Međimurske novine 744

Šesnaestomjesečnom Luki hitno str. 20 potrebna operacija

Cesta smrti uzela treći život

str. 8

NOVA TRAGEDIJA: U kanalu HE Dubrava smrtno stradala Vera Janković iz Svete Marije

www.mnovine.hr

OBITELJ BISTROVIĆ iz Čakovca na rubu snaga traži pomoć dobrih ljudi

Godina XIV.

Broj 744.

^akovec, UTORAK, 8. prosinca 2009.

Cijena 7 kuna

INTERVJU TJEDNA: MEĐIMURSKI ŽUPAN IVICA PERHOČ NAKON ŠEST MJESECI MANDATA

Županija više neće služiti za uhljebljenje i siguran str. 2-3 posao, već mjesto gdje se moraju rješavati problemi!

RAZVOJNA AGENCIJA REDEA NA ZUBU KRITIKA

str. 7

"Europski činovnici" koje se isplati plaćati ili "mrtva puhala" za odličnu plaću?

SEDMO IZDANJE MEĐIMURSKOG FESTIVALA ZABAVNE GLAZBE

VESNA PUSIĆ, kandidatkinja za predsjednicu, u Čakovec došla u haljini čakovečke dizajnerice

Države u krizi biraju žene za predsjednice i premijerke

Grand prix Žigi i Bandistima

str. 5

media str. 5

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 71

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURSKI ŽUPAN Ivica Perho nakon šest mjeseci mandata

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Stru nost i sposobnost, a ne podobnost!

Me imurje, kao jedan od najotvorenijih, pa i najdemokrati nijih, krajeva u našoj zemlji, me u prvima u Hrvatskoj je otvorilo pitanje podobnosti, odnosno stru nosti i sposobnosti u javnom sektoru i lokalnoj samoupravi.

Naime, podobnost, bilo politi ka, bilo neke druge prirode, prijateljske ili obiteljske, u Hrvatskoj još uvijek, na žalost, i to ne samo pri zapošljavanju u javnim i državnim službama, te institucijama, ve i u mnogim drugim segmentima - ima prednost.

Zaokret i prednost sposobnima, mladima i obrazovanima u me imurskom javnom sektoru najavio je bivši župan Josip Posavec, posebice u trenutku kad je došlo do ozbiljnog razdvajanja lokalne samouprave i države uprave, što je ubrzo u mnogim segmentima donijelo naizgled transparentna zapošljavanja koja su ipak u politi koj trgovini i raznim “preporukama” – bila kompromitirana.

Stigla je nova županijska vlast koja je proteklih dana pokrenula novu kampanju u kojoj se župan Ivica Perho i njegov zamjenik Matija Posavec, pomalo nekoordinirano, zalažu za sposobnost umjesto politi ke podobnosti.

Me utim, ve na aktualnom natje aju za županijske pro elnike trebaju dokazati da nije u pitanju samo puka retorika, koju vole uti gra ani, ve se o ekuju djela.

Zbog toga što zakonski okviri, posebice kad je u pitanju zapošljavanje u javnoj upravi i sl., štite onoga tko se jednom zaposli, a moralnost još uvijek nije ni kod nas kao ni u ostatku zemlje “poznati pojam“ (to se najbolje vidi po tome što svi oni koji zaposleni “u vrhu županijske piramide“ u mandatu bivšeg župana ne razmišljaju o odlasku), najbolje bi bilo da administrativna “logisti ka podrška“ lokalnoj samoupravi zaista bude zaista pro esionalna. Me utim, nikako ne i “sterilna“, “birokratizirana“, ve s inicijativom i akcijom koja je potrebna kako bi se odgo-

t

8. prosinca 2009.

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

vorilo predstoje im izazovima, posebice u cilju daljnjeg razvoja Me imurja i ostvarivanja interesa njegovih gra ana, kao i iskorištavanju potpora koje o ekuju Hrvatsku, posebice kad u e u EU. Stoga je danas, a još važnije sutra, u javnom sektoru imati osobe koje su stru ne i kompetentne, te da su istovremeno u stanju na najbolji mogu i zadovoljavati potrebe gra ana, ali i racionalno koristiti resurse. Što se ti e politike, nikad joj nije lako prihvatiti takvo na elo, posebice kad se “zna tko je kako ranije stigao na koju visoku poziciju“ ili pak kad se nema povjerenja u naslije enu administraciju.

Legitimno je pravo vladaju ih da u nadzornim odborima ili na izvršnim unkcijama žele imati strana ke ljude, ali to ne smije biti isklju ivi kriterij. Kad su pitanju nadzorni odbori, onda bi to trebao biti spoj stru nosti i politike, ali na izvršnim a posebice menadžerskim unkcijama u javnim tvrtkama najvažniji kriterij trebala bi ipak biti stru nost i pro esionalna kompetentnost, spremnost na strana ku neutralnost, te na ocjenjivanje i odgovornost.

Strana ka podobnost, posebice u ovom trenutku, nikako više ne smije imati prednost pred stru noš u i, ukoliko se taj princip ne e poštovati, može biti ugrožen itav sustav, uz vrlo veliku mogu nost politi ke kompromitacije onih koji e i dalje pokušati nametati takav stav.

Me imurska županija uhljebljenje i siguran gdje se moraju rješav - Znao sam provocirati zaposlene, što bi se desilo da Županija mjesec dana štrajka, mnogi nisu znali re i što bi se desilo. Ne omalovažavam županijske službe, ali svojim smo postupcima doveli do toga da postanemo nevažni. Ako ljudi ne shvate da tu mogu riješiti problem, onda smo mi nevažni, ne samo župan i najbliži suradnici, ve i svi zaposleni Me imurski župan Ivica Perho sebi je stavio u zadatak brigu za malog ovjeka. Godinu koja nam se približava svi ocjenjuju kao tešku. U tom kontekstu razgovarali smo sa županom što može županija u okviru svog prora una, te koriste i kapacitete javnih i komunalnih poduze a, kao i imovinu kojom raspolaže, u initi na pokretanju aktivnosti kojima bi se osigurala socijalna stabilnost u Me imurskoj županiji. Naime, u ovoj situaciji svi e trebati brinuti sami za sebe, bez velikih o ekivanja sa strane.

- Me imurci su u tom smislu preodgovorni, jer rješenja ne tražimo u Zagrebu, ni u Bruxellesu, nego sami iznalazimo rješenja. Iz drugih županija odlaze tražiti rješenja u Zagreb, na Markov trg. Zato

je i naš odnos u životu druga iji, a imamo i povijest iza sebe. Bili smo sredina koja je uvijek morala za nekoga raditi. Bili smo prisvajani, spajani. Da budemo pošteni, i u novijoj povijesti mnogima je u glavi ostala Hrvatska do Drave. Ne da je to nama smetalo, da to zamjeramo, ali zašto ne spominju Muru koja je u ovom dijelu državna granica. Po tom odnosu prema odgovornosti najbliži smo Istrijanima.

• Pa, ipak, oni se brže razvijaju i imaju manju nezaposlenost?

— Imaju druga iju gospodarsku strukturu i puno razvijeniji turizam.

• I kod nas se po eo razvijati turizam, što se pred petnaestak godina smatralo nezamislivim i izazivalo podsmijeh. Zašto Me-

TURIZAM kao spas umjesto tekstila Mursko Središ e i potez uz Muru pa gore prema Štrigovi ima potencijal za razvoj turizma. Ne u re i da donje Me imurje nema tih potencijala, ali je taj zaokret prema turizmu najbrže mogu e napraviti u briježnom dijelu, kao u Svetom Martinu koji je najbrže za-

gazio u to. I koja je lokomotiva na koju se mogu priklju ivati ostali vagoni i prema Štrigovi i prema Murskom Središ u. Tu je i najbrža mogu a preorijentacija ženske radne snage iz tekstila u turizam za sprema ice, konobarice, kuharice i sve ono što turizam traži.

imurci jako teško prihva aju nove stvari, to se vidi i u Skupštini, i gr evito se drže svoga teža kog mentaliteta?

— Me imurci ne vjeruju, jer su u životu previše puta bili izigrani od mnogih. I ja sam u tom dijelu, skepti an prema nekima koji dolaze uvjeravati nas u dobre namjere.

Na žalost, za to imam i argumente.

Puno su puta iza lijepih pri a dolazile nule.

• U prvom nastupnom razgovoru kao župan izrazili ste brigu za male ljude. Idu e godine mali e ljudi biti suo eni s nelikvidnoš u, možda situacijama u kakvoj su radnici Peveca.

Me u poduzetnicima imamo jednu strukturu koja radi za drugu, tre u ruku i u tekstilu i u gra evini i u metalu. Nema u gospodarstvu lidera koji bi za sobom vukao i politiku. Naši poduzetnici o ekuju to liderstvo od politike. E sad, kako otvoriti perspektive?

— To što nemamo velik sustav u Me imurju može biti dobro i loše. Od velikih tu su Perutnina i ateks, izuzmemo li Hrvatski zavod za zapošljavanje. Ostalo je malo i srednje gospodarstvo i naravno da se od takvih ne može o ekivati da se nametnu kao lideri. Zašto je to dobro? Kad imaš lidere kao što su Podravka ili Varteks, u slu aju

loma uzdrma se cjelokupno gospodarstvo. Vidjet emo vrlo brzo to na slu aju Koprivnice s Podravkom. Sli na je stvar s Varteksom.

Mi smo imali taj jedan velik sustav u Kombinatu, koji se slomio i mislim da smo ga dosta dobro amortizirali s podjelom na srednje i manje firme koje zbrojeno iznose 30 do 40 posto kapaciteta nekadašnjeg GK-a. Podravku nije mogu e podijeliti na taj na in, a sli no je i s Varteksom.

Nose i dojmove sa sastanka s preloškim gospodarstvenicima, mogu re i da Prelog ima poziciju koja je dosta dobro iskorištena i na tržištu i u donjem dijelu Me imurja. Tamo treba voditi ra una o prometnoj povezanosti, jer svi putovi vode prema akovcu. Kad se to preorijentira, Prelog e imati još više prostora za razvoj zbog izvozno orijentiranih firmi.

• S druge strane, Mursko Središ e ima hendikep što je stisnut na samoj šengenskoj granici, prometno nije dobro povezan s okolišem, nema zaobilaznicu i gospodarsku zonu?

— Taj grad je dosta orijentiran na djelatnosti koje su u problemima kao što su tekstilna i gra evinska industrija. Sobo an je najja i poduzetnik koji najviše puni prora un. Ako je to slika koja govori o gospodarskoj snazi tog grada,

Mnogi još ne znaju ho e li dobiti boži nicu Anketa “Pod vurom”

Boži nica bi sigurno u ovo vrijeme blagdana, kada su troškovi svima pove ani, mnogima uvelike pomogla. Iako nije pravo iz Zakona o radu, ve pravo koje se isklju ivo regulira ugo-

vorom o radu, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, boži nicu mnogi dobivaju redovito svake godine.

I dok e Me imurci koji e dobiti boži nicu ove go-

dine istu potrošiti na hranu za blagdanski stol i boži ne darove za svoje najmilije, oni koji ne e biti te sre e kažu da e se osjetiti njen izostanak u ku nim budžetima. Me u-

Petra Jevti , Mala Subotica - Prošle godine boži nicu smo dobili, ali za ovu godinu stvarno nisam sigurna ho emo li je dobiti. Sigurno bi mi dobro došla i olakšala ovu trenutnu situaciju.

Ako dobijem boži nicu, ne u je potrošiti na ništa izvanredno, ve na klasi ne stvari, poput boži nih poklona i hrane za blagdanski stol.

Franjo Mesari , Mala Subotica - Izgleda da ove godine ne e biti boži nice. U ovo doba ekonomske krize u svakom bi slu aju boži nica bila dobro došla i na neki bi na in uljepšala boži ne i novogodišnje blagdane. Kada bih je dobio, sigurno bi se potrošila na sitne stvari, poput hrane i pi a povodom blagdana.

Vladimir Belovi , Štefanec - S obzirom na to da sam svake godine redovito dobivao boži nicu, najvjerojatnije u je dobiti i ove godine. Naravno da dobro do e, mada nam ne e puno olakšati trenutnu financijsku situaciju u ovo doba krize. Mislim da emo boži nicu potrošiti na hranu povodom blagdana i sli ne stvari koje su potrebne za svakodnevni život.

tim, mnogi još uvijek ne znaju ho e li uop e dobiti boži nu “povišicu” s obzirom na ekonomsku krizu, koju su neki ak osjetili na vlastitoj koži dobivši nedavno otkaz. No,

bilo kako bilo, da bi dodatan novac u ku nom budžetu uljepšao boži ne i novogodišnje blagdane, potvrdili su naši Me imurci. (hz)

Vuk Vujnovi , akovec - Dobio sam otkaz prošli mjesec, tako da ne e biti ništa od boži nice ove godine. Toliko o ekonomskoj krizi koja se doista osje a. Što se ti e same boži nice, vjerujem da svima dobro do e i da olakša financijsku situaciju, osobito u ovo vrijeme krize. Ja nemam djecu i nisam oženjen, ali roditeljima je boži nica sigurno jako velika pomo .

Marija Kr eli , akovec - Ovo godine najvjerojatnije ništa od boži nice. Suprug radi u državnoj službi i navodno ne e dobiti boži nicu. Da e biti teško, bit e.

Boži nica bi nam uvelike olakšala kada bi je dobili. Osim boži nih poklona za djecu, vjerojatno bi kupili namirnice za blagdane.

Uglavnom, potrošili bi je na sitnice koje bi nam dobro došle.

Dejan Horvat, Nedeliš e - Dobit u boži nicu i ove godine, a tako je bilo i prošlih godina.

Sigurno da nam je boži nica od velike pomo i i osjetilo bi se da je ne dobijem. Osim na hranu povodom blagdana, potrošit emo je na ostale teku e stvari. (hz, oto: Vrzan)

8. prosinca 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

AKOM i 23 obitelji?

a više ne e služiti za n posao, ve mjesto vati problemi! dobar, poznam li nekoga ili imam dobru preporuku, od upisa u vrti , školu, na posao ili odlaska u mirovinu. U svim segmentima bilo je potrebno imati vezu.

Za pro elnike konkurira 77 kandidata

Župan Perho u razgovoru s našom novinarkom onda je to premalo, za razliku od preloškog gospodarstva.

• Tekstil je prva stepenica u razvoju ruralnih zemalja u industrijske i on seli prema siromašnijim državama i odlazit e i od nas. Što u initi?

— Mursko Središ e i potez uz Muru pa gore prema Štrigovi ima potencijal za razvoj turizma. Ne u re i da donje Me imurje nema tih potencijala, ali je taj zaokret prema turizmu najbrže mogu e napraviti u briježnom dijelu, kao u Svetom Martinu koji je najbrže zagazio u to. I koji je lokomotiva na koju se mogu priklju ivati ostali vagoni i prema Štrigovi i prema Murskom Središ u. Tu je i najbrža mogu a preorijentacija ženske radne snage iz tekstila u turizam za sprema ice, konobarice, kuharice i sve ono što turizam traži. Turizam traži puno ženske radne snage.

• Zna i, novi studij menadžmenta, turizma i sporta došao je u pravi as?

— Drago mi je da smo taj zaokret po eli slijediti i kroz obrazovanje.

• Me imurska županija u inila je mnogo na stipendiranju studenata, koji po završetku studija ostaju u drugim centrima, malo i srednje poduzetništvo nema razvojne odjele ili visoko pla ena radna mjesta za njih? Kako otvoriti put za njihov povratak?

— Mala i srednja poduze a još uvijek su dobrim dijelom organizacijski postavljena poput obrta.

• Je tome kriva vlast iz devedesetih koja je favorizirala malo obrtništvo kao najvitalniji dio gospodarstva?

— Tu se vra amo na po etak pri e. Firme se stvaraju u obiteljskom okruženju, pod pretpostavkom da tu postoji najviše povjerenja i najviše mogu nosti

uvanja odre enih podataka. Kod velikog dijela poduzetnika postoji bojazan, ako do e netko sa strane, bez obzira na stru nost, te e se informacije razvodniti ili otu iti.

I sam sam radio u privatnoj irmi kao zaposlenik i to doživljavao, bez obzira što sam i privatno bio u korektnim odnosima s vlasnicima. Dio poduzetnika postigao je svoj maksimum, koji bi mladi i obrazovani mogli podi i na višu razinu. Ako ih se ne pusti blizu, oni traže druga podru ja. Tu vidim opasnost koja bi mogla zako iti razvoj malih irmi. Nisam poduzetnik, ali na ovom poslu nastojat u se tako ponašati.

• Me imurska županija nema velik prora un, ali ura unaju li se kapaciteti javnih i komunalnih poduze a i imovina kojom županija raspolaže, tada su naši potencijali veliki. Župan nije poduzetnik, ali op ine, gradovi i županija mogu

biti veliki izvori posla, kako to kapitalizirati da ne do emo u situaciju da na ulicama budu ljudi bez posla?

— Drago mi je da se vra amo u situaciju da politika ide tamo gdje joj je mjesto. Do sada je bila uklju ena u to kako podijeliti nešto, a ne kako stvarati nešto.

Sada se više nema što dijeliti, ni u Zagrebu, ni u akovcu, ni u Dekanovcu ili Domašincu. Sada treba iskoristiti ovu situaciju da politika preuzme onu obvezu za koju postoji, da otvara nove prostore.

U razgovoru s premijerkom i ministrima esto isti em na tragu toga svoju tezu da od države ne tražimo milostinju, ve da državne institucije obavljaju svoj posao.

Tražim i u županijskim službama da i mi radimo svoj posao. Na taj emo na in omogu iti povratak povjerenja ljudi u institucije. Ljudi su izgubili povjerenje misle i da se sve može s tim jesam li s nekim

• E sad, kad smo kod veza, natje aj za pro elnike je u tijeku, uskoro e biti prijemni ispiti za njih. O ekuje se da oni koji su tu na poslu i ostati. Koliko se kandidata javilo?

— Sedamdeset i sedam kandidata. Znao sam provocirati zaposlene što bi se desilo da Županija mjesec dana štrajka, mnogi nisu znali re i što bi se desilo. Ne omalovažavam županijske službe, ali svojim smo postupcima doveli do toga da postanemo nevažni. Ako ljudi ne shvate da tu mogu riješiti problem, onda smo mi nevažni, ne samo župan i najbliži suradnici, ve i svi zaposleni. Kad mi zaposlenici nisu dali mandate na raspolaganje kao izraz povjerenja, odlu io sam raspisati natje aj, svjestan da se zaposleni mogu pozivati i na svoja prava iz radnog odnosa. Me utim, ne mogu zabijati glavu u pijesak i re i da sam nemo an. Nikoga ne želim omalovažiti ili osporiti mu sposobnosti, ali sam odlu io sve staviti na test. To je standard koji name em, koji e poslije toga morati prihvatiti i sve druge sredine i sva javna poduze a. Dokazat u da nije bitno je li netko sa mnom dobar, je li moj strana ki kolega ili ima dobru preporuku. Bez obzira na sve špekulacije u javnosti, nitko nije odabran prije nego što se obavi procedura za koju sam se odlu io.

Našao sam se u nezavidnoj situaciji, ra unao sam na pomo Zavoda za zapošljavanje pri testiranju, me utim, javile su se dvije djelatnice tog Zavoda pa sam morao odustati od te suradnje da bi stvorio jednake uvjete za sve.

U kontaktu sam s jednom zagre-

Nisam zaposlio nikoga svog i nikoga iz SDP-a • Je li najava vra anja povjerenja u institucije i potpuna transparentnost zapošljavanja u javnim ustanovama i tvrtkama možda i samokri ka na zapošljavanje 23 obitelji u akomu, gdje ste obavljali dužnost direktora?

— To je zapošljavanje koje je bilo u akomu najve im djelom do mog dolaska. Ima i pet šest zaposlenih i u mom mandatu, kao lanova odre ene obitelji, ali nikad nisam postavio kriterij da je to - to, ve sam uvijek provodio natje aje. U periodu kad sam vodio akom najmanje sam imao problema s takvim kadrovima, a istodobno sam podijelio u svom ba kom agencijom, koja e kao neutralna obaviti ovaj posao bez tendencioznih prizvuka prema bilo kome. S obzirom na to da su se javili svi dosadašnji pro elnici i tri zaposlenika iz županije, kandidati sa strana kim opredjeljenjima, smatram da sam to dužan napraviti.

• Kako tuma ite da se javilo 77 kandidata, Županija je apsolutno privla na za zapošljavanje?

— I ovo što sam govorio da e natje aj biti transparentan dalo je hrabrosti nekima koji se nisu ra unali javiti. Vra am se na ono kako pomo i malom ovjeku - ovakvim potezima, rušenjem mitova o pravo na privilegiju pojedinca. Ako to osiguramo u svim segmentima, ne emo imati problema s upisima u vrti e, škole, zapošljavanjem u javna poduze a.

• Sudbina Vojarne, kao potencijal za otvaranje odre enih poslova, privla enje investitora, osim ako situacija nije tako depresivna da ni nema ni zainteresiranih investitora?

— Raspisana su dva natje aja, jedan za poligon, a drugi ovaj za 25.000 kvadrata na prostoru Vojarne. Na jedan se javio me imurski graditeljski grozd, a na drugi se nije javio nitko. Na Skupštini emo imati prijedlog da se ide u ponovljeni natje aj za ovih 25.000 metara etvornih, s time da emo korigirati po etnu cijenu na niže, na 70 eura po etvornom metru, po natje aju je bilo 85 eura. Kod poligona koji je veli ine 70-ak hektara i dalje smo u kontaktu s onima koji su i do sada iskazivali interes, ali natje aj e i i idu e godine. Cijene nekretnina, pa i zainteresiranost investitora, pale su. Postoji bojazan od ulaganja u ovoj gospodarskoj situaciji. Za nas je klju no da ovogodišnji prora un privedemo bez velikog stresa do kraja. Sigu-

“SAGA” oko Me imurje plina

Neki lanovi NO-a o ito su pobrkali pri u * Malo je neobi no da su zamjenik župana i potpredsjednik NO-a Me imurje plina, koji su iz iste stranke i vaši koalicijski partneri, pokrenuli pitanje da direktor Me imurje plina odstupi. Zamjenik župan je kazao da o tome s Vama kao koalicijskim partnerom nije razgovarao, mislim da je red da kao predsjednik NO-a i kao župan kažete svoje mišljenje.

- U Me imurje plinu, Me imurskim vodama i akomu jesam u Nadzornom odboru, jer smatram da je to problematika koja mi je bliska i gdje mogu pomo i. U Me imurje plinu sam predstavnik Grada akovca, a ne Županije, jer Županija nema ništa u Me imruje

plinu u suvlasni kom smislu. Tako da Županija nije trebala zauzimati nikakav poseban odnos prema stanju u Me imurje plinu. Što se ti e lanova Nadzornog odbora, jednim dijelom su strana ki postavljeni.

Loše je ako nastupamo u Nadzornom odboru kao strana ke osobe.

U ta tri poduze a htio sam svojim odnosom pokazati da mi nije bitna strana ka opredijeljenost uprave, jer ni jedan od direktora ta tri poduze a nije lan moje stranke. Zanima me funkcioniranje, kvaliteta usluge i zadovoljstvo korisnika usluge. Želim odijeliti posao uprave od Nadzornog odbora. Imam osje aj da su ponekad lanovi Nadzornog odbora pobrkali pri u pa su umjesto da

traže odre ene podatke pokušali provoditi nekakve svoje istrage. I na tragu svih tih napisa o stanju u Me imurje plinu tražio sam izvanrednu sjednicu Nadzornog odbora u Me imurje plinu, koja je održana protekli ponedjeljak, gdje sam samo htio me u lanovima Nadzornog odbora razjasniti ima li nekih podataka netko od lanova NO-a o kojima nismo informirani i mi ostali, jesu li donošene neke odluke koje se nisu poštovale i ima li elemenata da se traži odgovornost uprave. Ako ima, onda tražim da lanovi Nadzornog odbora o tome moraju razgovarati na sjednicama, a ne koristiti medijski prostor za nešto o emu nismo odlu ivali. To ne zna i da lan NO-a

nema autonomno pravo biti zadovoljan ili nezadovoljan odgovorom ili traženim podatkom, ali ako ima elemenata bilo ije odgovornosti, uklju uju i i nas lanova Nadzornog odbora, pojedina no, smatram da mi moramo tražiti angažiranje nadležnih institucija koje e obaviti istragu, prikupiti dokumentaciju i procijeniti ne iju odgovornost. U tom smo smislu i zaklju ili da se gospodinu Vargi dostave odre eni podaci i uvid u odre ene podatke koje mu mora osigurati uprava, i ako ima odre enih nejasno a, pitanja da o tome raspravljamo na narednoj sjednici Nadzornog odbora koji emo sazvati, ako treba samo i na ovu temu. (BMO)

mandatu i 23 otkaza, ne redovnih odlazaka, nego baš otkaza. Može se napraviti usporedba akoma pred devet godina i kako sada funkcionira. Komunalna poduze a bila su uspore ivana kao sredine u kojima se puno pije, ljen ari, skriva, i malo radi. Ne u re i da je sada sve bajno, ali uvjeren sam da je sada takvo ponašanje samo pojedina ni slu aj ili dva. U akomu uz to nema nikoga od moje bliže i daljnje rodbine, a ima ih nezaposlenih, nikoga iz moga rodnog mjesta, a imao sam velikih pritisaka. Nema nikoga iz Štefanca gdje je ro ena moja žena.

I nisam zaposlio nikoga iz SDP-a.

(BMO) ran sam da emo imati u obra unu negativan rezultat. Godinu emo preživjeti bez prodaje bilo kakve imovine. Sve što poduzimamo vezano uz kapitalizaciju imovine vezano je uz otvaranje prostora u prora unu za 2010. godinu kako bi realizirali projekte u op inama i gradovima. Realni prora un Županije za idu u godinu je 130 milijuna kuna plus 32 milijuna kuna koji se o ekuju od prodaje imovine, dakle, ukupno 162 milijuna kuna.

Od kapitalizacije imovine ovise ulaganja na projekte u op inama.

Radi se uglavnom o kanalizaciji, školama i sportskim dvoranama, društvenim domovima.

Županija ide u zaduženje izme u 10 i 20 milijuna kuna • Koliko je to realno, jer je i prethodna vlast ra unala na prihode od kapitalizacije imovine, a na kraju godine u balansiranju prora una brisala te stavke. Je li to nada, želja, korak dalje?

— Kod nas e biti više zainteresiranosti da se doma e gra evinarstvo uklju i u posao zajedno s potencijalnim investitorima. Želim da od ulaganja u ovaj prostor imamo dugoro nu korist i mi i Grad akovec kroz sva primanja koja mu slijede.

Uz to, da ne zaustavimo ciklus zapošljavanja u kanalizaciji i infrastrukturi i objektima u školstvu, razgovarat emo i o mogu nostima zaduživanja Županije radi dovršenja zapo etih objekata u visini od deset do dvadeset milijuna kuna.

U prora unu emo milijun kuna namijeniti za gospodarstvenike koji do u u odre ene teško e za subvenciju kamata da se ne gase radna mjesta. Odre eni iznos sredstava osigurat e se za one koji ostanu bez posla. Još nekih 300 do 500 zaposlenih u narednom periodu moglo bi ostati bez posla.

Osigurano je 1,5 milijuna uz potpore projektima su inanciranim iz europskih fondova. Pove ana je i stavka za stipendiranje kako bi pomogli školovanje djece koja u teškoj materijalnoj situaciji. Prijevoz djece ostat e po modelu koji je zapo et, pri emu smo najviše napravili na potpori studentima van podru ja Zagreba, a kod srednjoškolaca zbog dijela koji pla aju roditelji ve u odgovornost kod korištenja prijevoza.

• Ho e li op ine to mo i pratiti?

— Vjerujem da i op ine razmišljaju da svi moramo voditi ra una o aktivnostima koje zahva aju najšire slojeve i dolaze u svaku obitelj.

(Božena Malekoci - Oleti , foto: Zlatko Vrzan)

4

Aktualno

8. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD u Me imurju

UVAJTE se nove telefonske prijevare Ne odgovarajte na broj +393193260013 ili na još neke od brojeva koji po inju s +391 +392, +393, +394. Odgovorite li na taj ili na neke od brojeva koji po inju s ovim pozivnim brojevima, ra un za mobitel može vam narasti i do

etrnaest tisu a kuna. To je novi oblik prijevare ije su žrtve korisnici mobilnih telefona.

Radi se o elektroni kom nametniku, programu koji vas sprje ava da nakon uspostave veze s tim brojem prekinete vezu i nabi-

ja vam velike troškove koji mogu premašiti iznos od nekoliko tisu a eura, pišu mediji. S prevarom su upoznati MUP, kao i mobilni operateri. Sada je na potezu Agencija koja treba blokirati mogu nost povezivanja s tim brojem.

Kako je Brankin dekolte zadivio Ivu Josipovi a

ŽUPANIJSKI HDZ o državnom prora unu za 2010. godinu

Manje nego lani, ipak više nego kad je državnu vlast obnašao SDP - U državnom prora unu za idu u godinu sredstva za Me imursku županiju štedljivija su nego ranijih godina, kazao je Vladimir Ivkovi , saborski zastupnik HDZ-a. Direktno vidljivih sredstava za našu županiju, oko 21,5 milijuna kuna, od ega 4,8 milijuna kuna za kanalizaciju, što je znatno manje nego lani kada je za tu namjenu bilo 11 milijuna kuna. Za otplatu kredita za bolnicu je namijenjeno 5,9 milijuna kuna, i za navodnjavanje 11 milijuna kuna. Dio sredstava na koje Me imurje može ra unati raspore en je po ministarstvima i za to je potrebno kandidirati projekte. - Iznos koji je za idu u godinu namijenjen Me imurskoj županiji ipak je iznad iznosa koje smo dobivali u vrijeme kada je SDP bio na vlasti i nikad se nije kretao iznad 20 milijuna kuna, kazao je Vladimir Ivkovi . Oporbeni zastupnici s našeg podru ja nisu predložili ni jedan amandman za naše projekte, premda je prihva en

amandman varaždinskog zastupnika Horvata.

Do prenamjene u raspodjeli sredstava došlo je u Ministarstvu regionalnog razvoja.

Po prvi put sredstva se dijele prema statisti kim regijama, kojih je u Hrvatskoj tri. Me imurska županija svrstana je u regiju Sjever zajedno s Gradom Zagrebom, Zagreba kom županijom, Krapinsko - zagorskom, Varaždinskom i Koprivni ko križeva kom županijom. Ovoj regiji namijenjena su najmanja sredstva u iznosu od 18 milijuna kuna. Budu i da je Zagreb daleko razvijeniji od drugih županija s kojima je u regiji, pitali smo za Me imurske novine ho e li taj kriterij biti uvažen kod podjele sredstava. - U proceduri je zakon o regionalnom razvoju na raspravi, koji bi i na razini statisti kih regija uveo pravila da onaj koji je slabiji u dohotku više participira i u tim sredstvima, kazao je Ivkovi .

(BMO)

HDZ poziva na obilježavanje 10. obljetnice smrti Franje Tu mana Županijski odbor HDZ-a poziva sve gra ane koji im se žele pridružiti u obilježavanju 10. obljetnice smrti dr. Franje Tu mana, prvoga hrvatskog predsjednika, u etvrtak 10. prosinca. Kao i svake godine, Županijski odbor organizira besplatan odlazak u Zagreb i na Mirogoj gdje e biti položeni vijenci na Tu manov grob, te kod njegove rodne ku e u Velikom Trgoviš u. U tamošnjoj crkvi služit e se sveta misa, a

nakon toga biti sve anost uz otvorenje spomen - škole dr.

Franje Tu mana te knjižnice i itaonice. Svim doga ajima bit e nazo na i premijerka i predsjednica stranke Jadranka Kosor. Autobusi za Zagreb kre u iz Preloga u 6.30 sati, te ispred Hotela Park u akovcu u 7 sati. Svi zainteresirani za polazak neka se jave u sjedište HDZ-a, Ru era Boškovi a 41 b, najkasnije do utorka 8. prosinca do 16 sati ili na telefon 314 -580 ili 314-581.

Humanitarnu modnu reviju predsjedni kih kandidata održanu u zagreba koj Mimari u potpunosti je zasjenio izlazak najpriznatije me imurske manekenke Branke Prišli , rodom iz Nedeliš a, koja je, posebice predsjedni kog kandidata Ivu Josipovi a, kako je i sam neizravno priznao - ostavila bez daha.

Tako je Branka stigla i na naslovnice “ozbiljnijih novina”, zahvaljuju i impresivnom dekolteu, ali i cjelokupnom stylingu, jer je zaista izgledala fenomenalno u jednostavnoj ali

opet totalno seksi, crnoj, pripijenoj minici.

Temperatura u prostoriji podigla se za nekoliko stupnjeva kad je na improviziranu modnu pistu izašla manekenka s raskošnim dekolteom u pripijenoj, crnoj haljinici. Nastao je žamor i me u predsjedni kim kandidatima, a Ivo Josipovi je, ne znamo je li zbog nao ala ili iste muške znatiželje, vrlo upadljivo prou avao djevojku, a i haljinu koju je nosila. Nakon nekog vremena jednostavno je skrenuo pogled, kao da mu je neugodno gledati. Nedaleko njega sjedila je Vesna Pusi s pratnjom koja je cijelo vrijeme razgovarala i smijala se s Nadanom Vidoševi em, dok je Andrija Hebrang sa suprugom, sjede i nekoliko stolaca dalje, pomno pratio reviju, pisao je Indeks.

Kad pak su Ivu Josipovi a kasnije novinari upitali u što se tako jako zagledao prilikom Brankinog izlaza, on je rekao: - Modna revija je mjesto na kojem se gledaju haljine. Morate priznati da je ova doista lijepa, kroz smijeh je komentirao diplomatski Josipovi , iako je na slikama vidljivo da ga o ito nije impresionirala “samo” - haljina. I ne samo njega.

Kako nam je rekla Branka, o ito je njezin nastup bio toliko zanimljiv da su svi u dvorani “zaboravili” licitirati haljinu. Tako je morala ostati dodatno “u žiži zanimanja”, da bi kasnije mediji donijeli naslove poput ovog: “Dekolte zbog kojih su se zamaglile nao ale Ive Josipovi a”, i cijela pri a zavrtjela se dalje, sve do naslovnica dnevnih novina.

- Ne sumnjamo da ga je zanimala haljina koju je nosila prelijepa manekenka, ali slika pokazuje više od toga. Istina, ta kreacija toliko dobro isti e pojedine dijelove tijela manekenke da ih je nemogu e pogledom zaobi i, samo je jedan od pozitivnih komentara na ukupni Brankin izgled koji je o ito zadivio i prisutne novinarke Ve ernjaka.

Ina e, žalosno je, ali istinito, što ti isti mediji uglavnom prate tzv. hrvatske celebrityje i “svoje manekenke”, od kojih neke zaista izgledaju grozno i nikako nisu manekenskog izgleda. Stoga nije udno da ih impresioniraju cure koje rade samozatajno baš prave manekenske poslove, kao što to radi i Branka, i to uglavnom “daleko od kamera i javnosti”, pa joj cijela ova strka “zbog dekoltea” i nije baš previše mila. Od mnogobrojnih komentara koji pak su se pojavili na portalima na izašle lanke o ovom doga aju možda je najbolji od onoga pod nadimkom “sekreterijat” koji je “nepoznatu manekenku” prokomentirao rije ima: Ovo nije manekenka, ovo je žena!

(DZ, foto: Cropix)

ME IMURSKI POLICAJCI prikupljaju sredstva za izgradnju IPA centra u Gornjem Kuršancu

Humanitarnim koncertom pribavili prvih trinaest tisu a kuna Zahvaljuju i me imurskim policajcima okupljenima u regionalnom klubu IPA Me imurje – akovec, Me imurci su u petak nave er mogli uživati u vrhunskom, neki bi rekli, ak maestralnom koncertu orkestra oružanih snaga RH i klape Hrvatske ratne mornarice “Sveti Juraj”. Oni su gostovali u akove kom Centru za kulturu s humanitarnom nakanom, u namjeri da me imurskim policajcima pomognu prikupiti barem dio sredstava potrebnih za kupnju zemljišta i podizanje IPA centra u Gornjem Kuršancu. I uspjeli su. Za projekt me imurskih policajaca prikupljeno je prvih 13 tisu a kuna.

A potrebno je pribaviti još 42 tisu e. Ukoliko želite pomo i svojom donacijom uplatite je na žirora un Regionalnog kluba IPA Me imurje – akovec, na broj 2392007-1100051027 otvoren u Me imurskoj banci.

- Zahvalni smo svima koji su nam ili e nam pomo i. Udruga policajaca, naš regionalni klub IPA, želi prikupiti sredstva za kupnju parcele u šumi u Gornjem Kuršancu gdje je poginuo policajac Željko Murk prilikom plja ke banke u Nedeliš u. Planiramo zatražiti od Hrvatskih voda da nam dodijeli na korištenje prostor oko

Sredstva za montažni objekt IPA centra

Orkestar oružanih snaga RH maestralno je odradio humanitarni koncert te parcele. Namjera nam je upravo tu urediti spomen - dom svim me imurskim policajcima koji su poginuli u Domovinskom ratu, takvih je petnaest, a dva su nestala. Tako er na tom prostoru planiramo urediti rekreativni centar gdje bi se policajci mogli dolaziti rekreirati i maknuti od svakodnevnog stresa. To bi za njih bila u neku ruku psihoterapija. Tu bi se mogla odvijati i nastava u prirodi, recimo iz sata povijesti. Naši policajci koji su preživjeli Domovinski rat, koji su bili na ratištima, mogli bi ovim mladim generacijama koja niti su direktno iskusila ratne strahote niti o njima puno znaju prenijeti svoja iskustva i emocije iz tih teških vremena. Namjera nam je urediti i jedan pano koji

bi govorio o stvaranju Hrvatske i ulozi me imurske policije u tome. Odakle ta ideja? Pa, nekako sam ja potaknuo tu inicijativu, a drugi su je prihvatili i podržali, o ito smatraju i da je dobra. Vlasnik parcele na kojoj je poginuo naš policajac i na kojoj smo njemu u ast postavili spomen - plo u prodaje tu parcelu pa smo se pobojali da bi to obilježje moglo biti dovedeno u pitanje. Mislim da je sazrijelo vrijeme da u inimo nešto i za one policajce koji su prošli ratišta i koji u sebi nose odre ene posljedice. Htjeli bismo pomo i i onim policajcima koji su u službi, a koji se danas sve teže nose sa stresom koji im donosi posao, otkriva Darko Dragi evi , predsjednik regionalnog kluba IPA Me imurje – akovec.

Na parceli koju planiraju otkupiti ne bi gradili vrsti ve montažni objekt IPA centra namjeravaju urediti poligon za vježbanje, paintball stazu, vise u kuglanu i sli ne sadržaje. - Ministarstvo zna za ovu našu inicijativu te smo dobili odre enu podršku vezanu za organizaciju ovoga humanitarnog koncerta. Za sada nismo tražili da nam inancijski pomogne oko realizacije projekta, ali, zatreba li, pitat emo. Mi smo najprije željeli sami vidjeti koliko sredstava možemo prikupiti. Potrebno nam je oko 55 tisu a kuna da bismo ovo realizirali.

Nadam se da emo novac uspjeti prikupiti do datuma pogibelji Željka Murka jer nam je velika želja kupoprodaju parcele obaviti do tada, kako bismo se na našeg policajca prisjetili na parceli u našem vlasništvu. Preuzimanje bismo obilježili 13. velja e, kada je Murk poginuo. U prolje e bismo prionuli urediti parcelu prema našoj zamisli. Do sad smo dizali spomenike za heroje rata, a sada je stiglo vrijeme da u inimo nešto i za one koji su ostali, zaklju io je Dragi evi .

(D.Mihoci)

8. prosinca 2009.

Predsjednički izbori

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

RAZGOVOR S VESNOM PUSI , kandidatkinjom za predsjednicu Republike Hrvatske

Države u krizi biraju žene za predsjednice ili premijerke - U kriznim situacijama ljudi se sigurnije osje aju stavljanjem glave skupa, nego da se konfrontiraju ili da se sva aju. Tako da su se mnoge europske ali i izvaneuropske zemlje u takvih situacijama odlu ivale za ženu. Kod nas se pokazalo da se sadašnja premijerka Kosor pokazala boljom premijerkom nego što je bio Sanader, premda ne da je imala negativan, nego nikakav imidž. Nitko od nje ništa nije o ekivao. Izgledala je kao prirepak Sanaderov, a pokazala se boljom premijerkom od njega Predsjedni ka kandidatkinja Vesna Pusi u nedjelju je boravila u akovcu na sajmu “Na to mlado leto” u sklopu izborne kampanje.

Tu prigodu iskoristili smo za razgovor s njom.

• Mogu li gra ani Hrvatske prihvatiti da dvije žene vode ovu državu?

— Mislim da im je zadnji as.

• Koje bi bile prednosti da Hrvatsku vode dvije žene?

— Prvo, Hrvatsku se jako puno puta vodila dva muškarca, na mjestu predsjednika i mjestu premijera. Katkad bismo bolje, katkad lošije preživjeli, ali eto.

Drugo, dosta esto se baš u situacijama krize i u konzervativnijim zemljama nego što smo mi ljudi okre u ženama kao predsjednicama ili premijerkama. I muškarci i žene imaju jednaku sposobnost za suradnju i za sukob, ali kroz tip životnog iskustva žene su više usmjerene k suradnji, k rješavaju konflikata, nego k proizvo enju konflikata. U kriznim situacijama ljudi se sigurnije osje aju stavljanjem glave skupa, nego da se kon rontiraju ili da se sva aju. Tako da su se mnoge europske ali i izvaneuropske zemlje u takvih situacijama odlu ivale za ženu. Kod nas se pokazalo da se sadašnja premijerka Kosor pokazala boljom premijerkom nego što je bio Sanader, premda ne da je imala negativan nego nikakav imidž. Nitko od nje ništa nije o ekivao. Izgledala je kao prirepak Sanaderov, a pokazala se boljom premijerkom od njega. To je bjelodano. Na in je neusporedivo bolji, što je u gadnim situacijama važno. Politika je kombinacija na ina i sadržaja. Sadržaj baš nema, ali ga ni on nije imao, osim ovoga što baš po inje izlaziti van, a u tom prakti nom pristupu bez puno napuhavanja, bez puno bahatosti i pravljenja važnim, s prakti nim pristupom problemima svakako je bolja od njega. Mislim da je to ono što ljudi povezuju sa ženskim tipom iskustva, više nego s li nosti. I u ovim uvjetima nije svejedno bez obzira koliko možemo navijati na jednu ili drugu stranu, glup, pametan, sposoban, nesposoban, ako u tim uvjetima imamo kandidatkinju ženu koja je kvalificirana za ovaj tip posla snalaženja Hrvatske u lanstvu EU, koja to zna, ima iskustva i koja nema korupcionaške i privatizacijske repove iza sebe.

Samopouzdanje izvla i iz krize • Što nošenjem naran astog šala želite poru iti u kampanji?

— Naran asta boja je boja energije i optimizma, novog po etka, pogotovo u sivo doba godine i u sivo vrijeme gospodarske situacije i našeg standarda. Malo optimizma uvijek dobro do e, ali

i slogan naše kampanje je ‘Hrvatska zna i može’, što zna i samopouzdanje, oslanjanje na sebe i svoju snagu, na svoju energiju.

Osje aj koji je karakteristi an individualno i u društvu kad vam je loše, kad imate osje aj da ništa ne možete sami, da vam nitko ne pomaže, da vas nitko i ne voli, nitko ne e s vama. I po etak izlaska iz te situacije je uvijek vra anje samopouzdanja i da se možeš osloniti na sebe, da imaš energije i snage, i to je pouka našeg slogana.

• Ako Vam uspije i postanete predsjednicom, koji e biti Vaši prvi potezi? Svi predsjedni ki kandidati govore o tome da e koristiti svoje ustavno pravo da utje u na vlast iniciraju i tematske sjednice. Što ete Vi, ako budete u prilici?

— Što se ti e utjecanja na Vladu, onda je to vrlo uvjetno, budu i da po Ustavu predsjednik države može predložiti Vladi da sazove sjednicu na neku temu. Vlada to može prihvatiti ili ne. Ljudima, pogotovo onima koji nemaju puno iskustva u politici, može se initi da bi se tu nešto moglo.

Me utim, i unutar ormalnih ovlasti predsjednika ima stvari koje su važne, ali i unutar logi nih interesa. Što se ormalnih ovlasti ti e, Hrvatska ima pred sobom pet godina velike šanse, ali i velike opasnosti da e izgubiti tu šansu. U prvom redu to se odnosi na pripremanje za unkcioniranje u širem okruženju Europske unije, ali i za ulogu koju Hrvatska može imati u regiji. Bez obzira na sve naše poteško e, mi smo otišli najdalje u tim europskim re ormama. Imamo dobru poziciju za lidera europeizacije jugoisto ne Europe, potencijale i za gospodarsku i politi ku suradnju. Jedan od prvih poteza je postaviti se u regiji kao zemlja koju druge zemlje mogu gledati kao predvodnicu. Za to u ovom trenutku imamo temelja. To su naši prijevodi na hrvatski europske pravne ste evine, koje treba staviti na raspolaganje susjedima: Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji koji ih mogu koristiti.

U interesu nam je da imamo stabilno susjedstvo i da podržimo one snage u tim zemljama koje jesu proeuropske, jer, kao što je poznato, ima naravno i drugih. To stvara i stabilno politi ko tržište, to je tržište koje je nau eno na naše proizvode, dakle, apsolutno je u našem interesu. Sve ti potezi u s eri su vanjske politike, s odrazom na unutrašnju. U maloj zemlji gotovo da nema razlike gdje jedna prestaje, a po inje druga.

Jedan od prvih stvari budu eg predsjednika ili predsjednice, budu i da je sukreator vanjske politike, jest dogovoriti to, a drugo je izdvojiti unutar javne uprave stotinjak ljudi koji e se po eti odmah pripremiti i obu avati za suradnju s europskim ondovima, jer smo prora unom ve predvi eni za 2012., odnosno 2013. godinu, pod uvjetom da smo spremni i znamo preuzeti ta sredstva. Predsjednika o ekuju dva - tri prakti na posla: naše pozicioniranje u regiji, pripremanje za gospodarske mogu nosti koje su pred nama ve 2012. godine, a pripreme trebaju po eti ve danas. Tehni ki, moj prvi potez sigurno bi bio dogovoriti sastanak s predsjednicom Vlade, sjesti baš oko ove dvije stvari za po etak, a nakon toga slijedi niz drugih stvari koje se odnose na unkcioniranje države. Ovo što se sada doga a nije logi no, ve gotovo sli i na raspad sistema, izbijanje a era gotovo svaki dan. Tu mora biti neki sustav. To, naravno, nije u nadležnosti predsjednika ili predsjednice države, ali zahtijeva jedan ozbiljan razgovor predsjednice i premijerke, dakle, neki sustav u menadžmentu kako se a ere procesuiraju, da svako malo ne isko i iz kutije neki novi problem ili skandal, da se raš isti s klju nim javnim poduze ima i uvede model selekcije ljudi koji e biti uprave tih poduze a, a ne ro aci, prijatelji i strana ki kolege. Uostalom, zbog toga se to doga a. To nisu direktne nadležnosti, ali je sigurno sastavni dio ozbiljnog sastanka na koji sjednu novoizabrana predsjednica i premijerka.

Naran asti šal i Ksenijina haljina Vizualnu kampanju Vesna Pusi obilježava naran asti šal koji stalno nosi na sebi. No, ipak, razgovor smo po ele od haljine jer se predsjedni ka kandidatkinja ponosno pohvalila da je u akovec došla u haljini akove ke dizajnerice Ksenije.

- Haljina je odli na, dizajnericu nisam još upoznala, ali ho u. Do haljine sam došla tako što sam je izabrala izme u nekoliko varijanti koje su mi ponu ene za humanitarnu modnu reviju za kupnju jednog aparata za rano

otkrivanje raka plu a koju sam nosila neki dan u Zagrebu. Na reviji su bile prave manekenke i predsjedni ki kandidati i svatko od nas nosio je kreacije hrvatskih dizajnera. Haljina mi se jako dopala jer je ugodna, a može biti i sve ana i za svaki dan. I, evo, to je premijera ove haljine u akovcu. Uspije li Vesni Pusi osvojiti predsjedni ko mjesto, Ksenija e zasigurno imati posla za predsjednicu, ako ne, zagarantiran joj je uspjeh u ženkom dijelu Sabora. (BMO)

Problem protiv kojega smo se mi u HNS-u vrlo oštro borili jest formiranje tri statisti ke regije u kojoj su Zagreb i ovaj dio, Me imurska županija, Varaždinska i Krapinsko - zagorska županija u istu regiju s Gradom Zagrebom.

To je vama i cijelom sjeverozapadu prakti ki onemogu ilo da koristite kohezijske fondove znatno duže nego bi se prema nekim procjenama mogli koristiti, samo do 2013. godine, a to je vrijeme kada mi ne emo biti ni sastavni dio prora una Unije. Dalmacija ima pravo korištenja tih fondova do 2035., a Slavonija ak do 2071. godine. Me imurje bi u slu aja izdvajanja Zagreba u posebnu statisti ku regiju moglo koristiti neke fondove puno duže, to bi ovom kraju išlo u korist, jer bi imalo priliku koristiti sredstva iz više izvora. Posljednja prilika za tako nešto je redifiniranje ovog pitanja nakon popisa stanovništva 2011. godine.

Me imurje ima sve kriterije za županiju • Ponovno se govori o regionalnoj podjeli Hrvatske i pri tome Me imurje ozbiljno strahuje od gubitka svoje županije. U politici smo malo tiši, me utim, Me imurje je posebno osjetljivo na taj status. esto smo u povijesti bili odvojeni od matice, pa i u novoj povijesti zanemarivani od središnjice. Zbog centralizacije, Zagreb je isko io po razvijenosti i kako zadržati regionalni status, jer kada smo sami raspolagali s više sredstva brže smo se razvijali. S druge strane, svojedobno su se neki podcentri prikazivali kao mali “zagrebi i”, ak su dolazile

optužbe da iz HNS-a dolazi avoriziranje Varaždina kao nekog centra i ovom kraju.

— Problem nije regionalizacija u ovom smislu da bi se ukidale županije. Postoje neki projekti o kojima Vlada govori, promjena broja lokalne samouprave. Dakle, op ina i gradova. Na koji na in e to Vlada predložiti, ne znam, ali se ne govori o smanjenju broja županija. Me utim, ima drugi problem protiv kojega smo se mi u HNS-u vrlo oštro borili, to je ormiranje tri statisti ke regije u kojem je Zagreb i ovaj dio Me imurska županija i Varaždinska i Krapinsko - zagorska županija koje su ušle u istu regiju s Gradom Zagrebom, što je vama i cijelom sjeverozapa-

du prakti ki onemogu ilo da koristite kohezijske ondove znatno duže nego koji bi po ovim procjenama mogli koristiti, nego samo do 2013. godine, a to je vrijeme kada mi ne emo biti ni sastavni dio prora una Unije. Bit emo u Uniji, ali to se zove aza postepenog ulaska. Zagreb diže jako prosjek, jer je ve ina firmi i financijskih središta u Zagrebu, makar standard ljudi nije ništa bolji. Dalmacija ima pravo korištenja tih ondova do 2035., a Slavonija do 2071. godine.

To je ogromna razlika. Mi u HNS-u smo se borili protiv spajanja Zagreba i sjeverozapadne Hrvatske.

Argument za spajanje je bio da Zagreb nema 800 tisu a stanovnika, koliko je minimum za ormiranje regije. Toliko nije imao 2001. godine. Sljede i popis ide 2011. godine.

Prema svim ostalim bazama kao što je policijski registar o prebivalištu, o ito je da Zagreb ima više od 800 tisu a stanovnika. Ja, osobno, kad smo predavali to pregovara ko stajalište, inzistirala sam da u e i mogu nost redefiniranja statisti kih regija. Nakon popisa stanovništva 2011. godine moramo tražiti da Zagreb stavimo kao posebnu regiju i time se osloba a sjeverozapadu taj umjetno podignuti prosjek. Imamo priliku tražiti redefiniranje statisti kih regija, jer e Zagrebu biti dostupni neki ondovi koji su na višoj razini BDP-a po glavi stanovnika.

Izdvajanjem Zagreba ostali dio, pa i Me imurje, mogao bi koristiti neke ondove puno duže, to bi Me imurju išlo u korist, zato što bi imalo priliku koristiti sredstva iz više izvora. Ovo je dio Hrvatske koji to zna, koji se osposobio, gdje ljudi apsolutno unkcioniraju na jednoj europskoj razini. Educirani su i opremljeni da to koriste. Bilo bi više nego glupo da se ne mijenja ta statisti ka regija, jer u protivnom sami sebi režemo mogu nost korištenja sredstava.

Naravno da se u unutarstrana kim podmetanjima svašta koristi. Politika je takva da se svašta može re i, makar nije istina. Ali treba gledati na injenice. Interes ove regije je redefinirati statisti ke regije da bi se osigurala sredstva. Nakon popisa stanovništva 2011. imat emo i ormalni temelj za to. A što se ti e same županije, logi no je da Me imurje opstane kao županija, zato što je gospodarski uspješno, predvodnik može biti u mnogo stvari što se ti e modernih projekta i pristupa projektima. Da e tu biti razli itih tra eva politi kih, nema sumnje.

Ali ima sve logike i argumentacije da je to jedna županija u punom smislu rije i i po geografiji i po gospodarstvu i po tradiciji i povijesno. Ima sedam razli itih kriterija u teorijama javne uprave kako se definiraju JLS ili regije. Tu se Me imurje kvalificira po svemu. To je tema koju treba na taj na in iznijeti i na taj na in braniti, ali mislim da od ove Vlade nema ak ni tako velike opasnosti. Koliko ja znam, ak ni ova Vlada u tom smislu to nije najavljivala.

(Božena Malekoci - Oleti )

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

8. prosinca 2009.

ZAŠTO je pokrenut stru ni studij Menadžmenta, turizma i sporta

Uz brzi razvoj turizma potrebni menadžeri Potrebe turizma i sporta Me imurske županije, ali i susjednih županija, bile su osnova za organizaciju i pokretanje stru nog studija Menadžmenta, turizma i sporta.

Na stru ni studij krenulo se od postavke da studente treba nau iti kako se organizira i vodi i upravlja menadžmentom u turizmu i sportu.

Osnovni resursi za razvoj turizma u županiji jesu o uvana prirodna i kulturna baština, povoljan geoprometni položaj, vode i termalni izvori. Op ina Sveti Martin na Muri proglašena je Europskom destinacijom izvrsnosti na 6. Europskom turisti kom forumu u Portugalu.

Sredinom 2005. godine otvorene su i Toplice Sv. Martin s apartmanskim naseljem, a ove godine otvoren je i novi Spa Golfer hotel. Nude se i brojni sportski sadržaji, golf, nogomet, odbojka na pijesku, košarka, tenis, stolni tenis, jogging, itness, aqua aerobic, te sportski izleti na ribolov, jahanje, paintball, rafting ... U Nedeliš u je otvoren i najsuvremeniji

sportsko - gimnasti ki centar u Hrvatskoj, Aton, koji u svojoj ponudi ima i smještajne kapacitete. Uz sve razvijeniji ruralni turizam koji u svojoj ponudi nudi i razne sportske sadržaje (tenis, jahanje, biciklizam …), vidljiv je trend objedinjavanja turisti kih i sportskih sadržaja.

Kao osnovni razvojni problem turizma prepoznat je nedostatak osposobljenog kadra, stoga postoji potreba za usmjerenim i specijaliziranim obrazovanjem kako bi se digla razina op e osposobljenosti za rad u turizmu i sportu.

Me imurje ima dugu tradiciju poduzetništva i pripada skupini onih županija u Hrvatskoj koje imaju razvijeno i dinami no malo gospodarstvo. Mali poduzetnici zapošljavaju 56,9 posto od ukupnog broja zaposlenih, srednji poduzetnici zapošljavaju 17 posto od ukupnog broja zaposlenih. U gospodarskoj strukturi dominira prera iva ka industrija, no ugostiteljstvo zauzima zna ajan udio.

Isto tako turizam je grana gospodarstva koja bilježi brzi rast. Za opravdanost studijskog programa posebno je zna ajan podatak da u Me imurju postoji ak 387 raznih oblika sportskih udruženja (35 udruga, 280 klubova, 50 društava, 22 saveza). Od svih zaposlenih u sportu, samo je tri posto visoko obrazovanih, no bez odgovaraju ega stru nog studija. U susjednim županijama situacija je sli na. U Varaždinskoj županiji postoji 345 raznih oblika sportskih udruženja s 2 posto visoko obrazovanog kadra. U Koprivni ko - križeva koj županiji ima 190 sportskih udruženja tako er s 3 posto visoko obrazovanog kadra.

Kao jedan od razvojnih problema malog gospodarstva u Me imurju isti e se nedovoljna educiranost poduzetnika i zaposlenih, nedostatak mladih stru njaka sa sposobnostima upravljanja, te nedovoljno korištenje suvremenog menadžmenta u poduze ima.

Završetkom stru nog studija Menadžmenta turizma i sporta od šest semestara student postaje menadžer turizma i sporta. Glavni zadatak menadžera takvog profila je osiguranje uspješnog funkcioniranja u turisti kim zajednicama u op inama, gradovima i županijama, a ujedno i sportskim klubovima i udrugama te njihovim sustavima natjecanja

i organiziranja manifestacija. Zbog zna ajnog udjela ekonomskih obrazovnih sadržaja, ovako obrazovani polaznici studija mogu uspješno obavljati i sve poslove za koje su potrebna znanja i vještine poslovne ekonomije i ekonomske analize. Hrvatsku stvarnost možemo definirati zna ajnim sportskim dostignu ima koje je mogu e s turisti kim ponuda-

Koja znanja dobivaju Na stru nom studiju Menadžmenta, sporta i turizma školuju se stru njaci za stjecanje znanja: za poslovne i ekonomske analize, rad na svim poslovima u hotelima, motelima, hostelima i smještajno - ugos teljskim objek ma kompetencije za upravljanje poslovnim sustavima na poslovima menadžmenta u turizmu, turis ke zajednice, udruženjima i savezima za turizam i sport, sportskim društvima, zabavnim

parkovima, bazenima, sportskim dvoranama i sl. objektima, kompetencije za upravljanje poslovnim sustavima na poslovima menadžmenta u organizacija stru nih, znanstvenih, vjerskih, poslovnih, kongresnih, sportskih skupova u zemlji i inozemstvu, vo enje poslovanja turis kih organizacija (poduze a, agencija, turis kih zajednica, sportskih organizacija, klubova, saveza, sportskih poduze a). (BMO)

EKONOMSKI BREVIJAR - IZUMI I INOVACIJE:

ODRŽANA SJEDNICA Skupštine Obrtni ke komore Me imurske županije

Prošlost, sadašnjost i budu nost

Pada interes djece za upisivanjem deficitarnih zanimanja

Poznato je da kod nas ima uspješnih inovatora koji na doma im i inozemnim izložbama osvajaju priznanja i nagrade, a mnogi imaju i zaš ene patente.

Osim toga, u svakodnevnom radu sigurno nastaju inovacije i novos koje nisu poznate široj javnosti, ali i te kako odjekuju u stru nim krugovima. Ako ne druga ije, onda poboljšanjem poslovanja i boljoj prodaji na tržištu. Pitanje je samo kako i koliko klju ne osobe prepoznaju, vrjednuju i s muliraju nastanak i korištenje inova vnih rješenja i izuma. Mnogo ih nije zabilježeno ni registrirano.

Državni zavod za intelektualno vlasništvo godišnje bilježi 1000-1300 patentnih prijava, ali podatak o gospodarskom zna enju inova vnos ne objavljuje se redovito, ve je rezultat pojedina nih istraživanja. Iz prošlos su pozna mnogi hrvatski izumitelji i izumi: Penkala (mehani ka olovka i nalivpero), Ivan Lupis (torpedo), Faust Vran i (padobran), Nikola Tesla ( izmjeni na struja ) Ivan Vu eti (identifikacija otiscima prs ju), Zlata Bartl (Vegeta), Ante Maglica (Maglite svje ljke), Tomislav Uzelac (mp3 ure aj), Marin Solja i (beži ni prijenos energije po Teslinim zamislima) ...

Za najnoviji hrvatski izum, novu generaciju lanaca za autogume (modularni protuklizni ure aj), ve je s Kinezima potpisan predugovor o proizvodnji i distribuciji, iako proizvodnja nije prezahtjevna (potrebni su kalup i preša!). Gdje su poduzetnici?

Me imurski izumitelji i inovatori tako er pos žu zapažene uspjehe. Osim na izložbama u Hrvatskoj i diljem svijeta, velika im je podrška udruga inovatora „Inoma“ koja je prošle godine bila organizator 33. Salona inovacija „Inova“ u sajamskoj dvorani u Nedeliš u. Nedavno je i me imurski župan Perho primio inovatore nagra ene na ovogodišnjoj „Inovi“ održanoj u Zagrebu i potaknuo ih na još ve u poduzetnost.

A inovacije se posvuda cijene, razvijene zemlje u svakom ve em gradu imaju inovacijske centre

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr radi pomo i inovatorima – pojedincima ili poduze ima. Odnedavno postoji inovacijski centar u Varaždinu, a u Mariboru se razvija Znanstveni park koji omogu ava osnivanje razvojno - istraživa kih jedinica za poboljšavanje postoje ih i razvoj novih tehnologija, proizvoda i usluga uz korištenje znanja i tehnologije koja nastaju na sveu ilištima. Ova mjesta su nabrojena iz jednostavnog razloga što EU pomaže i nancira regionalne i prekograni ne projekte, a posebno kad su vezani uz nove tehnologije.

Budu nost je svakako orijentirana prema razvoju elektromobila, dugotrajnijih baterija, korištenju energije vjetra i sunca, pa za m robo ci, bionici (tehni ki koncep koji se zasnivaju na rješenjima koja je stvorila priroda ), nanotehnologiji (tehnologija djeli a veli ine milijarditog dijela metra), ali nemojmo zapostavi svakodnevno potrebna pomagala za branje i obradu vo a i povr a, od ru nih do automatskih, i poslušajmo savjet svestranog strojara Josipa Jankovi a koji kaže da kod konstrukcije kombajna svi gledaju stražnji dio, dakle, izlaz i pakiranje berbe, a zanemaruju prednji dio, dakle, ubiranje i ulaz gdje se najviše utje e na sve daljnje postupke i jek ostalih ak vnos !

Kako je ve uvriježeno, najbolja su rješenja i najjednostavnija. Ili, kako kaže književnik Pirsig, postoje samo jednostavna rješenja. Jedini je problem što ih treba prona i.

Dakle, za skok u budu nost potrebni su izumi i inovacije, a za to treba mnogo rada, vrijednih ljudi, zamisli i više poduzetnos .

S obzirom na injenicu da interes za upisivanjem trogodišnjih strukovnih programa pada iz godine u godinu me u u enicima sedmih i osmih razreda, osnova djelatnost na ovom podru ju jest postizanje pozitivne motivacije osnovnoškolaca i u tu svrhu osmišljavanje na ina kako posti i interes djece za upisivanjem de icitarnih zanimanja, re eno je prošli tjedan na sjednici Skupštine Obrtni ke komore Me imurske županije.

Strukovno obrazovanje u Me imurskoj županiji provodi se u etiri škole, a postoji i odre eni interes za strukovne škole izvan Me imurske županije. Dugoro ni plan Obrtni ke komore Me imurske županije, koji se iz godine u godinu postupno ostvaruje, jest suradnja stru nog suradnika za obrazovanje s tim školama, najviše s pedagozima škola, profesorima i administrativnim djelatnicima škola.

Tijekom sije nja, kao i svake godine, planira se slanje upitnika na adrese svih obrtnika i pravnih osoba koje posjeduju dozvolu (licencu) za izvo enje prakti nog dijela nauko-

vanja, ime se ispituje koliko e nau ni kih mjesta biti slobodno za nau nike sljede e školske godine. Škole e prema tim podacima planirati broj u enika koji e se upisati u odre eno obrtni ko zanimanje.

Novina ispit iz radne pedagogije Sastavni dio godišnjeg programa jest i licenciranje obrtni kih radionica i pravnih osoba te se tom prilikom prikuplja sva potrebna dokumentacija i obavljaju svi administrativni poslovi vezani uz problematiku licenciranja.

Novost jest polaganje ispita iz radne pedagogije za sve osobe (obrtnike/pravne osobe), zaposlenike ili vlasnike, koji nemaju položeni majstorski ispit. U tu svrhu Obrtni ka komora Me imurske županije i ove e godine organizirati seminare za polaznik. - Po etkom provo enja ovog ispita naletjeli smo na negativne stavove poduzetnika o ovoj novoj obavezi, no pri kraju svakoga ispitnog roka svi kandidati se slože da su znanja koja su upravo stekli izuzetno korisna,

Majstorski ispiti planiraju se u dva ciklusa, u velja i i rujnu, kaže Slavko Faltak, predsjednik Obrtni ke komore Me imurske županije ne samo u na inu komunikacije s nau nicima, ve i u njihovom poslovanju. Nastavit emo provoditi predavanja i suradnju s predava ima koji su ve standardni na tom podru ju, kaže Slavko Faltak, predsjednik Obrtni ke komore Me imurske županije.

Osposobljavanja za vezane obrte - Ispiti o stru noj osposobljenosti planiraju se provesti u velja i,

ma i sadržajima integrirati u jednu cjelinu kojom bi upravljao menadžer sa ste enim znanjima i vještinama na stru nom studiju Menadžmenta, turizma i sporta.

Cilj ovoga stru nog studija usmjeren je na obrazovanje i stjecanje specijaliziranih kompetencija menadžmenta u pravcu turizma i sporta. Ovim stru nim studijem polaznici se osposobljavaju za prakti an rad u turisti kom gospodarstvu, sportskim organizacijama, odnosno za izvršenje svih vrsta poslova vezanih uz organizaciju i uspješnu realizaciju razli itih turisti kih i sportskih usluga, manifestacija, podre enih željama, potrebama i mogu nostima inozemnih i doma ih korisnika turisti kih i sportskih usluga. Uz to, polaznici ovoga stru nog studija u e se poduzetništvu i menadžmentu u poduze ima i ustanovama koje se izravno ili posredno uklju ene u doma i i me unarodni turisti ki promet i sport. (BMO) travnju, lipnju, listopadu i prosincu 2010. godine, prema kalendaru Hrvatske obrtni ke komore, re eno je na sjednici.

Prema kalendaru Hrvatske obrtni ke komore, majstorski se ispiti planiraju u dva ciklusa, u velja i i rujnu. Prilikom provo enja majstorskih ispita planiraju se savjetovanja o pripremama kandidata na Pu kom otvorenom u ilištu akovec, informacije o literaturi za spremanje ispita, sastanci s komisijama i organizacija konzultacija kandidata s komisijama, u svrhu što kvalitetnijeg spremanja ispit i što lakšeg savladavanja materije.

- Provode i majstorske ispite, došli smo do zaklju ka da su stru no – teoretska znanja koja se traže zastarjela i tehnologija koja se spominje u pismenim ispitima ne koristi se ve duži niz godina, i da to de initivno nije primjereno zvanju majstora koje bi moralo biti vrh strukovnog obrazovanja, stoga planiramo uputiti primjedbe Odjelu za obrazovanje kako bi se podigla razina majstorskih ispita i kako bi bili u skladu s potrebama u gospodarstvu, objašnjava predsjednik Komore, te dodaje da su zna ajniji problemi koji su stalno aktualni olako shva anje ugovora o naukovanju razrednika i voditelja prakti ne nastave u pojedinim školama te da e se vezano uz to tako er provesti odre ene mjere. (hz)

POGLED ODOZDO

Zašto je profesor Pranji u pravu Me imurje ima najbolju gimnaziju u državi, dakle, školu koja priprema djecu koja e mo i krenuti na najbolje hrvatske, i ne samo hrvatske fakultete. Sam vrh intelektualne elite, koju pripremaju jednako tako uspješni profesori, bez kojih ovih rezultata ne bi bilo. Ali, zašto ne vjerovati rije ima jednog profesora, koji izme u ostalog i radi u toj školi, kada kaže da se naš antiintelektualni duh ogleda i u odnosu prema toj školi. Parkiralište pred školom je kaljuža, a u školi koja je gra ena za 16 razrednih odjela danas boravi 28 odjela. Da preslikamo na hrvatsku stvarnost, nije gužva samo u zatvorima, nad ijim se uvjetima nari e otkad u njih pristižu tajkuni.

Prostorni uvjeti u našoj uspješnoj školi slikovito govore kako se mi kao društvo odnosimo prema uspjehu i uspješnima. Nji-

ma se divimo samo kada uspjehe postižu u nemogu im uvjetima kao Kosteli i kada su pobje ivali na “luku i špeku”. Dajemo sve od sebe u spašavanju neuspješnih.

Za njih emo imati sve mogu a opravdanja i sredstva, ali onima, koji bi nam sutra mogli stostruko vratiti, njih emo pustiti da odu nekamo drugamo, da podižu druge sredine i drugdje stvaraju karijere. Kod nas nigdje nije izrijekom prisutan kriterij - dajmo sposobnima jer oni mogu stvarati. Ne, mi dajemo nesposobnima kako bi još više povukli za sobom u glib sposobne. Za udo, i me imurski župan uvi a taj me imurski defekt, naš teža ki mentalitet i strah od mladih obrazovanih i kod naših poduzetnika. Zbog tog straha naša obrazovana mladost svoj bolji život pronalazi drugdje.

Nije ništa bolje ni na državnoj razini. Silna sredstva ulupana su u

spašavanje posrnulih tvrtki bez rezultata, jer se nisu spašavale ni irme ni djelatnosti, ve su se sanirali ogromni gubici koje su napravile nesposobne uprave. Za nagradu ispra eni su bogatim otpremninama. Na odgovornost nisu pozvani. Pojeli su na taj na in sredstva koja su mogla biti uložena u takve škole gdje uspješni profesori stvaraju uspješne u enike ili dodijeljena irmama koje stvaraju dobit, uredno pla aju poreze i zapošljavaju. Ne, kod nas je svi izvrnuto na glavu, silni napori, energija i novac ulaže se u gubitaše, a malo u one koji bi mogli, htjeli i znali otvarati perspektive. Što se udimo ako mladost slavi negativne heroje, oni bar nisu licemjerni. Kao da kod nas ona poznata uzre ica: pomognimo nesposobne, jer sposobni e se i sami sna i, nikada ne e izumrijeti.

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

I još opaska na kraju, Me imurci takvi kakvi jesmo nikad ne bi rekli caru da je gol, ali profesor Pranji tek je po ženi i djeci Me imurec i zato ima petlje re i ono što i drugi vide, ali šute. Dao nam je na razmišljanje želimo li se maknuti s mjesta i u i u svijet znanja ili emo zauvijek tepati svojoj motiki i lopati.

8. prosinca 2009.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

RAZVOJNA agencija Me imurja REDEA u posljednje vrijeme na zubu je kritika javnosti i pitanja opravdanosti postojanja

“Europski inovnici” koje se isplati pla ati ili “mrtva puhala” za odli nu pla u?

Prigodom usvajanja izvješ a o poslovanju Me imurske razvojne agencije REDEA na posljednjoj sjednici Županijske skupštine, reagirao je Ivan Martan, predsjednik HDSS-a. On se oštro suprotstavio, kako je on to nazvao, velikim potroša ima novca iz županijskog prora una, rije je bila o agenciji REDEA i MESAP-u. On je tada ustvrdio da oni više troše nego što privrje uju, a da REDEA iz Europe nije privukla sredstva i da je samo na teret županije.

Ivan Martan je djelomi no u pravu, REDEA i MESAP trenutno troše više županijskog novca, barem tako izgleda na prvi pogled.

Rije je o nekoliko milijuna kuna, no nije u pravu kad želi prekinuti dotok županijskog novca za ta dva projekta. Naime, i REDEA i MESAP jesu dva klju na dugoro na razvojna projekta, zna ajna za ukupan razvoj kraja.

U agenciji REDEA trenutno radi dvanaest djelatnika, od ega je njih pet steklo nazive trenera za europske fondova i integracije, odnosno za u enje drugih kako pristupiti europskim fondovima, što je bio prvi i osnovni cilj pri formiranju agencije. Naime, tada je politi ki cilj bio prona i ljude koji e mo i napisati programe za europske fondove. Taj je nulti brzopotezni cilj ostvaren, no pri tom je zaboravljeno pitanje dugoro ne razvojne politike.

Prevelika o ekivanja iz neznanja?

U me uvremenu su jako porasli apetiti op ina i gradova, pa i pojedina nih tvrtki za europskim novcem, a kako je europski novac stizao na kapaljku iz pretpristupnih fondova, REDEA je postala dežurni krivac za sve, a ponajviše za neznanje politi ara. U ovom je momentu stvorena klima blizu javnog lin a, da je REDEA gotovo nepotrebna jer troši ionako male županijske resurse.

S druge strane, op ine i na elnici op ina i gradona elnici gradova u Me imurju veoma su brzo shvatili da je mnogo lakše dobiti državni novac nego iz Europe, treba samo poznavati poznatog politi ara ili ministra iz iste stranke. To se i doga alo i REDEA je op inskim na elnicima postala gotovo nepotrebna.

Sad u krizi, kad država više nema novca, REDEA je postala dežurni krivac jer nije dovukla europski novac, a na elnici ne shva aju da su i sami krivi za to, ast izu-

zecima, ili da krivica nije samo s hrvatske strane.

Zbog toga su op ine bile malo prisutne u natje ajima preko REDEA-e, ruku na srce, nisu ni mogle biti puno prisutne iz najmanje dva razloga. U pretpristupnim fondovima EU, kao što su to bili PHARE, IPARD i sad IPA i drugi, premalo je prostora za op ine pa nisu ni mogle konkurirati za više sredstava, osim nekolicine. Drugi je razlog taj što Europa vrjednuje organizacijske razine na natje ajima, pa je tako i županijska razina (NUTS -3) zapravo premalena, a kamoli op inska. Najviše novca donose projekti me užupanijske i regionalne suradnje (razine NUTS 2), a osnovna jedinica za to treba imati 800.000 stanovnika. Tako su op ine, kad je rije o sredstvima iz EU, a i mnogi nadobudni pojedinci koji su o ekivali da e te i med i mlijeko, ostali na cjedilu zbog vlastita neznanja. Prevelika o ekivanja iz neznanja rezultirala su pak napadima na one koji su najbliži, na REDEA-u kao razvojnu agenciju, jer ništa ne radi i nije im osigurala novac. REDEA je, doduše, radila projekte i s op inama, no to je bila tek kap u moru želja.

Još ostaje u sje anju jedan sastanak poljoprivrednika u Maloj Subotici prije nekoliko godina, kad je jedan nadobudni pojedinac tvrdio da treba samo zatražiti od EU novac i dobit e ga svatko koji ga zatraži i ponudi bilo kakav poljoprivredni program. Predstavnik Ministarstva poljoprivrede koji je nazo io sastanku rekao mu je u lice pred svima da - laže, ali to nije pomoglo razbijanju mnogih

Matija Derk, direktor REDEA-e, na udaru javnosti i politike kaže: - Ne znam kako se obraniti od tvrdnji da ne privrje ujemo, one su, dakako, neto ne. No, im nešto kažem, još je gore, javnost je okrenuta protiv nas, jer se ne razumije dugoro nost projekta razvoja županije na kojemu radimo, a niti je mnogima jasna europska politika razvoja lažnih nada kod poljoprivrednika.

U isto vrijeme od politi ara su zavedeni i mediji, koji su navijali za europske fondove kao da je u Me imurje osobno došao kralj Mida i donio neograni ene koli ine zlata. Neki se i do danas od toga nisu otrijeznili. Jednostavnim rije ima, politika u Hrvatskoj još nije ni znala što su to europske regije i kako ih valja stvarati da se iskoriste EU fondovi, a doma i su mediji napravili fantasti nu predstavu da

europski novac samo što nije i da ga treba samo uzeti.

Kad su državni inovnici i sami zavedeni snovima o Europi, uvidjeli da EU daje daleko najviše novca za regije, a na državi, a to je, na žalost, bilo kasno, zapo ela je reorganizacija. To ve nije prošlost, naš novi Zakon o regionalnom razvoju sasvim je svjež, a ima za cilj pomiriti centraliziranu državu kakva je naša i spustiti neke od prinadležnosti na regije, koje e dobivati novac

Zašto me imurske op ine konkuriraju jedne drugima?

Djelatnost agencije REDEA je zbog diktata na ina suradnje s EU fondovima odjednom višestruko narasla, trebalo je traži regionalne natje aje i programe na koje se isplati javljati. To izgleda dosta nerazumljivo, no, ako se kaže da su naše op ine kad se jave na natje aj same sebi konkuren za is novac, pa se europski inovnici smiju ili pak u najmanju ruku ude, onda stvar postaje razumljivija.

Zbog takvog sustava REDEA je prisiljena javlja se na one natje aje na koje se ispla javlja . Samo kao primjer navodimo da su to natje aji koji po u obrazovanje, ili pak stvaranje biciklis ke staze uz Muru, što se onda prepušta Turis koj zajednici Me imurske županije u daljnjoj

Nešto se promijenilo Svake godine za oko petnaest posto pada odaziv gra ana i tvrtki na mnogobrojne humanitarne akcije. Po tom bi slijedu za nekoliko godina humanitarne akcije mogle gotovo iš eznuti. Koji su razlozi i jesmo li danas manje humanitarci kao prije, jesmo li manje osjetljivi na ljudske patnje? To je vjerojatno jedan od mogu ih odgovora našeg vremena na tu temu. Ako smo doista postali manje osjetljivi na humanitarne potrebe jednog društva i pojedinaca, onda se doga a antihumanizam.

Za sad priskrbili Me imurju (samo) milijun eura

Jesmo li doista manje humani nego prije? Teško da e se svi oni koji pomažu ljudima u nevolji složiti s tom tvrdnjom, no injenice govore suprotno. Tako, na primjer, na humanitarnoj izložbi slika za oboljele koja je organizirana ovih dana u zgradi “Scheier” nema posjetitelja, tek pokoji. Nema kupaca koji bi žele biti humanisti, osim rijetkih izuzetaka. Sli no je s drugim akcijama za pomo . Mediji žele pomo i, no nešto se promijenilo.

Tek nacionalni mediji u humanitarnim akcijama koje re-

izvedbi. Odnosno, na one natje aje koji imaju efekte za cijelu županiju kao što je zbrinjavanje otpada te, kao najvažnije, razvoj tehnološkog parka kao nukleusa budu eg razvoja ne samo kraja ve i suradnje s onim tvrtkama koje su osposobljene da uop e mogu konkurirati za sredstva iz strukturnih i kohezijskih fondova EU. Osnova pak za to je razvoj veleu ilišta, obrazovanje Europa prepoznaje kao klju ni moment razvoja, ljudski su resursi zapravo najvažniji i REDEA e stalno mo i putem mnogih natje aja gura razvoj Me imurskog veleu ilišta uz pomo mnogih europskih fondova. Razvoj je mogu na dva na ina, ljudskim resursima ili kapitalom, a svakome

klamiraju do iznemoglosti uspiju prikupiti dio potrebnog novca, ponekad i uz uklju ivanje Vladinih institucija.

Humanitarne akcije postale su, ini se, jedan od na ina izvla enja novca, a ne više samo humanitarne akcije. Da nije tako, ne bi ih bilo toliko. Naime, nema sumnje da je društvo, pa i naše, u prošlosti bilo siromašnije nego danas, pa nije bilo toliko humanitarnih akcija kao danas.

Prijatelj mi se žali da mu je naprosto neugodno i i centrom grada, kaže: humanitarac te zasko i negdje iza prvog ugla, slijeva i zdesna. I nema uzmaka. Ako ne daš

koji živi u Hrvatskoj jasno je da mi kapitala nemamo. Nitko nam ga ne e ni da u ve im koli inama, pa treba razvija ljudske resurse.

Drugim rije ima, Me imursko veleu ilište i Tehnološko inovacijski centar bit e dugoro ne inves cije.

Po tom slijedu dik ranom iz Europe, neminovno je naredni korak REDEA-e stalan kontakt s me imurskim i sjevernohrvatskim tvrtkama (EU daje novac regionalno) kako bi se pronašli najbolji sinergijski u inci izme u obrazovanja, Tehnološko inovacijskog centra koji tek nastaje i privatnih tvrtki, te zajedni ko javljanje na natje aje, kako bi spremni do ekali ulazak Hrvatske u EU i otvaranje korištenja boga h strukturnih fondova. (JŠ)

danak humanosti, ne e te se lijepo gledati, ljudi se ovdje poznaju, a ako pak daš za nešto što ne želiš uvijek kasnije zažališ. Ponajprije zažališ što nisi dovoljno human, pa te grize savjest, a znaš da nisi ništa kriv jer samo braniš svoju slobodu.

In lacija humanitarnih akcija dovela je do toga da su one postale psihološki pre este, gotovo da bi se u medijima mogla otvoriti rubrika: humanitarne akcije. A kad je nešto pre esto, postaje dosadno i nametni ko, gotovo alergijsko.

Kako god bilo, humanitarne akcije izgubile su dio ekskluzivnosti koja je nekad postojala, pa je i to jedan od razloga što usprkos sve

REDEA je u tri godine provela ili su u tijeku ukupno 22 projekta, od ega je realizirano 11 projekata, dok je u tijeku 12 projekata. Me imurskoj županiji realizirani su projekti donijeli do sada preko 1 milijun eura, a 12 projekata, koji su u tijeku, donosi još 7,1 milijun eura. To zna i da bi REDEA, da se tako izrazimo, ukupno trebala “zaraditi” oko 60 milijuna, od ega je oko 8 milijuna kuna ve stiglo, a najve i e dio biti realiziran u idu im godinama. Me utim, na natje ajima nije prošlo 15 projekata.

U tri godine REDEA je pripremila 60 planova i investicijskih studija za javljanje na na-

od EU. Osnovana je i nacionalna agencija za regionalni razvoj s istom svrhom, za korištenje sredstava iz bogatih strukturnih fondova EU.

Derk demantira bilo kakve nezakonitosti, ali ...

I tu negdje po inju i završavaju današnji nesporazumi izme u politike, javnosti i agencije REDEA, uz uobi ajeno podmetanje manjih klipova na osobnoj razini, a za razbibrigu javnosti. Ide se tako daleko da se spominje i navodno nezakonsko inanciranje pojedinih politi kih kampanji, izrada projekta “za vlastiti ra un” i sli no, što direktor agencije REDEA Matija Derk odmah u startu demantira.

Me utim, s druge strane, mora se priznati da je javnosti dosta, pa i previše, “birokratske pri e” i bez obzira na pomalo podcjenjiva ki stav “da javnost i politika kao baš ne kuže kakva je REDEA-ina uloga”, premalo je eura iz pretpristupnih fondova stiglo u Me imurje.

Nije dovoljno prebacivati politikansku pri u s jednog na drugoga, ve treba odgovorno vidjeti što se zapravo doga a i opravdava li dvanaest “europskih inovnika” na elu s njihovim šefom Derkom zaista svoje postojanje i prili no visoke pla e s obzirom na me imurske (ne)prilike, odnosno jesu li u toj agenciji zaposleni zaista sposobni ili pak zbrinuti “podobni”.

S obzirom na to da je župan Perho rekao da Županija više

ve oj popularnosti kod onih koji ih prire uju esto ostaju nepotpune.

Ekskluzivnost je bila i ostala privilegija viših slojeva društva.

Poplava humanitarnih akcija ipak je možda najve i krivac za druga iji odnos prema njima, uz dodatak koji se povremeno uje, da humanitarna akcija i nije bila baš tako humanitarna, tu su Pandorinu kutiju otvorile naše pjeva ke zvijezde. Kao da je došlo vrijeme da humanitarne akcije služe samoreklamiranju.

Zna i li to da ne treba pomagati ljudima u nevolji? Upravo suprotno, no uz neke nove na ine, koji e uvati slobodu odluke. Tu

tje aje, 11 programa za jedinice lokalne samouprave, odnosno op ine (to nije, za više op ina zajedni ki), te 11 projekata i natje ajnih dokumentacija.

Kod etiri projekta REDEA je bila nositelj, rije je o pretpristupnom fondovima INTEREG Hrvatska - Slovenija, zatim partner kod projekata PHARE - CBC - Hrvatska - Ma arska, Cards i SAPARD. Projekt za Tehnološko inovacijski centar razvija se uz pomo BICRO-a i Svjetske banke, a dva projekta uz pomo Vlade Flandrije. Tu su još projekti u tijeku iz IPA fonda, više projekata inanciranih iz fonda PHARE 2006 te našeg Fonda za energetsku u inkovitost i drugo.

ne e biti “ustanova za uhljebljivanje”, REDEA bi zasigurno trebala biti “pro ešljana”. Tako er, treba puno više koordinacija i manje zlobe sa svih strana, kako bi se zaista u Me imurje iz EU fondova dovukao novac koji je nasušno potreban za naš razvoj, posebice turizma. Tako er se o ekuje da se objektivno ispitaju sve potencijalne “afere” koje su vezane uz ovu agenciju, poput isplate “intelektualnih usluga”, izrade i tiskanje Me imurje Newsa i sl., jer samo “ istih obraza” i bez repova REDEA sa ili možda bez njezinog šefa, pa i onih koji možda ne rade dovoljno kvalitetno svoj posao jer nisu sposobni - može dalje obavljati svoju važnu ulogu.

Dok je REDEA prisiljena djelovati dugoro no, ponajprije europskim planovima razvoja regija putem obrazovanja i to aka izvrsnosti, najmanje deset do dvadeset godina unaprijed, politika i me imurska javnost traži efekte odmah, odnosno, po mogu nosti, besplatan novac.

Takva kratkoro na i kratkovidna promišljanja politike neminovno vode do sukoba, a kad u to upletu i interesi pojedinaca i o ekivanja javnosti da novac samo što nije stigao iz Europe, zapravo udi što je agencija REDEA još živa i što po politi kom diktatu ve nije rasformirana i sli no. To što je još živa ima zahvaliti intuiciji ponekih politi ara, koji se ipak ne usude zatvoriti jedna od rijetkih razvojnih vrata u županiji.

(Josip Šimunko i Dejan Zrna)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

ve humanost nije sama po sebi dovoljna, ve je samo po etak.

8

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

8. prosinca 2009.

ZBOG SLIJETANJA u kanal HE Dubrava, smrtno stradala Vera Jankovi iz Svete Marije

Cesta smrti uzela tre i život Na kolniku županijske ceste uz derivacijski kanal izme u naselja Oporovec i Prelog u etvrtak 3. prosinca oko 19 sati dogodila se teška prometna nesre a u kojoj je smrtno stradala voza ica osobnog automobila Vera Jankovi , ro ena 1964. godine, iz Svete Marije. Voza ica osobnog automobila registarskih oznaka K 260-CN izgubila je nadzor nad vozilom, uslijed ega je došlo do slijetanja vozila izvan kolnika u odvodni kanal i prevrtanja na krov. U automobilu su bile i dvije osobe ro ene 1976. i 1992. godine, koje su prevezene u Županijsku bolnicu akovec, gdje su im utvr ene lake tjelesne ozljede te su zadržane na promatranju.

Policija je izvijestila da je obavljena obdukcija pokazala da je

utapanje uzrok smrti nesretne žene.

Vera Jankovi 14. je žrtva u prometu na Me imurskim cestama.

U prosjeku dva slijetanja i dvije smrti Tridesetak kilometara županijske ceste koja uz derivacijski kanal uz jezero HE Dubrava na potezu od Orehovice preko Preloga vodi do Donje Dubrave slobodno može ponijeti epitet ceste smrti. Na toj prometnici gra enoj za potrebe izgradnje, a kasnije i održavanja hidrocentrale, svake godine umire jedno do dvoje ljudi.

Tako je 2004. godine na dionici te ceste izme u Preloga i Orehovice smrtno stradao jedan

par iz Varaždina, dvije godine kasnije poginuo je muškarac iz Domašinca, a sje amo se i lanjskog slu aja kada je na toj cesti preminuo mladi iz Preloga.

Ove godine, u lipnju, smrtno su stradala dva muškarca na dionici izme u Donje Dubrave i Preloga, a sada eto žalosti, i ovaj najnoviji nesretni doga aj. Ve ina unesre enih automobilima je sletjela u derivacijski kanal.

Utapanje se navodi kao uzrok njihovih smrti, a prevelika brzina, neprilago ena uvjetima i stanju ceste, kao razlog koji je doveo do tragi noga kraja. Svjedo ili smo do sad i mnogim nesre ama koje su pukom igrom slu aja, zahvaljuju i istoj sre i, završavale tek s ozljedama sudionika i materijalnom štetom.

Slijetanja s te prometnice u derivacijski kanal redovita su pojava. Me imurska policija godišnje u prosjeku bilježi dva takva doga aja. Na elnik Postaje prometne policije akovec Siniša Šajnovi isti e da voza i na toj prometnici razvijaju velike brzine, daleko ve e od dopuštenih 90 km/sat, a kako asfaltni zastor nije kvalitetan, na mnogim mjestima i ošte en, ne ude nesre e koje se doga aju. Naglašava da je kolnik pun ulegnu a i ošte enja druge vrste jer tu prometnicu dugi niz godina, s obzirom na to da nije bila ni u ijoj nadležnosti, nitko nije održavao, a na nju je usmjeren sav teretni promet za Varaždinsku i Koprivni ko - križeva ku županiju.

Nema novca za zaštitnu ogradu Ravnatelj Županijske uprave za ceste Zoran Šari slaže se da prometnica nije u idealnom stanju, ali smatra da stanje kolnika nije bilo klju no u prometnim nesre ama sa smrtnim ishodom ili bez takvog ishoda. - Nesre e se doga aju zbog brzine. Da bi zaštitna ograda bila poželjna uz jednu ovakvu prometnicu, to

stoji. Isto tako bilo bi lijepo kada bismo novim asfaltnim slojem mogli presvu i kompletnu prometnicu. Samo smatram da ni time ne bismo puno dobili na sigurnosti, dapa e. To bi, vjerujem, voza e nagnalo da razviju još ve u brzinu. Ni ogradu, ni novi sloj asfalta u ovom si trenutku ne možemo priuštiti, isti e ravnatelj ŽUC-a.

(D.Mihoci)

NESAVJESNA uporaba pirotehni kih sredstava predstavlja opasnost za vrijeme blagdana

Najve i su problem djeca koja vole eksperimentirati U pojedinim dnevnim novinama ve smo mogli pro itati kako je nesavjesno korištenje pirotehni kih sredstava, koje je rašireno u predblagdansko i blagdansko vrijeme, uzelo prve žrtve. Nedavno je dvojicu dje aka, u dobi od 10 i 13 godina, ozlijedila eksplozija petarde kojom su se igrali. Petarda je jednom od dje aka eksplodirala u ruci i teško mu ozlijedila šaku, dok je njegov mla i brat zadobio lakše ozljede.

Takav slu aj može se dogoditi bilo gdje, pa tako i kod nas. Kako bismo upozorili na mogu e posljedice i upoznali vas s posljednjim propisima i mjerama opreza, porazgovarali smo sa Sašom Horvatom, jedinim licenciranim pirotehni arom od strane MUP-a za izvo enje javnih vatrometa i uporabu pirotehni kih sredstava za zabavu u Me imurskoj i Varaždinskoj županiji.

Pirotehni ka sredstva podijeljena su u tri skupine i još nekoliko podskupina, no, ono što nas zanima jest zabavna pirotehnika koja se prodaje za Novu godinu. Ta je pirotehnika podijeljena u etiri osnovne skupine. U pirotehni ka sredstva prve kategorije spadaju prili no jeftine bengalske šibice, fontane, “žabice” i prskalice, te ih se smije kupovati cijelu godinu, i to samo stariji od 14 godina. Druga skupina podrazumijeva na našem tržištu petarde, sve prisutnije piratice i bengalke te sli ne naboje.

Prodaja tih sredstava dozvoljena je starijima od 16 godina, a ograni ena je na specijalizirane prodavaonice oružja i streljiva, i to od 15. prosinca do 1. sije nja.

U tre oj kategoriji nalaze se sredstva kao što su vatrometni boksevi, te ih kupiti smiju osobe starije od 18 godina. U najopasnijoj etvrtoj kategoriji nalaze se veliki vatrometni proizvodi za javne priredbe. Njih mogu koristiti samo pravne i izi ke osobe s nabavnom dozvolom koju je izdala policijska uprava.

Iako se pirotehni ka sredstva II. i III. kategorije mogu nabaviti od sredine prosinca, njihova je upo-

treba zabranjena u zatvorenim prostorijama, a na otvorenom prostoru gdje se okuplja ve i broj osoba dozvoljeno je samo od 27. prosinca do 1. sije nja.

- Mene brinu dvije stvari. Pomalo mi je apsurd da je prodaja dozvoljena ve od 15. prosinca. Pa zamislite samo, to je kao da djetetu kupite okoladu i onda mu zabranite da je jede idu a dva tjedna. Po meni je to veliki propust. I druga stvar je da, iako je djeci mla oj od 14 godina zabranjena prodaja, nije im zabranjeno korištenje. Ovdje bih ja aludirao na roditelje. Jako puno roditelja kupit e nekakve petarde ili neka druga pirotehni ka sredstva, a ako

Godišnje oko petero unesre enih završi na kirurgiji

Problem zlouporabe petardi najprisutniji je kod djece koja vole eksperimentirati

Mogu e su duboke ozljede i opekline te teške ozljede dijelova šake, živaca i tetiva

ih kupe, bilo bi pametno to djeca nikad ne rade sama, ve uvijek uz nadzor roditelja i obavezno pridržavanje uputa za sigurnu uporabu, kazao je Horvat.

u zrak kako bi u zraku eksplodirala, a tako se lako mogu desiti povrede lica ili sluha.

Da djeca vole eksperimentirati, dokazuje nedavni primjer romske djevoj ice upravo ovdje u Me imurju koja je bacila petardu u kantu punu nafte te je došlo do velikog plamena i ošte enja kože lica.

Drugo opasno sredstvo zbog nesavjesnog korištenja jesu rakete.

- Zna se dogoditi da ljudi štapi na kojem je raketa drže u ruci, pa im spali ruku. Ili da raketu ako nema u blizini zemlje da je u nju zapiknu stave u bocu, no, kako je potisak jak, boca se zna prevrnuti i raketa može odletjeti u ovjeka. Kod raketa je najvažnija stvar – stabilnost.

Najsigurniji na in paljenja raketa je da se uzme prazan sanduk od boca, u njega stavi prazna boca i u nju raketa.

Tre e naj eš e sredstvo korišteno za vatromet jesu vatrometi boksevi koji su, po mišljenju Saše Horvata, najsigurnije pirotehni ko sredstvo vezano uz do ek i proslave. - Oni su naj eš e kockastog oblika i na sebi imaju kartonske cijevi, od kojih svaka ima po jedan efekt.

Mogu imati od 16 do 1000 hiceva i vatromet može trajati do dvije i pol minute. Boksevi imaju sporogore i itilj, kojem treba 15 - 20 sekundi da vatromet krene, što je dovoljno da se ovjek makne na siguran razmak od najmanje osam metara. Jedino na što treba paziti jest da u blizini nema ni eg iznad boksa, a nije ih

Vatrometi boksevi najsigurnije su pirotehni ko sredstvo

Saša Horvat jedini je licencirani pirotehni ar za izvo enje javnih vatrometa i uporabu pirotehni kih sredstava za zabavu u Me imurskoj i Varaždinskoj županiji

Problem zlouporabe petardi najprisutniji je kod djece koja vole eksperimentirati, isti e Horvat, te navodi nekoliko primjera: - Oni zapale petardu, pa je bace u praznu lašu, a s obzirom na to da je u petardi barut, laša eksplodira i geleri stakla mogu letjeti prili no daleko.

U zadnje vrijeme dešavalo se da djeca bacaju petarde u kanalizacijske šahtove, a kako dolje ima plinova od fekalija, može se dogoditi da do e do takve eksplozije da šaht odbaci u zrak. Ili zapale petardu, namjerno je drže neko vrijeme, pa je onda bace

Kazne za kršenje propisa vezanih uz korištenje pirotehnike Za nedozvoljenu uporabu i prodaju, u slu ajevima kada trgovine ne posjeduju valjano rješenje za prodaju, ili se petarde prodaju bez oznake o vrs i datumu proizvodnje na hrvatskom jeziku, kazne iznose od 20.000 do 40.000 kuna za pravnu osobu, a za nesavjesnog prodava a od 4.000 do 8.000 kuna. Uz nov ane kazne propisana je i

kazna zabrane obavljanja djelatnos u trajanju od 6 mjeseci.

Kaznit e se, naravno, i osobe koje pirotehni ka sredstva II. i III. razreda koriste izvan dozvoljenoga vremenskog razdoblja ili ako ta sredstva koriste u zatvorenim prostorima te prostorima gdje se okuplja ve i broj osoba. Nov ane kazne su od 1.000 do 5.000 kuna.

Najve i problem jesu petarde II. kategorije koje mogu prouzro iti duboke ozljede i opekline te teško ozlijedi dijelove šaka, živce i te ve. Utjecaj topline eksplozije nakon nekoliko dana izaziva odumiranje tkiva.

- Rane na rukama veoma su nezgodne za lije enje jer se u samom po etku ne vidi to no koliko je ošte enje, ve se tek za nekoliko dana vidi prava šteta, a posljedice mogu bi problemi s pokretljivoš u prs ju, amputacija dijela ili cijelih prs ju ili ak cijele šake, kazao je Robert Grudi , dr. med., spec. kirurg. prakti no paliti izme u dviju zgrada blizu postavljenih zbog jeke. Isto tako nakon završetka “vatrometa” treba boks ostaviti najmanje pola sata, u slu aju da nije odmah “ispucan” koji efekt.

Do pozitivnog pomaka dobrim zakonom i akcijom policije Prema policijskim podacima, na podru ju naše županije tijekom 2007. godine zbog korištenja pirotehni kih sredstava zabilježena su 4 slu aja lakšeg ozlje ivanja ve inom maloljetnika. Te godine zaplijenjeno je 9 komada oružja, 552 komada streljiva, 4 komada eksplozivnih sredstava, 1 kilogram eksploziva, te 6.094 komada pirotehni ke galanterije. Samo godinu dana kasnije zabilježeno je izrazito povoljno stanje jer nije zabilježeno ni jedno ozlje ivanje osoba, a ni oduzimanje oružja, streljiva, eksplozivnih sredstava ili pirotehni ke galanterije.

Za ovo je, smatraju iz PU me imurske, zaslužna dobra zakonska regulativa koja je to no odredila prodaju i upotrebu pirotehni kih sredstava, kazne za kršenje tih odredbi i dobra suradnja društvenih subjekata – obrazovnih ustanova, policije i lokalne samouprave

Ako petarda opali u razini glave, o i i lice mogu strada od opeklina i es ca petardi, a mogu je i djelomi an ili potpuni gubitak sluha, dodaje Grudi . - I u slu aju ozljeda glave i ruku bitno je o kojoj se vrs petarde radi, koje ja ine i koliko je daleko bila kad je eksplodirala. Godišnje na kirurgiji završi oko petero osoba, naj eš e djece. No, treba spomenu da dio unesre enih zbrinjavaju njihovi lije nici op e prakse, a dio Dom zdravlja, tako da do nas dolaze samo oni najozbiljniji pacijen . i crkve. Svoj dio zasluge zaslužuje i redovito provo enje policijske akcije “Mir i dobro” koja se provodi svake godine tijekom prosinca i sije nja, a koja ima za cilj o uvanje sigurnosti gra ana na podru ju Me imurja.

I ove godine policija e provoditi akciju, te apeliraju na gra ane Me imurske županije da boži ne i novogodišnje blagdane proslave sve ano i primjereno, te da pirotehni ka sredstva upotrjebljavaju sukladno zakonskim propisima.

Posebnu pozornost potrebno je posvetiti ponašanju maloljetnika, te iz MUP-a preporu uju da oni ne koriste pirotehni ka sredstva bez prisutnosti starijih punoljetnih osoba. (mn, foto: 24 sata)

U jednom tjednu ukradeno sto tisu a kuna GORI AN - Dvije teške kra e dogodile su se prošli tjedan u Gori anu. Iz tvrtke “Mindis” ukradene su dvije akumulatorske bušilice, ubodna pila, dvije bušilice, aparat za varenje, stolna bušilica, mašina za štemanje, dvije motalice s po 25 metara elektri nog kabla, elektri na brusilica i kutija s raznim alatom. Nastala šteta procijenjena je na 32 tisu e kuna. Okradeno je i samoposluživanje Mercatora u centru mjesta. Po initelj je originalnim klju em otklju ao metalnu kasu u kojoj se nalazilo oko 65 tisu a kuna. Nakon što je maznuo novac, kradljivac je vratio klju na mjesto te izašao iz trgovine. Policija traga za po initeljima ovih kaznenih djela.

8. prosinca 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ALKOHOLIZIRANOST MLADIH u Me imurju velik je problem koji kulminira ME IMURJE napokon dobiva Sigurnu ku u

Svi piju sve, samo da bi se napili!?

- Me imurska mladež alkohol doživljava kao ispušni ventil. Djevojke piju žestinu, a de ki pivo i isti u kako im je alkohol lako dostupan i u kafi ima i u du anima, te da je k tome jeftiniji od sokova. Ipak, alkoholna pi a najradije uzimaju u ku nim zalihama, jer tako ne troše novac, a uku ani ionako ne primje uju da su im zalihe smanjene.

Alkohol esto kombiniraju s lijekovima iz ku ne apoteke, ali i s marihuanom i ekstazijem.

Prekomjerno pijenje alkohola najve i je problem me u mladima u Me imurju. On je toliko izražen da pred njim ak i strah od zlouporabe droga apsolutno gubi na važnosti. U istraživanju koje su me u u enicima 7. i 8. razreda me imurskih osnovnih škola i u enicima 2. razreda srednjih škola proveli specijalisti školske medicine to je i potvr eno.

- Prije 12 godina bili smo ispod hrvatskog prosjeka kada je u pitanju pijenje alkohola, a sada smo daleko iznad europskog prosjeka, s time da konzumiranje alkohola me u mladima i dalje zabrinjavaju e raste. Što se ti e pušenja, tu smo dosegli nekakav plafon i tu nema velikog rasta broja puša a, no, kod alkohola to se još uvijek primje uje. Kada je u pitanju konzumiranje droga, tu smo negdje u sredini, u prosjeku. Naše istraživanje pokazalo je da mladi poznaju sve droge osim LSD-a, otkrila nam je Diana Uvodi - uri , specijalistica školske medicine.

Opijanje postalo “stil života” Mladi piju da bi bili prihva eni od vršnjaka i to je stara stvar, no, zabrinjavaju e je da piju kako bi se napili. Napiti se njihov je elementarni cilj, osobito srednjoškolcima. Zabrinjava i to što mladi alkohol doživljavaju kao ispušni ventil. Alkoholom se rješavaju stresa nakupljenog u školi, briga i problema, uz njega stje u hrabrost i samopouzdanje, ustvrdili su u istraživanju. Ovakve su tvrdnje alarmantne.

- Svi piju sve. Nema tu nekih razlika. Zanimljivo je da su se djevojke izjašnjavale da više vole žesticu, dok su de ki tvrdili da im je pivo omiljeno pi e. Mladi vole kombinirati alkohol s raznim lijekovima za smirenje iz ku ne apoteke, zatim s marihuanom i sa sintetskim drogama kao što je ekstazi. To su strahovito loše kombinacije, osobito ova posljednja, jer izazivaju velika ošte enja

u mozgu. Podjednako piju i dobra i ona manje dobra djeca, u enici koji su u školi odlikaši, ali i oni koji postižu slabiji uspjeh, što nekada nije bio slu aj. Mladi opijanje smatraju zabavnim i relaksiraju im i to nas zabrinjava. Vikend opijanja osobito su popularna, kazuje Andreja Zadravec - Baranaši , voditeljica školskih preventivnih programa Me imurske županije.

Alkohol je me u mladima prisutan u najve oj mjeri vjerojatno i zato što im je dostupan. Više od 98 posto sudionika istraživanja izjasnilo se da do alkohola mogu do i bez ikakvih problema, bilo u trgovinama ili u ka i ima koji time krše zakon. Veliku ve inu alkohola koji mladi popiju ipak u najve oj mjeri ne kupuju ve uzimaju iz ku nih zaliha, otkrili su u istraživanju. I to, kažu, nitko u ku i ni ne primje uje.

Odrasli su licemjeri Mladi odrasle koji im brane ili ukazuju na to da je pijenje alkohola loše smatraju licemjerima.

- Kada im dolazimo održati predavanja na tu temu, redovito nas upozoravaju da je pivo prehrambeni proizvod koji se reklamira na TV-u i da nema ništa loše ako ga piju. Alkoholna pi a ne bi se smjela reklamirati, ni pivo.

Osobito se ne bi smjelo doga ati da se alkohol veže uz sport ili kulturu ili zabavu. Proizvo a i piva sponzori su ili pokrovitelji mnogih koncerata, nogometnih

mom adi i da ne nabrajam. To loše utje e na mlade i oni odrasle s pravom optužuju za licemjerstvo.

Mladi bi manje pili i pušili kad bi se više poštovali zakoni, kada bi ih roditelji više kontrolirali, kad bi im odrasli bili pozitivan primjer. Oni ne pozdravljaju to što mogu raditi što ho e. Žele da im odrasli postave granice, no, o ito je da to ne ine, naglašava Narcisa Slugan, voditeljica školske medicine Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije.

Kada smo lije nicu Uvodi - uri , koja je dugi niz godina i voditeljica Kluba lije enih alkoholi ara u Prelogu, pitali ima li me u mladima alkoholi ara, kazala nam je da ima i da su neki ak lanovi klubova, no, takvih je zanemariv broj.

- O alkoholizmu me u mladima ne možemo govoriti, ali o pre-

komjernom pijenju alkohola svakako. Dobna granica kada po inju piti sve se više spušta pa se o ekuje epidemija alkoholizma me u sve mla im ljudima, rekla je.

Akutna otrovanja alkoholom esta su i redovita pojava me u me imurskom mladeži. Na ispumpavanju želuca na akove koj pedijatriji svaki vikend završi u prosjeku dvoje ili troje mladih u dobi do 18 godina. Mjese no ima i do 12 takvih intervencija.

Lije nice naglašavaju da djeca u petom razredu osnovne škole s gnušanjem govore i o alkoholu i cigaretama, no, ve u šestom razredu, kako ulaze u pubertet, doga a se neki klik pa im se alkohol i pušenje po inju svi ati i biti prihvatljivi. Kažu one kako se po njima vidi da su mnogi ve i eksperimentirali s alkoholom i cigaretom.

Lije nice školske medicine i voditeljica školskih preventivnih programa u društvu Damjana Leva i a i Kristine Vožar, u enika ETŠ-a koji e voditi program priredbe “Mladi mladima”

Alkohol i maloljetni ke trudno e Uz alkohol se veže i rizi no spolno ponašanje.

- Alkohol utje e na sve ranije upuštanje u spolne odnose me u mladima, a to onda dovodi do brojnih neželjenih posljedica kojima svakodnevno svjedo imo. Tu su spolno prenosive bolesti, nagledamo se prestrašenih maloljetnica koje sumnjaju da su trudne jer su pijane stupile u spolni odnos bez zaštite. Mnogi takvi odnosi završe maloljetni kom trudno om. Alkohol poti e agresivnost pa smo svjedoci i posljedica tu njava, a da o stradavanju u prometu i ne govorim, kazuje Narcisa Slugan.

fantastika naišla je na podršku u Europi koja e za njenu realizaciju u roku od etiri godine isplatiti pola milijuna eura! Na stranu s predrasudama, no, tko bi od vas poželio oti i u Toplice Sveti Martin na odmor, i onda vrijeme prikratiti odlaskom u Orehovicu u romsko naselje ne biste li vidjeli kako žive Romi i ime su se bavili njihovi preci koritari? To svakako nije slika moga idealnog odmora. A sigurna sam ni vašega, jer tko je od vas, osim vas koji ste po dužnosti ili poslom morali, kro io u jedno romsko naselje? Ideja je, moram priznati, zapravo fantasti na i vje-

rojatno e odli no funkcionirati u Sloveniji, ali ovdje u Me imurju ini se nezamislivom i neizvedivom.

Sve dok naša romska naselja i me imurski Romi ne dosegnu onaj civilizacijski nivo kakav imaju pomurski Romi u Sloveniji. Europa bi, kada su u pitanju naši Romi, trebala prvo pomo i, što uostalom i ini, da se romska naselja dovedu na odre enu razinu komunalne opremljenosti i da po nu nalikovati drugim naseljima u Me imurju, kao što to jesu romska naselja u slovenskom Pomurju. Novac prije svega treba ulagati u obrazovanje Roma. Svih Roma, ne samo djece,

jer e oni samo tako nadrasti svoju današnju svakodnevnicu. Sve dok se ve ina Roma u Me imurju još ne služi ili odbija služiti ako ne štokavštinom, a onda barem me imurskom kajkavštinom, dok ne nau e jezik zemlje u kojoj žive, dok ne odlu e promijeniti svoje navike i lošu tradiciju, dok država ne odlu i donijeti nove zakone kojima bi se promijenila socijalna politika koja se danas vodi u odnosu na njih, sve dotle zvu i smiješno govoriti o kulturno - turisti kom potencijalu romske zajednice i posjetima turista me imurskim romskim naseljima. Ne kažem da

Alkohol manji problem od droge?!

Roditelji toleriraju pijenje alkohola jer to je, kao, manji problem od droge i u tome leži još jedan problem. Oni koji rade na prevenciji ovisnosti me u mladima pokušavaju roditeljima ukaza da to nije dobro razmišljanje. To upravo ovih dana ine na roditeljskim sastancima u srednjim školama. Roditelji se na tim skupovima brane da su nemo ni, da društvo radi pro v njih, a da je pijenje alkohola društveno prihvatljivo i da oni mogu na to malo utjecati. No, sve su to izlike. Bi roditelj zna i postavi granice, pomo i djetetu da shva što ho e. (D.M.) Prevencija po kojoj je Me imurje prepoznatljivo nije uzaludna, no nije ni dovoljna. Ona ne donosi rezultate preko no i, ali se odre eni pomaci naslu uju. Kada bi bilo još više dobre volje me u ugostiteljima i trgovcima koji bi mladima uskratili kupnju alkohola, kada bi roditelji postavili vrš e granice svojoj djeci i ozbiljnije kontrolirali njihovo ponašanje i kada bi lokalna zajednica u svojim prora unima izdvajala više sredstava za preventivne programe i za mlade, problem ovisnosti u Me imurju sasvim bi sigurno postao manji.

- Mladima se ništa ne nudi.

Nedostaju aktivnosti kroz koje bi ih se vodilo na stru an na in.

To što de ki igraju nogomet, a pobjedu slave gajbom piva koju im trener kupi, nije stvar koju bismo pohvalili. A tu aktivnost pla aju roditelji. Mladima bi trebalo omogu iti besplatne, stru no vo ene aktivnosti. Op ine i gradovi i Županija trebali bi izdvajati više za takve programe. Nije dovoljno mladima osigurati tek prostor jer to ništa ne zna i. To je samo mjesto ugodnije od hladne klupice u parku za opijanje i ništa više, kritizira Zadravec Baranaši .

(Danijela Mihoci)

U srijedu u ETŠ-u “Mladi mladima” U srijedu 9. prosinca u dvorani ETŠ-a u akovcu u povodu obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti, a s namjerom da se djeluje edukativno i preventivno na me imursku mladež, bit e održana priredba pod nazivom “Mladi mladima”. Organizira je Povjerenstvo za suzbijanje zlorabe opojnih sredstava Me imurske županije.

U enicima me imurskih osnovnih i srednjih škola na priredbi e se obra uspješni mladi Me imurci, me u kojima gimnas ari Filip Ude i Tijana Tkal ec atle ar Aleksandar

Izlet u romsko naselje novitet u turisti koj ponudi?!

Romsku kulturu i tradiciju susjedi Slovenci iz Pomurja prepoznali su kao neiskorišteni turisti ki potencijal pa su odlu ili uz pomo partnerstva s našom op inom Orehovica do i do sredstava iz europskog fonda IPA ne bi li realizirali projekt razvoja i promocije integralnoga romskog kulturno - turisti kog proizvoda.

Oni žele nedostatnu izvanpansionsku ponudu upotpuniti posjetima gostiju romskim naseljima u kojima kane urediti galerije u kojima e prikazati tradiciju i kulturu Roma. Ideja koja se ini, morate priznati, kao znanstvena

9

ga nemaju, ali nekako mi se ini da se ovdje želi presko iti niz stepenica koje valja prije toga prohodati.

Za op inu Orehovica dobro je što sudjeluje kao partner u ovom projektu jer e zahvaljuju i tome dobiti novac za otkup zemljišta, onog koje su Romi uzurpirali vlasnicima i na njemu izgradili svoje potleušice. Dobit e se novac i za kupnju šatora, improviziranoga kulturnog centra, koji e biti postavljen u romskom naselju, a dobit e i novac za kupnju ra unala koja e svakako biti od koristi tamošnjim Romima, osobito djeci koja, mora se priznati, sve redovi-

Puklavec, kara s ce Damira Bujan i Ivana Goricaj. Obra t e im se i najbolji mladi me imurski informa ar Stjepan Glavina, kao i državni prvak u matema ci Ma ja Šantel te Sarah Jaluši , dobitnica nagrade “Luka Ritz” za promicanje nenasilja. U glazbenom programu o ekuje se nastup uspješnih mladih me imurskih glazbenika, me u kojima i Bojana Jambroši a. Govorancije stru njaka i profesora isklju ene su, jedino e mladima bi prikazan eduka van lm PU me imurske.

(D.M.)

Piše: Danijela Mihoci danijela.mihoci@mnovine.hr

tije polaze nastavu i završavaju osnovnu školu, neka ak nastavljaju i obrazovanje.

10

Kroz Međimurje

Kriza je samo u glavi, ali ijoj?

Kriza je stanje svijesti potroša a koja se zatim realizira na tržištu smanjenjem prometa. To je u nas postalo o ito izjavom “U banani smo”, koja je bila okida za materijalizaciju tog stanja svijesti. Nakon te izjave, doslovno je drugi dan po ela kriza. Naravno, nije tome kriva jedna izjava, znali smo mi itavo vrijeme da ne živimo onako kako bi trebalo, ali … dok voda nije došla do grla, nismo to ni htjeli vidjeti.

Pojavila se tad ideja da moramo štedjeti. Pazite, mi gra ani moramo štedjeti, kako bi se Hrvatska izvukla iz krize. Ta se litanija ponavljala iz dana u dan. Po eli smo štedjeti, ustvari manje trošiti, iako nam je opet u podsvijesti nekako bilo jasno da i tu nešto ne štima. Pa, kako emo se izvu i iz krize, koja prestaje ako se uspostavi normalan tijek dobara i usluga na tržištu, ako ne trošimo?!

Brojni su se ekonomski i srodni “stru njaci” redali po televiziji i zajedno s voditeljima zgusnutih obrva ozbiljno razglabali kako trošimo više nego zara ujemo. Kako živimo iznad standarda. I dalje nam je to bilo nekako prihvatljivo, mada smo podsvjesno i dalje osje ali da ni tu nešto ne štima. Kako je mogu e da živimo iznad vlastitih mogu nosti, kad uglavnom trošimo samo na ono što nam treba?!

Dva su se doga aja dogodila ovih dana koja su mi rasvijetlila situaciju oko hrvatske krize u glavi. HG Spot, posrnula informati ka tvrtka, dva je vikenda za redom imala rasprodaju. Za gotovinu su prodavali sve u pola cijene. Gužva u njihovim trgovinama i redovi u blagajnama bili su nepregledni. Kako i ne bi, kad ste veliki LCD televizor umjesto za osam tisu a kuna dobili za etiri tisu e. Trgovine su nakon tih rasprodaja izgledale kao polje kad ga pobrste skakavci. Kako je to mogu e, ako je kriza?

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

Drugi slu aj je bio razgovor s prijateljem iz obitelji koja se bavi gra evinom.

Nije im lako. Svu su zaradu uložili u pove u stambenu zgradu i sad im sve stoji. Jer nitko ne kupuje stanove. A oni su u situaciji da traže vlastito zaposlenje. Pitam ga, zašto ne spuste cijene stanova? - Si ti lud, kaže mi. - Pa ljudi e opet kupovati stanove, samo da pro e kriza. Pa moraju negdje stanovati. Uvjeravam ga da su stanovi preskupi, da ljudi zato ne kupuju. Ali nema šanse da prihvati moju teoriju. Ne, ne. - Treba pri ekati, vidjet eš. Ne smiju se spuštati cijene, pa ode nam sva zarada. Opet e banke davati kredite i opet e ljudi kupovati.

Tko je tu lud? Ako cijene na tržištu de inira zakon ponude i potražnje, kako je kod nas mogu e da ne padaju cijene robi koja se ne prodaje?! U Hrvatskoj su cijene previsoke. Nije da ljudi nemaju novac, ve su ga odlu ili trošiti na ono što vrijedi svoje cijene. Dobit se u vrijeme krize tako er mora smanjiti ili ga na silu smanjuje tržište. Da, kriza je u glavama, ali ijim, za to nemaju odgovor ekonomski “stru njaci”, ve neki drugi.

Vrijeme je i da oni koji su navikli masno zara ivati na visokim cijenama dignu glave iz pijeska.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVE KI oporbeni HDZ zabrinut za sudbinu grada

Da akovec ne doživi sudbinu Zlatara ili Slavonskog Broda Željko Jakopec, vije nik HDZ-a, u akove kom Gradskom vije u izrazio je veliku zabrinutost da Grad akovec ne doživi sudbinu Zlatara ili Slavonskog Broda, temeljem neslužbenih saznanja o velikim inancijskim obvezama koje pritiš u akovec. Vije nici HDZ-a od gradona elnika tražili su, ali ne i dobili, podatke o tome koliko iznosi zaduženost Grada po kamatama i kreditima, iznos nepodmirenih obveza iz prethodnih razdoblja, iznos dospjelih obveza vjerovnika, iznos sudskih obveza i iznos izdanih jamstava za obveze tre ih lica, temeljem ega bi se moglo to no vidjeti kolike inancijske obveze pritiš u Grad u stanju recesije.

- Prora un ne smije biti politi ki dokument, ve ekonomski i gospodarski dokument, kazao je Jakopec, i tako bi ga trebalo raditi.

- Oporbenim vije nicima se namjerno ne dostavljaju traženi materijali i podaci, kako bi se mogli pripremiti s kvalitetnijim prijedlozima, što bez obzira na tvrdnje gradona elnika o transparentnosti rada ne potvr uje njegove izjave. Neprihva anjem prijedloga i amandmana oporbenih vije nika ne iskazuje se želja za unaprje enjem rada Gradske uprave, kao i zajedni kog podnošenja tereta koje uzrokuju recesija i inancijska kriza, kazao je Vedran Mikuli , predsjednik gradske organizacije HDZ-a i gradski vije nik.

Nebriga za vode u Gimnaziju u državi

- Tako oporbenim vije nicima ne preostaje ništa drugo nego da kroz medije i nadalje ukazujemo na goru e probleme i o ite nepravilnosti koje se rade u Gradskoj upravi, jer e sve to skupa do i jednog dana na naplatu.

Dodatno optere ivanje svih nas gra ana nije u cilju pokretanja novih projekata, ve za otplatu starih dugova izvo a ima radova, otpla ivanju kredita za investicije koje ne vra aju uloženo i za isplatu pove anja pla a u Gradskoj upravi, kazao je Vedran Mikuli , predsjednik akove ke organizacije HDZ-a i oporbenog kluba u gradskom vije u akovca.

Edvin Horvat, tajnik akove kog HDZ-a, javno je postavio gradona elniku pitanje: Nije li previše ljudi zaposlenih u gradskom poduze u akom koji su u rodbinskoj vezi (roditelji i djeca), 23 takva primjera, što zna i 46 ljudi od 191 ukupno zaposlenih, a da ne govorimo o rodbinskoj vezi iz

drugog i tre eg koljena. - Ne vjerujemo da se samo rodbina zaposlenika javlja na natje aj za slobodna radna mjesta. Po svemu tome ispada da je akom familijarna privatna irma.

Nedopustivo je da gradona elnik Šalamon koristi svoju poziciju za namještanje poslove svom sinu, i to pred samu konferenciju, s njegovim kandidatom za predsjednika Republike Hrvatske, gospodinom Bandi em, kojem je nudio usluge tvrtke svoga sina, što je zabilježeno na tonskim zapisima novinara, a o tome smo mogli itati i u nekim dnevnim listovima. Nije nam jasno kao je mogu e da uz toliko zaposlenih u Gradu akovcu još Grad treba dodatne irme i njihove usluge oko iznajmljivanja i održavanja reklamnih displeja koje je Grad akovec sam platio oko 650.000 kuna, prema našim informacijama, kazao je Edvin Horvat.

(BMO)

H SP, A-HSP i HSP ubudu e ujedinjeni na izbore

Ne žele podržati ni jednog kandidata za predsjednika Pravaške stranke Hrvatske odlu ile su iza i zajedno ujedinjene na sve predstoje e izbore - iznijeli su na konferenciji za novinare u akovcu Goran Roha ek, predsjednik Županijskog vije a Hrvatske iste stranke prava, te Dražen Keleminec, predsjednik Autohtone hrvatske stranke prava, kao i predstavnici pravaških stranaka. Smatra se da e ujedinjeni pravaši imati bolje izborne rezultate, da ujedinjeni pravaši mogu osvojiti dvadeset saborskih mandata te bitno utjecati na hrvatsku politiku.

Goran Roha ek iznio je niz stavova H SP-a, jedan od stavova je da treba spasiti Hrvatsku iz ralja loše politike. Pravaši kažu da HDZ i SDP vode istu politiku podložniš-

Goran Roha ek kaže: - Ulazak u europske integracije je okupacija kapitalom tva prema Europi i da bi im bolje stajao naziv komunisti ka partija HDZ i komunisti ka partija SDP. - U Hrvat-

skoj vlada politi ki i gospodarski kriminal, smatra se da politi ka ma ija vlada zemljom. Radnici su nezadovoljni malim pla ama, umirovljenici malim mirovinama, poljoprivrednici cijenama i nemogu noš u plasmana proizvoda. Svi su u Hrvatskoj nezadovoljni, kaže Roha ek.

Ujedinjene pravaške stranke smatraju da je ulazak Hrvatske u EU okupacija kapitalom i na štetu vlastitog naroda, uz gubitak samostalnosti zemlje izborene u Domovinskom ratu. - Zemlje su prije okupirane vojnom silom, a sada kapitalom, kaže on.

Progovoreno je i o mnogobrojnim malverzacijama i aferama u zemlji, kritiziran Zakon o radu i njegovo donošenje, koji nedovoljno štiti prava radnika i žena.

ME IMURSKA ŽUPANIJA najbolja EU regija

Me imurska županija najbolje u i djecu i mlade o EU Odsjeku za europske integracije Me imurske županije, na generalnom zasjedanju Skupštine europskih regija, održanom 26. i 27. studenoga ove godine u francuskom Belfortu, dodijeljena je prva nagrada za najbolji komunikacijski projekt u kategoriji “Communicating Europe Children and Young People”.

Me imurska županija proglašena je najboljom europskom regijom u edukaciji djece i mladih o Europskoj uniji. Nagrada je dobivena u konkurenciji 270 regija lanica Skupštine europskih regija. Nagra eni projekt “ABCD Europa” osmislili su Vesna Haluga, Darko Radanovi i Branko Matuza, a nagradu su osvojili zato što su se dosjetili edukaciju spustiti,

u suradnji s predškolskim ustanovama, na tu dob. Inicijatori ovog programa smatrali su da su djeca najbolji medij za prenošenje znanja o Europskoj uniji na svoje roditelje, djede, bake, susjede i sve druge s kojima dolaze u doticaj, primjenjivi su za nova znanja koja rado dijele s drugima.

Skupština europskih regija (AER) predstavlja najve u mrežu regija u Europi koja okuplja 270 regija iz 33 zemlje, kao i 13 me unarodnih organizacija. U sklopu dvodnevnog zasjedanja na kojem su predstavnici više od 200 regija iz itave Europe, lanovi AER-a, izme u ostaloga razmatrali i usvojili izvješ a o radu i planove za sljede u

8. prosinca 2009.

godinu, kao i promjene Statuta ove organizacije, dodijeljene su i nagrade za najbolje prijavljene projekte.

Odsjeku za europske integracije Me imurske županije dodijeljena je 1. nagrada za najbolji komunikacijski projekt - ABCD Europa u konkurenciji 270 regija lanica.

Iako se edukacija o Europskoj uniji u Me imurskoj županiji provodi ve nekoliko godina, ove godine u projekt ABCD Europa uklju ene su gotovo sve osnovne škole i vrti i s podru ja županije. Predsjednica Skupštine europskih regija Michelle Saban istaknula je da je žiri bio impresioniran malim sredstvima uloženim u projekt i velikim postignutim rezultatima, te volonter-

Projekt su osmislili Vesna Haluga, Darko Radanovi i Branko Matuza iz Odsjeka za europske integracije Me imurske županije

Ivan Pranji , prof., ukazao je na dugogodišnju nebrigu gradskih i županijskih vlas za akove ku Gimnaziju. - An intelektualni stav prema toj školi koja pos že vode e uspjehe na svim raznima vidi se ve od parkirališta te škole do prostornih uvjeta u kojima radi. Do ove godine parkiralište je prije zime barem bilo pošljun ano, sada je i to izostalo.

Dnevno se na tom malom prostoru okrene preko su u automobila, a djeca, nastavnici i roditelji doslovce se moraju probija kroz kaljužu. Što se prostornih uvjeta ti e, škola je gra ena za 16 razrednih odjela, a u njoj danas boravi 28 odjela, a i ta brojka ne zadovoljava potrebe naše županije. Varaždin, primjerice, ima dvije javne i dvije privatne gimnazije, a njihova županija po broju stanovnika nije puno ve a od naše. Zašto svojom nebrigom ko e razvoj srednjeg školstva u Me imurju? Prije pet godina sprije ena je dogradnja Gimnazije, kada je ve prihva en projekt dogradnje s javnog natje aja. Ho e li se ikad ostvari dogradnja te škole, zapitao je Pranji .(BMO)

Na pitanje novinara za koga e pravaške stranke glasovati na predstoje em izborima za predsjednika države, odgovoreno je da vodstva stranaka preporu uju svojim lanovima da ne glasuju ni za jednog kandidata. Kao razlog navodi se to što se ni jedan kandidat ne zalaže dovoljno za Hrvatsku.

Tako se smatra da je Nadan Vidoševi eksponent krupnog kapitala, Zoran Primorac u prevelikoj vezi s Amerikom i Židovima, a savjetnik mu je navodno i lan MOSAD-a, ne dopadaju im se zbog politi kih stavova ni žene kandidati.

Za Josipovi a i Hebranga kažu pak da su gotovo jednaki i da vode Hrvatsku ubrzano u novu integraciju gdje emo biti ekonomski i politi ki zavisni, a za Milana Bandi a da iza njega ima previše afera. elnici pravaša preporu uju da njihovi lanovi iza u na izbore tek u drugom krugu, a u prvom samo po osobnoj želji, te da e do tada donijeti odluku kojem kandidatu dati glas. (JŠ)

skim angažmanom sudionika u projektu. Saban je, potaknuta ovim projektom, najavila posjet Me imurskoj županiji, što bi bio i njen prvi službeni posjet jednoj hrvatskoj regiji.

Nagradu su preuzeli koautori projekta Vesna Haluga, Darko Radanovi i Branko Matuza.

Predstavnici Odsjeka za EI ostvarili su i brojne kontakte s predstavnicima drugih europskih regija, poseban interes za suradnju s Me imurjem pokazali su predstavnici Toscane i Vojvodine.

U etvrtak je povodom dodjele te nagrade Odsjeku za europske integracije prire ena konferencija za novinare kojoj su uz koautore projekta bili nazo ni i Ivica Perho , me imurski župan, te Matija Posavec, njegov zamjenik. (BMO)

8. prosinca 2009.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NEDOSTACI Prijedloga Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu

Kvaliteta pou avanja mogla bi se drasti no smanjiti Nakon što je na web stranicama Vlade objavljen Prijedlog Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, na forumu za nastavnike razvila se rasprava kroz koju su uo eni mnogi nedostaci ovog Prijedloga Zakona. lanovi foruma za nastavnike i u itelje odlu ili su reagirati ne samo kao nastavnici i zainteresirani gra ani, ve i kao roditelji u enika, kojima je stalo do kvalitete obrazovanja vlastite djece.

U uvodnom dijelu Prijedloga Zakona autori su istaknuli, kažu lanovi forumi, neke pozitivne pomake koje bi mogao donijeti ovaj Zakon, no u potpunosti su prikrili nedostatke, odnosno velike korake unazad do kojih e neminovno do i.

-Voljeli bismo da su djelatnici Ministarstva i Agencije prilikom donošenja ovog Prijedloga, a prije puštanja u saborsku proceduru, prakticirali ‘visok stupanj demokrati nosti’ te pozvali sve izravno zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta i prijedloge, a ne jednostrano donosili nešto što je neodrživo ve samim time što se temelji na nepostoje em Nacionalnom i predmetnom kurikulumu te Udžbeni kom standardu, govore lanovi foruma za nastavnike i u itelje, me u kojima je i Dejan Ivanek, profesor matematike Srednje škole Prelog.

Zakon koji otvara mogu nost za proširenje korupcije Ako se uvede obveza da cijeli školski aktiv mora koristiti isti udžbenik po generaciji, kao i kona an izbor izme u dva najjeftinija udžbenika, objašnjavaju u itelji i profesori, pojavit e se razni problemi. Kao posljedica biranja izme u dva najjeftinija udžbenika može se dogoditi da ak 75 posto nastavnika izabere jedan udžbenik kao najbolji, a da zbog

formiranjem’ udžbenika po školama ide prvenstveno na ruku nakladnicima sklonima podmi ivanju, i ide u potpuno suprotnom smjeru od promicanja vrijednosti struke, kvalitete nastave, ideja demokracije, pluralizma, poštovanja razli itosti i provo enja antikorupcije, dodaju lanovi foruma.

Prijedlozi lanova foruma za nastavnike i u enike

cijene taj udžbenik u potpunosti ispadne iz tržišta, iako je možda samo kunu - dvije skuplji od ostala dva jeftinija. Tako er, izme u ostalog, spominje se injenica da nastavnik više ne e samostalno mo i birati udžbenik po kojem e raditi, ve e se on birati na nivou kolektiva, ime e se drasti no smanjiti kvaliteta pou avanja.

Tako er, drasti no ograni avanje broja udžbenika, a pogotovo nemogu nost da se u idu e etiri godine promijeni udžbenik, dovest e do stagnacije u pove anju kvalitete udžbenika, koja je prošlih godina osjetno porasla, upravo zahvaljuju i velikoj konkurenciji me u udžbenicima.

I kona no, takav bi Zakon otvarao velike mogu nosti za proširenje korupcije, isti u lanovi foruma. Naime, prije svih zabrana i ograni enja naklad-

nici nisu imali širok prostor za pritiske. Kako su po ela stizati ograni enja, nakladnici su po eli vršiti pritiske. Po eli su obilaziti škole i raznim poklonima, organiziranim ru kovima za ravnatelje, besplatnim seminarima za nastavnike i sli no vršili su pritisak za odabir udžbenika te su tako u nelojalnoj konkurenciji ja i izdava i istisnuli slabije, iako su ovi imali možda kvalitetniji udžbenik. Dodatne zabrane samo e dati još više razloga i mogu nosti za pritiske i korupciju, objašnjavaju lanovi foruma. Ne samo da e se utjecati na škole, ravnatelje i nastavnike, ve i na same djelatnike Ministarstva kako bi se odlu ili za njihov udžbenik u nesmiljenoj konkurenciji od samo dva udžbenika.

- Stoga se bojimo da ova namjera Ministarstva za ‘uni-

Kreativni u itelji esto posegnu za druga ijim udžbenikom Iz prakse znamo, dodaju lanovi foruma za u itelje i nastavnike, da u školskim aktivima, kao uostalom i u svakoj zajednici, postoje dominantni lanovi, kao i oni iji se glas manje sluša. Iskustvo nam govori da e stoga školski aktivi, u slu aju nesloge oko odabira

samo jednog udžbenika, odlu iti po pravilu “tko ja i, taj kva i“.

Upravo kreativni u itelji esto posegnu za druga ijim udžbenikom ili ak sami napišu udžbenik. Treba li dopustiti da ih nadglasa (inertnija) ve ina i guši njihovu kreativnost, pitaju se lanovi foruma. (hz)

AKOVEC “u banani” kreše studentske stipendije

Studentima stipendije smanjene za 200 kuna Grad akovec e svim novim studentima koji zadovoljavaju uvjete o stipendiraju odobriti stipendiranje, ali zbog recesije svim e studentima koji studiraju dalje od akovca i Varaždina smanjiti stipendije s dosadašnjih 1.000 na 800 kuna. Gradona elnik je tu odluku opravdao recesijom, a ujedno da bi vuk bio sit, a koza cijela, stipendije e dobiti svi koji uvjete zadovoljavaju, ali u manjem iznosu nego do sada.

Na natje aj za dodjelu stipendija koji je raspisao gradona elnik Grada akovca javilo se 190 kandidata.

Od ukupno pristiglih zamolbi 144 kandidata se javilo na natje aj za preddiplomski studij, od ega 127 kandidata prema uspjehu u srednjoj školi ili studiju, a 17 kandidata se javilo prema socijalno - imovinskom statusu. Na natje aj za diplomski studij javilo se 46 kandidata.

Od ukupnog broja primljenih zamolbi za stipendiranje 26 je odbijeno iz razloga što prijavljeni kan-

didati ne zadovoljavaju uvjete iz Odluke o stipendiranju studenata: 16 prijavljenih nema dostatan prosjek ocjena, 3 prijavljenih nije zadovoljilo uvjet o prebivalištu na podru ju akovca, 5 kandidata nije ostvarilo dostatan broj bodova kako bi se mogli natjecati za dodjelu stipendije na osnovu socijalno - imovinskog statusa, jedan kandidat ponavlja godinu studija, a jedan kandidat je upisao apsolventsku godinu.

Grad akovec e stipendirati oko 400 studenata kad se broju od 244 sadašnjih stipendista pribroje i novi stipendisti.

Antirecesijske mjere Recesija u gradskom prora unu nije pogodila samo studente, na štednju je gradona elnik Branko Šalamon obvezao i sva gradska poduze a i ustanove. Prema zaklju ku koji je donio na svom kolegiju, sva poduze a i gradske ustanove moraju do 15. sije nja 2010. godine dostaviti Gradu akovcu recesijske

mjere s prikazom aktivnosti od kojih odustaju u sljede oj godini.

Idu e godine gradona elnik e poštedjeti spomeni ke rente sve obveznike pla anja, izuzev inancijskih ustanova koje se nalaze u zoni spomeni ke jezgre.

Da bi lakše stali na noge, komunalnu naknadu do daljnjega, to jest dok se ne oporave, ne e pla ati ni MT Tvornica rublja akovec u ste aju. Tvornica radi pod upravom ste ajnog upravitelja. Sli na praksa mogla bi se provoditi i kod drugih poduze a koja se na u u takvoj situaciji, ali pod uvjetom da budu pokazivala napore za opstanak.

I jedna nerecesijska mjera. I dok su gradska poduze a i ustanove obvezni izraditi antirecesijske mjere, gradona elnik je u plan za idu u godinu stavio plan za novo zapošljavanje u Gradskoj upravi.

Budu li okolnosti išle tome u prilog, zaposlilo bi se pet novih zaposlenika u komunalnom gospodarstvu i redarstvu. (BMO)

Nezadovoljni lanovi foruma za nastavnike i u itelje predlažu odga anje donošenja ovog Zakona sve do donošenja Kurikuluma. - Naime, ako Zakon donesemo prije donošenja Kurikuluma, krenut e se u štampanje novih udžbenika (zbog promjene kriterija odabira udžbenika), a nakon donošenja Kurikuluma opet e se krenuti u štampanje novih udžbenika (zbog promjene programa i uskla ivanja udžbenika s njim).

Dakle, prilikom obje promjene do i e do neprimjenjivosti svih lanjskih udžbenika.

Tako er, predlažu lanovi foruma, prilikom donošenja Zakona (nakon donošenja Kurikuluma), potrebno je organizirati kvalitetnu javnu raspravu, u koju treba uklju iti sve zainteresirane subjekte. Tako er treba hitno uvesti red u na in distribucije i biranja udžbenika prema ve postoje em Zakonu. Potrebno je, dodaju, onemogu iti da isti nakladnik konkurira sam sebi, pa e se i time osjetno smanjiti broj udžbenika na tržištu.

U (nekom budu em) Zakonu, tako er predlažu lanovi foruma, potrebno je onemogu iti nakladnicima i svima ostalima koji od toga imaju materijalne koristi (ravnatelj, autor, recenzent, djelatnici Ministarstva, agencije ...) da na bilo koji na in utje u na izbor nastavnika i da ga mijenjaju, te uvesti stroge sankcije koje e se primjenjivati. (H. Ze ar)

PREDSTAVLJEN multimedijski CD-ROM “Virtualna škola prevencije”

Završen projekt “Moj izbor je prevencija” Udruga Zora predstavila je pretprošli tjedan multimedijski CDROM “Virtualna škola prevencije”, koji je napravljen u sklopu projekta “Moj izbor je prevencija”, a ime su i najavili završetak cijelog projekta.

Pomo u Virtualne škole prevencije mladi e mo i u iti o njima relevantnim temama, testirati svoje znanje na kvizovima, ali i nau iti kako organizirati svoju radionicu pomo u Priru nika za vršnja ke edukatore koji se tako er nalazi na CD-ROM-u. U sklopu Virtualne škole prevencije nalazi se i ilm za mlade “Mladi edukatori u akciji”, ija je premijera tako er održana prošli tjedan nakon dodjele diploma vršnja kim edukatorima.

Glavni cilj projekta “Moj izbor je prevencija”, u sklopu kojeg je 46 u enika i u enica uspješno završilo edukaciju i time postalo vršnja kim edukatorima, jest unaprje enje seksualno - reproduktivnog zdravlja te prevencija nasilja u mladena kim vezama kroz sustavnu interaktiv-

Planiram nastaviti dalje s radom Me u 46 u enika i u enica koji su završili edukaciju i time stekli zvanje vršnja ki edukator je i Mario Švenda iz Pribislavca, u enik tre eg razreda Gospodarske škole akovec. Iako nije imao nikakva o ekivanja, prijavio se na radionice, a zainteresirale su ga teme koje su bile navedene. - Na kraju mi se svaka radionica svidjela i planiram nastaviti dalje s radom. Iako prva radionica koju sam održao nije baš bila najuspješnija, druga je, kaže Mario, bila ve puno bolja.

Ve krenuli s aktivnostima Mladi edukatori ve su po eli s ak vnos ma za koje su se educirali. Za Svjetski dan borbe pro v AIDS-a, koji se obilježava 1. prosinca, pripremili su niz ak vnos kako bi se pro v AIDS-a borili najja im oružjem - to nim informacijama.

Prošle subote u jutarnjim je satima na Trgu Republike održana javna akcija na kojoj su mladi edukatori dijeliti edukativne letke, crvene vrpce, bedževe i kondome. Sli ne akcije proveli su i 1. prosinca tijekom održavanja nastave u svih pet srednjih škola u akovcu. Cilj im je bio da što više u enika tijekom nastave obilježi taj dan nošenjem crvenih vrpci. nu edukaciju 1. i 2. razreda srednjih škola s podru ja Me imurske županije.

Projekt, koji je udruga Zora provodila u partnerstvu s Me imurskom županijom u sklopu Phare programa 2006. Europske unije, proveden je u suradnji svih srednjih škola s podru ja Grada akovca i Odsjekom za europske integracije Me imurske županije.

Ukupna vrijednost projekta bila je nešto ve a od 53 tisu e eura, dok je udio su inanciran od strane Me imurske županije iznosio preko 4 tisu e eura. - Projekt je uspješno priveden kraju. Time je napravljen temelj za sljede e projekte koje smo ve po eli provoditi, pa time i za projekt “Mladi edukatori u akciji”, kao i za projekt “Misli pozitivno, budi negativan!”, kazala je Marina Kolar iz udruge Zora. (hz)

Nadopunila sam svoje znanje Kris na Vožar iz Svetog Mar na na Muri, u enica tre eg razreda Ekonomske i trgova ke škole akovec, tako er je prošla edukaciju koju je uspješno završila. - U školu je došao taj projekt, a s obzirom na to da smo ve ranije bili u suradnji s pedagogom, on nas je, na neki na in, predložio prema interesima i

ocjenama. Nije mi žao što sam se na to odlu ila, jer sam nau ila mnogo toga novog, nadopunila i upotpunila svoje znanje. Zadovoljna sam samim me što sam uspjela edukaciju uspješno završi , kaže Kris na, koja dodaje da svi vršnja ki edukatori ste eno znanje koriste i prenose ga na sve vršnjake.

U ENICI III. Osnovne škole akovec donirali poklon pakete

Drago nam je da možemo pomo i onima kojima je pomo potrebna U enici III. Osnovne škole akovec prošli su tjedan donirali poklon pakete Centru za socijalnu skrb akovec, koji e spomenute darove proslijediti djeci iz socijalno ugroženih obitelji i obiteljima s više djece s podru ja Me imurja.

Rije je drugoj akciji III OŠ ovog tipa, a pakete su djelatnicama Centra ovaj put uru ili lanovi Vije a u enika u pratnji Elizabete Ha ek, psihologinje, i Zdenke Novak, u iteljice i voditeljice Dje jeg foruma III. Osnovne škole akovec, dok su cijelu akciju popratile lanice njihove novinarske grupe.

Preko sto paketa s igra kama i odje om koju su u enici odlu ili velikodušno donirati usre it e mnogu djecu

lanovi Vije a u enika i lanice novinarske grupe poklon pakete uru ili su djelatnicama Centra za socijalnu skrb s podru ja cijele Me imurske županije. U enici su istaknuli da im je iznimno drago što mogu pomo i onima kojima je pomo potrebna te da e se i ubudu e uklju iti u takve akcije. Ovime je još jednom dokazano da se uz malo truda

može napraviti mnogo kako za one kojima je pomo potrebna, tako i za one koji sudjeluju u ovakvim hvale vrijednim akcijama kroz koje razvijaju svijest o zajedništvu i solidarnosti. (hz)

12

Kroz Međimurje

GKP Pre-kom mijenja pravilnik o napla ivanju kazni

Od idu e godine umjesto kazni dnevna karta Ustavni sud ocijenio je neustavnima i protivnima Zakonu o obveznim odnosima drakonske kazne za parkiranje koje su dobivali gra ani zbog prekora enja pla enog vremena parkiranja te je dao rok da se do kraja ove godine donesu novi pravilnici o napla ivanju kazni. Gradsko komunalno poduze e Pre-kom, poštuju i odluku suda, pripremilo je prijedlog izmjene svoga pravilnika o napla ivanju kazni.

On se mijenja tek u jednoj stvari. Umjesto uplatnice s iznosom kazne zbog prekora enja pla enog vremena parkiranja ili zbog nepla enog zauzimanja parkirnog mjesta, na vjetrobranskom staklu automobila gra ana sada e se na i tzv. dnevna parkirna karta koja e koštati jednako koliko se do sad napla ivala kazna. Gra ani koji ne e poštivati postavljena pravila morat e platiti 60 kuna kazne, pardon, 60 kuna vrijednu dnevnu kartu.

Rekli bi neki: ista stvar - drugo pakiranje.

Promjenu pravilnika o napla ivanju kazni treba potvrditi preloški gradona elnik, što bi se moglo dogoditi još ovaj tjedan.

Iste sankcije novog imena gra ani mogu o ekivati od 1. sije nja idu e godine.

Previše revni kontrolori U Gradu Prelogu je 280 parkirnih mjesta raspodijeljenih u šest parkirnih zona. Cijena parkiranja, ovisno o zoni, kre e se od 2 do 6 kuna, koliko se izdvajalo za dnevnu kartu. Ona je

8. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GRAD PRELOG na Nikolinje proslavio Dan Grada: Gra ani zadovoljni ravnomjernim razvojem i opredjeljenjem za turizam

U 2010. po inje gradnja toplica u Draškovcu

Uru ena javna priznanja Grada Preloga

vrijedila od 7 do 15 sati, a sada e izmjenama pravilnika dobiti naziv višesatna karta s obzirom na to da je pojam dnevne karte rezerviran za ono što se do sad zvalo kaznom. Parkiranje u Prelogu napla uje se od 7 do 15 dati, subotom do 13 sati. Karte gra ani mogu kupiti na parkirnom automatu, u trgovinama i putem SMS poruka, pa nema opravdanja za izbjegavanje pla anja parkiranja, kažu u Pre-komu.

Kontrolori parkiranja u Prelogu vrlo su revni, što mnoge smeta, ak i neke gradske vije nike. S govornice u vije nici oporbeni vije nik Dragutin Glavina (SDP), povrije en što je dobio kaznu jer se parkirao na mjestu gdje parkiranje uop e nije regulirano, poru io je da bi kontrolori trebali imati i “malo telentuma” kako bi promislili kome i gdje mogu napisati kaznu. U obranu kontrolorima stali su pojedini vije nici smatraju i izre ene rije i nepotrebnom uvredom, a svoje ljude stao je braniti i sjednici nazo an Siniša Radikovi , direktor Prekoma. On je nahvalio kontrolore, kazavši kako oni samo vrijedno obavljaju svoj posao. Vije nicima je otkrio da ih za njihovu revnost dodatno stimulira pove anim primanjima. (D.Mihoci)

Laureati u društvu predsjednice Gradskog vije a Terezije Božek i gradona elnika - Prelog je grad u kojemu svi streme istom cilju. Ovdje se lijepo živi. Sve nam je pri ruci, sva mjesta Grada proporcionalno se razvijaju i u sva se ulaže koliko treba pa smo ovdje svi više – manje zadovoljni.

Mi smo iz Makedonije, ali ovdje ve desetlje ima lijepo i mirno živimo i prosperiramo. Ja sam snaha u Draškovcu i moram iskreno re i da mi je ovdje lijepo živjeti. Ništa nam ne nedostaje. Eto, dobili smo novi vrti , škola je prešla raditi u jednu smjenu, imamo crkvu, trgovine, kafi e, lijepo ure eno selo koje je nedavno dobilo novu ulicu.

Komunalni standard je visoko postavljen. O ekujemo još i ve i prosperitet kada jednom zažive toplice.

Ovako su govorili gra ani Preloga i prigradskih naselja koje su anketirali preloški kroni ari koji svake godine snime i na Dan Grada, na sve anoj sjednici Gradskog vije a, umjesto govorancija prikažu dokumentarni film, zapravo rezime

doga anja i ulaganja u ovom gradu tijekom prošle godine.

- Vi ste primjer koji u svugdje isticati i na koji se druge op ine i gradovi trebaju ugledati. Izjave gra ana potvr uju da svi vi u Prelogu dišete zajedno za ovaj grad i zato vam dobro ide i zato nema nezadovoljstva, zato se gra ani ne osje aju uskra eni niti prigovaraju da se Prelogu kao naselju daje više nego ostalima. Prelog je zna ajno središte donjome imurskoga kraja i Županija tome mora dati potporu, poru io je gost sve anosti, župan Ivica Perho .

Gradona elnik Dragutin Glavina objavio je okupljenima da je u postupku isho enje gra evinske dozvole za toplice u Draškovcu pa se o ekuje da e 2010. godine po eti radovi na prvoj azi izgradnje i ure enja toplica, što su, razumijevaju i važnost ovog projekta ne samo za Prelog ve itav donjome imurski kraj, pa i šire, pozdravili i elnici donjome imurskih op ina.

- Izgradnja lje ilišno - zdravstvenog kompleksa u Draškovcu u prvi e mah pokrenuti gra evinarstvo, a potom e donijeti itav niz novih radnih mjesta. Svjesni današnje teške situacije u našem gospodarstvu, osobito u nekim našim tvrtkama, raduje nas i dat emo svu potrebnu podršku da ovaj projekt što prije zaživi. Prelog je do sad puno ulagao u svoje gospodarstvo, velike napore uložili smo u ure enje gospodarskih zona, a sada je vrijeme za zaokret k turizmu u kojemu vidimo i te kakvu perspektivu, poru io je gradona elnik Preloga.

Govore i o drugim planovima, Glavina je istaknuo da oni uvelike ovise o dotacijama iz državnog i županijskog prora una te ondova.

Rekao je da je prora un koji planiraju za 2010. godinu manji od ovogodišnjeg, ali i zna ajno manji od lani ostvarenog. - Od ve ih projekata u 2010. godini želimo završiti adaptaciju, dogradnju i ure enje zgrade u centru grada – Glavne 35, zapo eti

Stjepan Glavina iz Preloga, gimnazijalac Srednje škole Prelog, osvaja srebrne medalje na Srednjoeuropskoj olimpijadi iz informa ke i dobitnik zlatne medalje u pojedina nom natjecanju iz programiranja na Me unarodnoj informa koj olimpijadi te niza drugih nagrada, jedan je od ovogodišnjih laureata javnih priznanja Grada Preloga. Ovaj vrijedan srednjoškolac na sve anosti uprili enoj povodom proslave Dana Grada primio je grb Grada Preloga. Ista nagrada uru ena je i Žarku Bermancu iz Preloga, koji je 1984. godine inicirao osnutak Tenis kluba Prelog, a ak van je i na drugim poljima. Nagrada je uru ena i Miji Hreš u iz Preloga koji je ak van sudionik društvenog i poli kog života Grada, a od 1999. do 2001. godine obnašao je dužnost gradona elnika. Plaketu Grada Preloga primila je pjesnikinja Snežana Hižman iz Cirkovljana, sportski djelatnik Robert Švenda i mentorica zlatnog i srebrnog olimpijca, prof. informatike u Srednjoj školi Prelog Danijela Naran a.

Ove godine nije dodijeljena nagrada za životno djelo. (D.M.) s dogradnjom OŠ Prelog zbog rada u jednoj smjeni. Naše su potrebe velike: trebamo i sportsku dvoranu za Srednju školu Prelog i OŠ Draškovec, obilaznicu, kanalizacijsku sustav, obnovu cesta i tako dalje ... Svjesni smo gospodarskog trenutka u državi pa smo spremni realno postaviti ciljeve i veseliti se projektu toplica u kojemu vidimo veliku šansu za razvoj ovoga kraja, zaklju io je gradona elnik.

(D.Mihoci)

SUSRET GOSPODARSTVENIKA U PRELOGU: Kukanje poduzetnika i veliki pesimizam pobijaju pokazatelji poslovanja

Poslovali s dobiti od 88 milijuna kuna, zaposlenima rasle pla e - Idu u godinu, za koju o ekuju da e biti daleko teža od ove, obilježit e velika nelikvidnost, poru ili su preloški poduzetnici, dodaju i da se protiv toga može samo uz princip: bez novca nema robe U vrijeme kada je dobit hrvatskih poduzetnika pala za 30 posto, preloški poduzetnici ostvarili su rast bruto dobiti od gotovo 50 posto. Poslovali su s bruto dobiti od 88 milijuna kuna.

Uspjeli su to zahvaljuju i pove anoj štednji, ali i smanjenjem gospodarske aktivnosti. Podaci o

ostvarenoj dobiti uop e ne zvu e loše i ne ine se dovoljno dobrim razlogom za kukanje i veliki pesimizam kojemu smo svjedo ili na prošlotjednom, tradicionalnom Susretu gospodarstvenika, održanom u Prelogu.

Iako se tako ne ini, tvrde poduzetnici, situacija u gospo-

dicionalnom Susretu gospodarstvenika održanom u Prelogu. Da e biti krvi i suza, upozoravao je, kaže on, lani u ovo vrijeme kada su se mnogi smijali na njegove pesimisti ne prognoze. Sada je pred preloške poduzetnike došao s jednakim pesimisti nim prognozama, upozoravaju i da je elementarni problem hrvatskog gospodarstva što nitko nikome, po evši od države, ne pla a za robe i usluge. - Posljednja etiri mjeseca to je osobito izraženo.

Nepoštenje je ogromno, obrtnici su i mali poduzetnici na udaru.

Pla e zaposlenih u preloškom gospodarstvu u prvih devet mjeseci ove godine porasle su za tri posto. Poduzetnici su zaposlenicima ispla ivali prosje nu neto pla u u iznosu od 3.786 kuna. Pla e koje su ispla ivali preloški poduzetnici ve e

su za gotovo pet posto od županijskog, ali ak petnaest posto manje od državnog prosjeka.

Istodobno je u Prelogu smanjena zaposlenost, i to za ak 5,4 posto.

U 2008. godini u Prelogu je radilo 2.542 ljudi koje je zapošljavalo 214 poduzetnika. (D.M.)

Velika nelikvidnost prognoza za 2010. godinu

U Hespu su krizi dosko ili tako što kupcima ne pristaju isporu iti robu koja nije pla ena darstvu jako je loša. Potvr uje to i statistika FINA-e koju je na skupu

U godinu dana ugašeno 275 obrta Prije pet godina u Me imurju je djelovalo 2.200 obrtnika, a na po etku ove godine njih 1.720.

Gospodarskoj krizi podleglo je 275 obrtnika, a do kraja godine bit e ugašeno još pedesetak obrta. - To nije zabrinjavaju a, ve strašna situacija. Obrtnici pla u nad svojom sudbinom, ali i sudbinom svojih zaposlenika kojima su prisiljeni dati otkaze, a nemaju iz ega isplatiti im ni minimalne otpremnine, rekao je pun pesimizma Ivan Rešetar, predsjednik Udruženja obrtnika Me imurske županije na prošlotjednom, tra-

Pla e porasle za tri posto

Treba donijeti zakon koji bi obvezivao na pla anje u roku od 30, odnosno 60 dana, a da se svako prekora enje kažnjava. Sje am se bivših vremena kada je ovjek mogao završiti u zatvoru jer nije platio na vrijeme svoje obveze. Ja sam zbog 10 nepla enih žemljica, koje sam trebao platiti u roku od 15 dana, a nisam, završio na sudu.

Tada sam platio veliku nov anu kaznu i dobio 2 godine uvjetno, pa si ti misli. Danas nema reda, a za to je kriva država, i zbog toga smo tu gdje jesmo, bio je odrješit Rešetar. (D.M.)

iznio preloški gradona elnik Dragutin Glavina. Govore i o preloškom gospodarstvu, kazao je kako su poduzetnici u Prelogu u prvih devet mjeseci ove godine ostvarili 741 milijun kuna prihoda, što je 10,7 posto manje nego u istom razdoblju lani. Istodobno su smanjili rashode za ak 15,2 posto, pa su oni iznosili 653 milijuna kuna.

- Iako je porastao broj onih koji su lošije poslovali, nešto više od 76 posto preloških poduzetnika u prvih devet mjeseci ove godine ostvarilo je bruto dobit. O ekujemo stoga da e ova godina, usprkos krizi i teškim uvjetima poslovanja, biti uspješna za preloške poduzetnike i da e godinu završiti s dobiti. Pokazatelji poslovanja na to ukazuju, zaklju io je gradona elnik Glavina.

Da se poduzetnici, ne samo obrtnici i manje tvrtke, ve i oni veliki i uspješni s dobrim temeljima suo avaju s ozbiljnim problemima u poslovanju, potvrdio je i Stjepan Hreš govore i o Hespu.

S pesimizmom je najavio da e idu u godinu, za koju o ekuje da e biti daleko teža od ove, obilježiti velika nelikvidnost. Smatra kako su tvrtke ve po ele trošiti vlastitu supstancu, zalihe koje su stekli dobrim poslovanjem ranijih godina.

- Da je ne bismo pojeli do kraja, trebamo štedjeti, ne u potrošnji, to je greška, svaku kunu trebamo tri put okrenuti prije nego odlu imo što s njome. Tako se štedi i nalazi put za izlaz iz krize, savjetovao je Hreš .

Okupljenima na Susretu gospodarstvenika dao je još korisnih savjeta.

- Nelikvidnosti emo stati na kraj tako što ne emo isporu ivati robu ili usluge onima koji ne pla aju. Naša bi tvrtka mogla isporu iti barem 30 posto više robe našim

Stjepan Hreš : - Velika nelikvidnost eka nas u 2010. godini kupcima, no ne dajemo je jer ne želimo isporu ivati robu na lijepe o i ili na rije . Oni koji plate dobiju robu i tako mi poslujemo u ovim teškim vremenima. Bez novca nema robe. Pazite se, kako god vam bilo teško, ne dajte robu ili uslugu ako vam nije pla eno. Mi u Hespu tako discipliniramo naše kupce, ali i sami sebe, objavio je i s optimizmom i vjerom u žilavost me imurskog gospodarstva poru io kako e poduzetnici opstati unato svemu. (Danijela Mihoci)

8. prosinca 2009.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DAN Obrtni ke komore Me imurske županije

Najbolji obrtnici 2009. godine

Rajki Džanko nagrada za životno djelo “Obrtnik Me imurja” Obrtnici Me imurja proslavili su u petak petnaestu obljetnicu Obrtni ke komore.

Sve anost je održana u zgradi “Scheier” u akovcu, a drugi dio u restoranu “Kristal”. Predsjednik Obrtni ke komore Slavko Faltak osvrnuo se i na aktualno stanje obrtništva u Me imurju.

Zbog svjetske ekonomske krize, ali i zbog unutarnjih razloga, u Me imurskoj se županiji broj obrtnika znatno smanjio.

- Vlada možda ra una da e se obrtnici, kao i tisu e puta ranije, sna i i vlastitim snagama izvu i iz krize. No, sve unutarnje pri uve obrtnika potrošene su i jedino im preostaje prestati s radom. Je li to nekome u interesu, ne znam, ali sve se više govori o prevlasti krupnoga stranog kapitala, a država ne pomaže dovoljno, iako ona to službeno demantira.

Bilo je državnih potpora obrtnicima, no što je 300 milijuna kuna u odnosu na milijarde koje su bez vlastitog novca privatizirali pojedinci koji slobodno še u oko nas. Još nas krive što smo svoju imovinu i znanje i rad uložili da bi nešto stvorili u ovoj državi. Oni nisu uložili ništa, a dobili su sve, imaju privilegiran položaj na tržištu. Slavko Faltak je svim obrtnicima estitao blagdane, te im zaželio da i dalje budu uspješni i za primjer kolegama.

U ime Grada akovca obrtnicima je njihov dan estitao Zoran Vidovi , u ime Me imurske županije predsjednik Skupštine Petar Nova ki, te dožupan Matija Posavec, a u ime Uprave za obrt i Ministarstva gospodarstva Darko Horvat. On je rekao da stanje u gospodarstvu nije lako, ali da ni djelatnicima Ministarstva nije lako suo avati se s mnogim teško rješivim problemima. No, kriza e jednog dana pro i, o ekuje se da 2010. godina ipak bude bolja i gospodarski uspješnija, rekao je on, uz estitke. Obrtnicima su estitali i njihovi prijatelji iz Gospi a, Varaždina i drugih sredina.

Za dugogodišnji marljiv rad u obrtništvu priznanja Obrtni ke komore primili su: Jasminka Kranjec iz akovca, Ivan Rešetar

iz Preloga, Mladen Markovi iz akovca, Elizabeta Mesari iz akovca, Nada Sabol iz akovca, Ivan Mihalic iz Pribislavca, Zvonimir Pavlic iz Gori ana, Stjepan Novak iz Nedeliš a, Ivica Kikelj iz akovca, Jasenka Pavlekovi iz Trnovca, Ivica Katuša iz akovca, Krešimir Kau i iz akovca, Dragutin Lovren i iz Male Subotice, Marijan Hrustek iz Lopatinca, Ivan Fabi iz Kotoribe, Stjepan Baranaši iz Palovca, Marijan Karažinec iz Svete Marije, Josip Varga iz akovca, Antun Horvat iz Gori ana, Josip Dobrani iz Murskog Središ a, Josip urin iz Podbresta, Zvonimir Kvakan iz Gori ana, Zlatko Fai iz Ma kovca, ur ica Drvoderi iz Tur iš a i Dijana Miji - Kr mar iz Preloga.

Diplome za izniman doprinos promidžbi, poticanju i unaprje-

enju obrtništva i komorskog sustava primili su: Božidar Krušelj, tokar iz Preloga, Ivan Šte i ar, ugostitelj iz akovca, Josip Škvorc iz Male Subotice, Stjepan Mihalec, staklar iz Domašinca, i Darko Mihalic, ugostitelj iz akovca.

Plaketu “Majstor godine” primili su JosipVarga, elektromehani ar iz akovca, Branko Šafari , autolimar iz Nedeliš a, i Stjepan Bister, dimnja ar iz akovca. Nagrada za životno djelo, statua “Obrtnik Me imurja”, pripala je Rajki Džanko, kozmeti arki iz akovca. U kulturno - umjetni kom programu sudjelovala je vokalna skupina Zbora “Josip Štolcer Slavenski” iz akovca.

(J. Šimunko)

dimpešti, Milanu, a nova znanja prenosi na u enike Medicinske škole u Varaždinu i Gospodarske škole u akovcu.

Rajka Džanko kaže: - Isklju ivo velika ljubav prema kozmetici i pedikuri te želja da pomognem ljudima održala me u ovoj struci ve trideset i petu godinu. Mnoge moje u enice i same su postale vlasnice kozmeti kih salona. I dalje u svojim radom i iskustvom pomagati mladima, te budu im naraštajima. (JŠ)

Rajka Džanko s nagradom za životno djelo “Obrtnik Me imurja”

OP INA OREHOVICA i slovenska op ina renšovci potpisale sporazum o partnerstvu

Zajedni kim projektom za Rome došli do pola milijuna eura Ukupno pola milijuna eura dobit e op ina renšovci iz Slovenije i op ina Orehovica za realizaciju projekta uspostave prekograni ne romske kulturno - turisti ke transverzale “Drom” i promociju integralnoga romskog kulturno - turisti kog proizvoda, re eno je prilikom potpisivanja sporazuma o partnerstvu dviju op ina u Orehovici. Kako je pojasnio Anton Tornar, župan op ine renšovci, sredstva za realizaciju projekta bit e im ispla ena tijekom sljede e etiri godine, a dolaze iz europskog fonda IPA. Ve i dio novca dobit e nositelj projekta, slovenska op ina renšovci, dok op ini Orehovica pripada 171 tisu a eura. Tim novcem op ina Orehovica otkupit e zemljište, kupiti šator i ra unala, a 2011. godine prikazat e u što je utrošila sredstva jer e u romskom naselju u šatoru postavljenom na kupljenom zemljištu prirediti Me unarodni festival romske glazbe i plesa. Slovenski partneri tako er

Bukal i Tornar potpisali su u Orehovici sporazum o partnerstvu imaju niz projekata koje su se obvezali odraditi, a njihov elementarni cilj je postaviti temelje za razvoj romskog poduzetništva u turizmu i na taj na in upotpuniti izvanpansionsku ponudu. U tom smislu u sljede e etiri godine u romskom naselju Kamenci utemeljit e i otvoriti galeriju, educirati Rome za rad

u kulturi i turizmu i štošta drugo.

Romi su, naglašavaju susjedi Slovenci, potencijal, a ne problem. - U po etku je ovo bila tek utopija, tek ideja, a danas, potpisivanjem ovog sporazuma postaje stvarnost. Nakon ovog potpisa možemo po eti projekt i operativno izvoditi, rekao je Tornar. Doma in, na elnik Franjo

Nagrade Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva Me imurski župan Ivica Perho uputio je 1. prosinca estitke dobitnicima godišnjih nagrada za volonterstvo i sudioni ku demokraciju koju dodjeljuje Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Uz estitke ravnateljici OŠ Donji Kraljevec Sandri Vlahek i na elniku op ine Belica Zvonimiru Taradiju, župan Ivica Perho uz ostalo je rekao: - S ponosom sam primio vijesti o vrijedim nagradama koje ste primili od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Te su nagrade veliko priznanje i dokaz da se institucije u našoj županiji, kojima ste na tom podru ju upravo vi predvodnici, odgovorno, pa ak i ilantropski odnose prema svim dionicima zajednice.

Na tome vam iskreno zahvaljujem i estitam, jer ste svojim nagra enim projektima postali svijetli primjer kako naše društvo u cijelosti u initi boljim mjestom za život, i to na temeljima pravih društvenih i ljudskih vrijednosti. Molim vas da moje iskrene estitke prenesete svima koji su aktivno sudjelovali u ostvarenju nagra enih projekata.

Nagrade su dodijeljene na sve anosti u Zagrebu u Muzeju “Mimara“ 17. studenoga u nazo nosti premijerke Jadranke Kosor i Luke Bebi a. Posebna goš a na dodjeli nagrada bila je dr. Carolin J. Lukensmeyer, savjetnica ameri kog predsjednika Baracka Obame. Nagradu su u ime OŠ Donji Kraljevec primili ravnateljica škole Sandra Vlahek, knjižni arka Dubravka Horvat te u enici Anja Perca i Dino Špoljar kao predstavnici škole i Vije a u enika, te na elnik op ine Belica Zvonimir Taradi i elnici op ine Belica.

Prijedlog škole koji je izradila Dubravka Horvat, knjižni arka škole, nosi naziv “Zajedno za danas i budu nost“.

Rad je izabran me u pet najinovativnijih modela razvoja volonterstva i osvojio je nagradu “Škola - prijatelj zajednice“.

Sredstva koja e se dobiti bit e upotrijebljena za provedbu nagra enog modela volontiranja mladih.

Op ina Belica dobila je nagradu za temu “Zajedno za bolje”, za razvoj sudioni ke demokracije i uklju ivanje gra ana i organizacija civilnog društva u procese razvoja lokalnih zajednica. (JŠ)

U CRKVI u ehovcu puknulo osam desetlje a staro zvono

Humanitarnim akcijama do novog zvona

Izdržala sam zbog ljubavi Nagradu za životno djelo za 34 godine rada u obrtništvu kao uglednoj, uspješnoj i asnoj obrtnici i za izuzetan doprinos u osnivanju i razvoju obrtni kih institucija, te za dugogodišnji uspješan rad na promidžbi obrtništva primila je Rajka Džanko, kozmeti arka iz akovca. Još 1975. ona otvara prvi kozmeti ki i pedikerski salon u akovcu, nakon iskustava u Grazu, Insbrucku i Zagrebu. Sudjeluje na više me unarodnih kongresa u Monte Carlu, Amsterdamu, Bu-

OŠ Donji Kraljevec i op ina Belica

Bukal, kazao je da je suradnja sa slovenskim partnerima zapo eta prije godinu i pol dana zahvaljuju i mr. sc. Vesni Haluga iz Odsjeka za Europske integracije Me imurske županije, koja je zapravo povezala ove dvije op ine. Županija i inancijski podupire ovaj projekt jer e pomo i osigurati dio od 25 tisu a eura, koliko se op ina Orehovica obvezala osigurati ne bi li mogla sudjelovati u dobivanju novca iz europskog fonda. Valja kazati i to da ukupno pet partnera radi na ovom projektu, izme u ostalih i Filozofski fakultet Sveu ilišta u Ljubljani.

- Za nas je ovo velika stvar jer smo uspjeli ne samo uspostaviti suradnju sa susjedima, ve smo u konkurenciji 120 projekata uspjeli dobiti sredstva za realizaciju ovoga našeg. Romska zajednica imat e višestruke koristi od naše suradnje sa slovenskim partnerima, ali ne samo oni, ve i itava naša op ina, pa i županija, kazao je Bukal.

(D.Mihoci)

Osam desetlje a staro zvono u kapeli Sv. Roka u ehovcu još od ožujka ne poziva mještane na misna slavlja. Razlog tomu je trideset centimetara duga pukotina.

- Kažu da zvono barem svakih pet godina treba okrenuti kako bat ne bi tukao uvijek po istom mjestu.

To se u našoj crkvi o ito nije inilo pa je zvono, vjerojatno zbog toga, puklo. Kada me župnik o tome obavijestio, poduzeo sam sve kako bismo pomogli prikupiti sredstva za sanaciju zvona ili kupnju novoga, objasnio je Dragutin Švenda, predsjednik Vije a Mjesnog odbora ehovca, koji je inicirao i organizirao humanitarni koncert i zabavu ne bi li se tako došlo do potrebnog novca. Volonteri Mjesnog odbora obišli su i sva ku anstva u selu pa je do sad prikupljeno ukupno 34 tisu e kuna.

- Istinski zahvaljujem svim mještanima koji su pomogli svojom donacijom, a osobitu našem sumještaninu Mirku Švendi Žigi koji je održao koncert i tako nam pomogao prikupiti sredstva. Do sad smo prikupili tre inu potrebnog novca za nabavu novog zvona jer se staro ne isplati sanirati, budu i da bi ponovno moglo puknuti na istom mjestu, pojašnjava Švenda.

Da bi vjernike u ehovcu zvono ponovno pozivalo na misna slavlja, potrebno je pribaviti ukupno 15 tisu a eura. Želite li im pomo i do cilja, svoju donaciju možete uplatiti na broj žirora una otvorenog kod Me imurske banke 2392007-1100008525; poziv na broj: donacija za zvono.

(D.Mihoci)

ZBOG USKRA ENIH dotacija, prora un op ine Domašinec manji za 1,3 milijuna kuna

U 2010. planiraju ostvariti tri i pol milijuna kuna Zbog uskra enih a o ekivanih dotacija iz državnog prora una i fondova te manjeg ostvarenja planiranih prihoda od prodaje kapitalne imovine, Odbor za inancije i prora un op ine Domašinec predlaže Vije u rebalans prora una. Njime bi se planirani prihodi smanjili za gotovo 1,3 milijuna kuna.

Podsje amo, lani u ovo vrijeme u Domašincu su planirali i prihvatili prora un težak gotovo 4,4 milijuna kuna. Sada se predlaže i za 2010. godinu

planira prora un u iznosu od 3,5 milijuna kuna - Ostvarenje prora una u idu oj godini isto tako jednim e dijelom biti uvjetovano dotacijama iz državnog prora una i fondova, pa, što bude, bit e. Dakako da emo se mi založiti i u initi sve što možemo kako bismo dobili što više o ekivanih potpora, ali u prilikama koje nas tek o ekuju zaista je teško išta planirati i u to biti siguran, komentirao je na elnik Dragutin Lisjak. (D.Mihoci)

14

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

8. prosinca 2009.

Meni Luka nije teret, nego blagoslov Na druženju je bio osamnaestogodišnji Luka Matotek.

Luka ima Downov sindrom. U njegovoj pratnji bila je mama Zdenka. - Drago mi je da ljudi imaju osje aj da nam organiziraju ovakva druženja. Moj Luka se tome iznimno veseli. On je druga iji od druge djece, ali za mene to nije problem. Ništa mi

nije teško napraviti za njega, nije mi teret, nego blagoslov.

Od ljudi imam mnogo razumijevanja i oni shva aju da je on druga iji. Polazi školu u akovcu, voli se družiti s prijateljima i slušati Žigu Me imurskog, no uz njega uvijek mora netko biti i voditi brigu, rekla nam je Lukina mama Zdenka. (a )

Ve ina lanova kotoripske udruge na okupu povodom obilježavanja Me unarodnog dana invalida

U KOTORIBI obilježen Me unarodni dan invalida

Drago nam je da nas ne zaboravljaju Ujedinjeni narodi proglasili su 3. prosinca Me unarodnim danom osoba s invaliditetom.

Po nekim istraživanjima, u svijetu ima 10 - 15% takve populacije. Vi ate li ih na ulici? Pretpostavljamo, ne baš u ovolikom broju. Jeste li se ikada zapitali gdje su.

Kako žive? Treba li im pomo ?

Zdravstveno socijalno vije e op ine Kotoriba u povodu Me unarodnog dana invalida uprili ilo je zajedni ko druženje za etrdesetak osoba s invaliditetom s podru ja op ine. Svi oni nisu mogli do i, ali su došli njihovi najbliži, oni koji o njima svakodnevno brinu. Predsjednica vije a Slavica Maltar tom je prilikom podijelila poklon pakete u iznosu od sto kuna u kojima su bili zdravi proizvodi. Najavila je posjet starijim i nemo nim osobama uo i boži -

nih blagdana koje e tako er darivati. Druženje je održano u Domu za odrasle osobe u Kotoribi, a rije i zahvale upu ene su tvrtkama Muraplast, Elkos i Grijanja Kos koje im financijski pomažu kod ovakvih okupljanja.

Op ina obe ala pomo Dobre želje prisutnima je uputio op inski na elnik Ljubomir Grgec, obe avši im moralnu i financijsku pomo . Jedna od osniva ica Kluba invalida Kotoribe Irena Maltar estitke je uputila kroz stihove, dok su se organizatoru na pozivu i lijepim željama zahvalili Marija Kedmenec i Zlatko Legin, ovjek koji je prikovan uz kolica i lan je Udruge distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize Me imurske županije.

Posebno su se ovom dirljivom susretu veselili oni najmla i, djeca s poteško ama u razvoju. – Nama u Zdravstvenom socijalnom vije u zadatak je da se o takvim ljudima brinemo, da ih ne zabo-

ravimo jer oni su naši sugra ani.

Moramo ih poštivati, prihvatiti i biti uz njih kada im je to najpotrebnije, rekla je predsjednica vije a S. Maltar.

(A.Fuš)

KLUB LIJE ENIH ALKOHOLI ARA “Nada” Kotoriba

Molitvom protiv ovisnosti Pod motom “Molitvom, vjerom i nadom protiv ovisnosti”, lanovi kluba lije enih alkoholi ara “Nada” iz Kotoribe uz pomo župnika Ljubana Škrabe misnim slavljem obilježili su Mjesec borbe protiv svih ovisnosti. U gostima su im bili lanovi klubova lije e-

nih alkoholi ara iz Preloga, Svete Marije i Donje Dubrave.

Stru na terapeutkinja u klubu “Nada” Veronika Matotek istaknula je kako je to bila ve er duhovnog oboga enja. Nakon liturgijskog slavlja uprili eno je zajedni ko druženje. (a )

PREKOM povisio cijene zbrinjavanja otpada

Za donjome imurska ku anstva sme e skuplje za 8,87 kuna Umjesto dosadašnje 50,73 kune za dvotjedno zbrinjavanje otpada ku anstva u donjome imurskim op inama Donjoj Dubravi, Donjem Vidovcu, Gori anu, Donjem Kraljevcu i Gradu Prelogu, u 2010. godini pla at e 59,60 kuna. Poskupljenje od 8,87 kuna jedino nisu prihvatili u op ini Sveta Marija koji su ak s koncesionarom GKP Pre-komom raskinuli ugovor. ini se ipak da Pre-kom ima najpovoljnije uvjete i cijenu zbrinjavanja otpada pa bi se moglo dogoditi

da op ina Sveta Marija nastavi s njima poslovati. - Naš prihod u novoj cijeni zbrinjavanja otpada iznosi 24,49 kuna. Tim novcem moramo pokriti mnoge troškove koji stalno rastu, od pla a, preko goriva, do održavanja vozila, osiguranja besplatnih vre a za selektivno sakupljanje otpada, slanja uplatnica i drugog. Svako ku anstvo mjese no proizvede 34 kilograma otpada i još 1,5 kg plastike, ije nas odlaganje na Totovcu košta 23,97 kuna, što je prikazano u novoj cijeni kao

trošak zbrinjavanja otpada. Razlika od 11,14 kuna odnosi se na PDV. Ra unica je, dakle, jasna. Mi smo u 2006. godini raspolagali s 47 posto ukupne cijene, a i s novom cijenom naš prihod iznosi tek 41 posto ukupne cijene. To opet pojašnjava da nismo cijenu dizali zbog pove anja naših prihoda, ve kako bismo sprije ili negativno poslovanje, ak i gubitke zbog pove anih troškova, na koje nikako ne možemo utjecati, obrazložio je Siniša Radikovi , direktor Pre-koma. (D.Mihoci)

8. prosinca 2009.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GOSPODARSKA ZONA op ine Selnica

Nizozemci kre u u prolje e

Promocija Rudarskog zbora

MURSKO SREDIŠ E obilježilo blagdan Svete Barbare, zaštitnice rudara

Zaštitnica nikada potrebnija - Svetu Barbaru kao svoju zaštitnicu uzeli smo i mi gra evinari. I mogu re i da nam je njezina zaštita danas potrebnija nego ikada, zbog situacije u kojoj se nalazimo mi gra evinarci, rekao je na prigodnoj sve anosti održanoj u Cimperu u povodu rudarskog slavlja direktor TEAM-a Josip Švenda. Naime, u petak je u Murskom Središ u obilježen blagdan Svete Barbare, zaštitnice rudara, koji je po prvi put odlukom Gradskog vije a bio i gradski blagdan.

Zborovi gra ana gasnom domu s po etkom u 9 sa za naselje Stane nec, a u 10.30 sa u društvenom domu u Svetom Urbanu za žitelje Svetog Urbana.

Na zborovima se govori o rekonstrukciji mrtva nice na štrigovskom groblju, o odvozu komunalnog otpada i sme a, o planovima i programima te nancijama op ine, ali i o problemima u pojedinim naseljima. (sm)

MARTINUŠEVEC Rudarska himna i sje anje na rudarske dane

Željko Deži Žilavec danas je u 91. godini života i najstariji je živu i rudar nekadašnjih središ anskih ugljenokopa.

Uz rudnik i rudarstvo Žilavec je vezan od ranih školskih dana, preko 75 godina, i slovi za najboljeg poznavatelja rudarskih prilika. Žilavec je i najstariji živu i središ anski vatrogasac, koji je i kao rudar i kao vatrogasac živio uz i za rudarstvo u najsjevernijem hrvatskom gradu. (sm)

Za sve rudare ujutro je u župnoj crkvi župnik vele asni Tomislav Antekolovi predvodio svetu misu za živu e i pokojne rudare, a potom je kod kipa ispred župnog dvora položen vijenac.

U gradskom parku kod spomenika Rudaru isto je tako položen vijenac, a potom su svi sudionici skupa otišli u Cimper, gdje su razgledali spomen - obilježje rudarstvu i rudarima u Separatoru, koje tvrtka TEAM iz akovca, koja je najzaslužnija što rudarstvo nije palo u zaborav, sustavno obnavlja i nadopunjuje sadržajima i stvarima.

U restoranu Cimper predstavljen je Rudarski zbor te

održana kra a prezentacija itavog kompleksa. Okupljenim rudarima i gostima, me u kojima su bili i predstavnici Labinskih rudnika, dvaju ministarstava i Me imurske županije, kratko su govorili direktor TEAM-a Josip Švenda i dogradona elnik Dražen Srpak, dok je prigodan program izvela grupa u enika pod vodstvom knjižni arke Barbare Novak.

Sve anost je završila zajedni kim objedom za sve sudionike koji su pripremili kuhari Cimpera, a razdijelili marljivi i rudarima simpati ni konobari.

(S. Mesari )

SDP VRATIŠINEC

Predsjednik Op inskog vije a proveo protuzakonitu odluku Konferenciju za novinare u vezi s obustavom odluke o sazivanju zbora gra ana za naselje Vratišinec u petak je održao Klub vije nika SDP-a u Op inskom vije u Vratišinec.

Na presici, na kojoj su bile Biserka Tarandek, Jolanda Novak i Katarina Kukovec, izme u ostaloga je re eno, odnosno naglašeno kao najzna ajnije da je predsjednik Op inskog vije a Antun Bukovec prihvativši dopis op inskog na elnika Zdravka Mlinari a proveo protuzakonitu odluku.

Vratišine ki SDP e, prema rije ima njegove predsjednice Biserke Tarandek, inzistirati na sazivanju zbora gra ana jer sma-

na glavnom dovodu plina, što stoji 300 tisu a kuna. Novac su osigurali Me imurje plin akovec i Ministarstvo gospodarstva.

Prvi korisnik na plin e se mo i priklju iti do kraja ove godine.

Za ure enje Gospodarske zone do sada je utrošeno preko 1,2 milijuna kuna, a sav novac dalo je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. U zoni ima devet ure enih i opremljenih parcela, od kojih su tri prodane, dok se za preostale još traže zainteresirani investitori.

Na elnik Kova i najavljuje i nove projekte, od kojih je vrlo zna ajno ure enje središta naselja Selnica te Bukov aka, gdje e biti izgra ene stambeno - poslovne i uredske zgrade.

(S. Mesari )

OP INA ŠTRIGOVA

Na podru ju op ine Štrigova održavaju se zborovi gra ana, a prvi je u nedjelju održan za naselja Štrigova, Jalšovec, Grabrovnik, Robadje Ban i Leskovec.

U nedjelju 13. prosinca u 9 sa u društvenom domu u Železnoj Gori zbor e se održa za naselja Železna Gora, a u 11 sa u Podru noj školi za naselje Prekopa.

U Stane ncu e zbor gra ana bi u nedjelju 20. prosinca u vatro-

Žilavec najstariji rudar

Željko Deži Žilavec, najstariji rudar

U prolje e su inozemni poslovni ljudi iz Nizozemske u Gospodarskoj zoni u Selnici zakupili dvije gra evne parcele, no do sada nisu izgradili gotovo ništa, pa se po elo sumnjati u sumnjive poslove.

- Nizozemci nisu odustali, no op a recesija i njih je malo zaustavila. Ali ve u prolje e oni e zapo eti izgradnju hala za strojobravarske poslove te najvjerojatnije hladnja u, kaže An elko Kova i , op inski na elnik.

Kako bi za Nizozemce ali i za sve druge investitore i ulaga e omogu ila što kvalitetnije uvjete, Op ina Selnica intenzivirala je ure enje, odnosno uvo enje komunalne infrastrukture u Gospodarsku zonu u Selnici.

Ovog trenutka izvode se radovi

traju da je mjesni odbor Vratišincu potreba. Podsje amo, prošle je subote SDP Vratišinec sazvao

zbor gra ana, na kojem se okupilo šezdesetak mještana, koji nisu mogli u i u Dom kulture gdje se

zbor trebao održati, jer na elnik Mlinari nije želio otvoriti vrata. (sm, zv)

Ure en spomenik iz Drugoga svjetskog rata

Op ina Gornji Mihaljevec uredila je i od propasti spasila spomenik ratnih doga anja iz Drugoga svjetskog rata u Kukoli evoj šumi, kod naselja Martinuševec. Komunalni radnici su oko spomenika o istili okoliš, uredili prilaz te postavili klupe. - Tako je spomenik na odre eni na in ure en za dio turisti ke ponude naše op ine, kaže Konrad Brezari , najzaslužniji što se spomenik obnovio.

Spomenik su prvi obišli predstavnici Udruge antifašisti kih boraca Me imurske županije i antifašista Me imurske županije Zvonko Golub, Franjo Repinc, Ivan Vugrin i , Ljubica Hošnjak, Katica Karamarkovi , uro Lesjak, Slavko Juzbaši te Franjo Kova i , op inski na elnik, i Konrad Brezari , lan Op inskog vije a. (sm, ogm)

BREZJE

Zapo ela izgradnja prvog objekta Zapo ela je izgradnja prvoga proizvodno - poslovnog objekta u novoj Gospodarskoj zone Brezje u op ini Sveti Juraj na Bregu.

Gradi se proizvodni pogon za izradu namještaja tvrtke “Milas” iz akovca.

Prema rije ima op inskog na elnika An elka Nagrajsalovi a, u zoni je spremno deset parcela, a interes je iskazalo više investitora, od kojih e najmanje trojica uskoro zapo eti izgradnju hala i prostorija.

Da bi uvjeti u zoni bili što bolji, op ina e urediti prilaznu cestu, za iju je izgradnju raspisani natje aj, odnosno javna nabava.

Ve prije za potrebe zone izgra en je transformator iz kojeg se strujom opskrbljuje i dio naselja Brezje. U Gospodarsku zonu Brezje ulazit e se sa Županijske ceste akovec Štrigova na po etku ulaska u Brezje s njezine lijeve strane.

(S. Mesari )

Kapela Sv. Josipa

Tepe se, bilježi i slika: IVAN LE EK Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima.

Imaju Dunjkov ari stvari koje ih i danas mu e. Oni nikada nisu imali svoju katastarsku op inu. Tu ih se zaobišlo. Kao da nisu postojali.

Uvijek su bili i držali se zajedno s Nedeliš ancima. A onda se ljubav raspala. I poslije velikog požara u 19. stolje u oni su se priklonili Pretetin arima koji su im bili najbliži susjedi. Sve pak zato što su morali. Ovi su bili poljodjelci pa su tako Dunjkov ari postali nadni ari. I ak su uvali krave na paši bogatijim Pretetin arima. Stoga su ih ovi pogrdno nazivali koldošima (bokcima), hutarima i smoligarima. Hutari bi bili oni koji žive u brvnarama.

A smoligari pak su posebna pri a. I tako se ta ovisnost jako dugo motala po glavama jednih i drugih. I potrajala punih sto godina. Ali vele da se još i danas kuha u glavama onih najstarijih Pretetin ara. Dok Dunjkov ari kona no nisu izvojevali samostalnost. Kako rekoše, i politi ku i ekonomsku. Pa makar su tako blizu jedni drugih da, kažu u šali, spiju v Dunjkovcu, a jedu v Pretetincu. Jer im je tamo blagovaonica.

Tako su se grunti ispremiješali. Ali željezni ka postaja ipak nosi ime samo Dunjkovca. Sve su to muke koje su dugo mu ile Dunjkov are. I napravile od njih malo posebne. Tako vele. Ali tvrde da su “trdi Me imurci pak radi pehaju jedni druge, ak mo i …“ Pa i nogometni klub su odmah od samoga po etka nazvali - Me imurec. U vrijeme kad su svi drugi bili “udarnici, mladost, proleter, partizan, napredak“. Kažu da i to govori o njima tko su i što su. I da se njihova povijest može poistovjetiti s poviješ u Me imuraca. Vje ito dokazivanje tko su i kaj su. Tako se i mladi selski elnik Neven mora dokazivati. Pa makar je fenomen, kako vele. Radi u Dunjkovcu, živi u Pretetincu, ku u gradi u Dunjkovci i još malo pa se seli. To je to. Vezani su kak s pup anom vrpcom. A mladi ne misle o prošlosti.

Ivan Ganzer, dugogodišnji predsjednik NK Me imurec i nekadašnji predsjednik VMO-a. - Jako smo se držali skupa da sve napravimo

MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj III/9.

Mi smo trdi Me imurci pak radi pehamo jedni druge, ako mo i …

Dunjkovec po inje odmah od željezni ke pruge

Na cekerima smo zrasli, na smoligi preživeli U ono vrijeme kada su cekeri bili moderni sve živo je u selu plelo cekere. Plelo se od luš inja.

I to samo od doma e kuruze. Svi lanovi obitelji radili su na tome.

Jedni su skupljali luš inje, drugi ga istili, a tre i vlažili i onda oni zadnji pleli. Plele su žene, djevojke, a ak i djevoj ice od deset godina … Pletenjem cekera dobivala se u ku u još jedna pla a. I tako je i nekadašnjim “hutarima“ svanulo …

Selo je postajalo sve ja e. I dobili su svoju mjesnu zajednicu. Riješili su se i Nedeliš a i Pretetinca. Izgradili su kapelicu, vatrogasni dom, asfaltirali ulice … Ali nadimka “smoligari“ nikad se nišu riješili.

A sve zato što ih je “borova smola“ na triješ u spašavala od gladi.

Izra ivali su triješ e za potpalu od

borovih panjeva, vezivali u snopi e vrbovom šibom i nosili prodavat u akovec i Varaždin. U Varaždinu su imali i ku nu dostavu. Kažu da je još ostalo u sje anju kako bi se vra ali s “korakom jegera”. Bio je on na štapu kao i logožar. Jer svi su u selu morali vidjeti da posao cvate.

Kako god da je bilo, ali smoliga ih je spasila od gladi. Podigli su oni i spomenik smoligaru. I to pred školom da djeca vide kako je to bilo nekad.

Jedino su vatrogasci sve pokvarili kad su mu “postavili kišobran“. Tako su bar rekli neki u selu. Jer pravi smoligar je išao bez kišobrana.

Ftruc moremo napraviti puno toga Kažu Dunjkov ari da bi se selo mirno moglo nazvati Cekerovec.

Još i danas se pletu cekeri. Onako za svoju dušu. I ne samo to. Nekad su Dunjkov ari hodali u Sloveniju

Zlatko Kova , predsjednik Hrastinke, i Marijan Horvat, blagajnik. - Osnovni cilj je druženje i rekreacija, ali je interes za lanstvo nadmašio sva naša o ekivanja

Snježana, Inka, Edi i Goran Zorkovi drže ukupno 70 papiga, 15 vrsta. Dolaze razgledavati i školska djeca. - Tko želi, može pogledati od augusta do kraja godine, kaže tata Goran po luš inje. Danas Slovenci dolaze u Dunjkovec na radionice da bi nau ili kako se plete. A i mnoge druge koji dolaze autobus turama zanima to i još samo smoligar. Kako vele, sve drugo mogu vidjeti i drugdje. No kr mu Picadily mogu samo još tu vidjeti. Kako se tiska novac u “ku noj radinosti“ ne može se vidjeti.

Probali su dunjkove ki de ki i to, ali nije uspjelo. Ne ide to kak smoliga. Zapravo, jedino je tak moglo i biti, za potpalu. No, što se može, dunjkove ki de ki su uvijek bili snalažljivi. Ili, kako sami kažu, oni su “kak skunjka i vu vodi“. Uvijek se sna u. Pa i onda kad se srijedom okupe penzionerke u vatrogasnom domu i zapjevaju. Jedino se ne mogu sna i da opet cugi po neju voziti. I kako god su u povijesti puno toga napravili ftruc, dje ji vrti ne mogu napraviti. A jako bi ga htjeli.

Nigdar se ne zna. Tako su ftruc drugima napravili i svoju monogra iju.

Franjo Soldat, predsjednik DVD-a (30 godina), predsjednik TZ-a op ine Nedeliš e i teško je nabrojiti sve dužnosti.

- Samo da nam ostane više novca u selu, sve bi bilo druga ije

A danas pak dvajsti njih iz sela hodi na posel v belaj ajncugaj. Ipak su nej doktori, nego malari.

Tak dale nebre biti Ljute se i na sebe i na op inu.

Kažu da tako dalje ne može biti. Nema se selo kamo širiti. Pa onda mladi odlaze drugamo. A i asfalt koji je po seoskim ulicama treba obnoviti. ak i jarke za oborinske vode. Kad padne obilnija kiša, selo je kao na jezeru … A kažu da oni puno upla uju u op inu, a malo dobivaju. Sve što imaju napravili su sami, a sada pomažu druge. Nije da oni nisu za pomo i. To su dokazali i u novije ratno vrijeme kad su me u prvima skupljali pomo za one kojima je bilo potrebno. Dok su još drugi zatvarali o i. Kažu da ih je povijest dobro nau ila što zna i ne imati. I kako treba pomo i. Kad ve nekad nisu mogli pomo i sebi, barem su sada drugima. Sve isto po radni -

Biserka Ganzer, predsjednica Društva žena. - Trudimo se da udahnemo selu život i mislim da uspijevamo

koj solidarnosti. Zato je i zaštitnik sela sv. Josip radnik. I oni imaju proštenje baš na prvi maj. I onda je sve puno štandi polek crkve. A i njihova crkva valjda jedina med Murom i Dravom nosi natpis nad ulaznim portalom. SVETI JOSIPE, UZORE RADNIKA, MOLI ZA NAS. Vjeruju oni u Josipa, ali se uzdaju u sebe. A kip Božja misel star prek tristo let uvleju v cirkvi.

Tak smo dobri moži, kaj se i naše žene udiju Tak vele da je to tak. I to je op epoznato. Samo nije jasno zakaj onda na svakoj zabavi njihov “zlatni slavuj“ Ivek Ganzer mora popevati “Spoved“. I to iš e po narudžbi dunkovskih možov. To samo oni znaju, ali svi znaju da dunjkovski muži pereju posudu. Jemput z desnom, a drugi puta z levom rukom.

Neven Pozvek, mladi predsjednik VMO-a, sa suprugom Ivanom. - Mi mladi svjesni smo da su naši stari puno napravili za selo pa to želimo nastaviti

Dunjkovec se nalazi u op ini Nedeliš e i istoimenoj župi. Od op inskog središta dijeli ga samo željezni ka pruga akovec - Maribor. Kada je 1860. godine ona izgra ena, odredila je sudbinu Dunjkov ara. Oni su odjednom postali željezni ari i štrekari. Ali još prije toga, davne 1259. godine, spominje se kao selo pod imenom Dunkovec. I uvijek se poslije u povijesnim listinama spominje kao selo. A da to nije bilo bez razloga, govori i to što su Ma ari nazvali selo Dushely (Dušhelj). A to bi u prijevodu zna ilo “bogato (bujno) mjesto“. I tako su Dunjkov ari živjeli posebno na rubu Globetke, šume koja se tada pružala od akovca do Dunjkovca. A kako je u šumi bilo svega, to su i Dunjkov ari živjeli za ono doba dobro. Sve dok im požar 1865. nije uništio selo, a oni postali nadni ari kod Pretetin ara. A to je duga i teška pri a.

Seoske zanimljivosti

Julijana Treska jedna je od tri zadnja pleta a. - Nemam dugog staža, po ela sam prije 8 godina odlaskom u mirovinu Spomenik “Smoligar” postavljen ispred škole

U šumi Hrastinka djeluje jedini Kugla ki klub “Hrastinka“ s vise om kuglanom u Me imurju

Vatrogasci ispred lijepo ure enoga vatrogasnog doma

lanovi Vije a Mjesnog odbora Neven Pozvek, Krešo Posel, An elko Kralji i Franjo Soldat

Rozina Kralj plete cekere ve 60 godina. - Po ela sam s 12 godina Stisneju gumba na perilici. I žene mogu i i na zabavu kad god žele. A muži doma mirno ekaju. Tak bar vele. I možda pjevaju onu narodnu dunjkovsku.

“Dunjkovec je selo, selo je veselo, De se šipki, fijolice lepo razvijajo.”

Treba im vjerovati. Jedino im nisu vjerovali Pretetin ari. Pa su im govorili da ništ ne delaju. Jer ih nisu vidjeli u polju. A kako da ih i vide ako nemaju polja. Ono njihovo što je prema Slakovcu i tako je malo za sve njih. A, uostalom, ionako je tlo kod Dunjkovca jako neplodno.

Valjda se danas svemu tome Dunjkov ani jako smiju. Kažu da sve što su napravili napravili su u zadnjih etrdesetak godina. Jedino je njiho-

Štefanija Pertlik plete ve punih 56 godina i nau ila je s 10. - To su delale negda cijele familije i dobro je išlo va željezni ka postaja ove godine navršila punih šezdeset godina.

Dunjkov ari vole šalu. Vole i okupljanja, zabave. I onda se na kraju, kao i kod ovog susreta, veli. A na kraju spilo se, fala Božeku, dosti.

Nekaj zaradi budu nosti. A nekaj zaradi dobrih starih vremena. A nekaj i zato kaj su navek znali, i znali budu, biti skupa. Kad najbole treba.

To pak tre znati. A ako još nekaj ne znaju se budu naf ili, kako vele.

Žene Dunjkovca brojnim akcijama, od kojih su najvažnije fašnik i boži ni program s darivanjem, daju pe at kulturnom i zabavnom životu sela. Na slici žene na ovogodišnjem fašniku (slijeva): Aleksandra Friš i , Anka Hergoti , Biserka Sutnjak, Biserka Ganzer, Ružica Horvat, Milena Posel, Melita Sever i Klaudija Kralji

Selo Dunjkovec nalazi se u op ini Nedeliš e i istoimenoj župi. Selo se prvi put spominje 1259. godine. Tijekom stolje a selo je bilo jako vezano uz Nedeliš e, a poslije velikog požara uz Pretetince koje je sasvim uz Dunjkovec. Sa sjeverne strane grani e još sa Slakovcom. Stari nazivi za dijelove sela jesu Rafovica, Haja, rnec, Renda i Križanje. Ulice imaju svoje nazive koje su anketiranjem izabrali sami stanovnici sela. Tako su tu svoje mjesto našli Tesla, Zrinski, Gaj. Šenoa, Gubec, I. G. Kova i , Mirko Bukovec. Glavna ulica i nosi naziv Glavna. U selu je 1974. izgra ena kapela posve ena svetom Josipu radniku i to je jedina kapela u Me imurju posve ena tom svecu. Vatrogasni dom, lijepo ure en, izgradili su 1979. godine. Selo ima svu potrebnu infrastrukturu, osim kanalizacije, i sve zahvaljuju i svojoj inicijativi i slozi izgradili su sami.

Prema podacima, u selu je 1931. godine živjelo 426 stanovnika, godine 1981. godine bilo ih je 800, 1991. godine bilo ih je 850, a prema posljednjem popisu 912.

Zabilježeno je 251 ku anstvo i 265 stanova. Zanimljivo je da su nekada Dunjkov ani nosili višak prehrambenih proizvoda na plac u Zagreb, Maribor i Rijeku.Za vrijeme II. svjetskog rata robu su odvozili u Budimpeštu. Putovalo se vlakom. Ina e su Dunjkov ani bili jako vezani emotivno uz šumu Topolje u kojoj su nalazili svašta za svoje potrebe. U Dunjkovcu djeluje i Podru na škola.

O ljudima …

U selu djeluje Vije e Mjesnog odbora. Predsjednik je Neven Pozvek, potpredsjednik Krešo Posel, tajnik An elko Kralji te lanovi Franjo Soldat i Darinka Bedi .

Dobrovoljno vatrogasno društvo Dunjkovec osnovano je 1938. godine. Ve 30 godina je predsjednik Društva Franjo Sol-

Vatrogasci prednja e u radnim akcijama. Snimljeni su na radnoj akciji sadnje povodom Dana planeta Zemlje

Ba varija Pozvek, Stjepana Pozveka, ima 135-godišnju tradiciju, što je impozantno i u svjetskim razmjerima

dat, ovjek koji nikada nije žalio truda rade i za svoje selo. Tajnik je Davor Trbovi , blagajnik Kristijan Sutnjak te zapovjednik Zdravko Gori anec. Dobrovoljno vatrogasno društvo ina e prednja i u aktivnostima u selu tako da se poti u radne akcije, a i sami najviše rade. Društvo ina e okuplja 80-ak lanova i sve više mladih.

Vrlo je aktivno Društvo žena ija je predsjednica Biserka Ganzer, tajnica je Petra Janeš, blagajnica Senka Ceilinger, potpredsjednica Melita Sever te lanice Upravnog odbora Jasna Fu ko, Milena Posel i Mirjana Kolarek.

Nogometni klub Me imurec, koji e idu e godine proslaviti 50 godina uspješnog rada, zajedni ki je klub Dunjkov ara i Pretetin ara. Predsjednik je Ivan Ganzer iz Dunjkovca koji je to bio punih dvanaest godina. Zajedno sa Stjepanom Topolnjakom inicijator je i voditelj Me unarodnoga nogometnog turnira U-12.

Me imurec je poznat kao klub s najviše nogometaša, a ina e klub ima 326 lanova. Uz Ganzera još je Dragutin Janžek bio predsjednik kluba s dvanaestogodišnjim stažom. Ina e u selu djeluje i Kugla ki klub (vise e kuglane) “Hrastinka“ koji okuplja 80-ak lanova. Predsjednik je Zlatko Kova , tajnik Zoran Jaklin i blagajnik Marijan Horvat. Prema njihovim podacima, u selu danas živi oko 1.050 stanovnika. Najstarija je Marija Topolnjak, a najmla i su Olivera Trojak i Martin Kregar. Imaju 5 napuštenih ku a, 60 udovica, 5 udovaca, 7 starih puca, 20 starih de ki, 116 osnovnoškolaca, 40 srednjoškolaca i 18 studenata. Prema njihovim podacima, u selu je 280 ku a.

Zanimljivosti Kao zanimljivost treba spomenuti spomenik “Smoligar“, kao i to da Dunjkovec ima svoju monogra iju koju je uredio Franjo Marciuš i jedan je od autora.

18

Mozaik

8. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Grlice predstavljaju topli ki krajaj

Gosti i uzvanici na priredbi “Lijepom našom”

Stanko Trstenjak izra uje tradicionalni boži ni ukras

SNIMLJENA emisija LIJEPOM NAŠOM iz Toplica Sveti Martin

Me imurske pjesme, izvo a i i gosti na TV ekranima 20. i 27. prosinca Glazbeni serijal Hrvatske televizije “Lijepom našom” u etvrtak je snimljen u Toplicama Sveti Martin u Grkaveš aku, a emitiran e biti u dva nastavka.

Snimanje je obavljeno u sportskoj dvorani koja je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, a itav doga aj više nego korektno i profesionalno vodio je urednik Branko Uvodi , koji je pokupio

velike simpatije publike, jer je iskazao zavidno poznavanje ljudi, doga aja i obi aja Me imurja, posebice boži nih.

Na pozornici koja je bila u boži nom ozra ju, na kojoj je Stanko Trstenjak iz Marofa ru no izra ivao ukrase za “Betlehem”, nastupili su: KUD-ovi iz Nedeliš a, Donje Dubrave, Vratišinca, Donjeg Kraljevca, te Svetomartin-

ske Grlice, rne strele, Teta Liza, Žiga i Bandisti, uka ai , Lidija Bjauk, Dixieland band, Vladimir Ko iš - Zec, Mate Buli , Kemal Monteno, Ivica Jurgec, Barbara Othman, Podravski muzikaši, Željko Sesve an, Slavonija band, Slavonski dukati i Željko Krušlin Kruška.

Najviše pljeska i prave ovacije dobili su Žiga Me imurski i Bandisti, Vladimir Ko iš - Zec, uka ai i ura z Me imurja.

va kih op ina Široki Brijeg, itluk i Ljubuški, generalni konzul RH u Mostaru Velimir Pleša te mnogi drugi. Op i je dojam da je emisija stvorena u ugodnom ozra ju i

da su se me imurski izvo a i te predstavnici politi ke i izvršne vlasti pokazali u dobrom svjetlu.

Isto vrijedi i za osoblje Toplica Sveti Martin, posebno onih iz

PUB-a “Potkova”, gdje je nakon snimanja održano druženje svih sudionika.

(Stjepan Mesari , foto: Zlatko Vrzan)

Zapjevao i svetomartinski na elnik

Teta Liza, odli na kao i uvijek

Posebno je dojmljiv bio nastup svetomartinskoga op inskog na elnika Franje Makovca koji je na kraju priredbe otpjevao boži nu pjesmu “Narodil nam se Kralj nebeski”.

Me u uzvanicima na priredbi su bili me imurski župan Ivan Perho sa svojim zamjenicima Matijom Posavcom i An elkom Horvatom, na elnici hercego-

Potpisnici Povelje o bratimljenju

Prva ai eva me imurska pjesma “Zakaj rad dojdem v Me imurje” nova je i prva pjesma na me imurskom jeziku uke ai a, me imurskog zeta iz Slavonije.

Na snimanju Lijepom našom pjesma je premijerno izvedena, a ai a su pratili Sinovi Me imurja. Autor pjesme je Branko Krušec, kantor iz Draškovca, a ai je sam napisao aranžman.

Publika je pjesmu srda no prihvatila i ai a nagradila snažnim pljeskom. (sm)

ai i Sinovi Me imurja

Povelja prijateljstva Me imurske županije i hercegova kih op ina - Zaista sam sretan i ponosan na ovaj in. Nakon što smo puno toga rekli i dogovorili, slijede konkretne akcije na kulturnom i gospodarskom podru ju, rekao je Velimir Pleša, generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru, u etvrtak nave er u Toplicama Sveti Martin nakon snimanja emisije “Lijepom našom”, u sklopu koje je potpisana Povelja o prijateljstvu izme u Me imurske županije te hercegova kih op ina Široki Brijeg, itluk i Ljubuški.

- Povelju koja e produbiti dosadašnje dobre odnose potpisali su me imurski župan Ivica Perho i na elnici spomenutih op ina Miro Kraljevi , Ivo Jerki i Nevenko Barbari te Velimir Pleša, generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru.

Ovaj in srda nim pljeskom pozdravilo je petstotinjak gledatelja i sudionika ove priredbe, koja je održana u sportskoj dvorani.

(S. Mesari )

8. prosinca 2009.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kao i uvijek, na feštu je stigao jedan od poznatih me imurskih bendova

Švicarski Me imurci u društvu “me imurskog izaslanstva”

ME IMURCI u Švicarskoj proslavili osamnaest godina Zavi ajnog društva

Me imurska pjesma i obi aji u srcu Hrvatske

Tradicionalni dan Me imurja i ove je godine na jednom mjestu okupio nekoliko stotina Me imuraca koji žive i rade diljem Švicarske. Ve punih 18 godina Zavi ajno društvo Me imuraca u Švicarskoj obilježava blagdan Svetog Martina te se tom prilikom uz druženje i razgovor sklapaju nova poznanstva i prijateljstva, ali i u vrš uju veze naših iseljenika, zbog ega je Zavi ajno društvo Me imuraca jedno od najaktivnijih udruga u Švicarskoj. Potvrdio je to i veleposlanik RH u Švicarskoj dr. Jakša Mulja i , koji je s obitelji bio prisutan na me imurskoj veselici. Ovogodišnju veselicu upotpunio je bogat kulturno - umjetni ki program KUD-a Ma kovec pod vodstvom Vladimira Jambora, a protokol krštenja mošta obavio je “biškup“ Vinko Ujlaki s ministrantima. Sve je bilo za injeno

odli nom svirkom Mitrice i Sax benda.

I ove su godine punu podršku iseljenim Me imurcima dali Me imurska županija i Grad akovec koju su predstavljali zamjenik župana Matija Posavec i zamjenik gradona elnika Zoran Vidovi . Bio je tu i urednik na Radiju 1 Vanja Ha ek.

Oni su dan ranije posjetili ne-

koliko me imurskih obitelji, te se susreli s predstavnicima hrvatskih društava koji djeluju u Švicarskoj.

Prihod u humanitarne svrhe Predsjednik društva Me imuraca u Švicarskoj Ranko Graši istaknuo je kako e sav prihod od ulaznica i tombole

i i u humanitarne svrhe, kao i zadnjih godina, s time da e ove godine pomo i i 17-mjese noj Luciji Vrbanec koja je, zbog pogrešnog lije enja majke u trudno i, ostala nagluha.

Zamjenik župana Matija Posavec pohvalio je rad Zavi ajnog društva kao doprinos lakšem životu daleko od mati ne domovine. - Jedinstvo naših Me imuraca u Švicarskoj može biti primjer svim iseljeni kim udrugama jer je upravo kroz to zajedništvo, druženje te njegovanje me imurskih obi aja, govora i pjesme stvoreno okruženje u kojem je dio Švicarske koje smo posjetili zapravo srce Me imurja. Važno je naglasiti i humanitarno djelovanje iseljenih Me imuraca u zadnjih 18 godina te njihova želja za nastavkom pomo i svom rodnom kraju. To je bogatstvo koje treba cijeniti i zato imate svu podršku

HKD Me imurje iz Velenja svirkom, pjesmom i plesom podsjetio je na kulturne obi aje me imurskog kraja

Me imurske županije, rekao je u prigodnom govoru dožupan Posavec. Dogradona elnik akovca Zoran Vidovi zahvalio

je u ime Grada akovca svim Me imurcima koji dašak svog kraja pronose po svijetu.

(R)

Me imurci u inozemstvu spona u projektu razvijanja kontinentalnog turizma - Ve smo održali sastanak s predstavnicima iseljenih Me imuraca iz Ma arske, Slovenije i Švicarske. U ovoj situaciji u kojoj se nalazimo svaka nam je podrška izvana važna za promociju Me imurja i zbog toga u obi i sva naša društva koja postoje u okolnim zemljama. Želim jako i aktivno naše iseljeništvo koje u zamoliti za pomo i sudjelovanje u našem projektu otvaranja Me-

imurja prema Europi i svijetu kao poželjne destinacije kontinentalnog turizma. O tome svaki put razgovaram s našim veleposlanicima i nailazim na razumijevanje jer za promociju se trebate boriti, sklapati nova poznanstva i lobirati, a to ne možete telefonom iz ureda. Zbog toga mi je naro ito važna komunikacija s onima koji mogu pomo i. A to su naši iseljenici, kaže Matija Posavec.

Dobre vibracije na Me imurskoj no i potrajale su duboko u no

ME IMURSKA NO 2009. u Ljubljani

Tristotinjak ljudi zabavljalo se u slavu rodnom kraju Me imurska no ove je godine održana u prostoru pivnice Kratochwill u BTC-u, kao i prošle godine. Ove smo godine rezervirali cijelu pivnicu.

To je jedan od najvažnijih doga aja Me imuraca u Ljubljani, koji je ovaj put posjetilo oko tristo posjetitelja.

Uvod u po etak zabave Me imurska no pripao je našim gostima iz HKD-a Me imurje iz Velenja i njihovoj folklornoj i tamburaškoj sekciji, koji su nastupili sa sple-

tom me imurskih plesova na znane me imurske pjesme, tako da su imali pratnju cijele dvorane.

Za dobro raspoloženje, zabavu, ples i sve što prili i ovakvoj no i bila je zadužena grupa Oaza iz Donjeg Vidovca.

Izvodili su pjesme za sve uzraste. Repertoar je sezao od me imurskih, dalmatinskih, slavonskih, zabavnih, narodnih, nešto rocka, uglavnom de ki su zadovoljili širok spektar ukusa, svatko si je mogao na i nešto za svoju dušu.

Kontakt emisija u suradnji s Radijom 1 Radosni smo što se u aktivnosti uklju io Radio 1 iz akovca te organizirao kontakt emisiju uživo.U njoj su sudjelovali zamjenik župana Me imurske županije Matija Posavec, predsjednik HKDMa Velenje Blagus Drago i naš predsjednik Branko Antalaši .

Emisiju je pripremio i vodio

Miljenko Ov ar, izvršni direktor i urednik Radija 1. Progovorili su o našim društvima, planovima, problemima i povezivanju s domovinom.

Ovom prilikom zahvaljujemo uredniku Miljenku Ov aru za njegov trud na promoviranju Me imuraca u Sloveniji i ja anju veza s domovinom.

Prilika za susret starih prijatelja i poznanika Kao i uvijek na našim zabavama, naši ljudi dobro plešu i vole plesati, tako da je malo uzvanika sjedilo dok je svirala glazba. To su sve vrijedni ljudi, ali kad je ovakva prilika rado se zabavljaju naro ito u društvu svojih ljudi na milozvu ne tonove hrvatske glazbe.

To je bila tako er prilika da se ljudi, koji se ne susre u esto, ponovo sretnu, malo popri aju, saznaju kako familija, kako njima ide, je li se što dogodilo od

lani. Milo mi je bilo vidjeti takve susrete i veselo prepri avanje.

Bilo je tako er i novih poznanstava, neki su ljudi upoznali nove prijatne ljude iz bliže ili dalje okolice u Me imurju, Hrvatskoj ili Sloveniji.

Pozdravili smo i zahvalili svim donatorima ove lijepe ve eri. Netko je donirao više, netko manje, prema mogu nostima, pa ovom prilikom tako er zahvaljujemo svima koji su pripomogli da se ova Me imurska no održi na zadovoljstvo svih naših ljudi.

(Matija Plavša, HKDML)

20

Mozaik

8. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

UDRUGA oboljelih od leukemije i limfoma

Deset godina podrške oboljelima od leukemije i limfoma Udruga oboljelih od leukemije i limfoma osnovana je prije deset godina za podru je etiri grada sjeverozapadne Hrvatske: akovec, Varaždin, Krapina i Koprivnica, a nakon toga za tri godine preregistrirali su se za itavu Hrvatsku. To je bio povod da zajedno s Emilom Vibovi em, predsjednikom Udruge, rezimiramo desetogodišnji rad Udruge koja pomaže oboljelima i lanovima njihovih obitelji. Emil Vibovi osniva je i najve i broj godina predsjednik ili tajnik Udruge, nakon što je i sam prebolio leukemiju. - Udruga je sa sjeverozapada svoje djelovanje proširila na itavu Hrvatsku zbog potrebe za inicijativama da se odre eni skupi, noviji i e ikasniji lijekovi uvedu na besplatnu listu HZZO-a. Da bi mogli pokretati takve inicijative, Udrugu je trebalo svojim djelovanjem usmjeriti na itavu Hrvatsku i preregistrirati je za djelovanje po itavoj Hrvatskoj, kazao je Vibovi .

Teške su bolesti skupe - Teške bolest vrlo esto su, na žalost, i skupe bolesti, tako je Udruga godišnje za pomaganje oboljelima izdvajala oko 300 tisu a kuna što u naravi, a što u novcu, s time da je samo u prvoj godini djelovanja u jednoj velikoj akciji prikupljeno impozantnih 1,2 milijuna kuna, u samo mjesec dana za djevoj icu Elenu.

Ukupno je u deset godina djelovanja prikupljeno oko 4 milijuna kuna, ne samo u novcu, ve i u naravi - lijekovima i fundusu umjetnina koje su namijenjene za prodaju u humanitarne svrhe.

U proteklim godinama kroz Udrugu oboljelih od leukemije i limfoma prošlo je 400 lanova, što s obiteljima koje se u lanjuju zajedno s oboljelim ini oko tisu u lanova.

Osim u nabavi lijekova za oboljele, Udruga oboljelih od leukemije i limfoma odigrala je veliku ulogu pri uvrštavanju pojedinih skupih lijekova koji pružaju nadu u novi život oboljelima na besplatnu listu lijekova. Zasluge u tom smislu mogu si pripisati za lijek GLIVEC koji su uspjeli uvrstiti na besplatnu listu za oboljele od GIST-a. Na taj na in spasili smo tridesetak oboljelih od GIST-a. Prethodno su GLIVEC godinu i pol kupovali i oboljele držali na životu. Jednako tako uspjeli su na tu listu uvrstiti i lijek Mabteru za jednu vrstu limfoma.

Osim što je u posljednjih deset godina Udruga nebrojeno mnogo puta pomogla oboljelima u nabavci lijekova, njima, kao i lanovima njihovih obitelji, potrebna i je druga vrsta pomo i, savjeti kamo se i kome okrenuti u bolesti. Gotovo svaki

Dobio tužbu za klevetu Emil Vibovi , tajnik i predsjednik, osobno je imao gorkih trenutaka vezanih uz rad Udruge oboljelih od leukemije i limfoma. Bio je suo en s javnim preispitivanjem kako se koriste sredstva namijenjena za rad Udruge. Emil Vibovi je nakon toga podnio tužbu za klevetu, dobio pravomo nu presudu u svoju korist zbog brisanja ljage sa svog imena i s Udruge. No, kazao je da nije do ekao dan da se ta presuda u njegovu korist i javno objavi, što je okon ani postupak nalagao. (BMO)

Svaki zahtjev ima ime, prezime i potrebu Udruga ima veliku podršku u prikupljanju pomo i pa nas je zanimalo koje su to arobne rije i ili na ini koji im otvaraju brojna vrata. - Nema arobne rije i, kazao je Emil Vibovi . - Sa zahtjevom za pomo idemo s imenom i prezimenom, s potrebom. Potreba ima cijenu i potreba ima predra un. S time da je potreba potkrijepljena medicinskom dokumentacijom.

Provjeravamo je li potreban lijek na listi, zašto ga odre eni pacijent dobiva ili ne dobiva ili koji je postupak da ga dobije. Ako nikako ne može dobiti lijek preko HZZOa, najprije pomo tražimo u op ini ili gradu, gdje oboljeli živi, nakon toga u županiji i dižemo na noge sve medije. Za svaku akciju dajemo izvješ e koliko se prikupilo i za koga. Sve nov ane transakcije idu preko žirora una UOLL-a, tako da je mogu e pratiti trag novca.

(BMO)

lan ima potrebu za psihološkom pomo i. Vrlo im jer važno znati kako se bolest lije i, gdje se lije i, koliko traje lije enje, koje se nuspojave javljaju kod lije enja i, ono najvažnije, ako lije nik preporu i neki lijek, a on nije na listi, što onda?

Sve su to pitanja koja oboljeli traže unutar Udruge i, što je još važnije, dobiju odgovore na ta pitanja.

Unutar Udruge djeluje i dvije grupe za podršku oboljelima, jednu ini nemedicinsko osoblje, uglavnom sastavljeno od ljudi koji su i sami prošli lije enja, a druga grupa sastavljena je od medicinskog i stru nog osoblja: lije nika i psihologa. Udruga u tom smislu sura uje s više klini kih bolni kih centara: Zagreb, Merkur, Šalata, Dubrava i Županijskom bolnicom akovec.

Sudjelovali pri osnivanju Zaklade “Ana Rukavina” Udruga je sudjelovala i pri osnivanju Zaklade “Ana Rukavina”.

Zada a Udruge bila je edukacija i osvješ ivanje gra anstva o važnosti davanja krvi radi tipizacije tkiva, kako bi se iz toga napravio registar potencijalnih davatelja. Odaziv na akciju u akovcu je bio izniman. Javilo se preko 500 kandidata koji su dali krv za tipizaciju tkiva.

Rad s oboljelima svakodnevno ukazuje na to koje su još nove potrebe bolesnika. Unazad dvije godine osnovali su socijalnu zadrugu Halicanum. Najvažnija usluga s kojom je zadruga krenula je najam medicinskih kreveta i pomagala, prvenstveno bolni kih kreveta za bolesnike kod ku e. Potrebe za takvim krevetima u Me imurju su velike. Pedesetak kreveta je trenuta no u uporabi diljem Me imurja.

Do 60-ak rabljenih bolni kih kreveta Udruga je došla zahvaljuju i Županijskoj bolnici akovec i susretljivosti ravnatelja Dragutina Kopasi a.

Ove godine pokrenuli su novu akciju, kupnju službenog kombi vozila za distribuciju tih pomagala i kreveta po Me imurskoj županiji, ali i prijevoz oboljelih na organizirane preglede tamo gdje to potrebe zahtijevaju. Kao i mnogo puta do sada, gra ani e zasigurno i ovaj put iskazati dobru volju i pomo i da se ta akcija realizira.(BMO)

OBITELJ BISTROVI iz akovca na rubu snaga traži pomo dobrih ljudi

Šesnaestomjese nom Luki hitno potrebna operacija - Luka je ro en bez završnog dijela crijeva i analnog otvora koje mogu uspješno rekonstruirati jedino talijanski lije nici. Operaciju je potrebno izvesti upravo sada u ovoj dobi djeteta, a košta 10 tisu a eura koje obitelj nema u situaciji kada je otac Miljenko zbog teške bolesti završio u invalidskoj mirovini, a majka Sonja na porodiljnom ne bi li mogla brinuti za Luku. Povrh svega obitelji Bistrovi za vrat su sjeli izvo a i radova koji su dogra ivali njihovu ku u, a kojima su Sonja i Miljenko dužni 19 tisu a eura.

Na rubu snaga, nakon što su iscrpili sve mogu nosti i na ine samopomo i, Sonja i Miljenko Bistrovi iz akovca obratili su se javnosti traže i pomo za svoje peto dijete, danas šesnaestomjese nog Luku, koji je ro en bez završnog dijela crijeva i analnog otvora. Luka je odmah po ro enju operiran na Rebru gdje mu je izveden anus preter, drugim rije ima, otvor na trbuhu na koji prazni crijeva, a sada je došao u dob kada bi bilo poželjno i potrebno podvrgnuti ga novoj operaciji, vrlo kompliciranom kirurškom zahvatu rekonstrukcije crijeva i analnog otvora. Takvu operaciju izvode i hrvatski lije nici, no roditeljima su savjetovali neka radije potraže pomo najboljih.

- S obzirom na to da se radi o rijetkoj dijagnozi, te naši kirurzi nemaju dovoljno iskustva u izvo enju takvih operacija, ve ina roditelja takve djece potraži pomo u inozemstvu. Preko prijatelja s kojima nas je spojila sli na sudbina, jer je i njihovo dijete ro eno s istom dijagnozom, stupili smo u kontakt s dje jom klinikom ‘’Buzzi’’ u Milanu koja je specijalizirana za takve zahvate. Oni su pristali primiti Luku na lije enje i uvjeravaju nas u uspjeh operacije, budu i da se one kod njih rade rutinski, te s velikom sigurnoš u jam e kontrolu nad stolicom, što nam lije nici u Hrvatskoj nisu mogli garantirati. Predvi aju se dvije operacije u roku od nekoliko mjeseci. Za prvu o ekujemo poziv s to nim terminom koji e biti krajem ove ili po etkom sljede e godine. Troškovi putovanja, boravka, prevodioca, lije enja i kasnijih kontrola u Milanu uvelike premašuju naše skromne mogu nosti, pojašnjava Miljenko Bistrovi , obznanjuju i da o ekuju da e troškovi Lukina lije enja dose i, ako ne i premašiti, iznos od 10 tisu a eura.

Priskrbiti taj novac Sonji i Miljenku u nekim drugim okolnostima ne bi predstavljao problem, no danas im to, bez pomo i dobrih ljudi, izgleda kao nemogu a misija.

- Miljenko je u invalidskoj mirovini. Zbog tumora na moz-

Sonja i Miljenko u inili bi sve za svog Luku

Neka pomo bude konkretna Želite li, možete li pomo i obitelji Bistrovi da sa uva krov nad glavom i omogu i najmla em djetetu zdravstvenu skrb kakva mu je neophodno potrebna, svoje priloge možete uplatiti na njihove ra une otvorene u Me imurskoj banci d.d.: teku i ra un: 23920073224380624 (Sonja Raji - Bistrovi ), žirora un: 2392007

gu i epilepti nih napadaja morao se odre i rada u najboljim godinama, a time i prihoda na koje smo bili navikli i s kojima smo ra unali. Miljenko je diplomirani ekonomist, radio je u Sloveniji i dobro zara ivao. Ni moja primanja nisu bila bezna ajna. Ja sam profesorica kemije, no trenutno se nalazim na porodiljskom dopustu do Lukine tre e godine.

Zbog teške inancijske situacije u kojoj smo se našli, razmišljala sam i o povratku na posao nakon Lukina prvog ro endana, no, zbog njegove bolesti i posebne njege koju zahtijeva, a koja mu u jaslicama ne bi mogla biti pružena, to ne mogu u initi. Ja danas primam tek skromnu porodiljnu naknadu. I tako smo se našli u ovoj teškoj situaciji, objašnjava Sonja.

Da stvar bude gora, obitelj ima i dugovanja prema investitorima koji su im dogra ivali ku u u kojoj sada žive.

- Kako obi no ni jedna nesre a ne dolazi sama, prije dva tjedna su nam na vrata pokuca-

Prodajna izložba umjetnina za oboljele od leukemije i limfoma Udruga oboljelih od leukemije i limfoma postavila je u zgradi “Scheier” u akovcu prodajnu izložbu umjetnina iz svog fundusa. Na prodaji su minijature, ulja na platnu i ostale umjetnine iz njihova fundusa, a izložba i prodaja traju od 1. do 15. prosinca.

lanovi Udruge pozivanju sve ljude dobre volje, kao i gospodarstvenike, da na izložbi odaberu poklon za svoje najmilije ili poslovne partnere jer sav prihod od prodaje ide na ra un UOLL-a za oboljele od leukemije i limfoma.

(BMO)

-3100278542 (Sonja Raji - Bistrovi ).

Za uplate u eurima vrijedi devizni ra un: broj ra una (IBAN): HR34 2392 0073 2279 2196 4, SWIFT: MBCKHR2X, CTO: 788207895-978-88. Naziv i adresa banke: Me imurska banka d.d., V. Morandinija 37, 40000 akovec. Vlasnik ra una: Miljenko Bistrovi , Kralja Zvonimira 10, 40000 akovec.

li investitori koji su od 2004. do 2006. dogra ivali ku u u kojoj sad živimo. Ve inu duga prema njima uspjeli smo podmiriti, ali je za naplatu ostao još iznos od 19 tisu a eura. Investitori, pod prijetnjom tužbe i ovrhe, traže da im dugovanje u cijelosti isplatimo do kraja godine. Ra unali smo da emo ih namiriti našom ušte evinom, no do nje nikako da do emo. Taj iznos imamo ušte en u Ljubljanskoj banci. Odvjetnik koji vodi naš slu aj obe ao nam je da e uskoro uspjeti vratiti blokirana sredstva. Me utim, to se ne doga a, a vrijeme prolazi.

Kreditno nismo sposobni, a u situaciji u kojoj se nalazimo ne znamo kako i odakle namaknuti i ta sredstva i novac potreban za život našeg Luke. Prijeti nam opasnost da se naša brojna obitelj uskoro na e bez krova nad glavom na ulici. Mi roditelji dajemo sve od sebe da spasimo ono što smo i do sada teško otplatili, ali ne možemo sami. Zaista smo pred provalijom i ne vidimo na in kako dalje. Trebamo pomo ! Zato

molimo sve ljude dobra srca da nam u skladu sa svojim mogu nostima pomognu u ovoj teškoj situaciji, iskreno vapi Sonja.

Sonja i Miljenko veliki su vjernici i uzdaju se u Boga i dobre ljude. Sonja je sastavila mail poruku koju je 30. studenoga proslijedila svojim prijateljima i poznanicima, a u kojoj je opisala u kakvoj se teškoj situaciji zatekla. Nije se libila tražiti ppmo jer, kaže, ini to zbog djece koja su se zbog spleta okolnosti na koje ona nikako nije mogla utjecati, a ni njezin muž, našla u nimalo poželjnoj situaciji.

Par Bistrovi pored Luke ima još etvero djece u dobi od 4 do 14 godina.

Prijatelji i poznanici te mnogi drugi do kojih je došlo iskreno Sonjino pismo i vapaj za pomo odlu ili su priložiti novac ne bi li prije svega pribavili sredstva potrebna za operaciju maloga Luke, a onda i za rješavanje teških inancijskih prilika u kojima se obitelj zatekla.

- Moji prijatelji i njihovi prijatelji i poznanici za nas su u svega tri – etiri dana prikupili 15 tisu a kuna. To je udo. Jako sam iznena ena koliko ima dobrih ljudi punih suosje anja.

Nakon što sam u o aju napisala pismo i odlu ila ga proslijediti meni bliskim ljudima, dobila sam nevjerojatan odjek. Toliko puno mailova podrške i ohrabrenja stiglo je natrag na moju adresu. Dobili smo i konkretnu pomo . Ljudi nam estitaju što smo hrabro priznali da smo u problemu i što smo odlu ili da ne emo biti pasivni i da emo potražiti pomo drugih. U neku sam ruku zahvalna što smo se našli u ovoj situaciji iz koje tako puno u imo i zahvaljuju i kojoj smo otkrili da su ljudi dobri, da su velike duše širokoga i otvorenoga srca. Istinski sam zahvalna svima koji nas razumiju i koju su nam pomogli ili e to tek u initi. Ušte evinu koju imamo u Ljubljanskoj banci namijenit emo onima kojima e pomo biti potrebna ukoliko se sada nama pomogne, iskreno e Sonja, koja stoi ki zajedno s Miljenkom podnosi križ koji im je namijenjen.

(Danijela Mihoci)

estitka koja pomaže oboljelima Ove godine Me imurska zaklada solidarnosti “Katruža” nudi na prodaju novi asortiman prigodnih boži nih i novogodišnjih estitki.

Cijena estitke s kuvertom je 5 kuna. estitke možete naru iti, kao i kupiti, u Uredu Zaklade u Me imurskoj županiji u akovcu, Ru era Boškovi a 2, a platiti na žirora une Zaklade:

-k unsk i:24840081100782014 - RBA, devizni: 7030-187047 – RBA. Prikupljena sredstva prodajom estitki bit e namijenjena isklju ivo za bolesne osobe s podru ja Me imurske županije. Za sve informacije možete se obratiti u Ured Zaklade, telefon 374-020 ili 374-252.

8. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Pisma čitatelja, priopćenja, reakcije 21 ODGOVOR elnih ljudi Grada M. Središ e na lanak “SDP o bahatoj gradskoj vlasti”

AUGUSTIN POŽGAN, zamjenik na elnika Op ine Štrigova

UPRAVNOM SUDU RH: Zahtjev za zaštitu Ustavom zajam enih prava i slobode ovjeka i gra anina Draga moja Republiko Hrvatska, drago Povjerenstvo za odlu ivanje o sukobu interesa, draga Domovino Sem ti denes primil Tvoju Odluku pod brojem: I-387-PSISI/09. s kojom si me kaštigala z globom od 10.000,00 kn (napisano: deset jezer kun), jer sem ti ne podastrel se to kaj te zanima o mojoj “imovinskoj kartici”, kak veliš da bi moral napraviti v roku 30 dni! Pak sem ne. Pro ital sem Ti ja Odluku dvaput, pak još nejmeje pet pot koverto pogledal jel to zbilja adresirano na mene, da se uvaženo Povjerenstvo mortik ne zabunilo. Pak je mogel ovaj tvoj “tatar na konju” ili kak se ve denes zovejo ovi kaj nam dobavljaju tak “vesele novosti”, navratiti prije neg je došel do Štrigove, do Varaždina ili Koprivnice, a bormeš i v akovcu bi se našlo adresih na koje bi moral prije navratiti, da ne re em v Zagrebu, neg se je mu il tu do nas, v ove blatne brege, da je ovo donesel meni. Tam su mu valjda konja prestrašili pa se je ne vupal staviti.

Znaš, draga Domovino, ja sam ti istam mali dužnosnik, kak tvoj organ to v svoji fiškaliji piše, pak se ti nisem s temi paragrafi o “karticaj preve na-ti”. Kad so mi v op ini dali nekše plahte od papirov da to ispunim, sem ti kontal i kontal kaj je tre napraviti prije: ispisivati tam nekše rubrike ili se prihvatiti toga za kaj me je “bira ko telo” izabralo! Izabral sem ovo kaj mi je “bira ko telo” reklo da je bole važno: šodranje potov, štucanje drevja na potaj, odvodnjavanje blatnih klanaca, sanacija klizišta i sli no, jer bi mi za odgonetanje svih rubrika na onaj plahtaj od papira zelo mesec dni asa i dve-tri penzije za stroške fiškalov i inih organa koje bi moral prositi za pomo , da mi slu ajno nekaj ne promakne,

pa da me draga Domovino, još strpaš u jenoga od tvojih bajbokov. No, mortik bi to bilo za moje “usavršavanje” i dobro, bi me tam oni Tvoji “tenori” i drugi “specjalisti” nau ili kaj o privatizaciji i kak se ona more ožmeknuti. Mortik bi mi koristilo znati kak se za jedno kavico dajo dobiti celi snopi eurekov pod stolom. Ja sem se Ti toga ne dospil vu iti, sem samo delal celi život kak ve to mi Me imurci znamo, pak si mi za to, draga Domovino dala i penzijo kak se spada: 1.161,00 kn, za prošli mesec oktober, s tem bi mogel i malu “Podravku” kupiti, samo ne znam koklo su još njenih dionica ostavili za takve kak sem ja, opasne za njeno “neprijateljsko preuzimanje”.

Draga Domovino, Tvoj Organ mi veli da sem v sukobu interesa, se po Zakonu, to ka ta i ta, samo ja ti toga ne razmem preve kaj je to? Op ina me pla a 60 minuta na vuru, kunama smo se otpovedali i ja i moj na elnik, te kune bodo dobili naši štipendisti, de ica pametna i marljiva, željna i žedna znanja. I na ovim našim blatnim bregima rastu naši još nebrušeni biseri uma, budu i nosioci progresa i ove moje op ine, a i tebi bo koristila njihova pamet i znanje, draga Domovino. Samo ve jim je treba pomo i, jih malo pogurati s kakvom štipendijicom, kak smo se to mi odlu ili. A ti, draga Domovino, odmah sukob pa sukob! To ti je se relativno, kak bi rekel Albert, da je još živ. Jedni so zgrabili Kairosovu bradu i z njom razne tvorni ice i firmice, HAC-eke, SMS-ove i drugo, a mi kaj smo ne sre ali svojega Kairosa, se z njimi nemremo postaviti, nam je ostalo samo malo ponošenoga spodnjega veša i zlizanih cipeli, deset let stari auto, na rasprodajama kupljene poneke hla e, pak smo

on da za to v sukobu interesa?

Ugrožavamo sigurnost ovoga našega gospodarstva, mi, a ne oni koji su ga ve “ožmeknuli do propasti”? Mi koji smo ne imali za prijaviti dionice u svojim “karticama”, koji se želimo angažirati na dobrobit kraja u kojem živimo i u kojem posjedujemo samo svoju ku u s malo oku nice, koju smo gradili odri u i se godinama, a ne “stjecali” preko no i kako je to sada “in”, dobili jo “na uvanje” itd, itd, mi smo njena “ugroza” u sukobu interesa?

Draga Domovino, predlažem ti, da ovaj tvoj Zakon o spre avanju sukoba interesa, malo dodelaš, ga malo izmijeniš, prilagodiš, pak to so tvoji visoki inovniki, oni koji su odjedrili pod «malo vitra» iz svojeg «sukoba interesa», tak dobro i u inkovito delali, kad im je zatrebalo. Pa kaj bo ova Evropa na to rekla, da nas sitne entuzijaste tak revnosno «pobiraš na red», nas trpaš v svoje pravosudne mreže za sitnu ribu, a kitovi i cijele nemani ti jih stalno trgajo, pak niš! Pak bo se Evropa na ves glas smejala kad joj to tam v Štrasburgu povem kaj se mi je to pripetilo, meni a i mojemu na elniku ki smo tak revnosno prionuli na posel puni entuzijazma i volje, a ve si nam ove skorje od banan pod noge hitila? To ti, draga Domovino ravno ne služi na dobro reklamo, bodo ti opet oni Oliji i Hanesi pod nos turali ove tvoje lakrdije od pravne države. Mortik boš do toga dotirala svoj mak na konac, «principijelnosti» i jednakosti pred ovim tvojim Zakonom, po kojem bi mi rada i ovu moju penziju zela kroz kaštigu koju si mi izrekla. Pa ako mi zemeš 30% penzije saki mesec to boš morala na 30 delov razdeliti, pak me valjda nebuš pustila riknuti s stopostotnom pljenidbom? A pla a z Op ine je itak nula, kak boš

mi onda i to zela? Boš mi po «ukazu tom i tom» skratila za koju minutu ovu vuru ki jo oddelam za javne potrebe besplatno?

Draga Domovino, ja ti ovo pišem onak iz otprtoga srca, na mojem me imurskom doma em, valjda ga boš razmela, pa i mi smo Tvoj sastavni dio, makar si i negda na to pozabila, pak si rekla da si samo do «Drave do Jadrana», no pustimo to, bilo pak prošlo. Ja ti bom kopijo ovoga mojega pisma i nare enog zahtjeva rasposlal na ve adresih, i našim me imurskim zastupnikom, oni ti bodo preveli ak nekaj ne boš razmila. I ne sam njim, i Predsjedniku RH, i barba Luki i šarmantnoj Jadranki, jer kratki tvoje Hidre bi mogli ovo moje jadanje pod tepih pogrnuti, znam te ja da si ponekad i malo muhasta. A Herakla niotkud! I ve, draga Domovino odlo i se, kaštiga ostane ili mi boš oprostila moj greh «sukoba interesa»? Ja ti tulko penez nemam kak bi ti rada meni zela i za mene, jer si se ne preve trudila da ga napuniš z onim akinima ki so te tak o erupali kroz svoje «sukobe interesa» a «perje» sklonili na sigurno, na razne Djevi anske i Kajmanske otoke, od kam jih lefko v miru « ehajo» i puniju svoje «poplune» z njim.

Draga Domovino, nej mi zameriti na ovom malo dužem pisanju, sem ti ne mislil nekaj spo itavati, Bog nedaj, ali ovo mi je bilo v srcu pak sem ti moral naglas povedat. Mortik bo to i tebi došlo do savjesti pak boš onda i ti malo promislila i svoje « mreže» vrš e postavila za one prave «morske nemani» a nas sitne ribice, bi rekel girice, pustila na miru.

Ulov ti se bo spla al!

Pak mi ostani zdrava Augustin Požgan Zamjenik na elnika Op ine Štrigova

Izgubili ste izbore i ne možete biti glavni!

U vašim novina od 01.12.2009. godine objavili ste lanak „SDP o bahatoj gradskoj vlasti“, te vas molim da temeljem Zakona o medijima objavite moj odgovor na navedeni lanak. Želimo podsjetiti SDP grada Mursko Središ e da su izbori bili i prošli. Ako su slu ajno zaboravili kako su završili za njih, neka se malo podsjete. Sadašnja „bahata“ gradska vlast dobila je nekih 25% glasova više od njih i to nakon što je ista garnitura obnašala vlast godinu dana prije izbora, a nakon ostavke njihovog gradona elnika koji „nikada“ nije bio bahat (pustimo sad što je neke proglasio nepoželjnima i sli ne stvari), a isto tako i nekih njihovih lanova tadašnjeg Gradskog poglavarstva koji tako er „nikada“ nisu bili bahati.

Pošto niste uspjeli osvojiti vlast na izborima, sada biste gospodo željeli kroz odbore u kojima biste naravno Vi bili glavni, jer smo mi po Vašim rije ima nesposobni, bahati, neuki i bez vizije, ipak malo do i na vlast. Tak baš to ne bu išlo.

Poruka i Vama i javnosti je sljede a. Mi nismo protiv osnivanja odbora. Apsolutno nismo. Ali jesmo ako je cilj njihova osnivanja sažet kroz Vašu poruku javnosti u smislu „oni su nesposobni, bahati… ima li nade… ima…“. Naravno, prema Vašem tuma enju ta nada i rješenje ste VI. Pa ljudi, izbori su bili prije nepunih šest mjeseci. Kako se ipak ne zapitate zašto ste ih izgubili? Na jedno od Gradskih vije a došli ste sa devet amandmana koje ste brižno pripremali danima, a zatim se od nas traži da ih jednostavno prihvatimo u roku od pet minuta. Izme u ostalog radilo se i o osnivanju odbora. Mi možemo o svemu raspravljati ali ne dopuštamo da nas se stavlja pred svršen in, a potom optužuje.

Naša poruka je da se ne odri emo niti jedne sposobne osobe, me utim oni koje se odnose ovako sa visine i pokroviteljski, brinu se jedino za svoj probitak i ništa drugo. Što se ti e projekata, oni idu dalje. Za Poljsku ulicu je raspisan natje aj. U me uvremenu još mora T-com postaviti nove telekomunikacijske kablove. Upravna zgrada (stara pošta-apoteka) e se uvrstiti u prora un za 2010. godinu od strane Grada sa 800.000,00 kn i isto toliko od strane županije i kandidirati kroz EIB III. Nikada nije bila namjera da Grad to sam plati. To je laž. Protiv vrti a nismo, ali to je trenuta no prevelik zalogaj za nas (i sami velite da nema novaca), a i stara škola je obnovljena i još neko vrijeme može služiti kao vrti . Šetnica uz Muru je prošla recenziju i ide dalje. Vodovod u Hlapi ini nije se mogao odbiti iz više

razloga, a koji su i Vama jako dobro poznati! Sanacija odlagališta sme a Hrastinka je dvije godine stari projekt i u to vrijeme su za njega odobreni novci od strane države, a ako je sadašnji župan u svom mandatu nešto oko toga pomogao, hvala mu lijepa. Na kraju, koliko ste to Vi novaca priskrbili iz EU ondova kada ve toliko o tome pri ate?

Poslovna zona se rješava. Ni mi nismo zadovoljni brzinom rješavanja toga problema, me utim na samom je kraju. Recesijom, manjkom novaca od županije i države zbog toga, te visinom kamata tako er uzrokovanog globalnom krizom mi ne upravljamo. I ne pada nam na pamet zbog toga optuživati županijsku i državnu vlast, kao što ste to Vi radili za svog trogodišnjeg mandata gdje ste se posva ali sa svim razinama vlasti i mnogim institucijama.

Za prijevoz u enika kažete isti populizam. Osvr ete se na MT , Modeks… Samo da Vas podsjetim da je Modeks ve nekoliko godina „u gabuli“, to je bilo i za Vašeg mandata. Kako ste to vi pomogli radnicima Modeksa, kada ve povla ite to pitanje? MI smo barem uz pomo županije sa subvencioniranim prijevozom, a spremni smo i na druge na ine u skladu sa mogu nostima gradskog prora una. Što se ti e Sitnica, niste možda i Vi tamo bili prije izbora? Sa nešto kobasica? I to usprkos blatu. Kad smo ve kod blata, treba re i da je ono uvijek posljedica nekih radova ako ga tamo ve i prije nije bilo.

Tako je nastalo i blato u Poljskoj ulici u Murskom Središ u. Ono je posljedica izgradnje kanalizacije, zamjene vodovodnih cijevi i sada na kraju telekomunikacijskih kablova.

Nakon toga dolazi as alt. Novi. Da ste kojim slu ajem Vi sada na vlasti, ne bi bilo blata. Ni kanalizacije. Ni nove vode. Ni kablova. Samo stari as alt. Pun rupa i poderan.

Vi ste odli na opozicija. Tu se jako dobro snalazite. Kad ste bili u poziciji bilo je puno rije i. Djela su uglavnom izostala. Želimo Vam sve najbolje i poru ujemo da smo spremni razgovarati ali ne s ovakve visine na kojoj ste Vi i to ponavljamo, nakon teškog poraza koji ste doživjeli na prošlim izborima. To je bilo tako valjda zato jer ste jako dobro radili.

S poštovanjem.

GRADONA ELNIK: Josip Dobrani , ing.v.r.

ZAMJENIK GRADONA ELNIKA: Dražen Srpak v.r.

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJE A: Ivan Le ek, u itelj savjetnik v.r.

PISMO iz Njema ke

Samo mrtve ribe plivaju nizvodno Dragi itaoci “Me . novina”.

Ovaj lanak pišem iz Njema ke – iz zemlje u kojoj sam živio i radio preko 34 godina. Na njema kom jeziku ovaj gornji naslov glasio bih: “NUR TOTE FISCHE SCHWIMMEN MIT DEM STROM”. Zašto Vam to pišem? Za blagdan “Svi Sveti” bio sam doma, u našem zavi aju, u Me imurju. I što to ima veze sa mrtvim ribama? Ima. Evo zašto. Bili smo na groblju.

Molili smo se za mrtve a ja sam

ovako razmišljao i rekao svojoj supruzi: “Pogledaj ovaj grob.

Kad bi mi stavili na taj naš grob stotinu svije a, siguran sam da bi i naša susjeda stavila na njezin grob tako er stotinu svije a, a možda još više. I nastavio sam: NUR LEBENDIGE FISCHE SCHWIMMEN GEGEN STROM”. Što zna i: “Samo žive ribe plivaju u suprotnom pravcu”. I mi emo tako.

Jedan uvaženi novinar “Me . novina” pametno je na-

pisao da blagdan Svih Svetih ne smije biti dan kada se natje emo “ho e li naš vijenac, aranžman ili buket cvije a biti ve i od drugih, ili ho emo li na grob ili spomenik staviti više svije a od drugih. Dragi Me imurci, zar stvarno mislite da ete se s “me usobnim natjecanjem” brojem svije a ili cijenom aranžmana iskazati ljubav prema pokojniku.

Moja supruga obe ala mi je da e na mojem grobu gorjeti

samo dvije svije e, a ostalo dat e za Caritas – župni ili op inski - svejedno. Na spomenik stavit e naljepnicu – i to svake godine sa pe atom i datumom od Caritasa – “umjesto svije a i vijenca – pomo siromašnima”.

A mojoj rodbini poru ujem: “Idite i Vi inite tako”.

Samo mrtve ribe plivaju nizvodno.

Uz srda an pozdrav August Novinš ak iz Münchena

KUU Veseli Me imurci

Korektno i profesionalno odra en posao Na sjednici izvršnog odbora KUU „Veseli Me imurci“, održanoj 01.12.2009. godine, izme u ostalog, analizirali smo i sve lanke u svim pisanim medijima koji su nas pratili.. Sukladno navedenome, šaljemo Vam naš osvrt na lanak pod naslovom „Šezdeset im je godina tek”. lanak pod naslovom „Šezdeset im je godina tek“ napisan je izrazito korektno i pro esionalno

i smatramo da nas i obimom teksta i svojim sadržajem dostojno prezentira svim itateljima.

Zahvaljujemo „Me imurskim novinama“ na medijskom pokroviteljstvu i želimo da se naša suradnja nastavi i dalje na obostrano zadovoljstvo.

Izvršni odbor KUU „Veseli Me imurci“ Predsjednik Miljenko Zelenbaba

22

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

8. prosinca 2009.

S AKOVE KOG sajma

Lopate za snijeg nezanimljive Prva srijeda u prosincu na akove kom sajmu bila je kao i vrijeme, maglovita i relativno prazna. Manje ljudi neko prethodnih srijeda i nešto više robe i skoro nikakav šeft.

Kamioni puni drva za ogrjev kao što su puni došli tako su i otišli. Kao da zime ne e biti pak su kupcima drva nezanimljiva. A nezanimljive su bile i lopate za snijeg, jer prodane su tek dvije. O ito je snijeg negdje daleko od naših krajeva, ako je suditi po interesu za lopatama. Kod pe enjara je bilo dosta živo, ali ne kao prethodne srijede. Najzadovoljniji su bili prodava i južnog vo a i povr-

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU

- krumpir 2 kn/kg - kukuruz 0,80 kn/kg - pšenica 1,00 kn/kg - je am 1,40 kn/kg - lopata za snijeg 40 kn/kg - šibnata metla 20 kn/kom - blica za slanine 120 kn/kom - lanci za snijeg 60 kn/kom - sjekira na š lu 120 kn/kom - gemišt 6 kn/ aša a. Kupci ni za cijenu nisu pitali nego su samo “nakladnite mi puno vre icu” prodava e molili. (S. Mesari )

NAJBOLJE MESO z tiblice dolazi iz Frkanovca

Vlastito iskustvo donosi vrhunsku kvalitetu S AKOVE KOG placa

Šampionski šampinjoni Hit ponude i kupovine na akove kom placu proteklih dana bila je boži na zvijezda, koja se poput kraljice izdignula nad ostalim cvije em i drugim artiklima. Crvena i bijelo - žuta, bez obzira na veli inu, završit e na blagdanskom stolu. Kupce su vrlo lako pronašle ciklame, kao i adventski vijenci. Gotovo su razgrabljene bukova e i doma a jaja.

Najzadovoljnija je proteklih dana i prodava ica šampinjona i bukova a. Izuzetno kvalitetni šampinjoni uzgojeni u Podravini lako pronalaze kupce, uglav-

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- šampinjoni 25 kn/kg - bukova e 26 kn/kg - boži na zvijezda 25 kn/kom - ciklame 20 kn/kom - orasi 50 kn/kg - mušmule 10 kn/kg - crveno zelje 5 kn/kg - bijelo zelje 3 kn/kg - mrkva 8 kn/kg - jaja 1,20 kn/kom nom gurmane koji ih spremaju na razli ite na ine.

(S. Mesari )

Vrijeme je kolinja, kada mnogi Me imurci dio mesa žele spremiti u tiblicu (lojdricu, tunku ...), kako bi ga sa uvali na duže vrijeme i, još više, da bi se mogli podi iti specijalitetom po kojemu je Me imurje nadaleko poznato.

Iskustvo mnogih govori kako im vlastiti recept esto puta ne uspije, pak meso završi u otpadu.

Pravi me imurski recept, odnosno na in pripreme i spremanje mesa u tiblicu preporu uje Marija Bistrovi iz gornjome imurskog naselja Frkanovec, koja to ini na tradicionalan na in prema receptima naših starih, ali na osnovu vlastitog iskustva.

- Znam, poznajem i priznajem iskustva starijih i druga ijih, ali ja imam svoj recept zasnovan na vlastitom iskustvu i receptu koji je nastajao skoro dva desetlje a, kaže Marija, naglasivši kako je i ona puno puta bacila meso jer nije bilo po njezinoj želji i ukusu.

- Dugo sam, da tako kažem, tesala zanat i unatrag etiri - pet godina dostigla sam kvalitetu koja me zadovoljava. Osim mene, zadovoljava ukuse konzumenata, a to je najvažnije, jer zbog njih i sve ovo radim, a da radim dobro, potvr uje niz priznanja potroša a, kao i nagrada na izložbama i sajmovima, naglašava Marija, koja e uskoro svoje meso z tiblice

se zorile oko tri tjedna. Stavlja se prvo red slanina, pa red mesa i tako do vrha tiblice, a završi se slaninama. Slanine i meso treba dobro potisnuti kako ne bi ulazio zrak koji izaziva kvarenje mesa i slanina. Da bi meso bilo ukusno, u tiblici mora ostati najmanje tri mjeseca, a optimalno je šest mjeseci. Od Boži a do Uskrsa, rekli su naši stari, iznosi svoje iskustvo Marija Bistrovi , dodaju i kako nakon svakog uzimanja mesa z tiblice ostatak treba dobro zatvoriti, odnosno zamazati u tiblici, i to svaki put.

(Stjepan Mesari )

Samo dobro osušeno meso može u tiblicu nuditi u kušaonici u Frkanovcu, i to svaki dan.

Svinja mora biti teška i ne mlada - Za spremiti dobro meso treba imati svinju staru preko godinu dana, odnosno dobro bi bilo dvije godine starosti i težine barem dvjesto kilograma. To je optimalna težina i starost, odnosno svinja je zrela.

Izdvoji se meso koje e u tiblicu i ono se stavlja na rasol za koji koristim beznitratnu sol. Meso je u rasolu dva do tri tjedna, a negdje deseti dan u njega stavim

strokice (režnjeve) ešnjaka te razdrobljena zrnca papra.

Kad je rasoljenje gotovo, meso objesim da se iscijedi, a potom ide na dimljenje u takozvani hladni dim, dakle, ne blizu izvora gorenja.

Vrlo je važno da se za dimljenje moraju koristiti bukova i grabova drva. Meso se suši dva dana, tada ga skinem i operem u toploj vodi te ga ostavim da se osuši od vode. Stavim ga kuhati pola sata i onda ga pe em oko pola sata. Kada je ohla eno, stavljam ga u tiblicu sa slaninama (kosani špek ili mast) koje su

Marija s mesom upravo izva enim iz tiblice

ODRŽANI IZBORI za Poljoprivrednu komoru

Me imurci u skupštini HPK-a Me imurski e poljoprivrednici u skupštini Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) imati svoje predstavnike. Na nedavno održanim izborima u Me imurskoj županiji za skupštinare su izabrani Tomislav Srpak iz Vularije,

Spomenka Novak iz Novakovca, Zlatko Orsag iz Vularije i Franjo Dodlek iz Belice. Jednog predstavnika imat e Agrome imurje akovec. Svi oni nalaze se me u 1.194 poljoprivrednika iz cijele Hrvatske koji e na skorašnjoj skupštini iza-

brati svog predsjednika, te održati konstituiraju u sjednicu. Na izborima održanim 28. studenoga u Me imurskoj županiji pravo glasa imalo je 1.605 poljoprivrednika, a važe ih je glasova bilo 1.556, te 49 nevaže ih. Mladen onka dobio je

450 glasova, Mladen Dobrani 439, Franjo Dodlek 552, Željko Habuš 291, Josip Horvat 459, Spomenka Novak 561, Zlatko Orsag 501, Igor Rešetar 355, Tomoislav Srpak 668 i Marija Vranovi 477 glasova.

(S. Mesari )

8. prosinca 2009.

BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

Poljodjelstvo 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Stupasti grab

HACCP SUSTAV – naj eš a pitanja i odgovori

Što je HACCP sustav?

Najjednostavnije re eno HACCP sustav je analiza rizika i kontrola kriti nih to aka. Analiza rizika se provodi na na in da se pregledom objekta, dokumentacije, analizom laboratorijskih ispitivanja, odnosno cjelokupnog poslovanja i sl. utvr uju kriti ne to ke, tj. utvr uju se procesi kod kojih može do i do pojave zdravstvene neispravnosti hrane. Kontrola kriti nih to aka podrazumijeva daljnje pra enje tih kriti nih to aka.

Od kada je HACCP obavezan i tko ga sve mora sprovesti?

Prema Zakonu o hrani NN 46/07 i Pravilniku o higijeni hrane NN 99/07, do 1. sije nja 2009. godine bilo je potrebno poslovanje, proizvodnju, pripremu i posluživanje hrane uskladiti s odredbama navedenih propisa.

Prema navedenom zakonu svoje poslovanje moraju uskladiti svi subjekti u poslovanju sa hranom (dakle proizvodnja, promet,

skladištenje, ugostiteljstvo, trgovina itd.)

Što sve moram imati u svom objektu?

Prema prije nabrojenoj zakonskoj regulativi, potrebno je poslovati u skladu sa na elima HACCP sustava, a to u praksi zna i da morate imati dokument koji prikazuje analizu rizike, koji de inira kriti ne to ke, kriti ne granice te na in prevencije, nadalje poslovnik za dobru higijensku i dobru proizvo a ku praksu, te tablice za pra enje kriti nih to aka. Naglasak nije samo na dokumentaciji, kao što se to ponekad krivo shva a. nego i na ispunjavanju sanitarno tehni kih uvjeta objekta i opreme – i jedno i drugo su jednako važni.

Gdje mogu poha ati te aj HACCP-a?

Prema prije navedenoj zakonskoj regulativi te aj nije obaveza, ali je svakako korisno

i preporu ljivo. Svakako se preporu uje da odaberete savjetodavnu službu koja e vam izraditi svu potrebnu dokumentaciju, educirati vas kako se dokumentacija vodi, te savjetovati vas o svim higijensko sanitarnim zahtjevima sigurnosti hrane.

Da li po HACCP-u mogu imati drveni namještaj u objektu?

HACCP sam po sebi nisu pisani zahtjevi za sanitarno tehni ke uvjete. HACCP je sustav.

eš e provode svjetske certi ikatorske ku e.

Kakva je procedura za u ustavu HACCP-a u mojem objektu?

Najbolje bi bilo da se javite u Bioinstitut na broj telefona 040 / 391 – 494. Njihovi stru njaci e Vam sve objasniti i voditi vas u tom postupku.

Andrija Lesar, dipl. sanit. ing.

Voditelj službe za sanitaciju i sustave kvalitete

Da li je certifikat obaveza?

Obaveza subjekta u poslovanju s hranom je poslovati u skladu s HACCP sustavom.

Certi ikacija nije obavezna, za nju se naj eš e odlu uju ve e organizacije, koje certi ikatom dokazuju svoju izvrsnost. Certi ikat je jedno od najja ih pisanih jamstava kvalitete, sigurnosti i sukladnosti sa europskim zahtjevima, jer certi ikaciju naj-

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG

d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Kako ste mi prošli za Nikolinje?

Niste valjda dobili šibu – otkaz?

Niste, naravno da niste, cijele ste godine bili dobri, niste mami krali pekmez i spremali ste cipele u ormari .

I mi smo bili dobri, sadili smo drve e da bi svijet bio zeleniji. Ina e su šibe stupastog graba jako lijepe, gipke.

Stupasti grab je momentalno jedan od najtraženijih stupastih kultivara u našim krajevima. Da ga imamo 10 – 20 tisu a u rasadniku, sad bi se obogatili. Zainteresirani? Za boga enje jeste, u to ne sumnjam, a za stupasti grab? Treba prvo posaditi jedno do dvogodišnji sijanac obi nog graba, i to sad kad je ovako mokro, hladno i blatno, kad se ukorijeni, na prolje e, ga treba cijepiti, svakako malo gnojiti, kad je suša zalijevati, kad prebrzo raste malo ga treba obrezivati, da dobijemo ravno glavno stablo treba uz njega postaviti bambus i uz njega ga povezivati... uz sve to, naravno, treba oko njega uništavati druge biljke koje zovemo korovi. Kad ovako njegovana biljka nakon 3-4 godine postigne opseg stabla 10 do 12 cm onda ga treba presaditi.

Još ste zainteresirani? Mi jesmo, ali njegovo cijepljenje je tako zaguljena stvar da emo u prolje e trebati puno mentalne potpore da nam uspije. Bude li jako loše, pokušat emo razmnožavati stupasti grab reznicama.

Postoji nekoliko kultivara stupastih grabova. Naj eš i je, i njbrže raste Carpinus betulus ‘Fastigiata’.

Imate prekrasan drvored ovog kultivara u Koprivnici kod sajmišta.

Ako vas put nanese u Koprivnicu, nemojte samo gledati kako bi mukte dobili pola Podravke, nego malo pogledajte i drvorede. I u akovcu su posa eni stupasti grabovi ali još nisu pokazali svu svoju ljepotu jer su mladi. Nešto što se ve sad vidi na tim biljkama je da lijepo rastu.

Ipak je grab naša autohtona biljka.

Vidi mu se po boji liš a da mu paše me imurski zrak. Dobro, sad mu liš e baš nije nešto zeleno, ali je to bilo cijelog ljeta i opet e biti, i opet i opet. Jer mi emo još biti tu kad ponovo prolista, makar se i ne obogatimo broje i njegovo liš e.

Usporedit emo obi ni grab i stupasti grab: obi ni grab (Carpinus betulus) naraste do 20m, C.b.Fastigiata (stupasti) do 15m, C.b.Frans Fontaine (stupasti guš e krošnje) do 10m a C.b.Columnaris (stupasti jako zbijene krošnje) do 8m . To sve uz predpostavku da im damo vremena bar nekoliko desetaka godina. A mi tih godina nemamo, ili ih imamo? Godine su udne zvjerke, prikradaju nam se iza le a i izlaze nam iz života, kao neprimjetno, ali evidentno.

Budite dobri u Adventu. Nemojte brojiti godine. Sada se dobrota duplo broji.

Voli Vas, Vaša IVA.

24

Religija

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BOŽI U ususret

BOG mojih detalja

Pripravite put Gospodinu, poravnite mu staze Prošle nedjelje (2. nedjelje Došaš a) itali smo evan elje u kojem Ivan Krstitelj vi e: «Pripravite put Gospodinu, poravnite mu staze» (Lk 3, 1-6). Sve je po elo predstavljanjem velikih koji su vladali u ono vrijeme: cara, guvernera i prokonzula, knezova i velikih sve enika.

Dobro je znano da je kroz cijelu antiku povijest tuma ena s obzirom na vladavinu mo nih: oni su bili odrednice vremena.

U svim tim nabrajanjima velikih, pojavljuje se jedan ovjek naizgled smiješan: Ivan Krstitelj, koji je po eo propovijedati na petnaestu godinu vladanja cara Tiberija. On ne nosi ništa raskošno na sebi, lišio se svega do te mjere da je poput onih koje držimo da su samo prolazni u ovome svijetu, poput neke fusnote ili prirubnice. A ipak, takav, baš on je došao da najavi dolazak Drugoga, Isusa Mesije, Sina Božjega. U ‘zraku’ se osje a nevjerojatan obrat.

Isus, kojeg Ivan naviješta, je iste krvi kao i on, odbijat e asti i praznu slavu, izabrao je obratiti se najprije siromašnima svoga vremena i po tom e znaku ljubavi biti prepoznat kao Spasitelj sviju. Izvanredno. Od toga asa, po prvi put u povijesti naše civilizacije, ljudi više ne e biti odrednice vremena: ubudu e e Isus biti ‘me aš’, ubudu e e se vrijeme odre ivati prema Isusovom ro enju, prije ili poslije Njega. Na dan 25. prosinca 2009. godine poslije Krista, mi se pripremamo slaviti Boži . Zato i nama Ivan savjetuje nešto važno: da biste sretno i kvalitetno slavili Boži , ne zaboravite pripremiti – vaše srce! O emu se radi? O otvaranju naše osobe prema Bogu, o puštanju da nas ponovno stvori na svoju sliku, da budemo nanovo ro eni. Drugim rije ima:

DUHOVNI VELIKAN

Sveta Lucija, 13. prosinca

Piše: vl . Antun Štefan poziva nas na obra enje! To je najbolja priprema za Boži .

Mi naravno ne volimo mnogo slušati o obra enju, o pokajanju ili o oproštenju grijeha. Bojimo se mijenjati bilo što; ne volimo upitnike i izabiremo radije ostati pri našim uvjerenjima.

A obra enje je upravo to: staviti u pitanje naše navike i vrijednost naših želja, izi i iz naše uspavanosti i okrenuti naše poglede prema Onome koji dolazi, uvijek nov! Ivan Krstitelj govori o « krštenju za oproštenje grijeha», poziva nas na novi život, na novi po etak u našem životu, prema Životu. Njegovo krštenje, o kojem govori, ne daje nam puninu novog života ali nas poziva da u nama napravi jednu vrstu pustinje po kojoj e slobodno, bez ikakvih smetnji ili zapreka, mo i do i Onaj kojeg ekamo: Krist, Spasitelj.

Krist je sposoban preobraziti naše duše, naša srca i želje, pomo i nam da usmjerimo svu našu pažnju prema Njegovoj ljubavi. Zašto Isus to želi? Jedina radost za Njega u svemu tome je da nas voli, jer jedino tako on uistinu voli i svoga Oca. Nije zato udno da Isus privla i ljude svih staleža ve više od dvadeset stolje a. Jednostavno nas oduševljava.

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 8. prosinca Marija, Ljiljana, Edita srijeda, 9. prosinca Valerija, Zdravka, Radmila etvrtak, 10. prosinca Gospa Loretska, Julija petak, 11. prosinca Damir, Damas, Sabin

Potje e iz Siracuze na Siciliji, a prema legendi bila je k erka neke plemenite gospo e koja je trpjela tešku bolest koja se smatrala neizlje ivom. Lucija je nagovorila svoju majku da po u na hodo aš e u Kataniju na grob svete Agate. Tu se Luciji ukazala sveta Agata, uvjeravaju i je da e joj majka ozdraviti, no da e ona sama podnijeti mu eništvo.

Lucija je svoje imanje podijelila siromasima, što je strahovito razljutilo njezinog zaru nika te ju je on vlastima prijavio da je krš anka. Kako je ustrajala u svojoj vjeri, nare eno je vojnicima da je odvedu, ali je nisu mogli

8. prosinca 2009.

subota, 12. prosinca Ivana, Franjka, Spiridon nedjelja, 13. prosinca Lucija, Svjetlana, Otilija ponedjeljak, 14. prosinca Ivan od Križa, Krševan

pomaknuti s mjesta, premda je bila svezana užem i upregnuta u jaram volova. Upravitelj tada naredi da je se spali, ali je vatra ne dirnu. Naposljetku jedan od vojnika izbode joj vrat bodežom i ona umre. (sm)

RIJE I MUDRE “O neprijatelju ne govori zlo, nego misli.” (MKLI,sm)

Hrvatski Boži Hrvati neizmjerno mnogo drže do Boži a, a otajstvo Boži a toliko je oblikovalo vjerni ko doživljavanje Boži a da se opravdano može govoriti o “hrvatskom Boži u”.

Posebnost su Hrvata boži ne pjesme, a zatim i brojni obi aji koji ovaj blagdan ine najljepšim i najsve anijim u godini. Obi aji i pjesme uvjetuju pun odjek Boži a u osobnom proživljavanju, a posebice u obiteljskom, pa i društvenom.

Hrvatski ovjek stolje ima Boži doživljava kao trenutak kada svoju vjerni ku, a po esto i patni ku dušu, kao i ostale svoje vrednote, prepusti ozra ju radosti i sve anosti trenutka. Stolje ima su Hrvati bili potiskivani od raznih neprijatelja i dušmana, a hrvatski Boži , koji je Hrvatima svetinja, željeli su oteti i uništiti.

U nedavnoj prošlosti, kada je rat bjesnio Lijepom našom, etni ke su granate najžeš e ispaljivane u vrijeme Boži a i nije nam se teško sjetiti polno ki pod uzbunama.

Lucijina pšenica lijep je obi aj u Hrvata No, Hrvat katolik i vjernik dobro znade kako je upravo Boži podsje anje na ljudsku zlobu i

nepravdu koju su Josipu i Mariji nanijeli sunarodnjaci. Ali isto tako znade da nije najve e zlo kad

je dijete ro eno na slamici oštroj ako može ra unati s ljubavlju roditelja.

Hrvatski Boži ipak je najljepše opjevan u pjesmama u kojima je jasno nazna ena krš anska vjerska istina o ro enju Bogo ovjeka, kojeg Hrvati nazivaju Mladim kraljem.

Pjesme kao što su: Djetešce nam se rodilo, Zdravo budi, mladi Kralju, Oj, pastiri, udo novo, U to vrijeme godišta, Svim na zemlji mir, veselje i mnoge druge uokviruju s jedne strane idili an svijet pastira, mudraca (kraljeva), an ela, štalice, jaslica i zvijezde repatice i s druge strane hladno u štalice, bojazni od progona, siromaštvo i na kraju prijetnju od kralja Heroda. U ovim pjesmama Hrvati vide sebe, svoju povijest, ali i nadu. Stoga se upravo s boži nim pjesmama najviše i naj eš e poistovje uju.

Hrvatske boži ne pjesme doista su pjesme Božjeg naroda, kakav Hrvati i jesu.

(Stjepan Mesari )

PASTORALNI CENTAR Varaždinske biskupije

Mala škola u Varešu Hrvatsko kulturno društvo “Napredak” iz Varaždina i školske sestre franjevke Bosansko – hrvatske provincije prošle su subote u Pastoralnom centru Varaždinske biskupije održali tribinu pod nazivom “Mala škola u Varešu“. Sestre su kroz živu rije , prigodan video ilm i Power Point predstavile povijest Kongregacije i same Bosansko – hrvatske provincije školskih sestara franjevki.

Okosnica tribine bilo je sudjelovanje sestara u Varešu u ustanovi “Mala škola”, koja je sestrinska odgojna ustanova koja je odgojila mnoge naraštaje Varešana, a koja je u vihoru II. svjetskog rata i pora a zatvorena i nacionalizirana, a sestre su protjerane.

Tek pred pet godina ruševna i devastirana zgrada vra ena je sestrama koje su na temeljima izgradile novu Malu školu, s ciljem prihva anja siromašne, odgojno zapuštene djece, kao i djece bez odgovaraju e roditeljske skrbi.

Takve je djece u Bosni zbog raznih društvenih i socijalnih neprilika jako puno. Vra aju i se svom izvornom poslanju, sestre od prije nekoliko mjeseci u Maloj školi u Varešu nastoje pružati

odgovaraju i odgoj onima kojima je to uskra eno. Sudionici tribine, od kojih je ve ina porijeklom iz vareškog kraja, s velikim su zanimanjem pratili izlaganja asnih sestara, te su nakon tribine u srda nim razgovorima zanimali se

na koji na in i oni mogu poduprijeti rad i nastojanja sestara.

Na tribini su govorile asne sestre Snježana Pavi , Samuela Klai i Ana Oršoli .

Pri kraju susreta prof. Ivan Bošnjak, predsjednik Napretka Va-

ZAVRŠETAK JUBILARNE franjeva ke godine

raždin,sestriSnježanizaMaluškolu u Varešu darovao je nekoliko vrijednih knjiga, te iznio informacije o Napretkovim projektima stipendiranjazaškolskugodinu2009./2010. te o ljetnoj školi njema kog jezika u Be u idu e godine. (sm, s. Dragica)

ŽUPA OREHOVICA

Izložba marki i otkrivanje spomen - plo e

Aukcija slika

Sve anost zatvaranja jubilarne franjeva ke godine, koja je u akovcu bila u znaku obilježavanja i proslave 350. obljetnice dolaska franjevaca u Grad Zrinskih, bit e u nedjelju 13. prosinca kada e od 18.30 sati u župnoj crkvi Svetog Nikole biskupa sve anu svetu misu predvoditi monsinjor Josip Mrzljak, varaždinski biskup.

Završnoj sve anosti prethodi otvorenje izložbe poštanskih

Nakon što je prošli petak bila održana izložba slika, u petak 11. prosinca od 18 sati u Pastoralnom centru župe Orehovica bit e aukcija slika, koje su nastale u ljetnoj Likovnoj koloniji. Župnik vele asni Damir Slamek poziva sve koji imaju mogu nosti da do u kupiti lijepe i vrijedne slike, od kojih e prihod biti namijenjen obnovi mjesne kapele. (sm)

marki na temu “Boži na markama Afrike”. Izložba e biti postavljena u predvorju Hrvatske pošte u akovcu u etvrtak 10. prosinca u 17 sati.

U nedjelju 13. prosinca u 15.30 sati na Franjeva kom samostanu bit e otkrivena spomen - plo a, a potom e u Katoli kom domu biti scenski prikaz na temu “Dolazak franjevaca u akovec”.

Isto tako u Katoli kom domu e

prije ve ernje sve ane svete mise biti predstavljena fotomonogra ija “Franjevci u akovcu”.

Jubilarna franjeva ka godina u akovcu je otvorena 18. svibnja 2008. godine, a zatvara se 13. prosinca 2009. na 350. obljetnicu dolaska franjevaca u akovec, koji su 13. prosinca 1659. godine u akovec došli na poziv Nikole Zrinskog akove kog, hrvatskog bana i pjesnika. (sm)

za velike i male

Pozdrav od malih Mravaca

Kako darivati • Kako darivati PRIPREMILA: KATARINA ŠKVORC, GIMNAZIJA AKOVEC

Blagdani i darivanje Na naša vrata stigli su blagdani… Sveti Nikola, Boži , Nova godina… Stigla je radost, veselje, a uz sve to i darivanje!

Iako je još rano, tj. još nekoliko tjedana dijeli nas od Boži a, valja unaprijed misliti na darove za naše najmilije… Kako ih razveseliti? Kako im podariti pravi dar? No… Ne zaboravimo! Svi ti blagdani nisu samo darivanje, ve slavljenje ro enja Isusa Krista, o ekivanje nove godine… U to vrijeme treba biti s obitelji, provesti te dane u miru i radosti. Ve ina ljudi zaboravlja na te bitne injenice, na radost i veselje, bez obzira što je to i svrha blagdana… Da li na to zaboravljaju naši mladi Me imurci? Kako i s kim provode blagdane? Kako se daruju?

Svaštice • Svaštice Darujem ti

o tome svojoj djeci. Djeca su mi sve vjerovala. A vi? Vjerujete mi?

Darujem ti pjesmu svoga srca jer e u tebi raspjevana biti.

Darujem ti boju svog osmjeha jer znam da e se u tvojim o ima itati.

Darujem ti knjigu svojih misli jer znam da eš je s radoš u itati.

Darujem ti ružu prijateljstva jer znam da e u tebi uvijek cvjetati.

Darujem ti zlatost svoje duše jer znam da e se u tebi zlatiti.

Manuela Mohari OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec

SLOVO A A PJEVA ZIJE VA PLE ŠE, I U DA, STVA RA, ZA OPE RU, IMA DA RA, NAD SLOVOM B VI E, A ONDA NAM, ZA ISPRI KU, VESELU PRI U, RI A.

Ivana Katuša akovec

Zima Zima je došla v moje selo I snegom pokrila celo selo.

Se je postalo belo, Se je postalo tiho, Samo se uju deca Kak v snegu kri iju, Ljudi se grdo držijo, To im je ve najmeje falilo.

Za as bu se to nestalo I vrnulo se pak v normalo.

Ervin Bistrovi OŠ Sveti Juraj na Bregu

Ozvjezdana pri a Bila sam još mlada djevojka.

Samo sam jednom u životu putovala svemirskim brodom. I baš je tada pošlo nešto po zlu. Odmah sam kapetanu broda prisko ila u pomo . Približio nam se neki ogromni još ve i brod. Zapo ela je bitka. Mi smo ipak imali ja e i mo nije oružje. Pobijedili smo.

Nastavila sam promatrati svemir.

Zamolila sam kapetana da malo iza emo iz svemirskog broda.

Pristao je. Obukli smo svemirska odijela i izašli u svemirski prostor.

U svemiru je bilo mra no. Osje ala sam da lebdim. Bio je to moj prvi i posljednji izlazak u svemir.

Poslije mnogo godina pri ali smo

ga u nogama. *Tko nema pameti, može bolje hodati.

Tko nema misli u glavi, ima u nogama.

Do e Ivica u mesnicu i pita mesara:- Imate svinjske nogice?- Imam, kaže mesar.

- A svinjski rep? - Imam.- A svinjsku glavu?- Imam.- Bože, pa na što vi li ite,-kaže Ivica.

Lucija Toma Ja obožavam blagdane!!!

Pogotovo Boži … To je dan kada svi zaboravljamo na naše probleme, bez obzira koliki oni bili… To doba zapo inje sijanjem pšenice, to je znak da blagdani po inju!! Najprije Sv. Nikola… Po obi aju istimo svoje izmice (ili to umjesto nas u ini naša majka), te se radujemo svakome

daru, svakoj sitnici koju naši roditelji(ili Sv. Nikola) stave u nju. Zatim dolazi Boži , blagdan godine. Ve ina nas pomisli na darove, no za mene Boži nije samo darivanje, ve puno više od toga… To je vrijeme sre e, radosti, vrijeme koje provodimo uz naše najmilije… Zatim slijedi do ek Nove Godine, tj. party godine.

Zatim još slijede Sveta tri kralja i time završavaju blagdani.

Zapo inje škola i sve se vra a u normalu. Škola, obaveze…

Ostaje samo da ekamo blagdane idu e godine!!

Aleksandra Blagdani… Sama rije me podsje a na veselje, radost, na moje najmilije… Obožavam boži ne blagdane, pogotovo kada ima snijega. Nema ništa bolje od bu enja na boži no jutro, otvaranje darova, pjevanje boži nih pjesama… Kad sam ve spomenula darivanje… Meni to nije važno, nije mi važno da li u dobiti veliki ili mali dar. Bez obzira kakav on bio, meni je važno da bude od srca! Moji darovi koje poklonim svojoj obitelji su od srca i jako me veseli kada vidim da su oni sretni!

Dea Dobrani Ova je tema savršena za mene! Obožavam blagdane… Iako sumnjam da postoji netko tko ih ne obožava…

Prosinac je najbolji mjesec u godini, Sv. Nikola, Boži , Nova Godina… Uz sve to ide darivanje. Ne mogu re i da mi to nije važno. Zar nije lijepo dobiti neki dar? Ne mora to biti nešto ogromno, no lijepo je znati da se netko i na tebe sjetio! Obožavam nekoga iznenaditi malim darom, vidjeti onaj sretan izraz lica.

Sve nas to o ekuje u tjednima koji dolaze! Jedva ekam!!!

Maja Horvat Blagdani! Darivanje, veselje, radost… Što drugo re i??

Ako ste do sada i razmišljali više nemojte. Obradujte svoje drage osobe malim darom. Vi ste sretni, ako s nekim podijelite radost, bit ete još sretniji.

Mala likovna izložba • Mala likovna izložba

Denis Toma OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec

Malo šale uz kraj I. polugodišta Tvoji zubi su kao dijamanti. Tako su rijetki.

Voli, jer samo hrabri vole. Kukavice ekaju da budu voljene.

AH, taj svijet!

Zašto plavuša stavlja novac na televizor?

Da bi program bio bogatiji.

Nikola Ko iš

Denis Bermanec

Robert Jambrovi

Hrvoje Kavran

Biseri Kako su u enici objasnili poslovicu TKO RANO RANI, DVIJE SRE E GRABI *Dok se rani, više se sre e dobije. *To zna i kad se piše kontrolni, onda ga možemo izbje i. *Tko rano rani, uhvatit e više sre e i posla. …ili TKO NEMA U GLAVI, IMA U NOGAMA *Tko ne misli, puno brže tr i. *Tko nije pametan, brz je. *Tko u glavi nema mozga, ima

26

Novi život se ra a

Robert (31) i ur ica (25) Katanec iz Gori ana dobili su Tonku, ro enu 27. studenoga u 9 sati.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Oliver Mesari (29) i Dragica Nuki - Tomaši (26) iz Preloga dobili su Danijela, ro enog 29. studenoga u 17 sati.

8. prosinca 2009.

Ivan (28) i Dijana (22) Gorupi iz Donjeg Mihaljevca dobili su Anu, ro enu 26. studenoga u 22 sata.

UDRUGA ŽENA DUNJKOVEC

Sveti Nikola podijelio darove Goran Novakovi (21) i Nina Strniš ak (20) iz Gornjeg Kraljevca dobili su Emili, ro enu 19. studenoga u 21.30 sati.

Simon (26) i Marina (25) Kova iz Grabrovnika dobili su Helenu, ro enu 26. studenog u 20.55 sati.

Bruno (20) i Senada (17) Oršuš iz Pribislavca dobili su Leu, ro enu 27. studenoga u 12.10 sati.

Drago Balog (27) i Jovanka Horvat (26) iz Trnovca dobili su Loneru, ro enu 28. studenoga u 6.30 sati. Imaju i Gabrijelu (10), Gabrijela (7), Manuela (6) i Manuelu (5).

MT “Leptiri ” vas daruje Roditelje novoro ene bebe koji se pristanu fotogra irati za našu rubriku “Novi život se ra a”, prigodnim e poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka MT tvornica trikotaže iz Štrigove.

Prošle nedjelje, na Svetog Nikolu, u društvenom je domu u Pretetincu, udruga žena Dunjkovec, organizirala predstavu i podjelu darova za djecu iz Dunjkovca, do etvrtog razreda osnovne škole. Dvorana doma bila je prepuna mališana i njihovih roditelja, koji su s velikim zanimanjem pratili predstavu. Bijeli zec, ime je predstave koju su pripremile žene iz udruge, a mali glumci

bili su Tara i Larisa Friš i i Edi Zorkovi .

Na kraju svoj djeci darove su podijelili Sv. Nikola i Djed Mraz.

Biserka Ganzer, predsjednica Udruge žena Dunjkovec, rekla nam je: “I ove smo godine u udruzi mislili na naše najmla e, pa smo ih odlu ili razveseliti druženjem, kratkom predstavom i prigodnim poklonima”.

(SZ)

Žiga i Bandisti grand prix pobjednici MEF-a 2009.

Od osamnaest pjesmama koje su se festivala zabavne glazbe, MEF 2009., Drave”. Istoj pjesmi pripala je i drunašle u konkurenciji za osam nagra- grand prix festivala osvojili su Žiga i ga nagrada slušatelja radiopostaja i da me imurskoga me unarodnog Bandisti s pjesmom “Od Mure se do Interneta. (foto: Vrzan)

2

8. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PJEVA KI ZBOR “J. Š. Slavenski” na prijemu kod gradona elnika Branka Šalamona

Nužno im je potreban prostor za probe Svoje priznanje i sve pohvale najboljem hrvatskom amaterskom zboru, Pjeva kom zboru “Josip Štolcer Slavenski” akovec, dali su i akove ki gradona elnik Branko Šalamon te njegov zamjenik Veselin Biševac.

Podsjetimo, popularni akove ki zbor proglašen je najboljim na državnoj smotri amaterskih zborova u Novigradu, u organizaciji Hrvatskog sabora kulture, gdje je stru no povjerenstvo u sastavu zaklju ilo kako je upravo naš zbor najpozvaniji da predstavlja izvrsnost hrvatskog zboraštva na inozemnim natjecanjima ili susretima.

- Ja zaista uživam kad mogu estitati na uspjehu koji nije ništa novo, u smislu da bi trebalo sumnjati to da vi možete posti i vrhunske rezultate kao što ste do sad postizali. Novo je jedino da ste stalno sve bolji i da sigurno zavrje ujete sva priznanja, potporu i to da što više publike zna za vaše uspjehe.

Uspjeh koji vi postižete oboga uje naš grad.

Mi se ponosimo vama i želimo svojim doprinosom doprinijeti da i dalje postižete vrhunske rezultate, kazao je Šalamon.

Idu e godine Pjeva ki zbor “J. Š.

Slavenski” obilježava 35. obljetnicu

Gradona elnik Branko Šalamon podijelio je ruže lanicama Zbora “J. Š. Slavenski” uspješnog djelovanja. Tim povodom planiraju poseban program kojim e nas nanovo osvojiti, a u planu je i izdavanje CD-a. Za ovo trebat e im materijalna pomo Grada, kazao je tajnik zbora Dejan Buva , te istaknuo kako im je prijeko potreban i prostor u kojem bi mogli vježbati.

- Mi smo još uvijek besku nici. Ne želimo neki prostor koji bi iziskivao neka velika inancijska sredstva.

Vi i sami znate da dvoranu u Domu sindikata u kojoj održavamo probe mi moramo pla ati, iako nam se dio tih troškova pokriva. Ovakav zbor ne može funkcionirati u prostoru u

U SRIJEDU 9. prosinca – izložba i predstavljanje knjige

NAJLU A predstava na svijetu nasmijala akovec

Otvorenje izložbe slika Julije Weber

Mladena Gavran još jednom dokazala da je vrhunska glumica Kad Teatar Gavrana dolazi u grad, zna se da nas o ekuje izvrsna predstava. Ovaj put to je bila “Najlu a predstava na svijetu”, razigrana monodrama o suvremenom hrvatskom kazalištu i njegovim goru im problemima.

Spomenuta monodrama otkrila nam je drugu stranu kazališnog stvaranja, skinula veo iluzije teatarskog posla i otkrila život glumaca, redatelja i ravnateljice kazališta te njihove me usobne suodnose. Radnja, koja mnogo otkriva o gluma koj taštini, ali i o njihovoj krhkosti i emotivnosti, ukalupljena je i na odre eni na in dobro uokvirena kroz lik Glumice

kojem se svaki tren može dogoditi da nas se “izbaci” zbog nekoga drugog doga anja. Molim u budu im vizijama, ako e se planirati izgradnja nekakvog prostora, da se ima u vidu jer ovaj zbor treba dvoranu u koju može stati šezdeset stolica, gdje bi se mogle održavati probe, i ne samo za nas ve i za druge udruge. Znamo da se Centar za socijalnu skrb seli, tamo doduše nema dvorane za probu, ali barem bi se mogla na i prostorija u koju bismo mogli smjestiti svoju arhivu i priznanja ... Šalamon je po ovom pitanju kazao kako se ve neko vrijeme radi na rješavanju ovog problema: - Svjestan sam problema, i inancijske i prostorne krize. Žao mi je i zbog objekata u Vojarni, jer, evo, tri velika objekta ve su etvrtu godinu prazna. Mislim da bi bilo bolje da barem privremeno, dok se ne na e bolje rješenje, te prostore koristimo. Mi stalno tražimo rješenja i mislim da emo ubrzo na i nekakve odgovore ne samo na vaše probleme, ve i probleme prostora za mlade i udruge. Tamo gdje ljudi žele razgovarati, na i e se rješenja, kazao je gradona elnik. (mn)

U srijedu 9 prosinca u 18 sati u Salonu namještaja ‘’BRID’’ d.o.o. akovec (Robna ku a ‘’Me imurka’’, II kat) otvara se izložba slika Julije Weber. Izložbu otvara prof. Miroslav Klemm, povjesni ar umjetnosti iz Varaždina. Za ugo aj e se pobrinuti saksofonist Stjepan Golik.

koja sve doga aje pripovijeda svomu psihijatru.

Lik Glumice odli no je utjelovila Mladena Gavran koja je u sat i pol sama samcata odglumila ak dvanaest razli itih lica. Da je odli na glumica, ve smo znali, a sada je jedanput dokazala svoje interpretacijske sposobnosti, te zabljesnula i od srca nasmijala publiku.

Za ovu dinami nu pri u o ljubavi, ljubomori i kazališnim spletkama, koja duhovito i kriti ki govori o životu i teatru danas i ovdje, Miro Gavran je dobio Nagradu “Marin Drži ” Ministarstva kulture RH i Nagradu “Ivan Raos”.

Predstavljanje knjige Dragutina Šafara Knjižnica “Nikola Zrinski” akovec poziva u svoje prostorije u srijedu 9. prosinca u 18.30 sati na predstavljanje knjiga “O genijalnosti i progonstvima Židova” i “Štivo sa smješkom” Dragutina Šafara. Gosti e biti: Aleksej Milinovi , prof., uro Ruži , Milan Prepeli i predstavnici Udruge ruskoga govornog podru ja “Kalinka”.

DJE JA tribina nedjeljom, CZK, 13. prosinca u 16 sati

IZLOŽBA Mirjane Tomaševi Dan evi u Muzeju Me imurja akovec

I igra sjene može biti zanimljiva umjetnost Izložbom u Muzeju Me imurja akovec umjetnica Mirjana Tomaševi Dan evi donosi zanimljiv fotodnevnik. Radi se o svojevrsnom dnevniku sastavljen od niza fotogra ija na kojima je zabilježila svoje izi ko i duhovno kretanje, dokumentirala mjesta koja je obilazila, bilježe i svoga stalnog suputnika - vlastitu sjenu. Zna i, sjena se ovaj put ne pojavljuje slu ajno ni, što je esto slu aj, kao fotografski nedostatak, ve ini centralni dio fotogra ije. Ono što je za nas posebno interesantno jest da je autorica svoje fotografsko putovanje zapo ela i završila u Me imurju.

Fotografski zapisi Mirjane Tomaševi Dan evi zapravo su ek-

speriment. Njima stalno produbljuje svoja istraživanja u likovnosti.

Njezina fotogra ija otkriva svoju meta izi nost i dokumentarnost. Slijede i tu svoju sjenu i traže i neko dobro i zanimljivo mjesto gdje bih je mogla poslikati, otkrivala sam razne prekrasni predmete i ne znaju i. Kad slikate, obi no vam sunce blješti u o i, ne vidite to no što slikate, ve to nekako inite samo srcem. A kad kod ku e pogledate te fotogra ije, ono što se može dogoditi jest da se sjena i ti predmeti iz gradskog okruženja ili prirode uklope i slože na nevjerojatne na ine. Komuniciraju na jedan na in koji mi možemo ovako promatrati i vesela sam što to mogu zabilježiti,

kazala je umjetnica na akove koj izložbi.

Izložba nazvana “Dnevnik traženja sjene” ostat e otvorena do 18. prosinca, a može se razgledati svaki dan od 10 do 12 sati, te od 16 do 18 sati, izuzev državnih blagdana.

Djed Mraz na Grenlandu Dje je gradsko kazalište akovec na ovotjednoj e Dje joj tribini nedjeljom u 16 sati igrati predstavu Petrane Sabolek “Djed Mraz na Grenlandu”.

Medvjed i Zec dolaze svojim brodom ledolomcom na Grenland prona i Djeda Mraza. Grade i iglu, upoznaju snjegovi e i pingvine koji tamo žive i strahuju od Kraljice Zime koja vlada na tim prostorima. Kraljica Zima želi ukrasti malene pingvine, ali uz domišljatost snjegovi a to joj ne uspijeva. Na kraju pri e Zec i Medvjed prona u Djeda Mraza, iglu ostavljaju pingvinima, a oni sretni i zadovoljni odlaze ku i lokomotivom.

Igraju: Matko Buva , Ema Kova , Tamara Korunek, Dora Ramuš ak, Nika Levak, Vanesa uka, Ivan Milkovi , Petra Palatinuš, Ela Jarni, Patrick Bedi , Damira Kova i , Dena Mikulan, Jan Kekez, Maja Nedeljko, Sara Hunjak, Dea Radek, Boris Remenar, Matea Varga, Sara Sen ar.

Režija: Dejan Buva ; glazba: Damir Rodiger; scenogra ija: Ivan Leva i ; rasvjeta: Neven Taradi; kostimi: Dragica Jagec. Trajanje: 40 minuta; za sve uzraste!

8. prosinca 2009.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PREDSTAVLJAMO Stanislava Petrovi a, pjesnika, amaterskog slikara i obi noga malog ovjeka

Ponekad male pjesme i male slike mogu biti velike i zna ajne Sa Stanislavom Petrovi em prvi sam se put upoznala na ku nom pragu njegova doma i nisam ni slutila da u u ugodnoj atmosferi i toplini njegova doma provesti ak idu a tri sata. Bila je to ve er poezije i slikarstva, životnih ispovijedi i inih kola a njegove simpati ne supruge.

Stanislav Petrovi ima pri a na pretek i teško je bilo oblikovati ih u samo jedan tekst u novinama.

No, ja sam to pokušala kroz jedan razgovor. Za po etak treba re i da se Stanislava Petrovi a može svesti na tri osobe (ili 3 u 1 osobu). Jedan je Stanislav koji se bavi pjesništvom, jedan je onaj Stanko iz rodnog lista koji mora pla ati poreze i obavljati svakodnevne stvari, a tre i je onaj koji se u zadnjih dvije godine po eo igrati bojom pa je naslikao neke sitnice.

On je i lan Društva hrvatskih književnika, a iza sebe ima sedam kajkavskih zbirki: Za nohti zemlja (1975.), Glas zvun zemlje (1981.), Križan ice (1987.), Ogenj i žmah (1990.), Hrbet souncu (1992.), Puot brez znakov (1999.), Mrtulova krila (2003.), i jednu štokavsku: Ispri aji (2004.). Zastupljen je i u nekoliko antologija.

• Po nimo s najobi nijim Stankom. Onim kojem je najve i užitak njegov vo njak, njegov povrtnjak, travnjak, p elinjak ...

— To je zapravo jedan prekrasan prostor, naš ran koji se zove ‘Lasta’, a koji je sada ve dobrano zarastao zelenilom u kojem sam ja svaki dan i gdje imam zadovoljstvo baviti se svime i sva ime što ste naveli. Taj mi prostor služi za duhovnu i izi ku okrjepu.

• Rekli ste da Vam je puno ljepše ondje provoditi vrijeme nego u gradu. Puno vas više privla e otvoreni prostori i priroda nego asfalt grada.

— Ja sam iz Hrvatskog zagorja, a kad sam bio mali, do škole sam morao putovati i po nekoliko sati. I vjerojatno je to putovanje, kao i samo rodno mjesto, u meni zasadilo taj osje aj za ljepote prirode i želju za prirodom. Ta zemlja je meni vje ito bila prva. Zato je i danas meni daleko draže biti me u zelenilom.

Jednom sam napisao pjesmu ‘Kad bi mogel zasijati nebo, vjerojatno bi bilo tam isto zeleno, a i možda bi i ljudi druga zgledali’ ...

• Ta ljubav prema zemlji je, zapravo, poveznica izme u Vaše tri li noste, ona Vas spaja. Do sad ste napisali sedam kajkavskih i jednu štokavsku zbirku pjesama, i upravo se kroz sve njih provla i ljubav prema zemlji i zavi aju.

— Da, to je veza od samog po etka, na kraju krajeva, i prve moje pjesme bile su vezane za moje djetinjstvo, jer ja sam takore i, s obzirom na to da su moji obra ivali zemlju, živio od te zemlje. No, ja nisam bio predodre en da živim i radim na selu i zemlji. I to iz razloga koji se zna - ja nemam lijevu šaku.

Prema tome, moji su znali da ja nisam sposoban nositi se s težinom posla na tom podru ju i htjeli su da se usredoto im na školu.

Me utim, taj osje aj i ta veza s brazdom strašno je velika. Ja sam jednom prilikom u sedmom razredu napustio školu, a otac je rekao: ‘Dobro, onda ideš sutra ujutro s nama na posao.’ I kad smo ujutro svaki dobili svoju motiku i krenuli raditi, ja sam u po etku mogao pomalo raditi, no, sve sam više zaostajao. Tad me on ostavio samog da razmislim je li bolji za mene taj život ili škola.

Ja sam nastavio sa školovanjem, me utim, danas sam ja još uvijek jako vezan i puno radim na zemlji, a i skoro sve pjesme su vezane uz zemlju na ovaj ili onaj na in.

Nije bitno koliko je zbirki ovjek napisao • Vaša pjesma prvi put je svojedobno objavljena u Hrvatskom kajkavskom kolendaru.

— Moj put u kajkavštini zapo eo je dosta kasno. Ustvari, 1973. godine prvi je put objavljena u Kolendaru moja pjesma ‘Bregi dragi’. A te iste godine pojavila se i antologija kajkavske poezije koju je odabrao Mladen Kuzmanovi i gdje je on objavio svojih šest pjesama. Ja sam ostao iznena en jer sam tek 1975. godine objavio prvu zbirku pjesama ‘Za nohti zemlja’.

• Godine su prolazile, a Vi ste nizali zbirke, sedam kajkavskih i jednu štokavsku za kraj.

— U toj prvoj zbirci u samom se naslovu spominje zemlja i ta nesretna zemlja je zapravo trebala biti deklinirana kroz svih sedam padeža, odnosno želio sam sedam zbirki gdje bih u naslovu zemlju deklinirao kroz sve padeže. Prva je zna i bila ‘Za nohti zemlja’ (no-

U posljednjih godinu dana aktivno se bavi slikarstvom minativ), druga je bila ‘Glas vun zemlje’, tre a je trebala biti ‘Pepel zemlji’ kao dativ, me utim, ovdje mi je usko ila zbirka nazvana ‘Križan ice’ i tu se sve raspalo. Kao što se u životu raspadne puno stvari.

Nakon toga su slijedili napisi u novinama koji su dobro ocijenili tu zbirku, pa su slijedili recitali u Zlataru, Zelini i drugdje. I tu moram re i da je zbirku i kritika odli no prihvatila. Nije da se hvalim, ali moram to re i, jer nije se lijepo hvaliti, a još gore je ako se nemaš s ime. A i moje su pjesme uvijek osvajale nagrade. Kad god sam u Zelinu poslao pjesme, ja sam bio nagra ivan, esto i za cijeli opus. I nisu ni te nagrade važne, ja ih isti em zbog toga što smatram - ako ih je žiri odabrao, da sam na dobrom putu i da još uvijek stvaram pjesme odre ene vrijednosti. E, to je bila najve a nagrada koju sam ja osjetio.

Nakon Križan ica izdao sam još zbirki pjesma, sve do zbirke ‘Puot bez znakova’, za koju smatram da je najviše napravila, kojoj je Joža Skok recenzent. Oko tih pjesama vezalo se puno kriti kih imena, od Skoka, preko Fišera, Bartoli a, Hranjeca, Kutnjaka ... I svi su isticali jednu speci i nost, jedan osebujan na in pisanja. Sam Skok je kazao da spada u sam vrh kajkavskog stvaralaštva, me u pet imena koja su nosioci modernoga kajkavskog izraza. Od onda je prošlo puno vremena, ja i puno manje pišem o tome.

Za koga danas pisati? * Rekli ste da možda nemate više ništa za re i, barem u tom pismenom obliku ... – Tu bi se dalo dosta toga re i, ali ono što je najosnovnije danas je da je kajkavska rije , prema onome što se sve objavljuje, jako devastirana. Kajkavska poezija nije pusto prepri avanje dogodovština ili nekakva naracija, poezija ili je ili nije.

Drugo, pitam se za koga pisati. U kojim se danas školama pojavljuju kajkavski pjesnici?

Tu bi u svakoj školi, osnovnoj i srednjoj, moralo godišnje pro i desetke kajkavskih pjesnika.

Ali, ina e, nije to sad ne znam koliko zbirki. Uop e nije bitno koliko je zbirki ovjek napisao, bitno je kako su napisane. Vidri je napisao jednu zbirku pjesama i ostao je danas Vidri . I tako bi se dalje dalo još ih na i. Ja ne govorim da sam ja Vidri , naravno ... Ja uvijek kažem da sam mali ovjek, ro en na malu mešu, pišem male pjesme i slikam male slike.

Stamatova igra na papiru malog formata • Sada prelazimo na tre i dio, onaj u kojem se Stanislav Petrovi predstavlja kao Stamat i djeluje kao slikar.

— Pseudonim je nastao kako mi nitko ne bi mogao re i da

Samo ovdje u Me imurju ima petnaestak vrsnih književnih imena koji su lanovi Društva književnika Hrvatske, ali ako se oni sami ne izbore ili sami nešto ne organiziraju nitko ih nikad nikuda ne zove. To nije dobro, pogotovo ne zbog te djece koja se školuju i koji više ne znaju ni naše obi ne kajkavske rije i.

To je žalosno. A i naši pjesnici i udruge su isto tako svaki okrenuti sami sebi. Ta jedna nebriga za rije mene smeta. Smeta me i to što nema odre enog reza gdje je diletantizam, gdje je nivo dobre poezije, a gdje to nije.

nekome uzimam mjesto me u slikarima. Jer ja ovdje ne slikam, nego se igram. I zato sam si dao ime Stamat, što je zna i skra eno – ‘st’ je Stanko, a ‘amat’ je amater.

Tako mi nitko ne može re i da se pravim važan.

• Ovaj dio Vašeg života zapo eo je prije dvije godine, i to zahvaljuju i vašoj k erki.

— Za jedan ro endan mi je, ne znam zašto, kupila sve što je potrebno za slikanje. Bile su tu nekakve bojice i pastele ... Da se razumijemo, ja se uop e ne razumijem u nazive tih raznih boja. Uostalom, nije u tome ni stvar, o tome ra una vode likovni meštri, a ja se samo igram. I onda je to stajalo dosta dugo, više od godinu dana, jer, im bih

Najvažnije je ostaviti trag iza sebe U jednom ljudskom životu nakupi se bezbroj doživljaja, a ako je itko imao brojnih zanimljivih zgoda, onda je to Stanislav Petrovi . Jedna od njih je vezana i za bivšeg predsjednika. Jednom sam prilikom pokojnom Tu manu poslao zbirku pjesama i u nju stavio papiri na koji sam napisao da vjerujem da e ova zbirka pro i kroz toliko mnogo ruku da do njegovih ne e do i. To je bilo na Veliki petak, a u utorak odmah poslije Uskrsa ja sam dobio od njega odgovor u kojem se poigrao s jednom mojom pjesmom i napisao: ‘I mene je nosil val i vriš al je vriš aaal, al nies prepustil da z me-

nom se vre samo (bu) igral, ve sam Horvatsku nam iskal, iskal.’

To mi inilo zgodnim jer se pokazalo da nije sve onako kako ovjek misli, nego kako se stvari dogode. Isto kao što je naslov moje zbirke ‘Pout brez znakov’ gdje sam svojedobno rekao da idemo putem bez znakova, gdje nikad ne znamo kuda idemo, ali danas bih s ispravio pa bih rekao – ako ih i nema ispred, ostavljam znakove iza sebe na putovima kojima e drugi po i. Ti su znakovi naj eš e mnogi dobrohotni ljudi koji su vam pomogli da se sna ete na nekom putu. A to je najvažnije, ostaviti trag i pomo i drugima.

Stanislav Petrovi za sebe kaže da je mali ovjek, ro en na malu mešu, piše male pjesme i slika male slike

se sjetio boja, sjetio bih se i papira i to mi je bilo strašno jer ja znam kakav je to osje aj kad sjedneš pred bijeli papir i htio bi nešto napisati, a ne možeš tako dugo dok samo ne naleti. Bolje je onda pobje i od toga i ostaviti ih praznima.

Prekretnica je bio obi an konac. Malo sam ga ‘zavuzlao’ i bacio po bijelom papiru i on je našao kojekakve zanimljive oblike. Onda sam ja to malo još namjestio, ocrtao penkalom i to je bio moj po etak u slikarstvu. Pokušavao sam i s olovkom crtati prostore u po etku, i onda me to sve preuzelo. Po eo sam slikati po malim papirima, pola A4 formata, i to zato što tim malenim sli icama svima poru ujem da do u bliže, pozivam ih da se okupe, da se stisnu i sudaraju, a ne da se odmi u jedni od drugih.

Danas se ionako ljudi previše odmi u jedni od drugih. Ako se ikad dogodi moja izložba, želja mi je da ljudi do u malo bliže slikama i jedni drugima.

I tako sam po eo sve više slikati prstima i bojama, i opet su se po ele pojavljivati neke konture.

Pa sam, dugo vremena sam radio s pastelama, onda sam prešao na uljane bolje, isto s prstima, pa onda malo s temperama ... Ne brinu i se ho e li to spadati u ovakvu ili onakvu tehniku, sve sam probao.

Ruka je svoje radila, a pamet nadogradila. To je na in na koji se ja igram i zabavljam. Sad ve imam poprili an opus slika, a tematike su opet raznolike. Malo pejzaži, malo igure, malo apstrakcija, a sve u smislu jedne igre. Tako je to, igrati s ovjek može i s malim stvarima i s malim biti veoma sretan.

• Ja se nadam da ete se uskoro ohrabriti i podijeliti s nama svoje radove.

— Malo teško. Moral bi dobiti vupeža. A trebalo bi na i i mjesto i vrijeme gdje bi se to dalo pokazati.

Mislim da su ovi naši prostori u akovcu više prikladni za akademce, za slikare drugog nivoa od mene.

Moje bi slike bolje odgovarale u manjem, intimnijem prostoru. Možda e se nakon ovog lanka javiti ne ija želja da se to sve vidi, pa e se netko i pojaviti. Mislim da ne bi bilo dobro da se ja u svojim godinama nekuda sam guram. Nema ni potrebe ni neke želje za tim. Ali, ako se to dogodi, ja u biti jako sretan ... (mn)

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

8. prosinca 2009.

ZMAJARSKI KLUB “Rode” Prelog

Izložba “Nebeska krila nad Prelogom” IZLETIŠTE Zelengaj kod grani nog prijelaza Gori an

Pejzaži Damira Šalarija Na izletištu i restoranu “Zelengaj” kod grani nog prijelaza Gori an prire ena je ovih dana izložba slika Damira Šalarija, jednog od najzna ajnijih slikara Me imurja i našeg sjeverozapada, likovnog pedagoga i lana Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog. Izloženo je dvadesetak pejzaža, a izložba e biti otvorena do kraja sije nja. Rije i dobrodošlice slikaru izrekla je Marija Hranjec u ime obitelji Hranjec, koja vodi izletište.

Pejzaž i dalje ostaje dominantna slikarska forma autora, a ljepota prirode stalna inspiracija. Traganje za motivom tako postaje odlu-

uju e nadahnu e, u kojemu se realitet preme e u likovno hiperrealno.

Fenomen uhva enog trenutka igre svjetlosti i sjene tek je, me utim, po etak za ono što bi se na pejzažima moglo nazvati kristalno smirivanje, uz sklad i kolorit prirodnih ljepota. Ukratko, unutarnji miran sjaj pejzaža je osjetilno emotivan odgovor slikara svijetu u kojemu je došlo do rastrgnu a i gdje se mir više ne pronalazi samo promatranjem.

Najviše izloženih slika je iz ciklusa pejzaža i voda Drave i Mure, nastao u tehnici ulja na platnu i akvarela.

(JŠ)

Mladi lanovi zmajarskog kluba “Rode” Prelog organizirali su u pizzeriji “Ro-sa” u petak izložbu fotogra ija nastalih prilikom brojnih letova zmajevima najprije oko Preloga, a zatim i diljem Hrvatske. Klub “Rode” osnovan je prije nepunih petnaestak godina, 1996. godine, ima trideset aktivnih lanova, od toga dvadeset pilota.

Ovom prvom ve om izložbom fotogra ija i snimaka iz zraka odjednom je postao jasan veliki turisti ki potencijal zmajarskog kluba “Rode”, koji je ta udruga i do sada imala, no ovaj je put postao o igledan svima na izložbi. To zna i da Prelog ima zna ajan potencijal nove turisti ke ponude Grada, a do sada manje iskorišten. Letenje i fotogra iranje prirodnih ljepota iz zraka sigurno je pravi izazov za sve. Osim toga, otvorena je i

Dona elnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek otvara izložbu, uz obe anje zmajarima da e se Grad pobrinuti da imaju najbolje uvjete za svoje aktivnosti

mogu nost za snimanje umjetni kih fotogra ija.

Sama izložba fotogra ija nosi naziv “Nebeska krila nad Prelogom”, a prire ena je uz pomo Marije Bašnec i likovne udruge

iz Gori ana, dok su autori slika mladi lanovi kluba.

Predsjednik zmajarskog kluba “Rode” Drago Jan ec pozvao je povodom izložbe sve nazo ne na besplatno letenje, a, kako je re-

kao, “s povratnom kartom”. Dona elnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek uz otvaranje izložbe naglasio je da e se prona i najbolje mjesto za Rode ili e se nastojati da ono bude na sadašnjem mjestu te da e klub ostati u Prelogu.

Vodstvo Grada Preloga zauzet e se za nesmetano djelovanje kluba jer u njemu vidi velike turisti ke potencijale, rekao je on, te potom podijelio nove kalendare Grada Preloga i estitao nadolaze e blagdane.

Prikazano je i nekoliko stotina snimaka na CD-u, tako er iz zraka, te ilm o aktivnostima Roda, s mnogih natjecanja u Hrvatskoj i Ma arskoj. Mladi lanovi kluba “Rode” odnedavno imaju još jednu zada u: bacanje buketa mladoj. Buket se baca s visine od preko 100 metara i, kažu, padne vrlo blizu mladenke.

(JŠ)

Program Adventa u akovcu je zapo eo akolandom

Program Adventa 2009.

U subotu koncert Zlatka Pejakovi a Predblagdansko ozra je zavladalo je centrom akovca, i to pogotovo krajem tjedna kada je služeno otvoren program Adventa 2009. u organizaciji Turisti ke zajednice Grada akovca.

Za djecu su održani razni zanimljivi programi u sklopu akolanda, dok su se stariji mogli dulje zadržati na 6. po redu Me unarodnoj izložbeno - prodajnoj manifestaciji

“Na to mlado leto - tradicionalni Boži u Hrvata”. ak 60 izložbenih prostora ponudilo je tradicijske obi aje i proizvode (prehrambene i obrtni ke naravi) iz cijele Hrvatske, a ve nekoliko godina tu su i gosti iz Ma arske.

Ina e, program Adventa ove se godine održava na zatvorenom - ispod velikoga grijanog šatora koji je

ve postavljen na Trgu Republike. Šator je zamišljen kao prigodna boži na ku a, koja je oki ena izvana i iznutra, a ondje se nalazi i bogata ugostiteljska ponuda (prigodna adventska jela i pi a, boži ni slatkiši).

U nastavku programa o ekuje nas: 12. prosinca - koncert Zlatka Pejakovi a, 19. prosinca - Plesnjak na Trgu i 29. prosinca koncert Nede Ukraden. U Centru za kulturu odr-

UZ DVADESETU godišnju izložbu slika lanova LUDM-a Prelog

Oproštaj od ove godine Svojom zadnjom ovogodišnjom izložbom slika lanovi Likovne udruge donjeg Me imurja oprostili su se od 2009. godine, obilježavaju i na taj na in dvadeset godina djelovanja i druženja s kistom i dlijetom. Dvadeseta obljetnica ve je obilježena i knjigom, koja e ostati trajan spomen svim lanovima Likovne udruge i podsjetnik na brojne aktivnosti,

te ulogu Grada Preloga kao nositelja likovnih aktivnosti u donjem Me imurju.

Dvadesetak slikara izložilo je svoje ponajbolje radove nastale zadnjih godina, a govorilo se i o budu nosti. Tako je Josip Grade ak - Joc, u ime Turisti ke zajednice Grada Preloga, otvaraju i izložbu, naglasio da Grad Prelog u potkrovlju nove zgrade koja se gradi priprema ve u ga-

leriju koja e uskoro biti u funkciji.

O likovnoj udruzi, njezinim zada ama i zna aju govorio je Damir Šalari, lan vodstva udruge, a o autorima novinar Josip Šimunko.

Iznena enje pak je priredila Anka Balent, u iteljica OŠ Hodošan i pjesnikinja, koja je pripremila lijepu to ku u kojoj su nastupila etiri u enika OŠ Hodošan. (JŠ)

lanovi LUDM-a Prelog na izložbi

žat e se tradicionalni blagdanski koncerti. Dana 17. prosinca u 20 sati - boži ni koncert - nastupaju: Gradski puha ki orkestar akovec, Big bend, Tamburaški orkestar Me imurje i zbor “Josip Štolcer Slavenski”. Dana 29. prosinca u 20 sati - novogodišnji koncert, nastupa: Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije - voditelj Dražen Siriš evi .

8. prosinca 2009.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ODRŽAN sedmi me imurski me unarodni festival zabavne glazbe MEF 2009.

Grand prix pobjednici Žiga i Bandisti s pjesmom “Od Mure se do Drave” - Prva nagrada stru nog žirija pripala je Lidiji Ba i s pjesmom “Zarobljeno vrijeme”, koja je osvojila i nagradu za najbolju interpretaciju festivala Od osamnaest pjesmama koje su se našle u konkurenciji za osam nagrada me imurskoga me unarodnog festivala zabavne glazbe MEF 2009., održanog prošlu subotu u dvorani Graditeljske škole akovec, grand prix festivala osvojili su Žiga i Bandisti s pjesmom “Od Mure se do Drave”. Istoj pjesmi pripala je i druga nagrada slušatelja radiopostaja i Interneta. - Mogu re i da sam o ekivao ovu nagradu. Najve e zadovoljstvo mi je što je pjesma na kajkavskom narje ju napokon dobila nagradu malo šireg zna aja, kazao je Žiga.

Prva nagrada stru nog žirija pripala je Lidiji Ba i s pjesmom “Zarobljeno vrijeme”, koja je osvojila i nagradu za najbolju interpretaciju festivala. Davor Borno s pjesmom “Moj je život samo bol” osvojio je slušatelje radiopostaja, ime mu je pripala prva nagrada slušatelja.

Druga nagrada stru nog žirija otišla je u ruke Zorana Jelenkovi a, koji se predstavio s pjesmom “Ne budi me no as”. Goran Naumovski i Ana Micevska s pjesmom “Ostani” osvojili su tre u nagradu stru nog žirija, dok je tre a nagrada slušatelja radiopostaja i Interneta pripala Kristini Ivekovi s pjesmom “Od kamena do neba”.

- Cijela organizacija ovakvog festivala nije laka, ali mislim da su rezultati dobri. Ljudi su zadovoljni te su kazali da e do i i sljede e

godine jer vole ovakve festivale na kojima se druže i ugodno osje aju, a to je ono najvažnije. Osim osam nagrada, dodijeljena su priznanja Kseniji Urli i , kojoj moramo zaista zahvaliti jer se zalagala da akovec dobije festival zabavne glazbe, te priznanje za poseban doprinos hrvatskoj glazbi Vladimiru Ko išu - Zecu, koji bi trebao od sljede e godine preuzeti ulogu festivalskoga umjetni kog direktora, kazao je direktor MEF-a Rajko Doboši .

Osamdeset minutni izravni prijenos na HRT-u plus Na ovogodišnji natje aj pristigao je rekordan broj prijava, od kojih je stru na komisija u sastavu umjetni ki direktor fe-

stivala Davor Domini i glazbeni producent - urednik glazbenog programa HTV-a Željen Klašterka odabrala osamnaest pjesama.

Pred festivalskim žirijem, koji je radio u sastavu Ksenija Urli i , Mišo Doležal i Vladimir Dela , bio je težak posao.

Ovogodišnje izdanje MEF-a me imurskom pjesmom otvorila je Teta Liza, dok je nakon nje mikrofone preuzeo voditeljski dvojac Melita Hrengek i Mirko Fodor.

U osamdeset minutnom izravnom prijenosu na HRT plus gledateljima u dvorani i pred malim ekranima predstavili su se svi najavljeni izvo a i osim Antonije Šole koja je tjedan dana prije javila da ne e do i zbog neraš iš enih odnosa MEF-a s Jacquesom Houdekom.

Me u izvo a ima troje Me imuraca

Prva nagrada stru nog žirija i nagrada za najbolju interpretaciju pripala je Lidiji Ba i s pjesmom “Zarobljeno vrijeme”

Uz Žigu i Bandiste i Merljindu Ljušaj, me u osamnaest kandidata bili su još jedni Me imurci. Rije je o selni kim rockerima pod imenom “Druga šansa”, koji su se publici u dvorani i pred malim ekranima predstavili s pjesmom “Ciganski marš”. Aleksandar Sandi Hozjan, Matija Turk, Nikola Grabar

i Tihomir Rihtarec zadovoljni su svojim nastupom, iako sami kažu da je moglo biti i bolje. - U ovoj postavi kao Druga šansa postojimo pet godina. Pjesma s kojom smo nastupili napisana je u ‘kr mi’ i odsvirana u podrumu, kažu o pripremama za MEF 2009. simpati ni de ki iz Druge šanse. (hz)

Grand prix festivala osvojili su Žiga i Bandisti s pjesmom “Od Mure se do Drave” Umjesto Antonije, nastupila je mlada Me imurka Merljinda Ljušaj koja se predstavila s pjesmom “Sre a”. - Pjesma s kojom sam nastupila meni je veoma posebna jer sam je posvetila trima dragim osobama koje sam nedavno izgubila i zapravo sam željela nešto u initi za njih. Što se ti e same prijave za ovaj festival, dugo sam razgovarala s profesorom glazbene kulture Damirom Rodigerom i na kraju, kada smo birali temu pjesme, odlu ili smo se za nešto druga ije, odnosno za pjesmu s posvetom, kaže talentirana pjeva ica, u enica III. razreda Gimnazije akovec, s kojom je kao pratnja nastupila plesa ica Jasmina Hranjec.

Nakon izravnog prijenosa, festival se nastavio izborom i proglašenjem najboljih pred osamstotinjak gledatelja u dvorani Graditeljske škole akovec. Na-

VE ER umjetnosti, ljepote i mode u caffe baru “Martin” Nedeliš e

Otvorena izložba Media by Zvrzan III. Uz rasne me imurske ljepotice, odli nu glazbu i dobro društvo u caffe baru “Martin” Nedeliš e, otvorena je tre a po redu samostalna izložba naslovnica podlistka Media pod nazivom “Media by Zvrzan III”.

Sve fotogra ije djelo su vrsnog fotoreportera Me imurskih novina Zlatka Vrzana, koji je ve godinama jedan od vode ih autora novinske fotogra ije u Me imurju.

U galerijskom prostoru Martina izloženo je dvanaest fotogra ija ve inom me imurskih ljepotica, uslikanih za ovogodišnje vru e ljetne naslovnice, te naslovnica na kojoj je pozirala mlada nada me imurske i hrvatske glazbe Bojan Jambroši .

Goste su u ime mati ne ku e i autora izložbe pozdravili glavni urednik Dejan Zrna, te Vrzanov

gra eni su uz pismena priznanja primili i pobjedni ke statue koje su majstorsko djelo Ivana Trupkovi a Poli - El iz Brezja.

(H. Ze ar, foto: Vrzan)

Umjesto Antonije Šole nastupila je mlada Me imurka Merljinda Ljušaj naslovnih stranica bude fotogra irana kod njih.

U dvadesetak minuta efektno izvedenog programa u Martinu je prire ena i mini modna revija aktualnog programa kožnatih jakni “Ledra” Nedeliš e, koje su nosile odabrane djevojke s naslovnica. Nakon revije poklon je uru en Tanji oli , najlicu ljetnog fotosessiona po izboru redakcije.

Najljepša po broju glasova na internetskom portalu mnovine.hr je Carla Vargek, kojoj e se poklon uru iti naknadno.

Za kraj spomenimo i to da se za odli nu atmosferu pobrinuo sve poznatiji bend Funky Town, koji je cijeli doga aj upotpunio funky obradama brojnih glazbenih hitova. (mn, foto: bla, zv)

Me imurske novine i caffe bar “Martin” ve niz godina odli no sura uju

Za govorancije su se pobrinuli autor Zlatko Vrzan, urednik Me imurskih novina Dejan Zrna i fotograf Damir Klai Klju

prijatelj i kolega fotograf Damir Klai Klju , koji je kazao: - U trinaest godina kroz Mediju su prode ilirali glumci, modeli, glazbenici ... Jedna cijela scena koju je Media kroz sve ove godine godina podržavala, i još uvijek to ini. Za to moramo odati priznanje upornosti, ali i dobrom konceptu podlistka Me imurskih novina. Ova zadana tema izložbe za fotografa je veoma zahtjevna zbog toga što je ovo modna fotogra ija ra ena bez profesionalnih modela i nekog velikog logisti kog tima, ti-

me je Zlatkov uspjeh još ve i jer iz njih izvla i ono najbolje što može.

Priznanje treba odati i tim zgodnim curama jer je trebalo imati hrabrosti javiti se ovako u novine i biti na naslovnici.

Rije i hvale za djevojke s naslovnica imao je i sam autor izložbe: - Cure su bile nešto mla e nego prijašnjih godina, ali svaka im ast jer su se pokazale izvrsnima, iako nemaju nekog manekenskog iskustva. Svaka ast i Toplicama Sveti Martin koje su omogu ili da ve ina

Za odli nu atmosferu pobrinuo se Funky Town

Me imurske ljepotice prošetale su modele kožnatih jakni “Ledra” iz Nedeliš a

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

V.B.Z. poklanja knjigu najbržem itatelju!

KNJIGA tjedna

James Twyman “Mojsijev kod”

Feridun Zaimoglu - “Ljubavni žar”

V.B.Z. knjižara dvojici najbržih itatelja koji se pojave u redakciji Me imurskih novina s novim primjerkom novina poklanja knjigu Jamesa Twymana “Mojsijev kod”.

Je li mogu e da je Mojsije prije gotovo 3.500 godina dobio tajnu za privla enje svega što uop e možete poželjeti? Mojsijevim kodom najprije su izvedena neka od najve ih uda u povijesti, ali nakon toga je skriven i njime su se smjeli koristiti samo oni koji su mogli pristupiti inicijaciji najvišeg stupnja. James Twyman prvi put razotkriva taj kod, pokazuju i nam kako se njime možemo koristiti da bismo promijenili svoj život, pa ak i svijet. Koriste i se metodama s ovih stranica, otkrit ete kako u

“Sretni dani” u V. B. Z.-u!!!

Knjižara V. B. Z. tijekom prosinca svaki ponedjeljak i srijedu daruje svoje kupce senzacionalnim sniženjima od 10 do 40 kn po pojedinim naslovima. Izbor iz raznolike ponude slikovnica, beletristike i publicistike bit e savršen i trajan dar Vašim najbližim!

Darujmo zajedno!

Vaš V. B. Z. akovec

vlastiti život integrirati najmo niji instrument kreiranja stvarnosti u povijesti ovje anstva.

U samom središtu Mojsijeva koda skrivena je istinska unkcija i praksa zakona privla nosti. Možda vam je re eno da se taj zakon koristi za “dobivanje” onoga što želite, što e vam, prema vašem mišljenju, pružiti ispunjeniji život. No, što ako je to samo prvi korak i što ako deši riranje Mojsijeva koda više ovisi o onome što ste voljni “dati”, nego o onome što želite “dobiti”?

To bi zna ilo da ve posjedujete vještine stvaranja svega što ste ikada poželjeli, i to ovog trenutka.

Kako živjeti i voljeti u suvremenom zapadnom svijetu, u kojemu su nestali svi ljubavni rituali?

Feridun Zaimoglu piše svevremensku pri u o zavo enju, prenose i tursku orijentalnu tradiciju na Zapad. Rezultat je dirljiv i snažan roman, s brojnim komi nim trenucima na granici groteske kojima autor ismijava i kritizira ljubavne klišeje te enomene današnjega racionalnog društva.

Roman “Ljubavni žar” njegovo je najcjenjenije djelo, koje mu je donijelo me unarodnu nagradu Corine te nominacije za prestižne njema ke književne nagrade Deutsches Buchpreis i Nagradu Sajma knjiga u Leipzigu.

Kako pomiriti razdor izme u uskogrudnoga patrijar-

halnog naslje a i prisvojenoga kolektivnog identiteta u modernom ali hladnom svijetu?

Zaimoglu piše o potrazi za smislom modernog ovjeka zapelog u svakodnevnici zbog okova tradicije. Njegov je patos iskren i stvaran jer propituje klju no pitanje današnje stvarnosti - osje aj da živimo tu i, nepoznati život.

Protagonist romana je njema ki broker turskog podrijetla, David, koji se uspije povu i s burze malo prije njezina kraha. Nakon prekida duge i iscrpljuju e veze, a potom i praznine koju ostavlja zapadnja ki životni stil samca tridesetih godina, rustrirani David kre e u potragu za novim izazovima i za ljubavi života.

Kako bi otkrio što je s onim mitskim “ljubavnim žarom“ o

O autoru Feridun Zaimoglu (1964.) jedan je od najzanimljivijih glasova srednje generacije njema kih pisaca. Kultni status stekao je prvom knjigom “Kanak Sprak” (1995.), koja se bavi pitanjem jezika turskih emigranata u Njema koj.

Dobitnik je desetak književnih nagrada, stipendija i priznanja, a objavio je još i djela “German Amok”, “Liebesmale, scharlachrot”, “Zwöl Gramm Glück”, “Leyla” i “Rom Intensiv”. Od studija umjetnosti i medicine odustao je kako bi se posvetio pisanju knjiga, filmskih scenarija, drama te novinarstvu – danas je kolumnist nekih od najve ih njema kih dnevnika i tjednika.

ALBUM TJEDNA: Backstreet Boys - Unbreakable

akove ka Knjižnica “Nikola Zrinski” preporu uje: Knjige za djecu i mlade Hrvatski savez slijepih: “Super je biti razli it” Charles dickens, Ute Simon: “Boži na pri a” Kirsten Boie: “Paul je pun pogodak”

Knjige za odrasle Daniel Glattauer: “Dobar protiv vjeverica” Marisha Pessl: “Uvod u fiziku katastro e” Esteban Martin, Andreu Carranza: “Gaudijev klju ”

WEB preporuka

Upoznajte Prelog na

www.prelog.hr Grad Prelog jedna je od me imurskih jedinica lokalne uprave i samouprave koja ima svoju Internet stranicu. Na njoj ete na i sve in ormacije o zbivanjima u tom gradu, najavu doga aja, program Doma kulture, sve vezano uz vjerski, kulturni, sportski, društveni i politi ki

život Grada. Tako er možete zaviriti u vrlo bogatu arhivu vijesti unatrag nekoliko godina. Stranica se brižljivo održava pa ete tu zaista prona i najnovije in ormacije. Na adresi www.prelog.hr donose i sve natje aje koje Grad objavljuje, a na i ete i niz drugih zanimljivih podataka.

Niz lijepo sro enih i otpjevanih pjesama Backstreet Boys danas su jedan od najdugovje nijih boy bendova, s 15 godina glazbeno – scenskog staža. Razlog njihova uspjeha o ito je ciljana baza anova (o ito i uglavnom ženskog spola) koji neosporno podržavaju Backstreet Boyse. Ipak, vrijeme e biti kona an sudac ovoga glazbenog sastava.

Njihov st udijsk i album Unbreakable svodi se na niz lijepo sro enih i otpjevanih pjesama, koje e zasigurno razgaliti koje žensko srce, no, nakon višestrukog slušanja teško da koja pjesma ostaje u pam enju.

Uvodni singl Inconsolable spada u klasi ni repertoar balada navedenog benda, iako ima i boljih kandidata za singlicu na albumu. To su, po osobnom sudu, živahnije Everything But Mine i Any Other Way. Me utim, ako pažljivo poslušate pjesme Inconsolable i Something That I Already Know, primijetit ete da su re reni nevjerojatno sli ni, što o ito pokazuje da se na glazbi vjerojatno nije previše radilo.

Helpless When She Smiles pjesma je u kojoj Boysi sve nade polažu u svoje vokalne interpretacije (i koju ameri ke radiostanice pre eriraju za novi singl),

8. prosinca 2009.

iako se krajnji rezultat ne odvaja od kon ekcijski strogo ujedna ene cjeline. Ostatak albuma je stereotipiziran i katkad iznimno dosadan skup pjesama koje su ili balade ili orijentirane na naglašene re rene. Ipak, ne treba zaboraviti da ve ina pjesama ima dobro ustaljeni glazbeni ritam koji se vješto prilago ava Backstreet Boysima.

Deluxe izdanje albuma sadrži i dvije bonus pjesme, što e anovi zasigurno znati cijeniti, a i prodaja albuma je i više zadovoljavaju a, tako da razloga za brigu nema. No, postavlja se pitanje do kada e bend ostati na okupu, jer e vrijeme i život ipak potvrditi gorku injenicu da su boy bendovi relativno kratkog vijeka.

kojem govori tradicija njegova turskog naslje a, odlazi u Tursku, gdje ga od sigurne smrti u prometnoj nesre i spašava an eoska pojava nepoznate ljepotice i iznova raspiruje njegov ugašeni ljubavni plamen.

Kao idealno utjelovljenje atalne žene, misteriozna Tyra i ne sluti da e je David, oboružan samo naznakama njezina identiteta, slijediti po Europi kako bi je nagovorio da mu pruži priliku za ljubav, premda su potpuni stranci.

Popis pjesama 01. Intro 02. Everything But Mine 03. Inconsolable 04. Something that I Already Know 05. Helpless When She Smiles 06. Any Other Way 07. One in a Million 08. Panic 09. You Can Let Go 10. Trouble Is 12. Love Will Keep You Up All Night 13.Unmistakable 14. Unsuspecting Sunday A ternoon Nedavno je ovaj boy bend održao koncert pred praznjikavom zagreba kom Arenom. Ipak, mora se priznati da je broj okupljenih tinejdžerica na Laništu bio zavidan, kao i njihov nastup jer su ovi de ki Hrvate po astili velikim brojem hitova. Kako bilo, dokazali su da su i dalje seksi, ali da energije za ovakve nastupe više nemaju.

To je postalo o ito kada su se nakon svake tri pjesme po eli povla iti na odmor, a okupljene zabavljali promotivnim filmi ima nove turneje i novog nosa a zvuka.

Ipak, njihovi srcedrapateljni hitovi - od “I Want It That Way” do “Everybody”, s kojim su i po eli koncert, razgalili su okupljenu masu koja je više od sat i pol vremena neumorno držala ruke u zraku i tako odala po ast nekadašnjim tinejdžerskim zvijezdama.

8. prosinca 2009.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

U zemlji udesa drama Režija: Dejan Šorak Uloge: Marija Stjepanovi , Franjo Kuhar, Dora Lipov an, Marija Škari i , Nataša Janji , Marija Tadi , Lena Politeo, Borko Peri , Tarik Filipovi , Goran Bogdan, Renne Gjoni, Goran Grgi , Predrag Vušovi

Sumrak saga: Mladi mjesec romanti na horor fantazija Režija: Chris Weitz Uloge: Kristen Stewart, Robert Pattinson, Taylor Lautner, Ashley Greene Robert Pattinson i Kristen Stewart u ulogama besmrtnog vampira i mlade tinejdžerice koji se zaljubljuju i ruše sve granice i predrasude, svojom savršenom gluma kom kemijom osvojili su milijune gledatelja širom svijeta, a film „Sumrak“ je postao instant klasik. Ove godine Sumrak saga se nastavlja filmom „Mladi mjesec“.

U gradi u Forksu za Bellu Swan sve je savršeno: u vezi je s Edwardom, svojom najve-

Nagrade: 2 Zlatne arene (za kostimografiju i sporednu glumicu), 2. mjesto po glasovima publike te 2. nagradu Žirija mladih filmofila.

Radnja filma smještena je u poslijeratne godine kad se djevoj ica Alica bori protiv siromaštva i bolesti. U pustoši zapadne Hercegovine, na vojnom poligonu NATO saveza,

om ljubavi, a uskoro upoznaje i njegovu obitelj vampira – Cullenove. Nakon ro endanske zabave koja krene po zlu, Bella e se suo iti sa sudbinom … „Mladi mjesec“ još je napetiji film od svog prethodnika, koji e gledatelje oduševiti vizualnim stilom, odli nim gluma kim izvedbama i nevjerojatnom bezvremenskom ljubavnom pri om za sve generacije! Trajanje: 131 minuta.Preporu amo starijima od 12 godina.

devetogodišnja djevoj ica Alica sa svojim stricem Valentinom skuplja ahure i krhotine granata za prodaju na crnom tržištu.

Zbog osiromašenog urana na metalu, Valentin umire od raka. Ali ini nalazi tako er nisu dobri, a novca za lije enje nema. I tako po inje Ali ino putovanje zemljom udesa.....Trajanje: 93 minute.

Smještena u vrijeme nakon Drugog svjetskog rata, radnja prati zabranjenu ljubav tinejdžera i dvostruko starije žene.

Kažu da je zabranjeno vo e najsla e, a da je uistinu tako, uvjerili su se glavni akteri ove ljubavne drame. Cijela pri a zapo inje s Michaelom Bergom, petnaestogodišnjim mladi em iz Berlina.

Nakon što mu jednog dana pozli u tramvaju, u pomo mu priska e nepoznata žena po imenu Hanna (K. Winslet) koja ga nakon toga otprati ku i. Dijagnosticirana mu je žutica i doktor mu je ‘naredio’ tri mjeseca strogog mirovanja. Nakon što se oporavio, Michael kupuje buket cvije a i kre e se zahvaliti ženi koja mu je pomogla.

Ubrzo se njih dvoje upuste u romanti nu vezu koju skrivaju od svih. Michael otkrije da Hanna voli da joj se ita te njih dvoje provode prekrasne i emotivne trenutke uz stranice Odiseje i Huckleberryja Finna. No, jednog dana Hanna misteriozno nestaje te ostavlja zaljubljenog Michaela slomljena srca. Osam godina kasnije, Michael je student prava koji prati su enje ratnim zlo incima iz Drugog svjetskog rata.

Tada Hanna opet ulazi u njegov život, ali ovaj put kao okrivljenica za strašne zlo ine....

LJUBAVNICI Realisti na ljubavna drama o mladi u rastrganom izme u žene koju želi i žene koja ga voli.

L eona rd ( Joaquin Phoenix) je karizmati ni, no depresivni mladi koji se vra a natrag u roditeljski dom nakon ljubavnog kraha. Dok se oporavlja pod budnim okom svojih roditelja, susre e dvije žene. Jedna je njegova egzoti na i zagonetna susjeda Michelle (Gwyneth Paltrow), a druga je ljupka i brižna Sandra (Vinessa Shaw), k erka obiteljskog prijatelja i biznismena koji ulaže u njihov obiteljski posao. Leonard se sve više veže uz Michelle koja je u autodestruktivnoj vezi sa oženjenim muškarcem, a njegova obitelj pritiska ga da se odlu i za Sandru, pa Leonard mora donijeti kona nu odluku i paziti da opet ne povrijedi sebe i druge...

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

Koja poznata glumica igra glavnu žensku ulogu u filmu “Ljubavnici”?

1. Diana Laine 2. Nicole Kidman 3. Gwyneth Paltrow

18.00 BOŽI NA PRI A

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Igor Mohari , akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

utorak 8.12. disneyjeva animirana obiteljska antazija

20.00 JULIE & JULIA biogra ska komi na romanti na drama

srijeda 9.12. nema filmskog programa

etvrtak 10.12.

Tribina premijera hrvatskog filma

20.00 U ZEMLJI UDESA drama Režija: Dejan Šorak Uloge: Marija Stjepanovi , Franjo Kuhar, Dora Lipov an

petak 11.12.

18.00 i 20.15

SUMRAK SAGA: MLADI MJESEC THE TWILIGHT SAGA: NEW MOON

DVD, BLUE RAY IZLOG ŽENA KOJOJ SAM ITAO

(tri besplatne posudbe)

HANNAH MONTANA FILM

Produžena verzija otka ene tinejdžerke koja se sposobno i duhovito snalazi s dva identiteta, visokom popularnoš u i normalnim životom.

Miley Steward (Miley Cyrus) sve teže uskla uje svoje obaveze: školu, prijatelje i život pop zvijezde.

Problemi nastaju kada vrtoglavi uspjeh Hanne Montane po ne ozbiljno prijetiti svakodnevnom životu Miley Steward. Kako bi ju rasteretio, otac (Billy Ray Cyrus) odvodi ju ku i u Crowley Corners u Tennesseeju na dozu stvarnog života. Ali ona tamo upadne u niz avantura, smiješnih situacija i ljubavnih zgoda kakvu niti Hannah Montana nije mogla zamisliti...

MARLEY I JA Ako niste spremni imati dijete, kako ete zadovoljiti maj inske instinkte? Kupnjom psa, naravno. No, ako je taj pas Marley, onda biste mogli i požaliti.

Dok snijeg uporno pada na no njihovog vjen anja, mladi bra ni par, John (Owen Wilson) i Jenny Grogan (Jenni er Aniston), odlu uje napustiti okrutne zime Michigana i zaputiti se na jug kako bi zapo eli svoj novi život na Floridi. Oboje se zaposle kao novinari u konkurentskim lokalnim novinama, kupuju svoj prvi dom i zajedno kre u u pustolovinu braka, nove karijere i novog života.

Ina e se John i Jenny slažu odli no, ali kada je u pitanju ‘proširivanje’ obitelji, njihovi stavovi se razilaze.

Nesiguran u vlastitu spremnost na djecu, John svoj strah priznaje prijatelju i kolegi Sebastianu koji mu nudi savršeno rješenje – neka John svojoj dragoj kupi štene. Zvu i kao dobra ideja, ali tada na scenu stupa Marley ...

1.

MU EN

2.

ŽENA KOJOJ SAM ITAO

3.

JAHA I NA VALOVIMA

4.

U VRTLOGU IGRE

5.

ROCK ‘N’ ROLL BROD

6.

NO U MUZEJU 2

7.

TVRD ORAH

8.

IZGUBLJENA DUŠA

9.

CIGLA

romanti na horor antazija Režija: Chris Weitz Uloge: Kristen Stewart, Robert Pattinson, Taylor Lautner

subota 12.12.

15.45, 18.00 i 20.15

SUMRAK SAGA: MLADI MJESEC romanti na horor antazija

nedjelja 13.12.

16.00 DJED MRAZ NA GRENLANDU

10. TI MI LAŽEŠ NAJBOLJE

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA”

Dje je gradsko kazalište akovec premijera dje je predstave

18.00 i 20.15 SUMRAK SAGA:

1.

NEBESA

2.

NEMILOSRDNI GADOVI

MLADI MJESEC romanti na horor antazija

3.

DISTRIKT 9

4.

GANGSTERI

5.

DOBRO DOŠLI CH’TIS

6.

PRISILA NA BRAK

7.

POSLJEDNJA KU A NALIJEVO

8.

SLOMLJENI ZAGRLJAJI

9.

CRVENA STIJENA

ponedjeljak 14.12.

18.00 i 20.15

SUMRAK SAGA: MLADI... subota, 12.12., nedjelja, 13.12.

10. SIRO E

US BOX OFFICE 1.

PARANORMAL ACTIVITY

2.

SAW VI

3.

WHERE THE WILD THINGS ARE

4.

LAW ABIDING CITIZIEN

5.

COUPLES RETREAT

6.

ASTRO BOY

7.

THE STEPHATER

8.

G. I. JOE: THE RISE OF COBRA

9.

THE TIME TRAVELER’S WIFE

10. ZOMBIELAND

DOM KULTURE PRELOG

19.00 2012 ameri ki ZF film katastro e

Radno vrijeme blagajne!

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

8. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJU: Nemojte bjesomu no peglati kreditne kartice, jer ionako ete sve to platiti, i to s kamatama

Kako uštedjeti na boži nim poklonima?

OSOBE koje psuju mogu izdržati duplo više boli

Psovanje pomaže smanjiti bol Dobra vijest za sve one kojima u teškim trenucima izle pokoja “loša“ rije . ini se da e sada sve takve osobe ima izgovor za svoje ponašanje, jer novo istraživanje tvrdi da psovanje pomaže umanji bol. Studija koja je pra la reakciju na bol dokazala je kako su osobe koje su psovale mogle bol trpje gotovo 50 posto dulje od osoba koje su se suzdržavale.

Do istraživanja je došlo kad su stru njaci na Keele University’s School of Psychology pomislili da bi psovanje moglo smanjiti toleranciju na bol. No, nakon što su pra li 64 volontera - studenata, voditelj istraživanja dr. Richard Stephens i njegovi kolege John Atkins i Andrew Kingston ustanovili su da psovke zapravo imaju veoma povoljan utjecaj na izdržavanje boli. Šezdeset i etvero ispitanika prošlo je kroz mukotrpna ispi vanja ledenom vodom kako bi se ispitala njihova tolerancija na bol. Prvo su morali ruku uroniti u posudu s ledenom vodom i držati je ondje najduže što mogu i ponavlja rije koja opisuje stol. Tad su morali istu stvar ponoviti, ali su usput morali ponavljati jednu psovku po njihovom izboru. Istraživanje je pokazalo da su studen mogli ruku u ledenoj vodi drža osjetno dulje kada su psovali. Bol su mogli trpjeti prosje no dvije minute uz psovku, dok su bez nje ruku u ledenoj vodi mogli drža minutu i petnaest sekundi.

Istraživa i vjeruju kako psovanje ima efekt umanjivanja boli jer poti e prirodnu tjelesnu reakciju koju psiholozi nazivaju “bori se ili bježi” (engl. ght or ight - kada je jelo pod nekom prijetnjom ono se instinktivno automatski priprema za borbu, ili da se obrani ili da jednostavno pobjegne od opasne situacije). Oni smatraju kako ubrzavanje pulsa za vrijeme ponavljanja psovke pokazuje porast agresije kod ispitanika, a što pridonosi rastu adrenalina i smanjenju boli.

- Nismo sigurni zašto psovanje ovako djeluje, ali, kada se dogodi, popra eno je porastom otkucaja srca.

Isto tako izgleda da agresivnost psovki ini naše jelo otpornijim na bol, kaže dr. Stephens. On dodaje i kako ovo ne zna i da bi ljudi stalno trebali psova , ve da bismo ovome trebali pribje i “onda kada je to stvarno potrebno“.

Kao, primjerice, onda kad te tvoj profesor natjera da sudjeluješ u istraživanju i guraš ruku u ledenu vodu da bi dobio odli nu ocjenu.

Gospodarsku kriza koju brojni gra ani i te kako osje aju na svojoj koži ili, bolje re eno, u svojim nov anicima mnoge dovodi na rub o aja kada se sjete boži nih poklona.

Prema slobodnom izra unu da samo poklonite svakome poklon u iznosu od 25 do 50 kuna i da se radi o 10-ak osoba, vrlo je lako izra una da e taj iznos do i i do 500 kuna, što je nekim osobama i obiteljima previše za potroši .

Iako se sve više može u kako je najvažnije zajedništvo i ljubav koju možemo pokloniti za boži ne blagdane, no injenica je da živimo u konzumerskom društvu i svi o ekujemo barem neki darak od svojih najmilijih pod borom.

Nemojte misli da je prerano da razmišlja o poklonima i da ete sve riješi peglanjem ionako preoptere enih kreditnih kar ca. Za kojih 15-ak dana možda e bi prekasno za razmišljanje o nekim jednostavnijim, je inijim, ali isto tako efektnim poklonima.

Cijena poklona zaista i ne mora bi presudna u ljepo poklona. Ako ih odaberete i upakirate u nešto po emu e osoba shva da ste upravo razmišljali na nju kada ste pripremali ili kupovali poklon, efekt e bi i više nego odli an. Osim toga, ove godine vam sigurno nitko ne e zamjeri ako ete pokloni nešto skromnije poklone.

Zbog toga, evo zanimljivih ideja.

Kupite jeftiniji ili uop e nemojte kupovati papir za zamatanje

- 200 ml vrhnja za kuhanje - 1 režanj ešnjaka, sitno nasjeckan - sol i papar - muškatni oraš i - 250 g naribanog cheddar sira (može i grojer ili bilo koji pikantan kravlji sir)

obi an trgova ki papir i zamotajte poklon. Sli no možete napravi sa starim boži nim es tkama ...

Ako nemate pak vremena za male ku ne radinos , papir za zamatanje kupite u je inijim trgovinama.

Opcija je bezbroj, samo je potrebno malo mašte.

Kada kupujete ve pakirane poklone s nekoliko razli i h stvari, mnogo su skuplji nego da sve te stvari kupujete pojedina no. Osim toga, esto se doga a da vam se neka od h stvari koja je unaprijed upakirana ne svi a ili vam se ne ini primjerenom, što se esto doga a s kozme kom.

Svoje košarice pune razli i h proizvoda napunite sami, i to sa stvarima u kojima znate da e osoba kojoj kupujete - uživa . Kupite pakete okoladica, bombon i a, ajeva, putne kozme ke i brojnih drugih sitnica. Iznenadit ete se kako ete brzo i lako napuni košaricu. Promjenom samo jednog predmeta u košarici poklon možete u potpunos personalizira . Is princip možete iskoristiti i za djecu i za odrasle. Mnoge od tih stvari možete kupi i u je inijim trgovinama. Djeci u takve košarice osim slatkiša možete stavi

dje je karte, olovke, privjeske, malene lutkice i au e ...

Djeca žele više …

Mnogi roditelji dali bi sve samo da njihova djeca dobe velike i skupe poklone ispod bora, upravo one koje žele. No, morate zna postavi granicu, odnosno nov ani limit, i držite se toga.

Nemojte ga prekora iva , jer bi se u sljede ih nekoliko mjeseci mogli na i pred financijskim problemima.

Kada dijete po ne inzis ra na odre enom poklonu za koji znate da je izvan vašeg limita, pokušajte mu na jednostavan na in objasni zbog ega ne e mo i dobi odre eni poklon i dopus te mu da izabere poklon koji odgovara cijeni koju ste odredili. Naravno, to se odnosi na stariju, školsku djecu. Mla oj djeci ne možete objasni zbog ega ne mogu dobi odre eni poklon, no njih e naj eš e manji, je iniji, sli an poklon i te kako razveseli . Slobodno stvorite pozi vnu klimu za poklon koji namjeravate kupiti. Nemojte im obe avati poklone koje znate da im ne možete priuš . Školarci mogu razumje nedostatak novca.

Male sobne biljke jedne su od jeftinijih poklona koje možete na i. Danas ih u trgovinama ima upravo prilago enih za boži ne blagdane, ali to je samo jedna od opcija. Možete upravo te biljke kupiti bez posebnih omota i šljoki avih sprejeva, što ih ini skupima, te ih sami ukrasiti kod ku e. Nemojte kupovati skupe ukrasne teglice. Stavite obi ne teglice u kojima su posa ene u plasti nu vre icu, tako da se biljka može zalijevati, i na to stavite ukrasni, neproziran papir. S lijepom dekoracijom biljka tako može stajati cijele godine, posebno ako ete upotrijebiti papir koji nije blagdanski vezan.

Kupujte on line …

Na web shopovima danas možete kupiti zaista sve, pa tako i jeftine boži ne poklone - odje u, nakit, svje ice, su e, parfeme i druge stvari koje su u standardnim trgovinama mnogo skuplje. No, takve poklone morate naru iti na vrijeme, pa je sada krajnji as da to u inite. Pazite na troškove prijevoza i carine, koji vas mogu koštati više nego sami pokloni.

Predložite razmjenu poklona Ako imate mnogo prijatelja i jednostavno ne znate kako ete svima kupi poklone, predložite razmjenu poklona, odnosno neka svatko kupi samo jedan poklon, na ite se na jednom mjestu i razmijenite poklone po principu tombole. Na taj na in svi e mora kupi samo jedan poklon, što zna i uštedu. Svi e radije kupi jedan ve i i skuplji poklon nego 10-ak malenih. Takav na in darivanja mogao bi funkcionira i me u ve im obiteljima.

BUDITE što uspješniji u poslu i životu

Oblikujte se u iskrenu, odgovornu i strastvenu osobu Svi mi imamo razna o ekivanja, a isto tako i drugi mnogo o ekuju od nas. Kako bismo bili što uspješniji u poslu, ali i životu, postoji nekoliko smjernica koje možete slijedi . Mi emo ovdje naves nekoliko njih, a ako se odlu ite drža ovih “pravila”, uspjeh vam ja zagarantiran u svakom pothvatu s kojim se uhvatite u koštac. I ne samo to, sami ete sebe oblikova (a znamo da nikad nije prekasno da se poradi na sebi) u iskrenu, odgovornu i strastvenu osobu visokog integriteta.

Zakora ite naprijed i preuzmite odgovornost za svoj život i svoja djela.

Napravite sve ono što mora bi napravljeno, kad mora bi napravljeno, i to bez prigovora. Budite odgovorni za svoje akcije i prestanite prebaciva krivnju na druge. Razvijte sposobnost da birate i djelujete u nekoj situaciji, nemojte reagira i napada .

Budite spremni Napravite sve što je potrebno na vrijeme kako biste bili uspješni. Sve zada e na poslu obavite bez odlaganja i odugovla enja. Budite spremni

za sve što vam život može “dobaci ” u svakom trenutku, o ekujte izazove koji su pred vama i imajte spreman plan akcije.

Iskrenost je najbolji pristup Bez obzira na to što se dogodilo, ako ste iskreni, ve ete nekako riješi stvar, i to bez upletanja u kompliciranu mrežu laži. Manjak iskrenos na kraju uvijek pogorša stvari, u kojem god životnom polju. Ništa se ne može riješi ili popravi bez da se situacija najprije iskreno razjasni. Želite da lju-

di imaju povjerenja u vas, vaše rije i i djela. Osim toga, i vi želite ima povjerenje u same sebe, jer kakav je to život ako sebe ne možete ni pogleda u ogledalo.

Uvijek se trudite najviše što možete Osrednji napor rezultira osrednjim rezultatima. Nije bitno ho ete li pobijediti ili izgubiti, bitno je kako odigrate “igru”. ak i ako izgubite ponekad, a vi ste dali 110 posto svoje energije i volje, niste izgubili. Uspjeh e uvijek bi tu ako date sve od sebe.

Živite sa straš u Uživajte u životu i svim njegovim aspek ma najviše i najbolje što možete. Kada promijenite na in razmišljanja i po nete gleda pozi vne stvari, prona i ete ushi enje i zadovoljstvo i u najmanjim sitnicama. Probudite se s osmjehom, pozdravljajte ljude s ljubavlju, entuzijazmom i uzbu enjem. Intenzivno osje ajte svoje emocije, dajte svu svoju dušu u ono što radite i isprobajte nove stvari bez zadrške. Vaša e energija bi zarazna!

I zapam te, pozi vne stvari za sobom privla e druge pozi vne stvari.

PRAKTI AN SAVJET

Zape eni batati sa sirom - 2 ve a batata (slatki krumpir), oguljena i narezana na ploške

I zeleno je lijepo ...

Košarica puna poklona

Ponekad skuplji papiri za zamatanje, vrpce, ku jice i sli no mogu košta više nego sam poklon. Za zamatanje možete iskoris , primjerice, papirnate vre ice iz razli i h trgovina koje dobijete prilikom normalne kupovine. U njima e lijepo izgleda zamotani pokloni pravilnog oblika. Ukoliko se radi o svjetlijem papiru, na njega možete nešto nacrta ili, ako imate djecu, neka ona nacrtaju boži ne motive. Ne e biti osobe kojoj se to ne e svidje . Možete ih i samo ukrasi šarenim vrpcama.

Neke osobe sakupljaju ukrasne papire od poklona koje su dobili, a izme u ostalog vjerojatno imaju i papire s boži nim mo vima. Ako su papiri izgužvani i ne mogu se cijeli iskoris , od dijelova tog papira izrežite razli ite oblike (drvca, zvon i e, pahuljice, snjegovi e ...), zalijepite ih na

RECEPT tjedna

Sastojci za 4 osobe

Ispecite kola i e Tko ne bi volio dobi ukusne kola i e i keksi e za Boži ? Ako vam je spremanje slas ca ja a strana, primite se posla i ispecite brdo kola i a za svoju obitelj i prijatelje, stavite ih u lijepe ku jice i poklonite.

Kada ete troškove kola i a podijeli s brojem osoba koje su dobile te kola i e, cijena ne e bi visoka. Kada još uju da ste ih vi spremili, više e cijeni poklon.

Naravno, kola i e i kekse uvijek možete kupi i lijepo zapakira s još nekim sitnicama. Ako za vrijeme boži nih blagdana idete u posjetu mnogo lanoj obitelji, ispecite im ukusan kola ili pitu. Neka ima blagdanski š h. Sigurno e im se svidje .

Priprema jela U zdjelici malo zagrijte vrhnje zajedno s muškatnim oraš i em. Malo namastite kerami ku posudu za pe nicu. U posudu naslažite slojeve krumpira i sira, s time da zadnji sloj bude sir.

Na vrh prelijte zagrijano vrhnje. Pecite 30 - 35 minuta na 180 stupnjeva.

Vrijeme pripreme: 50 min; broj kalorija: 331 cal; masno e: 28 g; ugljikohidrati: 12 g; bjelan evine: 9 g.

Nekoliko savjeta za zdravu zimu Dolaskom zime važno je više konzumirati korjenasto povr e jer grije abdomen, ja a probavu, a na taj na in i imunološki sustav. Stoga svakodnevno jedite mrkvu, korijen peršina, pastrnjak, daikon itd. Žitarice isto tako trebaju imati važno mjesto u vašoj jesenskoj prehrani, a najbolje je konzumirati integralnu sme u rižu. U zimi su variva apsolutni favorit na jelovniku, od povr a, mahunarki, a, volite li tofu, dodajte ga u variva.

Dobro je konzumirati ljutkastu hranu, npr. možete koristiti

umbir koji poti e cirkulaciju, pomaže probavljanje hrane te pro iš ava ugrožene dišne putove.

Za ve prisutne viroze odli no je limunadu zasladiti je me-

nim sladom jer olakšava iskašljavanje. Smanjite slatkiše u prehrani, a vo e kuhajte i jedite u obliku kompota koji su i tradicionalni za naše krajeve u ovo doba godine kruške, jabuke i dunje ...

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.30 TEST

05.40 Najava programa 05.45 Mir i dobro 06.15 Drugo mišljenje: Suvremene ovisnos 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.10 Dolina sunca, telenovela 09.55 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Na vodenome putu 3: Vijetnam, selo na vodi – dok. serija 11.10 Tre a dob, emisija za umirovljenike 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.27 Živje zdravije 12.32 Oprezno s an elom, telenovela 13.20 McLeodove k eri, serija 14.10 Vijes + prijevod za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 15.35 Mijenjam svijet 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 16.20 Hrvatska uživo 17.30 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 17.35 Najslabija karika, kviz 18.15 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.05 Predsjedni ki izbori 2009. bonusi 20.20 Potroša ki kod 20.55 arolije letenja - Lete i brodovi: Dinosauri avijacije, dok. serija 21.50 Proces 22.30 Otvoreno 23.25 Vijes 23.40 Predsjedni ki izbori 2009. bonusi 23.45 Poslovne vijes 23.50 Vijes iz kulture 00.00 Na rubu znanos : Sam svoj lije nik 00.55 Zvjezdane staze: Voyager, serija 01.40 Ksena - princeza ratnica, serija 02.25 Dr. House, serija (12) 03.10 Na vodenome putu 3: Vijetnam, selo na vodi – dok. serija 03.55 Fotogra ja u Hrvatskoj 04.05 Potroša ki kod 04.35 Proces 05.05 Oprezno s an elom, telenovela

Najava programa Delta - stanje, crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr : Zauvijek prijatelji: Vampir Vitaminix: Še er i med Luckaste pa je pustolovine: Stari patak i more arobna plo a 1 Platno, boje, kist Kratki spoj crtana serija Gem, set, me - serija za djecu Vip Music Club Neukro va ljepota, serija Boja mlijeka, (Uloge: Julia Krohn, Bernhard Naglestad; Scenarist i redatelj: Torun Lian) Dok. lm Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane TV vr : Zauvijek prijatelji: Vampir Vitaminix: Še er i med Luckaste pa je pustolovine: Stari patak i more arobna plo a 1 Mala scena, dok. lm Zvjezdane staze: Voyager, serija Na rubu znanos : Sam svoj lije nik Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Uvijek je sun ano u Philadelphiji, hum. serija Razred, hum. serija VIP Music Club TV Bingo Show Bitange i princeze, hum. serija (12) Vijes na Drugom Vrijeme Dr. House, serija (12) Pravo udo, hrvatski lm (15) Život poslije smr , serija (12) Kraj programa

06.40 Pink Panther, crtana serija 06.55 SpužvaBob Skockani, crtana serija 07.20 Punom parom, kulinarski izazov 07.50 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 08.20 Pod is m krovom, hum. serija 09.10 Astro show, emisija 11.15 Dadilja, hum. serija 11.45 Malcolm u sredini, hum. serija 12.15 Exkluziv, magazin 12.35 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.30 Tajna okolade, telenovela 14.25 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.00 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 16.30 Pod is m krovom, hum. serija 17.00 Dadilja, hum. serija 17.30 Malcolm u sredini, hum. serija 18.00 Punom parom, kulinarski izazov 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5 (produžena verzija XXL), lifestyle emisija 20.00 James Bond: Iz Rusije s ljubavlju, (akcijski, 1963.; Redatelj: Terence Young;

00.30 01.20

21.40 21.52 21.55 22.45

19.08 19.30 20.05 21.00

18.00 18.17 18.20 18.47

17.05

15.35 15.50 16.20

15.00 15.15 ----------------------

12.35 13.30 13.50 14.15

09.30 10.00 10.45

08.00 08.15 08.25 08.40 09.05

06.45 06.50 07.15 07.40 ----------------------

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: UB40 01.00 NO NI PROGRAM

06:55 Jackie Chan, crtana serija 07:35 Pocoyo, crtana serija 07:55 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 08:40 Nova lova, TV igra 10:10 Lude 70-e, serija 11:10 Naši najbolji dani, serija 12:10 IN magazin 13:00 Naša mala klinika, serija 14:00 Najbolje godine, serija 15:00 Jack Frost, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 udesni Boži , (SAD, 1994., obiteljska komedija ; Redatelj: John Pasquin; Glume: Tim Allen, Wendy Crewson, Judge Reinhold, Eric Lloyd, David Krumholtz, Larry Brundenburg) 22:55 Vijes 23:10 Zakon brojeva, serija 00:10 Seinfeld, serija 00:40 Televizijska posla, serija 01:10 Ubojita Jane, serija 02:10 Ezo TV, tarot show 03:10 Hotel “Nova ruža”, (SAD, 1998., drama; Redatelj: Abel Ferrara; Glume: Christopher Walken, Willem Dafoe, Asia Argento, Annabella Sciorra, John Lurie, Yoshitaka Amano) 04:40 Zakon brojeva, serija 05:25 Lude 70-e, serija 06:15 IN magazin 06:50 Kraj programa

Uloge: Sean Connery, Daniela Bianchi, Pedro Armendariz, Lo e Lenya, Robert Shaw, Bernard Lee) 22.05 Desperado, (akcijski, 1995.; Redatelj: Robert Rodriguez; Uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Joaquim de Almeida, Cheech Marin, Steve Buscemi, Quen n Taran no, Danny Trejo) 00.05 Vijes , informa vna emisija 00.15 Plja ka, igrani lm, triler 02.15 Astro show, emisija

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI SPORTSKI ZOOM emisija o sportu

09:58 10:00 12:00 12:10 12:25 13:00

14:00 15:00 17:00 17:05 17:30

13:30

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Snimka koncerta Slomljeno srce, serijski lm Vijes 100% Me imursko TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:30 19:00 19:15 19:18

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie,

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Film 15.05 Cybill, hum. serija 15.40 Moja super sestra, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija18.00 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.55 Ameri ki lm 22.50 Will i Grace, hum. serija 23.20 Igrani lm 1.00 Seinfeld, hum. serija 1.30 Love TV 2.30 No na p ca

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Film 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vje no, serija 18.00 An eli bez krila, serija 18.55 24UR 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 20.55 Farma 21.55 Ku anice, serija 22.50 24 UR 23.10 Palica, serija 0.15 24UR 1.15 No na panorama

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 14. prosinca 2009.

22:00 23:00 23:20 -------------------

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00

19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 22:30 23:00 00:15 00:20 00:35 00:37 00:40 00:45 00:48

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VIJESTI VTV-A ŠKOLA ŠAHA IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Auto moto nau c vision Sport ponedjeljkom, tjedni sportski pregled Me imurje danas Sport Vrijeme Živa vatra, serijski lm Gile e svijet sporta Snimka rukometne utakmice, ponavljanje Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu Videostranice

8.30 Biathlon 10.30 Skispringen 11.45 Snooker 15.00 Skispringen 16.00 Biathlon 18.00 Eurogoals 20.30 Kampfsport 22.15 Nogomet

6.00 Poker 8.00 Bundesliga Pur 9.00 Doppelpass 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Bundesliga Pur II 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Ha rick, prijenos 22.45 Nogomet

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Rodney 20:00 Vijes 20:15 Die Kochpro s 21.15 Rach 22.15 Extra 23.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Bauer sucht Frau 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Deutschland wird schwanger 21.15 Kerner 22:50 Tv reportaža 23.20 Akte Schicksal 0.15 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance!

17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Neslomljiv, lm 22.35 Galileo Spezial 23.30 No ni program

serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid,, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Lips ck Jungle, serija 22:35 Blizu doma, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 No ni program

od 8.12.2009. do 14.12.2009.

PREGLED

TV

(11.12. u 20.20 h, HRT 1)

Frank Sinatra

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.40 12.00 12.11 12.13 12.16 12.28 12.32 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.30 17.35 18.18 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.05 20.20 20.55 21.30 22.00 22.10 23.05 23.20 23.30 23.35 23.45 00.40 01.25 02.10 02.55 03.40 04.05 04.35 05.05

Najava programa Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Divlji zapad Irske Connemara, dok. lm Danny na moru, dok. serija Kulturna baš na: Gajeta sve brod Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Me u nama Mo valja mo va mo ve, emisija pu ke i predajne kulture Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Predsjedni ki izbori 2009. bonusi Globalno sijelo Hrvatsko podmorje 5: Rat u Jadranu, dok. serija Poslovni klub Živje zdravije Otvoreno Vijes Predsjedni ki izbori 2009. bonusi Poslovne vijes Vijes iz kulture Drugi format Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Zakon i red: Odjel za žrtve, serija (12) Divlji zapad Irske Connemara, dok. lm Skica za portret Globalno sijelo Poslovni klub Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.30 TEST

06.45 06.50 07.15 07.40 ----------------------------08.10 08.25 08.40 09.05 09.30 10.00 10.45

12.35 13.30 13.50 14.15 15.00 15.15 ----------------------------15.45 16.20 17.05 18.00 18.17 18.20 18.47 19.08 19.30 20.05

22.55 23.07 23.15 00.05 00.55 01.15

06.45 07.05 07.30 08.00 08.30 09.20 11.25 11.55 12.25 12.40 13.25 14.20

u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 SOKO Kitzbühel 21.00 ZiB Flash 21.10 Der Bulle von Tölz, lm 22.45 Cobra 11, serija 23.35 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Popstars meets Disney, prijenos 22.15 Stromberg 23.15 Tv Total 0.15 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Es ist ein Eich entsprungen, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23.10 No ni program

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Svije oko Jima, hum. serija 20:00 Vijes 20:15 Zuhause im Glück 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 18.30 Bundesliga aktuell 20.00 Rukomet, prijenos 22.30 Boks

20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:10 23:45 23:50 00:05 00:08 00:10 00:15

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal NAŠ VARAŽDIN dokumentarni lm ZASTUPNI KI KLUB VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Voice of America Gospodarski tjedan, emisija o ekonomskim kretanjima Pove alo, poli ki talk show Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm (12) Dom2, emisija o ure enju interijera Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

8.35 Eurogoals 9.15 Curling, prijenos 14.30 Snooker, prijenos 18.00 Curling, prijenos 20.00 Rallye 20.15 Snooker, prijenos 23.00 Motorsport

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Auto moto nau c vision, ponavljanje Gile e svijet sporta, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje ATON – Centar izvrsnos , emisija pod pokroviteljstvom TV Jukebox

22:00 22:30 23:00 ------23:20 -------------

19:00 19:15 19:18 19:20 19:30

18:25

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu KOKTEL mozai na emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI EUROMAXX TV magazin ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar

18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 09:58 10:00 12:00 12:10 12:30 13:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:25 18:00 18:35

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Film 15.05 Cybill, hum. serija 15.40 Moja super sestra, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.55 Ameri ki lm 22.45 Will i Grace, hum. serija 23.20 Ameri ki lm 1.30 Seinfeld, hum. serija 2.00 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Film 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vje no, serija 18.00 An eli bez krila, serija 18.55 24UR 20.00 Farma 21.15 Provjereno 22.15 Dr. House, serija 23.10 24 UR 23.15 Palica, serija 0.10 Šest modela, serija 0.45 24UR 1.45 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 8. prosinca 2009.

Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Punom parom, kulinarski izazov Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5 (produžena verzija XXL), lifestyle emisija Najve i hrvatski misteriji: The Best Of, zabavni talk show Jezikova juha, reality show Vampir u Brooklynu, (horor komedija, 1995.; Redatelj: Wes Craven; Uloge: Eddie Murphy, Angela Basse , Allen Payne, Kadeem Hardison, John Witherspoon) Vijes , informa vna emisija Chuck, akcijska serija Lan ana reakcija, igrani lm, akcijski Astro show, emisija

Jackie Chan, crtana serija Pocoyo, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Jagodica Bobica, crtana serija Bumba, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Naši najbolji dani, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Slu ajni milijunaš, igrani lm Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Liga prvaka, utakmica Vijes Mr. Bean, serija Sažeci Lige prvaka Zakon brojeva, serija Seinfeld, serija Televizijska posla, serija Ezo TV Irska bra a, serija (12) Ameri ki psiho 2 Seinfeld, serija IN magazin Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: THE BEATLES – PAST MASTERS I & II 01.00 NO NI PROGRAM

Najava programa 16.00 Delta - stanje, crtana serija 16.30 Trolovi, crtana serija TV vr : 17.00 Danica 17.30 Spektakl na livadi Crtani lm 18.00 Profesor Baltazar Navrh jezika 18.30 Izazovi: Merle, nizozemski 18.55 dok. lm za mlade 19.05 Heidi, serija za djecu Gem, set, me - serija za 20.00 djecu Vip Music Club Monarch Cove, serija 21.00 Fas food high, (Uloge: 21.55 Alison Pill, Sarah Gadon, Joe Dinicol, John White; Scenaris : Jackie May, Tassie Cameron; Redatelj: Nisha Ganatra) Dokuteka Prijatelji, hum. serija 23.50 Zovem se Earl, hum. serija 00.00 Ksena - princeza ratnica, 00.50 serija Kod Ane 02.30 TV vr : Danica Spektakl na livadi Crtani lm Profesor Baltazar Koga briga?

06:30 Zvjezdane staze: Voyager, 07:10 serija 07:30 Drugi format Vijes na Drugom 07:40 Vrijeme Županijska panorama 08:05 Uvijek je sun ano u 08:15 Philadelphiji, hum. serija 08:45 Razred, hum. serija 10:15 VIP Music Club 11:15 Ciklus an fašis kog lma: 12:15 Bitka na Neretvi, (Uloge: Yul 13:05 Brynner, Orson Welles, Silva 14:05 Koš ina, Sergej Bondar uk, 15:05 Franco Nero, Hardy Krüger, Curd Jürgens, Milena Dravi , 17:00 Boris Dvornik, Fabijan 17:25 Šovagovi , Bata Živojinovi , 18:25 Anthony Dawson, Lojze 19:15 Razman, Ljubiša Samardži ; 20:00 Scenaris : Ratko urovi , 20:40 Stevan Bulaji , Ugo Pirro, 22:45 Veljko Bulaji ; Redatelj: 23:00 Veljko Bulaji ) 23:30 Vijes na Drugom 00:00 Vrijeme 01:00 Zakon i red: Odjel za žrtve, 01:30 serija (12) 02:00 Život poslije smr , serija 03:00 (12) 04:00 Sportska reportaža 05:30 Kraj programa 05:55 06:30

Pink Panther, crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana serija Punom parom, kulinarski izazov Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Astro show, emisija Dadilja, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5 (produžena verzija XXL), lifestyle emisija Tajna okolade, telenovela Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode)

TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske Najava programa Dje ak i vjeverica, crtana serija San o slavi, serija za djecu Prijatelji Are: Svjetski ski kup (Ž) slalom, 1. vožnja Val d’Isere: Svjetski ski kup - veleslalom (M), prijenos 1. vožnje Re ica: Misa, prijenos Biblija Fotogra ja u Hrvatskoj Are: Svjetski ski kup (Ž) -

05.55 Najava programa 06.00 Jelovnici izgubljenog vremena 06.20 Glas domovine 06.45 Euromagazin 07.15 Duhovni izazovi 07.45 TV kalendar 08.00 Vijes 08.10 Epistola Ive Maleca 09.25 Opera box 09.55 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.20 Monk 5, serija 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.27 Živje zdravije 12.30 Plodovi zemlje 13.25 Split: More 13.55 Živje zdravije 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.40 Vijes 15.50 Vrijeme sutra 15.55 Bogovi su pali na tjeme 2, (Glasovi: N!xau, Lena Farugia, Hans Strydom, Eiros, Nadies, Erick Bowen, Treasure Tshabalala, Pierre Van Pletzen, Lourens Swanepoel; Scenarist i redatelj: Jamie Uys) 17.35 Lijepom našom: Velika 18.35 U istom loncu, kulinarski show 19.14 Za one koji misle unaprijed - CO 19.15 LOTO 6/45 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Tko želi bi milijunaš?, kviz 21.15 Starci, TV drama 22.20 Vijes 22.35 Vijes iz kulture 22.45 Filmski vikend smrtonosnog oružja: Smrtonosno oružje 2, (Uloge: Danny Glover, Mel Gibson, Joe Pesci, Joss Ackland, Derrick O’Connor, Patsy Kensit; Redatelj: Richard Donner) 03.20 Lijepom našom: Velika 04.20 Plodovi zemlje 05.10 Split: More

07.00 07.25 07.30 07.55 08.20 09.20 10.05 11.00 12.00 12.10 12.25

TV ku e imaju pravo promjene programa

13.10 14.20 15.55 18.00

19.35 20.10

22.55 23.00 23.50 00.00 00.30

01.30

06.45 07.20 07.45 08.50 09.15 10.00 10.50 11.15 12.15 13.50 15.20 15.50 16.55 19.05 19.40 20.00

22.10 23.00

14:13 14:15 15:00 15:30 16:00 17:15

07:55 07:57 08:00 12:00 13:00 13:50 15:10 16:00 16:15

NAJAVA PROGRAMA MOJA ISTRA dokumentarna emisija VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija Zagrljaj ljepote, ponavljanje Ekran zdravstva Snimka koncerta Aktualno, ponavljanje Hello Ki y Bajke Grimm

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Obiteljski kamen, lm 22.15 ZiB Flash 22.25 Columbo, lm 0.25 No ni

program

07:45 Stažist, hum. serija 8:40 CineTipp08:50 Gülcan und Collien ziehen aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Animirani lm 13.50 Starsky & Hutch, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 News me 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo 20:15 Skaka , lm 22.15 Kill Bill 2, lm 0.25 No ni program

08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i mladež 13:20 Das weiß doch jedes Kind!

14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za o evid, serija 21:15 Mentalist, serija 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 Vojna ekipa za o evid, serija 0.30 No ni program

08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 2009.! prijenos 22.15 Spiegel Tv Magazin 23.00 No ni program

21:30 23:10 23:40 23:43

EUROMAXX TV magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar OKOLO K(R)OLE mozai na emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Lolek i Bolek Tjedna kronika Snimka rukometne utakmice Tjedna kronika TV jukebox Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Snajper, igrani lm Tjedna kronika Sutra na programu Videostranice

16:45 17:00 17:30 19:00 19:30 20:00

18:10 18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

10.00 Rukomet, prijenos 11.30 Biathlon, prijenos 13.15 Skijanje, prijenos 14.00 Rukomet, prijenos 15.30 Langlauf, prijenos 16.30 Plivanje, prijenos 20.00 Snooker, prijenos 0.00 Motorsport

6.00 Poker 8.45 DSF Reportaža 11.00 Doppelpass, prijenos 13.00 Bundesliga Pur 17.30 Rukomet, prijenos 19.30 Hattrick 21.00 Bundesliga aktuell 23.00 Bundesliga Pur II

7.45 TV 8.05 Dje ji program 12.00 Igra, hum. serija 12.35 Fantas an poziv 14.25 Film 15.50 Vražja kuhinja 16.45 Kalifornija 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack 17.45 S lis 18.40 Pazi, kamera! 19.15 TV 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt Tuba 20.00 Ameri ki lm 21.30 Psych, Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize serija 22.45 Laži s ljubavlju 23.40 Film serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & 1.20 Vatreni de ki, serija 2.25 Love Tv Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Grinch, lm 22:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, 10.00 TV vodi + turis ka središta serija 23:05 Der Knast, dok. serija 0.10 Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glaz- No ni program bena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.10 Školska košarkaška liga 12.10 Provjereno 13.10 Moja Kina, dok. serija 13.40 Film za djecu i mladež 15.40 Lijepi ljudi, serija 16.35 Bajkovita pri a, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 18.55 24 UR 20.00 As tud not padu?! 21.35 Život nije šala, serija 22.40 Ameri ki lm 1.05 No na panorama

7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik pograni ne TV 23.15 Videostranice

8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

NEDJELJA 13. prosinca 2009.

Žestoki momci, igrani lm, krimi drama (12)

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: TWILIGHT: NEW MOON SOUNDTRACK 01.00 NO NI PROGRAM

07:25 Bumba, crtana serija 07:40 Power Rangers, serija 08:05 Superheroj Spiderman, crtana serija 08:30 Graditelj Bob, crtana serija 08:45 Winx, crtana serija 09:10 Dora istražuje, crtana serija 09:35 Ulica sje anja, serija 10:35 Automo v, auto-moto magazin 11:05 Magazin Lige prvaka 11:35 Novac, business magazin 12:05 Kevin Hill, serija 13:05 Ku i za Boži , obiteljski 14:50 Jack Frost, (SAD,1998., obiteljska komedija; Redatelj: Troy Miller ; Glume: Michael Keaton, Kelly Preston, Joseph Cross, Mark Addy, Andrew Lawrence) 16:50 Vijes 17:00 Supertalent, talent show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 21:00 Bra na klopka, (SAD, 2002., roman na komedija; Redatelj: Walt Becker; Glume: Jerry O’Connell, Bridge e Wilson, Ryan Reynolds, Bill Bellamy, Alyssa Milano) 22:45 Red Carpet , showbiz magazin (15) 00:05 Posljednje Kristovo iskušenje, (SAD, 1988., drama; Redatelj: Mar n Scorsese; Glume: Willem Dafoe, Harvey Keitel, Paul Greco, Steve Shill, Verna Bloom) 02:50 Yakuza, (SAD, VB, Japan, 2000., akcija; Redatelj: Takeshi Kitano; Glume: Takeshi Kitano, Omar Epps, Kurôdo Maki, Masaya Kato, Susumu Terajima) 04:40 Red Carpet , showbiz magazin (15) 05:50 Ku anice iz visokog društva, serija 06:55 Kraj programa

01.00 slalom, 2. vožnja Val d’Isere: Svjetski ski kup - veleslalom (M), prijenos 2. vožnje Ples sa zvijezdama Istanbul: Plivanje, EP (25 m), prijenos udo u 34. ulici, (Uloge: Maureen O´Hara, John Payne, Edmund Gwenn, Natalie Wood, Harry Antrim, Jerome Cowan, Gene Lockhart, Philip Tonge, James Seay, Alvin Greenman, Porter Hall, William Frawley, Thelma Ri er, Anthony Sydes; Scenarist i redatelj: George Seaton (prema pri i Valen ne Davies) Magazin nogometne Lige prvaka Moje pjesme, moji snovi, (Uloge: Julie Andrews, Christopher Plummer, Eleanor Parker, Richard Haydn, Peggy Wood; Scenaris : Ernest Lehman, Richard Rogers (po mo vima istoimena romana Howarda Lindsaya); Redatelj: Robert Wise) Za one koji misle unaprijed - CO Dobre namjere, TV serija (12) Sportske vijes Klizanje: Zlatna pirueta, reportaža Vrijeme je za jazz: James Carter Quintet, Me unarodni dani jazza (1. dio) Kraj programa

Grupna terapija, hum. serija Astro Boy, crtana serija Ulica Sezame, animirana serija Bikeri s Marsa, crtana serija Ben 10, crtana serija Discovery: Viva Las Vegas, dok. lm Jedna od de kiju, hum. serija Najve i hrvatski misteriji, zabavni talk show Robo , igrani lm, animirani (sinkroniziran na hrvatski) Policijska akademija 7: Moskovski zadatak, igrani lm, komedija Odred za isto u, dok. emisija Jezikova juha, reality show Premier liga: Liverpool Arsenal, prijenos Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Plja ka, (triler, 2001.; Redatelj: Frank Oz; Uloge: Robert De Niro, Edward Norton, Marlon Brando, Angela Basse , Gary Farmer) CSI: Miami, krimi serija Zora o ajnika, (triler, 1988.; Redatelj: Robert Towne; Uloge: Mel Gibson, Michelle Pfei er, Kurt Russell, Raul Julia, J.T. Walsh, Gabriel Damon)

01.55

23.55 00.05

19.15 19.30 19.56 20.01 20.10 21.25 21.50 22.10

18.35

17.45 18.30

17.10 17.40

14.55 16.05 16.40 16.49 16.55

14.05 14.35

13.20

12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

10.00 10.09 10.10 10.15 10.50

09.30 09.55

05.45 05.50 06.45 07.00 07.30 08.00 08.15

TV ku e imaju pravo promjene programa

Najava programa reprizni program TV kalendar Znanstvena pe ca Iza ekrana Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Bez imena na metku, (Uloge: Audie Murphy, Charles Drake, joan Evans, Virginia Grey, Warren Stevens, R.G. Armstrong, Willis Boucjey, Edgar Stehli, Simon Sco ; Scenarist: Gene L. Coon; Redatelj: Jack Arnold) Skica za portret Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ku ni ljubimci Veterani mira, emisija za branitelje Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Jelovnici izgubljenog vremena Reporteri Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Kulturna baš na: Zagreba ke fontane Doma i dok. lm Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Svirci moji, glazbena emisija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta U istom loncu, kulinarski show LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Ples sa zvijezdama, 1. dio Ples sa zvijezdama, 2. dio Vijes Filmski vikend Smrtonosnog oružja: Smrtonosno oružje, (Uloge: Mel Gibson, Danny Glover, Gary Busey, Mitchell Rayn, Tom Atkins; Redatelj: Richard Donner) Vijes iz kulture Filmski maraton: Veliki hakleri, (Uloge: Wesley Snipes (Sidney Deane), Woody Harrelson (Billy Hoyle), Rosie Perez (Gloria Clemente); Scenarist i redatelj: Ron Shelton) Filmski maraton: Moma ka ve er u Vegasu, (Uloge: Kal Penn, Jonathan Benne , Donald Faison, Charlie Talbert, Aaron Himelstein, Vincent Pastore, Chuck Liddell, Marisa Petroro, Lin Shaye, Graham Beckel, Tim Poster, Diane Klimaszewski, Elaine Klimaszewski, Brent Briscoe, Daniel Stern, Jaime

07.35 Astro Boy, crtana serija 08.00 Ulica Sezame, animirana serija 09.05 Bikeri s Marsa, crtana serija 09.30 Ben 10, crtana serija 10.10 Tajna okolade, telenovela 11.10 Jedna od de kiju, hum. serija 11.35 ovjek sa Snježne rijeke drama 13.25 Predsjedni ki trg: Nadan Vidoševi i Andrija Hebrang 14.10 Autoškola, (komedija, 1985.; Redatelj: Neal Israel; Uloge: John Murray, Jennifer Tilly, James Keach, Brian Backer, Ned Eisenberg) 15.55 Premier liga: Chelsea Everton, prijenos 18.00 Zvijezde Ekstra: Donald Trump (1. dio), zabavna emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Discovery: Viva Las Vegas, dok. lm 20.00 Robo , igrani lm, animirani (sinkroniziran na

07.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 07.10 Najava programa 07.15 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac 07.40 Vrijeme je za Disneyja: Legenda o Tarzanu 08.05 Na kraju ulice 08.35 Puni krug 08.50 Briljanteen 09.35 Are: Svjetski ski kup (Ž) veleslalom 10.20 Val d’Isere: Svjetski ski kup (M) - SuperG, prijenos 11.40 Kokice 12.10 Hrvatski pisci na TV ekranu - A. Šenoa: Kanarin eva ljubovca 13.10 Ne diraj prošlost, (Uloge: Lauren Holly, Edward Burns, Jon Bon Jovi, Blythe Danner, Connie Bri on, Jennifer Esposito, Nick Sandow, John Ven miglia, Welker White; Scenarist i redatelj: Edward Burns) 14.50 KS automagazin 15.20 4 zida 15.55 Istanbul: Plivanje, EP (25 m), prijenos 17.50 Košarka, NLB liga: Zadar Crvena zvezda, prijenos 19.45 Garaža: Ma ke 20.20 Strani igrani lm 22.20 Sportske vijes 22.30 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta 22.35 Dobre namjere, TV serija (12) 23.25 No u kazalištu 01.05 Kraj programa

05.20

03.25 03.30 04.35

Pressly, Diora Baird; Scenarist i redatelj: Eric Bernt) Skica za portret Reporteri Svirci moji, glazbena emisija Oprezno s an elom, telenovela

Ezo TV, tarot show Bumba, crtana serija Power Rangers , serija Superheroj Spiderman, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Winx, crtana serija Dora istražuje, crtana serija Ku anice iz visokog društva, serija Smallville, serija Prekršena pravila, igrani lm Povratak u budu nost 2, igrani lm Vijes Kod Ane, kulinarski show Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV Samo najja i, (SAD,1993., akcija; Redatelj: Sheldon Le ch; Glume: Mark Dacascos, Stacey Travis, Geo rey Lewis, Paco Chris an Prieto,Todd Susman) Zmijske o i, (SAD, 1998., triler; Redatelj: Brian De Palma; Glume: Nicolas Cage, Gary Sinise, John Heard, Carla Gugino, Stan Shaw) Vitalij Kli ko vs. Kevin Johnson, boks Zmijske o i, igrani lm -nastavak Vidovi Milan, tarot show (18) Lice s ožiljkom, kriminalis ki lm Borimo se do kraja, drama Ku anice iz visokog društva, serija Kraj programa

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special: BOB DYLAN 01.00 NO NI PROGRAM

07:10

04:35 06:20

01:50

00:50

00:00

22:50

21:50

19:15 20:00

16:50 17:00 17:50

14:40

11:35 12:35

08:20 08:35 09:00 09:25

06:30 07:15 07:30 07:55

hrvatski) Policijska akademija 7: Moskovski zadatak, (komedija, 1994.; Redatelj: Alan Me er; Uloge: George Gaynes, Michael Winslow, David Graf, Leslie Easterbrook, Claire Forlani, Christopher Lee, G.W. Bailey, Ron Perlman) 23.05 Žestoki momci, (krimi drama, 1991.; Redatelj: John Singleton; Uloge: Cuba Gooding Jr., Laurence Fishburne, Angela Basse , Ice Cube ) 01.05 Oko špijuna, igrani lm, triler (12)

21.35

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju POTRAGA ZA IZGUBLJENIM CIVILIZACIJAMA znanstvenodokumentarni serijal NARODNO VESELJE zabavna emisija ŠKOLA ŠAHA tjedna emisije MALI OGLASI KUTIONICA dje ja emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija

09:58 10:00 11:00 12:15

12:45 14:10 15:25 15:35 16:45

15:00

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija 1x2, emisija o kla enju Trzalica, ponavljanje Zagrljaj ljepote, emisija o modernom na inu življenja Vježbanje demokracije, ponavljanje

07:55 07:57 08:00 12:00 13:00 14:00

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

7.30 Tv prodaja 8.05 Dje ji program 12.00 Igra, hum. serija 12.35 Fantas an poziv 14.05 arobnice, serija 15.50 Vražja kuhinja 16.50 Kalifornija 17.45 Ljepo ca i zvijer, show 18.40 Pazi, kamera! 19.30 TV Tuba 20.00 Ameri ki lm 21.40 Psych, serija 22.40 Igrani lm 1.30 Love TV

7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.05 Psi Rudi, serija 11.40 Plane , dok. serija 12.40 Ljubav kroz želudac 13.20 As tud not padu?! 15.10 Lijepi ljudi, serija 16.05 Muškarci u krošnjama, serija 17.00 Film za djecu i mladež 18.55 24 UR 20.00 Farma 21.15 Ameri ki lmovi 1.00 No na panorama

7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik prekograni ne TV 1.10 Videostranice

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni program

SUBOTA 12. prosinca 2009.

19:30 20:00 21:40 ------22:00 -------------

17:45 18:15 18:35 18:40 19:00

16:00 16:16 16:45 17:00 17:05 18:05 19:00 19:10 20:10 21:30 23:15 23:25

MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Hello Ki y, crtani lm Bajke Grimm, crtani lm Lolek i Bolek, crtani lm Vijes Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Poljoprivredni savjetnik Vijes Vinoteka, emisija o kulturi pijenja vina Glazba koja srce dira Strah u utrobi, igrani lm Vijes Sutra na programu

9.00 Skispringen 9.45 Rukomet, prijenos 13.00 Curling 14.00 Biathlon, prijenos 15.00 Langlauf der Herren, prijenos 15.45 Skispringen, prijenos 17.45 Rukomet 19.00 Plivanje 20.00 Snooker, prijenos 23.00 Curling

6.00 Poker 10.15 DSF Reportaža 11.15 Normal 13.00 Poker 15.00 Bundesliga aktuell 17.30 Tenis, prijenos 18.30 Boks 19.45 Košarka, prijenos 22.00 SmackDown

5.30 Jutarnji program 12.35 Clueless, lm 14.25 Beetlejuice, lm 16.00 Humoris ne serije 19.00 Das A-Team 20.00 Vijes 20.15 Solaris, lm 22.35 Total Jedan sat slikanja, lm 0.35 No ni program

08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, loša vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er Show 16:45 Unglaublich!

17:45 Die 10 schrägsten Promi-Pärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Super talent, prijenos 21.55 Genial daneben 22.55 No ni program

08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 K11 20.15 Oh je, lm 22.15 Genial daneben 0.35 No ni program

07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 Starsky & Hutch, lm 22.40 Edison, lm 0.15 No ni program

Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Tko želi bi milijunaš? 21.50 Robin Hood, lm 23.30 No ni program

Najava programa Me u nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Švedski oto ni svijet: Hridovi otoci pred Stockholmom, dok. lm HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta Oprah Show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Rije i život, religijski program Alpe-Dunav-Jadran Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela LOTO 7/39 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Predsjedni ki izbori 2009.

- bonusi A sad u Europu!

Luda ku a, hum. serija Paralele Otvoreno Vijes Predsjedni ki izbori 2009.

- bonusi Poslovne vijes Vijes iz kulture e-Hrvatska Znanstvene vijes Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Velemajstor, serija Prekid programa radi redovnog održavanja odašilja a Alpe-Dunav-Jadran Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.35 TEST

04.35 05.05

02.30 03.10

01.45

23.50 23.55 00.05 00.40 01.00

20.20 21.10 21.50 22.30 23.25 23.40

20.05

19.30 19.56 20.01 20.04

17.30 18.13 18.30 19.15 19.20

15.35 16.10 16.20 17.25

13.20 14.10 14.19 14.25 14.40

11.10 12.00 12.11 12.13 12.16 12.28 12.32

11.05

10.00 10.09 10.10 10.15

09.10 09.55

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

Najava programa Delta - stanje, crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr : Ninin kutak Vitaminix Mali crveni traktor arobna plo a Glazbeceda Pro itani Heidi, serija za djecu Gem, set, me - serija za djecu Vip Music Club Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane TV vr : Ninin kutak Vitaminix Mali crveni traktor arobna plo a 1 (12.)

Koga briga?

Zvjezdane staze: Voyager, serija e-Hrvatska Znanstvene vijes Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Uvijek je sun ano u Philadelphiji, hum. serija Razred, hum. serija VIP Music Club Nogometna Liga prvaka emisija Nogometna Liga prvaka, 1. poluvrijeme Vijes na Drugom Vrijeme Nogometna Liga prvaka, 2. poluvrijeme Nogometna Liga prvaka emisija i sažeci Velemajstor, serija Život poslije smr , serija (12) Kraj programa

06.45 Pink Panther, crtana serija 07.05 SpužvaBob Skockani, crtana serija 07.30 Punom parom, kulinarski izazov 08.00 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 08.30 Pod is m krovom, hum. serija 09.20 Astro show, emisija 11.25 Dadilja, hum. serija 11.55 Malcolm u sredini, hum. serija 12.25 Exkluziv, magazin 12.40 Ve era za 5 (produžena verzija XXL), lifestyle emisija 13.25 Tajna okolade, telenovela 14.20 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.00 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 16.30 Pod is m krovom, hum. serija 17.00 Dadilja, hum. serija 17.30 Malcolm u sredini, hum. serija 18.00 Punom parom, kulinarski izazov

01.05

23.25 00.15

22.35

21.30 21.35 21.40

20.35

19.08 19.30 20.05

17.05 17.40 18.00 18.17 18.20 18.47

14.55 15.10 ---------------------15.30 15.45 16.20

13.30 13.50 14.10

09.30 10.00

06.50 06.55 07.20 07.45 ---------------------08.05 08.20 08.30 08.40 09.05

Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5 (produžena verzija XXL), lifestyle emisija Virus: Andromeda (2. dio), znanstveno-fantas na mini serija Zaboravljeni slu aj, krimi serija Stvorenja, znanstvenofantas na serija Vijes , informa vna emisija Vampir u Brooklynu, igrani lm, horor komedija (12) Astro show, emisija

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: LEELA JAMES 01.00 NO NI PROGRAM

06:30 Jackie Chan, crtana serija 07:10 Pocoyo, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 07:40 Jagodica Bobica, crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 08:20 Nova lova, TV igra 09:50 Lude 70-e, serija 10:50 Naši najbolji dani, serija 11:50 IN magazin 12:40 Naša mala klinika, serija 13:40 Najbolje godine, serija 14:40 Smrtonosno podrhtavanje akcija 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 22:20 Doktor s Beverly Hillsa, serija (12) 23:25 Vijes 23:40 Zakon brojeva, serija 00:40 Seinfeld, serija 01:10 Televizijska posla, serija 01:40 Ubojita Jane, serija 02:40 Ezo TV, tarot show 03:40 Povratak gospodina Ripleyja, triler 05:20 Seinfeld, serija 05:45 Televizijska posla, serija 06:10 IN magazin 06:45 Kraj program

01.20

23.40

23.30

22.30

21.35

20.00

18.55 19.05

18.30

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdane staze, serija 21.10 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Torchwood, serija 23.10 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Super dadilja 21.15 Raus aus den Schulden 22.15 Stern Tv, prijenos 0.00 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.20 24 Studen 23.45 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Lips ck Jungle 22.15 Sve o seksu, serija 23.10 Tv Total 0.10 No ni program

serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak… 20.00 Vijes 20.15 Nogomet, prijenos 22.20 ZiB Flash 22.35 Cobra 11, serija 23.20 No ni program

14:30 15:00 17:00 17:05 17:25

09:58 10:00 12:00 12:10 12:30 13:30

11:00 12:00 14:40 14:43 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA TV ORDINACIJA kontakt emisija JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal EUROPSKI DNEVNIK TV magazin VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI VARAŽDIN 1181 - 1981 dokumentarni lm

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Gospodarski tjedan, ponavljanje ATON – centar izvrsnos , ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Pove alo, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

18:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 22:00 22:30 23:00 ------23:20 -------------

21:00 21:15 21:18 21:30 23:10 23:45 23:50 00:05 00:08 00:10 00:15

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00

FOI INFO emisija pod pokroviteljstvom IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Vrijeme Voice of America Dom2, ponavljanje Iz Nedeliš a, emisija o radu nedeliš anske gradske uprave Me imurje danas Sport Vrijeme Dvostruki život, igrani lm (12) Poslovni magazin, emisija o gospodarstvu Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

9.00 Skispringen 10.00 Rukomet, prijenos 11.30 Curling, prijenos 13.00 Rukomet, prijenos 8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program 15.30 Snooker, prijenos 18.00 Eurogoals 19.25 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly Polo 20.30 Golf 21.30 Snooker, prijenos 23.00 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na Curling

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 DSF Motor 22.00 Män10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske ner Tv 23.00 Sportquiz 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Film 15.05 Cybill, hum. serija 15.40 Moja super sestra, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.55 Ameri ki lm 22.35 Will i Grace, hum. serija 23.05 Ameri ki lm 1.15 Seinfeld, hum. serija 1.45 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Film 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vje no, serija 18.00 An eli bez krila, serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 21.00 Ameri ki lm 22.25 24 UR 22.50 Nastavak lma 23.35 Palica, serija 0.30 Šest modela, serija 1.00 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Videostranice

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 9. prosinca 2009.

TV ku e imaju pravo promjene programa

show 21.00 Put osvete, krimi serija 21.55 Ku anice, dramska serija (dvije epizode) 23.45 Vijes , informa vna emisija 23.55 Virus: Andromeda (2. dio), znanstvenofantas na mini serija 01.25 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 02.10 Astro show, emisija

06:55 Jackie Chan, crtan serija 07:35 Pocoyo, crtan serija 07:55 Tomica i prijatelji, crtan serija 08:05 Bumba, crtan serija 08:15 Ezo TV, tarot show 08:45 Nova lova, TV igra 10:15 Lude 70-e, serija 11:15 Naši najbolji dani, serija 12:15 IN magazin 13:05 Naša mala klinika, serija 14:05 Najbolje godine, serija 15:05 Podmetnu zlo in, (SAD, 1994., drama; Redatelj: Michael Switzer; Glume: Richard Crenna, Beverly D’Angelo, Stephen McHa e, Robert Desiderio, James Handy) 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Provjereno, informa vni magazin 22:00 Predsjedni ka utrka 23:00 Vijes 23:15 Zakon brojeva, serija 00:15 Seinfeld, serija 00:45 Televizijska posla, serija 01:15 Ubojita Jane, serija 02:15 Nova lova, TV igra 03:15 Ubojice u ku i, igrani lm (12) 04:40 Elizabeth, (VB,1998., drama; Redatelj: Shekhar Kapur; Glume: Cate Blanche , Geo rey Rush, Christopher Eccleston, Joseph Fiennes, Richard A enborough, Kathy Burke) 06:30 Seinfeld, serija 06:55 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: NOLA 01.00 NO NI PROGRAM

11:00 12:00 14:40 14:43 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00 19:15

09:58 10:00 12:00 12:10 12:25 12:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA FOI INFO emisija pod pokroviteljstvom KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KUTIONICA IZ PROŠLOSTI TV kalendar

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Vinoteka, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Iz Nedeliš a, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav

19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 22.40 Otvorena ku a 0.00 No ni program

5.20 Dje ji jutarnji program 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Popstars, prijenos 22.15 red! Stars, Lifestyle & More 23.15 Tv Total 0.10 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Djed Boži njak, lm 22.20 Kerner 23.15 No ni program

22:00 23:00 23:20 -------------------

18:40 18:55 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 21:45

19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:10 23:30 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VARAŽDIN - GRAD TRADICIJE I STARE SLAVE dokumentarni film iz 1935. godine GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima VIJESTI VTV-A ŠKOLA ŠAHA IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vrijeme Voice of America Poslovni magazin, ponavljanje Pri e iz života Me imurje danas Sport Vrijeme Vješ ca, igrani lm (12) Obzori, emisija o kulturi Intervju tjedna, poli ki magazin Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Videostranice

8.30 Snooker 9.30 Curling, prijenos 12.00 Rukomet, prijenos 15.30 Snooker, prijenos 17.30 Plivanje 19.00 Eurogoals 20.00 Snooker, prijenos 23.00 Hrvanje

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv vremena 09:00 To no u 9 09:30 prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Film Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje di13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 jete 11:00 Unsere erste gemeinsame Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljedn- Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von jeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 je za vje no, serija 18.00 An eli bez krila, Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 21.00 Leben! 17:00 Einer gegen Hundert Ekipa za o evid, serija 22.00 Zakon i red: 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Odjel za žrtve, serija 22.55 24 UR 23.15 Exclusiv 18:45 Vijesti 19:03 Vrijeme Palica, serija 0.10 No na panorama 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Kosti, serija 22.15 Kosti, serija 0.00 No ni program 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Columbo, lm 15.05 Moja super sestra, hum. serija 15.40 Dva 5.10 Jutarnji program za djecu 09:00 i pol muškarca, hum. serija 16.10 Teksaški Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickrendžer, serija 17.05 Bez traga, serija18.00 ers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.55 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT Ameri ki lm 22.30 Will i Grace, hum. 15:40 Naruto 16:05 Hintern Sofa an serija 23.10 Igrani lm 1.20 Seinfeld, hum. der Front, hum. serija 17.00 Svijet oko serija 1.50 Love Tv Jima, hum. serija 19.00 Der Trödeltrupp 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.15 Exklusiv 0.10 No ni program 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 ReGlazbena emisija 00.10 TEST klamni program 14.30 Sportquiz 18.00 Bundesliga Hits 20.15 Poker 22.15 Kickbox 23.00 Sportquiz

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 10. prosinca 2009.

06.45 Delta - stanje, crtana serija 07.10 Trolovi, crtana serija 05.50 Najava programa 07.35 TV vr : 05.55 Rije i život, religijski -------- Danica program -------- Profesor Baltazar 06.45 TV kalendar -------- Zeko Peko 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.58 Pri a o Tracy Beaker 07.05 Vijes 08.10 Mogu ja!

07.10 Dobro jutro, Hrvatska 08.25 Iznad crte 07.35 Vijes 08.40 Heidi, serija za djecu 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 Gem, set, me - serija za 08.35 Vijes djecu 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.00 ZABA - 90 sekundi, emisija 09.30 Vip Music Club 10.00 Prijenos sjednice pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora 09.05 Dolina sunca, telenovela 13.30 VIP Music Club 09.50 Vijes iz kulture 09.55 Croa a Osiguranje - prozor 14.05 TV vr : -------- Danica u svijet 125 -------- Profesor Baltazar 10.00 Vijes -------- Zeko Peko 10.09 Vrijeme danas 10.10 Od Sibira do Japana: Divlja 14.28 Kokice 14.54 Kod Ane Kam atka, dok. lm 15.10 Vrijeme za knjigu 11.15 Oprah Show 15.55 Istanbul: Plivanje, EP 12.00 Dnevnik 18.00 Vijes na Drugom 12.11 Sport 18.07 Vrijeme 12.13 Vrijeme 18.10 Županijska panorama 12.15 TV kalendar 18.30 Košarka, EL: Cibona 12.30 Oprezno s an elom, Regal FC Barcelona telenovela 13.15 HP - gdje ste vi, tu je i vaša 20.30 Humanitarna akcija “DAJ PET” pošta 22.35 Vijes na Drugom 13.20 McLeodove k eri, serija 14.10 Vijes + prijevod za gluhe 22.40 Vrijeme 22.45 Dr. Franjo Tu man, dok.

14.19 Vrijeme sutra lm 14.25 TV kalendar 00.20 Vip Music Club LP 14.40 Trenutak spoznaje 02.20 Kraj programa 15.35 Ivan, dok. lm 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 16.20 Hrvatska uživo 17.30 Croa a Osiguranje - prozor 06.35 Bikeri s Marsa, crtana u svijet 125 serija 17.35 Najslabija karika, kviz 07.05 SpužvaBob Skockani, 18.15 Kod Ane crtana serija 18.35 Dolina sunca, telenovela 07.30 Punom parom, kulinarski 19.30 Dnevnik izazov 19.56 Sport 08.00 Princ iz Bel-Aira, hum.

20.01 Vrijeme serija 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija 08.30 Pod is m krovom, hum. pod pokroviteljstvom serija 20.05 Predsjedni ki izbori 2009. 09.20 Astro show, emisija bonusi 20.20 Tko želi bi milijunaš?, kviz 11.25 Dadilja, hum. serija 11.55 Malcolm u sredini, hum.

21.20 Dossier.hr serija 22.10 Muzej suvremene 12.25 Exkluziv, magazin umjetnos , dok. lm 12.40 Ve era za 5 (produžena 22.45 Otvoreno verzija XXL), lifestyle 23.40 Vijes emisija 23.55 Predsjedni ki izbori 2009. 13.25 Tajna okolade, bonusi telenovela 00.05 Poslovne vijes 14.20 Heroji iz stras , dramska 00.10 Vijes iz kulture serija (dvije epizode) 00.20 Vrijeme za knjigu 01.10 Od Sibira do Japana: Divlja 16.00 Princ iz Bel-Aira, hum. serija Kam atka, dok. serija 16.30 Pod is m krovom, hum.

02.10 Oprah Show serija 02.55 Fotogra ja u Hrvatskoj 17.00 Dadilja, hum. serija 03.15 Ivan, dok. lm 17.30 Malcolm u sredini, hum.

03.50 Dossier.hr serija 04.35 Muzej suvremene 18.00 Punom parom, kulinarski umjetnos , dok. lm izazov 05.05 Oprezno s an elom, 18.30 Vijes , informa vna telenovela emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5 (produžena verzija XXL), lifestyle emisija 20.00 Jezikova juha, reality 06.25 TEST 06.40 Najava programa

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.00 09.05 09.50 09.55 10.00 10.09 10.10 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.05 15.35 16.10 16.20 17.00 17.40 17.45 18.15 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.05 20.20

22.15 23.10 23.25 23.35 23.40 23.50 00.45 02.15 04.15 05.00

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes iz kulture Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Od Sibira do Japana: Pod arima otoka, dokumentar i lm Oprah Show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Glas domovine Drugo mišljenje: Suvremene ovisnos Znanstvena pe ca Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 Iza ekrana Kod Ane Dolina sunca, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Predsjedni ki izbori 2009.

- bonusi etvero za Teksas, (Uloge: Frank Sinatra, Dean Mar n, Anita Ekberg, Ursula Andress, Charles Bronson, Victor Buono, Nick Dennis; Scenaris : Teddi Sherman i Robert Aldrich; Redatelj: Robert Aldrich) Lica nacije Vijes Predsjedni ki izbori 2009.

- bonusi Poslovne vijes Vijes iz kulture Posebni dodaci, emisija o lmu Kralj gubitnika, ameri ki lm (15) Vip Music Club LP Oprah Show Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

07.25 07.50 ---------------------08.13 08.25 08.35 08.50 09.15 09.50 11.10 13.30 13.55 14.55 15.10 ---------------------15.28 15.40 15.55 18.00 18.17 18.20 18.47 19.08 19.30 20.05 21.25 21.37 21.40 22.35 00.15 01.15

06.35 07.05 07.30 08.00 08.30 09.20 11.25 11.55 12.25 12.40 13.25 14.20 16.00 16.30 17.00 17.30 18.00 18.30 18.55 06.40 TEST 19.05 06.55 Najava programa 07.00 Delta - stanje, crtana serija

21:30 22:00 22:30 23:00 ------23:20 23:58 -------------

19:00 19:10 19:50 20:00 20:00 21:00

19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:15 00:15 00:20 00:35 00:38 00:40 00:45

NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VARAŽDINSKA ŠKRINJICA animirani lm VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija POTRAGA ZA IZGUBLJENIM CIVILIZACIJAMA znanstveno-dokumentarni serijal MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu GOSPODARSKI TJEDAN magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA LOLLIPOP no ni program ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Voice of America Intervju tjedna, ponavljanje Vježbanje demokracije Me imurje danas Sport Vrijeme Krvavi novac, igrani lm(12) Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 19.00 Košarka, prijenos 21.15 Heimspiel, prijenos 22.30 Ha rick

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Ekran zdravstva, ponavljanje Obzori, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Pri e iz života, ponavljanje TV Jukebox

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 10.01 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.30 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

11:00 12:00 14:40 14:43 14:45 15:00 15:40 16:00 17:00 17:10 18:10

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA ARTS 21 magazin o umjetnos GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA

9.00 Rodeln 10.00 Skijanje, prijenos 12.45 Snooker 14.15 Biathlon, prijenos 16.15 Snooker, prijenos 18.00 Skispringen 19.15 Plivanje 20.00 Snooker, 7prijenos 23.00 Eurogoals

09:58 10:00 12:00 12:10 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35 18:40 18:55

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Simpsoni, crtana serija 19.00 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak Charlie, hum. serija 20.15

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 16:05 Hintern Sofa an der Front, hum. serija 17.00 Još uvijek stojim, hum. serija 19.00 Dokumentarna serija 20.00 Vijes 20.15 Charlijevi an eli, lm 22.25 Der weiße Hai 3, lm 0.35 No ni program

Is na o ljubavi, lm 21.55 ZiB Flash 22.00 6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program Mentalist, serija 22.55 No ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani 07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo Pono ni klub 0.20 No ni program obitelj! 15:00 U20 16:00 U20, dok. serija 17.35 ta 19.25 Galileo 20.15 Nemogu a misija, lm 22.20 Lovac na snove, lm 0.30 7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak No ni program 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za 05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alex1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Vid- ander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magaeostranice zin 20:00 Vijes 20:15 Schillerstraße 21.15 Ladykracher 21.45 Pastewka 22.15 Oliver Pocher Show 23.15 No ni program 7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Film 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vreUkradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg mena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere vje no, serija 18.00 An eli bez krila, serija erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die 19.00 24 sata 20.00 Farma 21.00 Ameri ki Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u lm 22.30 24 UR 22.50 Nastavak lma 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 23.45 Igrani lm 1.35 No na panorama Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Happy O o! 20.15 Die ul ma ve Chart Show 0.00 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 No ni program Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Film 15.05 Moja super sestra, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 20.00 Ekipa za o evid, serija 21.35 Ameri ki lm 22.40 Psych, serija 23.35 Film 1.30 Love Tv

PETAK 11. prosinca 2009.

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 TEDI SPALATO; 00.00 Music Special: SUSAN BOYLE 01.00 NO NI PROGRAM

Trolovi, crtana serija 20.00 Delta Force 5, (akcijski, TV vr : 2000.; Redatelj: Yossi Wein; Život u obitelji vodenkonja Uloge: Trae Thomas, Todd Nogalo Jensen, Anthony Bishop, Cipelice lutalice Gray Lawson, Pepper Pri a o Tracy Beaker Sweeney) Platno, boje, kist 21.40 Tango i Cash, (akcijski, Puni krug 1989.; Redatelj: Andrei Gem, set, me - serija za Konchalovsky; Uloge: djecu Sylvester Stallone, Kurt Vip Music Club Russell, Teri Hatcher, Jack Val d’Isere: Svjetski ski kup, Palance, Brion James, superkombinacija - SuperG, James Hong) prijenos 23.40 Vijes , informa vna emisija Prijenos sjednice Hrvatskog 23.50 U zmajevom gnijezdu, sabora (akcijski, 1973.; Redatelj: Prijatelji 7, hum. serija Robert Clouse; Uloge: Val d’Isere: Svjetski ski Bruce Lee, John Saxon, Kien kup, superkombinacija Shih, Ahna Capri, Angela veleslalom, prijenos Mao, Jim Kelly, Bob Wall, Kod Ane Geo rey Weeks) TV vr : 01.35 Astro Show, emisija Život u obitelji vodenkonja Nogalo Cipelice lutalice Pri a o Tracy Beaker Izazovi: Obitelj kara sta, švedski dok. lm za mlade 06:55 Jackie Chan, crtana serija Istanbul: Plivanje, EP (25 m) 07:35 Pocoyo, crtana serija Vijes na Drugom 07:55 Tomica i prijatelji, crtana Vrijeme serija Županijska panorama 08:05 Bumba, crtana serija Uvijek je sun ano u 08:15 Ezo TV, tarot show Philadelphiji, hum. serija 08:30 Nova lova, TV igra Razred, hum. serija 10:00 Lude 70-e, serija VIP Music Club 11:00 Naši najbolji dani, serija Otvaranje Muzeja 12:00 In Magazin suvremene umjetnos , 12:50 Naša mala klinika, serija prijenos 13:50 Provjereno, informa vni Vijes na Drugom magazin Vrijeme 14:50 Prekršena pravila, drama Paul Merton u Kini, dok.

17:00 Vijes Nove TV serija (12) 17:25 Naša mala klinika, serija Umorstva u Midsomeru, 18:25 IN magazin serija (12) 19:15 Dnevnik Nove TV Anna Oxa i Ivo Gamulin 20:00 Supertalent-uživo, show Gianni, snimka koncerta 22:40 Povratak u budu nost Kraj programa 2, (SAD,1989., akcijska komedija; Redatelj: Robert Zemeckis; Glume: Michael J. Fox, Christopher Lloyd, Lea Thompson, Thomas F. Wilson, Elisabeth Shue) 00:40 Pravi neprijatelj, triler 02:25 Vidovi Milan, tarot show (18) 03:25 Sjeme smr , horor 05:00 Podmetnu zlo in, igrani lm 06:30 Kraj programa Bikeri s Marsa, crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana serija Punom parom, kulinarski izazov Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Astro show, emisija Dadilja, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5 (produžena verzija XXL), lifestyle emisija Tajna okolade, telenovela Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Punom parom, kulinarski izazov Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5 (produžena verzija XXL), lifestyle emisija

8. prosinca 2009.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA

Torbe koje e vas pratiti od jutra do ve eri Mnogi se muškarci opiru torbama, iako nova vremena i gomila stvari koje nosimo sa sobom name u nova pravila. Tome su dosko ili i dizajneri, a kada se u cijelu pri u uplete posao na koji nerijetko nosimo i nekoliko kilograma tereta, torba postaje vaš nezaobilazan saveznik.

Ukoliko ste do sad, ne daj Bože, nosili ruksak uz odijelo, odmah prestanite s tom užasnom navikom poslovnih muškaraca bez mnogo osje aja za modu i pro itajte naš tekst do kraja.

Kod odabira torbe izuzetno je važno da je prakti na, da se lako u njoj snalazite i da ima bar nekoliko pretinaca s unutarnje ili vanjske strane. Velike torbe koje nemaju gotovo nikakve pregrade zadavat e vam glavobolje prilikom traženja klju eva ili nekih drugih sitnica.

Ukoliko možete, investirajte u pravu kožu, a za modne sljedbenike tu je uvijek moderni krokodil u, dakako, crnoj boji, kako ne biste pretjerali.

Boja torbe ne mora nužno biti uskla ena s bojom cipela, pa bez

Zara voli de ke

problema možete nositi crne cipele i sme u torbu ili obrnuto. Ipak, potrudite se da su barem dva detalja u istoj boji npr. crni remen i cipele te sme a torba i kravata. Ako ste pak modni ziheraš i volite klasi niji pristup, tada se isti ton pa i tekstura kože podrazumijeva.

Osim kože, neka vam ne bude žao izdvojiti za dizajnerski primjerak, osobito ako kupujete klasi an model.

Poslovni svijet katkad zna biti vrlo površan i mnogi e vas suditi prema izgledu, a kvalitetna dizajnerska torba brendova kao što su Boss, Porsche, Armani ili Vuitton mogu vam samo pripomo i. Ako vam pripomognu, znajte kako imate posla s površnim ljudima, no, to je više pravilo nego iznimka.

Torba zahtijeva pažnju i kada je ne koristite, pa je punite mekim papirima kako bi zadržala oblik i uvajte u posebnim platnenim vre icama kako biste mogu nost prljanja ili ošte enja kože sveli na minimum. (izvor: Moda.hr)

Vrlo popularna i cjenovnim rangom odli na Zara ove zime muškarce tako er vidi s velikim torbama.

Na kolekcije španjolske modne ku e veliki utjecaj imaju dizajnerske kolekcije, pa ne udi ni povezanost najnovije muške kolekcije za jesen/zimu 2009./10. s kolekcijom dizajnerskog dvojca Dolce&Gabbana.

Tako er se nose isprane traperice, odli ne mokasine, ve spomenute velike torbe i uski sakoi, a posebna poslastica jesu veste od debelog pletiva i vrlo veliki šalovi od pletiva krupna boda. Kolekcijom za jesen i zimu Zara još jednom pokazuje kako je odli an izbor za sve muškarce koji cijene moderan pristup odje i, ali ne žele za svaku novu stvar izdvojiti veliku koli inu novca.

PARFEM za njega

PARFEM za nju

Aqua Pour Homme Marine

Barth

Novi Bvlgari obradovao je mušku populaciju koja voli mirise pune morske svježine. Rije je o Bvlgari Aqua Pour Homme Marine ediciji, koja je predstavljena po etkom 2008. godine.

Dizajnirao ga je Jacques Cavallier, kao i prvijenac Aqua Pour Homme, koji je pokušao u ovom parfemu do ara prirodnu svježinu i snagu oceana, uz morsku biljku, Posidonia oceanica, te uz note nerolija, grejpa i bijelog kedra.

Ovaj parfem dostupan je u koli inama 50 i 100 ml edt.

Alexandre Barthet Barth predstavljen je 2009. godine. Prva mirisna predstavnica ku e dolazi u bo ici piramidalnog oblika.

Ruži asta traka, koja je oka ena o sam vrat boce, dodaje haute couture dodir prvom parfemu ku e Alexandre Barthet.

Miris je kri av, originalan, mladena ki, poletan i razdragan. Mami sva ula cvjetnim vihorom frezije, grejpa i crnog ribizla u vrhu, ustupaju i mjesto akordima kedra, ambera i božura u srcu. U osnovi su slatki i so ni tragovi breskve, uz namaz karamele i senzualnog mošusa. Zavodljiva i roman na Barth dostupna je od 2009. godine, u koli ini 30, 50 i 100 ml edt.

MODNI KUTAK

Krupno pletivo nakon dugo godina ponovno je hit!

Modni kreatori ove su nam godine bili nakloni i nisu se povodili za pri ama o globalnom zatopljenju. Uz visoke izmice i tople kapute, na velika vrata vratile su sve vrste pletiva i uzoraka, koje posljednjih godina, na žalost mnogih, nismo mogli prona i u trgovinama. Nosi se sve. Nema uzoraka, širine, dužine, boje izreza, modela koji ove godine ne možete staviti na sebe, na velika vrata vratilo se krupno pletivo.

Igle u ruke Ako vas je zadesila kriza u vašim nov anicima, uzmite stare brošure vaših mama i baka ili ih skinite s brojnih internetskih stranica posve enih

pletenju i po nite plesti. Zamolite svoje starije i vještije lanice obitelji neka vam pomognu i pokažu. Sve je stvar prakse.

Veliko pletivo s debelom vunom sada je posebno u modi, s mnogo rupica i raznih uzoraka. Ako i pogriješite i ispustite koju o icu, velike su šanse da se ne e primijetiti. No, nastojte ne previše griješiti.

Što nositi?

Ako ste ljubitelj vesta, a ipak držite do modnih trendova, ova godina e vam sigurno biti jedna od dražih. Veste možete nositi i na posao umjesto sakoa, na kavu s prijateljicama, na ve ernji izlazak, bilo kamo.

Tajice ili uske hla e gotovo su neizostavan dio uz duge debele veste, kao kontrast njihovoj ljepoti i bogatstvu uzoraka.

U trendu su veste koje se ne nose na golo tijelo, nego na uske obi nije majice, jer su esto otvorene, imaju kra e rukave, duboki dekolte ili služe samo kao vuneni sakoi i jakne.

Ukoliko ste ljubitelji pon a, možete ih nositi u svim debljinama, uzorcima i dužinama.

Tu su i kratki vuneni prsluci, po mogu nosti upavi, i jednostavno dražesni. Kombinirajte ih s jednostavnijom odje om, kako ne biste na kraju izgledali kao boži no drvce ili o erupana kokoš.

TECHNO zona

Mobitel samsung Corby Samsung Corby, koji je od kraja rujna dostupan širom Europe, mobilni je telefon s ekranom u potpunosti osjetljivim na dodir, koji stavlja korisnika u središte revolucije društvenih mreža, s velikim izborom društvenih mreža kao što su Facebook, Twitter i MySpace. Novi mobilni telefon upotpunjuje strategiju tvrtke na podru ju ekrana osjetljivih na dodir pod motom “dodir za svaki životni stil”, ciljaju i na mlade korisnike.

Svojim pro ilom koji privla i poglede i dijagonalnim obrisima u dvije nijanse ovaj ure aj predstavlja potpu-

ni preobražaj u segmentu mladih korisnika. Samsung Corby je upadljiv i zbog svog dizajna, kao i zbog boja – što obilježava zna ajnu prekretnicu od na ina na koji su telefoni s ekranima osjetljivim na dodir obi no dizajnirani. Dostupan je u velikom spektru boja, kao što su jamaj anska žuta, ljubavna ruži asta, minimalisti ka bijela i festivalska naran asta, tako da korisnici mogu odabrati svoju omiljenu boju.

Rak debelog crijeva (II.) Koji su rizi ni imbenici za razvoj raka debelog crijeva?

Poznati su neki imbenici iz okoline koji mogu potaknuti zlo udnu pretvorbu, kao što su masti u prehrani (osim omega 3 masnih kiselina, maslinovog i ribljeg ulja), crveno meso ili neki produkti prženja (pržene namirnice ili prepe eno meso s roštilja). Alkohol se preporu a samo u umjerenim koli inama, a prekomjerna tjelesna težina i pušenje smatraju se zna ajnim imbenicima rizika. Bolesnici s upalnom bolesti crijeva (ulcerozni kolitis i Crohnova bolest), te osobe iji su bliski ro aci oboljeli od raka debelog crijeva, imaju povišeni rizik od razvoj raka debelog crijeva. Dob iznad

50 godina smatra se isto tako rizi nim imbenikom jer nakon te dobi naglo raste u estalost kolorektalnog karcinoma. imbenici iz okoline: masti, debljina, crveno meso, upalne bolesti crijeva, pržena hrana, obiteljska anamneza, alkohol, dob iznad 50 god., pušenje .

Može li se rak debelog crijeva sprije iti?

Svježe vo e i povr e trebalo bi konzumirati svaki dan, te uzimati dnevne porcije raznih cerealija, grahorica i koštuni avog vo a (bademi, orasi, lješnjaci, kikiriki). Važno je jesti zeleno lisnato povr e, jer je bogato folatima, koji djeluju zaštitno.

Korisno je uzimati vitaminske pripravke (koji sadrže najmanje

4 mg folne kiseline), te kalcij i selen. Tjelovježba od najmanje 20 min. 3-4 puta tjedno pokazala je povoljan u inak. Masnu i prženu hranu, crveno meso, alkohol i pušenje treba izbjegavati koliko je to mogu e. Prekomjerna tjelesna težina je isto nepovoljan imbenik. Preventivni pregledi debelog crijeva prema preporukama i rano otkrivanje izraslina neizostavan su dio mjera sprije avanja pojave raka debelog crijeva.

Svježe vo e i povr e, ceralije, grahorice, koštuni avo vo e, multivitaminski pripravci sa folnom kiselinom, selen i kalcij, tjelesna aktivnost, održavanje idealne tjelesne težine, rano otkrivanje izraslina (skrining).

Priredio: Mladen Makitan dr. med. Internist

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

8. prosinca 2009.

Komentari Naš pogled na svijet s godinama se mijenja Mi smo ljudi doista fascinantna bi a. Evoluciju kojoj smo podvrgnuti i kao pojedinci i kao rasa neizostavan je dio svih nas. Živimo dan za danom, minutu za minutom, nesvjesni koliko nas svaki doga aj ili trenutak obilježava i mijenja.

Naša percepcija, naš pogled na svijet s godinama postaje potpuno druga iji. Nešto što nam se nekad inilo strašnim i groznim danas to više nije. Me utim, ono na što nismo uop e obra ali pažnju i nije pobu ivalo interes u nama godinama kasnije postaje naš “centar svijeta“.

Najbolji primjer koliko se mijenjamo jest naša percepcija neke stvari. Primjerice, pokušajte pogledati ilm ili pro itati knjigu koja vas je prije nekoliko godina oduševila. Iako vas i dalje možda oduševljava, iako su slova knjige i glumci ilma ostali isti, to više nije onaj isti osje aj. Možda je još snažniji, a možda uvidite da ste ipak taj osje aj ve prerasli.

Sve se mijenja, iz trenutka u trenutak. Vjerujem da smo toga svi svjesni, ali tek u trenutku kada ponovno doživimo doga aj koji smo proživjeli godinama ranije shvatimo da smo ga ovaj put percipirali na potpuno druga iji na in. I u tom trenutku iznenadimo sami sebe jer shvatimo koliko smo se zapravo promijenili.

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

Suprotno uvriježenom mišljenju, osobine li nosti ne prestaju se mijenjati s navršenih 30 godina, potvrdili su i ameri ki znanstvenici. Rije je, kažu stru njaci, o društveno uvjetovanim promjenama, odnosno o tome da se osoba u svakom trenutku prilago ava okruženju i svoje osobine uskla uje s odre enim društvenim ulogama.

Mijenjaju se stvari oko nas, mijenja se okolina, a time i naši stavovi. Rastemo u nutrini, mijenjaju se naša stajališta, mišljenja i percepcija. I koliko god nas iznenadi i zastraši situacija u kojoj primijetimo svoju promjenu, to je nešto sasvim prirodno i normalno, jer baš kao što jedna izreka kaže: “ ovjek koji ne mijenja svoje stavove nije ljudsko bi e nego - spomenik”.

Najdemokratskija zemlja Švicarska?

Proteklih su se dana hrvatski vode i, nacionalni, državni, najgledaniji, naj itaniji, najslušaniji, globalni ... mediji, kako to oni sami sebe vole nazivati, natjecali koji e od njih na najgori mogu i na in osuditi švicarski referendum o zabrani izgradnje minareta na džamijama, odnosno molitvenim ku ama u toj državi.

Odluku Švicarske, odnosno rezultate referenduma nazvali su sramotnim, strašnim, nevi enim, zgražavaju im ... u državi koja sebe smatra najuljudnijom i najdemokratskijom u Europi, pa i svijetu.

Tim vode im medijima i njihovim novinarima nezamislivo je da se nekome, u ovom primjeru islamskim vjernicima, brani pravo na vjeroispovijest i gra enje minareta.

A nisu se uop e potrudili ustvrditi i izvijestiti kako ovdje nije rije o ni kakvoj zabrani vjeroispovijesti nego o simbolima. Naime, islamski vjernici u Švicarskoj svoju vjeru mogu konzumirati u nekoliko stotina objekata koji su po svemu dom Gospodnji osim po minaretu.

I pravim islamskim vjernicima nije potrebno navijanje hrvatskih medija protiv Švicarske jer oni, njih oko 400 tisu a, u toj državi žive godinama, privrje uju za svoj život, uživaju sva ustavna i druga prava.

Ovi i ovakvi mediji svojim napisima i istupima ne ine dobro ni Hrvatskoj.

Isto tako ovi isti mediji, ali tada potpomognuti raznim Kajinima, Mesi ima, Puhovskima, Pusi kama, Goldsteinima i drugima, nisu stali u obranu svog Hrvata i sugra anina Marka Perkovi a Thompsona, kojem su švicarske vlasti zabranile ulazak u Švicarsku na tri godine.

Upravo suprotno, natjecali su se tko e snažnije podržati tu švi-

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

Svijet se ne okre e zbog ljubavi

Piše : Maja Novosel maja@mnovine.hr

Ne razumijem ljude koju se kunu u svoju “vje nu ljubav koja može pokoriti svijet”. Upravo je to re enica koju je jedna osoba iskoristila u razgovoru sa mnom, a ustvari se radi o osobi koja ne vidi (odnosno vidi, ali ne želi vidjeti) realnu situaciju pred sobom i koja je ustvari poprili no nesretna.

Usprkos popularnom vjerovanju, ljubav nije sve i ne pobje uje sve. Ona nije nekakav aroban štapi koji može svijet u initi boljim mjestom za život.

Ustvari, voljeti nekoga može biti prili no ograni avaju e u životu. Zbog ljubavi možemo biti, ako ne slijepi, onda barem jako slabovidni.

Biti zaljubljen ili voljeti kod nekih ljudi može uzrokovati ignoriranje svih mana kod nekog koje ina e nikad ne bi mogao ignorirati. Zbog nje smo popustljivi prema voljenoj osobi kad nam govori ili radi stvari koje nikad ne bismo tolerirali.

Zbog ljubavi smo dovoljno “ludi” da ignoriramo sve one male laži, velike laži, i neprimije ene laži. Zbog ljubavi se imamo potrebu promijeniti, poboljšati ... dok s druge strane ignoriramo injenicu da je voljeni negdje s de kima na pivu na godišnjicu veze/braka.

Korištenje izgovora “ali ja ga/je svejedno volim” postala je veoma uobi ajena. Zašto?

Zašto bismo morali ignorirati stvari koje nas povrje uju ili ljute samo zato što smo zaljubljeni? Ne zaslužujemo li mi jednako poštovanje od osobe koja nam navodno uzvra a ljubav, kao i od svih ostalih ljudi?

Naravno, ljubav je razvijanje tolerancije prema nekim stvarima i davanje sve od sebe da se postigne veza u kojoj je obo-

AKOVE KI espresso by Bibi

Tri slavuja u džepu za parking

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

je sretno. Ali ne ako si ti taj koji poplo ava cestu, a vaš dragi ili draga se biciklinom pelja po toj cesti i još vas ho e pregaziti.

Ljubav možda nije sve, ali poštovanje, iskrenost i povjerenje jesu. Bez tih triju stvari nemamo ništa. Zapamtite to drugi put kad svojoj ženi kažete da joj nova frizura dobro stoji, a onda kao slu ajno še ete dva koraka ispred ili iza nje. Ili kad vam de ko kaže da je bio vani s frendovima, a vi na njemu osje ate parfem koji ni najfeminiziraniji muškarac ne bi nosio. Kad vam se o ijukanje s nekim ini potpuno nevinim ...

Ni jedna osoba ne može biti naš itav svijet. Nije na nekom da odlu uje kako biste trebali provoditi život (naravno, osim ako se ne nalazite u reštu). I zbog nikog se ne biste trebali praviti da ne vidite neke stvari samo zato da ne biste izgubili tu istu osobu ...

Naravno da bi trebalo živjeti s ljubavlju, ali ne bismo joj smjeli sve podrediti. Postoji sretna sredina, samo je treba prona i. Svijet se ne okre e samo zbog ljubavi, ali da je ona jedna od stvari zbog ega je zabavno sjediti na vrtuljku, to jest.

Samo ... sve ima svoje granice.

Belica je poznata po oplo ivanju zemlje krumpirom, Sv. Urban vinima, a naš akovec poput svih ostalih gradova ini to asfaltom. Genijalne li ideje!

Oplemenimo zemlju asfaltom upitne kvalitete i to nazovemo mjestom za parkiranje.

Nemojte ni pomisliti krenuti autom u grad bez barem dva - tri “slavuja“ u džepu ili na mobitelu. Vaše škrtarenje na pla anju parkinga ve nekoliko trenutaka kasnije može se pretvoriti u veliko kajanje kada vas na vjetrobranskim staklima iznenadi bijela uplatnica ino umotana u vre icu (da to umjetni ko djelo ne bi uslijed loših vremenskih uvjeta postalo oskvrnjeno). I onda naravno, poput lika iz stripa, u vama zabukti tisu u neizre enih “$ & €” znakova koji izražavaju bijes i ljutnju. Tko je vidio za tri nepla ene kune biti kažnjen tolikim svotama? injenice naše današnje ovisnosti o automobilima zabrinjavaju e su. Nije nam problem samo kako do i do grada nego i zašto smo primorani gradom hodati pješke želimo li obaviti nekoliko posli a. Pa onda kružimo od parkinga do parkinga što bliže zadanom cilju samo da poštedimo noge. Me utim, gledam ve neko vrijeme kako ljudi u svoje slobodno vrijeme zapregnu te noge pa hodaju zaobilaznicama akovca. A u rukama im neki “ribi ki“ štapovi zahvaljuju i kojima se ta šetnja moderno naziva “nordijsko hodanje“.

Vrlo ete vješto izbje i trošak za te štapove i trošak parkinga, uzmete li u ruke svoj posli i krenete put akovca pješke. Tada e to postati “ akove ko hodanje“ i uštedjet e vam novac (za benzin

i parking), vrijeme (rezervirano za izi ku aktivnost) i poboljšati psiho izi ko zdravlje (izbje i ete nerviranje zbog gužve na cesti, nadisati se kol’ko - tol’ko svježeg zraka i kona no izrekreirati se). Pomislit ete da radim antipropagandu našoj industriji zvanoj parking. Ne! Ja samo brinem o vašem zdravlju i ku nom budžetu. Želite li, naprotiv, da sva svita vidi vaš limeni ljubimac, felgice na njemu uglancane posebnim sprejevima te gume za koje vam se nametne pitanje voze li one samo po tepihu ili i po našim cestama, tada ete poput nekih parkirati na nogostup ispred pješa ke zone centra grada u nadi da e ljudi koji tamo sjede i piju kavu ispjevati odu vašim poslušnim konjima zarobljenima u sjajnom metalu. Jer, ako imate tako brutalno skupi auto, nije vam problem ni platiti kaznu za nepropisno parkiranje.

Industrija u akovcu poput Titanica lagano (ili ubrzano?) tone te je postupno zamjenjuje ova vrlo dosjetljiva grana brze zarade: jednosatna prodaja obilježenoga praznog prostora svima znana kao naplata parkiranja.

POGLED ISPOD OBRVA

Malo mi je jedan život s tobom! carsku odluku te ocrniti i osuditi Thompsona. A ovaj najpopularniji hrvatski pjeva ni im nije prekršio ustavna i gra anska prava ni zakone Švicarske.

Nitko, izuzmemo li nekoliko trezvenijih novinara i Katoli ke crkve, javno nije stao u njegovu obranu.

Treba re i da je Švicarska prema Marku Perkovi u Thompsonu postupila nepravedno, a prema islamskim vjernicima nije u inila nepravdu.

Minaret i toranj ne ine vjeru i vjernika, oni su tek simboli.

Mnogi znamo kako u vrijeme komunizma nije bilo dozvoljeno graditi katoli ke crkve s tornjevima, barem ne u ve im gradovima.

Ljudi su se okupljali u stanovima i prostorijama koje su bile dom Gospodnji i tu se molili. I ne pamtim da se bilo koji novinar osudio re i kako Jugoslavija ini nepravdu prema katolicima. Islamski se vjernici u Švicarskoj slobodno mole u za to odre enim prostorijama i džamijama. A Marko Perkovi Thompson u ovu državu Milke, Nesttlea, satova i sira ne smije do 2012. godine.

To hrvatskim medijima s predznacima na po etku napisa ne smeta.

Poslije prve ljubavi, nikad više tako nepromišljeno i besplatno, ovjek ne poklanja svoje srce. Što je sasvim prirodno i u redu, ako mene pitate, jer napokon zašto i bi? Ljudi koji ne pamte prošlost, osu eni su je ponoviti.

Najgora stvar zbog koje se ljudi opeku, jest ta da sude po sebi. Misle da su svi kao oni. S mojih usana nikada ne bi prešle “teške” ljubavne izjave,na primjer, i obe anja koja ne mislim.

Ali, sasvim je naivno i pogrešno pretpostavljati da je svima tako. Ide i obrnuto. Kaže se; «svaki hudi po sebi sudi». Vrlo, vrlo esto ljudi nas optužuju za ono što su zapravo oni sami. Ili, za ono ega se boje. Djeca vi u jedna drugima: “Što govoriš, to postojiš!”

Desi se mnogi puta da se ljudi zatvore, nakon što se jednom opeku. To je zato jer smo svi slabi na med i mlijeko s ne ijih usana, ali mnogi puta “slatkorje ivi” ne misle ni rije od onoga što kažu. Jednostavno znaju što moraju re i. Ispovijediti neko-

me ljubav i naklonost puno je lakše ako to ne misliš, nego ako to misliš stvarno. Meni se redovito doga a da mi je ispo etka puno lakše biti ljubazna prema ljudima do kojih mi nije toliko stalo.

Apsurda li, ali je tako. Doga a mi se da što mi je više stalo, to ve u tremu imam. Da, s toliko godina koliko imam. Zašto je tome tako?

Vjerojatno zato, kad doista mariš, onda postoji rizik da eš biti povrije en, ismijan. A toga se, bome, svatko želi poštedjeti. Ipak, kako je išao neki gra it: “Bolje izgorjeti, nego izblijedjeti”. Napokon; ak i da “izgoriš”-izgoriš brzo, a blijediš bolno i polako.

Zato ipak, nekom moraš dati priliku. Pravu priliku. I “nije dovoljno da kažeš, važno je da to i pokažeš”. Zapravo, nit je dovoljno da samo kažeš, nit je dovoljno da samo pokažeš. Važno je ljudima re i lijepu rije , važno im je pokazati da to misliš doista. Za sve to je potrebno puno hrabrosti. Nakon toga, nema druge nego nadati se da e to taj netko cijeniti, da osje a isto. Odlika zrelih ljudi jest da se ne boje pokazati svoje prave

osje aje. Naravno, na prihvatljiv na in.

Mislim da nema goreg nego biti s nekim tek toliko da bi s nekim (bilo kim) bio. To zna i blijediti. Tek toliko da nisi sam. Ali još mi je lu e rasipati vrijeme i energiju na besmisleno vrludanje okolo. Let od cvijeta do cvijeta.

Tužno je to zapravo, kad jednom po ne takva vrsta života, kako se sve svede na ispraznost, na brojke, tjelesa, ima nešto jezivo i zastrašuju e u tome. Potpuni besmisao. Potpuna samoobrana od bilo kakvog “nježnog” osje aja prema drugoj živoj duši.

Evo, još jedan primjer; postoji trenutno netko tko mi zna i. Za koga se najiskrenije nadam da e biti nježniji od svih “junaka” prije. Da e znati kada je vrijeme da se u ini nešto, da me ne e tjerati da besmislene suze ronim zbog njega, na ije u rame mo i nasloniti glavu. Da u mu mo i otpjevati pjesmu Miše Kova a; “...malo mi je jedan, jedan život s tobom...”. Nažalost, u životu se ništa ne zna unaprijed, možeš se samo nadati da e se isplatiti

Piše: Tihana Babi ck_ hana_babic@yahoo.com

uložiti najvrednije što imaš; sebe.

Uglavnom, kaže; “kako ovjek provodi svoje vrijeme toliko cijeni sam sebe”. Ako ovjek cijeni sam sebe ne rasipa sebe uokolo, ne daje se ljudima kojima sutra ne zna ni ime; a da se zapravo se ne daje nikome, nit ga itko poznaje.

Zato je bolje makar pokušati odživjeti smisleni život, nego živjeti kao kukavica; povrijediti da ne bi bio povrije en. Sad je vrijeme da se nešto u ini, jer ina e vrijeme ne eka nikoga; “nit ide unatrag, nit ostaje na prekju er”.

8. prosinca 2009.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Nakon dvadeset sati da životnog cilja

Puh je dobar za jelo, ali i za druge stvari

Mladenu urancu dobivanje instruktorskog grba bio je životni cilj

Prakti ni ispit uklju ivao je i paljenje signalne vatre

SJEVERNA HRVATSKA dobila dva instruktora preživljavanja

Nikud bez tampona U osnovnoj opremi prilikom snalaženja u prirodi u ekstremnim uvjetima našla su se i dva tampona koja služe za paljenje vatre i filtriranje vode u prirodi, što ih ini bitnim sredstvom za preživljavanje Nevjerojatno je za što je ovjek sposoban kada je odlu an i snažan.

Možemo pokoriti najdalje kutke svijeta, osvojiti najviše planinske vrhove, preživjeti i u najekstremnijim uvjetima, i sve to bez modernih tehnoloških uda.

Neki ljudi vole pomicati granice ljudskih sposobnosti, a neki pak u tim naporima pokušavaju i druge educirati. Tako odnedavno sjeverna Hrvatska ima dvojicu “friških” instruktora preživljavanja. Robert “Moko” Markov i iz Svetog ur a i Mladen “Vuk” uranec iz Tur ina po etkom studenoga suo ili su se s prirodom i napornim ispitom Prve škole hrvatskog preživljavanja, prve ovakve škole na našem prostoru kojoj je cilj širenje znanja preživljavanja, bushcrafta i prirode.

Ina e, rije je o prvom uop e ispitu za instruktore preživljavanja u Hrvatskoj, koji su polagali na U koj, a na ispitu se spomenutom dvojcu pridružio i tre i atendant škole Robert “Luksa” Luketi iz Petrinje.

Instruktorski ispit sastojao se od tri dijela: teoretskog ispitivanja, prakti nog testiranja u prirodi i snalaženja u prirodi u ekstremnim uvjetima. Upravo je ovo bio prvi zadatak trojice avanturista. U ve ernjim satima njihovi ispitiva i doveli su ih na U ku i kazali im kako moraju po divljini prije i oko deset kilometara do cilja na kojem ih ekaju njihovi instruktorski grbovi.

Osnovna oprema koju su smjeli nositi sa sobom bila je: jedan nož, tri vre e za sme e, jedna litra vode, kao i fotokopija zastarjele topografske karte na tankom papiru, koja se zbog vlage na kraju raspala. Bile su tu i dvije energetske plo ice, kresivo za paljenje vatre, te dva ženska tampona koji su bitno sredstvo za preživljavanje jer služe za paljenje vatre, ali i za iltriranje vode koja se na e u prirodi. Zbog otežanih vremenskih uvjeta mogli su ponijeti i kišnu kabanicu te

Buschcraft na Dravi uklju io je i predavanje o gljivama

ovjek treba biti spreman na sve, skupili smo snagu i krenuli natrag.

Sada smo odlu ili i i drugim putem jer smo bili toliko iscrpljeni da smo morali stati u jednom planinarskom domu gdje nam je dežurni dao aj sa še erom i soli - zbog dehidracije i pothla ivanja.

Sve se treba znati, i teorija i praksa

gamaše. Kompas nisu imali, sve što su dobili bio je smjer kretanja, pravac sjeverozapad.

- Mjesto polazišta bilo je na visini od oko 920 metara, a vremenski uvjeti grozni. Kiša, magla, hladno a ..., prisjetio se Mladen uranec. - U po etku smo nas trojica krenuli pojedina no, no, ubrzo smo shvatili da emo kao grupa bolje funkcionirati, pa smo se nakon jednog kilometra svi našli i krenuli zajedno prema cilju. Na karti je naš cilj bio ozna en prema kotama i udaljen devet i pol kilometara u kojima smo trebali smo prije i tri planinska vrha. Glavni vrh je bio Planik, to je bila glavna to ka orijentacije, a naš cilj se zvao Lokve, pojilište za životinje koje se nalazi iza vrha Korita.

Puhovo meso jako je ukusno Put je bio veoma težak, posebice za dvojac koji je došao iz ovih naših ravnijih krajeva. Pošto su uvjeti za orijentaciju ve na samom po etku bili nemogu i, nije dugo trebalo da po nu lutati traže i planinske markacije. Te prve no i

Medvje i tragovi i ondje gdje ih ne bi trebalo biti

Kada po inje preživljavanje?

Ljudi odlaze u prirodu, kre u se prirodom, a ondje se mogu i izgubiti, te igrom slu aja jednostavno izgubiti vezu s civilizacijom. Upravo tad za njih po inje preživljavanje, borba za vlastiti život. Kako iza i iz tih situacija, pou avaju vješto obu eni instruktori Prve hrvatske škole preživljavanja. Zna i, podu avaju svim onim znanjima neophodnima za produljenje života u po život opasnim situacijama limitiranim vremenom, potreb-

prevalili su podosta kilometara, no, hladno a i umor polako su uzimali danak. Zbog toga su, negdje oko pono i, odlu ili napraviti sklonište u kojem e obnoviti snagu i preno iti, a u posljednji tren osmjehnula im se sre a. - Naišli smo na jednu lova ku ku icu koja je imala nadstrešnicu, tako da smo si tu zapalili vatru i ugrijali se. Prije po inka smo našli puhove, a na našu sre u jedan od njih se utopio u posudi s vodom. Pregledali smo ga i vidjeli da je svjež te smo ga iskoristili za jelo. Mogu re i da je meso jako ukusno, još me više obradovala puhova masno a kojom smo namazali ispucane usne, ali i cipele, da nam se voda ne bi upijala.

Ujutro je kiša prestala, a oni su odlu ili krenuti dalje i nakon otprilike tri sata hoda na drve u su našli markacije koje vode na vrh Planik, koji se nalazi na oko 1300 metara. Kako su napredovali prema svom cilju, uz uživanje u prirodi i plodovima šume, naišli su i na relativno svježe medvje e tragove. - To nas je malo zbunilo jer medvjeda u tom kraju ne bi trebalo biti. Poslije smo vidjeli da su došli zbog hrane, jer je u tom podru ju

nim da budete spašeni od strane spasilaca ili da se sami izvu ete.

Prva hrvatska škola preživljavanja, ije je sjedište u Puli, danas je jedinstveni projekt koji okuplja sli ne ljude sli nih stajališta koji iskreno vole preživljavanje, izvorna znanja, prirodu i pustolovinu. Ona je namijenjena svim onim znatiželjnima, slijepo uvjerenima da volja za životom nikada ne e umrijeti, te svim onima koji traže istinitu avanturu svog života.

bilo dosta prirodnih plodova koji su njih privukli kao i nas, ispri ao je uranec.

Na cilj su došli iscrpljeni nešto malo prije podneva, i baš kad su se poveselili svojim instruktorskim bedževima, tek ih je onda do ekalo iznena enje, i to u obliku papira.

Umjesto željenih bedževa, sve što su dobili bila je poruka da se mogu vratiti na mjesto polaska. Bili smo iznena eni i zbunjeni. Nakon svog tog napora, nismo mogli vjerovati ... Ali brzo smo pribrali,

Kad su se malo odmorili, krenuli su dalje po ozna enoj stazi.

- Tada se ve vrijeme proljepšalo i s jedne stijene vidjeli smo U ku na koju smo trebali do i. Procijenili smo da smo udaljeni nekih 8 kilometara. Sada smo se nalazili s istarske strane, a taj nam je dio bio malo sumnjiv i bojali smo se da opet ne zalutamo. Morali smo se vratiti prije mraka, što je bilo za neka etiri sata u kojima smo morali prije i tih osam kilometara. Pošto kartu više nismo imali, orijentirali smo se pomo u dalekovoda koji je prolazio tim podru jem.

Na odredište, odnosno na mjesto polazišta, nakon što su propješa ili ukupno oko 40 kilometara najtežeg terena, došli su takore i po mraku. Presvukli su mokru odje u, malo se odmorili i tada ih je ekao novi napor - teoretsko ispitivanje. Ono se sastojalo od ispitivanja o boravku u prirodi - kampovima, skloništima, higijeni ...

Zatim o vo enju grupe, kako itati signalizacije, itanje oblaka i drugih vremenskih uvjeta, orijentacija pomo u sunca, mjeseca i vidljivih znakova na terenu. U sklopu ispita bila je prva pomo . Vuka, Luksu i Moka ispitivali su Boris Stermoti , instruktor ekspert i osniva škole, te Mladen Korlevi , tako er instruktor ekspert. Obojica ispitiva a svoje instruktorske ispite položili su u inozemstvu. Znaju li osnove prve pomo i, ispitala ih je Spomenka Lazar, medicinska sestra iz Varaždina.

Idu e jutro mnogo toga što su pokazali da znaju u teoriji trojac je morao pokazati i u praksi. Prakti ni dio ispita odradili smo na lokaciji u šumi. Prvi dio bila je signalna ili brzinska vatra, to je vatra koja odre uje lokaciju na kojoj se nalazi grupa. To zna i da je u 20 minuta potrebno napraviti vatru koja bi trebala planuti za 20 sekundi, i to samo od materijala koji se nalaze u okolini. Zatim smo imali prebacivanje grupe s jedne strane neke provalije na drugu pomo u užeta, imali smo prakti ni ispit prve pomo i, gdje smo sastavljali nosila i izvla ili ranjenika iz jedne kotline te morali demonstrirati imobilizaciju prijeloma.

Zadnji dio prakti nog ispita, nekih 20 sati nakon po etka ispita, bilo je traženje instruktorske oznake pomo u kompasa odre ivanjem azimuta. Sva trojica uspješno su položila, a za sve njih to je bilo ostvarenje njihovih snova. - Bili smo presretni kad smo dobili te oznake, pogotovo ja jer ja sam nakon dvadeset godina tih svojih lutanja prirodom, u enja o biljkama, životinjama i tragovima, izrade skloništa došao do jednoga svog životnog cilja, podijelio je s nama Mladen uranec.

Sljede i susret je preživljavanje na snijegu lanovi škole preživljavanja veoma su aktivni na forumu (prezivljavanje.com), ali i u brojnim treninzima i susretima. Tako su nedavno održali vježbu na Dravi koju su organizirali uz logisti ku potporu udruge Pelud.net i uz dopuštenje Lova kog društva “Prepelica” iz Male Subotice. - Mi smo to nazvali Buschcraft na Dravi. Bili smo na lokaciji Stare Drave – Gori ko i tamo smo razmijenili znanja i iskustva, nau ili lanove mnoge stvari korisne za preživljavanje u prirodi. Radili smo lukove i strijele, improvizirane osti, radili predmete od zemlje, žlice od drveta, tražili smo tragove, radili skloništa, u ili ih o jestivom bilju ... Odslušali su i predavanje o gljivama koje je održao Aleksandar Jurkijevi , predsjednik Gljivarskog društva “Smr ak”.

Interes za Prvu hrvatsku školu preživljavanja stalno raste, upisuje se sve više lanova, a sve su eš e i zajedni ke aktivnosti lanova škole. Tako im je sljede i u planu 3. susret zaljubljenika preživljavanja, bushcrafta i prirode na Risnjaku koji e se održati od 31. prosinca do 3. sije nja 2010. godine, a kojem e naglasak biti na preživljavanju u snijegu.

Planovi za budu nost jesu da potaknu ljude da se više vrate prirodi, te edukacija djece. Nove lanove rado primaju, pa ako vas detaljnije interesira ime se ovi zanimljivi ljudi bave, te želite i sami nau iti kako preživjeti u najtežim mogu im uvjetima ili se samo nau iti bolje snalaziti u prirodi, “zalutajte” i na njihove službene stranice www.extremesurvive.com. (mn; foto: Robert Luketi )

Ekipa instruktora Prve hrvatske škole preživljavanja

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Alfa Romeo Giulietta -prve službene fotografije Niže cijene Seat vozila Žele i za kraj godine svim potencijalnim kupcima omogu iti povoljniju kupnju automobila, u Seat salonima po ela je promo ponuda Seat modela. Od sada je Altea dostupna po cijeni od 108.900 kn, Altea XL od 113.900 kn, a Exeo od 139.900 kn, s time da ponuda vrijedi za vozila s lagera modelne godine 2009. Rije o modelima koji i u po etnoj serijskoj razini opreme Reference sadrže bogati popis standardne opreme.

Prodaja novih automobila u RH po proizvo a ima 1.1. - 30.11.2009.

Proizvo a

koli ina udio, %

1

Opel

4576

2

Volkswagen 4022

9,63%

3

Renault

3762

9,01%

4

Peugeot

3240

7,76%

5

Citroen

2567

6,15%

6

Škoda

2509

6,01%

7

Ford

2415

5,78% 4,52%

10,96%

8

Chevrolet

1887

9

Hyundai

1742

4,17%

10 Toyota

1701

4,07%

11

Suzuki

1602

3,84%

12

Mazda

1401

3,36%

13

Kia

1376

3,30%

14 Fiat

1288

3,08%

15

Nissan

1107

2,65%

16 Honda

1039

2,49%

17

Seat

858

2,05%

18 Mercedes

848

2,03%

19 Audi

830

1,99%

20 Dacia

806

1,93%

21

BMW

690

1,65%

22 Volvo

253

0,61%

23 Smart

190

0,46%

24 Lada

172

0,41%

25 Mitsubishi

170

0,41%

26 Alfa Romeo

153

0,37%

27 Lancia

99

0,24%

28 Jeep

87

0,21%

29 Subaru

68

0,16%

30 Lexus

55

0,13%

31

245

0,59%

Ostali

UKUPNO

41758 100%

Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95

7,76

Super plus 98

7,83

Super 100 BS Eurodizel

8,15 7,15

Eurodizel BS LPG auto plin

7,83

7,15 7,22

4,42

4,42

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 4. prosinca 2009.

START d.o.o. (ovlašteni zastupnik i serviser Mazda vozila) prodaje sljede a rabljena vozila: Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2006.god., full oprema Mazda 6 CD120 TE, 2003.god., full oprema Mazda 6 1.8i TE, 2003.god., full oprema Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2003.god., full oprema Renault Scenic 2.0i 16V, PLIN, 2003.god., full oprema Mazda 3 Sp. 1.6i TX, PLIN, 2004.god., full oprema Mazda 2 CD68 TE, 2006.god., full oprema Nissan Maxima 3.0i V6, PLIN, 1996.god., full oprema Mazda Demio 1.3i SE, 1999.god., full oprema Mazda Demio 1.4i SE, 1999.god., full oprema Citroen C5 X 2.0 HDI, 2003.god., full oprema Fiat Punto 1.2i Ac ve, 2004.god., oprema Povoljni kredi do 7 godina bez jamaca ili leasing do 6 godina bez u eš a.

Za sve dodatne informacije možete upita na broj telefona: 042/200-666, 040/631-200, 040/312-104.

Posje te nas na internet adresi WWW.MAZDA-START.HR ili akovec,Zelena 1, Varaždin, Zagreba ka 53a, te M. Subo ca, B. Radi a 69

Citroën - popusti u prosincu Citroën je u prosincu pomeo cijene nevjerojatnim popustima za modele Citroën C3 Pisasso, Xsara Picasso, C4 Picasso, Jumpy i Jumper. Radi se o ograni enoj koli ini od 93 vozila kod svih ovlaštenih distributera novih vozila Citroën koji sudjeluju u akciji.

Tako Citroën Nemo ima popust do neodoljivih 29.000 kn, C3 Picasso ima popust do 31.000 kn, Xsara Picasso ima popust do 65.000 kn, C4 Picasso ima popust do atraktivnih 60.000 kn, Jumpy popust do 50.000 kn i Jumper popust do primamljivih 90.000 kn.

Za sva vozila iz putni kog i dostavnog programa, Citroën je osigurao posebne uvjete inanciranja putem Citroën Financial Services s kamatom ve od 4,99% i bez troškova obrade.

Iako se ve tijekom ove jeseni, na salonu automobila u Frankfurtu o ekivao model Alfa Romea pod nazivom Milano, Alfa je to predstavlajnje odgodila za po etak ožujka 2010. godine gdje e biti predstavljen model legendarnog imena Giulietta. Markantan dizajn nove Giulette ve na prvi pogled jasno daje do znanja kojoj “ku i” pripada. Prepoznatljive su linije dizajna koje je postavio model 8C Competizione. Svojom dužinom od 4,35 m, širinom od 1,8 m te visinom od 1,46 m uz me uosovinski razmak od 2,63 m ostavlja dovoljno mjesta u unutrašnjosti uz prtljažnik obujma 350 litara.

Srce nove Giuliette init e etiri turbo motora opremljena Start&Stop sustavom i koji zadovoljavaju Euro 5 norme o isto i ispuha. Paletu ine dva benzinska motora (1.4TB - 120 KS i 1.4TB MultiAir - 170 KS), te dva dizelska motora (1.6 JTDM - 105 KS i 2.0 JTDM - 170 KS, oba opremljena drugom generacijom JTDM motora). Paleta nove Giuliette bit e upotpunjena

modelom 1750 TBi sa 235 KS i ekskluzivnom Quadrifoglio Verde kon iguracijom.

Alfa Romeo Giulietta predstavljat e najso isticiraniji automobil što se ti e sustava dinami ke kontrole u serijskoj opremi: VDC (Vehicle Dynamic Control), DST (Dynamic Steering Torque), Q2 elektronski diferencijal i Alfa DNA selector. Osim ovih sustava nova e Alfa Romeo Giulietta biti opremljena i ostalom najsuvremenijom tehnologijom podud LED svjetala sprijeda i straga, a u pogledu sigurnosti ugra eni su svi elementi

aktivne i pasivne sigurnosti, a o ekuje se rezultat EuroNCAP-a od 5 zvjezdica.

Dvostruka pobjeda Volva na europskom izdava kom natjecanju za 2009.

Nova Opel Astra stigla u Hrvatsku proslavimo te odli ne rezultate.

Cijeli program zamislili smo kao nagradu za vjernost vlasnicima Opela, ali rado emo ugostiti i one koji (još) nemaju Opel u svojoj garaži“.

Nova Opel Astra osvojila je nagradu Zlatni volan u klasi kompaktnih vozila (Goldene Lenkrad) koju dodjeljuje grupacija Auto Bild i prije nego što je 10. generacija Opelovih kompaktnih vozila stigla u prodajne salone. Europska organizacija za procjenu sigurnosti automobila, Euro NCAP, dodijelila je Opel Astri pet zvjezdica za sigurnost – najve u ocjenu prema novim, strožim standardima koji su na snazi od ove godine. Za novom Opelovom perjanicom postoji veliki interes, broj primljenih narudžbi u Europi prešao je brojku od 45.000.

Novi motori za Citroën C5 Više novih motora u ponudi su za Citroën C5 (limuzina i Tourer) od 1. prosinca 2009. godine na hrvtaskom tržištu. Novost je motor HDi 160 FAP s dvije vrste mjenja a sa 6 stupnjeva prijenosa.

Taj motor zamjenjuje motor HDi 173 FAP s ru nim mjenja em sa 6 stupnjeva prijenosa i izvedbu HDi138 FAP BVA s automatskim mjenja em sa 6 stupnjeva prijenosa. Isto tako motor THP 155 zamjenjuje motor 2.0i 16v, a uz taj motor ugra uje se ru ni mjenja sa 6 stupnjeva prijenosa. Svi ti motori zadovoljavaju novu normu Euro 5 i odlikuju se osjetnim smanjenjem potrošnje goriva, a time i emisija CO2.

8. prosinca 2009.

Od 3. prosinca je u prodaji nova Opel Astra po cijeni od 114.900 kuna. Navedena cijena odnosi se na Astru s motorom 1.4 (87 KS) i bogatom serijskom opremom koja uklju uje: klima ure aj, radio CD/ MP3, središnje daljinsko zaklju avanje, elektri ne podiza e prednjih stakala, elektri no podesiva vanjska ogledala, ABS, ESP sustav. „Opel je broj jedan na tržištu šest godina za redom dok Astra drži prvo mjesto u segmentu dvanaest godina za redom“, rekao je Damir Gavran, direktor Opela za Hrvatsku, Sloveniju te Bosnu i Hercegovinu. „Želja nam je da zajedno sa svojim vjernim kupcima, bez kojih ne bismo bili tu gdje jesmo,

Agenda Magazine, broj 1/2009, pobjednik je u kategoriji „Najbolja naslovnica“, koja prikazuje 50-tu godišnjicu sigurnosnog pojasa.

Sljede e je obrazloženje žirija: „Dojmljiva i veoma dobro izbalansirana naslovnica.

Dje ja ruka na sigurnosnom pojasu idealno je utjelovljenje Volvo sigurnosti. Ostali elementi naslovnice u idealnoj su proporciji, ime glavna slika nesmetano šalje svoju poruku.“ U kategoriji za najbolju internu multijezi nu publikaciju Volvo Agenda osvojio je drugo mjesto. Ovogodišnji natje aj FEIEA Grand Prix privukao je 166 nominacija iz 10 europskih zemalja.

Po etkom ove godine Volvov Agenda Magazine osvojio je i švedsku izdava ku nagradu za 2009. godinu kao najbolji „ku ni“ magazin u Švedskoj.

Agenda Magazine tiska se na tri jezika (švedski, engleski i nizozemski) te se distribuira zaposlenicima Volva diljem svijeta.

Svi zainteresirani za glazbeno – scenski spektakl kojim e 17. prosinca u 19 sati u Areni Zagreb biti predstavljena nova Opel Astra, mogu se prijaviti preko internet stranice Opel.hr. O ekuju Vas najpoznatiji hrvatski glumci, grupa Colonia, Miroslav Škoro, Go-Go band koji vodi Goran Navojec, a sve u režiji Krešimira Dolen i a.

Najsretniji posjetitelj odvest e se ku i u glavnoj nagradi ve eri – novoj Opel Astri.

8. prosinca 2009.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Auto Centar Kos

Tvrtka Auto Centar Kos poslovna je jedinica tvrtke Kos transporti d.o.o. iz Varaždina. Kos Transporti d.o.o. je poduze e izraslo iz privatne obrtni ke djelatnosti obitelji Kos iz Varaždina, koja je s uslugama u me unarodnom cestovnom prijevozu zapo ela još 1988. godine. Iz malog obiteljskog obrta, jasnom poslovnom politikom i naporima osniva a, Borisa Kosa i tek nekoliko zaposlenih, te stalnim širenjem poslovanja, 1992. godine obrt prerasta u privatno poduze e za prijevoz robe u cestovnom prometu i otpremništvo. Kvalitetom svojih usluga, poduze e Kos transporti se afirmiralo kako u hrvatskim privrednim krugovima, tako i u svijetu.

Tvrtka Kos transporti danas objedinjuje usluge transporta i me unarodnog otpremništva, usluge skladištenja, te manipulacije carinske i necarinske robe. Tim od 110 zaposlenih, nastoji udovoljiti najzahtjevnijim potrebama svojih klijenata, kontinuiranim usavršavanjem usluga te uvo enjem novih tehnologija koje omogu uju podu-

ze u visoku konkurentnost, ne samo na doma em ve i na svjetskom tržištu. S voznim parkom ve im od 50 vozila, na više od 3.000 m2 skladišnog prostora te širokim rasponom usluga, Kos transporti svojim klijentima jam e kvalitetu, u inkovitost i pouzdanost.

Od 2002. godine tvrtka se po ela širiti na djelatnosti u trgovini rezervnih dijelova i vulkanizaciji da bi u 2006. godini prerastao u ovlašteni Bosch Car servis specijaliziran za servisiranje i dijagnostiku svih marki vozila. U sklopu Bosch Car Service posluje trgovina rezervnih dijelova za osobna i teretna vozila, te isto tako nude velik izbor pneumatika i alu naplataka renomiranih svijetskih proizvo a a. U servisu koji je opremljen najsofisticiranijom opremom za dijagnostiku i kontrolu za vozila može se obaviti op i pregled vozila od kontrole ispušnih plinova, dijagnostike motora, kontrole ko nica i ovjesa, kontrole svijetla, punjenje i servisiranje klima ure aja za vozila te najnovije 3-D optike kota a vozila. Ljubazno i stru no osoblje stalnim usavršavanjem i školovanjem je osposobljeno

za servisiranje svih marki i modela vozila.

U srpnju 2006.g. tvrtka postaje zastupnik za prodaju i servisiranje vozila marke Kia i SsangYong za podru je Varaždinske županije.

Najnoviji velik iskorak grupacije Kos Transporti nastaje u svibnju 2007. godine kada je potpisan koncesijiski ugovor s tvrtkom Renault Nissan Hrvatska ime tvrtka Auto Centar Kos postaje koncesionar Renaulta za Varaždinsku županiju te Dacie za Varaždinsku i Me imursku županiju. Dacia je marka koja pod okriljem Renaulta doživjela procvat na tržištu.O uspjehu marke najbolje govore prodajni podaci koji su od lansiranja modela Logan na tržište u stalnom porastu.

Danas je Logan u ponudi kao limuzina, karavan (MCV), te kao gospodarsko vozilo u dvije izvedbe karoserije - Van i Pick Up. Nove povoljne struje marke Dacia rezultirale su i novim logotipom predstavljenim s novim, atraktivnim, modelom Sandero. Danas je me u Dacia modelima najnoviji model Sandero Stepway, koji oboga enim vanjskim izgledom ima cilj privu i pustolovne kupce. Kup-

nja Dacia modela mogu a je i putem Renault financiranja, a u tom se slu aju kupcima daje popust od 4.000 kn, besplatno produženo jamstvo te 4 zimske gume.

Ljubazno osoblje autoku e Auto Centar Kos spremno je dati odgovore na sva pitanja u vezi vozila Dacia i Renault. Osim svih dostupnih in ormacija na

raspolaganju je i odre en broj modela koje potencijalni kupci mogu sami isprobati.

Tvrtka Auto Centar Kos na jednom mjestu osim prodaje vozila Renault i Dacia nudi i sve servisne usluge te prodaju originalnih dijelova za sve marke vozila koja imaju u ponudi.

Servis tvrtke Auto Centar Kos koncipiran je po posljednjim

standardima, a uklju uje i poseban servis tzv. “brza karoserija” koja služi za manje karoserijske zahvate, zamjenu stakala i sl.

Sve dodatne in ormacije možete dobiti u salonu Auto Centra Kos u Varaždinu na adresi Cehovska 18 ili putem tele ona na broj 042/403-300.

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

8. prosinca 2009.

Ekskluzivno predstavljen Peugeot 3008

Volkswagen Polo je Europski automobil 2010. godine od tridesetak kandidata sa “šire” liste automobila koji su predstavljeni tijekom proteklih 12 mjeseci odabrala sedam inalista koji prema pravilima izbora moraju biti u prodaji barem u pet država s najmanjom prodajom od 5.000 primjeraka godišnje.

Rezultati izbora za Europski auto 2010. godine: Žiri za izbor Europskog automobila 2010. godine proglasio je 30. studenog ovogodišnjeg pobjednika. Sa 10 glasova prednosti ovogodišnju je titulu ponio Volkswagen Polo ispred Toyote iQ i Opel Astre. 59 lanova Žirija je

1. Volkswagen Polo 2. Toyota iQ 3. Opel Astra 4. Škoda Yeti 5. Mercedes-Benz E klase 6. Peugeot 3008 7. Citroën C3 Picasso

347 337 221 158 155 144 113

Peugeot 3008 Crossover predstavljen je prošlog petka u ugodnoj atmosferi Wine&Gastro Academy u Kaptol centru. Nakon uspješnog predstavljanja novinarima iz cijelog svijeta u Dubrovniku u travnju ove godine, Peugeot Hrvatska ponovo je bio doma in još jedne zanimljive prezentacije Peugeota 3008.

Uzvanici ovog zanimljivog i neformalnog druženja imali su priliku uživati u kratkim testnim vožnjama nekoliko razli itih 3008-ica i saznati sve pojedinosti o novom Peugeot modelu, zatim se opustiti uz maštovite zalogaje francuskog chefa Stephana Macchia, Veuve Clicqout šampanjac i ina francuska vina. U Hrvatskoj se 3008 dobro nosi s konkurencijom u svom segmentu. Lansiran je na hrvatsko tržište u lipnju ove godine, a prodaja u zadnjih pet mjeseci donijela mu je 5% tržišnog udjela u segmentu.

8. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

19

TOP 20 01. SAVRŠEN SVIJET - DOG KANTINA

TOP LISTA DOMA IH

02. VJERUJEM U AN ELE - OLIVER 03. STO GODINA - KRISTIJAN RAHIMOVSKI

1. Uzalud sunce sja - Op a opasnost

04. LJUBAV NIJE OVIH DANA - B. NOVKOVI

2. Vjerujem u an ele - Oliver Dragojevi

05. NEMIRNE NO I

3. Preko ruba vremena

Tony Ce nski & Kiki Lesendri

LISTA DOMA IH BojanTOP Jambroši

06. NAKON SVIH GODINA - PARNI VALJAK

4. Kad žena zavoli - Toni Ce nski

07. PREKO RUBA VREMENA

5. Svirajte mi tužne - E.T.

BOJAN JAMBROŠI

6. Kada me poljubiš -

08. MALI OGLAS - REPLICA

Ivana Radovnikovi

09. NI DA NI NE - KAWASAKI 3P

7. Ne dam te nikom - Nina Badri

10. SVE ŠTO OSTAJE - FEMINNEM

8. Nemam pojma Bojan Jambroši

FORMULA 13

FLASH novogodišnja kolekcija “Black Diamont” mlade dizajnerice Mure Plehnec

Previše sjaja nikad dosta Mlada dizajnerica Mura Pehnec prošli petak u varaždinskom Leonhartu predstavila je svoju Flash novogodišnju kolekciju koju je nazvala “Black Diamont”. Druženje uz pi e i poslastice upotpunjeno je DJ-em, te koktel majstorom, dok je kolekciju ekskluzivno te ve eri predstavio Nenad Hervatin.

Kolekcija je inspirirana sjajem, u dojmu sjajila za usne i laka ili barem aspekta sjaja teku ine. Pravilo kojim sam se vodila u ovoj Flash novogodišnjoj kolekciji je ‘previše sjaja nikad dosta’. Tkanine su s metalik aspektom,

ogledalima ili aspektom umotanih bombana, a sjaje glamurozno. Moje vi enje žene je ikona - snažna i slavna, žena jakog duha koja se ponovno vra a ljepoti. Prevladavaju tamni tonovi, prisutan je visoki sjaj tkanine kako bi se do arao luksuz dijamanata i diva, te pop ikona, rekla je Mura Pehnec o svojoj kolekciji “Black Diamont”.

Ova mlada varaždinska dizajnerica svoju je kolekciju ove godine predstavila i na osje kom Ornel Fashion Incubatoru. U Varaždinu, u Kranj evi evoj ulici, Mura je ovo ljeto otvorila i modni atelje. (N. Šardi)

9. Trka a svinja - Picksiebner

01. WHO’ D HAVE KNOWN - LILY ALLEN

10. Za loše vijes nemamo vremena

02. CHASING PIRATES - NORAH JONES

Luka Niže

03. SQUANDER - SKUNK ANANSIE

TOP LISTA STRANIH

04. I DON’ T BELIEVE YOU - PINK 05. WHEELS - FOO FIGHTERS

01. USE SOMEBODY -

06. COME SO FAR YET STILL SO FAR TO GO

KINGS OF LEON

CHRIS REA

02. INFINITY 2008 - GURU JOSH

07. FULL STEAM

LISTA DOMA IH 03. IFTOP HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

DAVID GRAY & ANNIE LENNOX

TOM JONES

08. MEET ME HALFWAY

04. HUMAN - KILLERS

BLACK EYED PEAS

05. HOT ‘N COLD -

09. DID IT AGAIN - SHAKIRA

KATY PERRY 06. WARM THIS WINTER GABRIELA CHILMI 07. IF I WERE A BOY - BEYONCE 08. MILES AWAY - MADONNA 09. VIVA LA VIDA - COLDPLAY 10. I’M OUTTA TIME - OASIS

TOP LISTA

Lily Allen uzima dvogodišnju glazbenu stanku

01. DAVID GUETTA- One Love 02. LADY GAGA - Bad Romance 03. TIMBALAND

TOP Morning A erLISTA Dark DOMA IH 04. ONE REPUBLIC - Secrets 05. RIHANNA RussiAn Roule e

Problemati na britanska pjeva ica, 24-godišnja Lily Allen, koja je ove godine nastupila i u Hrvatskoj, ve neko vrijeme najavljuje kako se povla i iz glazbe zbog gluma kih aspiracija, a sada je otkrila kako se želi okušati i kao dizajnerica.

Britanska pjeva ica Lily Allen nikada nije tajila želju da

jednoga dana u modnoj industriji postigne uspjeh kakav je zabilježila u glazbi. Ova 24-godišnjakinja ve je dizajnirala kolekciju nakita za brand New Look, a nedavno je s Karlom Lagerfeldom sura ivala na Chanelovoj kampanji. No, je li Lily zaista spremna odre i se svoje glazbene karijere kako

bi se pokušala probiti u svijetu mode i dizajna? ini se da jest.

U nedavnom intervjuu koji je dala britanskom Radiu 1 Lily je potvrdila kako se planira povu i iz glazbene industrije i svoju sre u okušati u glumi i dizajnu odje e. Posljednji koncert bit e u Londonu u ožujku sljede e godine u O2 Areni.

06. SHAKIRA - Did It Again 07. ALICIA KEYS Doesn’t Mean Anything 08. LEONA LEWIS - Happy 09. BLACK EYED PEAS Meet Me Halfway 10. SNOW PATROL Just Say Yes

Alex Grdi bez ijedne krpice na sebi TJEDNI KALORIFER

Antonio

Anya

Aleksandra Grdi skinula je sve sa sebe i pozirala samo u izmama za snimanje reklame za izme WLM, što joj, kako kaže, nije palo nimalo teško.

Bivša Miss Hrvatske Aleksandra Grdi još jednom je otkrila svoje ari, a kako joj je bilo na snimanju i što ima novoga kod nje, otkrila je za net.hr.

- Super mi je bilo na snimanju, volim nositi izme, znam da su super trendi i, iako neki smatraju druk ije, u njima se može izgledati jako ženstveno, rekla je Aleksandra, koja je otkrila kako joj nije bilo teško pozirati gola jer je radila s profesionalcima. A, kako kaže nije, joj bilo ni hladno bez i ega na sebi jer je uvijek pukne adrenalin kada snima.

Za stiliziranje bila je zadužena Alma Premerl Zoko koja je otkrila kako su u WLM-a htjeli nekoga intrigantnog i na kraju su se odlu ili za bivšu Miss Hrvatske Alex koja s obzirom na to da fotoshop barem za sad nije bio uklju en ne izgleda baš - previše bajno. (foto: N. Zoko)

"#

' <= <<<

Dobro je znati 47

48

Dobro je znati

"#

' <= <<<

ƍƢĆ&#x2122;ƢÎ&#x17D;ĆĽĆ?Ç&#x2030;ƥƼƭƪƍƣƧĆ&#x;Î&#x17D;Ć&#x161;ĆĄĆŤĆ?ĆŞĆ&#x2122;Î&#x17D;ĆŚĆ&#x2122;Î&#x17D;ƌƧƎƧĆ&#x;ƧĆ&#x153;ĆĄČ&#x152;ƌƢƭÎ&#x17D;ƌƧƿ ƨƧĆ&#x153;Î&#x17D;ƧƣƪƥƤƢĆ?ĆĽÎ&#x17D;ƌƧƿƥÎ&#x17D;ĆĄÎ&#x17D;Ć­Î&#x17D;ƲĆ&#x2122;Ć&#x;ƪƤƢĆ&#x2122;ƢƭÎ&#x17D;ĆŽĆ&#x2122;ĆŹĆŞĆ?ĆŚĆĄĆ Î&#x17D;Ć&#x161;ƧƢĆ&#x2122;Î&#x17D;ƨƪƧƎĆ?Ć&#x153;ĆĄĆŹĆ?Î&#x17D;ĆŚĆ?ƲĆ&#x2122;Ć&#x161;ƧƪĆ&#x2122;ĆŽĆŚĆ­Î&#x17D;ƌƧƎƧĆ&#x;ƧĆ&#x153;ĆĄČ&#x152;ƌƢƭÎ&#x17D; ƌƧƿÎ&#x17D;Ć­Î&#x17D;ƍƨĆ&#x2122;Î&#x17D;ËąÎ&#x17D;Ć&#x;ƧƤĆ&#x17E;Î&#x17D;ĆŞĆ?ƍƧƪƏƭÎ&#x17D;ĆŤĆŽĆ?ĆŹĆĄÎ&#x17D;ĆĽĆ&#x2122;ĆŞĆŹĆĄĆŚÎ&#x17D;ƭƲÎ&#x17D;ƨƥƿĆ?Î&#x17D;Ć&#x153;ƧĆ&#x161;ƪƧĆ&#x153;ƧČ&#x152;ƤƥĆ&#x203A;Ć?Î&#x17D;ĆĄÎ&#x17D;ƍƨĆ?ĆŁĆŹĆ&#x2122;ƣƭƤĆ&#x2122;ĆŞĆ&#x2122;ĆŚÎ&#x17D;ĆŽĆ&#x2122;ƏƪƧƼĆ?ĆŹ Bazeni: 350,00 kn All Inclusive - novogodiĹĄnji meni i piÄ&#x2021;e, DJ do jutarnjih sati, specijalna rasvjeta

DOÄ&#x152;EK U NOVO OTVORENOM SPA GOLFER HOTELU 4* Restoran Mira: 630,00 kn Specijalna ponuda - novogodiĹĄnji meni, grupa Sigma do jutarnjih sati, tamburaĹĄi â&#x20AC;&#x153;Svirciâ&#x20AC;?

Kongresna dvorana Mura: 730,00 kn Specijalna ponuda - novogodiĹĄnji meni, VINKO COCE i bend, tamburaĹĄi â&#x20AC;&#x153;Svirciâ&#x20AC;?

i ui uĹžiĹžtiktakat t optoeteeettieimmtiamarrattirinnt.i.hnhr.rhttr t p e e iicceeiscsvevsv ppll pl

w..to to

Restoran Regina - Zrin: 500,00 kn All Inclusive - novogodiĹĄnji meni i piÄ&#x2021;e, grupa Aquarius do jutarnjih sati

i MMaar tritni nnnaaMM S v ev te t i u tim m 3 t t Sttootppollpiiccleiecssevvseevtteiim aarrattiri ut ir ir it t @ @ 3013 1 3ffoof@ nn..hnh. h o 0 4. 4 tt iitnni n rr ttr t . b b . b . b11771227 2 11 1

tt izvo iz t w vor l t w w w. r l jj w

Restoran VuÄ?kovec: 500,00 kn All Inclusive - novogodiĹĄnji meni i piÄ&#x2021;e, grupa Prezent do jutarnjih sati

t To p l i c e S v e t t To p l i c e S v e t i M a r t i t tel: +385 40 i M a r n d. t te l : + 3 8 5 4 0 3 7 1 1t i n d d . t G 371 111 t . d. t r k 1 1 t fa x: G r a v f a x + 3k a v e ĹĄ : +385 e Ä? a 8 5 4 0ĹĄ Ä? a k 40 37 k 37

t 5PQMJDF 4WFUJ .BSUJO E E t t (SLBWFĂ?Ç?BL C C t t 4WFUJ .BSUJO OB .VSJ t t UFM t t GBY t t JOGP!UPQMJDFTWFUJNBSUJO IS t

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

NA KRAJU JESENSKOG DIJELA SEZONE nogometni spektakl u akovcu: Me imurje - Dinamo 1:4 (1:0)

Zdravko Mami žestokim monologom “probudio” u poluvremenu svoje zvijezde za preokret u nastavku!

- Izvršni direktor se u poluvremenu spustio u Dinamovu svla ionicu i održao glasni monolog uz prigodno lupanje vratima, koji je o ito urodio plodom, jer su “zlatni” u drugom poluvremenu uz “lebdenje” doma eg vratara po vlastitom šesnaestercu donijeli ostvarili uvjerljivu pobjedu Nada Me imurje da može napraviti senzaciju protiv Dinama potrajala je s obzirom na stanje stvari na terenu još i dosta dugo, itavo prvo poluvrijeme, da bi na kraju o ekivano sva tri boda uzeli gosti koji su utakmicu dobili 1:4. U prvom dijelu su ina e doma i golom Vuke nakon 45 minuta vodili 1:0, pa svi oni, a ima ih jako puno posebice u nogometno-kladiteljskom svijetu, odmah su utakmicu proglasili “teorijom zavjere” i da je to zapravo bilo dogovoreno. Me utim, u tako nešto je teško povjerovati, jer gosti nisu vodili u prvom dijelu samo zato jer su na terenu imali zaista nespretnog Papadopoulusa, a gol su primili slu ajno. U poluvremenu u svla ionicu morao spustiti Zdravko Mami , žestoko zalupiti vratima i održati glasni monolog koji je o ito probudio gostuju e zvijezde. Me utim, treba re i i to da je u poluvremenu s obzirom na to kako su doma i izgledali na terenu i kad su vodili (zbunjeno i impresionirano) zapravo malo tko vjerovao da taj rezultat može opstati do kraja što se na kraju i potvrdilo. U samo desetak minuta smušenost u redovima doma ina na elu s tragikomi nim vratarom Banovi em Dinamo je

ME IMURJE DINAMO 1:4 (1:0) AKOVEC. SRC Mladost. Gledatelja: 4.000. Sudac: Gerek (Zabok) - 5. Strijelci: 1:0 Vuka (22), 1:1 Morales (50). 1:2 Slepi ka (55), 1:3 Kramari (65), 1:4 Kramari (80).

ME IMURJE (4-1-4-1): Banovi 5, Georgievski 6, Andre 6, Amauri 6, Melnjak 6,5 Darmopil 5,5, Lima 5, Eliomar 5 (od 57. Lozo 5), Plan 5,5, Pintari 5,5 (od 71. Milatovi - ). Trener: Bogdan 5.

DINAMO (4-4-2): Picak - , E o 5,5, Kova 6, Barbari 6, Ibanez 6,5 - Vrdoljak 6, Badelj (od 35. Tome ak 6,5), Sammir 5,5, Morales 6 (od 70. Calello -), Papadopoulus 5 (od 46.

Kramari 7), Slepi ka 7,5. Trener: Jur i 6.

IGRA UTAKMICE: Miro Slepi ka (Dinamo).

Dinamo je u nastavku o ekivano napravio preokret s obzirom na stanje stvari na terenu

kaznio i riješio pitanje pobjednika. Na kraju je bilo više nego uvjerljivih 1:4 za zagreba ke modre, ovaj put “zlatne” koji su tako na kraju jesenskog dijela sezone I. HNL pred pratnjom osigurali 6 bodova prednosti.

Na SRC Mladost na kraju nogometni jeseni ina e prava nogometna atmosfera. Okupilo se više od 4.000 gledatelja, koji su odlu ili nedjeljno poslijepodne provesti na friškom zraku i pogledati najbolju nogometnu družinu u Hrvatskoj. Stiglo je i gotovo 1.000 BBB-a koji su ovaj put bili totalno “pristojni”, pa ak i prema Zdravku Mami u.

Dinamo nakon velike pobjede u Brusellexu ipak o ekivano nije bio do kraja pravi, me utim, kvalitetniji i takti ki puno posloženiji od doma ina. I puno ambiciozniji nego na nekim drugim gostovanjima. S druge strane, doma i trener Bogdan je opet ispremiješao sastav, postavio igra e u sustavu: 4-1-4-1 s bezbroj nelogi nih rješenja u sredini terena i što je najgore nije odustao od toga, iako je u poluvremenu kod aktivnog rezultata bilo razloga za mijenjati.

Presudili: nelogi an Bogdan i kvaliteta gostiju Ne znamo što se e iju “zamjerio” Joško Kova , ali najbolji vezni igra Me imurja ove jeseni kod njega izgleda da nema pro u, iako je on bio inicijator i me u najbolja 3 igra a ili ak najbolji u svim utakmicama u kojima je igrao i Me imurje pobje ivalo. Bogdan ga je “zaledio” na klupi (navodno ga je htio uvesti u igru u poluvremenu, ali se Kova navodno požalio da se ozlijedio prilikom zagrijavanja!?), Brazilce: Lea i Limu stavio na neprirodne pozicije u sredini veznog reda, a Planti a koji nam se svi ao kad je “grizao” umjesto da ga zbog prepotentnosti i sebi nosti u poluvremenu ostavi na klupi i “nagradio” ga sa svih 90 minuta protiv Dinama. e i je iz naftalina izvukao i Pintari a koji ak nije bio loš na lijevoj strani, ali kad ga je u drugom dijelu stavio u sredinu, ovjek se totalno izgubio. Uglavnom, stajalo se od prve do posljednje minute daleko od igra-

a, loše pokrivalo u sredini terena, bilo je premalo agresivnosti i kad se na sve to doda kvaliteta gostiju nije moglo druga ije ni završiti nego porazom. Posebna pri a cijelog susreta pak je bio vratar Me imurja Ivan Banovi .

Stvarno nam nije jasno što je on sve radio u nedjelju na terenu.

Uglavnom, najmanje ga je bilo na golu. Kod sva etiri gola ovjek je bio debelo izme u peterca i jedanaesterca. Morales ga je na eo s udarcem koji bi možda i obranio da nije u tom trenutku stajao to no na crti penala, isto vrijedi i kod prvog zgoditka koji je postigao Kramari , a de initivna potvrda nevi enog “stila branjenja” stigla je kod etvrtog zgoditka, kad je Slepi ka skužio da Bane luta šesnaestercom, uspio ga lobati, a vratar Me imurja je “zaokružio” nevi enu vratarsku epizodu intervencijom s kojom je uposlio Kramari a da ovaj postavi kona nih 1:4.

Uglavnom, bez obzira što se u utakmici s Dinamom nije imalo što izgubiti, ipak nam nije jasno zašto su bili potrebni “eksperimenti”.

(D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

Vuka je svojim pogotkom i žestokim slavljem s navija ima Me imurja, koji su se, na žalost, kad su krenula kola nizbrdo, me usobno ak potukli - donio prednost koja je potrajala itavo prvo poluvrijeme

Ostali rezultati: Inter – Zagreb 1:3; Zadar – Hajduk 1:2; Rijeka – Varteks 3:3; Slaven Belupo – Cibalia 1:1; Lokomotiva – Istra 1961 2:1; Croatia Sesvete – Karlovac 0:3; Osijek – Šibenik 3:0.

TABLICA 1. Dinamo 2. Cibalia 3. Šibenik 4. Osijek 5. Karlovac 6. Sl. Belupo 7. Hajduk 8. Lokomo va 9. Rijeka 10. Inter 11. Varteks 12. Zadar 13. Me imurje 14. Zagreb 15. Istra 1961 16. Cro. Sesvete

17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17

12 3 9 6 10 3 9 4 8 5 8 5 8 4 8 1 6 5 6 2 5 5 5 3 5 2 4 2 3 4 1 4

2 2 4 4 4 4 5 8 6 9 7 9 10 11 10 12

51:10 26:8 18:17 35:25 19:12 30:26 23:13 21:23 28:26 24:27 19:25 14:27 21:38 24:35 15:31 17:42

39 33 33 31 29 29 28 25 23 20 20 18 17 14 13 7

Parovi 18. kola: Istra 1961 – Me imurje; Dinamo – Croatia Sesvete; Karlovac – Osijek; Šibenik – Zadar; Hajduk – Slaven Belupo; Cibalia – Inter; Zagreb – Rijeka; Lokomotiva – Varteks.

Tijek utakmice 1. minuta: Debitant u Dinamovom dresu, mladi vratar Dominik Picak, ve je u prvoj minuti “plivao” pred vlastitim golom.

4. minuta: Papadopoulos je izazvao Banovi a, ali 100 postotnu šansu Dinamov igra ne iskorištava jer doma i vratar u jedinoj kvalitetnoj intervenciji na utakmici je bio mudriji od njega.

8. minuta: Zagrep ani nastavljaju s pritiskom, opasno je bilo nakon kornera Moralesa, a u odbijancu pred golom Me imurja lopta je umalo završila u mreži.

No, Banovi se ipak sabrao na vrijeme i otklonio opasnost.

19. minuta: Još jednu veliku priliku imali su momci u zlatnim dresovima, kad Papadopoulos probija po desnoj strani i ubacuje loptu pred me imurski gol, Banovi je ne uspijeva zaustaviti, a opasni Slepi ka kre e na nju.

Me imurski vratar u posljednji tren hvata loptu, Slepi ka pada, ali je sudac ostao, na sre u doma ih, nijem.

22 minuta: 1:0 Vuka - u 22. minuti okre u Me imurci polukontru, Eliomar reda Dinamove brani e i dodaje loptu za Planti a, ovaj je šalje izme u gostuju ih nogu do Vuke, koji zabija za 1:0.

45 minuta: Planti je mogao asistencijom zagor ati život gostima, no on umjesto da doda kojem od dobro postavljenih suigra a sam puca prema Picakovom golu, a lopta odlazi nebu pod oblake.

U drugom poluvremenu potpuni raspad doma e obrane, koja je u svega 15 minuta primila tri gola. Najbolja za Dinamo bila je odluka trenera Jur i a da “smi-

ješnog” Papadopoulosa zamijeni Kramari em, koji je skoro odmah dokazao svoju vrijednost.

50. minuta: 1:1 Morales Na 1:1 Dinamo izjedna ava nakon samo 5 minuta igre u nastavku.

Odli an je Morales, koji je nanizao par doma ih obrambenjaka, prošao i kapetana Darmopila te si namjestio loptu, a zatim je jakim udarcem zabio u mrežu iza istr alog Banovi a.

55. minuta: 1:2 Slepi ka. Pet minuta kasnije ve je 1:2. U gužvi pred me imurskim golom Kramari je lijepo petom pronašao Slepi ku, koji loptu šalje pored nespremnog vratara.

65. minuta: 1:3 Kramari .

Utakmica je mogla komotno i završiti u 65. minuti, nakon što je Dinamo došao do 1:3. Lopta iz kornera dolije e do Barbari a, a on je stru no spušta za Kramari a, kojeg nimalo ne smetaju doma i brani i da zabije gol.

Doma a obrana kao da je ostala izgubljena u prijevodu, jer su Zagrep ani uistinu radili što god su htjeli.

72. minuta: Jedina prava prilika za doma ina u drugom dijelu.

Planti je ubacio povratnu loptu, a Milatovi koji je tek ušao u igru pokušao je ciljati iz idealne situacije, ali je lopta otišla preko gola.

80. minuta: 1:4 Kramari Loptu s ruba kaznenog prostora prema doma im vratima šalje Slepi ka u pokušaju da prebaci golmana Banovi a, ovaj umjesto da je ulovi, samo je spušta, i to ravno na nogu spremnog Kramari a.

(Dejan Zrna, Ivana Strahija, foto: Z. Vrzan)

8. prosinca 2009.

NK ME IMURJE na rubu o aja

Hamonajec: Ste aj kluba je vrlo blizu!

U nedjelju su me imurski ljubitelji nogometa još jednom potvrdili da vole nogomet. etiri tisu e zaljubljenika u nogomet nikako se ne može podcjenjivati, kako je to obi aj u našem kraju kad treba dati podršku projektu nogometnog prvoligaša za kojeg su svi uglavnom samo “po pri i”, ali ne i konkretnoj podršci. To vrijedi, kako za politiku, tako i za ve inu gospodarstvenika.

I nije samo u pitanju profesionalni pogon prvoligaša koji ima daleko najniži prora un u I. HNL i taj je upitan, ve je puno važnije kako je status prvoligaša važan za kona nu stabilnost Nogometne škole i “proizvodnju” nogometaša koje nije bilo godinama unatrag prvenstveno iz razloga razjedinjenosti i nedostatka novca.

Trenuta no Me imurje ima “zanimljivu” nogometnu

ekipu u kojoj dominiraju igra i sa strane ili stranci, jer su oni nažalost jedino garancija o uvanja prvoligaškog statusa, budu i da me imurski kvalitetni igra i ili previše koštaju ili ih jednostavno ne zanima profesionalizam koji se kod nas zove “preživljavanje”.

Ako javnosti nije jasno ili poznato za koliko igraju Kresinger (Cibalia), Šafari (Slaven-Belupo) ili Novini (Karlovac), onda se kona no jednom mora jasno re i da su u pitanju cifre koje Me imurje ne može ni u snu isplatiti ni jednom igra u. To je jedina istina zašto prije nabrojeni igra i ne igraju u Me imurju, sve ostalo je demagogija i “nož u le a” zlobe i našeg jala. Kad bi Me imurje moglo garantirano ispla ivati bruto ugovore izme u 50.000 i 100.000 eura godišnje onda bi se uop e mo-

gli razgovarati o povratku tih igra a ku i i gra enju “doma e” ekipe. To je u inila Cibalia naprimjer, ali njihov prora un se kre e oko 12 milijuna kuna, a Me imurje e ove godine jedva skrpati 5 i još uvijek nije zadnje na tablici. udo - nevi eno. Me utim ne e i i dugo.

Dolaskom zagreba kog dijela Uprave dogodila se nažalost “pri a” za koju smo sugerirali da e se dogoditi. Maknuli su se gotovo svi doma i gospodarstvenici bliski klubu, a nakon njih više nema previše blizu ni Zagrep anaca, jer su osjetili da “nisu dobrodošli”, iako su osigurali više od 400.000 kn za isplatu dvije pla e. Aktualno su opet u službi kluba ostali samo zaposlenici. Direktor Hamonajec kaže kako je utakmica s Dinamom pokazala da nogomet može biti brend u Me imurju, ali

novci za sport su uvijek upitni, kako u Županiji i Gradu, tako i u gospodarstvu, ali za neke druge koji ne mogu privu i ni 50 ljudi uvijek ima i nikad se ne pita zašto i kako.

Klub je trenuta no blokiran na iznos ve i od 700.000 kn. Iako ukupni iznos klupskog duga za naše prilike zvu i basnoslovno puno (3,5 milijuna), to nije tako veliki problem, kako se ini na prvi pogled, posebice s aspekta prora una ve ine prvoligaša i da se može sanirati npr. prodajom igra a, ali istovremeno i uništenjem prvoligaških ambicija. S druge strane dug je zaista veliki sa stanovišta današnje gospodarske situacije u kojoj je problem privu i sponzora posebice kod nas koji e dati 5.000 kn. Stoga Hamonajec kao direktor i odgovorna osoba najavljuje mogu nost pro-

glašavanja ste aja do kraja godine, jer ne e biti kriv za nešto u što se svi kunu, poput župana, gradona elnika i drugih, a ništa nisu u inili da se popravi situacija. Dapa e.

Bio bi to ina e težak poraz sporta i nogometa u Me-

imurju posebice u trenutku kad kadeti i juniori pobje uju svoje vršnjake iz prvoligaških klubova i dokazuju da bi vrlo brzo mogli po eti graditi ekipu koja e imati kvalitetu i me imurski štih.

(D.Zrna)

8. prosinca 2009.

NAKON SMJENE trenera Kova evi a ostalo upražnjeno mjesto trenera NK akovca

Bratuša: Nadamo se dolasku Orehovca PREDSJEDNIK NK Me imurja Darko Turopoljac

Želim “glave skupa” ili odlazim!

Teško se može do i do izjave, a kamoli razgovora s predsjednikom NK Me imurja, kojeg novinari još uvijek zovu “novi predsjednik”, iako je u klubu ve tri mjeseca, možda baš i zbog toga jer ga jako rijetko vi aju. Uspjeli smo me utim uloviti Zagrep ana koji vodi Me imurje, te ga upitati ono što nas je uistinu interesiralo, a to je financijsko stanje kluba.

Igra ima naime, nakon što im je uz nešto zakašnjenja ispla ena pla a za rujan, pla a za listopad još uvijek nije stigla, a na sastanku kojeg je Darko Turopoljac održao s igra ima i trenerom u petak nave er navodno je kazao kako bi novac mogao biti u ponedjeljak.

U emu je ipak problem, upitali smo izravno Turopoljca, pošto ostatak Hrvatske živi u uvjerenju da u “maloj Švicarskoj” te e med i mlijeko. K tome, Zagrep ani su predstavljeni kao donosioci živog kapitala, pa kašnjenje pla a uistinu za u uje: - Istina je da financijskih problema ima. Kao prvo, u klub smo ušli u posljednjem kvartalu godine, kad u tvrtkama nema više novca za donacije. Kao drugo, nisu se svi lanovi Izvršnog odbora angažirali kako je bilo dogovoreno, i eto problema, rekao nam je Turopoljac.

Igra ima je, kako kaže, objasnio situaciju te kazao da e se morati strpjeti, ali da je on uglavnom još uvijek optimisti an. S intenzivnim poslom po inje Tropoljac u ponedjeljak: - Idu i tjedan kre emo u intenzivni posao.

Kanimo proširiti Izvršni odbor i pokušat emo glave staviti skupa kako bismo organizacijski i marketinški unaprijedili Klub. Istina je da smo do sad imali opstrukcije od nekih me imurskih lanova IO, smatraju nas dotepencima, ali smatram da za to nema apsolutno nikakve potrebe, kaže predsjednik. Što ako se u tome ne uspije?

- Ja u zajedno s kolegama dati sve od sebe tijekom zimskog razdoblja da popravimo situaciju i konsolidiramo redove. Iskreno u kazati da sam ve mislio oti i iz Kluba, ali bi to ispalo kao da nisam dao sve od sebe i da sam neozbiljan. Me utim, spremni smo na odlazak ako se stvari ne poprave, isti e Turopoljac.

Kako predsjednik ocjenjuje sezonu?

Pa tako-tako. Nije loše, ali je svakako moglo biti bolje, pratila nas je sportske nesre a. Treba nam pobjedni ki mentalitet u gostima, pa ako uspijemo prije i preko tih problema, u prolje e bi moglo biti super. Mislim da je važno i da igra i imaju sigurne pla e, da mogu živjeti od toga što rade, pa mi je zato važno da se složi stabilna financijska konstrukcija. Želim da imamo novca kojeg možemo uložiti u to da se u drugom dijelu sezone borimo za gornji dio ljestvice, a ne za ostanak u ligi.

Na pitanje o rezultatima trenera Sre ka Bogdana bio je kratak..

Vjerujem u novog trenera i njegovu viziju.

(Ivana Strahija)

Iza NK akovca je vrlo uspješna polusezona u 4. HNL Sjever Skupini A te osvojeno drugo mjesto sa svega bodom zaostatka za vode om Podravinom, no Uprava smatra da je moglo i bolje. Zbog toga je trener Mario Kova evi smijenjen, a predsjednik Zvonko Bratuša nada se na upražnjenu poziciju dovesti u našim krajevima cijenjenog stru njaka Želimira Orehovca.

U 13 jesenskih kola u IV..

HNL Sjever Skupini A akovec je upisao 34 boda, te ukupno 11puta pobijedio, jednom remizirao i jednom izgubio.

Remi se dogodio protiv Ludbreške Podravine, a poražen je akovec na gostovanju u Gojancu kod Plitvice, koja je u tom razdoblju bila u jeku priprema za Kup susret protiv zagreba kog Dinama.

Dva izgubljena boda u doma em susretu protiv Podravine predsjedniku Zvonku Bratuši najteže je zaboraviti: - Nije mi jasno kako se na jednoj utakmici mogla dogoditi tolika koli ina promašaja.

Podravina je imala igra a manje, mi smo imali 1:0, ali smo

nakon 90 minuta uzeli samo bod. U još par utakmica smo jako teško došli do pobjede, mu ili smo se na terenu, kaže Bratuša.

Nakon prvog dijela sezone su tako u NK akovcu zaklju ili da Kova evi je dobar trener za rad na treninzima, no da ima problema preko kojih se ne može prije i: - Mislimo da nije najbolji u vo enju utakmica, te da nema jednaku viziju ekipe kao Uprava. Zbog toga smatramo da je bolje da nam se putovi razi u s Kova evi em, a nadamo se dovesti Želimira Orehovca, želja je predsjednika akovca.

Orehovec me utim ve ima angažman, i to u Školi nogometa Me imurje – akovec: - Mi smatramo da bi upravo zbog toga on bio najbolje rješenje. U akovec bi trebali dolaziti najbolji mladi igra i iz Škole, a ukoliko Orehovec pristane na angažman tada e imati jako važan kontinuitet rada”, objašnjava Bratuša.

Ono što svakako interesira javnost jest najavljivana revizija poslovanja Kluba u

posljednjih par godina, a kako o tome nema vijesti jasno se javljaju razna naklapanja: - Iako je revizija ve trebala biti gotova, nije iz tog razloga što nam tvrtka koja se brinula za knjigovodstvo kluba do 2005. godine nije dostavila dokumentaciju. Tvrde da im nije pla eno pa da ni oni ne trebaju sura ivati. Stoga smo mi sami krenuli u analizu dugovanja i imamo naznake da je oko 80 do 90 tisu a eura još vani od trans era igra a.

To emo pokušati naplatiti, kazao je predsjednik NK akovca.

A buru me u igra ima podigao je novi obra un pla a, s kojim se neki nisu složili: - Mi smo igra ima jasno kazali da emo ispla ivati 70 posto prema ugovorima, a 30 posto zadržati kao depozit, kojeg e igra i dobiti ukoliko se ostvari zacrtani cilj. akovec je amaterski klub i ne može pla ati igra u dvije-tri tisu e kuna, bez obzira na to igra li on ili ne, te pobje uje li ekipa ili pak gubi. Znam da se neki nisu složili s time, ali ja sam predsjednik, i toliko

dugo dok budem na dužnosti politiku ne e voditi ni trener ni igra i, zaklju io je razgovor Bratuša.

Prema izre enome, stvari bi trebale biti vrlo jasne i za igra e i za Upravu. Važno bi bilo u svakom slu aju dovesti isplate pla a u red te zavesti reda i u financijsku dokumentaciju. Mom ad je, prema svim pravilima, napravila dobar posao, a stigne bez problema uloviti prvo mjesto i time prelazak u viši rang natjecanja idu eg ljeta.

(Ivana Strahija)

NOGOMETNA ŠKOLA ME IMURJE- AKOVEC dobila svoje prostore

Dvije funkcionalne prostorije za još bolji rad Nogometna škola Me imurje - akovec osim korištenja novih svla ionica u sklopu objekta streljane SRC Mladost akovec od petka je dobila na korištenje i dvije unkcionalne kancelarije, tako da više ne mora koristiti klupske prostorije.

U sklopu istih treneri i vodstvo škole mo i e raditi i planirati sve što je potrebno za još kvalitetniji rad Škole nogometa

koja donosi prve rezultate. Tako je ekipa juniora Me imurja zamalo ponovila uspjeh kadeta.

U finalu Kupa regije sjever odigrala je neodlu eno 1:1 protiv Varteksa koji vrlo dobro stoji u I. HNL juniora, iako su juniori Me imurja pod vodstvom trenera Orehovca vodili do suda ke nadoknade 1:1. Bolje su dodatne penale izveli Varteksovci i plasirali se dalje.

Vodstvo Nogometne škole s uzvanicima iz Grada i Županije

Simboli kim rezanjem vrpce uz dva najmla a lana iz ekipe po etnika prostorije je na upotrebu predao zamjenik gradona elnika V. Biševac

27. ZIMSKO PRVENSTVO Me imurja u malom nogometu

Prva faza u etiri dvorane, prijave do 26. prosinca Poznati su detelji oko Zimskog prvenstva Me imurja u malom nogometu. Prva aza igra se u športskoj dvorani Graditeljske škole u akovcu, u športskoj dvorani u Prelogu, športskoj dvorani u Murskom Središ u i športskoj dvorani u Kotoribi, a završnica samo u akovcu. Prvenstvo po inje 26. prosinca 2009.

Pismene prijave s nazivom mom adi uz naznaku u kojoj e se kategoriji natjecati (seniori, veterani ili pioniri) primaju se u: ME IMURSKOM NOGOMETNOM SAVEZU, Neumannova 4, akovec osobno ili putem tele aksa broj 328-804.

Kotizacija za seniorske mom adi iznosi 700 kuna, za veterane (ro eni 1974. i stariji) 500 kuna i

za pionire (ro eni 1994. i mla i) 200 kuna. Prijave za sva etiri mjesta odigravanja se mogu izvršiti u ME IMURSKOM NOGOMETNOM SAVEZU, za natjecanje u akovcu u PIZERIJI PROVENTUS u Ivanovcu, za natjecanje u Murskom Središ u prijave se primaju u KAVANI PICASSO, za natjecanje u Prelogu u PIZERIJI ROSA i natjecanje u Kotoribi PIZERIJA MAJO.

Prijave se primaju zaklju no sa 22.12.2009. (utorak) do 12 sati.

Sve dodatne in ormacije možete dobiti u ME IMURSKOM NOGOMETNOM SAVEZU na tele one broj 328-802 i 328-804 ili brojeve mobitela 099-3328-802, 099-3328-804, a kod tajnika MNS na broj mobitela 098-198-66-26.

NAGRADE SENIORI

VETERANI

1. mjesto

18.000,00 kuna

5.000,00 kuna

2.000,00 kuna

2. mjesto

9.000,00 kuna

2.000,00 kuna

1.000,00 kuna

3. mjesto

4.000,00 kuna

1.000,00 kuna

500,00 kuna

4. mjesto

1.000,00 kuna

500,00 kuna

pehar

Uz nov ane nagrade svakoj mom adi pripada i pehar. U sva-

PIONIRI

koj konkurenciji nagra uje se najbolji strijelac, igra i vratar.

8. prosinca 2009.

GOSTOVANJE višestrukog hrvatskog rukometnog prvaka donijelo u akovcu atmosferu kakvu bi eš e željeli vi ati

CO Zagreb bez “ru ne”, doma i u okviru mogu nosti Romska djeca prilikom snimanja spota u sklopu kojeg je upu en apel da je Škola nogometna Me imurje- akovec otvorena za sve polaznike bez obzira na nacionalnost, vjeru ili boju kože

ŠKOLA NOGOMETA Me imurje- akovec u projektu UEFA

Snimljen spot u borbi protiv rasizma Osim mladih nogometaša i trenera, u tjednu za nama iznimno je aktivno bilo i vodstvo Škole nogometa Me imurje- akovec, koje je organiziralo snimanje spota za borbu protiv rasizma.

U borbu protiv rasizma se uklju ila i nogometna škola, koja je sa svojim U7 nogometašima i romskom djedom snimila spot koji e biti poslan UEFA-i te, nadaju se, predstavljen diljem svijeta. Snimanjem spota nazna ena je mogu nost aktivnijeg uklju ivanja Škole u animiranje mlade romske populacije za sport, rekao je predsjednik Dragutin Kataleni .

- Naša Škola prva je pokrenula ovakav program, to je prakti ki pionirski pothvat, a o odazivu Roma ovisi i na in na koji e se razvijati.

Mislim da su djeca bila zadovoljna, dobila su tenisice i dresove koji im ostaju u vlasništvu, pa imaju sve preduvjete da nastave s nogometom, rekao je Kataleni . Mali nogometaši pokazali su u me usobnom treningu i igri da na travnjaku rasa ne postoji, te tako pružili hvalevrijedan primjer.

U idu ih desetak dana svi e igra i Škole biti opremljeni Diadora opremom, pa e svi imati jednake trenirke, dresove, torbe. Direktor Škole D. Mikolaj, osvrnuo se na jedan od ve ih problema kojeg Škola ima, a to je teren: - Moramo raditi na tome da što prije napravimo teren primjeren

“Ozbiljni” gosti od po etka do kraja D. Kataleni : U pitanju je pionirski pothvat u Hrvatskoj, a o odazivu Roma ovisi i na in na koji e se razvijati treniranju. Ovo ime raspolaže kompleks Mladosti jednostavno nije dovoljno za rad ovolikog broja nogometaša, trebamo umjetnu travu koja e uvijek biti pogodna za treniranje. Škola se u idu oj godini nada raditi s prora unom od oko 1,8 milijuna kuna, no to e se ostvariti tek ako Grad akovec i Županija me imurska budu izdvajali onoliko koliko je dogovoreno sporazumima prilikom osnivanja Škole. Pred tom je ustanovom i kona no potpisivanje ugovora s NK akovcem i NK Me imurjem, koje do sad nije obavljeno zbog promjena u vodstvima klubova. No, sjednica Skupštine Škole nogometa trebala bi biti održana u razdoblju od 13. do 20. prosinca, pa bi se do tada trebao riješiti i taj problem. (Ivana Strahija)

20. MEMORIJALNA MALONOGOMETNA LIGA JOSIP FRANCKI-JOJA - PAN LIGA 2009./2010.

Petorka s dvije pobjede Rezultati 2. kola: Caffe bar Arcus – Ekom 10:1; Fortuna – Kolar 8:7; Trgošped – MT 1923 8:4; Elita Mel –

Bolnica akustik m. 11:7; TMT – Letina 9:5; Caffe bar Fortuna – Agricola 5:5; Plitvica – Brezje 4:3.

TABLICA 1. Ca e bar Arcus 2. Fortuna 3. Trgošped 4. Elita Mel 5. TMT 6. Ca e bar Corona 7. Kaštel Kamen 8. Plitvica 9. Agricola 10. Kolar 11. Bolnica Akus k m.

12. Le na 13. Brezje 14. MT 1923 15. Ekom Raspored 3. kola: Trgošped – Ekom; Kaštel Kamen – Agricola; Fortuna – Bolnica Akustik m.; Caffe

S obzirom da je od utakmice MKA*IPC prošlo nekoliko dana, sigurno ve svi znate kronološke detalje dvoboja. Nakon utakmice bilo je dosta podijeljenih mišljenja da li je 26-35 poraz uspjeh ili neuspjeh akove ke mom adi.

Potpisnik ovih redaka vrstog je uvjerenja da je prošotjedni poraz MKA*IPC-a uspjeh. A evo i nekoliko razloga: Croatia Osiguranje Zagreb je, van svake sumnje, jedna od najja ih europskih, a time i svjetskih mom adi. Rukometna imena koja ine sastav Zagreba poželio bi manje-više svaki europski klub.

O snazi Bali a, Džombe, Ton i Val i a ili pak najboljeg strijelaca Lige prvaka Kire Lazarova ne treba trošiti rije i. S druge strane, MKA*IPC je mom ad uglavnom dvadesetogodišnjaka s iznimkom dva-tri iskusnija igra a.

2 2 2 2 2 2 1 2 1 2 2 2 2 2 2

2 2 2 2 2 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 1 0 2 2 2 2 2 2

21 25 20 16 15 11 6 4 5 11 11 8 4 7 5

1 10 5 8 9 3 4 14 5 14 17 20 16 25 21

6 6 6 6 6 4 3 3 1 0 0 0 0 0 0

bar Arcus – Kolar; Caffe bar Corona – Brezje; Plitvica – MT 1923; Elita Mel – Letina; TMT je slobodan.

U hr vatskom rukometu Zagreb ve godinama nema ozbiljnijeg suparnika. Pokušao je Nexe prije nekoliko tjedana, kad su Zagrep ani stigli nakon visokog poraza u Hamburgu, ali bez uspjeha. A u akovcu je „mali“ MKA*IPC punih 40 minuta jako ljutio rukometnog diva. U prvom poluvremenu razlika je naj eš e bila plus dva za Zagreb. Jednom su gosti otišli na 14-, ali su akov ani s 3-0 opet uspostavili ravnotežu.

Da nije bilo dekoncentracije u samoj završnici ne bi bilo ni 18-14 za Zagreb.

Koliko je Zagreb ozbiljno shvatio akove ku mom ad govori nam i podatak da su prvo polvrijeme na parketu bili najbolji zagrebovi igra i predvo eni Bali em, Val i em i Lazarovim. U obrani su ih mijenjali Denis Špoljari i dvometraši Kopljar i Gojun.

Pa, ipak nije išlo.

CO Zagreb je veliki rukometni sistem. Po nekim nformacijama u svojim redovima ima ak 46 igra a pod ugovorom. Naravno, dosta je njih „na posudbi“ u drugim klubovima (Medveš ak, Varteks, Rakovi u Bjelovaru itd.). Brigu o igra kom pogonu i svemu što ga prati vodi 16 stalno zapsolenih osoba. akove ki ligaš nema zaposlenih.

Posebna pri a su inancije.

Ono što je ugovorom garantirano Ivanu Bali u, cijeli MKA*IPC nema za cijelu godinu. Mjese na dava-

Bali je i u akovcu bio nezaustavljiv nja igra ima iznose, otprilike, kao i cijeli prora un MKA*IPC-a. Uz sve te „šuškave“ detalje, vodstvo Zagreba odlu ilo je svoje igra e dodatno motivirati za pobjedu od 20 pogodaka razlike. Koliko saznajemo imali su zagrebaši 3000 razloga za visoku pobjedu.

Prilika svima Na koncu doma in može možda žaliti samo za tako visokim porazom. Tko zna kako bi sve završilo da trener Varga posljednjih 15-20 minta na parketu nije držao igra e koji, ina e, rjetko igraju. Dao im je priliku pokazati se protiv velikog suparnika. Nažaost, ovi to nisu iskoristili, a pogreške su Zagrebove zvijezde skupo napla ivali. Bilo bi nepravedno ne spomenuti najboljeg strijelca Karla Zadravca, koji je u izbivanju Mesari a i Turka svoju priliku maksimalno iskoristio. Isto tako i Marin Mar ec koji je prvi puta zaigrao za prvu mom ad i postigao svoj prvi pogodak.

Naravno, da su osnovni ciljevi zadovoljeni. Izbjegnut je visoki poraz, ni jedan igra nije se ozljedio, a k tome je prikazana i odli na rukometna predstava.

Me utim, treba se okrenuti rukometnoj svakodnevnici, a ona je ve u petak, kada u 19 sati dolazi zagreba ka Dubrava.

(D. Opa i , foto: VŽR)

Dubrava se ne smije olako shvatiti Ve u petak, s o etkom u 19 sati gost MKA*IPC-a u dvorani GŠ akovec je zagreba ka Dubrava. Pogled na tablicu bi prevario i to jako. Trenutno je tre i zageba ki premijerligaš tek na 14. mjestu, ali treba znati cijelu kronologiju doga anja, pa je onda lako zaklju iti da e Dubrava i i prema sredini ljestvice.

Pred po etak prvenstva CO Zagreb je dao Dubravi na posudbu šest mladih igra a koji su osvojili SP za igra e do 19 godina. Njima je dodao još i Luku Rakovi a, koji je prije dvije godine igrao u akovcu. Kako to obi no biva, od velikih ideja i obe anja ubrzo nije ostalo ništa, došlo je do „promjene mišljenja“ i Zagreb je povukao sve svoje igra e i trenera

Bili a. Dubrava je odjednom ostala na klincima koji su izgubili 20 razlike u Osijeku. No, dogodilo se „malo udo“ klub je pronašao nešto novca i doveo u svoje redove nekoliko provjerenih igra a. Snagu Dubrave osjetio je u nedjelju i Varteks koji je izgubio šest pogodaka razlike.

Bodovi za MKA*IPC su vrlo važni. Iako još uvijek na odli nom tre em mjestu, etvrtoplasirani pOre je pobjedom nad Osijekom prednost akov ana smanjio samo na dva boda. Stoga bi novom pobjedom akove ki klub došao vrlo blizu cilja i ostanku na trenutnoj poziciji za vrijeme zimske pauze.

A za novu pobjedu trebat e im još jednom podrška s tribina. (do)

Klupska razlika nebo i zemlja CO Zagreb je veliki rukometni sistem. Po nekim nformacijama u svojim redovima ima ak 46 igra a pod ugovorom. Naravno, dosta je njih „na posudbi“ u drugim klubovima (Medveš ak, Varteks, Rakovi u Bjelovaru itd.). Brigu o igra kom pogonu i svemu što ga prati vodi 16 stalno zapsolenih osoba. akove ki ligaš nema zaposlenih.

Posebna pri a su inancije.

Ono što je ugovorom garantirano Ivanu Bali u, cijeli MKA*IPC nema za cijelu godinu. Mjese na davanja igra ima iznose, otprilike, kao i cijeli prora un MKA*IPC-a. Uz sve te „šuškave“ detalje, vodstvo Zagreba odlu ilo je svoje igra e dodatno motivirati za pobjedu od 20 pogodaka razlike. Koliko saznajemo imali su zagrebaši 3000 razloga ( itaj kn) za visoku pobjedu. (do)

PRVA HRL - MUŠKARCI Rezulta 12. kola: akovo - Crikvenica 35:25; Ivan ica-Ivanec - Solin 25:21; Trilj-Pršut.Voštane - Kaštela Adriachem 33:33; Senj-Wallenborn Županja odgo eno; Arena Jadrograd - Zadar-Slad Ice Cream 24:21; Sla na - Prelog 31:33; Gorica - Umag 45:19

Rezultati: EMC Split 29 (15) – Buzet 25 (11); Pore 35 (16) – Osijek 31 (16); Medveš ak NFD 35 (20) – Karlovac 25 (13); Siscia 35 (19) – Moslavina 18 (7); Bjelovar 36 (21) – Nexe 38 (16).

TABLICA 1. Croa a Osig.

12 12 0 0 471:292 24

2. Nexe

13 11 0 2 457:372 22

3. MKA IPC akovec

13 8 1 4 371:339 17

4. Pore

12 7 1 4 363:332 15

5. Siscia

13 6 2 5 375:355 14

6. Buzet

13 5 3 5 335:356 13

7. Bjelovar

13 6 0 7 374:380 12

8. Varteks DC

12 5 2 5 353:359 12

9. Zamet

12 5 2 5 311:324 12

10. Karlovac

13 5 2 6 336:365 12

11. Osijek

13 5 0 8 392:402 10

12. Metkovi

12 4 2 6 317:329 10

13. Medveš ak NFD

13 5 0 8 362:396 10

14. EMC Split

13 3 2 8 331:401 8

15. Dubrava

12 3 1 8 310:372 7

16. Moslavina

13 1

2 10 330:413 4

Parovi 14. kola: Croatia Osiguranje – Moslavina; Osijek – Siscia; Zamet – Pore ; Karlovac – Metkovi ; Nexe – Medveš ak NFD; Buzet – Bjelovar; Varteks DC – EMC Split; MKA IPC akovec – Dubrava.

TABLICA

DRUGA HRL - ŽENE

1. Crikvenica

11 10 0 1 361:274 87 20

2. Zadar

11 9 0 2 360:287 73 18

3. Gorica

11 9 0 2 343:291 52 18

4. Senj

11 7 1 3 320:290 30 15

Rezultati 11. kola: nema protivnika – Dragovoljac; Vinkovci - Pitoma a 24:26; Zelina - akovec 44:22; Brod Gymnasium - Pan akovo 26:20; Bjelovar - Darda 40:29; Podravka Lino - Petrijevci 31:30.

5. Arena

11 6 2 3 343:323 20 14

6. Županja

11 7 0 4 313:306 7

7. Ivanec

11 6 0 5 347:331 16 12

8. Kaštela

11 5 0 6 333:306 27 10

14

TABLICA

9. akovo

11 4 1 6 328:331 -3

10. Umag

11 3 0 8 280:350 -70 6

9 1. Zelina

9

11. Trilj

11 2 1 8 278:322 -44 5

2. Pitoma a

9

8 0 1 270:239 31

16

12. Prelog

11 2 1 8 296:363 -67 5

3. Podravka Lino 9

7 0 2 300:229 71

14

13. Solin

11 2 0 9 289:345 -56 4

4. Bjelovar

9

5 1 3 284:233 51

11

14. Sla na

11 2 0 9 299:371 -72 4

5. Pan akovo

9

5 0 4 232:236 -4

10

6. Darda

9

5 0 4 241:247 -6

10

7. Dragovoljac

10 3 1 6 224:273 -49 7

8. Petrijevci

9

9. akovec

9

2 1 6 214:242 -28 5

10. Brod

9

2 1 6 210:240 -30 5

11. Vinkovci

9

0 0 9 177:302 -125 0

Parovi 13. kola: Umag – akovo; Prelog – Gorica; Zadar-Slad Ice C – Sla na; Županja - Arena Jadrograd; Kaštela Adriachem - Senj-Wallenborn; Solin - Trilj-Pršut.Voštane; Crikvenica - Ivan ica-Ivanec

8 0 1 306:205 101 16

3 0 6 239:251 -12 6

8. prosinca 2009.

A 2 LIGA SJEVER

Me imurje i tre i put!

Prije otprilike mjesec dana pisali smo da pred košarkašima Me imurja stoje tri teška ispita nakon kojih e se vidjeti – jesu li ili nisu sposobni za najviše dosege (realne!). Odgovor možemo dati tek danas – nakon pobjeda nad Podravcem i ŠK Vindijom i tre a je utakmica, ova protekloga vikenda protiv «napuhanih Križevaca» završila slavodobitno.

U dvorani Druge osnovne škole kona no su se dogodili – navija i. Donji dio tribina se tako er morao izvu i, jer je gore bilo sve puno, plus bubnjevi, plus pjesma navija a, ali sve to nije bilo bitno – bila je bitna odli na igra ako-

ve kih košarkaša. Kao i obi no u derbijima, mnogo bolje i kvalitetnije utakmicu su otvorili doma ini, preciznim napadom u kome se tražila igra u reketu (bez obzira na dvojicu crnoputih visokih košarkaša Križevaca), te vrstom obranom. Rezultat svega je vodstvo na poluvremenu od 35:22! Nastavak gosti otvaraju serijom 11:0, a naši djeluju mlako i neangažirano i u obrani i u napadu ( i na klupi!). Nakon 2 time outa gostiju (!?) doma i se košarkaši sre uju, «prisje aju se» igre iz prvog poluvremena i tako se s razlikom od 4- 5 poena vozi do kraja. Zanimljivo je da

kad god bi gosti priprijetili lopte odluke su u svoje ruke uzimali najstariji (Vugrinec) i najmla i doma i košarkaš (Andrija Hrka , trice 6/8!).

Mom ad akovca je gostovala u Bjelovaru na «skliskom parketu»gdje se izme u ostalih poskliznula i ŠK Vindija. Pobjedu doma im košarkašima je donio post u napadu akovca u tre em quarteru kada su uspjeli zabiti – 6 koševa, ili pogodaka, kako vam paše!

Protiv jedne od najslabijih ekipa u ligi – Mladosti u ur evcu ekipa Nedeliš a se mu ila cijelo prvo poluvrijeme, ali se ponajviše

zaslugom visokog Masli a (40 koševa) vra a doma s bodovima.

U slijede em kolu najteži posao od naših klubova opet ima Me imurje – gostovanje na ve spomenutom «stratištu favorita» u Bjelovaru. Nedeliš e igra doma protiv slaboga Radnika iz Križevaca, a akovec tako er doma protiv mrvicu ja e(od Radnika!)

Ivan ice. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

- Nakon pobjeda nad Podravcem i ŠK Vindijom i tre a je utakmica, ova protekloga vikenda protiv «napuhanih Križevaca» završila slavodobitno

Radnik – Ivan ica 63:71

3, Hrka N. 11, aji , Turk, Novak Mario Medo 12, Novak Man. 4, Golubi A. 7.

TABLICA:

Mladost- Nedeliš e 92:108 (25:29, 23:15, 18:30, 26:34)

TABLICA

NEDELIŠ E: Gospo i 12, Kocijan, Posavec, Masli 40, Naki 14, Šegovi , Bašek, Šte 18, Ba i 24, Golik.

1. ME IMURJE 2. ŠK Vindija 3. Petar Zrinski 4. Podravac 5. Križevci 6. AKOVEC 7. Bjelovar 8. Ivan ica 9. NEDELIŠ E 10. Mladost( ) 11. Radnik 12. Gra ar

Bjelovar – akovec 84:70(18:22, 26:18, 19:6, 21:24)

AKOVEC: Horvat 14, Škrobar, Prprovi L. 12, Megla 13, Prprovi M. 6, Golubi N. 2, Juras 9, Lon ari , Biševac, Ostoja 11, Valkaj 3.

Me imurje – Križevci 83:74 (15:11, 20:11, 19:26, 29:26)

Grafi ar – ŠK Vindija 76:99 Petar Zrinski – Podravac 85:73

ME IMURJE: Jeleni , Terek 2, Novak Marek 7, Vugrinec 12, Hrka A. 25, Zaspan

9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9

9 7 6 6 5 5 4 4 4 2 1 1

0 2 3 3 4 4 5 5 5 7 8 8

18/+198 16/+138 15/+111 15/+68 14/+86 14/+9 13/-9 13/-20 13/-84 11/-202 10/-145 10/-150

B LIGA SJEVER

Dubrav an skinuo Preloga s vrha!

Mursko Središ e – Mladost Ivanovec 89:54(20:18, 18:11, 17:11, 34:14)

MURSKO SREDIŠ E: Varga 38, Brodar 5, Kralji M. 2, Kutnjak 3, Leva i , Radikovi 4, Cilar 4, Bedi 13, Dodlek 4, Tkalec 1, Bogdan 15, Kralji N.

7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7

6 6 6 6 4 4 4 2 2 2 0 0

1 1 1 1 3 3 3 5 5 5 7 7

1.499,- kn

13/+189 13/+165 13/+69 13/+66 11/+20 11/+14 11/-15 9/-29 9/-35 9/-88 7/-159 7/-197

Mladost Ivanovec – Koprivnica 63:67 MLADOST IVANOVEC: Glumac, Hlebec 4, Balog 6, Šmitran, Hozjan 1, Šardi 17, Leva i 14, Bogdan, Živkovi V., Sabol, Tkalec 12, Živkovi A. 9.

Vrlo dobru i do kraja neizvjesnu utakmicu iako to krajnji rezultat ne pokazuje odigrale su košarkašice Mladosti Ivanovec na gostovanju u Varaždinu kod favoriziranog Vindija. U egalu tijekom prvoga poluvremena naše ipak za mrvicu bolje odlaze na odmor s 2 poena viška. Kobna je bila «crna rupa» tijekom 3. etvrtine kada protivnice rade seriju 10:0, no naše pomalo sustižu, ali slijede i pad u igri desio se na 2 minute prije kraja kada Vindi odlazi na nedostižnu prednost. Teško se oteti dojmu da su uz malo više športske sre e i hrabrosti naše košarkašice mogle uzeti dvije pobjede ovoga vikenda, a ne dvije «kvrge». (žd, bh)

Vindi – Mladost Ivanovec 65:48 MLADOST IVANOVEC: Glumac, Hlebec 1, Balog 11, Šmitran, Hozjan 2, Šardi 6, Bogdan, Leva i 13, Sabol, Tkalec 8, Živkovi A. 7. Trener Leva i Ž.

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Dubrav an – Donji Kraljevec 43:48 (8:16, 17:8, 12:5, 6:19) DUBRAV AN: Lukša 1, Rusak 12, Horvat 8, Orehovec 16, Balog 2, Ribi 4, Šte , Rai . Trener Me imurec B. DONJI KRALJEVEC: Pongrac, Branilovi 2, Švenda, Ivanovi D. 21, Me imurec 6, Dopu 4, Taradi 9, Pa an, Glavina 6, Vuk, Vadlja. Trener Horvat T.

2.699,- kn

119,- kn Poslovnica Tehnogrupa Kalnička 10, Čakovec 040 384 840

Poslovnica Atrium K. Zrinski 2, Čakovec 040 311 400 Poslovnica Varaždin, A. Kačića 5a // Tel: 042 313 666

Ivan ica – Me imurje 68:100 (11:27, 18:22, 13:28, 26:23)

Videoklub Atrium, K. Zrinski 1, Domašinec // 040 863 727 ME IMURJE: Mavrek 10, Ivanek 5, Jeleni 8, Vuruši 24, Kocijan 4, Voni 23, Turk 26. Trener Sori R. Mursko Središ e – Mladost Ivanovec 63:48(28:7, 10:15, 13:9, 12:16)

PC KONF ORION N4100 MBO Gigabyte GA-G31M-ES2C, CPU Intel Celeron E3200 2.4 GHz, HDD 3.5" 500 GB WD, DVD RW LG DVDR 22x, tipkovnica, miš MONITOR LCD 19" LG W1943SB, PRINTER EPSON All-In-One Stylus SX115

MURSKO SREDIŠ E: Varga 29, Koss, Leva i , Balaž 2, David 4, Vrbani , Radikovi 13, Kralji N. 11, Korbelj, Breglec 4, Lesar. Trener Damjanovi B. Braco.

MLADOST IVANOVEC: Vuruši 3, Kranj ec A., Vugrinec 8, Kranj ec R. 18, Kranj ec J. 4, Fe keš 14. Trener Gašparlin S.

2.999,- kn

TABLICA 1. Me imurje 2. ŠK Vindija 3. Ivan ica 4. Mursko Središ e 5. Donji Kraljevec 6. Mladost Ivanovec 7. Dubrav an

7 6 7 7 7 7 7

5 6 5 3 3 2 0

2 0 2 4 4 5 7

12/+129 12/+101 12/+23 10/+27 10/-52 9/-16 7/-212

Asus Special edition, 15.6’’ HD, Intel Celeron C220 (1.2 Ghz/512KB L2), 2GB DDR2, 250 GB SATA,Vga SiS, DVD+/-RW DL, 10/100 Ethernet, 802.11 b/g, 2xUSB 2.0, 3-u-1 čitač kartica, Free DOS, 12mj garancija

2.999,- kn

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A U najzanimljivijoj, uz to zaostaloj utakmici 5. kola je Donji Kraljevec kao doma in uspio tu i Vindiju s ak 20 koševa razlike, ostvarivši pobjedu ve nakon prvih 10 minuta igre(27:8!). (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Donji Kraljevec – ŠK Vindija 64:44(27:8, 5:9, 18:9, 14:18) Me imurje – Lepoglava 146:8 (40:0, 33:5, 33:3, 40:0) Kotoriba – Mladost Ivanovec 46:74 (13:22, 14:26, 11:7, 8:19) Prelog – Mursko Središ e 87:73(25:16, 25:15, 27:17, 10:25)

Nedeliš e – akovec 29:32 (11:4, 5:11, 5:10, 8:7) Me imurje Globetka – Ivan ica 27:68(11:20, 2:22, 5:10, 8:16)

TABLICA 1. Me imurje 2. Dubrav an 3. Donji Kraljevec 4. ŠK Vindija 5. Mladost Ivanovec 6. akovec/-1 7. Prelog 8. Ivan ica 9. Kotoriba 10. Nedeliš e 11. Mursko Središ e 12. Lepoglava 13. Me imurje Globetka

6 5 5 5 5 6 5 6 5 6 5 5 6

6 5 5 3 3 3 3 2 2 1 1 1 0

0 0 0 2 2 3 2 4 3 5 4 4 6

12/+606 10/+284 10/+152 8/+70 8/+33 8/+13 8/-4 8/-135 7/-46 7/-198 6/-135 6/-244 6/-396

ISKON broadband službeni partner i prodajno mjesto.

Telefonirajte i surfajte 30-40% jeftinije!

Obiteljsko pakiranje aDSL interneta i telefona uz 500 minuta poziva, 5 međunarodnih Friend brojeva i 10 GB prometa samo 140kn/mj.!

PUNJENJE TINTI I TONERA - UŠTEDA NA TROŠKOVIMA ISPISA I DO 80%

Donji Kraljevec sredio Vindiju!

NOKIA N97

Jednoga u redovnom kolu, a drugoga u zaostaloj utakmici (poraza!) doživjele su košarkašice Mladosti iz Ivanovca protekloga vikenda. U zaostaloj utakmici protiv Koprivnice naše su košarkašice propustile priliku zabilježiti svoju drugu pobjedu. Ina e odli nu utakmicu dinami nu, borbenu, punu htijenja i preokreta puno bolje je otvorila Koprivnica i povela u prvoj etvrtini sa 10 razlike, naše smanjuju do poluvremena na minus 6! Furiozna 3. etvrtina naših košarkašica koje vode sa 10 koševa razlike, no u posljednjem quarteru izlaze zbog 5 faula ak 3 bitne naše igra ice, ove koje ih zamjenjuju igraju s «vodom u ušima», te Koprivnica završnom serijom 12:1 u posljednje 3 minute osvaja bodove. Šteta!

1.499,- kn

od 249,- kn

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A Naslov se odnosi na juniorsku utakmicu 8. kola u kojoj je Me imurje tuklo Ivan icu u Ivancu s ak 32 koša razlike, iako su u prvom dijelu prvenstva u akovcu od iste ekipe uspjeli – izgubiti! Dobra i rezultatski neizvjesna utakmica igrala se u Donjoj Dubravi iz koje je Donji Kraljevec uspio iš upati pobjedu i ostaviti doma ina još uvijek bez pobjede! (bh)

Playstation 3 SLIM 250GB + 2 igre

PS3 IGRE

Nova dva poraza Vra eno s «kamatama»!

Mladosti!

2.199,- kn

PS. Portable 3004 + igra

Nintendo DSi

TABLICA 1. MURSKO SREDIŠ E 2. DUBRAV AN 3. KOTORIBA 4. PRELOG 5. Gra ar II 6. ME IMURJE GLOBETKA 7. Lepoglava 8. DONJI KRALJEVEC 9. Koprivnica 10. MLADOST IVANOVEC 11. Vinica 12. Ces ca 2000

2.499,- kn

1.099,- kn

DIJAGNOSTIKA I SERVIS MOBITELA I RAČUNALA § UGRADNJA HR IZBORNIKA § DEKODIRANJE

3.399,- kn

3.399,- kn

LG 32LH3000 32”, FullHD 1920x1080, MPEG4 DVB-T tuner, 500 cd/m2, Kontrast 50.000:1, Vidljivi kut 178°/ 178°, 5ms odaziv

3.599,- kn

LG 42LH3000 42”, Full HD

4.999,- kn

2.119,- kn

3.299,- kn

iPhone 3GS

A 2 LIGA SJEVEROISTOK, ŽENE

KOTORIBA: Fuš Hi., Igrec, Habuš 2, Zvošec A. 27, Sušec, Fuš Hr., Munka, Šupljika, Zlatar 26, Pogorelec 7, Seli anec 7, Ujlaki 8.

ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 14, Capek 5, Cimerman 12, Serdarevi 5, Gomzi 11, Leva i 9, Franji 7, Podvezanec 11, Horvat, Šantl 2, Vuruši 11, Jaluši 6.

Nintendo WII + chip

Sams. Omnia HD

PRELOG: Blažona 8, Šari 3, Pusti 21, Blažeka, Poljak, Jankovi , Šolja, Pongrac,

Kotoriba – Grafi ar II 77:70 (28:15, 14:16, 18:18, 17:21)

Me imurje Globetka – Cestica 2000 93:48

XBOX 360 Elite 120GB + igra +chip

LG BL40 Choco.

Prelog – Dubrav an 51:65

DONJI KRALJEVEC: Dopu 7, Vadlja, Pongrac, Zrna 12, Glavina 6, Brankovi , Ivanovi 23, Pa an, Lon ari 14, Štefan 7.

Playstation 2 + chip + 2 joy. + poklon

Sams. 8300

Vinica – Lepoglava 59:75

Donji Kraljevec – Koprivnica 69:77(11:18, 19:22, 25:18, 14:19)

MLADOST IVANOVEC: Vuruši 4, Gašparlin 10, Mihoci, Kranj ec R. 6, Drk 10, Vugrinec 6, Kresinger 6, Kranj ec A. 12, Gašparlin Sa.

S.E. Satio 12Mpx

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

Ciglar 7, Jambroši 1, Poredoš 11.

DUBRAV AN: Varga 21, Rusak 2, Jakupak 3, Haramija, Lukša 11, Brljak I. 3, Brljak Ž., Me imurec 23, Orehovec, Horvat, Balog, Šte 2.

www.qwest.hr

U najzanimljivijoj utakmici 7.kola je u Prelogu doma in prepustio gostima iz Donje Dubrave pobjedu,a Murskom Središ u prvo mjesto, dakle dvostruki gubitak za Prelog. U lokalnom malom derbiju u Murskom Središ u je doma a mom ad pokazala novoustanovljenom B ligašu Mladosti Ivanovec da još mora puno «žganaca papati» ako žele biti barem ravnopravni mom adima iz vrha B lige. (bh)

3.499,- kn

NOKIA N97 N mini

3.499,- kn

2.899,- kn

12 MP, 4x širokokutni optički zoom, 6.9cm/2.7" LCD , Digitalna stabilizacija slike + 4GB microSD kartica + bijela kožna torbica

1.299,- kn

8. prosinca 2009.

DRUGA HSTL istok (M)

DRUGA HSTL istok (Ž)

Šenkovcu “me imurski maratonac” protiv MSTC Nostro

Dvije pobjede Šenkov anki

Ovog vikenda odigrano je pretposljednje 5. kolo jesenskog djela prvenstva 2. HL istok, u kojem su se me usobno susreli me imurski predstavnici. U najboljem svjetlu se pokazala ekipa Šenkovca koja je svladala i MSTC-Nostro (4:3) i mom ad Mihovljana(4:0). U maratonskom susretu koji je trajao skoro etiri sata Šenkovec se tek u odlu uju oj sedmoj partiji dokopao bodova protiv MSTC Nostra koji ovaj vikend nije bio na razini svojih prijašnjih igara. Moramo spomenuti povratnika u svijet stolnog tenisa, nekadašnjeg kadetskog reprezentativca Hrvatske, Karla Posavca koji je u svom debiju u 2.hl istok nakon dvije sezone neigranja upisao pobjedu u igri parova s Igorom Tkalecom i pružio dobru igru tijekom svojih pojedina nih nastupa. Nakon iscrpljuju eg jutarnjeg susreta, Šenkov ani su rutinski pobjedili Mihovljan prepustivši im samo dva seta i nanijevši im i sedmi poraz. Igea Željezni ar ovog je vikenda bila krvnik za oba svoja protivnika

(Nostro i Mihovljan) te ih bez najmanjih problema razbila s po 4:0.

Sljede i vikend na rasporedu je posljednje kolo u kojem Nostro i Mihovljan kod ku e do ekuju goste iz zapadne Slavonije (Lokomotivu i Vukovar 91’), dok Šenkovec gostuje kod Obrtni ke škole iz Slavonskog Broda i osje ke Olimpije.

Rezultati: Igea Željezni ar Mihovljan 4:0 (Mataija - Maruši 3:0, Petri evi - Bujan 3:2, Preksavec - N. Mikac 3:0, Mataija/Petri evi - Bujan/N. Mikac 3:0), Šenkovec - MSTC-Nostro 4:3 (Horvat - Rado aj 2:3, Bari - Posavec 3:0, Jurinec - Džaferovi 1:3, Horvat/ Jurinec - Posavec/Tkalec 2:3, Horvat - Posavec 3:1, Jurinec - Tkalec 3:1, Bari - Džaferovi 3:2), Lokomotiva - Podravka 0:4, Vukovar ‘91 - Kutina 2:4, Igea Željezni ar - MSTC-Nostro 4:0 (Mataija - Rado aj 3:0, Petri evi - Džaferovi 3:0, Preksavec - Tkalec 3:1, Mataija/Petri evi - Posavec/Tkalec 3:0), Šenkovec - Mihovljan 4:0 (Bari - N. Mikac 3:0, Jurinec - Bujan 3:2, Horvat - Maruši 3:0, Horvat/Jurinec - Bujan/N. Mikac 3:0), Lokomotiva - Kutina 0:4, Vukovar

‘91 - Podravka 4:3, Obrtni ka škola-Brod i Olimpija ID su bili slobodni.

Parovi 6. kola - subota 12. prosinca, u 11 sati: MSTC-Nostro - Vukovar ‘91, Mihovljan - Lokomotiva, Obrtni ka škola-Brod - Šenkovec, Olimpija ID - Igea Željezni ar; u 17 sati: MSTC-Nostro - Lokomotiva, Mihovljan - Vukovar ‘91, Obrtni ka škola-Brod - Igea Željezni ar, Olimpija ID - Šenkovec, Kutina i Podravka su slobodne. (I. Tkalec)

TABLICA 1. IGEA Željezni ar

7 7 0 28:6

14

2. Olimpija ID

7 6 1 27:11

12

3. Podravka

9 5 4 29:18 10

4. Šenkovec

7 5 2 22:15 10

5. Ku na

9 4 5 27:24

6. MSTC-Nostro

7 4 3 20:20 8

7. Obrt.Škola Brod

7 3 4 18:20

8

6

8. Vukovar 91’

7 3 4 18:21

6

9. Mihovljan

7 0 7

2:28

0

10. Lokomo va

7 0 7

0:28

0

Peto kolo 2. HL istok mladim Šenkov ankama donijelo je maksimalan broj bodova nakon pobjeda u oba odigrana susreta. U prvom susretu naše su bile bolje od varaždinskog Željezni ara (4:2) gdje se sa obje pojedina ne pobjede opet istakla Andrea Gali - ovosezonsko poja anje Šenkovca. Istim rezultatom pobije ena je i MGK Drava iz Žabnika. Ovim dvjema pobjedama Šenkov anke su zasjele na elo tablice lige. Ovo nije bio vikend igra ica Mihovljana i MSTC-Nostra koje su u svojim susretima poražene bez zapaženijeg otpora. Za Mihovljan anke kobne su bile ekipe MGK Drave (1:4) i Željezni ara (0:4).

Igra ice MSTC Nostro-a odigrale su samo jedan susret protiv osje kog Vodovoda u kojem su poražene s 4:1. Jedinu pojedina nu pobjedu je ostvarila Dina Ratajec. Drugi susret MSTC Nostro-a protiv Mladosti iz Petrinje je odgo en.

Rezultati: MGK-Drava - Mihovljan 4:1 (Miloševi - Kolar 3:0, Mar ec - Golub 3:0, Juki - Posedi 3:0, Juki /Mar ec - Golub/Posedi 1:3, Miloševi - Golub 3:2), Igea Željezni ar - Šenkovec 2:4 (Markati Gali 1:3, Benjak - Novak 1:3, Stipan - Pavlekovi 3:1, Markati/Stipan Gali /Novak 2:3, Markati - Novak 3:0, Stipan - Gali 2:3), MGK-Drava

- Šenkovec 2:4 (Juki - Pavlekovi 3:1, Vru ina - Gali 0:3, Miloševi Novak 2:3, Juki /Miloševi - Gali / Pavlekovi 0:3, Juki - Gali 0:3), Igea Željezni ar - Mihovljan 4:0 (Stipan - Kolar 3:1, Benjak - Posedi 3:1, Markati - Golub 3:0, Markati/ Stipan - Golub/Posedi 3:0), Mladost - MSTC-Nostro odgo eno, Virovitica i Vodovod-Osijek bili su slobodni.

Odgo eni susret 4. kola: MSTC-Nostro - Vodovod-Osijek 1:4 (Ratajec - Tomi 3:2, Šparavec - Mihaljevi 0:3, Popovi - Bertovi 0:3, Popovi /Ratajec - Bertovi /Mihaljevi 0:3, Ratajec - Mihaljevi 1:3).

Parovi 6. kola, subota 12. prosinca, u 11 sati: MSTC-Nostro - MGK-Drava, Vodovod-Osijek - Mladost; u 17 sati: MSTC-Nostro - Igea Željezni ar, Virovitica - Mladost, Mihovljan i Šenkovec su slobodni.

(I. Tkalec)

TABLICA 1. Šenkovec

7 6 1 27:12 12

2. Mladost

4 4 0 16:6

8

3. MGK-Drava

6 4 2 19:13

8

4. Vodovod Osijek

6 3 3 19:14 6

5. IGEA Željezni ar

6 3 3 16:15

6

6. MSTC Nostro

4 2 2 10:11

4

7. Mihovljan

7 1 6 7:26 2

8. Virovi ca

6 0 6 5:24 0

STOLNOTENISKI turnir “Saša Paar” u Varaždinu

Tre e mjesto Paule Markati Ovaj vikend u Zagrebu je održan 11. Memorijalni stolnoteniski turnir „SAŠA PAAR“. Odli no tre e mjesto osvojila je Paula Marka iz Hodošana, koja nastupa za STK VARAŽDIN. U etvrtfinalu je kona no uspjela pobijediti defanzivku Anu Švarc iz Mlados Zagreb sa 3:1, dok je u polu nalu u petom setu Paula vodila 10:7 i imala 5 me lop i to uspjela prosu te taj pe set izgubila 13:15. U kadetskoj kategoriji od me imurskih igra ica igrala je i Anja Toplek te se plasirala od petog do osmog mjesta.

Pobjednica turnira je Lea Rakovac iz Maratona Zagreb koja tako er vu e korijene iz Hodošana, druga je Mia S pan, tre a Paula Marka .

ME IMURSKE STOLNOTENISKE LIGE I. ŽL

Pripremio: Igor Tkalec

III. ŽL

V. A ŽL

Šenkovec 3 ipak kvalitetniji Kolo tijesnih rezultata Sedmo kolo 1. ŽL zasigurno je obilježio susret izme u prvoplasiranog Šenkovca i njegovog prvog pratitelja MSTC- Nostro Team-a, u kojem je Šenkovec 3 svojom boljom predstavom i igrama potvrdio kvalitetu, koja je u ovom trenutku za nijansu bolja od one MSTC- Nostro Team-a. Rezultat ukazuje na laganu pobjedu Šenkov ana, me utim Nostro Team je pokazao najbolji otpor do sad u susretima s vje nim rivalima, i realno je re i da je bio nadomak barem jednog boda. U ostalim susretima favoriti su opravdali svoje uloge te bili nadmo niji nad svojim suparnicima.

Rezultati 7. kola: Kos-Kotoriba 2 - Katex 6:4, Hodošan 1 - Šenkovec 2 4:6, Damtex 1 Putjane Brid 7:3, Kos-Kotoriba 3 - HE-DRA 1 8:2, Šenkovec 3 - MSTC-Nostro-Team 7:3

TABLICA 1. Šenkovec 3

7 7 0 0 58:12 14

2. MSTC-NT

7 6 0 1 51:19

12

3. Putjane Brid

7 4 1 2 48:22

9

4. Šenkovec 2

7 4 1 2 41:29

9

5. Damtex 1

7 4 1 2 38:32

9

6. Kos Kotoriba 3

7 4 0 3 39:31

8

7. HE- DRA 1

7 2 0 5 31:39

4

8. Kos Kotoriba 2

7 2 0 5 18:52

4

9. Hodošan 1

7 0 1 6 13:57

1

10. Katex

7 0 0 7 13:57

0

Neizvjesna situacija na tablici 3. ŽL i dalje se nastavlja.

U sedmom kolu ekipa sa vrah tablice uspjele su do i do novih bodova, ali ne baš tako jednostavno kao u prošlom kolu. ak su dva susreta završena minimalnim pobjedama, a zasigurno najzanimljiviji susret ovog kola odigrali su etvroplasirani Hodošan 2 i tre eplasirana mom ad Šenkovca 5. Susret u kojem Hodošan 2 ipak nije u potpunosti iskoristio prednost doma eg terena završio je podjelom bodova. Na vrhu tablice Mihovlja 4 uspio se dokopati druge pozicije, u donjem djelu tablice ekipa Draškovca uspjela presko iti Lopatinec 2 i tako tražiti put ka sigurnoj zoni.

Rezultati 7. kola: Mihovljan 4 - Putjane 4 6:4, Draškovec - Lopatinec 3 7:3, Hodošan 2 - Šenkovec 5 5:5,Kos-Kotoriba 4 - Putjane 6 4:6, Lopatinec 2 Donji Kraljevec 1 3:7

TABLICA 1. Putjane 6

7 5 1 1 44:26 11

2. Mihovljan 4

7 5 1 1 40:30 11

3. Šenkovec 5

7 4 2 1 42:28 10

4. Hodošan 2

7 4 1 2 45:25

9

5. Donji Kraljevec 1 7 4 1 2 43:27

9

6. Kos Kotoriba 4

7 2 1 4 31:39

5

7. Putjane 4

7 1 3 3 31:39

5

8. Draškovec

7 2 1 4 24:46

5

9. Lopa nec 2

7 1 2 4 31:39

4

10. Lopa nec 3

7 0 1 6 19:51

1

STK 3 još uvijek u stopostotnom u inku Iz kola u kolo STK 3 sve više pokazuje da ozbiljno ra una na plasman u viši rang županijskih liga. U sedmom kolu upisao je i svoju sedmu uzastopnu pobjedu ove sezone. Žrtva STK-a 3 ovaj put je bio Zasadbreg koji drži visoku tre u poziciju na tablici, koju je opravdao solidnim otporom nad vode ima. Uvjerljivija ekipa od vode eg STK-a, bila je mom ad Mihovljana 5 Primabiro-a koja je lagano pobjedila mom ad Šenkovca 7. Igra i Mladosti upisali su svoj sedmi uzastopni poraz ove sezone.

Rezultati 7. kola: STK 3 - Zasadbreg 7:3, Mihovljan 5

Primabiro - Šenkovec 7 9:1, Putjane 7 - Mladost 6:4, Putjane 8 Dragoslavec Breg 7:3, Šenkovec 8 - Šandorovec 2:8

TABLICA 1. STK 3

7 7 0 0 61:9

14

2. Mihovljan 5 Prima 7 6 1 0 53:17 13 3. Zasadbreg

7 6 0 1 53:17 12

4. Šandorovec

7 5 1 1 53:17 11

5. Šenkovec 7

7 3 0 4 32:38 6

6. Putjane 7

7 3 0 4 26:44 6

7. Putjane 8

7 2 1 4 23:47 5

8. Dragoslavec Breg 7 1 0 6 21:49

2

9. Šenkovec 8

7 0 1 6 15:55

1

10. Mladost

7 0 0 7 13:57

0

II. ŽL

IV. ŽL

V. B ŽL

Favoriti lagano do novih bodova

Bez prevelikih iznena enja

Donji Kraljevec 2 slavio u derbiju

Odigrano sedmo kolo 2. ŽL nije donijelo prevelikih uzbu enja, što u igrama, što u rezultatima. Mom adi sa samog vrha tablice rutinski i bez milosti su slavile nad svojim protivnicima, koji i nisu pružali zapaženiji otpor. Najuvjerljiviji je bio Hodošan ET prepustivši samo jednu pojedina nu partiju Putjanama 3. Uz o ekivane rezultate, mora se napomenuti da su ovo kolo obilježila i dva susreta koja su, nažalost bila odgo ena.

Rezultati 7. kola: MSTCNostro-Štikma - Nedeliš e 1 odgo eno, Lopatinec 1 Cirkovljan Zabat 1 8:2, Mala

Sedmo kolo 4. ŽL nije donijelo prevelikih iznena enja. Favoriti «na papiru» okrenuli su susrete u svoju korist i zaradili nove bodove. Nedodirljiva Kos Kotoriba 5 bila je najuvjerljivija te je svom protivniku prepustila samo jednu pojedina nu pobjedu. Ionako neizvjesna situacija u središnjem djelu tablice se znatno promijenila. Šenkovec 6 je porazom u ovom kolu pao sa drugog na sedmo mjesto, što je iskoristila mom ad Damtex-a 2 i zasjela na drugu poziciju. Zanimljiv susret odigrali su MSTC-Nostro Žiškovec i Klima-montaža 1 koji je na kraju završio najpoštenije- podjelom bodova.

Rezultati 7. kola: MSTCNostro Žiškovec - Klima-monta-

Subotica 1 - Mihovljan 3 odgo eno, Putjane 3 - Hodošan Elektro team 1:9, Šenkovec 4 - STK 2 3:7

TABLICA 1. Lopa nec 1

7 5 2 0 43:27 12

2. Hodošan ET

7 4 2 1 46:24 10

3. STK 2

7 4 0 3 44:26 8

4. Mala Subo ca 1

6 4 0 2 37:23

8

5. Nedeliš e 1

5 3 0 2 32:18

6

6. Mihovljan 3

6 2 2 2 32:28

6

7. Putjane 3

7 2 2 3 29:41

6

8. Šenkovec 4

6 2 1 3 31:29

5

9. MSTC-NŠ

6 0 2 4 12:48

2

10. Cirkovljan Zabat 7 0 1 6 14:56

1

ža 1 5:5, Orehovica 1 - Šenkovec 6 6:4, Mala Subotica 2 - Kos-Kotoriba 5 1:9, Nedeliš e 2 - Hodošan 3 6:4, Damtex 2 - HE-DRA 2 8:2.

TABLICA 1. Kos Kotoriba 5

7 6 1 0 50:10 13

2. Damtex 2

7 4 1 2 42:28 9

3. Nedeliš e 2

7 4 1 2 38:32

9

4. Klima-montaža 1 7 3 2 2 39:31

8

5. Orehovica 1

7 3 2 2 38:32

8

6. MSTC-Nostro Žiš 7 3 2 2 35:35

8

7. Šenkovec 6

7 3 1 3 41:29

7

8. Hodošan 3

7 3 0 4 29:41

6

9. HE-DRA 2

7 1 0 6 28:42 2

10. Mala Subo ca 2 7 0 0 7 10:60 0

Sedmo kolo 5. B ŽL zapaženo je po odigranom derbi susretu izme u vode eg dvojica lige, Donjeg Kraljevca 2 i Klimamontaže 2. Trenutno spremnija i kvalitetnija mom ad Donjeg Kraljevca bila je bolja od svojeg protivnika te ga pobijedila minimalnim rezultatom i zadržala svoj niz od sedam pobjeda, i time se odvojila od svojih prvih pratioca za dva boda. Uz derbi kola, borba za tre u poziciju postaje sve napetija i nikako da se razriješi iako je do kraja jesenskog djela prvenstva ostalo još samo dva kola, jer je bodovna razlika ekipa u srednjem djelu tablice minimalna.

Rezultati 7. kola: Klimamontaža 2 - Donji Kraljevec 2

4:6, Prelog - Donji Kraljevec 3 6:4, Mala Subotica 3 - Kos-Kotoriba 6 6:4, Klima-montaža 3 Putjane 9 1:9, Cirkovljan Zabat 2 - Orehovica 2 10:0 bb

TABLICA 1. Donji Kraljevec 2

7 7 0 0 53:17 14

2. Klima-montaža 2 7 6 0 1 51:19 12 3. Putjane 9

7 4 1 2 42:28 9

4. Mala Subo ca 3

7 4 1 2 37:33

5. Prelog

7 4 0 3 44:26 8

9

6. Cirkovljan Zabat 2 7 4 0 3 42:28 8 7. Donji Kraljevec 3

7 3 0 4 37:33

6

8. Klima-montaža 3 7 1 0 6 19:51

2

9. Kos Kotoriba 6

7 1 0 6 19:51

2

10. Orehovica 2

7 0 0 7

0

6:64

8. prosinca 2009.

BICIKLISTI KI KLUB Mura - Avantura Sveti Martin na Muri

ZavrĹĄna sve anost i podjela priznanja > [>\]^ `[ { | ] } ~

\ } ]

}^Â ^ ] Â&#x201A; ^

Â&#x2020; ~ "

^

Â&#x2021; Â&#x2C6; Â&#x2030; Â&#x2020; Â&#x160; ^ ]

Â&#x2030;^ } ^ Â&#x2030; Â&#x160;

Â&#x2020; Â&#x2039;

Â&#x2030; Â&#x2030; ^ Â&#x2021; ] Â&#x2030; }Â&#x2030; }

" Â&#x2021;

Â&#x2030;Â }Â&#x2030;

Â&#x2030;^ Â&#x2030; Â&#x160; Â&#x2030; ]

^ Â&#x2018; " ~

Â&#x2019;

Â&#x2020; Â&#x2030;

Â&#x2020; }

^ ^ ^ Â Â&#x2030; ] Â&#x2020;

Â&#x2021;^ }Â&#x2030;

}^Â

Â&#x201C;

Â&#x2030;

Â&#x2030; ^ ] Â&#x2021; Â&#x2030; }Â&#x2030; Â&#x2020; Â&#x2030; Â&#x2030; Â&#x2030;

^ ^ Â&#x201D; }Â&#x2030; Â&#x201C; Â&#x2021; Â&#x2039;

Â&#x2021; | } ~

Â&#x2039; Â&#x2030; ^ "} ]

}Â&#x2030; Â&#x2018; " ~ ]

Â&#x201C; } }

" Â&#x2021; Â&#x2020; Â&#x2030; Â&#x2030;

} ^ Â&#x2030; Â&#x2013;}^Â&#x2030;Â Â&#x2039;

Â&#x2013; Â&#x2030; Â&#x203A; Â&#x160; Â&#x2039; Â&#x201A; }

¨ Â&#x2039; } ÂŹ " Â&#x2039;

Â&#x2DC; Â&#x2021; ÂĽ "} Â&#x2039; Â&#x2DC; Â&#x160; Â&#x2018; ] Â&#x2039;

[ Â&#x2039; Â&#x161; Â&#x2021;

| Â&#x2C6; Â&#x2039; } | Â&#x2C6; Â&#x2039;

Â&#x203A;} Â&#x2021; ¨^ Â&#x2030; Â&#x2039; }

| Â&#x160;

Â&#x2DC; } [

~ ^ } Â&#x2039;

Â&#x2020; } }

Â&#x2021; }Â&#x2030;] Â&#x2030;^ ^ Â&#x2021; Â&#x2030;^

Â&#x2030; Â&#x2030;

Â&#x2020; } } | Â&#x160; Â&#x2039;

Â&#x2021; Â&#x2030; Â&#x2021; Â&#x2039;

Â&#x2019; Â&#x201C; Â&#x2039;

Â&#x2030; }^Â

~^Â&#x2021; Â&#x2030;

Â&#x2020; Â }Â&#x2030; }

Â&#x161;§ ] ~Â&#x2019;Â&#x2039;

Â&#x2030; } Â&#x2030; } Â }Â&#x2030;

| } Â&#x2022;~ Â&#x;

NOVI USPJEH nedeliĹĄ anskih karatistica na doma em terenu

Seniorke NedeliĹĄ a tre e na drĹžavnom prvenstvu ^} Â&#x2021;Â&#x2030; }Â&#x2030; ^ Â&#x2DC; Â&#x2021; } Â&#x160; ^

Â&#x2030; Â&#x2021; Â&#x2C6;

¨

Â&#x2020;

^ Â&#x2030;

^ Â&#x2030; > Â&#x2020;^

Â&#x2030;] Â&#x2030; Â&#x2C6;

~ Â Â&#x2039;

|Â&#x201A;Â&#x161; ÂŚ Â&#x2030; Â&#x2039; ÂŚÂ&#x2019; ÂĽ Â&#x2039; Â&#x2DC; Â&#x2021; } ] Â&#x160;

^ Â&#x2030; Â&#x2039; Â&#x2DC; Â&#x2021; } Â&#x160;

^ Â&#x2030; } Â ^ ^ ^

Â&#x2019; ÂŞ Â&#x2030;Â&#x2039; Â&#x160; Â&#x2039;

Â&#x2019; [

Â&#x2019; ~ Â&#x2030; ~ Â ]

Â&#x2020;

} ^

^Â&#x2020; ^ " Â&#x2030;^

Â&#x2030; ]

Â&#x2020;^} Â&#x2021; "

}^Â Â&#x2030; Â&#x2030;

^ Â&#x2030; Â

Â&#x2020; " Â&#x2020;

Â&#x2022;Â&#x2021;Â&#x2020;Â&#x;

KVALIFIKACIJE Ekipnog prvenstva Hrvatske

Osvojeno 4. mjesto u regiji i 18. na nivou Hrvatske [} " } ] " }^ Â&#x2022;¤^ Â&#x2039; Â&#x161; Â&#x2039; ÂĽ "} Â&#x2039; Â&#x2018; Â&#x2039;

~ ^ Â&#x2039; Â&#x2013; Â&#x2039; ¤ Â&#x2039; ÂŚ

| } Â&#x2039;

Â&#x2018; Â&#x; } } ^ ^ ~ ^

} ] Â&#x2030; § "

¨ ]

^Â&#x160;

[Â&#x2013;] Â&#x2030; } Â&#x2030;

' Â&#x2030; ^ " Â&#x2030; Â&#x2039; Â&#x2021; Â&#x2030;

Â&#x2020;

¨ Â&#x2020; ^Â&#x2020; } =

Â&#x2030; Â&#x2039; Â&#x160;

Â&#x2030; Â&#x2021;} Â&#x2020;^}

 Â&#x2020;

Â&#x2021; Â&#x2030; Â&#x2030; Â&#x2030; "

Â&#x2039;

[Â&#x2013;] ^Â&#x2021;Â&#x2030; ] } } Â&#x2030;

} Â&#x2030;^

Â&#x2021;

Â&#x2021; Â&#x2DC; Â&#x2030; Â&#x2030;^ ^ }

} Â&#x2020; ^

Â&#x2021; Â&#x2C6; ]

Š Â&#x161; ¤^

=

} Â&#x2039; '

=ÂŁ

} Â Â&#x2021; Â&#x2039;

¤ ÂŚ Â&#x2030;

= Â&#x2039;

'

} Â Â&#x2021;] Â&#x2039; =

}

Â&#x2030; Â&#x160; [} [Â&#x2013;] Â&#x2021; Â&#x2030;

ÂŞ Â&#x2013; }

Juri an, Cigler, Stunkovi , Jakov i Tkal ec ostvarili su odli an rezultat

AKOVE KI pliva ki klub na 12. Kerka kupu

Osvojeno osam medalja [} " } ] " }^Â Â&#x2022;\ Â&#x160; Â&#x2039; Â&#x2013; Â&#x2039; Â&#x2018; Â&#x2039;

Â&#x2019; Â&#x2039; Â&#x2018; Â&#x2030; Â&#x2039; Â&#x2DC; Â&#x2039; Â&#x161; } Â&#x2039; Â&#x203A; Â&#x2039; |^ Â&#x2039; Â&#x153; Â&#x2039;

\ Â&#x160; Â&#x2039; Â&#x153; Â&#x2039; Â&#x161; Â&#x2021;} Â&#x2039; Â&#x2039; Â&#x2018; Â&#x2039;

Â&#x2039; ~ Â&#x2039;

~ Â }Â&#x2039; Â&#x2013; Â&#x; } } ^

^ Â&#x2021; }

Â&#x2030; Â&#x2030;^ ^ Â&#x2018; Â&#x2030;^ ^ ] Â&#x2030;

| Â&#x2030; Â&#x2030; } Â&#x2030; Â&#x2DC; }}ÂĄ

Â&#x2018; Â&#x2030; ^ " Â&#x2030; =

} ] Â&#x2039; =

}

=

} Â Â&#x2021;]

Â&#x153; } ^ |^ ^ } Â&#x2030; Â&#x2021; ^"

Â&#x2030; ^ " Â&#x2030; =

}

^ " Â&#x2030; =

} ] Â Â&#x2021; Â&#x2039; Â&#x2021; Â&#x2030; Â&#x2013; Â&#x2030; ~ Â } Â&#x2030; }

Â&#x2021;  ^ " Â&#x2030; ¢¢

¢¢

} Â Â&#x2021;

 ^

^ " Â&#x2030; ¢¢

}

Â&#x2DC; = Â&#x2013; ^ ^ ^Â&#x2021;Â&#x2030; } ] } Â&#x2030;

}^Â

=ÂŁ }

[} [Â&#x2013;] Â&#x2021; Â&#x2030;

Â&#x2DC; ] } Â&#x161; Â }

Na 12. Kerka kupu sudjelovalo je 8 klubova sa 150 pliva a

8. prosinca 2009.

SPORTSKI RIBI iz Preloga konkurira za vrijednu nagradu

“Sale” u lovu na “zlatnu udicu” Strastveni preloški ribi , lan ŠRD Glavatica, Saša Kalšan kojeg svi znaju kao Sale, pred h dana d l stoje ih s nestrpljenjem o ekuje vijesti o tome ho e li ponoviti uspjeh iz 1992. godine kad je bio dobitnik jedne od prestižnih hrvatskih ribi kih nagrada - “zlatne udice”.

Tada je dobio tu nagradu u konkurenciji sportskih ri-

bi a koji su konkurirali za tu nagradu za ulovljenog klena, a 17 godina kasnije konkurira l l pastrvski k grge ššto za ulovljeni je nesvakidašnji ulov, posebice tako kapitalnog primjerka kao što je to uspjelo nedavno Saši Kalšanu. Popularni Sale koji se bavi sportskom ribi ijom punih 35 godina ulovio je na jednoj od preloških šudrana

iju lokaciju nam nije htio otkriti (ali ima svjedoka i o evidca, što je najvažnije u konkuriranju za “zlatnu udicu” “ l d ” op.a.), ) ulovio je pastrvskog grge a teškog 2,4 kg i dugog 52 cm.

Borba s kapitalcem je trajala kojih desetak minuta, a onda je sve bilo gotovo. Prava sre a koja je sastavni dio sportskog ribolova bila je nesvakidašnja

kad je Saša shvatio kakvu je “ribetinu” upecao. Naime, za ovu vrstu ribe koja je ina e rijetka k u Hrvatskoj k svi koji k se imalo “kuže” u ribi iju kažu da je ona koja teži 1 kg istinski trofej, dok je svaka ulovljena i teža od 2 kg istinski kapitalac.

Ulov je zajedno s presretnim ribi em fotoaparatom ovjekovje io za sva vremena Sašin

- Saša Kalšan ulovio je na jednoj od preloških šudrana iju lokaciju nam nije htio otkriti (ali ima svjedoka i o evidca, što je najvažnije u konkuriranju za “zlatnu udicu” op.a.), ulovio je pastrvskog grge a teškog 2,4 kg i dugog 52 cm otac, a uz prigodni kupon i zadovoljavanje svih potrebnih uvjeta za konkuriranje na natje aju udicu” za “zlatnu “ l d ” sve je obavljeno po “p.s-u” i sada se o ekuju samo rezultati. Nova nagrada ne bi trebala izmaknuti niti ovom prilikom, niti kao što je to bio slu aj sada ve daleke, ratne ‘92. godine.

(D. Zrna)

8. prosinca 2009.

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 57

9/24/09 4:14:41 PM

58

Dobro je znati

"#

' <= <<<

"#

' <= <<<

Dobro je znati 59

60

Dobro je znati

"#

' <= <<<

OBAVIJEST POTROĹ A IMA PLINA Prema novim zakonskim propisima cijena prirodnog plina odre uje se temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o visini tarifnih stavki u tarifnom sustavu za opskrbu prirodnim plinom, s iznimkom povlaĹĄtenih kupaca, bez visine tarifnih stavki, koja Odluka je stupila na snagu 01.09.2009. godine. Tom Odlukom utvr ena je visina tarifne stavke â&#x20AC;&#x201C; opskrba prirodnim plinom, te se na tako utvr enu cijenu svaki mjesec mora doda ili oduze odgovaraju i nov ani iznos cijene koji se odnosi na kvalitetu plina za obra unski mjesec.

Sukladno navedenom novom na inu formiranja cijene plina, od 01.10.2009. godine cijena prirodnog plina za ku anstvo iznosi 2,41 kn/m3 s PDV-om, a za poduzetniĹĄtvo 1,96 kn/m3, uve ano za PDV. Napomena: Ova cijena prirodnog plina je za jednu lipu viĹĄa od cijene plina koja je vaĹžila do 01.10.2009. godine.

Sa ĹĄtovanjem, Direktor: Vladimir Ivkovi , dipl. iur. v.r.

Informacije 61

"} #

' <= <<<

#0

Ă&#x2021;*Ä&#x20AC;

/*

10

16

45

Salon keramike i sanitarije Veleprodaja i maloprodaja instalaterskog materijala www.trgoprom.hr t trgoprom@ck.t-com.hr

QMJOTLF JOTUBMBDJKF t HSJKBOKF t IMBÄ FOKF WPEPWPEOF JOTUBMBDJKF t JOTUBMBDJKF LBOBMJ[BDJKF QPTUBWB LFSBNJLF t BEBQUBDJKB LVQBPOJDB www.ginstal.hr t ginstal@ck.t-com.hr

130%"+" /&,3&5/*/"

#BOB +PTJQB +FMBýJÿB t ÞBLPWFD t 5FM t 'BY SLOBODNA RADNA MJESTA 1. RUSTICA d.o.o. Restoran TRATTORIA RUSTICA AKOVEC, I.G. Kova i a 6, traŞi 1 KONOBARA; 1 KUHAR-PIZZA-PEKAR, na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 311207. Natje aj otvoren do 15.12.2009.

2. LJEKARNA KOVA AKOVEC, D. Cesari a 5, traĹži 1 MAG. FARMACIJE - moĹže i pripravnik; 1 FARMACEUTSKI TEHNI AR- poloĹžen stru ni ispit na neodre eno vrijeme, javi se 390-080, osobno ili pismena zamolba.

Natje aj otvoren do 15.12.2009.g.

3. G.P.P.T. Nekretnine d.o.o. G. HraĹĄ an, VaraĹždinska 43a, traĹži Zidari, Tesari, Gra evinski Radnici na neodre eno vrijeme, javi se na 099-707-4155. Natje aj otvoren do 15.12.2009.g.

4. Ordinacija op e medicine dr. Slavi ek Ljubica PRELOG, K.P. KreĹĄimira IV 7, traĹži 1 DOKTOR MEDICINE na odre eno vrijeme - 18 mjeseci, poloĹžen stru ni ispit, radno iskustvo godinu dana, javi se na 098-846-101.

Natje aj otvoren do 19.12.2009.g.

5. KAVANA QUA KAKTUS TOTOMORE, TOTOVEC, traĹži 2 KUHARA, 2 POM. KUHARA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo poĹželjno, javi se na 0919123525. Natje aj otvoren do 15.12.2009.g.

6. VIJENAC d.o.o. STRAHONINEC, Dravska 70, traĹži 1 VRTLARSKI RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 333-870.

Natje aj otvoren do 20.12.2009.g.

7. GRAWE Hrvatska d.d. AKOVEC, V. Morandinija 4, traĹži 2 PRODAJNA SAVJETNIKA-zastupnika u osiguranju na neodre eno vrijeme, terenski rad, voza ka â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;?, najmanje SSS, znanje rada na PC, komunikativnost, individualnost, javiti se osobno na gornu adresu ili tel. 314-028 do 13.12.2009.g.

8. PEKARA CVEK d.o.o. D. Kraljevec, Kolodvorska 19, traĹži 1 PEKAR mjesto rada PUĹ INE, radni odnos na odre eno uz mogu nost stalnog zaposlenja, javi se na 091-4560008.

Natje aj otvoren do 20.12.2009.g.

9. MISTEX D.O.O. ŽIŠKOVEC 31, traŞi 5 ŠIVA A, na neodre eno vrijeme, javi se na tel.

865-155 , 098-242-058. Natje aj je otvoren do 15.12.2009.

10. GORICAJ GRADITELJSTVO nedeliĹĄ e, traĹži 4 SOBOSLIKARA, na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 098 241111. Natje aj je

otvoren do 13.12.2009.

11. VINCEK-TRGOTEKSD.O.O.ZAGREBA KA 85, AKOVEC, traĹži 20 Ĺ IVA A, na neodre eno vrijeme, javi se na tel.384-285. Natje aj je otvoren do 15.12.2009 12. GRA-COOPd.o.o.M.SrediĹĄ e,Mar nska 165, traĹži 3 TESARA, 2 ZIDARA, 2 GRA EVINSKA RADNIKA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 543-980, 098-209984. Natje aj otvoren do 15.12.2009.g.

13. Ca e bar CASABLANCA NOVAKOVEC, Glavna 1, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodre enovrijeme,javi seosobnoilinamob.0981922-144. Natje aj otvoren do 15.12.2009.

14. LECTOR Ĺ MITRAN Pribislavec, N. Tesle 25A, traĹži TRGOVA KI PUTNICI-za prodaju knjiga na podru ju Me imurske Ĺžupanije na neodre eno vrijeme uz probni rad, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., vlas automobil, rad na terenu, komunika vnost, javi se na 09/5430597. Natje aj otvoren do 13.12.2009.g.

15. â&#x20AC;&#x153;MD Caffe bar PRELOG, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-832575. Natje aj otvoren do 15.12.2009.

16. Ca e bar â&#x20AC;&#x153;OCEANNâ&#x20AC;? G. HraĹĄ an, akove ka 1, traĹži 1 KV KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 095-8656304.

Natje aj otvoren do 16.12.2009.g.

17. Caffe bar â&#x20AC;&#x153;MURAâ&#x20AC;? SVETI MARTIN NA MURI, traĹži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na 095-9076314, 098242878. Natje aj otvoren do 16.12.2009.

18. Ca e bar MASKA SVETI JURAJ U TRNJU, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javiti se na 099-6813056. Natje aj otvoren do 16.12.2009.g.

19. LJEKARNA Ĺ TEFAN AKOVEC, N. Pavi a 15,traĹži1MAGISTARFARMACIJE-neodre enovrijeme,poloĹženstru niispit;1FARMACEUTSKITEHNI AR-naodre enovrijeme,javi se na 363-799, 363-766. Natje aj otvoren do 15.12.2009.g.

20. ELLIT d.o.o. HODOĹ AN, traĹži 1 KV KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 6 mjeseci, javi se na 098-528570.

Natje aj otvoren do 17.12.2009.g 21. PRIMIKO d.o.o. M. SrediĹĄ e, Frankopanska 66, traĹži 5 ZIDARA, 5 TESARA, 5 ARMI-

RA A, 5 GRA EVINSKIH RADNIKA na neodre eno vrijeme, javi se na 0992151869.

Natje aj otvoren do 15.12.2009.g.

22. PIRAMIDA d.o.o. LOPATINEC, traĹži 10 KV BRAVARA, ZAVARIVA A na neodre eno vrijeme,radnaterenuNjema ka,Ĺ vedska,javi se osobno ili 040-856-060. Natje aj otvoren do 31.12.2009.g.

23. HAIXd.o.o.MALASUBOTICA,Gospodarska 1, traĹži 1 ELEKTROMEHANI AR na odre eno vrijeme - pripravnik, znanje njema kog jezika, rad na ra unalu, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat.

Prednost kandida ma iz M. Subo ce, javi se osobno ili dostaviti pismenu zamolbu.

Natje aj otvoren do 10.12.2009.

24. MIKOMd.o.o.MIHOVLJAN,V.Nazora53, traĹži 1 KV ELEKTROMEHANI AR â&#x20AC;&#x201C; PRIPRAVNIK ili elektro smjer druge struke, voza ka dozvola â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., bliĹža okolica akovca, bez radnogiskustva,mogu nostnaneodre eno, pismene prijave sa fotokopijama dokaza posla na adresu poduze a do 10.12.2009.g.

25. Ugos teljski obrt BAROK AKOVEC, M. Trnine 19, traĹži 1 KUHAR - PIZZA MAJSTOR na neodre eno vrijeme, radno iskustvo obavezno, javi se osobno ili 098-9382175.

Natje aj otvoren do 15.12.2009.g.

26. Ca e bar RIVER Ĺ ENKOVEC, J. Bedekovi a 1c, traĹži 1 KONOBAR/ICA bilo koja struka, prednost kandida ma iz bliĹže okolice, javi se osobno ili 343-196. Natje aj otvoren do 25.12.2009.g.

27. KRISTIJAN-KIKI d.o.o. PRIBISLAVEC, traĹži 2 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 099-6945-494. Natje aj otvoren do 22.12.2009.g.

28. Ca e bar DAMA AKOVEC, Zagreba ka 87 (Mercator centar), traĹži 1 KONOBAR na neodre eno vrijeme, radno iskustvo nije uvjet, javiti se na 099-2052-203, 384-137.

Natje aj otvoren do 05.12.2009.g.

29. Soboslikarski i li ila ki obrt â&#x20AC;&#x153;PIKNJA â&#x20AC;?

AKOVEC, Domovinskih Ĺžrtava 15, traĹži 2 KV, PKV SOBOSLIKAR-LI ILAC na neodre eno vrijeme, javi se na 091-5145858. Natje aj otvoren do 26.12.2009.

30. PARTNERPROJEKTd.o.o. AKOVEC,traĹži KV ZIDARI - viĹĄe izvrĹĄitelja na odre eno vrijeme, javi se na 364-699. Natje aj otvoren do 26.12.2009.g.

31. POLJODISKONT AGROTIM d.o.o. GORI AN, traĹži 1 SSS POLJOPRIVREDNI TEHNI AR, prodava u poljoapoteci, na odre eno vrijeme - 2 godine, javi se na 098-1804881.

Natje aj otvoren do 30.12.2009 32. DINA TRADE d.o.o. PEKLENICA, KrniĹĄ e 23, traĹži 1 SOBOSLIKAR i KNAUFER (Ĺ PAHTLER) na neodre eno vrijeme, javi se na 098-9103919. Natje aj otvoren do 31.12.2009.g.

33. Ugostiteljski obrt IGNIS Mihovljan, Prvomajska 117, traĹži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, poĹželjno bliĹža okolica ili vlastiti prijevoz, javiti se 098-9482681.

Natje aj otvoren do 31.12.2009.g.

34.

URKIN d.o.o. AKOVEC, B. Graner 1, traĹži 1 DIPL. ING/ING. GRA EVINARSTVA; 1 GRA EVINSKI TEHNI AR VSS/VĹ S/SSS gra evinskog smjera, poloĹžen stru ni ispit, radno iskustvo na is m ili sli nim poslovima, poznavanje rada na PC-u (MS o ce paket i AutoCAD), odgovornost, komunika vnost, savjesnost i osobni profesionalizam, organizacijske vjeĹĄ ne i sposobnost planiranja, sklonost mskom radu, voza ku â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., uz pismenuprijavunanatje ajkandida trebaju priloĹži : diplomu o stru noj spremi, dokazi o ispunjavanju uvjeta, kratak Ĺživotopis, prijave se podnose u zatvorenoj omotnici, s naznakom â&#x20AC;&#x153;Za natje ajâ&#x20AC;? na gornju adresu. Natje aj otvoren do 31.12.2009.g.

35. Proizvodnotrg.zadruga ASTIGORI AN, Murska 24, traĹži 1 KUHARICA - spremanje brze hrane posluĹživanje na pultu mjesto rada akovec, na odre eno vrijeme, bliĹža okolica akovca, javi 091-6019333. Natje aj otvoren do 11.12.2009.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARKLEATHERd.o.o.,Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki, traŞi 30 DJELATNIKA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTO-

MOBILE, na odre eno, OĹ , PKV, KV ili osobe sa ĹĄkolom ĹĄivanja ili zavrĹĄen te aj krojenja i ĹĄivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ĹĄivanja, pismene zamolbe osobno ili poĹĄtom na adresu do 31.12.

2. AUTOSERVISNA OPREMA HD â&#x20AC;&#x201C; Herega, Ludbreg, Koprivni ka 19a, traĹži 1 AUTOLIMARA na odre eno (mogu nost na neodre eno), KV autolimar, obavezno radno

iskustvo, najava na 098/750-492 (Damir Herega) do 16.12.

3. MOZAIK KNJIGA d.o.o., VaraĹždin, traĹži 4 TRGOVA KIHPUTNIKA-promocijaiprodaja ĹĄkolskih knjiga na terenu, na neodre eno, KV, SSS bilo kojeg usmjerenja, voza ki B kat., poĹželjno posjedovanje vlas tog vozila, najava na 091/213-2213 (Irena Markovi ) do 31.01.

EUROHERC 0SIGURANJE D.D. PODRUŽNICA AKOVEC Kralja Tomislava 30 040/492-999

TRAŽIMO ZASTUPNIKE (m/Ş) ]

]

]

^ ^ Â&#x2021; Â&#x2030; "^ Â&#x2030;

Â&#x2030; Â&#x160; ^ " Â&#x2030;^

Â&#x2021; Â " Â&#x2020; Â&#x2030; Â

]

]

]

Â&#x2021; ^ ^} Â&#x2030; } } ^ ^ Â&#x160; Â&#x2030; "^ Â&#x2021; Â&#x2030;

Nudimo:

Â&#x201C; }Â Â&#x2021;

Â&#x2021; ^Š

§^ "^ Â&#x2030; Â&#x2021; Â&#x2021; Â&#x2039; Â&#x2013; }Â&#x2030;

| } < Â&#x2039;

# ^ ^

62

Informacije

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA GRAD MURSKO SREDIŠE GRADONA ELNIK

Klasa: UP-I-363-01/09-01/1292 Ur.broj: 2109/11-09-01 Mursko SrediĹĄ e, 03.12.2009.g.

Na temelju lanka 53.a. stavka 1. Zakona o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi (â&#x20AC;&#x17E;Narodne novineâ&#x20AC;&#x153; broj 33/01, 60/01-vjerodostojno tuma enje, 129/05,109/07,125/08 i 36/09) i lanka 19. stavka 2. Zakona o sluĹžbenicima i namjeĹĄtenicima u lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi (â&#x20AC;&#x17E;Narodne novineâ&#x20AC;&#x153; broj 86/08), gradona elnik Grada Mursko SrediĹĄ e raspisuje

JAVNI NATJE AJ za imenovanje pro elnika Upravnog odjela za gospodarstvo, graditeljstvo, zaĹĄtitu okoliĹĄa, stambene i komunalne poslove Grada Mursko SrediĹĄ e Pro elnik Upravnog odjela za gospodarstvo, graditeljstvo, zaĹĄ tu okoliĹĄa, stambene i komunalne poslove Grada Mursko SrediĹĄ e - 1 izvrĹĄitelj na neodre eno vrijeme POSEBNI UVJETI: - visoka stru na sprema gra evinske struke i poloĹženi stru ni ispit (natjeca se mogu i osobe koje nemaju poloĹženi stru ni ispit uz obvezu polaganja istog u roku od 2 godine od prijema u sluĹžbu), - najmanje 3 godine radnog iskustva u gra evinskoj struci na poslovima visoke stru ne spreme, - poloĹžen drĹžavni stru ni ispit, - poznavanje rada na ra unalu, - znanje najmanje jednog stranog jezika (engleski, njema ki) Osim navedenih uvjeta kandida moraju ispunjava i op e uvjete za prijam u sluĹžbu: - punoljetnost - hrvatsko drĹžavljanstvo - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se osoba prima.

Natjeca se mogu i osobe koje nemaju poloĹžen drĹžavni stru ni ispit uz obvezu da ga poloĹže u roku godine dana od dana prijema u sluĹžbu. SluĹžba se zasniva uz obvezni probni rad od tri mjeseca.

U sluĹžbu ne moĹže bi primljena osoba za iji prijam postoje zapreke iz lanka 15. i 16. Zakona o sluĹžbenicima i namjeĹĄtenicima u lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi (â&#x20AC;&#x17E;Narodne novineâ&#x20AC;&#x153; broj 86/08).

Za kandidate prijavljene na javni natje aj koji ispunjavaju formalne uvjete natje aja provest e se prethodna provjera znanja i sposobnos putem pisanog testiranja i intervjua. Ako kandidat ne pristupi prethodnoj provjeri znanja i sposobnos , smatra se da je povukao prijavu na javni natje aj.

Na web stranicama Grada Mursko SrediĹĄ e (www.mursko-sredisce.hr) naveden je opis poslova te podaci o pla i za radno mjesto koje se popunjava, na in obavljanja prethodne provjere znanja i sposobnos kandidata, podru je provjere, te pravni i drugi izvori za pripremanje kandidata za provjeru.

Povjerenstvo za provedbu natje aja utvrdit e listu kandidata koji ispunjavaju formalne uvjete iz natje aja te e na istoj web stranici i na oglasnoj plo i Grada Mursko SrediĹĄ e objavi mjesto i vrijeme odrĹžavanja prethodne provjere znanja i sposobnos kandidata, najmanje 5 dana prije odrĹžavanja provjere. Kandida koji ne ispunjavaju formalne uvjete iz natje aja o tome e bi obavijeĹĄteni pisanim putem.

Uz pisanu prijavu, s naznakom radnog mjesta, svi kandida duĹžni su obavezno priloĹži slijede e: - Ĺživotopis - domovnica (izvornik ili ovjerena preslika) - diploma (izvornik ili ovjerena preslika) - radnu knjiĹžicu (izvornik ili ovjerena preslika) - potvrdu ili drugi odgovaraju i dokaz o traĹženom radnom iskustvu (npr. ugovor o radu, rjeĹĄenje o rasporeduâ&#x20AC;Ś) u izvorniku ili ovjerenoj preslici - uvjerenje o nekaĹžnjavanju â&#x20AC;&#x201C; ne starije od 6 mjeseci (izvornik ili ovjerena preslika) - svjedodĹžba o poloĹženom drĹžavnom stru nom ispitu (izvornik ili ovjerena preslika) Kandidat koji bude izabran duĹžan je dostavi uvjerenje o zdravstvenoj sposobnos prije donoĹĄenja rjeĹĄenja o imenovanju.

Kandidat koji je ostvario pravo prednos pri zapoĹĄljavanju duĹžan je u prijavi na natje aj pozva se na to pravo i ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvje ma. Uz prijavu na natje aj duĹžan je priloĹži sve dokaze o ispunjavanju traĹženih uvjeta kao i rjeĹĄenje o priznatom statusu, odnosno potvrdu o priznatom statusu iz koje je vidljivo spomenuto pravo, te dokaz da je nezaposlen.

Prijave na natje aj s dokazima o ispunjavanju uvjeta dostavljaju se u roku od 10 dana od objave natje aja u â&#x20AC;&#x17E;Narodnim novinamaâ&#x20AC;&#x153;, na adresu: GRAD MURSKO SREDIĹ E Za natje aj za imenovanje pro elnika Upravnog odjela za gospodarstvo, graditeljstvo, zaĹĄ tu okoliĹĄa, stambene i komunalne poslove Grada Mursko SrediĹĄ e Trg Bana Josipa Jela i a 10, 40315 Mursko SrediĹĄ e Nepotpune i nepravodobne prijave ne e se razmatra .

O rezulta ma natje aja kandida e bi obavijeĹĄteni najkasnije u roku od 30 dana od isteka roka za podnoĹĄenje prijava.

U Murskom SrediĹĄ u, 03.12.2009. godine GRADONA ELNIK: Josip Dobrani , ing.

"} #

' <= <<<

AKCIJA prikupljanja pomo i za azil za napuĹĄtene Ĺživotinje

Pomozite Ĺživotinjama napuĹĄtenima od surovih vlasnika [ Â&#x2021;

Â&#x2C6; " ] Â&#x2030; " Â&#x2030; Â&#x2020; } Â&#x2020; ^Â&#x160;

Â&#x2C6; Â&#x2030; Â&#x160;} Â&#x2030; ^Â ^

Â&#x2030;^ Â&#x2030;

^ ^ " Â&#x2021;

Â&#x2021; Â&#x2C6; Â&#x2030; ^ }Â&#x2030; Â&#x2030; ]

Â&#x2020;

Â&#x2020; } [ ^ }Â&#x2030; }

Â&#x2020;

Â&#x2039; Â&#x2021; Â&#x2039; ^

Â&#x2030;

Â&#x2020; Â&#x2030;

Â&#x160; } Â&#x2030; Â&#x2030; Â&#x2C6; Â&#x2030; Â&#x201A;Â&#x2020; } ^ } Â&#x2C6;

Â&#x2021;

Â&#x2030; Â&#x2021; Â&#x160;

ÂŁ Â Â&#x2020; Â&#x2C6; Â&#x2030; ^ Â&#x2030;

^ Â&#x2030; Â&#x160;

Â&#x2020;

Â&#x2022; ^ <

ÂŁ Â&#x;Â&#x2039;

}

} Â&#x2039; Â&#x2030;

} Â&#x2039; ^Â&#x2C6;Â&#x2030;

Â&#x2C6; Â&#x2039;

Â&#x2030; Â&#x160; ­Â&#x203A; ] ^ Â&#x160; Â&#x2020; }

Â&#x2021; ]

Â&#x2030; }Â&#x2030;^Â&#x2021; Â&#x2021; Â "

Â&#x2030; }

Â&#x2C6; Â&#x2030;

Â&#x2021; Â&#x2030; Â&#x2020;

] Â&#x2021; Â&#x2039; ÂŞ Â&#x2021; Â&#x2039;

^ Â&#x2C6;^ Â&#x2030; Â&#x2039;

}

}

Â&#x2021;

} >Â&#x2021; ^" } >Â&#x2021; ^"

`[ Â&#x2030; }Â&#x2030; { ^Â&#x2021;

^}Â&#x2030; Â&#x160; Â&#x2C6;

Â&#x2C6; Â&#x2030; ^Â&#x160; Â&#x2021; ^]

U slu aju da niste bili u mogu nosti pruĹžiti pomo u subotu, to moĹžete u initi bilo koji drugi dan direktno u azilu

ACT PRINTLAB

} Â&#x2039; }Â&#x2030;

Â&#x2039; ^ Â&#x160;^ Â&#x2039; Â Â&#x2020;

Â&#x2021;

~ Â&#x2030; } Â Â&#x2021;

" Â&#x2030;

 }Â&#x2030;^Â

Â&#x2C6; Â&#x2030; ^Â&#x2021;

^}Â&#x2030; Â&#x160;

Â&#x2C6; ]

} " Â&#x2021; Â&#x2030;

"^

> }^ Â&#x2030;^ Â&#x2021;

 } ^ ] "^ Â&#x2021;

Â&#x2021; Â&#x2030;

^

^Â ^Â&#x2039;

Â&#x2C6; ^ Â } Â&#x2030;

Â&#x2021; ^" Â&#x2021; Â&#x2021; ^ Â&#x2020; }Â&#x2039; Â&#x2030;

} Â&#x2020; ^ ^Â&#x2039; Â&#x201A; ~ ^}

= Â&#x2022; Â&#x2021; Â&#x2030; Â Â Â&#x; ÂŽ Â&#x2020; ] ^

ÂĽ Â&#x153; ] Â&#x2030; ^

Â&#x2C6;

^ }

Â&#x160; Â&#x2C6; ^ < ÂŻ] == ¢ ÂŻ'

Â&#x2021; ] ^ Â

Â&#x2022; Â&#x2020;Â&#x;

GKP ÂŤ AKOMÂť d.o.o. akovec, Mihovljanska bb

raspisuje akovec, 03.12.2009.

NATJE AJ ZA DODJELU DONACIJA ZA 2010. GODINU

Na temelju odluke Direktora objavljuje

Natje aj je otvoren za udruge s podru ja Me imurske Ĺžupanije (udruge registrirane kod Ureda drĹžavne uprave u Me imurskoj Ĺžupaniji, SluĹžba za op u upravu).

Natje aju mogu pristupi udruge iji su projek vezani uz jedno od sljede ih podru ja:

Za prodaju deponiranih vozila nepozna h vlasnika, premjeĹĄtenih sa javnih lokacija Grada akovca prema popisu:

1. SOCIJALNO PODUZETNIĹ TVO - RAZVOJ PODUZETNI KIH AKTIVNOSTI 2. OTVORENE TEHNOLOGIJE, SLOBODNA KULTURA I DRUGI OBLICI DJELOVANJA TEMELJENI NA RAZMJENI ZNANJA 3. MEDIJI â&#x20AC;&#x201C; RAZVOJ NEPROFITNIH, NEZAVISNIH MEDIJSKIH PROJEKATA Svaka udruga ima pravo na ovaj natje aj posla samo 1 (jednu) prijavu. Ako udruga poĹĄalje viĹĄe od jedne prijave, sve e prijave bi odbijene zbog nepoĹĄ vanja uvjeta natje aja.

Visina nancijske potpore: do 10.000,00 kn Broj potpora koje e se odobri : do 5 potpora Rok za prijavu: 10. sije nja 2010.

Trajanje projekta: do 6 mjeseci, od 1. velja e do 31. srpnja 2010. godine (na natje aj se mogu prijavi i udruge s projektom koji je ve u provedbi) Natje ajna dokumentacija dostupna je isklju ivo na internetskoj stranici ACT Printlab d.o.o. - h p://www.printlab.hr Natje ajnu dokumentaciju treba posla isklju ivo poĹĄtom na adresu: ACT Printlab d.o.o., Dr. Ivana Novaka 38, 40000 akovec, uz napomenu ÂŤNatje aj za dodjelu donacijaÂť.

Rezulta natje aja bit e objavljeni u roku od trideset (30) dana nakon zavrĹĄetka natje aja na internetskoj stranici h p://www.printlab.hr

JAVNO NADMETANJE

1. ZASTAVA YUGO - crveni 2. ZASTAVA YUGO - bijeli 3. FORD FIESTA - metalik svijetlo-plavi 4. FORD SIERRA - bijeli 5. SUNBEAM LS - sme i Javno nadmetanje odrĹžat e se dana 15.12.2009. u akovcu, Mihovljanska bb, akovec s po etkom u 11,00 sa . Po etna cijena za svako vozilo je 500,00 kuna.

Vozila se mogu pregleda u GKP ÂŤ akomÂť d.o.o. Mihovljanska bb, akovec na dan nadmetanja u vremenu od 08 â&#x20AC;&#x201C; 11 sa .

Javnom nadmetanju mogu prisustvova zi ke i pravne osobe koje poloĹže jam evinu u iznosu od 100,00 kn. Na izlici ranu cijenu pla a se PDV. Kupoprodaja se vrĹĄi prema sistemu ÂŤvi eno â&#x20AC;&#x201C; kupljenoÂť. GKP ÂŤ akomÂť d.o.o. ne odgovara za pravne i materijalne nedostatke na vozilima.

GKP ÂŤ AKOMÂť d.o.o.

Direktor SnjeĹžana Tkal ec Avirovi , dipl.iur.

"} #

' <= <<<

Informacije 63 IN MEMORIAM " ^}

} ^

RADOVANU FRANKOVI U == = = ' ] == = Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IN MEMORIAM

" }

RADOVANA FRANKOVI A == = = ' ] == = Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec

IN MEMORIAM TUŽNO SJE ANJE

( 14.12.2007. – 14.12. 2009.)

} "

NIKOLU IGRECA

^ = = ' ® = =

[

|

|

^ ^ ^

} ª }

}²

|

³ Tvoj sin Stjepan i snaha Smiljana

ZAHVALA [

} " ^ ^"

IVANA HA EKA

[ } ^} " < == ^ ¢<

"

} ^ ^

}

^ ^

^] ^ ^

^ " "

¨ }

[} ^

}^

}

^ } "

| } ^ } [ }^ ^

}

}

Ožaloš eni: supruga Marija, k erke Snježana, ur ica, Silvija s obitelji, majka Marija i sestra Ana

Mirjana Sobo anec ro . Prpi

^

^"^

} ^

^"

^

^

}

} ^

}

^ ^ ^ ^

^ ^ "

" ^

}

Tvoji Alojz, Ana Marija i Nikolina

IZ MATI NOG UREDA RO ENI § [ ¤

° |± ¤ ª ¥

\ }

°

¥

¤ }

} ° §\±¦ ª ¥

}

¤ ° ~§\ ~|

¬ §

\}

°

§± ¦ ± ¬ | ¦

° ¤±~ [ ±¦¬±¬

^

¤ ° ±¦§ ¨ \¤

] }

° > ¨§¦§

} ° ¦|

[±~

}

| } °

± ¦

}

] ° ¦~|± > ±

} ]

~ ° |§ ± ¤

° ± ¨±¦ |

° § ±] ±

ª ° §

¦ ¬|±

| } ] ° ¤ | §¥

}

° ¦| [ ¤

¤ } ]

| ° |± | §¥

^

¦ ° |§ >¦>¬

| }

VJEN ANI |

^ [

~ "

}

]

°

| }

}

° } [

] }

° }

±

¦ " }

~

"

~ ] ° [ \

} |

"^

|

} " }

[ } " UMRLI ~^ [

= ¯£ ¤ ] ^}

= <= \ \ "

±

= ¢

}

= ¢

\

^

= '£

"

=

¨

= <¯ ¤

= <=

¦ ]

= '

¤ }^

= <£

°

¥ }

[

= £ ° ~ ¨

¨

= = " ¤^

=

~ °

¬ ^}

±

= = } °

\

= '¢

\

= =

"

~

= ' [ } " °

= =£

¬ "

64

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3 1999.g.; 7 sjedala; Fiat S lo 1.6 16V 2002.g., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g., reg. do 4./10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889

L ANCIA LYBRA 1.9 JTD 2001.g., reg. do 6/10, ful oprema, u izvrsnom stanju, met. srebrni, sa dva seta guma, cijena 5.800 eur, mob.

098/241-800

KUPUJEM VW 1.9 D MAŠINU 47kW, tel.

091/7237-999 ŠKODA FELICIA 1.9 dizel 1997.g., centralno, servo, 800 eur, mob.

091/7237-999 OPEL CORSA combo dostavni 2003.g., cijena 27.999 + pdv, može odgo eno pla anje, tel. 098/502-400 ili www. bukal.hr RENAULT MEGANE coupe 1996.g., mob. 098/9205-620 MAZDA DEMIO 1998.g., reg. do 7./11., srebrni, u odli nom stanju, vrlo povoljno, mob. 098/636-814 OPEL ASTRA 1.4 GTC – vrlo atraktivna! 2005.g., 32.000 km, metalik siva, reg. do 7/10., odli no o uvana, garažirana, 1. vl., cijena: 9.250 eur. Tel: 098-980-7042 PRODAJE SE! OPEL VECTRA 2.0icdx godina proizvodnje:1995 registriran do: 06.03.2010 dodatna oprema: abs, servo, centralno zaklju avanje, elektri ni šiber, maglenke, euro kuka, zra ni jastuci (voza , suvoza ), alu felge, el. podiza i stakla, napravljen veliki servis, zup as remen, ulje, lteri, diskovi i disk plo ice, nova lamela, novi akumulator+2 zimske gume nove, snaga: 85kw, kilometraža-179000, cijena-2200 eura broj mobitela: 098/764-870, telefon: 040/333-840 PRODAJE SE BMW318 i, 2001. godište, prvi vlasnik, uredno servisiran u ovlaštenom servisu, registracija do 11/2010. Telefon 098/562-957 M A Z DA 626 G E 2 .5i 19 93 . g o d . reg.06/2010, sa uvana, puno opreme, redovito servisirana, HITNO I POVOLJNO, ispod cijene K. Telefon 091/303-8081 HONDA CIVIC 1.4 16v, PRVI vlasnik, izvrsno stanje, 66kW, reg. do 10/2010, 177.000 km, servo, radio, centralno zaklju avanje, cijena: 1400 EUR,. telefon: 098/260-764 Renault Twingo 1,2 1997. reg. 05/2010, 4 nove zimske gume, CD, 2200 eura 099/4158-452 PRODA JEM FORD ORION 1.6GL X, 1991god. neregistriran, te Opel Kade 1.3, 1986 god. neregistriran. Telefon 098/491-636 GOLF V 1.9TDI Trendline, 06.g., 1.vl., 5vr, kupljen i servisiran kod Zubaka, 11999 eura. Telefon 099/831-9429 PRODAJE SE NISSAN Sunny 1.6, 1989. god., registriran do 01/10, 500 eura.

Tel. 098/364-459.

OPEL CORSA 1.2, 1997. god., registriran do 10.8.2010, 2500 eura, u odli nom stanju, garažiran, 130000 km, telefon 098/943-3647 PRODAJEM PEUGEOT 406, benzinac, u odli nom stanju, reg. Godinu dana, cijena po dogovoru, prvi vlasnik, telefon 099/696-9907 VW MAŠINA 1.9 tdi, 105 ks, 2005. god., komplet, telefon 095/907-7062 VOLVO S60 2.4 diesel, full oprema, 2002. god., 9500 eura, telefon 095/907-7062 LAND ROVER free lander, 2.0 td4, 2005. god., full oprema, servisna, telefon 095/907-7062 PRODAJE SE karambolirana Seat Ibiza, ‘97. god., reg. do 4. mjeseca, telefon 098/963-4067

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM FORD MONDEO 1,6 16V 93 god, manji kvar na motoru, telefon 095/8376-659 GOLF II 86.g.1.6D reg.22.01.10., tel.

091/512-3571 PRODAJEM OPEL KADETT 1.4, crvene boje, 1990. god., reg. 04.10. u dobrom stanju, tel. 098/187-7338 KUPUJEM OSOBNO vozilo bez obzira na marku i starost, može bi i neregistriran, ali isklju ivo od vlasnika i ispod tržišne cijene, 095/558-7808 PRODAJE SE Passat 1998. god., 1.9 tdi, može zamjena za jeftinije uz doplatu; PRODAJE SE Honda Civic 1.6, 16 ven la, 130 konja, 1991. god., telefon 098/807-843 PRODAJE SE vu na služba zastava 640, gem. ure ena za 15.000 kn, može u zamjenu osobno ili teretno vozilo, telefon 095/901-9429 P R O D A J E S E k o m b i S p r i n t e r, 1998. god., registriran, telefon 095/901-9429 VW CADDY 1.9 sdi, dostavni, ‘97. god., reg. do 5./’10.; Ford Escort 1.8 td karavan, dostavni, ‘97. god., generalno ure en, hitno i je ino, tel. 098/389-969 (Hreš ) GOLF III, 1.8, 1992. god., reg. do 3/10. god., servo, šiber, +alu felge sa ljetnim gumama, povoljno, tel.

098/932-0817 BRAVO 1.69 16 V, 105 K, 1999. god., full oprema, zimske i ljetne gume, tel.

092/219-9164 PRODAJE SE Tomos automa k, ispravan, upita akovec, Preloška 62.

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor – može i neispravne, mob.

092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODA JEM TR AK TOR IMT 533 1972.g, u vrlo dobrom stanju, mob.

098/180-80-27 PRODAJE SE RABLJENA POLJOMEHANIZACIJA – elevator, plug, tanjura a, sija ica, okreta sijena i dr., mob.

098/241-742 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJE SE VINO bijelo kvalitetno, rajnski rizling te ambalaža za pivu i mineralnu vodu, vrlo povoljno, tel.

098/632-494 PRODAJE SE kukuruz.Tel.040/865-274 KUPUJEM TRAKTOR Torpedo Adria c 4506, 4806 ili 55TD s kabinom, od prvog vlasnika, uš uvan, od 1988.-1995.g.

Ponude na mob. 099/784-1989 EKI AR s 1-faznim elektromotorom,1,1 KW, 2800 o/min, cijena 1.000 kuna. mob. 099/784-1989 KOMBAJN-New-Holand, ‘91. god., 2 hedeva, 11000 eura, BURGON 4 reda 6x406 za kukuruz u klipu, prikolice kiper 7 i 12 T, telefon 098/1705-311 KUPUJEM koš ce goice, tel. 343-191, 099/830-5761 PRODA JEM traktor “Zetor” 4712 sa kabinom, sa uvan, telefon 091/977-0584 KUPUJEM TRAKTOR IMT, Zetor, Ursus i dr. može neispravan ili u lošijem stanju, tel.091/9167-267 PRODAJEMO VISOKOKVALITETNO vino Graševina, Sovinjon (mješano), pogodno za posebne prilike, 395-095, 099/512-8817 PRODAJEM POLJOPRIVREDNU mehanizaciju: sija ica za kukuruz dvoredna, brane, gumenjak i luš ar kukuruza, povoljno!, mogu e razne zamjene!, telefon 092/241-9465 PRODAJEM PLUG okreta Opal 90, dvobrazni i transportnu traku 6m. Tel. 098/978-42-68

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino

MEDICINSKA SESTRA sa višegodišnjim iskustvom, traži honorarni posao u popodnevnim sa ma od 16 sa na dalje kao što je njega bolesnika i starijim i nemo nim osoba, tel. 099/209-0449

KREDITI NAJPOVOLJNIJI KREDITI U HRVATSKOJ s fiksnom kamatom od 2,99 do 4,49%. Hipotekarni, stambeni, adaptacijski, gotovinski – uz državni po caj. Mob. 098/205-691 NAJPOVOLJNIJE RJEŠENJE STAMBENOG PITANJA x ks 2,99-5%. 1.500 eur bez upisa hipoteke. Zatvaranje postoje ih-gotovinski. Mob. 092/1123-500

POZNANSTVA

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

KERAMI AR KVALITETNO IZVODI RADOVE, manji objek , ku e i stanovi – renoviranje, tel. 095/533-4088

MRŠAVITE POMO U BIOTER APIJE – brzo i efikasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347-031 ELEKTRO-BLISKO d.o.o. – popravak elektroinstalacija, sitni ku anski popravci i sklapanje namještaja, mob.

095/553-6271

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakas h zavjesa. mob. 098/703-662 INSTRUKCIJE IZ matema ka za osnovnu i srednju školu. Kvalitetno i povoljno. Dolazim u Vaš dom. Telefon: 099/669-9007 DAJEM INSTRUKCIJE iz matema ke i njema kog jezika 098/562-957 INS T RUKC I JE, prijevo d i lek tu ra iz engleskog i hrvatskog jezika.

098/9208-882 VRŠIMO SUŠENJE mesa i kobasica, vrlo kvalitetno, telefon 040/821-545 KEMIJA – poduke za osnovne i srednje škole, telefon 098/988-1617 VRŠIM REZIDBU vinograda, iskustvo, te aj, ispit za vinogradara, 091/505-8885 PODUKE iz matema ke i zike, Ivanovec, tel. 337-262

NAMJEŠTENJA KERAMI AR s dugogodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob.

098/626-876 TRAŽIM POSLOVE IŠ ENJA (honorarno), mob. 095/903-2887 VOZA MOSTNE DIZALICE i viljuškarist traži posao u struci ili izvan nje. telefon: 095/512-7402 HITNO TRAŽIM poslovnog partnera sa manjim ulaganjima u veoma unosan posao proizvodnje koja je ve u jeku, mob. 091/541-8810 TRAŽIM POSAO u pokretnoj trgovini i komercijali marke nga, telefon 099/828-2171 GRA . TEHNI AR, 11 godina iskustva u struci, položen stru ni ispit, traži honorarni posao, izrada i pra enje gradilišne dokumentacije, telefon 095/599-6242 HONORARNI POSAO u slobodno vrijeme, telefon 098/257-398

OZBILJAN DE KO 30-tih godina traži djevojku ili gospo u do 40 godina za prijateljstvo, izlaske i druženje, samo ozbiljne ponude, telefon 099/695-3584 OZBILJNU ŽENSKU osobu do 40 godina, ugodne vanjš ne, karakternu, traži ozbiljan muškarac za poznanstvo, mogu nost veze, telefon 098/968-4226 DE KO U SREDNJIM godinama ovim putem traži ozbiljnu komunikativnu žensku osobu za druženje i prijateljstvo, urednu dotjeranu, maštovitu iz akovca i okolice, telefon 099/839-8323

NEKRETNINE - PRODAJA NAMJEŠTEN STAN u centru akovca od 82m2, prodaje se ili mijenja za ku u u okolici k, uz doplatu, stanu pripada tavan od 48m2, podrum, šupa i malo dvorište – cijena 75.000 eur. mob. 099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

AKOVEC, Uska bb (kod tržnice) www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350 Prodajemo i potražujemo ku e, stanove, apartmane, zemljišta, poslovne prostore u Me imurju i šire.

PRODAJEM PARCELU za gradnju vikendice u Gor. Me imurju, priklju ci uz cestu, prekrasan pogled, 7900 eura.

Telefon 098/867-003 PRODAJEM dvosobni stan u centru akovca, 46 m2, visoko prizemlje, brojila etažirana, telefon 091/572-4557 PRODAJEMO gradilište u Puš inama, 1170 m2, Petra Zrinskog, telefon 040/821-545 STAN 3-sobni i 4-sobni sa garažom, novogradnja, Mihovljan, kredit, prodajem, telefon 098/241-559 FRIZERSKI SALON novi, akovec, Lj. Gaja, namješten, prodajem, telefon 098/241-559 HITNO PRODAJEM 1-sobni stan od 35 m2, II. kat, u akovcu, Vukovarska, etverokatnica, cijena 1050 eura po 1 m2, telefon 098/426-021 PRODAJEMO LUKSUZNO ure en stan 111 m2 u akovcu F. Pun eca 4, drugi kat, lift, spremište, garaža, tgelefon 098/241-126 GRADILIŠTE kod Toplica Sveti Martin na glavnoj prometnici u blizini bazena prodajem. Kreditiranje.

Tel:099/673-7919 ATRAKTIVNO OGRA ENO poljoprivredno zemljište od 5000 m2 na glavnoj prometnici K-VŽ prodajem.

Kredi ranje. Tel: 099/673-7919 S TA R A K U A u D u n j k o v c u n a g l a v n o j p r o m e t n i c i p r o d aj e m .

Tel:099/673-7919 GRADILIŠTE u Pribislavcu prodajem, tel:099/673-7919 PRODA JE SE S TAN 56m2 u cen tru akovca namješten, telefon 098/426-580 PRODAJEM NOVE stanove u urbanoj vili jug akovca, telefon 098/241-232 PRODAJE SE ili iznajmljuje ku a u Mihovljanu, sa svim priklju cima, tel.

099/764-3218 PRODAJE SE VO NJAK u Nedeliš u, tel.

098/974-4242 PRODA JE SE gradilište u Cirkovljanu, površina 1500 m 2 , telefon 098/923-4772 PRODAJE SE jednosobni stan u akovcu, I. Pl. Zajca (crvene zgrade), polunamješten, tel. 098/284-100 PRODAJE SE vikendica u Dragoslavcu sa vinogradom od 1500 m2, cijena vikendice+vinograd 9.000 eura, telefon 098/749-131 PRODAJE SE zemljište za gradnju u akovcu, vojni vrtovi sjever, vel. 4260 m2, cijena po dogovoru, atrak vna lokacija, tel. 098/260-062 PRODAJE SE ZEMLJIŠTE za gradnju u Grkaveš aku, vel. 10.000 m2, blizina toplica Sv. Martin (oko 800 metar), atrak vna lokacija (može se cijepa ), cijena po dogovoru, tel. 868-576

IZNAJMLJIVANJE PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJEM NOVI STAN U CENTRU AKOVCA, VRHUNSKA KVALITETA I IZVEDBA. Info telefoni 091/202-2828, 091/2002-920 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJEMO URE ENE I ODMAH USELJIVE POSLOVNE PROSTORE od 50, 66 i 117m2 u akovcu, ul. Josipa Kozarca 2, ugao Bana Jela i a, uredna dokumentacija, tel. 099/230-2553 PRODAJE SE KU A u Ivanovcu, plin, struja, voda, centralno, ure ena oku nica, tel. 095/890-5005 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Nedeliš u vel. 1450m2, mob. 099/680-3172 PRODAJEMO VIŠE URE ENIH I ODMAH USELJIVIH STANOVA od 35, 42 i 78m2, u akovcu, ul. Josipa Kozarca 4, ugao Bana Jela i a, uredna dokumentacija, tel. 099/230-2553 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puš inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJE SE gradiliŠte u Pribislavcu 320 chv 099/577-3544 PRODAJEM VIKEND KU U novije gradnje u Dragoslavcu i KU U u Šenkovcu na glavnoj ces . Telefon: 343-557 PRODAJE SE trosobni stan na jugu akovca. Telefon 098/811-424 STARIJA KU A U KOTORIBI, glavna ulica, pogodno i za hi obrt, velika oku nica, povoljno. Telefon: 098/590-933

IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU u akovcu na Jugu, mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBAN NAMJEŠTEN STAN u Istarskoj ulici u akovcu. Tel. 091/2177-558 IZNAJMLJUJEM dvosoban stan od 46 m2 u centru grada, tel. 098/973-2680 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u Zagrebu (Dubrava), studen ma, mob.

091/353-1010 TRAŽIM namješteni JEDNOSOBNI STAN ili SOBU s upotrebom kupaonice, uvjet blizina bolnice, mob. 098/951-7915 ZAGREB, Borongaj, tražim cimericu u novom dvosobnom stanu, blizina Ekonomije, Prometa, Kampusa, mob.

092/2453-243 IZNAJMLJUJE SE GARAŽA u centru akovca, mob. 091/500-9415.

IZNAJMLJUJEM STAN u Murskom Središ u, pla anje samo režija (najamnina se ne pla a). mob. 00386/70-832-720 IZNAJMLJUJE SE namještena soba sa kablovskom, terasom, te djeljivom kuhinjom i kupaonom, samcima u užem centru akovca. Tel. 095/836-11-70 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI namješteni stan, blizu centra, pogodno za studente ili posl. prostor, cijena 300 eur + režije i 2 najamnine u polog, tel.

091/955-8865 IZNA JML JUJE SE dvosoban stan na akove kom jugu za studente/ studen ce,vrlo povoljno! molim javi na br tel 0958839656

8. prosinca 2009.

IZNAJMLJUJEM TROSOBNI namješteni stan za no enja 12 km od k, telefon 095/807-2340 IZNAJMLJUJEM LUKSUZNO opremljen trosoban stan u K-jug. Samo ozbiljne osobe. Telefon 091/492-9002 TRO LANA MLADA obitelj traži dvosobni ili trosobni stan u akovcu, 098/545-938 IZNAJMLJUJEM uhodani poslovni prostor u akovcu veli ine 240 m2 koji se sastoji od 3 dijela (90 m2, 60 m2, 90 m2). Vlas parking, blizina željezni kog kolodvora, odli na lokacija. Upita na 091/1234-091 DAJEM NA KORIŠTENJE ku u slobodnoj ženi u zamjenu za pripomo , iš enje iste, mogu e nasljedstvo za skrb, suživot, ozbiljne ponude na 095/519-7555 IZNAJMLJUJE SE poslovni prostor u centru M. Središ a, te se prodaje banzek kota i 80 cm, telefon 543-882 MLADI PAR TRAŽI manji namješteni stan u najam u akovcu. Telefon 098/9534-711 IZNAJMLJUJEM poslovni prostor (40 m 2), u centru akovca, telefon 098/164-9212.

IZNJAMLJUJEM LOKAL u blizini bolnice, Zavnoh-a 4, 45m2, pogodan za ordinaciju, parking osiguran. informacije na tel. 098/241-213.

IZNAJMLJUJEMO POSLOVNI prostor od 140m2+40m2. akovec, strogi centar. Telefon 099/3384-288 IZNAJMLJUJE SE dvosoban polunamješten stan mob. 098/181-3087 IZNAJMLJUJEM GARSONJERU, 30 m2, namještena, studen ma ili samcima, odvojena brojila, centar K, Internet, KDS... tel. 095/808-116 IZNAJMLJUJEM sobu u stanu, 100 eura (ura unate režije), stan se nalazi par minuta od centra, telefon 098/951-8639 IZNAJMLJUJE SE skladište-centar grada, tel. 091/8830-720 IZNAJMLJUJE SE namještena soba ženskoj osobi k još jednoj, poseban ulaz, plinsko centralno grijanje, priklju ci posebno, na jugu, tel. 091/5636-323 GARSONIJERE nenamještene iznajmljuju se na duže vrijeme (za jednu do dvije osobe), tel. 098/545-526, 384-515

ŽIVOTINJE Kotoriba PILIĆI ZA KLANJE živi ili očišćeni i 1-DNEVNI BIJELI PILIĆI. Dostava besplatna! tel: 682-051, mob: 098/426-377

PRODAJU SE ŠTENCI NJEM. OV ARA, cijepljeni, mob. 099/764-3838 ili 099/282-1395 ŠPRINGEL ŠPANIJELI oko eni 5.9., cijepljeni, rodovnice od izložbeno radnih roditelja, mob. 098/518-804 ili 092/242-97-69 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJU SE mlade zelene aleksandre (250kn), žute aleksandre (350 kn), rubin rozele (350 kn) i cimetnu rozelu (400 kn). Tel: 098/944-3339 PRODAJEM PAR PAPIGA rozela s velikom krletkom, mob. 098/240-135 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 PRODAJU SE ŠTENCI PEKINEZERA, oba roditelja prisutna. Tel. 098/944-3339 PRODAJU SE MLADE zagorske purice. telefon: 343-557 PRODAJEM UKRASNE kuni e, dugodlake i kratkodlake raznih boja. Telefon099/7535-922 PRODAJEM GOLUBOVE kinge (bijele i plave)i paunaže (kovane i crne) vrlo povoljno. Telefon 099/7535-922 PRODAJU SE ŠTENCI Rotweilera, ipirani, o iš eni od parazita i cijepljeni na broj tel. 098/1962-602 PRODAJU SE ŠTENCI zlatnog retrivera, istokrvni, telefon 853-644, 098/610-322

8. prosinca 2009.

PRODAJE SE krava bre a, 6 mj., telefon 851-399 PRODAJU SE BERNSKI planinski psi, istokrvni bez rodovnika, prisutna oba roditelja, o iš eni od parazita 098/1659-572 PRODAJU SE SHI-TZU štenci, istokrvni bez pedigrea , vlas uzgoj, prisutna oba roditelja. Telefon 098/1659-572 PRODAJU SE štenci malog me imurskog psa sa rodovnicom, pijetlovi pasmine Hrva ca, golubovi Me imurska lastavica, tel. 091/1399-110 PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, rozekolise, personate, rozele i pjevaju e, te srebrne zlatne, pla naste, kraljevske i dijamantne fazane, tel. 098/912-3938 PRODAJU SE SVINJE za klanje (100 kg), mogu nost klanja i dostave, i 2-brazni plug, tel. 091/519-1122

ELEKTRONIKA SINTISAJZER GEM GK 340, korišten 2 godine, uš uvan. Tel. 098/9883-776.

DIGITALNA VIDEOKAMERA Panasonic NV-GS 500 3CCD mega ois 4.0 megapiksel s puno dodatnog pribora. Tel. 098/961-4948 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 VELIKA RASPRODA JA navigacija po izuzetno povoljnim cijenama od 250-500 kuna. Tel.: 099/4141-719 KUPUJE SE RABLJENO ili neispravno poja alo 2x200w8ohm ili ja e.095/188-8888 PRODAJEM 17” Samsung CRT monitor za 300kn i SIMPA brojeve 098/9333485 i 099/8463959 (sa 150kn na ra unu) za 100kn svaki, te 098/723111 za 50kn.

Zva na 098/295-800.

Oglasnik 65

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

RAZNO PRODAJEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, ulazna PVC vrata, limena vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM fiksni masažno-kozme ki ležaj (novi, nekorišteni), vapozon (korišten) i grija parafina. Tel. 099/561-9127 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJE SE VAGA od 10kg Maxima, mesoreznica i kompjutor. Tel. 341-236 PRODAJEM rabljene DRVENE BA VE od 300 lit. (4kom) te inox ba ve od 250 i 50 lit. Tel. 095/900-3170.

PRODAJE SE garnitura za blagovaonu, kuhinja, šiva a mašina i bicikl Maxi pony, mob. 099/4022-982 KUPUJEM CRIJEP Kikindu 333, tel.

098/861-898 PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 JEFTINO PRODAJEM crijep rabljeni (Dilj Vinkovci) oko 470 komada. Tel. 857-199 PRODAJEM KUHINJU dim. 2x2 m sa sudoperom, novo, nekorišteno, za 2.000 kn, tel. 098/913-8496 PRODAJE SE ve a koli ina rakije! Telefon: 865 027 PRODAJE SE plinska pe IKOM Zagreb, cijena po dogovoru! Telefon 095/8405-381 APARAT ZA brijanje “Philips” HQ7742 Optimiziran za brijanje sa gelom, tri rezne glave, lo on dispenzer... novo zapakirano!!. Telefon: 095/8405-381

DAJEM U NAJAM gra evinsku fasadnu brzo montažnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, tel.

091/559-4332 PRODA JEM PROZORSK A krila sa izo staklima ili samo izo stakla raznih dimenzija ili mijenjam, telefon 091/559-4332 ALU FELGE za Toyotu Avensis ili auris s gumama. Telefon 098/463-583 PRODAJE SE STARA cigla. Inf. na 098/908-4718 KOTAO ZA PE ENJE RAKIJE, bakreni, malo korišten, cijena 2.000 kuna. mob. 099/784-1989 PRODAJE SE ELEKTRI NA masažna fotelja. Upita na 865-556 PRODAJEM GUME s felgama 155/65/14, malo vožene, telefon 099/573-6670 PRODAJE SE: stol+stolice, vitrina, klupa za kuhinju (komplet), kau +fotelje, regal, stoli , dvosjed, ormari, tapecirana (masivna), ležaj (za odmor), tepih, štednjak (2+2), hladnjak, rešo, pisa i stol, linoleum i ostalo iz ku e, telefon 099/3361-032 PIŠTOLJ CZ 7,62 mm, sa nešto streljiva, prodajem imaocu dozvole, telefon 091/538-4947 PRODAJEM TRAJNU ŽARE U pe na kruta goriva “Tobi” za samo 500 kuna, telefon 360-676 CRIJEP BIBER u jako dobrom stanju, ve a koli ina, telefon 098/235-685 PRODAJEM ELI NE felge za Mercedes, 15 cola, 5 rupa, o uvane, telefon 099/823-1857 PRODA JEM ETIRI ZIMSKE GUME 195 GO R 14, malo vožene, telefon 098/988-4252 DIZNE BOSCH za T4, 2.0 tdi, 140 ks, 4 kom i komplet motor u dijelovima, 2006. god., telefon 095/907-7062 PRODAJE SE crijep s krova, cigle stare pune velike, kukuružnjak metalni, trebilica za kukuruz i gumena kola, mob.

098/9565-200.

PRODAJEM KOMODU za dnevnu sobu sme e boje, š/v/d 60/210/180. Mob: 091/884-3171 ZIMSKE GUME sa felgama 195x60R15,malo korištene, e ri rupe.

Mob:098/749-188 PRODAJEM CO2 aparat za varenje, super mig 230 kao nov, malo korišten, cijena 4500 kn, zva nakon 14 sa na tel. 091/590-0690, 095/553-4465 PRODAJEM 9 kom. arišovih trupaca, 2 kom od trešnje i 2 kom orahovine, te vino miješano Šipon, Rizling, Muškat oko 500 litara i autoprikolicu nosivost od 500 kg, tel. 098/1868-111 PRODAJE SE trosjed, dvosjed i fotelja, uš uvanu, cijena 1900 kn, tel.

098/704-938 PRODAJE SE fasadna plinska pe , škrinja za duboko zamrzavanje 200 litara i fotelje, cijena vrlo povoljna, tel.

524-079 PRODAJEM GUMENE izme za lov i ribolov, gojzerice te dalekozor, tel.

095/507-7285 PRODAJE SE trajno žare a pe , pe na plinsku bocu (nova), dvije plinske pe i, malo korištene i štednjak Prak k, tel.

091/517-5821, 865-126 PRODAJU SE korištene stvari: kau klik-klak i 2 fotelje, felgu s ljetnom gumom i 2 sa zimskim 155 R13, blatobran prednji desni i krovni nosa prtljage za golf, manja preša i kveštra za grož e i hrastova ba va od 60 lit., cijene povoljne. Pogleda u k, L. Ruži ke 3, tel. 390-301, 099/6742-919 PRODAJE SE: amo zer 300 lit, mal er 2 m – neispravno; cisterna Creina 1700 lit., 1 osovinska prikolica, kiper 3T-IMT, motor dizel 14 KS, tel. 098/732-743 TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budu nost.

Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

Bozz je u srpnju 2009. godine ostavljen u azilu na uvanju jer je tadašnji vlasnik o šao radi u inozemstvo. Trebao je do i po njega u rujnu, ali se nije pojavio. Prvih mjesec dana njegovi su prijatelji dolazili prošeta Bozza svaki drugi dan, ali se u posljednjih mjesec dana više nitko ne javlja i ne pita za njega, a do vlasnika ne možemo više do i jer se ne javlja na telefon. Bozz svaki dan pla e nadaju i se da e netko do i po njega i mi više ne možemo sluša tu tugu i bol pa se nadamo da e se na i netko tko želi udomi ovog

Boni

ZA SVE ONE KOJI ŽELE VIŠE SMIJEHA I RADOSTI U SVOM ŽIVOTU...

je dolutao jednoj gospo i u dvorište.

Kako ga gospo a nije mogla zadržati, doveden je u azil. Vrlo je pametan, zna dati šapu, ali mu je tako er potrebno neko vrijeme da se opus . Lijepih je boja, visok je 60 cm, kastriran, a ro en je otprilike po etkom 2008. godine.

RADIONICE JOGE SMIJEHA “SMIJEH IZVOR ZDRAVLJA” SMIJEH je jedan od najboljih i najjednostavnijih na ina za smanjenje svakodnevnog stresa tj. on doslovce razgra uje hormone stresa i vra a nas u sadašnji trenutak – “tu i sada”.

DOBROBITI JOGE SMIJEHA: - više kisika i životne energije (prane) u jelu - lu e se hormoni sre e (serotonin) i prirodni hormon pro v bolova (endor n) - poboljšava se imunološki sustav - pomaže smanjenju visokog krvnog tlaka i dr.

- više rados i entuzijazma - poboljšana djelotvornost i produk vnost - pove ano samopouzdanje - bolja komunikacija s drugim ljudima - ozareno lice i ljepota Prijave i više informacija na tel. 098 922 9090 E-mail: bio-top@ck.t-com.hr, www.bio-top.hr

psa izuzetno mirne i dobre naravi. Bozz je pitbull terijer, ro en 28.3.2007. godine i visok je 59 cm.

MOLIMO VLASNIKA AKO VIDI OVAJ OGLAS DA SE HITNO JAVI!

Kandi je mješanka pekinezera ro ena otprilike u svibnju 2008. godine. Lutala je tjedan dana po selu kraj akovca gdje su je na ces hranili ljudi koji su je na kraju i dovezli u azil. Bila je vrlo, vrlo prestrašena i pomalo je agresivna u prvom kontaktu jer se jako boji novih lica.

Kad se opus , postaje vrlo umiljata i dobra. Niska je rastom, ima tek 25 cm pa je pogodna za stan i za društvo starijim ljudima koji žele malog pse eg prijatelja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

744

66

Dobro je znati

"#

' <= <<<

8. prosinca 2009.

Vaš dom 67

www.mnovine.hr • info@estetikheretik.com • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Dnevne sobe

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

- oli enje vaše osobnosti

Kako i sam naziv govori, Restoran Bond kojeg je dizajnirala ekipa iz Berlinskog studija ´Berlinrodeo´, dizajniran je u stilu ilmova o Jamesu Bondu i to onih iz ´60.ih i ´70. godina prošlog stolje a, ali sa senzibilitetom koji ga ne pre-

Dnevna soba je, uz kuhinju, najvažniji dio stambenog prostora. Ona, ustvari, najviše prikazuje vašu osobnost. Stoga bi trebala biti dizajnirana onako kako vama najviše odgova-

ra. No, iz iskustva mogu re i da nije nužno da baš svatko od nas de initivno može re i što mu najbolje odgovara. Naravno, tu se mora razlu iti ono što svatko od nas želi i što mu se svi a od onog što svatko od na zaista i treba.

No, da se dalje ne zapli emo u neke psihološke aspekte vezane uz stambeni interijer, ostanimo na osnovnoj liniji. Dakle, dnevne sobe ...

One su naša uto išta, naše mjesto u kojima se osje amo sigurnima, u kojima se druži, komunicira, odmara i uživa.

Nekada davno fokusni i središnji element dnevne sobe bilo je ognjište. Oko njega se sakupljala obitelj, pri ale su se pri e i prikupljala se snaga za novi dan.

Danas, na žalost, ognjište je zamijenjeno televizorom, komunikacija ra unalom i stvari su se drasti no promijenile. No, neke su ipak ostale iste.

S obzirom na veli inu stambenog prostora, postoje dnevne sobe koje možemo podijeliti u nekoliko kategorija. Naravno, tu pri amo ponajprije o raznoli-

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i

Restoran Bond

samo u slu ajevima da u sklopu stana imate javnu kuhinju ili pak iz stana radite catering usluge.

Jedno od prvih pitanja pri osmišljavanju dnevne sobe jest pitanje njene funkcije. Je li to pro-

ure uje: Bruno Kontrec

kosti njihovih funkcija. Dnevna soba može koristiti isklju ivo za gledanje televizije, može imati i dodatnu funkciju da se jedan njen dio koristi i kao biblioteka, radni dio ili pak nešto tre e. storija isklju ivo za obitelj? Koliko lanova ima ta obitelj? Ho e li to biti prostorija za prijem gostiju? Razna druženja? Želite li od nje mirnu prostoriju za odmor?

Ili pak dinami niju za komunikaciju i radne zadatke? Odgovori na ta i još neka od pitanja dat e vam smjernice u kojem smjeru bi tre-

Tako er, a to je naj eš i slu aj u malim stanovima ili garsonijerama, može vršiti funkciju i spava e sobe.

U današnje vrijeme trend je da se dnevne sobe projektiraju kao entitet usko (po)vezan uz entitet kuhinje i blagovaonice.

Razlog tome je prije svega estet-

ske prirode jer ve i prostori mogu izgledati (nije nužno, ali ukoliko su dobro izvedeni) puno otvorenije, prostranije, bogatije i glamuroznije (ovi epiteti su usko vezani uz termin “psihološki aspekti” iz po etka naše pri e), što je de initivno prednost kod stambenih prostora. Za neke od vas i dalje vrijedi mišljenje da je bolje imati dnevnu sobu odvojenu od kuhinje i blagovaonice zbog neugodnih mirisa! Složio bih se s time u potpunosti, ali

“Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je

kao dio za opuštanje i u njemu je postavljem kamin na bioetanol. Rasvjeta je izvedena na nekoliko razina, tonaliteta i

balo i i projektiranje vaše dnevne sobe. Tako er, jedna od stvari koja e vam pomo i ako gledate dugoro no (a bolje bi za vas bilo da gledate) jest da u promišljanje vaše dnevne sobe uklju ite i njen rok trajanja. Usudio bih se pretpostaviti da (barem ve ina od vas) ne ete mijenjati elemente sobe ni njen izgled sljede ih 3 - 5 godina, a po svim pretpostavkama i 3 puta duže. Sukladno s time, pokušajte predvidjeti koje e se ve e promjene desiti

u tom vremenu. Imate li djece, imate li djece na putu, dolazi li u tom roku u vaš stan živjeti neka osoba u tre oj životnoj dobi ... dakle, svaka od tih možebitnih da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

promjena od relevantne je važnosti prilikom osmišljavanja interijera. Ta ne želite utrošiti neku svotu novca da bi nakon godinu dana shvatili da vam je potreban dodatna ormar koji e samo nagrditi prostor i upropastiti sve u što ste uložili.

Prilikom odabira namještaja najbitnije je da ne pretjerate s volumenima elemenata. Neka njihovi gabariti budu u skladu sa gabaritima prostorije. Neki elementi jednostavno NE ODGOVARAJU u vaš interijer. Vezano uz to, nemojte kupovati element po element nasumce, bez razuma.

Pogledajte da li jedno odgovara drugom, na ite nekog da vam sve stavi na papir, kod kupovine zatražite uzorke materijala kako bi ih mogli usporediti s drugim materijalima itd. Iako vam se ponekad ini da je kupnja nekih jeftinih stvari najbolja za vas, u ve ini slu ajeva to nije.

Boje u dnevnoj sobi neka se vežu uz njenu odabranu funkciju. Ukoliko ona služi primarno za odmor i relaksaciju, tada bi bilo najbolje da zidovi budu u nekim zemljanim tonovima; nijanse sme e i srodnih boja, ili pak u nekim kombinacijama sive i tamno crvene (ukoliko želite naglasiti modernost i eleganciju). S druge strane, želite li da vam dnevna soba odiše živoš u, energijom, komunikacijom i druženjem, nemojte se bojati aplicirati na zidove jar e boje. Koje god boje izabrali, ne ete pogriješiti, ali kod ovakve izvedbe budite posebno pažljivi. Nije lako odabrati boje, koliko god se to vama inilo jednostavno. Pravi ton, prava kombinacija, položaj ili pak koli ina, odnosno volumen zahtijevaju stru no oko, znanje i iskustvo.

Najvažnija je stvar da o svemu dobro razmislite! I da odredite budžet. Na taj ete na in mnogo lakše svladati cijelu situaciju i biti e vam puno ugodnije. Tijekom samog procesa, ali i kasnije – kada budete uživali u produktu istog. Vašoj prekrasnoj dnevnoj sobi.

Dizajnom protiv recesije Studio ´estetikheretik´ se tako er priklju uje u borbi protiv recesije te na sve svoje usluge daje Recesijski popust od 22%.

tvara u retro dizajn, ve ga ini modernim u današnje vrijeme.

Elementi interijera dizajnirani po narudžbi (kao na primjer apstraktni ornamenti koji podsje aju na stil i same ilmove iz onog vremena) dijel prostor na dijelove, ali, uz funkciju, ine i fokusne elemente u prostoru.

Središnji element prostora jest zlatni bar sa elegantnom

policom za vina. Lounge dio za pušenje, smješten u stražnjem dijelu restorana koncipiran je

ja ina pomo u programiranog LED sistema i ona je sakrivena iza ´špijunskih´ ogledala. To ku na i postavljaju gra iti od poda do stropa koji prikazuju i koji su izra eni na temu Bonda, radovi Berlinskog umjetnika M:M. Što pak se ti e boja, u interijeru se one provla e od crne do zlatne, preko ružinog drva, kao što postoje i elementi u raznim drugim materijalima npr. mutnom staklu. www.bond-berlin.de www.berlinrodeo.com

LIFESTYLE

Waldilla parketi Nau eni smo na parkete pravokutnog oblika. Me utim, pravilni oblici ne postoje u prirodi. Vo ena tom idejom,

Njema ka tvrtka Waldilla razvila je topli pod u kojem stoje sa uvani individualni uzorci svakog debla. Unikatne krivulje linija svake plo e parketa, u naše domove dovode prirodnu ljepotu i prirodnu atmosferu.

Waldilla parketi rade na prin-

cipu ´po narudžbi´ i rade se unikatni za svaki prostor. Zahvaljuju i modernoj ra unalnoj tehnologiji podovi se mogu izvesti vrlo precizno kako bi dosko ili i najvišim standar-

dima. Uz to, postoji mogu nost odabira drvnih dekora izme u hrasta, dimljenog hrasta, breze, ameri ke trešnje i javora.

Tako er, ovaj produkt nagra en je sa nekolicinom nagrada za inovaciju na podru ju dizajna i opremanja interijera, me u kojima je i ovogodišnji RedDot award 2009. www.waldilla.eu

68

Savjeti

8. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Stres i posljedice stresa na zdravlje Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Ima strah od ljudi? Ljubav i brak Osje am strah koji mi ometa normalan život. Ponekad se osje am izvrsno i ništa me ne smeta.

Kada sam u društvu, osje am se nesigurno, crvenim se, znojim se, postajem nesiguran, bojim se da ne budem ponižen i da u doživjeti neugodnosti. Kako si mogu pomo i?

Na osnovu vaših poteško a može se zaklju iti da se kod vas radi o anksioznosti koja se javlja u krugu ljudi, kada imate osje aj da vas drugi do u detalje promatraju i da ste izloženi njihovoj pažnji. U takvim situacijama se bojite da ete svojim ponašanjem biti ponižen ili da ete doživjeti neugodnosti. Ovakvu vrstu anksioznosti koju ste vi opisali nazivamo socijalna fobija.

Kod ove vrste anksioznosti, odnosno socijalne fobije dobro pomaže vježba. Zna i, vježba se sastoji u tome, da ne izbjegavate razgovore s ne-

kim osobama, gdje pretpostavljate da ete doživjeti takav strah, ukoliko vam se pruži takva prilika, iako vam je to teško, jer ta situacija je ono ega se bojite. Za vrijeme vježbe možete se i našaliti na svoj ra un, pa re i kako vas nešto stiska u grlu. Ukoliko budete izbjegavali takve situacije strah e se u vama sve više poja avati.

Bitno je da u po etku vježbate u prisutnosti neke osobe u koju imate povjerernja (sestra, brat, prijatelj), dakle u nekom sigurnom društvu. Isto je tako važno nau iti neke vježbe relaksacije (vježbe disanja), koje vježbate kod ku e i prije situacija kojih se bojite. Uz sve ovo, možete uzimati lijekove koji se daju u takvim poreme ajima. Ti lijekovi ne izazivaju ovisnost i dosta su pouzdani.

Naj eš e se ordiniraju antidepresivi, koji se daju u višim dozama i beta blokatori koje e vam propisati psihijatar.

Brak je obi ajno ili pravno formaliziranje zajedni kog života muškarca i žene koji u razli itim povijesnim epohama i razli itim kulturnim podnebljima ima svoje speci i nosti, ali vi znate da u ovom tekstu ne možemo razra ivati nijanse. Brak je prastara društvena institucija koja za osnovni cilj ima ra anje i podizanje djece, ali sve do prošlog stolje a uop e nije po ivao na uzajamnim osje ajima supružnika nego na ekonomskim i socijalnim kriterijima. Parovi nisu ulazili u brak iz ljubavi nego zato što je to društveno poželjna forma života. Možda vam nije poznato da su u srednjem vijeku postojali sudovi koji su na svoj na in ure ivali probleme braka i ljubavi, priznaju i pravo na postojanje takozvanoj « istoj ljubavi» koja povezuje ljubavnike izvan bra ne zajednice i koja je prihvatljiva jer je aseksualna.

Preljub se strogo kažnjavao jer je seksualnost bila vezana uz brak i dužnosti supružnika, ali nije bilo kažnjivo voljeti nekog izvan braka. Bilo je to kompromisno rješenje koje je stolje ima funkcioniralo iako se nama danas ini besmisleno. Brak je uvao društveni poredak i u prošlim je stolje ima bilo neprili no ulaziti u brak isklju ivo iz ljubavi jer je to zna ilo prkositi obi ajima, roditeljskoj volji, materijalnim i statusnim interesima. Brak se više ticao obiteljskih i staleških interesa nego supružnika, pa su svi oni koji bi se odlu ivali na zajedni ki život zbog ljubavi u

pravilu pla ali visoku cijenu, gubili društveni status i obiteljsko naslje e. Tek je u prosvjetiteljstvu procvjetala ideja da je ljubav prirodni motiv za brak i da ona treba biti ja a od dotad vladaju eg materijalnog motiva, jer parovi žele živjeti zajedno i imati obitelj zbog ljubavi, a ne zbog statusnog i materijalnog interesa. Ipak je trebalo još stotinjak godina da se dogodi da jedna okrunjena glava oženi obi nu ženu, a bio je to Napoleon III, nakon ega je pokrenuta lavina brakova iz ljubavi.

U svim društvenim slojevima po eli su se sklapati brakovi iz ljubavi koji su u suprotnosti sa tradicionalnim moralom, i tako se postupno uspostavlja novi vrijednosni poredak. U novom civilizacijskom obrascu odbacujemo brak bez ljubavi. Ljudi žive u braku ili izvan njega , ali sa onima koje vole, a kad ljubav prestane i odnos se prekida. Novi trenutni ideal je brak iz ljubavi s uglednom i bogatom osobom (ups!). Živimo u neskromnim vremenima u kojima bi htjeli sve spojiti i dobiti maksimum. Ali to baš nije tako jednostavno. Brak iz ljubavi donio je probleme instituciji braka jer je sada prestanak ljubavi dovoljan razlog za razvod, a u prošlim je stolje ima razvod braka bio dopušten samo u iznimnim slu ajevima. I tu smo gdje smo, brak kao temelj civilizacijskog poretka uzdrman je jednom i dalje nejasnom i nestalnom pojavom kao što je ljubav....

U Hrvatskoj se malo ili nimalo pozornosti posve uje vrlo ozbiljnom problemu koji se naziva stres. Ova injenica iznena uje jer je poznato da je stres vrlo ozbiljan problem, koji manje ili više napada svakog pojedinca.

Posljedice stresa mogu biti vrlo ozbiljne. Osobe napadnute stresom su višestruko traumatizirane. Nerijetko pate od no nih mora, nesanice, tuge, depresije, optere uju se prisilnim mislima, razdražljivi su, žalosni, pate od osje aja bespomo nosti, esto su bez razloga umorni, posežu za alkoholom, cigaretama, nekontrolirano uzimaju lijekove, iscrpljuju se emocionalno i tjelesno, esto im “pucaju” veze, gube osje aj vlastitih vrijednosti, imaju sniženi trag tolerancije, a mnogi posežu i za drogom. Ljudi, koji su pod stresom, nerijetko imaju emocionalne probleme u vezi ili u braku, na poslu, u društvu, a ima i slu ajeva suicida.

Bezvoljnost je esta i popratna pojava stresa. Oboljele ne zanimaju niti se mogu radovati vlastitim uspjesima, odlaze na opravdano bolovanje, ali bez adekvatne dijagnoze i terapije.

Efekt stresa se razli ito manifestira kod svake osobe. Zbog toga posezanje za antidepresivima nije trajno rješenje. Traumatizirane osobe imaju velikih problema u obitelji, radnoj i široj okolini.

Stres nije ni malo bezazleno oboljenje. Takve osobe naj eš e nemaju nikakvu kontrolu nad nastalom situacijom. Oni zapravo negiraju ili ne znaju da su doista bolesni i vrlo esto odbijaju svaku pomo vjeruju i da e biti stigmatizirani i odba eni od svoje okoline. Na taj se na in zapravo samovoljno udaljuju od onih koje vole, koji njih vole i koji bez njih ne mogu normalno funkcionirati. Na ovom mjestu treba napomenuti da su to za-

pravo osobe koje je stres izdvojio iz društva.

Institucije sistema koje bi trebale pomo i oboljelima od stresa i neželjenih posljedica kod nas ne postoje. “ ovjek je sam sebi najbolji lije nik” ovdje je doista injenica.

Kao najbolja bioterapeutkinja u ovom dijelu Europe prilazim oboljelom potpuno individualno. Opseg mog iscjeljenja bez iznimke pokriva tu vrstu problema koja može biti okida mnogih i najtežih oboljenja.

Imunitet takve osobe je bitno narušen i smanjen što nerijetko rezultira kardiovaskularnim oboljenjima, a može uzrokovati ak i rak.

Nemojte omalovažavati takav problem, nego mi se s punim povjerenjem obratite i zatražite pomo . ini se bitnim skrenuti pažnju oboljelih na taj vrlo složen, šuljaju i fenomen koji se manifestira na sve aspekte ljudskog funkcioniranja.

U samo etiri terapije vratit u vam volju za život, otkloniti depresivno raspoloženje, u init u vas prijateljem najbližima i pomo i vam da ponovo postanete voljeni prijatelj, otac, suprug i dragi lan vaše šire obitelji. Ne oklijevajte, nego me potražite, nazovite na broj telefona 098/1347-031, bez SMS-a, i poklonite sebi i svojima najljepši dar, svoje zdravlje. Sprije it u ono najgore što se može desiti i to vrlo izvjesno. Pomo postoji a odluka je na vama. Želim vam dobro zdravlje i miran san.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

8. prosinca 2009.

Razbibriga 69

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Mi venodjamo, doktor nas fali, a žene so stiha!?

P

ak vi to vidite kajkaj vsega se naši doktori zmislijo. Našemo doktoro Plešnaro je palo na pamet kajbi on zmeril kak dugo se naši ljudi venodjajo, o em re i, doktor je šteuv zazvediti kak dugo stoji ovekov veni vu ženinoj venoj. Morate priznati gda je to nej ruom tak lefki posel. Gda pitate mojega pajdaša Ton ija, on bode rekev tak dugo dok vum ne padne. No, to je brz as tak, ali nej znati jeli ženi to dostik, kajbi rekli, jeli je dostik dugo biv nutri i jeli je biv dostik veliki, dostik debeli i trdi ili pak je biv taman, kak moja soseda za Ton ijovoga veli. Kuliko vur se potroši na spominke o venomo, venoj i venodjajo, nebrem vam niti povedati, ali ak ste gda delali vu ženskoj abriki unda vse znate, jerbo se posel dela z rokami, a misel i jezik so med moškimi nogami. A kaj se more, tu si niti moški, a niti pak žene nebrejo pomo i, jerbo je venodjaje navek bilo najglavneše za spominek, a i posel šteri se nejrajši delauv. Doktor Plešnar je nejbolši doktor za venodjaje kaj se moških dotikavle i on navek zna kaj govori, a ak nas on ali gda smo mi jako dobri, ak nej i nejbolši vu Lepo našoj unda je to brz as tak. Morete se misliti kak

bode porasev turizam, a posebno o selski, gde se nudi i venodjanje, im žene zazvedijo kakši smo mi Me imurci vu kerdelji.

Ak nam naši š api nebodo navek stali kak bodo žene nucale imamo mi našega doktora i on bode to porihtav. Nejsam misliv kajbi nas on mejav pre ženami nek nam bode napisav recepteka i prek plavoga lekeca bode se vse porihtalo: i naš veni bode dobro i dugo stav, a žene bodo si mogle zeti kuliko nucajo. Ako je veni nej kak tre celi posel odide k vrago. Pak gda ste vidli kaj je neš i igrav pikado z kuhanom špagetom?

N

ekaj tu ne štima. Bila je velika stiska okoli doktorov zbogradi cepleja protiv svinske gripe dok ga nej bilo cjepiva, a im je cjepivo dojšlo niš i ga vej ne nuca. Neje kaj nebi niš i mev tuo svinsko gripo, ali vsi bodo rajši useli vu posteli, pili kuhano vino i akali kaj gripa mine, mesto kajbi se cepili. No, znate vi kakši smo mi Me imorci: nejsmo se cepili protiv obi ne A;B ili pak C gripe, nejsmo se cepili niti protiv pti je gripe i zakaj bi se unda ve cepili protiv pajcekove gripe.

Pak smo si mi odnavek bili zdo-

bra z pajcekima. Najte mislite gda neznamo gda neš i bode i hmrv od te pajcekove gripe, ali Božek moj, pak vsaki ovek od ne ega mora hmreti.

K

ak mi se vidi gda bode naša Me imorska županija nejprveša vu Lepoj našoj štera bode vu javna poduze a po ela, na mesta direktora, zapošljavati mene ere. Tak nam bar obe uvle gospon Matija Posavec, zamjenik župana. To je jako lejpo za uti, ali je teško za poverovati kajbi se to moglo tak asi pripetiti. Vsaki šteri dojde na vlast je za to kajbi mesto direktora politi ara, došev mlajši i sposobneši menadžer, a i bilo bi nejbole gda je te z naše stranjke.

Š

to bi rekev gda je akoski komunal, z conom zvani akom, amilijarno poduze e? Na grackomo ve o se je to zazvedilo. A na leto se pripovedalo gda se po grackim poduze ima vse dela po zakono. A mortik je i to istina? Pak kaj lanovi amilije nemajo pravo delati z svojom rodbinom? A kuliko ujemo jako dobro delajo. Ne razmem kaj se hadezeovci zbogradi tega srdijo, pak akoski komunalci

delajo nejhujše posle: vozijo smetje, vrane plašijo, listje zuba ijo, travo kosijo, mrtve brojijo i zakapajo…, niti jeden lejpi posel osim kaj sadijo cvetje, a to žene delajo, kaj se jim i šika.

Nekak bi i razmev gda se tu dela o nekšemo kancelariskomo ili pak štacunskomo poslo, ali ovak, ne vidim nikaj lepoga vu temaj poslaj i zato vsi moremo biti sre ni kaj op e te amilije o ejo delati te posle, pak makar i zato vsaki mesec dobavlajo istam lepe pla e. Ali verujte meni neje vam to bogzna kakša sre a!

O

tjeden bodemo mi prinas vu Me imorjo otprli sigurno hižo. Neje to ruom za po aliti se jerbo im to nucamo zna i gda se doma po svojaj hižaj svadimo i bijemo. Morem vam re i gda sam i ja dal svoj prilog za to sigurno hižo. No, nejsam zlemav ženo (makar sam jo mogev dok mi je juho presolila), pak kajbi me ostajla i odišla za Božjega mira iskat, nek sam dauv donacijo. Dok si bole pregruntam, pak kaj bodem zbiv ženo, gde bom unda drugo našev štera bi me štela tak staroga i tak šegavoga? A niti kuhati, niti peglati neznam!

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Ponekad je dobro što ste strpljivi i ekate neke stvari da se same dogode bez forsiranja. No, sada to nije najbolja taktika za dobivanje onog što želite. Sada dajte sve od sebe da dobijete ono zbog ega ste se toliko trudili.

Dovoljno dugo ste ekali. Drugima ete govoriti o svojim idejama, a ukoliko ne budete pazili u trenutku zanosa biste mogli zapo eti razgovor i o nekim idejama o kojima niste dobro razmislili.

Radije pri ajte samo o onome u što ste sigurni da bi moglo funkcionirati.

Za svaka dva koraka koja napravite naprijed, uvijek napravite i jedan unatrag. To vas lju i frustrira, stoga je logi no da s takvim pristupom nemate volje za i i dalje.

Umjesto da budete ljuti na sve oko vas, pokušajte detaljno analizira zbog ega je došlo do h propusta kako is se ne bi ponovili. Tako er, nemojte previše žuri unaprijed i tr a da što više napravite u što kra em periodu.

Bolje je napravi manje posla, ali kvalitetnijeg.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Ako vidite da ne možete do i do onoga što biste htjeli, vrijeme je da pokušate promijeniti tak ku. Možda vaša ideja generalno nije loša, ali ne odgovara uz trenutnu situaciju. Tako er, pokušajte na stvari koje se oko vas doga aju gleda iz malo druga ije perspek ve. Nije sve crno ili bijelo, malo više razgovarajte sa bližnjima da vidite njihove poglede na sve što se doga a jer e vam na taj na in puno toga bi jasnije, ak i ako se vaše mišljenje razlikuje od njihovog.

Normalo je da želite više pos i i da se trudite oko toga.

No, nemojte ništa forsira . U svoj toj strci i gužvi zaboravljate koliko toga ste ve pos gli i napravili. Pokušajte se više usredoto i na sadašnjost i uživa u toliko lijepih stvari koje su trenutno pred vama. Kada ne znate što napravi , slobodno pitajte partnera ili lanove obitelji za savjet. Oni e bi sretni jer ih više uklju ujete u svoj život, a vama e oni olakša donošenje nekih odluka i osje at ete se voljenima.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Ne ete baš bi zadovoljni s po etkom tjedna i samo ete eka da dani pro u. Ignoriranje problema ne e pomo i riješi situaciju. Što se prije ak virate i pokušate riješi nejasno e to e one prije nesta . Ukoliko želite nešto stvarno pos i i napravi neke promjene onda morate sebi postavi realnije ciljeve oko kojih ete se odmah potrudi ostvari ih. Napravite popis stvari koje želite još napravi u ovoj godini i krenite u realizaciju. Nemojte se boja kri ka drugih. Imate dovoljno samopouzdanja da vas to ne bi trebalo spre ava u napredovanju.

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Ina e ste op mis ni u svemu što radite, no, tijekom ovog tjedna, optimizam je ono što e vam najviše nedostaja . Pokušajte ignorira neke nebitne a loše stvari i više se skoncentrira na one lijepe. Imat ete osje aj kao da vas ljudi u vašoj blizini namjerno pokušavaju provocira . Zapravo su oni samo u svom lmu i ne razmišljaju pretjerano o drugima i njihovim osje ajima.

Nemojte eka da vam drugi odre uju što morate radi . ak i ako nemate posla, detaljnije analizirajte ono što ste zadnje radili.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Cijelo vrijeme pokušavate ostvari ono što želite i dosta velik dio toga uspijevate napravi , no, nikako da u potpunos budete sretni.

Vrijeme je da dopustite osje ajima da iza u vani i da se ne bojite re i što stvarno mislite. Kada njih više budete slušali, bit ete ispunjeniji i sretniji, a odluke koje budete morali donije se više ne e ini tako teške. Osobe koje su vam drage i koje volite ima u blizini više uklju ujte u svoje ak vnos . Nemojte se boja re i im da ih volite.

Radite puno poslova odjednom, stoga je normalno da vam se ponekad potkradu i neke pogreške. Nemojte toliko bi kri ni prema sebi i svemu što radite. Nikako nemojte razmišlja o odustajanju samo zbog nekoliko pogrešaka u projektu. Kada ga završite ne ete se više ni sje a takvih problema koji su vam se bili pojavili i bit e potpuno bezna ajni. Ukoliko više budete razgovarali s drugima o svojim problemima bit e vam puno lakše donosi odluke.

LAV (23.7.-23.8.)

Prije svake odluke dobro provjerite sve informacije i uvijek se potrudite da sve napravite kako bi one bile što to nije i dugoro nije.

Nemojte se živcirati ukoliko iako ste uložili puno truda neke od h odluka i planova i dalje ne budu dovoljno dobre. Normalno je da jekom vremena nešto mijenjate i dora ujete. Uživajte u svemu što vam se doga a i nemojte stalno traži stvari koje nisu dobre kako biste ih mogli kri zira . Malo se opus te i uživajte u trenutku.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Toliko toga se oko vas doga a, i ini vam se kako svi razumiju o emu se radi, samo vi ne. Nedostaje vam jedan dio slagalice i nikako da vidite punu sliku.

Umjesto da se živcirate zbog takvih stvari, radije se više posve te onome na što možete utjecati i što možete promijeni . Tijekom ovog tjedna najviše e se tes ra vaše strpljenje. Budite strpljivi i položite test.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Budu i da sve što radite dobro isplanirate i organizirate, kada nešto ne funkcionira kako bi trebalo okrivljujete sebe. Zaboravljate da postoje i stvari na koje ne možete utjeca i što god vi napravili one e se odvija nešto druga ije od planiranog. Umjesto da tražite pogreške u prošlos , radije se usredoto ite na sadašnjost i budite ponosni na sebe i sve što ste do sada pos gli. Malo više uklju ite obitelj i prijatelje u ono što radite. Nije dovoljno samo im govori kako vam je stalo, morate im to i pokaza .

RIBE (20.2.-20.3.)

Više vjerujte sebi i svojim ins nk ma. Ponekad vam se ini pouzdanije vjerova drugima što baš i nije tako dobra ideja. Ono to mislite slobodno otvoreno recite pred drugima. Ukoliko vas ne razumiju, malo im više vremena posve te i pokušajte objasni o emu se radi. Više vremena provodite sa osobama koje su vam drage i do kojih vam je stalo, jer ete na taj na in bi sretniji i zadovoljniji.

VIC tjedna

Znatiželja - Jesi li prije mene s nekim hodala? - pita mladi djevojku na prvom izlasku.

- Nisam, svi su imali automobil. - odgovori djevojka.

70

Vremenska prognoza

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 1. do 7. prosinca

Po ela klimatološka zima

Vjetar i zahla enje VREMENSKA SLIKA: Sveti Nikola je prošao i sad smo stvarno u predboži nom raspoloženju.

Boži ni ugo aj podižu ukrašeni trgovi, miris kuhanog vina, cimeta i kobasica, ali i snježna bjelina.

Ona je zasad izostala, ali ima naznaka da bi se i to možda uskoro promijenilo. Naime, ovog nam tjedna stiže zahla enje, osobito u njegovoj drugoj polovici. Možda nas posjete i prve ovogodišnje pahulje koje najvjerojatnije ne e donijeti snježni pokriva , ali temperatura e poprimiti prave zimske vrijednosti što e dodatno poja avati sjeverni vjetar. Pustimo datume o po etku zime (meteorološki ona po inje 1. prosinca, a astronomski 21. prosinca), zima nam po inje danas popodne kad zapuše umjeren sjeverac s kojim emo se vjerojatno družiti danima!

VREMENSKA PROGNOZA: Utjecaj ciklone po eo je ve ove no i kad nam je stiglo ja e naobla enje, u nekim dijelovima Me imurja sa slabom kišom.

Utorak e stoga biti obla an i kišovit. Prijepodne e kiša biti uglavnom slaba, a popodne i nave er sve ja a. U gorju e uz zahla enje u drugom dijelu dana biti i snijega, a pošto e se temperatura zraka sniziti malo susnježice ili mokrog snijega može ponegdje biti i u nižim podru jima, osobito u gornjem Me imurju u no i na srijedu.

Zapuhat e povremeno umjeren južni i jugoisto ni vjetar, ali popodne okre e na sjeverac i sjeveroisto njak uz pad temperature

koja e prije toga možda porasti i do 10 Celzijevaca. ini se da bi nam srijeda trebala donijeti malo povoljnije vrijeme. U prvom dijelu dana obla no, još povremeno s oborinama na granici kiše i snijega, ali poslijepodne se o ekuje njihov prestanak. No, najvjerojatnije ne emo vidjeti sunce. Puhat e povremeno umjeren sjeverac i sjeveroisto njak pa e i dalje biti relativno hladno. Temperatura e tijekom dana biti prili no ujedna ena i držat e se oko 5 Celzijevih stupnjeva. etvrtak bi trebao biti miran.

Na vrijeme e utjecati polje malo povišenog tlaka zraka koje e donijeti suh i stabilan dan. Ujutro je samo ponegdje mogu a magla ili niska naoblaka koja se ne e dulje zadržati zbog vjetra, a zatim e u ve ini krajeva biti sun anih razdoblja. Oborine ne o ekujemo.

Vjetar ve inom slab, ponegdje i umjeren, sjeverni i sjeveroisto -

8. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ni. Jutarnja temperatura oko ili malo ispod nule, a zbog pritjecanja hladnog zraka ni dnevna ne e biti odve visoka – izme u 4 i 7 Celzijevaca. Potkraj dana porast naoblake, a u no i na petak ponegdje slabe oborine.

U petak e se nad Hrvatsku proširiti utjecaj nove ciklone. Ona e biti dosta daleko od nas, pogotovo od Me imurja koje je najsjeverniji dio naše zemlje pa još nije sasvim siguran njen utjecaj na vrijeme. Uz oblake mogu e su i slabe oborine. Budu i da e temperatura zraka biti niska oborine bi mogle biti i u obliku susnježice ili snijega. Teško je re i ho e li biti dovoljno hladno da nastane snježni pokriva , ali nije isklju ena ni ta mogu nost. No, s obzirom da e se raditi o uglavnom slabim oborinama vjerojatno još uvijek ne emo imati priliku za grudanje ili sanjkanje. Ponovno e oja ati

sjeverni vjetrovi, a temperatura zraka bit e oko ili malo iznad nule.

Povremenih slabih oborina moglo bi biti i u subotu i nedjelju. Iznad nas e se nalaziti vrlo hladna zra na masa pa e to biti lepršanje snježnih pahulja.

Puhat e povremeno umjeren sjeverni i sjeveroisto ni vjetar, a temperatura zraka bit e prava zimska, uglavnom oko ili ispod nule. Naglašavamo da ne o ekujemo obilne oborine pa je snježni pokriva upitan.

Zato preporu amo da pratite sljede a meteorološka izvješ a na www.crometeo.hr. (prognozu izradila udruga Crometeo 7.12.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 7. prosinca 1726. god. na podru ju Pakraca po eo snijeg koji je neprestano padao sljede ih 11 dana 5. – 9. prosinca 1952. god. zbog smoga u Londonu 4000 mrtvih 12. prosinca 1967. god. orkanska bura na Jadranu

Nakon što smo zbrojili podatke iz mjeseca studenog i došli do zklju ka kako je ovogodišnji studeni bio sve samo ne studen, po eo nam je i prosinac.

Visoke temperature koje smo mjerili na kraju jedanaestog mjeseca prošlog se tjedna više nisu pojavljivale. I dalje smo bili oko ili malo topliji od prosjeka, ali ipak je to bilo vrijeme puno primjerenije po etku prosinca nego dosad. Po etkom tjedna ponegdje je u Me imurju bilo slabe kiše, u malim koli inama i samo mjestimice. Sredina tjedna bila je ve inom suha, a jutra je obilježavala magla koja se u pojedinim danima zadržala i dio prijepodneva ili ak i ve i dio dana. Od petka se nad naše podru je proširio utjecaj ciklone koju je Crometeo tim nazvao Bosiljka. Budu i da se ona premještala Sredozemljem njeni

kišni oblaci nisu uspjeli do i do nas u ve oj mjeri. Istina, sunca je bilo malo, ali je i kiša bila rijetka pojava. Padala je uglavnom na Jadranu, a u gorskim krajevima je bilo i snijega. Na podru ju Me imurja u prvom tjednu prosinca izmjerili smo desetak litara kiše po etvornom metru. Ono što je zapravo najviše obilježilo prvi prosina ki tjedan je povratak vremena u okvire normalne za prosinac, imali smo sve više jutarnjih mrazeva, a i dnevna temperatura se do kraja tjedna snizila na 5 Celzijevih stupnjeva. Iako nije bilo snijega, polako smo dobili dojam da je zima ipak pred vratima. Donosimo vam i fotogra iju velebitskih vrhova prekrivenih snijegom uhva enu proteklog vikenda fotoaparatom našeg lana Aleksandra Gospi a.

Najkišniji studeni u povijesti

Ovogodišnji studeni u Velikoj Britaniji je bio najkišovitiji u znanoj povijesti prema podacima koje je objavio britanski meteorološki zavod (Met Of ice). Podaci se vode od 1914. godine. Prosje na koli ina kiše koja je pala na podru ju Velike Britanije je 217.4 mm. Do sada je rekord za studeni držala 1951. godina sa prosje nom koli inom kiše od 193.6 mm. Ove je godine u studenom najviše kiše palo u mjestu Shap u pokrajini Cumbria, ak 621.4 mm. Tu su

pokrajinu krajem mjeseca zahvatile i velike poplave koje su po inile dosta štete uz jednu poginulu osobu. Oboreni su i rekordi u prosje noj koli ini kiše (197.6 mm) za Englesku i Wales iz 1929. godine (196.9 mm). Prosje na koli ina kiše u Škotskoj u ovogodišnjem studenom je 256.7 mm, što je tako er novi rekord. Stari rekord datira još iz 1938. godine (244.8 mm).

Studeni je ipak bio topliji od prosjeka, sa pozitivnim odstupanjem od 1.4 °C. (foto:NOAA)

Doga aji NEUMORNA PROMICATELJICA hrvatskog mr. Nives Opa i gostovala u Srednjoj školi Prelog

U dobrom društvu razgrtala jezi ne magle Poznata jezikoslovka mr. Nives Opa i , neumorna promicateljica hrvatskog jezika koja ve desetlje ima sustavno razgr e hrvatske jezi ne magle i rješava naše jezi ne sumnje, te je više od tri desetlje a hrvatskom jeziku podu avala studente u zemlji i svijetu, gostovala je prošli tjedan u Srednjoj školi Prelog. I danas, premda u mirovini, neumorno ustraje u zaštiti hrvatskoga standardnog jezika, osobito u njegovoj javnoj upotrebi.

Tijekom susreta s preloškim srednjoškolcima goš a je promovirala svoje najnovije knjige “Moja draga škola” te onu naslova “Rije i s nahtkasna i kantunala”. Navode i i primjere iz svoje knjige, ali i svakodnevnog života, na vrlo je kreativan na in pojasnila na in tvorbe duge i kratke množine.

U prepunoj dvorani preloške škole Nives Opa i prisjetila se

svojih školskih dana te je najupe atljivije dogodovštine podijelila s u enicima koji nisu krili zainteresiranost i oduševljenje.

Postavljali su i brojna pitanja i isticali svoje jezi ne dileme koje im je uvažena profesorica pojasnila na šaljiv i pristupa an na in. Svojim velikim zanimanjem pokazali su da nisu neodgovorni i ravnodušni prema vlastitom jeziku, što je oduševilo mr. Opa i .

Na kraju druženja u znak zahvale u enici Srednje škole Prelog svojoj su goš i uru ili, kak se i šika, knjigu u ijem su nastajanju i sami sudjelovali. Radi se o zbirci recepata “Iz rajnglica naših mamica”, objavljenoj lani nekako u ovo vrijeme. Oduševljena darom, goš a je obe ala isprobati tradicionalne me imurske recepte i javiti je li jednako dobra s kuha om u ruci kao i s rije ima.

(D.M.)

AKCIJE dobrovoljnog darivanja krvi

Kroz prosinac akcije u akovcu, Prelogu i Lopatincu Gradsko društvo Crvenog križa akovec kroz mjesec prosinac organizira akcije dobrovoljnog darivanja krvi.

U akovcu e se akcija održati 15. prosinca u vremenu od 8 do 13 sati u prostorijama Poslovnog kluba Team, pivnica Pilka.

U petak 18. prosinca akcija e

se održati u Prelogu u prostorijama Gradske kavane Lovac u vremenu od 8 do 13 sati, dok se svi zainteresirani akciji dobrovoljnog darivanja krvi mogu odazvati i 30. prosinca u Lopatincu u prostorijama OŠ I. G. Kova i a u vremenu od 9 do 12 sati.

PD BUNDEK Mursko Središ e

Mladi se upoznaju s planinarenjem Pedesetak u enika Osnovne škole i Grada Mursko Središ e predsjednica PD-a Bundek prof. Sonja Vrši svakodnevno upoznaje s važnostima i zna ajkama planinarenja.

To ini putem planinarskih radionica, a sve u pred nado-

laze i Svjetski dan planina 11. prosinca u 19 sati u prostorijama OŠ Mursko Središ e, kada e održati i jedno predavanje o planinarenju, vezano uz odje u, obu u, orijentaciju, vremenske prilike, nezgode, prve pomo i i drugo. (sm)

RANO OTKRIVANJE RAKA DOJKE

Radionica u Peklenici U Društvenom domu u Peklenici u utorak 15. prosinca u 18 sati Društvo žena Peklenica u suradnji sa ZZJZ-om Me imurske županije i Županijskom ligom protiv raka organizira radionicu s kratkim predavanjima na temu ranog otkrivanja raka dojke. Predava i su dr.

Renata Kutnjak - Kiš i dr.

Hussein Saghir, koji e prisutne upoznati s Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke te prezentirati na in na koji sve žene mogu obaviti preventivni samopregled dojke Pozivaju se žene iz Peklenice i s podru ja Grada Mursko Središ e, ali i šire, da prisustvuju ovoj radionici te time zaštite svoje zdravlje.

(BMO)

"#

' <= <<<

Dobro je znati 71

NOGOMETNI SPEKTAKL PRED 4.000 GLEDATELJA U AKOVCU

DOLAZAK RUKOMETNOG PRVAKA DONIO KONA NO PUNU DVORANU

ZAVRŠEN PRVI DIO SEZONE U A-2 KOŠARKAŠKOJ LIGI SJEVER

Zdravko Mami žestokim monologom “probudio” u poluvremenu svoje zvijezde

Minus 9 protiv Croatia Osiguranja nije neuspjeh za rukometaše MKA*IPC

Košarkaši Me imurja proslavili jesenski naslov prvaka

KUU DRUŠTVO ŽENA GORNJI KRALJEVEC djeluje dvadeset godina

Po Društvu žena Gornji Kraljevec se poznaje KUU Društvo žena Gornji Kraljevec u nedjelju 29. studenoga proslavio je 20. obljetnicu rada. Fenomen ove kulturno umjetni ke udruge jest u tome da su njegove lanice same žene, te da udrugu ne prate sva e ni skandali, a od osnutka ih vodi ista predsjednica, Štefica Jambroši , ujedno i osniva ica Društva žena Gornji Kraljevec i voditeljica sekcija. Od 1996. godine do danas dramska sekcija ovog društva nastupa na svakoj smotri dramskih amatera i predstavlja se s predstavama autora Stjepana Škvorca. U proteklih dvadeset godina nastupili su preko dvjesto puta s pedesetak razli itih igrokaza.

U okviru udruge djeluje i sekcija za o uvanje narodnih obi aja,

osnovana 1992. godine. Najve u izložbu starina, od alata do obleke, priredile su 2007. godine i izložile preko dvjesto eksponata, od ega je ve ina pohranjena u prostorijama udruge, ekaju i adekvatno udomljenje u etnoku ici. Udruga je u me uvremenu stvorila novu generaciju koja e znati cijeniti i nastaviti baštinu. Dje ja recitatorska dramska skupina osnovana je 1999. godine. Dje ja olklorna sekcija osnovana je 2005. godine, u kojoj je dvadesetak djece od predškolske dobi do petog razreda osnovne škole. U samo tri godine nakon osnivanja zahvaljuju i kvalitetnom radu predstavljali su Me imursku županiju na 6. estivalu dje jeg olklora u Kutini.

Sve ana plaketa za dvadeset godina rada Priznanje za izuzetan doprinos u razvoju kulturno - umjetni ke udruge i poboljšanje uvjeta rada te dvadeset godina vjernosti i osobni doprinos na realizaciji programa KUU-a te sve anu plaketu Društva žena Gornji Kraljevec primile su Šte anija Jambroši , Mira Mavrin, Katarina Šimuni , Marija Varošanec, Cela Tkal ec, Ana Šlehta, Bernarda uranec, Dragica Drk, Ljiljana Jambroši , Željka Jambroši .

Najmla a sekcija, vokalna grupa žena

Najmla a sekcija unutar udruge je ženska vokalna sekcija, osnovana 2007. godine, koja njeguje izvorno me imursko narodno i sakralno pjevanje te nastupa na smotrama izvornog pjevanja.

Rad preto en u monografiju Povodom dvadeset godina djelovanja, KUU Društvo žena Gornji Kraljevec izdao je i monografiju društva koju je uredila lanica Društva, mlada pro esorica Željka Jambroši . Osim pojedinih sekcija, u knjizi je napisana i kratka povijest Gornjeg Kraljevca, u emu im je pomogao mr. Vladimir Kalšan, ravnatelj Muzeja Me imurja.

(BMO)

Cijene ih ostale udruge u cijelom Me imurju i šire

Proslavi su bili nazo ni brojni gosti iz drugih prijateljskih udruga

Kroz dvadeset godina svog djelovanja KUU Društvo žena Gornji Kraljevec uspio je otkriti, obnoviti, zabilježiti, prezentirati, kako unutar svoje male sredine, tako i šire diljem Hrvatske, našu bogatu baštinu. - lanice kroz rad udruge razvijaju za-

jedništvo, uz to imaju prilike za nastup na razli itim mani estacijama, odlazak na seminare. Na gostovanjima upoznaju razli ite ljude i krajeve naše domovine, te sklapaju nova prijateljstva, kazala je Štefica Jambroši , predsjednica udruge.

Koliko druge udruge cijene rad ovog Društva, bilo je vidljivo i na proslavi na kojoj su bili predstavnici gotovo svih zna ajnijih me imurskih kulturno - umjetni kih udruga i društava, kao i dr. Stjepan Hranjec, predsjednik Matice hrvatske, te autori predstava koje izvode lanice ovog Udruge Stjepan Škvorc i Vinko Lisjak.

(BMO)

Naj eš e se nose starke i visoke izme Naše špicerice još su jednom dokazale da su u trendu. I dok jedne dobro znaju koliko su ponovno u modi nesumnjivo najpozna je tenisice na svijetu, pozna je po imenu “starke”, druge su ponosno pokazale visoke izme koje svaka modno osviještena žena ove godine mora ima u svom ormari u. Iako ih naj eš e možemo vidje na mla oj populaciji,

popularne starke danas nose svi. Od mla ih do starijih, od pankera i rockera do šminkera. Kada je pak rije o izmama, bile ravne ili s visokom potpe com, manje je bitno. Važno je da ih pokažete. I dok su jedne špicerice odabrale uske hla e koje mogu stavi u izme, druge su ipak iz ormara izvukle suknje i odli na kombinacija rodila se sama.

Štefanija Jambroši , osniva ica, voditeljica sekcija i predsjednica od samog osnutka KUU-a Društvo žena Gornji Kraljevec