Međimurske novine 751

MEĐIMURSKA PJEVAČKA NADA

Svake godine sve veći broj sudionika pješačkih tura po goricama i bregima

Carla Belovari nakon singla sprema nastup za Doru www.mnovine.hr

str. 19

media str. 5

VINCEKOVO U MEĐIMURJU

Godina XV.

Broj 751.

^akovec, UTORAK, 26. siječnja 2010.

Cijena 7 kuna

str. 9 SLUČAJ GRUJIĆ: Zašto je 27-godišnji Čakovčanin Krešimir umro nakon rutinske operacije hemoroida u varaždinskoj bolnici

Smrt sina posljedica liječničke pogreške

- Mama Dragica, zdravstvena djelatnica: Liječnici se međusobno štite kad pogriješe i rijetko su kažnjeni

ZBOG NEDOSTATKA POSLA Međimurje graditeljstvo smanjuje plaće, što je uzbunilo radničke duhove u tvrtki str. 3

Direktor Knežević: Uprava neće ponavljati sudbinu GK-a i mora rezati plaće

REAKCIJA NA IMENOVANJE jednog od županijskih pročelnika

Je li Darko str. 2 Belović zaista ispunio sve propisane uvjete?

OŠ "PETAR ZRINSKI" ŠENKOVEC

Školski odbor smijenio ravnateljicu Zvezdanu Treska str. 11

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 63

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Ho e li se država kona no po eti brinuti za svoje gra ane!?

Kriza je stigla u Hrvatsku, poru uju nam gotovo svakodnevno iz državnog vrha, a o ito sve žeš e kuca na vrata i našeg Me imurja, što najbolje sugeriraju “gužve“ za upis u evidenciju nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje. Me utim, nikako da nam Vlada, koja se, kako kaže premijerka, suo ava s ogromnim problemima u prora unu i konstantno govori o “stezanju remena“, kvalitetnim primjerima pokaže da se država za primjer ostalima ponaša u skladu s kriznom situacijom. Borba protiv korupcije nije dovoljna, jer kod nas su mnogi spremni riskirati i zatvor da bi hedonisti ki živjeli prije i poslije njega. Puno važnija je promjena ponašanja kad je u pitanju “dijeljenje“ (para) državnog novca.

Može li se re i STOP tzv. povlaštenoj poslovno - politi koj ekipi koja se o ito pretvorila u mo nu “hobotnicu“ zahvaljuju i prepla enim poslovima i poslovnim špekulacijama do kojih su došli politi kim, rodbinskim i inim vezama?

Bez kvalitetnog odgovora na ova i neka druga sli na pitanja, i dalje e silne milijarde kuna hrvatskog prora una, koje su do ju er bili dostupne jednim “menadžerima“ i “politi ko - poslovnim elitama“, danas - sutra vjerojatno biti dostupne nekim drugim.

Kao da politi ke elite nisu svjesne da je prošlo vrijeme najve ega hrvatskog nacionalnog ponosa, kad su gra ani zaista postupali u stilu poruke JFK-a primijenjenu trideset godina kasnije i u Hrvatskoj i Domovinskom ratu: “Nemojte pitati što može država u initi za vas, ve što možete vi za

t

26. sije nja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

REAKCIJA na imenovanje jednog od županijskih pro elnika

Je li Darko Belovi zaista ispunio sve propisane uvjete?

Darko Belovi izabran je za pro elnika Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport

nju“. Došlo je vrijeme da bude obrnuto.

Jer, kad se zbroji petnaestak godina unatrag i što se doga alo u državnom vrhu i oko njega (“bankomata”), tom istom gra ani zaista više ne duguju ništa, ali on jako puno duguje njima. Tu ne mislim na nezasluženo visoka primanja kvazisocijalnih kategorija poput lažnih branitelja, povlaštenih nacionalnih i manjinskih skupina itd. koje bi prvenstveno trebalo tako er srezati, ve na obi noga radno - sposobnog gra anina Lijepe naše.

Danas nema ve ega javnog i državnog interesa od toga da se država pobrine upravo za takve gra ane i zdrave tvrtke koje zaista mu i recesija, a odustane od “hobotnice“ (osim u kaznenom progonu).

Me u 120 milijardi državnih prora unskih kuna, kao i još toliko, ako ne i više, novca s kojim raspolažu “paradržavne“ tvrtke, sigurno ima prostora za “preraspodjelu“, samo treba politi ka volja da se odupre o ito stvorenoj poslovno - politi koj eliti i te kako sklonoj korupciji, kako ne bi stotine tisu a gra ana bile njihov talac.

Nakon objave imena kandidata za županijske pro elnike, ubrzo je stigla reakcija našeg itatelja na izbor Darka Belovi a za pro elnika. itatelj je bio u sudskom sporu s Darkom Belovi em te je pitao kako je doti ni gospodin mogao biti izabran za pro elnika kada se protiv njega vodio kazneni postupak u kojem mu se sudilo za kazneno djelo protiv slobode i prava ovjeka i gra anina, i kojom je na Op inskom sudu u akovcu osu en na uvjetnu kaznu od tri mjeseca zatvora.

Presuda mu je izre ena 29. studenoga 2006. godine na Op inskom sudu u akovcu, pod predsjedanjem sutkinje Snježane Luka - Kereti . itatelj je s još trojicom njegovih bivših zaposlenika vodio sudski spor zbog duga za neispla ene pla e u Belovi evu poduze u Ultravox. Ono što itatelja zanima kako je Belovi odabran za pro elnika kada po zakonu o službenicima i namještenici-

ma u lokalnoj i podru noj regionalnoj samoupravi u lanku 15. i 16. u službu ne može biti primljena osoba protiv koje se vodi kazneni postupak ili koja je pravomo no osu ena za odre ena kaznena djela, me u kojima je o ovo djelo protiv slobode i prava ovjeka za koje se teretilo Belovi a. Sutkinja Snježana Luka - Kereti potvrdila nam je da je presuda protiv Darka Belovi postala pravomo nom 12. prosinca 2006. godine.

Povjerenstvo za izbor: Belovi ima potvrdu o nekažnjavanju O reakciji na izbor Darka Belovi a razgovarali smo An elkom Horvatom, predsjednikom Povjerenstva za izbor pro elnika, koji nam je kazao da nije imao nikakvih saznanja da se protiv Belovi a vodio ikakav postupak, a uvidom u dokumentaciju koju je trebao priložiti za natje aj vidljiva je

i potvrda da se protiv njega ne vodi kazneni postupak, a Op inski sud jedino potvrdu i može izdati. I doista se protiv njega nije vodio nikakav postupak u trenutku izdavanja takve potvrde i on je u tom smislu ist kao suza, ali je upitno zašto se onda uop e traži “potvrda o nekažnjavanju”.

Uvid u to je li netko kažnjavan temeljem pravomo ne presude dobiva se iz evidencije osu enih osoba pri Ministarstvu pravosu a. Podaci iz kaznene evidencije mogu se dati samo sudovima i državnim odvjetništvima kad se radi o kaznenom postupku protiv osobe za koju se traže podaci ili kad je u tijeku postupak za njezino pomilovanje, iznimno državnim tijelima na njihov obrazloženi zahtjev kad se radi o povjeravanju odre enih poslova i zadataka u državnoj službi osobi za koju se traže ti podaci.

Dakle, Darko Belovi je prema uvjetima iz natje aja ispunio sve uvjete, postigao bodove koji su ga svrstali na vrh rang liste, Povjerenstvo se vodilo kriterijima natje aja, me imurski župan, ija je odluka zadnja, poštovao je odluku Povjerenstva i svatko je u inio pravu stvar u svom djelokrugu nadležnosti, i unato tome kroz sve te kriterije koje je svatko u svojoj nadležnosti poštovao provukao se kandidat zbog kojega je ostao osje aj da pravo i pravda ne idu u korak s onim što gra ani smatraju moralnim. Uz to, Darko Belovi javio se na natje aj sa službeni kog mjesta u Ministarstvu znanosti i prosvjete gdje je ve jednom morao pro i takvu provjeru.

Kako e cijeli slu aj završiti, još e se vidjeti, jer budu i pro elnici još nisu dobili rješenja o imenovanju na pismeno.

(BMO)

VLADIMIR IVKOVI , saborski zastupnik HDZ-a

Stavio mandat u mirovanje na šest mjeseci Vladimir Ivkovi , saborski zastupnik HDZ-a, stavio je svoj mandat u mirovanje na šest mjeseci, što bi trebao potvrditi i Sabor na prvoj ovogodišnjoj sjednici. Tko e ga zamijeniti u sabornici, odlu it e njegova stanka, ali

neslužbeno doznajemo da bi to trebao biti kandidat iz Krapinsko.- zagorske županije u narednih šest mjeseci. A ho e li se nakon toga nastaviti rotacija kandidata na tom saborskom mjestu iz drugih županija iz tre e izborne jedinice,

vidjet emo po isteku tih šest mjeseci. Za sada se Vladimir Ivkovi riješio niza dužnosti vezanih uz zastupni ko mjesto i pripadaju ih saborskih odbora te se vratio samo svojim dužnostima u Me imurje plinu. (BMO)

Me imurci se boje za svoja radna mjesta Anketa “Pod vurom”

Marija Murkovi , Vratišinec - Kako mi se ini, ova 2010. godina ne e biti bolja nego što je bila prošla. Osobno nam najteže pada kada poskupljuju cijene, osobito cijene plina i struje, bez kojih ne možemo. Što se ti e hrane, nešto si privrijedimo kod ku e pa nam u tom smislu ne predstavlja problem. Ukratko, kao što sam rekla, ini se da nam ne e biti puno bolje u ovoj godini.

Kada je rije o predvi anjima i o ekivanja u 2010. godini, Me imurci nisu previše optimisti ni. Dok jedni smatraju da e ova godina

biti još gora nego prošla, drugi se ipak nadaju da e, u najboljem slu aju, biti jednako loša. S obzirom na najave i trenutnu situaciju, strah za

radnim mjestom nije nikome stran, a svima najteže pada rast cijena, dok su pla e sve manje. Krizu ve ina osje a na vlastitoj koži pa nisu rijetke

Željko Vinceti , Mihovljan - Mogu re i da se bojim za svoje radno mjesto. Jako slabo radimo, nema baš posla. Stoga smatram da e ova godina biti stvarno loša. S obzirom na to kako smo po eli raditi na po etku godine, mišljenja sam da e ova godina biti lošija nego prošla. Samo se nadam da e ipak kroz godinu biti malo više posla i da ne emo ostati bez radnih mjesta.

Vlado Munda, akovec - S ovom Vladom ne e nam biti bolje u ovoj godini. Mislim da e 2010. biti jednako loša kao i prošla. Ne vjerujem da e biti gora, ali mislim da je prošla bila dovoljno loša. Kako bi se situacija poboljšala, prvo mora do i do nekih promjena putem parlamentarnih izbora. Ne vjerujem da bi se prije toga mogla poboljšati trenutna situacija.

izjave da posla trenutno baš i nema.

I dok jedni ne vide izlaz sve dok se ne promijeni Vlada, drugi kažu da je potrebno Željko Petrinovi , Novo Selo Rok - Mišljenja sam da ova godina ne e biti bolja nego prošla. Iako se ne bojim za svoje radno mjesto, nemam pozitivna o ekivanja, ve smatram da bi ova godina mogla biti ak i gora. Mislim da ljudima najteže pada rast cijena, dok pla e idu dolje. Da bi se situacija poboljšala, smatram da bi trebalo više ulagati u proizvodnju, a ne samo u trgovinu.

Spomenka Strahija, akovec - ini mi se da e ova godina biti jednaka kao prošla. Snalazimo se na razne na ine. Kupujemo samo ono što si možemo priuštiti, a esto kupujemo i na akcijama. No, režije su ipak te koje zadaju najviše muke. Za svoje radno mjesto za sada se ne bojim jer radim u državnoj firmi.

više ulagati u proizvodnju, a ne samo u trgovinu. Samo se na taj na in, kažu Me imurci, trenutna situacija može poboljšati. (hz)

Vesna Kos, Novo Selo Rok - Nadam se da ova godina ne e biti lošija nego prošla. S obzirom na to kakva je situacija, mogu re i da se bojim za svoje radno mjesto. Podjednako situaciju otežavaju sve manje pla e, a skuplje cijene, me u kojima se isti e poskupljenje cijena režija. Sve u svemu, nadam se da e biti bolje, odnosno da barem ova godina ne e biti lošija od prošle. ( oto: Vrzan)

26. sije nja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

ZBOG NEDOSTATKA POSLA Me imurje graditeljstvo smanjuje pla e, što je uzbunilo radni ke duhove u tvrtki

Direktor Kneževi : Uprava ne e ponavljati sudbinu GK-a i mora rezati pla e Nedostatak posla gra evinari rješavaju otpuštanjem tehnoloških viškova, ali i smanjenjem pla a.

Uprava Me imurje graditeljstva održala je 11. sije nja sastanak na kojem su prisustvovali lanovi Radni kog vije a u proširenom sastavu sa sindikalnim povjerenikom. Uprava društva donijela je odluku o smanjenju bruto satnice za 10 posto na nivou itavog društva. Uprava je odlu ila izmijeniti ugovore o radu od 1. velja e ove godine sa smanjenim bruto satnicama za 10 posto. Radnicima, koji ne e prihvatiti novi ugovor s izmijenjenim uvjetima, prestaje radni odnos, s pravom na otkazni rok i otpremninu. No, takva je odluka uznemirila i sindikat i zaposleni ko vije e koje je s tim upoznao granski graditeljski sindikat i krovni SSSH, smatraju i navedene mjere jednostranim i neprihvatljivim, ne pristaju i potpisati tu odluku. Tim povodom medijima su se obratili Mladen Zemlji , regionalni povjerenik graditeljskog sindikata, i Franjo Veble, regionalni povjerenik SSSH. Goran Kneževi , predsjednik Uprave, pak im je u obrazloženju odluke dao do znanja da je velik dio ugovora o gra enju u završnoj azi realizacije, a, kako ve nekoliko mjeseci unatrag nema novougovorenih poslova, potrebno je smanjiti rashode po svim osnovama, što obuhva a i smanjenje pla a, jer e se društvo u protivnom na i u situaciji da ne e biti u mogu nosti ispunjavati financijske obveze prema državi; porezne obveze, obveze prema ondovima za zdravstveno i mirovinsko, obveze temeljem kre-

dita, obveze prema dobavlja ima i sli no.

Rez pla a za opstanak tvrtke Me imurje graditeljstvo je, da podsjetimo, izraslo na razvalinama nekadašnjeg GK-a, osnovala ga je Me imurska županija koja je firmu ubrzo nakon toga privatizirala, prakti ki prepustila da zaposlenici steknu udjele u firmi. Upravo da se ne ponovi sudbina bivšeg GH gdje se godinama ispla ivalo neto pla e bez poreza i doprinosa, premda ni to firmu nije spasilo na kraju od propasti. Goran Kneževi , predsjednik Uprave, u tele onskom razgovoru kazao nam je da ne e dopustiti da u recesiji ne poduzima sve potrebne mjere kojima bi o uvao firmu. - Sada u krizi svi se moramo stisnuti i ne možemo zadržati onu razinu prava koja smo imali kada je vladala konjunktura.

Prošlu godinu završili smo u minusu i nismo mogli zbog toga ni isplatiti jednokratni dodatak pla-

Goran Kneževi , predsjednik Uprave Me imurje graditeljstva

Uprava Me imurje graditeljstva opravdava rezanje pla a kako bi opstala tvrtka i u iznosu od 1.800 kuna na ime regresa, boži nice i ostalih prava radnika, a ni dar u naravi u iznosu od 400 kuna za djecu.

Ovim mjerama uštedjeli bismo 400 do 500 tisu a kuna mjese no.

Bit emo uz to prisiljeni smanjiti dio zaposlenih koji imaju ugovore na odre eno pravo na prijevremenu mirovinu i kao tehnološki višak

U prosincu s gradilišta na Zavod 171 gra evinar U prosincu svaki dan vladala je velika gužva pred šalterima Podru ne službe Zavoda za zapošljavanje. U evidenciju se prijavilo 712 osoba. U ukupnom broju prijavljenih, 635 ih je imalo prethodno radno iskustvo, od ega je najve i broj njih došao iz gra evinarstva, 29 posto, zna i oko 184 radnika. Jedna srednja

velika gra evinska tvrtka u prosincu je ostala bez posla. Od toga broj onih koji su direktno s gradilišta došli na Zavod bilo je 171, a ostali gra evinari došli su na Zavod s odmakom. U prijavi na burzu slijede radnici iz prera iva ke, njih oko 30 posto, te oko 12 posto otpuštenih iz trgovine. (BMO, oto: VŽR)

otpustiti oni koji ne daju pun radni doprinos kao tehnološki višak, uz sva prava i otpremnine.

No, sindikat i radni ko vije e traži od predsjednika Uprave da hitno stavi van snage po njima nezakonitu odluku o smanjenju pla a, kao i nove ugovore o radu s izmijenjenim uvjetima, jer nemaju zakonitu podlogu. Novinari su to doznali posredno od regionalnog povjerenika sindikata gra evinara Mladena Zemlji a i Franje Veblea, jer na kon erenciji predstavnika sindikata Me imurje graditeljstva nije bilo.

Sindikat: Odluka Uprave je nezakonita No, u pisanom materijalu Radni ko vije e i Sindikalna podružnica u o itovanju na odluku Uprave, koje su nam predo ili regionalni povjerenici Veble i Zemli , upozorili su Upravu da je odluka u cijelosti nezakonita i u suprotnosti s lankom 82. Zakona o radu i va-

že im kolektivnim ugovorom za graditeljstvo koji se primjenjuje u djelatnosti graditeljstva Hrvatske.

Navedeni kolektivni ugovor mora se primjenjivati kao povoljnije pravo za radnike.

Nadalje, istaknuli su da je odluka donesena mimo suglasnosti Radni kog vije a i sindikata.

Premda je na kon erenciji za novinare bilo ukazano da postoji bojazan da se manipulira prisustvovanje predstavnika sindikata i Zaposleni kog vije a sastanku na kojem je predo ena odluka o smanjenju pla a kao njihovo slaganje, Goran Kneževi nam je to opovrgnuo i kazao da o neslaganju sindikata i Zaposleni kog vije a s tom odlukom govori i injenica da oni svoje potpise na tu odluku do sada nisu stavili. Ali da je za razmisliti nije li bolje u ovoj situaciji primiti i 90 posto pla e.

Naime, najve i problem u graditeljstvu je nedostatak posla.

Vladine mjere za o uvanje radnih

RECESIJA snažno pokucala na vrata i u Me imurju

Zvono za uzbunu: Zavod za zapošljavanje bilježi rekordan priljev otpuštenih radnika Klju izlaska iz krize je nalaženje novih poslova, jer samo tako poslodavci ne e biti prisiljeni otpuštati radnike.

Zadnjih mjeseci uvjerili smo se da upravo smanjenje opsega poslovanja u realnom sektoru i sve ve i broj radnika koji iz gra evinarstva, prera iva ke industrije i trgovine dolazi na burzu samo još ja e steže obru krize i stvara novu spiralu nepovoljnih trendova: pad standarda, kupovne mo i i pad potražnje. Politika kao najodgovornija za stvaranje okvira za izlazak iz krize samo je poru ila da je borba za o uvanje svakoga radnog mjesta prioritet. Po tom pitanju zasigurno postoji konsenzus u ovoj državi, ali je pitanje kako to posti i i odakle po eti, kako sve dublje ne bi tonuli u krizu. Pove anje broja klijenata u Remetincu i otkrivanja kako su troškarili novac, kada ga je bilo, samo su pospremanje ku e u kaosu, daleko od bilo kakvoga razvojnog iskoraka.

Gospodarstvo vapi za narudžbama i investicijama Ono za ime vapi cijelo gospodarstvo jesu narudžbe i nove investicije, što trenuta no najviše poga a gra evinarstvo koje je lokomotiva itavog sustava. Kad posla imaju gra evinari, za njima posao dobivaju elektri ari, vodoinstalateri, kerami ari, podopolaga i, soboslikari. Nakon toga posao dobivaju svi oni koji sudjeluju u opremanju, od proizvo a a namještaja, zavjesa, kuhinjskih krpa, posteljine i sli no.

No, gra evinari trenuta no obijaju pragove potencijalnih investitore u nadi da e na i bilo kakav posao, barem na renoviranju. Vrijeme izgradnje trgova kih lanaca kao po traci prošlo je. Hotelijeri su tako er oprezni, a u stanogradnji kupce eka najmanje deset tisu a gotovih stanova samo u Zagrebu jer platežno sposobnih kupaca nema. Usporena je i cestogradnja.

Op ine i gradovi kao potencijalni investitori tako er su financije

sveli na hladni pogon ili, kao u slu aju akovca, odgodili otplatu ve izvedenih radova iz prošle u ovu godinu. I gra evinarima Grad Zagreb oteže obra une izvršenih radova, zbog ega ne mogu naplatiti radove. I dok ve e firme obilaze investitore u potrazi za poslom, obrtnici i male firme koje žive od izvo enja kooperantskih radova obilaze nositelje posla u potrazi za svojom mrvicom u kola u. U gra evinskim krugovima doznajemo da su upravo ti najmanji najslabija karika u lancu i više i ne pitanju za cijenu, ve samo za dobivanje bilo kakvog posla po cijenu preživljavanja. Može se pretpostaviti da je najgore zaposlenima upravo u takvim malim firmama.

Po etkom godine pred gospodarstvenike je lansirana ideja o ondu od 10 milijardi kuna za spas gospodarstva, odnosno radnih mjesta. Me utim, gospodarstvenicima još nije jasno tko bi i na kakav na in mogao koristiti ta sredstva, pa taj ond komentiraju samo neslužbeno, a preko svojih poslovnih banaka pokušavaju

Nedostatak novih narudžbi tjera poslodavce na smanjenje pla a, ali i otpuštanje zaposlenih, koji u redovima u akove koj podružnici ekaju na uvo enje u evidenciju nezaposlenih doku iti slijedi li kreditno otpuštanje remena. Naime, prošle godine država je za svoje potrebe uzela sav slobodni kapital od banka i gospodarstvo je zbog toga ostalo na suhom. Bankama je ipak država najsigurniji klijent. Ove godine nazire se svojevrsno popuštanje remena, ali daleko je to od povoljnih kredita.

Traže se peterostruke hipoteke, a i bankarske naknade su od tri do pet put ve e nego kod banaka u inozemstvu, uvjerili smo se kod poduzetnika koji imaju poslovnih iskustava i s jednima i drugima.

Gra evinarima više trebaju kreditno sposobni kupci, nego novi krediti Ono što bi sada gra evinarima kao lokomotivi koja vu e cijeli

niz grana za sobom najviše trebalo nisu nova kreditna zaduženja kako bi u nedostatku prihoda radnicima ispla ivali postoje u razinu pla a, jer to ih bez novih poslova vodi u propast, ni pak ulaganja u nove strojeve i opremu, jer i to e ih u krajnjoj liniji bez novih poslova povu i u ponor, jer banke dugove ne opraštaju. Najvažnije im je otvoriti nove poslove. Gra evinarima je stvaranje platežno sposobnih kupaca, odnosno investitora skoro važnije nego bankama. Povijest se na ovim prostorima neprestano ponavlja. Sjetimo se završetka devedesetih i po etka dvijetisu itih kada je država pokrenula cestogradnju koja je za sobom povukla druge grane i pove ala zaposlenost. S druge strane, pokrenuta je poticana stanogradnja koja je po cijenama bila prilago ena kre-

mjesta za sada još precizno ne govore na koji e ih na in poslodavci mo i koristiti, premda su u dnevnom kontaktu s bankarima koji im za sada tako er ne mogu dati konkretnije odgovore. Ali iz svega što za sada znaju jest to da je za sad razvidno da se ne e mo i dobiti sredstva kako bi se podijelila u pla e ili otplatu starih kredita. Eventualno za projekte.

Goran Kneževi kaže da bi, prema onomu što on sad može nazrijeti iz tih mjera, mogli dobiti sredstva za dovršenje svoje betonare, ali u kona nici gra evinske firme ne e spasiti ni novi strojevi ni nove betonare, nego nove narudžbe u knjigama. I dok su sindikalisti odlu ni u tome da je nabavljanje dovoljne koli ine posla zada a Uprave, poslodavci su stiješnjeni izme u zahtjeva radnika kojima troškovi života rastu, a pla a padaju, o ekuju i rješenja od Uprave. No, o ito predsjednik Uprave Me imurje graditeljstva ni po cijenu mira u ku i ne želi pristati na ponavljanje scenarija GK-a iz 90-ih. Odlu io se za radikalne mjere bez podilaženja sindikatu.

Kazao nam je da uprave moraju godinu dana unaprijed razmišljati i imati spremne krizne mjere, jer i u slu aju tehnoloških viškova u firmi treba imati osigurana sredstva za zaposlenike u tromjese nom otkaznom roku. Bruto pla e za deset radnika koštaju milijun kuna godišnje i taj novac treba zaraditi, kazao je Kneževi , a kamoli za tristotinjak zaposlenih, koji nipošto ne želi da stvar postane izvan kontrole.

(Božena Malekoci - Oleti )

ditnoj sposobnosti odre enoj strukturi kupaca stanova. To je u kona nici i banke prisililo da po nu otvarati stambene kredite. No, ulaganje u izgradnju stanova i apartmana svih koji su imali bilo kakvo zemljište dovelo je do viška ponude nad potražnjom. Pri tome ne zna i da u Hrvatskoj ne postoji potreba za stanovima. Mi samo imamo apsurdnu situaciju u kojoj se mladi ne mogu osamostaliti, ve do etrdesetih ostaju u svojim dje jim sobama, a itave zgrade s dovršenim stanovima ostaju prazne, bez kupaca. Mladi ne osnivaju obitelji i ne osamostaljuju se jer nisu kreditno sposobni za rješavanje stambenog pitanja.

Zada a bi države bila bi da zajedno s bankama razriješi tu situaciju.

Vladimir Holeti iz Intermegrada, akove ke gra evinske tvrtke, kaže da bi bilo najbolje kada bi se banke okrenule k smanjenju kamata i povoljnijem kreditiranju stanova, ime bi se pokrenula kupnja ve postoje ih stanova i odmrznuo mrtvi kapital tvrtki koje su izgradile stanove, a ne mogu ih prodati. Na taj na in tvrtke bi došle do likvidnih sredstava, a država kroz kupovinu stanova naplatila PDV. Zasigurno bi svi pronašli ra unicu u prodaji 10 tisu a slobodnih stanova samo u Zagrebu.

(BMO, oto: Z. Vrzan)

4

Aktualno

26. sije nja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD u Me imurju

Ukinuta “pametna” kartica za pla anje parkinga u akovcu Usluga e-Parking, pokrenuta u akovcu u suradnji s Gradskim komunalnim poduze em akom krajem rujna prošle godine, ukinuta je 18. sije nja ove godine.

Od tog datuma gra anima više nije dostupna mogu nost kupnje e-Parking kar ce (beskontaktne pametne kar ce namijenjene pla anju parkiranja), kao ni mogu nost uplate na postoje u kar cu.

Svim gra anima koji na svojim kra cama imaju nepotrošena sredstva pla anje e bi omogu eno do 31. ožujka 2010. godine. Dodatne informacije gra ani mogu zatraži na e-parking@ na.hr. (BMO)

STARIJA IZDANJA nov anica od 50, 100 i 200 kuna prestaju važiti, ali HNB poru uje:

Dejan Me imorec, autor kalendara koji donosi poruku: “Pokaži humanost i samo budi ovjek”

ME IMURJE obilježava europsku godinu borbe protiv siromaštva i socijalne isklju ivosti

Pokaži humanost i samo budi ovjek Odsjek za Europske integracije Me imurske županije pripremio je niz programa kojima e Me imurje obilježiti 2010. godinu – europsku godinu borbe protiv siromaštva i socijalne isklju ivosti. Udruga slijepih Me imurske županije njihov je glavni partner u provo enju aktivnosti.

- Želja nam je senzibilizirati javnost da unato ekonomskim problemima pomognemo ljudima kojima je pomo najpotrebnija.

Pozornost osobito usmjerujemo na osobe s motori kim invaliditetom, kao i osobe s posebnim potrebama. U sklopu obilježavanja održat emo niz zanimljivih programa. Tako emo u vrti u ‘Bambi’ u akovcu organizirati sportski dan za slijepu djecu i djecu s Downovim sindromom

i, dakako, s djecom koja redovno poha aju vrti . Organizirat emo i izložbe, koncerte i predstave ne bismo li pokazali da i osobe koje imaju odre eni invaliditet mogu dati svoj doprinos kulturi, umjetnosti i zabavi, obznanila je Vesna Haluga, voditeljica Odsjeka za Europske integracije.

U sklopu ovog projekta izdan je i kalendar za 2010. godinu koji je dizajnirao Dejan Me imorec.

Kalendar donosi poruku koja je moto cijele ove akcije: “Pokaži humanost i samo budi ovjek”.

- Kalendar e biti podijeljen gra anima, ministarstvima, veleposlanstvima i drugima. Nadamo se da emo pobuditi pažnju te time dobiti i potporu ovom našem projektu, rekla je Haluga.

(D.Mihoci)

Banke nemaju razlog vra ati nevaže e nov anice klijentima Hrvatska narodna banka izdala je nalog gotovinskim centrima koji u ime i za ra un Hrvatske narodne banke obavljaju poslove opskrbe banaka gotovim novcem da, ukoliko prilikom kontrole pologa banaka prona u nevaže e nov anice izdanja 1993., takve nov anice ne vra aju bankama ve da ih prihva aju i odobravaju puni iznos pologa. Gotovinski centri o tome su obavijestili banke. Temeljem navedenog, banke nemaju razlog vra ati klijentima nevaže e nov anice, ukoliko ih prona u prilikom kontrole pologa, s obzirom na to da gotovinski centri prihva aju pologe banaka koji sadrže i nevaže e nov anice izdanja 1993. To je dio odgovora koji su nam iz HNB-a poslali na naš upit o mogu nosti zamjene nevaže ih nov anica. Naime, žalili su nam se pojedinci da nov anice iz dnevnog utrška, me u kojima su bile i navedene nov anice, nisu prihvatili u poslovnici Fine.

Uz to, takve nov anice kod ku e imaju i mnogi gra ani. Zatražili smo odgovor HNB-a imaju li dogovor s poslovnim bankama na podru ju Me imurja da tu zamjenu fizi ke ili pravne osobe mogu u initi u svojoj poslovnoj b a nc i .

Naime, gra anima nije prakti no po zamjenu nov anica i i u Zagreb ili slati poštom kao vrijednosnu pošiljku, što dodatno košta.

Nov anice od 50, 100 i 200 kuna koje nose datum izdanja 31. listopada 1993. godine prestaju biti zakonsko sredstvo pla anja 1. sije nja 2010. godine.

Hrvatska narodna banka vrši zamjenu navedenih nov anica od 1. sije nja 2010. bez naknade i vremenskog ograni enja.

Nevaže e nov anice mogu se dostaviti na zamjenu poštom ili osobno na adresu: Hrvatska narodna banka, Direkcija trezora,

Trg h r v ats k i h velikana 3 , 10 0 0 0 Zagreb.

Zamjena nov anica obavlja se radnim danom od ponedjeljka do petka u Hrvat- skoj narodnoj banci od 10 do 14 sati. U slu aju slanja poštom pošiljatelj snosi troškove dostave vrijed-

ODGA AJU SE na petnaestak dana preventivni mamografski pregledi u Županijskoj bolnici akovec

Mamografski u kvaru, u tijeku nabava još jednog - novog Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije obavještava da se do daljnjeg odga aju mamogra ski pregledi u sklopu programa ranog otkrivanja raka dojke u Županijskoj bolnici akovec. Pregledi se zbog kvara na aparatu otklanjaju za dva do tri tjedna, pa e o ponovnom terminu pregleda žene biti

obaviještene naknadno pismenim putem. Žene naru ene za skrining mamografiju u Poliklinici Medikol akovec preglede e i nadalje mo i obaviti u zakazano vrijeme. Županijska bolnica akovec ove bi godine trebala dobiti još jedan mamogra , jer je sadašnji star deset godina. Sredstva su osigu-

rana, natje aj je proveden, ali je u postupku nabave skuplji dobavlja , iji aparat nije odabran, uložio žalbu, zbog ega se oteže procedura izbora novog aparata.

Ove godine, vezano i uz tu nabavu, ormira se odsjek za dijagnostiku bolesti dojke u prostorima uz rentgen. Do prostora se došlo

nakon iseljenja urološke poliklinike koja je preseljena u prostore uz operacijski trakt zbog obavljanja uroloških endoskopskih operacija. Dakle, unato recesiji i svim teško ama, u Županijskoj bolnici akovec kontinuirano se radi na obnavljanju i modernizaciji opreme. (BMO)

nosne pošiljke, a Hrvatska narodna banka zamjenjuje nov anice u punom iznosu i snosi troškove dostave - povrata pošiljatelju vrijednosnom poštom zamijenjenih nov anica.

Nov anice od 50, 100 i 200 kuna s datumom izdanja 7. ožujka 2002. godine koriste se i dalje kao zakonsko sredstvo pla anja.

Hrvatska narodna banka od rujna 2002. povla ila je iz optjecaja nov anice od 50, 100 i 200 kuna izdanja 1993., a potrebe za navedenim apoenima podmirivala je isklju ivo izdanjima iz 2002. U prosincu 2008. Hrvatska narodna banka objavila je odluku o povla enju navedenih izdanja iz optjecaja do konca 2009., s tim da navedena izdanja prestaju biti od 1. sije nja 2010. zakonsko sredstvo pla anja. Dakle, u razdoblju od gotovo sedam godina nov anice od 50, 100 i 200 kuna izdanja 1993. mogle su se zamijeniti u bankama i Financijskoj agenciji.

Od 1. sije nja 2010. navedena izdanja mogu se u punom iznosu zamijeniti samo u Hrvatskoj narodnoj banci, i to bez vremenskog ograni enja, u direkciji HNB-a putem vrijednosne pošiljke, a, kako su poru ili u HNB-u, zamjenu moraju prihvatiti i banke kojima je HNB osigurao zamjenu nevaže ih nov anica preko gotovinskih centara koji ih opskrbljuju nov anicama.

(BMO)

26. sije nja 2010.

Intervju tjedna

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

NOVI ELNIK HSLS-a Darinko Kosor prilikom posjeta Donjem Vidovcu najavio uzlazni trend stranke koja je u vladaju oj koaliciji, ali s ne baš kvalitetnim rejtingom u javnosti

Bit u predsjednik profesionalac, jer to je model da stranka oživi - Da sam bio zadovoljan, ne bih se kandidirao za predsjednika stranke. O mojim prethodnicima ur i Adleši i Ivanu ehoku sve najbolje jer su i oni na svoj na in nešto napravili za HSLS. Oni su puno napravili za svoje sredine, županije, a posebno za svoje gradove gdje su više puta pobje ivali i bili gradona elnici. Strankom se jednostavno moraš baviti petnaest sati na dan, stoga u ovu funkciju obavljati profesionalno, rekao je ambiciozni elnik HSLS-a.

Putuju i u Koprivnicu i u evac, predsjednik HSLS-a Darinko Kosor, koji je posljednjih dana iznimno eksponiran u javnosti, kao i njegova stranka koja je par godina unatrag uklopljena u vladaju u koaliciju uglavnom “stiha” i u “down-trendu” na politi koj pozornici Hrvatske, pa tako i Me imurja, zastao je u Donjem Vidovcu gdje su ga do ekali predsjednik HSLS-a Me imurske županije Josip Grivec i lanovi stranke. U Hotelu Golf održana je konferencija za novinare, a Darinko Kosor je za Me imurske novine dao intervju.

• Najavljujete da e HSLS ponovno ste i svoj rejting koji je imao na hrvatskoj politi koj sceni i povratak bivših liberala u stranku.

— Ja sam htio na jednoj simboli koj razini manifestirati jedinstvo svih bivših HSLS-ovaca.

HSLS je bila velika stranka koja se, na žalost, nekoliko puta dijelila i mojim izborom tražio sam da se u stranku vrate Dražen Budiša, Božo Kova evi , Goranko Fižuli i Marijan Hanžekovi , što su oni i u inili. Povratkom ljudi svih frakcija HSLS-a želio sam pokazati da je ovaj novi HSLS stranka koja objedinjuje, a ne ona koja razjedinjuje. Mi emo budu nost stranke graditi na novom vodstvu i na stotinama novih lanova, posebno mladih koji e dati novi štih stranke. Hvala starijim lanovima što su se vratili, oni e svi funkcionirati kao savjetnici, no, ipak e politiku voditi novi ljudi. Želimo na starom hardveru HSLS-a napraviti jedan potpuno novi softver stranke u novom vremenu.

Stanje u stranci nije dobro • Preuzeli ste elno mjesto stranke koja je dio vladaju e koalicije na državnoj razini. Kakva je vaša vizija stranke?

— HSLS je prvoosnovana politi ka stranka u Republici Hrvatskoj. Ove godine ve smo u dvadeset prvoj godini postojanja i bili smo stranka koja je kroz 90-e bila druga politi ka stranka s preko 20% rejtinga. Godine 2000. zajedno sa SDP-om izašli smo na izbore i osvojili dvadeset i etiri saborska zastupnika, što je bio najve i broj saborskih zastupnika u našoj politi koj povijesti. Ja smatram da postoje politi ki krugovi i da e se rejting HSLS-a uskoro vratiti. Želim podsjetiti itatelje da je i HDZ imao 2001. godine 5%, SDP je kroz devedesete godine imao 5 do 6%, tako da rejting stranke u odre enim trenucima raste ili pada te mislim da smo mi svoj pad doživjeli zadnjih šest godina i da je vrijeme za ponovni povratak. Moj plan je da u prvoj fazi do emo do rejtinga od 8% s desetak saborskih zastupnika i da svaka vlada koja bude u Hrvatskoj ima jedan liberalan štih.

• Kakvo ste stanje zatekli u stranci i jeste li bili time zadovoljni?

— Da sam bio zadovoljan, ne bih se kandidirao za predsjednika stranke. O mojim prethodnicima ur i Adleši i Ivanu ehoku sve najbolje jer su i oni na svoj na in nešto napravili za HSLS. Oni su puno napravili za svoje sredine, županije, a posebno za svoje gradove gdje su više puta pobje ivali i bili gradona elnici. Strankom se jednostavno moraš baviti petnaest sati na dan. Ja sam se ovaj put kandidirao za predsjednika profesionalca i to je jedini model da stranka oživi i po ne djelovati na pravi na in. Stranku treba gledati kao jednu dobro organiziranu irmu, a sve što radimo treba gledati kao jedan dobar politi ki projekt.

Mi nismo trgova ka stranka • Ovih dana svjedoci smo trzavica i me usobnih prozi-

Blaženka Zvošec, Darinko Kosor i Josip Grivec na presici u D. Vidovcu

Strana ki sukob na relaciji Kosor - Vojkovi ?

- Nikakvih rasprava s koalicijskim partnerom o smjeni Hrvoja Vojkovi a s mjesta predsjednika Uprave Croatia osiguranja, ina e i potpredsjednika stranke, nije bilo, izjavio je istu ve er kad smo razgovarali s Kosorom okupljenim novinarima predsjednik HSLS-a.

Naime, novinarskim krugovima u drugom dijelu prošlog tjedna iznenada se proširila informacija kako

e Vojkovi bi smijenjen s mjesta elnog ovjeka državne osiguravaju e tvrtke, te da iza toga stoji premijerka Kosor.

Neki suradnici premijerke i predsjednice HDZ-a kazali su kako je is na suprotna od onoga što predsjednik HSLS-a tvrdio, odnosno da je Darinko Kosor taj koji inzis ra na Vojkovi evoj smjeni, prenio je Jutarnji list. Premijerka Kosor je ina e

Iz krize se ne izlazi samo rezanjem pla a Vlasnik i direktor jedne manje firme održao je u ponedjeljak, prvi radni dan u tjednu, sa svojim klju nim ljudima sastanak na kojem ih je upozorio na dramati no stanje u firmi.

Situacija je krajnje ozbiljna, prihodi su se rapidno smanjili, i opstanak rme je u pitanju. Pla e e kasni , a i treba razmišljati o njihovom smanjenju, jer valjda je svima jasno da je kriza, mediji su barem puni vijes o tome.

Cjelokupan nastup, govor jela, drama ka, ton i tempo glasa govorili su o tome da je situacija zaista ozbiljna i da bi se sutra moglo dogodi da se rma zatvori. ‘Zajedno, moramo sad

vanja izme u premijerke Jadranke Kosor i Vas. Najavili ste da se ne bojite iza i iz vladaju e koalicije.

— Malo u šali, malo u zbilji, što bi se mi bojali, pa mi imamo jednog lana Vlade i nekoliko dužnosnika.

Mi nismo trgova ka stranka i smatram da se ne treba baviti politikom samo zbog nekoliko mjesta, ve kako bi realizirali svoje politi ke programe. Mi ne izlazimo iz koalicije, ni jednom rije ju to nismo rekli ve smo otvorili neke teme za koje smatramo da koalicija mora raspravljati. Te teme e do i na tapetu, govorio HSLS o njima ili ne, a to su teme bitnih društvenih reformi koje slijede u idu em periodu, od problema rješenja brodogradnje, za što nije predvi ena ni jedna kuna u hrvatskom prora unu, velikog broja ljudi u državnoj upravi, reorganizaciji lokalne uprave i samouprave do decentralizacije Republike Hrvatske. To su sve pitanja koja ova Vlada, uz inanciranje gospodarstva, mora rješavati jer politi ke stranke dobivaju povjerenje na izborima upravo da se bave takvim poslovima i da rješavaju stvarne probleme gra ana Ova predpoliti ka pitanja u zadnja su dva mjeseca završila, bavili smo se s nekoliko ministara i bivšim predsjednikom HDZ-a, što smo više - manje sve riješili i sada se postavlja pitanje što sada? Sada moramo i i raditi!

svi zajedno s snu i izdrža krizu’, hrabrio je direktor svoje zaposlene, da ne gube duh unato drama nos situacije. Nakon sastanka radnici su o šli radi puni elana za dodatni napor za opstanak rme. Crne slutnje za opstanak vlas h obitelji, otplatu kredita, održanje standarda veliki su poticaj za dodatni napor. Nakon posla vra li su se obiteljima turobni i lju na cijeli svijet, na državu i sve druge. Donijeli su to turobno ozra je u svoje obitelji, koje su zbog nemo i pro v najavljenog potopa rezul rale širenjem nega vnog ozra ja i obiteljskim sva ama. Time se pri sak na njih još i pogoršao.

Vlasnik tvrtke drugi je dan otišao na skijanje. Naravno, nikome nije rekao kamo ide, jer je situacija drama na. Ne bi radnici shva li da se on mora pojavi na mondenim mjes ma, na kojima se pojavljuju i drugi njegova statusa. Zbog konkurencije treba održa imidž, dojam da upravo njegova rma nije pogo ena recesijom. Osim toga, njegova zahtjevna supruga tako er želi održavanje njihova standarda u koji ulaze i takve stvari.

Nije mu lako.

No, to se pro ulo. Direktor je ni ne znaju i izgubio povjerenje svojih vlas h ljudi. Kukanje kojim ih je sa-

demantirala da je bilo prijetnji od strane Hrvoja Vojkovi a u slu aju njegove smjene s funkcije predsjednika uprave Croa a osiguranja.

Me u m, s obzirom na napise krajem tjedna, o ito je da postoji sukob na strana koj relaciji izme u vrlo utjecajnog Vojkovi a (dobio uvjerljivo najviše glasova za potpredsjednika stranke) i o ito ambicioznog predsjednika Kosora. ®

mo tjedan dana prije potaknuo na bolji rad u njihovim je o ima postalo velika farsa. Što je najgore, najviše povjerenja izgubio je kod svojih najboljih ljudi, jer su najviše doprinijeli, a svjesni su svoje vrijednos i najmanje se boje za gubitak radnog mjesta. O šli su u druge rme gdje vlasnik i sam sudjeluje u podjeli odgovornos i posljedica krize.

Takve rme prebrodit e krizu ...

Mnogo se gra ana ovih dana našlo u ovakvom scenariju. Mnogi vlasnici tvrtki nisu svjesni svog ponašanja i kako ono izgleda radnicima.

Najgori oblik kapitalizma, a to je ideja da pro t pokre e gospodarstvo, preduboko se usadio našem, naro ito menadžmentu mla ih generacija.

Firme su, umjesto mjesta stvaranja

Kosor i Breglec?

• Nakon sastanka predsjedništva stranke izjavili ste da HSLS ostaje vrsti partner u koaliciji bez novih uvjeta prema koalicijskim partnerima, osim onih koji su zapisani koalicijskim sporazumom.

— Prvi dan svog mandata rekao sam da se protivim promjeni koalicijskog sporazuma, da mi kao stranka ne tražimo nova ministarska ili dužnosni ka mjesta jer je to nekorektno. Prije dvije i pol godine potpisali smo sporazum, a pošto sam cijeli svoj život privatni poduzetnik, nau io sam da, kad se s nekime rukujem, to poštujem, a kamoli kad potpišem neki ugovor, i smatrao sam da mi ne trebamo tražiti više od onoga što nam pripada. Sami smo izabrali mjesta koja smo dobili na po etku mandata i bilo bi nekorektno sada siliti koalicijske partnere na odre ene promijene. Ono što nas zanima je sadržaj i želimo doprinijeti konstruktivno tome sadržaju. Zna i, mi ni u jednom trenutku nismo postavljali nikakve uvjete, što sam još jednom htio razjasniti na sjednici predsjedništva stranke gdje sam dobio jednoglasnu podršku svih lanova za ostanak u koaliciji, ali i da dalje jasno iznosimo svoje stavove i konstruktivno djelujemo u koaliciji.

• Kakva je suradnja s me imurskom organizacijom, posebice u svjetlu da je ona podržavala Dražena Bregleca za predsjednika stranke?

— Suradnja s me imurskim liberalima je jako dobra i ja sam ve tre i put u Me imurju. Možda je to i županija u kojoj sam najviše puta bio nakon izbora te su neki mislili, zato što je ova županija jednim dijelom podržala ovjeka koji potje e iz Me imurske županije, što je potpuno razumljivo, da e to utjecati na našu suradnju, no, danas se usu ujem re i da je suradnja i više nego dobra.

novih vrijednos , za njih tek generatori pro ta, bez pozi vnog efekta za društvo. To je, na nesre u, kriva ideja, koja se u kriznim vremenima okre e pro v takvih tvrtki poput najoštrijeg ma a. Nitko ne o ekuje od svojih direktora da, ukoliko rmu dovedu pred propast, po ine samoubojstvo kao u uspješnom Japanu, ali se od njih u svakako o ekuje barem herojsko vodstvo.

Vlastiti primjer jedino im je oružje u preživljavanju kriznih vremena. Tko od svojih zaposlenika želi da “ginu” za njega, prvo sam mora pokaza da je spreman “poginu ” za njih. Od elite, kojoj se u dobrim vremenima ne zamjera lagodan život i gomilanje pro ta, u lošim se vremenima o ekuje da to vra aju tamo gdje su i dobili. To, narav-

• Kakav je odnos s me imurskim liberalima s obzirom na to da su oni na unutarstrana kim izborima podržali Dražena Bregleca?

— Prije dva mjeseca je bio naš izborni sabor i mi smo na tom saboru u Slavonskom Brodu demonstrirali unutarnju demokraciju u jednoj poli koj stranci. Vi znate da mnogim poli kim strankama imate jednog kandidata ili se ak glasuje bez tajnog glasovanja. Ne u sada spominjati te stranke, a samo je HSLS na neki na in imao otvorene izbore unutar stranke. Imali smo tri ravnopravna kandidata, me u kojima je bio i Dražen Breglec iz Me imurja. Samo je jedan od nas morao pobijedi i do zadnje se minute to nije znalo, što je opet veliki dokaz unutarstrana ke demokracije u stranci. U atmosferi, gdje je bilo više od tisu u tristo lanova stranke, mislim da sam u jednoj poštenoj borbi pobijedio za predsjednika stranke. Kolege koji su bili moji protukandida sada su u odre enim dužnos ma u stranci.

Dražen Breglec je državni tajnik za promet, na jednoj od najvažnijih funkcija koju HSLS obnaša, a Davor Žmega je lan predsjedništva stranke, odnosi su i dalje dobri, idemo dalje i djelujemo zajedno.

• Predsjednik me imurskog HSLS-a i lan predsjedništva stranke Josip Grivec poznati je pobornik decentralizacije, prije svega fiskalne Hrvatske.

Kakav je Vaš stav o tome?

— Apsolutno ga podržavam ovdje i u Me imurskoj županiji, ali mi smo liberalna stranka koja sama po sebi podržava decentralizaciju, što je zapisano u našem osnovnom programu davne 1989. godine kada je stranka osnivana, tako da je to samo jedan kontinuitet naših stavova te svim našim na elnicima i vije nicima u Me imurju dajemo punu podršku u tim inicijativama.

(Alen Fuš, foto: Z. Vrzan)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

no, nitko ne nau i na skupim te ajevima stranih ekonomskih gurua, ve treba nau i doma, za obiteljskim stolom svojih roditelja.

6

Gospodarstvo

OD 1. SIJE NJA PLIN po novim ve im cijenama

Za ku anstva 15, a vikendice i gospodarstvo 19,7 posto više Od prvog sije nja promijenio se na in obra una cijena plina. Plin je poskupio za 19,7 posto, ali je odlukom Vlade za ku anstva taj rast ublažen, tako da razliku od 15 do 19,7 posto podmiruje Vlada iz prora unskih sredstava, a za gospodarstvo i vikendice pove anje plina iznosi 19,7 posto. Kako e se razgrani avati ku anstva od vlasnika ku a za odmor, još nije precizirano, ali ra una se na podatke iz Porezne uprave.

Formula po kojoj se sada izra una cijena plina složenija je, jer se sastoji od više faktora. U grubo, sastoji se od dobavne cijene koju odre uje Vlada, zatim distributivne cijene koja pak u sebi sadrži i mjese nu varijaciju ovisno o kalori noj vrijednosti

isporu enog plina, koja se obra unava svaki mjesec i varira za dvije do tri lipe plus/minus.

Zbog orijentacije, potroša i u ku anstvima mogu o ekivati za sije anj umjesto dosadašnje cijene od 2,41 lipe po kubiku novu od 2,77 kuna po kubiku, a industrija i vlasnici ku a za odmor 2,87 kuna po kubiku plina.

No, to nisu jedine izmjene u obra unu plina. Plinska godina više se ne e poklapati s kalendarskom godinom, jer plinska po inje 1. listopada. Tako e obra un za akontacijske potroša e i i dva puta godišnje, krajem ožujka, odnosno po etkom travnja prvi, i krajem rujna, odnosno po etkom listopada drugi.

(BMO)

EKONOMSKI BREVIJAR

Od projekta do projekta O projektima mnogi govore na sasvim neuobi ajene na ine. injenica je da se sve eš e bavimo projektima i da je provo enje projekata sve više na in rada i postizanja ciljeva.

Treba po i od toga da je projekt jednokratni pothvat ili aktivnost s vremenski ograni enim trajanjem, jasno odre enim ciljem i sredstvima. On je nerutinski i nerepetitivni pothvat.

Projektni pristup i poslovi projektnog tipa karakteristi ni su za gra evinarstvo (gdje postoje idejni, glavni i izvedbeni projekt te mnoštvo podprojekata) i brodogradnju, ali su se iz tih djelatnosti projektni principi proširili na mnoge druge djelatnosti. U poslovnoj sferi imamo projekte restrukturiranja, sanacije, smanjenja troškova, pove anja pro itabilnosti, projekte modernizacije, uvo enja sustava kvalitete i upravljanja okolišem te još mnogo vrsta i podvrsta projekata. Postoje naznake da bi zanimanje „voditelj projekta“ moglo postati najvažnijim poslom 21. stolje a – klasi na radna mjesta bi nestala, a zaposlenici bi radili na nizu projekata.

Svaki dobro de iniran i pripremljen projekt ima velike prednosti u odnosu na uobi ajeni i rutinski rad u svakodnevnoj kolote ini. Kod projekata postoji ve a preglednost, lakše se prate svi pokazatelji uspješnosti projekta, lakše se utvr uje njegova korisnost, pripadaju i troškovi, vrijeme, energija i rezultati. Svaki projekt ima svoj potencijal, pa je uputno napraviti analizu tih potencijala, jer se time uskla uju o ekivanja s realnim mogu nostima.

Projekt je zapravo razra eni plan s odre enim i ograni enim sredstvima i trajanjem, pa je dobro imati unaprijed odre ene kontrolne to ke na kojima e provjeravati terminski plan, kvalitativno i kvantitativno provo enje projekta i prema njima razra ivati nove mjere optimiziranja, poboljšanja i sigurnog dovršavanja zacrtanog projekta.

Ukoliko do e do odstupanja, nedoumica i teških situacija u provo enju projekta, dobro je

26. sije nja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HRVATSKE ŽELJEZNICE obilježavaju 150 godina od otvaranja prve pruge u Hrvatskoj, u iju se proslavu obljetnice uklju uje i Me imurska županija

Županijski elnici poru ili Upravi HŽ-a da bolje poveže Me imurje s Varaždinom i Koprivnicom Hrvatske željeznice ove godine obilježavaju 150 godina od otvorenja prve pruge u Hrvatskoj.

Pruga je otvorena za promet 24. travnja 1860. i spajala je južnu Ugarsku s magistralom Be - Trst.

Upravo je pruga akovec - Kotoriba predstavljala po etak razvoja željezni ke infrastrukture u Hrvatskoj i stoga ima veliku važnost za Me imurje, ali i itavu Republiku Hrvatsku.

U radnom posjetu Me imurskoj županiji, u ponedjeljak 18. sije nja boravio je predsjednik Uprave HŽ-a Putni kog prijevoza Marijan Klari sa suradnicima.

Delegaciju HŽ-a primili su me imurski župan Ivan Perho i njegov zamjenik Matija Posavec.

Govore i o najstarijoj pruzi u Hrvatskoj, Klari je istaknuo njezinu važnost i u današnje vrijeme, naglasivši da je to najvažnija tranzitna relacija kojom prome-

tuju vlakovi iz Zapadne Europe, Slovenije i Ma arske. Njome se najviše prevoze naftni proizvodi i željezo, a iz smjera Kopra za Budimpeštu prugom pro e otprilike 250 kontejnerskih vlakova na godinu.

Župan Perho i zamjenik župana Posavec kazali su da e se Me imurska županija priklju iti proslavi 150. obljetnice, istaknuvši pritom da prijevoz željeznicom ima itav niz prednosti pred drugim oblicima prijevoza, poput cije-

ne, ekološke prihvatljivosti i sigurnosti. Izrazili su nadu u što skoriju modernizaciju infrastrukturnih, vagonskih i vu nih kapaciteta jer je uz tradiciju važno i moderno poslovanje. S obzirom na velik broj poslovnih subjekata u Me imurju, dnevne migracije stanovništva, kao i željom za što boljom regionalnom povezanoš u, županijsko elništvo predložilo je i ve i angažman HŽ-a po pitanju željezni ke povezanosti Me imurja i akovca s Koprivnicom i Varaždinom.

Na radnom sastanku razgovaralo se o projektu modernizacije cestovnih prijelaza preko željezni ke pruge u akovcu jer se na pojedinim prijelazima zbog spuštenih rampi stvara prometni zastoj duži od pola sata, što je neprihvatljivo u današnjim standardima. Obostrano je izražena želja i za budu om uspješnom suradnjom. (BMO)

POLOŽEN kamen temeljac za najve i šoping centar na sjeveru Hrvatske

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr zatražiti nezavisno i neutralno mišljenje. Ponekad se izvana ili sa strane objektivnije sagledava nastali problem, a ve je poznato da to no utvr ivanje problema zna i lakše nalaženje rješenja..

Važno je zadržati stalan pregled nad situacijom i provo enjem projekta. Tome e poslužiti zabilješke, dijagrami tijekova, gra ikoni, kontrolne to ke, redoviti razgovori s lanovima tima i vanjskim suradnicima, planiranje strukture projekta ... Iako planiranje mnogima teško pada, korektan plan velika je pomo pri donošenju ispravnih odluka za vrijeme provo enja projekta. Predvi anje i uvažavanje mogu ih rizika (mogu i nedostatak osoblja, premalo vremena, nizak odobreni prora un, itd.) klju ni su za nesmetano odvijanje projekta.

Uvijek je bolje pravovremeno reagirati, nego poduzimati neplanirane „vatrogasne“ mjere koje iscrpljuju resurse i odvla e pažnju. U tu svrhu preporu a se napraviti SWOT analizu (snage, slabosti, prijetnje i prilike).

Za vrijeme provo enja projekta nužna je dobra koordinacija te korištenje kreativnih potencijala svih uklju enih (motiviranjem, provo enjem oluje ideja, poticanjem sposobnosti...), uz, naravno, u inkovito vo enje (formiranje dobrog tima, kvalitetan po etni sastanak, delegiranje, komunikacija...). Na taj e se na in projekt završiti na vrijeme i izbje i e se situacija iz aforizma, prema kojem se „za prvih 90 posto projekta potroši 90 posto vremena, dok preostalih 10 posto projekta zahtijeva još 90 posto vremena“.

Prošlog je tjedna u Varaždinu, na lokaciji poduzetni ke zone Kneginec, norveška investicijska i razvojna grupa Verdispar postavljanjem kamena temeljca sve ano obilježila po etak radova na gradnji trgova kog i zabavnog centra Lumini. Otvorenje centra predvi eno je u prolje e 2011. godine. Verdispar je otkupio 102 tisu e kvadrata zemljišta na kojem e nastati projekt s 33 tisu e kvadrata prodajne površine u jednoj etaži, s mogu noš u širenja u budu nosti. Unutar trgova kog centra predvi a se više od osamdeset prodajnih jedinica te Cinestar multipleks sa šest kino dvorana i veliki hiper-

Dolazi Lumini

market. Centar e posjetiteljima nuditi veliki izbor modnih

brandova, igraonicu za djecu, restorane i razne ka i e te e

uz dobar šoping pružiti i puno zabave. (SZ, NŠ)

POGLED ODOZDO

Uspon ljudi bez moralnih ko nica Nikad toliko krupnih riba u pritvoru kao sada. Prema tome, narod bi trebao osje ati da je pravda zadovoljena jer sve je manje nedodirljivih. Pa, ipak, zašto se osje amo isprazno kao nakon lerta radi lerta, koji je imao sve naznake da bi mogao postati ljubav, a nikada se to ne e dogoditi. Jutro poslije ostala je samo praznina.

Tako i s krupnim ribama koje su zaglavile u Remetincu, jutro poslije u nama je ostao osje aj nezadovoljstva i praznine. Ne radi se o tome da bi za zadovoljenje pravde tim ljudima trebalo odsijecati gramzive prste ili upati pohlepne o i, nego o tome da smo shvatili koliko se dopuštanjem da pojedinci bez moralnih na ela ine to što se u inilo te osakatilo i sebe i nas.

Sebe jer su inom privo enja postali tragi ne osobne sudbine, okaljana imena i obitelji i

ništa im ono blago koje su stekli ne e mo i umanjiti osje aj propasti koji su stvorili oko sebe. Ako je istina da je jedan gost Remetinca izvla io novac da bi sebi postavio zlatne pipe u kupaonicu, postavlja se pitanje kakvim smo to mi primitivcima dopuštali da se penju po društvenoj ljestvici i postaju moralne vertikale?

Kako sad nakon svega, kad je to ra eno s blagoslovom politike, povratiti vjeru da ona može u initi pomake? Zbog tih i takvih politika k sebi privla i kao magnet takvu vrstu klijentele. Zbog toga je glavni problem politike koja bi sada možda i htjela druga ije ljude da joj se zbog ljage u prošlosti druga iji ni ne približavaju, ne žele s njom imati posla. I tako ulazimo u za arani krug negativne selekcije, jer druga ije se osje aju u u li u njen krug, da

e morati sklopiti pakt s avolom i ne e mo i preokrenuti trendove i nametnuti novo ponašanje, ostvariti o ekivanja i u jednom mandatu u initi vidljivim druga iji moral. Gra ani su iznervirani, više puta prevareni, apati ni i ljuti. Naime, što bi sada trebalo u initi, do i u kupaonicu remetine kog klijenta i skinuti zlatne pipe sa zida, prodati ih na dražbi u korist državnog prora una?

Sva ta klijentela dekadentno je uživala u luksuzu za koji je upitno može li se zaplijeniti i kome prodati. Tek pouke radi.

Tada bi pravda onako kako laici zamišljaju pravdu bila zadovoljena. Ali onako kako laici zamišljaju pravdu i kako njima moral nalaže, život i pravo ne funkcioniraju. Dok ve ina ljudi ima u svoj mentalni sklop ugra ene moralne ko nice koje im ne dozvoljavaju da se upuštaju

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

u nešto za što nisu sposobni, kako ne bi u propast odveli i druge, ima s druge strane ljudi koji tih ko nica nemaju ve se beskrupulozno penju po društvenoj ljestvici u petoj brzini. Ono što je za njihovo a još više naše dobro potrebno jest u društveni i politi ki život ugra ivanje moralnih ko nica kako ljudi bez njih ne bi blatili politiku, a time štetu nanosili svima nama.

26. sije nja 2010.

Obrazovanje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

NA PRAGU VELIKOG ISPITA: Sredinom velja e po inje državna matura kojom srednjoškolci stje u ulaznicu za fakultete

Srednjoškolci: Prijavite državnu maturu, krajnji rok je 31. sije nja - Me imurski srednjoškolci za upise spremniji od drugih pokazali su probni ispiti. Me utim, ve 19. velja e zapo inje “zapraf” - državna matura ispitima iz izbornih predmeta: informatike i psihologije Sva hrvatska sveu ilišta ukinula su prijemne ispite i prihvatila državnu maturu kao preduvjet za upis na fakultet. Tako državna matura postaje ne samo završni ispit u srednjim školama ve i klasi ikacijski ispit za fakultete. Veliki eksperiment zvan državna matura po inje 19. velja e ispitima iz izbornih predmeta: informatike i psihologije, istodobno u svim hrvatskih srednjim školama, pa tako i u me imurskim.

Podsje amo da je krajnji rok prijave ispita državne mature 31. sije anj do 23.59 sati.

Maturu može polagati 730 me imurskih srednjoškolaca U šest me imurskih srednjih škola 730 u enika ima pravo polagati državnu maturu. To su sve redom polaznici gimnazijskih i strukovnih programa.

Da bi završili srednju školu, gimnazijalci moraju na državnu maturu, dok u enici etverogodišnjih programa strukovnih škola ne moraju jer oni zvanje stje u polaganjem završnog rada. Državnoj maturi mogu pristupiti žele li nastaviti školovanje na fakultetu. Za razliku od njih, u enici trogodišnjih zanimanja, i da žele, ne mogu pristupiti državnoj maturi. Najprije se moraju doškolovati.

Baš kao i gimnazijalci, i u enici strukovnih škola mogu upisati bilo koji fakultet, samo što se sami moraju pripremati za ispit iz predmeta koji eventualno nisu slušali tijekom srednjoškolskog obrazovanja, a traži ga odre eni fakultet. To ne bi trebao biti problem jer se tijekom protekle tri godine srednjoškolce pripremalo za državnu maturu pa su pitanja koja su bila na ispitima tijekom tih godina, i to iz svih predmeta

Želite li na faks, najprije morate na državnu maturu Svi oni koji nisu u sustavu obrazovanja, dakle, ako ste ve ranije završili srednju školu, a želite upisati fakultet, morat ete polagati državnu maturu. Da bi mogli pristupiti ispitima, morate se prijaviti Nacionalnom centru za vanjsko vrjednovanje obrazovanja koji e vas obavijestiti gdje i kada možete pristupiti ispitima. Dodatne informacije potražite na Internet adresi www.ncvvo.hr.

(D.M.) Me imurski srednjoškolci svjesni su da o rezultatima mature ovisi njihova budu nost

koji se polažu, na stranicama Nacionalnog centra za vanjsko vrjednovanje.

Na državnoj maturi polagat e se ispiti iz obaveznih i izbornih predmeta. Obavezno se polaže ispit iz hrvatskog i stranog jezika te matematike.

Dobro je znati Rok prijave za državnu maturu za ljetni ispitni rok završava 31. sije nja.

Ispiti državne mature u ljetnom roku polažu se od 19. velja e do 2. lipnja.

O mjestu polaganja ispita u enici e biti obaviješteni u školi. Rezultati ispita državne mature bit e poznati do 30. lipnja. Promjena liste prioriteta studijskih programa mogu a je od 1. velja e do 5. srpnja.

Potvrda namjere upisa na studijske programe mogu a je od 7. do 20. srpnja. Postupak potvr ivanja namjere upisa na studijske

programe traje etrnaest dana. Tijekom toga postupka rang liste se neprekidno prilago uju i time mogu nosti za upis pove avaju. Za bilo koji studijski program, na kojemu je kandidat ostvario pravo upisa, mogu e je potvrditi namjeru upisa. Kandidat ima na raspolaganju 48 sati da potvrdi namjeru upisa na jedan studijski program – bilo koji od onih na kojemu je na rang listi iznad upisnoga praga, odnosno unutar upisne kvote. Vrijeme od 48 sati po inje se odbrojavati u trenutku kada se na pojedinoj rang listi kan-

didat pojavi unutar upisne kvote. Tijekom cijeloga postupka prijava na studijske programe na internetskoj stranici www.postani-student.hr mogu se pratiti do tada prikupljeni bodovi za svaki prijavljeni studijski program. U po etku e to biti samo bodovi ste eni na temelju ocjena iz srednje škole i s natjecanja, no, kako budu pristizali rezultati ispita državne mature ili dodatnih provjera posebnih znanja, vještina i sposobnosti koje e pojedina visoka u ilišta provoditi, postat e vidljivi i ti bodovi. (D.M.)

Ti se ispiti moraju provesti do 1. lipnja, a datumi su ve odre eni i u enici za njih znaju. Od izbornih predmeta mogu se polagati biologija, etika, ilozo ija, izika, geogra ija, glazbena umjetnost, informatika, kemija, likovna umjetnost, logika, politika i gospodarstvo, povijest, psihologija, sociologija, ak i vjeronauk, sve ovisno o fakultetu koji u enik namjerava upisati. Obavezni ispiti iz jezika i matematike polažu se na dvjema razinama, osnovnoj ili višoj, ovisno o fakultetu na koji se u enik planira upisati.

- Testovi osnovne razine prilago eni su programima u enika srednjih škola i op e gimnazije. Kakvu e u enici razinu testova odabrati, ovisi o tome koji fakultet žele upisati. Fakulteti su odredili kakvu razinu znanja traže od svojih potencijalnih polaznika iz ta tri predmeta, a neki zahtijevaju i polaganje ispita iz nekih drugih predmeta. Tako, primjerice, maturant koji želi upisati elektrotehniku, da bi ga uop e uzeli u obzir kao

kandidata koji konkurira za mjesto na fakultetu elektrotehnike, mora odabrati i položiti višu razinu matematike, te osnovnu razinu hrvatskog i stranog jezika, objašnjava Sandra Breka - Ov ar, ispitna koordinatorica u akove koj Gimnaziji.

Me imurci bez problema kod upisa na fakultete Sude i po rezultatima probne državne mature, me imurski srednjoškolci, osobito gimnazijalci, ne bi trebali imati problema s rezultatima na državnoj maturi i upisima na željene fakultete. U devet od ukupno osamnaest predmeta na probnoj državnoj maturi postigli su bolje rezultate od nacionalnog prosjeka, a time i najbolji prosje ni rezultat u Hrvatskoj. Imaju bolje znanje i u jezicima i u matematici, u emu osobito prednja e u enici akove ke Gimnazije.

Oni srednjoškolci koji ove godine polože državnu maturu, a ne žele studirati, mo i e

pokušati upisati se na fakultet neku drugu godinu, koriste i rezultate i bodove ste ene državnom maturom. Oni koji ne e biti zadovoljni postignutim rezultatima mo i e pristupiti državnoj maturi na drugom, ljetnom roku u kolovozu, ili zimskom roku koji je planiran u sije nju idu e godine.

- Svi oni koji su možda imali jedinice i nisu mogli na državnu maturu u prvom roku, kao i oni koji su nezadovoljni rezultatom, mogu na ljetni rok, ili onaj sljede i zimski. Mi svojim u enicima savjetujemo, i tako smo ih usmjeravali, da svakako pristupe prvom ispitnom roku jer e sasvim sigurno mjesta na željenim fakultetima biti popunjena, pa je to negativnost. Za upis na fakultet osim svjedodžbe potrebno je priložiti i rezultate s državne mature. Nema više upisa na fakultete bez položene državne mature, naglašava Dražen Blažeka, ravnatelj Tehni ke škole (donedavno TIOŠ).

(Danijela Mihoci)

Jednim udarcem dvije muhe Za neke ranije generacije matura je bila to ka na i srednjoškolskog obrazovanja, veliki kona ni ispit koji je za veliku ve inu ozna avao kraj školovanja. Danas matura više nema taj zna aj.

U enici trogodišnjih zanimanja maturu ni ne polažu, a oni etverogodišnjih zanimanja mogu birati ho e li na ispit ili ne. Jedino je gimnazijalcima matura ostala kao posljednja obaveza koju moraju ispuniti jer u suprotnom ne dobivaju

svjedodžbu, tu potvrdu da su etiri godine glancali školske klupe i stjecali znanja.

Istodobno matura danas postaje izuzetno važna stvar, zna ajno bitnija negoli je ikada bila. Ona je jedan od odlu uju ih elemenata pri upisu na fakultete i zato je tako važna. Naime, sva hrvatska sveu ilišta ukinula su prijemne ispite i prihvatila maturu kao preduvjet za upis. Doduše, na nekim fakultetima, radi se o ak 26 studija, budu i

brucoši uz maturu e morati pro i i neke dodatne testove, provjere speci i nih znanja, logi kog zaklju ivanja, op e kulture i tome sli no. I dok se takve provjere na nekim fakultetima, poput, primjerice, Akademije dramskih umjetnosti ili, recimo, Muzi koj akademiji mogu razumjeti, te su prihvatljive, manje mi je jasno emu je potrebna dodatna provjera znanja na Filozofskom fakultetu. Negdje sam pro itala objašnjenje da

taj fakultet na taj na in želi eliminirati štrebere i provjeriti intelektualne sposobnosti potencijalnih kandidata.

Rekla bih da su takvi testovi prije svega dodatni izvor prihoda fakulteta, a oni njima u neku ruku stje u i kontrolu nad provo enjem ispita. To je ujedno na in da se pokaže kako sveu ilištima ne odgovara što se napušta stari, a uvodi novi sistem. Po mišljenju mnogih dekana, uvo enjem državne mature

napušta se jedan uspješan model, a uvodi se novi koji nije ni izmjeren ni evaluiran, sve samo kako bi se matura u inila atraktivnijom za srednjoškolce. Na državnu maturu koju se pretvorilo u klasi ikacijske ispite akademska zajednica ne gleda blagonaklono. Za razliku od njih, srednjoškolci se o državnoj maturi pozitivno izjašnjavaju jer za njih ona zna i “jednim udarcem dvije muhe”.

Piše: Danijela Mihoci danijela.mihoci@mnovine.hr

8

Aktualno

26. sije nja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

CRVENI KRIŽ AKOVEC

Seminar za voditelje ekipa prve pomo i U smrskanom dijelu škode, na koju je naletio a i chryslerom, ozljede, zbog kojih su kasnije preminuli u bolnici, zadobio je stariji ma arski bra ni par

PREDSJEDNIK HNS-a u sve ve im problemima zbog prometne nesre e koju je skrivio u Ma arskoj

Umrla i druga osoba prometne nesre e koju je skrivio a i Nakon Györgyja Liptaka (60), u nedjelju je u bolnici u ma arskom Kaposvaru umrla i 82-godišnja Erzsebet, majka voza ice škode fabije Katalin Liptak (58), automobila u koji je na autocesti za Budimpeštu 8. sije nja svojim chryslerom 300 M udario šef HNS-a Radimir a i . Ona je bila u teškom stanju od prvog trenutka kad se dogodila nesre a i na životu su je održavali aparati. a i je skrivio nesre u voze i na relaciji Nagykanizsa – Budimpešta, nije prilagodio brzinu

vožnje izrazito teškim uvjetima na autocesti M7 - kiši, skliskom kolniku i gustoj magli, zbog ega se zabio u automobil ispred sebe i skrivio prometnu nesre u.

Sud ga je, na prijedlog dežurnog tužitelja, pustio uz jam evinu od 1.000 eura i a i je napustio zemlju.

Me utim, nakon što su umrle ak dvije osobe kao posljedica prometne nesre e, a i u ne e biti nimalo jednostavno u sudskom procesu koji slijedi. (foto: MTI, Cropix)

Gradsko društvo Crvenoga križa akovec zapo elo je pripreme za novu sezonu natjecanja mladeži Crvenoga križa. Pripremama voditelja i ekipa najopsežnije su i najbolje podržane aktivnosti me u svim natjecanjima.

Seminar za voditelje ekipa prve pomo i osnovnih i srednjih škola održan je u subotu 23. sije nja u Poslovnom klubu Pilka akovec.

Predavanje o pravilima i uputama za natjecanje ekipa prve pomo i održali su predsjednik Povjerenstva za natjecanje profesor Kristijan Valkaj i voditelj sudaca na radnim pozicijama dr. medicine, spec. kirurg Robert Grudi . O na inu provjere znanja i vještina prve pomo i na natjecanju govorili su ravnatelj škole doma ina dipl. u itelj Ivan Bari i predsjednik GDCK-a Mladen Valkaj.

Realisti ki prikaz ozljeda izvrsno je obavila lije nica za

Dio polaznika seminara za voditelje ekipa prve pomo i pripremu ekipa, dr. medicine i dr. stomatologije Gabriele Turk, šminkeri Vanja Bari i Boris Bari i ekipa u enica iz I. OŠ akovec.

Nazo ilo je 24 voditelja ekipa osnovnih i srednjih škola, lije nici za pripremu ekipa i djelatnici GDCK-a akovec. Sudionicima je podijeljen materijal, a punu podršku svi zainteresirani mogu na i na stranicama GDCK-a a-

kovec: www.crveni-kriz-cakovec.hr. Slijedi rad ekipa s lije nicima, prakti an rad uz realisti ki prikaz ozljeda i tek onda prvo isklju no natjecanje. Cilj je da što više u enika nau i prvu pomo pa pravila nalažu da samo jedan u enik iz prošlih natjecanja može ponovno sudjelovati.

Podsjetimo, gradska i op inska natjecanja (u Me imurju za-

vozu kada je ukrao 600 kuna. Nekoliko no i poslije provalio je u ugos teljski objekt “Nova Verona” u Dunjkovcu, iz ije je blagajne odnio 1.300 kuna, a provalio je i u aparat za igru iz kojeg je odnio kovanice. Lani u no i s 20. na 21. srpnja tako er je pokrao is ka . Ovaj put ostali su bez 500 kuna, kovanice iz aparata za igru te hard disca. I kavanu “Lipa” u Nedeliš u okrao je is 28-godišnjak.

zela i pušku i to potvrdila izdavanjem potvrde o privremenom oduzimanju predmeta. Dovršenom prekršajnom obradom utvr eno je da je plinski pištolj nabavio prije godinu dana te nije u zakonom propisanom roku (8 dana) njegovo posjedovanje prijavio nadležnom jelu. Pro v 34-godišnjaka policija e podnije optužni prijedlog Prekršajnom sudu u akovcu.

jedni ka) održavaju se 20. ožujka 2010. godine, a doma in za Me imurje je po peti put OŠ Hodošan. Županijska i me užupanijska natjecanja (za Me imursku, Varaždinsku i Krapinsko - zagorsku županiju) održavaju se 10. travnja 2010. godine. etrnaesto državno natjecanje je u Selcu 14.

- 16. svibnja 2010. godine.

(J.Š; foto Ivan Bari )

Crna kronika

Pijano Vincekovo Tijekom vikenda u kojemu je Me imurje slavilo Vincekovo dogodilo se ukupno osam prometnih nesre a, od ega jedna prometna nesre a u kojoj je jedna osoba lakše ozlje ena. Dvoje sudionika nesre a bili su pod utjecajem alkohola, za ostale nesre e uglavnom je kriva brzina.

U akciji “Alkohol”, koja je provedena prošli vikend na podru ju cijele Policijske uprave, utvr en je 41 prometni prekršaj. Pod “gasom” je vozilom upravljalo 19 voza a. Njih 6 se nije vezalo, 2 su uhva ena u upravljanju vozilom u vrijeme kada im je dozvola oduzeta, zbog ega je jedan prekršitelj uhi en, dok je drugi smješten u posebnu prostoriju u PU me imurskoj do otrježnjenja. Iz

Uo i Vincekova ostao bez vina GRABROVNIK - Uo i Vincekova, 72-godišnjak iz Nedeliš a ostao je bez 100 litara vina koje je uvao u podrumu svoje vikendice u Grabrovniku. Kra u je prijavio 19. sije nja. U vikendicu je provaljeno kroz prozor. Osim vina, vlasnik je ostao i bez pumpe za njegovo pretakanje.

Nastala materijalna šteta procijenjena je na iznos od oko 3.500 kuna. Pro v nepoznatog po initelja za kojim se traga policija ima namjeru podnijeti kaznenu prijavu Op inskom državnom odvjetništvu.

U Grabrovniku, u predjelu zvanom “Ciganjš ak”, u vremenu od 19. do 20. sije nja nepozna po initelj po inio je još šest teških kra a iz vikend ku a razli i h vlasnika. U vikendice je ulazio provaljuju i (nasilnim napinjanjem vrata i razbijanjem stakala prozora). Iz pet vikend ku a nije ništa otu io, dok je iz jedne otu io agregat za struju vrijednos oko 2 su e kuna. Ukupna materijalna šteta u m kra ama procjenjuje se na iznos od oko 8 su a kuna.

Ponovno oplja kan Guru AKOVEC - No ni bar “Guru” ponovno je bio na me kradljivaca. Ovaj put kra a se dogodila usred tjedna.

Nepozna po initelj provalio je kroz ulazna vrata te je iz ladice šanka ukrao 500 kuna, nekoliko ku ja cigareta, te kovanice iz aparata za igre. Pretpostavlja se da je u apara ma bilo oko tisu u kuna. Ukupna šteta procijenjena je na 3 su e kuna. Policija provodi kriminalis ku istragu, a pro v po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave.

Ukrao novac u bolnici

prometa je isklju eno 19 voza a.

Najve a utvr ena koncentracija alkohola u organizmu zabilježena je 24. sije nja u 1.25 sati, u Gori anu, kod voza a osobnog automobila ro enog 1957. godine. U njega je izmjereno 1,89 g/kg alkohola u krvi.

Cveku ukrali kola e DONJI KRALJEVEC - Dvije punoljetne i jedna maloljetna osoba iz Piškorovca u srijedu 20. sije nja oko 17.20 sa po inile su tešku kra u u industrijskoj zoni u Donjem Kraljevcu. Iz kontejnera proizvodnog pogona pekare “Cvek” otu ili su osam ku ja razli i h kola a.

Policijski službenici zatekli su kradljivce tik nakon po injenja kaznenog djela kod parkiranog kombi vozila kojim su se dovezli na mjesto izvršenja. Šteta po injena ovom kra om procijenjena je na iznos od oko 200 kuna.

Pro v po initelja slijedi podnošenje kaznenih prijava nadležnom ODO-u u akovcu.

AKOVEC - S Odjela neurologije Županijske bolnice u akovcu nepozna po initelj ukrao je kovanice koje su se nalazile u aparatu za kavu. Da bi došao do novca, kradljivac je provalio u aparat.

Ovom kra om po inio je štetu od oko 60 kuna, a zbog ovog nedjela zaradit e kaznenu prijavu.

Nedeliš em i Dunjkovcom harao 28-godišnji kradljivac DUNJKOVEC - Policija je dovršila kriminalisti ku obradu nad 28-godišnjakom iz Dunjkovca za kojega je utvr eno da je lani od lipnja do kraja kolovoza po inio itav niz kra a. On je po etkom lipnja provalio u ambulantu op e medicine u Nedeliš u iz koje je ukrao LCD monitor, razne ra unalne komponente, 5 medicinskih šprica, 150 medicinskih igli i 47 ampula lijeka “Normabel”, sve ukupne vrijednos od oko 3 su e kuna.

Sredinom lipnja ponovno je pokrao ambulantu iz koje je odnio ra unalo i novac, da bi iste no i s 11. na 12. lipnja pokrao i ca e bar “Krika” u Nedeliš u, odakle je otu io oko 3.500 su e kuna iz kase, te kovanice iz aparata za igre. Ovaj ka okrao je i u kolo-

Beli anec iz hladnjaka ukrao pe enu patku SIVICA - Sivicom i Celinama u razdoblju od lipnja do listopada minule godine plja kao je 28-godišnjak iz Belice, otkriveno je provedenom kriminalis kom istragom. U jednom slu aju iz hladnjaka ljetne kuhinje u Sivici ukrao je pe enu patku, a iz ku e u Celinama prehrambene artikle vrijednosti 2 tisu e kuna.

Protiv mladi a iz Belice bit e podnijeta kaznena prijava ODO-u u akovcu.

Uhva en s pištoljem i puškom u nedozvoljenom posjedu Lon arevo naselje - U redovnoj kontroli prometa, u nedjelju 24. sije nja oko 1 sat u Lon arevu naselju kod Podturna policijski službenici zaustavili su osobno vozilo registarske oznake K 714-EV, u kojem su se nalazili 23-godišnjak i 26-godišnjak, obojica iz Piškorovca, te 34-godišnjak iz Orehovice.

Prilikom pregleda vozila i osoba kod najstarijeg muškarca prona en je plinski pištolj marke “P.A.K.”, call. 9 mm, koji je držao iza pojasa hla a. Nakon što mu je uzet pištolj on je policijskim službenicima dragovoljno predao pušku koju je samostalno izradio, a koja se nalazila izme u voza evog i suvoza evog sjedišta u automobilu. Policija mu je odu-

Pala u kuhinji i završila u komi AKOVEC - S Odjela hitne medicinske pomo i Županijske bolnice akovec PU me imurskoj dojavljeno je da je na odjelu primljena ženska osoba s modricama po tijelu. Dojava je primljena u subotu popodne. Policijskim istraživanjima utvr eno je da se radi o 64-godišnjakinji iz Hlapi ine koja je te subote 23. sije nja prona ena ozlije ena u zaklju anoj obiteljskoj ku i. Pronašao ju je sin koji je ozlije enu majku našao na podu uz prevrnu kuhinjski stol i stolicu. Pretpostavlja se da je žena modrice zadobila najvjerojatnije prilikom pada u kuhinji. Budu i da su ozljede teške, a da se žena nalazi u komatoznom stanju, zadržana je na bolni kom lije enju na Odjelu intenzivne njege. Naklon što policija dovrši istraživanja mo i e re i više o ovom doga aju.

I policajci sudionici nesre e SVETI KRIŽ – Na državnoj cesti izme u Svetog Križa i Štefanca u etvrtak 21. sije nja oko 15 sati dogodila se prometna nesre a u kojoj je igrom slu aja sudjelovalo i policijsko vozilo. Voza , star 52 godine, iz Donjeg Kraljevca, upravljao je vozilom akove kih registracija neprilago enom brzinom i bez zimske opreme, zbog ega je u jednom trenutku izgubio nadzor nad vozilom te je u lijevom zavoju prešao na kolni ki trak namijenjen vozilima iz suprotnog smjera. Ne bi li izbjegao sudar, policijski službenik službenim je vozilom sišao s ceste. To isto u inio je i 28-godišnjak iz Vu etinca koji je upravljao vozilom akove kih registracija.

Sre om, u ovoj nesre i nije bilo ozlje enih.

Zbog zale enog kolnika teško ozlije ena AKOVEC - Na parkiralištu ispred poduze a “Tvornica arapa” u Neumannovoj ulici u akovcu 21. sije nja u 22.05 sati dogodila se prometna nesre a. Voza ica bicikla, stara 51 godinu, iz akovca, na zale enom kol-

niku izgubila je ravnotežu te se prevrnula i pala s bicikla. U Županijskoj bolnici u akovcu pružena joj je medicinska pomo te je utvr eno da se teško ozlijedila, ali je nakon ukazane pomo i puštena ku i.

26. sije nja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

SLU AJ Gruji : roditelji uvjereni da je njihov 27-godišnji sin Krešimir umro zbog lije ni ke pogreške u varaždinskoj bolnici

Mama Dragica: O komplikacijama smo doznali tek tri tjedna nakon Krešimirove smrti

U nalazu sudske obdukcije stoji da je Krešo umro nasilnom smr u uslijed upale potrbušnice

Prošlo je nešto više od tri mjeseca jeseca kako je 27-godišnji Krešimir rešimir Gruji iz akovca preminuo u Op oj bolnici u Varaždinu nakon rutinske operacije hemeroida. Uvijek nasmijan i vedar te pun života, kako ga opisuju i roditelji i prijatelji, Krešo je iza sebe ostavio neutješne roditelje, dugogodišnju djevojku, brata s obitelji te ostalu rodbinu i prijatelje.

Krešimir Gruji operiran je u ponedjeljak 12. listopada prošle godine te, iako je na operaciji došlo do komplikacija, u lije ni koj dokumentaciji o tome ne piše ni rije . -Nakon Krešine smrti zatražili smo od ravnatelja bolnice svu lije ni ku dokumentaciju te nam je zakazao sastanak sa šefom odjela na kojem je bio Krešo.

Izme u ostalog upitali smo ga koliko dugo traje ta rutinska operacija, na što je odgovorio 15 do 20 minuta. Postavili smo mu pitanje zašto je kod našeg sina trajala sat i pol. Na kraju je kazao da su se pojavile neke komplikacije za vrijeme operacije. Dakle, o komplikacijama smo doznali tri tjedna nakon smrti, a o tome u dokumentaciji ne piše ništa, ve stoji da je operacijski tok uredan, isti u roditelji Dragica i Radomir Gruji , te dodaju da je sam Krešimir za vrijeme operacije uo da su se pojavile komplikacije te da je došlo do krvarenja.

Mama, ja ti samo nekamo tonem Dva dana kasnije stvari su se zakomplicirale. Krešimiru je pao tlak te je nekoliko pu-

Re eno nam je da e su enje trajati od pet do deset godina

Dragica i Radomir kao glavnog i odgovornog za Krešimirovu smrt smatraju šefa odjela

ta kolabirao, što su u bolnici pripisali analgeticima, odnosno kazali su da Krešimir ne podnosi lijekove protiv bolova. Iako je nekoliko puta pao u nesvijest, lije nici tome nisu pridavali veliki zna aj, sve dok se kod Krešimira nisu pojavili jaki bolovi.

U etvrtak nave er napravljen je CT te je uo en hematom veli ine dlana. - Krešo je ulazio u sepsu, a u bolnici to nisu prepoznali. I kada je njegov kirurg to uo io, rekao nam je da bi on Krešu operi-

Zaboljela me izjava ravnatelja Varaždinske bolnice Ravnatelj Varaždinske bolnice ve dva dana nakon Krešimirove smrti izjavio je da nema naznaka lije ni koj pogrešci. - Zaboljela me izjava ravnatelja da nije bilo lije ni ke greške, što je pokazala obdukcija. Kako je mogao dva dana nakon smrti re i da je obdukcija pokazala da nije bilo lije ni ke greške, kada je nalaz sudske

obdukcije gotov tek nakon dva tjedna. Na kraju krajeva, u nalazu stoji da je Krešo umro nasilnom smr u uslijed upale potrbušnice, kaže Dragica Gruji , i dodaje da je kao zdravstvena djelatnica upoznata s injenicom da se lije nici me usobno štite kad pogriješe i da su rijetko kažnjeni zbog svojih pogrešaka. (hz)

rao, ali da mora pri ekati svog šefa, kojeg se ekalo puna dva sata. Kada je stigao u pola no i, šefu se, pretpostavljam, nije dalo raditi taj veliki operativni zahvat, nego je rekao neka se samo napravi drenaža. A ta ga je drenaža ubila. To je samo ubrzalo sepsu, kažu ogor eni roditelji.

Iako ga je operirao mla i lije nik, Dragica i Radomir kao glavnog i odgovornog za Krešimirovu smrt smatraju šefa odjela koji nije dozvolio operaciju u etvrtak nave er.

- U petak ujutro re eno nam je da se naš sin osje a dobro, no, on sam mi je kazao ‘Mama, ja ti samo nekamo tonem’, što su u bolnici opet pripisali analgeticima. Taj dan Krešo je ostao bez pulsa i tlaka te je preba en u šok sobu. Ništa nam nije bilo jasno jer nam je isti dan re eno da e sve biti u redu.

zvala u bolnicu, re eno mi je da je Krešo na hitnoj operaciji.

Imali su kontakt telefon, no,

nikog nisu obavijestili da se njegovo stanje pogoršalo. Da nisam zvala, ne bih ni znala.

U šest dana nestalo nam je zdravo dijete Peti dan nakon operacije, u subotu ujutro, 27-godišnji Krešimir Gruji hitno je operiran. - Kada sam ujutro na-

- U nedjelju 11. listopada Krešimir je zaprimljen na rutinsku operaciju, a sljede u nedjelju bio je mrtav, kažu ogor eni roditelji

Dragica i Radomir Gruji htjeli su angažirati odvjetnika s neutralnog terena, a, kada prilike budu dozvoljavale, i su enje bi prebacili u Zagreb. Me utim, u procesu traženja odvjetnika Krešimirovi su roditelji došli do razo aravaju ih informacija. -Kada smo tražili odvjetnika, prvo smo bili kod jedne odvjetnice u Zagreb. Ona nam je kazala da budemo spremni na trajanje su enja od pet do deset godina.

Ja to ne mogu shvatiti. Taj doktor e prije oti i u mirovinu ili e slu aj zastarjeti.

Name e se pitanje kakvo je to naše pravosu e da dozvoljava takva duga su enja. Ova i mnoge druge lije ni ke pogreške aktualiziraju pitanje kako sankcionirati lije nike za nesavjesno lije enje. Noviji primjeri lije ni kih pogrešaka, od kojih mnogi nisu ni došli do javnosti, upu uju na to da je rije o ozbiljnom problemu koji se nipošto ne smije ignorirati. (hz)

Kada smo stigli u bolnicu, re eno nam je da je Krešo u životnoj opasnosti zbog teške sepse. U tom trenutku mislila sam da gubim tlo pod nogama, govori Krešimirova majka.

Nakon što je operacija završila, kirurg, koji je operirao Krešimira i prvi put, kazao je da je operirao u etvrtak do ovog ne bi došlo. Dragici i Radomiru Gruji u to je bilo priznanje da je rije o greški.

- Zašto je morao u etvrtak ekati šefa, nije nam jasno. U šest dana u 21. stolje u nestalo nam je zdravo dijete. Jednu nedjelju 11. listopada zaprimljen je na rutinsku operaciju i sljede u nedjelju bio je mrtav, kroz suze kažu neutješni majka Dragica i otac Radomir.

(H. Ze ar, foto: Z. Vrzan)

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

26. sije nja 2010.

ZAHVALJUJU I OBNOVI ZGRADE Glavna 35, centar Preloga dobiva modernije konture

DOGOVORENA REKONSTRUKCIJA Trga sv.

Lovre u Cirkovljanu vrijedna 1,2 milijuna kuna

Cirkovljan postaje prvi nakon Preloga po ure enosti U ovoj godini napokon e se realizirati u više navrata najavljivano ure enje Trga sv. Lovre, prostora u centru Cirkovljana, prigradskog naselja Grada Preloga.

Potvr eno je to potpisivanjem ugovora izme u Grada Preloga i temeljem javnog natje aja izabranog izvo a a radova Zajednice ponuditelja Tegra d.o.o. akovec i GKP-a Pre-kom d.o.o. Prelog. Trg sv. Lovre doživjet e ozbiljnu transformaciju.

To zna i da e biti zatvorena jedna od ulica koja vodi prema Trgu, a sav e promet biti preusmjeren na županijsku cestu koja iz Cirkovljana vodi za Donji Kraljevec. Obiteljske ku e koje okružuju prelijepo crkveno zdanje ubudu e e imati pristup na državnu cestu D-20 upravo preko spomenute županijske ceste. Trg e, dakle, biti zatvoren za prometala. Kako doznajemo, ovaj prostor bit e ure en prema ideji arhitektice Božice Petanjek. Prostor oko crkve bit e poplo en što kamenim blokovima, što tlakovcima. U jednom dijelu bit e ure ene stepenice klupice obu ene u mramor, a velika pažnja posvetit e se i hortikulturnom ure enju zelene površine u kojoj je smješten spomenik palima u Drugom svjetskom ratu.

Ure enje centra Cirkovljana bit e trošak od 1,2 milijuna kuna. Dio troškova pokrit e Žu-

panijska uprava za ceste, dio e dati donator rodom iz Cirkovljana, a ve im dijelom inanciranje ovoga projekta past e na teret Gradu Prelogu.

Radove na ovom poslu izvo a i e, najavili su, otpo eti im to dopuste vremenske prilike, a krajnji rok njihova dovršetka je 30. lipnja, kako bi na Dan mjesta, uz blagdan Sv. Lovre sve bilo spremno za sve anost otvorenja.

Cirkovljan e, nakon što budu izvedeni ovi radovi, svakako biti prvo nakon Preloga najljepše ure eno mjesto u ovome gradu.

Cirkovljan ani priželjkuju i izgradnju pješa ko biciklisti ke staze koja bi ovo mjesto povezala s Prelogom. To nije pitanje luksuza ve iskonske potrebe s obzirom na to da se tom dionicom državne ceste dnevno biciklima na posao, pa i u školu i s drugim ciljevima, vozi mnoštvo mještana. Oni time izlažu svoje živote opasnostima, što je ve nebrojeno puta potvr eno prometnim nesre ama, od kojih je nekoliko, na žalost, imalo smrtni ishod. Za sad se o izgradnji pješa ko biciklisti ke staze ne govori. Tu investiciju Grad Prelog sam nikako ne može platiti, a naravno da se o ekuje su inanciranje ovog projekta od strane države, budu i da se radi o gradnji staze uz državnu prometnicu. (D.Mihoci)

U PRELOGU našli novu lokaciju za spomenik palima u Drugom svjetskom ratu

Od prolje a Bezeredi na Trgu slobode Spomen - obilježje palima u Drugom svjetskom ratu, vrijedan rad Luje Bezeredija, koji se nalazio na prostoru ispred Doma kulture u Prelogu, maknuto je s toga prostora koji posljednjih godina slovi kao gradsko ruglo.

Spomenik e, na znanje dušebrižnicima, biti preseljen na primjereniju lokaciju, u park na Trgu slobode, za što su dobivene potrebne suglasnosti. Postolje za novi spomenik ve je izgra eno.

U inio je to GKP Pre-kom.

Spomenik Luje Bezeredija bit e restauriran, na emu upravo rade restauratori. Grad e za to izdvojiti 50 tisu a kuna. Preseljenje spomenika Županija e pomo i s 3.500 kuna. - Mi smo se javili na natje aj i dobili ta sredstva koja su simboli na, ali e nam ipak puno zna iti i zahvalni smo što su nam odobrena. Preseljenje spomenika prvi je korak na putu ure enja prostora kod Doma kulture, rekao je preloški gradona elnik Dtagutin Glavina. (D.Mihoci)

Postolje u parku na Trgu slobode spremno eka na spomenik

Gradska uprava uskoro seli u novu zgradu, a Prelog dobiva izložbenu galeriju Lani zapo eti radovi na adaptaciji i dogradnji zgrade u susjedstvu Gradske uprave na adresi Glavna 35 u Prelogu nastavljaju se u ovoj godini. Zahvaljuju i obnovi ove zgrade i njenoj dogradnji, centar Preloga dobiva nove, modernije konture, a Grad Prelog izložbenu galeriju.

Prema rije ima preloškog gradona elnika Dragutina Glavine, upravo je u tijeku žbukanje unutarnjih zidova, postavljaju se instalacije za grijanje pa e uskoro biti postavljene i podne podloge. Vanjska stolarija postavljena je na novom dijelu zgrade, a ovih bi dana trebala biti postavljena stolarija i u starom dijelu zgrade, jedne od

rijetkih koja govori o identitetu ovoga grada i koja e ovom adaptacijom, u koju su uklju eni i konzervatori, biti sa uvana za budu e generacije.

Adaptacija i dogradnja zgrade provodi se prema projektima Me imurje inženjeringa, a izvodi ih akove ka Tegra. O ekuje se da e radovi biti dovršeni do kraja travnja, no zgrada e, doznajemo, biti predana na korištenje najvjerojatnije tek uz Dan Grada u prosincu ove godine.

Ovaj inancijski zahtjevan projekt, težak 7 milijuna kuna, su inanciraju Grad Prelog i Ministarstvo regionalnog razvoja,

šumarstva i vodnoga gospodarstva, s time da Ministarstvo pla a 60 posto ukupnoga troška, a Gradu Prelogu e oko namirivanja njegova dijela troška pomo i i Županija.

U zgradu na adresi Glavna 35, u kojoj e biti ure eno preko 1.400 kvadrata površine, bit e preseljene gradske ali i županijske službe. U prizemlju zgrade bit e ure ena etiri poslovna prostora koje Grad planira dati u najam ili prodati ovisno o interesu. U zgradi e biti ure ene i dvije dvorane, jedna e poslužiti kao gradska vije nica, a druga e služiti kao izložbena galerija.

Iako je bilo govora da e u ovoj novoj zgradi udruge dobiti prostore za svoj rad, ini se da e opet ostati kratkih rukava.

- Za nas je adaptacija ove zgrade velik doga aj. Ostvare li se i neki drugi naši planovi, u sanaciju bi mogla i zgrada u Glavnoj 33, u kojoj se sada nalazi Gradska uprava. Te dvije zgrade prepoznatljiv su dio gradskog središta i samog grada i zato nam je bitno sa uvati ih obje od zuba vremena, kazao je gradona elnik Glavina, ne otkrivaju i nam gdje e smjestiti udruge, od kojih neke godinama ekaju na primjereni prostor za svoje djelovanje. (D.Mihoci)

GODIŠNJI REGIONALNI SUSRET ME UNARODNIH EKOŠKOLA u Lepoglavi

Sveti Martin na Muri o turizmu, Štrigova o uštedama, a Donji Kraljevec o otpadu kao korisnoj sirovini Prošli utorak u Lepoglavi je održan godišnji regionalni susret me unarodnih ekoškola. Na smotri su sudjelovale tri škole iz Me imurske županije: Sveti Martin na Muri, Štrigova i Donji Kraljevec kao najmla a ekoškola.

Svetomartinska ekipa predstavila se svojim projektom “Održivi turizam u suradnji s lokalnom samoupravom”, dok je OŠ Štrigova predstavila projekt “Ušteda energije u školskim objektima”.

- Mi smo prikazali kako održivi turizam može funkcionirati kada se školi kao partneri pridruže op ina, klubovi, udruge, društva, gospodarstvenici, turisti ki djelatnici ... Naša suradnja sa svima je izvanredno dobra, a rezultati su vidljivi na svakom koraku jer je turizam, osobito održivi, postao okosnica našeg gospodarstva, kaže Vesna Branilovi iz OŠ Sveti Martin na Muri.

- Ušteda energije, osobito elektri ne, tema je kojom se predstavila naša škola, i to nakon što smo vrlo uspješno prije odradili zbrinjavanje sme a.

Elektri nu energiju štedimo nepaljenjem svjetla uz prozore u u ionicama, gašenjem svjetla kada se steknu uvjeti da nisu po-

Ekipa iz OŠ Sveti Martin na Muri trebna te racionalnim korištenjem vanjske rasvjete. Znamo da se ušteda može ostvariti i zamjenom rasvjetnih tijela - žarulja, kao i sanacijom elektri ne mreže, pak smo naru ili stru ne nalaze i savjete o njezinoj zamjeni u mati noj i podru nim školama, kaže Stanislav Rebernik, ravnatelj OŠ Štrigova.

OŠ Donji Donji Kraljevec pozabavila se temom korištenja otpadnih materijala kao korisnih

sirovina, te je na smotri dvoje u enika bilo obu eno u modne kreacije od tzv. otpadnih sirovina, prezentiraju i kako uz kreativnost odba eni materijali mogu dobiti novu svrhu.

Ekipe su u Lepoglavi vodili školski ravnatelji Tomislav Paljak i Stanislav Rebernik te mentorice Vesna Branilovi i Renata Golenko, suradnici i pedagozi Dražen Crn ec i Andreja Zadravec Baranaši .

Svetomartinski prezenteri bili su u enici Ivan Vrbi i i Klara Srša, koji su i državni prvaci ekokviza “Lijepa naša”.

O uštedama struje u OŠ Štrigova prezentaciju su imali u enici Nives Kos i Sebastijan Kocen. Kvalitetom projekata i na inom prezentacije obje su me imurske škole pokupile priznanja nazo nih na ovoj smotri.

(Stjepan Mesari )

26. sije nja 2010.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

EDUKATIVNA I HUMANITARNA akcija u enika Osnovne škole Belica za UNICEF i djecu Afrike

KONA AN EPILOG trakavice OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec

Prikupljene 6.273 kune za djecu Afrike

Školski odbor smijenio ravnateljicu Školski odbor OŠ “Petar Zrinski” na sjednici u ponedjeljak tijekom poslijepodneva smijenio je ravnateljicu Zvezdanu Tresku. Tu nam je vijest potvrdio Saša Horvat, predstavnik Vije a roditelja u Školskom odboru.

To je epilog o višetjednoj “aferi” o brojnim neregularnostima u radu škole, sva ama i narušenim odnosima me u u iteljima, misterioznim biogeneratorima i novcu koji je nelegalno utrošen za njihovu nabavku, a, kao što posljednje saznajemo, i pri e o falsi iciranim dokumentima i odlukama sa sastanaka Školskog odbora.

No, podsjetimo se ukratko kako je pri a tekla. U prosincu pri a o šenkove koj školi pokrenuta je nakon tu njave djece na školskom dvorištu. Nakon što ravnateljica škole nije odmah reagirala, pojedini u itelji škole su, vidjevši da se u školi važni problemi nasilja ne rješavaju, polako po eli u javnost izlaziti s neregularnostima u radu škole, posebice ravnateljice.

Tako je kao sporna istaknuta injenica da škola ve više godine nema zaposlenog pedagoga koji bi se bavio problemati nom djecom, kao i da ravnateljica to

Smjena ravnateljice nije politi ka Iako je bilo prozivano da je motiv za smjenu ravnateljice zapravo politi ki, s obzirom na to da su glavni akteri pri e Saša Horvat, Miljenko Hajdarovi i Vladimir Novak HNS-ovci, te je ravnateljica u više navrata isticala da oni zapravo žele proširiti svoj politi ki utjecaj postavljanjem “svoje” osobe na mjesto ravnatelja, trojac se ogradio od toga i složio s prijedlozima da na to mjesto do e netko potpuno neutralan. Je li to bilo to no, skoro e se pokazati. Jedno je sigurno, sude i po prijavama koje su nadležnima i policiji podnijele obje strane, ini se da e rasprave nastaviti, ali sada iza zatvorenih vrata na sudu.

radno mjesto uva za sebe kada joj istekne mandat.

Nekako u isto vrijeme na svjetlo dana je došla injenica kako su u školi postavljeni biogeneratori, takozvane “Atlante” koje navodno neutraliziraju biološki štetna geo izi ka i svemirsko - magnetska zra enja koja bi mogla smetati u enicima na nastavi, a usput uklanjaju i sotonisti ku energiju te poti u na rast ženskih grudi, kao i pove anje spolne mo i. I ne samo to ve da je, kako su prve informacije govorile, za te iste “Atlante” potrošeno ak 69.000 kuna. Istragom brojnih inspekcija pokazalo se da je situacija još gora te da je utrošeno ak 98.000 kuna. Tu su se u pri u umiješali i roditelji koji su postali zgroženi svime što se doga a u školi i biogeneratorima za koje njih nitko nije ni pitao žele li da se tako nešto postavi u prostorije gdje njihova djeca borave svaki dan.

I tu dolazimo do epiloga pri e.

Prošli tjedan iz škole su došle informacije koje govore kako taj novac de initivno nije legalno potrošen. To potvr uju lanovi Školskog odbora, to nije, njih šest od sedam, koji tvrde kako nikad nisu donijeli odluku o nabavki “Atlanti”, te da je ravnateljica odluku donijela na svoju ruku bez njihova znanja.

Osim toga, ondašnja predsjednica

PALOV ANI promijenili mišljenje vezano uz izgradnju kapelice uz mrtva nicu

U anketi župnika 240 obitelji podržalo investiciju i lokaciju Palov ani su promijenili mišljenje. U anketi, koju je prilikom blagoslova ku a proveo župnik vl . uro Vukalovi , 240 obitelji iz Palovca izjasnilo se za izgradnju kapelice uz mrtva nicu. Na anketnom listi u na kojemu je bilo postavljeno to pitanje i ponu en odgovor za ili protiv 67 obitelji izjasnilo se da je protiv izgradnje kapelice, a drugih 28 obitelji nije se izjašnjavalo ni za ni protiv ovog prijedloga. Doznajemo to od župnika Vukalovi a koji je te informacije sredinom minuloga tjedna proslijedio na elniku op ine Mala Subotica Vladimiru Domjani u, budu i da je župa uputila op ini zamolbu da joj se dodijeli pravo gra enja kapelice na zemljištu uz mrtva nicu.

Prvotno protiv kapelice O toj stvari ve je raspravljalo Op insko vije e, i to još prošle godine, me utim, odluka je odgo ena kako bi se ispitalo javno mnijenje u Palovcu o toj stvari.

- Ja osobno nisam bila za to da Vije e o ovoj važnoj stvari donosi odluku, a da se mještane Palovca prethodno ne pita žele li oni uop e kapelicu ili ne i žele li je na lokaciji

uz mrtva nicu ili ne. Na zboru gra ana, održanom u prosincu prošle godine, ve ina od 95 okupljenih mještana Palovca izjasnila se da nije za izgradnju kapelice na prostoru uz mrtva nicu, ali to ne zna i da se protivi njenoj izgradnji. Izjasnili su se da im je bliži prijedlog da se za potrebe služenja sprovodnih misa uredi jedna prostorija u mrtva nici i da se za te potrebe nadogradi nadstrešnica. Osobito jer je svima jasno kakve su inancijske prilike u ovo današnje vrijeme. Naš župnik je, me utim, održao zbor vjernika na kojemu je iskazan druga iji interes, a, osim toga, rekao je da

Sumnja u rezultat ankete Predsjednica Vije a Mjesnog odbora Danica Glad izrazila je sumnju u izjašnjavanje mještana, su liraju i da se mještani vjerojatno pred župnikom koji im je došao u ku u i nisu mogli druga ije nego potvrdno izjasniti. Župnik na to odgovara kako su anketu provodili mini-

stranti, a da on s obiteljima dok je bio u blagoslovu nije razgovarao, osim u slu aju kada su tražili pojašnjenja, dakle, utjecaja s njegove strane, kaže, nije bilo. Želju koju su iskazali gra ani župnik e dokumentirati i anketnim listi ima koje, dakako, uva u pohrani. (D.M.)

e provesti anketu me u mještanima i da e onda odlu iti ho e li inzistirati na gradnji kapelice ili ne, pojašnjava predsjednica Mjesnog odbora Palovec Danica Glad, koju ljuti što župnik mimo volje gra ana iskazane na zboru provodi nekakve svoje ankete.

Prepali se mogu eg troška Sude i upravo po rezultatima te ankete, Palovec zapravo želi kapelicu i želi da bude izgra ena uz mrtva nicu. Župnik Vukalovi smatra kako su se Palov ani prepali mogu ega inancijskog troška vezanog uz izgradnju kapelice koji bi trebali snositi.

- Nitko ne kaže da e obitelji morati odmah dati tih 3.500 kuna, koliko predvi amo da bi mogao i trebao biti njihov milodar ne bi li se investicija mogla realizirati.

Kapelica bi se gradila u fazama, a imamo i neke donatore s kojima možemo ra unati. Eto, jedan mještanin Palovca, koji tu, doduše, ne živi, obe ao nam je donaciju od oko 20 tisu a eura, na emu bismo bili

Zvezdana Treska ŠO-a Jelena Fuss tvrdi da je njen potpis na zapisniku s te sporne sjednice, na kojem stoji da je ŠO odluku donio, falsi iciran.

Oglasilo se i Radni ko vije e škole koje se izjasnilo da u itelji ne podržavaju postavljanje ure aja naziva “Atlanta“ u bilo koju prostoriju škole te daju punu podršku kolegama Miljenku Hajdarovi u i Vladimiru Novaku, koji su cijeli pri u pokrenuli, u njihovoj inicijativi da se razriješi trenutna situacija u školi.

Kona ni rezultat svega je ovotjedna smjena ravnateljice.

Pitanje je samo je li se uistinu toliko dugo trebalo ekati i cijela se pri a rastezati? Nadamo se da su svi nešto nau ili iz ovog slu aja te da e se u nekom drugom sli nom slu aju stvari puno brže i e ikasnije riješiti, kao što su se u slu aju šenkove ke škole mogle i trebale. (mn)

Strah od groblja Odabrana lokacija nekim mještanima Palovca nikako nije po volji.

- Zaista neke smeta to što bi se kapelica gradila na odabranoj lokaciji i zato ne podržavaju njenu izgradnju.

Nekako im je nezgodno što je blizu groblje i mrtva nica, ali treba znati da je oko svih naših me imurskih crkava nekada bilo groblje, a sada po tom tlu hodamo i nikome ne smeta. Ne znam zašto ljudi imaju odbojnost prema tome, zaklju uje župnik Vukalovi . (D.M.) zahvalni i što bi uvelike smanjilo ukupan trošak. Vjernici bi davali svoje priloge gradnji razmjerno s mogu nostima, tijekom nekoliko godina, pojašnjava župnik.

Za izgradnju kapelice oko sedamsto tisu a kuna Kapelica koju bi gradili u Palovcu bila bi prostorno takva da bi mogla okupiti 100 do 150 vjernika. Projekti, dakako, još ne postoje, ali vizija da. Predvi a se da bi izgradnja kapelice u nakon Male Subotice najve em mjestu u župi i op ini, jedinom koje nema mjesto za bogoslužje, mogla koštati oko sedamsto tisu a kuna.

- Jedino Palovec nema kapelicu unato tome što stalno tijekom proteklih desetlje a postoji inicijativa za njenu izgradnju. Ja se sje am da su tijekom prošlih godina propale dvije ozbiljne inicijative zbog ovih ili onih razloga. Nadam se da ova ne e, isti e župnik, koji s velikim iš ekivanjem o ekuje dolaze u sjednicu Op inskog vije a i potvrdu da župa Ro enja BDM u Maloj Subotici može graditi kapelicu na zemljištu uz mrtva nicu.

(Danijela Mihoci)

Osnovna škola Belica ove je godine sudjelovala u projektu “Škole za Afriku” koji organizira UNICEF. Akcija je trajala od 1. studenoga prošle godine pa do sredine sije nja, a prikupljeno je 6.273,87 kuna, što je znatan iznos ako se zna da je rije o u enicima.

Projekt o kojem je rije istovremeno je edukativan, ali i senzibiliziraju i na teško e u enika u Africi i školovanja vršnjaka, a proveden je kroz vježbe, radionice, prezentacije, te razgovore. U akciju su bili uklju eni i roditelji u enika.

Na prvom sastanku u studenom prošle godine koordinatorica akcije i pedagoginja Mirela Miljan upoznala je sve u enike s akcijom, a potom su razrednici prikazali ilm i provodili radionice u svrhu motivacije u enika. Od po etka studenoga zapo elo se s prikupljanjem dobrovoljnih priloga u enika, u ku ice u svakom razrednom odjelu.

Organizirana je i prodajna izložba radova koje su izradili u enici Biblijsko karitativne grupe, a u prosincu je organizirana prodaja boži nih ukrasa koje su izradili u enici. Akcija je završena prodajom estitki UNICEF-a.

U cijeloj akciji sudjelovala su sva 283 u enika OŠ Belica te njihovi roditelji. Zanimljivo je da je i roditeljima na roditeljskim sastancima prikazan edukativni ilm o djeci Afrike, nakon ega su pozvani da kupnjom boži nih ukrasa podrže akciju. Na taj je na in prikupljeno 938 kuna.

U Podru noj školi Gardinovec roditelji su zajedno s u enicima izra ivali boži ne ukrase, a ti su ukrasi prodavani na prigodnoj izložbi, tada je bilo sakupljeno 815 kuna.

Prodajna izložba boži nih ukrasa organizirana je i na boži noj priredbi u enika za roditelje i mještane Belice u Društvenom domu, tako je prikupljeno 985 kuna. Putem razrednih kasica prikupljeno je 2.606 kuna, a od prodaje estitki 246 kuna, pa su tako ukupno za UNICEF prikupljene 6.273 kune.

Ravnatelj OŠ Belica Antun Žuli o cijeloj akciji kaže: - Ušli smo u projekt UNICEF-a prije nekoliko godina kao jedna od škola u Hrvatskoj i u našem kraju.

U po etku akcije izradili smo table ‘Nulta zona tolerancije na nasilje’,

Ravnatelj OŠ Belica Antun Žuli no, odustao sam od postavljanja tih natpisa na vidljivim mjestima, zbog toga jer su u enici živahni, za vrijeme odmora smiju se, glasno raspravljaju, padne i po koje guranje i neslaganje i tako dalje. No, ubrzo se uvidjelo da smo svi tom akcijom postali mnogo osjetljiviji na nasilje bilo koje vrste, pa je to bio razlog zbog ega su natpisi završili u zape ku, oni nam više nisu nužni.

Ovakve edukativne i humanitarne akcije treba njegovati, jako rijetko radimo jedni za druge, a najve a je vrijednost to što su se u akciju uklju ili i roditelji i mještani Belice i Gardinovca, kojima zahvaljujem na suradnji i pomo i.

(J. Šimunko)

Svaki tjedan kuna jedna - Došla su udna vremena, kaže ravnatelj škole Antun Žuli . - Djeca se sve manje igraju, doma su za televizorom ili ra unalom i igraju igrice, više se ne druže kao nekada, a u školi najviše sjede. Zbog toga smo i potaknuli ovu edukativnu i humanitarnu akciju, da bi im nešto dali, neki korisni sadržaj, te kako bi bili aktivni sudionici.

Tako smo prilikom dragovoljnih prikupljanja priloga kod u enika razvili slogan ‘Svaki tjedan kuna jedna’, kako bi ih motivirali na akciju, a kako istovremeno to ne bi bilo optere enje za djecu i roditelje.

Ta je akcija u potpunosti uspjela, u razrednim kasicama ukupno se našlo 2.606 kuna. (JŠ)

DONJI KRALJEVEC

Kvalifikacije za državno prvenstvo u twirlingu i mažoret plesu za središnju Hrvatsku U subotu 30. sije nja u sportskoj dvorani Donji Kraljevec bit e održano natjecanje mažoretkinja za plasman na državno prvenstvo za središnju Hrvatsku. Natje u se sola i dueti iz akovca, Donjeg Kraljevca, Dugog Sela, Gori ana, Ivani Grada, Koprivnice, Krapine, Ludbrega, Novigrada Podravskog i Zlatara. Natjecanje zapo inje u 9 sati, a proglašenje rezultata i program zatvaranja u 16 sati.

Nastupit e pobjednik showa - Tihomir Bendelja, koji je na kva-

li ikacijama u solo i duo konkurenciji višestruki prvak na državnim i svjetskim natjecanjima u twirlingu i mažoret plesu.

Paralelne kvali ikacije održavaju se 29. sije nja za Slavoniju u Požegi i 31. sije nja u Splitu za podru je Dalmacije.

Hrvatski twirling savez, Hrvatski savez mažoretkinja i Mažoretkinje op ine Donji Kraljevec pozivaju sve gra ane na ovu lijepu priredbu i atraktivno natjecanje, na kojemu e biti dosta glazbe i ritma. (J)

12

Kroz Međimurje

Znanje kao najniži oblik spoznaje Ovih se dana u našem kraju osniva Društvo znanstvenika Me imurja, a mladi znanstvenici ujedno e raspravljati o temi “Znanost i inovativnost u funkciji ja anja konkurentnosti gospodarstva”.

Društvo znanstvenika Me imurja bit e prvo takvo društvo u Hrvatskoj koja ima nekoliko tisu a znanstvenika. No, što je znanstvenik i što je znanje? Današnja suvremena znanost više nije dokazivanje eksperimentima da je ma ka crna, ve nešto više, dokazivanje da je ma ka crna ili bijela ovisno o vrsti instrumenta kojim se služimo.

Pod pojmom znanstvenika obi no se misli na one gra ane koji ispred imena imaju titule kao mr. sc. i dr. sc., koji se bave nekom superspecijaliziranom djelatnoš u, ali i na profesore na fakultetima i sli no. U zadnje vrijeme sve je više kritika na na in mjerenja uspješnosti znanstvenika po broju radova u prestižnim svjetskim asopisima, pa traju rasprave može li to biti jedini kriterij uspješnosti.

Sveu ilišni profesor Igor ati tvrdi da je vrjednovanje hrvatskih znanstvenika po raznim IF-faktorima, odjecima u asopisima, više namijenjeno inovnicima, a ne da se na temelju njega bira u viša zvanja, te su u potpunoj suprotnosti s onim što se želi. Zbog toga znanstvena zajednica mora preispitati svoje ciljeve.

Opažanja i otkri a prethode izumima i inovacijama, ali to su dva svijeta ije djelovanje treba obvezno procjenjivati i s motrišta društveno - humanisti kih kriterija te društvene koristi. Ne živi se od imidža pojedinaca i op eg doprinosa znanosti, nego od novostvorene vrijednosti, kaže on, što zna i da znanstvenik treba promišljati intedisciplinarno.

Znanstvenici moraju biti dobri istraživa i, ali i dobri menadžeri, što je esto smatra nespojivim. Ako nije tako, znanje postaje plijen onih koji su bolje organizirani i znaju što traže. Tko su ti?

Jedan od njih je i hrvatski znanstvenik svjetskog glasa dr. Branko Sou ek u Americi koji je formirao takozvano stablo mozgova i radio za NASU, a koji je svojedobno rekao: - Nitko ne može sam ništa napraviti, a pogotovo se ne može ništa u izolaciji od me unarodnog znanstvenog foruma. U Hrvatskoj je najprioritetnije dati oštrim mozgovima koji imaju energije, inicijativu i ideje da formiraju svjetska stabla mozgova. Svaki u svojoj struci.

Rije je o stablu, popisu od oko sto znanstvenika iz cijelog svijeta koji me u-

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

sobno stalno komuniciraju o nekom problemu putem mreže te tako razvijaju spoznaju o njemu.

On se, primjerice, bavi istraživanjem takozvane interdisciplinarne univerzalne teorije mozga i kvantne inteligencije s razli itim primjenama, koja u stablo mozgova povezuje znanstvenike iz podru ja ra unarstva, kompjutora, neurobiologije, psihologije i ponašanja.

Prema toj univerzalnoj teoriji, mozak je sklop nekoliko grupa specijaliziranih agenata. Ti agenti kao jata ptica napadaju na jedno polje koje je nazvao polje asocijativnih memorija. Iz ega proizlaze etiri karakteristike kojima se mozak opisuje: razumijevanje, svijest, osje anja i znanje.

U znanje je uklju eno i znanje u obliku instinkta kao najnižeg oblika znanja.

Osje anja su prisutnija u višim organizmima. A svijest je tako er slabije razvijena u nižih organizama, dok je zajedno s razumijevanjem najrazvijenija u ovjeka. Ali sve etiri komponente prisutne su u svim organizmima i ni jedna se komponenta ne može razviti sama za sebe. Na jednom je skupu to pojasnio ovim rije ima: - Prije desetak godina u umjetnoj inteligenciji postojale su teorije bazirane samo na modulima znanja. One su napravile gigantski napredak u automatici, robotici i kompjutorima, ali samo do jedne granice i gotovo. To je bilo pasivno kombiniranje postoje ih cigla u razne zgrade.

Nova univerzalna teorija mozga ve je po samoj svojoj de iniciji primjenjiva u svim znanostima, tehnologijama, politici i ekonomiji. Ona zna i da mi možemo napraviti kompjutorske mreže i baze podataka i veze živih ljudi s tim mrežama i bazama podataka, a te veze mogu napraviti timove koji e biti razli iti od postoje ih timova. Strojeve i veze me u njima, koji e biti pametniji od današnjih ljudi.

Drugim rije ima, razvijat e se one nacionalne zajednice koje e imati bolje ideje, organiziranije veze i interdisciplinarna stabla mozgova. Zvu i kao znanstvena fantastika.

26. sije nja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ELNIŠTVO op ine Kotoribe sumiralo situaciju nakon primopredaje vlasti

Na elnik GRGEC: Op ina je na kraju godine uzela kredit da ne bi 2009. završila u gubitku elnici op ine Kotoriba održali su konferenciju za novinare putem koje su željeli javnost upoznati s realizacijom programa u protekloj godini, kao i planovima za ovu godinu.

Vlast u Kotoribi osvojila je koalicija SDP - HSS - HSU. Na elnik Ljubomir Grgec osvrnuo se na inancijsko poslovanje. Potvrdio je podatak da se na op inskom ra unu prilikom primopredaje nalazilo 1,338.930 kuna, no, napominje da su ta sredstva bila isklju ivo namjenska. Iz Ministarstva poljoprivrede 200 tisu a bilo je namijenjeno za izgradnju kanalizacije u ulici Alojzije Stepinca, 1,085.000 kuna stiglo je iz Ministarstva gospodarstva za ure enje zone Jug, a tu je i 231 tisu a kuna upla ene jam evine za kupnju državnoga poljoprivrednog zemljišta. - Kad se zbroje ove stavke i oduzme stanje koje smo primili, dolazimo do manjka od 177.406 kuna, rekao je Grgec, te dodao kako je od rujna zapo ela naplata kredita za novu školu i sportsku dvoranu u iznosu od 3,2 milijuna kuna. Sve obveze op ine za ugovorene radove u prošloj godini u iznosu od 3,8 milijuna kuna podmirene su, za što se bilo potrebno kreditno zadužiti, pa je op ina uzela kredit u iznosu

prilikom vo enja sjednice drži poslovnika kao “pijan plota“, no, njemu je želja bila uvesti red u vije nicu, a nikome nije uskratio da postavi pitanje ili izrazi svoje mišljenje. Pozvao je vije nike na toleranciju kako bi korektno donosili odluke koje su važne za Kotoribu. Šebeštjan je nezadovoljan odazivom vije nika na sjednice te smatra da tu on nema nikakav utjecaj nego e o tome prosuditi bira i koji su izabrali vije nike.

1,8 milijuna kuna kako ne bi godinu završila u gubitku. Grgeca je posebno zasmetalo što bivša vlast stalno prezentira javnosti koliki je novac ostavila na ra unu, a nigdje se ne spominju dogovorene obveze koje su naslijedili.

Radi se na ure enju mjesta Zamjenik na elnika Dobriša Zvošec pobrojao je aktivnosti u prvih šest mjeseci otkako su na vlasti. Izdvojio je postavljanje turisti ke signalizacije, nove table na ulazu u Kotoribu, izgradnju nadstrešnice za lokomotivu od šibe, ure enje centralnog križa na groblju, izmjene stolarije na mrtva nici, priklju enje na kanalizacijsku mrežu spoja ulice K. P. Krešimira IV i Ru era Boškovi a i izgradnju pješa ko biciklisti ke staze od ulice Stjepana

Radi a do Doma kulture. Za te je radove iz op inske blagajne izdvojeno oko 200 tisu a kuna, a izgradnju staze je sa 115 tisu a kuna su inancirao ŽUC. Zvošec je iskoristio priliku i u ime novog hrvatskog predsjednika Ive Josipovi a i OO-a SDP-a Kotoriba zahvalio svima koji su izašli na izbore i podržali njihovog kandidata.

Ne držim se poslovnika kao “pijan plota“, ve želim uvesti red Predsjednik Op inskog vije a Željko Šebeštjan osvrnuo se na rad Vije a kroz sedam prošlogodišnjih sjednica. Uveo je novinu tako da vije nici pozive i materijale dobivaju, uz standardnu dostavu, i putem e-maila, za što je svakom vije niku otvorena adresa. U više navrata bio je prozvan da se

Briga za umirovljenike i socijalno ugrožene Stru na savjetnica na elnika Irena Maltar istaknula je velik uspjeh novog elništva, što se promijenio odnos prema umirovljeni koj populaciji i pronalazak vrlo dobrog modela za rješavanje problema socijalno ugroženih, starih i nemo nih i djece s posebnim potrebama. Tako su umirovljenicima osigurali adekvatan prostor, a najpotrebitijima su darovali pakete i jednokratne nov ane pomo i. Produljen je ugovor s Ministarstvom socijalne skrbi i me ugeneracijske solidarnosti i Domom za starije osobe vezano uz program “Pomo u ku i”, te je dogovoreno da se poboljša kvaliteta usluga na terenu.

(Alen Fuš)

UKRATKO IZ DONJEG ME IMURJA BODOVANJE VATROGASNIH DRUŠTVA

Vatrogascima Svete Marije najviše bodova Obilaskom vatrogasnih društava u Me imurju obavlja se godišnje vrjednovanje njihovog rada za prošlu godinu. Ovih je dana obavljeno bodovanje društva Vatrogasne zajednice podru ja op ina Donja Dubrava, Sveta Marija, Kotoriba i Donji Vidovec.

U ukupan broj osvojenih bodova

ulazi 14 elemenata koji su važni za aktivno i e ikasno djelovanje vatrogasaca. Najbolje rezultate ostvarili su pripadnici DVD-a Sveta Marija, skupivši 3.334 boda. Vatrogasci iz Donje Dubrave osvojili su 2.902, a Kotoribe 2.

812 bodova. DVD Donji Vidovec dobio je 1.496 bodova, dok je

DVD-u Donji Mihaljevec pripalo 1.267 bodova. Društvo su obišli i bodovali Zlatko Orsag, predsjednik Vatrogasne zajednice Me imurske županije, Andreas Lisjak i Stanko Vugrin i , predsjednik i zapovjednik Vatrogasne zajednice podru ja spomenutih op ina. (af)

UDRUGA OBRTNIKA I PODUZETNIKA Donja Dubrava

Donjodubravski gospodarstvenici idu u Sepetnik lanovi upravnog odbora udruge obrtnika i poduzetnika Donja Dubrava, na elu s predsjednikom Stjepanom Rusakom, boravili su u pomorskom naselju Serdehelj.

Doma in im je bio na elnik i predsjednik udruge za razvoj Pomurja Muramente Ištva Tišler. Na sastanku je dogovoren nastup donjodubravskih gospodarstvenika na sajmu

u Sepetniku 6. i 7. ožujka. Ma arskim stru njacima upu en je poziv na gospodarski forum koji e se održati u Donjoj Dubravi. (af)

ODBOR za poljoprivredu Donja Dubrava

Kre e se u izmjene programa za poljoprivredno zemljište Predsjednik Odbora za poljoprivredu op ine Donja Dubrava Ivan Rusak sazvao je sjednicu na koju se odazvao i zamjenik župana Me imurske županije An elko Horvat.

Glavna tema razgovora bile su izmjene programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države temeljem novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu i mogu nosti rješavanja zamjembenih ugovora. Nakon sat i pol rasprave zaklju eno je da se izradi prijedlog izmjena ve postoje eg programa, ali da se prethodno dogovori s rukovodstvom tvrtke “Agrome imurje” o realnostima njihovih potreba. lanovi odbora zaklju ili su kako je potrebno obnoviti kontakte s Državnim odvjetništvom vezano uz zamjembene ugovore. (af)

26. sije nja 2010.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HLAPI INA

KONSTITUIRANA TURISTI KA ZAJEDNICA op ine Sveti Martin na Muri

Marketingom do još boljih rezultata - Izradom marketinškog plana za razdoblje do 2014. godine želimo ostvariti još bolje rezultate u našem radu, ali i ukupnoj turisti koj ponudi op ine Sveti Martin na Muri, naglasio je na konstituiraju oj sjednici Turisti ke zajednice njezin novi predsjednik Franjo Makovec.

Makovec je nazo nima pojasnio promjene u zakonu koji nalaže da su župani, gradona elnici i op inski na elnici predsjednici turisti kih zajednica svojih jedinica.

Na sjednici je usvojen statut zajednice te su imenovani lanovi skupštine, lanovi Turisti kog vije a i Nadzornog odbora Turisti ke zajednice.

Turisti ko vije e ine: Franjo Makovec, Martin Srša, Blanka Bogdan, Tatjana Haži , Branko Polanec, Ivan Zver, Biserka Sobo an, Zdravko Fajfar i Mihaela Mesari .

U Nadzorni odbor imenovani su Ivana Živ ec i Goran Per i , a tre i lan e biti imenovan naknadno.

Franjo Makovec, Ivana Živ ec i Goran Per i potpisnici su dokumentacije platnog prometa.

Doneseni su plan rada i inancijski plan za 2010. godinu.

Turisti ka zajednica, kojoj je sada na elu op inski na elnik Franjo Makovec, predložila je inancijski plan u iznosu od 320 tisu a kuna. Izvješ e o dosadašnjem radu podnio je

Novi predsjednik Makovec govori o potrebi marketinga Branko Polanec, koji po sili zakona nakon devet i pol godina odlazi s mjesta predsjednika Turisti ke zajednice op ine

Sveti Martin na Muri i pod ijim je vodstvom svetomartinska Turisti ka zajednica postala jedna od najboljih u državi. Jed-

nom od najboljih ocijenio ju je i Rudi Grula, tajnik TZ-a Me imurske županije, koji je nazo io skupštini. (S. Mesari )

Polanec otišao nakon devet i pol godina

Novi lanovi Turisti kog vije a

Ne za stalno, ali kao predsjednik, Branko Polanec ovu funkciju koju je obavljao više nego uspješno po sili zakona napušta nakon devet i pol godina.

U “odlaznom” govoru Polanec je samo pobrojao što je ostvareno za njegovog mandata kao predsjednika Turisti ke zajednice.

Zeleni cvijet HTZ, Europska destinacija izvrsnosti, Zlatni

Naša Maja predstavila pravu Nives Kad je na redakcijskom sastanku kolegica Maja Novosel obznanila da e razgovarati s Nives Celzijus, osobom koja je u ve ini “velikih” medija opisana u najmanju ruku kao pohotnica kojoj seks gotovo izlazi i ulazi u svaki dio tijela, postao sam znatiželjan što e Maja doznati, a još više što e zaklju iti nakon ovog susreta i razgovora. Budu i da previše ne vjerujem novinarima koji su u poziciji da iz hrvatske metropole kreiraju javno mišljenje, s nestrpljenjem sam ekao sljede i dan da iz Majinih usta ujem prve dojmove o Nives koja posljednjih nekoliko godina, a posebno otkako je u braku s hrvatskim nogometašem Dinom Drpi em, zaokuplja hrvatsku i europsku javnost.

- Štef, ona uop e ili u ve em dijelu nije takva kakvom je opisuju. Mogu ti re i da je vrlo simpati na, pametna, pristupa na i uljudna žena. Ona vrlo dobro zna što publika želi ‘progutati’ i to joj servira i dobro napla uje. To ne zna i da je ona pokvarena žena, prvo je što mi je Maja rekla.

- Više mi nemoj govoriti, jer ostalo želim pro itati u onom što eš u novinama napisati. Više sam nego zadovoljan nakon što sam tekst pro itao. Zadovoljan sam Majinim uratkom koji, po mome sudu, odska e od mnogih, mogao bih (ipak malo subjektivno) re i od svih koje sam pro itao. Naime, Maja je napisala sve što je ula i kako je Nives doživjela. Više vjerujem Maji nego svim ostalim novinarima Hrvatske i svijeta, jer znam da je napisala ono što je istina, bez težnji k senzaciji, premda znam da je Maja sposobna, ako treba, i u tom stilu napisati. Me utim, napisala je istinu, a to je vrlina koja krasi novinara.

O Nives su mi ranije, nakon što su je sreli u Toplicama Sveti Martin, puno lijepih rije i izrekli moji prijatelji, a Maja je to potvrdila. Nije mi cilj i želja Nives Celzijus vidjeti druga iju nego jest. Želim da itatelji vjeruju novinarima koji razgovaraju s odre enom osobom i onda to plasiraju u javnost. Želim da ne vjeruju onom što netko iz bilo kojih pobuda i interesa širi u javnosti i stvara tobožnje javno mnijenje, što na kraju daje lo-

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

šu sliku o odre enoj osobi, a potom pak i o svima nama Hrvatima. Nema više kod nekih novinara traženja istine o doga ajima, ljudima ili sli nome, ve današnji sustav funkcionira po principu senzacija koje bi trebale podi i rejting televizije, novina ili sli nih medija. Istina je danas o ito podcijenjena ili precijenjena, kako god želite.

Ali, sve u svemu, minuli tjedan uljepšale su mi Maja i Nives i stoga moje veliko bravo za njih dvije!

INETRTAS, lanstvo u Town twiningu, kandidatura za Zlatni cvijet Europe i mnoga druga priznanja dio su ogromnih uspjeha ostvarenih u vrijeme Polancovog mandata. Otišao je predsjednik koji je ostavio duboki trag u radu TZ-a i kvalitetnom predstavljanju svoje op ine, županije i domovine gdje god je boravio. (sm)

Branko Polanec, predsjednik za pam enje

Samo tridesetak ugovora o priklju enju na vodovod Nastavljaju se “muke po vodi” u naselju Hlapi ina, za ije je mještane predzadnji dan prošle godine organizirano potpisivanje ugovora o priklju enju na vodovodnu mrežu u Hlapi ini.

Ugovore je potpisalo nekoliko mještana, što baš i nije oraspoložilo Katarinu Belovi , predsjednicu VMO-a Hlapi ina, jer to je samo “kap”, a potreban je “vodopad” kako bi projekt bio isplativ.

- Tridesetak dana poslije predsjednica Belovi kaže da je ukupno potpisano 30-ak ugovora, što je vrlo, vrlo malo, pak ona razmišlja o na inima kako ljude privoljeti da se uklju e u projekt, te ih poziva da se uklju e i podrže ovaj vrijedni projekt koji djelomice su inancira i Grad Mursko Središ e kojemu pripadaju.

Belovi e s Me imurskim vodama pokušati dogovoriti produženje roka i popusta, barem do uskrsnih blagdana. Isto tako uvjerena je da e mnogi ugovore potpisati kada voda pote e kroz mrežu u Hlapi ini, koja još uvijek koristi vodu iz mjesnog vodovoda.

(S. Mesari )

Jedan od ulaza u Štefanec, južni, iz akovca

Tepe se, bilježi i slika: IVAN LE EK Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima. Štefanec je lijepo selo, u njem živim ja, u njem molim, radim, i uvijek pjevam ja.

Tako je to zapjevala štefane ka pjesnikinja Ana Kranj ec. Malo je znano da su je zvali “štefanska mama“. Tako su je zvala seoska djeca jer uvijek je za svakoga imala nešto da mu stisne u ruku. Danas su ve svi odrasli ljudi, ali je takvu pamte.

I poštuju. Vele oni da se ina e jako poštuju jer se svi znaju. I da to tako traje ve stolje ima. U Stephaneczu ili Stefaneczu, kako se nekad zvalo selo. Treba im vjerovati jer druga ije nije moglo ni biti. Uostalom, u tih pet ulica lako je i sve zapamtiti. I u Velikom i u Malom Štefancu. Nisu to oni izmislili sada, ve je tako. Na jednom je cesta prema Prelogu, a drugom prema Gori anu. Tako su se Veliki i Mali Štefanec spojili u Štefanec. I imaju jedan Kot. Tako se zove Ulica Zrinskih. I imaju ulaza i izlaza u selo koliko ti srce želi. Tako oni vele u šali. Ali je i zbilja. No, ipak je i jako važan njihov tre i “kvart“, Novo Selo. To je onaj dio koji je izgra en preko Trnave prema Pribislavcu. Središnji dio sela je oko pet hektara parka i sportski centar. Tu dolaze Štefan ari na svoje tribine gledati utakmice. Nisu one samo zbog gledatelja, ve su oni ispod napravili prostorije za vatrogasce, nogometaše i mjesni odbor. Kako bi rekli, tribine su simbol sela. A u zadnje vrijeme i cvije e. Pro ulo se selo po njemu. No, oni koji ipak najviše vole ruže dolaze u “bijelu ružu“. Stoji na uglu i svatko e je odmah zapaziti. Kažu u šali da barem tako zastanu putnici i popiju nešto. Pri aju stariji da je nekada bila izme u Štefanca i akovca velika hrastova šuma. I jako ista jer su Štefan ari grabljali liš e za “nastir“.

A onda je Trnava regulirana pa je nestala i hrastova šuma. Poslije su imali drva za ogrjev u šumi Bajkovec, Sobo kom lugu i Mihaljevcu.

Danas im to više ne treba.

Stjepan Hrasti - Ar i, legendarni nogometaš Štefanca, sa suprugom Štefanijom

MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj III/16.

Nam gradsko svetlo sveti v dvoriš e, a mi prek kmice gledimo v svoju op inu

Pogled s tribina na igralište i središte sela s budu im parkom

Stare familije, na staraj gruntaj Kažu Štefan ari da su po ne emu jedinstveni u Me imurju. Tu su sve stari grunti i stare familije. Nisu imali gradilišta pa se nitko nije ni doseljavao. Jedino su doma i ostajali, rušili stare hiže i gradili nove.

Tako su na istim gruntima i ona prezimena koja su bila i u 18. stolje u: Peteki, Hlap i i, Kameni i, Horvati, Šte i ari, Jambrovi i, Hrasti i … I svi oni, htjeli ili ne htjeli, moraju si biti dobri sa svojim susjedima. Sa Soboticom jer se tamo pokapaju. S Ivanov anima jer im je tamo fara i škola. Da se pak svadiju sami sa sobom, ne bi išlo … Zato i vele da su složni i da svakoga poštuju. Ionako su nekada zajedno puce i žene nosile na plac “mle no“. Pak bi se onda v mesnici kupilo kilo svinjske glave.

Da bude za nedjeljni ru ak. Bio je to

“štefane ki specijalitet“. Vele da ve dulje od deset godina nije prodano ni jedno gradilište, ni jedan stari grunt nekom strancu. Ono što je prije došlo to je došlo. Sada ništa. ak nije pomoglo ni to kad se prolilo petsto litara ljepila Drvo ixa.

Nitko se nije zalijepio pa da ostane.

Kažu da jedino ako im se tko zalijepio za banderu. Autom ili motorom.

Ali i taj bi završio u akovcu. A oni bi onda osvanuli u “crnoj kronici“. I uvijek s istom frazom …“u Štefancu kraj akovca“ …

Radi smo išli na Štefan icu Uvijek se živjelo u selu po teža ki. Onako kako se moglo. Kažu da su najradije išli na Štefan icu.

Nekako im je to bilo najdraže.

Radi se ipak samo o polju prema Svetom Križu. Oni su uvijek svoja

Vera Mihalic, predsjednica Udruge žena, s mladom prof. Anom Jambrovi , aktivnom u svim seoskim društvima. - Interes za rad u društvu velik je i to me raduje

lanice Udruge žena po ele su s ure enjem parka u središtu mjesta polja imali sve do Orehovice i prema Vulariji. Kažu da bi se izlaz s autoceste morao zvati po njima.

Ako ve ništa drugo. Ionako im je ta blizina grada donijela više lošeg nego dobrog. Sve su mogli biti u gradu. Pa su tako tamo vježbali, pjevali, plesali … Odlazili na “špicu“. A selo je postalo prava spavaonica. I da nije bilo štefane kih tribina i nogometa, selo bi bilo stvarno zaspalo. A ovako je jedino selo nadaleko iji se klub zove “Jadran“. Hodao je Jadran po cijelom Me imurju i šire. I proslavio selo jer su svi odmah zapamtili ime. A proslavio je selo i Franjo Hrasti .

Radio je ovjek za selo i dušom i tijelom. Sve što je trebalo. Jako se borio i za izgradnju ku e žalosti u Subotici. I onda igrom sudbine bio njezin prvi “privremeni stanar“. A igrom sudbine imali su Štefan ari i

Pjesnikinja Ana Kranj ec s unukom Amalijom. - Prva zbirka pjesama je tu, a uskoro e i druga

Vlado Jan ec, predsjednik NK Jadrana, sa sinom Lukom. - Jadran je ponos Štefanca

prvog na elnika u sobo koj op ini, Darka Jambrovi a.

Bune propadaju, ali se Štefan ari ne daju Kada su Štefan ari ušli u sadašnju op inu, nisu bili baš najsretniji.

Odmah su idu e godine podigli bunu. Buna je bila bu na, a propala je u tišini. Onda su kunjali pa kad su ih maknuli iz sobo ke župe, mislili su da e ih maknuti i iz op ine. Ništa od toga pa su sada po eli novu bunu. Kako pri aju, izabrali su nove vo e bune. I, kako vele, skri ali su do Beloga Zagreba, ali su im odonud poslali rne vesti. I tako se sada Štefan ari pripremaju za novu bitku. Pripremaju novo oružje, ali im je najvažnije da ima “srca u njihovih junaka“. A, na kraju krajeva, i župan Ivica njihov je zet. Pa sad, ako želi da se iskaže pred punicom, to mu

Kapelica Svete obitelji s površinom od 120 etvornih metara kojom se Štefan ari ponose i gdje je svakog utorka i nedjelje sveta misa je prilika. Ina e, više ne e do i na proštenje u Štefanec. I tako sada ekaju Štefan ari što e biti. Lako se zamjeriti Štefan arima. Oni e možda i zaboraviti. Ali punici …

E, to je propast. I još nešto. Ipak je selo dobilo ime, tako vele povijesni izvori, po ma arskom kralju Stjepanu … I onda je tu i pil Sv. Stjepana. “Stjepan kralj ma arski, pil za Štefanec Veliki“ (J. Jankovi ). I ve, kak bu … Možda bi se i tu preko Mure mogla uhvatiti kakva veza. Ili makar potpora.

Žene su skupa - stiže kultura Kako sami vele, Štefan arke su se dosta kasno organizirale pak osnovale svoju udrugu. I sada su krenule punom parom da organiziraju kulturni život u selu. I urede da selo bude ljepše.

Darko Jambrovi , lan VMO-a, tajnik je Me imurskoga nogometnog saveza, a bio je i prvi na elnik op ine Mala Subotica. Na slici sa suprugom Mirjanom i sinom Dinom.

- U Štefancu je lijepo živjeti i to u uvijek re i

Štefanec je selo pored akovca. ak tako blizu da i akove ka javna rasvjeta dopire do samoga sela. No, jedinstveni su po mnogo emu što malo njih zna. U sastavu su op ine Mala Subotica. U župi su Ivanovec pa im i djeca idu u školu u Ivanovec. Bili su oni prije u župi Mala Subotica, ali su ih osnivanjem Varaždinske biskupije preselili u Ivanovec. Pokapaju se ipak na groblju u Maloj Subotici. I, kako vele, kad se sve to pogleda, samo uz Božju pomo se sve može razumjeti. Zato i jesu Štefan ari tako pobožni pa se i ponose svojom Kapelicom Svete Obitelji. Ima još jedna zanimljivost koja ih izdvaja od drugih. Selo je smješteno na ak dvije državne ceste i jednoj županijskoj. Zato i vele da se u Štefancu križaju ljudski i Božji putovi.

Te da svi samo kroz Štefanec prolaze, a nitko ne ostaje.

Stoga su i po ele naveliko saditi cvije e. Pa da se i malo rekreiraju.

Uostalom, imaju i gdje organizirati priredbe jer imaju lijep Dom kulture. I ve su prošle godine pokazale za Maj in dan i Boži da

znaju. Sada se samo Štefan ari boje da im ne udari slava u glavu.

Pa da ne po nu i s organizacijom ku nih priredbi. Jer selo je do sad živjelo samo za nogomet i vatrogasce. A sad se pojavila nova

Udruga žena na izletu u Slavoniji

Ekipa veterana koju je 2002. osnovao Stjepan Hrasti - Ar i, legenda štefanove kog nogometa

sila. Kažu da e Štefanec uskoro biti najljepši. Kao što je njihova ru na vatrogasna štrcaljka na smotri proglašena najljepšom u Me imurju. Sada je dotjeruju da bude još ljepša. Kažu u šali da e

Seoske zanimljivosti spremni do ekati ulazak u grad.

Kao najljepše selo. I svi e se na fešti smjestiti na tribinama. Jer i to drugi nemaju. Kažu da bi ve sve bilo druga ija, ali “ha i nas vlast“. I onda …?

Davor Klobu ari (predsjednik) i Ingrid Štefi ar (tajnica) DVD-a.

- Pred nama je velik posao, rad s djecom, jer želimo omasoviti vatrogasno društvo

Jadranaši u vrijeme najve ih uspjeha

Prema legendi, selo je dobilo ime po ma arskom kralju Stjepanu, a prvi se put u povijesnim listinama spominje 1467. godine. Susjedna su im sela Mala Subotica, Pribislavec i Ivanovec, kamo spadaju župom i školom. Ina e podru je akovca dopire do samoga sela. Selo se još uvijek na kartama može na i pod imenima Mali Štefanec i Veliki Štefanec, iako su jedno selo. Selo ima pet ulica koje nose nazive: V. Nazora, Bra e Radi a, Zrinskih, M. Gupca i N. Tesle. Godine 1857. selo je imalo 280 stanovnika, 1948. 805, 1991. bilo ih je 807, a prema zadnjem popisu 753 u 234 ku anstava i 254 stanova. Kako je zapisano, bilo je 120 u enika, 15 studenata, 360 radnika, 20 poduzetnika, 150 umirovljenika … Selo ima svu infrastrukturu osim kanalizacije. Posebnost sela je veliki sportski park od pet hektara s nogometnim igralištem i tribinama, multimedijalnom dvoranom, samim parkom koji se ure uje i velikom trgovinom. Na rubu toga prostora je krasna kapelica Svete obitelji izgra ena 1911. godine, dok je pil Sv. Stjepana izgra en 1807. godine. (Sve podatke o selu vodi D. Hrasti .)

O ljudima …

Dio lanova VMO-a: Dejan Hrasti , prof. Ana Jambrovi i prof. Goran Kolari

Zajedni ka fotografija štefane kih vatrogasaca.

- Malo nas je, ali smo vrijedni

Mlade ženske vatrogasne snage

Dejan Hrasti sa suprugom Mirjanom te sinovima Mihaelom i Dariom. - Uvjeren sam da e Štefanec biti traženo mjesto življenja

Najstarija udruga u selu je Dobrovoljno vatrogasno društvo. Osnovano je 1924. godine, a prvi je predsjednik bio Mijo Vugrinec, a zapovjednik Franjo Obadi . DVD je dugo godina bio nositelj aktivnosti u mjestu.

Danas je potpuno pomla eno društvo te predsjednik Davor Klobu ari ima samo 23 godine, a ina e najstariji lan Društva ima 31 godinu. Tajnica je Ingrid Šte i ar, potpredsjednik Danijel Mihalic, zapovjednik Željko Kr mar, dozapovjednik Branimir Mihalic, blagajnik Marko Horvat, spremištar Davor Vugrinec, a u Upravnom su odboru još i Jelena Kranj ec, Tomica Mihalic, Sanja Zdolec i Ana Jambrovi . Društvo okuplja dvadesetak lanova, a sada po inje i rad s mladima.

Nogometni klub osnovan je 1947. godine i sve do 1960. godine zvao se Dinamo, da bi ga nakon toga preimenovali

Franjo Hrasti , kojega e se Štefan ari uvijek sje ati po tome što je sve u inio za selo u Jadran. Samo zato da bi bio prepoznatljiv u vremenu kada su se mnogi nazivali istim imenima. Bavljenje sportom zapo elo je ina e na inicijativu u itelja Vladimira Novaka, Stjepana Horvata, Franje Hrasti a i drugih. Po elo se s atletikom, odbojkom i nogometom koji je jedini “preživio“. Prvi predsjednik kluba bio je Stjepan Horvat, a najdugovje niji je bio Antun Domjani , koji je tu dužnost obavljao punih 25 godina. Sada je predsjednik Vlado Jan ec, tajnik Mladen Rep i sportski direktor Ivan Kranj ec.

Udruga žena Štefanec osnovana je 14. ožujka 2009.

Inicijativu su pokrenule Vera Mihalic, Ana Jambrovi , Nevenka Kranj ec, Andrijana Jan ec, Gordana Kranj ec, Zdenka Kranj ec … Kako su navele, “cilj udruge je promicanje i aktiviranje kulturnih doga aja, humanitarnog djelovanja te organizacija rekreacije“.

Predsjednica je Vera Mihalic, dopredsjednice Zdenka Kranj ec i Jasminka Rep, tajnica Dragica Kolari i blagajnica Sandra Mesari . Udruga trenutno okuplja preko 50 lanica.

Zanimljivosti Iz Štefanca je poznati prvoligaški nogometaš Dino Kresinger.

Posebno su zaslužni za razvoj sela Franjo Hrasti i Antun Kameni .

Kada bude u potpunosti dovršen park u središtu sela, bit e jedinstven u Me imurju.

16

Poljodjelstvo

26. sije nja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

S AKOVE KOG sajma

U znaku blata Svega je bilo na današnjem sajmu u akovcu, a najviše blata na prilaznim putovima i kolnicima unutar ogra enoga sajmišnog prostora, što je izazvalo proteste i psovke posjetitelja sajma.

Prodavalo se dosta slabo, što je sajmišna slika ili zbilja posljednjih nekoliko srijeda.

Je li u pitanju recesija ili nešto drugo, teško je doku iti, ali stanjem nisu zadovoljni ni prodava i ni kupci.

Ove srijede koliko - toliko su se prodavale žitarice te južno vo e i povr e. Kod pe enjara nije bilo prevelike gužve

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU

- drva 230 - 250 kn/m - kotao rakija 1.000 kn/kom - metalni roš lj 250 kn/kom - krumpir 1,5 do 2 kn/kg - pšenica 1,20 kn/kg - kukuruz 0,90 do 1,10 kn/kg - tri cale 1,40 kn/kg - sto na repa 30 kn/vre a - drvena lopata 60 kn/kom - kuhano vino 6 kn/ aša pa su svi gosti bili na vrijeme posluženi dobrotama s roštilja i kotla. (sm, zv)

Dobrani govori o aktivnostima udruge

Vo ari pozorno prate rad skupštine

UDRUGA VO ARA, VINOGRADARA I POVR ARA op ine Sveti Martin na Muri

Mladen Dobrani i dalje predsjednik Skupština Udruge vo ara, vinogradara i povr ara op ine Sveti Martin na Muri na svojoj godišnjoj izbornoj skupštini izabrala je vodstvo udruge za naredne etiri godine, te donijela program rada i aktivnosti za naredno razdoblje.

Jednoglasno je za predsjednika po tre i put za redom izabran Mladen Dobrani , koji je ovu dužnosti obavljao i do sada. Isto tako za tajnika je izabran Krunoslav

Colar, a za blagajnika An elko Tomši , koji su to bili i do sada.

U izvješ u o radu udruge Dobrani je naglasio da je kroz ovu udrugu prošlo preko 150 lanova, koji su kroz lanstvo ostvarili mnoge svoje vo arske, vinogradarske i povr arske planove.

- Danas naši lanovi imaju preko 60 hektara plantažnih nasada, od kojih je skoro polovica natkrivena mrežom protiv tu e, a

dio ih ima sistem navodnjavanja kap po kap. Od nedavno na našem podru ju imamo suvremenu ULO hladnja u u koju vo ari (pro) daju svoje jabuke.

Naša udruga omogu ila je lanovima kvalitetnu edukaciju o vo arskoj i vinogradarskoj proizvodnji, a uskoro e to u initi i za povr are, izme u ostalog je rekao Dobrani , dodaju i kako u svemu udruga uživa pomo

vrsnih agronomskih stru njaka mr. sc. Milorada Šubi a i dipl. ing.

Marijana ižmešije.

Izabran je i novi Upravni odbor, kao i novi Nadzorni odbor.

U narednom razdoblju udruga e organizirati niz stru nih predavanja, stru nih putovanja te priredbe kakve je i do sada održavala, s naglaskom na Dane polja i izložbu jabuka, starinske sorte.

(S. Mesari )

S AKOVE KOG placa

Došli samo najhrabriji Minulih je dana akove ki plac sli io “plaži u zimskom periodu”, jer gotovo da na njemu nikoga nije bilo. Tek nekoliko hrabrih de ki te dvije - tri žene koje bi se mogle ubrojiti me u tržišni inventar.

Razlog tomu je više ružno i tmurno nego hladno vrijeme, pak su kod ku e ostali i prodava i i kupci. Ono malo robe koja se nudila solidne je kvalitete i, zanimljivo, vrlo otporna na zimu. Najtraženiji artikli bili su jaja, sir, mrkva i orasi.

(S. Mesari )

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- svježi sir 13 do 20 kn/gruda - med 30 kn/bo ica - orasi 40 do 50 kn/kg - mrkva 7 do 9 kn/kg - peršin 15 kn/kg - grincajg 5 kn/pušlek - suho vo e 10 kn/vrica - bijelo zelje 3 kn/kg - crveno zelje 5 kn/kg - jaja 1,20 kn/kom

UDRUGA VINOLJUBI izabralo novo vodstvo

Predsjednik Milivoj Kossi Udruga prijatelja vina i dobre kapljice “Vinoljubi” održala je svoju godišnju skupštinu koja je ujedno bila i izborna.

Za svoga novog predsjednika lanovi druge po broju udruge u Me imurskoj županiji izabrali su Milivoja Kossija, poznatog som-

meliera, vinara i vinogradara iz Nedeliš a.

Za tajnika je izabran Marijan Serec, a blagajnika Dražen Kiri .

U programu rada za naredno razdoblje akcent e biti stavljen na promociju kulture stola te na obilježavanje vinarskih tradicija,

posebice onih vezanih uz svece zaštitnike pojedinih vinogradarsko - vinarskih i poljoprivrednih grana, rekao je Kossi.

Udruga e isto tako pokušati provoditi te aj osposobljavanja sommeliera, kao i njihovo natjecanje. (S. Mesari )

Milivoj Kossi, iskusan sommelier na elu Vinoljuba

PROJEKT ARKOD me imurskim je poljodjelcima predstavio mr. Milorad Šubi , voditelje HZPSSa u Me imurskoj županiji

Kulture e snimati GPS ure ajima - Navigacijskim ili GPS ure ajima snimat e se poljoprivredne kulture na slu ajno ili namjerno odabranim parcelama, kako bi se utvrdilo je li zemljište zasijano nekom od kultura ili nije, kaže mr. Šubi

Milorad Šubi govori o ARKODu u Svetom Martinu na Muri

Šubi je na predavanjima rekao da je “Arkod”, projekt uspostave sustava identifikacije zemljišnih parcela, ustrojen zbog evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj.

Cilj ARKOD-a je omogu iti poljoprivrednicima lakši i jednostavniji na in podnošenja zahtjeva za poticaje, kao i njihovo transparentno korištenje.

ARKOD je nadogradnja postoje eg upisnika poljoprivrednih gospodarstava, a do ulaska Hrvatske u Europsku uniju upravo e navedeni upisnik biti temeljna evidencija koja se u Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja koristi za dodjelu poticaja.

- Projekt je pokrenulo Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u suradnji s Državnom geodetskom upravom, Hrvatskim geodetskim institutom te Središnjim državnim uredom za upravu. Za provedbu ARKOD-a na terenu bit e zaduženo oko 240 djelatnika u uredima državne uprave u županijama, te Grada Zagreba. U provedbi programa sudjeluje i stotinjak ljudi iz poljoprivrednih savjetodavnih službi te dvadesetak djelatnika Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

- ARKOD sustav sastavni je dio Integriranog administrativnog i kontrolnog sustava (IAKS) kojim zemlje lanice Europske unije dodjeljuju, prate i kontro-

liraju izravna pla anja poljoprivrednicima. Sustav uspostavlja Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja te Agencija za pla anja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Partneri i podrška u provedbi ARKOD-a na terenu jesu Hrvatska poljoprivredna agencija i Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu.

Upis u ARKOD za poljoprivrednike je besplatan, a obavlja se u regionalnim uredima Agencije za pla anja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te u lokalnim uredima Hrvatske poljoprivredne agencije, pojasnio je izme u ostalog Šubi . (sm)

26. sije nja 2010.

BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Laboratorijska dijagnostika u veterinarskoj medicini U današnje vrijeme napredne tehnologije veterinarska laboratorijska dijagnostika dostigla je zadivljuju e rezultate.

Tu se prvenstveno misli na so isticirane aparate, brze “testkitove”, dijagnosti ke trake i dr. tako da sada na još brži i kvalitetniji na in dobivamo to nije dijagnoze bolesti.

Spomenut emo samo neke najvažnije dijagnosti ke pretrage. Ne može se re i da je ova pretraga važna, a druga nije, jer glavnu ulogu u tome ima veterinar koji na temelju kvalitetnih anamnesti kih podataka uzima materijal za ciljanu dijagnosti ku pretragu.

U maloj praksi (naj eš e psi, ma ke i ostali ku ni ljubimci) najzna ajnija dijagnosti ka pretraga je pretraga krvi (laboratorijska hematologija). Tom pretragom dobivamo kvalitetan uvid u op e stanje organizma - broj eritrocita, leukocita, hematokrit, hemoglobin, vrijeme zgrušavanja krvi te udio pojedinih vrsta leukocita u krvi - diferencijalna krvna slika.

Na temelju dobivenih rezultata možemo sa sigurnoš u re i da li se kod životinje radi o bakterijskoj, virusnoj, alergijskoj ili parazitarnoj bolesti. Nadalje, za još potpuniju i kvalitetniju dijagnozu, te uvid u stanje pojedinih organa i organskih sustava odre ujemo biokemijske parametre u krvi (serumu) životinja.

Te pretrage su se nekada radile “ru no” i trajale po par dana, dok se danas takve pretrage rade na aparatima za biokemiju i rezultate dobijemo za 10 minuta, kako u medicini tako i u veterini.

Parametre koje pretražujemo u serumu su glukoza, bilirubin, natrij, kalij, kloridi, kreatinin kinaza, urea, kreatinin, amilaza, alkalna fosfataza i dr.

Kod velikih i malih životinja aktualni su razni alergijski dermatitisi uzorkovani razli itim tvarima (hrana, paraziti).

Uzimanje i slanje dlake i obrisa kože na mikološku i parazitološku pretragu može se isklju iti jedan od uzroka oboljenja. esta su oboljenja prednjih dišnih putova kod životinja, pa

se isto tako uzimanjem obriska nosa, grla i tonzila mikrobiološkom pretragom utvrdi uzro nik bolesti i izbor adekvatnog lijeka za lije enje životinje.

Laboratorijskom pretragom mokra e kod bolesne životinje može se utvrditi da li je došlo do ošte enja bubrega, ošte enja mokra ovoda (kamenci) ili isklju iti i jedno i drugo.

Koprološkom pretragom (pretraga fecesa) utvr ujemo prisutnost parazita i njegovih jajašaca u fecesu. Pretraga je važna radi samog izlje enja životinje i radi otkrivanja parazita (jajašca) koji mogu ugroziti i zdravlje ljudi (zoonoza).

Kod goveda u današnjem intenzivnom uzgoju vrlo esto dolazi do bolesti vimena i posljedica tome, kvaliteti mlijeka.

Laboratorijskom pretragom mlijeka može se dijagnosticirati uzro nik upale vimena i odrediti lijek izbora.

Laboratorijska dijagnostika važna je i kod rasplo ivanja životinja. Kod malih životinja (pas, ma ka) obriskom vagi-

Afri ka ljubi ica – Saintpaulia nalne sluzi može se odrediti to an dan oplodnje životinje, a još to nije vrijeme oplodnje može se odrediti progesteronskim testom.

Mikrobiološkom pretragom obriska vaginalne sluzi i kod velikih i kod malih životinja može se dijagnosticirati bolesti reproduktivnih organa. Uzroci mogu biti razni, ali naj eš e su infekcije patogenim bakterijama.

I na kraju preporu ujemo da veterinari uz suradnju sa vlasnicima životinja što je mogu e više koriste dodatne laboratorijske pretrage u svrhu poboljšanja zdravlja životinja, naravno, ako su pretrage dostupne i nov ano i ako ih pojedine ambulante i laboratoriji rade.

Ksenija Markovi , dr.vet. med.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG

d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Još uvijek smo u sobnom vrtu, zatvoreni, okovani maglom i sivilom priželjkujemo južne vjetrove. Ho u vaaaan!

Pri a je za danas izabrana iz dva razloga, prvi je rije afri ka a drugi... ljubi ica. Rije Afrika sama od sebe širi neku toplinu, pa možda odmrzne srce ledeno Snježne kraljice, a ljubi ice (one prave), su moj omiljeni cvijet.

Afri ka ljubi ica – Saintpaulia. Saintpaulia ili afri ka ljubi ica je cvijet bez mirisa, ime je dobila zbog izvorne tamnoljubi aste boje. Ljubi ica se javlja u niz boja, ruži astoj, bijeloj, crvenoj te nekoliko pastelnih boja, a postoje i dupli varijeteti. Bijela ljubica e tokom nekog vremena na rubovima latica po eti mijenjati boju u izvornu tamnoljubi astu.

Ljubi ica je veoma popularna i nije teška za uzgoj. Uz malo pažnje cvjetat e tokom cijele godine. Obavezno odstranjujte ocvale cvijetove, jer time ete je potaknuti na cvjetanje. Potrebno joj je svijetlo mjesto bez direktnog sunca. Ljubi ica ne voli propuh pa pripazite na mjesto gdje ju postavljate. Ne voli baš prostore gdje se koristi plin. Voli vlagu pa je zalijevajte ali ne dopustite da

voda ostane u podlošku. Izlijte višak vode a nije loše postaviti sitne kamen i e u podložak kako ne bi bila konstantno u vodi. Više voli zalijevanje u podložak i svakako pripazite da joj ne mo ite listove.

Ova voli - ne voli igra je kod biljaka uvijek jako simpati na, svede se na to da vi morate voljeti nju (biljku). I to Vam toplo preporu am, bez obzira što nikad niste sigurni koliko ona voli vas. Lako se razmnožava pomo u lista s peteljkom. U prolje e peteljku lista stavite u vodu ili zemlju.

Ljubi ica nema duboki korjen pa ju je dobro posaditi u pli u posudu. Presadite je svaku drugu godinu ili kad vidite da joj listovi po inju biti sve manji. Ako imate ljubi icu koja duže vrijeme nije cvjetala, pokušajte je potaknuti tako da smanjite zalijevanje. To bi trebalo izazvati razvoj mnogo cvjetnih pupova. Ova preporuka ne zna i da je potpuno isušite, vi razbojnici svemirske nintendo generacije, samo malo, malo manje zalijevajte.

Ovo je naš zadnji razgovor u sije nju, najdužem mjesecu u godini. Velja u emo proslaviti u vanjskom vrtu, obe avam.

Pozdravi iz IVE!

18

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

26. sije nja 2010.

ME IMURSKE TURISTI KE DESTINACIJE: Gornji Mihaljevec eka na otkrivenje

Djevi anska ljepota, mir, raznolikost i isto a - Predaja govori da je naselje koje su donedavno nazivali i Veliki Mihaljevec ime dobilo po lugaru Mihalju. Nekada su ovo mjesto krasile brojne grofovske lugarnice. Danas bi lugarnice zasigurno bile turisti ka atrakcija i mogu nost smještaja za turiste Smješten izme u štrigovskih vinorodnih krajeva, blagih nedeliš anskih ravnica i šume Zelene, Gornji Mihaljevec je oaza ljepote, mira, razli itosti i isto e koja žudi za pravim otkrivenjem. Gotovo djevi anske ljepote, ovo mjesto zove u pohode turiste i goste. Posebno lovce na visoku i nisku divlja koje ima u pretežno šumovitom dijelu ovog dijela naše domovine.

Otkrivenje, a ne otkrivanje, izraz je koji prili i ovoj ljepoti u koju su ljudi pred stotinama godina dolazili ponizno, gotovo na koljenima, kako bi joj se poklonili, udahnuli svježi zrak koji dolazi as s Pohorja, as s Ivan ice, a dosta puta s Drave i Mure.

U Gornji Mihaljevec dolazi se s etiri strane i teško je re i koja je ljepša, živopisnija, a opet tako mirna i blaga. Iz smjera Nedeliš a i Macinca dolazi se dvjema cestama. Jedna prolazi kroz šumu Zelenu koja je ljepotica svih me imurskih šuma i poput ruba najljepše haljine Hrvatsku dijeli od Slovenije. Druga prolazi šumsko - livadnim krajolikom i njome se dolazi u podnožje župne crkve.

božanstveni mir nitko ne bi odnio, dolazi se i iz smjera Dragoslavec Sela, Dragoslavec Brega i Okruglog Vrha. Od povijesnoga Trpe eg Jezuša prolazi se mimo mjesnog groblja na kojem po ivaju znameniti ljudi ovog kraja u povijesnim i vrijednim grobnicama.

Iz smjera Štrigove i Stanetinca prolazi se kraj mirnih polja i vo njaka, a iz smjera selni ke fare i Prekope prolazi se vinorodnim krajolikom.

Samo kad bi ove spomenute ljepote bile ono što ima Gornji Mihaljevec, turistu i posjetitelju bilo bi dovoljno da odmori dušu i tijelo.

No, kako osim odmora tijelo treba okrjepu, u potragu za dobrotama nije potrebno i i daleko ili lutati okolo naokolo.

Sir s vrhnjem i meso z tiblice Gornji Mihaljevec do sada nije iskoristio sve što ovdašnji ljudi

proizvode, uzgajaju i prera uju, iz razloga što ne postoji turisti ka zajednica koja e, prema rije ima op inskog na elnika Franje Kova i a, biti osnovana.

Nigdje, ali baš nigdje, sir s vrhnjem i meso z tiblice nisu tako dobri i ukusni kao u ovom kraju.

Tradicija spremanja ovih jela, koja su nekada bila svakodnevna hrana, a danas specijalitet, te ist i zdrav okoliš doprinose kakvo i ovih jela. Ovdje rastu briježne go-

Biciklisti ka staza i smještaj

Katarina i Stjepan bdiju danju i no u U podnožje župne crkve svetih patrona Katarine Aleksandrijske i Stjepana kralja, koji nad ovim krajem bdiju danju i no u, kako

Župna crkva Svetih Katarine i Stjepana krasi središte naselja tovo alpske trave kojima se hrani stoka i svinje, a takva prehrana onda rezultira ukusnim proizvodima.

U dva - tri seoska turizma turisti i gosti mogu dobiti ova jela po vrlo povoljnim cijenama, a njima e biti ponu eni gotovo od svakog doma ina koji se bavi poljoprivredom. Uz ova jela poslužuju se odli na vina od kojih skoro ni jedno na papiru nema geografsko podrijetlo, ali ima miris i okus te se može mjeriti s ponajboljim me imurskim vinima.

Me imurski kulinarski aduti spremaju se na autohtoni na in i u op ini Gornji Mihaljevec

Turizam ne ine samo jelo, pi e i zabava nego i rekreacija, i to su u op ini prepoznali.

Minule su godine dovršili i sve ano otvorili biciklisti ku stazu od Bogdanovca do hrvatsko - slovenske granice. Staza je kombinacija asfalta, šljunka i zemlje, a prolazi kroz polja, livade, šumarke i šume s jasno nazna enim smjerovima i stojnicama.

Isto tako otvorena je pješa ka staza koja vodi kroz šumovit dio Gornjeg Mihaljevca u smjeru Dragoslavec Sela. Ova staza jednako je lijepa u sva etiri godišnja doba. Dani lipe manifestacija su koja je kultni doga aj u godini i u više dana zna okupiti velik broj stranih i doma ih gostiju.

Za ostati u Gornjem Mihaljevcu potreban je smještaj. Za sada nema soba za turiste, ali i o tome se razmišlja, i to u obiteljskim ku ama i domovima. Ovog trenutka smještaj je mogu u Lova kom domu Šljuka te okolnim mjestima, od kojih se u Gornji Mihaljevec vrlo lako i brzo dolazi. A u Gornji Mihaljevec ljudi su dolazi još u anti kim vremenima, jer se isplatilo. Isplati se i danas, a još isplativije e biti kada se dogode turisti ki obi aji vezani uz proštenja, bratve i trgatve te kolinskih ve erji i ehari. To su obi aji koje samo treba obnoviti i oni e dovesti ljude i donijeti turisti ki novac.

(Stjepan Mesari )

NAJBOLJA ME IMURSKA kuharica Sla ana Herman iz akovca

Dobitnica dviju “kristalnih kuha a” Nakon dugog vremena Me imurje ponovno ima kuharicu koja se nalazi u samom vrhu hrvatskog kuharstva i kulinarstva, ali i gastronomije.

Sla ana Herman iz akovca u 2009. godini ostvarila je rezultate koji služe na ponos cijelom Me imurju.

Rezultati njezinog rada na natjecanjima Hrvatskoga

kuharskog saveza, na kojima sudjeluju gotovo svi najbolji hrvatski kuhari, službeno su prezentirani i proglašeni u srijedu u zagreba kom hotelu “Aristos”. Tamo su podijeljena priznanja i nagrade najboljim hrvatskim kuharima koji su zauzeli najbolja mjesta u natjecanjima koja je organizirao Hrvatski kuharski savez.

Me u najboljim hrvatskim kuharima nalazi se i Sla ana Herman iz restorana “Herman” na grani nom prijelazu Gor an.

Herman je prošle godine osvojila ukupno 3. mjesto, te 1. mjesto u kategoriji “Glavna topla jela”. Za ove uspjehe nagra ena je dvjema “kristalnim kuha ama” Hrvatskoga kuharskog saveza.

Sla ana Herman u društvu najboljih hrvatskih kuhara 2009. godine

Ovo je priznanje me imurskoj kuhinji

Sla ana Herman i njezina savršena jela

- Sretna sam i ponosna na ove nagrade, jer one govore o mojem znanju i sposobnosti, a ujedno su i ocjena i priznanje me imurskom kulinarstvu, posebno me imurskoj kuhinji.

Na lanjskim natjecanjima tri sam puta bila prva, jedan-

put tre a i jedanput peta, što mi je na kraju donijelo 1. mjesto u kategoriji i 3. u ukupnom poretku Hrvatskoga kuharskog kupa, rekla nam je nakon primanja “kristalnih kuha a” Sla ana, koja se odmah vratila na poslove u kuhinju svog restorana na grani nom prijelazu Gori an.

Herman su kroz natjecanje pomagali kuhar Luka Milkovi iz akovca i Marija Borkovi iz Pribislavca, koja joj je davala savjete vezane uz slastice. Ukupni pobjednik je Dean Todorovi iz hotela “Zora” u Primoštenu, a drugi je Tomislav Karamarko iz restorana “Stomorica” u Zadru. (Stjepan Mesari )

26. sije nja 2010.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Dragec Ko ila Vincekov je obred obavio u vinogradu obitelji Bohnec

Na imanju obitelji Mezga na Balogu tradicionalno je veselo i zabavno

Bundeki prolaze kroz Grkaveš ak

VINCEKOVO U ME IMURJU

Tisu e ljudi pješa ilo te pohodilo vinograde, podrume i klijeti Prošli je vikend Me imurje bilo u znaku Vincekovoga, a osnovno obilježje je izuzetno velik broj posjetitelja. Samo na Vincekovom pohodu, koji je organizirao PD Bundek iz Murskog Središ a, okupile su se rekordne 2 i pol tisu e ljudi (2.200 sa startninama), a rekordan broj oko 600 bilo ih je na pohodu na Venec u

organizaciji HKUU-a Sveti Martin na Muri. V štrigovske brege krenulo je dvjestotinjak ljudi, me u kojima su prednja ili Prilo anci, njih pedesetak. Slavilo se gotovo kod svake klijeti i vikendice, te se može re i kako je na ovogodišnjem Vincekovom sudjelovalo nekoliko tisu a ljudi. Raduje što nije bilo ni najmanjih incidenata

ni nesre a, odnosno Vincekovo nije bilo u znaku opijanja, nego istinskih radosti u prirodi i pozdravu me imurskim goricama i bregima.

- U svakom vinogradu obavljen je obred rezanja trsova kod kojeg se na trs objese kobasice, što treba zna iti da e idu e berbe grozdovi biti poput njih.

Obrezani trs se poškropi ili polije vinom kako bi mu se zahvalilo za rod i kako bi se isprosilo da vino i sljede e godine bude dobro.

Za ovu prigodu itaju se prigodne “litanije” te pjevaju pjesme kojima se trseka zbudi i zahvali mu za sav rod. (Stjepan Mesari , Nevenka Šardi, Info point)

Kod Vladeka Horvata Vincek je zazvan protiv tu e

U župnikovom vinogradu okupili su se sudionici svetomartinskog pohoda

Prilo anci su osvježili Vincekovo kod Bojana Štampara

Kraljica vinograda s onima koji su je izabrali

Vincekovo kod obitelji Jakopi u Železnoj Gori

Rozgve u vazu

Donjome imurski vo ari Vinecekovo su obilježili me u trsovima Mladena Dobrani a u Gradiš aku

Trseka su zbudili u vinogradu obitelji Kerman iz Nedeliš a

Rozgve koje se na Vincekovo odrežu skrate se na dužinu da ostane 4 do 5 pupova i potom stave u vazu s vodom. Do Cvjetne nedjelje rozgve e dobiti listove i grozdi e i po njihovom broju i veli ini znat e se kakva e biti berba. Kod stavljanja u vazu bitno je da se rozgva pravilno okrene, pak se stoga donji dio obreže ravno, a vrh koso. U nekim dijelovima Me imurja se ovako propupale rozgve nose na Cvjetnicu na blagoslov gran ica. (sm)

20

Mozaik

26. sije nja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

EDUARD I TEREZIJA PONGRAC iz Donjeg Mihaljevca proslavili dijamantni pir

Naša su djeca naše najve e blago Eduard (80) i Terezija (78) Pongrac iz Donjeg Mihaljevca proslavili su dijamantni pir. Povodom šest desetlje a bra noga života, u crkvi Sv. Antuna u Donjem Mihaljevcu uprili eno je misno slavlje

koje je služio vl . Pavao Marka , svetomarski župnik, a na kojemu se okupila itava obitelj. Supružnici Pongrac imaju etvero djece: An elu, Ljubicu, Stjepana i Zlatka, te desetoro unu adi koja su im ve

podarila i petero praunu adi na koju su osobito ponosni.

Prisje aju i se dana mladosti, Terezija kaže kako je to bilo vrijeme sre e, vjere i nade, ali istom i patnje i trpljenja. Uvijek smo davali

sve od sebe, hrabro smo se nosili sa životom. S puno ljubavi, pravednosti i skromnosti odgajali smo našu djecu i ponosni smo u što su izrasli.

Ponosni smo i na naše unuke, a sa suzama u o ima sretni gledamo

na praunu ad. Naša su djeca naše blago, u svojoj skromnosti šturo je otkrila Terezija, koja zajedno sa suprugom, iako više nisu u cvijetu mladosti, zra i žarom za životom, radoš u i vedrinom.

I zato se u obiteljskom domu Pongracovih u Donjem Mihaljevcu esto i rado okupljaju i djeca i unuci i praunuci Eduarda i Terezije.

(D.M.)

ZLATNI PIR Franje i Katarine Mikulaj iz Zebanca

Godine dobrote i razumijevanja - Hvala vam, Franjo i Katarina, za svu vašu dobrotu i razumijevanja koje su obilježile vaših pedeset godina zajedni kog života, rekao je zet Branko Hoblaj slavljenicima na po etku proslave zlatnog pira Franje i Katarine Mikulaj.

Tim rije ima najskromnije ali najiskrenije opisan je brak dvoje obi nih ali ponosnih ljudi, koji su zajedni ki život podarili obitelji, posebno k erkama, a danas unucima.

Franjo i Katarina imaju k erke Marijanu i Nadu, a ponosni su na zetove Branka i Zlatka, koji su im poticaj u vedrom promišljanju i življenju. Unuci i unuke Gordana, Jurica, Dražen i Martina najve a su im radost.

Franjo je bio vrstan zidarski majstor, a Katarina doma ica koja je esto puta držala i više od tri ugla u ku i. Proslava zlatnog pira zapo ela je svetom misom zahvalnicom u kapeli u Štrukovcu, a druženje s obitelji, rodbinom i susjedima u Royalu u Vratišincu. (sm)

BOG mojih detalja

IMENDANI I BLAGDANI

Pipi Duga arapa i Isus Švedska spisateljica Astrid Lindgren napisala je prekrasnu knjigu za djecu, ije je prvo izdanje izašlo 1945., i naslovila ju Pipi Duga arapa. Po meni, knjige za djecu su najprije knjige za odrasle, namijenjene zasigurno djeci, ali pravo bogatstvo za nas velike.

Tako je i s ovom. Kaže pri a da je Pipi imala devet godina i živjela sasvim sama. Nije imala ni mame ni tate, a to joj je bilo super jer je nitko nije tjerao u postelju onda kad joj se nije dalo. Imala je ona roditelje, naravno, ali mama joj je npr. umrla i Pipi vjeruje da je sada u nebu i da je promatra virkaju i kroz neku rupicu na vratima, te joj Pipi zato esto maše i govori joj: – Ne brini, mama! Znam se ja

uvijek sna i! Za tatu kaže da je bio pomorski kapetan i da je plovio morima, a i Pipi je bila s njim.

Jednoga dana njezinog tatu je silni vjetar bacio u more i više se nije vratio. No Pipi i dalje vjeruje da e on do i. Ona misli da joj je tata isplivao na jedan otok pun uro enika i da je postao njihov kralj. Mama an eo, a tata kralj, baš sjajno! Naša prijateljica Pipi nas neprestano uvjerava: – Ne brinite za mene! Znam se ja uvijek sna i! Eh, a što sad Isus ima s Pipi Dugom arapom? Ima, ima, puno! I mi imamo brige. Jedna duhovna šansona kaže: «Zašto brige ne bi svoje, mi svom Bogu rekli sve?» To je ono isto što nam Isus govori u Evan elju po Ma-

teju: « Ne brinite se tjeskobno i ne govorite: Što emo jesti, ili što emo piti, ili u što emo se obu i?!

– to sve traže pogani» (Mt 6,25).

Isus nam govori da je briga za budu nost obitelji, posla, i kako emo preživjeti, poganski na in života. Isus ovdje govori o onima koji ne vjeruju u nebeskog Oca. Oni ne poznaju Boga, Boga koji bi htio biti poznat – kao brižan i dobar Otac! Brige su dobre i svatko ih mora imati. One su znak (izme u ostaloga) da smo normalni, ljudi puni života i vjere u budu nost. No «ne brinite se tjeskobno za sutrašnji dan» (Mt 6,34). Postoji i tjeskobna briga.

David Wilkerson, duhovni pisac, ovako savjetuje: «Isus nam zapo-

vijeda: Ne predajte se mislima i brigama o tome što bi se moglo ili ne dogoditi sutra. Ništa ne možete promijeniti. Brinu i se, ništa ne možete pripomo i. Isus kaže: “Tražite najprije kraljevstvo Božje i njegovu pravednost, a ostalo e vam se nadodati” (Mt 6,33). Drugim rije ima, morate nastaviti dalje ljube i Isusa. Morate i i naprijed, bacivši sve svoje brige na Njega. Morate naprijed odmaraju i se u Njegovoj vjernosti. Vaš nebeski Otac pobrinut e se da imate sve što vam je za život bitno.» Naša Pipi Duga arapa je Isusa shvatila kako treba, mala i pametna. I premda bez roditelja, na život je gledala s puno vedrine. Bila je osobita. Da je

utorak, 2. velja e SVIJE NICA, Marija srijeda, 3. velja e Blaž, Vlaho, Tripun etvrtak, 4. velja e Andija, Josip, Izidor Piše: vl . Antun Štefan htjela, mogla je podi i cijeloga konja. Kosa joj je bila boje mrkve…nos joj je sli io omanjem krumpiru (morete misliti od kuda je bila!)…na nogama je imala par dugih arapa, jednu sme u, a drugu crnu…a cipele, dvostruko duže od stopala…

Za nas je u ovom trenutku povijesti najbolji njezin odgovor na sve: – Ne brinite za mene!

Znam se ja uvijek sna i!

petak, 5. velja e Agata, Jagoda, Dobrila subota, 6. velja e Doroteja, Dorica, Miki nedjelja, 7. velja e Držislav, Egdije, Pio ponedjeljak, 8. velja e Jozefina, Mladen

za velike i male

Vijesti • Vijesti • Vijesti

PRIPREMILA: KATARINA ŠKVORC, GIMNAZIJA AKOVEC

Snjegovi

TINEJDŽERI I RODITELJI

Ima li išta ljepšeg za vrijeme velikog odmora u školi poigrati se malo na svježem zraku. A kad k tome još i ima snijega, onda je najzabavnije napraviti snjegovi a. Gruda do grude i snjegovi brzo raste.

No, kako brzo raste, tako e ga brzo sunce istopiti.

Stoga e jedina uspomena ostati ova fotogra ija i naša razdragana lica.

sre u nemam. Iako dolazi do sva e, kasnije nemam zabranjen izlazak, smijem na svoj omiljeni komp…

Maja, Ekonomska škola akovec

Svaštice • Svaštice • Svaštice • Svaštice Plava Zašto volim plavu boju, objasniti vam ja ne mogu.

Da je škola boje plave, bolje bi u ile naše glave.

Mislila bih da je more, da je nebo, u ili bi sve do zore.

Plavi leptir, plavi cvijet šteta što nije plavi svijet.

Sve je u toj udesnoj boji, sve je plavo, ljudi moji.

Tea Žganec, 6.a OŠ M. SREDIŠ E

Njen svet Še preden je v šolo zakorakala, se z njimi je spoznala, sez njimi rada poigrala, danes je to njen svet, sestavljen iz rk in besed.

Tako skozi knjige potuje, z besedami svet ogleduje, se s kulturami novimi spoznava, ob tem z mnogimi ljudmi, umetnostu sre ava.

Sara Hozjan OŠ FRANCETA PREŠERNA RENŠOVCI (Slovenija)

Pri a o dobroj vještici Bila jednom jedna ružna vješturina s velikom nosinom i dugom raš upanom kosurdom.

Pošla je u gradi tražiti posli . Željela je biti dobra. Došla je do neke gospo e koja je prodavala jabu etine i upitala je ako može kod nje raditi.Kad ju je gospo a pogledala, prestrašila se i rekla da ne može. Vješturina je pošla dalje. Stigla je do jedne gospo ice

koja je prodavala kola i e, ali je ta gospo ica vidjela kako je vješturina ružna i nije joj htjela dati posao.

Vješturina je bila žalosna.

Opazio ju je jedan mladi . Pitao ju je želi li posli jer on traži pekaricu. Vješturina je bila vesela i odmah je pristala. Morala je svaki dan pe i kruš i . Bila je jako vrijedna, a mladi zadovoljan pa joj je dao puno nov i a. Kad je vješturina sakupila dovoljno nov i a, otišla je frizer ini. On joj je ošišao kosurdu i uljepšao je.

Vratila se vješturina svom posli u. Kad je mladi ušao u pekarnicu, nije vješturinu prepoznao.

Pitao je gdje je vješturina, a ona se samo nasmijala i rekla:-Ispred tvojih o iju.Dopala mu se vješturina, koja je sada bila sasvim zgodna djevoj ica, pa ju je zaprosio za njenu bijelu ru icu. Tako je on dobio

vrijednu ženicu, a ona dobroga muži a.

Marko Posavec OŠ DR. VINKA ŽGANCA VRATIŠINEC

Ljubav Ljubav je nešto što poti e dušu, veselje i smijeh.

Ljubav zna i da nekoga iskreno voliš.

Meni se ljubav ini miješanje crvene boje i plavoga neba.

Ljubav je nešto divno za mene u naru ju mašte i boja slatko kao kiša što šapu e oblacima.

Barbara Tkalec GORNJI MIHALJEVEC

Mala likovna izložba • Mala likovna izložba

Svi mi imamo svoje faze.

Nekad smo tužni, nekad sretni, nekad zaljubljeni, nekad potišteni… Sve je to dio naših života htjeli mi to ili ne.

Tako er svi imamo i mane i dobre vrline. Kako mi tinejdžeri tako i naši roditelji…

Mi tinejdžeri udna smo bi a. Teška srca to priznajem, ali što je tu je i to se ne može promijeniti. Nekad smo sretni, a onda odjednom nesretni… Jednom tužni, pa onda hiperaktivni... Poznato?

Jako smo osje ajna bi a, sve nas poga a, sve nas vrije a… Zbog toga est dolazimo i u sukobe s roditeljima.

Javlja se neslaganje, sva a…

Normalno je da se tinejdžeri ljute na roditelje, a roditelji se na nas tinejdžere. Ponekad i jedni i drugi govore stvari koje onog drugog mogu povrijediti i nanijeti mu veliku bol. Roditelji se ljute na tinejdžere kada ovi u ine ili kažu nešto što roditelji smatraju neprihvatljivim. Tinejdžeri se ljute na roditelje kada ponašanje roditelja nepošteno ili sebi no.

Ispitala sam svoje vršnjake, a rezultati su bili onakvi kakve sam i o ekivala.

Mate Maglov, Ekonomska škola akovec

Klara Se an, 1.b OŠ BELICA

Monika Simanovi , 8.r DONJI KRALJEVEC

Hmm… Ja se esto sva am s roditeljima. Ali nemojte me krivo shvatiti. Nisu to neke velike sva e da kasnije ne bismo ni razgovarali. Malo se porje kamo i to je to. Ništa strašno. esto ujem od svojih prijatelja da imaju žestoke sva e sa svojim roditeljima, a oni snose i posljedice. Ja ih na

Ja i moji roditelji... Mislim da je naš odnos normalan. Tu i tamo do e do neke sva ice, ali opet ništa strašno. Sva a nastaje ve inom zbog neslaganja, ili se ja ne slažem s mišljenjem svojih roditelja. Zatim slijedi mala sva a. No ja imam posljedice. Nakon toga za vikend ne smijem van, ne dobijem džeparac, ne smijem na komp… No nakon vremena moji roditelji to zaborave i sve je opet normalno.

Anja, Gimnazija akovec Ja i moji roditelji u jako smo dobrom odnosu. Vjerojatno zato što sam ve ja malo starija, skoro pa punoljetna. Prije su se javljale neke sva e, no toga danas skoro da nema. Više nam se poklapaju mišljenja, više razgovaramo i moram priznati da mi se to svi a. Prije smo se posva ali, ali rijetko kada… Za razliku od svojih prijatelja, ja sam kasnije smjela izlaziti.

Ivan, Gimnazija akovec Moram priznati da smo ponekad u dobrim, a ponekad u „ratnim“ odnosima.

Da me ne bi netko krivo shvatio! I kada smo u ratnim odnosima to nije ništa strašno. Malo se posva amo, oni mi zabrane izlaske i to je to. Kasnije smo si opet dobri.

Naše sva e nisu este.

Za razliku od mojih prijatelja ja imam sre u! U školi esto ujem da su kažnjavani zbog loših ocjena. Meni se to ne doga a. Moji roditelji znaju da se trudim i da dajem sve od sebe, a to je najvažnije… Sretan sam što imam takve roditelje!

Na snijegu je lijepo

Jelena Habuš, 5.r DRAŠKOVEC

Paula Vrši , 4.r OŠ ZEBANEC

Evo kako lijepo uživaju Tonka i Toni Mihalic iz Štefanca. Snijeg je bijel i hladan, ali sasvim se lijepo sanjkati.

Kona no, zato i služi zima.

22

Novi život se ra a

26. sije nja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MT “Leptiri ” vas daruje Roditelje novoro ene bebe koji se pristanu fotogra irati za našu rubriku “Novi život se ra a”, prigodnim e poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka MT tvornica trikotaže iz Štrigove.

Goran (27) i Suzana (31) Posavec iz Šenkovca dobili su Dinu, ro enu 16. sije nja u 13.46 sati.

Branimir (36) i Lela (35) Šopar iz Pribislavca dobili su Mašu, ro enu 18. sije nja u 13.30 sati. Kod ku e je seku do ekao Matija (1,5).

Davor (26) i Marina (25) Mihalic iz Ivanovca dobili su k er po imenu Lucia, ro enu 17. sije nja u 11.55 sati.

Zlatan (20) i Ljiljana (28) Božani iz Podbresta dobili su Franju, ro enog 15. sije nja u 20.28 sati. Bracu je kod ku e do ekala Marija Elena (8).

Zlatko (29) i Ivana (23) Kozjak iz akovca dobili su Darwina, ro enog 13. sije nja u 2.30 sati. Bebu je kod ku e do ekala Darla (16 mj.).

Denis (28) i Kristina (20) Žerdin iz Jurov aka dobili su sina po imenu Leo, ro enog 18. sije nja u 5.30 sati. Po unuka je došla i baka Marta.

KATRUŽA - Me imurska zaklada solidarnosti održala prvi ovogodišnji upravni odbor zbog odobrenja pomo i

Katruža za tri oboljela 18.400 kuna pomo i Upravni odbor Me imurske zaklade solidarnosti “Katruža” održao je 18. sije nja prvu ovogodišnju sjednicu na kojoj su dodijeljene nove pomo i potrebitima.

Ukupno su odobrene tri pomo i u

iznosu od 18.400 kuna. Jedna pomo dodijeljena je podnositeljici zahtjeva iz Cirkovljana za kupnju lijeka od 6.400 kuna, a dvije su pomo i dodijeljene djeci za provo enje izikalne terapije. Djetetu iz

Ivanovca dodijeljena je pomo od 8.000 kuna, a djetetu iz Ferketinca u iznosu od 4.000 kuna.

Upravni odbor Me imurske zaklade solidarnosti “Katruža” još jednom zahvaljuje svima ko-

ji su krajem godine donacijama pomogli Zakladi, a to su Brid akovec, Me imurje plin akovec, Op ina Gornji Mihaljevec, Mladež HDZ-a Gornji Mihaljevec, dr.

Branka Gabor, svi koji su kupili

estitke te Udruga navija a BBB, tvrtke ASTREA Ivanovec i Zrinski akovec.

Me imurska zaklada solidarnosti poziva i nadalje sve gra ene, tvrtke, ustanove, udruge,

op ine i gradove da uplatom lanarine ili donacije pomognu rad Zaklade, koja je tim sredstvima mnoge teško oboljele lijekovima koji nisu bili na listi doslovno održavala na životu. (BMO)

Nakon prvog singla sprema i nastup za Doru 2010.

Nakon što je dogurala do samog finala HTZ-a, Carla je krajem godine objavila svoj prvi singl “Oti i na vrijeme”, pjesmu koja polako ali sigurno osvaja vrhove glazbenih top ljestvica u Hrvatskoj. Što je još zanimljivije, za taj singl mlada me imurska studentica Filozofskog fakulteta sama je napisala stihove i glazbu te ga je djelomice sama i producirala. Nakon singla prvijenca idu a dobra vijest je sudjelovanje na Dori 2010., tako e Carla u polufinalnoj ve eri nastupiti s pjesmom “Sada osje am to”.

Razgovor s Carlom Belovari možete pro itati na str. 5 podlistka MEDIA. (foto: Z. Vrzan)

Carla Belovari

2

26. sije nja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZLOŽBA LANOVA Fotokluba akovec “Me imurski vidici”

Me imurski fotografi amateri i te kako znaju napraviti vrhunske fotografije Deset me imurskih fotografa, lanova Fotokluba akovec, predstavlja se u Centru za kulturu na izložbi nazvanoj “Me imurski vidici“. Izložba je neka vrsta inventure jednogodišnjega umjetni kog djelovanja i postignu a najaktivnijih lanova Fotokluba akovec, kluba koji uspješno djeluje nešto više od dvije godine.

Svoje fotogra ije u Centru izlažu: Mario Blaževi , Davor Dolen i , Dalibor Horvat, Mario Jakši , Petar Kova , Filip Lu in, Davorin Mance, Nikola Parnadžiev, Petar Sabol i Davor Žerjav.

Oni se predstavljaju s 44 fotogra ije, a u opusu su zastupljeni mnogi vidovi fotografskog izri aja, od urbanog pejzaža, portreta u slobodnom prostoru, preko snažnih prirodnih pejzaža i life fotogra ija, pa sve do apstraktnih i fantasti nih fotogra ija.

Odabir fotogra ija za izložbi izvršio je Vinko Šebrek, cijenjeni fotograf zagreba kog Fotokluba. On je imao samo rije i hvale za svoje me imurske kolege. - Ovo je klupska izložba i to je ono najvažnije. Stvarana je u Fotoklubu akovec, koji sam ja prepoznao kao klub zaljubljenika u fotogra iju i jako vrijednih entuzijasta koji svoju ljubav otkrivaju i pronalaze u fotogra iji. Govorim to zbog toga što njihov klub ne

Na izložbi se predstavlja deset lanova Fotokluba akovec djeluje dugo, tek im je druga godina, ali su zato stvorili stvarno impozantna djela koja se mogu svrstati u visok rang fotogra ije. Ono što me posebno impresionira jest injenica da oni rade zajedno. To je jako važno za klub, stvarati timski. Oni imaju svaki svoj senzibilitet i poetiku, pronalaze razli ite motive i rade na drugi na in, a opet su veoma povezani, i to se prepoznaje u njihovim fotogra ijama, kazao je Šebrek.

Autori akove kog Fotokluba svojom su kamerom ostali vjerni prepoznatljivom me imurskom senzibilitetu, snimali su u suvremenoj maniri ljude i predjele Me-

Radove akove kih fotografa amatera iskusniji kolege veoma hvale

PREDSTAVLJENA ZBIRKA “Tebi vjerujem” pjesnikinje Ane Kranj ec

imurja. Spojivši dokumentarne i likovne vrijednosti fotogra ije, ovi autori ostvarili su zna ajna fotografska djela koja ozna avaju njihovu neupitnu i zna ajnu nazo nost na

pozornici hrvatskoga fotografskog stvaralaštva. Izložba, ije je otvorenje okupilo zavidan broj posjetitelja, u Centru za kulturu ostaje otvorena do 9. velja e.

Suradnja Fotokluba akovec s fotoklubovima iz Slovenije i Ma arske Fotoklub akovec ve je 2009. godine zapo eo uspostavljati kontakte s fotoklubovima iz Slovenije i Ma arske. Na slovenskoj strani za suradnju su zainteresirani Fotoklub Murska Sobota i Fotoklub Lendava, dok je na ma arskoj strani za suradnju zainteresiran Fotoklub iz Nagykanizse.

Suradnja je zamišljena kao niz susreta kroz koje bi svaka strana predstavila svoj kraj, i to ne samo u pejzažnom smislu, nego bi se gostima/fotografima iz drugih država pokazivale i kulturne, povijesne, etnološke, na kraju krajeva, i kulinarsko - enološke znamenitosti kraja, dakle, cjelokupna prezentacija nekog kraja, u našem slu aju Me imurske županije.

Tijekom tih susreta fotogra irat e odre eni kraj, te bi na kraju ciklusa pripremili zajedni ku izložbu, koja bi putovala preko Hrvatske u Sloveniju i Ma arsku. Tematika izložbe bila bi povezana s gore spomenutim susretima, a ideja je da se napravi izložba pod temom “Mura – rijeka koja nas spaja”, pošto su za suradnju zainteresirani klubovi baš s podru ja županija kroz koje te e rijeka Mura. Tematika izložbe ne bi bila povezana samo s pejzažom, ve bi motivi izložbe bili i ljudi, obi aji, tradicija, kulturna baština …

Prvi izlet Fotoklub akovec organizirao je u suradnji s Turisti kom zajednicom Grada akovca, a on je održan prošle subote.

MUZEJ ME IMURJA 29. sije nja organizira No muzeja uz pomo TZ-a Sveti Martin na Muri

Putujte kroz vrijeme Pjesme o obi nim, ali bitnim ljudskim stvarima od Rimljana do danas Pjesnikinja Ana Kranj ec iz Štefanca predstavila je svoju zbirku pjesama “Tebi vjerujem”. Zbirku je izdao Pelud.net, udruga za promicanje Internet umjetnosti i kulture.

Zbirka pjesama donosi niz sli ica iz svakodnevnog života, a autorica u njoj svojom jednostavnoš u do arava svoj svijet pun emocija, ali i vjere u Boga. Ana Kranj ec po ela je pisati u zreloj dobi, ranih devedesetih godina, kada su je doga aji u domovini duboko potresli i u njoj probudili pjesni ki duh.

Kroz svaku pjesmu, a zbirka je nastajala kroz više godine, ona se divi sasvim obi nim i malim ljudskim stvarima. Preko osamdeset pjesama na kajkavštini i štokavštini u zbirci, za koje autorica kaže da joj dolaze kao Božje nadahnu e, posve ene su i Me imurju, a neke govore i o našem gradu heroju Vukovaru.

Promocija u štefane kom Domu kulture bila je ispunjena stihovima, pjesmom i ugodnom atmosferom.

O zbirci su govorili Franjo Mesari Frenki, malosuboti ki pjesnik, te sama autorica Ana Kranj ec. Promociju je popratio crkveni pjeva ki zbor, uz pratnju Dragutina Kranj eca na klavijaturama i Josipa Kranj eca na trubi, te Ivana Kranj eca na saksofonu. Recitirali su Marija, Amalija, Janica, Petra te Paulina Kranj ec, kao i Dominik Branovi , Franjo Mesari Frenki te sama autorica.

No muzeja polako postaje svakogodišnje doga anje u koje se uklju uje sve više muzeja i gradova. Ove godine održat e se u petak 29. sije nja i uklju ivat e 70-ak muzeja u Splitu, Rijeci, Ogulinu, Puli, Osijeku, Karlovcu, Bjelovaru, Vukovaru, Dubrovniku, Zadru, Šibeniku, Makarskoj, akovu, akovcu, Slavonskom Brodu, Zagrebu. Te no i ulaz u muzeje bit e besplatan, a uz izložbe svaki e muzej ponuditi i dodatne programe - koncerte, performanse, promocije, prigodnu prodaju muzejskih publikacija i suvenira. Programi e zapo eti od 18 sati i trajati do 1 iza pono i.

Tradicionalnu kulturnu priredbu Muzej Me imurja akovec ponovno e organizirati u suradnji s Hrvatskim muzejskim društvom. Posebnost ove godine je ta što e im manifestaciju pomo i organizirati i Turisti ka zajednica Svetog Martina na Muri.

Tako e No muzeja imati dva osnovna dijela – razgledavanje besplatnih postava na prvom i drugom katu pala e, dok e u suradnji s Kulturno - umjetni kom udrugom Sv. Martin

Ana Kranj ec predstavila je svoju zbirku pjesama “Tebi vjerujem”

na Muri u izložbenom salonu Muzeja organizirati priredbu pod nazivom “Sveti Martin na Muri – od Rimljana do Toplica”.

Detaljnije je o tom dijelu programu ispri ao Dražen Crn ec, predsjednik KUU-a Sv. Martin na Muri: - Krenut emo od rimskog doba i vezivati do današnjeg dana i izgradnje cijelog kompleksa Toplica u Sv. Martinu. U samom predstavljanju, uz povijesno - kulturološki aspekt, predstavit e se glavni subjekti koji ine naše podru je, Turisti ka zajednica i Op ina, te Osnovna škola Sv. Martin na Muri kao me unarodna ekoškola. Uz to, tu e biti i Toplice te sve udruge koje su aktivne na podru ju naše op ine – kulturne, sportske, umjetni ke i druge. Naravno, sve e popratiti bogata gastronomska ponuda koja e mirisom i okusom upotpuniti sve što e se mo i vidjeti.

Spomenimo za kraj kako ova manifestacija uvijek plijeni ogroman broj posjetitelja, tako je Muzej prošle godine te ve eri posjetilo ak 1.500 ljudi. (mn)

Posjetitelji e imati prilike besplatno prošetati stalnim postavima Muzeja

26. sije nja 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

CENTAR ZA KULTURU predstavio program za proljetno - ljetnu sezonu

eka nas obilje dobrih predstava, koncerata i filmova I dok cijela zemlja osje a posljedice recesije, situacija u Centru za kulturu prošle je godine bila prili no dobra, tako su gotovo svi programi zabilježili osjetan porast publike. Tako je ukupno 755 programa posjetilo impozantnih 71.579 posjetitelja.

O ito u Centru unato prošlogodišnjem ponešto skromnijem programu imaju razlog za zadovoljstvo.

Proljetni program Centra za kulturu akovec krenuo je u etvrtak izložbom lanova Fotokluba akovec. Osim ove, do po etka ljeta bit e otvoreno još pet izložbi koje je na konferenciji za novinare u srijedu predstavila voditeljica izložbenog i ilmskog programa CZK-a Marina Oskoruš.

Rije je redom o izložbama Ivice Šiška, Darka Sa i a , Udruženja arhitekata Me imurja, Krešimira Lesara i Davora Curi a.

Popularnu tribinu “ akovec etvrtkom” ovaj etvrtak otvorit e predstava akove kih Pinkleca “Dje ak Ivek i pas Cvilek”. Tjedan kasnije na programu je predstava “Od E do Z“ Enesa Bešlagi a i Zlatana Zuhri a, a ovo prolje e gostovat e i Kazališe Knap sa “Smislom gospodina Lojtrice” i Teatar na Trešnjevci s predstavom “Judith French”.

Kao najzanimljiviju predstavu Romano Bogdan iz Centra za kulturu je preporu io: - Zbilja ove godine imamo najbolje predstave iz dvogodišnje hrvatske produkcije, pa mi je teško nešto izdvojiti kao najbolje jer meni su sve

DOM KULTURE Mala Subotica, nedjelja, 31. sije nja, 15 sati Tribinu ove sezone otvara predstava “Dje ak Ivek i pas Cvilek”

Tribina , 28. sije nja u 20 sati Pinkleci igraju “Dje aka Iveka i psa Cvileka” Redateljsko - dramaturški dvojac Tomi /Kova i svojom najnovijom predstavom o napuštenoj djeci i pri anju pri a spaja kazališnu družinu “Pinklec” i HNK Varaždin.

Predstava “Dje ak Ivek i pas Cvilek” nastala je po motivima romana za djecu ure Vilovi a (1889. – 1958.), danas zaboravljenog pisca iji su romani bili vrlo itani u razdoblju izme u dva svjetska rata.

- Jednom davno u mašti ure Vilovi a živjeli su pas Cvilek i dje ak Ivek. Pas Cvilek nije predstave ‘mrak’. Preporu io bih najnoviju predstavu Exita ‘Balon’ koja dolazi u ožujku, a koju doma a publika nije imala prilike vidjeti. To je sjajna gluma ka predstava i mislim da e publika uživati u još jednoj izvanrednoj gluma koj bravurozi na akove koj sceni.

Pretplata za prolje e 2010.

I ove sezone (28. sije nja – 27. svibnja) imate priliku pretplatiti se za programe Tribine akovec etvrtkom u Centru za kulturu akovec. U pretplatu je uklju eno 18 programa, od ega 8 kazališnih predstava, 3 koncerta, 3 ilmske premijere, balet, te 2 koncerta akove kih amatera (Big band akovec, Pjeva ki zbor “Josip Štolcer Slavenski”) i premijera KD-a Pinklec, koje pretplatnicima CZK poklanja.

Cijena pretplate s ura unatim popustom za svih 15 programa iznosi 500 kuna, a za umirovljenike, studente i u enike 400 kuna.

Pogodnosti pretplate jesu stalno mjesto u dvorani po vašem izboru, redovito infor-

miranje o svim programima Centra za kulturu, pla anje u dvije rate (prva odmah, a druga do 6. svibnja 2010.) u službi ra unovodstva ili na blagajni Centra za kulturu akovec i popust od 20 posto.

Prošlosezonske pretplatnike iz Centra podsje aju da njihova mjesta u gledalištu uvaju do etvrtka 28. sije nja 2010. Sve informacije o pretplati možete dobiti u propagandi ili na blagajni Centra za kulturu, Trg Republike bb, tel.

040/311-488 (Vesna Makovec ili Ljiljana Mu i ).

Rezervacije za Tribinu akovec etvrtkom uvaju se jedan dan. U srijedu (dan prije programa) rezervacije ne primaju.

imao gospodara, a dje ak Ivek nije imao roditelja. Njihovu pri u danas pri aju Marija, Jelena, Bruno, Igor i Mario koji jednako kao i zamišljeni Ivek žive bez onoga za im najviše eznu, bez roditeljske ljubavi. Svaku ve er prije spavanje jedni druge uspavljuju pri ama. U oskudnom sobi ku jednog doma za napuštenu djecu njihova zaigranost prkosi njihovoj usamljenosti i ostavljenosti, a njihova mašta mijenja i rastvara zamišljene živote Iveka i Cvileka.

Pri aju i o Iveku i Cvileku i njihovoj potrazi za sretnim završetkom, dje aci i djevoj ice

Po prvi put ut emo Balkanofoniju Uz tribinu nastavlja se i tribina “Mladi glazbenici Me imurja” na kojoj e nastupiti lautistica Diana Milkovi te klarinetistica Marija Berljak. Do ljeta u goste e do i i Varaždinski kvartet i Cantus ansambl te prvi hrvatski mariachi band Los Caballeros.

Od glazbene ponude ravnatelj Centra Ladislav Varga je izdvojio: - Posebice izdvajam poljskog pijanista Huberta Rutkowskog koji e svirati Chopina povodom 200. obljetnice ro enja toga velikog skladatelja. Koncert organiziramo u suradnji s Vele-

zapravo pri aju o sebi samima, pokušavaju i izmaštati i sretne završetke vlastitih pri a. Njihov dje ji optimizam i istinska želja za boljim životom dokazuju nam da ak i onda kad smo napušteni i zaboravljeni me usobno razumijevanje postoji kao istinska utjeha, ali nas istovremeno podsje aju da upravo danas mnoga napuštena djeca, kada se ugasi svjetlo, maštaju neke druge i sretnije živote.

Režija: Anica Tomi ; dramaturginja: Jelena Kova i ; glazba: Nenad Kova i ; igraju: Marija Kolb, Jelena Dokleja, Mario Jakši , Igor Baksa, Bruno Kontrec.

Gradsko kazalište Jastrebarsko gostuje u Domu kulture Mala Subotica s urnebesnom komedijom “Kidaj od svoje žene” redatelja Nine Škrabea, prema autorskom tekstu Raya Cooneya.

Predstava e se održati u nedjelju 31. sije nja s po etkom u 15 sati.

Ova komedija je polu ila brojne nagrade u Hrvatskoj i šire, a ulaznice su uvijek u trenu rasprodane. Na svojim je nastupima uvijek nagra ena brojnim ovacijama zadovoljne publike koja nerijetko skandira na nogama od oduševljenja.

Radnja ove komedije u dva ina smještena je u Zagreb, naselje Trešnjevka i Trnje, glavni glu-

mac je duhovit taksist koji upada u zanimljive nevolje zbog dviju žena, od kojih je jednoj idol Mišo Kova , a druga se “fura” na Bijelo Dugme. Prijatelj koji je taksistu dužan novac na zabavan ga na in izvla i iz laži.

Gluma ki ansambl ine: Velimir Kokot, Maja Novosel, Vladimir Ra enovi , Ivana Žužak, Mladen Pavli , Zrinka Lovretin, Borka Lu i , Mia Matasi , Mirna Strme ki, Ivan Bingula, Luka Tomac, Marko Severinac, Igor Stankovi , Ana Kara a, Martina Rak, Nenad Dautovi , Branimir Divjak, Ivan Karlo Pintar, Maja Miovec, Lana Vlaši .

poslanstvom Republike Poljske.

Moram spomenuti i Majski muzi ki memorijal koji ove godine obilježava 55. obljetnicu smrti Josipa Štolcera Slavenskog i po prvi put e njegovo grandiozno djelo ‘Balkanofonija’ izvesti Simfonijski orkestar HRT-a zajedno sa solistima i zborom pod ravnanjem Mladena Tarbuka. Što se sedme umjetnosti ti e, ova e godina biti prepuna kvalitetnih ilmova. Ve krajem velja e o ekuje nas Filmo ilija koja donosi presjek najboljih ostvarenja s ilmskih festivala, a sredinom ožujka u kino dolaze ‘Crnci’, jedan od najboljih hrvatskih ratnih ilmova.

KUU ZASADBERG održao godišnju skupštinu

Sastali se ak 318 puta

Program za idu u sezonu predstavili su Marina Oskoruš, Ladislav Varga i Romano Bogdan

NEDJELJA, 31. SIJE NJA, Pastoralni centar akovec

Koncert u spomen Damjana Kova i a U nedjelju 31. sije nja u 16 sati u Pastoralnom centru akovec održat e se humanitarni koncert za nedavno preminulog Damjana Kova i a.

Na koncertu, koji su pokrenuli Damjanovi najbliži prijatelji Davor Jan eki i Manuela Babi , koji su cijelo vrijeme bolesti uz njega, nastupit e grupa Adonia, Rudi Fajgl, solist Momir Horvatek i zbor Baptisti ke crkve

Igra urnebesna komedija “Kidaj od svoje žene”

Ma kovec. Ulaz je slobodan, a za vrijeme koncerta bit e prilike da se za pomo Damjanovoj obitelji ostave dobrovoljni prilozi.

Podsjetimo se, Damjanu Kova i u iz Lopatinca po etkom godine dijagnosticiran je tumor na mozgu, nakon ega je u velja i operiran. Me utim, utvr eno je da je rije o zlo udnom tumoru koji se proširio na kralježnicu, zbog ega je od onda bio Damjan

oduzet od struka na dolje. Teška inancijska situacija i svakodnevni troškovi lije enja koje ne pokriva HZZO doveli su na rub obitelj Kova i . Na žalost, Damjan Kova i je nakon duge i teške borbe s boleš u u nedjelju 17. sije nja preminuo u bolnici u Zagrebu.

Dolaskom na ovaj koncert Me imurci imaju priliku dati svoj doprinos i barem malo olakšati život njegovoj obitelji.

Redovitu godišnju skupštinu održao je KUU Zasadbreg, udruga koja je nedavno obilježila 10. obljetnicu uspješnog i prepoznatljivog djelovanja.

Predsjednica udruge Mirjana Koruni rekla je da su se u prošloj godini lanovi udruge što zbog vježbi, što zbog sjednica, što zbog nastupa, sastali ak 318 puta, prakti ki svaki radni dan u godini. Ostvareno je 37 nastupa, 29 radnih akcija te 8 sudjelovanja na seminarima i druženjima. Udru-

ga je održala 26 sastanaka, te 218 probi tamburaških i folklornih sekcija.

Na skupštini je predstavljen program aktivnosti u ovoj godini te inancijski plan. Skupštinu su pozdravili i priznanje za dobar rad izrekli op inski na elnik An elko Nagrajsalovi , predsjednik VMO-a Zasadbreg An elko Kova i , doma i župnik vele asni Ivica Puškadija te predstavnici udruga i klubova.

(S. Mesari , ZK)

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

26. sije nja 2010.

OTVORENA novoopremljena knjižnica “Zor@teka”

Na izbor preko tristo naslova

PROSTOR, 31. sije nja u 21 sat

Svoja vrata za sve zainteresirane prošli je tjedan otvorila novoopremljena knjižnica “Zor@ teka” koja se nalazi u prostorijama udruge “Zora”, na adresi A. Schultessa 19, ured br. 68.

Knjižnica trenutno sadrži preko tristo naslova tematike: ljudska prava, rod/spol, ne/nasilje, nenasilna komunikacija, ravnopravnost spolova, feminizam, dje ja prava, nasilje u vezama i

obitelji, spolno reproduktivno zdravlje (spolno prenosive infekcije, HIV/AIDS), ljudska seksualnost, javni nastup, mladi, upravljanje projektima ... Popis knjiga dostupan je na njihovoj web stranici www.udrugazora.hr.

- Od 2006. godine prikupljamo knjižnu gra u kako bi skupili fond za malu knjižnicu u sklopu ureda. Trenutno imamo oko 340 knjiga/priru nika tematike koja

Red Hot Chili Peppersi dolaze u akovec

Sljede e nedjelje, 31. sije nja, u sklopu vikend turneje (29. sije nja Slovenija, 30. sije nja Sisak i 1. velja e Split) u goste u Prostor (bivši Stari hrast) dolazi Red Hot Chili Peppers Real Tribute Bend.

Ovaj vojvo anski bend dio je projekta Real Tribute bendova (najbolji tribute bendovi na ovim prostorima),

a nakon ove turneje odlaze preko bare na veliku brazilsku turneju.

Uz dva sata repertoara i iskustva sviranja u najve im klubovima širom bivše države, ovaj bend garantira dobar zvuk i dobru interpretaciju.

Koncert po inje u 21 sat, možda koju minuticu kasnije. Upad je 25 kn.

Kristina Mlinari , voditeljica inicijative “Zor@teka” i Marina Kolar, izvršna direktorica udruge “Zora”

U knjižnici rade volonteri udruge “Zora”, odnosno vršnja ki edukatori i volonteri do kojih su došli putem javnog poziva

je teško dostupna u formalnim knjižnicama. Knjižnica je prvenstveno namijenjena mladima i osobama koje rade s mladima, a proizašla je iz potrebe za takvom vrstom literature, jer postoji velik interes, dok je dostupnost mala.

Tako er bih napomenula da u našoj knjižnici rade volonteri, odnosno Zorini vršnja ki edukatori i volonteri koje smo dobili putem javnog poziva. Pozivamo sve jer svi su dobro došli da se u lane u knjižnicu ili ukoliko žele volontirati, kazala je Kristina

Mlinari , voditeljica inicijative “Zor@teka”.

Opremanje knjižnice inancijski potpomaže Regionalna zaklada za lokalni razvoj ZAMAH u sklopu projekta “Zor@teka”.

U lanjenje u knjižnicu je besplatno, a radno vrijeme je ponedjeljkom i srijedom od 13 do 17 sati i petkom od 8 do 12 sati. Ovim putem pozivaju se svi zainteresirani za volontiranje u knjižnici da se jave na broj 098-798-756 (Kristina) ili na e-mail kristina@ udrugazora.hr. (hz)

LANOVI Centra za mlade gostovali u Ivanskoj

Odigrali tri predstave na festivalu S.K.I.N.I. Protekli vikend lanovi Centra za mlade akovec uputili su se na jedan uzbudljiv i krajnje nepredvidiv put. Nezavisna udruga mladih Ivanska pozvala ih je na kazališni festival S.K.I.N.I. koji se u Ivanskoj održava ve tre u godinu za redom.

E,pa,kadnastakolijepopozvaše, mi se i odazvasmo. Nazvasmo “Mirkeca” da nas utrpa u minibus i jednu prikolicu i, nas 20, uputismo se u prekrasnu Bjelovarsko - bilogorsku županiju, u Ivansku ... A kad tamo sve dobri, mladi, veseli i radišni ljudi ugostili nas.

Uz pregršt zabave i malo spavanja na tvrdom, odradili smo i tri nastupa. Redom: Žderavko - predstava za djecu, Ve eras se improvizira - predstava za mlade i Ateš ire performans.

(Cezamovci)

KONCERT uz brojne goste i odli nu atmosferu

Festivalu u Ferrari i Buskeru u Skopju.

Album “Indijancu je bilo smešno“ objavljen je 19. studenoga, a najavio ga je sjajan singl i videospot “Me imurski lepi de ki“, obrada tradicionalne skladbe. Na albumu se nalazi ukupno 15 pjesama, od kojih su 4 autorsko djelo Igora Bakse, a ostatak su obrade pjesama, poput “Daj mi Bože o i sokolove”, “F Kotoribi cug-mašina fu nula”, “Protuletje” ili “Vuprem o i”.

Na akove koj promociji (održanoj nakon koncerata u Zagrebu, Skoplju, Varaždinu, Mariboru i još nekim manjim gradovima) nastupili su i gosti s albuma: mlada etnopjeva ica Anet Zerec, svestrani jazz bubnjar Filip Krznar, student jazz trube Igor Hrustek, te sin poznate pjeva ice Meri Šeparovi , gitarist Željko Vresk. (foto: Vjeran Ž. - Rogulja)

Upisi 30. sije nja u 14 sati U tijeku su upisi u nove te ajeve plesa Plesnog centra Livi. Aktualni termin za upis je subota 30. sije nja u 14 sati u prostorijama Plesnog centra, na adresi B. J. Jela i a 20 u akovcu.

Uz plesnu rekreaciju i sportski ples, možete se uklju iti i u programe pilatesa, trbušnog ples i cheerleadersa. Za dodatne informacije nazovite 098 170 53 89 ili kontaktirajte Plesni centar putem e-maila plesnicentarlivi@gmail.com.

Kom3dija predstavila prvi studijski album “Indijancu je bilo smešno” akove ki bend Kom3dija održao je sredinom prošlog tjedna na Maloj sceni Centra za kulturu odli an koncert, ujedno i promociju njihovoga prvog studijskog albuma “Indijancu je bilo smešno”.

Kom3dija koju ine Igor Baksa (vokal, gitara), Neven Kolari (bass), Miloš Rok (klarinet, klavir) i Marinko Marciuš (bubnjevi) me imurskoj je publici ve dobro znano ime, a njihovu karijeru pomno pratimo od samih po etaka kada su prvi put zasvirali na ulicama akovca.

Danas su jedni od naših najistaknutijih izvo a a na uli nim festivalima po Europi. Njihova zanimljiva mješavina etha, bluesa, brzih ska i punk ritmova i razigranih jazz dionica donijela im je mnoštvo nastupa na poznatim doma im festivalima, ali i na svjetski poznatom Buskers

PLESNI CENTAR LIVI

AUTONOMNI CENTAR – ACT organizira radionicu Ruby on Rails

Postanite Ruby on Rails web programer U partnerstvu sa zagreba kim web studiom Emusoft, Autonomni centar – ACT organizira drugu po redu, napredniju radionicu Ruby on Rails. Radionica e se održati u Autonomnom centru u akovcu, Ivana Novaka 38, 6. i 7. velja e i trajat e 10 sati.

Ruby on Rails je “web framework” otvorenog koda za Ruby programski jezik. Njegova namjena je brza izrada aplikacija za web.

Polaznici e kroz prakti an rad nau iti sve osnovne i neke napredne funkcionalnosti frameworka i

nakon ova dva dana radionice polaznici bi trebali mo i samostalno napraviti web aplikaciju u Ruby on Rails frameworku.

Ovo je druga radionica od tri u nizu, no bit e koncipirana neovisno od prve radionice i na nju se možete prijaviti iako nikad niste radili u Ruby on Rails frameworku. Što se ti e predznanja, obavezno je znanje osnova HTML-a i osnovna znanja o funkcioniranju Interneta i web stranica. Potrebno je i barem osnovno poznavanje nekog od programskih jezika za web (Python,

Perl, PHP, ASP, Java …). Tako er bi polaznici koji nisu bili na prvoj radionici trebali barem informativno znati osnove Ruby on Rails frameworka.

Cijena radionice je 500 kn, a dodatne informacije i prijave možete na i na stranicama Autonomnog centra (www.actnow.hr). Radionica je ograni ena na 12 polaznika.

Predava je Branimir Šloser, vlasnik web studija Emusoft (www. emusoft.hr), jedan od pokreta a hrvatske grupe Ruby programera i korisnik Ruby on Rails u produkciji još od prvih verzija.

26. sije nja 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Me imurska pjeva ka nada Carla Belovari nakon prvog singla sprema nastup za Doru 2010.

Carla: Sretna sam što u potpunosti mogu živjeti glazbu Prošlo je nekoliko mjeseci otkako je šira javnost ula za Carlu Belovari, mladu pjeva icu rodom iz Svete Marije. Sudjelovanje na RTL-ovom showu “Hrvatska traži zvijezdu” lansiralo ju je u pjeva ku orbitu u kojoj se ona sasvim dobro snalazi, toliko dobro da je me u kolegama i obožavateljima poznata i pod nadimkom “The Voice”.

Nakon što je dogurala do samog finala HTZ-a, Carla je krajem godine objavila svoj prvi singl “Oti i na vrijeme”, pjesmu koja je pod snažnim utjecajem svjetske pop i soul produkcije te koja polako ali sigurno osvaja vrhove glazbenih top ljestvica u Hrvatskoj.

I, što je još vrjednije, mlada me imurska studentica Filozo skog akulteta za tu je pjesmu sama napisala stihove i glazbu te je djelomice sama i producirala.

Nakon singla idu a dobra vijest je sudjelovanje na Dori 2010., tako e Carla u polufinalnoj ve eri nastupiti s pjesmom “Sada osje am to”, iju glazbu potpisuje Alan Crnkovi , a stihove Alen Orli , dok aranžman radi njen suradnik Robert Fun i .

• Kako je izgledalo ovo razdoblje nakon završetka showa ‘Hrvatska traži zvijezdu’ do danas? Kako se tvoj život promijenio?

— Imam osje aj kao da je prošlo ono preko dvije godine, a prošlo je tek nekoliko mjeseci. Puno toga se dogodilo u ovako kratkom periodu, puno sam proživjela. Na kraju krajeva, izdala sam i svoj prvi kantautorski singl, radim na albumu, idem na Doru ... Stvari se doga aju nevjerojatnom brzinom, ali to sam htjela. Imam mogu nost živjeti glazbu i to mi je nevjerojatno.

• U showu nisi pobijedila, ali nije ispalo loše. Veoma si blizu cilja, radiš na albumu, a možda su te ak i neke negativne strane zaobišle.

— Smatram da se u životu uvi—Smatramdaseuživotuuvijek sve dogodi onako kako treba biti. Vjerujem u sudbinu. Iako nisam pobijedila, dobila sam priliku dokazati se kakva sam i imam priliku svoju dušu preto iti u glazbu.

Svatko od nas tko je bio u showu to mu je bila odsko na daska, samo je treba znati iskoristiti. Ja se stvarno trudim i dajem sve od sebe.

popa. U pjesmi pjesmi, ina e, i popa ina e govorim o lošoj ljubavi i pravom trenutku odustajanja.

Nisam glazbeni fašist • Na hrvatskoj estradi nema baš puno kantautora.

— Vjerojatno se ljudi ne usude ili ne vjeruju u sebe. Smatram da svatko tko se bavi glazbom ima

moj album biti široka lepeza svega toga.

• Ugovor si potpisala s Dallas Recordsom, kako ide ta suradnja? Kako napreduje album?

I koliku uop e imaš autorsku slobodu u ovom projektu?

— Jako me podupiru u autorskom radu. Stvarno sam sretna zbog toga i velika mi je ast što

Slušajte pjesme, ne glasine • Rekla si da je pjesma jako osobna. Koliko si spremna i i daleko u tom smislu, odnosno koliko si spremna dati sebe u pjesme i publici?

— Mi glazbenici imamo mogu nost predstaviti se to no onoliko koliko želimo javnosti. Publika i te kako osje a koliko smo dali sebe, kada slušaju glazbu atmos era se osje a, uje se duša te osobe. Ja se nadam da sam i ja u tome uspjela, da mogu dati neki odre eni osje aj koji je iskren. Iskrena sam osoba i jako emocionalna i mislim da se to osje a u mojim pjesmama. Ja apeliram na sve slušatelje da slušaju pjesme, a ne glasine. Da slušaju duh u pjesmama, jer smo zapravo to mi glazbenici ...

Pjesma s kojom nastupa na Dori ima “štih” sedamdesetih • Zadnje smo te mogli uti u Centru za kulturu na dobrotvornom koncertu za malog Luku.

Ondje si predstavila svoj prvi singl ‘Oti i na vrijeme’.

— Za tu sam pjesmu napisala glazbu i tekst i sudjelovala sam u produkciji. Jako sam sretna što sam se upravo s tom pjesmom imala priliku predstaviti estradi.

Pjesma je veoma osobna i to je moja ‘bebica’ od po etka do kraja.

Snimali smo i druge stvari, ali je na kraju odabir pao na ovu pjesmu, a ona je možda najbliže mom eelingu, odnosno izri aju koji nosim u sebi. Napravljena je u urbanoj produkciji, mješavina je soula, unka

tu glazbenu crtu u sebi i može napisati pjesmu. Valjda se oslanjaju na autorski rad drugih jer su tako sigurniji. Mi smo svi skupa skupili hrabrosti, Dallas je iza mene i nadamo se najboljem.

• Namjeravaš li ostati u istom glazbenom izri aju?

— Ne bih se željela trpati u neke ladice. Nisam glazbeni ašist i slušam sve, od sevdalinki do hard rocka. Slušam sve što mi se svi a, što mi ima smisla i zbog ega se dobro osje am. Glazba kao što je ‘Oti i na vrijeme’ ono je što prirodno izlazi iz mene, ali ja volim eksperimentirati. Trenutno sam jako kreativna i nadam se da e

mi ljudi koji se razumiju u glazbu daju svoje povjerenje. Rekli su mi da podržavaju sve moje napore i da žele da se album temelji na mom autorskom radu. Ne odbijam pjevati tu e pjesme ako mi se dopadnu i ako mi ‘legnu’, ali album e biti prvenstveno moj.

Ja odlu ujem što želim, a što ne želim.

Belovari: Želja mi je jednog dana sama si producirati kompletni album • Tko ti pomaže u radu na albumu?

Carla Belovari za svoj je prvi singl “Oti i na vrijeme” sama napisala glazbu i tekst — Za po etak je sa mnom radio Robert Fun i , koji je izvrsni producent, aranžer i skladatelj. On je producirao Tinu Vukov i Xeniu.

Jako mi je drago što je bio uz mene u ovim mojim prvim glazbenim koracima, što je imao strpljenja za mene, mladu i impulzivnu pjeva icu koja nema pojma ni o emu, i za moje fiksne ideje koje bi mu ponekad prenosila i usred no i. On je važna karika na mom albumu. Ali voljela bih da mi album bude produciran s raznih strana. Trenutno smo u azi pronalaženja zvuka i polako napredujemo. Sada smo negdje na sredini, ali odgovara mi ovakav sporiji tempo jer puno u im usput. Želja mi je jednog dana sama si producirati kompletno cijeli album. Zna i sve napraviti - napisati, odsvirati, otpjevati, producirati ...

• S obzirom na to da imaš tako veliku ulogu u radu na albumu, pribojavaš li se pomalo kritika koje eš možda dobiti?

— Ne bih rekla da se pribojavam ... Nego, nisam na sceni dvadeset godina, a neki se glazbenici tek nakon dugo vremena odlu e na ovako nešto. Ja sam to ve s prvim singlom napravila, ali imam iza sebe ljude koji me podržavaju i vjeruju u to što radim. Voljela bih da i ljudi to prihvate, a sada emo dalje vidjeti što e biti.

• Ako nitko drugi, Me imurci e definitivno stati iza tebe.

— Ja se nadam. Do sad su uvijek bili. Moram još jednom zahvaliti svima koji su glasovali za mene u showu i što su navijali za mene i podržavali me. Nadam se da u jednog dana dobiti priliku svima zahvaliti.

• Kako postaješ sve popularnijom, i ti imaš neku odgovornost prema mla im naraštajima. Sigurno eš biti uzor mnogim djevoj icama koje sanjaju jednog dana pjevati na pozornici.

— Ja sam još mlada, zapravo još uvijek sam i sama dijete. Ne znam bih li ve sada mogla biti uzor, ali ja uvijek apeliram na sve da budu svoji, da budu kreativni, jer svatko ima neki talent u sebi.

Zbilja sam po aš ena time da bi netko htio biti imalo kao ja, ali mislim da bi svaki ovjek trebao biti svoj.

Puno se snažnije proživljavaju vlastite, autorske pjesme • Ove godine nastupaš na Dori. Kojom se pjesmom predstavljaš?

— Nastupam s pjesmom ‘Sada osje am to’ za koju je Alan Crnkovi napisao glazbu, a Alen Orlovi tekst. Producirao ju je Robert Fun i . To je malo druga ija pjesma, u njoj se osje a snažan utjecaj sedamdesetih, razdoblje u glazbi

Cijeni žene sa stavom • Imala si do sad priliku upoznati mnoge naše poznate glazbenike. Tko te najviše impresionirao?

— Volim jake žene sa stavom, jer ima osje aj da se ženama, pogotovo u Hrvatskoj, još uvijek teže prašta.

Uspjeh žene je teže prihvatljiv od muškog, a mi radimo jednako toliko, pa zašto ne bi i naš rad bio jednako vrjednovan? Zato mi se svi a Vanna koja do e na pozornicu i vlada njome. Tu su i Nina Badri koja je divna iznutra i izvana, Jelena Radan koja je pojava, Ivana Kindl koja ima snažan glas ... Te me žene impresioniraju. Od glazbenika cijenim i Dinu Dvornika i žalim što nisam imala priliku upoznati ga. On je bio potpuni genijalac i ascinira me njegova glazba. koje obožavam. Ima pomalo bossa nova, latino izri aja i podsje a na James Bond filmove iz sedamdesetih. I scenski nastup e biti jako zanimljiv, kao i styling, za što je zaslužan Angel koji me obla i.

• Koja je razlika kada pjevaš svoju pjesmu, svoje emocije, i kada pjevaš tu e?

— Interesantno pitanje. U svojoj pjesmi zapravo ne mogu kontrolirati emocije, suza može pote i lakše nego kad pjevam tu u. To ovisi o pjesmi. Recimo, kada sam pjevala ‘Ima jedan svijet’, nekoliko me puta ganula. No, ipak puno snažnije proživljavam svoje autorske pjesme.

• Što radiš kada ne pjevaš?

Kako izgleda tvoj tipi an dan?

— Od kad mi je izašao singl, izgleda otprilike ovako: probudim se oko 8 jer mi zvoni mobitel i zove me ili neki novinar ili Dallas ili prijatelj ili netko iz obitelji. Stalno mi mobitel zvoni. Onda su ujutro na redu intervjui, snimanja i slikanja.

Nakon toga idem u Dallas rješavati stvari, pa nakon toga na aks na predavanja ili konzultacije. Nave er, kad stignem ku i, onda sam jako kreativna. Obavezno sjednem za klavir i sviram.

• Bi li išta mijenjala u svojim glazbenim koracima do sada?

— Razmišljala sam o tome. O tome bih li otpjevala neke druge pjesme na HTZ-u, pogotovo jer su pokudili moj izbor pjesme ‘Vino i gitare’, koja je meni jako draga pjesma i volim je pjevati. Ali ne bih ništa mijenjala jer smatram da nas svako iskustvo, i dobro i loše, ormira. Ne bih bila danas to što jesam da nisam radila i pogreške i dobre stvari. Trebalo je biti tako. (mn, oto: Z. Vrzan)

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVE KA KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” preporu uje:

Julijana Matanovi - “Knjiga od žena, muškaraca, gradova i rastanaka” Koliko godina treba pro i da bi se razumjela davno izre ena re enica, koliko emocionalnih prepreka presko iti da bi se uo pla djeteta, koliko obiteljskih pri a sakriti da bi se uop e moglo živjeti, koliko puta preseljavati da bi se opipala sre a, koliko satova promijeniti da bi se umrlo na vrijeme, samo su neke od tema ove knjige pripovijesti i pri a Julijane Matanovi .

Dvanaest njih, razdijeljene u cjeline o ženama, muškarcima, gradovima i rastancima, ujedinjene su veznim nitima, tako da pri e mogu preseljavati iz bloka u blok, a da se pri tome ništa ne gubi na to nosti njihova situiranja. Neovisno sadrže li etiri ili trideset stranica, u svima njima nalazimo brojne detalje, osje amo drhtavost atmos ere i prepoznajemo bogatstvo emocija pa nam se nakon itanja svake pojedine ini kao da smo pro itali veliki roman.

“Knjigom od muškaraca, žena, gradova i rastanaka” Julijana

Matanovi odlu ila se vratiti stilu pripovijedanja koji ju je u inio jednom od naj itanijih suvremenih hrvatskih spisateljica. Upravo e zato duh njezinih najpopularnijih knjiga “Zašto sam vam lagala” i “Bilješka o piscu” stalno lebdjeti nad mislima itatelja ove knjige i vratiti ga ne samo u vrijeme otkrivanja ljepote rukopisa ove nesvakidašnje spisateljice, ve i u vlastiti život, i to ne samo ovaj danas i ovdje ve i onaj koji je davno iza njega.

26. sije nja 2010.

KNJIGA TJEDNA

Frank McLynn “Junaci i zlo inci”

U pov ijest i ratovanja jedna je elitna skupina ljudi stekla gotovo legendaran status zahvaljuju i odvažnosti, ambicioznosti i nevi e-

noj vojni koj genijalnosti. Ali mnogi od njih imali su i velike karakterne mane. U knjizi “Junaci i zlo inci” proslavljeni se povjesni ar Frank McLynn bavi šestoricom najmo nijih i najkarizmati nijih vo a svih vremena: Spartakom, Atilom, Rikardom Lavljeg Srca, Cortésom, Tokugawom Ieyasuom i Napoleonom. Kako su stekli naoko nedodirljivu mo ? Koji su ih to motivi, osobne odlike i slabosti doveli do postignu a za kakva nitko drugi nije imao hrabrosti? U šest snažnih i pronicljivih portreta McLynn izvrsno opisuje klju ne trenutke, situacije u kojima su se ti ratnici dokazali u borbi, iz temelja mijenjaju i svoj život, sudbinu svoga naroda, a u pojedinim slu ajevima i povijest svijeta. Tako emo otkriti što je Spartaka nagnalo da se

unato nikakvim izgledima za uspjeh namjeri na mo ni Rim i kako se mladi Napoleon u dramati nim okolnostima u Toulonu domogao vlasti.

Knjiga “Junaci i zlo inci” više je od puke zbirke pojedina nih životopisa. Rasvjetljuju i slo-

ženu psihologiju tih iznimnih vo a, McLynn gradi krajnje uvjerljiv prikaz vrhunskog ratnika. Izdana uz veliku BBCovu televizijsku seriju, ova nas iznimna knjiga uvodi u na in razmišljanja i unkcioniranja najve ih ratnika u povijesti.

O autoru Frank McLynn ugledni je povjesni ar specijaliziran za biografije i vojnu povijest.

Autor je više od 20 knjiga, a me u njima su i zapažene biografije Napoleona i Rikarda Lavljeg Srca. Napisao je i knjige 1066, Stanley i 1759. McLynn je diplomirao na oks ordskom Wadham Collegeu, a doktorirao na londonskom sveu ilištu.

ALBUM tjedna

Michael Jackson - “This Is It” Knjige za odrasle: Toni Morrison: Neka vrsta milosti Julijana Matanovi : Knjiga od žena, muškaraca, gradova i rastanaka Witold Gombrowicz: Trans-Atlantik

Knjige za djecu i mlade: Mato Lovrak: Anka Brazilijanka Vjekoslav Majer: Dnevnik maloga Perice Ivanka Borovac: Dje ji bonton

WEB preporuka

www.amrecenzije.com AMrecenzije.com web je portal koji okuplja sve vlasnike automobila i motora, a sve zbog iskustva koje imaju u korištenju svojih vozila. Iskustvo je ovdje izuzetno bitno, budu i da se radi o portalu koji specijalizira objavu recenzija automobila i motora. Ukoliko ste ikada bili u prilici kupovati novo ili rabljeno vozilo koje niste nikada prije posjedovali, tada ste svakako poželjeli uti mišljenja onih koji su takvo vozilo ve koristili.

Auto - moto recenzije su stoga svojevrsni community web site koji daje priliku svakom vlasniku nekog vozila ili motora da postane auto - moto novinar. Objava recenzije s korisni ke strane vrlo

je jednostavna, a, koliko vidimo, na portalu se isti e i dobivanje nagrada najboljim novinarima. Što se dizajna portala ti e, on je vrlo dobar, rekli bismo pregledan, brz za u itavanje, te skladnih boja.

U zaglavlju stranice stoji broj od preko 1000 automobila i motora u bazi, a odmah ispod njega na i ete pretraživanje baze vozila po proizvo a u i modelu. Mišljenja smo da bi ovaj portal uvelike pomogao svim svojim korisnicima koji se odlu uju po prvi put kupiti neko prijevozno sredstvo.

Znanstveno je dokazano da je ve ina ljudi pametnija od pojedinca, stoga, ukoliko ste u nabavci novog vozila, svakako posjetite Auto moto recenzije.

Svima je jasno da je posmrtni Michael Jackson greatest hits album bio neizbježan.

Iako se “This Is It” ne deklarira kao kompilacija Jacksonovih najve ih hitova, ve kao popratni album uz istoimeni dokumentarni film, mnogi e cinici ustvrditi kako je ovo nezaobilazan korak u brzinskom cije enju Jacksonovog naslije a. Otvorena su vrata neutaživoj gladi svim vampirima koji vrebaju ovakve prilike.

“This Is It” se nakon filma o Jacksonovim pripremama za zakazanih pedeset koncerata pojavljuje u ormatu dvostrukog albuma. Ideja je jednostavna: napravi album od najve ih hitova iz opusa Michaela Jacksona i poredaj ih tako da kronološki odgovaraju pojavljivanju u filmu, dodaj na to jednu novu neobjavljenu pjesmu i njenu orkestralnu verziju, a za one tvrdokorne obožavatelje,

koji ne e nasjesti na kupovanje albuma koji nudi samo jednu novu stvar, dodaj još jedan disk s etiri do sad neobjavljene demosnimke i pusti sve to u prodaju simultano s prikazivanjem filma i - voila - svi sretni, zadovoljni i punih džepova.

Ako se stave na stranu motivacija i razlozi postojanja ovog albuma ili se pri a sagleda s mnogo naivnijeg i pozitivnijeg kuta – radi se o hommageu prerano umrlom Michael Jacksonu i svojevrsnom slavljenju njegove karijere i pjesama koje su zauvijek zabilježile nebeski svod pop svijeta.

Uz neizostavne Billie Jean, Thriller, Beat it, Black & White, tu su se našle i bezvremenski lijepa Human Nature i ne toliko o ita Shake Your Body (Down To The Ground). Jacksonovi ljudi mora da su se dobro namu ili kada su, kroz arhivu njegovih pjesama, krenuli u potragu za

jednom koja sadrži stihove This Is It. Naravno, nešto novo, ekskluzivno uvijek je dobar mamac za stvaranje hypea.

Odabir je tako pao na nesu enu kolaboraciju izme u Jacksona i Paula Anke iz 1983. pod (tadašnjim) nazivom I Never Heard. Pjesmu su dodatno obradila i Jacksonova bra a svojim vokalima, a orkestralna verzija pjesme i posljednja stvar na prvom disku ne donosi velike preinake osim dodatnoga orkestralnog uvoda i aranžmana koji podsje a na slavne dane Beatlesa.

Drugi CD je hvaljen kao pravo blago ovog albuma, prilika da se doživi Jacksona u njegovom suštinskom i nagom stvarala kom geniju. Demo snimke pjesama She’s Out O My Li e, Wanna Be Startin Something i Beat It neoptere ene su studijskom produkcijom, donose samo Jacksonov vokal popra en gitarom ili pak se pokazuju kao nedora ene skice pjesama koje su pune šarma i energije. U slu aju Beat It imamo priliku uti snimku vokala i harmonija. Neprocjenjiv pogled u stvarala ki proces pjesme koja ve dugo nosi etiketu pop legende.

Posljednja stvar s drugog diska nudi najintimnijih 3.15 minuta provedenih s Michaelom koji svojim nježnim i šaputavim glasom recitira stihove pjesme Planet Earth. Kako bi druga ije sve završilo nego rije ima: Planet Earth, gentle and blue With all my heart, I love you.

(Lidia Horvat za Soundguardian.com)

Popis pjesama Disk 1 Wanna Be Startin’ Somethin’; Jam; They Don’t Care About us; Human Nature; Smooth Criminal; The Way You Make Me Feel; Shake Your Body (Down To The Ground); I Just Can’t Stop Loving You; Thriller; Beat It; Black Or White; Earth Song; Billie Jean; Man In The Mirror; This Is It; This Is It (Orchestra Version)

Disk 2 She’s Out O My Li e (Demo); Wanna Be Startin’ Somethin’ (Demo); Beat It (Demo); Planet Earth (Poem)

26. sije nja 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

Avatar akcijski SF spektakl Režija: James Cameron Uloge: Sigourney Weaver, Sam Worthington, Michelle Rodriguez

Slagalica stravi VI. horor triler Režija: Kevin Greutert Uloge: Shawnee Smith, Tobin Bell, Costas Mandylor, Betsy Russel I nakon smrti Jigsawa nastavlja se niz ubojstava i mu enja.

U novom nastavku detektiv Ho man pojavljuje se kao njegov neosporni nasljednik. Nakon što ga

FBI gotovo razotkrije, on pokre e igru koja razotkriva kona ni plan krvolo nog Jigsawa.

Trajanje: 90 minuta.

Preporu ujemo starijima od 18 godina.

(tri besplatne posudbe)

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

O kojem ratu govori radnja iz filma “Nemilosrdni gadovi”?

1) I. svjetski rat 2) II. svjetski rat 3) Ira ki rat

18.00 STARI FRAJERI komedija 20.00 LJUBAVNI JACKPOT romanti na komedija

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Ivan Kontrec, akovec

Odgovor: ___________________________

Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

Koriste i potpuno novu, revolucionarnu tehnologiju kompjutorske animacije, okoliš i likovi pretvaraju se u otorealisti ne trodimenzionalne prikaze koji e gledatelje prenijeti u nezaboravan vanzemaljski svijet bogat nevjerojatnim prizorima, stvorenjima i likovima ...

Trajanje: 166 minuta.

Preporu ujemo starijima od 15 godina.

OPASNA META

Odli an njema ki film.

Nakon što bogati ljubavnik izbaci njegovu majku na ulicu tinejdžer je prisiljen preseliti u predgra e i suo iti se sa surovim životom na ulici.

Za 15godišnjeg Michaela život na visokoj nozi završava nakon maj inog raskida sa bogatim Berlin aninom nakon ega ostaju bez sredstava te iz elitnog kvarta sele u ne baš ugodnu etvrt Berlina prepunu imigranata.

Michael se isti e svijetlom puti i plavim o ima te postaje omiljena meta lokalnim nasilnicima.

Prisiljen je pla ati zaštitu lokalnoj bandi za što nastoji do i do novca na razne na ine.

Nevoje po Michaela nakratko završavaju nakon susreta sa Hamalom, karizmati nim lokalnim gangsterom, a ganistancem koji se predstavlja kao te ga upoznaje sa životom na ulici - drogom, i ostalim ‘lijepim’ stvarima. Za po etak Michael postaje sitni diler što e ga dovesti u nove nevolje.

Mo na korporacija, kra om njegove prošlosti, uništi život nevinog muškarca (Cuba Gooding Jr.), stoga on odlu i uzvratiti.

U svijetu u kojem dominiraju korporacije, na svoj ro endan Luke Gibson (Cuba Gooding Jr.) vozi svoju ženu na posao. No, na putu se iznenada sudare s kamionom. Njegova žena s nero enim dijetetom umre, a Luke ostane u kriti nom stanju. Lukeu je isteklo zdravstveno osiguranje te je suo en sa smrti.

U pomo dolazi korporacija Hope Industries koja nagovori njegovu sestru na eksperimentalnu operaciju. Luke se budi u bolnici s totalnom amnezijom te saznaje da je njegov idili ni život na rubu uništenja. U tijelo mu je ugra en smrtonosan mikro ip, a nadzire ga direktor tvrtke Hope Industries (Val Kilmer)...

nema filmske predstave

petak, 29.1.

17.00 AVATAR akcijski SF spektakl Režija: James Cameron Uloge: Sigourney Weaver, Sam Worthington, Michelle Rodriguez 20.00 SLAGALICA STRAVE SAW VI horor triler Režija: Kevin Greutert Uloge: Shawnee Smith, Tobin Bell, Costas Mandylor

subota, 30.1.

17.00 AVATAR AVATAR akcijski SF spektakl Režija: James Cameron Uloge: Sigourney Weaver, Sam Worthington, Michelle Rodriguez

DVD, BLUE RAY IZLOG TVRD ORAH

srijeda, 27.1. nema filmskog programa

etvrtak, 28.1.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

l. br: _______________________________

Višeoddesetgodinanakon svoga posljednjeg ilma “Titanic”, koji je postao najve i hit u povijesti ilmske industrije, James Cameron vra a se redateljskoj stolici i donosi nam ilm “Avatar”.

Pri ajetoobivšemmarincu koji se kao avatar ljudskog umauvanzemaljskomtijelu na e rastrgan izme u dva svijeta u o ajni koj borbi za vlastito preživljavanje te za opstanak lokalnog stanovništva ...

utorak, 26.1.

NEMILOSRDNI GADOVI

Francuska za vrijeme njema ke okupacije tijekom Drugoga svjetskog rata. Njema ki asnik SS-a Hans Landa ubija cijelu porodicu mlade Židovke Shosanne. Ona nakon toga odlazi u Pariz gdje dobiva novi identitet i postaje vlasnica kina. Poru nik Aldo ‘Apache’ Raine organizira grupu židovskih vojnika koji su angažirani da obavljaju akcije u pozadini i vrše teror nad nacistima.

Odredu prozvanom ‘Gadovi’ pridružuje se njema ka glumica i savezni ka tajna agentica Bridget von Hammersmark koja im pomaže u misiji napada na lidere Tre eg Reicha.

No, njihov plan miješa se s planom Shosanne, koja u svom kinu dobiva priliku izvesti vlastitu osvetu nad nacistima ...

12 RUNDI Akcijski triler kojeg kao redatelj potpisuje Renny Harlin.

Kada policijski inspektor iz New Orleansa Danny Fisher omete genijalnog lopova u plja ki vrijednoj milijune dolara, u sukobu slu ajno nastrada lopovova djevojka.

Nakon što pobjegne iz zatvora, zlo ina ki genij se odlu uje osvetiti za smrt svoje djevojke, izazivaju i Dannya na 12 rundi gotovo nemogu ih zagonetki i zadataka koje mora riješiti kako bi spasio život žene koju voli ...

1.

MU EN

2.

NEMILOSRDNI GADOVI

20.00 SLAGALICA STRAVE SAW VI horor triler Režija: Kevin Greutert Uloge: Shawnee Smith, Tobin Bell, Costas Mandylor

3.

JAHA I NA VALOVIMA

nedjelja, 31.1.

4.

U VRTLOGU IGRE

5.

TVRD ORAH

6.

12 RUNDI

7.

MAMURLUK

8.

2012.: SUDNJI DAN

9.

MARINAC IZNAD ZAKONA

15.30 NEBESA UP animirana pustolovina sinkronizirana na hrvatski jezik!

Režija: Pete Docter

10. OPASNO PLAVETNILO 2

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA” 1.

AVATAR

2.

OZBILJAN OVJEK

3.

GRA ANIN OPASNIH NAMJERA

4.

GANGSTERI

5.

BOŽI NA PRI A

6.

JULIE I JULIA

7.

SUMRAK SAGA: MLADI MJESEC

8.

VJERUJEM U AN ELE

9.

NEBESA

17.00 AVATAR akcijski SF spektakl Režija: James Cameron Uloge: Sigourney Weaver, Sam Worthington, Michelle Rodriguez 20.00 SLAGALICA STRAVE horor triler Režija: Kevin Greutert Uloge: Shawnee Smith, Tobin Bell, Costas Mandylor

ponedjeljak, 1.2.

10. 2012.

US BOX OFFICE

17.00 AVATAR SF romansa Režija: James Cameron Uloge: Sam Worthington, Zoe Saldana, Sygourney Weaver, Stephen Lang 20.00 SLAGALICA STRAVE VI SAW VI horor triler Režija: Kevin Greutert Uloge: Shawnee Smith, Tobin Bell, Costas Mandylor

DOM KULTURE PRELOG subota, 30. sije nja, nedjelja, 31. sije nja

1.

AVATAR

2.

THE BLINDE SIDE

3.

THE PRINCES & THE FROG

4.

DID YOU HEAR ABOUT ...

5.

NEW MOON

Radno vrijeme blagajne!

6.

INVICTUS

7.

A CHRISTMAS CAROL

8.

UP IN THE AIR

9.

BROTHERS

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. OLD DOGS

19.00 SUSRETI IV. VRSTE ameri ki ZF film

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

26. sije nja 2010.

ZA NJU: Odje om vizualno suzite preširoke bokove

Modnim trikovima riješite problemati ni dio tijela Zadovoljni ste gornjim dijelom tijela, no, im vam pogled padne na bokove i stražnjicu, padate u depresiju? Nema razloga za paniku kad postoji toliko modnih trikova koji vam mogu pomo i s ovim problemom. Tajna je u pravom stylingu. Nau ite kombinirati odje u koja e istaknuti pozitivne strane vašeg tijela i sakriti negativne ...

Isprobali ste ve desetke dijeta i vježbi koje bi vam pomogle riješiti problem širokih bokova, no, ništa ne pomaže ... Zašto onda ne biste isprobali nešto drugo? Svijet mode uvijek iznena uje. Pogledajte naše savjete, oni e vam pomo i odabrati odje u koja e vas pokazati u najboljem svjetlu.

Haljine Po ovom pitanju klju an je gornji dio haljine. Stilisti kažu kako biste u vašem slu aju trebali obavezno naglasiti torzo, tako e haljine bez naramenica ili s tankim naramenicama najbolje odgovarati vašoj figuri.

Zavodljivo otkrivanje ramena je vaš adut koji e odvu i pažnju s bokova. Pomaže i zanimljiv uzorak u gornjem dijelu haljine, kao i naboranost materijala ili zanimljiv nakit.

Osim ovoga, udo za vašu figuru u init e lepršave haljinice koje su uže u struku ili u cijelom dijelu od prsa do struka (korzet), glavno da dio oko bokova nije uzak. Nosite li uz haljinu sako, odaberite onaj s naglašenim ramenima jer ete tako uspostaviti ravnotežu izme u širine ramena i bokova. Na svu sre u, sada su u modi naglašena ramena.

Hla e Ako imate šire bokove, hla e vam mogu zadavati posebne probleme. One mogu jako odmo i ili vam jako pomo i ako pametno odaberete. Ako ste vlasnica ultraženstvenih oblina, najbolji na in da ih na pozitivan na in istaknete je da nosite “plitke“ hla e s bootcut nogavicama, ovo e vizualno suziti bokove i bedra. Hla e ni-

skog, ali ne ekstremno niskog struka, sužavaju bokove, te biste potpuno trebali izbaciti hla e visokog struka. Preporu uju se i hla e sa širokim remenom koje e istaknuti struk i dati vam figuru kakvu želite. Što se boja ti e, birajte tamni traper i tamnije boje hla a.

I džepovi igraju veliku ulogu. Izbjegavajte džepove sa strane (na bokovima) i hla e s malim džepovima na stražnjici, jer e

tada ona izgledati ve e. Osim toga, želite da budu smješteni što bliže sredini, što su džepovi udaljeniji, to vam stražnjica izgleda šire. Isto tako ne želite džepove koji su prenisko jer e vam stražnjica izgledati kao da nije vrsta i da se “objesila“.

Suknje Postoji nekoliko aktora koji mogu utjecati na vaš izgled kad govorimo o suknjama, jer one

mogu biti riskantno sredstvo za maskiranje preširokih bokova. Suknje A-linije trebale bi vam postati nove najbolje prijateljice.

Ovakve suknje e naglasiti vašu ženstvenu figuru, ali vas ne e proširiti. Duljina suknje može biti po vašoj želji, no ipak vam najbolje odgovara dužina do koljena. Izbjegavajte jako pripijene suknje, isto tako i “pu “ (bubble) ili naborane suknje. (izvor: Zena.hr)

KORISTI koje jogurt pruža našem tijelu brojne su i zna ajne

Jogurt je ukusan, ali i vrlo zdrav Jogurt se oduvijek preporu ivao kao namirnica visoke zdravstvene i nutritivne vrijednosti.

Iako su ga mnogo godina ljudi konzumirali zbog njegovoga dobrog i laganog okusa, koristi koje jogurt pruža našem tijelu veoma su brojne.

Jogurt može imati razli ite okuse i konzistenciju, ovisno o proizvodnju, no blagodati koje nam pruža iste su. Dobro je poznato da jogurt nastaje pri-

rodnim procesom ermentacije mlijeka uz pomo bakterija.

Djelovanjem bakterija dolazi do ermentacije, pri emu mlije ni še er (laktoza) prelazi u mlije nu kiselinu. Mlije na kiselina daje mlijeku slatko - kiseli okus i kremastu konzistenciju te “pretvara” mlijeko u jogurt.

Zbog visokih razina kalcija, vitamina i minerala, jogurt se smatra veoma važnim u svakodnevnoj prehrani. Tijelu pruža

energiju, pomaže o uvati i oja ati zube i kosti, te daje potporu prirodnim unkcijama srca. Ako sve ovo nije dovoljno da ga uvrstite u svoju prehranu, onda ove sljede e stvari zasigurno ho e.

Pomaže pri mršavljenju i uravnoteženoj probavi Zbog visoke nutricionisti ke vrijednosti, jogurt je odli an kao

Tjestenina s bosiljkom i mozzarellom - ulje - 1 luk, sitno nasjeckan - 4 režnja ešnjaka, sitno nasjeckana - 1 limenka pelata, usitnjenih - svježe nasjeckani bosiljak - 250 g tjestenine (penne, rigatoni ili sl.)

- 250 g mozzarelle

može pomo i uspostaviti ravnotežu u slu aju da je ona narušena.

Pomaže osvježiti dah Loš zadah je nešto s ime se suo avamo zbog ostatka hrane koji se razgra uju u našim ustima. Jogurt može pomo i smanjiti razine sulfita odgovorne za loš zadah.

Zbog svog sastava jogurt tako er može sprije iti razvoj enzima odgovornih za nastanak karcinoma debelog crijeva.

Vaginu prirodno štiti njena flora, no ona može biti poreme ena zbog bolesti, uzimanja jakih lijekova, stresa, pretjerane konzumacije alkohola i tako dalje, a tada se razvijaju i problemi – upale i in ekcije. Redovitom konzumacijom jogurta pomaže se obnoviti ili održati prirodna flora.

PRAKTI AN SAVJET

RECEPT tjedna

Sastojci za 4 osobe:

me uobrok ili cijeli obrok. Visoka nutricionisti ka vrijednost, visoka doza kalcija i malo kalorija pomažu mršavljenju. Isto tako jogurt pomaže ubrzati proces sagorijevanja masno a, a uz sve to imat ete više energije.

Zato što su bak terije u jogurtu “dobre” bakterije, a zdravlje našeg želuca ovisi o zdravoj ravnoteži “dobrih” i “loših” vrsta bakterija, jogurt

Kako se riješiti kroni nog umora (2.)

Priprema jela:

Prestanite hrkati

U tavi zagrijte ulje te prepržite luk i ešnjak. Dodajte pelate te pirjajte 20 minuta. Pri kraju dodajte bosiljak. U me uvremenu skuhajte tjesteninu prema uputama na pakiranju. Tjesteninu dodajte u umak te držite kratko na vatri dok se tjestenina ne zagrije. Prebacite sve u zdjelu za serviranje te na kraju dodajte sir.

Vrijeme pripreme: 40 min; broj kalorija: 580 cal; masno e: 19 g; ugljikohidrati: 67 g; bjelan evine: 25 g.

Nije lako za prizna ali svi mi ponekad hr emo. Hrkanje nas ne sprije ava da se dobro naspavamo, no našeg partnera to izlu uje. Problem je što su nam nosni kanali zaštopani posebno u vrijeme alergija. Hrkanje se može javi i iz drugih razloga. Prva stvar koju morate dozna je koji su to razlozi. Kad to saznate imate puno više opcija da eliminirate hrkanje.

Evo prvo liste razloga koje uzrokuju suženih ili zaštopanih nosnih kanala: Prehlade, alergije, prekomjerna težina, apneja (poreme aj disanja), konzumacija alkohola, ljekovi za opu-

štanje miši a, mamurluk, pove ani krajnici, astma i spavanje na le ima.

Posjetite lije nika kako biste saznali razlog. Kad otkrijete razlog hrkanju, lije nik e vam ponuditi neka rješenja, npr. ako vam hrskavica nosa nije u položaju na sredini, lije nik e vam predložiti operativni zahvat. Ako imate višak kilograma, predložit e vam dijetu…

Rješite se zaštopanos . ak i ako otkrijete da je hrkanje uzrokovano ne im drugim osim zaštopanos , držite nosne kanale is ma da si olakšate.

Uzmite sredstvo “decongestant” za smanjivanje konges je. Ima više mogu nos odabira, neki su biljni ili homeopatski prepara , a neke možete kupi u ljekarnama.

Koristite mentolni inhalator, traje nekoliko sa , pa prije spavanja udahnite mentol.

Kapnite nekoliko esencijalnih kapi ulja na jastuk – pepermint, tea-tree ili ružmarin.

Kontrolirajte alergije. Alergije su es razlog hrkanja. Ako alergije imate pod kontrolom, sigurno ete smanji hrkanje. Možete uzima lijekove na recept ili prirodne izvore kao vitamin c, zeleni aj, grejp ili kopriva.

Kontrolirajte težinu. Smanjenje kilograma pomaže da sprje ite hrkanje. Izgubi kilograme možete na više na ina. Zapam te da postupno gubljenje kilograma traje duže. (Preuzeto s: www.savje -hr.com)

01.25 02.10 02.40 03.35 04.35 05.05

21.45 22.15 22.20 23.15 23.30 23.35 23.45 00.40

20.10

19.30 19.56 20.01 20.04

15.35 16.10 16.20 17.40 18.21 18.35 19.20

14.19 14.25 14.40

13.20 14.10

12.30

12.00 12.11 12.13 12.15 12.27

11.10

09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

TV ku e imaju pravo promjene programa

Najava programa Mir i dobro Drugo mišljenje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela EP reprotaža Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Metropolis 2: Misija u Carigradu, dok. serija Tre a dob, emisija za umirovljenike Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom Direkt Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Draga, pove ao sam dijete, (Uloge: Rick Moranis, Marcia Strassman, Lloyd Bridges, Robert Oliveri, John Shea, Keri Russell, Ron Canada, Amy O’Neill, Daniel Shaliker, Joshua Shalikar; Scenaris : Thom Eberhardt, Peter Elbling, Garry Goodrow (prema pri i Garryja Goodrowa); Redatelj: Randal Kleiser) Potroša ki kod EP reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Na rubu znanos Zvjezdane staze: Voyager, serija Dr. House, serija (12) Garaža Ulaz za nuždu, dok. lm Naj naj trenuci ZOI, snimka Direkt Oprezno s an elom, telenovela

18.05 18.30 18.55

17.10 17.35

16.20 16.45

13.55 14.45

12.10 13.00

11.15 11.40

07.20 07.35 07.50 08.40 10.45

01.55

21.45 21.57 22.05 22.55 23.55

20.15 21.05

19.00 19.25

16.00 16.50 16.59 17.00

09.25 10.00 10.45 12.35 13.25 14.00 14.15 14.30 ---------------------14.50 15.05 15.15

09.00

08.45

08.30

06.25 06.40 06.45 07.05 07.30 ---------------------07.50 08.05

PROGRAM

Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 20.00 James Bond 007: Operacija TEST Grom, (akcijski, 1965.; Najava programa Redatelj: Terence Young; Žderonja, crtana serija Uloge: Sean Connery, Tarzan, crtana serija Claudine Auger, Adolfo Celi, TV vr : Desmond Llewelyn, Luciana Nogalo Paluzzi) Vitaminix 22.15 Doom, (znanstvenoBra a Koale fantas ni, 2005.; Redatelj: arobna plo a 2 Andrzej Bartkowiak; Uloge: Dexterov laboratorij, The Rock, Karl Urban, crtana serija Rosamund Pike, Ben Pri a o Tracy Beaker, serija Daniels, Raz Ado ) za djecu 00.00 Vijes , informa vna emisija Pri a o Tracy Beaker, serija 00.10 sanjiva dolina, igrani lm, za djecu horor (15) Gem, set, me - serija za 01.50 Astro show, emisija djecu Vip Music Club Ally McBeal, serija Evergreen Ulaz za nuždu, dok. lm 07:10 Jackie Chan, crtana serija Vip Music Club U zdravom jelu zdrav duh 07:35 Mali zmaji i, crtana serija 07:50 Žablja patrola, crtana serija Boli glava 08:15 Ezo TV, tarot show TV vr : 09:40 Tata i zetovi, serija Nogalo 10:10 Naši najbolji dani, serija Vitaminix 11:10 Zakon brojeva, serija Bra a Koale 12:10 IN magazin arobna plo a 2 13:00 Naša mala klinika, serija Kod Ane Zvjezdane staze: Voyager, 14:00 Najbolje godine, serija 15:00 Odavde do vje nos , serija serija 16:00 Magi na privla nost, serija Na rubu znanos 17:00 Vijes Nove TV Vijes na Drugom 17:25 Naša mala klinika, serija Vrijeme 18:25 IN magazin Tenis, Zagreb Indoors, 19:15 Dnevnik Nove TV prijenos 1. me a 20:00 Najbolje godine, serija Županijska panorama 21:00 Jurski park, (SAD, 1993., Doctor Who, serija za avantura; Redatelj: mlade Steven Spielberg; Glume: TV Bingo Show Sam Neill, Laura Dern, Bitange i princeze, hum.

Je Goldblum, Richard serija (12) A enborough, Bob Peck) Vijes na Drugom 23:25 Vijes Vrijeme 23:40 Zakon brojeva, serija Dr. House, serija (12) Naj naj trenuci ZOI, snimka 00:40 Seinfeld, serija 01:10 Dokaz zlo ina, serija (12) Tenis, Zagreb Indoors, 02:10 Vidovi Milan, tarot show snimka 2. me a (18) Kraj programa 03:10 Jurski park, igrani lm 05:15 Dokaz zlo ina, serija (12) 06:00 Seinfeld, serija Pink Panther, crtana serija 06:20 Kraj programa Mi y, animirana serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Astro show, emisija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija 05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 (dvije epizode) Tajna okolade, telenovela RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; Heroji iz stras , dramska 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI serija (dvije epizode) (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOPrinc iz Bel-Aira, hum. serija VI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA Pod is m krovom, hum. + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 serija CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; Dadilja, hum. serija 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HRMalcolm u sredini, hum.

AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; serija 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; Kralj Queensa, hum. serija 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP Vijes , informa vna emisija 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: FLEETWOOD MAC 01.00 NO NI Exkluziv, magazin

19.05

14:00 15:00 17:00 17:05 17:30

13:30

09:58 10:00 12:00 12:25 13:00

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:30 19:00 19:15 19:18

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI SPORTSKI ZOOM emisija o sportu

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Snimka koncerta Kradljivac srca, serijski lm Vijes 100% Me imursko TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Iz arhiva 19.00 Tenis, Zagreb Indoors, prijenos 2. me a 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbena emisija 23.00 Koncer 00.30 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Ezo Tv 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Baywatch, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija18.00 Svijet 20.00 Bjegunac, lm 21.50 Cimerica, lm 0.00 Svi moji muškarci, hum. serija 0.30 Snimka, lm 2.15 Love TV 3.15 No na p ca

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija 11.20 Tricky Tv 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 18.55 24UR 20.00 K i mog šefa, lm 22.00 Ku anice, serija 22.55 24 UR 23.15 Bratstvo, serija 0.10 Tudors, serija 0.45 No na panorama

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 1. velja e 2010.

22:00 23:00 -------------------

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00

19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 22:30 23:00 00:15 00:20 00:35 00:37 00:40 00:45 00:48

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Auto moto nau c vision Sport ponedjeljkom, tjedni sportski pregled Me imurje danas Sport Vrijeme Živa vatra, serijski lm Gile e svijet sporta Snimka rukometne utakmice, ponavljanje Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu Videostranice

9.00 Tenis, prijenos 16.30 Nogomet, prijenos 20.00 Rad 20.05 Eiskunstlauf, prijenos 22.15 Boks16.30 Nogomet, prijenos 19.00 Eurogoals 20.15 Nogomet, prijenos 22.45 Snooker

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 18.00 DSF Reportaža 18.30 Bundesliga aktuell 20.00 Rukomet, prijenos 22.30 Heimspiel, prijenos 23.45 Krampfsport

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Rodney 20:00 Vijes 20:15 Dokumentarna serija 21.15 Big Brother 23.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Die 25 emo onalsten Tv-momente 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Van Helsing, lm 21.15 Kerner 22:50 Tv reportaža 23.20 Akte Schicksal 0.15 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance!

17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Lock Up, lm 22.35 Galileo Spezial 23.30 No ni program

Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid,, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Lips ck Jungle, serija 22:35 Blizu doma, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 No ni program

(30.1. u 20.00 h, RTL Televizija)

Steve Martin

od 26.1.2010. do 1.2.2010.

PREGLED

TV

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.40 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.00 17.35 17.40 18.20 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.15 21.20 21.50 22.00 22.55 23.10 23.15 23.25 00.20 01.05 01.50 02.35 03.20 03.50 04.05 04.35 05.05

Najava programa Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska EP reportaža Dolina sunca, telenovela EP reprotaža Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Metropolis, dok. serija Danny na moru, dok. serija Kulturna baš na: Novigrad EP reportaža Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Me u nama Bla’ske munde, emisija pu ke i predajne kulture Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo Ep reportaža Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Ep reportaža Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaža Globalno sijelo Ribar ribi grize rep, dok. serija Ep reportaža Poslovni klub Ep reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Drugi format Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Zakon i red: Odjel za žrtve, serija U tu oj koži, serija (12) Danny na moru, dok. serija Skica za portret Globalno sijelo Poslovni klub Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.30 TEST 06.45 Najava programa 06.50 Žderonja, crtana serija 07.10 Nove pustolovine Jure iz džungle, crtana serija 07.35 TV vr : -------- Danica: Danica i dabar

---------------------08.10 08.35 09.00 09.25 10.00 10.45

12.20 13.15 13.35 13.55 14.35 14.50 15.20 ----------------------------16.00 16.45 17.35 18.50 19.25 20.15 20.40 21.45 21.57 22.00 23.45 00.35 01.20 --------

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 18:25 19:00

09:58 10:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:00 18:35

Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20.15 Skijanje, prijenos 21.50 ZiB Flash 22:00 Der Bulle von Tölz, lm 23.35 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Simpsoni 21.15 Dva i pol muškarca, hum. serija 22.15 Stromberg 23.15 Tv Total 0.15 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Afrika, lm 22:20 AKTE 10, prijenos 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23.10 No ni program

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Svije oko Jima, hum. serija 20:00 Vijes 20:15 Zuhause im Glück 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 15.45 Rukomet, prijenos 18.30 Bundesliga aktuell 20.00 Rukomet, prijenos 22.30 Heimspiel, prijenos

20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:10 23:45 23:50 00:05 00:08 00:10 00:15

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Vrijeme Voice of America Gospodarski tjedan, emisija o ekonomskim kretanjima akove ki kutak Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm (12) Dom2, emisija o ure enju interijera Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

8.00 Tenis, prijenos 14.00 Snooker, prijenos 17.45 Skijanje, prijenos 18.50 Eurogoals 19.30 Nogomet 20.45 Skijanje, prijenos 21.30 Snooker, prijenos 23.00 Rallye

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Auto moto nau c vision, ponavljanje Gile e svijet sporta, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje ATON – Centar izvrsnos , emisija pod pokroviteljstvom TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 -------------------

19:15 19:18 19:20 19:30

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu KOKTEL mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI EUROMAXX TV magazin ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Iz arhiva 20.00 Malo mi je jedan život s tobom - koncert u ast or a Novkovi a 22.00 More 22.30 Dok. program 23.00 Fes vali - show program 23.25 Glazbena emisija ili rock koncert 00.25 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 19.45 Svijet 20.00 Crna zora, lm 31.35 Motoris , lm 23.20 Svi moji de ki, hum. serija 23.50 Nešto pink, lm 1.35 Love Tv

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Dr. House, serija 21.55 Zakon i red, serija 22.45 24 UR 23.05 Bratstvo, serija 0.00 Tudors, serija 1.00 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 26. sije nja 2010. emisija (dvije epizode) Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) Jezikova juha: The Best Of, reality show Ledom do slave, (komedija, 2007.; Redatelji: Josh Gordon, Will Speck; Uloge: Will Ferrell, Jon Heder, Will Arne , Amy Poehler, Jenna Fischer, William Fichtner) Vijes , informa vna emisija Savršeno oružje, znanstveno-fantas na serija Grad uragana, krimi serija Astro show, emisija

Jackie Chan, crtana serija Pocoyo, crtana serija Ezo TV, tarot show Tata i zetovi, serija Naši najbolji dani, serija Zakon brojeva, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Ninja s Beverly Hillsa, igrani lm Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine , serija Taj vražji telefon, (SAD, Njema ka, 2000., komedija; Redatelj: Diane Keaton; Glume: Meg Ryan, Diane Keaton, Lisa Kudrow, Walter Ma hau, Adam Arkin) Vijes Zakon brojeva, serija Seinfeld, serija Post mortem, serija (12) Ezo TV, tarot show Marijini ljubavnici, (SAD, 1984., drama; Redatelj: Andrei Konchalovsky; Glume: Nastassja Kinski, John Savage, Robert Mitchum, Keith Carradine, Anita Morris) Dokaz zlo ina, serija (12) Seinfeld, serija Zakon brojeva, serija Naši najbolji dani, serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: AFION 01.00 NO NI PROGRAM

04:25 05:15 05:40 06:25 07:10

Gusarske pri e: Oklada Matylda: Jutarnje 20.00 kukurijekanje Profesor Baltazar: 21.00 Vatrogasna pri a Dexterov laboratorij, 21.50 crtana serija Tracy Beaker, serija za djecu Gem, set, me - serija za djecu Vip Music Club 23.25 Ally McBeal 5, serija Dreamrider, (Uloge: 23.40 Ma hew Geriac, James Earl Jones, E. J. Peaker, Jay Richardson, Murray Rose; 00.20 Redatelj: Stebe Grass; 01.10 Scenarist: Bill Brown) Dokuteka - Koraci Prijatelji 8, hum. serija Happy Hour, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane 07:30 Koga briga 07:55 TV vr : 08:15 Danica 09:55 Gusarske pri e 10:25 Matylda 11:25 Profesor Baltazar 12:25 Zvjezdane staze: Voyager, 13:15 serija 14:15 Drugi format 15:15 Schladming: Svjetski skijaški kup (M) - slalom, 17:00 prijenos 1. vožnje 17:25 Vip Music Club 18:25 Doctor Who, serija za 19:15 mlade 20:00 Sportski program 21:00 Schladming: Svjetski skijaški kup (M) - slalom, prijenos 2. vožnje Vijes na Drugom Vrijeme Ciklus an fašis kog lma Zakon i red: Odjel za žrtve, 22:55 serija (12) 23:10 U tu oj koži, serija (12) 00:10 Kraj programa 00:40 Rukomet, EP 01:40 02:40

07.30 Pink Panther, crtana serija 07.45 Mi y, animirana serija 08.05 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 08.30 Pod is m krovom, hum. serija 09.20 Astro show, emisija 11.25 Dadilja, hum. serija 11.50 Malcolm u sredini, hum. serija 12.20 Kralj Queensa, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.00 Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.55 Tajna okolade, telenovela 14.45 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.20 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 16.45 Pod is m krovom, hum. serija 17.10 Dadilja, hum. serija 17.35 Malcolm u sredini, hum. serija 18.05 Kralj Queensa, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle

05.45 Najava programa 05.50 Eko zona 06.20 Glas domovine 06.45 TV kalendar 07.00 Euromagazin 07.30 Duhovni izazovi 08.00 Vijes 08.10 Gustavo Dudamel dirigira Orkestrom mladih Simon Bolivar 09.25 Opera box 09.55 EP reprotaža 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.20 Monk, serija 11.05 Monk, serija 11.50 Ep reportaža 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.27 Ep reportaža 12.30 Plodovi zemlje 13.25 Rijeka: More 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.35 Fotogra ja u Hrvatskoj 15.55 Vijes 16.05 Vrijeme sutra 16.10 Zamjena golova, (Uloge: Mary-Kate Olsen, Ashley Olsen, Kathryn Greenwood, Joe Grifasi, Trevor Blumas, Eric Lutes; Scenaris : David Kuko , Ma Roshkow; Redatelj: David Steinberg) 17.35 Lijepom našom: Poli nik 18.35 U istom loncu, kulinarski show 19.15 LOTO 6/45 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Tko želi bi milijunaš?, kviz 21.10 Odmori se, zaslužio si, TV serija 21.45 Ep reportaža 21.50 Paralele 22.25 Vijes 22.40 Vijes iz kulture 22.50 Filmski vikend Jamie Lee Cur s: Plavi elik, (Uloge: Jamie Lee Cur s, Ron Silver, Clancy Brown, Elizabeth Pena, Louise Fletcher, Philip Bosco, Kevin Dunn, Richard Jenkins; Scenaris : Kathryn Bigelow i Eric Red; Redatelj: Kathryn Bigelow) 00.35 Monk, serija 01.20 Monk, serija 02.00 Skica za portret 02.15 Paralele 02.45 Lijepom našom: Poli nik 03.40 U istom loncu, kulinarski show 04.20 Plodovi zemlje 05.10 Rijeka: More

TV ku e imaju pravo promjene programa

07.00 TV vodi + panorame turis kih središta

07.30 07.35

09.40

08.00 08.25

10.20 10.50 11.00 12.00 12.10 12.55 14.05 14.50 15.00 16.45 17.30 19.00 19.25 20.00 21.55 22.10

23.25

23.00

00.25 00.55

06.20 06.50 07.30 08.20 08.35 09.15 10.05 10.30 11.30

13.35

15.25 17.05 17.35 18.30 19.05 20.00

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Program za djecu 16.30 Garaža 17.00 Euromagazin 17.30 Dok. doma i serijali 18.00 Doma e zabavno-glazbene emisije 18.40 Koncert klasi ne glazbe 20.00 Koncer zabavne glazbe 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbeni fes val 23.30 Glazbena emisija 00.20 TEST

07:55 07:57 08:00 12:00 13:00 13:50 15:10 16:00 16:15 16:45

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija Zagrljaj ljepote, ponavljanje Ekran zdravstva Snimka koncerta Aktualno, ponavljanje Hello Ki y Bajke Grimm Lolek i Bolek

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20

13:28 13:30

NAJAVA PROGRAMA KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija DOKUMENTARNI PROGRAM EUROMAXX TV magazin

15:00 15:30 16:00 17:15 18:10

Tjedna kronika 100% Medjimursko Tjedna kronika TV jukebox Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Ginger puca - oslobo ena, igrani lm Tjedna kronika Sutra na programu Videostranice

17:00 17:30 19:00 19:30 20:00

23:10 23:40 23:43

IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar OKOLO K(R)OLE mozai na emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21:30

18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

9.00 Tenis, prijenos 14.15 Biathlon, prijenos 16.00 Rallye, prijenos 17.00 Nogomet, prijenos 19.15 Eurogoals 20.10 Reiten 22.10 Golf

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 18.00 Bundesliga Hits 18.30 Bundesliga aktuell 20.00 Rukomet, prijenos 23.00 DSF aktuell

20:07 Vrijeme 20:15 Hallam Foe, lm 22.15 ZiB Flash 22.25 Columbo, lm 0.25 8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 No ni program Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes- 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 Cine 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje Tipp08:50 Gülcan und Collien ziehen lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 emisija 22.00 Vijes 22.45 Ameri ki Werner, lm 13.50 Herte Jungs, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija lm 0.25 No ni program 18:00 News me 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo 20:15 Gospo a i gospodin Bridge, lm 22.15 Blue Steel, lm 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV 0.25 No ni program prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik mladež 13:20 Das weiß doch jedes Kind!

14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, pograni ne TV 23.15 Videostranice serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za o evid, serija 21:15 Mentalist, 07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program serija 22:15 Sechserpack 22:45 Planeto11.10 Školska košarkaška liga 12.10 pia 23:30 Vojna ekipa za o evid, serija Provjereno 13.15 Afrika, dok. serija 0.30 No ni program 14.15 Kleopatra, lm 16.05 Život, serija 16.55 Mišji lov, lm 18.55 24 UR 20.00 Duplex, lm 21.50 Život nije šala, serija 22.45 Vrlo osobno, lm 0.55 No na 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air panorama Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv 7.45 TV 8.05 Dje ji program 12.00 Igra, Spezial 20:15 Nagrada, lm 22.15 Spiegel Tv hum. serija 12.35 Fantas an poziv 14.25 Magazin 23.00 No ni program Kuhar, lm 15.50 Vražja kuhinja 16.45 Kalifornija 17.45 S lis 18.40 Pazi, kamera! 19.15 TV Tuba 20.00 Rizik, lm 21.40 Privatna praksa, serija 22.35 Dokumen- 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack tarna serija 23.35 Zlato, lm 1.20 Love Tv 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Bela Donna, lm 22:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 23:05 Der Knast, dok. serija 0.10 No ni program

NEDJELJA 31. sije nja 2010.

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: ELVIS PRESLEY 01.00 NO NI PROGRAM

22.00 CSI: Miami, krimi serija (12) Hrvatske 22.50 Sanjiva dolina, (horor, Najava programa 1999.; Redatelj: Tim Pustolovine Marka i Goge, Burton; Uloge: Johnny crtana serija Depp, Chris na Ricci, San o slavi, serija za djecu Miranda Richardson, Prop i Berta, danski Michael Gambon, Casper animirani lm Van Dien) Kranjska Gora: Svjetski skijaški kup (M) - slalom, 00.30 Zastrašiva i, igrani lm, horor-komedija (12) prijenos 1. vožnje Sportski program Portret crkve i mjesta Split: Misa, prijenos Biblija Nora Fora, TV igra za djecu 08:00 Bumba, crtana serija Kranjska Gora: Svjetski skijaški kup (M) - slalom, 08:15 Superheroj Spiderman, crtana serija prijenos 2. vožnje 08:40 Graditelj Bob, crtana serija Doma i dok. lm 08:55 Winx, crtana serija Rukomet, EP - emisija Rukomet, EP - za 3. mjesto 09:20 Dora istražuje, crtana serija Olimp - sportska emisija 09:45 Tko je Samantha?, serija Rukomet, EP - nale Olimp - sportska emisija 10:15 Ulica sje anja, serija 11:15 Automo v, auto-moto Garaža magazin Košarka, NLB liga: Zadar 11:45 Novac, business magazin Cibona, prijenos 12:15 Eli Stone, serija Sportske vijes Dobre namjere, TV serija 13:15 Kevin Hill, serija 15:15 Thunderbirds, igrani lm (12) 17:10 Vijes Nove avanture stare 17:20 Osmijeh poput tvog, igrani Chris ne, hum. serija lm Dobro ugo ena ve er: 19:15 Dnevnik Nove TV Svira i bori se 20:00 Nad lipom 35, Transfer humoris no-glazbeni Kraj programa show 21:00 Tata od formata, (1999., SAD, komedija; Redatelj: Dennis Dugan; Glume: Adam Sandler, Joey Lauren Adams, Jon Stewart, Cole Sprouse, Dylan Sprouse) 22:50 Red Carpet , showbiz magazin (15) 00:10 Televizijska posla, serija 00:40 Van dometa, igrani lm 02:10 Prva meta, igrani lm (15) 03:40 Red Carpet , showbiz magazin (15) 04:50 Tata od formata, igrani lm 06:25 Televizijska posla, serija 06:50 Naši najbolji dani, serija 07:30 Kraj programa Grupna terapija, hum. serija Mi y, animirana serija Astro Boy, crtana serija (dvije epizode) Pink Panther, crtana serija Bakugan, crtana serija Najbolje godine, hum. serija (dvije epizode) Jedna od de kiju, hum. serija Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) Sila s Navaronea, (ratni, 1977.; Redatelj: Guy Hamilton; Uloge: Harrison Ford, Robert Shaw, Barbara Bach, Franco Nero, Edward Fox, Carl Weathers) Tajna mog uspjeha, (komedija, 1987.; Redatelj: Herbert Ross; Uloge: Michael J. Fox, Helen Slater, Richard Jordan, Margaret Whi on, John Pankow, Christopher Murney) Popust na koli inu, igrani lm, komedija Odred za isto u, dok. emisija Jezikova juha, reality show Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Prikriveno ludilo, (triler, 1998.; Redatelj: Robert Altman; Uloge: Kenneth Branagh, Embeth Davidtz, Robert Downey Jr., Daryl Hannah, Tom Berenger, Robert Duvall)

Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac -------- Vrijeme je za Disneyja: 06.10 Bla’ske munde, emisija pu ke Legenda o Tarzanu i predajne kulture 08.25 Danica 06.40 Najava programa 08.30 Ninin kutak 06.45 TV kalendar 08.35 arobna plo a 2 07.00 Znanstvena pe ca 08.50 Izazovi: Povratak u školu, 07.30 Iza ekrana japanski dok. lm za mlade 08.00 Vijes 09.05 Navrh jezika 08.15 Kinoteka - ciklus klasi nog 09.15 Pripovjeda : Gr ki mitovi vesterna: avolov vrt, 09.40 Kranjska Gora: Svjetski (Uloge: Gary Cooper, Susan skijaški kup (M) Hayward, Richard Widmark, veleslalom, prijenos 1.

Hugh Marlowe, Rita Moreno, vožnje Cameron Mitchell; Scenaris : 10.40 Kokice Fred Freiberger, William 11.05 Briljanteen Tunberg, Frank Fenton; 11.50 4 zida Redatelj: Henry Hathaway) 12.25 Auto-magazin 09.50 Skica za portret 12.55 Kranjska Gora: Svjetski 09.55 Croa a Osiguranje - prozor skijaški kup (M) u svijet 125, emisija pod veleslalom, prijenos 2. pokroviteljstvom vožnje 10.00 Vijes 14.00 Rukomet, EP - polu nale 10.09 Vrijeme danas 16.10 Rukomet, EP - polu nale 10.10 Vijes iz kulture 18.00 Stolni tenis, reportaža 10.15 Ku ni ljubimci 18.35 Novi istraživa i s Olivierom 10.50 Veterani mira, emisija za Aubertom: Bušmanski branitelje krajolici, dok. serija 11.55 EP reportaža 19.30 Garaža 12.00 Dnevnik 20.05 Odmor u Vegasu, (Uloge: 12.11 Sport Chevy Chase, Beverly 12.13 Vrijeme D’Angelo, Randy Quaid, 12.15 TV kalendar Ethan Embry, Marisol 12.30 Oprezno s an elom, Nichols; Redatelj: Stephen telenovela Kessler) 13.20 Prizma, mul nacionalni 21.40 Sportske vijes magazin 21.50 HP - gdje ste vi, tu je i vaša 14.05 Duhovni izazovi pošta 14.35 Reporteri: Kraj sna?

21.55 Dobre namjere, TV serija 15.45 Euromagazin (12) 16.20 Vijes 22.45 No u kazalištu - M.Krleža: 16.29 Vrijeme sutra Kristofor Kolombo 16.30 Kulturna baš na: 00.10 Kraj programa Samoborske šetnje -------- Rukomet, EP - za 5. mjesto 16.45 Vladimir Devide Reminiscencije, dok. lm 17.20 Eko zona 17.50 Svirci moji, glazbena emisija 07.00 Heroji iz stras , dramska 18.35 Ep reportaža serija (dvije epizode) 18.40 Luda ku a, hum. serija 08.30 Mi y, animirana serija 19.15 LOTO 7/39 09.10 Pink Panther, crtana serija 19.30 Dnevnik 09.20 Astro Boy, crtana serija 19.56 Sport (dvije epizode) 20.01 Vrijeme 10.10 Bakugan, crtana serija 20.10 Evergreen 10.50 Tajna okolade, telenovela 22.00 Ep reportaža 11.50 Skrivene poruke, hum.

22.05 Vijes serija 22.20 Vijes iz kulture 12.20 Teška lova, komedija 22.30 Filmski vikend Jamie Lee 14.00 Prokletstvo Pinka Panthera, Cur s: Riba zvana Wanda, komedija (Uloge: John Cleese, Jamie 15.55 Premier liga: Birmingham Lee Cur s, Kevin Kline; City - To enham, prijenos Redatelj: Charles Crichton) 18.00 Zvijezde Ekstra: 20 00.15 Filmski maraton: Špijunska naj udnijih ljubavnih pri a igra, (Uloge: Christopher (2. dio), zabavna emisija Lambert, Kerry Fox, Vincent 18.30 Vijes , informa vna Regan, Donald Sumpter; emisija Scenarist: Ripley Highsmith; 19.10 Discovery: Preživje Redatelj: John Glen) divljinu - Ande, dok. lm 01.45 Filmski maraton: Carambola, 20.00 Popust na koli inu, (Uloge: Daniel Mar nez, (komedija, 2003.; Redatelj: Jesús Ochoa, Diego Luna, Shawn Levy; Uloge: Steve Laura Hidalgo, Antonio Zuiga, Mar n, Bonnie Hunt, Roberto Cobo; Scenarist i Piper Perabo, Tom Welling, redatelj: Kurt Hollander) Hilary Du ) 03.10 Svirci moji, glazbena emisija 21.35 Zastrašiva i, (horor03.55 Reporteri: Kraj sna? komedija, 1996.; Redatelj: 05.00 Oprezno s an elom, Peter Jackson; Uloge: telenovela Michael J. Fox, Trini Alvarado, Peter Dobson, John As n, Dee WallaceStone) 23.25 Brija i 2, (komedija, 2004.; 07.00 TV vodi + panorame Redatelj: Kevin Rodney turis kih središta Hrvatske Sullivan; Uloge: Ice Cube, 07.30 Najava programa Sean Patrick Thomas, TV ku e imaju pravo promjene programa Cedric The Entertainer,

07.35

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special: KE$HA 01.00 NO NI PROGRAM

07:10 Ezo TV, tarot show 09:10 Bumba, crtana serija 09:25 Superheroj Spiderman, crtana serija 09:50 Graditelj Bob, crtana serija 10:05 Winx, crtana serija 10:30 Dora istražuje, crtana serija 10:55 Tko je Samantha?, serija 11:25 Frikovi, serija 12:25 Smallville, serija 13:25 Zaljubljeni dje ak, komedija 15:05 Thunderbirds, avantura 17:00 Vijes 17:10 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 18:10 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Van dometa, (SAD, Poljska, 2004., akcija; Redatelj: PoChih Leong; Glume: Steven Seagal, Ida Nowakowska, Agnieszka Wagner, Ma Schulze, Krzysztof Pieczynski) 21:40 Ubojica koji pla e, (Kanada, Francuska, SAD, Japan, 1995., akcija; Redatelj: Christophe Gans; Glume: Mark Dacascos, Julie Condra, Rae Dawn Chong, Byron Mann, Masaya Katô) 23:35 Prva meta, (Kanada, SAD, 2000., akcija; Redatelj: Armand Mastroianni; Glume: Daryl Hannah, Doug Savant, Tom Butler, Peter Flemming, Gregory Harrison) 01:20 Vidovi Milan, tarot show (18) 02:20 Umorstvo u bazi Presidio, igrani lm 03:50 Ubojica koji pla e, igrani lm (12) 05:30 Osmijeh poput tvog, (1997, SAD, komedija; Redatelj: Keith Samples; Glume: Joan Cusack, Lauren Holly, Greg Kinnear, Jay Thomas, Jill Hennessy, Christopher McDonald) 07:05 Frikovi, serija 07:50 Kraj programa

Queen La fah, Eve, Troy Garity) 01.05 Lovci na blago, igrani lm, avanturis ki 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 We en, dass… 21.45 ZiB Flash 21.55 okolada, lm 23.35 Fargo, lm 1.00 No ni program

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM ADVENTURE putopisni serijal NARODNO VESELJE zabavna emisija REZERVIRANO VRIJEME MALI OGLASI KUTIONICA dje ja emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija MALI OGLASI

09:58 10:00 11:00 12:15 12:45 14:10 15:25 15:35 16:45 17:45

15:00

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija 1x2, emisija o kla enju Trzalica, ponavljanje Zagrljaj ljepote, emisija o modernom na inu življenja Vježbanje demokracije, ponavljanje

07:55 07:57 08:00 12:00 13:00 14:00

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija

19:30 20:00 21:40 ------22:00 -------------

18:15 18:35 18:40 19:00

16:00 16:16 16:45 17:00 17:05 18:05 19:00 19:10 20:10 21:30 23:15 23:25

VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Hello Ki y, crtani lm Bajke Grimm, crtani lm Lolek i Bolek, crtani lm Vijes Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Aktualno Vijes Vinoteka, emisija o kulturi pijenja vina Glazba koja srce dira Krivi potez, igrani lm Vijes Sutra na programu

9.00 Tenis, prijenos 14.15 Biathlon, prijenos 16.00 Rallye, prijenos 17.00 Nogomet, prijenos 19.15 Eurogoals 20.00 Rad 20.50 Eiskunstlauf, prijenos 23.45 Rallye

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Glazbeni fes - 6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.00 Reval 17.00 Glazbena emisija 17.50 City klamni program 14.30 Sportquiz 17.45 Folk 18.20 Glazbena emisija 20.00 Iz Rukomet, prijenos 22.00 DSF aktuell arhiva 00.30 TEST

07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja Liam, lm 21.50 Ka a, lm 23.25 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja No ni program 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara prekograni ne TV 1.10 Videostranice Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 K11 7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 20.15 Leo i Claire, lm 22.15 Genial 11.05 Dokumentarne serije 13.10 Kleo- daneben 23.15 No ni program patra, lm 15.15 Poirot, serija 16.20 Život, serija 17.10 Voza ka dozvola, lm 18.55 24 UR 20.00 No ni let, lm 22.25 Munich, lm 0.35 Ubojstva 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dou Durhamu, serija 1.30 No na pan- bra, loša vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er orama Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten Promi-Pärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Su7.30 Tv prodaja 8.05 Dje ji pro- perstar 21.15 Sonja Zietlow 22.15 Die gram 12.00 Igra, hum. serija 12.35 Comedy Olymp 0.40 No ni program Fantas an poziv 14.05 Ma ak u šeširu, lm 15.50 Vražja kuhinja 16.50 Kalifornija 17.45 Show 18.40 Pazi, kamera! 19.30 TV Tuba 20.00 5.35 Jutarnji program 10.40 Film za djecu Mama, mogu je zadrža ?, lm 21.40 12.45 Dokumentarna serija 14.20 Die GePrivatna praksa, serija 22.40 Usam- heimnisse von Whistler 16.10 Smallville, ljena srca, lm 0.25 Skins, serija 1.45 serija 18.00 Das A-Team 20.00 Vijes 20.15 Echoes, lm 21.55 Volim Toda, lm No na p ca 23.50 No ni program

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni program

SUBOTA 30. sije nja 2010.

01.00 01.45

22.10 22.22 22.25 23.20

20.15

17.05 17.40 18.00 18.17 18.20 18.50 19.25

14.50 15.05 15.35 ---------------------15.55 16.15

13.30 13.50 14.10

09.25 10.00

09.00

08.35

--------------07.55 08.10

Vitaminix: Kukuruz Honzik i Samuel arobna plo a 2 Dexterov laboratorij, crtana serija Tracy Beaker, serija za djecu Gem, set, me - serija za djecu Vip Music Club Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Prijatelji, hum. serija Happy Hour, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane Koga briga TV vr : Ninin kutak Vitaminix Honzik i Samuel arobna plo a 2 Zvjezdane staze: Voyager, serija e-Hrvatska Znanstvene vijes Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Vip Music Club Doctor Who, serija za mlade Život je lijep, (Uloge: Roberto Benigni, Nicole a Braschi, Giorgio Cantarini, Gius no Durano, Sergio Bini Bustric, Marisa Paredes, Horst Buchholz; Scenaris : Vincenzo Cerami, Roberto Benigni; Redatelj: Roberto Benigni) Vijes na Drugom Vrijeme Nevini, serija (12) Ciklus azijskog lma: Samaria, (Uloge: Kwak Ji-min, Lee Eol, Seo Minjeong, Kwon Hyun-Min, Oh Young, Jung In-gi; Scenarist i redatelj: Kim Ki-duk) U istoj koži, serija (12) Kraj programa

07.30 Pink Panther, crtana serija 07.45 Mi y, animirana serija 08.05 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 08.30 Pod is m krovom, hum. serija 09.20 Astro show, emisija 11.25 Dadilja, hum. serija 11.50 Malcolm u sredini, hum. serija 12.20 Kralj Queensa, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.00 Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.55 Tajna okolade, TEST telenovela Najava programa 14.45 Heroji iz stras , dramska Žderonja, crtana serija serija (dvije epizode) Legenda o Tarzanu, 16.20 Princ iz Bel-Aira, hum. crtana serija serija TV vr : 16.45 Pod is m krovom, hum.

Ninin kutak: Kineski zmaj serija

Najava programa Me u nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska EP reportaža Dolina sunca, telenovela EP reprotaža Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Metropolis, dok. serija Ep reportaža Oprah show EP reportaža Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Ekumena, religijski kontakt program Alpe Dunav Jadran Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo Ep reportaža Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela LOTO 7/39 Ep reportaža Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaža A sad u Europu Dok. lm Proces Ep reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture e-Hrvatska Znanstvene vijes Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Nevini, serija (12) U tu oj koži, serija (12) A sad u Europu Alpe Dunav Jadran Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

07.35 --------

06.30 06.45 06.50 07.10

02.15 03.05 03.50 04.35 05.05

01.35

15.35 16.10 16.20 17.00 17.30 17.35 18.15 18.30 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.00 21.50 22.20 22.30 23.25 23.40 23.45 23.55 00.30 00.50

14.19 14.25 14.40

13.20 14.10

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.05 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 Jackie Chan, crtana serija Pocoyo, crtana serija Ezo TV, tarot show Tata i zetovi, serija Naši najbolji dani, serija Zakon brojeva, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Taj vražji telefon, igrani lm Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Doktor s Beverly Hillsa, serija (12) Vijes Zakon brojeva, serija Seinfeld, serija Post mortem, serija (12) Ezo TV, tarot show Marijini ljubavnici, igrani lm (15) Dokaz zlo ina, serija (12) Seinfeld, serija Zakon brojeva, serija Naši najbolji dani, serija Kraj programa

Dadilja, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) CSI: NY, krimi serija Mentalist, krimi serija L.A. Dragnet, krimi serija Zakon bra e, krimi serija (dvije epizode) Vijes , informa vna emisija Ledom do slave, igrani lm, komedija Astro show, emisija

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: STILLNESS 01.00 NO NI PROGRAM

04:35 05:25 05:50 06:35 07:20

23:05 23:20 00:20 00:50 01:50 02:50

22:00

17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00

07:30 07:55 08:15 09:45 10:15 11:15 12:15 13:05 14:05 15:05

01.30

00.05

23.55

20.00 20.45 21.30 22.15

18.55 19.05

18.05 18.30

17.10 17.35

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdane staze, serija 21.10 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Heroji, serija 23.10 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Superstar 22.10 Stern Tv, prijenos 0.00 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri

14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Gradi pokraj mora, lm 22.25 Navy CIS, serija 23.25 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Ku anice, serija 21.15 Vampire Diaries 22.30 Howthorne 23.15 Tv total 0.25 No ni program

ly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak… 20.00 Vijes 20.15 S jena, lm 21.40 ZiB Flash 21.50 Ekipa za o evid, serija 23.15 No ni program

14:30 15:00 17:00 17:05

09:58 10:00 12:00 12:30 13:30

11:00 12:00 14:40 14:43 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI TV ORDINACIJA kontakt emisija ODBOJKA: VARAŽDIN - MLADOST KAŠTEL LUKŠI snimka utakmice EUROPSKI DNEVNIK TV magazin VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Gospodarski tjedan, ponavljanje ATON – centar izvrsnos , ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes akove ki kutak, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

17:25 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 22:00 22:30 23:00 -------------------

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 23:10 23:45 23:50 00:05 00:08 00:10 00:15

OPASNE VEZE talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Vrijeme Voice of America Dom2, ponavljanje Iz Nedeliš a Me imurje danas Sport Zabranjeni izbor, igrani lm (12) Poslovni magazin, emisija o gospodarstvu Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni 10.00 TV vodi + panorame turis kih program 14.30 Sportquiz 17.30 Reportaža središta Hrvatske 16.00 Glazbena emisija 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Turbo, prije16.50 Koncert 18.00 Dok. program 18.30 nos 21.15 DSF Motor 23.15 DSF aktuell Fes val (klape) 20.00 Doma i dok. program 20.30 Glazbena emisija 21.30 Škrinja 22.20 Glazbena emisija 23.00 Rock koncert 00.20 TEST 6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Reportaža 8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Turbo, prije14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Hol- nos 21.15 DSF Motor 23.15 DSF aktuell

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 20.00 Smrtonosno oružje 2, lm 21.35 Pod pri skom, lm 23.20 Svi moji muškarci, hum. serija 23.20 Vozi ili umri, lm 1.40 Love Tv

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Samo naprijed, lm 22.20 24 UR 22.40 Ekipa za o evid, serija 23.35 Bratstvo, serija 0.30 Tudors, serija 1.05 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Videostranice

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 27. sije nja 2010.

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.05 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.00 17.35 17.40 18.20 18.35 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.10 22.00 22.25 22.35 23.30 23.45 23.50 00.00 00.30 01.15 02.00 02.45 03.25 03.55 04.40 05.05

06.30 06.45 06.50 07.10 07.35 ----------------------

Najava programa Ekumena, religijski program TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska EP reportaža Dolina sunca, telenovela EP reprotaža Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Metropolis, dok. serija Ep reportaža Oprah show EP reportaža Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela Ep reportaža McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Trenutak spoznaje Doma i dok. lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo Ep reportaža Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaža Tko želi bi milijunaš?, kviz Dossier.hr Pola ure kulture Ep reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Indeks, emisija o školstvu Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Bez traga, serija (12) Fotogra ja u Hrvatskoj Doma i dok. lm Dossier.hr Pola ure kulture Oprezno s an elom, telenovela

TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Legenda o Tarzanu, crtana serija TV vr : Danica: Danica i skakavci Profesor Baltazar: P ca Zauvijek prijatelji: Papagaj TV ku e imaju pravo promjene programa

-------08.10 08.35 09.00 09.25 10.00 13.30 13.50 14.10

16.15

14.50 15.05 15.35 -----------------------------

17.05 17.30 18.00 18.17 18.20 18.50 19.25 20.15

22.00 22.12 22.15 23.05 00.35 --------

18.55 19.05 20.00 20.50 22.25 23.15 23.25 00.10 00.50 01.35

07:30 07:55 08:15 09:45 10:15 11:15 12:15 13:05 14:05 15:05

17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00 22:00 23:05 23:20 00:20 00:50 01:50 02:50

Jackie Chan, crtana serija Pocoyo, crtana serija Ezo TV, tarot show Tata i zetovi, serija Naši najbolji dani, serija Zakon brojeva, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Tulum, (1990., SAD, komedija; Redatelj: Reginald Hudlin; Glume: Christopher Reid, Robin Harris, Christopher Mar n, Mar n Lawrence,Tisha CampbellMar n) Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Provjereno, informa vni magazin Navy CIS, serija Vijes Zakon brojeva, serija Seinfeld, serija Post mortem, serija (12) Vidovi Milan , tarot show (18) Nostradamus, (2000., Kanada, SAD, SF akcija; Redatelj: Tibor Takács; Glumci: Rob Estes, Joely Fisher, Fintan McKeown, David Millbern, Michael C. Gwynne) Dokaz zlo ina, serija (12) Zakon brojeva, serija Seinfeld, serija Naši najbolji dani, serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: AIR 01.00 NO NI PROGRAM

04:20 05:10 05:55 06:20 07:05

emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) Dobrotvor, dramska serija Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) Ku anice, dramska serija Vijes , informa vna emisija CSI: NY, krimi serija Mentalist, krimi serija L.A. Dragnet, krimi serija Astro show, emisija

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00 19:15 19:18

09:58 10:00 12:00 12:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KUTIONICA IZ PROŠLOSTI TV kalendar

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Vinoteka, emisija o vinskoj kulturi Kradljivac srca, serijski lm Vijes Iz Nedeliš a, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni,

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Emisija o folkloru 17.00 Glazbena emisija 18.00 Alpe-DunavJadran 18.30 Emisija o turizmu 19.20 Klapski fes val 20.00 Koncer 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbena emisija 23.00 Rock emisija 00.30 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Baywatch, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija18.00 Svijet 20.00 Policijska akademija 3, lm 21.40 Jackass, lm 23.15 Svi moji de ki, hum. serija 23.45 Goli u sedlu, lm 2.10 No ni program

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Ameri ki predsjednik, lm 22.00 Ekipa za o evid, serija 22.50 24 UR 23.10 Bratstvo, serija 0.05 Tudors, serija 1.10 No na panorama

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 28. sije nja 2010.

Luckaste pa je pustolovine: Velika podvala Dexterov laboratorij, crtana serija Tracy Beaker, serija za djecu Gem, set, me - serija za djecu Vip Music Club Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Prijatelji, hum. serija Happy Hour, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane Kokice TV vr : Danica Profesor Baltazar Zauvijek prijatelji Luckaste pa je pustolovine Zvjezdane staze: Voyager, serija Doma i dok. lm Indeks, emisija o školstvu Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Vip Music Club Doctor Who, serija za mlade Škola za frajere, (Uloge: Billy Bob Thornton, Jon Heder, Jacinda Barre , Michael Clarke Duncan, Sarah Silverman, David Cross, Ma Walsh, Todd Louiso; Scenaris : Todd Phillips, Scot Armstrong, Hal E. Chester, Patricia Moyes, Stephen Po er; Redatelj: Todd Phillips) Vijes na Drugom Vrijeme Bez traga, serija (12) Vip Music Club LP Kraj programa Košarkška Euroliga - TOP 16

07.30 Pink Panther, crtana serija 07.45 Mi y, animirana serija 08.05 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 08.30 Pod is m krovom, hum. serija 09.20 Astro show, emisija 11.25 Dadilja, hum. serija 11.50 Malcolm u sredini, hum. serija 12.20 Kralj Queensa, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.00 Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.55 Tajna okolade, telenovela 14.45 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.20 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 16.45 Pod is m krovom, hum. serija 17.10 Dadilja, hum. serija 17.35 Malcolm u sredini, hum. serija 18.05 Kralj Queensa, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna

crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Wir sind Kaiser 22.50 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Die Model WG 21.20 Jana Ina i Giovanni 22.20 red! stars! Lifestyle 23.20 Tv total 0.15 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.00 Vijes 20.15 Tko je Fred?, lm 22.20 Kerner, prijenos 0.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijesti 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Ekipa za o evid, serija 22.15 Kosti, serija 23.10 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.10 Exklusiv 0.10 No ni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 15.45 Rukomet, prijenos 18.15 Bundesliga aktuell 18.45 Nogomet 20.00 Rukomet, prijenos 23.00 DSF Motor

19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:15 23:35 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30 --------

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

TV Jukebox Poslovni magazin, ponavljanje Od Mure do Drave Me imurje danas Sport Vrijeme Obra un, igrani lm (12) Obzori, emisija o kulturi Intervju tjedna Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Sutra na programu Videostranice

7.15 Tenis, prijenos 14.00 Snooker, prijenos 16.45 Nogomet, prijenos 19.00 Eurogoals 20.00 Nogomet, prijenos 22.45 Snooker 1.00 Tenis

18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 -------------------

05.50 Najava programa 05.55 Trenutak spoznaje 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 EP reportaža 09.10 Dolina sunca, telenovela 09.55 EP reprotaža 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Metropolis, dok. serija 11.05 Ep reportaža 11.10 Oprah show 11.55 EP reportaža 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s an elom, telenovela 13.20 McLeodove k eri, serija 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Glas domovine 15.05 Drugo mišljenje 15.35 Znanstvena pe ca 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 16.20 Hrvatska uživo 17.00 Hrvatska uživo 17.45 Ep reportaža 17.50 Iza ekrana 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.20 Ep reportaža 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 EP reportaža 20.10 Posljednji vlak iz Gun Hilla, (Uloge: Kirk Douglas, Anthony Quinn, Carolyn Jones, Earl Holliman, Brad Dexter, Brian Hu on, Ziva Rodann, Bing Russell, Val Avery, Walter Sande, Lars Henderson; Scenarist: James Poe (prema pri i Lesa Crutch elda); Redatelj: John Sturges) 21.45 Lica nacije 22.35 Ep reportaža 22.40 Vijes 22.55 Poslovne vijes 23.00 Vijes iz kulture 23.10 Posebni dodaci, emisija o lmu 00.05 Zvjezdane steze: Voyager, serija 00.50 Nina santa, (Uloge: María Alche, Mercedes Morán, Carlos Belloso, Julieta Zylberberg, Alejandro Urdapilleta, Mía Maestro; Scenaris : Lucrecia Martel, Juan Pablo Domenech; Redateljica: Lucrecia Martel) 02.30 Vip Music Club LP 05.05 Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.30 TEST 06.45 Najava programa 06.50 Žderonja, crtana serija

Moj ujak Charlie, hum. serija 20.15 Die große Lei Lei Show 21.50 ZiB Flash 22.00 Was gibt es Neues! 23.30 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Hellboy, lm 22.50 Ver ucht, lm 0.25 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.00 Vijes 20.15 Schillerstraße 21.15 Ladykracher 21.45 Pastewka 22.20 Oliver Show 23.15 Zack! 0.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20.15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Die ul ma ve Chart Show 0.00 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Dave, lm 22.15 Patriot, lm 0.10 No ni program

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00

21:00 21:15 21:18 21:30 23:15 00:15 00:20 00:35 00:38 00:40 00:45

18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 ------23:58 -------------

VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija ADVENTURE putopisni serijal MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu GOSPODARSKI TJEDAN magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar LOLLIPOP no ni program ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Vrijeme Voice of America Intervju tjedna, ponavljanje Vježbanje demokracije, poli ki talkshow Me imurje danas Sport Vrijeme Warlock 2 - Armageddon, igrani lm(12) Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.15 Nogomet 18.30 Bundesliga aktuell 19.00 Košarka, prijenos 22.30 Ha rick 23.45 DSF aktuell

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Obzori, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Od Mure do Drave, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Emisije o kulturi (Portret umjetnika) 17.00 Glazbena emisija (serijal) 17.50 City Folk 18.20 Vrijeme je za jazz 20.00 Iz arhiva 00.30 TEST

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:40 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ARTS 21 magazin o umjetnos GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A

8.30 Tenis, prijenos 12.00 Snooker 13.00 Skijanje, prijenos 15.00 Snooker, prijenos 18.30 Tenis 20.00 Snooker, prijenos 23.00 Poker

09:58 10:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35 18:40

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Simpsoni, crtana serija 19.00 Stažist, hum. serija 19.30

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 20.00 Suzanin dnevnik, lm 21.40 Navija ice, lm 23.25 Svi moji de ki, hum. serija 23.55 Zabava mrtvih, lm 1.30 Love Tv

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Osvetnik, lm 21.40 Bez traga, serija 22.30 24 UR 22.50 Amistad, lm 0.45 No na panorama

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice

6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

PETAK 29. sije nja 2010.

02:55 04:25 06:25 07:00

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 TEDI SPALATO; 00.00 Music Special: ERIC CLAPTON 01.00 NO NI PROGRAM

Uloge: Frank Zagarino, Joe 07.10 Legenda o Tarzanu, crtana Lara, Elizabeth Giordano, serija Todd Jensen) 07.35 TV vr : -------- Život u obitelji vodenkonja: 21.40 Firewalker, (akcijska komedija; 1986.; Redatelj: Debela ribica J. Lee Thompson; Uloge: -------- Vitaminix: Bijelo meso Chuck Norris, Louis Gosse -------- Cipelice lutalice: Baletna Jr., Melody Anderson, Will škola Sampson, John Rhys-Davies) -------- Mali crveni trakotor: 23.30 Vijes , informa vna emisija Majstor 08.10 Dexterov laboratorij, crtana 23.40 Terminator, (znanstvenofantas ni; 1984.; Redatelj: serija James Cameron 08.35 Tracy Beaker, serija za djecu Uloge: Arnold Schwarzenegger, 09.00 Gem, set, me - serija za Michael Biehn, Linda djecu Hamilton, Paul Win eld, 09.25 Vip Music Club Lance Henriksen, Bess 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog Mo a) sabora 01.25 Bojeva glava, igrani lm, 10.20 St.Moritz: Svjetski akcijski skijaški kup (Ž): super G superkombinacija, prijenos 02.55 Astro show, emisija 1. vožnje 11.20 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.25 St.Moritz: Svjetski skijaški kup (Ž): superG superkombinacija, prijenos 07:10 Jackie Chan, crtana serija 2. vožnje 07:35 Mali zmaji i, crtana serija 14.25 Kod Ane 07:50 Žablja patrola, crtana serija 14.40 Ksena - princeza ratnica 6, 08:15 Ezo TV, tarot show serija 09:45 Tata i zetovi, serija 15.20 Puni krug 10:15 Naši najbolji dani, serija 15.35 Izazovi: Povratak u školu, 11:15 Navy CIS, serija japanski dok. lm za mlade 12:15 IN magazin 15.50 TV vr : 13:05 Naša mala klinika , serija -------- Život u obitelji vodenkonja 14:05 Provjereno, informa vni -------- Vitaminix magazin -------- Cipelice lutalice 15:05 Tulum 2, komedija -------- Mali crveni traktor 17:00 Vijes Nove TV 16.25 Zvjezdane staze: Voyager, 17:25 Naša mala klinika, serija serija 18:25 IN magazin 17.10 Posebni dodaci, emisija o 19:15 Dnevnik Nove TV lmu 20:00 Umorstvo u bazi Presidio, 18.00 Vijes na Drugom (SAD, 2005., triler; Redatelj: 18.17 Vrijeme John Fasano; Glume: Lou 18.20 Županijska panorama Diamond Phillips, Victoria 18.50 Vip Music Club Pra , Mar n Cummins, 19.25 Doctor Who, serija za mlade Eugene Clark, Kimberly 20.15 arolija, serija Hawthorne) 21.10 Naši živo : Najsmrtonosnija 21:45 Rt straha, (1991., SAD, triler; sezona, dok. serija Redatelj: Mar n Scorsese; 22.05 Vijes na Drugom Glume: Robert De Niro, Nick 22.17 Vrijeme Nolte, Jessica Lange, Julie e 22.20 Krivnja i nevinost, miniLewis, Joe Don Baker, Illeana serija (12) Douglas) 23.55 Koncert zabavne glazbe 00:00 Špijunska veza, akcija 01.10 Kraj programa 01:55 Vidovi Milan, tarot show (18) Nostradamus, igrani lm (15) Rt straha, igrani lm (12) IN magazin Kraj programa 07.30 Pink Panther, crtana serija 07.45 Mi y, animirana serija 08.05 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 08.30 Pod is m krovom, hum. serija 09.20 Astro show, emisija 11.25 Dadilja, hum. serija 11.50 Malcolm u sredini, hum. serija 12.20 Kralj Queensa, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.00 Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.55 Tajna okolade, telenovela 14.45 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.20 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 16.45 Pod is m krovom, hum. serija 17.10 Dadilja, hum. serija 17.35 Malcolm u sredini, hum. serija 18.05 Kralj Queensa, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 20.00 Bojeva glava, (akcijski; 1996; Redatelj: Mark Roper;

26. sije nja 2010.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA: Objašnjavamo jedan od naj eš ih seksualnih problema muške populacije

PARFEM za nju

Preuranjena ejakulacija (1.)

Preuranjena ejakulacija (PE) ili prijevremena ejakulacija jedan je od naj eš ih seksualnih problema muške populacije. Pojednostavljeno, problem opisujemo kao nemogu nost odga anja ejakulacije u prvim trenucima seksualnog odnosa.

William Masters i Virginia E. Johnson, pioniri dijagnosticiranja seksualnih poreme aja i disfunkcije (od 1957. godine do devedesetih godina prošlog stolje a), smatraju preuranjenom ejakulacijom ako muškarac ejakulira prije nego žena postigne orgazam u više od 50% seksualnih odnosa, neovisno o trajanju istoga.

Mnogi drugi istraživa i preuranjenom su ejakulacijom smatrali postizanje vrhunca za manje od 2 minute od trenutka penetracije. Rezultat istraživanja koje je proveo Alfred Kinsey, poznati ameri ki biolog, pokazao je da ak tri etvrtine muškaraca ejakulira za manje od 2 minute od penetracije u više od 50% svojih seksualnih odnosa.

Problem može biti izraženiji ili manje izražen, a ovisi i o subjektivnoj procjeni oba partnera.

Preuranjenom ejakulacijom de initivno možemo nazvati situacije kod kojih dolazi do klimaksa bez ili uz minimalnu stimulaciju erogenih zona, ne nužno i isklju ivo spolnog organa, tj. penisa. Nemogu nost

kontroliranja ejakulacije naj eš e je popra ena i s izostankom osje aja kada e se to uop e dogoditi.

Iako po mnogim izvorima najbolji seks traje 7 do 13 minuta, mnogi preuranjenom ejakulacijom smatraju kada seksualni odnos završi za manje od 10 minuta. Najnovija istraživanja pokazuju da prosje an seksualni odnos osoba izme u 18 i 30 godina traje oko 6,5 minuta. Poreme aj preuranjene ejakulacije trenutno se dijagnosticira kod muškaraca koji ejakuliraju do 1,5 minute od penetracije.

Kome se doga a Prijevremena ejakulacija ne bira životnu dob i javlja se akutno ili kroni no. Kroz svoj seksualno aktivni životni vijek ve ina muškaraca susre e se sa spomenutim problemom.

Iako je pojava eš a u akutnom obliku te kod adolescenata, mnogi se bore s ovim problemom cijeli život. Kod prvog ili prvih nekoliko spolnih odnosa najve a je vjerojatnost da e do i do preuranjene ejakulacije, a s godinama starosti i iskustvom vjerojatnost za istu opada.

Mogu i uzroci Preuranjenu ejakulaciju mogu uvjetovati psihološki imbenici, što je i naj eš i slu aj, no poreme aj nerijetko

uzrokuju i razne druge bolesti i izikalna ošte enja (primjerice, kralježnice). Poznati su i slu ajevi gdje je preuranjena ejakulacija povezana i s Parkinsonovom boleš u.

Naj eš i su uzroci depresija, stres, nerealna o ekivanja po pitanju kvalitete seksualnog odnosa, manjak samopouzdanja ili povijest seksualne represije (stanje u kojemu osoba nije u mogu nosti iskazati svoju seksualnost na bilo koji na in, naj eš e uzrokovano sramom ili osje ajem krivnje).

Tako er, trenutni problemi izme u partnera, problemi u komunikaciji, osje ajima ili neriješeni kon likti koji sprje avaju emocionalnu bliskost partnera mogu uzrokovati preuranjenu ejakulaciju.

Postoje naznake kako i partnerica može utjecati na muškar evu preuranjenu ejakulaciju.

Jedno istraživanje kod mladoga bra nog para (Tullberg, 1999.) otkrilo je da je muškarac podložan fazama partneri inog menstrualnog ciklusa, te da je skloniji preuranjenoj ejakulaciji za vrijeme plodnih dana. Druga istraživanja tvrde da mla i muškarci sa starijim partnericama u prosjeku ejakuliraju ranije nego muškarci s partnericama podjednake dobi (ili s mla im partnericama).

MODNI DODATAK

ak i ako ste se pronašli u opisu naj eš e pogo enih preuranjenom ejakulacijom, i spadate u adolescentsku dobnu skupinu, problem nikako ne treba ignorirati jer je vrlo vjerojatno da se ne e sam izlije iti. Ne zaboravite, partnericu je mogu e zadovoljiti i nakon što ste vi dostigli svoj vrhunac. Istražujte vašu seksualnost i seksualnost vaše partnerice. Razgovarajte, saznajte što vašoj partnerici odgovara. Manualna ili oralna stimulacija uz malo vježbe nedvojbeno donosi rezultate, no to ne zna i da trebate zanemariti

Zadnjih godina sve ve e mogu nosti i dostupnost dijagnosti kih metoda omogu uje i bolju prevenciju i rano otkrivanje eš ih malignih bolesti.

Na samom vrhu u Hrvatskoj po pobolu i umiranju od zlo udnih bolesti su rak dojke u žena i rak plu a u muškaraca. Na drugom je mjestu rak debelog crijeva i u muškaraca i u žena. po pobolu i po umiranju. Na tre em mjestu je rak prostate u muškaraca.

Razvoj i bolja dostupnost dijagnosti kih metoda omogu io je i bolju mogu nost prevencije i ranog otkrivanja raka dojke (UZV dojke i mamogra ija) i genitalnih organa u žene (Papa test u dijagnostici raka grli a

TECHNO zona

Ultimate Ears, slušalice sa šest zvu nika

pri produkciji, bilo u audio ili ilmskoj industriji. U takvim prilikama nužno je imati zvu nike ili slušalice koji ni na kakav na in ne iskrivljuju snimljeni zvuk. Vjerujemo da bi ih

Mogu a rješenja

PARFEM za njega

Attitude Extreme Muški parfem dizajnera Giorgio Armani. Giorgio Armani Attitude Extreme predstavljen je kao ja i i intenzivniji nasljednik izdanja Attitude iz 2007. godine. Novi muževni nasljednik uklju uje arome limuna, zvjezdanog anisa, kedra, kardamona, kave, pa ulija i ambera. Dostupan je u koli ini od 30, 50 i 75 ml edt.

Novo izdanje obe ava ekstremni stav, ekstremne esencije i ekstremnu energiju obojenu u crnu eleganciju Armanija. Taman, zavodljiv, potentan i intenzivan, Attitude Extreme stigao je u ožujku 2009. godine.

Razvoj dijagnostike omogu uje i bolju prevenciju bolesti

sljede e godine. Ako ste do sada bili naviknuti da sakrivate svoje dokoljenke ispod hla a i dugih suknja, sada je vrijeme da ih pokažete, i to bez srama. Možete ih po eti nositi ve ove zime, ne samo kako biste bili u skladu s posljednjom modom, nego e vam one u zimskim mjesecima grijati noge.

Tvrtka Ultimate Ears predstavila je slušalice koje u svakoj uški imaju ak šest zvu nika. Zada a im je što vjernija reprodukcija zvuka.

Poznati proizvo a slušalica Ultimate Ears upravo je predstavio HiFi slušalice UE 18 Pro. Zanimljivo je da ovaj model slušalica ima ak šest malih zvu nika u svakoj uški slušalice, po dva za visoke, srednje i niske tonove, a kablovi koji vode do svakog para zvu nika me usobno su izolirani da ne bi došlo do interferencije signala.

Slušalice s tako vjernom reprodukcijom zvuka naj eš e se koriste

Iako je est uzrok preuranjene ejakulacije upravo nesigurnost u vlastito umije e i kvalitetu spolnog odnosa, preuranjena ejakulacija upravo pridonosi pove avanju spomenute nesigurnosti. Muškarci esto podcjenjuju odnos seksualnog zadovoljstva i emocionalne stabilnosti u vezi. U estala pojava preuranjene ejakulacije može znatno utjecati na nezadovoljstvo vaše partnerice u vezi.

Izbjegavanje seksualnog odnosa zbog straha od ponavljanja preuranjene ejakulacije izuzetno je est kod pripadnica ljepšeg spola. Prekidi veze i nevjera naj eš e su posljedice, ukoliko problem postane kroni an.

problem preuranjene ejakulacije.

Lijekovi mogu pomo i u produljivanju seksualnog odnosa i odga anju ejakulacije, no, ako je uzrok psihološki, lije ite simptom, a ne bolest, pa se savjetuje izbjegavanje oslanjanje na iste. Dokumentirano je da razni SSRI antidepresivi, poput popularnog Prozaca, Zolofta, Celexa, Effexora i Lexaproa mogu odgoditi ejakulaciju. Paroxetine je dokazano naju inkovitiji, no lijekove ovoga tipa ni po koju cijenu ne smijete uzimati na svoju ruku jer se radi o jakim antidepresivima koji stvaraju ovisnost, a smanjenje libida i odga anje ejakulacije (ili potpuni izostanak iste) jedni su od mnogih mogu ih nuspojava.

Popularnije i pristupa nije metode jesu razni sprejevi i kondomi s anestetikom, poput Durexovog “Performa“ koji sadrži petpostotnu koncentraciju lokalnog anestetika (benzocain) s unutrašnje strane koji omogu uje dulje seksualne odnose.

Pošto je kod ve ine problem psihološki, mogu e ga je lije iti na izuzetno puno na ina, raznim tehnikama i metodama koje su dobro dokumentirane.

Tehnike kojima možete odgoditi ejakulaciju donosimo u idu em broju Me imurskih novina. (preuzeto s edusex.org)

Za sve koji vole orijentalno gurmanske mirise s naglašenim vo nim i drvenim notama, Halle

by Halle Berry je pravi užitak.

Na samom po etku kompozicije guste vo ne note omamljuju kao kakav ukusni vo ni džem umekšan svježim notama lista smokve i limuna. Njegovo srce je bujno i cvjetno, podržano toplim drvenim tragom.

Kompozicija se otvara aromama kri avoga talijanskog limuna, nektara papaje uz arome cvjetova kaktusa iz džungle. U srcu su opojne note Masdevallia orhideja, kupina, dok su u osnovi akordi sekvoje, listovi pa ulija i tonka.

Cilj ove veoma prijatne kompozicije postignut - zlatnožuto izdanje grije kožu baš kao tople zrake sunca, opuštaju i i prepuštaju i se notama ...

PITAJ za zdravlje - Jesmo li odgovorni prema vlastitom zdravlju?

Budite seksi u dokoljenkama i natkoljenkama U godini kada se nose izme iznad koljena, tajice, velike veste, tunike i cipele s platformom, dokoljenke i natkoljenke kakve su nekada nosile djevoj ice uz plisirane ili karirane kratke suknjice ne bi vas smjele previše za uditi.

Da, upravo je to novi modni trend koji se predvi a za prolje e

Posljedice prerane ejakulacije

Halle Pure Orchid

voljeli imati i mnogi HiFi entuzijasti. Na žalost, s kvalitetom dolazi i visoka cijena pa jedan par ovakvih slušalica košta 1.350 ameri kih dolara.

maternice). Razvoj moderne endoskopije (preventivna kolonoskopija) i bolja dostupnost zadnjih godina omogu ujuje pravovremeno otkrivanje još dobro udnih izraslina u debelom crijevu i prevenciju razvoja raka debelog crijeva. Krvni dijagnosti ki testovi (PSA) i ultrazvuk omogu uju ranu dijagnostiku raka prostate. Intenzivno se u tom smjeru traži i mogu nost razvoja takvih testova za rano otkrivanje raka plu a, no tu još uvijek nema dostupne dijagnostike u tom smislu. Jedino što je potrebno, a to još ne radimo na pravi na in, je voditi brigu o svom zdravlju i koristiti dostupne metode, odlaziti redovno na

Mario Mikulan, dr. med. psihijatar ciljane i sistematske preventivne preglede i pravovremeno otkrivati promjene u ranoj fazi. To doslovno uva glavu. Radimo li to odgovorno? (Izvor: Incidencija raka u hrvatskoj; 2003-2007. Bilterni Br. 27-31.

Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2005-2009.)

14

26. sije nja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Ima li nade za monogamiju?

Još se jedna osoba koju poznajem rastavlja. Više se ne može ne primijetiti da broj razvoda stvarno drasti no raste. Baš sam itala na nekom portalu - kaže da se u Hrvatskoj raspada svaki tre i brak, u Zapadnoj Europi i Americi svaki drugi brak. Koliko god bilo, puno je. Zašto je to tako?

O tome se puno raspravljalo i pisalo, a i ja imam svoju teoriju. Po injemo život svoditi na fast food. No, ne doslovce. Ho u re i, sve se više amerikaniziramo, želimo da nam sve bude brzo, jeftino i po mogu nosti da nakon što završimo ne moramo puno istiti ve “ambalažu” samo bacimo. Tu, naravno, govorim o vezama.

A što je s monogamijom?

Izumire li ona polako? Velik broj svih ovih razvoda uzrokovan je tre om osobom, a danas ima samo nekoliko muških koji, kad bi “imali dozvolu” spavati sa djevojkom svojih snova (odnosno kad ne bi postojala nikakva šansa da ih se otkrije), to ne bi u inili.

Poanta je - kad ne bi postojale posljedice i da je prilika stalno prisutna, monogamija ne bi postojala. Mislim da ljudi stvarno jesu toliki slabi i.

A monogamija postoji samo zbog ega. Ljudi su sebi ni i ne mogu si pomo i. To je osnovna funkcija preživljavanja - izbori se za ono što želiš. Pa, kad se netko nekome svi a, ne želi to dijeliti. To ne zna i da su oni zadovoljni, samo ne žele da im

netko drugi dira njihovo vlasništvo.

Veze uvijek po nu lijepo ... ali arolija i leptiri i u želucu nikad ne traju vje no. To je nemogu e, a ni ne bi trebali.

Po etak veze je težak - moraš paziti što govoriš, planirati iznena enja, truditi se oko savršenog poklona, kupovati cvije e, kuhati ve eru ... No, rijetko tko može u tom tempu izdržati 40 ili 50 godina ... Ako stvarno želite kvalitetnu monogamnu vezu, onda se mora usporiti.

Isto tako, kad se do e do problema u vezi, danas se više nemamo vremena baviti njima. Lakše je riješiti se stare veze ili braka i nadati se boljem u idu em “izvla enju lutrije”.

Monogamija ne e nestati.

Zemlja se ne e pretvoriti u jedan veliki swingerski party, ali sve e se više brakova raspadati. Samo gdje e to završiti?

Ho e li ljudi ponovno shvatiti da je potrebno uložiti više truda kako bi veza funkcionirala?

Nadam se da ho e ...

Bez kvalitete nema prave popularnosti esto mi je udno promatrati kako jedna pojava uspije zapaliti itav “svijet” u kratkom vremenu. Nešto sasvim bezna ajno nerijetko preko no i postane toliko popularno i traženo. Osim što smo svi bezbroj puta bili svjedoci pojave estradnih “zvijezda i zvjezdica” koje su se “ugasile” i prije nego što su se doista i pojavile, sigurno smo i sami koji put podlegli “popularizmu”.

U mnogim slu ajevima stvari postaju popularne zbog toga što ljudi nemaju vremena za razmišljanje i donošenje neke odluke, ve to rade ugledaju i se u druge. I tako esto postupimo po onoj “Kud svi, tud i mali Mujo”. Priznajem da i meni osobno takve situacije nisu strane. I nije udno da u takvim trenucima ak i zavolimo nešto što nam prije nije bilo ni drago, jer kao da nam netko u tom trenutku “otvori o i”.

Pogledajmo, primjerice, rukomet i prvenstvo koje je u tijeku. Dok se nekad nogomet i rukomet nisu mogli ni uspore ivati, danas je rukomet

“Frikuša“ na Joji

Jesmo li psova ka nacija?

Nedjelja je ovih zadnjih tjedana kod nas rezervirana za malonogometnu ligu “Josip Francki Joja“. Vrlo rado ugrabim priliku pogleda koju tekmu kada se s loptom naganja moja ja a bra na polovica.

Me utim, još uvijek, i nakon par godina bodrenja, svaki put kad zakora im u ka dvorane Ekonomske i trgova ke škole muški pogledi kao u usporenoj, nijemoj sceni nekog krimi a odjednom su na meni i ja pokušavam proniknu u njihove misli. Vjerojatno se ude: što li ova “frikuša“ radi na nogometu ili ...?

Brže - bolje jurim u dvoranu gdje me u stvarnost vra a “ aroban“ miris nogometa, znakovitog imena “oznojaž“. Polako shva am zašto tu ženama nije mjesto. Nosno osjetilo nas žena to jednostavno ne može podnijeti. Ali ne dam se ja! Navla im gas masku satkanu od ljubavi prema ja oj bra noj polovici, a svojim plu ima obe ajem da u im svježi zrak pokloni u popodnevnoj šetnji.

Plasti na stvar ica u ustima suca svojim jukom prekida zagrijavanje i dvije ekipe na razli itim stranama terena objavljuju “rat“.

Zanimljiva je injenica što sam se mal ice dvoumila kojem se “boxu“ prikloni budu i da mi je u ekipi caffe bar “Corona“ igrao ro eni brat, a u ekipi ca e bar “Arcus“ ste eni suprug. Srce nije kamen, a ni krv nije voda, no, složit ete se da je ženi mjesto uz muža.

I tako po sto put razmišljam u emu je “kvaka“ toga bizarnog naganjanja po terenu. A sve to zbog slave koju bi mogli ste i ukoliko budu rangirani dovoljno visoko na ljestvici lige. Glavna zvijezda svake

Znadu me znanci i prijatelji tu i tamo upozori na neke, nazovimo ih tako, mane i nedostatke moje malenkos . Ovaj put se radi o psovanju.

Možda, ne znam, s obzirom na druge, zaklju io bih da psujem znatno manje, no, ostao bih pri onoj “prvo gledaj sebe, a onda sve ostale”. Ipak, zapitao sam se psujem li ipak previše.

I ne samo ja. Jesmo li psova ka nacija?

Ne pada mi na pamet da se opravdavam, ali ipak moram istaknuti da u realnos ipak ne psujem u onolikoj mjeri kao neki drugi. Ali psujem,da.

Naravno, biram vrijeme i mjesto, na in i razinu diskrecije potrebne za takav “grozan” in.

Jesam li zao, primitivan i loša osoba zato što koris m psovke? Jesu li oni koji u životu nisu izus li psovku automatski bolji od mene? Nisu, smatram da nisu. injenica jest da Hrva rado i obilato psuju. Pa možda više ni ne primje ujemo u kolikoj mjeri to inimo. Ima ljudi koji zaista ne biraju ni vrijeme ni mjesto i u tom slu aju i meni psovka smeta i vrije a me. Sasvim sigurno ne u psova na fakultetu ili radnom mjestu (osim u razgovoru s kolegama s kojima sam privatno u dobrim odnosima) ili pri upoznavanju s nekim. Kad me netko prozove zbog psovanja (a desilo se, spmenuo sam ve , nekoliko puta) ne mogu ne upita se smeta li toj osobi zaista psovka ili se izme u redaka dade pro ita i želja da se sebe u ini boljom, vrjednijom, pametnijom, kulturnijom? Prvi put je to u inila osoba za koju se ispostavilo da je ujutro bijesna na sebe, a popodne na itav svijet. Izdavala se za veliku istunku, a na kraju je svašta isplivalo na površinu. A najviše to da je bila ogor ena na sve one koji su u bilo emu od nje

AKOVE KI espresso by Bibi Piše : Maja Novosel maja@mnovine.hr

postao gotovo jednako popularan kao najvažnija sporedna stvar na svijetu. Neki bi rekli druga najvažnija. Sve popularniji rukomet nije osvojio samo mušku publiku koju je ionako ve imao, ve je svoje poklonike našao i me u ljepšim spolom.

Kada pak je rije o godinama, ni ovdje nema iznimaka. Rukometno prvenstvo prate svi, od osnovnoškolaca pa do baka i djedova koji navijaju za naše rukometaše. Ne znam d ini li mi se samo ili toga doista nekada nije bilo.

Utakmice uživo odavno više nisu rezervirane samo za mušku publiku. Ženska populacija i atraktivne navija ice preuzele su stvar u svoje ruke, a nerijetko su zanimljive i samom snimatelju pa tijekom utakmice one najatraktivnije možemo vidjeti i na malim ekranima.

Popularnost rukometa i rukometaša porasla je i nakon što su stranice mnogih asopisa po eli puniti upravo oni i njihove bolje polovice. Dok su nogometaši i njihove žene nekad bile najzanimljivija roba, od nedavno se uz njih pojavljuju i rukometni reprezentativci i njihove lijepe partnerice. Kako

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

popularnost nastaje, najbolje možemo vidjeti na primjeru pjesme “Morska vila” koja je kao zaštitna pjesma naše rukometne reprezentacije dosegla svoj vrhunac tek nekoliko godina nakon što je snimljena.

Koji su to no uzorci takve popularnosti, ne bih znala re i. Me utim, jedno je nedvojbeno. U ve ini slu ajeva kvaliteta je ipak ta koja zadrži obožavatelje i privla i nove. Stalna mnogobrojna publika najbolja je potvrda kvalitete proizvoda. Stoga mislim da moramo priznati da bez kvalitete (koje našim rukometašima u ve ini slu ajeva ne manjka) nema ni prave popularnosti.

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

utakmice je lopta. Nije udo što je ta mala okrugla igra ka ženskog roda. Tr e za njom k’o hipno zirani i onda, kada je kona no s gnu, dobiju je za sebe i poigraju se njome, odjednom više ne mare za nju.

Rješavaju je se i tr e za novom prilikom. Tipi no! e ri je puta za redom ekipa Corone loptu pospremila u mrežu ekipe Arcusa. Ve sam se po ela na tribinama zagrijava da se ubacim na teren i zbunim protivnike. No, tada gol dobiva novog uvara (moju ja u bra nu polovicu!), doga a se neprekinu niz od sedam golova za Arcus i kona na pobjeda. Ni vidovi Milan ne bi prorekao takav ishod utakmice. Mali nogomet za veliki preokret. Mala dvorana za veliku ak vnost.

Mnogi su pitali koji je to tajni sastojak bio na meniju našega nedjeljnog ru ka. No, tajnu im ne mogu oda jer do kraja prvenstva još ima nekoliko kola. A kad mišica kolo vodi, rezultat je neminovan.

Tomica Ištvanovi tomica_i@windowslive.com

“Umrem li, ostavite mi balkon otvoren” No as bih mogla napisa najtužniju kolumnu ikad. Za Damjana. Misli da ga više nema, osje a da smo ga izgubili. Ali ne u. Baš ne u. Ionako sam parafrazirala rije i Pabla Nerude, i nisu to moje rije i. Ni moje misli.

Pisala sam ve o Damjanu. Ne može ovjek koji ga je upoznao, a da nije „naslu o da je ne im taknut, kao dahom, ali ne znam ime“. Zapravo znam. Njegovom karizmom. Ni eg se nije sramio. Sve što ga je zanimalo-sve je pitao. Svaku pjesmu koju je želio pjeva -pjevao ju je. Posao koji je želio radi -radio je. Ples koji je želio plesa ; ma ak i u bolni kom krevetu-plesao je. Djevojku koju je želio volje -volio je. A voljela je i ona njega.

Volio je on mnoge ljude, a vole mnogi i njega. Ljubav nije nestala, samo se sad u žalos i boli pritajila… „ ovjek se rodi, mrijet po ima“. Sve nas nosi is val. Toliko nam je svima ovaj život grozan i težak, naporan, uvijek nešto fali; ili novac, ili ljubav, ili smo imali teško dje njstvo, a sama pomisao na smrt utjera nam strah u kos .

Krv nam se ledi u žilama, ponestaje nam daha…Pa kako je to mogu e?

Damjan je bio borac. Tigar i zmaj.

Nije bilo važno što je gotovo potpuno bio zi ki slomljen i iscrpljen- našao je on snage u sebi da baci poljubac ili namigne svojim dragim ljudima. To više je njegov odlazak došao kao veliko zaprepaštenje! Nitko se tome nije „nadao“.

bivali uspješniji. Ne samo da je bila potpuno hladna koja u životu nikome nije htjela pomo i nego je, štoviše, uživala u tu oj nesre i i nekoliko puta i kumovala istoj. I ne, ne u spominja imena, nije važno, ni potrebno. Ne napadajte me sada odmah da generaliziram. Ne tvrdim da su svi kojima smetaju psovke takvi. Samo govorim o svom osobnom iskustvu i naglašavam da to što netko ne psuje ne zna i automatski da je dobra ili kulturna osoba. Isto tako imam kolegicu od ijih psovki se i ja crvenim, a po koli ini dobrih djela može slobodno sta uz Majku Terezu. Samo se pitam jesu li baš uvijek oni koji nam prigovaraju toliki istunci ili ima tu još ne ega, gotovo sam siguran da ima.

Ne želim da se ovo shvati kao moja ogor enost na odre ene osobe koje bi se mogle, ili pak ne, prepozna u ovom tekstu. Rusi su navodno gori od nas, neka nam bar to bude utjeha, a Amerikanci nam nisu ni do koljena što se psovanja i veli ine vokabulara psovki e. Jesmo li na to ponosni?

Pa što ako i jesmo? Ne mora Davis Cup turnir bi jedina stvar u kojoj ih neprestano nadmašujemo.

POGLED ISPOD OBRVA

„O smrti, gdje je tvoj žalac?“ Gdje je tu ikakva logika? Ma, nikakve tu ljudske logike nema. Damjan Doc Holliday: „Došao je tiho i ušao u legendu.“ A onda jednog dana, kada su padale bijele snježne pahulje, još še usnuo i o šao. „Poput daška je ovjek, dani njegovi kao sjena nestaju.“ Sje m se onda baš jedne pjesme koja se zove „Ne mogu razumjeti“.

Piše autor da ne može razumje kako crna krava jede zelenu travu, a daje bijelo mlijeko i žu putar? Kako naše srce, organ velik kao šaka, kuca 75 puta u minu , 40 milijuna puta u godini i 2,5 milijardi puta u prosje nom ljudskom životu? „Kako su neki ljudi imali toliko mnogo u životu, a napravili tako malo, kako su neki ljudi imali tako malo, a napravili toliko puno“?!

Da, tek takve stvari nemaju nikakve logike. Hvala Bogu što nas naše srce nikada nije pitalo za nekakvu logiku. Odavno više ne bi kucalo.

Pozvat u se na Alberta Einsteina, koji je rekao da nikad ne e vjerovati da se Bog kocka sa svijetom odnosno: „Vi vjerujete da se Bog kocka, a ja vjerujem u potpuni zakon i red“. Ipak, vjerojatno e treba pro i „jedna vje nost pusta“ da bi našu ljudsku logiku i pitanja zašto mogla zamijeni neka mnogo ve a logika.

Ali, „ima neka tajna veza, tajna veza za sve nas!…“ Ništa, apsolutno ništa se ne dešava slu ajno.

Piše: Tihana Babi ck_ hana_babic@yahoo.com

„Sretnici su oni koji su shva li da je život dobro orkestrirana predstava i da ono što je važno postoji u o ima djeteta, u osmijehu voljene osobe i u otkucaju srca najboljeg ovjekovog prijatelja. I p ca u letu, i lav u trku, gar u skoku, slonova surla, rog nosoroga, ples del na, pjesma kitova…..plavo more, zeleni pašnjaci, guste zimzelene šume, tropske kiše, bura u krošnjama…“ Bor e, ostavio si nam dovoljno svjetla svojim životom. Svijet je vedrije mjesto jer smo imali ast i privilegiju bi s tobom na istom planetu.

Baš zato ili unato tome, pro i e dani prije nego suze za tobom presuše.

Ipak, više ne brini, pleši, raširi krila, ostani obasut našim poljupcima, dok slobodan, spokojan le š nebom s an elima. In memoriam, Damjan Kova i 18.03.1987. – 17.01.2010.

26. sije nja 2010.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TURISTI KE MOGU NOSTI kraja med Murom i Dravom uo i ulaska u EU

Zašto me imurska valuta umjesto kune ili eura?

- Zbog burne povijesti Me imurja, lokalni novac bio bi istovremeno i nacionalni instrument o uvanja kulturnog i povijesnog identiteta. Na nov anice bi se mogle tiskati mnoge zaslužne li nosti me imurske povijesti, prirodni rariteti teme voda Mura i Drave, teme narodnih pjesama i tako dalje. Na njemu bi mogao biti i kajkavski me imurski natpis, barem s jedne strane, a s druge strane hrvatski, da se zna kojoj zemlji pripada Zna ajne mogu nosti razvoja lokalnog gospodarstva i turizma možda e postavljanjem elnih ljudi op ina i gradova za predsjednike turisti kih zajednica dobiti tek sad na težini, no, isto je takva vjerojatnost da e na elnici op ina i gradova koji nisu skloni razmišljati turisti ki pasivizirati potencijale. Treba vremena da novi sustav zaživi, pa je prerano za ocjene.

Jedan od prijedloga županu Ivici Perho u kao predsjedniku Turisti ke zajednice Me imurske županije može biti uvo enje vlastitoga lokalnog me imurskog novca u promet. Svi oni koji bi došli u Me imurje mogli bi kupiti me imurski novac uz, na primjer, pet posto popusta u odnosu na kunu te bi njime pla ali u svim lokalnim trgovinama i restoranima. Sutra, kad kune više ne bude, to se odnosi i na euro. Rije je, naravno, o surogatu pravog novca, o turisti kom novcu, odnosno bonovima, koji zadržavaju samo neke odlike pravog novca, no, ne samo to, brojne su i druge mogu nosti, ovisno o ciljevima koji se žele posti i.

Kako bi se ti bonovi trošili u Me imurju kod lokalnih pružatelja usluga, razvijalo bi se lokalno gospodarstvo. I ne samo to. Lokalni me imurski novac bi bio, pogotovo u uvjetima ulaska u Europsku uniju, kad e euro biti platežno sredstvo, sredstvo za razmjenu dobara, ali i povijesni i gospodarski dokument vremena, te uz to važan umjetni ki i kulturni spomenik.

Zbog burne povijesti Me imurja, lokalni novac bio bi istovremeno i nacionalni instrument o uvanja kulturnog i povijesnog identiteta. Na nov anice bi se mogle tiskati mnoge zaslužne li nosti me imurske povijesti, prirodni rariteti teme voda Mura i Drave, teme narodnih pjesama i tako dalje. Na njemu bi mogao biti i kajkavski me imurski natpis, barem s jedne strane, a s druge strane hrvatski, da se zna kojoj zemlji pripada.

Osim tih prednosti, lokalni novac bi svakako doprinosio o uvanju me imurskog subetnosa, te na taj na in ja ao lokalnu zajednicu, ali bi istovremeno postao i jedinstvena atrakcija cijelog Me imurja kao kraja. Lokalna valuta može se dizajnirati i u elektronskoj formi pla anja, a postoji više sustava u svijetu s razli itim opcijama.

Najprije je nužno odre ivanje ciljeva valute (na primjer, turisti ki, ekološki, socijalni i drugo), zatim slijedi odabir najbolje odgovaraju e valute s njezinim karakteristikama, te izbor tima i mehanizama. Lokalna valuta

Ni euro, ni kuna, nego me imurska valuta?

može se uvesti zbog socijalnih potreba, nezaposlenosti, kao pomo lokalnim biznisima, zbog ekoloških i kulturnih potreba i tako dalje.

Postoji više vrsta lokalnih valuta koje se koriste u komercijalne svrhe, ovisno od tipa odnosa koji je uspostavljen u sustavu razmjene te valute. etiri su osnovne kategorije komercijalnih lokalnih valuta, izme u kojih je mogu e izabrati

onu koja najbolje služi svrsi za odre ene namjene: Business to Business (B2B); Business to Consumer (B2C), Consumer to Consumer (C2C) i Consumer to Business (C2B).

U svijetu 2.500 lokalnih valuta Koncept o kojem govorimo nije nov, danas u svijetu postoji oko 2.500 razli itih lokalnih valuta.

Kao idejni za etnik trenda esto se navodi bavarska op ina Prien am Chiemsee, ija je valuta ‘chiemgauer’ pokrenuta 2003. godine, a posljednji u nizu koji je uveo svoj novac je irski turisti ki gradi Kilkenny, sa svojom valutom ‘cat’. Poticaj za korištenje lokalne valute jest pozitivna te ajna razmjena. Catovi kupljeni za 95 eurocenta vrijede 1 euro u lokalnim trgovinama, što je ekvivalent od 5% popusta.

Postoji i lokalna funta u Brixtonu i Lewesu (UK), te slu ajevi u Belgiji, Francuskoj, Nizozemskoj, Španjolskoj, Latviji i Italiji (prema podacima iz Europske unije).

Organizatori takvog posla, a tu prije svega mislimo na Me imursku županiju, te dogovorno sve op ine i gradove, moraju ra unati s tim da previše novca može dovesti do in lacije, a premalo do smanjenja koristi od

Što je chiemgauer, a što smart card u Nizozemskoj Prije nekoliko godina bavarska regija Chiemgau uvela je nedavno vlastitu valutu chiemgauer ( ita se: kimgauer).

Glavni motiv uvo enja vlastite valute jest strah od pada eura i poticanje kupnje lokalnih proizvoda. Chiemgauer (CHM) je odmah u po etku prihvatilo niz poduze a i klubova. Poduzetnici su prihvatili novi novac jer im osigurava lojalnost potroša a i poti e kupnju lokalnih proizvoda. Primjerice, prodavaonice hrane uzimaju vo e iz regije jer mogu lokalnim proizvo a ima robu platiti chiemgauerima.

Nova valuta još konkretnije poti e cijelu lokalnu zajednicu i gospodarstvo jer svaki put kada potroša promijeni novac tri

posto svote izdvaja se za podršku nekom lokalnom projektu po izboru potroša a. Zahvaljuju i toj proviziji, realizirani su mnogi projekti na lokalnoj razini, a korist od nove valute svakodnevno imaju i nepro itne te humanitarne organizacije, sportska društva, škole, crkva ... Lokalni sportski klub u najve oj je mjeri osnovan novcem dobivenim iz promjene eura u lokalnu valutu. Mnogi su trgovci zadovoljni novom valutom i priznaju da im je prodaja porasla i do 20 posto.

Za razliku od eura, u chiemgauerima se ne može štedjeti jer nova valuta ima ograni en vijek trajanja koji istje e godinu dana nakon tiskanja, a svaka

tri mjeseca gubi dva posto vrijednosti. Tako se ohrabruju potroša i da brzo potroše novac, što osigurava stalnu cirkulaciju chiemgauera i poti e lokalnu proizvodnju i gospodarstvo.

Uspjeh chiemgauera potaknuo je i ostale lokalne zajednice u EU, pa je u Njema koj i Austriji pokrenuto još 27 regionalnih valuta.

U današnje vrijeme veliki supermarketi ugrožavaju opstanak manjih lokalnih prodavaonica. Samim tim, godišnji prihod lokalnih vlasti smanjuje se i dolazi do pove avanja taksi, poskupljivanja komunalija i drugih negativnih efekata. Lokalna valuta omogu uje jednoj zajednici da stvori pravo bogat-

stvo u vlastitoj ekonomiji, korištenjem nedovoljno iskorištenih a ve postoje ih resursa. To dovodi do razvijanja lokalnih biznisa, priljeva i akumuliranja novca u zajednici.

Niz je lokalnih valuta u Europi o kojima tako malo znamo.

Na primjer, u Rotterdamu u Nizozemskoj se koristi takozvani NW sustav smart card, gdje se za odre ene ekološke aktivnosti (korištenje javnog prometa, kupovina biciklom, korištenje alternativnih izvora energije ...) dobivaju “zeleni bodovi” na smart cardu. Ovi bodovi mogu biti iskorišteni za dobivanje popusta u okviru sli nih aktivnosti i na taj na in poti u ekološku svijest.

Imena kandidata za naziv me imurske valute?

Kako bi se zvao lokalni novac, može se odlu iti na referendumu gra ana, uz uvjet da se prije toga zbilja prona e nekoliko najboljih prijedloga.

Najjednostavniji prijedlog je da se novac zove “Me imurec” ili pak “Me imurje”, kao i kraj. Drugi prijedlog može biti da se novac zove “Hortus Croatiae”, odnosno “Cvijetnjak Hrvatske”, kako su nekad zvali Me imurje. Tre i prijedlog iz povijesti može biti da se novac zove “Insula Muro – Dravana”, odnosno “Otok izme u Mure i Drave”.

Novac može dobiti ime i po povijesnim li nostima, tako, na primjer, “Zrinski”. No, bolje je da likovi Zrinskih budu otisnuti na njemu, nego da ga se ograni ava u nazivu. Ili se pak može zvati po nazivima biljaka: “ružica”, “ ijolica” i sli no, mogu nosti ima mnogo, što je pravi izazov za dizajnere.

Treba istaknuti i to da Me imurska banka, koja je ve dugo u vlasništvu grupacije stranih banaka, kao svoj lajtmotiv na karticama koristi likove Zrinskih, što e re i da je promidžbena služba u toj banci prepoznala zna aj me imurske povijesti za razvoj banke. Drugim rije ima, strani vlasnici banke prepoznali su vrijednost kulture i povijesti kraja zbog svoje dobrobiti, a stru ni i politi ki tim Me imurske županije još ne. (JŠ) cijelog projekta. To pak zna i da mora postojati dobra kontrola, odnosno, u žargonu, dobar “lokalni guverner”, koji bi vodio ra una o cijelom procesu.

Ono što se odmah može predložiti je to da županijske službe ispitaju kako funkcioniraju referentne zajednice u Europi gdje se troši lokalni novac i kakvu korist za zajednicu donosi. Kad je rije o tehni kom dijelu poduhvata, ovdje postoji tiskara “Zrinski”, koja ve dugo tiska marke, a jedno vrijeme tiskala je i hrvatski novac, pa ne bi bilo poteško a.

Zbog svoje prošlosti i jedinstvenosti, kao i narodnog duha o uvanog u svojim pjesmama, Me imurje svakako zaslužuje i vanjsko obilježje svojeg identiteta - svoj vlastiti novac, a pogotovo zbog vlastitog razvoja.

(J. Šimunko)

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH - top modeli u 2009.

Model

koli ina udio, %

1

Opel Astra

2987

6,65%

2

Volkswagen 1704 Golf

3,79%

3

Škoda Octavia

1614

3,59%

4

Renault Clio

1570

3,50%

5

Renault Megane

1404

3,13%

6

Ford Focus

1225

2,73%

7

Volkswagen 1161 Polo

2,58%

8

Suzuki SX4

1088

2,42%

9

Peugeot 308

1044

2,32%

10 Kia Ceed

1041

2,32%

11

Peugeot 207 972

2,16%

12

Škoda Fabia

941

2,09%

13

Opel Corsa 907

2,02%

14 Chevrolet Aveo

890

1,98%

15

809

1,80%

16 Hyundai I30 703

1,57%

17

682

1,52%

18 Ford Fiesta

680

1,51%

19 Chevrolet Spark

673

1,50%

20 Volkswagen 657 Passat

1,46%

21

22166

49,35%

44918

100%

Nissan Qashqai

Fiat Punto

Ostali

UKUPNO Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95

8,00

Super plus 98

8,07

Super 100 BS Eurodizel

8,41 7,44

7,44

4,64

4,64

Eurodizel BS LPG auto plin

8,07

7,51

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 22. sije nja 2010.

START d.o.o. (ovlašteni zastupnik i serviser Mazda vozila) prodaje sljede a rabljena vozila: 1. Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2006.god., full oprema 2. Mazda 6 CD120 TE, 2003.god., full oprema 3. Mazda 6 1.8i TE, 2003.god., full oprema 4. Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2003.god., full oprema 5. Renault Scenic 2.0i 16V, PLIN, 2003.god., full oprema 6. Mazda 3 Sp. 1.6i TX, PLIN, 2004.god., full oprema 7. Mazda 2 CD68 TE, 2006.god., full oprema 8. Nissan Maxima 3.0i V6, PLIN, 1996.god., full oprema 9. Mazda Demio 1.4i SE, 1999.god., full oprema 10. Citroen C5 X 2.0 HDI, 2003.god., full oprema 11. Fiat Punto 1.2i Ac ve, 2004.god., oprema Povoljni kredi do 7 godina bez jamaca ili leasing do 6 godina bez u eš a.

Za sve dodatne informacije možete upita na broj telefona: 042/200-666, 040/631-200, 040/312-104.

Posje te nas na internet adresi WWW.MAZDA-START.HR ili akovec,Zelena 1, Varaždin, Zagreba ka 53a, te M. Subo ca, B. Radi a 69

Volkswagen koncern - 2009. rekordna godina Volkswagen koncern je u 2009. nadmašio isporuke iz prethodne godine, i time ostvario novi rekordni rezultat. Ukupno je kupcima isporu eno 6,29 milijuna vozila. S druge strane je svjetsko tržište osobnih vozila zabilježilo pad ve i od 6 posto. U teškom gospodarskom okruženju najve i europski proizvo a automobila pove ao je svoj svjetski udio u dijelu osobnih vozila na 11,2%. Izrazito zadovoljavaju u prodajnu situaciju zabilježio je Volkswagen koncern 2009. na svojim trima najve im pojedina nim tržištima (Kina, Njema ka, Brazil).

Veliku potražnju zabilježili su osobito modeli Volkswagen Fox, Polo, Golf, Scirocco, Tiguan i Passat, Audi Q5, Seat Ibiza i Exeo te Škoda Fabija i Superb.

Mark a Volk swagen osobna vozila s porastom od 7,8 posto prodanih vozila ostvarila je u protekloj godini novi rekordni rezultat. Škoda i Audi tako er su u 2009. godini zabilježili bolji rezultat u odnosu na ukupno tržište. eška marka Škoda isporu ila je 1,4 posto više osobnih vozila. Ova marka je ostvarila poseban uspjeh u Kini, Njema koj, ali i u Poljskoj i Francuskoj. Audi je u protekloj godini s padom od 5,4 posto zabilježio bolji rezultat u odnosu na prve prognoze. Razlog tome je pored velikih stopa rasta u azijsko-paci i koj regiji, tako er i dobar razvoj na tržištima poput Kanade i Brazila. Pored toga je Audi potvrdio svoju poziciju vode e premijske marke u Europi. U SAD-u se Audi razvija znatno bolje u odnosu na premijsko tržište, ime je pove ao svoj tržišni udio u tom segmentu sa 7,1 na 8,3%. Seat je u prošloj godini isporu io kupcima 8,6% manje vozila. Ovdje se osobito negativno odrazilo španjolsko doma e tržište, koje je u 2009. godini zabilježilo pad od gotovo 18 posto. Nasuprot tome je Seat zabilježio na važnim tržištima poput Njema ke, Francuske i Meksika ve e prodajne brojke.

Svjetska premijera nove Mazde5 u Genevi Vrhunac ovogodišnjeg Geneva Motor Show-a koji se održava u ožujku bit e svjetska premijera nove Mazde5, automobila koji ispunjava sve potrebe obitelji s aktivnim na inom života. Novi model nadalje razvija hvaljenu funkcionalnost Mazde5 – sa prakti nim bo nim kliznim vratima i Karakuri koncepcijom sjedenja sa 7 sjedala – zapakiranu u privla an i moderan dizajn jedinstven za ovaj segment.

Ovaj dizajn, koji koristi elemente ‘Nagare’ dizajnerskog jezika, iznimno je prakti an i doprinosi manjoj potrošnji goriva svojim niskim koe icijentom otpora zraka i optimalnim koe icijentom aerodinami kog uzgona i vrtloženja. Nova Mazda5 dolazi sa novim 2,0-litrenim DISI benzinskim motorom opremljenim i-stop sustavom i šeststupanjskim ru nim mjenja em s posebno prilago enim prijenosnim omjerima. Ovo je jedan od najštedljivijih i naj iš ih C-MAV automobila na tržištu te mu je CO2 emisija u prosjeku manja oko 15% u odnosu na prethodni 2.0 benzinski motor. U ponudi je tako er i 1.8 benzinac sa šeststupanjskim ru nim mjenja em. Nova Mazda5 na europsko tržište stiže ove jeseni te je jedna od tri premijere koje e biti otkrivene na Mazdinoj press konferenciji 2. ožujka.

Novi Polo i dalje osvaja nagrade ADAC je u Münchenu šesti put dodijelio nagradu «Gelber Engel» (Žuti an eo). Ovo odlikovanje spada me u najprestižnije trofeje u automobilskoj industriji. Me u ovogodišnjim laureatima nalazi se i novi Polo koji je u kategoriji «Auto» izabran na drugo mjesto. Ukupno je 34 automobila konkuriralo u izboru itatelja asopisa ADAC Motorwelt. Polo je uživao naklonost itatelja asopisa ADAC Motorwelt i posjetitelja ADAC-ovog internet portala, te je završio na visokom drugom mjestu, ispred modela BMW X1 iza Mercedesove E-klase.

Polo je od svog uvo enja na tržište u svibnju 2009. uvjerio brojne stru ne žirije: tako je ovo uspješno kompaktno vozilo osvojilo prestižnu nagradu Car of the Year, te brojne ostale nagrade, a u Hrvatskoj proglašen najboljim automobilom 2010, godine te osvojio titule Zlatni kota 2010, HR Auto 2010 (prema izboru Zbora automobilskih novinara Hrvatskog novinarskog društva) i Croauto 2010.

Renault i Dacia nevjerojatan popust u akciji „240 sati“

Grand Auto otvorio novi prodajni centar u Zagrebu

Poštuju i visoke standarde koje propisuje tvrtka Ford Motor Company te s jasnom vizijom poslovanja u Hrvatskoj, Grand Auto ima dobro postavljenu ovlaštenu prodajno-servisnu mrežu koja se kontinuirano razvija. Sukladno potrebama tržišta i poslovanja u glavnom gradu, te kako bi se adekvatno približilo svim potencijalnim kupcima i korisnicima usluga, tvrtka Grand Auto

26. sije nja 2010.

zapo ela je s poslovanjem na novoj lokaciji, to nije, isto nom ulazu u grad. Sada je stanovnicima Dubrave, Sesveta i svima koji gravitiraju tom dijelu grada, ponuda Fordovih vozila bliža i dostupnija. Na adresi Rimski put 37, tik uz Slavonsku aveniju, otvoren je prostran auto-salon.

Na 300-tinjak kvadratnih metara izložena je cjelokupna ponuda Fordovih osobnih vozila

trenuta no dostupnih na hrvatskom tržištu. Uz njih, u novom se salonu može pogledati ponuda gospodarskih vozila raznih komercijalnih namjena, te ponuda rabljenih vozila koja u Grand Autu posluje pod imenom Buy and Drive®. Osim sjedišta uvoznika na Ljubljanskoj aveniji i ovog novootvorenog salona, Grand Auto ima svoje podružnice u Osijeku i Požegi.

Renault Nissan Hrvatska osigurava kupcima marki Renault i Dacia nevjerojatan dodatni popust na vozila proizvedena u 2009. Godini. Renault Nissan Hrvatska pokre e akciju pod nazivom „240 sati “ kako bi kupcima vozila marki Renault i Dacia olakšala kupovinu novog vozila. Akcija traje od 20. do 29. sije nja 2010. g., a u okviru ove akcije, kupcima Renault i Dacia vozila nudi se dodatni popust u rasponu od 4.000 - 13.000 kuna na ve postoje e popuste, ovisno o modelu. U svim Renault salonima dostupna je lista vozila za koja vrijede dodatni popusti. U akciji Renault Nissan Hrvatska mogu e je kupiti Clio Expression 1.2. 16v uz popust od 16.000 kn, a Mégane Berline Authenique 1.6 16v s popustom od 21.000 kn. Dacia Sandero Ambiance 1.4 raspoloživa je kupcima s popustom od 9.550 kn, a Logan Preference 1.4 uz 15.150 popusta. U akciji sudjeluju svi ovlašeni distributeri Renaultovih vozila u Hrvatskoj.

26. sije nja 2010.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Renault Fluence - putovanje višom klasom Otkriven široj javnosti na Salonu automobila u Frankfurtu, u rujnu prošle godine, Fluence je trodijelna limuzina zategnutih i elegantnih linija koja upotpunjava ponudu Renaulta u segmentu C na me unarodnim tržištima (Turska, Rusija, Rumunjska, Mediteran, Australija, Srednji Istok i Europa). Renault Fluence ima za cilj postati najprivla nije vozilo u klasi, a od konkurenata se razlikuje linijama koje odražavaju sportski karakter

tvornice Oyak-Renault u Bursi (Turska), iskorištavaju i postoje e industrijske kapacitete. Razvijen u suradnji s me unarodnim timom inženjera, na Renault Fluence je primijenjeno itavo umije e Alijanse Renault-Nissan. Komercijaliziran od studenog u Turskoj i Rumunjskoj, Renault Fluence e postepeno biti lansiran u više od 80 zemalja diljem svijeta.

Renault Fluence je trodijelna limuzina koja se pozicionira,

i robusnost, udobnom kabinom kao i širokom lepezom korisne tehnološke opreme.

Namijenjen klijentima-ljubiteljima statusnih limuzina, naslje uje trodijelni Mégane II na proizvodnim linijama

svojim veli inom i opremom, izme u segmenta kompaktnih obiteljskih vozila (segment C) i srednjeg višeg segmenta. Od konkurencije se razlikuje zahvaljuju i svojim zategnutim i elegantnim linijama. U kabini:

udobnost i pro injenost odražava visoka kvaliteta završne obrade, odabir materijala i naglašena ergonomi nost.

Izdašne dimenzije vozila Renault Fluence obe avaju prostranu i udobnu kabinu, u potpunosti posve enu udobnosti putnika.

Renault Fluence nudi obilježja visoke klase s brojnom tehnološkom opremom u službi korisnika, poput kartice za pristup i kretanje «slobodne ruke» sa zaklju avanjem vrata prilikom udaljavanja voza a od vozila, novog ugra enog sustava za navigaciju Carminat TomTom® po cijeni od 3.300 kn te široku ponudu radija uklju uju i radio visoke klase «3D Sound by Arkamys®», telefoniju Bluetooth® i digitalno spajanje «Plug & Music».

Renault Fluence raspolaže šasijom koja ujedinjava u inkovitost, udobnost i užitak u vožnji. Ovjesi su razvijeni kako bi udružili dobru upravljivost i visoku sposobnost iltriranja vibracija i buke.

Renault Fluence raspolaže s velikom gamom motora koji udružuju ekonomi nost i užitak u vožnji: 2 verzije diesel Renault eco² (dCi 85 s ru nim mjenja em s 5 brzina, dCi 105 s ru nim mjenja em sa 6 brzina) te 2 verzije benzinskih motora

(1.6 16v 110 s ru nim mjenja em s 5 brzina i automatskim mjenja em s 4 brzine).

Renault Fluence je rezultat rigoroznog koncepta. Bio je podvrgnut brojnim ekstremnim testovima izdržljivosti kako bi zajam io iznimnu razinu pouzdanosti i trajnosti, naro ito u pogledu zahtjevnih uvjeta na cesti na nekim od svojih tržišta. Isto tako, njegov razvoj treba omogu iti najve u razinu sigurnosti na svakom od tržišta na kojima

zatezne sile trito kovnih pojaseva, regulator-ograni iva brzine, itd.)

Razvijen u suradnji s me unarodnim timom inženjera Alijanse Renault-Nissan i komercijaliziran u više od 80 zemalja diljem svijeta, Renault Fluence je novo svjetsko vozilo koje ja a ponudu Renaulta u segmentu C na me unarodnim tržištima (Turska, Rusija, Rumunjska, Mediteran, Australija, Srednji Istok i Europa).

Cijena Fluence-a u Hrvat-

se komercijalizira zahvaljuju i kompletnoj ponudi opreme za sigurnost (ABS i Sustav za pomo pri naglom ko enju (AFU) u seriji, Elektronska kontrola stabilnosti (ESC), do 6 zra nih jastuka, zateza i ograni iva

skoj je od 122.000 kn za model sa benzinskim motorom 1,6 110 KS i Authentique paketom opreme do 158.000 kn za model sa dizelskim 1,5 dCi 105 KS motorom i Dynamique paketom opreme.

DRIVE THE CHANGE - novi potpis marke i Grupe Renault Novi potpis marke i Grupe Renault: «Drive the Change» je vjeran vrijednostima marke i izražava želju Renaulta, inovativne tvrtke bliske ljudima, da bude pionir održive mobilnosti za svakoga. Renault, prva francuska automobilska marka, se oslanja na više od 110 godina inovacija kako bi ponudila kvalitetne proizvode i usluge ispred svog vremena : domišljate, privla ne, dostupne i s niskom emisijom CO2. Novi potpis tvrtke Renault izražava duboke vrijednosti naše kulture tvrtke – entuzijazam, inovativnost, ljudskost – i ozna ava prekretnicu u konceptu i korištenju automobila.

Renault Fluence – dimenzije dužina

4.620 mm

me uosovinski razmak 2.700 mm visina

1.479 mm

širina

1.809 mm

zapremnina prtljažnika 530 litara

Ford Fiesta u Muzeju suvremene umjetnosti Povodom retrospektivne izložbe Aleksandra Srneca pod nazivom Prisutna odsutnost, Ford Fiesta, i sama uspješnica automobilskog dizajna, dobila je unikatan izgled po uzoru na jedno od Srnecovih djela. Ovo je jedinstveni, gotovo povijesni trenutak u kojem jedan renomirani, suvremeni umjetnik koji je uvelike utjecao na hrvatsku

umjetnost 20. stolje a, primjenjuje svoju umjetnosti na automobil. injenica da je prva suradnja Muzeja s nekom automobilskom ku om realizirana upravo s Fordom koji postavlja standarde u najsuvremenijem dizajnerskom izri aju i prenosi ih u svoje automobile koji svojom pojavom i sami predstavljaju umjetni ki i tehnološki usavršena djela,

daje svojevrsno priznanje pripadnosti suvremenom umjetni kom okružju. Organizatori ove izložbe su kolekcija Marinko Sudac, Grad Varaždin i Muzej suvremene umjetnosti Zagreb. Izložba traje do 14.velja e 2010, tijekom izložbe organizirane su mnoge radionice, a za posjetitelje je organizirana nagradna igra u kojoj je glavna nagrada – Ford Fiesta.

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Volkswagen i Audi podržavaju žrtve potresa na Haitiju Tijekom sljede ih mjeseci susrest e se nogometni klubovi VfL Wolfsburg i FC Bayern München radi sportskog duela u Wolfsburgu. Pritom se iznimno ne e boriti samo za pobjedu, nego je rije prije svega o dobrotvornoj akciji: sav prihod ove prijateljske utakmice namijenjen je akciji «Želimo pomo i – Ein Herz für Kinder» te e biti usmjeren žrtvama katastrofalnog potresa na Haitiju. Tako e biti prikupljeno ukupno 1 milijun eura za žrtve potresa ove karipske

države. To jam e Volkswagen i Audi, dugogodišnji partneri ova dva kluba. Ova poduze a zaokružit e prihode utakmice na okruglu brojku.

26. sije nja 2010.

26. sije nja 2010.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Redizajniran Citroën C-Crosser Redizajnirani Citroën C-Crosser lansira se na hrvatsko tržište od 20. sije nja 2010. godine. U ponudi je s dvije razina opremljenosti: Confort i Exclusive, benzinskim 2.4i 170 KS i dizelskim 2,0 HDi 160 KS FAP motorom, te s cijenom lansiranja od 210.000 kn s PDV - om.

Uvo enjem novog mjenja a DCS (Dual Clutch System) i promjenama u unutrašnjosti, CITROËN C-Crosser nudi svojim korisnicima zna ajan napredak u pogledu užitka u vožnji i ugodnog osje aja u kabini. Novi mjenja DCS je ru ni upravljani mjenja s dvostrukom spojkom koji pruža veliko zadovoljstvo i komfor u svim situacijama.

Taj mjenja u ponudi je kao alternativa za klasi ni mjenja uz motor HDi 160 FAP. Novo ure enje unutrašnjosti, u kojem su korištene nove obloge i plo a s instrumentima s novim gra i kim

izgledom, bitno pridonosi doživljaju kvalitete. Ona je sada još privla nija i pro injenija.

DCS mjenja Novi mjenja koji se nudi uz Citroën C-Crosser predstavlja premijeru za marku Citroën. Mjenja DCS odnosno “Dual Clutch System” je ru ni robotizirani mjenja s dvije spojke. Užitak u vožnji je gotovo isti kao s automatskim mjenja em, jer se stupnjevi prijenosa mijenjaju neprimjetno. Posebno treba istaknuti veliku lako u manevriranja pri maloj brzini, zahvaljuju i mogu nosti “puzanja” nakon otpuštanja papu ice ko nice, bez pritiska na papu icu gasa. Uz taj mjenja , vozilo ima i funkciju pomo i pokretanja na kosini. Ta funkcija u velikoj mjeri olakšava pokretanje i manevriranje na nagibima od 5 stupnjeva ili ve im. U

mješovitoj vožnji, potrošnja goriva je 7,3 l/100 km, a emisije CO2 iznose 192 g/ km. Mjenja DCS ima šest stupnjeva prijenosa. Sastoji se od dva dijela, svaki sa svojom spojkom. Jedan dio ima neparne stupnjeve prijenosa: 1, 3. i 5. i stupanj za vožnju natrag. Drugi dio ima 2, 4. i 6. stupanj prijenosa.

Originalnost rada mjenja a sastoji se u injenici da su u ve ini faza rada istovremeno uklju ena dva stupnja prijenosa u svakom dijelu.

Kad je uklju en neki stupanj prijenosa, ra unalo odre uje naredni stupanj koji treba izabrati i uklju uje ga. U odgovaraju em trenutku, prva spojka se otvara, a druga se istovremeno zatvara. Takvo rješenje omogu uje prakti ki trenuta ne promjene stupnjeva prijenosa, bez ikakvih trzaja, jer ne postoji prekid u prijenosu momenta.

Promjena stupnja prijenosa

Cijene na HR tržištu: IZVEDBA

MOTOR

kW

KS

Cijena u kn s PDV-om

Confort

2.4i 170

125 170

210.000

Confort

2.4i 170 BVA

125 170

225.000

Confort

2.2 HDi 160 FAP

115 160 230.000

Confort

2.2 HDi 160 FAP DCS

115 160 245.000

Exclusive

2.4i 170

125 170

230.000

Exclusive

2.4i 170 BVA

125 170

245.000

Exclusive

2.2 HDi 160 FAP

115 160 250.000

Exclusive

2.2 HDi 160 FAP DCS

115 160 265.000

je neprimjetna za voza a i za ostale putnike.

Unutrašnjost U putni ki prostor Citroëna C-Crosser uveden je velik broj poboljšanja. Osim ve eg komfora, ona naglašavaju kvalitetu koja je bila presudna prilikom njihova izbora. Neka od tih poboljšanja su sljede a: obloga velikog dijela armaturne plo e, uklju uju i i pokrov plo e s instrumentima, s obrubom i prošivima, gornji dio plo a vrata tako er je obložen i s prošivima, novo gra i ko rješenje plo e s instrumentima, s kromiranim okvirima i novim matri nim ekranom, nova završna obrada sklopki sustava klima ure aja, puni nasloni za glavu u 3. redu sjedala. Uvedene su dvije nove boje: sme a Mangaro i plava Profond, koja zamjenjuje plavu Muzzano.

Oprema na HR tržištu: Oprema Confort uklju uje: ABS + EBD, automatske brisa e, automatski klima ure aj, automatsko paljenje svjetala, bo ne zra ne jastuke i zra ne zavjese, daljinsko centralno zaklju avanje, elektri no podesive i grijane vanjske retrovizore, ESP, Iso ix sustav, naplatke od lagane legure 16”, putno ra unalo, radio CD MP3 sa 6 zvu nika, regulator/limitator brzine, stražnja svjetla s LED žaruljicama, upravlja presvu en kožom, prednje i stražnje

elektri ne podiza e stakala, rezervni kota smanjenih dimenzija, svjetla za maglu, voza evo sjedalo podesivo po visini I dr.

Oprema Exclusive sadrži: opremu CONFORT + BlueTooth, naplaki od lagane legure 18”, pomo pri parkiranju straga, presvlake od kože i grijanje stražnjih sjedala, radio CD MP3 sa 6 zvu nika + CD izmjenjiva , stražnju klupa u 3. redu koja se sprema u podnicu, xenon farove + pera farova dr.

USUSRET PRVOM OVOGODIĹ NJEM KONCERTNOM SPEKTAKLU U ME IMURJU

Nabavite svoju kartu na vrijeme za Tonyja Cetinskog Najve a zvijezda hrvatske glazbene scene Tony Cetinski za desetak dana, u subotu 6. velja e, odrĹžat e kona no nakon duĹžeg vremena u naĹĄem kraju veliki koncert, i to u akovcu.

Tradicionalni veliki “valentinovski koncert� tako e ove godine biti u znaku Tonyja Cetinskog i njegove aktualne turneje “Furia Tour� na kojoj je napunio izme u ostalog zagreba ku Arenu.

Krenula je i pretprodaja ulaznica za koncert, a zanimanje je doista veliko, pa nabavite svoju ulaznicu na vrijeme. Ulaznice se po cijeni od 80 kn mogu nabaviti u Arcusu i Hit Records ( akovec), Pizzeriji Vuri (M. Sre-

diĹĄ e), Pizzeriji Ro-Sa (Prelog), Domino baru (Palovec) i Rock Art Caffeu (VaraĹždin).

Pokrovitelj koncerta je Me imurska Ĺžupanija, a jedan od medijskih pokrovitelja Me imurske novine i Portal www. mnovine.hr.

Tony e povodom velikoga akove kog koncerta odrĹžati u srijedu 27. sije nja press konferenciju u akovcu. Poznat je i prvi gost koji e nastupiti na koncertu. To je mlada pjeva ka nada Zoran MiĹĄi . Gost pak sigurno ne e biti Bojan JambroĹĄi , jer, kako se ĹĄuĹĄka, pukla je suradnja izme u njega i Tonyja.

TOP 20 01. OTI I NA VRIJEME

TOP LISTA DOMA IH

CARLA BELOVARI 02. SHLAPA - DINO DVORNIK feat. TBF

01. U ast svim dobrim ljudima

03. ŽE AM - GIBONNI

DraĹžen Ze i

04. U MOJOJ GLAVI - ELEMENTAL

02. Svirajte mi tuĹžne - E.T.

05. VRELA - LEINER & HRNJAK

TOP 03. Tvoj samLISTA - Armin DOMA IH

06. AMERIKA - PLAVI ORKESTAR

04. Vjerujem u an ele

07. ME IMURSKI LEPI DE KI - KOM3DIJA

Oliver Dragojevi

08. NEMIRNE NO I

05. Danijela as -

TONY CETINSKI & KIK LESENDRI

Danijela Mar novi

09. DVI ZVIZDE - GUSTAFI

06. Odijelo - Jole

10. MODNI GURU - ZABRANJENO PUĹ ENJE

07. Uzalud sunce sja - Op a opasnost 08. Kad Ĺžena zavoli - Tony Ce nski

MERLIN u VaraĹždinu, Parni Valjak u akovcu

JOĹ dva koncerta za Valentinovo Jedan od najpopularnijih BiH pjeva a Dino Merlin odrĹžat e veliki koncert u varaĹždinskoj Gradskoj sportskoj dvorani u subotu 13. velja e, povodom Valentinova.

Organizator je tvrtka Max Bogl-Tehnobeton koja i upravlja dvoranom, pokrovitelj je Grad VaraĹždin.

Ulaznice moĹžete nabaviti u bistrou Time-Out u dvorani, te u sustavu Eventime po cijeni od 90 kn.

Dan kasnije, baĹĄ na 14. velja e, u akovcu predstoji joĹĄ jedan koncertni spektakl. Na povratni koj turneji u akovec stiĹže legendarni Parni valjak. Koncert se odrĹžava u dvorani Graditeljske ĹĄkole.

Gola Kelly Brook zaigrana u kadi

FORMULA 13

09. Nemam pojma

01. WONDERFUL WORLD - ROD STEWART

Bojan JambroĹĄi

02. 21ST CENTURY BREAKDOWN

10. Ne pitaj - Natali Dizdar

GREEN DAY 03. CHASING PIRATES - NORAH JONES

TOP LISTA STRANIH

04. 3 WORDS - CHERYL COLE feat. WILL.I.AM

01. RIHANA

05. SQUANDER - SKUNK ANANSIE

RUSSIAN ROULETTE

06. TELEPHONE - LADY GAGA feat. BEYONCE

02. BEYONCE

07. DON’T STP THE MUSIC - JAMIE CULLUM

TOP LISTA DOMA IH SWEET DREAMS

08. A WHITE DEMON LOVE SONG

03. DAVID GUETTA ONE LOVE

THE KILLERS

04. SHAKIRA DID IT AGAIN

09. JUST BREATHE - PEARL JAM

05. MILOW AYO TECHNOLOGY

10. HAPPY - LEONA LEWIS

6. WARM THIS WINTER GABRIELA CHILMI

Potpuno gola Miranda Kerr na naslovnici GQ-a

07. IF I WERE A BOY BEYONCE 08. MILES AWAY MADONNA 09. VIVA LA VIDA COLDPLAY 10. I’M OUTTA TIME OASIS

Seksi supermodel Miranda Kerr izgleda kao vizija raja na naslovnici novog broja magazina GQ. Djevojka glumca Orlanda Blooma na naslovnici GQ-a, izdanja za velja u, na sebi nema apsolutno niĹĄta!

Osim senzacionalnih fotogra ija seksi ljepotice, magazin donosi i intervju s njom u kojemu otkriva neke stvari o sebi.

Premda je u vezi sa seksipilnim glumcom, manekenka je priznala da ponekad uĹživa u samo i. - Sretna sam kada imam vrijeme samo za sebe, otkrila je zamamna Miranda.

Kelly Brook voli svoje tijelo i rado ga pokazuje. Njezine goliĹĄave fotogra ije vesele brojne muĹĄkarce diljem svijeta.

Kolekcija fotogra ija goliĹĄave Kelly Brooke prili no je velika. Ipak, muĹĄkarci se ni pribliĹžno nisu zasitili te ljepotice. Njezine najnovije fotogra ije zapravo su nekoliko godi-

na stare, ali su tek sad ugledale svjetlo dana. Pokazuju da se jedna od najseksipilnijih Ĺžena na svijetu voli dobro zabavljati u kadi.

Bez obzira na godine, Kelly na svim fotogra ijama izgleda zanosno i nema sumnje da e nas svojom ljepotom po astiti joĹĄ mnogo puta.

TOP LISTA 1 RIHANNA - Russian Roule e 2 KERI HILSON - I Like 3 ROBBIE WILLIAMS

TOP You Know MeLISTA DOMA IH 4 DAVID GUETTA - One Love 5 TIMBALAND Morning A er Dark 6 KE$HA - Tik Tok 7 WESTLIFE - What About Now

TRE EG OŽUJKA u sjeverozapadnoj Hrvatskoj zapo inje digitalno emitiranje televizijskog programa (1)

8 BEYONCE

Za prijem digitalnog signala dovoljne su postoje e antene i DBV-T ure aj

Forever Ft DRAKE, LIL WAYNE & KANYE WEST

Karta Hrvatske na kojoj su nazna ene D regije antenskih sustava za analognu i digitalnu televiziju, odnosno nije potrebno kupovati nove.

Gra ani koji imaju analogne televizijske prijamnike, digitalni program ne e mo i gledati bez posebnog ure aja tzv. set-top boxa koji omogu uje prijem digi-

talnih programa. Oni koji pak su u posljednjih nekoliko godina kupili novi LCD ili plazma televizor mo i e pratiti digitalni televizijski program, samo ako taj ure aj na ima nazna eno da je u njega ugra en DVB-T prijamnik. Gra ani koji signal prate preko akove koga

10 30 SECONDS TO MARS Kings & Queens

TJEDNI KALORIFER

Marco

Kabelskog distributivnog sustava i nakon 3. oĹžujka e na svojim analognim televizijskim prijemnicima mo i pratiti program kao i do sad. Kako saznajemo, KDS u skorije vrijeme ne namjerava prekinuti s analognom kabelskom mreĹžom, iako ve neko vrijeme njihovi pretplatnici mogu gledati i digitalnu kabelsku televiziju.

Dodajmo na kraju da e se u naĹĄoj zemlji digitalni televizijski signal emitirati u MPEG-2 na inu kodiranja. Ovakav na in kodiranja ima, primjerice, i Austrija, dok Slovenci i Ma ari digitalnu zemaljsku televiziju emitiraju u MPEG-4 formatu. To zna i da oni koji e kupiti set-top box ili televizor koji moĹže primati samo MPEG-2 signal mo i u Me imurju gledati samo hrvatske i austrijske programe. Ovi drugi pak osim MPEG-4 mogu primati i televizijske programe kodirane u MPEG-2 formatu, tako da e, uz hrvatske i austrijske, mo i pratiti i slovenske i ma arske TV postaje. Naravno, antene treba usmjeriti prema njihovim odaĹĄilja ima.

9 EMINEM

Karen

Tre eg oĹžujka 2010. godine na podru ju D3 (sjeverozapadna Hrvatska) po inje digitalno emitiranje televizijskog programa.

Osim nacionalnih televizijskih mreĹža koje su s emitiranjem u digitalnom formatu zapo ele prije viĹĄe od godinu dana, od tog datuma sve televizijske postaje koje se emitiraju na naĹĄem podru ju prije i e na digitalno emitiranje signala. To zna i da e gledatelji na me imurskom podru ju mo i pratiti i program akove ke i VaraĹždinske televizije u digitalnom formatu. S po etkom digitalnog emitiranja gase se svi analogni odaĹĄilja i na naĹĄem podru ju.

Digitalni signal emitirat e se s odaĹĄilja a na Ivan ici, tako da se antene moraju usmjeriti prema njemu. DosadaĹĄnji antenski sustavi koji su postavljeni na obiteljskim ku ama i stambenim zgradama, a usmjereni su prema tom odaĹĄilja u, dovoljni su za primanje digitalnog signala. Oni koji nemaju antene usmjerene prema njemu signal ne e mo i primati. Valja napomenuti da nema nikakve razlike izme u

Video Phone Ft. LADY GAGA

26. sije nja 2010.

Mozaik 43

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGRAM ovogodišnjega Me imurskog fašnika

Fašni ko ludilo u akovcu 12., 13. i 14. velja e Gužva u Remetincu na me imurski na in

Mukavci iz Zasadbrega, a gdje su vještice?

ME IMURSKI FAŠNIK zapo eo u Podturnu

Dobar po etak uz velik broj maškara Izuzetno velik broj maškara i maski te puno publike i posjetitelja obilježje su Poturenskog fašnika, održanog prošle subote u Podturnu.

Lucifer u podnožju kalvarije simboli no, zar ne?

Tako je Me imurski fašnik, koji traje od 23. sije nja do 16. velja e, imao dobar po etak i uvod u priredbe koje predstoje sve do središnjih doga anja koja e se zbiti na valentinovsku nedjelju i fašnik u utorak 16. velja e.

U Podturnu su sudjelovale maškare iz Me imurja, ali i drugih krajeva koje su u povorci prolazile kroz naselje, kako bi sudjelovale na središnjem doga aju kod Društvenog doma gdje su se maske pojedina no predstavile brojnoj publici. Na Poturenskom fašniku nastupio je rekordan broj maškara i maski, od Selnice preko Zasadbrega, akovca, Domašinca, Novakovca, Kvitrovca i Ferketinca te drugih sredina, do Podturna. Poturenskom faš-

niku osvježenje su dala djeca iz vrti a i škole, a po maskama se vidjelo da su odgajateljice i u iteljice zajedno s djecom ulo-

žile mnogo truda, da bi izgledali što ljepši i uvjerljivi za doga aj ili osobu koju su predstavili. (S. Mesari , Z. Vrzan)

Pika iz Selnice, primjer dugovje ne održivosti

Me imurski fašnik centralni je fašni ki doga aj u Me imurju i šire. Zbog duboko ukorijenjene fašni ke tradicije u našem kraju, jedinstvenih maski, veselja i pjesme, predstavlja važnu turisti ku ponudu Me imurja i akovca. U tri dana gradom pro e više od 1.500 izvo a a iz cijele Hrvatske i inozemstva. Program je podijeljen na svjetovni, dje ji i tradicijski fašnik.

Trodnevni program zapo inje 12. velja e otvorenjem u zgradi “Scheier” kad gradona elnik Grada akovca Branko Šalamon uru uje klju eve Grada predstavnicima Turisti ke zajednice. Manifestacija se nastavlja plesnjakom pod maskama u šatoru na Trgu Republike.

Subota prijepodne 13. velja e tradicionalno je u znaku djece. S preko 20 grupa i 600 djece dje ji je fašnik jedan od najve ih u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Svu maštovitost uz brojne likove iz bajki djeca e ponosno pokazati mimohodom ulicama grada i izvo enjem plesnih i pjeva kih to aka na pozornici na trgu.

U popodnevnim satima fašni ka e se doga anja na-

staviti mimohodom svjetovnih fašni kih skupina. To je natjecanje u maštovitosti i originalnosti. Brojne udruge i pojedinci svojim e maskama nastojati dati osvrt na aktualna društvena doga anja. Nakon predstavljanja, fašni ka zabava nastavit e se u šatoru gdje e biti podijeljene i nagrade najboljima.

Glavni doga aj je tradicijski fašnik 14. velja e koji e se ove godine održati 46. put. Pred tisu ama posjetitelja predstavit e se tradicijske maske: pika i, lafre, aplje i ostale autohtone maske iz cijelog Me imurja, ali i gosti iz Hrvatske i Slovenije.

Bez ovog doga aja mnoge od maski i fašni kih obi aja pale bi u zaborav. Nakon predstavljanja na pozornici i rastjerivanja zime na glavnog gradskom trgu, spalit e se Fašnik optužen za sve zlo protekle godine.

Zabavom u šatoru Me imurski fašnik bit e priveden kraju.

Fašni ki program okupit e veliki broj sudionika i posjetitelja te je kao takav veliki turisti ki promotor Me imurja i akovca.

TRADICIONALNI fašnik u Nedeliš u, 16. velja e

Prijavite se za sudjelovanje Me imurski samci u potrazi za parom

Nadaleko poznate lafre iz Domašinca

Školska djeca osvježenje su Poturenskog fašnika

Doma e aplje i štrki, uvijek zanimljivi i atraktivni

Osnovna škola Nedeliš e, Dje ji vrti “Zvon i ” i Turisti ka zajednica op ine Nedeliš e organizatori su i doma ini ve tradicionalne manifestacije koja iz godine u godinu okuplja sve više maskiranih pojedinaca i grupa.

Ovogodišnji fašnik bit e održan na pokladni utorak 16. velja e.

Gotovo etiristo maskiranih veseljaka prošle je godine

sudjelovalo u fašni koj povorci, u kojoj šarenih kostima i maska nije nedostajalo. Ukoliko ste zainteresirani i želite pokazati svoju ovogodišnju masku, prijavite se za sudjelovanje na 099 2151 911 (Franjo Soldat) ili jednostavno do ite uživati u danu koji rastjeruje sve loše i prikazuje samo dobru godinu.

44

Dobro je znati

" # $ $$$

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

MKA*IPC nastupio na pripremnom turniru u Gorišnici

NK ME IMURJE priprema se još ovaj tjedan u Me imurju, a od sljede eg u Turskoj

Solidan nastup za Antalyja - baza ovu fazu priprema - Tomica Sladoljev najbolji igra turnira Na pripremnom turniru u Gorišnici, svladan je jedino doma in, a porazi su upisani s Ormožom i Slovengradecom.

Rukometaši MKA*IPC-a nastavljau s pripremnim utakmicama. U subotu su sudjelovali na ‘brzopoteznom’ turniru u slovenskoj Gorišnici. Osim akov ana, nastupili su još slovenski prvoligaši Ormož i Slovengradec (bivši Prevent) i doma in Gorišnica. Igralo se po sistemu svaki sa svakim, ali je poluvrijeme trajalo 20 umjesto 30 minuta.

Nakon cjelodnevnog boravka u Sloveniji, naši su rukometaši na kontu imali jednu pobjedu i dva poraza.

U prvoj utakmici suparnik je bio Slovengradec u kojem je vjeruju da e u nastavku prvenstva izboriti prvoligaški status. Nakon 40 minuta Slovenci su slavili sa 16-13, jedan od razloga poraza akov ani vide u malom umoru, jer su utakmicu igrali odmah po dolasku u Gorišnicu MKA*IPC je nastupio u slijede em sastavu: Lon ar, Sladoljev, Varga, Bari , Balog, Kara i 2, Crni 4, Zadravec 1, Petek, Turk, Krajner, Pašali 1, Herman 1, avar 2, Jelini 2.

U drugoj je utakmici visoko poražen doma im Gorišnica sa 28-17. Ve po rezultatu je vidljivo da su akove ki rukometaši igrali

dobro i da slovenski drugogligaš nije bio ravnopravan suparnik Strijelci su bili: Varga 4, Bari 1, Balog 5, Kara i 3, Crni , Zadravec 2, Petek, Turk 3, Krajner 5, Pašali , Herman 5, avar, Jelini

Odli na provjera s Ormožem U najzanimljivijoj i najkvalitetnijoj utakmici turnira Jeruzalem iz Ormoža, mom ad iz gornjeg dijela prve slovenske

lige, je sa 21-19 pobijedio akove kog ligaša. Utakmica je sve do pet minuta do kraja bila rezultatski potpuno izjedna ena, a tada kao da su akov ani prestali igrati. Posljedica toga je 21-19 pobjeda kluba iz Ormoža koji je osvojio turnir s maksimalnim u inkom.

Strijelci su bili: Varga, Bari 1, Balog 1, Kara i 4, Crni 2, Zadravec 1, Petek , Turk 1, Krajner, Pašali 5, Herman, avar 1, Jelini 3.

Najboljim igra em turnira proglašen je vratar MKA*IPC-a Tomislav Sladoljev.

Kao što se vidi iz sastava, u Sloveniji su nedostajali rekovalescenti Josip Pažin i Danijel Mesari . No, procjena je da e za po etak prvenstva i utakmicu u Bjelovaru 6. velja e oba biti spremna. Ivor Vidakovi tako er napreduje i njegov se povratak o ekuju koje kolo kasnije.

Tijekom dolaze eg tjedna trebala se odigrati prijateljska utakmica s Varteksom. Nažalost, Varaždinci su utakmicu otkazali.

Tako e slijede i nastup za MKA*IPC , istovremeno i vrlo važan ispit, biti inale Kupa za regiju Sjever u kojem e akov ani u subotu 30. sije nja u 20 sati u Petrijancu igrati protiv Trnovca. (do)

središnjeg dijela priprema Me imurje je de initivno odustalo od odlaska u Me ugorje, a umjesto toga za nastavak sezone naši e se prvoligaši pripremati u turskoj Antalyji, nogometnoj meki za pripreme velikog broja klubova, pa e svakako biti partnera za prijateljske oglede.

Ipak su se Me imurci pomirili sa Slovencima i u Celju odigrali pripremni susret, kojeg su izgubili s 2:0. I opet su crveno-crni imali veliki promet pred golom celjskog vratara, a malu zaradu, dok su s druge strane bezvezni kiksevi uzrokovali punjenje me imurske mreže.

Trener Sre ko Bogdan je komentirao: “Trka ki smo bili jaki i nismo protivniku u drugom poluvremenu dali da prije e centar.

Nama je to bio tek tre i trening na umjetnoj travi, do sad smo radili ve inom teretanu, tr anje i po snijegu, pa me ne udi toliko što smo stvorili par stopostotnih šansi koje nismo realizirali. Me utim, ve mi je smiješno koliko nas koštaju individualne greške u obrani, jer su i ovog puta vratar i dva igra a sami sebi zabili golove. Ne e biti dobro ako tako nastavimo.”

Golubovi definitivno odlazi?

Golubovi u Celju nije igrao jer je bio na putu, a nije tajna da za tog napada a Me imurja vlada odre eni interes drugih klubova.

Ukoliko on napusti me imurske redove, naš bi se prvoligaš mogao na i u škripcu: “Vuka jest pokazao odre enu kvalitetu, stvorio je prilike, no nije zabio. Nadam se da e s više treninga na tavi i on poboljšati e ikasnost. Teško e nam biti ukoliko Golubovi ode, jer emo morati u kratkom roku prona i napada a koji zabija golove i spreman je za prvih 11, te ga privoljeti da do e u akovec”, kazao je Bogdan.

Darmopil se vratio Najve e je poja anje trenutno povratak u ekipu Maria Darmopila, koji je riješivši nesuglasice s Upravom vra en u normalni trenažni proces: “O njegovoj kvaliteti ne treba posebno govoriti, jako mi je drago što je sve riješeno na obostrano zadovoljstvo. Naši standardni igra i, posebice Brazilci, trenutno su van stroja, jer je Andre prošao operaciju i sad se

oporavlja, Eliomar je povrije en na prvom treningu, dok je Lima bio tjedan dana bolestan. Nadam se da emo svi ipak biti spremni za prvenstvo i da emo osigurati ostanak.”

Popis igra a s kojima Me imurje ra una trebao bi biti inaliziran pred odlazak u Tursku, za koju Me imurci lete u nedjelju 31. sije nja ili pak u utorak 2. velja e.

Primjetno je bolje raspoloženje u ekipi, igra i su primili pla e, a s ve inom su dovršeni pregovori oko djelomi nog smanjenja ugovornih iznosa. Novost je i posebni poticaj kojeg e igra i primiti ukoliko osiguraju ostanak u prvoligaškom društvu, pa je odmah i motivacija za trening ve a.

(Ivana Strahija)

ME IMURSKA ŽUPANIJA SUORGANIZATOR DAVIS CUP ME A HRVATSKA-EKVADOR koji se igra u Varaždinu

Izvrsna promocija tenisa i Me imurja, 900 besplatnih ulaznica za školarce Jedan od najve ih ovogodišnjih sportskih doga aja u sjevernoj Hrvatskoj bit e tenis me 1. kola Davis cupa u kojem od petka 5. do nedjelje 7. ožujka Hrvatska u varaždinskoj Gradskoj sportskoj dvorani ugoš uje Ekvador.

Tom prigodom zamjenik župana Me imurske županije i lan Organizacijskog odbora Matija Posavec govorio je na prigodnoj pressici o razlozima prihva anje suorganizacije s Varaždinskom županijom i Gradom Varaždinom - Me imurska županija je sa zadovoljstvom odlu ila biti suorganizator jedne velike sportske manifestacije

svjetskog ranga – Davis Cupa zajedno sa Varaždinskom županijom i gradom Varaždinom.

To je prilika za promociju Me imurja obzirom da e susret pratiti kako putem TV-a ili uživo gledatelji iz cijele Hrvatske i šire. Sigurno da je za nas važna i injenica da ako se pokažemo kao dobri doma ini i uspijemo prezentirani našu Županiju da stvaramo kvalitetniji potencijal da Me imurska županija bude organizator i doma in važnih sportskih manifestacija, rekao je Posavec.

U pitanju nije samo popularizacija tenisa, ve i me imurskih turisti kih i drugih potencijala...

Vrijednim i uspješnim školarcima ulaznice besplatno Prodaja karata bit e od 1. velja e organizirana i u Me imurju.

Cijena je pristupa nih 100 kn za sva tri dana ili 40 kuna pod danu. 300 ulaznica po danu bit e besplatno poklonjeno u enicima osnovnih i srednjih škola koji su osvojili nagrade na natjecanjima,

a svim u enicima i sportašima s podru ja Me imurja smo osigurali tzv. povlaštene ulaznice što zna i da e cijena ulaznice za sva tri dana koštati 50 kuna što doista smatram prihvatljivom cijenom za Davis cup, istaknuo je Posavec.

- Me imurska županija e se sva tri dana promovirati svojim proizvodima i brošurama na „me imurskom štandu“ u samoj dvorani, ponudit emo našim vinarima da prezentiraju svoja vina u VIP loži sva tri dana a jednako tako da organiziramo prodaju me imurskih vina.

Tako er, Me imurska županija bit e doma in službene ve ere koja e biti organizirana u Me imurju te e tom prilikom našu županiju posjetiti elni ljudi me unarodne teniske federacije (ITF), dužnosnici hrvatskog teniskog saveza, Vlade RH kao i teniski reprezentativci. Bit e to prilika da goste upoznamo sa na-

šim mogu nostima u organizaciji sportskih manifestacija, zaklju io je zamjenik župana u najavi ovog me a.

Zajedno s Gradom akovcem i TK Franjo Pun ec bit e u središtu akovca organiziran puna tri dana “Kid’s day”, gdje e se djeca mo i upoznati s tenisom na prigodno postavljenom teniskom terenu, koji e jedan dan posjetiti i hrvatski Davis cup reprezentativci, kao i niz drugih popratnih aktivnosti.

Medijski pokrovitelj Davis cup me a Hrvatska - Ekvador za Me imursku županiju su Me imurske novine.

(D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

26. sije nja 2010.

ŠKOLA NOGOMETA ME IMURJE- AKOVEC

Nastupaju li novi problemi zbog postotaka od eventualnih odšteta za igra e?

Ni jedan od dva kluba osniva a Škole nogometa Me imurje – akovec nije sa Školom potpisao ugovor o suradnji, pa je trenutno, pravno gledano, situacija vrlo udna. Škola naime ima trenere, a klubovi imaju djecu, no tko je za što zadužen, tko što pla a i kome ide novac od eventualne prodaje igra a, nije definirano. udni odnosni vladaju izme u Škole nogometa, NK Me imurja i NK akovca. Iako su oba kluba glasno pozdravila osnivanje zajedni ke škole nogometa,

pa se pri alo ak i o povijesnom trenutku za Me imursku županiju, ini se da klubovi baš i nisu napeti ormalizirati tu suradnju, a kao prepreka se isti e financijska strana pri e.

O ekuje se da suradnja bude i formalno potvr ena U ponu enim ugovorima naime stoji da Škola za dijete do 18 godina dobiva 50 posto od trans era, dok za one starije Školi pripada 20 posto trans er-iznosa. Da to klubovima ne odgovara potvrdio nam je

i Dragutin Kataleni : “Svima mora biti jasno da Škola teži samodostatnosti, odnosno nadamo se kroz par godina inancirati stvaranjem i prodajom igra a, pa su takve ugovorne klauzule sasvim normalne.

Klubovima to ne odgovara, nisam sasvim siguran zašto, no razgovarao sam s oba kluba i vjerujem da e suradnja biti ormalizirana, a ugovori potpisani.”

Skresane pla e zaposlenima No, bez obzira na sve gore navedeno, u Školi marljivo ra-

de. Svoj je sastanak održao Izvršni odbor, te su imenovane razli ite komisije, a najvažnije od svega, definiran je i sam sastav IO-a. Na njegovom elu nalazi se predsjednik Dragutin Kataleni , dopredsjednici su Dean Pani i Zvonko Bratuša, a lanovi redom Ivan Vuruši , Veselin Biševac, Dušan Podgorelec, Predrag Šari , Ivan Kolari , Krešimir Uroda, Igor Camplin, Anto Dragi , Dražen Koleni i Nataša Mihalic.

Jedna od to aka dnevnog reda bila je smanjenje osobnih dohodaka zaposlenika Škole, i to zbog nemogu nosti Uprave da priskrbi dostatna financijska sredstva, koliko zbog nepovoljnog stanja u gospodarstvu, toliko i zbog neredovitih uplata iz gradskog i županijskog prora una. Primanja su smanjena za otprilike tre inu. Ina e je u Školi zaposleno pet trenera, ostali rade honorarno, dok su po potrebi na raspolaganju fizioterapeut i doktor.

Sve su selekcije Škole u punom pogonu, pa se tako juniori i kadeti pripremaju za nastavak sezone, a pioniri su zapo eli triput tjedno raditi u dvorani. U tijeku je i dvoranska liga po etnika U8 i lima a U10 pod ingerencijom varaždinskog Nogometnog saveza.

Selekcije do 13 godina zapo ele su s zimskim selekcijskim turnirom, a doma in jednog kola bit e i Škola nogometa 31. sije nja.

(Ivana Strahija)

26. sije nja 2010.

ETVRTO izdanje Novogodišnjeg malonogometnog turnira u M. Subotici

Svježa jaja Vuk osvojili naslov pobjednika I ove godine odr žan je tradicionalni 4. novogodišnji malonogometni turnir u organizaciji Udruge mladih op ine Mala Subotica. Ovogodišnji naslov pobjednika u iznimno jakoj konkurenciji velikog broja ekipa odnijela je malonogometna družina koja igra pod nazivom Svježa jaja Vuk iz ehovca. Malonogometna ekipa Svježa jaja Vuk predvo ena poznatim nogometnim imenima Habušom, Antolekom i drugima susrela se u finalu sa prošlogodišnjim osvaja em turnira Grijanjem Škvorc koje su porazili rezultatom 5:2. Uzbudljivu i napetu utakmicu za tre e mjesto koja se odlu ivala raspucavanjem šesteraca nakon 2:2 odigrali su Medes Konstrukcije iz Tur i a i Molten Core Zeitgeist iz akovca. Obranom dva šesteraca Branko Vlah je svoju ekipu Medes Konstrukcije doveo stepenicu više od prošle godine kad su bili etvrti. Tako su ove godine bili zasluženo tre i.

Pobjedni ka ekipa Svježa jaja Vuk Ekipa pobjednika 4. novogodišnjeg malonogometnog turnira - Svježa jaja Vuk igrala su u sastavu Admir Vuk, Dejan Lon ari , Aldin Begovi , Ivan Habuš, Matija Radikovi , Dino Marka , Ivan Antolek, time da je na golu bio vratar-igra Ivan Habuš, što se pokazalo kao dobitna kombinacija za mladu ekipu iz ehovca.

Pobjedni ka ekipa Svježa jaja Vuk

Najbolji igra Ivan Antolek Najbolji strijelac turnira sa 11 pogodaka je Mario Orši iz Kavane Kocka, najbolji igra i strijelac 10 pogodaka je Ivan Antolek iz ekipe Svježa jaja Vuk, dok je Branko Vlah iz Medes Konstrukcija proglašen najboljim golmanom.

Podjelu pehara najboljim ekipama i pojedincima uru io je na elnik op ine Mala Subotica Vladimir Domjani , ispred generalnog pokrovitelja turnira op ine Mala Subotica.

PRIPREME HRVATSKIH NOGOMETNIH TRE ELIGAŠA

U Nedeliš u i Prelogu sve po starom Mom ad tre eligaškog Nedeliš a otpo ela je u subotu s pripremama za nastavak sezone. Momci pod vodstvom Nenada Mar eca i Ivice Mihali a rade tempom 3-1, odnosno tri dana treninga jedan odmora, i to u Mesapovim prostorima pod reflektorima.

Nikakvih posebnih novosti nema, a kako nema ni odlazaka ni dolazaka, mom ad ne e mi trebati posebno uigravati. Dakle, treba nabiti fizi ku spremu i eventualno popraviti neke manje blistave strane igre. S mom adi trenira i Topolnjak, a u Klubu se nadaju da e biti u potpunosti spreman za nastavak sezone, dok je za Golubi a zaklju eno da je definitivno out do ljeta.

Struka Nedeliš a dogovorila je i pripremne susrete, pa je tako a 7. velja e Nedeliš e gost u Virju, 13. ugoš uje Slakovec u Nedeliš u, a 20. igra s Me imurcom. Dan kasnije na megdan e Nedeliš a s Puš inama, a još se traži partner za generalku pred po etak sezone 27. velja e.

20. MEMORIJALNA MALONOGOMETNA LIGA JOSIP FRANCKI-JOJA - PAN LIGA 2009./2010.

Trgošpedu tri boda prednosti

Drugo mjesto zauzela je ekipa Grijanje Škvorc

Rezultati 10. kola: Elita Mel – Brezje 18:0; Trgošped – Ca e bar Corona 8:6; Ca e bar Arcus – Kaštel Kamen 10:4; Plitvica – Agricola 7:4; Bolnica – Kolar 2:2; Fortuna – TMT 13:5; Ekom – Letina 13:5; MT 1923 slobodan.

Raspored za 11. kolo: Kolar – Ekom; Fortuna – Ca e bar Corona; Elita Mel – Kaštel Kamen; Plitvica – Letina; Bolnica – MT 1923; TMT – Brezje; Ca e bar Arcus – Agricola; Trgošped slobodan.

Najbolji igra turnira Ivan Antolek

Škola nogometa Fotex pobjednik U-13 U sklopu turnira, posljednji dan odigran je mini turnir pionira U-13, na kojem su igrali NK Podravina, dvije ekipe iz Nogometne škole Me imurje - akovec, te Škola nogometa Fotex. Najbolja ekipa turnira je Škola nogometa Fotex, drugo mjesto osvojila je NK Podravina iz Ludbrega, dok je tre e mjesto pripalo Nogometnoj školi Me imurje - akovec 1.

Najbolji igra turnira U-13 je Vjekoslav Bosilj (ŠN Fotex), najbolji strijelac Branislav Slunjski (ŠN Fotex), a titulu najboljeg golmana dobio je Miljenko Svolec (NK Podravina). Pehare i priznanja najboljima podijelio je poznati nogometni internacionalac i bivši reprezentativac Hrvatske Danijel Šte ulj.

(IH)

Ove subote u 18 sati NK Nedeliš e održat e svoju redovitu izbornu skupštinu, jer trenutnom vodstvu isti e mandat. Ne o ekuju se velike promjene u Upravi, koja ve godinama zajedni ki radi na tome da Klub unkcionira normalno u financijski stresnim vremenima.

17. sije nja prvu prozivku obavio je i trener NK Mladosti iz Preloga Zoran Kralji . U preloškom redovima najavljuju bolji i kvalitetniji proljetni nastavak prvenstva, a cilj je plasman oko 10. mjesta.

Sve ostalo bit e neuspjeh kaže predsjednik Radikovi .

Me utim, taj cilj ne e biti nimalo jednostavno ostvariti, jer za sad nema na vidiku poja anje, prvenstveno zbog besparice, ali niti nema previše slobodnih igra a koji bi bili poja anja.

O ekuje se definiranje pripremnih utakmica u kojima e se igrati ako posluži vrijeme uglavnom s hrvatskim etvrtoligašima i županijskim prvoligašima.

(Dejan Zrna i Ivana Strahija)

Tre e mjesto pripalo je ekipi Medes Konstrukcije

MNS pokre e Županijsku malonogometnu ligu

Prijavite klubove za malonogometno prvenstvo Me imurski nogometni savez pokre e inicijativu za osnivanjem Me imurske malonogometne lige. Sve zainteresirane mom adi za igranje

lige neka se jave u kancelariju MNS na tele on 328-802 ili kod tajnika saveza na broj mobitela 098-198-6626. Prijave se primaju do 05.velja e 2010.

Osnovni preduvjet za natjecanje je da je mom ad registrirani malonogometni klub. Igralo bi se po modificiranim utsal pravilima malog nogometa.

TABLICA 1. Trgošped 2. Fortuna 3. Elita Mel 4. Ca e bar Arcus 5. Kaštel Kamen 6. TMT 7. MT 1923 8. Ca e bar Corona 9. Bolnica Akus k m.

10. Brezje 11. Kolar 12. Plitvica 13. Agricola 14. Ekom 15. Le na

10 9 9 9 9 9 9 9 10 10 9 9 9 10 10

10 9 8 7 6 5 3 3 3 3 2 2 1 1 0

0 0 1 0 1 1 2 1 1 0 2 1 1 0 4

0 0 0 2 2 3 4 5 6 7 5 6 7 9 9

110 125 84 81 61 55 52 56 62 35 32 45 38 47 35

38 40 28 27 44 56 67 55 83 100 49 69 65 102 91

30 27 25 21 19 16 11 10 10 9 8 8 4 3 1

26. sije nja 2010.

Mato Kljaji , jedan od vode ih sportskih djelatnika u Me imurskoj Ĺžupaniji, govori o stanju u me imurskom i preloĹĄkom sportu i nogometu, te najavljuje ambiciju da se joĹĄ viĹĄe volonterski posveti najdraĹžem sportu

Spreman sam za kandidaturu predsjednika Me imurskoga nogometnog saveza - Ako je predsjednik KriŞari zaista odlu io oti i s mjesta predsjednika MNS-a, i ako dobijem podrťku ljudi koji vode i predstavljaju klubove i nogomet u naťoj Şupaniji, onda sam spreman prihvatiti novi izazov Malo je onih koji su toliko privrŞeni sportu kao Mato Kljaji iz Preloga. U razdoblju od 1995. do 2005. bio je predsjednik NK Mladost iz Preloga. I dok je u tih deset godina vodio Mladost, klub je ostvario ponajbolje rezultate u svojoj bogatoj povijesti. Kao predsjednik se moŞe pohvaliti s dva osvojena prvenstva, i to prvaci IV. HNL i prvaci III. HNL, te igranje kvalifikacija za ulazak u drugu hrvatsku ligu, a moŞda i najbitnija stvar u novijoj povijesti kluba je izgradnja klupskih prostorija koje su danas jedne od najljepťih u Şupaniji. Trenutno ima nekoliko vaŞnih unkcija u sportu i nogometu Preloga i Me imurja. Jedan je od osniva a Zajednice sportskih udruga Grada Preloga, te njezin predsjednik, kao i utemeljitelj Ženskoga rukometnog kluba Prelog. Deset godina je lan Izvrťnog odbora Me imurskoga nogometnog saveza te dopredsjednik istog, a odnedavno je i lan Skupťtine HNS-a, kao i Izvrťnog odbora Zajednice sportskih udruga i saveza Županije ve sedam godina, trenutno je dopredsjednik iste.

U godini koja je zapo ela nakon najavljenog odlaska Stjepana KriĹžari a s unkcije predsjednika Me imurskoga nogometnog saveza, u sportskim krugovima se spominje kao njegov legitimni nasljednik. Re erence koje ima iza sebe teĹĄko da mogu iznjedriti boljeg kandidata ako e se odlu iti kandidirati. Odlu ili smo provjeriti osobno ĹĄto i kako promiĹĄlja kad su u pitanju njegove ambicije, ali i razmiĹĄljanja o aktualnom trenutku me imurskog nogometa i sporta op enito. • Puno toga smo nabrojali u VaĹĄoj dosadaĹĄnjoj ‘sportskoj biografiji’. Ĺ to je do sad bio najve i izazov? — NajteĹže je bilo odlu iti preuzeti NK Mladost Prelog 1995. godine, kada je u klubu bila jako teĹĄka situacija, moĹžda najteĹža u povijesti, no, prihvatio sam izazov iz ljubavi prema nogometu i Prelogu. Zajedno s mojim suradnicima, a posebno onih najbliĹžih poput J. Zvonareka, R. Ĺ vende, tajnika Martinca i ostali, uspjeli smo ostvariti rezultate koji e ostati u povijesti kluba.

Uz osvojena dva prvenstva i or-

PreloĹĄki sportski djelatnik posebice je ponosan na dva priznanja: Grb Grada Preloga i Ĺžupanijsku godiĹĄnju nagradu “Franjo Pun ecâ€?

Dva posebno draga priznanja - Ponosan sam s dva priznanja, Grbom Grada Preloga, kao i godiĹĄnjom nagradom “Franjo Pun ecâ€?. Sigurno da mi to puno zna i, to je potvrda da sam neĹĄto dao sportu u Gradu Prelogu i Ĺžupaniji, a to je i oba-

veza da to radim dalje. Moram naglasiti da sam u dosadaĹĄnjoj karijeri sportskog djelatnika sve poslove obavljao isklju ivo volonterski, bez naknade, i to sam spreman initi i dalje, kaĹže Mato. (dz)

ganiziranja turnira i ljetnih no i grada Preloga, koje su postale nezaobilazno kulturno i sportsko doga anje u ťiroj okolici, najviťe sam ponosan na izgradnju svla ionica koje e koristiti joť mnoge generacije. Veseli me i osje am zadovoljstvo kao predsjednik da danas Zajednica sportskih udruga Grada Preloga dobro unkcionira, daje svoj doprinos u svim sportskim doga anjima te posebno vodi brigu o radu udruga s mla im dobnim kategorijama. Na Şupanijskom nivou trudim se odraditi sve aktivnosti koje se od mene traŞe i o ekuju. • Paralelno s klupskim aktivnostima odlu ili ste se uklju iti i u rad Me imurskoga nogometnog saveza? — lan sam Izvrťnog odbora Me imurskoga nogometnog saveza od 1998. godine do danas. Ve sam devet godina dopredsjednik Saveza. lan sam i Skupťtine Hrvatskoga nogometnog saveza, kao i jedne od komisija. Smatram da sam svojim radom zajedno sa svima ostalima doprinio u radu Me imurskoga nogometnog saveza i me imurskog nogometa, a to se spreman initi i dalje. • Dosadaťnji predsjednik MNS-a S. KriŞari najavio je odlazak, dok se u sportskim kuloarima Vaťe ime spominje kao mogu eg nasljednika? — Što se ti e najave naťeg predsjednika o odlasku, smatram da je mislio samo na unkciju predsjednika Saveza. MNS je ina e dobro posloŞen i organiziran, ima dva izvrsna sportska djelatnika, D. Jambrovi a i I. KriŞari a, koji kvalitetno odra uju svoj posao kao pravi pro esionalci. Što se ti e predsjedni kih ambicija, moram otvoreno re i, kad ih ne bih imao, ne bih bio tu gdje jesam. Me utim, kona nu odluku donose ljudi koji vode i predstavljaju klubove i nogomet u naťoj Županiji, te znaju kvalitetu i doprinos ljudi koji mogu preuzeti odre ene unkcije. Mogu tako er re i da je nogomet poslije obitelji i poslovnih obaveza moja najvaŞnija stvar u Şivotu, ťto sam svojim djelovanjem i dokazao. • Kakvo je Vaťe razmiťljanje o NK Me imurje i prvoligaťkom nogometu? — Što se ti e pro esionalnog nogometa, mislim da je liga 16 dobro doťla zbog naťega me imurskog nogometa i naťeg prvoligaťa. Vjerujem da e ljudi koji vode NK Me imurje na i na in da naťe Me imurje ostane u najelitnijem druťtvu. Sigurno da bi bilo lijepo da u prvoj postavi Me imurja bar 5 - 6 naťih

Me imuraca. Tvrdim da bi tada bio druga iji i puno pozitivniji odnos publike i sponzora prema klubu. Uvjeren sam da e se to u budu nosti promijeniti, a podloga za takve tvrdnje je i naťa nogometna ťkola Me imurje - akovec koja e sigurno dati svoje rezultate. Svi znamo da to ne ide preko no i. Zato treba biti strpljiv i uporan, a uspjesi e do i. Dopada mi se ideja da ťkola svoj rad proťiri i na podcentre u Županiji (Prelog i M. Srediť e), kao i na joť kvalitetniju suradnju s me imurskim klubovima. • Osim angaŞmana u klubu, te Savezu, predsjednik ste Zajednice sportskih udruga Grada Preloga i Županije. Kakva je situacija u Zajednici? — Moram re i da preloťka Zajednica odra uje sve prema planu rada, pa i viťe. Uz pra enje rada udruga i odli nu suradnju s gradskim vlastima, a posebno naťim gradona elnikom Glavinom, koji uvijek ima razumijevanje za nas sportaťe, dogovaramo na in raspodjele sredstva prema

vaĹže im kriterijima. Dogovore i aktivnosti imamo kroz cijelu godinu od proglaĹĄenja sportaĹĄa, odrĹžavanja kampova, gradskih turnira, krosa gdje u suradnji sa ĹĄkolama i vrti ima okupljamo preko tisu u mladih.

Zajednica je uvijek na raspolaganju svim sportaĹĄima s podru ja Grada.

Ima jedan doga aj koji mi je u 2009. godini posebno drag, a to je da smo tajnik pro esor Delladio i ja u prvoj polovici sije nja djeci Preloga omogu ili skoro dva tjedna dnevnog i no nog klizanja na ledu u parku Mladosti. Velika je to obaveza za dvoje ljudi i bilo je puno smrzavanja, ali, kad sam dnevno vidio stotinjak klinaca koji su doťli u Park Mladosti, nitko sretniji od mene. Što se ti e 2010. godine, o ekujem da emo isto tako standardno odraditi sve aktivnosti kao i prethodne godine. • Sport u Prelogu i Şupaniji? — Što se ti e sporta na podru ju Preloga, mislim da je za-

Nogomet treba joĹĄ viĹĄe cijeniti - Ĺ to se ti e nogometa u naĹĄoj Ĺžupaniji, dovoljno je samo spomenuti da smo jedna od ‘najnogometnijih’ Ĺžupanija u Hrvatskoj. Kad govorimo o amaterskom nogometu, mislim da je organizacijski i takmi arski dobro osmiĹĄljen i da dobro unkcionira. Sigurno da ima i stvari koje bi bilo dobro promijeniti, a to govorim iz iskustva (10 godina vo enja kluba), i mislim ponajprije na pravila o odnosima igra - klub. Svjedoci smo da su mnogi klubovi puno uloĹžili u rad s mladima i, kad naprave neĹĄto od istog nogometaĹĄa, onda su ucjene i odlaze bez obaveza. Klubovi sigurno nisu zadovoljni zbog mogu nosti da igra i mogu seliti iz kluba u klub kako im se prohtije. Me utim, to su pravila na nivou Hrvatske i tu naĹĄ Savez teĹĄko moĹže iĹĄta mijenjati, no, ako e biti mogu e, odmah treba reagirati, rekao nam je aktualni dopredsjednik Saveza i vjerojatni kandidat za predsjednika. (dz)

Kao predsjednik Organizacijskog odbora Zimskog prvenstva Me imurja u malom nogometu u druĹĄtvu sjajnog igra a malog nogometa N. Ĺ kerbi a, kojem je uru io nagradu za najboljeg igra a

U petak tradicionalno proglaĹĄenje najboljih u sportu Preloga U petak u preloĹĄkom Domu kulture s po etkom od 19 sati odrĹžat e se tradicionalno proglaĹĄenje najboljih sportaĹĄa i ekipa Grada Preloga. Uz program proglaĹĄenja, organizator Zajednica sportova Grada priprema i popratni program u kojem e izme u ostalog nastupati pobjednik hrvatskog Supertalenta Tihomir Bendelja. Svi su na priredbu dobro doĹĄli. (dz)

dovoljavaju i s obzirom na to da sam ja takav po prirodi i tvrdim da se moĹže i viĹĄe i bolje, uz puno viĹĄe odricanja i rada. Svi smo svjedoci da je sve manje sportskih djelatnika volontera od kojih i ovise svi sportski rezultati, kao i rad u udrugama. Kad tome pridodamo i ovu ekonomski teĹĄku situaciju, onda ispadne da se mi sportaĹĄi dobro i drĹžimo.

Iz iskustva znam da su roditelji ipak premalo uklju eni u pomo u radu udruga u kojoj su i njihova djeca, a i ne znaju i koliko je vaĹžno da im se dijete bavi sportom i time izbjegava sve negativnosti danaĹĄnjice. Sve ovo ĹĄto sam spomenuo mislim da vrijedi op enito za Prelog i Ĺžupaniju.

(Dejan Zrna)

Tvrtka je uvijek na prvom mjestu - Mogu se pohvaliti da sam predsjednik Nadzornog odbora ve 14 godina jednog od najboljih poduze a u Ĺžupaniji, a to je Komet d.o.o. iz Preloga koje je imalo i svoje krizne trenutke, i to baĹĄ 1995. godine, no, tada sam na svoje veliko zadovoljstvo sa suradnicima postavio Upravu koja je na elu s direktorom gospodinom Sinko DraĹženom uspjela svojim radom, sposobnostima i znanjem napraviti zavidne rezultate u regiji i ĹĄire.

Sport mi je bitan, ali tvrtka i zadovoljan radnik uvijek su na prvom mjestu, isti e Kljaji . (dz)

26. sije nja 2010.

KOŠARKA A 2 LIGA SJEVER

A 2 LIGA SJEVEROISTOK – ŽENE

A što to igra Nedeliš e?

astan poraz!

U 13. kolu sjeverne druge lige ve letimi an pogled na aktualne rezultate izaziva nevjericu i pitanje – je li mogu e da netko u ovoj ligi tu e suparnika sa 90 koševa razlike? ak «tu eni» nije mom ad koja je posljednja, nego je ostvarila i 5 (zasluženih) pobjeda! A «tu itelj» ak nije ni lider na tablici, nego Podravac koji usput ima ve i tri poraza!

Kako su ovoliko izgubili u Virju znaju valjda samo trener i igra i Nedeliš a!

Medo se polako, ali sigurno zagrijava. Rije je naravno o najboljem igra u Me imurja – Mariju Novaku Mediju koji je u prvom dijelu prvenstva propustio ak 8 utakmica zbog bolesti.

U utakmici koja se može nazvati i poluderbi (Petar Zrinski iz Vrbovca je peti, a Me imurje prvo) Medo je na svojim širokim le i-

ma poveo mom ad u vrijednu pobjedu ne davši gostima niti primisli o nekakvom možebitnom povoljnom rezultatu za njih. Suigra i su ga odli no pratili, preuzeli odgovornost i sada svi zajedno spokojni idu u goste Mladosti u ur evac. akovec je dobrom igrom u drugoj etvrtini stekao lijepu rezultatsku prednost koju su racionalnom igrom pretvorili u još jednu gostuju u pobjedu. U idu em kolu ih eka mnogo ja i ispit – dvoboj protiv Podravca u akovcu, Podravca osokoljenog «masakrom protiv Nedeliš a».

Utakmica je na rasporedu u subotu, 30. sije nja u 19 sati u VUŠ-u. Vindija pak je slijede i protivnik Nedeliš u, nadamo se povoljnijim vijestima od ovih iz Virja. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Bjelovar – Mladost 101:76 Križevci – Radnik 79:55

Me imurje – Petar Zrinski 94:66(24:20, 29:23, 27:12, 14:11)

ME IMURJE: Vuruši , Terek, Novak Marek 5, Vugrinec 10, Hrka A. 21, aji , Hrka N. 17, Turk, Martinovi , Novak Mario Medo 22, Novak Man. 12, Golubi A.7.

ŠK Vindija – Ivan ica 71:53 Podravac – Nedeliš e 142:52(37:14, 36:10, 26:19, 43:9)

TABLICA 1. ME IMURJE 13

13 0 26/+290

2. ŠK Vindija

13

11 2

24/+205

3. Podravac

13

10 3

23/+260

NEDELIŠ E: Gospo i 11, Naki 6, Posavec, Glumac 6, Šegovi 3, Štefi 3, un uš 5, Šamarija 18, Bašek, Golik.

4. Križevci

13

9

4 22/+266

5. AKOVEC

13

8

5

6. Petar Zrinski 13

7

6 20/+72

Grafi ar – akovec 59:68 (13:13, 18:25, 13:13, 15:17)

7. Bjelovar

6

7

AKOVEC: Novak, Kranj ec 16, Prprovi L., Megla 8, Prprovi M. 6, Golubi N. 9, Juras 8, Biševac 12, Wrana, Ostoja 9.

13

21/+46 19/-24

8. Ivan ica

13

5

8 18/-46

9. NEDELIŠ E

13

5

8 18/-227

10. Mladost( ) 13

2

11 15/-353

11. Radnik

13

1

12 14/-221

12. Gra ar

13

1

12 14/-268

Za razliku od prošle nedjelje, vrlo borbenu, žustru i s puno htijenja i volje iako ne pretjerano kvalitetnu i s previše tehni kih pogrešaka odigrale su naše košarkašice utakmicu protiv ekipe iz Slavonskog Broda, te im je samo malo nedostajalo da prirede veliko iznena enje i pobjede avoriziranog protivnika. Gostuju e igra ice o ito su podcijenile naše košarkašice i bez najbolje Pehar, te rezervirano ušle u utakmicu i odigrale loše prvo poluvrijeme, što su naše iskoristile i dobile taj dio s 26:17. Uvidjevši da je vrag odnio šalu Nakon velikog odmora ušla je i Pehar i donijela odlu uju u prednost goš ama za kona nu pobjedu 56:46. Naše su igra ice imale lijepu priliku odvojiti se na veliku razliku još

tijekom prvog poluvremena i povesti s barem 20-tak koševa razlike, no promašenih istih 7-8 zicera, te ponovljeno slabo izvo enje slobodnih bacanja, te izgubljene lopte u drugom poluvremenu koštao ih je još jednog poraza. Ve u nekoliko susreta ponavlja se i kad jesu u prilici dobiti utakmicu u samoj završnici, pad koncentracije i snage, te posljedi no veliki broj izgubljenih lopti razlozi su poraza. U slijede em kolu eka ih derbi za elja u direktnoj borbi za opstanak u Osijeku kod Murse. (žd) Mladost Ivanovec – Brod 46:56

MLADOST IVANOVEC: Hlebec 2, Glumac, Balog 16, Šmitran, Hozjan 3, Šardi 10, Ku ek, Bogdan, Leva i 9, Sabol, Tjalec 2, Živkovi A. 4. Trener Leva i Ž.

LIGA MLA IH KADETA regije sjever, skupina A

Me imurje Globetka još eka prvu pobjedu!

B LIGA

Komarci piknuli Preloga!

U derbiju B lige zorno se pokazala naša stalno ponavljaju a istina da je B liga – najniža liga! Naime, u Prelogu su igrali, uz Dubrav an jedini pretendenti na naslov – Prelog i Mursko Središ e. U prvom su se poluvremenu na obje strane pogotci iz igre proslavljali kao zgodici u nogometu – rijetko, ali vrijedno! Jedina zanimljivost utakmice je bila izjedna enost – rezultatu, ali i (ne)kvaliteti. Bilo bi dobro da «mudraci» koji su prije koju godinu naveliko pri ali o istoj kvaliteti A2 i B lige posjete koji od ovakvih «derbija». Napustili bi dvoranu ve sredinom prve etvrtine! (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Prelog – Mursko Središ e 61:64(8:12, 20:10, 17:20, 16:22)

PRELOG: Brdar 8, Blažona 4, Šolja, Pusti 10, Blažeka, Lesar 4, Jankovi , Podvezanec, Hali , Ciglar 4, Šari 15, Poredoš 16.

MURSKO SREDIŠ E: Varga 17, Brodar, Kralji , Kutnjak, Leva i , Mikolaj 18, Cilar, Bedi 1, Dodlek 13, Tkalec 3, Bogdan 5, Srnec 7.

Me imurje Globetka – Grafi ar 77:50(19:11, 18:16, 15:9, 25:14)

ME IMURJEGLOBETKA:Markovi 11, Capek, Cimerman 8, Serdarevi 4, Gomzi 7, Leva i 5, Franji 3, Podvezanec 21, Dolovski, Šantl, Vuruši 13, Jaluši 5.

Kotoriba – Vinica 89:60(27:21, 21:11, 21:9, 20:19)

KOTORIBA: Pla ko, Igrec 2, Habuš 6, Zvošec A. 28, Sušec 6, Fuš Hr., Munka 11, Fuš Hi., Zlatar 7, Pogorelec 6, Seli anec 6, Ujlaki 17.

Brljak, Me imurec 13, Orehovec 19, Horvat, Lukša D., Štefi 5.

Cestica 2000 – Koprivnica 62:115

Donji Kraljevec – Mladost Ivanovec 55:59(11:13, 12:16, 15:15, 17:15)

DONJI KRALJEVEC: Sinkovi G., Borovi 4, Pongrac, Zrna 21, Belovari 4, Pa an, Pogorelec 10, Ivanovi , Glavina 12, Branilovi , Lon ari , Šte an 4.

MLADOST IVANOVEC: Vuruši 2, Gašparlin 5, Vu aj 16, Mihoci, Kranj ecR., Kranj ec J., Kranj ec A., Drk 18, Vugrinec, Klinec 14, Kresinger 4.

Dubrav an – Lepoglava 92:71(30:12, 25:18, 20:18, 17:23)

DUBRAV AN: Varga 26, Rusak 2, Jakupak 8, Haramija 3, Lukša R. 14,

TABLICA 1. DUBRAV AN

11 10 1 21/+276

2. MURSKO SREDIŠ E 11 10 1 21/+239 3. PRELOG

11 9 2 20/+152

4. KOTORIBA

11 7 4 18/+46

5. ME IMURJE GLOBETKA

11 6 5 17/+35

6. Lepoglava

11 6 5 17/-21

7. Gra ar

11 5 6 16/-21

8. MLADOST IVANOVEC 11 5 6 16/-87

9. DONJI KRALJEVEC 11 4 7 15/-26 10. Koprivnica

11 3 8 14/-29

11. Vinica

11 1 10 12/-255

12. Ces ca 2000

11 0 11 11/-309

JUNIORSKA LIGA regije sjever, skupina A

Solidan otpor Mladosti Ivanovec!

U Ivanovcu je doma a Mladost do ekala lidera ŠK Vindiju spremna pružiti im dobar otpor, te u tome u potpunosti uspjela.

Naime, na ulazu u posljednju etvrtinu doma i su zaostajali sa-

mo 3 koša razlike, no onda su ih varaždinski juniori jednostavno «povozili»! (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

Mladost Ivanovec – ŠK Vindija 60:77(17:24, 16:15, 20:17, 7:21)

Me imurje – Donji Kraljevec 55:42(11:13, 18:9, 12:8, 14:12)

MLADOST IVANOVEC: Vuruši 13, Kranj ec R. 9, Car 5, Kranj ec A. 6, Kranj ec J., Vugrinec 15, Fe keš 12.

Trener Gašparlin.

ME IMURJE: Bedi 2, Vuruši 6, Lepen 4, Kocijan 2, Agi , Franin, Turk 11, Voni 6, Miše, Peti, Miko 24. Trener Sori R. DONJI KRALJEVEC: Pongrac 2, Branilovi 2, Švenda, Ivanovi D.12, Me imurec, Dopu 6, Taradi 4, Pa an 4, Glavina 9, Sinkovi G. K. 3, Ivanovi J. Trener Horvat T.

Made in Germany by

O! NOV

ProtekSan d.o.o.

Zastupnik za Hrvatsku 098 222 323 info@protexx.hr

pro Vigo

Dezinfekcijski ulošci za obuću: u potpunosti isušuju obuću uklanjaju i osvježavaju neugodne mirise u obući dezinficiraju i spriječavaju nastanak bakterija i gljivica u obući.

TABLICA 1. ME IMURJE

10 8 2 18/+165

2. Ivan ica

9 7 2 16/+118

3. ŠK Vindija

8 7 1 15/+116

4. MLADOST IVANOVEC 10 3 7 13/-77 5. MURSKO SREDIŠ E 8 3 5 11/-18

www.protexx.hr

6. DONJI KRALJEVEC 8 3 5 11/-65 7. DUBRAV AN

9 0 9 9/-239

Veliku su šansu imali najmla i košarkaši Me imurja Globetke na gostovanju u Lepoglavi kod pretposljednje mom adi lige (Me imurje Globetka je posljednja na tablici) da kona no skinu pau inu u koloni pobjede. No, pad koncentracije u etvrtom quarteru koštao ih je bodova. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Me imurje – Dubrav an 87:44(14:6, 21:7, 32:16, 30:15)

ME IMURJE: Hamer 12, Sabol 4, Jambrovi 20, Mom ilovi 19, Mati 2, Gašpari 14, Zorkovi 4, Mihinja , Vrus 2, Pavlic, Posavec 4, Keresteš. Trener Novak S. DUBRAV AN: Orehovec, Hani , Blažeka 8, Balog 24, Ribi 10, Štefi , Matotek 2, Varga. Trener ituš D. Kotoriba – ŠK Vindija 66:69(14:12, 14:13, 23:26, 15:18)

KOTORIBA: Zvošec A. 9, Žini 2, Bogomolec, Fti ek, Fuš 2, Sabol 4, Igrec 5, Zvošec V. 44, Pintari , Hraš anec, Valpati , Vidovi , Jankovi . Trener Munka G.

PRELOG: Podvezanec 17, Vuk 2, Mikec, Balent, Bermanec 2, Budiša 35, Kuli , Hoblaj 11, Vlah, Vargek. Trener Krha M. Dubrav an – Mursko Središ e 112:30(26:4, 36:10, 32:8, 18:8)

DUBRAV AN: Orehovec 14, Štefi , Matotek 7, Varga 4, Hani 4, Blažeka 34, Balog 33, Ribi 16. Trener ituš D. MURSKO SREDIŠ E: Matoša 6, Vinko N. 11, Podkrajac, Korbelj, Bilas 9, Škvorc 4, Ben ik. Trener Repalust S. ŠK Vindija – Mladost Ivanovec 43:42(12:9, 8:14, 9:8, 14:11)

MLADOST IVANOVEC: Hamer 4, Anderlin 6, Šajnovi , Medlobi, Varga, Blajda, Kameni 30, Habjan 2, Jeleni , Be , Varga. Trener Blažeka T. Lepoglava – Me imurje Globetka 58:40(15:17, 15:7, 7:10, 21:6)

ME IMURJE GLOBETKA: Žini 7, Tkal ec 4, Mikuli , Kova i 4, Vojkovi 2, Bedi 9, Bacinger 8, Borkovi 8, Bleš . Trener Hajdinjak Branko Pajo.

TABLICA

Ivan ica – Kotoriba 48:72(9:19, 8:5, 14:24, 17:24)

1. ME IMURJE

10 10 0 20/+949

2. DONJI KRALJEVEC

10 10 0 20/+398

KOTORIBA: Mikulan, Zvošec A. 12, Zvošec V. 15, Bogomolec, Fti ek 1, Fuš 15, Sabol 6, Ujlkai 3, Pintari , Vidovi , Igrec 20. Trener Munka G.

3. DUBRAV AN

10 7 3 17/+312

4. MLADOST IVANOVEC

10 7 3 17/+284

5. PRELOG

10 7 3 17/+36

akovec – Prelog 51:67(8:12, 18:16, 16:15, 9:25)

AKOVEC: Žižek 3, Baksa 5, Vibovi 16, Žuna 9, Markulija 6, Kopjar 2, Bulat 2, Lesar, Barila 2, Pe ari 6. Trener Bence E.

6. KOTORIBA

10 5 5 15/+54

7. ŠK Vindija

9 5 4 14/-51

8. AKOVEC/-1

10 3 7 12/-156

9. MURSKO SREDIŠ E

9 3 6 12/-170

10. NEDELIŠ E

9 3 6 12/-223

11. Ivan ica

10 2 8 12/-331

12. Lepoglava

10 2 8 12/-451

13. ME IMURJE GLOBETKA 11 0 11 11/-651

26. sije nja 2010.

I. HOL - sjajni po etak Centrometala

U prvoj utakmici nastavka etvrta prvenstvena pobjeda za redom Me imurski odbojkaši vratili su se iz Šibenika s pobjedom, i tako upisali etvrtu za redom, što se baš i ne pamti esto u re anu.

Bilo je uvjerljivih 3:0 za Centrometal. To je tako er etvrta ista pobjeda za redom za naše odbojkaše, jer su Šiben ani uslijedili nakon Gornje Vežice, Daruvara i Rijeke.

Da rast forme pod kraj prošle godine nije bio slu ajnost pokazali su odbojkaši Centrometala i u Šibeniku. Premda Šiben ani nisu odbojkaška velesila, ak su do sad osvojili svega pet bodova uz dvije dobivene utakmice, ponekad su utakmice protiv toliko slabijih protivnika najteže za dobiti.

Ozbiljno shva en protivnik Centrometal me utim nije unaprijed upisao bodove, ve su naši odbojkaši veoma ozbiljno pristupili šibenskom zadatku.

Nije im bilo nimalo lako, jer se i Šibenik dobro pripremao kroz kratki zimski predah, zabrinut za stanje na tablici.

Tako su prva dva seta bila iznimno uzbudljiva za šibensku publiku. U prvom setu me imurski odbojkaši su konstantno vodili, da bi ih Šiben ani natjerali na poja ano znojenje u završnici, te su bod osvojili tek na 27. poenu. U drugom setu su Šiben ani imali dva poena prednosti kod 22:20, što su igra i Centrometala uspjeli preokrenuti šest poena kasnije. Tek je tre i set bio nešto mirniji, uz sigurno gostuju e vodstvo i bez dovo enja pobjede u pitanje.

Svi igra i Josipa Treske bili su dobri u Šibeniku, no treba izdvojiti Tomicu Posavca, Spasoja Todorovi a i Miroslava Vabeca kao one koji su u klju nim trenucima susreta znali odnijeti prevagu na parketu.

S osvojenim bodovima Centrometalaši su došli do iznimno solidnih 16 poena i 6. pozicije na tablici, a ukoliko u ostatku natjecanja naši odbojkaši uspiju zadržati to mjesto, u i e u borbu za naslov prvaka Hrvatske.

U idu em kolu u Nedeliš e stiže osje ka Mursa, od koje su Me imurci u drugom kolu prvenstva doživjeli težak poraz od 3:0, te drugim setom od samo 15 osvojenih poena. Bit e to odli na prilika za “osvetu”, no Centrometalu e svakako trebati podrška s tribina, pa publiku odbojkaši pozivaju da do Atona svrati u subotu u 18 sati. (Ivana Strahija)

ŠIBENIK 0 - CENTROMETAL 3 (25:27, 24:26, 22:25) ŠIBENIK. Dvorana na Baldekinu. Suci: Drago Pesla , Toni Ivkovi (oba Split). Delegat: Dušan Brankovi (Rijeka). ŠIBENIK: Jazi , Vrci , Gulin, Peri , ogelja, Hadži , Jur evi , Jurin, Rastovi , Mišura, Rak. Trener: Paškval Seklin.

CENTROMETAL: Pu av, Grubiši , Vabec, Dario Posavec, Todorovi , Tomica Posavec, Marin Posavec, Kre ak. Trener: Josip Teskera.

TABLICA 1. Mladost KL 10 2. Rijeka 10 3. Varaždin 10 4. Sisak 10 5. Karlovac 10 6. Centrometal 10 7. Mursa Pan PI 10 8. Šibenik 10 9. Daruvar 10 10. Gornja Vežica 10

9 8 8 7 6 5 4 2 1 0

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

1 28:7 2 24:7 2 25:12 3 23:12 4 20:16 5 18:16 6 17:20 8 10:27 9 7:28 10 3:30

26 24 22 22 18 16 13 5 3 1

Parovi 11. kola: Daruvar – Varaždin; Rijeka – Gornja Vežica; Karlovac – Šibenik; Centrometal – Mursa Pan PI; Sisak – Mladost KL.

DVORANSKO PRVENSTVO HRVATSKE u tenisu U16 I. HRVATSKA kugla ka liga

Odli an Željezni ar na gostovanju u Osijeku Nakon loše partije u Slavonskom Brodu, Željezni ar je na drugom uzastopnom gostovanju bio jednostavno sjajan. U Osijeku je slavio pobjedu protiv Kandit Premijera 6:2.

Ovaj put su najraspoloženiji bili najiskusniji. Košak koji nakon osvajanja naslova prvaka Me imurja igra kao preporo en zajedno s raspoloženim Turkom osigurao je vodstvo Želje nakon prvog bloka 2:0. U druga dva ovo vodstvo je zadržano. Bodove su osvojili još Bojan Plevnjak i u posljednjem bloku Rajmond Pokriva što je bilo dostatno za sigurnu pobjedu. S nova dva boda akove ki prvoligaš odvojio se od mom adi koje su u donjem dijelu tablice, me utim, teško se može o ekivati proboj u gornji dom koji je rezerviran ipak za puno ja e ekipe.

KANDIT PREMIJER 2 (3442) ŽELJEZNI AR 6 (3462) KANDIT PREMIJER (Osijek) – ŽELJEZNI AR ( akovec) 0:2 (12,5:11,5); Ozuška – P. Turk 0:1 (0:4, 543:606); Puši – Košak 0:1 (2:2, 566:580); Bulka – Vresk 1:0 (4:0, 595:541); Domnjak – Plevnjak 0:1 (2:2, 558:581); Jeli i – Pun ikar 1:0 (3:1, 574:549); Šipalo – Pokriva 0:1 (1,5:2,5, 606:605).

Ostali rezulta : Adrianeon 6 (3576) – Zanatlija 2 (3505); Novska 6 (3479) – Konikom Osijek 2 (3449); Grmoš ica 7 (3629) – Trilj 1 (3463); Bjelovar 2 (3437) – Poštar 6 (3439); Zadar 7 (3703) – Zapreši 1 (3619).

TABLICA 1. Zadar 2. Novska 3. Poštar 4. Zapreši 5. Konikom 6. Grmoš ica 7. Zanatlija 8. Željezni ar 9. Kandit 10. Adrianeon 11. Bjelovar 12. Trilj

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

11 0 10 0 9 1 9 0 8 0 7 1 6 0 6 0 4 0 3 0 3 0 1 0

2 79:25 3 66:38 3 62:42 4 65:39 5 60:44 5 66:38 7 54:50 7 46:58 9 41:63 10 38,5:65,5 10 34,5:69,5 12 12:92

22 20 19 18 16 15 12 12 8 6 6 2

Tenis: Karlo Škvorc zbog ozljede morao predati polufinale Karla Škvorca je nažalost ozljeda le a sprije ila da nakon sjajnih predstava do polu inala osvoji Dvoransko prvenstvo Hrvatske u tenisu do 16 godina.

Turnir je odigran u dvorani Nacionalne teniske akademije. Nastupila su obojica najboljih juniora TK Franjo Pun ec: Karlo Škvorc i Marin Šuica.

Odli an rezultat postigao je Karlo Škvorc plasmanom u polu inale turnira pobjedama protiv ili a (Medveš ak), šestog nositelja Levara (Ponikve) 64 61 i u etvrt inalu protiv provog nositelja Fabera (Podsused), jednako uvjerljivo 63 63. Polu inalni susret protiv Draganje (Pomak) predao je

nažalost zbog ozljede le a.

Dobar rezultat na državnom prvenstvu navješ uje sezonu dobrih rezultata za ovog mladog igra a.

Marin Šuica zapeo je u prvom kolu glavnog turnira protiv osmog nositelja Srdanovi a (Pomak) nakon velike borbe u tri seta 75 46 67.

USPJEŠNO “vatreno krštenje” za mlade stolnotenisa e iz Ivanovca

31. JAKHLOV MEMORIJAL

Mihovljan anke uspješne u ljubljani Odmah zlato 17. sije nja u doma instvu NTK Vesna iz Ljubljane odigran je tradicionalni Jakhlov memorijal, ove godine, trideset i prvi po redu. Svake se godine na turniru okuplja stolnoteniska perspektiva ovog djela Europe, što ukazuje i na me unarodnu polpularnost ovog natjecanja. Mihovljan ani

su ove godine jedini iz Me imurja krenli put Ljubljane, i ku i se vratili sa vrlo dobrim rezultatima. Najuspješnija bila je juniorka Sara Mikac koja je osvojila turnir porazivši sve svoje suparnice. U konkurenciji mla ih kadetkinja nastupile se sestre Cividini, od kojih je Dora svoj nastup završi-

la u etvrt inalu turnira, dok je Marta izobrila plasman od devetog do dvanaestog mjesta. Jedini muški predstavnik, tako er iz STK Mihovljan, Ivan Mikac, u kategoriji mla ih kadeta nije uspio pro i svoju kvali ikacijsku skupinu.

(Igor Tkalec)

i srebro

2. POZIVNI TURNIR 1. GRUPE ZA KADETE I KADETKINJE (TOP 12) POJEDINA NO kugla ko prvenstvo Me imurske županije

Paula Markati druga, Bruno Damjan deseti!

Bojan Košak daleko najraspoloženiji u oba dana

Stolnoteniski klub Pula ovog je vikenda ugostio dvanaest najboljih kadeta organiziraju i 2. pozivni turnir 1. grupe, poznatiji pod nativom TOP 12. Jedini naš predstavnik Bruno Damjan (IGEA Željezni ar/ MSTC Nostro) unato napornom putovanju i divljem ritmu odigravanja turnira, ostvario je vrlo solidan rezultat te osvojio deseto mjesto sa ostvarene tri pobjede i osam poraza. Žrtve Brunine igre, koja je kroz turnir bila vrlo solidna, a momente sjajna, bili su Baka iz Splita koji je kadetski reprezentativac Hrvatske (3:2), Mori iz STK Srdo i Rije-

Bojan Košak, igra KK Željezni ar akovec uvjerljivo je stigao do naslova pojedina nog prvaka Me imurskog kugla kog saveza. U inalnom obra unu 20 igra a slavio je pobjedu s ukupno srušenih 1215 unjeva (603+612). Najve i konkurent bio mu je branitelj naslova Predrag Turk, ali nakon solidno odra enog prvog dana (599), isti rezultat nije uspio ponovi-

ti i drugi. Tre e mjesto osvojio je najbolji mladi me imurski igra Bojan Plevnjak. Me u “prvoligaše” na vrhu jedini se uspio ugurati igra KK akovca akovca Zlatko Turk koji je bio etvrti. Na regionalno prvenstvo putuje najboljih 8 igra a, tako da su “vizu” izborili još: Ivica Pun ikar, Andrija Crn ec, Rajmond Pokriva i Zvonimir Plevnjak. (dz)

ka (3:0), te Grantverger iz STK Molo Zagreb (3:0). Prvo mjesto pripalo je Tomisavu Pucaru iz Pule. Dok su kadeti svoj posao odra ivali u Puli, kadetkinje su snage odmjeravale u Varaždinu.

Fantasti an rezultat ostvarila je Hodošan anka Paula Markati (STK Varaždin) koja s devet pobjeda i samo dva poraza zauzela sjajno drugo mjesto. Paula je izgubila od Rakovac (1:3) i u skoro dobivenom me u od Toplek (2:3). Moramo napomenuti da je Paula jedina svladala kasniju pobjednicu turnira Anu Švarc, i time dokazala da joj je mjesto me u najboljim kadetkinjama

Hrvatske. Ovaj sjajan rezultat popra en je Paulinim skokom s etvrte na tre u poziciju na rang listi kadetinja, te vjerujemo da e do kraja sezone svojim izrazitim talentom i napornim radom zasjesti na vrh rang liste kadetkinja. Od ostalih me imuskih predstavnica nastupile su Anja i Ema Tolplek (STK Šenkovec) koje su zauzele osmo i deveto mjesto. Iako su i Bruno i Paula registrirani u varaždinskim klubovima, možemo ih pratiti i gledati kao mladu i perspektivnu okosnicu me imuskog stolnog tenisa.

(Igor Tkalec)

Lovro Tkal ec i Erik Koren najmla i igra i (lima i) STK Mladost Ivanovec stolni tenis igraju tek nekoliko mjeseci, a karakterizira ih upornost, redovito poha anje treninga i naravno, talent.

U eš em na tradicionalnom turniru Djeda Boži njaka koji se održava na blagdan Svetog Stjepana (Štefanje) doživjeli su „vatreno krštenje“ i pobijedivši obojica svog vršnjaka Dominika Radikovi a iz Šenkovca, osvojili prvo (Lovro) i drugo (Erik) mjesto, odnosno, zlatnu i srebrnu medalju.

Time kao da su htjeli re i svom treneru Hubertu Perasu ( prvak Me imurja u kategoriji iznad 60 godina posljednjh pet godina) idemo vašim stopama.

" # $ $$$

Dobro je znati 51

52

Mozaik

' < " # $ $$$

DVD HodoĹĄan

NajviĹĄe intervencija zbog poplava ÂŚ > Â&#x161; } ` ] Â&#x203A; ' } ' { [ [ [

$ ' ' } [>} Â&#x2020;¤Â&#x2020;` Â&#x203A; ' }

\ [>} [ ] ~ ~ ^ | [ ' ' [` } ] > Â&#x2020; § ] < Â&#x2021;] Â&#x203A; ¤Â&#x2021;Â&#x160;^` Â&#x2020; [ ÂĽ [>

Â&#x161; '[ ' [} [ > }] ' ] [ > ' ' Â&#x2020;¤Â&#x2020;` Â&#x201C; ' Â&#x2022;] } ~ > '` Â&#x201A; > §[ < Â&#x2021; ' > '[ ` < } [ Â&#x161; } ] Â&#x203A; ' } | > > ' [{ < Â&#x2020; Â&#x2013;Â&#x2018; ` Â&#x2DC; [ Â&#x203A; ' } [ Â&#x2022; ' ~ { ~ [ > ' ' {[ | > ] ` ' | ~ ] [ [ > <

> > { ` }

ÂĽ > ] ' ] ' [} [' ] ] [ < [ [ ¤ ` ~ ' < > ' [ > Â&#x2020; § ] < Â&#x201D; ` | {[> < [ ] ' { | [ ' < [ ] ' { [ Â&#x203A; ~[ [ ^ | ] [ [ ` ' >[ ] ' { [ ` § ] <~[ \ [ < ] [ ¤Â&#x2021;Â&#x2C6;Â&#x161;` Â&#x2020; § ] < ` Â&#x201D; | ' [ \ Â&#x201A;[ [ [ ÂĽ [ ' { > ~ { ' '

Â&#x2020;¤Â&#x2020; Â&#x203A; ' } ` ~ [ ' > ~ { Â&#x2013;^ Â&#x2030; Â&#x2DC;| [ [' ] ] `

Zapovjednik DVD-a HodoĹĄan Josip Kuhanec: - PoĹžara je manje, a tehni kih intervencija sve viĹĄe

< ~ Â&#x203A; ' } | Â&#x201D; | ¢ ` Š [ ^ | ÂŚ ~ ~' [ [ \ ~ Â&#x203A; ' }

¤ < [ > ] ~ ' [} | [~ ] | [ ] [ } [ > [| [ ] [ [ [ > ` '[ [ ' ] [ Â&#x161; } ] Â&#x2013;Â&#x2C6; < Â&#x2DC;| [` ]  { ~ ¤ ] > | [ ] > ] [~ | [ ] ¤ [ Â&#x2020; § ] <[

Â&#x2C6; { ] ] | ` ] | ' ' > { ` > | > { ] < ' Â&#x2020;¤Â&#x2020; } ' Â&#x201A;¤Â&#x2C6;` Â&#x201D; ' < | ' > { > ' ` | | } < ~ > >[ `

> ' ~ ` [] < ~ } '

Â&#x2020;¤Â&#x2020; Â&#x203A; ' } > }] ' >] ~ } ` ' ] > [ ~ } > ¤ < [ > `

> ] >[ > Â&#x2013;Â&#x2021; ` ] Â&#x2DC; Â&#x2013;ÂĽ Â&#x2DC;| ] >[ > [] Â&#x2013;Â&#x203A; ' Â&#x2DC; > ` < ] ' [ [ ] > > >[ > ~ < Â&#x153;Â&#x201A;¨Â&#x;

VjeĹžbama i susretima do prijateljstva ¤ < Â&#x203A; ' } ¢ Š [ [ ~ ' { ` ' [ [ | [ > ] > > ] ~ [ ' [{ [ ] ' ] [ > '[ >

] = ] < [ ~ ^ ` Â&#x2039; § ~ Â&#x201A; ~ | Â&#x2C6; Â&#x201C; ` ' | ^ '] Â&#x201D; ~ [] ^ ` ~ ' | ' ~ Â&#x203A; ' }  { ' = | \ > ¤[ > ' ' Â&#x2020;¤Â&#x2020;` Â&#x203A; ' } Â&#x201C; ' Â&#x2022;] }

ODRŽANA GODIŠNJA skupťtina DVD-a Kriťtanovec

Bez dugogodiĹĄnjeg predsjednika Mrazovi a Â&#x2020;¤Â&#x2020; § } < > ' [ ' [} ' { [ ' [ ' } [ [>} [| ] '[ ' } > ' ' ` ] ' ¤ ] ^ ~ | > [ [ ] > '[ > }] '

Â&#x2022;~ } '[ [ > }] ' > >] ~

' [ > ' > '` ' \ ^ ~

Â&#x161; > ] ] | > ' ] | > ` { | [' ] < ` < ] [ ' ] ]

= [>} [ > ' ] > < ~ ' [ ' [} [| > ~ ~ ~ > ~ ' ` | < [<

\ [>} [ [ > ~' ] ' [~ '[| > ` < ] ' | ] ` ' ]  ¨ `

] | ~ > ' ¤Â&#x2021;` ^Â&#x160;` Â&#x2022; § } | > ' ' ¤Â&#x2021;` Â&#x201D; ' < ^ ^ ' '| > ' ' [ ` Â&#x2022; = | > ' < ` ' [} | > < > > ] ~ Â&#x2020;¤Â&#x2020;` Â&#x203A; { < Â&#x2020;¤Â&#x2020;` ÂĽ > ] < Â&#x2020;¤Â&#x2020; § ` } < ' ] { ÂŁÂ ] <[ > ' ] Â&#x153;\ ^ Â&#x;

ProĹĄli je utorak odrĹžana prva sjednica Savjeta mladih Me imurske Ĺžupanije

KONSTITUIRAJU A sjednica Savjeta mladih Me imurske Ĺžupanije

NebojĹĄa BoĹĄnjak izabran za predsjednika

Predsjednik Sre ko Mrazovi ponosan je na rezultate svojih vatrogasaca

= > [ [ ' < \ ] ' ^ ` [ {[> | ' { > }] [ [ ] < ^ [ {[> | ~ > '` ' \ ] ' ~ = } Â } | ' > ` > ' ' < > ] \

Â&#x201A; ][} Â&#x2020; ' ' { ' ~ ' > ' \ ] ' ~

Â&#x2021; {[> ^ Â&#x2C6; < ' < > [' [ ' [ \ ` ] | ~ [ ] | ` ' ' [' [

] ' [ ] ' { [ {[>

\ ] ' [ > <[ Â&#x2030; > ' > ' ' ` > ' ' Â&#x160;[> [>} Â&#x2C6; = | < ` ] [ ] [ ] ` ' [ { ' < ] ] |

' ] [> `

\ ' ] Â&#x2039; > ' ' = } Â } | > > ' ' < \ Â&#x201A; ][} | ] Â&#x2018; ] > Â ] [ | Â&#x2018; Â&#x2019; ` | Â&#x201C;' Â&#x201D; | Â&#x201A; ] Â&#x201D;] | Â&#x2022; Â&#x2022; | Â&#x2022; Â&#x2020; ' Â&#x2022; ^ ^ < [}

REDOVNA godiĹĄnja skupĹĄtina DVD-a Dunjkovec

Uz vatrogastvo, bavili se i aktivnostima zaĹĄtite okoliĹĄa ` ÂĄ ' Â&#x2020;¤Â&#x2020;` Â&#x2020;[ < [

Â&#x2030; ' { < ~ ' ] [ | ' ' } [>} Â&#x2020; ` ] ' [}` Â&#x2020;[ <| [ > }] ' >[ ' [ { ` [ ' ~ <

¤ ] ' { [' ] ` ] ' > Â&#x160;[> ` < [ [ Â&#x2C6; ] <[| ' [} Â&#x201C; > < [ > ¤ ~ ' < >` = ' ] } [ [ ~ ] >] Â&#x160;[> < `

` ^[} Â&#x201C; > >] ] [ ~ } <[ Â&#x160;[> ` < ' { [ \ ^ | > [ ~[] > ~ ] ' { ] '` ~[] | } > ' ~ ' ] '| ~ Â&#x2018; \ ]' | > ' ' Â&#x2020;¤Â&#x2020;` Â&#x2020;[ <

ÂĽ | } [ ] ` ' ] ' `

' [ > | ' ~ ' < [ ] Â&#x161;> = ' ] ` } | [ <[ ~ } ' > { ] [ > ' < ÂŚ~ ~ ' | [ Â&#x2030; ' Â&#x2020;¤Â&#x2020; Â&#x2020;[ < [ ] [ [ ` ~ ' ~ } ] } ' { Â&#x2C6; < ] ~ [~ Â&#x2020; >] Â&#x2021; ` ] | [ [ ] ` } ¤ ' | [ ] >[ > ' ` ] > ] Â&#x2020;¤Â&#x2020;` [ ] [ ] [ [ < [ } ] } Â&#x2013;¤ } < ` Â&#x2DC; ~ > = ' ] ` } ÂĽ [ > ' ] > Â&#x2021; ] ' Â&#x2013;Â&#x2C6;] ~ ] ' ` ] > > [ \ ] Â&#x2DC;

\> { ~ } ' [ < > ] '` > | ' ] Â&#x2020;¤Â&#x2020;` [ ] [ ] [ [ [ > Â&#x2C6; ' [ } ] Â&#x2020;[ <

CB radio klub â&#x20AC;&#x153;Me imurjeâ&#x20AC;? odrĹžao je svoju redovnu skupĹĄtinu

REDOVNA skupĹĄtina CB-a radio kluba â&#x20AC;&#x153;Me imurjeâ&#x20AC;?

U 2010. godini obiljeĹžavanje 25 godina djelovanja kluba Â&#x2019;Â ' ][ Â&#x2013;^ [ ` Â&#x2DC; ' { [ ' [ [>} [ [ ~ ~ } '[ ][ [ Â&#x2030;

' >] > ' ] ` [

' `Â&#x161; > ` ] | > [ ] ' | ] > ] [ > [ ' ][{

> Â&#x203A; ~

Â&#x2019;Â ` | >] ~

' [ [ ' < ] Â&#x201C;' Â&#x153; < ~ [ Â&#x2019;Â > Â&#x;| Â&#x2013;Â&#x2019;Â [ > ' Â&#x2DC;| [ ' ' [ ][ ~ Â&#x203A; \] ` ] { Â ' ] ' ] ][ ` ~] { Â&#x2019;Â > | > ~ [ ] ][ ' ' ' ' |

' [>} Â&#x2019;Â ` ' ][ Â&#x2013;^ [ Â&#x2DC;| [ ` $ ` ] = [ ] ` < [ | > [ [> ~ ] } < ` [ < [ Â&#x2030; ' ' {

ÂĄ ' [>} | ' ` { > > }] ' | > ` [ ] [ Â&#x160; ] ^ ' '|

> ' ' Â&#x2021; ' < [] [ ^ [ {[> ` | ¢ '  ] | Â&#x2021; ' < [] [ Â&#x201D; ' < Â&#x2022;~ Â&#x2019; ` ' ][ Â&#x2013;^ [ Â&#x2DC; [ > [ ] ' ~ [ [ ][> > ' Â&#x201C; \< [] ` Â&#x2030; [ <[ [ ` ' ' ÂŁ

26. sije nja 2010.

Pisma i priopćenja 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VELIKA uspješnost projekata iz Me imurja u okviru ma arsko – hrvatske prekograni ne suradnje IPA programa

Prihva eni projekti vrijedni gotovo 2.400.000 eura „Prekograni na regija - gdje rijeke spajaju, a ne razdvajaju“. Ova re enica možda zvu i kao stih iz pjesme, no zapravo je to slogan IPA prekograni nog programa Ma arska – Hrvatska. A da rijeke zaista spajaju i da suradnja prekograni nih partnera može uroditi velikim brojem kvalitetnih projektnih prijedloga pokazuje i uspjeh projekata iz Me imurja koji su kandidirani u okviru spomenutog programa. Prvi poziv na dostavu projektnih prijedloga u okviru IPA prekograni ne suradnje Ma arska – Hrvatska zatvoren je 24. lipnja 2009., a 19. sije nja ove godine objavljena je lista projekata koji su odobreni za sufinanciranje.

Održiv okoliš i turizam te razvoj gospodarske suradnje i ljudskih potencijala su podru ja aktivnosti koja se podupiru Programom, a svaki od ovih prioriteta sadrži nekoliko tematski povezanih mjera. Ukupno je odobreno 44 projekta, a najviše interesa izazvao je 2. prioritet, odnosno gospodarska suradnja i ljudski potencijali po kojem je odobreno ak 37 projekata, uglavnom po mjerama: projek ti prekograni nog obrazovanja, usavršavanja i razmjene, me uljudske veze, zajedni ka istraživanja, razvoj i inovacije, promicanje prekograni ne pokretljivosti tržišta rada i pronalaženje prekograni nih poslovnih partnera. Ako gledamo geogra sku zastupljenost u po-

stotku uspješnih projekata, vode u poziciju zauzela je ma arska županija Baranya (3,474,055 EUR), zatim Osje ko-baranjska županija (2,656,794 EUR), a na tre em mjestu je Me imurska županija (2,389,600 EUR). Za našu županiju to je izniman uspjeh s obzirom da smo površinski najmanji od svih prihvatljivih županija. 16 je projekata u koje su uklju ene razli ite me imurske institucije – jedinice lokalne i regionalne samouprave, razvojne agencije, osnovne i srednje škole te kulturno-umjetni ke i poljoprivredne udruge.

Pro ista otpadnih voda na rijeci Muri Kao financijski najzna ajniji projekt možemo izdvojiti projekt Me imurskih voda - Pro ista otpadnih voda na rijeci Muri. Me imurska županija je nositelj projekta Prema konkuretnom prekograni nom tržištu rada. Prekograni ni trening u strukovnom obrazovanju za tradicijsku gradnju i Obnavljanje društvenih spona u pograni nom podru ju nazivi su projekata koje e implementirati Graditeljska škola akovec, odnosno Grad akovec. Jedan od projekata u kojem sudjeluje Regionalna razvojna agencija Me imurje – REDEA je Uloga zdravstvenog turizma u poboljšanju konkurentnosti ruralnih podru ja u Ma arskoj i Hrvatskoj. Projekt je vrijedan 195.906,00 EUR, a ma arski

partner je Neprofitna razvojna agencija Balaton iz županije Somogy. S obzirom da su geotermalni izvori izuzetno važan resurs i pokreta razvoja u gotovo cijeloj Ma arskoj, ali i u Me imurju, u okviru ovog projekta definirat e se aktori koji su potrebni kako bi se podigla konkurentnost našeg ruralnog prekograni nog podru ja kroz zdravstveni turizam. Tako er, utvrdit e se kakve socijalne u inke ima zdravstveni turizam na životni standard, zapošljavanje i obrazovanje. PRE – MU - DRA ili Promicanje poduzetništva u regiji Mura – Drava je projekt kojeg e zajedni ki provoditi REDEA, HGK – Županijska komora Varaždin i Organizacija za promicanje poduzetništva iz županije Zala. U okviru projekta vrijednog 199.975,00 EUR provodit e se aktivnosti koje e ja ati gospodarsku suradnju izme u poduze a u prekograni nom podru ju. Putem zajedni kog internetskog portala omogu it e se povezivanje oko 400 poduzetnika s obje strane granice. Osim toga organizirat e se seminari za poduzetnike, studijska putovanja, a planiraju se i zajedni ki nastupi na sajmovima.

Novi natje aj nudi nove mogu nosti Da podsjetimo, kako bi kandidirali svoje projektne prijedloge u okviru ovog programa prijavitelji moraju, izme u ostalog, zadovoljiti kri-

terij prihvatljivog podru ja.

To zna i da na novac iz ovog onda, u okviru kojeg e novi natje aj biti raspisan do kraja godine, mogu ra unati podru ja koja se nalaze uz jugozapadnu i južnu granicu Ma arske, odnosno sjevernu i sjeveroisto nu granicu Hrvatske. Najve i dio granice ini podru je uz rijeku Dravu. Na hrvatskoj strani, uz pograni ne županije – Me imursku, Koprivni ko-križeva ku, Viroviti ko-podravsku i Osje ko-baranjsku – još su etiri županije koje kao pridružene regije mogu koristiti maksimalno 20% ukupnih sredstava Europske unije dostupne u Programu (Varaždinska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija). Prihvatljiva podru ja na ma arskoj strani su županije NUTS III razine - Zala, Somogy i Baranya. Projektni prijedlozi dostavljali su se Zajedni kom tehni kom tajništvu u Budimpešti koje raspisuje natje aj i odobrava financijska sredstva uspješnim projektima. esto se može uti kako je iskorištenost europsk ih sredstava koja nam stoje na raspolaganju vrlo mala. Da tome nije tako govori u prilog injenica da je unutar prvog poziva u okviru IPA-e Ma arska-Hrvatska EU alocirala 11,7 milijuna EUR, a nakon zaprimanja svih projektnih prijedloga iznos ukupno zatraženih sredstava iznosio je ak 16,2 milijuna EUR.

PISMO jednog me imurskog prosvjetnog djelatnika o stanju u me imurskim školama

Ravnatelji ve inom samovoljno provode politiku škole!

Radim u prosvje i u meni se nakupilo ve previše toga da to zadržim za sebe. Ambiciozan sam i dajem sve od sebe da svoj posao obavim što bolje.

Naravno, nikad nije savršeno i uvijek postoje elementi mojeg rada koji se mogu poboljša . Nažalost, ima kolega koji su zadovoljni me što rade, njima je dovoljno što imaju siguran posao na kojem e vrlo vjerojatno osta do mirovine, dok im je ono kako rade, manje bitno. Odgoj i briga o djeci im je na drugom mjestu, a o doškolovanju i o usavršavanju uop e ne razmišljaju.

Udio takvih u školstvu je možda 10% ali oni uvelike utje u na nega vnu sliku o u iteljskom zanimanju, daju sliku da je to zanimanje u kojem se ništa ne radi, samo se pri a onih par školskih sa dnevno i to je to. Iz prve ruke mogu re i da radni dan kvalitetnog u itelja/profesora traje 4, 5 sa u školi + još najmanje toliko kod ku e, u sklopu priprema za slijede i dan.

Kako onda takvi ljudi završe u školama? Odgovor je vrlo jednostavan, preko rodbinskih i/ili strana kih veza, a ne stru nih kompetencija. Dok e ravnatelji samovoljno provodi poli ku škole gotovo bez ikakvog nadzora, zapošljavat podobne, a ne sposobne, problemi u školstvu e se i dalje produbljivati. Ima i poštenih ravnatelja, ali nažalost, oni su manjina. Samo u da osobni primjer da shva te kako se zapošljavaju ljudi u našim školama. U posljednje tri godine poslao sam sto njak (!) molbi za radno mjesto u mojoj struci. Od toga na njih šezdesetak nisam dobio nikakav odgovor, na njih 35 sam dobio odbijenicu i dobio sam samo 2 (!) poziva na razgovor. Procedura kod zapošljavanja u školama je slijede a i vrlo jednostavna. Nakon raspisanog natje aja, ravnatelj izabire koga e zaposli i tu osobu predlaže školskom odboru koji u 99% slu ajeva samo potvr uje ravnateljevu odluku.

Ravnateljska samovolja je nažalost est slu aj u našem školstvu. To pokazuje i posljednji slu aj u OŠ Šenkovec.

Umjesto da kolege daju bezuvjetnu potporu ljudima koji su opravdano i argumen rano ustali pro v toga (prof.

Hajdarovi i prof. Novak), velik dio njih šu kao da se to njih ne e! Mogu samo re i da su i oni odgovorni za velik dio problema u školstvu. Ne znam je li to samo dio njihovog (našeg) me imurskog mentaliteta i odgoja, je li to nešto u smislu, “Ah, to se mene ne e, nije moj problem, nebi se štel meša ”. Vrijeme je da kolegice i kolege shvate da to je njihov, da je to naš problem i da je to problem cijele društvene zajednice. Naime, tako dugo dok e se u školstvu zapošljavat na temelju poli kih i rodbinskih veza, a ne stru nih kompetencija, dok e ravnatelji samovoljno provodit poli ku škole i trošit novce bez nadzora, bez straha od posljedica, naše školstvo i ugled naše struke e i dalje tonu .

S druge strane imamo roditelje koji moraju da podršku svojoj djecu i po ca pozi van odnos prema školi.

Kako e dijete stvori pozi van odnos prema školi ako kod ku e sluša da je škola bez veze, da se u e glupos koje nikad ne e trebati, da je bolje da idu nešto konkretno radi ? Slažem se da je program po kojem se radi uvelike zastario i neadekvatan današnjem vremenu, kako sadržajem, tako i formom, ali što je tu je. Možemo se nada i zalaga se za to da se to promijeni.

Vjerujem da velika ve ina u itelja radi najbolje što može i trudi se da sve od sebe kako bi djeci dali što više, kako bi im gradivo u inili zanimljivim. Ali, odgoj i odnos prema radu u i se kod ku e, od malih nogu, a mi smo tu da onda tu djecu usmjeravamo prema njihovim interesima. Zato molim roditelje i kolege u itelje i profesore da se svi zajedno ujedinimo, da što bolje i korektnije sura ujemo, s jednim jedinim ciljem, radi vaše i naše djece, radi generacija koje dolaze, kako bi im boravak u školi bio što ugodniji, kako bi nau ila što više i kako bi ih što kvalitetnije pripremili za ono što ih eka u životu.

“Profesor”

HRVATSKA DEMOKRŠ ANSKA STRANKA - ME IMURSKI DEMOKRŠ ANI: Otvoreno pismo VLADI RH, Saboru i sredstvima javnog priop avanja

Me imurski radnici eliminirani iz kolektivnog pregovaranja Prije mjesec dana Hrvatski sabor donio je novi Zakon o radu.

Zakon je donesen nakon brojnih i dugotrajnih polemika Sindikata i Vlade, a prilikom njegova izglasavanja nekolicina saborskih zastupnika napustila je saborsku dvoranu. To u velikoj mjeri daje naslutiti koliko je pravi an ovaj pravni akt. No, Zakon o radu je donesen, od 1. sije nja ove godine stupio je na snagu i sada slijedi njegova primjena.

Sam Zakon o radu nije dostatan da bi definirao odnose izme u radnika i poslodavaca. U nastavku radnosocijalnog dijaloga, prava radnika iz ovog Zakona mogu se bitno poboljšati, jer Zakonom su uglavnom utvr ena tek minimalna prava rasnika. Stoga e se pristupiti kolektivnom pregovaranju, gdje e se precizno utvrditi prava i obveze poslodavaca i radnika, a ujedno i zbog toga da bi se uvažile regionalne i strukovne specifi nosti pojedinih gospodarskih grupacija. Kolektivno pregovaranje je toliko zna ajan postupak u ostvarivanju radni kih prava da ga stru njaci za radno pravo stavljaju iznad važnosti samog Zakona. Pregova-

ranja na regionalnim razinama predstavljaju provo enje na ela supsidijarnosti u ovom segmentu društvenih odnosa, a time se ujedno harmoni no uskla uje ova regulativa sa socijalnim naukom Katoli ke crkve.

Za zaposlenike «velikih» tvrtki pregovore e voditi njihovi izabrani sindikati, a za «velike» poslodavce Hrvatska udruga poslodavaca.

Me utim, za zaposlenike «malih» trgova kih društava i obrtnika, kakvih je u Me imurju 4.500, u kolektivnom e pregovaranju zastupati njihovi sindikati. Što se ti e poslodavaca, prema novom Zakonu o radu, a tako je odre ivao i prijašnji Zakon, poslodavce «malih» tvrtki predstavljati e u kolektivnom pregovaranju adekvatna - hrvatska udruga malih poslodavaca.

No, takva u Me imurju, pa niti na širem podru ju Sjeverozapadne Hrvatske - ne postoji !

Mali poduzetnici u Me imurju, i njihovi radnici kojih je zajedno oko 9000, što predstavlja 40% ukupno zaposlenih u Me imurju, a gledaju i izdvojeno realni sektor, - ak 90 % od ukupno

zaposlenih, ne e ni u narednom razdoblju imati mogu nost kolektivnog pregovaranja, jer te poslodavce, prema sadašnjem Zakonu ( a tako je bilo i prema prijašnjem Zakonu) , na regionalnoj razini nema tko predstavljati. Za me imurske «male» poslodavce i njihove zaposlenike, i ubudu e e vrijediti kolektivni ugovor kojega e u Zagrebu nekolicina privatnih poslodavaca potpisati s jednom od malobrojnih i organizacijski siromašnih udruga malih poslodavaca, uz nazo nost Ministarstva gospodarstva. Na taj na in, ponovno se dovodimo u situaciju u kojoj e za me imurske radnike i poslodavce u malom gospodarstvu vrijediti isti kolektivni ugovor koji e npr. vrijediti za hrvatske mornare, ribare i turisti ke djelatnike Hrvatskog priobalja.

To zapravo, zna i da su na ela koja proizlaze iz novog Zakona o radu, i koja ozakonjuju i pre eriraju široki aspekt kolektivnog pregovaranja na teritorijalnom i strukovnom principu, za «male» gospodarstvenike i njihove radnika svjesno ugra ene u Zakon samo - kao europska iluzija, iza koje stoji praznina stvarnog or-

ganizacijskog stanja Zakonom predvi enih poslodava kih institucija.

«Kolektivno pregovaranje» za me imurske poslodavce i radnike, vjerojatno e se «progurati» tako što e Ministar gospodarstva svojim ukazom, i na Me imurje proširiti važenje kolektivnog ugovora kojega e u Zagrebu potpisati Ministarstvo gospodarstva, mala skupina privatnih poslodavaca iz Zagreba i adekvatni sindikat. Na taj na in ponovno e poslodavci i radnici u malom gospodarstvu u Me imurju kao i u drugim regionalnim (i strukovnim) gospodarskim cjelinama Republike Hrvatske, dobiti jedan novi radno-pravni akt koji e zapravo, malo toga precizirati, koji e u mnogo emu biti nedore en, nejasan i u praksi, naprosto neupotrebljiv. Takva «rješenja», to znamo iz dosadašnjeg iskustva, obi no uzrokuju brojne nesuglasice, prijepore, i u kona nici i sudske sporove izme u radnika i poslodavaca. Takvo provo enje Zakona o radu odudara, ne samo od katoli kog socijalnog nauka ve i od temeljnih principa sekularnih orijentacija.

Za me imurske demokrš ane, rješenje koje se Zakonom predodre uje bilo bi dopustivo da se prije njegova donošenja nije znalo da Hrvatska udruga poslodavaca u «malom sektoru» gospodarstva uop e nema razvijenu organizacijsku in rastrukturu - budu ih pregovara a. Isto bi nam tako bila razumljiva postoje a rješenja kada u Republici Hrvatskoj ne bi postojale druge institucije koje kvalitetno i odgovorno mogu zastupati «male» poslodavce na regionalnim i strukovnim razinama (HGK, HOK, Udruge malih gospodarstvenika, Udruženja obrtnika ). No, njima ovim Zakonom nije omogu eno sudjelovanje u tripartitnom pregovaranju. Usu ujemo se naga ati da je jedna od takvih (najja ih) institucija eliminirana iz kolektivnog pregovaranja zbog toga što se njezin elni ovjek usudio konkurirati kandidatu vladaju e stranke na nedavnim predsjedni kim izborima. Da su se donositelji takvih zakonskih rješenja ponovno zabunili, teško je vjerovati.

Kako god bilo, 99 % «malih» poslodavaca i njihovih radnika,

osobito naših iz Me imurja, pa i oni iz drugih podru ja – udaljenijih od Zagreba, eliminirani su iz kolektivnog pregovaranja.

Oni ne e imati mogu nost u samostalnim pregovaranjima utvrditi, eventualno poboljšati, oplemeniti svoja temeljna prava iz radnog odnosa, ak ni tamo gdje objektivno za to postoje materijalne ili druge pretpostavke.

Tako er je malo vjerojatnosti da e donositelj Zakona, bez posebne inicijative pristati na skore izmjene i dopune Zakona koji je tek stupio na snagu.

Pa ako se radnici kod «malih» gospodarstvenika u Zagrebu i okolici mogu nadati da e se u budu em kolektivnom pregovaranju mo i boriti za ve e dostojanstvo rada i poboljšanje materijalnih uvjeta rada, tisu e radnika iz Me imurja tome se za sada ne mogu nadati. Pozivamo odgovorna tijela Republike Hrvatske da hitno pokrenu inicijativu za ispravljanje ovakvog, za humani i demokratski ustroj neodrživog zakonskog rješenja.

Za Me imurske demokrš ane: Franjo Cimerman

54

Informacije

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA VRATIŠINEC - OP INSKI NA ELNIK raspisuje

NATJE AJ za davanje u najam stambenog prostora u vlasniĹĄtvu Op ine VratiĹĄinec

NAJPOSJE ENIJI news portal sjeverne Hrvatske na novoj adresi i s novim dizajnom

Od proĹĄlog tjedna portal Me imurskih novina u novom ruhu \ { ] ' > ' ` ] ' | > ] [ ' ' > }] ` '

> ] ^ [ ` { > { ' Â&#x2039;

[ ' ~ [ [

= } > ' > ` ' ] > [ ~ ' ` ] [ [ [ < [ > ] ' ] ] ' [ Â&#x203A; | ' ' ' ' ` ] | > ' [ > [ Â&#x2013; ' ~ Â&#x2DC;| ] > [' ' [' { ' [ [ > [ {

~ ^ [ | ] }

= ' ~ > ] [ [ { ] } > { ] ` ' [ [ | ] } [ ' [ ' >[ ' > } > '` ]

§ ~ ' [ ' | ] ]` | > ] ' ' [> < [ > ` [' | ' } { ] [ ~' [ ` | > ][ ' [' [ °

] " # $ $$$

I. Predmet ponude: Vra ĹĄinec â&#x20AC;&#x201C; STAMBENA ZGRADA, Ĺ kolska 1, Vra ĹĄinec, stambeni prostor povrĹĄine 46 m² II. Po etna cijena mjese ne najamnine za stambeni prostor je 9,00 kuna/m².

III. Stambeni prostor se daje u najam na vrijeme od 1 (jedne) godine.

IV. Pismene ponude se podnose u zatvorenoj omotnici neposredno ili putem poĹĄte preporu eno na adresu: Op ina VratiĹĄinec, Dr Vinka Ĺ˝ganca 2, 40 316 Vra ĹĄinec u roku od 8 dana od dana objave natje aja, s naznakom â&#x20AC;&#x17E;Natje aj za najam stambenog prostoraâ&#x20AC;&#x153;.

V. Ponuda mora sadrĹžava : Naziv i sjediĹĄte, odnosno ime i prezime ponu a a, adresu, Izjavu o sadaĹĄnjem stambenom statusu i iznos mjese ne zakupnine.

Ponude koje ne e sadrĹžava navedene uvjete ili pris gle van roka, ne e se razmatra .

VI. Kriteriji za odabir ponuda su: a. najviĹĄi ponu eni iznos zakupnine b. vrijeme prebivanja na podru ju Op ine Vra ĹĄinec c. pla anje obveza prema Op ini Vra ĹĄinec u zakonskim rokovima VII. Sve pravovaljane ponude e se razmotri i odabrat e se najbolji ponu a te e se s njim u roku od 8 dana sklopi ugovor o najmu.

Ponu a i e bi pismeno obavijeĹĄteni o ishodu natje aja.

Op ina Vra ĹĄinec zadrĹžava pravo neodabira po raspisanom natje aju.

VIII. Sve obavijes o stambenom prostoru iz natje aja mogu se dobi na broj telefona 040/866-966, radnim danom od 7,00 â&#x20AC;&#x201C; 15,00 sa .

NA ELNIK OP INE VRATIĹ INEC

IZ MATI NOG UREDA RO ENI §Â&#x2022;^^Â&#x2022; \ÂĽÂŞÂ&#x2018;Â&#x201C;=Â&#x2022;  Â&#x201C;¢Â&#x161;Â&#x201D;| ^ ` \ ÂŹ Â&#x201C;\Â&#x201A;Â&#x201C; Â&#x2021;¢Â&#x201C;¼ª¥ª§| ¢ ' ÂĄ ÂŹ Â&#x201D;Â&#x201C; ¥Â&#x2022;Â&#x201A;ª¢ \Â&#x161;¤Â&#x201C;ÂĄ| = ] ^ ÂŹ ÂĄÂ&#x161;\Â&#x201C; Â&#x2020;ÂŚ=Â&#x201A;§Â&#x161;| Â&#x2C6; Â&#x2C6; ÂŹ Â&#x201D;Â&#x201C; ¥Â&#x2022;ª¢ Â&#x201A;ÂŞÂ&#x2021;ÂŞÂĄ` =Â&#x2022;§| Â&#x2022; ÂĽ ÂŹ Â&#x2020;Â&#x201C;¥­Â&#x2022;= §Â&#x161;Â&#x2021;Â&#x201A;Â&#x201C;§| Â&#x2022; Â&#x2021;] ÂŹ Â&#x201C;¢ª§\ Â&#x203A;Â&#x161;¥¤Â&#x201C;ÂĽ| Â&#x2021;] < ^ ÂŹ Â&#x203A;ª¢ª=Â&#x201C; =Â&#x161;¤Â&#x201C;§| Â&#x201A; > ^ ` ] ÂŹ ÂŞ=Â&#x201C; ¤Â&#x201C;ÂĄÂ&#x201D;ª§| § § [ ] ÂŹ Â&#x2021;Â&#x161;ÂĄÂ&#x201C; ¢Œ§^Â&#x201C;=| ÂĽ  { ' ÂŹ ÂĽÂŞ=Â&#x201C; Â&#x2019;ÂŞÂĄÂ&#x161;¤ªÂ&#x2019;|  Â&#x2C6; ÂŹ §Â&#x201C;¥¢Â&#x161; \ÂŞÂĄÂŞÂ&#x2019;| ÂĽ Â&#x2020; [ ÂŹ ª¢Â&#x201C; \ÂĽÂ&#x161;Â&#x201A;` §Â&#x161;| ÂŞ Â&#x2020; ÂŹ \Â&#x201C;¨Â&#x201C; Â&#x2C6;Â&#x161;¢Â&#x201D;Â&#x201C;ÂĄ| Â&#x2020; \ } ÂŹ ¢Œ§Â&#x201C; ¤¥¼Â&#x201C;ÂĄÂ&#x2022; | ^ Â&#x2020; ] ÂŹ ¢ŒÂ&#x2019;Â&#x2022;Â&#x201A;Â&#x201C; ^Â&#x2022;Â&#x203A;Â&#x201C;` ¢Â&#x2022; | ^ Â&#x2020; ÂŹ ¢Â&#x201C;=Â&#x201C; Â&#x2C6;Â&#x201C;` ¤Â&#x2022; | Â&#x2021;' < Â&#x2020;[} ÂŹ =Â&#x2022;§Â&#x161;¢Â&#x201C; ¤ªÂ&#x201A;=Â&#x161;¤Â&#x2022; |  \] ' ÂŹ Â&#x203A;ª¢ª=Â&#x201C; ¢Â&#x2022;\Â&#x201A;Â&#x201C;§| ^ ÂĄ ` Â&#x153; <Â&#x; VJEN ANI Â&#x160; ] = \ } ¤ Â&#x153; ` <Â&#x;ÂŹ Â&#x2020; ^ Â&#x2022; Â&#x203A; Â&#x153;^ \[ < Â&#x;ÂŹ ¤] ¨ } ¢[

^ < Â&#x153;= ' ] } Â&#x;ÂŹ = Â&#x2C6; Â&#x2020; ] Â&#x201D; ] Â&#x153;Â&#x2C6; ] Â&#x;

UMRLI ^ Â&#x2C6;] [{ Â [ Â&#x2030;#Â | Â&#x2018; < Â&#x201A; Â&#x2C6;

Â&#x2030;#

| ^ < Â&#x2C6; [} Â&#x2C6;]

Â&#x2030;

| Â&#x201C; ] ^ Â&#x2018; ` } Â&#x2030; Â&#x2030; | ^ § {

Â&#x2022; < Â&#x2030; ÂŻ | Â&#x2022; ^ ]

Â&#x2030; Â&#x2030; | ¤ ¢ Â&#x2030;$$ | \] < Â&#x2019; ÂĽ Â&#x2030;$ | ^  [ \ ] > Â&#x2030; # | ^ Â&#x160; [ Â&#x201A; } Â&#x2030;$ | ÂĄ ~ ] ¢ ^ ]

Â&#x2030;  | \ >  ] Â&#x2030;$ | ^ ` ¢ Â&#x2030;  | § Â&#x2C6;

¤ ' Â&#x2030;$Â&#x2030; | ¤ ¤

Â&#x2030;$ÂŻ | ÂĽ ~ = Â&#x2C6; [}

Â&#x2030;$Â&#x2030; Â&#x153; <Â&#x;ÂŹ ^ §[~`

§[ < Â&#x2030;

| Â&#x201C; Â&#x2C6; '

¤ Â&#x2030;$$ Â&#x153;§ Â&#x;ÂŹ ^ ]` ' Â&#x2020; } = Â&#x2030;$

| ^ Â&#x201A; } Â&#x2020; ] <

Â&#x2030;# Â&#x153;^ \ ' } Â&#x;ÂŹ Â&#x201C; [ Â&#x203A;

Â&#x2030;## | Â&#x201C; [ § Â&#x2030; ÂŁ

Â&#x153;Â&#x2C6; ] Â&#x;ÂŹ ^ ¤[

 [ Â&#x2030;$ Â&#x153;¨ Â&#x;

MARODI doma a tjestenina vl. Stjepan Marodi Travni ka 3, 40000 akovec tel. 040/364-344 fax.040/364-345 raspisuje

NATJE AJ za radno mjesto - djelatnica/ djelatnik u proizvodnji tjestenine Javi se osobno, sa zamolbom, na gornju adresu radnim danom od 7-15h.

Natje aj je otvoren 15 dana od objave u novinama.

Informacije 55

] " # $ $$$

ZAHVALA > ' } | } [

gospodina IVANA POKOLI A ~ Â&#x2020; ¤ ' < > [] Â&#x2030; > < Â&#x2030;

[   ' { =Â&#x201C;Â&#x201A;\ÂĄÂ&#x2020;Â&#x201C; =Â&#x2022;Â&#x201A;ÂŞ Â&#x2021;Â&#x201C;Â&#x203A;¤Â&#x201C;¢Â&#x201A;ÂŚÂ&#x201A;ÂŞ^Â&#x161; ' | > ] | ~ < [ [ ] [ ' }] | ~ ~ ] [ [ | ' ] < ~ ' > > ] >

Â&#x2021; ] [ ' ^ Â&#x203A; \ ' ~ te lije nicima i osoblju na odjelu Pulmologije OB akovec na brizi i njezi. ¤ ] ] ] [ § { < Âą= ] Â&#x2021; Âł < {[> [ ^ [ Â&#x2C6; ] [ [

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. RUSTICA d.o.o. Restoran TRATTORIA RUSTICA AKOVEC, I.G. Kova i a 6, traĹži 1 POM. KUHAR, 1 KUHAR-PIZZA PEKAR, na neodre eno vrijeme, javiti se osobno ili 311-207. Natje aj otvoren do 30.01.2010.

2. COSMOPOLITAN LIFE Vienna Insurance Group za osiguranje d.d. akovec, Kralja Tomislava 2/1, traĹži 5 ZASTUPNIKA/ICA OSIGURANJA na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo,znanjestranogjezika,voza ki ispit su poĹželjni ali nisu presudni-dolaze u obzir i ostali kandida mo virani za posao, javi se osobno poslodavcu uz prethodnu najavu na tel. 313-530, 091-4899-768g a.LidijaApostolovski.

Natje aj otvoren do 30.01.2010.g.

3. Ordinacija op e medicine vl.

Lidija Vidovi Zvonar PRELOG, K. P. KreĹĄimira IV 7, traĹži 1 DOKTOR OP E MEDICINE na odre eno vrijeme - 12 mjeseci, poloĹžen stru ni ispit, javi se na tel. 645-575. Natje aj otvoren do 30.01.2010.g

otvoren do 03.02.2010.

10. ALLIANZ ZAGREB d.d. Poslovnica AKOVEC AKOVEC, K. Zrinski 1/1, traĹži 5 ZASTUPNIKA U OSIGURANJU za poslove savjetovanja klijenata i prepoznavanje njihovih potreba, pruĹžanje usluge ponude i sklapanje ugovora o osiguranju, prezentacija i promocija tvrtke, pruĹžanje podrĹĄke klijen ma, SSS, VĹ S, VSS , na neodre eno vrijeme, poznavanje rada na ra unalu, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kategorije, poĹželjno radno iskustvo na istim ili sli nim poslovima, poslovna i prodajna orijentacija, sklonost mskom radu, dinami nost i upornost, javi se osobno na gornju adresu ili na tel. 314006,098-191-4343ilinae-mail:dijana. kolac@allianz.hr Natje aj otvoren do 31.03.2010.

11.Kroja ki obrt urkin Palovec, Glavna 18, traĹži 2 DJELATNICE ZA Ĺ IVANJE TEKSTILA(Ĺ TEP)naodre enovrijeme, radno iskustvo barem 1 godina, javi se osobno ili 639-121. Natje aj otvoren do 28.01.2010.

(6 mjeseci), javi se na 098-393-001.

Natje aj otvoren do 07.02.2010.

19.ROYAL TRADE d.o.o. VRATIĹ INEC, Pre na ul.1, traĹži 1 KV KUHAR na neodre eno vrijeme, najava na mob.

099-2225005. Natje aj otvoren do 31.01.2010.

20.DOM-Ĺ ESTANJ d.o.o. SVETI JURAJ U TRNJU 2,traĹži 2 ISTA ICE,4NJEGOVATELJICE na neodre eno vrijeme, javiti se na 091-5765692. Natje aj otvoren do 17.02.2010.g.

21.TISKARA KRON AKOVEC, Z. Milkovi a 11, traĹži 1 TISKAR-OFSET STROJAR sa obaveznim radnim iskustvom na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se osobno uz prethodnu najavu na tel.384-606. Natje aj otvoren do 15.02.2010.

22.Ugos teljski obrt KAIROS IVANOVEC, J. Broza 101, traĹži 1 KONOBAR na neodre eno vrijeme, javi se osobno na tel. 095-8627912. Natje aj otvoren do 14.02.2010.

12.Restoran Aquva Toto more TOTOVEC, traĹži 1 KUHAR/ICA na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javiti se na 091-9123525. Natje aj otvoren do 30.01.2010.

23.ARIONd.o.o.PUĹ INE,V.Nazora2, traĹži6ELEKTROINSTALATERAzainstalaciju DVB-T ure aja, radno iskustvo u struci, rad na odre eno vrijeme, javi se na 099-2220770. Natje aj otvoren do 30.01.2010.

5. VIJENAC d.o.o. STRAHONINEC, traĹži 1 DJELATNIK ZA RAD U STAKLENIKU na neodre eno vrijeme, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., javi se osobno ili 0915660125, 333-870. Natje aj otvoren do 30.01.2010.g

13.KRISTIJAN - KIKI d.o.o. PRIBISLAVEC, A Star evi a 60, traĹži KONOBAR/ICE za rad u Caffe baru Viktorija i Omega na neodre eno vrijeme, javiti se na 099-6945494.

Natje aj otvoren do 30.01.2010.

24.DIMOS - dimnja arski obrt- Robert Zver STRAHONINEC, Poljska 39a, traĹži 1 DIMNJA AR na neodre eno vrijeme, javi se osobno na tel. 333-977, 098-9692075. Natje aj otvoren do 04.02.2010.

6. KOZAR d.o.o. AKOVEC, traĹži 1 KV, PKV TESAR, ZIDAR na neodre eno vrijeme, rad na terenu i doma, javi se na 098-493-150. Natje aj otvoren do 31.01.2010.

14.PIRAMIDA LOPATINEC, traĹži 1 AUTOLAKIRER na neodre eno vrijeme, radno iskustvo poĹželjno ali nije uvjet, javi se osobno ili 856-060. Natje aj otvoren do 12.02.2010

7. METAL DEKOR IVANOVEC, P. MiĹĄkine bb, traĹži 5 KV BRAVARA sa obaveznim radnim iskustvom za montaĹžu transformatorskih kotlova; 1 KV BRAVAR-CJEVAR sa obaveznim radnim iskustvom za poslove izrade cjevovoda i probne izrade montaĹže kotlova, na neodre eno vrijeme uz probni rad, potrebno znanje itanje nacrta, sklonost mskom radu, javi se osobno u Ivanovec, P.MiĹĄkine bb, informacije na tel.338-070. Natje aj otvoren do 31.01.2010.

15.Dom za starije i nemo ne osobe MESMAR PRELOG, V. Žganca 3, traŞi 1 DIPL. SOCIJALNI RADNIK na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se osobno sa zamolbom ili 098-803-305.

Natje aj otvoren do 26.01.2010.

25.STROJOKOP DEBELEC SELNICA, Zrinskih 17, traĹži 1 RUKOVATELJ GRA EVINSKIM STROJEVIMA na neodre eno vrijeme, javiti se na 099-7978356. Natje aj otvoren do 17.02.2010.

4. I-KONG d.o.o. M. SrediĹĄ e, Poljska 43, traĹži 10 Ĺ IVA A na odre eno vrijeme, do i osobno na adresu poslodavca ili najava na mob. 098-9595930 g a Kralji Marija. Natje aj otvoren do 15.01.2010.

8. Restoran STARI KROV DONJI KRALJEVEC, traĹži 3 KONOBARA na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javi se na mob.091-9123525.

Natje aj otvoren do 06.02.2010.

9. MIKECINSTALACIJEd.o.o.CIRKOVLJAN, traĹži 2 INSTALATERA CENTRALNOG GRIJANJA, PLINOINSTALATER, VODOINSTALATER na odre eno vrijeme,javi sena091-179-3853.Natje aj

16.POLIKLINIKA MEDIKOL AKOVEC, traĹži1DOKTORSPECIJALISTMEDICINE RADA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 2-3 godine, javi se na 0914594744, dostavi pismene zamolbe na e-mail: dolores.pavelic@medikol. hr Natje aj otvoren do 15.02.2010.

17. LECTORĹ MITRANd.o.o. AKOVEC, TRAVNI KA JUG 1, traĹži 3 TRGOVA KA PUTNIKA na neodre eno vrijeme uz probni rad, posjedovanje vlas tog automobila,javi sena099-543-0597.

Natje aj otvoren do 13.02.2010.

18.MAKI TRANS d.o.o. RESTORAN PREPELICA OTOK 2, PRELOG, traĹži 2 KVKUHARA/ICEnaodre enovrijeme

26.EMPIR d.o.o. ZAVEŠAK Frizerski salon ŽELJKA, Selnica, traŞi 1 FRIZERKA radno iskustvo poŞeljno, javi se osobno ili tel. 861-289,098-1809433.

Natje aj otvoren do 17.01.2010.

27. B.P. 90 d.o.o. CAFFE BAR â&#x20AC;&#x153;DA CAPOâ&#x20AC;? Mursko SrediĹĄ e, Frankopanska 7, traĹži 2 KUHARA (PIZZA PEKARA) na neodre eno vrijeme, javi se na 543247, 098-248299. Natje aj otvoren do 17.02.2010.

28.AUTO ROMAN d.o.o. AKOVEC, traĹži 1 AUTOLIMAR â&#x20AC;&#x201C; AUTOLAKIRER, obavezno radno iskustvo, na odre eno vrijeme s mogu noĹĄ u stalnog radnog odnosa, javi se na 098-9182092.

Natje aj otvoren do 19.02.2010.

29.Ugost. obrt VENERA PLEĹ KOVEC, traĹži 1 KONOBAR na odre eno vrijeme, javi se na 098-242-898. Natje aj otvoren do 03.02.2010.

30.PANSION MAMICA PUĹ INE, traĹži 1 KONOBAR na neodre eno vrijeme uz probni rad, znanje stranog jezika, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., poĹželjno radno iskustvo; 2 KUHARA na neodre eno vrijeme uz probni rad, obavezno radno iskustvo, javiti se osobno na 091-5763986. Natje aj otvoren do 06.02.2010.

31. Ljekarna mr. ph. DRAGICA-BLAGUS VI ANOVI STRAHONINEC, akove ka26,traĹži1MAGISTARFARMACIJE na neodre eno vrijeme, javi se osobno na tel.363-244, 098-1312300.

Natje aj otvoren do 22.02.2010.

32.SPORT-IN d.o.o. SELNICA, Stepin eva 10, traĹži 5 PARKETARA â&#x20AC;&#x201C; PODOPOLAGA A na odre eno vrijeme, rad na terenu, javiti se osobno ili na tel. 861-057, 099-573-0088 ili email:sport-in@ck.t-com.hr Natje aj otvoren do 22.02.2010.

OĹžaloĹĄ eni: sestre Ljubica, Marija i Vera, ĹĄogor Ivan te ne akinje i ne aci

TUŽNO SJE ANJE ] [ [> [ [

MARIJU KOZAR ~ \ < 25.01.2008. â&#x20AC;&#x201C; 25.01.2010.

MiĹĄo

IN MEMORIAM ]

IVANA KARLOV ECA

ÂŁ

Â&#x2030;Â&#x2030;$ ` ÂŁ

Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200

~ \ <

$

¯ ´ $

RADNA MJESTA VARAŽDIN:

Â&#x160; > ] ~ | ] ~ [

Â&#x203A; ] [

1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traŞi 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV - ili osobe sa ťkolom za ťiva a ili zavrťen te aj krojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ťivanja, pismene zamolbe osobno ili poťtom na gornju adresu do 28.02.

2. UGOSTITELJSKI OBRT DRAĹ˝EN JAMBRIĹ KO,VARAĹ˝DIN;traĹži2KUHARA/ICUzaposlovekuharaurestoranu â&#x20AC;&#x2DC;Zlatne rukeâ&#x20AC;&#x2122;, VaraĹždin, uvjet: isklju ivo KV kuhari s a nitetom za navedeni posao i voljom za daljnja u enja i usavrĹĄavanja; 1 KONOBARA/ICU za posluĹživanje jela i pi a u restoranu â&#x20AC;&#x2DC;Zlatne goriceâ&#x20AC;&#x2122;, VaraĹždinbreg, uvjet: KV konobar, komunika vnost, urednost, ljubaznost i 1 KUHARA/ICU za poslove kuhara u restoranu â&#x20AC;&#x2DC;Zlatne goriceâ&#x20AC;&#x2122;, VaraĹždinbreg, uvjet: isklju ivo KV kuhari s a nitetom za navedeni posao i voljom za daljnja u enja i usavrĹĄavanja. Sva su radna mjesta na neodre eno vrijeme. Do i osobno svaki etvrtak 8-10 h na adresu restorana â&#x20AC;&#x2DC;Zlatne rukeâ&#x20AC;&#x2122; (VĹ˝, Kukuljevi eva 13) i traĹži gdina. JambriĹĄka (ponije zamolbu!)

TUŽNO SJE ANJE

ANU PFEIFER

suprug Ivan i djeca Ivan i Mirjana s obiteljima

TUŽNO SJE ANJE ] [ [| [ > [

DRAGICU NOVAK ro . TOPLI ANEC ~ ¨ <

Â&#x2030;Â&#x2030;ÂŁ `

TVOJI NAJMILIJI: k er Marija, zet Mirko i unuci Blanka i Dario s obiteljima

56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

OPEL CORSA combo dostavni 2003.g., cijena 27.999 + pdv, moĹže odgo eno pla anje, tel. 098/502-400 ili www. bukal.hr LAND ROVER freelander 2.0 TD4 2005.g., ful oprema, serv. knj., mob.

095/90-77-062 VOLVO S60 2.4 diesel, full oprema, 2002. god., 8.900 eura, tel 095/90-77-062 TOYOTA YARIS 1.3 VVT-i 2000.g., japanac, 2.vl., serv. knjiga, mob.

098/98-303-63 DIZNE BOSCH za A4 2.0TDI 140KS, 4kom i komplet motor u dijelovima 2006.g., mob. 095/90-77-062 VW MAĹ INA 1.9TDI 105KS 2005.g., komplet, mob. 095/90-77-062 VW CADDY 1.9SDI dostavni 1997.g., reg. do 5./10., ford escort 1.8D 1997.g., dostavni, gen. ure en â&#x20AC;&#x201C; hitno i je ino.

HreĹĄ , mob. 098/389-969 DAIHATSU CHARADE 1991.g., benzin, reg do 7./10, 4.700 kn, dobar. tel: 360-112 PRODAJE SE ATESTIRANA EURO-KUKA za opel vectru, mob: 098/764-870 FIAT UNO 1.4ie S 1995.g., 129tkm, reg. dp 6/10, el. pod. stakala, centr. zaklj, auto-radio, 1.vl., tel: 098/178-8896 TUCSON 2007 2.0 DOHC, puno opreme, odli no stanje, 105.000 kn tel: 091/5733-953 HYUNDAI MATRIX 1.6 benz, srebrni, klima, servo, el. pod., itd, servisiran, 140tkm, 2004.g., 40.000 kn. tel: 091/573-3953 ACCORD 2.2 i-ctdi 2005.g., Execu ve, sva oprema, reg. do 6./10., povoljno. tel: 091/949-7254 PRODAJEM BMW 320D, prvi vlasnik, 62tkm, crni, koĹža, drvo, garaĹžiran, 2005.g., mob. 091/510-7255.

VW LUPO 1.0 1999.god., motor, mjenja i dijelovi limarije i unutraĹĄnjost, prodajem. mob. 092/2051-831 OPEL KADETT 1.6D 1987.god., 5 vr., reg. do 12.mj., cijena 850eur, mob.

092/2051-831 PRODAJEM FORD ORION 1.6 GLX 1991.god., neregistriran. mob.

098/491-636 RENAULT TWINGO 1.2 1997.g., reg. do 5/10, 4 nove zimske gume, CD, 2.150 eura, mob. 099/4158-452 RENO CLIO 1.2 1997.g., reg. do 3./10., cijena 2.000 eur, mob.

098/9320-817 MIJENJAM GOLF III karavan dizel za manje i jeftinije vozilo, mob.

091//539-2870 OPEL FRONTERA 2.3TD 1993.g., duga, reg. do 1./11., u odli nom stanju, mob.

098/426-027 VW GOLF 1.4 benz 12.mj./98.g., u odli nom stanju, servo, centr.zaklj., el.pod. stakla, radio player, volan i sjedala podesivi, mob. 091/517-5821 PRODAJE SE IP NISSAN TERANO crveni, mob. 098/493-310 OPEL KADET 1.4 1990.g., reg. do 4/10., mob. 098/1871-338 PRODAJE SE pony express 1977.g., ispravan, i ford siera 1991.g., s manjim kvarom â&#x20AC;&#x201C; hitno i povoljno. mob.

091/3855-786 ili 098/957-2675 LOGAN DACIA 2005.g., u izvrsnom stanju, 5.200km, redovno servisiran, cijena po dogovoru, tel.

098/9655-479 PASSAT 1.9TDI 12.mj/03.g., srebrna boja s efektom, povoljno, mob.

099/5828-637 PRODAJEM BMW 320d, prvi vlasnik, 62tkm, 163ks, 2005.g, koĹža, drvo, garaĹžiran. mob. 091/510-7255 JUGO SKALA 55, crvene boje, 1.vl., nereg. odjavljena, limarija i motor dobri, tel. 040/853-247 WW POLO 1.4 60KS 1996.g., 180tkm, reg. do 27.1./10., nema 5% prijenosa, 17.000 kn, tel: 098/226-119

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 312 333

PRODJEM: megane 2001.g., reg do 1/11, za 3.700 eur; old mer kade c reg do 12/10, za 999 eur xno; corsa diesel reg do 12/10., za 1.800 eur; passat â&#x20AC;&#x2DC;90, benz, reg do 5/10., za 799 eur; mercedes 190 diesel, nereg., za 799 eur; punto 1999.g, nereg, za 999 eur xno. tel: 098 777 095

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor â&#x20AC;&#x201C; moĹže i neispravne, mob.

092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJEM kukuruz rod 2008.g., 3T, sijeno i slama rolo bale, Wes alia muzilica dvije kante, tel: 098/9353-879 PRODAJE SE PLUG 2-brazdni, tanjura a 22 diska i sija ica 2-redna, tel.

098/632-494 PRODAJEM SIJENO u balama, ve a koli ina. Tel. 098/726-454 PRODAJEM BAKRENI KOTAO za pe enje rakije od 60 lit., u odli nom stanju. tel.: 099/784-1989 PRODA JEM TRAK TOR IMT 533 1972.g, u vrlo dobrom stanju, mob.

098/180-80-27 KUPUJEM TRAKTOR IMT-539 u dobrom stanju, tel. 040/628-173 PRODAJE SE RABLJENA POLJOMEHANIZACIJA â&#x20AC;&#x201C; elevator, plug, tanjura a, sija ica, okreta sijena i dr., mob.

098/241-742 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJE SE bera kukuruza 3-redni, samohodni s frezom, mog. zamjene za traktor, mob. 091/517-5821 PRODAJEM TRAKTOR Deutz 7506, Store 502 i kombajn Zmaj 162, tel.

091/517-5595 KUPUJEM ROTO KOSU Sip 170D i krunja za kukuruz na pogon traktora, tel.

865-016 PRODAJEM PLUG 1-brazdni Olt 16 cola visoki, 2-brazdni visoki 10 cola 70cm, mob. 098/190-3753 TRAKTORSKA RALICA-PLUG za snijeg 220x80cm, cijena po dogovoru, mob.

098/9020-651 PRODAJEM POVOLJNO stroj za skidanje komuĹĄine (luĹĄ ar na kardan), te sija icu za kukuruz 2-rednu â&#x20AC;&#x201C; jeftino, mob.

092/241-9465 PRODAJEM mal er 150cm, motokul vator Honda 8ks dizel i pumpu za Creinu, a KUPUJEM elevator za kukuruz, ĹĄpricu od 200 lit., prikolicu kiper 3-4T. mob.

098/732-743 PRODAJEM KRUMPIR crveni i bijelo i crveno zelje. N. Selo Rok, tel. 853-258 PRODAJEM rakiju lozova u, kukuruz u zrnu i odojke, tel. 040 829 462 PRODAJEM bakreni kotao za pe enje rakije od 60 lit., cijena 2.000,00 kuna. tel. 099/784-1989 K U P U J E M R A B L J E N U KO S I L I C U s n e i s p r av n i m m o to r o m, m o b.

098/197-0083

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI. DugogodiĹĄnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. ÂŤKROVÂť, akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

MRĹ AVITE POMO U BIOTER APIJE â&#x20AC;&#x201C; brzo i efikasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347-031 MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI Ĺ˝ELJELI POMO I U Ĺ ETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, tako er NAM HITNO TREBA MOTORNA PILA.

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC â&#x20AC;&#x201C; CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAĹ˝A GARAĹ˝NIH VRATA, roleta, Ĺžaluzina, trakastih zavjesa. mob. 098/703-662 MLADA I PEDANTNA OSOBA bi is la ku u uz mog. stanovanja kod Vas, okolica k, tel: 099/564-7097 MEGA-PARKETI d.o.o., Kotoriba - POSTAVLJANJE SVIH VRSTA PARKETA, LAMINATA, BRUĹ ENJE STARIH PODOVA. Tel. 099/672-7067 ili 682-191 DAJEM U NAJAM GRA EVINSKU FASADNU brzomontaĹžnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, tel 091 559 4332 INSTRUKCIJE iz MATEMATIKE za osnovnu i srednju ĹĄkolu daje profesorica matema ke. mob. 098/723-135.

PRIMAM NA DEPONIJU I ODVOZIM staru ciglu i crijep te sve lomove (bez morta), tel: 091/541-8810 PRIMAM NA NJEGU I SKRB starije i nemo ne Ĺženske osobe, mob: 091/785-3581 UVAM DJECU u svom vlas tom domu, po zanimanju odgojitelj, mob 099 843 0198 INSTRUKCIJE iz zike, kemije i matema ke, tel. 095/825-9606 SUĹ IMO MESO i KOBASICE â&#x20AC;&#x201C; vrlo kvalitetno. tel. 821-545 SOBOSLIKAR i slobodni umjetnik izvodi sve soboslikarske i umjetni ke radove, i oslikavam dj. sobe. mob.

099/678-7298 DAJEM INSTRUKCIJE IZ NJEMA KOG za osnovnu i srednju ĹĄkolu te prevodim tekstove s njema kog i obrnuto.

Tel: 040/855-632.

POSAO KONOBAR S ISKUSTVOM traĹži bilo kakav posao, na odre eno ili ispomo vikendom. Tel: 099/192-0477 GITARISTA (vokal i B truba) traĹži band iz VĹž, k ili KC Ĺžupanije za svadbe, gaĹže, itd. Tel: 091 522 7110 ili 098 1789 118 KERAMI AR s dugogodiĹĄnjim iskustvom traĹži honorarni posao, mob.

098/626-876 TRAŽIM POSLOVE IŠENJA (honorarno), mob. 095/903-2887 TRAŽIM POSAO OSOBNOG VOZA A i obavljam uslugu dostave i prijevoza za starije i bolesne. mob. 099/828-2171 TRAŽIM HONORARNI POSAO KROJA A (rad na tra noj pili), imam 20g. radnog iskustva, dolazim kod vas. mob.

098/952-8891, Siniťa TRAŽIM BILO KAKAV POSAO - moŞe sitni popravci, poljoprivreda i dr. Tel. 092/230-7629

KREDITI

ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino

OVLAĹ TENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE ÂŤRODIKOMMÂť d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

NA JPOVOL JNIJI KREDITI U HRVATSKOJ s fiksnom kamatom od 2.99-4.99%, hipotekarni, stambeni, adaptacijski, gotovinski â&#x20AC;&#x201C; uz drĹžavni po caj, mob. 098/205-691

POZNANSTVA DE KO traĹži djevojku do 35g. staros za ozbiljnu vezu, mob. 091/539-2870

NEKRETNINE - PRODAJA NAMJEĹ TEN STAN u centru akovca od 82m2, prodaje se ili mijenja za ku u u okolici k, uz doplatu, stanu pripada tavan od 48m2, podrum, ĹĄupa i malo dvoriĹĄte â&#x20AC;&#x201C; cijena 75.000 eur. mob. 099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. BoĹĄkovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju VaraŞdinske i Me imurske Şupanije

AKOVEC, Uska bb (kod trĹžnice) www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350 Prodajemo i potraĹžujemo ku e, stanove, apartmane, zemljiĹĄta, poslovne prostore u Me imurju i ĹĄire.

ZA INVESTITORE!!! Gra evinsko zemljiĹĄte od 3611m2 za komercijalnu namjenu (usluĹžna, trgova ka, uredska) na raskrĹĄ u, uz glavnu cestu, prije benzinske pumpe Tanker. Cijena 29 E/m2. tel. 095- 540-23-62 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJEM NOVI STAN U CENTRU AKOVCA, VRHUNSKA KVALITETA I IZVEDBA. Info telefoni 091/202-2828, 091/2002-920 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u PuĹĄ inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 HITNO PRODAJEM JEDNOSOBNI STAN od 35m2, 2.kat, u k, Vukovarska, 4-katnica, cijena 1.000 eur/m2, mob.

098/426-021 FRIZERSKI SALON novi, akovec, Lj. Gaja, namjeťten, prodajem, tel 098/241-559 STAN 3-sobni i 4-sobni sa garaŞom, novogradnja, Mihovljan ispod Šafrana, kredit, prodajem, tel 098/241-559 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu od 46m2, visoko prizemlje, brojila etaŞirana, povoljno, mob. 091/572-4557 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 55m2, u k na 3. katu, plin centralno, klima, kabelska, blizu centra, renoviran. tel 098/9465-206 PRODAJEMO GRADILIŠTE U NEDELIŠU vel. 1050m2, tel 091 523 7770 PRODAJEM POSLOVNI PROSTOR ili iznajmljujem od 93m2 u k, vrlo povoljno. mob. 098/790-280 PRODAJE SE GARAŽA U NIZU V. Nazora (papiri uredni), mob. 098 744 939.

PRODAJE SE KU A u Pribislavcu, I. Gunduli a 14. tel. 091/603-3574 PRODAJEM STAN od 75m2 na dvije etaĹže, K-jug, luksuzno opremljen i namjeĹĄten. mob. 095 520 3030 PRODAJE SE STAN u Prelogu, glavna ulica (trĹžnica), dvoetaĹžni, cca 97 m2 , sa svim priklju cima, ure en , moĹže s namjeĹĄtajem, cijena 75.000,00 eur. tel. 091/7608-058 PRODAJE SE VIKENDICA sa inventarom, okolica Ĺ trigove, parcela 2800 m2, sa cca 1000 okota, mob: 098 9277 277 PRODA JEM GR ADILIĹ TE s izgra enim temeljima za manju ku u u MartinuĹĄevcu, Sveti Urban, mob.

098/938-5005 PRODAJEM ZEMLJIĹ TE na PeljeĹĄcu od 790m2 u zoni gradnje, moĹže i zamjena za vikendicu u Me imurju, mob.

095/849-5556 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u Selnici od 742m2, mob. 099/317-3372 P R O D A J E M G R A D I L I Ĺ T E u C i rkovljanu povrĹĄine 355 hv, mob.

098/9234-772 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru k, svi priklju ci, centr. grijanje, namjeĹĄten, vrlo povoljno, mob.

091/5636-323

PRODAJE SE GRADILIĹ TE u Ivanovcu, Kalni ka 22, mob. 098/136-3827 PRODAJE SE NOVOGRADNJA u Strahonincu i vikendica s vinogradom u Dragoslavcu, mob. 098/749-131 PRODAJEM APARTMANE u Vodicama, novogradnja od 40 i 56m2, vrlo povoljno, tel. 098/373-091

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE KANCELARIJSKI PROSTOR od 95 m2, na atrak vnoj lokaciji u akovcu. Tel. 091/2177-558.

IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI namjeĹĄteni stan, blizu centra, pogodno za studente ili posl. prostor, cijena 300 eur + reĹžije i 2 najamnine u polog, tel.

091/955-8865 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atraktivnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407.

IZNAJMLJUJEM STAN u Murskom SrediĹĄ u, pla anje samo reĹžija (najamnina se ne pla a). mob. 00386/70-832-720 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI komforni namjeĹĄten stan u strogom centru k, mob. 098/177-1559 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN STAN u obiteljskoj kuci, odvojen ulaz. Zva iza 20 sa na mob. 092/2695-983 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN STAN u posl.-stambenom objektu. mob. 098 181 3087 IZNAJMLJUJE SE STAN u akovcu, blizina k-juga, 50 m2, novogradnja, poseban ulaz, kuhinja i kupaona namjeĹĄteno. tel: 099/696-1336 IZNAJMLJUJE SE 200 m2 poslovnog prostora (trgovina) u centru akovca, mob. 098 823 717 IZNAJMLJUJE SE POSL. PROSTOR od 30m2 u centru M. SrediĹĄ a, J.B. Tita 5, te se prodaje banzek, tel. 543-882 NENAMJEĹ TENE GARSONIJERE u akovcu iznajmljuju se na duĹže vrijeme, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u k od 45m2, povoljno za manji obrt ili kancelarije, vrlo povoljno. mob.

091/5962-707 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI STAN u Ĺ enkovcu, mob. 098/134-7989 IZNAJMLJUJEM ULI NI LOKAL i skladiĹĄte u dvoriĹĄtu s jednim parkirnim mjestom, mob. 098/284-308 IZNAJMLJUJE SE POTPUNO NAMJEĹ TENA GARSONIJERA s vlastitim brojilima u centru akovca, mob.

098/849-030

Ĺ˝IVOTINJE Kotoriba PILIÄ&#x2020;I ZA KLANJE Ĺživi ili oÄ?iĹĄÄ&#x2021;eni i 1-DNEVNI BIJELI PILIÄ&#x2020;I. Dostava besplatna! tel: 682-051, mob: 098/426-377

26. sije nja 2010.

TRAŽI SE BIJELI PAS MALTEZER po imenu RIKI, ODLUTAO U MA KOVCU, star godinu dana. Molimo lijepo nalaznika neka nam vra psa. info 341-225

PRODAJU SE ŽENSKO ŠTENE PEKINEZER A , oba roditelja prisutna.

Tel.098/944-3339 PRODA JEM GOLUBOVE za podmetanje, plave kinge i kovane paunaĹĄe.

Mogu a zamjena, vrlo povoljno. mob.

099/7535-922 PRODAJEM ŠTENCE zlatnog retrivera, starosti 3 mj., o iť en od glista i cijepljen. Jede svu hranu, upitati na 099/8038-004 PRODA JE SE ŽENSKO ŠTENE ZL ATNOG RETRIVERA staro 2 mj., mob.

098/979-0122 PRODAJEM, MIJENJAM I POKLANJAM GOLUBOVE za podmetanje, plave kinge i kovane paunaĹĄe. mob. 099/7535-922 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJU SE zelene aleksandre, rubin i cimetne rozele. Tel. 098/944-3339 PRODAJEM NJEM. lovnog terijera starog 3g., dobar jamar, mob. 098/190-3753 PRODAJU SE Ĺ TENCI PEKINEZERA stari 3mj., Ĺželjni igre i maĹženja, roditelji prisutni, cijena 200kn/kom. Gori an, tel.

601-652 ili 099/6713-218 PRODAJE SE JUNICA holstein bre a. Palovec, Glavna 57, mob. 092/218-3194 PRODAJE SE SVINJA od 160kg, doma e hranjena, tel. 866-568 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 PRODAJU SE mramorni ĹĄtenci koker ĹĄpanijela, mob. 091/530-9660 PRODAJEMO SVINJE teĹž. 110-130kg (4kom), sijeno u balama (kocke) i kukuruz rod 2008.g., ve a koli ina, tel.

858-450 PRODAJE SE SVINJA teĹž. oko 180kg, tel.

866-625 PRODAJEM ODOJKE (8kom) i dvije krma e, tel. 382-129 ili 091/225-8697 PRODAJEM PAPIGE tigrice, nimfe, rozekolise, personate, rozele, pjevaju e i aleksandre, te srebrne, zlatne i pla naste fazane, tel. 098/912-3938 PRODAJU SE AUTOMATSKE HRANILICE za tov pili a, povoljno, telefon poznat uredniĹĄtvu

ELEKTRONIKA SONYERICSSON S312, T-Mobile, 2 g. garancije, novo, zapakirano. 400,00 kn.

098 777 022 ili 091 364 3648 PRODA JEM DIGITALNI fotoaparat SAMSUNG 530 digimax 5 mega piksels i jogi za jednokrevetni krevet. tel.: 040/337-579 PRODAJEM HITNO veliki SONY TELEVIZOR sa original stalkom sive boje, sve u kompletu, mob. 091/541-8810 PRODAJEM SONY ERICSSON W880i te K800i, mob. 098/55 33 52 PRODAJEM SIMPA START PAKET zapakiran sa 150 kn na ra unu. Tel: 099/192-0477 KUPUJEM IPHONE 3GS 16/32GB do 2.500 kn, mob. 098/134-7050 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558

26. sije nja 2010.

POVOLJNO PRODAJEM NAVIGACIJE VDO PN 2050 s kompletnom Hrvatskom i Europom, garancija, cijena 600 kn + poklon digitalni receiver, tako er PRODAJEM digitalne receivere. tel.

098/274-029, 099/4141-719 PRODAJEM NOVI MOBITEL Nokia 6650 za 300 kn, mob. 098/349-311 PRODAJEM mini dv digital video kameru Sony DR-C-HC 24, touch screen, 2.5â&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122;, 20xop cal, 800x dig. zoom, 1.vl., orig., upute i ku ja, mob. 099/414-9028 PRODAJEM Samsung D-880, radi na 2 kar ce, otklju an za sve mreĹže, te samsung 250 LG-KF-310 otklju an i o uvan, povoljno, mob. 098/980-2702 PRODAJEM TV Quadro 50cm, ispravan, za 300kn, mob. 098/914-3423

RAZNO ALICA I VLADO TURK iz Zebanca VRATITE MI HITNO NOVAC koji dugujete jer trebam za operaciju. Ivica PRODAJE SE BIJELO I CRNO VINO, mob.

098/723-135.

KUPINOVO VINO, ljekovito iz vlastite proizvodnje, bogato Ĺželjezom, mineralima, vitaminima prodajem. Ĺ aljem pouze em. mob. 098 1379 366 PRODAJEM RIGIPS PLO E, Ursa vunu, Rigips UV profili, Rigips ljepilo, Rigips CD profil, bandaĹžne trake, sve po sniĹženoj cijeni â&#x20AC;&#x201C; prema dogovoru. Tel. 091/91-88-680 PRODAJE SE masivna ĹĄkrinja od hrastovine, bila izloĹžena na Ambijen , vrlo povoljno, tel. 311-385 PRODAJEM: produĹžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, ulazna PVC vrata, limena vrata. Tel. 858-424 PRODA JE SE VINO bijelo kvalitetno, rajnski rizling, vrlo povoljno, tel.

098/632-494 PRODAJEM dva stoli a jedan u boji treĹĄnje sa staklom ovalni, drugi stakleni kvadratni jako malo koriĹĄteni za 300 kn obadva, mob. 091/541-8810 PRODAJEM ksni masaĹžno-kozme ki leĹžaj (novi, nekoriĹĄteni) i grija para na.

Tel. 099/561-9127 PRODAJEM LIMENI AMAC sa dvije komore 6m duĹžine. mob. 098 802 585

Oglasnik 57

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 312 333

Plinski ure aji za ugos teljstvo, roĹĄ lji, friteze, pe i, raĹžnjevi, giros, pala inkara, kuhala, kotlovina, el. dvoetaĹžne pe i za picu, kompletna oprema. tel: 00387-63-385-877 PRODAJEM CRNO VINO, jako dobre kvalitete za bambus, cijena 6kn/lit. mob: 098/467 942 PRODAJEM SET BUBNJEVA Sonor FORCE 507 (5 elemenata) sa Zildijan inelama (3 elemnta) i svim stalcima, kao novo u super stanju (kupljeno prije 6 mj.). Kupcu poklanjam 2 seta kvalitetnih palica.

4.000,00 kn. Tel.: 091/6865-525 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, BalaĹĄevi , Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr.

Tel: 091/2518-371 PRODAJEM PROZORSKA KRILA sa izo staklima raznih dimenzija, povoljno, mogu a zamjena za razno, mob.

091/559-4332 CNC stroj za rezanje s ropora, s rodura te izradu ĹĄtukatura povoljno prodajem, moĹže zamjena. mob: 099/5144-459 PRODA JEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 POVOLJNO PRODAJEM dj. kreve (kinderbet) ru ne izrade, s ladicom, i novi madrac 120x60, - koĹĄara za noĹĄenje bebe â&#x20AC;&#x201C; GRATIS. mob. 091/91-88-680 PRODAJEM ĹĄtednjak na plin Gorenje, 2 kom novih madraca i jazz trubu. mob.

098/1867-144 PRODAJEM DVOSJED, trosjed, kut na razvla enje, fotelja, je ino. tel. 389-072 JEFTINO PRODAJEM crijep rabljeni (Dilj Vinkovci) oko 470 komada. Tel. 857-199

PRODAJU SE: 3 felge s ljetnim gumama i 2 zimske gume 155 R13, krovni nosa montaĹžni i prednji blatobran desni â&#x20AC;&#x201C; sve za golf, te 2 fotelje i kau , sve koriĹĄteno, je ino. Pogleda u k, L. RuĹži ke 3, tel.

390-301 PRODAJEM MAĹ INU ZA PAKIRANJE raznih predmeta model SP-6740, koja ispuĹĄta pjenu i pakira predmet u najlonsku vre u. tel: 098/274-029, 099/4141-719 PRODA JEM KVALITETNO VINO graĹĄevina-Ĺž. muĹĄkat 200-300 lit. i rakiju breskva â&#x20AC;&#x201C; kruĹĄka â&#x20AC;&#x201C; dunja 30lit., mob.

098/997-3689 PRODAJE SE HRASTOVINA suha, deblj.

5cm i stroj sa viĹĄe operacija (blanjalica, ĹĄrota , cirkularâ&#x20AC;Ś). tel. 360-447 PRODAJE SE SJEDE A garnitura trosjed i dvosjed, mob. 098/9830-373 PRODAJEM: regal, 2 fotelje, stoli , komodu s vitrinom (puno drvo hrast), madrac (100kn), skije s vezovima (150kn), klizaljke (150-200kn), pancerice (200kn), el. plo a za ugradbeni ĹĄtednjak (200 kn), tel.

328-106 ili 098/171-4456 PRODAJE SE 3-fazni eki ar s kutijom, ispravan, sijeno i otava u balama (130 kom), te veliki kau za spavanje, malo koriĹĄten, povoljno, tel. 635-238 PRODAJEM sprave za vjeĹžbanje, ku ni bicikl, orbitrek i spravu za vjeĹžbanje nogu Leg Magic, mob. 098/422-968 PRODAJE SE komplet bijela spava a soba sa zrcalima, ormari ima i franc. krevetom, kao nova, tel. 334-012 ili 095/882-4526 PRODA JEM ugost. kotao, ĹĄtednjak, roĹĄtilj, fritezu, hladnjak, toster, panj, sokovnik, radni stol, sudoper, gril, mesoreznicu, vagu, ĹĄank s apara ma. mob.

098/9211-929

PRODAJEM DVOSJED na razvla enje, eko koĹža, star 3mj., mob. 098/914-3423 PRODA JEM 2 stola za blagovaonu i el. bojler od 80lit. za kupaonu, mob.

099/414-9028 PRODA JEM dr va s micelijem gljiva shiitaka, osiguran otkup gljiva. tel 098/899-495 PRODAJEM PLINSKI ŠTEDNJAK Prak k i pe Maja 8, povoljno! tel. 337-826 PRODAJE SE mini linija mp3, usb, odli na, u pola cijene, te linija po komponentama vrlo povoljno ili se mijenja. mob: 098/192-7929 PRODAJE SE inventar samoposluge, termoakomulaciona pe te kotao za rakiju. mob 098/906-6997 PRODAJEM DRVENA GARAŽNA VRATA dvodijelna bez ťtoka, tamno-sme e boje, drvenu gra u 14x12cm, duŞine 6m, bojler Vailant 24.000 kcal rabljeni, te proto ni bojler manji Vailant 14 lit. rabljeni, sve ispravno, povoljno, tel: 343-083 PE NA LOŽ ULJE 7kw, tel: 098/9353-879

Udruga za zaĹĄtitu Ĺživotinja PRIJATELJI Ĺžiro-raÄ?un: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 Donacijski broj za pomoÄ&#x2021; je: 060 889 889 cijena poziva 3,69 kn/fix i 4,97 kn/mob

POKLANJAMO PSE I MAÄ&#x152;KE raznih pasmina, veliÄ?ina i dobi Posjetiti nas moĹžete svaki dan izmeÄ&#x2018;u 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvoĹžnjaka (kod Ä&#x152;ateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kuÄ&#x2021;anstvu, od raznih proslava i vjenÄ?anja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuĹĄtene Ĺživotinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

Atena je s gla u azil u ljetu proĹĄle godine s povredom oka, ali se lijepo oporavila i sada je opet vesela i draga kujica. Ima dlaku prekrasne boje koja sjaji na suncu i voli etkanje. Bila bi dobro druĹĄtvo nekoj starijoj osobi ili paru. Visoka je 50 cm.

Ro ena je otprilike krajem 2008.g.

TAROT VAM OTKRIVA VAĹ U SUDBINU â&#x20AC;&#x201C; ljubav, posao, budu nost.

Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

Floki je ro en negdje po etkom 2004.g., kastriran je i visok 52 cm. U azilu je ve dulje vrijeme, a dovezli su ga neki ljudi koji su ga naĹĄli kako luta gradom ve danima. Floki je mjeĹĄanac labradora i rotvajlera, jako posluĹĄan, voli se mazi i igra s ljudima. Budu i je stalno u boksu na jedva 8 kvadratnih metara prostora, Ĺželjan je ĹĄetnje i igre i druĹĄtva. SlaĹže se s ostalim psima i voli sve ljude.

Bona je haskica ro ena negdje oko 7.2.2007.g.

Sterilizirana je i visoka 61 cm. Bona je snaĹžan pas i kao i svi haskiji treba puno kretanja i ĹĄetnje. Sada je trenutno u boksu s jednim njema kim ov arom s kojim se jako lijepo slaĹže, ali to je kratkoro no rjeĹĄenje jer boks od 8 kvadrata de ni vno nije dobar dom za tako lijepu Ĺživo nju, punu snage, rados i veselja.

Bona je dobro udne naravi i treba novog ljudskog prijatelja koji voli ak vnost, puno kretanja i duge ĹĄetnje.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

751

58

Dobro je znati

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

" # $ $$$

9/24/09 4:14:41 PM

26. sije nja 2010.

Vaš dom 59

www.mnovine.hr • info@estetikheretik.com • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Živjeti zeleno PREDSTAVLJAMO INTERIJER ure uje: Bruno Kontrec

Okoliš, svijest, mogu nost i budu nost Budu nost je sad. Ve je prošlo previše vremena da bi mogli ekati da se nešto napravi, ustvari da svatko od nas krene razmišljati o okolišu. Ve sad kasnimo. Smatram da je prije svega esencijalno i nužno imati svijest o okolišu i o onom što on de facto jest i samim time e nam biti lakše poimati što mu radimo svakodnevno. Na taj emo na in imati i vrlo jasnu sliku na koji je na in to mogu e promijeniti. No, nije toliko jednostavno. Svakodnevno smo bombardirani situacijama, informacijama i objektima koji narušavaju okoliš na neki na in, me utim, to ne zna i da se prema tome moramo ponašati ravnodušno. U nekim razvijenijim zemljama razvijenija je i svijest o ekologiji, o tome se u i u vrti ima i osnovnim školama, cijeli je sustav usmjeren na edukaciju o toj temi, ali i ne samo na edukaciju, ve i na primjenu istog u svim granama industrije, gospodarstva itd. Kod nas cijeli sustav ne funkcionira uop e, dok je ekologija samo jedan minoran segment. Možda ne u demagogijama, ali u primjeni zasigurno jest.

Malo tko, gotovo nitko, može promijeniti masu i ustaljene ru-

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i

tine. Ali ono što može u initi jest da krenemo od sebe. Najlakše je re i: Ja sam ne mogu u initi ništa.

To je glupost. Kad bi svi razmišljali druga ije i dalje bi svatko od nas sam radio dobro, ali bi se stvorila kriti na masa koja bi kao magnet povla ila i druge pojedince, educirala mla e naraštaje i usa ivala im prave vrijednosti. Sukladno s time “živjeti zeleno” jest imati svijest okolišu, o prirodi i o stvarima koje sežu dalje od novih mobitela, kredita ili pukih populisti kih TV programa i istinski razmišljati o svojoj djeci i generacijama koje dolaze. Ma koliko god to zvu alo kao kurtoazija, iskreno vjerujem da je to zaista tako. Reciklirajte. Štedite. Ne bacajte sme e. Imajte svijest. Recite drugima. I osje at ete se dobro.

Zelene ku e i interijeri.

Zeleni vi Budu i da je Hrvatska jedna veoma paradoksalna država (ili je paradoks samo fraza za ne iji interes), dešavaju se situacije da, ukoliko želite “živjeti zelenije” morate biti inancijski podobni. U nekim drugim razvijenijim zemljama (napominjem razvijenije jer se volimo s njima uspore ivati) postoje subvencije za ekološki osviještene gra-

“Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je

ane, investitore ili pak neke tre e entitete, dok kod nas situacija nije takva. Nije ni približna.

U samoj fazi projektiranja, a ukoliko neki stambeni prostor još nije izveden, bilo da se radi o ku i ili stanu, možete koristiti razne materijale s ve im ekološkim momentom. Veliki stupanj izolacije, dobra gra evinska stolarija, dispozicija prostorija u stanu/ku i kako bi imale najve u energetsku e ikasnost uz najmanje troškove su samo neki od principa kako stvoriti ekološki dom.

Pasivna ku a, na primjer, djeluje po principu kombinacije dobrih izolacijskih svojstava same gra evine, uporabe ventilacijskih sustava, toplinskih crpki i pretvornika, fotonaponskih elija te raznih izmjenjiva a zraka, a sve u funkciji dobivanja najve ega energetskog u inka. Samim time e se drasti no smanjiti troškovi režija u budu nosti, ali je kod ovog na ina potrebna ve a po etna investicija. Da se razumijemo, investicija nije trošak!

Ali je ipak potrebna!

Sljede a mogu nost stvaranje ekološkog doma jest niskoenergetska ku a (ili pak tzv. Sokratova ku a) i ona je na neki na in prete a pasivnoj ku i. Njen glavni princip jest maksimalno korištenje sun eve energije/topline, a to utje e na organizaciju prostora i ve prije spomenutu dispoziciju prostorija. Trebala bi biti postavljena prema jugu, s otvorenim trijemom, kako u ljetnim mjesecima sun eve zrake ne bi ulazile u prostor, a u zimskim kako bi grijale taj isti prostor. Isto tako, dnevne zone stambenog prostora trebale bi se postaviti, tako er k jugu ili pak na osun anije strane. Ukoliko se slijede sva pravila prilikom projektiranja i izvedbe pasivne ku e, izra unato je da je za zagrijavanje takvog prostora potrebno samo 40 kWh/m2 energije, što je sukladno s 2,7 l loživog ulja, pa se

da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

ova ku a još popularno naziva i “trolitarska ku a”.

Ni u kom slu aju ovakve na ine gradnje ne bih nazvao trikovima.

One su produkt višegodišnjih ispitivanja, mjerenja i prou avanja i svatko od vas tko je zainteresiran za jednu od ovih verzija morao bi kontaktirati stru ne osobe i tvrtke koje se bave baš takvom gradnjom.

No, bilo kako bilo, svi mi možemo iskoristiti resurse koje imamo kako bi, uistinu krenuli “živjeti zelenije”, a pri tome i uštedjeli. Na po etku i najlakši na in da po nemo jest da bi trebali pokušati korigirati potrošnju svih režija. Štedite vodu – kod pranja su a, kod tuširanja, kod bilo kojeg drugog korištenja; štedite struju – gasite svjetla pri izlasku iz prostorije, isklju ujte aparate ukoliko odlazite od ku e ili ukoliko ih ne koristite neko vrijeme; štedite plin – ukoliko imate plinske bojlere i centralno grijanje, potrudite se da energija i toplina ne odlazi u prazno. Nadalje, reciklirajte sme e. To vam ne e donijeti neku inancijsku promjenu, ali ete nau iti svoje najmla e dobrom primjeru, a isto tako i svoje susjede koji e vas možda po eti i slijediti. Koristite sredstva za iš enje, pranje su a, rublja i sli no na prirodnim bazama. Ili, alternativno, sa što manje štetnih tvari i da bude biorazgradivo. Pokušajte oti i još dalje i koristiti prirodne recepte od naših baka i djedova (tko zna, možda upale i u 21. stolje u). Koristite platnene vre ice kada idete u vašu omiljenu trgovinu. Nije potrebno da kupujete njihove šarene vre ice ili pak da koristite hrpetinu onih manjih, besplatnih. Nemojte padati pod trikove konzumerizma, kupujte kvalitetno, kupujte dugoro nije, kupujte prirodno. Koristite ambalažu i po nekoliko puta. Ukoliko imate mogu nosti sami uzgojite vo e, povr e ili za insko bilje. Smanjite potrošnju papirnatih ubrusa, koristite one pamu ne, perive.

Zamijenite obi ne žarulje sa CFL ili LED žaruljama. Prilikom kupnje aparata za ku anstvo birajte one višega energetskog razreda. Posadite drvo ili više njih i poklonite nekom mladicu drva da posadi. Vjerujte, osje aj gledanja vašeg drva kako raste s godinama neponovljiv je.

Nadalje (a sad emo na kratko samo iza i iz stana/ku e), pokušajte koristiti automobil samo kad je to prijeko potrebno. Ostalo vrijeme provedite hodaju i ili voze i bicikl ili role. Ukoliko imate mogu nosti, dogovorite se s kolegama s posla o zajedni koj vožnji i dijeljenju troškova za istu.

Ovo su neki od trikova kako možete “živjeti zeleno” i uštedjeti dosta novca. Svi to ve sve znate, u to sam siguran, ali ne radi se o tome. Sad, kad ste pro itali ovo, po nite s jednom od ovih stvari.

Ili, ako mislite da ste spremni “živjeti zeleno”, po nite s dvije. Ali najosnovnija stvar od svega jest – budite dosljedni!

Dizajnom protiv recesije Studio µestetikheretikµ se tako er priklju uje u borbi protiv recesije te na sve svoje usluge daje Recesijski popust od 22%.

Privatan stan u Parizu Studio ECOLE iz Pariza dizajnirao je ova privatan stan površine 95 m2 na lokaciji izme u Eglise Saint-Gervaisa i Hôtel de Ville de Parisa, i to u zgradi koja

datira iz 18. stolje a. Smješten je na dva najviša kata te zgrade.

Donji kat je, naspram staroj dispoziciji u kojoj se nalazio veliki i uski hodnik i etiri sobe, u no-

postavljena i soba i kupaonica za goste. eli no stepenište vodi na gornji kat stana. U potkrovlje u kojem su smještene privatne prostorije vlasnika stana. www.e-c-o-l-e.com

voj verziji volumenski otvoren.

Tako su ulazni hodnik, dnevni boravak i kuhinja postali zajedni ki prostor. Na tom je katu još

LIFESTYLE

Podne lampe Vertigo Bird Susjedi Slovenci iz Arhitektonskog studija Bevk Perovi Arhitekti lansirali su kolekciju podnih lampi u kojima rasvjetno tijelo predstavlja oblak dima. Kolekcija je napravljena za slovenski dizajn brend Vertigo Bird, a lampe su ustvari vrlo jednostavne i veoma direktno prikazuju op e predmete iz života.

U kolekciji se nalaze etiri predmeta i sve ih je mogu e dobiti u nekoliko boja. Sama opna lampa izra ena je od materijala Tyvek tvrtke DuPont i samim time je iznimno otporna na vanjske uvjete. Baze lampi predstavljaju

to no ono što i prikazuju: ku u, automobil, tvornicu ili parkiralište. Drugi rije ima, željeli su ukazati na problem ekologije i prekomjernog stvaranja smoga. No, iako mi se, osobno, ideja ini vrlo simpati nom u domeni pop-arta, moram priznati da mi se injenica korištenja klasi ne žarulje nikako ne uklapa u cijelu pri u. Da su to izveli na druga iji na in, alternativnom metodom, korištenjem kolektora, svije a ili ne ega tre eg (nemojte me kriviti ako sad nemam konkretnu ideju), možda bi tada cijeli koncept bio kompletniji. Ovako ... ostaje samo jedna simpati na lampa.

60

Savjeti

26. sije nja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOTERAPIJA

Piše Katarina Flajpan

Reumatske bolesti Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Kako se boriti protiv straha?

Moja supruga lije ila se od pani nih napada. Bila je kod psihijatra koji joj je propisao lijekove po kojima se osje ala dobro i pani ni napadi se više ne javljaju. Me utim, sada se boji izlaziti van iz ku e.

Kako protiv tog straha?

Strah, kakav ima vaša supruga, zna i strah od izlazaka iz ku e, a naziva se agorafobija koju mogu pratiti pani ne atake.

Agorafobija je anksioznost – strah koji se javlja prilikom dolaska na otvoreni prostor, napuštanje poznatih prostora ili ku e, ili boravak u gužvi, ekanje u redu ili putovanje automobilom ili vlakom. Agorafobija se obi no javlja kao dio pani nog poreme aja, ali se može pojaviti i bez prethodne anamneze pani nog poreme aja.

Lijekovi pomažu kod pani nog napada, tako da se oni povuku, ali ostaje strah da se oni ne e ponoviti, prilikom izlazaka van iz ku e, kada bude opet imala osje aj da e imati lupanje srca, gušenje, nedostatak zraka, vrtoglavicu, znojenje, izgubiti svijest i dr. U ta-

Novinsko avrljanje

kvim slu ajevima govorimo o anticipiraju oj anksioznosti, dakle, strah od straha.

Preporu ujem da se Vaša supruga mora suo iti s time tako da izlazi van i da bori protiv straha.

Kako? Kao prvi korak idite sa suprugom zajedno van u trgovinu, kupovinu, jer obi no tada se strah manje osje a, a bolesna osoba misli da ako je netko uz nju, da e ako joj bude slabo pratnja pozvati hitnu pomo , zna i da joj daje nekakvu koliku toliku sigurnost. Ukoliko primijetite da Vaša supruga postaje uznemirenom, onda joj recite neka sjedne i radi vježbe disanja (polako i duboko disati na trbuh). Ako se uspije po tome umiriti, nastavite put u trgovinu ili kupovinu, a ako se ne uspije umiriti, onda neka uzme neki anksiolitik (koji joj psihijatar propiše po potrebi).

Kao drugi korak, kada više ne bude imala nikakve smetnje prilikom izlazaka s Vama, onda je odvedite do trgovine, ona neka ide unutra, a Vi je ekajte vani.

Ve mjesecima pišem o ljubavi kao emocionalnom stanju i speci i nom socijalnom odnosu para koji je u ljubavnoj vezi, pa mi se pomalo ini da sam vam dosadila upornim svrdlanjem po nijansama te neiscrpne teme. Kraj se temi zaista ne nazire, pa se treba naprosto zaustaviti i ostaviti si zadatak da se jednom ponovno njome bavimo, kao što se uvijek vra amo nekim drugim vje nim temama u životu. Teško je odlu iti o emu sada pisati, jer mogu nosti je puno, a svaka se name e kao opravdana... i zato sam odlu ila danas samo malo pri ati s vama, bez jasno zadanog okvira. Primje ujem da je u novinama tendencija avrljanju o svemu i sva emu postala esta pojava, kao da svatko može uzeti bilo koji sadržaj stvarnosti i o itovati svoja razmišljanja. Tako novinske kolumne po inju li iti na internetske uratke koji se plasiraju na razli itim društvenim mrežama i gube dio osobitosti novinarske forme koju bi novine od formata trebale zadržati. Trebalo bi razmisliti o tome. Kada sam ja dobila prostor u ovome tjedniku (ne ete vjerovati, ima tome ve deset godina), bilo mi je važno prona i na in da neke bitne lekcije iz psihologije prikažem jednostavno ali potpuno, kako bi bile korisne i razumljive itateljima. Iz tjedna u tjedan se trudim da

tom cilju budem što bliže, a ponek ad sama sebe moram ohrabrivati kako ne bih odustala. Nastupaju trenuci nevjerovanja da netko uop e ita novine, primisli da postoji interes samo za neko žutilo, crne kronike ili sportske stranice.

U mom slu aju kako god da jednostavno napišem lanak, to uop e nije laganica... I tko onda ita?! Vi itate, naravno.

Razni ljudi zbog raznih razloga stvorili su naviku da zavire u ovu kolumnu, i javljaju mi se ponekad sa svojim zapažanjima, komentarima ili osobnim problemima. Ljudi itaju, da bi za sebe našli neke odgovore a meni postavili još neka pitanja. O ekuju da istražim gra u o psihološkim sadržajima koje trebaju i prikladno ih opišem u ovoj kolumni, jer psihologija spada u zanimljive sadržaje i svakome je potrebna. Eto, uspijevam se motivirati: treba nam ova kolumna. Pa zato ve od idu eg tjedna o ekujte novu seriju tekstova, a danas ste bili vrlo ljubazni što ste ovo moje osobno obra anje pro itali do kraja. Srda no vas pozdravljam.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Reumatske bolesti ljudi teško podnose i nepojmljivo je da ih prihva aju kao nešto neminovno što donose godine i što im u naravi pripada.

Ta se vrlo neugodna oboljenja naj eš e javljaju oko 60-te godine života, premda nisu rijetkost kod mnogo mla e populacije. U posljednjem desetlje u donja se granica oboljelih znatno spustila, a ono što zabrinjava je permanentno spuštanje dobne granice oboljelih, koja negativno utje e na funkciju organizma i stvara razli ite poreme aje. Nerijetko pro u i mjeseci prije nego što o icijelna medicina postavi to nu dijagnozu unato najsuvremenijim dijagnosti kim ure ajima. Razlog tomu je kombinacija dvaju ili više razli itih oboljenja jednog te istog organa.

Suvremeno dijagnosti ko terapijske metode samo su potvrdile da je to vode i zdravstveni problem u svijetu. Kod pacijenta neminovno nastupa gubitak produktivnosti, slijede bolovanja ma kako nepoželjna bila, postaju neminovnost a bolesnik je izložen stalnim bolovima.

Reumatska bolest, koja je lokalizirana isklju ivo na zglobovima, izaziva probleme kod najve eg dijela populacije. Bol je u manjoj ili ve oj mjeri permanentno prisutna.

Ne udi stoga što pacijenti “šetaju” s raznim uputnicama traže i pomo za sebe i rješenje svojih problema. Tu se gubi dragocjeno vrijeme, radni sati, troše se ponekad i neodgovaraju i lijekovi a sve se slama na oboljelom organizmu.

Službena medicina primjenjuje razli ite pretrage i ispituje funkciju bolesnika, procjenjuje simptome, motori ke funkcije uvažavaju i dob, spol, i psihosocijalne aspekte bolesnika. Unato

svakom trudu reumatske bolesti u najviše slu ajeva ostaju samo dijagnoza s jedva prepoznatljivim pomacima na bolje.

Kod bio terapeuta se sve to zaobilazi. Nije važno što je izazvalo oboljenje. Važna je dobra dijagnoza i to je dobrom bio terapeutu dovoljno. On e postavljanjem organizma iz disbalansa postaviti u stanje ispravnog balansa i bolest je pobije ena. Svakom e pacijentu pri i potpuno individualno i s punom odgovornoš u.

Neinvazivnim lije enjem vaša e bolest u samo etiri dana nestati “kao rukom odnešena” U ovom slu aju ona je doista rukom odnešena jer je to osnovni princip lije enja.

Nema omalovažavanja službene medicine i svaki ozbiljan bioterapeut ju iznimno poštuje. Razlika je u tome što radi na svoj na in i to potpuno djelotvorno.

Kao najbolja bioterapeutkinja u ovom dijelu Europe potpuno individualno pristupam svakom pacijentu.

Spoznaja, da niti jedan ovjek nema svoju kopiju. Tako i bolest doživljavam sukladno pacijentu. Meni nije najbitnije kako je došlo do bolesti.

To je u ingerenciji službene medicine, a moj je posao pomo i ovjeku i osloboditi ga bolova. To se redovito doga a kod svih mojih pacijenata pa nema nikakvih razloga da se godinama nepotrebno mu ite s jednim te istim problemom, patite, bolujete, stanje vam je iz dana u dan sve gore a bioterapeut je osoba kojoj dolazite kad iscrpite sve ostale mogu nosti. Nema nikakvog razloga da svoj organizam izlažete stalnim patnjama i bolovima, nego me kontaktirajte bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031. Želim vam lijep i zdrav život.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

26. sije nja 2010.

Razbibriga 61

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Ak ravnatelica odide tajeri morejo ostati?

itam, gledim i poslušam vse to kaj se zdelavle vu pu koj školi pre Sveti Jeleni i morem vam re i gda vam ne znam kaj re i. Najme kaj, vsi hi ejo drvje i kameje na te tajere šteri na sebe vle ejo te podzemne vode ili pak nekše druge vražje coprarije, a ja vam vu temo ne vidim nikaj hudoga. Kak god je gospon Dejan Vinkovi rekev gda so tej tajeri prodavanje megle, morem vam re i gda so meni hasnili.

Mene so vam na leta boleli križi i vsako jutro sam se stajav spotrti, kak gda me je neš i gaziv celu no , a unda sam si kupiv toga tajera, podrinuv sam ga pod postelo i ve se stajam kak gda sam dvajsti let mlajši, o em re i, kak pravi de ko. To mi je i žena rekla. No, rvek mi je nej dauv mira, pak sam celi den i celo no gruntav o Svetoj Jeleni i jivoj školskoj ravnateljici. Dok sam vse to na kup nametav, dok sam vse zbrojiv i oduzev kaj se dalo, a vse ono kaj je ostalo pak sam zkubicerav, vum mi je došla misel gda šenkov ari pravzaprav o ejo zmeniti ravnateljico.

Jerbo ak bi ona odišla tajeri bi mogli ostati. Nebrem kaj vam nebi rekev, ipak se predugo poznamo, dok sam vam ja kupiv toga bioenergatora unda sam

si dopelav i drugo ženo, štera je petnaest let mlajša, tak gda vam ve nebrem zasigurno re i što mi je vej hasniv ili tej tajer ili pak mlajše žensko telo?

M

am im sam došev z posla sam se naobedovav, kak i vsaki den, a posle toga sam nažgav televizijo na doma emo akoskomo kanalo. Po ele so vesti štere je vodila ona fajna špikerica. Nejpredi nam je rekla kak je posle f erašjega ostupanja Ivija Josipovi a z mesta novoga precednika države, novi precednika Milan Bandi , ve denes došev vu akovec kaj se zahvali vsima šteri so ga podržali i šteri so mo dali glase. Novoga precednika je prvi do ekav akoski gradona elnik Branko Šalamon i oni so se jako srda no pozdravili. I skušuvali so se. Malo mi je bilo udno kak je gospon Šalamon do ekav novoga precednika vu rlenoj majci, brez ancuga i rlene kravate, ali je vu temo aso, vu gracko ve nico došev i dogradona elnik Biševac i tak je trupnuv z vrati, dok jiv je za sobom zapirav, kaj sam se zbudiv.

D

ok smo devetoga januara obslužavali Spomenden

na 1919. leto gda se naše Me imorje malo otrglo od Hungarije i pripojilo Hrvaškoj, kak predstavnik državne vlasti biv nam je Luka Bebi , precednik našega i hrvaškoga Sabora. Nej znati jeli Luka ima tak rad nas Me imorce kaj nam furt dohaja, jerbo je biv prinas dok smo postavljali Štebihovoga Mikloša Zrinskoga Sigeckoga, na skradnico vu akoskomo parko. Kak bilo gda bilo, gospon Luka z Metkovi a je ve hajdig pot biv prinas i kaj je najbole zapamtiv je to gda se mi Me imorci jako dobro slažemo z Romima. Kak je rekev, po tom pitanjo nas je pofalila i Evropa, jer se niti jeden Rom šteri je prešav Dravo nej vrnuv nazaj, vu zadjih dvajsti let. Dok Luka dojde tretji ili pak etrti pot, mortik bode i nekaj drugo zapamtiv.

M

inuli tjeden smo preslavili jednoga od vekših vinogradarskih svecov, a to je sveti Vinci. Vsi koji imajo gorice, a isto tak i vsi mi šteri ljucko vino pijemo, znamo gda je sveti Vinci zaštitnik vinogradov i vinarov i gda tega dneva za nejo posli vu goricaj. Nejpredi je vu akoskoj starešoj cirkvi Svetoga Mikloša bila meša na šteroj so bili vsi vi-

nari šteri nekaj zna ijo vu našaj goricaj, jerbo akoska cirkva, jedina vu Hrvaškoj, ima mo i svetoga Vincija. A vu petek, soboto i nedelo so se nastavile fešte vu goricaj z rezanjem prvih rozgvi i zalevanjem trsa z vinom dok po trsju visijo klobasi, špek, rebreca ili pak po rvina.

Morem vam re i gda su, vu te dneve, po me imorskaj goricaj lojsali ljudi z cele Lejpe naše, a i naši sosedi Janezi, Ma erke, a bilo je i ljubitelja dobre kapljice i starinskih obi ajov tijam z Osterajha. Kuliko vidimo z poslima vu goricaj po eli so i posli za turisti ke težake. Bilo je istam dobro, ali nej tak kaj nebi moglo biti i bolše. A bolše bode drugo leto, jerbo gda smo vidli kuliko je ljudi dojšlo, verjem gda smo se nekšega vraga i nav ili. Nejbolšega mimohoda so i ovo leto meli planinari z Bundeka. Što zna kak se dela posel to se i vidi.

Š

to o e videti kak zgledi Gola istina Nives Celzijus nek si kupi jeno knigo, a što pak o e videti kak zgledi gola Nives, štera ima kaj pokazati, nek malo duže surfa po interneto, ali nek pazi kaj se ne zide z jenim možom Dinijom Drpi om.

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Proteklih tjedana ste jako puno radili i sada bi nagrade trebale po eti stizati. Opustite se i uživajte jer znate da ste se za to i namu ili. Pokušajte izbje i sve rasprave o problemima drugih kao i kon iktne situacije. Radije ih pus te da oni sami prvo dobro razmisle o svemu prije nego im kažete svoje mišljenje. Pri sak nad vama uporno raste i imate osje aj kao da drugi previše o ekuju. Nemojte pani ari jer se panikom ništa korisno ne ete napravi .

Kao i kod djevica, i vi ete bi usmjereni na ono što vam je trenutno najvažnije u životu, obitelj i prijatelji. Shva t ete kakao vaš posao previše utje e na vas i kako je vrijeme da se to promijeni. Dobro provjerite svoje nancije. Nemojte troši izvan svojih mogu nos , no, ukoliko imate dovoljno raspoloživih sredstava, sada je dobar period da uložite u poboljšanje kvalitete svog života. Naravno, samo ako to sebi možete priuš bez pomo i od banka ili drugih zajmova.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Ovo bi mogao bi vrlo važan tjedan za vas, no, sve ovisi o vama i na inu na koji ete iskoris svoje mogu nos . Bit ete jako dobri u komunikaciji, aktivnostima koje uklju uju grupni rad, posebno predavanju drugima. Tako er, ukoliko ste razmišljali o nekom putovanju sada je pravo vrijeme da ga isplanirate i otputujete. Sve ono u emu ste dobri e jekom ovog tjedna iza i na vidjelo, stoga, potrudite se da toga bude što više.

Slušajte sve što vam drugi govore i obra te pažnju na sve što vidite jer nikad ne znate koliko vam to poslije može zatreba .

In e ignorirate sve promjene i kad god su one u pitanju, vi se još više vra te u svoju ru nu i radije radite posao u kojem ste dobri. Možda je sada vrijeme da nešto pokušate promijeni . Ne morate ništa posebno riskira , ve malo ve a otvorenost prema promjenama e imati pozi van u inak.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

U ovom tjednu više se usredoto ite na privatni dio života nego na posao. Više se posvetite osobama koje volite, družite se s njima, organizirajte nešto zajedni ko, uživajte u trenutku. Na poslu izbjegavajte ve e sukobe i rasprave. Odradite ono što trebate kako biste što prije bili gotovi i mogli vrijeme posvetiti osobama do kojih vam je više stalo. Ako ve neko vrijeme razmišljate o promjeni nekih nezdravih navika i kako biste se trebali usredoto iti na zdraviji život, sada je pravo vrijeme za to.

Pokušajte više vjerovati u sebe i ono što radite. Ponekad je normalno pogriješiti, to ne zna i da više nikad ništa novo ne trebate probati. Ne ete biti pretjerao zainteresirani za druge i više ete biti usredoto eni na sebe i ono što radite. Pokušajte drugima ne pokazati u kakvoj ste fazi, malo vremena uvijek možete odvojiti i za njih. Ponekad morate prije i preko svog ponosa kako biste ostvarili nešto što želite. Na vama je da odlu ite, no, ponekad biste toliko toga mogli napraviti kad biste bili samo malo manje ponosni.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Ovaj tjedan e bi obilježen s puno utjecaja iz dva potpuno razli ita smjera. U jednom trenutku biste nešto gradili, dok biste ve u drugom isto to rušili. Nemojte brza s odlukama. Pri ekajte malo da se situacija smiri i tek onda reagirajte. Vrijeme je da nau ite osobama koje su oko vas pokaziva više pažnje i pruži više ljubavi.

Iako vi to podrazumijevate ponekad ste previše usredoto eni na druge poslove i zaboravljate im pokaza koliko vam zna e.

Ovo je pravo vrijeme da budete otvoreni, kažete sve što mislite i izborite se za ono što želite. Proteklih tjedana bili ste više koncentrirani na posao, sada je vrijeme da malo sebe stavite u pravi plan. Od posla napravite samo onoliko koliko je obvezno, ostatak vremena se odmarajte, ure ujte, posjetite prijatelje, obitelj, što god želite i ve neko vrijeme planirate. Drugi e primijetiti promjene u vašem raspoloženju pa e i oni tražiti savjet, pokušajte im pomo i da budu sretniji sa sobom i onim što imaju.

LAV (23.7.-23.8.)

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Pristupate svemu što radite s neke nježne, vesele i prili no logi ne strane. Nemojte se previše brinuti oko nekih poslova na koje ne možete utjecati. Vi se potrudite da napravite najbolje od onoga što možete. Nemojte sjediti kod ku e ili biti samo zatvoreni u uredu. Uklju ite se u neke nove aktivnosti, upoznajte neke nove ljude i više komunicirajte s kolegama. Bit ete zainteresirani za organizaciju svega oko vas i pridajetepažnju akionimnajsitnijimdetaljima. Produktivnost nikada nije samo slu ajnost, samo budite uporni.

Imate neke ideje u glavi i planirate kako ih ostvariti. Zbog toga biste mogli drugima izgledati tajnoviti i kao da nešto krijete. Pokušajte više razgovarati s partnerom i prijateljima, ne morte im govoriti sve detalje, ali isto da znaju im se bavite. Ovo nije vrijeme za pretjerivanje što god radili. Morate prona i pravu mjeru i potruditi se oko svega što radite, no isto tko shvatiti da postoje stvari na koje ne možete utjecati. Bitno je da vi date sve od sebe. Ostalo e sve do i kada bude vrijeme za to.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Posao vam donosi nove izazove koji vas baš pretjerano i ne vesele. Vi biste se radije posve li partneru, obitelji, djeci i prijateljima.

Napravite ono što morate ujutro, kako biste popodne bezbrižno mogli provodi s najmilijima. Ako vas zanima nešto novo, to ne morate po skiva . Istražite sve što vas zanima i onda donesite odluku da li vas to stvarno i zanima. U svemu što radite, vrlo je važno da se dobro osje ate. Tražite posao i ak vnos koje e vas ispunjava iznutra.

RIBE (20.2.-20.3.)

Ovo nije baš najbolje vrijeme za donošenje bilo kakvih odluka. Radije se sada potrudite oko detalja, prikupite sve informacije, istražite sve što je potrebno, ali kona nu odluku još malo uvajte samo za sebe. Zainteresirani ste za produbljivanje odnosa s drugima.

S prijateljima bi to moglo zna i više povjeravanja, eš e kave i druženja dok s partnerom imate neke ozbiljnije planove. Razgovarajte s partnerom i zajedno odlu ujte o stvarima koje se e i vas i njega.

VIC tjedna

Sponzor Razgovaraju dvije prijateljice: - Ne mogu vjerovati da si se udala za tog starca!

A druga e: - E, draga moja, kad uzmeš lovu, ne gledaš koje je godine štampana.

62

Vremenska prognoza

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 18. do 25. sije nja

I dalje hladno VREMENSKA SLIKA: Ušli smo i u posljednji tjedan sije nja. U dosadašnjem tijeku ovog mjeseca nismo se baš nagledali i ugrijali na suncu. Naime, svega je u tri- etiri dana bilo sunca, ali ak ni tada nije bilo odve toplo.

Pratilo nas je ve inom tmurno zimsko vrijeme, a upravo takvo e se nastaviti i do kraja mjeseca.

Sljede ih dana vrijeme e i dalje biti primjereno zimi. Sunca malo ili nimalo, a oblaka puno. Upravo takvo vrijeme karakterizira sije anjsku anticiklonu. No, ra une e pomrsiti dolazak nešto vlažnijeg zraka sa Sredozemlja što e u nekim dijelovima Hrvatske donijeti snijeg – najmanje upravo na podru ju Me imurja. Zimsko vrijeme e potvrditi i temperatura koja e se vrtiti oko nule.

VREMENSKA PROGNOZA: Ve u ponedjeljak je u Sredozemlju nastalo ciklonalno polje. Danas e se njegov utjecaj proširiti na ve i dio Hrvatske. Budu i da se ciklona nalazi južnje od Hrvatske najve i utjecaj na vrijeme e imati u južnijim dijelovima naše zemlje, a najslabiji upravo na krajnjem sjeveru – u Me imurju i Podravini. To zna i da e utorak na našem podru ju biti obla an, a osobito poslijepodne i nave er mogu je i slab snijeg. Ako nam ciklona ipak bude malo bliže oborina e biti više nego što to predvi aju prognosti ki modeli.

U svakom slu aju utorak e biti obla an i hladan. S pritjecanjem vlažnijeg zraka povremeno se o ekuje i snijeg, a kao što smo napisali, njegova koli ina bi u Me-

imurju trebala biti mala. Budu i da e temperatura zraka biti ispod nule, sav snijeg e se zadržati na tlu, a u središnjoj Hrvatskoj moglo bi ga pasti nekoliko centimetara. Zapuhat e povremeno umjeren sjeveroisto ni vjetar pa e uz negativnu temperaturu biti hladno. Upozoravamo da e znatno više snijega pasti u BiH, Lici, Dalmatinskoj zagori, na Banovini Kordunu i u Posavini gdje mjestimice može pasti više od 15 cm snijega uz probleme u prometu. Snijeg se mjestimice o ekuje i uz obalu, osobito u no i na srijedu i tijekom srijede kad ga može biti i u Dalmaciji.

Povremenog slabog snijega u Me imurju još može biti i u srijedu, osobito ujutro i prijepodne. Još jednom napominjemo da koli ina snijega pri izradi ove prognoze nije poznata i da postoji mogu nost i za nekoliko centimetara! Ostat e hladno i vjetrovito uz umjeren

26. sije nja 2010.

sjeveroisto njak i temperaturu ispod nule. Poslijepodne i nave er naoblaka e se smanjiti, a moglo bi se ak i razvedriti što e uz slabljenje vjetra imati za posljedicu nagli pad temperature zraka.

Nešto stabilnije vrijeme eka nas u etvrtak i petak. ini se da oborina ne e biti, a kroz oblake se ponegdje može probiti i malo sunca. Ostat e hladno, osobito u slu aju vedrih no i jer bi se tada temperatura mogla spustiti i ispod -10 Celzijevaca. Najviše dnevne vrijednosti oko nule i malo ispod. Vjetar e biti ve inom slab što e pogodovati mogu nosti za nisku naoblaku.

Vjerojatnost ostvarenja prognoze pada s udaljavanjem dana prognoziranja. Stoga je prognoza vremena za sljede i vikend manje ostvariva, ali prema ve ini prognosti kih materijala se ini

Hladno i sivo

da bi vrijeme ponovno moglo biti promjenjivo uz mogu nost oborina na u obliku snijega. Na podru ju Sredozemlja bi se razvili novi ciklonalni sustavi koji bi oborine mogli donijeti i našoj županiji.

Ono što je za ovaj tjedan sigurno je da zima ne e popustiti i da emo sije anj ispratiti uz zimske temperature zraka. To ne i precizne informacije o mogu nosti te vrsti i koli ini oborina tijekom vikenda možete dobiti pozivom na naš telefon 060 444 444 (uz cijenu poziva od 1,86 KN+PDV/ min.). (prognozu izradila udruga Crometeo 25.1.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 26. sije nja 1723. god. po eo je padati obilan snijeg u Zagrebu i nije prestao cijeli tjedan 28. sije nja 1959. god. na podru ju Sinja maksimalni udar vjetra 165 km/h 29. sije nja 1994. god. orkanska bura u Dalmaciji, u Splitu udar od 175 km/h 31. sije nja 1234. god. toliko jaka zima da su se rijeka Po i Jadransko more zaledili

I dani vikenda protekli su u meteorološki sli nom tonu kao i itav tjedan. I dalje je dominantan utjecaj na vrijeme još imala isto noeuropska anticiklona pa je meteorološki izvještaj sli an onima iz prethodnih dana, a u njemu dominiraju podaci o temperaturama.

Unutrašnjost je i u subotu i nedjelju bila pretežno obla na uz povremen slab snijeg koji je uz hladno u samo poja avao dojam pravog zimskog ugo aja. U dane vikenda se najviša dnevna temperatura nigdje u unutrašnjosti nije penjala iznad nula stupnjeva Celzija.

Tako je i u Me imurju ona bila u rasponu od -6 do -2 Celzijeva stupnja. Izuzetak je bilo subotnje jutro kad smo na podru ju Me imurja (i akovec i Prelog) mjerili minimalac od -10 Celzijevaca. Takve dane klimatolo-

zi nazivaju studenim danima.

Vrlo hladno je bilo jutro i u unutrašnjosti Istre (u Pazinu -8.5°C) i u rije kom zale u. Na postaji avle u rije kom zale u se temperatura ovog vikenda spustila do -10°C. Nedjeljno jutro je bilo hladno i uz obalu sjevernog Jadrana. Rijeka je sa -4°C bila najhladnija na obali, a mraza je bilo mjestimice i u Dalmaciji. Tek su na jugu Jadrana i ponegdje na otocima jutarnje temperature bile stupanj ili dva iznad nule. Ipak, uz dosta sun anog vremena najviše dnevne temperature su se kretale od 4 do 8 °C ili 9 °C na dubrova kom podru ju. Dok su na Jadranu uživali u suncu, mi na kontinentu i dalje smo se smrzavali na minusima i bili ispod sloja niske naoblake koja nam je sakrivala sunce, a time i spre avala porast temperature.

Povijesna oluja Prošlotjedna ciklona koja je s Paci ika zahvatila jugozapad SAD-a bila je najintenzivnija oluja koja je u znanoj povijesti, odnosno u zadnjih 130 godina, pogodila to podru je.

U godinama u kojima na Paci iku vlada El Nino snažne oluje na zapadu SAD-a su este, ali ova je i po intenzitetu i po podru ju kojeg je zahvatila bila i epskih razmjera. ak na oko 10 do 15% teritorija SAD-a izmjeren je najniži atmosferski tlak dosad. To podru je uklju uje Južni Oregon, ve i dio Kalifornije, Nevade, Arizone i Utaha.

U mnogim su mjestima oboreni rekordi za najniži tlak. Tako je dosad najniži atmosferski tlak ikad izmjeren u Los Angelesu iznosio 990.5 mb (iz 1988. godine), a u etvrtak je izmjeren tlak od 984 mb. Gradovi u kojima su mjerene rekordno niske vrijednosti tlaka uklju uju San Diego (987 mb), Salt

Lake City (980 mb) i Las Vegas (983 mb). Rekordno niske vrijednosti tlaka je donijela vrlo intenzivna hladna fronta, ispred koje su na jugozapadu SAD-a puhali vjetrovi uraganske ja ine. U Arizoni je izmjeren udar vjetra od 150 km/h.

U Kaliforniji su zabilježena i tri tornada. Zbog jednog od njih je jedna autocesta bila zatvorena nekoliko sati zbog uklanjanja prevrnutih vozila i iš enja krhotina. Ukupno je u tri dana u Kaliforniji registrano pet tornada. Do petka su u planinskom podru ju jugozapada SAD-a pale velike koli ine snijega. Najviše, i do 2 metra, ga je palo u planinama Kalifornije. Pala je i velika koli ina kiše, na mnogim lokacijama i preko 100 mm. U mjestu Los Gatos u Kaliforniji u proteklih pet dana palo je ak 373 mm kiše. Oluja se tijekom vikenda premješta dalje prema jugu i istoku SAD-a.

Doga aji OBILJEŽEN tre i hrvatski Dan mimoza

Upozorili na sve eš u pojavu raka vrata maternice U organizaciji Županijske lige protiv raka akovec i Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije, na Trgu Republike u akovcu prošle je subote obilježen tre i hrvatski Dan mimoza.

Dan mimoza u Hrvatskoj se obilježava u sklopu Europskog tjedna borbe protiv raka vrata maternice, a u organizaciji

udruge “Zdravka” i Hrvatske lige protiv raka. Glavne poruke ovogodišnjeg Dana mimoze jesu: Edukacija - nau ite sve što možete, pitajte svog lije nika!, Cijepljenje - zaštitite sebe i svoju djecu od bolesti koje uzrokuje HPV! i Probir - uvajte svoje zdravlje i redovito napravite PAPA test!

Akcijom se, dakle, prije svega želi upozoriti na sve eš u pojavu raka vrata maternice. Od invazivnog raka vrata maternice u Hrvatskoj je 2007. godine oboljelo 387 žena, a 114 ih je umrlo. U Me imurskoj županiji prosje no se godišnje registrira sedam novooboljelih, dok prosje no

dvije žene umiru od ovog sijela raka. Ova crna statistika potvr uje kako je rak vrata maternice veoma ozbiljan zdravstveni problem današnjice, što dokazuje i injenica da je rak vrata maternice drugi naj eš i rak u žena te tre i uzrok smrtnosti od karcinoma u ženskoj populaciji.

Na Trgu Republike u akovcu prošle je subote obilježen tre i hrvatski Dan mimoza

lanovi Predsjedništva Županijskog odbora HDZ-a MŽ-a uklju ili su se u akciju povodom 3. hrvatskog Dana mimoza

U akciju se uklju ili i lanovi Predsjedništva Županijskog odbora HDZ-a U akciju Županijske lige protiv raka u sklopu tre eg hrvatskog Dana mimoza uklju ili su se i lanovi Predsjedništva Županijskog odbora HDZ-a MŽ-a predvo eni Vladimirom Ivkovi em. Iako je rak vrata maternice bolest s kojom se suo avaju žene, svi zajedno moramo pomo i da se broj oboljelih u Hrvatskoj

smanji. Svaka kuna pri kupnji mimoza zna i bolju prevenciju, tiskanje više edukativnih materijala i više javnih tribina na kojima se otvoreno govori o tome kako zaštititi svoje zdravlje, zdravlje naše djece i naraštaja koji dolaze, rekao je predsjednik me imurskog HDZ-a Vladimir Ivkovi .

' < " # $ $$$

Otvorenje nove ordinacije

DERMATOLOĹ KA ORDINACIJA na novoj adresi

Od lije enja do kozmeti kih tretmana \> < ] ' ` ] } ' < ' ¨ < § ' < `  ] > ] [ ' [ ' ] ~ [ [] < Â&#x201C;] ' \< [] Â&#x153;> Â&#x2C6;Â&#x2022;¢§Â&#x2022; } [Â&#x; = ` ] < [ [ > ] [ ' < ] [' [ [ ][ < ] ' < [ ][ | ' ] { ] | ] [| ' ` ] [ ] ' ` [' [ ] > } > ] ~ ÂĽ < [ ][ > ' [{ ] [ ~] ~ ' ` ] ] [' [ > ] '

§ ' < `  ] | `

[ > [ [] [ ] Â&#x2030;Â&#x2030;ÂŻ ' ' > } ] ] ' ` ' < > = ` [ ' ]  ¨ ] | > ' ' < Â&#x2C6; ' [{ < Â&#x203A;¢Â&#x2021;` Â&#x2020;[ § > | > ] > ` ] [ ' < Â&#x153; |~ Â&#x;

Dr. Ĺ tefica Kedmenec - Bartoli obe ava joĹĄ kvalitetnije tretmane

REDAKCIJA Me imurskih novina obiljeĹžila kraj proĹĄle 2009. i po etak 2010. godine

Proslavili â&#x20AC;&#x153;novinarsku Novu godinuâ&#x20AC;? = | > >[ ' [ ~ | ' ~ } <[ [] ' > Â&#x2013; ' ` = Â&#x2DC;| >[

' ` | [ [ ÂĽ ' < ^ [ [ ' < [~ ' | ~ ` [ ' [{ [ [ Â&#x2013;Â&#x201C;[ ` >Â&#x2DC; ~ } ] > }][ [}] [ [

ÂŚ [ ' < ` ] ' [{ | > > ] ' Â&#x2013;Â&#x201C;[ ` >Â&#x2DC;| ~ ' > ] { < ] `

~ ] ] ~ ~ >] > ` ' > [ > >[] Â&#x2020;Â&#x201A; ÂĽ | ' } ^ | } Â&#x2013; ' ] Â&#x2DC; [] ~ [ = [| > [~ ] ' ` ] [ [] [ ~' {] > ' ] Â&#x2013; ' Â&#x2DC; [ Â&#x2013;{ Â&#x2DC; ] ~ ] > ' ÂĽ ' [` { ] >[ ' | [ > > }] ' > > ` [] Â&#x2013; ] [ > > Â&#x2DC; ~ } ' } Â&#x2013; ]]Š Â&#x201A; Â&#x2DC; ~ < °

Mozaik 63

NK ME IMURJE i NK MKA*IPC MARLJIVO TRENIRAJU

ME IMURSKA ŽUPANIJA SUORGANIZATOR DAVIS CUPA

Sve o pripremama Za devetsto školaraca nogometaša i rukometaša besplatne ulaznice

MATO KLJAJI , USPJEŠNI PRELOŠKI SPORTSKI DJELATNIK

Spreman prihvatiti kandidaturu za predsjednika MNS-a

Zajedni ka fotografija lanova društva s vodstvom županije ispred zgrade Me imurskog veleu ilišta u akovcu

OSNOVANO Društvo znanstvenika Me imurja

Me imurski zaokret od rada k znanju - Prva predsjednica dekanica MEV-a Nevenka Breslauer, osniva koj skupštini odazvalo se pedesetak znanstvenika U subotu je održana osniva ka skupština Društva znanstvenika Me imurja. Inicijativu za osnutak društva pokrenuo je župan Ivica Perho , a to je ujedno prva udruga takve vrste u Hrvatskoj. Cilj udruge je podizanje i osuvremenjivanje obrazovne i gospodarske strukture Me imurja, te promicanje znanstvene misli i tehnologije u županiji.

Osniva koj skupštini, koja je održana u vije nici Me imurskog veleu ilišta u akovcu, odazvalo se pedesetak znanstvenika, koji su izme u sebe izabrali vodstvo udruge. Za predsjednicu je izabrana Nevenka Breslauer, aktualna dekanica Me imurskog veleu ilišta, a za dopredsjednika Alen Lovren i . U Izvršni odbor od devet lanova izabrani su još: Jasminka Dopša (tajnica društva),

Tomislav Novinš ak, Dejan Vinkovi , Blaženka Filipan - Žigni , Rebeka Mesari - Žab i , Saša Legen i Vesna Požgaj - Hadži.

U Nadzorni odbor društva izabrani su Ivica Perho kao predsjednik, Mijo Bergovec, Ti-

homir Hunjak, Vesna Ciglar i Sarajko Baksa. Na skupštini je usvojen statut, a najviše su se lomila koplja oko termina “lobiranje” za znanost, naime, treba li u statutu pisati da znanstvenici lobiraju za znanstvene projekte, što se samo

Posjet Tehnixu u Donjem Kraljevcu, slijeva: uro Horvat, vlasnik Tehnixa, župan Ivica Perho , “skriven” je Mijo Bergovec, zadnji desno dekan varaždinskog FOI-a Tihomir Hunjak

iji je kaput najzgodniji?

Nekada su za kapute bile namijenjene samo sumorne boje poput sive, crne ili sme e, krojevi manje maštoviti nego danas, ve više kruti poput oklopa. Danas su materijali za zimske kapute, jakne mnogo razigraniji, veselijih boja, krojeva i dužina. Tako da

žene i u ovom vremenski nepogodnom razdoblju godine mogu dati svojoj osobnosti, mašti i kreativnosti na volju. Danas izvezeni cvjeti i ni na kaputima nisu nikakav modni šok ve poželjna novost. Kaput se može razlikovati od drugih ak i po izboru ili veli i-

ni gumba u boji tkanine ili dvorednih zlatnih po uzoru na dimnja arske odore. Dakle, dajte si oduška, razbijte sivu zimsku svakodnevnicu odje om u boji. Dobar izbor boje i kroja oraspoložit e vas i podi i vam samopouzdanje.

(BMO)

po sebi razumije. Skupštini znanstvenika bio je nazo an župan Ivica Perho te dožupani Matija Posavec i An elko Horvat, ali i starija generacija znanstvenika i stru njaka, tako Danijel Režek, Stjepan Ov ar i drugi koji su došli podržati rad društva. Najviše znanstvenika bilo je iz podru ja prosvjete, što je i razumljivo, i to iz akovca, Varaždina, Zagreba, ali i stru njaka razli itih specijalnosti.

U drugom dijelu, lanove Društva znanstvenika Me imurja ugostila je tvrtka “Tehnix” iz Donjeg Kraljevca gdje se raspravljalo na temu “Znanost i inovativnost u funkciji ja anja konkurentnosti gospodarstva”.

Goste je pozdravio vlasnik tvrtke uro Horvat, te ukratko prezentirao djelatnost i razvoj te tvrtke

Društvo okuplja i znatan broj mla ih znanstvenika, što se lijepo vidjelo na osniva koj skupštini koja se temelji na stalnoj inovativnosti, a koja je postala lider u proizvodnji ekološke komunalne opreme, dok je župan Ivan Perho

zahvalio doma inu na toplom prijemu znanstvenika te naglasio da je spoj znanosti i rada nužan za ukupan razvoj. (J. Šimunko)

Vu ja stopa i teška bolest bubrega Znanstvenici su u Donjem Kraljevcu raspravljali u više manjih skupina, a teme su bile zbilja razli ite. Tako se na skupu moglo uti da jednu od najtežih bolesti ovjeka, nefropatiju (odumiranje) bubrega, nakon koje bolesnici završavaju na dijalizi, izaziva biljka poznata kao vu ja stopa, a koja raste u našim nizinama. Bolest je poznata kao balkanska endemska nefropatija, a obolijeva i do 10 posto stanovništva uz rijeke i u nizinama. Otrov u vu joj stopi promijeni genetiku ovjeka i bubreg odumire. U ovom trenutku

na institutu “Ru er Boškovi ” i me imurski znanstvenici tragaju za nositeljem, odnosno na inom kako otrov dospijeva u organizam ovjeka. Zna se da se otrov unosi putem hrane jer raste i u pšenici, mogu e putem kruha, no, sumnja se i na mlijeko. Otrov vu je stope na en je i u nekim preparatima za mršavljenje, što se otkrilo kad su gotovo sve pacijentice jedne klinike koje su bile na mršavljenju i koristile odre ene preparate, na nesre u, oboljele od teške bolesti bubrega.

(JŠ)