Međimurske novine 745

str. 9

NAKON TRAGEDIJE u čakovečkom soliteru dimnjačar Robert Zver upozorava

Četrdesetogodišnjak živio s eksplozivom koji se svaki čas mogao aktivirati!

str. 8

www.mnovine.hr

Atmosferski bojleri izazivaju trovanja plinom

U PODTURNU pronađen pravi mali vojni arsenal

Godina XIV.

Broj 745.

^akovec, UTORAK, 15. prosinca 2009.

Cijena 7 kuna

str. 5

str. 3

JAVNA OBJAVA kandidata za VELIKO ZANIMANJE ZA NOVI STRUČNI STUDIJ NA MEĐIMURSKOM VELEUČILIŠTU županijske pročelnike uzburkala javnost

Mogu li se pomiriti profesionalnost, kvaliteta i stranačka neopredijeljenost!?

STRUKOVNA GRUPA TEKSTILNE I OBUĆARSKE INDUSTRIJE

str. 7

Tekstilci kao Pepeljuga, a vlast kao maćeha

I srebrni olimpijac Filip Ude želi biti menadžer turizma i sporta - Dobro odabrani studij koji će stvoriti preduvjete za uspješnije vođenje u sportu i turizmu

media str. 5

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 71

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Neka optimizam (barem nakratko) zamijeni neizvjesnost!

U finišu smo još jedne kalendarske godine. Jedna od “najzanimljivijih“ završnica kad su u pitanju aktualna doga anja u zemlji, pa i u našem kraju, op enito u društvu. Koji bi to mogao biti zajedni ki nazivnik za sve to što se trenuta no doga a oko nas? Rekao bih - neizvjesnost! ini mi se da je jedino sigurno – da ništa nije sigurno.

Tko e biti novi predsjednik države, što e se dogoditi sa sada ve pomalo opsesivnom potragom za (ne)postoje im “topni kim dnevnicima“, koja e naredna državna tvrtka vrištati s naslovnica nacionalnih medija zbog neke nove a ere samo su neke hrvatske teme koje nas ne mimoilaze, teško im je prognozirati ishod, te kako e i kada završiti. Pa tako i za vrijeme i u dane koji obi no donose opuštaju e tonove. Na žalost, one nisu jedine, ima ih još.

S druge strane, obi nom ovjeku ve je pomalo pun ku er svega ranije nabrojenog.

On obi no ne voli politi are ili državne odvjetnike kao heroje s naslovnih strana, ve ima neke svoje avorite. Traži neko drugo savršenstvo kojem ne e morati isklju ivo tražiti mane, jer ovi koje mi mediji serviramo na naslovnice iz dana u dan imaju puno, previše “putra na glavi”, iako se oni, naravno, kunu u suprotno.

Me utim, tako se sve posložilo ove godine da se politi ara ne emo riješiti ni u vrijeme predstoje ih blagdana i praznika. Upravo tada bi napetost i neizvjesnost predsjedni kih izbora trebale kulminirati. Ne znam kako vi, ali ja ipak ne bih pre erirao da upravo oni i tih dana budu

t

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

glavna tema npr. obiteljskih druženja. Iako ...

Kad bih bio demagog u politi arskom stilu, onda bih vas tako er za ovogodišnje blagdansko razdoblje zbog krize i recesije pozvao da ne trošite previše. Me utim, naš mentalitet je jednostavno posve druga iji. I bez obzira što bi nam ga Oni koji javno govore jedno, a privatno rade obrnuto, gotovo, pa preko no i, željeli promijeniti u prora unati, hladni, “skandinavsko - bezosje ajni“ - to je zapravo nemogu a misija.

Stoga si blagdane napravite na na in koji želite, opustite se, tulumarite koliko možete ili izdržite. Ipak, ne ponašajte se snobovski. Nemojte na skijanje ako vam to nije zaista e , ne kupujte skupe poklone da budete prihva eni u okolini, ne kopirajte nešto što niste. Mentalitet koji je sve više prisutan i koji bi nas doista mogao odvesti u svekoliku, ne samo materijalnu, propast.

Poklonite ljudima dobru volju, svoje vrijeme, ljubav, prijateljstvo, družite se, proizvodite dobre vibracije. Neka dobro raspoloženje i optimizam, ako ništa drugo, barem nakratko, zamijeni neizvjesnost.

15. prosinca 2009.

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA usvojila prora un za idu u godinu od 161 milijuna kuna

Oporba predbacila da nema novih projekata - U prora unu za idu u godinu dobar je dio sredstava za obveze koje se vuku iz prethodnog razdoblja, kazao je župan Perho , dok je bivši župan Posavec rekao da nema ni jednoga novog projekta aktualne vlasti, ve da se nastavlja samo financiranje onoga što je zapo eo on sa svojim suradnicima Ve inom glasova usvojen je županijski prora una za idu u godinu. Prora un je planiran u iznosu od 161 milijuna kuna i ve i je u odnosu na ovogodišnji koji je rebalansom smanjen na 145 milijuna kuna. Ivica Perho , me imurski župan, govore i o okolnostima pod kojima je donošen prora un, naglasak je stavio na obveze koje se vuku iz prethodnog razdoblja.

- Mi smo ve pojeli dio kola a za 2010. godinu, kazao je Perho , tako da se dio obveza prebacuje u idu u godinu. Nisu osigurana sredstva za sporazume s Me imurskim vodama za kanalizacije koje su se izvodile proteklih godina, zbog ega e biti potrebno regulirati te odnose s Me imurskim vodama. Naime, županija je potpisala s tom tvrtkom sporazum da e podmiriti dio sredstava za izgradnju kanalizacije ukoliko se osiguraju sredstva iz Fonda za regionalni razvoj.

Župan kriti ki prema Mesapu Perho je kazao da županija ima obveza i prema poljoprivrednicima u iznosu od tri milijuna kuna za subvencije. Problemi su i oko Mesapa koji je u 60-postotnom vlasništvu županije, a 40-postotnom vlasništvu op ine Nedeliš e. Za Mesap je ove godine izdvojeno 3,2 milijuna kuna, a za idu u godinu planira se svega 451 tisu a kuna. Vrijeme je pokazalo da se direktor Novak precijenio.

Bit e problema u idu oj godini, o ito je da Mesap nema koncept, a pet priredbi nije dovoljno. Ivica Perho kriti ki se osvrnuo na njegov rad, kazavši da Mesap još uvijek luta te prenio razmišljanja gospodarstvenika koji su iskazali

Žestoki suparnici u vije nici, a blagi suradnici izvan nje, Ivica Perho , me imurski župan, u društvu prethodnika Mladena Križai a i Josipa Posavca bojazan koliko je zapravo Mesap potpora gospodarstvu. Istodobno je kazao da su županijske institucije poput Muzeja, Redee i Turisti ke zajednice od županije minimalno pra eni. Županija je izdvojila i dva milijuna kuna u idu oj godini za obvezu prema MORH-u na ima Vojarne za izgradnju skladišta.

Još traju razgovori oko obveze koja e pasti na Me imursku županiju, od toga da se dogovori stvarni iznos troškova, ne broj skladišta, da se u gradnju uklju e naši gra evinari, da se obveza

razvu e na više godina te da se skine zabilježba s Vojarne i zamijeni za druge garancije ukoliko se pojavi kupac za zemljište.

HDZ-ovi amandmani nisu prošli Amandmani HDZ-a na županijski prora un za Mesap, Gimnaziju i pojedine crkve nisu prihva eni. Za Mesap su tražili milijun umjesto predložene 451 tisu e kuna. Za poboljšanje uvjeta u Gimnaziji tražili su milijun kuna.

Me imurski župan Ivica Perho kazao je da ta sredstva

Jednoglasno prihvatili prekora enje Vije nici Me imurske županije na Skupštini održanoj u petak jednoglasno su prihvatili ugovor o prekora enju po poslovnom ra unu po principu teku eg ra una. Županija može u minus po ra unu do pet milijuna kuna. Županija je donijela odluku o prodaji u južnog dijela Vojarne u akovcu putem javnog natje aja, ovaj put po nižoj

cijeni od prethodnog natje aja.

Vije nici su prihvatili i davanje dijela nekretnina na Vojarni na privremeno korištenje Udruzi uzgajiva a me imurskog konja Me imurec. Prihvatili su i sporazum o suradnji izme u Krapinsko – zagorske, Varaždinske i naše županije, vezano uz budu e projekte u okviru Nuzt regije. (BMO)

za poboljšanje uvjeta u Gimnaziji nisu ni izdaleka dovoljna, te da e se rješenje tražiti u okviru mreže osnovnih i srednjih škola kroz preraspodjelu prostora.

HDZ je tražio i dodatna sredstva za pojedine crkve u Me imurju, ali je župan kazao da zahtjevi iz tih sredina nisu došli. No, prihvatio je amandmane HDSS-a i HSP-a za 10 tisu a kuna za crkvu u Macincu i 20 tisu a kuna za crkvu u Belici.

Mladen Križai , oporbeni vije nik HDZ-a, kazao je da je nova vlast odustala od razvojnih i projekata, te da ambiciozno planirani prora un prisiljava najaktivniju ulogu pribavljanja prora unskih prihoda. Josip Posavec, nezavisni vije nik, kazao je da ovo nije ni prora un otrježnjenja ni razvojni prora un. - Svi projekti koji se sada nastavljaju napravljeni u starom mandatu te u novom prora unu nema novih projekata.

Prihodi od poreza na dohodak ove su godine svedeni na 45 milijuna kuna, a idu e godine se planira 48 milijuna kuna, dok su naše gra evinske firme pred kolapsom jer nema novih narudžbi, upozorio je Posavec. - Ako prora un raste za 20 posto, tada krize nema, nego smo u ekspanziji, uputio je bodlju vladaju ima, te kazao da nema te budaletine koja bi platila 120 milijuna kuna za zemljište na Vojarni na kojemu ne može ništa jer nije došlo do promjene GUP-a, a k tome se još zemljište vrijedno 6 milijuna eura daje jednoj udruzi.

Rasprava vije nika Josipa Posavca osobito je uzrujala Petra Nova kog, predsjednika Skupštine, koji je ustvrdio da je Posavec prevršio mjeru, dijeli lekcije kao da je ova vlast neuka, zlo esta i blesava, a kao da je on jedini sposoban. Bira i su prepoznali odnos prema poslu i za to dali nagradu kakvu su dali, uzvratio je Posavcu predsjednik Skupštine Petar Nova ki.

Ivica Perho , me imurski župan, smirio je atmos eru u velikoj vije nici, kazavši da kao predlaga prora una mora izraziti zadovoljstvo kvalitetnom raspravom. (BMO)

Ovogodišnji blagdani bit e jednako skromni kao prijašnjih godina

Anketa “Pod vurom”

Pove ana potrošnja u vrijeme boži nih i novogodišnjih blagdana mnogima zadaje pravu muku. Nezaposlenost i pad pla a koje su posljedica ekonomske

Franciska Topli anec, Kuršanec - U našoj obitelji svake godine za boži ne i novogodišnje blagdane ne pretjerujemo, ve ih proslavimo skromno. Suprug je ve deset godina na burzi, tako da je u vrijeme blagdana kod nas ve godinama isto. Ne kupujemo ono što nam ne treba i zadovoljni smo onime što imamo. Napravimo uvijek tako da je nama lijepo. Najbitnije nam je da se okupimo u krugu obitelji i da se družimo.

Gabrijela Košak, Vukanovec Kao ni ranijih godina, ni ove ne mislimo pretjerivati u vrijeme blagdana. Kupit emo ono najnužnije što nam je potrebno. Mislim da se u ovo blagdansko vrijeme najviše troši na hranu, no mi ni na hranu ne trošimo mnogo jer imamo svoju koju uzgajamo. Što se ti e poklona, darovat emo si sitnice. Ipak je bit Boži a da se obitelj okupi i da svi zajedno proslavimo blagdane.

krize mnoge obitelji prisilit e da ove blagdane proslave skromnije nego prijašnjih godina.

Naravno taj “trend” ne e izbje i ni naši Me imurci. Ia-

Ivan Vinkovi , akovec - S obzirom na to da su nam godinama ista primanja, i blagdani e nam biti isti kao i prijašnjih godina. U vrijeme ovih boži nih i novogodišnjih blagdana najviše trošimo na hranu. No, kupit emo ono najnužnije te emo, kao i svake godine, blagdane proslaviti skromno. Što se ti e poklona, tako er ne emo pretjerivati, ve emo si darovati sitnice, toliko da osjetimo duh Boži a i darivanja.

ko su blagdani mnogih naših Me imuraca ve godinama skromni, ove e godine neki pokušati prišparati još više. I dok se najviše troši na hranu

Diana Domini , Domašinec - S obzirom na ekonomsku krizu, ovogodišnji blagdani bit e skromniji nego prijašnjih godina. Pokušati emo prišparati na svemu pomalo. Poklona mora biti, ali sigurno e i oni biti skromniji od poklona ranijih godina. No, u ovo blagdansko vrijeme ipak je najbitnije da se obitelj okupi i da se malo podružimo.

i poklone, ipak se ne pretjeruje, ve se kupuje samo ono najnužnije. Pokloni e biti jednako skromni, a neki su odlu ili darivati samo djecu. No,

Marija Vrbani , Mursko Središ e - Ovogodišnji e blagdani biti jednako skromni kao i prijašnjih godina. Šparat emo na svemu pomalo. Hranu imamo svoju, tako da ne emo puno potrošiti na nju. Poklone kupujemo samo za djecu, dok se mi odrasli ne darujemo. No, ipak nam materijalno nije najbitnije, ve da se malo podružimo i proveselimo.

kako kažu, ipak je bit Boži a da se obitelj okupi i podruži te zajedno proslavi blagdansko vrijeme. (hz)

Renata Ciceli, Domašinec - Blagdani e ove godine biti jednako skromni kao svake do sada. Ne e biti ni bolji, ni lošiji.

Ina e, najviše potrošimo na poklone i hranu, ali nikada ne pretjerujemo. Pokloni e biti najskromniji, koliko e to biti mogu e. Tek toliko da emo znati da je Boži i da osjetimo duh darivanja. ( oto: Vrzan)

15. prosinca 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

JAVNA OBJAVA imena koja kandidiraju za županijske pro elnike uzburkala javnost

Mogu li se pomiriti profesionalnost, kvaliteta i strana ka neopredijeljenost!?

- Župan Perho najavio je u našem prošlom broju transparentnost u zapošljavanju, a Županiju kao mjesto gdje e raditi profesionalci i rješavati se problemi. Me utim, ve na aktualnom natje aju me u onima koji se spominju kao novi pro elnici ipak su mnogi politi ki aktivisti SDP-a ili HNS-a, odnosno bliski ljudi tim strankama

Izme u 35 kandidata, koji su ušli u uži izbor za pro elni ke pozicije, tako er su Vlado Bošnjak, Dragutin Bratko i Juraj Lajtman Me imurska županija objavila je prošli tjedan na oglasnoj plo i na hodniku Županije i na službenim web stranicama listu kandidata koji mogu pristupiti testiranju za pro elnike te time omogu ila javni uvid u to tko su pretendenti na pro elni ka mjesta. Na natje aj se javilo 77 kandidata, ali je pravo na “pismeni prijemni ispit” koji je ina e dodatak trošak i stoji oko 40.000 kn steklo je 35 kandidata (pisao se ju er ponedjeljak), od kojih su se pojedini od njih konkurirali za dva pro elni ka mjesta, što govori o njihovoj motivaciji da si svakako osiguraju ve e izgleda da zauzmu pro elni ku fotelju. O privla nosti pro elni kih fotelja govori i injenica da na njih pikiraju i pojedini bivši direktori poduze a koja su otišla u ste aj, ali i oni koji bi iz slabostoje ih poduze a u pro elni ke fotelje.

U dosadašnjoj politi koj praksi koalicijski partneri dogovarali su pro elnike obi no prema izbornom rezultatu. Sada župan ima ve e ovlasti pa je stvari postavio malo druk ije, pri emu pokušava pomiriti nepomirljivo. Po zakonu, pro elnici su službenici, a ne duž-

nosnici, i sa svojih funkcija ne odlaze s padom jedne vlasti i uspostavom druge. A on ih na mala vrata želi pretvoriti u dužnosnike. Ne krije da se želi okružiti svojim timom od povjerenja i zbog toga je raspisao javni natje aj i, štoviše, osigurao sredstva za otpremnine ukoliko se pojave sudski sporovi, vezani uz stare pro elnike koji ne pro u testiranje. No, tako postavljeno kadroviranje ne nailazi na odobravanje koalicijskog partnera Matije Posavca iz HNS-a.

Matija Posavec: Meni trebaju ljudi od povjerenja!

Matija Posavec, zamjenik župana i lan tro lanoga Županijskog povjerenstva, kazao je pred novinarima da bi on osobno poništio natje aj jer je to farsa, s objašnjenjem da mu se kao zamjeniku župan može desiti da mora raditi s ljudima koje prije nije ni vidio, a trebao bi ljude od povjerenja. Matija Posavec je tu izjavu možda dao politi ki brzopleto i ishitreno, ali o ito nezadovoljan time da ne e imati utjecaj na kadrove koji e biti pro elnici u njegovu resoru. Župan pak politi ki lu-

kavo nikoga iz SDP-a nije stavio u to povjerenstvo, ve svoja dva zamjenika i predstavnicu zaposlenika, ali je otvoreno rekao da e nakon rezultata na ispitu u odabiru kadrova njegova biti kona na i zadnja.

No, Matija Posavec je svojom izjavom pokrenuo raspravu u javnosti, nakon što smo njegovu izjavu prenijeli na web stranici Me imurskih novina, a pitanje je li natje aj doista farsa postavio je i Branko Krnjak, vije nik HDZ-a.

Formalna stru nost ipak ponovno zakamuflirana u strana ku podobnost?

Ivica Perho je upravo objavom natje aja branio transparentnost, te injenicom da njega u tro lanom Povjerenstvu nema.

No, o emu se radi, bit e potpuno jasno nakon izbora pro elnika.

Tada e postati jasno je li uz formalnu stru nost ipak podobnost zamotana u strana ku bliskost bila važna. Ivica Perho je oponentima, a me u njima i svom prethodniku, a sada vije niku Josipu Posavcu, odgovorio da je i on kada je došao u Županiju instalirao svoje kadrove, a maknuo prethodne, zbog ega se sada vuku tri sudska spora.

I prije nego je testiranje zapo elo, u javnosti se spominju neka imena budu ih pro elnika, a vrijeme e pokazati ho e li oni pro i testiranja kako bi se tim postupkom zape atila sva brbljava usta.

Naime, postavlja se pitanje je li SDP ve prije izbora pomno razradio svoju strategiju vlasti i jesu li se Mladen Posavec i Dragutin Bratko doista rastali sa SDP-om ili samo zato da bi sada kao nestrana ke osobe mogli kreirati politiku SDP-a. Naime, Dragutin Bratko kandidirao se sada za klju nu funkciju pro elnika za prora un, a Vesna Posavec, supruga Mladena Posavca, nekadašnjeg na elnika Nedeliš a, za dva pro elni ka mjesta za obrazovanje, i za zdravstvo i socijalnu skrb. Potpuno transparentno oboje e kandidata pristupiti prijemnom i imaju sve formalne uvjete za ta radna mjesta. Rekli bi - vuk sit i koza cijela, a odabir kandidata e pokazati je li bila farsa u pitanju.

Me u svim kandidatima za pro elnike, što župan Perho ne krije, ima puno strana ki obojenih kandidata, kako me u onima koji su do sada obnašali dužnosti, tako i me u novima. Me u kandidatima su i HNS-ovi, primjerice, Vladimir Mihalic, Juraj Lajtman, Zdenka Višnji Špes i Sanja Jerosimi Puklavec. No, kako je županova zadnja, Matija Posavec može biti zabrinut da e ostati bez svojih ljudi i u resorima koje vodi.

Sadašnje ovlasti župana ine ga mnogo neovisnijim od mišljenja njegovih partnera jer mu o njima ne ovisi sudbina, odgovara bira ima, a ne njima.

3

Ho e li se otpremnine morati dijeliti svake etiri godine?

Prihva anjem prora una župan si je osigurao sredstva za otpremnine nezadovoljnicima.

Me utim, ostaje pitanje ho e li praksa zapošljavanja “županijskog tima” donijeti mogu nost da svake etiri godine u slu aju promjene vlasti zbog promjene pro elnika koji ne mogu biti dužnosnici, ve isklju ivo županijski službenici, dolazi do isplate velikih iznosa za otpremnine, što do sada nije bio slu aj kad je u pitanju lokalna samouprava. Naime, praksa mijenjanja velikog broja vode ih ljudi “administracije” ne postoji gotovo nigdje, pa ak ni na državnom nivou. Ono što je zaista problem, pa ak i specifi an Me imurske županije, zasigurno je nedostatak prihoda. Novi pro elni ki tim zapravo bi trebao biti “logisti ka potpora” dužnosni koj trojci za ostvarivanje zacrtanih županijskih prihoda (barem takogazamišljazamjenikžupana Matija Posavec, op. a.), koordinacija za ostvarivanje novih, te racionalnost u korištenju postoje ih.

Me utim, upitno je mogu li obi ni službenici biti “ljudi od akcije” koji ne e biti samo “servis” i “hladni pogon”, za koji e trebati izdvojiti lijep novac. Tako er je upitno koliko oni mogu biti vjerodostojni u razgovoru “sa Zagrebom”, odnosno imati inicijativu i koordinaciju s razvojnim agencijama REDEA-om i AKRA-om. Na taj se na in otvara mogu nost da ovo pitanje bude otvarano u slu aju promjene vlasti svake etiri godine ili pak ak ranije (u slu aju raskola koalicije i sl.), a s druge strane ostaje upitno može li se ovim natje ajem ostvariti ono što je župan najavio u našem prethodnom broju.

Ivica Perho unato tome što ostavlja dojam oprezna politi ara koji sporo donosi odluke u ovom slu aju pokazao se kao izuzetno vješt politi ki igra koji je o ito svoju kadrovsku mrežu razradio prije izbora mnogo pažljivije nego njegovi prethodnici. ak i da izabere kadrove koji nisu iz strana kogrezervoara,samim inom da ih je izabrao u svoj tim mogli bi se pokazati lojalnijima nego da jesu iz njegova strana ka klana.

Naime, dosadašnje politi ke igre pokazale su da najve e nevolje i rošomani dolaze iz vlastitih redova. (Božena Malekoci - Oleti i D. Zrna)

Tko sve kandidira za pro elni ka mjesta?

Da bi se u ovim kadrovskim križaljkama lakše snalazili, objavljujemo imena kandidata za pro elnike. Za radno mjesto pro elnik/ca Upravnog odjela za poslove župana mogu pristupiti sljede i kandidati: Darko Belovi iz akovca, Zlatko ur evi iz Savske Vesi, Marko Puškadija iz akovca, Nedžad Vejzagi iz akovca i David Vugrinec iz akovca.

Za radno mjesto pro elnik/ ca Upravnog odjela za poslove Skupštine i op e poslove mogu pristupiti sljede i kandidati: Miljenka Radovi iz Preloga, Doris Srnec iz akovca i Vjeran Vrbanec iz akovca.

Za radno mjesto pro elnik/ ca Upravnog odjela za gospodarstvo, promet i europske integracije testiranju mogu pristupiti

sljede i kandidati: Vlado Bošnjak iz akovca, Zlatko Boži iz akovca, Vesna Haluga iz Varaždina, Ivan Hegeduš iz ehovca, Josip Kikelj iz akovca, Vladimir Mihalic iz Male Subotice, Nenad Novkovi iz akovca i Aleksandra Trstenjak iz Selnice.

Za radno mjesto pro elnik/ ca Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport pisanom testiranju mogu pristupiti sljede i kandidati: Darko Belovi iz akovca, Sanja Jerosimi - Puklavec, Sanja Ježi iz Varaždina, Dijana Pahek - Kova i iz akovca, Vesna Posavec iz Nedeliš a, Miljenka Radovi iz Preloga, Nedžad Vejzagi iz akovca i Zdenka Višnji Špes iz Štefanca.

Za radno mjesto pro elnik/ ca Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i nacionalne

manjine pisanom testiranju mogu pristupiti sljede i kandidati: Nevenka Belak iz akovca, Lidija Bijeli iz Varaždina, Sanja Ježi iz Varaždina, Juraj Lajtman iz akovca, Mladen Mezga iz Preloga, Vesna Posavec iz Nedeliš a i Miljenka Radovi iz Preloga.

Za radno mjesto pro elnik/ ca Upravnog odjela za prostorno ure enje i gradnju testiranju mogu pristupiti sljede i kandidati: Stjepan Baranaši iz Savske Vesi i Slava Horvat iz Cirkovljana.

Za radno mjesto pro elnik/ ca Upravnog odjela za poljoprivredu i turizam pisanom testiranju mogu pristupiti sljede i kandidati: Ivan Hegeduš iz ehovca, Danica Pošta iz akovca i Aleksandra Trstenjak iz Selnice.

Za radno mjesto pro elnik/ ca Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo pisanom testiranju mogu pristupiti sljede i kandidati: Sandra Golubi iz Murskog Središ a i Tomislav Nikoli iz akovca.

Za radno mjesto pro elnik/ ca Upravnog odjela za prora un i javnu nabavu pisanom testiranju mogu pristupiti sljede i kandidati: Dragutin Bratko iz Nedeliš a, Ivan emerin iz akovca, Vilim Friš i iz Nedeliš a, Josip Kikelj iz akovca, Matija Novak iz akovca i Nenad Novkovi iz akovca.

Prijemni za pro elnike provodit e agencija iz Zagreba, što e koštati oko 40 tisu a kuna, a kon anu rije u odabiru ima župan.

(BMO)

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD u Me imurju Miran Pintari novi predsjednik Foruma mladih SDP-a MŽ-a Pretprošle subote u prostorijama Županijske organizacije SDP-a u akovcu održana je izborna konvencija Foruma mladih SDP-a Me imurske županije. Za novog predsjednika FM-a SDP-a Me imurske županije izabran je Miran Pintari , dok e unkciju potpredsjednika obnašati Kristina Furdi i Ivan Barlek.

U županijski odbor izabrani su Saša Danilovi , Iva Drk, Petar Horvat, Patricija Kozar, Damir Perho , Jelena Pongrac, Mirjam Poto nik, Natalija Štok i Damir Tomaši .

Konvenciju je u prvom redu obilježio odlazak dosadašnjega uspješnog predsjednika Jurice Horvata, a svojom nazo noš u i pozdravnom rije i uveli ali su je Ivica Perho , župan Me imurske županije, Nadica Jelaš, predsjednica Foruma žena SDP-a i saborska zastupnica, te Davor Bernardi , predsjednik Foruma mladih SDP-

Dosadašnji predsjednik Foruma SDP-a Jurica Horvat a Hrvatske i saborski zastupnik.

Konvenciji su se tako er odazvali strana ki kolege Foruma mladih SDP-a Krapinsko - zagorske i Varaždinske županije.

I Me imurci odali po ast prvom hrvatskom predsjedniku

15. prosinca 2009.

Desetak dana do predsjedni kih izbora Predsjedni ka izborna kampanja ulazi u samu završnicu.

Kao što je poznato, prvi krug predsjedni kih izbora održava se za desetak dana, u nedjelju 27. prosinca ove godine, dok je drugi krug koji je realnost predvi en

za 10. sije nja nove 2010. godine, koja je pred vratima. Nezahvalno je prognozirati ishode prvog kruga, jer se vodi velika borba za dva mjesta koja vode u “veliko finale”. Neizvjesnost je ve a nego ikad, iako je vidljivo da gra ane

mu e puno ve e brige, tako da ni nije bilo prevelike zainteresiranosti za susret s kandidatima (osim strana kih aktivista) koji su proteklih dana svi redom obilazili Me imurje. Ankete pokazuju odre ene trendove u

kojima je ak 5 - 6 ozbiljnih kandidata za drugi krug, me utim, kona nu odluku ipak donose gra ani zaokruživanjem svojeg kandidata, tako da su ovom prilikom iznena enja i te kako mogu a. (DZ)

IVO JOSIPOVI , predsjedni ki kandidat SDP-a, obišao Me imurje

Bit u predsjednik kaktus koji svojim bodljama bode Vladu - Ne u biti predsjednik fikus, nego predsjednik kaktus s velikim bodljama, kazao je Ivo Josipovi , predsjedni ki kandidat SDP-a, na kavi s novinarima u akovcu tijekom predsjedni ke kampanje u etvrtak po Me imurju. - Moji prioriteti u vanjskoj politici jesu nacionalni konsenzus oko Europske unije, kvalitetni odnosi sa susjedima, kao jamstvo naše sigurnosti i jer se na tom širem regionalnom tržištu možemo potvrditi kao lider. Osim toga, to nam omogu ava plasman turizma i naših proizvoda u tre e zemlje.

U prakti kom smislu bavit u se i gospodarskom diplomacijom, što je jedna od zada a predsjednika koji tako može doprinijeti razrješenju naših gospodarskih problema. Kod obrane i nacionalne sigurnosti kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga i kao elnik sigurnosnih službi okusirat u se u prvom redu na borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Tu predsjednik ima neposredne ovlasti i te ovlasti kanim iskoristiti do kraja.

Hrvatska je imala namjensku proizvodnju za oružane snage pa kanim potaknuti naše gospodarstvenike da te proizvode ponudimo NATO-u. I to je doprinos razvoju gospodarstva.

Predsjednik svojim politi kim i moralnim autoritetom može napraviti puno na su-

radnji s Vladom na iznalaženju rješenja u gospodarstvu, zdravstvu, prosvjeti, znanosti

Tiha voda brege dere Ivo Josipovi , predsjedni ki kandidat SDP-a, za susreta s novinarima u akovcu odgovorio je na pitanje koje je esta dilema gra ana vezana uz njegov karakter. Je li on tiha voda koja brege dere i dovoljno odlu an da izvede borbu

protiv korupcije, s obzirom na to da ga gra ani doživljavaju mekanim? Josipovi je odgovorio: - Gledajte koliko je ta tiha voda donijela glasova! O ito da i gra ani smatraju da sam voda koja dobro dere brege, kazao je Josipovi . (BMO)

i svim drugim djelatnostima.

I zato ne želim biti, kao što neki misle i žele da budem predsjednik fikus, želim biti predsjednik kaktus, koji e imati velike bodlje kojima u bosti Vladu, bez obzira kojeg ona politi kog predznaka bila, i motivirati je da radi na dobrobit gra ana.

Josipovi je kazao da Me imurje ima sve preduvjete za status županije i zadržavanje regionalnog ustroja.

(BMO)

Dvadeset godina krš anske demokracije u Me imurju U etvrtak 10. prosinca Hrvatska se sjetila desete obljetnice smrti dr. Franje Tu mana, utemeljitelja moderne hrvatske države i prvog predsjednika samostalne i neovisne Republike Hrvatske. Na njegov grob na Mirogoju položeni su mnogi vijenci i zapaljene svije e, me u kojima i brojnih Me imuraca koji su organizirano i pojedina no tamo došli, te obišli njegovu rodnu ku u u Velikom Trgoviš u “Sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni za što” bilo je geslo ovog ovjeka i vizionara, koji je ostvario stoljetni san Hrvata o svojoj domovini.

Franjo Tu man jedini je od svih hrvatskih politi ara 1989. godine na politi ku scenu stupio s jasnom vizijom suverene hrvatske države.

Kao predsjednik koji nikada nije izgubio ni jedne izbore vratio je ponos hrvatskom narodu i organizirao ga u borbi koja je prethodila devedesetih godina kada su JNA i srpski agresori i okupatori ubijali Hrvate te razarali Hrvatsku. Vodio je pobjedni ki Domovinski rat, pod njegovim vodstvom Hrvatska je postala cjelovita i slobodna.

Umro je 10. prosinca 1999. u KBC-u Dubrava u Zagrebu u 77. godini života, nakon teške bolesti i razo aran u pojedince koji su ga napustili u teškim trenucima prilagodbe na novi na in života u Hrvatskoj i Europi, kojoj je toliko težio. Danas, deset godina poslije, sve smo svjesniji njegove vizije, njegovog opreza i mudrosti koja mnogima nedostaje. (S. Mesari )

Krajem studenog i po etkom prosinca 1989. godine pojavljuje se prva me imurska inicijativa za osnutak krš ansko demokratske stranke. Inicijativnu grupu predvodili su Franjo Cimerman, Ivan Gori anec i Vladimir Mesari . Bilo je to u praskozorje hrvatskih težnji za osamostaljenjem države i uvo enje višestrana ja. Hrvatska krš anska demokratska stranka svoje djelovanje zapo inje u listopadu 1989. godine, a osniva ka skupština održana je 11. sije nja 1990. godine, kada su konstituirana tijela stranke s predsjednikom Draganom Lali em i dr. Ivanom Cesarom, zamjenikom na elu. Stranka je službeno registrirana 2. velja e 1990. godine.

HKDS je na prvim povijesnim izborima u prvom izbornom krugu sudjelovao u sklopu Koalicije narodnog sporazuma, a u drugom krugu nakon djelomi nog razvrgavanja koalicije samostalno ili u bloku s drugim prohrvatskim strankama. Me imurska po-

Ivan Gori anec, Vladimir Mesari i Franjo Cimerman, osniva i demokrš anske opcije u Me imurju družnica HKDS-a bila je stožerna stranka koalicije. U Me imurju, tadašnjoj op ini akovec, uz HKDS, u koaliciji su bile podružnice HDS-a, HSLS-a i HSS-a, a u drugom krugu tom je korpusu priklju en i HDZ. U tim po ecima HKDS bilježi i najve e politi ke uspjehe. U ta-

dašnju Skupštinu op ine akovec iz te opcije izabrano je šesnaest vije nika i s tim brojem bili su druga parlamentarna stranka u Me imurju. No, zbog nedostatka strana ke kohezije u središnjici i posljedi no slabog rada, koncem 1992. godine došlo je do raskola u

stranci i kontinuiranog slabljenja demokrš anstva u Hrvatskoj, kazao je na sve anosti obilježavanja dvadeset godina demokrš anstva u Me imurju Vladimir Mesari , predsjednik podružnice Me imurskih demokrš ana.

Ove godine registirirana je nova stranka krš anskog predznaka, Hrvatska demokrš anska stranka, prethodnim gašenjem HD-a i HKDDS-a, ime je pokrenuta nova nada da se krš anski demokrati odgovaraju e organiziraju i Hrvatskoj prepunoj trauma postratnog razdoblja daju pe at smislenosti, samopoštovanja i klicu optimizma.

Me imurski demokrš ani priklonili su se toj novoj stranci, bez iluzija i romantizma, ali ipak s vjerom da je mogu e nakon dvadeset godina uz mnoga odricanja i Božju pomo uvesti krš ansku demokraciju u život Hrvatske, kazao je Vladimir Mesari , predsjednik podružnice Me imurskih demokrš ana.

(BMO)

15. prosinca 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VELIKO ZANIMANJE za novi stru ni studij na Me imurskom veleu ilištu u akovcu

I olimpijac Filip Ude želi biti menadžer turizma i sporta - Stru ni studij Menadžment turizma i sporta upisalo 50 redovnih i preko 60 izvanrednih studenata iz Me imurja, Varaždina, Zagreba, Virovitice, Pitoma e, pa ak i Mostara Za stru ni studij Menadžment turizma i sporta na Me imurskom veleu ilištu u akovcu, koji je prvi takav studij u Hrvatskoj, pokazan je izniman interes ne samo Me imuraca, ve i zainteresiranih iz drugih krajeva Hrvatske, pa i inozemstva.

Za mjesto na redovnom studiju interes je pokazalo 135 osoba, a na studij je upisano 30 sretnika kojima e troškove studija pla ati država te još 20 koji e sami pla ati školarinu. Pored njih mjesto na izvanrednom studiju dobilo je preko 60 zainteresiranih, iako je natje ajem bilo objavljeno da na izvanrednom studiju ima mjesta za tek 40 studenata. Me u studentima ima Me imuraca, ali i Varaždinaca, a zanimljivo je da su u akovcu nakanili studirati ak i oni iz Pitoma e, Zagreba, Virovitice i Mostara.

Kako doznajemo od dr. sc.

Nevenke Breslauer, privremene dekanice Me imurskog veleu ilišta, Ministarstvo je zbog velikog interesa dopustilo upis svih zainteresiranih koji su se javili na natje aj, a spremni su platiti školarinu.

Za godinu na stru nom studiju izvanredni studenti morali su kod upisa platiti školarinu od 5.500 kuna, što i nije puno ako se zna da su na nekim drugim studijima školarine zna ajno ve e.

Odli no pogo en studijski program Za studij Menadžment turizma i sporta odlu ila su se i neka javnosti poznata lica, me u kojima i vrhunski me imurski sportaši poput gimnasti ara Filipa Udea i Tijane Tkal ec, tenisa ice Ivane Lisjak i spidvejaša Jurice Pavlica.

Ovaj stru ni studij Filip Ude je odabrao ne bi li stekao potrebne kompetencije.

Filipa Udea zatekli smo u referadi prilikom upisa na fakultet - Obrazovanje je izuzetno bitno. Tko zna ime u se baviti poslije karijere, možda u biti trener, možda menadžer. Bitno mi je ste i znanje. Nadam se da u uspjeti nekako uskladiti sve svoje obaveze i u redovnom roku završiti ovaj studij. Kako e mi to uspjeti? Pa ne znam zapravo. arolijom. Dat u sve od sebe. Velika je prednost što mogu studirati tu doma. Blizina je bitna. To je bio jedan od važnih razloga zašto sam odabrao ovaj stru ni studij.

Mislim da je ovo jako dobro pogo en program, komentirao je Filip Ude, kojega smo zatekli prilikom upisa na akove ki fakultet.

Potrebe turizma i sporta Me imurske županije, ali i susjednih županija, bile su osnova za organizaciju i pokretanje stru nog studija Menadžmenta, turizma i sporta. Na stru ni studij krenulo se od postavke da studente treba nau iti kako se organizira, vodi i upravlja menadžmentom u turizmu i sportu. Završetkom stru nog studija Menadžmenta turizma i sporta od šest semestara student postaje menadžer turizma i sporta. Glavni zadatak

Uskoro još jedan atraktivan stru ni studij Prodekan za nastavu Me imurskog veleu ilišta dipl. ing. el. Željko Knok objavio je da e studenti sve informacije o stru nom studiju mo i prona i na web adresi www.mev.hr. Vrlo suzdržano i pomalo tajnovito najavio je još zanimljivih stru nih studija na Me imurskom veleu ilištu, od kojih se jedan otvara ve idu e akademske godine. Tako e, pored studija ra unarstva i menandžmenta, ovo Veleu ili-

Muzej na kraju grada Još prije pedeset godina, od 21. prosinca 1954. godine, u Zagrebu je osnovan Muzej suvremene umjetnosti, a svih je ovih desetlje a zapravo djelovao kao gradska galerija. U subotu je otvorenje novog muzeja kona no do ekala naša generacija. Zašto je gradnja muzeja trajala tako dugo i zašto je sad on odjednom postao tako važan?

Na našim prostorima umjetnost nikad nije bila najvažnija stvar na svijetu, uvijek je nešto drugo bilo važnije i zna ajnije.

Države su se mijenjale, ratovi zapo injali i završavali, ostavljaju i ruševine na ulicama i u ljudima, ideologije kosile sve oko njih.

Gradnja Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu stoga je bila nešto nestvarno, samo jedna ideja koja za mnoge i nije bila tako važna. Kome još treba suvremena umjetnost kad ionako nemamo za sve drugo. Tako je hrvatska suvre-

Studij koji e stvoriti preduvjete za uspješnije vo enje u sportu i turizmu

mena umjetnost bila getoizirana u galeriju, a suvremeni umjetnici svedeni na udake u raznim podrumima i potkrovljima.

Još je kako - tako prolazilo slikarstvo, jer je našlo izlaz u više galerijskih prostora. No, konceptualci i mladi umjetnici jednostavno nisu imali nikakve podrške od društva, a nitko i nije znao što zapravo rade i zašto je to važno.

Moralo je pro i više od pola stolje a da bi ideja o gradnji muzeja postala i politi ka ideja. To se napokon dogodilo po etkom ovog tisu lje a, ne slu ajno u ve demokratskoj Hrvatskoj.

Ipak, nemojmo se zavaravati, izgradnja MSU-a svakako je važna politi ka odluka, a ne samo kulturna, trebalo je uhvatiti korak s Europom, s gradovima poput Be a i Pariza i drugima.

I tako je 2003. godine zapo ela gradnja muzeja koji je godinama bio ni na nebu ni na zemlji. U medi-

šte dobiti još jedan samostalan studij. - Nedostaje nam prostora. Trebamo predavaonicu u koju bismo mogli primiti 150 studenata. Zbog sve ve eg broja studenata iz drugih sredina koji ovdje studiraju, Me imurju je potreban i studentski dom, a valja riješiti i niz drugih pitanja, poput prehrane studenata, komentirao je prodekan Knok, zadovoljan iskazanim interesom za novi studij. (D.M)

jima su nabrajani samo problemi, te Grad Zagreb nema dovoljno novca, te država treba još dati i tako dalje, a gra ani su se ve pomirili da e on postati jedna nova rupa bez dna, kao i famozna sveu ilišna bolnica.

Na sre u, mediji su ipak i pomogli, na neki su na in svojim kriti kim stavom obvezali vlast da se muzej kona no završi. Ipak, uvijek je važan jedan ovjek kao nositelj ideje bez kojega se to možda i ne bi dogodilo.

Zbog toga treba istaknuti da je on ujedno i vizionarski poduhvat ministra kulture Bože Biškupi a, i to manje kao politi ara, a više kao ljubitelja umjetnosti koji je razumio u emu je problem. Jasno, u odnosu svih nas prema suvremenoj umjetnosti za koju nismo dovoljno obrazovani, ali i zbog nedostatka jednoga središnjeg nacionalnog centra i umjetni kog života u njemu. Tako smo napokon dobili muzej u kojemu e mladi do i na svoje, a one starije generacije prisje at e se svoje mladosti razgledaju i izložbene eksponate.

menadžera takvog pro ila je osiguranje uspješnog funkcioniranja u turisti kim zajednicama u op inama, gradovima i županijama, a ujedno i sportskim klubovima i udrugama te njihovim sustavima natjecanja i organiziranja manifestacija. Zbog zna ajnog udjela ekonomskih obrazovnih sadržaja, ovako obrazovani polaznici studija mogu uspješno obavljati i sve poslove za koje su potrebna znanja i vještine poslovne ekonomije i ekonomske analize.

Cilj ovoga stru nog studija usmjeren je na obrazovanje i stjecanje specijaliziranih kompetencija menadžmenta u pravcu turizma i sporta. Njime se polaznici osposobljavaju za prakti an rad u turisti kom gospodarstvu, sportskim organizacijama, odnosno za obavljanje svih vrsta poslova vezanih uz organizaciju i uspješnu realizaciju razli itih turisti kih i sportskih usluga, manifestacija, podre enih željama, potrebama i mogu nostima inozemnih i doma ih korisnika turisti kih i sportskih usluga. Uz to, polaznici ovoga stru nog studija u e se poduzetništvu i menadžmentu u poduze ima i ustanovama koje su izravno ili posredno uklju ene u doma i i me unarodni turisti ki promet i sport.

(Danijela Mihoci)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

U ovom je trenutku sigurno najsretniji ovjek na svijetu Tihomir Milovac, kustos MSU-a, ali svojevremeno i vrstan scenograf avangardnih kazališnih predstava. Na i stalno mjesto boravka, koliko - toliko stalni postav novoj umjetnosti bila mu je jedina životna opsesija od mladih studentskih dana. Kona no je jedan ovjek u Hrvatskoj koji se ne bori samo za sebe, ve za hrvatsku umjetnost i kulturu, postao sretan, a to je velika stvar.

5

Kako su Me imurci ostali Hrvati U nedjelju je u franjeva kom samostanu akovec održano sve ano zatvaranje jubilarne franjeva ke godine. Naime, u godini kada se slavila 800. obljetnica osnivanja franjeva kog reda akovec je slavio 350. obljetnicu dolazaka franjevaca u akovec.

Franjevce je u akovec doveo 1659. godine Nikola Zrinski, isti onaj kojeg e vepar pod nerazjašnjenim okolnostima rastrgati u kuršane kom lugu, iako se sumnja da je bila rije o “nesretnom slu aju” naru enom iz Be kog dvora. Obitelj Zrinski bila je toliko utjecajna i mo na da je to nama danas teško zamisliti, jer vladali su gotovo cijelom Hrvatskom. Oni su, naime, u doslovnom smislu rije i bili europski plemi i s manirama i obi ajima kakve nisu imale ni mnoge danas razvikane svjetske kulture.

Nesre a je bila ta što su bili zaduženi zaštititi krš ansku Europu od najezde Turaka, što su godinama i uspješno inili. No, kao nekim urokom, Europa se sjeti Hrvatske samo kada joj se ga e tresu, a kada treba pomagati, onda nas samo tapša po ramenu.

Zrinski su bili izigrani od Be a dobivaju i samo rije i ohrabrenja umjesto obe anih ustupaka, željeli su dogovoriti mir na svaki na in, pa makar i s Turcima, nakon što su bili odbijeni od drugih europskih sila. Zbog toga su bili osu eni za veleizdaju, posljednji potomci loze Zrinski Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan pogubljeni su u Wiener Neustadtu 30. travnja 1671. Utamni enjem supruge i djece, od kojih posljednji muški potomak Antun Zrinski umire u tamnici u Grazu 1703., Be u je napokon uspjelo zatrti lozu Zrinki, koja je dala 60 banova ili potkraljeva. (Adam Zrinski, ne ak Petra Zrinskog, uspio je preživjeti i biti utjecajan kapetan na Be kom dvoru, no nije imao djece). Zrinski su jednostavno bili premo ni za dekadentnu Europu, s obzirom na svoje korijene.

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

Što je nagnalo Nikolu Zrinskog da samo dvanaest godina prije nego se dogodila tragedija njegove obitelji dovede franjevce u akovec? Je li slute i neminovni kraj tražio Božju pomo ili je htio da njegova kulturna ostavština ipak bude u sigurnijim rukama?

Možda je mislio da e uz pomo njihovog utjecaja lakše do i do europskih saveznika. Uglavnom, da ne pišem povijest o kojoj drugi znaju kudikamo više. Zbog providnosti Zrinskih, Me imurje je i nakon nestanka njihove loze ostalo unutar Hrvatske, upravo zahvaljuju i franjevcima, koji su uvali akovec unutar Zagreba ke nadbiskupije i franjeva ke provincije Sv. irila i Metoda. Da nije bilo njih, mi bismo sasvim sigurno danas bili Ma ari i znali još manje o svojoj pravoj povijesti nego znamo danas, nakon 300 godina njenoga sustavnog zatiranja.

Povodom ovog jubileja, franjeva ki samostan izdao je fotomonogra iju u kojoj povijesni prikaz potpisuje prof. Vladimir Kapun. Knjigu svakome preporu ujem kupiti, ne samo zato jer je jeftina, nego i zato što e svako tko je pro ita ubudu e prije uzeti zraka negoli progovori koju “pametnu” o miješanju Crkve u politiku.

EKOLOŠKA udruga Kneja

Sadnjom drve a protiv zaga enja Ekološka udruga Kneja pridružuje se naporima o uvanja planeta Zemlje, sudjelovanjem u projektu Klimaforum 09, koji zagovara permakulturu i sadnju drve a te pripremom knjižice o permakulturi i sadnji drve a.

Knjižicu o permakulturi, koja je nastala u sklopu projekta Pika i prijatelji udruge Kneja, pripremili su: Ivan Gregov, Sun ana Pešak, Ana Marija Unkovi , Nataša Kikanat, Janja Iki , Saša Šopar, Jasenka Pešak, Renata Domazet - Mukica i Igor Lesar - Ajgour.

Autor knjižice je Tony Andersen, arhitekt iz Copenhagena s iskustvom u itelja permakulture posljednja dva desetlje a diljem svijeta, jedan od vode ih permakulturnih stru njaka u Europi te vode i predlagatelj strategija bioregionalnog razvoja i urbane ekologije.

U trenutku izlaska ove knjižice, na pomolu je velika klimatska konferencija u Copenhagenu, u organizaciji Ujedinjenih Naroda. Projekt je nazvan

Klimaforum 09, i nudi pandan UN-ovoj konferenciji, po mnogima konferenciji iji je ograni en doseg unaprijed zacrtan.

Možemo li se protiv klimatskog urušavanja boriti onim što je permakultura radila cijelo vrijeme - sadnjom trajnica? lanovi Udruge Kneja svjesni su da se oceanske struje polako zaustavljaju, da ispuštanje CO2 ima apsolutnu povratnu spregu, da borealne šume (ekvivalent džungle na sjevernoj hemisferi) po inju umirati.

U ovom desetlje u znanost je ve nekoliko puta revidirala prognoze klimatskog kolapsa svaki put na gore. Te prognoze pokazuju što e se dogoditi u 21. stolje u, istom onom ije smo prvo desetlje e ve potrošili, ne postižu i apsolutno ništa.

Knjižica sadrži i jednostavne te jasne upute sadnje stabala, kao i citate ekoloških aktivista i stru njaka iz cijeloga svijeta stav je prijatelja i lanova Udruge Kneja koje dijele s mladim ekolozima širem planeta. (J)

6

Gospodarstvo

15. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

POSLOVANJE me imurskog gospodarstva u prvih devet mjeseci ove godine

Usprkos teško ama, žilavi i snalažljivi - Pokrivenost uvoza izvozom iznosi ak 108 posto, a prosje ne su pla e tisu u kuna manje od prosjeka - Jedina svijetla to ka u me imurskom gospodarstvu je robna razmjena s inozemstvom.

Pokrivenost uvoza izvozom u me imurskom gospodarstvu je u prvih devet mjeseci u odnosu na prošlu godinu u tom razdoblju 108 posto, kazao je Rajko Šari , predsjednik Gospodarske komore Me imurske županije.

Me imurska županija je po tom kriteriju odsko ila za tri kolja od ostatka države jer je pokrivenost uvoza izvozom na državnoj razini svega 49 posto, a vanjskotrgovinski de icit 7,9 milijardi dolara.

Su icit robne razmjene s inozemstvom u prvih devet mjeseci iznosio je 21,8 milijuna kuna. Pozitivan vanjskotrgovinski saldo

ostvarile su samo djelatnosti prera iva ke industrije, opskrbe vodom i poslovanje nekretninama, i to u iznosu od 78,6 milijuna dolara.

Najzna ajnije zemlje partneri u robnoj razmjeni me imurske županije jesu Njema ka, Italija, Austrija i Slovenija, a pozitivna vanjskotrgovinska bilanca ostvarena je s Njema kom, Francuskom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, a visoko se pozicionirala i Saudijska Arabija. Me imursko je gospodarstvo izuzetno žilavo i pronalazi najudaljenije kutke zemlje za izvoz. Tako je najve i porast izvoza zabilježen u Senegalu, Kini, Jordanu, iako se radi o malim vrijednostima.

EKONOMSKI BREVIJAR - IZUMI I INOVACIJE:

Uspješni poduzetnici Poduzetništvo je oduvijek bilo povezivano sa sposobnostima, talentima i posebnim osobinama ovjeka koji se upušta u rizi an i neizvjestan pothvat. Taj opis izgleda kao da se radi o avanturistu. U poduzetništvu je sli no kao i u prirodi, najja i, najbolji, najspremniji i najotporniji opstaju, me utim to ne smije obeshrabrivati, jer uvijek ima mjesta za popunjavanje neotkrivenih prostora i mogu nosti.

Na listama omiljenih zanimanja na najvišim mjestima nalaze se lije nici, dok su poduzetnici pri dnu. Takvu percepciju treba mijenjati i promovirati poduzetništvo, jer bez njega ne bi bilo radnih mjesta, napretka pa niti svih prate ih djelatnosti. Zato, poduzetnici, Bog vas blagoslovio...

Pa, kona no i svaka obitelj se temelji na poduzetništvu u malom. Zara uje i troši, pla a poreze, gospodari imovinom, ostvaruje rezultate, ulaže u nekretnine, obrazovanje itd.

Prototip uspješnog poduzetnika ne postoji, jer svaki pothvat ovisi o velikom broju varijabli, nepoznanica i reakcija na tržištu. Tako i poduzetni ki uspjeh može biti rezultat trenutnog nadahnu a, dobro odabranog trenutka izlaska na tržište, korištenja povoljnih okolnosti i okruženja u kojem se djeluje, ali bez obzira na sve savjete iz priru nika o instant uspjehu, najvažnija je strpljivost. Izreka kaže da obi no treba nekoliko godina za uspjeh preko no i.

Za uspješnog poduzetnika, poslovna i poduzetni ka ideja je važna, ali ne i jedina odlu uju a sastavnica poduzetni kog pothvata. Uspješni poduzetnik treba, osim dobre i provedive ideje, imati i stru no znanje. Kod toga je važno objektivno procijeniti svoje ja e i slabije strane, znanja, iskustva i kompetencije te na osnovi toga potražiti pomo u nedovoljno poznatim podru jima. Bolje je koncentrirati se na vlastite jakosti i talente, a slabosti pokušati kompenzi-

Nepodmirene obveze narasle na 188 milijuna kuna

Izvozimo u svaki kutak kugle zemaljske Znatno je porastao izvoz u SAD, Ma arsku, Srbiju, Sloveniju, Francusku, Belgiju i Bosnu i Hercegovinu. Ove godine u odnosu na prošlu godinu prvi put je zabilježen izvoz u Libiju, Venezuelu, Kazahstan i Tunis.

Uz to je dodao da ništa iz krize nismo nau ili i to ukazuje na rast pla a u javnom u odnosu na realni sektor u gospodarstvu.

Prosje ne pla e u djelatnostima opskrbe elektri nom energijom, plinom iznose 6.148 kuna, a opskrba vodom te gospodarenje otpadom i otpadnim vodama 5.678 kuna. Istodobno pla e u gospodarstvu Me imurske županije u prosjeku iznosi 3.549 kuna. Najniža pla a u Me imurskoj županiji je u djelatnosti pružanja smještaja i usluživanja hrane i iznosi 2.507 kuna, što je ak 42 posto manje od županijskog i 81 posto manje od prosjeka pla e na razini države.

Najviše ispla ene pla e jesu u Gradu Zagrebu u iznosu od 5.432, što je 943 kune više od drugoplasirane Istarske županije gdje je ispla ena pla a u iznosu od 4.489 kuna. Samo je Grad Zagreb isplatio pla u višu od prosjeka Republike Hrvatske. Me imurska županija nalazi se na šesnaestom mjestu po visini ispla ene pla e, koja je za tisu u kuna manja od

kontinentalnih Sisa ko - moslava ka županija. Sve ostale županije bilježe pad investicija.

(BMO)

Sporazum sa susjedima Na sjednici Gospodarskog vije a pri Gospodarskoj komori Me imurske županije potpisan je sporazum o suradnji izme u Županijske komore akovec i Pomurske gospodarske zbornice radi gospodarske suradnje na zajedni kim projektima i robne razmjene gospodarstvenika s obje strane granice.

Sporazum su potpisali Rajko Šari , predsjednik Gospodarskog vije a Županijske komore akovec, i Štefan Sobo an, predsjednik Pomurske gospodarske zbornice. (BMO)

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr rati uz pomo stru nih ljudi i službi. U po etku poduzetni kog pothvata mogu e je i poželjno držati konce u svojim rukama pokrivanjem što više poslovnih procesa i odluka, no s vremenom, rastom i razvojem, preporu a se postepeno napuštanje takvog „renesansnog“ djelovanja i prona i ljude na koje e se prenijeti pojedine aktivnosti. U cijelom trajanju poduzetni kog pothvata važno je imati interakciju s kupcima, dobavlja ima i tržištem, što mnogi zaboravljaju.

Karakteristike poduzetnika ponajprije su hrabrost i odlu nost, a zatim mogu nost jasnog izražavanja onoga što se želi posti i. Poduzetnik je osoba koja zna što želi posti i ( vizionar ), ciljno je orijentiran i jasan u stavovima i izražavanju, usmjeren je na informacije i rješenja, djeluje motiviraju e, razmišlja i govori pozitivno, vrstih je stavova, ali prilagodljiv promjenama, uvjerljiv i spreman na rizik. Mora u iti na greškama i važno mu je kamo ide, a ne odakle dolazi, jer polazna pozicija nije uvijek nužno i prednost. Poduzetnici se moraju samomotivirati da bi mogli inspirirati i poticati druge te im omogu iti da ostvaruju svoje ciljeve i tako doprinesu zajedni kom napretku.

Poduzetništvo se može u iti i trenirati, pa je stoga najvažnije iskreno utvrditi koja stru na znanja nedostaju za uspjeh poduzetni kog pothvata. U tome je najve a tajna poduzetništva...

prosjeka pla e u Hrvatskoj ili, u postotku, 22 posto.

Utjecaj recesije na Me imursku županiju vidljiv je i po padu investicija za etrdeset posto u odnosu na prošlogodišnje usporedno razdoblje u prvih devet mjeseci. Pozitivne stope bilježe samo tri županije, dvije primorske, Dubrova ko - neretvanska i Šibensko - kninska županija, a od

Drugi pokazatelj krize je i velik porast insolventnosti. Krajem rujna registrirano je 556 pravnih osoba koje nisu mogle podmirivati na vrijeme svoje obveze. Kod takvih poduze a radilo je 1.054 djelatnika, što je 17,3 posto više nego godinu dana ranije. Vrijednost njihovih nepodmirenih obveza iznosila je gotovo 188 milijuna kuna. Najve i broj irmi koje ne mogu podmirivati svoje obveze u blokadi je više od godinu dana. Takvih irmi je 389 ili 70 posto do ukupnog broj insolventnih osoba. (BMO)

Potpisivanje sporazuma

OTVOREN SPAR U VARAŽDINU

Prvi Spar supermarket u Hrvatskoj Prošli etvrtak u Varaždinu, na lokaciji šoping centra SUPERNOVA u Varaždinu, otvoren je prvi Spar u Hrvatskoj. Objekt je vrijednosti preko milijun eura, a otvoreno je 46 novih radnih mjesta. Ovime je Spar Hrvatska zapo eo s otvaranjem lanca Spar supermarketa diljem Hrvatske.

Spar supermarketi manje su površine, s naglaskom na ponudu uvijek svježih proizvoda s odjela vo a i povr a, mesa, delikatesa, te pekarskih i slasti arskih proizvoda.

Radno je vrijeme od ponedjeljka do subote od 7 do 21, a nedjeljom od 8 do 18 sati. (SZ, NŠ)

POGLED ODOZDO

Kakav bi Bošnjak nakon MT -a bio pro elnik za gospodarstvo Politi ari uvijek sanjaju o tome kad do u na vlast kako e se okružiti dream teamom sposobnih, a ne podobnih kadrova. No, snovi su jedno, a stvarnost drugo. ak i ako objave natje aj kao što je to sad objavio naš župan, pitanje je ho e li intimno biti zadovoljan kvalitetom kadrova koji su mu se javili. Me u kandidatima za tako važan upravni odjel kao što je onaj za gospodarstvo dva su kandidata iz uprave posrnulog sustava MT -a: Josip Kikelj i Vlado Bošnjak. Postavlja se pitanje što je to što bi oni mogli dati u upravnom odjelu za gospodarstvo što bi bilo poletno za naše gospodarstvenike, kada iza sebe nisu ostavili rezultate koji bi impresionirali. Ne emo sada biti zlobnici pa govoriti da iz te pozicije sada najbolje znaju što ne treba initi. No, upravo takve prijave na natje aj najbolje govore kako se na

županijske službe gleda kao na svojevrsnu hladovinu i sigurnost. Ljudi koji bi znali i mogli nerado se javljaju na takve natje aje, jer ne vjeruju u njihovu nepristranost ili smatraju da u okolnostima kakve vladaju u tim službama ne mogu ništa poduzeti. Nije im dovoljno motiviraju e pa radije ostaju u onim djelatnostima gdje su doista uspješni. Kako se okružiti uspješnima, morat e otkriti politi ari? Je li rješenje u tome da se smanje državne i regionalne administracije u broj anom smislu sa strožim regulama i manjom zaštitom koja e ih natjerati da revno odra uju dnevne operativne zadatke, ne zamaraju i se time ho e li oti i ili ostati s novom garniturom vlasti. Vladaju i ionako svake etiri godine idu na provjeru bira ima i mogli bi se u tom slu aju okružiti konzultantima koji bi znali

poput menadžera postaviti zada e službenicima, koji bi ih samo morali revno odraditi. Ovako imamo nekakav udni ušpajz, gdje se pro elni ka mjesta doživljavaju kao meki divan na kojem e se spavati na povlasticama, bijeg u sigurnost, jer kad jednom u eš kroz županijska vrata najgore što ti se može dogoditi da, i ako te i nakon etiri godine degradiraju, ideš samo na drugo slabije ali sigurno pla eno radno mjesto ili, u krajnjem slu aju, dobiješ otpremninu kakvu u realnom sektoru ne možeš ni sanjati. U dobrim vremenima gra ani o tome gun aju, u lošim vremenima takvu situaciju teško trpe. A da gospodarsku politiku vode oni koji bi najradije od gubitaka u svojim poduze ima pobjegli u pro elni ke fotelje, zaista je prava farsa. Dakle, sam štreberski pristup izboru kadrova nije do-

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

voljan. Ne sumnjamo da i takvi kandidati mogu savladati zadanu literaturu i odgovoriti na sva pitanja iz testa i bez prepisivanja, ali pitanje je kuda bi oni doveli županiju u životnim svakodnevnim situacijama i što bi oni kao pro elnici rekli radnicima MT -a da kao pro elnici moraju odgovarati na njihova pitanja. Dakle, testiranje samo na temelju to nih odgovora ne e iznjedriti najbolja rješenja.

15. prosinca 2009.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GOSPODARSKO SOCIJALNO vije e Me imurske županije

7

STRUKOVNA GRUPA tekstilne i obu arske industrije

Podržali županijski prora un, ali Tekstilci kao gospodarstvo o ekuje ve u potporu Pepeljuga, a vlast Gospodarsko socijalno vije e Me imurske županije, tripartitno tijelo sastavljeno od poslodavaca, sindikata i politike, kojim trenuta no predsjedava Ivan Sen ar iz redova poslodavaca, sastalo se u srijedu 9. prosinca kako bi raspravilo prora un Me imurske županije prije njegova donošenja na Skupštini u petak 11. prosinca.

Socijalni partneri jednoglasno su podržali prijedlog prora una koji im je na sjednici predstavio Ivica Perho , me imurski župan, i takav zaklju ak uputili Skupštini.

U raspravi oko prora una Franjo Veble, predstavnik sindikata, kazao je da e se prora un teško ostvariti zbog toga što se pla e u gospodarstvu smanjuju.

Naveo je svježi primjer tvrtke u podru je gra evinske djelatnosti izvozno orijentirane, koja je dan ranije donijela odluku o smanjenju pla a za 18 posto. Gospo-

darstvenici su ukazali na to da se i državni službenici moraju suo iti s takvim ograni enjima.

Ivica Perho , me imurski župan, složio se s tim da su ti službenici najzašti eniji.

Ivan Sen ar, predsjednik GSV-a, kazao je da je milijun kuna podrške gospodarstvu iz prora una premalo.

Gospodarsko socijalno vije e donijelo je na sjednici pro-

Milijun kuna gospodarstvu premalo

Ivan Sen ar, predsjednik GSV-a

Socijalni partneri prora un su podržali, no Ivan Sen ar kazao je da je milijun kuna podrške gospodarstvu iz prora una premalo. Gospodarstvenici uz to upozoravaju da se državni i javni službenici moraju suo iti sa situacijom gledano na stanje u gospodarstvu koje ne e mo i puniti prora un s obzirom na smanjenje narudžbi, otkaze i sve ve i broj nezaposlenih. (BMO)

gram rada za idu u godinu. U narednoj godini raspravljat e o stanju u svim segmentima gospodarstva prema veli ini tvrtki, gospodarskim kretanjima i utjecaju gospodarske politike na životni standarda gra ana, stanju zaposlenosti, sivoj ekonomiji, radu na crno te njihovom sprje avanju, pra enju stanja u pojedinim gospodarskim granama, pri emu je dnevni red programa rada dopunjen i pra enjem stanja u turizmu koji se pojavljuje kao sve zna ajnija nova gospodarska grana u Me imurju, kao i visokog školstva u segmentu obrazovanja. U socijalnoj s eri pratit e stanje sigurnosti i romsku problematiku, stanje u kulturi, rad inspekcijskih službi, a krajem idu e godine raspravljat e i o prora unu Me imurske županije.

(BMO)

REDEA I TIC Me imurje na konferenciji o suradnji dviju zemalja

Hrvatska i Njema ka mogu zajedno U organizaciji me imurske razvojne agencije REDEA i Tehnološko - inovacijskog centra akovec, te Poslovno - inovacijskog centra BICRO, a u suradnji s njema kim partnerom INI Novation GmBH, u Toplicama Sveti Martin prošli je utorak održana kon erencija na temu “Inovativne tehnologije kao temelj za širenje suradnje izme u Hrvatske i Njema ke”.

Kon erencija je okupila preko sto zainteresiranih iz svih krajeva Hrvatske. Direktor REDEA-e Matija Derk i direktor INI - Novation GmBH agencije iz Njema ke Wol gang Kniejski te Ivan Pla ko, stru ni suradnik na projektu, upravo u odazivu ovako velikog broja ljudi vide uspjeh kon erencije i kvalitetu projekta koji e donijeti obostrane koristi dvjema državama, odnosno njihovim poslovnim subjektima.

- Fokus kon erencije je na inovativnim ICT rješenjima iz Njema ke i Hrvatske koja mogu biti temelj za širenje suradnje na obostranu korist. Odabrani klju ni tehnološki sektori jesu ICT za turizam i logistiku te obnovljivi izvori energije i

Sudionici i gosti konferencije pozorno prate njezin rad energetska u inkovitost. Kon erencija je bila izuzetno kvalitetna, jedna od najboljih održanih u Hr-

vatskoj, a rezultata e zasigurno biti. Ne odmah, danas - sutra, ali u skorijoj budu nosti da, jer ovo

Doživljaj Vinske ceste - Ova kon erencija i misija Tehnološko - inovacijskog centra Me imurje (TIC) najavili su pozitivan trans er tehnologije, koji e potvrditi dobar razvoj gospodarstva. Ve u tijeku kon erencije javile su se nove i kvalitetne ideje za ovu regiju.

Nove tehnologije o kojima smo govorili vrlo se dobro mogu

primijeniti na me imurskoj Vinskoj cesti. Ona sada postoji, me utim, posjetitelj - turist treba se o njoj educirati kako bi je mogao kvalitetno doživjeti i znati kako ona nastaje te kako se razvija, smatra Wolgang Kniejski, direktor INI - Novation GmBH iz Njema ke i veliki prijatelj Hrvatske. (sm)

je temelj za ono što predstoji i što se može, rekao nam je Matija Derk, dodavši kako je vrlo razo aran što na po etak skupa nije došao me imurski župan Ivan Perho , premda je to obe ao.

O mogu nostima financiranja suradnje u podru ju inovacija i trans era tehnologija govorili su Ivana Nagy, Matija Derk i Wol gang Kniejski, te Dunja Petercol i Goncalo Reis.

Bilo je govora o energetskoj u inkovitosti, a prezentirane su mogu nosti in ormacijsko - komunikacijske tehnologije u turizmu te druge tehnološke mogu nosti. (S. Mesari )

kao ma eha Unato recesiji, me imurski su tekstilci u razdoblju od sije nja do rujna ove godine zaposlili 226 radnika više nego u istom razdoblju prošle godine. Broj zaposlenih je s 3.387 porastao na 3.613 zaposlenih. Taj porast broja zaposlenih u tekstilnoj industriji koji je zabilježila statistika bio je i iznena enje za lanove Strukovne grupe tekstilne i obu arske industrije pri Gospodarskoj komori akovec, koji su se sastali prošli utorak.

Pokrivenost uvoza izvozom je 130 posto za razliku od lani kada je ta pokrivenost bila 108 posto. Me utim, me imurski tekstilci nisu zadovoljni statisti kim pra enjem uvoza. Uvoz gotovih odjevnih predmeta treba statisti ki pripisati trgovini, a ne tekstilu, jer gotovo tekstilne predmete ne uvozi tekstilna industrija ve trgovina.

Državna sredstva (pre)mali pomak Kada bi se tako poštenije radila statistika. tada bi se vidjelo da tekstilci dva puta više izvoze nego uvoze. I unato tome nisu miljenici politike, koja od njih bježi, a da o potporama koje daje brodogradnji za razliku od njima da se i ne govori.

Osamdeset milijuna kuna, koliko su dobili tekstilci, od ega deset milijuna kuna me imurski, jest mali pomak, ali su sredstva raspršena na velik broj firmi u malim iznosima.

Ukupni prihodi u obu arskoj industriji ostvareni ove godine ve i su za 17,5 posto nego lani u prvih devet mjeseci. Prosje na pla a po zaposlenom iznosila je 2.758 kuna,

Javni poziv za projektne prijedloge SEP-a zemalja s ukupno približno 270 milijuna stanovnika. Sredstva EU za sufinanciranje projekata iz ovog programa alociraju se iz tri Europskog onda za regionalni razvoj (ERDF) za partnere iz EU, IPA pretpristupnog onda za partnere iz država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja te iz Instrumenta europskog susjedstva i partnerstva (ENPI) za partnere iz Ukrajine i Moldavije.

Projekti s nekoliko razli itih podru ja Na teku i natje aj mogu se prijaviti projekti koji su usmjereni na

stvaranje preduvjeta za inovacije, unaprje ivanje prevencije potencijalnih rizika za okoliš, promicanje suradnje u upravljanju prirodnim dobrima i zašti enim podru jima, promicanje energetske u inkovitosti, unaprje enje koordinacije vezane uz primarne i sekundarne transportne mreže, razvoj strategija za prebro ivanje jaza u digitalnoj razvijenosti, poboljšanje preduvjeta za multimodalne plat orme te promicanje kulturnih vrijednosti u razvojnim procesima.

Za ovaj natje aj predvi ena je alokacija IPA sredstava za Republiku Hrvatsku u vrijednosti od

360.000 €. Prihvatljivi korisnici iz IPA zemalja (gdje se ubraja i Hrvatska) jesu neprofitne organizacije kao što su nevladine udruge, pro esionalna udruženja, institucije javnog sektora, trgova ke i obrtni ke komore, jedinice regionalne i lokalne samouprave, razvojne agencije i sli ne organizacije. Iznos bespovratnih sredstava iz IPA-e ograni en je na 85% vrijednosti projekta, dok ostatak osiguravaju potencijalni korisnici sredstava iz vlastitih prora una.

Tako er, jedan od uvjeta za financiranje projekta iz IPA-e je da najmanje jedan projektni partner

Damir Vitez predsjednik, Snježana Domini zamjenica Na sjednici Strukovne grupe tekstilne industrije došlo je do promjene u vodstvu. Premda nema vremenskih ograni enja za to, Darko Pintari , predsjednik Strukovne grupe, zahvalio je na dosadašnjoj dužnosti i zamolio da netko drugi preuzme tu dužnost. Za novog predsjednika Strukovne grupe izabran je Damir Vitez, direktor ateksa, a za njegovu zamjenicu Snježana Domini , direktorica Meisa.

(BMO)

REDEA

Drugi Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga u sklopu Programa transnacionalne suradnje za Jugoisto nu Europu (Southeast Europe Programme) objavljen je 24. studenoga 2009.

Op i cilj programa je oja ati teritorijalnu, gospodarsku i socijalnu integraciju te doprinijeti koheziji, stabilnosti i konkurentnosti šireg regionalnog prostora, a sve putem ja anja transnacionalnih partnerstva i zajedni kih akcija na strateškim podru jima. Podru je na koje se odnosi program suradnje Jugoisto na Europa geogra ski je veliko, a obuhva a 17

dok je lani u istom razdoblju bila 2.499 kuna, što zna i da je pove ana za 10 posto. Obu arska industrija ima još ve u pokrivenost uvoza izvozom od tekstila, ak visokih 141 posto.

Obje su grane natprosje ne ne samo u odnosu na državu ve i Me imursku županiju koja ima pokrivenost uvoza izvozom 108 posto.

Od ukupno nešto manje od 26 tisu a zaposlenih u me imurskom gospodarstvu, u obu arskoj industriji zaposleno ih je 986, a u tekstili 3.613, dakle, u ovim granama je ukupno zaposleno preko 4.500 djelatnika.

Prosje na neto pla a u tekstilu je 2.822 kune, odnosno 4,3 posto viša nego lani u istom razdoblju, i za 22 posto je niža od me imurskog prosjeka pla a.

dolazi iz zemlje lanice EU. Dozvoljeno trajanje provedbe projekta je najduže 36 mjeseci.

Predaplikacijski obrazac mora biti predan do 21. prosinca Bitno je napomenuti da projekti prolaze dva selekcijska postupka - prvi predaplikacijski, odnosno iskaz interesa, te drugi za koji se dostavlja potpuni prijavni obrazac. Obrazac za predaplikacijski postupak ispunjava se u elektronskom obliku i mora biti poslan najkasnije do 21. prosinca

2009. godine do 10 sati preko službene internetske stranice programa i samo e elektronska prijava biti prihva ena. Nakon ocjenjivanja projektne ideje, prijavitelji iji prijedlozi budu ocijenjeni kao uspješni bit e pozvani da ispune službeni aplikacijski obrazac i podnesu ga do travnja 2010. godine. Kriteriji za izbor projekata jesu kvaliteta, transnacionalna dimenzija projekta, uskla enost projekta sa strategijom programa, isplativost financiranja te uskla enost projekta s europskom, nacionalnom i regionalnom politikom te drugim programima zajednice. Potrebna dokumentacija za potpuno upoznavanje s uvjetima natje aja i pripremu projektnog prijedloga nalazi se na službenim stranicama SEE programa www. southeast-europe.net.

8

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. prosinca 2009.

POLICIJSKI APELI za vra anje oružja ponekad ništa ne vrijede: pretresaju i ku u u Podturnu zbog sumnje u krivolov, policija pronašla pravi mali vojni arsenal

etrdesetogodišnjak živio s eksplozivom koji je svaki as mogao eksplodirati!

- etrdesetogodišnjak iz Podturna zajedno je držao inicijalna sredstva i eksploziv, što je vrlo, vrlo opasno Nalogom istražnog suca Županijskog suda u Varaždinu me imurska policija obavila je pretragu ku e i drugih prostorija u ulici Vladimira Nazora u Podturnu koje koristi 40-godišnjak s prebivalištem na toj adresi. Njega se teretilo za krivolov, me utim, osim dva kilograma srne eg buta u njegovu zamrziva u, ništa nije upu ivalo na krivolov.

Me utim, u ku i je prona en cijeli arsenal raznoga streljiva i eksploziva.

- Pronašli smo 2 komada detonatorskih kapisla “8”, sporogore i štapin dužine 12,6 metara, 3 upalja a za protuoklopnu minu, upalja za protupješa ku minu “PMA-2”, 11 komada vježbovnih detonatorskih kapisli, 34 detonatora za nonel sustav, 2 pakiranja po 200 g eksploziva “TNT”, jedna protupješa ka mina “PMA-2”, dopunsko barutno punjenje “M46” težine cca 1 kg, lijevani eksploziv težine 500 g, plasti ni eksploziv težine 20 g, 1 komad streljiva call 12,7 mm, 17 komada streljiva call 17,9 mm, 230 komada streljiva 7,62 mm, 38 komada streljiva call 7,65 mm, 139 komada streljiva call 5,6 mm, 48 komada streljiva call 5,56 mm, prera enu zra nu pušku nepoznate marke, 1 vojnu bateriju, 1 komplet za

iš enje puške, pobrojio je Krunoslav Gosari , glasnogovornik PU me imurske, pozivaju i pritom gra ane da vrate oružje i eksplozivna sredstva koja neovlašteno posjeduju. To mogu u initi, podsjetio je, bez ikakvih sankcija sada kada traje akcija “Manje oružja, manje tragedija”.

- Naši e službenici do i na mjesto gdje se nalaze eksplozivna sredstva i oružje te e ga oduzeti bez ikakvih sankcija. Ukoliko sami do emo do toga, naravno da emo podnositi kaznene prijave, rekao je Gosari .

Vrlo lako je moglo do i do eksplozije Eksploziv koji je policija slu ajno pronašla i zaplijenila predstavlja veliku opasnost.

- Radi se o oružju koje gra ani ni u kom slu aju ne bi smjeli posjedovati. Mi smo to oružje oduzeli, te emo ga uništiti posebnim postupcima na našoj lokaciji kod Gornjeg Hraš ana. Moram kazati da u ovom slu aju zabrinjava kako su eksplozivne stvari uvane. Zajedno su držana inicijalna sredstva i eksplozivi, što je strogo zabranjeno i vrlo, vrlo opasno. Dr-

žanjem eksploziva na taj na in može do i do eksplozije i teških štetnih posljedica, ne samo materijalnih. Ovdje smo našli 500 grama TNT-a izva enog iz protuoklopne mine, plasti ni eksploziv, protupješa ku minu i niz upalja a. Sve su to vojna sredstva, komentirao je pirotehni ar Siniša Markulin i , vo a grupe za protueksplozijsku zaštitu, pokazuju i zaplijenjeni eksploziv. Na naš upit može li temeljem prakse i iskustva odrediti tko su osobe koje posjeduju neovlašteno oružje i eksploziv, Markulin i nam je kazao kako se ne bi moglo prstom uprti u bivše branitelje, me utim, mnogi koji su uhva eni u neovlaštenu posjedovanju oružja bili su upravo bivši branitelji. Oružje koje zapljenjuje me imurska policija uglavnom su zaostaci iz Domovinskog rata, makar ima i oružja koje je zaostalo iz Drugoga svjetskog rata.

Osim u Podturnu, policija je obavila pretragu ku e i automobila koje koristi 48-godišnjak iz Celina. Kod njega je prona eno te mu oduzeto puš ano streljivo call 7,62 mm. Po završetku kriminalisti kih istraživanja protiv muškarcaizPodturnabit epodnijeta kaznena prijava ODO-u u akovcu, kao i optužni prijedlog Prekršajnom sudu u akovcu.

Protiv muškarca iz Celina bit e podnijet optužni prijedlog Prekršajnom sudu u akovcu.

RAZBOJNIK STAKLENOM bocom rasjekao lice prodava ici u Mercatoru

Napao s le a ne bi li ukrao petsto kuna Prodava ica u trgovini “Mercator” u Zrinsko - frankopanskoj ulici u akovcu u subotu 12. prosinca ujutro nekoliko minuta prije sedam sati bila je žrtvom razbojnika koji joj je razbijenom staklenom bocom rasjekao lice.

Prodava icu je zatekao u skladištu Mercatora, te joj prišao s le a i po eo je gurati prema kancelariji, vjerojatno u namjeri da je natjera da mu da novac. U jednom trenutku uzeo je bocu, razbio je i njome posjekao 38-godišnju prodava icu iz Šenkovca. Nakon toga nastavio ju je gurati u željenu smjeru, me utim, ona je skupila snage i

hrabrosti te se otrgnula razbojniku i pobjegla uklju iti struju koju je ovaj prethodno isklju io.

To ukazuje da je razbojstvo planirao. Taj trenutak razbojnik je iskoristio za bijeg. Prethodno je uspio u ladici stola kancelarije prona i 500 kuna koje je uzeo.

Nesretnoj ženi pružena je lije ni ka pomo , te je utvr eno da je lakše ozlije ena. Razbojnika opisuje kao osobu visoku oko 185 cm, srednje tjelesne gra e.

Bio je odjeven u odje u tamne boje, a na glavi je imao kapu s prorezima za o i, tzv. fantomku. Policija intenzivno traga za razbojnikom i moli gra ane, eventualne o evice, za pomo .

U STRELCU, voze i bicikl, tragi no stradao Zvonko Drvenkar

Jedan naletio, a drugi autom prešao preko nesretnika Pod utjecajem alkohola (0,98 g/kg) i neprilago enom brzinom vidljivosti i prometnoj situaciji 49-godišnjak iz Novakovca u Strelcu je automobilom registarske oznake K 203-EP naletio i usmrtio 64-godišnjeg Zvonka Drvenkara koji je u trenutku nesre e upravljao biciklom. Nesretnik je u naletu odba en na haubu i prednje vjetrobransko staklo, a potom je pao na prometnu traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera, gdje je ostao ležati. Pola minute nakon ove tragedije preko tijela nesretnika

automobilom registarske oznake K 237-ES prešao je 25-godišnjak iz Piškorovca. Nesretno stradalom Drvenkaru nije bilo pomo i pa Hitna pomo ni nije izlazila na mjesto doga aja. Umjesto njih, došli su pogrebnici koji su tijelo nesretnika prevezli u akove ku bolnicu na Odjel patologije gdje je u ponedjeljak obavljena obdukcija koju je naložio istražni sudac.

Tek pošto budu poznati rezultati obdukcije, policija e postupiti prema odvjetništvu.

Nesre a se dogodila u nedjelju oko 17.15 sati.

UKRATKO

Potukli se pijani mladi i ŠENKOVEC - Na parkiralištu jednoga ugostiteljskog objekta u Šenkovcu u nedjelju ujutro oko 2 sata potukli su se 31-godišnjak iz Šenkovca, jedan 23-godišnjak te jedan 28-godišnjak iz Slemenica, kao i 31-godišnjak iz Ma kovca.

Sva u su zapo eli ve u ka i u, izvijestila je policija, dodaju i da su svi osim mladi a iz Ma kovca bili pod ozbiljnim utjecajem alkohola. Kod muškarca iz Šenkovca izmjereno je, primjerice, 2,2 g/kg alkohola u krvi. Policija nije izvijestila o motivu njihova sukoba.

Svi sudionici tu njave zadobili su ozljede, ali je ve ina odbila lije ni ku pomo . Ona je pružena jedino 31-godišnjaku iz Šenkovca koji je, utvr eno je, zadobio lakše tjelesne ozljede s mogu om prekvali ikacijom u teške, zbog ega je zadržan u akove koj bolnici na promatranju.

Protiv svih sudionika ovog narušavanja javnog reda i mira bit e podnijeti optužni prijedlozi Prekršajnom sudu u akovcu.

Zbog nepažnje ostala bez dokumenata i novca AKOVEC - Žena iz akovca, stara 48 godina, prijavila je policiji da joj je netko ukrao nov anik.

Prema njenu iskazu, kra a se dogodila još 5. prosinca nave er

oko 19.30 sati u Merkuru u akovcu. Netko je iskoristio njenu nepažnju te joj ukrao nov anik koji je ostavila na blagajni kom pultu. U njemu se nalazila voza ka dozvola, osobna iskaznica, bankovne kartice s ispisanim PIN brojevima, te 100 kuna u raznim apoenima. Nepoznati je iskoristio kartice pa je s ra una okradene podignuo ukupno 9.200 kuna.

Nova kra a u Gori anu GORI AN - Nova kra a dogodila se u Gori anu, i to u nedjelju 13. prosinca. Provaljeno je u caffe bar “Atlanta” u Dravskoj ulici. Po initelj je sa šanka ukrao metalnu kasu u kojoj se nalazilo 3.500 kuna. Protiv po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Ukradena zlatnina SVETI MARTIN NA MURI - Bez sedam tisu a kuna vrijednoga zlatnog nakita ostala je obitelj 51-godišnjaka iz Svetog Martina na Muri. Nepoznati po initelj provalio je u njihovu ku u u Glavnoj ulici ušavši kroz vrata terase te je iz spava e sobe ukrao vrijedan nakit. Policija traga za po initeljem.

Ukraden novac i cigarete u vrijednosti 35 tisu a kuna AKOVEC - Bez robe vrijedne 35 tisu a kuna ostao je diskont “Magma”. Nepoznati po initelj provalio je u skladište u ulici Ru era Boškovi a u akovcu. Iz registar kase otu io je 5.105 kuna i 175 šteka raznih cigareta. Dio ukradenih cigareta, radi se o 37 šteka, prona en je nedaleko od mjesta doga aja. Protiv po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

15. prosinca 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

NAKON TRAGEDIJE u akove kom soliteru rejonski dimnja ar Robert Zver upozorava:

Atmosferski bojleri izazivaju trovanja plinom - Unato uredno iš enim dimnjacima i servisiranim bojlerima kod atmosferskih bojlera, plinskih ure aja “B” vrste, kakvi su montirani u soliterima, trovanja su plinom mogu a. Na žalost, takvi se slu ajevi ne mogu izbje i uz takve bojlere. Zato predlažem da se postoje e bojlere zamijeni turbobojlerima, upozorava dimnja ar Nakon tragedije u soliteru u ulici Ivana pl. Zajca 13 u akovcu, gdje je u stanu svojih roditelja prilikom kupanja, a zbog trovanja uglji nim monoksidom, smrtno stradala 35-godišnjakinja, reagirao je dimnja ar Robert Zver iz Strahoninca koji je ovlašteni dimnja ar u tom akove kom kvartu.

Stanarima, GP-u Stanorad, komunalnom redarstvu Grada akovca i protupožarnoj inspekciji me imurske policije uputio je dopis u kojem upozorava da se tragi ni doga aj može ponoviti, unato tome što su dimnjaci uredno iš eni.

- Na razli itim lokacijama u soliterima dolazi do pojave negativnog strujanja zraka kroz dimovode i zra nike, što dovodi do pove anja koncentracije dimovodnih plinova viših od dozvo-

- Bilo kakva mogu nost tragedije može se izbje i instaliranjem turbobojlera koje ve ina stanara u akove kim soliterima još uvijek nema, kaže dimnja ar Zver

Što su tzv. turbobojleri pojašnjava Veselko Brki iz Me imurjeplina.

- Turbobojleri naziv je za jednu vrstu plinskih proto nih bojlera. Radi se o bojlerima vrste „C“ koji zrak za izgaranje uzimaju putem zatvorenog sustava iz slobodne atmosfere, a odvod dimnih plinova vrši se putem dimnjaka. Bitno je znati da ovi plinski aparati vrste „C“ ne ugrožavaju prostor korisnika ako se sve ispravno izvede. Postoji nekoliko na ina spajanja ovih ure aja na dimnjak i nekoliko na ina spajanja na vanjski zrak. Naj eš i slu aj je putem koncentri nog dimovodnog sustava – cijev u cijevi s tim da se kroz unutarnju cijev odvode produkti izgaranja a kroz vanjsku cijev dovodi zrak za izgaranje. Ima i druk ijih rješenja, a od slu aja do slu aja projektant bira rješenje koje najviše odgovara gra evini.

Na jedan dimnjak (LAF ili LAS ) može se spojiti do 10 ovakvih plinskih aparata. Za razliku od ovih ure aja vrsta „B“ su takvi plinski aparati koji zrak za izgaranje uzimaju iz prostorije u kojoj su postavljeni, a odvod dimnih plinova vrši se preko dimnjaka.(D.M.)

nak s predstavnicima stanara akove kih solitera, ali i projektantima koji su radili na projektu prilikom prelaska stanara solitera s grijanja putem zajedni ke kotlovnice na vlastite sustave grijanja. Sastanak bi se trebao održati potkraj tjedna, najvjerojatnije u etvrtak ili petak. Gregorec je mišljenja da bi bilo najmudrije ponovno uspostaviti grijanje putem centralne kotlovnice, me utim, to inancijski ne odgovara, niti je ranije odgovaralo stanarima, zbog ega se i prešlo na pojedina ne

mentarni problem u soliterima jesu male kupaonice koje nemaju prozore. Sli an problem imaju i stanari u zgradama solidarnosti u Vukovarskoj ulici. I zgrade u Travniku imaju problem s dimnjacima koje saniramo, otkriva Gregorec.

Ina e, u posljednjih 35 godina, otkako se Me imurci griju na plin, 10 ljudi je smrtno stradalo, a, na žalost, tragi ni slu ajevi i dalje se doga aju, te upozoravaju na oprez.

(Danijela Mihoci)

ljenih za zatvorene prostore kao što su kupaonice, kuhinje i druge prostorije u kojima su smještena plinska trošila. Uslijed takvih pojava, u više je navrata dolazilo do djelomi nih trovanja, a u ovom posljednjem slu aju, na žalost, i do smrtnog ishoda. Do negativnih strujanja zraka dolazi zbog utjecaja nepovoljnih vremenskih prilika kao što su vjetrovito vrijeme, južina, ljetne vru ine i drugo. Moram re i da se slu ajevi mogu ih trovanja ne mogu izbje i uz plinske ure aje tzv. “B” vrste, atmosferske bojlere, kakvi su montirani u soliterima, i dimnjake na koje su oni priklju eni, upozorava dimnja ar Zver.

Tako er predlaže stanarima da postoje e plinske bojlere zamijene tzv. turbobojlerima. Atmosferski bojleri nakon 2012. godine više se ne e proizvoditi, a

Znakovi trovanja: glavobolja, slabost, nesvjestica Uglji ni monoksid je podmukao plin jer je bez boje, okusa i mirisa, pa se njegova prisutnost u prostoriji ne može registrirati. Osim navedenih karakteristika, odlikuje se jakom prodornoš u pa su stoga trovanja uglji nim monoksidom mogu a i u prostorijama koje su udaljene od izvora plina. Osim u kupaonicama s bojlerom, esta su takva trovanja i prilikom kuhanja, kada npr. plin dugo gori u maloj prostoriji, tako da se potroši kisik i slijedom toga nastaje nepotpuno sagori-

Što su turbobojleri?

jevanje, odnosno umjesto CO2 - uglji nog dioksida nastaje CO - uglji ni monoksid.

Na žalost, unesre enici registriraju prisutnost uglji nog monoksida tek kada se jave prvi simptomi trovanja, a to je jaka glavobolja (obostrano sljepoo no), op a slabost, a kasnije i nesvjestica. Vu e li dimnjak slabo, osjetite li iz njega udne mirise ili ako se pri grijanju na plin glatke površine u stanu vlaže, hitno pozovite servisera i dimnja ara.

(D.M.)

montirat e se jedino turbobojleri. Ne žele i snositi teret odgovornosti za stanare, a u namjeri da se izbjegnu mogu e nove tragedije, odaslao sam ovo upozorenje u nadi da e se ono ozbiljno razmotriti, rekao je Zver.

U GP-u Stanorad ozbiljno shvatili upozorenje Ponukan tragi nim doga ajem, ali i upozorenjem dimnja ara rajona, direktor GP-a Stanorad Andrej Gregorec najavljuje sasta-

sustave. Stanari su tako prepolovili troškove grijanja. Upozorenje dimnja ara Zvera ozbiljno su uzeli na razmatranje, kažu u GP-u Stanorad, no, zamjena postoje ih atmosferskih s turbobojlerima zatijevat e nove preinake u stanovima, nove troškove na taj ra un, ali i nove troškove za nove bojlere. - Novi turbobojleri bit e trošak za stanare od oko 5 tisu a kuna. Ti bojleri ne ovise o dimnjaku i atmosferskim prilikama, ali ne zna se ho e li odgovarati postoje im dimnjacima ili ne. Ele-

STOŽER zaštite i spašavanja Me imurske županije

Najve a opasnost prijeti od poplava i jakih vjetrova Pod predsjedanjem An elka Horvata, novog na elnika Stožera zaštite i spašavanja Me imurske županije, razmotren je sustav spašavanja te analiziran napredak u na inima djelovanja svih segmenata sustava zaštite i spašavanja.

Zamjenik na elnika stožera Ferid Kašmo u svojem je izvješ u naglasio da je sustav dobro organiziran. Osnovan je Stožer zaštite i spašavanja, Zapovjedništvo civilne zaštite, a imenovani su i povjerenici civilne zaštite u gradovima i svim naseljima u županiji. Specijalizirana postrojba civilne zaštite broji 220 obveznika, te je djelomi no opremljena. Najvažnije za spasila ke akcije jesu interventne snage JVP-a i 86 dobrovoljnih DVD-a te pet IDVD-a, a svoju ulogu imaju i mnoge udruge, od lovaca do ribi a. Uloga pravnih osoba, od Hrvatskih voda do Me i-

murje plina i HEP-a, posebno hidroelektrana na Dravi, ve je poznata. Ferid Kašmo smatra da najve a opasnost u 2010. godini dolazi od opasnosti od poplava, stalno se moraju nadzirati jezera hidroelektrana, a donje Me imurje je najviše ugroženo. U zadnje vrijeme, zbog promjena klime, sve ve u opasnost predstavljaju i vjetrovi i oluje, a ne treba zaboraviti ni potrese.

Zaklju eno je da u 2010. godini treba nabaviti specijalisti ku opremu, a posebno prijenosni agregat, potopne pumpe i motorne pile, te šatore. Kod zadnjih intervencija na nasipima prilikom prijete ih poplava Mure uvidjelo se da nedostaju upravo agregati, u no i je trebalo osvijetliti deset kilometara nasipa kako bi se vidjelo ne propušta li negdje.

To e se nabavkom agregata ispraviti.

Napomenuto je da op ine još ne poštuju zakonske propise o izdvajanju za vatrogasce, a Dragica Koleni zapitala je zašto nije dovoljno spomenuta uloga hitne službe (ona je spomenuta samo posredno kao djelatnost Doma zdravlja).

Ona smatra da bi lanovi stožera trebali više biti upoznati s djelatnoš u i problemima hitne službe. lanovi stožera nisu imali posebnih primjedbi kad je rije o zimskoj službi, baze za iš enje snijega i intervencije bit e u Ivanovcu (Tegra) i Gori anu (Pavlic), uz pra enje vremenskih prilika 24 sata dnevno.

Osposobljavanje se i dalje name e kao glavni cilj, kao i osposobljavanje u enika osnovnih i srednjih škola iz prve pomo i. Jednom godišnje planirana je i vježba s težištem na zaštiti od poplava i zaštite

Zapovjednik vatrogasaca Ivan Krištofi , dožupan An elko Horvat i Ferid Kašmo, na elnik Odjela za preventivu, planiranje i nadzor u Podru nom uredu za zaštitu i spašavanje akovec

okoliša. Uz to, potrebno je redovito pratiti rizike od zaraznih bolesti te poduzimati nuž-

ne mjere. Plan nabave za 2010. godinu težak je 300.000 kuna, najviše za prijenos vlasništva

i sanacije skladišta za opremu u okviru Pu koga otvorenog u ilišta u akovcu. (JŠ)

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. prosinca 2009.

DRŽAVNI ARHIV za Me imursku županiju u Štrigovi - predavanje i izložba na temu “Po eci suvremene hrvatske države”

Mladima što više informacija o stvaranju hrvatske države Majka Marija i otac Mijo Šegovi danas su umirovljenici

U POSJETU roditeljima hrvatskog branitelja Zorana Šegovi a iz Male Subotice

Ništa više nije isto, svi Boži i nekako su druga iji Malo se zna o tome kako danas žive roditelji poginulih branitelja, a još ih se manje uje. Tek se s vremena na vrijeme uje pokoji glas o njima. Posjetili smo obitelj Šegovi u Maloj Subotici, iji je sin Zoran kao hrvatski dragovoljac i branitelj poginuo 13. srpnja 1992. godine na brdu Brgat (blizu Sr a prema Trebinju), u akcijama za oslobo enje Dubrovnika, kao pripadnik 2. gardijske brigade Hrvatske vojske.

Otac Mijo u mirovini je, a radio je punih trideset godina na “bauštelama” Njema ke kao zidar, dok se majka Marija vratila doma, rastrgana izme u Njema ke i Male Subotice. Trebalo je odgojiti troje djece. Obitelj nipošto nije siromašna, ipak se u Njema koj više zara ivalo nego ovdje, a još i danas se bavi poljoprivredom, te se godinama bavi svinjogojstvom. Otac Mijo kaže:Dobro se zara ivalo u Njema koj, no, sad je i tamo sve druga ije.

Ako radiš i živiš u Njema koj, na kraju mjeseca ostane ti toliko kao da živiš ovdje.

Sin Zoran bio je nestašno dijete, stalno je htio nešto više. Kad je zapo eo Domovinski rat, pomagao je donacijama iz Njema ke, a zatim se i sam uklju io u obranu zemlje. Poginuo je neposredno prije svojega dvadeset i etvrtog ro endana. Majci Mariji bilo je najteže, kaže: - Govorila sam mu: Nemoj u rat, bojim se za tebe. No, nije slušao, otišao je braniti domovinu i ja tu nisam ništa mogla. Kad je stigla vijest da je poginuo, bilo je strašno. Najgore je bilo to što nisu mogli do tijela koje je ostalo na planini, tek nakon tri i pol mjeseca dopremili su ga u Malu Suboticu, tako da je sahranjen za Sesvete 1. studenoga 1992. godine. To ekanje bilo je strašno.

Danas ima ljudi koji ne shva aju, kažu: imate mirovinu. Ne shva aju da je mirovina sve što je ostalo od njega, uz poneku sliku i uspomenu. Sve su mu drugo uzeli, cijeli život.

Ne volim govoriti o tome, izbjegavamo razgovor o sinu, onda nam je još teže, iako smo ponosni na njega. Bez njega ništa nije isto, svi su Boži i druga iji.

Otac Mijo napominje da je obitelj živi i živjela dobro, zbog rada u Njema koj i farme svinja u Maloj Subotici. No, drago mu je što se hrvatska država putem mirovine brine za njih, to je ono najmanje što se može u initi za roditelje.

Zoran se nije stigao oženiti.

K er Manuelu slu ajno smo zatekli kod ku e jer radi na rije nom turisti kom brodu koji prevozi turiste od Basela u Švicarskoj, a koji je sa svojom lukom jedini u Švicarskoj povezan sa Sjevernim morem putem rijeke Rajne. Uz njema ki, govori šest jezika, na plove em hotelu je portirka. Na brodu dugom 110 metara, koji može primiti 180 turista, prva je osoba koju vide turisti.

Hrvatski branitelj Zoran Šegovi poginuo je u obrani Dubrovnika Imala je jedanaest godina kad joj je poginuo brat. S tugom u o ima govori: - Jako sam ponosna na brata Zorana, bio je jako, jako mlad de ko kad je poginuo.

Ja mislim da je bila velika hrabrost boriti se za sve ljude u Hrvatskoj.

Danas se ulica zove po Zoranu u Maloj Subotici, ima i spomen - plo u, na žalost, esto je nedovoljno ure en okoliš. Još uvijek bi mogli u iti od drugih kako se žrtva za domovinu cijeni u drugim državama.

Povremeno, de ki i ratnici koji su bili na ratištu sa Zoranom posje uju roditelje, a nedavno je u Petrinji izgra ena crkva za hrvatske branitelje u kojoj je i Zoranova slika. No, ti su posjeti rijetki.

Otac Mijo, ujedno tajnik Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije, govore i o politici iznosi: - Mi roditelji ne trebamo mnogo, samo poštovanje. Nije nam drago kad vidimo da se ne vodi dovoljno ra una o spomenicima, da se oni grade nedovoljno promišljeno, tek toliko da se zadovolji forma, da su zapušteni. Na plo i u Maloj Subotici, gdje piše sinovo ime, uz hrvatskog branitelja Ivana Vuruši a koji je tako er poginuo u Dalmaciji, ve se jedva vide slova.

Ovdje nije bilo tako velikog rata, pa se više moglo napraviti za branitelje.

K i Manuela pak napominje da se ovdje premalo pla a rad, a mladi su esto prepušteni sami sebi i gotovo da su bez budu nosti, barem takav osje aj imaju. Samo se stranke na vlasti smjenjuju, a narod je sve siromašniji.

Danas obitelj Šegovi živi mirnim životom u Maloj Subotici u ulici Bra e Radi a. Kod ku e je ostao sin Željko, a majci Mariji i ocu radost donose dva unuka i javljanje k eri s putovanja po Europi. O bratu Zoranu se mnogo ne govori, kako se ne bi produbile i onako duboke rane. Susjedi to znaju i ne spominju Zorana majci i ocu.

Na kraju, zajedni ki je izre ena i jedna boži na želja, ne baš uobi ajena. Izrekla ju je Manuela, a roditelji su se s njom složili. Ona glasi: neka se politi ari i narod zamijene. Narod neka budu politi ari, a politi ari neka postanu narod, jer e tek onda shvatiti kako je narodu teško. (J. Šimunko)

- Izložba je koncipirana na na in da pojasni mla oj generaciji najvažnije povijesne datume u stvaranju hrvatske države, a da one koji su bili sudionici Domovinskog rata podsjeti na to burno vrijeme naše novije povijesti.

U Državnom arhivu za Me imursku županiju u Štrigovi u srijedu je održano predavanje o novijoj povijesti, po ecima suvremene hrvatske države, te je održana izložba na istu temu. Skup je otvorio ravnatelj Državnog arhiva za Me imursku županiju Jurica Cesar, dok je Hrvatski memorijalno dokumentacijski centar Domovinskog rata iz Zagreba, koji je priredio izložbu, predstavio dr. Stjepan Hranjec u ime Matice hrvatske akovec. Rije je o muzeju koji je javna znanstvena ustanova, a koji ima osnovnu zada u prikupljanja dokumentacije iz vremena Domovinskog rata, izradu studija i izdava ku djelatnost, ali i prikupljanje zapisa ljudi koji su bili u ratu i drugo.

O djelatnosti dokumentacijskog centra govorio je dr. Ante Nazor, ravnatelj HMDCDR-a u Zagrebu. Centar djeluje tek nekoliko godina, no ve je prikupio zna ajne koli ine gra e iz vremena Domovinskog rata, a Ante Nazor predstavio je i desetak knjiga te studija.

Važni datumi koje valja upamtiti Sama izložba koncipirana je na na in da pojasni mla oj generaciji najvažnije povijesne datume u stvaranju hrvatske države, a da one koji su bili sudionici Domovinskog rata podsjeti na to burno vrijeme naše novije povijesti.

Tako se može saznati da su srpski akademici 25. rujna 1986. godi-

Dio sudionika skupa u Štrigovi ne objavili poznati Memorandum Srpske akademije nauka i umjetnosti, što je bio po etak provo enja suvremenoga velikosrpskog programa, da bi 24. rujna 1987. godine pobijedila velikosprska struja na elu sa Slobodanom Miloševi em.

Niz je važnih datuma koje valja zapamtiti. Važan je datum 30. svibnja 1990. godine, kad je održana konstituiraju a sjednica višestrana kog Sabora RH, da bi 22. prosinca 1990. godine Hrvatski sabor proglasio novi Ustav RH. U sije nju 1991. godine Srbija predlaže uvo enje izvanrednog stanja u RH, 28. velja e 1991. godine pobunjeni Srbi donose Rezoluciju o razdruživanju RH i tzv.

SAO Krajine, a potom 18. ožujka iste godine i odluku o izdvajanju iz Republike Hrvatske.

Pamtit emo i “Krvavi Uskrs” na Plitvicama 31. ožujka 1991. godine. Kao hrvatski odgovor, 12.

travnja 1991. godine Hrvatska stvara Zbor narodne garde, dok jugogenerali traže intervenciju JNA. Malo je poznato da je 12. svibnja 1991. godine SAO Krajina održala referendum za sjedinjenje tog podru ja sa Srbijom i ostanak u Jugoslaviji.

Hrvatska održava referendum 19. svibnja, a 93 posto gra ana koji su glasovali izjašnjavaju se za samostalnost i suverenost Hrvatske.

Smotra Zbora narodne garde održana je 28. svibnja na stadionu NK Zagreb, a prve brigade odlaze odmah nakon toga na teren u obranu zemlje.

Do svibnja 1991. godine zabilježeno je više od 200 incidenata i podmetanja eksploziva i više od 100 oružanih napada srpskih terorista u RH, ubijeno je 16 osoba, a 56 ranjeno.

Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. godine donio Deklaraciju o

uspostavi suvremene i samostalne Republike Hrvatske te ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti.

Nakon ekanja od tri mjeseca, zbog pritiska me unarodne javnosti, tek 8. listopada 1991. godine proglašena je neovisnost Republike Hrvatske.

Ovo su samo neki od važnih datuma, Ante Nazor je napomenuo da se ti datumi premalo znaju, a da u udžbenicima povijesti to vrijeme nije obra eno zbog niza razloga. On je pozvao sve one koji imaju dokumente ili zapise iz vremena Domovinskog rata da ih daju na uvid centru, gdje e dokumenti biti skenirani i vra eni vlasniku. Ravnatelj Muzeja Me imurja mr. Vladimir Kalšan pak je najavio da muzej priprema postav Domovinskog rata za 2011. godinu.

(J. Šimunko)

DOKUMENT O KOJEM SE NE GOVORI? Hrvatski memorijalni dokumentacijski centar Domovinskog rata pronašao važan dokument koji uvelike mijenja sliku o tezi pretjeranog granatiranja Knina u akciji “Oluja”

A. Nazor u Štrigovi: Srpski oficiri vojske SAO Krajine tvrde da je na Knin palo samo tristo granata!

Novo svjetlo na temu pretjeranog granatiranja Knina u akciji “Oluja” i, s tim u vezi, pronalaženje tzv. topni kih dnevnika, što ve nekoliko mjeseci otežava odnose izme u hrvatske Vlade i Haaga, bacilo je izlaganje u Štrigovi. Malo tko od nazo nih nije bio iznena en podacima koji su izneseni, u arhivi i dokumentima tzv.

SAO Krajine i Srpske vojske Krajine koji su završili u hrvatskim rukama nakon vojnih operacija prona en je originalni dokument u kojem se tvrdi da je granatiranja bilo daleko manje nego što tvrdi tužitelj u Haagu.

Naime, naši su generali procijenili da je na Knin i širu okolicu u operaciji “Oluja” 4. kolovoza 1995. godine palo mnogo manje do 2.000 projektila, od toga samo jedan dio na sam grad Knin, te da su ga ani vojni ki ciljevi.

Srpski dokument potvr uje hrvatsku tezu da nije bilo pretjeranog granatiranja Knina.

Ravnatelj Hrvatskoga memorijalno dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor u Štrigovi je naglasio kako je centar objavio knjige s najvažnijim dokumentima tzv. SAO Krajine koji ve koristi obrana generala Gotovine u Haagu.

Objavili su i dokument o icira Srpske vojske Krajine, koji opisuju granatiranje Knina u akciji “Oluja”.

Oba visoka o icira kojima je specijalnost topništvo navode u dokumentu, zapravo izvješ u, upu enom Karadži u i u Beograd da je u “Oluji” na sam Knin palo oko tristo granata,

a da je Hrvatska vojska bila veoma precizna, uz nabrajanje ciljeva koji su ga ani. Ante Nazor kaže (za sada objavio jedino “Hrvatski vojnik”): - Dokument o kome je rije je dokument Glavnog štaba Srpske vojske Krajine, napisan 4. kolovoza 1995. oko 10 sati, koji je kao ‘obaveštajna informacija’, vjerojatno iz Knina, poslan brigadama SVK, Glavnom štabu Vojske Jugoslavije i Glavnom štabu Vojske Republike Srpske (u BiH).

Naš Centar posjeduje Informaciju koju je zaprimila ‘Komanda 11. pešadijske brigade SVK (s.p. br.

239/2-95.)’ u sastavu 21. (kordunaškog) korpusa SVK. Ona govori da je od po etka napada na Knin pa do pisanja te Informacije (od 5 do 10 sati ujutro 4. kolovoza 1995.) na Knin palo ‘izme u 200 i 300 projektila razli itog kalibra’, te da je ‘prvi udar izvršen na zgradu Glavnog štaba SVK’, a da je poslije ‘vatra prenešena na kasarnu ‘1300 kaplara’, fabriku Tvik, željezni ko vorište, stambene zgrade u podnožju kninske tvr ave i drugdje’.

Sli ne podatke pruža i knjiga o icira M. Vrcelja, tada ‘na elnika artiljerije GŠ SVK’, koju tako er imamo u Centru. Dakle, spomenuti dokumenti upu uju na zaklju ak da granatiranje Knina u jutarnjim satima 4. kolovoza 1995. nije bilo ni prekomjerno ni neselektivno, kaže Ante Nazor, uz napomenu da je Hrvatska vojska ga ala stambene zgrade u podnožnju kninske tvr a-

Zašto postoje razlike u ocjeni broja projektila?

Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskoga memorijalno dokumentacijskog centra Domovinskog rata: - Me u dokumentima SAO Krajine pronašli smo i objavili autenti no izvješ e srpskih oficira vojske SAO Krajine, koji tvrde da je u ‘Oluji’ palo oko tristo granata na Knin, a naše medije to ne interesira ve zbog toga jer je tamo stanovao Marti . Taj je dokument još jedan od krucijalnih dokaza da nije bilo prekomjernog granatiranja Knina, za što se optužuje Hrvatsku.

Zanimljivo je da tom autenti nom srpskom dokumentu ni jedan medij u Hrvatskoj nije posvetio pažnju, pa ni HTV, da bi se istovremeno po cijele dane vrtjele informacije optužbe o prekomjernom granatiranju i tzv. topni kim dnevnicima. Javnost zapravo i ne zna da taj dokument uop e postoji.

Zna se da su hrvatske snage u akciji “Oluja” bile popunjene streljivom do razine šest borbenih kompleta, što je i uobi ajeno za tako zna ajnu akciju. Kad se prora una broj mogu ih uperenih topni kih cijevi na Knin od strane Hrvatske vojske, te vrijeme napada, ujutro od 5 do 10 sati 4. kolovoza 1995. godine, pokazuje se da je i brojka od 2.000 projektila, što je bila maksimalna vojna procjena, pretjerana. No, zašto srpski o iciri tvrde da je na Knin u tom vremenu palo samo tristo projektila i zašto tako velike razlike.

Do razlika u ocjeni vjerojatno dolazi zbog razli itih interpretacija doga aja. Srpski o iciri su broj od tristo projektila po svoj prilici dobili zbrajanjem podataka o eksplozijama u Kninu, koji su im možda dojavljivani iz postrojbi sustavom vojnih veza, te možda dijelom na temelju procjene. Naime, oni su procijenili i napisali da je 4. kolovoza na Knin palo od dvjesto do tristo projektila u vremenu do 10 sati.

S druge strane, hrvatski generali, koji govore o broju projektila, ra unaju na cijelu operaciju “Oluja” na kninskom podru ju. Naime, topništvom su najprije razbijane crte obrane neprijatelja, a tek je onda topni ka vatra prenesena u dubinu i prema Kninu, pa je tu mogu a razlika o ocjeni broja projektila. (J. Šimunko)

15. prosinca 2009.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HO E li u Šenkovcu odvod otpada poskupiti za petnaest posto?

Još e malo razmisliti o pove anju cijene Na Op inu Šenkovec iz AKOM-a je stigao zahtjev za suglasnost za promjenu cijene usluge postupanja s otpadom. Njime se traži pove anje cijene za otprilike 15 posto.

Zbog ove situacije održana je sjednica Odbora za zaštitu potroša a na kojoj je uz predsjednicu Odbora Milenu Zeli i lanove Franju Rušnjaka i Mariju eri sudjelovao i Saša Avirovi , rukovoditelj službe isto e GKP-a AKOM. Upravo je on objasnio kako je do pove anja cijene došlo iz razloga što se ona nije mijenjala od sije nja 2007. godine, a od onda do danas došlo je do pove anja cijene goriva, osiguranja motornih vozila i radnika, održavanja vozila, rada radnika i raznih režijskih troškova, a pove ala se i koli ina otpada, za koji je istodobno pala otkupna cijena na tržištu.

Prijedlog Odbora o kojem se raspravljalo na sjednici Vije a op ine Šenkovec bio je da se s AKOM-om pokuša dogovoriti niža cijena za sva ku anstva ili da se barem pokuša dogovoriti niži paušalni iznos pla anja naknade za

stara i sama ka doma instva, što bi vrijedilo samo za umirovljenike, te za socijalne slu ajeve.

Osim toga, Odbor je od Vije a zahtijevao da se u sustav pla anja skupljanja, odvoza i odlaganja otpada obavezno uklju e sva doma instva jer su navedenu cijenu dužnu pla ati svi korisnici nekretnina na podru ju op ine,

bez obzira stanuju li trenutno u svojoj nekretnini, rade li trenutno u inozemstvu ili pak se nalaze u domovima umirovljenika.

Nemaju izbor?

O pove anju cijena vije nici su raspravljali neko vrijeme. Zanimale su ih situacije u drugim op inama i gradovima, tako je spomenut i

primjer Male Subotice ije je Vije e odbilo pove anje cijene. Na elnik Vladimir Novak istaknuo je kako i nemaju baš puno izbora, jer ako ne pristanu na pove anje cijena zna i da e AKOM automatski prestati odvoziti sme e. Napomenuo je i kako odluku trebaju donijeti do 31. prosinca, te da bi se do tada moglo još porazgovarati s AKOM-om o ovoj temi.

Vije nik Krešimir Trojko tražio je da se stupi u kontakt i s Murs Ekomom i Prekomom i sazna što oni nude, dok je vije nik Zlatko Novak istaknuo kako bi možda bilo bolje pregovarati s AKOMom jer bi se ili Mursko Središ e ili Prelog uskoro trebali ukinuti, pa je pitanje kako e spomenute tvrtke mo i unkcionirati bez potpore Grada.

Vije nici su odlu ili da s odlukom pri ekaju i ponovno krenu u razgovore. Jedan od glavnih uvjeta koji Op ina traži jest da se u ugovor stavi da se cijena usluge ne može jednostrano podi i, kao što je to sad slu aj, te da se ugovor ne može jednostrano raskinuti.

(MN)

VIJE NICI op ine Šenkovec tražili da se vatrogasno vozilo DVD-a Knezovec koristi i za potrebe udruga

Jesu li knezove ki vatrogasci sebi ni?

Ako vam ali uzbu enja u životu, predlažem da drugi put uputite zahtjev Op ini Šenkovec da vam dozvole sudjelovati na njihovoj sjednici Vije a. Ondje je rijetko kada dosadno, a prepucavanja ima koliko ho ete.

Ovaj put za kontroverzu pobrinuli su se knezove ki vatrogasci, to nije, vije nik Franjo Leva i i predsjednik DVD-a Božidar Horvat. No, po nimo od po etka. Sve je po elo još s nabavkom vatrogasnog vozila za devet osoba na prolje e ove godine. Tada je nekadašnji na elnik Mohari više puta u društvu predstavnika DVD-a i vije nika napomenuo kako bi to vozilo trebalo biti namijenjeno svim mještanima, odnosno udrugama, kojima e biti potrebno, no, Upravni i Nadzorni odbor DVD-a donijeli su odluku da to vozilo ne može koristiti nitko drugi osim vatrogasaca, tako se od samog po etka nezadovoljstvo javilo kod brojnih Šenkov ana koji smatraju kako to nije ono što je u po etku bilo dogovoreno.

Situacija je kulminirala na prošlotjednoj sjednici Vije a, a bila je potaknuta odlaskom šenkove koga Stolnoteniskog kluba na državno prvenstvo u Zadar i njihovom molbom DVD-u da im dozvole korištenje kombi vozila za to putovanje. DVD je to odbio. Zašto bi oni donijeli takvu odluku, nikome nije poznato, pa se brojni mještani Šenkovca pitaju je li knezove kim vatrogascima uistinu draže da to vozilo samo stoji?

Vije nik Franjo Leva i na sjednici Vije a kazao je kako u odluci o nabavci vozila, kada su je Poglavarstvo i Vije e prihvatili, nije stajalo da se radi o višenamjenskom vozilu koje bi i drugi mogli koristiti. - Vozilo je kupljeno zbog toga što DVD ima pravo na pet posto prora una Op ine, na taj je na in kupljeno vozilo. A te neke odluke i lobiranja za korištenje vozila koja su postojala na Poglavar-

stvu, to Upravni i Nadzorni odbor DVD-a sigurno ne bi prihvatili, niti su to napravili. Zato se i išlo s ovim drugim prijedlogom na Vije e. A ako se mene kao lana Odbora za Zaštitu i spašavanje pita po ovom pitanju, ja sam definitivno protiv toga da se vozilo posu uje nekom i koristi u neke druge svrhe osim za DVD te zaštitu i spašavanje, rekao je Leva i .

Božidar Horvat koji je bio pozvan kao gost i to, kako je sam kazao, iz razloga što je nekoliko puta dizao ruku za rije , ali mu ona nije dana.

(S time da on vjerojatno nije upu en u to da gosti na sjednici nemaju pravo sami se javljati u raspravu, ve mogu govoriti tek kad im je rije dana od strane vije nika.)

Zašto se predsjednik DVD-a na sjednicu dovezao kombijem?

Dvojica napustila sjednicu Atmos era se zahuktala tek kada se javio zamjenik na elnika Saša Horvat: - Nitko vama ne osporava vlasništvo kombija. Samo razmislite o ovome, kad su naša djeca išla na natjecanje u Zadar, najam kombija došao je 1.100 kuna, a cestarine još 450 kuna. A to se sve moglo uštedjeti. Ne mogu s složiti s vama kad kažete da se to vozilo izri ito koristi za potrebe DVD-a, jer su neki mještani svjedo ili da se kombijem u to vrije-

Turk: Vatrogasci su nas prevarili U raspravu o korištenju vatrogasnog vozila uklju io se i vije nik Franjo Turk: - Ja sam kao lan ondašnjeg Vije a podigao ruku za nabavku tog vozila, misle i da e se njime mo i koris i druge udruge, naravno, ako se radi o stvarnoj potrebi, o emu e odlu iti zajedno Op ina i DVD. Sada Leva i kaže kako se radi o nekakvom lobiranju. Ustvari su oni nama rekli jedno kako bismo glasovali za kupnju tog kombija, a sada rade nešto drugo. Ne može to tako. Morali bi bi puno eksibilniji i shva kakva je situacija. A ne da se ponašamo k’o Srbi i Hrva . Ispada da su upravo takvi odnosi izme u DVD-a Knezovec i Op ine Šenkovec. To je vaše, a ovo naše.

Franjo Leva i je protiv toga da se vozilo posu uje nekome i koristi u neke druge svrhe osim za DVD te zaštitu i spašavanje me vozila staklena vuna. Upravo je njih zanimalo zašto se kombi može koristiti u privatne svrhe, a ne za udruge koje putuju na dalja putovanja. Kako je mogu e da staklena vuna ima prioritet pred djecom koja su išla na takmi enje? Horvat je istaknuo i kako je praksa da udruge koriste kombi vatrogasnih društava uobi ajena u akovcu i mnogim me imurskim op inama.

Otprilike u to vrijeme sjednicu je napustio predsjednik DVD-a

Franjo Turk smatra da bi knezove ki vatrogasci trebali biti fleksibilniji i ustupiti ponekad vozilo udrugama

Pojašnjenje za ovu situaciju sa staklenom vunom dao je Leva i : - Kombi je vozio staklenu vunu iz Murskog Središ a za potrebe DVD-a, jer smo mi njome oblagali drveni dio šupe. Dakle, nije voženo za privatne svrhe. Ne žele i više sudjelovati u “takvoj paušalnoj” raspravi, i Leva i je potom napustio sjednicu. Da spominjanje ove situacije na Vije u, bez da se utvrde prave in ormacije na vrijeme, nije na mjestu, istaknuo je vije nik Krešimir Trojko.

Kako je jedan od vije nika i Mario Šestak, koji je ujedno zapovjednik DVD-a, tako je i on rekao svoje mišljenje: - Ja se na elno slažem s time da bi drugi trebali koristiti to vozilo, ali odluka je donesena takva kakva je, odnosno da vozilo ne mogu koristiti drugi. I tu se sad ništa ne može.

Završnu rije imao je predsjednik Vije a Mijo Beluži koji je kazao kako Vije e ne može donositi odluku o tome za što e DVD koristiti vozilo jer nije u njihovom vlasništvu. On je predložio da predstavnici Op ine zajedno s rukovodstvom DVD-a Knezovec porazgovaraju i pokušaju prona i neko rješenje. S time su se jednoglasno složili svi vije nici. Zanimljiva je još jedna stvar koju su neki vije nici primijetili, a to je da se predsjednik DVD-a na sjednicu dovezao upravo tim istim spornim kombijem. A to bi se definitivno moglo opisati kao korištenje vozila u privatne svrhe.

DONESEN prora un op ine Nedeliš e za 2010. godinu

Za idu u godinu predvidjeli ak 31,5 milijuna kuna - Oporba smatra da su u prora unu zapostavljena ostala op inska naselja, odnosno da je u doba recesije neodgovorno planirati tako optimisti an plan prihoda Na posljednjoj sjednici Op inskog vije a op ine Nedeliš e donesen je prora un op ine Nedeliš e za 2010. godinu, koji iznosi nešto malo više od 31,5 milijuna kuna. Na elnik op ine Mladen Horvat kazao je da je prora un ra en prema smjernicama Vlade te je bez obzira na ekonomsku krizu ve i nego što je bio planiran za 2009. godinu.

Iako je prora un prihva en od ve ine, nisu se svi vije nici s njime složili. Vije nik Zvonko Kerman rekao je da prora un, za razliku od naselja Nedeliš e, zapostavlja ostala naselja u op ini. Tako er je izrazio mišljenje da su sredstva neravnopravno dodijeljena, posebice kada je rije o udrugama s podru ja op ine.

Me utim, Dragutin Bratko, pro elnik odjela za prora un i financije, objasnio je da se svake godine upu uje javni poziv udrugama da se jave sa svojim programima, u sklopu kojih se dostavljaju i financijska izvješ a za prethodnu godinu. Iza 290 tisu a kuna, koliko je za udruge s podru ja op ine predvi eno u prora unu, stoji 36 udruga koje su se javile na spomenuti poziv.

Dakle, to iznosi prosje no 8

Dijana Posavec je istaknula da je neodgovorno planirati prihod od 31 milijuna kuna u ovo doba recesije tisu a kuna po udruzi, objašnjava Bratko.

Na predvi en prora un komentar je imala i vije nica Dijana Posavec koja je istaknula da je neodgovorno planirati prihod od 31 milijuna kuna u ovo doba recesije, kada e još više ljudi ostajati bez posla. Pohvalila je planiranje prihoda od prodaje nefinancijske imovine u iznosu od 7 milijuna kuna, no, i izrazila stav da se boji u kojoj e se mjeri to uspjeti ostvariti.

Uvjerena da vije nike idu e godine ekaju dva do tri rebalansa, vije nica je naglasila da ovakav prora un smatra nerealnim i neostvarivim. (hz)

DODJELA stipendija u op ini Strahoninec

Šesnaest studenata primat e stipendiju Na posljednjoj sjednici Vije a op ine Strahoninec donesena je odluka o dodjeli stipendija za 2009./2010. akademsku godinu.

Zaprimljeno je osamnaest zamolbi, od kojih dvije nisu zadovoljavale uvjete natje aja.

Me u šesnaest stipendista jedna studentica studira izvan Hrvatske te e primati stipendiju u iznosu od 500 kuna. Dvoje sti-

pendiranih studenata studira u susjednom Varaždinu te njihova stipendija iznosi 200 kuna, dok preostali stipendisti studiraju u Zagrebu i Rijeci te e, prema ovoj odluci, primati stipendiju u iznosu od 400 kuna.

Na elnica Sanja Krištofi istaknula je da na studentima nikada nisu štedjeli te da nemaju namjeru ni ovaj put. (hz)

POVE ANJE cijene komunalne usluge u op ini Strahoninec

Nova cijena 75,44 kune Vije nici Op ine Strahoninec na posljednjoj sjednici, održanoj prošli tjedan, donijeli su odluku o promjeni cijene komunalne usluge. Dosadašnja cijena usluge odvoza komunalnog otpada iznosila je oko 65 kuna za odvoz sme a jedanput tjedno. Od 1. sije nja, prema odluci akoma, spomenuta usluga poskupjet e za 10-ak kuna te e iznositi 75,44 kune.

Vije nici su raspravljali je li, s obzirom na trenutnu financijsku situaciju, bolje ne opteretiti gra ane s pove anjem cijene ve smanjiti odvoz sme a

s jedanput tjedno na jedanput na dva tjedna ili ipak pove ati cijenu. Kada bi se komunalni otpad odvozio samo jedanput u dva tjedna, cijena usluge bila bi 59,28 kuna. Me utim, budu i da mnogima takav na in odvoza sme a ne odgovara, odlu eno je da se zadrži dosadašnja usluga tjednog odvoza, uz poskupljenje od 10 kuna sve do “ ipiranja” kanta za sme e koje e najvjerojatnije akom provoditi po etkom idu e godine, nakon ega e se razmotriti druge mogu nosti. (hz)

12

Kroz Međimurje

U PRELOGU poskupljuje i vrti koji je bio me u najjeftinijima u Me imurju

15. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U DRAŠKOVCU se otvara skupina za djecu s autizmom iz Me imurja

Zbog gubitka, Priprema za integraciju djece stotinjak kuna u redovne vrti ke programe više po djetetu - Zbog neodobrenog pove anja ekonomske cijene vrti a još po etkom ove godine, preloški Dje ji vrti “Fijolica” godinu e završiti s gubitkom ve im od 200 tisu a kuna. Zato je sada odobren novi zahtjev za pove anjem cijene pa e od idu e godine roditelji za boravak djeteta u jaslicama pla ati 970 kuna, a za vrti 649 kuna U idu oj godini gra ani Preloga ne samo da e dobiti ve e ra une za komunalnu naknadu i zbrinjavanje otpada, ve i za vrti . Priop io je to preloški gradona elnik Dragutin Glavina na konferenciji za novinare.

Pove enje cijene vrti a još je po etkom ove godine zatražilo Upravno vije e Dje jeg vrti a “Fijolica”, no na nj se tada nije pristalo jer se nije željelo optere ivati gra ane.

- Prilike su sada druga ije. Za poslovanje vrti a potrebno je više sredstava, a Grad više ne može posezati u prora unska sredstva ne bi li namirio tu potrebu. Pove anje cijene vrti a rezultat je pove anih troškova energenata, komunalnih usluga, pove ana je stopa PDV-a, kao i cijene svih ostalih usluga. Bez pove anja cijene vrti ne e mo i pozitivno poslovati, zapravo ve je i u ovoj godini ostvario gubitak, pokušao je pojasniti najnovije pove anje gradona elnik Glavina.

Ekonomska cijena vrti a za redovni program do sad je iznosila 1.095 kuna, a s po etkom idu e godine nova e cijena biti 1.298 kuna. Roditelji e i ubudu e pla ati polovicu ovih troškova. Dakle, za boravak i skrb o djetetu u vrti u mjese no e izdvajati 649 kuna, što je stotinu kuna više nego do sad. Za boravak djece u jaslicama roditelji su pla ali 45 posto ekonomske cijene koja je iznosila 1.637 kuna, a sada e pla ati polovicu troškova. Nova ekonomska cijena za jaslice je 1.939 kuna, pa e roditelji izdvajati gotovo 970 kuna.

Fijolica bila me u najjeftinijim vrti ima - Cijena vrti a nije bila mijenjana od 2007. godine i imali smo, s obzirom na infor-

macije kojima raspolažemo, najjeftiniji vrti u Me imurju.

Pove anje koje smo tražili nije nam odobreno, no, uspjeli smo posti i nekakav kompromis. Ovo pove anje ekonomske cijene nije dovoljno da bismo pokrili sve troškove. Ovo je samo pomo da ne stvaramo još i ve e gubitke.

Ovu emo godinu vjerojatno završiti s manjkom ve im od 200 tisu a kuna, komentirala je ravnateljica vrti a Brankica Mezga. Roditelji su upoznati s najavljenim pove anjem cijene vrti a. I dok jedni prijete ispisom djece iz vrti a, drugi, svjesni situacije, komentiraju da im pove anje od stotinu kuna ne predstavlja osobiti problem, tim više što su svjesni injenice da su do sad njihovi troškovi za vrti bili manji od roditelja u drugim sredinama. - Predškolski odgoj nije obavezan. Na žalost.

Zato njegovo inanciranje pada na teret roditeljima i lokalnoj samoupravi. Oni roditelji koji ne e mo i otrpjeti pove anje cijene vjerojatno e ispisati djecu iz vrti a, što nama zaista nije u interesu.

Nama je bitno imati što ve i broj djece. Svako dijete nam zna i prihod. Me utim, ima roditelja koji su ostali bez posla, pa o ekujemo i zbog tog razloga ispis djece. Prema nekim najavama, idu u godinu po et emo s najmanje petero djece manje. To je za nas jako puno. Za djecu je jako korisno i potrebno da polaze vrti , no, kao što rekoh, predškolski odgoj nije obavezan pa e roditelji tu morati odlu iti po svojoj savjesti i u skladu s mogu nostima, komentirala je ravnateljica Brankica Mezga. Preloški dje ji vrti “Fijolica” u odjeljenjima u Prelogu, Draškovcu i Cirkovljanu poha a 190 djece.

(Danijela Mihoci)

Vrti ka skupina koju poha a autisti ni dje ak Erik (sjedi uz asistenticu u žutom) U želji da u ine što više mogu za djecu s autizmom, u Dje jem vrti u “Fijolica” u Prelogu osmislili su program i pokušali od Ministarstva prosvjete i Me imurske županije dobiti inancijsku potporu za njegovu realizaciju. I uspjeli su. Me imurska županija odlu ila je poduprijeti predloženi program s 200 tisu a kuna, a na odluku Ministarstva još se eka.

Zahvaljuju i ovoj potpori, s po etkom idu e godine u podru nom odjeljenju preloškog vrti a, u novoj vrti koj zgradi u Draškovcu, po et e djelovati skupina za djecu s autizmom s podru ja Me imurja.

Prema rije ima ravnateljice preloškog vrti a Brankice Mezga, s autisti nom djecom radit e defektologinja i odgojiteljica.

- Mi smo tu skupinu zamislili kao pripremnu za integraciju djece u redovne vrti ke programe. Poha ala bi je djeca u dobi od tri godine na dalje, makar bismo bili presretni kada bismo mogli raditi i s mla om djecom, jer je to izuzetno bitno za njihov napredak. Skupina bi primala tek etvero djece. Svako dijete koje ima postavljenu dijagnozu, prije upisa u vrti , trebalo bi pro i dijagnostiku na Edukacijsko - rehabilitacijskom fakultetu ne bismo li utvrdili koje dijete ima lakši poreme aj, kako bismo takvu djecu najprije uklju ili u vrti ku skupinu i dali im temelj za uklju i-

vanje u redovan program vrti a.

Naravno, takve vrti ke skupine koje bi primale autisti nu djecu morale bi imati asistenta koji bi stalno bio na raspolaganju i koji bi, uz superviziju defektologa, radio s autisti nim djetetom, pojašnjava ravnateljica Mezga.

U Me imurju desetak autisti ne djece U Me imurju je, prema spoznajama koje imaju u nedavno osnovanoj udruzi “Pogled”, koja

Autisti osobe u svom svijetu Autizam je biološki poreme aj mozga koji ošte uje komunikaciju i društvene vještine. Obuhva a široki spektar poreme aja koji se kre u od blagih do teških stupnjeva.

Autisti se opisuju kao osobe koje su “u svom svijetu”. Mnogi autisti koji dobro funkcioniraju opisuju dva svijeta: “svoj svijet” i “vanjski svijet”.

Javlja se u 2 do 5 djece na 10 tisu a ro enih i 1,5 puta je eš i u muškaraca.

Jedna je od teorija koja objašnjava autizam tzv. teorija misli koja podrazumijeva poreme aj sposobnosti procjene misli drugih ljudi. Normalna djeca ovu sposobnost stje u nakon 4. godine. Neka

U ENICI PŠ Dekanovec za djecu Afrike

istili da bi zaradili novac Naoružani grabljama, kantama, etkama, spužvama i zaštitnim rukavicama, u enici PŠ Dekanovec, kojima se pridružilo i etvero sedmaša iz OŠ Domašinec, prionuli su iš enju okoliša zgrade op ine u Dekanovcu. Bili su toliko vrijedni da su Florijanu Andrašecu, kipu postavljenom u parku centru mjesta, priuštili

okuplja djecu s autizmom, desetak djece s ovim biološkim poreme ajem.

- Vjerujemo da bismo uspjeli u jednoj godini svu tu djecu pripremiti za inkluziju u redovne vrti ke programe. Može se dogoditi da neku djecu, onu s najtežim poreme ajem, ne bismo mogli uklju iti u redovne programe ve bi trajno ostala u ovoj skupini, pripovijeda Mezga.

Iako Draškovec nije akovec, dakle, nije jednako dostupan za

prvo kupanje. Zahvaljuju i njima Andrašec danas ponovno blista prvotnim sjajem. istila su djeca i druge kvartove mjesta, sve s ciljem da zarade odre eni novac za projekt “Škole u Africi” u kojemu sudjeluju. Koliko su sredstava namaknuli svojim radom, još nisu objavili.

(D.M.)

autisti na djeca pokazuju iznimne motorne, matemati ke i druge vještine. esto su opsesivno okupirana objektima u kretanju, svjetloš u, teku om vodom ili rotiraju im objektima. Kod ve ine autisti ne djece poreme aj se prepozna kasnije u djetinjstvu, a težina ovisi najviše o kvocijentu inteligencije. Neka djeca postupno nau e govoriti i mogu pokazati izuzetnu nadarenost za matematiku ili umjetnost. Oko 30% autisti ne djece dobije epilepsiju. Sa starenjem sve osobine autizma postaju izraženije.

Zna ajno poboljšanje se može o ekivati u 1 od 20 djece. Uzrok autizma je nepoznat.

(D.M.)

sve roditelje djece s autizmom, to je, slažu se oni, ipak bolje rješenje negoli je svakodnevno putovanje za Zagreb ne bi li dijete dobilo potrebnu pomo i skrb.

Uostalom, Centar za autizam u Zagrebu toliko je optere en da ne može pokriti ni potrebe djece s podru ja Grada Zagreba, a kamoli drugih županija. Zbog toga su nedavno roditelji djece iz drugih županija obaviješteni da e im vjerojatno biti uskra ena daljnja pomo .

- Roditelji jedva ekaju da njihova djeca dobe adekvatnu pomo i tretman u Me imurju.

I zato im ne e biti problem dolaziti u Draškovec. Uostalom, nije to onkraj svijeta. S autisti nom djecom treba raditi najmanje pet sati dnevno, i to intenzivno, ne bi li se postigao kakav rezultat. Mi u Fijolici u jednoj skupini imamo jedno dijete s autizmom, našega dragog Erika. On ima svoju asistenticu, odgojiteljicu koju je defektologinja podu ila kako da radi s njim. On je u vrti u pet sati, s time da asistentica radi intenzivno s njim puna tri sata.

Dva puta tjedno s njim radi i defektologinja. Asistenticu inancira Ministarstvo, a dio troškova pla aju roditelji. Defektologinju pak pla a Grad Prelog u cijelosti, pripovijeda Mezga.

Roditelji djece s autizmom vrti u Draškovcu ne e pla ati.

(Danijela Mihoci)

15. prosinca 2009.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BURNO ZASJEDANJE Op inskog vije a Kotoriba, a oporba HDZ - HSLS napustila je sjednicu

Sukob GRGEC - RADMANI nastavljen i na Op inskom vije u

Op ina e se zadužiti

Murs-ekom iz Murskog Središ a poslao je op ini Kotoriba obavijest o raskidu koncesijskog ugovora za obavljanje djelatnosti skupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada. Naime, prema zakonu o otpadu i planu postupanja s otpadom, više nisu u mogu nosti vršiti odvoz na op insku deponiju, ve se sme e mora odvoziti na zajedni ku deponiju u Totovec. elnici op ine stupili su u kontakt s Prekomom iz Preloga, a obavljeni su razgovori i s drugim tvrtkama. Prekom je ponudio cijenu od 59,60 kuna po doma instvu, od ega bi jedna kuna išla za socijalno ugrožene, a otvorena je i mogu nost zapošljavanja jedne osobe. - Zakon nas pritiš e da na emo novog koncesionara, a mi emo se potruditi prona i najpovoljnijeg koji e i i na ruku mještanima, poruka je vladaju ih. Grgec najavljuje da e kona nu odluku donijeti do kraja godine, kao i mogu nost osnivanja zajedni koga komunalnog poduze a s ostalim donjome imurskim op inama. (a )

Op insko vije e je donijelo odluku kojom se op ina zadužuje uzimanjem kredita u iznosu od 1,8 milijuna kuna za izvo enje radova na sanaciji nerazvrstanih cesta na podru ju op ine. Kredit e se uzeti u Rai eisenbank, rok otplate je 12 godina, uz dvije godine po eka, iznos kamata iznosi 712.823,63 kune, dok naknada iznosi 13.5000 kuna. Krajnji iznos koji e op ina otplatiti je 2,526.323,63 kune. Razlog uzimanja kredita je nedostatak novca u prora unu za radove na sanaciji nerazvrstanih cesta.

Pred vije nicima našlo se prvo itanje prora una za idu u godinu. Planirani prihodi iznose 8,928.500 kuna. Dva i pol milijuna o ekuje se od poreza, a više od tri milijuna kuna planirane su pomo i iz državnog i županijskog prora una. Vladaju i su prora un nazvali razvojnim, socijalnim i realnim. Prema rije ima na elnika, prora un je napravljen prema mogu nostima, a ne prema željama.

(A. Fuš)

- Tijekom rasprave Grgec je Radmani a nazvao “malim Goebbelsom” i nije se želio ispri ati, poru ivši da e to u initi tek kad oporba na elu s HDZ-om prestane pisati i govoriti svakojake laži, nakon ega su oporbeni vije nici izašli iz dvorane svih nerazvrstanih cesta u prvoj Vije nici iz redova oporbene koalicije HDZ – HSLS napustili su tijekom aktualnog sata šestu sjednicu Op inskog vije a Kotoriba. Tijekom rasprave o Kotoripskom vjesniku, na elnik Ljubomir Grgec nazvao je vije nika Zorana Radmani a “malim Goebbelsom“, što je izazvalo uvredu kod oporbenih vije nika. Zatražili su pauzu, nakon koje su htjeli uti javnu ispriku na elnika Grgeca. - Ja u se ispri ati kada prestanete pisati i govoriti svakojake laži, rekao je Grgec, nakon ega su vije nici iz koalicije HDZ - HSLS napustili sjednicu. Lavinu je pokrenulo Radmani evo pitanje zašto je došlo do zabrane objavljivanja lanka HDZ-a koji je bio namijenjen za Kotoripski vjesnik. O neobjavljivanju lanka obavijestila ga je urednica Izabela Balog. Radmani a je zanimalo je li u pitanju cenzura ili politi ka odluka. Tako er je prilikom rasprave Radmani pro itao jedan lanak SDP-a iz Kotoripskog vjesnika koji je tiskan za vrijeme kad su na vlasti bili HDZ-HSLS. Time je želio dokazati da su u njihovo vrijeme svi strana ki lanci, bez obzira

azi koštali su nešto malo više od 4 milijuna kuna. Op ina mora podmiriti 40 posto iznosa. Grgec je rekao da su kupci za državna poljoprivredna zemljišta pozvani na razgovor da se izjasne o na inu pla anja. Prodajom zemljišta op ina e ove godine, kad se oduzmu jam evine, uprihodovati oko 200 tisu a kuna. Vije nicima je najavio dobru vijest da e se iz prijedloga izmjena i dopuna Prostornog plana Me imurske županije brisati posebni rezervat od Mure do nasipa, a u isti je predvi eno ucrtavanje ceste od Kotoribe do Gori ana uz murski nasip.

Sukob vode eg kotoripskog SDP-ovca i HDZ-ovca nastavljen je i na zasjedanju Op inskog vije a na sadržaj, objavljeni i nije bilo cenzure uredništva i op inske vlasti.

Na elnik Ljubomir Grgec u svom odgovoru je rekao kako jednom treba do i kraj prepucavanju politi kih stranaka putem op inskoga in ormativnog glasila koje itaju i Kotorip ani u svijetu. Rekao je kako se neki bolesno iživljavaju putem glasi-

la te predlaže da se uo i izbora uvede novi list koji e biti politi ki. Ina e, Joseph Goebbels je bio nacisti ki politi ar i kancelar, te Reichov ministar narodnog prosvje enja i propagande. Bio je jedan od najbližih suradnika i najve ih obožavatelja Adol a Hitlera, pa je zasigurno usporedba s njim posve neumjesna i ne samo to.

OP INSKO VIJE E DONJA DUBRAVA

Od idu e godine skuplji vrti Nastavljaju se maratonske sjednice Op inskog vije a Donje Dubrave. Posljednja je trajala puna tri sata. Ve ina vije nika je odlu ila da od po etka idu e godine vrti poskupljuje.

Nova cijena za desetosatni boravak je 1.100, a šestosatni 910 kuna. Do sad je to bilo 975, odnosno 785 kuna.

Ravnateljica vrti a Klin ec Dubravka Horvat pove anje cijene opravdava ve im troškovima, posebice sada kada je s radom po eo novi

vrti te je zaposlena jedna odgajateljica jer tako nalažu pedagoški standardi. Isti e da vrti polazi 57 djece, a cijena se nije mijenjala deset godina. Svjestan teške situacije, na elnik Marijan Varga (HNS) je rekao da Donja Dubrava i s novom cijenom ima najpovoljniji vrti za roditelje i vrlo korektan omjer financiranja. Došlo je i do promjene omjera financiranja. Do sad je to bilo 67% op ina i 33% roditelji, a po novom op ina e pla ati

60%, a roditelji 40%. Protiv nove cijene i novog omjera bio je novoosnovani Klub vije nika HDZ-a i HSS-a. Darko Horvat (HDZ) smatra da ne treba žuriti i opteretiti roditelje novom cijenom. Pri ekajmo financijski plan vrti a, poslovanje u prvih nekoliko mjeseci idu e godine, nakon ega možemo, ukoliko bude potrebe, povisiti cijenu vrti u, predložio je Horvat, što vladaju i nisu prihvatili. (a )

SJEDNICA OV-a SVETA MARIJA

Ipak e odvoz otpada morati poskupjeti Na elnik op ine Sveta Marija Dean Hunjadi (SDP) in ormirao je vije nike o pregovorima s Prekomom vezano uz pripremu i dogovor oko novog ugovora za odvoz sme a. Prekom je raskinuo ugovor s op inom nakon što ona nije dala suglasnost za pove anje cijene s 50,73 na 59,60 kuna. Vije nicu Mariju Fran i (HSS) zanimalo je ho e li se s novim ugovorom pove ati i cijena. - Drugo rješenje nemamo, na ovom polju nema tržišne konkurencije, zakon govori svoje, pa emo morati dati suglasnost na pove anje cijene kako bi potpisali novi ugovor. Koncesionar je spreman odobriti popust od 5 kuna za oko 112 socijalno ugro-

ženih obitelji, rekao je na elnik Hunjadi.

ak dvanaest stipendija Op ina Sveta Marija u ovoj školskoj godini imat e ak 12 stipendista, 9 iz Svete Marije i 3 iz Donjeg Mihaljevca. Na raspisani natje aj pristigla je 21 zamolba. To je dvostruko više stipendija nego prijašnjih godina. Visina stipendije je za studij u akovcu 300 kuna, a za udaljenija mjesta 500 kuna mjese no. Za pomo studentima iz prora una e se izdvojiti 50 tisu a kuna.

Vije nici iz oporbe smatraju da novi pravilnik nije dobro izra en. Posebno ih je zasmetalo što stipendiju nisu dobili neki

studenti ije su obitelji socijalno ugrožene, a stipendije je dobilo i dvoje studenta iz iste obitelji.

Predsjednik povjerenstva Željko Pavlic (MDS) napomenuo je da se kod bodovanja u obzir uzimao socijalni status, ocjene i uspjesi studenata. Iznenadila ga je takva reakcija vije nika, tim više što je pravilnik o stipendiranju na posljednjoj sjednici jednoglasno prihva en. Da pravilnik ima odre ene nedostatke, složili su se vladaju i, pa je dogovoreno da se ponovno za idu u akademsku godinu pristupi izradi novog pravilnika. Na elnik Hunjadi obe ao je jednokratne pomo i studentima iji su roditelji slabijega imovnog stanja, a nisu op inski stipendisti. (a )

Cesta Kotoriba - Gori an ide u realizaciju U aktualcu je na elnik Grgec spomenuo završetak izgradnje pješa ko biciklisti ke staze od ulice Stjepana Radi a do Doma kulture i završetak ure enja ulice Pavleka Miškine preko programa EIB. Radovi as altiranja

Tko e biti novi koncesionar za odvoz otpada?

14

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. prosinca 2009.

VETERINARSKA STANICA u Štrigovi mijenja trenuta no zapušteni izgled tijekom sljede e godine

Uskoro mjesna ljepotica OP INA SELNICA spaja dva dijela Selnice

Ispunjenje stoljetnih snova - Generacije i generacije Selniš ana sanjale su trenutak kada e se spojiti staro i novo selo nekada samo župnog, a danas i op inskog, središta. Ostvarenje snova je na vidiku elni ljudi op ine Selnica, na elnik An elko Kova i , njegov zamjenik Dragutin Debelec i predsjednik Op inskog vije a Ivan Mezga, na konferenciji za novinare predstavili su budu i novi centar naselja Selnica, te planove vezane za podru je itave op ine u narednom razdoblju.

Novi centar nastat e na gra evinskom podru ju Bukov ak i u stvarnosti e povezivati dva dijela Selnice, takozvani stari i novi dio, koji su sada razdvojeni neizgra enim prostorom Bukov ak.

Sa injavat e ga dvije gra evine u kojima e svoje mjesto na i ljekarna, stomatološka i lije ni ka ordinacija, banka i op ina za svoje potrebe. Prostorije e dobiti i dje ji vrti te stanari za koje je u dvije zgrade predvi eno ukupno devet stanova. Za sve gra evine, kao i hortikulturu te komunalnu infrastrukturu, postoje projekti, a

gradit e se po sistemu JPP (Javno privatno partnerstvo) i POS (Program društveno poticane stanogradnje).

Op ina je ve do sada puno u inila postavljanjem javne rasvjete izme u dva dijela naselja i uredila komunalnu infrastrukturu. Na podru ju zone Bukov ak nalazi se 38 parcela, a važno je znati da je župa Selnica op ini poklonila svoje dvije parcele. Svi projekti, odnosno u kona nici i gra evine, zadovoljavaju najviše standarde u gradnji i zaštiti okoliša, kaže An elko Kova i , op inski na elnik, dodaju i kako je i ovaj projekt potvrda vrlo dobre komunalne politike koju provodi op inska vlast.

Po etak izgradnje predvi en je za 2011. godinu, a gra ani i potencijalni kupci projekte mogu tijekom itave 2010. godine vidjeti u op inskim prostorijama u Selnici, a oni e biti prezentirani i na zborovima mještana. (Stjepan Mesari )

Ovo oporba ne e srušiti - Ovo što smo danas predstavili bilo je mogu e ostvariti puno ranije, me utim, ondašnja oporba u Op inskom vije u to je opstruirala. Sadašnja ali ni jedna druga oporba nema šanse sruši ovaj projekt i on e bi ostvaren.

Projekt je rezultat ujedinjenja programa stranaka HDZ - HSLS i NL i on donosi dobro ne samo žiteljima Selnice nego i itave op ine. Isto tako,

oporba ne može zaustavi i druge naše ak vnos kao što su izgradnja mrtva nice, pješa ko biciklis ke staze, razvoj Gospodarske zone, osnivanje odbora za rad udruga i drugoga, naglašava Ivan Mezga, predsjednik Op inskog vije a Selnica, dodaju i kako su svi projek uskla eni s op inskim prora unom i oni ne e blokira rad i opstanak op ine. (sm)

VMO Hlapi ina

Poziv na potpisivanje ugovora Mjesni odbor Hlapi ine i Me imurske vode akovec pozivaju sve žitelje Hlapi ine na potpisivanje ugovora o priklju enju na vodovodnu mrežu u Hlapi ini.

Ugovori e se potpisivati u srijedu 23. prosinca i utorak 29. prosin-

ca u vremenu od 15 do 18 sati u prostorijama VMO-a Hlapi ina.

Gra ani sa sobom trebaju donijeti gra evinsku dozvolu ili izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika iz kojih je vidljivo da je objekt sagra en do 1968. godine. (sm)

“NOVOGODIŠNJA ESTITKA” središ anskog gradona elnika

Odvoz sme a devet posto skuplji Grad Mursko Središ e, odnosno njegov gradona elnik Josip Dobrani , izdao je suglasnost poduze u Murs Ekom za pove anje cijene usluga skupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada na podru ju cijelog grada. Od 1. sije nja 2010. godine doma instva e pla ati devet posto skuplji odvoz sme a od svojih ku a, domova i stanova.

Ova gradona elnikova novogodišnja estitka svojim sugra anima uslijedila je nakon

što je pred desetak dana decidirano izjavio kako nije vrijeme za pove anje nikakvih cijena, pak ni odvoza sme a.

Ovim si je potezom gradona elnik Dobrani po tko zna koji put sko io u vlastita usta, odnosno porekao je ono što je prije rekao. Istina, Dobrani isti e kako je do pove anja cijena došlo nakon obavljenih konzultacija. S kim i kako su one obavljene, nije rekao.

(S. Mesari )

Brojni naši itatelji iz Štrigove i njezine okolice zamolili su nas da se pozabavimo pitanjem sudbine i izgleda Veterinarske stanice koja se nalazi u središtu Štrigove. itatelji ukazuju na zapušten i neuredan okoliš oko zgrade koja je nekada bila jedna od ljepših modernih gra evina u naselju.

- Bila je i ponovno e biti, kaže dr. sc. Saša Legen, direktor Bioinstituta d.o.o. akovec, u ijem je vlasništvu gra evina koja je, zbog toga što nema ve ih potreba za radom i što veterinari odlaze na intervencije u doma instva, esto puta i prazna.

- Bioinstitut tijekom niza godina izra uje godišnje planove adaptacija, preure enja i sli no na objektima koje posjeduje u svojem vlasništvu, te tako er planira u skladu s potrebama izgradnju novih objekata.

Slijedom navedenog u planu za 2010. godinu, izme u ostalog je preure enje Veterinarske ambulante u Štrigovi.

U novom ruhu 2010. godine

Kao što je poznato, administrativni postupci za dobivanje

cjelokupne dokumentacije potrebite za legalan postupak preure-

U Selnici za sada ništa Bioinstitut je do sada uredio sve svoje objekte diljem Me imurja, a sada je na redu i Štrigova. Ostaje onda još objekt u Selnici koji, osim što je zapušten, je i devastiran. Direktor Bioinstituta dr. sc. Saša Legen kaže

kako u Selnici postoje odre eni imovinsko - pravni upiti, pak se za sada on ne namjerava sanirati kad nije utvr eno stopostotno vlasništvo. Na elnik op ine Selnica An elko Kova i i predsjednik Vije a Ivan Mezga, s kojima

enja objekta dugotrajni su, te je tako i u ovom slu aju. U objektu u Štrigovi uz postoje u ambulantu planiramo otvoriti još dva poslovna prostora, od kojih e jedan biti veterinarsko - poljoprivredna apoteka. Na katu e biti dva stana, jedan etverosobni i jedan dvosobni, kaže direktor Legen.

Op ina Štrigova tako er je ispunila svoje obveze i odredila iznos komunalnog doprinosa koji je Bioinstitut ve i platio. Isto tako u op ini su zadovoljni što e dobiti još jedan lijep i koristan objekt u svojoj sredini. (Stjepan Mesari ) smo razgovarali na ovu temu, ne znaju to no u kolikom i kakvom te ijem je vlasništvu gra evina koja se nalazi u podnožju brijega na kojem je župna crkva. No, spremni su na svaki razgovor i rješenje imovinsko - pravnih odnosa, u cilju da se zgrada uredi, preuredi ili ukloni, jer ovakva kakva je sada ni emu i nikomu ne služi. (sm)

OP INA SVETI MARTIN NA MURI ide u nove investicije

Od Hrvatskog prolje a do Europske unije Dva projekta obilježit e daljnji razvoj op ine Sveti Martin na Muri i, prema rije ima op inskog na elnika Franje Makovca, bit e spoj vremena Hrvatskog prolje a i Europske unije.

Naime, op ina e na Muru postaviti vlastitu skelu, i to na mjestu gdje je od 1971./72. (Hrvatsko prolje e) prometovala slovenska skela. Isto tako e do 2012. (predvi en ulazaka Republike Hrvatske u EU) modernizirati prometnicu Brezovec - Toplice Sveti Martin, odnosno Grkaveš ak.

- Dakle, naša op ina e Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji podariti dvije važne prometnice, jednu na Muri, drugu na tlu, zadovoljno isti e na elnik Franjo Makovec, uvjeren da e se planovi sigurno ostvariti.

Vlastita skela na Muri Op ina Sveti Martin na Muri do kraja godine odabrat e izvo a a radova, odnosno izra iva a skele, koja e na rijeku Muru biti postavljena na mjestu gdje je dvadesetak prometovala slovenska skela.

Izvo a e biti izabran na osnovu ponude koja se temelji na procijenjenoj vrijednosti od 200 tisu a kuna. Na sjednici Op inskog vije a predo ena je okvirna cijena iz ponude koju je izradila tvrtka “Ferum” iz Vrhovljana, koja iznosi 197.107 kuna. Tko e i po kojoj cijeni izgraditi skelu, znat e

U Brezovcu e zapo eti modernizacija ceste prema Toplicama se u etvrtak 17. prosinca kada e Povjerenstvo za natje aje otvarati pristigle ponude i izabrati izvo a a kojeg e potom Vije e potvrditi ili se odlu iti za nekog drugog.

Moderna cesta sa šetnicom Op inski na elnik Franjo Makovec s predstavnicima Me-

imurskih voda i Županijske uprave za ceste održao je dva radna sastanka te obilazak prometnice Brezovec - Toplice Sveti Martin, odnosno naselja Grkaveš ak, koja bi uskoro trebala i i u rekonstrukciju i modernizaciju.

Predstavnici IGH Zagreb uskoro e obaviti potrebna mjerenja kolnika, na osnovu ega e se znati

Za Zlatni cvijet Europe Vije e op ine Sveti Martin na Muri donijelo je odluku, odnosno kandidiralo je svoju op inu za Zlatni cvijet Europe 2010. godine.

To nije, Vije e je prihvatilo prijedlog europskih turisti kih novinara koji smatraju da op ina, odnosno doga anja i sadržajnost razli ite ali izvorne

ponude zavrje uje najviše europsko turisti ko priznanje.

Sveti Martin na Muri jedan je od samo pet kandidata za Zlatni cvijet Europe 2010. iz Hrvatske. Podsje amo, ljetos je op ina Sveti Martin na Muri dobila Zlatni Interstas 2009., što je prethodnica kandidature za europsku nagradu. (sm)

APEL IZ ŠTRIGOVE

Pomognimo bolesnoj Josipi Ravnatelj Osnovne škole Štrigova i ujedno op inski na elnik Stanislav Rebernik pozvao je svoje sugra ane, ali i me imursku i hrvatsku javnost, na humanitarni odaziv u pomo .

Naime, u enica ove škole Josipa Januši boluje od cerebralne

paralize i vezana je uz invalidska kolica.

Da bi mogla u i u razred koji se nalazi na katu škole, djelatnici škole moraju je nositi gore i potom dolje, što im pri injava veliku odgovornost, obvezu i napor. Ravnatelj i škola žele postaviti platformu ko-

jom bi se Josipa, ina e u enica koja je unato hendikepiranosti uklju ena u redoviti nastavni proces, mogla jednostavnije i sigurnije dovoditi na nastavu i s nje odvoditi.

Platforma koja bi odgovarala Josipi i prostorijama škole stoji oko 30 tisu a kuna. Kako nitko u državi

može li postoje i kolnik, odnosno posteljica izdržati.

Kolnik e biti širine županijske ceste, a uz njega e biti pojas šetnice, odnosno pješa ke te biciklisti ke staze. Prometnica e dijelom biti osvijetljena, što e is inancirati op ina, dok e se svi ostali troškovi razdijeliti me u zainteresiranima u projektu.

Do ožujka 2010. treba biti izra en troškovnik koji e potom biti proslije en, odnosno kandidiran prema Hrvatskim cestama koje bi trebale projekt su inancirati s 50 posto iznosa odnosno vrijednosti projekta.

Ako ne 2011., onda sigurno 2012. cesta e biti dovršena i korisnicima, u najve em dijelu mještanima i turistima pružati apsolutnu sigurnost u vožnji i šetnji.

(Stjepan Mesari )

ne osigurava novac za ovakvu namjenu, ravnatelj se odlu io pozvati javnost da dragovoljnim prilozima i uplatama pomogne u prikupljanju novca.

Zar se za Boži može u initi nešto ljepše nego za potrebitu Josipu izdvojiti nešto novca. Da nama ne fali, a Josipi bude pomo .

Unaprijed škola, Josipa, njezini roditelji i svi djelatnici škole ljudima dobre volje zahvaljuju na razumijevanju i pomo i. (S. Mesari )

15. prosinca 2009.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZAVRŠEN HRVATSKI kuharski kup za ovu godinu

Sla ana Herman bolja od zlatnog kuhara Balkana - Sjajne kulinarske ideje donijele su joj naslov pobjednice u kategoriji “Topla jela”, dok je u ukupnom poretku osvojila izvrsno tre e mjesto Posljednje 6. kolo Hrvatskoga kuharskog kupa održano je prošli tjedan u zagreba kom hotelu Westin, pod nazivom “Medeno srce Zagreba”, na kojem se natjecalo dvanaest ponajboljih hrvatskih kuhara.

Me imurska natjecateljica Sla ana Herman iz restorana “Herman”, koji se nalazi na grani nom prijelazu Gori an, u kategoriji spremanja toplih jela osvojila je 1. mjesto. To joj je bilo dovoljno da u ukupnom poretku Hrvatskoga kuharskog kupa

Pobjedni ko jelo - pastrva a la Sla ana Herman

RECEPT pobjedni koga toplog jela za etrnaest osoba

Pastrva a la Sla ana Herman Jelo se sastoji od tri dijela koje na kraju ine rapsodiju kojom je Sla ana nadvisila oštru konkurenciju. Uz glavno jelo idu dva priloga i dva umaka. Jelo se na kraju dekorira s prženim miniparadajzima, pe enom kožom od pastrve i pohanom kaduljom.

Sla ana uz ovo šampionsko jelo predlaže vino iz Svetog Urbana, kao najbolje hrvatsko vino. Ako vam recept ne upali, po ite u restoran

“Herman” i tamo ete sigurno uživati. (sm) SASTOJCI: 14 komada pastrve, 20 dag blitve, 1 kg špinata, slatko vrhnje, jaja, 1 kg prosene kaše, 20 dag pinjola, 20 dag badema, 1 kg krumpira, 50 dag mrkve, brokula, korjenasto povr e, 0,50 l pirea od paradajza, temeljac od pastrve, 2 dag soli, tikvica, 2 dag papra, svežanj kadulje

1. Na pola fileta pastrve skinuti kožu, složiti blanširanu blitvu, gore staviti arsu od pastrve, ponovno list blitve, zarolati u oliju i kratko prokuhati u temeljcu od pastrve.

2. Pola fileta pastrve prepoloviti, složiti sloj blitve i arse od pastrve, preklopiti s drugim dijelom fileta od pastrve.

Crveno - žutu mrkvu i tikvicu tanko naribati, pomiješati s bjelanjkom, složiti na preklopljen file od pastrve i zape i u pe nici.

3. Pastrvu izmiksati, dodati teku i maslac, slatko vrhnje i

zauzme 3. mjesto i osvoji brojna priznanja te nov ane nagrade.

- Izuzetno sam sretna i ponosna što sam tre a u kupu, ali još sam ponosnija što sam pobjednica u spremanju toplog jela koje je zapravo glavno jelo. Ne podcjenjujem hladna predjela i deserte, ali biti najbolji u spremanju glavnog jela nešto je izuzetno lijepo, vrlo zadovoljno rekla nam je na povratku iz Zagreba Herman.

- U Zagrebu sam pripremila pastrvu, a ocjenjiva i, sami vrhunski kuhari i kulinari, nisu

bjelanjak. Formirati žli njake i prokuhati u temeljcu.

PRILOZI: 1. Kuhanu prosenu kašu pomiješati s pope enim bademima i pinjolima.

2. Špinat prokuhati i dodati slatko vrhnje.

UMACI: 1. Dinstati luk, dodati koncentrat pardajza i svježu kadulju.

2. Dinstati luk, dodati korjenasto povr e i brokulu, izmiksati, dodati vrhnje za kuhanje.

- Zadovoljstvo je pobijediti prvaka Balkana, isti e Sla ana Herman mogli ostati ravnodušni prema mojemu uratku. Tajna mojeg uspjeha je u tome što osim soli i papra ne koristim druge za ine i to je prepoznato, naglašava Sla ana, dodaju i kako je u Zagrebu bila bolja i od Tomislava Hrubana iz hotela Westin, ovogodišnjega zlatnog kuhara Balkana. Na završnoj sve anosti, najvjerojatnije u Primoštenu,

PREDSTAVLJEN TURISTI KI klaster

VO ARSKA ZABAVA vode ih me imurskih vo ara

Najdeblja jabuka u Me imurju ima ak 880 grama Mutsu vlasnice Ivane Petkovi iz Gradiš aka najdeblja je i najteža me imurska jabuka izabrana na vo arskoj zabavi u Donjem Kraljevcu.

Ivanina jabuka teška je nevjerojatnih preko 80 dekagrama i najteža je od svih koje su se ocjenjivale na dosadašnjih dvanaest vo arskih zabava Me imurske

Ples s jabukom najzanimljiviji je doga aj ve eri

Sve se tu najde med Murom i Dravom

udruge za integriranu proizvodnju vo a.

Na istoj priredbi izabrana je i najlakša jabuka. To je idared vlasnice Marine Ba ani iz Štrigove.

Ima samo 8 grama ili 100 je puta manje od najteže.

Posebno zanimanje pobudile su kruškolike jabuke koje su donijele Marija Bogomolec iz Preloga i Marija Horvat iz Štrigove. Rije je o jabukama sorte idared, koje izgledaju kao kruške. Izrasle su na obi nom stablu, me u ostalim jabukama, ali su zaista jedinstvene i možda jedine u Hrvatskoj.

Izbor je obavila prosudbena komisija na elu s Mladenom Dobrani em, perjanicom me imurskog vo arstva. Sponzori zabave bila su poduze a Tehnix iz Donjeg Kraljevca i Agrome imurje iz akovca.

Najdeblja i najteža me imurska jabuka

Novi Upravni odbor Pred po etak “veselice” nazo nim vo arima i njihovim prijateljima i kolegama predstavljen je novi Upravni odbor Me imurske udruge za integriranu proizvodnju vo a (MUIPV).

Predsjednik UO-a i ujedno MUIPV-a je Tomislav Horvat iz Do-

njeg Kraljevca, tajnik je Kristijan Mihalic iz Pribislavca, a blagajnica Milica Šavora iz Gori ana.

Njih troje, kao i Valentina Haži iz Jurov aka, An elko Tomši iz Gradiš aka, Marko Kudec iz Hodošana i Nikola Blažon iz Novog Sela Rok, lanovi su Upravnog odbora.

Rije je o mladim vo arima koji moraju na osnovama koje su im postavili prethodnici udrugu voditi u skladu s trendovima u državi i svijetu, te se izboriti za što više pogodnosti kako na razini županije, tako i na državnoj razini.

Sla ana Herman e dobiti dvije kristalne kuha e, a vjerojatno i neku nov anu nagradu. O ekuje i drugu financijsku potporu, koja joj je neophodno potrebna za naredna natjecanja koja kre u po etkom idu e godine i u koja Sla ana ulazi kao tre eplasirana u državi i kao najbolja kuharica toplih jela.

(Stjepan Mesari )

Županija e podržati programe razvoja vo arstva Zamjenik me imurskog župana An elko Horvat, ujedno i osobno jedan od najve ih me imurskih vo ara, sve sudionike pozdravio je u ime Me imurske županije, iznijevši nekoliko programa vezanih uz poljoprivredu, odnosno vo arstvo koje e županija provesti u djelo.

Stavljanje što ve ih površina vo njaka pod protugradnu mrežu, traženje mogu nosti za jednostavniji plasman vo a, osobito jabuka na doma e tržište, te pripremanje za EU samo je dio onoga za što se UO zajedno s lanstvom koje broji oko 150 vo ara mora izboriti u što kra em vremenu.

(Stjepan Mesari , oto: Jasmina)

Nat aša Želežnjak i Nataša Leva i , vlasnice agencije “Mura - Travel”, me imurskim turisti kim djelatnicima i novinarima predstavile su turisti ki klaster Sve se tu najde med Murom i Dravom, koji se bavi organiziranjem turisti kih izleta po Me imurju.

Agencija nudi niz sadržaja za grupe i pojedince po važnim me imurskim turisti kim, sakralnim i ugostiteljskim destinacijama. Ovom prigodom predstavljena je i brošura Me imurje malo.

Na predstavljanju su bili An elko Horvat, zamjenik me imurskog župana, Veselin Biševac, zamjenik akove kog gradona elnika, Sandra Herman, predsjednica Turisti ke zajednice Me imurske županije, Mladen Martinjaš, predsjednik struke ugostitelja, te predstavnici gradova i op ina te Toplica Sveti Martin. (sm)

Središte sela s kapelicom

Tepe se, bilježi i slika: IVAN LE EK Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima.

Gornji Hraš an se pružio uz cestu prema Trnovcu i udaljen je tek dva kilometra od Nedeliš a. A nešto manje udaljeni su od Drave.

I od sepa, kako oni nazivaju nasip koji je izgra en još za I. svjetskoga rata. I u kojem su nedavno na ene kosti onih ubijenih poslije II. svjetskog rata. Uvijek su im odavali po ast. Kako kažu sami žitelji, svega je bilo tu tijekom njihove i ne tako duge povijesti. Ali od nekadašnje op inske zgrade ni traga. Nestalo je i stare “kravarije“. Služila je ona za smještaj kravara koji su uvali krave. Ali je nestalo krava, a ostali su kravari. Ostalo je i zabilježeno da su djeca kravara morala spavati u mrtva kim kolima. Tako dugo dok im nisu našli drugi smještaj. A ta mrtva ka kola, za koja kažu da su najljepša u Me imurju, darovana su Muzeju Me imurja. A njihovi su nekadašnji živi stanari raselili po svijetu. No, u Hraš an pak se desilo dosta njih iz drugih sela. I na Marof, i na Kakiju, i na Polenke … Tako su njihovi stari nazivi za “seoske etvrti“. Kažu da su oni donijeli i nešto novo. Ali su brzo preuzeli ono što nose ro eni Hraš in ari. A to je navika da uvijek budu pobjednici. Zato su i nogometni klub valjda nazvali “Pobjeda“. Kažu da su im stvorili takve uvjete da bi mogli danas igrati u 1. ligi. I nije im jasno zašto to njihovi de ki ne e. Imaju strašan sportski centar. Možda e Hraš in ar Dražen Ladi malo pomo i da mladi de ki imaju kopa ke. Jer, kako vele, s Hraš in arima je tak, nikad se baš to no ne zna kaj budu napravili. Ali na kraju bude tak da bude složno. A svi se slažu da vole svoje mjesto. Ali sve manje vole Pašnik, Juš, Kr ovinu, Verbicu, Parag … Kako li se sve ne zovu predjeli oko sela. Ali e se uvijek ponositi svojim istaknutim Hraš in arima Mihovilom Gašparlinom koji je u doba ma arizacije u 19. stolje u napisao katekizam na hrvatskom jeziku. I dr. Josipom

MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj III/10.

No! Ak o ete ka vam ne bu dosadno, oženite se z Hraš in arkom!

Ivan Horvat u staroj e kova nici rado pokazati kako se kovalo željezo.

–Bilo je to vrijeme kad su se tu potkivali i konji

Ulaz u selo od pravca Nedeliš a Lon ari em, istaknutim hrvatskim vjerskim piscem. Takvi su, priznaju i poštuju one koji su pronijeli ime Hraš ana.

Živeli smo od kina i za kino Ostalo je zabilježeno i u knjigama i sje anju da je nekada, tamo šezdesetih godina, Hraš an imao svoje kino. Uvijek je bilo puno. Jer dolazili su oni iz Macinca, re ana i Trnovca. Kažu da je repertoar bio bolji nego u akovcu. Pa ak je i kinoprojektor bio bolji. Bilo je i novca pa je i mjesna zajednica živjela od toga. ak je tu radila i knjižnica i itaonica. Hraš an je bio pravi gradi .

Pravi mali kulturnja ki centar etiri sela. Oni su ipak bili najbolje “školani“, i to pokazivali. Ali se živjelo i od “šodernice“. Dolazili su ovamo po šuder ak oni iz Štrigove. Danas to postaju uspomene. Samo grabe podsje aju na ta vremena. I da bi još

Predsjednik TeniDušanka Kelenc, predsjednica Udruge skog kluba Rajko žena.

- Ponosim se Marciuš – Kapoš. – Na ite selo s toliko koliko smo mi žene napravile u selu stanovnika koje ima teniski klub sa 185 lanova

Franjo Florijani , budu a Udruga mladih. – Interes za rad u udruzi jako je velik i udruga je pred osnivanjem

nešto bilo udnije, oni su bili znani po svojim blatnjavim ulicama. Na debelim naslagama šudra bilo je debelo blato. Kako god su se njime zmazali, ipak nije bilo ljekovito. S kravicama se pak nije moglo toliko dovesti šudra koliko ga je blato moglo progutati. Kažu u šali da je i to bilo kao u ilmu. A onda je ilmski zanos prestao. Svi su najednom imali televizore. I tako više nisu svi gledali isto, kažu u šali. Jedino što im je bilo zajedni ko da nikad nisu bježali od posla i aše. Od dobrih vina iz svojih gorica u Stanetincu, Svetom Urbanu, Vukanovcu … Pa se lijepo onda na zabavama tu i danas pije pravo vino.

Imamo duha za posel Kažu Hraš in ari da nikada nisu ekali da im se nešto da. Uvijek su se borili da se sami izbore i stvore bolje. Stoga su uvijek i imali sve prije drugih. Nisu mogli ekati da idu s drugima. Sada se samo lju-

te što nemaju kanalizaciju, a koja je trebala biti. Svoje su oborinske vode ionako puštali u grabe. U onu slavnu grabu Polenku. A nije daleko ni nedeliš ansko vodocrpilište. No, vele da “zemla se vum potegne“ pak nema straha za vodu. Oni to znaju jer su je imali dosta. Pak dok su se drugdje sva ali zbog vina, oni su se zbog vode. Pa je jednome prskala po fasadi ku e, drugome je tekla u dvorište, tre emu je stajala u dvorištu. Bilo ih je tada pune novine. Sva a da im ne bude dosadno. Kažu da toga nije bilo dok su na Dravi imali ak dvanaest mlinova. A svaki je mlin bio “malo dioni ko društvo“.

Vele da su ve onda znali “de se penezi moreju namelati“. A danas još i više. Ne zove se uzalud jedan ka i “„Lord“. Nikad ne e nestati stara gospoština u njima. A i što zapo nu, uvijek i završe. Kažu da se nešto od vrstine nekadašnjih hrastova usadilo u njima. Pak su onda jako uporni.

Josip Zamuda predNajstarija sjednik je Samostalne Hraš in arka Marija udruge umirovGašparlin ima 91 ljenika. - Moram re i godinu. - Žena da su Hraš in ari navek mora biti jako aktivni u radu zrihtana, tak velimo mi Udruge, za razliku od Hraš in arke Trnov ara, re in ara i Macin ara

Stjepan Lon ari , nekadašnji kinooperater. - Dvorana je bila premala da sve primi, a repertoar odli an

Jako se radi smejemo U jednoj se stvari jako razlikuju od drugih. Vole se smijati. S vedrinom i šalom, smijehom rješavaju i seoske probleme. Smijeha ima uvijek i na svakom mjestu. Osim na sprovodima na njihovom groblju. Nije nevažno, da imaju i svoje groblje. I njihove žene gdje do u naprave veselje. To je ve postalo jako poznato. Tako i kažu da tko se ne zna smijati ne može biti zet ili snaha u Hraš anu. Uostalom, uvijek su imali razloga za smijeh. Jer je mnogo ljudi prolazilo kroz selo. Pa je uvijek bilo više kr mi i trgovina.

Ponekad smijeh i prisjedne pa je tako bilo i na jednoj priredbi koju su pripremile žene. U komadu je “nastupao“ i bicikl. Kad mu je uloga “prošla“, maknuli su ga s pozornice van iz dvorane. A on je jednostavno “nestao“ i više nikad nije na en. Zato i kažu da su gluma ke karijere u Hraš anu jako “kratke“. Naro ito

one “ku ne“. No, na kraju ispadne kako vele: De smo mi, tam je veselje. Ma gdje bili. Tko ne vjeruje, neka do e na proš eje na Rokovo, sredinom kolovoza. Onda imaju i selske igre i jako puno veselja. Sada se sastaju u domu kulture. A nekad bi se sastajali kod kapelice. I onda se kretalo dalje. A Sveti Roko je kao patron sela tako sve znao. I vodio brigu o svima. Jer Hraš in ari su pobožni ljudi.

Mi muže pozivamo na zabavu z pozivnicaj Hraš in arke su brzo naf ile svoje mužeke kuhati. Stvorile su udrugu žena i ostavile mužeke nek itaju kuharicu. No, kak je god, ali ih drže za posebnu gospodu. A kako druga ije re i kad svojim mužekima šalju pozive za zabavu. Tako su mužeki shvatili da su oni važni imbenik Udruge žena. I kako se onda ne bi ponosili njima. I

Dejan Borko, Deni Kova i Simon Gavez, elnici NK Pobjeda. - Mi mladi želimo da naš klub prosperira jer to zaslužuje i on i selo

Hraš in ari su brzo saznali da se kolo sre e okre e. Od kraja 18. stolje a pa sve do 1918. godine Gornji Hraš an je bio sjedište op ine župe Macinec.

Nekad bilo, sad se spominjalo. A sredinom 19. stolje a tu je radila i velika parna pilana. A Hraš an pak je dobio ime po šumi Kutnja a u kojoj su rasli samo hrastovi. Ali nije jasno zašto se zove Gornji. Bolje bi mu odgovaralo ime Carski jer ga je osnovala Carska komora krajem 17. stolje a. Hrastove su posjekli i ostao je samo jedan kao uspomena. Ali je zato Hraš in ara sve više. I još u njima ima nešto od one stare gospoštine kao kad su bili sjedište op ine. Makar danas spadaju u op inu Nedeliš e, a župu Macinec.

I još uvijek imaju staru lipu u dvorištu škole kojoj se ne zna ni starost.

Za nogomet u Hraš anu nema straha da e nestati. Na slici je pomladak o kojem e se uskoro uti

još ako odasvud do u kao pobjednice. Toga ima samo u Hraš anu.

Zato i šalju preporuku hraš in arski muži me imurskim de kima nek se ožene Hraš in arkama. Kaj im ne bude dosadno. A i ak nikaj drugo, se buju naf ili kuhati. Ili buju ekali žene da skuhaju graha z cijelo selo. A one same pak vele da ne buju fulali jer su dosti tu ne.

Samo bute morali znati plesati. Jer Hraš in arke i rado plešeju. Tko ne vjeruje neka do e na zabavu pa da i to vidi. Svašta se može vidjeti u Hraš anu. I sve se promijenilo zadnjih pet godina. Kako vele, tako blizu grada, a tako razli ito. Znaju to oni koji su na proputovanju kroz Hraš an. Zna li to sve njihov patron sveti Rok? Rekli bi to neki nekad ovako: E, Roko, Roko, što li e biti s Hraš in arima i od Hraš ana?

lanovi budu e Udruge mladih koju uz Franju Forijani a, Damira Hermana pokre u i drugi …

lanice Udruge žena u spomen na Tepešiju 2009. Milena Lesar, Vesna Horvat, Marija Marcijuš, Vesna Lon ari , Ljiljana Kova , Jadranka Herman, Irena Topoljnjak, Vera Jankovi , Desanka Marciuš, Mirjana Kralj, Jadranka Lesar, Blaženka Boj, An elika Borko, Marina Dolar, Zdenka Vukeli i Dušanka Kelenc. – Gdje smo mi, tam je veselje

lanovi VMO-a Rajko Marciuš - Kapoš, Vitomir Kiri , Antun Tkalec i Stanko Marciuš. – U mnogim stvarima bili smo me u prvima

Robert Šafari , predsjednik, Dario Rajter, zapovjednik, i Mladen Krizman, lan UO-a DVD-a. – Trudimo se da se rad vatrogasaca vidi u selu

Katja Zorkovi , najmla a stanovnica sela, u naru ju mame Danijele i u društvu sestre Stele, brata Roberta i tate Saše (gore) Denis Šafari , lan ŠRD-a Amur iz Nedeliš a, vrstan je natjecatelj.

- To mi ini zadovoljstvo (lijevo)

Predsjednik VMO-a Vitomir Kiri sa suprugom Katarinom i sinom Ivanom.

– Hraš an je uvijek bio ispred drugih

Seoske zanimljivosti

Prošlost Hraš ana “zapisana“ na stogodišnjoj ku i Gornji Hraš an nastao je u 17. stolje u oko grofovskog Marofa pa se jedno vrijeme selo i spominjalo pod nazivom Veliki Marof. Kroz svoju povijest selo je imalo “zlatni period“ u 19. stolje u kada je bilo sjedište op ine župe Macinec. Zbog blizine hrastove šume Kutja a, selo se naglo razvijalo jer se sjeklo drvo.

Tako je sredinom 19. stolje a u selu radila parna pilana. Šuma je u potpunosti posje ena 1933. godine i danas je ostao samo jedan hrast kao uspomena.

Godine 1802. selo je imalo 322 stanovnika. Godine 1900. u selu je bilo 727 stanovnika, od ega je “ italo i pisalo“ njih 339.

Godine 1991. bilo ih je 897, od ega 318 radnika, 17 poduzetnika, 62 umirovljenika, 5 studenata i 151 u enik. Prema podacima predsjednika VMO-a V. Kiri a, trenutno u selu živi 893 stanovnika, 13 je poduzetnika, u PŠ Gornji Hraš an je 38 u enika, a u Macincu 44. Napuštenih ku a ima 18 i u selu živi 68 udovica i udovaca. U selu su ina e 262 ku anstva i 281 stan. Imaju Dom kulture, vatrogasni dom, kapelicu Sv. Nikole i poklonac Sv. Martina, svu potrebnu infrastrukturu, osim kanalizacije. Selo spada u op inu Nedeliš e, ali župu Macinec, kamo spada i školskim podru jem. Selo se ina e nalazi na važnom prometnom pravcu za Sloveniju, što je i bila pogodnost za razvitak sela. U selu ima 13 ulica, koje imaju nazive poput akove ke, Varaždinske, Kralja Tomislava, I. G. Kova i a …

O ljudima …

U selu djeluje Vije e Mjesnog odbora iji je predsjednik Vitomir Kiri , koji je ujedno i zamjenik na elnika op ine Nedeliš e. lanovi su Rajko Marciuš, Stanko Marciuš, Antun Tkal ec i Željko Novak. Najstarija udruga je DVD koji je osnovan 1922.

godine. Društvo je osnovao Ivan Fic, predsjednik je bio Ivan Dolar, zapovjednik Petar Horvat.

Danas je predsjednik Robert Šafari , zapovjednik Dario Rajter, tajnik Vitomir Rajter, blagajnik Zoran Herman te lanovi UO-a, An elko Bali , Mladen Krizman i Nikola Dolar.

Nogometni klub Pobjeda osnovan je 1961. godine. Inicijator je bio Ivan Fic, a prvi predsjednik Josip Zamuda (Borka ).

Odavde je potekao i Dražen Ladi . Klub okuplja 80 igra a u svim kategorijama. Današnji su elnici kluba Dejan Borko, Deni Kova i Simon Gavez.

Teniski klub Kapoš osnovan je 2003. godine. Okuplja oko 185 lanova. Predsjednik kluba je Rajko Marciuš - Kapoš, a tajnik Darko Hajdinjak. Najmla i lan kluba Marijan Ferdinand ima 2 godine, a najstariji Sebastijan Jaluši 77 godina.

Udruga žena Gornji Hraš an osnovana je 2006. godine. Predsjednica je Dušanka Kelenc, tajnica Vera Jankovi i blagajnica Jadranka Herman. Udruga okuplja 30 žena koje su u nekoliko godina obogatile kulturni život sela. Obilježavaju fašnik, 8. mart, organiziraju selske igre s drugim udrugama uz Rokovo, zabavu uz Martinje, darivanje uzNikolinje,do eknovegodine.Organiziraju i priredbe za koje kratke komade iz seoskog života pišu Marija Rajter, Katarina Kelenc i Marija Lesar, dok je Marija Marciuš po ela sa šivanjem nošnji, a Milena Lesar izra uje cvije e od papira. Uz to što su cijele godine aktivne, ure uju i cvjetne gredice u selu.

Zanimljivost Jedino zemljište koje selo ima u svom vlasništvu je mjesto na kojem je nekad bila “kravarska ku a“. Tamo je sada ure en mali park, a odmah pored je stara kova nica gdje se može vidjeti kako se nekad kovalo željezo.

18

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. prosinca 2009.

ZASTRAŠUJU I porast oboljelih od karcinoma u Me imurju ponukao farmaceutkinju Jadranku eri da progovori o važnosti preventive

Pazite što jedete, pijte više vode, rekreirajte se!

- Me imurci se ne odmaraju dovoljno, ne uzimaju predah, ne samo od teškog rada, ve i od briga, ljutnje, jakoga emotivnog uzbu enja. Povrh svega, kaže Jadranka eri , loše se hrane, ne piju dovoljno teku ine, malo se rekreiraju, malo njih pravilno diše, a sve to oslabljuje organizam, ko i imunitet i lu enje toksina iz tijela koji onda uzrokuju bolesti, pa i tako teške kao što je karcinom Stres, psihi ka, emocionalna i izi ka napetost, iscrpljenost, loša eliminacija toksi nih tvari, toksemija, akutne bolesti, degenerativna stanja, rak.

Ovako opisuje tok obolijevanja farmaceutkinja Jagoda eri koja je trbuhom za kruhom prije sedamnaest godina, nakon rata u BiH koji je preživjela u Mostaru, doselila u Me imurje. Zbroje li se godine rada u me imurskim ljekarnama s onima u Mostaru i kojom godinom rada u prosvjeti u Srednjoj farmaceutskoj školi u Sarajevu, Jagoda se može pohvaliti s tri desetlje a iskustva u farmaciji.

Nesretna je, kaže, i zabrinuta što joj u posljednje vrijeme u ljekarnu u kojoj radi dolazi sve više Me imuraca oboljelih od karcinoma.

Dolaze joj i lanovi njihovih obitelji, svi u potrazi za savjetom i kakvim udotvornim pripravkom koji bi im pomogao na putu ozdravljenja.

- U jednom danu u ljekarnu mi je navratilo troje ljudi oboljelih od karcinoma, traže i nešto više od onoga što im može ponuditi zapadna medicina. Strahovito me žaloste takve sudbine. Kad radite u jednom malom mjestu, kad ljude poznajete, onda je to teško, to potrese, a i uvijek iznova vrati me trideset godina unatrag kada sam izgubila oca zbog karcinoma. U gornjome imurskom kraju tako je velik broj osoba oboljelih od karcinoma da je to zastrašuju e. Ne znam je li to pitanje gena, životnih navika ili ne ega tre eg, poput energetskog zra enja tla. Ili sve zajedno. U šest godina, kako radim u Selnici, sre em se s nevjerojatno velikim brojem oboljelih od karcinoma. Zastrašuju e je koliko je na jednom tako malom prostoru

teško bolesnih ljudi. U odnosu na donje Me imurje, gdje sam tako er radila još i duži niz godina, u ovom kraju zna ajno je više oboljelih od karcinoma. Osobito od karcinoma plu a, dojki i debelog crijeva, isti e farmaceutkinja eri .

Zeleno za zdravlje Me imurci se ne odmaraju dovoljno, ne uzimaju predah, ne samo od teškog rada, ve i od briga, ljutnje, jakoga emotivnog uzbu enja.

Povrh svega, kaže ona, loše se hrane, ne piju dovoljno teku ine, malo se rekreiraju, malo njih pravilno diše, a sve to oslabljuje organizam, ko i imunitet i lu enje toksina iz tijela koji onda uzrokuju bolesti, pa i ovako teške kao što je karcinom.

- Preventiva je od iznimne važnosti u sprje avanju nastanka bolesti. Osnovna stvar koju možete napraviti za sebe i svoje zdravlje jest pove ati unos sirove hrane, bar jedan obrok dnevno. Jako je zgodno konzumirati povrtne kaše ujutro za doru ak. Smiksajte, primjerice, list špinata, blitve, mrkve i celera s jabukom, i to pojedite. Tako ete u organizam unijeti živu supstancu.

Povr e alkalizira organizam i zato je ono tako važno. Kupujte kod baka na placu. A bilo bi dobro, ako imate mogu nosti, da sami uzgajate hranu. Birajte ono povr e i vo e koje uspijeva u ovom našem podru ju, radije nego egzoti no. Dobro je pojesti i ono što Me imurci zovu dra em, kao što je loboda, špir, kopriva, masla ak. Oni su odli ni za detoksi ikaciju organizma. Važno je jesti sirovo zeleno. U listu se odvija najsnažniji metaboli ki proces – fotosinteza, i zato je poželjno jesti

Više oboljelih, ve a smrtnost Da je farmaceutkinja eri u pravu kada subjek vno ocjenjuje da u Me imurju raste broj oboljelih od karcinoma i da ta pojavnost postaje zastrašuju a, potvr uju i u Zavodu za javno zdravstvo. Raste broj otkrivenih novooboljelih od karcinoma, ali i broj smr uzrokovanih karcinomom. U Zavodu upravo pripremaju podrobnu sta s ku s kojom e uskoro pred javnost. Me imurci su u 2007. godini najviše obolijevali

od raka plu a, žene od raka dojke, a odmah slijedi rak debelog crijeva.

Porast broja oboljelih od karcinoma u neku je ruku umjetno izazvan, kažu u Zavodu. Tome su doprinijeli preven vni pregledi koji se sustavno obavljaju vezano uz otkrivanje raka dojki i debelog crijeva. Kod mnogih koji su im pristupili takvim pregledima pokazalo se da boluju od karcinoma.

(D.M.)

eri : - U jednom danu u ljekarnu mi je navratilo troje ljudi oboljelih od karcinoma, traže i nešto više od onoga što im može ponuditi zapadna medicina

Neka krv bude alkalna Ne dozvolite organizmu da se zatruje toksi nim stvarima. Naš organizam ima prirodnu sposobnost samopro iš avanja. Pomognite organizmu da o is sam sebe i da o is ono što nastaje prehranom, a to ete tako što ete voditi ra una o prehrani, o tome da vam krv bude blago alkalna. Ako je ona kisela, to je preduvjet za boles .

Svaka stanica karcinoma je kisela i sve su u hipoksiji, što zna i da im nedostaje kisika. (D.M.) lisnato povr e i klice. Na taj na in unosit ete u organizam živu energiju, prirodne enzime i vitamine koji se termi kom obradom gube ili smanjuju. Takvom prehranom stanice e biti napunjene energijom, a osje aj gladi nestat e kao i potreba za lošom, energetski bezvrijednom hranom. Popratna pojava ovakve prehrane može biti gubitak kilograma, kazuje farmaceutkinja.

Meso, kaže ona, treba smanjiti što je više mogu e jer zakiseljava organizam.

- Ako ve jedete meso, radije birajte bijelo meso. Crveno meso svedite na minimum. Bitno je smanjiti unos mesa. Raspadanjem proteina organizam se kiseli. Meso je tretirano hormonima, antibioticima, pa je loše kvalitete.

Njime u organizam unosimo masu hormona koji utje u na naš hormonalni sustav. Antibiotici koji su davani životinji utje u na nas, pa uz antibiotike koje sami koristimo pove avaju rezistenciju

Bolje sprije iti nego lije iti Mnogobrojne bolesti, kroni na degenerativna stanja kao što su artritis, ateroskleroza, manjak imuniteta i sli no, pa i one smrtne poput raka, tvrde alternativci, izazvane su dugotrajnim nakupljanjem toksina u organizmu, a rezultat su toksi nosti krvi i tkiva.

Rješenje problema, tvrde, jest

detoksikacija. Ona popravlja štetu koju toksi nost ini vitalnim organima i funkcijama i svatko tko želi održati zdravlje mora jednom do dva put godišnje pribje i detoksi ikaciji, a u me uvremenu pripaziti na prehranu, vježbati, nau iti kako disati. O tome govore mnogobrojne knjige, od kojih

svakako preporu ujem pro itati Tao metodu detoksikacije organizma Daniela Reida i svakako Zeleno za zdravlje Victorie Boutenko. Naravno, ako vas zanima o uvanje zdravlja. Suvremena medicina, slažu se i lije nici, slabo se posve uje preventivi. Ona tretira bolesti i lije i, ali malo

Ne dajte negativi da ovlada vama Ne dajte nega vnim mislima da ovladaju vama. Meditacijom ete nau iti umiriti svoje misli, a i živ ani sustav, što je jako važno.

Kad je živ ani sustav pod stresom, onda se lu i kor zol koji uzrokuje stvaranje neurotransmitera koji izazivaju upalne procese u organizmu. Oni dovode do bolesti i karcinoma. Ako vam je meditacija strana, na ite neki drugi na in opuštanja koji vam najviše odgovora. Bitno je da na ete na in kako da se praznite nakon svakodnevnih ak vnos , da na ete na in da umirite svoj živ ani sustav. Netko e moli , netko se izležava , gleda TV, ita .

(D.M.) Bitno je i puno boraviti u prirodi kako bi se potakla oksigenacija.

U planinama i uz more zna ajno je više kisika nego u gradovima, pa kad god stignete ako ve ne možete do mora oti ite u planine, preporu uje naša sugovornica.

Težite ravnoteži

prema antibioticima. Uz ostalo, i zbog toga smo danas u situaciji da masa antibiotika ne djeluje. Sve je to za arani krug, objašnjava i upozorava na važnost unosa nezasi enih masnih kiselina visoke isto e kao što su omega 3, omega 6, omega 9. One se nalaze u hladno prešanim biljnim uljima: lanenom, maslinovom i suncokretovom ulju, a osnovni izvor kvalitetnih nezasi enih masnih kiselina je riblje ulje. - Njih treba konzumirati uz bjelan evine mlijeka: jogurt, sir ili mlijeko. Žlicu do dvije dodajte na 200 grama proizvoda od mlijeka. Nezasi ene masne kiseline drže u ravnoteži inzulin, pa nema hipoglikemije i napada gladi. Toga bi se osobito trebale držati osobe koje imaju še ernu bolest ili su joj genetski sklone. Ovakvom prehranom lakše je inzulin držati pod kontrolom, a produžuje se i vrijeme nastanka bolesti, pojašnjava.

uz obroke, zato što se tako rijede probavni sokovi te se usporava probava hranjivih sastojaka. Mi Me imurci pijemo dobru vodu.

Možda je ona nešto tvr a, ali to se može riješiti iltriranjem, a kvaliteta joj se može poboljšati i tako što u 2 litre vode dodamo 2 do 3 kapi hidrogena (3-postotni) koji se može kupiti u ljekarnama. Tako se poboljšava oksigenacija vode.

Time se pomaže da kisik do e do svake stanice u organizmu i tako se poboljšavaju metaboli ki procesi. U ljekarnama e vam vjerojatno re i da se hidrogen ne pije. On se, naime, koristi za ispiranje rana i iš enje ušiju, služi za otapanje zbog kisika koji sadrži. No, ništa se ne e dogoditi ako popijete dvije – tri kapi 3-postotnog hidrogena dnevno, isti e eri .

Nau ite disati

Da Me imurci piju premalo vode, upozoravaju me imurski lije nici, a to ini i farmaceutkinja eri .

- Voda je izuzetno važan imbenik za održavanje zdravlja.

Preko 70 posto stanica ini voda i zato je ona tako važna. Ako u organizmu nema dovoljno kisika, koji je odgovoran za sve metaboli ke procese u tkivima, dolazi do toksemije, zatrovanosti krvi i posljedi no do degenerativnih promjena i bolesti. Valja voditi ra una da se pije dovoljno vode. Ono što bi trebalo napraviti prvo kada se probudite jest popiti barem dvije aše mlake vode. A u toku dana još do 2 litre. Važno je piti nakon, a ne

Od klju ne važnosti za zdravlje je i pravilno disanje.

- Ošitsko disanje jedan je od važnih na ina oksigenacije. Pravilnim disanjem izbacuje se uglji ni monoksid koji kiseli krv, truje stanice. Takvim disanjem unosimo mnogo kisika u organizam i krv postaje alkalna, pa je mogu nost razvoja bakterija i gljivica smanjena. Baš kao i mogu nost stvaranja neurotransmitera koji izazivaju upalne procese. Na taj na in uvamo vitalnost, otkriva.

Redovito kretanje, redovita tjelesna aktivnost, rekreativno vježbanje, tako er je zna ajno jer poti e procese iš enja organizma.

- Osobito su dobre vježbe istezanja koje svatko može izvoditi. Njima se poti e rad limfe, a time i iš enje organizma.

toga poduzima da bi podu ila ljude kako da o uvaju zdravlje i vitalnost. Alternativna medicina ide drugim putem. Iako nije svemo na, možda bi bilo pametno još dok nas zdravlje služi prou iti i primijeniti to što ona nudi. Bolje sprije iti nego lije iti. Da, samo kad ne bismo bili lijeni i nemarni prema sebi. Nau eni smo da je loše uga ati sebi, da je loše biti sebi prvi, da je loše izležavati se

pred televizorom ili ne raditi ništa, a zapravo nije. Gledanje u prazno, uga anje sebi tek je mali segment u procesu o uvanja zdravlja jer za neke je to na in rješavanja stresa. Neki se tako, da se izrazim rje nikom informati ara, resetiraju. A to je jedan od klju nih koraka na putu do zdravlja. Jednako kao što je bitno odabrati zdravu prehranu ili piti dovoljne koli ine vode i biti u prirodi.

Pijte više vode

Suvremena medicina ne prepoznaje izravnu povezanost izme u vanjske zaga enosti okoliša i unutarnje zaga enosti ljudskog tijela. Vanjska toksi nost hrane, zraka i vode uzrokuje unutarnju toksi nost krvi, tkiva i stani nih teku ina. Takva tkiva postaju plodno tlo za bolesti i degeneracije. Jedini pravi na in za izlje enje svake kroni ne bolesti ili degenerativnog stanja je ukloniti uzrok u korijenu, osloba aju i tijelo toksi nosti koja zaga uje krv i tkiva i privla i bakterije, oslabljuje otpornost i imunitet.

- ovjek je kao spojena posuda. Ne možete vi u jednoj dodati vode, a da se ona u drugoj ne podigne. Uvijek težite ravnoteži u svemu. Organizam je energetski sustav, to je ono što fali klasi noj medicini. Ne možete promatrati nogu kao nogu ili srce kao srce kad je sve zajedno povezano, sve je jedna cjelina. Ne znam gdje ovo vodi. Vi dajete lijek da snizite tlak.

Istodobno lijekom optere ujete jetru, bubrege, kožu, sve organe. Ako jetra ne može detoksi icirati kako spada ono što vi unesete hranom, zamislite što se tek doga a kada unesete nekoliko lijekova za ovo ili ono, razmišlja farmaceutkinja, koja smatra da e se u ovom stolje u morati kona no ujediniti znanja koja daju isto na i zapadna medicina. Tako e se, smatra, posti i pravi efekti u smislu preventive, a ne samo uklanjanja posljedica bolesti.

- Za razliku od zapadne, isto nja ka medicina temelji se na prevenciji. U zapadnoj se uop e ne govori o zdravlju, ve o uklanjanju simptoma bolesti. Pokušava se djelovati na posljedice, ali ne i na uzrok. On se zanemaruje i to je veliki problem, zaklju uje farmaceutkinja, o ijim savjetima i ilozo iji svakako valja razmisliti, jer bolje sprije iti nego lije iti.

(Danijela Mihoci)

Piše: Danijela Mihoci danijela.mihoci@mnovine.hr

15. prosinca 2009.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ODRĹ˝ANO predavanje “VjeĹĄtine komuniciranjaâ€? u organizaciji Udruge slijepih MĹ˝-a

Rad na samopouzdanju i samom sebi glavni cilj predavanja Udruga slijepih Me imurske Ĺžupanije organizirala je proĹĄli tjedan predavanje na temu “VjeĹĄtine komuniciranjaâ€? koje je odrĹžala Ljiljana Buha , trenerica komunikacijskih vjeĹĄtina i fiziognomije. Predavanje je dio aktivnosti projekta Udruge pod nazivom “Ja ho u, ja moguâ€?, a organizirano je

povodom dana Svete Lucije, zaĹĄtitnice Udruge slijepih.

Cilj samog projekta je osnaĹživanje lanova Udruge slijepih i njihovih obitelji kako bi stekli samopouzdanje i samopoĹĄtovanje. S obzirom na to da se pribliĹžavaju blagdani, u vrijeme kojih se mnogi osje aju tuĹžno, napravljena je ova

radionica kako bi kroz nju pokazali da nitko u Şivotu nikada ne treba biti sam. Želimo pokazati da je sve zapravo na nama, jer, koliko Şelimo, odlu ujemo mi sami. Udruga slijepih Me imurske Şupanije zaista se potrudila da njihovi lanovi znaju da nisu napuťteni, da nisu sami, a danas emo do i i do tehnika i alata, odnosno ťto napraviti da nam se to nikad ne desi. Dakle, glavni cilj je raditi na samopouzdanju i samom sebi, kazala je Ljiljana Buha , tre-

Konzumacija alkohola u porastu me u me imurskim u enicima Predavanje je odrĹžala Ljiljana Buha , trenerica komunikacijskih vjeĹĄtina i fiziognomije nerica komunikacijskih vjeĹĄtina i ziognomije. (hz, foto: Vrzan)

Poklonili sliku O nom odjelu Predavanje je dio aktivnosti projekta Udruge pod nazivom “Ja ho u, ja mogu�

Udruga slijepih Me imurske Ĺžupanije ovom je prigodom O nom odjelu Ĺ˝upanijske bolnice akovec poklonila dio slike “Valâ€? autora uke Siroglavi a,

OKRUGLI stol povodom Me unarodnog dana osoba s invaliditetom

OvogodiĹĄnja tema “Nasilje nad osobama s invaliditetomâ€?

Savez udruga osoba s invaliditetom Me imurske Ĺžupanije proĹĄli je tjedan organizirao okrugli stol povodom Me unarodnog dana osoba s invaliditetom, koji se u svijetu obiljeĹžio 3. prosinca.

U prostorijama Scheierove zgrade skupu su prisustvovati predstavnici lanica Saveza, predstavnici jedinica lokalne uprave i samouprave, predstav-

U narednom e se razdoblju pokuĹĄati utvrditi u kolikoj je mjeri nasilje nad osobama s invaliditetom prisutno u naĹĄoj Ĺžupaniji

ODRĹ˝ANA edukativno - glazbena manifestacija “Mladi mladimaâ€?

koja je kao najve a slika na svijetu uvrĹĄtena u Guinnessovu knjigu rekorda. Udruga slijepih sliku je dobila od likovne udruge Humana Art. (hz)

nici raznih institucija i ustanova koje se bave problemima osoba s invaliditetom te me imurski Ĺžupan Ivica Perho . OvogodiĹĄnja tema okruglog stola bila je “Nasilje nad osobama s invaliditetomâ€?, a u suradnji s Policijskom upravom me imurskom i Centrom za socijalnu skrb u narednom e se razdoblju pokuĹĄati utvrditi u kolikoj je mjeri ono prisutno i u naĹĄoj Ĺžupaniji.

Dragutin Ĺ ari , predsjednik Saveza, naglaĹĄava da u ovom trenutku broje pet lanica udruga, a najve i problem koji ometa svakodnevni rad joĹĄ uvijek je nedostatak vlastitih prostora.

U povodu obiljeĹžavanja Mjeseca borbe pro v ovisnos , a s namjerom da se djeluje eduka vno i preven vno na me imursku mladeĹž, proĹĄlu je srijedu u dvorani ETĹ -a odrĹžana priredba pod nazivom “Mladi mladimaâ€?.

- Me imurje je negdje u prosjeku s cijelom Republikom Hrvatskom.

MoĹže se re i da smo po konzumaciji svih vrsta sredstava ovisnos negdje u zlatnoj sredini, ali u posljednje vrijeme svi naĹĄi pokazatelji pokazuju da je u porastu konzumiranje alkohola, i to jednako kod djevojaka i dje aka. Ĺ to se e droge, nje ima samo u fazi eksperimen ranja, i to me u srednjoĹĄkolcima. TeĹžih ovisnika me u naĹĄim u enicima, za sada, na sre u nema, kazala je Andreja Zadravec - BaranaĹĄi , voditeljica ĹĄkolskih preven vnih programa Me imurske Ĺžupanije.

U organizaciji Me imurske Ĺžupanije i Ĺžupanijskog Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe opojnih sredstava, eduka vno - glazbena manifestacija okupila je velik broj u enika, kojima su se ovom prigodom obra li uspjeĹĄni

mladi Me imurci, sportaĹĄi, uspjeĹĄni u enici i dobitnici raznih nagrada, me u kojima je i nagrada “Luka Ritzâ€? za promicanje nenasilja.

U daljnjem programu srednjoĹĄkolski su u enici uĹživali u nastupu mladih me imurskih glazbenika te navija ica i plesa a Plesnog centra Livi. (hz)

Život moŞe biti lijep i bez sredstava ovisnosti Me u uspjeťnim mladim ljudima koji su se obra li u enicima bila je i gimnas arka Tijana Tkal ec, koja je srednjoťkolcima poru ila da Şivot moŞe bi dobar i lijep i bez sredstava ovisnos , dakle, bez alkohola, cigareta i droga. Tako er im je poru ila neka se ťto viťe bave sportom jer na taj na in mogu kvalitetno i ak vno provodi slobodno vrijeme te ne e skrenu s puta i krenu prema ovisnos . (hz)

SrednjoĹĄkolskim u enicima ovom su se prigodom obratili uspjeĹĄni mladi Me imurci

#0

Ç*Ā

/*

10

16

45

Salon keramike i sanitarije Veleprodaja i maloprodaja instalaterskog materijala www.trgoprom.hr t trgoprom@ck.t-com.hr

QMJOTLF JOTUBMBDJKF t HSJKBOKF t IMBÄ FOKF WPEPWPEOF JOTUBMBDJKF t JOTUBMBDJKF LBOBMJ[BDJKF QPTUBWB LFSBNJLF t BEBQUBDJKB LVQBPOJDB www.ginstal.hr t ginstal@ck.t-com.hr

130%"+" /&,3&5/*/"

#BOB +PTJQB +FMBýJÿB t ÞBLPWFD t 5FM t 'BY

20

Pisma čitatelja, reakcije

15. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Menadžeri ili kako Na žalost dok je SDP osiromašiti radnike radio, o tome nije pri ao ODGOVOR SDP M. SREDIŠ E gradona elniku Grada M. Središ e

Playstation 2 + chip + 2 joy. + poklon

NAPOMENA: Uredništvo zadržava pravo kra enja pisama i reakcija

2.199,- kn

PS. Portable 3004 + igra

Nintendo DSi

1.499,- kn

Playstation 3 SLIM 250GB + 2 igre

1.499,- kn

2.699,- kn

PS3 IGRE

119,- kn

od 249,- kn

Poslovnica Tehnogrupa Kalnička 10, Čakovec 040 384 840

Poslovnica Atrium K. Zrinski 2, Čakovec 040 311 400 Poslovnica Varaždin, A. Kačića 5a // Tel: 042 313 666 Videoklub Atrium, K. Zrinski 1, Domašinec // 040 863 727

2.999,- kn

Obiteljsko pakiranje aDSL interneta i telefona uz 500 minuta poziva, 5 međunarodnih Friend brojeva i 10 GB prometa samo 140kn/mj.!

Sams. Omnia HD

Asus Special edition, 15.6’’ HD, Intel Celeron C220 (1.2 Ghz/512KB L2), 2GB DDR2, 250 GB SATA,Vga SiS, DVD+/-RW DL, 10/100 Ethernet, 802.11 b/g, 2xUSB 2.0, 3-u-1 čitač kartica, Free DOS, 12mj garancija

ISKON broadband službeni partner i prodajno mjesto.

Telefonirajte i surfajte 30-40% jeftinije!

2.999,- kn

3.399,- kn

3.399,- kn

LG 32LH3000 32”, FullHD 1920x1080, MPEG4 DVB-T tuner, 500 cd/m2, Kontrast 50.000:1, Vidljivi kut 178°/ 178°, 5ms odaziv

3.599,- kn

LG 42LH3000 42”, Full HD

4.999,- kn

2.119,- kn

LG BL40 Choco.

PUNJENJE TINTI I TONERA - UŠTEDA NA TROŠKOVIMA ISPISA I DO 80%

3.299,- kn

iPhone 3GS

PC KONF ORION N4101 MBO Gigabyte GA-G31M-ES2C, CPU Intel Celeron E3200 2.4 GHz, HDD 3.5" 500 GB WD, DVD RW LG DVDR 22x, tipkovnica, miš MONITOR LCD 19" LG W1943SB, Poklon: MP4 Player takeMS CineWallker

NOKIA N97

na projekta: izgradnja prometnica, vodovodne i niskonaponske mreže, a isti su kandidirani u program IPA te se u 2010. godini o ekuje po etak njihove realizacije. Tako er, krajnji cilj projekta prekograni ne suradnje ROKIC:DROM nije postavljanje šatora, kako to vidi doti na novinarka vidi. Šator predstavlja mjesto na kojem e se povoditi radionice na temu prava,obveza i odgovornosti, obiteljskog ra unovodstva, reproduktivnih prava žena, odgoja djece i školovanja, održavati e se motivacijske dje je igraonice, literarne i plesne radionice. Sam projekt predvi a održavanje Me unarodne priredbe povodom praznika Dana Roma u Kamencima 2010., Me unarodno ljetnog kampa – Kamenci 2010, Me unarodnog estivala romske glazbe i plesa-Orehovica 2011. te „Romsku karavanu“Promocijsko putovanje po romskoj kulturno-turisti koj trans erzali za predstavnike medija, putopisne ootogra e i turisti ke agencije. Krajnji je cilj stjecanje nematerijalnog dobra, novinarka je tu injenicu o ito previdjela.

Slažemo se sa odre enom dozom skepse, ali ne i sa „znanstvenom antastikom“. I putovanje od tisu u milja po inje prvim korakom. Ovo je naš prvi korak!

S poštovanjem, Predsjednik Vije a romske nacionalne manjine Op ine Orehovica Krunoslav Vuk

2.499,- kn

1.099,- kn

„Izlet u romsko naselje novitet u turisti koj ponudi?!“ (2) Dakako da u vlastitoj kolumni Danijela Mihoci iznosi i vlastiti stav,ali isti postaje javan zahvaljuju i objavi u javnom glasilu. Vlastitom procjenom da svi itatelji dijele njezino cijenjeno mišljenje, Danijela Mihoci poziva sve itatelje, uklju uju i i itatelje romske nacionalne manjine, na zaziranje od romskih naselja ozna avaju i ih kao opasne i getoizirane prostore na koje nitko sa zdravim razumom ne želi kro iti. Tako er nije smatrala shodnim provjeriti na kojoj lokaciji se prema planu provedbe navedenog projekta treba postaviti šator za priredbe. Da je primijenila osnovne novinarske principe, raspolagala bi in ormacijom da je zemljište na kojem se planira postavljanje šatora u potpunosti u privatnom vlasništvu, a vlasnici ga koriste bez ikakvog ograni enja i uzurpacije „potleušicama“. Štoviše, sva zemljišta koja koriste stanovnici romskog naselja u Orehovici u vlasništvu su istih, i u istom naselju nema nijednog primjera uzurpacije zemljišta od strane stanovnika romskog naselja! Novinarka Danijela Mihoci tako er govori o „preskakanju stepenica“, odnosno mišljenja je kako je prije o ormljivanja kulturnog centra potrebno provesti komunalno opremanje naselja i ulaganje u obrazovanje. Kako o ito nije upoznata ni sa tim aspektima ulaganja u komunalno gra enje i napredak stanovnika romskog naselja u Orehovici obavještavamo je ovim putem da su izra ena tri glav-

Nintendo WII + chip

DIJAGNOSTIKA I SERVIS MOBITELA I RAČUNALA § UGRADNJA HR IZBORNIKA § DEKODIRANJE

PREDSJEDNIK Romskog vije a Op ine Orehovica

U skladu sa l. 30. Zakona o javnom priop avanju (NN 69/03) pozivam vas na objavu ispravka navoda u kolumni novinarke Danijele Mihoci „Izlet u romsko naselje novitet u turisti koj ponudi?!“ objavljenog u listu Me imurske novine 08. prosinca 2009.

Novinarka Danijela Mihoci u svojoj je kolumni pod nazivom „Izlet u romsko naselje novitet u turisti koj ponudi?!“ iznijela niz neistinitih navoda vezanih uz romsku nacionalnu manjinu u Op ini Orehovica te uz provo enje projekta uspostave prekograni ne kulturnoturisti ke trans erzale ROKIC:DROM i razvoj integralnog romskog kulturnoturisti kog proizvoda. Novinarka je u svome izlaganju napisala da odlazak u Orehovicu u romsko naselje „…nije slika mog idealnog odmora. A sigurna sam i vašega, jer tko je od vas, osim vas koji ste po dužnosti ili poslom morali, kro io u jedno romsko naselje?...“.

Tako er, u nastavku teksta navodi da e Op ina Orehovica zahvaljuju i partnerstvu u projektu „dobiti novac za otkup zemljišta, onog koje su Romi uzurpirali vlasnicima i na njemu izgradili svoje potleušice.“ Kako je o igledno da novinarka Danijela Mihoci ne samo da ne poznaje sadržaj navedenog projekta, smatram shodnim da u ime Vije a romske nacionalne manjine, iji sam predsjednik, adekvatno reagiram te ispravim neto ne navode spomenute novinarke.

XBOX 360 Elite 120GB + igra +chip

Sams. 8300

di u Murskom Središ u jer gradona elnik to u emisiji na akove koj televiziji nije znao: Ispred Državne uprave: njihova ispostava, urbanizam te mati ni ured s vjen aonom; ispred županijskih službi: ispostave mirovinskog i zdravstvenog. Ostalo u gradu postoji: ispostava Centra za socijalnu skrb i Zavoda za zapošljavanje.

Sve ovo na znanje piscima redaka iz prošlog broja ovih novina (jer taj tekst gradona elnik nije mogao, ni znao napisati) pošto oni, možda, to ne znaju.

Gradona elniku kao podsjetnik jer bi sve to morao znati pošto je suobnašao vlast s SDP-om.

Razumijem da to ne zna jer je u to vrijeme toliko “intenzivno radio“ da nio emu ništa nije znao, a i danas toliko „intenzivno radi“ da naši vje nici ne mogu dobiti ni jedan odgovor na svoje pitanje jer ga on ne zna.

I na kraju, gospodo, SDP u Gradskom vije u ima najviše vije nika. Isto koliko i u prošlom mandatu. Ako su naša tri 25% manje od Vaših 2 ili jednog vije nika, onda Vam matematika baš i ne ide dobro, što se vidi i iz vaše „vladavine“.

Ne žalimo zbog izgubljene „vlasti“ jer vlast nismo ni tražili. Žalimo zbog izgubljenih prilika za grad i gra ane, zbog zastoja grada, zbog izgubljene prilike da svom gradu budemo na usluzi, zbog toga što gradona elnik, kad i zna nešto, to ne zna staviti u jednostavnu re enicu. Jer, Mursko Središ e je i naš grad.

Me utim, može se i drugim putem…Ne emo mi odustati. Kao što ne emo gubiti ni energiju na daljnju prepisku s Vama.

U ime GO SDP-a Mursko Središ e, Roberta Barat

S.E. Satio 12Mpx

A što se uradili Vi kad su stvari trebale krenuti u realizaciju?

1. Raskinuli ste koalicijski sporazum.

2. Prihvatili ste klju ne projekte koje danas odra ujete puževim koracima ošte uju i gradski budžet, ali u isto ste vrijeme odbijali kreditno zaduženje i suradnju s nekom od razvojnih agencija koje bi kandidirale projekte u EU- ondove te tako onemogu avali više od godinu dana po etak radova.

3. Pa ste prihvatili kreditno zaduženje sa 7% kamata i to kliznih.

4. Pa ste zakopali lopate u Poljskoj pred izbore i odrekli se novca iz EU ondova.

(Pa naravno da ete je završiti! Bilo bi lijepo jedino da od doma nosite novac, a ne da ponovo dižete kredit, vidjet emo uz kakvu kamatnu stopu.)

5. Pa ste ušli u direktnu pogodbu s Me imurskim vodama za realizaciju Poljske i oštetili grad s 20 % ve im iznosom nego bi bio u javnom natje aju.

6. Pa niste bili u stanju izvla iti sredstva za sanaciju deponija za sme e (Gdje Vam je reciklažno dvorište? Trebalo bi biti gotovo 1. sje nja.).

6. Pa ste ostali bez novog vrti a jer Vas je sustigla kriza.

7. Pa ste ipak potpisali ugovor s Redeom. Pla ate joj 54 tisu e kuna, a nemate poima o tome što je u godinu dana Redea napravila za naš grad.

8. Nemate ni jedan novi projekt osim jednog kojemu ste supotpisnici.

9. Nemate poima ni koje e se službe otvoriti u Upravnoj zgradi.

Naravno da ne znate jer na tome nikada ni radili niste. Ali, da ste gradona elnik kakav treba gradu, to bi sipali iz rukava u pola no i.

Stoga u u ime SDP-a re i gra anima što e biti u Upravnoj zgra-

ku. Mnogi naši politi ari su mislili kako da se obogate, a to stanje je pogodovalo i prljavim poslovima kao kra e, otmica, ubojstva itd.

Poslije jedne plja ke i ubojstva zaštitara novinar je pitao Sanadera što misli o tome. Sanader je izjavio da: “To još nije, kao što se dešava u nekim zapadnim metropolama”.

Za ovakvu brigu za gra ane komentar je suvišan.

Da li može novi predsjednik države popraviti ovo stanje, teško, vlada nam vedri i obla i, a mi tonemo u korupciju, neimaštinu, plja ku itd. Samo se pove ava broj zaposlenih u lokalnih i državnim ustanovama, a radnici dobivaju otkaze. Imamo administracije za zemlju od 45 mil. stanovnika, a ne za 4,5 mil.

Nas bi možda spasio tkz.

“Maršalov plan” da zemlja krene u dobrom smjeru.

Gra anin kriti ar

“Hrvatska mora imati svoje milijonere” i nažalost se to ostvarilo, ali ne na pošten na in, nego na teret vrijednih radnika i njihovih obitelji. U toku domovinskog rata, dok su dragovoljci bili na ratištima njihova poduze a su se prodavala po “1 kunu”. Otvaraju se radna mjesta “menadžera” gdje dolaze visoki politi ari gdje dobivaju basnoslovne pla e za par sastanaka, a na taj na in se direktori odužuju njima za kupnju firmi za sramotno sitne pare.

Sje am se pravilnika o pla ama u starom sistemu gdje je bio javno objavljen omjer pla e direktor i NK radnik, kad je radnik bio poštovan i u firmi i u društvu, pošteno je bio pla en bilo da radi normalno radno vrijeme, bilo prekovremeno, bilo nedjeljom.

Tko je kriv za ovakvo nezdravo stanje u državi, normalno, vlada, ona kreira dobru ili lošu politi-

www.qwest.hr

Gospodine gradona elni e, vrlo kratko i u natuknicama jer o ito ne iš itavate dulje re enice i njihov smisao: 1. Projektnu dokumentaciju za Poljsku u cijelosti je odradio SDP. 2. Projektnu dokumentaciju za Upravnu zgradu u cijelosti je odradio SDP. 3. Dogovor sa svim županijskim i državnim institucijama o službama i njihovim ispostavama u Murskom Središ u- odradio SDP. I uskladio projektnu dokumentaciju s njihovim potrebama.

4. Projektnu dokumentaciju za neizgra eni vrti -odradio SDP. 5. Ugovoren je kredit u Me imurskoj banci s 3 % fiksne kamate.I to je odradio SDP. 6. 3 milijuna kuna dobivenih za sanaciju deponija sme a- odradio SDP u suradnji s direktorom Murs-ekoma.

7. Ugovor s Hrvatskim vodama o sufinanciranju ure enja obaloutvrde i šetnice u iznosu od 2 milijuna kuna-odradio SDP. 8. Za radnike Modeksa, na zahtjev direktora, grad nije nikada tražio prisilnu naplatu komunalne naknade jer bi u tom trenutku bio blokiran ra un tvrtke, a radnicima se ne bi ispla ivale pla e. Odradio SDP. 9. Ukazao na nepravednu raspodjelu novca u Me imurskoj županiji politi ki podobnima- posve jasno i otvoreno- SDP. 10. Tražili smo osnivanje odbora pri Gradskom vije u kako bismo u novonastaloj situaciji stavili sve pametne glave skupa i odradili što se odraditi može.

Odradio SDP. I nismo tražili mjesta za sebe u tim odborima, ve za svakog tko zna i može , bez obzira na politi ku, vjersku i inu opredjeljenost.

NA ŽALOST, DOK JE SDP RADIO, NIJE O TOME PRI AO.

Zahvaljuju i medijima , TV, novine itd. doznajemo da nam što dalje sve manje vrijedi izreka “LIJEPA NAŠA” nego je “JADNA NAŠA” lijepa je bila i u starom sistemu, ali puno poštenija nego danas. Malo koja zemlja se može mjeriti sa našom zemljom po ljepotama, ali zahvaljuju i našoj eliti koja je na vlasti sve više našeg blaga odlazi u strane ruke, puno toga vrijednog odlazi na bubanj, a akteri prodaje dobivaju svoj dio kola a ili proviziju. Žalosno je što je i more i obala postalo predmet prodaje samo da se zadovolje apetiti naših politi ara, menadžera itd. a prodaja prirodnog blaga je bila u starom sistemu strogo neotu ivo.

Sve se prodaje samo da se zadovolje apetiti novope enih milijonera.

Za ovo stanje u velikoj mjeri svjesno ili ne, je kriv i pokojni predsjednik kad je izjavio da:

3.499,- kn

NOKIA N97 N mini

3.499,- kn

2.899,- kn

12 MP, 4x širokokutni optički zoom, 6.9cm/2.7" LCD , Digitalna stabilizacija slike + 4GB microSD kartica + bijela kožna torbica

1.299,- kn

Dobro je znati 21

" #$ & ' '''

Pan vjernost nagradio Golfom Zlatku Vrtari u iz Podturna Pan je predao Golf 6, koji je osvojio u promotivnoj akcija Zovi osvjeĹženje, zovi poklone. * + + " < = > " Q + X > " Y +Y Zovi osvjeĹženje, zovi poklone [ \ " < + Y ] " ^ + " " = Q _ # _ Q _ X + 20\ " _ _ Y Y Y\ > #_ Y " " _ + ] # ] " ` _ q { " + ] Q " Q *_ " | " X = ]"Y \ = Y + + # ` _ |} ] + ^ +Y + _ ~ + X < = " + + + X X _ _ " > " <

22

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HRVATSKA VO ARSKA zajednica upozorava

S AKOVE KOG sajma

Loše vrijeme pokvarilo sajam Loše vrijeme, pra eno kišom i slabim ali oštrim vjetrom, utjecalo je na slabi posjet akove kom sajmu srijedom.

Bilo je malo prodava a, a još manje kupaca.

Samo donekle su bili zadovoljni prodava i žitarica te južnog vo a i povr a, koji su skoro sve ponu eno i prodali. Krumpir se prodavao na vre e, ali one manje, kao i kukuruz u zrnu. Pšenica je lakše

- Najte sam gledati i kupite nekaj

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU

- krumpir - pšenica - je am - zob - tri cale - saonice - drvena lopata - sjekira na š lu - purica - kuni

2 kn/kg 1,20 kn/kg 1,40 kn/kg 1,60 kn/kg 1,30 kn/kg 120 kn/kom 70 kn/kom 120 kn/kom 140 kn/kom 100 kn/kom

pronalazila kupce, i to u ve im vre ama. Drva za ogrjev nudila su se u velikim koli inama, ali kupaca baš i nije bilo. Pe enjari nisu imali preveliku gužvu, ali su poslovali dosta dobro, jer mnogo je ljudi došlo samo na užinu - gablec.

Sve u svemu, jedna slaba srijeda za brzi zaborav i u o ekivanju sljede e puno bolje, predblagdanske.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

S AKOVE KOG placa

Više razgovora nego trgovanja Nije proteklih dana bilo osobitih gužvi na akove kom placu, ak ni u “udarnim” danima, kao što su srijeda i subota.

Stoga je na placu održano više govora (politi kih) i razgovora. Na primjer, o adventskoj ispovijedi i novogodišnjoj sarmi, a manje o vo u, povr u i cvije u. To pak ne zna i da

- Kupite zvijezdu ...

15. prosinca 2009.

Uvoze se tone dvije godine starih jabuka Ovog trenutka stanje na tržištu vo a, posebice jabuka, katastrofalno je i pitanje je ho e li hrvatski vo ari izdržati u neravnopravnoj borbi s uvoznicima. Prema procjenama Hrvatske vo arske zajednice od 30 tisu a tona uvezenih jabuka, 20 tisu a tona odnosi se na stare jabuke, od kojih su neke iz hladnja a u kojima su bile dvije godine.

Još je tragi nija spoznaja što je u bescarinsko skladište ušla jabuka koja se prodaje kao doma a, jer to nitko ne kontrolira. S druge strane, doma i vo ari ne mogu prodati svoju kvalitetnu jabuku, pak je u pojedinim krajevima Hrvatske ostalo neubrano oko 25 tisu a tona jabuka. Me imurski vo ari pobrali su svoje jabuke, ali ni malo nisu zadovoljni stanjem na tržištu i ne e biti udno ako zbog toga mnogi odustanu od proizvodnje, a od zasa ivanja

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- mrkva 7 kn/kg - grah 20 kn/kg - luk 5 kn/kg - crveno zelje 6 kn/kg - bijelo zelje 3 kn/kg - kisela repa 15 kn/kg - orasi 50 kn/kg - zimike 6 kn/kg - suhe šljive 10 kn/pake - zvijezda 15 do 25 kn/kom ako je netko nešto trebao da nije mogao kupiti. Uvijek se na placu na e ono što nam treba ili sli no tome. Zbog toga je na plac i uvijek dobro do i, jer tu se svega na e. (S. Mesari )

novih površina teško da e nešto biti.

Gorki granny smith naspram slatkom delišesu - To je legalno sivo tržište, upozoravaju vo ari. Spornim smatraju uvoz jabuke sorte ‘granny smith’ koje su preplavile tržište, osobito trgova ke lance, ali i sajmove.

Krajnju cijenu pla a ili e platiti kupac. Stoga je udno da ne reagiraju kupci ili udruge za zaštitu potroša a. Naime, uvozne stare jabuke imaju pravilnu deklaraciju na kojoj je vidljiva zemlja podrijetla i godina proizvodnje, pak bi logi no bilo da kupci takvu robu ne kupuju.

Zastrašuju i je podatak da je samo u kolovozu u Hrvatsku uvezeno sto tona zlatnog delišesa, koji je sve drugo samo ne

zlatni. Kao zelena trava uvozni zlatni delišes izgleda u hrvatskim trgovinama. Nasuprot njemu doma i visoko kvalitetni

zlatni delišes teško pronalazi kupca samo zbog toga što je nešto skuplji.

(S. Mesari , HVZ)

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE razo aralo mljekare

Do travnja 2010. cijena mlijeka 2,20 kuna U narednih nekoliko dana proizvo a i mlijeka trebaju napraviti objektivnu kalkulaciju proizvodnje mlijeka na temelju koje bi nastavili razgovore oko otkupne cijene mlijeka. Prema rije ima ministra Petra obankovi a, cijena mlijeka ne može se dogovoriti bez prera iva a, a država e do travnja 2010. štititi cijenu do 2,20 kuna po litri mlijeka.

To ne zadovoljava proizvo a e koji za otkup traže 3,20 kuna po litri. Prate i stanje u mljekarstvu, moramo naglasiti da su mljekari apsolutno u pravu i ne stoji tvrdnja da oni moraju pojeftiniti proizvodnju mlijeka.

Pojeftiniti trebaju prera iva i koji se hvale velikim ostacima dohotka i dividendama, podcjenjuju i mljekare koji su pak pritisnuti prijetnjama jeftinijeg uvoza mlijeka i kreditnim zaduženjima prisiljeni mlijeko prodavati po cijeni koju odrede ministarstvo i prera iva i.

- Mnogi seljaci moraju prodavati krave kako bi skupili novac za otplatu obroka kredita svaki mjesec. Pitanje je što e biti kada se rasprodaju itava stada i kada e ostati samo zidine i oprema velikih i modernih zdanja, koja su mahom izgra ena upravo vjerom u poticaje i cijene koje e pratiti stanje u bankarstvu i nov arstvu. (S. Mesari )

POLJOPRIVREDNA SAVJETODAVNA služba Me imurske županije

Nastavlja se edukacija za poljoprivrednike Nakon što su protekli tjedan održana predavanja u Donjem Vidovcu, Štrigovi, Belici i Gori anu, nastavlja se tjedni program Poljoprivredne savjetodavne službe o prilagodbi hrvatske poljoprivrede za budu e korištenje strukturnih fondova iz zajedni ke poljoprivredne politike Europske unije.

Tijekom ovog tjedna predavanja e se održavati u restoranu “Fortuna” u Maloj Subotici s po etkom u utorak 15. prosinca od 17 sati, zatim u Osnovnoj školi Orehovica u srijedu 16. prosin-

ca od 11 sati, te u Vatrogasnom domu u petak 18. prosinca od 18 sati.

Naime, tijekom srpnja 2009. godine došao je novi Zakon o državnim potporama u poljoprivredi i ruralnom razvoju i novi Pravilnik o izravnim pla anjima u poljoprivredi, a od studenoga 2009. na snazi je novi Pravilnik o potpori kapitalnih ulaganja. Sve pravne i izi ke osobne dužne su zbrinjavati ambalažni otpad nakon primjene kemijskih sredstava za zaštitu bilja, te po Pravilniku o gospodarenju otpadom pri-

tom voditi propisani o evidnik i prate i list za opasni otpad.

Tako er pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi o korištenju gnojiva stupa na snagu danom ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Kakve promjene donosi novi zakon i prate i pravilnici o poticanju i razvoju poljoprivrede, tko sve mora ve od 1. sije nja 2010., a tko od po etka 2011. godine biti obveznik sustava poreza na dohodak da bi ostvario nov ane poticaje o poljoprivredi, te na koji e na in biti organiziran novi sustav za identi ikaciju zemljišnih

estica od 2010. godine, mogu e je uti na informativnim sastancima za poljoprivrednike koje Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu organizira u suradnji sa zainteresiranim gradovima i op inama Me imurske županije.

Mr. Milorad Šubi , rukovoditelj podru nog odjela Poljoprivredne savjetodavne službe, poziva poljoprivrednike da se odazovu ovom zna ajnom predavanju na kojemu e mo i postavljati pitanja vezana uz nove zakonske odredbe, osobito vezane uz poticaje. (sm)

15. prosinca 2009.

BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

Poljodjelstvo 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Nova pandemijska A(H1N1)v gripa - Stupasti hrast razlika izme u svinjske gripe Tipi na svinjska gripa je akutna virusna infekcija respiratornog sustava kod svinja, uzrokovana virusom gripe tipa A. Smrtnost je kod svinja mala, a oporavak obi no slijedi za 7-10 dana. Javlja se i kod ptica, peradi, konja i ljudi, s tim da je rijedak prijelaz izme u pojedinih vrsta.

Svinjska gripa prvi put je zabilježena 1950.godine,kod ljudi koji su bili u izravnom kontaktu s oboljelim svinjama (ljudi koji rade na farmama). Od 1958.u Europi je zabilježeno 17 slu ajeva.

Dakle, svinjski virus gripe rijetko prelazi sa životinje na ovjeka, dok novi virus gripe(H1N1)v in icira ljude, uzrokuje bolest i prenosi se s ovjeka na ovjeka.

Rizi ne skupine za teži oblik (A1N1)v pandemijske gripe su: - osobe s kroni nim oboljenjima (srca i plu a, metaboli kim oboljenjima,bubrežnimijetrenim bolestima, neurološkim i neuromuskularnim bolestima, ošte enjem imunološkog sustava…)

- trudnice, djeca (posebno mla a od dvije godine).

Kako se prenosi: Izvor zaraze je zaražen ovjek, koji je zarazan jedan dan prije pojave simptoma do pet dana (kod djece i do sedam dana) nakon što se bolest razvije.

Najviše je zarazan, tj. ovjek izlu uje najviše virusa onda kad su simptomi bolesti najizraženiji. Širi se kaplji nim putem (kašljem, kihanjem) direktno s in icirane na zdravu osobu.

Mogu je i prijenos kontaktom direktno ili indirektno preko predmeta koji su svježe zaga eni izlu evinama iz nosa i grla bolesne osobe (virus može preživjeti na površinama npr. stol, kvake, tipkovnice, bankomat i sl. i do nekoliko sati. Virus se ne prenosi putem hrane i vode za pi e, kao ni putem vode u bazenima, fontanama i sl. Svinjsko meso koje je kuhano i pe eno, te ispravno salamureno i sušeno ne predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje.

Simptomi: Simptomi se ne razlikuju od simptoma uobi ajene sezonske

gripe. Javljaju se 1-3 dana nakon izlaganja virusu gripe, a naj eš i su: povišena temperatura, glavobolja, bolovi u miši ima i zglobovima, mu nina, ponekad povra anje i proljev. Tome se pridružuje: - kašalj, grlobolja, otežano disanje, promuklost - simptomi traju 4-5 dana, nakon ega esto slijedi brzi oporavak.

Osobne mjere zaštite: - izbjegavati bliski kontakt s bolesnim osobama i mjesta gdje se okuplja ve i broj ljudi - esto pranje ruku (pogotovo nakon kašljanja i kihanja) - dezinfekcijska sredstva za ruke na bazi alkohola smanjuju koli inu virusa na kontaminiranim rukama, ali pranje sapunom i vodom je djelotvornije - bolesnicima ne dozvoliti i i u školu i na posao i ograni iti kontakt s drugim ljudima. Ostati kod ku e kako bi se sprije ilo širenje bolesti na druge osobe.

- upotreba maski za lice (kirurške maske) kod osobe koje imaju simptome gripe može

smanjiti rizik od infekcije u bliskim kontaktima. Nema dokaza da se zdravi ljudi mogu potpuno zaštiti od infekcije nošenjem maske za lice prilikom hodanja gradom, obavljanja svakodnevnih poslova i drugih aktivnosti za trajanja sezonske gripe ili pandemije Cjepivo-naju inkovitija mjera zaštite.

Sandro Korent, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG

d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Da, da, i hrast je naša autohtona biljka. Da naši preci nisu tako zdušno i sveobuhvatno preure ivali naš krajolik i vegetaciju koja ga prekriva, na mjestu današnjeg Donjeg Me imurja, naših vrtova i polja, rasla bi šuma hrasta kitnjaka i obi nog graba.

Kraj razlivenih rukavaca Mure i Drave rasle bi druge, mo varne šume s vrbom i johom... Nama to nije dovoljno dobro. Mi ho emo sve imati pod kontrolom. Zato su vrijedni vrtlari uzgojili kuglaste, stupaste, pendolaste i druge-ste varijetete i kultivare drve a koje sadimo da bi nam uljepšali sivu – asfaltno – betonsku svakodnevicu. Te su biljke tu i da umjesto nas promatraju izlaske i zalaske sunca... da se prilago avaju godišnjim dobima i da ih možemo okititi za Boži . Stupasti su kultivari za to jako pogodni.

Stasom i rastom podsje aju na etinja ekojesuoduvijekbilemjesto ispod kojeg je Djed Mraz ostavljao poklone i na koje se u predboži no vrijeme vješalo sve i svašta. Zadnjih se godina najviše vješaju kojekakve elektri ne sijalice i svije ice... sad su nam rekli da su opasne... pazite moguVaszapalitiilistresti.Akonas stresu, moglo bi to biti i pozitivno, možda se probudimo iz ove potroša ke no ne more.

Stupasti hrast (Quercus robur ‘Fastigiata’) uzgojen je oko

1870. godine u Badenhausenu u Njema koj. Od obi nog hrasta lužnjaka (Quercus robur) razlikuje se prvenstveno veli inom koju postiže i nagibom bo nih grana prema glavnom stablu. Obi ni hrast lužnjak jedna je od najve ih živu ih biljaka ovih krajeva današnjice. Može posti i visinu od 30 i 40 m. Stupasti hrast ide najviše do 20 m u vis i 3-4 m u širinu.

Da nizozemci ne bi ostali nijemcima dužni, uzgojili su oni još uži i stupastiji hrast: Quercus robur ‘Fastigiata Koster’ koji naraste do svega 15 metara. Grane su mu još uspravnije i krošnja guš e zatvorena. Tako je to u kapitalizmu... što brže, što više, što manje, što uže... Nek je tako, Koster hrast je zaista lijep. ak je malo otporniji na pepelnicu od obi nog fastigiate. I što se ti e uzgojnih uvjeta ovi stupasti hrastovi su bolji za sadnju u urbanim sredinama od obi nog hrasta. Podnose uske betonirane ili asfaltirane ulice dosta dobro dok obi ni hrast lužnjak u takvim uvjetima, gdje je tlo pod njim prekriveno vrelim vrstim materijalima esto propada. Ne zaboravimo da je hrast lužnjak drvo nizinskih mo varnih šuma.

Fasigiate su u tom pogledu prilagodljivije.

Budite sretni u prazni nom okruženju. Žele Vam vrtlari iz IVE!

24

Religija

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BOG mojih detalja

Jaslice se postavljaju na Badnju no

Vjerovati je djelovati Još smo uvijek u Došaš u i važni su nam savjeti kako se pripraviti za Boži koji je na vratima. Zanimljivo, pitanje koje su ljudi postavili Ivanu Krstitelju, nakon što ih je pozvao da priprave put Gospodinu, glasi: «Što trebamo initi ?» I njegov odgovor stiže odmah: «Tko ima dvije haljine, neka podijeli s onim koji nema. U koga ima hrane, neka u ini isto tako.»

Ivan Krstitelj nas ne poziva najprije da promijenimo moral nego mentalitet: ponovno se okrenuti se Bogu od kojeg smo se udaljili; prihvatiti ga ponovno našim Bogom, tamo gdje su do sada novac, ambicije i lagodan život op inili naš svijet. Jasno je da e se ta promjena ostvariti u jednom druga ijem na inu života: pripremiti put Gospodinu je zato dati ruku siromahu. Vjerovati je djelovati !

Ne može se ekati Mesija ostaju i sjediti na stolici. Ljubav u krš anstvu, nije prepuštena mišljenju : ona je jedino srce vjerni kog identiteta. Molitva i akcija, borba i kontemplacija, su dva nerazdvojna lica iste kovanice koja se ne drži u džepu. To su injenice koje su nas pozivaju na razmišljanje u ova strašna vremena svjetske ekonomske krize. Umjesto da se neprestano pitamo : «Tko smo ?», zatvoreni u to moderno i umjetno traženje sebe samoga, postavimo si bolje ovo pitanje : «Što možemo u initi ?», da bi stavili barem malo božanske nježnosti u surovost ovoga

15. prosinca 2009.

Piše: vl . Antun Štefan svijeta. U našim djelima emo prona i naš identitet. «Misliš li prona i u sebi mjesta za Gospodina ? » pitao je sv. Bernard svoje redovnike. Pravo pitanje u ovo vrijeme Došaš a, kada se Krist nada prona i u svratištu našega srca mjesto gdje bi se rodio. Da bi se proširilo to mjesto, postoji samo jedna metoda, kaže sv. Bernard: «Širokogrudnost, a širokogrudnost duše je ljubav.» Što sjajno naglašava, na svoj na in, Mgr Albert Rouet, nadbiskup Poitiers-a u Francuskoj, komentiraju i jednu staru i slavnu ‘epp poruku’. Da bi se istaknule kvalitete mašine za pranje rublja, pozvana je jedna stara seoska pralja istrošenih ruku, naboranih od pranja rublja cijelome selu. «Evo ruku Crkve, kaže Mgr Albert Rouet, one joj ne mogu biti druga ije!»

Kako se pripraviti za Boži ? Pa, izme u ostaloga, manje filozofirati, a više initi! Sve je jasno!

BOŽI U ususret

Badnjak i Badnja ve er Dan uo i Boži a, 24. prosinca, naziva se Badnjak, ime mu dolazi od rije i bdjeti, a najljepši i najsve aniji dio je Badnja ve er.

Vrhunac Badnje ve eri ili no i je polno ka kojom krš anski puk do ekuje ro enje malog Djeteta Isusa. Sudjelovanje na polno ki je važno i lijepo, a dolaze i oni koji baš nisu redoviti na nedjeljnim misnim slavljima.

Sam Badnji dan ispunjen je nizom boži nih obi aja, od ki enja boži nog drvca, slaganja be-

tlehemske štalice te spremanjem razli ite hrane za Boži i dane poslije. Na Badnjak se treba postiti barem do ve eri, a i tada se jede nemrsna (bezmasna) hrana.

Boži no drvce ukrašuju djeca i mladež, a sve pod nadzorom glave obitelji.

Istina, u mnogim krajevima, pa tako i u Me imurju, nestali su obi aji poput unošenja slame u ku u, spavanja na toj slami pod stolom, stavljanje pšenice i drugih plodova pod stolnjak na

sve anom stolu i mnogo, mnogo drugih moglo bi se re i olkloristi kih ali i tradicionalnih obi aja. No, svemu unato , slavljenje Badnjaka i dolaska Boži a i danas je jedan od najljepših i najradosnijih trenutaka u godini kada se okuplja obitelj. Mnogi Hrvati i Me imurci godinama su odlazili raditi u svijet i ku i su dolazili jednom ili dva puta godišnje. Na Badnjak je svaki morao biti doma. - Pa makar i sekire curele z neba, na Badnjak moram biti

doma, govorili su mnogi muževi koji su radili po svijetu. Sli no je i danas. Na žalost, Hrvati i Me imurci i dalje odlaze u svijet, a što je još tužnije sve više djevojke i žene. Radosnije pak je što se domovima vra aju u svojim automobilima ili brzim javnim prometom. Nekada su iz Njema ke, Austrije i Slovenije putovali danima i satima, u vlakovima i autobusima, a onda još i pješice po nekoliko kilometara.

(Stjepan Mesari )

ZAVRŠENA FRANJEVA KA jubilarna godina u akovcu DUHOVNI VELIKAN

Drinske mu enice, 15. prosinca

Franjevci su najve i Božji dar akovcu

Gvardijan fra Stanko zahvaljuje svima koji su doprinijeli obilježavanju obljetnica etnici su 11. prosinca 1941. godine opkolili “Marijin dom” na Palama u Sarajevu, oplja kali ga i odveli u zarobljeništvo sve redovnice i druge zarobljenike. Vodili su ih po snijegu, uz preslušavanja i ispitivanja, do Carevih voda i Sjetline. Potom su ih otpremili u Goražde gdje su stigle 15. prosinca 1941. godine. Bile su smještene u vojarnu kojom je zapovijedao major JezdimirDangi . Pijani etnici su po no i provalili u sobe. asne sestre su sko ile kroz prozor, nakon ega su ubijene i ba ene u rijeku Drinu. Tih dana ba eno je u Drinu oko osam tisu a ljudi. Prvi koji je zapisao zlo ine bio je slovenski sve enik Franjo Ksaver Meško, koji se tih dana nalazio na Palama.

Godine 1999. pokrenut je službeni postupak da se Drinske mu enice proglase blaženima. (sm)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 15. prosinca Irenej, Kristijana, Valerijan srijeda, 16. prosinca Adela, Albina, Zorka, Zorica etvrtak, 17. prosinca Lazar, Olimpija, Florijan petak, 18. prosinca Dražen, Bosiljko, Gracijan subota, 19. prosinca Vladimir, Urban, Tea, Teo nedjelja, 20. prosinca Julije, Eugen, Dominik ponedjeljak, 21. prosinca Petar K., Anastazije

RIJE I MUDRE “Istina se pripisuje vinu.” (MKLI,sm)

Sve anom svetom misom koju je u nedjelju u akove koj župnoj crkvi Svetog Nikole biskupa predvodio monsinjor Josip Mrzljak, varaždinski biskup, završena je proslava jubilarne ranjeva ke godine u akovcu.

Proteklih godinu dana ranjevci, vjernici i gra ani obilježavali su i slavili 800. obljetnicu ranjeva kog reda i 350. obljetnicu dolaska ranjevaca u akovec, kamo ih je pozvao Nikola Zrinski akove ki.

Nizom skupova i predavanja obilježene su ove vrlo zna ajne obljetnice kako za Katoli ku crkvu, tako i za akovec i Me-

imurje. Kroz itavu godinu na svim susretima ranjevcima je izražena zahvalnost za sve što su u inili i što ine za vjernike i ljude op enito, a mnogi su rekli kako su ranjevci najve i i najdraži Božji dar akovcu i Me imurju.

Završnom vjerskom dijelu proslave prethodila je svjetovna priredba, na kojoj su ranjevcima prenesene mnoge estitke i zahvale za njihovu službu u akovcu.

Naime, u predvorju Hrvatske pošte u akovcu u etvrtak je otvorena izložba poštanskih marki pod nazivom “Boži na markama A rike”.

SVETI JURAJ na Bregu

Za ovu godinu završeni vanjski radovi Prošli su tjedan vrijedni radnici akovecstana d.o.o. završili poslove na zidanju zvonika župne crkve u Svetom Jurju na Bregu, time su vanjski radovi predvi eni za ovu godinu završeni, te se nastavlja s unutarnjim radovima u crkvi i zvoniku.

Vrlo je važno da je zvonik dostigao visinu same gra evine, sada je vidljiv i sa strane, odnosno izvan zidina cintora. Radovi na zvoniku bit e nastavljeni u prolje e, odnosno i ranije ako to dopuste vremenske prilike.

Podsje amo, župna crkva u Svetom Jurju na Bregu srušena je zbog nepažnje izvo a a radova u lipnju prošle godine. Planirana vrijednost obnove gra evine cijeni se na preko dvadeset milijuna kuna. (S. Mesari )

Zvonik je vidljiv i izvan zidina cintora

Izložbu je u nazo nosti brojnih uzvanika, zaposlenika pošte i filatelista otvorio ra Vatroslav Frkin, jedan od autora izložbe. Na ak 30 panoa izložene su vrijedne marke isto tako iz 30 a ri kih zemalja ili država, od Burkina Faso preko Gane i Lesota do Ruande i Ugande. Izložba koja je otvorena u prigodi obilježavanja 800. obljetnice ranjeva kog reda i 350. obljetnice dolaska ranjevaca u akovec, a ije su otvorenje uljepšale djevojke iz KUD-a Šandorovec, ostaje otvorena do 10. sije nja 2010. godine i može se razgledati svakodnevno za radnog vremena pošte. (S. Mesari )

ŽUPA Svetog Antuna Padovanskog

Blagoslovljen obnovljeni pil Pater Antun Jesenovi , župnik župe Svetog Antuna Padovanskog na akove kom Jugu, na blagdan Svetog Nikole biskupa blagoslovio je obnovljeni pil Svetog Mihaela Arkan ela.

Pil koji potje e iz 1750. godine i najstarija je religiozna plastika u južnom dijelu akovca nalazi se u Preloškoj ulici kod ku nog broja 95 (nasuprot gostionici nekadašnjih Blažeka). Na pilu koji je dospio u azu propadanja obavljeni su temeljiti konzervatorsko - restauratorski radovi, koje je obavila tvrtka “Multi - Art” iz Gornjeg Kuršanca, pod vodstvom akademskog kipara i višeg restauratora Stjepana Jerkovi a. (sm, b)

za velike i male

Novosti • Novosti

Svaštice • Svaštice udesne ptice

Strpljivi mali estitari Mali zadrugari „Mravci“ iz PŠ Gornji Kraljevec, ne samo da su bili kreativni i marljivi u pripremanju poklona, nego su i strpljivo ekali svoju to ku na-

stupa na priredbi povodom 20. godišnjice rada KUU „Društvo žena„ Gornji Kraljevec. Neki od njih i sami su njihovi lanovi. Za marljivost, strpljenje i uspješnu izvedenu to ku zahvale, zavrijedili su veliki pljesak posjetitelja, ali i svoj kuti u Stvaraonici.

Slatka matematika Male zadrugare „Mravce PŠ G. Kraljevec u ponedjeljak, 7.XII. iznenadilo je udesno zvono. Još su se više iznenadili kada im je na sat matematike u razred ušetao sv. Nikola s punom vre om darova. Naravno s njim se ušetao i Krampus ali je ubrzo shvatio da tu za njega nema posla. Tako je ve tradicionalno sv. Nikola u organizaciji KUU “Društva žena“ razveselio svu djecu Podru ne škole i napunio im izmice te u inio sat matematike slatkim. Treba re i još nešto. Sveti Nikola se u Gornjem Kraljevcu zadržao do 11. prosinca kada je i ostaloj djeci Gornjeg Kraljevca podijelio darove.

Edukacija u školama u op ini Donji Kraljevec Zaštitarsko ekološka udruga „PRODE“ iz Hodošana ove godine proslijedila je Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog ure enja i graditeljstva projekt pod nazivom „Edukacija školske djece i mještana glede sortiranja i razvrstavanja otpada“. Navedeni projekt je odobren od istog ministarstva, te je za izvedbu projekta od ministarstva dodijeljena donacija u iznosu od 15.600,00 kuna.

Dana 26.10.2009. godine od strane predsjednika Udruge Kristijana Baranaši a i voditelja projekta Kristiana Vuka u suradnji sa komunalnim poduze em „PRE-KOM“ iz Preloga koji su

Bio je to dan kao i svaki drugi.

Vra ala sam se iz škole. Prijateljice su bile sa mnom i kao svakog dana, razgovarale smo i zbijale šale.

Nakon što sam napisala zada u, otišla sam na toplo sunce, sjela na stolicu i pogledala ravno u nebo. A tamo na stotine ptica kruži okolo u jatu.

Nikad nisam ni pomislila da bi ptice mogle biti tako zanimljive.

Te ptice kružile su nebom tako ponosno, živahno da sam pomislila da mi žele nešto re i. Odjekivao je cvrkut i bile su odjednom sve posvuda. Na nebu, na granama, na krovovima. Kako li su se samo sporazumijevale? Jedne su zviždale, druge su gugutale, tre e su kriještale…Odjednom se preplašeno dignuše u zrak. Stvori se udesno veliko jato i odjednom krenuše prema jugu.

Sada više ne izlazim na sunce.

Hladno je. Tek ponekad kad je vedro pogledam prema nebu. Ptica nema.

Tea Žganec, 6.r.

OŠ M. SREDIŠ E

Boži Došao je mjesec prosinac, a sa njim i hladni dani.

Svi se raduju Boži u, a djeca najviše.

Oni se vesele i ekaju darove ispod bora.

Na badnjak se kiti bor.

Stavljaju se kugle i žaruljice, a ispod štalica sa malim Isusom.

Idemo u crkvu na polno ku na misu.

Tada se rodi Isus, i pjevaju se Boži ne pjesme.

Leon Šimuni , 4.b OŠ STRAHONINEC U iteljica: Desanka Jeleni

Boži na toplina Boži dolazi.

Radost raste.

Djeca o ekuju darove.

Pada snijeg.

Toplina Boži a po inje.

Nino Cmre njak, 4.b OŠ STRAHONINEC U iteljica: Desanka Jeleni

Boži U štalici se rodio, Svima spas donio.

osigurali rekvizite za prakti ni dio predavanja, održana su predavanja na temu „Sortiranje i razvrstavanje otpada“ u Osnovnim školama u Donjem

Kraljevcu i Hodošanu i u Podru nim školama u Palinovcu i Svetom Jurju u Trnju. Od strane Udruge u enicima su podijeljeni letci sa pojašnjenjem kako se otpad sortira i razvrstava. U enici navedenih škola pokazali su zavidno znanje, te su se aktivno uklju ili za vrijeme predavanja.

Udruga je svakoj od navedenih škola donirala trostruki stalak za vre e u koje se razvrstava otpad.

Ujedno zahvaljujemo ravnateljima OŠ Hodošan i Donji Kraljevec što su nam omogu ili da održimo naše predavanje i nadamo se da e i dalje naša suradnja biti na visokom nivou.

uj nebeski poj uj an ela zbor.

Rodi se kralj i Bog Pri i i ti!

K’o jedno smo svi.

Moraš pristupiti!

Nikolina Bajkovec, 4.b OŠ STRAHONINEC U iteljica: Desanka Jeleni

Boži Boži je najljepša Sveta no .

Raduj se, Isus e do ’!

U štalicu se smjestili Josip i Marija.

Tamo su dobili Dijete Isusa.

Magarac, vol i ov ice Radosni su bili, Malom su se Isusu I kraljevi poklonili.

Lora Pavi , 4.b OŠ STRAHONINEC U iteljica: Desanka Jeleni

Ljubav Kristina je jedna tinejdžerka kojoj je 14 godina i mašta o tome da postane slavna pjeva ica. Imala je puno prijatelja, ali nijednog pravog.

Nije imala de ka, ali je htjela saznati kako je to dok te netko beskrajno voli. Živi sa majkom i sa mla om sestrom. Ljeti bi one odlazile na more i tamo provele gotovo dva mjeseca.

Tako je bilo i ove godine.

Jednog poslijepodneva ona je sjedila na plaži obasjana sjajem sunca, slušala šum mora te duboko razmišljala, kako je to imati ljubav svog života? Svakim si je danom postavljala to pitanje. Mamu nije htjela pitati jer je Kristinin otac nju ostavio dok je Kristina bila još mala beba. Kristina je razmišljala kako je imala najzgodnijeg i najboljeg de ka. Pojavio se slan. Svakim su se danom vidjeli i uživali jedno u drugome. Tako su jedne ve eri izašli i dugo su u no razgovarali.

Došli su do plaže tamo sjeli i gledali predivne zvijezde koje sjaje zlatnim sjajem. Sve je bilo super sve do jednog trenutka kad je Alen njezin de ko nije poljubio. Bio je to Kristinin prvi poljubac. Bio je prekrasan.

Melita Pantaler

Kako je ve bilo kasno krenuli su ku i. Alen ju je otpratio do ku e gdje ju je opet poljubio. “Bilo mi je predivno. Hvala ti”. Rekla je Kristina. “Nema na emu. I meni je bilo lijepo”. “Nadam se da emo to opet ponoviti”. Rekao je Alen. Kristina je otišla, bila je cijela zbrkana. Nije mogla vjerovati da se tako nešto lijepo može dogoditi i njoj. Kad je legla u svoj krevet pun malih jastu i a dugo nije mogla zaspati. Cijelo joj se vrijeme po glavi vrtio taj poljubac. Sutradan ujutro majka je sa smiješkom na licu upita “Kako ti je ju er bilo? Dugo te nije bilo”.

Kristina joj se nasmiješi i sve joj ispri a. “Bilo je predivno.

Jedva ekam da to ponovimo”.

Majka joj se nasmiješi. Kasnije tog dana otišla je na plažu i tamo ugledala svog de ka kako joj se smiješi. Zajedno su se kupali, sun ali i uživali. No Kristina nije znala odakle je njezin de ko. “Alene odakle si ti? Znam sve o tebi samo ne odakle si”.

Alen je bio tiho, ali je ipak odgovorio. “Iz Zagreba”. Kristina ga pogleda s nevjericom ali i sa oduševljenjem. “Šališ se? Iz kojeg kvarta? Kako te nikada nisam vidjela?” Nasmiješi joj se.

“Ja se ne šalim, ali ti se sigurno šališ. I ti si iz Zagreba. Kako? A ja sam se cijelo vrijeme brinuo da li u te na kraju ljeta izgubiti.

Ali sad sam neopisivo sretan što u mo i i dalje biti uz najzgodniju curu s najboljim glasom na svijetu”. Bili su na plaži sve do nave er. Tada su otišli ku i. Bilo im je predivno. I tako bilo im je predivno puna dva tjedna sve dok Alen nije morao natrag u Zagreb. Obe ali su da e i u Zagrebu nastaviti druženje.

Ah, bilo je to predivno, sve dok… sve dok se Kristna nije probudila iz vrstog sna. Bila je na plaži obasjana mjese evom svjetloš u. Bila je tužna što je san završio i bila je tužna što to nije stvarnost. Kasno je, pomislila je, moram ku i. I krenula je, ali dogodilo se nešto predivno.

Na putu do njihove ku e nije vidjela de ka iz sna. I tako se san pretvorio u stvarnost. Upoznala je Alena. Bilo je sve kao u snu. I sada njih dvoje sretniji su nego ikad. Šetat e za Boži , drže i se za ruke.

Klara Haramina, 7.r OŠ MURSKO SREDIŠ E

Erik Žerdin

26

Novi život se ra a

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. prosinca 2009.

MT “Leptiri ” vas daruje Siniša (33) i Marijana (31) Trupkovi iz Preseke dobili su Lea, ro enog 3. prosinca u 4.35 sati. Kod ku e je bracu do ekala Lorena (10).

www.mnovine.hr uskoro u novom ruhu

Dražen (23) i Dajana (19) Petek iz Slakovca dobili su Stjepana Jana, ro enog 5. prosinca u 9.35 sati.

Roditelje novoro ene bebe koji se pristanu fotogra irati za našu rubriku “Novi život se ra a”, prigodnim e poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka MT tvornica trikotaže iz Štrigove.

DRUŠTVO “Naša djeca” akovec darivalo djecu na Pedijatriji

Sveti Nikola ne zaboravlja baš nikoga U organizaciji Društva “Naša djeca” akovec Sveti Nikola posjetio je i darivao djecu koja su smještena na Dje jem odjelu Županijske bolnice akovec. Oboljele mališane sveti je Nikola darivao vo em kako bi što prije ozdravili i vratili se ku i.

- U ovo blagdansko vrijeme sveti Nikola daruje djecu.

Bio je i u vrti ima i školama, a danas je stigao i na Dje ji odjel naše bolnice kako bi razveselio bolesnu djecu, jer sveti Nikola ne zaboravlja baš nikoga, kazala je Ljubica Železnjak, predsjednica Društva “Naša djeca” akovec. (hz)

Oboljele mališane sveti Nikola darivao je vo em kako bi što prije ozdravili

Jana Mun ar i Alena Hrušoci najbolje manekenke Jana Mun ar iz Vratišinca primila je pobjedni ku lentu u konkurenciji lima ica, a Alena Hrušoci iz Nedeliš a me u tinejdžerkama u izboru najboljih manekenki na etvrtom po redu izboru “Best Model’s & Dancer’s” u organizaciji Plesnog studija Vivona. (foto: Vrzan)

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. prosinca 2009.

DESET GODINA Grlica Sveti Martin na Muri

Skupina na koju su svi ponosni Pri svakom spomenu imena Vokalne skupine “Grlice” Sveti Martin na Muri, svi, ali baš svi, žitelji svetomartinske op ine re i e kako je rije o skupini na koju su ponosni.

Op inski na elnik Franjo Makovec ide još dalje i kaže da su Grlice institucija bez koje bi op ina bila nezamisliva, prazna.

- Grlice s pravom zavrje uju naziv institucije jer su prepoznatljivost op ine, jer su vrijedne i poštene osobe koje ime i pjesme našeg kraja prenose diljem Hrvatske i posvuda drugdje gdje nastupaju. One su vrijednost koju moramo i možemo sa uvati, kaže Makovec, dodaju i kako e se za njih uvijek na i novac u op inskom prora unu.

Ove godine Grlice, mahom mlade, vrijedne i lijepe djevojke i žene, u enice, studentice i radnice, koje je okupio u itelj Branko Jalšovec, obilje-

Prva postava Grlica žavaju deset godina svog postojanja i uspješnog djelovanja.

- U deset godina kroz skupinu je prošlo mnogo djevojaka i žena. Manji

broj od po etka do danas je aktivan u skupini, dok ih je ve ina otišla od nas. Nitko nije otišao zbog nezadovoljstva ili nesporazuma, nego zbog

škole, studija, posla, osnivanja obitelji i sli no.

Nedavno na snimanju Lijepom našom u Toplicama Sveti Martin okupile su se djevojke koje su zapo ele 1999. godine i to mi je izuzetno drago, ponosno isti e Branko Jalšovec, svih deset godina voditelj Grlica, koji još dan - danas ne može odgovoriti kako se zove muško od grlice.

Mnogi kažu jednostavno - zove se Branko Jalšovec. Mala šala, ali govori o opuštenosti, ljepoti i radosti kojima su obdarene Grlice i njihov voditelj.

Na snimanju Lijepom našom (na slici) sudjelovale su Grlice iz prvih dana: Nataša Tomši , Gordana Jurovi , Kornelija Gori anec, Nuša Varši , Ivana Novak i Sara Jalšovec te, naravno, Branko Jalšovec, voditelj od prvih dana.

(Stjepan Mesari )

U KNJIŽNICI “Nikola Zrinski” predstavljene knjige Dragutina Šafara

IZLOŽBA slika Julije Weber u Salonu namještaja “Brid”

I u devedeset i etvrtoj godini još uvijek piše

Slike u prostoru gdje one stvarno pripadaju

Dragutin Šafar predstavio je knjige “O genijalnosti i progonstvima Židova” i “Štivo sa smiješkom” Dragutin Šafar pravi je primjer ljudske ustrajnosti i volje. I u devedeset i etvrtoj godini on još uvijek piše i promovira svoje knjige. Tako je prošli tjedan u akove koj Knjižnici “Nikola Zrinski” predstavio dvije: “O genijalnosti i progonstvima Židova” i “Štivo sa smiješkom”.

Pisanjem se Šafar bavi od mladosti. U tridesetim godinama 20. stolje a po inje pisati pjesme i objavljivati ih u zagreba kim asopisima “Cinema” i “Kulisa”, uz pomo popularnoga zagreba kog novinara i esejista Franje M. Fuisa koji je nosio pseudonim Fra-Ma-Fu, pa tako na njegovu inicijativu i Šafar uzima pseudonim Ša-Em-Dra.

- Zadnjih etrdeset godina aktivno se bavim pisanjem. Poeziju sam pisao tijekom cijeloga svog života, od svoje dvadesete godine. Prozu pišem zadnjih trideset godina intenzivno, a u posljednjih dvadeset svake godine objavljujem po jednu ediciju i upravo ih toliko do sada imam. Tri od tih dvadeset Ministarstvo kulture je kupilo od mene za knjižnice u itavoj Hrvatskoj. Pišem i dalje, samo više ne mislim objavljivati. Kasno je ve da sakupim nešto što bi se moglo objaviti, kazao je Šafar na promociji. Njegove posljednje objavljene knjige upravo su ove dvije s prošlotjedne promocije. “O genijalnosti i progonstvima Židova” knjiga je posve ena nadarenosti i sposobnosti Židova te njihovim stradanjima u progonu. U nju su uvršteni zapisi Šafarovih amaterskih istraživanja svega što ga je kao pasioniranoga ilosemita interesiralo o fenomenu židovske umne nadmo i.

Posljednja, dvadeseta po redu, knjiga sadrži dvadesetak pri a prožetih humorom i oko tisu u pošalica europskog naroda. Njome Šafar želi itatelje trgnuti iz svakodnevne napetosti brigama suvremenog života.

Gosti na promociji bili su Aleksej Milinovi , prof., uro Ruži i predstavnici Udruge ruskoga govornog podru ja “Kalinka”.

U Salonu namještaja ‘’Brid’’ d.o.o. akovec (Robna ku a ‘’Me imurka’’, 2. kat) otvorena je izložba slika Julije Weber, a irmirane slikarice ija su djela znana me imurskoj kulturnoj javnosti.

Julija Weber ovom prilikom izlaže dvadesetak slika velikog formata u razli itim slikarskim tehnikama – slike na svili, pastele, tempere, kombinirane tehnike na papiru, kartonu, ulja i akrile na platnu. Radovi su nastali tijekom posljednjih petnaestak godina, a pokazuju autori in umjetni ki razvoj u odabiru motiva i traženja uvijek novog i modernijega slikarskog izri aja.

Kako Miroslav Klemm, prof., povjesni ar umjetnosti iz Varaždina piše, njene slike iz ranije faze svjedo e o Juliji Weber kao suptilnoj umjetnici koja nalazi ostvarenje svojih slikarskih zamisli u nježnim prikazima cvije a ra enim na svili, te pastelom, temperom ... Najnovije slike, ulja i akrili na platnu, svjedo e o razigranosti njene mašte koja na istom platnu

BOŽI NI koncert Pjeva kog zbora “Josip Vrhovski”, 20. prosinca u 18 sati

Zbor najavljuje niz iznena enja U nedjelju 20. prosinca s po etkom u 18 sati Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” Nedeliš e održat e svoj tradicionalni boži ni koncert u SGC-u “Aton”. Ovim koncertom, na koji je ulaz besplatan za sve posjetitelje, zbor e obilježiti uspješnu godinu koja je iza njih.

Za posljednji koncert ove godine zbor najavljuje niz iznena enja.

Uz pedeset zboraša, pod ravnanjem dirigenta Branimira Magdaleni a, svira a i tamburaša, predvo enih Miroslavom Novakom, te solista zbora Nadie Bistrovi , Ivane Tkalec, Gorana Šafari a i Katarine Toplek, nastupiti e i poseban gost, pjeva iznimnog glasa, Jacques Houdek.

Osim u tradicijskim boži nim pjesmama vrhunskih kompozitora, posjetitelji e mo i uživati i u me imurskim i hrvatskim boži nim skladbama te internacionalnim boži no novogodišnjim pjesama.

U svakom slu aju nemojte propustiti ovaj jubilarni 10. Boži ni koncert izuzetnog zbora “Josip Vrhovski” koji

zasigurno, još jednom, nikog ne e ostaviti ravnodušnim. (hz)

simboli ki povezuje materijalno i prostorno raznolike forme, likove ljudi, gra evine, biljke i životinje.

Ovom posljednjom izložbom ona slike predstavlja u prostoru gdje ljudi nisu naviknuti. U Salonu namještaja ona slike smješta u prostor gdje one po svom iskonu i pripadaju – u sobe pune namještaja.

Ovo je prilika da se s njima upoznaju ne samo likovni poklonici, ve i šira javnost.

KUU ZASADBREG

Proslavit e deset godina rada Prije deset godina u Zasadbregu je osnovano kulturno - umjetni ko društvo koje je preraslo u respektabilnu udrugu, koja ljepotu me imurske pjesme, nošnje i kulture prenosi diljem Lijepe naše te u inozemstvu.

Društvo danas nastupa pod nazivom Kulturno - umjetni ka udruga Zasadbreg (KUU Zasadbreg), a na elu joj je vrsna predsjednica Mirjana Koruni .

U subotu 18. prosinca udruga e sve ano obilježiti desetu obljetnicu nadasve uspješnog rada, i to u Domu kulture u Zasadbregu s po etkom u 18 sati. Svi smo pozvani, a doma ini i slavljenici raduju se našem dolasku. (sm)

15. prosinca 2009.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SLIKAR Franjo Ružman Brko iz Preloga kao jedini naivac iz Me imurja primljen za redovnog lana HDNU-a

Tek e nastati moje najbolje slike Franjo Ružman, slikar naive iz Preloga primljen je kao prvi slikar iz Me imurja u lanstvo Hrvatsko društvo naivnih umjetnika (HDNU). Odluku o tome donio je ovih dana Umjetni ki savjet HDNU-a, koji ga je primio za punopravnog lana te ovih dana sa svojim radovima sudjeluje na godišnjoj izložbi naivaca Hrvatske u Galeriji “Mirko Virius” u Zagrebu.

Hrvatsko društvo naivnih umjetnika okuplja umjetnike koji dolaze iz podru ja naive, a jedan od zahtjeva pri izboru je da nisu likovno obrazovani, kako se ne bi izgubilo ono jednostavno i naivno.

Za Franju Ružmana Brka prijem u lanstvo zna i moralnu satisfakciju, on je jedini slikar iz Me imurja koji je više od trideset godina izdržao u tehnici ulja na staklu.

Jedno vrijeme se o hrvatskoj naivi, koja je sredinom prošlog stolje a i kasnije bila iznena enje za Europu i svijet, sjetimo se samo izložbe Ivana Generali a u Parizu, te uspjeha Ivana Lackovi a Croate i Ivana Rabuzina u Japanu, govorilo u superlativima.

No, u zadnjih petnaestak godina o hrvatskoj se naivi u umjetni kim krugovima i me u likovnim kriti arima govorilo kao o odba enoj krpi. Tek otprije godinu ili dvije društveni status naive ponovno raste, pa tako i interes za nju. Naime, uvidjelo se da je ona spremna odgovoriti na izazove vremena i da nije samo ponavljaju a. Tako danas ima više pravaca naive, ruralni, gradski i urbani (jedan drugi autor, Dragutin Mikec porijeklom iz Me imurja iz Donjeg Hraš ana, no koji ve dugo živi u Zagrebu, slika upravo urbanu naivu), fantasti ni, me u naivcima ima i ekspresionista kao što je to Pavao Ružman iz Preloga (nije u rodu s Franjom Ružmanom), a sve više i onih koji slikaju iz ekoloških uvjerenja.

U povodu prijema za redovnog lana HDNU-a razgovarali smo s Franjom Ružmanom Brkom na tu temu.

• Dugogodišnji ste predsjednik i osniva Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog, no, ve ste više puta najavljivali da Vam je dosta?

— Ve sam dugo predsjednik LUDM-a Prelog, to je velika obveza i ast. No, mi imamo mnogo aktivnosti, godišnje smo znali imati i pedesetak raznih doga aja, zadnjih godina to smo sveli na razumnih deset do dvadeset doga anja. Biti predsjednik likovne udruge nije lako, mnogo je posla od kojeg ne bježim, no, sve više osje am teret organizacije.

Jedna od prvih slika Franje Ružmana, nastala prije više od tri desetlje a, “De eci kuriju ognja”, a koja je ostala u vlasništvu autora i jedna je od doista rijetkih slika koju ne želi prodati Problem je u tome što onda nemam dovoljno vremena za slikanje, organizacija, pripreme izložbi, pozivi odnesu mi pola slobodnog vremena. Zbog toga sve više razmišljam o tome da vo enje likovne udruge prepustim nekom mla em.

Ove godine proslavili smo dvadesetu obljetnicu LUDM-a te izdali veoma lijepu monogra iju na kojoj nam zavide mnoge likovne udruge, ne samo u okolici, ve i u Varaždinu i Zagrebu. Moram re i da nas je Grad Prelog i gradona elnik Dragutin Glavina u izdavanju knjige podržao maksimalno.

• Zašto vam je lanstvo u HDNU-u bilo toliko važno?

— Ja slikam hrvatsku i me imursku naivu, jedan sam od rijetkih u Me imurju i, koliko znam, možda jedini. To pak zna i da drugi slikari, moji kolege, osim ponekih, ne slikaju na takav na in.

Onda se zajedno pojavljujemo na izložbi slika pa esto imam osje aj da sam kao bijela vrana me u crnima. U razgovorima kolege slikari govore o svemu, samo ne o naivi. Ponosan sam što sam izdržao u naivi trideset godina. I kad su je se mnogi odricali, ja sam ustrajao, to je jedini na in slikanja koji znam.

Franjo Ružman Brko: - U zadnjih petnaest godina nitko nije mario za naivu, sad se ponovno javlja interes za nju

Zbog toga mi je bilo važno postati lanom Hrvatskog društva naivnih umjetnika, koji okuplja slikare i umjetnike naivce iz Hrvatske. Prije svega, želim vidjeti što rade drugi naivni umjetnici, kako bih mogao ocijeniti sebe, gdje sam ja u ovom trenutku, upoznati druge te sura ivati s njima.

Ve sam dugo želio postati lan HDNU-a, Zagreb baš i nije blizu kad treba odnijeti više slika na ocjenu. No, sad je zahvaljuju i objavljenoj monogra iji sve mnogo lakše. Knjiga je stigla do kustosice Galerije “Mirko Virius” koja je povjesni arka umjetnosti, u njoj sam i ja dobro predstavljen i sve je krenulo. Zahvaljuju i monogra iji, postoji interes za još neke slikare iz Donjeg Me imurja i Preloga.

• Dugogodišnji ste radnik Eurobetona Prelog, rije je o teškom fizi kom radu. Kako posao utje e na Vaš rad kao slikara?

— Na žalost, platio sam ceh dugogodišnjem teškom radu s betonom i šljunkom, zadnjih sam mjeseci na bolovanju zbog poteško a s nogom, a ustanovljeno je i da mi je kralježnica zbog teških izi kih poslova u takvom stanju da mi doktori zabranjuju naprezanja.

Zbog toga se polako spremam u mirovinu, uskoro u imati šezdeset godina. Vjerujem da u u mirovini imati mnogo više vremena za slikanje, emu se iskreno radujem.

Osje am da sam sad sazrio i kao slikar, vjerujem da e tek nastati slike koje e obilježiti moj opus.

(J. Šimunko)

PRODAJNA izložba radova Društva multiple skleroze Me imurske županije

Pomognite Društvu u daljnjem radu Društvo multiple skleroze Me imurske županije od 10. do 16. prosinca u vremenu od 9 do 15 sati u holu Županijske bolnice akovec organizira prodajnu izložbu radova koje su izradili lanovi Društva na kreativnim radionicama.

S obzirom na to da je izložba postavljena povodom boži nih i novogodišnjih blagdana, uz prigodne slike, zainteresirani gra ani mogu kupiti i ukrase za bor, prigodne svije njaka, boži nu pšenicu i još

Ovom izložbom lanovi Društva željeli su upozoriti širu javnost da osobe s invaliditetom nisu beskorisni ljudi mnogo toga što su lanovi Društva sami izradili.

Društvo multiple skleroze Me imurske županije trenutno provodi tri pro-

jekta. Uz projekt “A irmacija mladih kroz debatne klubove”, provode se i projekti “Prilagodba djece na život s bolesnim roditelje”

i “Za bolje sutra”. U sve spomenute projekte uklju ene su aktivnosti vezane uz kreativne radionice Društva. Ovom izložbom lanovi Društva željeli su upozoriti širu javnost da osobe s invaliditetom nisu beskorisni ljudi. Financijska sredstva koja e Društvo sakupiti kroz ovu izložbe lanovi e iskoristiti za daljnje aktivnosti.

Ovim putem Društvo multiple skleroze Me imurske županije zahvaljuje Dragutinu Kopasi u, ravnatelju bolnice, koji im je ustupio mjesto u Županijskoj bolnici akovec za njihov štand. (hz)

IZLOŽBENI prostor CZK-a, srijeda, 16. prosinca, 19 sati

Izložba Koraljke Kova U srijedu 16. prosinca u izložbenom prostoru Centra za kulturu u 19 sati otvorit e se izložba Koraljke Kova .

Posljednjih nekoliko godina slikarica Koraljka Kova izlaže sve ubrzanijim tempom, predstavljaju i pritom sve raznolikije rezultate svojih atelijerskih propitivanja. Osim samostalno, pojavljuje se na skupnim, grupnim ili “tandemskim” izložbama, odrješito prihva aju i nove umjetni ke izazove, opravdano uvjerena kako e na taj na in proširiti, ali ne i poništiti, svoju individualnu poetiku i autorski pro il.

Isto tako, valja napomenuti kako se Koraljka Kova istovremeno podjednako intenzivno bavi i pedagoškim radom, tako da se barem dio tih inicijativa može shvatiti i kao testiranje vlastitih stvarala kih mogu nosti u cilju eksplikacije kreativnog ina na njezinim predavanjima.

Koraljka Kova ro ena je 1971. godine u Zagrebu. Završila je školu primijenjenih umjetnosti i dizajna, slikarski smjer u

UDRUGA gluhih i nagluhih Me imurske županije akovec

Izložba radova s likovne kolonije “Dobro je initi dobro” Udruga gluhih i nagluhih Me imurske županije akovec poziva lanove, umjetnike i ostale ljude dobre volje na izložbu umjetni kih radova s prve likovne kolonije “Dobro je initi dobro”.

Sve ano otvaranje je 17. prosinca u 16.30 sati u zgradi “Scheier” u akovcu. Izložba koja je prodajnog karaktera bit e otvorena i 18. prosinca od 9 do 13 te od 15 do 19 sati. Na sve anom otvaranju održat e se i prezentacija prvog asopisa “Fijolica”.

Zagrebu. Godine 1991. upisala je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, pedagoški odjel, slikarski smjer. Diplomirala je u klasi prof. Zlatka Kesera. Uz slikarstvo, bavi se pedagoškim radom i ilustracijom. lanica je HDLU-a od 1998. godine. Od 2008. godine lanica je ZUH-a.

Aktivno izlaže od 1994. godine.

Sudjelovala je na pedesetak kolektivnih izložbi u zemlji i inozemstvu, desetak likovnih kolonija i radionica te u ostvarivanju projekata grupe “Dalekososi” i udruge “Punkt”.

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. prosinca 2009.

FESTIVAL ŽGAN EVIH ZAPISA U VRATIŠINCU

Zapisi se najbolje uvaju pjevanjem Veliki etnomuzikolog dr.

Vinko Žganec rodio se u sije nju 1890. godine u Vratišincu, gdje je polazio pu ku školu.

Za vrijeme školskih praznika 1908. godine, koje je provodio u rodnom Vratišincu, zapisao je prvu me imursku pjesmu “Megla se kadi, hajdina cvete”.

Upravo je on na temelju me imurskih pjesama i baštine utjecao na pripajanje Me imurja hrvatskom narodnom korpusu i matici zemlji. Vratišinec je izuzetno ponosno na dr. Žganca i njegovu baštinu.

Njegovo ime nosi kulturno - umjetni ko društvo i škola.

Dr. Vinko Žganec preminuo je 12. prosinca 1976. godine, a po iva na mjesnom groblju u Vratišincu.

Jelena Tisaj osvojila je velike simpatije publike

Vratišin ari vjerno uvaju uspomenu na svog velikana i uspomenu na njegovu godišnjicu smrti te nekoliko godinu unazad organiziraju vrijednu manifestaciju - Festival Žgan evih zapisa. Festival zapise a irmira na najbolji mogu i na in, pjevanjem starih me imurskih pjesama. Nakon što je godinama u središtu brojnih me imurskih kulturno - umjetni kih društava i udruga, posljednjih godina unutar kulturno - umjetni kih udruga i društava dogodio se pravi procvat pjevanja u muškim i ženskim vokalnim skupinama. Još jedan korak bliže njegovanju izvorne kulturne baštine. U Me imurju se nekada jako puno pjevalo u svim prigodama, u polju, na sve anostima

Plesa ica KUD-a “Dr. Vinko Žgagec” obu ena u zdulce i guzanicu

Vokalna skupina žena KUD-a Ivanovec u crkvi. Danas se tradicija preto ila u smotre i festivale. Tako je i ovogodišnji Festival Žgan evih zapisa bio na tom tragu i okupio nekoliko vokalnih skupina koje su oživjele duh me imurske tradicije. Ponovno su se orile pjesme koje su se odavno nisu pjevale. Festival je otvorila Marija Tuksar - Micika, ro ena Vratišin arka, jednom od najpoznatijih me imurskih pjesama “Vuprem o i”, a zatim je pjevala i manje poznatu ali prekrasnu tužnu ljubavnu pjesmu o ljubavi okon anoj preranom smr u “De su oni naši klin eci rleni”.

Po prvi put na Festivalu nastupio je Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” s pjesmama “Zelena Dobrava” i “Sve krš anstvo je veselo”.

Lijepo je bilo vidjeti da tradiciju pjevanja me imurskih pje-

sama nastavljaju i mladi. Pjesmu “Mura, Mura, globoka si voda ti” i Da smo se peljali” pjevala je dje ja vokalna skupina HKUU-a Sveti Martin.

Kulturno - umjetni ka udruga Društvo žena Gornji Kraljevec dan starine do arala je ne samo starim me imurskim pjesmama “Slatko ime Jezušovo” i “Posadi mi šipek ružu”, ve i odijevanjem na starinski na in. U sklopu KUD-a Žiškovec djeluje muška vokalna skupina koja je otpjevala dvije pjesme: Koljansku za novu godinu i Na boru mi zapopeva fti ica.

Vokalni ansambl Svjetlost župe Sv. Juraj na Bregu pjevao je pjesme “Pokotni mi Jezuš jabuku” i “Lepo je gledati”. Iz Molva je došao ženski vokalni sastav KUD-a Molve koje su otpjevale:

NA KAVICI u Matici

Boži ni koncert akove kih amatera Boži ni koncert akove kih amatera Ve tradicionalno, kao zajedni ki boži ni dar, akove ki amateri i ove godine pripremili su boži ni koncert. Svaki na svoj na in, boži nu e atmosferu do arati poznatim boži nim pjesmama iz cijeloga svijeta. U programu sudjeluju

mješoviti zbor “Josip Slavenski” pod vodstvom Senke Bašek Šamec, Puha ki orkestar s voditeljem Ivanom Belovarijem, Big band s Marijom Jagecom, te Tamburaški orkestar “Me imurje” pod vodstvom Borisa Novaka.

Zdulci i guzanice KUD “Dr. Vinko Žganec” prikazao je publici novi repertoar i osvježio dio nošnji. Tri plesa ice nosile su zdulce i guzanice, a na glavi imale ropce. Radi se o ženskoj odje i kakvu pamtimo iz odijevanja naših baka i prabaka.

Zdulce, gornji dio odje e, nosile su starije žene do sedamdesetih godina 20. stolje a, a sitno nabrane suknje, guzanice, nosile su se u sve anim prigodama tako er tijekom prve polovice dvadesetog stolje a, a iz uporabe su izašle tako er negdje sedamdesetih godina prošlog stolje a.

(BMO)

Novkovi ev koncert 20. prosinca

U Matici na kavici rije i je bilo i o predstavljanu Hrvatskoga kajkavskog kolendara 2010. Da podsjetimo, radi se o najopsežnijem kalendaru do sad, koji obuhva a 692 stranice, 11 suradnika i 150 tekstova. Kolendar je tiskan u 2.500 primjeraka, a urednik Ivan Pranji , prof., istaknuo je kako njegova prodaja ide odli no, te da o ekuju da e do Boži a biti rasprodan.

Ogranak je u studenom još potpomognuo predstavljanje dvojice autora Usorskoga književnog kruga, Ivice Budulice i Franje Brati a.

Osim toga, lanovi Matice donijeli su odluku da se još više nego do sad uklju uju u doga aje vezane uz o uvanje narodne baštine.

Tribina , 17. prosinca, 20 sati Tribina , 17. prosinca, 20 sati

gram je vodio Dražen Mikulaj, tako da je izme u glazbenih to aka publici ispri ao životni put dr. Vinka Žganca. (BMO)

HNK VARAŽDIN – humanitarni koncert Borisa Novkovi a

Obilježavanje važnih datuma treba bolje organizirati Na još jednoj kavici predstavnici Matice hrvatske ogranak akovec izvijestili su o svojim aktivnostima u studenom. Središnje zbivanje bilo je obilježavanje 345. obljetnice Nikole Zrinskog u Kuršane kom lugu, koje je po njihovoj procjeni prošla dostojanstveno i na razini koja dolikuje.

No, ipak, maleno nezadovoljstvo izazvala je injenica da se istovremeno tragi na Nikolina obljetnica obilježavala i u Donjoj Dubravi, a u akovcu komemorirali Vukovar i Škabrnja. Predsjednik akove kog ogranka Matice hrvatske prof. dr. sc. Stjepan Hranjec istaknuo je kako bi se ubudu e ovakva obilježavanja trebala odvijati zajedni ki i uskla eno u suradnji Matice, Županije, Zrinske garde i pojedinih op ina.

Raca plava po Dravi i Lasi si je rudala.

KUD “Katruža” iz Ivanovca, koji je i inicijator smotre “Pjesmarica našim mamica”, došao je na Festival Žgan evih zapisa s muškom i ženskom vokalnom skupinom. Muška je pjevala Meni mama tak vele, a ženska vokalna skupine Moža nebrem dobiti, koju je publika zbog britkog humora u njoj jako dobro primila, a tre u pjesmu “Marica se po akovcu šetala” otpjevale su zajedno.

Jelena Tisaj iz KUU-a “Veseli Me imurci” otpjevala je Jarebica lepa ftica i Gori anec s Priloka se še ejo, te tako er osvojila velike simpatije publike.

Festival Žgan evih zapisa završio je nastupom doma ina folklorne i tamburaške sekcije KUD-a “Dr. Vinko Žganec”, a pro-

Humanitarni koncert Borisa Novkovi a koji je trebao biti održan u studenom u HNK Varaždin održat e se 20. prosinca. Podsjetimo, cilj ove akcije je ostvaren, te je nabavljen ultrazvu ni aparat za Hitni prijem internog odjela bolnice Varaždin. Aparat su ve

DJE JA TRIBINA nedjeljom, dvorana CZKa, 20. prosinca, 16 sati

Dramski studio DaDa igra Žderavka Na Dje joj tribini nedjeljom u 16 sati u Centru za kulturu igrat e predstava “Žderavko ilitiga graha špeka i urke z makom” u izvedbi Dramskog studija DaDa i režiji Davora Dokleje. Žderavko je lik iz norveške narodne pri e prema kojoj je pet žena u vrijeme žetve u polju našlo veliko jaje. Iz tog se jajeta izlegao dje ak koji je u jednom zalogaju mogao pojesti sve što bi mu pripremile pa su ga prozvale Žderavko.

Glumci e nam kroz veselu igru uz pomo lutkarske animacije otkriti sve o zgodama i nezgodama ovoga velikog, gladnog ali marljivog i dobrodušnog mladi a.

Igraju: Klara Šari , Krešimir Kelin, Petra Bali , Anja Peni , Danka Brumen, Dinka Vojvoda, Mia Ištvanovi , Dorotea Novak, Lucija Megla i Nina Novak; scenogra ija i lutke: Marija Vugrinec. Trajanje: 30 minuta; za djecu od 5 do 10 godina.

uru ili Marko i Marin Kelemeni iz poduze a Branka d.o.o. koje je bilo organizator ove humanitarne akcije, ravnatelju varaždinske Op e bolnice Dubravku Tršinskom.

Novi termin zakazan je za 20. prosinac u HNK Varaždin, a ulaznice vrijede i za novi datum. (nš)

15. prosinca 2009.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U AKOVCU boži nu koncertnu sezonu otvorile Ivana i Marija Husar s Matijom Dedi em

Marija Husar: Ivanino i moje vrijeme tek dolazi Ivana i Marija Husar imaju velike glazbene planove za idu u godinu

Odli nu uvertiru za blagdansko vrijeme dao je boži ni koncert Matije Dedi a te Ivane i Marije Husar. U sat i pol repertoara imali smo prilike uti neke od najpopularnijih tradicionalnih boži nih pjesama i pokoji hit u zanimljivim Matijinim obradama i savršenoj vokalnoj izvedbi sestara Husar.

Kakav je koncert bio, dovoljno govori injenica da je publika u mnogim pjesmama sudjelovala pljeskom kao ritmi kom pratnjom, a Jaltu, Jaltu ak i zapjevala.

I dok nam je poznati sin još poznatijih roditelja Arsena i Gabi est gost u akovcu, Ivanu i Mariju nismo imali prilike uti ve neko duže vrijeme. Upravo smo zato iskoristili priliku da malo porazgovaramo s njima.

• Ono po emu ste poznate jest da ste, za razliku od mnogih zvijezda koje samo u boži no vrijeme sudjeluju u humanitarnim projektima, vi po tom pitanju angažirane cijelu godinu.

Ivana: — S nama je to praksa kroz cijelu godinu. Nama smeta što se te stvari samo prakticiraju za blagdane. Smatram da potrebitih ima cijelu godinu, no ljudi se za blagdane nekako osvijeste pošto je vrijeme darivanja i vrijeme druženja s obitelji. Onda se nekako osje aš dužnim, ako si taj sretnik koji ima obitelj i imaš što darovati i što primiti – da onima koji nemaju daš dio te svoje sre e. Ja mislim da bi se trebalo darivati kroz cijelu godinu i kad god se može, odnosno da se pomaže na koji god na in se može. Ne mora to biti novac, to može biti znak pažnje. To može biti i neki prijatelj ili lan obitelji ili netko potpuno nepoznat. I ne treba se to na sva zvona objavljivati kao da je to nešto veliko.

• Ovaj put pripremili ste zanimljiv repertoar za boži ni koncert. Rije je o pjesmama s Marijinog albuma ‘Plesni Boži ’, predstavljenog po etkom prosinca.

Marija: — Predstavljen je taj album, ali u akovcu je on zvu ao nešto druga ije uz Matiju Dedi a.

Izveli smo pjesme koje se nalaze na albumu, a zbog organizatorice koncerta Albine koja je zaželjela da nastupimo s Matijom izveli smo boži ne pjesme, ali ne u klupskim aranžmanima kao što su na CD-u, nego u posebnim aranžmanima.

Ivana: — Nama je bila praksa da sve ono što radimo s Matijom malo oplemenimo i u inimo druga ijim, pa ak i ako se radi o novom materijalu.

Marija: — Što se originalnog CD-a ti e, vrlo je interesantno uti

tradicionalne boži ne pjesme u zanimljivim i veselim aranžmanima, za što su zaslužni Baby Dooks iz Bolesne bra e i Saša Mio i .

CD se ina e može kupiti na svim Tiskovim kioscima, po vrlo povoljnoj cijeni, jer smo ga zamislili kao boži ni poklon. Dakle, da si svatko tko ove godine želi nekoga darivati to može i priuštiti. Nije to neka velika cijena da se razmišlja ho eš li kupiti CD ili ne eš.

Ivana: — U ovom nepotroša kom stilu napravili su album.

Mi sugeriramo da se ne troši puno na poklone, pa je Marija u skladu s tim ponudila i album.

Puno projekata u narednoj godini • Na estradi ste ve jako dugo, ne emo otkrivati koliko je to ve godina. Od Zvjezdica, preko Divasa, do solo karijera.

Jeste li zadovoljne kada pogledate unatrag?

Marija: — Ja mislim da Ivanino i moje vrijeme tek dolazi i da nismo doživjele onaj pravi vrhunac. Glazba je prekrasna i predivna zbog toga što se u njoj

možeš razvijati i nema granica.

Mi svoje granice još ne vidimo i imamo pred sobom puno ideja i projekata koje namjeravamo realizirati što kroz sljede u godinu, što kroz godinu iza. To je ono što nas veseli i ispunjava, da svaki put možemo ponuditi nešto novo našoj publici.

Ivana: — Ja sam zadovoljna s karijerom jer smo uspjele i publiku i glazbenike oko sebe uvjeriti da se kod nas zaista radi samo o glazbi, a to mislim da je u današnje vrijeme malo teži potez.

• Možete li nam otkriti malo detaljnije te svoje budu e planove? Ho e li to biti na tragu vašeg albuma ‘Familija’ ili nešto sasvim druga ije?

Ivana: — Ja namjeravam u skorijoj budu nosti po eti snimati svoj studijski album. Zamišljen je kao klupski, u R’nB aranžmanima, jer ga želim snimiti brzo, a to je i glazba u kojoj ja najbolje plivam. Uz dobru ekipu kao što su to moji dosadašnji suradnici Baby Dooks i Saša Mio i sve to je i užitak. Vjerojatno e se tu na i još novih producenata, i mislim

Aranžmane za boži ne pjesme na akove kom koncertu napravio je Matija Dedi

Tajna dobrog braka • Kako vi pomirujete poslovne obaveze i obitelj?

Ivana: — Ja sam u zadnje etiri godine svoju karijeru stavila u nižu brzinu i više se posvetila obitelji. Nisam zapostavila karijeru, niti sam zapostavila glazbu jer je ona sastavni dio mene i mislim da ne bih mogla živjeti bez svog posla, ali tu su mala djeca i neminovno je da sam sa svojim fokusom više na njima nego na poslu. Sada su oni ve malo narasli i bit e jednog dana veliki, pa e njihova mama ponovno mo i ubaciti u petu brzinu. da e se to vrlo brzo ali i dobro odraditi.

Ni na što se ne pristaje samo zbog novca • Obje ste svojedobno sudjelovale u reality showovima, Ivana u Showtimeu, Marija u Pjevanju sa zvijezdama. Jeste li to napravile zbog dodatnog izvora novca, ili je to bilo zbog vlastite promocije ili sve skupa?

Ivana: — Ja ne mogu ni na što pristati isklju ivo zbog novca.

Ideja mi mora biti dobra i sjesti na pravo mjesto. U kompromisima sam prili no stroga. Smatram da su i Showtime i Zvijezde pjevaju dva veoma zdrava showa, jer se tu ne radi o prodavanju ne ije intime.

U prvom slu aju radi se o pronalaženju mladih talenata i pružanju šansi mladim talentiranim ljudima da do u po svojih pet minuta.

Ne vidim ništa loše u tome, dapa e, to podržavam. A što se ti e Zvijezde pjevaju, to je stvarno zabavno i ljudi su nas sve kona no mogli

Marija: — Ako Bog da, ja se nadam da e uskoro sti i nekakva prinova. Stvarno bih željela to.

• Obje ste u braku, jedna nešto duže, druga kra e. Koja je, po vama, tajna dobrog braka?

Ivana: — Tajna bilo kojeg suživota, koji je užasno važan, jest da jedni drugima uga amo.

I onda ne možete faliti. Moderne žene danas odgajaju da misle više i na sebe, prvo studij, pa onda posao, a muškarac traži da ga do eka ru ak i opeglan veš. Tu onda dolazi do nekakvih sudaranja i ljudi se krenu iz banalnih vidjeti u lijepim haljinama kako pjevamo lijepe pjesme. Neke su se pjesme izvukle iz naftalina i ponovno postale hitovi, što je super.

Marija: — Mislim da je to prekrasan show isto kao i Plešimo sa zvijezdama. Ono što je interesantno kod tih showova je da se isklju ivo radi o glazbi. Opet. Opet se radi o glazbi i opet smo mi tu u službi glazbe. Ono što ljudi možda ne vide jest da je to sve ina e mukotrpan rad. Dakle, od nekakvog amatera izvu i najbolje što može i na njega prenijeti nekakvo znanje, to nije lak zadatak. Stvarno se ovjek tu namu i, tako da su i ti honorari televizijski koje dobivamo mali za uloženi trud i rad svih nas. To su svakodnevne probe po pet – šest sati, tako da je to jako mukotrpno, a u tom periodu onda trpi naš posao i obitelj.

Želje za novu 2010. godinu • Godina se bliži kraju, kakva su o ekivanja za 2010.?

Ljudi nisu susretljivi prema osobama s odre enim hendikepom Koncert je organizirala dvadeset i devetogodišnja Albina Žnidar, vlasnica tvrtke za organiziranje doga aja, ina e po struci profesorica rehabilitatorica. Treba re i da je Albina slijepa, no to je nikad nije sprije ilo da pokušava dos i svoje ciljeve. Tako je srednju školu završila u državi Missouri u SAD-u, a diplomu profesora rehabilitatora stekla je završetkom Edukacijsko - rehabilitacijskog fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu.

Ipak, ve po završetku fakulteta javile su se prve prepreke, tako ona

dulje vrijeme nije mogla na i posao zbog svog hendikepa. Sada se trudi sama probi , a jedan od uspjeha je i ovaj koncert koji je organizirala zbog velike ljubavi prema glazbi i promicanja kvalitetne glazbe na ovim prostorima.

Mlada žena jakog duha koja može bi inspiracija drugima i bez hendikepa, no, to ne zna i da joj ljudi u njenim naporima ne otežavaju cijelu stvar. - Ja se nadam jednog dana bi nekome inspiracija. Samo predlažem da to ne bude još sad jer je još puno toga preda mnom. Meni je

ovo prvi ve i projekt, a da sam znala koliko e prepreka bi , i to prepreka isto birokratske prirode, ne bih ulazila u tako što. Moram prizna da ljudi nisu susretljivi prema osobama s odre enim hendikepom, ako te osobe žele bi u ravnopravnom položaju na tržištu rada. Na svu sre u, imala sam oko sebe divne ljude koji su mi pomagali. A još kad znam da se i publika odazvala koncertu, za mene je to pun pogodak i više me ništa ne može pokolebati i više se ne u sje a svih ružnih trenutaka koji su me šokirali, kazala je Albina.

Koncert je organizirala Albina Žnidar, sa željom promicanja kvalitetne glazbe na ovim prostorima

razloga me usobno ranjavati.

Zapravo ulazimo u brak s nekakvim o ekivanjima, a mislim da to nije dobro. Tajna je da nemaš o ekivanja, uga aš voljenoj osobi i da na eš nekog tko e to mo i podnijeti, odnosno uzvratiti istom mjerom.

Marija: — Da na eš nekog tko e biti zahvalan i tko e znati cijeniti ono što ima. Prvenstveno je bitno da se ljudi poštuju, da se podržavaju, a naravno na prvom mjestu je ljubav. Ako je ljubav zdrava i iskrena, onda sve ovo ostalo dolazi na svoje mjesto. To bi trebao biti pravi put.

Marija: — Da e biti bolja od 2009. godine i da ne emo svi biti tako deprimirani i u tom ozra ju recesije.

Ivana: — Da emo se nau iti živjeti u ozra ju recesije i kona no postati normalni.

• Kako ete provesti blagdane? Radno?

Marija: — Ne emo, provest emo ih u krugu obitelji.

Ivana: — Dakle, radno. (smijeh) Marija: — Bit e to druga vrsta posla.

Ivana: — Nazovite me 26. prosinca, vjerojatno u biti negdje u nesvijesti. (smijeh) • Koja je najljepša želja koju vam je netko zaželio za blagdane i što biste vi poželjeli drugima?

Ivana: — Ja stvarno želim ljudima da po nu uživati u stvarima koje su oko njih na onaj pravi na in. Da ne žmire na lijepe stvari koje se ine kao sitnice, a onda kada ih nema shvatimo koliko su bile prekrasne i koliko smo vremena potrošili na one nebitne loše stvari u životu. Htjela bih da ljudi progledaju i to vide, da vide ljude oko sebe, da se po nu diviti malim stvarima i mislim da e im život biti puno bolji, plemenitiji i kvalitetniji.

Marija: — Ja bih svima htjela poželjeti da, makar se sve inilo crno, budu i dalje veseli, da prona u svjetlost u svom srcu i da se raduju. Onda sve ove ružne stvari ne e izgledati toliko crne. I, naravno, da budu prema svojima bližnjima dobri jer život je kratak i nikad se ne zna kad možeš izgubiti voljenu osobu, a onda kasnije žališ. Ja svima želim da žive u ljubavi i zajedništvu. (mn, foto: Z. Vrzan)

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

KNJIGA TJEDNA: Ulica nevjernih žena Milane Vukovi Runji

V.B.Z. preporu uje

Bruno Šimleša otkriva kako kreirati istinsku sre u Sre a je nadohvat vašeg srca i uma. Raširite krila i prepoznajte zakone života ispisane baš za vas!

Ova škola ima najambicioznije mogu e gradivo i najuzvišeniji cilj - ona vas želi nau iti kako da živite sretno! Kako da doista živite, a ne samo preživljavate. U ovoj ete školi nau iti kako da svoj život ne shva ate kao generalnu probu, ve ga živite vrhunski punim plu ima.

Od vas tražim samo jednu stvar.

Kad ve imate ove stranice pred sobom, poklonite im priliku da u u u vaše umove i srca. Ne ete uzeti najbolje od nje ako je samo itate.

Molim vas da ozbiljno shvatite savjete iz knjige, nemojte ih odbaciti prije nego što ih testirate, budite uporni i otkrit ete da doista možete živjeti život svojih snova! Ako su vam su ene najviše visine, šteta je ne letjeti. Dragi moji, uživajte u kreiranju svojih krila!

Bruno Šimleša ro en je u Bjelovaru 1979. godine, mladi je hr-

15. prosinca 2009.

O zdušnom “trošenju” izvan bra ne ložnice Parodi nost, poigravanje autobiografizmom, citatnost, otklon u bajkovitost i antastiku, erotika - temeljne su zna aj-

O autorici vatski pisac, koji na sebi svojstven i originalan na in iznosi osnovne životne istine i budi u ovjeku želju da dosegne najviše visine duha i ljubavi. Do sad je objavio etiri knjige: “Sudbina duše” (2001.), “Hvala ti, ljubavi” (2003.), “Savršenstvo kreacije” (2007.) i “Škola života” (2009.). Šimleša je ovaj etvrtak gost akove ke knjižare V.B.Z. u kojoj e promovirati svoju najnoviju knjigu, ovu koju vam sada poklanja V.B.Z.

Milana Vukovi Runji ro ena je 1970. u Zagrebu.

Na Filozo skom akultetu magistrirala je književnost.

Objavila je deset knjiga poezije i proze. Piše za novine i asopise. Godine 2005. dobila je nagradu “Kiklop” za uredni ki rad u nakladi Vukovi & Runji .

ke proznog opusa Milane Vukovi Runji , koje nisu izostale ni u njezinom romanu “Ulica nevjernih žena”. On je ironi na ruralno ambijentirana ina ica chick-lita, suvremena “Seks i selo” bajka o grupi žena razli itih generacija i sudbina, a koje sve me usobno dijele jednu osobinu - sve su one vrlo sklone preljubu.

Osim seksualnim eksperimentiranjem onkraj granica bra ne ložnice, otpor patrijarhalnom društvu Vukovi Runji u ovome romanu apostrofira i kroz motiv ženskog samoostvarenja kroz umjetni ko, odnosno spisateljsko stvaranje. Ovaj roman logi no se naslanja i nadovezuje na dosadašnji pjesmotvorni, prozni ali i kolumnisti ki rad te zagreba ke spisateljice i urednice u vlastitoj izdava koj ku i.

Naime, osim što se, baš kao i u prijašnjim romanima i kratkim prozama, poigrava autobiografizmom, ona i u novome romanu kombinira ali i parodira cijeli niz književnih žanrova. Ono što najizrazitije povezuje sve Milanine proze jest otklon u bajkovito, snovito i udesno.

Dok su njezini romani “Seuso” i “Revolver” imali vrsta abularna uporišta u krimipri ama, od kojih bi se radnja potom raspršivala u raznim

smjerovima (i žanrovima), ovome romanu osjetno nedostaje upravo jedna takva abularna osnovica, pa rukopis ostavlja dojam pretjerane razbarušenosti i raspršenosti.

“Ulica nevjernih žena” zapravo je pri a o Vrap anskom odvojku, slijepoj ulici zagreba ke peri erije smještenoj u neposrednoj blizini stenjeva ke umobolnice, ulici u kojoj svoje živote provode mnogobrojne žene razli itih generacija i sudbina, a koje sve me usobno dijele jednu zajedni ku osobinu - sve su one vrlo sklone preljubu, svejedno bile udane ili ne, i sve su barem jednom (ali ipak naj eš e više puta) “spavale” s Robertom, patuljkom zelene brade i nenadmašne potencije.

Kroz pri u nas vodi neimenovana pripovjeda ica koja u ispovjednom tonu, uz mnoštvo digresija, abularnih skretanja i asocijativnih meandara, izlaže svoju i životne pri e svojih sumještanki. Pripovjeda ica ne poštuje kronološki slijed doga aja jer, kako na jednom mjestu citiraju i Kanta kaže, “prostor je orma vanjskog osje aja, a vrijeme unutarnjeg, što zna i da postoje samo osje aji, a ostalo su tek mreže za njihovo hvatanje”.

U Vrap anskom odvojku vrijeme sporije protje e, stanovnici su pošte eni stresnosti urbanog života u speedu, a autorica kao da se trudi stvoriti misti nu ruralnu opreku užurbanosti i zaposlenosti. Žene Vrap anskog odvojka odaju se seksualnom konzumerizmu, redovito se i vrlo rado i zdušno “troše i” izvan vlastite bra ne ložnice.

Iako prevladava žanr bajke, autorica pojedine dijelove rukopisa piše u obliku kronike, a tako er se koristi i elementima horora, ljubavne drame i erotskog štiva.

ALBUM TJEDNA

akove ka Knjižnica “Nikola Zrinski” preporu uje: Knjige za djecu:

Knjige za odrasle:

Autori razni: Boži ne pri e Ivanka Borovac: Ljubavne muke jednog Luke Autori razni: Priru nik o seksualnom odgoju

Bekim Sejranovi : Nigdje, niotkuda Paul Alexander: Salinger Olja Savi evi Ivan evi : Nasmijati psa

Dunja Knebl - “Spevala mi papiga” ovom žanru isklju ivo izvoznu namjenu, da se razumijemo.

Nastavljaju i suradnju s prethodnog, hvaljenog i nagra ivanog albuma “Kite i kitice”, glavni Dunjin suradnik i producent je Danijel Maoduš. Sviraju i na ve ini prate ih instrumenata, napose gitara, on je ovom prilikom proširio asortiman i na elektri nu gitaru, koja ve od prve skladbe veoma spretno i uhu ugodno plete svoju nenametljivu a naglašenu glazbenu kulisu. Naravno, flauta je neizostavna u Dunjinim muzi kim vezovima (Tatjana Bijeli ), kao i elo (Stanko Kova i ), te bub-

WEB preporuka

Glazbena-garaza.com Ako ste se ikada pitali gdje se na netu okupljaju glazbenici, odgovor je: Glazbena-garaza.com. Naravno da ovo nije jedini portal koji okuplja glazbenike, ali smatramo da se radi o izuzetno kvalitetnom i, što je zanimljivije, po dizajnu jako ugodnom portalu.

Na naslovnici možete pregledati novosti iz glazbenog svijeta, najave novih albuma i sli no.

Prava uloga ovog portala otkriva se odabirom kategorija “Glazbenici” i “Bendovi”. Tako

vam na raspolaganju stoji prikaz registriranih glazbenika, kao i registriranih bendova. Izuzetno dobra stvar, naro ito ako vas zanima više in ormacija o pojedinom bendu ili biste htjeli stupiti u kontakt s nekim od glazbenika. Od ostalog sadržaja tu su “Forum” i “Intervjui”. Ova zadnja kategorija donosi, kao što joj i sam naziv govori, intervjue s poznatim i nepoznatim glazbenicima i bendovima.

Neki od intervuja popra eni su i videozapisima spotova.

Ve deseti album ove dame eteri na glasa ne donosi ništa novo u njezinu upornom i pasioniranom prebiranju po hrvatskoj narodnoj pjesmarici, i dalje traže i naslove iz manje poznatih kajdanki uglavnom sjeverne Hrvatske. U tom nema ništa loše; naprotiv, Dunjino zadiranje u hrvatsku glazbenu narodnu baštinu može se okarakterizirati kao uistinu idealan izvozni glazbeni proizvod (engleski natpisi na knjižici CD-a to podupiru), bez da banalizira svoj sadržaj. Jer, Dunja Knebl je svjetlosnim godinama daleko od pukog prepisivanja starih šablona, unose i u stare napjeve ne samo duh novoga vremena, ve i autorski stav i prepoznatljivost, puno u i širinu koja od “narodnog” ini “autorsko”. Pritom i tim više, nipošto ne pridodajem

Popis pjesama 01. Pisala je draga 02. Štimala je majka 03. Vu Bosni 04. Ne em tebe niti tvoje ruže 05. Spevala mi papiga 06. Po nebu su zvijezde sjale 07. Dva se dragi ljube 08. Prejdem goru 09. Ružmarin je precvel; 10.

Da bi ja preplaval 11. Ivanova ljuba 12. Najni ka 13. Faculet

njevi i cajon (Nenad Kova i ).

Bitni doprinos dali su Aleksandar Jovevski na kavalu, te posebno Hrvoje Nikši na melotronu, neobi no toplom instrumentu, ranoj varijanti sintisajzera, koji su u devedesetima, nakon estog korištenja tijekom zlatnog doba psihodelije, reafirmirali bendovi poput Mercury Rev. Sav taj mali orkestar, potpomognut još vokalnim gostovanjem mlade zagreba ke kantautorice Nikoline Romi (na Dva se dragi ljube), stvorio je kompaktnu glazbenu pri u, koja bi se po atmos eri mogla svrstati uz bok najboljim ostvarenjima suvremene americane.

Dovoljno daleko, dakle, od pukog prezentiranja baštine kakvo njeguje jedan Lado, kao i od autorsko - izvo a ke samodopadnosti, te još dalje od zabavnja ke eksploatacijske bezo nosti, Dunja Knebl isporu uje još jedan dosljedan set pjesama za istinske zaljubljenike u ovu vrstu glazbe. I neizostavan dio košarice za svakoga dobronamjernog prou avatelja – nazovimo to – hrvatskog zvuka, otpuhuju i sve one Dukate, Škore, Barune, Lampaše i ostale brzopotezne, potrošne nebitnosti koji se u masmedijima tako esto svrstavaju pod pozitivnim prefiksima pojma “narodno”. (Toni Matošin, soundguardian.com)

15. prosinca 2009.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

Avatar akcijski SF spektakl Režija: James Cameron Uloge: Sigourney Weaver, Sam Worthington, Michelle Rodriguez

Više od deset godina nakon svoga posljednjeg ilma Titanic, koji je postao najve i hit u povijesti ilmske industrije, James Cameron vra a se redateljskoj stolici i donosi nam ilm Avatar. Pri a je to o bivšem marincu koji se kao avatar ljudskog uma u vanzemaljskom tijelu na e rastrgan izme u dva svijeta u o ajni koj borbi za vlastito preživljavanje te za opstanak lokalnog stanovništva ...

Koriste i potpuno novu, revolucionarnu tehnologiju kompjutorske animacije, okoliš i likovi se pretvaraju u otorealisti ne trodimenzionalne prikaze koji e gledatelje prenijeti u nezaboravan vanzemaljski svijet bogat nevjerojatnim prizorima, stvorenjima i likovima ...

Trajanje: 166 minuta.

Preporu ujemo starijima od 15 godina.

Sumrak saga: Mladi mjesec

Smještena u vrijeme nakon Drugog svjetskog rata, radnja prati zabranjenu ljubav tinejdžera i dvostruko starije žene.

Kažu da je zabranjeno vo e najsla e, a da je uistinu tako, uvjerili su se glavni akteri ove ljubavne drame. Cijela pri a zapo inje s Michaelom Bergom, petnaestogodišnjim mladi em iz Berlina.

Nakon što mu jednog dana pozli u tramvaju, u pomo mu priska e nepoznata žena po imenu Hanna (K. Winslet) koja ga nakon toga otprati ku i. Dijagnosticirana mu je žutica i doktor mu je ‘naredio’ tri mjeseca strogog mirovanja. Nakon što se oporavio, Michael kupuje buket cvije a i kre e se zahvaliti ženi koja mu je pomogla.

Ubrzo se njih dvoje upuste u romanti nu vezu koju skrivaju od svih. Michael otkrije da Hanna voli da joj se ita te njih dvoje provode prekrasne i emotivne trenutke uz stranice Odiseje i Huckleberryja Finna. No, jednog dana Hanna misteriozno nestaje te ostavlja zaljubljenog Michaela slomljena srca. Osam godina kasnije, Michael je student prava koji prati su enje ratnim zlo incima iz Drugog svjetskog rata.

Tada Hanna opet ulazi u njegov život, ali ovaj put kao okrivljenica za strašne zlo ine....

LJUBAVNICI Realisti na ljubavna drama o mladi u rastrganom izme u žene koju želi i žene koja ga voli.

L eona rd ( Joaquin Phoenix) je karizmati ni, no depresivni mladi koji se vra a natrag u roditeljski dom nakon ljubavnog kraha. Dok se oporavlja pod budnim okom svojih roditelja, susre e dvije žene. Jedna je njegova egzoti na i zagonetna susjeda Michelle (Gwyneth Paltrow), a druga je ljupka i brižna Sandra (Vinessa Shaw), k erka obiteljskog prijatelja i biznismena koji ulaže u njihov obiteljski posao. Leonard se sve više veže uz Michelle koja je u autodestruktivnoj vezi sa oženjenim muškarcem, a njegova obitelj pritiska ga da se odlu i za Sandru, pa Leonard mora donijeti kona nu odluku i paziti da opet ne povrijedi sebe i druge...

“Zak i Miri snimaju pornofilm” je: 1. komedija 2. horor 3. ratni film

romanti na horor fantazija Režija: Chris Weitz Uloge: Kristen Stewart, Robert Pattinson, Taylor Lautner, Ashley Greene Robert Pattinson i Kristen Stewart u ulogama besmrtnog vampira i mlade tinejdžerice koji se zaljubljuju i ruše sve granice i predrasude, svojom savršenom gluma kom kemijom osvojili su milijune gledatelja širom svijeta, a film „Sumrak“ je postao instant klasik. Ove godine Sumrak saga se nastavlja filmom „Mladi mjesec“.

U gradi u Forksu za Bellu Swan sve je savršeno: u vezi je s Edwardom, svojom najve-

om ljubavi, a uskoro upoznaje i njegovu obitelj vampira – Cullenove. Nakon ro endanske zabave koja krene po zlu, Bella e se suo iti sa sudbinom … „Mladi mjesec“ još je napetiji film od svog prethodnika, koji e gledatelje oduševiti vizualnim stilom, odli nim gluma kim izvedbama i nevjerojatnom bezvremenskom ljubavnom pri om za sve generacije! Trajanje: 131 minuta.Preporu amo starijima od 12 godina.

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

utorak, 15.12.

18.00 i 20.15 SUMRAK

SAGA: MLADI MJESEC

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Josip Kolari , akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________

romanti na horor antazija

l. br: _______________________________

srijeda, 16.12.

Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

18.00 i 20.15 SUMRAK

SAGA: MLADI MJESEC romanti na horor antazija

etvrtak, 17.12. nema filmske predstave

petak, 18.12. nema filmske predstave

subota, 19.12.

17.30 i 20.30 AVATAR

AVATAR

DVD, BLUE RAY IZLOG ŽENA KOJOJ SAM ITAO

(tri besplatne posudbe)

HANNAH MONTANA FILM

Produžena verzija otka ene tinejdžerke koja se sposobno i duhovito snalazi s dva identiteta, visokom popularnoš u i normalnim životom.

Miley Steward (Miley Cyrus) sve teže uskla uje svoje obaveze: školu, prijatelje i život pop zvijezde.

Problemi nastaju kada vrtoglavi uspjeh Hanne Montane po ne ozbiljno prijetiti svakodnevnom životu Miley Steward. Kako bi ju rasteretio, otac (Billy Ray Cyrus) odvodi ju ku i u Crowley Corners u Tennesseeju na dozu stvarnog života. Ali ona tamo upadne u niz avantura, smiješnih situacija i ljubavnih zgoda kakvu niti Hannah Montana nije mogla zamisliti...

MARLEY I JA Ako niste spremni imati dijete, kako ete zadovoljiti maj inske instinkte? Kupnjom psa, naravno. No, ako je taj pas Marley, onda biste mogli i požaliti.

Dok snijeg uporno pada na no njihovog vjen anja, mladi bra ni par, John (Owen Wilson) i Jenny Grogan (Jenni er Aniston), odlu uje napustiti okrutne zime Michigana i zaputiti se na jug kako bi zapo eli svoj novi život na Floridi. Oboje se zaposle kao novinari u konkurentskim lokalnim novinama, kupuju svoj prvi dom i zajedno kre u u pustolovinu braka, nove karijere i novog života.

Ina e se John i Jenny slažu odli no, ali kada je u pitanju ‘proširivanje’ obitelji, njihovi stavovi se razilaze.

Nesiguran u vlastitu spremnost na djecu, John svoj strah priznaje prijatelju i kolegi Sebastianu koji mu nudi savršeno rješenje – neka John svojoj dragoj kupi štene. Zvu i kao dobra ideja, ali tada na scenu stupa Marley ...

1.

MU EN

2.

ŽENA KOJOJ SAM ITAO

3.

JAHA I NA VALOVIMA

4.

U VRTLOGU IGRE

5.

ROCK ‘N’ ROLL BROD

6.

NO U MUZEJU 2

7.

TVRD ORAH

8.

IZGUBLJENA DUŠA

9.

CIGLA

10. TI MI LAŽEŠ NAJBOLJE

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA” 1.

NEBESA

2.

NEMILOSRDNI GADOVI

3.

DISTRIKT 9

4.

GANGSTERI

5.

DOBRO DOŠLI CH’TIS

6.

PRISILA NA BRAK

7.

POSLJEDNJA KU A NALIJEVO

8.

SLOMLJENI ZAGRLJAJI

9.

CRVENA STIJENA

akcijski SF spektakl Režija: James Cameron Uloge: Sigourney Weaver, Sam Worthington, Michelle Rodriguez

nedjelja, 20.12.

17.00 i 20.00 AVATAR akcijski SF spektakl

ponedjeljak, 21.12. akcijski SF spektakl

DOM KULTURE PRELOG

10. SIRO E

US BOX OFFICE 1.

PARANORMAL ACTIVITY

2.

SAW VI

3.

WHERE THE WILD THINGS ARE

4.

LAW ABIDING CITIZIEN

5.

COUPLES RETREAT

6.

ASTRO BOY

7.

THE STEPHATER

8.

G. I. JOE: THE RISE OF COBRA

9.

THE TIME TRAVELER’S WIFE

10. ZOMBIELAND

17.00 i 20.00 AVATAR

subota, 19.12., nedjelja, 20.12. nema filmske predstave

Radno vrijeme blagajne!

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

15. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BOŽI NI KUTAK: Ove godine ukrasite sve prostorije u svom domu

UREDSKE zabave što trebate izbjegavati

Vratite se na posao nakon uredske fešte uzdignute glave Po elo je doba godišnjih boži nih zabava s kolegama s posla, prilika za neformalno druženje s ljudima s kojima provodite ve inu dana. Ovo može biti vaša prilika da se pokažete u najboljem svjetlu, da budete zabavni, duhoviti, ali i prilika da se osramotite, pa evo nekoliko stvari na koje trebate obratiti pozornost.

1. Nemojte odbiti poziv na uredsku zabavu. Ako vam se ve i ne ide, pojavite se barem na pola sata.

2. S druge strane, nemojte ostajati zadnji do jutra da vas pometu van.

3. Nemojte misliti da se ne morate ponašati profesionalno na zabavi. Vaši e kolege dobro zapamtiti vaše ponašanje, bilo ono dobro ili loše.

4. Nemojte lertovati ili zava ati kolege. Možda e vam se neki od njih sada initi mnogo privla nijim, ali imajte na umu da uredske veze i pogotovo veze za jednu no s kolegom s posla mogu biti katastrofalne.

5. Nemojte se odjenuti provokativno. Naravno, možete obu i nešto sve anije, ali neka to bude prikladno za poslovne prilike.

6. Ne pretjerujte s alkoholom. U pijanom stanju bi mogli napraviti nešto što ete kasnije požaliti, zato budite umjereni. I, osobito važno – ne sjedajte za volan ako ste pili alkohol.

7. Ne dosa ujte kolegama pri ama o poslu i ne optere ujte ih svojim poslovnim problemima. Uredske probleme ostavite u uredu. Iako se radi o poslovnoj zabavi, naglasak stavite na zabavu i opustite se.

Budite pozitivni!

8. Ne ogovarajte kolege i ne tra ajte. Samo zato što se netko nije pojavio na fešti, nije razlog da ga ogovarate.

9. Prije nego dovedete partnera sa sobom na zabavu, raspitajte se radi li se o zabavi isklju ivo za zaposlenike ili možete i nekog dovesti sa sobom.

Dekoracije mogu dati pravi osje aj Boži a Veselite li se Boži u posebno ove godine? Ako je tako, onda vjerojatno ne možete do ekati da stigne. I dok je nemogu e ubrzati vrijeme, ono što možete je svom domu dati malo blagdanskog duha i prije nego što se to ina e radi. Tko vam brani, vi svoj dom za Boži možete ranije ukrasiti.

Kad govorimo o dekoracijama za Boži , velika ve ina nas odlu i se na ki enje samo jedne prostorije u domu, i u pravilu je to ona prostorija u kojoj se nalazi boži no drvce.

Ako volite Boži , ne biste se trebali ograni iti na samo jednu prostoriju. Ovih blagdana pokušajte duh Boži a uvesti u sve prostorije u vašem domu.

Zna i, nakon što ukrasite dnevnu sobu ili neku drugu sobu u kojoj obi no držite bor, vrijeme je da se posvetite drugim sobama. Možda zvu i udno, ali sljede e se usmjerite na drugu po redu najposje eniju prostoriju – kupaonicu. I u kupaonici u ove dane ima mjesta za duh Boži a. To ne mora biti nešto veliko. Nabavite ru nike s boži nim uzorkom, gel za tuširanje ili mirisne svje ice sa “zimskim” mirisima, zamijenite obi ne zavjese za tuš s onima s uzorkom Djeda Mraza.

Ukrasite i kuhinju i spava e sobe Kuhinja je još jedna prostorija koju možete lako i efektno oki-

titi ukrasima, i to za malo potrošenog novca. Na primjer, možete kupiti boži ne kuhinjske krpe, podmeta e za aše, kuhinjske rukavice, aše ... Ako vam novac ne predstavlja problem, danas ve možete i kuhinjske aparate s tematikom Boži a, ili pak cijele setove posu a.

I spava e sobe možete dekorirati, posebno dje je. Ono što djeca vole jesu boži na svjetla, pa ih tako neka ne skidaju ni ostatak godine. Kupite malene lampice (jednobojne ili u boji) koje se sada mogu svugdje nabaviti i za mali novac. Objesite ih po sobi ili samo na prozore. Ovo e im de initivno pomo i da se užive u blagdansku euforiju. Ono što još možete napraviti jest da im na prozore polijepite ukrasne prigodne naljepnice ili da na zid objesite sliku s boži nom tematikom. Isto možete u initi i u svojoj sobi.

Ovog Boži a dajte si oduška Uz ki enje prostorija u svom domu, okititi možete i van njega – dvorište ili balkon.

Boži ne lampice po drve u ili balkonu mogu svima pokazati

cijeli svoj dom. Ako to volite ili želite barem isprobati, ne dajte se smesti, ma što god tko rekao.

Ovog Boži a dajte si oduška, pa makar i pretjerali u svemu. Barem ete se odli no zabaviti. A ako pak ste više minimalisti ki tip, i to je u redu. Za neke je jednostavno boži no drvce sve što trebaju kako bi osjetili ar Boži a. kako Boži ove godine slavite u velikom stilu. Ako želite i i još dalje, gotovo u svakoj se trgovini mogu prona i dekoracije za vrt – od malenih, preko velikih pa sve do golemih Djeda Mrazova, snjegovi a, sobova ... Pa sad, što volite i što si možete priuštiti to izaberite i svima u susjedstvu pokažite svoj boži ni duh.

Sve ovo navedeno neki su od naših savjeta kako ukrasiti

OPTIKA OPTIK KA BRILJANT BRILJ JA

Neka vaš sat bude poseban U blještavilu novogo odišnje no i sve e o i godišnje bi ti uperene u biti u sat. Ho e li b biti i u vaš???

akovec ve petnaest go odin ima takvo mjesto godina – Optiku Op O i satove Briljant.

Preporu amo da razgledate i nešto izaberete iz bogate ponude od preko 800 modela vrhunskih satova.

Optiku Briljant najlakše je predstaviti kao obrt s petnaest godina rada na podru ju nao alne optike, što zna i izrada i servis sun anih i dioptrijskih nao ala, te proda-

RECEPT tjedna

PRAKTI NI SAVJETI

Zimski kola i i sa suhim vo em, zobenim pahuljicama i bademima

Iskoristite stare pletene košare

Sastojci - 100 g suhih marelica, sitno narezanih - 50 g suhih jabuka (može posluži i smrvljeni ips od jabuka) - 50 g grož ica - 150 g zobenih pahuljica - 80 g maslaca - 80 g meda - 1 jaje - malo soli - malo cimeta - malo mljevenih klin i a - 50 g kokosovog brašna - 50 g badema narezanih na ploškice ili štapi e - 50 g krupno nasjeckanih pistacija - 45 oguljenih badema za ukrašavanje

Priprema jela U posudi pomiješajte marelice, jabuke i grož ice te sve zalijte s 2 dl vru e vode. Poklopite i ostavite da stoji nekoliko sati, najbolje preko no i. Popržite zobene pahuljice u velikoj tavi bez masno e. Prebacite ih na tanjur i ostavite da se ohlade.

Miješajte maslac i med na umjerenoj temperaturi da se otope. Prelijte u zdjelu i ostavite da se ohlade.

Zatim dodajte jaja i miješajte da se zapjeni. Dodajte za ine, kokosovo brašno i bademe. Dobro ocijedite namo eno vo e te dodajte smjesi. Pokrijte lim papirom za pe enje.

Uz pomo dviju žli ica oblikujte hrpice smjese na limu (žli ice nama ite u toplu vodu da se smjesa ne lijepi). Na svaku hrpicu utisnite badem. Pecite 20 - 25 minuta na 180 stupnjeva.

Stare pletene košare i košarice ne morate baciti ve ih možete obnoviti i dobro iskoristiti za spremanje raznih stvar ica. Za po etak ih možete obnoviti bojom iz raspršiva a u skladu s bojom vašega kuhinjskog ili blagovaonskog namještaja, ovisno gdje ete ih držati. Tako osvježene košare mogu vam služiti kao ukras, ali i za spre-

ja svih vrsta kontaktnih le a le a. Poseban program u Briljantu su satovi i modni nakit vrhunskih modnih dizajnera te proizvo a a satova, posebno marke LONGINES koju zastupaju za itavu sjeverozapadnu Hrvatsku.

Posjetite prodavaonice Briljanta na adresama Zag reba k a 87 (Mercator) i Kralja Tomislava 24 (u pješa koj zoni), i poklonite sebi, ili svojim najmilijima ponešto iz bogate kolekcije od preko 800 modela vrhunskih satova ili

manje vo a, klju eva, epova, plasti nih vre ica i svega onog što ina e nema pravo mjesto.

modernog modnog nakita kita, vrhunskog dizajna i kvalitete.

Briljant e u boži no vrijeme darivanja opet u i s velikim popustima i akcijama koje e zasigurno razveseliti sve kupce. U Briljantu su posljednjih par godina razvili vrlo realan odnos izme u cijene dobivenog proizvoda i usluge, što je prepoznato i izvan granica, pa je Briljant postao jedna od vode ih optika za rubna podru ja Slovenije, Austrije i Ma arske.

(SZ, ZV)

Zašto ugraditi ku ni alarm?

Jedno vjerovanje kaže: “Postavimo li alarm, provalnici e znati da u ku i imamo i uvamo nešto v r ije d no! ” K r ivo.

Provalnici znaju da e u svakoj ku i na i nešto vrijedno, s alarmom ili bez njega.

A sada o injenicama.

Prvo, provalnici ne vole ku e (stanove) saalarmom, pa je broj pokušaja i uspješnih provala u domove bez alarma nekoliko puta ve i nego u one s alar-

mom. Drugo, dobar alarm samo je dopuna dobrim vratima, dobrim prozorima i dobrom stanaru koji zaklju ava dobre brave. Važan imbenik alarmnog sustava je i buka koju stvara, jer ako ništa drugo buka dezorijentira i ometa provalnika. Svaka je zaštita korisna jer e provalnik, ako uo i da imate takav sustav, shvatiti da mu je lakše provaliti nekome tko nema takvu zaštitu.

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.45 TEST 07.00 Najava programa

05.40 Najava programa 05.45 Mir i dobro 06.15 Drugo mišljenje: Kosa i vlasište 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.10 Dolina sunca, telenovela 09.55 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Na vodenome putu 3: Norveška - Brzom linijom, dok. serija 11.10 Tre a dob, emisija za umirovljenike 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.27 Živje zdravije 12.32 Oprezno s an elom, telenovela 13.20 McLeodove k eri, serija 14.10 Vijes + prijevod za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 15.35 Direkt 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 16.20 Hrvatska uživo 17.30 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 17.35 Najslabija karika, kviz 18.15 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.00 Snow Queen Trophy vinjete 20.02 Vrijeme 20.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.06 Predsjedni ki izbori 2009. bonusi 20.25 Potroša ki kod 21.00 arolije letenja: Nebeski jaha i - povijest helikoptera, dok. serija 21.55 Proces 22.35 Otvoreno 23.30 Vijes 23.45 Predsjedni ki izbori 2009. bonusi 23.55 Poslovne vijes 00.00 Vijes iz kulture 00.10 Na rubu znanos : Jezerska udovišta 01.05 Zvjezdane staze: Voyager, serija 01.50 Ksena - princeza ratnica, serija 02.30 Dr. House, serija (12) 03.15 Potroša ki kod 03.45 Proces 05.05 Oprezno s an elom, telenovela

Delta - stanje, crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr : Crtana serija Vitaminix Luckaste pa je pustolovine arobna plo a 2 Platno, boje, kist Kratki spoj Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu Vip Music Club Alta Badia: Svjetski ski kup (M) - slalom, 1. vožnja Neukro va ljepota, serija Hugo i Jose n, (Uloge: Fredrik Becklen, Marie Öhman; Scenaris : Kjell Grede i Maria Gripe (prema romanima Marije Gripe); Redatelj: Kjell Grede) Alta Badia: Svjetski ski kup (M) - slalom, 2. vožnja Zovem se Earl, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane TV vr : Crtani lm Vitaminix Luckaste pa je pustolovine arobna plo a 2 Emisija za djecu Zvjezdane staze: Voyager, serija Na rubu znanos : Jezerska udovišta Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Uvijek je sun ano u Philadelphiji, hum. serija Razred, hum. serija VIP Music Club TV Bingo Show Bitange i princeze, hum. serija (12) Vijes na Drugom Vrijeme Dr. House, serija (12) Flyboys, (Uloge: Sco Franco, Jennifer Decker, Jean Reno, Mar n Henderson, Philip Winchester, Abdul Salis, David Ellison; Scenaris : Phil Sears, Blake T. Evans i David S. Ward (prema pri i Blakea T. Evansa); Redatelj: Tony Bill) Porotnici, serija Kraj programa

05.20 Pink Panther, crtana serija 05.35 SpužvaBob Skockani, crtana serija 06.00 Mi y, animirana serija 06.25 Punom parom, kulinarski izazov 06.55 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 07.25 Pod is m krovom, hum. serija 07.55 Dadilja, hum. serija 08.25 Malcolm u sredini, hum. serija 09.15 Astro show, emisija 11.20 Rat u ku i, hum. serija 11.45 Exkluziv, magazin 12.35 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.30 Tajna okolade, telenovela 14.25 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.00 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 16.30 Pod is m krovom, hum. serija 17.00 Dadilja, hum. serija 17.30 Malcolm u sredini, hum.

01.00 01.50

21.40 21.52 21.55 22.45

19.08 19.30 20.05 21.00

18.00 18.17 18.20 18.47

17.05

15.00 15.15 ---------------------15.35 15.50 16.20

13.50 14.15

12.55

10.45 11.30

09.15 09.50

07.05 07.25 07.50 ---------------------08.10 08.25 08.35 08.50

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: NEIL DIAMOND 01.00 NO NI PROGRAM

06:55 Jackie Chan, crtana serija 07:35 Pocoyo, crtana serija 07:55 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 08:40 Nova lova, TV igra 10:10 Lude 70-e, serija 11:10 Naši najbolji dani, serija 12:10 IN magazin 13:00 Naša mala klinika, serija 14:00 Najbolje godine, serija 15:00 Casper, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Djed Mraz se ženi, boži na komedija 22:55 Vijes 23:10 Zakon brojeva, serija 00:10 Seinfeld, serija 00:40 Televizijska posla, serija 01:10 Ubojita Jane, serija 02:10 Nova lova, TV igra 03:10 Policijska pravda, triler 04:50 Zakon brojeva, serija 05:35 Lude 70-e, serija 06:25 IN magazin 06:55 Kraj programa

serija Rat u ku i, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Izgubljeno blago Grand Canyona, (avanturis ki, 2008.; Redatelj: Farhad Mann; Uloge: Michael Shanks, Shannen Doherty, JR Bourne, Toby Berner, Heather Doerksen, Duncan Fraser) 21.40 Dragulj s Nila, (avanturis ki, 1985.; Redatelj: Lewis Teague; Uloge: Michael Douglas, Kathleen Turner, Devito Danny, Holland Taylor) 23.40 Vijes , informa vna emisija 23.50 Luda Boži na zvona, igrani lm, komedija 01.30 Astro show, emisija

18.00 18.30 18.55 19.05 19.35

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI SPORTSKI ZOOM emisija o sportu

09:58 10:00 12:00 12:10 12:25 13:00

14:00 15:00 17:00 17:05 17:30

13:30

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Snimka koncerta Slomljeno srce, serijski lm Vijes 100% Me imursko TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:30 19:00 19:15 19:18

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Legionar, lm 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Baywatch, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija18.00 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.55 Ver kala smr ,

lm 22.50 Will i Grace, hum. serija 23.20 Lov za formulu, lm 1.00 Seinfeld, hum. serija 1.30 Love TV 2.30 No na p ca

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Rije i mora, lm 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 18.55 24UR 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 20.55 Ku anice, serija 21.50 Nova u obitelji, lm 22.30 24 UR 22.50 Nastavak lma 0.10 Laži s ljubavlju, serija 1.00 Šest modela, serija 1.35 No na panorama

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 21. prosinca 2009.

22:00 23:00 23:20 -------------------

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00

19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 22:30 23:00 00:15 00:20 00:35 00:37 00:40 00:45 00:48

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VIJESTI VTV-A ŠKOLA ŠAHA IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Auto moto nau c vision Sport ponedjeljkom, tjedni sportski pregled Me imurje danas Sport Vrijeme Živa vatra, serijski lm Gile e svijet sporta Snimka rukometne utakmice, ponavljanje Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu Videostranice

8.35 Eurogoals 9.15 Curling, prijenos 14.30 Snooker, prijenos 18.00 Curling, prijenos 20.00 Rallye 20.15 Snooker, prijenos 23.00 Motorsport

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 18.30 Bundesliga aktuell 20.00 Rukomet, prijenos 22.30 Boks

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Rodney 20:00 Vijes 20:15 Die Kochpro s 21.15 Rach 22.15 Extra 23.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Bauer sucht Frau 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Deutschland wird schwanger 21.15 Kerner 22:50 Tv reportaža 23.20 Akte Schicksal 0.15 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance!

17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Mothra III, lm 22.35 Galileo Spezial 23.30 No ni program

16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid,, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Lips ck Jungle, serija 22:35 Blizu doma, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 No ni program

(19.12. u 20.00 h, RTL Televizija)

Drew Barrymore

od 15.12.2009. do 21.12.2009.

PREGLED

TV

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.40 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.30 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.30 17.35 18.15 18.30 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.05 20.20 21.00 21.35 22.05 22.15 23.10 23.25 23.35 23.40 23.50 00.45 01.30 02.15 03.00 03.45 04.05 04.35 05.05

Najava programa Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska 100% hrvatsko Dolina sunca, telenovela Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Na vodenome putu 3: Južna obala Engleske - Rivijera gospo ice Marple Danny na moru, dok. serija Kulturna baš na Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Me u nama S Me unarodne smotre folklora: Japan, Portugal, Indonezija Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Predsjedni ki izbori 2009. bonusi Globalno sijelo Hrvatsko podmorje 5: Tajne odaje, dok. serija Poslovni klub Živje zdravije Otvoreno Vijes Predsjedni ki izbori 2009. bonusi Poslovne vijes Vijes iz kulture Drugi format Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Zakon i red: Odjel za žrtve, serija (12) Na vodenome putu 3: Južna obala Engleske - Rivijera gospo ice Marple, dok. serija Fotogra ja u Hrvatskoj Globalno sijelo Poslovni klub Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.30 TEST 06.45 Najava programa

06.50 07.15 07.40 ----------------------------08.10 08.25 08.40 09.05 09.30 10.00 10.45

12.35 13.30 13.50 14.15 15.00 15.15 ----------------------------15.45 16.20 17.05 18.00 18.17 18.20 18.47 19.08 19.30 20.05 22.10 22.22 22.30 23.20 00.10

06.45 07.00 07.30 07.55 08.25 09.20 11.25 11.55 12.25 12.35 13.30 14.25 16.00 16.30 17.00 17.30 18.00 18.30 18.55 19.05

06:55 07:35 07:55 08:05 08:15 08:45 10:15 11:15 12:15 13:05 14:05 15:05

17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00

23:10 23:25 00:25 00:55 01:25 02:25 03:25

05:10 05:35 06:20 06:55

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: THE BOAT THAT ROCKED SOUNDTRACK 01.00 NO NI PROGRAM

Jackie Chan, crtana serija Pocoyo, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Bumba,crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Naši najbolji dani, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Pahulje sre e, (SAD,1998., drama; Redatelj: Tony Bill; Glume: JoBeth Williams, Michael Ontkean, Barbara Barrie, Dey Young, Peter Syvertsen) Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Odjednom princeza, (SAD, 2001., komedija; Redatelj: Garry Marshall; Glume: Julie Andrews, Anne Hathaway, Hector Elizondo, Heather Matarazzo, Mandy Moore) Vijes Zakon brojeva, serija Seinfeld, serija Televizijska posla , serija Ubojita Jane, serija Ezo TV, tarot show Mulholland falls, (SAD, 1996., kriminalis ki lm; Redatelj: Lee Tamahori; Glume: Nick Nolte, Melanie Gri th, Chazz Palminteri, Michael Madsen, Chris Penn) Seinfeld, serija Zakon brojeva, serija IN magazin Kraj programa

20.00 Koledžicom po svijetu, show 21.05 Jezikova juha, reality show 22.00 Totalno napušeni, (komedija, 1998.; Redateljica: Tamra Davis; Uloge: Dave Chappelle, Guillermo Díaz, Jim Breuer, Harland Williams, Rachel True, Tommy Chong, Rick Demas) 23.40 Vijes , informa vna emisija 23.50 Grad uragana, krimi serija 00.40 Desperado, igrani lm, akcijski (12) 02.20 Astro show, emisija serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 SOKO Kitzbühel 21.00 ZiB Flash 21.10 Der Bulle von Tölz, lm 22.45 Cobra 11, serija 23.35 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Simpsoni 21.15 Dva i pol muškarca, hum. serija 22.15 Stromberg 23.15 Tv Total 0.15 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Lemony Snicket, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23.10 No ni program

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Svije oko Jima, hum. serija 20:00 Vijes 20:15 Zuhause im Glück 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 19.45 Bundesliga Pur II 20.45 Nogomet 22.00 DSF aktuell 23.00 Sportquiz

20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:10 23:45 23:50 00:05 00:08 00:10 00:15

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Voice of America Gospodarski tjedan, emisija o ekonomskim kretanjima Pove alo, poli ki talk show Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm (12) Dom2, emisija o ure enju interijera Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

8.45 Eurogoals 10.00 Rukomet, prijenos 11.30 Skispringen 12.00 Rukomet, prijenos 16.30 Nogomet 19.00 Eurogoals 19.30 Hokej, prijenos 21.45 Boks 23.00 Rallye

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Auto moto nau c vision, ponavljanje Gile e svijet sporta, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje ATON – Centar izvrsnos , emisija pod pokroviteljstvom TV Jukebox

22:00 22:30 23:00 ------23:20 -------------

19:00 19:15 19:18 19:20 19:30

18:25

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu KOKTEL mozai na emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI EUROMAXX TV magazin ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar

18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 09:58 10:00 12:00 12:10 12:30 13:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:25 18:00 18:35

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie,

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Film 15.05 Cybill, hum. serija 15.40 Moja super sestra, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.55 Ameri ki lm 22.45 Will i Grace, hum. serija 23.20 Ameri ki lm 1.30 Seinfeld, hum. serija 2.00 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Film 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 18.55 24UR 20.00 Farma 21.15 Provjereno 22.15 Dr. House, serija 23.10 24 UR 23.15 Palica, serija 0.10 Šest modela, serija 0.45 24UR 1.45 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani

lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 15. prosinca 2009.

Delta - stanje, crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr : Danica: Danica i pijetao Spektakl na livadi: Dan za kupanje Matylda: Zec viteška srca Profesor Baltazar: Maxol Navrh jezika Izazovi: Obitelj kara sta, švedski dok. lm za mlade crtana serija Gem, set, me - serija za djecu Vip Music Club Neukro va ljepota, serija Heinäha u ja Vil tossu, (Uloge: Sinnika i Time Napolan, Minna Suuronen, An Virhavirta, Merija Larivaara, Heikki Sankaki; Scenarist i redatelj: Kaisa Ras mo) Dokuteka Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane TV vr : Danica: Danica i pijetao Spektakl na livadi: Dan za kupanje Matylda: Zec viteška srca Profesor Baltazar: Maxol Koga briga?

Zvjezdane staze: Voyager, serija Drugi format Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Uvijek je sun ano u Philadelphiji, hum. serija Razred, hum. serija VIP Music Club Želim život, humanitarna akcija Vijes na Drugom Vrijeme Zakon i red: Odjel za žrtve, serija (12) Porotnici, serija Kraj programa

Pink Panther, crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana serija Punom parom, kulinarski izazov Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Astro show, emisija Dadilja, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5 (produžena verzija XXL), lifestyle emisija Tajna okolade, telenovela Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Punom parom, kulinarski izazov Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5 (produžena verzija XXL), lifestyle emisija

05.55 Najava programa 06.00 Jelovnici izgubljenog vremena 06.20 Glas domovine 06.45 Euromagazin 07.15 Duhovni izazovi 07.45 TV kalendar 08.00 Vijes 08.10 Ansambl Amarcord u Varaždinu 09.15 Opera box 09.45 TV kalendar 09.57 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.20 Knjiga postanka, miniserija 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.25 Plodovi zemlje 13.20 Rijeka: More 13.50 Živje zdravije 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.35 Vijes 15.40 Vrijeme sutra 15.45 Goonies, (Uloge: Sean As n, Josh Brolin, Je Cohen, Corey Feldman, Kerri Green, Martha Plimpton, Ke Huy Quan, John Matuszak; Redatelj: Richard Donner) 17.40 Lijepom našom: Sve Mar n na Muri 18.35 U istom loncu, kulinarski show 19.14 Za one koji misle unaprijed - CO 19.15 LOTO 6/45 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.00 Snow Queen Trophy vinjete 20.02 Vrijeme 20.10 Tko želi bi milijunaš?, kviz 21.10 Leo i Brigita, TV drama 22.25 Vijes 22.40 Vijes iz kulture 22.55 Filmski vikend smrtonosnog oružja: Smrtonosno oružje 4, (Uloge: Mel Gibson, Danny Glover, Joe Pesci, Rene Russo, Chris Rock, Jet Li; Redatelj: Richard Donner) 01.00 Knjiga postanka, miniserija 02.50 Lijepom našom: Sve Mar n na Muri 03.40 U istom loncu, kulinarski show 04.20 Plodovi zemlje 05.10 Rijeka: More

06:35 Bumba, crtana serija 06:50 Power Rangers, serija 07:15 Superheroj Spiderman, crtana serija 07:40 Graditelj Bob, crtana serija 07:55 Winx, crtana serija 08:20 Dora istražuje, crtana serija 08:45 Ulica sje anja, serija 09:45 Automo v, auto-moto magazin 10:15 Novac, business magazin 10:45 Kevin Hill, serija 12:45 Ku i za Boži , (SAD, 2006., obiteljski; Redatelj: Gail Harvey; Glume: Linda Hamilton, Rob Stewart, Brenda Crichlow, Garwin Sanford, Bri ney Wilson) 14:30 Grad Djeda Mraza, (SAD, 2008., obiteljski lm; Redatelj: Karen Arthur; Glume: Candace Cameron Bure, Tom Arnold, Christopher Wiehl, Barbara Niven,Taylor Ampa ellos, Ma Walton) 16:25 Vijes 16:35 Supertalent, show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 21:00 Casper, (SAD, 1995., obiteljski; Redatelj: Brad Silberling ; Glume: Chauncey Leopardi, Bill Pullman, Chris na Ricci, Malachi Pearson, Spencer Vrooman, Cathy Moriarty) 22:55 Red Carpet, showbiz magazin (15) 00:15 Dvostruki obra un, (SAD, 2001., akcija; Redatelj: Heywood Gould; Glume: William Baldwin, Jon Seda, Elizabeth Mitchell, Adam Baldwin, Byron Minns) 02:15 Žena po narudžbi, drama 03:45 Red Carpet , showbiz magazin (15) 04:55 Ku i za Boži , igrani lm 06:25 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: JOHN MAYER 01.00 NO NI PROGRAM

07:55 07:57 08:00 12:00 13:00 13:50 15:10 16:00 16:15

NAJAVA PROGRAMA MOJA ISTRA dokumentarna emisija VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal EUROMAXX TV magazin

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija Zagrljaj ljepote, ponavljanje Ekran zdravstva Snimka koncerta Aktualno, ponavljanje Hello Ki y Bajke Grimm

18:10

14:13 14:15 15:00 15:30 16:00 17:15

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Civil Brand, lm

16:45 17:00 17:30 19:00 19:30 20:00

21:30 23:10 23:40 23:43

18:55 19:00 19:30 20:05 21:00

22:30 23:00 23:05 -------------

IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi ODBOJKA: ZAVRŠNICA KUPA HRVATSKE snimka utakmice METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar OKOLO K(R)OLE mozai na emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Lolek i Bolek Tjedna kronika Snimka rukometne utakmice Tjedna kronika TV jukebox Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Igrani lm Tjedna kronika Sutra na programu Videostranice

9.00 Skispringen 10.00 Rukomet, prijenos 11.30 Curling, prijenos 13.00 Rukomet, prijenos 15.30 Snooker, prijenos 18.00 Eurogoals 19.25 Polo 20.30 Golf 21.30 Snooker, prijenos 23.00 Curling

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 DSF Motor 22.00 Männer Tv 23.00 Sportquiz

22.15 ZiB Flash 22.25 Columbo, lm 0.25 No ni program 8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 CineVidespotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes Tipp08:50 Gülcan und Collien ziehen 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija 12:20 Animirani lm 13.50 Die Rosen22.00 Vijes 22.45 Ameri ki lm 0.25 krieger, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 News me 18:10 No ni program Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo 20:15 Lolita, lm 22.15 Tommy, lm 0.25 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 No ni program TV prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 mladež 13:20 Das weiß doch jedes Kind!

Ve er baleta 22.45 Dnevnik pograni ne 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 TV 23.15 Videostranice Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za o evid, serija 21:15 Mentalist, serija 22:15 Sechserpack 22:45 Planeto07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program pia 23:30 Vojna ekipa za o evid, serija 11.45 Školska košarkaška liga 11.45 0.30 No ni program Provjereno 12.50 Jako duge zaruke,

lm 15.15 Život, serija 16.10 Corrina, Corrina, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 18.55 24 UR 20.00 Lake djevojke, lm 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 21.45 Život nije šala, serija 22.40 Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air Nešto za razgovara , lm 0.35 No na Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Expanorama clusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 Crni Boži , lm 22.15 Spiegel Tv Magazin 23.00 No ni 7.45 TV 8.05 Dje ji program 12.00 Igra, program hum. serija 12.35 Fantas an poziv 14.25 Godišnjica mature, lm 15.50 Vražja kuhinja 16.45 Kalifornija 17.45 S lis 18.40 Pazi, kamera! 19.15 TV Tuba 20.00 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack Opasni asteroid, lm 21.45 Privatna 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt praksa, serija 22.40 Zapleši na grobu, Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo

lm 0.30 Pomo , serija 1.55 Love Tv 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Ljetne 10.00 TV vodi + turis ka središta traume, lm 22:10 Zakon i red: Odjel za Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glaz- žrtve, serija 23:05 Der Knast, dok. serija bena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. 0.10 No ni program emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

NEDJELJA 20. prosinca 2009.

Grupna terapija, hum. serija Mi y, animirana serija Ulica Sezame, animirana serija Bikeri s Marsa, crtana serija Ben 10, crtana serija Discovery: Viva Las Vegas, dok. lm Jedna od de kiju, hum. serija Iznenadna pustolovina, (komedija, 1995.; Redatelj: Greg Beeman; Uloge: Daniel Stern, Joe Polito, Brad Sullivan, Ann Dowd, Anthony Heald) Sportska groznica, igrani lm, roman na komedija Agent Cody Banks, (komedija, 2003.; Redatelj: Harald Zwart; Uloge: Frankie Muniz, Hilary Du , Angie Harmon, Keith David, Cynthia Stevenson, Mar n Donovan) Odred za isto u, dok. emisija Jezikova juha, reality show Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Luda boži na zvona, (komedija, 1996.; Redatelj: Brian Levant; Uloge: Arnold Schwarzenegger, Sinbad, Phil Hartman, Rita Wilson, Robert Conrad, Mar n Mull, Jake Lloyd, James Belushi) CSI: Miami, krimi serija Ludilo predgra a, (drama, 2004.; Redatelj: Robert Dornhelm; Uloge: Sela Ward, Bre Cullen, Elizabeth Peña, Rheagan Wallace, Kate

Greenhouse) 1. vožnje 00.05 Put do zrelos , igrani lm, 10.50 Biblija komedija (12) 11.00 Vukovar: Misa, prijenos 12.10 Nora Fora, TV igra za djecu 12.40 Alta Badia: Svjetski ski kup (M) - veleslalom, prijenos 2. vožnje 15.35 Ples sa zvijezdama 17.25 Dugo, toplo ljeto, (Uloge: Paul Newman, Joan Woodward, Orson Welles, Lee Remick, Anthony Franciosa, Angela Lansbury, Richard Anderson, Sarah Marshall; Scenaris : Irving Ravetch i Harriet Frank Jr.; Redatelj: Mar n Ri ) 19.25 Garaža: Dogma 20.00 Dan HOO-a 21.25 Operacija Sword sh, (Uloge: John Travolta, Hugh Jackman, Halle Berry, Don Cheadle, Vinnie Jones, Sam Shepard; Scenarist: Skip Woods; Redatelj: Dominic Sena) 23.00 Za one koji misle unaprijed - CO 23.05 Dobre namjere, TV serija (12) 23.55 Sportske vijes 00.05 Nove avanture stare Chris ne, hum. serija 00.25 Dobro ugo ena ve er: Aleksandar Kalajdži 00.55 Transfer 01.25 TV raspored -------- Vaterpolo, nale Kupa Hrvatske

06.40 07.10 08.05 09.10 09.40 10.20 11.15 11.40

13.20 15.10

17.00 17.30 18.30 19.05 20.00 05.55 TEST 06.10 Najava programa 06.15 Dje ak i vjeverica, crtana serija 06.40 San o slavi, serija za djecu 07.05 Anastazia, ameri ki 21.35 animirani lm za djecu 22.30 08.35 Prijatelji 09.35 Alta Badia: Svjetski ski kup (M) - veleslalom, prijenos TV ku e imaju pravo promjene programa

01.55

00.25

19.15 19.30 19.56 20.00 20.02 20.10 21.30 22.00 22.15 22.25

18.35

17.45 18.30

17.10 17.40

16.05 16.40 16.49 16.55

14.55

14.05 14.35

13.20

12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

10.00 10.09 10.10 10.15 10.50

09.55

06.05 06.10 06.35 06.50 07.20 07.35

TV ku e imaju pravo promjene programa

Najava programa reprizni program TV kalendar Iza ekrana Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Union Paci c, (Uloge: Barbara Stanwyck, Joel McCrea, Akim Tamiro , Robert Preston, Lynne Overman, Brian Donlevy, Robert Barrat, Henry Kolker, Anthony Quinn; Scenaris : Walter DeLeon, C. Gardner Sullivan, Jesse Lasky, Jack Cunningham (prema romanu Trouble Shooter Ernesta Haycoxa); Redatelj: Cecil B. DeMille) Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ku ni ljubimci Veterani mira, emisija za branitelje Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Jelovnici izgubljenog vremena Reporteri: Kako su Beatlesi uzdrmali Kremalj Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Kulturna baš na: Muzej rimskog stakla Doma i dok. lm Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Svirci moji, glazbena emisija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta U istom loncu, kulinarski show LOTO 7/39 Dnevnik Sport Snow Queen Trophy vinjete Vrijeme Ples sa zvijezdama, 1. dio Ples sa zvijezdama, 2. dio Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend Smrtonosnog oružja: Smrtonosno oružje 3, (Uloge: Danny Glover, Mel Gibson, Joe Pesci, Rene Russo, Stuart Wilson Redatelj: Richard Donner) Filmski maraton: Kodno ime ista , (Uloge: Cedric the Entertainer, Lucy Liu, Nicolle e Sheridan, Mark Dacascos, Callum Keith Rennie, Niecy Nash, DeRay Davis, Will Pa on, Kevin McNulty, BJ Davis, Bart Anderson, Tom Butler, Robert Clare; Scenaris : Robert Adetuyi i George Gallo; Redatelj: Les May eld) Filmski maraton: Van Wilder, (Uloge: Ryan Reynolds, Tara

07.00 Mi y, animirana serija 08.00 Ulica Sezame, animirana serija 09.05 Bikeri s Marsa, crtana serija 09.30 Ben 10, crtana serija 10.10 Tajna okolade, telenovela 11.15 Jedna od de kiju, hum. serija 11.40 Put kroz život, drama 13.25 Predsjedni ki trg: Ivo Josipovi i Milan Bandi 14.10 Iznenadna pustolovina, komedija 15.55 Premier liga: Blackburn Rovers- To enham Hotspur, prijenos

07.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 07.20 Najava programa 07.25 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac 07.50 Vrijeme je za Disneyja: Legenda o Tarzanu 08.15 Na kraju ulice 08.45 Parlaonica 09.40 Kokice 10.10 Briljanteen 10.55 KS automagazin 11.25 4 zida 12.05 Val Gardena: Svjetski ski kup (M) - spust, prijenos 13.25 Hrvatski pisci na TV ekranu - A. Šenoa: Kanarin eva ljubovca 14.25 Rabljeni ljudi, (Uloge: Shirley MacLaine, Marcello Mastroianni, Kathy Bates, Marcia Gay Harden, Jessica Tandy, Bob Dishy, Joe Pantoliano; Scenarist: Todd Gra ; Redateljica: Beeban Kidron) 16.25 Košarka, NLB liga: Zagreb Zadar, prijenos 18.30 KORAK U ŽIVOT humanitarna akcija 19.30 Garaža: Bambi Molesters 20.05 K2, (Uloge: Michael Biehn, Ma Craven, Raymond J. Barry, Patricia Charbonneau, Luca Brcovici, Hiroshi Fujoka, Julia Nickson-Soul; Redatelj: Franc Roddam) 21.55 Sportske vijes 22.10 KORAK U ŽIVOT - snimka koncerta 23.10 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta 23.15 Dobre namjere, TV serija (12) 00.05 No u kazalištu: Gartlic kajkavski 01.15 Kraj programa

Reid, Tim Matheson, Kal Penn, Teck Holmes, Daniel Cosgrove, Chris Owen, Cur s Armstrong, Paul Cleason; Scenaris : Brent Goldberg, David T. Wagner; Redatelj: Walt Becker) 03.25 Reporteri: Kako su Beatlesi uzdrmali Kremalj 04.30 Svirci moji, glazbena emisija 05.15 Oprezno s an elom, telenovela

Ezo TV, tarot show Bumba, crtana serija Power Rangers, serija Superheroj Spiderman, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Winx, crtana serija Dora istražuje, crtana serija U sedmom nebu, serija Smallville, serija Zovite me Djed Mraz, igrani lm Povratak u budu nost 3, igrani lm Kod Ane, kulinarski show Vijes Lud, zbunjen, normalan, serija Predsjedni ka utrka Dnevnik Nove TV Sve za lovu, (SAD, 2005., triler; Redatelj: D.J. Caruso; Glume: Al Pacino, Ma hew McConaughey, Rene Russo, Armand Assante, Jeremy Piven) Dream team, akcija Glas smr , horor Vidovi Milan, tarot show (18) Vrijeme ubijanja, kriminalis ki lm Lude 70-e, serija U sedmom nebu, serija Kraj programa

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special: BOŽI NI MIX 01.00 NO NI PROGRAM

04:50 05:40 06:25

02:45

22:15 00:00 01:45

18:40 19:15 20:00

16:15 17:10 17:20

14:05

10:20 11:20 12:20

09:15 09:30 09:55

06:10 08:10 08:25 08:50

18.00 Zvijezde Ekstra: Donald Trump (2. dio), zabavna emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Discovery: Viva Las Vegas, dok. lm 20.00 Sportska groznica, (roman na komedija, 2005.; Redatelji: Bobby Farrelly, Peter Farrelly; Uloge: Drew Barrymore, Jimmy Fallon, Jason Spevack, Jack Kehler, Sco H. Severance) 21.50 Put do zrelos , (komedija, 2000.; Redatelj: Todd Phillips; Uloge: Breckin Meyer, Sean William Sco , Amy Smart, Paolo Costanzo, Tom Green, DJ Qualls) 23.30 Savršeno oružje, igrani lm, akcijski (12) 00.55 Razotkrivanje, igrani lm, drama/triler (15) Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Tko želi bi milijunaš? 21.50 Tod im Park, lm 23.30 No ni program

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju POTRAGA ZA IZGUBLJENIM CIVILIZACIJAMA znanstvenodokumentarni serijal NARODNO VESELJE zabavna emisija ŠKOLA ŠAHA tjedna emisije MALI OGLASI KUTIONICA dje ja emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija MALI OGLASI

09:58 10:00 11:00 12:15

12:45 14:10 15:25 15:35 16:45 17:45

15:00

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija 1x2, emisija o kla enju Trzalica, ponavljanje Zagrljaj ljepote, emisija o modernom na inu življenja Vježbanje demokracije, ponavljanje

07:55 07:57 08:00 12:00 13:00 14:00

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

23:30 -------------

19:30 20:00 21:40 ------22:00

18:15 18:35 18:40 19:00

16:00 16:16 16:45 17:00 17:05 18:05 19:00 19:10 20:10 21:30 23:15 23:25 VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODBOJKA: ZAVRŠNICA KUPA HRVATSKE snimka utakmice NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Hello Ki y, crtani lm Bajke Grimm, crtani lm Lolek i Bolek, crtani lm Vijes Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Poljoprivredni savjetnik Vijes Vinoteka, emisija o kulturi pijenja vina Glazba koja srce dira Igrani lm Vijes Sutra na programu

8.30 Snooker 9.30 Curling, prijenos 12.00 Rukomet, prijenos 15.30 Snooker, prijenos 17.30 Plivanje 19.00 Eurogoals 20.00 Snooker, prijenos 23.00 Hrvanje

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 18.00 Bundesliga Hits 20.15 Poker 22.15 Kickbox 23.00 Sportquiz

07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 Krvava linija, lm 22.40 Bestrogen, lm Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni 0.15 No ni program izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod Dnevnik prekograni ne TV 1.10 Video- Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold stranice 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 K11 7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 20.15 Bobby, lm 22.15 Genial dane11.05 Angie, serija 11.40 Lov na zmaja, ben 0.35 No ni program dok. serija 12.45 Dokumentarna serija 13.50 Ljubav kroz želudac 14.25 As tud not padu?! 16.15 Život, serija 17.10 Nancherrow, lm 18.55 24 UR 20.00 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dan za trening, lm 22.10 Pravi pro- Dobra, loša vremena 12:00 Crtani

lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 gram, lm 0.20 No na panorama Die 90er Show 16:45 Unglaublich!

17:45 Die 10 schrägsten Promi-Pärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 7.30 Tv prodaja 8.05 Dje ji pro- Explosiv 20:15 Super talent, prijenos gram 12.00 Igra, hum. serija 12.35 21.55 Genial daneben 22.55 No ni Fantas an poziv 14.05 arobnice, program serija 15.50 Vražja kuhinja 16.50 Kalifornija 17.45 Ljepo ca i zvijer, show 18.40 Pazi, kamera! 19.30 TV Tuba 20.00 Srebrna zvona, lm 21.40 5.30 Jutarnji program 12.35 Lancelot, lm Privatna praksa, serija 22.45 Krvava 14.25 Fantom, lm 16.00 Humoris ne nedjelja, lm 0.45 Pomo , serija 2.10 serije 19.00 Das A-Team 20.00 Vijes 20.15 Voda, lm 22.35 Total 23.00 KaliLove Tv fornija, lm 0.35 No ni program

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani

lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki

lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni program

SUBOTA 19. prosinca 2009.

Najava programa Me u nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Na vodenome putu 3: Island, vikinzi u sedlu – dok. serija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta Oprah Show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Rije i život, religijski program Eko zona Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela LOTO 7/39 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Predsjedni ki izbori 2009.

- bonusi A sad u Europu!

Luda ku a, hum. serija Paralele Otvoreno Vijes Predsjedni ki izbori 2009.

- bonusi Poslovne vijes Vijes iz kulture e-Hrvatska Znanstvene vijes Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Velemajstor, serija Skica za portret Paralele A sad u Europu!

Eko zona Oprezno s an elom, telenovela

-------- Ninin kutak: Svije njaci za Boži -------- Vitaminix: Magnezij -------- Mali crveni traktor: Zmaj 08.05 arobna plo a 1 08.20 Glazbeceda 08.30 Pro itani 08.40 crtana serija 09.05 Gem, set, me - serija za djecu 09.30 Vip Music Club 10.00 Neukro va ljepota, serija 10.45 Stric Buck, (Uloge: John Candy, Jean Louisa Kelly, Laurie Metcalf, Amy Madigan, Jay Underwood, Macaulay Culkin, Gaby Ho mann, Elaine Bromka, Garre M. Brown; Scenarist i redatelj: John Hughes) 12.45 Prijatelji, hum. serija 13.05 Zovem se Earl, hum. serija 13.25 Ksena - princeza ratnica, serija 14.10 Kod Ane 14.25 TV vr : -------- Ninin kutak: Svije njaci za Boži -------- Vitaminix: Magnezij -------- Mali crveni traktor: Zmaj 14.45 arobna plo a 1 15.00 Koga briga?

15.35 Zvjezdane staze: Voyager, serija 16.20 e-Hrvatska 16.55 Znanstvene vijes 17.10 Vaterpolo, Euroliga: Jug Primorac, prijenos 18.20 Košarka, EL: Cibona Fenerbahce Ulker 20.20 Gospodar prstenova: Prstenova družina, (Uloge: Elijah Wood, Ian McKellen, Ian Holm, Viggo Mortensen, Sean Bean, Sean As n, John RhysDavies, Billy Boyd, Dominic Monaghan, Cate Blanche , Liv Tyler, Orlando Bloom; Scenaris : Peter Jackson, Fran Walsh, Philippa Boyens; Redatelj: Peter Jackson) 23.15 Velemajstor, serija 00.05 Porotnici, serija 00.55 VIP Music Club 01.30 Kraj programa

06.45 Pink Panther, crtana serija 07.00 SpužvaBob Skockani, crtana serija 23.50 07.30 Punom parom, kulinarski 23.55 izazov 00.05 07.55 Princ iz Bel-Aira, hum.

00.40 serija 01.00 08.25 Pod is m krovom, hum. serija 01.45 09.20 Astro show, emisija 11.25 Dadilja, hum. serija 02.30 11.55 Malcolm u sredini, hum.

03.10 serija 03.20 12.25 Exkluziv, magazin 03.50 12.35 Ve era za 5 (produžena 04.35 verzija XXL), lifestyle 05.05 emisija 13.30 Tajna okolade, telenovela 14.25 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.00 Princ iz Bel-Aira, hum.

06.35 TEST serija 06.50 Najava programa 06.55 Delta - stanje, crtana serija 16.30 Pod is m krovom, hum. serija 07.20 Trolovi, crtana serija 17.00 Dadilja, hum. serija 07.45 TV vr : 17.30 Malcolm u sredini, hum.

TV ku e imaju pravo promjene programa

20.20 21.10 21.50 22.30 23.25 23.40

20.05

19.30 19.56 20.01 20.04

17.30 18.10 18.30 19.15 19.20

15.35 16.10 16.20 17.25

13.20 14.10 14.19 14.25 14.40

11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.32

11.05

10.00 10.09 10.10 10.15

09.10 09.55

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: SKUNK ANANSIE 01.00 NO NI PROGRAM

06:55 Jackie Chan, crtana serija 07:35 Pocoyo, crtana serija 07:55 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 08:45 Nova lova, TV igra 10:15 Lude 70-e, serija 11:15 Naši najbolji dani, serija 12:15 IN magazin 13:05 Naša mala klinika, serija 14:05 Najbolje godine, serija 15:05 Boži no okupljanje, obiteljski lm 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 22:20 Doktor s Beverly Hillsa, serija (12) 23:25 Vijes 23:40 Zakon brojeva, serija 00:40 Seinfeld, serija 01:10 Televizijska posla, serija 01:40 Ubojita Jane, serija 02:40 Ezo TV, tarot show 03:40 Opsjednuta prošloš u, horor 05:05 Seinfeld, serija 05:30 Zakon brojeva, serija 06:15 IN magazin 06:55 Kraj programa

serija 18.00 Punom parom, kulinarski izazov 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5 (produžena verzija XXL), lifestyle emisija 20.00 TV event: Udar - put uništenja (1. dio), znanstveno-fantas na mini serija 21.45 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 22.35 Stvorenja, znanstvenofantas na serija 23.40 Vijes , informa vna emisija 23.50 Totalno napušeni, igrani lm, komedija (12) 01.10 Astro show, emisija

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdane staze, serija 21.10 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Torchwood, serija 23.10 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Super dadilja 21.15 Raus aus den Schulden 22.15 Stern Tv, prijenos 0.00 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri

14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.20 24 Studen 23.45 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Lips ck Jungle 22.15 Sve o seksu, serija 23.10 Tv Total 0.10 No ni program

serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak… 20.00 Vijes 20.15 Sedam godina, lm 22.20 ZiB Flash 22.35 Cobra 11, serija 23.20 No ni program

14:30 15:00 17:00 17:05 17:25 18:30

09:58 10:00 12:00 12:10 12:30 13:30

11:00 12:00 14:40 14:43 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA TV ORDINACIJA kontakt emisija JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal EUROPSKI DNEVNIK TV magazin VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI OPASNE VEZE talk show FOI INFO emisija pod pokroviteljstvom

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Gospodarski tjedan, ponavljanje ATON – centar izvrsnos , ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Pove alo, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 22:00 22:30 23:00 ------23:20 -------------

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:10 23:45 23:50 00:05 00:08 00:10 00:15

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Vrijeme Voice of America Dom2, ponavljanje Emisija o radu gradske uprave Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm (12) Poslovni magazin, emisija o gospodarstvu Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

8.35 Snooker 10.00 Nogomet 11.30 Biath8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program lon 13.30 Eurogoals 14.15 Skispringen 15.30 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly Nogomet 17.00 Snooker 20.00 Reiten, prije16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na nos 23.00 Jahanje

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.45 DSF 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske Motor 20.00 Rukomet, prijenos 22.00 DSF Mo15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 tor 23.00 Sportquiz Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Film 15.05 Cybill, hum. serija 15.40 Moja super sestra, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.55 Ameri ki lm 22.35 Will i Grace, hum. serija 23.05 Ameri ki lm 1.15 Seinfeld, hum. serija 1.45 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani

lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Film 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 21.00 Ameri ki

lm 22.25 24 UR 22.50 Nastavak lma 23.35 Palica, serija 0.30 Šest modela, serija 1.00 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Videostranice

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani

lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 16. prosinca 2009.

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.30 17.35 18.15 18.35 19.30 19.56 20.01 20.04 20.05 20.20 21.20 22.15 23.15 23.40 23.55 00.05 00.10 00.20 00.55 01.40 02.20 03.05 03.10 04.00 04.45 05.10

06.20 06.35 06.40 07.10 07.35 --------

Najava programa Rije i život, religijski program TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Na vodenome putu 3: Kanadski divlji istok: Nova Škotska, dok. serija Oprah Show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta McLeodove k eri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Trenutak spoznaje Doma i dok. lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Predsjedni ki izbori 2009. bonusi Tko želi bi milijunaš?, kviz Dossier.hr Otvoreno Pola ure kulture Vijes Predsjedni ki izbori 2009. bonusi Poslovne vijes Vijes iz kulture Indeks, emisija o školstvu Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Bez traga, serija (12) Skica za portret Doma i dok. lm Dossier.hr Pola ure kulture Oprezno s an elom, telenovela

TEST Najava programa Delta - stanje, crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr : Danica: Danica i zlatni TV ku e imaju pravo promjene programa

--------------07.58 08.10 08.25 08.40 09.05 09.30 10.00 10.45

13.25 13.45 14.10 14.55 15.10 ---------------------15.33 15.45 16.15 17.00 17.30 18.05 18.22 18.30 18.55 20.50 21.20 21.25 21.30 22.20 00.20

06:55 07:35 07:55 08:05 08:15 08:45 10:15 11:15 12:15 13:05 14:05 15:05

17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00 22:00 23:00 23:15 00:15 00:45 01:15 02:15 03:15 04:50 05:15 06:00 06:50

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: RIHANNA 01.00 NO NI PROGRAM

Jackie Chan, crtana serija Pocoyo, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Bumba, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Naši najbolji dani,serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Boži no darivanje, (Kanada, 2008., obiteljska drama; Redatelj: Peter Svatek; Glume: Marianne Farley, Claudia Ferri, Tyrone Benskin, Jason Gedrick, Luis Oliva) Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Provjereno, informa vni magazin Predsjedni ka utrka Vijes Zakon brojeva, serija Seinfeld, serija Televizijska posla, serija Ubojita Jane, serija Nova lova, TV igra Nestali 2, triler Seinfeld, serija Zakon brojeva, serija Lude 70-e, serija Kraj programa

18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5 (produžena verzija XXL), lifestyle emisija 20.00 Vrijeme lep ra, (drama, 2001.; Redatelj: Mariano Barroso; Uloge: Salma Hayek, Edward James Olmos, Mía Maestro, Demían Bichir, Pilar Padilla, Marc Anthony, Lumi Cavazos) 21.50 Ku anice, dramska serija (dvije epizode) 23.40 Vijes , informa vna emisija 23.50 TV event: Udar - put uništenja (1. dio), znanstveno-fantas na mini serija 01.30 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 02.20 Astro show, emisija Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 22.40 Otvorena ku a 0.00 No ni program

5.20 Dje ji jutarnji program 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Galileo Big Pictures 22.15 red!

Stars, Lifestyle & More 23.15 Tv Total 0.10 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 21.15 Kaos, lm 23.00 No ni program

19:15

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA FOI INFO emisija pod pokroviteljstvom KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KUTIONICA

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Vinoteka, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Iz Nedeliš a, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:20 -------------------

19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:10 23:30 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30 11:00 12:00 14:40 14:43 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

09:58 10:00 12:00 12:10 12:25 12:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:30

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima VIJESTI VTV-A ŠKOLA ŠAHA IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vrijeme Voice of America Poslovni magazin, ponavljanje Pri e iz života Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm (12) Obzori, emisija o kulturi Intervju tjedna, poli ki magazin Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Videostranice

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, 9.00 Rallye 10.15 Biathlon, prijenos 16.15 serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Eiskunsltlauf 18.00 Biathlon 19.00 EuMalcom u sredini, hum. serija 17.40 rogoals 20.00 Kampfsport 23.00 Hrvanje

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani

lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Film vremena 09:00 To no u 9 09:30 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje diUkradeno srce, serija 15.55 Do posljedn- jete 11:00 Unsere erste gemeinsame jeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver 19.00 24 sata 20.00 Farma 21.00 Ekipa Geissen Show 15:00 Mitten im Leza o evid, serija 22.00 Zakon i red: Odjel ben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 za žrtve, serija 22.55 24 UR 23.15 Palica, Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exserija 0.10 No na panorama clusiv 18:45 Vijesti 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Ekipa za o evid, serija 22.15 Kosti, serija 0.00 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 No ni program Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Columbo, lm 15.05 Moja super sestra, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Teksaški 5.10 Jutarnji program za djecu 09:00 rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija18.00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 KickSvijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.55 ers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! Ameri ki lm 22.30 Will i Grace, hum. 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT serija 23.10 Igrani lm 1.20 Seinfeld, hum. 15:40 Naruto 16:05 Hintern Sofa an serija 1.50 Love Tv der Front, hum. serija 17.00 Svijet oko Jima, hum. serija 19.00 Der Trödeltrupp 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.15 Exklusiv 0.10 10.00 TV vodi + turis ka središta No ni program Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.55 Europska nogometna liga, prijenos 20.50 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glaz- 6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklambena emisija 00.10 TEST ni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Reklamni program 18.35 DSF Motor 20.00 Poker 22.00 Nogomet

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 17. prosinca 2009. retriver Profesor Baltazar: Klaun Daniel Zeko Peko: Utrka šumskih žaba Pri a o Tracy Beaker Mogu ja!

Iznad crte crtana serija Gem, set, me - serija za djecu Vip Music Club Neukro va ljepota, serija Povratak ku i, (Uloge: Je rey Licon, Edward Asner, Noah Blake, Sharon Gless; Scenarist i redatelj: Robert Fedor) Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane TV vr : Danica: Danica i zlatni retriver Profesor Baltazar: Klaun Daniel Zeko Peko: Utrka šumskih žaba Pri a o Tracy Beaker Kokice Zvjezdane staze: Voyager, serija Indeks, emisija o školstvu VIP Music Club Vijes na Drugom Vrijeme Europska nogometna liga emisija Europska nogometna liga: Dinamo - Temišvar, prijenos Europska nogometna liga emisija Vijes na Drugom Vrijeme Bez traga, serija (12) Vip Music Club LP Kraj programa

06.35 Bikeri s Marsa, crtana serija 07.00 SpužvaBob Skockani, crtana serija 07.30 Punom parom, kulinarski izazov 07.55 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 08.25 Pod is m krovom, hum. serija 09.20 Astro show, emisija 11.25 Dadilja, hum. serija 11.55 Malcolm u sredini, hum. serija 12.25 Exkluziv, magazin 12.35 Ve era za 5 (produžena verzija XXL), lifestyle emisija 13.30 Tajna okolade, telenovela 14.25 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.00 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 16.30 Pod is m krovom, hum. serija 17.00 Dadilja, hum. serija 17.30 Malcolm u sredini, hum. serija 18.00 Punom parom, kulinarski izazov 18.30 Vijes , informa vna emisija

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.05 15.35 16.10 16.20 17.40 17.45 18.15 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.05 20.20

22.35 23.30 23.45 23.55 00.00 00.10 01.05 01.50

03.30 05.30

18.00

18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5 (produžena verzija XXL), lifestyle emisija 20.00 Kum, (krimi drama, 1972.; Redatelj: Francis Ford Coppola; Uloge: Marlon Brando, Al Pacino, James Caan, Robert Duvall, Diane Keaton, John Cazale, Richard Castellano, Abe Vigoda, Talia Shire) 23.05 Razotkrivanje, (drama/ triler, 1994.; Redatelj: Barry Levinson; Uloge: Michael Douglas, Demi Moore, Donald Sutherland, Caroline Goodall, Roma Ma a, Dylan Baker) Vijes , informa vna emisija Savršeno oružje, akcijski Astro Show, emisija

01.35 01.45 03.15

06:55 Jackie Chan, crtana serija 07:35 Pocoyo, crtana serija 07:55 Tomica i prijatelji,crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 08:45 Nova lova, TV igra 10:15 Lude 70-e, serija 11:15 Naši najbolji dani, serija 12:15 IN magazin 13:05 Naša mala klinika, serija 14:05 Provjereno, informa vni magazin 15:05 Zovite me Djed Mraz, obiteljska komedija 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Supertalent - završnica, show 22:40 Povratak u budu nost 3, (SAD, 1990., akcijska komedija; Redatelj: Robert Zemeckis; Glume: Michael J. Fox, Christopher Lloyd, Mary Steenburgen, Thomas F. Wilson, Lea Thompson, Elisabeth Shue) 00:50 Raj na zemlji, kriminalis ki 02:45 Vidovi Milan, tarot show (18) 03:45 Posljednja plja ka, kriminalis ki lm 05:10 Gdje je is na, drama 06:40 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 TEDI SPALATO; 00.00 Music Special: RONAN KEATING 01.00 NO NI PROGRAM

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice

6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani

lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Schillerstraße 21.15 Ladykracher 21.45 Pastewka 22.15 Oliver Pocher Show 23.15 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 U20, dok. serija 17.35 ta 19.25 Galileo 20.15 Nemogu a misija 2, lm 22.20 The Contractor, lm 0.30 No ni program

11:00 12:00 14:40 14:43 14:45 15:00 15:40 16:00 17:00 17:10 18:10

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA ARTS 21 magazin o umjetnos GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Ekran zdravstva, ponavljanje Obzori, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Pri e iz života, ponavljanje TV Jukebox

21:30 22:00 22:30 23:00 ------23:20 23:58 -------------

18:55 19:00 19:10 20:00 20:00 21:00

19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:15 00:15 00:20 00:35 00:38 00:40 00:45

VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija POTRAGA ZA IZGUBLJENIM CIVILIZACIJAMA znanstveno-dokumentarni serijal MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu GOSPODARSKI TJEDAN magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA LOLLIPOP no ni program ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Voice of America Intervju tjedna, ponavljanje Vježbanje demokracije Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm(12) Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

11.00 Rukomet, prijenos 12.45 Eurogoals 13.00 Nogomet, prijenos 13.30 Skijanje, prijenos 14.00 Rukomet, prijenos 15.30 Skijanje 16.00 Biathlon 18.00 Rukomet 20.00 Kra sport 21.00 Kuglanje 22.00 Reiten, prijenos

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 19.00 Košarka, prijenos 21.15 Heimspiel, prijenos 22.30 Ha rick

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 16:05 Hintern Sofa an der Front, hum. serija 17.00 Još uvijek stojim, hum. serija 19.00 Dokumentarna serija 20.00 Vijes 20.15 5 gegen Jauch 22.15 Die besten Magier der Welt 0.00 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Happy O o! 20.15 Die ul ma ve Chart Show 0.00 No ni program

09:58 10:00 12:00 12:10 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35 18:40

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Simpsoni, crtana serija 19.00 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak Charlie, hum. serija 20.15 Zodiak, lm 21.55 ZiB Flash 22.00 Mentalist, serija 22.55 No ni program

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Film 15.05 Moja super sestra, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 20.00 Ekipa za o evid, serija 21.35 Ameri ki

lm 22.40 Psych, serija 23.35 Film 1.30 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani

lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Film 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 21.00 Ameri ki

lm 22.30 24 UR 22.50 Nastavak lma 23.45 Igrani lm 1.35 No na panorama

PETAK 18. prosinca 2009.

07.40 TV vr : -------- Život u obitelji vodenkonja: Gljive -------- Nogalo: Ja volim plavo Najava programa -------- Cipelice lutalice: Hijerogli i Trenutak spoznaje mumije TV kalendar 08.03 Pri a o Tracy Beaker Dobro jutro, Hrvatska 08.15 Platno, boje, kist Vijes 08.25 Puni krug Dobro jutro, Hrvatska 08.40 crtana serija Vijes 09.05 Gem, set, me - serija za Dobro jutro, Hrvatska djecu Vijes 09.30 Vip Music Club Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija 10.00 Neukro va ljepota, serija 10.45 Dosta je pranja!, (Uloge: pod pokroviteljstvom Andreas Michael Lamelas, Dolina sunca, telenovela Sydney Walsh, Garre M. Croa a Osiguranje - prozor Brown, Haley McCormick, u svijet 125 Jim Mapp, S.A. Gri n; Vijes Scenarist i redatelj: Timothy Vrijeme danas J. Nelson) Vijes iz kulture 12.05 Val Gardena: Svjetski ski Na vodenome putu 3: kup (M) - superG, prijenos Madeira, dok. serija 13.30 Prijatelji, hum. serija Oprah Show 13.50 Zovem se Earl, hum. serija Dnevnik 14.15 Ksena - princeza ratnica, Sport serija Vrijeme 15.00 Kod Ane TV kalendar 15.15 TV vr : Oprezno s an elom, -------- Život u obitelji vodenkonja: telenovela Gljive McLeodove k eri, serija Vijes + prijevod za gluhe -------- Nogalo: Ja volim plavo -------- Cipelice lutalice: Hijerogli i Vrijeme sutra mumije TV kalendar 15.33 Pri a o Tracy Beaker Glas domovine Drugo mišljenje: An -aging 15.45 Puni krug 16.00 Izazovi: Oliver i planina, Znanstvena pe ca danski dok. lm za mlade Hrvatska uživo - Vijes 16.20 Zvjezdane staze: Voyager, Hrvatska uživo serija Croa a Osiguranje - prozor 17.05 Drugi red partera, emisija o u svijet 125 kazalištu Iza ekrana 18.00 Vijes na Drugom Kod Ane 18.17 Vrijeme Dolina sunca, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša 18.20 Županijska panorama 18.47 Uvijek je sun ano u pošta Philadelphiji, hum. serija Dnevnik 19.08 Razred, hum. serija Sport 19.30 VIP Music Club Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija 20.05 arolija, serija 21.00 Vijes na Drugom pod pokroviteljstvom Predsjedni ki izbori 2009. 21.12 Vrijeme 21.15 Paul Merton u Kini, dok.

- bonusi serija (12) Zapravo ljubav, (Uloge: 22.15 Umorstva u Midsomeru, Hugh Grant, Colin Firth, serija (12) Liam Neeson, Emma 23.50 Brian Ferry - Uživo u Thompson, Bill Nighy, Londonu Keira Knightley, Alan Rickman, Rowan Atkinson, 00.40 Kraj programa Laura Linney, Billy Bob Thornton; Scenarist i redatelj: Richard Cur s) 06.35 Bikeri s Marsa, crtana serija Lica nacije 07.00 SpužvaBob Skockani, crtana Vijes serija Predsjedni ki izbori 2009.

07.30 Punom parom, kulinarski - bonusi izazov Poslovne vijes 07.55 Princ iz Bel-Aira, hum. serija Vijes iz kulture Drugi red partera, emisija 08.25 Pod is m krovom, hum. serija o kazalištu Zvjezdane staze: Voyager 09.20 Astro show, emisija 11.25 Dadilja, hum. serija 5, serija 11.55 Malcolm u sredini, hum.

Krv i vino, (Uloge: Jack serija Nicholson, Stephen Dor , Jennifer Lopez, Judy Davis, 12.25 Exkluziv, magazin 12.35 Ve era za 5 (produžena Michael Caine; Redatelj: verzija XXL), lifestyle emisija Bob Rafelson) 13.30 Tajna okolade, telenovela Vip Music Club LP 14.25 Heroji iz stras , dramska Oprezno s an elom, serija (dvije epizode) telenovela 16.00 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 16.30 Pod is m krovom, hum. serija 17.00 Dadilja, hum. serija 17.30 Malcolm u sredini, hum. serija Punom parom, kulinarski izazov TEST Najava programa Delta - stanje, crtana serija Trolovi, crtana serija

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.35 06.50 06.55 07.15

15. prosinca 2009.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA: Koji su najgori pokloni koje možete nekome darovati?

PARFEM za nju

Izbjegnite darivanje loših poklona

Euphoria

Ako vas lovi panika u trgova kim centrima ili imate no ne more zbog boži nih poklona – vjerojatno patite od sindroma kupovanja boži nih poklona.

Kako biste izbjegli kupovinu loših poklona za svoje najdraže, ali i uštedjeli nešto novca, nastavite itati lanak (a vaša obitelj i prijatelji e biti zahvalni

kad im poklonite ono što im se svi a).

Beskorisni alati Svatko od nas ima na spisku za darivanje osobu kojoj ne zna što kupiti. To može biti vaš šef, otac ili neki drugi muški ro ak. Izgledaju kao da nemaju nikakvih interesa, stila ni potreba. Nemojte odjuriti u du an specijaliziran za “muške stvari“ i potrošiti previše novca na profesionalnu svjetiljku s ugra enim GPS sustavom, iako on nije išao u prirodu ve više od petnaest godina. Vaš poklon e završiti u kutiji s alatom koja stoji na tavanu.

Poklon dobrih namjera Ako kupite poklon s dobrom namjerom, mogli biste uvrijediti osobu kojoj ste ga namijenili. Pokloni usmjereni na neku lošu karakteristiku ili na manu u pravilu se ne prihva aju dobro. To mogu biti pokloni poput knjige o najnovijoj dijeti osobi s viškom kilograma, Nicorette žvaka e gume za strastvenog puša a i sl.

Pokloni koji bi vam mogli stvarati probleme Imate li mla u djecu, nemojte im za Boži pokloniti set bubnjeva. Mogli biste ih slušati cijelu godinu. Isto tako dje ji pokloni, poput pra ki, mogli bi vam stvarati probleme kad djetetu padne na pamet ga ati susjedu dok se vra a iz du ana.

Donje rublje Nikada ne kupujte donje rublje, osim ako vam je žena sama rekla da to želi. Ovakav poklon otvara previše pitanja poput Zašto želi da to nosim? , Nisam li mu dovoljno lijepa i seksi? i sl. Da i ne spominjemo što e se dogoditi ako ste kupili krivu veli inu.

Poklon koji ste zapravo namijenili sebi Svi smo ovo isprobali – kupimo bratu, djevojci ili prijateljici nešto što biste sami htjeli imati. Kad kupite ovakav poklon, iako se uvjeravate da e se to dopasti toj osobi, podsvjesno se nadate da e vam ga

vratiti – ali ne e. Možda vam ga ne e ni posuditi. I na kraju si sami morate kupiti tu stvar, pa ste potrošili dvostruki iznos novca za stvar koja e usre iti samo jednu od vas.

Prošlogodišnji poklon Vaš otac sigurno ne e biti oduševljen kad po petu godinu za redom od vas dobije kravatu. Vodite ra una o tome što ste poklonili prijašnjih godina kako se ne biste ponavljali. Ovo se, naravno, ne odnosi na poklone koji su tradicionalni (npr. bratu svake godine kupite cigare i bocu whiskeya).

Nemarni pokloni Je li vam se ikada desilo da ste djevojci poklonili naušnice za probušene uši, iako ih ona nikada nije probušila? Nemojte kupovati okoladu osobi koja je dijabeti ar ili alkohol osobi koja ne pije. Prije nego kupite poklon, razmislite o takvim stvarima, kako ne biste zbog nemara pogriješili s poklonom.

Ženski parfem dizajnera Calvina Kleina. Egzoti an cvjetno - vo ni miris Euphoria lansiran je 2005. godine.

Miris je so an i blistav kao vo e, te tajanstven i privla an kao tamno egzoti no cvije e koje vas poziva da uživate u životnim radostima. Osnovne note jesu šipak, japanska jabuka, zeleno liš e, lotus, crna orhideja, crveno drvo, crna ljubi ica i amber.

Euphoriju su napravili Dominique Ropion, Carlos Benaim i Loc Dong.

PARFEM za njega

Euphoria Men Muška varijanta Euphorije je zadržala istu ilozo iju “mirisa slobode”. Klasi ni aromati ni drvenkasti miris u retro stilu zasniva se na modernoj bazi s orijentalnim nijansama. Nenametljiva svježina oboga ena je za inima.

Parfem je zaklju an u privla nu bo icu suvremenoga “tehni kog” dizajna, karakteristi nog za CK. Po etak je snažan za inski: biber, džumbir, Sudachi i “note kiše”. U srcu se javljaju zelene svježije note: crnog bosiljka, kedrovih iglica. Blago orijentalna baza sadrži pa uli, sekvoju, amber i mošus. Parfem su napravili Carlos Benaim i Loc Dong 2006. godine.

PITAJ za zdravlje

Ovo je rubrika za lude!

‘Ko nije lud, neka ne ita!

MODNI DODATAK

Satovi su nezaobilazan ukras Satovi ve neko vrijeme nisu samo nešto što nam pokazuje vrijeme, oni su modni dodatak koji pra trendove i koji se kombinira s odje om ...

Puno ljudi traži na ine kako promijeniti ili upotpuniti svoj izgled ove sezone, no tako da ne potroše puno na to. Idealan je na in kupovina lijepih modnih dodataka, poput novog sata. Sat je modni dodatak koji je istovremeno funkcionalan i lijep. Novi sat je savršen modni dodatak, kako za muškarca, tako i za ženu. Kompletno novu garderobu teško je priuštiti si svake sezo-

ne, zato si možemo dati oduška s modnim dodacima.

Sat je ipak nešto što nam koristi dodacima.Satjeipakneštoštonamkoristi i ispunjava nas zadovoljstvom, tako da je odli an modni dodatak koji može postati nov ve i samo promjenom remena.

Ljudi vole satove, ne samo zbog funkcionalnos nego i zbog raznovrsnosti kod izbora. Raznovrsnost odre uju trendovi koji dik raju izgled i dizajn sata, kao što je slu aj i s modnom industrijom. I na ovaj na in, odabirom odre enog sata, svrstavate se me u ljude koji prate ili ne prate trendove.

Ljudi traže satove prema svom stilu odijevanja. Koliko stilova odijevanja postoji, toliko i modelskih linija satova ima. Ljudi koji preferiraju casual s l obla enja biraju i takve satove, dok se poslovni ljudi naj eš e odlu uju za eleganciju, klasiku i poznate brendove.

Unato raznovrsnos s lova, ljudi ipak posjeduju više modela satova kako bi upotpunili odjevnu kombinaciju za bilo koju priliku – jutarnja kava, popodnevna šetnja, sport, rock koncert, poslovni sastanak, ve ernji izlazak ...

TECHNO zona

Sony Handycam TG7VE U Sonyju tvrde da je TG7VE najmanji i najlakši Full HD kamkorder. Dakle, kompaktan i lijep, ali i jednostavan za korištenje. Ovo je kamera koja e stati u svaki dlan, džep i torbu, a titanijem obložena dodatno je zašti ena premazom otpornim na grebanje i raznorazno habanje.

Kamera ima internu memoriju kapaciteta 16 gigabajta, na koju e stati šest sati snimljenog HD videa, a spremišni prostor može se proširiti i putem Memory Stick kartica. Snimljeni materijal automatski e biti geolociran zahvaljuju i ugra enom GPS-u.

TG7VE snima i fotogra ije od 4 megapiksela.

Tipke za upravljanje jednostavne su i lako dostupne, a snimanje i pregledavanje snimki

olakšava 2,7 in a dijagonale širok LCD zaslon. U paketu s kamerom stiže Picture Motion Browser koji olakšava prebacivanje i ure ivanje snimki i fotki na ra unalu.

Mario Mikulan, dr. med. psihijatar

Jeste li depresivni?Jeste li zabrinuti? Je li vaše raspoloženje sniženo? Ili ste razdražljivi?

Ništa Vas ne veseli? Izgubili ste zanimanje i uživanje u stvarima koje su Vas ranije veselile? Jeste li umorni tijekom dana i bez energije? Teško zaspite, esto se no u budite, ili ranije no što je to potrebno i uobi ajeno. Izgubili ste apetit ili je on možda poja an u odnosu na Vaše normalno stanje. Izgubili ste na tjelesnoj težini, ili dobijate nekontrolirano jer nezasitno jedete. Teško se koncentrirate?

Tjeskobni ste? Ustrašeni?

Pretjerano zabrinuti? I takvo je Vaše stanje zna ajno razli ito u odnosu na vaše uobi ajeno stanje. I takvo Vas stanje znatno

ometa u svakodnevnom funkcioniranju.

Ako se prepoznajete u ovom opisu znakova i simptoma mogu e je da bolujete od depresije.

Depresija može biti zasebni poreme aj, ali može biti i pridružena kroni nim tjelesnim bolestima i malignim bolestima.

Nelije ena depresija zna ajno umanjuje kvalitetu života bolesnika, a ako je pridružena kroni nim bolestima bitno utje e na cjeokupan ishod lije enja i kona ni ishod same bolesti.

Važno je depresiju prepoznati, dijagnosticirati i lije iti!

Poliklinika Živa Tel: 042 303 979 www.pitaj-za-zdravlje. com

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. prosinca 2009.

Komentari Poklonjenom konju ne gleda se u zube Besplatne stvari nisu novost. Pri tome mislim na potpuno besplatne stvari koje se jednostavno dijele korisnicima u nadi da e se nekoga od njih nagovoriti da jednog dana nešto i kupi.

Zašto obožavamo besplatne stvari i na njih se lijepimo kao muhe na med?

Iz isto jednostavnog razloga - jer su besplatne.

No, kada malo promislimo, nekako bi bilo normalno zaklju iti, ako nam nešto stvarno treba, to emo i platiti, a ako nam uop e nije potrebno, onda nam ne treba pa ak ni u slu aju kada je besplatno. Da, ali to nije baš tako.

Naravno da je sasvim logi no da svi vole besplatne stvari, ali injenica jest da se obi no nešto besplatno ne cijeni previše. Rije besplatno asocira pomalo na bezvrijedno. Jer, ako nešto dobijemo besplatno, ono za nas nema cijenu. Ne pridajemo toj stvari veliku pažnju jer ionako smo je dobili bez da smo uložili imalo truda.

Baš kao što izreka kaže: Poklonjenom konju ne gleda se u zube. U ovom slu aju ne mislim na darove i poklone, ve na nešto besplatno, za što automatski pretpostavljamo da nema neku kvalitetu i vrijednost.

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

Sli na je situacija s obrazovanjem, odnosno, u ovom slu aju, studiranjem. Pravo na obrazovanje osnovno je pravo svakog pojedinca i ne bi se trebalo pla ati. Naravno, samo pod uvjetom da student zadovolji uvjete upisa i daje godine redovno.

No, što je s onim “vje nim” studentima? injenica je da bi rije “besplatno” privla ila velik broj takvih studenata, koji obrazovanje i školovanje uzimaju zdravo za gotovo. U ovom slu aju potrebno je jasno utvrditi kriterije jer, koliko god mi svi željeli uživati u besplatnim stvarima, ostaje injenica da se one nerijetko iskorištavaju i ne cijene u onoj mjeri u kojoj to zaslužuju.

Rasprodati Pevecovo carstvo

E sad, pri a je išla nekako ovako: Ja: Mene Mirko mrzi, a on se meni taaaak svi a ...

Prijateljica: Zakaj misliš da te mrzi?

Ja: Jer me za upal i pogurnul s rukom.

Prijateljica: Za upal te i pogurnul s rukom?? E, pa onda mu se svi aš.

Ja: Ha? Od kud ti to? Kakav je to na in pokazivanja je l’ ti se netko svi a?

Prijateljica: Znam da mu se svi aš jer je to rekel Kreši, koji je to rekel Ivanu, koji je rekel Martini, koja je rekla meni. Sad mu samo ti moraš re i da se i on tebi svi a.

Ili još bolje napiši mu ljubavno pismo.

Ja: Ne znam baš ... Malo mi je to onak ... Mislim, ja još uvijek mislim da se ja njemu ne svi am.

Prijateljica: Ma stvarno. Vjeruj mi.

Ja: A što ako mu odem to re i i totalno se uspani im i re em mu svakakve gluposti? Ili mi usnice odrvene? Ili ako mu odem predati pismo i vidi nas u iteljica? Ili što ako on dobije pismo i pismo mu se ne dopadne, pa mu se prestanem svi ati? A što ako on to pismo pokaže svima okolo i svi mi se po nu smijati? Ili što ako ...

I otprilike tu negdje je po eo moj život analiziranja, traženja veze uzroka i posljedica. Pretpostavljam da su mene de ki kroz godine zbunjivali jednako onoliko koliko i ja njih. A moram priznati

Cjepivo protiv svinjske gripe pod bor?

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

Rasplakala se Višnja Pevec, a raskreveljile se tu ne obrazine i nakrivile punašne usne, na kojima bi mu mogla pozavidjeti i Seve nacionale, voljenog joj supruga Zdravka Peveca, što je bilo dovoljno da se uznemire Banski dvori i Pantov ak.

Višnjine i Zdravkove suzice bile su dovoljne da se hrvatski državni vrh zabrine i krene pomo i sada uplakanim a donedavno bahatim vlasnicima trgova kog i inog lanca, koji je ne tako davno zapošljavao skoro tri tisu e radnika i ostvarivao promet od oko etiristo milijuna eura.

Naime, poznato je da je Pevec u velikim nevoljama, da su njegove trgovine, hiper i supermarketi pozatvarani, da su kamioni zaustavljeni i sli no. I tako se ono što se nekada zvalo “Pevecovo carstvo” pretvorilo u hrpu jada i emera.

I sada Banski dvori i Pantov ak i sva njihova klika traži na ine kako pomo i Pevecu, naravno, pod krinkom da se pomogne radnicima koji nisu ve dugo dugo dobili teško zaslužene pla e.

A Peveci se i dalje voze u skupim autima, goste se u najboljim hotelima i sve im je dostupno. Pa tako su im dostupni i hrvatska Vlada i predsjednik, pa i novac hrvatskih obveznika kojima bi se pla ala Pevecova nesposobnost, megalomanija i bahatost.

A znamo kako su se Pevecovi odnosili prema svojim radnicima i sindikatu, ije su povjerenike Pevecovi zaštitari izbacivali iz poduze a.

Vlada i predsjednik mole i kume svakoga tko može pomo i

Zašto žene vole sve analizirati?

Znate, ako mi žene išta volimo, onda je to analizirati sve i svašta. Uistinu kad se cijelo žensko društvo na e na kavi raspravlja se u tan ine o svemu i sva emu pa onda, naravno, i o de kima. Zašto su napravili ovo ili zašto nisu napravili ono, zašto je baš tad nazvao, ili zašto se nije javio, otkrivanje taktika i tako dalje ... Gotovo sve žene vole analizirati, to nam je usa eno u genetskom kodu, a ta se pojava manifestira ve u ranom djetinjstvu. Sje am se sad kad se meni prvi put dogodilo ...

Negdje u tre em razredu ja sam se po prvi put zaljubila, i to jako ... Kako bismo mu zaštitili identitet, nazvat emo ga “Mirko”. I tako jednoga lijepog jesenjeg popodneva, dok smo se mi cure igrale gumi-gumija, “Mirko” mi se prikrao iza le a i po upao me za kosu. To je, naravno, rezultiralo mojim protunapadom i strateškim udarcom nogom u njegovu stražnjicu, jer u ja tek godinama kasnije shvatiti da de ko koji baci skakavca na tebe ili te za upa nije opasan po život.

Možda im se samo malo svi aš.

Zato – moje isprike, “Mirko” ...

Ne trebam ni re i da je ovaj incident bio mali tra ak cijelog niza spleta okolnosti s de kima u budu nosti, kako onih koji su se meni svi ali, tako i onih kojima sam se ja svi ala. To bi isto bilo prvo u nizu mnogih otkrivenja ove vrste. Tu, naravno, mislim na one vezane uz suprotni spol.

AKOVE KI espresso by Bibi

Piše : Maja Novosel maja@mnovine.hr

da je i jesam mal ice komplicirana. Puno toga što ja radim nema nikakvog smisla. Ako pratite ove komentare, to ste ve mogli i sami shvatiti, pa to ne trebam dalje objašnjavati. Problem s nama ženama nije da ne možemo prona i ono što želimo, ve u tome da ni ne znamo što je to što uop e želimo.

Stalno nešto procjenjujemo, pokušavamo predvidjeti, sprije iti ili riješiti. Priznajem, ponekad odemo predaleko i izlu ujemo sebe i druge oko nas. Ali (i ovo e sad zvu ati malo pateti no) to je samo zato jer nam je toliko stalo. Pametne žene s vremenom shvate da nema smisla previše se uzrujavati oko stvari koje ne mogu kontrolirati. Ali da tu i tamo, na pokojoj bapskoj kavi, pokleknemo, to je naprosto tako ... Zbog genetskog koda.

Srce i mozak zaplesaše polku onog trenutka kada ugledah svjetlucave to ke ukrasnih žaruljica, potomke velikoga Edisonovog izuma kojima je od nedavno za injen blagdanski duh našeg grada. Spontano navu en osmijeh na moje crveno, promrzlo lice samo je dokaz kako male stvari naš život mogu u initi veli anstvenim. Svje icama do mira u duši, do obasjanja.

Te prosina ke ve eri odlu ih oboružati se toplim rukavicama, dugim uzorkastim šalom dvostruke namjene: modne i toplotne, te voljom da presko im dnevnik pun ne loših nego apokalipti nih vijesti. Trebaju mi dobre vijesti!

Dobar virus blagdanskog raspoloženja sa simptomima koji e ljudima oko mene navještati kako je život žetva koja u svakom slu aju miriši na dobro. I bingo!

Miris sjeverca i gradskog života pomiješan s okusom zimskog sladoleda te glasovima mladih i ludih tinejdžera u meni je probudio uspavanu vjeru u dobro. Pogled prema crkvi Sv. Nikole i ogromnom adventskom vijencu ljubi aste boje podsjetio me kako je i akovec naš dom, ali uve ana verzija.

Usporenim koracima koji kao da su se lijepili za plo nik akove kog trga upijala sam svu ponudu što nam se pruža iz maštovito ukrašenih gradskih izloga. Bitno je dobiti originalnu ideju za boži no darivanje bližnjih. A u akovcu toga ne nedostaje. Od umjetni kih galerija, koje nude izme u ostalog i zgodan dizajnerski nakit, preko toplih skijaških dokoljenica koje

uplakanima Zdravku i Vesni Pevec, jer su oni na dnu dna. Kakve li ironije od državnog vrha, koji je ve toliko puta ponizio hrvatskog ovjeka, da za spas propalog Peveca novac uzima od ljudi koji niti su Peveca uzdizali niti mu govorili što treba raditi i kamo trošiti zara eno. Sje am se kako se bahatio Stipe Mesi na otvorenju Peveca u Koprivnici kojeg je Državni inspektorat ranije zatvorio jer nije imao uporabnu dozvolu, što Mesi a nije sprije ilo da do e na “feštu“, poru uju i hrvatskoj javnosti kako je zadovoljan što se otvara jedan od najve ih hrvatskih prodajnih centara. Na tom skupu vidio se primitivizam Peveca i državnog vrha, što sada dolazi na naplatu. I namjesto da to plati Pevec, platiti trebaju hrvatski porezni obveznici.

Kako bi Peveci mogli platiti dugovanja korektnim dobavlja ima, vjerovnicima i svojim radnicima??? Sve što imaju treba im rasprodati i platiti njihova dugovanja.

To bi se sigurno dogodilo da je u pitanju neko drugo poduze e, osobito ono koje nije u milosti hrvatskoga državnog vrha.

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

proizvode me imurski pleta i, do mirisnih kombinacija ajeva iz biljne ljekarne te, primjerice, lanenog ulja ili sjemenki iz du ana zdrave hrane. Ili možda cjepivo protiv svinjske gripe pod bor za naše najmilije? E, to bi bilo darivanje humanitarnog karaktera, odnosno iz samilosti prema našem Ministarstvu zdravstva kojem nikako ne polazi za rukom riješiti se naru enog cjepiva.

Ma dosta ovoga lirskog izri aja! ini mi se da su mi ove žaruljice pomutile um. Primila me boži na groznica i ozbiljno se pribojavam za svoje inancijsko stanje sljede i mjesec. Sre om, i ove je godine (kao i prethodne) pao dogovor da e darovi pod borom biti simboli ni. Iako, moram priznati da mi prošle godine u naušnicama od bijelog zlata i novom “touch-screen“ mobitelu nije bio problem prona i simboliku. ini mi se da u se ove godine oko pronalaženja simbolike ipak morati ja e potruditi.

POGLED ISPOD OBRVA

Do e mi da vrisnem!

U posljednje dane radim puno. Mislim, Bože mili, to se dešava živima. Nikom ništa zato, od toga se ne umire. Dapa e. Nego; desi se to niotkuda, da si sav u nekom poslu i postaneš onako malo tupav. Baš ino tupav. Kao kad se ne naspavaš i sve ti je onako pomalo smiješno, sve te navodi da se keheljiš. I Tihana sretan. Pred par godina mi je bila najve a želja (bit u prva osoba u povijesti ovje anstva koja e izreklamirati reklamu koja je bila “nemam pojma više o emu”): “Kad bih ja imala arobni štapi ; sve bih Vas pretvorila u labudove i žabe, a ja bih bila muzika”. Ma, predivno sro eno! Umjesto misli, imala bih note.

Hm…Imala sam to jedno dvije godine napisano na zidu sobe, dok me sestra nije upozorila da sam zapravo napisala labudodove.

U sekundnim predasima izme u obaveza koje mi se name u, stignem samo pomisliti; pa mene samo treba zapregnuti kao vola i ja sam sretna? O ito. O ito naše brige idu od naših misli, ne od rada. Misli umaraju.

Strava jedna što ovjek može napraviti sebi kad ima višak vremena. “Ono što si ovjek sam napravi, to mu ni vrag ne može”. ak ni tri vraga. Tako sam, pred nekoliko godina, šetala gradom, i bilo mi je dosta svega. Svojih misli, razglabanja, unutarnjih monologa, plakanja nad sudbinom svijeta…Poželjela sam u initi nešto.

Za oko mi je zapela knjiga :“Kako sam postao glup”. Nikada prije, niti ikada poslije, nije u meni nešto tako zaigralo i posko ilo od sre e pri pogledu na knjigu. Pomislila sam; ajme, hvala nebesima, to je to! Ima nade za me! Spasit u se od same sebe! (Moš’ mislit, naravno.)

Ali. Željno sam upijala mudrolije autora. I njemu je bilo dosta svega, što sve vidi, silne nepravde svijeta; može se postaviti na trepavice, a i dalje e sve ostati isto. Dakle, prvo je pokušao postati alkoholi ar.

(Upozorenje: prije nego nastavite itati ovaj tekst koji slijedi, obe ajte da ništa od toga ne ete pokušavati kod ku e! Ni van nje!) Krene u ka i da nau i od baždarenog “alki a”, sa dugogodišnjim iskustvom. Ovaj mu objašnjava da nije to samo tako, ne možeš ti to kroz no , za to je potreban silan trud. Glavni junak završi isti dan na ispumpavanju želuca i shvati da ništa od te “karijere”. Sli no je bilo i s opijatima. Nije mu išlo ni na te aju samoubojstva (što da Vam kažem, o aj “vlastitih misli” ini drame), pokušao je sko iti s Eiffelovog tornja, pao je na šest njema kih turista, njih dokraj io, sebe ostavio na životu. Sav polomljen, leži u bolnici, kraj jedne udakinje poput sebe, zaljube se i skrivaju poput duhova po Parizu. (Molim?! Kakav je to kraj?) Zna i, ništa od spasenja, nego, evo opet tekst o ljubavi, ho eš-ne eš!

Nisam našla na ina kako postati glup. Eventualno, kako se iz-

Piše: Tihana Babi ck_ hana_babic@yahoo.com

moriti do amena, i osje ati malo tupavo. Sre o moja: tupost ti je ime! Tad me zabavljaju cinizmi na ljudsku radoznalost kao npr.

“Saznaj tko ti gleda tri tegle ajvara kroz prozor od špajze” ili komentari na komplicirane ljubavne odnose poput: “Što je vrhunac španjolske sapunice?

Kad Rodrigez sazna da je sam sebi majka!” Ajme, predobro!

Hehehe…

Pomislim si ipak, pa dobro; zar netko može tako funkcionirati? Dugo, za ozba ? Pitah to jednom prijatelja, kao pa daj, emu takvi ljudi teže? U životu? A on meni: “Joj daj, Tihana! emu ljudi op enito teže u životu? Pa sljede em obroku!“ Što dodati? Ide pjesma: „tako je lepo biti glup…”

A “spašavanje svijeta iz silne ljubavi prema ovje anstvu?” Ajde, molim Vas, odahnimo: “svijet e se ionako, i bez nas, pobrinuti za sebe!”

15. prosinca 2009.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ODRŽAN drugi po redu Mesap Beauty

Posjetitelji su uživali u predblagdanskom raspoloženju i ležernoj atmosferi Sajam ljepote, kozmetike, mode, vjen anja, nakita i zdravlja, koji je održan prošli vikend u dvorani Mesapa, u tri je sajmena dana okupio 44 izlaga a iz šire regije. Drugi po redu Mesap Beauty privukao je velik broj posjetitelja koji su uživali u predblagdanskom raspoloženju i ležernoj atmosferi.

Sve ano otvorenje koje je uprili eno prošli petak popra eno je nastupima Plesnog studija Vivona i Jazz dua Masseyja i Marija te modnom revijom Gospodarske škole akovec. Dok su ostale dane obilježile popratne zabavno - plesne i modne manifestacije, poslijepodne posljednjeg dana sajma bilo je rezervirano za budu e mladenke i mladoženje koji su uz revije uživali u izboru najljepšega vjen anog buketa.

Sve ano otvorenje popra eno je i modnom revijom Gospodarske škole akovec

Me u izlaga ima bila je i tvrtka LIBRA PROFI koja se bavi prodajom opreme za frizerske salone - Prošle godine u isto vrijeme bio je održan ovaj sajam i pokazalo se da ima smisla organizirati ovakvu priredbu. Zna ajan dio

Poslijepodne posljednjeg dana Mesapa Beauty bilo je rezervirano za budu e mladenke

gospodarskog sektora bavi se upravo uslugama i proizvodima za modu, ljepotu, kozmetiku, zdravlje, nakit, i oni su ve inom

ovdje. Unato krizi, izlaga i su ocijenili da se isplati do i. U ukupnom sajmovanju kroz ovu godinu imali smo niz tehni kih sajmova u kojima je bilo puno stru njaka, a za kraj smo ostavili ove, nazovimo ih, ljepše sadržaje.

Svaki sajam ima svoju publiku, a Mesap Beauty sigurno ima publiku me u mladima i ženskom populacijom. Od po etka sajma bilo je popratnih manifestacija. Samo otvaranje po elo je sa zabavnim i plesnim to kama, a u popratnim manifestacijama nije bilo onih stru nih skupova na kakve smo navikli, ve su prevladavale manifestacije poput promotivnih šminkanja, radionica kako neku kozmetiku najbolje upotrijebiti i sli no, kazao je Marjan Novak, direktor Mesapa. (hz, foto: Vrzan)

Na sve anom otvorenju predstavile su se plesa ice Plesnog studija Vivona

ETVRTO izdanje izbora “Best Model’s & Dancer’s” u organizaciji Vivone

Jana Mun ar i Alena Hrušoci najbolje manekenke, Sara Brajkovi i Iva Hlap i najbolje plesa ice djeci i mladima da pokažu svoje individualne sposobnosti, ali i ono što su nau ili poha aju i plesne i manekenske radionice. Zaljubljenice u ples i manekenstvo u svakom su slu aju dale sve od sebe i pokazale što znaju. U sat i pol programa predstavile su se zanimljivim to kama u kojima je uživala brojna publika koja je došla popratiti etvrto po redu izdanje ove sada ve tradicionalne manifestacije. (hz, foto: Vrzan)

Jana Mun ar iz Vratišinca primila je pobjedni ku lentu u konkurenciji lima ica, a Alena Hrušoci iz Nedeliš a me u tinejdžerkama u izboru najboljih manekena na etvrtom po redu izboru “Best Model’s & Dancer’s” koji je organizirao Studio Vivona u sklopu sajma “Mesap Beauty”, održanog prošli vikend. etrnaestogodišnja Alena Hrušoci, u enica 8. razreda Osnovne škole Nedeliš e, lanica je Vivone sedam godina.

Ovo je njena prva nagrada koja ju je veoma iznenadila jer nije o ekivala da bi u toliko jakoj

Zaljubljenice u ples i manekenstvo dale su sve od sebe i pokazale što znaju

Jana Mun ar iz Vratišinca primila je pobjedni ku lentu u konkurenciji lima ica

konkurenciji mogla ponijeti titulu najbolje. Me u lima icama istaknula se Jana Mun ar, desetogodišnjakinja iz Vratišinca, koja se manekenstvom bavi tek nešto više od godinu dana. S obzirom na to da je ovo bilo njezino prvo natjecanje, nije udno da je Janu prva nagrada oduševila i usre ila.

Uz najbolje manekenke, proglašene su i najbolje plesa ice u solo i duo kategorijama. Prvo

mjesto i zlatna medalja u duo kategoriji pripalo je Sari Brajkovi i Ivi Hlap i , dok su Tea Zadravec i Veronika Drk osvojile drugo mjesto i srebrnu medalju. U solo kategoriji najbolja plesa ica bila je Sara Brajkovi , ime joj je pripalo zlato i u toj kategoriji. Drugo mjesto pripalo je esiki Kolari , dok je broncu osvojila Dora Kopjar.

Uru ena su i posebna priznanja. Doroteja Srpak primila je posebno priznanje kao najmla a

manekenka ovog natjecanja, dok je Lauri Lisjak pripalo priznanje kao najstarijoj sudionici me u manekenima. U plesnom dijelu natjecanja posebno priznanje kao najmla a plesa ica primila je Veronika Drk, a kao najstarija Sara Brajkovi , osvaja ica prvih mjesta u obje plesa ke kategorije.

Studio Vivona akovec na ovom druženju i natjecanju lima a i tinejdžera želi dati priliku

U solo kategoriji najbolja plesa ica bila je Sara Brajkovi

Alena Hrušoci iz Nedeliš a ponijela je titulu najbolje manekenke me u tinejdžerkama

16

15. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH - Top modeli u studenom 2009.

Model

koli ina udio, %

1

Škoda Octavia

271

8,33%

2

Opel Astra

170

5,23%

3

Volkswagen 142 Polo

4,37%

4

Renault Clio 130

4,00%

5

Renault Megane

105

3,23%

6

Volkswagen 103 Golf

3,17%

7

Hyundai I30

83

2,55%

8

Kia Ceed

79

2,43%

9

Chevrolet Spark

72

2,21%

10 Škoda Fabia 68

2,09%

11

Peugeot 308 62

1,91%

12

Nissan Qashqai

60

1,85%

13

Mazda 2

59

1,81%

14 Chevrolet Aveo

58

1,78%

15

Chevrolet Cruze

58

1,78%

16 Citroen C-Crosser

58

1,78%

17

Toyota Auris 58 56

1,72%

19 Ford Fiesta

55

1,69%

20 Ford Focus

54

1,66%

21

1451

44,62%

3252

100%

UKUPNO Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95

7,75

Super plus 98

7,81

Super 100 BS Eurodizel

7,81

8,13 7,15

Eurodizel BS LPG auto plin

U Hyundaiju je zapo ela rasprodaja modela godišta proizvodnje 2009. Prodajna akcija i cijene vrijede u mjesecu prosincu i do rasprodaje modela sa zalihe.

Rasprodaja se odnosi na modele: i10 1.1 iSmile za 63.245 kn, i20 1.2 iLike za 72.617 kn, i30 1.4 EU Edicija za 84.800 kn, i30CW 1.4 iLike za 101.269 kn, Tucson 2.0 Dynamic+ za 132.997 kn. Ova ponuda se ne odnosi za po etne modele, ve na modele s bogatom opremom koja uklju uje i klima ure aj. Sve dodatne informacije možete dobiti u Autocentru Bratuša, prodajnom mjestu Hyundai vozila, na adresi Preloška 38 u akovcu ili na tel 040/364244.

1,78%

18 Suzuki SX4

Ostali

Hyundai prodajna akcija

7,15 7,21

4,42

4,42

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 11. prosinca 2009.

START d.o.o. (ovlašteni zastupnik i serviser Mazda vozila) prodaje sljede a rabljena vozila: Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2006.god., full oprema Mazda 6 CD120 TE, 2003.god., full oprema Mazda 6 1.8i TE, 2003.god., full oprema Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2003.god., full oprema Renault Scenic 2.0i 16V, PLIN, 2003.god., full oprema Mazda 3 Sp. 1.6i TX, PLIN, 2004.god., full oprema Mazda 2 CD68 TE, 2006.god., full oprema Nissan Maxima 3.0i V6, PLIN, 1996.god., full oprema Mazda Demio 1.3i SE, 1999.god., full oprema Mazda Demio 1.4i SE, 1999.god., full oprema Citroen C5 X 2.0 HDI, 2003.god., full oprema Fiat Punto 1.2i Ac ve, 2004.god., oprema Povoljni kredi do 7 godina bez jamaca ili leasing do 6 godina bez u eš a.

Za sve dodatne informacije možete upita na broj telefona: 042/200-666, 040/631-200, 040/312-104.

Posje te nas na internet adresi WWW.MAZDA-START.HR ili akovec,Zelena 1, Varaždin, Zagreba ka 53a, te M. Subo ca, B. Radi a 69

Nissan terenci po nikad povoljnijim cijenama Nissan, vode i svjetski proizvo a vozila s pogonom na etiri kota a koji svoj položaj duguje gotovo 60 godina dugom razvoju, inovacijama i postignu ima u tehnologiji 4x4, najavljuje rasprodaju zalihe terenskih vozila. Tijekom ove akcije bogato opremljeni Nissanovi terenci mogu se nabaviti po iznimno povoljnim cijenama po evši od 135.000 kuna + PDV. Sva su vozila u ponudi opremljena 4X4 pogonom koji poboljšava upravljanje na svim terenima, bez obzira radi li se o skliskim cestama, stazama prekrivenim snijegom ili šljunkom. Sustav održava putanju vozila u svim situacijama, uz vrhunsku stabilnost pružaju i najbolje performanse i potpunu sigurnost. Ponuda vrijedi u svim ovlaštenim Nissan salonima i odnosi se na ograni eni broj terenskih vozila.

Volkswagen istražuje budu nost ovjeka i robota

Održan tradicionalni testni dan Nakon što su svi lanovi Hrvatskog novinarskog žirija završili sedmodnevna testiranja šest finalista ovogodišnjeg izbora HR Auto, vožnjom na poligonu AMC-a na Mi evcu sva šestorica odmjerili su snage u posebno pripremljenim ispitima.

Finalisti ovogodišnjeg izbora su (abecednim redom): Citroën C3, Mazda3, Mercedes-Benz E klasa, Peugeot 3008, Škoda Yeti i Volkswagen Polo.

Tri automobila s ove, uže liste ponijet e prestižne titule - Zlatni, Srebrni i Bron ani volan izbora za HR auto 2010. Testovi na jedinoj našoj stazi namijenjenoj održavanju treninga sigurne vožnje, AMC Mi evec, obuhvatili su slalom vožnju uz ispit okretnosti automobila, brzu izmjenu vozne trake na suhoj i skliskoj podlozi, upravljivost vozila u skliskom zavoju, stabilnost u kriti nim situacijama, izbjegavanje vodenih prepreka, te stabilnost automobila pri iznenadnom zanošenju stražnjeg dijela. Završna sve anost dodjele priznanja održati e se u utroak, 15. Prosinca u hotelu Antunovi u Zagrebu, a tada e se dodijeliti i 15 posebnih priznanja: za dizajn, ekologiju, obiteljski automobil, poslovnu limuzinu, lako gospodarsko vozilo, najatraktivniji coupe, najatraktivniji kabriolet / CC /roadster, najpovoljniju kupnju, sigurnost, tehni ke inovacije, terenac / 4x4, SUV/crossover, gradski automobil, promociju / nastup / PR, te za najprodavaniji model na doma em tržištu. Nekoliko je novosti u ovogodišnjem izboru HR Auto.

To su: novi dizajn glavnih i posebnih priznanja, otvaranje koverti s glasovima žirija biti e na završnoj sve anosti, uveden je i novi na ina glasovanja uz pomo tablice u kojoj e se prema to no zadanim parametrima mo i dati ocjene za pojedine karakteristike automobila kandidata, te je uvedeno novo posebno priznanje za SUV i crossover vozila, tj. ona vozila koja se nude i u 4x2 i 4x4 izvedbama.

Posebno priznanje za terence je sad rezervirano isklju ivo za 4x4 vozila.

Devetero lani novinarski žiri Zbora automobilskih novinara HND-a ine predstavnici tiskanih i elektroni kih medija koji se bave automobilskom tematikom u Hrvatskoj: Mato Pavli evi (Dubrova ki list, net.hr i Transport – predsjednik Zbora), Hrvoje Gattin (Autonet – dopredsjednik Zbora), Goran Vrhovec (Auto&Ict– tajnik Zbora), Krešimir Tadiji (Glas Istre), Edi Prodan (Novi list), Marko Dragun (Auto moto magazin), Dalibor Flajpan (Auto Stil, Me imurske novine), Dubravko Kuleš (Vjesnik) i Dario Šarovi (Auto FM, 2. program Hrvatskog radija).

Finalisti izbora za HR Auto 2010.: Citroën C3

Volk swagen odjel za istraživanje je na konferenciji zajedno s me unarodnim renomiranim znanstvenicima predstavio najnovije trendove i saznanja na temu robotike. ovjek i robot u budu nosti ne e samo blisko me usobno djelovati jedan na drugog, ve e roboti poboljšanom tehnikom senzora i obrade podataka raditi sve više i više autonomno i time imati zna ajan utjecaj na radnu svakodnevicu. Nadolaze e generacije robota bit e opremljene s više intelekta i inteligencije no dosada i na taj na in e ljudima mo i dati potporu pri opasnim aktivnostima koje štete zdravlju. Oblik te potpore, za nju nužno obrazovanje te granice robotizacije predstavljali su dodatna tematska težišta prezentacije.

Mazda3 Mercedes-Benz E klasa

Volvo XC60 osvojio nagradu SUV godine

Peugeot 3008

Škoda Yeti

Volkswagen Polo

Volvo XC60 proglašen je me unarodnim terenskim/ SUV vozilom godine po izboru organizacije International Car of the Year (ICOTY). Nagradu je primio Doug Speck, predsjednik Volvo Cars ogranka za Sjevernu Ameriku na upravo održanom sajmu automobila u Los Angelesu. Volvo XC60 je pobjedio u konkurenciji 10 novih crossover, SUV i pickup vozila, a prema mišljenju probranog žirija profesionalnih automobilskih novinara.

Volvo XC60 odabran je za pobjednika od strane 19 automobilskih novinara iz SAD-a i Kanade, novinara koji stoje iza naj itanijih dnevnih novina, magazina i internetskih portala. Nagrada za me unarodni terenac godina predstavlja 20. priznanje koje je Volvo XC60 osvojio otkako se našao u prodaji u Europi krajem 2008. godine. Volvo XC60 je prvo vozilo koje nudi City Safety sustav kao dio serijske opreme. Ova jedinstvena Volvo tehnologija pomaže voza u izbje i frontalni udarac pri nižim brzinama. Ukoliko voza ne reagira na vrijeme sustav samostalno aktivira ko nice.

15. prosinca 2009.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Prezentacija MUP-a i Zbora automobilskih novinara u Zagrebu Za novinare koji se bave automobilskom tematikom i prometom Zbor automobilskih novinara Hrvatskog novinarskog društva i MUP, PU zagreba ka, organizirali su prezentaciju održanu u prostorima II. Postaje prometne policije u Lu kom.

Teme prezentacije bile su prometne statistike za proteklih 11 mjeseci ove godine, predstavljanje akcija usmjerenih protiv alkohola za upravlja em, akcija za predstoje e blagdane, kao i predstavljanje ure aja za mjerenje brzine, presreta a, alkoholiziranosti, te prisustva opijata u organizmu. Viktor Forjan iz Odjela za sigurnost cestovnog prometa PUZ-a specijaliziranim automobilskim novinarima iznio je statistiku sigurnosti u prometu u prvih 11 mjeseci ove godine za podru je PU zagreba ke. Prema službenoj statistici, u navedenom razdoblju obavljen je 13.781 o evid (7,02 posto manje nego lani u istom razdoblju), a ukupno su ozlije ene 4.583 osobe (6,35 posto više), od kojih 629 teško (20 osoba ili 3,3 posto više), a 3.909 lakše (251 osoba ili 6,86 posto više). S druge strane, smanjio se, i to zna ajno, broj poginulih.

Njih je skoro etvrtina manje, 83, dok je u lanjskom razdoblju od sije nja do prosinca smrtno stradalo 108 osoba. U jednom danu prosje no je obavljen o evid 42 prometne nesre e u kojima su dvije osobe teško ozlije ene, a 12 lakše, dok je svaka etiri dana u prometu poginula jedna osoba.

Prema podacima PU Zagreba ke, naj eš i uzrok nesre a s najtežim posljedicama je brzina, koje je vrlo esto vezana uz vožnju s nedopuštenom koncentracijom alkohola.

Brzina je izravni uzrok skoro svake etvrte prometne nesre e, odnosno u 3.171 nesre i ili 23,01 posto od ukupnog broja nesre a. Zbog brzine je poginulo više od polovice osoba, odnosno njih 48, ili 57,83 posto od ukupnog broja poginulih. Policajci su u tom razdoblju utvrdili preko 44 tisu e prekršaja prekora enja dopuštene brzine kretanja vozila, odnosno prosje no svaki etvrti od ukupno utvr enih 181 tisu u prometnih prekršaja bio je prekršaj prekora enja brzine.

Voza i pod utjecajem alkohola sudjelovali su prosje no u svakoj sedmoj prometnoj nesre i. U

27 od ukupno 74 nesre e s poginulim osobama, (36,49 posto), osoba koja je izazvala nesre u imala je nedopuštenu koncentraciju alkohola. Ako segmentiramo po stupnju alkoholiziranosti brojke su sljede e: do 0,5 promila niti jedna osoba, od 0,5 do 1,0 promila etiri, od 1,0 do 1,5 promila tako er etiri i preko 1,5 promila 19 osoba. Prema rije ima g. Forjana, radi se o smanjenju od 10 posto za koje u policiji drže kako je zaslužno ne samo represivno, ve i preventivno djelovanje u koje svakako spadaju i akcije „Vozim, ne pijem“ i „ aša više, život manje“.

Cilj akcije “Vozim, ne pijem”, u

(dvije tre ina), odnosno osobe u dobi do 30 godina. Djelatnici policije su u prvih 11 mjeseci, sukladno Zakonu, zbog pijanstva za upravlja em uhitili gotovo tisu u i pol voza a, a preko 300 ih je zadržano u službenim prostorijama na triježnjenju. Tako er, sukladno Zakonu, oko 500 ih je odmah sljede i dan završilo u zatvoru na

kojoj sura uju PUZ, Grad Zagreb i zagreba ki Filozofski fakultet, je upoznati mlade voza e na mogu e posljedice vožnje pod utjecajem alkohola. Pored toga, policijski službenici zaustavljenim voza ima dijele bedževe i brošure akcije. U akciji „ aša više, život manje“, voza e se upozorava na pravne posljedice konzumiranja alkohola za upravlja em, kazne i pla anja odšteta ukoliko se uzrokuje prometna nesre a.

Utvr eno je ukupno preko 8.100 prekršaja vožnje pod utjecajem alkohola ili odbijanja provjere na alkohol, koje su u ve ini prekršaja po inile mlade osobe

period od 10-15 dana uz nov ane kazne ve e od 10 tisu a kuna.

Policija e za predstoje e vikende i blagdane, kao i do sada, provoditi akcije poja anog nadzora alkoholiziranosti sudionika u prometu, dopuštenih brzina kretanja vozila i zlouporabe opojnih droga. Stoga se voza e, pogotovo one mla e, upozorava

da ne sjedaju za upravlja ukoliko su konzumirali alkohol, te da prilagode brzinu uvjetima na cesti.

Spomenimo i kako policija provodi poja ani nadzora zlouporabe opojnih droga u sklopu aktivnosti kojima ce se u vremenu od 15. studenog do 15. prosinca 2009. obilježava Mjesec borbe protiv ovisnosti.

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Citroën u projektu “Akcija protiv gladi” Ove godine jedna tvrtka i jedna udruga slave svoj ro endan : jedni slave 90 godina, dok drugi slave 30 godina postojanja. S jedne strane radi se o proizvo a u automobila, a s druge strane o humanitarnoj organizaciji. Marka Citroën i udruga Akcija protiv gladi sastale su se u utorak nave er na me unarodno poznatoj adresi Champs Elysees br. 42, kako bi zajedno proslavile ro endan. Tom prigodom, Citroën je najavio svoje sudjelovanje u projektu «Akcija protiv gladi» u Burkini Faso.

Odgovorna i gra anski orijentirana marka, marka Citroën, odlu ila je da se

uklju i i sudjeluje u projektu udruge Akcija protiv gladi, projektu koji nadilazi okvire automobilskog sektora. U nazo nosti Denisa Metzgera, predsjednika Udruge Akcija protiv gladi, Frederic Banzet, generalni direktor tvrtke Citroën, objavio je da e “Marka pomo i inancirati projekt u Burkini Faso kako bi se olakšao pristup pitkoj vodi u školama provincije Tapoa”. Ova dugoro na akcija zna ajno e poboljšati uvjete života više od 5.000 u enika. “Ova obveza je u skladu s vrijednostima Marke, vrijednostima zajedništva, humanizma i optimizma koji su ukorijenjeni u njezinoj povijesti.”

Povoljne servisne usluge i originalni zamjenski dijelovi u Opelovoj akciji „Servis 4 plus“ Svim vlasnicima Opel Astre F, G i Corse B, C s benzinskim motorima, iji su automobili stariji od etiri godine, Opel nudi u akciji “Servis 4 plus” originalne zamjenske dijelove i širok spektar servisnih usluga po pristupa nim cijenama. Opel mreža ovlaštenih servisera i jedinstvene cijene odre enih servisnih paketa za vlasnike Opel Astre i Corse starijih od 4 godine nude rezervne dijelove i popravke po

vrlo pristupa nim cijenama koje su usporedive s onima kod neovlaštenih servisera.

Opel ovlašteni serviseri su oni koji su najviše stru ni u sevisiranju Opelovih automobila, ugra uju isklju ivo originalne dijelove i posjeduju specijalne alate sukladno visokim standardima servisiranja. Opel originalni dijelovi uz 2-godišnje jamstvo pružaju korisnicima bezbrižnu vožnju.

15. prosinca 2009.

Peterostruka nagrada za sigurnost za VW-a u SAD-u i Europi Ameri ki Insurance Institute for Highway Safety (IIHS) nagradio je ak etiri Volkswagen modela s „Top Safety Pick 2010“: Golf, Jetta, Tiguan i Passat oduševili su tijekom testiranja, koja od po etka 2009. postavljaju znatno strože zahtjeve za vozila. Europska organizacija za zaštitu potroša a Euro NCAP (European New Car Assessment Programme) sportskom coupéu Scirocco dodijelila je najbolji rang od „pet zvjezdica“. IIHS nagradu Top Safety Pick svake godine dodjeljuje vozilima koja se u svom doti nom segmentu isti u posebno opsežnim mjera-

ma u podru ju aktivne i pasivne sigurnosti. Institut u Arlingtonu (Virginia) osnovan 1959. godine svoja istraživanja provodi u ime razli itih osiguravaju ih društava.

15. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

19

TOP 20 01. STO GODINA - KRISTIJAN RAHIMOVSKI

TOP LISTA DOMA IH

02. SAVRŠEN SVIJET - DOG KANTINA

Revija vjen anica dizajnerice Ivan ice Pahor

Umjetni ka djela prezentirale su me imurske missice

03. LJUBAV NIJE OVIH DANA - B. NOVKOVI

01. SVIRAJTE MI TUŽNE - E.T.

04. SVE ŠTO OSTAJE - FEMINNEM

02. UZALUD SUNCE SJA

HOTEL GOLFER priredio Boži nu bajku umjetnina i kreacija

05. NEMIRNE NO I

Op a Opasnost

Tony Ce nski & Kiki Lesendri

TOP LISTA DOMA IH 03. VJERUJEM U AN ELE

Aukcija slika uz dašak mode i glamura

06. VJERUJEM U AN ELE - OLIVER

Oliver Dragojevi

07. MALI OGLAS - REPLICA

04. PREKO RUBA VREMENA

08. ODMA MI JE ZAPELA ZA OKO

Bojan Jambroši

Jurica Pa en & AERODROM

05. KAD ŽENA ZAVOLI - Tony Ce nski

09. MILJAMA DALEKO - LANA . P’eggy

06. TVOJ SAM - Armin

10. IMANJE - Songkillers ft. Marko Markovina

07. NEMAM POJMA - Bojan Jambroši

U Spa & Resortu Sveti Martin nastavljaju s razli itim programima. Tako je u subotu na ve eri nazvanoj “Boži na bajka umjetnina i kreacija” održana boži na aukcija slika koju su zajedni ki organizirali doma ini zajedno s vode om hrvatskom aukcijskom ku om Capital Fe-

stival. Ponu ena na prodaju bila su djela starih i novih hrvatskih majstora i likovnih stvaratelja poput: Ede Murti a, Vlahe Bukovca, Ivane Lakcovi a - Croate, Mladena Veže, Zlatka Price i mnogih drugih.

Kako bi ve er bila dodatno glamurozna, prire ena je mod-

na revija u kojoj su se svojim kreacijama predstavile dvije sve priznatije hrvatske kreatorice: Aleksandra Doj inovi i Ivan ica Pahor, koje su nosile manekenke koje su uvijek rado vi ene u Spa & Gol Resortu Sveti Martin: Sonja Kova , Petra Maroje, Ivana Ergi , Maja Cvjetkovi , Ste any Hohjnec,

a bile su tu i me imurske uzdanice za predstoje e inale Miss Universe Hrvatske: Melanija Horvat i Bojana Perho . Program i aukciju vodio je Mirko Fodor.

Ugodna ve er i druženje nastavljeni su zabavnim dijelom ve eri uz pjesmu i ples.

(D. Zrna, oto: Z. Vrzan)

08. NE DAM TE NIKOM - Nina Badri

FORMULA 13

09. TRKA A SVINJA - Picksiebner

01. SQUANDER - SKUNK ANANSIE

10. ZA LOŠE VIJESTI NEMAMO VREMENA

02. BAD ROMANCE - ADY GAGA

Luka Niže

03. HAPPY - LEONA LEWIS

TOP LISTA STRANIH

04. CORNERSTONE - ARTIC MONKEYS 05. TIK TOK - KESHA

01. USE SOMEBODY -

06. RUSSIAN ROULETTE - RIHANNA

KINGS OF LEON

07. MEET ME HALFWAY

02. INFINITY 2008 - GURU JOSH

BLACK EYED PEASE

LISTA DOMA IH 03. IFTOP HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

08. CHASING PIRATES

TOM JONES

NORAH JONES

04. HUMAN - KILLERS

09. I DON’T BELIEVE YOU - PINK

05. HOT ‘N COLD -

10. WHEELS - FOO FIGHTERS

KATY PERRY

ŠTRIGOVA predstoje e nedjelje u znaku mode

06. WARM THIS WINTER GABRIELA CHILMI

Modna ve er u sportskoj dvorani

07. IF I WERE A BOY - BEYONCE 08. MILES AWAY - MADONNA 09. VIVA LA VIDA - COLDPLAY

U nedjelju 20. prosinca u Štrigovi se održava modna revija u organizaciji tamošnje doma e modno – rizerske nade Sandre Novak. Bit e to ve er sve anih haljina, vjen anica, zanimljivih rizura, šminke, popra enih zabavnim

programom pjesme, plesa, pa i žongliranja. Pozivaju se svi da do u popratiti ovo nesvakidašnje modno doga anje, kojim se izme u ostalog želi promovirati gornjome imurski kraj te dokazati da u njemu postoje talentirani ljudi koji

ne bježe od svoga rodnog zavi aja, ve upravo u njemu žele pokazati što znaju i umiju, te stoga zaslužuju svaku pohvalu i podršku.

Modna revija po inje u 17 sati u sportskoj dvorani u Štrigovi, ulaz je 20 kuna.

10. I’M OUTTA TIME - OASIS

TOP LISTA Sandra Novak, organizatorica modne ve eri

01. DAVID GUETTA - One Love 02. LADY GAGA - Bad Romance 03. TIMBALAND

TOP Morning A erLISTA Dark DOMA IH

“Raskošna” Nevia Kraljica Hrvatske Na održanom izboru Kraljice Hrvatske za kraljicu svijeta, koji se održao u sesvetskom hotelu “Phoenix”, titulu najljepše je ponijela zagreba ka srednjoškolka Nevia Bagi .

Sedamnaestogodišnja Nevia o arala je sve prisutne svojim nastupom, a posebice bujnim poprsjem. Tako mlada, a tako ... Njoj uz bok društvo “na prijestolju” radile su Sara Stepanek iz Osijeka kao prva, te Nikolina Bakmaz iz Zapreši a kao druga princeza.

Nimalo glamurozna Kate Poznato je kako make up, a nakon toga ako treba i otoshop, rade uda kad je izgled u pitanju. Savršenstvo izgleda koje je, na žalost, kod mnogih djevojaka i dalje “in” zapravo ne postoji.

Tako je neki dan britanski top - model Kate Moss uhva ena u katastro alnom izdanju kada je koncem tjedna otišla u kasnove ernju predboži nu kupovinu s de kom, glazbenikom Jamiejem Hinceom.

Raš upana Kate bila je odjevena u krzneni kaputi , obi nu crnu majicu, traperice i kožnate izmice. Kada se u jednom trenutku nasmijala otografima, pokazala je da su droga, cigarete i alkohol ostavile traga na njezinim zubima, koji su sli ne nijanse kao i sme i krzneni kaputi .

Bez šminke Moss je izgledala zaista - grozno.

04. ONE REPUBLIC - Secrets 05. RIHANNA RussiAn Roule e 06. SHAKIRA Did It Again 07. ALICIA KEYS Doesn’ t Mean Anything 08. LEONA LEWIS - Happy 09. BLACK EYED PEAS Meet Me Halfway 10. 50 CENT - Baby By Me

NOVOSTI IZ AVONA

bori protiv bora, a drugom protiv raka dojke. Zna vrijednost savršenih usana, ali se usudi otvoriti usta i glasno se boriti protiv nasilja nad ženama i za financijsku neovisnost žena.

Do ite i vi po svoj poklon, sad je vrijeme. Nazovite!

098/460-916, 091/4040-135

Henry

U vrijeme darivanja prema bližnjima, budite u pravo vrijeme na pravom mjestu i osvojite poklon bon za preporuku novog lana (realizacijom narudžbe do 27. prosinca).

Kompanije Avon stavlja maskaru na trepavice i hranu na stol. Jednom se rukom

Audrey

Ostanimo povezani

TJEDNI KALORIFER

15. prosinca 2009.

Dobro je znati 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZLOŽBOM FOTKI i darivanjem završen ovogodišnji fotosession Me imurskih novina

Nagrade Libre profi: Tanji oli i Carli Vargek Izložbom otografija našeg otoreportera Zlatka Vrzana i darivanjem djevojaka koje su proglašene “Licem Interneta”: Carla Vargek (na osnovi klikova posjetitelja), te “Licem otosessiona”: Tanja oli završena je ovogodišnja akcija “Fotosession Me imurskih novina”.

Kao i svake godine, na naslovnicama našeg priloga Media predstavili smo tridesetak me imurskih djevojaka, od kojih je ve ina njih dobila priliku da po

prvi put napravi nešto ozbiljniji otosession i predstavi se javnosti. Akcija je provedena u dva navrata, krajem zime i po etkom ožujka, te kroz ljetne mjesece, a nastavit emo je i idu e godine.

Me imurske novine zahvaljuju svim djevojkama koje su se odlu ile na ovogodišnji otosession i pozivamo ve danas sve zainteresirane da se prijave za isti tijekom sljede e godine (prvi na rasporedu je s nazivom “Vru a velja a”).

Carli Vargek je prigodan poklon zbog nemogu nosti sudjelovanja za završnoj sve anosti u caffe baru “Martin” Nedeliš e uru en prošli tjedan u našoj redakciji

SINIŠA VUGRINEC iz akovca kao zvijezda reklamne kampanje za novo hrvatsko pivo

“Obi an” de ko iz akovca u reklamnoj kampanji za Pan Zlatni - Ovo je moje prvo takvo iskustvo, ali nadam se ne i posljednje, kazao je Siniša Vugrinec, sasvim “obi an” de ko iz akovca koji je postao zvijezda reklamne kampanje za novo hrvatsko pivo - Pan Zlatni.

Za ovo pozitivno iskustvo, kako ga opisuje sam Siniša Vugrinec, komercijalni predstavnik Magme, zaslužni su njegovi kolege s posla na iji je nagovor pristao postati “zaštitno lice” kampanje pivovare Carlsberg Croatia. - Reakcije okoline jesu pozitivne. Iako me ljudi na ulici ne prepoznaju, esto vidim da me udno pogledavaju pa pretpostavljam da sam im od nekud poznat, kaže akove ki “model” reklamne kampanje, i dodaje da je ina e ljubitelj piva

te novi Pan opisuje kao “odli no pivo”.

U pivovari Carlsberg Croatia novo pivo razvijali su u

suradnji sa 600 odabranih hrvatskih pivopija, kako bi stvorili pivo koje e zadovoljiti potroša e. Novo pivo opisuju kao pivo zlatne boje, napravljeno prema pažljivo pripremljenoj originalnoj recepturi, koje uz jedinstvenu boju odlikuje i prepoznatljiva pivska aroma, uz nešto izraženiju ali profinjenu gor inu dobivenu uporabom posebne sorte hmelja uzgojene u Hrvatskoj.

S obzirom na to da su novi okus sugerirali ljubitelji i “znalci” piva te da je Pan Zlatni oduševio i našeg akov anina Sinišu Vugrinca, zasigurno e u kratkom roku privu i brojne ljubitelje piva i ste i svoje stalne konzumente.

48

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. prosinca 2009.

EUROHERC OSIGURANJE

Osiguranje motornih vozila Tko su tre e osobe?

Rudiju Lesingeru, direktoru Euroherc osiguranja u akovcu postavili smo nekoliko kratkih pitanja vezanih uz osiguranje motornih vozila, koja su u posljednje vrijeme esta tema.

Tre im osobama smatraju se pješaci i osobe u drugom vozilu koje je sudjelovalo u prometnoj nezgodi, kao i putnici u vašem autu.

Što je to autoodgovornost?

Što u slu aju prometne nezgode?

Autoodgovornost je obvezno osiguranje vlasnika, odnosno korisnika motornog vozila od odgovornosti za štete prema tre im osobama. Time se misli na potencijalne opasnosti koje možemo uzrokovati kao primjerice smrt, tjelesne ozljede, ugrožavanje zdravlja ili ošte ivanje stvari. Ukoliko sklopite policu od automobilske odgovornsti u Eurohercu, štetu tre im osobama nadokna uje za vas osiguranje, ako je došlo do prometne nezgode vašom krivnjom.

Prometne nezgode su, nažalost, dio naše svakodnevice i postavlja se pitanje što u slu aju da se vam dogodi. Prvo je potrebno ukloniti vozilo s kolnika, te omogu iti nesmetano odvijanje prometa. Upalite sve pokaziva e smjera i postavite sigurnosni trokut. Potom popunite i potpišite Europsko izvješ e o nezgodi ili na neki drugi na in razmijenite osobne podatke i podatke o vozilima. Ukoliko vam drugi sudionik odbije dati podatke ili napusti mjesto nesre e, preporu amo obavijestiti policiju koja

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

e iza i na mjesto nesre e. Ako je netko ozlije en ili izgubio život pozovite lije nika.

Da li Euroherc osiguranje priznaje bonuse ste ene kod drugih osiguravatelja?

Da, priznaje se osiguraniku ste eni premijski stupanj temeljem uvida u original prethodne police osiguranja od automobilske odgovornosti ili potvrde prethodnog osiguravatelja te uvidom u evidenciju šteta Hrvatskog Ureda za osiguranje.

Kako prijaviti štetu?

U slu aju sudara odštetni zahtjev podnesite osiguranju kod kojeg je osigurana osoba odgovorna za nezgodu, nakon kojeg e oni obaviti procjenu štete na vašem vozilu, a nakon ega možete po eti s popravkom ili sli no.

Rudi Lesinger, direktor Euroherc osiguranja akovec

Što u initi ako je vozilo neosigurano?

U tom slu aju odštetni zahtjev podnosi se Hrvatskom uredu za osiguranje, vi samostalno ili vaše osiguravaju e društvo.

Takva šteta ispla uje se na teret Garancijskog fonda koji se puni sredstvima osiguravatelja. Što pokriva kasko?

Potpuno kasko osiguranje pokriva štete prouzro ene u slu aju uništenja ili ošte enja vozila u prometnoj nesre i, kra u vozila, pad ili udar nekog predmeta, vremenske nepogode (tu a, oluja, poplava), požar, udar groma, eksploziju, manifestacije i demonstracije, zlonamjerne postupke tre ih osoba. Prilikom ugovaranja premije kasko osiguranja možete kod nas dogovoriti više beskamatnih rata, te bonuse, o kojima e vas informirati naši zastupnici. (SZ)

BESPLATNI INFO TELEFON: 0800-00-22

9/24/09 4:14:41 PM

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

TRENER ME IMURJA SRE KO BOGDAN na kraju jesenskog dijela sezone

Moramo biti puno spremniji za prolje e - Stanku moramo iskoristiti da posložimo i popravimo puno toga. Tako er trebamo svesti igra ki kadar na optimalnu brojku. Bez veze je da nas ima 30 na treningu, bez obzira jesu li u pitanju igra i sa ili bez ugovora. Zna i o ekujem 22 igra a uklju uju i vratare, plus maksimalno 3 juniora Završio je jesenski dio sezone za NK Me imurje. U danima se kad se sumira u inak u minulom razdoblju, pa je tako na oproštaju stru nog stožera s novinarima trener Sre ko Bogdan analizirao aktualni trenutak NK Me imurja.

Nakon što je odigran kompletan prvi dio sezone, te još dvije iz drugog dijela, Me imurje se nalazi na 13. mjestu. Me utim, ve sada je izgledno da e s petšest klubova voditi borbu za ostanak. Od 51 boda osvojeno je samo 17 što je tridesetak posto, a s takvim u inkom nije se mogao o ekivati bolji plasman.

Iako je stigao tek pri kraju jeseni, Bogdan ne bježi od injenice da bodovni u inak nije zadovoljavaju i.

- Kao gost igrali smo prili no slabo, prolaznu ocjenu

Sre ko Bogdan ukazuje da e se na prolje e morati osvajati bodovi i na gostovanjima

može dobiti tek gostovanje u Vinkovcima, kad smo ostali bez sre e. Mogli smo bolje pro i i u Šibeniku. Na kraju smo ostali bez ijednog gostuju eg boda, što je zasigurno neuspjeh. Kao doma in igrali smo puno bolje, izgubili smo tek dvije utakmice. Me utim, tih 17 bodova donosi nam samo nadu, jer na tablici nismo ispod crte ispadanja, ali treba se ekipirati na svim frontovima, da bi izbjegli najgore u drugom dijelu prvenstva kaže Bogdan.

Darmopil, Eliomar, Lima i Golubovi na meti stranih klubova Iako nisu baš na zavidnoj prvenstvenoj poziciji, nakon dužeg vremena za igra e Me imurja ponovno vlada zanimanje me u menadžerima. Još uvijek nema pismenih ponuda klubova, ali upiti postoje...

- Najviše zanimanje je za Bojana Golubovi a.

Za njega i Eliomara veliko zanimanje pokazuju ruski klubovi. Jedan njema ki

klub i to Bundesligaš najavio je mogu nost angažiranja Darmopila, a zanimanje postoji i za Limu. Mogu re i da su svi naši igra i na tržištu i mogu e je ostvariti transfer ako se zadovolje sve strane u poslu, a to su prvenstveno igra i klub, kazao je sportski direktor Dove er na posljednjoj ovogodišnjoj pressica sa stru nim stožerom. (dz)

Gdje vidi najve i problem trener Me imurja...

- Doga a nam se previše individualnih pogrešaka. I to pogreške koje se ne bi smjele doga ati prvoligaškim igra ima. Tako er mi smo ekipa koja u svakoj utakmici mora imati maksimalan u inak na polju trke i borbenosti kojih nije uvijek bilo. Moram naglasiti da za nastavak prvenstva ra unam samo na igra e kojima e osim kvalitete biti na svakoj utakmici 100 posto angažirani i motivirani isti e Bogdan.

Me imurju na ruku ne ide raspored u nastavku prvenstva..

- O ekuje nas težak rasplet na prolje e. Imamo šest utakmica vani protiv direktnih konkurenata. S obzirom kako smo igrali na jesen u gostima, situacija nije baš sjajna. Moramo po eti osvajati i u gostima, jer kod ku e igramo s ekipama koje su u gornjem domu, tako da ne e biti lako u bilo kojoj utakmici napominje Bogdan.

Što slijedi u stanci...

- Stanku moramo iskoristiti da posložimo i popravimo puno toga. Tako er trebamo svesti igra ki kadar na optimalnu brojku. Bez veze je da nas ima 30 na treningu, bez obzira je su li u pitanju igra i s ili bez ugovora. Zna i o ekujem

22 igra a uklju uju i vratare, plus maksimalno 3 juniora. Što se ti e prikazanog nogometa i osvojenih bodova, možemo biti zadovoljni tek doma im utakmicama. U gostima smo primili preveliki broj golova. To moramo ispraviti kroz pripreme i imati igru kako za doma i teren, tako i za gostovanja.

Ho e li biti promjena u igra kom kadru?

- Sigurno. Igra ki kadar treba reducirati. Zavisno od toga ho e li neki igra napraviti transfer, trebamo dovesti poja anja. Ali ve sada je vidljivo da u svakoj liniji, što zna i: vratar, obrana, vezni red i napad trebamo barem jedno kvalitetno prvoligaško poja anje.

Kad po inju pripreme?

- Idealno vremensko razdoblje za zimske pripreme je šest tjedana. To zna i da bi trebali po eti 11. sije nja, a onda izme u 1. i 10. velja e oti i negdje na zajedni ke pripreme. Naravno, ako e biti sve idealno u prva dva tjedna da se može raditi u akovcu, završio je izlaganje Bogdan.

Ina e, posljednja klupska pressica sa stru nim stožerom održana je u novootvorenom restoranu Gurman (bivši Kaktus ili Country Club) u Savskoj Vesi u kojem smo isprobali prvoklasni roštilj za koji možemo re i da je zasigurno “prva liga”.

(D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

SKUPŠTINA NK ME IMURJE ipak nije bila formalnost

Na vidjelo isplivali problemi i podjele - Nova skupština na kojoj slijedi kona na odluka o daljnjoj sudbini kluba 22. prosinca Sjednica Skupštine NK Me imurja trebala je biti ista formalnost, no na vidjelo su isplivali problemi i neslaganje me u lanovima Uprave, zbog kojih e za deset dana skupštinari još jednom sjesti za stol. ak devet pogrešaka imao je statut NK Me imurja, koje su bile dovoljno velike da Ured državne uprave u Me imurskoj županiji odbije registrirati takav dokument. Zbog toga je Klub sazvao sjednicu Skupštine, na kojoj je i mnogo drugih stvari izašlo na vidjelo. Inicijalni problem statuta bile su odrednice o 50 odnosno 500 tisu a kuna, koliko su lanovi Skupštine odnosno Izvršnog odbora dužni priskrbiti Klubu da bi imali pravo glasa. Kako je kazao Dragutin Kataleni , koji je i sastavljao statut, Ured državne uprave je navodno istaknuo da je NK Me imurje nepro itna udruga, pa zbog toga lanci poput ta dva ne dolaze u obzir. Skupština je prihvatila nužnu promjenu statuta, pa sada lan tog tijela može biti bilo tko, ukoliko uplati godišnju lanarinu u iznosu od 100 kuna. Da se radi samo o ovome, pisanje lanka ni ne bi bilo potrebno, ali su u pola sata koliko je Skupština zasjedala kona no na vidjelo izašli neki drugi problemi.

Dopredsjednik Kluba Marijan Uršani je još tijekom rasprave po eo iskazivati svoje nezadovoljstvo koli inom informacija koje dopiru do skupštinara, a tim je, dojma smo, “povukao za jezik” klupskog predsjednika Darka Turopoljca. “Stanje u Izvršnom odboru je neizdrživo, a jedan od krivaca je i Marijan Uršani . Zahtijevam da se za deset dana održi nova sjednica Skupštine, na kojoj e svaki od nas podnijeti ra un i podvu i crtu na svoj dosadašnji rad, te emo zaklju iti tko e ostati, tko oti i i što treba mijenjati”, rekao je Turopoljac.

Politi ari podupiru Me imurje, ali...

Predsjednik Me imurja rekao je i ovo: “Meni je

najve e iznena enje bilo što u NK Me imurju nema me imurskih igra a. Sa strancima je lakše manipulirati nego s doma ima, to je jasno. Šteta, jer je Me imurje uvijek bilo rasadnik pravih nogometaša.” Na novu sjednicu nitko nije imao primjedbe, pa je kao datum održavanja odre en 22. prosinca. Po završetku sjednice skupštinari su se, uz goste, zadržali u druženju s predstavnicima lokalne samouprave, a župan i gradona elnik su svaki kazali po par rije i, nad kojima bi se Me imurci svakako trebali zamisliti. “Želim da NK Me imurje bude me imurski proizvod.

Zadatak i cilj svih nas treba biti da svatko da malo pa da Klubu bude dosta, a ne da samo neki nose veliki teret.

Shva am da ulaganje u Klub nema povrat u materijalnom smislu, ali je to korist za sve gra ane Me imurja i tako na to treba gledati”, kazao je Branko Šalamon, gradona elnik akovca u tre em mandatu. Sli nog je mišljenja novi župan Ivan Perho : “NK Me imurje treba poduprijeti. Kako Županija sama nema dovoljno novca da zna ajnije pomogne prora un nogometaša, ja u dati sve od sebe da prvenstveno banke, javna poduze a i osiguravaju a društva shvate kako je NK Me imurje pametan izbor za podupiranje. Ve sam razgovarao s nekima, a dat u si truda i s ostalima, pa i gospodarstvenicima, pri ati o tome. Vrlo jednostavno, Županija slobodno bira svoje strateške partnere, to je naša to ka za pregovore.”

Na to je Perho svakako dobio iskreni pljesak. Dva su elna ovjeka Grada i Županije izrazila tako barem na rije ima potporu nogometašima, no to ne e vrijediti ništa ukoliko se oni sami me u sobom ne dogovore.

Ostaje nam tako pri ekati 22. prosinca i vidjeti ho e li kona no uspjeti staviti “glave skupa” kao što smo pisali prošli tjedan.

(I. Strahija)

15. prosinca 2009.

DOSADAŠNJI TRENER NK akovca o vo enju ekipe i tome što se doga a(lo) na relaciji Uprava-trener-igra i

Mario Kova evi : Nemam se ega sramiti - Moram kazati da sam se s predsjednikom Kluba razišao po pitanju smanjenja naknada igra ima.

Nisam ja želio biti taj koji e im priop iti odluku Uprave, jer mislim da imaju pravo na ono što su pred natjecanje dogovorili Bivši trener Nogometnog kluba akovec ponudio je svoje vi enje polusezone najstarijeg me imurskog kluba.

Ne doga a se baš esto da trener kluba koji odli no igra i postiže dobre rezultate dobije otkaz, no upravo se to dogodilo Mariju Kova evi u, kojem je nakon posljednje utakmice Uprava NK akovca zahvalila na suradnji.

- akovec je u jesenskom dijelu natjecanja osvojio 88 posto bodova, ne znam koji je drugi klub u Hrvatskoj to sli no u inio, da bi mu trener dobio otkaz. Samo jedan poraz i jedan neriješeni rezultat su odli an uspjeh, tim više što smo ekipu sastavljali nanovo pred prvenstvo, desetak je igra a otišlo iz kluba i u 20 dana je trebalo napraviti udo, rekao nam je Kova evi .

Svaki je tjedan Kova evi , kako kaže, vodio pet do šest treninga, na kojima je u prosjeku bilo po 18 igra a.

- Smatram da sam s igra ima odradio odli an posao i da se nemamo zbog ega opravdavati. Poraz od Plitvice došao je zbog toga jer su oni bili u jeku priprema za Kup s Dinamom, dok smo s Podravinom samo nesre om remizirali, malo je nedostajalo da pobijedimo. No

opet kažem da ni Dinamo ni Barcelona nemaju 100 posto pobjeda i smatram da smo bili jako dobri.

Problem je, kaže Kova evi , bio samo u jednom, novcu: - Moram kazati da sam se s predsjednikom Kluba razišao po pitanju smanjenja naknada igra ima. Nisam ja želio biti taj koji e im priop iti odluku Uprave, jer mislim da imaju pravo na

ono što su pred natjecanje dogovorili, pa sam optužen da nisam lojalan klupskoj Upravi.

Nakon ovoga, kao i gorkog rastanka s NK Me imurjem, Kova evi više ne e tražiti posao na podru ju Me imurske županije. Jedino što još kani odraditi s Me imurcima je arbitraža, a nakon toga e sre u i posao potražiti negdje drugdje.

(Ivana Strahija)

15. prosinca 2009.

ANALIZA u inka hrvatskih nogometnih tre eligaša: NK Nedeliš e

Mar ec: Sve smo stariji i teže osvajamo bodove Iz godine u godinu Nogometni klub Nedeliš e polako klizi na tablici, a uzrok tome je sportski direktor Neno Mar ec pronašao u starenju igra a.

Nedeliš e je sezonu završilo na 11. mjestu ljestvice 3. HNL Istok, sa 23 osvojena boda. Radi se o sedam pobjeda i dvije neriješene utakmice, uz ak osam poraza. Najviše ipak zabrinjava injenica da doma i travnjak (odnosno onaj u Dunjkovcu-Pretetincu) nije više gostima neosvojiv, pa su od osam doma ih utakmica Nedeliš ani slavili u svega pet.

- Na kraju moramo biti zadovoljni, s obzirom na to da su nam se rano ozlijedili Topolnjak i Golubi , koji prakti ki ništa nisu odigrali. Ta dva igra a svojom bi brzinom i nogometnim znanjem sigurno donijeli prevagu. Osim toga,

kad se uzmu u obzir naši treninzi, odnosno netreniranje, sve je jasno, pri a Nenad Mar ec.

Pa ipak, 23 boda su najslabiji jesenski uspjeh Nedeliš a, a Mar ec kaže da bi moglo biti i slabije: - U svojoj prvoj tre eligaškoj sezoni imali smo 36 bodova na jesen, potom 30, prošle sezone 27, ove 23. Pitanje je koliko emo izdržati, s obzirom da su igra i sve stariji.

Ne bi li onda trebalo dovesti nove igra e?

- Strane igra e, ili one koji nam nisu u neposrednoj blizini, nikako ne emo dovoditi.

Raspolažemo ograni enim budžetom, pa kako ne želimo smanjivati ugovore igra ima, moramo negdje uštedjeti.

O ekujemo ipak suradnju sa Školom nogometa Me imurje- akovec, a planiramo i ve u

Nenad Mar ec usprkos problemima s igra kim kadrom i njegovim pomla ivanjem optimisti an je za prvenstveni nastavak u kojem se o ekuje ve i bodovni u inak minutažu dati dvojici mladih igra a u drugom dijelu sezone.

Ipak, malo e se promijeniti na in pla anja igra a, napomenuo je Mar ec:

- Razmišljamo o tome da uvedemo obavezu treniranja, pa da oni koji ne budu dolazili na treninge imaju financijske posljedice.

Baš zbog treninga bi Mar ec volio da Klub angažira trenera, iako smatra da su on i Ivica Mihali odradili solidan posao u jesenskom dijelu natjecanja: - Nas dvojica smo jako dobro sura ivali, on je bio uz ekipu kad ja nisam mogao i obrnuto. No, zbog poslovnih obaveza nas dvojice ipak se ne trenira kako bi se trebalo i smatram da bismo dovo enjem trenera mogli zna ajnije profitirati. Ali, to je veliki trošak, pa ne znam kako emo uspjeti u tome.

No, ni 11. mjesto još uvijek nije alarmantno, s obzirom da liga broji 18 klubova i da e u najgorem slu aju ispasti etiri:

- Ukoliko smo željeli reorganizaciju lige, dakle, više tre ih liga trebali smo donijeti odluku pred po etak natjecanja. To nismo u inili, pa sad postoji tek mogu nost da se naša isto na liga podijeli na dvije, no i to tek u slu aju da se svi klubovi slože. Na kraju mislim da e sve ostati kako je, s etiri nova tre eligaša i isto toliko ispadanja.

U nastavak sezone Nedeliš e e krenuti s pet tjedana priprema, a o ekuje ih nešto povoljniji raspored: - Mogli bismo zbog tog rasporeda skupiti koju pobjedu više nego u jesen, ali nam se vra a i Topolnjak koji e normalno po eti s pripremama. Na Golubi a ne možemo ra unati jer je tek 3. prosinca bio na operaciji, zaklju io je Mar ec.

(Ivana Strahija)

20. MEMORIJALNA MALONOGOMETNA LIGA Josip Francki - JOJA

MURSKO SREDIŠ E

Trojka s devet bodova

Sve enici pobijedili policajce

Rezultati 3. kola: Trgošped – Ekom 15:1; Fortuna – Bolnica akustim m. 9:2; Elita Mel – Letina 6:3; Caffe bar Corona – Brezje 9:2; Caffe bar Arcus – Kolar 1:2; Kaštel Kamen – Agricola 6:3; Plitvica – MT 1923 5:14.

Strijelci: 1. Srpak Kristijan (Caffe bar Arcus) 12, Farkaš Zoran (Caffe bar Corona) 12; 2. Cirkven i Bojan (Fortuna) 11, Vinko Igor (Elita Mel) 11, 3. Kralj Tomislav (Trgošped) 6, Lovrek Mladen (Trgošped) 6

TABLICA 1. Trgošped

3 3

0 0 35 6

2. Fortuna

3 3

0 0 34 12 9

9

3. Elita Mel

3 3

0 0 26 14 9

4. Ca e bar Corona

3 2

1 0 25 10 7

5. Ca e bar Arcus

3 2

0 1

22 3

6

6. TMT

2 2

0 0 15 9

6 6

7. Kaštel Kamen

2 2

0 0 12 7

8. Kolar

3 1

0 2 13 15 3

9. MT 1923

3 1

0 2 21 30 3

10. Plitvica

3 1

0 2 9

11. Agricola

2 0 1 1

8

28 3 11

1

12. Bolnica Akustk m. 3 0 0 3 13 26 0 13. Le na

3 0 0 3 11

14. Brezje

3 0 0 3 6

26 0 25 0

15. Ekom

3 0 0 3 6

36 0

Tre e nedjelje došaš a, koja je ujedno i nedjelja Caritasa, u sportskoj dvorani u Murskom Središ u odigrana je prijateljska i humanitarna malonogometna utakmica izme u ekipe Hrvatskih sve enika (dio državne reprezentacije) i djelatnika Policijske postaje Mursko Središ e, s koje je prihod namijenjen Caritasu župe Mursko Središ e.

Pred po etak utakmice je Miljenko Vrbanec, na elnik PP-a Mursko Središ e, do-

ma em župniku vele asnom Tomislavu Antekolovi u predao 1.070 kuna koje su policajci prikupili me usobno za potrebe središ anskog Caritasa. Utakmica je završila pobjedom sve enika od 8:5, premda su sve enici do par minuta prije kraja susreta vodili s ak 7:2, ali su posustali, što su policajci iskoristili i smanjili vodstvo.

Utakmicu su vrlo dobro sudili Željko Turk i Ivica Maltari .

Jedino što je nedostajalo bila je publika. Tek stotinjak gle-

datelja, od kojih velik broj iz drugih krajeva (a najviše iz Ma kovca koji su došli bodriti svog župnika Josipa Blažona, najboljeg igra a utakmice), premalo je za pravi ugo aj i humanitarnu dimenziju itavog doga aja. Župnik je sve sudionike utakmice pogostio u župnom dvoru gdje im je zahvalio na doprinosu Caritasu koji svakodnevno bilježi nove korisnike u najsjevernijem hrvatskom gradu.

(Stjepan Mesari )

Parovi 4. kola: Trgošped – Kolar; Plitvica – Ekom; Kaštel Kamen – Caffe bar Corona; TMT – Agricola; Fortuna – Letina; Caffe bar Arcus – Bolnica Akustik m.; MT 1923 – Brezje; Elita Mel je slobodna.

Made in Germany by

O! NOV

pro Vigo

Dezinfekcijski ulošci za obuću: u potpunosti isušuju obuću

ProtekSan d.o.o.

Zastupnik za Hrvatsku 098 222 323 info@protexx.hr

uklanjaju i osvježavaju neugodne mirise u obući dezinficiraju i spriječavaju nastanak bakterija i gljivica u obući.

www.protexx.hr

Obje ekipe, župnik Antekolovi i suci Turk i Maltari prije po etka utakmice

27. ZIMSKO PRVENSTVO Me imurja u malom nogometu

Prva faza u etiri dvorane, prijave do 22. prosinca Poznati su detelji oko Zimskog prvenstva Me imurja u malom nogometu. Prva faza igra se u športskoj dvorani Graditeljske škole u akovcu, u športskoj dvorani u Prelogu, športskoj dvorani u Murskom Središ u i športskoj dvorani u Kotoribi, a završnica samo u akovcu. Prvenstvo po inje 26. prosinca 2009.

Pismene prijave s nazivom mom adi uz naznaku u kojoj e se kategoriji natjecati (seniori, veterani ili pioniri) primaju se u: ME IMURSKOM NOGOMETNOM SAVEZU, Neumannova 4, akovec osobno ili putem telefaksa broj 328-804.

Kotizacija za seniorske mom adi iznosi 700 kuna, za veterane (ro eni 1974. i stariji) 500 kuna i

za pionire (ro eni 1994. i mla i) 200 kuna. Prijave za sva etiri mjesta odigravanja se mogu izvršiti u ME IMURSKOM NOGOMETNOM SAVEZU, za natjecanje u akovcu u PIZERIJI PROVENTUS u Ivanovcu, za natjecanje u Murskom Središ u prijave se primaju u KAVANI PICASSO, za natjecanje u Prelogu u PIZERIJI ROSA i natjecanje u Kotoribi PIZERIJA MAJO.

Prijave se primaju zaklju no sa 22.12.2009. (utorak) do 12 sati.

Sve dodatne informacije možete dobiti u ME IMURSKOM NOGOMETNOM SAVEZU na telefone broj 328-802 i 328-804 ili brojeve mobitela 099-3328-802, 099-3328-804, a kod tajnika MNS na broj mobitela 098-198-66-26.

NAGRADE SENIORI

VETERANI

1. mjesto

18.000,00 kuna

5.000,00 kuna

2.000,00 kuna

2. mjesto

9.000,00 kuna

2.000,00 kuna

1.000,00 kuna

3. mjesto

4.000,00 kuna

1.000,00 kuna

500,00 kuna

4. mjesto

1.000,00 kuna

500,00 kuna

pehar

Uz nov ane nagrade svakoj mom adi pripada i pehar. U sva-

PIONIRI

koj konkurenciji nagra uje se najbolji strijelac, igra i vratar.

15. prosinca 2009.

PREMIER HRL - nova vrlo dobra predstava akove kog prvoligaša

MKA*IPC pobjedom protiv Dubrave zacementirao tre u poziciju tablice

Konj s hvataljkama otpremljen je Robertu Seligmanu u Osijek

U HRVATSKOJ gimnasti koj reprezentaciji kona no izvrsna atmosfera

Filip Ude Robertu Seligmanu posudio konj s hvataljkama Nakon povratka u Gimnasti ko društvo „Osijek – Žito“, prije nešto više od mjesec dana, Roberta je u dvorani Sokolski dom do ekao konj francuskog proizvo a a Gymnova. Proizvo a gimnasti ke opreme Gymnova rijetko se pojavljuje na velikim gimnasti kim natjecanjima. Puno eš e su to sprave Spieth ili Janssen&Fritsen koje su gotovo identi ne. Iz razloga što u gimnasti kom sportu, u poretku najboljih doslovce odlu uju sitnice, vrlo je važno pripremati se za natjecanja u okolnostima što bližim samom natjecanju.

Kako bi se Robert odmah po eo pripremati za sve izazove u narednoj natjecateljskoj sezoni, na ovaj na in, stvorene su mu i prve pretpostavke.

Konja s hvataljkama marke „Spieth“ Robertu je posudio njegov kolega iz reprezentacije, ali i dobar prijatelj Filip Ude. Filip je nakon osvojene srebrene olimpijske medalje na dar dobio ovog konja od UEG-a. Robert Se-

ligman javno je zahvalio na ovom potezu: - Izuzetna mi je ast i zadovoljstvo trenirati na konju olimpijskoga sjaja. Zahvaljujem se Filipu na ovoj lijepoj gesti. Ja bi za njega u inio isto. Nadam se da e se i u našem gradu uskoro stvoriti vrhunski uvjeti za treniranje moga sporta te u tada Filipu „olimpijskog konja” vratiti, kazao je Seligman.

Filip Ude je ovu gestu prokomentirao na sljede i na in: - Nema ljepšeg osje aja kada možeš pomo i pogotovo u ovom blagdanskom ugo aju. Kako zajedno gradimo projekt „OI London 2012“ , vrlo je važno da svi lanovi ekipe budu maksimalno spremni za izazove koji nas o ekuju. Nadam se da e Robertu moj srebrni, odnosno bron ani (Robert) konj sa EP u Laussane pomo i da se što kvalitetno pripremi za predstoje u sezonu te da kao i puno puta do sada pronosimo ime lijepe naše diljem evrope i svijeta.

Bilo je dosta straha pred ovu utakmicu, ali na kraju je sve dobro završilo po akove ke rukometaše. Po etak je bio ubita an.

Nakon nepunih deset minuta doma i su vodili sa 10-1. Kad je malo kasnije bilo 13-4 pomislili smo da e se tako i nastaviti. No, obrana je ovaj puta bila slabiji dio mom adi. Kad su došli u priliku, igra i Dubrave su je i koristili.Ponovno je briljirao Tomica Sladoljev. U pr-

vih deset minuta obranio je dva sedmerca gostima, ali i postigao dva pogotka! Naime, Dubrava je pokušala iznenaditi doma ina s igra em više u napadu, ali kako su napravili pogreške, Sladoljev je preko cijelog igrališta dva puta bio precizan. Kako nam je kasnije rekao, ovo je prvi puta da je bio strijelac na službenoj utakmici.

Igra i Dubrave bili su uporni i na odmor se otišlo s pristojnih pet

U etvrtak 17. prosinca s po etkom u 18 sati na stadionu Milenium (u VIP dvorani) u Donjem Kraljevcu organizira se “No prvaka” - dodjela nagrada prvacima Hrvatske u svim motociklisti kim disciplinama. Ovaj doga aj je jedan od najvažnijih u Hrvatskom motociklisti kom savezu i moto-sportu op enito, gdje se na jednom mjestu skuplja elita hrvatskom motociklizma; prvacima u motocrossu, brzinskom motociklizmu, supermotu, speedwayu, enduru, motorallyu, supercrossu i oldtimerima dodijelit e se nagrade za njihov trud tijekom 2009. godine.

U nastavku gosti ak zaprijetili, ali ne za dugo Više neizvjesnosti bilo je na po etku nastavka. Obrana je još više popustila, bolje je re i da se neki igra i nisu vra ali u obranu, a gosti to koriste i u 37. minuti bilo je samo još 21-18. U pravom

trenutku doma in radi 4-0 i tu se utakmica prelomila. Prednost 29-22 više se nije mogla dosti i.

Istina, stigli su gosti još jednom na minus pet, ali je to bilo sve.

Osvojena su nova dva boda i ako Zamet pobijedi kod ku e Pore , tre e mjesto na zimskoj pauzi bit e garantirano. Treba estitati igra ima akove kog sastava, jer su pobijedili ne samo protivnika, nego i nesigurnost koja se uvukla u njihove redove, ali i brojne ozljede kojima je mom ad bremenita.

(D. Opa i )

UO I ZAVRŠNICE

Rezultat koji nisu o ekivali ni najve i optimisti Nakon odigranih utakmica 14. kolaDukat Premijer lige sigurno je da e MKA*IPC prezimiti na sjajnom tre em mjestu prvenstvene ljestvice. Rezultat je to kojeg, možda, nisu o ekivali ni najve i optimisti.Pred 14. kolo trebala su se zadovoljiti dva uvjeta pa da se i prije posljednjeg kola prvog dijela prvenstva, sazna poredak prve tri mom adi. MKA*IPC je morao pobijediti Dubravu, a Pore nije smio pobijediti u Rijeci. I dogodilo se jedno i drugo.

MKA*IPC je bio vrlo uvjerljiv protiv Dubrave pobijedivši sa 36-29, a dan kasnije Zamet i Pore podijelili su bodove igtaju i 29-29.Tako dvoboji 15. kola u kojem MKA*IPC putuje u Split, a Pore do ekuje Karlovac, ne e više utjecati na poredak. Naravno, daleko od toga da se protiv Splita može igrati s „pola gasa“ Prilika je za MKA*IPC ve u Splitu stvoriti neku zalihu pred po etak drugog dijela prvenstva koje po inje u subotu 06. velja e.

Protiv Splita prilika za nova dva boda SobziromdajeMKA*IPCsDubravom igrao ve u petak, ukazala se odli na prilika na djelu vidjeti sljede g suparnika naše mom adi – sastav Splita. Naime, kako što smo ve pisali, u posljednjem, 15. kolu, jesenskog dijela prvenstva slijede e subote, MKA*IPC gostuje u gradu pod Marjanom.Split je u 14. kolu gostovao u Varaždinu kod Varteksa, Varaždinci se visoko sa 36-22 pobijedili, a mi smo ostali u nedoumici da li smo vidjeli onaj pravi Split, mom ad koja e se u subotu suprotstaviti našim igra ima.Osim prvih petnaestak minuta, sve drugo je, kako pokazuje i kona an rezultat, otišlo na stranu Varaždinaca.Utihprvih15minuta gostuju i je vratar Vukas obranio dva sedmerca Varaždincima, bilo je dosta nekontrolirane jurnjave, alinakon5-5Varaždincisuotišlina 10-5 i utakmica je tu bila, prakti no,riješena.Amismonastavilitražiti kvalitete splitske mom adi, no bilo ih je teško na i.Uop e nam nije namjera „prodavati“ stru nu ana-

PROGLAŠENJE najboljih u hrvatskom motociklizmu BADMINTON - prvi savezni juniorski turnir

U etvrtak na stadionu Milenium

pogodaka prednosti za doma ina.

Matija Hranilovi pobjednik u paru U dvorani Concordia u Zagrebu u organizaciji BK ”Meddvedgrad 1998” održan je I. savezni turnir HK-a 2009/10 za male juniore U-17. Na turniru nastupilo je ukupno 27 mla ih juniora I juniorki iz 5 klubova Hrvatske , a me u njima ekipa BK Me imurje

pod vodstvom glavnog trenera Danijela Zadravca.

Najbolji rezultat od me imurskih igra a badmintona polu io je Matija Hranilovi koji je zauzeo etvrto mjesto pojedina no i odnio pobjedu u paru s partnerom Dorianom Žitnikom.

lizu Spli ana, jer je to posao onih koji se u rukomet bolje razumiju, ali lai kim okom nekoliko je detalja zadržalo našu pažnju. Mom ad Splitajeuodnosunaprošlugodinu, barem po imenima, nešto slabija.

Vratar arapinaotišaojeuPore ,a Neki sepridružioArnaudovskom usarajevskojBosni.Istotakonema ni pouzdanog Koljanina. Možda je „najja a karika“ trener Ekrem Jaganjac koji je nedavno preuzeo mom ad, ali poznato je da treneri ne mogu postizati pogotke, a još ih manje mogubraniti.Nakon14kola Split je na 15, pretposljednjem mjestu, sa samo osam bodova. Pa ne e se valjda ponoviti Kutina?Evo kakva su razmišljanja trenera Varge: Nisu me baš impresionirali u Varaždinu. Ako je to taj Split, onda ne trebamo previše strahovati, iako ve svi pri aju o suda kom paru (Jurinovi -Mrvica op.pis.) koji je sudio i lani istu utakmicu i teško nas oštetio. Bez obzira na to, mi smo bolji od njih, vjerujte mi, deset razlike i uz pravi pristup nemamo se ega bojati (do)

Rezulta : Osijek 30 (11) – Siscia 34 (19); Zamet 29 (15) – Pore 29 (15); Buzet 32 (18) – Bjelovar 20 (9); Nexe 32 (15) – Medveš ak 25 (12); Varteks DC 36 (16) – EMC Split 22 (8); Ka. Banka 34 (17) – Metkovi 25 (12).

TABLICA 1. Croa a Osig.

2. Nexe 3. MKA IPC 4. Pore 5. Siscia 6. Buzet 7. Varteks DC 8. Karlovac

14 14 14 14 14 14 14 14

14 12 9 7 7 6 6 6

0 0 1 2 2 3 2 2

0 2 4 5 5 5 6 6

549:351 489:397 407:368 419:393 409:385 367:376 420:418 370:390

28 24 19 16 16 15 14 14

9. Zamet 10. Bjelovar 11. Metkovi

14 14 14

5 6 5

3 6 0 8 2 7

365:379 394:412 368:388

13 12 12

12. Osijek

14

5

0 9

422:436

10

13. Medveš ak 14

5

0 9

387:428

14. Dubrava

14

4

1

9

376:439

9

15. EMC Split

14

3

2

9

353:437

8

10

16. Moslavina 14

1

2

11

361:459

4

Parovi 15. kola: Dubrava – Croa a Osig.; EMC Split – MKA IPC akovec; Bjelovar – Varteks DC; Medveš ak NFD – Buzet; Metkovi – Nexe; Pore – Karlovac; Siscia – Zamet; Moslavina – Osijek.

PRVA HRL – MUŠKI

Prelog nakon prvog dijela - deseti Rezulta 13. kola: Umag - akovo 31:32; Prelog - Gorica 26:33; Zadar-Slad Ice Cream Sla na 38:29; Županja - Arena Jadrograd 33:26; Kaštela Adriachem - Senj-Wallenborn 39:29; Solin - Trilj-Pršut.Voštane 26:19; Crikvenica - Ivan ica-Ivanec 32:20

TABLICA 1. Gorica 2. Crikvenica 3. Zadar-Slad Ice Cream 4. Arena Jadrograd 5. Županja 6. Senj-Wallenborn 7. Ivan ica Ivanec 8. Kaštela Adriachem 9. akovo 10. Prelog 11. Trilj Pršut Voštane 12. Solin 13. Umag 14. Sla na

13 13 13 13 12 12 13 13 13 13 13 13 13 13

11 11 10 7 8 7 7 6 6 3 2 3 3 2

0 0 0 2 0 1 0 1 1 1 2 0 0 0

2 2 3 4 4 4 6 6 6 9 9 10 10 11

430:336 418:338 419:340 393:377 346:332 349:329 392:384 405:368 396:387 355:427 330:381 336:390 330:427 359:442

22 22 20 16 16 15 14 13 13 7 6 6 6 4

15. prosinca 2009.

KOŠARKA

A 2 LIGA

Me imurje “odradilo” i Bjelovar!

Niti nakon 10 odigranih kola prvoplasirana mom ad prvenstva, akove ko Me imurje ne zna za poraz. Gostovanje u Bjelovaru za neke je favorite bilo kobno – na primjer za ŠK Vindiju i akovec. No, iako opet bez Medija (bolest) od prve minute su gosti postavili stvari na svoje mjesto – širokom zonskom obranom pritisnuli su doma e šutere i prisilili ih na nerezonske pokušaje poentiranja, a istovremeno razvijali kontre ili precizno šutirali s vanjskih pozicija. Visoku šutersku formu potvrdio je junior (93. godište) Andrija Hrka zabivši 34 koša, najviše u ligi u 10. kolu. akovec se mu io kod ku e s neugodnom Ivan icom koja je cijelo vrijeme vodila, no nije izdržala posljednji pokušaj doma e ekipe za «break». Nekoliko minuta prije kraja susreta akovec je uspio kona no prelomiti utakmicu i osvojiti bodove koji e podosta zna iti za razvijanje samopouzdanja kod mla ih igra a. A ono (samopouzdanje) e im biti potrebno ve u idu em kolu kada se me usobno sastaju Me imurje – akovec. U subotu, 19. prosinca u 17.30 u dvorani Druge osnovne škole u akovcu do ite na gradski derbi!

Nedeliš e se kao i akovec tako er dugo mu ilo protiv premladih košarkaša Radnika. No, kao i svaka mlada ekipa i križeva ki su se juniori preplašili mogu e pobjede i velikodušno doma inu prepustili bodove. (bh)

A 2 LIGA sjeveroistok - žene

O ekivani poraz!

U akovcu je gostovala ekipa Jabuke iz Zapreši a u kojoj zapravo igraju košarkašice mla ih kategorija Medveš aka koje su listom što kadetske, a što juniorske reprezentativke. Ogroman hendikep u visini naše su igra ice pokušale nadoknaditi borbenoš u i htijenjem što im je i uspijevalo u prvoj etvrtini koju su odli no otvorile i povele 8:3, te se ravnopravno nosile do kraja etvrtine. Puno agresivnijom igrom, te guranjem lopti u reket gdje su i dominantne, igra ice Jabuke postavile su stvari na svoje mjesto i povele do kraja poluvremena 20-tak koševa razlike. Na momente su naše cure tijekom utakmice pokazivale da znaju odigrati protiv evidentno ja e ekipe, ali zbog «straha od visine» nisu osjetnije smanjile razliku. Slijedi još jedna utakmica prije zimske stanke, gostuje se u Virju protiv odli nog Podravca. (žd) ŽKK Mladost Ivanovec – ŽKK Jabuka 39:67

ŽKK MLADOST IVANOVEC: Glumac 3, Hlebec 2, Balog 5, Šmitran, Hozjan 2, Šardi 3, Živkovi V. 7, Leva i 10, Sabol, Tkalec 5, Živkovi A. 2. Trener Leva i Ž.

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Podravac – Mladost ( ) 118:57 ŠK Vindija – Petar Zrinski 83:68 Križevci – Grafi ar 128:54 akovec – Ivan ica 76:72(18:21, 14:20, 21:14, 23:17) AKOVEC: Horvat, Škrobar, Prprovi L. 18, Megla 20, Prprovi M. 2, Golubi N. 4, Juras 10, Wrana, Biševac 2, Karpov, Ostoja 20, Radinovi .

Nedeliš e – Radnik 80:75(18:26, 24:19, 22:19, 16:11) NEDELIŠ E: Bašek, Kocijan, Posavec, Masli 19, Naki 3, Šegovi 15, Šte i 10, Šamarija 6, un uš, Ba i 27, Golik.

Bjelovar –Me imurje 60:97(13:26, 20:18, 13:25, 14:28) ME IMURJE: Jeleni , Terek 3, Novak Marek 11, Vugrinec 9, Hrka A. 34, Zaspan 5, Hrka N. 1, Vuruši 4, Martinovi 1, aji 8, Novak Man. 15, Golubi A. 6.

TABLICA 1. ME IMURJE 2. ŠK Vindija 3. Podravac 4. Križevci 5. Petar Zrinski 6. AKOVEC 7. NEDELIŠ E 8. Ivan ica 9. Bjelovar 10. Mladost( ) 11. Radnik 12. Gra ar

10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

10 8 7 6 6 6 5 4 4 2 1 1

0 2 3 4 4 4 5 6 6 8 9 9

Lepoglava – Donji Kraljevec 69:75(14:19, 15:19, 15:22, 25:15)

Najmla i, a zabio najviše - Andrija Hrka

Pobjeda Mladosti nad neporaženim!

Donji Kraljevec – Mladost Ivanovec 48:54(9:13, 10:15, 16:4, 13:22)

DONJI KRALJEVEC: Sinkovi G. K. 4, Branilovi 8, Vadlja 22, Taradi 12, Perca , Ivanovi , Mesari , Ruži , Švenda G., Pintar, Švenda T.2. Trener Horvat T. MLADOST IVANOVEC: Kranj ec J. 20, Kranj ec A. 5, Hanžekovi 11, Varga, Anderlin, Kameni 4, Hamer, Fe keš 14. Trener Blažeka T. akovec – Me imurje 49:104 (11:28, 8:25, 13:27, 17:24)

AKOVEC: Lon ari 11, Škrobar 6, Wrana 8, Kanižaj 17, Žuna, Okreša 7. Trener Bence E. ME IMURJE: Jeleni 10, Kocijan 2, Miko 33, Štefok 2, Agi 6, Lepen 17, Franin 12, Car 4, Farkaš 2, Štromar, Voni 16. Trener aji I. ŠK Vindija – Mursko Središ e 88:37(28:9, 22:8, 26:9, 12:11)

MURSKO SREDIŠ E: Škvorc, Vinko Novak 2, Matoša, Balaž 4, Radikovi 20, Korbelj V., Ben ik, Koss, Korbelj K., Per i 7, Lesar 2, Breglec 2. Trener Repalust S.

U 8. kolu najve e iznena enje (ugodno gledaju i s naše pozicije) priredili su košarkaši Donjega Kraljevca koji su s pobjedom na gostovanju kod neugodne Lepoglave «prebrisali» neuvjerljive dosadašnje nastupe. Pobjedu su strpljivo gradili 30-tak minuta, malo posustali u završnici, ali ipak izdržali i osvojili «neugodnu utvrdu»!

U Kotoribi se igrao lokalni derbi, ali i dvoboj prvoga (Mursko Središ e) i tre ega (Kotoriba) na tablici prije ovoga kola, pa je sama ta injenica dovoljna da se utakmica proglasi derbijem. No, utakmica je rezultatski bila izjedna ena samo u prvih desetak minuta, tj. do trenutka kada je Braco (trener M. Središ a) s ovjeka u obrani prešao na zonu 3-2. Tada su doma i košarkaši bezglavo napadali kroz sredinu, gubili lopte, a kada bi lopta i došla do šutera na boku (Zvošec i Zlatar) – ovi bi u pravilu promašivali, odnosno tu i tamo i pogodili, ali uz mizeran postotak šuta! Time je utakmica ve do poluvremena bila jednosmjerna ulica, do kraja su gosti još samo pove ali rezultat, bez obzira što su u igru ulazili svi koji su bili u zapisniku!(bh)

Grafi ar II – Koprivnica 79:64

KADETSKA liga regije sjever, skupina A

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

Donjokraljev ani izašli iz Lepoglave s pjesmom!

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

20/+235 18/+153 17/+129 16/+160 16/+96 16/+13 15/-79 14/-24 14/-46 12/-263 11/-150 11/-224

Prvi poraz Donji Kraljevec je doživio na vlastitom parketu i to od slabije plasirane Mladosti Ivanovec. U dvoboju dviju akove kih ekipa pobjedu je odnijela ona koja ima ve i ugled, kvalitetu i duži rok trajanja – Me imurje! (bh)

B LIGA

Mladost Ivanovec – Me imurje 43:65 (7:17, 12:18, 10:13, 14:17)

MLADOST IVANOVEC: Fe keš 21, Kranj ec J. 12, Kranj ec A. 5, Jan ec 5, Hanžekovi , Kameni , Varga. Trener Blažeka T. ME IMURJE:Jeleni 6,Miko22,Štefok 2, Agi , Lepen 14, Franin 5, Car 3, Novak 5, Voni 8, Farkaš. Trener aji I. akovec – Prelog 70:37(10:5, 17:7, 22:9, 21:16)

AKOVEC: Lon ari 12, Škrobar 4, Vibovi 7, Wrana, Kanižaj 23, Žuna 6, Golub 8, Pe ari 6, Kopjar 4. Trener Bence E. PRELOG: Strbad 4, Budiša 2, Hoblaj 2, Bermanec, Podvezanec 17, Vuk 12, Vargek, Soka , Kalšan, Kuli .

Trener Krha M. Ivan ica – Donji Kraljevec 43:54 (6:20, 12:15, 12:7, 13:12)

DONJI KRALJEVEC: Sinkovi G. K. 4, Ivanovi J. 4, Me imurec 16, Branilovi 2, Švenda 4, Pa an 8, Vadlja 16.

Trener Horvat T.

TABLICA 1. Me imurje 2. ŠK Vindija 3. Ivan ica 4. Donji Kraljevec 5. akovec 6. Mladost Ivanovec 7. Me imurje II 8. Mursko Središ e 9. Prelog 10. Ces ca 2000 11. Nedeliš e

6 7 7 6 7 6 6 6 6 5 4

6 5 4 5 4 4 3 1 1 0 0

0 2 3 1 3 2 3 5 5 5 4

12/+369 12/+242 11/+166 11/+132 11/+59 10/+88 9/+200 7/-140 7/-331 5/-607 4/-178

DONJI KRALJEVEC: Dopu , Mesari , Pongrac, Zrna 15, Glavina 10, Branilovi , Pogorelec 21, Ivanovi 4, Ruži 20, Lon ari 5, Štefan.

Dubrav an – Vinica 109:54 (41:15, 19:9, 21:15, 28:15) DUBRAV AN: Varga 12, Rusak 11, Jakupak 14, Haramija 5, Lukša R. 5, Ribi 2, Brljak 2, Me imurec 26, Orehovec 13, Horvat 2, Lukša D. 13, Šte i 4.

Cestica – Prelog 74:91 (15:23, 28:19, 17:24, 14:25) PRELOG: Poljak, Šolja, Pusti 25, Blažona 8, Šari 5, Jankovi , Blažeka 17, Ciglar, Jambroši 8, Poredoš 28.

Mladost Ivanovec – Me imurje Globetka 76:69 MLADOST IVANOVEC: Vuruši T.11, Gašparlin 3, Vu aj 23, Mihoci, Kranj ec R., Car, Kranj ec A., Drk 13, Vugrinec 5, Klinec 17, Fe keš, Kresinger 4.

ME IMURJEGLOBETKA:Markovi 7,Capek 8, Cimerman 4, Serdarevi 2, Gomzi 6,Leva i 18,Franji ,Podvezanec,Škoda, Šantl, Vuruši V. 12, Jaluši 12.

Kotoriba – Mursko Središ e 62:86 (21:18, 14:29, 13:14, 14:25) KOTORIBA:ZvošecB.,Igrec,Habuš4,Zvošec A. 20, Sušec, Fuš Hr., Munka 7, Fuš Hi., Zlatar 9, Pogorelec 6, Seli anec, Ujlaki 16.

MURSKO SREDIŠ E: Varga 20, Brodar 2, Kralji 2, Kutnjak 4, Bogdan, Radikovi , Cilar5,Bedi9,Dodlek17,Tkalec8,Mikulaj 13, Srnec 6.

TABLICA 1. DUBRAV AN 2. MURSKO SREDIŠ E 3. PRELOG 4. KOTORIBA 5. Gra ar II 6. ME IMURJE GLOBETKA 7. Lepoglava 8. MLADOST IVANOVEC 9. DONJI KRALJEVEC 10. Koprivnica 11. Vinica 12. Ces ca 2000

8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8

7 7 7 6 5 4 4 3 3 2 0 0

1 1 1 2 3 4 4 5 5 6 8 8

15/+220 15/+213 15/+83 14/+45 13/+35 12/+7 12/-21 11/-81 11/-23 10/-50 8/-214 8/-214

15. prosinca 2009.

II. HRVATSKA stolnoteniska liga - istok (M)

Šenkovec uvjerljivo, Mihovljanu prva pobjeda

TENISKE VIJESTI

Iva Mekovec druga na Masteru U dvorani Nacionalnog teniskog centra u Zagrebu održan je pozivni turnir izbornika (MASTERS) do 13 i 15 godina, na kojem se svake godine okupi šesnastorica ponajboljih igra a i igra ica.

Na turnir u konkurenciji do 15 godina pozvano je troje natjecatelja TK FRANJO PUN EC AKOVEC: Iva Mekovec, Marin Šuica i Karlo Škvorc.

Najbolji rezultat ostvarila je etrnaestogodišnja IVA MEKOVEC plasmanom

u finale turnira, gdje je zaust avljena od Marijane Vlahini (TK Duborovnik) rezultatom 26 16. U prvom kolu doigravanja Iva je pobijedila Petru Kopi (TK Žar) 63, 62, a u polufinalu prvu nositeljicu Sabinu Jereši (TK Didon) 75 61.

Ovim rezultatom Iva Mekovec potvrdila je da spada u sam vrh hrvatskog tenisa za svoj uzrast, a o ekuju se i prvi reprezentativni nastupi ove mlade i nadarene igra ice.

Šuica u glavnom turniru Marin Šuica pobjedama u grupi protiv Orlanda Popovi a (HTK Zagreb) 63 63 i Dominika Glavine (TK Žar) 63 63 plasirao se u glavni turnir Mastersa, gdje je zaustavljen u prvom kolu od pobjednika turnira Filipa Vegera (TK Vinkovci) rezultatom 26 06.

Karlo Škvorc u svoj grupi zabilježio je samo jednu pobjedu protiv Tomislava Draganje (TK Split) i plasirao se u utješni turnir.

Pobjedom protiv Stjepana Šiška (TK Pomak) 76 75 plasirao u polufinale gdje je poražen od Dominika Glavine 06 63 26.

Bošnjak u polufinalu Zagi kupa U dvorani na Zagreba kom velesajmu održan je turnir za dje ake i djevoj ice do 12 godina na kojem su nastupili dvanaestogodišnjaci TK FRANJO PUN EC akovec: Mislav Bošnjak, Sebastijan Brica, Erik Bira , David urin, Lorena Ponajbolji rezultat ostvario je Mislav Bošnjak plasmanom u polufinale turnira gdje je zaustavljen od drugog no-

sitelja i pobjednika turnira Marka Golca (TK Zagi) rezultatom 46 26. Do polufinala pobijedio je klupske suigra e Davida urina i Sebastijana Bricu, te Hrvoja Plukavca iz TK Varteks.

Plasman u osminu finala ostvarili su Sebastijan Brica, pobjedom protiv Lovre Grgeca (TK Zagi) 75 63 i Lana Novkovi pobjedom protiv Matee Ruži (TK Kvarner) 61 62.

Šestim kolom 2.HL istok okon an je jesenski dio prvenstva, u kojem naši predstavnici drže i pomalo o ekivane pozicije na tablici. Ovo kolo bilo je u znaku igra a Šenkovca koji su na samom po sebi napornom gostovanju u Slavonskom Brodu i Osijeku ostvarili obje pobjede i zasjeli na drugu poziciju, odmah iza nezaustavljivog IGEA Željezni ar-a koji u ovom djelu sezone ne zna za poraz. Pobijedivši Obrtni ku školu- Brod (4:3) u susretu u kojem se opet iskazao odli ni Matija Bari s dvije pojedina ne pobjede, razbili su osje ku Olimpiju (4:1) koja je na po etku sezone slovila kao najve i avorit za naslov. Igra i Mihovljana pobjedom nad Lokomotivom (4:0) i odli nom igrom, ali s nedostatkom

sre e protiv ekipe Vukovara 91’ od koje su izgubili (3:4), pokazali su da mogu i žele, te time najavili bolje rezultate i plasman u proljetno djelu sezone. MSTC Nostro ovaj vikend nije bio na razini zadatka, te u maratonskom susretu izgubio od Vukovara 91’ (3:4), u kojem se jedino istaknuo Aldin Dža erovi svim svojim pojedina nim pobjedama. U popodnevnom susretu Nostro je odradio posao i pobijedio Lokomotivu (4:2). Napomenimo da su u tom susretu debitirali mla i kadeti Nostra- Mašan Sredanovi i Karlo Jambor koji su nastupili u igri parova.

Rezultati: MSTC-Nostro - Vukovar ‘91 3:4, Mihovljan - Lokomotiva 4:0 (Bujan - Kresi 3:0, N. Mi-

STOLNI TENIS- 2.hl istok (Ž)

Dva poraza MSTC Nostra Igra ice MSTC Nostra u svoja dva posljednja nastupa jesenskog djela sezone nisu uspjele do i do bodova, unato dobroj igri. U prvom susretu tijesno su izgubile od MGK Drava-e (3:4) gdje se naša Kaja Popovi pokazala u najboljem svjetlu i slavila u oba pojedina na nastupa, što nažalost nije bilo dovoljno za pobjedu. U popodnevnom susretu

protiv IGEA Željezni ar-a , igra ice Nostra izgubile su (2:4). Obje pojedina ne pobjede opet je ostvarila Kaja Popovi , ime je stupila u ponajbolje igra ice lige po svom dosadašnjem skoru. Mihovljan anke i Šenkov anke ovo kolo bile su slobodne.

Rezultati: MSTC-Nostro - MGKDrava 3:4 (Popovi - Miloševi 3:1, Šparavec - Juki 0:3, Ratajec - Vru ina

kac - Kozi 3:1, Maruši - Opa i 3:0, Bujan/Mikac - Kresi /kozi 3:0), Obrtni ka škola-Brod - Šenkovec 3:4 (Klai - Horat 3:0, Bogdanovi - Bari 2:3, Smuda - Jurinec 3:2, Bogdanovi - Klai - Horvat/Jurinec 2:3, Klai - Bari 0:3, Smuda - Horvat 3:2, Bogdanovi - Jurinec 2:3), Olimpija ID - Igea Željezni ar 2:4, MSTC-Nostro - Lokomotiva 4:2(Tkalec - Kresi 3:0, Dža erovi - Kozi 3:0, Posavec - Opa i 3:0, Jambor/Sredanovi - Kozi /Kresi 0:3, Tkalec - Kozi 0:3, Posavec - Kresi 3:1), Mihovljan - Vukovar ‘91 3:4 (Bujan - Horvat 3:0, Maruši - Šverer 0:3, N. Mikac - Tomi 1:3, Bujan/N. Mikac - Šverer/Tomi 0:3, Bujan - Šverer 3:1, N. Mikac - Horvat 3:2, Maruši - Tomi 2:3), Obrtni ka škola-Brod - Igea Že-

ljezni ar 0:4, Olimpija ID - Šenkovec 1:4 (Hadži - Horvat 3:0, Buljubaši - Bari 0:3, Tominac - Jurinec 0:3, Belaj/Hadži - Horvat/Jurinec 1:3, Hadži - Bari 1:3), Kutina i Podravka bile su slobodne. (Igor Tkalec)

1:3, Popovi /Ratajec - Juki /Vru ina 0:3, Popovi - Juki 3:1, Ratajec - Miloševi 3:1, Šparavec - Vru ina 0:3), Vodovod-Osijek - Mladost 1:4, MSTCNostro - Igea Željezni ar 2:4 (Popovi - Markati 3:1, Šparavec - Benjak 0:3, Ratajec - Stipan 1:3, Popovi /Ratajec - Markati/Stipan 0:3, Popovi - Benjak 3:0, Ratajec - Markati 0:3), Virovitica - Mladost 1:4, Mihovljan i Šenkovec bili su slobodni; odgo eni susret 5. kola: Mladost - MSTC-Nostro 4:0 (Marini - Herjavec 3:0, Šoši - Popovi 3:0, Vran i - Šparavec 3:0,

Marini /Vran i - Herjavec/Popovi 3:0). (Igor Tkalec)

TABLICA 1. IGEA Željezni ar

9 9 0 36:8

18

2. Šenkovec

9 7 2 30:19

14

3. Olimpija ID

9 6 3 30:19 12

4. Podravka

9 5 4 29:18 10

5. MSTC Nostro

9 5 4 27:26 10

6. Vukovar 91’

9 5 4 26:27 10

7. Ku na

9 4 5 27:24

8

8. Obrt Škola Brod

9 3 6 21:28

6

9. Mihovljan

9 1 8

9:32

2

10. Lokomo va

9 0 9

0:32

0

TABLICA 1. Mladost

7 7 0 28:8

14

2. Šenkovec

7 6 1 27:11

12

3. MGK-Drava

7 5 2 22:16 10

4. IGEA Željezni ar

7 4 3 20:17

8

5. Vodovod

7 3 4 20:18

6

6. MSTC Nostro

7 2 5 15:21

4

7. Mihovljan

7 1 6

7:26

2

8. Virovi ca

7 0 7

6:28

0

ME IMURSKE STOLNOTENISKE LIGE I. ŽL

Pripremio: Igor Tkalec

IV. ŽL

Kos Kotoriba 3 bolja od Putjane Brid-a Kos Kotoriba 5 ne posustaje Osmo kolo 1. ŽL zasigurno je obilježio susret odigran izme u mom adi koje se bore za tre u, odnosno etvrtu poziciju.

Sre a se ipak okrenula na stranu Kotorip ana koji su minimalnom pobjedom slavili nad Putjane Brid-om, te sa dosadašnjeg šestog mjesta sko ili na vrlo dobru etvrtu poziciju, dok su Putjan ani sa dosadašnje tre e, pali na petu poziciju. Vode i trojac lige u ovom kolu uredno je odradio svoj posao, te uvjerljivim rezulta ma svladao svoje pro vnike. Napomenimo da je Kos Kotoriba 2 pobjedom na svom terenu nad ekipom Hodošana 1, zakora ila u sigurnu zonu lige, što joj do sad i nije uspijevalo.

Rezultati 8. kola: Katex - MSTCNostro-Team 1:9, HE-DRA 1 - Šenkovec

3 2:8, Putjane Brid - Kos-Kotoriba 3 4:6, Šenkovec 2 - Damtex 1 2:8, Kos-Kotoriba 2 - Hodošan 1 8:2

TABLICA 1. Šenkovec 3

8 8 0 0 66:14 16

2. MSTC-NT

8 7 0 1 60:20 14

3. Damtex 1

8 5 1 2 56:24 11

4. Kos Kotoriba 3

8 5 1 2 45:35 10

5. Putjane Brid

8 4 1 3 48:40 9

6. Šenkovec 2

8 4 1 3 43:37

9

7. Kos Kotoriba 2

8 3 0 5 26:54

6

8. HE-DRA 1

8 2 0 6 33:47

4

9. Hodošan 1

8 0 1 7 15:65

1

10. Katex

8 0 0 8 14:66

0

III. ŽL

U Zagrebu je u 90. godini preminuo JOSIP ŠARI , jedan iz plejade akove kih tenisa a.

Jo s ip Š a r i r o d io s e 2.10.1919. godine u akovcu (Buzovec) gdje je i zapo eo igrati tenis. Vrlo rano otišao je u Zagreb gdje je nastupao za zagreba ke klubove Concordiu i ZTK. Nakon Pun ecova odlaska postaje tre i igra Davis cup reprezentacije (iza Miti a i Palade). 1947. godine nastupio je u jednom susretu i odigrao jedan me .

Odigrano kolo 3. ŽL nije uvelike promijenilo situaciju na vrhu, iako su nekoliko ekipa promijenile svoju dosadašnju poziciju. To dokazuje razlika od samo dva boda izme u vode e i pete mom adi lige. Bilo kako bilo, neizvjesni vrh opet je upisao nove bodove, osim do prošlog kola vode e mom adi Putjana 6 koja je minimalnim porazom od ekipe Lopa nca 2 izgubila tu poziciju i pala na tek petu. Ekipa Hodošana 2 bila je najbolje raspoložena ovaj vikend, te razbila posljednji Lopatinec 3 maksimalnim rezultatom (10:0).

Rezulta 8. kola: Putjane 4 - Donji Kraljevec 1 4:6, Putjane 6 - Lopa nec 2

TABLICA 1. Kos Kotoriba 5 2. Damtex 2 3. Klima-montaža 1 4. MSTC-Nostro Žiš 5. Šenkovec 6 6. Nedeliš e 2 7. Orehovica 1 8. Hodošan 3 9. HE-DRA 2

8 8 8 8 8 8 8 8 8

7 5 4 4 4 4 3 3 1

1 1 2 2 1 1 2 0 0

0 2 2 2 3 3 3 5 7

57:23 49:31 46:34 41:39 50:30 41:39 42:38 32:48 31:49

15 11 10 10 9 9 8 6 2

10. Mala Subo ca 2 8 0 0 8 10:60 0

Zasadbreg i Šandorovec podijelili bodove

Favoriti uvjerljivo

Preminuo Josip Šari

Šenkovec 6 - Mala Subo ca 2 9:1, MSTCNostro Žiškovec - Orehovica 1 6:4

V. A ŽL

II. ŽL Prema o ekivanjima proteklo je i osmo kolo 2. ŽL. Bez prevelikih problema favori na papiru i terenu pokazali su svoju premo i upisali nove bodove.

Najuvjerljivija bili su igra i Male Subo ce 1 koji su posljednji Cirkovljan Zabat 1 razbili u susretu gdje Cirkovljan Zabat 1 nije ostvario ni jednu pojedina nu pobjedu. Mom ad Nedeliš a 1 koja je solidnoj ekipi sa središnjeg djela tablice STK- u 2 nanijela težak poraz prepus vši im samo jednu pojedina nu par ju.

Rezulta 8. kola: Nedeliš e 1 - STK 2 9:1, Hodošan Elektro team - Šenkovec 4 odgo eno, Mihovljan 3 - Putjane 3 5:5,

Jedina neporažena mom ad 4. ŽL i u osmom kolu upisala je novu pobjedu.

Ovog vikenda žrtva dobrih igara Kotorip ana bila je ekipa Nedeliš a 2 koja je za razliku od ostalih mom adi pružila solidan otpor vode ima. Damtex 2, kao prvi pra lac neporaženima ne želi da se situacija lige ve riješi u prvom djelu prvenstva, pa svojim dobrim igrama upisao je i ovo kolo dva boda, i potajno se nada «kiksu» Kos Kotoribe 5 da im se savim približi i uklju i se u borbu za naslov.

Rezulta 8. kola: Klima-montaža 1 - HE-DRA 2 7:3, Hodošan 3 - Damtex 2 3:7, Kos-Kotoriba 5 - Nedeliš e 2 7:3,

Cirkovljan Zabat 1 - Mala Subo ca 1 0:10, MSTC-Nostro-Š kma - Lopa nec 1 3:7

TABLICA 1. Lopa nec 1 2. Nedeliš e 1 3. Mala Subo ca 1 4. Hodošan ET 5. STK 2 6. Mihovljan 3 7. Putjane 3 8. Šenkovec 4 9. MSTC-NŠ

8 6 2 8 6 0 8 6 0 7 4 2 8 4 0 8 2 3 8 2 3 7 2 1 8 0 2

0 2 2 1 4 3 3 4 6

50:30 60:20 54:26 46:24 45:35 40:40 34:46 32:38 15:65

14 12 12 10 8 7 7 5 2

10. Cirkovljan Zabat 8 0 1 7 14:66

1

Izgleda da e se borba za tre u/drugu poziciju 5. A ŽL nastavi sve do kraja sezone, na što upu uje susret odigran izme u tre e i etvrte mom adi lige koji je završen neriješenim rezultatom.

Momci iz Zasadbrega nisu uspjeli iskoris prednost doma e dvorane, što je iskoris la ekipa Šandorovca i ponijela ku i važan bod. Derbi vode ih dviju ekipa STK-a 3 Mihovljana 5- Primabiro-a koji je na repertoaru bio ovo kolo, pripao je na stranu STK-a prili no uvjerljivim rezultatom, ime je STK nastavio svoj kristalni niz pobjeda . Posljednja Mladost upisala je i svoj osmi uzastopni poraz, i još traži priliku za osvajanje nekog boda.

Rezulta 8. kola: Zasadbreg - Šandorovec 5:5, Dragoslavec Breg - Šenkovec 8 5:5, Mladost - Putjane 8 3:7, Šenkovec 7 - Putjane 7 6:4, STK 3 - Mihovljan 5 Primabiro 7:3

TABLICA 1. STK 3 2. Zasadbreg 3. Mihovljan Prima 4. Šandorovec 5. Šenkovec 7 6. Putjane 8 7. Putjane 7 8. Dragoslavec Breg 9. Šenkovec 8 10. Mladost

8 8 8 8 8 8 8 8 8 8

8 6 6 5 4 3 3 1 0 0

0 1 1 2 0 1 0 1 2 0

0 1 1 1 4 4 5 6 6 8

68:12 58:22 56:24 58:22 38:42 30:50 30:50 26:54 20:60 16:64

18 13 13 12 8 7 6 3 2 0

V. B ŽL

I dalje neizvjesno na vrhu

Donjem Kraljevcu 2 osma uzastopna pobjeda

4:6, Šenkovec 5 - Kos-Kotoriba 4 6:4, Lopa nec 3 - Hodošan 2 0:10, Mihovljan 4 - Draškovec 9:1

TABLICA 1. Mihovljan 4

8 6 1 1 49:31 13

2. Šenkovec 5

8 5 2 1 48:32 12

3. Hodošan 2

8 5 1 2 55:25 11

4. Donji Kraljevec 1 8 5 1 2 49:31 11 5. Putjane 6

8 5 1 2 48:32 11

6. Lopa nec 2

8 2 2 4 37:43

6

7. Kos Kotoriba 4

8 2 1 5 35:45

5

8. Putjane 4

8 1 3 4 35:45

5

9. Draškovec

8 2 1 5 25:55

5

10. Lopa nec 3

8 0 1 7 19:61

1

Osmo kolo 5. B ŽL obilježio je nova maksimalna pobjeda vode e mom adi lige- Donjeg Kraljevca 2, koji doduše nije imao ni takore i dostojnog pro vnika, naime pro vnici su bili igra i posljednje ekipe koja još traži prve bodove ove sezone- Orehovica 2. U derbiju donjeg doma tablice, minimalnom pobjedom nad Klima-montažom 3, Kos Kotoriba 6 upisala je svoju drugu pobjedu ove sezone, dok je ekipa Klima-montaže 3 poslana u zonu ispadanja.

Rezulta 8. kola: Donji Kraljevec 2 - Orehovica 2 10:0, Putjane 9 - Cirkovljan Zabat 2 6:4, Kos-Kotoriba 6 - Klima-montaža 3 6:4, Donji Kraljevec 3 -

Mala Subo ca 3 6:4, Klima-montaža 2 - Prelog 5:5

TABLICA 1. Donji Kraljevec 2

8 8 0 0 63:17 16

2. Klima-montaža 2 8 6 1 1 56:24 13 3. Putjane 9

8 5 1 2 48:32 11

4. Prelog

8 4 1 3 49:31

9

5. Mala Subo ca 3

8 4 1 3 41:39

9

6. Cirkovljan Zabat 2 8 4 0 4 46:34 8 7. Donji Kraljevec 3

8 4 0 4 43:37

8

8. Kos Kotoriba 6

8 2 0 6 25:55

4

9. Klima-montaža 3 8 1 0 7 23:57

2

10. Orehovica 2

0

8 0 0 8 6:74

" #$ & ' '''

Dobro je znati 55

56

Dobro je znati

" #$ & ' '''

PC VARA@DIN, Gospodarska bb, radno vrijeme: pon.-sub.: od 9.oo do 20.oo PC ^AKOVEC, Globetka bb, radno vrijeme: pon.-pet.: od 9.oo do 20.oo, sub.: od 8.oo do 20.oo Cijene su u kunama i vrijede za gotovinsko pla}anje od 14.12. do 19.12. 2009 odnosno do rasprodaje zaliha.

BO@I]NO-NOVOGODI[NJI

BO@I]NO-NOVOGODI[NJI

BO@I]NO-NOVOGODI[NJI

POPUST

POPUST

POPUST

BO@I]NO-NOVOGODI[NJI

BO@I]NO-NOVOGODI[NJI

BO@I]NO-NOVOGODI[NJI

POPUST

POPUST

POPUST

BO@I]NO-NOVOGODI[NJI

BO@I]NO-NOVOGODI[NJI

POPUST

POPUST

BO@I]NO-NOVOGODI[NJI

POPUST

DO

ISKORISTITE JEDINSTVENU PRILIKU!!!

DODATNI POPUST

DODATNI POPUST

12 rata -10% -10% BESPLATNA BEZ kamata na gotovinsko pla}anje i AMEX

na bijelu tehniku* * uz kupnju kuhinje

DOSTAVA I MONTA@A* * sukladno uvijetima Lesnine

ZA[TO DRUGDJE PLATITI VI[E?

POPUSTI NA SVIM ODJELIMA

RASPRODAJA EKSPONATA UZ POPUSTE

do

Dobro je znati 57

" #$ & ' '''

SUPER AKCIJSKA PONUDA VARA@DIN i ^AKOVEC

Sad ili nikad-u Lesninu!

SAMO od 14. 12. do 19.12. 2009 kuhinja PRIMA

fronta u MDF izvedbi

260 cm, boja tre{nja

kuhinjska grt. CLASIC stol+6 stolica

MASIVNO DRVO

GRATIS APARATI INOX

napa plo~a za kuhanje pe}nica hladnjak

3.800,-KN

1.899

,-KN SUPER AKCIJSKA CIJENA

PROVJE NAJJEF RJENO TINIJE!

11.998,-KN

4.999

,-KN SUPER AKCIJSKA CIJENA

stolica URANO

regal UNA 275 210 x 52 cm cm boja: marbel/bijela

ormar klizna vrata ANA LUX 2020 boja: crno/bijela

2.500,-KN

1.499

,-KN

3.000,-KN

1.199

,-KN SUPER AKCIJSKA CIJENA

SUPER AKCIJSKA CIJENA

JEFT NIGDJE

INIJE

497,-KN

149

,-KN SUPER AKCIJSKA CIJENA

sjede}a grt. HELENA

{: 138 x v: 205 x d: 61 cm

trosjed+dvosjed, ko`a regenerato 4.200,-KN

1.999

,-KN SUPER AKCIJSKA CIJENA {: 202 x v: 205 x d: 61 cm

8.640,-KN

prilikom kupnje dje~je ili spava}e sobe

3.999

spava}a soba TOMMY

,-KN SUPER AKCIJSKA CIJENA

na madrace LESNINA

madrac EKO/UNO 200 x 90 cm

I JA NC

NE

ormar: {: 225 x v: 210 x d: 58 cm krevet: 200x180 cm + 2x no}ni ormari} BEZ LAMPICA

N A GARA JN I@ E E

SUPER AKCIJSKA PONUDA U LESNINI VARA@DIN I ^AKOVEC * I DALJE NAJJEFTINIJI * ISKORISTITE JEDINSTVENU PRILIKU!!!

1.999

,-KN SUPER AKCIJSKA CIJENA 5.000,-KN

260,-KN

78

,-KN SUPER AKCIJSKA CIJENA

CIJ

UKOLIKO U NEKOJ DRUGOJ TRGOVINI NAMJE[TAJA NA\ETE BILO KOJI PROIZVOD IZ NA[EG PRODAJNOG PROGRAMA PO NI@OJ CIJENI, TU CIJENU UZ

5%

DODATNOG POPUSTA NUDIMO VAM I MI

58

Dobro je znati

" #$ & ' '''

ƍƢĆ&#x2122;ƢÎ&#x17D;ĆĽĆ?Ç&#x2030;ƥƼƭƪƍƣƧĆ&#x;Î&#x17D;Ć&#x161;ĆĄĆŤĆ?ĆŞĆ&#x2122;Î&#x17D;ĆŚĆ&#x2122;Î&#x17D;ƌƧƎƧĆ&#x;ƧĆ&#x153;ĆĄČ&#x152;ƌƢƭÎ&#x17D;ƌƧƿ ƨƧĆ&#x153;Î&#x17D;ƧƣƪƥƤƢĆ?ĆĽÎ&#x17D;ƌƧƿƥÎ&#x17D;ĆĄÎ&#x17D;Ć­Î&#x17D;ƲĆ&#x2122;Ć&#x;ƪƤƢĆ&#x2122;ƢƭÎ&#x17D;ĆŽĆ&#x2122;ĆŹĆŞĆ?ĆŚĆĄĆ Î&#x17D;Ć&#x161;ƧƢĆ&#x2122;Î&#x17D;ƨƪƧƎĆ?Ć&#x153;ĆĄĆŹĆ?Î&#x17D;ĆŚĆ?ƲĆ&#x2122;Ć&#x161;ƧƪĆ&#x2122;ĆŽĆŚĆ­Î&#x17D;ƌƧƎƧĆ&#x;ƧĆ&#x153;ĆĄČ&#x152;ƌƢƭÎ&#x17D; ƌƧƿÎ&#x17D;Ć­Î&#x17D;ƍƨĆ&#x2122;Î&#x17D;ËąÎ&#x17D;Ć&#x;ƧƤĆ&#x17E;Î&#x17D;ĆŞĆ?ƍƧƪƏƭÎ&#x17D;ĆŤĆŽĆ?ĆŹĆĄÎ&#x17D;ĆĽĆ&#x2122;ĆŞĆŹĆĄĆŚÎ&#x17D;ƭƲÎ&#x17D;ƨƥƿĆ?Î&#x17D;Ć&#x153;ƧĆ&#x161;ƪƧĆ&#x153;ƧČ&#x152;ƤƥĆ&#x203A;Ć?Î&#x17D;ĆĄÎ&#x17D;ƍƨĆ?ĆŁĆŹĆ&#x2122;ƣƭƤĆ&#x2122;ĆŞĆ&#x2122;ĆŚÎ&#x17D;ĆŽĆ&#x2122;ƏƪƧƼĆ?ĆŹ Bazeni: 350,00 kn All Inclusive - novogodiĹĄnji meni i piÄ&#x2021;e, DJ do jutarnjih sati, specijalna rasvjeta

DOÄ&#x152;EK U NOVO OTVORENOM SPA GOLFER HOTELU 4* Restoran Mira: 630,00 kn Specijalna ponuda - novogodiĹĄnji meni, grupa Sigma do jutarnjih sati, tamburaĹĄi â&#x20AC;&#x153;Svirciâ&#x20AC;?

Kongresna dvorana Mura: 730,00 kn Specijalna ponuda - novogodiĹĄnji meni, VINKO COCE i bend, tamburaĹĄi â&#x20AC;&#x153;Svirciâ&#x20AC;?

i ui uĹžiĹžtiktakat t optoeteeettieimmtiamarrattirinnt.i.hnhr.rhttr t p e e iicceeiscsvevsv ppll pl

w..to to

Restoran Regina - Zrin: 500,00 kn All Inclusive - novogodiĹĄnji meni i piÄ&#x2021;e, grupa Aquarius do jutarnjih sati

i MMaar tritni nnnaaMM S v ev te t i u tim m 3 t t Sttootppollpiiccleiecssevvseevtteiim aarrattiri ut ir ir it t @@ 3 13 1 3 @ nn..hnh. h 4. 04 0tt iitnnfifnoof o rr ttr t . b . b 22 2 . b b 11771 7 11 1

tt izvo iz t w vor l t w w w. r l jj w

Restoran VuÄ?kovec: 500,00 kn All Inclusive - novogodiĹĄnji meni i piÄ&#x2021;e, grupa Prezent do jutarnjih sati

t To p l i c e S v e t tt Ttoe lp l i c e S v e t i M a r t i n iM : +3 t te l : + 3 88 55 44 00 3 7 1a r1t i n dd . d . t G 371 111 t . d. t r k 1 1 t fa x: G r a v f a x + 3k a v e ĹĄ : +385 e Ä? a 8 5 4 0ĹĄ Ä? a k 40 37 k 37

t 5PQMJDF 4WFUJ .BSUJO E E t t (SLBWFĂ?Ç?BL C C t t 4WFUJ .BSUJO OB .VSJ t t UFM t t GBY t t JOGP!UPQMJDFTWFUJNBSUJO IS t

" #$ & ' '''

Dobro je znati 59

60

Dobro je znati

" #$ & ' '''

OBAVIJEST POTROĹ A IMA PLINA Prema novim zakonskim propisima cijena prirodnog plina odre uje se temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o visini tarifnih stavki u tarifnom sustavu za opskrbu prirodnim plinom, s iznimkom povlaĹĄtenih kupaca, bez visine tarifnih stavki, koja Odluka je stupila na snagu 01.09.2009. godine. Tom Odlukom utvr ena je visina tarifne stavke â&#x20AC;&#x201C; opskrba prirodnim plinom, te se na tako utvr enu cijenu svaki mjesec mora doda ili oduze odgovaraju i nov ani iznos cijene koji se odnosi na kvalitetu plina za obra unski mjesec.

Sukladno navedenom novom na inu formiranja cijene plina, od 01.10.2009. godine cijena prirodnog plina za ku anstvo iznosi 2,41 kn/m3 s PDV-om, a za poduzetniĹĄtvo 1,96 kn/m3, uve ano za PDV. Napomena: Ova cijena prirodnog plina je za jednu lipu viĹĄa od cijene plina koja je vaĹžila do 01.10.2009. godine.

Sa ĹĄtovanjem, Direktor: Vladimir Ivkovi , dipl. iur. v.r.

" #$ & ' '''

Dobro je znati 61

62

Informacije

KLASA: 612-01/09-02/2 URBROJ: 2109/1-01-09-18 akovec, 11.12.2009. Župan Me imurske Şupanije, temeljem Odluke o osnivanju Kulturnog vije a Me imurske Şupanije (SluŞbeni glasnik Me imurske Şupanije br.

18/09), donosi

ODLUKU PoniĹĄtava se Javni poziv ins tucijama i udrugama iz podru ja kulture (Klasa: 612-01709-02/2; Urbroj: 2109/1-01-09-01), a za podnoĹĄenje prijedloga za kandidate za lanove Kulturnog vije a Me imurske Ĺžupanije, objavljen u novinama â&#x20AC;&#x17E;List Me imurjeâ&#x20AC;&#x153; i â&#x20AC;&#x17E;Me imurskim novinamaâ&#x20AC;&#x153; od 18. kolovoza 2009. godine te 13. kolovoza 2009. godine na sluĹžbenim internetskim stranicama Me imurske Ĺžupanije. Ĺ˝UPAN Ivan Perho

raspisuje

#_ $ & ' '''

Obiteljski dom za djecu BOGAR Banfi 170, Ĺ trigova Iznimno smo po aĹĄ eni ĹĄto je Rai eisenbank Austria d.d. PodruĹžnica akovec svoj desetgodiĹĄnji jubilej odlu ila organizirati i proslaviti upravo u naĹĄem domu. Ovom prilikom im se od srca zahvaljujemo na ukazanom povjerenju kroz suradnju svih ovih godina te na mnogobrojnim poklonima i nov anoj donaciji.

Tako er se od srca zahvaljujemo i ostalim donatorima: druĹĄtvu Hespo d.o.o., Prelog te gosp. HreĹĄ u i gosp. Bogomolec, gosp. Zoranu TompoĹĄu vlasniku druĹĄtva 36 d.o.o., te gosp. Ronaldu Pintari u vlasniku druĹĄtva Ronis d.o.o.

POZIV NA EDUKACIJU IZ SOCIJALNOG PODUZETNIĹ TVA

NATJE AJ ZA DODJELU DONACIJA ZA 2010. GODINU Natje aj je otvoren za udruge s podru ja Me imurske Ĺžupanije (udruge registrirane kod Ureda drĹžavne uprave u Me imurskoj Ĺžupaniji, SluĹžba za op u upravu).

Natje aju mogu pristupiti udruge iji su projekti vezani uz jedno od sljede ih podru ja: 1. SOCIJALNO PODUZETNIĹ TVO - RAZVOJ PODUZETNI KIH AKTIVNOSTI 2. OTVORENE TEHNOLOGIJE, SLOBODNA KULTURA I DRUGI OBLICI DJELOVANJA TEMELJENI NA RAZMJENI ZNANJA 3. MEDIJI â&#x20AC;&#x201C; RAZVOJ NEPROFITNIH, NEZAVISNIH MEDIJSKIH PROJEKATA Svaka udruga ima pravo na ovaj natje aj poslati samo 1 (jednu) prijavu. Ako udruga poĹĄalje viĹĄe od jedne prijave, sve e prijave biti odbijene zbog nepoĹĄtivanja uvjeta natje aja.

Visina nancijske potpore: do 10.000,00 kn Broj potpora koje e se odobriti: do 5 potpora Rok za prijavu: 10. sije nja 2010.

Trajanje projekta: do 6 mjeseci, od 1. velja e do 31. srpnja 2010. godine (na natje aj se mogu prijaviti i udruge s projektom koji je ve u provedbi) Natje ajna dokumentacija dostupna je isklju ivo na internetskoj stranici ACT Printlab d.o.o. - http://www.printlab.hr Natje ajnu dokumentaciju treba poslati isklju ivo poĹĄtom na adresu: ACT Printlab d.o.o., Dr. Ivana Novaka 38, 40000 akovec, uz napomenu ÂŤNatje aj za dodjelu donacijaÂť.

Rezultati natje aja bit e objavljeni u roku od trideset (30) dana nakon zavrĹĄetka natje aja na internetskoj stranici http://www.printlab.hr

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO URE ENJE I GRADNJU KLASA: UP/I-361-06/09-02/5 URBROJ: 2109/1-15-09-4 Prelog, 10. prosinac 2009.

Me imurska Ĺžupanija, Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju, na temelju odredbe lanka 23. i 24. Zakona o postupanju i uvje ma gradnje radi po canja ulaganja (â&#x20AC;&#x153;Narodne novineâ&#x20AC;? broj 69/09) i lanka 111. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (â&#x20AC;&#x153;Narodne novineâ&#x20AC;? broj 76/07 i 38/09), u postupku izdavanja rjeĹĄenja za gra enje, upu uje

POZIV vlasnicima i nositeljima drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno grani e sa katastarskim es cama predmetnog zahvata za koje se, po zahtjevu inves tora tvrtke AAT d.o.o. Zelena 1, DraĹĄkovec vodi postupak izdavanja rjeĹĄenja za gra enje za zahvat u prostoru

formiranje gra evne estice i uzgradnja uli ne prometnice UK 1 I KP 3 da izvrĹĄe uvid u Glavni projekt radi izjaĹĄnjenja.

Lokacija zahvata u prostoru: katastarske es ce broj 1138, 1159, 1162 ,1161,1201,1202,1203,1204,120 6/1, 1206/2,1207,1210,1211 i 1212 k.o Cirkovljan i katastarske es ce broj 504 k.o. DraĹĄkovec, izdvojeno gra evinsko podru je lje iliĹĄno â&#x20AC;&#x201C; turis kog kompleksa DraĹĄkovec.

Uvid u Glavni projekt mogu izvrĹĄi - osobe s dokazom da su stranke u postupku - opunomo enik s dokazom da zastupa stranku dana 23. prosinca 2009. u vremenu od 9 do 11 sa u Upravnom odjelu za prostorno ure enje i gradnju Me imurske Ĺžupanije, Prelog, Glavna 29, I kat (tel. 040/646-510).

Autonomni centar - ACT, akovec poziva udruge s podru ja Me imurske Ĺžupanije (udruge registrirane kod Ureda drĹžavne uprave u Me imurskoj Ĺžupaniji, SluĹžba za op u upravu) na ciklus radionica iz socijalnog poduzetniĹĄtva.

Edukacija e se provesti tijekom pet dvodnevnih radionica (obra uju i teme: Osnove poduzetniĹĄtva i zakonski okviri za pokretanje socijalnih poduze a u RH i EU, Organizacijska spremnost za socijalno poduzetniĹĄtvo, Poslovne ideje â&#x20AC;&#x201C; izrada studije isplativosti, Poslovno planiranje, Marketing socijalnih poduze a), koji e se odrĹžavati u razdoblju od velja e do lipnja 2010. godine. Edukacija e se provoditi u manjim skupinama, intenzivnim koriĹĄtenjem interaktivnih tehnika.

Svaka udruga ima pravo na edukaciju prijaviti samo 2 predstavnika udruge. Sudjelovanje na edukaciji je besplatno. Udruga predstavnicima treba omogu iti vrijeme za redovito sudjelovanje na svim danima edukacije. Edukacija e se provesti u akovcu.

Prijave za sudjelovanje primaju se isklju ivo na e-mail edukacija@actnow.hr ili poĹĄtom na adresu Autonomni centar ACT, Dr. Ivana Novaka 38, 40000 akovec, uz napomenu â&#x20AC;&#x153;Prijava na edukaciju iz socijalnog poduzetniĹĄtvaâ&#x20AC;?, zaklju no do 15. sije nja 2010. godine. Uz prijavu, svaka udruga treba poslati saĹžetak poduzetni ke ideje koju namjeravaju realizirati.

Edukacija se odvija u sklopu projekta â&#x20AC;&#x153;Social entrepreneurship as a tool for nancial sustainability of civil society organisationsâ&#x20AC;?, nanciranog od strane Co-operating Netherlands Foundations for Central and Eastern Europe (CNF-CEE).

Župan Me imurske Şupanije, temeljem l. 4. Odluke o osnivanju Kulturnog vije a Me imurske Şupanije (SluŞbeni glasnik Me imurske Şupanije br. 18/09.), upu uje

JAVNI POZIV institucijama i udrugama iz podru ja kulture koje se bave kulturnim djelatnos ma zaĹĄ te i o uvanja kulturne baĹĄ ne, dramskom, lmskom, glazbenom i mul medijalnom djelatnoĹĄ u, knjiĹžni nom djelatnoĹĄ u, knjigama i nakladniĹĄtvom, likovnom umjetnoĹĄ u te kulturnim i umjetni kim amaterizmom da predloĹže kandidate za lanove Kulturnog vije a Me imurske Ĺžupanije.

Prijedlozi moraju bi u pisanom obliku, obrazloĹženi i sa Ĺživotopisom kandidata, a dostavljaju se Upravnom odjelu za obrazovanje, kulturu i sport Me imurske Ĺžupanije, Ru era BoĹĄkovi a 2, akovec najkasnije do 05. sije nja 2010. godine.

U skladu sa lankom 4. Odluke o osnivanju Kulturnog vije a Me imurske Şupanije, lanom Vije a ne moŞe bi imenovana osoba koja ima udio u vlasniťtvu ili sudjeluje u upravljanju pravne osobe koja obavlja djelatnost u kulturi iz podru ja o kojima odlu uje Kulturno vije e. lanove vije a imenuje Skupť na Me imurske Şupanije na razdoblje od e ri godine. ŽUPAN Ivan Perho KLASA: 612-01/09-02/7 URBROJ: 2109/1-01-09-01 akovec, 11.12.2009.

Informacije 63

#_ $ & ' '''

SJE ANJE

AUGUSTIN LESJAK X = Q _

ÂŞ >

Â&#x2022; <" + Y + Y + Y +Q _+ Â&#x2022; " + Y + # _ } " " +Y X + ] X ÂŹ Obitelj

IN MEMORIAM ] # # Y +Q _+ # + " _+ # ]

STJEPANA HORVATA - Ĺ NAJDERA

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. RUSTICA d.o.o. Restoran TRATTORIA RUSTICA AKOVEC, I.G. Kova i a 6, traĹži 1 KONOBARA; 1 KUHAR-PIZZAPEKAR,naneodre enovrijeme,javi se osobno ili 311-207. Natje aj otvoren do 15.12.2009.

2. LJEKARNA KOVA AKOVEC, D. Cesari a5, traĹži 1 MAG. FARMACIJE - moĹže i pripravnik; 1 FARMACEUTSKI TEHNI AR- poloĹžen stru ni ispit na neodre eno vrijeme, javi se 390-080, osobno ili pismena zamolba. Natje aj otvoren do 15.12.2009.g.

3. G.P.P.T.Nekretnined.o.o.G.HraĹĄ an, VaraĹždinska43a, traĹži Zidari, Tesari, Gra evinski Radnici na neodre eno vrijeme, javi se na 099-707-4155. Natje aj otvoren do 15.12.2009.g.

4. Ordinacija op e medicine dr. Slavi ek Ljubica PRELOG, K.P. KreĹĄimira IV 7, traĹži1DOKTORMEDICINEnaodre eno vrijeme - 18 mjeseci, poloĹžen stru ni ispit, radno iskustvo godinu dana, javi se na 098-846-101. Natje aj otvoren do 19.12.2009.g.

5. KAVANA QUA KAKTUS TOTOMORE, TOTOVEC, traĹži 2 KUHARA, 2 POM. KUHARA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo poĹželjno, javiti se na 0919123525. Natje aj otvoren do 15.12.2009.g.

6. VIJENAC d.o.o. STRAHONINEC, Dravska 70, traĹži 1 VRTLARSKI RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 333-870. Natje aj otvoren do 20.12.2009.g.

7. GRAWE Hrvatska d.d. AKOVEC, V. Morandinija 4, traĹži 2 PRODAJNA SAVJETNIKA-zastupnika u osiguranju na neodre eno vrijeme, terenski rad, voza ka â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;?, najmanje SSS, znanje rada na PC, komunika vnost,individualnost, javi se osobno na gornu adresu ili tel.

314-028 do 31.12.2009.g.

8. MISTEX D.O.O. ŽIŠKOVEC 31, traŞi 5 ŠIVA A, na neodre eno vrijeme, javi se na tel. 865-155 , 098-242-058. Natje aj je otvoren do 15.12.2009.

9. VINCEK-TRGOTEKS D.O.O. ZAGREBA KA 85, AKOVEC, traĹži 20 Ĺ IVA A, na neodre eno vrijeme, javiti se na tel.384-285. Natje aj je otvoren do 31.12.2009 10. Ca e bar CASABLANCA NOVAKOVEC, Glavna 1, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili na mob.098-1922-144. Natje aj otvoren do 15.12.2009.

11. LECTORĹ MITRAN Pribislavec,N.Tesle 25A, traĹži TRGOVA KI PUTNICI-za prodaju knjiga na podru ju Me imurske Ĺžupanije na neodre eno vrijeme uz probni rad, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., vlas automobil, rad na terenu, komunika vnost,javi sena099/543-0597.Natje aj otvoren do 13.12.2009.g.

12. â&#x20AC;&#x153;MD Ca e bar PRELOG, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-832575. Natje aj otvoren do 15.12.2009.

13. Caffe bar â&#x20AC;&#x153;OCEANNâ&#x20AC;? G. HraĹĄ an, akove ka 1, traĹži 1 KV KONOBAR/ ICA na neodre eno vrijeme, javiti se na 095-8656304. Natje aj otvoren do 16.12.2009.g.

14. Caffe bar â&#x20AC;&#x153;MURAâ&#x20AC;? SVETI MARTIN NA MURI, traĹži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na 0959076314,098-242878.Natje ajotvoren do 16.12.2009.

15. Ca e bar MASKA SVETI JURAJ U TRNJU, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 099-6813056.

Natje aj otvoren do 16.12.2009.g.

16. LJEKARNA Ĺ TEFAN AKOVEC, N. Pavi a 15, traĹži 1 MAGISTAR FARMACIJE-neodre eno vrijeme, poloĹžen stru ni ispit; 1 FARMACEUTSKI TEHNI AR-na odre eno vrijeme, javi se na 363-799, 363-766. Natje aj otvoren do 15.12.2009.g.

17. ELLIT d.o.o. HODOĹ AN, traĹži 1 KV KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 6 mjeseci, javi se na 098-528570. Natje aj otvoren do 17.12.2009.g 18. PRIMIKO d.o.o. M. SrediĹĄ e, Frankopanska 66, traĹži 5 ZIDARA, 5 TESARA, 5 ARMIRA A, 5 GRA EVINSKIH RADNIKA na neodre eno vrijeme, javi se na 0992151869. Natje aj otvoren do 15.12.2009.g.

19. PIRAMIDA d.o.o. LOPATINEC, traĹži 10 KV BRAVARA, ZAVARIVA A na neodre eno vrijeme, rad na terenu Njema ka, Ĺ vedska, javiti se osobno ili 040-856-060. Natje aj otvoren do 31.12.2009.g.

20. Ugos teljski obrt BAROK AKOVEC, M.Trnine19,traĹži1KUHAR-PIZZAMAJSTOR na neodre eno vrijeme, radno iskustvo obavezno, javiti se osobno ili 098-9382175. Natje aj otvoren do 15.12.2009.g.

21. Caffe bar RIVER Ĺ ENKOVEC, J. Bedekovi a 1c, traĹži 1 KONOBAR/ICA bilo koja struka, prednost kandidatima iz bliĹže okolice, javiti se osobno ili 343196, 098/988-6365. Natje aj otvoren do 25.12.2009.g.

22. KRISTIJAN-KIKI d.o.o. PRIBISLAVEC, traĹži 2 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 099-6945-494. Natje aj otvoren do 22.12.2009.g.

23. Soboslikarski i li ila ki obrt â&#x20AC;&#x153;PIKNJA â&#x20AC;? AKOVEC, Domovinskih Ĺžrtava 15, traĹži 2 KV, PKV SOBOSLIKAR-LI ILAC na neodre eno vrijeme, javi se na 091-5145858. Natje aj otvoren do 26.12.2009.

24. PARTNER PROJEKT d.o.o. AKOVEC, traĹži KV ZIDARI - viĹĄe izvrĹĄitelja na odre eno vrijeme, javi se na 364-699.

Natje aj otvoren do 26.12.2009.g.

25. POLJODISKONT AGROTIM d.o.o.

GORI AN, traĹži 1 SSS POLJOPRIVREDNI TEHNI AR, prodava u poljoapoteci, na odre eno vrijeme - 2 godine, javi se na 098-1804881. Natje aj otvoren do 30.12.2009

26. DINA TRADE d.o.o. PEKLENICA, KrniĹĄ e 23, traĹži 1 SOBOSLIKAR i KNAUFER (Ĺ PAHTLER) na neodre eno vrijeme, javi se na 098-9103919. Natje aj otvoren do 31.12.2009.g.

27. Ugos teljski obrt IGNIS Mihovljan, Prvomajska 117, traĹži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, poĹželjno bliĹža okolica ili vlastiti prijevoz, javiti se 098-9482681. Natje aj otvoren do 31.12.2009.g.

28. URKIN d.o.o. AKOVEC, B. Graner 1, traĹži 1 DIPL. ING/ING. GRA EVINARSTVA; 1 GRA EVINSKI TEHNI AR VSS/ VĹ S/SSS gra evinskog smjera, poloĹžen stru ni ispit, radno iskustvo na is m ili sli nim poslovima, poznavanje rada na PC-u(MSo cepaketiAutoCAD),odgovornost, komunika vnost, savjesnost i osobni profesionalizam, organizacijske vjeĹĄ ne i sposobnost planiranja, sklonost mskom radu, voza ku â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., uz pismenu prijavu na natje aj kandida trebaju priloĹži : diplomu o stru noj spremi, dokazi o ispunjavanju uvjeta, kratak Ĺživotopis, prijave se podnose u zatvorenoj omotnici, s naznakom â&#x20AC;&#x153;Za natje ajâ&#x20AC;? na gornju adresu. Natje aj otvoren do 31.12.2009.g.

29. KTC d.d. 48260 KRIŽEVCI, Nikole Tesle 18, traŞi 1 PRODAVA NA ODJELU TEHNI KE ROBE na odre eno vrijeme, poŞeljno radno iskustvo, dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu, mjesto rada akovec,. Natje aj otvoren do 15.12.2009.

30. MT Tvornica rublja d.d. u ste aju AKOVEC, M. Hrvatske 10, traĹži 2 SSS, VĹ S,VSSKOMERCIJALISTAnaodre eno vrijeme, radno iskustvo u prodaji teks la, znanje stranog jezika, informa ka znanja, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat. Dostavi pismene zamolbe na gornju adresu.

Natje aj otvoren do 23.12.2009.

31. Ca ebarLAVERNAMA KOVEC,B.J. Jela i a 11, traĹži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-777084. Natje aj otvoren do 07.01.2010.

32. COSMOPOLITAN LIFE Vienna Insurance Group za osiguranje d.d. akovec, Kralja Tomislava 2/1, traĹži 5 ZASTUPNIKA/ICA OSIGURANJA na neodre eno vrijeme,poĹželjnoradnoiskustvo,znanje stranog jezika, voza ki ispit su poĹželjni ali nisu presudni-dolaze u obzir i ostali kandida mo virani za posao, javi se osobno poslodavcu uz prethodnu najavu na tel. 313-530, 091-4899-768 g a.

Lidija Apostolovski. Natje aj otvoren do 30.01.2010.g.

33. EUROPRIM d.o.o. ZAGREB Automat klub SAN, akovec, R. BoĹĄkovi a 1, traĹži 2 DJELATNIKA (OPERATERA) ZA RAD U AUTOMAT KLUBU na neodre eno vrijeme, znanje stranog jezika, javi se na 099-2254543. Natje aj otvoren do 23.12.2009.g.

34. HAIX obu a d.o.o. M. SUBOTICA, Gospodarska 1, traŞi 1 DIPL. INŽENJER KEMIJE; 1 KEMIJSKI INŽENJER ILI KEMIJSKI TEHNI AR na neodre eno vrijeme

uz probni rad, poĹželjno radno iskustvo u obu arstvu, znanje njema kog jezika, komunika vnost, sposobnost organizacije, javiti se osobno sa zamolbom na gornju adresu. Natje aj otvoren do 08.01.2010.

35. EUROHERC OSIGURANJE D.D. AKOVEC, K. Tomislava 30, traĹži ZASTUPNICI (M/Ĺ˝)-viĹĄe izvrĹĄitelja s iskustvom u prodaji osiguranja, vjeĹĄte u pregovaranju, dobre organizacijske sposobnos , poslodavac nudi rad u stimulativnoj okolini, stalno stru no usavrĹĄavanje, mogu nost napredovanja, zamolbe dostavi na gornju adresu. Natje aj otvoren do 08.01.2010.

36. Ugos teljski obrt ARCUS AKOVEC, Strosmajerova 8, traĹži KONOBARI - viĹĄe izvrĹĄitelja na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 091-310-5725.

Natje aj otvoren do 31.12.2009.

37. DOMJANI TEKSTIL d.o.o. SLEMENICE 37, traĹži Ĺ IVA TEKSTILA, PAKIRER viĹĄe izvrĹĄitelja na neodre eno vrijeme, javi sena865-230.Natje ajotvorendo 08.01.2010.g.

38. Ordinacija op e medicine vl. Lidija Vidovi Zvonar PRELOG, K. P. KreĹĄimira IV 7, traĹži 1 DOKTOR OP E MEDICINE na odre eno vrijeme - 12 mjeseci, poloĹžen stru ni ispit, javi se na tel. 645-575. Natje aj otvoren do 30.01.2010.g 39. Kroja ki obrt â&#x20AC;&#x153;ZANOSâ&#x20AC;? Ĺ ENKOVEC, V. Bajkovca 14, traĹži 1 Ĺ IVA TEKSTILA sa radnim iskustvom na neodre eno vrijeme uz probni rad, rad u jednoj smjeni, prednost kandida ma iz okolice Ĺ enkovca, javiti se na 343-581, 091-5202576. Natje aj otvoren do 08.01.2010.

40. Mesna industrija â&#x20AC;&#x153;VAJDAâ&#x20AC;? d.d. AKOVEC, Zagreba ka 4, traĹži 1 MESAR SA RADNIM ISKUSTVOM za rad u prodavaonici u akovcu a po potrebi i VĹ˝, na odre eno vrijeme sa mogu noĹĄ u stalnog radnog odnosa, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kategorija, dostavi pismenezamolbenagornjuadresu.

Natje aj otvoren do 18.12.2009.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200

RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traŞi 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje :OŠ,PKV,KV-iliosobesaťkolomza ťiva a ili zavrťen te aj krojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ťivanja, pismene zamolbe osobno ili poťtom na gornju adresu do 31.12.

2. Dom za starije i nemo ne osobe NOVI ŽIVOT, Radovec; traŞi 1 KUHARA/ ICU na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, moŞe i osoba bilo koje struke, ali s iskustvom na navedenim poslovima najava na tel 098/5788-888 ili 042/250200 (Ema MoŞani ), do 31.12.

X ¢ _

Š

­ Š

Kumovi Ov ar

IN MEMORIAM # Y_ " Q " _+Y

DRAGUTINU POLJAKU

>

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM " # Q " _+

DRAGUTINA POLJAKA

>

Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec

IN MEMORIAM # Y_ " Q " _+Y

DRAGUTINU BARI U

>

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

IZ MATI NOG UREDA RO ENI }|Â&#x2018;[Â&#x2018; }`[Â&#x2018;Â&#x2019;\ Y Â&#x2018;] Â&#x201C; Â&#x201D;Â&#x2022;Â&#x2013;}[}Â&#x2DC; Â&#x2DC;Â&#x2018;Â&#x161;Â&#x2018;[Â&#x203A;Â&#x2022;Â&#x153;\ * Â&#x201D; + Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x2018;[Â&#x2018; =}[> ~Â&#x2018;Â&#x;} \ Â&#x2013; + Â&#x; Q " Â&#x201C; Â&#x2DC;Â&#x;}> {~}[Â&#x2018; }`[Â&#x2018;Â&#x2019;\ { + ^ Â&#x2013; _ Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x2022;Â&#x;ÂĄ[Â&#x2018; ¢Â&#x2018;Â&#x161;Â&#x2022;`\ Â&#x203A; Â&#x201D; # Â&#x201C; Â&#x2013;Â&#x2018;~ÂĄÂ&#x203A; |}¢Â&#x2022;|ÂĄÂ&#x2019;\ ¢ # " Â&#x201D; + Â&#x201C; Â&#x2013;Â&#x2018;Â&#x;~}[ ¢Â&#x2018;ÂŁÂ&#x2013;¤Â&#x2018;Â&#x2DC;\ Â&#x203A; Â&#x2DC; _ Â&#x201C; Â&#x2018;[Â&#x2018; `Â&#x2022;Â&#x;ÂŁ=} \ Â&#x201D; + } Â&#x201C; ¤¥Â&#x161;ÂĄ[Â&#x2018; Â&#x2DC;Â&#x2022;|Â&#x2018; \ Â&#x2013; > { Â&#x201C; Â&#x161;ÂĄÂ&#x2022; ~Â&#x;ÂŁ=Â&#x2DC;Â&#x2022;|} \ Â&#x2013; + { < Â&#x201C; ÂĽÂ&#x;Â&#x2018;[Â&#x2DC;Â&#x2022; =Â&#x2022;{Â&#x2018;|ÂĄÂ&#x2019;\ [ " _ + Â&#x2DC; < Â&#x201C; {~Â&#x203A;ÂĄ=Â&#x2018;[ Â&#x203A;Â&#x2018;[ =ÂĄ~ÂĄÂ&#x2DC;\ Â&#x201D; + Â&#x201D; ^ ÂŚ § VJEN ANI { _ + Â&#x201D; + Â&#x203A;Y Â&#x153; Y > ÂŚ §Â&#x201C; { Â&#x153;Y _ Â&#x201D;Y< ÂĽ ÂŚÂ&#x2013; { ] < §Â&#x201C; } |Y ~ _ ¤ ^ ÂŚ= > _ #§

UMRLI Â&#x201D; #Y" |Y Y<

& \ Â&#x2013; _ Â&#x2018; Â&#x201D;

\ Â&#x2013; + = < ¢ Q {X _ ¨

' \ Â&#x2013; + } >

'Š \ Â&#x2018; Â&#x2DC; X Â&#x153;

& \ Â&#x203A; _ Â&#x203A; _ >

' \ {"+ ¤ "

'' \ Â&#x;Y] _ Â&#x2DC; _+

' \ {"+ Â&#x; > " +

'Š \ Â&#x203A; Â&#x2DC;Y _

' \ {"+ Â&#x161; Q X

&' \ Â&#x2DC; " Â&#x153; _ Â&#x2DC; X

ÂŞ \ Â&#x2022;_# ¢ ]_

' \ { _+ [

qq ÂŚ §Â&#x201C; Â&#x2DC; " { Q ]

|Y

Š ÂŚÂ&#x201D; §Â&#x201C; Â&#x2013; > ¢ Â&#x2DC;

Š ÂŚÂ&#x2013;

{YQ " §Â&#x201C; Â&#x2DC; " * ]

{ _

&' \ Â&#x; X _ + Â&#x2013; X#

~ _

'& \ Â&#x2013; # " Â&#x2DC; _+

Â&#x2022;_ "

ÂŞ ÂŚÂ&#x2013; { ] < §Â&#x201C; {"+ { <

\ Â&#x2013; " _] ¤ " { > <

\ Â&#x; X Â&#x201D; _ Â&#x153;

& ÂŚ[ ] _ < §Â&#x201C; | Â&#x203A;

Â&#x2013;Y "

q& \ Â&#x2013; + [

& Œ= _ #§

64

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3 1999.g.; 7 sjedala; Fiat S lo 1.6 16V 2002.g., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g., reg. do 4./10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889

L ANCIA LYBRA 1.9 JTD 2001.g., reg. do 6/10, ful oprema, u izvrsnom stanju, met. srebrni, sa dva seta guma, cijena 5.800 eur, mob.

098/241-800

PRODAJE SE PASSAT 1.9 tdi 1998. god., moĹže zamjena za je inije uz doplatu i HONDA CIVIC 1.6, 16 ven la, 130 konja, 1991. god., tel 098/807-843 PRODAJE SE vu na sluĹžba zastava 640, gen. ure ena za 15.000 kn, moĹže u zamjenu osobno ili teretno vozilo, tel 095/901-9429 PRODAJE SE KOMBI Sprinter 1998. god., registriran, tel 095/901-9429 HYUNDAI GETZ 1.1 5vr, 63 KS, 2004.g., 75tkm, ser vo, centralno, metalik, el.podiza i, airbag, 36.000kn, mog. kredita, reg do 8/10. tel: 091/573-3953 SUZUKI SWIFT 1.0 1995.god., reg. do 10/10., el.podiza i i retrovizori, hitno. mob. 095/92-03-577 ZIMSKE GUME sa eli nim felgama 4 kom, dim. 165/70R14, gotovo novo, za vw polo 2003.g., sa 5 rupa, cijena 1200 kn komplet, mob. 095-806-5190 VW LUPO 1.4 autom. 75 KS, alu, abs, servo, 79.500 km, 2.vlasnica, 4.400 eur, tel: 099/5121-984 ALU FELGE za toyotu avensis ili auris s gumama, mob. 098/463-583 POLO CLASSIC 1.9 SDI 1999.god., bijela boja, reg. do 8./10., 110tkm, 47 kw, prvi vlasnik, 5 vrata, 4.150 Eur. tel.

091/6300-693.

RENAULT TWINGO 1,2 1997, reg. do 5/10, 4 nove zimske gume, CD, 2.200 eura, mogu a zamjena za ve i, prednost karavan (zamjena 2.700 eura), mob 099/415-8452 GOLF III 1.9 TD 1996.g., 5vrata, reg. do 8/10.g., metalik, servo, 190tkm, o uvan, redovito servisiran. tel: 091/530-5784 MAZDA 626 GE 1993.god. reg. do 6/10, puno opreme i novih dijelova, sa uvana HITNO i POVOLJNO, ispod cijene, K, mob. 092/256-7333 GOLF V 1.9TDI Trendline 2006.g., 1.vl., 5vr, kupljen i servisiran kod Zubaka, 11.950 eur, mob. 099/8319-429 OPEL VECTRA cdx 1995.g., reg. do 3/10., napravljen veliki servis, mob: 098/764-870 SUZUKI SX4 1.5VVTi 16V 100KS 2007.g, 1.vl., 26tkm, bogata oprema, tvorni ka garancija, 10.500 eur, mob.

091/976-3367 PRODAJE SE SKUTER Speed re Peda ili laptop do 3.500 kn pod ra un, mob.

098/9191-804 KUPUJEM VW 1.9 D MAĹ INU 47kW, tel. 091/7237-999 Ĺ KODA FELICIA 1.9 dizel 1997.g., centralno, servo, 800 eur, mob.

091/7237-999 RENAULT MEGANE coupe 1996.g., mob. 098/9205-620 MAZDA DEMIO 1998.g., reg. do 7./11., srebrni, u odli nom stanju, vrlo povoljno, mob. 098/636-814 OPEL ASTRA 1.4 GTC â&#x20AC;&#x201C; vrlo atrak vna! 2005.g., 32.000 km, metalik siva, reg. do 7/10., odli no o uvana, garaĹžirana, 1. vl., cijena: 9.250 eur. Tel: 098-980-7042 AUDI 80 1989.g., reg. do 7/10., ugra en plin, mob. 098/879-368

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 312 333

AUDI A4 1.8 1996.g., reg. do 11/10., 20tkm, centr. dalj., mul-t-lock, el. pod. stakla, klima, abs, alu, zr. jastuci, podesiv volan, automa k, u odli nom stanju, mob. 098/966-4800 PRODAJE SE ZASTAVA 101 Mediteran 1980.g., 43tkm, prva boja, 1.vlasnik, tel. 343-451 REN. CLIO 1.2 benz 1997.g., 98tkm, reg. do 10/10., nova limarija, garaĹžiran, veliki servis, izvrsno stanje, crvena boja, nove prednje gume, mob.

098/879-495 DAEWOO ESPERO 1.5GLX 1997.g., neregistriran, lakĹĄe karamboliran, u voznom stanju, mob. 098/9432-111 DAEWOO LANOS 1.5SE, klima, 1.vl., reg. do 6/10., mob. 095/90-77-062 DIZNE BOSCH za A4 2.0tdi, 140KS, 4kom i komplet motor u dijelovima 2006.g., tel 095/90-77-062 VW MAĹ INA 1.9 tdi, 105 ks, 2005. god., komplet, tel 095/90-77-062 VOLVO S60 2.4 diesel, full oprema, 2002. god., 9.500 eura, tel 095/90-77-062 LAND ROVER Freelander 2.0 TD4 2005.god., full oprema, servisna knj., tel 095/90-77-062 VOLVO 460 1.7 1993.g., reg. do 5./10., 2.vl., cijena po dogovoru, zvati na mob. 098/175-8878 nakon 16 sa GOLF III 1.8 1992.g., reg. do 3/10., dosta dodatne opreme, cijena 1.500 eur, mob. 098/9320-817 PEUGEOT 107 1.0 benz, star 3g., reg. godinu dana, 5vr., garaĹžiran, 45tkm, izvrstan, +4 zimske gume, cijena na upit, mob. 091/568-2259 REN. 5 CAMPUS 1.0 1989.g., reg. do 7/10., bijeli, povoljno, mob.

098/482-038 PRODAJU SE ALU FELGE 15â&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122; x7, 4x100 rupe, opel corsa, astra, vw polo, uĹĄ uvane, neoĹĄte ene, povoljno, mob.

099/4949-028 FIAT PUNTO 1.2 16V dynamic, 7./03.g, 50.000km, serv. knj., klima, ABS, 6xAir bag, odli an, 4.200 eur, mob.

095/535-6212 FIAT TIPO 1.4 dgt 12/89.g., servo, zimske gume, crveni, reg do kraja 1/10., redovno servisiran, garaĹžiran, cijena 5.700 kn, zvati iza 16 sati na mob.

098/196-2339 FIAT PUNTO 1.2 2003.g., reg. godinu dana, 48tkm, servisna, odli no stanje, 3.750 Eur, mob 098/273-510 OPEL VECTRA 1.6 1993/94.god., reg. godinu dana, odli no stanje, 1.750 Eur, mob. 098/273-510 PRODAJE SE ALFA ROMEO 146 1.6, bokser crna, alu felge, klima, el. podiz., maglenke, servo, reg. do 23.11.2010., tel 098/482-047.

RENAULT SCENIC 1998.god., full oprema, klima, reg. do 5/10, 1.vl., o uvan, cijena 30.000 kn, prodajem ili mijenjam za clio â&#x20AC;&#x2DC;03g, tel: 091/5806-500

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor â&#x20AC;&#x201C; moĹže i neispravne, mob.

092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJE SE JEDNOREDNI BERA kukuruza SIP i Traktor Ferguson 560, tel 040/635-557 PRODAJE SE TANJURA A Olt, mob.

098/545-961 PRODA JEM TR AK TOR IMT 533 1972.g, u vrlo dobrom stanju, mob.

098/180-80-27 PRODAJE SE RABLJENA POLJOMEHANIZACIJA â&#x20AC;&#x201C; elevator, plug, tanjura a, sija ica, okreta sijena i dr., mob.

098/241-742 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJEM TRAKTORSKU prikolicu, eki ar s 3-faznim motorom i sandukom i 4 zimske gume s felgama i kapama za Peugeot 206, tel. 822-213 PRODAJE SE POLJOPRIVREDNA MEHANIZACIJA: plugovi, cisterne, rotodrlja e, prikolice za stajnjak, sija ice â&#x20AC;&#x201C; sve u super stanju, uvoz iz Njema ke, mob. 098/669-025

PRODAJEM TRAKTOR Ursus 120KS 1998.g., 1400rs, kao nov, bera 4-redni u klipu Burgon, kombajn New Holand 1991.g., 2 hedera te prikolice kiper 7 i 12 T, tel. 040/682-180 ili 098/170-5311 PRODAJEM IMT-539 Delux s kabinom, registriran, 1030 radnih sa , sa uvan, kao nov, tel. 098/9236-483 i prodajem traktor Zetor 4712 s kabinom, sa uvan, tel. 091/9770-584 PRODAJE SE: traktor Stayer, samohodna kosilica, plug IMT visoki, bo na i zadnja kosa, sjetvosprema sa 3 valjka i skuter, tel. 865-126 ili 091/517-5821 PRODAJE SE HONDA kultivator, priklju ci, rezervni dijelovi Gorenje, Muta Lambor ini 14KS, mob. 099/828-2171

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI. DugogodiĹĄnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. ÂŤKROVÂť, akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

U ITELJICA razredne nastave i hrvatskoj jezika daje instrukcije, te pazi djecu (dnevni boravak). tel. 098 943 0061 POMO U KU I brzo i odgovorno, tel.: 095-9000 954 UVAL A BIH VAĹ E DIJETE u svom s t a n u (o k o l i c a a k o v c a) , m o b .

098/9354-386 DAJEM INSTRUKCIJE IZ MATEMATIKE za srednju ĹĄkolu, kvalitetno i povoljno. tel: 099/6699-007 HITNO TRAĹ˝IM POSLOVNOG PARTNERA s manjim ulaganjem za proĹĄirenje proizvodnje koja je u toku i ima osigurano trĹžiĹĄte. mob. 091/541-8810 USLUĹ˝NO SUĹ IMO MESO I KOBASICE â&#x20AC;&#x201C; vrlo kvalitetno, tel. 821-545 UVALA BI DJECU u Prelogu kod ku e, mob. 091/188-7727 KEMIJA, MATEMATIKA i FIZIKA â&#x20AC;&#x201C; poduke za osnovnu i srednju ĹĄkolu, mob.

098/988-1617 MEDIC INSK A SE S T R A s viĹĄ ego d. iskustvom traĹži honorarni posao u popodnevnim satima od 16 sati nadalje (med. njega bolesnika, pomo starijim i nemo nim osobama), mob.

099/2090-449 INSTRUKCIJE iz MATEMATIKE za osnovnu i srednju ĹĄkolu daje profesorica matema ke. mob. 098/723-135.

NAMJEŠTENJA KOMERCIJALIST TRAŽI POSAO. tel. 098 1846 898 TRAŽIM OSOBE ZA RAD NA TELEFONU - prednost umirovljenicima. mob.

095/802-6971 KERAMI AR s dugogodiĹĄnjim iskustvom traĹži honorarni posao, mob.

098/626-876 TRAŽIM POSLOVE IŠENJA (honorarno), mob. 095/903-2887 TRAŽIM POSAO u pokretnoj trgovini, komercijali, marke ng, moŞe i honorarno savjetnik. mob. 099/828-2171 HONORARNI POSAO U SLOBODNO VRIJEME. mob. 098-257-398.

POZNANSTVA

ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAĹ TENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE ÂŤRODIKOMMÂť d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 KERAMI AR KVALITETNO IZVODI RADOVE, manji objek , ku e i stanovi â&#x20AC;&#x201C; renoviranje, tel. 095/533-4088 OBAVLJAMO KOMPLETNE ADAPTACIJE I SANACIJE stanova, ku a, vikendica i poslovnih prostora, mob 099/6866-174 MRĹ AVITE POMO U BIOTER APIJE â&#x20AC;&#x201C; brzo i efikasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347-031

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC â&#x20AC;&#x201C; CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAĹ˝A GARAĹ˝NIH VRATA, roleta, Ĺžaluzina, trakas h zavjesa. mob. 098/703-662 DAJEM U NAJAM gra evinsku fasadnu brzomontaĹžnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu. Mob 091/559-4332 MEGA-PARKETI d.o.o., Kotoriba - POSTAVLJANJE SVIH VRSTA PARKETA, LAMINATA, BRUĹ ENJE STARIH PODOVA. Tel. 099/672-7067 ili 682-191 INSTRUKCIJE IZ MATEMATIKE za srednju ĹĄkolu, povoljno, dolazak u VaĹĄ dom. mob. 099/6699-007, Dario

MUĹ KARAC, ozbiljan, situiran, ovim putem traĹži ozbiljnu komunikativnu Ĺžensku osobu za poznanstvo, izlaske, druĹženje ili mogu u ozbiljnu vezu. mob.

098/968-4226 ŽENSKU OSOBU vedrog duha, iskrenu, njeŞnu, do 40g. traŞi muťkarac u srednjim godinama za poznanstvo, prijateljstvo, izlaske, uz mog. ozb. veze, mob.

099/695-3584

NEKRETNINE - PRODAJA NAMJEĹ TEN STAN u centru akovca od 82m2, prodaje se ili mijenja za ku u u okolici k, uz doplatu, stanu pripada tavan od 48m2, podrum, ĹĄupa i malo dvoriĹĄte â&#x20AC;&#x201C; cijena 75.000 eur. mob. 099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. BoĹĄkovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju VaraŞdinske i Me imurske Şupanije

AKOVEC, Uska bb (kod trĹžnice) www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350 Prodajemo i potraĹžujemo ku e, stanove, apartmane, zemljiĹĄta, poslovne prostore u Me imurju i ĹĄire.

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE od 3611 m2 u akovcu, prije benzinske pumpe Tanker, po GUP-u namijenjeno za trgova ku i usluĹžnu djelatnost ili za upravnu zgradu. Cijena 29 E/m2 , mob.

(095) 540-2362 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE u M. SrediĹĄ u, Mar nska, cca. 1500m2, tel. 543 326 ili 098 930 5589, TONI PRODAJEMO Ĺ UMU u srediĹĄtu Ĺ trigove (Ĺ trigovski vrh) 992 hv; cijena 8.500 EUR, tel. 00386/41-451-721 GRADILIĹ TE kod toplica Sve Mar n na glavnoj prometnici u blizini bazena i golf terena prodajem. tel: 099 673 7919 PRODAJE SE VIKEND KU A u Dragoslavcu i KU A u Ĺ enkovcu na glavnoj ces . tel: 343-557 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel.

099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJEM NOVI STAN U CENTRU AKOVCA, VRHUNSKA KVALITETA I IZVEDBA. Info telefoni 091/202-2828, 091/2002-920 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJEMO VIŠE URE ENIH I ODMAH USELJIVIH STANOVA od 35, 42 i 78m2, u akovcu, ul. Josipa Kozarca 4, ugao Bana Jela i a, uredna dokumentacija, tel. 099/230-2553 PRODAJE SE KU A u Ivanovcu, plin, struja, voda, centralno, ure ena oku nica, tel. 095/890-5005 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Nedeliť u vel. 1450m2, mob. 099/680-3172 PRODAJEMO URE ENE I ODMAH USELJIVE POSLOVNE PROSTORE od 50, 66 i 117m2 u akovcu, ul. Josipa Kozarca 2, ugao Bana Jela i a, uredna dokumentacija, tel. 099/230-2553 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puť inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJEM KU U sa dvije i popratnim prostorijama, u Hlapi ini br. 80, sve komunalije, tel. 092/2477-566 PRODAJEM KU U na periferiji akovca, kompl. obnovljena, s velikim vrtom i svim priklju cima, hitno i povoljno, mob. 099/7488-409 PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE u akovcu-Martane, spremno za gradnju, 555m2, preko nove POS-ove zgrade, mob. 095/9033-541 PRODA JEM GAR A ŽU na Jugu k, 13.44m2, te prodajem telefax Panasonic i pisa HP deskjet 610c, mob.

098/950-2540 PRODAJEM GRADILIĹ TE u PuĹĄ inama, P. Zrinskog, 1170m2, tel. 821-545 HITNO PRODAJEM JEDNOSOBNI STAN od 35m2, 2. kat, u akovcu, Vukovarska, etverokatnica, cijena 1.050 eura/m 2, tel 098/426-021 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru akovca od 46m2, visoko prizemlje, brojila etaĹžirana, mob. 091/572-4557 FRIZERSKI SALON novi, akovec, Lj. Gaja, namjeĹĄten, prodajem, tel 098/241-559 STAN 3-sobni i 4-sobni sa garaĹžom, novogradnja, Mihovljan, kredit, prodajem, telefon 098/241-559 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE od 540m2 na otoku PaĹĄmanu, blizu mora, mjesto Mrljane. mob.

091/884-6423 PRODAJE SE GARAŽA u Istarskom naselju u akovcu, cijena 17.000kn, mob.

095/5077-285 U CENTRU AKOVCA prodaje se ku a sa 3 stana i oku nicom od 1.000m2, mogu e razne kombinacije, mob.

098/242-317 IZNAJMLJUJEM KU U Ĺženskoj osobi besplatno u zamjenu za iĹĄ enje iste, mogu e nasljedstvo za skrb/suĹživot u istoj.

Ozbiljne ponude na tel. 095/519-7555 PRODAJE SE VIKENDICA u Dragoslavcu s vinogradom od 1500m2, cijena 9.000 eur, mob. 098/749-131 PRODAJU SE ATRAKTIVNA GRADILIĹ TA i poslovni prostori, povoljno, mob.

098/206-933 PRODA JE SE JEDNOSOBNI STAN u akovcu, I.pl. Zajca (crvene zgrade), 1.kat, 38m2, polunamjeĹĄten, mob.

098/284-100 PRODAJEM NOVE APARTMANE u Novalji, mogu a zamjena uz doplatu za nekretninu u breĹžnom dijelu Me imurja, mob. 091/505-8885

15. prosinca 2009.

PRODAJE SE ZEMLJIĹ TE za izgradnju, vojni vrtovi Sjever, vel. 4260m2, cijena po dogovoru, atrak vna lokacija, mob.

098/260-062 KUPUJE SE POLJOPRIVREDNO-GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE u gornjem Me imurju s pogledom, i kupuje se ĹĄuma. tel: 098 241 232 PRODAJE SE STAN 56m2 namjeĹĄten u centru akovca, mob. 098/426-580 PRODA JEM NOVE STANOVE u urbanoj vili na jugu akovca, mob.

098/241-232

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE BISTRO-PIZZERIA komplet opremljena, u Sv. Martinu na Muri, mob. 095/9028-238 ili 095/9028-237

IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI namjeĹĄteni stan, blizu centra, pogodno za studente ili posl. prostor, cijena 300 eur + reĹžije i 2 najamnine u polog, tel.

091/955-8865 IZNA JML JUJEM NAMJEĹ TENU SOBU u akovcu na Jugu, mob.

091/7237-999 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBAN NAMJEĹ TEN STAN u Istarskoj ulici u akovcu. Tel. 091/2177-558 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u Zagrebu (Dubrava), studen ma, mob.

091/353-1010 IZNAJMLJUJEM poslovni prostor (40 m2), u centru akovca, telefon 098/164-9212.

TRAŽIM namjeťteni JEDNOSOBNI STAN ili SOBU s upotrebom kupaonice, uvjet blizina bolnice, mob.

098/951-7915 IZNAJMLJUJE SE NOVI STAN od 50 m2, u zgradi od 5 stanova, neopremljen. blizina k-juga. tel: 099/6961-336 IZNAJMLJUJEM UHODANI POSLOVNI PROSTOR na frekventnoj lokaciji vel. cca 36 m2. Povoljno! 091/1234-091 ZAGREB, Borongaj, traĹžim cimericu u novom dvosobnom stanu, blizina Ekonomije, Prometa, Kampusa, mob.

092/2453-243 IZNAJMLJUJEM STAN u Murskom S r e d i ĹĄ u, p l a a nj e s a m o r e Ĺž i ja (najamnina se ne pla a). mob.

00386/70-832-720 IZNAJMLJUJE SE namjeĹĄtena soba sa kablovskom, terasom, te djeljivom kuhinjom i kupaonom, samcima u uĹžem centru akovca. Tel. 095/836-11-70 POVOLJNO IZNAJMLJUJEM trosobni stan ili sobe 12km od k za no enja, mob. 095/807-2340 IZNAJMLJUJEM 2,5-SOBNI STAN u akovcu na jugu, luksuzno opremljen, samo ozbiljne ponude na mob.

091/4929-002

Ĺ˝IVOTINJE Kotoriba PILIÄ&#x2020;I ZA KLANJE Ĺživi ili oÄ?iĹĄÄ&#x2021;eni i 1-DNEVNI BIJELI PILIÄ&#x2020;I. Dostava besplatna! tel: 682-051, mob: 098/426-377

PRODAJEMO KALIFORNIJSKE ZE EVE - Ĺžive 22kn/kg, o iĹĄ eni 40kn/kg, tel: 098/199-2171 PRODAJEM Ĺ TENCE ZLATNIH RETRIVERA stare 2 mj., o iĹĄ eni od parazita, jedu svu hranu i Ĺžive u dvoriĹĄtu. tel: 099/803-8004 LABRADOR Ĺ TENCE, ĹĄampionskoga porijekla, okoladne i crne boje, o iĹĄ ene od parazita i cijepljene, prodajem. Mob:098/9414-680 PRODAJEM SHI-TZU Ĺ TENCE. mob: 098/919-3036 DOBERMAN prvo birano muĹĄko ĹĄtene, cijepljeno, o iĹĄ eno od parazita, povoljno, mob. 098/386-909 PRODAJU SE mlade doma e ZAGORSKE PURICE (crne), Ĺžive ili o iĹĄ ene, hranjene doma om hranom (ĹĄrotom i koprivama). telefon: 343-557

15. prosinca 2009.

PRODAJU SE ŠTENCI NJEM. OV ARA, cijepljeni, mob. 099/764-3838 ili 099/282-1395 ŠPRINGEL ŠPANIJELI oko eni 5.9., cijepljeni, rodovnice od izložbeno radnih roditelja, mob. 098/518-804 ili 092/242-97-69 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 D I V L J E PAT K E p r o d a j e m , t e l .

098/1744-764 ENGLESKI KOKERI stari 2mj., cijepljeni, bez rodovnice, tel. 098/988-9941 PRODAJEM PAR PAPIGA rozela s velikom krletkom, mob. 098/240-135 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 DIVLJE PATKE po 50kn/kom, prodajem ili mijenjam za kukuruz u zrnu, mob.

098/1744-764 PRODAJU SE ŠTENCI ZLATNOG RETRIVERA stari 8tj., istokrvni, tel. 853-644 ili 098/610-322 POKLANJA SE MUŠKO ŠTENE starosti 3mj. mješanac škotskog ov ara, zaigran, nije za lanac. mob. 091/723 77 30 LABRADORI – štenci žute boje, s rodovnikom, tetovirani i cijepljeni. tel: 091/3822-ili-ili www.starfromnord. webs.com LABRADOR ŠTENCI, vrhunsko leglo, šampionskoga porijekla, okoladne i crne boje, cijepljeni, prodajem, mob: 098 9414 680 POKLANJAM SIRIJSKE HR KE, mlade, bijele, više komada, ozbiljnim interesen ma na broj tel: 098/242-737 PRODAJEMO SVJEŽU SVINJSKU MAST I ODOJKE, cijena po dogovoru. tel: 040/830 281

Oglasnik 65

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

ELEKTRONIKA

RAZNO

KUPUJEM rabljeno ili neispravno poja alo 2x200W, 8ohm-a ili ja e. mob.

095/1-888-888 PRODAJEM TELEVIZOR Sony-Trinitron ravni ekran 72cm tip: KV-29Fx20K malo korišteni, sa daljinskim, cijena 750,00 KN, mob. 091-545 6994 PRODAJEM RA UNALO sa pkovnicom, mišem, zvu nicima, puno programa, muzike, filmova, za 500 kn. mob. 098/903-7239 PRODAJEM OSOBNO RA UNALO Intel Pentium 4, 2.66 GHz, 512 Gb RAM, 60 Gb hard diska, op ki pogon, dobra ma na plo a i gra ka kar ca, + pkovnica, miš i monitor. za 1.100 kn na, tel: 091/5060-821 ili 099/220-6879 PRODAJEM DIGITALNI FOTOAPARAT marke Samsung 530 Digimax, 5 megapixela je ino i povoljno, tel.

040/337-579 SINTISAJZER GEM GK 340, korišten 2 godine, uš uvan. Tel. 098/9883-776.

DIGITALNA VIDEOKAMERA Panasonic NV-GS 500 3CCD mega ois 4.0 megapiksel s puno dodatnog pribora. Tel. 098/961-4948 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 VELIKA RASPRODAJA navigacija po izuzetno povoljnim cijenama od 250-500 kuna. Tel.: 099/4141-719 PRODAJE SE mini dv digital video kamera Sony, DRC-HC 24, touch screen 2.5’’, 20xoptical, 800xdig. zoom, 1.vl., orig. upute i ku ja, mob.

099/414-9028

PRODAJEM BOJLER za centralno grijanje Junkers Euroline 18kwh, korišten samo 3 mj. mogu a i montaža, cijena 3.200 kn. tel.: 099 21 33 582 PRODAJEM PROZORSKA KRILA sa izo staklima ili samo izo stakla raznih dimenzija. Mob. 091/559-4332 PRODA JEM PLINSKU PE Termo Ikom - Zagreb, vrlo povoljno!, mob.

095/840-53-81 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, vrlo povoljno, tel.

098/632-494 PRODAJEMO KVALITETNO KUPINOVO VINO, mob. 098/1910-880 PRIMAM NA DEPONIJU I ODVOZIM stari crijep i ciglu te sve lomove. mob.

091/541-8810 PRODAJEM OVALNI STOLI u boji bukve sa staklom i jogi za jednokrevetni krevet, mob. 040/337-579 SKLADIŠTE u zemlji, pogodno za jabuke, povr e i vino, mob. 099/828-2171 DJE JA KOLICA Chicco 2u1 (kolica i auto sjedalica), maslinasto zeleno kolica/ crno-žuta sjedalica, vrlo sa uvana, cijena 1.500 kn. Tel. 099-218-1781 PRODAJEM cigle stare pune velike, kukuružnjak metalni i dvoja gumena kola, mob. 098/95-65-200.

PRODAJEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, ulazna PVC vrata, limena vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM fiksni masažno-kozme ki ležaj (novi, nekorišteni), vapozon (korišten) i grija parafina. Tel. 099/561-9127 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJE SE VAGA od 10kg Maxima, mesoreznica i kompjutor. Tel. 341-236 PRODAJEM rabljene DRVENE BA VE od 300 lit. (4kom) te inox ba ve od 250 i 50 lit. Tel. 095/900-3170.

PRODAJE SE garnitura za blagovaonu, kuhinja, šiva a mašina i bicikl Maxi pony, mob. 099/4022-982 KUPUJEM CRIJEP Kikindu 333, tel.

098/861-898 PRODAJE SE PRAZNA PLINSKA BOCA za ku anstvo, mob. 098/879-368 METALNI PROZOR dim. 110x70cm, spreman za ugradnju, i pl. kupaonsku zidnu pe , prodajem ispod cijene, tel.

333-196

PRODAJE SE RAKIJA i VINO šmarnica po 5kn/lit., mob. 099/7414-866 KUPUJEM KOTAO za pe enje rakije od 80 ili 100 lit., polovni ili noviji, ispravan, tel. 855-399 PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 PRODAJEM: regal, 2 fotelje, stoli , madrac (100kn), komodu s vitrinom (puno drvo hrast), klavijature Yamaha DY-21 (200eur), skije s vezovima (150kn), stroj za su e s manjom greškom (100eur) i potpuno nove kopa ke Adidas br. 43 (500kn), tel. 328-106 ili 098/171-4456 JEFTINO PRODAJEM crijep rabljeni (Dilj Vinkovci) oko 470 komada. Tel. 857-199 PRODAJE SE ŽUTA KUTNA GARNITURA od eko kože, rabljena, zvati na mob. 098/9839-688 iza 16 sa PRODAJU SE gumene izme za lov i ribolov, dalekozor 7x50 i planinarske cipele (gojzerice), tel. 095/5077-285 PRODAJE SE STROJ ZA SU EONO ZAVARIVANJE Varstroj TSO-100, cijena 5.000 eur, mob. 098/551-200 PRODAJEM KUHINJU dim. 2x2 m sa sudoperom, novo, nekorišteno, za 2.000 kn, tel. 098/913-8496 KUPUJE SE PE na kruta goriva Stadler 35, mob. 098/723-170 PRODAJE SE OPREMA ZA MOTOR – kaciga, izme, rukavice i bubrežnjak, mob. 098/180-3187 PRODAJEM: kau fotelju, vitrine, stola sa stolicama, dvosjeda, kuh. kutne klupe, regala masiv, stoli a, ležaja, tapec. garniture, tepih, linoleum, štednjak (3x1), hladnjak, rešo, tende, bicikla, pisa i stol, kao i ostalo iz ku e, tel.

360-214 ili 099/3361-032 ŠTEDNJAK – pe na lož ulje, štednja 4plin Gorenje, felge J 13x5 (golf i sl.), vrlo povoljno prodajem, tel.

095/813-8133 PRODAJU SE korištene stvari: kau klik-klak i 2 fotelje, felgu s ljetnom gumom i 2 sa zimskim 155 R13, blatobran prednji desni i krovni nosa prtljage za golf, manja preša i kveštra za grož e i hrastova ba va od 60 lit., cijene povoljne. Pogleda u k, L. Ruži ke 3, tel.

390-301, 099/6742-919 PRODAJU SE STOLICE (4kom) i stol za blagovaonu, moderan dizajn, bež pliš i mat srebrne noge, te el. bojler od 80lit. za kupaonu, mob. 099/414-9028 PRODAJEM BOŽI NA DRVCA u rasadniku Krištanovec, mob. 098/902-1080 TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budu nost.

Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

AKCIJA – sjemenski kukuruz «PIONEER» 1. grupa – 285,00 kn/vre ica 2. grupa – 279,00 kn/vre ica Mineralno gnojivo, za koli ine ve e od 1000 kg, NPK 15:15:15 – cijena 159,50 kn/vre a od 50kg, UREA – cijena 105,00 kn/vre a od 40kg ili 65,50 kn/vre a od 25kg.

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA «JALŽABET» brojevi telefona prodavaonica: Jalžabet (042) 647-344, Kelemen (042) 647-270, Zbelava (042) 207-254, Trnovec (042) 683-040 i Šemovec (042) 657-135 Zajedno možemo bolje!

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

Pongo je mješanac dalmatinera ro en otprilike u rujnu 2006. godine. Visok je 59 cm i kastriran. Dovezen je u azil po dojavi jednog gospodina iz Mihovljana koji je vidio kako su lovci napravili hajku na njega i htjeli ga upucati. uo je kako pucaju, ali na sre u bezuspješno. Pongo je vrlo dobar, mirne naravi, sretan što je na sigurnom i vrlo, vrlo zahvalan.

Nika Mala je draga crna kujica koju je zadesila tužna sudbina da su je odbacili kad je bila u visokoj trudno i. Imala je sre u što smo je pronašli i doveli u azil gdje je brzo rodila prekrasne Naru, Oru, Nikija i Aru. Nika Mala ima pola repa, visoka je 42 cm, vrlo umiljata i jako dobra mama svojoj djeci. Nije zahtjevna i bit e sretna u ku i ili u dvorištu.

upko je ostavljen u dvorištu Osnovne škole u Nedeliš u kraj akovca. Mnogi napušteni psi su ostavljeni kraj škola jer misle da e ih djeca pokupiti i odvesti ku i no upku se to nije dogodilo. Lutao je danima kraj škole dok ga na poziv školske uprave nije pokupila veterinarsko-sanitetska služba i javila u azil da do emo po njega. upko ima prekrasnu dlaku, vrlo je drag i miran pas i bit e srednjeg rasta. Visok je 30 cm, a ro en je otprilike u svibnju 2009. godine.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

745

66

Dobro je znati

" #$ & ' '''

15. prosinca 2009.

Vaš dom 67

www.mnovine.hr • info@estetikheretik.com • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Kuhinja – srce vašeg doma

PREDSTAVLJAMO INTERIJER Kažu da se u kuhinji provodi do 70% dnevnog vremena. Uzmemo li taj podatak sa zadrškom, opet je zaklju ak isti – ona je jedna od najvažnijih prostorija u stambenom prostoru. I po mom vlastitom iskustvu, jedna od naj eš e spominjanih. Bilo kao predmet želja ako govorimo o dizajnu ili pak predmet neke situacije ili doga aja.

Lijepa i velika kuhinja je san ve ine žena. U katalozima možete vidjeti savršene kuhinje, savršenih boja, dekora, savršenih kombinacija, aparata ili pak one sa savršenim imegod! Izmame vam osmjeh na lice i žar u oku i na sekundu vas omame, a onda brutalno vrate u realnost, kada shvatite da je takvu kuhinju nemogu e imati. Što zbog nedostatka prostora, nedostatka materijalnih sredstava ili pak nedostatka volje (što je, a možda bi se i za udili, vrlo esto razlog).

Meni, kao dizajneru interijera, to je donekle i smiješno. Pretpostavljam da je, u ovom slu aju, veli ina važna, ali siguran sam da nije sve u veli ini. Ta imate hrpu ogromnih kuhinja koje ne li e baš ni na šta. S druge strane, ukoliko se ona izvede sa stilom, ukoliko se ona implementira u vaš prostor, poveže s ostalim zonama ili pak elementima u prostoru, drugim rije ima, ukoliko se ona isprojektira kako spada, nedostatak njenih dimenzija ne e se ni primijetiti. A dobro projektirana kuhinja zna i i da se iz nje izvu e maksimum.

Oblik kuhinje

Pri projektiranju kuhinje najvažnije je sagledati gabarite prostorije, raspored postoje ih elemenata (vrata, prozori, komunikacija ...) te uz to postaviti odre ene zahtjeve i pokušati ih riješiti što više.

Naravno, postoje situacije (a takvih je, na žalost, najviše) u kojima de initivno neki zahtjevi nisu mogu i.

Stoga bi bilo dobro da se zahtjevi rasporede po prioritetima. Na taj na in, dizajner (ili vi sami, ako sami dizajnirate) može lakše razmisliti o problematici samog sistema.

De initivno jedan od prvih koraka pri projektiranju kuhinje jest de iniranje oblika drvenog dijela

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i

operativne zone. Što se toga ti e, kuhinje (govorimo o operativnom dijelu) dijelimo na nekoliko oblika: Pravolinijska kuhinja – naj eš i oblik drvenog dijela kuhinje, karakteristi na za manje i uske prostore, ukoliko se izvede pravilno, može imati najelegantniji izgled Kuhinja u obliku slova gL h tako er jedan od eš ih oblika, primjenjuje se kod prostora kvadrati nijeg kako bi se s dva kraka mogla kompenzirati manja dužina svakog od njih. Tako er se naziva i gKutna kuhinja h Kuhinja z obliku slova gU h oblik kuhinje koji je est za ve e prostorije i u kojoj se obi no ne nalazi blagovaonica. S takvom postavom iskorištavaju se tri zida, velik je prostor iskoristivosti i ona nije prolazna Paralelna kuhinja – speci i an oblik kuhinje koji je est u stanovima starijih zgrada kada je de inirano da je kuhinjski dio prohodan.

Kod takvog rasporeda dobro je postaviti da jedna linija bude linija sa strujnim izvodima, a druga da bude za izvodima za vodu Kuhinja s otokom – taj oblik kuhinje može biti bilo kakav od onih prethodno spomenutih (naj eš e je pravolinijski ili u obliku slova gL h), samo što ima dodatni samostoje i element gotok h. Otok može biti samo element bez aparata, a u njega se može i ugraditi bilo koji od kuhinjskih aparata, naj eš e je to sudoper ili pak plo a za kuhanje.

Ovakva kuhinja se koristi u prostorijama kod kojih su razli ite funkcionalne zone (kuhinja, blagovaonica, dnevna soba ...) spojene.

Jedno od najbitnijih pravila prilikom projektiranja kuhinje jeste pravilo gPut hrane h. Klijenti/ investitori esto znaju, svjesno i svojevoljno odbijati to pravilo zbog nekih njihovih osobnih a initeta, što je apsolutna nebuloza jer je to pravilo i osmišljeno baš da se njima olakša rad u kuhinji.

Radi se o pravilu pri emu sam naziv gPut hrane h opisuje koji je idealan raspored kuhinjskih aparata, kako bi korisnici koristili najmanje energije, vremena i praznih pokreta prilikom korištenja istih. Dakle, idealan raspored bio bi: hladnjak – sudoper – plo a za kuhanje – pe nica, s time da bi izme u svakog od aparata moralo biti minimalno 300 - 450 mm prostora. Naravno, u ve ini slu ajeva to je gotovo nemogu e dobiti, ali ukoliko se teži takvoj verziji mo-

“Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je

Privatna ku a u Copenhagenu

gu se dobiti razna alternativna rješenja.

Radna površina Radna površina (radna plo a) je element drvenog dijela koji se najviše eksploatira. Stoga bi morala biti izvedena od trajnih i vrstih materijala. Na tržištu danas postoje klasi ne radne plo e koje se kupuju po metru dužinskom i koje zadovoljavaju sve potrebe.

Alternativno tome, radna se plo a može izraditi i od drugih materijala kao što su: masivno drvo, mramor ili neki drugi kamen ili pak neki umjetni materijali na bazi plastike (Kerrock, Corian ...). Koji god materijal odabrali, zahtjevi su vrlo jasni – mehani ka, kemijska i izi ka

otpornost u velikoj mjeri.

Osvjetljenje Kod drvenog dijela kuhinje rasvjeta je vrlo važna. Procesi koji se obavljaju u kuhinji zahtijevaju dobru vidljivost, a rad bez adekvatnog osvjetljenja mogao bi biti i opasan s obzirom na to da se u kuhinji koristi nož i neki drugi opasni predmeti. Najvažnije osvjetljenje kod kuhinjskog sklopa jest ono radne plo e. Ono bi trebalo biti što ja e i po mogu nosti osvjetljavati cijelu radnu plo u. Sve druge izvedbe rasvjete su isklju ivo dekorativne prirode. Možete izvesti rasvjetu u elementu sa staklenim vratima ili pak postaviti svjetle u policu.

Najnelogi nija pozicija za položaj rasvjete jest ona na stropu drvenog dijela kuhinje. Tu se obi no postavljaju halogene žarulje, ali one koriste tako er samo kao dekor.

Kada radite u kuhinji, vaše tijelo je nagnuto prema naprijed za kojih 3 ‹. Kut pod kojim te žarulje svijetle ne osvjetljavaju vašu radnu plo u ispred vas, ve vi sami sebi radite sjenu.

Pod Što se ti e poda, i tu postoje razne mogu nosti. Naj eš a izvedba je ona s kerami kim plo icama. No, postoje i razne druge mogu nosti: masivni parket od hidrofobnih vrsta drva ili pak s hidrofobnom

da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

ure uje: Bruno Kontrec površinskom obradom, lijevani pod, linoleum, PVC pod, kamen ili pak razne druge mogu nosti. Ono što morate imati na umu jest da vaš pod ispod kuhinje mora biti otporan na vodu. Ne na vlagu, ve na vodu, i ukoliko se ona prolije da se pod ne uništi. Dakle, jeftini laminat ili neodgovaraju e zašti en parket ne dolaze u obzir.

Ventilacija Ukoliko vam smeta miris hrane u stanu ili ku i, potrebna vam je ventilacija. Kuhinjske nape na tržištu mogu iza i na kraj sa svim mirisima. Kod toga gledajte da vam napa bude što snažnija. Njena snaga može utjecati i na razinu buke koju stvara, a ukoliko želite pomiriti te dvije karakteristike u svoju korist, još e vam jedna zakomplicirati život, a to je cijena. Sami morate odvagnuti u što ste spremni investirati. Nape dolaze u varijantama s odvodom ili s ilterom. No, to ne ovisi o napi samoj ve o tome imate li vi ili nemate odvod. U svakom slu aju je bolje da ga imate, i to direktno van, ali ukoliko vam je kuhinjski prostor tako de iniran da je to nemogu e tada se koriste ilteri koji su lako perivi u perilici su a.

Tako er, ukoliko imate mogu nosti, u kuhinjskom sklopu dobro je imati i prozor.

Elementi Pod temom elementi mogao bi se napisati elaborat kojeg bi se posramio i najplodniji svijetski pisac, pa se baš iz tog razloga ne u upuštati u takav pothvat. Oni koji misle da znaju sve o projektiranju kuhinje ionako e to u initi sami, a svi drugi e potražiti pomo od stru ne osobe.

No, za kraj imajte na umu nekoliko stvari: - kuhinja se ne po inje projektirati rije ima: “Frižider e stajati tu ... “ - kuhinja ne mora biti skupa da bi dobro izgledala - u vaš prostor može stati najljepša kuhinja na svijetu - nemojte izvoditi dvije nasumi ne plohe u drugoj boji uz komentar “Da razbije monotoniju”. Zašto? Pa, prvo stoga jer je to staromodno i ki asto, drugo, zato jer izgleda kao da vam je uzmanjkalo materijala i, tre e, zbog toga jer nema što razbiti. Osim možda estetike i dobrog ukusa.

Dizajnom protiv recesije Studio estetikheretik se tako er priklju uje u borbi protiv recesije te na sve svoje usluge daje Recesijski popust od 22%.

Ova privatna ku a nalazi se u Copenhagenu, Danska. Na ovom blogu su ve i prije objavljivani skandinavski interijeri, tako da, za one koji ga prate, a i za one koji prate radove tih Sjevernoeuropljana, ovo nije ništa novo. Za sve ostale, evo vam jedan prekrasan primjer skandinavskog senzibiliteta prema interijerima i dizajnu op enito.

Glavna ideja ovoga stambenog prostora koji su izveli Norm Architects iz malog danskog gradi a Charlottenlunda bila je da se stvori mirna i ista struktura koja bi bila idealna za opuštanje i relaksaciju. Korišteni su postoje i arhitektonski elementi interijera, te je izvedena niša s rasvjetom. Baš ta ugra ena LED rasvjeta podigla je jednostavnu i istu strukturu u koju su smješteni samo najnužniji elementi namještaja, rasvjetnih tijela i dodataka. Cijeli je interijer u bijeloj boji, ak je i parket izveden u svijetlom drvnom dekoru. Cijeli se prostor doima kao neka umjetni ka galerija. norm-arkitekter.dk

LIFESTYLE

Labware Benjamina Huberta

Još jedan rad londonskog dizajnera Benjamina Huberta.

Ovaj put predstavljam kolekciju rasvjetnih tijela izra enu od puhanog stakla koju je radio za brend Authentics i za koju je dobio nagradu Best New Product Award na 100% Design festivalu. Kolekcija je nazvana Labware, a inspirirana je laboratorijskom opremom od stakla. Produkti su izra eni od bijelog stakla s epom izra enim od portugalskog pluta (isto kao i Plutene visilice), i originalno su bili dizajnirani kao set podne rasvjete 2008. godine, ali Hubert je odabrao tri forme i usavršio ih s Authenticsom. www.benjaminhubert. co.uk; www.authentics.co.uk; w w w.10 0 p er c ent de s i g n . co.uk

68

Savjeti

15. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Križobolja naša svagdašnja (1) Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Problemi sa spavanjem Ljubavne zablude i istine U zadnje vrijeme imam probleme sa spavanjem. Imam produljeno usnivanje, po no i se esto budim.

Kada uzimam tablete za spavanje, onda dobro spavam ali im ih prekinem uzimati ponovno imam probleme. Kako si mogu pomo i? est uzrok nesanice je poreme eni ritam ciklusa budnost spavanje. To se dešava, primjerice, kod rada u smjenama ili estih burnih no i. O nesanici govorimo onda kada se probudimo i imamo osje aj da nismo dovoljno dobro spavali i kada nismo odmorni. Poreme aji sna mogu biti razli iti.

Tako imamo da neki trebaju duže vremena da zaspu, drugi se esto bude tijekom no i, a neki se opet bude prerano. Sigurno se osobe koje imaju probleme sa spavanjem ne osje aju preko dana dobro. Obi no su umorni, pospani ili su razdražljivi, a njihova radna u inkovitost je smanjena. U vašem slu aju želim vam dati neke savjete, ali dok ih primjenjujete nemojte uzimati tablete za spavanje. Svakako ove savjete tre-

bate primjenjivati kroz jedno dulje vrijeme i nemojte se razo arati ako u po etku ne bude rezultata, nego budite uporni i provodite ih kroz dulje vrijeme. Prvo, pokušajte se buditi uvijek u isto vrijeme, bez obzira kada ste legli, a to vrijedi i preko vikenda, dakle, ne samo za radne dane. Kao drugo, izbacite televizor iz spava e sobe i nemojte se uspavljivati uz televizor. Zatim, popodne se redovito bavite tjelovježbom, ako je ikako mogu e, na svježem zraku. Vježbanje prije spavanja izbjegavajte. Nadalje, izbacite sva pi a koja sadrže kofein (Coca - Cola, kava), a naro ito u poslijepodnevnim satima. Temperatura u spava oj sobi trebala bi biti umjerena, odnosno bolje bi bilo ako je malo hladnija. Po mogu nosti soba u kojoj spavate ne bi trebala biti prebu na. Pokušajte odlazak u krevet postupno pomaknuti ranije, tako da svaki tre i dan idete 20 minuta prije dok ne do ete do nekog uobi ajenog vremena.

Kada legne u krevet, opustite se i mislite na nešto lijepo.

Ljubav je ekskluzivan osje aj koji nekoga uklju uje, a ostale isklju uje, ali to još ne zna i da smo sposobni voljeti samo jednom u životu. Samo jednom se ljubi tek u pjesmi koja može biti uvjerljiva svakome od nas dok smo u stanju ljubavi prema odre enoj osobi i posve naivna kad u takvom stanju nismo. Mi smo nestalna bi a, samo mjena stalna jest (znate ve ...) a ipak ljubav stvara ugo aj predanosti i povezanosti koja e trajati vje no. To su naravno iluzije koje sa sjetom odbacujemo dok odrastamo kroz osobne ljubavne poraze. Dogodi li se nekome da iz jedne takve idealizacije ne zna iza i mogu e je duboko trpljenje i odustajanje od ljubavi ukoliko se zbog bilo kojeg razloga završi ili prekine velika ljubavna pri a. Imati ljubav i izgubiti je a onda ostati trajno sam mogu i je izbor za neke ljude, ali je to eš e prinudna patnja kojom nesretni u ljubavi sebe kazne zbog poraza.

Ne mora to biti stvarna kazna s namjerom, prije se radi o svojevrsnom ustrajanju na stavu da postoji samo jedna prava ljubav, pa kad smo je izgubili nemamo više što tražiti. Ljubav je osje aj koji se odnosi na neku konkretnu osobu, izabranu me u mnogim kandidatima. Odabrana je osoba ija je ukupna vrijednost prepoznata i zbog toga je netko voli i daje joj posebno mjesto u svom životu. Biti u odnosu s voljenim zna i osje ati povezanost i bliskost, razmišljati o njemu, voditi ra una o njegovim potrebama i željama, uklju iti ga u svoj svijet, obuhvatiti ga svojom ego-granicom. To je globalni intrapsihi ki proces koji zahtijeva mnogo energije, mentalni i izi ki napor da se odnos realizira na

kvalitetan na in. Zato je tako teško imati ljubavne osje aje prema više osoba istodobno, iako je i to mogu e. U našoj se kulturi to smatra neprikladnim, ali je teško biti siguran je li to posljedica krš anskog svjetonazora ili jake osobne zablude da se može voljeti samo jedna osoba. Kroz povijest ali i u nekim suvremenim kulturama poligamija ili višeženstvo je najnormalnije prihva en obrazac muško-ženskih odnosa, i u takvim se kulturama ne radi samo o ekonomskoj mo i koja omogu ava muškarcu da uzdržava više žena nego i o osje ajnoj povezanosti partnera.

Poliandrija ili veza jedne žene sa više muškaraca nije više raširen civilizacijski model kao što je bio u prethistoriji, danas je uglavnom dio individualnog iskustva koje je prihvatljivo samo u liberalnim sredinama. Kao što je mogu e istodobno voljeti dvoje ili više djece mogu e je voljeti i više partnera, samo je pitanje socijalog konteksta i osobnih preferencija kako e to funkcionirati. Kako na vanjskom, prakti nom planu, tako i na unutarnjem, intrapsihi kom planu takve su situacije vrlo komplicirane. Voljeti istodobno dvoje ili više partnera zna i podjednako ulagati u svaki od tih odnosa jer su partneri jednako važni, ali bez adekvatnog socijalnog okruženja takva je situacija neodrživa. U našim se prilikama takve situacije pretvore u klasi ne trokute ili ak etverokute, a praksa pokazuje da su takve kombinacije s vremenom vrlo naporne pa i mu ne.

Zato je možda tako jak i koristan mit o nedjeljivosti ljubavi koji prevladava u našoj monogamnoj kulturi... .Jedan on i jedna ona... dok ide, ide.

Križobolja je vrlo neugodno oboljenje, u pravilu je u estala pa se s razlogom naziva “bolest civilizacije”.

Nemali broj ljudi, mla e populacije, ve oko 30-te godine, povremeno osje a bol u donjem dijelu kralježnice, kod onih oko 40-te godine bolovi su nešto u estaliji a oni oko 50-te godine života gotovo su svi osjetili tu neugodnu bol. Tijekom života gotovo 80% manje ili više uspješno lije e svoju križobolju.

Do oboljenja dolazi iz mnogih razloga. Nezdrav na in života, neprilago enost uspravnog stava kralježnice, prekomjerna optere enja, pretilost i sli no dovode do nerijetko žestokih bolova u slabinskom dijelu kralježnice odnosno u križima. Bol može biti povremena, umjerena, nerijetko opaka a javlja se postupno, ponekad naglo i na žalost esto. Kod starije populacije ona je doista teško podnošljiva, analgetici više ne pomažu, svaki odlazak lije niku je veliki napor za oboljelog, jer ne može stajati, teško sjedi i eka a ekaonice su esto prepune i na žalost s punim pravom nose svoje ime, jer se tamo ipak samo eka na red bez obzira koliko to nekim pacijentima teško palo. Slabost le nih miši a, osteoporoza, starosna dob, radni uslovi, debljina odnosno težina organizma, meteorološki uvjeti i sli no, faktori su koji se ne mogu zaobi i. Križobolju treba shvatiti ozbiljno jer dugotrajna oboljenja, koja zbog nepoznavanja mogu ih posljedica, mogu dovesti do

degenerativnih promjena. injenica je da žene eš e obolijevaju odnosno pate od spomenutih problema.

Put do dijagnoze zapo inje iscrpnim pregledom. Dijagnostika je mo na i nezaobilazna grana medicine. Ustanovi se oboljenje, koje pacijent uglavnom ve zna ali površno i nedovoljno. Tu po inje put do dugotrajnog lije enja, suzbijanja boli je sporo, a uklanjanje uzroka i spre avanje ponovnog pojavljivanja bolesti nerijetko potpuno izostaje.

Kao najbolja bioterapeutkinja u ovom dijelu Europe potpuno neinvazivno i individualno pristupam svakom pacijentu. Moja se terapija sastoji od uspostavljanja balansa u organizmu. Disbalans uvijek stvara zdravstvene probleme koje u inkovito eliminiram. Umjesto gomile tableta i mu enja kralježnice izlaganjem invazivnim metodama, nažalost vrlo esto potpuno neu inkovitim, obratite mi se s punim povjerenjem jer ete nakon etiri terapije biti zdravi i oslobo eni svih bolova.

Zdravlje je vaše najve e blago, vaše vlasništvo i vi jedini imate pravo na njega. Nemojte odga ati problem, trpjeti bolove misle i kako e vam ionako uz pomo lijekova biti bolje. Ne e! Bolovi e se uskoro vratiti, još teži, još žeš i i još tvrdokorniji. Nazovite me na broj telefona, bez SMS-a, 098/1347-031, dogovorite svoj termin za tretman i zauvijek se oslobodite bolova. Želim vam dobro zdravlje.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

15. prosinca 2009.

Razbibriga 69

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Barika je zela stvar vu svoje roke…

L

ejpo nam je gospa Vesna Pusi rekla gda vse države štere su vu nevolaj za svojega precednika birajo precednico, ali neje vu pamet vzela to kaj mi vu Hrvaškoj vse delamo istam druga i mi bodemo zebrali, vtruc vsima, precednika. Do ve je navek tak bilo i brz as bode i ve tak.

N

ej znati kaj bode od županiske razvojne agencije Redeje. Županijski ve niki so po eli navelikom gombati protiv je kak skorom nikaj nej služi, a hajdig troši. Takšo jedno imam ja doma, ali je nej agencija makar je, isto, ženskoga roda. Najte me krivo razmeti, ali neznam vam kaj re i o Redejinim projektlinima, ali oni vse delajo kaj bodo, rez par let, oja ali našo županijo, a naša precednica, gospa Jaca Kosor dela na temo kaj ukine županije i stvori regije. Nej znati gda i kak bode Redeja dojšla na zeleno kito?

J

ako sam najgerek kak bode naš župan posloživ te svoje nove težake? Raspisav je natje aje i za 9 praznih mesti je dojšlo77 moljbi, tak gda nam je ve župan na sto muka kak od vsih teh šteri se nudijo zebrati one nejbolše. Kuliko se ja razmim vu tej posel, koga god bude zebrav nebode dobro, jerbo si

bode navek gruntav kak je nešterne bolše poslav dimo. Ne bi mo štev biti vu koži, ali tak je štev i ve mora pojesti ono kaj si je skuhav ili pak zakuhav.

O

n minuli tjeden je Sveti Mikloš nosiv darove za deco i to sam onima šteri so bili dobri. Kak je i Sveti Mikloš vu krizi i recesiji nej mev dostik penez vu kasi pak je nej mogev donesti vsima, tak gda so negdi japeki i mamike ili pak japice i mamice morali malo doštukati. Morem vam re i gda so se nešterna deca tožila gda jiv je Sveti Mikloš presko iv. Vidite, zbogradi tega moram pofaliti nešterne navu itelice vu akoskaj pu aj školaj štere so, mesto Svetoga Mikoša, svojaj akaj nametale darove vu ižmice. One so zazvedile gda je jako lejpo, a i pre srco jim je navek nekak toplo, dok nekoga razveselijo. A deca to zanavek zapamtijo.

P

ozvala me soseda Barika k sebi i dok sem došev mev sam kaj videti: pred sobom je mela dvoje Me imorske novine. Vu levoj roki je držala one vu šterima je doktor Plešnar govoriv kakši smo mi Me imurci, z ženami, vu kerdelji, a vu desnoj je držala ove vriškeše vu šteraj sam ja pisav o venoj, venomo i venodjajo. im me spazila mam

mi je zbajala kak niti doktor, a niti pak moj Jožek neznajo kak se dugo pravzaprav venodjajo Me imorke i Me imorci. Videv sam gda mi je soseda navijena, pak sam jo pustiv nek prepoveda: - To prinas traje nejmeje dve vure, jerbo nejpredi zgubimo pol vure kaj ti ja mojega Imbrija nagovarjam, a on se nanuja i furt nekajk mrcka. No, ali dok meni dojde milo ja se nedam sam tak otirati i posle pol vure on, nejve pot, nebre zbe i. Treba nam par minot kaj se dovle emo do hiže, ali im dojdemo nutri ja ga drufnem na kerdeljo i po nem ga sla iti. Dok to zbavim unda je pred menom nejtežeši posel, zdiguvanje jegovoga venoga, nanujanje kaj se stane i hapi se nekaj delati. Kak je jegovomo venomo lenguzanje jakša strana za zdiguvanje zgubim nejmeje deset minot. To naše prepravlanje za venodjanje bi još duže trajalo gda se nebi sama slekla i pod jega se podvlekla..

Znaš kakši so moški, ne jim je za posel, ali dok jiv dotiraš pred zid unda se, ipak, primejo posla.

Takši ti je i moj Imbra, oddelav je to svoje kaj sam ga nucala.

Nebrem ti to no re i kak dugo je to trajalo, ali znam gda bi ja zdržala gda je bilo i tripot duže.

To sam mo onak stiha i rekla.

Unda se je po ev zgovarjati kak

sam ga na brzino zgrabila, kak se nej dostik dugo prepravlav, kak je biv žejen, kak mo ne paše gda toga no noga posla po dnevo delamo, kak je biv strahom kaj nebi što došev k našoj hiži i našev nas vu poslo… i kaj ti nam dale prepovedala. Na to zgovarjanje smo zgubili dobre pol vure.

I unda je vtihnula jeden kratek as. Misliv sam gda zbraja minote ili pak vure, ali najempot je zdigla glavo, lejpo me pogledala i zapitala: - A kak dugo to privas traje? Ali, sosed, prosim te lejpo kaj mi poveš istino. Nekaj sam po ev skamuckati, a ona se smickala vse bliže i bliže k meni. Najempot me je zgrabila za roko, a ja sam se niti nej znašev, i rekla mi je gda Imbra nebode došev dimo do ve era. I kaj sam unda mogev naprajti, osramotiti moške ili pak pomo i sosedi kaj si sama prekontrolera kak dugo to prinas traje? Sigurno vas gvinta kaj sam, itak, napraviv? Pak je Barika još nej tak stara, a niti je nej robava, kaj bi bila samo možova. Dok sam išev dimo sebi sam obe av kak se ve nigdar nebudem nikam rivav. Pak kaj je meni to trelo kaj sam spašavav nas moške, a i doktora Plešnara. Tak sam i lani napraviv z pija om, dok sam išev pijan dimo z goric: skorom sam prestav piti.

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Vaši bližnji ili poslovne kolege e jekom ovog tjedna imate neke udne zahtjeve. Njih je najbolje ignorira i ne upušta se u rasprave koje nemaju kraja.

U nekim trenutcima e bi teže, no, znate da to puno govori o vama kao osobi, stoga se malo strpite. Probleme koje morate rješavati, riješite odmah u prvoj polovici tjedna jer ete u drugoj polovici biti više zainteresirani za zabavu i opuštanje pa da vam ostane i vremena za to. Nemojte ulazi u neke dublje rasprave sa ljudima oko sebe jer se ne ete razumje i vrlo lako bi mogla iskrsnu nepotrebna sva a. Radije to ostavite za neki drugi put.

Puno toga se oko vas sada doga a, a na vama je da uhvatite korak s m doga anjima što nije nimalo lako. Nemojte se stalno misli kako je to sve naporno i teško nego to prihva te kao novi izazov i potrudite se da sve napravite najbolje što možete. Nemojte sami sebi traži greške u onome što radite. Ne možete baš uvijek sve napravi savršeno. Bitno je date sve od sebe i da vi znate da ste uložili puno truda. Na to trebate bi ponosni. Ako u nekim trenutcima jednostavno ne znate što napravi i u kojem smjeru krenu dalje slobodno tražite savjet od prijatelja ili obitelji. Oni e vas razumje i pokuša pomo i.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Neki prijatelji bi mogli ima problema zbog svoje neodgovornosti i neshva anja ozbiljnosti situacije.

Ako im treba vaša pomo , odvojite malo vremena za njih, no, nikako se nemojte živcirati. Morate shvatiti da nemaju svi iste poglede na život i da su organizacija i planiranje nekim ljudima prili no teški i nepozna pojmovi. Pokušajte ih razumje i pomo i koliko možete, nitko nije savršen.

Više cijenite ono što radite i budite sigurniji u sebe. Nemojte stalno traži pogreške nego se usredoto ite na najbolji dio od svega što ste napravili. Tako ete bi puno sretniji i zadovoljniji sa sobom.

Neke stvari ste odlu ili zadrža za sebe i drugima ne govoriti ništa o tome. Baš kada ste na to i zaboravili, pojavit e se situacija u kojoj ete ipak mora re i nešto više. Nemojte sve prizna odjednom jer niste sigurni koliko drugi trebaju zna . Recite ono što vam se ini da je potrebno da znaju. Neke tajne jednostavno nisu bez razloga tajne i trebale bi takve i osta . Malo zagonetnos e bi poželjno. Nemojte previše oklijevati u svemu što radite. Ponekad je dobro brzo reagira kako bi sve prošlo što brže i kako biste mogli krenu dalje. Vi dik rate tempo.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Ne možete od sebe uvijek o ekiva da ete sve napravi kako treba, da ne e bi nikakvih pogrešaka i da ete sve oduševi jer to jednostavno nije mogu e. U sve što radite uvijek ulažete jako puno truda, no, ponekad ne ovisi sve o vama nego i o nekim drugim faktorima na koje nikako ne možete utjeca i to morate prihva . Krajem tjedna e se situacija smiri pa ete mo i sve zapo eto i završi .

Nemojte zbog poslovnih problema zaboravi na bližnje. Za njih uvijek morate ima barem malo vremena, isto da imaju priliku uljepša vam dan.

Prisje ate se nekih starih doga aja koji nisu baš najbolje prošli i sad vas to po inje mu i . Tražite što ste sve krivo napravili i sebe kri zirate. Ukoliko nastavite na taj na in detaljizira sve što ste napravili, traži sve pogreške samo ete sebi stvoriti dodatne probleme i ne ete mo i ove trenutne napraviti kako treba.

Na taj na in se samo vrtite u krug. Vrijeme je da prošlost ostavite iza sebe. Neke stvari su bile dobre, neke nisu, no, sada je toliko novih i druga ijih stvari pred vama da jednostavno morate krenu dalje. Stalnim vra anjem u prošlost možete napravi puno više štete nego koris .

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Doga aji koji su za vama natjerali su vas da malo više razmišljate o svojim priorite ma. Previše posla je uvijek ispred vas i zi ki ne možete sve s i napravi . Bitno je da u takvim situacijama znate procijeni što vam je u tom trenutku važnije i što treba prvo stavi na popis. Ako radite sa više kolega budite vrsti, ali isto tako i dovoljno popustljivi. Teško je prona i pravi omjer, no, vrlo je bitno da se znate izbori za nešto do ega vam je stvarno stalo, no, isto tako da znate popus kada vidite da je to kolegama važnije nego vama. Obitelji i prijateljima pokažite da mogu ra una na vas u svakom trenutku.

Sve što radite pokušavate napravi na najbolji mogu na in i ulažete jako puno truda. Drugi vas zbog vaše marljivos cijene i imaju povjerenja u sve što radite. U ovom tjednu ne ete bi toliko sigurni u svoje postupke. Imate osje aj kao da vam nedostaju neke informacije bez kojih ne možete donijeti odluku, a od vas se traži da to napravite.

Pitajte vaše prijatelje ili obitelj, nekoga kome možete vjerova za savjet. Oni e nepristrano pogleda na situaciju i možda ak uo it nešto što je vama promaknulo.

Nemojte se boja traži pomo drugih ako vam je ona potrebna.

LAV (23.7.-23.8.)

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Posljednjih dana ste bili u prili no velikim gužvama jer ste sve morali raditi na vrijeme, sada nije toliki pritisak, no, vama su ostale takve radne navike. Obitelj, prijatelji i partner imaju osje aj kao da ih zanemarujete. Osje aju se kao da vama nisu dovoljno dragi i lagano se udaljuju. eš e ih pozovite na kavu, organizirajte neka druženja i više razgovarajte s njima kako bi znali što se s vama doga a i zašto ste u gužvi. Povjerit e vam se jedan prijatelj, no, u ovom trenutku vama se ini kao da vas samo provocira. Pokušajte to gledati iz njegove perspektive. Koliko god se vama to inilo nevažno, njemu uzrokuje nesanicu i nemojte ga podcjenjivati.

Ovaj tjedan ne e bi baš lagan za vas. Svaka situacija u kojoj se na ete bit e komplicirana i jednostavno ne e postoja neki lakši izlazi i pre aci.

Umjesto da se bavite traženjem lakšeg izlaza, možda je bolje da se više potrudite oko rješavanja problema. Za sve imate dovoljno vremena, stoga nema razloga za žurbu. Sve što radite napravite to no i detaljno kako ne biste ve slijede i tjedan morali ispravlja pogreške. Sve što vam nije jasno slobodno pitajte i disku rajte s drugima. Tako e oni vama olakša puno toga, ali i vi njima.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Kako biste bili što u inkovi ji u svemu što radite, morate prihva da u nekim situacijama jednostavno nemate nikakvog utjecaja.

Na vama je da se potrudite oko svega što radite i date sve od sebe, ali postoje i faktori koje morate prihva takvima kakvi jesu. Što se e trenutne situacije imate osje aj kao da vam neki vrlo važan podatak nedostaje. Krajem tjedna ete sazna što je potrebno i slika e bi puno jasnija, a vaše raspoloženje e se znatno popravi .

RIBE (20.2.-20.3.)

Ukoliko do sada niste shva li da brze i nepromišljene reakcije stvaraju puno više posla nego koris , to ete shva jekom ovog tjedna. Prije bilo kakve reakcije, donošenja odluka i sli no, prvo dobro razmislite o svemu.

Provjerite da li imate sve informacije koje su vam potrebne, ali isto tako i da li gledate na situaciju s objek vne strane. Uklju ite obitelj u ono što radite. Nije loše ponekad posluša neki njihov savjet. Iskustvo je ponekad presudno.

VIC tjedna

Grijeh - Veliki je grijeh zaraditi novac na tu im pogreškama - kaže sve enik župljaninu na ispovijedi.

- Ako je tako vratite mi novac koji sam vam dao kad ste me vjen ali - odgovori mu župljanin.

70

Vremenska prognoza

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 7. do 14. prosinca

Stiže oštra zima VREMENSKA SLIKA: Sljede ih dana zima e gristi sve ja e, a zubi e joj biti sve oštriji. Sinopti ka situacija nad Europom bit e takva da e nad ve i dio kontinenta dolaziti vrlo hladan zrak sa sjeveroistoka, a po Sredozemlju e nastajati ciklone s oborinama.

Neke od njih poslat e vlagu i nad naše podru je što e, u kombinaciji s hladno om, donijeti snježne oborine. No, upravo e naš sjeverni krajevi biti najdalje od središta ciklone pa e i oborina biti manje nego u gorskoj Hrvatskoj i Slavoniji. Temperatura zraka e cijeli tjedan biti ispod nule. Hladno a e biti pra ena povremeno umjerenim sjeveroisto nim vjetrom koji e dodatno poja ati osje aj hladno e. Šalovi, kape i rukavice ovog tjedna svima e nam trebati, a pripremite i automobile za zimu.

Ne zaboravite i na ku ne ljubimce, olakšajte im da podnesu debele minuse koji nam se spremaju u drugom dijelu tjedna.

VREMENSKA PROGNOZA: Zahla enje i zimski uvjeti nastavit e se i danas. U Sredozemlju e se produbljavati prostrano ciklonalno polje. Tu ciklonu je Crometeo tim nazvao Dolores.

Ona usisava jako puno vlage iz još uvijek toplog Sredozemnog mora. Tu vlagu zatim šalje prema nama gdje se doga a sukob hladnog kontinentalnog zraka s toplim i vlažnim sredozemnim. U tom sukobu nastaju oblaci i snijeg koji e zabijeliti cijelu Hrvatsku, a najviša Liku, Kordun, Banovinu i Posavinu – u tim dijelovima ze-

mlje u idu a dva dana ponegdje može pasti i pola metra snijega!

U Me imurju e danas biti ve inom obla no. Povremeno e padati snijeg, uglavnom slab do umjeren. Budu i da smo daleko od centra ciklone ne o ekujemo velike koli ine snijega. Puhat e umjeren, povremeno i poja an sjeveroisto ni vjetar. Temperatura zraka cijeli dan u minusu.

Tijekom srijede e se nastaviti utjecaj sredozemne ciklone. Vrijeme e i dalje biti obla no, a snijeg bi prolazno mogao poja ati. Po nekim kompjuterskim simulacijama moglo bi tijekom dana pasti i više od 5 ili ak 10 cm snijega, no budimo oprezni jer je dovoljno da se putanja ciklone samo malo promijeni pa da snijeg bude znatno slabiji ili pak ja i. U svakom slu aju snijega e biti, a debljina snježnog pokriva a manje je bitna. Puhat e slab, povremeno umjeren isto ni i sjeveroisto ni vjetar pa e biti

15. prosinca 2009.

hladno – temperatura e i dalje cijeli dan biti ispod nule.

U no i na etvrtak ciklona e se odmaknuti dalje od nas pa bi snijeg trebao postupno prestati, a mogu e je i djelomi no razvedravanje tako da bi nam etvrtak donio ve inom suho vrijeme uz mogu a sun ana razdoblja. Ako se tijekom no i razvedri imat emo vrlo nisku temperaturu – možda i blizu -10°C. Vjetar ve inom slab.

Krajem dana novo naobla enje.

Ovisno o koli ini vedrine u no i na petak ovisit e i temperatura zraka. U slu aju vedrije no i temperatura može pasti i niže od -10 Celzijevih stupnjeva. Ako pak no bude obla na kretat e se oko -5°C. Danju pretežno obla no, povremeno uz mogu nost za slab snijeg. Koli ina snijega nije sigurna jer e znatno ovisiti o kretanju oborinskih oblaka, ali

izgledno je da e snijega biti samo malo. Stoga preporu amo da pratite prognosti ke izvješ a ili nas nazovete na 060 444 444 (1,86 KN+PDV/min) radi detaljnijih informacija.

Vikend e biti vrlo hladan.

Temperatura e stalno biti niža od nule, a u slu aju snježnog pokriva a na tlu i vedre no i ponegdje bi se temperatura mogla spustiti i niže od navedenih u tablici. U kotlinama Like se može pojaviti temperatura niža od -20 Celzijevih stupnjeva, a i naše podru je bit e vrlo hladno. Danju su mogu a sun ana razdoblja, ali povremeno i slab snijeg, najvjerojatnije bez nekih ve ih koli ina. (prognozu izradila udruga Crometeo 14.12.)

METEOROLOŠKI KALENDAR - 15. prosinca 1789. god. K. Mazarovi je prvi put uzle o balonom iznad Zagreba i pritom mjerio tlak zraka - 16. prosinca 1631. god. velika erupcija Vezuva - 18. prosinca 1788. god. velika hladno a i snijeg u Europi – u Baselu u Švicarskoj izmjereno -30°C, a u Parizu -18°C

Okon ana toplina Visoke temperature koje smo mjerili na kraju jedanaestog mjeseca protegnule su se i u prvih desetak dana prosinca. Unato tome što je vrijeme ipak bilo primjerenije prosincu, zbroj temperatura pokazuje da smo bili iznadprosj eno topli. U ve em dijelu Me imurja temperatura je prvih deset dana prosinca bila dva do tri Celzijeva stupnja viša od prosjeka. Jedva da je bilo mraza, a o snijegu da i ne govorimo. No, u drugoj polovici prošlog tjedna po eo nam je dolaziti sve hladniji zrak sa sjevera kontinenta. Bio je to po etak hladnijeg razdoblja iji emo vrhunac tek osjetiti ovog tjedna. Oblaka je bilo

sve više, pojavila se i slaba kiša. Netom završeni vikend donio nam je daljnje zahla enje, a ve su zalepršale i prve pahulje ovog mjeseca. U našoj županiji snijeg se još nije hvatao na tlo jer je bio preslab, a temperatura zraka i tla još uvijek malo previsoka. Snježni pokriva nastao je samo u gorskim dijelovima Hrvatske, ali zima je zamirišala i na našem podru ju. Sjeverni vjetar je dodatno poja avao osje aj hladno e pa se u nedjelju temperatura zraka cijelog dana nije „penjala“ iznad Celzijeve nule. Ve prvi dan ovog tjedna donio nam je snijeg, a zima e nam i sljede ih dana pokazati svoje zube.

Crometeo i zeleni: održan splitski performans protiv klimatskih promjena Iako spada u red država s malom emisijom uglji nog dioksida, hrvatski stakleni ki plinovi jednako pridonose otapanju leda na polovima, uraganima u Americi, sušama u Africi i poplavama u Kini, navodi se u proglasu organizatora subotnje akcije u Splitu “Stop klimatskim promjenama”. Predstavnik Zelene liste Lovro Rumora u ime organizatora akcije izrazio je nezadovoljstvo dosadašnjim rezultatima sastanka na vrhu o klimi koji se održava u Kopenhagenu. “Kopenhaški summit je za sada polufarsa, na njemu se dogovaraju velike sile kako e bolje pro i u ovom trenutku - kupuju i od malih i nerazvijenih zemalja njihove kvote i stavljaju i ih u razvojno ropstvo”, istaknuo je Rumora,

dodaju i kako je to nemoralan i neeti an potez te da razvijene zemlje trebaju izravno smanjiti emisiju ugljikovog dioksida na svojem teritoriju. Sudionici današnje akcije “Stop klimatskim promjenama” upozorili su da je Splitsko-dalmatinska županija na posljednjemu mjestu u Hrvatskoj po postavljenim obnovljivim izvorima sunca i vjetra.

U proglasu su posebice istaknuti splitska tvrtka “Cemex” kao najve i proizvo a CO2 i splitsko odlagalište Karepovac, za koji je upozoreno da proizvodi metan - najopasniji stakleni ki plin. Tako er je upozoreno da Dalmacija nema nijednu kompostarnu, to jest sortirnicu za razgradnju biološkog otpada.

Doga aji Gimnazijalci u Me imurju najbolji na temu:

OVO NISU samo “ribi ke pri e” s rijeke Mure ...

PEKLENICA - Iako je tu a uništila urod grož a ...

“Što je za tebe Europa”

Štuka za pedeset godina ribi ije ...

Nije bilo grož a, ima tikvica

Pobjedni ka ekipa akove ke Gimnazije s mentoricom i lanovima ocjenjiva kog žirija Filmskim uratkom „Do You Speak European? Yes We Do!“ ekipa Gimnazije akovec pobijedila je na drugom po redu natjecanju Skupš ne europskih regija održanom 10. prosinca 2009. u organizaciji Odsjeka za europske integracije u Me imurskoj županiji. Pobjedni ka ekipa sudjelovat e sljede e godine na državnom natjecanju u Sisa ko - moslava koj županiji, a ukoliko se i tamo pokaže kao najbolja tada e sudjelova u velikom nalu u prolje e 2010. koje e se održa u Bruxellesu.

Ovim je natjecanjem mladim ljudima pružena prilika da otkriju i pokažu što njima zna i bi dio Europe.

Natje u se movi od najviše 5 u enika

od 14 do 18 godina sa svojim radovima na temu „Što je za tebe Europa?“.

Radovi mogu biti u bilo kojem formatu u trajanju od 5 do 7 minuta; od gluma ke predstave, plesa do video uratka ili Power Point prezentacije.

Natjecanje se provodi diljem Europe u svim lanicama Skupš ne europskih regija na tri razine: županijskoj, državnoj i europskoj.

Pobjednici u Bruxellesu bit e predstavljeni u europskim medijima, te e im bi uru ena nagrada Skupš ne europskih regija. Tako er e ima priliku predstavi svoj rad na budu im AER doga ajima poli arima iz raznih dijelova Europe.

Pedeset se godina Zlatko Kelner iz Murskog Središ a aktivno bavi sportskim ribolovom, ali do sada nije imao ulov kao prošle subote. Kelner je ulovio ogromnu štuku koja je odmah proglašena štukom svih štuka jer je najve a ili jedna od najve ih koju je neki lan ŠRD-a “Mura” Mursko Središ e ulovio na rijeci Muri.

Ve kod samog ulova bilo je sigurno da e vaga pokazati zavidnu brojku, a na vaganju je utvr eno težina od 9,24 kilograma i dužine 1,12 metra, koja je svojim ogromnim kljunom progutala mamac od mrtvog kedera. Ulov je obavljen DAM-

Kelneru osmijeh zadovoljstva ne silazi s lica ovim štapom i rolom te najlonom od 0,30 mm, a Zlatku je pomogao prijatelj Laslo iz Lendave, jer, kako kaže, sam bi grdosiju teško izvukao iz vode. (Stjepan Mesari )

... i smu Pepsija z Miklavca Zlatko Nedeljko, poznatiji kao Pepsi z Miklavca, nije samo poznati glazbenik i humorist, ljubitelj nogometa i sporta, ve i istinski ribi . Tako mu se prošli mjesec na rijeci Muri dogodio ulov karijere. Zablinkao je smu , za koji svi ljubitelji ribe tvrde da je daleko najukusnija rije na riba. I to ne bilo kakav, ve težine 9,7 kg i dužine 97 cm.

Riba je uhva ena na silikonsku

varalicu, a Pepsi ga je konkurirao za Veleulov - zlatna udica 2009. godine.

Kako je ove godine tu a uništila urod grož a na pekleni kim brajdama, to je bilo ve e iznena enje u dvorištu Agate i Stjepana Le eka. Naime, iz tek tako posa enih sjemenki narasla je velika tikvenja a koja je doslovno prekrila cijele brajde. Izraslo je ak

dvadeset velikih tikvica, poznatijih kao “šefova“. Kako su rekli Aga i Štef, svaka tikvica ima svoje ime i vlasnika jer su svi iznena eni kako su velike. I još su dodali, da su tako planirali, sigurno ne bi bilo ovako. (r)

" #$ & ' '''

Dobro je znati 71

TRENER ME IMURJA SRE KO BOGDAN NA KRAJU JESENI

PRVOLIGAŠ MKA*IPC UO I PRVENSTVENE RUKOMETNE STANKE

KOŠARKAŠI ME IMURJA NASTAVILI VELIKI POBJEDNI KI NIZ

U prolje e moramo biti puno spremniji za gostovanja

Osigurali visoku tre u poziciju prvenstvene ljestvice

I u Bjelovaru opravdali epitet prvog favorita lige

DRUŠTVO ŽENA KRIŽOVEC u predblagdanskom raspoloženju

Mrazice iz Križovca obradovale djecu Društvo žena Križovec pobrinulo se da djeca iz njihova mjesta osjete da je prosinac mjesec radosti, darivanja i najveseliji mjesec za djecu. Ve po etkom mjeseca djecu dariva sveti Nikola. Djed Boži njak je onaj veseli djedica koga smo prije zvali Djed Mraz, a djeca su ga radosno do ekivala jer je dijelio darove u crvenom kostimu s dugom bijelom bradom. Svako dijete pamti priredbu nakon koje je taj djedica pozivao njega osobno i da-

rivao mu igra ke i slatkiše. A na kraju prosinca Isusovo ro enje slavimo u najveselijem blagdanu u godini koji uz to prati ki enje jelke, postavljanje jaslica i opet darovi za djecu.

Društ vo žena K rižovec pripremilo je u nedjelju 13. prosinca u društvenom domu priredbu za sve mještane u tom ozra ju veselja i iš ekivanja.

Djeca i mladi iz Križovca sami su odabrali i izveli glazbene i recitatorske to ke pred svojim

MURSKO SREDIŠ E

Boži ni sajam

Mrazice iz Križovca organizirale su podjelu darova za 65 djece

Prigodna izložba

Spretne mlade djevojke osmislile su i organizirale priredbu za djecu i mještane

lanice Društva žena Križovec pokazale su svoju kreativnost i kroz izložbu prigodnih radova. Izložile su boži no novogodišnje dekoracije koje su prodavale po prigodnim cijenama, kako bi osigurale nešto novca za rad Društva, a uz to pružile su svima onima koji još nisu ukrasili svoje domove i nemaju novac za skupe ukrase da urese svoje domove njihovim aranžmanima ili ru nim radovima.

(BMO) Djed Boži njak stigao je u Križovec

Špicera kao za lijek Ovo je doba godina kada ve i dio dana živimo u sumraku, pa nije vrijeme za prešetavanje po špici. Brzo pro emo ulicom, tek koliko je potrebno da do emo do odre enog mjesta kamo

smo se uputili. Kavice i razgovori vode se unutar toplijih prostora, premda nam se nude ogra ene terase s grijalicama. Sve to skupa nije ni motiviraju e za našeg fotoreportera Vrzana, jer je manje ljudi

na ulicama i mogu nosti za hvatanje zanimljivih modnih detalja. Više je uobi ajenoga zimskog zamatanja koje štiti od hladno e i virusa koji vrebaju na nas.

(BMO)

Grad Mursko Središ e od 17. do 24. prosinca u Murskom Središ u organizira boži ni sajam. Kako je ovo prvi ovakav sajam u gradu, Dražen Srpak, zamjenik gradona elnika, poziva sve zainteresirane da se odazovu ovoj priredbi koja treba prerasti u tradicionalnu i me unarodnu. Svi koji mogu i žele sudjelovati trebaju se javiti u Gradsku upravu ili na broj 099/7370-770 gdje se dobiju sve podrobnije informacije.

Svi izlaga i oslobo eni su pla anja naknade za korištenje javne površine, prva je i vrlo važna informacija. (sm) mještanima, uz podršku lanica Društva žena Križovec koje su nakon priredbe pripremile i mali domjenak. Da bi atmosfera bila što veselija, lanice Društva koje su pripremale poklone i organizirale podjelu 65 darova za mališane odjenule su se kao Mrazice. (BMO)