Međimurske novine 752

VELIKI KONCERT U GRADITELJSKOJ DVORANI 6. VELJAČE

Stari i mladi, ali i cijele obitelji u media str. 3 razgledavanju

Tony Cetinski u subotu u Čakovcu

media str. 5

NOĆ MUZEJA u Čakovcu obišlo oko dvije i pol tisuće ljudi

www.mnovine.hr

Međimurske novine pet najbržih čitatelja u utorak ujutro nagrađuju po jednom ulaznicom

Godina XV.

Broj 752.

^akovec, UTORAK, 2. veljače 2010.

Cijena 7 kuna

media str. 17

MLADI MEĐIMURSKI INTELEKTUALCI RAZVILI FORMULU STUDENT NOVA "OTKRIĆA" U OŠ "PETAR str. 3 ZRINSKI" ŠENKOVEC

U šenkovečkoj školi otkrivene "skrivene Atlante" u slikama REZANJE PLAĆA U LOKALNOJ str. 3 SAMOUPRAVI

Plaće u Županiji idu dolje 5 - 10 posto

Spoj pameti i NEDOSTATAK POSLA POGAĐA SVE VEĆI BROJ GRAĐEVINARA str. 2

Problemi i u Međimurje betonu CRNA KRONIKA

entuzijazma Danijela Turk iz Selnice i Hrvoje Novak iz Nedelišća dio su tima koji je razvio prototip trkaćeg bolida

str. 2

Policija uhitila lopovskog dvojca koji je ordinirao po gornjem Međimurju RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Money, money, money...!?

Ovih dana u nekoliko sam navrata uo kako nam je ok, ali “da je barem još malo love u džepu”. Malo - po malo, pa do emo da nam treba sve više.

Postali smo ono što je normalno, tipi no potroša ko društvo za koje, na žalost, o ito nismo spremni. Iako nismo bili baš upu eni u hedonizam “hrvatske elite”, koja je o ito imala pristup državnoj kasi ne samo ranije, ve i minulih godina, ve ina nas ne želi biti dio takvog establishmenta, samo da možemo živjeti kao normalni ljudi koji su dostigli europske standarde. A, koji su oni? Op enito lošoj situaciji nimalo ne doprinosi stvorena klima da se mora imati i ku a, i stan, i dva auta, i vikendica, da treba putovati, šopingirati, zabavljati se ... Onda nije udno da dolazi do rustracija, posebice kad po inje “bombardiranje” da smo s prosje nom pla om zapravo podcijenjeni dio Hrvatske. Možemo li nešto promijeniti u vezi s tim? Najprije bi trebalo promijeniti razmišljanje da je ranije nabrojeno “neophodno potrebno”, odnosno da je ostvarivo, i to ako je mogu e na što kra i rok, jer ve ini Europljana to nije, iako im je mnogo toga dostupnije i je tinije nego nama (hipoteke, krediti, putovanja, hrana ...).

“Europa” smo postali jer smo ranije razmišljali druga ije od ostatka Hrvatske, ali, kad vidimo što nam se doga a u ostatku, teško je odoljeti iskušenju razmišljanja da bi i mi trebali imati (dobiti) puno više.

Je li tako nešto ostvarivo? Bi li nam, primjerice, država zbog prosje ne pla e koja kod nas iznosi kojih 3.800 kuna trebala dodijeliti “socijalnu pomo ” od kojih prosje nih 1.500 kn po zaposlenom koji nisu u državnom prosjeku. Nema nas previše, pa eto, bilo bi lijepo, jer smo, kako nam svi tepaju, ipak ve “Europa”. Ha, ha, ha, ludog li prijedloga, smiješnog zapravo,

t

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

jer koji bi se politi ar usudio to tražiti, ali s obzirom na situaciju to bi za mnoge u Me imurju bila jedina potvrda da “Hrvatska razmišlja o nama”. I ne samo o nama. S obzirom na to koliko se silnih milijuna trošilo minulih godina “na sve i svašta”, ovako bi se barem znalo kako izgleda “osobna potrošnja” u Hrvata, ali onima kojima je zaista potrebno. A ne da se i dalje mora puniti Remetinec.

Me utim, kakva je situacija, izgleda da e i par stotina kuna s burze biti “kruh”, jer situacija postaje sve gora, a i oni kojima nije koriste je da, zbog poduzetni kog mentaliteta da se “što više stavi love u vlastiti džep”, kažu da “ne mogu dati” ili “moraju smanjiti”. Stoga nam mladi sve više odlaze iz Me imurja. U Zagreb, Varaždin, Rijeku, Pulu, Osijek, Zadar i više se gotovo pa i ne vra aju. Kako bi kad mi jedan roditelj kaže za svog sina da se u Zagrebu preko “student servisa” može zaraditi jedna i pol prosje na me imurska pla a. Njegov sin teško da e razmišljati o povratku ku i, jer e pokušati prona i poslodavca koji e pošteno platiti njegovu titulu. Ima ih kod nas koji to mogu, ali jednostavno ne žele.

Tako nešto mora se pod hitno promijeniti, jer uzalud nam sve stipendije koje e se potrošiti na ulaganje u mlade koji imaju sve manje sentimentalnosti prema kraju otkud dolaze.

2. velja e 2010.

I ME IMURJE BETON u teško ama zbog recesije

Radnici kivni na Upravu zbog minimalca Gra evinska industrija našla se na najve em udaru recesije zbog nedostatka investicija i novih narudžbi. Premda je kriza izbila prošle godine, lani su se još odra ivali ranije ugovoreni poslovi, tako da su se mnoge gra evinske firme u težoj situaciji našle ove godine, pa su uprave prisiljene i na nepopularne mjere, što izaziva negodovanje zaposlenih osu enih i na minimalce. Na žalost, kao i svaka kriza, tako i ova najviše poga a one pri dnu socijalne ljestvice, slabijih pla a i imovinskog stanja.

Situacija je takva da nema mnogo manevarskog prostora.

Kada smo se devedesetih suo ili s krizom, kada su zbog rata drasti no pale investicije i raspala se bivša država, i poslodavci i zaposleni ponašali su se godinama poput nojeva, guraju i glavu u pijesak, glume i da firme normalno posluju. Zaposleni pak su najprije prešutno pristajali na isplatu pla a bez poreza i doprinosa, a kada su se iscrpila sredstva za balansiranje izme u dobavlja a, za poreze i doprinose i neto pla e, sustavi su se naprosto slamali sami od sebe jer nije bilo sredstava za nastavak ikakve proizvodnje, pa ni nakon što zaposleni nisu mjesecima primali nikakve pla e u radnom odnosu, i tek se tada pristupalo radikalnim mjerama u rješavanju krize. Naj eš e u ste aju, i to u situaciji kada su dubioze bile takvih razmjera da nije bilo više ni slobodne imovine za izmirenje radni kih potraživanja, a kamoli dobavlja e te poreza i doprinosa. Danas nitko više nema snage za takve scenarije.

A sve gra evinske firme bez novih poslova i narudžbi, kojih u ovom trenutku nema dovoljno, ne e mo i opstati. I to treba re i otvoreno.

Radnici e napokon, ma kako to bolno bilo, morati shvatiti da se trebaju okrenuti prvenstveno rješavanju svoje osobne sudbine i kako u nemilosrdnim tržišnim uvjetima prona i posao u onoj firmi koja ima dovoljno posla i u kojoj mogu za sebe osobno prona i bolje prihode. Minuli rad u

tržišnim okolnostima nema neku posebnu vrijednost, osim ako smo u tom razdoblju stekli takve vještine i sposobnosti zbog kojih smo neophodni poslodavcima. Odnosi u društvu iz temelja su promijenjeni, tko to prije shvati i prihvati, lakše e se boriti sa surovom realnoš u. Ono za što društvo mora na i dogovor jest zbrinjavanje starijih radnika koji su se tijekom desetlje a istrošili u napornim gra evinskim radovima nakon dvadeset i pet, trideset i više godina radnog staža. Društvo mora biti odgovorno prema njima, jer objektivno oni ne mogu u tržišnoj utakmici konkurirati mla ima. Vlada je ovih dana najavila i poseban program prema gra evinarima. Tek kad budu poznati svi detalji mo i e se vidjeti koliko je u tim mjerama onih koje e pomo i da ova grana iza e iz recesije sa što manje i socijalnih potresa koji se ovih dana doga aju i u Me imurju, tradicionalnom gra evinskom podru ju.

Prošli tjedan pisali smo o nepopularnim mjerama, smanjenju pla a u Me imurje graditeljstvu, ovaj tjedan javili su nam se radnici iz Me imurje betona. Njihovo pismo je svojevrsni vapaj u pomo , jer je situacija i tamo složena, što potvr uje i šturi odgovor Uprave društva koju smo zamolili za o itovanje o problemima koje su iznijeli radnici te firme.

Radnici krive Upravu za neu inkovitost Ponu k a n i s a s t a n k om s vodstvom firme na elu s direktoricom Rajkom Cmre njak i direktorom Ivanom Pintari em dana 25.01.2010. odlu ili smo opet izi i u javnost s problemima koji nas iz godine u godinu pritiš u.

Na sastanku nam je objavljeno da zbog smanjenja obima posla i recesije cijela firma ide na minimalni osobni dohodak (2,814 kn brutto). S pla ama koje smo do sada dobivali se teško preživljavalo, jer se zna da pla e gra evinaraca u Me imurju zaostaju za hrvatskim

Radnici akove kog Me imurje betona u dostavljenom pismu kažu da ne pristaju na aktualnu politiku vo enja firme prosjekom i do 30%, a kamoli sad s tih 2000 netto. Nama radnicima ne e biti lako živjeti, ali našim vlasnicima sigurno ne e biti problem, jer su oni sebe dobro opskrbili svih ovih godina... Pitamo se kakva je to direktorica (RAJKA CMRENJAK) koja u vrijeme krizne situacije u firmi kupuje sebi auto (novi Renault Megan) vrijedan minimalno 120,000,00 kuna, a radnicima se dijele minimalci i oduzima ono malo što su privre ivali da prehrane obitelji. Sramota je to u ovoj situaciji radnici moraju snositi teret njihove nesposobnosti i neu inkovitosti.

Unatrag pet godina u firmi se radilo punim kapacitetom,a r e z u lt at a z a r ade nem a do dana današnjeg. Dok su se druge gra evinske firme tehnološki razvijale mi smo ostali na strojevima starim tridesetak i više godina.

Tek se uspjela kupiti jedna betonara i jedan mikser (investicija nekih 300,000,00 eura). Sve indicije govore da je novac išao krivim tokovima kao i u cijeloj državi.

Dugov i samo rast u, ne pla aju se ra uni dobavlja ima, t rgov inama, ser v iserima strojeva... Još jedan podatak moramo navesti koji bi mogao zainteresirati nadležne institucije je taj da se nam ne pla aju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje na vrijeme, tj. nisu pla eni doprinosi duže od godinu dana. U ovom slu aju pravna država ne unkcionira. Bilo bi tu posla i za financijske i porezne inspekcije. Neka im ve inski vlasnici (Božidar Rei , Rajka Cmre njak, Jasna Nova ki, Ivan Pintari , Stanko Mesari ) kažu odakle im novac za dionice, jer svaki od njih ima 5000-6000 dionica, a zna se da se privatizacija vršila u vrijeme kada su pla e bile male,otprilike 100-200 maraka.

Izgleda da su i oni imali svoje ma ioni are pa su im stvarali novac.

Iz svega ovoga bi se dalo iš itati da firma stoji jako loše i da institucije ne poduzimaju nikakve korake, jer izgleda da naši vlasnici imaju dobro politi ko zale e, kad firmu vuku iz mjeseca u mjesec 15 godina i više, a nitko za to ne pita zašto je tako.

Nadamo se da emo dobiti podršku sindikata i nadležnih institucija, pa da istina do e na vidjelo i da ta agonija preživljavanja jednom završi, napisali su radnici.

Uprava: Zbog teško a nužno je smanjiti troškove!

Zbog svega iznesenog, zatražili smo odgovor Uprave društva.

Direktorica Rajka Cmre njak, dipl. ing. gra . poslala nam je kratak odgovor, ne osvr u i se na izre ene objede na ra un dioni ara i Uprave, ve samo na nastalu situaciju.

U suštini odgovor sadrži ono što se danas može uti u upravama gotovo svih gra evinskih firmi: zbog poteško a u poslovanju nužno je smanjiti troškove!

- Nakon prestanka postojanja DP GK “Me imurja“ nastalo je 19 dioni kih društava, od kojih smo mi jedno od 3 preostala aktivna poduze a.

Zbog poteško a poslovanja ne samo u djelatnosti graditeljstva ve i šire, nužno je poduzeti mjere smanjenja troškova. O navedenom su upoznati svi zaposlenici na zboru radnika dana 25.01.2010., uz obrazloženje da e se o stanju poslovanja razmatrati krajem velja e, nakon ega e se donijeti nove odluke, odgovorila je Rajka Cmre njak, dipl. ing. gra ., direktorica Me imurje- Betona.

(Božena Malekoci - Oleti )

Ku ni budžet Me imurci rastere uju i grijanjem na drva Anketa “Pod vurom”

Prirodni plin za ku anstva po etkom godine poskupio je odlukom Vlade za 15 posto. Za ku anstva u našoj županiji plin

je poskupio za oko 40 lipa po kubiku, što je, vjerujemo, mnogima zadalo nove glavobolje. Prošli smo se tjedan uvjerili da mnogi

Me imurci, kada je rije o plinu, posežu za alternativama. I dok se jedni griju samo na plin, mnogi svoj ku ni budžet, u ovo doba kri-

Ivan Vuruši , Savska Ves - Iako mi još nije dosta zime, jer bi ona trebala biti malo dulja, zimski uvjeti optere uju naš ku ni prora un. U svakom slu aju, pove anje plina nije dobro došlo s obzirom na to da nam je sve u ku i na plin. Za sada nemamo nikakvu alternativu po tom pitanju, stoga izdvajamo podosta novca za ovu stavku.

Dušan Vrbanec, akovec - Nije toliko do toga da je plin skup, ve su pla e u Hrvatskoj male.

Ako je ovo sada ekonomska cijena plina, onda je vjerojatno u tome najve i problem. Mi se, uz plin, grijemo se i na drva. To nam uvelike olakšava u ovo zimsko doba, osobito sada kada je cijena plina poskupjela.

Mitar Teljega, Žabnik - Osobno se grijemo na drva, dok plin koristimo samo za kuhanje. Stoga ovo poskupljenje ne utje e puno na naš ku ni budžet. To je ve godinama tako u našoj ku i, a jedan od razloga što se grijemo na drva jest upravo skupi plin. Sigurno da nam uvelike olakšava to što nemamo još taj trošak, osobito u ovo vrijeme krize.

ze, rastere uju upravo grijanjem na drva. No, da poskupljenje plina nije dobro došlo, slažu se i jedni i drugi. Mnogi tako er s nestrplje-

njem iš ekuju zatopljenje i prolje e, dok pak drugima zimski uvjeti još uvijek nisu dosadili. (hz)

Josip Kranjec, akovec - Osobno se grijemo na plin pa smatram da bi bilo dobro da je malo je tiniji. Iako je super što se ne trebamo grijati na drva i ugljen, troškovi plina dosta su veliki i to je ono negativno. Alternativu po tom pitanju nemamo, niti trenutno razmišljamo o tome.

Osobno bih volio da polako do e prolje e.

Danijela Lepen, akovec - Dosta mi je ove zime. Ne mogu van s djecom i zaželjela sam se prolje a. Što se ti e plina, malo se osjeti poskupljenje, ali ne previše. Kada je rije o grijanju, nemamo nikakve alternative, niti razmišljamo o tome. Za sada možemo financijski podnijeti troškove plina pa nema potrebe.

Marija Mrazovi , Krištanovec - Mi se grijemo na drva, pa stoga nismo osjetili poskupljenje plina. Takav na in grijanja koristimo oduvijek. Na taj na in sigurno puno prišparamo. Tako er znam da se u mom selu mnogi koji imaju plin griju ipak na drva, kako bi uštedjeli koju kunu. ( oto: Vrzan)

2. velja e 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PRIZNANJE za poznatoga me imurskog gospodarstvenika i sportskog djelatnika

NOVA “otkri a” u OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec, kao i nove mogu e zloupotrebe položaja bivše ravnateljice

Treska u ime škole preko uglednog odvjetnika prijetila tužbom medijima!?

Predsjednik Mesi odlikovao Zvonimira Pavlica

- Punomo za zastupanje šenkove ke škole s odvjetnikom Vladimirom Gredeljom ukinuta je u petak, isti dan kad su u školi tako er otkrivene nove, ali ovaj put “skrivene Atlante” u slikama, rekao nam je zamjenik Školskog odbora Saša Horvat Afera “Atlante”, za koje je nenamjenski potrošila novac ravnateljica šenkove ke Osnovne škole Zvezdana Treska, zbog ega je po etkom tjedna smijenjena, dobiva i dalje svoj nastavak. Naime, nakon što je razriješena dužnosti u OŠ “Petar Zrinski” otkrivene su “skrivene Atlante” u zidnim slikama ...

U petak oko 13 sati, nakon primopredaje smijenjene ravnateljice, otkrivene su u razredima ‘Atlante’ skrivene u zidnim slikama. Slike izvana prikazuju obi ne prizore poput cvije a i sli no, a iznutra je izme u slike i pole ine u najmanju ruku sadržaj koji izaziva zebnju.

Slike su pozornost privukle zbog neobi ne debljine za sliku. Nakon skidanja otkrilo se da imaju ‘grbu’.

‘Grbu’ smo otvorili i otkrili nešto što se zove ‘Specijalni radiestezijski neutralizator tip NV-GS protiv energija za poslovne i stambene prostore za O.Š. Šenkovec br. 2.’ Istu grbu, ali s brojem 1, skinuli smo sa zida zbornice.

U školi se pitaju što li e još otkriti - Koliko smo vidjeli, to je nekoliko isprintanih listova raznih boja s tekstovima na hebrejskom i latinskom. Ima poseban miris koji podsje a na tamjan. U središtu je nešto

Novoprona ene Atlante bile su zakamuflirane u zidnim slikama što podsje a na tkaninu. Na papirima uz tekstove uo ili smo i nešto što podsje a na pentagram, izvijestio je javnost u itelj povijesti Miljenko Hajdarovi , koji je rastavio dvije slike pred desetak kolega u kojima su otkrivene “skrivene Atlante”, koji su s velikom dozom sablažnjavanja do ekali ovo “otkri e” i zapitali se: Što emo još otkriti?

Saša Horvat, zamjenik predsjednika Školskog odbora, kazao nam je da je jednu sliku odnio kao dokaz me imurskom županu, a drugu uzeo kako bi odnio na policiju da se ona pozabavi s time. ista ice u školi ve su od ranije znale za postojanje tih skrivenih sadržaja u slikama, ali se nisu se usudile ništa

RADNI KO vije e

Rekli NE Atlantama i ne stoje iza izjave bivše ravnateljice Budu i da nas se do sada stalno javno prozivalo u medijima, dana 21. sije nja 2010. godine sastalo se Radni ko vije e, iji su se nazo ni lanovi ve inski (4 glasa suzdržana od ukupno 38 lanova) složili u sljede em: ne podržavamo postavljanje ure aja naziva “Atlanta“ u bilo koju prostoriju škole; dajemo punu podršku kolegama Miljenku Hajdarovi u i kolegi Vladimiru Novaku u njihovoj inicijativi da se

razriješi trenutna situacija u školi; iza izjava i bilo kakvih dosadašnjih istupa g e ravnateljice Zvezdane Treska ne stojimo; podržava se o itovanje bivših lanova Školskog odbora (Jelena Fuss, Lidija Matoša i Josip Mihalkovi ) iz vremena 2005.

- 2009. godine koji su se izjasnili da nije donijeta odluka za kupnju “Atlanti“ u iznosu od 50.000 kuna, kako stoji u zapisniku od 12. velja e 2008. godine.

V. d. ravnateljica Lidija Matoša U OŠ “Petar Zrinski” u Šenkovcu 2. velja e na dužnost stupa nova v. d. ravnateljica Lidija Matoša. Zada a je Školskog odbora da raspiše natje aj za novog ravnatelja, odnosno ravnateljicu, i okon a mu ne doga aje u školi kako bi se svi, od u itelja, djece i roditelja, okrenuli onomu što je im je temeljna zada a, a to je zajedni ka suradnja na odgojno - obrazovnom procesu u interesu djece.

re i, nego su nakon primopredaje pozvale u itelje i upozorile na njih.

Sadržaj koji su našli pomalo ih je zgrozio, a neke i uplašio.

Škola otkazala punomo odvjetniku Gredelju No, u cijelom slu aju nisu sporne samo “novoprona ene Atlante” ve i punomo koju je sada ve bivša ravnateljica Zvezdana Treska dala odvjetniku Vladimiru Gredelju iz Bjelovara kojim ga je ovlastila da zastupa OŠ “Petar Zrinski” iz Šenkovca i nju osobno. Školski odbor je na sjednici u petak donio odluku o raskidanju punomo i odvjetniku Gredelju o

zastupanju škole, jer je sklopljen bez znanja i odobrenja Školskog odbora. Da ne govorimo o tome da bi odvjetnik, prema punomo i koju mu je dala ravnateljica, u ovom slu aju zastupao interese Zvezdane Treska, a koji su suprotni interesima škole.

Zvezdana Treska kao ravnateljica punomo je odvjetniku Gredelju dala 4. sije nja. Prema Statutu škole, ravnateljica može samostalno donositi odluke do 20 tisu a kuna, a premda bi iz ovog zastupanja troškovi mogli i premašiti tih 20 tisu a kuna. Naime, ak i ako bi ra uni za zastupanje bili razbijeni na više ra una, budu i da se radi o jednom slu aju, ra uni se zbrajaju. Školski odbor e i po tom osnovu pokrenuti postupak protiv bivše ravnateljice.

O novoj mogu oj zloupotrebi položaja pitali smo za mišljenje i župana Perho a ...

- Bivšu ravnateljicu Zvezdanu Treska u njezinom privatnom gra anskom procesu može zastupati odvjetnik koga god ona odabere, ali ona ne može svoj osobni interes poistovje ivati s interesom škole u kojoj Školski odbor smjenjuje ravnateljicu upravo zbog onoga što je po inila mimo njihova znanja i ovlaštenja.

Niti pak za takvo zastupanje koje je u njezinu osobnom interesu može koristiti i decentralizirana sredstva, odnosno sredstva za materijalne troškove škole, jer takvo što nije bilo ni predvi eno inancijskim planom, pojasnio nam je i župan Perho nakon što smo ga upitali kako je mogu e da bivša ravnateljica Zvezdana Treska u ime OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec komunicira s medijima, kao i daje punomo opet u ime škole.

Treska je donijela još jednu dvojbenu odluku jer je angažirala zaštitare koji su roditeljima zaprije ili ulaz u školu, ime je stvorila zid izme u roditelja i škole koji zajedno moraju sudjelovati u odgojno - obrazovnom procesu.

Uglavnom, niz problemati nih i spornih radnji bivše ravnateljice koja je o ito puno toga radila na svoju ruku. Zasigurno je to upozo-

TEKST ispravka odvjetnika V. Gredelja, opunomo enika Zvezdane Treska u ime OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec

Gospo a Treska žrtva medijskog lin a Gospo a Zvezdana Treska, ovih dana predstavljena u svjetlu kontroverzne osobe koja eksperimentira s okultnim, zapravo je žrtva medijskog lin a koji se nad njom provodi u cilju da je se kompromitira kao ravnateljicu OŠ “Petar Zrinski” iz Šenkovca.

Njena namjera da se unaprijedi zdravlje u školi te postigne dobar protok energije u cilju op eg boljitka zdravlja djece i djelatnika škole okarakterizirano je kao arobnjaštvo i eksperimentiranje paranormalnim stvarima.

Optužuje ju se da je umjesto da angažira pedagoga postavila “magijske ure aje” kojima želi manipulirati ponašanjem djece, a zapravo je odbila postaviti na mjesto pedagoga osobu koja je bila nametnuta od strane ljudi koji su je zbog toga i ocrnili u novinama.

Ponavljamo, nije rije o magijskim napravama i vradžbinama ve o ure ajima koji neutraliziraju loša, patogena zra enja i život ine zdravijim i kvalitetnijim.

Takva je radna okolina neminovno potrebna svim školama, a samo je jedna, na inicijativu brižne ravnateljice, sretna što doista i može raditi u takvim uvjetima.

Odvjetnik Vladimir Gredelj

renje da nekakva sli na samovolja pojedinaca na odgovornim funkcijama u svim institucijama, ne samo školama, više ne e tako lako pro i, kao što je u mnogo navrata bio do sada slu aj.

(BMO)

REZANJE pla a u lokalnoj samoupravi

Pla e u Županiji idu dolje 5-10 posto Me imurski župan Ivica Perho kazao nam je da njegova pla a, uklju uju i i dodatak na staž od 30 godina, iznosi 15.600 kuna. Iznos koji nam je naveo razlikuje se od onoga koji smo vidjeli na službenoj stranici Povjerenstva za sukob interesa u njegovoj imovinskoj kartici, gdje je navedeni iznos od 17.100 kuna. Pitaju i ga za tu razliku, rekao je da se radi o grešci i da ne zna kako se taj viši iznos našao na stranici. Možemo samo kalkulirati je li to bila pla a koju je kao župan naslijedio, pa u me uvremenu uskladio s najavljenim trendovima ili pak je doista rije o drugoj vrsti pogreške. U svakom slu aju, njegova pla a nije ve a od ministarske i ne bi trebala podlagati restriktivnim

mjerama koje je najavila premijerka Kosor da e zakonom uvesti red u pla e lokalnih dužnosnika te da ni jedan lokalni dužnosnik ne e mo i zara ivati više od ministra ili potpredsjednika Vlade.

U Me imurju “normalne pla e”, za razliku od nekih drugih Ako su podaci na stranicama saborskog Povjerenstava za sprje avanje sukoba interesa o imovinskim karticama to ni, primanja naših gradona elnika i na elnika u rangu su o ekivanih iznosa, bez ekstrema, a uglavnom su u skladu s inancijskom snagom pojedinog grada ili op ine.

Istini za volju, ni do sad, unato prozivanju, nisu sve imovinske kartice predo ene ili ažurirane. Pla e me imurskih gradona elnika i na elnika mogli bismo u grubo svrstati u tri kategorije. U prvoj su gradona elnik akovca s pla om nešto manjom od 13 tisu a kuna neto. Gradona elnik

Preloga i na elnik Nedeliš a slijede ga s pla ama iznad 10 tisu a kuna, a neslužbeno doznajemo da se u tom rangu kre e i pla a gradona elnika Murskog Središ a, budu i da na za to predvi enom mjestu nema ni njegove imovinske kartice. Dio na elnika op ina slabijih iskalnih kapaciteta

Kresanje i u županijskim ustanovama Županija e korekcije pla a izvesti i u onim javnim poduze ima gdje je suvlasnik, a to je u Me imurskim vodama. Što se ti e Me imurje plina, Me imurska županija tamo nema vlasni ka prava, ve to imaju op ine i gradovi. No, ostane li župan i nadalje predstavnik Grada akovca, kao

što je to sada, zasigurno e i tamo do i do uskla enja.

Me imurska županija, osim poduze a Me imurje nekretnine, REDEA-e, MESAP-a, ŽUC-a, ima osniva ka prava i u zdravstvenim i socijalnim ustanovama, gdje je pitanje kako tamo napraviti uskla enja kada novac za njihove pla e

3

ima volonterske naknade koje se kre u od kojih 2.300 kuna na više, a dio na elnika je u me imurskoj zlatnoj sredini s pla ama koje se kre u nešto ispod ili iznad sedam tisu a kuna.

Me imurski župan ve sada najavljuje uskla enje pla a županijskih službenika na niže. Procjenjuje da e to smanjenje i i izme u pet do deset posto, po evši od razine pro elnika pa lan ano na niže.

(Božena Malekoci - Oleti ) osigurava država, a štite ih i kolektivni ugovori. No, župan Ivica Perho i za to ima lijek, kaže da je to mogu e provesti kroz upravno vije e jer ravnatelji zdravstvenih i socijalnih ustanova sklapaju ugovor s upravnim vije ima. Utješno je to da se za one koji e pokazati dobre poslovne rezultate predvi aju i nagrade, a ne samo recesijsko stiskanje. (BMO)

Hr vatski predsjednik Stjepan Mesi prošli etvrtak pri kraju mandata u svojem uredu uru io je više odlikovanja. Me u odlikovanima likom Franje Bu ara je i poznati me imurski gospodarstvenik te sportski djelatnik u speedwayu - Zvonimir Pavlic.

Tom prigodom Mesi je istaknuo kako su odlikovanja izraz priznanja i zahvalnosti za njihov osobit doprinos u podru jima svojeg djelovanja, koji je bez sumnje ugra en u korist svekolikog razvoja i napretka Republike Hrvatske. Zvonimir Pavlic je predsjednik speedway kluba Unia, te trostruki speedway prvak u bivšoj Jugoslaviji.

Svojim 30-godišnjim radom u ovom sportu zaslužan je za promociju i napredak speedwaya u Hrvatskoj, izgradivši speedway stadion Milenium u Donjem Kraljevcu, dok je klub dobio organizaciju najvišeg ranga natjecanja u speedwayu u svijetu – Grand Prix, koji e se voziti krajem kolovoza ove godine.

KONFERENCIJA “ŽENE – LIDERI U POLITICI“

Poziv za što ve u zastupljenost žena u politici - Uloga žena u politici ima posebnu težinu kao pokazatelj stalnog razvoja demokracije, izjavila je u petak u Zagrebu hrvatska premijerka Jadranka Kosor prilikom otvaranja konferencije “Žene - lideri u politici”.

- Na tom po etku, prije 60 godina, na elu ni jedne europske države nije bila žena, a danas nas ima osam predsjednica država ili vlada, kazala je Kosor.

Konferenciju su organizirali Zaklada hrvatskoga državnog zavjeta, Zaklada Konrad Adenauer i Media servis, a njezino održavanje pomoglo je i nizozemsko ministarstvo vanjskih poslova.

Predsjednica mladeži me imurske organizacije HDZ-a Maja urkin, koja je tako er prisustvovala konferenciji, rekla nam je kako su sve izre ene poruke zapravo poziv da se što više žena uklju i u aktivno bavljenje politikom i podrže jedna drugu, jer i zakon propisuje da u tre em izbornom razdoblju zastupljenost žena mora dosegnuti etrdeset posto od lokalnog do državnog nivoa.

GRAD MURSKO SREDIŠ E

Od pet kandidata ni jedan nije prošao za pro elnika Gradona elnik Murskog Središ a Josip Dobrani dao je informaciju da je javni natje aj za imenovanje pro elnika Upravnog odjela za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambena i komunalne poslove Grada Mursko Središ e, na koji se javilo pet kandidata, zaklju en te da ni jedan od prijavljenih kandidata ne zadovoljava propisane formalne uvjete.

Navedeni natje aj je poništen, te e novi natje aj uskoro biti ponovljen prema zakonski propisanoj proceduri.

4

Aktualno

2. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD u Me imurju

Isplativije na leasing nego na kredit Izmjenama Zakona o PDV-u korisnici inancijskog leasinga više ne moraju pla ati PDV na kamate. Od izmjene Zakona najviše e pro itirati korisnici inancijskog leasinga pri kupnji skupljega prijevoznog sredstva ili nekretnine, odnosno plovila ili stana.

Izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, koje su stupile na snagu 1. sije nja, korisnici inancijskog leasinga više ne moraju pla ati PDV na kamate, što je do sad bila obveza. Tako e svi korisnici inancijskog leasinga od po etka ove godine imati manju mjese nu ratu, a samim

time i manji iznos kompletnog leasinga. Izlaskom kamate iz sustava PDV-a, u inancijskom leasingu taj tip leasinga ujedna ava se s kreditom, te za privatne osobe, samostalne poduzetnike i društva koja nisu u sustavu PDV-a postaje cjenovno konkurentan kreditu. (BMO)

ME IMURJE PLIN

Bira se novi sastav Nadzornog odbora INICIJATIVA nezavisnog vije nika Predraga Ko ile na Županijskoj skupštini

Pokrenula subvencioniranje prijevoza studenata u inozemstvu Nezavisni vije nik Predrag Ko ila u Županijskoj skupštini pokrenuo je pitanje subvencioniranja prijevoza studenata koji studiraju u inozemstvu, jer i to su, kako je kazao, naša djeca.

Da oporba i vlast ne moraju uvijek biti jarci na brvnu, pokazao je i župan Ivica Perho koji je ve na sjednici izjavio da e poraditi na tome. No, nezavisni vije nik Predrag Ko ila nije stao na tome ve je uložio dodatan napor kako inicijativa ne bi bila zaboravljena. Županu Perho u donio je i popis od 40-ak studenata koji studi-

raju u Grazu, Be u, Ljubljani i Mariboru, do kojih je došao vlastitim naporima. Zasigurno studenata na stranim fakultetima ima još.

Sre om, i župan je i na nastavak inicijative brzo reagirao i u petak je na službenim web stranicama Me imurske županije objavljen javni poziv redovitim studentima s podru ja Me imurske županije koji se školuju u inozemstvu na podnošenje prijava za ostvarivanje prava za su inanciranje prijevoza u ovoj akademskoj godini.

Dakle, studenti, posjetite web stranicu Županije i javite se za ostvarivanje subvencije. (BMO)

Sadašnjem sastavu Nadzornog odbora Me imurje plina isti e mandat 30. travanja, prakti ki za tri mjeseca. Tako je otpo eo proces isticanja novih kandidata za lanove Nadzornog obora Me imurje plina. U sadašnjem su sastavu Nadzornog odbora Me imurje plina Ivica Perho , predsjednik, Marijan Varga, zamjenik predsjednika, te lanovi Željko Bedi , Viktor Pintari , Stjepan Horvat, Karmen Vrbanec, Dražen Krnjak, Darinka Tompoš i Josip Dobrani .

Prema društvenom ugovoru, op ine i gradovi vlasnici Me imurje plina zajedno biraju po jednog lana Nadzornog odbora.

Odre ene grupe op ine me u sobom biraju po jednog kandidata. Me imurje plin ima ukupno devet lanova Nadzornog odbora, od ega su dva iz redova zaposlenika, kazao nam je Ivica Perho , predsjednik Nadzornog odbor Me imurje plina, koji je u Nadzornom odboru predstavnik Grada akovca koji ima najve i pojedina ni vlasni ki paket u odnosu na sve ostale op ine i gradove koji su suvlasnici Me imurje plina.

Vlasni ka struktura Vlasni ka struktura Me imurje plina izgleda ovako: op ine imaju sljede e postotke

vlasništva: Gornji Mihaljevec 1,7 posto, Sveta Marija 2,1 posto, Orehovica 2,5 posto, Dekanovec 0,8 posto, Šenkovec 2,11 posto, Strahoninec 2,21 posto, Vratišinec 2 posto, Sveti Martin na Muri 2,4 posto, Gori an 2,7 posto, Donji Kraljevec 4,4 posto, Sveti Juraj na Bregu 4,16 posto, Mala Subotica 4,7 posto, Kotoriba 2,9 posto, Štrigova 3 posto, Domašinec 2,1 posto, Donja Dubrava 2 posto, Podturen 4 posto, Belica 3 posto, Nedeliš e 9,3 posto, Selnica 2,9 posto, Donji Vidovec 1,5 te gradovi Mursko Središ e 5,6 posto, Prelog 6,6 posto i akovec 25,32 posto.

(BMO)

Preseljenje u novu poslovnu zgradu 1. lipnja Me imur je plin gradi novu poslovnu zgradu koja se nalazi u industrijskoj zoni istok. Po završetku izgradnje preselit e sve službe na jednu novu lokaciju 1. lipnja.

U novoj zgradi bit e i suvremeni prostor za šaltersko poslovanje s potroša ima.

(BMO)

POSKUPJELA pri uva u stambenim zgradama

Cijena po kvadratu skoro udvostru ena Nemalo iznena eni bili su vlasnici stanova u zgradama kada su dobili nove ra une za pri uvu u zgradama. Naime, ra uni su skoro udvostru eni.

Nije ni udo jer je minimalni iznos pri uve s 1,53 kune po etvornom metru sko io na 2,61 kunu za etvorni metar stana. Dakle, vlasnik stana od prosje nih 56 etvornih metara mjese no uz sve druge režijske troškove sada mora pla ati i 146,16 kuna ra una za pri uvu.

Zašto je došlo da tako drasti nog poskupljenja, odgovor smo potražili u Stanoradu.

- Do poskupljenja je došlo odlukom Sabora, jer odluka o etalonskoj cijeni gra enja, koja je osnova za izra un pri uve, odre uje se zakonom i sada je došla na vrijednost od 5.808 kuna po kvadratu stambenog

prostora, ali je još uvijek niža od komercijalne cijene stambenog kvadrata, koji nigdje ne prelazi ispod tisu u eura.

Paradoksalno je upravo to što zakonodavac na taj na in štiti interese stanara, jer ih na prisiljava na štednju za slu aj ve ih intervencija na zajedni kim dijelovima zgrada. I dok stanari u novijim zgradama imaju osje aj da pla aju još jedan danak u nizu režija, posebice u zgradama gdje vlasnici taj teret prevaljuju na podstanare, u starim zgradama su problemi znatno složeniji.

U mnogim starijim zgradama ni ta pove ana pri uva ne e osigurati dovoljno sredstava za ve e intervencije kao što je, primjerice, obnova fasade ili krovišta. Stanari tih zgrada u slu aju ve ih intervencija bili su i do sada prisiljeni ili na ve i

iznos pri uve, i do tri kune po kvadratu, ili na uzimanje kredita zbog radova na zajedni kim dijelovima zgrade.

Svi vlasnici stanova ovih dana dobili su obavijesti o novim iznosima pri uve, no, u moru drugih svakodnevnih briga malo njih se imalo vremena ili volje udubiti još i u formular za obra un pri uve.

No, ako su sa uvali letak, na njemu e vidjeti što se prema Uredbi o održavanju zgrada treba zajedni ki održavati, uredbu mogu u elektronskom obliku vidjeti i u Narodnim novinama 64/97. Na letku je ispisana i formula po kojoj se došlo do novog iznosa pri uve, a, kao što smo rekli, osnova je etalonska vrijednost gra enja koja po novom iznosi 5.808 kuna i iz koje je izvedena nova cijena pri uve. (BMO)

2. velja e 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

REAKCIJA na tekst Me imurskih novina: “Štebihov ‘drvosje a’ težak autorski i likovni promašaj” autora spomenika Mihaela Štebiha, akad. kipara, Zrinske garde i Zdravka Pozni a, povjesni ara umjetnosti PROFESOR Zdravko Pozni

Na tragu jedne difamacije U doba izborene i svjesne demokracije, a umjetni ki u doba postmoderne, osloba anjem od stilskih isklju ivosti, kao i situacije pluralizma umjetni kih pravaca i opredjeljenja, a napose jer je rije i o polivalenciji zna enja svake spomeni ke plastike, tko bi mogao – s punim kriti arskim pravom odre ivati kakva treba biti stilski – skulptura monumenta? Da li je mjeriti jednim metrom “suvremenosti kiparstva” i univerzalisti kim pojmovima vrijednosti, kada je naprotiv rije o zasigurno zavi ajnim romanti arskim i regionalnim kiparskim kategorijama – ovom prigodom, kada se radi o spomeniku Nikoli Šubi u Zrinskom-Sigetskom, autora istaknutog akademskog kipara Mihaela Štebiha iz akovca.

Kiparski sve je dozvoljeno, što je likovno opravdano i s razlogom odabrano i ako odre uje sustavnu umjetni ku postupnost, u ovom slu aju vo eno kriterijem i htijenjem domovinsko-zavi ajne autenti nosti, što i objašnjava opravdanost autorovog polaženja od historijske gravure Zrinskog iz vremena, dakle XVI. stolje a, koja

je pohranjena u dvorcu Zrinskih u akovcu. Angažman kipara Štebiha seže dalje i do u djelatnost Zrinske garde, kao i natjecateljsko njegovanje streli arskih vještina, što su sve autenti ni porivi i htijenja rekonstrukcije duha povijesne epohe XVI. stolje a, dakle vremena i ljudi. Time je postignut i kontekst dokumentaristi ki-vjerne rekonstrukcije epohe, a izmodeliranim spomenikom i lika Zrinskog. Skulptura izvedena u bronci, ra ena je u jednom, rekli bismo korektnom akademizmu, što e re i u akademskom realizmu s elementima nove figuracije, s distingvuiranim – skoro stereometri nim raspodjelama i razgrani enjima volumena – srodno time donekle kiparstvu u djelima Ivana Saboli a, ali zasigurno historisti ki zainteresirano, s umjerenim dozama deskriptivnosti lika i opreme. Mnoge su odrednice kao interpretacija stila prisutne u ovom kipu – starinski-medijevalne, renesansne, maniristi ke, rano-barokiziraju e, klasicisti ke i XX. stoljetne – odvajaju i važnost djela u znatnoj mjeri od grafi kog predloška, a sve to i položaju spram zgrada i vizura na

autorski odabranoj lokaciji spomenika na po etku Ulice Katarine Zrinski.

Kažimo da spomenik nije ra en – izuzmemo li ovdje kratkovidno promatranje detalja od kojih se ne vidi plasti ka cjelina, samo i isklju ivo s kiparsko-likovnih stajališta, nego i vrijednosno-povijesnih i društvenih /pretprošla je godina 2008., kao što znamo bila 500-ta obljetnica ro enja Nikole Šubi a Zrinskog-Sigetskog/, - dakle i edukacijskih, pa i autenti no-urbanisti kih, a stoga je i rije o više komponenti zna enja i namjene kipa, kojima zasigurno udovoljava. Navedimo zatim da je spomenik – na inicijativu kipara Štebiha i Zrinske garde, odobren od Gradskog vije a Grada akovca – bez natje aja, a u lanku iz “Me imurskih novina” /potpisano J. Šimunko/, kaže se da su orumi – kao lanovi HDLU-a Me imurja, Društvo arhitekata, Društvo dizajnera i Komisija za vizualni identitet grada akovca, imali prije postavljanja negativno mišljenje o spomeniku. Slijedi pitanje: Zašto je onda ipak postavljen? Trebalo je zahvaliti kiparu Mihaelu Štebihu

– koji se ovom prigodom odrekao honorara, na uloženom naporu da izvede i modelira spomenik i platiti mu obešte enje, a ne postaviti skulpturu u vrt, na lokaciju koja nije ni planirana ni predvi ena. Na taj se na in spomenikom grubo eksperimentiralo i razbilo cjelovitost autorsko-kiparskog projekta, koji podrazumijeva odabranu lokaciju u središtu grada akovca. Možemo re i da je tim inom skulptorsko djelo špekulantski degradirano i poslužilo kao negativni poticaj za daljnje kiparske prijedloge – bez obzira da li e spomenik ostati ili ne u perivoju – što je dakle nekorektno i nekolegijalno. Stoga kažimo da je – dok se o ekivala postava kipa na po etku Ulice Katarine Zrinski u akovcu / i ne znaju i za dopis Društva povjesni ara umjetnosti Hrvatske, Zagreb-potpisan Davorin Višnji , koje je stiglo zasigurno ranije /, za “anakronu” je skulpturu ve bila pripremljena nova lokacija – u vrtu u okolini dvorca i to u tajnosti, podmuklo devalviraju i važnost kipa. Stoga iznova upu ujemo zahtjev odgovornima da premjeste spomenik na predvi eno mjesto i ostanu dosljedni povjerenju koje su dali autoru, jer vjerujemo da postoji i dovoljan consensus gra ana za afirmaciju tog projekta.

Pro . ZDRAVKO POZNI , povjesni ar umjetnosti

ZRINSKA GARDA

Napad na spomenik i nacionalnog junaka O itom pristranoš u autora teksta za injenom s nedobronamjernom navija kom uredni kom opremom teksta jedno pismo i u njemu izneseno mišljenje o spomeniku Nikoli Zrinskom Sigetskom, postavljenom u akovcu, dobili su bombasti ni naslov i skandalozne epitete na naslovnici i gotovo itavu jednu stranicu ovih novina. Rije je o tekstu pod naslovom “Štebihov ‘drvosje a’ težak autorski i likovni promašaj!” od 12. 1. 2010.

Spomenik nacionalnom junaku Nikoli Zrinskom Sigetskom, kao i inicijativa Zrinske garde akovec da on bude postavljen u prigodi 500. godišnjice njegova ro enja, tako su nakon godinu dana od otkrivanja dovedeni u pitanje. I to ne samo lokacija gdje je smješten, nego i sam izgled spomenika i autor ija je ideja prihva ena i realizirana. A tisu u je naših gra ana i mnogobrojnih uglednika, svojim potpisom podržalo i inicijativu i sam izgled spomenika, nastalog na temelju povijesnog zapisa-gravure. Gra ani su podržali

U pismu - reakciji u ime Zrinske garde na naše pisanje na temelju injenica i zahtjeva nekoliko akove kih udruga o nekvaliteti spomenika Nikoli Zrinskom, koji je ina e izradio kao autor predsjednik Garde Mihael Štebih, neugodno smo iznena eni tzv. “argumentacijom” koje zapravo nema. Zapravo u pitanju je ogromna koli ina komunikološke netolerancije, uvredljivih politi kih i pro esionalnih konotacija prema našim novinarima i ure iva koj politici, zauzetog neprijateljskog stava kojem ne trebaju argumenti, dostojnog najgorih dana vremena za koja smo uvje-

projekat koji je to više dobio na važnosti kada se autor, kao malo tko u današnje vrijeme, odrekao autorskog honorara u korist op eg dobra lokalne i šire zajednice. Podržali su to i dužnosnici Me imurske županije i Grada akovca, lanovi Kulturnog vije a Me imurske županije, Franjeva ki samostan u akovcu, Matica hrvatska Ogranak akovec i Družba “Bra a hrvatskoga zmaja” Zmajski stol u akovcu. Ljudi razli itih dobi, svjetonazora i uvjerenja prepoznali su u toj inicijativi one vrijednosti koje su se spomenikom i željele istaknuti, vrijednosti nacionalnog junaka kojem se napokon podiže spomenik u njegovom gradu.

Prepoznali su te vrijednosti i u ma arskom Szigetvaru pa je na poziv tamošnjeg rukovodstva isti hrvatski autor Mihael Štebih, akademski kipar iz akovca, izradio skulpturu Nikole Zrinskog Sigetskog koja je lani postavljena ispred tamošnjeg Centra za kulturu.

I nije to nikakav “drvosje a” ve carski ban u sve anom vojni -

kom oklopu. Ovakvim pogrdnim nazivom instrumentalizirani pojedinci si dopuštaju “po astiti” ne samo jedan spomenik, nego i vrijednu i rijetko o uvanu gravuru nacionalnog junaka koja je utisnuta na najvišem županijskom priznanju Nagradi Zrinski. Stoga ne udi što su se na ovaj istup osvrnuli pojedini dobitnici te nagrade, traže i da se reagira jer drže da su oni u nagradi, a javnost u spomeniku dobili lik koji bi svima trebao biti za primjer, ponos i ast.

Ali tko e po kome, ako pojedini Hrvati i kolege ne e po svome, pa bi spomenik rušili, premještali, a neki ak “bunkirali”. Za razliku od autora pisma, njihov kolega povjesni ar umjetnosti još je kod odre ivanja lokacije spomenika ondašnjem Gradskom vije u uputio pismo koje je sasvim druga ije intonirano, a što je i inicijatorima pomoglo u svladavanju pojedinih nedoumica.

Sumnjamo kako ni ovog pisma i teksta, a niti nekih ranijih

istupa, ne bi bilo da nisu potencirani od pojedinaca koji rade u županijskim ustanovama i dobivaju pla u iz prora una. Kako u svom poslu zbog neinventivnosti i nesposobnosti imaju previše slobodnog vremena, bave se onima koji nešto rade, huškaju malovjerne pojedince i lakovjerne vo e i lanove nekih udruga, (ne)svjesno uklju enih u politi ke igre, da eprkaju i izazivaju skandale kako bi se javnost podijelila, lokalne vlasti o itovale o onome što su ve jednom izrekle, a novine bolje prodavale.

Za Predsjedništvo Zrinske garde akovec Alojzije Sobo anec, dipl. oec. (dopredsjednik), Marijan Varga, dipl. krim. (predsjednik Skupštine), Bojan Kocijan (tajnik), nadzapovjednik Alojzije Šestan, kuma zastave Bernarda Cecelja, zapovjednik Ratimir Hreš , Mladen Obadi , Antun Grošani v. r. i mr. sc.

Ivan Baksa, predsjednik Nadornog odbora, v. r.

MIHAEL ŠTEBIH, akademski kipar

Važnost spomenika Nikoli Zrinskom Sigetskom Kulturne i civilizirane sredine svih epoha i vremena, znale su važnost gradnje, podizanja znakova svijesti ili filozofije življenja. Podizali su spomenike kulturi s namjerom da se dostignute spoznaje o dubokim humanim vrijednostima sa uvaju i prenesu u Vrijeme, budu im “u enicima” i istraživa ima smisla ovjekovog postojanja.

U naše vrijeme takvo promišljanje ponovno rade samo oni, koji imaju znanje, hrabrost i odlu nost, vjeru i talent te podršku sredine u kojoj se stvara potreba za gradnjom spomenika. Ali nije to samo spomenik odre enoj osobi, ve ponajprije spomenik zrelosti sredine koja osje a da se praznine i nepravde u nacionalnoj povijesti male ali ponosne Hrvatske moraju ispraviti. Da bi se spomenik Nikoli Zrinskom Sigetskom mogao podignuti trebalo ga je prona i u našim srcima. Tek tada se po inje ra ati ideja i potreba da se ljubavlju, slobodnom voljom i inteligencijom potvrdi istina o našoj bogatoj i slavnoj prošlosti.

Podsjetimo se! Nikola Zrinski Sigetski ro en je 1508. godine. Bio je prvi vlasnik Me imurja i akovca, hrvatski ban i najve i hrvatski vojskovo a, poznat po junaštvu u obrani Sigeta i Europe od najezde Osmanlija. Sve anu proslavu 500-te godine ro enja Nikole Zrinskog pripremili su zajedni kim entuzijazmom Matica hrvatska-Ogranak akovec (s Zvonimirom Bartoli em), Grad akovec (s Brankom Šalamonom), Družba “Bra a hrvatskoga zmaja” Zmajski stol akovec (s Vladimirom Mesari em), Me imurska županija (s Josipom Posavcem) te Predsjedništvo Zrinske garde akovec.

Upravo se u Zrinskoj gardi rodila zamisao da se podizanjem spomenika Nikoli Zrinskom trajno obilježi sje anje na junaka koji je upravo tu, u utvrdi akovec, stvarao našu povijest i nacionalnu prepoznatljivost.

Zašto smo odabrali realisti an prikaz hrvatskoga bana

REDAKCIJSKA opaska na reakciju Zrinske garde

Teške rije i, bez argumenata reni da su polako, ali sigurno iza nas.

I ne samo to, oni o ito ne znaju koja bi trebala biti uloga Garde “kao takve”, koja nikako da se jedino logi no kona no pretvori u me imursku turisti ku atrakciju iza koje e stajati “potpis” turisti kih zajednica Me imurske županije i Grada akovca, a ne da umjesto toga pojedincima služi kao “privatna vojska” u ostvarivanju vlastitih “društveno-politi kih” ciljeva.

Bit emo džentlmeni za razliku od gospode iz Garde s kojima se ina e nitko uop e nije “sva ao”. Svima onima iz njihovih redova koji nisu možda razumjeli doti ni tekst poru ujemo kako nitko nije napao nacionalnog junaka Zrinskog.

Upravo suprotno, zalagali smo se za postavljanje spomenika u povodu 500. obljetnice, kako bi ona bila dostojno obilježena.

Stoga je pisanje o našem navodnom napadu na Zrinskoga kao zna ajnog imena hrvatske

povijesti posve neutemeljeno i smiješno.

Po toj istoj logici kastriranog apsolutizma, napad na Zrinskoga je ujedno napad na spomenik, a napad na spomenik je ujedno napad na autora spomenika. Time imputirate da je autor spomenika ujedno nepogrešiv, bolje re eno, Kralj Sunce.

“Napad”, ako se tako može nazvati neslaganje, poduzele su tri udruge iz akovca, a zbog toga što nije bilo javnog

natje aja, odnosno kvalificiranog i zakonskog postupka za postavljanje spomenika u javnom prostoru. Koliko je poznato, tri akove ke udruge nisu protiv spomenika Zrinskom, ve protiv na ina kako je on postavljen te imaju primjedbe na njegovu vrijednost kao spomenika.

Kad je pak rije o umjetni koj vrijednosti spomenika, mišljenja su razli ita, što se vidi i iz tekstova stru njaka. Mišljenje Hrvatskog društva povjesni a-

Nikole Zrinskog u sve anom oklopu, kao carskog generala?

Zrinski u sve anom oklopu nalazi se kao gravura (bakrorez) iz 16. stolje a otisnut na najvišem priznanju Me imurske županije, nagradi Zrinski, i ozbiljan je dokument s povijesnom težinom!

Meni, kao autoru spomeni ke skulpture, takav predložak nije bila prilika za modernisti ka eksperimentiranja ili ekspresionisti ka iživljavanja, ve ozbiljan kiparski zadatak.

Moja skulptura prikazuje carskog generala u punom sjaju, ovjeka bez straha od smrti, svjesnog položaja. ak se i odabirom patine želi naglasiti sjaj i nadmo neuništive vjere u život. Takvom “živom” Nikoli Zrinskom pripada i primjereno mjesto u gradu pred Ulicom Katarine Zrinski. Time bi akovec ne samo oplemenio dio trga spomeni kom skulpturom, ve bi centru akovca dao europski duh. Europski gradovi se ne boje svojih velikana, plemi a i ratnika, istraživa a i osvaja a.

Svojim stavom graditelja društva pobijedili su kritizerstvo s margine društva, otpadnike i sitne duše.

Naša Hrvatska se kre e prema Europskoj zajednici, gdje se treba prepoznati nacionalno bi e Hrvatske, gdje svoje asno mjesto ima i grad i županija Zrinskih. To je naš cilj, cilj Zrinske garde, neprofitne i nepoliti ke udruge. Podizanjem spomenika Zrinskima i drugim aktivnostima jasno govorimo o plemenitim ciljevima, o potrebi nastavljanja i razvoja ljudskih kvaliteta radi nas samih i koristi generacija koje nas slijede. Samo svojim primjerom, ozbiljnim promišljanjem i stvarnim, izvedenim projektima možemo pobijediti lijenost, indolenciju, zavist i kritizerstvo, te vremenu, kao najpravednijem sucu, ponuditi ostvarene projekte kojih se zasigurno nikada ne emo posramiti!

Mihael Štebih, akademski kipar i predsjednik Zrinske garde akovec

ra umjetnosti je negativno i to ka.

Sva su ta mišljenja, na žalost, stigla prekasno, pa se sad post estum vodi rasprava o spomeniku kad je on ve postavljen, a trebalo je sve to u initi prije njegova postavljanja.

Kad bi se zbog postavljanja svake javne plastike u Gradu prije postavljanja spomenika doga ala ozbiljna i argumentirana rasprava, bio bi to najve i dobitak za sam Grad akovec. Zbog toga cijelu ovu raspravu, smatramo svakako dobro došlom, posebice ona koja je argumentirana, ali prekasnom. No, na greškama se u i. (R)

6

Gospodarstvo

TALIJANI I FRANCUZI na brzinu pokupovali etrdeset posto poljoprivrednog zemljišta u Rumunjskoj

eka li i Hrvatsku sudbina bezemljaša?

Malo se zna što se doga a u našem susjedstvu. Slabije razvijene zemlje koje su ušle u EU pla aju danak ulasku na nešto druga iji na in nego su se nadale, stranci naveliko kupuju njihovo poljoprivredno zemljište, smatraju i da e ono jednog dana vrijediti mnogo više. Kod nas pak je na djelu zakonski vakuum. Iako Agencija za poljoprivredno zemljište, koja bi trebala zaštititi poljoprivredno zemljište kao nacionalno blago Hrvatske, još ne funkcionira, predsjednik novosnovane Hrvatske poljoprivredne komore Darko Grivi i usprotivio se mogu nosti ukidanja i zatražio da Agencija profunkcionira kroz nekoliko mjeseci. On od Vlade o ekuje da bude odgovorna i da se najvažniji resurs, zdrava zemlja, sa uva od grabeža.

Kako je poznato, od 1. sije nja ove godine na snazi je naš novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, u kojem stoji da se poljoprivredno zemljište može prodati jedino putem Agencije (koja ne funkcionira). S druge strane, postoji pritisak seljaka koji žele prodati zemlju, ali i onih koji se boje ulaska stranaca.

Preko agencije se utvr uje da se zemljište može prodavati samo poljoprivrednim proizvo a ima, što je praksa EU, a država ima pravo prvokupa zemljišta. Cijenu zemljišta ne e odre ivati agencija, ve vlasnik.

Problem je u tome što po Slavoniji ve še u bankari i oni koji imaju novac, a koji žele kupiti jeftino poljoprivredno zemljište. Sve zemlje EU ve su zaštitile svoje obradivo poljoprivredno zemljište po modelu agencija i prava prvokupa.

Odgoda Zakona na godinu dana Prema pojašnjenju ministra Božidara Pankreti a ovih dana, Agencija ne funkcionira jer je Vlada u okviru antirecesijskih mjera zabranila osnivanje novih agencija.

Stoga e se još ovaj mjesec tražiti izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Predlaže se da se primjena spornog zakona odgodi na godinu dana.

U tijeku godine e do i i do formiranja Agencije koja e onda od idu e godine funkcionirati kako je zamišljeno. Do tada e se zemljištem trgovati po starom, priop uje se iz Ministarstva poljoprivrede.

(J. Šimunko)

Navodi se i drasti an primjer Rumunjske, gdje je do 40 posto poljoprivrednog zemljišta ve u rukama Talijana i Francuza. Jedna od prvotnih ciljeva agencije je da se zemljišta okrupne, no, to e u Hrvatskoj teško i i.

Kako e Vlada zaštititi poljoprivredno zemljište, ostaje da se vidi, kao i to ho e li agencija zaživjeti. U me uvremenu je sve više povika i iz Me imurja da se stvari ubrzaju, sad se zemlja niti može prodati niti kupiti i svi zainteresirani u svojevrsnom su zakonskom vakuumu. Problem e biti ako se brzo ništa ne riješi, jer e stradati i projekti op ina i gradova.

Država zapravo ne zna koliko je raspoloživoga poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, barata se razli itim podacima, pa je i to razlog zbog ega se kasni s formiranjem agencije.

(J.Šimunko)

EKONOMSKI BREVIJAR

Voditelj projekta, kako to gordo zvu i (1) Projekt nije samo gradnja megatvornice i nebodera ili organizacija svjetskog prvenstva, ve i “normalan“ zadatak primjeren svakodnevnim okvirima. Projekt je svako aktiviranje resursa na nekom zadatku koje ima odre eno trajanje i utvr eni cilj. Projekti su složeniji od svakodnevnih zadataka i vremenski su ograni eni, a projektna organizacija spada me u najuspješnije na ine postizanja ciljeva. Upravljanje projektom direktno utje e na uspjeh ili propast projekta. Kada je projektno upravljanje kriterij, lakše je uspore ivati rezultate i uspješnost.

Upravljanje projektom nije posebna znanost, ve prije svega spoj sposobnosti, znanja i iskustava, organizacijskih umije a i, naravno, zdravog razmišljanja.

Važno je, ipak, da upravljanje projektima bude proaktivan pristup upravljanju, jer treba biti spreman na mogu e promjene i nepovoljan razvoj doga aja te djelovati da se te mogu e negativnosti sprije e.

Dakle, bolje sprije iti nego lije iti ... Sve preventivne aktivnosti obi no se temelje na procjenama rizika, ali ako je ve nešto propušteno (tko radi, taj smije i pogriješiti), pomo i e i korektivne aktivnosti, jer najgore je ako izostanu bilo kakve aktivnosti.

Izvršavanje i provo enje projekta sastoji se od projektnih zadataka i aktivnosti koje

2. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PREKOGRANI NA SURADNJA Hrvatske i Ma arske kroz IPA projekte

Odobreno petnaest projekata iz Me imurske županije Šest odobrenih projekata kandidirala je REDEA, tri AKRA, zatim Me imurske i Hrvatske vode, a od op ina Donja Dubrava te više KUD-ova i neprofitnih organizacija Direktor Razvojne agencije REDEA Matija Derk predstavio je u etvrtak rezultate kandidiranja projekata za hrvatsko - ma arski IPA program prekograni ne suradnje koji se inancira iz fondova EU. Cilj programa je poboljšanje prekograni ne suradnje, da bi prostor bio što kompaktniji.

Prioriteti IPA programa jesu održivi razvitak, razvoj gospodarske i turisti ke suradnje te ja anje nepro itnih organizacija. Ukupno je u prvoj tranši IPA programa izdvojeno 19,3 milijuna eura za prve tri godine. Programi su prijavljivani do 26. ožujka prošle godine, a odabrani do 24. lipnja putem natje aja. Bilo je ukupno 67 prijava s hrvatske i ma arske strane, a odabrano je 47 projekata koji vrijede 12,3 milijuna eura. Najviše je projekata iz gospodarske suradnje. Iz Me imurske županije odabrano je ukupno 15 projekata u vrijednosti od 2,389.600 eura (oko 17 milijuna kuna).

Prvi ugovori bit e potpisani

Matija Derk, direktor Razvoje agencije Me imurja: - Prihva eno je ukupno petnaest projekata iz Me imurske županije, što smatram zna ajnim uspjehom svih koji su predlagali projekte.

Po broju prihva enih projekata na tre em smo mjestu od desetak ma arskih i hrvatskih županija u travnju ove godine, a može se uskoro o ekivati i drugi saziv IPA natje aja. Od petnaest prihva enih projekata, šest projekata predložila je Razvojna agencija REDEA, tri projekta Razvojna agencija Grada

DAMIRA VRESK, direktorica Razvojne agencije akovec ( AKRA)

Zadovoljni smo, od etiri predložena projekta prihva ena su tri Nova direktorica Razvojne agencije Grada akovca je pravnica Damira Vresk, prijašnji direktor Kristijan Mavrek odlu io se za posao samostalnog konzultanta od po etka ove godine.

Ona o rezultatima IPA suradnje Hrvatske i Ma arske kaže: - Kandidirali smo etiri projekta, a usvojena su tri. Smatram to uspjehom, tim više jer je iz prakse poznato da se odobrava tek svaki tre i ili etvrti projekt. O ekujem da se za drugi saziv natje aja javi što više subjekata iz akovca i više nepro itnih udruga.

(JŠ)

akovca AKRA, nešto projekata je pristiglo iz Ma arske, a dio projekata predložile su op ine i nepro itne organizacije. Visina sredstava po projektu uglavnom iznosi od 100.000 do 250.000 eura.

Matija Derk smatra prihva anje petnaest projekata iz Me imurske županije zna ajnim uspjehom, tim više što se Me imurska županija našla na tre em mjestu po broju prihva enih projekata, odmah iza regije Baranja i Osje ko - baranjske županije. Najvažnije u svemu je, smatra on, ja anje ljudskih potencijala kako bi se u budu nosti moglo iz europskih fondova dobiti još više sredstva.

On je ujedno naglasio da se REDEA najviše bavi županijskim projektima, a da nema dovoljno resursa i za op inske projekte, s nekim op inama sura uje, s drugima ne. Marijan Varga, na elnik op ine Donja Dubrava, smatra da su na taj na in neke op ine zakinute, te da bi suradnju izme u op ina i REDEA-e ili drugih agencija trebalo organizirati na bolji na in.

Odobreni su projekti Me imurskih voda (pro ista kod Mure u Podturnu), projekti revitalizacije Drave Hrvatskih voda (više projekata u suradnji s Ma arima), projekt suradnje agencije REDEA, projekt zapošljavanja na širem prostoru uz Muru, nositelj je Me imurska županija, suradnja hrvatskih i ma arskih zavoda za zapošljavanje, projekt razvoja turizma agencije REDEA, projekt Graditeljske škole akovec (preko agencije AKRA), projekt suradnje OŠ Draškovec i Kotoriba te ma arske škole na temu obrazovanja i Zrinskih, tradicijsko - ekološki projekt op ine Donja Dubrava i Molnara u Ma arskoj, tradicijski projekt udruge “Me imorske roke” u suradnji s Koprivnicom i Ma arima, projekt HKUD-a Gori an koji u suradnji s Ma arima organizira tradicijski gastronomski festival, projekt Grada akovca o ja anju socijalnih veza izme u Nagykanjisze i akovca, projekt Zrinske garde akovec u suradnji sa Sigetom na temu “Zrinski”,

Dragutin Taradi, predsjednik Me imurske udruge proizvo a a merkantilnog krumpira: - K nama su došli Ma ari i pitali želimo li im biti partneri. Prihvatili smo te tako došli do pet prognoznih stanica

Pet prognoznih stanica za donje Me imurje Predsjednik Me imurske udruge proizvo a a merkantilnog krumpira Dragutin Taradi iz Belice rekao je na konferenciji za novinare da je poticaj za sudjelovanje u programu došao s ma arske strane. Ma ari su predložili udruzi iz Belice da se zajedni ki kandidiraju, što je prihva eno. Tako e udruga iz Belice uskoro dobiti pet prognoznih stanica u Me imurju koje e pomo i zaštiti od bolesti, prvenstveno krumpira, ali i drugih poljoprivrednih kultura. Prognozne e stanice biti postavljene u donjem Me imurju. Stru ni koordinator projekta je mr. Milorad Šubi , a vlasnik projekta udruga iz Belice. (JŠ)

ma arski projekt kojemu je partner KUD Kotoriba na temu kulturno - umjetni ke suradnje te ma arsko - hrvatski projekt Me imurske udruge proizvo a a merkantilnog krumpira iz Belice. Svaki od tih projekata bit e posebno predstavljen pa e o njima biti više rije i. (J. Šimunko)

POGLED ODOZDO Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr treba provesti radi postizanja cilja projekta i uspješnog završavanja projekta.

Uvijek u tome pomaže mjerenje napretka i uvid u približavanje cilju. Klju na osoba u svemu tome je voditelj projekta.

Voditelj projekta je osoba na elu tima odgovornog za provo enje projekta. On je nadležan za planiranje, koordinaciju i upravljanje projektom i mora imati pregled nad cijelim projektom, jer ga samo tako može nadgledati, koordinirati i voditi.

Voditelj projekta je osoba u koju se može pouzdati, kojoj je jasan cilj projekta i koja zna što treba raditi, u “škakljivim“ situacijama zna sa uvati “hladnu glavu“ i zadržati “konce u rukama“, koja se drži prora una i stvarno može posti i planirano.

I to nije sve, ali o tome više u sljede em broju.

Šibenik kao primjer Tri dana je sudbina grada Šibenika zaokupljala pozornost javnosti, a onda sišla s top liste glavnih vijesti. Nakon toga svi su zaboravili na taj grad. Vjerojatno se i vi pitate što i o emu ti to o Šibeniku. A Šibenik je bio svojevrsni vjesnik prolje a ili probni balon. Podsje am vas na proteste Šiben ana što polako gube atribute grada, službe koje su imale sjedište u tom gradu polako sele u okolne gradove, a Šibenik gubi stvarne, a ne papirnate atribute grada. Tako se to radi. Po ne se s najslabijim gradom, op inom i mic po mic uzimaš im dosadašnje atribute. Ne ukida ih se ve im uzimaš atribute administrativnih upravnih ili drugih obilježja, sjedišta državnih institucija gasiš, racionaliziraš, premještaš i spajaš u jedno sjedište za više jedinica regionalne samouprave u jednom centru, a ostatak pretvaraš u ispostave. Naravno da ispostava ne treba više toliko služ-

benika ni radnih mjesta, pa se radna mjesta gase, ali gase se i atributi op ine, grada ili županije. Kroz šapat i privatne razgovore širi se pri a o objedinjavanju više policijskih uprava u jednu regionalnu, odnosnu manji broj uprava u Hrvatskoj i ispostava u Hrvatskoj, ukidanju odre enog broja policijskih postaja. Primjerice, pri emu bi u Me imurju umjesto uprave bila ispostava. O tome se pri a u povjerenju i u privatnim razgovorima, kako bi se kroz razgovor skinula težina emocija zbog sjene tehnološkog viška koja visi nad sva ijom glavom.

Nema o tome ništa javno, da se ne uznemiri politi ka i svakojaka druga javnost. Ništa nije službeno i nitko sa sigurnoš u ne može ak ni re i radi li se o glasini ili puštanju probnih balona, sve je u sferi mogu eg i insinuacija. Ali tako se testira javnost i rade bolni rezovi, jer administracija je nabujala. Kruha

nema za sve, treba spašavati jezgru da ne potonemo pod nepodnošljivim teretom troškova državne administracije. A to je složen proces jer se paralelno s tim stvaraju novi odnosi snaga i mo i, novi regionalni podcentri. A kod nas nikako da izumre još uvijek snažna politi ka potreba podjele na nadre ene i pod injene i tko e kome i koliko dijeliti iz zajedni ke škrabice. No, sad je i prilika da se karte poslože druga ije i uvedu pravila u kojima se ne e sustavno stvarati ogromna regionalna nerazvijenost. Hrvatskoj, maloj kakva jest, u interesu je ujedna en regionalni razvoj i jednake šanse svih gra ana, ma gdje u Hrvatskoj živjeli. Oni su jedini kapital u koji vrijedi ulagati.

Haiti, kao tragi an primjer, nije najviše pogo en potresom, nego još više katastrofalnim odnosom prema svojim gra anima. Njihov jad izvire ne iz materijalnih i ljud-

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr skih šteta izazvanih potresom, ve iz siromaštva i zapuštenosti u kojoj onda cvjetaju korupcija, ropsko izrabljivanje dje jeg rada, najsramotnija od svih trgovina ljudskim organima u kojima su najve e žrtve djeca. Iz tog primjera najo itije je kolika je snaga u obrazovanju i blagostanju svakog gra anina. Ono svakom ovjeku, više od najbolje sro enih deklaracija o ljudskim pravima, daje šansu za ljudsko dostojanstvo.

2. velja e 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

ME IMURSKIM UGOSTITELJIMA preostalo je još svega dva mjeseca za prilagodbu lokala gostima puša ima, jer od 9. travnja više nema pušenja

U ve ini me imurskih kafi a ne e se pušiti - Svi ugostiteljski objekti koji žele omogu iti svojim gostima pušenje moraju imati prostor za pušenje ili puša ki prostor, i za to moraju ishoditi odgovaraju e rješenje koje potpisuje ministar zdravstva. Da bi ga dobili, potrebno je podnijeti zahtjev sanitarnoj inspekciji, s priloženim dokazima da ugostiteljski objekt zadovoljava tehni ke uvjete navedene u Zakonu, upozorio je na sastanku s ugostiteljima sanitarni inspektor Vrbanec.

Me imurskim ugostiteljima preostalo je još svega dva mjeseca za prilagodbu lokala gostima puša ima. Rok prilagodbe isti e 9. travnja, no, ve ina lokala još ni ne razmišlja o ugradnji zakonom propisane ventilacije. Podsje amo, prema posljednjim izmjenama Zakona o zabrani pušenja, s po etkom travnja pušenje e biti dozvoljeno samo ukoliko se objekt opremi ventilacijskim sustavom koji omogu uje najmanje deset izmjena zraka u jednom satu. Propisuje se i da, uz ventilacijski sustav, prostor za pušenje mora biti opremljen sustavom za filtriranje, kojim se zrak one iš en duhanskim dimom iz puša kog izvodi u otvoreni prostor.

Miroslav Vrbanec, voditelj Službe županijske sanitarne inspekcije, na to je upozorio ugostitelje okupljene na zboru ugostitelja Udruženja ugostitelja Me imurja.

- Svi ugostiteljski objekti koji žele omogu iti svojim gostima pušenje moraju imati prostor za pušenje ili puša ki prostor, i za to moraju ishoditi odgovaraju e rješenje koje potpisuje ministar zdravstva. Da bi ga dobili, potrebno je podnijeti zahtjev sanitarnoj inspekciji, s priloženim dokazima da ugostiteljski objekt zadovoljava tehni ke uvjete navedene u Zakonu, upozorio je Vrbanec.

Zahtjev za izdavanje potrebnog rješenja podnosi se Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, Upravi za sanitarnu inspekciju, Službi županijske sanitarne inspekcije, i to na adresu Odjel za sjeverozapadnu Hrvatsku – Trg. sv. Josipa 10, 33520 Slatina. Primjerci zahtjeva za izdavanje rješenja za prostor za pušenje i zahtjeva za puša ki prostor te izjave koju je potrebno ovjeriti kod javnog bilježnika dostupni su na Internetu na stranicama Hrvatske obrtni ke komore www.hok. hr, te na stranicama Ministarstva

U prostoru mora biti istaknuta oznaka o dozvoli pušenja.

Prostor mora imati ventilacijski sustav koji omogu uje najmanje deset izmjena zraka na sat. Odvod zraka one iš enog duhanskim dimom iz puša kog prostora u otvoreni prostor mora se osigurati sustavom za filtriranje. Prostor mora biti opremljen sredstvima promidžbe spoznaje o štetnosti uporabe duhanskih proizvoda (plakat, letci, naljepnice ili sl.). (D.M.) Mi u našem restoranu, u Prepelici u Otoku, ne emo ulagati u ventilacijski sustav, ni u prostoriju za pušenje. Jednostavno u tome ne vidimo ra unicu. Gosti puša i morat e pušiti na terasi, otkriva Dragica Horvat.

Pušenje može, ali usluživanje puša a ne dolazi u obzir

U kafi ima je pušenje bez ograni enja dopušteno još samo do 9. travnja

Sve po starom Gosti puša i akove kih kafi a kažu kako im se uz kavu servira i nada da se nakon 9. travnja baš ništa ne e promijeniti. Ne e li, tek e se vidjeti.

Kako bilo, ugostitelji e svakako dobiti još vremena za prilagodbu i ako ova odredba Zakona stupi na

snagu. Naime, s prolje em ugostitelji otvaraju terase koje e puša i i dalje puniti.

Dakle, o ulaganjima i odluci ho e li se odrediti kao ugostiteljski objekti za puša e ili ne me imurski ugostitelji ozbiljno e morati razmisliti tek na jesen.

(Danijela Mihoci)

PharmaS potpisao ugovor o suradnji sa Zagorje - Tehnobetonom

Tehnobeton glavni izvo a radova Prošli je tjedan u Varaždinu potpisan ugovor kompanije Pharmas i tvrtke Zagorje – Tehnobeton d.d. iz Varaždina o izvo enju radova na proizvodno - skladišnom i poslovnom centru u Popova i. Time je nastavljen ulaga ki ciklus tijekom kojega se u idu ih etiri do pet godina u tvornicu generi kih lijekova PharmaS planira uložiti oko 300 milijuna kuna.

K ao g lav ni iz vo a , tvrtka Zagorje -Tehnobeton

Koji su uvjeti za puša ki prostor?

nastavit e radove koji su zapo eti potkraj prošle godine, odmah nakon otvaranja gradilišta i postavljanja kamena temeljca. Naime, pripremni zemljani radovi uspješno su završeni te su osigurani svi uvjeti za nastavak gradnje tvornice koja bi trebala po eti s radom tijekom 2011. godine. Potpisivanjem ugovora nastavljaju se planirani radovi na gradnji proizvodno - skladišnog i poslovnog centra, ija e površina u kona nici iznositi 6400 m²,

uz mogu nost daljnjeg proširenja. Centar e uklju ivati proizvodnju, skladište, laboratorije kontrole kvalitete te uredske i tehni ke prostore.

PharmaS je novoosnovana kompanija za proizvodnju i promet generi kim lijekovima u vlasništvu poduzetnika Luke Raji a. Cilj ove kompanije je pozicionirati se kao pouzdan proizvo a i distributer kvalitetnih lijekova za tržište Hrvatske i širu regiju.

zdravstva i socijalne skrbi www. mzss.hr.

Ugradnja ventilacije preskupa Prema rije ima Dragice Horvat, predsjednice Udruženja ugostitelja Me imurja, me u 200 me imurskih ugostitelja obrtnika koji drže ca e barove, pizzerije i restorane ne postoji osobit interes za stvarnu prilagodbu kafi a puša ima.

- Investiranje u ure aje za filtriranje zraka, uvo enje HACCAP sustava, uz sva fiskalna davanja i jedva dostatne prihode za pokri-

vanje troškova, opasno pritiš u me imurske ugostitelje. Koliko mi je poznato, malo tko, rekla bih nitko, od nas ne razmišlja o ulaganju u preskupe ventilacijske sustave.

Kažu da bi ugradnja Zakonom zahtijevanih ventilacijskih sustava za površinu do 20 kvadrata mogla koštati oko 10 tisu a eura i to je trošak kakav si, osobito u današnjoj situaciji, nitko od nas ne može priuštiti. Zato mislim da se u ve ini me imurskih kafi a ipak ne e pušiti. Dakako, to ne mogu tvrditi jer je na vlasnicima da stave na papir i izra unaju što im se više isplati.

Marijan Martinjaš, predsjednik Strukovne grupe za turizam pri Gospodarskoj komori Me imurske županije, kaže kako e ova Strukovna grupa u prvoj polovici velja e raspravljati o ovoj temi i da e tada znati kazati nešto više o opredjeljenju i stavu me imurskih ugostitelja koje zastupa Strukovna grupa. On sam u svom nadaleko poznatom restoranu “Me imurski dvori” u Lopatincu uredio je dodatne kvadrate prostora za puša e, a upravo je ovih dana montirao i Zakonom zahtijevane ventilacijske sustave.

Kaže da je ugradnja ventilacijskih sustava za njega bio trošak od oko 15 tisu a kuna i da oni koji govore o tisu ama eura pretjeruju.

Unato poduzetom u Me imurskim dvorima, gosti puša i ne e mo i ru ati i za istim stolom popušiti cigaretu.

- Zakon to ne dopušta. Usluživanje hranom i pi em nije nam dopušteno u prostoru koji smo namijenili puša ima, ali e oni mo i uzeti svoje pi e i popiti ga uz cigaretu, objašnjava Martinjaš.

Mnogi me imurski ugostitelji kalkuliraju nadaju i se jo jednoj odgodi primjene ili izmjeni zakona.

Kaže da e pri ekati do “dana D”, dakle, 9. travnja, i da e tada odlu iti ho e li ulagati u ventilacijski sustav ili ne.

Takvog je stava i akove ki ugostitelj Ivan Štefi ar koji otkriva kako je ipak sklon dio prostora u svojim ugostiteljskim objektima namijeniti puša ima.¸ (Danijela Mihoci)

8

Crna kronika

" #

###

Dvije provale i kra e

Policija lani imala viĹĄe prijavljenih kaznenih djela iz domene op eg kriminaliteta, a razotkrila polovicu kradljivaca

Y \ > * \ * \ +

* > = < =

[ \ >> _Â&#x2021; ` [

[ *[ ' * '[

[ Â&#x2020; \ >> [

[& \ + & * ' & '* +

>= Â&#x192;'*

'

\

Posljednji slu aj: uhva en â&#x20AC;&#x153;izuzetno aktivanâ&#x20AC;? tandem lopova

[= '* * ' < * _Â&#x2021; + ` [ Y & [ q *

\ * ] [& [ < *

*

[ # [ < = + = [ ]

Â&#x2021;Â&#x2DC;$

* > Â&#x2019;

\ &* *[

Â&#x201C; [ q '

'* = [ < ' [ *

Mladi bjeĹžao pred policijom

+ Y

' *

Â&#x201C; ' \ ' ' [{< qÂ&#x2020;

[ ' \ '*[\ '[ > [

_ \ '* `]

+ = '* ' > ]

< \ +

[ [ |= q [ + [ Â&#x2039; > [ '[ \ & '

\ * * * ' <

'

[ [ > ] [* ]

]

' [* ]

+ = & > Â&#x2C6;* '\ >

[ \ > \

' [ < + =

Â&#x2019; \ [> * \ '

\ '*

< [*

[ < =[ > \ > [* <

<

qÂ&#x2039;Â&#x2DC; ' *[ [ +

' > [ [ [\

* { "]Â = Â&#x2039; > [ < =[

> ['*

[ ' [ +

q *

< * \ *

>

\ & \

Vikendice na meti provalnika Â&#x2039;[ * Â&#x161; Â&#x2019; * & +

= '[ ' [ Â&#x2039;[ * [

> [

~ ' ] > + '*

\ ] [

\ > * \ * \

\ ' * [

+ Â&#x2019; &

> &

[\ < * ' ' =

\ ' = \ * '

* [ > *

[ ] [& [ [ [* & '*] +

>

[ ] ' &*

{ ' ' <

~Â&#x201E;W = +

> Â&#x160; = < ] *[ [

\ [ [ ' Â&#x192;> ]

' &* { ' ' <

~## = > Â&#x2039;[ *

{ + ' ' <

~Â Â =

> q & ]

&* *[ ]

NEDELIĹ ANSKI ugostiteljski objekt â&#x20AC;&#x153;Lavernaâ&#x20AC;? konstantno na meti lopova

Provaljuju nam neradnici iz narkomanskog miljea Â&#x2020;= '* * ' < * _Â&#x2021; + ` [

[ [ Y + & [ '*

*

Â&#x2019; [ =

= +

'[ '

\ [&

q ]

[

'

Â&#x201C;

~ ' ]

\ \

['\ * * [ > *

< * Â&#x192;\ ] '

&* *

> # [ ]

' \ [

&* *

* '* [ \ [+ & [ \ Y '

'

~

# ' \ [

['\ * * [ > *

< * \

[& [ Â&#x2021; []

&* [ + |

\

\[*

'[ \ [& \ * [

& [= '* * ' < * q

'* '[ \ ]

&[

{ '* Â&#x2C6; ' ' =[

\

' =[ [ [ + & +

[ '* [

&* *[ Â&#x2013;

'[

' \ + ] >< '[ \ *

*

*

\ * Y *

&* * ] ] > * ]

Y

[=

&* >

'

* +

q [> &* { ]

' < = + [ ] \ > \

> \

&*

> [

&

< * Â&#x2013; > '[

[

Â&#x2021;Â&#x2DC;$ * >

> '* <

> *

\ > * =

&* *[ ^ '

'[ * \ +

]

<

> > ' =

] >< [ [ \ * > > +

Â&#x2C6; \

= [

' \ ] ' ] >< '* +

<>

Â&#x2039; q * ]

\ ' ' [{< > > + * '* \ '*[\ qÂ&#x2020; [ + ' Y '* * &* *

\

" [

q * \ > * = \ *

' \ & > \ +

|$|+[ [ [ Â&#x2020;

'

~

# '

\ > * \ * > &

* & [ [ >

[ ]

' &* W += & >

^[ ' = Â&#x2C6; & Â&#x2020; [

\ ]

[

+ ' * ] < * ' \ ] *

>

< >

\ ^ * &* * \ +

> '

 [

'

Q =]

= Â&#x203A; * Y ] '

Â&#x2021; ]

<

\ +

> '*

>[ * * '* =

\

Ponovno provaljeno u Atlantu GORI AN Â&#x161; q &

\ + > * \ * \

[ >

* Â&#x153;

< _Â&#x203A;* * ` [ $ + ' [ [ } []

*[ \ [ [ * [ '[ [

' >

^ * +

&* * [* *

' ]

&* \

> \ + &* * > * q * \ *

< *

\ * > \

|$|+[ [ [

Kriminalisti razotkrili lopova AKOVEC + Â&#x201D; '*

'* { ]

'[ + '* qÂ&#x2020; [ ' \

Â&#x201C;+= & > $[ ]

\ > '

\

> * &

^ [ '*

[ ' \ [ [

\ + < * ] * \ *

>

$ = * _Â&#x160; ` [ Y + & []

\ [&

'*

|Â&#x; Y + & ]

=

['*

'

*

q *

< * \ * > \

|$|+[ [ [

$ & '* +

<

+= &+

> $ = ' Q =

W+= & > Y &

[*

'[ > \ +

>

* & ] [= +

\ [ [ = = +

^ [

Q '[ _ * ` \[

' ]

< ' \

\ [ [ \ q * <

\ * \

\ + * > \ {

|$|+[ [ [ $

[ & *

< _[ ` [ } < []

* [ > < [

# \ '

~ =

'

= q [& '[ > + & * * & [ [ >

[ ]

' &* { ' ' < WÂ Â&#x201A; >

] > * * & [ [ >

[ ] ' &* [&

' < "Â Â&#x201A; > ] * * & [

[ >

[ ] ' &+ * ' ' = {

W#Â&#x201A; Â&#x192;> \ * '[ [ <[& + [] < [' [

'* > \

> ] [ [\ '*

# Â&#x201E; [ Â&#x2020; > < [

~

'

=

\ [& '[ > & * * & [ + [ >

[ ] ' &*

' ' = { Â&#x201E;Â&#x201E;Â&#x201A;]

> * ' ' = {

Â&#x201E;Â Â&#x201A;] * & = ' ' =

{ W#Â&#x201A;]

[&

' < Â&#x201E;#Â&#x201A; > Â&#x2021; \&

[&

' < Â&#x201E;~Â&#x201A; > ^[ ' = Â&#x2C6; + & Â&#x192;>

'[

&* *[ ]

'[ >

[ ] ' &* [& ' <

" Â&#x201A; > Â&#x2C6; ] *[ = = *

> '* [ [ '*

Â&#x2020; Â&#x2030; < [ '[ _ `

~ '

=

Â&#x192;> & '[ * & [ [ > [ ]

' &* [& ' < W Â&#x201A;

> Â&#x2030; < Â&#x192;>

'[ *[

= = * > '* [ [] \ ' ]

[ _= `

< [' []

[ [\ '*

Â&#x201E;

[ Â&#x2020;

'

"

Â&#x201E; ' +

= \ '[ W +

= & > Â&#x2030; < Â&#x192;> =

= { [ '[ [ '\

*

_^Â&#x160;` ' \ \ + [ = \ q +

'* *

Â&#x201E;

[ Â&#x2020; Â&#x2C6; * Â&#x2020; < [ '[ =

> [

" \ '

~ =

'

= \

* & [ [ >

[ ] + ' &* [& ' < W Â&#x201A; > Y + & Â&#x192;>

'[ *[

'

' = ' * ] [ [\

'*

Â&#x201E; [

| Â&#x201E; '*[ =

~ =

'

= > &

'[ * & [

>

[ ]

' &* { ' ' < "Â Â&#x201A; >

^ ] >

'[ *[ [> + [ [] = * [

[ [ * '

\[ ] [ [\ '*

# Â&#x201E;

Â&#x2020; Â&#x2039;[= & [ \

'[

W \ '

W \ '

~ = > & * & [ + [ >

[ ] ' &* [+ '* ' = { Â&#x201E;WÂ&#x201A; Â&#x192;>

'[ *[ * > ] $Â&#x2039;$ \ Â&#x152; ]

< * ' [ ' * [] [ ' *]

>

\

'*

& ] [ [\ '*

* '[ [ Â&#x192; \ '[ < *

Y &

* [ Â&#x2030; < [

"

Â&#x201E; '

= +

\ [& > & * * &

>

[ ] ' &* [&

' < #~Â&#x201A; > Â&#x2039; {

{ '

' < "~Â&#x201A; > Â&#x2030; < ]

=

\ ' = > $ = '

Q = [ | [= Â&#x2039; [

Â&#x201E;

W '

= \ + [&

> & * * & [ [ >

[ ] ' &* [&

' < W~Â&#x201A; > ]

> [

W '

= > & * & [ [ >

[ ] ' &* [&

' < Â&#x201E;"Â&#x201A; > Y & ] >

*[

{] &

\ = = =

] [ [\ '*

* '[ [ Â&#x2020; $ = + ' Q =[

 ' \ '

' [{< qÂ&#x2020; [ ' * +

= '* { = '[

Â&#x2018;[\ ' = '[ [ Â&#x2039; { [

> & '[ \ * =[ [

= '+ \ ' >=

'*

+= & ]

+

' \ <

W+= & > Y &

q < \ * + = \

*[

\ * ^ [ ' \ ]

< ' ] ['\ & [ + > * [ >

>

\ = * *

Â&#x2019; \ * [ [

\ '

]

'* * '* \ + > *

[ qÂ&#x2020; [ + ' [' \ > * * |

'\ { > \ [

\ [

~ = =

\ qÂ&#x2020; + [ ' > * &

Â&#x201E;

\ '*

>

\ =

* * $ [& ] [ + '[

= [

]

*

&* ' < ['\ & '*

> * Â&#x2020; \ \

Â&#x201C; > *

&* + &

Â&#x201E;Â&#x201E; \ '* >

>

Â&#x2C6; [= '* ]

\

[ \ & '* '

\ & =

>

& \ ' Y ] * +

* '

> * + [

WW

>

\ = * * ]

[

'* > < [

< [ =

* ""Â&#x201C; *

Q *

> +

[* < > {

* +

* '[ \ * >

] >

[= + > ]

'[ < '* [ *[ ]

[= ] * '[ *

\ ^ [ [

| * \[

> Y * ' +

\ *

Y { '*]

* ' =

\

*

[

< * '

< \ \

<

' &+

] ]

[

\ * []

< +

> <

Provedena operativna akcija â&#x20AC;&#x153;Vlak je uvijek brĹžiâ&#x20AC;?

Me imurci uhva eni u voĹžnji bez voza ke i alkoholizirani q

[ ' [

Â

* *

Â&#x201C; ' \

\ * [ [ _Â&#x2039;

[ +

< { ` Â&#x201D; > ] *

\ [*

[ [\ Â&#x201E;W

\ & Â&#x2C6; > [\

'[ > \ [* + ]

& ' '*

[\

\ \ ' < > ] * '

> < > [\ ' * ]

> [

[ {

* ]

' *

>

' > ['*

' *

' * '

[ [] \ '[

\ + &

' > '[ > [+

'* '\ \ [= =

' * ' [ Â&#x201A;

< '

[

=[ \ \ [=

$ > [\ '[ * +

'\ ]

*

= '* > Â&#x2022;

> [

[\

[* < ]

> *

'* \ * < [ > [ + > [ ^ [ '[ \

\ >

'* *

' =[ ' \ ' \

[

[ & '* >

' '[ > q

\ ' +

> > * > \ * ' [+

* >

2. velja e 2010.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

PILOT PROJEKT produženog boravka za u enike u OŠ Pribislavec

poštara Op ina školi osigurala prostor Pouka iz Puš ina

Pedesetak u enika Osnovne škole Pribislavec od po etka drugog polugodišta polazi produženi boravak. Na taj se na in želi pomo i u svladavanju školskog gradiva, a o ekuju se i pomaci u obrazovanju. Produženi boravak organizira se za u enike od prvog do šestog razreda osnovne škole koji imaju poteško e u svladavanju gradiva.

Osnovna škola Pribislavec nema dovoljno u ionica ni prostornih mogu nosti za organizaciju produženog boravka, pa se rješenje našlo na drugi na in. U

U OŠ Pribislavec nema više zaštitara U 0snovnoj školi Pribislavec od po etka ovog polugodišta nema više zaštitara.

Ravnateljica škole Sandra Herman rekla nam je da zaštitari, koji su ušli u školu nakon prosvjeda roditelja u jesen prošle godine, nisu više potrebni, što je ocijenio stru ni tim škole. Umjesto zaštitara, poja ano je dežurstvo u itelja. Zaštitari su školu stajali 10.000 kuna mjese no. (JŠ)

Zaštitari su postali prošlost u OŠ Pribislavec suradnji s Op inom Pribislavec osiguran je prostor za produženi boravak u izdvojenom dijelu društvenog doma, u prostorima koji su nekad bili sjedište op ine Pribislavec, a nakon preure enja kata na drugom kraju zgrade taj su prostor koristile udruge.

Produženi boravak organiziran je na na in da je skupina od pedeset u enika razdijeljena na dva dijela kako bi imali što bolje uvjete za u enje. Rije je o pilot projektu koji zajedni ki organiziraju OŠ Pribislavec, Op ina Pribislavec te Ministarstvo

prosvjete, i od kojeg se dosta o ekuje.

Rije je o privremenom rješenju. Trajno rješenje bit e izgradnja nove škole koja bi, prema svim dosadašnjim najavama, kona no mogla zapo eti idu e godine. (J.Š)

ODRŽANO predavanje “Kako prepoznati ovisnost?”

Bill Shannon: Ovisnici postaju žrtve svog zadovoljstva - S problemom ovisnosti moramo se boriti istinom, a istina je da svaka osoba odabire raditi to što radi. Osoba koja pije alkohol je stavila u centar svog života, a tu je odluku donijela sama. Ovisnici esto misle da su pronašli život u ovisnosti, no, njihovo

zadovoljstvo je kratkotrajno.

Oni postaju žrtve svojeg zadovoljstva, kazao je Bill Shannon, gost predavanja održanog prošli tjedan u Scheierovoj zgradi u akovcu.

U organizaciji Županijskog povjerenstva za suzbijanje

Kao primjer života Bill Shannon je naveo svoju životnu pri u o majci alkoholi arki

zloporabe opojnih sredstava Me imurske županije i udruge “Ima nade”, akovec, održano je predavanje na temu gKako prepoznati ovisnost? h, namijenjeno ravnateljima osnovnih i srednjih škola, voditeljima školskih preventivnih programa, lije nicima, profesorima, u iteljima, roditeljima i svima koji su u najbližem kontaktu s mladima.

Ameri ki predava Bill Shannon, koji je ovom prilikom sa svima nazo nima podijelio svoju životnu pri u o majci alkoholi arki, stru njak je za teme kao što su strah, tjeskoba, depresija, ovisnost, destruktivne navike, samoubojstvo, zlostavljanje u braku i obitelji ... Svoja predavanja održava diljem SAD-a, a imao je prilike predavati i u Japanu, Indiji, Poljskoj, Švicarskoj, Engleskoj i Africi. Uz svoja brojna predava-

- Ovisnici esto misle da su pronašli život u ovisnosti, kaže Bill Shannon nja, dr. Shannon je sudjelovao u pisanju knjiga o poba aju i kako pomo i ljudima koji se bore s lošim navikama. (hz)

Bio jedan jedan nezaposlen Me imurec i tražio posao. uo je da se traži novi poštar u Puš inama (me imursko mjesto koje nema veze s ovim tekstom) i javio se svojem prijatelju koji je bio i nadležna vlast.

Rekao mu da je siromašan i da nema što jesti pa želi biti poštar. Prijatelj ga odbije rije ima: - Kako eš biti poštar kad ne znaš pisati ni itati!

Za neko vrijeme nezaposleni Me imurec otisne se u Ameriku, gdje se zaposli u rudniku. Kao i svaki Me imurec, odmah je rekao da mu daju ve u lopatu. Radio je i radio i napokon postao nadzornik iskopa. Za deset godina postao je i glavni nadzornik rudnika, a uskoro je pokrenuo i samostalan posao. Posao je išao, a on se obogatio toliko da je kupovao cijele tvornice. Postao je milijarder.

Ve u starosti, odlu i posjetiti svoj rodni kraj i svojeg prijatelja koji je još živio u Puš inama. Kad je u najavljenoj ameri koj delegaciji koja je došla u posjet Puš inama prijatelj prepoznao svojeg dragog Me imurca, upita ga: - Kako si se ti tako obogatio, što si to tako dobro znao raditi?

Ovaj mu odgovori: - Radio sam i radio u rudniku, poslije sam kupio rudnik i osnovao kompaniju koja je kupovala druge kompanije i tako postao bogat.

Prijatelj ga potom upita: - Što bi ti bilo najdraže da si ostao ovdje?

Me imurec iz Amerike odgovori mu kao iz topa: - Da sam znao pisati i itati, (p)ostao bih - poštar iz Puš ina!

Rije je o vicu koji je nedavno ispri ao dr. Danijel Režek, koji na humorni narodni na in govori o odnosu teorije i prakse, op e

Prvi je prvi, a drugi je nitko i ništa!

Ne sje am se gdje sam naletio na tu uzre icu … No, u trenucima posustajanja naše rukometne reprezentacije u borbi protiv Francuza to mi je nekoliko puta prošlo glavom.

Osje ao sam se kao da sam na svadbi na koju nije stigla mladenka.

Sprema se veliko slavlje.

Dvorana se puni. Dragi gosti, znani i neznani, još trijezni i puni o ekivanja, mjerkaju se tko se kako odjenuo, tko je koga dopratio. Pokoji rani veseljak ve se klati hodaju i, bazde im poljupcima veselo

pozdravljaju i rodbinu. He, he, bit e materijala za ogovaranje ... Sve je spremno! Ali, ve je malo napeto, nekako se sve to odužilo. Odjednom kuma zavapi: “Jadranke (to je sad popularno ime) nema!” Fendri i kum nevoljko se pogledavaju, sumnjali su nešto. Dvoranom se proširi žamor. He, he, još materijala za ogovaranje … Nakon užurbane potrage telefonima, SMS-ovima, postaje jasno da ona stvarno ne e do i. Mladenka Jadranka poru uje da nije sprema za takav korak. A što sad? Toliko jela, pi a, glazba

je tu … Hm, mislima sramežljivo proleti besramna ideja da se fešta ipak održi, da ne propadne baš sve. No, ozbiljnost situacije pristojnim gostima nalaže da se razi u. Onaj rani veseljak, ma ajde, nek’ bude stric Ivo, u udu gleda kad je ve sve svršilo? Nije ni svjestan da je on jedini iskoristio priliku za veselje. Tužna ostaje dvorana, onako još nevino oki ena, spremna pružiti tolike radosti, a propade …

Eto, takav je osje aj bio nakon nedjeljnog poraza naše rukometne reprezentacije.

Trezvenost se ipak polagano vra ala u glavu. Samo par sati nakon toga. Pa uzeli “smo” srebro! Ma tko to još može osim “nas”. Ajde, dobro, nismo prvi.

Al’ smo drugi. Kako podijeljeni osje aj.

Gotovo je nevjerojatno kako se Hrvati mogu ujediniti oko sporta, a gotovo ni oko ega drugog. Tako jake emocije u nama probude zajedništvo kakvo se rijetko doživljava. I svi znamo što treba u initi. Mogu li se te emocije iskoristiti korisnije i natjerati nas da guramo u istom smjeru? To se u Hrvat-

skoj dogodilo tek jednom, tijekom Domovinskog rata. Kad je ljudima postalo jasno da rat nije “tamo daleko …” ve pred vlastitim vratima. Tek kad je ta spoznaja prouzro ila toliko jaku emociju, strah za opstanak, Hrvatska je krenula …

A što se sad to mora dogoditi? Situacija nikako da se po ne poboljšavati? Zar neki moraju po eti padati u provaliju da nas sve obuzme strah za opstanak? Ajde, Jadranka, zajaši metlu i vrati se na svadbu.

Sve je spremno. Nek’ se svatovi još jednom za ude.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

i primijenjene znanosti.

Me imurec koji je gladan otišao u Ameriku radio je i u io kroz svoj rad, te se napokon obogatio. Njegov prijatelj, koji mu zbog formalnih razloga nije dao da postane poštar, ostao je pak u svojem neznanju, odnosno svojem manjkavom znanju.

Veoma esto prosu ujemo ljude prema njihovu formalnom znanju i prema položaju, jesu li ili nisu završili neku školu i sli no. Umjesto da ih prosu ujemo prema radu i rezultatima rada i njihovim nastojanjima. U našem slu aju, Me imurec koji se obogatio to svoje bogatstvo nije mogao ste i bez odre ene vrste znanja, spoja teorije i prakse, znanja koje je stjecao radom.

Njegov prijatelj koji je ostao kod ku e i koji je inzistirao na formalisti kom znanju ostao je zbog toga i dalje tamo gdje je i bio. Pouka je jasna: znanje nije nešto unaprijed dano, ve se gradi u praksi života. Ve e znanje ima onaj koji uspije pomiriti teoriju i praksu i na taj na in postaje bogat.

Ipak, cijela ova rasprava o teoriji i praksi ve je zastarjela, danas je znanstveni rad ujedno i prakti ni rad. Samo, nisu svi znanstvenici. Za njih vic o poštaru i nije star.

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

10

Kroz Međimurje

OP INA DEKANOVEC

Nastavljaju se ulaganja u Poduzetni ku zonu U op ini Dekanovec lani su uložili 1,4 milijuna kuna u ure enje Poduzetni ke zone Berek u kojoj se nalazi pet gradilišta. Dva su ve prodana, dva od po 3.500 kvadrata i jedno od 5 tisu a kvadrata eka na kupce.

Op ina Dekanovec prodaje gradilišta po cijeni koja je me u najnižima u Me imurju pa se nadaju da e poduzetnici pokazati interes za njihovu kupnju i pokretanje gospodarske aktivnosti upravo u Dekanovcu. - Osim toga, naša je zona udaljena od autoceste svega 10 kilometara, a od Grada akovca nekih 13 kilometara, pa i u tome vidimo prednost.

Nadamo se da e investitori to isto uo iti, isti e na elnik Ivan Hajdarovi .

Poduzetni ku zonu u Dekanovcu pomoglo je urediti Ministarstvo gospodar-

stva koje je u tu svrhu dalo 2,4 milijuna kuna. Ove godine u zoni planiraju ulaganje od 760 tisu a kuna ne bi li uredili javnu rasvjetu.

Od drugih planiranih ulaganja, Op insko vije e Dekanovec na svojoj prošlotjednoj sjednici podržalo je ulaganje od 100 tisu a kuna u unutarnje i vanjsko ure enje Doma kulture. Planira se rekonstrukcija spuštenog stropa, postavljanje novih posnih obloga i soboslikarski radovi. U planu je i ure enje op inske zgrade.

Planirani su limarski, stolarski i krovopokriva ki radovi u vrijednosti 250 tisu a kuna. Nastavlja se i s ulaganjem u grobnu ku u u kojoj e se urediti sanitarni vor, a planirano je i vanjsko ure enje, sve u vrijednosti 50 tisu a kuna.

(D.Mihoci)

STANOVNIŠTVO Dekanovca u stalnom porastu

Lani sedamnaest, a ove se godine o ekuje deset novoro enih R ad Limene g la zbe, KUD-a “Florijan Andrašec” i drugih civilnih udruga op ina Dekanovec ove e godine podržati s 30 tisu a kuna, a sportskim udrugama, prije svega NK-u Mladost i ŠRD-u Mura, pripada 25 tisu a prora unskih kuna.

Za socijalni program bit e izdvojeno 270 tisu a kuna. ak 10 tisu a kuna rezervirano je za isplatu naknada za novoro enu djecu, što osobito veseli na elnika Ivana Hajdarovi a jer to zna i porast broja stanovništva. - U Dekanovcu 10 parova eka prinovu i zbog toga smo jako veseli, a bili bismo sretni kada bi ih bilo i više. Novac kojim iskazujemo pažnju novoro enima uvijek emo osigurati. Lani smo isplatili ak 17 tisu a kuna u tu svr-

hu, što zna i da je Dekanovec dobio 17 novih stanovnika.

Od posljednjeg popisa stanovništva do danas mi smo puno narasli. Ima nas 960 živih duša. Pomla ujemo se i to je dobro. To ujedno govori da je Dekanovec poželjno mjesto za život. inimo sve kako bismo našim žiteljima olakšali svakodnevnicu, imamo najniže cijene gradilišta, pomažemo starijima i nemo nima, koliko možemo sufinanciramo vrti , stipendije, prijevoz u enika, kazuje Hajdarovi . Za vrti , prijevoz i stipendije u ovoj godini planirana je stavka od 200 tisu a kuna, a tu je i odre eni novac namijenjen starijima i nemo nima, osobito onima iznad 80. godine života, a u Dekanovcu je trenutno 20-ak takvih. (D.M.)

OP INSKO VIJE E Donji Kraljevec

Novi lan Upravnog vije a Centra “Dr. Rudolf Steiner” Josip Mlinari Op insko vije e Donji Kraljevec donijelo je odluku o razrješenju više lanova Upravnog vije a Dje jeg vrti a “Fti ek” Donji Kraljevec. Razriješeni su An elko Horvat, aktualni dožupan Me imurske županije, zbog odlaska na novu dužnost, Željko Šte ok i Ivan Sinkovi .

Umjesto njih, imenovani su novi lanovi Upravnog vije a vrti a Dejan Kova , Toni Marodi i Josip Mlinari .

Umjesto dosadašnjeg lana Božidara Kolari a, za novog lana Upravnog vije a Centra “Dr. Rudol Steiner” imenovan je Josip Mlinari . (jš)

2. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NA ELNIK DONJE DUBRAVE Marijan Varga o aktualnostima u op ini

Najvažnije je da smo kona no riješili pitanje vrti a

Marijan Varga, na elnik op ine Donja Dubrava

- Otvaranje Dje jeg vrti a ‘Klin ec’ bila je težnja Donjodubrav ana duga etrdeset godina.

Dje ji vrti je kroz to cijelo vrijeme bio preseljavan s raznih lokacija, da bi kona no u 2009. dobio vlastitu lokaciju i novu zgradu, ime je ‘svoj na svome’, isti e op inski na elnik S na elnikom op ine Donja Dubrava na po etku kalendarske 2010. godine analizirali smo u injeno u prošloj, kao i to što e se doga ati u ovoj godini, te porazgovarali o op inskim aktualnostima.

• Po emu e op ina Donja Dubrava pamtiti prošlu godinu?

— U prošloj 2009. godini u op ini je dovršeno nekoliko dugo željenih projekata te e godina ostati upam ena upravo po tim projektima. Prvo želim spomenuti otvaranje Dje jeg vrti a ‘Klin ec’, što je bila težnja Donjodubrav ana duga etrdeset godina.

Dje ji vrti je kroz to cijelo vrijeme bio preseljavan s raznih lokacija, da bi kona no u 2009. dobio vlastitu lokaciju i novu zgradu, ime je ‘svoj na svome’. Nadalje, tu je ure enje središnjeg parka koji nosi ime Nikole Zrinskog, s postavljanjem biste u spomen na 345. obljetnicu smrti junaka onog vremena Nikole Zrinskog. Bez obzira na razne kritike, sada vrijeme pokazuje da smo imali pravo u i u to ure enje. As altiranjem smo uredili prostor za parkiranje vozila, kao i za sigurno okretište autobusa uz dvoranu Osnovne škole Donja Dubrava i novog vrti a. Za daljnji napredak i razvoj Donje Dubrave, tu je dovršenje izrade i usvajanje detaljnog plana ure enja poduzetni ke zone.

• Zajedno s op inom Donji Vidovec planirate osnivanje turisti ke zajednice, a u planu

je i zajedni ko komunalno poduze e ...

— Da, moram naglasiti da s op inom Donji Vidovec ve dugi niz godina imamo odli nu suradnju po svim pitanjima. Tu ne postoje podriva ke tendencije izme u op ina, pa slijedom toga podržavamo da Donji Vidovec ima turisti ku zajednicu, bez obzira koje organizacijske vrste. Što se pak ti e zajedni koga komunalnog poduze a, osobno smatram da bi nas etiri donjome imurske op ine mogle to imati, a sad, ako opet gledamo, onda je Donji Vidovec u centru, pa zašto onda i sjedište ne bi bilo u Vidovcu. Uz u inkovitost, bitna je i matematika. Cilj takvog promišljanja je da imamo što kvalitetniju uslugu uz povoljniju i nižu cijenu.

• Puno se radi na programima koje kandidirate prema fondovima EU? — Ja sam nedavno bio u gradu Marcaliju na provedbenom sastanku usvojenog projekta ‘Ekološko – povijesni Dje ji vrti ‘Klin ec’ Donja Dubrava, prema standardima EU. Projekt je uku-

pne vrijednosti 38.973 eura, od ega Op ina participira sa 6.293 eura. Drugi projekt je predstavljanje ekološko povijesnih vrijednosti u prehrani, tako da smo mi obradili naše dobravske Dane luka i ekološke proizvodnje. Projekt je osmišljen sa zajednicom pomurskih op ina Muramente, s op inama Gori an, Donji Vidovec i Donja Dubrava.

• U oporbi u Donjoj Dubravi jesu HDZ - HSS. Kakvo je Vaše razmišljanje o njezinom djelovanju?

— Oporba bi u sredinama poput naše trebala djelovati uglavnom konstruktivno. No, pitanje je što je to u našoj oporbi konstruktivno. Za mene su konstruktivni pisani argumentirani prijedlozi s cijelom operacionalizacijom neke ideje do realizacije, a ne cjepidla enje na o iglednim bezna ajnim tehni kim pogreškama kakvih je bilo i dok su oni participirali u vlasti. Koliko je ta oporba s takvim destruktivnim ponašanjem omiljena u Donjoj Dubravi, vidjelo se i na prošlim predsjedni kim izborima.

(Alen Fuš)

Udruge ne pretvaraju svoje prostorije u komercijalne kafi e Pred kojih tjedan dana velik broj medija dobio je anonimno pismo itatelja iz Donje Dubrave u kojem se, ukratko re eno, navodi da velik broj donjodubravskih udruga dobivene prostorije koristi za komercijalnu prodaju pi a i pretvara ih kafi e koji rade gotovo cijeli dan. Na elnik Varga demantira taj napis ...

- Prostorije donjodubravskih udruga namijenjene su za

okupljanje njihovih lanova.

Da se u te prostorije, ponekad, u povodu nekih prigoda unese alkoholno pi e, injeni no je stanje. No, djelatnost udruge nije u stvaranju dobiti prodajom pi a.

Izuzetak je nogometni klub koji za vrijeme utakmice prodaje pi e po svojim cijenama, i to ve desetlje ima, što svi dobro znaju, rekao je na elnik Marijan Varga. (a )

Poduzetni ka zona uskoro u funkciji • Koji su op inski prioriteti u ovoj godini?

— Jedan od najvažnijih prioriteta ove godine je stavljanje poduzetni ke zone u unkciju.

Zajedno s geodetom izvršili smo uvid u parcelacijski elaborat, pozvali susjede na uskla ivanje me a, te e se utvrditi po etna cijena koštanja jednoga kvadratnog metra zemljišta i cijena odgovaraju e in rastrukture. Kao jedan od prioriteta treba spomenuti rješavanje pitanja vezano uz raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, iji zakup isti e krajem godine.

Tu imamo 322 ha zemljišta, ali je interes mnogo ve i. Sa županom Ivanom Perho om moramo uskladiti mogu nost, prije stopiranog, preseljenja ambulante i stomatološke ordinacije, kako bi imali jedan reprezentativni prostor za te djelatnosti u novoj gra evini koja bi bila u samom centru mjesta, a njihovi bi prostori služili za Euroregijski povijesno - in ormativni centar.

Smatram da bi mogli dobiti ve a nepovratna sredstva i postali bi centar euroregijskih doga anja.

Nadam se da ne e opet biti raznih ko enja. Trebao bi zaživjeti i projekt pješa ko biciklisti ke staze putovima Zrinskih od Legrada, kroz Donju Dubravu, do Donjeg Vidovca i natrag. Spomenut u i pripreme za izvedbenu dokumentaciju kanalizacijskog sustava Donje Dubrave, nastavak obnove Doma kulture Zalan, kao i Doma za nacionalne manjine. ( a )

U BUDIMPEŠTI uru eno me unarodno priznanje ravnateljici OŠ Kotoriba

Snježana Matoš proglašena Vitezom me unarodne kulture Za svoj veliki doprinos razvitku hrvatske manjinske kulture u Republici Ma arskoj, a na prijedlog Hrvatske manjinske samouprave iz Murakerestura, ravnateljica OŠ Kotoriba Snježana Matoš, pro ., proglašena je Vitezom me unarodne kulture. Na sve anosti u Budimpešti u povodu Dana ma arske kulture svoje viteško priznanje primila je u raskošnoj i prepunoj budimpeštanskoj dvorani “Urania nemzeti films in haz“.

Ceremonija imenovanja Viteza kulture uprili uje se 22. sije nja posljednjih etrnaest godina, na dan kada je prije 187 godina prihva en tekst državne himne.

Snježana Matoš je dvadeset godina ravnateljica škole i bila je pokreta ica dugogodišnje suradnje škola u Kotoribi i Mu-

rakeresturu. Zahvaljuju i njoj, u enici s druge strane Mure sudjelovali su u nastavi hrvatskog jezika, otvorili su knjižnicu s hrvatskim knjigama i o ormili tamburaški orkestar, a svoj velik doprinos daje i u izradi zajedni kih projekata prema EU. - Ovo je za mene velika nagrada i priznanje za mojih dvadeset godina rada na mjestu ravnateljice, koja me obvezuje da suradnju sa susjedima u Republici Ma arskoj razvijamo još ja e i kvalitetnije. Zahvaljujem predlaga ima koji su me predložili za dobivanje tako velikog ina, rekla je Snježana Matoš.

U sve arskom programu sudjelovali su u enici OŠ Kotoriba, KUD “Selja ka sloga” Nedeliš e i popularna Teta Liza iz Donje Dubrave. U ime Me imurske žu-

panije skup je pozdravio Marijan Varga, predsjednik Mješovitog odbora za suradnju Me imurske županije s pomurskim Hrvatima.

Vitezom imenovano 86 kulturnjaka Starom viteškom ceremonijom polaganja ma a na lijevo rame, uz izgovaranje rije i, ovim po asnim inom imenovano je novih 86 umjetnika, glazbenika, pedagoga, pisaca i ostalih kulturnjaka. Me u njima je Otto von Habsburg. Uz me imursku pjesmu i ples, dojmljiv nastup imala je etnoglazbenica Kamille Devai Nagy. Ona je svojim pjevanjem na 36 jezika izborila mjesto u Guinnessovoj knjizi. (a )

Ravnateljica OŠ Kotoriba Snježana Matoš na ceremoniji primanja nagrade u Budimpešti

2. velja e 2010.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GRAD MURSKO SREDIŠ E

Kino u rekonstrukciju Grad Mursko Središ e pristupit e proširenju Gradske knjižnice, te e uskoro pokrenuti postupak izrade troškovnika i idejnog projekta.

Grad je ve zatražio pomo mati ne Knjižnice “Nikola Zrinski” akovec, koja je ve najavila savjetodavnu i materijalnu pomo .

Grad e novac priskrbiti prodajom zemljišta i gra evine u središtu Grada, a od tog e se novca obaviti i rekonstrukcija krovišta zgrade Kina Rudar, u sklopu kojeg je i knjižnica.

Gradona elnik Josip Dobrani imenovao je i Komisiju za obnovu i dogradnju zgrade Kina Rudar u sastavu: Branko Srpak, Željko Žilavec, Zlatko Bek, Zvonko Vrtari i Franjo Sobo an.

U Komisiju za izradu idejnog DPU-a centra Grada Dobrani je imenovao sebe, zatim Dražena Srpaka, Ivana Le eka, Branka Srpaka, Franju Sobo ana, Sanjina Tomši a, Miljenka Štefani a, Josipa Sršana i Miljenka Cmre aka.

Sudionici sabora u Štrigovi

ODRŽAN SABOR UVDDR-a op ine Štrigova Kona no ide u rekonstrukciju Dogradona elnik Dražen Srpak imenovan je koordinatorom rada komisija.

Socijalcima besplatna grobna mjesta Grad Mursko Središ e prihva a prijedlog Centra za socijalnu skrb da se korisnicima Centra s podru ja Grada koji nemaju grobna mjesta dodijeli besplatno grob-

no mjesto. Isto tako na zamolbu centra Grad e prona i skrbnike za osobe koje su lišene poslovne sposobnosti.

Gradona elnik pak nema milosti prema dužnicima korisnicima usluga Dje jeg vrti a “Masla ak” Mursko Središ e. Dobrani je donio odluku o naplati tih dugovanja. Dobrani je obzirniji prema udruzi HVIDRA te odobrava

isplatu boži nih dje jih darova u iznosu od dvije tisu e kuna.

Grad e Društvu distro i ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida pomo i s tisu u kuna. Ni jednu kunu pak Grad ne e dati Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja u Varaždinu, kao znak pomo i u njezinom radu.

(S. Mesari )

MINISTARSTVO TURIZMA Republike Hrvatske

Grkaveš ak u razredu s Opatijom Kako se malo selo Grkaveš ak sa svega stotinjak stanovnika našlo u društvu s Opatijom, bajnim biserom našega mora i turizma, ali i Makarskom, Dubrovnikom, Vodicama i drugim najve im i najzna ajnijim hrvatskim turisti kim destinacijama, pitaju se ovih dana mnogi gra ani.

Što ima toliko lijepo i zanimljivo u naselju za koje ak ne znaju ni mnogi žitelji Me imurja? Gdje je uop e to naselje, pitaju se hrvatski gra ani diljem Lijepe naše.

Odgovor daje novi Pravilnik o proglašavanju turisti kih op ina i gradova o razvrstavanju

naselja u turisti ke razrede, koji je izdalo Ministarstvo turizma.

Pravilnikom se naselja razvrstavaju u etiri razreda A, B, C, D, a Grkaveš ak je u društvo velikih dospio zahvaljuju i Toplicama Sveti Martin, koje se nalaze na teritoriju ovog naselja u op ini Sveti Martin na Muri. Grkave-

PROMETNE GUŽVE u Murskom Središ u

Subotnja ludnica

Žitelji Murskog Središ a i dalje trpe gotovo svakodnevne gužve u središtu grada. Osobito se to odnosi na predve erje te dane vikenda, kada se pred grani nim prijelazom stvore kolone kamiona koji ekaju na carinsku kontrolu.

Gužve su pove ane i sada kad su u susjednoj Sloveniji cijene mnogih prehrambenih artikala te mineralnih gnojiva znatno jeftinije nego u Hrvatskoj.

Tako je prošle subote u jednom trenutku kolona osobnih vozila prelazila križanje ispred Robne

DVD Peklenica održalo 85. redovnu skupštinu

Priznanja zaslužnima Dobrovoljno vatrogasno društvo Peklenica održalo je u subotu 30. sije nja 85. redovnu skupštinu u društvenom domu u Peklenici. DVD Peklenica ima ukupno 64 lana. Zadnjih godina došlo je do generacijske smjene te pomla ivanja lanstva. Predsjednik DVD-a Peklenica je Damjan Debelec, zapovjednik Darko Kolari , a tajnik Boris Škapin. Prošle godine društvo se najviše posvetilo nabavi brojne nove opreme.

Za uspješan rad u vatrogastvu punih 40 godina priznanje je dobio Petar Novak, u itelj, koji je uz to bio desetlje ima angažiran na razvoju i napretku mjesta. Priznanja za 30 godina rada u DVD-u dobili su: Josip Škvorc, Josip Trstenjak, Ivan Govedi , Josip Nerer, Valent Šolti , Ostoja Šukalo. Priznanja za 20 godina rada u DVD-u Peklenica dobili su: Tomislav Trstenjak, Elvis Biber, Dubravko Tarandek, Saša Govedi , Marijan Mesari i Damjan Debelec. (BMO)

ku e i protezala se gotovo do Veterinarske ambulante, pak je promet regulirala i carinska policija. elni ljudi Grada za sada se ne o ituju o ovom problemu koji prelazi svaku mjeru izdržljivosti žitelja i prolaznika. (sm)

DVD Sveti Martin na Muri

Blagoslov Vatrogasnog doma U subotu 6. velja e, s po etkom u 18 sati, DVD Sveti Martin na Muri održat e svoju redovitu 77. godišnju skupštinu. Ovom prigodom e biti obavljen blagoslov novoure enoga Vatrogasnog doma, koji je izrastao na zidinama prethodnoga. Osim uobi ajenoga dnevnog reda za ovakve skupštine, bit e i podjela spomenica te uvjerenja i diploma. (sm)

š ani su ponosni na ovaj podatak koji je njihovo naselje svrstao me u bisere hrvatskog turizma.

Iz Me imurja je samo još Grad akovec u ovom A razredu, a svi su ostali u C i D razredima, dok je Grad Mursko Središ e u B razredu.

(S. Mesari )

Braniteljima nova prostorija Udruga veterana i dragovoljaca Domovinskog rata Štrigova održala je svoj redoviti godišnji sabor na kojem se okupilo stotinjak lanova i gostiju, me u kojima su bili op inski na elnik Stanislav Rebernik, predsjednik Op inskog vije a Mladen Novak i predsjednik ŽO-a UVDDR-a Alojz Filipi i Marko Mili iz susjedne Slovenije, te predstavnici srodnih udruga.

Na saboru je potpisan ugovor kojim op ina Štrigova braniteljima besplatno na korištenje daje prostoriju u zgradi u kojoj se nalazi pošta.

Ugovor su potpisali na elnik Stanislav Rebernik i predsjednik štrigovskih branitelja Zlatan Žižek.

U osvrtu na aktivnosti u minuloj godini, predsjednik Žižek pobrojao je sudjelovanje lanstva na raznim susretima i sportskim natjecanjima, kao i u obilježavanju zna ajnih obljetnica iz novije hrvatske povijesti.

- Iza nas je jedna teška godina, koja je obilovala brojnim gospodarskim i politi kim trzavicama. Želio bih da Hrvatskoj kona no krene na bolje. Za zemlju punu korupcije, kra a i lopovluka mi se nismo borili, naglasio je Žižek, dodaju i da sudionici Domovinskog rata nisu samo branitelji nego i stvoritelji nove i samostalne Hrvatske te da im nije svejedno kako i kamo je politika vodi i usmjeruje. (S. Messari )

Obnovljena kapela Sv. Roka u središtu sela

Tepe se, bilježi i slika: IVAN LE EK Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima. ehovec nije veliko selo. Ali se ipak dijeli na Gornji kraj i Donji kraj.

I onda oni iz Gornjeg kraja predbacuju onima iz Donjeg da imaju ovi više. No, kako vele, i to rivalstvo traje samo zato da bi zajedno gurali ehovec dalje. Pa tako imaju i veliko i malo proš eje. Veliko na Rokovo, a malo za Sv. Ivana Nepomuka. Na Rokovo je obi no i proštenjska zabava. A u nekim obiteljima po inje fešta ve od zajtreka. Tako mora to biti. Donji protiv Gornjih i na proštenju. Pa su ak imali i susret ženskih malonogometnih ekipa Gornjeg i Donjeg kraja. Zlobnici su poslije pri ali da uop e nije bio bitan rezultat. Htjeli su samo vidjeti u kojem su kraju ljepše žene.

Nikako se nisu mogli dogovoriti pa je tako ostalo da su avljanke najljepše. Ali su ipak prije toga de ki odigrali “turnir med vulicami“. A kako su poslije napisali, najljepše žene i djevojke bile su zadužene za masna pitanja. Okušali su se u malom nogometu oni iz Delnica, Centra, Makovice, askoga kuta, Graba … Najbolji su bili oni iz “Graba“. Kako vele, oni koji su najniže obi no jako “grizu“. Kako bilo da bilo, jedno vrijeme svi su se dobro grizli. I dobro im je išlo. Tako da ak sedam godina ni nogometni klub nisu imali. Onda su vidjeli da sve to skupa vodi “nikud nikam“ pak i dalje sada tjeraju loptu. I tako im se dopalo da sada žele u viši rang.

Pa je tako došlo da je poslije sva e sve sla e. I da se ta tradicija ne bi iznevjerila, bilo je malo oštrih rije i i kad se osnivala Udruga mladih.

Tek toliko da se pokaže da su jedni mladi, a drugi malo stariji. No, kad je prvomajska budnica s glazbom, onda jutro traje cijeli dan. Veselo i vedro i sve se zaboravi. I onda nema mladih ni starih. Ni sva a. A kad fešte pro u, može se malo sva ati i dalje … aski obi aj ne treba zatrti.

MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj III/17

Mi avljanke i avljani jako lepo vas pozdravlamo iz avca

Ulaz u selo od strane Svetog Jurja u Trnju, odmah je pored “vahte“, željezni ke postaje

… selo malo, puno je vrednih de ki dalo Stariji još pamte da je u selu bilo veliko siromaštvo. Pak su poslije kak su ve erali sirutku avljani hodili na ulicu s a kalicama u ustima. Pak neka pogodi netko kaj se jelo. Kažu da je potrebno jako puno snalažljivosti da bi se u avcu živjelo. I jedno se vreme govorilo: uvaj se avske gizde … I još nešto. avljan more biti jako poznat i slavan u svijetu. Ali doma se još mora dokazati. I nitko mu ne prizna svjetsku slavu. Znaju to dobro Žiga, pak dr. sc. uro Blažeka … Lako ti je osvojiti svijet, ali avec … Kažu u šali da je to “nemogu a misija“. No,

Katarina i Andrija Novak najstariji su par u selu s ukupno 67 godina bra nog staža. Ujedno su i najstariji stanovnici. Nekad je u avcu bilo siromaštvo

kao pravi avljani ipak ne odustaju.

Kad - tad e ih ipak priznati. Makar Žiga svirao sa svojim mužikašima zabadaf doma na zabavi. Pak makar bu sad, ako Bog da, uskoro i deda. A Dragutina Švendu ve dvadeset godina biraju za prvog ovjeka sela. Kako vele, dela i jako se trudi za selo. Samo je ponekad jako “impulzivan“ pa ga malo treba vle i za rukav i brenzati. No, nema onoga kojega on ne isprati na vje ni po inak. Ne znaju je li prisutan i pri porodima, ali je veseo kad dobije selo novoga stanovnika. Vele da nisu ni drugi druga iji. Ina e ne bi bili pravi avljani. I pobožni. Pa se onda zna zašto mlada glazbena nada Tomica Mihac pjeva: - Dragi Jezuš

uro Horvat dugo je Mario Vrbanec tajnik je Udruge mladih, DVD- godina bio tajnik Mjesne a, dipl. ekonomist pred zajednice. - Moram re i da smo mi prednja ili magisterijem. Kažu za njega da mu ništa nije u mnogo emu pred teško napraviti za selo. drugim selima pa - Pa ja sam avljan, smo tako i prvi valjda kaže on prenijeli društveni dom u vlasništvo sela

Nenad Glavak kantor je u župnoj crkvi i voditelj crkvenog zbora, po zanimanju je kuhar. - Glazba mi je Božji dar i meni je to sam ulazilo u uho moj, hodi k mej, hodi kcoj. Pjeva na doma em. I to se cijeni. Makar još to mnogi i ne znaju. Pa je tu slikarica Jelena Kramar.

Mi smo gra ani, jer tu je Gradska Imali su oni i svoj seoski mlin.

Radio je mlin godinama. A i mlinara nisu mijenjali. Pa makar su snehe hodile s brašnatim haljinama. No, i na mlin u Grabama ostalo je samo sje anje, iako su ga lijepo uredili.

Ali je zato njihov društveni dom ostao trajno njihov. Još davno prije privatizacije, oni su vlasni ki prenijeli dom na selo. I pripremili ga za svadbe i druga seoska doga anja.

Kažu, uostalom, oni su ga i gradili.

Tomislav Mihac frontmen je sastava “Božje ov ice” koji “praše katoli ki punk na me imurskom narje ju“. Tomislav piše i stihove pa je tako napisao: - Do ve si ti meni, ve pak ja tebi, Božek, kaj nek ti povem

Dragutin Švenda, predsjednik VMO-a: - Želim da u ehovcu živimo kao obitelj

Ali ima u tom domu nekih važnih stvari. Stropovi su od drveta. A zahodi su tako isti i lijepo ure eni da bi mogli postati “ aska znamenitost“. Pa kažu, ako se selo i po tome vrednuje, onda je sve jasno … Prolaznici to vide, ali doma i se žale da je malo prehladno u zahodu. Ili je to samo izlika da odu u prizemlje u kavanu. A zove se “Gradska“. Pa tako avljani mogu biti “gra ani“ kad god to zažele. Samo odu u Gradsku kavanu. uli su to valjda i drugi pa su pokupovali sva gradilišta u selu. avljani se jako vesele. Kako vele, možda e se onda manje sva ati.

Tko do e, dobro do e. Ali ne može biti “nevaljaš“. Takve ne trpe.

Jelena Kramar svoj je likovni put po ela prije dvadesetak godina. Najviše radi akvarele, kombinirane tehnike, a slike poklanja. - Slikaju i našla sam sebe i pokazala svoj Božji dar

Nema više “gnjilog sira“ Svojevremeno je ehovec bio poznat po “gnjilom siru“. Bio je to sir s pravim živim “sirnim crvima“. Znali su to raditi majstorski.

Ali mnogi koji bi dolazili u selo nisu ga baš jeli. Jer im je bilo malo udno kako se to mi e žlica zabodena u sir.

Sirni crvi su valjda znali što rade.

Nema više toga jer nema više sirnih kukci. Tako ih oni zovu. A sve je to možda zato što je neposredno uz Donji dio, veliki vo njak. Pa kad se prska, uživaju avljani u blagodatima mirisa modernog vremena.

A tu je nekada bila gmajna i pasle su brojne krave. I onda po tomu je

Glavna podrška Dragutinu Švendi u radu za selo i u firmi jesu supruga Nada i k erka Silvija

Najbolja studentica na podru ju Grada, avljanka Dijana Blažeka (EF Zagreb, prosjek 4,9): - Ostajem živjeti u avcu

Prema povijesnim izvorima, ehovec (po doma i avec) spada u najstarija me imurska sela i spominje se ve u 13. stolje u pod imenom Chenesa. Pretpostavlja se da je selo nastalo doseljavanjem eških obrtnika i po njima potom dobilo ime. Kako god bilo, o ito da obrtni ki duh vlada ovdje ve stolje ima. Toliko su se u to oživili da su zaboravili na krevetne tjelovježbe. Pa im se tako dogodilo da su prošle godine krstili pet novoro enih, a pokopali njih ak trinaest. Selo pripada Gradu Prelogu, ali su u župi Sveti Juraj u Trnju, na ijem se groblju i pokapaju. Susjedna su im sela Sveti Juraj u Trnju, Donji Kraljevec i Grad Prelog. Selo se ina e nalazi uz me unarodnu željezni ku prugu akovec - Kotoriba - Budapest pa je tu i željezni ka postaja. mogao i do i drugi sir biti. Zovu ga “li enec“. Sve je jasno iz naziva. Pa iako je svega nekoliko krava u selu, sira mora biti. Pa makar se više ne odlazi na Lakošine, Kr , Mostec, Vaftu … Kako se zovu zemlje oko sela. A u jednom dijelu koji se zove Gomila po eli su graditi i vikendice.

Sada odlaze u polje na vikend. A nekada da bi preživjeli. Kažu da je bilo takvo siromaštvo da ni nisu imali što na plac u Prilog nositi. Ali to sada više nije tako. Pa e selo svakom starom de ku ili staroj puci koji se vjen avaju dati besplatnu dvoranu

u domu. I k tomu još i dvjesto litara vina. I Žiga bu zabadaf popeval. Se budo dali samo da ih bude više skupa. Jedino ne mogu “gnjili sir“.

Mi smo prilo ki “Beverli Hils“ Prošla su vremena kada su Prilo anci svoja putovanja po injali u ehovcu. Na maloj željezni koj postaji bila je takva gužva kao da cijeli ehovec odlazi. A zapravo su to bili ve inom Prilo anci. Dolazili su tu u svoje predgra e da bi putovali vlakom. Ili da bi cuga

Ženske vatrogasne nade avca, slijeva stoje: Martina Ha ikan, Mateja Jur ec, Martina Švenda, Irena Lova , Mateja Ilijas; u e: Sanja Kuhanec, Karolina Hliš , Ivana Blažeka i Kristina Jur ec

vidli. Jer, kako je bilo onda, tako je i danas. ehovec je zapravo predgra e Priloka. No, kako vele, ak je bilo boge ko, danas je pak pravi “Beverli Hils“. Zato je i od Preloga do ehovca izgra ena biciklisti ka staza. Da Prilo anci do u vidjeti. Obnovljene su, grade se i nove ku e, obnovljeno je vatrogasno spremište, pilovi, društveni dom … I kažu da je nešto još jako važno.

I makar žive u ehovcu, nisu ehi, ve trdi Me imurci. I da ne bi bilo dvojbe što oni misle o svom selu najbolje pjeva najpoznatiji avljan

Seoske zanimljivosti Žiga, poznat u svijetu kao “Mister kaj“.

Konji beli, konji rni, nosite me v domovinu, tam de srce je veselo, tam je avec moje selo.

Jako lijepo, ali nema gnjilog sira. Pa kakvi su to oni Me imurci ako sve mogu obnoviti, a ne mogu svoj stari sir. Dok se žlica “mrdala“ v siru sim tam, bilo je i više djece. A sada? No, i ve znaju kaj su ine i.

Ekipa vatrogasaca ehovca, u odorama: Josip Jur an (55 godina vatrogasac), Ivan Vidovi (53), Benedikt Blažeka (53) i Dragutin Kiva ; stoje: Mirko Blažeka, Nikola Habuš, Davor avlek, Velimir Švenda, Matija Strahija i Damir Baranaši

ehovec spada u Grad Prelog, ali župu Sveti Juraj u Trnju, na ijem se groblju i pokapaju.

U selu je sedam ulica, ali nemaju posebnih naziva. Selo se dijeli na Gornji dio i Donji. U selu imaju obnovljen društveni dom, obnovljenu kapelu Sv. Roka iz 1822. godine te etiri obnovljena pila.

Imaju svu potrebnu infrastrukturu osim kanalizacije. Obnovili su i vatrogasno spremište, a sada planiraju nabaviti vatrogasno vozilo. Uredili su okoliš oko crkve i središta mjesta, a iza društvenog doma je malonogometno igralište s malim tribinama. Uredili su i stari seoski mlin. Sada su uspjeli prodati 24 gradilišta. Prema povijesnim izvorima, selo se prvi put spominje 1255. godine pod imenom Chenesa. Kasnije se spominje pod imenom Chehovecza. Godine 1857. selo je imalo 519 stanovnika, 1900. bilo ih je 759. Najviše ih je u povijesti bilo 1921. godine 851, dok ih je prema zadnjem popisu bilo 725 i oni su živjeli u 208 ku anstava i 234 stanova. Prema njihovim podacima, prošle je godine kršteno petoro djece, dok ih je ak trinaest umrlo. Isti u ipak da je prošla godina bila posebna jer ina e imaju 46 djece predškolske dobi. U selu imaju dvadeset starih de ki, ali isto toliko i starih puca. U selu živi i 65 udovica i 9 udovaca.

O ljudima …

Navija i s igra ima SK-a nakon odli nog rezultata u jesenskom dijelu prvenstva lanovi Vije a Mjesnog odbora: Dragutin Švenda, Marko Je ud, Božidar Žvorc, Dragutin Kiva i dr. Lela Grabant

U selu djeluje Vije e Mjesnog odbora, iji je predsjednik ve 16 godina, poduzetnik Dragutin Švenda. lanovi su Marko Je ud, Božidar Žvorc, Dragutin Kiva , dr. Lela Grabant, An elko Ba ari i Olivera Vugrinec.

Najstarija udruga u selu je Dobrovoljno vatrogasno društvo koje je osnovano 8. rujna 1931. godine. Predsjednik je ve punih 20 godina Mirko Blažeka, tajnik Mario Vrbanec, zapovjednik Ve-

Velimir Švenda, predsjednik, Dragutin Baranaši , tajnik, i Tomislav Baranaši , kapetan mom adi. Naš nogometni klub SK ima veliku podršku sela i to nam je podstrek da budemo bolji

Mirko Švenda - Žiga Me imurski, najpoznatiji Me imurec na svijetu, poznat i kao Mister kaj, uskoro na Dori, ro eni je avljan. - Nikam ne idem jer iz avca moreš dojti kam o eš limir Švenda, blagajnik Matija Strahija, dozapovjednik Davor avlek, spremištar Damir Baranaši . Društvo okuplja tridesetak lanova, a posebno se ponose svojom ženskom ekipom koja se natje e ve nekoliko godina.

Nogometni klub SK osnovan je sredinom sedamdesetih godina i natjecao se sve do 1996. godine. Ponovno je obnovljen rad kluba 2003. godine. Klub okuplja dvadesetak igra a, no, kako se nadaju plasmanu u viši rang, zapo et e rad i s mladim naraštajima. Predsjednik kluba je Velimir Švenda, tajnik Dragutin Baranaši , a kapetan mom adi Tomislav Baranaši .

Najmla a udruga u selu je Udruga za razvoj kulture mladih ehovec, osnovana prošle godine. U programu za ovu godinu planiraju: plesnjak za Valentinovo, fašni ku povorku, iš enje “ oskih šuma“, paljenje vuzmenke, malonogometni turnir izme u Donjeg i Gornjeg kraja uz 1. maj, igre bez granica uz Dan državnosti, zabavu za Rokovo, osnivanje stolnoteniskog kluba ehovec i prvi turnir uz Dan neovisnosti, krštenje mošta i zabava te do ek Nove godine.

Udruga ima svoje prostorije u društvenom domu. Planiraju i školu plesa, kazališne predstave, izlete … Predsjednik je Marko Baranaši , tajnik Mario Vrbanec, potpredsjednik Igor Mlinarec te blagajnik Boris Ba ari.

Seoske zanimljivosti Marko Baranaši , Boris Ba ari, Vanja Vugrinec i Igor Mlinarec iz Udruge mladih u svojim prostorijama. - Naša su planovi vrlo ambiciozni, kažu oni

Mladi sportaši sela Matija Poredoš – Fiki (košarkaš), Marija Poredoš (voditeljica aerobika i pilatesa) te Ivica Habuš - Koka (nogometaš). - Volimo svoje selo i radimo za njega

Grb ehovca kojim se posebno ponose

Još uvijek radi Mihacova kova nica, obnovljen je seoski mlin, a vrijedi razgledati kapelu Svetog Roka i društveni dom zbog posebne arhitekture.

14

Poljodjelstvo

2. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

S AKOVE KOG sajma

Malo robe, još manje ljudi Protekle srijede vrlo je malo ljudi došlo na akove ki sajam. Malo robe, još manje ljudi slika je sajma i može se re i da je više gužvi bilo kod pe enjara negoli na sajmišnom prostoru.

Vo e i povr e prodava i su morali dobrano umotati u krpe da se ne smrzne. Prodane su vrlo male koli ine ponu ene robe, i to uglavnom žitarice, te drvena i metalna galanterija. (sm, zv)

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU

- krumpir - kukuruz - pšenica - je am - repa - roš lj - sjekira - metla - kuni - gemišt

1,8 kn/kg 0,90 kn/kg 1,20 kn/kg 1,40 kn/kg 20 kn/vre a 140 kn/kom 120 kn/kom 20 kn/kom 100 kn/kom 6 kn/kom

S AKOVE KOG placa

Kao u Sibiru Minulih dana na akove kom placu bilo je samo nekoliko prodava a, a obišlo ih je gotovo isto toliko kupaca.

- Malo nas je, ali nas ima, rekli su de ki i cure koji na plac dolaze i po suncu, ledu i kiši.

No, zaradili su tek za aj. Gotovo sibirski uvjeti kod ku e su ostavili i prodava e i kupce, a

Petra Nedeljko predaje krunu Gordani Horvat

Me imurske kandidatkinje za kraljicu

UDRUGE AGRONOMA Me imurske i Koprivni ko - križeva ke županije

Gordanu Horvat proglasili kraljicom vinograda Na tradicionalnom stru nom i zabavnom druženju lanova Udruga agronoma Me imurske županije i Koprivni ko - križeva ke županije prošli vikend izabrana je i kraljica vinograda za 2010. godinu.

Povjerenstvo, koje ine prof. dr. Ivo Miljkovi , prof. dr. Zdravko Markota, prof. dr. Josip Haramija, mr. sc. Tomislav Tomši , dipl. ing.

Zoran Lovrek, dipl. ing. Krunoslav Fegeš, dipl. ing. Mladen Matja i i novinar Stjepan Mesari , kraljicom vinograda proglasili

su dipl. ing. agr. Gordanu Horvat iz Koprivni kog Ivanca. Njoj je krunu predala dosadašnja kraljica vinograda dipl. ing. Petra Nedeljko iz Zasadbrega. Lentu joj je stavio prof. dr. Ivo Miljkovi iz Dubrovnika, rekavši kako mu je veliko zadovoljstvo lentu staviti ljepotici koja je uz izi ki izgled vrsna poznavateljica vinogradarstva i vinarstva. Pravilo izbora je da se naizmjeni no kraljica bira iz druge županije, jednom Me imurske, drugi put Koprivni ko - križeva ke. Prva kraljica bila je

Nataša or evi iz Koprivni ko - križeva ke županije.

Ovo je bio po redu šesti izbor kraljice vinograda Me imurja, a stalni doma in je obitelj Jakopi u dvorcu “Terbotz” u Železnoj Gori.

Isto tako stalni zabavno - glazbeni pratitelji jesu me imurski tamburašikojevodiIvanKacun.Agronomi su obišli i razgledali udrugu “Me imurske roke” u Lopatincu i Vinsku ku u Lovrec u Svetom Urbanu.

Idu e godine kraljica e biti iz Me imurske županije.

(Stjepan Mesari )

Nada Jakopi , prva me imurska kraljica, i Gordana Horvat, aktualna kraljica vinograda

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- mrkva 8 kn/kg - luk 5 kn/kg - bijelo zelje 3 kn/kg - crveno zelje 5 kn/kg - ešnjak 15 kn/kg - kiselo zelje 10 kn/kg - sir 20 kn/gruda - jaja 1,20 kn/kom - šampinjoni 20 kn/kg - med 30 kn/bo ica oni koji su došli kupiti potrebite artikle imali su dobar izbor.

Prodava i su robu morali zaštititi od smrzavanja. (sm, zv)

Jerkovi govori o sortama sjemenskog kukuruza

Ratari su iskazali interes za predavanje o kukuruzu

ME IMURSKIM RATARIMA predstavljene sorte kukuruza za ovogodišnju sjetvu

Favoriti Y12 i N01 jer im odgovara me imursko podneblje i tlo Vode a hrvatska tvrtka u sjemenskojindustriji“Pioneer”uDomu kultureuVratišincuju erjepredstavila sorte sjemenskog kukuruza za ovogodišnju proljetnu sjetvu.

Predstavljene su ve tradicionalne i nove sjemenske sorte PIONEER, a prezentant je bio Saša Jerkovi koji je preporu io dvadesetak sorti, od kojih desetak ima odlike za me imursko podneblje i polje.

Skupu je nazo ilo tridesetak ratara, koji e proljetos kukuruzom zasijati nekoliko stotina hektara zemljišta.

Prema onom što je rekao Jerkovi , ali i prema rije ima sudionika skupa, uglavnom iz gornjeg dijela Me imurja, ovo prolje e e biti zasijane sorte Y12 i N01 jer su najprihvatljivije za me imurske ratare s obzirom na to da im najviše odgovara podneblje i tlo.

Me imurski ratari bilježe prinose izme u 13 i 14 tona po hektaru, a ove godine bit e zasijane površine od nekoliko stotina hektara, odnosno na razini prošlogodišnjih. Ratari gornjeg Me imurja Ivica Novak i Miljenko Zobi isti u kako apsolutna ve ina pripada uzgoju kukuruza za daljnju prehranu, a samo se neznatne koli ine koriste za silažu.

(Stjepan Mesari )

JOŠ O SUSTAVU ARKOD

ekajte telefonski poziv Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju (najvjerojatnije 2012. godine) poljoprivrednici e pravo na poticaje mo i ostvariti samo ako e biti upisani u ARKOD - novi sustav evidencije zemljišnih parcela u Republici Hrvatskoj.

- ARKOD se uspostavlja i vodi za itavo podru je Hrvatske, a poljoprivrednicima e omogu iti lakši i jednostavniji na in pod-

nošenja zahtjeva za poticaje. No, do ulaska RH u EU, Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i dalje e biti temeljna evidencija koju Agencija za pla anja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koristi za dodjelu poticaja.

Upis u ARKOD je besplatan, a obavlja se u regionalnim uredima Agencije za pla anja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju,

uz prethodnu najavu i poziv iz Agencije, te lokalnim uredima Hrvatske poljoprivredne agencije.

Mr. sc. Milorad Šubi , dipl. ing., voditelj Savjetodavne poljoprivredne službe u akovcu, kaže kako e poljoprivrednici dobiti telefonski poziv te se dogovoriti o vremenu upisa u ARKOD, a to e najvjerojatnije biti po etkom ožujka. (sm)

Sorte koje ne e razo arati Ivica Novak iz Vratišinca i Miljenko Zobi iz Murskog Središ a sijat e, a to preporu uju i drugim ratarima, pet sorti koje ih ne e razo arati, bez obzira na vremenske prilike (osim tu e) i kvalitetu tla.

Radi se o sortama Y12, A24, H24, N01 i M34. Rije je o hibridima visokih prinosa, otpornima na sušu i pogodnima za raniju sjetvu. Troškovi su sušenja mali. (sm)

UDRUGA MLJEKARA Me imurja

Godišnja skupština u Ma kovcu Me imurski proizvo a i mlijeka održat e svoju redovitu godišnju skupštinu u petak 5. velja e u restoranu “Fontana” u Ma kovcu.

Po etak je zakazan za 19.30 sati. Na skupštini lanovi mogu uplatiti lanarinu za 2010. godinu u iznosu od 400 kuna. S obzirom na niz poteško a u kojima se mljekari nalaze, Upravni odbor poziva sve (ne) lanove i mljekare da se odazovu na skupštinu te uju i progovore o svemu vezanom uz mlijeko i mljekarstvo. (sm)

2. velja e 2010.

BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Rezidue u proizvodima životinjskog podrijetla Prema zakonskoj regulativi Republike Hrvatske koja se odnosi na monitoring (pra enje) rezidua u proizvodima životinjskog podrijetla, rezidua se de inira kao ostatak tvari s farmakološkim djelovanjem, ostatak njihovih metabolita i drugih tvari koje mogu zaostati u proizvodima životinjskog podrijetla, a za koje je dokazano ili postoji sumnja da su škodljivi po ljudsko zdravlje. Samo da se podsjetimo, u proizvode životinjskog podrijetla spadaju: meso i mesni proizvodi doma ih životinja kao i divlja i, riba i riblji proizvodi, mlijeko i mlije ni proizvodi, jaja i med. Skupine tvari ije se rezidue mogu prona i u hrani životinjskog podrijetla su: anabolici (tvari koje pospješuju rast miši nog tkiva), veterinarski lijekovi (antibiotici, sulfonamidi, antihelmintici, kokcidiostatici i dr.) te brojne tvari zaga iva i okoliša (organoklorni i organofosforni pesticidi, poliklorirani bifenili (PCBs) i dioksini, teški metali, mikotoksini, poliaro-

matski ugljikovodici (PAHs), boje i dr.).

Prilikom primjene veterinarskih lijekova za lije enje životinja (ovdje primarno mislimo na životinje koje se koriste za proizvodnju hrane) važno je pridržavati se uputa veterinara. Davanje prekomjernih koli ina lijekova kao i nepoštivanje karencije (vremena koje mora prote i od posljednje primjene lijeka) dovodi do prisutnosti pove ane koli ine rezidua lijekova u proizvodima životinjskog podrijetla. Isto tako, kao rezultat sve ve e zaga enosti okoliša, brojne štetne tvari iz okoliša - tla, vode, zraka dospjevaju u životinjski organizam te ih ovjek hranom unosi i u svoj organizam gdje se godinama talože u organima i tkivima. Kao što je ve navedeno, zajedni ko svojstvo tih tvari odnosno rezidua jest da ispoljavaju štetan u inak na ljudsko zdravlje. Izazivaju promjene u stanicama na nivou DNK (dezoksiribonukleinska kiselina) koje nazivamo muta-

cijama, a brojne mutacije mogu rezultirati nastankom karcinoma. Uo en je i štetan utjecaj na plodnost muškaraca i žena te na razvoj ploda u maj inoj utrobi (teratogeni u inak). Zanimljivo je napomenuti da su rezidue zna ajan imbenik u sve ve em porastu u estalosti alergija.

Kao primjer možemo navesti usporedbu mikrobiološkog trovanja hranom i hranom koja sadrži rezidue npr. organoklornih pesticida. Kada pojedemo neku mikrobiološki „pokvarenu“ namirnicu u vrlo kratkom vremenu pojavit e se simptomi trovanja kao što su bolovi u trbuhu, mu nina, povra anje, proljev i sl. U najve em broju slu ajeva to e trajati neko vrijeme – dan, dva i pro i kad se organizam „o isti“, i naj eš e ne e biti nikakvih posljedica. Kad unesemo namirnicu s umjereno pove anom koli inom organoklornih pesticida, vjerojatno ne emo uo iti nikakve simptome, ali ti pesticidi e se pohraniti u masnom tkivu. Unošenjem hrane i

Sadnje drve a – za svijet kakav želimo

vode zaga ene manjim ili ve im koli inama pesticida kroz duže vremensko razdoblje do i e do nakupljanja zna ajnih koli ina pesticida u masnim tkivima što može rezultirati nekim od vrlo štetnih u inaka – karcinom, neplodnost, teratogenost i dr.

Na osnov u navedenog može se zaklju iti da direktna primjena na životinjama kao i primjena i ispuštanje u okoliš tvari ije rezidue se mogu na i u hrani mora biti pod strogim nadzorom i kontrolom. Isto tako, hrana životinjskog podrijetla se mora redovito pratiti i ispitivati na prisutnost i koli inu gore pobrojanih rezidua, a ve ina tih analiza se provodi i u laboratorijima Bioinstituta.

Teuta Tompi , dipl. ing. preh. tehn.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG

d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Sad je ve dosta zime. Cijele smo dane u zatvorenom, zima mi je i gledati van, a kamo li oti i. Ne emo prigovarati vremenu. Bojim se da svaki prigovor vremenu donosi pogoršanje.

Ako jedno jutro prigovorimo da je hladno, idu e e biti hladnije... i tako magla postaje guš a a snijeg uporniji. Volimo zimu, ali se veselimo prolje u.

Iako u ovom ludom svijetu ništa nije sasvim sigurno ipak ja uop e ne sumnjam u vašu namjeru da ovog prolje a posadite puuuuno drve a. Naravno da u Vam ja u tome svesrdno pomagati.

Kao uvod nabrojit u sve faze horora zvanog sadnja drve a: 1. Planiranje mjesta sadnje - projektiranje vrta, ma što ono za Vas zna ilo, 2. Priprema zemljišta - kopanje rupa, gnojidba, izmjena zemljišta...

3. Nabava sadnica i priprema za sadnju 4. Postavljanje sadnice u rupu, zatrpavanje, 5.

U vrš ivanje sadnice kolcima i/ili sajlama i 6. Završni radovi

- zalijevanje, mal iranje i opet zalijevanje ...

Kako Vam se ovo dopada?

Dosta posla? Nabrojili smo šest etapa ove akcije ozelenjavanja našeg okoliša. Sve smo to mi u stanju odraditi, samo treba biti odlu an u svojoj namjeri da se promijeni svijet – na bolje.

Znam da vas više mu i samo izvo enje nabrojenih radnji nego moje pri anje. Ne bojte se.

Ako sadite jednu magnoliju onda i nije tako puno posla, ali ako ste se odlu ili za drvored, onda e to biti nešto više truda. Bit e tu i kopanja i nošenja i sva e sa susjedom... sve kak se i šika pravomu poslu.

Za sad kad nam je još zemljica me imurska smrznuta, odra ivat emo ove uvodne faze sadnje kao što su planiranje mjesta sadnje i tome sli no.

Priprema zemljšta je malo teža tema pa se nadamo da e zemlja do tog razgovora odmrznuti. Volimo zimu ali se nadamo prolje u.

Hrabre Vas vole u IVI!

16

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PUTOPISNO PREDAVANJE

VALENTINOVO U TOPLICAMA Sveti Martin

Nepal - impresije s putovanja

Vikend zaljubljenih

U petak 5. velja e u prostoru caffe bara LITTERA (bivši asni ki dom) u akovcu održat e se putopisno predavanje “NEPAL – IMPRESIJE S PUTOVANJA”.

Moderatorica predavanja bit e Patricija Kos planinarka iz Rijeke i u esnica tog impresivnog trekkinga po Nepalu i Annapurni.

Foto projekcija i predavanje kojim se popularizira planinarenje i šire spoznaje te vidici o egzoti nim planinskim krajevima svijeta zapo et e u 19.00 sati. Ulaz je besplatan, a organizator ovog putopisno-edukativnog druženja je planinarski klub “Extrem” iz akovca.

Trodnevni užitak nude Toplice Sveti Martin za goste i posjetitelje za ovogodišnje Valentinovo, od 12. do. 14. velja e.

Posebno e lijepo i zanimljivo biti gostima koji e uzeti aranžmane za ove dane. Cijena aranžmana za dvije osobe iznosi 2.623 kune (oko 364 eura), a nudi smještaj u komfornim apartmanima s hotelskom uslugom.

Gosti e uživati usluge pansionskog restorana Regina te romanti nu ve eru uz butelju kvalitetnoga me imurskog vina i živu glazbu u restoranu Vu kovec.

Istotakokoristiti eseuslugama saune i drugih holisti kih i medicinskihmasažauWellnesscentruRegina i Spa Golfer hotela i Spa Beautyja.

Na raspolaganju e biti i otvoreni i zatvoreni sportski objekti,

te izlet Vinskom cestom, uz degustaciju vina u Dvorcu Terbotz.

Kada je u pitanju pla anje, Toplice nude niz povoljnosti i popusta. Za po etak su važni odluka, partner(ica) i polazak prema Toplicama, a tamo e sve biti kao iz snova. Vikend za zaljubljene bit e vikend za pam enje i odluku za do i ponovno.

(S. Mesari )

2. velja e 2010.

U SUBOTU u Murskom Središ u

Fašnjak pod reflektorima Udruge Grada Mursko Središ e zajedni ki organiziraju Serjonski fašnjak 2010. koji e bi u subotu 6. velja e od 17 sa na dalje.

Po prvi put priredba e biti pod svjetlima reflektora na Trgu bra e Radi a kod Dje jeg vrti a “Masla ak”. Pozvani su svi gra ani da do u vidje razli ite maškare te uživaju u toplim napitcima. (sm)

SVETI MARTIN NA MURI

Zlatni jubilej Padari evih Supružnici Franjo i Irma Padari iz Svetog Martina na Muri obilježili su i proslavili 50. obljetnicu svog braka.

Sa svojom djecom, rodbinom i prijateljima okupili su se u sveto

martinskoj župnoj crkvi gdje je za njih svetu misu služio doma i župnik vele asni Ivan Herceg. Nakon svete mise zajedni ko veselje održano je u kvani K Jeleni u Gornjoj Dubravi. U svom sretnom i

BOG mojih detalja

Na tvoju rije Isus je Bog iji je jedini interes naše dobro. U svojem odnosu s nama nije neosoban poput “sila” o kojima znamo govoriti, s nama uspostavlja iskreno, osobno, božansko prijateljstvo. U isto je vrijeme spreman za dobrotu i nevjerojatna rješenja prema svojima. Jednom je tako rekao svom apostolu Šimunu Petru da izveze na pu inu (bio je ribar) i baci mreže za ribolov. Šimun mu je nato rekao: “U itelju, svu smo se no trudili i ništa ne ulovismo, ali na tvoju rije bacit u mreže.”

U iniše tako te uhvatiše veoma mnogo riba; mreže im se gotovo razdirale. Mahnuše drugovima na drugoj la i da im do u pomo i.

Oni do oše i napuniše obje la e, umalo im ne potonuše.” Za nas,

koji danas ‘ ujemo’ kako Isus šalje u nepoznato i u situaciju doživljenog neuspjeha, to zna i da nas poziva da se znamo suo iti sa protivštinama naših života, ije nas dubine straše i razoružavaju, i nas, a bome i druge oko nas. Mi smo ti koje je Isus izabrao za to poslanje. Poslani smo svim siromasima ovoga svijeta, bolesnima i grešnima, svim neuspješnima i ljudima prepunih razo aranja, mnogima koji su toliko potrebni ljubavi. Nije to poslanje koje e “osvajati”, koje e “prisiljavati”, koje e “strašiti”, ili “nova iti”, nego Isus koji sa svima uspostavlja prijateljstvo, prijateljstvo koje osloba a, koje spašava, kojim nas ljubi. Mreža koja se, unato puno riba, nije potrgala, znak je da svatko u ovom

svetom braku Irma i Franjo imaju šestero djece, koja su im podarila 11 unuka, a do ekali su se i etiri praunuka. Kao pravi Me imurci, Padari evima je upravo obitelj temelj dugovje nog i sretnog ži-

vota, prožetog lijepim i manje lijepim stvarima, ali uvijek s vjerom u Boga i uzajamne ljubavi i razumijevanja. U dobru i zlu, kako je ozna eno u obnovi svetog sakramenta ženidbe. (S. Mesari )

svijetu kod Isusa ima mjesta i sigurnosti. Isto tako, ona je znak da nas Isus poziva da budemo zajedno, da izgradimo zajednicu gdje se svi osje aju sretno, zajednicu bez ikakvih zidovi koji dijele. Nije to lako, zato mnogi i bježe u klanove i lobije ili utjecajne grupe. Nije lako, ali je mogu e i jedino dostojno ovjeka. Takva vizija svijeta Isusa je stajala života, ali On je baš na tada postao najsnažnija “platforma” za kvalitetu. Istina, zahtjevi poslanja i svijest naših granica u nama stvaraju dojam da je apostolski život prepun rizika, sve do razo arenja i poraza. Isusovi prijatelji su ljudi koji neprestano traže na ine kako stavljati njihove korake u Isusove tragove. Kaže pravoslavni teolog Evdokimov: “Svaka velika ljubav je raspeta.” Kaže evan elje: “Oni izvukoše la e na kopno, ostaviše sve i po oše za njim”. Možda smo ve više puta rekli u našem životu: evo me, Gospodine!, a u me uvremenu odustali. No, imamo pravo

to iznova re i (i uvijek, uvijek!).

Isus je Bog novih po etaka. Makar smo ga i izdali, zaboravili, ili premalo slijedili i voljeli, On vjeruje da mu uvijek to možemo pokazati (nikad nije kasno) i vjerovat e nam da smo iskreni. Ne sramimo se naših grijeha i naših ograni enosti. Isus ne traži bezgrešne nego ljude koje idu za njim.

Piše: vl . Antun Štefan

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 2. velja e SVIJE NICA, Marija srijeda, 3. velja e Blaž, Blaženka, Tripun etvrtak, 4. velja e Izidor, Veronika, Andrija petak, 5. velja e Agata, Dobrila, Jagoda subota, 6. velja e Doroteja, Dorica, Miki nedjelja, 7. velja e Rikard, Držislav, Riki ponedjeljak, 8. velja e Jerko, Mladen, Maki

za velike i male

Vesele Vijesti • Vesele Vijesti Snjegovi kakvog nema Kad se bake upletu u igru sa svojim unucima, onda mo-

ra ispasti nešto posebno jer unuci se moraju razveseliti.

Tako je i ova baka Katarina za svoje unuke Kiaru i Mihaela Pristava napravila takvog

snjegovi a kakvog nema nigdje. Mada ga je mala Kiara gledala s u enjem, doista je poseban, vidite i sami. (l)

Snjegovi navija Moja sestra Kiara i ja smo išli kod bake i djeda na vikend.

Pao je snijeg. Išli smo se van igrati. Odlu ili smo napraviti snjegovi a. Baka nam je izrezala crvene kockice od platna.

Poslagali smo ga na snjegovi a i bio je kockast. Izgledao je kao pravi navija Hrvatske. Kad su mama i tata došli po nas, jako su se iznenadili. Onda su nas fotogra irali i svi smo bili jako veseli.

Mihael Pristav PŠ GORNJI KRALJEVEC

Proteklog su tjedna me imurski bregi odzvanjali od brojnih glasova planinara i svih onih koji su htjeli obilježiti Vincekovo. Me u njima su bili i brojni mališani. Njih nije toliko zanimalo zašto se odrasli toliko bave Vincekovim ve su uživali hodaju i po svježem zraku. Da je to bilo sasvim druga ije od sjedenja pred kompjutorom svjedo e i crvena lica ove djece koja su uhva ena da kora aju po vrhu Gradiš aka. (l)

Prekinuta radost igre Kad se netko lijepo zaigra, onda nije zgodno prekidati igru jer bi moglo biti ljutnje. Tako su se i sestre Gabrijela i Magdalena Židov iz akovca baš lijepo zaigrale. A onda se netko zaželio da ih slika. Iznena enje je bilo potpuno, ali i njihova mala ljutnja zbog prekinute igre. (l)

Blic foto • Blic foto

Život esto donosi vesela iznena enja što ga ine djeca. Tako je za vrijeme misnog slavlja u Crkvi. sv. Nikole u akovcu ova mala djevoj ica sjela ispred župnika. I kao da pita:-Tko je važniji?-

Zimska pjesma Sniježak lagani selom še e i s hladnim vjetrom luta.

Krošnje su puste, golo je drve e.

Ptica nema.

Sakrile se u gnijezda.

Nema ni kukaca, ni lijepih leptira.

Nebo se naobla ilo i ne vide se više zvijezde.

Samo no ni vjetar glasno, glasno hu i.

Melani Žganec, 5.r OŠ NEDELIŠ E Mentor: Martina HorvatKolar

Balada o škednju

I mi smo na Vincekovu

Tko je važniji?

Svaštice • Svaštice • Svaštice

Škedenj stori na vrtu je stol, v rni no i, meseca i zvezde je gljedal.

V njemu so se deca rada igrala, jena pred drugim so se v njemu skrivala.

Kvo ke so v škednjo z picekima spolje, svojo so njim topljino v njemu dolje.

Jajca je saki den pono bilo, pok je mama kolo e pekla na silo.

Deca so navek v škedenj išla poslije beda, z njimi je rado išel i njihov deda.

Spopevati pesmo njim je bilo treba, veselo pesmo koja se ula se do vedroga neba.

Od toga veselja deca so sko ila, a srca so im se od topljine naponila. Škedenj je od pesme vesel bil, v sebe je to sre o stiha skril.

Tak je to bilo skoro saki den. Škedenj je bil zadovoljen za sem.

Bil je vesel, pon i živ,

za ništ’ ga ne bilo stroh, za ništ’ je ne bil kriv.

Denes je nikaj ve ne tak… Škedenj je podrti i nega ga ve .

Zrušili so ga nekvi ljudi, tam so naprajli nekaj drugo.

Tožna se deca žalosno plo o, bez škednja i pesme ve ne sko o.

Sozo pusti i stori deda, i njemu je žal kaj škednja ve nega.

Ve njihov škedenj na nebu spi, od tam on deco pozi i gljedi.

Deca bodo navek ostala ista.

Njihov škedenj nad njimi kak an el uvar se blješ i.

Viktorija Fundak, 6.r OŠ KOTORIBA Mentor: Nikolina FušZvošec

Možeš cijeli svijet obi i, u središte Zemlje doputovati, na Mount Everest se popeti.

Kroz vrijeme možeš putovati, na Mjesecu živjeti.

Cijeli svijet u 80 dana obi i, u budu nost zaviriti, u prošlost se vratiti, komete jahati.

Kroz knjige putuju i, krila možeš imati i tamnu stranu Sunca vidjeti.

Kroz knjige možeš oceanima ploviti i kopnom putovati.

Sun ev sustav istražiti.

Sa životinjama razgovarati, šumama pomagati, a za sve to knjigama zahvaliti.

Maja Krha , 7.r OŠ DOMAŠINEC Mentor: Mira Janjanin

Zvijezde u samo i

Snijeg koji nije htio padati

Kada sam sam u samo i, zvijezde su beskraj.

U mra noj no i one e do i.

One e do i.

Svjetlucave zvijezde visoko na nebu kraj su bljedo i.

Kraj su bljedo i, unato hladno i mnoštvo su zlatno koje e pro i.

Koje e pro i, trepe u u mirno i.

Strpljivo ekaju ne ije o i. ekaju ne ije o i u mra noj no i.

Zvijezde su beskraj kada sam sam u samo i.

Valmir Šumoli, 5.r OŠ GORNJI MIHALJEVEC Mentor: Lidija Novak

Kroz knjige do zvijezda Kroz knjige možeš do zvijezda, kometa i galaksija.

Bila je zima. Djeca su ekala danima da padne snijeg. Me utim, snijeg se bojao pasti jer bi ga djeca gazila, pravila snjegovi e, grude, a auti bi ga pregazili.

Djeca su ekala danima, danima, ali snijeg nije htio pasti, znao je što e mu napraviti, jer je tako bilo prošle godine.

Oblaci, velike oluje nagovarali su ga da padne, ali on ih nije slušao. Drugi dan je vidio kako oluje i vjetrovi lete. Vidio je kako je to zabavno, ali on i dalje nije htio iza i iz svoje snježne i ledene ku e.

Nakon par tjedana opet je gledao svoje prijatelje kako lete.

Djeci je ve bilo žao što snijeg tako dugo ne padne. Jednog dana snijeg je ipak odlu io pasti. Kad je pao, vidio je kako mu je lijepo i zabavno. Bio je sretan što je pao.

Jelena Zor ec, 2. a, OŠ IVANOVEC

Mala pri a • Mala pri a Putovanje jednog kesten i a Svoj život zapo eo sam na najljepšem stablu kestena koje je gordo stajalo na najboljem mjestu u parku. Sunce me milovalo svojim nježnim zrakama, jutarnja rosa pružala mi je osvježenje u pravim koli inama, vjetar me njihao na svojim snažnim rukama.

Siguran u maj inu krilu, radoznalo sam promatrao okolinu oko sebe dokle je god sezao moj pogled. Nikad mi nije bilo dosadno. U parku je uvijek bilo živo. Ujutro su me budili sitni dje ji koraci koji su žurili u školu. Ptice su me razveseljavale svojim pjevom.

Naslušao sam se ja svakakvih pri a. Veselio sam se sretnim pri ama, a plakao nad tužnim sudbinama. Bilo je tu i ljubavnih pri a, ali i sitnih sva a s jelama u susjedstvu koje su

ljubomorno govorile kako jedva ekaju zimu kada e se mo i pokazati u svojoj raskoši i ljepoti. Promatraju i ljude koji su kosilicama ure ivali bujni zeleni tepih, esto sam se pitao kakav e biti moj životni put.

Po etkom jeseni postajao sam sve nemirniji. Molio sam majku da me pusti iz svog krila. Dan, kada sam mogao krenuti na put, došao je tako iznenada da se nisam uspio ni oprostiti od majke. Tek sam u padu uspio vidjeti suzu u maj inu oku i zadnji joj put doviknuti koliko je volim.

Nakon mekog doskoka na zemlju, mom oduševljenju nije bilo kraja. Kotrljao sam se amo-tamo, veselo ska u i s jedne hrpe liš a na drugu.

Umoran od cjelodnevnih ludorija, utonuo sam u carstvo snova. Ujutro me probudila hladno a. Vlaga mi je prodirala u svaki djeli moga bi a.

Protrljao sam o i i vidio da se nalazim u hrpi liš a, uplašen i sam. Došlo mi je da zapla em

nad svojom sudbinom.

U blizini sam za uo šuštanje liš a i ne ije korake.

Podigao sam pogled i ugledao djevoj icu rumenih obraza i o iju tako sjajnih da sam u njima vidio svoj odraz. Plava kosa bila joj je spletena u debele pletenice, a na le ima je nosila školsku torbu. Drhtao sam od hladno e i straha. ekaju i svoju sudbinu, vrsto sam stisnuo o i.

Vrijeme je sporo odmicalo, a ja sam po eo osje ati ugodnu toplinu. Otvorio sam o i i shvatio da se nalazim u rukama djevoj ice. Osje aju i se sigurno i zašti eno, potpuno sam se opustio te smo zajedno stigli u školu.

Tu sam s drugim kesten i ima pronašao mjesto u krunici 5.b razreda. Svakog dana nau im nešto novo, nikad nisam sam, a ispite, na sre u, ne moram pisati.

Izabela Vadlja, 5.r OŠ GORI AN Mentor: Snježana Granatir

18

Novi život se ra a

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

2. velja e 2010.

MT “Leptiri ” vas daruje Roditelje novoro ene bebe koji se pristanu fotogra irati za našu rubriku “Novi život se ra a”, prigodnim e poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka MT tvornica trikotaže iz Štrigove.

Siniša (28) i Antonija (28) Vugrinec iz akovca dobili su sina po imenu Gabriel, ro enog 21. sije nja u 23.26 sati.

Casimir Rodriguez Nomo Nemi (27) i Gordana Nomo Nemi (31) iz Nedeliš a dobili su sina po imenu Paolo, ro enog 22. sije nja u 4 sata.

Kod ku e je bracu do ekala Larisa (4).

Grozdan Baka (19) i Dragana Novak (18) iz Zasadbrega dobili su Sebastiana, ro enog 20. sije nja u 00.50 sati. Po unuka su došli baka Ana i djed Josip.

Tomica (24) i Petra (23) Tkalec iz Brezja dobili su Tašu, ro enu 25. sije nja u 19.10 sati. Kod ku e je seku do ekao Luka (16 mj.).

Nataša Novak iz Svetog Urbana 23. sije nja u 11 sati rodila je sin i a Nevena. Po unuka su došli baka Marija i djed Zlatko.

Daniel (32) i Željka (31) Posavec iz Gori ana dobili su Saru, ro enu 26. sije nja u 16.05 sati. Kod ku e je seku do ekala Stela (7).

Nenad (26) i Kristina (26) Hajdari iz Zasadbrega dobili su Kevina, ro enog 25. sije nja u 9.30 sati. Po bracu je došla i Nives (4).

Filip (26) i Petra (21) Filipaši iz Donjeg Kraljevca dobili su Hanu, ro enu 25. sije nja u 16.17 sati. Kod ku e je seku do ekao Sebastian (2).

Miroslav (32) i Nataša (27) Novak iz Celina dobili su sina po imenu Neo, ro enog 23. sije nja u 16.50 sati. Po bracu je došla i Mija (2,5).

Dejan Bogdan (31) i Zdenka Oršoš (34) iz Kuršanca dobili su Amelu, ro enu 21. sije nja u 6.10 sati. Imaju i Jasmina (14), Ljiljanu (12), Božicu (9), Sanelu (6), Ivana (7), Ivanu (4) i Dejana (2,5).

Veliki

koncert

Tonyja Cetinskog Još nas samo nekoliko dana dijeli od velikog koncerta hrvatske pjeva ke zvijezde Tonyja Cetinskog, koji e se održati u subotu 6. velja e u dvorani Graditeljske škole akovec.

Uo i prošlotjedne konferencije za novinare, na kojoj su izneseni detalji vezani uz akove ki koncert, imali smo prilike razgovarati s jednim od najpoznatijih hrvatskih pjeva a. Detaljnije o koncertu i Tonyjevim planovima pro itajte na str. 5. priloga Media. (foto: Vrzan)

2

2. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DOKTORICA KNJIŽEVNOSTI Andrijana Kos – Lajtman iz Preloga o svojoj ljubavi prema poeziji

Pišem i kad ne pišem Znanstvena novakinja na U iteljskom fakultetu u akovcu, koja je upravo ovih dana doktorirala književnost, dr. sc. Andrijana Kos - Lajtman tvrdi da su književnost i poezija nešto što se primarno živi, a tek onda piše. Književnost je po ela živjeti još u svojim gimnazijskim danima kada su njene tekstove objavljivali u “ agiju”, školskom listu akove ke Gimnazije.

- Postoji jedna lijepa re enica Irene Vrkljan koja kaže: ‘Pišem i kad ne pišem.’ Mislim da ona sve govori, da puno govori o meni. Književnost je nešto primarno u nama. U mom senzibiliziranju za pisanje uvelike je doprinio prof. Ivan Pranji , koji je u doba mojih gimnazijskih dana vodio agi i poticao me, usmjeravao u pisanju, a zna ajna svijetla to ka u svemu tome bila je i moja profesorica hrvatskog jezika Mirjana Vidovi . Zbog ovo dvoje profesora zavoljela sam pisanu rije i književnost generalno, i zato je na kraju moga srednjoškolskog obrazovanja studij kroatistike i komparativne književnosti za mene bio logi an slijed i u tom trenutku jedini izbor koji je dolazio u obzir.

Danas kad gledam književnost uop e ne razgrani avam što je taj jedan profesionalni dio mene, a što je, recimo, nešto što možemo zvati hobijem, a to je pisanje. Ja književnost živim primarno kroz znanstveni rad, a onda i nastavni rad te na ovaj prakti ni na in, kazuje dr. sc. Kos – Lajtman.

Retori ki aspekt kod studenata velik problem Budu i da podu ava budu e u iteljice i u itelje, zanimalo nas je koliko su studenti s kojima radi zainteresirani za književnost i koliko zapravo poznaju hrvatski jezik, koliko su spretni govornici, osobito studenti iz Me imurja.

- Hrvatski jezik naši studenti poznaju razli ito, ali to nije karakteristika samo našeg fakulteta. Oni dolaze iz razli itih sredina, škola, s razli itim predznanjima i motivacijama za studiranje, pa je onda i interes razli it, a takvi su i rezultati.

Nedovoljna izvježbanost za govorenje i govorništvo vrlo je o ita. To vidim rade i seminarsku nastavu sa studentima. Njima je jako velik problem izložiti neku temu. Taj retori ki aspekt je velik problem. Od itavog niza neverbalnih elemenata, koji uop e nisu osviješteni, ne rade se u našim osnovnim i srednjim školama, tako da naši mladi ljudi stvarno uop e nisu pripremljeni za to. Mislim da bi se na tome trebalo raditi. Za u itelja je jako bitna izvježbanost u govoru, ali i retorika. Mladi su ljudi u tome dosta tanki. Naravno da oni nisu jedini, možda ak nisu ni primarni krivci za to. Svakako da je razloga za to puno. Od sustava našeg školstva, pogotovo ustroja

Impresija U tvrdo i jutra vjetar sjene drobi.

Hodam.

(Jedna od prvih pjesama nastala 1996.)

predmeta hrvatski jezik koji je najsloženiji jer ima etiri podru ja u okviru sebe i gdje se tim govorni kim sadržajima pridaje premalo pozornosti. Ali i pismenosti generalno. Pisanom izražavanju. A to je ipak osnovno u komunikaciji.

Sve drugo ne ini mi se tako važno.

Književna i gramati ka edukacija, primjerice. Ona je, po meni, manje bitna. Me imurci, ali generalno svi kajkavci, imaju ozbiljnih problema u pisanju , ali i je i ije, kao i nekih drugih klasi nih problemskih pravopisnih to aka, poput, primjerice, sastavljenog i rastavljenog pisanja, velikog i malog slova. U aspektu govorenog djela jezika naglasak je naš prvi i glavni problem.

Ljuti je što se sva odgovornost po tom pitanju stavlja na le a nastavnika hrvatskog jezika, koji i sami esto, jer je predmet opširan i prenatrpan, nemaju dovoljno vremena posvetiti se svim aspektima hrvatskog jezika. Smatra da bi svi nastavnici trebali težiti da se jezik njeguje, bez obzira koji predmet predaju. Mišljenja je da bi i oni trebali ispravljati pogreške u enika u govoru i pisanju.

Poezija se primarno živi, a tek onda piše Poezija je nešto što okupira doktoricu književnosti rodom iz Svete Marije, koja danas živi u Prelogu. Svoju prvu zbirku pjesama “Jutarnji laureat” objavila je lani u Biblioteci Insula.

- Javila sam se na natje aj koji je objavio Grad akovec, a moja je zbirka uz jednu proznu i jednu pjesni ku zbirku izabrana kao najbolja u konkurenciji. Za mene je to veliko priznanje jer mi je ovo prva i za sad jedina zbirka pjesama, makar iza sebe imam puno napisanih stihova. Ne pišem o jednoj jedinstvenoj temi. Zapravo su teme razli ite, pišem o malim i velikim stvarima isprepleteni-

ma u niz životnih situacija. Moje pjesme nastaju spontano i u fazama. Nema pravila. Posljednja dva - tri mjeseca nisam napisala ništa, vjerojatno uslijed toga što sam bila posve ena pripremi i obrani doktorske disertacije, znanstvenim radovima, nastavi i tako, a ponekad se dogodi da u dva - tri dana nastane nekolicina novih pjesama. Ne optere ujem se pravilnoš u u stvaranju, isti e Kos – Lajtman, koja ve priprema svoju drugu zbirku pjesama.

Kritike na prvu bile su izvanredne, a zbirka je opravdano hvaljena.

- Najznakovitije, najdraže su mi kritike koje dobivam putem spontanih reakcija onih koji su pro itali pjesme. Zanimljivo mi je kako itatelj doživljava moje pjesme, bez obzira što je taj njihov doživljaj razli it od onoga mog u trenutku kad je pjesma nastala. Ali to je stvar pjesništva. Pjesma je primarna stvar itatelja, odnosno barem je toliko stvar itatelja koliko je stvar pisca. Ona uvijek živi u toj interakciji pisca i itatelja. Uvijek mi je zanimljivo slušati dojmove i reakcije koje moje pjesme pobu uju u drugima, a ja možda nisam ni mislila da e izazivati, otkriva naša sugovornica.

Emotivnost bez misaonosti nema smisla Kada stvara pjesme, Adrijana Kos – Lajtman nastoji spajati emotivnu i misaonu komponentu jer drži da, iako je emotivnost bitno obilježje pjesama, nije dobro kada se pjesma pretvori samo u neki izraz emocionalnosti. Smatra da je ak i dužnost autora da emotivnost usmjeri i u neku misaonost.

- Svaka pjesma mora imati misaonu to ku koja e je odrediti bez obzira kako je mi zvali, poanta ili poruka, koja ne mora biti, možda nije ni dobro da bude vidljiva preeksplicitno, ali mora kodirati, kazuje Kos - Lajtman.

Poeziju ili imaš u sebi ili ne. Ova mlada doktorica književnosti nosi je u sebi, za nju ima ticalo.

- Jedna moja prijateljica voli koristiti termin ticalo i to mi se baš svi a. Ljudi ili imaju ili nemaju tica-

Jer je bila u iteljica, zna kako Prvo radno mjesto dr. sc. Kos - Lajtman bilo je u osnovnoj školi u nastavi hrvatskog jezika od 5. do 8. razreda i to je iskustvo, kaže, bilo neprocjenjivo i vrlo važno te joj uvelike koristi danas kada podu ava budu e u iteljice i u itelje koji e raditi upravo u osnovnim

školama. - Sedam godina radila sam u osnovnoj školi. To je za mene bilo jedno jako teško i jako, jako lijepo iskustvo. Promišljanje uloge nastavnika i uloge obrazovanja danas u društvu i životima generalno mi je jako puno pomoglo, naglašava. (D.M.)

Na predstavljanju prve zbirke pjesama u Prelogu hvalio ju je njen gimnazijski profesor Pranji

Osebujna doktorica književnosti Andrijana Kos – Lajtman, koju poezija prati na svakom koraku, piše i u pauzi za kavu

Teatar Tren, trajanje, trpljenje, trud, tajna trajnosti; tajanstveni trak tješi tišinu tjeme tetoši.

Tetrapak tuge.

(Pjesma objavljena u zbirci “Jutarnji laureat”)

lo za nešto. Ja imam za književnost i poeziju, priznaje.

Uzore nema, ali voli hrvatske pjesnike, primjerice, Anku Žagar i itav niz drugih pjesnika koje danas smatramo klasicima kao što su, primjerice, Šimi ili Pupa i .

- Konstantno se govori o postmodernizmu koji ve desetlje ima egzistira pa više i nije postmodernizam.

Sje am se svoje profesorice koja je ve 90-ih godina govorila da smo u razdoblju postmodernizma. ini mi se da se u našoj književnosti previše slijede modeli, ti neki postmodernisti ki obrasci, a da ima premalo tema koje drže vodu. Ne trebaju to biti neke velike teme. Najve a je stvar znati neku veliku temu dati u zanimljivoj formi i na zanimljiv, inovativan na in, objašnjava.

U Me imurju sve više ljudi piše i objavljuje svoje zbirke pjesama, pa ak i prozna djela. Zanimalo nas je kakvima joj se ine ta djela, tim više što mnoga prije nego su objavljena dolaze njoj u ruke, na ocjenu.

- Neki tekstovi zaista jesu dobri i kvalitetni, no, ima i mnogo toga što ne iska e iz prosjeka, ak je i loše. Ima svega. Mene osobno jako su se dojmile pjesme akov anke Emilije Kova . Moram priznati da mi puno ljudi šalje na itanje svoje pjesme, traže i mišljenje. Tu zaista zna biti svega, ali mislim da nitko nema pravo nikome uskratiti taj poriv za pisanjem. Jako je dobro da ljudi pišu što god i kako god bilo. To možda i nije nešto što je književno vrijedno, ali mislim da je svakako pozitivno. Ako pisanje zaokupi ovjeka, ako usmjeri njegovu energiju na nešto pozitivno, to je dobro. Pisanje ima itav niz uloga, me u ostalim i terapeutsku. Pisanje je rad na sebi, zaklju uje dr. sc. Kos – Lajtman.

(Danijela Mihoci)

2. velja e 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NO MUZEJA u akovcu obišlo oko dvije i pol tisu e ljudi

Stari i mladi, ali i cijele obitelji u razgledavanju No muzeja u Muzeju Me imurja u akovcu, koja je održana prošli petak do jedan sat iza pono i, posjetilo je oko dvije i pol tisu e posjetitelja. Program se odvijao na dvije lokacije ili dvije razine. Na prvom i drugom katu posjetitelji su razgledavali stalni muzejski postav, dok su u izložbenom salonu nazo ili priredbi “Od Rimljana do Toplica”, koju je priredila Turisti ka zajednica op ine Sveti Martin na Muri.

Me u posjetiteljima bili su stari i mladi, a posebna vrijednost jesu cijele obitelji koje su došle vidjeti ovu priredbu koju je Muzej Me imurja organizirao zajedno s Hrvatskim muzejskim društvom.

Posjetitelji, osobito djeca i mladež, najve i su interes iskazali za izloške me imurske povijesti vezane uz selo, njegove ljude, odje u, obu u i alate.

Glumcima kazališne družine “Pinklec” pridružila se glumica Marija Kolb

ODRŽANA predstava “Dje ak Ivek i pas Cvilek” u Centru za kulturu akovec

Topla pri a o napuštenoj djeci koja maštaju neke druge, sretnije živote Najdulje su se posjetitelji zadržavali kod eksponata gdje su prikazani stari alati, od kolovrata, preko raznih škrinja i ormara, do kose i motike. Djeca se gotovo nisu odvajala od Mikloša i Krampusa te licitarskih srca, a mladi su roditelji trebali puno truda kako bi radoznaloj djeci opisali što sve to zna i i jest zna ilo u životima me imurskih ljudi. (sm)

PREDSTAVLJANJE OP INE Sveti Martin na Muri

Od Rimljana, preko Grlica, do Toplica Sve ano ot varanje No i muzeja održano je u izložbenom salonu Muzeja, gdje su govorili ravnatelj Muzeja Me imurja Vladimir Kalšan i predsjednik Turisti ke zajednice i ujedno na elnik op ine Sveti Martin na Muri Franjo Makovec.

Ravnatelj Kalšan je izrazio zadovoljstvo što je sudjelovanjem Svetog Martina na Muri znatno i kvalitetno oboga ena No muzeja, naglasivši kako su Turisti ka zajednica i op ina Sveti Martin na Muri najbolje u županiji i me u najboljima u Hrvatskoj.

Makovec pak je napomenuo kako TZ i op ina Sveti Martin na Muri koriste ovu izvanrednu prigodu i da na jednom mjestu u ugodnom i povijesnom ambijentu prikažu i predstave znamenitosti i bogatstvo svoga kraja. Rekao je i kako današnje Toplice nastavljaju tradiciju Rimskih toplica koje su ovdje oduvijek u ovom i onom obliku i vlasništvu postojale.

To bogatstvo predstavili su op inski KUU Sveti

Martin, Toplice Sveti Martin, Teniski klub, Grlice, BK Mura Avantura, slikar Mladen Pali , suveniri Blanka, kuhar Stanko Trtenjak, Osnovna škola, pekarica Ružica, vo ar Mladen, kupinarski majstor Zdravko, te op inski elnici i uglednici.

Za raspoloženje i ugodnost posjetitelja pobrinuli su se Muškati, predvo eni Zlatkom Bacingerom i Julijanom Petkovi em.

Nakon svega vi enog name e se zaklju ak kako je ovo bio jedinstven doga aj No i muzeja u Hrvatskoj, gdje su spojene istinske kulturne, povijesne ali i moderne te gastronomske vrijednosti Me imurja i Hrvatske, ovaj put Hrvatske izme u Mure i Drave. Stoga Vladimir Kalšan i Franjo Makovec te njihovi suradnici zaslužuju sve pohvale i zaduženje da nastave ovakvim na inom prezentirati ljepotu ovog kraja, za koju je upravo Makovec rekao da ga krase dobri, vrijedni i nadasve pošteni ljudi.

(Stjepan Mesari )

REKLI SU: druge sredine. Mi smo kulturom i gastronomijom bogata op ina, no, naša vodilja je da bogati Sveti Martin na Muri mora poru iti da je bogata i regija, a onda i država.

To emo posti i sudjelovanjem na ovakvim i sli nim doga ajima.

Mr. sc. Vladimir Kalšan, ravnatelj Muzeja: - Iznimno sam zadovoljan koliko je ljudi došlo pogledati ovo što smo priredili zajedno sa Svetim Martinom na Muri. Ovo nam je pokazatelj u kojem je smjeru dobro i i, što emo primijeniti ve na sljede oj No i muzeja. Zahvalan sam Svetom Martinu na Muri za jednu divnu ve er i no iz koje e naši ljudi iza i bogatiji za nova saznanja. Raduje me što je ovako mala sredina uspjela sa uvati mnoge stvari i što uspijeva održavati obi aje iz svoje prošlosti, te ih umješno i spretno preta e u sadašnjost.

Matija Posavec, zamjenik me imurskog župana: - Sve ovo što sam vidio oduševilo me.

Me imurska e županija na mani estacijama koje e organizirati pozvati Sveti Martin na Muri da predstavi svoja kulturna i gastronomska postignu a. Želim da ovo bogatstvo ne ostane izme u zidova, nego da ga vide široke mase ljudi.

Prof. Dražen Crn ec, predsjednik HKUU-a Sveti Martin: - Sve ovo što smo ovdje predstavili mi emo nastojati prenijeti u

Miljenko Ov ar, radijski urednik i voditelj: - itav sadržaj naše No i muzeja je odli no, a posebno me raduje ovoliko mnogo ljudi, od kojih su zasigurno mnogi prvi put u ovim prostorima. Ovo što je predstavila op ina Sveti Martin na Muri dokaz je da i jedna mala sredina, ako ima vizionarsko elništvo i ljude, može u initi mnogo.

Predsmotra u Murskom Središ u bit e u nedjelju 7. velja e u sportskoj dvorani, s po etkom u 18 sati. Na središ anskoj predsmotri nastupit e šesnaest skupina ili pojedinca te gosti

ve eri - muška vokalna skupina iz slovenskog Veržeja. Boje Murskog Središ a branit e ženska vokalna skupina “Fti ice” s dvije popevke: “Da su de ki z vizite dohajali” i “Za škrlokom cimer”. Ovo

glazbu pobrinuo Nenad Kova i , lan etnogrupe “Afion”.

Pri aju i o Iveku i Cvileku i njihovoj potrazi za sretnim završetkom, dje aci i djevoj ice zapravo pri aju o sebi samima, pokušavaju i izmaštati i sretne završetke vlastitih pri a. Njihov dje ji optimizam i istinska želja za boljim životom dokazuju nam da ak i onda kad smo napušteni i zaboravljeni me usobno razumijevanje postoji kao istinska utjeha, ali nas istovremeno podsje aju da upravo danas mnoga napuštena djeca, kada se ugasi svjetlo, maštaju neke druge i sretnije živote.

Jeleni Dokleji, Mariju Jakši u, Igoru Baksi i Bruni Kontrecu, glumcima kazališne družine “Pinklec”, u predstavi se pridružila glumica Marija Kolb.

- Uvijek se ponavlja pitanje zašto predstava ne završi lijepo, divno i krasno, a odgovor je zato što ne treba djeci uvijek ponuditi ‘na pladnju’ sre u u životu, jer obi no život nije takav. Djeca koja su gledala predstavu vrlo su je lijepo primila. Predstavu smo prijavili na sedam estivala i ekamo rezultate selekcija, no, mislim da je predstava dobra te da emo s njom imati dosta uspjeha, dodaje Bogdan. (hz, oto: Vrzan)

TRIBINA , 4. velja e u 20 sati Nevenka Tepi , umirovljenica iz akovca: - Gotovo nemam rije i za opisati ovu No .

Pohvalno je za Muzej što svim ljudima omogu uje besplatan ulaz da vide bogatstvo koje se uva u ovim prostorima. Ovdje upoznajem i puno doznajem o Svetom Martinu na Muri, koji mi je blizu, ali ga nisam uspjela upoznati, pak koristim ovu prigodu.

Doma ini predsmotre Me imurske popevke Grad Mursko Središ e i KUD “Mura” bit e doma ini predsmotre Me imurske popevke 2010., ije e finale biti u subotu 5. lipnja u dvorani “Aton” u Nedeliš u.

Me imurska publika prošli je tjedan još jednom uživala u predstavi “Dje ak Ivek i pas Cvilek”, koja spaja kazališnu družinu “Pinklec” i HNK Varaždin. Predstava je nastala po motivima romana za djecu ure Vilovi a (1889. – 1958.), danas zaboravljenog pisca iji su romani bili vrlo itani u razdoblju izme u dva svjetska rata.

- Sve je krenulo od teksta koji sam dobio od tate prije desetak godina. Rije je dosta nepoznatom omladinskom romanu ‘Pas Cvilek, dje ak Ivek i dudaš Martin’ pisca ure Vilovi a, ije je posljednje izdanje izašlo 1934. godine. Autor romana ljudima je vjerojatno poznatiji kao autor libreta za operu koja ima veze s Me imurjem “Dorica pleše”. Vrtio mi se taj tekst po glavi i ove smo ga godine odlu ili iskoristiti. Zatim smo tražili koprodukcijskog partnera i tu smo posegli za susjedima, to nije, za Dje jom lutkarskom scenom HNK-a Varaždin koji su usko ili i pripomogli. Za režiju sam uzeo Anicu Tomi kao redateljicu i Jelenu Kova i kao dramaturginju, koja je na temelju tog romana i napisala jednu toplu pri u koja govori o djeci u Domu za napuštenu djecu, kaže Romano Bogdan, umjetni ki voditelj kazališne družine “Pinklec”, koji dodaje da se za

je na kon erenciji za novinare u Nedeliš u u ime organizatora rekla Ksenija Bilas. Druga predsmotra bit e u Donjem Kraljevcu 13. velja e.

(S. Mesari )

Enis Bešlagi i Zlatan Zuhri u predstavi “Od E do Z” Popularni komi arski gluma ki tandem Zlatan Zuhri Zuhra i Enis Bešlagi predstavit e se me imurskoj publici sa zajedni kim projektom, kazališnom predstavom “Od E do Z”, redatelja Rajka Minkovi a.

Predstava “Od E do Z” komedija je o tragediji dvaju glumaca koji su nekad bili poznati, priznati i slavni – a onda, kako to ve obi no biva, nestanu s javne scene i padnu u zaborav. Da bi se prilagodili novonastaloj situaciji, Enis preživljava tako da po

domjencima imitira poznate osobe iz javnog života, a Zuhra nastupa kao uli ni zabavlja .

Nakon nekoliko teških godina sudbina ih ponovno me usobno spoji u trenutku kad se spletom nesretnih okolnosti, potpuno neo ekivano, sretnu u pritvoru.

Bez svjetla pozornice, u tami zatvora – kroz niz komi nih i urnebesnih situacija – pokušavaju zajedni kim snagama isplanirati bolju i sretniju budu nost, odnosno popraviti op i umjetni ki dojam vlastitih karijera ...

4

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 312 333

TIHOMIR BENDELJA DRUĹ TVO NAĹ A DJECA VĹ˝

Ĺ TIGLECI POĹ˝URITE Ĺ˝URITE ( ogra ogranicen i broj karata ) !!! mjesta za prodaju karata: dvorana na Dravi (radnim danom 8-18h) DruĹĄtvo NaĹĄa djeca VaraĹždin (radnim danom 9-19h) VaraĹždinski i MeÄ&#x2018;imurski vrtiÄ&#x2021;i i ĹĄkole

R

Plus

Tjednik

slobodan ulaz za djecu do 2 god. ulaz otvoren od 15h 06. i 07.02. cijena ulaznice je 30 kn ( PDV u cijeni )

2. velja e 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TONY CETINSKI u akovcu najavio veliki subotnji koncert 6. velja e u dvorani Graditeljske škole

Uvijek vjernoj me imurskoj publici obe avam dobru zabavu i iznena enja - akovec mi je davao podršku i kada sam nastupao pred jako malim brojem ljudi. Ja te stvari ne zaboravljam, bez obzira na pune Arene.

Sjetim se ljudi koji su me podržavali na po etku kada nisam bio toliko popularan. Sigurno nije bilo jednostavno vjerovati u nekog tko dolazi iz Istre, koji kao dobro pjeva, ali nema baš nešto hitova. Sada možemo jam iti dobru zabavu, jer imamo dosta pjesama koje to garantiraju Još nas samo nekoliko dana dijeli od velikog koncerta hrvatske pjeva ke zvijezde Tonyja Cetinskog, koji e se održati u subotu 6. velja e u dvorani Graditeljske škole akovec. Na prošlotjednoj konferenciji za novinare, kojoj je prisustvovao i sam Cetinski, izneseni su detalji vezani uz akove ki koncert, kojem je pokrovitelj Me imurska županija.

Gost koncerta je Zoran Miši , inalist showa “Hrvatska traži zvijezdu”, u ijem je žiriju sjedio Tony Cetinski. Iako su mnogi možda o ekivali Bojana Jambroši a i Carlu Belovari kao gostuju e pjeva e, s njima za sada još ništa nije dogovoreno. - S obzirom na kraj u kojem nastupam, možda bi bilo logi no da gostuju Bojan i Carla, no, na žalost, nismo ništa dogovorili.

No, tko zna, može se još svašta desiti, kazao je Toni.

Budu i da Tonyju ovo nije prvi koncert u akovcu, kazao nam je da mu je u sje anju ostala vjerna publika, pomalo otka ena i baš svoja. Smatra da u našem kraju ne prolazi baš sve što je na tržištu, ali, kako isti e, to je za respektirati. Od koncerta koji slijedi o ekuje dobru zabavu i da ljudi ku i idu sretni. - akovec mi je davao podršku i kada sam nastupao pred jako malim brojem ljudi. Ja te stvari ne zaboravljam, bez obzira na pune Arene. Sjetim se ljudi koji su me podržavali na po etku kada nisam bio toliko popularan. Sigurno nije bilo jednostavno vjerovati u nekog tko dolazi iz Istre, koji kao dobro pjeva, ali nema baš nešto hitova.

Sada možemo jam iti dobru zabavu, jer imamo dosta pjesama koje to garantiraju. Ho e li biti suza, pla a, smijeha, sigurno ho e, jer mi se ponašamo tako da nama bude interesantno na bini.

Ne volim kad se reklamira da e to biti neki spektakl, o tome neka odlu e ljudi poslije koncerta, nakon što se upale svijetla. Mi nastojimo sebe zabaviti na bini kao bend i obitelj, i to se uglavnom pokaže kao dobra formula. Obe ajem dobru zabavu i mala iznena enja, kaže jedan od najve ih hrvatskih pjeva kih zvijezda.

Da je živ Freddie Mercury, s njim bih volio sura ivati Napunivši prošle godine zagreba ku Arenu dva dana za redom, Tonyju Cetinskom uspjelo je, za mnoge do tada, nemogu e. Gosti iznena enja, pa stoga i dueti, na Tonyjevim koncertima nisu rijetkost. I dok je u zagreba koj Areni s njim zapjevalo nekoliko kandidata showa “Hrvatska traži zvijezdu”, na koncertu koji nas o ekuje, kao što smo najavili, pridružit e mu se Zoran Miši .

Stoga suradnja s poznatim i manje poznatim glazbenicima Tonyju nije strana. Od dueta koje je radio, Tony bi izdvojio duet s Oliverom Dragojevi em u pjesmi

Tony zahvaljuje svojim CDima i autogramima

Najbržim itateljima dijelimo karte Me imurske novine u utorak e nagraditi pet vjernih itatelja. Naime, pet najbržih itatelja koji stignu u utorak ujutro u 8 sati u našu redakciju s novim brojem 752 naših novina osigurat emo po jednu kartu.

Oni koji ne e biti te sre e, a kartu još nisu kupili, ulaznice u pretprodaji mogu nabaviti u caffe baru Arcus i Hit recordsu u akovcu, pizzeriji Vuri u Murskom Središ u, Pi-

zzeriji Ro-Sa u Prelogu, caffeu Domino u Palovcu te Rock Art caffeu u Varaždinu. Koncertna agencija Gramofon, koja organizira ovaj koncert, kao i niz drugih u posljednje vrijeme organiziranih u akovcu i Me imurju, zbog pokroviteljstva Županije snizila je cijenu ulaznica, istakli su njezini predstavnici na održanoj pressici, koja bi ina e zbog produkcije iznosila oko 120 kn, dok sad iznosi 80 kn.

”Morski vuk”. - To je bila dobra zabava. Tako er dobra zafrkancija bila je s Ivanom Ban i , kao i sve oko dueta. Malo šale s medijima nije na odmet, kaže Tony, i dodaje da je bilo mnogo odli nih suradnji u njegovoj karijeri.

Kada pak je rije o svjetski poznatim izvo a ima i glazbenicima, neke svoje želje Tony, na žalost, nikada ne e ispuniti. - Od svjetski poznatih izvo a a volio bih sura ivati s nekima koji su, na žalost, pokojni. Da je živ

Freddie Mercury, s njim bih volio nešto napraviti. S Pavarottijem smo imali namjeru sura ivati, no, tako er više nije s nama.

Planova ima previše Poznati rovinjski pjeva Tony Cetinski radi na novom albumu, a za sada se zna da e ga uglavnom sa injavati poznate talijanske kancone i arije, od kojih neke ve izvodi na koncertima. O svojim planovima u glazbenoj karijeri kaže: - Planova ima previše. Tre-

ba ih malo smanjiti, previše smo na cesti. Idemo za Valentinovo na koncert u Beograd pa je sada oko toga malo gužva. Zatim u lipnju izlazi album klasi ne glazbe.

Tako er emo s orkestrom pro i po Balkanu i nešto po Europi s talijanskim kanconama koje ine novi album. I onda emo negdje 2012. opet i i u studio raditi poprock album, dakle, nešto standardno što radimo ina e. Za to ve imamo oko 40 pjesama spremno da izaberemo, kaže Tony, koji unato prenatrpanom rasporedu nalazi vremena za svoje dvoje djece. Uz sina Christiana iz prvog braka, ima i k er Piju, koja je nedavno navršila godinu dana.

O tome kaže: - Ro enje djeteta je nešto što te gura dalje, ne samo u poslu, ve i u privatnom životu. Ro enje djeteta je nešto što je tvoje i nešto što te tjera da više budeš kod ku e, a manje na cesti, dodaje.

Volio bih da pobjednik nove sezone HTZ-a bude žensko Uz poslove vezane uz novi album i nadolaze e koncerte,

Me imurska županija i dalje e podržavati sli ne manifestacije

Me imurski župan Perho predaje Tonyju simboli an poklon

Na konferenciji za novinare dožupan Matija Posavec uvodno je rekao kako e Me imurska županija podržavati takve i sli ne manifestacije, da unato ovoj krizi, koja je u našoj državi i Me imurju, ne zanemarimo ovaj segment društvenog života, te zadržimo jednu razinu atraktivnosti ovih manifestacija. Zbog obaveza pressici se tek naknadno

pridružio i župan Perho koji je kazao da, kad je u pitanju glazba, više sluša Tonyjevog oca nego njega, ali da se Županija pojavljuje kao pokrovitelj jer je željela da pruži Me imurkama i Me imurcima jedan vrhunski koncert. Tony je punjenjem Arene dokazao kako je u samom vrhu popularnosti, te se nada da e i Me imurci to dokazati svojim interesom.

pred Tonyjem je još jedna obaveza. Kao predsjednik žirija ponovno e, ovaj put uz An u Mari i Gorana Lisicu Foxa, odlu ivati o sudbini kandidata nove sezone showa “Hrvatska traži zvijezdu”. Prema rije ima Tonyja, preda nama je uzbudljiva i napeta nova sezona u kojoj je, za razliku od prve, nježniji spol mnogo talentiraniji nego muški. - Mnogo je teže ove godine me u svim kandidatima odabrati najboljeg, jer ima više dobrih kandidata. U novoj sezoni ima jako puno djevojaka i žena koje super pjevaju. Volio bih da pobjednik ove sezone bude žensko. Mogu re i da nas pjeva ki o ekuje bolja sezona showa HTZ-a od prethodne.

Tko e ove sezone osvojiti titulu pobjednika showa, koju je do sada nosio naš Me imurac Bojan Jambroši , tek emo vidjeti. Kada pak je rije o Bojanu Jambroši u, Tony nam je potvrdio kako su pri e oko prekinute suradnje istinite.

-Došlo je do prekida suradnje zato što njegov diskograf ima svoje ideje. Mislim da njihove ideje ne e puno koristiti Bojanu. Mi smo dobro zapo eli, dobro se zaletjeli i svi smo bili zadovoljni, me utim, nismo se mogli uskladiti s Dallas Recordsom. Mislim da e Dallas Records generalno imati problema i ubudu e s kandidatima koji e biti eventualno sljede i pobjednici, a ne samo s Bojanom. Njihov sistem rada nije se uskladio s našim sistemom pa smo mi digli ruke. Žao mi je zbog Bojana, ali takav je posao.

Ja sam svoj posao odradio i dalje mu stojim na raspolaganju za pomo , ali diskografski smo se odvojili od Dallasa.

(H. Ze ar, foto: Vrzan)

NOVOSADSKI Tribute Red Hot Chili Peppers band nastupio u akovcu

Zanimljiva etvorka koja ponekad zvu i bolje od originala Nedjeljni koncertni po etak nastupa novosadskog Red Hot Chili Peppers Tribute banda nije bio obe avaju i (skupljali smo se “jedan po jedan”), ali su zato nakon gotovo dvosatne svirke svi ljubitelji originalnog benda ili pak naprosto rocka bili više nego ugodno iznena eni.

Zanimljiva etvorka - Ivan Ristanovi , Sr an Stojanac, Dragan Jovanovi i Nenad Jelenkovi - kroz svirku prošetala je kroz diskogra iju Pepper-

sa izdvajaju i pjesme s albuma “Mother’s Milk“, “By the way“, “Blood Sugar Sex Magic“, “Californication“ i “Stadium Arcadium“.

I zvu ilo je to, s obzirom na skromnu produkciju, svira ki i pjeva ki gotovo pa savršeno.

Pjeva Ivan bio je ponovno “originalno” odjeven i za to je ve zaslužio prolaznu ocjenu, a pokušao je biti i zabavan, iako ga ponekad baš i nismo uspjeli “do kraja otpratiti”. Ali nema veze, svirka, kao i njegove pjeva ke dionice bili su “melem za uši”.

S obzirom na to da je u publici bilo fanova koji su bili totalno razo arani s nastupom “originala” pred koju godinu u In iji, kad je bend nakon jednosatne svirke “bez rije i i pozdrava” napustio stage, ovaj koncert je ponešto i zalije io još uvijek “otvorene rane”. Šteta što je koncertni termin iznimno kvalitetnoga rockerskog doga aja u akovcu bio nepopularan, posebice za mla u publiku, koja je još k tome nenaviknuta pla ati upad na koncert. Kao što

je naprosto sve teže za povjerovati, posebice kad je rock u pitanju u našem kraju, da je bilo kakav upad, na žalost, postao “problemati an” zbog op enito teške situacije, ali i o itog zaokreta nekvalitetnoj muzici i šundu.

Band je uglavnom i za etrdesetak ljudi odradio gažu na najbolji mogu i na in i opravdao svaku potrošenu kunu za ulaznicu. Novosa ani - svaka Vam ast!

(D. Zrna)

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVE KA KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” preporu uje:

Deborah Rodriguez “Kabulska škola ljepote (Amerikanka odlazi iza vela)” Zakora ite u svijet koji e ženskim zapadnja kim o ima zasigurno izgledati kao nesvakidašnji. Sprema se vjen anje, ugovoreno, naravno, no, iz prikrajka vreba stravi na tajna – nevjesta, tehni ki, zapravo nije djevica. Kako e Deborah Rodriguez, ameri ka rizerka, zavidno snalažljiva i sposobna žena, odlu na izme u ostalog i u namjeri da se uda za jednoga divnog A ganistanca, taj problem i riješiti, otkrijte na stranicama Kabulske škole ljepote.

Deborah Rodriguez je u A ganistan otišla 2002., netom nakon pada talibanskog režima i tamo isprva volontirala kao medicinska pomo nica. Me utim, vrlo brzo se pokazalo da su njezine vještine pro esionalne rizerke puno traženije – kako me u zapadnjakinjama, tako i me u A ganistankama. Ispod burki i velova skrivaju se, naime, prelijepe žene koje izuzetno polažu na svoj izgled. Nakon što se vratila u SAD, uspjela je nagovoriti više kozmeti kih ku a da doniraju kozmeti ke proizvode i otpreme ih u Kabul, gdje je ubrzo zatim otvorila svoju

KNJIGA TJEDNA

“Logika života” jedna je od najboljih knjiga iz ekonomije Tim Har ordova “Logika života – Razotkrivanje nove ekonomije svega“ jedna je od najboljih knjiga iz ekonomije i poslovanja prema izboru The Economista i The Financial Timesa za 2008. godinu. Djelo je to autora knjige “Ekonomist na tajnom zadatku”, svjetskog bestselera, zahvaljuju i kojemu je ekonomija danas bliža široj publici. Život ponekad kao da se opire logici. Brojna ponašanja ljudi kojima svjedo imo ili do-

“Školu ljepote”. No, uslijedili su politi ki i financijski problemi.

U školi se, naime, za ne iji ukus, previše smijalo, a me ukulturni nesporazumi doga ali su se sve eš e. Vlada je na posljetku školu ak odlu ila zatvoriti, ali vedrina i ljepota ipak su uspjele prevladati surovu politi ku stvarnost. Provjerite kako izgleda sraz dvaju nespojivih svjetonazora u ovom neponovljivom i inspirativnom memoaru jedne nadasve hrabre žene.

Hrvatski prijevod potpisuje Jasminka Škrlec, a naslovna otografija djelo je Marine Filipovi - Marinshe.

2. velja e 2010.

znajemo o njima iz medija ne ine se ni približno racionalnima.

Ekonomist novog kova, Tim Har ord, u prividnoj kon uziji i kompleksnosti svakodnevnice vidi jednostavne, logi ki pravilne, principe. Šovinisti, ovisnici, cinkaroši, atentatori, tinejdžeri koji prakticiraju oralni seks, nositelji novih ideja ... svi oni uzimaju u obzir budu e troškove i koristi, ak i kad tog nisu svjesni, uklapaju i se savršeno u ekonomsku logiku.

Bra na tržišta i razvodi, procjene sigurnosti susjedstva, uredska natjecanja, seksualno ponašanje, socijalne mreže u velikim gradovima, odnos arhitekture i kriminala samo su neki od primjera na kojima e Har ord testirati teoriju racionalnog izbora.

Poput njegove prethodne knjige, “Logika života” zabavna je i provokativna mentalna avantura, vodi kroz skrivenu logiku svijeta oko nas.

O autoru Tim Har ord je lan ure iva kog odbora Financial Timesa. Njegova kolumna “Ekonomist na tajnom zadatku”, koja otkriva ekonomske ideje koje se skrivaju iza svakodnevnih iskustava, izlazi u Financial Timesu i Slateu.

Tako er je jedini ekonomist na svijetu koji odgovara na pisma itatelja u rubrici “Dragi ekonomistu” u Financial Timesu, gdje osobne probleme itatelja rješava u skladu s najsuvremenijim ekonomskim teorijama.

Vodio je i televizijsku emisiju Trust Me, I’m an Economist na

Iz recenzija

BBC-u i sada je voditelj radijske emisije BBC-a More or Less.

Redovito piše za Marketplace i BBC World Service, a njegovi lanci objavljeni su u asopisima i novinskim listovima Esquire, Forbes, New York Magazine, Washington Post i New York Times. Godine 2006. osvojio je nagradu Bastiat za ekonomsko novinarstvo. Prije nego što je po eo pisati, Tim je radio za Shell, Svjetsku banku i kao mentor na Sveu ilištu Ox ord. Živi u Londonu sa suprugom i dvije k eri. Štošta o njemu možete pro itati na njegovim internetskim stranicama.

“Ekonomija postaje kul.”

The Times “Tim Har ord ima dar objašnjavanja ekonomskih principa i problema jednostavnim jezikom i, što je još bolje, zna kako ih u initi zabavnima.”

The New York Times “Ovo je sjajno štivo. Jedna od onih knjiga koje zauvijek mijenjaju pogled na stvari. Dokazuje da ekonomija nije tek predmet dosadnih udžbenika, nego doista na in razmišljanja koji baca svjetlo na svaki aspekt života.”

Evan Davis, urednik ekonomije, BBC

ALBUM TJEDNA

or e Balaševi - “Rani mraz” Knjige za odrasle

Knjige za djecu:

Miro Gavran: Poncije Pilat Ana Ugarkovi : Nešto slatko Mirjana Krizmani : Tkanje života

Enid Blyton: Crveni jastu i 7 tajanstvenih Sanja Polak: Drugi dnevnik Pauline P. A. Z. Kronzek i E. Kronzek: arobnjakov priru nik

WEB PREPORUKA

Nasmijte se do suza, posjetite SurfVic.com Sur vic.com web je portal namijenjen isklju ivo zabavi.

Portal se specijalizirao za objavu viceva i prate ih smiješnih sadržaja. Tako možete prona i smiješne i zabavne vijesti, smiješne videoklipove, ali i ostali sadržaj. Kao

veliku prednost ovog portala naveli bi njegov orum. Iako sam orum po svome dizajnu odudara od dizajna portala, te nije smješten unutar njegovog koncepta, izuzetno je zanimljiv i preporu ujemo da ga posjetite.

Album legendarnoga “panonskog mornara” pod naslovom “Rani mraz”, objavljen još 2004. godine, donosi dvije nove verzije pjesme “Pri a o Vasi Lada kom”, jednu instrumentalnu i drugu s nešto izmijenjenim aranžmanom.

Album je specifi an po tome što je na njemu radio i dio Balaševi eve obitelji. Njegova supruga Olja napravila je omot, za koji je pak pozirala njihova k erka Jovana. “Rani mraz” se u po etku trebao zvati “No na rajla”, što je ina e ime za cvijet koji miriše samo po no i, ali potraga za slikom koja bi se našla na omotu nije urodila plodom. ole kaže da je “nekog vjerojatno asocirao na ribe sumnjivog morala pa su ga izbacili iz knjiga”. Naslov “Rani mraz” nije dobio po prvom Balaševi evom bendu, kako ve ina misli, ve po jednom dijelu iz scenarija za film o Vasi Lada kom.

Na ovom albumu gostovalo je i dosta suradnika, i to onih vokalnih, što ina e i nije bio obi aj za Balaševi a koji je u pomo više

šanke”, me utim, ona je i nastala nešto ranije nego ostale skladbe.

Oni koji vole Balaševi eve duhovite vesele pjesme sigurno e se nasmijati uz “Ja, vas, kanda, znam?” (obratiti pažnju na zvuk trube za bicikl), a nepopravljivi romanti ari svojim e princezama vjerojatno recitirati “Tvoj neko” i “Pred zadnji sneg”.

No, avoriti su ipak “ ivutski vrt”, “Bože, Bože ...” i daleko najbolja “Kao rani mraz” koja donekle i zatvara album, jer nakon nje slijedi samo nova verzija “Vase Lada kog”. Još su samo dvije pjesme na albumu, a to su “Aco – Braco” i “Galicia”, što ne zna i da nisu posebne i da se nekom možda upravo one ne e najviše svidjeti. Sve u svemu, Balaševi ni ovaj put nije razo arao, što zna i samo jedno: ponovno e vas oduševiti. puta pozivao glazbenike, ali rijetko kad pjeva e. Tako na pjesmi “Tvoj Neko” gostuje sopranistica Agota Vitak – Ku era, te Ignac Šen. Bra a Pera i Kina Alvirovi (iz grupe Apsolutno romanti no)

uz standardne lanove oletovog prate eg benda otpjevali su i ve inu back vokala na albumu, a Kina je sa svojim promuklim glasom izvrsno otpjevao i dio pjesme “Bože, Bože ...”. Na albumu se nalazi i pjesma pod naslovom “Maliganska” koju je veliki dio Balaševi evih poklonika vjerojatno ve uo na jednom od njegovih nastupa, ili u izdanju grupe Apsolutno romanti no. Radi se o skladbi koja je poznatija pod nazivima “ oletova pjesma” ili “Dajte mi vina”, a, kako god da se zvala, jedno je sigurno – uz nju se pove ava potrošnja alkohola.

Druga zanimljivost vezana uz tu skladbu je i kanta za mlijeko koja je na snimanju poslužila kao jedan od instrumenata. Balaševi se na ovom albumu poprili no odmaknuo od komentiranja politike i politi ara, a jedina pjesma koja se dira te teme je “Kere varo-

Popis pjesama: 1. Pri ica o Vasi L. (instrumental) 2. Aco - Braco 3. ivutski vrt 4. Kere varošanke 5. La arska serenata 6. Bože, Bože …

7. Galicia 8. Tvoj Neko 9. Maliganska 10. Ja Vas, kanda, znam?

11. Pred zadnji sneg 12. Kao rani mraz 13. Pri a o Vasi L.

2. velja e 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

Princeza i žabac animirana obiteljska romanti na glazbena fantazija sinkronizirana na hrvatski jezik Režija: Ron Clements, John Musker

Ozbiljan ovjek komedija/drama/triler Režija: Ethan Coen & Joel Coen Uloge: Michael Stuhlbarg, Richard Kind, Fred Melamed Ozbi lja n ov jek u filmu je Židov Larry Gopnik (Stuhlbarg), kojemu se prili no staložen život, koji vodi potkraj šezdesetih godina 20. stolje a, odjednom urušava. Samozatajnog pro esora fizike, koji živi sa ženom, dvoje djece tinejdžera i autisti nim bratom, ekaju i stalno

mjesto na akultetu, u kratkom vremenu sustiže prava lavina loših doga aja.

Film se bavi egzistencijalnim pitanjima, smislom svega što nam se doga a u životu, smislom samog života te kako se nositi sa svime što nas do ekuje, ma kako teško bilo.

Trajanje 105 minuta.

(tri besplatne posudbe)

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

Koja poznata glumica igra naslovnu ulogu u filmu “Prisila na brak”: 1) Meg Ryan 2) Sandra Bullock 3) Angelina Jolie

17.00 AVATAR

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Karolina Pongrac, akovec

utorak, 2.2.

SF romansa

20.00 SLAGALICA

STRAVE VI. horor triler

srijeda, 3.2.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

nema filmskog programa

Odgovor: ___________________________

nema filmskog programa

l. br: _______________________________

petak, 5.2.

Ime i prezime: ______________________

18.00 PRINCEZA I ŽABAC

________ _____________________________

THE PRINCESS AND THE FROG

etvrtak, 4.2.

animirana obiteljska romanti na glazbena antazija sinkronizirana na hrvatski jezik Režija: Ron Clements, John Musker Bajka o princezi, poljupcu i žabi dobiva svoj nastavak (i nešto izmijenjeno mjesto radnje), ozna avaju i povratak Disneyja svevremenskoj umjetnosti tradicionalne animacije. Anika Noni Rose posudila je glas prekrasnoj mladoj ženi iz New Orleansa koja e napu iti usne kako bi po-

ljubila vodozemca. Ron Clements i John Musker, tvorci klasika “Mala sirena” i “Aladin”, uz skladatelja, dobitnika Oscara R. Newmana, pri aju nam najljepšu ljubavnu pri u ikad ispri anu …sa žabama, vuduom i krokodilom koji pjeva.

Trajanje: 97 minuta.

Za sve uzraste!

20.00 OZBILJAN OVJEK

A SERIOUS MAN komedija, drama, triler Režija: Ethan Coen, Joel Coen Uloge: Michael Stuhlbarg, Richard Kind, Fred Melamed

DVD, BLUE RAY IZLOG TVRD ORAH

OPASNA META

Odli an njema ki film.

Nakon što bogati ljubavnik izbaci njegovu majku na ulicu tinejdžer je prisiljen preseliti u predgra e i suo iti se sa surovim životom na ulici.

Za 15godišnjeg Michaela život na visokoj nozi završava nakon maj inog raskida sa bogatim Berlin aninom nakon ega ostaju bez sredstava te iz elitnog kvarta sele u ne baš ugodnu etvrt Berlina prepunu imigranata.

Michael se isti e svijetlom puti i plavim o ima te postaje omiljena meta lokalnim nasilnicima.

Prisiljen je pla ati zaštitu lokalnoj bandi za što nastoji do i do novca na razne na ine.

Nevoje po Michaela nakratko završavaju nakon susreta sa Hamalom, karizmati nim lokalnim gangsterom, a ganistancem koji se predstavlja kao te ga upoznaje sa životom na ulici - drogom, i ostalim ‘lijepim’ stvarima. Za po etak Michael postaje sitni diler što e ga dovesti u nove nevolje.

Mo na korporacija, kra om njegove prošlosti, uništi život nevinog muškarca (Cuba Gooding Jr.), stoga on odlu i uzvratiti.

U svijetu u kojem dominiraju korporacije, na svoj ro endan Luke Gibson (Cuba Gooding Jr.) vozi svoju ženu na posao. No, na putu se iznenada sudare s kamionom. Njegova žena s nero enim dijetetom umre, a Luke ostane u kriti nom stanju. Lukeu je isteklo zdravstveno osiguranje te je suo en sa smrti.

U pomo dolazi korporacija Hope Industries koja nagovori njegovu sestru na eksperimentalnu operaciju. Luke se budi u bolnici s totalnom amnezijom te saznaje da je njegov idili ni život na rubu uništenja. U tijelo mu je ugra en smrtonosan mikro ip, a nadzire ga direktor tvrtke Hope Industries (Val Kilmer)...

NEMILOSRDNI GADOVI

Francuska za vrijeme njema ke okupacije tijekom Drugoga svjetskog rata. Njema ki asnik SS-a Hans Landa ubija cijelu porodicu mlade Židovke Shosanne. Ona nakon toga odlazi u Pariz gdje dobiva novi identitet i postaje vlasnica kina. Poru nik Aldo ‘Apache’ Raine organizira grupu židovskih vojnika koji su angažirani da obavljaju akcije u pozadini i vrše teror nad nacistima.

Odredu prozvanom ‘Gadovi’ pridružuje se njema ka glumica i savezni ka tajna agentica Bridget von Hammersmark koja im pomaže u misiji napada na lidere Tre eg Reicha.

No, njihov plan miješa se s planom Shosanne, koja u svom kinu dobiva priliku izvesti vlastitu osvetu nad nacistima ...

12 RUNDI Akcijski triler kojeg kao redatelj potpisuje Renny Harlin.

Kada policijski inspektor iz New Orleansa Danny Fisher omete genijalnog lopova u plja ki vrijednoj milijune dolara, u sukobu slu ajno nastrada lopovova djevojka.

Nakon što pobjegne iz zatvora, zlo ina ki genij se odlu uje osvetiti za smrt svoje djevojke, izazivaju i Dannya na 12 rundi gotovo nemogu ih zagonetki i zadataka koje mora riješiti kako bi spasio život žene koju voli ...

subota, 6.2.

1.

MU EN

2.

NEMILOSRDNI GADOVI

3.

MAMURLUK

4.

HARRY POTTER I PRINC ...

5.

TVRD ORAH

6.

12 RUNDI

7.

PRISILA NA BRAK

8.

2012.: SUDNJI DAN

9.

MARINAC IZNAD ZAKONA

18.00 PRINCEZA I ŽABAC animirana obiteljska romanti na glazbena antazija sinkronizirana na hrvatski jezik

20.00 OZBILJAN OVJEK komedija, drama triler

nedjelja, 7.2.

16.00 i 18.00 PRINCEZA I

ŽABAC

10. OPASNO PLAVETNILO 2

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA”

animirana obiteljska romanti na glazbena antazija sinkronizirana na hrvatski jezik

1.

AVATAR

20.00 OZBILJAN OVJEK

2.

OZBILJAN OVJEK

komedija, drama triler

3.

GRA ANIN OPASNIH NAMJERA

ponedjeljak, 8.2.

4.

GANGSTERI

18.00 PRINCEZA I ŽABAC

5.

BOŽI NA PRI A

6.

JULIE I JULIA

7.

SUMRAK SAGA: MLADI MJESEC

animirana obiteljska romanti na glazbena antazija sinkronizirana na hrvatski jezik

8.

VJERUJEM U AN ELE

9.

NEBESA

20.00 OZBILJAN OVJEK komedija, drama triler

10. 2012.

DOM KULTURE PRELOG US BOX OFFICE

subota, 6.2., nedjelja, 7.2.

1.

AVATAR

2.

THE BLINDE SIDE

3.

THE PRINCES & THE FROG

4.

DID YOU HEAR ABOUT ...

5.

NEW MOON

Radno vrijeme blagajne!

6.

INVICTUS

7.

A CHRISTMAS CAROL

8.

UP IN THE AIR

9.

BROTHERS

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. OLD DOGS

19.00 AVATAR SF romansa

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

2. velja e 2010.

ZA NJU: Modni trendovi štete zdravlju

Razmislite dobro kad odijevate tange, visoke pete, uske traperice Slijepo pra enje modnih trendova može ozbiljno štetiti vašem zdravlju. Posljedice podložnosti modnim hirovima trenuta no se uo avaju na stanju vašega teku eg ra una.

No, trendi velike torbe, visoke potpetice, uske traperice i tangice nisu samo još jedna ‘must have’ krpica u ormaru, ve i stvarna prijetnja vašem zdravlju

Osteopati upozoravaju da bi torbe trebalo nositi što bliže centru gravitacije, i to po mogu nosti ispred grudnog koša.

No, to je u praksi ipak teško izvedivo. Ako se ne želite odre i svoje nove torbu, onda barem racionalizirajte koli inu stvar ica koju ste u njih utrpali jer barem polovica ionako vam ne e zatrebati.

Velike torbe

Visoke pete uzrokuju Mortonov neurom i iskrivljenje kralježnice. To su samo dugoro ne posljedice svakodnevnog nabadanja u visokim petama, a gdje su još bolni tabani i kurje o i? Žene koje svakodnevno nosi pete koje su više od šest centimetara riskiraju iskrivljenje kralježnice jer visoke potpetice stvaraju stalni pritisak na donji dio le a. Ako ih pak nosite predugo, možete uzrokovati Mortonov neurom - zadebljanje na malom živcu koji je smješten izme u tre eg i etvrtog nožnog prsta, te prolazi ispod ligamenta koji spaja dvije kosti na stopalu.

Zadebljanje se razvija kao od-

Prevelike torbe zadnjih su nekoliko sezona modni hit koji obožavaju sve trendseterice.

Možda najnovija ‘must have’ torba izvrsno pristaje vašem modnom izri aju i u nju stane puno stvar ica, no, takva torba izravna je prijetnja vašem zdravlju.

Zahvaljuju i toj predivnoj torbi, možete zaraditi bolove u le ima, vratu i ramenima, glavobolje i artritis.

Torba obi no nosimo na jednom ramenu ili u ruci, no, u oba slu aju ona vas nagoni da stalno budete nagnuti u jednu stranu. Tijelo se pri tom naginje na neprirodan na in, što dovodi do krivog držanja.

i napreže Ahilovu tetivu, a bol možete osjetiti ve nakon dva tjedna. Idealna visina potpetica iznosi tri do etiri centimetra.

Sun ane nao ale

Visoke pete

govor na iritaciju, traumu ili veliki pritisak, a ak je deset puta eš i kod žena. Simptomi Mortonovog neuroma jesu bol i pe enje s prednje i donje strane stopala, a bol se poja ava fizi kom aktivnoš u i samim nošenjem uskih cipela s visokom petom.

Ne možete bez visokih peta? U tom slu aju odlu ite se na kompromis. Ravne cipele nosite na putu do i s posla, a visoke pete nosite tijekom boravka u uredu.

Tepisi stvaraju manji pritisak na tabane, tvrde stru njaci.

Skroz ravne cipele s tankim potplatom istežu miši na listu

Sun ane nao ale mogu uzrokovati otokeratitus ili ošte enje oka uzrokovano suncem, dugotrajne glavobolje i probleme sa sinusima.

Sun ane nao ale koje su preteške i pritiš u uši i vrh nosa uzrokuju pomicanje nazalnih i temporalnih kostiju, što dovodi do glavobolja i problema sa sinusima. Svakako provjerite imaju li vaše sun ane nao ale snažnu UV zaštitu. U protivnom ete oštetiti vid. Na sun anim nao alama ne isplati se štedjeti, a važno je da imaju barem 99 posto zaštite od UVA i UVB zra enja. Najbolja mogu a zaštita je UV 400.

I nemojte misliti da vas tamne nao ale štite bolje od sunca.

One zapravo privla e štetne UV zrake umjesto da ih odbijaju.

Uske traperice Popularne uske ‘skinny’ traperice uzrokuju obamrlost, utrnu e i modrice.

Vrlo uske traperice mogu iziritirati živce koji se nalaze na površini kože, posebno na podru ju prepona i bedara, što može dovesti do upala, utrnu a i modrica. Ako ih se dugo nosi, dolazi do anestezije ili obamrlosti nogu. U slu aju da, poput modne ovisnice Victorije Beckham, ne možete bez turbouskih hla a, nosite ih najviše tri puta tjedno i svakako izbjegavajte sjediti u njima dulje vrijeme jer pritisak na živce u sjede em položaju postaje izraženiji.

Tange Lije nici upozoravaju da bi žene umjesto tangi trebale nositi druge modele donjeg rublja ako žele sprije iti širenje bakterija i gljivi ne in ekcije.

Naime, trenje koje nastaje prilikom nošenja tangi dovodi do upala u podru ju genitalija, pogotovo ako su tange pretijesne ili izra ene od loše zašivene tkanine. Ošte ena koža i upale mogu olakšati širenje bakterija te dovesti do raznih gljivi nih in ekcija, a ljeti su ti problemi još izraženiji.

HRANA koja poti e san

Toplo mlijeko s medom dozvat e san esto ujemo kako ljudi nemaju vremena za sebe, pa iz grižnje savjesti to nadokna uju upravo kada ne bi smjeli. Tako tijekom dana, na primjer, popiju litre kave, pojedu nešto malo, sendvi ili keks, jer posla je previše. Kada stigne trenutak da se napusti ured, kao da postanemo svjesni da smo to ipak mi, da trebamo živjeti, a onda kre e ludi vlak: ili fitness centar, ili sastanak s prijateljima uz pi e, još pokoju kavu i cigarete, ili do emo ku i i dobro se najedemo. A u petak nave er uglavnom od silne radosti što u subotu možemo dulje spavati gledamo sve što nudi TV do sitnih jutarnjih sati. Posljedica svega je vrlo loš san, katkad i

totalna nesanica i permanentan umor. Nije dobro puna želuca po i na spavanje jer takav san ne e biti kvalitetan, a mogu e je i da ne ete mo i zaspati.

Stru njaci upozoravaju na prvu pogrešku: ne mijenjajte bioritam. Ako svaki dan ustajete oko 7 sati, nemojte u subotu potegnuti do podneva. Time ete u potpunosti narušiti ritam svoga tijela i ne ete se biti u stanju dobro odmoriti za sljede i radni tjedan. Istraživanja su tako er pokazala da se ovjek, kojem je potrebno otprilike 8 sati sna, bolje odmori ako spava od 22 sata do 6 sati ujutro, nego onaj koji je legao u pono , a ustao u 8 ujutro. U svakom slu aju, valja

ustaliti ritam lijeganja i ustajanja.

Kofein do podneva, nikako i popodne Daleko ja i aktor je prehrana. S ko einom biste trebali prestati ve u popodnevnim satima. Jednostavno se prebacite na kavu bez ko eina ili pokušajte izdržati bez popodnevne kave nekoliko dana i tijelo e se priviknuti. O štetnosti cigareta nema potrebe ovdje govoriti, jasno je da uvelike štete u svakom pogledu, pa tako i kvaliteti sna. Postoji još jedna zabluda.

Ljudi koji nave er znaju popiti alkohol u po etku osje aju

Torta, a nema grama brašna!!!

Za biskvit: - 8 jaja - 200 g še era - 200 g mljevenih lješnjaka Za nadijevanje torte: - 1 vre ica šlag kreme okolada Dolcela - 125 ml mlijeka - 3 žlice pekmeza od šljiva Za okoladnu glazuru: - 200 g okolade za kuhanje - 40 g maslaca Za ukrašavanje: - 1 vre ica šlag pjene Dolcela - 100 ml vode - svježe vo e po želji

Što jesti prije spavanja? esto ste itali da je dobro “zatvoriti kuhinju“ ve oko šest sati popodne. Recimo da bi bilo dobro da zadnji obrok pojedete oko pola sedam. Nije dobro puna želuca po i na spavanje jer takav san ne e biti kvalitetan, a mogu e je i da ne ete mo i zaspati.

Ipak, ne smijete u krevet odlaziti ni gladni, jer ni onda sigurno ne-

ete mo i spavati. Najedite se do pola sedam, ali ne teške hrane, a ako netom prije polaska u krevet osjetite laganu glad, pomozite si keksi em, krekerom i sli no. Što zna i ‘’ne jesti teško’’? To zna i da ne biste za ve eru trebali pojesti cijelo pe eno pile ili dva odreska, krumpire, salatu ili evape, ve hruskavu salatu i samo jedan manji odrezak (mesa ili to ua, ovisno o tome što pre erirate). Nemojte se prejesti! Osim toga, ono što je nekad vrijedilo za djecu vrijedi i za vas. aša toplog mlijeka s medom ili pak aj od mati njaka dovoljno e vas umiriti i uljuljkati u san.

Osim ovih nekoliko naputaka o na inu prehrane i navi-

kama ustajanja, treba spomenuti i neke druge loše navike: esto prije spavanja na emo vremena za ku anske poslove, pa se prihvatimo gla anja ili iš enja na brzinu. To je fizi ko kretanje koje nas - ne opušta.

Le i emo vrlo umorni. Takve bi aktivnosti nave er ipak trebalo presko iti. Možda nije loše ujutro ustati pola sata ranije i malo se razgibati? Užurbani i stresni na in života gura nas u drugi plan, sve je podre eno radu i zaradi. Sebi se iskupljujemo na najgori na in, ponovno si ine i štetu. Valja promijeniti navike, bolje osluhnuti svoje tijelo i prona i najbolji mogu i model za sebe.

www.SAVJETI-hr.com

RECEPT tjedna

Sastojci:

težinu i umor, pa smatraju kako im jedna ašica pomaže da bolje zaspe. Ipak, kad alkohol ispari, uglavnom se probude i onda po inje brojanje ovaca. I razmišljanje o životu.

Priprema: Žumanjke i še er pjenasto izmiješajte, dodajte mljevene lješnjake i vrsto tu eni snijeg od bjelanjaka.

Smjesu promiješajte i izlijte u kalup za torte (ø 26 cm) koji ste obložili papirom za pe enje (ili namazali maslacem posipanim krušnim mrvicama) te stavite u pe nicu koju ste prethodno zagrijali na 200 °C. Odmah smanjite temperaturu na 160 °C. Biskvit pecite oko 40 minuta. Šlag kremu pripremite tako da u ohla eno mlijeko dodate sadržaj vre ice, svepromiješateinastavitemiješatielektri nom miješalicom dok ne dobijete kremu.

Ohla eni biskvit prerežite. Prvi dio premažite pekmezom, a zatim preko

pekmeza nanesite pripremljenu šlag kremu. Prekrijte drugim dijelom biskvita.

Za glazuru zagrijte maslac i odmaknite s vatre, dodajte okoladu natrganu na kockice i sve skupa miješajte na laganoj vatri dok se okolada ne otopi. okoladnu glazuru prelijte preko torte i ostavite da se ohladi. Šlag pjenu pripremite tako da u hladnu vodu usipate sadržaj vre ice, sve promiješate i miješate elektri nom miješalicom dok ne dobijete vrs šlag.

Ohla enu tortu ukrasite pripremljenom šlag pjenom i svježim vo em, primjerice, kriškama mandarina, borovnicama ili manjim jagodama, pa poslužite.

Neutralizirajte tlo gdje je sol uništila travu Svake zime, vlasnici posipavaju plo nik i prilaz garaži sa sredstvima za otopiti led. Obi no su to sol i urea. Ovi preparati eliminiraju ledene probleme, no zato mogu prouzro iti štetu travnjaku. Ve ina preparata ima visoki pH, pa tako spale travnjak, ubijaju i travu. Šteta nije trajna i popravak je lagan.

Gips e pomo i vratiti tlo u prvobitno stanje jer sadrži dva sastojka, kalcij i sumpor i oni e neutralizirati tlo.

Isperite ošte eno tlo sa vodom. Pobrinite se da tlo primi bar 5 cm vode u vremenskom period od 3 sata. Ponovite postupak za 3 dana.

Posipajte gips preko tla. Zalijevajte sa vodom da gips prodre u tlo. Ako je trava na nekim mjestima ostala živa, poprimit e svoju originalnu boju.

Nakon pripreme tla, posipajte novo sjeme trave po tlu.

Zalijevajte tlo dva puta na dan dok nova trava ne po ne rasti.

04.35 05.05

21.55 22.25 22.35 23.30 23.45 23.50 00.00 00.55 01.40 02.30 03.15 04.00 04.10

20.10

19.30 19.56 20.01 20.04

16.10 16.20 17.00 17.35 17.40 18.20 18.35 19.20

15.35

13.20 14.10 14.19 14.25 14.40

12.30

12.00 12.11 12.13 12.15 12.27

11.55

11.10

09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15

09.07

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

TV ku e imaju pravo promjene programa

Najava programa Mir i dobro Drugo mišljenje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom HERBOS - Mali savje za poljoprivrednike: Crveno ulje, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela EP reprotaža Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture S nga: Marija Antoaneta Od prijestolja do stra šta, dok. serija Tre a dob, emisija za umirovljenike Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom Mijenjam svijet: Književni salon 21. stolje a Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo EP reportaža Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Rije po rije , (Uloge: Richard Gere, Julie e Binoche, Flora Cross, Max Minghella, Kate Bosworth; Scenaris : Naomi Foner Gyllenhaal (prema romanu Myle Goldberg); Redatelji: Sco McGehee, David Siegel) Potroša ki kod EP reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Na rubu znanos Zvjezdane staze, serija Strani dok. program Dr. House, serija (12) U tu oj koži, serija (12) Skica za portret Mijenjam svijet: Književni salon 21. stolje a Potroša ki kod Oprezno s an elom,

07.20 Pink Panther, crtana serija 07.35 Mi y, animirana serija 07.50 Malcolm u sredini, hum. serija 08.40 Astro show, emisija 10.45 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 11.10 Pod is m krovom, hum. serija 11.40 Dadilja, hum. serija 12.10 Exkluziv, magazin 13.00 Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.55 Tajna okolade, telenovela 14.45 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.20 Malcolm u sredini, hum. serija 16.45 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.10 Pod is m krovom, hum. serija

00.50 01.35

21.50 22.02 22.10 23.00

18.00 18.17 18.20 18.50 19.25 20.15 21.10

16.10 17.00

13.25 13.45 14.05 14.20 14.35 ---------------------14.55 15.10 15.25

09.25 10.00 10.45 12.35

09.00

08.45

08.30

07.30 ---------------------07.50 08.05

07.05

06.25 06.40 06.45

17.35 18.05 18.30 18.55 19.05

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: R.E.M. 01.00 NO NI PROGRAM

Dadilja, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) TEST 20.00 Transporter, (triler, 2002.; Najava programa Redatelji: Louis Leterrier i Šaolinski obra un, crtana Corey Yuen; Uloge: Jason serija Statham, Shu Qi, Ma Legenda o Tarzanu, crtana Schulze, François Berléand, serija Ric Young, Doug Rand) TV vr : 21.30 Rat svjetova, (znanstvenoNogalo fantas ni, 2005.; Redatelj: Vitaminix Steven Spielberg; Uloge: Bra a Koale Tom Hanks, Dakota Fanning, arobna plo a 2 Miranda O o, Jus n Dexterov laboratorij, crtana Chatwin, Tim Robbins) serija Pri a o Tracy Beaker, serija 23.30 Vijes , informa vna emisija 23.40 Prijetnja, igrani lm, triler za djecu Pri a o Tracy Beaker, serija 01.10 Astro show, emisija za djecu Lockie Leonard, serija za djecu Vip Music Club Ally McBeal, serija 06:25 Naši najbolji dani, serija Evergreen Moji kenijski korijeni, dok. 07:10 Jackie Chan, crtana serija 07:35 Mali zmaji i, crtana serija lm 07:50 Žablja patrola, crtana serija Prijatelji, hum. serija 08:15 Ezo TV, tarot show Happy Hour, hum. serija U zdravom jelu zdrav duh 09:40 Tata i zetovi, serija 10:10 Odavde do vje nos , serija Boli glava 11:10 Magi na privla nost, serija TV vr : 12:10 IN magazin Nogalo 13:00 Naša mala klinika, serija Vitaminix 14:00 Najbolje godine, serija Bra a Koale 15:00 Odavde do vje nos , serija arobna plo a 2 16:00 Magi na privla nost, serija Kod Ane 17:00 Vijes Nove TV Zvjezdane staze: Voyager, 17:25 Naša mala klinika, serija serija 18:25 IN magazin Na rubu znanos Naj naj trenuci ZOI Torino 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 2006.: Alpsko skijanje kombinacija, Janica Kosteli 21:00 Jurski park 2, (SAD, 1997., avantura; Redatelj: Steven Vijes na Drugom Spielberg; Glume: Je Vrijeme Goldblumm, Julianne Županijska panorama Moore, Pete Postlethwaite, Vip Music Club Richard A enborough, Doctor Who, serija za mlade Vince Vaughn, Arliss TV Bingo Show Howard) Bitange i princeze, hum.

23:30 Vijes serija (12) 23:45 Nestali, serija Vijes na Drugom 00:45 Seinfeld, serija Vrijeme 01:15 Dokaz zlo ina, serija (12) Dr. House, serija (12) 02:15 Vidovi Milan, tarot show Chaos, (Uloge: Catherine (18) Frot, Vincent Lindon, 03:15 Jurski park 2, igrani lm Rachida Brakni, Line Renaud, Aurélien Wiik, Ivan 05:25 Dokaz zlo ina, serija (12) Franek, Michel Lagueyrie, 06:10 Kraj programa Wojciech Pszoniak; Scenaris ca i redateljica: Coline Serreau) U tu oj koži, serija (12) Kraj programa

telenovela

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI SPORTSKI ZOOM emisija o sportu

09:58 10:00 12:00 12:25 13:00

14:00 15:00 17:00 17:05 17:30

13:30

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Snimka koncerta Kradljivac srca, serijski lm Vijes 100% Me imursko TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:30 19:00 19:15 19:18

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Iz arhiva 20.00 Glazbena emisija 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbena emisija 23.00 Koncer 00.30 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Ezo Tv 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Baywatch, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija18.00 Svijet 20.00 Šakal, lm 21.50 Bez traga, lm 0.00 Svi moji muškarci, hum. serija 0.30 Komedijaš, lm 2.15 Love TV 3.15 No na p ca

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Žene vojnika, serija 11.20 Tricky Tv 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Žene vojnika, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 18.55 24UR 20.00 Na vrat, na nos, lm 22.00 Ku anice, serija 22.55 24 UR 23.15 Bratstvo, serija 0.10 Tudors, serija 0.45 No na panorama

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 8. velja e 2010.

22:00 23:00 -------------------

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00

19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 22:30 23:00 00:15 00:20 00:35 00:37 00:40 00:45 00:48

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Auto moto nau c vision Sport ponedjeljkom, tjedni sportski pregled Me imurje danas Sport Vrijeme Živa vatra, serijski lm Gile e svijet sporta Snimka rukometne utakmice, ponavljanje Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu Videostranice

8.35 Skispringen 13.00 Rad, prijenos 14.00 Kuglanje 15.30 Langlauf 18.00 Eurogoals 20.50 Wa s 22.30 Wa s 23.15 Skispringen

6.00 Poker 8.30 Bundesliga pur II 11.00 Normal 14.30 Sportquiz 17.00 Bundesliga pur II 18.00 DSF Reportaža 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Ha rick, prijenos 23.30 Nogomet

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Rodney 20:00 Vijes 20:15 Dokumentarna serija 21.15 Big Brother 23.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Die 25 emo onalsten Tv-momente 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri

14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Žena za ženu, lm 21.15 Kerner 22:50 Tv reportaža 23.20 Akte Schicksal 0.15 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance!

17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Schrei wenn du dich traust, lm 22.35 Galileo Spezial 23.30 No ni program

Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid,, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Lips ck Jungle, serija 22:35 Blizu doma, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 No ni program

(6.2. u 20.00 h, Nova TV)

Clive Owen

od 2.2.2010. do 8.2.2010.

PREGLED

TV

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.40 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.30 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.35 17.40 18.21 18.35 19.20 19.22 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.15 21.20 21.50 22.00 22.55 23.10 23.15 23.25 00.20 01.05 01.50 02.15 02.35 03.35 04.05 04.35 05.05

17.10

06:25 07:10 07:35 07:50 08:15 09:40 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00

22:40 22:55 23:55 00:25 01:25 02:25 03:50 04:35 05:20 05:45 06:20

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: AC/DC 01.00 NO NI PROGRAM

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Mali zmaji i, crtana serija Žablja patrola, crtana serija Ezo TV, tarot show Tata i zetovi, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Princeza i marinac, (SAD, 2001., roman na drama; Redatelj: Mike Robe; Glume: Mark-Paul Gosselaar, Marisol Nichols, Keith Robinson, Dave Power , Luck Hari) Vijes Zakon brojeva, serija Seinfeld, serija Dokaz zlo ina, serija (12) Vidovi Milan, tarot show (18) Ovisna o seksu, drama Zakon brojeva, serija Dokaz zlo ina, serija (12) Seinfeld, serija IN magazin Kraj programa

17.35 Malcolm u sredini, hum. serija 18.05 Kralj Queensa, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 20.00 Jezikova juha, reality show 20.50 Hrvatska traži zvijezdu: The Best Of sezone 1, glazbeni show 22.00 40 dana bez komada, (roman na komedija, 2002.; Redatelj: Michael Lehmann; Uloge: Josh Hartne , Shannyn Sossamon, Paulo Costanzo, Adam Trese, Emmanuelle Vaugier) 23.45 Vijes , informa vna emisija 00.00 Savršeno oružje, znanstveno-fantas na serija 00.40 Grad uragana, krimi serija 01.30 Astro show, emisija

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Iz arhiva 19.00 Tenis, Zagreb Indoors, prijenos 2. me a 21.00 More 21.30 Koncer 22.30 Dok. program 23.00 Fes vali - show program 23.25 Glazbena emisija ili rock koncert 00.25 TEST

15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20.15 Krimi serija 21.50 ZiB Flash 22:00 Der Bulle von Tölz, lm 23.35 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Unser Star für Oslo, prijenos 22.15 Tv Total, prijenos 0.15 No ni program

8.30 Eurogoals 12.00 Biathlon 14.30 Kuglanje, prijenos 18.00 Skispringen, prijenos 19.10 Skijanje, prijenos 20.00 Snooker 21.00 Boks 23.00 Fun

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Auto moto nau c vision, ponavljanje Gile e svijet sporta, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje ATON – Centar izvrsnos , emisija pod pokroviteljstvom TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 -------------------

20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:10 23:45 23:50 00:05 00:08 00:10 00:15

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Vrijeme Voice of America Gospodarski tjedan, emisija o ekonomskim kretanjima Pove alo, TEMA: Digitalna televizija Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm (12) Dom2, emisija o ure enju interijera Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

19:15 19:18 19:20 19:30

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu KOKTEL mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI EUROMAXX TV magazin ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 18:25 19:00

09:58 10:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:00 18:35

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.00 Poker 18.00 DSF Reportaža 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Bundesliga Hits 22.30 Heimspiel, prijenos 23.45 Krampfsport

Videospotovi 3.20 Videostranice 05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partvje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv ner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija 11.20 Sexstreik!, lm 22:20 AKTE 10, prijenos 23:20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije gri- 24 Stunden 0.20 No ni program jeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Žene vojnika, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 21.05 Dr. House, serija 21.55 Zakon i red, serija 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 22.45 24 UR 23.05 Bratstvo, serija 0.00 Tudors, 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. serija 1.00 No na panorama Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 DadilAlles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena ja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah serija 22:15 Monk, serija 23.10 No ni program Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 19.45 Svijet 20.00 Ubojica, lm 21.35 Predsjed08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch nikov ovjek 2, lm 23.20 Svi moji de ki, hum.

11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon serija 23.50 Joe i Max, lm 1.35 Love Tv 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Svije oko Jima, hum. serija 20:00 Vijes 20:15 Zuhause im Glück 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki

m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 2. velja e 2010.

07.05 Tarzan, crtana serija 07.30 TV vr : -------- Danica Najava programa -------- Gusarske pri e: Pismo u Normalan život, emisija o boci osobama s invaliditetom -------- Matylda TV kalendar -------Profesor Baltazar Dobro jutro, Hrvatska 08.05 Dexterov laboratorij, crtana Vijes serija Dobro jutro, Hrvatska 08.30 Pri a o Tracy Beaker, serija Vijes za djecu Dobro jutro, Hrvatska 08.45 Pri a o Tracy Beaker, serija Vijes za djecu Dobro jutro, Hrvatska 09.00 Lockie Leonard, serija za ZABA - 90 sekundi, emisija djecu pod pokroviteljstvom 09.25 Vip Music Club Dolina sunca, telenovela 10.00 Ally McBeal, serija EP reprotaža 10.45 Ekstremni primat, (Uloge: Vijes Devin Douglas Drewitz, Vrijeme danas Trevor Wright, Robby Vijes iz kulture Benson, Gwynith Walsh, Metropolis 2: Umorstvo u Nicole McKay, Ian Bagg, Parizu, dok. serija Robert Tinkler; Scenaris : Danny na moru, dok. serija Anna Singer, Anne Vince i Kulturna baš na: Anna McRoberts (prema Samoborske šetnje pri i i likovima Anne i Burzovno izvješ e, emisija Roberta Vincea); Redatelj: pod pokroviteljstvom Robert Vince) Dnevnik 12.10 Glazbeni specijal Sport 12.35 Dokuteka Vrijeme 13.25 Vip Music Club TV kalendar 14.00 Koga briga? Živje zdravije, emisija pod 14.30 TV vr : pokroviteljstvom -------- Danica Oprezno s an elom, -------- Gusarske pri e telenovela -------Matylda McLeodove k eri, serija -------- Profesor Baltazar Vijes s prijevodom za gluhe 15.05 Kod Ane Vrijeme sutra 15.15 Zvjezdane staze: Voyager, TV kalendar serija Me u nama 16.00 Drugi format Festa sv. Vlaha: ast i slava 16.50 Vijes na Drugom festanjula, emisija pu ke i 16.59 Vrijeme predajne kulture 17.00 Tenis, Zagreb Indoors, Hrvatska uživo - Vijes prijenos 1. me a Hrvatska uživo 19.00 Županijska panorama Ep reportaža 19.25 Doctor Who, serija za mlade Najslabija karika, kviz 20.15 Ciklus an fašis kog lma: Kod Ane Par zanska eskadrila, Dolina sunca, telenovela (Uloge: Bekim Fehmiu, HP - gdje ste vi, tu je i Velimir Bata Živojinovi , vaša pošta, emisija pod Ljubiša Samardži , Radoš pokroviteljstvom Baji , Radko Poli , Branko Burzovno izvješ e, emisija Pleša, Branko uri ; pod pokroviteljstvom Redatelj: Hajrudin Krvavac; Dnevnik Scenarist: or e Lebovi , Sport Miljenko Smoje) Vrijeme 22.15 Vijes na Drugom ZABA - 90 sekundi, emisija 22.27 Vrijeme pod pokroviteljstvom 22.35 Zlo ina ki umovi, serija (12) Globalno sijelo 23.25 Naj naj trenuci ZOI, snimka Ribar ribi grize rep, dok. serija 00.25 Tenis, Zagreb Indoors, Ep reportaža snimka 2. me a Poslovni klub 02.25 Kraj programa Ep reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture 07.30 Pink Panther, crtana serija Drugi format 07.45 Mi y, animirana serija Zvjezdane staze: Voyager, 08.05 Princ iz Bel-Aira, hum. serija serija 08.30 Pod is m krovom, hum.

Zlo ina ki umovi, serija (12) serija Danny na moru, dok. serija 09.20 Astro show, emisija Skica za portret 11.25 Dadilja, hum. serija Naj naj trenuci ZOI, snimka 11.50 Malcolm u sredini, hum.

Ribar ribi grize rep, dok. serija serija Globalno sijelo 12.20 Kralj Queensa, hum. serija Poslovni klub 12.45 Exkluziv, magazin Oprezno s an elom, 13.00 Ve era za 5, lifestyle emisija telenovela (dvije epizode) 13.55 Tajna okolade, telenovela 14.45 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.20 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 16.45 Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija TV ku e imaju pravo promjene programa

06.25 TEST 06.40 Najava programa 06.45 Žderonja, crtana serija

05.45 05.50 06.20 06.45 07.00 07.30 08.00 08.10 09.25 09.55 10.00 10.09 10.10 10.20 11.05 11.50 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27

12.30 13.25 13.55 14.00 15.05 15.35 15.44 15.45

17.35 18.35 19.14 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.10 21.10 21.45 21.50 22.25 22.40 22.50

01.00 01.45 02.30 02.45 03.40

Najava programa Eko zona Glas domovine TV kalendar Euromagazin Duhovni izazovi Vijes Talijansko i “talijansko” na 4. Zagreb komu Opera box HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Monk, serija Monk, serija Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar HERBOS - Mali savje za poljoprivrednike: Crveno ulje, emisija pod pokroviteljstvom Plodovi zemlje Split: More Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Nedjeljom u dva Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Jack, (Uloge: Robin Williams, Diane Lane, Jennifer Lopez, Brian Kerwin, Bill Cosby; Scenaris : James DeMonaco i Gary Nadeau; Redatelj: Francis Ford Coppola) Lijepom našom: Donji Andrijevci U istom loncu, kulinarski show Za one koji misle unaprijed - CO, emisija pod pokroviteljstvom LOTO 6/45 Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Tko želi bi milijunaš?, kviz Odmori se, zaslužio si, TV serija Ep reportaža Paralele Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend s Jackom Nicholsonom: ast Prizzija, (Uloge: Jack Nicholson, Kathleen Turner, Robert Loggia, John Randolph, William Hickey, Lee Richardson, Anjelica Huston; Redatelj: John Huston) Monk, serija Monk, serija Fotogra ja u Hrvatskoj Lijepom našom: Donji Andrijevci U istom loncu, kulinarski show TV ku e imaju pravo promjene programa

07:55 07:57 08:00 12:00 13:00 13:50 15:10

16:00 16:15

13:28 13:30

15:00 15:30 16:00 17:15 18:10

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija Zagrljaj ljepote, ponavljanje Ekran zdravstva Snimka koncerta Poljoprivredni savjetnik, ponavljanje Hello Ki y Bajke Grimm

NAJAVA PROGRAMA KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija DOKUMENTARNI PROGRAM EUROMAXX TV magazin

6.00 Poker 9.15 Bundesliga Hits 11.30 Doppelpass, prijenos 16.00 Rukomet, prijenos 19.30 Ha rick, prijenos 21.00 Bundesliga Pur 22.00 DSF aktuell

21:30 23:10 23:40 23:43

IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar OKOLO K(R)OLE mozai na emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Lolek i Bolek Tjedna kronika 100% Medjimursko Tjedna kronika TV jukebox Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Sars u Torontu, igrani lm Tjedna kronika Sutra na programu Videostranice

16:45 17:00 17:30 19:00 19:30 20:00

18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 8.35 Rodeln 12.00 Nogomet, prijenos Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Small- 14.30 Skispringen, prijenos 16.30 Langlauf ville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, 20.30 Boks 22.00 Kuglanje

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Program za djecu 16.30 Garaža 17.00 Euromagazin 17.30 Dok. doma i serijali 18.00 Doma e zabavno-glazbene emisije 18.40 Koncert klasi ne glazbe 20.00 Koncer zabavne glazbe 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbeni fes val 23.30 Glazbena emisija 00.20 TEST

serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija 20:15 Alvin, lm 22.15 ZiB Flash 22.25 za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja Columbo, lm 0.25 No ni program 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 Cine20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna Tipp08:50 Gülcan und Collien ziehen emisija 22.00 Vijes 22.45 Ameri ki aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 lm 0.25 No ni program Das beste Stück, lm 13.50 Ljudi u crnom, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 News me 18:10 Simpsoni, 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV crtana serija 19:10 Galileo 20:15 Ljudi u prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša crnom 2, lm 22.15 Ja sam legenda, lm pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za 0.25 No ni program djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i pograni ne TV 23.15 Videostranice mladež 13:20 Das weiß doch jedes Kind!

14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna 11.10 Školska košarkaška liga 12.10 ekipa za o evid, serija 21:15 Mentalist, Provjereno 12.40 Dokumentarna serija serija 22:15 Sechserpack 22:45 Planeto13.40 Zvono, knjiga i svije a, lm 15.35 pia 23:30 Vojna ekipa za o evid, serija Karen Sisco, serija 16.25 Tri muškarca 0.30 No ni program i jedna dama, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 18.55 24 UR 20.00 Ja, ja i Irene, lm 21.50 Život nije šala, serija 22.45 Zaboravljeni, lm 0.55 No na pan- 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air orama Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclu7.45 TV 8.05 Dje ji program 12.00 Igra, siv Spezial 20:15 Beim ersten Mal, lm 22.15 hum. serija 12.35 Fantas an poziv 14.25 Spiegel Tv Magazin 23.00 No ni program Izgubljeni u Parizu, lm 15.50 Vražja kuhinja 16.45 Kalifornija 17.45 S lis 18.40 Pazi, kamera! 19.15 TV Tuba 20.00 Apokalipsa, lm 21.40 Privatna praksa, 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack 11:15 serija 22.35 Dokumentarna serija 23.35 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize serija 16:05 Nasilnik, lm 1.20 Love Tv Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 K-Pax, lm 22:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 23:05 Der Knast, dok. serija 0.10 No ni program

NEDJELJA 7. velja e 2010.

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: OWL CITY 01.00 NO NI PROGRAM

Arque e, Richard T. Jones, 04.20 Plodovi zemlje Tara Rosling, Angela Basse , 05.10 Split: More Neil Napier) 05.40 Mir i dobro 21.30 CSI: Miami, krimi serija (12) 22.20 Rob Roy, (akcijski, 1995.; Redatelj: Michael CatonJones; Uloge: Liam Neeson, 06.25 TEST Jessica Lange, John Hurt, 06.40 Najava programa Tim Roth, Eric Stoltz, Brian 06.45 Pustolovine Marka i Goge, Cox) crtana serija 07.10 San o slavi, serija za djecu 00.35 Idio budu nos , igrani lm, znanstveno-fantas na 07.35 Nindža kornja e, komedija hongkonško-ameri ki animirani lm 09.00 Prijatelji 10.00 Nora Fora, TV igra za djecu 10.50 Biblija 11.00 Sisak: Misa, prijenos 07:25 Bumba, crtana serija 12.00 Varšava: Ždrijeb za EP u nogometu 2012., prijenos 07:40 Superheroj Spiderman, crtana serija 12.45 Naj naj trenuci ZOI - Torino 08:05 Graditelj Bob, crtana serija 2006.: Alpsko skijanje 08:20 Winx, crtana serija Super G, Janica Kosteli , 08:45 Dora istražuje, crtana serija snimka 13.40 Mnogi arobni trenuci ZOI, 09:10 Tko je Samantha?, serija 09:40 Ulica sje anja, serija dok. lm 10:40 Automo v, auto-moto 14.25 HAKS Special magazin 14.45 Sportski program 11:10 Novac, business magazin 16.00 Olimp 11:40 Eli Stone, serija 17.00 Tenis, Zagreb Indoors, 12:40 Kevin Hill, serija prijenos 1. polu nalnog 14:40 Zemlja sunca, igrani lm me a 17:15 Vijes 19.15 Olimp 17:25 Za ljubav novca, igrani lm 19.30 Garaža: Alen Vitasovi 19:15 Dnevnik Nove TV 20.05 Project A, (Uloge: Jackie Chan, Sammo Hung, Yuen 20:00 Nad lipom 35, glazbenohumoris ni show Biao, Dick Wei, Isabella 21:00 28 dana, (SAD, 2000., Wong, Po Tai, Ho-Shan drama; Redatelj: Be y Kwan, Hark-Sun Lau; Thomas; Glume: Sandra Scenaris : Jackie Chan i Bullock, Viggo Mortensen, Edward Tang; Redatelj: Dominic West, Elizabeth Jackie Chan) Perkins, Azura Skye) 21.50 Sportske vijes 23:00 Red Carpet, showbiz 22.00 Za one koji misle magazin (15) unaprijed - CO, emisija pod 00:20 Televizijska posla, serija pokroviteljstvom 22.05 Dobre namjere, TV serija 00:50 Schindlerova lista, (SAD,1993., drama; (12) Redatelj: Steven Spielberg; 22.55 Nove avanture stare Glume: Liam Neeson, Ben Chris ne, hum. serija Kingsley, Ralph Fiennes, 23.20 Vrijeme je za jazz: Caroline Goodall, Jonathan James Carter Quintet, Sagall, Embeth Davidtz, Me unarodni dani jazza Embeth Davidtz) 00.20 Kraj programa 04:10 Red Carpet , showbiz magazin (15) 05:20 Televizijska posla, serija 05:45 Kraj programa 06.50 07.25 08.05 08.20

09.10 09.35 10.35 11.05 11.55 13.30 14.55

17.20

16.50

18.30 19.05 20.00

Grupna terapija, hum. serija Mi y, animirana serija Pink Panther, crtana serija Astro Boy, crtana serija (dvije epizode) Bakugan, crtana serija Najbolje godine, hum. serija (dvije epizode) Jedna od de kiju, hum. serija Jezikova juha, reality show Scooby Doo 2, igrani lm, komedija Madagaskar, animirani lm Kako se riješi frajera u 10 dana, igrani lm, roman na komedija Odred za isto u, dok. emisija Hrvatska traži zvijezdu: Zablistaj! 2009., glazbeni show Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Prijetnja, (triler, 2006.; Redatelj: Stephen Gyllenhaal; Uloge: David

03.30 03.55

02.05

00.30

19.30 19.56 20.01 20.10 22.05 22.20 22.30

18.40 19.15 19.20

17.50 18.35

16.45 17.15 17.45

14.05 14.35 15.45 16.20 16.29 16.30

13.20

12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

11.55

10.00 10.09 10.10 10.15 10.50

09.55

05.50 05.55 06.45 07.00 07.30 08.00 08.15

TV ku e imaju pravo promjene programa

Najava programa Reprizni program TV kalendar Znanstvena pe ca Iza ekrana Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Dan revolveraša, (Uloge: James Gardner, Jason Robards, Robert Ryan, Albert Salmi, Steve Ihnat; Scenarist: Edward Anhalt; Redatelj: John Sturges) Croa a osiguranje - prozor u sivjet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ku ni ljubimci Veterani mira, emisija za branitelje Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Reporteri: Obamina Amerika Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Kulturna baš na: Arboretum Trsteno Plitvi ki rendžeri, dok. lm Eko zona Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Svirci moji, glazbena emisija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Luda ku a, hum. serija LOTO 7/39 Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Evergreen Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend s Jackom Nicholsonom: Vješ ce iz Eastwicka, (Uloge: Jack Nicholson, Cher, Susan Sarandon, Michelle Pfei er; Redatelj: George Miller) Filmski maraton: Svadbena torta, (Uloge: Heather Graham, David Sutcli e, Sandra Oh, Cheryl Hines, Bruce Gray, Keram MalickiSanchez, Sarah Chalke, Taye Diggs; Scenaris ca: Tassie Cameron; Redateljica: Nisha Ganatra) Filmski maraton: Fakers, (Uloge: Ma hew Rhys, Kate Ash eld, Tom Chambers, Tony Heygarth, Art Malik; Scenarist: Paul Gerstenberger; Redatelj: Richard Janes) Skica za portret Reporteri: Obamina Amerika

06.40 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 08.15 Mi y, animirana serija 08.55 Pink Panther, crtana serija 09.10 Astro Boy, crtana serija (dvije epizode) 10.00 Bakugan, crtana serija 10.35 Tajna okolade, telenovela 11.35 Skrivene poruke, hum. serija 12.05 Scooby Doo 2, komedija 13.40 Premier liga: Liverpool Everton, prijenos 15.45 Povratak u plavu lagunu, pustolovna ljubavna drama 17.30 Zvijezde Ekstra: Eva Longoria Parker, zabavna emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.10 Discovery: Preživje divljinu - Mo varna džungla, dok. lm 20.00 Madagaskar, animirani lm 21.20 Kako se riješi frajera u 10 dana, (roman na

06.50 TEST 07.05 Najava programa 07.10 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac -------- Vrijeme je za Disneyja: Legenda o Tarzanu 08.00 Danica 08.05 Ninin kutak 08.10 arobna plo a 2 08.25 Izazovi: Obitelj kara sta, švedski dok. lm za mlade 08.40 Navrh jezika 08.50 Kokice 09.15 Briljanteen 10.00 Hrvatski pisci na TV ekranu - A. Kova i : U registraturi 10.58 Ponovna uspostava Sisa ke biskupije i uvo enja u službu sisa kog biskupa mons. Vlade Koši a, misa 13.35 Auto-magazin 14.05 4 zida 14.40 Sportski program 14.55 Košarka, NLB liga: Cedevita - Zagreb, prijenos 16.50 Sportski program 17.00 Tenis, Zagreb Indoors, prijenos 1. polu nalnog me a 19.00 Tenis, Zagreb Indoors, prijenos 2. polu nalnog me a 21.05 Fatalni preljub, (Uloge: Clive Owen, Jennifer Aniston, Vincent Cassel, Melissa George, Addison Timlin, RZA; Scenarist: Stuart Bea e (prema romanu Jamesa Siegela); Redatelj: Mikael Hfström) 22.45 Sportske vijes 22.55 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 23.00 Naj naj trenuci ZOI - Torino 2006.: Alpsko skijanje kombinacija, Ivica Kosteli 00.00 No u kazalištu - Jakov Gotovac: Morana 01.40 Kraj programa

05.00 Plitvi ki rendžeri, dok. lm 05.30 Oprezno s an elom, telenovela

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special: GUNS N’ ROSES 01.00 NO NI PROGRAM

06:15 Ezo TV, tarot show 08:15 Bumba, crtana serija 08:30 Superheroj Spiderman, crtana serija 08:55 Graditelj Bob, crtana serija 09:10 Winx, crtana serija 09:35 Dora istražuje, crtana serija 10:00 Tko je Samantha?, serija 10:30 Frikovi, serija 11:30 Smallville, serija 12:30 Nestali, serija 13:30 Making of Jurski park, igrani lm 14:25 Zemlja sunca, drama 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 18:10 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Kralj Arthur, (SAD, VB, Irska, 2004., avantura; Redatelj: Antoine Fuqua; Glume: Clive Owen, Keira Knightley, Ioan Gru udd, Mads Mikkelsen, Joel Edgerton, Hugh Dancy) 22:20 Crna mo vara, (Australija, 2007., avantura; Redatelj: David Nerlich, Andrew Traucki; Glume: Diana Glenn, Maeve Dermody, Andy Rodoreda, Ben Oxenbould, Fiona Press) 00:05 Prokletstvo otoka Komodo, (SAD, 2004., SF akcija; Redatelj: Jim Wynorski ; Glume: Tim Abell, Melissa Brassell, William Langlois, Gail Harris, Paul Logan) 01:50 Vidovi Milan, tarot show (18) 02:50 Tajna Bermudskog trokuta, SF akcija 04:25 Za ljubav novca, komedija 06:55 IN magazin 07:25 Kraj programa

komedija, 2003.; Redatelj: Donald Petrie; Uloge: Kate Hudson, Ma hew McConaughey, Kathryn Hahn, Annie Parisse, Adam Goldberg) 23.15 Idio budu nos , (znanstveno-fantas na komedija, 2006.; Redatelj: Mike Judge; Uloge: Luke Wilson, Maya Rudolph, Dax Shepard, Terry Crews) 00.45 Razbija , igrani lm, znanstveno-fantas ni (15) 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Žena za ženu, lm 21.45 ZiB Flash 21.55 Verliebt in eine Hexe, lm 23.35 Hot Fuzz, lm 1.00 No ni program

09:58 10:00 11:00 12:15 12:45 14:10 15:25 15:35 16:45 17:45

15:00

07:55 07:57 08:00 12:00 13:00 14:00

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM ADVENTURE putopisni serijal NARODNO VESELJE zabavna emisija REZERVIRANO VRIJEME MALI OGLASI KUTIONICA dje ja emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija MALI OGLASI

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija 1x2, emisija o kla enju Trzalica, ponavljanje Zagrljaj ljepote, emisija o modernom na inu življenja Vježbanje demokracije, ponavljanje

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Glazbeni fes val 17.00 Glazbena emisija 17.50 City Folk 18.20 Glazbena emisija 20.00 Iz arhiva 00.30 TEST

19:30 20:00 21:40 ------22:00 -------------

18:15 18:35 18:40 19:00

16:00 16:16 16:45 17:00 17:05 18:05 19:00 19:10 20:10 21:30 23:15 23:25

VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Hello Ki y, crtani lm Bajke Grimm, crtani lm Lolek i Bolek, crtani lm Vijes Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Poljoprivredni savjetnik Vijes Vinoteka, emisija o kulturi pijenja vina Glazba koja srce dira Pravda iza rešetaka, igrani lm Vijes Sutra na programu

9.00 Rodeln 10.30 Biathlon 13.00 Langlauf 15.45 Skispringen, prijenos 18.00 Leichtathle k, prijenos 20.15 Langlauf, prijenos 21.45 Boks, prijenos 23.45 Kampfsport

6.00 Poker 11.15 Normal 11.45 Ha rick 14.00 Turbo 15.30 Ameri ki gladijatori 17.30 Košarka, prijenos 22.00 SmackDown

07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 Superbad, lm 21.50 Druga komanda, 7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja lm 23.25 No ni program 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, Videostranice 18.00 Gradi Peyton, ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold prekograni ne TV 1.10 Videostranice 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 K11 20.15 Nemo, animirani lm 22.15 Ge7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program nial daneben 23.15 No ni program 11.05 Angie, serija 12.45 udo, lm 15.10 Poirot, serija 16.10 Karen Sisco, serija 17.05 Rijeka, serija 18.55 24 UR 20.00 Požarni zid, lm 22.25 Brod- 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Doolom, lm 0.35 Ubojstva u Durhamu, bra, loša vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er serija 1.30 No na panorama Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten Promi-Pärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Su7.30 Tv prodaja 8.05 Dje ji pro- perstar 21.15 Sonja Zietlow 22.15 Die gram 12.00 Igra, hum. serija 12.35 Comedy Olymp 0.40 No ni program Fantas an poziv 14.05 Madagascar, animirani lm 15.50 Vražja kuhinja 16.50 Kalifornija 17.45 Show 18.40 Pazi, kamera! 19.30 TV Tuba 20.00 5.35 Jutarnji program 10.40 Film za djecu Škola za junake, lm 21.40 Privatna 12.45 Dokumentarna serija 14.20 Die Gepraksa, serija 22.40 Zimski predah, heimnisse von Whistler 16.10 Smallville, lm 0.25 Skins, serija 1.45 No na serija 18.00 Das A-Team 20.00 Vijes 20.15 Posljednja misija, lm 21.55 Ricop ca chet, lm 23.50 No ni program

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni program

SUBOTA 6. velja e 2010.

Najava programa Me u nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela EP reprotaža Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Terra X: Hefestovi rudnici - Visoka tehnologija bakrenog doba, dok. serija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Rije i život, religijski program Osmijeh, dok. lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Ep reportaža Najslabija karika, kviz Emi ranje pp-a Kod Ane Dolina sunca, telenovela LOTO 7/39 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom A sad u Europu U potrazi za Sve m Vlahom, dok. lm Proces Ep reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture e-Hrvatska Znanstvene vijes Zvjezdane staze: Voyager, serija Nevini, serija (12) Oprah show Skica za portret Naj naj trenuci ZOI, snimka TV ku e imaju pravo promjene programa

01.20 02.05 02.50 03.05

21.35 22.05 22.15 23.10 23.25 23.30 23.40 00.15 00.35

20.10 21.00

19.30 19.56 20.01 20.04

19.22

15.35 16.10 16.20 17.30 17.35 18.15 18.16 18.30 19.15 19.20

14.19 14.25 14.40

13.20 14.10

12.30

12.00 12.11 12.13 12.15 12.27

11.10 11.55

11.05

09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

07.30 Pink Panther, crtana serija 07.45 Mi y, animirana serija 08.05 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 08.30 Pod is m krovom, hum. serija 09.20 Astro show, emisija 11.25 Dadilja, hum. serija 11.50 Malcolm u sredini, hum. serija 12.20 Kralj Queensa, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.00 Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.55 Tajna okolade, telenovela 14.45 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode)

02.10 --------

22.00 22.12 22.20 23.10 00.10

20.15

19.00 19.25

16.00 16.35 16.50 16.59 17.00

13.25 14.00 14.30 ---------------------14.50 15.05 15.15

09.25 10.00 12.00

09.00

08.45

08.30

06.25 06.40 06.45 07.05 07.30 ---------------------07.50 08.05

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: CYNDI LAUPER 01.00 NO NI PROGRAM

16.20 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 16.45 Pod is m krovom, hum. serija 17.10 Dadilja, hum. serija 17.35 Malcolm u sredini, hum. serija 18.05 Kralj Queensa, hum. serija TEST 18.30 Vijes , informa vna Najava programa emisija Žderonja, crtana serija 18.55 Exkluziv, magazin Tarzan, crtana serija 19.05 Ve era za 5, lifestyle TV vr : emisija (dvije epizode) Ninin kutak 20.00 CSI: NY, krimi serija Vitaminix 20.45 Mentalist, krimi serija Honzik i Samuel 21.30 L.A. Dragnet, krimi serija arobna plo a 2 22.15 Zakon bra e, krimi serija Dexterov laboratorij, (dvije epizode) crtana serija Pri a o Tracy Beaker, serija 23.55 Vijes , informa vna emisija za djecu 00.05 40 dana bez komada, Pri a o Tracy Beaker, serija igrani lm, komedija (12) za djecu 01.45 Astro show, emisija Lockie Leonard, serija za djecu Vip Music Club Festa sv. Vlaha, prijenos Prijenos sjednice 06:25 Naši najbolji dani, serija Hrvatskog sabora 07:10 Jackie Chan, crtana serija Vip Music Club 07:35 Mali zmaji i , crtana serija Koga briga?

07:50 Žablja patrola, crtana serija TV vr : 08:15 Ezo TV, tarot show Ninin kutak 09:40 Tata i zetovi, serija Vitaminix 10:10 Odavde do vje nos , serija Honzik i Samuel 11:10 Magi na privla nost, serija arobna plo a 2 12:10 IN magazin Kod Ane 13:00 Naša mala klinika, serija Zvjezdane staze: Voyager, 14:00 Najbolje godine, serija serija 15:00 Odavde do vje nos , serija e-Hrvatska 16:00 Magi na privla nost, serija Znanstvene vijes 17:00 Vijes Nove TV Vijes na Drugom 17:25 Naša mala klinika, serija Vrijeme 18:25 IN magazin Tenis, Zagreb Indoors, 19:15 Dnevnik Nove TV prijenos 1. me a 20:00 Najbolje godine, serija Županijska panorama 21:00 Lud, zbunjen, normalan, Doctor Who, serija za serija mlade 22:00 Doktor s Beverly Hillsa, serija (12) Sve zbog Winn-Dixieja, (Uloge: AnnaSophia Robb, 23:05 Vijes Je Daniels, Cicely Tyson, 23:20 Nestali, serija Dave Ma hews, Eva Marie 00:20 Seinfeld, serija Saint, Courtney Jines, B. J. 00:50 Dokaz zlo ina, serija (12) 01:50 Vidovi Milan, tarot show Hopper, Nick Price, Luke (18) Benward; Scenaris ca: 02:50 Princeza i marinac, igrani Joan Singleton; Redatelj: lm Wayne Wang) 04:15 Dokaz zlo ina, serija (12) Vijes na Drugom 05:00 Seinfeld, serija Vrijeme 05:25 Naši najbolji dani, serija Nevini, serija (12) Naj naj trenuci ZOI, snimka 06:10 Kraj programa Tenis, Zagreb Indoors, snimka 2. me a Kraj programa Vaterpolo, EL - 1/4 nale

04.05 Proces 04.35 A sad u Europu 05.20 Oprezno s an elom, telenovela

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Serenity, lm 22.20 Zvjezdana vrata, serija 23.15 Heroji, serija 0.10 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Superstar 22.10 Stern Tv, prijenos 0.00 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri

14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Cold Creek Manor, lm 22.25 Navy CIS, serija 23.25 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Ku anice, serija 21.15 Vampire Diaries 22.30 Howthorne 23.15 Tv total 0.25 No ni program

ly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak… 20.00 Vijes 20.15 16 blokova, lm 21.40 ZiB Flash 21.50 Ekipa za o evid, serija 23.15 No ni program

14:30 15:00 17:00 17:05

09:58 10:00 12:00 12:30 13:30

11:00 12:00 14:40 14:43 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI TV ORDINACIJA kontakt emisija KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija EUROPSKI DNEVNIK TV magazin VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Gospodarski tjedan, ponavljanje ATON – centar izvrsnos , ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Pove alo, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

17:25 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 22:00 22:30 23:00 -------------------

23:10 23:45 23:50 00:05 00:08 00:10 00:15

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18

OPASNE VEZE talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Vrijeme Voice of America Dom2, ponavljanje Iz Nedeliš a Me imurje danas Sport Predsjedatelj upravnog odbora, igrani lm (12) Poslovni magazin, emisija o gospodarstvu Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.00 Poker 18.30 10.00 TV vodi + panorame turis kih Bundesliga aktuell 20.15 Turbo 22.15 DSF središta Hrvatske 16.00 Glazbena emisija Motor 16.50 Koncert 18.00 Dok. program 18.30 Fes val (klape) 19.00 Tenis, Zagreb Indoors, prijenos 2. me a 21.30 Škrinja 22.20 Glazbena emisija 23.00 Rock koncert 00.20 TEST 8.30 Fun 10.30 Skijanje 13.30 Snooker 15.00 Kuglanje, prijenos 17.15 Skispringen, prijenos 8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program 19.00 Eurogoals 19.10 Leichtathle k, prijenos 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Hol- 21.10 Reiten 22.15 Golf

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 20.00 Smrtonosno oružje 3, lm 21.35 Oduševljena, lm 23.20 Svi moji muškarci, hum. serija 23.20 Kroz o i ubojice, lm 1.40 Love Tv

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Žene vojnika, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Žene vojnika, serija 15.55 Ukradeno srce serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Meksikanka, lm 22.20 24 UR 22.40 Ekipa za o evid, serija 23.35 Bratstvo, serija 0.30 Tudors, serija 1.05 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Videostranice

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 3. velja e 2010.

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.05 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.35 17.40 18.21 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.10 22.00 22.25 22.35 23.30 23.45 23.50 00.00 00.30 01.15 02.00 02.45 02.55 03.55 04.40 05.05

Najava programa Rije i život, religijski program TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela EP reprotaža Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Terra X: Quatna u plamenu Iš eznula pala a u Siriji, dok. serija Ep reportaža Oprah show Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Trenutak spoznaje MeMento (Dimitrije Popovi ), dok. lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Ep reportaža Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Tko želi bi milijunaš?, kviz Dossier.hr Pola ure kulture Ep reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Vrijeme za knjigu Zvjezdane staze: Voyager, serija Bez traga, serija (12) Oprah show Skica za portret Naj naj trenuci ZOI, snimka Dossier.hr Pola ure kulture Oprezno s an elom, telenovela

06.25 TEST TV ku e imaju pravo promjene programa

06.40 06.45 07.05 07.30 ----------------------------08.05 08.30 08.45 09.00 09.25 10.00 13.25 14.00 14.30 ----------------------------15.05 15.15 16.00 16.25 16.50 16.59 17.00 19.00 19.25 20.15

21.55 22.07 22.15 23.00 01.00 02.00 04.00 --------

07.30 07.45 08.05 08.30 09.20 11.25 11.50 12.20 12.45 13.00 13.55 14.45 16.20 16.45 17.10

17.35 18.05 18.30 18.55 19.05 20.00 20.50 22.25 23.15 23.25 00.10 00.50 01.35

06:25 07:10 07:35 07:50 08:15 09:40 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00 22:00 23:05 23:20 00:20 00:50 01:50 02:50

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Mali zmaji i , crtana serija Žablja patrola, crtana serija Ezo TV, tarot show Tata i zetovi, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Provjereno, informa vni magazin Navy CIS, serija Vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Dokaz zlo ina, serija (12) Vidovi Milan, tarot show (18) Solo, (SAD, Meksiko 1996., akcija; Redatelj: Norberto Barba; Glume: Mario Van Peebles, Barry Corbin, William Sadler, Jaime Gomez, Demián Bichir) Seinfeld, serija Naši najbolji dani, serija IN magazin Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: JAMES 01.00 NO NI PROGRAM

04:20 04:45 05:30 06:05

Malcolm u sredini, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) Dobrotvor, dramska serija Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) Ku anice, dramska serija Vijes , informa vna emisija CSI: NY, krimi serija Mentalist, krimi serija L.A. Dragnet, krimi serija Astro show, emisija

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00 19:15 19:18

09:58 10:00 12:00 12:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KUTIONICA IZ PROŠLOSTI TV kalendar

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Vinoteka, emisija o vinskoj kulturi Kradljivac srca, serijski lm Vijes Iz Nedeliš a, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav

19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Wir sind Kaiser 22.50 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Die Model WG 21.20 Jana Ina i Giovanni 22.20 red! stars! Lifestyle 23.20 Tv total 0.15 No ni program

18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 -------------------

19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:15 23:35 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30 --------

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima XICA TV studentska emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

TV Jukebox Poslovni magazin, ponavljanje Vaše zdravlje Me imurje danas Sport Vrijeme U divljini, igrani lm (12) Obzori, emisija o kulturi Intervju tjedna Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Sutra na programu Videostranice

8.30 Biathlon 10.00 Skispringen 11.30 Leichtathle k 14.30 Kuglanje, prijenos 18.15 Radsport 18.30 Leichtathle k 19.00 Eurogoals 20.00 Kampfsport 23.00 Hrvanje

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glaz- 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa beni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija na- Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 kon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal 20.00 Vijes 20.15 Das Beste kommt zum Schluss, lm 22.20 Kerner, prijenos 0.15 No ni program 6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 žene vojnika, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 vremena 09:00 To no u 9 09:30 Ricki Lake 15.00 Žene vojnika, serija 15.55 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje diUkradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 jete 11:00 Unsere erste gemeinsame U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von serija 19.00 24 sata 20.00 Policajac iz St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 vr a, lm 22.00 Ekipa za o evid, serija Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im 22.50 24 UR 23.10 Bratstvo, serija 0.05 Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Tudors, serija 1.10 No na panorama Exclusiv 18:45 Vijesti 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Countdown, serija 22.15 Kosti, serija Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 23.10 No ni program Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Baywatch, serija 17.05 Ekipa za o evid, seri- 08:20 Informacije 09:00 Frauentausch ja18.00 Svijet 20.00 Policijska akademija 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Poké4, lm 21.40 Jackass 2, lm 23.15 Svi moji mon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV de ki, hum. serija 23.45 Catch-22, lm 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum.

2.10 No ni program serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, 10.00 TV vodi + panorame turis kih serija 21.10 Frauentausch 23.10 Exklusiv središta Hrvatske 16.00 Emisija o folkloru 0.10 No ni program 17.00 Glazbena emisija 18.00 Eko zona 18.30 Emisija o turizmu 19.00 Tenis, Zagreb Indoors, prijenos 2. me a 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbena emisija 23.00 Rock 6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.00 Poker emisija 00.30 TEST 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Poker 22.15 DSF aktuell

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 4. velja e 2010.

Najava programa Žderonja, crtana serija Tarzan, crtana serija TV vr : Danica Profesor Baltazar Zauvijek prijatelji Luckaste pa je pustolovine Dexterov laboratorij, crtana serija Pri a o Tracy Beaker, serija za djecu Pri a o Tracy Beaker, serija za djecu Lockie Leonard, serija za djecu Vip Music Club Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Vip Music Club Kokice TV vr : Danica Profesor Baltazar Zauvijek prijatelji Luckaste pa je pustolovine Kod Ane Zvjezdane staze: Voyager, serija Doma i dok. lm Vrijeme za knjigu Vijes na Drugom Vrijeme Tenis, Zagreb Indoors, prijenos 1. me a Županijska panorama Doctor Who, serija za mlade K-9, (Uloge: James Belushi, Mel Harris, Kevin Tighe, James Handy, Ed O’Neill, pas Jerry Lee; Scenaris : Steven Siegel i Sco Myers; Redatelj: Rod Daniel) Vijes na Drugom Vrijeme Bez traga, serija (12) Vip Music Club LP Naj naj trenuci ZOI, snimka Tenis, Zagreb Indoors, snimka 2. me a Kraj programa Košarka (m), Euroliga, TOP 16

Pink Panther, crtana serija Mi y, animirana serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Astro show, emisija Dadilja, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) Tajna okolade, telenovela Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15

11.05 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.05 15.35 16.10 16.20 17.45 17.50 18.21 18.35 19.20 19.22 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10

22.10 23.00 23.05 23.20 23.25 23.35 00.30 01.15

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela EP reprotaža Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Terra X: Komet u Kimskom okrugu - Sudnji dan u Keltskom carstvu, dok. serija Ep reportaža Oprah show Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Glas domovine Drugo mišljenje Znanstvena pe ca Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Ep reportaža Iza ekrana Kod Ane Dolina sunca, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Na zapad, (Uloge: Kirk Douglas, Robert Mitchum, Richard Widmark, Lola Albright, Sally Field, Katherine Jus ce, Jack Elam; Scenarist: Mitch Lindemann (prema istoimenu romanu A. B. Guthriea Jr.); Redatelj: Andrew V. McLaglen) Lica nacije Ep reportaža Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Posebni dodaci, emisija o lmu Zvjezdane staze: Voyager, serija Kamere smr , (Uloge: Sean CW Johnson, Kris Lemche, Stephen O´Reily, Laura Regan, Jennifer Sky, Bradley Cooper, Nick Mennell; Scenarist: David Hilton (prema vlas toj pri i i uz suradnju Jamesa Watkinsa); Redatelj: Marc Evans) Vip Music Club LP Reprizni program TV ku e imaju pravo promjene programa

02.45 04.15

große Lei Lei Show 21.50 ZiB Flash 22.00 Was gibt es Neues! 23.30 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Ljudi u crnom, lm 22.50 Impostor, lm 0.25 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.00 Vijes 20.15 Schillerstraße 21.15 Ladykracher 21.45 Pastewka 22.20 Oliver Show 23.15 Zack!

0.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20.15 5 gegen Jauch 22.15 Mario Barth Live 0.00 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Talijanski posao, lm 22.15 Das Königreich der Van, lm 0.10 No ni program

Sport Vrijeme Voice of America Intervju tjedna, ponavljanje Vježbanje demokracije, poli ki talkshow Me imurje danas Sport Vrijeme No vješ ca 2, igrani lm(12) Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 17.00 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Ameri ki gladijatori 22.30 Ha rick

21:00 21:15 21:18 21:30 23:15 00:15 00:20 00:35 00:38 00:40 00:45

VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija ADVENTURE putopisni serijal MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu GOSPODARSKI TJEDAN magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar LOLLIPOP no ni program ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Emisije o kulturi (Portret umjetnika) 17.00 Glazbena emisija (serijal) 17.50 City Folk 18.20 Vrijeme je za jazz 19.00 Tenis, Zagreb Indoors, prijenos 2. me a 21.00 Iz arhiva 00.30 TEST

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Obzori, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Vaše zdravlje, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 ------23:58 -------------

8.30 Biathlon 10.00 Leichtathle k 14.30 Kuglanje, prijenos 17.30 Skispringen, prijenos 18.30 Langlauf, prijenos 19.30 Eurogoals 20.15 Langlauf der Herren, prijenos 22.45 Poker

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:40 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ARTS 21 magazin o umjetnos GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00

09:58 10:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35 18:40

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Simpsoni, crtana serija 19.00 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak Charlie, hum. serija 20.15 Die

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 20.00 Vodi me na tulum, lm 21.40 Navija ice 2, lm 23.25 Svi moji de ki, hum. serija 23.55 Tiha planina, lm 1.30 Love Tv

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Žene vojnika, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Žene vojnika, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Taksi, lm 21.40 Bez traga, serija 22.30 24 UR 22.50 Preko granice, lm 0.45 No na panorama

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice

6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

PETAK 5. velja e 2010.

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 TEDI SPALATO; 00.00 Music Special: RIHANNA 01.00 NO NI PROGRAM

06:15

05.05 Oprezno s an elom, 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) telenovela 20.00 Brisa , (akcijski triler, 1996.; Redatelj: Chuck Russell; Uloge: Arnold Schwarzenegger, James 06.25 TEST Caan, Vanessa L. Williams, 06.40 Najava programa James Coburn, Robert 06.45 Žderonja, crtana serija Pastorelli, James Cromwell, 07.05 Tarzan, crtana serija Danny Nucci) 07.30 TV vr : 21.55 Razbija , (znanstveno-------- Život u obitelji vodenkonja fantas ni, 1993.; Redatelj: -------- Vitaminix Marco Brambilla; Uloge: -------- Cipelice lutalice Sylvester Stallone, Wesley -------- Mali crveni trakotor Snipes, Sandra Bullock, Nigel 08.05 Dexterov laboratorij, crtana Hawthorne, Benjamin Bra , serija Bob Gunton, Glenn Shadix, 08.30 Pri a o Tracy Beaker, serija Denis Leary) za djecu 23.55 Vijes , informa vna emisija 08.45 Pri a o Tracy Beaker, serija 00.05 Bez povratka 2, horor za djecu 01.30 Brisa , igrani lm, akcijski 09.00 Lockie Leonard, serija za triler djecu 03.20 Astro show, emisija 09.25 Vip Music Club 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.25 Vip Music Club 14.00 Puni krug 14.15 Izazovi: Obitelj kara sta, 06:25 Naši najbolji dani, serija švedski dok. lm za mlade 07:10 Jackie Chan, crtana serija 14.30 TV vr : 07:35 Mali zmaji i, crtana serija -------- Život u obitelji vodenkonja 07:50 Žablja patrola, crtana serija -------- Vitaminix 08:15 Ezo TV, tarot show -------- Cipelice lutalice 09:40 Tata i zetovi, serija -------- Mali crveni traktor 10:10 Odavde do vje nos , serija 15.05 Kod Ane 11:10 Magi na privla nost, serija 15.15 Zvjezdane staze: Voyager, 12:10 IN magazin serija 13:00 Naša mala klinika, serija 16.00 Posebni dodaci, emisija o 14:00 Provjereno, informa vni lmu magazin 16.50 Vijes na Drugom 15:00 Odavde do vje nos , serija 16.59 Vrijeme 16:00 Magi na privla nost, serija 17.00 Tenis, Zagreb Indoors, 17:00 Vijes Nove TV prijenos 1. me a 17:25 Naša mala klinika, serija 19.00 Županijska panorama 18:25 IN magazin 19.25 Doctor Who, serija za mlade 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Posljednji templar, (Kanada, 20.15 arolija, serija 2009., mini serija; Redatelj: 21.10 Naši živo : Dje ak koji nikad Paolo Barzman; Glume: ne e odras , dok. serija Mira Sorvino, Victor Garber, 22.05 Vijes na Drugom Sco Foley, Anthony Lemke, 22.17 Vrijeme Kenneth Welsh) 22.25 Sud i kazna 18: The Box, 23:10 Tajna krvavog mora, (SAD, mini serija (12) 2005., akcija; Redatelj: John 23.30 Sud i kazna 18: The Box, Shepphird; Glume: John mini serija (12) Rhys-Davies, Dylan Neal, 00.35 Moby T-com In-Music Chelan Simmons, Giancarlo fes val Esposito, Paula Shaw) 01.50 Tenis, Zagreb Indoors, 00:50 Solo, igrani lm (12) snimka 2. me a 02:25 Vidovi Milan, tarot show 03.50 Kraj programa (18) -------- Naj naj trenuci ZOI, snimka 03:25 Posljednji templar, igrani lm Kraj programa 07.30 Pink Panther, crtana serija 07.45 Mi y, animirana serija 08.05 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 08.30 Pod is m krovom, hum. serija 09.20 Astro show, emisija 11.25 Dadilja, hum. serija 11.50 Malcolm u sredini, hum. serija 12.20 Kralj Queensa, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.00 Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.55 Tajna okolade, telenovela 14.45 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.20 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 16.45 Pod is m krovom, hum. serija 17.10 Dadilja, hum. serija 17.35 Malcolm u sredini, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin 18.05 18.30 18.55

2. velja e 2010.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA: Modni vodi za muškarce

Mla im muškarcima pristaju uže, a ostalima deblje kravate Baš kao žene, i muškarci u stopu prate trendove i sve eš e pitaju kako se kombiniraju trendovi i nose najneodoljivije odjevne kombinacije. Stoga donosimo modni vodi za muškarce.

Nepisano je pravilo da muškarci u poslovnim prigodama nose odijela. Ona neka budu klasi na, tamna, ili trendy siva i sme a. Bijela i bež odijela nosite u sve anim prigodama, kao što su vjen anja, promocije ili jubilarni ro endani. Košulja je nezaobilazan detalj svakoga poslovnog looka. Klasi na košulja je ugodna za nošenje, prati liniju tijela i nešto je dulja od sportske košulje, jer se uvijek nosi u hla ama. Prilikom nošenja košulje pazite da rukav bude jedan do dva centimetra ispod rukava sakoa. Znate li da nije svejedno kakve ovratnike nosite? Širi

ovratnici na košuljama pristaju muškarcima izduženog lica, a oni koji oštrije padaju prema donjem dijelu tijela muškarcima okruglog lica. Pazite i na odabir cipela. One moraju biti

klasi ne i uvijek u kombinaciji s muževnim arapama u istoj boji kao i cipele.

Kod odabira idealnih modnih za ina vašega poslovnog looka pripazite na modne detalje

PARFEM za nju

PARFEM za njega

Miracle - energija i otkrivanje

Neka miriše na more

Dvije rije i opisuju ovaj Lancomov cvjetni miris: energija i otkrivanje. Ljepota je u životu, u stalnom zanimanju, u sposobnosti doživljavati svaki trenutak života kao udo, i po injati sve ispo etka ... Lancome je izabrao Umu Turman kao lice Miraclea: lijepu i udesnu ženu koja zna hodati po zraku i po zemlji.

Miracle je moderni orijentalni miris s vo nim po etkom (li i), blago za injenim cvjetnim srcem (magnolija, jasmin, džumbir i biber) i puderastom bazom od mošusa i ambera. Lansiran je 2000. godine.

Poslije ženskog Sculpture, Nikos je lansirao muški Sculpture pour Homme. Parfem je, kao i ženska varijanta, neobi an, teško ga je svrstati u odre eni tip. Miris je veoma senzualan. U njemu se osjeti lagana umjerena slatko a, uz svježi po etak i aromati no srce. U visokim notama je bergamot, limun, mandarina i cvijet narandže. U srcu je dren, aromati na nota pelargonije, jasmin i ruža. U osnovi je cedrovina, balzami na nota tonka i amber. Bo ica je u obliku jedra, po zamisli dizajnera, miris je pozvan da vas podsjeti na mediteranski vjetar i laganu morsku šetnju. Parfem je napravljen 1995.

kao što je kravata. Mla im muškarcima pristaju uže, a ostalim deblje kravate. Njih uvijek kombinirajte uz košulju.

A što je s casual odijevanjem? Sve je više muškaraca koji izlaze i iz poslovnih odijela ne znaju kako se odjenuti i spojiti trendove i klasi nije odijevanje. Upravo za takve muškarce postoje modni brendovi dizajnirani tako da se lijepo spoje temeljni odjevni komadi (kao što su hla e, sakoi) s ugodnim majicama. Koje su male modne zakonitosti? Umjesto klasi nih hla a, nosite casual lanene ili keper hla e, kombinirajte ih s pamu nim polo majicama ili sportskim košuljama, casual mokasinama i neodoljivim modnim detaljima kao što je remenje, torbe, kape … Pazite na odabir boja. Neka uvijek sve bude skladno.

MODNI KUTAK

Pet glavnih pravila kako kupovati na rasprodajama 1. Ne nasjedajte nagovaranjima prodava a! Zrcalo i vi znate dovoljno!

2 . D obr o pr e g le d aj t e svaku stvar. Nakon rasprodaja u pravilu nema reklamacija!

3. Kupujte klasi nije stvari.

Modni su trendovi ve na izdisaju!

4. Dobro razmislite što se doista isplati! Trebaju li vam šeste ve ernje cipelice od antilopa, samo zato što su upola jeftinije?

5. Uvijek mislite na mogu e kombinacije. Hla e s uzorkom leoparda uz koje nemate ništa što biste mogli kombinirati, i koje su sto kilometara daleko od vašeg stila, jednostavno nisu dobra kupnja.

PITAJ za zdravlje - Jesmo li odgovorni prema vlastitom zdravlju?

Preventivna kolonoskopija, mali veliki korak

TECHNO zona

Grija i za pancerice i rukavice Hladno vam je za noge i ruke? Ima spasa za vas. Iako su pripadnice nježnijeg spola najve i zagovornici ovog ure aja, grija i su ve našli širu primjenu.

Ako odlazak u bar ili restoran na “porciju” topline nije vaš odabir, grijane pancerice mogle bi biti.

Funkcioniraju na na in da unutar uloška smješteni grija i zagrijavaju našu nogu i održavaju konstantnu toplinu. Grija i se napajaju putem elektri ne energije koju proizvodi baterija, a ona je pak povezana žicama s uloškom.

Temperaturu naj eš e sami mo-

žemo regulirati putem regulatora beži no ili ži ano povezanog s grija em u ulošku. Duljina rada varira i ovisi o snazi baterije te odabranoj snazi grijanja, no naj eš e se kre e izme u 3 sata (za najja u temperaturu od 60°C) i 18 sati (za temperaturu od

30°C). Najpoznatiji proizvo a je Therm - ic koji ve nekoliko robnih marki standardno oprema svojim proizvodima. Cijena kompleta (par uložaka, 2 baterije s punja em, regulator) kre e se od 500 do 1.400 kuna, ovisno o proizvo a u i izvedbi.

Razgovarao sam neki dan s gospodinom Ivanom Kova i em, kad smo se pripremali za radio emisiju “Pitaj za zdravlje”, koja ide subotom na Radio Varaždinu u 11:10 sati. On se pokazao kao izuzetno zanimljiv sugovornik i iskusan borac za zdravlje. Zato i spominjem ovjeka koji ve itav niz godina vodi udrugu bolesnika “ILCO”, i bori se za prava bolesnika koji su zbog bolesti bili prisiljeni shvatiti da zdravlje doista nema cijenu. Pitao sam ga koji su to ljudi u toj udruzi.Oni koji žive sa stomom, odgovorio je, otvorom na prednjoj strani trbuha putem kojeg izlazi stolica, naj eš e nakon što im je odstranjen rak debelog crijeva i

dio zahva enog crijeva. Na moj upit koliko se dugo bavi aktivnostima s ciljem unaprje enja spoznaje o potrebi prevencije i rane dijagnostike raka debelog crijeva odgovorio je dugo, i uporno. I puno je do sada napravljeno, nastavio je, ali još uvijek ima puno, puno posla. Kako do i do ljudi koji su pod visokim rizikom, a to su svi oni koji su u obitelji imali oboljele srodnike i svi stariji od 50 godina i objasniti im koliko je važno napraviti preventivnu kolonoskopiju na vrijeme? I kako im objasniti koliko je potrebno odstraniti rane promjene koje još nisu zlo udne ili su u ranoj fazi, i na taj na in umjesto teške bolesti za sebe i

Mladen Makitan dr. med.

Internist Ravnatelj Poliklinike Živa svoju obitelj odabrati zdravlje? Pomozimo svi gospodinu Kova i u u njegovoj borbi za zdravlje. Pozovimo sve koji su u rizi noj skupini da naprave za sebe mali ali veliki korak u borbi protiv ove opake bolesti.

A mali veliki korak se zove preventivna kolonoskopija.

14

2. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Djed Davids i baka Carla Soraja

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

Sretoh u ekaonici kod doktorice nekadašnju školsku kolegicu s kojom se nisam vidio dvadesetak godina. Uobi ajeno pitanje: kak si kaj, kaj ima novoga, kak amilija, posel ...

I uobi ajeni odgovori: dobro sam, delam, žena i djeca su dobro ... Uglavnom sam jako dobro, odgovorih kolegici, te upitah kako je ona.

- uj, morem ti se pohvaliti, postala sam baka. Kona no, radosno mi re e kolegica, a ja upitah kako se dijete zove. I tu je kolegica malo zastala i duboko udahnula ne baš ugodni zrak u prepunoj ambulantskoj ekaonici.

- Ne znam kaj bih ti rekla, ime me baš mu i, ali, kaj morem, sin i sneha, više ona, tak su htjeli, a ne bih se rada mešala med njih, ali nije mi po volji.

Unuka se zove Karla Soraja (Carla Soraja) i jedva sam zapamtila. Vjeruj, jedno vrijeme sam nosila na papiru zapisano, skoro pak stidljivo rekla je kolegica.

Složili smo se da naša djeca svojoj, a našim unucima, biraju imena kakva žele, kao što smo uostalom mi davali imena svojoj djeci.

Isto tako smo se složili da e ovakvo ime biti dobro dok je dijete malo, pa i dok bude djevojka. No, zgrozili smo se od pomisli kako e jednog dana njihovi unuci zvati svoju baku Carlu Soraju. I dok smo se pitali gdje su ona lijepa imena kao što su Josip, Ivan, Augustin, uro, Marko ...., Ana, Marija, Julijana ... koje smo zvali japica i mamica, prekinuo nas je radostan susret dviju mladih žena, od kojih je jedna rekla. - Mirjana, znaš kaj,

dobila sam sina. - A kak se zove, upita ova. - Davids, sretno je rekla mlada majka. - Eto vidiš, kaj smo mi staromodni, ustvrdila je kolegica i pozvala me na kavu u Stridon, lokal koji nosi staro ime i u kojem smo se uz Petru, Martu, Simona i ureka ugodno osje ali.

Sjetih se tog trenutka jedne naše itateljice koja mi se pohvalila da ima prekrasnu k erku Dor(otej) u. I prijatelja Mikeca, koji je skoro jezik slomio izgovaraju i imena štrigovske novoro en adi minule godine.

Poput ovih udnih imena, kolegicu i mene rastužuju nazivi koje su, ne znamo zbog ega, mediji nadjenuli hrvatskim rukometašima - Kauboji i vaterpolistima - Baracude.

Kakve veze Blaženko, Ivano, Goran, Petar ... Frano, Mile, Ante ... imaju s kaubojem Joeom ili Roy Renkom i barakudama Largyem i Mitchelom?

Nikakve, kao i me imurski ovjek s imenima u naslovu.

Slovenske sportaše zovemo Janezi, zašto se sramimo naše zvati Jožekima, Ivekima, Ton ekima ... Samo zbog hrvatskoga služni kog mentaliteta!

Film koji nikoga ne e ostaviti ravnodušnim Ponovno sam prošli tjedan pogledala film “La Vita e Bella“, odnosno “Život je lijep“. Za one koji nisu upoznati, rije je o talijanskoj tragikomediji, koju mnogi opisuju kao film koji je obilježio kraj 90-ih.

Radnja se vrti oko glavnog lika Židova Guida, kojeg glumi poznati talijanski redatelj i glumac Roberto Benigni. Vrijeme je 2. svjetskog rata te glavni lik sa svojom obitelji završi u koncentracionom logoru, gdje svog sina uspije uvjeriti da je sve to samo igra iz koje se može izvu i kao pobjednik.

I dok je mnoge oduševio, film je privukao i svoje kriti are. Iako u filmu rije i komedija i holokaust ni im nisu povezane, mnogi su se upravo toga uhvatili kako bi iznijeli svoju kritiku. No, da ne bi bilo zabune, ova dva nespojiva pojma u talijanskom, usudim se re i, klasiku ni ime nisu povezana. Jer dok je prvi dio filma zamišljen kao komedija, onog trenutka kada se okusira na zbivanja u koncentracionom logoru, prerasta u istu tragediju.

Izuzetno snažan film koji, izme u ostalog, prikazuje neizmjernu ljubav oca prema sinu, budi nadu. Film prenosi mnoge poruke, od kojih je možda najuo ljivija i najemocionalnija ona koja govori kako su ljudi spremni u initi sve što je potrebno da bi zaštitili one koje najviše vole.

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

I Roger Ebert, jedan od najslavnijih filmskih kriti ara SAD-a i prvi dobitnik Pulitzerove nagrade za filmske kritike, bio je zadivljen filmom: “Film zapravo pomalo ublažuje holokaust, kako bi humor uop e bio mogu . U pravim logorima smrti ne bi bilo mjesta za nekog poput Guidoa. No, ‘Život je lijep’ nije o nacistima ili ašistima, nego o ljudskom duhu. On je o spašavanju onoga što je dobro i ima nade od uništenja. O nadi i budu nosti. O neophodnoj ljudskoj spoznaji da e stvari biti bolje za našu djecu od toga kakve su sada”.

I dok e ovaj film jedne nasmijati, druge e rasplakati, a neke oboje (kao mene). No, bilo kako bilo, mislim da nikog nije ni ne e ostaviti ravnodušnim, a to je ono što film ini zaista posebnim i vrijednim gledanja.

AKOVE KI espresso by Bibi

Imam li što za prijaviti?

Mi Hrvati užasno volimo svoju zemlju. Ta ljubav jednostavno izgara iz nas, a svoj vrhunac dostiže na državni praznik kada nam država poklanja neradni dan, a mi to proslavimo u drugoj zemlji ostavljaju i tamo stotine eura na rasprodajama.

Jedna mi se prepri ana scena urezala u pam enje do kraja života. Umro je naš prvi predsjednik i, suprotno svim moralnim smjernicama, taj je neradni dan autocesta prema Grazu bila krcata našim automobilima kao da se radi o kakvom izbjeglištvu. Ne samo Me imurci, nego i velika masa Zagrep anaca morala se zbog gubitka utješiti kvalitetnim šopingom dostojnim nas Hrvata.

Ime mu je “shopping in Graz“.

Nikad nam nije bio problem namirisati priliku kako da naš novac vrijedi više. Postala je to kultura životarenja.

Prilika je to i da se van države, kod blagajne ili kabine, opet sretnemo s poznatim ljudima koje nismo vidjeli od prethodnoga državnog praznika. A državnih je praznika, hvala nama Hrvatima, kol’ko ho eš! Dakle, društveni nam život naprosto cvate.

Putovnice nekih akov anaca ne znaju što je prašina.

Tjedno se “zapali“ preko Mure do prvog gradi a “dežele“ i ve automatizirano poskidaju provjereni proizvodi s polica. Neki pak tvrdo ostaju pri odluci da njihova noga zbog kupovnih razloga ne e kro iti van Hrvatske u “deželu“ pa onda ta ista noga završi u akovcu u slovenskom lancu du ana. Tre i pak ne e uti ni za taj slovenski du an pa onda u hrvatskom lancu du ana izaberu slovenski proizvod. Mogu nosti je

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

tisu u, a rižider samo jedan.

Više prazan nego pun. Vapi za kvalitetnim i raznovrsnim sadržajem.

Upravo stoga je i moja grješna glava napravila ra unicu kako da uštedi, moja grješna noga zagazila preko granice, a moja grješna ruka potrpala upola je tinije proizvode u “gepek“ auta. Moje spokojne misli kako sam kona no riješila egzistenciju svoje obitelji sljede ih desetak dana pri povratku je prekinuo pogled na pištolj grani noga policijskog službenika. Sinulo mi je da bi to mogla uistinu biti grješna situacija. Toliko grješna da e biti potrebno istjerivanje istine na vidjelo uz pomo te velike, opasne igra ke.

Imam li što za prijaviti? Da! Prijavila bih niže cijene svugdje van naše države. Prijavila bih da Hrvatska ima najve a porezna davanja u svijetu. Prijavila bih da je hrvatski PDV daleko najve i u regiji jugoisto ne Europe. Ali ne, ja moram prijaviti svojih pet okolada, dva ipsa i smiješni “ketchup“ koji mi se skoro prolijao po cijelom autu.

“Mmmm, samo špeceraj ...“, guknula sam.

Kada je najteže, smij se!

Smjeh je jedna od najzdravijih ljudskih aktivnosti. Kažu da je to jedna od uro enih nagonskih reakcija koju smo mi ljudi stekli kako bismo otklonili napetost i agresivnost.

Ovisno o tome kako gledate na stvari, možete re i da se danas nemate, odnosno imate emu smijati. Kad razmišljam o smijehu, uvijek iznova prisje am se zlata vrijednoga maj ina savjeta: “Kada ti je najteže, smij se!”.

Moram priznati da mi ta filozofija teško sjeda. To valjda ima veze s karakterom.

Ali nisu to samo njene rije i, a budu i da ih ponavljaju raznorazni moji sugovornici, o ito bi bilo mudro poslušati ih.

Kako bilo, smijeh je lijek, makar ja više pre eriram suze.

One su jednako nagonske, samo što od suza imam ote ene o i i grozne podo njake, dok oni koji se smiju imaju bore, pa sad ti biraj.

Smijeh i humor, uvjerava me Spomenka Žganec, terapeutkinja koja ljudima pokušava pomo i smijehom, mogu pomo i da se prebrode teška vremena te da se neke stvari relativiziraju. Humor podiže moral, olakšava komunikaciju i zbližava ljude, pa ak i kada nikome nije do smijeha kao u ovim teškim vremenima.

Zapravo ima ona pravo.

Zašto ne bismo otkrili komi nu stranu onoga što obi no držimo vrlo ozbiljnim? Možda nam smijeh i humor ne e dati direktne odgovore, riješiti naše probleme, zavidati naše rane i strahove, ali treba pokušati, jer može pomo i u iznalaženju rješenja.

Ne znam jeste li uli da postoji ak i znanost koja prou ava smijanje. Kažu naziva

avo odnio tebe i tvoje eki !

Hodam neki dan za svojim poslom, kadli me zaustavi neki momak. “Bok Tihana!”

“Bok”, odgovorim. A onda iz vedra neba pa u rebra: “Samo da znaš- napokon sam te prebolio! Sad me više ništa ne dira, sad ti mogu sve re i!”, raspali on slavodobitno.

Hm, ostah zate ena: “Aha, pa onda mi je drago zbog tebe.

Nisam ni znala da ti je bilo do mene.” A on meni: “Znala si ti, znala.” Znala sam?! Pa ajde, vjerojatno je mogu e znati nešto a da ne znaš da to znaš, ali ljudi Božji, ovo nije taj slu aj. Drama su mi takve stvari. Kakvi se sve scenariji roje po ljudskim glavama, za njih potpuno stvarni i bolni, a da zapravo blage veze nemaju sa stvarnim svijetom.

Stvarne osobe ni ne znaju da su izvor ne ije «velike» boli ili ega ve !?

Obi no se tvrdi da su žene stru njaci za zakomplicirati stvari s tuma enjem muškog ponašanja, a oni bokci ni krivi ni dužni upleteni u mrežu ženskih dramatizira-

nja i optužbi. Kaže pri a ovako: muž i žena se nešto nisu slagali posljednje vrijeme, odlu ili svoj brak osvježiti. Ve er e provesti tako da e prvo svatko sa svojim društvom, pa e se na i na ve eri. ŽENSKA STRANA: “Kasnila sam na ve eru 10 minuta. Ina e se ljuti na to, ali ovaj puta ništa.

Za ve erom šuti. Ljuti se. I sigurno razmišlja o onoj crvenokosoj s posla, koja mu stalno nudi.

Došli smo ku i u tišini, izvalio se na kau , tišina i dalje. Kažem idem spavati, rekao je da e do i uskoro. I jest. Po nemo se maziti, ali seks je bio gotov za 10 minuta. Odmah je zahrkao. Ostala sam budna još dva sata. Razmišljala sam da ovako više ne ide.

Ne mogu više ovako živjeti. To si ja nisam zaslužila. Ne e nitko tako sa mnom! Ako mu je do švrljanja okolo, nek se odlu i. Ne mora i sebi i meni otežavati. Ne želim biti s nekim tko kraj mene misli na crvenokosu. Neka ide s njom i bude sretan. Dosta mi je!

Ujutro u zatražiti razvod!”

MUŠKA STRANA: “Bio sam s de kima na tekmi. Naši su iz-

Piše: Danijela Mihoci danijela.mihoci@mnovine.hr

se gelotologija. Znanost je potvrdila da je smijeh lijek, da je od neizmjerne važnosti smijati se barem 10 minuta dnevno u svrhu o uvanja zdravlja. Kažu da je smijeh djelotvorniji ak i od fizi ke aktivnosti kao što je tr anje, a da minuta smijanja vrijedi kao 45 minuta meditacije. Smijeh opušta, omogu ava promjenu perspektive, vodi prema pozitivnom raspoloženju, smanjuje napetost i strah, a pomaže i u kontroli stresa i emocija. I zato, ako ste mrgud, ako se ne znate smijati, ako ste primijetili da se ve dugo, dugo niste istinski i od srca nasmijali, natjerajte se. Smijati se možete nau iti.

Postoje jednostavne metode kojima svatko može inicirati smijeh. Kada vam je teško i treba vam osmijeh, stavite olovku me u zube (ili bar to zamislite) i kutovi usana e se podi i, a to je po etak osmjeha!

Vježba može biti i akusti na, pokušajte izgovarati HO, HO, HA, HA, i po et ete se smijati!

U svakoj prilici. I kada vam se pla e i kada ste ljuti i kada ste nesretni i usamljeni, smijte se!

Zaboravite na bore. Smijalice su ipak ljepše od ote enih kapaka. Vjerujte.

POGLED ISPOD OBRVA

gubili. To mi je skoro pokvarilo cijelu ve er, ali hvala Bogu, ve er je spasio dobar seks.”

Prestrašno ili presmiješno!

Ipak, nije baš sve samo u ženskim glavama. O ito se zaklju ci napre ac donose konstantno i u muškim glavama. esto smo tako zabavljeni svojim crnim slutnjama, da ni ne primje ujemo što se doista dešava van naših glavurdi.

Evo još jedne pri e o destruktivnim mislima; o susjedu koji je trebao eki . Odlu i da e ga posuditi od susjeda Pere i krene k njemu. Usput po inje misliti ho e li mu Pero posuditi eki ili ne e. “Ma ho e, sigurno, oni su stari prijatelji! Da sad njemu ne bi posudio-a bio mu je kum djetetu u ona vremena kad je glava visjela o koncu za takve stvari. Moglo bi ga sram biti da ne želi taj eki posuditi. Ali, ako je zbilja takav, ne mora ga dati.

Neka si ga ima. Da se zbog jednog eki a, ja koji sam mu uvijek sve dao, moram osje ati kao zadnji žicaroš, to jednostavno nije ok. Ali, dat e Pero, pa oni su ko dva prsta na jednoj ruci,

Piše: Tihana Babi ck_ hana_babic@yahoo.com

još otkad su u vojsci bili zajedno. Uh, to su bila vremena. Sve smo dijelili. Ako e sad jedan eki razvaliti to prijateljstvo, baš fino! Dobro za znati!” U tili as stiže do vrata, pokuca, Pero otvori, a susjed mu dovikne: “Znaš što Pero? avo odnio i tebe i tvoj eki !”

No, i onda se pitamo tko je tu lud? Stvarni svijet o ito ne postoji, nego bezbrojne naše misli od kojih napravimo ili raj ili pakao. Neka si ih svatko ukroti kako zna, jer koliko god ludi bili, najzanimljivije od svega jest “kad bi se pameti prodavale, ipak bi svatko kupio svoju”.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 312 333

15

16

2. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TEST: Honda Civic 1,8 ES 4v

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Obiteljski sportaš Nissan minijatur minijaturne cijene u akciji „Bonsai“

Prodaja novih automobila u RH po regijama u 2009.

Regija

koli ina udio, %

1

Zagreb

17003

37,85%

2

Primorskogoranska

3966

8,83%

3

Splitsko3890 dalma nska

8,66%

4

Istarska

2577

5,74%

5

Osje kobaranjska

2501

5,57%

6

Varaždinska 1589

3,54%

7

Zadarska

1582

3,52%

8

Dubrova ko- 1523 neretvanska

3,39%

9

Sisa ko1080 moslava ka

2,40%

10 Me imurska

1078

2,40%

11

Vukovarsko- 1022 srijemska

2,28%

12

Brodskoposavska

999

2,22%

13

Šibenskokninska

995

2,22%

14 Koprivni ko- 966 križeva ka

2,15%

15

2,09%

Karlova ka 939

16 Krapinskozagorska 17

918

2,04%

Bjelovarsko- 822 bilogorska

1,83%

18 Požeškoslavonska

779

1,73%

19 Virovi ko- 366 podravska

0,81%

20 Li kosenjska

323

0,72%

UKUPNO

44918

100%

100.000 Ford Kuga iz tvornice u Saarlouisu 100.000-ta Ford Kuga proizvedena je u tvornici u Saarlouisu. Jubilarni model naru en je za kupca u Španjolskoj. Radi se o modelu Titanium s 2.0 litarskim TDCi (136 KS) motorom u crnoj metalik boji. Više od 80% Ford Kuga proizvedenih u Saarlouisu namijenjene su izvozu. Ford Kuga se iz regije Saar isporu uje u 50 zemalja uklju uju i Afriku i Aziju. Najve a izvozna tržišta za ovaj crossover model su Italija, Velika Britanija, Francuska, Španjolska i Njema ka. Kuga se proizvodi od 25. velja e 2008. u leksibilnom mixu s modelima Ford Focus i Ford-C-MAX. Može se naru iti s prednjim pogonom ili pogonom na sva etiri kota a. Proizvodnja Ford Kuge zapo ela je s 240 proizvedenih automobila dnevno, da bi narasla do ak 400 proizvedenih u jednom danu.

Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95

7,95

Super plus 98

8,02

Super 100 BS Eurodizel

8,35 7,33

Eurodizel BS LPG auto plin

8,02

7,33 7,40

4,64

4,64

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 29. sije nja 2010.

START d.o.o. (ovlašteni zastupnik i serviser Mazda vozila) prodaje sljede a rabljena vozila: 1. Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2006.god., full oprema 2. Mazda 6 CD120 TE, 2003.god., full oprema 3. Mazda 6 1.8i TE, 2003.god., full oprema 4. Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2003.god., full oprema 5. Renault Scenic 2.0i 16V, PLIN, 2003.god., full oprema 6. Mazda 3 Sp. 1.6i TX, PLIN, 2004.god., full oprema 7. Mazda 2 CD68 TE, 2006.god., full oprema 8. Nissan Maxima 3.0i V6, PLIN, 1996.god., full oprema 9. Mazda Demio 1.4i SE, 1999.god., full oprema 10. Citroen C5 X 2.0 HDI, 2003.god., full oprema 11. Fiat Punto 1.2i Ac ve, 2004.god., oprema Povoljni kredi do 7 godina bez jamaca ili leasing do 6 godina bez u eš a.

Za sve dodatne informacije možete upita na broj telefona: 042/200-666, 040/631-200, 040/312-104.

Posje te nas na internet adresi WWW.MAZDA-START.HR ili akovec,Zelena 1, Varaždin, Zagreba ka 53a, te M. Subo ca, B. Radi a 69

Passat CC R Line – od sada i na hrvatskom tržitu Passat CC R-Line izvana krase aluminijski naplatci ‘’Mallory’’ u dimenzijama 17” (opcija 18”) s gumama dimenzija 235/45. Prednji spojler i bo ni pragovi novog su dizajna i lakirani u boji vozila. Povrh toga, R-Line logo krasi prednje bo ne dijelove vozila, dok su stražnja svjetla zatamnjena. U unutrašnjosti Passata CC R-Line serijski su detalji poput etiri specijalne letvice na vratima od aluminija (sprijeda s R-Line logom) te trokrako kožno kolo upravlja a s višenamjenskim tipkama. R-Line opremom obuhva ena su i prednja svjetla za maglu te Parkpilot. R-Line paket može se nabaviti za sve motore Passata CC. Cijene po inju od 13.946 kn. Zajedno s ve predstavljenim verzijama Golfa, Scirocca, Tourana, Tiguana, Passata, Passata Varianta i Touarega to ini ukupno osam modela s R-Line opremom na tržištu.

Honda je sportski duh Civica napravila i u limuzinskoj izvedbi sa etvero vrata. Umjereniji dizajn od tro i peterovratne izvedbe s prostranim prtljažnikom i poznatom kvalitetom Honde pravi su izbor obiteljima.

Honda je predstavljannjem futuristi kog oblika Honde Civic izazvala puno prašine na tržištu. Uspjeh ipak nije izostao te je model vrlo dobro prihva en unato riziku kojem je svaki proizvo a izložen pri lansiranju modela speci i nog i druga ijeg dizajna. Uslijedio je model i sa etvero vrata koji

sprijeda ima vrlo sli an izgled modelu sa 3/5 vrata ali je dizajn straga mnogo umjereniji. U unutrašnjosti je dizajn tako er svojvrstan spoj klasi nog i novog futuristi kog. Civic sedan je manje provokativan i vizualno radikalno druk iji od hatchbacka. Sportski duh se ipak ne gasi kupnjom limuzinske izvedbe.

Prisutan je unato klasi nom prtljažniku, koji ima uži otvor I nešto je kompliciranije u njega staviti ve a dje ja kolica. Prtljažni prostor dosta je dubok, ali i plitak tako da s 389 litara obujma nije preizdašan i spo-

soban je primiti tek prosje ne koli ine prtljage.

Limuzinski Civic je od 5 vratnog duži 300 milimetara i ima 65 mm ve i me uosovinski razmak. Prostora ima mnogo na prednjim sjedalima, koja su vrlo udobna i dobre bo ne potpore tijelu. Osim toga, sjedi se dovoljno nisko, što pospje-

šuje sportski osje aj u vožnji.

Straga tako er ima dovoljno prostora tako da je prostranost

okretaja u donjem dijelu i digitalnim brzinomjerom u gornjoj razini.

Jedini u ponudi civica s etvorima vratima je 1,8 litreni motor sa 140 KS dostupnih pri 6.300 o/min. Najve i moment od 174 Nm motor razvija pri, za Hondu, ipak ne tako visokih 4.300 okretaja. S tim motorom se civic može voziti brzo, ali ne treba o ekivati super performanse. Motor ubrzava linerarno bez dodatne eksplozije snage u gornjem režimu rada. Potrošnja na testu iznosila je odli nih 7,3 l/100 km. Mjenja je nešto dužeg hoda.

Civic s etvorima vra tima kupce privla i I zanimljivim akcijama s povoljnom cijenom. Testirani automobil košta 167.149 kuna, ali u prodajnim salonima Honde treba provjeriti trenutnu akciju te mogu nosti povoljnije kupnje ovog odli nog automobla.

(Dalibor Flajpan)

trodjelnog civica njegova velika prednost. Ublaženi izgled voza evog okruženja u usporedbi s 5 vratnom izvedbom još uvijek jedovoljno intrigantan i zanimlji viji od konkurencije. Mjera i su raspore eni na dvije razine s velikim analognim broja em Honda Civic 1,8 ES 4v Dimenzije: d/š/v (mm)

4.245 / 1.765 / 1.460

Obujam: (ccm)

1.799

Snaga: (KS)

140

Moment: (Nm) pri okretaja

175 / 4.300

Masa: (kg)

1.190

Ubrzanja 0-100 km/h (s)

10,9

Najve a brzina (km/h)

205

Potrošnja goriva otvoreno / 5.5 / 8.4 / 6.6 grad / prosjek (l/100 km) Cijena do registracije (kn)

167.149

Dužina testa (km)

615

EuroNCAP web

www.honda.hr

Nissan je pokrenuo novu akciju pod nazivom „Bonsai cijene“ u okvirima koje kupcima svojih vozila nudi velike popuste u rasponu od 8.000 do 130.000 kuna ovisno o modelu. Ponuda se odnosi na vozila starog godišta proizvodnje i traje do isteka zaliha.

Nissanov bestseller Qashqai s pet godina garancije u akciji se može dobiti po atraktivnoj cijeni ve od 135.000 kn. Nissan Micra s 5 godina garancije, koja od važnije serijske opreme uklju uje klima ure aj, ABS, 2 zra na jastuka, servo upravlja , elektri no otvaranje prednjih stakala i daljinsko središnje zaklju avanje..., tijekom akcije može se nabaviti po cijeni ve od 66.250 Kn, a Nissan Note po cijeni ve od 84.400 kuna. Posebno atraktivne cijene o ekuju kupce Nissanovog 4x4 programa.

Honda pogodnosti do 40.000 kn Honda je pokrenula akciju pod nazivom ‘’Vaš klju je u Hondi’’, u kojoj se pri kupnji hondinih modela može ostvariti ušteda i do 40.000 kn. U Hondinoj se akciji, zbog iznimno atraktivnih pogodnosti isti u modeli: Honda Accord koja je sad povoljnija do 40.000 kn, Honda CR-V koja se nudi uz pogodnost do 30.000 kn, a uvijek atraktivna Honda Civic Type R povoljnija je do 30.000 kn. Honda Jazz je povoljnija do 17.000 kn, dok je Civic 4V povoljniji do 10.000 kn. Uz navedene pogodnosti, Honda je omogu ila i inanciranje nabavke vozila putem leasinga bez u eš a s rokom otplate do 6 godina! Navedene pogodnosti u Hondi traju samo do 28.velja e 2010. ili do isteka zaliha. Za sve dodatne informacije o modelima te uvjetima kupnje obratite se najbližem ovlaštenom prodajnom centru Honda automobila u Republici Hrvatskoj.

2. velja e 2010.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PREDSTAVLJAMO: Formula student – Riteh Racing Team

Me imurci razvili Formulu student Formula student je najpriznatije i najzahtjevnije svjetsko natjecanje studenata u konstruiranju, izradi, utrkama te prezentaciji poslovne studije prototipa maloga trka eg bolida. Tim Sveu ilišta u Rijeci ove godine natje e se vlastitim bolidom, a me u lanovima tog tima je i dvoje iz Me imurja: Danijela Turk iz Selnice te Hrvoje Novak iz Nedeliš a.

Formula 1 natjecanje je koje je poznato svima širom svijeta i san je mnogih mladih (a i nešto starijih) ljudi. Put do arobnog svijeta Formule 1 težak je i mukotrpan te je široj javnosti teško i predstaviti težinu ulaska u najbrži cirkus na svijetu. Govorimo o ulasku u tim, o radu u timu, a pozicija voza a (pilota) ima poseban put do uspjeha.

Mladim entuzijastima iz cijelog svijeta koji tek stje u potrebna znanja omogu en je poseban vid natjecanja. Za njih je razvijena Formula student, iji prototipovi moraju biti izra eni sukladno pravilima SAE organizacije (eng.

Society of Automotive Engineers).

Formula student i SAE jesu organizacije s više od 25 godina tradicije. To je najcjenjenije natjecanje studenata tehni kih znanosti na svijetu. Jedan od glavnih zahtjeva koji se postavlja na ovome natjecanju je sigurnost vozila i tima te se pod svaku cijenu nastoje izbje i bilo kakve okolnosti koje bi dovele do ozljeda ili šteta.

Natjecanje organizira Me unarodno udruženje inženjera strojarstva (IMechE), u suradnji s irmama: Airbus, Autodesk, Honda Racing F1 Team, IET, Learning Grid, National, Instruments, RS Components, Shell i Toyota.

Natjecanje promi e karijeru i usavršavanje strojarskih vještina, poti u i studente da konstruiraju, razvijaju i izrade mali trka i bolid. Pokraj toga tim mora osmisliti strategiju prodaje i marketinga za svoje vozilo, ime dolaze do izražaja i druge vještine studenata nevezane isklju ivo uz tehniku. Ovaj projekt omogu ava studentima suo avanje konstruiranjem i izradom automobila sve do njegove prodaje. Projekt podu ava timski rad i rad pod pritiskom rokova te zahtijeva potpunu posve enost i

Uspjesi Riteh Racing Teama Tim je na natjecanju Silverstoneu u srpnju 2008. godine nadmašio vlastita o ekivanja.

Kona nim su poretkom završili na tre em mjestu kao tim s vrlo malo iskustva i ograni enim budžetom.

Ciljevi projekta Napraviti konkurentan bolid te nastupiti na FSAE Italy (Fiorano). Ste i izvrsno znanje i praksu iz podru ja razvoja, inovacija, konstruiranja, menadžmenta i organizacije proizvodnje te upravljanja stru nim timom.

Razmjena znanja i iskustava sa studentima iz cijelog svijeta.

Povezati se s ljudima iz svjetske automobilske industrije. Predstaviti državu, grad, sveu ilište i fakultet na svjetskoj razini. web site: WWW.RITEHRACING.COM

koncentriranost lanova tima, a rezultira razvojem izuzetno talentiranih mladih inženjera.

Formula student objedinjuje timove iz cijeloga svijeta, a njihov broj danas premašuje brojku 400.

U Hrvatskoj postoje dva tima Formule student. Jedan u Zagrebu, a drugi je Riteh Racing Team iz Rijeke. Sveu ilištima ovo predstavlja vrijedan projekt koji ujedinjuje akademski rad i u enje s razvojem inženjerskih vještina u praksi. Time omogu uje studenti-

fornija i Detroit), Brazilu (Sao Paolo), V. B. (Silvestrone), Njema koj (Hockenheim), Italiji (Fiorano), Japanu (Fuji speedway) i Australiji (Melbourne).

Glavni promotor Formule student od 2006. godine je Ross Brawn, de initivno jedno od najutjecajnijih imena Formule 1, ovjek koji je u prošloj sezoni potpuno novi tim doveo na tron.

Samo natjecanje sastoji se od stati kih i dinami kih disciplina.

Stati ke su discipline: ocjena

Danijela Turk ma prakti nu primjenu na fakultetu ste enoga teoretskog znanja.

Studentima omogu uje razmjenu znanja i iskustva sa studentima i tvrtkama iz cijelog svijeta. Projekt “Formula student” zapo eo je 1981. u Sjedinjenim Ameri kim Državama (SAD), a u Europu stiže 1998. godine. Danas u Europi ima preko 150 timova u koje se ubraja i Riteh Racing Team.

Postoji osam službenih godišnjih natjecanja Formule student koja se održavanju u SAD-u (Kali-

konstrukcije, ocjena troškova i organizacije te poslovna prezentacija. Dinami ke su discipline: test ubrzanja, test ovjesa, vožnja slaloma, test izdržljivosti te potrošnja goriva.

Riteh Racing Team Riteh Racing Team je prvi Formula student tim na Tehni kom fakultetu Sveu ilišta u Rijeci. Tim je osnovan krajem 2007. godine i ini ga devet lanova.

Osam studenata s Tehni kog fakulteta, smjer strojarstvo, te jedan student Ekonomskog fakulteta u Rijeci. lanovi tima mogu biti samo studenti i diplomanti do sedam mjeseci nakon stjecanja Kao i kod mnogo stvari gdje su inancijska sredstva glavni usporiva projekata, pri a se ponavlja i kod ovih mladih ljudi. Za dovršetak projekta nedostaje im oko 150.000 kuna koje traže od sponzora, te i ovim putem apeliramo za pomo ovom timu.

diplome. Tehni ki fakultet je u okviru svojih mogu nosti stvorio uvjete za nesmetani rad tima.

Tim je osnovala Jelena Opan ar, studentica Tehni kog fakulteta Sveu ilišta u Rijeci. Zadnji semestar studija je na me unarodnoj razmjeni u Grazu postala dio njihovog Formula student tima.

Temeljem dobivenog iskustva odlu ila je takav projekt pokrenuti i u Rijeci. Glavni cilj bio je nastupiti na prestižnom natjecanju Formule student, održanom

u Silverstoneu, Velika Britanija.

Tim od osam lanova predvo en je profesorom Vladimirom Medicom kao faculty adviserom kojeg je, prema pravilima, svaki tim dužan imati.

Na projektu ‘’Rijeka 08.’’, kojim je tim nastupio u Engleskoj, koristio se motor Honde CBR 600 RR koji je u originalu korišten na istoimenom motociklu. Zna ajno je da tim iz Rijeke u svom bolidu koristi i jednu vlastitu inovaciju koja je ve dobila priznanje.

Sponzori: • Te-Pro d.o.o. Sveti Martin na Muri • Sobo an interijeri d.o.o. Mursko Središ e • Pfeifer-TTI d.o.o. akovec • CNC-Obrada d.o.o. Sveti Martin na Muri • Chip d.o.o. akovec • Alpro Šardi d.o.o. Selnica • Panex Tim d.o.o. akovec • NMP Produkt d.o.o. akovec

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

2. velja e 2010.

Mazda6 facelift na Geneva Motor Showu Na ovogodišnjem Geneva Motor Show-u premijerno e biti uz novu Mazdu5 prikazana i Mazda6 facelift. Poboljšana Mazda6 unaprije uje jake strane svoje prethodnice, kao što su užitak u vožnji i ekonomi nost, a istovremeno donosi još inije obra eni interijer, bolje ekološke peformanse i višu razinu sigurnosti. Predstavljeno je novo Mazdino lice s izmjenjenim prednjim i stražnjim svjetlima koja doprinose

i ima nižu emisiju CO2 od aktualnog 2.0 motora. Iznova su prora unati i prijenosni omjeri u mjenja ima, a petostupanjski automatski mjenja za 2.0 DISI motor posebno je prilago en za optimalnu kombinaciju ubrzanja i ekonomi nosti.

Poboljšani Mazdini MZR 1.8 i 2.5 motori zaokružuju ponudu benzinaca, dok se ponuda dizelskih motora sastoji od tri verzije 2,2-litrenog turbo dizel motora – snage od 129 do

180 KS – svi sa sa smanjenom potrošnjom goriva i CO2 emisijama. Dotjerana Mazda6 ima i novopodešeni ovjes te nekoliko novih aktivnih sigurnosnih komponenti, poput novih zakretnih prednjih svjetala i pomo i pri kretanju na uzbrdici, koji uz ve postoje e sigursportskijem izgledu. U ponudi e biti šest motora, uklju uju i novi snažniiji 2,0-litreni DISI benzinac s izravnim ubrizgavanjem, koji troši manje goriva

nosne elemente ine Mazdu6 facelift jednim od najsigurnijih automobila u klasi, kao i jednim od najjednostavnijih za vožnju.

Mazda6 facelift u prodaju na europskom tržištu kre e ovog prolje a i predstavlja jednu od tri premijere koje Mazda otkriti po etkom ožujka u Genevi.

2. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Euro NCAP objavio popis nasigurnijih automobila Po prvi puta je nezavisna organizacija Euro NCAP, ija testiranja uvažavaju svi proizvo da i automobila objavila popis najsigurnijih automobila u 2009. godini. Top lista najsigurnijih vozila na temelju bodova izgleda ovako:

Top lista: 1. VW Golf VI 2. Honda Insight 3. Toyota Prius 4. Hyundai i20 5. Toyota Avensis 5. Volvo XC60 5. Opel/Vauxhall Astra

19

VELIKI varaždinski koncert za Valentinovo, 13. velja e

Merlin - jedna od najve ih zvijezda s ovih prostora Varaždinski koncert za Valentinovo u Gradskoj sportskoj dvorani uz Dravu 13. velja e bit e pravi glazbeni spektakl dobrih vibracija, vrhunske glazbe i produkcije, koji je šteta propustiti.

Cijena ulaznica je 90 kuna, a na dan koncerta 100 kuna.

Ulaznice se mogu kupiti u pretprodaji putem sustava www.eventim.hr, kao i kod njihovih poslovnih partnera te u Radiju 1 u akovcu, ka i u Time Out u sklopu Gradske dvorane i u TP-u Branka Varaždin. Dino Merlin jedan je od najpopularnijih bosanskih kantautora, kompozitora i izvo a a na prostoru naše regije.

1983. godine osniva grupu Merlin za koju piše tekstove, glazbu i pjeva te postaje jedan od najutjecajnijih frontmena na glazbenoj sceni bivše države. Solo karijeru zapo inje 1991. godine.

Odli ni tekstovi pjesama inspirirani bogatim osobnim životnim iskustvom, oplemenjeni sjajnim glazbenim aranžmanima, uz vrhunsku produkciju, pozicioniraju Dina Merlina u sam vrh glazbene scene, pretvaraju i ga u karizmati nu li nost gdje god se pojavi.

Sve eš e Dino Merlin upotrjebljava elemente etnoglazbe, koriste i spoj tradicionalnih narodnih instrumenata i suvremene tehnologije elektronske glazbe.

Ovaj vrhunski glazbenik velik je humanist sa statusom me unarodne zvijezde, nastupio je i dva puta na Euroviziji, a autor je i prve bosanskohercegova ke himne.

Sudionik je brojnih glazbenih festivala, a u duetu s Ivanom Ban i pjesmom “Godinama” na HRF-u 2000. osvojio je sve nagrade, nagradu žirija slušatelja, nagradu žirija glazbenika, kao i Grand prix.

Iz bogate diskogra ije objavljuje legendarni album

SREDINOM koji postaje najprodavaniji album u isto noj Europi u zadnjih 10 godina i etablira se kao vrhunski glazbenik kojeg glazbena publika jednostavno obožava.

Zadnjim albumom ISPO ETKA, snimljenim 2008. godine, Merlin pomi e glazbene standarde vrhunske produkcije, osebujnih tekstova i aranžerskih vještina, koriste i na albumu mnoge instrumentaliste, studijske muzi are, aranžere, producente i dizajnere zvuka, a kao posebni gosti pojavljuju se i Tony Cetinski, Hari Varešanovi , Edin Huseinbegovi i nakon desetogodišnje stanke ponovno Vesna Zmijanac.

Organizator koncerta je tvrtka Maks Bogl – Tehnobeton, koja i upravlja dvoranom, a pokrovitelj je Grad Varaždin.

Izvršnu produkciju potpisuje Promo-media d.o.o.

JOŠ JEDNA valentinovska koncertna poslastica u akovcu

U nedjelju u dvorani Graditeljske škole - Parni valjak “Jesen u meni”, “Sve još miriše na nju”, “Neda” samo su neki od naslova pjesama našega najpoznatijeg rock banda. Naravno, rije je o Parnom valjku koji svoje najljepše stihove, od studenog prošle godine, ponovno izvodi na pozornicama diljem Hrvatske. U nedjelju 14. velja e pak stiže u akovec u dvoranu Graditeljske škole.

Nakon trideset zajedni kih godina te etiri godine stanke, zasvirali su na Karlova ko live turneji u devet hrvatskih gradova, od Dubrovnika do Zagreba gdje je u Areni održan i najspektakularniji koncert koji je posje-

tilo oko 22 tisu e obožavatelja.

Uz vrhunsku opremu i opsežne, višemjese ne pripreme, Aki, Hus, Marijan Brki - Brk, Zorislav Preksavec - Preksi, Dado Marinkovi te Berislav Blaževi - Bero oduševili su publiku uglavnom starim, ali i pokojim novim hitom.

Na repertoaru su se našle skladbe s njihovih najpoznatijih nosa a zvukova kao što su: Uhvati ritam, Vrijeme je na našoj strani, Pretežno sun ano te nezaobilazni, najprodavaniji hrvatski album uživo, Bez struje - Live in ZeKaeM. Gotovo trosatno druženje s obožava-

teljima na koncertima bilo je najmanje što su mogli darovati vjernim obožavateljima svih naraštaja koji su na koncerte dolazili i iz susjednih zemalja. etiri godine, koliko nisu svirali zajedno, kažu de ki, pobudile su nostalgiju i želju za ponovnim okupljanjem i povratkom me u publiku. Karlova ko live potvrdilo je da ih ona nije zaboravila.

Parni valjak svoj je povratak zasigurno opravdao nevjerojatnom energijom na pozornici koja je i nakon 30 godina rada možda ja a nego ikada. S obzirom na to da te

energije ima i dalje, a za svaki se koncert tražila karta više, poznati rockeri i nakon turneje odlu ili su zasvirati u manjim hrvatskim gradovima. Na Dan zaljubljenih, 14. velja e u 20 sati, Parni valjak e gostovati u akovcu u sportskoj dvorani Graditeljske škole. Ulaznice stoje 80 kn, a kupiti ih možete u akovcu u Hit recordsu, Etno art travelu (Me imurski dvori), caffe baru Klompa, pizzeriji Ro-sa u Prelogu, caffe baru Jama u Murskom Središ u te u sustavu Eventima na internetskoj stranici www. eventim.hr.

TOP 20 01. OTI I NA VRIJEME - CARLA BELOVARI 02. DVI ZVIZDE - GUSTAFI 03. MOJE NAJDRAŽE - FRANKA BATELI

TOP LISTA DOMA IH 01. U ast svim dobrim ljudima

04. ŽE AM - GIBONNI

Dražen Ze i

05. AMERIKA - PLAVI ORKESTAR

02. Svirajte mi tužne - E.T.

06. NISI SAM - IVANA KINDL

TOP 03. Tvoj samLISTA - Armin DOMA IH

07. ME IMURSKI BLUES

04. Vjerujem u an ele

KOM3DIJA

Oliver Dragojevi

08. U MOJOJ GLAVI - ELEMENTAL

05. Danijela as -

09. SHLAPA

Danijela Mar novi

DINO DVORNIK feat. TBF

06. Odijelo - Jole

10. MODNI GURU - ZABRANJENO PUŠENJE

07. Uzalud sunce sja - Op a opasnost 08. Kad žena zavoli - Tony Ce nski

FORMULA 13

09. Nemam pojma

01. WONDERFUL WORLD - ROD STEWART

Bojan Jambroši

02. FEARLESS - TAYLOR SWIFT

10. Ne pitaj - Natali Dizdar

03. HAPPY - LEONA LEWIS 04. FIREFLIES - OWL CITY

TOP LISTA STRANIH

05. SQUANDER - SKUNK ANANSIE

01. RIHANA

06. TRY SLEEPING WITH A BROKEN...

RUSSIAN ROULETTE

ALICIA KEYS

02. BEYONCE

07. ALL OVER THE WORLD - PET SHOP BOYS

TOP LISTA DOMA IH SWEET DREAMS

08. DON’ T STOP THE MUSIC

03. DAVID GUETTA ONE LOVE

JAMIE CULLUM

04. SHAKIRA DID IT AGAIN

09. 21ST CENTURY BREAKDOWN - GREEN DAY

05. MILOW AYO TECHNOLOGY

10. JUST BREATHE - PEARL JAM

6. WARM THIS WINTER GABRIELA CHILMI 07. IF I WERE A BOY BEYONCE 08. MILES AWAY MADONNA 09. VIVA LA VIDA COLDPLAY 10. I’M OUTTA TIME OASIS

TOP LISTA 1 MADONNA - Revolver 2 KE$HA - Tik Tok 3 JAY Z

DOMA IH YoungTOP ForeverLISTA Ft MR HUDSON 4 STANFOUR - Wishing You Well 5 DAVID GUETTA Memories Ft KID CUDI 6 KERI HILSON - I Like

TRE EG OŽUJKA u sjeverozapadnoj Hrvatskoj zapo inje digitalno emitiranje televizijskog programa (2)

7 SIMIAN MOBILE DISCO

Antenske sustave usmjerene prema odašilja u na Ivan ici ne treba mijenjati

Whatcha Say

televiziju. Digitalni signal možete primati i preko posebnog ure aja, tzv. set top boxa koji se na klasi ni televizor priklju uje kao, primjerice, videorekorder.

Takvi ure aji stoje daleko manje nego televizori, a mogu se nabaviti u svakoj boljoj prodavaonici

9 MINI VIVA - I Wish 10 3OH 3 Starstruck Ft. KATTY PERRY

TJEDNI KALORIFER

Silver

Karta Hrvatske na kojoj su nazna ene D regije sustav, jer su klasi ne antene u postupnosti sposobne primati digitalni signal. Jedino morate kupiti TV prijemnik koji ima mogu nost prijema digitalnog TV signala. Takvi televizori na sebi imaju oznaku DVB-T, što je kratica za digitalnu zemaljsku

TV opreme. TV pretplatnici su tijekom prošle godine putem pošte dobili vau ere od 75 kuna koje mogu iskoristiti prilikom kupovine televizora ili set top box ure aja.

Ukoliko je vaša antena okrenuta prema odašilja u na Sljemenu, i dalje ete mo i gledati nacionalneTV programe u analognom na inu emitiranja.

Zagreba ka regija, odnosno podru je koje pokriva sljemenski odašilja s analognim na inom emitiranja prestaje na jesen ove godine. No, u slu aju da nastavite pratiti analogni signal sa Sljemena, ne ete mo i gledati lokalne programe ( akove ku i Varaždinsku TV), te sve nove nacionalne specijalizirane programe za koje je ovih dana raspisan natje aj.

I na kraju, korisnici akove kog KDS-a, Max TV-a i ostalih kabelskih ili internetskih TV mreža program hrvatskih televizija mo i e pratiti kao i do sad, bez ikakvih dodatnih ulaganja.

8 JASON DERULO

Tyron

Po etkom ožujka podru je Sjeverozapadne Hrvatske, odnosno D3 regija ulazi u digitalno doba. To zna i da prestaje emitiranje analognoga televizijskog signala kakav smo u Hrvatskoj koristili od sredine 50-ih godina prošlog stolje a, kad je startala Televizija Zagreb. Kako je slobodnih frekvencija ograni en broj, one se dijele me udržavnim sporazumima, prelazak na digitalni na in emitiranje ne odvija se postupno, ve se doslovno preko no i gase postoje i analogni odašilja i, te uklju uju digitalni.

Upravo to e se dogoditi za mjesec dana, odnosno 3. ožujka.

Dosadašnji analogni odašilja na Ivan ici prestat e s radom, a gra ani koji program prate preko njega mo i e s te lokacije primati isklju ivo digitalni signal.

Ukoliko na 2. programu HTV-a gledate Županijsku panoramu za akove ku i varaždinsku regiju, vaše su antene usmjerene prema Ivan ici, tako da ne morate investirati u novi antenski

Cruel Inten ons

* =

" #

###

Dobro je znati 39

GRADSKA SPORT TSKA DVORANA VARAŽDIN Prodaja karata u sustavu Eventim, bistro Time Out (dvorana),TP Branka i Radio 1 akovec.

Cijena karte u predprodaji 90 kn., a na dan koncerta 100 kn ( PDV u cijeni ) R

Plus

Tjednik

40

Dobro je znati

* =

" #

###

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

U UTORAK ekspedicija Me imurja putuje u turski Belek gdje nastavlja pripreme

Dove er: Poduzimamo sve da ostanemo u prvoj ligi!

- Na desetodnevnim pripremama u Turskoj dogovorene su etiri jake provjere, sve s prvoligaškim klubovima: Terek Grozni (Rusija), Mlada Boleslava ( eška), Daeewo (Koreja) i Brasov (Rumunjska).

Sa sportskim direktorom Me imurja Miljenkom Dove erom uo i odlaska ekspedicije prvoligaša u Turskoj porazgovarali smo o klupskim aktualnostima.

• Odmah smo “udarili u glavu”. Kakva je situacija u igra kom kadru, jer ima nekih promjena?

— Ivan Banovi više nije lan prvoligaša Me imurje. Nije prihvatio produženje ugovora koji mu isti e u lipnju po uvjetima koje je nudio klub, ve je tražio znatno viši iznos. Kako je odluka kluba da u prolje e ne ra una s igra ima koji ne e produžiti ugovor iji isti e u ljetnom prijelaznom roku (Georgievski je to ve u inio, kao i Vuka op.a.), na Banovi a koji je ina e odli no branio u II. HNL, ali je ujesen imao nekoliko katastrofalnih partija dobio je mogu nost prijevremenog raskida ugovora.

Još se ne zna za koga e potpisati,

kaže Dove er i nadodaje: - Umjesto njega u redove Me imurja stigao je još jedan Me imurec.

Pri kraju vratarske karijere za prvog vratara borit e se iskusni Danijel Ma ari . Vratarski tandem initi e tako Vuljanko i Ma ari , dok e tre i vratar biti mladi Božak.

• To je samo jedna od nizu zanimljivosti kad je u pitanju igra ki kadar. Me utim ima ih još...

— Nažalost komplicirana je situacija s Lesjakom s kojim ne možemo potpisati profesionalni ugovor kao bivšim igra em

sao i obveze prema igra ima, ali istovremeno e nagraditi ostanak u ligi...

— Igra i su svjesni situacije i izašli su ususret klubu kako bi mogao normalno funkcionirati u vrijeme ovih teških recesijskih dana, pa e im se do ljeta ispla ivati samo pla e i to vjerojato najmanje od svih prvoligaških klubova. Najviša e iznositi tek 9.500 kn brutto, što je zaista kad je nogomet i profesionalizam u pitanju iznos koji nije veliki, bez obzira na situaciju u društvu.

Me utim, istovremeno emo nagraditi ostanak u ligi, na na in

Boleslava ( eška), Daeewo (Koreja) i Brasov (Rumunjska).

Ekspedicija e biti smještena u drugom mjestu nego je to bio slu aj prošle godine. To je Belek u kojem postoji nekoliko nogometnih centara sa sjajno ure enim terenima i idealne uvjete nakon dosta problema kod ku e s trenažnim procesom, tako da sam uvjeren da e sve biti nadokna eno i spremno se do ekati 20. velja e i nastavak prvenstva, optimisti an je sportski direktor Dove er.

(Dejan Zrna, foto: Zlatko Vrzan)

Sedam novih imena NK Me imurje je nakon nekoliko igra a na koje više nije ra unao Bogdan, pomalo iznenada napustio dosadašnji prvi vratar Banovi , s kojim je klub sporazumno raskinuo ugovor, a on je odmah potpisao novi sa sesvetskom Croatijom.

Ne e u Me imurju dugo žaliti za njime, jer su uspjeli dogovoriti suradnju s iskusnim Danijelom Ma ari em, dugogodišnjim vratarom Varteksa, koji je u prvom dijelu sezone branio mrežu etvrtoligaškog akovca.

Mom adi su pristupili bivši Zagrebov igra Marko Grgi te Goran Juroš iz Croatije.

Nova imena su još Valenti , Golub, Škrijelj i Kraja i a Bogdan kao veliki plus ekipe isti e ostanak Darmopila i povratak Bratkovi a u selekciju.

Sportski direktor Dove er u razgovoru s našim urednikom Varteksa ako ne dogovorimo odštetu, jer je mla i igra od 23 godine i njegov prijašnji klub ima na to pravo. Trebali bi još nabaviti barem jednog iskusnijeg veznog igra a, ali to nismo uspjeli.

Doveli smo neke igra e za koje pretpostavljamo da bi mogla biti poja anja kao što su Valenti i Golub.

Smanjene pla e, stimulirat e se opstanak u ligi • S obzirom na tešku financijsku situaciju, klub je skre-

da e svi dobiti ispla ene ugovore, odnosno posebnu premiju oni koji to nemaju.

• Od utorka se Me imurje priprema u Turskoj. Po drugi put je prona en sponzor koji e ekipi osigurati najbolje mogu e uvjete u ovo doba godine...

— Zaista možemo biti zahvalni na tom potezu koji je osigurala Uprava u ovim teškim vremenima, jer su u Beleku uvjeti idealni. U Turskoj smo ina e dogovoreli etiri jake provjere sve s prvoligaškim klubovima: Terek Grozni (Rusija), Mlada

Igra ki spisak za Tursku U Tursku odlaze: Vratari: Ma ari i Vuljanko Obrambeni igra i: Amauri, Andre, Bratkovi , Bubalo, Valenti , Georgievski, Melnjak, Pintari i Golub Vezni igra i: Aganovi , Leva i , Kova , Juroš, Lima, Planti , Darmopil, Kraja i i Grgi Napada i: Škrijelj, Žuljevi , Golubovi , Vuka i Eliomar

TRENER SRE KO BOGDAN

U Turskoj intenzivno na otklanjanju pogrešaka U tjednu za nama me imurski nogometni prvoligaši odigrali su par pripremnih susreta, kojima trener Sre ko Bogdan baš i nije zadovoljan, pa e po slijetanju u Tursku u utorak podve er igra ima prvo servirati jezikovu juhu.

Nakon što su u Celju upisali poraz od 2:0 Me imurci su zakazali i u Zalaegerszegu, gdje ih je ZTE naprašio s 4:1. Dojam je bio ok tek u Murskoj Soboti s pobjedom od 6:0. Na pobjedu se me utim Sre ko Bogdan nije osvrtao, ve se raspri ao o porazima i konstantnom ponavljanju jednih te istih pogrešaka.

- I u Celju i u Ma arskoj smo loše krenuli u utakmicu i odigrali slabo prvo poluvrijeme. Imali smo pregršt pogrešaka u obrani te dobili golove na povratne lopte. S druge strane imali smo prilike koje nismo realizirali, objasnio je Bogdan zašto se ljuti.

Zbog toga s momcima u Turskoj planira raditi na igri, za što u akovcu baš i nije imao prilike, pošto SRC Mladost nema teren s umjetnom travom: - Svugdje gdje smo igrali došli smo na umjetnu travu, to je sasvim normalno za ozbiljni prvoligaški pogon. Mi smo u akovcu mogli raditi samo teretanu i tr ati, što nikako nije dovoljno. Moramo biti zahvalni što su nam Varaždinci izašli u susret i omogu ili nam par treninga kod njih.”

e i: Tko se ne ete ponašati ok, leti na tribinu Ipak e prvo Bogdan de kima održati bukvicu, odnosno jezikovu juhu kako on kaže:

- Ja nikad su svojoj karijeri nisam tjerao igra e da rade ili se zalažu maksimalno u utakmici, niti s time mislim sada po eti.

Mišljenja sam da svaka bolest ima svoj lijek, a za takvo ponašanje lijek je sjedenje ne na klupi nego na tribini”, ozbiljan je e i.

Me imurski trener je tako er izra unao da u prolje e za ostanak u ligi treba pet pobjeda i tri neriješene utakmice: - Sa 17-18 bodova mi sigurno ostajemo u ligi što nam je primarni cilj. No, u drugom dijelu prvenstva mom ad e biti mnogo kvalitetnija i ja a, tako slabe rezultate kao ove jeseni ne možemo ponoviti.

25 igra a i stru ni stožer od osam ljudi u Tursku lete u utorak te ostaju do 12. sije nja.

Generalku imaju Me imurci dva dana po povratku, u ma arskom Kaposvaru.

(Ivana Strahija)

ZTE – ME IMURJE 4:1 ZALAEGERSEG. Igralište ZTE-a s umjetnom travom. Sudac: Szabo (Zalaegerseg).

Strijelci: 1:0 Mijatovi (6), 2:0 Paliser (15), 3:0 Paliser (36), 4:0 Amauri (36-ag), 4:1 Vuka (48).

ZTE: Vlaszak, Tamas, Mijatovi , Gerobli, Palinkas, Sluka, Kamber, Mate, Illes, Paliser, Rudnevs (još su igrali: Krinbian, Gaber, Bogunovi , Berna, Gergel, Andros).

Trener: Csank.

ME IMURJE: Vuljanko, Georgievski, Amauri, Bratkovi , Pintari , Darmopil, Grgi , Aganovi , Planti , Žuljevi , Vuka (još su igrali: Ma ari , Kraja i , Golub, Valenti , Leva i ). Trener: Bogdan.

2. velja e 2010.

PRELOŠKA MLADOST dobila zna ajno poja anje za NK RUDAR Mursko Središ e proljetni nastavak

Vratio se Stjepan Krznar

Pobjednici lima i lendavske Nafte

Nakon pola sezone provedene u jednom austrijskom etvrtoligašu, napada Stjepan Krznar ponovno je lan preloške Mladosti. Nakon dvije uspješno odigrane cijele sezone u Prelogu, popularni epa postao je nezaobilazni dio preloškog sastava, tako da nakon što nije uspio dogovoriti nastavak suradnje s austrijskim klubom, preloška uprava je odmah reagirala i dogovorila njegov povratak. Krznar e zasigurno biti veliko poja anje za proljetni nastavak prvenstva u kojem Preložani pucaju na sredinu tablice.

Prema neslužbenim in ormacijama kako saznajemo od sljede e sezone ponovno e se igrati 5 III. HNL, dok e se ukinuti me užupanijske lige, tako da e biti dosta velikih poreme aja u natjecanju svih liga. (DZ)

NK Rudar iz Murskog Središ a bio je doma in i organizator 2. malonogometnog turnira za mla e kategorije, koji je odigran u središ anskoj sportskoj dvorani.

Nastupilo je 16 sastava iz Me imurske i Varaždinske županije, te iz susjedne slovenske Lendave.

Pobjednik turnira jesu lima i lendavske Na te koji su u finalu pobijedili Polet iz Svetog Martina na Muri. U utakmici za tre e mjesto doma i Rudar pobijedio je Fotex iz Nedeljanca. Proglašeni su i najbolji sudionici turnira.

Najboljim igra em proglašen je Evald Vinko iz Poleta, najbolji golman bio je Florijan Raduha iz Na te, a najvi-

MALONOGOMETNI TURNIR javnih poduze a

Pobjednik Me imurje plin U Gornjem Mihaljevcu je održan tradicionalni malonogometni turnir javnih poduze a koja djeluju u Me imurskoj županiji.

Pobjednik je ekipa Me imurje plina koja je u finalu bila bolja od Elektre.

Tre e mjesto pripalo je Me imurskim vodama, a etvrto Hrvatskim vodama. U borbi za 5. mjesto ekipa op ine Gornji Mihaljevec pobijedila je Županijsku upravu za ceste. Utakmice su igrane u dvorani Doma kulture. (sm, KB)

Doma i lima i osvojili 3. mjesto še golova postigao je Dino Karlov ec iz Poleta. Održavanje turnira uz NK Rudar podržala je i pomogla tvrtka Me imur-

jeplet, a svoj doprinos dao je i Grad Mursko Središ e. (sm, DS)

2. velja e 2010.

HRVATSKA odbojkaška liga

Osje ani preokrenuli Centrometalu

Preloški nogometaši - najbolja ekipa u prošloj 2009. godini

SVE ANO PROGLAŠENJE NAJBOLJIH u sportu u Prelogu

Najbolja ekipa 2009. godine Nogometni klub Mladost Prelog - U nedostatku vrhunskih pojedina nih dosega nisu proglašeni najbolji sportaš i sportašica Sport u Prelogu je na zadovoljavaju oj razini s obzirom na sveukupnu društvenu situaciju.

Svi smo svjedoci da je sve manje sportskih djelatnika volontera od kojih i ovise svi sportski rezultati, kao i rad u udrugama. Kad tome pridodamo i ovu ekonomski tešku situaciju, onda ispadne da se mi sportaši dobro i držimo.

Iz iskustva znam da su roditelji ipak premalo uklju eni u pomo u radu udruga u kojoj su i njihova djeca, a i ne znaju i koliko je važno da im se dijete bavi sportom i time izbjegava sve negativnosti današnjice. Uz pra enje rada udruga i odli nu suradnju s gradskim vlastima dogovaramo na in raspodjele sredstva prema važe im kriterijima. Dogovore i aktivnosti imamo kroz cijelu godinu od proglašenja sportaša, održavanja kampova, gradskih turnira, krosa gdje u suradnji sa školama i vrti ima okupljamo preko tisu u mladih, zadovoljno je istaknuo priliko tradicionalnog izbora najboljih sportaša Grada Preloga, kao i nagra ivanja zaslužnih, te onih koji su postigli zapažene rezultate u prošloj godini, predsjednik Zajednice sportova Grada Preloga Mato Kljaji .

Sve anost je održana u petak u preloškom Domu kulture.

SOKA – na prijedlog Zajednice sportskih Udruga Grada Preloga i Nogometnog kluba Mladost iz Prelog.

U zabavnom dijelu programa nastupio je pobjednik showa “Supertalent” Tihomir Bendelja i žongler Miljenko Vidovi . Program je vodio Željko Soka .

(D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

Predsjedniku Mladosti I. Radikovi u prestižni trofej predao je zamjenik gradona elnika Lj. Kolarek

Proglašena samo najbolja muška ekipa Kako nije bilo vrhunskih pojedina nih dosega, za 2009. godinu dodijeljena je samo jedna najprestižnija nagrada. Za najbolju mušku ekipu Grada Preloga proglašeni je NK Mladost Prelog, osvaja Kupa Me imurskog nogometnog saveza i sudionik pretkola Hrvatskog nogometnog kupa.

Dodijeljena su i posebna priznanja: atleti arki Mateji Jambrovi (AK Me imurje), stolnoteniskom klubu STK HE – DRA, Draš-

kovec – Hemuševec za plasman u I. županijsku ligu i NK NAPRIJED Cirkovljan – za 70. godina rada i priznanje za posebne rezultate i osvajanje naslova prvaka II. županijske nogometne lige.

Tradicionalno su dodijeljena i godišnja priznanja sportskim djeltanicima. Primili su ih: PETAR HORVAT – Športsko ribolovna udruga Ostriž iz Cirkovljana, MARKO CIGLAR – KK Prelog, VLADIMIR MARTINEC - NK Naprijed Cirkovljan, SRE KO MIRI - NK Draškovec, KRUNOSLAV KOSEC – STK Prelog i ŽELJKO

Dobitnici posebnih priznanja, kao i zaslužni sportski djelatnici klubova

Hrvatski odbojkaški prvoligaš iz Me imurja – Centrometal nije uspio nastaviti veliki pobjedni ki niz. U 11. kolu I. hrvatske odbojkaške lige ugostili su osje ku Mursu i bili na dobrom putu prema petoj uzastopnoj pobjedi, ali nisu izdržali u istom ritmu odigrati cijelu utakmicu. Gosti su slavili pobjedu 2:3 (25:23, 25:23, 18:25, 9:25, 9:15). Kao što i sam rezultat sugerira nakon vodstva Centrometala od 2:0 u setovima, gosti su u potpunosti preuzeli konce igre u svoje ruke i napravili potpuni preokret. Doma i više nisu bili na nivou igre iz prva dva seta, za razliku od razigranih gostiju koji su dominirali do kraja susreta.

Tako je Centrometal dopustio Osje anima da im se približi na 6. mjestu tablice na kojem su sa 17 bodova, dok Mursa ima dva boda manje.

S 2:0 u setovima protiv osje ke Murse naši su odbojkaši pali u zamku preranog opuštanja i na kraju izgubili 3:2. Bod su ipak upisali i na tablici ostali ispred Osje ana, a izgubljeno e pokušat nadoknaditi u kolima koja slijede.

Što se to dogodilo nakon osvojena dva seta?

U prvom setu Centrometal kre e furiozno i bez ikakvih zadrški. Svoj posao na parketu odli no odra uje Vabec, a Me imurci do 20 poena dolaze prije no što su se Osje ani uspjeli pribrati.

Pred kraj seta igra i Murse malo pritiš u, izjedna avaju na 23:23, no on završava s 25. poenom Me imuraca.

CENTROMETAL 2 - PAN MURSA 3 (25:23, 25:23, 18:25, 9:25, 9:15) NEDELIŠ E. SGC Aton. Suci: Milinovi i Nikoli (oba Zagreb).

CENTROMETAL: Pu a, Palinkaš, Grubiši , David, Vabec, D. Posavec, T. Posavec, M. Posavec, Harambaši , Todorovi , Kre ak.

PAN MURSA: Fehir, Juri , Suk, Vranješ, Demirovi , Dudaš, Mihaljevi , Horvat, Asanovi , Leko, Blažeka.

Drugi set donosi sli nu situaciju, gotovo preslik prvog seta.

Gosti su opet pred kraj seta sustigli raspoložene doma ine, koji ipak znaju sa uvati set.

Nije baš previše jasno što se potom dogodilo mom adi iz re ana, koja je po ela nizati greške, slabe servise, blok je propuštao a prijem nije valjao. Trener Josip Treska za tri je katastrofalna seta koja su uslijedila okrivio prerano opuštanje, a mi bismo dodali i nedostatak snage. Nimalo lijepo ne zvu i 18 odnosno svega devet osvojenih poena u 3. i 4. setu, a u lutriji petog Centrometal se držao do šestog poena, nakon ega je Mursa odmakla na sigurnu udaljenost.

Propuštena prilika mora se negdje nadoknaditi - Ako želimo u playoff za prvaka morat emo prona i na ina da nadoknadimo propušteno.

Malo smo razo arani prvenstveno samima sobom, ali je to na kraju krajeva sport. Tako se nitko nije nadao da emo mi poraziti tada prvoplasiranu Rijeku na njenom parketu, pa smo ipak uspjeli, kazao nam je nakon utakmice trener Centrometala Josip Treska.

U idu em kolu Centrometal gostuje kod Mladosti iz Kaštel Lukši a, koji su trenutno prvi na ljestvici: - Mladost je u odli noj formi, ima posloženu ekipu, a još se poja ala tijekom zime. Mi odlazimo tamo bez ikakvog straha, nemamo što izgubiti, a dobiti možemo puno, najavio je Treska.

(Ivana Strahija)

TABLICA 1. Mladost KL 2. Rijeka 3. Varaždin 4. Sisak 5. Karlovac 6. Centrometal 7. Mursa Pan PI 8. Šibenik 9. Daruvar 10. Gornja Vežica

11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

10 9 9 7 7 5 5 2 1 0

1 2 2 4 4 6 6 9 10 11

31:7 27:7 28:13 23:15 23:16 20:19 20:22 10:30 8:31 3:33

29 27 25 22 21 17 15 5 3 1

Ostali rezulta : Mladost 3 – Osijek 0; Grobni ar 3 – OTP Banka 1; Vukovar 3 – Azena 1; Rijeka 3 – Gornja Vežica 0; Daruvar 1 – Varaždin 3; Sisak 0 – Mladost KL 3; Karlovac 3 – Šibenik 0.

Tihomir Bendelja u akciji

2. velja e 2010.

KOŠARKA A 2 LIGA SJEVER

B LIGA SJEVER

Nevjerojatno Nedeliš e!

Mladost kratka za pola koša!

Za naziv najhirovitije ekipe A 2 lige Sjever dileme nema – Nedeliš e odnosi ovu «laskavu» titulu.

Naime, ve tjedan dana nakon što je Nedeliš e tako er bilo u našem naslovu, a nakon što su bili u Virju potu eni do nogu 90 koševa razlike, kod ku e su pobijedili ŠK Vindiju, drugoplasiranu mom ad prvenstva (?!). No, dobra je pri a kako su to izveli. Nakon što su uredno gubili do 15 koševa razlike u prvom poluvremenu, predsjednik kluba na klupi (trenera nije bilo?!) je naredio zonu «bugarku» i s tim je potezom dobio utakmicu. Naime, gosti su neuspješno pokušavali rješavati sve napade šutom koji, naravno nije išao, druga rješenja nisu imali i 10 sekundi prije kraja utakmice doma e Nedeliš e vodi 5 koševa razlike.

Vindijin bek Novak zabija tricu, odmah u uvo enju lopte ispod koša Varaždinci kradu loptu koju opet povratno doturaju Novaku i ovaj zabija još jednu tricu i go-

sti vode pola koša. No, doma i u napadu uspjevaju zabiti jedan koš iz slobodnog bacanja i ide se u produžetak, doma i košarkaši se sre uju i ne daju više poklon - lopte i pobje uju!

Me imurje je na gostovanju u ur evcu napravilo od doma e mom adi pravo «kolinje», dok je akovec o ekivano kod ku e izgubio od Podravca. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

akovec – Podravac 63:79(20:28, 16:13, 17:23, 10:15)

AKOVEC: Kranj ec 5, Prprovi L. 16, Megla 10, Prprovi M. 7, Golubi N. 6, Juras 9, Lon ari , Biševac 10, Vehtersbah.

Mladost ( ) – Me imurje 39:93(15:24, 8:18, 13:24, 3:27) ME IMURJE: Jeleni , Novak Marek 12, Vugrinec 5, Hrka A. 13, Zaspan 5, Hrka N. 14, Turk 3, Novak Mario Medo 23, Novak Man. 6, Golubi A. 12.

Ivan ica – Križevci 49:77

TABLICA

Radnik – Bjelovar 89:93 Petar Zrinski – Grafi ar 96:62 Nedeliš e – ŠK Vindija 81:78(15:24, 21:14, 14:15, 21:18, 10:7)

NEDELIŠ E: Gospo i 7, Naki 2, Posavec, Glumac 2, Šegovi 2, Štefi 13, Šamarija 31, un uš 2, Ba i 22, Golik.

1. ME IMURJE 2. Podravac 3. ŠK Vindija 4. Križevci 5. Petar Zrinski 6. AKOVEC 7. Bjelovar 8. NEDELIŠ E 9. Ivan ica 10. Mladost ( ) 11. Radnik 12. Gra ar

14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14

14 11 11 10 8 8 7 6 5 2 1 1

0 3 3 4 6 6 7 8 9 12 13 13

28/+344 25/+276 25/+202 24/+294 22/+106 22/+30 21/-20 20/-224 19/-74 16/-407 15/-225 15/-302

JUNIORSKA LIGA regije sjever, skupina A

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Mursko Središ e – Dubrav an 75:67(24:16, 13:18, 16:14, 22:19)

MURSKO SREDIŠ E: Varga 41, Le-

va i 4, David 6, Vrbani , Radikovi 10, Kralji 7, Korbelj, Breglec 2, Lesar, Novak, Per i 5, Matoša. Trener Damjanovi B. DUBRAV AN: Lukša 11, Rusak 25, Horvat 4, Orehovec L. 17, Balog 3, Ribi , Rai 7, Orehovec R. Trener Me imurec B. ŠK Vindija – Mursko Središ e 80:50(23:16, 29:4, 15:15, 15:15)

MURSKO SREDIŠ E: Varga 18, Koss, Leva i 2, Balaž, David 3, Vrbani , Radikovi 26, Kralji , Breglec 1, Lesar, Novak, Matoša. Trener Damjanovi B.

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Koprivnica – Mladost Ivanovec 75:74(17:8, 14:20, 26:25, 18:21)

MLADOST IVANOVEC: Vuruši 7, Gašparlin 5, Vu aj 7, Mihoci, Kresinger 2, Car, Vugrinec 6, Fe keš 4, Klinec 18, Drk 25, Bjelobrk.

Prelog – Me imurje Globetka 73:53(17:9, 18:16, 19:15, 19:13)

PRELOG: Hali , Brdar, Pusti 19, Blažeka 17, Jankovi , Šolja 11, Ciglar 8, Jambroši 6, Poredoš 11, Blažona 1, Lesar, Šari 4.

ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 5, Šantl, Cimerman 7, Serdarevi 6, Gomzi 9, Belovi 3, Franji 6, Škoda, Dolovski 4, Capek 5, Jaluši 8.

Donji Kraljevec – Kotoriba 58:80(17:21, 15:18, 17:19, 9:22)

DONJI KRALJEVEC: Dopu , Borovi 4, Sinkovi G. K. 2, Zrna 15, Glavina 2, Pogorelec 4, Ivanovi 4, Ruži 18, Lon ari 8, Šte an 1.

KOTORIBA: Zvošec V., Igrec 2, Habuš, Zvošec A. 38, Sušec 2, Fuš Hr., Munka 7, Fuš Hi., Zlatar 20, Pogorelec 2, Seli anec 4, Ujlaki 5.

Vinica – Mursko Središ e 47:83(11:32, 9:23, 11:14, 16:14)

MURSKO SREDIŠ E: Varga 11, Brodar 5, Kralji M. 4, Mikolaj 20, Radikovi 2, Cilar 5, Bedi 13, Dodlek 7, Tkalec 9, Bogdan 3, Srnec 4.

Grafi ar II– Dubrav an 58:77(15:17, 11:20, 20:17, 12:23)

DUBRAV AN: Varga 18, Balog, Jakupak 13, Haramija 10, Lukša 8, Brljak I. 2, Brljak Ž. 2, Me imurec 12, Orehovec 3, Horvat, Štefi 9.

TABLICA 1. DUBRAV AN 2. MURSKO SREDIŠ E 3. PRELOG 4. KOTORIBA

12 12 12 12 5. ME IMURJE GLOBETKA 12 6. Lepoglava 11 7. Gra ar II 12 8. MLADOST IVANOVEC 12 9. DONJI KRALJEVEC 12 10. Koprivnica 12 11. Vinica 12 12. Ces ca 2000

11 11 10 8 6 6 5 5 4 4 1

1 1 2 4 6 5 7 7 8 8 11

23/+295 23/+275 22/+172 20/+68 18/+15 17/-21 17/-40 17/-88 16/-48 16/-28 13/-291

11 0 11 11/-309

KADETSKA LIGA regije sjever, skupina A

Ipak Me imurje!

Pobjeda i poraz M. Središ a Proteklih nekoliko dana juniori Murskoga Središ a su bili vrlo aktivni, odigrali su dvije utakmice prvoga stupnja juniorskoga takmi enja. Prvo su u zaostaloj utakmici 11. kola tukli Dubrav an, a onda su u redovnom 12. kolu izgubili (pre)velikom razlikom u Varaždinu. (bh)

U sklopu 12. kola B lige Mladost Ivanovec je gostovala u Koprivnici gdje je ostala bez bodova zbog pola koša viška na doma inovoj strani. Šteta, jer rijetko ove sezone ivanove ki košarkaši dobivaju nekakvu šansu na gostovanjima. U ostalim susretima u Prelogu se doma in oporavio od poraza od M. Središ a, protiv Me imurje Globetke nije bilo milosti, dok je u derbiju Donjega Me imurja, D. Kraljevec morao prepustiti bodove mnogo ja oj Kotoribi. Mursko Središ e u ovom kolu noije imalo problema na gostovanju u Vinici, kao i Dubrav an na gostovanju u Ludbregu. «Mrtva trka» Dubrav ana i Murskoga Središ a se nastavlja! (bh)

U derbiju 11. kola kadeti Me imurja gostovali su u Donjem Kraljevcu i uvjerljivo pobijedili doma i sastav koji još uvijek ima realne šanse plasirati se u drugi krug natjecanja. (bh)

Dubrav an – Ivan ica 62:69(12:21, 11:18, 19:10, 20:20)

DUBRAV AN: Rusak 17, Horvat 6, Orehovec L. 26, Balog 4, Ribi 4, Rai 5, Horvat, Orehovec R. Trener Me imurec B.

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

TABLICA 1. ME IMURJE

10 8 2 18/+165

2. Ivan ica

10 8 2 18/+125

3. ŠK Vindija

9 8 1 17/+148

4. MURSKO SREDIŠ E

10 4 6 14/-42

5. MLADOST IVANOVEC 10 3 7 13/-77 6. DONJI KRALJEVEC

8 3 5 11/-65

7. DUBRAV AN

11 0 11 11/-254

Donji Kraljevec – Me imurje 50:78(11:21, 14:21, 9:20, 16:16)

DONJI KRALJEVEC: Gašpari 4, Ivanovi 6, Me imurec 9, Vuk 9, Branilovi 4, Švenda 8, Pan a 10, Taradi 9.

ME IMURJE: Jeleni 4, Kocijan 6, Novak, Miko 30, Šte ok 2, Agi 4,

Franin 16, Car 7, Voni 7, Farkaš, Lepen 2.

ŠK Vindija – Me imurje II 111:59(26:13, 31:16, 30:12, 24:18)

Cestica 2000 – Prelog 46:69(6:23, 12:12, 10:12, 18:22)

ME IMURJEII:Hamer2,Novak4,Gašpari 10, Glumac 2, Sabol 2, Jambrovi 17, Mom ilovi , Mati, Kapelari 2, Keresteš 14, Zorkovi 6, Pavlic. Trener Novak S.

PRELOG: Strbad 8, Budiša 25, Hoblaj 12, Podvezanec 8, Vargek, Kalšan 6, Kuli , Grabant 4, Horvat 6, Balent.

Trener Krha M. Mladost Ivanovec – akovec 106:38(26:11, 29:6, 26:10, 25:11)

MLADOST IVANOVEC: Varga 2, Kameni 12, Hanžekovi 11, Kranj ec J. 23, Kranj ec A. 20, Hamer 6, Jan ec 6, Fe keš 26, Anderlin. Trener Blažeka T. AKOVEC: Pe ari 9, Vibovi 6, Kopjar 2, Wrana 19, bulat 2. Trener Bence E.

TABLICA 1. ME IMURJE 2. ŠK Vindija

9 10

9 8

0 2

18/+516 18/+408

3. MLADOST IVANOVEC

4. Ivan ica 5. DONJI KRALJEVEC

10 10 9

8 6 7

2 4 2

18/+316 16/+216 16/+147

6. ME IMURJE II 7. AKOVEC 8. PRELOG

10 10 10

5 4 2

5 6 8

15/+236 14/-105 12/-521

1 0 0

7 8 6

9/-207 7/-376 6/-630

9. MURSKO SREDIŠ E 8 10. NEDELIŠ E/-1 8 11. Ces ca 2000 6

STOLNI TENIS III. HRVATSKA LIGA SJEVER grupa „A“

GORNJI MIHALJEVEC: OTVORENO PRVENSTVO u stolnom tenisu

Naši predstavnici popunili sredinu tablice!

Regija Sjeverna Hrvatska, poznatija pod nazivom III. HL Sjever od po etka nove kalendarske godine je u potpunosti reorganizirana, i tako da je podijeljena u grupu „A“ i grupu „B“. U onoj ja oj i zanimljivijoj, koja tako er otvara vrata prema kvalifikacijama za popunu 2. HL istok, grupi „A“, natje u se i tri me imurskih predstavnika. Od ukupno osam ekipa koje sa injavaju grupu „A“, naš MSTC Nostro

2 trenutno se nalazi na zadovoljavaju oj tre oj poziciji s istim brojem bodova kao i etvrte STK Putjane, dok je tre i me imurski predstavnik, STK Kos Kotoriba tik do Nostra i Putjana, te se nalazi na solidnoj petoj poziciji. Kako naše ekipe trenutno popunjavaju sredinu tablice, nadamo se da e se bar jedna od njih u drugom djelu sezone koji po inje uskoro odvažiti i krenuti u pohod na sam vrh na kojem

se nalazi druga ekipa STK Igea Željezni ar-a.

(Igor Tkalec)

TABLICA 1. Igea Željezni ar 2 2. Sra inec 3. MSTC Nostro 2 4. Putjane 5. Kos Kotoriba 6. Podravka 2 Hudicon

7. Ljubeš ica 1 8. Podravka 3 Superprint

7 7 7 7 7 7 7 7

6 5 4 4 3 3 2 1

1 2 3 3 4 4 5 6

30:19 32:17 28:21 28:21 27:22 17:32 17:32 17:32

19 17 15 15 13 13 10 9

ZA VIKEND start nastavak me imurske klupske stolnoteniske sezone

Start proljetnog dijela županijskih liga!

Ovog vikenda zapo eo je proljetni dio najmasovnijeg stolnoteniskog natjecanja u regiji u kojem se natje u ak šezdeset ekipa iz razli itih mjesta Me imurske županije. Upravo taj masovni interes za to najtecanje upu uje na negovu zanimljivost i

uzbudljivost. U proljetnom djelu odigrat e se prostalih devet kola u svakoj ligi, te e se odlu iti o prvacima, osvaja ima tro eja, i nažalost onima koji e sljede u sezonu odigravati u nižem ligaškom rangu. Svaka liga od njih šset je na svoj na in zanimljiva,

svaka ima svoje zaplete što na vrhu, što na dnu tablice.

Nadamo se poštenoj i sportskoj borbi, te neizvjesnim susretima i u ovom, završnom djelu sezone 2009./2010. Rezultate i tablice pratit emo od idu eg tjedna.

(Igor Tkalec)

Prvi pobjednik Robert Jeleni Udruga sportske rekreacije “Sport za sve” op ine Gornji Mihaljevec organizirala je otvoreno prvenstvo op ine u stolnom tenisu pod nazivom “Dragoslavec Breg 2010.” na kojem je nastupilo 25 igra a iz akovca, Šenkovca, Ivanovca, Putjana i Gornjeg Mihaljevca.

Pobjednik ovoga prvog turnira postao je Robert Jeleni iz akovca, ispred Stjepana Vizingera iz Putjana i Silvija Bubeka iz Mihovljana. etvrti je bio veteran Nikola Breznik iz Putjana, jedan od najstarijih me imurskih stolnotenisa a. Trojica prvoplasiranih dobili su pokale pokrovitelja, op ine Gornji Mihaljevec.

Stolni tenis je sport koji u Gornjem Mihaljevcu unazad etiri godine okuplja sve više poklonika razli itih starosnih uzrasta, a odnedavno se jedna ekipa natje e u 5.A županijskoj stolnoteniskoj ligi. (sm)

2. velja e 2010.

TK FRANJO PUN EC AKOVEC, teniski klub kakvog nema u Hrvatskoj i puno, puno šire

THE BEST OF kluba u 2009. godini

Tenis se još uvijek u akovcu tretira Natjecateljski tenis kao sport kojim se može baviti svatko TK Franjo Pun ec jedan je od rijetkih u Hrvatskoj, pa i svijetu u kojem je pristup ovom sportu i masovnost, važnija od pojedina nih rezultata. Uostalom tko pita pojedinca u kojem su klubu registrirani kad postižu najbolje rezultate i kad stignu na ATP ili WTA listu. I oni se rijetko osvr u u svojim “velikim izjavama” otkud su potekli i gdje su najprije trenirali.

Me utim, u akovcu je još uvijek tenis tretiran kao sport kojim se može baviti svatko i za lanarinu koja je s obzirom na druge hrvatske klubove jako mala i kre e se u rasponu od 150-250 kn mjese no. Za taj novac se dobiva tretman u (naj)mla im kategorijama kakav ne pruža niti jedan kluba kaže direktor Bojan Ruži koji je zajedno s trenerom Tomislavom Hublinom na pressici sumirao postignuto i u injeno kad je TK Franjo Pun ec u pitanju u prošloj 2009. godini.

u klubu brine ak 6 trenera od kojih su 4 pro esionalna: Tomislav Hublin budu i “mr tenisa”, Milan Stojko, Darko Babi , Dejan Žli ar, Maik Nerer i Iva Tomašek koja se bavi kondicijom..

Odradili smo zaista veliki broj sati na klupskim terenima u radu sa svim kategorijama. Imamo trenuta no oko 120 djece, što je manje nego je bilo ranije, ali zbog problema u lipnju kad je nekoliko dana vladalo veliko nevrijeme, nismo mogli napraviti sve što je predvi eno i privu i više djece. Osjetila se i kriza, ali smatram da su naše lanarine vrlo povoljne i da roditelji mogu biti zadovoljni s onim što dobivaju za lanarinu u našem klubu kaže trener Hublin.

Iva Mekovec

Ove godine i ženski Futures

Izvrsni rezultati i u prošloj godini Istaknuti su postignuti najbolji rezultati u razli itim kategorijama, ali u klubu posebno isti e rezultate u kategorijama mladih tenisa a pred kojima je možda i pro esionalna karijera, a svi su izdanak klupskog pogona...

- Na me unarodnim turnirima posebno se istakao Marin Šuica (1/4 na Europskom prvenstvu do 14, pobjednik na me unarodnim turnirima u Zagrebu i Tuzli,

Marin Šuica

Karlo Škvorc

finalist Umaga), te Karlo Škvorc (finalist Fuersten elda i polufinalist Umaga) i Iva Mekovec (pobjednica TE16 turnira u akovcu). Na državnim prenstvima Karlo Škvorc ima dva vrhunska dosega (finale Dvoranskog i polufinale Prvenstva Hrvatske),a Marin Šuica (polufinale Prvenstva Hrvatske). Uz

njih troje, raduju rezultati mladih natjecatelja koji su ostvarili plasman u polufinale, finale ili osvajalali turnire: Bruno Babi , Ena Babi , Lorena Brzuhalski, Mislav Bošnjak, Sebastijan Brica i Košak Lorena, kazao je Ruži .

Svega toga ne bi bilo bez stru nog rada. Za mlade tenisa e

TK Franjo Pun ec poznati je organizator mnogobrojnih turnira. Osim u mla im kategorijama, organiziraju ve nekoliko godina pro esionalni Futures nagradnog onda 10.000 $. Kako su predvi anja da nakon muških talenata, stižu i ženski odlu ili su ove godine organizirati i ženske Futures od 10.000 $ tako da igra ice dobiju priliku igrati prve pro esionalne turnire i skupljati bodove, zaklju io je Ruži koji je naglasio da usprkos teškim vremenima za sport uspijevaju održati razinu kluba, ali i postignutih rezultata na visokom nivou.

(Dejan Zrna)

TENISKI KLUB Sveti Martin na Muri

Održali godišnju skupštinu Održavanje škole tenisa za najmla e, ak etrdesetak lanova, te nadogradnja gornjeg dijela ograde na igralištu najzna ajniji su rezultati rada TK-a Sveti Martin na Muri, predo eni na njihovoj redovitoj godišnjoj skupštini.

- Škola tenisa, koju je vodio trener Maik Nerer, pokazala se kao izuzetno dobar projekt koji je okupio velik broj djece osnovnoškolske dobi. To nas je potaklo na suradnju s osnovnom školom ija je pedagoginja Vesna Branilovi tenis uvrstila u školski projekt

‘Sportom protiv ovisnosti’, naglasio je na skupštini Goran Per i , predsjednik kluba.

Klub je organizirao nekoliko natjecanja, a posebno je pozornost privuklo klupsko prvenstvo na kojem je odigrano preko 70 me eva. Ove godine klub želi o ormiti veteransku

ekipu koja e se natjecati u prvenstvu TSH sjeverozapadne Hrvatske za veterane. Per i poziva sve one koji mogu i žele da se uklju e u rad kluba i kao igra i i kao lanovi, spremni pomo i u ostvarenju još boljih rezultata.

(S. Mesari )

HRVATSKA GIMNASTI KA REPREZENTACIJA u Nedeliš u

U ATONU po inje pohod na London 2012.

U ponedjel ponedjeljak e ja jak k su u SGC SGC At u N Aton edel ed eliš iš u u zapo ele Nedeliš u rip ipre reme me h rvatskih gimnapripreme hrvatskih ti i ar a a za Olimpijske igre u sti ara Lo ondonu 2012., 2012 odnosno za Londonu Svjetsko prvenstvo u Roterdamu ove godine, te za SP 2011. godine u Japanu.

Na pripremama se nalaze

srebrni olimpijac Filip Ude, te Nikola Dudek, Robert Seligman, Marijo Možnik, k, Marko Brez i Tomislav v MarMa kovi vatskigi imn m asti akovi . Hrv Hrvatski gimnasti ari se u Nedeliš u pripremaju pod vodstvom trenera Igora Križminskog i ostaju sedam dana. (sm)

MOM ADSKA NATJECANJA: Seniori - prva seniorska muška ekipa – II. Hrvatska teniska liga 4. mjesto,. Svakako valja ista i da je solidan plasman na 4. mjesto ostvaren uglavnom vlastitim igra ima (jedino stvarno poja anje je Slovenac Mitja Zajšek) te da su mlade juniorske nade Marin Šuica i Karlo Škvorc svojim povremenim ulascima u ekipu opravdali povjerenje i pokazali da se na njih ubudu e može najozbiljnije ra unati.

Druga seniorska muška ekipa (TK akovec) – III. Hrvatska teniska liga, regija TSSH - 5. mjesto Seniorke - ženska ekipa ormirana nakon dvije godine nenastupanja na Mom adskim prvenstvima Hrvatske. Završnica Mom adskog prvenstva Hrvatske u Splitu - 4. mjesto. Juniori kluba kroz regionalne kvalifikacije plasirali su se u završnicu Mom adskog prvenstva Hrvatske gdje su zauzeli odli no 4. mjesto. Juniorke - zbog ozljede Eme Mikul i ženska juniorska ekipa nije nastupila na Mom adskom PH. U konkurenciji dje aci i djevoj ice do 14 godina, Klub je nastupio s ak dvije ekipe.

Prva ekipa prošla regionalne i me uregionalne kvalifikacije i izborila plasman na završnicu.

Završnica je održana u našoj organizaciji na terenima kluba.

Pobjedama protiv TK Zagi 5:4/, u polufinalu protiv TK Iteam 6:3 i u finalu protiv TK Split 6:3 (6:0 nakon pojedina nih susreta!) naša

ekipa osvojila je prvo mjesto (tre a mom adska titula u povijesti kluba.) Dje aci i djevoj ice do 10 godina - ekipa kluba nastupila je na Mom adskom prvenstvu regije i zauzela 3. mjesto. Na mom adskom prvenstvu Me imurja za veterane nastupile su 3 ekipe kluba. Prva mom ad, na žalost, nije obranila naslov prvaka Me imurja (poraz u polufinalu od TK Team).

REZULTATI IGRA A NA RANG LISTAMA I TURNIRIMA Više igra a zauzelo je visoka mjesta na rang listama Hrvatskog teniskog saveza, a neki i na me unarodnim.

Posebno se isti u rezultati na Europskoj rang listi do 14 godina. Marin Šuica (18.). Karlo Škvorc (44.). Na rang listama HTS-a do 14 godina: Marin Šuica (MR), Ka to Škvorc (2.), Ive Mekovec na RL do 16 godina (6.).

Prema neslužbenoj rang listi klubova prema broju plasmana na rang listi HTS-a do 12 godina TK Franjo Pun ec nalazi se na visokom tre em mjestu (18 igra a i igra ica), što potvr uje dobar rad s najmla ima u zadnjih nekoliko godina.

KADETSKI SAVEZNI turnir u badmintonu odigran je u Zagrebu

Viktoru Ruži u drugo mjesto U d vor a n i C onc or d i a u Zagrebu u organizaciji BK”Medvedgrad 1998” Zagreb održan je 3. savezni turnir HK-a 2009/10 za kadete U-15.

Na turniru nastupilo je ukupno 40 kadeta i kadetkinjaiz 7 klubova Hrvatske, a me u njima kadetska ekipa BK Me imurje pod vodstvom glavnog trenera Danijela Zadravca.

U konkurenciji kadeta pobjedu je ostvario Fran Galjer ( Mangan, Dubrovn Dubrovnik) pobjedivV ši u finalu našeg Viktora Ruži a 21:15 20:22, 21:16 (M ) sa 2:1 ( 21:15, igra Jura Šolja ). Drugi naš igra mjes osvojio je 13. mjesto.

U konkrenciji kadetkinja pobjedu je ostvarila Dorotea Sutara ( HBK Max ) pobjedivši u finalu Katarinu Galeni ( MZ ) sa 2:0 ( 21:10, 22:20 ). Me imurske igra ice zauzele su: Jelena Novak 9. mjesto i Lucija Zadravec 13. mjesto.

U konkurenciji parova kadeta pobjedu je ostvario par Fran Galjer/Matija Kralji (MN/HBKM) pobjedivši u finalu par David Landeka/Patrik Sadai (MZ) sa 2:1 (21:11, 15:21, 21:13).

U konkurenciji parova akove ki ženski tandem Jelena Novak/ Lucija Zadravec osvojio je etvrto mjesto izgubiši od para Iva Ba i / Iva Šutevski ( HBKM ) sa 2:0.

TURNIR LIMA A u badmintonu u dvorani II. OŠ akovec

Dvije pobjede za Linu Zadravca U dvorani II.OŠ akovec u akovcu održan je 2. turnir MBL-a 2009/10 za lima e U-11.

U konkurenciji dje aka lima a U-11 nastupilo je 3 igra a, a svoju drugu pobjedu je ostvario Lino Zadravec sa dvije pobjede i time osigurao ukupni naslov pobjednika. Drugo mjesto osvojio je Luka Grubi sa pobjedom i porazom dok je tre e mjesto osvojio Tin Pavlic sa dva poraza.

Poredak nakon 2. turnira (od 3): 1. Lino Zadravec 200b, 2. Luka Grubi 160 i 3. Tin Pavlic 140.

U konkurenciji djevoj ica lima ica nastupile su 3 igra ice, a pobjedu je ostvarila Leona Matotek sa dvije pobjede ispred sestre Lane Matotek sa pobjedom i porazom te Elene Sternad sa dva poraza.

Poredak nakon 2. turnira (od 3): 1. Lana Matotek i Leona Matotek 180, 3. Elena Sternad 130 i 4. Ana Toplek 70.

46

Informacije PoniĹĄtava se natje aj

za radno mjesto psihologa/inje Doma za Ĺžrtve obiteljskog nasilja ÂŤSigurna ku aÂť sa sjediĹĄtem u akovcu, R. BoĹĄkovi a 2, objavljen u listu ÂŤMe imurske novineÂť dana 21.04.2009. godine u br. 711 UPRAVNO VIJE E

Zagreba ka bb, 40000 akovec â&#x20AC;˘ 040/492-500 â&#x20AC;˘ info@mplet.hr

Daje se u zakup poslovni prostor u zgradi â&#x20AC;&#x153;Me imurjepletaâ&#x20AC;? u akovcu, Ivana MaĹžurani a 2, koji se sastoji od devet kancelarija i pripadaju eg hodnika, ukupne povrĹĄine od 390,64 m2. Osim mogu nosti zakupa cijelog prostora, mogu je zakup pojedina nih kancelarija.

Zinteresirani se mogu javi na tel. br. 040/492-500 radnim danom od 8 do 15,30 sa ili svoje ponude upu na adresu Me imurjeplet d.d., akovec, Ivana MaĹžurani a 2 ili na e-mail adresu : info@mplet.hr.

= '

" #

###

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA ŽUPAN KLASA: 402-07/10-02/4 URBROJ: 2109/1-01-10-01

JAVNI POZIV redovitim studentima s podru ja ME IMURSKE ŽUPANIJE koji se ťkoluju u inozemstvu za podnoťenje prijava za ostvarivanje prava na sufinanciranje troťkova prijevoza za akademsku godinu 2009./2010.

I. Pravo na prijavu na ovaj Javni poziv ostvaruju redovi studen s podru ja Me imurske Ĺžupanije koji se ĹĄkoluju u inozemstvu i ispunjavaju sljede e op e uvjete: - da su redovi studen preddiplomskog, diplomskog i integriranog studija ili stru nog i specijalis kog stru nog studija, uklju uju i studente u statusu redovitog studenta apsolventa u razdoblju od dvanaest mjeseci trajanja toga statusa; - da su upisani na jedno od visokih u iliĹĄta u inozemst vu; - da imaju prebivaliĹĄte na podru ju Me imurske Ĺžupanije najmanje dvanaest mjeseciu trenutkupredajeprijavezaostvarivanjepravanasubvencioniraniprijevozte - da su drĹžavljani Republike Hrvatske.

II. Studen koji ispunjavaju uvjete iz lanka 1. ovog Poziva pravo na su nanciranje troĹĄkova prijevoza ostvaruju kroz dodjelu iznosa od 1.000,00 kuna za teku u kalendarsku godinu. Navedeni iznos ispla e se studen ma temeljem sklopljenog ugovora sa Me imurskom Ĺžupanijom u dva jednaka obroka.

III. U svrhu dokaza o ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje prava na sufinanciranje troĹĄkova prijevoza, studenti su prilikom prijave na ovaj Javni poziv duĹžni dostaviti Me imurskoj Ĺžupaniji sljede u dokumentaciju: 1. itko ispunjen i potpisan obrazac prijave koji se moĹže preuze na sluĹžbenim internetskim stranicama Me imurske Ĺžupanije www.medjimurska-zupanija.hr ili osobno na porti Me imurske Ĺžupanije, Ru era BoĹĄkovi a 2, akovec.

2. Potvrdu o redovitom upisu u teku u akademsku godinu, izdanu od strane visokog u iliĹĄta na koje je student upisan, a u svrhu ostvarivanja prava na subvencionirani prijevoz.

3. Presliku osobne iskaznice.

Me imurska Ĺžupanija zadrĹžava pravo da osim prethodno navedene potrebne dokumentacije, od studenta koji je podnio Prijavu zatraĹži i drugu dokumentaciju (potvrdu o prebivaliĹĄtu i domovnicu), ukoliko utvrdi da je isto potrebno radi utvr ivanja prava studenta na su nanciranje troĹĄkova prijevoza, sukladno ovom Javnom pozivu.

IV. Prijave s traĹženom dokumentacijom treba posla ISKLJU IVO POĹ TOM na Me imursku Ĺžupaniju, Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i sport, Ru era BoĹĄkovi a 2, 40 000 akovec s naznakom â&#x20AC;&#x17E;za su nanciranje troĹĄkova prijevoza studenataâ&#x20AC;&#x153; najkasnije do 01. oĹžujka 2010. godine. Prijave s nepotpunim podacima kao ni prijave bez kompletne potrebne dokumentacije ne e se razmatra ni uvrs u program su nanciranja troĹĄkova prijevoza redovi h studenata s podru ja Me imurske Ĺžupanije koji se ĹĄkoluju u inozemstvu.

V. Prijavu studenata razmatra Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i sport Me imurske Ĺžupanije. Obavijest o ostvarivanju prava na su nanciranje troĹĄkova prijevoza redovi h studenata s podru ja Me imurske Ĺžupanije koji se ĹĄkoluju u inozemstvu bi e objavljena do 8. oĹžujka 2010. godine na sluĹžbenim internetskim stranicama Me imurske Ĺžupanije www.medjimurska-zupanija.hr.

VI. Sve dodatne informacije o provedbi postupka za ostvarivanje prava na su nanciranje troĹĄkova prijevoza mogu se dobi na brojevima telefona: 040/374-222 i 040/374 225.

VII. Ovaj Javni poziv otvoren je od dana objave na sluĹžbenim internetskim stranicama Me imurske Ĺžupanije do 01. oĹžujka 2010. godine. Me imurska Ĺžupanija sadrĹžava pravo promijeni uvjete iz ovog Poziva ili is u cijelos ili djelomi no poniĹĄ .

29. sije anj 2010.godine Ĺ˝ U P A N : Ivan Perho

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu zať tu i nacionalne manjine Tim za zdravlje i implementaciju Plana za zdravlje Me imurske Şupanije KLASA:400-02/10-03/3 URBROJ:2109/1-10-10-01 akovec, 28. sije nja 2010.

JAVNI POZIV za prijavu programa i projekata sa svrhom promicanja zdravlja i prevencije bolesti od interesa za Me imursku Ĺžupaniju za 2010. godinu I. Programi i projek za koje se moĹže osigura nancijska potpora iz razdjela Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaĹĄ tu i nacionalne manjine Prora una Me imurske Ĺžupanije za 2010. godinu jesu svi oni kojima se utje e na unapre ivanje i o uvanje zdravlja po utvr enim priorite ma u o uvanju zdravlja stanovniĹĄtva Me imurske Ĺžupanije.

II. Utvr eni priorite u o uvanju zdravlja stanovniĹĄtva Me imurske Ĺžupanije jesu: 1. koronarna sr ana bolest 2. moĹždani udar 3. nedovoljna tjelesna ak vnost 4. rak dojke 5. puĹĄenje i prekomjerno pijenje mladih III. Pravo podnoĹĄenja prijava po pozivu imaju udruge i druge pravne osobe sa sjediĹĄtem na podru ju Me imurske Ĺžupanije, ijim programima moraju bi obuhva ene osobe s prebivaliĹĄtem u Me imurskoj Ĺžupaniji, a usmjereni su na rjeĹĄavanje ili prevenciju prioriteta utvr enih u to ki II. ovog poziva.

IV. Programi i projekti koji ne mogu ostvariti financijsku potporu iz Prora una Me imurske Ĺžupanije za 2010. godinu po ovome pozivu su: 1. osobni znanstveno-istraĹživa ki ili stru ni radovi 2. projek velikih razmjera za koje su potrebna znatna nancijska sredstva ili se baziraju isklju ivo na inves cijskim ulaganjima, kupnji opreme i sl.

V. Prednost u ostvarivanju nancijske potpore imaju programi/projek : 1. koji trajno, sustavno i intenzivno utje u na zdravlje korisnika 2. koje zdravstvene ustanove, trgova ka druĹĄtva, privatni zdravstveni radnici te druge pravne i zi ke osobe registrirane za obavljanje zdravstvene djelatnos ne obavljaju u okviru svog redovnog poslovanja.

VI. Udruge i druge pravne osobe koje ostvare nancijsku potporu za program/ projekt po ovom pozivu, sredstva ne mogu koris za nanciranje svojih lanova ili druge sli ne namjene.

Nadzor nad provo enjem i izvrĹĄavanjem programa te namjenskim troĹĄenjem sredstava obavljat e Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu zaĹĄ tu i nacionalne manjine Me imurske Ĺžupanije.

VII. Udruge i druge pravne osobe koje ostvare nancijsku potporu za program/ projekt u 2010. godini, duĹžne su do 31.01.2011. godine, na propisanim obrascima, dostavi izvjeĹĄ e o provedenim ak vnos ma.

VIII. Sve zainteresirane pravne i zi ke osobe moraju svoje programe/projekte po ovom pozivu prijavi na propisanim obrascima koji se mogu podi i u Upravnom odjelu za zdravstvo, socijalnu zaĹĄ tu i nacionalne manjine (soba br. 58), a is se mogu na i i na web stranicama Me imurske Ĺžupanije: www.medjimurskazupanija.hr Popunjeni obrasci, kao i detaljan opis projekta/programa, dostavljaju se osobno ili poĹĄtom na adresu: Me imurska Ĺžupanija, Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu zaĹĄ tu i nacionalne manjine, Ru era BoĹĄkovi a 2, akovec, s naznakom: Za natje aj â&#x20AC;&#x153;Zdrava Ĺžupanijaâ&#x20AC;? â&#x20AC;&#x201C; (naziv prioriteta).

Krajnji rok za podnoĹĄenje prijava je 05. oĹžujka 2010. godine.

Prijave s nepotpunim podacima, bez detaljnog opisa projekta kao i prijave koje se ne dostave u odre enom roku te na propisanim obrascima, ne e se razmatra .

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. COSMOPOLITAN LIFE Vienna Insurance Group za osiguranje d.d. akovec, Kralja Tomislava 2/1, traĹži 5 ZASTUPNIKA/ICA OSIGURANJA na neodre eno vrijeme, poĹželjno radnoiskustvo,znanjestranogjezika,voza kiispitsupoĹželjni alinisupresudni-dolazeuobziriostalikandida mo viraniza posao, javi se osobno poslodavcu uz prethodnu najavu na tel.313-530,091-4899-768g a.LidijaApostolovski.Natje aj otvoren do 15.02.2010.g.

2. Ordinacija op e medicine vl. Lidija Vidovi Zvonar PRELOG, K. P. KreĹĄimira IV 7, traĹži 1 DOKTOR OP E MEDICINE na odre eno vrijeme - 12 mjeseci, poloĹžen stru ni ispit, javi se na tel. 645-575. Natje aj otvoren do 15.02.2010.g 3. I-KONG d.o.o. M. SrediĹĄ e, Poljska 43, traĹži 10 Ĺ IVA A na odre eno vrijeme, do i osobno na adresu poslodavca ili najava na mob. 098-9595930 g a Kralji Marija. Natje aj otvoren do 15.02.2010.

4. VIJENAC d.o.o. STRAHONINEC, traĹži 1 DJELATNIK ZA RAD U STAKLENIKU na neodre eno vrijeme, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., javi se osobno ili 091-5660125, 333-870. Natje aj otvoren do 15.02.2010.g 5. KOZAR d.o.o. AKOVEC, traĹži 1 KV, PKV TESAR, ZIDAR na neodre eno vrijeme, rad na terenu i doma, javi se na 098-493-150. Natje aj otvoren do 15.02.2010.

6. Restoran STARIKROV DONJIKRALJEVEC, traĹži3KONOBARAnaneodre enovrijeme,poĹželjnoradnoiskustvo,javi se na mob.091-9123525. Natje aj otvoren do 06.02.2010.

7. MIKEC INSTALACIJE d.o.o. CIRKOVLJAN, traĹži 2 INSTALATERA CENTRALNOG GRIJANJA, PLINOINSTALATER, VODOINSTALATER na odre eno vrijeme, javi se na 091179-3853. Natje aj otvoren do 03.02.2010.

8. ALLIANZ ZAGREB d.d. Poslovnica AKOVEC AKOVEC, K.Zrinski1/1,traĹži5ZASTUPNIKAUOSIGURANJUzaposlove savjetovanja klijenata i prepoznavanje njihovih potreba, pruĹžanje usluge ponude i sklapanje ugovora o osiguranju, prezentacijaipromocijatvrtke,pruĹžanjepodrĹĄkeklijen ma, SSS, VĹ S, VSS , na neodre eno vrijeme, poznavanje rada na ra unalu, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kategorije, poĹželjno radno

iskustvo na is m ili sli nim poslovima, poslovna i prodajna orijentacija,sklonost mskomradu,dinami nostiupornost, javi se osobno na gornju adresu ili na tel. 314-006, 098-1914343 ili na e-mail: dijana.kolac@allianz.hr Natje aj otvoren do 31.03.2010.

9. Kroja ki obrt urkin Palovec, Glavna 18, traĹži 2 DJELATNICE ZA Ĺ IVANJE TEKSTILA (Ĺ TEP) na odre eno vrijeme, radno iskustvo barem 1 godina, javi se osobno ili 639-121.

Natje aj otvoren do 31.03.2010.

10. Restoran Aquva Toto more TOTOVEC, traĹži 1 KUHAR/ ICA na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 091-9123525. Natje aj otvoren do 15.02.2010.

11. PIRAMIDA LOPATINEC, traĹži 1 AUTOLAKIRER na neodre eno vrijeme, radno iskustvo poĹželjno ali nije uvjet, javi se osobno ili 856-060. Natje aj otvoren do 12.02.2010 12. POLIKLINIKA MEDIKOL AKOVEC, traĹži 1 DOKTOR SPECIJALIST MEDICINE RADA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 2-3 godine, javi se na 091-4594744, dostavi pismene zamolbe na e-mail: dolores.pavelic@medikol.hr Natje aj otvoren do 15.02.2010.

13. LECTOR Ĺ MITRAN d.o.o. AKOVEC, TRAVNI KA JUG 1, traĹži 3 TRGOVA KA PUTNIKA na neodre eno vrijeme uz probni rad, posjedovanje vlas tog automobila, javi se na 099-543-0597. Natje aj otvoren do 13.02.2010.

14. MAKI TRANS d.o.o. RESTORAN PREPELICA OTOK 2, PRELOG, traĹži 2 KV KUHARA/ICE na odre eno vrijeme (6 mjeseci), javiti se na 098-393-001. Natje aj otvoren do 07.02.2010.

15. ROYAL TRADE d.o.o. VRATIĹ INEC, Pre na ul.1, traĹži 1 KV KUHAR na neodre eno vrijeme, najava na mob. 0992225005. Natje aj otvoren do 15.02.2010.

16. DOM-Ĺ ESTANJ d.o.o. SVETI JURAJ U TRNJU 2, traĹži 2 ISTA ICE,4NJEGOVATELJICEnaneodre enovrijeme,javi se na 091-5765692. Natje aj otvoren do 17.02.2010.g.

17. TISKARA KRON AKOVEC, Z. Milkovi a 11, traĹži 1 TISKAR-OFSET STROJAR sa obaveznim radnim iskustvom na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se osobno uz

prethodnu najavu na tel.384-606. Natje aj otvoren do 15.02.2010.

18. Ugos teljski obrt KAIROS IVANOVEC, J. Broza 101, traĹži 1KONOBAR/ICUnaneodre enovrijeme,javi seosobnona tel. 095-8627912. Natje aj otvoren do 14.02.2010.

19. DIMOS-dimnja arskiobrt-RobertZverSTRAHONINEC, Poljska39a,traĹži1DIMNJA ARnaneodre enovrijeme,javi seosobnonatel.333-977,098-9692075.Natje ajotvorendo 04.02.2010.

20. STROJOKOP DEBELEC SELNICA, Zrinskih 17, traĹži 1 RUKOVATELJ GRA EVINSKIM STROJEVIMA na neodre eno vrijeme, javi se na 099-7978356. Natje aj otvoren do 17.02.2010.

21. EMPIR d.o.o. ZAVEŠAK Frizerski salon ŽELJKA, Selnica, traŞi 1 FRIZERKA radno iskustvo poŞeljno, javiti se osobno ili tel. 861-289,098-1809433. Natje aj otvoren do 17.02.2010.

22. B.P. 90 d.o.o. CAFFE BAR â&#x20AC;&#x153;DA CAPOâ&#x20AC;? Mursko SrediĹĄ e, Frankopanska 7, traĹži 2 KUHARA (PIZZA PEKARA) na neodre eno vrijeme, javi se na 543-247, 098-248299. Natje aj otvoren do 17.02.2010.

23. AUTO ROMAN d.o.o. AKOVEC, traĹži 1 AUTOLIMAR â&#x20AC;&#x201C; AUTOLAKIRER, obavezno radno iskustvo, na odre eno vrijeme s mogu noĹĄ u stalnog radnog odnosa, javi se na 098-9182092. Natje aj otvoren do 19.02.2010.

24. Ugost. obrt VENERA PLEĹ KOVEC, traĹži 1 KONOBAR na odre enovrijeme,javi sena098-242-898.Natje ajotvoren do 03.02.2010.

25. Ljekarna mr. ph. DRAGICA-BLAGUS VI ANOVI STRAHONINEC, akove ka 26, traĹži 1 MAGISTAR FARMACIJE na neodre eno vrijeme, javi se osobno na tel.363-244, 0981312300. Natje aj otvoren do 22.02.2010.

26. PANSION MAMICA PUĹ INE, traĹži 1 KONOBAR na neodre eno vrijeme uz probni rad, znanje stranog jezika, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat. PoĹželjno radno iskustvo, 2 KUHARA na neodre eno vrijeme uz probni rad, obavezno radno iskustvo, javi se osobno na 091-5763986. Natje aj otvoren do

06.02.2010.

27. SPORT-IN d.o.o. SELNICA, Stepin eva 10, traĹži 5 PARKETARA â&#x20AC;&#x201C; PODOPOLAGA A na odre eno vrijeme, rad na terenu, javi se osobno ili na tel. 861-057, 099-5730088 ili e-mail:sport-in@ck.t-com.hr Natje aj otvoren do 22.02.2010.

28. ZLATNE RUKE d.o.o. Ĺ ENKOVEC, M. Tita 10a, traĹži 1 KV PEKAR, 2 PRODAVA A na odre eno vrijeme, dostavi pismenu zamolbu ili javi se na mob.099-1923155. Natje aj otvoren do 10.02.2010.

29. INSTALACIJE TUKSAR d.o.o. G. Kraljevec, Marof 13, traĹži 1 KV MONTER CENTRALNOG GRIJANJA I VODOINSTALACIJA na neodre eno vrijeme uz probni rad, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 095-9025038. Natje aj otvoren do 27.02.2010.

30. MARKET F d.o.o. PRIBISLAVEC, B. J. Jela i a 33, traĹži 1 PRODAVA MJEĹ OVITE ROBE na odre eno vrijeme, javi se na 091-7892366. Natje aj otvoren do 07.02.2010.

31. Centar za socijalnu skrb akovec akovec, V. Nazora 16, traĹži 1 DIPL. PRAVNIK na odre eno vrijeme za vrijeme bolovanja radnice zbog komplikacija u trudno i i rodiljnog dopusta, poloĹžen stru ni ispit, drĹžavni ili pravosudni ispit, poznavanje rada na ra unalu, poloĹžena â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., uz pisanu prijavu na natje aj je potrebno priloĹži Ĺživotopis, rodni list i domovnicu, dokaz o zavrĹĄenom obrazovanu, dokaz o radnom iskustvu, dokaz o poloĹženom stru nom ispitu, dokaz o poloĹženom voza kom ispitu â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat. Dokaze o ispunjavanju uvjeta potrebno je dostavi u izvorniku ili ovjerenom presliku, prijave s dokumentacijom o dokazivanju uvjeta dostavi na gornju adresu s naznakom â&#x20AC;&#x153;prijava na natje aj za diplomiranog pravnikaâ&#x20AC;?. Natje aj otvoren do 04.02.2010.

32. PERMANENS d.o.o. ZAGREB, Radni ka cesta 39, traĹži 3 ZASTUPNIKA U OSIGURANJU, SURADNIK U PRODAJI na neodre eno vrijeme, znanje rada na ra unalu, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat.,komunika vnost,spremnostnau enje,usvajanjenovih znanja i vjeĹĄ na, mjesto rada Me imurska Ĺžupanija, grupno informiranje o na inu rada bit e u Podru noj sluĹžbi akovec

u dvorani br.(18) 19.02.2010. u 12,00, dodatne informacije 01-6126805. Natje aj otvoren do 17.02.2010.

33. LINO d.o.o. AKOVEC, K. Tomislava 2, traĹži 1 KUHARPIZZA MAJSTOR, 2 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme uz probni rad, poĹželjno radno iskustvo, javi se osobno na mob. 098-242-282 ili u jutarnjim sa ma osobno se javi u PIZERIJU PIPO. Natje aj otvoren do 14.02.2010.

34. KNAUF FAL NOVO SELO ROK, traĹži 2 MONTERA SUHE GRADNJE, 2 Ĺ PAHTLERA na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 098-9244510. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

35. BUJAN d.o.o. PRETETINEC 205, traĹži 1 GRA EVINSKI TEHNI AR-visokogradnje sa obaveznim radnim iskustvom 5godinananeodre enovrijemeuzprobnirad,samostalnost u radu, poĹželjan stru ni ispit, javi se 829-565, 098-388689.

Natje aj otvoren do 28.02.2010.

36. Sigurna ku a p.p. 160 40000 AKOVEC, traĹži 1 PROF. PSIHOLOGIJE ILI DIPL. PSIHOLOG, najmanje jedna godina radnog iskustva, poloĹžen stru ni ispit, voza ka dozvola â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kategorije, na neodre eno vrijeme s pola radnog vremena, uz prijavu kandida su obavezni priloĹži : Ĺživotopis uz mo vacijsko pismo, domovnicu, dokaz o stru noj spremi, presliku voza ke dozvole â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., presliku isprave o poloĹženom stru nom ispitu, uvjerenje o nekaĹžnjavanju ne starije od ĹĄest mjeseci na gornju adresu s naznakom â&#x20AC;&#x153;Natje aj za psihologa /injuâ&#x20AC;? - do 17.02.2010.g.

37. TUS-TRADE d.o.o. Ca e bar MURA SVETI MARTIN NA MURI, traŞi 1 KONOBAR na neodre eno vrijeme, javi se na g.ŽalarEmilunabr.868-466ili098-242878.Natje ajotvoren do 17.02.2010.g.

38. Udruga Roma Me imurja PODTUREN, Lon arevo naselje, traĹži 1 VĹ S ODGOJITELJ na odre eno vrijeme (zamjena za porodiljni), skra eno radno vrijeme, javi se na mob.098954-8464. Natje aj otvoren do 03.02.2010.g.

39. BISTRO MLINAREC PRELOG, K. Zvonimira 30, traĹži 1 KONOBAR/ICA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, javi se na 098-937-1863. Natje aj otvoren do

28.02.2010.

40. JUR EC TRANSPORTI d.o.o. PRELOG, traĹži 1 VOZA C i E kategorijeteglja aspoluprikolicomzadoma iime unarodni prijevoz, na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 2 godine, javi se na 098-241-479, 040-645-750. Natje aj otvoren do 05.02.2010.g.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traŞi 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZAAUTOMOBILEnaodre enovrijeme,uvje :OŠ,PKV,KV-ili osobe sa ťkolom za ťiva a ili zavrťen te aj krojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ťivanja, pismene zamolbe osobno ili poťtom na gornju adresu do 28.02.

2. UGOSTITELJSKIOBRTDRAĹ˝ENJAMBRIĹ KO,VARAĹ˝DIN; traĹži 2 KUHARA/ICU za poslove kuhara u restoranu â&#x20AC;&#x2DC;Zlatne rukeâ&#x20AC;&#x2122;, VaraĹždin, uvjet: isklju ivo KV kuhari s a nitetom za navedeni posao i voljom za daljnja u enja i usavrĹĄavanja; 1 KONOBARA/ICU za posluĹživanje jela i pi a u restoranu â&#x20AC;&#x2DC;Zlatne goriceâ&#x20AC;&#x2122;, VaraĹždinbreg, uvjet: KV konobar, komunika vnost, urednost, ljubaznost i 1 KUHARA/ ICU za poslove kuhara u restoranu â&#x20AC;&#x2DC;Zlatne goriceâ&#x20AC;&#x2122;, VaraĹždinbreg, uvjet: isklju ivo KV kuhari s a nitetom za navedeni posao i voljom za daljnja u enja i usavrĹĄavanja. Sva su radna mjesta na neodre eno vrijeme. Do i osobno svaki etvrtak 8-10 h na adresu restorana â&#x20AC;&#x2DC;Zlatne rukeâ&#x20AC;&#x2122; (VĹ˝, Kukuljevi eva 13) i traĹži gdina. JambriĹĄka (ponije zamolbu!)

3. DIONIS d.o.o., VARAĹ˝DIN, ZAGREBA KA 94; traĹži 1 KV, SSS KONOBARA/ICU za posluĹživanje i naplata pi a u ca e baru â&#x20AC;&#x2DC;Zonaâ&#x20AC;&#x2122;, Trnovec na neodre eno vrijeme, najava na 091/331-4151 (Biserka Sambolec).

Informacije 47

= '

" #

###

SJE ANJE

= =

JOSIPA IBRAHIMOVI A > } = Š &

+

$ < * ] [<

< =

' ' ] { [ & '

['\ Tvoji: zet Ljudevit, unuci Goran, Bojan i SaĹĄa s obiteljima

TUŽNO SJE ANJE

=[ Klasa: 119-01/10-01/02 Urbroj: 2109-63-03-10-01 akovec, 27. sije nja 2010.

Me imursko veleu iliĹĄte u akovcu, Bana Josipa Jela i a 22/a, akovec, raspisuje

NATJE AJ 1. za prijam nastavnika u nastavnom zvanju predava a na radno mjesto predava a za podru je tehni kih znanos , polje gra ka tehnologija, grana procesi gra ke tehnologije, 1 izvrĹĄitelj na neodre eno vrijeme s punim radnim vremenom.

2. za izbor u naslovno-nastavno zvanje predava a za podru je prirodnih znanos , polje matema ka, grana ostale matema ke discipline.

Pristupnici na natje aj moraju ispunjava uvjete utvr ene Zakonom o znanstvenoj djelatnos i visokom obrazovanju (â&#x20AC;&#x2DC;â&#x20AC;&#x2122;Narodne novineâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122;, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07, 46/07 i 45/09), te uvjete Vije a veleu iliĹĄta i visokih ĹĄkola (â&#x20AC;&#x2DC;â&#x20AC;&#x2122;Narodne novineâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122;, broj 119/05).

Uz prijavu pod to kom 1. natje aja pristupnik treba priloĹži : Ĺživotopis s detaljnim podacima o nastavnom i stru nom radu, dokaz o izboru o nastavnom zvanju predava a, diploma i domovnica.

Uz prijavu pod to kom 2. natje aja pristupnik treba priloĹži : Ĺživotopis s detaljnim podacima o nastavnom i stru nom radu (u pisanom i elektroni kom obliku), domovnicu, diplomu o zavrĹĄenom fakultetu, popis radova i preslike radova.

Na natje aj se mogu prijavi osobe oba spola, sukladno lanku 13. Zakona o ravnopravnos spolova (â&#x20AC;&#x2DC;â&#x20AC;&#x2122;Narodne novineâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122;, broj 82/08).

Prijave s potrebnom dokumentacijom o ispunjavanju uvjeta iz natje aja podnose se Me imurskom veleu iliĹĄtu u akovcu, na adresu Bana Josipa Jela i a 22/a, akovec, s naznakom â&#x20AC;&#x2DC;â&#x20AC;&#x2122;Za natje ajâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122; u roku od 8 dana od objave natje aja u Narodnim novinama.

Nepotpune i nepravovremeno pris gle prijave ne e se razmatra .

O rezulta ma izbora kandida prijavljeni na javni natje aj bi e obavijeĹĄteni u zakonskom roku.

Me imursko veleu iliĹĄte u akovcu

NADEĹ˝DU HORVATI > Â&#x2C6;

Â&#x201C; Â Â&#x161;

Â&#x201C;

Suprug Stanislav, k erke s obiteljima i ĹĄogorica Terezija

POSLJEDNJI POZDRAV = '[\ [> ]

<

ANGELI OLETI > Š \ Njezini najmiliji: '[\ [= [ ]

^

'

Â&#x2039; ] Â&#x160;

$ { [ [ $ ] Â&#x192; ] $

Â&#x201D;' > * Â&#x192;

' Q {

ZAHVALA \ ' *

ANGELE OLETI \ [

Â&#x201E; '

[

  = { * Â&#x192;Â&#x2C6;Â&#x201D;Â&#x2030;Â&#x2013;Y| Â&#x160;Â&#x203A;ŠÂ&#x2039;Â&#x203A;Â&#x2021;Â&#x2022;Â&#x2020;Â&#x2022;Â&#x2013;^| ' < ] \ * ]

'['

>

'[

[ * & * [

['

\ ' > > '[ [*] * >

+

< > '\ [

' * ' > [&

Â&#x2039;

* q \ > [=

] Â&#x2013;Â&#x201D;| ^ [ ] |Â&#x; Â&#x201D;[ &

|Â&#x; ]

^ [ ' ] * $ [ > '*

Â&#x; > Â&#x2C6;

q ' <

Â&#x192; [ Š =[

* \

'\ Obitelj

IZ MATI NOG UREDA RO ENI: MAŠA ŠOPAR, k i Lele i Branimira; LAURA HAJDAROVI , k i SnjeŞane i Miljenka; FRANJO BOŽANI , sin Ljiljane i Zlatana;ADELAFEGEŠ,k iIvaneiŽeljka;DINA POSAVEC, k i Suzane i Gorana; FABIAN FRAN I , sin Simone i Duťana; PETAR SLUKI , sin Ivane i Dejana; LEO ŽERDIN, sin Kris ne i Denisa; RENATO ORŠUŠ, sin Marije i Zlatka; KARLA BALOG, k i Duťanke i Ma je; DAVID LEPEN, sin Suzane i BlaŞa; PAULO NOMO NEMI, sin Gordane i Casimira Rodgigue; NEVEN NOVAK, sin Nataťe; VANJA VRABEC, sin Dalije i Saťe; GABRIJEL VUGRINEC, sin Antonije i Siniťe; DINO I FILIP BALOG, sinovi Dubravke i Kreťe; EMINA IGNAC, k iViťnjeiEmila;NIKOSRNECVRBANEC, sin Klaudijei Nikole; VIOLETA ORŠOŠ, k i Svetlane i Mladena; MIA MAJSAN, k i Monike i Gorana; NINA GLAVINA, k i Brankice i Kris jana.

VJEN ANI: Nina Silaj i Marko Branovi ; Petra TomaĹĄi iMarioLeskovar( akovec).Daria

Antolovi i Denis reĹĄnjovec (Mursko SrediĹĄ e).

UMRLI: Josip Novak, ro . 1928.; Josip JaluĹĄi , ro . 1938.; Gizela Domini , r. Herman, ro . 1929.; Agela Makovec, r.

Kolar, ro . 1922.; Josip Žganec, ro .

1928.; Josip Ĺ tebih, ro . 1957.; Antun BaĹĄek, ro . 1935.; Helena Mihalkovi , r. Vidovi , ro . 1935.; Ana JanuĹĄi , r. Kolac, ro . 1936.; Marija Profeta, r.

Kova , ro . 1925.; Ivan Golub, ro .

1954.; Emilija Mihac, r. Bermanec, ro . 1934. ( akovec). Cecilija Furdi, r.

JambreĹĄi , ro . 1926.; Ana Kova , r.

Trstenjak, ro . 1943.; Marija Kolari , r. Kukoli , ro . 1920. (Dekanovec).

Franjo Matan, ro . 1954.; BoŞidar Matulin,ro .1965.(Kotoriba).Marija Srnec, r. Žnidari , ro . 1933.; Angela Ole , r. Brodar, ro . 1933. (Mursko Srediť e). Fran iťek Tkal evi , ro .

1940. (NedeliĹĄ e). Ivan BaĹĄnec, ro .

1942.; Marija Sinkovi , ro . 1920.

(Prelog).

48

Oglasnik

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 312 333

MOTORNA VOZILA

POLJOPRIVREDA

AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor â&#x20AC;&#x201C; moĹže i neispravne, mob. 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJEM 200 bala sijena po 12kn; bo nu kosu striĹžnu IMT 539-533 za 800 kn, te staru drvenu preĹĄu po dogovoru. tel: 091/597-9578 PRODAJE SE plug dvobrazdni, tanjura a 22 diska i sija ica dvoredna, tel.

098/632-494 PRODAJEM KOTAO za pe enje rakije, bakreni od 60 lit., izuzetno uĹĄ uvan, cijena 2.000,00 kuna! tel: 099/784-1989 PRODA JEM TRAKTOR IMT 533 1972.g, u vrlo dobrom stanju, mob.

098/180-80-27 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODA JEM: plug 1-brazdni Olt 16 cola visoki, 2-brazdni visoki 10 cola 70cm, oranicu 1ha u N. Selu Rok, mob.

091/9770-584 PRODAJEM dvije manje prikolice, plug 12 cola, rasipa umjetnog gnojiva, tel.

360-236, Pribislavec PRODAJE SE 3-fazni eki ar s ku jom, ispravan i sijeno i otava u balama, te veliki kau , malo koriĹĄten, povoljno, tel. 635-238 KUPUJEM OKRETA SIJENA Sip ĹĄempeter, tel. 895-176 PRODAJE SE JE AM, povoljno. Nazva na tel. 040/821-294 ili 098/496-313 PRODAJEM kola, ruĹž ar i luĹĄ ar za kukuruz, pumpu za gnojnicu i homote za krave. Tel. 040/858 547 PRODAJE SE SIJENO I SLAMA rolo bale, kukuruz rod 2008 3t, muzilica Wes alia s dvije kante, te dvije pe i na loĹž ulje, tel: 098 9353 879 PRODAJEM kukuruĹžnjak metalni, 2 gumena kola, velike stare pune cigle, 098/95-65-200.

PRODAJEM TRAKTOR Stayer 28KS s kabinom, mob. 099/598-3497

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

OPEL CORSA combo dostavni 2003.g., cijena 27.999 + pdv, moĹže odgo eno pla anje, tel. 098/502-400 ili www. bukal.hr TOYOTA RAV4 2001.g. 4x4, automa k, 5 vr., crni, 115 tkm, reg. do 12/10., o uvan i odrĹžavan, cijena 9,600 eura. mob 095-908-7339 SUZUKI GS500F, 500ccm, 50ks, 2007.g., 24.000 km, izvrstan, 35.000 kn, mob.

091 544 6027 PRODAJE SE BMW 316i, kockica, odli an i TOYOTA STARLET, reg. do 6mj., motor 1,0lx 12 ventila, moĹže i zamjena, mob 092/2311-534 PRODAJE SE paletni elektro vili ar LINDE T20 sjede i, mogu e razne kombinacije. mob. 099/364-7777 ili unihart.ltd@ gmail.com FIAT STILO SW 1.4 16V 2005.g., srebrni, 78tkm, reg. do 4./10., u super stanju, povoljno i hitno, mob. 098/240-135 PRODAJEM BMW 320D 1999.g., crni, 8.900 eur, mob. 095/90-77-062 L AND ROVER freelander 2.0 TD4 2005.g., ful oprema, serv. knj., mob.

095/90-77-062 VOLVO S60 2.4 diesel, full oprema, 2002. god., 8.900 eura, tel 095/90-77-062 TOYOTA YARIS 1.3 V V T-i 2000.g., japanac, 2.vl., ser v. knjiga, mob.

098/98-303-63 DIZNE BOSCH za A4 2.0TDI 140KS, 4kom i komplet motor u dijelovima 2006.g., mob. 095/90-77-062 VW MAĹ INA 1.9TDI 105KS 2005.g., komplet, mob. 095/90-77-062 FIAT UNO 1.0ie 1997.g., reg. godinu dana, 5vr., u odli nom stanju, tel.

098/906-9355 KUPUJEM OSOBNO VOZILO (moĹže i kombi) bilo koja marka, godiĹĄte ili stanje, mob. 092/263-8882 PRODAJEM: audi 80 1.8 B4, reg. 12mj., za 1.750 eur; skuter Speed re 2008.g., reg. 5mj., za 5.500eur, te alu felge 4kom za 550 kn, mob. 092/262-7272 PRODAJE SE MAZDA 323 1991.g., 191tkm, u dobrom stanju, mob. 091/513-5770 VOLVO 460 1.7 1993.g., reg. do 5mj., cijena po dogovoru, zva poslije 16 sa na mob. 098/175-8878 HYUNDAI TUCSON 2.0 2WD benzinac 2007.g., 39tkm, u sustavu PDV, puno opreme, odli no stanje, moĹže i na kredit, mob. 099/410-6802 NISSAN - dijelovi limarije i mehanike te alu felge s gumama 205/50R15, tel. 091 505 4661 PRODAJEM FORD SIERRU 2.300 DIZEL, ispravan, o uvan, u voznom stanju, metalik srebrni, 5vr., ĹĄiber, auto radio, centr.zaklj., neregistriran, HITNO, moĹže i za dijelove. mob. 098/9862-668 MERCEDES ML 280 cdi AMG 2006.g. i PASSAT karavan 1.9 tdi 2001.g., mob.

098/393-000 HYUNDAI MATRIX 1.6 benzinac, puno opreme, sa uvan, mogu nost kredita. mob. 099/410-6802 PRODAJEM: PEUGEOT 106 1.0, 37KW, 1999.god., centr.zaklj., el.pod. stakla, airbag, 17.500 kn i OPEL ZAFIRA 2.0d 16v, 74kw, 2003.g., 7 sjedala, 1.vl., serv. knj., servo, abs, autom. klima, 2xairbag, el.pod. retrovizora, dalj.centr. zaklj., el.pod. stakla, cijena 8.800 eur sa pdvom, mob. 098/135-2261.

PRODAJU SE LJETNE GUME za Mercedes 16â&#x20AC;? za 150 eur, felge s gumama za A.R 166 205/55/16, za FORD felge sa zimskim gumama 185/65/15, felge s gumama za A.R 156 185/65/15, zimske gume Toyo 205/60/15, cijena povoljna, mob. 098/242-283 VW PASSAT 1.9TDI 12.mj/03.g., srebrna boja s efektom, povoljno, mob.

099/5828-637 KUPUJEM MANJI OSOBNI AUTOMOBIL od vlasnika, mob. 099/598-3497

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI. DugogodiĹĄnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. ÂŤKROVÂť, akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC â&#x20AC;&#x201C; CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRIMAM na deponiju lom ciglu i crijep te staru ciglu i crijep. mob. 091/541-8810 PRODAJA I MONTAĹ˝A GARAĹ˝NIH VRATA, roleta, Ĺžaluzina, trakas h zavjesa. mob. 098/703-662 IN S T RUKC I J E I Z M AT EM AT IK E z a osnovnu i srednju ĹĄkolu, vrlo povoljno i kvalitetno. Dolazak u VaĹĄ dom. Mob: 099/6699-007, Dario ADAPTACIJE KU A, STANOVA i dr. prostora, te izrada strojnih glazura, Ĺžbuka i industrijskih podova. Tel. 040/868-808 ili 091/561-5164

POSAO KERAMI AR s dugogodiĹĄnjim iskustvom traĹži honorarni posao, mob.

098/626-876 TRAŽIMO VIŠE DJELATNICA za rad u telefonskoj prodaji, posao je honoraran, prednost umirovljenicima. tel: 095/802-6971 TRAŽIMO KOOPERANTE za uzgoj gljiva shiitaka na obilicama, osiguran otkup gljiva i nabava potrebnog materijala za uzgoj. mob. 098/899-495 TRAŽIM POSLOVE IŠENJA (honorarno), mob. 095/903-2887 TRAŽIM POSAO ISTA ICE ili pomo starijim ljudima u ku anstvu, prijavljena sam na Zavodu. tel. 337-095 TRAŽIM POSAO OSOBNOG VOZA A i obavljam uslugu dostave i prijevoza za starije, nemo ne i bolesne osobe. mob.

099/8282-171 MLA A MUSKA OSOBA s radnim iskustvom na poslovima vodovod/grijanje instalacija traŞi honorarni posao u struci, ponude na mob. 099/3411-412 GITARISTA VOKAL I B TRUBA, traŞi band, tel: 091 522 7110 ili 098 1789 118 HITNO TRAŽIM OSOBU koja bi se svaki dan jedan sat dnevno brinula o macama.

Uz veliku ljubav prema macama koja je klju na za obavljanje posla, osoba e prima naknadu. mob. 098 306 676

KREDITI NAJPOVOLJNIJI KREDITI U HRVATSKOJ s fiksnom kamatom od 2.99-4.99%, hipotekarni, stambeni, adaptacijski, gotovinski â&#x20AC;&#x201C; uz drĹžavni poticaj, mob.

098/205-691

POZNANSTVA MUĹ KARAC (50g), rastavljen, 172v, 88kg, Ĺželio bi upozna slobodnu Ĺžensku osobu do 46g radi ozbiljne veze, samo ozbiljne ponude na tel 098/872-081

NEKRETNINE - PRODAJA

ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino

NAMJEĹ TEN STAN u centru akovca od 82m2, prodaje se ili mijenja za ku u u okolici k, uz doplatu, stanu pripada tavan od 48m2, podrum, ĹĄupa i malo dvoriĹĄte â&#x20AC;&#x201C; cijena 75.000 eur. mob. 099/316-2112

SMS NEKRETNINE OVLAĹ TENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE ÂŤRODIKOMMÂť d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

Agencija za promet nekretninama akovec, R. BoĹĄkovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju VaraŞdinske i Me imurske Şupanije

MRĹ AVITE POMO U BIOTER APIJE â&#x20AC;&#x201C; brzo i efikasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347-031

MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, tako er NAM HITNO TREBA MOTORNA PILA.

AKOVEC, Uska bb (kod trĹžnice) www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350 Prodajemo i potraĹžujemo ku e, stanove, apartmane, zemljiĹĄta, poslovne prostore u Me imurju i ĹĄire.

MURSKO SREDIĹ E - ku u katnicu s tavanskim prostorijama, 3 stana, oku nica, ure ena, blizu crkve, prodajem, tel.

040-543-825 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN na 3. katu, u k, Vukovarska 3, renoviran. Tel. 098/9465-206 PRODAJE SE VIKEND vo njak-gradiliĹĄte povrĹĄ. 2200m2 u Zasadbregu. Tel. 091/7636-571 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel.

099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJEM NOVI STAN U CENTRU AKOVCA, VRHUNSKA KVALITETA I IZVEDBA. Info telefoni 091/202-2828, 091/2002-920 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u PuĹĄ inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ure enom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Gra ke. tel. 092/24-53-243 HITNO PRODAJEM JEDNOSOBNI STAN od 35m2, 2.kat, u k, Vukovarska, 4-katnica, cijena 1.000 eur/m2, mob.

098/426-021 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu od 46m2, visoko prizemlje, brojila etaĹžirana, povoljno, mob. 091/572-4557 PRODAJEM GRADILIĹ TE u Cirkovljanu povrĹĄ. 355 hv, mob. 098/9234-772 STAN NA BRA U od 83m2 mijenjam za nekretninu u akovcu ili gornjem Me imurju, mob. 099/6733-760 KUPUJEM VINOGRAD na lokaciji GradiĹĄ ak, moĹže i prazna ili zapuĹĄtena parcela, mob. 099/564-7137 FRIZERSKI SALON novi, akovec, Lj. Gaja, namjeĹĄten, prodajem, tel 098/241-559 STAN 3-sobni i 4-sobni sa garaĹžom, novogradnja, Mihovljan ispod Ĺ afrana, kredit, prodajem, tel 098/241-559 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu, povoljno, te dvije oranice od 500 i 800 hv u akovcu (Pustakovec), tel.

363-929 ili 098/925-4619 PRODAJEM ILI MIJENJAM UZ DOPLATU novi apartman u Novalji za nekretninu ili zemljiĹĄte u gornjem Me imurju, mob.

091/505-8885 PRODAJE SE Ĺ UMA Omek 360 hv (/kraj PuĹĄ ina), oranica JaraĹĄ ice 1400 hv (blizu NedeliĹĄ a), oranica Ĺ tuk 462 hv (blizu Strahoninca). Tel: 822-362 PRODAJE SE VISOKA PRIZEMNICA u NedeliĹĄ u, odmah useljiva, svi priklju ci, atrak vna lokacija za poslovni prostor.

Tel: 099-5166-780 STARIJA KU A u Ĺ enkovcu od 77 m2 na zemljiĹĄtu od 899 m2, voda i struja u ku i, plin uz objekt, spojeno na gradsku kanalizaciju, tereta nema, is papiri. tel: 098/1644-483 GRADILIĹ TE u blizini Spa&golf resorta Sveti Martin na gl. prometnici prodajem, upisana ku a, tel: 099 673 7919 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 51,22m2 u Zagrebu, Borongaj, prizemlje, ure en, cijena 60.000 eur, hitno, mob.

098/973-9336 PRODAJE SE NOVOGRADNJA u Strahonincu i vikendica s vinogradom u Dragoslavcu, mob. 098/749-131 PRODAJEM VIKENDU KU U u Zasadbregu, zelenilo, brajde, vo njak, ĹĄuma, struja, voda, kanalizacija, plin pred ku om. mob. 091/165-1615 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u Sv. KriĹžu na gl. ces k-Prelog, preko puta autobusne st., izgra eni temelji i podrum, priklju ak vode, mob. 091/5636-323

IZNAJMLJUJE SE POSL. PROSTOR u akovcu, K. Tomislava 32, tel. 312-297 IZNAJMLJUJEM NAMJEĹ TENU SOBU s 2 kreveta, s upotrebom kuhinje i kupaonice, povoljno za samce ili par, upita u Ĺ enkovcu, M. Tita 46 POVOLJNO IZNAJMLJUJEM trosobni namjeĹĄteni stan za no enja12km od akovca, mob. 095/807-2340 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR, akovec, centar, mob. 098 823 717 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA od 30m2 u akovcu, nenamjeĹĄtena i 1 namjeĹĄtena garsonijera, mob.

098/545-526 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u centru M. SrediĹĄ a, i prodaje se banzek, tel. 543-882 IZNAJMLJUJEM KU U za stanovanje u blizini Preloga, mob. 099/598-34-97 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI namjeĹĄteni stan u akovcu na Jugu, mob.

098/241-583

Ĺ˝IVOTINJE Kotoriba PILIÄ&#x2020;I ZA KLANJE Ĺživi ili oÄ?iĹĄÄ&#x2021;eni i 1-DNEVNI BIJELI PILIÄ&#x2020;I. Dostava besplatna! tel: 682-051, mob: 098/426-377

PRODAJU SE SVINJE od cca 150kg, viĹĄe komada, tel. 631-644 Ĺ TENCI ZLATNOG RETRIVERA stari 3 mj., cijepljeni, o iĹĄ eni od parazita, sve jedu i Ĺžive u dvoriĹĄtu, bez papira, istokrvni, tel: 099/8038-004 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 PRODAJEM SHI-TZU Ĺ TENCE. mob: 098/919-3036

2. velja e 2010.

PRODAJEM Ĺ TENCE Hrvatskog Ov ara stari 3mj., istokrvni, bez rodovnice, o iĹĄ eni od parazita, prisutna oba roditelja, mob: 095/903-8509 Ĺ TENCI LABRADOR-RETREIVERA, stari 2 mj., ostala 3 crna (2 muĹĄka 1 Ĺženka), tel. 821-538, Spomenka LABRADOR RETRIVER Ĺ TENCI, kvalitetno leglo, okoladne i crne boje, ĹĄampionskoga porijekla, prodajem. Mob: 098/9414-680 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJU SE zelene aleksandre, rubin i cimetne rozele. Tel. 098/944-3339 PRODAJEMO Ĺ TENCE ZLATNOG RETRIVERA, istokrvne, stare 10 tjedana, okot 20.11., doma i uzgoj, tel. 822-228 ili 098/9280-585 PRODAJE SE SVINJA teĹž. oko 180kg i skuter Malagu 50ccm u dijelovima, tel. 866-625 PRODAJE SE JUNICA holstein bre a, Palovec, Glavna 57, tel. 092/218-3194 PRODAJU SE KUNI I Ĺživi ili o iĹĄ eni. tel.: 040 829 384 PRODAJEM PERZIJSKU CRNU MA KU staru 8mj., uredna, nije sterilizirana, bez papira, umiljata. mob.

099/7969-541 TRAŽI SE MUŽJAK BOBTAILA za parenje - dosta hitno. tel: 098/913-4593 PRODAJE SE SVINJA za klanje, hranjena doma om hranom, oko 160kg, moŞe i klanje, tel. 382-371 ili 099/3330-372 PRODA JEM SVINJE teŞ. 120, 180 i 250 kg, te kukuruz u zrnu, mob.

098/920-7408 PRODAJEM DVILJE PATKE po cijeni od 50kn/kom, mob. 098/1744-764 PRODAJU SE DVIJE PAPIGE rozenkolis sa kavezom za 250kn. Mob. 098/949-8031 PRODAJE SE DIVLJA SVINJA (veparmuĹĄki) 098/916-2586

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI NAMJEĹ TENI stan/ku a na jugu u akovcu, za info nazva 040-363-605 ili 091-799-7583 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI namjeĹĄteni stan, blizu centra, pogodno za studente ili posl. prostor, cijena 300 eur + reĹžije i 2 najamnine u polog, tel. 091/955-8865 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrak vnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407.

IZNAJMLJUJEM STAN u Murskom SrediĹĄ u, pla anje samo reĹžija (najamnina se ne pla a). mob. 00386/70-832-720 IZNA JML JUJEM ili prodajem posl. prostor u centru k od 200m2, mob.

091/947-9814 IZNAJMLJUJE SE POSL. PROSTOR od 45m2 u akovcu, pogodan za manji obrt ili kanc., jako povoljno, mob.

091/596-2707

otvaramo salon PVC stolarije u akovcu

KVALITETA MARLEX 098/600 047

2. velja e 2010.

ELEKTRONIKA PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 POVOLJNO PRODAJEM NAVIGACIJE VDO PN 2050 s kompletnom Hrvatskom i Europom, garancija, cijena 600 kn + poklon digitalni receiver. Tel. 098/274-029, 099/4141-719 PRODAJEM digitalne receivere. Tel. 098/274-029, 099/4141-719 SONY ERICSSON S312 novi, T-mobile, garancija 2g., cijena 400 kn, mob.

098/777-022 DVD recorder Sony, 160 Gb diska, mob.

098/220-743 PRODAJEM mini dv digital video kameru Sony DR-C-HC 24, touch screen, 2.5â&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122;, 20xop cal, 800x dig. zoom, 1.vl., orig., upute i ku ja, mob. 099/414-9028 PRODAJE SE TV Quadro 50cm, txt, za 300kn, mob. 098/9143-423 PRODAJEM digitalni fotoaparat Samsung 530 digimax 5 megapixels, malo koriĹĄten za 350 kn i novi stoli za dnevni boravak. mob. 091/541-8810

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 PRODAJEM crni 3-krilni garderobni ormar u odli nom stanju, ĹĄir 2,6 m, vis 2,3 m, mob. 091/545-7356 ALICA I VLADO TURK, Zebanec selo 106a, VRATITE MI NOVAC koji dugujete jer mi treba za hitnu operaciju.

Ivica PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, vrlo povoljno, tel.

098/632-494 PRODAJEM PLINSKI BOJLER Junkers Euroline star 6mj., mob. 099 2133 582 KUPUJE SE UGOSTITELJSKA OPREMA i namjeĹĄtaj, te program za vo enje lokala. tel: 099/67-14-888 PRODAJEM SKIJE sa ĹĄtapovima i pancerice nekoriĹĄtene (za broj cipele otprilike 41-42, slovenske Alpina) tel: 099/67-14-888

Oglasnik 49

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 312 333

PRODAJU SE radijatori BUDERUS novi 21VK600x1200 1kom i 21VK400x700 (2kom). Ukupno 1900 Kn. MoĹže pojedina no. mob. 098/9464-328 ULJA NA PLATNU raznih majstora prodajem i VHS video kazete razli itih Ĺžanrova, tel. 040-543-825 ili 098-9617-349 PRODAJEM GUMENI AMAC Maestral 9 s motorom Thomos, cijena 2.000 kn, tel. 098/726-401 PRODAJEM PLASTI NI KIOSK 5m2, mob. 098/726-401 PRODAJEM: produĹžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, ulazna PVC vrata, limena vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM ksni masaĹžno-kozme ki leĹžaj (novi, nekoriĹĄteni) i grija para na. Tel. 099/561-9127 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, BalaĹĄevi , Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 JEFTINO PRODAJEM crijep rabljeni (Dilj Vinkovci) oko 470 komada. Tel. 857-199 PRODAJEM MAĹ INU ZA PAKIRANJE raznih predmeta model SP-6740, koja ispuĹĄta pjenu i pakira predmet u najlonsku vre u. tel: 098/274-029, 099/4141-719 PRODAJEM 2 stola za blagovaonu i el. bojler od 80lit. za kupaonu, mob.

099/414-9028

ATILA â&#x20AC;&#x201C; otkupljujem razne stare stvari, stolove, stolice, klupice, satove i sve starine staros 100 i viĹĄe godina, mob.

092/241-9465 PRODAJE SE SPAVA A SOBA komplet, bijele boje, sa zrcalima, franc. krevet, vrlo uĹĄ uvano i povoljno, te akvarij od 14 lit. s ribicama i biljkama, i povjerljiva osoba NUDI USLUGU IĹ ENJA I PEGLANJA, tel. 334-012 ili 095/882-4526 PRODAJE SE: kutna kuh. klupa komplet, regal, vitrina masiv, leĹžaj, stoli , kau + fotelje, stol + stolice, tepih, tapec. garnitura, bra ni krevet, reĹĄo, hladnjak, ĹĄtednjak (3+1), linoleum, kao i ostalo iz ku e, tel. 360-214 ili 099/3361-032 PRODAJEM UGOST. OPREMU â&#x20AC;&#x201C; kotao, ĹĄtednjak, roĹĄtilj, fritezu, hladnjak, toster, panj, sokovnik, radni stol, sudoper, gril, mesoreznicu, vagu, ĹĄank s apara ma i napu. mob.

098/9211-929 PRODA JE SE HRAST u rastu, tel.

865-022 PRODAJEM FRANCUSKI KREVET dim.

160x200cm, povoljno, tel. 364-679 PRODAJU SE: balkonska vrata, nova drvena, izoind te aparat za elektrovarenje Varin 1500, bravarski stol pank Ĺželj. dim. 4x1m, mob. 091/1504-759 PRODAJEM BA VE od 120 i 80 lit., te vino od 350 lit. mijeĹĄano, rizling, muĹĄkat, ĹĄipon, vrlo kvalitetno, te autoprikolicu nosivos od 500kg. mob.

098/1868-111

PRODAJE SE STOL i 6 stolica, je ino, tel. 363-915 PRODAJE SE VINO zeleni silvanac, traminac i rakija lozova a, mob.

091/526-7103 PRODAJEM: tv 50 cm ekran za 200 kn, ispravan, malo koriĹĄten, te jogi za jednokrevetni krevet za 100 kn. mob.091/574-0699 PRODA JEM PE na kruta goriva Stadler, moĹže i na plin, povoljno, tel: 098/234-493 PRODAJEM CRNO VINO jako dobre kvalitete, cijena 6kn/lit. mob:098 647 942 PRODAJEM ku u u gornjem Me imurju, cijena 15.000 eur, kia shuma 1999.g., ĹĄiva a maĹĄina, registar kasa â&#x20AC;&#x201C; povoljno. mob. 098/160-22-28 PRODAJU SE O IĹ ENI ORASI po cijeni od 30kn/kg i svjeĹža svinjska mast po 15kn/kg, tel. 334-193

Udruga za zaĹĄtitu Ĺživotinja PRIJATELJI Ĺžiro-raÄ?un: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 Donacijski broj za pomoÄ&#x2021; je: 060 889 889 cijena poziva 3,69 kn/fix i 4,97 kn/mob

POKLANJAMO PSE I MAÄ&#x152;KE raznih pasmina, veliÄ?ina i dobi Posjetiti nas moĹžete svaki dan izmeÄ&#x2018;u 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvoĹžnjaka (kod Ä&#x152;ateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kuÄ&#x2021;anstvu, od raznih proslava i vjenÄ?anja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuĹĄtene Ĺživotinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI Ĺ˝ELJELI POMOÄ&#x2020;I U Ĺ ETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, takoÄ&#x2018;er NAM HITNO TREBA MOTORNA PILA.

Haska

TAROT VAM OTKRIVA VAĹ U SUDBINU â&#x20AC;&#x201C; ljubav, posao, budu nost.

Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

je mlada kujica pasmine haski.

Na ena je nakon ĹĄto je tjedan dana lutala oko zgrade Policije. Vrlo je preplaĹĄena i jako se boji tako da vjerojatno prije nije bila lutalica nego je nekome otiĹĄla iz dvoriĹĄta i stana pa je doĹživjela traume samo e na zimi, hladno i, promrzla i gladna. Prekrasna je, lijepog i toplog pogleda. Nadamo se da e se prona i vlasnik i ovim putem ponovo apeliramo na sve skrbni-

ke koji imaju ku nog ljubimca da ipiraju pse ili mace jer ih na taj na in ĹĄtite od lutanja te ih je puno lakĹĄe prona i kad se izgube.

Coplek je ro en u kolovozu 2005. godine.

Kastriran je. Visok je rastom pa nije pogodan za stan ve za ku u s dvoriĹĄtem. MoĹže biti dobar uvar. Vrlo je lijep i ispod svih tih raĹĄ upanih dlaka krije se veliko, prijateljsko i dobro srce.

Dajzina je ro ena 13.1.2007. godine i jedna je od ljubimica itavog azila zbog svoje vesele i dobre naravi. Bila bi dobra za obitelj s djecom, a budu i nije zahtjevna bit e sretna i s malenim dvoriĹĄtem i ku icom u njemu te da je svaki dan netko proĹĄeta i o etka. Lijepih je boja i prekrasnog pogleda.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

752

50

Dobro je znati

* =

" #

###

2. velja e 2010.

Vaš dom 51

www.mnovine.hr • info@estetikheretik.com • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Caffe barovi PREDSTAVLJAMO INTERIJER

ure uje: Bruno Kontrec

Ured ameri kog dizajn studija Parliament Momci iz ameri ke gra i ko - marketinške tvrtke Parliament, ije je sjedište smješteno u

Osnovna razlika izme u projektiranja stambenih prostora i javnih prostora (u koje spadaju i caffe barovi kojima u se zabavljati kroz ovaj lanak) jest injenica da se stambeni prostor izvodi za (ve inom) poznatog klijenta, osobu, par ili pak obitelj koji imaju svoje a initete i želje. S druge strane, javni se prostori direktno obra aju kriti noj masi, ustvari ciljanom tržištu. Ako se sad orijentiramo isklju ivo na caffe barove, jedna od naj eš ih pogrešaka koju investitori rade jest da inzistiraju na ure enju kakav žele oni sami. Ili, u još gorem slu aju, kakav želi njihov partner i njegova sestra/brat/

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i

ro ak/ne ak. Naravno, tada im i lokal tako i izgleda. Jedan od na ina kako dizajnirati lokal jest da se u njega postavi šank, stolovi i stolice, da se to i alkohol i – voila, gosti e de initivno biti prisutni. No, pravi smisao caffe bara seže puno dalje od toga. Ili bi barem trebao sezati.

Osobno mi je nevjerojatno kako je ve ina ljudi ravnodušna naspram izgleda najnormalnijim caffe barovima, dok u isto vrijeme imaju ogromne estetske, funkcionalne i higijenske standarde prilikom odlaska u restorane. Zašto se takvi standardi ne prate i kad se ode na obi an gemišt? Je li to neki duboko zakopani, podsvjesni moment sno-

“Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je

bizma pa se, kad odemo na ve eru, osje amo važnijima, bogatijima ili se tome pripisuje neki drugi, puno jednostavniji razlog. Zaista ne bih znao. A volio bih. Mu i me još jedna interesantna injenica: vrlo je malo investitora s pravim senzibilitetom za posao. Ako je vjerovati postulatu da je svaki posao rizik, tada se samo radi o stupnju tog rizika.

Najmanji stupanj rizika je de initivno i i na provjerenu varijantu ili, još bolje, onakvu kakvu ima svaki drugi bar. Ta, ako oni preživljavaju, onda emo zasigurno i mi. No, u današnje vrijeme i klijenti traže od svog lokala sve više. On je mnogo više od pukih stolica i to enog piva. U krizi kakva prati naše podneblje zadnjih ... hmm, ajmo re i 20 godina, jedine dvije djelatnosti koje prolaze jesu – bankarstvo i ugostiteljstvo (pri emu de initivno ne mislim na restorane). Barovi su postali naše meke, naša mjesta za druženje, za komunikaciju, naše crkve, ispovjedaonice, kampovi, dnevne sobe. Ako toliko vremena provodimo u tim prostorima, zar ne bi bilo logi no da oni izgledaju (pri emu ne ciljam isklju ivo na izi ki izgled lokala) bolje, ljepše, inovativnije?

Jedna injenica svim investitorima mora biti jasna. Pla anje profesionalcima za osmišljavanje interijera lokala nije pusta demagogija ni trošak. Za one koji znaju bolje, to je investicija. Naravno, gledaju i dugoro no, ali ne radi se samo o dizajnu lokala. Ako je neki lokal dobro dizajniran, to mu ne garantira dugoro nost ili preživljavanje na tržištu. To je samo jedan od preduvjeta za dobro funkcioniranje.

Osnovna funkcija dizajnera interijera kod takvog projekta jest ne samo da postavi elemente u prostor i odredi boje, ve da, zajedno s investitorom, pokuša oti i korak dalje, napraviti razliku izme u tog lokala i obi nih, bezbroj puta vi e-

da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

Portlandu, Oregon, sami su izveli interijer svoga novog studija. U dizajn su vrlo vješto implementirali elemente koje su pronašli

nih prostora. Uz to, esencijalno je da se poradi i na identitetu, ponudi, osoblju, ali i sitnicama koje e taj lokal initi originalnim, uvijek svježim i prepoznatljivim. Gosti lokala to e prepoznati, a to je de facto najvažnije jer su oni najvažniji protagonisti cijele pri e. Sve što se radi radi se isklju ivo za njih. Stvari su vrlo jednostavne. Ipak, loše svjetlo na cijelu ovu pri u bacaju vlasnici lokala koji, pod krinkom dizajniranih i mondenih interijera, dižu cijene svoje ponude, roba i usluga i na taj na in daju (apsolutno krivu) sliku prema van da je svaki dobro (moderno ili novo ili sa stilom ili kako ve ) dizajniran lokal nužno i skup. Ili, kako bi neki moji poznanici rekli - fensi. Na taj se na in stvara averzija prema dizajniranim lokalima, te se cijela pri a vra a na sam po etak. Stolice, stolovi, konobarica i džuboks. Za kraj u samo prepisati redak iz Rje nika stranih rije i koji imam pri ruci: progres - napredak, razvijanje, ja anje; uspjeh (Filipovi , M., Rje nik stranih rije i, Zrinski, 1980.).

Dizajnom protiv recesije Studio ªestetikheretikª se tako er priklju uje u borbi protiv recesije te na sve svoje usluge daje Recesijski popust od 22%.

prirodnih materijala, napose drvom i time su mu dali toplinu, ali i poseban identitet. www.parliamentdesign. com

odba ene, uklju uju i i odba enu pe nicu za pizzu, prometne znakove i drvene elemente starih sanduka, staje, kao i crkve. Interesantan element interijera jest zid koji su napravili od spojenih cjepanica. Prostor je industrijski i kao takvog su ga i ostavili, ali su ga osvježili velikom koli inom

LIFESTYLE

Stolice YUCA

Njema ki dizajneri Kirsten Hoppert i Steffen Kroll iz studija Studio Vertijet dizajnirali su ove dvije stolice, pod zajedni kim nazivom YUCA, za njema kog proizvo a a COR. Obje izgledaju kao skulpture u prostoru, djeluju kao svojevrsni eksperiment, imaju rotiraju u bazu i kompletno su ojastu ene. Ideja je bila da se dizajniraju stolice preko derivacije oblika latice. Rezultat je vidljiv, a k tome je produkt i izuzetno udoban.

Ojastu enje obje stolice dolazi u tkanini i u koži, dok se postolje u obliku slova X može dobiti u kromu ili pak lakirano. www.vertijet.de www.cor.de

52

Savjeti

2. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOTERAPIJA

Piše Katarina Flajpan

Anksioznost Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Hiperaktivni poreme aj Roditeljstvo, ah Moj sin boluje od hiperaktivnog poreme aja. Zanima me kakva je to bolest i kako se lije i?

Hiperaktivni poreme aj karakterizira prekomjerna motori ka aktivnost koja je besciljna, govor i pokreti koji su obi no brži od normalnog i smanjena sposobnost koncentracije i pažnje.

Za hiperaktivni poreme aj postoje i drugi nazivi kao “sindrom minimalne cerebralne disfunkcije” i “sindrom nemirnog djeteta”. Uzrok poreme aja je nejasan ali se pretpostavlja da se radi o usporenju prijenosa živ anih impulsa me u stanicama u eonim podru jima mozga. Postoje tri vrste ovog poreme aja koje su odre ene prema simptoma koji dominiraju – s dominacijom hiperaktivnosti, s dominacijom de icita pažnje i kombinirani oblik. Simptomi se javljaju prije 7.godine života i ošte uju djetetu socijalno i radno funkcioniranje.

Hiperaktivno dijete izbjegava zadatake koji zahtijevaju duži napor, ne obra a pažnju na pojedinosti u školskom uradku ili drugim aktivnostima, ima teško e u organiziranju aktivnosti, ne obra a pažnju na ono što mu se govori, gubi stvari koje su neophodne za izvršenje zadataka i zaboravlja dnevne aktivnosti.

U školi hiperaktivno dijete ima poteško e da ostane sjediti, esto ustaje i vrpolji se ili sjeda na rub stolca. Vrti predmete, lupka rukama i pretjerano trese stopala i noge. esto ustaje od stola za vrijeme obroka, dok gleda televiziju ili dok radi doma i uradak; pretjerano pri a; i radi pretje-

ranu buku za vrijeme mirnih aktivnosti. Za roditelje je najvažnije je da dijete prihvate onakvo kakvo je a to zna i da ima smetnje i da nije neposlušno i da nije zlo esto. Dijete ne treba kažnjavati radi njegovog ponašanja jer bi to moglo samo pogoršati njegove smetnje.

Oba roditelja trebaju imati jednaki stav prema djetetu. Mora se držati reda na kojem treba ustrajati.

Radno mjesto mora biti udaljeno od svega onoga što mu odvla i pažnju: televizija, kompjutor, radio, igra ke i sl. Zadatke djetetu treba u initi interesantnijim, dati mu jasne upute a isto tako treba mu dati nagrade za izvršene zadatke (slatkiše, sitne igra ke, pa ponekad i novac). Zadaci moraju biti kratki uz povremene odmore, jer hiperaktivno dijete ne može dugo usmjeravati svoju pažnju na jednu stvar. Na taj na in e imati bolji uspjeh i imati e ve u volju za daljnji rad. Nemojte ga kažnjavati zbog toga jer to doživljava kao veliku koli inu negativnosti i obi no to dovodi do loših posljedica i neprijateljstava. Vodite ra una da je hiperaktivno dijete “van” svog hiperaktiviteta sasvim normalno dijete koje ima svoje misli, osje aje, želje i snove kao svi drugi ljudi.

Ne gledajte dijete kroz bolest ili sindrom jer je ono ipak dijete. S hiperaktivnim djetetom morate biti strpljivi jer e trebati dosta vremena da se ono promijeni u svom ponašanju. Hiperaktivno dijete nema lošu budu nost jer daju i mu adekvatnu pomo , kontakti s školom, razumijevanje i podrška obitelji, pomo stru njaka, mogu pomo i djetetu da ima sretan i uspješan život.

Evo me opet na jednoj od omiljenih tema, neiscrpnoj i nepreglednoj a tako svakodnevnoj i obi noj.

Danas se o roditeljstvu puno razmišlja i pri a, napisane su tone knjiga koje pou avaju o dobrim, boljim i najboljim metodama savršenog odgoja i svi se trude postaviti odgovorno roditeljstvo na pijedestal kao nikada prije u povijesti ljudskog roda. Prije je biti roditelj zna ilo preuzeti tradicijske i ukorijenjene postupke odgoja koji su se prenosili s generacije na generaciju i po prirodi stvari ljudi su podizali djecu bez previše razmišljanja i nedoumica. Svijet tada još nije bio zamršeno i opasno mjesto kakvim ga u dvadeset i prvom stolje u doživljava ve ina nas. injenica je da se u prošlim vremenima ljudi subjektivno nisu osje ali tako ugroženo i nedoraslo životnim izazovima kao danas, uz sav taj napredak tehnologije i znanja koji nam osigurava kvalitetniji i sigurniji život. Tako smo zbunjeni i nesigurni... Savjeti i upute pršte na sve strane, sve nam se ini dostupno i vjerojatno, ali kako znati što je potrebno i ispravno?! Kad postajemo roditelji, a ljudi današnjice dosta mozgaju prije nego se na tu zada u odvaže, na pragu smo najvažnijeg životnog izazova: da stvorimo sigurno mjesto, svoj dom ispunjen ljubavlju, uzajamnim poštovanjem i suradnjom. Nije se

lako na to odlu iti u svijetu koji slavi osobnu slobodu, zabavu, uga anje sebi i prepuštanje užicima. Mladi ljudi koji ulaze u zajedni ki život i roditeljstvo pritisnuti su teretom odricanja od svega onog što suvremeni svijet individualnih vrijednosti i postignu a postavlja u centar interesa, jer se zajedništvo i podizanje djece doživljava kao teška robija koju je poželjno izbje i. Kako pomiriti takve suprotstavljene silnice u sebi i opuštenije krenuti u roditeljstvo? Hajde da vas odmah umirim jednom jednostavnom injenicom: biti roditelj ne zna i odustati od sebe. Djeca vas ne pojedu i ne potroše, djeca nisu udovišta iz vaših najstrašnijih snova i sve što vam drugi pri aju i što vidite pa vam se ne svi a ne mora biti tako. Ljudi sve mogu zeznuti, pa i roditeljstvo, ali to se vama ne treba dogoditi. Bit ete dobar roditelj kad prestanete biti opsjednuti svojom misijom da budete savršen roditelj koji zna i ini sve što treba. Centar vašeg svijeta u životu nisu vaša djeca nego vi sami, vi ne pripadate vašoj djeci, a ni ona vama. Parafrazirane rije i koje je izrekao R. Tagore pristaju u ovaj uvodni tekst serijala kojim vas želim ohrabriti da prona ete puteve koji e vam pomo i da svoje dileme u podizanju djece proživljavate s manje lutanja, bola i razo aranja...

Anksioznost je stanje koje se o ituje osje ajem tjeskobe, zaplašenosti, poja anog straha, panike, izaziva unutarnji nemir oboljelog a nerijetko dovodi do osje aja da e “iznutra eksplodirati”.Zanimljivo je da je anksioznost nemotivirana i naj eš e nije vezana za objekt ili osobu što znatno otežava lije enje.

Anksiozni poreme aji su desetlje ima bili poznati pod nazivom “neuroza”, što ni danas nije rijetkost. Tu se podrazumijevaju poreme aji psihi kog funkcioniranja, a javljaju se poreme eni me uljudski odnosi i problemi na poslu uzrokovani novonastalim stanjem.

Anksioznost se javlja eš e kod ženske populacije. To su poreme aji karakterizirani jakom tjeskobom koju oboljela osoba nastoji razriješiti na najrazli itije na ine. Na žalost, to je pogrešan put ili dugotrajno mu enje. Izvor tjeskobe je u novije vrijeme unutarnji kon likt ili faktor traumatskog iskustva, stresa ili nekakvog gubitka.

Stres, koji nastaje kao reakcija na takvu situaciju, može se preliti na druge segmente života, i tako vrlo brzo stvoriti tjeskobu.

Tjeskoba – anksioznost – je emocionalni poreme aj koji uzrokuje strah ili kombinacija imbenika rizika, uklju uju i životne doga aje, karakteristike osobe, genetiku, kemijske procese u organizmu, osje aj opasnosti od prijetnje i sl..

Emocionalni stres može biti dodatni faktor koji uzrokuje tjesko-

bu. Naj eš e je uzrok ugroženost promjene u me uljudskim odnosima. Oboljeli e u tom slu aju tjeskobu doživjeti kao napad panike.

Svaki i najmanji neugodan doga aj u životu oboljelog može biti okida anksioznih poreme aja. On dovodi do potpunog psihi kog disbalansa oboljelog, ali na žalost ne samo njega.

Budu i da je anksioznost pra ena depresijom, lanovi obitelji su jednako pogo eni problemom. Žele pomo i ali ne znaju kako. Razni lijekovi mogu “amortizirati” bolesno stanje. Me utim, to je rješenje samo na kra i rok jer e bolest prije ili poslije recidivirati. Zar nismo svjedoci slu ajeva kad se u narodu ponavlja re enica: “Ah, opet je u depresiji.”

Dobar bioterapeut e individualno pri i oboljelom i uspješno riješiti problem. Kao najbolja bioterapeutkinja u ovom dijelu Europe pristupam pacijentu s punom odgovornoš u i potpuno individualno.

Moj e pacijent osjetiti potrebu odvajanja od nepoželjnih ideja, prihvatiti da je to samo nametnuta misao i brzo staviti u funkciju svoj osje aj da je sam sebi najbolji lije nik.

Nije rješenje u medikamentima koji se godinama uzimaju i stvaraju osobu koja se nije u stanju sama oduprijeti bolesti.

Stoga ne odga ajte problem, nego mi se s punim povjerenjem javite na terapiju bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031. Želim vam dobro zdravlje.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

2. velja e 2010.

Razbibriga 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Pak valjda i Francozi imajo rok trajanja…?

istam je nekak normalno gda ovo svoje premišlavanje po nem z našaj kaubojaj, kak z conom zovemo naše paklene rokometaše, jerbo smo vsi, vu minule dva tjeden, pratili, navijali za Igora Vorija, Iveka Bali a, Mirkija Alilovi a i jive pajdaše, šteri so igrali na Evropskomo prvenstvo vu Osterajho. Malo vu Graco, a malo vej vu Be o.

Vsi znamo gda so nešterni naši stareši meštri rokometa svoje patike obesili na klin i prepustili so svoja mesta mladim de kima, šteri se pravzaprav još niti ne podbrivlejo, tak gda smo na ovomo prvenstvo meli ri et reprezentacijo: pol maherov šteri ve na leta drmajo evropskim i sveckim rokometom, a pol onih pred šterima je lepa rokometna budu nost. Ako se f akajo. Kaj bodem vam rekev, naši so vam tak i igrali: jempot istam vredo kak gda so vsi stari igra i, a drugi pot bole nikak kak gda so vsi mladi. No, nesmemo jiv preve kritizerati, jerbo so dojšli do inala istam kredno, jerbo so od sedem utakmici šest pobedili, a jempot so zigrali nerešeno. Vu nedelnomo inalo smo se zišli z staraj pajdašaj Frnacozaj i meli smo veliko željo kaj osvojimo zlato, jerbo nam sam takša

medalja fali vu zbirki, ali nekak so Francozi bili bolši, stareši i spretneši. Otpo etka smo mi bili jakši, skorom smo i vodili na poluvremeno, ali bi po i na krajo. Tak je i ve bilo, ali so bi a vu roku držali naši protivniki.

Morem vam re i gda sam navijav, kak i navek, vu kockastomo dreso z fu kom, kri av sam, tukev po stolo, skakav vu zrak, ženo sam vum natirav i kupico sam potrav, ali je nej pomoglo.

Na vse zadje je zlato ostalo vu francuskoj rokaj, a naši kauboji so osvojili srebro zlatnoga sjaja.

Isto kak i lani na Sveckomo prvenstvu, štero je bili prinas, vu Lepoj našoj. Tak ve imamo dve srebrne medalje štere zlatno bleš ijo. Još predi nek je utakmica po ela sam si prepraviv pija o, tak gda sam biv siguren gda se bodem napiv, ali sam nej znav zbogradi ega bodem to napraviv. Posle utakmice, dok so Francozi plesali od veselja, a našemo Mirkijo so suze pobegle, po ev sam piti na srce, a unda se na telka o pojaviv naš kapetan Igor Vori i rekev mi je kak moram biti vesel, jerbo smo mi nejmlajša reprezentacija i gda je to za nas veliki uspeh. Morem vam re i gda sam ga posluhnuv i nastaviv piti, ali od veselja. rez vuru, dve

me je žena, tak veseloga, odvlekla do kau a i tak je završilo moja evropsko rokometno prvenstvo.

Moram vam re i gda je jako lejpo to kaj smo mi pomladili igra e, ali si nekaj gruntam gda bi morali pomladiti i trenera. Ili pak dati Bali o nekšega pomo nika, jerbo nebre ovek vse sam: i igrati i voditi ekipo. No, kleto bode bole, pak smo spametneši, a nebodo tej stari Francozi, valjda, ve no igrali.

F

ala dragomo Božeko kaj je pomogev ljudima kaj so zmislili toga inerneta. Još dendenes sam vam ja protiv teh kompjuterov jerbo je zbogradi tega uda ljudi ostalo brez posla. No, tej kompjuteri, tej mobiteli i tej internet ipak nekšemo vrago služi: zamislite si sam kak bi posluvala naša kokot fabrika Podravka gda je tej internet nej došev vu Lejpo našo. Najte me nikaj gledati: fabrika dela, a skorom cela podravkina uprava je vu rešto. Verjem gda menageri kormanijo z fabrikom prek interneta, jerbo internet nezna gde so oni i zakaj so tam.

M

inulo sredo vam dojdem spat, a vu posteli me do akala Nives Celzijus istam gola,

brez ga ki i brez lajbeca. Malo smo se gledali, a unda sam jo dev na natkaslin, tak gda ve spi polek mene. I morem vam re i gda mi je hasnila, nejpredi meni, unda i ženi, a posle tak lepo i globoko spim i nikaj me ne muo i pun mesec. Ima gospon Štefek Mesari ov praf, ona je ina gospo a, dobro zgledi i dobrodrže a je, a neje niti jalna, tak gda je jena želja za seksom prešla i na mene. No, nesam vam niti ja škrti, vse kaj imam podelim z onima polek sebe.

G

ospon Saša Per i z Selnice se požaliv našemo novinaro kak je nekši Siniša Horvat z Nedeliš a napraviv hormaka žnjega i odnesev mo je osemsto eurov. Vidite kak je to mladi gospon Saša lejpo napraviv kaj je svojo nevolo dauv vu novine, jerbo nešterni drugi ne ejo to vum dati kaj se nej zazvedilo kaši so norci. Poznam vam jednoga z Revice, šteri je dauv kaporo od dvajsti jezeri eurov kaj bode dobiv zajma od sto jezeri. I nigdar je nej videv niti svoje peneze, niti zajma, a niti pak iškala šteri mo je to rihtav. Ali je nej šteuv to svojo sramoto vum dati kaj se nej celo selo žnjega smijalo i norca delalo.

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Osje ate da trebate pred drugima pokaza više autoriteta.

No, nemojte o ekiva da ete mo i to okrenu kako vama odgovara. Ukoliko se odlu ite za takav pristup, ne ete mo i sutra ve pi neobaveznu kavu sa osobama kojima ste nadre eni. Malo više se potrudite oko svoje karijere.

Uložite više truda i energije u ono što radite i što želite. Nije najbolji period za ljubavni život. Nemojte žali nego to vrijeme iskoris te da više napredujete na poslovnom planu.

Tijekom ovog tjedna ete bi nešto osjetljiviji i emocionalno otvoreniji. Nemojte to shva kao nešto nega vno, vaši prijatelji i obitelj e to prihva kao vrlinu. Nemojte samo sjedi sa strane i bi nezadovoljni.

Ukoliko vam nešto ne odgovara onda se ak virajte i to pokušajte sami promijeni . Ne e to nitko drugi napravi za vas. Vama bliski ljudi e se prema vama ponaša onako kako se vi ponašate prema njima. Pripazite da ih ne povrijedite.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Dosadit e vam ru na i svakodnevni poslovi jer imate osje aj da se ne približavate željenom cilju. Pokušajte na situaciju pogleda iz drugog kuta jer ete tek onda vidje koliko ste zapravo pos gli. Budite otvoreni i nemojte vrijeme troši na površne razgovore. Ako znate da morate riješi neke probleme, onda odmah napravite što je potrebno.

Nema nikakve potrebe da isto vremena ulažete u sve što radite jer i tako ne možete biti najbolji u svim podru jima.

U vama e se ponovno probuditi znatiželjnost. To je nešto sasvim normalno, nemojte to gledati kao nešto negativno. Ukoliko nemate partnera više vremena posvetite svojim prijateljima, mogle bi se otkriti neke nove iskre i probuditi nešto neo ekivano. Nije jednostavno raditi više poslova odjednom. Pripazite koliko posla preuzimate na sebe, ukoliko preuzmete previše mogli biste na kraju biti razo arani, ali ne samo vi nego i osobe koje su vam povjerile posao.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Primje ivat ete sve što drugi rade. Nešto od toga e oni pokuša prekri , no, vi ništa ne ete propustiti. Nemojte burno reagira , radije prije bilo kakve reakcije dobro razmislite kako ne biste razo arali neku dragu osobu. Ukoliko imate mogu nos planirajte nova nancijska ulaganja. Razmotrite sve mogu nos koje vam se sada nude.

Ako želite produbiti vezu s partnerom više razgovarajte o svemu što vam se doga a.

Vaše misli e tijekom ovog tjedna biti više usmjerene na prakti nu stranu i posao nego na romantiku i ljubav. Financije e biti u prvom planu.

Pokušajte biti malo spontaniji i ne analizirati previše sve što se doga a. Nema potrebe da se zamarate sa stvarima koje se najvjerojatnije nikad ne e ni dogoditi.

Radije se više koncentrirajte na ono što je sada pred vama. Nemojte zaboraviti ponekad razgovarati o sebi i onomu što osje ate, što vas mu i s partnerom, lanom obitelji ili prijateljem.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Ako trebate donijeti neku važnu odluku uzmite dovoljno vremena da o tome razmislite. Vrlo je važno da razmotrite sve mogu nos koje vam se pružaju i da provjerite sve informacije koje su vam dostupne.

Nemojte se boja druge pita za savjet. Ako se pojave neke nejasno e najbolje bi bilo da pitate nekoga tko je kroz takvu situaciju ve prošao.

Dobro ete se izražava , te ete pred drugima ostavi dojam kao da to no znate što radite.

Na površinu e ponovno iza i sve ono što je ve neko duže vrijeme bilo duboko u vama i o emu niste htjeli razgovara . Nemojte ponovno izbjegava nego ovaj put riješite poteško e. To no ete zna što želite pa ete se lakše izražava i u svakom trenutku ete zna što i kako dalje što e vam olakša sve što budete radili.

Nemojte stajati sa strane i ekati da se nešto dogodi i pokrene, vi budite osoba koja e zapo injati rasprave i bori se za ono što želi.

LAV (23.7.-23.8.)

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Ovo vrijeme iskoris te da u svom životu ponovno posložite sve stvari. Povjerite situaciju i napravite nove planove.

Iako vam sada najviše nedostaje ljubavi, možda biste baš nju ipak sada trebali stavi na ekanje. Posve te se nekim drugim stvarima kako biste poslije mogli slobodno uživa u ljubavi. Koncentracija e vam jekom ovog tjedna bi ja a strana stoga je iskoris te da završite što više posla.

Ovo za vas baš i nije najbolji period što se e roman ke i ljubavi. Privatne brige i problemi su duboko u vama, no, ne uspijevate do i do razloga pa ne znate što napravi kako biste poboljšali stanje.

Ništa nemojte požuriva , za sve što radite uzmite dovoljno vremena kako biste mogli otkri pravi uzrok vašim problemima i riješi ih u potpunos . Budite strpljivi i uporni. Ne možete sve probleme riješi u jednom danu.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Tijekom ovog tjedna ete ima dosta samopouzdanja i napokon biste se mogli odlu i napravi neke poslove koje ve duže vrijeme odga ate. Nemojte se boja bi u centru pažnje ukoliko želite da vas netko primije . Ponekad se morate izdvoji iz mase i pokaza što znate. Odvažite se i preuzmite rizik. Sada je pravo vrijeme da napravite ono što želite.

Dajte sve od sebe da to i uspije.

RIBE (20.2.-20.3.)

Nemojte sebi postavlja previsoke ciljeve. Vi možete puno toga pos i, no, za ciljeve sebi stavljate puno više od toga pa nije udno što nakon svakog novog projekta budete razo arani. Što se e ljubavi, ovo bi za vas mogao bi vrlo zanimljiv i uzbudljiv tjedan. Provedite više vremena s partnerom i prijateljima.

Nemojte se ograni ava i postavlja granice u ljubavi. Prepus te se i uživajte u trenutku.

VIC tjedna

Veza Nakon šest mjeseci zabavljanja, kaže djevojka mladi u: - Dragi, vrijeme je da me upoznaš sa svojom obitelji.

- Ne može, draga, žena mi je na poslu, a djeca u školi!

54

Vremenska prognoza

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

METEOROLOŠKI DNEVNIK proteklih 7 dana

Ovaj tjedan malo toplije VREMENSKA SLIKA: Sije anj smo ispratili uz snijeg i nisku temperaturu zraka, a zima se nastavlja i prva dva dana velja e. No, danas e dnevna temperatura prije i nulu, a od sutra nas eka daljnji porast temperature zraka. Lagano e zajužiti jer e u naše krajeve pritjecati topliji zrak sa Sredozemlja. Period od srijede do petka bit e nešto topliji, ali kako dani odmi u i sve obla niji. Tijekom vikenda vrijeme bi se moglo promijeniti uz povremene oborine, najprije kišu, a s ponovnim padom temperature mogu je i snijeg. Ta vikend ciklona bit e prva u velja i, a ime e joj biti Ozren.

VREMENSKA PROGNOZA: Drugi dan ovog tjedna i mjeseca velja e bit e sli an prvom. U jutarnjim satima mjestimice je mogu a magla ili niska naoblaka, no danju o ekujemo i dulja sun ana razdoblja. Vjerojatno ne e biti tako sun ano kao u ponedjeljak, ali sunca e ipak biti dosta. Oborine se ne o ekuju. Jutarnja temperatura ponovno vrlo niska, uz vedru no bi se mogla spustiti i na vrijednosti oko -12 Celzijevaca. Vjetar slab, tijekom dana južnih smjerova. Danju e sunce ipak „potjerati“ temperaturu zraka u pozitivu pa se maksimalac u popodnevnim satima o ekuje oko 2 ili 3 Celzijeva stupnja.

Srijeda bi ve trebala biti obla nija. Ujutro i prijepodne mjestimice

je mogu a magla ili niska naoblaka, ali op enito e biti rije a pojava nego u utorak. Zatim pretežno obla no, ali ve inom suho, ponegdje uz kra a sun ana razdoblja. Zapuhat e slab, sredinom dana povremeno i umjeren jugozapadni vjetar s kojim bi temperatura nakon jutarnjih -3°C mogla porasti do 5, ponegdje i 6 Celzijevaca. Dakle, pu ka izreka vezana uz Svije nicu vrlo brzo e se ostvariti. „Ako je na Svije nicu toplo – zima ili mraz dolazi, ako je mrzlo – zima uskoro odlazi.“ Ina e, na današnji dan 1929. godine je u akovcu izmjere-

2. velja e 2010.

na temperatura od -35,5 Celzijevih stupnjeva!

Suho i još malo toplije vrijeme eka nas u etvrtak. Oblaka e biti dosta, ali mogu a su i kra a sun ana razdoblja. Vjetar e s jugozapadnog tijekom dana postupno okretati na sjeverni i sjeveroisto ni, ali vjerojatno samo nakratko. Jutro toplije uz temperaturu od -2 do 0, a najviša dnevna bit e oko ili malo iznad 5 Celzijevih stupnjeva.

Vrijeme e u petak biti pretežno obla no, u po etku još uvijek ve inom suho i relativno blago. Tijekom petka nisu isklju ene slabe oborine, uglavnom prema kraju dana. Budu i da e temperatura zraka biti relativno visoka ve a je mogu nost za kišu nego za snijeg. Vjetar povremeno umjeren južni i jugozapadni, krajem dana ponovno u okretanju na sjeverne smjerove. Jutarnja temperatura uglavnom oko nule, a najviše dnevne vrijednosti uglavnom oko 5 Celzijevaca, ponegdje i malo više.

Vjerojatnost ostvarenja prognoze pada s udaljavanjem dana prognoziranja. Stoga je prognoza vremena za subotu i nedjelju manje ostvariva, ali prema ve ini prognosti kih materijala se ini da bi na vrijeme u Hrvatskoj, pa tako i u Me imurju, trebala utjecati nova ciklona koju je Crometeo tim nazvao Ozren. To zna i ve inom obla no vrijeme uz mogu nost za povremene oborine.

U po etku bi to mogla biti kiša, a zatim uz postupan pad temperature susnježica i snijeg. Napominjemo da koli ina i oblik oborina još nije siguran pa imajmo na umu da je mogu i snijeg! To ne i precizne informacije o vremenu u našoj županiji i šire možete dobiti pozivom na naš telefon 060 444 444 (uz cijenu poziva od 1,86 KN+PDV/min.). (prognozu izradila udruga Crometeo 1.2.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 3. velja e 1929. god. u akovcu izmjereno -35,5°C 4. velja e 1929. god. u Gospi u izmjerena dosad najniža temperatura u Hrvatskoj -36°C 6. velja e 1933. god. u sjevernom Tihom oceanu opažen val visok 34 metra 7. velja e 1973. god. izmjeren najniži tlak zraka u Zagrebu od samo 957 hPa

Hladan sije anj Prvi, a ujedno i najhladniji mjesec u godini, je iza nas.

Po etak mjeseca donio nam je relativno toplo vrijeme, no uskoro je pao obilniji snijeg.

Prisjetimo se da je ponegdje u Me imurju njegova visina oko 10. sije nja bila tridesetak centimetara. Zatim je stigla kiša uz nešto višu temperaturu, no drugi dio mjeseca pokazao je svoju pravu narav. Zavladala je snažna anticiklona, tlak je porastao na 1035 hektopaskala, a vrijeme je danima bilo suho i vrlo hladno. Jutarnja temperatura spuštala se u pojedinim danima i ispod -10°C, u gorskim dijeovima Hrvatske i ispod -20 Celzijevaca. Ni dnevne vrijednosti nisu bile visoke, temperatura se stalno držala ispod nule. Povremeno je bilo

slabog snijega, osobito prošlog vikenda, no snježne oborine su se glavninom držale sjevernije i južnije od Me imurja. U Ma arskoj i BiH proteklog je vikenda mjestimice palo i pola metra snijega! Kad se sve zbroji i oduzme, možemo re i da je mjesec sije anj u Me imurju bio oko prosjeka i malo hladniji što se ti e temperature, a i oborinske prilike bile su oko prosjeka, iako je mjestimice palo i više oborine. Sve u svemu, jedan pravi zimski mjesec koji je i opravdao titulu najhladnijeg mjeseca u godini. Dodajmo na kraju da je sije anj ak i na Jadranu bio hladniji od prosjeka, na sjevernom dijelu snijeg je bio est gost, a ak je i u nekim obalnim dijelovima Dalmacije zalepršalo malo snijega.

Još jedan ishitreni pokus?

Kanadski i ameri ki znanstvenici žele prona i na in kako djelomi no blokirati sun evo toplinsko zra enje da bi se snizila globalna temperatura zraka i tako ograni ilo globalno zagrijavanje. Istraživanja i testiranja na terenu, koje znanstvenici Sveu ilišta u Calgaryju (Kanada) i Sveu ilišta Michigan i Carnegie Mellon (SAD) nazivaju „geo-inženjering“, trebala bi odmah po eti u atmosferi radi ograni avanja rizika izrazitih klimatskih promjena. Studije geo inženjeringa ili upravljanje sun evom radijacijom (solar radiation management - SRM) trebalo bi biti podržano me unarodnim fondovima, a ne samo unilateralno od strane pojedinih zemalja, isti u znanstvenici te napominju da bi geo inženjering uklju ivao ispuštanje golemih koli ina estica aerosola u gornje slojeve atmosfere koji bi raspšivali sun eve zrake i tako smanjile Zemljinu apsorciju solarne energije, istodobno hlade i njenu površinu. Druga tehnika bila bi ispuštanje estica morske soli radi stvaranja niskih obaka koji bi re lektirali više sun eve energije u svemir.

Zajedni ke studije upravljanja

sun evom radijacijom, koje bi pomogle i svjetske vlade, pomo i e pronalasku tehnologija za borbu protiv pretjeranih klimatskih promjena, kaže David Keith sa Sveu ilišta u Calgary-ju u asopisu Nature ovog tjedna. „Upravljanje sun evom radijacijom moglo bi biti jedini ljudski odgovor koji može neutralizirati brze i dalekosežne klimatske promjene.

Rizik ulaska u ovaj projekt ve i je od neulaska u njega, isti e Keith. Ovaj projekt ne smije zamijeniti duboke rezove u ispuštanju stakleni kih plinova na globalnom nivou, isti i znanstvenici dodaju i da se ova dva na ina borbe protiv klimatskih promjena moraju nadopunjavati poštuju i prirodu i vode i ra una o stanovništvu.

Znanstvenici žele da svjetske vlade donesu globalni istraživa ki prora un za upravljanje sun evom radijacijom. Ovaj prora un trebao bi porasti s 10 milijuna ameri kih dolara na milijardu dolara unutar 10 sljede ih godina. Isti u da bi rezultati istraživanja trebali biti dostupni svim nacijama zbog svoga me unarodnog i transparentnog karaktera.

Priop enja PRAVNO MIŠLJENJE odvjetni kog ureda Ž. Brle i i P. Brle i

Darko Belovi ispunio je sve uvjete za zapošljavanje na mjestu županijskog pro elnika Obzirom da je dana 26.01.2010. godine u Me imurskim novinama na stranici 2, izašao lanak pod naslovnom JE LI DARKO BELOVI DOISTA ISPUNIO SVE PROPISANE UVJETE u kojem se navodi da je u redakciju Me imurskih novina s gla reakcija itatelja koji je bio u sudskom postupku sa Darkom Belovi em, te je pitao kako je mogu e da je isti bio imenovan pro elnikom kada se pro v njega vodio kazneni postupak u kojem mu se sudilo za kazneno djelo pro v slobode i prava ovjeka i gra anina i kojom je osu en na uvjetnu kaznu od tri mjeseca zatvora, a sve obzirom na odredbe l. 15. i l. 16.

Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj samoupravi i upravi koji predvi aju da osoba kažnjena za odre ena kaznena djela ne može biti primljena u službu, u naš odvjetni ki ured obra o se gospodin Darko Belovi sa zahtjevom da

ispitamo, odnosno obrazložimo da li je postojanje kaznene presude koja se spominje u novinskom lanku bila ili mogla bi zakonom propisana zapreka za njegovo imenovanje pro elnikom Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Me imurske županije.

Na zahtjev gospodina DARKA BELOVI A iz akovca, Augusta Cesarca 22, ro enog dana 15.03.1962. godine, dajemo sljede e PRAVNO MIŠLJENJE Nakon prouke relevantnih injenica i pravnih propisa koji se imaju primjenjiva u naprijed opisanoj pravnoj situaciji mišljenja smo da gospodin Belovi Darko ispunjava sve uvjete za imenovanje Pro elnikom upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Me imurske županije, odnosno da na strani gospodina Belovi a ne posto-

ji zapreka iz l.15. Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i podru noj (regionalnog) samoupravi temeljem kojeg is ne bi mogao bi primljen u službu radi postojanja Kaznenog naloga Op inskog suda u akovcu od 26.11.2006. godine.

Naime, Kazneni zakon RH u citiranom l.84. st.1. propisuje da posljedice osude zbog po injenog kaznenog djela mogu biti propisane samo zakonom, što je u konkretnom slu aju i propisano lancima 15. i 16. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i podru noj (regionalnog) samoupravi, dok stavak 2. u drugoj alineji l.84. Kaznenog zakona propisuje da jedna od pravnih posljedica osude (koje se mogu propisa posebnim zakonom) jeste zabrana preuzimanja poslova u državnim jelima.

Me utim, da bi uop e došlo do primjene odredbi l.15. i16. Zakona o

službenicima… koje za konkretnu situaciju odre uju posljedice kaznene osude, uvjet je da po initelj kaznenog djela bude osu en na kaznu zatvora u trajanju od NAJMANJE jedne godine bez primjene uvjetne osude, što je izri ito propisano lankom 84.st.3. Kaznenog zakona, što zna i da do nastupanja posljedica osude zbog kaznenog djela može do i samo nad osobama koje su kažnjene bezuvjetnom kaznom zatvora dužnom od godine dana.

Jednako tako, moramo napomenu da se kazneni nalozi izdaju za tzv. najlakša kaznena djela za koja su propisane sankcije u vidu sudske opomene, nov ane kazne ili uvjetne osude za izricanje kazne zatvora do tri mjeseca.

Temeljem navedenog, a kako je gospodin Belovi Darko 2006. godine kaznenim nalogom uvjetno osu en na kaznu

zatvora od 3 (tri) mjeseca, uz rok kušnje od godine dana, NA ISTOG SE NE MOŽE PRIMJENJIVATI ODREDBA l.15. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj (regionalnog) samoupravi, što zna i da je gospodin Darko Belovi , respektiraju i izvješ e i rang listu Povjerenstva za provo enje postupka javnog natje aja u Me imurskoj županiji temeljem kojih je doneseno Rješenje Župana Me imurske županije od 19.01.2010. godine Klasa: UP/I-112-01/09-02/51, ispunio sve uvjete za njegovo imenovanje Pro elnikom upravnog odjela i da ne postoji ni jedna zakonom propisana zapreka za njegovo zapošljavanje.

U akovcu, 28.01.2010. godine odvjetnici: Željka Brle i i Predrag Brle i NAPOMENA: Redakcija zadržava pravo na skra ivanje priop enja

ISPRAVKA

TEAM gradi u Prelogu Nenamjernom pogreškom u lanku “Gradska uprava seli u novu zgradu, a Prelog dobiva izložbenu galeriju” u broju 751.

Me imurskih novina napisano je da zgradu obnavlja i rekonstruira akove ka tvrtka Tegra, iako radove na zgradi izvodi renomirana tvrtka za poslove visokogradnje TEAM akovec. Ovim putem ispri avamo se na krivom navodu.

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

* =

" #

###

Dobro je znati 55

9/24/09 4:14:41 PM

MILJENKO DOVE ER, SP. DIREKTOR ME IMURJA, UO I ODLASKA U TURSKU

PROGLAŠENI NAJBOLJI SPORTAŠI GRADA PRELOGA ZA 2009. GODINU

PREKINUTI VELIKI NIZ POBJEDA ODBOJKAŠA CENTROMETALA

inimo sve da sa uvamo prvoligaški status

Laureat godine Nogometni klub Mladost Prelog

Protiv Osje ana poveli 2:0, pa nakon toga stali

FRANJO KARLOV EC, 88-godišnji lovac iz Zaveš aka u Me imurju

Tri Karlov ecove lova ke

Najstariji aktivni me imurski lovac Hrvatski lova ki savez nedavno je odlikovao Franju Karlov eca iz Zaveš aka za izuzetne zasluge u lovstvu te kao najstarijega aktivnog lovca u Me imurskoj županiji, za što mu je priznanje dodijelio i Lova ki savez Me imurske županije.

Priznanje mu je uru eno na sve anoj sjednici Lova kog saveza Me imurske županija krajem minule godine, a mi smo Franju posjetili u njegovom domu u Zaveš aku i zatekli ga u sre ivanju inancijske dokumentacije Lova kog društva “Srnda ” Selnica, iji je aktivni lan i blagajnik. Došli smo porazgovarati s najstarijim me imurskim lovcem, rekli smo Karlov ecu, koji je odmah ponosno i rekao: - Je, istina je, ja sam najstariji aktivni lovac u Me imurju, ali, vjerujte, osje am se kao najmla i, premda mi je osamdeset i osam godina, vedro i veselo rekao je Karlov ec, s kojim smo popri ali tek o nekim stvarima i doga ajima iz njegovog ne tako dugog ali vrlo zanimljivog lova kog staža.

Vurmohar u ruke uzeo lova ku pušku - Lovstvom sam se po eo baviti 1972. godine, dakle u 50. godini života. Zašto tako kasno? Ja sam po zanimanju vurmohar (urar) i imao sam svoj obrt te jednostavno nisam mogao na i slobodno vrijeme za lov. A jedno vrijeme sam radio u Njema koj i teško bih sve uop e uskladio. Prijatelji su bili neumorni i nagovorili su me da se po nem ba-

Slu ajni susreti, šaputanja, nova prijateljstva Slu ajnim susretima, iskrenim, povjerljivim, prijateljskim razgovorima, slatkim šaputanjima zaljubljenih, ak i sva ama, novim prijateljstvima, simpatijama, svemu tome svjedo e fotogra ije koje nastaju na akove koj špici.

Neke od tih situacija zabilježili smo i ovaj put. Špiceri su se zbog zime nekako sku ili, uvukli u sebe. Zabundani u debele jakne i kapute, zaogrnuti šalovima, utopljeni kapama i rukavicama prošetali su gradom ne mare i puno za svoj out it. I dajemo im za pravo. No, bilo je i svijetlih primjera lijepo ure enih žena koje i u ovim ve dosadnjikavim uvjetima i sivilu gledaju da uvijek budu lijepe i dotjerane.

Kod doktora - Kako je vaše izi ko stanje, pita doktor Karlov eca?

- Osje am se kao u 24. godini života, odgovori Franjo.

- Fino, ino, a na osnovu ega to tvrdite, zainteresirano upita doktor.

- Vidite, u dvorištu imamo mlinsko kolo teško oko 200 kilograma. Nisam ga mogao podignuti s 24, a ne mogu ga ni s 88 godina, odgovori Karlov ec.

Ma arski zajec - Karlov ec, kaj mi je to moglo pojesti mladike na brajdami, možda srne, upita Karlov eca jedan prijatelj vikendaš.

- Ne, Miška, lani su iz Ma arsku k nam došli njihovi zajci i pariju se našim zajicama. I sad su ti njihovi mladi tak pametni kaj se jedan stane, a drugi mu se popne na rame i onda brstiju brajde, odgovorio je Karlov ec, znaju i da su to srne napravile, ali ...

Miška je povjerovao i nije lovce krivio što ne paze na srne da ne bi inile štete.

Brod iz Železne Gore U društvu s elnicima saveza i društva viti lovom, jer sam po prirodi vesela osoba i volim društvo.

U lanio sam se u Lova ko društvo ‘Tr ka’ u Svetom Martinu na Muri i tamo sam proveo zaista lijepe i sretne trenutke, stekavši brojne prijatelje, poznanike i kolege. Kada sam polagao lova ki ispit, kum mi je bio Franjo Hrženjak iz Gradiš aka, koji je kasnije sa mnom najradije odlazio u lov i uvanje lovišta. Odli an mi je prijatelj bio i Valent Per i , a svi ostali vrlo dobri u svakom trenutku života, u sje anje doziva Karlov ec, ispri avši i par anegdota iz tog vremena.

Iz Tr ke u Srnda a Na pitanje koje su bolje, “lova ke ili ribi ke”, mislimo pri e, Karlov ec se teško odlu uje jer, osim što je lovac, on je i ribolovac, te kaže da se ne želi zamjeriti ni jednima ni drugima, jer i ribi ima i lovcima “navek pobegne kapitalac”.

- Isto tako na nagovor prijatelja 1992. godine dolazim u Selnicu u Lova ko društvo ‘Srnda ’, što su mi svetomartinski lovci pomalo zamjerili.

Rekao sam: de ki, pak je srnjak (srnda ) ve i od tr ke, a ja sam stariji pak mi treba ve a meta i onda su rekli: pak dobro, ako je tako. U ovih osamnaest godina mlado smo društvo posložili i danas, zahvaljuju i najviše aktualnom predsjedniku društva Ignacu Šardiju, bilježimo dobre rezultate i obe avaju e smo društvo. Trebamo se malo posložiti mi stariji i mla i, bit e sve dobro, optimist je Karlov ec.

Zadovoljan je što za njegova lova kog staža ni u jednom društvu nije bilo ozljeda u lovu, a nesretan

je što i me u lovcima ima rapšicera (krivolovaca). I dan - danas, u 88. godini života, Karlov ec ima oštro oko i mirnu ruku. Ne treba nositi nao ale, a do nedavno je vrlo uspješno sudjelovao u ga anju na glinene golubove. Nikada nije težio odstrijeliti kakvog kapitalca, iz razloga što je lovac zbog društva i što uživa u prirodi. Zbog toga je zdrav i spreman do ekati stotu godinu svog života u lova koj zelenoj odori, koju tako brižljivo ure uje, uva i ponosno nosi.

(Stjepan Mesari )

Donijela su Karlov ecu dva mladi a na popravak uru, a njemu se baš nekud išlo iz radionice, a bio je i 1. april.

- De ki, ne mogu vam sad popravljati, idem do mosta na Muri. Iz Železne Gore je brod dopeljao jabuke, pak i želim vidjeti ako bude mogao pro i ispod mosta, mudro re e Franjo.

Mladi i su kao metak izletjeli i otišli do Mure. Vratili su se i rekli da nisu vidjeli brod.

- A prvoga aprila ste vidjeli, pobjedonosno ih upita Franjo, a oni samo spustiše poglede.