikom Zagreb”, cijena 500 kn. mob. 095/840-53-81 KUPINOVO VINO, ljekovito iz vlas te proizvodnje, bogato željezom, mineralima, vitaminima prodajem. Šaljem pouze em. mob. 098 1379 366 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling te ambalaža za mineralnu vodu, vrlo povoljno.

Tel. 098/632-494 PRODA JEM DVA SKIJAŠK A DJ. KOMBINEZONA vel. 128, korišteni 10 dana, tel. 040/343-643 ili 098/241-622 PRODAJE SE crijep s krova, cigle stare pune velike, kukuružnjak metalni, trebilica za kukuruz i gumena kola, mob. 098/95-65-200.

P R O D A J E M: p r o d u ž n i k a b e l 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, ulazna PVC vrata, limena vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM fiksni masažno-kozmeti ki ležaj (novi, nekorišteni), vapozon (korišten) i grija para na. Tel. 099/561-9127

DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJE SE VAGA od 10kg Maxima, mesoreznica i kompjutor. Tel. 341-236 PRODA JEM rabljene DRVENE BA VE od 300 lit. (4kom) te inox ba ve od 250 i 50 lit. Tel. 095/900-3170.

PRODAJE SE garnitura za blagovaonu, kuhinja, šiva a mašina i bicikl Maxi pony, mob. 099/4022-982 KUPUJEM CRIJEP Kikindu 333, tel.

098/861-898 PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 JEFTINO PRODAJEM crijep rabljeni (Dilj Vinkovci) oko 470 komada. Tel. 857-199 PRODAJEM KUHINJU dim. 2x2 m sa sudoperom, novo, nekorišteno, za 2.000 kn, tel. 098/913-8496 PRODAJEM SADNICE ORAHA vis.

2-3m obi nog i cijepljenog franket, mob. 098/183-2121 PRODAJEM plinsku kupaonsku pe i metalni prozor dim. 110x70 cm, spreman za ugradnju, oba za 400kn. tel. 333-196 PRODA JE SE KOŽNA POSLOVNA TORBA, nova, povoljno, tel.

098/258-612 PIŠTOLJ marke CZ kal. 7.62mm sa nešto streljiva prodajem imaocu dozvole, tel. 091/538-4947

PRODAJEM: regal, 2 fotelje, madrac (100kn), el. plo a za ugradbeni štednjak (200kn), skije s vezovima (150kn), stroj za su e s manjom greškom (100eur), nove kopa ke Adidas br. 43 (500kn), klavijature Yamaha DX-21 (200eur), tel.

328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM SALONIT PLO E sme e boje, 6-valne, dosta o uvane, tel.

360-676 PRODAJE SE BOJLER za centralno grijanje Vailant 24kW, odli an, star 5.5g., mob. 098/180-7122 PRODA JE SE PIL JOVINSKA PE obložena sme om keramikom, preša za piljovinsku pe i gratis prikolica piljevine od iverice, mob.

098/1880-434 PRODAJU SE O IŠ ENI ORASI, mob.

098/723-135.

SKLADIŠTE ZA JABUKE u zemlji iznajmljujem, te prodajem opel kadet 1.6d, motor dobar, neregistr., mob. 099/8282-171 PRODA JEM multifunkcionalnu spravu za vježbanje, utezi 50kg, rijetko korišteno, za 800kn, mob.

098/1744-764 PRODA JU SE korištene stvari: kau klik-klak i 2 fotelje, felgu s ljetnom gumom i 2 sa zimskim 155 R13, blatobran prednji desni i krovni nosa prtljage za golf, manja preša i kveštra za grož e i hrastova ba va od 60 lit., cijene povoljne. Pogleda u k, L. Ruži ke 3, tel. 390-301 ili 099/6742-919 PRODAJE SE HRASTOVA ŠKRINJA s ovalnim poklopcem dim. 83/53/55, vrlo povoljno, tel. 311-385

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

Šapica je vrlo prestrašena mala kujica koja je pokupljena na cesti. Nepovjerljiva je prema ljudima i izgleda da je bila zlostavljana. Stalno se skriva u ku ici i rijetko izlazi van. No, pomalo dolazi k sebi, ali treba nove skrbnike pune ljubavi i nježnosti kako bi ponovo stekla povjerenje u ljude.

Visoka je tek 25 cm pa je možete udomiti i u manjem stanu, a ro ena je otprilike 20.9.2007. godine.

Tayson je ro en 20.7.2000. godine i najduže je u azilu. Tayson je ov ar, vrlo pametan, ali s obzirom na svoje godine, voli svoj mir, puno se odmara i nije naporan. Visok je 66 cm i kastriran. Pružite mu pod stare dane topao i miran dom.

ZA SVE ONE KOJI ŽELE VIŠE SMIJEHA I RADOSTI U SVOM ŽIVOTU...

RADIONICE JOGE SMIJEHA “SMIJEH IZVOR ZDRAVLJA” SMIJEH je jedan od najboljih i najjednostavnijih na ina za smanjenje svakodnevnog stresa tj. on doslovce razgra uje hormone stresa i vra a nas u sadašnji trenutak – “tu i sada”.

DOBROBITI JOGE SMIJEHA: - više kisika i životne energije (prane) u jelu - lu e se hormoni sre e (serotonin) i prirodni hormon pro v bolova (endor n) - poboljšava se imunološki sustav - pomaže smanjenju visokog krvnog tlaka i dr.

- više rados i entuzijazma - poboljšana djelotvornost i produk vnost - pove ano samopouzdanje - bolja komunikacija s drugim ljudima - ozareno lice i ljepota Prijave i više informacija na tel. 098 922 9090 E-mail: bio-top@ck.t-com.hr, www.bio-top.hr

TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budu nost.

Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

Nika je visoka labradorica vrlo pametne i dobre naravi. Jako je dobra mama dvoje štenca.

Tako er je u azil došla trudna. Ro ena je negdje krajem 2006. godine i visoka je 68 cm. Kao i svi labradori voli puno šetati i veliko dvorište.

Bila bi dobra i za ve u obitelj s djecom.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

742

58

Dobro je znati

$

&' &&&

24. studenoga 2009.

Vaš dom 59

www.mnovine.hr • info@estetikheretik.com • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Zubarska ordinacija A tooth tales

Vaša kupaonica – vaše uto ište

ure uje: Bruno Kontrec

Dizajnom protiv recesije Studio µestetikheretikµ se tako er priklju uje u borbi protiv recesije te na sve svoje usluge daje Recesijski popust od 22%.

Bez obzira na veli inu i oblik vaše kupaonice, uvijek je možete dizajnirati kako bi ona bila skladna i kako bi se uskladila funkcionalnost s odre enim stupnjem ugode. Prekrasnu kupaonicu možete dizajnirati na više na ina.

Ovdje u vam opisati nekoliko detalja kako bi vam bilo jasnije koji postupci i koraci su nužni da bi izveli vašu savršenu kupaonicu. Ukoliko ete imati na umu te detalje prilikom izvedbe ili adaptacije vaše kupaonice, zasigurno ete biti zadovoljni, kako s procesom, tako i s produktom vašeg rada.

Izbor stila i dizajna vaše kupaonice Na samom po etku dobro je izabrati stil kupaonice. Možete se odlu iti za rustikalni, klasi ni, moderni, minimalisti ki ili pak neki drugi stil, ali kada se odlu ite za neki, nemojte skretati s puta. Svaki od njih ima svoje zakonitosti i svoja pravila, pa bi bilo dobro da se ih držite u što ve oj mjeri.

U bilo kojem slu aju, dobro je po eti s odabirom WC školjke i umivaonika. Na tržištu postoji, zasigurno, nekoliko tisu a (u najmanju ruku stotina) modela, ali ono što je tu važno jest da odabrani elementi imaju neku poveznicu. Ukoliko niste sigurni zado-

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i

Zubarske ordinacije uvijek su bile strah i trepet za neke od nas. Predstavljam vam jedan interijer koji bi vrlo lako mogao promijeniti tu injenicu.

Radi se o dje joj zubarskoj ordinaciji smještenoj u gradu Miramaru na Floridi, a koju su projektirali dizajneri iz studija Evoke Design. Oni za taj projekt kažu: µRoditelji i djeca uvijek su u strahu od zubara. Op enito, velika ve ina zubarskih ordi-

nacija jesu hladna i sterilna mjesta, sa žuto obojenim zidovima, velikim štukaturama i jednim šarenim i neukusnim dijelom koji ima ulogu da stvori ‘ugodan i opuštaju i’ kutak za djecu (obi no je opremljen najjeftinijim elementima koji

voljava li ta poveznica, najbolje bi bilo da odaberete sanitarije iz iste kolekcije. Uz to, posebnu pažnju posvetite dimenzijama sanitarija u odnosu na dimenzije same kupaonice. Ne želite da one budu prevelike ili premale. Ukoliko kupujete i dodatne sanitarije kao, naprimjer, bidet, tako er gledajte da odgovaraju stilom ili da budu iz te kolekcije.

Namještaj za kupaonice Kuaponski namještaj je vrlo bitan imbenik jer je obi no jedan od fokusnih elemenata u interijeru. Stoga nije svejedno kakav

“Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je

namještaj odabrali. Pripazite se jeftinih pokušaja improvizacije modernih elemenata, ali se, isto tako, pazite i trgova kih nebuloza koje vam nekad pokušavaju podvaliti. Kupaonica je jedna od prostorija u kojem je vlaga u zraku u visokm postotku, ali opet, s druge strane, nije prostorija koja je µpod vodomµ, pa je neke materijale mogu e koristiti ukoliko su oni dobro izvedeni (npr. kvalitetni oplemenjeni iveral rubova obra enih ABS trakom). Kod odabira materijala za kupaonski namještaj potrebno je sagledati više zahtjeva: trajnost, kvaliteta, izgled, uvjeti eksploatacije, cijena ...

Isto kao i kod sanitarija, odnos volumena namještaja i prostora vrlo je važan. Nemojte trpati bezpotrebne glomazne elemente u kupaonice, pogotovo ako su one manjih dimenzija.

Možete se poigrati i s otvorenim elementima, policama, kukicama, vješalicama i sli no. Dubine kupaonskog namještaja naj eš e su manje, pa samim time i elementi ne izgledaju volumenski veliki.

Donje dijelove elemenata, ukoliko oni stoje na podu kupaonice, pokušajte izvesti u varijanti s metalnim nožicama (po mogu nosti aluminijskim), kako u

da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

tom koji direktno utje e na vaše osjete i poti e maštu. Kroz igru zidnih gra ika na temu zuba u obliku cvjetnih latica, lika maskote Sparkyja, bijelih, kontrastnih zidova, polutransparentnih materijala i efekata rasvjete dobivate prostor koji neodoljivo podsje a na dje je igralište.µ I kako u takvom interijeru ne bi, bar na asak, zaboravili ono ega se bojite!

slu aju poplavljivanja ne bi došlo do ošte enja materijala koji nisu otporni na vodu.

Podne i zidne obloge Što se ti e podnih i zidnih obloga, obi no se u kupaonice stavljaju kerami ke plo ice. Danas postoje i razna druga rješenja kao što su lijevani podovi, razni premazi za zidove, boje, pa ak i tapete ili pak obloge od masivnog drva ili kompaktnih plo a. Bilo koju kombinaciju odaberete, važno je samo da se držite nekih pravila: u male kupaonice nemojte polagati plo ice velikih dimenzija, tamnih boja ili velikih uzoraka.

Ukoliko želite pratiti moderne trendove, pokušajte ne naginjati k šarenim kupaonicama, koristiti estetske elemente (bordure, štukature i sli no) ukoliko niste posve sigurni da one odgovaraju svim ostalim elementima u kupaonici i sli no. Na elno postoji pravilo koje veli – što je kupaonica jednostavnija, to joj se diže razina elegancije. A kad pogledate prave, moderne kupaonice, uvidjet ete da je to zaista tako.

Rasvjeta Rasvjeta u kupaonici projektira se obi no prema zahtjevima investitora ili pak prema prijedlogu dizajnera, nakon što se dobije projektni zadatak. U kupaonici je dovoljno glavno svjetlo i posebno osvijetljen dio kod ogledala. Uz to, ukoliko je tendencija korisnika da se stvori atmosfera prilikom korištenja kupaonice, mogu se postaviti i neki drugi izvori svjetlosti, kao npr. atmosferi na kombinacja LED rasvjete ili pak to kasto postavljena rasvjeta u podu ili na nekim drugim pozicijama. www.estetikheretik.com

se mogu dobiti na tržištu, op. a.). U ovoj ordinaciji imena ‘A tooth tales’ pokušali smo razbiti sve negativne percepcije i stvoriti ugodnu i privla nu atmosferu upravo namijenjenu za najmanje korisnike i njihove roditelje. Ve kod ulaska na prijemni šalter do ekani ste razigranim i svježim ambijen-

LIFESTYLE

Ormar Vintage

Munkii – Singapurski proizvo a namještaja nedavno je izbacio dizajnerski ormar za knjige pod nazivom Vintage – djelo Jarena Goha.

Ormar je izra en od vlaknatice, u crvenoj boji, ali s bijelim površinskim slojem.

Koncept ormara Vintage prvi je put predstavljen 2007. godine i kao prototip je bio izložen u Nhow Hotelu u Mila-

nu. Nakon dvije godine rada na konceptu i samom prototipu, kona no je ugledao svjetlo dana kao uporabni predmet.

Vintage je vrlo harmoni no uspio spojiti i klasi an i moderan aspekt. Izra en je iz potpuno ekološkog materijala – MDF-a, a vanjski sloj u visokom sjaju i unutarnji sloj u tamnoj mat boji, de initivno bi morali odgovarati ve ini unutarnjih prostora. www.munkii.com.sg

60

Savjeti

24. studenoga 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Cluster glavobolja Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Prijatelj je obolio Ljubav je smisao od shizofrenije života?

Moj prijatelj je obolio od shizofrenije. Zanima me kakva je to bolest?

Shizofrenija je veoma teška duševna bolest.

Glavna karakteristika shizofrenije koju je ve 1911.g. u svojoj teoriji iznio Freud je raskol bolesnikove veze sa svijetom objekta, odnosno bolesnik izgubi kontakt s realnim svijetom. E.Bleuler je 1911.g. da bi istakao najbitnije karakteristike ove duševne bolesti i njezinih poreme aja uveo termin schizophraenia koriste i se gr kim rije ima schisis (rascjep) i phrenos (duša). Simptomi shizofrenije su poreme aji afektiviteta (osje aja), gubitak emocionalne topline, afektivna ambivalencija (istodobna prisutnost suprotnih emocionalnih stavova), razdražljivost, ravnodušnost, manjak sponatnosti i inicijative. Bolesnik iznosi promjenu osje aja prema roditeljima, bra i, obitelji, prijateljima, suprotnom spolu i op enito drugim osobama.

Zbog izmijenjenog afektiviteta bolesnik vlastitu li nost doživljava kao stranu, nestvarnu i osobito promijenjenu i otu enu, dolazi do depersonalizacije. Bolesnici se žale da su potpuno druga iji nego što su bili, da su automati, strojevi, opsjednuti, hipnotizirani, radi otu enja mišljenja, pam enja, željenja i drugih sastavnica psihi kog života. Posljedica izmijenjenog afektiviteta i depersonalizacije dovodi do povla enja bolesnika iz stvarnosti i zatvaranja u svoj vlastiti psihoti ni svijet želja, fantazije, simbolike, magi nosti i strahovanja., što nazivamo autizam.

Stvarnost za njih je sporedna i bezna ajna a njihov autusti ki svijet je bitan i važan, pa u njemu ostaju sve dok im je poreban kao pribježište od

nesnošljive stvarnosti.

Me utim, autizam može biti razli itog stupnja, ali potpuni prekid sa stvarnoš u nikad ne postoji.

Shizofreni bolesnici esto imaju kvalitetne obmane opažanja ili obmane utila koje nazivamo halucinacije. Halucinacije su doživljaji u nekom osjetilnom podražaju: bez postojanja podražaja, zna i bolesnik vidi, uje, osjeti na tijelu, što ne može nitko drugi vidjeti, uti ili osjetiti.

Slušne halucinacije mogu biti šumovi, pucketanje, glasovi, razgovori, prijetnje. Vidne halucinacije, dakle obmane vida, mogu se javiti u obliku iskrica, bljeska, plamena ili doživljavaju kao cijele scene u kazalištu.

Taktilne halucinacije odnose se na osjetilo dodira i daju osje aj udaranja, štipanja, gmizanja insekata po tijelu. Halucinacije mirisa i okusa obi no se javljaju zajedno, naj eš e kod shizofrenih paranoidnih bolesnika, kada bolesnici s osje ajem uvjerljivosti, tvrde da ih bra ni partner ili netko drugi truje, stavlja otrov u hranu, iji miris oni prepoznaju pa hranu odbijaju. Kod shizofrenog bolesnika nalaze se poreme aji mišljenja s idejama odnosa, paranoidnim mislima, idejama veli ine, sumanutosti proganjanja. Shizofreni bolesnik u njih vrsto vjeruje i ništa ga ne može u tome razuvjeriti.

Tako primjerice njega prati i stalno kontrolira organizirana služba, prisluškuju ga, susjedi imaju ure aje u svojim ku ama s kojima upravljaju njegovim mislima. Iz toga svega je vidljivo da je shizofrenija teška duševna bolest me utim danas postoje u inkoviti lijekovi koji mogu pomo i takvim oboljelim osobama i u mnogo emu doprinijeti da imaju zadovoljan i uspješan život.

Hm, ne u odmah odgovoriti na pitanje. Životni smisao nije neka datost i nemogu e je jednozna no re i u emu je objektivni smisao pojedina nog života, ma koliko se razni ideolozi i proroci svih vremena trudili prona i najbolji recept. Jedna od naj eš ih formula kaže da je ljubav smisao života. I tako se doga a da ve ina ljudi u prvoj polovini svog života, iako žene u znatno ve em postotku nego muškarci, vjeruju kako je smisao njihovog života u partnerskoj ljubavi. Sve je dobro dotle dok netko nije pravi fanatik partnerske ljubavi. Naime, onaj tko smisao života nalazi isklju ivo u ljubavi, gubitkom ljubavi gubi i smisao svog postojanja.

Ako je bez ne ega nemogu e živjeti onda to nije samo bolno, nego i opasno. Situacija u kojoj se samo jedna vrednota izjedna uje sa životnim smislom je patološka jer život tako postaje uvjetovana kategorija. Za fanatike ljubavi ostvarenje ljubavi je najve a sre a, a gubitak ljubavi najve a patnja. U ljubavnom se govoru esto uju izjave: «Volim te više od svega.»» Ti si mi sve na svijetu.» « Ti si moj život.» « Volim te više od života»... Ima ljudi kojima su to samo fraze, ali neki ljubavnici misle sasvim ozbiljno. Razmislite spadate li u tu kategoriju. Ako vam je ljubav važnija od svega postoji rizik da kad budete ostavljeni padnete u depresiju, postanete autodestruktivni i suicidalni. Da vam

se to ne bi dogodilo možda ete se sasvim odre i ljubavi i posvetiti nekoj drugoj životnoj vrijednosti iz straha od ljubavnog poraza. U ime ljubavi koja je važnija od svega ljubavni psihopat može prekršiti moralne norme, pa ak i po initi zlo in. Netko drugi može nepromišljeno ulaziti u ljubavne odnose kako nikada ne bi bio bez ljubavi, jer bez nje mu život nema smisla. Po tom obrascu mogu e je ostajati u neodgovaraju em ljubavnom odnosu, jer se može initi da je i loša veza bolja od usamljenosti.

To su sve ovisni ke forme ljubavi, koja se mora po svaku cijenu imati jer je vrhovna vrijednost.

Da ne bi ovisila o milosti partnera osoba se može odlu iti na jednostranu ljubav, koja tako postaje njena privatna stvar, ali i trajno odustajanje od realizacije stvarne ljubavne veze... Joooj, vidite da nije dobro vjerovati da se bez ljubavi ne može živjeti?!

Teško je re i na kojem mjestu u vrijednosnom sustavu treba biti erotska ljubav, ljudi imaju pravo i precjenjivati i podcjenjivati ljubav, ali trebaju biti svjesni da e snositi posljedice svoje vrijednosne odluke. Ne postoji samo jedan smisao života, i svi oni koji žive i rade s djecom i mladima trebali bi jasno poslati tu poruku. Sve ono što je vrijedno u životu ini njegov smisao. Mi sami osmišljavamo svoj život i punimo ga sadržajima i vrijednostima. Ništa nije najvažnije za život, osim života samog.

Glavobolja je doista problem koji ovjeka može potpuno onemogu iti u normalnom funkcioniranju. Nikad se ne javlja bez razloga, ali esto pro u godine dok se ne postavi to na dijagnoza od strane o icijelne medicine.

Pacijentima se prepisuju najrazli itiji lijekovi od antibiotika do najrazli itijih analgetika. Preporu uju se inhalacije, sumnja se na sinuse, ali to na dijagnoza ostaje zagonetka. Ako se ne zna to na dijagnoza ne može se uspostaviti niti to na terapija.

Jedno je sigurno to no. Neurolozi se slažu da je to najsigurnija postoje a bol poznata ovjeku.

Pacijenti uzimaju teške lijekove, kortikosteroide , kojekakve pripravke na bazi barbiturata, i sl.da bi prekinuli cluster fazu ili ju skratili a nuspojava su katastrofalne. Svaka oscilacija u promjeni krvnog tlaka može biti okida koji e aktivirati glavobolju. Pomo prirodne medicine sastoji se u tome da se promjene prehrambene navike, izbjegava sve prisutniji fast foot a posebno alkohol koji je doslovce nedopušten, jer samo jedan gutljaj može aktivirati još žeš u glavobolju i to ve za pet minuta.

Najgore i naj eš e je to da napadi glavobolje po inju no u.

Tada je, uz sve napore, nemogu e mirno ležati, mirovanje je dakle bezuspješno, tjera pacijenta na ustajanje, pretraživanje ku ne ljekarne, oboljeli popije sve za što misli da e mu pomo i, pada mu na pamet da si na bilo koji na in skrati muke, do e mu da lupa glavom o zid i td. Ovakve bolove ne treba brkati s migrenama. To je naj eš e teško dijagnosticirano oboljenje iji uzroci leže u nekim drugim sferama, traumama i obrascima.

Uzrok je stres, što zna i da je broj oboljenja u nekoj dozi pove anja. Od nesnosne boli od cluster glavobolje pacijenti esto povra aju, bespomo ni su i ne mogu normalno funkcionirati.

Ograni eni su na svim društve-

nim poljima. Prvo i osnovno ne mogu funkcionirati na poslu a zataje i kao roditelji, supružnici, prijatelji …..

Užasava ih zvonjava telefona, svjetlost, buka ili obi ni pokreti. Njima je svaki napor i komunikacija teret a bole ih i kosti glave – stezanje i leksija glave.

Iscjeljenje potražite kod dobro educiranog bio terapeuta koji vam neinvazivnom metodom i bez gutanja lijekova može pomo i. To je oboljenje koje samo dobri znalci mogu otkloniti.

Nije jednostavno, kao što mnogi misle, metoda je zahtjevna, traži od bio terapeuta maksimalan napor, nije to “think pink” tretman, ali daje izuzetno dobre rezultate i to ve nakon ve nakon etiri terapije. Obzirom da cluster glavobolje ili zvane još bing horten oboljenje, mogu trajati godinama, a kroz sve to vrijeme pacijent proguta tisu e tableta i uzima na stotine raznih pripravaka a ustanovi se da je sve to bez uspjeha, da je sve prisutnija malaksalost i izmu enost organizma vrijeme je da me kontaktirate kao najbolju bio terapeutkinju u ovom dijelu Europe i u inite kraj svojim mukama. Zašto biste patili, živjeli u paklu boli kad se možete preporoditi i uživati u zdravom životu, bez muke i svih ograni enja koje vam je glavobolja uzrokovala.

Ne odga ajte svoj posjet ve dogovorite sa mnom u inkovit tretman koji e rezultirati vašim iscjeljenjem. Nazovite me (bez SMS-a) na broj telefona 098/1347 -31 i kona no postanite zdravi što vam od sveg srca želim.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI¦, pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

24. studenoga 2009.

Razbibriga 61

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Z graševinom protiv svinjske gripe V

e hajdig cajta se vsi mi vu Lepoj našoj spominamo o koprivni koj Podravki zbog radi penez šteri so pobegli z Podravkine kase vu Split, Varaždin ili pak na Djevi anske otoke.

Nej znati što je kaj žnjim kaniv, ali vu kasi so nej falili, tak so bar ovi z Uprave i Nadzornoga odbora pripovedali, tak dugo dok so se nej posvadili oni šteri so jiv sranili na sigurno. A kak i navek, dok po nejo svaje okoli tega što bode kuliko hasnuvav od plena, unda so oni, šterima je premalo ili pak nikaj nej bilo splanerano, vse dali novinaraj vu roke. A novinarima nej tre tripot re i i pomalem se bode vse zazvedilo: što je, kuliko je i kam pospraviv.

Isto tak se bode zazvedilo što je vre o držav, što je nutri metav, a što je stražo držav. Kuliko vidimo Podravkina juha je jako vro a i jako masna, jerbo se nezna kuliko je pravzaprav stara kokoš od štere se kuhala. Par let je Vegeta uspela balanserati maš obe i to kaj so je vsi solili, ali je neš i pozabiv dolijati vodo pak se pokuhala, tak gda so na suhom i osmojeni ostali oni šteri so se kuhali vu lonco. Nej znati kam so se skrili oni šteri so lonca nakladali, ogja zakurili,

a isto tak se skrivlejo i oni šteri so, na leta, na ogej metali. To se je prvi pot pripetilo kaj ne vredi ona stara poslovica: stara kokoš ina juha. A brz as se je nej, itak, dostik dugo kuhala. Ili pak je neš i, a tej neš i se mora razmeti vu poljoprivredo, vu juho hitiv žarke feferone.

K

uliko vidim niti mene ve niš i ne posluhne. Vu zadjaj novinaj sam vas prosiv kaj nebodete pozabili na obletnico Vukovara i Mikloša Zrinskoga, ali zabadav: Vsako leto vse se meje ljudi shaja vu Kuršanco na obletnico od kak je divja svija sfondala Mikloša Zrinskoga. I to je još nej vse, jerbo ga vej stranjskih ljudi nek naših. Napriliko, ovo leto so bila deca, izvi a i iz Zagreba, a od naše dece nigdi nikoga. Pak kaj naši navu iteli neznajo za Zrinskoga kaj bi deco poslali vu Kuršanec. A kaj se bodemo udili deci gda smo mi stareši pozabili na Vukovar. Negda se je na tej vužgalo vu Vukovarskoj vulici v akovco na jezere sve i, a ovo leto jiv je bilo istam malo, o em re i, malo vej kak nikaj.

Nej znati kak bode dugo zdržala Lejpa naša gda ne poštuvle-

mo one šteri so svoje živote dali za njo?

J

oš navek se vsi spominamo o svinskoj gripi štera se poteple po celomo sveto i jednako napastuvle i stareše i mlajše, moške i ženske. Znastveniki i doktori so zazvedili gda je prvi simptom za svinsko gripo to ak nekomo po ne š ava dišeti. Isto tak, moj sosed Štef i jegovi pajdaši z šanka, so zazvedili gda je nejbolši preventivni lek protiv vsih vrsta gripe, a tu se ra una i svinska, graševina i to nejbole ista.

Kuliko poznam Štefa tej lek je nejmeje jezeropot sprobani.

V

si oni šteri pratijo labodoritanje znajo gda so naši sosedi Janezi pobedili Ruse i tak se plaserali na svecko prvenstvo.

Posle te velike pobede precednik Dežele Pahor je poslav emajla svojeme ruskomo pajdašo Putinu: Pobedili smo. STOP Svecko prvenstvo STOP! A Putin mo je otpovedav: estitam.

STOP Bili ste bolši. STOP Nafta.

STOP Struja. STOP Plin. STOP Zima. NON STOP! I kaj smo se nav ili? Ne pehaj ranjenoga lava ak o eš dugo živeti i kaj ti bode dobro na ovomo sveto!

G

da smo ve pre labodoritanjo unda vam o em re i kak so se naši sosedi z istoka, isto tak, kvali icerali na svecko prvenstvo, a mi i Bosanci bodemo ostali doma. Stevo, šteri je biv z menom vu vojski je nej mogev zmagaditi, a kaj me nej pehnuv i pitav me prek sms-a kakša je razlika izme o fudbalera i labodoritaša? I kak sam nej znav povedav mi je: fudbaleri idejo na svecko prvenstvo, a labodoritaši ga gledijo na televiziji. A to pak smo si sami krivi!

N

aši sosedi Zagorci so minuli tjeden meli svojega sema o novozmišlenim i obnovljenim izvorima energije, a vsi znamo gda ve par let takšega sema mi Me imorci imamo vu Nedeliš o na Mesapo.

Najgerek sam, jeli je direktor Mesapa, gospon Novak, prodav licenco za takši sejam Zagorcaj ili pak so jo oni preselili k sej, a gda so nej nikoga nikaj pitali? Verjem gda znate gda smo mi vu minuli vikend meli takšega sejma vu Nedeliš o i gda je bila jako velika stiska.

Kak zgledi ljudi, ipak, znajo što je stareši brat!

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Nemojte se boja ignorira sve i bi svoji. Normalno je da se odlu ite radi što želite i da vas u tom slu aju nije briga za neke svakodnevne poslove. No, kako biste sprije ili neke probleme ne bi bilo loše, barem one najvažnije poslove, odra iva u jutarnjim sa ma. Nemojte se zamara s m što možda netko od vaših bližnji ne e bi uz vas i od njega ne ete ima potporu. Nekima e treba malo više vremena da shvate o emu se radi, nekima manje.

Danas e vam se sve što se doga a initi jako bitnim i živcirat e vas ljudi oko vas koji e tome pristupa neoptere eno, kao da to nije ništa posebno važno. Umjesto da se živcirate oko drugih ljudi, vi se potrudite i napravite ono što želite i što mislite da treba kako biste bili sigurni da ste dali sve od sebe. Nemojte zaboravi na bližnje. Razgovarajte i družite se s njima. Bez obzira na pretrpanost rasporeda, za njih morate uvijek prona i malo vremena.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Ako imate neke planove, tijekom ovog tjedna biste ih trebali realizira . Sve još jednom detaljno provjerite kako ne biste nešto propus li i krenite u akciju. Ako želite bližnje uklju i u vaš život onda ih odmah od po etka informirajte o svemu što namjeravate napravi i o vašim ciljeva. Možda vam i oni mogu pomo i sa svojim savje ma. Tijekom vikenda, nemojte forsira zabavu. Vi se opus te, budite s osobama koje volite i ona e do i sama po sebi.

Nemojte samo žuri iz jedne situacije u drugu, prilago ava se novim stvarima i pravi nove planove. Pokušajte ustraja u onome što želite i napravi sve da to uspije. Možda su se neke stvari promijenile, no, to ne zna i da više nemate šanse. Samo morate biti uporni. Pružite podršku partneru.

Trenutno nije siguran u ono što želi pa ne bi bilo loše da mu pokažete kako vam je stalo i da ete biti uz njega.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Ako netko od vaših prijatelja ima problema, ili se možda ne slažete s onim što trenutno radi, nije najbolja opcija stajati sa strane i ekati da ih to pro e. Bitno je da im pružite potporu.

Akoseneslažetesnjimaunekimpostupcima ili ciljevima, to im otvoreno recite, no, neka znaju da mogu ra unati na vas i da ste im pravi prijatelj jer i sami znate koliko je to bitno. Ukoliko imate priliku bilo bi dobro da malo otputujete s voljenom osobom. Dobro e vam do i odmor od svega kao i opušten razgovor.

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Tijekom ovog tjedna posebno e vas fascinirati osobe koje e sve napravi za nešto što žele, možda ak zaobi i i neka pravila. Nemojte krenu za njima jer stvari nisu ni najmanje jednostavne kako vam se sada to ini. Pravila su tu i njih trebate poš va . Nemojte zbog svojih novih poslovnih planova zanemari obitelj i prijatelje. Poslušajte što vam oni žele re i, možda ujete i neki koristan savjet.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Ako vidite da vaši bližnji imaju probleme i da ne žele razgovarati o izvoru njihovih problema nego se sva a nemojte ih ignorira . Njima sada treba podrška stoga bi bilo dobro da im je i pružite. Slušajte pažljivo što vam govore, no, ništa nemojte komen ra kako biste izbjegli sukobe. Najbolje je da ostanete neutralni bez biranja bilo kakvih strana. Kad se situacija malo smiri, onda možete ponudi svoje rješenje.

Neke stvari su se promijenile oko vas i toga ste svjesni.

Umjesto da žalite za nekim stvarima koje su prošle, možda nikad ni nisu bile u potpunos mogu e, radije se usredoto ite na situaciju koja je pred vama.

Nemojte sve prihva a tako kako dolazi. Na puno h stvari možete utjeca ako se potrudite, i naravno, okrenu i u svoju korist. Sve je na vama. Nemojte uporno odbija pomo i savjete vaših bližnjih. Oni jednostavno žele bi uz vas i pruži vam potporu.

LAV (23.7.-23.8.)

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Stvari oko vas se dosta brzo mijenjaju, a vi tr ite kroz sve što se doga a. Sada je vrijeme da malo usporite. Dosta stvari jako bitnih se promijenilo, a da vi to niste primije li, ali temelj su nekim vašim stavovima i razmišljanjima. Morate se malo ažurira . Vrijeme je da malo usporite i s donošenjem odluka. Imate dovoljno vremena da razmislite o njima i donesete onu pravu. Nemojte opet žuri kako biste uštedjeli na vremenu, a stvorite sebi samo dodatne komplikacije.

Po etkom ovog tjedna biste mogli vrlo lako pogrešno shvatiti neku situaciju. Bilo bi dobro da ne reagirate dok ne budete imali sve informacije kako ne biste ve sutra požalili. Niste sami u svemu što radite koliko god vam se to nekad znalo u ini . Pogledajte malo bolje oko sebe i shva t ete kako je jako puno ljudi trenutno oko vas i pružaju vam podršku u onome što radite. Pokažite im da vam je stalo.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Jako puno razmišljate o svojim odlukama, i donosite ih samo kad ste potpuno sigurni što treba napravi . No, ponekad to nije dovoljno, jer neke informacije saznate tek kasnije i onda shva t da ste pogriješili. Nemojte bi lju na sebe i svoje odluke, jer u ovom slu aju vi niste ni najmanje krivi. Umjesto da žalite za ne im što je moglo bi , radije se potrudite i iz situacije u kojoj ste se sada našli izvucite ono najbolje.

RIBE (20.2.-20.3.)

Nemojte radi ono to vam prvo padne na pamet i nikako nemojte donosi neke odluke na temelju prvog dojma jer biste tijekom ovog tjedna mogli napravi dosta pogrešaka. Prije bilo kakvih odluka dobro razmislite o njima i pokušajte sazna sve informacije koje su vam potrebne. Malo istraživanja e vam dobro do i. Ako sami niste sigurni što napravi , nemojte se boja pita bližnje. Oni e vam pomo i, a tako ete samo dodatno produbiti vaš odnos.

VIC tjedna

Amnezija - Oprostite, možete li mi re i gdje je grob broj 21? - pita starica grobara.

- Zašto izlaziš van kad se ne znaš vratiti? - odgovori joj grobar.

62

Vremenska prognoza

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 16. do 23. studenog

I dalje nas o ekuje toplo VREMENSKA SLIKA: Ve desetak dana anticiklona nam donosi više sunca i topline koja nije primjerena mjesecu studenom.

Nakon što je prvih desetak dana mjeseca vrijeme bilo hladnije od prosjeka, sredina toplija, ini se da emo i posljednji tjedan ovoga mjeseca ispratiti više u proljetnom nego jesenskom tonu.

Naime, sljede ih dana o ekuje nas ponovno ja anje anticiklone što e nam ve i dio ovog tjedna donijeti suho i stabilno vrijeme.

Ona e pogodovati prohladnim no ima i maglovitim jutrima, a magla se mjestimice može i dulje zadržati. Malo kiše može pasti tek krajem tjedna, ini se s petka na subotu.

VREMENSKA PROGNOZA: Ju erašnja oslabljena fronta e se brzo pomaknuti dalje od nas pa e ve danas ponovno oja ati polje povišenog tlaka zraka, anticiklona. To e nam ponovno donijeti stabilizaciju vremenskih prilika i povoljniju biometeorološku situaciju. U takvim okolnostima vrijeme e od utorka pa sljede ih nekoliko dana biti suho i stabilno. Ponovno bi moglo do i do pojave jutarnje magle ili niske naoblake koja se može zadržati u prijepodnevnim satima, ponegdje i ve i dio dana. U mjestima sa sun anim razdobljima (prvenstveno brežuljkasta podru ja gornjeg Me imurja) bit e ugodnije i toplije nego u nizinama. ini se da e sredinom tjedna,

oko etvrtka, po eti puhati slab do umjeren vjetar s juga i jugozapada što e povisiti temperaturu, ali i smanjiti mogu nost za dugotrajnu maglu. Op enito gledano, period od utorka do petka bit e povoljan uz sun ana razdoblja i iznadprosje nu toplinu. Temperatura zraka i dalje e biti iznad prosjeka za kraj studenog – jutarnje vrijednosti bit e izme u 2 i 6°C, ovisno o koli ini oblaka i vjetra tijekom no i, a najviša dnevna temperatura i dalje e dosta ovisiti o duljini sun anih razdoblja i kretat e se izme u 12 i 16 Celzijevaca. Najtopliji dan bi mogao biti etvrtak kad bi južina mogla „potjerati“ temperaturu i do 17 stupnjeva.

Lagana južina i pad tlaka zraka bit e predznak postupne promjene vremena koja bi nas mogla zahvatiti tijekom petka,

24. studenoga 2009.

odnosno u no i na subotu. Do nas bi mogla sti i vlažnija zra na masa s kojom bi došlo do porasta naoblake, a nije isklju ena ni mogu nost za kišu, osobito u petak kasno popodne i nave er te u no i na subotu. Kiša ne e biti obilna ni dugotrajna. I dalje e biti relativno toplo, jutarnje temperature bit e više, a one popodnevne vjerojatno e se malo sniziti. No, ini se da bi ve i dio subote vrijeme ipak bilo suho uz sun ana razdoblja, a sli na vremenska situacija mogla bi se nastaviti i u nedjelju i ponedjeljak, posljednji dan studenog. Dakle, ovog tjedna ne e nas do ekati nikakva zimska iznena enja, na njih emo ipak još pri ekati.

Ovakvo vrijeme vjerojatno e odgovarati i planinarima, ali ne

i ljubiteljima zimskih radosti i sportova jer snijega ne e biti ni u planinama. (prognozu izradila udruga Crometeo 23.11.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 24. studenog 1739. god. na podru ju Iloka pao snijeg koji nije kopnio do 25. ožujka 26. studenog 1970. god. u Barotu (Guadalupe) u jednoj minuti palo 38 mm oborine 27. studenog 1948. god. po ela magla u Londonu koja je trajala neprestance 114 sati, do 1. prosinca 28. – 30. studenog 1993. god. obilan snijeg, u Zagrebu 50 cm, Križevcima 75 cm, a u Bjelovaru ak 79 cm 29. studenog 1969. god. veliki lan ani sudar u New Jerseyu (SAD) zbog guste magle

Maglovita subota Za nama je iznadprosje no topao tjedan. Nakon što je prva polovica mjeseca studenog bila ak i hladnija od prosjeka, od sredine mjeseca u naše krajeve pritje e topao zrak s jugozapada. No, zbog vladavine anticiklone iznad našeg dijela Europe to su bile povoljne okolnosti za nastanak jutarnje magle koja se ponegdje zadržavala cijelo prijepodne, a u subotu i cijeli dan!

Jedino su nas jutarnje temperature zraka podsje ale da smo u mjesecu studenom tako da su u vedrim no ima ipak išle malo ispod nule, a najhladnije je bilo u petak ujutro u akovcu kad se temperatura spustila na -2 Celzijevca. Najzanimljivija pojava prošlog tjedna dogodila se u subotu. Tada su Me imurje i Podravina bili zaogrnuti u cjelodnevnu gustu maglu i nisku naoblaku dok je ve i dio

unutrašnjosti imao sun ano i vrlo toplo vrijeme. Najbolji pokazatelj velikih razlika u vremenu je temperatura koja je u subotu popodne u Me imurju bila 5°C, u sun anom Zagrebu 15°C, a najtopliji dijelovi Hrvatske bili su Gorski kotar i Lika – u Gospi u je izmjerena temperatura od 20, a u Ogulina ak 22 Celzijeva stupnja. Pravo prolje e! Zanimljivo je bilo i to da je i Jadran bio u gustoj magli i niskoj naoblaci pa je duž obale bilo hladnije nego u planinskim krajevima. Razlog ovakvom vremenu bila je izražena temperaturna inverzija, odnosno pojava da je u nižim dijelovima atmosfere hladnije nego u višim predjelima. To zimi nije rijetkost, ali ovako izražena podjela bila je zaista zanimljiva pa su planinari uživali u krasnome vremenu.

Olimpijska sezona u Kanadi po ela rekordno I dok naši krajevi muku mu e sa jugozapadnom strujom i vremenom koje ni blizu ne odgovara nazivu mjeseca, a snijega nema na vidiku do daljnjega, planine u okolici olimpijskog Vancouvera bilježe rekordan po etak sezone.

Tako skijalište Whistler, jedno od najve ih u Sjevernoj Americi, koje e biti doma in alpskim skijaškim disciplinama u nadolaze oj zimskoj olimpijadi, bilježi ak 233cm snijega. Još nevjerojatniji je podatak da je u ovoj kratkoj sezoni palo ve 418cm snijega, sve u ovom mjesecu, što je rekordna koli ina snijega za studeni otkad se vrše meteorološka opažanja na tom skijalištu! To je rezultiralo i desetak dana ranijim po etkom skijaške sezone. Ina e, obalne planine British Columbije u Kana-

di i države Washington susjedne Amerike spadaju u najsnježnije podru je na planetu. Duboke ciklone sa Tihog oceana donose nevjerojatne koli ine vlage i oborina tokom zimskog perioda. Tako nedaleki Mount Baker u gorju Kaskade u Washingtonu drži apsolutni rekord za koli inu napadalog snijega u sezoni sa nezamislivih 29 metara snijega u sezoni 1998/99. (Crometeo tim, foto: Aleksandar Gospi )

Doga aji GRAD AKOVEC nakon Zagreba i Rijeke prvi osnovao prometno redarstvo

U prvom tjednu upozorenja, a potom kazne za prekršitelje

LENDAVA

Pomurskim Hrvatima novi dom Anton Balažic, župan Op ine Lendava, u subotu je u lendavskom hotelu “Lipa” aninu Kutnjaku, predsjedniku Hrvatskoga kulturnog društva Pomurje Lendava, predao klju eve novoga hrvatskog doma, koji društvu na korištenje daje Op ina Lendava.

Ovom povijesnom i lijepom inu uprili enom na 4. Hrvatskom balu uz brojne goste nazo ili su i Matija Posavec, zamjenik me imurskog župana, gradona elnici Preloga i Murskog Središ a Dragutin Glavina i Josip Dobrani , te predstavnica Grada akovca Dragica Kemeter te pro elnica

Ureda za Europske integracije Me imurske županije Vesna Haluga, kao i na elnik op ine i predsjednik Op inskog vije a An elko Kova i , zatim Ivan Mezga i drugi. Prostorije HKD-a

Pomurje nalaze se u Glavnoj ulici 28, u samom gradskom središtu.

Ovogodišnji Hrvatski bal održan je na slavonsku tematiku, uz slavonsku izvornu kuhinju i glazbu.

(S. Mesari , MŽ)

Nakon Zagreba i Rijeke, i akovec je dobio prometno redarstvo i svoga prvog prometnog redara. Te e poslove obavljati Rino Megla koji u Gradu akovcu ve 14 godina radi u komunalnom redarstvu. On kaže kako je spreman uhvatiti se u koštac s problemima koji e ga sna i u novoj ulozi.

Kako doznajemo, za sad e u akovcu, zbog trenutnih inancijskih prilika, djelovati tek jedan prometni redar.

- Prometno redarstvo po inje djelovati od ponedjeljka 23. studenoga. Gra ane želimo u prvom tjednu djelovanja prometnog redarstva upoznati s ovlastima i na inom djelovanja prometnog redara, pa smo odlu ili ne kažnjavati prekršitelje zakona, no ve od 30. studenoga ne emo biti skloni gledanju kroz prste, poru io je Zoran Vidovi , zamjenik akove kog gradona elnika, na predstavljanju prometnog redarstva u PU me imurskoj.

Prometno redarstvo osnovano je uz prethodnu suglasnost MUP-a i PU me imurske, a pro-

metni redar obavljat e nadzor nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, mo i e upravljati prometom, davati nalog za premještanje nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, mo i e i izricati nov ane kazne u skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, a ima i ovlasti pokretanja prekršajnih postupaka.

Sav prihod od napla enih kazni bit e prihod Grada. Koliko novca u Gradu akovcu o ekuju prikupiti na taj na in, nismo uspjeli doznati, no zasigurno doprinos prometnog redara gradskom prora unu ne e biti bezna ajan.

- Ovaj smo projekt ve davno pripremili i na njemu radili, no nismo ga proveli u djelo jer nisu bili ispunjeni svi zakonski uvjeti.

Zato što smo bili pripremljeni, danas smo tre i grad u Hrvatskoj koji uvodi prometno redarstvo.

O ekujemo da emo doprinijeti boljoj situaciji po pitanju prometa u mirovanju u Gradu. Sve poslove radit emo u suradnji s PU me imurskom, od koje smo dobili sve potrebne suglasnosti za rad ove

Rino Megla, prvi i zasad jedini prometni redar u gradu akovcu službe i, dakako, u skladu sa zakonom, rekao je Ivica Pongrac, pro elnik za komunalno redarstvo Grada akovca.

U PU me imurskoj podržavaju projekt Grada akovca. Prema rije ima Kristijana Srpaka, na elnika Odjela policije PU me imurske, prenošenjem odre enih poslova nadzora upravljanja cestovnim prometom u nadležnost prometnog redarstva Grada akovca do i e do rastere enja policijskih službenika, a u policiji o ekuju da e se na taj na in uvesti više prometnog reda.

(D.Mihoci)

$

&' &&&

Dobro je znati 63

PRVOLIGAŠ ME IMURJE BEZ SRE E U ŠIBENIKU

USPJEŠAN DEBI NOVOG TRENERA MKA*IPC

SJAJNA PARTIJA ODBOJKAŠKOG PRVOLIGAŠA

U infarktnoj suda koj nadoknadi ostali bez bodova

Davor Varga startao pobjedom protiv Buzeta

Centrometal pregazio odli nu Rijeku na gostovanju

SENZACIONALAN NASTUP Sla ane Herman na Danima kulinarstva u Opatiji

Pobijedila me imurskom kulinarskom baštinom risti ko valoriziranje, a posebno poticanje kuhara - kreatora, održano je i natjecanje za 6. kuharskog prvaka države.

Ovu prestižnu titulu osvojila je Sla ana Herman iz restorana “Herman” na grani nom prijelazu Gori an. Herman se natjecala u kategoriji “Kulinarska baština”, predstavivši me imursku kulinarsku baštinu.

Svojim uradcima oduševila je povjerenstvo te bila najbolja me u najboljima.

- Osvojila sam prvo mjesto, no dobila sam srebrno a ne zlatno odli je. Naime, nedostajale su mi desetinke do osvajanja potrebnih 70 bodova, koji donose zlato. Želim re i da zlatno odli je nije dodijeljeno, ali ovo srebro

Od 15. do 21. studenoga u hotelu “Ambasador” u Opatiji održani su Dani hrvatskog kulinarstva 2009. koje je organizirao Hrvatski kuharski savez.

U sklopu ove najzna ajnije manifestacije hrvatske kulinarske struke, iji je cilj popularizacija kulinarstva i kulinarske baštine, njeno tu-

Me imurska gibanica SASTOJCI: - 10 gotovih tijesta za gibanicu - maslac, vrhnje, še er u prahu - 35 dag mljevenog maka - 70 dag svježega kravljeg sira - 35 dag mljevenih oraha - 100 dag jabuka - 150 dag kristalnog še era - jaje, mlijeko, korica limuna

Za zdravlje i ljepotu dovoljan je osmjeh Smijte se, uvijek nosite osmjeh na licima.

Rekao mi je to Stephan, francuski kuhar britkog jezika, koji ovih dana u jednom showu RTL-a našim ugos teljima dijeli jezikovu juhu. Toga Parižanina koji je doselio u Zagreb valja posluša , jer, kako kaže on sam, osmjeh je taj koji ženu ini lijepom, ma koliko realno malo lijepa bila. Nema boljega modnog dodatka od osmjeha, to o igledno znaju i naše drage Me imurke koje smo fotogra rali na akove koj špici.

Ma nije važno jesu li to osmjesi namješteni za našeg fotografa ili ne. Bitno je da žena zna u sebi prona i mjesto iz kojega e izvu i osmjeh i namjes ga na licu. Neke to znaju, a nekima o ito nikako ne uspijeva, pa onako mrgodne ne izgledaju nimalo lijepo. Bez obzira na svu ljepotu odjevnih kombinacija koje nose. Zato nastojte bi veseli. Budete li takvi, tvrdi jedna naša poznata me imurska lije nica, bit ete i zdravi. Jer radost i ljubav, dobro raspoloženje i smijeh temelj su zdravlja. (D.Mihoci;Z.Vrzan)

vrijedi zlata, jer biti najbolja u državi uspjeh je kojem sam se samo potajno nadala, zadovoljna nam je nakon proglašenja rezultata putem telefona rekla Sla ana, koju još eka natjecanje, odnosno posljednje kolo Hrvatskoga kuharskog kupa, u kojem trenutno drži 3. mjesto.

- Od me imurskih jela, Povjerenstvo za ocjenjivanje s nogu je bacila me imurska gibanica koju je Sla ana spremila vrhunski i po kvaliteti i po

izgledu. Ovaj uspjeh potvrda je i dokaz kako me imurska kulinarska baština i kuhari imaju svoje mjesto u samom hrvatskom vrhu i da ne stoji da nas drugi ne priznaju. Kada je dobar majstor - kuhar i dobar uradak, onda ne izostaju ni priznanja. Herman to najbolje zna i kao najbolja kuharica u Opatiji juriša i na 3. mjesto u kuharskom kupu, ije se posljednje kolo održava u Zagrebu 7. i 8. prosinca. (Stjepan Mesari )

PRIPREMA: Prvo se pripreme 4 nadjeva: - 1. nadjev: mljeveni mak staviti u še er, dodati malo naribane limunove korice, popariti vru im mlijekom i dobro promiješati - 2. nadjev: u svježi kravlji sir staviti še er i jedno jaje te dobro izmiješati - 3. nadjev: mljevene orahe pomiješati sa še erom i popariti mlijekom - 4. nadjev: jabuke oprati, oguliti i naribati, te pomiješati sa še erom i cimetom.

Otopiti maslac i njime premazati tepsiju ili lim za pe enje.

Uzeti dva tijesta za gibanice, polovicu staviti u tepsiju ili lim, polovica neka visi van, i premazati otopljenim maslacom. Zatim preklopiti drugu polovicu koja

visi van i nju premazati maslacom.

Staviti prvi nadjev i poravnati i ponoviti postupak s tijestom sve do 4. nadjeva (ovdje jabuke iscijediti).

Završiti s posljednjim slojem tijesta, te staviti u pe nicu. Pe i na prethodno zagrijanoj pe nici na temperaturi od 180 stupnjeva (struja) ili na 4. stupnju plinskog štednjaka. Pe e se oko 40 minuta i kad je gibanica pe ena “na pola” izvadi se iz pe nice i premaže vrhnjem. Posipati je še erom u prahu i jesti toplu ili kasnije hladnu.

Me imurska gibanica je sljubljenost maka, sira, oraha, jabuka i še era u jedno izuzetno bogato, kalori no i ino jelo - kola . (sm)

U enici Srednje škole s mentoricom snimljeni s dobivenim priznanjima za izvrsno drugo mjesto

USPJEH u enika Srednje škole Prelog na Kamelija kupu

Sjajni drugi U enici Srednje škole Prelog ponovno su pokazali izvrsnost. Na “Kamelija kupu”, natjecanju u enika strukovnih škola kuhara i slasti ara, koje je održano u Opatiji na Danima hrvatskog kulinarstva od 15. do 21. studenoga, postigli su odli an rezultat osvojivši drugo mjesto.

- U enici su pripremali hladna i topla jela te deserte od namirnica s kojima su se upoznati tek pola sata prije po etka natjecanja. Ovim sustavom natjecanja pred njih je postavljen velik izazov, da u pola sata zajedno s mentorima osmisle jelo, a onda da ga bez ulaska mentora u kuhinju i pripreme. Naši su u enici pripremali

hladno predjelo, glavno jelo i desert, te u konkurenciji šesnaest ekipa osvojili izvrsno drugo mjesto. Jako sam ponosan na njih. Zahvaljuju i postignutom uspjehu naša je škola svrstana uz bok najboljih ugostiteljskih škola u Hrvatskoj, što uostalom potvr uju i naši drugi brojni uspjesi na gastro natjecanjima i manifestacijama kulinarstva, pun je hvale ravnatelj Tomislav Gregur.

Srednju školu Prelog predstavljali su u enici završnih razreda kuhari Ana Kralji , Mateja Jurak, Mihael Rodinger. Za natjecanje ih je pripremila i vodila mentorica Ana Siladi.

(D.Mihoci)