Međimurske novine 758

MESAP NEDELIŠĆE OSJEĆA POSLJEDICE TEŠKE GOSPODARSKE SITUACIJE

str. 9

Otkazan

Biciklističke staze imaju veliki turistički značaj za pogranično područje

Proljetni sajam

www.mnovine.hr

str. 8

RUDI GRULA, voditelj projekta "Mura - Drava bike"

Godina XV.

Broj 758.

^akovec, UTORAK, 16. ožujka 2010.

Cijena 7 kuna

GRAD ČAKOVEC PRVI PUT POSLOVAO S MINUSOM VEĆIM OD 9 MILIJUNA KUNA str. 3

Renato Slaviček, oporbeni HSLS:

Upozoravali smo da je proračun nerealan!

Gradonačelnik Branko Šalamon: Šalamon:

Novac nismo zapili!

- Grad koji je u početku svog djelovanja imao pluseve na računu, koje je posuđivao i ukamaćivao, sada je svoje poslovanje završio u minusu od skoro deset posto visine proračuna KAKO I ZAŠTO SMO BIVŠU VOJARNU DOBILI “NA POKLON" KOJI ĆE NAS DOBRANO KOŠTATI

SMETLIŠTE kraj bivših GK-ovih baraka usred Čakovca

Tko to noću potajno dovozi smeće i zagađuje okoliš!?

CRNA KRONIKA:

Do danas nije definirano koliko ćemo morati platiti u zamjenu za Vojarnu str. 2

str. 6 str. 10

U Prelogu je pijan zaspao na parkingu pa ga pregazio autom RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 19

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Prijevremeni izbori ili...

Kosori inoj Vladi, ako je suditi po našoj uobi ajenoj blic anketi, Me imurci ne vjeruju previše, pa ak ni onda kad donosi koliko - toliko dobre vijesti poput ukidanja kriznog poreza onima kojima zara uju od tri do šest tisu a kuna.

Velik broj pak je zaposlenih u našoj županiji kojima se nisu ni ispunili uvjete za poseban porez.

Pla a manja ili oko 3.000 kn tragi na je me imurska stvarnost i injenica, pa se mnogi ni nemaju emu radovati. Male su nam pla e ne samo zbog toga jer se ponekad ne može isplatiti više, ve i zbog toga jer smo zemlja, pa tako i naš kraj, surovog kapitalizma koji, na žalost, za razliku od pravih kapitalisti kih zemalja, još uvijek nema onu potrebnu socijalnu notu i društvenu osjetljivost.

Posebice je loša situacija u sektoru gdje je ve inom zaposlena ženska radna snaga. Upravo je ženama, koje su u me imurskim tvrtkama ve inom potpla ene, “njihov dan“ - Dan žena premijerka odlu ila estitati u Me imurju u tvrtki “Bernarda“. Me utim, gotovo pa u konspirativnim uvjetima. Navodno je zakazao njezin službeni protokol koji nikoga u Me imurju nije obavijestio da “stiže premijerka“. U najmanju ruku “nije zgodno“, jer u kraju u kojem HDZ pokušava godinama ste i kvalitetniji rejting takvi ga ovi zasigurno ne pomažu u njihovom nastojanju da se isti poboljša. “Po de aultu” su ionako u teškoj situaciji, pa tako za op enito lošu situaciju u državi, ali i za svoje neda e, onda “automatizmom“ okrivljuju aktualnu državnu vlast. A ona je HDZ-ova.

SDP kod nas ve nekoliko godina unatrag ne mora gotovo pa ništa raditi na o uvanju, odnosno ak kontinuiranom rastu politi kog rejtinga. Toga se uglavnom, na žalost, i drži, jer o ito naše globalne prilike i te kako utje u na lokalno stanje stvari. Posebice u politici u kojoj nemamo jake igra e “blizu vatre“, pa onda i politi ki autsajderi u središtu doga anja u Zagrebu, koji su uglavnom sami sebi svr-

t

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

16. ožujka 2010.

KAKO I ZAŠTO smo bivšu Vojarnu dobili “na poklon” koji e nas dobrano koštati

Do danas nije definirano koliko emo morati platiti u zamjenu za Vojarnu - Dok druge županije i gradovi bivše vojne objekte uglavnom dobivaju bez naknade, Me imurska županija preuzela je zna ajnu financijsku obvezu koja još uvijek nije poznata, a varira izme u 15 do ak 30 milijuna kuna

ha, dolaze do izražaja. Me imurci i dalje najviše vjeruju SDP-u, govore i aktualne ankete, iako ni Milanovi ni Josipovi ne nagra uju glasa ku vjernost time da bi pružili priliku za obnašanje “visokih dužnosti“, barem strana kih.

Ali ništa od toga, iako tako nešto, kako nam je “šapnuo“, ni županu Perho u isto nije drago. Me utim, s druge strane, potrebno je upitati što su me imurski SDP-ovci u inili da netko iz njihovih redova bude u mogu nosti biti “blizu Milanovi a“.

Sve ovo pišem jer mnogi kalkuliraju da najavljeno ukidanje kriznog poreza, kao i druge mjere za koje Vlada govori da donose optimizam ovo ljeto i pred jesen, sugerira da bi mogli uslijediti prijevremeni parlamentarni izbori.

Valja o ekivati da, ako se i priprema tako nešto, oni ipak ne e biti prije nego Hrvatska zaklju i pristupne pregovore za ulazak u EU i kona no bude poznat datum ulaska. To bi zaista bio snažan vjetar u le a aktualnoj vlasti, pa bi uz poteze na gospodarskom planu, koji mogu ako ništa drugo onda ukazivati “na svjetlo u tunelu“, (zahvaljuju i nekima koje je ve ranije poduzela, Kosor sebi i HDZu drži solidno visoki rejting s obzirom na težinu situacije, prema istraživanjima javnog mijenja), kao i “tromom“ predsjedniku Josipovi u koji je u prvom mjesecu mandata prvim potezima pokazao da bi zaista mogao biti samo “fikus“, zasigurno mogu biti dobri aduti za eventualne prijevremene izbore.

Poslovica kaže da se poklonjenom konju ne gleda u zube, ali kako bi uskoro iz prora una Me imurske županije trebalo izdvojiti odre ena sredstva za izgradnju vojnih skladišta potrebno je ponovno staviti na stol što je dobiveno, a što je potrebno napraviti za uzvrat.

Prije nešto manje od pet godina, 15. rujna 2005. godine, održana je redovna sjednica Vlade Republike Hrvatske u akovcu, pri emu je dio dnevnog reda bio posve en odlukama vezanima uz Me imurje. Na toj sjednici Vlada je donijela zaklju ak o dodjeli imovine, objekata i zemljišta Vojarne “Nikola Šubi Zrinski” u akovcu Me imurskoj županiji.

Zaklju ak je obrazložen voljom da se potpomognu gospodarski projekti županije, dodjeljuju i joj za vojsku neperspektivni vojni kompleks nešto manji od 40 hektara, re eno je tom prigodom. Tada je re eno da je obveza Me imurske županije osigurati skladišni prostor za potrebe Ministarstva na drugoj lokaciji, a u manjoj površini, umjesto etiri tisu e samo 1.866 etvornih metara.

Me utim, kako zaklju ak nije odluka, od zaklju ka na sjednici Vlade u akovcu do odluke i potpisivanje ugovora o prijenosu vlasništva uslijedio je dugi put s puno komplikacija. Ugovor o prijenosu vojnih nekretnina s države na Me imursku županiju potpisan je tek 5. lipnja 2007. godine, što je nešto manje od dvije

godine nakon zaklju ka da vojna imovina na podru ju akovca prije e u vlasništvo Me imurske županije.

No, ni od tada do danas nisu u potpunosti definirani uvjeti darivanja. Radost zbog dobivanja vrijedne nekretnine u srcu grada ipak je pomu ena odre enim ne baš malim ograni enjima. U prvo vrijeme govorilo se o financijskoj obvezi od oko 1,7 milijuna kuna. Me utim, kako je vrijeme odmicalo, tako se i in ormacija o obvezi Me imurske županije mijenjala. Naime, i mnoge okolnosti u me uvremenu su se promijenile. Hrvatska u to vrijeme, 2005. godine, nije bila ni blizu lanstvu NATO pakta, a sada je lanica tog saveza. Kao lanicu obvezuju je i odre eni standardi, tako su promijenjeni i standardi oko izgradnje skladišta. Ovih dana trebao bi osvanuti natje aj za njihovu izgradnju i tek po dobivanju ponuda znat e se zapravo koliko e ta skladišta koštati. A Me imurska županija ima obvezu isfinancirati ak sedam skladišta, a da u me-

uvremenu nije komercijalizirala ništa od vojne imovine koju je dobila na “poklon”.

Neosporno vrijedna imovina, ali...

Neosporno je da se radi o vrijednoj imovini, nekretninama i zemljištu koje e omogu iti širenje akovca prema Pribislavcu i preko pruge. No, isto tako je injenica da su uvjeti po kojima su nekretnine dobivene odre eni tek ugovorom koji su potpisali tadašnji župan Josip Posavec i ondašnji premijer Ivo Sanader u ime županije i Vlade 5. lipnja 2007. godine u prostorijama Vlade na Markovu trgu u Zagrebu.

No, ni tada nije egzaktno definirana financijska obveza Me imurske županije za dobivenu imovinu, obuhva enu ugovorom o prijenosu prava vlasništva i zemljišta Vojarne “Nikola Šubi Zrinski”, vježbališta “Gmajna” i Doma Hrvatske vojske u akovcu na Me imursku županiju.

Vrijednost ovih nekretnina koje uklju uju 20-ak vojnih obje-

kata i vojni poligon procijenjen je u to vrijeme na 67 milijuna kuna, a Me imurska županija zauzvrat je trebala za potrebe Ministarstva obrane do 2011. godine izgraditi 10 skladišta tipa “iglu”, te osigurati 350 etvornih metara prikladnoga uredskog prostora za potrebe Ministarstva obrane.

Objekti i pripadaju e zemljište oko Vojarne od po etka su namijenjeni za obrazovne i gospodarske potrebe Me imurske županije.

Ako kompariramo, istovremeno je Grad Varaždin i Varaždinska županija dobila zaista na poklon od Vlade i Ministarstva obrane ak tri vojarne i niz drugih bivših vojnih objekata. Nitko ne spominje nikakve obveze koje se moraju zauzvrat odraditi prema Ministarstvu. Da ne govorimo o bivšim vojnim objektima koji su darovani drugim županijama i gradovima, a samo neki od njih moraju “odraditi” nešto prema Ministarstvu. Zar smo mi u Me imurju zaista uvijek ti koji se ne možemo izboriti za ono što su se izborili politi ari u nekim drugim županijama, bez obzira je li sve moglo biti definirano još kad je navodno objekt nu en Gradu akovcu, pa se gradona elnik Šalamon “ne kao” oko preuzimanja (za vrijeme SDP-ove vlade), odnosno da je dvije godine kasnije objekt preuzela Županija, ali uz o ito zna ajnu financijsku obvezu.

(Božena Malekoci - Oleti )

Djelomi no ukidanje hara a samo kap u moru?

Anketa “Pod vurom”

Vanja Solar, akovec - Iskreno ne bih znao zašto je Vlada ovu odluku o djelomi nom ukidanju hara a s 1. srpnjom donijela baš u ovom trenutku. Meni osobno to ukidanje ne zna i baš puno. Mislim da e ostati sve isto jer je rije o premaloj ‘ci ri’ da bi se moglo s njom nešto u initi. Niti u više trošiti, niti u si mo i nešto više priuštiti.

Na prošlotjednoj sjednici Vlade odlu eno je da se 1. srpnja ukine krizni porez od 2 posto, koji je u narodu prozvan hara em.

Hara e biti ukinut onima koji primaju pla e od 3 do 6 tisu a ku-

na. Svi oni koji imaju pla e ve e od 6 tisu a kuna nastavit e pla ati 4 posto kriznog poreza.

Iz Vlade se nadaju da e ukidanje kriznog nameta potaknuti potrošnju gra ana, što bi trebalo

utjecati i na oporavak hrvatskoga gospodarstva. No, koliko e zaista djelomi no ukidanje hara a olakšati gra anima, upitali smo Me imurce koji nisi previše optimisti ni. I dok jedni smatraju da

je ovdje rije o premalom novcu da bi se time olakšalo gra anima.

Me utim, ima i onih koji su nešto optimisti niji te smatraju da, uz gotovo svakodnevni rast cijena, svaka kuna dobro do e. (hz)

Vladimir Rukelj, Totovec - Vlada je valjda primijetila da nije dobro napravila ovom odlukom, tako da je vjerojatno to razlog djelomi nog ukidanja kriznog nameta. S obzirom na trenutnu financijsku situaciju, mislim da e od toga biti nekakve koristi za gra ane. Kako cijene poput plina i struje rastu, tako svaka kuna dobro do e.

Dario Sobo anec, Podturen - Možda Vlada djelomi nim ukidanjem kriznog nameta stvarno želi olakšati gra anima. Budu i da ja još ne radim, ta odluka ne e utjecati na mene, no, mišljenja sam da e to gra anima puno zna iti. U današnje vrijeme svaka je kuna važna.

Nevio Cifrek, Novi Marof - Mislim da nam ovom odlukom o djelomi nom ukidanju kriznog nameta Vlada daje ‘mrvice’ kako bi izdržali do kraja godine. Na žalost, odnosno na sre u, ja sam u onih 4 posto pa meni osobno ta odluka ne zna i ništa. No, smatram da i ovoj skupini kojoj e se ukinuti hara ta odluka ne e puno zna iti. To je premali novac, odnosno to je samo kap u moru.

se ovdje radi o skretanju pažnje s pravih problema, drugi se nadovezuju smatraju i da je Vlada donijela ovu odluku kako bi negdje drugdje gra anima opet uzela novac. Neki pak su mišljenja da

Ivan Lastavec, Podbrest - Mislim da je Vlada donijela odluku o djelomi nom ukidanju hara a kako bi negdje drugdje gra anima opet uzela novac. Radi se o skretanju pažnje s pravih problema.

Ovdje nije rije o velikom novcu, a i smatram da e negdje drugdje Vlada gra anima uzeti više, tako da zasigurno ta odluka nikome ne e olakšati.

Božidar Mihalic, Pribislavec - Ako e uz djelomi no ukidanje hara a Vlada pove ati PDV, time ne e napraviti ništa. Rije je o potezu iz šupljega u prazno, a konkretnog rješenja nema. Stoga smatram da se ovdje uop e ne ide na ruku gra anima. Potrebne su korjenite promjene u našoj politici i tek onda e biti bolje. ( oto: Vrzan)

16. ožujka 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

GRAD AKOVEC PRVI PUT poslovao s minusom ve im od 9 milijuna kuna

Šalamon se znojio slušaju i neugodne komentare Prvi put u svojoj dugogodišnjoj vladavini Branko Šalamon, gradona elnik akovca, održao je izraziti defanzivni govor vezan uz obrazloženje zašto je stvoren minus u poslovanju Grada prošle godine. Grad akovec je obra un poslovanja za prošlu godinu završio u minusu od 9,3 milijuna kuna. Grad koji je u po etku svog djelovanja imao ne samo pluseve na ra unu, ve je svoje viškove posu ivao ukama uju i ih, sada je svoje poslovanje završio u minusu, i to ne bilo kakvom minusu, ve minusu od skoro deset posto visine prora una. Rasprava o rezultatu poslovanja nakon gradona elnikova o itovanja bila je iscrpljuju a. Trajala je duže od sat vremena, a osim toga u zraku su lebdjela i nebrojeno puta ranije izre ena upozorenja oporbe iz prošle ali i ranijih godina da je prora un prenapuhan i da je sada to izašlo na vidjelo.

Dio korisnika trpi posljedice No, osim satisfakcije da su na to i ranije upozoravali da e se dogoditi i da su uskratili prihvatiti izvješ e, oporba nije imala nikakve druge instrumente na raspolaganju. Gradona elnik prema zakonskim izmjenama ra une polaže gra anima koji su ga izabrali, a ne gradskim vije nicima, pa nije ni morao strahovati da e se postaviti pitanje njegova povjerenja, jer to više i nije u ovlasti Gradskog vije a. On je izabran neposredno, povjerenjem gra ana, i oni su jedini koji mu mogu uskratiti povjerenje na referendumu, a to je u praksi malo vjerojatno, a na kraju oni minus, pa i tako debeli, mogu tolerirati. Uz to, gradona elnik ima i vrstu ve inu u Vije u pa ga ni tu oporba ne može tako lako zaljuljati.

Na duži rok zbog minusa dio prora unskih korisnika ipak e trpjeti, jer gradona elnik je na Vije u etvrtak bio jasan, dok se ne riješe stari, zaostali ra uni, nema otvaranja novih investicija. Završit e se samo zapo ete investicije. Potvrdio je da štetu trpe udruge i pojedini mjesni odbori, jer unato dosadašnjoj politici gradske vlasti ravnomjernog razvoja itavog podru ja Grada akovca komunalni standard na podru ju akovca nije ujedna en. Naime, kanalizacija nije ni zapo eta, a kamoli izgra ena u svim mjesnim odborima na podru ju Grada, nemaju je mjesta dravskog bazena: Kuršanec, Šandorovec, Novo Selo na Dravi, ali ni Krištanovec ni Žiškovec. No, kritika da su ošte eni korisnici prora una došla je iz sasvim druge sredine, Savske Vesi, od vije nika Stjepana Vranovi a, zbog neasfaltirane Ulice bratstva i jedinstva, iz mjesta koje je dobilo kanalizaciju, što govori da razina o ekivanja nigdje nije pala, ni tamo gdje je komunalna infrastruktura ure ena u ve em ni tamo gdje je ure ena u manjem obimu.

- Grad koji je u po etku svog djelovanja imao ne samo pluseve na ra unu, ve je svoje viškove posu ivao ukama uju i ih, sada je svoje poslovanje završio u minusu, i to ne bilo kakvom minusu, ve minusu od skoro deset posto visine prora una

Prvi put gradona elnik Šalamon prora unski minus od 9,3 milijuna kuna branio je itaju i “obranu” s papira

Gradona elnik: Novac nismo zapili Gradona elnik Branko Šalamon prvi put je obra aju i se vije nicima govor pripremio u pisanom obliku i pro itao ga, što nikada do sad nije bio njegov obi aj.

- Sa žaljenjem moram konstatirati da je ostvaren minus u poslovanju od preko 9 milijuna kuna. Svi troškovi koji su ostvareni bili su planom prihoda i planirani, ali, na žalost, nisu ostvareni. Razlog za minus je u više elemenata i samo je pitanje jesmo li mogli odustati od planiranih aktivnosti ili ne. Procjenjuju i što da se u ini ili da se od više aktivnosti odustane ili da se uz više aktivnosti ostvari mogu i minus u poslovanju, i ja osobno kao i moji suradnici opredijelili smo se za nastavak planiranih aktivnosti.

Kritika takvom stanju je mogu a i sigurno ne e biti ugodna.

Ali niti smo novac zapili niti smo ih otu ili ve smo zadovoljili potrebe sugra ana.

Kako sankcije mogu uslijediti za politi are na izborima, o ekujemo izbore s nestrpljenjem, kazao je Šalamon. - Siguran sam da e pojedini vije nici pokušati dokazivati kako su rezultati loši, kako bi morali biti druga iji, kako bi oni morali biti druga iji, kako bi oni to bolje uradili. Sve opcije uvijek su otvorene. Za naše rezultate nije opravdanje da i u mnogim drugim sredinama na

Naši i vaši Željko Jakopec, vije nik (HDZ), na aktualnom satu pitao je gradona elnika ponovno o nepotizmu u akomu, je li to no da je k i uvažene saborske zastupnice Nadice Jelaš zaposlena u akomu. Gradona elnik je to potvrdio kazavši da je na natje aju na koji se prijavilo dosta kandidata, bez obzira na to što je k erka saborske zastupnice, postigla najbolje rezultate. No, nije mu svim nivoima postoji poslovanje s negativnim predznakom ve je mogu e opravdanje da smo u standard gra ana u okviru planiranih aktivnosti nastojali ulagati, iako adekvatnog priliva nije bilo.

Sigurno je i to da bi drugi pojedinci upravljanje Gradom druga ije organizirali, naro ito sada nakon završetka godine, kao što bi svi bili dobri generali nakon bitke, a u danim okolnostima odluka je bila prvenstveno na meni, odlu io sam se na, po meni, manje zlo.

Oporba: Govorili smo da je prora un nerealan!

Premda je gradona elnik u svom govoru pokušao unaprijed otupiti oštricu kritika, svejedno ih nije bio pošte en. Stevo Tkal ec predbacio je gradona el-

ostao dužan te je uzvratio je li normalno da Grad akovec nekome plati zemljište koje je oduzeto u “socijalisti kom mraku” koje je država prodala Panexu, a sad se tamo zapošljavaju isluženi politi ari na znoju i trudu Grada akovca. Ukoliko prozivate Grad i gradske institucije, u akomu je to nepotizam, a što je u Panexu ili negdje drugdje gdje je uto ište za islužene kadrove? niku neravnomjerno trošenje prora unskih sredstva, jer su neke stavke unato minusu na rashodovnoj strani prekora ene. Predbacio je i to da je re eno da su POS-ovi stanovi prodani, a nisu, a stanari useljeni unato tome što zgrada nema uporabnu dozvolu. Posebno je taknuo gradona elnika u živac metaforom što bi se dogodilo i dioni arskom društvu kada bi poslovalo tako kao što je poslovao grad. Šalamon je uzvratio da, sre om, grad nije DD i ne mora ga se uspore ivati s dioni kim društvom, niti mora ostvarivati pro it ve novac ulagati u potrebe gra ana, a da su investicije napravljene unato minusu. - Odre ene stavke jesu prekora ene, ali novac nije potrošen uzalud, branio je svoju politiku izvršenja prora una Šalamon.

Kazao je da je do minusa došlo

“Slu aj namještaj” uro Bel, vije nik (HD), ija se irma javila na gradski natje aj za dobavu kancelarijskog namještaja, na aktualnom satu je kazao da Grad nije izabrao najpovoljniju ponudu nego 12 tisu a skuplju. Traži je da mu na to pitanje odgovori gradona elnik jer da bez gradona elnika ni trava ne raste. Gradona elnik mu je na to odgovorio da je on osobno zainteresiran. - Ako sam sudjelovao u natje aju, ne zna i da nemam

pravo govoriti, kazao je Bel. - I ako se tako radi tu gdje sam bio blizu, kako se tek radi gdje nisam bio blizu? Bel je kazao da je od njega zatražena dopuna ponude za višu klasu namještaja nego od drugih, tako da je na natje aju ispao najskuplji. Veselin Biševac kao predsjednik komisije za nabavu to je negirao, a Bel mu je nekoliko puta kazao da ne govori istinu.

Nakon toga Biševac je novinarima podijelio mišljenje o nabavi

zbog investicija koje su pla ene HEP-u, Hidroingu, za Romski centar, jer u protivnom ne bi bila iskorištena sredstva iz EU fonda, za izgradnju rotora kod Mobenza, Me imurskim vodama, Tegri za ure enje ceste na podru ju Grada, akomu za njegove usluge u iznosu od 1,5 milijuna kuna, te za radove Elektri. Kazao je da je minus nastao zbog toga što je novac potrošen unaprijed te nekoliko puta ponovio da je obveza Grada zadovoljiti potrebe gra ana te da šteta gra anima nije u injena. Je li to karta koje se jedino eventualno boji gradona elnik na kojoj bi ga se moglo zaljuljati na sadašnjoj poziciji? Naime, uro Bel mu je kontrirao da doista šteta nije u injena onima koji su dobili, nego onima koji zbog minusa svoje nisu dobili. Stevo Tkal ec je na kraju dodao da je usporedba s dioni arskim društvom bila igurativna. U pitanju je odgovornost za gradske inancije, a tu nema mjesta strana kom nego ekonomskom razmišljanju.

U tom smislu je povukao i pitanje ulaganja u asni ki dom koji formalno nije u vlasništvu Grada, a u koji je uloženo preko 800 tisu a prora unskih sredstva.

Gradona elnik je odgovorio da e se pitanje asni kog riješiti u dogovoru sa Županijom, a da je ulaganjem asni ki spašen od propasti. Zgrada je bila zatvorena i zapuštena u toj mjeri da su iz zidova ve rasla mlada stabla.

Ure enjem knjižni kih prostora asni ki e biti otvoren za Dan Grada.

Koliko još nepla enih obveza ima Grad? namještaja Upravnog odjela za upravu Grada akovca iz kojega se vide samo visine iznosa svakog od etiri ponu a a, pri emu je Brid extra najskuplji u iznosu od 30.605 kuna, dva ponu a a dala su gotovo identi ne ponude u iznosu 29.036 i 29.309 kuna, a najpovoljnija je bila ponuda tvrtke LINEA COD iz akovca (u vlasništvu Stjepana Koraja, njihovoga strana kog kolege) u iznosu od 23.508 kuna. (BMO)

Renato Slavi ek ovaj put je ponovio: - Govorili smo da je prora un nerealan. Ponovno je zatražio razjašnjenje koliko je zapravo Grad u minusu. Naime, Grad ima 15 milijuna nepla enih obveza za izvedene radove, ega je sedam milijuna kuna dospjelih obveza. Uz to, minuse u poslovanju gradskih ustanova tako er mora pokrivati gradskim prora un. No, gradona elnik Šalamon je razuvjerio oporbu

Uprava Grada košta više od 1,1 milijun eura!?

- Bilo je ve puno rasprave o tome da se smanje pla e u gradskoj upravi i da je to rješenje svih naših problema. Ako se gleda na godišnjoj razini, za bruto pla e smo isplatili 8,1 milijuna kuna, a ukupni rashodi za sve aktivnosti uprave trošak je iznosio 11,5 milijuna kuna, te ukoliko bi 2009. raspustili upravu mogli bi poslovati pozitivno.

U završnoj rije i Branko Šalamon je, kao i u uvodu, konstatirao: - Nisam zadovoljan minusom, ali s postignutim sam zadovoljan i moram to zadovoljstvo podijeliti s vama, jer bitna naša opredjeljenja smo ostvarili, a to su ravnomjerni razvoj grada, nastavak zapo etih investicija, ulaganje u trajna dobra i stalno pra enje standarda gra ana. da tih sedam milijuna ne treba pribrajati minusu, jer su ura unate u minus od devet milijuna kuna.

- Ako niste zadovoljni rezultatom poslovanja, pokušajte me smijeniti, uzvratio je na sve kritike iz redova oporbe gradona elnik Šalamon. Ve inom glasova vladaju e koalicije obra un prora una je usvojen.

(Božena Malekoci - Oleti )

Svi bi da Riblji ostane, ali slabo u njega zalaze Budu a sudbina Ribljeg restorana u centru akovca došla je i do akove kog Gradskog vije a, premda se radi o restoranu koji nije u gradskom vlasništvu, ve tvrtke Bioinstitut iz akovca. Restoran je trenuta no zatvoren. Urbanisti kim planom na tom mjestu odre ena je ugostiteljska djelatnost, ali kako su ve tri poduzetnika koja su unajmili na toj lokaciji propala s tom djelatnoš u, vlasnik prostora, koji se nema namjeru sam baviti tom djelatnoš u, tražio je od Grada suglasnost da u prostor u e druga trgova ka djelatnost, trgovina kozmetikom. Grad u prvi mah nije dao takvu suglasnost, ali ne može ni prisiljavati vlasnika na nešto što ne ide, kazao je gradona elnik Šalamon.

Riblji restoran ima jedan od najljepših interijera u Gradu, ali svima onima koji žale za bivšim ribljim restoranom gradona elnik je postavio pitanje: - Koliko ste puta bili gosti tog restorana?

Možda visinu najamnine iz ugostiteljske djelatnosti nije mogu e pokriti, ali neke druge jest. Pregovori vlasnika i Grada i dalje se nastavljaju oko svojevrsnoga kompromisnog rješenja koje bi obuhva alo i ugostiteljsku i trgova ku djelatnost, kazao je gradona elnik Šalamon. (BMO)

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD u Me imurju

MEDIJSKI TRANSFER

Zoran Mašovi s radija prešao na TV akovec

Zoran Mašovi snimljen na zadatku u vrijeme kad je radio za HR

Plin jeftiniji tri lipice Plin koji smo trošili u velja i bit e tri lipe jeftiniji, a ra une za potrošeni plin po novoj cijeni svi oni koji pla aju po potrošnji, a takva je ve ina potroša a u Me imurju, dobit e ovih dana. S obzirom na to da se zima ini beskrajnom i hladnom, tri lipe dolje po potrošenom kubiku plina goto-

16. ožujka 2010.

vo se i ne e osjetiti na ra unima. Utješno je to da je velja a kra i mjesec pa e možda i to za koju kunu smanjiti ra une.

No, kao da ni ožujak ne ide na ruku siromašnijim slojevima, jer nas zima nije napustila ni u prvoj polovici ožujka pa se sezoni loženja ne nazire kraj.

(BMO)

Transfera nema samo u nogometu, ve i u medijima. U hrvatskim se oni doga aju intenzivno ve dobrih desetak godina, a o ito su krenuli i u me imurskima. Tako je Zoran Mašovi , dugogodišnji urednik i zaštitni znak Radio a-

kovca, prešao na uredni ko mjesto na Televiziju akovec, koja je o ito prepoznala njegove novinarske kvalitete, odmjerenost i vjerodostojnost koja je i te kako potrebna u vremenima koja vape za novom ozbiljnoš u i odgovornoš u. Zoran

Mašovi je na mjesto urednika na TV-u akovec došao nakon odlaska Davida Vugrinca s tog mjesta.

On je prešao na rad u Županiju na mjesto pro elnika Upravnog odjela za poslove župana Me imurske županije. (BMO)

Rekordni snijeg u ožujku u Me imurju Meteorolozi su ponovno bili u pravu. Zima nikako da nam se “skine s vrata”. Na podru ju Me imurske županije snijeg je po eo padati u srijedu u 6.30 sati, a prestao je padati u etvrtak u ranim jutarnjim satima. Na podru ju Me imurja napadao je do 24 centimetra, gotovo pa najviše u Hrvatskoj, ako izuz-

memo Liku i Gorski kotar. Meteorolozi su snježne padaline najavljivali danima unaprijed, no, unato tome, nakon niza godina s puno manje snježnih padalina bili smo njime iznena eni. Premda iznena enja nije bilo ni za zimsku službu, koja i po kalendaru mora dežurati do 15. ožujka, ipak zbog gustog snijega koji je padao

gotovo 24 sata nije bilo jednostavno istiti prometnice.

Tako je prošle srijede od jutra na terenu bilo 12 cestara, 2 kombi vozila, 2 kombi posipa a, 4 unimoga i 5 silosnih posipa a. Tijekom no i sa srijede na etvrtak na terenu je bilo ukupno 18 cestara i 17 vozila opremljenih za posipavanje i rali enje.

Ceste su u etvrtak bile prohodne za sav promet, uz odgovaraju u zimsku opremu, dok je sve ubrzo postalo povoljnije, jer je znatno porasla temperatura. Iako sljede u nedjelju stiže i kalendarski prolje e, snijegu još nije kraj.

Nova prognoza govori da bi on mogao ponovno padati upravo danas (utorak). (BMO)

Nova nada i za me imurske štediše Ljubljanske banke Hrvatica je dobila spor protiv Ljubljanske banke. Prvi put u bogatoj povijesti sporova izme u Ljubljanske banke i njezinih štediša s ove strane rijeke Mure nepravomo na je presuda pala u korist štediše, izvijestile su slovenske Finance.

Ljubljanski je sud donio odluku u korist hrvatske državljanke i naložio banci isplatu tisu u eura zamrznute ušte evine. Nije joj priznao kamate koje je tako er potraživala, ali je priznao isplatu glavnice.

Slovensko se pravosu e mora pozabaviti s još 140 sli nih tužbi štediša iz Hrvatske i BiH, ije su štednje u Ljubljanskoj banci propale zajedno s Jugoslavijom, a koje su podignute od po etka prosinca 2009. godine na ovamo. Tada je, naime, slovenski ustavni sud omogu io da strani državljani mogu potraživati svoju zamr-

znutu štednju od slovenskih banaka. Štediša koji ve godinama pokušavaju utjerati pravdu i dobiti natrag svoj novac ima preko 130 tisu a i potražuju sumu ve u od 800 milijuna eura. U postupcima ih mogu zastupati jedino slovenski odvjetnici.

Odvjetnik Hrvatice Pavel Pensa ostao je skepti an unato pobjedi u sporu. Kazao je kako treba biti strpljiv do pravomo ne presude, ali i da sumnja da e ikome od štediša, koji uspiju izvojevati vra anje novca, iznosi biti upla eni zato što je imovina banke blokirana. Najve i problem je što Ljubljanska banka prakti ki ne postoji, jer je sve njezine poslove preuzela kao posve nova pravna osoba Nova ljubljanska banka.

U Me imurju je najmanje stotinjak štediša koji tako er pokušavaju do i do svog novca.

Uhi eni Danijel Oršuš (26) u Irskoj nije rodom iz Me imurja!?

Sedmero ljudi uhi eno je prošli tjedan u Republici Irskoj zbog sumnje da su umiješani u planiranje ubojstva švedskog karikaturista Larsa Vilksa koji je nacrtao proroka Muhameda kao psa, a me u njima je i hrvatski državljanin. U pitanju je Danijel Oršuš (26), koji vu e romsko porijeklo.

Kako je u Me imurju me u romskom manjinom jedno od naj eš ih prezimena upravo Oršuš, pokušali smo saznati je li uhi eni rodom možda iz naše županije. Kako smo doznali iz policijskih izvora, izgleda da nije, ve iz neke druge hrvatske županije.

Posljednje informacije objavljene na portalima upu uju da bi mogao biti rodom iz Baranje. U Irskoj je ina e doti ni Oršuš živio i tražio azil, a tamo živi i njegova sestra.

Antiteroristi ka postrojba koja je uhitila sedmero ljudi koristila je informacije CIA-e, FBI-a i europskih obavještajnih agencija kako bi identi icirala teroristi ku eliju koju ine tri žene i etiri muškarca. Osim hrvatskog državljanina, me u uhi enima su državljani Alžira, Libije, SAD-a i Palestinske samouprave, kao i jedan naturalizirani Irac.

Meta napada trebao je biti švedski karikaturist Lars Vilks

CITATI TJEDNA

Istražio i odabrao Zlatko Boži

“Svaki tjedan, svakih desetak dana i i emo s ponekom novom mjerom, a sve u svrhu stabiliziranja prora una i gospodarstva”

ovjeku je potrebna neprestana obnova na svim razinama bi a: tjelesnoj, duševnoj i duhovnoj. im osjetimo mržnju, treba nam duhovna obnova.

Velike probleme rješavamo, ali nas sitniji problemi uništavaju.

premijerka Kosor

Fra Zvjezdan Lini u Ve ernjem listu 11.3.2010.

Dragutin Novak, TEHNOING

akom je od prodaje parkirnih karata naplatio 5,4 milijuna kuna - troškovi 3 milijuna kuna = dobit od 2,4 milijuna kuna, od ega je 2 milijuna kuna upla eno u prora un Grada akovca Matija Ma ar, AKOM d.o.o.

NK “Me imurje” - Stranice nedostupne NK “Me imurje” www.nk-medjimurje.hr. Stranice nedostupne do daljnjega!

16. ožujka 2010.

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

BREINNINKMEYER

1921.

1928.

1947.

1958.

1984.

1999.

2010.

5

6

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Tko e povesti narod u slobodu?

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

Kroz cijeli prošli tjedan, itaju i kolumniste u tisku, dobio sam dojam da revolucija samo što nije pred vratima. Kao da su novinari ostali više bez volje analizirati i komentirati poteze naše politike. Kao da im nema smisla ništa više govoriti. Nije ni moja kolumna odskakala od tog duha. No, znakovito je što se takva sinkronizirana “akcija” dogodila takore i odjednom, bez dogovora izme u kolumnista. Još više je znakovito što se to dogodilo bez utjecaja oporbe ili nekih drugih narodnih pokreta a. Što e biti sljede e? Ho e li i narodu zaista dozlogrditi? Ho e li se dogoditi da mase krenu na ulice, jer je vlast jednostavno predugo bila gluha na jasna upozorenja!? Revolucija? Iako to u ovom trenutku zvu i nevjerojatno, upravo ovaj naš prostor u svojoj povijesti zna i za takve metode. I uvijek se to doga alo u vremenima krize. Da, nije lako voditi zemlju u kojoj narod pamti i bolje dane.

Revolucionarne metode ne donose ništa dobro. To su rušiteljske metode koje ne ostavljaju vremena za prilagodbu. Na elu revolucije redovito se na u ljudi koji su ustvari gori od onih koje mijenjaju i koji u normalnoj situaciji ne bi mogli ni prismrditi vlasti. No, u takvim vremenima dovoljno je malo lukavstva i nazvati svoju stranku “radni kom” ili socijalnom (ili nacional socijalnom, ako baš želite) i ljudi e odmah prepoznati novog mesiju, koji “razumije” njihove probleme.

Nakon jednog do dva mandata shvatit e narod da nema razlike izme u stare i nove vlasti. Da nova vlast razumije, ali ne rješava probleme. A o novom mesiji ovisi ho e li do tada u i u dekadencu ili e se dobro sna i u korištenju metoda i alata za održanje na vlasti. Ako kriza u me uvremenu pro e, pa možda ak i zahvaljuju i novoj vlasti, i situacija se normalizira, obi no se tada i vlast promijeni. Na kraju je sve opet u ravnoteži.

Pa zašto onda gun am protiv revolucija? Zato jer je to ogromno gubljenje vremena koje se moglo iskoristiti na razvoj, a redovito je i gubljenje ljudskih života. Imali smo toga ovdje u izobilju. Oni najstariji sje aju se i nekoliko takvih društvenih razdoblja za svog života. I nikad to u po etku nije izgledalo opasno ili zloslutno. Ali kad se zakotrljalo, zakotrljalo se vrlo brzo. K tome svemu, znakovito je što je po etak uvijek bio isti: dekadentna politi ka elita bavila se svojim problemima i nije doživljavala “glas naroda”.

Zvu i poznato?

16. ožujka 2010.

ULASKOM HRVATSKE U EU nema više financiranja kapitalnih projekata s državne razine

Novac e se morati tražiti iz Bruxellesa - Hrvatska ulaskom u Europsku uniju više ne e inancirati kapitalne projekte po županijama, ve e za to biti potrebno novac tražiti iz Bruxellesa. Stoga je važno u ovome kratkom razdoblju, koje je preostalo do punopravnog lanstva, osposobiti ljude koji e projekte kvalitetno mo i napisati, te do samog ulaska velik broj njih i pripremiti, kazao je to ministar Božidar Pankreti u petak 12. ožujka u Hrvatskom olimpijskom centru Bjelolasica na sastanku hrvatskih župana

s predstavnicima Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Na tom sastanku sudjelovao je i me imurski župan Ivan Perho .

Hrvatskoj e na raspolaganju biti preko dvije milijarde i dvjesto milijuna eura, a samo o kvaliteti projekata ovisit e koliko emo tog novca uspjeti povu i.

Ulaskom u EU godišnje emo u zajedni ki europski prora un upla ivati oko 610 milijuna eura, pa bi bilo loše da se ponovi, primjerice, rumunjski slu aj. Rumu-

nji su dvije godine nakon ulaska u zajedni ki prora un upla ivali više nego što su povukli, rekao je ministar. Iz tog novca inancirat e se projekti razvoja prometne infrastrukture, zaštite okoliša, regionalne konkurentnosti, razvoja ljudskih resursa i razvoja upravnih kapaciteta. Župane pak je najviše zanimalo ho e li država osigurati novac potreban za izradu tih projekata, jer zbog krize, a i ina e slabih iskalnih kapaciteta, županijski prora uni ne mogu bez

pomo i države inancirati sve što bi htjeli. Pankreti je istaknuo da županije same moraju odabrati svoje prioritete i u njih usmjeriti sve raspoložive kako inancijske, tako i ljudske resurse.

U drugom dijelu sastanka održana je prezentacija nekoliko projekata koji se provode u Hrvatskoj. Projekt Tehnološko inovacijskog centra Me imurje u akovcu predstavio je direktor Regionalne razvoje agencije REDEA-e Matija Derk.

(BMO)

PROSVJEDOVALI I ZAPOSLENI U HŽ-U U ME IMURJU

Neulaganje u infrastrukturu i katastrofalan vozni red smanjuju broj putnika Sindikat željezni ara Hrvatske, Sindikat tehni kog pregleda vagona i vlakova HŽ-a, Sindikat prometnika vlakova Hrvatske i Sindikat strojovo a Hrvatske u ponedjeljak 15. ožujka od 10.55 do 11.10 sati zaustavljanjem svih vlakova na prugama Hrvatskih željeznica održali su najavljeni prosvjed, kojim su željeli upozoriti na neodrživo

stanje na našim željeznicama.

Najavljenim 15-minutnim zaustavljanjem vlakova sindikati upozoravaju na nedosljednost politike razvoja i upravljanja željeznicom, neodgodivu potrebu rješavanja problema neulaganja u željezni ku infrastrukturu, katastrofalno loš vozni red koji je doveo do smanjenja

broja putnika, a u kona nici do prijedloga ukidanja vlakova, odnosno obustave prometa na pojedinim prugama, te neulaganja u vozne i vu ne kapacitete i veliki broj izvanrednih doga aja na našim prugama.

Zbog prosvjeda na našim prugama kasnila je pet minuta otprema putni kog vlaka br. 3802 u kolodvoru akovec

iz pravca Varaždina za Mursko Središ e, izvijestio nas je Želimir Hali , lan povjerenstva Sindikata željezni ara Hrvatske, podružnice akovec.

U vrijeme prosvjeda obustavljene su sve radnje na kolodvorima: sastavljanje i rastavljanje vlakova, manevarski rad, tehni ki pregled i sli no. (BMO)

GRA ANI se pitaju što se to doga a:

Socijalizam je davna prošlost, živimo u kapitalizmu!

Piše: Danijela Mihoci danijela.mihoci@mnovine.hr

Vlasniku jedne nekad posrnule pivovare nakon osam godina ulaganja i pametnih poslovnih poteza napokon je dobro krenulo. ovjek je po prvi put ostvario dobit.

Dio novca odlu io je uložiti u modernizaciju proizvodnih pogona, što nužno dovodi do nove sistematizacije radnih mjesta i nastanka viška radne snage. Stotinjak radnika pivovare moglo bi ostati bez posla.

I dok radnici i sindikati protestiraju zbog toga, naglašavaju i kako to tako ne može, vlasnik pivovare drži da protest radnika predstavlja balvan revoluciju. I ima pravo.

U jednoj preloškoj tvrtki poslodavac je ovih dana odlu io podijeliti otkaze ne bi li se riješio viška radnika kojima zbog situacije u kojoj živimo, a zovemo je gospodarska kriza, jednostavno ne može osigurati pla e. Drže i više ljudi od optimalnog broja dovodi u pitanje poslovanje cjelokupne tvrtke i onih radnih mjesta koja bi mogao sa uvati. I na njega se obrušava drvljem i kamenjem.

Zašto?

Hrvati, pa ni mi Me imurci, o igledno još uvijek nisu shvatili da je vrijeme socijalizma

odavno prošlo i da živimo u dobu sirovog kapitalizma. O ito je teško prihvatiti da poslodavac ima pravo sa svojom imovinom initi i raspolagati kako ga volja, a da su radnici ti koji e prihvatiti što im se nudi ili ne? Tko kaže da preloška tvrtka ili pivovara koju spominjem moraju sa uvati radna mjesta i osigurati pla e?

Prošla su vremena kada se radilo od 6 do 14 sati, kada su pla e stizale ne u dan nego u sat to no i kada se na poslu radilo išta ili ništa, a svinjske polovice i koješta drugo redovito je stizalo posredstvom sindikata. Za one koji još ne razumiju: stigla su neka druga vremena. Socijalizam je davna prošlost, živimo u kapitalizmu! Prilagodite se!

Tko dovozi sme e u centar akovca?

Stanari kvarta akovca uz upravnu zgradu bivšeg GK-a “Me imurje” ve su više puta primijetili da netko no u dovozi otpad i ostavlja ga uz puteljak koji vodi od starog sajmišta do Vojarne s južne strane, na mjestu gdje se sad nalazi parkiralište. Sad kad je okopnio snijeg to još više upada u o i, hrpe otpada nalaze se na više mjesta kraj puta. Ve je bilo i pokušaja hvatanja krivaca. Milan Mikli , koji stanuje u blizini, u ulici Josipa Kozarca 9a, kaže da je organizirao da se fotoaparatima snimi registarski broj automobila koji dovoze sme e, koji koriste no ne sate za odlaganje otpada. No, zbog no nih uvjeta, to nije uspjelo. I drugi stanari okolnih ku a i ulica primje uju da se otpad gomila. Milan Mikli rekao nam je: - Vratio sam se upravo iz jutarnje šetnje sa psom, prošle no i sme e

Vre a puna ne ega što bi moglo biti opasno za okoliš

Ova hrpa otpada nalazi se to no kraj parkirališta uz ogradu GK-a “Me imurje” s južne strane. O ito je netko jednostavno kraj parkirališta istovario svoj otpad nije odlagano. No, odlaže se eš e, stalno vidim nove hrpice otpada, samo je ujutro gomila ve a. Ne znam tko to radi i zašto. Jednom je netko došao autom u pol bijela dana i po eo istovarivati sme e, nisam stigao vidjeti registraciju.

U akomu otpad na tom gradskom zemljištu skupljaju ri-

jetko ili možda jednom godišnje, naj eš e u prolje e, a do tada je to nesu eni deponij opet pun sva ega. Od gradskih službi o ekuje se da se angažiraju i eventualno prona u krivca za odlaganje otpada na mjestu gdje se to ne smije, te da se otpad pokupi više puta godišnje.

Mogu e je da gra ani i sami jednog dana uhvate krivce ili zapišu broj automobila iz kojeg se istovaruje otpad, no, to nije jednostavno, a još je teže dokazati nekome da je istovarivao otpad, pa treba apelirati i na savjest onih koji to rade.

(J. Šimunko)

16. ožujka 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DVIJE susjedne op ine dvije

države, Nedeliš e i Središ e ob Dravi, pripremaju projekt revitalizacije Trnave

Kroz akovec e ponovno te i Trnava!?

- U pregovorima sa slovenskom stranom pao je prijedlog da se od Drave u Sloveniji preko Dravskog Središ a do Trnave u Hrvatskoj, koja izvire u macine koj šumi, prokopa kanal dužine desetak kilometara radi prirodnog povratka vode u Trnavu. Prijedlog podržava i Jože Borko, župan op ine Dravsko Središ e (Središ e ob Dravi). Dvije susjedne op ine zajedni ki bi se kandidirale za sredstva iz europskih fondova. U me uvremenu se pojavljuje još jedan sli an prijedlog, projekt Grada akovca o izgradnji šetnice uz Trnavu u akovcu, odnosno uz kanal Trnave Op ina Nedeliš e i op ina Dravsko Središ e iz Slovenije dogovorile su se da mjerodavnim europskim institucijama i fondovima predlože projekt revitalizacije Trnave, me imurske rje ice koja te e sredinom Me imruja. U ovom trenutku radi se na osmišljavanju projekta, što e sigurno potrajati. Sama ideja revitalizacije Trnave zna i da e u njoj biti teku e vode cijelom njenom dužinom.

U pregovorima sa slovenskom stranom pao je prijedlog da se od Drave u Sloveniji preko Dravskog Središ a do Trnave u Hrvatskoj, koja izvire u macine koj šumi, prokopa kanal dužine desetak kilometara radi prirodnog povratka vode u Trnavu.

Prijedlog podržava i Jože Borko, župan op ine Dravsko Središ e (Središ e ob Dravi). Dvije susjedne op ine zajedni ki bi se kandidirale za sredstva iz europskih fondova.

Da se projekt ozbiljno razmatra, govori i sastav lanova povjerenstva, uz ostalo u njemu se sa strane op ine Nedeliš e kao vo a tima nalazi i Vladimir Topolnjak iz Me imurskih voda.

U me uvremenu se pojavljuje još jedan sli an prijedlog, projekt Grada akovca o izgradnji šetnice uz Trnavu u akovcu, odnosno uz kanal Trnave. Jedan od uvjeta za šetnicu je privla nost lokacije, a to je teku a voda, tako da je u interesu Grada akovca revitalizacija Trnave i dovo enje vode u sam grad, a ponajviše zbog turisti kih razloga.

Rije je o komplementarnim projektima, pa bi bilo dobro da se stru njaci sjednu zajedno i razmotre najbolja rješenja. Sigurno je da ideja revitalizacije Trnave može pomo i naseljima nizvodno od akovca, gdje se zbog veoma malih koli ina voda ljeti stvara i danas nesnosan smrad.

Za revitalizaciju Trnave kao središnje rje ice Me imurja zainteresirane su sasvim sigurno i Me imurske vode, koje na taj na in dobivaju središnju vodenu os za regulaciju oborinskih voda iz naselja, a koje bi ina e opteretile kanalizacijski sustav.

Svi ovi pobrojeni elementi daju naslutiti da je projekt revitalizacije Trnave u cijeloj njenoj dužini postao važan ljubiteljima prirode, politici i stru njacima, dok je gra anima bio uvijek važan, pa bi se sigurno našlo oko 20 posto potrebnih sredstava za projekt.

Musta i Šebestijan: Ostvarivo, ali skupo Najpozvaniji stru njaci o mogu nosti revitalizacije Trnave u Me imurju sasvim sigurno su

Spoj slivnog podru ja rijeke Trnave i kanal potoka Zelena (prijašnji protok Trnave - rijeka Drava) kod Macinca, prema kojemu bi dolazio novi kanal iz Slovenije Ivica Musta iz VGI Hrvatskih voda “Me imurje” te Ivan Šebestijan, tako er iz VGI “Me imurje”, koji godinama rade na sustavu odvodnje buji nih i oborinskih voda Me imurja. Zahvaljuju i sustavu odvodnje oborinskih i buji nih voda, akovec i središnji dio Me imurja ve desetlje ima nije doživio ve u poplavu.

Oni smatraju da je projekt revitalizacije Trnave ostvariv, no, i da bi mogao biti dosta skup pa je važno pitanje isplativosti.

Problem je u tome što je sadašnji sustav obrane od poplava u Me imurju završen u cijelosti i samo se održava, u što tako er odlaze znatna sredstva. Revitalizacija Trnave zahtijevala bi

pak sasvim nova uskla ivanja i procjene opasnosti od buji nih poplava, a sigurno je i to, kažu oni, da sam projekt ne bi bio tako jednostavan kako izgleda na prvi pogled, i to iz više razloga.

Još 1990. godine bilo je prijedloga da se u Trnavu uvedu ve e koli ine voda kako bi se smanjio smrad koji je dolazio od akove ke industrije, tada još nije bio izgra en pro ista otpadnih voda Grada akovca kojim danas upravljaju Me imurske vode. Na sre u, tada je prevladao stav da se izgradi pro ista , jer je dokazano da se razrje ivanjem zaga enja ne bi uspjelo.

Potok Trnava, me imurska rje ica dužine nešto više od 36

kilometara, reguliran je kao glavni kanal za odvodnju velikih voda iz brdskog dijela Me imurja, te za odvodnju voda iz nizinskog djela Me imurja, uz kanale Boš ak, Kopanec i Murš ak. Za obranu akovca od velikih voda iz brdskog dijela Me imurja svojedobno je izra en Lateralni kanal, retencije Jegerseg i Šenkovec te retencija Globetka, koja zašti uje sjevernozapadni dio akovca.

Zbog opasnosti od poplava izgra en spoj Trnava - Drava Tako er je zbog rastere enja potoka Trnava (kako se ne bi do-

KOMENTAR

Revitalizacija Trnave treba snažnu podršku Važnost revitalizacije me imurske rijeke Trnava posve je neupitna. Svaki takav projekt koji je ne samo od ekološke važnosti, ve i turisti ke za budu nost Me imurja, mora biti prioritet, posebice onima koji se bave vodama. Stoga pomalo udi izjava elnih ljudi me imurske ispostave Hrvatskih voda koji se pitaju “kakva je isplativost ovog projekta”. Takvi projekti jednostavno moraju imati konsenzus kad je podrška u pitanju,

posebice od ljudi iz Hrvatskih voda koji bi se tako er morali zauzeti da se barem ponekad u Me imurje vrati nešto od desetaka milijuna kuna (prema neslužbenim informacijama, Hrvatske vode raspolažu s vrtoglavim iznosom od oko 2 milijarde kuna prora una) koje odlaze u “zagreba ku središnjicu” i troše se negdje drugdje, a najmanje u Me imurju.

Stav da netko u ovoj državi samo troši, dok drugi za njega

“ubire” ili privre uje, doveo nas je u aktualnu tešku gospodarsku i inancijsku situaciju i vrijeme je da se kona no prekine taj trend. Me utim, za tako nešto trebat e puno ve i angažman, trud, ali i utjecaj onih koji se nalaze posebice na elu ispostava tvrtki koje nose “pre iks” - hrvatske, a nalaze se u Me imurju u svojoj središnjici, a ne da samo “klimaju” svojim nadre enima, a novac se dijeli kapom i šakom po na elu “tko je bliže vatri”. ®

bio negativni efekt velikih voda na velike vode) svojedobno izgra en odušni kanal Trnava - Drava, kao i retencija Dragoslavec. Tim sustavom omogu eno je proticanje 100-godišnjih visokih voda potoka Trnava s cjelokupnog sliva, a bez opasnosti poplava za akovec i druga nizvodna mjesta. Kroz sve ove godine Lateralni kanal i spoj Trnava - Drava o kojemu je rije (zapravo, spoj pritoka Trnave rje ice Zelene kanalom u Dravu kod Macinca, a ne prema Trnavi) više - manje redovito su održavani, tako da i danas funkcioniraju kao glavni odvodni kanali u slu aju visokih voda i poplava.

Prije izgradnje ure aja za pro iš avanje u akovcu potok Trnava bio je doslovno pretvoren u otvoreni kanalizacijski kolektor, a u naseljima nizvodno od akovca, u Maloj Subotici, Palovcu, Strelcu, Držimurcu, Tur iš u, bilo je gotovo nemogu e živjeti od intenzivnog smrada u ljetnim mjesecima.

Danas, nakon izgradnje pro ista a u akovcu, mnogo je bolje, no, i dalje se u ljetnim mjesecima osje a intenzivan smrad iz Trnave, ne tako kao prije. Problem je u tome što njom prolaze male koli ine vode, a ona je na pojedinim mjestima dosta zamuljena, a za izmuljivanje i održavanje uvijek nedostaje dovoljno sredstava.

Najgore je od svega je, me utim, to što i danas neki gra ani smatraju da u Trnavu treba bacati otpad. Samo prilikom godišnjih iš enja Trnave od krupnog otpada prikupi se nevjerojatnih 60 kamiona otpada, a u VGI “Me imurje”, kojima onda “ akom” naplati dovoženje otpada, kažu da e ra une za otpad prona en u Trnavi i drugim vodotocima ispostavljati op inama na ijem je podru ju prona en otpad, kako bi se više brinule da gra ani ne zaga uju vodotoke.

Devedesetih godina prošlog stolje a ocijenjeno je da je neprihvatljivo osigurati stalan protok Trnave kroz akovec u smislu pove anja protoka radi smanjenja zaga enja, što je bilo prije izgradnje pro ista a.

Cijena nove Trnave desetak milijuna kuna Drugi razlog zbog ega se tada od toga odustalo je taj što je bilo izra unano da je za održavanje protoka Trnave kroz akovec bilo potrebno osigurati ve e koli ine iste vode, što bi dovelo do velikih troškova.

Naime, ve i dio voda Trnave zbog niske razine podzemnih voda procijedio bi se u podzemlje, pa treba to no odmjeriti koje koli ine vode trebaju da

7

Trnava - rijeka suživota Hrvatske i Slovenije Odbor za provedbu plana zelenog djelovanja op ine Nedeliš e Josip Ceilinger, Vladimir Topolnjak Vladimir, Stjepan Kukoli , Mirko Ma ek, Milica Celinger, Ivan Krišto i i Siniša Golub dao je op ini Nedeliš e prijedloge za nekoliko projekata koji bi se mogli kandidirati na natje aje koje e raspisivati ministarstva ili EU u podru ju zaštite okoliša. Uz oživljavanje rijeke Trnave, novi su prijedlozi da se pošume konkretne lokacije saniranih deponija otpada, te pošumi zemljište uz samo vodocrpilište Nedeliš e.

Cilj projekta “Trnava” je gravitacijsko povezivanje rijeke Drave i kanala Trnava. Krajnji rezultat bio bi vra anje Trnave u život, tj. u II. kategoriju vodotoka uz ostvarenje ekološki prihvatljivog protoka u koritu kanala, te održavanje biološkog minimuma. Produljenjem kanala u Republici Sloveniji do rijeke Drave osigurao bi se stalni protok vode kroz kanal i prihvat oborinskih i drugih voda kroz njezin cijeli tok, koji završava u rijeci Muri kod Gori ana. Projektom bi se sprije ila daljnja zaga enja vode, zemlje i zraka, a Trnava prestala biti ve im dijelom godine otvoreni kanalizacijski kolektor.

Nestalo bi smrada koji se kao ekološki problem manifestira u naseljima uz Trnavu, a Trnava bi bila i u funkciji navodnjavanja. Stvorile bi se sve ekološke pretpostavke za povratak razli itih svojti u doprirodni vodotok. Stalni vodotok Trnave omogu it e i stalni život okolnih staništa, smatraju lanovi odbora.

(JŠ) Trnava postane potok, a ne mrtvi kanal. Zato, smatraju danas u Hrvatskim vodama, valja biti oprezan u planiranju i sagledati sve opasnosti, dok su prednosti vode u Trnavi za gra ane i turiste nesumnjive.

Novim zajedni kim projektom op ina Nedeliš e i Središ e ob Dravi o revitalizaciji Trnave vodom iz rijeke Drave u Sloveniji dobilo bi se dovoljno vode za revitalizaciju Trnave. Još je potrebno riješiti itav niz tehni kih pitanja poput izgradnje i planiranja kanala, zatvara a protoka u slu aju velikih voda i drugo.

Sam otkup zemljišta za novi kanal mogao bi stajati nekoliko milijuna kuna, a povratak vode u Trnavu oko deset milijuna kuna, što zna i da bi hrvatska strana u europskom projektu trebala za po etak osigurati oko dva milijuna kuna.

Zbog svega toga revitalizacija Trnave i povratak vode u akovec, što donosi brojne turisti ke mogu nosti, tako, na primjer, šetnicu uz vodu ili dovo enje teku e vode i uz Stari grad akovec iziskuje dobro uskla ivanje planova i planiranje, ali i dobru volju svih da se projekt ostvari, a treba osmisliti i troškove održavanja takvog sustava. To su, me utim, sve tehni ke zapreke koje su rješive, najvažnije je da sad postoji dobra volja s više strana i više prijedloga da se povratak vode u Trnavu i ostvari.

(J. Šimunko)

8

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2010.

MESAP Nedeliš e osje a posljedice teške gospodarske situacije

Otkazan Proljetni sajam Direktor MESAP-a Marjan Novak otkazao je PROLJETNI SAJAM 2010. koji je planiran za 20., 21. i 22. ožujka ove godine.

Naime, zbog premalog broja prijava, kao i zbog teškoga gospodarskog stanja u sektoru poljoprivrede, donijeta je odluka o otkazivanju sajma.

Dogovoreno je da oni gospodarstvenici koji su se htjeli predstaviti na proljetnom sajmu sudjeluju na tradicionalnom ljetnom MESAP-u 2010. koji e biti održan 18. - 20. lipnja ove godine.

Tako je nakon auto showa koji ove godine nije održan pala još jedna sajamska žrtva recesije - Proljetni sajam MESAP-a.

Svaki otkaz najavljene sajamske priredbe teško pada.

Problem je i u tome što MESAP, koji je u vlasništvu Me imur-

ske županije i op ine Nedeliš e, ne stoji inancijski na svojim nogama jer još treba otpla ivati kredite za gradnju dvorane, pa ne može uložiti više sredstava i reklamne kampanje i druge predsajamske manifestacije.

Kako izbje i veliki financijski minus?

MESAP bi mogao (trebao) pozitivno poslovati u boljim godinama nego je ova, no, sadašnji period do nekih boljih vremena treba prebroditi, tako da ne bude prevelikih inancijskih minusa. Isto tako, ne bi trebalo “dijete” koje je tek zapo elo svoj život, odnosno MESAP, optere ivati prisilom da posluje pozitivno pod svaku cijenu i još zara uje, jer nam se može dogoditi da se u velikoj dvorani održavaju koncerti pjeva a

EKONOMSKI BREVIJAR

Pozitivno!

Pozitivnih razmišljanja, stvari, vijesti i doga aja nikad dosta, a kamoli previše. Pozitivan stav je najbolja stvar kojom svatko od nas može doprinijeti poboljšanju svake, pa tako i naše situacije. Pozitivnim stavom svatko pozitivno djeluje i na druge te time izravno i neizravno utje e na uspješnost okoline. Da samo pozitivnost nije dovoljna, to dobro znamo, ali da je uvijek poželjna i da je od pomo i, tako er je to no. Sve to odnosi se na svakodnevni život, ali isto tako i na poslovanje, jer u ekonomiji i gospodarstvu svi priželjkuju pozitivne pomake, pozitivne rezultate, pozitivne trendove i tendencije. Svatko voli pozitivne stvari i doga aje, pa zašto se onda ne potrudimo stvarati takvo okruženje?

Razvijajmo pozitivno, jer to je najjednostavnija mogu nost postizanja napretka. Sprije imo ružne misli, osje aje, rije i i doga aje (osim ako nije sasvim sigurno da e u ne emu pomo i).

U svakodnevnom poslovanju, pozitivan treba biti cilj, nastup, svaki dan, mjesec i poslovna godina. Pozitivna o ekivanja preduvjet su da bi se ohrabrile investicije, kao i tako potrebna potrošnja, a zatim i za turizam itd.

Pozitivno razmišljanje ne zna i odmak od realnosti, ve baš težnju za poboljšavanje realnosti, uspješniju komunikaciju, bolje odnose i bolje osje anje. To pomaže zdravlju i smanjenju stresa.

Kao naj eš i primjer navodi se suo avanje s problemima i njihovim pretvaranjem u izazove. Nije rješenje samo u jednostavnoj zamje-

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

ni rije i „problem“ rije ju „izazov“, kako se populariziralo u novije vrijeme, ve je kudikamo važnije da se problemi shvate kao nova mogu nost (izazov) , ime e biti mnogo lakše pristupanje rješavanju tih istih problema ili izazova.

Isto tako, kada se dogodi nešto loše, dobro je zapitati se: „Što ako je ovo znak promjene?“ i izvu i pouku.

Takva pouka pomaže nam da se ustabilimo i baš zbog toga riješimo loših navika, poslova, partnera itd. Sve su to nova iskustva, nove sposobnosti i novoste ene otpornosti. Ne treba uvijek biti veseo, ako za to nema razloga, ve je važnije biti pozitivan. Umjesto negativno intoniranog stava „Opet nismo...“ bolje je koristiti „Hajde da...“. Važni su pozitivni napori, jer negativnosti ionako uspijevaju same od sebe. Najpozitivnije što se odmah može re i je “Kre em u akciju!“. Sigurno je svatko prepoznao nešto pozitivno, što može odmah koristiti. To je ve odli an po etak. Budimo pozitivni i to pretvorimo u svoju prepoznatljivost i prednost.

Kriza sajmova u Hrvatskoj osje a se i u Me imurju, pa je morao biti otkazan Proljetni sajam

narodne glazbe i sli no, što s razvojem poduzetništva i ogledalom za me imurske male i velike gospodarstvenike nema ništa zajedni ko. Na taj bi na in bila upropaštena jedna dobra ideja, koja je tek na po etku svojeg razvoja i koju treba razvijati.

Me utim, s druge strane, treba vidjeti što se danas doga a sa sajmovanjem, koji su trendovi, jer o ito ove manifestacije u Hrvatskoj imaju znatne probleme, dok sli ne priredbe u europskom okruženju doživljavaju uzlazne trendove.

U travnju nas na MESAP-u o ekuje sajam knjiga koji je ve tradicionalan, a koji je ove godine proširen i glazbenim nosa ima zvuka.

(JŠ)

Priprema za sajam knjiga i predstavljanje naših poduzetnika u Gra anici U travnju MESAP priprema dvije zna ajne gospodarsko - promotivne aktivnosti: tre i sajam knjiga MESAP LIBAR 2010., te zajedni ki nastup me imurskih gospodarstvenika na me unarodnom sajmu poduzetništva GRAPOS EXPO u Gra anici (Tuzlanski kanton, B i H.).

- MESAP LIBAR 2010. u prošle dvije godine dao je dobre prodajne, promidžbene i edukativne rezultate, stoga nastavljamo s njegovim održavanjem. Kako bi sajmu dodali živost i proširili sadržaj, na izlaganje pozivamo i ponu-

a e audio i video materijala, te audio, video i informati ke opreme. Datum održavanja: od 16. do 18. travnja 2010. godine.

Uz organizirane posjete u enika osnovnih i srednjih škola, lanova knjižnica i književnih klubova, uz predstavljanje novih izdanja i njihovih autora, nadamo se da e sajam MESAP LIBAR 2010. pobuditi zna ajno zanimanje i ostalih ljubitelja knjige, te audio i video sadržaja i opreme, kao i informati ke opreme i programa. Kao i prošle godine, prvi dan, u petak,

naglasak e biti na školskoj knjizi, drugi dan predvi en je za promociju beletristike i stru ne literature, dok tre i dan posebno predstavljamo vjersku literaturu.

Druga zna ajna aktivnost je zajedni ki nastup me imurskih gospodarstvenika na me unarodnom sajmu poduzet ništ va GR A POS EXPO u Gra anici. Na prošlogodišnjem 11. MESAP-u, u lipnju 2009. godine, kod nas je boravila delegacija gospodarstvenika iz Gra anice, i tom prilikom dogovoren je model suradnje me u sajmo-

vima i gospodarstvenicima.

Poduzetni ki sajam GRAPOS EXPO po inje 7. travnja i traje do 10. travnja (srijeda - subota), a predvidjeli smo da naši gospodarstvenici nastupe na cca 100 m² .

Na otprilike istoj veli ini prostora nastupit e gospodarstvenici iz Gra anice na našem 12. sajmu poduzetništva MESAP koji se održava od 18. do 20. lipnja ove godine.

Pozivamo sve gospodarstvenike i udruge koji su zainteresirani za nastup u Gra anici da se jave u MESAP zbog dogovora. (J)

POGLED ODOZDO

Povratak optimizma za osamdeset kuna Još trebamo ekati do kolovoza kako bi se na platnim listama uvjerili da kriznog poreza više biti ne e. Krizni porez ukida se 1. srpnja. A sre a je lijepa samo kad se eka. Kad do ekamo skidanje tog iznosa s pla a, u rasponu od 60 do 120 kuna, ovisno o visini pla e ili mirovine koja e biti rastere ena hara a, bit e to tek lijepo sje anje na veselje da je narodni pritisak uspio. A još više trgova ki lobi koji narod ne može vratiti u šoping centre.

Trgovci se nadaju da e narod onda tih 60 do 120 kuna trošiti kod njih, ukoliko se netko drugi ne pobrine da taj novac ne završi negdje drugdje. Na vrata potroša a ve nestrpljivo kucaju energeti ari - sa svojim najavama poskupljenja struje. Tako da na taj novac ne

morate posebno ra unati. To me podsje a na onu pri u kojom uvjeravaju puša e da se ostave pušenja. Kad ra unaju koliko e uštedjeti ako prestanu pušiti jednu kutiju cigareta dnevno. Vidjela sam puša e koji su se ostavili cigareta, ali nikoga kome je taj novac ostao u nekakvoj škrabici. Novac je lako kvarljiva roba i im ga ne trebate za jedan trošak ve se otvore dva druga nova.

Ipak, pomalo uživam u tome što pla u nad našom smanjenom potrošnjom. Jasno da potrošnja nije samo grijeh neumjerenosti kojim je zaražena cijela nacija ogrezla u potroša kom mentalitetu.

Današnji sustav bazira se na potrošnji, jer potrošnja otvara i zatvara radna mjesta, hrani državni prora un i korisni-

ke prora una. Stvari su puno kompleksnije od toga da zbog potrošnje na stup srama prvenstveno stavljaju žene i ismijavaju njihovu sklonost peglanju kartica. Kartice su se, to bi mogli pokazati ra uni, ipak najviše peglale da bi se namirile potrebe prosje nog ku anstva. Ta ionako luksuz ne trpi niti njegova potrošnja pada u lošim vremenima.

Sad kad je narod napokon poslušao svoju vlast da ne troši nastala je uzbuna. Glavna parola je: vratimo optimizam!

Narod je depresivan, boji se za budu nost i zato ne troši. Da bi vratili optimizam narodu i kroz potrošnju ga natjerali da preko blagajni šoping centara pune prora un prihodima od PDV-a, treba stvoriti atmosferu da ljudi vjeruju da e za-

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

ra ivati i sutra. Zbog toga se po elo govoriti o psihološkom oporavku, zbog ega i gospodarstvo izlazi iz krize.

I da svjetlo prodire u tunel i nada dolazi.

Istini za volju, olakšanje bi nam i te kako dobro došlo, ali nemogu e je preveliki optimizam graditi na osamdeset kuna koje e mjese no prosje nom zaposleniku ostati više u nov aniku. To je deset kila banana mjese no više. Uzimam u ra unicu banane, jer one ipak barem djecu vesele više od ra unice u litrama mlijeka ili štrucama kruha bez namaza.

16. ožujka 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

RUDI GRULA, voditelj projekta “Mura - Drava bike”, govori o njegovom gospodarskom zna aju za pograni no podru je, te tvrdi:

9

GRADITELJSKA ŠKOLA akovec

EE to ke za Biciklisti ka Otvorenje energetsku u inkovitost staza bit e višednevni turisti ki proizvod! Sve više U utorak 16. ožujka u 11 sati bit e u Graditeljskoj školi akovec otvoren EE kutak.

Rije je o programu ušteda energije u zgradarstvu i srod-

nim djelatnostima, te poticanju energetske e ikasnosti u Hrvatskoj, prema programu Ujedinjenih naroda za razvoj.

(J)

JEDANAESTI me unarodni Simpozij “Kvaliteta, konkurentnost i održivost“ bit e održan 18. i 19. ožujka u Svetom Martinu na Muri

- Staza e biti uvrštena u popis europskih biciklisti kih staza, kao zanimljiv višednevni turisti ki proizvod. Projekt e razviti turisti ke proizvode, koji su prvenstveno vezani uz biciklizam, kao, na primjer, rafting, konjaništvo, kulturu i sli no, kaže Grula, dodaju i da ovakve staze preferiraju biciklisti na duge ture, a takvi imaju novac za potrošiti Nedavno je u Toplicama Sveti Martin predstavljen projekt Mursko - dravske biciklisti ke staze, u akronimu “Mura - Drava bike”, koji u prora unu vrijedi 1,799.816,90 eura. Ovako zna ajan iznos još na ovim prostorima nije uložen u neki turisti ki projekt, pak se javnost pita što on toliko veliko i zna ajno donosi Hrvatskoj, odnosno regiji u gos-

podarskom smislu. I, kona no, što je cilj projekta. Rudi Grula, voditelj projekta, ima odgovore.

- Speci i ni cilj projekta je uspostava atraktivne prekograni ne turisti ke destinacije uzduž Mure i Drave. Njime povezujemo ovu biciklisti ku stazu s dunavskom bicklisti kom stazom, te e one postati zanimljive širokom europskom, pa i svjetskom po-

Austrijsko iskustvo puno govori

SUKOB INTERESA?

Više nisam zaposlenik Turisti ke zajednice Angažman Rudija Grule na ovom projektu izazvao je sumnje da je on u sukobu interesa, jer kao zaposlenik Turisti ke zajednice Me imurske županije radi na projektu koji mu donosi dodatnu zaradu (naknada - pla a kao voditelja projekta iznosi prema neslužbenim informacijama oko 12.000 kn). Postavlja se pitanje kako Grula može obnašati dvije funkcije, odnosno zašto poslove tajnika TZ-a ne bi radio netko drugi. - Ja više nisam zaposlenik Turisti ke zajednice, nego sam voditelj projekta koji inancira i mene pla a EU, odnosno IPA. Zar netko misli da bi EU samo tako meni povjerila projekt vrijedan skoro dva milijuna eura, kaže Grula.

Treba nadodati da projekt su inancira sa zna ajnim izno-

dru ju. Ove staze bit e uvrštene u popis europskih biciklisti kih staza, kao zanimljiv višednevni turisti ki proizvod. Projekt e razviti turisti ke proizvode, koji su prvenstveno vezani uz biciklizam, kao, na primjer, rafting, konjaništvo, kulturu i sli no, kaže Grula, dodaju i da ovakve staze preferiraju biciklisti na duge ture, a takvi imaju novac za potrošiti.

som i Me imurska županija, bez koje zapravo ne bi ni bilo projekta, tako da pla a koja je odli na za naše prilike nije “samo europska”.

Umjesto mene tajnica TZ-a MŽ-a je Iva Vuruši , koja radi u uredu (nismo znali da je obavljen natje aj i zaposlena nova osoba na tako odgovornoj funkciji, budu i da je u pitanju, na žalost, jedini turisti ki profesionalac u Me imurju, osim onih koje ima TZ Grada akovca, op. a.), obrazlaže o ito bivši tajnik i dodaje.

To što ja dolazim i što me mnogi pa i novinari oslovljavaju tajnikom samo je zato što želim pomo i i što se od mene želi primiti pomo , onih koji znaju koliko mogu dati kad je u pitanju razvoj turizma u našem kraju, završio je obrazloženje Grula.

- Biciklisti ke staze uz Muru i Dravu, kao glavne europske staze i baza na koju se nadovezuju druge lokalne staze i turisti ki proizvodi, prije svega održivi, omogu avaju i bolju konkurentnost turisti ke ponude u regijama i doprinose stvaranju dodatne vrijednosti i daljnjem razvoju ovog podru ja. Ova staza ili staze bit e povezane sa stazama Austrije i Ma arske, a velika iskustva Austrije govore nam da inimo pravu stvar.

Sudjelovanje na podru ju zajedni kog razvoja turisti kih proizvoda imat e pozitivne u inke na ekonomske i socijalne uvjete života stanovništva u projektnom podru ju i omogu it e rast kvalitete života i pove anje BDP-a u prekograni nom podru ju, ali i na cijeloj trasi biciklisti kih staza od izvora Drave i Mure, rijeka koje same po sebi imaju prekograni ni u inak, uvjeren je Grula, te dodaje da e staza na ovo podru je dovesti zadovoljne bicikliste.

Nema ulaznice za stazu Biciklisti iz bilo koje zemlje ne e pla ati ulaznicu za stazu. Kako e onda ona biti isplativa za podru ja kroz koja prolazi, pitali smo.

- Ulaznica ili pristojbi za korištenje staze ne e biti. O ekuje se i vjeruje, a tome u prilog govore austrijska iskustva, da e biciklisti na odmorištima, usputnim postajama, priredbama, seoskim doma instvima, hotelima, sajmovima i svime drugim što se usput nalazi i nudi potrošiti znatne iznose novca. Dakle, od ove vrste turista, a rije je o zaista situiranim ljudima, treba znati ‘uzeti’ novac. Stoga uz izradu projekta ‘Mura - Drava bike’ mi poti emo i turisti ko - ugostiteljske subjekte da se pripreme za ono što dolazi. Na stazu e zasigurno mo i i manje bogati turisti, ali i oni e potrošiti odre ene iznose.

To zna i da je usputna potrošnja ulaznica od koje e mnogi imati koristi. Želja mi je i vjerujem da e do 31. ožujka 2012. godine, kada e projekt biti završen i spreman za start, naši ugostitelji, kulturnjaci, obrtnici, gastronomi i svi drugi biti spremni za prihvat brojnih turista – biciklista. Toplo se nadam da e Me imurci imati mnogo koristi od staze koja prva dovodi Europu u kraj med Murom i Dravom, a potom i dalje prema Mediteranu, pun je optimizma Rudi Grula, voditelj projekta. (Stjepan Mesari )

Znanstvene vijesti kao zabavno štivo U brigama svakodnevnice malo nas se doti u znanstvene vijesti, ili ih itamo tek kao zabavno štivo. No, barem tri takve vijesti zaslužuju da ih se više uje. Prije nekoliko mjeseci znanstvenici su otkrili kako naš mozak doista misli, a za razliku od kompjutora. Ukratko, naš mozak misli holisti ki, uzima u obzir cjelokupno iskustvo, dok kompjutori funkcioniraju matemati ki u vremenu jedan podatak iza drugoga, sli no modernoj industrijskoj traci.

Za taj znanstveni proboj zaslužan je istraživa ki tim s Max Planck instituta u Frankfurtu pod vodstvom hrvatskog znanstvenika Danka Nikoli a. Za razliku od ra unala, u mozgu nove informacije ne brišu stare, ve se

uspostavlja odnos me usobne reakcije, a mozak radi na principu takozvane ikoni ke memorije, svjesno sakrivaju i nevažne razlike koje sputavaju cjelinu.

Sad kad je otkrivena razlika izuzetno brzo e se razvijati robotika i umjetna inteligencija.

Tako er je pomalo nezapaženo prošla vijest stara nešto manje od godinu dana, da je robot nazvan “Adam” prvi stroj koji je uspio “nezavisno do i do znanstvenog otkri a”. On je, naime, identi icirao ulogu nekoliko gena u stanicama kvasca i sposoban je planirati daljnje eksperimente.

Pokuse ponavlja velikom brzinom od 1000 puta dnevno, pri emu ljudski rad znanstvenika izgleda spor i kao dje ja igra. To zna i da e za deset ili dvadeset

godina veliki dio znanstvenih istraživanja voditi roboti, dok e stru njaci osmišljavati njihov rad, odnosno zadavati pitanja.

Još prije tri godine ameri ki su znanstvenici od neurona uspjeli stvoriti umjetni mozak koji su nau ili upravljati ni manje ni više nego simulatorom zrakoplova F-22. Na stranu što takva vijest podsje a na omraženu rije kiborg i što su ta znanstvena istraživanja o ito provo ena u potencijalno vojne svrhe, važno je nešto drugo. Oni su jednostavno uronili 25.000 neurona u posebnu teku inu kako bi ih održali na životu i pod mikroskopom pratili njihov razvoj. Neuroni su u po etku bili potpuno nepovezani i izgledali kao gomila zrnaca pijeska. No, nakon nekog

vremena stanice su se po ele povezivati kako bi stvorile ono što su znanstvenici nazvali “živim ra unalom” . Kad je znanstveni tim priklju io neurone, odnosno umjetni mozak na simulator leta, ponavljanjem pokusa nau ili su mozak da kontrolira putanju leta zrakoplovom. Ve je tada bilo poznato da mozak ne temelji svoje procese samo na jednom neuronu, pa je zaklju eno da tisu e neurona sura uju kako bi nau ili ra unati. Predvi anja su drasti na, smatra se da e za desetak godina nastati umjetni mozak.

Zadnja znanstvena vijest koja bi nas se brzo mogla ticati stigla nam je ovih dana iz Amerike. Pomo u nano tehnologije izumljen je takozvani bioprin-

certificiranih u zdravstvu i obrazovanju

Hrvatsko društvo menadžera kvalitete i Centar za razvoj i kvalitetu d.o.o. Zagreb organiziraju 18. i 19. ožujka simpozij o kvaliteti u Toplicama Sveti Martin. Na 11. me unarodnom Simpoziju o kvaliteti, pod radnim nazivom “Kvaliteta, konkurentnost i održivost“ bit e uz ostalo nazna eno i stanje kvalitete u Hrvatskoj kad je rije o proizvodnji.

Me unarodni Simpozij o kvaliteti održava se u vrijeme kad Hrvatska završava pregovore o pristupanju u lanstvo EU, što zna i da je do sada provedeno niz reformi zbog prilagodbe standardima EU. Prema rezultatima istraživanja provedenim u Hrvatskoj, iji su rezultati prezentirani na dosadašnjim simpozijima, broj organizacija s implementiranim i potvr enim sustavom upravljanja sukladno zahtjevima me unarodnih normi ISO 9001, ISO 14001, ISO 22000, ISO 27001, OHSAS 18001 od godine do godine raste. Za sustav upravljanja kvalitetom sukladno zahtjevima me unarodne norme ISO 9001 više se odlu uju izvozno orijentirane i proizvodne organizacije. Me utim, posebno ohrabruje što sustav sve više implementiraju i

ter koji “printa” ljudske organe, i to stanicu po stanicu. To je do današnjih dana bila znanstvena fantastika, no, danas više nije tako. Stru njaci predvi aju da e za desetak ili više ili manje godina takvi bioprinteri mo i izgraditi složene ljudske organe. ak se predvi a da e se koronarne žile mo i tako graditi i “printati” za dvije do tri godine.

Ure aj radi pomo u posebnog gela koji služi kao konstrukcija koji se kasnije jednostavno ispire i na koji se hvataju biološke stanice.

Posebno je zanimljivo to što se same stanice poslože kako treba potpuno samostalno, kad, na primjer, izgra uju koronarnu žilu, jedne stanice tvore miši e, a druge epitelno tkivo. Poanta je i u tome što e ure aj koristiti stanice ovjeka koji treba novi organ, pa ne e biti odbacivanja. Za sada je ta tehnologija tek znanstveni

organizacije u zdravstvu, obrazovanju, javnoj upravi i ostalim djelatnostima.

Unato ovim rezultatima, na globalnoj ljestvici konkurentnosti pozicija je Hrvatske posljednjih godina sve lošija.

Ova injenica zahtijeva ozbiljna istraživanja uzroka takvom trendu. To tim prije što ulazak u EU podrazumijeva poslovanje na tržištu konkurencije. Stupanj konkurentnosti organizacija i gospodarstva u cjelini stoga je od osobitog zna aja za budu nost Republike Hrvatske.

Liberalni i neoliberalni koncept kapitalizma pokazao je prethodnih mjeseci svoje nedostatke. Pro it kao isklju ivi motiv i pokreta gospodarske aktivnosti za sobom povla i i odgovaraju i rizik. U tom kontekstu osobito je zna ajno planirati i ostvarivati gospodarski rast i razvoj na principima održivosti. Mr. sc. Miroslav Drlja a, predsjednik HDMK-a, najavio je rasprave o kvaliteti i radove na ak dvadesetak tematskih podru ja, od upravljanja okolišem i rizicima do kvalitete u medijima, turizmu, zdravstvu, sportu, prometu, javnom sektoru, znanosti i drugim djelatnostima.

Nakon simpozija bit e tiskan zbornik s radovima. (JŠ)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

pokus, ali i prvi korak prema svojevrsnoj besmrtnosti.

Možda vas se sve to ne ti e. No, ako se saznaje da e i Me imurci preko jedne svoje banke koja ima sjedište u Italiji inancirati projekt bioprintera za ljudska tkiva i organe, onda ve unaprijed ne možemo ostati po strani.

10

Crna kronika

16. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U POTPUNO UNIŠTENOM automobilu uslijed požara kraj HE akovec na varaždinskoj strani zaba enog dijela akumulacijskog jezera prona en karbonizirani leš vjerojatno muškarca koji je po svemu sude i iz Varaždinske županije

Izgorio u automobilu kraj HE akovec - Varaždinska policija niti u ponedjeljak još nije željela potvrditi identitet stradale osobe Nedaleko od akumulacijskog jezera HE akovec, daleko od obiteljskih ku a, prošle je subote prona en izgorjeli automobil, u kojem su se nalazili karbonizirani ostaci ljudskog tijela za sada nepoznate osobe.

Policija tvrdi kako je oko deset sati ove subote primila poziv

prolaznika koji je uo io automobil dok je pješa io. Izgorjeli automobil nalazi se izme u mjesta Trnovec Bartolove ki i Bartolovec u Varaždinskoj županiji. Iako policija nije službeno potvrdila marku izgorjelog automobila, vidljivo je da se radi o automobilu marke “daewoo”.

Glasnogovornica PU Varaždinske Marina Kolari potvrdila je da su stru njaci iz Centra za kriminalisti ka vješta enja “Ivan Vu eti ” iz Zagreba prilikom o evida pronašli karbonizirano tijelo mrtve muške osobe za koje još nije mogu e utvrditi identitet.

Do požara je došlo u unutrašnjosti vozila

Identitet izgorjele osobe još nije potvr en Do požara je došlo u unutrašnjosti vozila, te se isklju uje tehni ki uzrok požara. U tijeku o evida utvr eno je da se u vozilu nalazi leš, koji je prevezen na Odjel patologije Op e bolnice Varaždin zbog utvr ivanja identiteta i uzroka smrti. Iz Policijske uprave Varaždinske u ponedjeljak nam još uvijek nisu mogli potvrditi identitet na enog leša u izgorjelom automobilu.

Neslužbeno se doznaje da bi poginuli muškarac u automobilu mogao biti muškarac s varaždinskog podru ja koji je zaposlenik Oružanih snaga RH. On se navodno u subotu oko 18 sati, nakon cjelodnevnog druženja s prijateljima, u svom zelenom osobnom automobilu marke Daewoo sam uputio ku i i od tada mu se gubi svaki trag. (foto: Željko Hajdinjak, Cropix)

Policija je primila poziv prolaznika koji je uo io automobil dok je pješa io

UKRATKO

Provalio u Sprije eni u ugostiteljski kra i objekat “Monaco” Lopatinec- U Ulici Ivana Gorana Kova i a, tijekom no i 11. ožujka, nepoznati po initelj provalio je u ugostiteljski objekat “Monaco”. Nasilno je otvorio zaklju ana vrata objekta, gdje je otvorio music box i poker aparat tvrtke “Casino games” d.o.o. iz Šenkovca, iz kojih je otu io doma i novac, dok je iz otklju ane registar kase otu io blagajni ki minimum. Protiv po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Neuspjela kra a Strahoninec- U akove koj ulici, u razdoblju od 8. do 11. ožujka, nepoznati po initelj pokušao je provaljivanjem izvršiti tešku kra u iz višenamjenskog skladišta poduze a “Bioinstitut” d.o.o. iz akovca, tako da je sa betonske zaštite prozora sastrugao beton do metalne armature koju je potom savinuo i kroz nastali otvor ušao u skladište, iz kojeg nije ništa otu io. Protiv po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu .

Gardinovec- Prošli utorak u ve ernjim satima u pokušaju provaljivanja zate ene su dvije muške osoba stare 20 i 15 godina. Tom prilikom muška osoba (20) sjekirom je razbila lokot na stražnjim ulaznim vratima u prostorije NK “Radni ki” Gardinovec, ali su spomenuti mladi i zate eni od strane policijskih službenika i sprije eni u dovršenju kaznenog djela.

Otu io 100 litara crvenog vina, kokoš, motornu pilu...

Selnica- U Frankopanskoj ulici, tijekom no i 9./10. ožujka, nepoznati po initelj izvršio je tešku kra u iz podruma, odakle je otu io oko 100 litara crvenog vina.

Nakon toga nasilno je otvorio vrata šupe odakle je otu io motornu pilu, dok je iz kokošinjca otu io kokoš, a iz dvorišta ženski bicikl, sve u vlasništvu ženske osobe (70) iz Selnice. Materijalna šteta cijeni se na iznos od 3 500 kuna.

PRELOG: Nesvakidašnji prometni udes

Pregazio zaspalog na parkiralištu U Glavnoj ulici u Prelogu na parkiralištu ugostiteljskog objekta “Antrum” u no i sa subote na nedjelju dogodila se prometna nesre a u kojoj je 21-godišnji voza iz Preloga osobnim automobilom udario 26-godišnjeg pješaka, tako er iz Preloga, koji je u tom trenutku ležao na kolniku. Voza u je izmjereno 1,36 g/kg alkohola

u krvi, dok se za unesre enog, koji je zadobio teške tjelesne ozljede, pretpostavlja da je tako er bio u alkoholiziranom stanju, zbog ega je i vjerojatno zaspao na parkiralištu.

Nesre a se dogodila kada je voza osobnog automobila registarske oznake K 746DR skretao na prostor parkirališta, a da se nije uvjerio

da tu radnju može u initi bez opasnosti za druge sudionike u prometu, zbog ega je prednjim donjim postrojem vozila udario u unesre enog koji se trenutno nalazi izvan životne opasnosti.

Voza u i pješaku va ena je krv i uzet urin zbog analize na alkohol, dok je voza u naredbom o odre ivanju mjere

opreza privremeno oduzeta voza ka dozvola. Obavljenim izvanrednim tehni kim pregledom na osobnom automobilu utvr eno je da nije tehni ki ispravan, te su zbog toga s vozila oduzete registarske plo ice.

Protiv voza a slijedi podnošenje kaznene prijave ODOu u akovcu.

DOLIJAO VIŠESTRUKI KRADLJIVAC

Uhi en po initelj devet kra a Nakon što su prošli petak izvršene pretrage stana i drugih prostorija koje koristi muška osoba ro ena 1970. godine iz akovca te su prona ene i oduzete gumene rukavice, crna vunena kapa, crni ruksak i tri odvija a, dovršenim kriminalisti kim istraživanjima utvr eno je da je spomenuta muška osoba po inila ukupno devet kaznenih djela na podru ju Me imurske županije.

Još krajem prošle godine spomenuti muškarac izvršio je teške kra e iz ugostiteljskih objekta “Ruža sjeverozapad” u Brezju, “Me imurska ruža” u akovcu, “Kocka” u Maloj Subotici te kavane “Ruža u prolazu” u akovcu.

Uhi en je lopov koji je krao diljem Me imurja

Tijekom no i 4. sije nja ove godine izvršio je kra e iz caffe barova “Domino” u Palovcu i “Kocka” u Maloj Subotici, dok je 28. velja e teške kra e izvršio iz ugostiteljskog objekta “Dags” u Ivanovcu te ponovno iz caffe bara “Kocka” u Maloj Subotici. U vremenskom razdoblju od 3. do 4. ožujka izvršio je tešku kra u iz skladišta trgovine “Sve za vas 3” u Novom Selu Rok Po initelj, koji do sad nije bio evidentiran kao izvršitelj kaznenih djela, uz kaznenu prijavu sproveden je istražnom sucu Županijskog suda u Varaždinu koji mu je nakon saslušanja odredio zadržavanje.

16. ožujka 2010.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GRADSKO VIJE E Preloga imenovalo ravnateljicu Dje jeg vrti a, koji skoro o ekuje uskla ivanje s novim elementima standarda

Vrti e od 2012. godine morati imati najmanje još dva nova stru na djelatnika - Brankica Mezga etvrti je put dobila etverogodišnji mandat ravnateljice preloškog vrti a koji radi na tri lokacije, a ve danas upozorava da e uskoro prora un vrti a morati biti pove an kako bi se izbjegao ozbiljniji manjak, za razliku od sadašnjeg koji postoji, ali nije dramati an Na prijedlog Upravnog vije a Brankica Mezga ponovno je imenovana ravnateljicom Dje jeg vrti a “Fijolica”. Dužnost ravnateljice obnašat e sljede e etiri godine. Ovo je njen etvrti mandat. Dje ji vrti “Fijolica” na tri lokacije, u Prelogu, Cirkovljanu i Draškovcu, poha a 187 djece.

Na sve tri lokacije organiziran je 10-satni boravak.

Izvješ uju i Gradsko vije e o radu vrti a, ravnateljica Mezga je kazala kako je vrti prošlu godinu završio s manjkom prihoda u iznosu od gotovo 39 tisu a kuna.

Razlog tomu je premala ekonomska cijena vrti a koja nije bila dostatna za pokrivanje nastalih rashoda, a koja se nije mijenjala od 2007. godine. Ekonomska cijena 10-satnog boravka djece u vrti u iznosi 1.095 kuna, a u jaslicama 1.637 kuna. Roditelji pla aju 50 posto cijene vrti a, odnosno 45 posto cijene jaslica.

OSNOVNA ŠKOLA Donji Kraljevec

Zdravi doru ak za mještane U subotu 13. ožujka u sportskoj dvorani OŠ Donji Kraljevec organiziran je zdravi doru ak za sve mještane Donjeg Kraljevca. Uz degustaciju zdravih namirnica, bilo je i predavanje dr. Ivana Žakalja o temi zdrave prehrane.

Istodobno je nastavljen projekt UNICEF-a “Škole za Afriku” u kojemu se prodaju proizvodi napravljeni u školi po simboli nim cijenama. Prikupljeni novac prikuplja se za u enike i škole u Ruandi.

Na kraju je izme u e ri školske ekipe organiziran i malonometni turnir, a nastupio je i školski pjeva ki zbor te školski zbor udaraljki. Na posjetu i na dobrom raspoloženju zahvalila je Sandra Vlahek, ravnateljica osnovne škole. (JŠ)

OP INA DONJI KRALJEVEC

Izbori za vije a MO-a 28. ožujka Op ina Donji Kraljevec raspisala je izbore za lanove vije a mjesnih odbora naselja: Donji Kraljevec, Hodošan, Donji Hraš an, Donji Pustakovec, Sve Juraj u Trnju i Palinovec.

Izbori e se održa 28. ožujka. Bira ka mjesta: Donji Kraljevec - prostorije Op ine D. Kraljevec, Hodošan - Vatrogasni dom, Donji Hraš an - Dom kulture, Donji Pustakovec Dom kulture, Sveti Juraj u Trnju - Osnovna škola, Palinovec - Vatrogasni dom. Gra ani e mo i glasova u uobi ajenom vremenu za glasovanje, od 7 do 19 sa .

Najživlje e sigurno biti u samom Donjem Kraljevcu, tim više što je u petak 12. ožujka održan zbor gra ana koji je sazvao ve stari predsjednik Vije a MO-a Donji Kraljevec An elko Horvat.

Naime, na elnik op ine Zlatko Horvat je zbog raspisivanja izbora stavio izvan funkcije mandate lanova Vije a MO-a, pa je zbor gra ana u Donjem Kraljevcu održan kao obi an skup gra ana.

Predsjednik Vije a MO-a Donji Kraljevec u prošlom sazivu na zboru gra ana govorio je o radu u proteklom mandatu, te je kronološki pobrojio sve ak vnos kojima se bavio Mjesni odbor, a kako bi na taj na in ozna io kraj svojeg mandata. (JŠ)

Brankica Mezga ponovno je imenovana ravnateljicom “Fijolice”

Vrti e morati imati pedagoga, psihologa ili defektologa, te medicinsku sestru Tako er e biti neophodna nova stru na zapošljavanja ...

- S obzirom na to da se do 2012. godine moramo uskladiti s novim elementima standarda, ukazujem da i ubudu e možemo o ekivati manjak prihoda. Naime, morat emo zaposliti jednoga novog stru nog suradnika pedagoga, psihologa ili defektologa te zaposliti višu medicinsku sestru budu i da smo na to više puta upozoreni od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Za dvije godine oni koji ne e poštivati zadane standarde bit e sankcionirani, upozorila je ravnateljica Mezga.

Gradsko vije e donijelo je odluku o prihva anju obra una prora una Grada za 2009. godinu, s prihodima u iznosu od 17,927.021 kunu, što je izvršenje od 95 posto.

Rashodi su 17,926.892 kune.

Gradona elnik zadovoljan s obzirom na težinu situacije Gradona elnik Dragutin Glavina izrazio je zadovoljstvo izvr-

šenjem prora una, pogotovo s obzirom na gospodarsku situaciju u zemlji. Svi prihodi ostvareni su u okvirima planiranog.

- Ispunili smo najve i dio naših opredjeljenja prihva enih kod donošenja prora una, kao i njegovih izmjena i dopuna, ispunili smo sve obveze za inanciranje obveznih zakonskih funkcija, podmirili gotovo sve dospjele obveze, zapo eli inanciranje novih projekata i programa u skladu s našim mogu nostima i u eš u naših partnera iz tijela županije i države u njihovom su inanciranju, obrazložio je Glavina.

Gradsko vije e prihvatilo je izvješ a o poslovanju Knjižnice i itaonice Prelog i Doma kulture, a prihva ena su i izvješ a o izvršenju programa gradnje objekata i ure aja komunalne infrastrukture u 2009. godinu, kao i izvršenju programa održavanja komunalne infrastrukture i javnih potreba u kulturi Grada Preloga te javnih potreba u sportu. (D.Mihoci)

ODRŽANA izvanredna skupština Hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata lije enih od PTSP-a

Novi predsjednik edomir Valjak U akovcu je 3. ožujka održana izvanredna skupština Hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata lije enih od PTSP-a, na kojoj je izabrano novo vodstvo udruge. Za predsjednika je umjesto dosadašnjeg predsjednika Dragutina Dvanaj aka izabran edomir Valjak iz Puš ina. Za dopredsjednika je izabran Drago Perenc, tajnik je Alan Pancer, blagajnik Zvonimir Špiranec,

a za lana Nadzornog odbora Marijan ampa, što je i novo Predsjedništvo udruge.

Udruga poziva sve branitelje koji boluju od PTSP-a da se jave (tel. 099/517-0013). U programu rada za ovu godinu udruga planira natjecanja, pomo u terapiji za lanove obitelji i oboljele od PTSP-a, organiziranje rekreativnog boravka u prirodi, te obilježavanje obljetnica i državnih

Humanitarnom akcijom prikupljeno je ukupno 8.740 kuna

HUMANITARNA akcija “Cvijet za Lanu”

Za lije enje trogodišnje Lane prikupljeno preko osam i pol tisu a kuna - Zahvalila bih svima koji su pokazali snagu humanosti, kazala je Suzana Herceg, predsjednica Ženske inicijative HNS-a Nedeliš a, koja je zajedno s ostalim lanicama pretprošli vikend organizirala humanitarnu akciju prodaje cvije a kako bi se na taj na in prikupio novac za lije enje trogodišnje Lane Petran iz Gornjeg Kuršanca, koja boluje od cerebralne paralize i spasti ne tetrapareze.

Uz prodaju cvije a, koje su donirali proizvo a i cvije a s podru ja Me imurske i Varaždinske županije, u sklopu akcije pod nazivom “Cvijet za Lanu” organizirano je i druženje uz tombolu, iji je prihod tako er namijenjen maloj Lani. Ženskoj inicijativi HNSa Nedeliš e pridružile su se i lanice podružnice Domašinec koje su na svom podru ju tako er provele ovu hvale vrijednu akciju kojom je prikupljeno

ukupno 8.740 kuna. Sredstva su upla ena na Lanin ra un otvoren u Raiffeisen banci.

Povodom Dana žena Ženska inicijativa HNS-a Nedeliš a svake godine tradicionalno dijeli jaglace, no, ove godine lanice su se odlu ile za akciju u duhu humanosti. Uz jaglace, ruže, ciklame i karan ile, koje su prodavale, organizatorice su dijelile prigodne estitke koje su izradile same.

Iako je ovo prva takva akcija Ženske inicijative HNS-a Nedeliš a, sigurno nije i posljednja. Ve uo i Uskrsa lanice planiraju idu u humanitarnu akciju u koju e uklju iti i lanice udruga žena s podru ja op ine Nedeliš e, informirala nas je predsjednica Suzana Herceg, koja ovim putem zahvaljuje svim donatorima, kao i lanovima HNS-a koji su pomogli u organizaciji ove akcije. (hz)

HRVATSKA ista stranka prava uputila kritiku gradskim vlastima

Punjenje gradskog prora una na ra un hrvatske djece je sramotno edomir Valjak, novi predsjednik udruge oboljelih od PTSP-a

blagdana. Njeni su lanovi prošlih godina ve sudjelovali u akcijama košnje ambrozije i berbi jabuka. (JŠ)

Zbog posljednjeg vala poskupljenja usluga gradskih poduze a te zbog inicijative o 10-postotnom poskupljenju usluga Dje jeg vrti a, Hrvatska ista stranka prava upu uje kritiku gradskim vlastima Grada akovca. U vrijeme najve e gospodarske i inancijske krize, kada je nezaposleno više od 300 tisu a gra ana, a ono malo ljudi što radi jedva preživljava, prema mišljenju lanova H SP-a, svako daljnje poskupljenje u najmanju ruku je neprimjereno.

Iz stranke poru uju da državne vlasti ne ine apsolutno ništa kako bi poboljšale inancijsku mo hrvatskih gra ana, pa su ovu zada u dužne preuzeti lokalne vlasti. No, kako kažu iz H SP-a, one to ne ine, ve se naprotiv prema svojim gra anima ponašaju ma ehinski i dodatno ih inancijski optere uju. - Daljnja poskupljenja i punjenja gradskog prora una na ra un hrvatske djece u potpunosti su sramotna, amoralna i protivna natalitetnoj politici Republike Hrvatske.

U gradskom prora unu novca ima, a ako ga gradske vlasti žele više, prvo neka sebi smanje previsoke pla e, zatim neka smanje

gradsku birokraciju, a tek nakon svega neka zara uju na uštrb hrvatske djece, poru uju iz Hrvatske iste stranke prava.

Iz stranke tako er isti u kako Hrvatska ista stranka prava ve dugi niz godina županijske vlasti upozorava na problem akove ke Vojarne, no, nailazi isklju ivo na zid šutnje. - Pravaška upozorenja ponovno su se pokazala to nima. Isklju ivši injenicu da je demilitarizacija Me imurja ogromna strateška pogreška, akove ka Vojarna postala je još jedna u nizu od inancijskih rupa bez dna za gra ane Me imurja.

Takozvana “besplatna Vojarna” tako e Me imurce stajati i više od dodatnih 15 milijuna kuna koje smo u protuvrijednosti dužni isplatiti Ministarstvu obrane, kažu iz H SP-a. Naime, osim ovoga, Vojarnu i njene pripadaju e objekte potrebno je i neprekidno održavati i podmirivati režije.

Kada uzmemo u obzir da su u njoj smještene isklju ivo nepro itne organizacije i udruge (uklju uju i REDEA-u), isti u iz stranke, sav taj teret opet e pasti na le a poreznim obveznicima Me imurja, dok e se županijske vlasti i dalje baviti same sobom.

12

Kroz Međimurje

KOTORIBA

Novo radno vrijeme knjižnice srijedu i etvrtak od 8 do 12 sati, utorkom i petkom od 15 do 19 sati te svake prve subote u mjesecu od 9 do 12 sati. (a )

Klub lije enih alkoholi ara “Nada”

Cvije e za supruge Petu godinu za redom lanovi Kluba lije enih alkoholi ara “Nada” Kotoriba povodom Dana žena cvije em daruju svoje supruge i terapeutkinju.

- To je dan kada im uz crveni cvijet estitamo njihov dan i za njih priredimo skromni do-

mjenak. Za nas je to prije svega zahvala za ustrajnost što su nas podnosile kada smo bili u alkoholnom paklu i što sam nam potpora danas kada smo okrenuli alkoholu le a, rekao je Josip Forauer, predsjednik kluba “Nada”. (a )

Dužnicima za komunalnu naknadu opomene pred ovrhu Fizi ke i pravne osobe op ini Mala Subotica duguju oko 700 tisu a kuna na ime komunalne naknade, komunalnog doprinosa i grobne naknade. Mještani i tvrtke najviše duguju za komunalnu naknadu. Radi se o iznosu od oko 600 tisu a kuna.

Ne bi li stala na kraj dužnicima, op ina e s novim uplatnicama za komunalnu naknadu na adrese dužnika poslati i uplatnice za stara dugovanja, a nekima i posljednje upozorenje pred ovrhu koju namjeravaju pokrenuti ne bi li naplatili svoja potraživanja.

Opomene pred ovrhu primit e svi dužnici koji op ini duguju

SVETA MARIJA

Po ela sezona ribolova na pastrve Sezona ribolova na pastrve u drenažnom jarku zapo ela je 1. ožujka. Za ribolov vrijede isti propisi kao i prošle godine: 20 izlazaka tokom ribolovne sezone, izlazak na vodu upisuje se prije po etka ribolova, parkiranje vozila obavljati 100

metara oko mostova, dnevno se mogu zadržati najviše dvije ribe koje moraju biti u dužini iznad 30 centimetara. Dnevne dozvole za ribolov salmonidnih vrsta riba prodavat e se u ribi kom domu i u Hotelu Gol u Donjem Vidovcu.

Mještani op ine Mala Subotica nerado pla aju vodnu naknadu pa su tako Hrvatskim vodama dužni ukupno 250 tisu a kuna.

- Budu i da tu naknadu ne žele pla ati, automatski ne pla aju ni komunalnu naknadu s obzirom na to da za te naknade izdajemo jednu uplatnicu i tu nastaje problem i za nas. Gra ani žele odvojeno pla ati komunalnu od vodne naknade, kazao je na elnik Vladimir Domjani .

Vije e je razmatralo što e s viškom prihoda iz 2009. godine.

Radi se o 311 tisu a kuna. Odlu eno je da e novac biti uložen u

ure enje prometnica u Zoni poduzetništva u Maloj Subotici.

Tako er je donesena odluka da e ove godine za potrebe udruga koje djeluju na podru ju op ine, a takvih je ak 44, biti izdvojeno 210 tisu a prora unskih kuna. Za socijalni program namijenjeno je zna ajno više novca, ukupno 1,2 milijuna kuna. Ve i dio tih sredstava bit e izdvojen za sufinanciranje predškolskog odgoja, oko 660 tisu a kuna. Zna ajna sredstva utrošit e se za sufinanciranje prijevoza osnovnoškolcima i srednjoškolcima, kao i za pomo doma instvima.

(D.Mihoci)

Posje ena sva za ogrjev korisna stabla

Stjepan Slavi ek novi predsjednik ribi a i nisu uspjeli zadržati prvoligaški status. U društvu su optimisti ni i najavljuju brzi povratak u prvu ligu. Natjecanje u drugoj ligi bit e vrlo zanimljivo jer uz ekipu iz Svete Marije drugoligaše imaju Prelog, Ivanovec i Kotoriba. Njihov lan i lan reprezentacije Hrvatske Hrvoje Kuzmi osvojio je prvo mjesto u ligi u disciplini ribolov pastrva leptirom. Dobre rezultate na raznim natjecanjima ostvarile su i mla e kategorije. Društvo ve nekoliko godina organizira brojna natjecanja, a treba svakako spomenuti Kup Me imurske pastrve i tradicionalnu dvodnevnu mani estaciju Ljeto ribe uz Dravu.

Prošle godine izvršeno je poribljavanje ribnjaka u Donjem Mihaljevcu sa 60 kg šarana, 345 kg pastrve pušteno je u drenažni kanal, a u odvodni kanal HE Dubrava puštena je i štuka. Novi predsjednik društva je Stjepan Slavi ek. On je naslijedio Dragutina Petera koji e obnašati unkciju dopredsjednika te e se više posvetiti natjecateljskom djelu. Drugi dopredsjednik je Ivica Bari . Slavi ek je naglasio da ŠRD “Klen” ima rejting koji ga svrstava u sam vrh me imurskih ribolovnih društava, što e nastojati zadržati i ove godine. (a )

iznos ve i od tisu u kuna. Me u dužnicima mogu se na i i oni ija su dugovanja ve a od 5 tisu a kuna. Ina e ukupna dugovanja fizi kih i pravnih osoba na temelju raznih op inskih nameta, uklju uju i i ve odavno zaboravljen porez na traktore, iznose gotovo 2,5 milijuna kuna. Mnoga dugovanja vuku se još od prije 15 godina, mnoga od njih su nenaplativa zbog zastare, a mnoga poput, primjerice, poreza na tvrtku jer tvrtke ve odavno ne posluju. Na prošlotjednoj sjednici Op inskog vije a re eno je kako e se i u ovoj stvari morati napraviti red. Na to su upozorili i revizori.

ROMI iz Piškorovca i ove zime ogolili šumarke i gaji e u poljima Škarje i Vuš ak, ali i na širem podru ju op ine Mala Subotica

SVETA MARIJA

Vatrogasni dom u Svetoj Mariji bio je mjesto na kojem su se okupili lanovi ŠRD-a “Klen”. Ribolov je vrlo popularan sport, a kako i ne bi bio kada su se ribi i Klen Vigme do sad natjecali u Prvoj hrvatskoj ribolovnoj ligi. Sve natjecateljske ekipe ŠRD-a “Klen” iz Svete Marije u vremenu od travnja do listopada prošle godine sudjelovale su na 87 natjecanja, a društvo okuplja 254 lana, re eno je na godišnjoj skupštini društva. Ekipa Klen Vigma bila je u društvu prve hrvatske ribolovne lige. Na kraju su osvojili deseto mjesto od dvanaest ekipa

16. ožujka 2010.

OP INA MALA SUBOTICA ima oko 2,5 milijuna nenapla enih potraživanja, mnoga se vuku unazad petnaest godina te su nenaplativa

UKRATKO

Knjižnica i itaonica Kotoriba ima novo radno vrijeme. Ravnateljica ustanove Bernarda Habuš rekla je kako su vrata knjižnice za korisnike otvorena u ponedjeljak,

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Lanjska pri a o posje enim stablima u šumarcima i gaji ima u bližoj i daljoj okolici romskog naselja Piškorovec ove zime dobiva novu epizodu. Ogoljene su šume u mnogim poljima, ponajviše u polju Škarje i Vuš ak, tvrde mještani Držimurec – Strelca, koji su op ini Mala Subotica ponovno uputili zahtjev da ih se zaštiti od kra a.

- Dogodila nam se elementarna nepogoda. Romi su posjekli sva stabla promjera ve eg od 25 centimetara na privatnim parcelama. Ljudi su ogor eni, revoltirani. Zahtijevaju da se zaštiti njihova imovina. Svemu je, smatram, krivo to što im je lani podijeljen novac za ogrjev umjesto drva.

Romi su novac potrošili, a za grijanje su se poslužili našim drvima. Posjekli su sve ega su se dohvatili. Nisu birali. Koliko sam na uo, neki su naša drva i

prodavali, rekao nam je Dejan Horvat, mještanin Držimurec – Strelca koji je i lani upozorio na ovaj problem.

Lani su poja ane policijske ophodnje u poljima u kojima su se u estalo doga ale kra e i devastacija prostora, no, Romi o ito i dalje tjeraju po svome.

Mudriji me u njima kupili su parcele od nekih mještana koji su jedva do ekali da se riješe zemlje od koje ionako nemaju nikakve koristi pa sada legalno sijeku svoje. Tu i tamo, kažu mještani Držimurec Strelca, zabune se pa posijeku i pokoje susjedovo stablo.

- Oni se nikoga ne boje.

Nitko im ništa ne može. Do u s motornim pilama i kamionima, posijeku, natovare i prodaju naše drvo. Tu im mi ništa ne možemo. Ja imam jednu parcelu s bagremom, tu u Škarju. Godinama tu ne

mogu skupiti ogrjev za sebe jer mi Romi posijeku sve što je za iskoristiti, a ove godine to je neopisivo. Gotovo da ništa nije ni ostalo. Kad bi moja majka vidjela što se tu dogodilo, ne bi prestala plakati nad sobom, žalio nam se lani Stjepan Novosel iz Držimurec – Strelca, koji je obilaze i šumu našao i tzv. rašlje koje služe Romima za lakše utovarivanje drva na bicikl.

Takvima, kažu u Držimurec – Strelcu, ne zamjeraju toliko što za sebe posijeku pokoje stablo, ali im je žao kada se to ini masovno i organizirano zbog prodaje.

Za sve ošte eni vlasnici šumaraka krive državu koja je suviše popustljiva prema Romima. Krivi su, kažu, i oni koji Romima svake jeseni umjesto nekoliko metara drva daju isti novac. Taj se novac potroši, drva za ogrjev se

ne kupe, pa kad nastupi zima odu naše šume, žale se ošte eni, me u kojima nisu samo mještani Držimurec - Strelca, ve i Tur iš a, Palovca, Male Subotice, Domašinca i drugih naselja.

- Svjesni smo problema koji je ve neko vrijeme prisutan, a svjesni smo i naše nemo i. Policija provodi poja ani nadzor toga kraja, no, teško je sprije iti te kra e.

Romskim obiteljima nikako ne bi trebalo ispla ivati novac, ve kupiti i dati drva za ogrjev.

Ja u tome vidim rješenje dijela problema, isti e Vladimir Domjani , na elnik op ine Mala Subotica.

Romima u Piškorovcu lani je ispla eno oko 130 tisu a kuna na ime kupnje drva za ogrjev. O ito je da ve ina toga novca nije potrošena namjenski.

(D.Mihoci)

16. ožujka 2010.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OP INSKO VIJE E KOTORIBA

Pre-kom dobio posao odvoza otpada - Zabrana odvoza otpada na op insku deponiju donosi poskupljenje Od 1. travnja odvoz komunalnog otpada iz Kotoribe obavljat e GP Pre-kom iz Preloga.

Tako je odlu ila ve ina vije nika na sjednici Op inskog vije a Kotoriba, jer je dosadašnji koncesionar Mursekom s 31. ožujkom najavio otkaz ugovora zbog nemogu nosti daljnjeg odvoza otpada na op insku deponiju.

No, to nije jedina novina. Ovime poskupljuje i cijena skupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada. Mještani e od travnja za kantu od 120 litara pla ati 59,60 kuna, umjesto dosadašnjih 30 kuna. - Znamo da je svako poskupljenje nepopularna mjera, ali nas zakon pritiš e i drugog izlaza nemamo nego sme e odvoziti na deponij u Totovec.

Sada emo pla ati odvoz, ali i deponiranje na drugoj lokaciji, rekao je na elnik Ljubomir Grgec. Spomenuo je i popuste koji se nude, za doma instva s dva lana 30%, samce 40% i korisnike socijalne pomo i 50%, a kuna e se izdvajati za pomo socijalnoj kategoriji. Grgec je zamolio vije nike da ovu temu previše ne politiziraju jer druge mogu nosti nema.

Oporba nije digla ruke za Pre-kom Vije nici iz oporbene koalicije HDZ - HSLS nisu digli ruku za ovakvu odluku. Zoran Radmani smatra da nisu iscrpljene sve mogu nosti koje bi u skladu sa zakonom bile financijski po-

Ve inom glasova Op inskog vije a novi koncesionar je Pre-kom Prelog voljnije za mještane i samu sanaciju deponije. Ivan Kos iznio je primjedbu kako ne može raspravljati o cijenama jer na stolu ima samo jednu ponudu, a Dean Valpati je skrenuo pozornost i na veliko poskupljenje za gospodarske subjekte. Kao primjer naveo je cijenu odvoza šeste grupe djelatnosti za pravne osobe i kantu od 240 litara, za što e se pla ati 221,40 kuna, do sad je to bilo 60 kuna. Ugovor s novim koncesionarom bit e potpisan na dvije godine. Vinko Horvat naglasio je da jasno i glasno ljudima treba re i zašto to pove anje, da to nije politi ka

odluka, ve tako nalaže zakon.

Vije nici su prihvatili i plan gospodarenja otpadom op ine Kotoriba za razdoblje 2010. - 2018. godina koji je izradio Pre-kom.

Klju ni cilj plana gospodarenja otpadom je upravljanje otpadom na na in da se doprinese održivom razvoju, i to kroz provedbu sustava gospodarenja otpadom koji e kontrolirati nastajanje otpada, smanjiti utjecaj proizvodnje otpada na okoliš, poboljšati u inkovitost resursa, omogu iti pravilno odlaganje, stimulirati investiranje i pove ati ekonomske mogu nosti koje nastaju iz otpada.

SKUPŠTINA DONJODUBRAVSKIH SLOGAŠA

Stiže li još jedan Porin u Donju Dubravu?

Rad svih sekcija KUD-a “Selja ka sloga” iz Donje Dubrave jest kontinuiran. To dokazuje više od 30 nastupa svih sekcija u prošloj godini, od kojih treba izdvojiti nastupe u Metkovi u, Orašju u BIH, Vrbovcu i Koprivnici. Re eno je to na godišnjoj skupštini društva, a osvrt na rad u protekloj godini iznio je predsjednik Saša Šopar.

Teta Liza zaštitni znak društva Od brojnih aktivnosti i nastupa svakako treba izdvojiti izdavanje nosa a zvuka Tete Lize i Ton eka, na kojem se nalazi trinaest rijetko izvo enih me imurskih pjesama.

- Ponosni smo na nosa zvuka, ali i na našu Tetu Lizu koja je proslavila 86. ro endan i zaštitni je znak sloge. Album je ušao u najuži izbor u kategoriji olklorne glazbe za diskogra sku nagradu ‘Porin’, rekao je Šopar.

Društvo je za svoj rad primilo nagradu “Zrinski” povodom Dana Me imurske županije, a dobra vijest na adresu Sloge stigla je iz Ministarstva kulture koje je odobrilo 10 tisu a kuna za obnovu me imurske nošnje i 10 tisu a za organizaciju smotre me imurskog olklora. Uspješni su bili doma ini me unarodne smotre “Iz bakine škrinje”, koja

je u dvorište Doma kulture Zalan privukla velik broj zaljubljenika olklornog stvaralaštva.

Štefica Kova nova lanica UO-a Nova lanica Upravnog odbora i voditeljica dramske družine je Štefica Kova , koja e na tim unkcijama zamijeniti Renatu Dolenec. Predsjednik je za ovu godinu, izme u ostalog, najavio sudjelovanje na svim me imurskim smotrama, organizaciju 16. smotre me imurskog olklora uz revijalnu ve er veterana i inozemnu turneju u Makedoniju i BiH. (a )

Ponosni na novi nosa zvuka Tete Lize i Ton eka na kojem je trinaest rijetko izvo enih me imurskih pjesama

Manjak prihoda u prošloj godini 427 tisu a kuna Pred vije nicima se našao godišnji izvještaj o izvršenju prora una op ine Kotoriba za 2009. godinu. Ukupni prihodi i primici prošle godine bili su 7,592.507 kuna, što je 86,99% od planiranih sredstava. Op ina je primila zajam u iznosu od 1,8 milijuna kuna, a 2007. godine primljeni je zajam od 3,2 milijuna kuna, otplata e se odvijati u 120 mjese nih rata, po evši od 1. studenoga 2009. godine, zaklju no do 2020. godine. Ukupni rashodi u 2009.

godini bili su 8,875.702 kune ili 95,29% od planiranog. Tako je op ina prošlu godinu ostvarila manjak prihoda od 427.723,53 kune. Na elnik Ljubomir Grgec manjak je opravdao dugovima za nepla anje zakupa za poljoprivredno zemljište u iznosu od 150 tisu a kuna, dugovanje za porez na nekretnine od 150 tisu a kuna i potraživanja za komunalnu naknadu i priklju ak na kanalizacijsku mrežu u iznosu od 200 tisu a kuna, što je ukupno 500 tisu a kuna. Ovakav godišnji izvještaj dobio je jednoglasnu podršku vije nika.

(A.Fuš)

U travnju proslava 150. godine prve željezni ke pruge U aktualnom satu vije nik Vinko Horvat imao je tri pitanja. Što se poduzima vezano uz spomen - obilježje Leš radi dobivanja to nih i istinitih in ormacija, razmišlja li se o postavljanju spomen - plo e Vinku Svetomartinskom i dokle su došle pripreme za obilježavanje 150. obljetnice prve željezni ke pruge Kotoriba akovec - Pragersko. Na elnik Grgec je odgovorio da je ove godine najavljen iskop na Lešu, a s Maticom hrvatskom iz akovca vode se razgovori oko postavljanja spomen - plo e V. Svetomartinskom. O proslavi 150. godišnjice pruge govorila je Irena Maltar koja je ispred op ine lanica organizacijskog odbora. Svu organizaciju preuzeo je HŽ, a centralna proslava bit e upravo u Kotoribi 24. travnja. Intenzivno se radi na osmišljavanju programa, a o ekuje se dolazak najviših hrvatskih dužnosnika. Predsjednik OV-a Željko Šebeštjan iznio je in ormaciju da se na raspisani natje aj za dodjelu op inskih stipendija javilo sedam studenata i da su svi zadovoljili kriterije te ostvarili pravo na op insku stipendiju.

Ivan Kos predložio je ponovno ormiranje Turisti ke zajednice i zapošljavanje visokoškolovane osobe koja bi, uz posao u Turisti koj zajednici, radila na projektima koji bi se kandidirali prema pretpristupnim ondovima EU. (a )

14

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2010.

KNEZOVE KI vatrogasni kombi ne mogu koristiti druge udruge

Vatrogasci dali “korpicu” stolnotenisa ima Stupovi u ulici kojima se brani izlaz na ulicu Maršala Tita

ŠENKOVEC: Inspekcija zabranila priklju ivanje Pavlinske ulice na državnu cestu

Na elnik Novak: Ne radi se o mom hiru Ono oko ega mještani Šenkovca potpisuju peticiju, i što je bila jedna od tema razgovora na prošlotjednoj sjednici Vije a op ine Šenkovec, jesu stupovi u ulici kojima se brani izlaz iz Pavlinske na glavnu ulicu Maršala Tita.

U idejnom rješenju od svibnja 2004. godine ulica je imala izlaz, no, Hrvatske ceste sudjeluju i u postupku izdavanja lokacijske dozvole ve su u srpnju utvrdile nove posebne uvjete gra enja po kojima se iz Pavlinske ulice ne dozvoljava direktno priklju ivanje na državnu cestu, odnosno Maršala Tita. Tako se u idejnom rješenju u kolovozu iste godine situacija promijenila te se Pavlinska ulica tretira kao slijepa ulica, a na državnu cestu spaja se preko ulice M. Kova a i dalje putem ulice D. Brgleza.

Tek su nedavno postavljeni betonski stupi i?!

Unato tome, ulica se godinama koristila, zapravo sve do nedavno kada su postavljeni betonski stupovi koji brane prolaz.

Iako se u Šenkovcu pojavila pri a da je prepreke postavila sadašnja op inska vlast iz vlastitog hira, to nije tako. Naime, u velja i je Šenkovec posjetio viši inspektor cestovnog prometa i cesta Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, koji je nakon obavljenog nadzora u svrhu pove anja sigurnosti u prometu donio rješenje da se op-

ini Šenkovec zabranjuje daljnje korištenje izvedenog priklju ka Pavlinske ulice na državnu cestu, te se op ini Šenkovec nare uje da postavi izi ke prepreke koje e to sprije iti.

- Mi smo pokušali s njima pregovarati da ulica ostane otvorena kako je i bila, ak smo i prije reagirali, tražili smo pove an nadzor policije na tom podru ju i tražili smanjenje brzine vožnje kako bismo pove ali sigurnost mještana. No, popuštanja s njihove strane nije bilo te su nam zaprijetili da emo, u slu aju ako te prepreke ne postavimo, dobiti kaznu u visini od 10.000 kuna.

Zato bih molio da tko god to ini da ne dezinformira javnost kako je to naša krivica, jer se ovdje ne radi o mojem hiru, ve o odluci inspektora, kazao je na elnik Vladimir Novak.

Po ovom pitanju oglasio se i vije nik Miljenko Topli anec. - Još smo se dugo i švercali, no, ako je interes mještana toliko velik i ak se potpisuju peticije, onda moramo pokušati pokrenuti nekakav postupak da se ova odluka izmijeni. S njime se složio i vije nik Stjepan Koruni , koji je predložio da se, ako je potrebno, promijeni i detaljni plan ure enja.

O ito tu pri a oko Pavlinske ulice nije završena, op inska vlast pokušat e još jednom pregovarati po ovom pitanju s Hrvatskim cestama, te e predložiti da se ulica otvori barem kao jednosmjerna.

STANJE SIGURNOSTI u Murskom Središ u

Pet slu aja obiteljskog nasilja U redovnom mjese nom izvješ u o stanju sigurnosti, na elnik Policijske postaje Mursko Središ e mr. sc. Miljenko Vrbanec izvijestio je središ anskog gradona elnika Josipa Dobrani a o stanju sigurnosti za velja u 2010. na podru ju grada.

Zabilježena su dva kaznena dijela, i to teška kra a i prijetnja. U domeni Zakona o zaštiti nasilja u obitelji evidentirano je pet prekršaja, i to etiri u naselju Mursko Središ e i jedan u

Peklenici. Evidentirana su i dva prekršaja iz domene Zakona o strancima, oba u Murskom Središ u. Glede stanja u prometu, dogodile su se etiri prometne nesre e, dvije s ozlije enim osobama i dvije s materijalnom štetom. Me unarodni grani ni prijelaz Mursko Središ e prešlo je 119.798 putnika, 45.893 osobna vozila te 4.438 kamiona.

Na elnik Vrbanec stanje sigurnosti ocjenjuje dobrim.

(S. Mesari )

Ve neko vrijeme udruge u op ini Šenkovec uz pomo op inske vlasti pokušavaju uspostaviti kanale komunikacije s DVD-om Knezovec. Radi se o tome da je udrugama, od kojih su neke, kao što su stolnotenisa i, veoma uspješne, potrebna pomo oko prijevoza lanova na natjecanja van Me imurja.

Kako vatrogasci imaju novo kombi vozilo za više ljudi, postavilo se pitanje bi li se taj kombi mogao iznimno posuditi za potrebe udruga. I dok se ve ina vije nika iz prijašnjeg saziva sje a kako se kad se donosila odluka o nabavci kombija podrazumijevalo da e ga se mo i koristiti i za potrebe udruga, sada vodstvo DVD-a odbija iza i u susret udrugama.

Nadaju i se razumijevanju, na elnik op ine Vladimir Novak održao je sastanak s rukovodstvom DVD-a, predsjednikom Božidarom Horvatom te tajnikom Franjom Leva i em, gdje mu je re eno kako zbog odluke Upravnog odbora DVD-a nije mogu e davati vozilo nikome na korištenje.

Na elnik Novak pred Op inskim vije em izrazio je svoje veliko nezadovoljstvo ovom

Tajnik DVD-a Knezovec Franjo Leva i i predsjednik DVD-a Božidar Hovat

donesenom odlukom. - Mislim da dijalog i sve što je izre eno nisu bili nimalo lijepi niti su bili prikladni u komunikaciji s predstavnikom Op ine i Op inskog vije a. Ja ne u ponavljati kakve su ondje re enice korištene, ali to nije dostojno jednog predsjednika DVD-a. Zbog svega moram izraziti veliko žaljenje i nezadovoljstvo, kazao je Novak.

Stajalište tajnika DVD-a Franje Leva i a dobro je po-

znato i on ga se nije libio iskazati nikada kada je potegnuto ovo pitanje. On smatra kako se vozilo koje je bitno za zaštitu i spašavanje, ak i ako se ne koristi stalno, ne bi smjelo “posu ivati” jer se nezgode uvijek mogu dogoditi.

Praksa u Me imurju S jedne strane, razumijemo potrebe udruga, ali, s druge strane, i vatrogasce, jer što bi bilo u slu aju da se nešto dogodi

i potrebna je vatrogasna intervencija, a vozila nema?

Kakva je praksa u Me imurju, upitali smo Dragutina Trupkovi a, tajnika Vatrogasne zajednice Me imurske županije: - U Me imurju postoje razli ite prakse. Vatrogasci nekih op ina i gradova spremni su dati vozilo na korištenje, drugi nisu. Dosta ovisi i o komunikaciji izme u nadležnih u Vatrogasnom društvu i udruga kojima je potrebna pomo .

DVD-i su pravne osobe i imaju svoja tijela, pa, kako oni donesu odluke, tako upravljaju svojom imovinom. Mi kao Vatrogasna zajednica na te odluke ne možemo utjecati. U pravilu su to vozila prioriteta, posebno obilježena i u pravilu se ne bi trebala koristiti u druge svrhe, no, u iznimnim slu ajevima to je mogu e. Pod kojim uvjetima i kako to odlu uje tijelo upravljanja, odnosno Upravni odbor.

S obzirom na to da knezove ki vatrogasci ipak ne e odstupiti od svog stajališta, ini se da e se stolnotenisa i i ostale udruge morati sna i kako god znaju i umiju. (mn)

ELNICI MA ARSKOG Szigetszentmiklosa boravili u Svetom Martinu na Muri

Dogovoren sportski susret elni ljudi Op ine i Turisti ke zajednice Sveti Martin na Muri te ma arskog grada Szigentszentmiklosza, koje su predvodili op inski na elnik Franjo Makovec i zamjenik gradona elnika Szigetszentmiklosza Istvan Papp, prošli ponedjeljak i utorak imali su nekoliko susreta i razgovora u vezi s održavanjem me usobnih susreta od 16. do 18. travnja u Toplicama Sveti Martin. Dogovoreno je da e se odigrati malonogometna prijateljska utakmica izme u reprezentacija dvaju vije a.

Naime, op ina Sveti Martin na Muri i grad Szigetszentmiklosz lanovi su zbratimljenih europskih gradova Town Twinning. Ma ari su sa svojim

U vinogradu obitelji Cmre njak

Ma ari za vrijeme razgovora u Potrtom kota u

doma inima razgledali nekoliko turisti ko - povijesnih destinacija. Posjetili su Dvorac Terbotz u Železnoj Gori, Vinariju Cmre njak u Svetom Urbanu, Restoran Potrti kota , Mlin na Muri kod Žabnika i Toplice Sveti Martin u Grkaveš aku.

Ma ari su se vrlo pohvalno izrazili o svemu što su vidjeli i doživjeli, a posebno sadržajima, uslugama i osobljem SPA &Golf Resorta, gdje su boravili u slobodnom vremenu te preno ili.

(S. Mesari )

Pozvat emo Ma are u Hrvatsku - Ovdje smo boravili svega dva dana, ali i to je dovoljno da ovjek doživi toplinu ljudi te znamenitosti kraja. Mi smo oduševljeni svime što smo vidjeli i kušali. Toplice su sam vrh ovakve vrste ugostiteljsko - turisti ke ponude.

Imali smo prigodu kušati me imurska jela i vina i mogu re i da je sve izvrsno. Stoga emo našim sugra anima i prijateljima preporu iti da posjete ovaj dio lijepe, drage i prijateljske Hrvatske, rekao je Robert Virag, predsjednik TUa Szigetszentmiklosza. (sm)

16. ožujka 2010.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

RETENCIJA U SELNICI vodozaštitni i ribi ki objekt

U tijeku sanacija, najve i problem nenamjensko korištenje mosta Na godišnjoj skupštini ŠRD-a “Mura” Mursko Središ e postavljeno je pitanje sudbine ribnjaka na retenciji u Selnici. Registrirane ribi e, dakle, one koji pla aju lanarinu zanima do kada e se trpjeti krivolov i devastacija okoliša jezera od strane krivolovaca, ali i drugih nesavjesnih gra ana.

Odgovoreno je da puno toga ovisi o novcu, ali i o Hrvatskim vodama koje su vlasnik retencije.

Zašto most ne bi bio u kompletnoj funkciji?

Op ina Selnica nije vlasnik Hrvatske vode vlasnik su retencije od devedesetih godina prošlog stolje a. Ranije je vlasnik bilo Vodno gospodarstvo Op ine akovec. Središ anski ribi i retenciju koriste od 1971. godine i redovito je održavaju u dijelu koji smiju i mogu. Pred desetak godina vlasništvo su upitnim postavili u op ini Selnica, gdje je i oformljeno ribi ko društvo. Me imurska županija dala je odgovor i naputak da op ina Selnica nije vlasnik retencije, nego da se ona samo nalazi na podru ju katastarske op ine Selnica. Nakon toga op ina Selnica odustala je od svih aktivnosti uz retenciju, a ribi ko društvo je zamrlo. (sm)

Ovog trenutka na retenciji se saniraju štete Branko Vrtari , predsjednik ŠRD-a “Mura” Mursko Središ e, iznosi najnovije vijesti u vezi sa selni kom retencijom, odnosno ribnjakom.

- Mi nismo vlasnici retencije nego samo koristimo jezero koje nastaje skupljanjem oborinskih voda, tako da sve što smo radili i kanimo raditi inimo to u dogovoru s Hrvatskim vodama.

Ovog trenutka Hrvatske vode obavljaju da tako kažem servisne radove na brani i kada oni to završe mi emo razgovarati i re i svoje planove i želje.

Mi želimo da se na ovom jezeru odvija sportski ribolov tipa ‘ulovi

i vrati (baci) u vodu’. Druga vrsta ribolova ne može se i ne smije obavljati zbog namjene retencije i brane, koja ima sigurnosnu namjenu. Mi emo i dalje održavati okoliš, premda sve više gubimo volju, jer nam mnogi zlonamjerni ljudi ruše ku ice, upaju grmlje i biljke te nagr uju okoliš, razo arano kaže Vrtari , dodaju i kako se u jezeru nalaze šarani, amuri, smu i druge ribe koje se odvoze u ribnjak Zaleš e.

Velika obnova devastiranih stvari Hrvatske vode uistinu ovih dana obavljaju brojne radove na retenciji u Selnici.

VMO KRIŽOVEC

Pripreme za vuzmenku Križovec priprema veliku vuzmenku koja e biti zapaljena na Veliku subotu 3. travnja pokraj igrališta NK Torpedo, odlu io je VMO Križovec na svojoj sjednici održanoj 10. ožujka. Odbornici pozivaju gra ane da se odazovu pripremama, a sve informacije dat e im Ivan Brda. Vuzmenki prethodi velika akcija iš enja oko-

liša, i to 27. ožujka s po etkom u 13 sati.

VMO Križovec donio je i odluku o nabavci i montiranju PVC stolarije na Društvenom domu u Križovcu. Pribavljene su tri ponude, a odbornici su se odlu ili za ponudu tvrtke “Alpro Šardi” iz Selnice, koja e stolariju isporu iti i montirati za 35 tisu a kuna. Isto tako VMO Križovec je ustvrdio

kako je u domu postavljena nova elektroinstalacija u vrijednosti od 10-ak tisu a kuna.

Kako tvrtki NOA istje e zakup prostorija u kojima ima prodavaonicu, VMO je donio odluku da se potraži novo poduze e koje bi otvorilo prodavaonicu, pak e upiti biti poslani METSS-u i TP-u Varaždin.

OLDTIMER KLUB Me imurje

U petak po inje sezona Nekoliko mjeseci mirovala su vozila lanova Oldtimer kluba Me imurje, a sada se obavljaju završne pripreme za po etak nove sezone.

- Da, svi mi ure ujemo svoje ljubimce koji su se dobro ‘odmorili’ i sada dobivaju završnu glazuru za po etak sezone. Sezona e zapo eti u petak 19. ožujka u Štrigovi.

Tamo je proštenje, pa emo se okupiti na svetoj misi, a potom se voziti do imanja našeg lana Josipa Pintari a u Dragoslavcu te tamo proslaviti njegov imendan i dogovoriti daljnji program naših aktivnosti, kaže Franjo Belovi , predsjednik Oldtimer kluba Me imurje.

Nakon Štrigove slijedi Sveti Martin na Muri, gdje e na Uskrsni ponedjeljak biti tradicionalan blagoslov voza a

i vozila te prva panoramska vožnja gornjome imurskim krajolikom.

(S. Mesari )

Za licenciranje Belovi i Pintari Na snagu stupa novi Zakon o starodobnim vozilima, u kojem se podrobno opisuju uvjeti registracije i licenciranja. Oldtimer klub me u prvim je ovakvim udrugama koji ima ovlaštene i osposobljene ljude za licenciranje za podru je sjeverozapadne Hr-

vatske, odnosno za podru ja Vaarždina, Koprivnice i akovca. To su Josip Pintari iz akovca i Franjo Belovi iz Hlapi ine. Pintari je ovlašten za automobile, a Belovi za motocikle i motocikle s prikolicom. (sm)

Ivan Šebestijan, ovlaštenik za nadzor u Vodnogospodarskoj ispostavi Hrvatskih voda u akovcu, kaže: - Hrvatske vode obavljaju više radova u sklopu programa radova 2010. za retenciju Selnica. Sanira se i obnavlja prelijevna gra evina, konzolne grede na mostu prelijevne gra evine, ograda te se zamjenjuju, odnosno postavljaju novi elementi koji su srušeni i devastirani. Moram sa žaljenjem ustvrditi kako krivolovci te vlasnici okolnih parcela svako malo sruše i odnesu rampe kojima je preprije en prolazak mostom na retenciji.

Na upit zbog ega se poljoprivrednici i drugi gra ani za prijevoz poljoprivrednih proizvoda i drugih tereta ne smiju koristiti mostom na retenciji, Šebestijan odgovara kako je most izgra en samo za potrebe službenih vozila, nositelja radnih aktivnosti i nadležnih ustanova za upravljanje javnim dobrima. Most ni tehni ki nije spreman podnijeti ve e terete i opasno se njime voziti natovarenim prikolicama. Šebestijan napominje kako postoje poljski zaobilazni putovi prema Murskom Središ u, Selnici i Hlapi ini.

Me utim, gra ani ovih naselja koji imaju poljoprivrednu esticu na tom podru ju tako er glasno zapitkuju i tvrde da bi bilo u redu da most bude u kompletnoj funkciji kako se ne bi morali nepotrebno koristiti zaobilazni putovi, gubiti vrijeme, skupa nafta, kako bi stigli na svoju oranicu i dr. (sm) Isto tako nesavjesni ljudi traktorima i prikolicama voze se preko mosta koji nije sagra en

Vožnja traktorima preko mosta na retenciji strogo je zabranjena, kaže Ivan Šebestijan u tu svrhu i dovode u opasnost svoje živote i materijalna dobra.

Isto tako obavit e se iš enje terena i okoliša retencije od samoniklog grmlja, vrba i drugog raslinja. Kada sve to bude dovršeno, središ anski ribi i i dalje e mo i održavati jezero i ribe u njemu, jer to je dogovor otprije i donosi višestruku korist. Ribi i imaju jezero za svoje potrebe, održavaju okoliš, iste dio površina na koje ljudi dolaze na odmor, kaže Šebestijan, pozivaju i ljude da ne ruše što Hrvatske vode i ŠRD “Mura” podignu i zasade. (Stjepan Mesari )

16

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2010.

STRU NI SKUP Hrvatskoga pedagoško - književnog zbora, Ogranak Me imurske županije

Predstavljena knjiga “Metodika, znanost o pou avanju nastavnog predmeta” Knjiga “Metodika, znanost o pou avanju nastavnog predmeta” prvo je sustavno i cjelovito razmatranje epistemologije metodike na hrvatskom jeziku te predstavlja izvoran znanstveni prinos utemeljen na sustavnim dugogodišnjim istraživanjima, re eno je na stru nom skupu Hrvatskoga pedagoško - književnog zbora, Ogranak Me imurske županije, koji je održan prošli tjedan u Osnovnoj školi Ivana Gorana Kova i a Sveti Juraj na Bregu.

Na skupu je istaknuto da ova nova knjiga dr. sc. Ante Bežena otvara prostor za razvoj metodika pojedinih nastavnih predmeta te pridonosi formiranju znanstvenog polja metodike i argumentirano daje odgovore na pitanja o pridruživanju metodike mati nim znanostima.

Pored de inicije zna enja i sadržaja metodike kao discipline, ova knjiga razrješava dilemu o tome kome pripada metodi ko podru je: mati nim znanostima što proizvode novo znanstveno znanje, koje treba transferirati u enicima, ili znanostima o uvjetima uspješnog transfera?

Metodiku sagledava kroz interdisciplinarni pristup i kao znanost koja objedinjuje pedagogiju, psihologiju, ilozo iju, sociologiju …

Dinami nosti i energi nosti stru nog skupa, kao i sadržajno - tematskoj uzbudljivosti i pozitivnoj napetosti, svakako je pridonijelo izlaganje prof. dr. sc. Slavka Kuli a – “Prometej otporu besmisla”, ije su ga interpretacije i reinterpretacije budu ih perspektiva svijeta, kao i propitivanje puta kojim se svijet

UDRUGA invalida rada Me imurske županije

Obilježavanje Nacionalnog dana invalida rada Udruga invalida rada Me imurske županije i ove organizira obilježavanje Nacionalnog dana invalida rada. Aktivnosti e se odvijati 20. ožujka u vremenu od 10 do 12 sati na Trgu Republike u akovcu.

Udruga invalida rada trudi se raznim projektima

pomo i svojim lanovima, a promidžbom nastoji animirati širu društvenu zajednicu da se aktivno uklju i u rješavanje problema koji tište invalide rada, te svojim donacijama omogu e lakše provo enje zacrtanih planova i programa.

UDRUGA za šport djece i mladeži akovec

Kroz ožujak, travanj i svibanj serijal “Športko” U organizaciji Udruge za šport djece i mladeži akovec kroz mjesece ožujak, travanj i svibanj održat e se serijal “Športko” za djecu predškolskog uzrasta.

Nakon prošlotjednog atletskog troboja slijedi gimnasti ki višeboj koji e se održati 27. ožujka u 11 sati u Macanovom domu. U subotu 10. travnja organiziran je vodeni poligon koji e se održati na akove kim bazenima, a zatim 24. travnja slijede sportske igre u dvorani Ekonomske škole, oboje s po etkom u 11 sati. U svibnju slijede kros “Mama, tata, tr imo zajedno” i biciklijada.

Kros e se održati 8. svibnja na SRC-u kod bazena, dok e

biciklijada biti 22. svibnja, a vozit e se kružnom stazom oko Staroga grada Zrinskih. Obje aktivnosti zapo et e tako er u 11 sati.

kre e, stavile u vrh svjetskoga znanstvenog interesa i zanimanja poznatih svjetskih instituta i institucija. U svom izlaganju dr.

Kuli razmatrao je teme i pitanja o ljudskom društvu i životu na Zemlji, pitanje ljudskog znanja - poimanja i samopoimanja, svijesti i osvješ ivanja ovjeka i ovje nosti u današnjem svijetu.

Nužnost sagledavanja metodike s aspekta kulturne antropologije, isti u i kako je najteže postati ovje niji, kultura kao proces oblikovanja mišljenja i ponašanja je put opstanka, a škola je put do kulture.

U ozra ju stru nog i kolegijalnog druženja na skupu pedagoških djelatnika Me imurske županije okupilo se 80-ak sudionika – lanova HPKZ-a Me imurske županije, odgajatelja, u itelja, profesora, stru nih suradnika, ravnatelja osnovnih i srednjih škola te djelatnika U iteljskog fakulteta, Podružnice akovec, predstavnika Turisti ke zajednice grada akovca i Me imurske županije, javnih djelatnika.

Na skupu pedagoških djelatnika Me imurske županije okupilo se 80-ak sudionika

REDOVNA godišnja skupština HPD-a “Me imurje”

Društvo ove godine slavi 15. godišnjicu postojanja U prethodnoj godini u HPD “Me imurje” u lanjena su 142 lana: od toga 18 lanova podmlatka, 108 seniora i 16 umirovljenika. Statisti ki gledano, broj lanova ve niz godina ostaje na istom nivou, no, žalimo samo da, unato dobrim pokušajima, u društvo ne uspijemo privu i ve i broj mladih, re eno je na redovnoj godišnjoj skupštini Hrvatskoga planinarskog društva “Me imurje”.

Prošle godine HPD “Me imurje” organizirao je mnoštvo društvenih izleta na razli ita odredišta. Kod planiranja izleta pokušali su zadovoljiti razli ite interese svojih lanova pa su tako realizirani izleti svih

stupnjeva tehni ke zahtjevnosti u hrvatske, slovenske, austrijske, bosanske te planine jadranskih otoka, od laganih šetnji planinskim pašnjacima do zahtjevnih visokogorskih uspona u carstvu vje itog snijega i leda. Od 29 izleta u prošloj godini kao najve i uspjeh Društva izdvojen je autobusni izlet na Dachstein (2995 m) u Austriji, na kojemu su sudjelovali i planinari iz PD-a “Bundek” i PD-a “Prelog”. Po prvi put organiziran je i rafting na rijeci Mrežnici uz pomo planinara Bore Krajn evi a iz Duge Rese.

HPD “Me imurje” u prošloj je godini školovao dvoje svo-

jih lanova na te aju za vodi e društvenih izleta. Tako su Franjo Jankovi i Tomica Bistrovi uspješno položili zahtjevne ispite i postali novi, školovani vodi i društvenih izleta. Franjo Jankovi u 2009. godini primio je bron ano priznanje za prohodane obavezne to ke hrvatske planinarske obilaznice, dok su zlatne zna ke i posebno priznanje uru eni lanovima Verici i Ivi Sermek.

U 2010. godini HPD “Me imurje” slavi 15. godišnjicu svoga postojanja. Povodom zna ajnoga predstoje eg jubileja Društvo e organizirati akcije propagandnoga zna enja poput fotoizložba, videoprojekci-

ja, projekcija fotogra ija i sli no.

U Društvu tako er žele održavati ve ozna ene planinarske putove u gornjem Me imurju.

Pod ozna enim planinarskim putovima podrazumijevaju obostrano ozna enu trasu od Macinca preko Stanetinca, Martinuševca, Gornjeg Mihaljevca i Stanetinca do akovca, te zaboravljene putove od Vu kovca preko Grabrovnika i Jurov aka do Vu kovca. Me u predvi enim aktivnostima HPD-a “Me imurje” u 2010. godini jesu i školovanje kadrova, poboljšanje suradnje s drugim planinarskim društvima, kao i rad s mladima, odnosno oživljavanje rada sekcije mladih.

STRAHONINEC

Šahovski klub ima novoure ene prostorije Jedna od najaktivnijih i najuspješnijih udruga u Strahonincu zasigurno je Šahovski klub.

Zato e im dobro do i novoure ene prostorije u Sportskom domu u Strahonincu.

Kao što je i obi no praksa s ovakvom vrstom radova, materijal je nabavila Op ina, dok se radovi obavljaju na dobrotvornoj bazi. Iz prostorije je izba eno sve van, zamijenjeni su parketi i plo ice, sve je pokre eno te je kupljen kompletan novi namještaj. Šahovski klub zasigurno je zaslužio nove, ure ene prostorije, a uop e ne sumnjamo da e ih znati dobro iskoristiti.

Ina e je udruga osnovana na inicijativu tadašnje omladi-

ne Strahoninca 1984. godine kao Šahovsko društvo “Partizan” Strahoninec, sada ŠK “Strahoninec”. Rije je o jednom

od tri najbolja šahovska kluba u Me imurju, za razdoblje 1984. 2007. godine. Neke od laskavih titula kojima su se ovjen ali

jesu: sedam puta mom adski prvaci Me imurske lige, tri puta pobjednici kvali ikacija za ulazak u 3. hrvatsku ligu, tri puta pobjednici Kupa Me imurja, a pet puta u inalu te osvojen regionalni kup, te su se i plasirali u inale hrvatskog kupa (12. mjesto od 746 ekipa iz Hrvatske).

Za sve ovo, osim odli nih lanova kluba, ponajviše je zaslužno agilno rukovodstvo kluba: Zdravko Jan i, predsjednik, Dragutin Horvatovi , dopredsjednik, Mladen Zver, tajnik i igra prve ekipe, Tihomir Želežnjak, majstorski kandidat i kapetan ekipe, te Josip Trbojevi , trener i državni šahovski sudac.

16. ožujka 2010.

Kroz Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZBORNA SKUPŠTINA Zrinske garde akovec

Alojzije Sobo anec novi predsjednik, Marijan Varga nije se kandidirao!?

- Primaju i zahvalnicu i maketu u ime Me imurske županije, zamjenik župana Matija Posavec istaknuo je kako Županija želi iskrenu i otvorenu suradnju prvenstveno u vezi aktivnosti oko zaštite i promocije ostavštine Zrinskih te pozicioniranja Me imurja kao podru ja Zrinskih, posebno u kulturnom i turisti kom radu Alojzije Sobo anec novi je predsjednik udruge Zrinska garda akovec. Izabran je jednoglasno na 11. Skupštini udruge. Kako neslužbeno saznajemo za predsjednika je snažno lobirao na elnik Op ine D. Dubrava Marijan Varga, me utim, o ito je u posljednji trenutak odustao od kandidature, po svemu sude i prvenstveno zbog toga jer je ipak ve ina bila za Sobo anca. Dosadašnji predsjednik Mihael Štebih postao je predsjednik Skupštine.

Na po etku zasjedanja je predsjednik Udruge Mihael Štebih, akad. kipar, uru io zahvalnicu i maketu spomenika Zrinskima na temu “Oproštaj” Me imurskoj županiji u znak zahvalnosti na podršci i pomo i u ostvarenju ovog projekta.

Matija Posavec: Županija želi Gardu kao promicatelja kulture i turizma Primaju i zahvalnicu i maketu u ime Me imurske županije, zamjenik župana Matija Posavec istaknuo je kako Županija želi iskrenu i otvorenu suradnju prvenstveno u vezi aktivnosti oko zaštite i promocije ostavštine Zrinskih te pozicioniranja Me imurja kao podru ja Zrinskih,

posebno u kulturnom i turisti kom radu Zamjenik gradona elnika Zoran Vidovi naglasio je nezaobilaznu ulogu koju od osnivanja Zrinska garda ima u predstavljanju akovca u domovini i svijetu, odaju i priznanje svima koji u tome aktivno pridonose. Naglasio je kako Zrinska garda akovec otvara vrata poznanstava i stvara mostove prijateljstva i suradnje ne samo na kulturnom, nego i na turisti kom i gospodarskom podru ju.

Predsjednik Matice hrvatske, Ogranak akovec, prof. dr. sc. Stjepan Hranjec rekao je kako je Matica na neki na in maj ica Zrinske

garde jer je nastala u njezinu krilu. Istaknuo je kako se osnivanje i aktivno djelovanje Zrinske garde akovec u proteklom desetlje u i samo potvrdilo kao pravi brend.

Ukupno 64 nastupa u protekloj godini U cilju poboljšanja djelovanja Udruge lanovi Skupštine razmatrali su i jednoglasno usvojili izmjene i dopune Statuta Udruge koji uglavnom ostaje isti, dok su neki njegovi dijelovi sada preciznije pojašnjeni. Izmjene i dopune odnose se na zada e koje ostvaruje Udruga, status lanstva u Udruzi, stažiranje

za lanstvo, na in predlaganja i biranja rukovodstva, na in rada Skupštine, a i dalje je potvr ena po asna i djelatna funkcija kume zastave i nadzapovjednika te su njihove dužnosti preciznije nazna ene.

Nazo ni su jednoglasno prihvatili izvješ a o radu i inancijskom poslovanju Zrinske garde akovec u 2009. godini. U izvješ u u radu posebno su naglašene aktivnosti vezane uz ostvarenje osnovnih ciljeva i zada a rada Udruge, zatim aktivnosti vezane uz nastupe povijesne postrojbe kojih je prošle godine bilo 64 u razli itim prigodama, aktivnosti u ure enju prostorije Zrinske garde

unutar pala e Zrinskoga grada u akovcu, povezivanje gradova Zrinskih, osnivanje asnoga savjetodavnog vije a, a kao novina i ostvarenje projekta kroz fond IPA Ma arska - Hrvatska pod nazivom “Europska baština u zemljama Zrinskih” gdje je s partnerima iz Sigeta me u 46 nominiranih projekata odabran i ovaj projekt Zrinske garde.

Istaknuto je kako je na taj na in Europa priznala baštinu Zrinskih koja povezuje dva susjedna naroda.

Na sjednici Skupštine za po asnog lana Zrinske garde akovec proglašen je mons. Josip Šanti , generalni vikar Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj. Naglašeno je njegovo zalaganje za ostvarenje suradnje izme u Zrinske garde akovec i Vojnog ordinarijata, a posebno doprinos oko aktivnog sudjelovanja Zrinske garde u protokolarnim sve anostima hodo aš a Hrvatske vojske i policije u sklopu me unarodnog vojnog hodo aš a u Lurd.

Na kraju sjednice uru ene su zahvalnice pojedincima koji su pomogli ostvarenje projekta spomenika Zrinskima na temu “Oproštaj”, prikazan je kratki spot s nedavnoga petog Viteškog bala Zrinske garde akovec te je nastavljeno druženje za ve erom.

Novi predsjednik Sobo anec predvodi elništvo udruge

Sobo anec, Baksa, Šestan, Cecelja, Hreš i Štebih Nazo ni su zatim jednoglasno za novog predsjednika Skupštine izabrali Mihaela Štebiha, akad. kipara iz akovca, a za novog predsjednika Udruge Alojzija Sobo anca, dipl. oec. iz akovca.

Novoizabrani predsjednik zahvalio je na ukazanom povjerenju, istaknuvši kako je dosadašnjim radom postignuta visoka i zavidna razina te je pozvao nazo ne da zajedni ki nastave s radom kako bi se ta razina ne samo opravdala i zadržala, nego i podigla. Rekao je kako e u tome dati osobni doprinos kroz odre ene aktivnosti koje e kao dio programa rada predlagati rukovodstvu i lanovima Udruge.

Za dopredsjednika Udruge jednoglasno je izabran mr. sc.

Ivan Baksa, a za tajnika Bojan Kocijan. Jednoglasno su potvr eni i nadzapovjednik Alojzije Šestan i kuma zastave Bernarda Cecelja, a svi nazo ni dali su svoj glas zapovjedniku Ratimiru Hreš u. U Predsjedništvo Udruge uz njih jednoglasno su još izabrani predsjednik Skupštine Mihael Štebih, te gardisti Tihomir Ben i i Renato uka, prof.

REDOVNA godišnja skupština DVD-a Mihovljan

REDOVNA godišnja skupština DVD-a Nedeliš e

Zapo eta suradnja s DVD-om Mihovljan iz Krapinsko - zagorske županije

Prošla godina prepuna vatrogasnih aktivnosti

Prioritetna zada a DVD-a Mihovljan tijekom 2009. godine bila je usmjerena na ispravnost, funkcionalnost i modernizaciju cjelokupne vatrogasne opreme koja se redovito održavala i servisirala, re eno je na redovnoj godišnjoj skupštini Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Mihovljan, koje broji 97 lanova.

Tijekom 2009. godine društvo je izvršilo pregled tri etvrtine doma instva, ispitana je hidrantska mreža i pregledani

su protupožarni aparati. Što se ti e požarnih i tehni kih intervencija, bilo ih je pet, od ega su tri bile požarne, dok su dvije bile tehni ke naravi. Me u aktivnostima u prošloj godini isti u se i radne akcije. lanovi društva nastavili su s radom na preseljenju i ure enju vatrogasnog spremišta koje je dobilo svoju funkciju i namjenu. Tako er su nastavili s ure enjem vježbališta “Gojiš e”, gdje su postavili i mali zabavni park za najmla e lanove.

Uz spomenute akcije lanovi DVD-a Mihovljan u 2009. godini provodili su sve ostale aktivnosti vezane uz provo enja obrane od požara i protupožarne preventive, a sudjelovali su i na raznim vatrogasnim natjecanjima. U 2010. godini planiraju nastaviti s redovnim aktivnostima, a tako er je po etkom ove godine zapo eta suradnja s DVD-om Mihovljan iz Krapinsko - zagorske županije, za koju se nadaju da e se održati i nastaviti i u budu nosti.

DVD Domašinec održao redovnu godišnju skupštinu

U ovoj godini odlu ni nabaviti navalno vozilo Dobrovoljno vatrogasno društvo iz Domašinca održalo je redovnu godišnju skupštinu. Kako se ulo, najvažniji ovogodišnji plan DVD-a jest nabava navalnoga vatrogasnog vozila, što e inancijski poduprijeti op ina Domašinec.

- Raduje nas što smo pokrenuli nabavu navalnog vozila koje e svojim tehni kim karakteristikama zadovoljiti potrebe postrojbe, kako bi se postavljeni zadaci na vatrogasnim intervencijama što brže i kvalitetnije riješili, rekao je zapovjednik DVD-a Stjepan Tomašek.

Ovo vatrogasno društvo u minuloj je godini dobilo mnoštvo zaštitne opreme iz donacije od prijateljskog DVD-a iz švicarskog Derendingena - Svaki lan postrojbe posjeduje svoj izolacijski aparat s pripadaju om opremom, te po dva kompleta

zaštitne odje e. Obe ano nam je da e nas i dalje velikodušno pomagati i opremati jer smo razvili jedno veliko me unarodno vatrogasno prijateljstvo, rekao je Tomašek.

DVD Domašinec ima 67 starijih lanova starijih, te 11 lanova vatrogasne mladeži i još 9 lanova vatrogasne djece pa s ovako jakim podmlatkom ne brinu za svoju budu nost. Vatrogasno društvo ima i operativnu postrojbu koju ini šest lanova specijaliziranih za tehni ke intervencije te interventnu postrojbu od deset lanova osposobljenu za gašenje požara otvorenih prostora i šumskih požara, kao i za helikoptersko desantiranje.

U minuloj godini vatrogasci DVD-a Domašinec imali su sedamnaest intervencija. Gasili su požar na jednoj gra evini, kao i sedam požara otvorenog prostora, jedan po-

žar dimnjaka, imali su i tri tehni ke intervencije, jedanput su sudjelovali u obrani od poplave na rijeci Muri te su odradili još etiri složenije tehni ke intervencije.

Na sve navedene intervencije lanovi postrojbe izašli su u najkra em vremenskom razdoblju, i to do 10 minuta od zaprimljene dojave o intervenciji, na što su u DVD-u osobito ponosni.

Na redovnoj skupštini Ivanu Kova u i Antunu Lisjaku, vatrogascima koji su stekli zvanje vatrogasni do asnik, uru ene su diplome, a primili su ih i Matija Kos te Vedran Baranaši za zvanje vatrogasac I. klase.

Posebno priznanje primio je Josip Mikuli za poseban doprinos u razvoju DVD-a Domašinec. On je, naime, pomogao vatrogascima oko realizacije donacije iz Švicarske.

(D.M.)

- Dobrovoljno vatrogasno društvo Nedeliš e trenutno broji 85 aktivnih lanova. Svoje lanove redovito šaljemo na vatrogasne te ajeve, s ciljem usvajanja novih znanja i postizanja visoke razine stru nosti lanstva.

Trenutno smo doma in te aja za zvanje ispitanog vatrogasca, koji polazi osam naših lanova, a od prošle sodine bogatiji smo i za tri vatrogasca I. klase - eljka Drka, Darija Posavca i Katarinu Šegovi , re eno je na redovnoj godišnjoj skupštini, održanoj pretprošle subote u restoranu “Lipa” u Nedeliš u.

Uz stru no usavršavanje, brigu za svoje lanove te kupovinu i održavanje vatrogasne imovine i opreme, Društvo veliku pažnju posve uje vatrogasnim natjecanjima na kojima redovito postižu izvrsne rezultate. ak sedam natjecateljskih ekipa sudjelovalo je na etrnaest natjecanja kroz proteklu godinu. S posebnim ponosom isti u da su prošle godine nakon ak trideset godina ponovo uspjeli formirati žensku “B“ ekipu, ije su lanice Sanja emerika, Silvija Damjanovi , Blaženka Drk, Tamara Hajdinjak, Danijela Horvat, Ksenija Mak, Zvjezdana Modrinjak, Klaudija Petek, Andreja Škvorc, Karolina Topolnjak i Irena Vr ek kroz godinu ostvarile odli ne rezultate.

Sve natjecateljske ekipe bile su najuspješnije na Op inskom va-

trogasnom natjecanju održanom u re anu. Na navedenom su natjecanju sudjelovali sa svih sedam natjecateljskih ekipa koje su osvojile ak pet 1. mjesta i dva 2. mjesta. Muška “A“ ekipa sudjelovala je i na svih pet natjecanja u sklopu 4. Kupa Hrvatske vatrogasne zajednice (natjecanja održana u Makarskoj, Varaždinu, Ivani Gradu, Desnom Trebarjevu i akovu) te je na kraju osvojila izvrsno 11. mjesto u ukupnom poretku. Što se ti e intervencija, Društvo je u 2009. godini zabilježilo osam intervencija, od ega su etiri intervencije bile gašenje požara trave i niskog raslinja, jedna intervencija gašenje požara na gra evini u Trnovcu te tri intervencije ispumpavanja vode u Nedeliš u i romskom naselju Parag.

Prošla je godina bila prepuna vatrogasnih aktivnosti. Tako posebno isti u predstavljanje monogra ije “100 godina vatrogastva u Nedeliš u“ autora Zlatka Marciuša i Gorana Kosa, sudjelovanje u akciji op ine Nedeliš e “Više cvije a, manje sme a“ s više od dvadeset lanova, organiziranje pokazne vježbe u Dje jem vrti u “Zvon i “, te sudjelovanje na javnoj vježbi iji je doma in bilo poduze e “Bernarda“ iz Puš ina.

Na skupštini je u Društvo sve ano pristupilo šest novih lanova. Nije izostalo ni nagra ivanje postoje ih lanova. Tako je spomenicu za 40 godina djelo-

vanja u vatrogasnoj organizaciji primio eljko Mikolaj, spomenicu za 20 godina Elvis Posavec, dok su spomenice za 10 godina djelovanja u vatrogasnoj organizaciji dobili Petra Podvezanec i Slavko Šobak. Zahvale su uru ene i svim pojedincima te pravnim osobama koji su prošle godine inancijskim sredstvima pomogli u sanaciji fasade Vatrogasnog doma.

Isho enje potrebne dokumentacije za dogradnju prostorija pri kraju lanovi DVD-a najsretniji su što su kona no priveli kraju višegodišnju agoniju oko dogradnje vatrogasnih prostorija u dvorištu Vatrogasnog doma. Nakon mnogo izgubljenih živaca i inancijskih sredstava, ali uz veliku pomo i upornost arhitekta Rena Vrbanca i predsjednika Društva Zlatka Marciuša, te inancijsku pomo Op ine Nedeliš e, kona no se može re i da je isho enje sve potrebne dokumentacije pri kraju te kroz nekoliko dana o ekuju završetak izrade glavnih projekata za dogradnju vatrogasnih prostorija. Slijedi zatvaranje inancijske konstrukcije za same radove, gdje e inancijska pomo Op ine Nedeliš e i ovdje biti od klju ne važnosti te se nadaju da ona ne e izostati.

18

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MOREPLOVAC I STOMATOLOGINJA Sre ko Obadi i dr. Ksenija Pintar - Obadi prvi u Me imurje donijeli haloterapiju, koja doprinosi boljem fizi kom zdravlju, a olakšava i mentalne tegobe

TERAPIJA SOLJU:

Slane sobe od sad u Maloj Subotici - Iskustva kroz povijest otkrila su ljekovitost prirodnih slanih spilja i rudnika soli u lije enju dišnih putova, alergija i kožnih bolesti. Na temelju tog iskustva i moderne tehnologije, te potvrde klini kih istraživanja i inženjerske domišljatosti, kreirane su slane sobe, koje su se pokazale ak djelotvornijima i od prirodnih slanih spilja ili rudnika soli Stomatologinja dr. Ksenija Pintar - Obadi i njen suprug moreplovac Sre ko Obadi , prvi asnik stroja odgovoran za brodsku automatiku i elektroniku na Disneyevom turisti kom brodu “Magic”, u Malu Suboticu su donijeli haloterapiju - lije enje solju.

Termin haloterapija u uporabi je od sredine 1980-ih godina. Ime dolazi od gr ke rije i halo, što zna i sol. Blagotvorni u inci soli poznati su stolje ima i poduprti su obilnom medicinskom literaturom. Terapija solju je djelotvorna ne samo za poboljšanje fizi kog zdravlja nego i za olakšanje mentalnih tegoba kao što su prenapetost, umor, iscrpljenost, stres. Uvi aju i korisnosti haloterapije, Ksenija i Sre ko odlu ili su u Maloj Subotici urediti i Me imurju ponuditi da iskuša i uživa blagodati u svijetu vrlo popularne terapije solju.

- Putuju i po svijetu vidio sam da se u mnogim zemljama provodi ovaj vid lije enja. Prvi sam put došao u kontakt s haloterapijom u Kanadi, a potom i u Americi. Terapija solju na mene je jako pozitivno djelovala pa sam odlu io sakupiti iskustva onih koji su se njome ozbiljno bavili te smo supruga i ja odlu ili donijeti je i u Me imurje.

Mi nismo prvi. U Hrvatskoj ima nekoliko mjesta gdje se provodi

Zrak kao na moru ili pod slapovima

Vlasnici slanih soba dr. Ksenija Pintar - Obadi i njen suprug Sre ko Obadi haloterapija. Naš je cilj prednja iti po kvaliteti i individualnom pristupu klijentima, otkriva Sre ko Obadi .

Zidovi i podovi obloženi solju U svom vlastitom poslovnom prostoru u Glavnoj ulici na broju 21 u Maloj Subotici uredili su tzv. slane sobe u kojima se provodi haloterapija. Slana

soba je asepti an i zatvoren ali atraktivan prostor koji svojim izgledom imitira slanu spilju.

- Zidovi slanih soba obloženi su solju, kao i pod. Radi se o prirodnoj kamenoj ili morskoj soli, a zrak u sobama zasi en je suhim mikro esticama koje se upuhuju u prostor pomo u halogenerato-

Prvi tretman besplatan Svatko tko se odlu i na haloterapiju u slanim sobama u Maloj Subotici može o ekivati individualni i stru ni pristup.

Osim toga, za svakoga tko se odlu i na haloterapiju prvi je tretman besplatan. Posjetiti

Iskustva kroz povijest otkrila su ljekovitost prirodnih slanih spilja i rudnika soli u lije enju dišnih putova, alergija i kožnih bolesti. Na temelju tog iskustva i moderne tehnologije, te potvrde klini kih istraživanja i inženjerske domišljatosti, kreirane su slane sobe, koje su se pokazale ak djelotvornijima i od prirodnih slanih spilja ili rudnika soli.

- Suhi aerosol koji se upuhuje u slanu sobu negativno ionizira zrak i zasi uje ga elementima dragocjenima za život.

Koncentracija mikro estica puno je ve a nego na moru ili u slanim spiljama (0,5 - 15 mg/ m3), a u slanoj sobi održava se mikroklima rudnika soli, stalna temperatura (20 - 24°C), vlažnost (40 - 50%) i ioniziranje zraka. Kristali kamene soli kao

ih možete na adresi Glavna 21 u Maloj Subotici. Svoj dolazak možete najaviti i dodatne in ormacije zatražiti na brojeve tele ona 040/ 631-125, 099 236-4804, ili na web adresi www.slanesobe.com.

Masažne fotelje u slanoj sobi doprinose vašoj relaksaciji

Dje ji kutak

ra. Na taj se na in stvara mikroklima koja je zasi enija solima od prirodne u slanim špiljama ili na moru. Zbog fizikalnih i kemijskih svojstava aerosol ima odli an utjecaj na sluznicu dišnih putova. Pod aerosolom se podrazumijevaju najsitnije estice soli veli ine 1 - 5 mikro metara koje ure aj upuhuje u slanu sobu. Za sam ljekovit i ozdravljuju i u inak zadužene su mikro estice soli koje nose kineti ku energiju te dobro prodiru kroz sluznicu u kožu. Na taj na in oja avaju sluznicu i površinu kože koja štiti tijelo od virusa, bakterija i drugih štetnih utjecaja. Slana soba pruža smirenje nakon teškog i napetog dana uz e ektnu rasvjetu i meditativnu glazbu u ugodnim relaks-stolicama, objašnjava Sre ko Obadi kako djeluje terapija solju u slanim sobama.

prirodni ionizatori poboljšavaju kvalitetu zraka jer proizvode negativne ione koji se nalaze samo na moru, kod slapova, te nakon oluje. Ioniziran zrak ima pozitivan utjecaj na ljudski organizam, dovodi do psihofi-

16. ožujka 2010.

Pomaže u lije enju alergija, psorijaze i drugih stanja Terapija solju u inkovita je kod astme, cisti ne fibroze, kroni ne opstruktivne plu ne bolesti, kroni ne bolesti gornjih dišnih putova, kroni nog bronhitisa, kroni nog aringitisa, upale krajnika, kod kroni noga maksilarnog sinusitisa, upale ždrijela, bronhitisa koji traje dulje od 2 tjedna, kod estih virusnih in ekcija, psorijaze, raznih alergija, upale zglobova, slabog imuniteta, kroni nog umora, stresa i kod niza drugih stanja. Ova terapija djelotvorna je ne samo za poboljšanje fizi kog zdravlja nego i za olakšanje mentalnih tegoba kao što su: prenapetost, umor, iscrpljenost, a pomo i e i pri odvikavanju od pušenja. Terapija soli je e ektivna, ugodna i bez nuspojava, nema interakcije s lijekovima, klini ki je ispitana i potvr ena od ruskih i finskih znanstvenika. Ona je kvalitetna pomo na terapija. Doduše, ne zamjenjuje medikamentoznu terapiju, ali je svojim djelovanjem reducira, skra uje vrijeme oporavka, smanjuje hospitalizaciju, produžuje vrijeme remisije i tako smanjuje bolovanje. - Zdrava sluznica prvi je korak k zdravim dišnim putovima i zdravoj koži, koja je prva barijera zaštite našeg tijela, naglašava Sre ko Obadi . zi ke ravnoteže, te pomaže pri koncentraciji i radnoj sposobnosti. Slana soba svojim ugodnim, kom ornim ambijentom, meditativnom glazbom i mirom olakšava i mentalne tegobe kao što su umor, iscrpljenost, napetost, stres i nesanicu. Dovodi do psihofizi ke ravnoteže, te tako pomaže koncentraciji i radnoj sposobnosti, objašnjava Obadi .

Metoda haloterapije prikladna je kako za odrasle, tako i za djecu, trudnice i starije osobe. Tretman za odrasle traje 40 minuta, a za djecu 20 minuta.

Za puni e ekt terapije potrebno je 10 do 15 tretmana koje je najbolje provoditi u razmacima od dva dana.

(D.M.;Z.V.)

Osim terapije u slanim sobama možete se opustiti i uz klasi nu masažu

16. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

PREDAVANJE na temu zdravlja zubi u akovcu

U srijedu u 17 sati na Me imurskom veleu ilištu Predavanje o zubima i promocija knjige “Razgovor sa stomatologom” - za odgajatelje i u itelje, ali i sve druge zainteresirane održati e ove srijede 17. ožujka prim.dr.sc.Alenka Raji u 17 sati na Me imurskom veleu ilištu u akovcu. Ujedno e i promovirati knjigu prof.dr.sc.Zdravka Raji a “Razgovor sa stomatologom”.

Briga za zdravlje dužnost je prije svega svakog pojedinca, a struka i cijela društvena zajednica u tome im trebaju pomo i i podupirati ih.

Tome pridonosi i Hrvatsko društvo za dje ju i preventivnu stomatologiju raznim akcijama.

Osnova svakog preventivnog postupka je i stjecanje znanja o tome

kako se brinuti za zdravlje.Budu i da su odgojno obrazovni djelatnici u vrti ima i školama glavni prenosioci znanja na djecu, smatramo da je upravo njihova informiranost važna i ima klju nu ulogu.

Svrha knjige je potaknuti na razmišljanje o važnosti zdravlja zubi i usta. Informirati o razvoju, gra i, funkciji i ulozi tog sustava za cjelokupno zdravlje i emocionalnu stabilnost, te saznati kako to zdravlje sa uvati pravilnom prehranom i higijenom. Na inicijativu dr. stom. Tanje Rosi , koja je predložila Udruzi odgajatelja Krijesnice i Udruzi u itelja Me imurja da im ispred Hrvatskog društva za dje ju i preventivnu stomatologiju

Dr. stom. Tanja Rosi , organizatorica predavanja organizira. takvo predavanje, budu i je važno. Ovo e biti prvo predavanje takve vrste u Hrvatskoj, što je tako er dokaz da je suradnja stomatologa i odgojno obrazovnih djelatnika u Me imurju na visokom nivou.

Dobro je znati 19

MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj III./24.

Pika je ipak pikasti pak su se i Selni anci malo napi ili i razišli Tepe se, bilježi i slika: IVAN LE EK Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima.

Pika i, na neki na in sada zaštitni znak Selnice, na maskenbalu u Rijeci

Ivan Kralji , tajnik i blagajnik Udruge umirovljenika, sa suprugom Agicom. - Kad se sretnemo negdje s drugima, vidimo koliko smo mi suzdržaniji i zatvoreniji

KUD Pika snimio je 1995. videozapis o nastajanju pika a od žetve do kona nog oblikovanja. “Stari žeteoci“ prije po etka žetve

Pogled na “Novo Selo“, dio izgra en poslije II. svjetskog rata Selnica je sjedište op ine i župe koja spada me u osam najstarijih župa u Me imurju. Župna crkva Sv. Marka Evan elista prekrasna je gra evina tlocrtom u obliku križa koja stoji u starom dijelu Selnice na brežuljku. Selnica je podijeljena na dva dijela, a dijeli ih brijeg Bukov ak koji je tek nedavno osvijetljen. Ina e je taj brijeg zasa en crnogoricom pa je Selnica jedno od rijetkih sela koje ima šumu u središtu. Selnica je postala poznata sredinom 19. stolje a po svojim naftnim poljima. Nafta se tu vadila sve do 1952. godine kada je sva oprema preseljena u Lendavu (Slovenija). Danas na te dane podsje a samo “crpka klackalica“ u središtu mjesta kao spomenik. Susjedna mjesta su Mursko Središ e, Zebanec Selo, Gornji Zebanec, Zaveš ak i Donji Koncov ak.

Kažu da je prema legendi Selnica dobila ime zbog seobe crkvenih zvona iz Murskog Središ a u crkvu Sv. Marka.

Prema legendi, središ ansku župnu crkvu je srušila Mura, a zvona su onda izva ena iz Mure i preseljena u Selnicu.

Ipak je to samo legenda. Ali je stvarnost da je nakon toga Mursko Središ e, iako sa statusom trgovišta, spadalo u župu Selnica sve do 1945. godine. Zaboravljeno je da je Selnica nastala spajanjem dvaju sela. Selnice i Crne Mlake. Danas samo najstariji spominju ime rne Mlake. A to je selo nastalo oko staroga gro-

. Mihaela Ko ila lanica je hrvatske reprezentacije u orijentacijskom tr anju

fovskog marofa. Tek kad je poslije 1918. godine zemlja rasparcelirana po eli su grofovski podanici graditi ku e. Stara Selnica nastala je na brežuljku oko župne crkve. Tek 1948. godine agrarnom reformom zemlja podno brijega je rasparcelirana. I onda su tamo ljudi zapo eli izgradnju ku a. Tako je nastalo Novo Selo koje je potom “progutalo“ rnu Mlaku. A zaboravljeno je i da je od Selnice do željezni ke stanice u Murskom Središ u 1904. godine izgra en prvi naftovod u ovom dijelu Europe.

Godišnje je naftovodom u po etku odlazilo oko 1900 tona nafte. Kad je u Selnici prestalo va enje nafte, selo je malo zastalo. Jer ipak je to zna ilo život.

Selni ki naftaši, Premuš, Pani , Kralji … razišli su se diljem svijeta nose i znanje o nafti. A ono što je ostalo nafte u zemlji još pomalo navire na svjetlost dana. A sve nekako stidljivo. Baš kao i Selni ani. Dugo im je trebalo da se poslije sna u.

Vladimir Kralji -Halek, nekadašnji voditelj tamburaške i dramske sekcije, glumac, (kao mlad bio vojnik UN u Egiptu), lan prvog tamburaškog sastava u Selnici, ovjek koji je zadužio selni ku kulturu u dvadesetak godina rada, sada pri a o tome samo unucima Antoniju, Moniki, Stanislavu, Luki i sinu Stanku

Nafte ve niti v kanistraj I danas izvire nafta. I to posebice u dijelu zvanom Kamenica. Prvorazredna je velike isto e pa se može odmah koristiti za pogon dizel motora. Ali? Još kruži pri a kako je došao novinar jednog dnevnog lista za pri u o nafti. I da sve bude uvjerljivo u pri i, nagovorio je jednog mještanina da do e s traktorom i malo ulijeva naftu u traktor. Tako je i napravljeno. I ode novinar, pro ita se lanak sa slikom. A mještanin uskoro dobio kaznu “zbog neovlaštenog korištenja prirodnih mineralnih sirovina“. Otada u Selnici kažu da inspektori vrebaju iz novina.

Pa ni pretjerano ne vjeruju novinama.

Jer su vjerovali da e nafta donijeti blagostanje. A ono ništa. Sve je otišlo drugdje. A oni po naftu odlaze na benzinsku crpku. A što je s plinom u zemlji, ne znaju. Kažu u šali da s onim u grahu znaju što e. Puno je toga tu tako prošlo. A i njihovo ribi ko društvo prošlo je kao nafta. Pojavilo se i nestalo. Jer nisu imali gdje ribe loviti. Ali su zato lovci ipak opstali. Jer su se izborili za svoje lovište. Sva je ta borba bila zato jer su Selni ani godinama bili u sjeni Središ a i Martina. I onda su kona no odlu ili biti svoji na svojem. Pa kad su se osnivale op ine bila je to velika borba da postanu op ina. I da ne budu u Martinu. Kad je sve to ispalo dobro, na fašniku u Samoboru selni ki tam-

Pogled na staru Selnicu s brijega Selniš aka.

Pored crkve je župni dvor gdje je nekada bila i op ina, a poslije mati ni ured

Dio tamburaša i folkloraša s tadašnjom voditeljicom folklora Marijom Le ek prije 27 godina. Bra a urin, pokojna bra a Tkal i , Marijana Novosel i drugi…

Bra ni par Ivana i Vladimir Tkalec. Ona vodi vokalnu djevoja ku grupu u sklopu crkvenog zbora i solistica je u zbori Vrhovski. On je predsjednik Orijentacijskog kluba “Me imurje“ ije je sjedište u Selnici

Na ovoj povijesnoj fotografiji iz 1956. godine je tamburaški sastav koji je osnovao tadašnji upravitelj škole Franjo Martinez. Prvo slijeva je Vlado Kralji

Branko Kutnjak dao je veliki doprinos kulturnom amaterizmu u Selnici i uvelike je zaslužan za o uvanje “pika a”. Podršku mu je uvijek davala majka Magdalena

Crkveni zbor i vjernici s mladomisnikom Danijelom Horvatom - Klementom. Selni ka župa je ina e poznata po ve em broju sve enika koje je dala

Djevoja ka vokalna skupina crkvenog zbora koji vodi Ivana Tkalec. Mihaela Ko ila, Gabrijela Kralji , Manuela Tkalec, Pavla Mesari , Silvija Kralji , Anamarija Jambroši , Monika Hrženjak, Lucija Novak i Lara Ko ila

Ženski nogometni klub OAZA u vrijeme slave. Gordana Vaupoti , Mihaela Leva i , Barbara Borko, Antonija Koprivec, Gabrijela Kralji , trener Petri evi , Maša Petri evi , Snježana Veren, Željka Debelec-Ko ila, Anita Lajtman, Marijana Baka i Mihaela Mikulek

buraši zaigrali su kao nikad. Pak su svi pitali tko im je vo a. I kad se pojavio Halek – Kralji , zanimalo ih je gdje je stekao naobrazbu. A on im je rekao da je - zidar.

Pika i su zapikali se posud Da su Selni ani snalažljivi, pokazali su ve . I kroz povijest esto. Kada je osnovano Kulturno prosvjetno društvo Selnica, selo je dobilo novi pogon. Zaboravljena je nafta pa se po elo tamburati i glumiti. Sve je išlo dobro, kako vele, jer su znali glumiti za vrijeme svake vlasti. Ali kada je nabavljena kinoaparatura to je bilo blago. Niti svi nisu mogli stati i gledati ilm. Koliko se to uvalo, svjedo i i ova zgoda. Selni ani su ilmove prikazivali i u Žiškovcu. I tako je jednom na povratku pokušana plja ka. Kako se sje a Vlado Kralji , napada i su dobili bi em po licu. A konji su s ko ijom morali u trk po onim grabama. Jer kino je bilo pra-

Spomenik selni koj nafti na mjestu gdje su nekad bile radionice naftne tvrtke vo bogatstvo. K tome još i kupljeno na kredit uz deset žiranata. A to je bilo ono najbitnije. Društvo je “vgasnulo sve u“ , a onda se pojavilo novo, “Obnova“. Istina je da je predsjednik Ilija bio izuzetno sitan ovjek, ali su rezultati bili veliki. Kad su se jednom slikali svi skupa u Štrigovi, a Ilija bio s škrlakom te se skoro nije ni vidio, slikar je rekao: “Ne znam je li bu se tej f ekal da budu slike gotove“. Ipak su bile gotove.

I još puno njih poslije. Sve do trenutka dok se nije prije dvadeset i više godina opet pojavio pika . I polako osvajao cijelu Lijepu našu. Bez selni ke nafte i samo kao maškor. Ali je bilo i jako veselo. A uskoro e biti još veselije. Jer od ove godine su se pojavile i pika ice.

Vele u šali da sve kupuje na karticu s potpisom, “Sama slama“.

“Svi bi u precednike“

Pokojni Josip Debelec bio je neumorni radnik za selo kao predsjednik NK Mladost i kao predsjednik Op inskog vije a

Kažu Selni ani da je danas nestalo duha nekadašnje Selnice. Okupljanja, zabava, smijeha. Vele da danas na Markovo niti proštenje ne mogu imati kak treba. Sve je nekako turobno. Kao da samo svi ekaju da se zatvore u ku e sa svojima. Ili pokažu svoje nove aute pa mogu doma. No, ipak se kod mise

okupe. Vele da manje zbog vjerovanja, a više zbog obi aja i navike. I to je još jedino gdje se Selni ani skupa. I na sprovodu na svom selni kom bregu.

A ona društva gdje su se okupljali su rascijepali. Kandidata za predsjednika je bilo puno. A društava premalo. I moralo se. Pak su od jedne OAZE napravili tri. Tak je saki mogel biti predsjednik.

A zaboravili su kako su selni anski mladi napravili disko prije nego oni u Središ u i Martinu. I tak su pokazali da i znaju i mogu. ak su imali i prvog DJ-a. Bio je to pravi klub OAZA. Kako vele, bilo je duše i života. Sada imaju samo “gori ke pajdaše“. Sastaje se grupa njih po kletima. Malo jela i pila, a malo razgovora. Bit e skupa dok ne po nu birati predsjednika. Ali kulture ipak nigdje. Kažu u šali da su zato i osnovali Klub orijentacijskog tr anja. Možda gdje ponovno na u selni ku kulturu.

Za to vrijeme selni ki tamburaški sastav Kontrabas ipak povremeno podsjeti na stare dane. A dvorana stare škole koja se upravo preure uje sada tuguje za starim vremenima.

Lepe hiže za spati Selni ani su se nekada više sretali po Njema koj i Austriji nego u svojoj Selnici. Doma je samo bilo natjecanje ija e ku a biti ve a. I ljepša. I ve i auto. Pa se putovalo gore. Pa se putovalo na Selnicu. I to negdje nigdje, ostavilo je traga. Kad je lijepo vrijeme da se otvore garaže. I pokažu dva auta. I novi roštilj u dvorištu. I ode na misu. Mnogi su se ve i vratili. Pa kad kao penzioneri odu k prijateljima u Dobravu, ne mogu se na uditi. Drugi se puno više znaju zabavljati. Otvoreniji su nego Selni ani. I ne razmišljaju o bankovnim ra unima. A Selnica je

Fotografija za sje anje selni kog tamburaškog sastava Kontrabas sa solisticom Julijanom Ko ila i pokojnim Emilom Vugrincem – Kokijem, autorom selni ke himne Selni ka

uro Kutnjak, nekadašnji mati ar, pamti kako je to bilo. - Bilo je druga ije nego danas. Bilo je veliko siromaštvo

SEOSKE POSEBNOSTI

Josip Mun ar dao je preko 50 litara krvi kao dobrovoljni davatelj, za što ga je predsjednik Mesi odlikovao Redom Danice Hrvatske s likom Katarine Zrinski. Bio je i vrlo aktivan u kulturnom životu sela

Selnica je sjedište župe i op ine. Nekada je to bila jako velika župa kad su tu bili i Vratišinec i Mursko Središ e. Sama Selnica u povijesti nikada nije bila veliko mjesto. Tako je 1857. godine u Selnici bilo 11 ku a sa 62 stanovnika. Godine 1937. u Selnici su živjela 428 stanovnika, a u Crnoj Mlaki koja je tada bila još posebno selo 156.

Godine 1981. u Selnici je živjelo 959 stanovnika, a 1991. 1056.

Prema zadnjem popisu bilo ih je 1106, a živjeli su u 320 ku anstava i 434 stanova. Naime, na bregovima Selniš ak i Balog, a koji spadaju u Selnicu, jesu brojne vikendice. Selo ima svu potrebnu infrastrukturu osim kanalizacije. Niskim cijenama gradilišta Selni ani su privukli mlade iz drugih sela pa je na Selniš aku i Kamenici nastalo novo naselje. U selu su tri ka i a i svi su smješteni u donjem dijelu, Novom Selu koje je upravno i gospodarsko središte sela dok je gornji dio duhovno središte.

Staru školu koja se nalazi pored župne crkve adaptirali su u mjesni dom, dok je škola sa sportskom dvoranom na mjestu gdje je nekada bila radionica i upravna zgrada naftne tvrtke.

O ljudima …

Julijana Ko ila vodi crkveni zbor preko 26 godina. I sama kao solistica zapjeva sa selni kim tamburaškim sastavom Kontrabas

Franjo Kutnjak dozapovjednik je DVD-a i ujedno zvonar u crkvi. Malo je pao interes za vatrogasce nekad bila primjer siromaštva. I bilo je svega. A kako je ponekad nestajalo i vode u bunarima, nije se ni rublje pralo. Pa je tako i zapamtio stari mati ar kako mu je došao na vjen anje mladenec u prljavoj košulji. Te ga je poslao van da se malo uredi. A mladenec se pojavio s još prljavijom kravatom. Svi su prasnuli u smijeh i vjen anje je ipak bilo. I jako veselo. Sad se eka kako da se vrati veselje u selo. Ono kako je zapisano u Selni koj: Selnica je moje selo malo, nit na bregu nit vu dolu…

U selu nema Vije a Mjesnog odbora. Žitelj Selnice je i Ivan Mezga, predsjednik Op inskog vije a. Od brojnih udruga koje djeluju u op ini u samoj Selnici djeluje njih nekoliko. Najstarije je Dobrovoljno vatrogasno društvo koje je prema najnovijim istraživanjima osnovano ak krajem 19. stolje a, iako se kao godina osnivanja spominjala 1928.

Predsjednik Društva je Zvonko Vukovi iz Gornjeg Zebanca, potpredsjednik je uro Hozjan, zapovjednik Josip Gori anec i dozapovjednik je Franjo Kutnjak. Ina e je preko 30 godina predsjednik DVD-a bio Andrija Hrženjak.

Prema podacima op ine, u Selnici ima sjedište nekoliko udruga. Nogometni klub Mla-

dost, predsjednik je Danijel Kocijan, a prema drugim podacima Ivan Kodba. Zatim je tu OAZA CLUB, ženski nogometni klub iji je predsjednik Tomislav Novak. Zatim je Udruga “Oaza 98“ gdje se kao predsjednica još uvijek vodi Julijana Ko ila. (Tvrde da je u stvarnosti Željko Karlov ec.) Predsjednik Lova kog društva “Srnda “ je Ignac Šardi.

U Selnici djeluje i Teniski klub iji je predsjednik Renato Ko ila.

Predsjednica udruge Sport za sve je Andreja Turk iz Gornjeg Zebanca.

Selnica je i sjedište Orijentacijskog kluba “Me imurje“ iji je predsjednik Vladimir Tkalec te Udruge umirovljenika, iji je predsjednik Valentin Ko ila iz Donjeg Koncov aka.

Predsjednik KUU-a “Pika “ je Nenad Jambrovi iz Zebanec Sela, potpredsjednik je Robert Kraja i , a tajnik Dominik Knipli .

“Pika “ nastavlja tradiciju KUD-a Obnova koji je djelovao od 1977., a ovaj pak Kulturno prosvjetnog društva koje je djelovalo od 1955. do 1965., a osnovano je na inicijativu tadašnjeg upravitelja škole Franje Martineza koji je bio i tajnik, a predsjednik je bio Ivan Premuš.

Kasnije je obnovu društva potaknuo Ilija Radmanovi koji je bio i prvi predsjednik Društva. Poslije su predsjednici, do 1995. kada društvo mijenja ime u Pika , bili Ivan Leva i , Josip Ko ila, Stjepan Tkal i , Josip Cilar, Branko Kutnjak, Zvonko Ko ila, Josip Mun ar, Marijana Novosel, Jadranka Markuš, Emil Vugrinec … U društvu je djelovala folklorna, tamburaška, dramska sekcija.

Tradicijsku masku “pika “ obnovili su 1983. godine kao masku koja nagovješta blagostanje u toj godini.

Godine 1995. snimili su videozapis o stvaranju pika a, od žetve na starinski na in do omotavanja slame. Voditelj projekta je bio Branko Kutnjak, a scenarij je napisala Roberta Barat.

Ulaz u selo iz pravca Murskog Središ a. Odmah na po etku je nekadašnja Crna Mlaka

22

Poljodjelstvo

S AKOVE KOG SAJMA

Samo hrabri drvari

Sami u snijegu …

Prošle srijede na akove kom sajmu pojavilo se samo etvero prodava a ogrjevnog drva te troje prodava a krumpira i žitarica.

Ratari niti su podizali cerade, a drvari su za svaki slu aj razvukli cerade kako bi privukli mimo prolaze e. Ali kupaca nije bilo.

Nije bilo nikoga na gablec ili užinu, pak je legendarni Mitrica mogao samo raširiti ruke i zavapiti da sljede e srijede bude bolje.

Vrzan je pitao za cijenu drva i re eno je da su po 230 agacija i 260 bukva i grab. De ki su rekli da se može i pogajati - dogovarati. (sm,zv)

Ovoliko kelja pup ara dovoljno je za kvalitetan obrok ...

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2010.

POVIJESNI TRENUTAK za me imurski pušipel prestige

Otvorena prva od etiristo boca vrhunskog vina Drugi ponedjeljak ovogodišnjeg ožujka ulazi u povijest me imurskih vinara. Naime, u Vinariji obitelji Rajka Cmre njaka u Svetom Urbanu u ponedjeljak 8. ožujka poslijepodne otvorena je prva boca pušipela prestige, me imurske zašti ene marke vina. Bocu je otvorio vlasnik vinarije Rajko Cmre njak, koji kaže kako je rije o vrhunskom vinu, kasne berbe 2008., i koje sadrži 11,2 posto alkohola. Cmre njakovi su ovim vinom napunili 400 boca koje uskoro odlaze na tržište.

- Vino marke pušipel clasic ili prestige ne proizvodi se u neograni enim koli inama, nego prema pravilniku koji je postavljen od strane komisije za pušipel i Me-

imurske županije koja je vlasnik marke. Može se dogoditi da se proizvede manje od planiranog, odnosno odre enog na osnovu broja trsova, zbog vremenskih nepogoda, ali više se nikako ne može niti smije. Mi smo planirali oko etiristo litara vina i otprilike toliko smo ga proizveli i na tržište upu ujemo etiristo butelja ovoga vrhunskog vina, kaže Rajko Cmre njak, koji uz Bojana Štampara jedini za sada ima pušipel prestige.

Vrhunac vinarstva Cmre njakov pušipel prestige berbe 2008. poluslatko je vino, osebujne boje, arome i okusa. Gotovo da se ne prepoznaju posebnosti vina šipon ili moslavac, iz ijeg

grož a je proizveden. Naravno da tome doprinosi kasna berba, ali povrh svega vrsna stru nost Rajka i Marka Cmre njaka i njihova težnja za postizanjem vrhunske kvalitete te svakako mr. Milorad Šubi i dipl. ing. Marijan ižmešija iz županijske Poljoprivredne savjetodavne službe u akovcu. Ovo vino kupce e prona i bez ikakvih problema, a cijena butelje ne e biti zapreka istinskim poznavateljima dobre kapljice.

Nije pretjerano re i kako je ovo vrhunac vinarstva kada je u pitanju pušipel, jer teško je proizvesti nešto kvalitetnije i bolje. To je donekle prepoznato na GAST-u 2010. u Splitu gdje je ovo vino dobilo srebrno odli je, a još više me u doma im

Povijesni trenutak, Rajko Cmre njak pred otvaranjem prve boce pušipel prestigea stru njacima. Uskoro e i tržište dati svoj sud. Obitelj Cmre njak njeguje dugogodišnju tradiciju vinogradarstva i podrumarstva. Prvi podrum datira još iz 1884. godine i danas se u njemu nalazi obiteljski arhiv vina.

(S. Mesari )

TRAŽENJE SPASA za me imursku poljoprivredu

Akcijski plan ujedinjuje sve subjekte S AKOVE KOG PLACA

Kelj pup ar za posnike i gurmane Malo je minulih dana na akove kom placu bilo prodava a i kupaca, emu su razlog snijeg i hladno vrijeme. Onih pet - šest prodava a koje nikakvo (ne)vrijeme ne može zadržati kod ku e nudilo je kvalitetne proizvode, ali i savjete.

Tako od prodava ice kelja pup ara (na slici) doznajemo kako je kelj pup ar povr e koje se može pripremiti na puno na ina te da ga vole ljudi koji poste ili su na dijeti, kao i gurmani. Posnici ga skuhaju u slanoj vodi i za ine maslacem, dok gurmani dodaju pe eni kotlet ili kobasicu.

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- kelj pup ar 15 kn/kg - kristalka 20 kn/kg - peršin 15 kn/kg - mrkva 8 kn/kg - bijelo zelje 5 kn/kg - crveno zelje 7 kn/kg - poriluk 15 kn/kg - jabuke 3 do 8 kn/kg - orasi 45 kn/kg - grah 20 kn/kg I dalje je najve a i najbolja ponuda jabuka, zatim mrkve i salate te jaja i gljiva. (S. Mesari )

- Me imurska poljoprivreda je kao i sva privreda u dosta teškom stanju.

Kako bi pomogli granu koja ini tre inu gospodarstva Me imurske županije, razgovarali smo s predstavnicima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) i predstavnicima trgova kih društava (TD), koji su u istim nevoljama. Dogovorili smo potrebu izrade akcijskog plana za spas me imurske poljoprivrede, odnosno njezino preusmjerenje u željenom i obe avaju em smjeru, rekao je na konferenciji za novinare na temu stanja u me imurskoj poljoprivredi An elko Horvat, zamjenik me imurskog župana. - Akcijskim planom želi se na odre eni na in, ali u inkovito, ujediniti OPG-e i TD-e, jer samo je to na in da se prona e mjesto na tržištu, te da se prona e na in borbe protiv nelojalne konkurencije, naglašava Horvat, dodaju i kako me imurski poljoprivredni proizvodi imaju kvalitetu ravnu mnogim lanicama Europske unije, pa ak i višu.

Žele krovnu udrugu Obiteljska poljoprivredna gospodarstva moraju, ali i žele, legalizirati

svoje farme i ostale objekte prije ulaska Hrvatske u EU. Želi se ponovno oživiti male farme od dvadesetak - tridesetak krava ili svinja. Trgova ka društva pak traže na ina borbe s nelojalnom konkurencijom te proširiti svoje proizvodne objekte. Horvat kaže kako nelojalna konkurencija posebno šteti Mesnoj industriji Vajda, koja još uvijek svoju proizvodnju i preradu zasniva na doma oj sirovini.

- Danas Vajda živu vagu pla a po 7 kuna kilogram, a za toliko na tržištu može kupiti gotovo meso. Me utim, to meso je iz uvoza, nije kvalitetno i starije je od šest mjeseci, jer EU propisi ne dozvoljavaju na svom tržištu prodaju starijeg mesa, pak onda ono završava u Hrvatskoj, kaže Horvat.

- Ukazuje se potreba, a to su i želje, osnovati krovnu udrugu koja e objedinjavati brojne postoje e udruge, kaže Horvat.

Agrome imurje u Moskvi Horvat pohvaljuje me imurska trgova ka društva akove ke mlinove, Agrome imurje, Vajdu, PZ akovec, TSH akovec i Perutninu Ptuj - PIPO akovec, koji su se uspjeli održati na tržištu.

- Me utim, ova poduze a imaju brojne probleme kada se žele širiti. Evo Agrome imurje je prvo probilo put na isto no europsko tržište izvozom jabuka u Moskvu. S najve om hladnja om za vo e u Hrvatskoj od šest tisu a tona nisu dovoljno jaki za Moskvu i Rusiju.

Pokušat e se povezati s PZ-ovom hladnja om.

PREDAVANJA o poljoprivredi

Za vinare i ostale Društvo vinogradarta i vinara Hortus Croa ae organizira predavanje za svoje lanove, ali i sve ostale koje zanima vinarstvo.

Tema je uporaba plinova u vinarstvu. Predavanje e bi u dvorcu “Terbotz” u Železnoj Gori u utorak 16. ožujka u 19 sa .

Idu i dan, u srijedu 17. ožujka, u 19 sa u restoranu “Stridon” u Štrigovi mr. sc. Milorad Šubi iz Poljoprivredne savjetodavne službe održat e predavanje o pretpristupnim fondovima. Pozvani su svi poljoprivrednici da do u i uju novos , a organizacija je u rukama tvrtke “Kocen Agro” Štrigova. (sm)

PIPO ima programe i planove za investiciju vrijednu 15 milijuna eura, ali nema mjesta, odnosno lokaciju za izgradnju objekta s biopostrojenjem.

Osim svega re enog, da bi me imursko poljodjelstvo postalo snažnije, svaki proizvod mora imati realnu cijenu, koja prema Horvatu mora biti zasnovana na isto tako realnoj kalkulaciji, isti e Horvat, dodaju i kako više ne e biti poticaja koji bi popunili rupu prouzro eno nerealnim i pogrešnim kalkulacijama za odre eni proizvod. Na pressici je bila i Danica Pošta, pro elnica Županijskog ureda za poljoprivredu i turizam, koja je tijekom tjedna s dožupanom Horvatom razgovarala s predstavnicima poljoprivrednika.

(Stjepan Mesari )

Nema radne snage Nevjerojatno, ali istinito. U vrijeme op e nezaposlenosti. Me imurski farmeri suo eni su s problemom nedostatka radne snage. Oni ve i trebaju po nekoliko radnika, ali ih nema, odnosno oni koji su prijavljeni na burzi ne žele raditi na farmama ili poljima.

Drugi problem me imurskih poljoprivrednika je doškolovanje, zbog kojeg izostaju s polja i farmi. I zbog toga bi im dobro došla radna snaga, ali je ne uspijevaju dobiti ni na odre eno ni neodre eno vrijeme. (sm)

16. ožujka 2010.

BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

Poljodjelstvo 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VETERINARSKI SAVJETI

Zdravstvena skrb o sportskim konjima – zaštita od parazita Priprema sportskog konja za natjecanje, uz kondicijsku i motori ku pripremljenost (preponaši, kasa i, galoperi) podrazumijeva pravodobnu zdravstvenu skrb i pripremu za natjecateljsku sezonu. Parazitarne invazije smanjuju radnu sposobnost konja, životinje se pri treningu brzo umaraju, dlaka gubi sjaj, pojavljuju se hladni edemi na nogama, trbuhu i na prsima.

Probavni poreme aji o ituju se smanjenjem apetita, izmjenama opstipacije i proljeva, a katkada se pojavljuju znaci blažih kolika.

Kod težih oblika invazije, kao što je strongilidoza konja, simptomi su puno teži - kolike, žutica, peritonitis, akutna toksemija i dr. Budu i da se odrasli stadiji Strongylusa hrane krvlju, jake invazije uzrokuju anemiju, a životinja mršavi.

Stoga je dolaskom prolje a veoma važno konje zaštititi od parazita. Antiparazitici u obliku paste za peroralnu primjenu pogodni su jer ih i sam vlasnik može primjenjivati na životinji. Oni se vrlo brzo resorbiraju, a potom opsežno izlu uju urinom te djelomi no crijevnom sekrecijom. Preparati koji sadrže

ivemerktin, prazikvantel ili mebendazol kao djelatnu tvar koriste se za suzbijanje sljede ih želu ano crijevnih, plu nih i kožnih parazita; •Mali strongilidi: Trichonema, Triodonthophorus spp.

• Veliki strongilidi: Strongilus vulgaris • Ostali nematodi . Paraskarisw equorum , Oxyuris equi i dr.

Pasta se daje konju peros u interdentalni prostor (prostor izme u sjekuti a i premolara) im dublje na korijen jezika. Prilikom primjene, u usnoj šupljini ne smije biti ostataka hrane. Neposredno nakon davanja konju se podigne glava da bi sigurno progutao pastu. Za sustavnu dehelmentizaciju ždrebati u prvoj godini života preporu a se mebendazol (npr. Verpanil plus pasta) aplicirati svaka dva mjeseca, dok je odraslim konjima dostatno aplicirati lijek 4 puta na godinu, tj. svaka 3 mjeseca.

Zbog produženog djelovanja ivermektina (Equalan pasta) iste je životinje dopušteno lije iti najviše tri puta na godinu. Za uklanjanje želu ano crijevnih nematoda, antiparazitske paste možemo primje-

njivati tijekom cijele kalendarske godine, a za dehelmintizaciju li inki konjskog štrka, Gasterophilusa.Spp, nužna je dvokratna aplikacija – u listopadu i prosincu. Potrebno je znati i odre ene mjere opreza, naime, ivemerktin se ne smije davati kobilama u prvih 45 dana gravidnosti zbog mogu eg teratogenog u inka (do sada nisu obavljena odgovaraju a istraživanja). Nadalje, u pojedinih konja opsežno invadiranih mikro ilarijom Onchocerca spp., nedugo nakon lije enja zna se javiti edem kože kao reakcija na uginule mikro ilarije. Ti se simptomi u pravilu povuku za nekoliko dana. Davanje miorelaksansa i neuroleptika (npr. Combelen) 10 dana prije i 10 dana poslije antiparazitske terapije kontraindicirano je zbog sinergisti kog u inka na CNS. Naj eš a intervencija veterinara nakon što vlasnik sam nestru no primjenjuje antiparazitik na konju, jest predoziranje istim. Simptomi se obi no o ituju kao blagi koli ni nemir, a balega je u takvih životinja neznatno prokvašena. Kod težih predoziranja ivemerktinom ili mebendazolom mogu se javiti znakovi

otrovanja organskim fosfornim spojevima, kolika, proljev, slinjenje, suženje zjenica, usporedni rad srca i dr. U tom slu aju neophodna je adekvatna terapija odgovaraju im spazmoliticima, antihistaminicima, kardiioanlepticima, te odgovarju im antidotom (npr.

Atropin- sulfat ). Nakon upotrebe antiparazitika, plasti nu brizgalicu, u skladu s o uvanjem okoliša je potrebno neškodljivo ukloniti.

Ostaci preparata ne smiju do i u vodene tokove jer je toksi an za ribe i vodene organizme, a u tlu pak se sporo inaktivira.

d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel.

363-801 i 091/363-80-10.

PR ELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od

0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTR IGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Doma-

Tehni ki i kvalitativni opisi sadnica za sadnju Stalno Vas nagovaram na neke sadnje. Vi bi i sadili ali vrijema vam neda. Kako tome stati na kraj? Nek se ve jednom zna red!

Sad mi proglašavamo prolje e! Ali vi ste mi još neodlu ni, ne znate kakvu sadnicu odabrati. Malo ste mi zbunjeni kad treba odabrati sadnicu za sadnju? Tu smo mi iz Ive na doma em terenu. Sadnice i njihove kvalitativne karakteristike su naš posao. Zato emo se o tome još malo raspisati.

Sadnice bjelogori nog drve a se opisuju opsegom debla mjerenim na 100 cm visine od tla u odre enim kategorijama (od-do), koje se mogu ozna avati i posebnim bojama: Oznaka: bijela Veli ina: 5/6 cm 12/14 cm 20/25 cm

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta JUG

VAŠ VRT Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

šinec: dežurni veterinar na tel.

863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

plava 6/8 cm 14/16 cm 25/30 cm

žuta 8/10 cm 16/18 cm 30/35 cm

crvena 10/12 cm 18/20 cm 35/40 cm

Prema kultivaru i njegovoj veli ini, mogu se navesti i dodatni podaci o visini debla, kona noj visini stabla i o širini krošnje.

Sadnice bjelogori nog drve a trebaju imati isto, uspravno deblo, bez gran ica i dobro oblikovanu krošnju. Drvoredno drve e treba imati uspravnu stabljiku (tipi nu za vrstu/kultivar) najmanje 150 cm za 6-8 cm opsega

debla i 180cm za 8-10 cm opseg debla i više. Za drvoredno drve e ve e od 12/14 visina istog debla treba biti najmanje 200 cm.

Krošnja treba odgovarati opsegu. Cijepljene i okulirane biljke na mjestu spajanja smiju imati samo lagano uvinu e. Mjesto cjepa treba biti dobro srašteno.

Visina, širina, duljina grana, grananje i liš e trebaju biti primjereni cjelokupnom habitusu biljke i njenoj starosti. Ti parametri se mogu primijeniti i za uskla ivanje izme u korjenovog sustava i izbojka; te debla i krošnje. Deblo i grane ne smiju pokazivati nikakve znakove iziološkog ošte enja što može biti presudno za izgled biljke ili za njen kasniji rast. Korijenov sistem treba biti dobro razvijen i u skladu sa vrstom, staroš u, uvjetima tla i fazama rasta. Korijenje blizu korjenova vrata ne bi smjelo biti izokrenuto, niti imati bilo kakva iziološka ošte enja. U postupanju sa biljkom golog korijena ili njenim transportom, treba izbje i isušivanje korijena.

Kad želite posaditi drvo birajte za svoj vrt samo najbolje sadnice!

24

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2010.

UDRUGA VETERANA i dragovoljaca Domovinskog rata Sveti Martin na Muri

Željko Fajfar novi predsjednik Pripadnik specijalnih policijskih postrojbi u Domovinskom ratu i policajac u mirnom razdoblju Željko Fajfar novi je predsjednik Udruge veterana i dragovoljaca Domovinskog rata (UVDDR) op ine Sveti Martin na Muri. Za predsjednika Fajfar je jednoglasno izabran na izvanrednom saboru udruge, a dolazi na mjesto dosadašnjeg predsjednika Marijana Stiwensa, koji je ovu dužnost obnašao dvije godine. Od Fajfara se o ekuje da ponovno okupi lanstvo koje se posljednjih godina osipalo, te da ažurira evidenciju lanstva, kako bi udruga vratila ugled od pred nekoliko godina, kada je bila me u najboljima, ako ne i najbolja u op ini. Izabrana su sva tijela udruge, te je donijet plan rada i inancijski plan za naredno razdoblje.

U osvrtu na stanje i rad u minuloj godini, dosadašnji predsjednik Stiwens je ustvrdio kako je samo

branitelji uvijek dobro došli i da nije istina da ih se omalovažava. - Ako postoje nesporazumi ili sukobi s pojedincem ili pojedincima, to ne zna i i sukob s udrugom, replicirao je Makovec, dodaju i da je istina da blijede sje anja na Domovinski rat, pak je to izazov novom vodstvu da ih osvježi.

U ovoj godini UDVDR e organizirati tradicionalne priredbe

Željko Fajfar, novi predsjednik svetomartinskih branitelja “Peciklinom protiv zaborava” i “Maratonom protiv svih vrsta nasilja”, a sudjelovat e i u priredbama op ine i Turisti ke zajednice.

(S. Mesari )

Razjedinjeni branitelji

Jedva da je bilo kvoruma 25 lanova platilo lanarinu, što je zabrinjavaju e. Isto tako ukazao je na nezainteresiranost lanova Izvršnog odbora za održavanje sjednica.

- Sazvao sam šest sjednica, a održane su svega tri, jer za ostale nije bilo kvoruma. Ali nije ništa bolje i izvan udruge. Imam osje aj da se nas branitelje želi uklo-

niti, maknuti sa scene, naglasio je Stiwens.

S njegovim opisivanjem stanja nije se složio op inski na elnik Franjo Makovec, koji je rekao da su

Samo je etrnaest ljudi bilo na izbornom saboru udruge, što dovoljno govori da s udrugom nešto nije u redu. Podsje amo, ne tako davno na sli nom skupu znalo se okupiti i osamdesetak branitelja.

Mnogi za slabo vo enje udruge krive Marijana Stiwensa, koji se o ito nije snašao u ulozi predsjednika. Stiwens je bio hrabar u ratu, no, u miru nije tako uspješno vodio kolege, odnosno udrugu,

premda je puno svog vremena potrošio na rad udruge. Istina, vrlo mu je teško biti uspješnim kao što je to bio njegov prethodnik Dragutin Pintari . Svetomartinski branitelji su razjedinjeni, to je o ito, a bilo je vidljivo da su u vrijeme sabora neki od njih bili u obližnjim ka i ima. Željko Fajfar ima “zapovijed” ponovno okupiti ljude koji su stvarali i stvorili ovu Hrvatsku. (sm)

GRAD I ŽUPA Mursko Središ e KUD SVETI JERONIM Štrigova

Nastupili u Dioklecijanovom gradu

Gornjome imurske pjesme i plesovi orili su se prošle subote u Splitu na Me unarodnom sajmu GAST 2010., a izvodili su ih lanovi KUD-a “Sveti Jeronim” iz Štrigove. Pjesme štrigovskog kraja, isprepletene plesom, oduševile su brojne posjetitelje, pa su upu eni

pozivi za gostovanja u drugim sredinama.

Nastup u Dioklecijanovom gradu ostvaren je zajedno s Op inom i Turisti kom zajednicom Štrigova, Društvom Hortus Croatiae i Županijskom gospodarskom komorom, a sve povodom velikog uspjeha

Ugostili zbor iz ilipa Poznanstvo SStanka Nedeljka iz Murskog Sr Središ a i Mihe Radovi a iz ilipa rezultiralo je posjetom crkven crkvenog zbora župe Svetog Nikole bis biskupa iz ilipa župi i gradu Murs Mursko Središ e.

ilipljani su u Murskom Središ u boravili prošli pro vikend, ka-

da su u središ anskom župnom dvoru za njih prijem uprili ili gradona elnik Josip Dobrani i župnik vele asni Tomislav Antekolovi .

Na nedjeljnjoj drugoj misi u središ anskoj župnoj crkvi zbor iz ilipa pjesmom je uljepšao mi-

sno slavlje. Dogovoreno je da ve ove godine središ anski zbor posjeti ilipe. Osim Murskog Središ a, zbor iz ilipa obišao je Sveti Martin na Muri, te akovec i Varaždin. (sm, foto:SINIŠA)

me imurskih vinara na renomiranom GAST-u. I organizatori koji nisu u programu imali nastup KUD-a “Sveti Jeronim” na kraju su bili prezadovoljni, jer su Štrigov ani uljepšali boravak nekoliko stotina ljudi na završnoj priredbi sajma vina i gastronomije. (S. Mesari , JM) Predstavnik ilipa na misi vjernike upoznaje sa svojim zborom

BOG MOJIH DETALJA

Sveti Josip Evan elje po Mateju zapo inje rodoslovljem Isusa Krista, sve tamo od Abrahama pa do Josipa, muža Marijina, od koje se Isus i rodio. Ro enje Isusa Krista zbilo se ovako. Njegova majka Marija, zaru ena s Josipom, prije nego se sastadoše, našla se trudna po Duhu Svetom. A Josip, muž njezin, pravedan, ne htjede je izvrgnuti sramoti, nego naumi da je potajice napusti.

Dok je on to snovao, gle, an eo mu se Gospodnji ukaza u snu i re e: “Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu svoju. Što je u njoj za eto, doista je od Duha Svetoga. Rodit

e sina, a ti eš mu nadjenuti ime Isus jer e on spasiti narod svoj od grijeha njegovih.” Kad se Josip probudio oda sna, u ini kako mu je naredio an eo Gospodnji: uzeo je k sebi svoju ženu. Svetog Josipa, zaštitnika o eva, blagajnika i ekonoma, zaštitnika manualnih radnika i tesara, Hrvatski je sabor u Protokolu od 9. i 10. lipnja 1687. proglasio posebnim zaštitnikom Hrvatske. Josip je bio ovjek osobitih kreposti koje je utkao u ostvarenje Božjega plana: spasenje ljudskoga roda. Znao je da Bogu pripada sve što jesmo i što imamo. Kada je saznao da mu je zaru nica trudna, bio je izne-

na en i potresen jer nije mogao shvatiti kako se nešto takvo moglo dogoditi. Voljeli su se i bili si vjerni. U svojoj odluci koju je htio donijeti, tj. otpustiti svoju ženu, vodio se upravo tom njihovom velikom ljubavlju (ljubav je ve a od logike, od razuma, od pravednosti. Stvarno je bio ovjek velikih odluka. Svoju životnu situaciju nije razumio ali je smatrao da mora postojati neko objašnjenje. Za njega njegova Marija jednostavno nije mogla biti nevjerna. Zato mu Bog i govori, zato on Boga i razumije. Bio je ovjek jakog karaktera, radnik, kreativac, borac, avanturist. Obi no ga umjetnici, posebno renesansni, prikazuju kao gospodina u godinama, s bijelom bradom, gotovo kao nekog starca, jer im je bilo nemogu e prihvatiti da jedan muškarac može biti uz

ženu i uvati njezinu nevinost, kao što je Josip uvao isto u svoje žene Marije. Me utim, Josip nije bio neki ‘starkelja’ ve muškarac u punom smislu rije i, ali sposoban za veli anstveno ponašanje.

Više je vjerovao ljubavi koja nadilazi razum, nego razumu bez ljubavi. I nama se doga a sli no kao i ljudima renesanse, ni mi baš ne vjerujemo da muškarac može živjeti djevi anski. Mislimo da se to ti e samo redovnica ili sve enika, me utim svi smo, i oženjeni i neoženjeni, pozvani živjeti djevi anski, poput Josipa. I to možemo dose i. Djevi anstvo nije odricanje nego dar. Ono je savršenstvo ljubavi, potpuni dar voljenom bi u, nepodijeljenog srca stavljati naše osobne potrebe i želje sa strane radi onoga koga volimo.

Crkva kaže da oni koji odabiru

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 16. ožujka Agapit, Smiljan, Hrvoje srijeda, 17. ožujka Patrik, Domagoj, Hrvatin etvrtak, 18. ožujka

iril, Cvjetan, Eduard petak, 19. ožujka Josip, Zefa, Josipa Piše: vl . Antun Štefan djevi anstvo ‘’postaju živi znak budu eg svijeta’’. Djevi anstvo odabiru oni koji vjeruju da se od ljubavi može živjeti. Svetkovinu svetoga Josipa slavimo 19. ožujka.

Svima koji imaju njega za zaštitnika – sretan imendan!

subota, 20. ožujka Dionizije, Vladislav, Niceta nedjelja, 21. ožujka Serapion, Kasijan, Vesna ponedjeljak, 22. ožujka Jaroslav, Lea, Oktavijan

za velike i male

Novosti • Novosti • Novosti

Prolje e • Prolje e • Prolje e PRIREDILA: KATARINA ŠKVORC, GIMNAZIJA AKOVEC sebe, a tijekom prolje a e ih biti sve više i više.

Kako prolje e doživljavaju mladi? Da li se dolaskom prolje a mijenja njihovo raspoloženje?

Tiffany Matoša, Medicinska škola Varaždin

Za ovogodišnji državni Lidrano bila je nominirana i dramsko scenska igra PŠ Stanetinec Nesre na pura, voditeljice Božene Kralj. Za vrijeme izvo enja u Centru za kulturu toliko su se uživili u predstavu da nisu ni primje ivali da je „glumici“ spala suknja.

esika Kolari iz I. OŠ akovec zastupat e Me imursku županiju na Državnoj smotri Lidrano monologom Barbie, Melite Rundek. Želimo joj, s vodstvom mentorice Natalie Plešnar, dobar nastup na Smotri u Šibeniku.

Uskoro nam dolazi prolje e… Dolaze ljepši dani, dani koji e biti obasjani suncem..

Stiže nam prolje e. Po meni najljepše godišnje doba. Vesele se veliki i mali, stari i mladi. Nema više zime, onih hladnih dana. Stižu bolji dani… Vjerujem da e se raspoloženja mijenjati.

Naravno na bolje!

Svi ve nestrpljivo ekamo kad e do i taj trenutak, trenutak kada prestaje hladna zima i zapo inje prolje e.

Sama pomisao na prolje e budi nam razne osje aje.

Svi se vesele, svi sretni.. Na posao i u školu pratit e nas cvrkut ptica… Parkovi više ne e biti prazni! Sada e biti u šarenim bojana, puni radosti i veselja.

Ja osobno obožavam prolje e. To je za mene najbolje godišnje doba. Što se mene ti e, prolje e bi moglo trajati cijelu godinu. Obožavam vidjeti sretne ljude oko

Obožavam prolje e! Sve je tako lijepo… Ljudi se bave raznim aktivnostima- rolanje, šetanje, vožnja biciklom. No...

Još nije stiglo pravo prolje e.

Jedva ekam kad e do i taj dan! Tim danom promijenit e se i moje raspoloženje! Biti u sretnija. Tijekom prolje a osje am se nekako ugodno.

To je za mene najbolje godišnje doba.

Nika Levak, Gimnazija akovec Osobno nemam ništa protiv zime, no prolje e je prolje e. Svi su nekako opušteniji, pa tako i ja. Nekako sam sretnija, puna života. Dolaze topliji dani, a ja to obožavam. Kona no u mo i na rolanje, mo i u šetati parkom. Sada samo još moram do ekati prvi dan prolje a!

Lea Horvat, Gimnazija akovec Nema ništa bolje od prolje a! Lijepo vrijeme, ugodno raspoloženje, svakakve aktiv-

Svaštice • Svaštice • Svaštice • Svaštice Moja Dobrava

Kad ugasim svjetlo

Dobrava je mesto malo, praf sakomu je sre o dalo.

Dobrava ima puno znamenite kulture i ljepe senokoše kre Mure.

Razlivena tinta, mrlja na papiru moje savjesti, prkosi isto i zdravog razuma.

Tam jega i puno ljepoga cvetja koje fejst diši, mam z ranoga protuletja.

Na površinu dovodi Neka davno izgubljena sje anja i razbija se na valovima krivnje.

S podravske strane je Drava koja se sama fest potirava.

Na Dravi saki den vidim drvene one zvezane z hr avemi lanci kaj ne “zarone”.

I svaki put kad ugasim svjetlo, iz najdubljih kutova moga uma, izlaze sjene mra nih injenica.

V dobravskem selji je i velje asni Mirko Pilaj i nikgdar ti na rekel: “Idi i sam pljivaj!”

On sakomu pomore, za decu se zalaže i ak koj kaj ne zna, mam mu pokaže.

Dobravski na elnik Varga i “klasi ar” Ivo brigajo se kaj je v Dobravi navek veselo i živo.

Andrej Štefi , 8.r OŠ D. DUBRAVA Mentor: Suzana Karloci Kvakan

Sindy Vukovi , 8.r OŠ NEDELIŠ E Mentor: Tamara Lajtman-Posavec

Kad bih imao krila Kad bih imao krila, da letim i letim do nebeskih visina.

Da se rukujem sa suncem i zahvalim mu što nas svaki dan grije.

Da posjetim itav svemir i zaronim u njegove crne dubine.

Da samo bacim pogled na Zemlju

i volim sve njezine ljepote i ari.

Sa smiješkom na licu da poljuljam valove i u najmanjoj bari.

Da tješim bolesne i jadne, da podignem svako dijete koje padne.

A kad mi sunce rastopi krila i mome putovanju do e kraj past u tebi, more, u zagrljaj.

Antun Sa er, 8.r I. OŠ AKOVEC Mentor: Tina Novoselec

Sosedova hiža Tam vu vulici je jena stara hiža.

Tam je negda živel moj sosed.

Ta hiža je mala, žota i sama.

Sosed je bil dober ovek, sakomu je rad pomagal.

Zato bo mi njegova hiža zanavek vu srcu ostala.

Paula Lajtman, 5.r OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC Mentor: Vesna Kalšan

Govorim o bojama Zamišljam bron ano nebo kada govorim o zlatnom zalasku sunca, kada crtam crvene ptice nad ku ama i osje am toplinu i sigurnost. Toplina se pojavljuje u žutim tulipanima, a sigurnost u zlatnim krovovima. Plivaju i u plavome moru, vidim daleku prošlost i tirkiznu svilu sje anja. Sme a boja predstavlja prošlost naših predaka.

Mojih i vaših, od davnina pa sve do danas. Sje aju i se diram pokriva kojim sam pokrivena i osje am ruži astu boju. Ona zna i svu onu nježnost koju sam primila od majke i u koju sam bila položena tek ro ena. esto tako uronjena, promatraju i svjetlucave zvijezde koje se prostiru beskrajnim, bijelim svemirom, vidim njihovu vrsto u, snalažljivost i nekako sve to skupa razumijem. Sve se to krije u žutom svjetlu malih zvjezdica. I opet sutra penju i se po razgranatom drvetu razmišljam kako je velik ovaj zeleni svijet, iako sli i na veliku sivu cestu koja nema kraja i vodi u crnu beskona nost. Snovi enje lepeze života pred o ima mi se prikazalo, s njime i crvena ljubav te zelena radost.

Smra ilo se. Dolaze Mjesec i zvijezde, a na moje o i crna tama.

Ivana Vukovi , 8.r OŠ G. MIHALJEVEC Mentor: Lidija Novak

nosti… Meni se osobno zima ne svi a. Sve je tako hladno, tmurno. Time je i sve tužno!

No, još samo nekoliko dana i sti i e ono pravo prolje e.

Naravno da se i time mijenja moje raspoloženje. Imam više volje za svoje obaveze, više energije…

Mia Breški, II. Gimnazija Varaždin Prolje e za mene ni nije nešto posebno. Naravno, ljepše je od hladne zime! Dapa e!

No.. Prolje e je za mene kao neki prijelaz izme u hladne i ružne zime, te najboljeg godišnjeg doba- ljeta.

Ljeto je za mene najbolje!

More, plaža, sunce, izlasci, nema škole! Što ima bolje od toga? No… Treba to i do ekati.

Zato… Uživajmo u prolje u!

Fani Solomun, IV. Osnovna škola Varaždin Za mene je zima sasvim u redu. Ne smetaju mi pretjerano niske temperature, no naravno da mi je ljepše u prolje u. Više volim one toplije dane, koji su sada pred nama.

Tijekom tih dana imat emo više mogu nosti za slobodne aktivnosti ( rolanje, šetanje po parku, boravak u prirodi).

Moramo uživati u tim mogu nostima, no… I sada kada još ekamo te ljepše dane moramo izvu i ono najbolje što možemo!

Mala pri a Prolje e u meni otkucava Nešto me piknulo u oko. Malo se protegnem i okrenem na drugu stranu. Onda me nešto poškakljalo po uhu. Sad mi je ve stvarno dosta, pa subota je! Tko mi to ne da spavati?! Lagano otvorim o i i ne vidim nikog. Zar se sa mnom šali?! Ipak ustanem, pri em prozoru i otvorim ga. “Dobro jutro, bu enje! Kako možeš tako dugo spavati?” Gledam tko mi to govori, ali ne vidim nikog.

Osjetim jedino neku toplinu na svojoj glavi ili je to možda bilo i u mom srcu? Odjednom shva am tko sa mnom razgovara. Bilo je to Sunce koje mi je reklo da moram ustati. “Zašto me budiš tako rano?! Pa danas ne moram ustati tako rano?!”

Sunce me mio pogleda i re e: “Ma daj se skockaj, brzo se obuci i po i sa mnom!” Lijeno sam umila pospano lice, obukla se i pošla u dvorište. Bilo mi je sve nekako udno, življe, sun anije, toplije – uglavnom ljepše i druk ije. Krenula sam kamo me Sunce vodilo, a ono me odvelo u šumu. Imala sam što vidjeti. Trava je bila zelena, a iz nje su virile glavice koje su veselo klimale i zvonile. Bili su to zvon i i i visibabe koji su se radovali prolje u.

Po ele su cvrkutati i pti ice na još uvijek golim granama. Zajedno sa proljetnicama pozvale su me na proljetni ples kojim se otvara prolje e. U meni su se probudili osje aji topline, zadovoljstva i radosti koji su bili zato eni negdje duboko u mojoj glavi. S osmijehom na licu polako sam otvorila o i i smijala se prolje u.

Darija Šalamon, 8.b OŠ IVANOVEC

26

Novi život se rađa

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2010.

Robert (31) i Silvija (29) Šoštari iz Frkanovca dobili su Domagoja, ro enog 7. ožujka u 10 sati. Po bracu je došla i Karla (5).

Denis (29) i Branka (29) Srnec iz Savske Vesi dobili su sina po imenu Mate, ro enog 5. ožujka u 14 sati. Po bracu je došla i Matea (20 mj.)

Mario (33) i Anita (24) Cimerman iz Murskog Središ a dobili su Mihaela, ro enog 10. ožujka u 13.50 sati. Po bracu je došla i Silvija (5).

Saša (29) i Petra (29) Babi iz akovca dobili su Davida, ro enog 9. ožujka u 5.55 sati.

Zoran Bogdan (41) i Danijela Oršuš (33) iz Piškorovca dobili su Davida, ro enog 9. ožujka u 11.30 sati. Imaju i Gordanu (14), Dalibora (12), Renatu (5) i Zorana (2).

Josip i Manuela Kalanjoš iz Podturna dobili su Marija, ro enog 9. ožujka u 22 sata. Imaju i Dušana (1,7 mj). Po unuka je došla baka Nadica.

Unato dobi, Joža se ne da, na promociju dolazi i u Me imurje Književnik i legendarni moreplovac Joža Horvat prošli je tjedan uz obitelj i prijatelje proslavio 95. ro endan. Osim njegova ro endana, obilježilo se i 75 godina književnog rada ovoga velikog hrvatskog književnika, a nakladni ka ku a “Neretva” obilježila je i novo 11. izdanje “Bese”, inicijalne knjige Horvatova najkreativnijeg razdoblja, njegova pomorskog opusa.

2

16. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZLOŽBA SLIKA varaždinskog slikara Darka Sa i a u Centru za kulturu

Pogled u dušu jednog slikara kampanjca U izložbenom prostoru Centra za kulturu akovec otvorena je izložba slika akademskog slikara Darka Sa i a. Izložena je ukupno 21 slika u tehnici akrila na platnu iz ciklusa “Prozori”, naslikanih prošle i pretprošle godine.

Nakon više godina odsustva sa slikarske scene, barem što se stvaranja ti e, ponovno se javlja prije dvije godine s ovim ciklusom slika. Zbog ega toliko dugo nije izlagao, kazao je na izložbi: - To uvijek negdje u ovjeku u i, ono za što se odlu io profesionalno, tako i to slikarstvo koje je mene op injavalo još od djetinjstva. I poslije završene akademije put me odveo dalje od prakti nog slikanja.

Završio sam na drugim radnim mjestima, ali tu i tamo uvijek taj slikar u vama proradi i tjera vas da nešto napravite. Kao kampanjac slikar moram priznati da sam u više navrata slikao pojedine cikluse.

Godine 2008. nastao je ovaj ciklus, par godina prije je nastao jedan drugi ciklus i sad valjda opet slijedi nešto ...

No, do onda mi u akovcu imamo priliku razgledati Sa i eve “Prozore”, to nije, do 7. travnja. Zanimljiv naziv ci-

Darko Sa i je osim kao slikar poznat i kao vlasnik varaždinske galerije “Zlati ajngel”

U CZK-u je izložena 21 slika u tehnici akrila na platnu iz ciklusa “Prozori” klusa slika sam po sebi povla i pitanje otkuda uop e ta ideja i naziv. - Ljudi me esto pitaju zašto se ciklus zove ‘Prozori’. Zbog toga što su me svojom konstrukcijom, pristupom, organizacijom površine slike podsjetile na raster prozora. Nekad su prozori imali ‘pre kice’ po sebi, pa me to povuklo. S druge strane, kaže se kako je prozor

pogled u dušu, likovni kriti ari kažu kako je to pogled kroz platno, pogled u dušu i u nekakvo poimanje op e likovnosti i poimanje nekakve estetike, eto i zato se ciklus naziva ‘Prozori’, pojasnio nam je varaždinski umjetnik.

Darko Sa i , akademski slikar, ro en je 1955. godine u Varaždinu, gdje je poha ao osnovnu školu i gimnaziju.

Godine 1974. upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, na kojoj diplomira 1979. u klasi profesora Šime Peri a. Postaje lan HDLU-a i suradnik majstorske radionice prof. Ljube Ivan i a i prof. Nikole Reisera. Od tada do danas, osim što samostalno i skupno izlaže, obavlja i vrlo važne dužnosti u kulturnim djelatnostima Grada Varaždina. Od 1998. godine vlasnik je i voditelj galerije “Zlati ajngel” u Varaždinu. Samostalno je izlagao u Varaždinu, Zagrebu, Zadru, Fürstenfeldu (Austrija), Šibeniku. Izlagao je na dvadesetak kolektivnih izložbi od 1976. do 2007. godine. (mn)

DJE JA TRIBINA nedjeljom, 21. ožujka u 16 sati

Pinkleci igraju “Vatroslava Groma” Žene i u enici u zajedni kom nastupu

STANETINEC

Okupile se žene u udrugu Na poticaj svestrane mještanke Dragice Š avni ar, žene Stanetinca osnovale su udrugu koja e se baviti o uvanjem i promicanjem kulturnih i drugih vrjednota svojeg sela i kraja.

Osobit doprinos društvu daje Vlatko Matanovi kao pisac i glumac.

Udruga, barem u po etku, ne e biti registrirana kao pravna osoba, nego e se voditi u sklopu Udruge gra ana Striga Štrigova. Žene se sastaju jednom tjedno te štrikaju, izra uju cvije e od papira i

RESTORAN KTC akovec, subota, 20. ožujka, 16 sati

Šesti susret umirovljenika pjeva a Pjeva ki zbor umirovljenika akovec organizira 6. tradicionalni Susret zborova i vokalnih skupina umirovljenika Me imurja i gostiju iz Karlovca i Slovenije.

Susret se održava uz suorganizaciju HKUUMŽ-a, a održat e se u subotu 20. ožujka u restoranu “KTC”, Sportska 1, u akovcu, s po etkom u 16 sati. Svi ljubitelji dobre glazbe mogu do i poslušati što sve naši pjeva i u najboljim godinama mogu.

druge predmete, a isto tako jedan se dio bavi glumom.

Povodom Dana žena uprili ile su priredbu na kojoj su izvele scenske igre “Na mlekari” i “Vatrogasci”. Žene su uspostavile odli nu suradnju s Podru nom školom Stanetinec. Op inski na elnik Stanislav Rebernik, zadovoljan što su se žene okupile i što rade na o uvanju kulturne baštine, podržava njihov rad i obe ava pomo Op ine u daljnjem radu.

(S. Mesari , JM)

Na ovotjednoj Dje joj tribini nedjeljom u Centru za kulturu s po etkom u 16 sati Kazališna družina Pinklec igrat e predstavu “Vatroslav Grom”. Predstavu je prema prekrasnoj bajci Jody Bergsma “Zmaj iz Lugina” napisao Igor Baksa, a u njoj se pojavljuju brojni likovi, poput zmajeva, vilenjaka, životinja i ptica koje govore ...

Režija: Romano Bogdan; igraju: Mario Jakši , Karolina Horvat, Davor Dokleja, Tasjenka Štrek, Bruno Kontrec, Jelena Dokleja, Igor Baksa, Mario Zelenbaba.

Glazba: Igor Baksa, Jelena Dokleja; scenogra ija i kostimogra ija: Bruno Kontrec; oblikovanje svjetla: Neven Taradi. Trajanje: 45 minuta. Uzrast: od 4 godine na više.

Pinkleci e na Dje joj tribini nedjeljom uprizoriti “Vatroslava Groma”

CRKVA SV. NIKOLE biskupa akovec, nedjelja, 21. ožujka, 19.30 sati

Koncert Zagreba kog kvarteta U ciklusu sakralne glazbe u nedjelju 21. ožujka u crkvi Sv. Nikole biskupa akovec s po etkom u 19.30 sati održat e se koncert Zagreba kog kvarteta. Na programu je djelo Josepha Haydna “Sedam posljednjih rije i Isusa Krista”.

Zagreba ki kvartet, utemeljen 1919., najstariji je hrvatski komorni ansambl. Danas ga ine: Goran Kon ar, violina, Davor Philips, violina, Hrvoje Philips, viola, i Martin Jordan, violon elo. Kvartet je nastupao u znamenitim koncertnim dvoranama poput Sydney Opera House, New York UN Concert Hall, Berlin Schauspielhaus i Concertgebouw.

Odlikovan je svim doma im glazbenim nagradama, me u koji-

ma se isti u Nagrada Grada Zagreba, Nagrada Vladimir Nazor i Povelja Republike Hrvatske za poseban doprinos hrvatskog glazbenoj kul-

turi. Brojni tonski zapisi svjedo e o bogatom repertoaru ovoga vrhunskog ansambla, ali i o trajnoj skrbi za doma e glazbeno stvaralaštvo.

16. ožujka 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

KNJIŽEVNIK I MOREPLOVAC Joža Horvat proslavio 95. ro endan

Joža itav život pomi e granice slobode prema nevidljivoj crti na obzoru Književnik Joža Horvat proslavio je u Zagrebu 10. ožujka svoj 95. ro endan, a ro endanske estitke uputili su mu i poznati i oni manje poznati, te mnogi prijatelji iz Me imurja. Uz ostalo, ro endanske estitke uputio je ministar kulture Božo Biškupi , predsjednik države Ivo Josipovi , op ina Kotoriba i mnogi drugi, njegovi dragi Kotorip ani i brojni štovatelja njegova djela, a za ro endan dobio je i tortu s likom Popaja moreplovca, kako je i red.

Joža Horvat ro en je u Kotoribi 10. ožujka 1915. godine, gdje provodi djetinjstvo. Na obalama Mure sti e prva iskustva o tome što je to život i rijeka, u kasnijim godinama života more mu postaje trajnom inspiracijom. Književno djelo Jože Horvata odavno je postalo nezaobilaznom sastavnicom hrvatske književnosti. Još kao mladi , Joža Horvat odlu uje postati piscem i književnikom, a kako je socijalno osviješten, pristupa ondašnjoj Komunisti koj partiji. Buntovan je, sudjeluje u demonstracijama i esto završava u zatvoru.

Književna karijera po inje romanom “Sedmi be”, koji objavljuje 1939. godine u vlastitoj nakladi.

Po inje Drugi svjetski rat, a Horvat odlazi u partizane i pokre e humoristi ni asopis “Jež” .

Nakon rata Joža Horvat obnavlja Društvo književnika, a s Kalebom i Krležom pokre e asopis “Republika”. Objavljuje knjige “Za pobjedu” (1945.), “Sedam domobrana” (1946.), “Prst pred nosom” (1947.), “Zapise o smrti Petra Arbutine” (1948.) i “Zapise” (1951.), a po njegovu scenariju snima se film “Zastava” . Zbog scenarija filma “Ciguli Miguli” postaje persona non grata me u komunisti kom elitom te nakon 1952. postaje nekom izop enik komunisti kog sustava. Napušta Zagreb i odlazi u Pariz, a svoju slobodu nalazi izvan domovine na moru, kao svjetski moreplovac te pisac i lutalica.

Od 1958. slijedi roman “Ni san ni java” te “Abeceda ludih želja” (1960.), “Ma ak pod šljemom” (1962.), prema kojemu je snimljena TV serija, te slavno djelo, knjigu “Besa” (1973.). Knjiga “Bosa” prevedena je na mnoge svjetske jezike, a rado je i itano me u mladom publikom željnom avantura. Njegova dva sina izgubila su život na putovanjima svjetskim morima, pa je obitelj Horvat pretrpjela i velike osobne tragedije.

Godine 1984. izlazi mu još jedno iznimno popularno i rado itano djelo - roman za mlade “Waitapu” . Zadnjih godina obja-

JOŽA HORVAT:

Radujem se pticama Kotoribe - Kad brod spusti jedra, znam, bliži se kraj. Te plovidbe oboga uju život i razveseljuju tužne dane. Ne mislim mnogo o smrti. Ništa ne o ekujem od posmrtnog života. Radujem se živima, mir i štovanje mrtvima.

Kotoriba. Moje djetinjstvo bilo je selo, dremljive ku ice duž vijugava puta, mutna i plava rijeka Mura, pašnjaci, polja i vrbici i iznad svega ptice!

Mnoštvo ptica! Zebe, sjenice, ešljugari, svra ci strnadice, pal i i, vuge, pupavci, zlatovrane - i tko e ih sve izbrojiti i nadjenuti im imena (...). Još su mi i danas u živom sje anju te jeseni. Vrtovi puni vo a, na polju zlatna strništa, vozovi bundeva, dozreli kukuruzi, suncokret, lan...

vio je knjige “Molitva prije plovidbe” (1995.), “Dupin Dirk” i “Lijena kobila” (1997.), “Zvjezdane dubine” (1999.), “Svjetionik” (2000.) i biogra sko djelo “Svjedok prolaznosti” (2005.). Prema njegovim scenarijima snimljeno je nekoliko filmova, “Zastava”, “Ciguli - mi-

guli”, “Dobra kob”, “Sna i se druže”, uz ve pobrojene TV serije “Ma ak pod šljemom”. Slovenska televizija snimila je pak serijal za djecu prema romanu “Waitapu”.

Svojim životom i radom Joža Horvat uvijek je pomicao granice slobode prema onoj nevidljivoj

KAM u Prelogu Katarina Pintari , k i Jelicu Valentina Pintari , bubnjara Šondora Josip Markuši , korožnoga Jakoba Andro Detoni, a sina Ivana Jeronim Pongrac.

Predstava traje 35 minuta.

DRAMSKA SEKCIJA HKUD-a Gori an

Notarijuš Dramska sekcija HKUD-a Gori an iza sebe ima itav niz odigranih predstava. Najpoznatije su: Krstitke, Neso rehi za store ljude, Tožno življenje, Lažna gripa, Vušiva hiža, Bunda, Terapija za dušu, Mama idu v penziju, Nesre na žena, Praksa, Moj 50. ro endan. S ve inom pobrojanih predstava tijekom godina nastupali su na Festivalu kazališnih amatera Me imurja. Ove godine predstavit e se predstavom naziva “Notarijuš”, iji je autor Stjepan Hranjec.

Dramska skupina iz Gori ana nerado otkriva radnju svoje nove predstave, boje i se da, ukoliko je otkriju, ne e biti dovoljno interesantni estivalskoj publici. Ono što smo uspjeli doznati od redateljice Božice Pongrac, cijela pri a odigrava se u seoskoj sredini u kojoj vlast ima Notarijuš. U selu se sve odvija po njegovu principu.

Iskusni glumci glume u ovoj predstavi. Uloga Notarijuša, glavnog junaka pri e, povjerena je Josipu Krznaru, japu glumi Ivan Posedi, mamu

KUD op ine Donji Kraljevec

Bog pomagaj “Bog pomagaj” predstava je koju je za ovogodišnji nastup kazališne družine KUD-a op ine Donji Kraljevec napisala Marija Hranjec, ujedno i redateljica predstave.

- U životu ovjeka postoji niz važnih doga aja, jedan od njih je zasigurno i selidba. No, to uvijek nije tako jednostavno, pogotovo ako sa sobom selite obi aje, kulturu, jezik, temperament, šturo otkriva kazališna družina iz Donjeg Kraljevca o svojoj predstavi.

U njoj glume Dragica Cvetko, koja igra Verinu sestru Anu, Josip Recek, kojemu je dodijeljena uloga oca Tonija, zatim Mitar Miri , glumi Tonijevog brata Zokija, Štefica Kolari u ulozi je Tonijeve supruge Sonje, Ivan Gašpari glumi Tonijeva oca Adama, a igraju još i Marija Gašpari , Jasna Zrna, Jurica Recek, Marta Vlahek, Tea Obadi ,

Pavao Ruži , Zvonimir Zrna i Slavica Kranj ec.

Kazališna družina KUD-a op ine Donji Kraljevec redovito se pojavljuje na KAM-u.

Mnogobrojni nastupi u proteklih deset godina rezultirali su nizom nagrada i priznanja, što ih motivira za nadogradnju i usavršavanjem u scenskom prikazu. Svoje amaterske kazališne uratke prikazali su i na “Podravskim motivima“, “Regu“ u Varaždinskoj županiji te nastupima u Ma arskoj i Sloveniji.

DRAMSKI STUDIO DaDa

Pinokio Davor Dokleja adaptirao je Pinokija za potrebe nastupa Dramskog studija DaDa na ovogodišnjem Festivalu kazališnih amatera Me imurja. DaDa se i ovaj put Prelogu predstavlja lutkarskom predstavom.

- Originalnost Collodijeva djela je u tome što je autor krajem 19. stolje a prekinuo moralisti ku tradiciju u dje joj književnosti i stvorio živi lik dje aka koji je u po etku bio lijeni nevaljalac, a kasnije prerastao u dje aka uzornih osobina. Postavljanje Pinokija na kazališne daske uvijek iznova otvara vrata jednoga udesnog svijeta, potpuno druga ijeg od onoga stvarnog. Svijet pun igre, ljubavi, prijateljstva, radosti, uda i upornosti. U ovoj interpretaciji predstave (igrana i lutkarska tehnika) prije svega

crti na obzoru, uvijek htiju i saznati što je ondje gdje se nitko ne usu uje. Kao književnik je veoma precizan u izri aju, malo govori, ali mnogo kaže, živu i klasik u hrvatskoj književnosti. Osim njegova ro endana, obilježilo se i 75 godina književnog rada ovoga

velikog hrvatskog književnika, a nakladni ka ku a “Neretva” obilježila je i novo 11. izdanje “Bese”, inicijalne knjige Horvatova najkreativnijeg razdoblja, njegova pomorskog opusa. Za svoj 95. ro endan Joža Horvat prisjetio se i rodne Kotoribe. (J. Šimunko)

PRELOG pružit e vam se igra. Istinska dje ja igra. Predstava je namijenjena djeci vrti ke dobi i nižih razreda osnovne škole, opisao je Doklea, umjetni ki voditelj i redatelj Dramskog studia DaDa. Glavnu ulogu, onu Pinokija, igra Klara Šari , epeto je Davor Dokleja, Antonio Krešimir Kelin, cvr ak Petra Bali , ulogu lisice i prvog dje aka igra Anja Peni , ulogu ma ka i drugog dje aka Lucija Megla, a policajca i tre eg dje aka Mia Ištvanovi . Uloga vile dodijeljena je Dinki Vojvoda, a uloge pripovjeda a dobili su Danka Brumen i Doroteja Novak.

Spomenimo da je Dramski studio DaDa osnovan 2004. godine. Od osnutka do danas postavio je dvanaest kazališnih predstava i tri uli na pre ormansa. Tekstove koji su poslužili kao predlošci za predstave uzimali su od autora: Daniil Harms, Aldous Huxley, Karel apek, I. B. Mažurani , Vinko Lisjak, B. Grimm, L. Pirandello, a za neke su dje je predstave sami napisali scenarij. Dobitnici su nagrade za najbolju režiju za predstavu “Voržišek“ prema pri i Karela apeka na Festivalu KAM u Prelogu 2008. godine.

Izlaže Marija Bašnec U restoranu “Riblji” u Prelogu u petak 19. ožujka u 19 sati bit e otvorena izložba slika Marije Bašnec iz Gori ana, ujedno predsjednice Likovnog udruženja Gori an, “Slika”. Na prvoj samostalnoj izložbi autorica e se

predstaviti s dvadesetak radova, ponajviše pejzaža, ali i radovima u stilu apstrakcijskog geometrizma. Izložbu u suradnji s autoricom organizira LUDM Prelog, ime zapo inje svoju izlaga ku djelatnost u ovoj godini. (J)

NA TRIBINI gostovao Teatar Exit

Odli ni glumci odigrali “Balon” “Balon” je predstava nastala u koprodukciji Teatra 2000 i Teatra Exit, a akove ka publika imala ju je prilike pogledati na ju erašnjoj Tribini . Predstavu je prema tekstu Mate Matiši a na scenu postavio redatelj Mislav Bre i , a njome je ispri ano nekoliko pri a, ljudskih situacija iz svakodnevnog života.

Pri e su smještene u Hrvatsku, pa se publika mogla

posve prepustiti i uživjeti u ono što se doga a na pozornici. Kroz ljudske probleme, osje aje, razli ite karaktere ušli smo u svijet ljudi koji su u stanju i i u krajnosti zbog ljubavi, straha, pohlepe ili obi ne budalaštine.

Predstava je okupila odli nu gluma ku postavu Vilija Matulu, Kseniju Marinkovi , Anu Maras i Krešimira Miki a.

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2010.

NA TRIBINU dolazi ponajbolji hrvatski ratni film “Crnci” redateljskog dvojca Zvonimira Juri a i Gorana Devi a

Juri : Nismo htjeli snimiti ‘ratnu kamilicu’ PRIMA ARS FEST Zagreb 2010.

Traže se pjeva ice za jedinstveni hrvatski pjeva ki zbor - Kre u audicije za djevojke i djevoj ice u dobi od 12 do 18 godina koje e postati lanice Djevoja kog zbora Hrvatske 2010.

PAF - Prima Ars Fest 2010. estival je za uzdizanje i promociju zborskog pjevanja. To je mani estacija koja e okupljati djecu i mlade Republike Hrvatske. Festival se organizira na državnoj razini, te e se 2010. godine održati po prvi put. Za grad doma in prve godine izabran je grad Zagreb. Sam estival održat e se u terminu 3. - 4. srpnja 2010., te e u sklopu istoga biti održana dva koncerta – jedan u koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski”, a drugi na zagreba kom Bundeku.

Projekt PAF osmišljen je s namjerom da se svi hrvatski zborovi me usobno bolje povežu, te da se pred sve lanove zborova stavi jedan izazov - odabir najve ih zborskih talenata iz svih djevoja kih zborova, tj. izbor 80 najboljih hrvatskih zborskih pjeva ica, od kojih e se o ormiti Djevoja ki zbor Hrvatske, te e se kroz taj novo ormirani zbor na državnoj razini promovirati zborsko pjevanje širokoj publici.

Djevojke e kroz tri tjedna boravka u Zagrebu imati ast raditi s najve im hrvatskim glazbenicima (dirigentima, ansamblima, kompozitorima i dr.). Kao izvo a i, osim Djevoja kog zbora Hrvatske, na Festivalu e nastupiti Sim onijski orkestar HRT-a, Ivana i Marija Husar, te Ivana Kindl. Dirigent projekta je maestro Mladen Tarbuk. Tako er, uz ovaj novoo ormljeni hrvatski zbor priliku za predstavljanje zagreba koj publici imat e preko 50 hrvatskih zborova iz kategorija dje jih zborova višeg uzrasta te djevoja kih zborova.

Audicije kre u u travnju Ovih dana na preko 1.300 adresa osnovnih i srednjih re-

dovnih i glazbenih škola, te na veliki broj udruga – zborova amatera poslana je in ormacija o Festivalu s prijavnicama za audiciju. Audicije e krenuti po etkom travnja, te e se održavati u etiri grada, i to u: Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci. To ni termini bit e poznati nakon zatvaranja prijava, odnosno nakon 22. ožujka.

Tako er, u sklopu Festivala bit e organiziran i seminar za koji e pro esori glazbe koji e na istom sudjelovati dobiti potvrdu o stru nom usavršavanju. U Festival su uklju eni: Agencija za odgoj i obrazovanje, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, Ured gradona elnika Grada Zagreba, Turisti ka zajednica Grada Zagreba.

- Pripreme za Festival idu po planu. Sve te e svojim tokom i zaista nigdje nismo našli zatvorena vrata. Svi vjeruju u projekt i svi nam otvoreno pomažu. Zahvalila bih na posebnom angažmanu pro elniku Gradskog ureda za kulturu grada Zagrebu Ivici Lovri u i Ružici Ambruš - Kiš iz Agencije za odgoj i obrazovanje.

Tako er, osim Grada Zagreba, u projekt se uklju uju i drugi gradovi Hrvatske (Karlovac, Pula itd.). Ve i prije službene objave audicije za lanstvo u Djevoja kom zboru Hrvatske dobili smo velik broj upita za sudjelovanje na Festivalu što pojedinaca, što pro esora glazbe, što zborova, tako da vjerujemo da emo na audicijama za Djevoja ki zbor Hrvatske morati imati zaista visoke kriterije, te da e sam estival okupiti preko 1.500 mladih iz cijele Hrvatske, poru uje Iva Rem iz organizacije Festivala.

Za sve upite pišite na: primaars est@gmail.com.

Idu i tjedan na Tribini imamo prilike pogledati film “Crnci” redatelja Zvonimira Juri a i Gorana Devi a. Film e predstaviti Mima Šimi , filmska kriti arka, književnica i novinarka. Rije je o napetom filmu u kojem su okupljena kvalitetna gluma ka imena poput Ive Gregurevi a, Krešimira Miki a, Rakana Rushaidata i Emira Hadžihafizbegovi a.

Ovo je psihološka drama koja je smještena u Domovinski rat. Pri a je to lišena bilo kakve ideologije koja ruši sve iluzije o proteklim vremenima, bez uljepšavanja doga aja i povijesti. To jednostavno nije film o vojnicima i onima “preko puta”, ve se radi o univerzalnoj psihološkoj drami koja je smještena u Domovinski rat.

Kritika o filmu piše kako se radi o filmu koji se bavi ratom i krivnjom kao nezaobilaznom pratnjom istog, dok se s gledateljske strane (bar onih stasalih u Hrvatskoj) radi možda o prvom istinskom ratnom filma za koji nema straha da e izazvati sram kod gledatelja koji imalo razmišljaju vlastitom glavom, dapa e. Treba li napominjati da je film pokupio odli ne kritike i sada ve pregršt nagrada s doma ih i inozemnih estivala?

Kako bismo film bolje predstavili, kontaktirali smo jednog od redatelja (da, radi se o filmu sa stvarno dva redatelja) Zvonimira Juri a, ujedno i scenarista ovog filma. Zvonimir Juri nije se proslavio svojim debitantskim igranim filmom “Onaj koji e ostati neprimije en” od prije šest godina, me utim, prošle je godine uspješno privukao okus na sebe kratkim filmom “Žuti mjesec” iz omnibusa “Zagreba ke pri e” i, naravno, najviše cjelove ernjim filmom “Crnci”. Juri a smo priupitali kako je uop e došao do ideje za ovaj film, je li mu teško bilo istovremeno raditi s još jednim redateljem te kako je bilo raditi s ovako talentiranom gluma kom postavom.

• Zašto ste se odlu ili za ratnu tematiku?

— Zato jer smo htjeli raditi s odli nim mladim muškim glumcima, a rat je muška tema.

Iako rat može biti i ženska te-

ma, naravno. Do rata se došlo tako.

Zna i nije bio prvo rat pa tko e to glumiti nego obrnuto. To smatram važnim, jer Hrvatska ili regija nema na tisu e dobrih glumaca kao u nekim ve im državama. Uglavnom pišem ve imaju i glumce na umu koji bi to igrali. No, kad smo došli do ratne teme, onda smo išli bez kompromisa. Nismo htjeli ‘ratnu kamilicu’.

• Što je bilo najteže (možemo re i i najizazovnije) u radu na ovom filmu?

— Raditi u dvoje, odnosno, režirati ovaj film u dvoje.

• Da, pomalo je neobi no da film ima dva redatelja. Kako je to unkcioniralo?

— I teško i lako. Danas mi je drago da smo to snimili u dvoje, iako ne bih to ponavljao. Znalo je biti veoma iscrpljuju e.

• Sami pišete scenarije za svoje filmove (pa i za ‘Crnce’). Koliko je teško hrvatskim redateljima prona i dobar ‘tu i’ scenarij?

Zvonimir Juri je napisao scenarij i režirao “Crnce” — Na to ne znam odgovor. Uvijek pišem svoje scenarije, zajedno s nekim, jer mi je tako bolje i zanimljivije. Zasad nemam problema s idejama. Kad mi ih ponestane, sigurno u tražiti tu e scenarije ili ideje. Uostalom, dobar scenarij još uvijek nije garant dobrog filma. Dalek je put od scenarija do finalnog proizvoda. Ima mnogo prepreka na

Ukratko o “Crncima” Sadržaj: Rat. Grad pod opsadom. Primirje je netom proglašeno, a vod “Crnci“ koji je obavljao prljave zadatke treba biti ras ormiran. Ivo, zapovjednik voda koji je izgubio tri svoja lana, priprema akciju izvla enja njihovih tijela iz šume u kojoj su poginuli i usprkos primirju akciju potapanja brane koja e nanijeti veliku štetu neprijatelju. Preživjeli lanovi voda, mu eni svaki svojim osobnim krivnjama i dilemama, kre u u akciju. U akciji, koja se doga a u šumi, neprijatelja koga traže na i e tamo gdje su se najmanje nadali – u sebi samima.

Redatelji: Zvonimir Juri , Goran Devi ; uloge: Ivo Gregurevi , Emir Hadžihafizbegovi , Rakan Rushaidat, Krešimir Mi-

ki , Franjo Dijak, Nikša Butijer, Stjepan Pete. Trajanje: 78 minuta. Preporu ujemo starijima od 14 godina.

Nagrade: Festival autorskog filma 2009., Beograd, Srbija službena konkurencija - grand prix Aleksandar Saša Petrovi ; Ljubljana International Film Festival 2009., Ljubljana, Slovenija službena konkurencija - nagrada: glavna nagrada natjecateljskog programa; Film Festival Cottbus 2009., Cottbus, Njema ka - službena konkurencija - nagrade: FIPRESCI, nagrada za najbolju režiju; Pula film estival 2009., Pula, Hrvatska - nacionalna konkurencija - nagrade: Zlatna arena za režiju, za najbolju mušku sporednu ulogu i ton.

“Crnci” slove kao jedan od najboljih hrvatskih ratnih filmova

kojima se možete spotaknuti, na primjer, glumci, režija, montaža ...

• Koliko je trajalo osmišljavanje scenarija i kako je izgledao rad na njemu?

— Nekih godinu i pol pisali smo scenarij, a rad je izgledao tako da bi jedan pisao u komp pa bi obojica smišljali rješenja, odnosno dramaturgiju i dijaloge. Nekad bi se sva ali, nekad raspravljali, nekad slagali, kao uostalom i svaki odnos izme u dvoje ljudi.

Novca za snimanje filmova nikad nema dosta • Imate odli nu gluma ku ekipu. Kojim se kriterijima vodite kad birate glumce za neki svoj film? I što je bilo presudno u ovom filmu?

— Hrvatska ima odli nu generaciju mladih muških i ženskih glumaca. Ve sa starijim glumcima smo tanji.

Iako, ako si uzmete vremena za probe i te probe valjaju, možete i od lošijih glumaca napraviti odli ne, tako da je tu odgovornost i redatelja.

Kriterij je da izaberete glumce s kojima želite raditi, za koje mislite da su dobri i da vam odgovaraju kao ljudi jer ete s njima pro i jedan intenzivan proces rada, tako da nije loše da se negdje razumijete i privatno, • Film je snimljen s relativno malo novca. Da ste imali neograni ene resurse, što biste promijenili?

— Snimali bi film u zimi, po snijegu ili, na primjer, itav šumski dio bio bi pod kišom, a ne samo zadnja scena u šumi.

No, to je uvijek tako s filmovima, novca nikad dosta. Snimanje filma je skupa stvar i treba u startu pretpostaviti koliko se novca može dobiti i ne pisati ogromne teme i scenarije ako znate da ne možete skupiti novac za to. To su pravila igre na koja pristajem.

• Na emu trenutno radite?

— Zajedno s Jelenom Paljan napisao sam novi scenarij, dali smo ga na natje aj, a rezultat emo znati oko prvog svibnja.

STRU NI SKUP u Matici hrvatskoj, ogranak akovec FOTOKLUB ZAGREB I FOTOKLUB AKOVEC organiziraju izložbu

Me imurski vidici sele u Zagreb Zagreba ka zajednica tehni ke kulture Fotoklub Zagreb i Fotoklub akovec u Galeriji V ladimira Hor vat a u Zagrebu (Trg žrtava ašizma 14) organiziraju izložbu “Me imurski vidici”. Rije je o izložbi koju smo ve imali prilike vidjeti u akovcu, a na kojoj se predstavlja

deset me imurskih otogra a: Mario Blaževi , Davor Dolen i , Dalibor Horvat, Mario Jakši , Petar Kova , Filip Lu in, Davorin Mance, Nikola Parnadžiev, Petar Sabol i Davor Žerjav.

Izložba je neka vrsta inventure jednogodišnjega umjetni kog djelovanja i postignu a

najaktivnijih lanova Fotokluba akovec, kluba koji uspješno djeluje nešto više od dvije godine.

Otvorenje e se održati u petak 12. ožujka u 19 sati. Izložba je u Galeriji Vladimira Horvata otvorena svaki radni dan od 9 do 19 sati, a može se pogledati do 22. ožujka 2010.

O Mihanovi evoj “Horvatskoj domovini” i Šopovom “Isus ita novine” Matica hrvatska, ogranak akovec, Županijsko stru no vije e u itelja hrvatskoga jezika osnovnih škola Me imurske županije i Županijsko stru no vije e pro esora hrvatskoga jezika srednjih škola Me imurske županije zajedni ki organiziraju stru ni skup na temu: “Horvatska domovina” Antuna Mihanovi a i “Isus ita novi-

ne” Nikole Šopa. Stru ni skup održat e se u ponedjeljak 22. ožujka s po etkom u 18 sati u Dvorani Matice hrvatske, Park R. Kropeka 2, akovec. Gost predava je dr. Vinko Breši , književni povjesni ar i redoviti pro esor na Katedri za noviju hrvatsku književnost na Filozo skom akultetu Sveu ilišta u Zagrebu.

16. ožujka 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DRŽAVNO PRVENSTVO mažoretkinja u Novoj Gradišci

akove ke mažoretkinje osvojile deset medalja S 14. državnog prvenstva mažoretkinja i 10. državnog prvenstva u twirlingu, koja su se održavala u Novoj Gradišci, akove ke mažoretkinje vratile su se ku i s 1 zlatnom, 4 srebrne i 5 bron anih medalji.

Tri dana trajalo je iznimno bogato prvenstvo u kojem su sudjelovale ekipe iz tridesetak mjesta i gradova. akove ke mažoretkinje ponovno su svojim rezultatima i iznimno zapaženim koreografijama ostvarile odli an uspjeh. Predstavile su se s ak tri dobne skupine, ve standardno seniorke i juniorke, a po prvi put predstavile su najmanju grupu mažoretkinja na državnom prvenstvu. Ukupno su osvojile ak 10 mjesta na postolju.

U twirl tim seniori zlatom su se okitile: Barbara Prprovi , Mateja Kr ar, Valentina Buhanec, Tihana Novak, Ana Varošanec i Roberta Zadravec, te su tim rezultatom stekle pravo nastupa na Europskom twirling prvenstvu u Edinburgu, Škotska. U solo kategorijama bronce za akov anke osvojile su Iva Prprovi u solu jedan štap i solo dva štapa seniori, te Tamara Srnec u kategoriji solo jedan štap – juniori.

Seniorska ekipa ak je s tri koreografije osvojila srebrnu medalju i s jednom bron anu.

Srebrne su bile u kategorijama - Tradicionalna mažoret kore-

Seniorska ekipa Grupa s rekvizitima na temu “Plesno ra unalo“ osvojila je srebrnu medalju ografija, Grupa s rekvizitima - na temu “Plesno ra unalo“ i Exibition corp. Za ekipu su nastupale: Iva Prprovi , Karolina Blagovi , Jasmina Bek, Mateja Kr ar, Roberta Zadravec, Barbara Prprovi , Tihana Novak, Ana Varošanec, Valentina Buhanec, Janja Bedi , Maja Mikolaj, Tihana Novak, Helena Balaž i Blanka uri , dok su bron ane bile u Parade corp koreografiji.

U juniorskoj konkurenciji akove ke mažoretkinje u sastavu Leona Posavec, Ena Raoni , Ana Kova evi , Ana - Marija Fodor, Mirna Mikolaj, Antonija Jan ec, Ema Saboli , Anja Srnec, Barbara Toma i Tamara Srnec u C-kategoriji osvojile su srebrnu medalju, a u Exibition corps bron anu medalju.

Po prvi put na državnom natjecanju nastupio je i najmla i sastav akove kih mažoretkinja koji je u velikoj konkurenciji zabilježio odli an rezultat. Kao najmla a ekipa na terenu osvojile su 6. mjesto. Za najmla i sastav nastupile su: Iris Buhin, Lea Brgles, Nikolina Bajkovec, Karla i Klara Graši , Lucija Krnjak, Laura Lovren i , Ena Mihalkovi , Ema Habjan, Mateja Škvorc, Elena Kropek, Dunja oki , Katja Vukovi , Laura Radek, Petra Novak, Kristina Fran i , Klara Turk, Zoja Krumpi i Elizabeta Tkalec.

Twirling tim seniori te Iva Prprovi u kategoriji solo jedan i dva štapa i Tamara Srnec u kategoriji solo 1 štap plasirale su se na predstoje e Europsko

prvenstvo koje se održava u Škotskoj tijekom mjeseca travnja 2010. godine.

Svi ti rezultati temeljeni su na odli nom i mukotrpnom radu djevoj ica i djevojaka uz puno odricanja slobodnog vremena, a i njihove trenerice seniorskog i juniorskog sastava Smiljane Nedeljko, te trenerice najmla eg sastava Ive Prprovi . Ovom prilikom akove ke mažoretkinje još jednom zahvaljuju Gradu akovcu, Turisti koj zajednici Me imurske županije, sponzorima: TE-PRO d.o.o., Studio-P, Tihomiru Paji u, roditeljima, te ostalim vjernim pokroviteljima koji svojim dotacijama pomažu rad Udruge jer bez njihove pomo i ne bi bilo ni tih rezultata.

MURSKOSREDIŠ ANSKE mažoretkinje na državnom prvenstvu nastupile u tri kategorije

U jednoj od kategorija plesa osvojile etvrto mjesto Mažoretkinje Murskog Središ a vratile su se s 14. državnog prvenstva u mažoret plesu i 10. državnog twirling prvenstva koja su se održavala od 5. do 7.ožujka u Novoj Gradišci. Na prvenstvu je sudjelovao 31 grad i preko 900 natjecatelja i natjecateljica.

Mažoretkinje Murskog Središ a tamo su otputovale s 19 svojih lanica u dobi od 7 do 17 godina i predstavile se u 3 kategorije. U tradicionalnom mažoret plesu u kategoriji mla i juniori plasirale su se na 17. mjesto, tradicionalni mažoret ples juniori plasirale su se na 10. mjesto i u exibition corp s juniorima na 4. mjesto. U ovako velikoj konkurenciji ponosne su samim sudjelovanjem na prvenstvu, a svoje su koreografije otplesale na najbolji mogu i na in te tako predsta-

vile sebe, svoju udrugu i grad u najboljem svjetlu. Koreografiju su osmislile trenerice Lara Podgorelec i Lucija Mutvar. Nastup na državnom prvenstvu omogu ili su im Grad Mursko Središ e, Promming, IAF d.o.o., Titanio – Optika, Praonica rublja Malovi , Vrti Pahuljica Mursko Središ e, Jambroši Tours, Pivnica Cimper te roditelji djece koja su nastupila. Na državnom prvenstvu nastupile su djevoj ice: Ivona Dobrani , Patricija Jambroši , Simona Mar ec, Jelena Vuruši , Tihana i Tajana Mikuli , Ivana Tarandek, Nina Peras, Ste anie Bobi anec, Elena David, Petra Bedi Neja G. Antolaši , Maja Horvat, Marta Malovi , Patricija Kon i , Nina Žižek, Megi Kutnjak, Mirna Bilas i Ena Cilar.

(BMO)

EKSPLOZIJA MLADIH – recesijskoj nekulturi ne, kulturi mladih da!

Nastavlja se Benefit maraton - niz programa za spas Prostora Negdje smo na polovici novog projekta Centra za mlade akovec, Udruge Pokret Plus, kolektiva Tie en Ton i Upravnog odbora Prostora. Rije je o nizu programa koji e se održavati u Prostoru tijekom ožujka pod nazivom “Benefit maraton“, uz slogan “Eksplozija mladih – recesijskoj nekulturi ne, kulturi mladih da!“.

Cilj i ideja ovog projekta je da se programima (predstavama, koncertima, slušaonicama i filmskim ve erima) u Prostoru tijekom cijelog mjeseca prikupe financijska sredstva za popravak razglasa koji ovaj klub koristi, a

koji je star petnaestak godina i trenutno je neispravan.

Program Benefit maratona: 19.03. (petak) - predstava za djecu - Gašparova podvala - K. D. Pinklec 19.03. (pet ak) – slušaonica – Sound o revolution 20.03. (subota) - koncert – Kom3dija i Eichmann amily 21.03. (nedjelja) - cirkus filmova u prostoru – Ma ak pod šljemom 26.03. (petak) – stand up comedy (Trikomadaizzagrebgrada) 27.03. (subota) - party - Ti-

e en Ton crew & Eyemolester & Felx & Sasha Fishter 28.03. (nedjelja) – cirkus filmova u prostoru: best o FFF (dokumentarni rock filmovi) Dje je predstave na koje vas organizatori ove akcije pozivaju bit e na repertoaru svaki navedeni datum u 10 sati ujutro. Cijena ulaznice je 5 kn. Maksimalan broj posjetitelja po predstavi je 60. Slušaonice koje e se održavati na repertoaru navedenih su datuma s po etkom u 22 sata. Cijena ulaznice je 5 kn. Maksimalan broj posjetitelja po slušaonici je 300.

KONCERT U PROSTORU, subota 20. ožujka u 22 sata

Nastupaju Kom3dija i Eichmann Family Subotnje ve er donosi odli an koncert. U Prostoru e nakon 22 sata zasvirati svima dobro me imurski lepi de ki Kom3dija, a nakon njih i Zagrep ani Eichmann Family. akove ki bend Kom3dija koji postoji od ljeta 2004. godine, naširoko poznat u najsjevernijoj županiji, potpisao je svoj prvi diskografski ugovor. Kako sami kažu, njihove se glazba kre e u rasponu od rockabillyja, bluesa, preko rocka, popa i etna do brzih ska i swing ritmova kroz koje plešu razigrane jazz dionice. Iza sebe imaju niz nastupa po klubovima, fes valima i uli nim manifestacijama.

Uz tradicijske me imurske pjesme, koje u njihovoj izvedbi dobiju neku novu boju, ima tu i autorskih pjesama, a sve e se to na i na albumu

koji e do ljeta ove godine bi na policama koje krasi naziv “world music”.

Kom3dija su: Igor Baksa (vokal, gitara) Neven Kolari (bass, cimbal), Miloš Rok

Koncerti e po injati u 22 sata, a cijena ulaznice za svaki od njih je 15 kn. Iznimka je koncert grupe Zadruga i Kom3dija, ija e cijena biti 35 kn. Maksimalan broj posjetitelja po koncertu je 300. Ciklus filmova u Prostoru koji e se održavati na repertoaru su u 19 sati. Cijena ulaznice je 5 kn. Maksimalan broj posjetitelja po projekciji je 80.

Mladima u ovoj akciji pomažu sponzori: Pekara junior, trgovina Bat, Metts, Stari hrast & Ca e i Wine bar Plus, Grad akovec. Posebnu zahvalu CeZaM i ostali upu uju Gradskoj komunalnoj službi AKOM na distribuciji plakata.

(klarinet, klavijature), Marinko Marcijuš (bubanj). Što se Zagrep anaca e, elektri na gitara, bubnjevi i skroz otka eni momak na kontrabasu jednostavno su pun pogodak za razvaliti klub poput Prostora. U rangu najboljih izdanja Brian Setzera, Stray Cats, The Cramps, pa i Voodoo Cadillac. Momci svi odreda nose nickname prezime Eichmann, a nazivaju se Dodo (gitara, vokal), Ed (kontrabas) i Almir (bubnjevi). Tekstovi su im u potpunos na engleskom jeziku, no, njihova svirka je izuzetno energi na i eksplozivna u okvirima standarda r’n’r sa sirovim elementima žestokog psychobillya u kome uz naglašeni plesni ritam i sjajne gitaristi ke filove prednja i kontrabasist.

Petak, 19. ožujka, nakon 22 sata

Slušaonica – Sound of revolution Po etkom 70-ih godina na ulicama Londona pojavio se punk. Punk je bio neka nova vrsta muzike i same kulture. Mladi ljudi po eli su se u javnosti pojavljivati udno odjeveni i s nekim drugim razmišljanjima negoli su imali, primjerice, hipiji. Isprva je to bilo da, što si druk iji i ružniji od ostalih, to se više uklapaš u punk kulturu, a kasnije se pretvorilo u bunt prema sistemu i prema svemu što on predstavlja.

Nek i o d n ajp o z n at iji h bendova koji su u to doba zapo injali svoju karijeru bili su Buzzcocks, The Clash, Sex Pistols, Sham 69, Cock Sparrer, Generation X, UK Subs i drugi …

Kasnijih godina, odnosno krajem 80-ih u Americi se javlja nova vrsta muzike nazvana hardcore, koja je bila sli na punku, ali puno žeš a i brža. a pioniri takve vrste glazbe bili su bendovi poput black flag, D.O.A., minor threat, Circle Jerks, Cro-mags itd.

Kod ve ine ovakve vrste muzike bit je bila u tome da

se ta muzika svirala iz srca i iz ljubavi prema onome što voliš. Bitno je bilo da si pripadao nekoj grupi ljudi koja je dijelila ista mišljenja kao i ti, koja te prihva ala onakvog kakav si bez obzira na položaj u društvenoj ljestvici.

Program slušaonice - Eto nema nikakvog posebnog programa, osim toga da e vam DJ Avet i DJ Zlo puštati mjuzu iz gore navedenog uvoda, tj. bit e tu više bendova sli nog usmjerenja koji su obilježili hardcore/punk scenu 70-ih i 80-ih godina, pa tako i ska, reggae i pop muziku koja je bila dio MOD subkulture u ranim 70-ima: The Kinks, The Who, The Specials, Madness, The Birds, The Jam ...

- Veselimo se vašem dolasku kol’ko god da vas bude, lijepo se zabavite, proputujte s nama kroz jedno razdoblje koje je uvelike utjecalo i na današnje svjetski poznate bendove i zaboravite na brige te do ite na slušaonicu nabrijane pozitivne energije ... Vidimo se, pankerski pozdravi od vaša dva DJ-a.

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

br. 758

KNJIGA TJEDNA: Tajne, zavjere i nadnaravne mo i skrivene iza teško razumljivih simbola

Dan Brown - “Izgubljeni simbol”

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu dvojici čitatelja. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, ili telefaksom na broj 040/311-699, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA predstavlja i poklanja knjigu

Kako dobiti ljubav koju želite: Vodi za parove Doktor Harvile Hendrix u ovoj nam knjizi objašnjava prokušanu metodu ponovnog oživljavanja romanti ne ljubavi koja obnavlja duh zajedništva i daje poticaj za rješavanje skrivenih problema. Pokazuje nam kako možemo sukobe i kritiziranje, nau ene u djetinjstvu, zamijeniti iscjeljuju im procesom uzajamnog rasta i potpore. U i nas kako zatomljeno nezadovoljstvo možemo preobraziti u suosje anje i razumijevanje.

Knjiga je podijeljena u tri dijela. U prvom dijelu prikazuje sudbinu mnogih veza: privla nost, romanti nu ljubav i ljutu borbu.

Tu dramu autor naziva “nesvjesni brak”, odnosno brak koji uklju uje sve skrivene želje i automatske na ine ponašanja, preostale iz našeg djetinjstva, što neizbježno par dovodi u sukob.

U drugom dijelu knjige istražuje sasvim druga iju vrstu braka, “svjesni brak” koji pomaže zadovoljiti nezadovoljene potrebe iz djetinjstva na pozitivan na in.

Taj proces obnavlja duh suradnje i daje poticaj za rješavanje skrivenih problema. Ujedno, pokazuje vam kako zamijeniti sukobe i kriticizam, nau ene u djetinjstvu, is-

Knjiga: Kako na i i zadržati ljubav – vodi za samce: Boška Ban, M. Magdaleni a 16, akovec, i Klara David, Zebanska 10, Selnica.

16. ožujka 2010.

Šest godina trebalo je Danu Brownu da dovrši roman “Izgubljeni simbol”, izvanredni nastavak svjetskih bestselera “An eli i demoni” i “Da Vincijev kod”, trilera

Ulomak iz knjige

cjeljuju im procesom uzajamnog rasta i potpore. Kona no, opisuje kako preobraziti zatomljeno nezadovoljstvo preobraziti u suosje anje i razumijevanje.

Tre i dio knjige obuhva a sve ove zamisli u jedinstven desetotjedni te aj terapije odnosa. Nizom provjerenih, postupnih vježbi koje možete raditi u privatnosti svog doma ne samo da ete ste i uvid u svoje bra ne probleme, nego ete biti sposobni riješiti ih, možda bez troška za bra nog terapeuta.

Ova knjiga može pomo i da stvorite odnos s više ljubavi i potpore te unutar toga obnovljenog braka na ete mir i radost. Ona je putokaz svima koji traže put do prisnosti i odanog prijateljstva, pružaju i im najbolje savjete kako da izlije e jedno drugo i zajedno postanu cjeloviti.

akove ka Knjižnica “Nikola Zrinski” preporu uje: Knjige za djecu i mlade

Knjige za odrasle

Dino Buzzati: “Tajna stare šume” Damir Ma ari : “Kako smo od bankrota spasili mamu i tatu” Jane O’Connor: “Fina Nina i divotan Boži ”

Tomislav Zajec: “Lunapark” Paul Alexander: “Salinger: biografija” Goran Gerovac: “Razbijeni”

WEB PREPORUKA

Tajna je kako umrijeti.

Još od svitanja vremena tajna je oduvijek bila kako umrijeti.

Trideset i etverogodišnji pristupnik spuštene je glave zurio u ljudsku lubanju koju je obuhvatio dlanovima. Lubanja je bila šuplja, poput kaleža, u njoj krvavo crveno vino.

Ispij ga, rekao je sebi. Nemaš se ega plašiti.

Kako je nalagala tradicija, ovo je putovanje zapo eo odjeven u obredne halje srednjovjekovnih heretika na putu do vješala, u prevelikoj i razdrljenoj košulji koja mu je otkrivala blijeda prsa, s lijevom nogavicom zadignutom do koljena i desnim rukavom zadignutim do lakta. Oko vrata visjela mu je teška om a – “uže za vu u“, kako ga je nazivalo Bratstvo. No as je, poput bra e koja

su svjedo ila inu, bio odjeven kao meštar.

Bra a koja su ga okruživala bili su, svi redom, sve ano odjeveni u svoje janje e prega e, lente i bijele rukavice. Oko vratova visjeli su im ceremonijalni dragulji koji su u prigušenom svjetlu sjali nalik o ima sablasti. Mnogi od njih u stvarnom su životu bili mo nici, no pristupnik je znao da njihov svjetovni položaj unutar ovih zidova ne zna i ništa.

Ovdje su svi bili jednaki, zaprisegnuta bra a koja dijele misti nu vezu.

Razgledavaju i taj skup koji je izazivao strahopoštovanje, pristupnik se pitao tko bi u vanjskom svijetu povjerovao da bi se takva skupina ljudi našla na istom mjestu … kamoli na ovome mjestu. Prostorija je izgledala kao posve eno pribježište iz nekog drevnog svijeta.

Istina je, doduše, bila još udnija.

Samo sam nekoliko ulica od Bijele ku e.

recepturi iz ranijih knjiga poput “An ela i demona” i “Da Vincijeva koda”, ali da nije na naslovnici ime Dana Browna ne bi skrenuo na sebe toliku pozornost.

U prvom redu, itateljima je ve poznat postupak razvoja radnje: na stranicama nove knjige o ekuje ih suluda jurnjava, problem koji treba riješiti u ograni enu vremenu, niz zagonetki koje, kada se deši riraju, samo ukazuju na nove i, naravno, zebnja pred posljednjim odgovorom.

Glavni junak koji se u prethodnim djelima natr ao po Rimu i Parizu sada se zatekao u Washingtonu, gdje tako er ima tunela, hramova, podzemnih elija i zagonetnih slika. Pridružena mu je, kao i obi no, zgodna i pametna znanstvenica noeti arka i njih dvoje pokušavaju - veoma uspješno - deši rirati tajne ši re na masonskoj piramidi koju vuku sa sobom u torbi cijelu no .

Zapravo - poput pomnjivo ure enog vrta koji hotimice izgleda divlje, tako se i Brownova avantura odvija u strogo kontroliranim uvjetima, uvijek se stvori prolaz kroz koji se za dlaku može ute i, uvijek slu ajna primjedba potpomogne deši riranju nekog koda, i pomo stiže u zadnjoj sekundi.

“Izgubljeni simbol” uz to obiluje i nizom zanimljivih povijesnih i znanstvenih podataka, opisani su masonski obredi i na jednostavan na in “deši rirani” masonski simboli koji se susre u diljem Amerike, od onih na dolarskoj nov anici do onih ugra enih u najvažnija zdanja.

Masoni nisu tajno društvo, nego društvo puno tajni, poput korporacije Coca-Cole do ijeg re-

O autoru Dan Brown autor je mnogih bestselera, uklju uju i i “Da Vincijev kod” koji je prodan u više od 80 milijuna primjeraka diljem svijeta, što ga ini jednim od najprodavanijih romana svih vremena. Time Magazine uvrstio ga je na listu 100 najutjecajnijih ljudi svijeta.

Romani su mu prevedeni na 51 jezik. Diplomirao je na Amherst College i Phillips Exeter Academy, gdje je predavao engleski i kreativno pisanje. Trenutno živi u Novoj Engleskoj.

cepta mogu samo odabrani - ovu tezu autor provla i kroz itavu knjigu, gurnuvši svome Langdonu, koji nije mason, ali jest njihov simpatizer, u ruke predmet nezamislive mo i, koji “otkucava” poput tempirane bombe.

“Da Vincijev kod” je prije nekoliko godina izazvao ne uvenu buru, desetke novih knjiga, tzv. dekodiranih kodova i ponajviše bijes crkvenih struktura. ”Izgubljeni simbol” ne e vjerojatno izroditi “prona ene simbole” - ve stoga što su slobodni zidari, premda danas imaju i svoje uredne web stranice, neskloni polemikama i javnim istupima.

ALBUM TJEDNA

Gibonni - “Toleranca” etiri godine od uspješnog albuma “Unca Fibre”, Gibonni nastavlja svoj pobjedni ki niz novoobjavljenom “Tolerancom” u kojoj je pokazao mnogo svojih vrlina i slabosti. “Toleranca” se doima boljim albumom od “Unce Fibre”, iz razloga što su pjesme nešto ja e i što nisu toliko zakopane u moru snobisti kih prenemaganja.

Pod snobisti ko prenemaganje podrazumijevam injenicu da Gibonni snima album s kremom muzi ara koji su dokazali svoju glazbenu vještinu i kreativnost: Vlatko Ste anovski, Damir Urban, Matija Dedi , Ricardo Luque, (da spomenem samo neke) ...

Me utim, ti sjajni muzi ari svedeni su na puko defiliranje po studiju. I Ste anovski i Urban donijeli su dobre dionice u Gibonnijev sustav ritmova i melodija, ali to što su oni donijeli na nivou je kvalitet-

Centar-zdravlja.net

Popis pjesama:

Ovo je portal uistinu zanimljivog koncepta. Portal je, naime, mješavina web direktorija i pravog portala s korisnim lancima o zdravlju. Centar-zdravlja.net je uistinu ono što mu i sam naziv govori: centar zdravlja. Za sve koji imaju nekih zdravstvenih problema ovo je portal na kojem mogu prona i upravo pravog lije nika ili medicinsku ustanovu po svojem izboru.

No, da ne bi portal bio samo web direktorij ponude medicinskih usluga, tu su i zanimljivosti, kao i

1. Toleranca 2. Že am 3. Zamoli me (možda ti je ispod asti) 4. Vesla na vodi 5. Mala vesla 6. Slavim ove dane što si tu 7. Vrata do nas 8. Opet si Bogu drag 9. Vrata moje sestre 10. emu se nadaš srce moje 11. Toleranca (drugo itanje)

korisni lanci vezani uz zdravlje.

Sam dizajn portala izuzetno nam se svidio, kao i zanimljivo riješeni izbornici vezani uz sadržaj i prikazivanje lanaka (s lijeve strane, prikazani crvenom bojom kada kliknete na kategorije: “ lanci” ili “Zanimljivosti”). No, da ne bi stali samo na lancima, zanimljivostima i direktoriju poslovnih subjekata, centar zdravlja ide i jedan korak dalje te donosi i najkompletniji rje nik pojmova korištenih u medicini, odnosno zdravlju op enito.

ije je glavni junak pro esor simbologije Robert Langdon.

U novom djelu, nazvanom Izgubljeni simbol, Brown je isprobao ve iskušan recept – tajne, zavjere i nadnaravne mo i skrivene iza teško razumljivih simbola, gotovo svima, ali ne i stru njaku za simbole, sjedokosom harvardskom pro esoru. Za razliku od prijašnja dva djela, ovaj put nema spomena o Katoli koj crkvi. U igri su masoni - mo nici koji drmaju sudbinom svijeta i koji u rukama drže izvor nadnaravne mo i. Ne treba podsje ati da djelo vrvi tajnovitoš u, kako unutar korica, tako i izvan njih.

Rije je, istina, o zanatski besprijekorno napisanom avanturisti kom romanu koji se ita u dahu, temeljenom na prokušanoj

noga studijskog muzi ara. Primjerice, i Ste anovski i Urban pokazali su da s Gibonnijevim materijalom mogu mnogo više - za prvu ruku, možete poslušati neku od koncertnih verzija pjesme “Posoljeni zrak i razlivena tinta” na YouTubeu i šteta je da se na ovoj plo i nisu malo više razmahali – no, to je prigovor koji vrijedi još od “Mirakula”.

“Toleranca” je kvalitetan populisti ki album. Dobro ste pro itali, populisti ki - i to na na in kako su populisti ke plo e grupe U2. Drugim rije ima, kroz svoje re rene Gibonni uspijeva dotaknuti ljude na vrlo intiman na in, a opet materijal mu zvu i kao stvoren za zborsko pjevanje po velikim koncertima. “Že am” se opravdano nametnuo kao prvi singl, ve je poharao radijski eter, a “Zamoli me (možda

ti je ispod asti)” vjerojatno nikad ne e biti singl, ali pršti emocijama i svojom ljepotom. Blago countryjem premazana “Zamoli me” ini ovoj plo i onaj posao koji Luka Modri radi u hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji - drugi mogu zabijati golove, drugi mogu biti meta lovaca na autograme i slikati se za Gloriju, ali svi koji se kuže u nogomet znaju da ekipa bez takvih kao Modri ne unkcionira.

Prilikom pisanja o ovom albumu velik problem je - što o ekivati od Gibonnija. Je li kod njega ve i uspjeh to što nastavlja dobitnu kombinaciju (pa makar ona bila sama po sebi manjkava) ili izostanak ve ih noviteta pisati kao minus. Konkretno, ima li smisla od Gibonnija o ekivati da opet snimi album koji e imati onu udarnu dozu kada je snimio 1998. vrlo

bijesan album “Judi zviri i beštimje” - koji, netipi no za Gibonnija sadrži vrlo debele naslage ga enja i srdžbe (poslušajte “Miss Croatia”, “Divji cvit” ili “Posoljeni zrak i razlivenu tintu”) ili je po na elu “lakše je do i na vrh nego ostati na njemu” važnije cijeniti kontinuitet. Ili pak, zapitati se, ako ve ima tako dobre uvjete i sponzore (jedan od sponzora mu je Gloria pa neka pati koga smeta), zašto ponu eno nije iskoristio na bolji na in.

Generalno, ovo je album koji e oduševiti sve Gibonnijeve poštovatelje i ne e oduševiti ni jednoga njegovog nepoštovatelja. Oni (mnogi) koji Gibu vole - voljet e ga i dalje. Oni koji ga ne vole - ne e ga po eti voljeti s ovim albumom.

(Zoran Tu kar, preuzeto s Muzika.hr)

16. ožujka 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

Crnci

Wolfman

TRIBINA - premijera hrvatskog filma CRNCI Redatelji: Zvonimir Juri , Goran Devi Uloge: Ivo Gregurevi , Emir Hadžihafizbegovi , Rakan Rushaidat, Krešimir Miki , Franjo Dijak, Nikša Butijer, Stjepan Pete

horor triler Režija: Joe Johnston Uloge: Benicio Del Toro, Anthony Hopkins, Emily Blunt Plem i L aw r enc e Talbot nevoljko se vra a na obiteljsko imanje nakon što je dobio vijest da mu je brat misteriozno nestao. Ponovno se suo ava sa svojim otu enim ocem u isto vrijeme zapo evši istragu nestanka svog brata, uz pomo bratove zaru nice Gwen. Uskoro e saznati da nešto, brutalne snage i nezasitne že i

za krvlju, ubija seljake i da je poprili no sumnjivi detektiv Scotland Yarda, Frederick Abberline, tako er pokrenuo istragu … Ovaj mra ni i brutalni horor režirao je Joe Johnson (Jurski park III), a glavne uloge tuma e oskarovci Benicio Del Toro i Anthony Hopkins.

Trajanje: 102 minute.

Preporu ujemo starijima od 16 godina.

(tri besplatne posudbe)

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

Tko igra glavnu ulogu u filmu “Surogati”: 1) Al Pacino 2) Bruce Willis 3) Robert Red ord

18.00 DAN ZALJUBLJENIH

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: MARIO SANJKOVI , akovec

utorak, 16.3. romanti na komedija

20.00 NI NA NEBU, NI NA

ZEMLJI romanti na komedija

srijeda, 17.3.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

nema filmskog programa

etvrtak, 18.3.

20.00 CRNCI premijera hrvatskog filma Režija: Zvonimir Juri , Goran Devi Uloge: Ivo Gregurevi , Emir Hadžihafizbegovi , Rakan Rushaidat

petak, 19.3.

18.00 ALISA U ZEMLJI

UDESA Rat. Grad pod opsadom. Primirje je netom proglašeno, a vod “Crnci“ koji je obavljao prljave zadatke treba biti ras ormiran. Ivo, zapovjednik voda koji je izgubio tri svoja lana, priprema akciju izvla enja njihovih tijela iz šume u kojoj su poginuli i usprkos primirju akciju potapanja brane koja e nanijeti

obiteljska avanturisti ka antazija Režija: Tim Burton Uloge: Mia Wasikowska, Johnny Depp, Helena Bonham Carter U našem kinu NIJE u 3 D tehnici.

veliku štetu neprijatelju.

Preživjeli lanovi voda, mu eni svak i svojim osobnim krivnjama i dilemama, kre u u akciju.

U akciji, koja se doga a u šumi, neprijatelja kog traže na i e tamo gdje su se najmanje nadali – u sebi samima.

Trajanje: 78 minuta.

Preporu ujemo starijima od 14 godina.

20.00 WOLFMAN

THE WOLFMAN

DVD, BLUE RAY IZLOG PRISILA NA BRAK

FROST/NIXON

Strogoj šefici prijeti deportacija iz zemlje, pa svom pomo niku nare uje: ‘Oženi me!’

Kada se nasrtljiva književna urednica iz New Yorka Margaret (Sandra Bullock) suo i s mogu noš u deportacije u rodnu Kanadu, ona snalažljivo izjavljuje da je zapravo zaru ena za svog pomo nika Andrewa (Ryan Reynolds) kojeg ve godinama kinji.

Andrew pristaje sudjelovati u izmišljotini, no uz neke uvjete. Nespojivi par kre e na put na Aljasku kako bi ona upoznala njegovu ekscentri nu obitelj, a Margaret se radi svoje neprilago enosti na e u nizu urnebesnih komi nih situacija. S improviziranim vjen anjem u planu i imigracijskim službenikom koji ih prati u stopu, Margaret i Andrew se nevoljko zareknu držati dogovorenog plana usprkos mogu im opasnim posljedicama...

Redatelj Ron Howard donosi zanimljivu pri u.

U naredne tri godine nakon ‘Watergatea’, Nixon (Frank Langella) je izbivao iz politi kog i javnog života, a onda je na njegovu adresu stigao jedan jako intrigantan prijedlog.

Naime, voditelj televizijskog talk-showa David Frost (Michael Sheen), želi s njime dogovoriti seriju intervjua koji e se odvijati uživo pred o ima javnosti.

Frost smatra da e interes biti nevi en upravo zbog razloga što Nixon nikada nije priznao krivnju, ili se ispri ao zbog doga aja koji su uzrokovali njegovu ostavku. Iako je Nixon imao nekoliko sli nih ponuda, odlu io se upravo za ovu Frostovu i to prvenst veno zbog velike nov ane svote, ali i zbog želje da oživi svoju ‘zale enu’ politi ku karijeru. On vjeruje da e vrlo lako preokrenuti intervjue u svoju korist zbog reput ac ije s vog ‘doma ina’ koji slovi kao ‘stru njak za pop kulturu i zabavu’....

GAMER

Gerard Butler je moderni gladijator Kable koji zabavlja publiku u krvavoj igri na život i smrt, no planira pobje i i osloboditi sebe i svoju obitelj.

Od redatelja filma ‘Crank’ dolazi akcijski triler smješten u blisku budu nost u kojoj su igre i zabava evoluirali na potpuno novu razinu: ljudi kontroliraju druge ljude u online igrama.

Tehnologija kontrole uma se proširila, a sve zahvaljuju i multimilijarderu Kenu Castleu (Michael C. Hall -’Dexter’) ija najnovija igra ‘Slayers’ omogu ava milijunima ljudi da ostvare svoje divlje antazije, koriste i prave zatvorenike kao igra e koji e se boriti do smrti.

Kable (Gerard Butler) je odvojen od svoje obitelji, zatvoren i prisiljen boriti se u igri dok ga kontrolira Simon. Kable e morati preživjeti dovoljno dugo kako bi pokušao pobje i i spasiti svijet od ubojite Castleove tehnologije...

SUROGATI Jonathan Mostow, redatelj velikih akcijskih hitova kao što su Podmornica U-571 i Terminator 3, okuplja snažnu gluma ku postavu predvo enu Bruceom Willisom. Radnja je smještena u uturisti ki svijet u kojem ljudi žive u izolaciji, a komuniciraju putem robota surogata.

Policajac (Willis) je prvi put u deset godina službe prisiljen napustiti svoj dom kako bi istražio ubojstva drugih surogata, što ga odvodi u nevjerojatan svijet koji nije mogao ni zamisliti.

horor triler Režija: Joe Johnston Uloge: Benicio Del Toro, Anthony Hopkins, Emily Blunt

1.

LJUBAVNICI

2.

NEMILOSRDNI GADOVI

3.

POLARNI KRUG

4.

RAT ME U NEVJESTAMA

5.

TVRD ORAH

UDESA

6.

SUROGATI

obiteljska avanturisti ka antazija

7.

PRISILA NA BRAK

8.

2012.: SUDNJI DAN

9.

MARINAC IZNAD ZAKONA

subota, 20.3.

18.00 ALISA U ZEMLJI

20.00 WOLFMAN horor triler

10. SIRO E

nedjelja, 21.3.

18.00 ALISA U ZEMLJI

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA”

UDESA obiteljska avanturisti ka antazija

20.00 WOLFMAN

1.

AVATAR

2.

NI NA NEBU, NI NA ZEMLJI

horor triler

ponedjeljak, 22.3.

3.

PREVIŠE JE SLOŽENO

4.

DAN ZALJUBLJENIH

5.

SHERLOCK HOLMES

6.

SVE O JEDNOJ DJEVOJCI

7.

NAREDNIK JAMES

8.

VJERUJEM U AN ELE

9.

NEBESA

18.00 ALISA U ZEMLJI

UDESA obiteljska avanturisti ka antazija

20.00 WOLFMAN horor triler

DOM KULTURE PRELOG

10. GRA ANIN OPASNIH NAMJERA

US BOX OFFICE

subota, 20.3., nedjelja, 21.3.

19.00 OBLA NO S

1.

AVATAR

2.

SHUTTER ISLAND

3.

VALENTINE’S DAY

4.

THE WOLFMAN

5.

DEAR JOHN

Radno vrijeme blagajne!

6.

CRAZY HEART

7.

EDGE

8.

TOOTH FAIRY

9.

BROTHERS

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

UFTAMA ameri ki animirani dje ji i obiteljski film

10. FROM PARIS WITH LOVE

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

16. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJU: Znate li što se doga a g ispod p njegovih j g hla a?

Osam stvari koje trebate znati o njegovoj “opremi“ Ve ina odraslih žena zna prili no malo o muškom spolovilu. Bez obzira koliko vam se svi a ili ne svi a, informacije o penisu mogu vam poboljšati seksualni život. Stoga evo nekoliko informacija o anatomiji, erekciji i funkcioniranju muškog spolovila.

Prosjek je 13 do 17 centimetara.

Je li moj penis dovoljno velik? To pitanje opsjeda muškarce od pradavnih vremena, pa su znanstvenici morali provjeriti koji je prosjek. Prema provedenim istraživanjima, prosje na veli ina muškog spolovila je 13 - 17 cm kad je u stanju erekcije i 7,5 - 10 cm kad nije u erekciji. Neki penisi mogu izgledati manji nego što zapravo jesu, zbog masnog tkiva oko donjeg dijela trbuha, koje prikriva njihovu pravu veli inu.

Nema potrebe za veli inom. Je li veli ina bitna? Ženski orgazam u najve oj mjeri ovisi o stimulaciji klitorisa.

Stoga su važne kretnje muškarca tijekom odnosa, a ne dužina penisa. Ipak, ako vi i vaš partner osje ate potrebu za pove anjem penisa, nabavite pumpu ili prsten za penis u seksi shopu. Oni privremeno mogu pove ati veli inu penisa pove anjem koli ine krvi u tom podru ju.

Jutarnja erekcija. Koliko god mi željele misliti da se muškarci bude s erekcijom zato jer mi spavamo kraj njih, jutarnja erekcija je samo posljedica sanjanja ili REM faze spavanja. Za vrijeme REM ciklusa, neurološka aktivnost i osloba anje hormona testosterona stvaraju erekciju. U prosjeku, zdravi muškarci iskuse tri do pet erekcija ti-

jekom normalnog spavanja. Mi vidimo samo onu ujutro, kad se probudimo.

Ups, slomila ga ...

Ako ga savineš, možeš ga slomiti. Iako u penisu nema kosti, corpus cavernosum – kavernozno erektilno tijelo koje se ispunjava krvlju tijekom erekcije – gra eno je od vezivnog tkiva i, ako se penis naglo i nespretno savije, tkivo može popucati. Kako se to obi no dešava? Žena je na muškarcu, u strastvenom vo enju ljubavi, netko promaši i ... penis se slomi.

Tada je potrebna operacija i šest tjedana mirovanja do potpunog izlje enja.

Njegovi testisi ne e puknuti ako ne ejakulira. Lije nici su razotkrili pravu istinu o popularnom muškom “razlogu“ kojim nas nagovaraju na seks - da e, ako se uzbude, a ne ejakuliraju, imati velike bolove i da e im se testisi ozlijediti.

Istina je da se testisi mogu proširiti za 25% - 50% za vrijeme uzbu enja. Zbog zarobljene krvi muškarci mogu osjetiti laganu bol ako ne ejakuliraju (testisi ak mogu malo poplaviti zbog toga što krv gubi kisik), no, jedino što pri tom može biti povrije eno je - muški ponos.

Nije se ukrutio? Niste vi krivi. Poreme aji erekcije se dešavaju uglavnom zbog na ina na koji se muškarci odnose prema svom tijelu Pušenje, primjerice,

sužava krvne žile u penisu, koje su ionako prili no uske (0,5 - 1 milimetar u promjeru). Budu i da erekcija ovisi o nesmetanom protoku krvi u penis, bilo kakvo sužavanje smanjuje krutost. Dvostruko je ve a vjerojatnost da e puša i postati impotentni u odnosu na nepuša e. Osim toga, alkohol tako er umanjuje mogu nost postizanja erekcije.

No, povremeni problemi nisu razlog za zabrinutost, ali, ako se vašem partneru to eš e doga a, odmah posjetite lije nika – erektilna disfunkcija može biti pokazatelj ozbiljnih zdravstvenih problema.

Ve je gotovo?

Problem prijevremene ejakulacije može se riješiti. Smatra se da je oko 30% muškaraca “brzo gotovo“. No, to ne zna i da ne možete uživati u maratonskom seksu sa svojim partnerom, pod uvjetom da situaciji pristupite otvoreno i sa str-

pljenjem. Razgovarajte o tom problemu, recite mu što vas uzbu uje i probajte produžiti odnose “metodom hla enja“.

Kad osjeti da se uzbudio, prekidajte igru i pustite ga malo da se ohladi, a zatim po nite ispo etka. Tako e vježbati da odnos što duže traje. Druga metoda je maženje bez snošaja. Tako e nau iti kako duže održati erekciju bez osje aja da odmah mora nešto u initi po tom pitanju.

Erekcija može trajati predugo.

Erekcija koja traje dva - tri sata nakon ejakulacije znak je zdravstvenih problema. Erekcija je posljedica naviranja krvi u spužvasta i šupljikasta (kavernozna) tijela uda. Kako se arterije penisa šire i u vrš uju, vrše pritisak na vene koje ina e odvode krv, zbog ega se krv zadržava u penisu. Sve više krvi dolazi u penis, a sve manje otje e, što omogu uje sve ja u erekciju. Nakon ejakulacije, te se krvne žile opuštaju, a krv otje e iz penisa. Ako krv ostaje zarobljena, erekcija postaje bolna i, ako se ne lije i, ovo za epljenje može dovesti do impotencije. Ovo stanje, poznatije pod imenom prijapizam, uglavnom poga a muškarce s anemijom srpastih stanica, dijabetesom ili leukemijom. Ako vaš partner ima takav problem, neka što prije ode lije niku, jer e se ekanjem stanje samo pogoršati.

ZDRAV život: Aloe vera, metvica, kadulja i kamilica samo su neke od ljekovitih biljaka koje možete uzgojiti u lon anicama

Uzgoj ljekovitog bilja u lon anicama Kao što u vlastitom domu, u lon anicama možete uzgajati za insko bilje, tako možete svoju kuhinju ili neki drugi prostor u stanu obogatiti lon anicama s ljekovitim biljem. Ve ini tih biljaka, jednom dok ih posadite, ne treba poklanjati preveliku pažnju, pa zašto ne biste pokušali?

Zar ne bi bilo zaista lijepo kada bi na dohvat ruke imali aloe veru, metvicu, kamilicu, kadulju ili neku drugu ljekovitu biljku, koja bi vam pomogla u lije enju, primjerice, posjekotina, pomogla probavi ili ublažila opeklinu koju ste dobili za vrijeme kuhanja?

Tako er, ljekovito bilje ne zauzima mnogo prostora, a neke od njih možete posaditi zajedno u ve oj lon anicu, pa ete na taj na in dobiti pravi mali “ljekoviti“ vrt u vlastitom domu. Ukoliko pak imate vrt, trajnije ljekovito bilje, uvijek možete preseliti tamo.

Biljna ljekarna Kako je prolje e pravo vrijeme za sijanje i sadnju mladog bilja, po etak ovog mjeseca prava je prigoda da u inite sve pripreme, te posijete ili posadite biljke koje vam se svi aju, koje volite ili koje bi vam mogle poslužiti u ku anstvu.

Aloe vera – kupite nekoliko malih sadnica u nekom od vrtnih centara. Posadite ih u zemlju pomiješanu s pijeskom, s dobrom drenažom. Kada je presa ujete, u inite to u prostoru gdje je najmanje 20 stupnjeva. Prostor u kojem raste neka bude sun an ili blago u hladovini, a temperatura nikada ne smije pasti ispod 5 stupnjeva jer e se osušiti.

S obzirom na to da je aloe vera poznata ljekovita biljka koja se koristi i za unutarnju i vanjsku primjenu, mnoge recepte možete prona i na brojnim internetskim stranicama.

Jedan od najjednostavnijih je taj da,

RECEPT tjedna

Ukusna pita od poriluka Sastojci za 4 osobe Tijesto: 2 aše glatkog brašna 1 aša kukuruznog brašna – NE palente!

15 dag margarina 2 žlice kiselog vrhnja 10 žlica hladne vode 1 mala žlica soli 1/2 vre ice praška za pecivo Nadjev: 50 dag poriluka – o iš enog 20 dag vra ne - može i neko drugo suho meso, npr. panceta 1 jaje 1,5 dl kiselog vrhnja 1 žlica Vegete

Priprema jela: Pomiješajte na dasci za miješanje obi no i kukuruzno brašno, dodajte sol i komadi e margarina, pa dobro utari-

ako imate nekakvu posjekotinu ili opeklinu, otrgnete jedan mesnati list i iscijedite iz njega sok. Lagano premažite ošte eno mjesto s tim sokom. Dok se suši, oblikujete nevidljivi oblog, koji ne e propuštati ni vlagu, ni bakterije.

Kamilica – radi se o jednoj od najpoznatijih i najrasprostranjenijih ljekovitih biljaka koju naj eš e konzumiramo u obliku aja. Pa zbog ega si ne biste priuštili pravi doma i aj od kamilice? Iako se na polju kamilica sije na jesen, vi je u svojoj lon anici možete posijati na prolje e. U lon anicu koja ima dobru drenažu posipajte sjemenke kamilice, prekrijte ih zemljom i polijte. Nemojte je stavljati direktno na sunce, a možete je staviti s vanjske strane prozora ili balkon. Kada se rascvate, uberite sve cvjeti e, raširite po pamu noj gazi i osušite na sjenovitom mjestu s dobrim protokom zraka.

te rukama da se margarin ne osje .

Napravite u sredini jamicu i dodajte prašak za pecivo, vrhnje i vodu. Umijesite glatko jesto, oblikujte kuglu i stavite u hladnjak 15 minuta. Ugrijte pe nicu na 180°C. Ve i plitki kalup dobro namažite margarinom.

Dok se jesto hladi, narežite poriluk na kolu e i kratko prokuhajte.

Vra nu ili pancetu narežite na kockice i lagano popržite bez dodavanja masno e. Ocijedite prokuhani poriluk, dodajte mu vra nu i umiješajte ostale sastojke. Odstajalo jesto prepolovite i izvaljajte dvije kore. Stavite jednu koru u kalup tako da su joj rubovi malo izdignu , nabockajte i pecite 5 minuta. Zatim na nju ravnomjerno rasporedite nadjev i prekrijte drugom korom, pa i nju nabockajte. Ako vam je ostalo jesta, napravite trakice pa ukrasite pitu. Vra te u pe nicu i pecite još 25 minuta.

Možete ubrati i cijele stabljike i osušiti ih okrenute naopako.

Služi kao ukras, ali i za zdravlje Metvica – još je jedna ljekovita biljka koje ima vrlo široku primjenu. Posijte je ili posadite u vlažno tlo, te ostavite da raste na suncu ili u blagom hladu. Vrlo brzo se širi, pa ne ete morati dugo ekati. Redovito ju i obilno zalijevajte. Prednost je i ta što listove možete upotrjebljavati sušene ili svježe, bilo da spremate vru e ili hladne ajeve, ili neke druge alkoholne ili bezalkoholne napitke. Tako er, sušene ili svježe listove možete upotrijebiti za aromati nu kupku ili, primjerice, za inhalaciju prilikom lije enja prehlade i gripe.

Kadulja – jedna od najljekovitijih višegodišnjih biljaka našeg podneblja koja e dobro do i u svakom ku anstvu. Nije osjetljiva na tlo, no,

ne smije biti previše vlažno, te ne voli mraz. Sadnice naravno možete dobiti od druge biljke, sjemenki ili kupiti u vrtom centru. Najbolji period za branje listova je prije nego što po ne cvasti jer tada sadrži najve u koncentraciju eteri nog ulja. Kada sakupite listove, sušite ih nekoliko dana u hladu, na temperaturi do 25 stupnjeva. Listove sakupite i držite

ih u dobro zatvorenim posudicama, u mraku. aj od kadulje ima brojna ljekovita svojstva od onih antibiotskih, do pomo i u regulaciji hormona i menstruacijskih ciklusa. Listi e kadulje prelijte s 2 - 3 dcl vode, ostavite da odstoji pola sata, procijedite i popijte.

Lavanda – vrlo je lijepa i iznimno ljekovita biljka. Ukoliko je želite imati u lon anici, najbolje je da je preko prolje a, ljeta i jeseni imate na prozoru ili balkonu, a zimi u prostoru u kojem je temperatura iznad nule. Najviše joj odgovaraju lagana, pješ ana, šljun ana i suha tla, na sun anom položaju. Dobro uspijeva u glinasto - humusnim tlima, no, mora imati dobru drenažu. S obzirom na to da od jednog grma lavande ne možete spraviti eteri no ulje, ne zna i da ne možete uživati u njenim blagodatima. Kada je u punom cvatu, odrežite njene cvjetne stapke, povežite ih sa špagom i objesite ih naopako da se posuše. Kasnije njene cvjeti e možete koristiti u kupki, za sapun koji možete izraditi kod ku e, te za miris u ormarima koji e tjerati moljce s vaše vunene odje e. Jedna od opcija je da vam bude kao ukras u vazi.

www.SAVJETI-hr.com

Kako izlije iti urasle nokte Ako vam se nokat na nožnom palcu po eo gurati u mekano tkivo sa strane palca, najvjerojatnije patite od uraslog nokta. Evo kako ete prirodno izlije iti urasli nokat: nosite ve i broj obu e. Najve i uzrok uraslih noktiju jest nošenje obu e koja je premala.

Ne režite nokte na palcima u V oblik, to e samo pogoršati nokat. Koristite izreziva za nokte. Korištenje malih grickalica ili škarica za nokte tako er e pogoršati nokat.

Režite nokte ravno poprijeko

i ne prekratko. Umo ite urasli nokat u vru u vodu da nokat omekša. Jednom kad je mekan koristite steriliziranu iglu da biste nadigli urasli dio nokta i umetnuti mali komad vate ispod nokta. To e pomo i dignuti nokat da može rasti normalno. Mijenjajte komad vate svakodnevno.

Ako se stanje pogorša, oti ite lije niku. Postoji mogu nost da vam iš upaju nokat, no, ne brinite jer ne boli.

Jedino je oporavak dug zbog rasta novog nokta.

04.35 05.05

02.10 02.55 03.40 04.00

01.25

00.40

22.20 23.15 23.30 23.35 23.45

22.10

20.45 21.20

20.10

17.40 18.20 18.35 19.30 19.56 20.01 20.04

15.35 16.10 16.20 17.35

12.32 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35

12.16 12.28

12.00 12.11 12.13 12.15

11.10

10.00 10.09 10.10 10.15

09.10 09.55

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

TV ku e imaju pravo promjene programa

Najava programa Mir i dobro Drugo mišljenje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska HERBOS - Mali savje za poljoprivrednike: Novi fungicidi u ratarstvu, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Posljednji Rimljani u Turskoj, dok. lm Tre a dob, emisija za umirovljenike Dnevnik Sport Vrijeme Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom Mijenjam svijet Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pus nje svijeta: Taklamakan, dok. serija Potroša ki kod Velegradnja 3 Dubai: Pala a snova, dok. serija Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Na rubu znanos : Svjetlosna bi a Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Dr. House, serija (12) Pregovara i, serija (12) Skica za portret Pus nje svijeta: Taklamakan, dok. serija Potroša ki kod Moj grijeh, telenovela

17.35 18.00 18.30 18.55

16.40 17.10

15.30 16.15

11.10 11.40 12.05 13.00 13.50

09.55 10.40

09.25

06.55 07.20 07.35

18.00 18.17 18.20 18.50 19.25 20.15 21.10 22.00 22.12 22.15 23.05 00.40 01.25

17.05

16.15

14.55 15.10 15.25 15.40 --------------15.58

12.45 13.30 13.50 14.10

12.15

09.25 10.00 10.45

09.00

08.10 08.35

07.35 --------------07.53

07.10

06.30 06.45 06.50

HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: WILLIE NELSON 01.00 NO NI PROGRAM

19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 Žestoki udar, (znanstvenofantas ni, 1998.; Redatelj: TEST Mimi Leder; Uloge: Robert Najava programa Duvall, Tea Leoni, Elijah Dje ak i vjeverica, crtana Wood, Vanessa Redgrave, serija Morgan Freeman, Leelee Legenda o Tarzanu, crtana Sobieski) serija 22.00 Specijalist, (akcijski triler, TV vr : Obitelj 1994.; Redatelj: Luis Llosa; Brlog: Ovca Uloge: Sylvester Stallone, Nogalo: Ah, ta rupa Sharon Stone, James Woods, arobna plo a - u imo Rod Steiger, Eric Roberts) engleski 00.05 Vijes , informa vna emisija Krava i Pile, crtana serija 00.15 Reži me, dramska serija Hollyni junaci, serija za (dvije epizode) (12) djecu 01.55 Astro show, emisija uživo Hannah Montana, serija za (18) djecu Vip Music Club Cranford, serija Boja mlijeka, (Uloge: Julia Krohn, Bernhard Naglestad; Scenarist i redatelj: Torun 06:10 Naši najbolji dani, serija 06:55 Jackie Chan, crtana serija Lian) Dubrova ki tramvaj, dok. 07:20 Jagodica Bobica, crtana serija lm 07:45 Fi i cvjetno društvo, crtana Ritam tjedna serija Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija 08:00 Bumba, crtana serija 08:10 Odavde do vje nos , serija Ksena - princeza ratnica, 10:10 Magi na privla nost, serija serija 11:10 IN magazin Kod Ane 12:00 Naša mala klinika, serija Ton i ton 13:00 Najbolje godine, serija E ka 14:00 Odavde do vje nos , serija TV vr : Obitelj 16:00 Magi na privla nost, serija Brlog: Ovca 17:00 Vijes Nove TV Nogalo: Ah, ta rupa 17:25 Naša mala klinika, serija arobna plo a - u imo 18:25 IN magazin engleski Zvjezdane staze: Voyager, 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija serija 21:00 Farma, reality show Na rubu znanos : 22:00 Navy CIS, serija Svjetlosna bi a 23:05 Vijes Vijes na Drugom 23:20 Heroji, serija Vrijeme 00:20 Seinfeld, serija Županijska panorama 00:50 Bra ne vode, serija Vip Music Club Doctor Who, serija za mlade 01:20 Medij, serija (12) 02:20 Vidovi Milan, tarot show TV Bingo Show (18) Tra erica, serija (12) 03:20 Kako ubi susjedova Vijes na Drugom psa, (SAD, 2000., drama; Vrijeme Redatelj: Michael Dr. House, serija (12) Kalesniko; Glume: Kenneth Hunger, britanski lm Branagh, Robin Wright Pregovara i, serija (12) Penn, Suzi Hofrichter, Lynn Kraj programa Redgrave, Jared Harris) 05:05 Seinfeld, serija 05:30 IN magazin 06:10 Kraj programa Krava i Pili , crtana serija Mi y, animirana serija Drugo lice, telenovela (dvije epizode) Malcolm u sredini, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija 05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO Exkluziv, magazin DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 Ve era za 5, lifestyle emisija RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK Drugo lice, telenovela (dvije INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 epizode) TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; An eo i vrag, telenovela 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO Malcolm u sredini, hum.

PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODserija NEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 Princ iz Bel-Aira, hum. serija PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIPod is m krovom, hum.

JESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; serija 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 Dadilja, hum. serija ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO Kralj Queensa, hum. serija Vijes , informa vna emisija PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 Exkluziv, magazin 14:00 15:00 17:00 17:05 17:30

13:30

09:58 10:00 12:00 12:25 13:00

18:10 19:00

16:00 17:00 17:10

11:00 12:00 14:32 14:35 14:50

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI SPORTSKI ZOOM emisija o sportu

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Dje ja smotra me imurskih popevki 2009., ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes 100 % me imursko – KUD Ivanovec, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simp-

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Iz arhiva 20.00 Glazbena emisija 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbena emisija 23.00 Koncer 00.30 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Ezo Tv 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Šaljivi ku ni video 16.10 Obalna, serija 17.05 Kos , serija18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 20.00 Ljudi u crnom 2, lm 21.50 Clearing, lm 23.35 Škola za parove, hum. serija 0.05 Isprepletenost, lm 2.20 Love TV

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 11.20 Tricky Tv 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 18.55 24UR 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 21.00 Kremenko, lm 22.40 24 UR 23.00 Kaliforniciranje, serija 23.35 Odjel za žrtve, serija 0.30 Surferi, serija 1.25 No na panorama

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 22. ožujka 2010.

22:00 23:00 -------------------

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00

19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 22:30 23:05 23:20 23:23 23:25 23:45

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Prognoza vremena Voice of America Auto moto nau c vision Sport ponedjeljkom, tjedni sportski pregled Me imurje danas Sport Prognoza vremena Živa vatra, serijski lm Gille e svijet sporta Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

9.00 Skispringen 10.00 Leichtathle k 11.00 Curling 14.00 Langlauf 14.45 Skispringen 16.00 Biathlon 18.00 Eurogoals 20.00 Nogomet 21.00 Hrvanje 23.30 Biathlon

6.00 Poker 9.00 Doppelpass 11.00 Normal 11.30 Reklamni program 16.00 Reiten 17.00 Bundesliga Pur 18.00 DSF Reportaža 19.45 Ha rick, prijenos 22.15 Spieltaganalyse, prijenos 23.30 Nogomet

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Rodney 20:00 Vijes 20:15 Dokumentarna serija 21.15 Big Brother 23.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko želi bi milijunaš?

21.15 Vermisst 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri

14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Sweet Home Alabama, lm 21.15 Kerner 22:50 Tv reportaža 23.20 Akte Schicksal 0.15 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance!

17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Fringe, lm 22.35 Galileo Spezial 23.30 No ni program

soni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid,, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Lips ck Jungle, serija 22:35 Blizu doma, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 No ni program

(20.3. u 20.00 h, Nova TV)

Wesley Snipes

od 16.3.2010. do 22.3.2010.

PREGLED

TV

05.50 Najava programa 05.55 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.10 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Afrika, arobni kon nent: Otoci, dok. serija 10.40 Afrika, arobni kon nent: Priroda i njezine tajne, dok. serija 11.10 Danny na moru, dok. serija 11.40 Kulturna baš na 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom 12.16 TV kalendar 12.28 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 12.32 Oprezno s an elom, telenovela 13.20 McLeodove k eri, serija 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 TV kalendar 14.35 Me u nama 15.35 Hodi duša, emisija pu ke i predajne kulture 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 16.20 Hrvatska uživo 17.40 Najslabija karika, kviz 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.20 Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom 19.21 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Globalno sijelo 20.45 Država, selo, grad 22.00 Poslovni klub 22.30 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 22.35 Otvoreno 23.30 Vijes 23.45 Poslovne vijes 23.50 Vijes iz kulture 00.00 Drugi format 00.55 Zvjezdane staze: Voyager, serija 01.40 Ksena - princeza ratnica, serija 02.25 Zlo ina ki umovi, serija (12) 03.10 Danny na moru, dok. serija 03.40 Hodi duša, emisija pu ke i predajne kulture 04.10 Globalno sijelo 04.40 Poslovni klub 05.10 Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.35 TEST 06.50 Najava programa

09:58 10:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:00 18:35

11:00 12:00 14:42 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu KOKTEL mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI EUROMAXX TV magazin ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Auto moto nau c vision, ponavljanje Gille e svijet sporta, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Iz arhiva 20.00 Glazbena emisija (serijal) 20.50 More 21.20 Koncer 22.20 Dok. program 22.50 Fes vali - show program 23.15 Glazbena emisija ili rock koncert 00.15 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Šaljivi ku ni video 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Kos , serija 18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 19.45 Svijet 20.00 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 23.20 Škola za parove, hum. serija 23.50 Highlander 2, lm 1.40 Love Tv

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Žene vojnika, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Svakodnevna uda, lm 22.45 24 UR 23.05 Špijun, serija 23.55 Kaliforniciranje, serija 0.30 Surferi, serija 1.25 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 16. ožujka 2010.

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: FOXBORO HOT TUBS 01.00 NO NI PROGRAM

06.55 Dje ak i vjeverica, crtana 17.10 Pod is m krovom, hum. serija serija 07.15 Legenda o Tarzanu, crtana 17.35 Dadilja, hum. serija serija 18.00 Kralj Queensa, hum. serija 07.40 TV vr : Zastava 18.30 Vijes , informa vna emisija -------- Danica: Danica i buba 18.55 Exkluziv, magazin redateljica 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija -------- Gusarske pri e: Slijepi 20.00 Jezikova juha, reality show putnik 21.00 Hrvatska traži zvijezdu, -------- Profesor Baltazar: glazbeni show Hanibalove Alpe 22.10 Posljednji provod, 08.10 Krava i Pile, crtana serija (komedija, 2006.; Redatelj: 08.35 Hollyni junaci, serija za Wayne Wang; Uloge: Queen djecu La fah, LL Cool J, Timothy 09.00 Lockie Leonard, serija za Hu on, Giancarlo Esposito, djecu Gerard Depardieu) 09.25 Vip Music Club 00.10 Vijes , informa vna emisija 10.00 Cranford, serija 00.20 Sarah Connor: Kronike, 10.45 Blanche, (Uloge: Lou znanstveno-fantas na Doillon, Roschdy Zem, serija Antoine de Caunes, Jean 01.05 Reži me, dramska serija Rochefort, Carole Bouquet, (dvije epizode) (12) José Garcia, Antoine Basler; 02.45 Astro show, emisija Scenarist: Bernie Bonvoisin, Guillaume Nicloux (prema romanu Fayarda); Redatelj: Bernie Bonvoisin) 12.20 Sanremo specijal, 2. dio 12.45 Dokuteka 06:15 Naši najbolji dani, serija 13.25 Prijatelji, hum. serija 07:00 Jackie Chan, crtana serija 13.45 Zovem se Earl, hum. serija 07:25 Jagodica Bobica, crtana 14.10 Ksena - princeza ratnica, serija serija 07:50 Fi i cvjetno društvo, crtana 14.55 Kod Ane serija 15.10 Koga briga? Me unarodni 08:05 Bumba, crtana serija dan kazališta 08:15 Ezo TV, tarot show 15.40 TV vr : Zastava 10:10 Odavde do vje nos , serija -------- Danica: Danica i buba 11:10 Magi na privla nost, serija redateljica 12:10 IN magazin -------- Gusarske pri e: Slijepi 13:00 Naša mala klinika, serija putnik 14:00 Najbolje godine, serija -------- Profesor Baltazar: 15:00 Odavde do vje nos , serija Hanibalove Alpe 16:00 Magi na privla nost, serija 16.15 Zvjezdane staze: Voyager, 17:00 Vijes Nove TV serija 17:25 Naša mala klinika, serija 17.05 Drugi format 18:25 IN magazin 18.00 Vijes na Drugom 19:15 Dnevnik Nove TV 18.17 Vrijeme 20:00 Najbolje godine, serija 18.20 Županijska panorama 20:40 Lige prvaka: Chelsea - Inter 18.50 Vip Music Club 22:45 Vijes 19.25 Doctor Who, serija za mlade 23:00 Mr. Bean, serija 20.15 Lidija, (Uloge: Zdravka 23:30 Sažeci Lige prvaka Krstulovi , Helena Buljan, 00:00 Nestali, serija Petar Bani evi , Krunoslav 01:00 Seinfeld, serija Šari , Fabijan Šovagovi ; 01:30 Bra ne vode, serija Scenaris : Zora Dirnbach 02:00 Medij, serija (12) i Milan Še erovi ; 03:00 Vidovi Milan, tarot show Redateljica: Ljiljana Joji ) (18) 21.50 Vijes na Drugom 04:00 Za ljubav novca, (SAD, 22.02 Vrijeme 2002., komedija; Redatelj: 22.10 Zlo ina ki umovi, serija (12) Pierre Edwards, Mike 23.00 Fawlty Towers, hum. serija Williams; Glume: Pierre 23.35 Pregovara i, serija (12) Edwards, Reynaldo Rey, 00.20 Pregovara i, serija (12) Chris an Keiber, Sacha 01.05 Sanremo specijal, 2. dio Kemp, Maurice Pa on) 01.30 Kraj programa 05:30 IN magazin 06:10 Kraj programa 07.10 Krava i Pili , crtana serija 07.35 Mi y, animirana serija 07.55 Malcolm u sredini, hum. serija 08.20 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 09.10 Astro show, emisija 11.15 Pod is m krovom, hum. serija 11.45 Dadilja, hum. serija 12.15 Kralj Queensa, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.00 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.50 Drugo lice, telenovela (dvije epizode) 15.30 An eo i vrag, telenovela 16.15 Malcolm u sredini, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija 16.40

15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20.15 Krimi serija 21.50 ZiB Flash 22:00 Der Bulle von Tölz, lm 23.35 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Simpsoni, crtana serija 21.10 Dva i pol muškarca, hum. serija 22.10 Stažist, hum. serija 23.10 Tv Total 0.05 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Die Grenze, lm 22:20 AKTE 10, prijenos 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23.10 No ni program

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Svije oko Jima, hum. serija 20:00 Vijes 20:15 Zuhause im Glück 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.00 Poker 18.00 Turbo 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Turbo 22.30 Klizanje, prijenos

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Prognoza vremena Voice of America Poslovni magazin Pove alo – Sajam poslova Me imurje danas Sport Prognoza vremena Igrani lm Dom2, emisija o ure enju interijera Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

8.45 Eurogoals 11.00 Biathlon 12.00 Tenis 15.00 Rad, prijenos 17.15 Nogomet 19.10 Tenis, prijenos 21.00 Olimpijada, prijenos 23.00 Fun

19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:25 23:55 00:10 00:13 00:15 00:35

18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 -------------------

06.15 06.20 06.45 07.00 07.30 08.00 08.10 09.25 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.00 11.45 11.57 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16

12.25 13.20 13.50 14.00 15.05 15.40 15.49 15.50

17.35 18.35 19.14 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.10 21.10 21.50 22.25 22.40 22.50

Najava programa Glas domovine TV kalendar Euromagazin Duhovni izazovi Vijes Pijanist Danng Thai Sin recital u Zagrebu 1984.

Opera box HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ružmarin i maj ina dušica, serija Ružmarin i maj ina dušica, serija TV kalendar Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom HERBOS - Mali savje za poljoprivrednike: Novi fungicidi u ratarstvu, emisija pod pokroviteljstvom Plodovi zemlje Split: More Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Nedjeljom u dva Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Zmajevo srce, (Uloge: Dennis Quaid, David Thewlis, Pete Postlethwaite, Dina Meyer, Jason Isaacs, Brian Thompson, Lee Oakes, Julie Chris e, Sean Connery (glas); Scenarist: Charles Edward Pogue (prema pri i Patricka Reada Johnsona i Charlesa Edwarda Poguea); Redatelj: Rob Cohen) Lijepom našom: Pore U istom loncu, kulinarski show Za one koji misle unaprijed - CO LOTO 6/45 Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Tko želi bi milijunaš?, kviz Odmori se, zaslužio si, TV serija Paralele Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend s Jetom Lijem: Neustrašivi, (Uloge: Jet Li, Shido Nakamura, Be y Sun, Yong Dong, Nathan Jones, Brandon Rhea, Yun Qu; Scenarist: Chris Chow, Chi-long To, Chris ne To; Redatelj: Ronny Yu) TV ku e imaju pravo promjene programa

07:57 08:00 12:00 13:00 14:00

15:15

16:00 16:15

13:28 13:30

15:00 15:30 16:00 17:15

6.00 Poker 8.45 Bundesliga Hits 11.00 Doppelpass, prijenos 14.30 Poker 16.30 Bundesliga Pur 17.45 Rukomet, prijenos 19.30 Ha rick 21.00 Bundesliga pur 22.00 DSF aktuell

Lolek i Bolek, crtani lm Tjedna kronika 100 % me imursko – KUD Ivanovec Vinoteka Tjedna kronika Okolo k(r)ole, ponavljanje Škare, igrani lm (12) Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija (18) Tjedna kronika Videostranice

9.30 Skispringen, prijenos 12.00 Langlauf, prijenos 14.00 Biathlon, prijenos 15.00 Langlauf, prijenos 16.45 Curling, prijenos 19.30 Tenis, prijenos 23.00 Biathlon

00:15 01:00

EUROMAXX TV magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar OKOLO K(R)OLE mozai na emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

16:45 17:00 17:35

Danas pogledajte…

Dje ja televizija Zagrljaj ljepote, ponavljanje Ekran zdravstva Dje ja smotra me imurskih popevki 2009.

Poljoprivredni savjetnik, ponavljanje Hello Ki y, crtani lm Bajke bra e Grimm, crtani lm

18:10 18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

18:30 19:30 20:00 21:35 23:30

NAJAVA PROGRAMA KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija DOKUMENTARNI PROGRAM

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Program za djecu 16.30 Garaža 17.00 Euromagazin 17.30 Dok. doma i serijali 18.00 Doma e zabavno-glazbene emisije 18.40 Koncert klasi ne glazbe 20.00 Koncer zabavne glazbe 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbeni fes val 23.30 Glazbena emisija 00.20 TEST

18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Da Vin8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 cijev kod, lm 22.30 ZiB Flash 22.40 FlashDivlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija Forward, serija 23.30 No ni program za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 Cinelota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik Tipp08:50 Gülcan und Collien ziehen aufs 20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney emisija 22.00 Vijes 22.45 Ameri ki Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Philadelphija, lm 13.50 Arachnophobia, lm lm 0.25 No ni program 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 News me 18:10 Simpsoni, crtana 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV serija 19:10 Galileo 20:15 Shrek 2, lm prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša 23.15 Die Fremde in dir, lm 1.00 No ni pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za program djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i mladež pograni ne TV 23.15 Videostranice 13:20 Das weiß doch jedes Kind! 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za 10.45 Školska košarkaška liga 11.45 o evid, serija 21:15 Mentalist, serija 22:15 Provjereno 12.40 Formula 1, prijenos Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 Vojna utrke 14.55 Ku ni video 15.15 Derren ekipa za o evid, serija 0.30 No ni program Brown, serija 15.45 Karen Sisco, serija 16.40 Babe 2, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 18.55 24 UR 20.00 Slovenija ima talent 21.30 Zvijezde za sudu, serija 22.25 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 Brzi i mrtvi, lm 0.25 Tabloid, serija 1.15 Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air Luda škola, serija 1.45 No na panorama Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 Gospodar prstena, lm 22.15 7.45 TV 8.05 Dje ji program 12.00 Igra, Spiegel Tv Magazin 23.00 No ni program hum. serija 12.35 Fantas an poziv 14.25 Opet u igri, lm 15.50 Vražja kuhinja 16.45 Kalifornija 17.45 S lis 18.40 Pazi, kamera! 19.15 TV Tuba 20.00 Igra, 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack 11:15 lm 21.40 Privatna praksa, serija 22.35 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt Helden Dokumentarna serija 23.35 Ljevoruki 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 16:40 Typisch revolveraš, lm 1.20 Love Tv Andy! 17:45 Hotel Zack & Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 John Q., lm 22:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 23:05 Der Knast, dok. serija 0.10 No ni program

NEDJELJA 21. ožujka 2010.

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: JOHNNY CASH 01.00 NO NI PROGRAM

00.35 Ružmarin i maj ina dušica, Cole) serija 22.10 CSI: Miami, krimi serija (12) 01.20 Ružmarin i maj ina dušica, 23.00 Zakon bra e, krimi serija serija (dvije epizode) 02.05 Fotogra ja u Hrvatskoj 00.40 Hulk, igrani lm, akcijski (12) 02.15 Paralele 02.45 Lijepom našom: Pore 03.40 U istom loncu, kulinarski show 04.20 Plodovi zemlje 06:10 Spužva Bob, crtani lm 05.10 Split: More 07:25 Superheroj Spiderman, crtana serija 07:50 Timmy Time, crtana serija 08:05 Dora istražuje, crtana serija 06.00 TEST 08:30 U slu aju frke, serija 06.15 Najava programa 09:00 Ulica sje anja, serija 06.20 Zgode Toma i Jerryja, 10:00 Automo v, auto-moto crtana serija magazin 06.45 Paulino ljeto, serija za 10:30 Magazin Lige prvaka djecu 11:00 Novac, business magazin 07.10 Tommy Tricker u carstvu 11:30 Eli Stone, serija maraka, kanadski lm za 12:30 Zbogom, bivši, serija djecu 13:30 Žene ameri kih vojnika, 08.50 Prijatelji serija 09.50 Nora Fora, TV igra za djecu 14:30 Kasandrin dvorac, igrani 10.40 Biblija lm 10.50 Portret crkve i mjesta 16:40 Vijes 11.00 Bjelovar: Misa, prijenos 16:50 Ogledalo ima dva lica, 12.05 Zvijezde pjevaju (SAD, 1996., komedija; 14.00 Humanitarna akcija Redatelj: Barbra Streisand; “Pomozimo Centru Glume: Barbra Streisand, Stan i ” Je Bridges, Lauren Bacall, 16.05 Olimp - sportska emisija Mimi Rogers, Pierce 20.05 Strani igrani lm Brosnan, Elle McPherson) 22.10 Sportske vijes 19:15 Dnevnik Nove TV 22.20 Za one koji misle unaprijed - CO, emisija pod 20:00 Farma, reality show 22:20 Red Carpet , showbiz pokroviteljstvom magazin (15) 22.25 Garaža 22.55 Dobre namjere, TV serija 23:40 Televizijska posla, serija 00:10 Špijunska veza, (Francuska, 23.45 Vrijeme je za jazz: Davor Italija, Španjolska, Kajfeš 2004., akcija; Redatelj: 00.45 Kraj programa Frédéric Schoendoer er; -------- Rukomet: Liga prvaka (M) Glume: Vincent Cassel, -------- 18.00(?) Hokej na ledu, Monica Bellucci, Sergio polu nale EBEL lige: Peris-Mencheta, Ludovic Medveš ak - Red Bull Schoendoer er, Eric Savin) Salzburg, prijenos 02:00 Uredski ubojica, (SAD, 1997., horor; Režiser: Cindy Sherman; Glume: Carol Kane, Molly Ringwald, 06.15 Jeanne Tripplehorn, Barbara Sukowa, Michael 06.45 Imperioli) 07.25 03:20 Red Carpet, showbiz magazin (15) 07.50 04:30 Televizijska posla, serija 08.15 04:55 Zbogom, bivši, serija 08.40 05:40 Kraj programa 10.00 10.25 11.20 12.15 14.25 16.35

18.30 19.05 20.00

Skrivene poruke, hum. serija Mi y, animirana serija Dexterov laboratorij, crtana serija Bakugan, crtana serija Bikeri s Marsa, crtana serija Jesen s že, Dunjo moja, dramska serija Jedna od de kiju, hum. serija Jezikova juha, reality show Discovery: Bez cenzure, dok. serija Iron Man, igrani lm, avanturis ki Premier liga: Manchester United - Liverpool, prijenos Columbo: Kandidat za ubojstvo, (krimi serija, 1973.; Redatelj: Boris Sagal; Uloge: Peter Falk, Jackie Cooper, Joanne Linville, Tisha Sterling, Ken Swo ord) Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Na vatrenoj liniji, (akcijski triler, 1993.; Redatelj: Wolfgang Petersen; Uloge: Clint Eastwood, John Malkovich, Rene Russo, Dylan McDermo , Gary

TV ku e imaju pravo promjene programa

Najava programa TV kalendar Znanstvena pe ca Iza ekrana Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Englez na divljem zapadu, (Uloge: Kenneth More, Jayne Mans eld, Henry Hull, Bruce Cabot, Ronald Squire, William Campbell, Sid James; Scenarist: Howard Dimsdale (prema pri i Jacoba Haya); Redatelj: Raoul Walsh) 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Ku ni ljubimci 10.50 Veterani mira, emisija za branitelje 11.55 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom 12.16 TV kalendar 12.30 Moj grijeh, telenovela 13.20 Prizma, mul nacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.35 Reporteri: Zaboravljene izbjeglice 15.45 Euromagazin 16.20 Vijes 16.29 Vrijeme sutra 16.30 Kulturna baš na 16.45 Dese dan 20. stolje a, dok. lm 17.20 Eko zona 17.50 Svirci moji, glazbena emisija 18.35 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 18.40 Luda ku a, hum. serija 19.15 LOTO 7/39 19.20 Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Zvijezde pjevaju 21.55 Vijes 22.10 Vijes iz kulture 22.20 Mamu ca, krimi serija (15) 23.15 Filmski vikend s Jetom Lijem: Romeo mora umrije , (Uloge: Aaaliyah, Anthony Anderson, Edoardo Ballerini, DMX, Jon Kit Lee, Jet Li, Delroy Lindo, Henry O, Isaiah Washington; Scenaris : Eric Bernt, John Jarrell; Redatelj: Andrzej Bartkowiak) 01.10 Filmski maraton: Silver City, (Uloge: Maria Bello, Thora Birch, David Clennon, Chris Cooper, Alma Del na, Richard Dreyfuss, Miguel Ferrer, James Gammon, Daryl Hannah, Danny Huston, Kris Kristo erson, Sal Lopez, Michael Murphy, Mary Kay Place, Tim Roth, Luis Saguar, Ralph Waite, Billy Zane; Scenarist i redatelj: John Sayles) 03.15 Filmski maraton: Lijek za nesanicu, (Uloge: Sean Penn, Kevin Spacey, Robin Wright Penn, Chazz Palminteri, Garry Shandling, Anna Paquin, Meg Ryan, Gianna Ranaudo, David

06.40 06.45 07.00 07.30 08.00 08.15

06.45 An eo i vrag, telenovela 07.35 Mi y, animirana serija 08.15 Dexterov laboratorij, crtana serija 08.40 Bakugan, crtana serija 09.05 Bikeri s Marsa, crtana serija 09.45 Skrivene poruke, hum. serija 10.15 Spot, komedija 12.05 Jumpin’ Jack Flash, komedija 13.55 McHaleova mornarica, komedija 15.55 Premier liga: Everton Bolton, prijenos

06.15 TEST 06.30 Najava programa 06.35 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac 07.00 Vrijeme je za Disneyja: Legenda o Tarzanu 07.25 TV vr 07.35 Danica 07.40 Ninin kutak 07.45 arobna plo a 08.00 Izazovi: We will rock, nski dok. lm za mlade 08.15 Navrh jezika 08.25 Pripovjeda 08.50 Kokice 09.15 Parlaonica 10.15 Briljanteen 11.00 Uspostava Bjelovarskokriževa ke biskupije i re enje biskupa mons.

Vjekoslava Huzjaka, prijenos 14.05 Hrvatski pisci na TV ekranu - Miroslav Feldman: U pozadini, (Uloge: Ivka Dabe , Drago Kr a, Vanja Drach, Zdenka Heršak, Izet Hajdarhodži , Dragan Despot, Krešimir Zidari , Cin ja Ašperger, Zvonimir Zori i , Ivo Fici) 15.30 Auto-magazin 16.00 4 zida 16.40 Na legendarnom putu aja: U srcu Shangri-Laa, dok. serija 17.35 Kandidat, (Uloge: Tom Selleck, Laura Linney, Nancy Travis, Teri Hatcher, Bob Gunton, Bruce McGill, Robert Culp, Caroline Aaron, Faye Dunaway; Scenaris ca: Claudia Salter; Redatelj: Ron Lagomarsino) 19.10 Sportski program 19.30 Nove avanture stare Chris ne, hum. serija 20.10 HNL - prijenos 22.05 HNL - emisija 23.05 Sportske vijes 23.15 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 23.20 Ritam tjedna 00.00 Dobre namjere, TV serija (12) 00.50 No u kazalištu - Richard Strauss: Saloma 02.30 Kraj programa -------- Jadranska liga: Jug Mladost

05.15

Fabrizio, Kenny Vance, Michaline Babich, Elaine Corral Kendall; Scenarist: David Rabe; Redatelj: Anthony Drazan) Moj grijeh, telenovela

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special: ELLIE GOULDING 01.00 NO NI PROGRAM

06:45 Totalna zbrka, komedija 08:10 Superheroj Spiderman, crtana serija 08:35 Timmy Time, crtana serija 08:50 Dora istražuje, crtana serija 09:15 Spužva Bob, animirani lm 10:35 U slu aju frke, serija 11:05 Frikovi, serija 12:05 arobnice, serija 13:05 Kasandrin dvorac, drama 15:10 Charliejevi an eli, igrani lm 17:00 Vijes 17:10 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 18:10 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Strijelac, (SAD, 2005., akcija; Redatelj: Marcus Adams; Glume: Wesley Snipes, Emma Samms, Peter Youngblood Hills, William Hope, Anthony Warren) 21:50 Špilja straha, (2005., SAD, akcija; Redatelj: Bruce Hunt; Glume: Cole Hauser, Eddie Cibrian, Morris Chestnut, Lena Headey, Piper Perabo) 22:55 Kli ko vs. Eddie Chambers, boks 00:00 Špilja straha, igrani lm (15)-nastavak 00:45 Grimizne rijeke, triler 02:35 Vidovi Milan, tarot show (18) 03:35 Mreža prijevare, triler 04:05 Osam ludih no i, igrani lm (12) 05:25 Frikovi, serija 06:10 Kraj programa

Zvijezde Ekstra: Najve e holivudske tragedije (3. dio), zabavna emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.10 Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show 20.00 Iron Man, (avanturis ki, 2008.; Redatelj: Jon Favreau; Uloge: Robert Downey Jr., Terrence Howard, Je Bridges, Gwyneth Paltrow, Leslie Bibb) 22.05 Hulk, (akcijski, 2003.; Redatelj: Ang Lee; Uloge: Eric Bana, Jennifer Connelly, Sam Ellio , Josh Lucas, Nick Nolte) 00.30 Ukle brod, horor 02.00 Astro show, emisija uživo (18)

18.00

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM ADVENTURE putopisni serijal NARODNO VESELJE zabavna emisija REZERVIRANO VRIJEME MALI OGLASI KUTIONICA dje ja emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija MALI OGLASI

09:58 10:00 11:00 12:15 12:45 14:10 15:25 15:35 16:45 17:45

19:30 20:00 21:40 ------22:00 -------------

18:15 18:35 18:40 19:00

00:15 00:35

Danas pogledajte…

Dje ja televizija 1x2, emisija o kla enju Trzalica, ponavljanje Zagrljaj ljepote, emisija o modernom na inu življenja Vježbanje demokracije, ponavljanje Hello Ki y, crtani lm Bajke bra e Grimm, crtani lm

07:57 08:00 12:10 13:20 14:20 15:00 16:00 16:15

16:45 17:00 18:15 19:00 19:15 20:00 21:35 23:15

VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Lolek i Bolek, crtani lm Vijes Poljoprivredni savjetnik Vijes Okolo k(r)ole, zabavna emisija Pjesme koje srce diraju Mrtva to ka, igrani lm (12) Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija (18) Vijes Videostranice

10.15 Skispringen, prijenos 12.00 Langlauf, prijenos 13.45 Skispringen, prijenos 14.15 Biathlon, prijenos 16.00 Rad, prijenos 18.00 Olimpijada, prijenos 22.10 Rad, prijenos 22.15 Curling, prijenos

9.00 Golf 10.15 Eishockey 10.45 Odbojka 11.45 Ha rick 13.00 Poker 15.00 Košarka, prijenos 17.15 Turbo 19.00 Poker 20.00 Rukomet, prijenos 22.00 SmackDown 23.00 Hrvanje

5.35 Jutarnji program 10.40 Film za djecu 12.45 Dokumentarna serija 14.20 Die Geheimnisse von Whistler 16.10 Smallville, serija 18.00 Das A-Team 20.00 Vijes 20.15 Blow, lm 21.55 Sam u mraku 2, lm 23.50 No ni program

08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, loša vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten Promi-Pärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Superstar 21.15 Sonja Zietlow 22.15 Die Comedy Olymp 0.40 No ni program

08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 K11 20.15 Jagd eber, lm 22.15 Genial daneben 23.15 No ni program

07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 Schwere Jungs, lm 21.50 Kov eg, lm 23.25 No ni program

18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Tvoje, moje, naše, lm 21.45 ZiB Flash 21.55 udovište, lm 23.50 No ni program

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Glazbeni fes val 17.00 Glazbena emisija 17.50 City Folk 18.20 Glazbena emisija 20.00 Iz arhiva 00.30 TEST

7.30 Tv prodaja 8.05 Dje ji program 12.00 Igra, hum. serija 12.35 Fantas an poziv 14.05 Štene Frank, lm 15.50 Vražja kuhinja 16.50 Kalifornija 17.45 Show 18.40 Pazi, kamera!

19.30 TV Tuba 20.00 Gospodin dadilja, lm 21.40 Privatna praksa, serija 22.40 Klon, lm 0.25 Pala a, serija 1.45 No na p ca

7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.55 Formula 1, prijenos kvali kacija 13.10 Ku ni video 13.30 Ljubav kroz želudac 14.05 Dodir krzna, lm 16.10 Poirot, serija 17.15 Promjena, lm 18.55 24 UR 20.00 Viktorji, prijenos 22.25 Dobar pas r, lm 0.35 Ubojstvo u vojarni, lm 1.30 No na panorama

7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik prekograni ne TV 1.10 Videostranice

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni program

SUBOTA 20. ožujka 2010.

Najava programa Me u nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Afrika, arobni kon nent: P ji raj, dok. serija Afrika, arobni kon nent: Carstvo sisavaca, dok. serija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Rije i život, religijski program ovjek na kota ima, dok. lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela LOTO 7/39 Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom A sad u Europu!

Proces Mamu ca, krimi serija (12) Ep reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture e-Hrvatska Znanstvene vijes Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Nevini, serija (12) Skica za portret Proces A sad u Europu ovjek na kota ima, dok.

TV ku e imaju pravo promjene programa

02.20 03.05 03.20 03.50 04.35

01.35

20.10 21.00 21.35 22.20 22.30 23.25 23.40 23.45 23.55 00.30 00.50

19.30 19.56 20.01 20.04

19.21

16.10 16.20 17.35 18.15 18.30 19.15 19.20

15.35

14.19 14.20 14.35

13.20 14.10

12.33

12.16 12.28

11.10 12.00 12.11 12.13 12.15

11.06

10.41

09.10 10.00 10.09 10.10 10.15

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

17.35

17.10

16.40

15.30 16.15

13.50

11.45 12.15 12.45 13.00

09.10 11.15

08.20

07.10 07.35 07.55

23.15 00.05 00.50

22.35

21.30 21.40

20.15 20.40

17.05 17.40 18.00 18.17 18.20 18.50 19.25

16.15

15.40 ----------------------

14.55 15.10

13.30 13.50 14.10

09.25 10.00

09.00

08.10 08.35

07.40 ----------------------

07.15

06.35 06.50 06.55

Krava i Pili , crtana serija Mi y, animirana serija Malcolm u sredini, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Astro show, emisija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Drugo lice, telenovela (dvije epizode) An eo i vrag, telenovela Malcolm u sredini, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: THE BLACK KEYS 01.00 NO NI PROGRAM

18.00 Kralj Queensa, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 CSI: NY, krimi serija TEST 21.00 Mentalist, krimi serija Najava programa 21.50 Zaboravljeni slu aj, krimi Dje ak i vjeverica, crtana serija serija Legenda o Tarzanu, crtana 22.40 Najgori neprijatelj, krimi serija serija 23.40 Vijes , informa vna TV vr : Ku a emisija Ninin kutak: Vitraj Vitaminix: Jabuka i kruška 23.50 Reži me, dramska serija (dvije epizode) (12) Luckaste pa je pustolovine: 01.25 Astro show, emisija O brate, što si ?

Krava i Pile, crtana serija Hollyni junaci, serija za djecu Lockie Leonard, serija za 06:15 Naši najbolji dani, serija djecu 07:00 Jackie Chan, crtana serija Vip Music Club Prijenos sjednice Hrvatskog 07:25 Jagodica Bobica, crtana serija sabora 07:50 Fi i cvjetno društvo, crtana Prijatelji, hum. serija serija Zovem se Earl, hum. serija 08:05 Bumba, crtana serija Ksena - princeza ratnica, 08:15 Ezo TV, tarot show serija 10:10 Odavde do vje nos , serija Kod Ane 11:10 Magi na privla nost, serija Koga briga? Reforma 12:10 IN magazin sveu ilišta 13:00 Naša mala klinika, serija TV vr : Ku a 14:00 Najbolje godine, serija Ninin kutak: Vitraj Vitaminix: Jabuke i kruške 15:00 Odavde do vje nos , serija Luckaste pa je pustolovine: 16:00 Magi na privla nost, serija 17:00 Vijes Nove TV O brate, što si ?

Zvjezdane staze: Voyager, 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin serija 19:15 Dnevnik Nove TV e-Hrvatska 20:00 Najbolje godine, serija Znanstvene vijes 21:00 Lov u mutnom, pilot Vijes na Drugom 22:00 Privatna praksa, serija Vrijeme 23:05 Vijes Županijska panorama 23:20 Nestali, serija Vip Music Club 00:20 Seinfeld, serija Doctor Who, serija za 00:50 Bra ne vode, serija mlade 01:20 Medij, serija (12) Nogomet, LP - emisija Nogomet, LP: Barcelona - 02:20 Vidovi Milan, tarot show (18) Stu gart, 1. poluvrijeme 03:20 Ubojita osveta, (2002., Vijes na Drugom drama, Njema ka; Redatelj: Nogomet, LP: Barcelona Maria von Heland; Glume: Stu gart, 2. poluvrijeme Starring Anna Maria Mühe, Nogomet, LP - emisija i Karoline Herfurth, David sažeci Winter, Jennifer Ulrich, Nevini, serija (12) Nina Petri) Pregovara i, serija (12) 04:55 Post mortem, serija (12) Kraj programa 05:40 IN magazin 06:15 Kraj programa lm 05.05 Oprezno s an elom, telenovela

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Bionic Woman, serija 23.00 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Superstar 22.10 Stern Tv, prijenos 0.00 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri

14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.15 Navy CIS, serija 23.15 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Ku anice, serija 21.15 Vampire Diaries 22.30 Howthorne 23.15 Tv total 0.25 No ni program

Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak…

20.00 Vijes 20.15 Nogomet, prijenos 21.40 ZiB Flash 21.50 Ekipa za o evid, serija 23.15 No ni program

15:00 17:00 17:05 17:25

09:58 10:00 12:00 12:30 13:30

11:00 12:00 15:12 15:15 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI TV ORDINACIJA kontakt emisija KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI OPASNE VEZE talk show

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Poslovni magazin, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Pove alo, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 22:00 22:30 23:00 -------------------

19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:15 23:30 23:33 23:35 23:55

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Prognoza vremena Voice of America Dom2, ponavljanje Me imurske škole – G. Mihaljevec Me imurje danas Sport Prognoza vremena Tri mudraca, igrani lm Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni 10.00 TV vodi + panorame turis kih program 14.30 Sportquiz 17.00 Poker 18.00 središta Hrvatske 16.00 Glazbena emisija Odbojka 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Turbo 16.50 Koncert 18.00 Dok. program 18.30 22.15 DSF Reportaža Fes val (klape) 20.00 Doma i dok. program 20.30 Glazbena emisija 21.30 Škrinja 22.20 Glazbena emisija 23.00 Rock koncert 00.20 TEST 9.00 Motorsport 10.00 Leichtathle k 12.00 Tenis 15.00 Langlauf, prijenos 17.45 Olimpi8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji pro- jada, prijenos 19.10 Tenis, prijenos 21.45 Eugram 14.00 Dokumentarne serije 15.50 rosport specijal 22.15 Golf

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Šaljivi ku ni video 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Kos , serija 18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 20.00 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 23.55 Škola za parove, hum. serija 0.25 Highlander 3, lm 2.15 Love Tv

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Stranac u ku i, lm 22.20 24 UR 22.40 Ekipa za o evid, serija 23.35 Kaliforniciranje, serija 0.30 Surferi, serija 1.05 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Videostranice

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 17. ožujka 2010.

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 10.41 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.15 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.35 16.10 16.20 17.40 18.20 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.10 21.50 22.25 23.20 23.35 23.40 23.50 00.20 01.05 01.50 02.35 03.15 03.40 04.10 04.40 05.05

Najava programa Rije i život, religijski program TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Afrika, arobni kon nent: Sitna divlja , dok. serija Afrika, arobni kon nent: Osnivanje parkova prirode, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Trenutak spoznaje Od šapta ice do glasnogovornika, dok. lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Tko želi bi milijunaš?, kviz Dome, slatki dome - hum. serija Pola ure kulture Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Vrijeme za knjigu Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Bez traga, serija (12) Oprah show Afrika, arobni kon nent: Sitna divlja , dok. serija Afrika, arobni kon nent: Osnivanje parkova prirode, dok. serija Od šapta ice do glasnogovornika, dok. lm Pola ure kulture Oprezno s an elom, telenovela TV ku e imaju pravo promjene programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: GORILLAZ 01.00 NO NI PROGRAM

06:15 Naši najbolji dani, serija 07:00 Jackie Chan, crtana serija 07:25 Jagodica Bobica, crtana serija 07:50 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 10:10 Odavde do vje nos , serija 11:10 Magi na privla nost, serija 12:10 IN magazin 13:00 Naša mala klinika, serija 14:00 Najbolje godine, serija 15:00 Odavde do vje nos , serija 16:00 Magi na privla nost, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Provjereno, magazin 22:00 Navy CIS, serija 23:05 Vijes 23:20 Nestali, serija 00:20 Seinfeld, serija 00:50 Bra ne vode, serija 01:20 Medij, serija (12) 02:20 Vidovi Milan, tarot show (18) 03:20 Sonata, (SAD, 2004., triler; Redatelj: Boris Undorf; Glume: Nicole DuPort, AnnieSco Rogers,Gabriel Diamond, Tim Halpin, Josephine Zeitlin) 04:50 Post mortem, serija (12) 05:35 IN magazin 06:15 Kraj programa

18.00 Kralj Queensa, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 CSI: Miami, krimi serija 21.00 Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) 22.40 Ku anice, dramska serija 23.40 Vijes , informa vna emisija 23.50 CSI: NY, krimi serija (12) 00.35 Mentalist, krimi serija 01.25 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 02.10 Najgori neprijatelj, krimi serija 02.55 Astro show, emisija u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Wir sind Kaiser 22.50 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta

18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Top model 22.20 red! stars! Lifestyle 23.20 Tv total 0.15 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.00 Vijes 20.15 Nogomet: Europska liga, prijenos 22.20 Kerner, prijenos 0.15 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.10 Exklusiv 0.10 No ni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.00 Poker 18.00 Turbo 18.30 Bundesliga aktuell 19.00 Turbo 20.00 Poker 22.00 Turbo

Prognoza vremena Voice of America Obzori, emisija o kulturi Vaše zdravlje, emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremena Moma ka zabava, igrani lm (12) Adventure Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

22:30 23:00 -------------------

19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:15 23:45 00:00 00:03 00:05 00:25

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Emisija o folkloru 17.00 Glazbena emisija 18.00 Eko zona 18.30 Emisija o turizmu 19.20 Klapski fes val 20.00 Koncer 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbena emisija 23.00 Rock emisija 00.30 TEST

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Vinoteka, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Me imurske škole – G. Mihaljevec, ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KUTIONICA IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A

18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00

8.30 Motorsport 10.00 Langlauf 11.30 Biathlon, prijenos 17.00 Skispringen 19.00 Eurogoals 20.00 Tenis, prijenos 23.00 Hrvanje

11:00 12:00 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 19:00 19:15

09:58 10:00 12:00 12:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40

VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija BRANITELJI ZA BRANITELJE dokumentarna emisija XICA TV studentska emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 vremena 09:00 To no u 9 09:30 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje diRicki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 jete 11:00 Unsere erste gemeinsame Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 serija 19.00 24 sata 20.00 Strahovi, lm Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im 22.00 Ekipa za o evid, serija 22.50 24 UR Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 23.10 Kaliforniciranje, serija 0.05 Surferi, 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 serija 1.10 No na panorama Exclusiv 18:45 Vijesti 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Countdown, serija 22.15 Kosti, serija 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 23.10 No ni program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Šaljivi ku ni video, hum. serija 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Kos , serija 18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 20.00 Goli pištolj 2, lm 21.40 Cadillac Man, lm 23.15 Škola za parove, hum. serija 23.45 Mjesto nade, lm 2.10 No ni program

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 18. ožujka 2010.

Krava i Pili , crtana serija Mi y, animirana serija Malcolm u sredini, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Astro show, emisija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Drugo lice, telenovela (dvije epizode) An eo i vrag, telenovela Malcolm u sredini, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija

06.35 TEST 06.50 Najava programa 06.55 Dje ak i vjeverica, crtana serija 07.15 Legenda o Tarzanu, crtana serija 07.40 TV vr : Upornost -------- Danica: Danica i p ica -------- Profesor Baltazar: Zrak -------- Vitaminix: Mahune -------- Matylda: Opasno poznanstvo 08.10 Krava i Pile, crtana serija 08.35 Hollyni junaci, serija za djecu 09.00 Lockie Leonard, serija za djecu 09.25 Vip Music Club 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.30 Prijatelji, hum. serija 13.50 Zovem se Earl, hum. serija 14.15 Ksena - princeza ratnica, serija 15.00 Kod Ane 15.15 Kokice 15.45 TV vr : Upornost -------- Danica: Danica i p ica -------- Profesor Baltazar: Zrak -------- Vitaminix: Mahune -------- Matylda: Opasno poznanstvo 16.15 Zvjezdane staze: Voyager, serija 17.05 Od Eritreje do Šašine Grede, dok. lm 17.30 Vrijeme za knjigu 18.00 Vijes na Drugom 18.17 Vrijeme 18.20 Županijska panorama 18.50 Vip Music Club 19.25 Doctor Who, serija za mlade 20.15 EL, nogomet - emisija 21.00 EL, nogomet - 1. poluvrijeme 21.55 Vijes na Drugom 22.05 EL, nogomet - 2. poluvrijeme 23.00 EL, nogomet - emisija i sažeci 23.50 Bez traga, serija (12) 00.40 Vip Music Club LP 02.40 Kraj programa

07.10 07.35 07.55 08.20 09.10 11.15 11.45 12.15 12.45 13.00 13.50 15.30 16.15 16.40 17.10 17.35

TV ku e imaju pravo promjene programa

06:15 07:00 07:25

07:50

08:05 08:15 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00

21:50

23:45

01:40

02:40

04:15

06:10

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 TEDI SPALATO; 00.00 Music Special: JIMI HENDRIX 01.00 NO NI PROGRAM

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Jagodica Bobica, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Bumba, crtana serija Ezo TV, tarot show Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Provjereno, magazin Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Charliejevi an eli, (2000., SAD, Njema a, akcija; Redatelj: McG; Glume: Cameron Diaz, Drew Barrymore, Lucy Liu, Bill Murray, Sam Rockwell) Detek v za prljave poslove, (SAD, 1994., akcija; Redatelj. Keenen Ivory Wayans; Glume: Keenen Ivory Wayans, Jada Pinke Smith, Charles S. Du on, Salli Richardson-Whi ield, Andrew Divo ) Operacija pandora, (SAD, 2002. drama; Redatelj: Rob Hardy; Glume: Michael Jai White, Monica Calhoun, Kristo St. John, Joseph Lawrence, Tyson Beckford) Vidovi Milan, tarot show (18) Gospodin pravi, roman na drama Muškarac za ženidbu, komedija Kraj programa

Snipes, Gary Busey, Yancy Butler, Michael Jeter, Corin Nemec, Malcolm-Jamal Warner) 23.40 Vijes , informa vna emisija 23.50 Vlak smr , (akcijski, 2006.; Redatelj: Diethard Küster; Uloge: Mathis Landwehr, Arnold Vosloo, Simon Du on, Ken Bones) 01.35 No ne p ce, akcijski triler 03.05 Astro show, emisija

11:00 12:00 14:32 14:35 14:50 15:40 16:00 17:00 17:10 18:10

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI XICA TV studentska emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI BRANITELJI ZA BRANITELJE dokumentarna emisija EUROMAXX TV magazin

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Ekran zdravstva Obzori, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Vaše zdravlje, ponavljanje TV Jukebox

18:00

09:58 10:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Simpsoni, crtana serija 19.00 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak Charlie, hum. serija 20.15 Tko

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Emisije o kulturi (Portret umjetnika) 17.00 Glazbena emisija (serijal) 17.50 City Folk 18.20 Vrijeme je za jazz 19.30 Jalta, Jalta – prijenos 22.00 Iz arhiva 00.30 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Šaljivi ku ni video 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Kos , serija 18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 20.00 Majstor za snove, lm 21.40 U sjeni slave, lm 23.25 Škola za parove, hum. serija 23.55 Zora svih mrtvaca, lm 1.30 Love Tv

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Prebrzi i prežestoki, lm 21.40 Bez traga, serija 22.30 24 UR 22.50 Daredevil, lm 0.45 No na panorama

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice

6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

PETAK 19. ožujka 2010.

06.45 Najava programa 06.50 Dje ak i vjeverica, crtana serija 05.50 Najava programa 07.10 Legenda o Tarzanu, crtana 05.55 Trenutak spoznaje serija 06.45 TV kalendar 07.35 TV vr : Strašilo 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.45 Tajni dnevnik patke Ma lde 07.05 Vijes -------- Život u obitelji vodenkonja: 07.10 Dobro jutro, Hrvatska Škare 07.35 Vijes -------- Brum: Brum i mladenka na 07.40 Dobro jutro, Hrvatska skateboardu 08.35 Vijes 08.10 Krava i Pile, crtana serija 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Hollyni junaci, serija za 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija djecu pod pokroviteljstvom 09.00 Hannah Montana, serija za 09.10 Dolina sunca, telenovela djecu 10.00 Vijes 09.25 Vip Music Club 10.09 Vrijeme danas 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog 10.10 Vijes iz kulture sabora 10.15 Afrika, arobni kon nent: 13.30 Prijatelji, hum. serija Upravljanje parkovima 13.50 Zovem se Earl, hum. serija prirode, dok. serija 14.10 Ksena - princeza ratnica, 10.42 Afrika, arobni kon nent: serija Parkovi prirode - Zaš ta, 14.55 Kod Ane dok. serija 15.10 Puni krug 11.10 Oprah show 15.25 Izazovi: We will rock, nski 12.00 Dnevnik dok. lm za mlade 12.11 Sport 15.40 TV vr : Strašilo 12.13 Vrijeme 15.50 Tajni dnevnik patke Ma lde 12.15 Dietpharmova -------- Život u obitelji vodenkonja: pitalica, emisija pod Škare pokroviteljstvom -------- Brum: Brum i mladenka na 12.16 TV kalendar skateboardu 12.30 Moj grijeh, telenovela 16.15 Zvjezdane staze: Voyager, 13.20 McLeodove k eri, serija serija 14.10 Vijes s prijevodom za 17.05 Drugi red partera, emisija o gluhe kazalištu 14.19 Vrijeme sutra 18.00 Vijes na Drugom 14.20 TV kalendar 18.17 Vrijeme 14.35 Glas domovine 18.20 Županijska panorama 15.00 Drugo mišljenje 18.50 Vip Music Club 15.30 Znanstvena pe ca 19.25 Doctor Who, serija za mlade 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 20.15 arolija, serija 16.20 Hrvatska uživo 21.10 Muškarci na stablima, serija 17.50 Iza ekrana 21.55 Vijes na Drugom 18.20 Kod Ane 22.07 Vrijeme 18.35 Dolina sunca, telenovela 22.10 Wallander, mini serija (12) 19.20 Dietpharmova 23.45 Malo mi je jedan život s pitalica, emisija pod tobom - koncert u ast pokroviteljstvom o ru Novkovi u 19.21 HP - gdje ste vi, tu je i 01.05 Kraj programa vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 07.10 Krava i Pili , crtana serija 20.01 Vrijeme 07.35 Mi y, animirana serija 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija 07.55 Malcolm u sredini, hum. pod pokroviteljstvom serija 20.10 Tito, dok.-igrana serija 08.20 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 21.00 Ni iji sin, lm 09.10 Astro show, emisija 22.45 Lica nacije 11.15 Pod is m krovom, hum.

23.40 Vijes serija 23.55 Poslovne vijes 11.45 Dadilja, hum. serija 00.00 Vijes iz kulture 12.15 Kralj Queensa, hum. serija 00.10 Drugi red partera, emisija o 12.45 Exkluziv, magazin kazalištu 13.00 Ve era za 5, lifestyle emisija 01.05 Zvjezdane staze: Voyager, 13.50 Drugo lice, telenovela (dvije serija epizode) 01.50 Podzemna igra, (Uloge: 15.30 An eo i vrag, telenovela Felipe Camargo, Maria 16.15 Malcolm u sredini, hum.

Luisa Mendonça, Júlia serija Lammertz, Daniela Escobar, 16.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija Maite Proença, José 17.10 Pod is m krovom, hum.

Vitor Cas el, Thavyne serija Ferrari, Sabrina Greve, 17.35 Dadilja, hum. serija Fausto Maule, Massayuki 18.00 Kralj Queensa, hum. serija Onishi; Scenaris : Jorge 18.30 Vijes , informa vna emisija Durán i Roberto Gervitz 18.55 Exkluziv, magazin (prema kratkoj pri i Julia 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija Cortázara); Redatelj: 20.00 Danteov vrh, (akcijski, 1997.; Roberto Gervitz) Redatelj: Roger Donaldson; 03.35 Vip Music Club LP Uloge: Pierce Brosnan, Linda 05.35 Moj grijeh, telenovela Hamilton, Charles Hallahan, Jamie Renée Smith, Jeremy Foley) 21.50 Opasna zona, (akcijski, 1994.; Redatelj: John Badham; Uloge: Wesley 06.30 TEST

želi bi milijunaš? 21.50 ZiB Flash 22.00 Was gibt es Neues! 23.30 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Tv Total, prijenos 22.10 Slatkih 16 godina, lm 0.25 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.00 Vijes 20.15 Schillerstraße 21.15 Ladykracher 21.45 Pastewka 22.20 Oliver Show 23.15 Zack!

0.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20.15 Tko želi bi milijunaš? 22.15 Mario Barth Live 0.00 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 X-Man 2, lm 22.15 Svemir, lm 0.10 No ni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.00 Poker 18.00 DSF Reportaža 18.30 Bundesliga aktuell 19.00 Nogomet 20.15 Ameri ki gladijatori 22.15 DSF aktuell

19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:15 00:15 00:30 00:33 00:35 00:55

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija ADVENTURE putopisni serijal MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu GOSPODARSKI TJEDAN magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Me imurje danas, informa vna emisija Sport Prognoza vremena Voice of America Adventure, ponavljanje Vježbanje demokracije, poli ki talk-show Me imurje danas Sport Prognoza vremena Zato enica, igrani lm (12) Trzalica, glazbena emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

12.00 Nogomet, prijenos 13.30 Langlauf, prijenos 15.00 Skispringen, prijenos 18.00 Langlauf 19.10 Tenis, prijenos 21.45 Olimpijada, prijenos 23.00 Kra sport

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 -------------------

16. ožujka 2010.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA: Nau ite kako zadobiti poštovanje u svojoj radnoj sredini

Istaknite se na poslu i me u svojim kolegama Bullying, tra evi, pasivno agresivno ponašanje i ljutnja nisu ništa neobi no na mnogim radnim mjestima. Znati kako se postaviti prema svemu tome nije lako. Asertivnost, odnosno zauzimanje za sebe ne samo da je potrebno ve je klju no za vaš uspjeh na poslu i vaše samopouzdanje kao pojedinca.

Ako se pitate gdje je poštovanje, sve po inje s vama. Ako ne smatrate da ga zaslužujete, niti ga ne ete dobiti. Razmislite kako se ponašate izvan ureda: vjerujete li svom unutarnjem osje aju? Okružujete li se ljudima koji vas motiviraju da u svojim naporima uvijek idete dalje i bolje, ali to ine bez da se vi osje ate loše zbog svojih odluka? Ako je odgovor da, onda ste ve na dobrom putu do zdrave doze samopoštovanja. Pratite ove savjete i pobrinite se da vam i vaši kolege po nu pokazivati poštovanje koje zaslužujete.

Razmislite prije nego što progovorite

Ako vam še zada ogroman projekt, a vi nemajte pojma o emu se zapravo radi, nemojte se praviti kao da vam je sve jasno. Mi to vidimo kao pokazivanje slabosti, no, traženje pomo i su osnove poštovanja. Radije še u recite sa samopouzdanjem: Nikad ovo nisam još radio. Što se ovdje o ekuje od mene? Bilo bi dobro da me netko barem po etno uputi o emu se radi ovdje. Še e znati cijeniti što pitate za pojašnjenje radije nego da istu stvar netko nakon vas mora ponovno raditi.

Da, u negativnoj radnoj sredini možete se osje ati stalno napadnuti, no instantno napadanje natrag nije rješenje. Razmislite o tome što želite re i, kako se želite u toj situaciji postaviti i kako bi ta osoba mogla reagirati. Savjet: želite ispasti kao samopouzdana i pribrana osoba, a ne živ ani lu ak.

Imajte manire i oprostite

Postavite granice

Ali da, možete do i dva sata ranije u ponedjeljak kako biste dovršili prezentaciju. Jasno postavite granice koliko ste spremni daleko i i i nemojte se dati iskorištavati.

Stvaranje granica je veoma važna sposobnost. Netko bi mogao misliti da se postavljanje granica odnosi na hladno i distancirano ponašanje. No, granice nisu koncentrirane na odbijanje, ve na to što možete napraviti i kako. Ne, vi ne možete odraditi 5 dodatnih sati u subotu bez pla enih prekovremenih i zbog toga propustiti ro endan svoje 90-godišnje bake.

Zatražite pomo kada je to potrebno

se samo “pokunjiti” i trpjeti, a onda prvom prilikom zbrisati u ured kolege s kojim se dobro slažete na tra partiju koja vam služi kao ispušni ventil. Radije idite u srž problema. To ne zna i da se sad morate na “mrtvo” posva ati sa še om, ve mirno dajte do znanja svoje stajalište o stvari u pitanju.

Progovorite Komunikacija je klju na u svim aspektima života, ali nikad više nego me u ljudima s kojima radite i za koje radite. Ako imate “teškog” še a ili kolegu, nemojte

PARFEM ZA NJU

Da, možda ne možete smisliti osobu s kojom svaki dan radite i komunicirate, ali se suzdržite od toga da joj to kažete. Puno su ve e šanse da e radna okolina postati barem malo ugodnija ako se oboje ponašate pro esionalno, odraslo i s poštovanjem.

Zapamtite, idu e jutro vi se morate vratiti na posao i biti u istoj prostoriji s tim ljudima. Važno je, ako i do e do konflikta, da pokažete želju da oboje krenete dalje u pozitivnijem tonu.

PARFEM ZA NJEGA

Lolita Lempicka Eau de Desir Eau de Toilette

Only The Brave Music Animation

Ljubitelje mirisa ku e Lolita Lempicka obradovat e vijest da na tržište s že Eau de Desir Eau de Toile e, u prekrasnoj bo ici ukrašenoj prepoznatljivim motivima vinove loze zlatne boje. Novi miris predstavlja novo senzualno poglavlje koje

Diesel predstavlja Only The Brave Music Anima on izdanje, kojim dizajneri ku e naglašavaju odnos s glazbom, povezuju i note kompozicija i glazbene note.

Only The Brave je miris za sve muškarce koji su izabrali da budu heroji. Njegova kompozicija donosi sklad orijental-

e preplavi svježinom i ženstvenim aromama. Eau de Desir se otvara aromama limuna kojie daruju svjež i blistav po etak kompoziciji. U srcu su akordi ljubi ice kombinirani s cvjetovima jasmina, dok osnovu krasi senzualni mošus.

no drvenih nota koje ostavljaju u sak.

Pored izdanja iz 2009. godine Only The Brave, podsje amo i na Only The Brave

by Bunka, limitirano izdanje ukrašeno grafitima. Najnovije izdanje Only The Brave Music Animation je limitiranog karaktera.

MODNI HIT

Baloneri kao modni klasici za prolje e Iako kalendarski zima još uvijek traje, u modnom svijetu prolje e je ve po elo.

Luksuzne prodavaonice ve polako pune svoje police brendiranim “krpicama”, koje predstavljaju “must have” sezone.

Ono bez ega se ni jedna trendseterica ove sezone ne e mo i pojaviti u javnosti

je baloner. Iako je to odjevni predmet koji se naj eš e javlja u jesenjim kolekcijama, velike modne ku e upravo ovaj modni klasik predlažu za prolje e. Tako stilisti isti u balonere srednje dužine u zagasitim tonovima, koji naglašavaju liniju struka i svaki izgled ine strožim.

TEHNO ZONA

Nokia za slijepe Nokia je u suradnji sa Sveu ilištem Tampere i finskom udrugom slijepih i slabovidnih predstavila beta verziju aplikacije za slijepe.

Aplikacija Nokia Braille Reader nakon pokretanja radi u pozadini, a aktivira se prispije em SMS poruke.

Nakon toga korisnik pritiskom na desni gornji rub ekrana pokre e ita , koji vibracijama “ ita” poruku slovo po slovo. U svakom trenutku je dizanjem

prsta sa zaslona mogu e prekinuti proces, a Nokia napominje kako je so tver još uvijek u beta izdanju te traži mišljenje korisnika o unkcionalnosti i eventualnim nadogradnjama.

Aplikacija je namijenjena svim

Nokijinim ure ajima temeljenim na operacijskom sustavu Symbian S60 5th Edition, a više in ormacija i linkove za download potražite na službenim Nokia Beta Labs stranicama.

PITAJ za zdravlje - Psihoterapija nije samo za “bolesne”, nego dapa e za “zdrave”

Ljudsko srce Ljudsko srce, ta fascinantna pumpa, svakog dana napravi 100 su a otkucaja ime po jelu dnevno po sne 7 su a litara krvi, te teku ine života koja svim organima donosi kisik i hranjive tvari neophodne za njihov normalan rad Glavni faktor rizika za nastanak boles sr anih žila predstavlja proces zvan ateroskleroza, odnosno proces, koji godinama bez ikakvih znakova upozorenja postepeno za epljuje krvne žile. Kada proces ateroskleroze zahva i koronarne (sr ane) arterije, tada tu sr anu bolest nazivamo koronarnom. Ateroskleroza je proces kojeg ne možemo izbje i, jer se doga a kod svih osoba u sklopu staranja, no svakako ga možemo uspori primjenom odre enih preven vnih mjera.

Glavne faktore rizika predstavljaju povišen krvi tlak (iznad 140/90 mmHg), pove ana koli ina mas i še era u krvi, prekomjerna tjelesna težina, pušenje, stres te slaba tjelesna ak vnost.

Primarna preventiva nastanka koronarne boles je usmjerena na otklanjanje faktora rizika. Temeljni zadaci preven ve sastoje se od odgoja populacije glede zdravog na ina života, prestanka pušenja, redovite tjelesne ak vnos , te uo avanja i pomo i ugroženih pojedinaca.

Najvažniji i esto najteži zadatak svakog pojedinca predstavlja promjena dosadašnjeg visoko-rizi nog životnog s la, što uklju uje prestanak pušenja, redukciju prekomjerne tjelesne težine te ve u tjele-

snu ak vnost. Tim mjerama možemo izbje i cijeloživotno lije enje lijekovima, te u kona nici efek vno smanji rizik nastanka koronarne boles . Strastvenim puša ima prestanak pušenja predstavlja vjerojatno najteži dio zadatka, no uspijete li, rezultat ne e izosta . U prestanku pušenja velika pomo mogu bi i razni niko nski nadomjesci, uz neizostavnu psihološku potporu Vaših bližnjih. Zdrava prehrana te redovita tjelesna ak vnost su nužnost, ukoliko želite e kasno reducira svoju tjelesnu težinu, snizi krvi tlak te koli inu mas i še era u krvi.

Kako promijeni životni s l?

• Donesite oduku – Da, želim živje !

• Smanjite unos mas živo njskog porijekla • Svoju prehranu bazirajte na ribi i ribljim proizvodima, vo u, povr u i žitaricama • Ukoliko je potreba dras na redukcija tjelesne težine, smanjite svoj dnevni unos kalorija • Smanjite koli inu soli u prehrani • Koli ina unesenog alkohola ne smije biti ve a od 1dcl vina dnevno • Umjerenom i redovitom tjelesnom ak vnoš u (20-30 minuta hoda, plivanja ili biciklizma pet puta tjedno) dras no smanjujemo rizik nastanka koronarne boles Vaše zdravlje je ponajviše u Vašim rukama, a Vaša budu nost direktno ovisi od koraka koje ete poduze sada. Primjenom na ela zdravog života dras no smanjujete mogu nost nastanka koronarne boles , a ukoliko ve bolujete od nekog oblika iste, smanji mogu nost njene najteže posljedice – sr anog infarkta. Preven vna kardiološka obrada je smislena kod ljudi, koji su ugroženi od nastanka sr ano-žilnih boles , kao i osobe kod kojih ve postoje simptomi i znaci koronarne ili neke druge aterosklero ne boles .

Mario Mikulan, dr. med. psihijatar, psihoterapeut Tako u prioritete preven vne kardiologije ubrajamo: • Bolesnike sa ve ustanovljenom koronarnom ili drugom aterosklero nom boles .

• Zdrave pojedince bez simptoma, koji su ugroženi nastankom koronarne ili druge ateroskleroti ne bolesti zbog prisutnosti rizi nih faktora kao što su pušenje, povišen krvni tlak, pove ana koncentracija mas u krvi, povišen še er u krvi, te osobe kod kojih su sr ano-žilne boles prisutne u obitelji.

• Bliže obiteljske lanove osoba kod kojih je koronarna bolest nastala u ranim godinama života.

Ukoliko spadate u skupinu osoba koja je visoko rizi na za nastanak sr ano-žilnih boles , obra te se stru njacima, koji e ocijeni stupanj Vaše ugroženos , te zajedno sa Vama krenu u borbu pro v ove moderne pošas .

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2010.

Komentari Trebalo bi puno stupova Zanimljiv prijedlog dao je vije nik Gradskog vije a Mursko Središ e Miljenko Zobi na posljednjoj sjednici Vije a, iziritiran podacima o neplatišama komunalne naknade, te zatražio da se dužnici javno obznane.

Mudar gradona elnik Josip Dobrani otklonio je tu mogu nost zbog zakonskih zapreka tome inu.

Pola žitelja Grada Mursko Središ e ne pla a komunalnu naknadu (ni ja baš nisam revan) i to je za Grad veliki manjak u prora unu, ali postavljam pitanje koliko bi novca dospjelo u blagajnu kada bi se na oglasnoj plo i ili drugim Zobi u milim medijima objavili dužnici. Vjerojatno bi dio ljudi platio, ali ve i dio ne bi to u inio. Naime, od dijela gra ana - dužnika ujem da bi pla ali, ali jednostavno nemaju novca niti pak uvjete za osloba anje od pla anja. Drugi, manji dio platio bi Gradu, ali ne želi platiti vodoprivredi ije su uplatnice priklamane uz gradske.

A ima i onih koji kažu da Grad ima ve e dužnike od neplatiša komunalne naknade. I ja znam da se u Gradu proda na tisu e litara pi a bez pla anja poreza, da se ispili na tisu e kubika drva bez pla anja poreza, da se napravi stotine kuhinjskih

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

isto da se zamisliš...

Tenis i akovec vole se uzajamno

Jedna od stvari kojih se sje am iz doba školovanja jest da su nas uvijek poticali da postavljamo pitanja. Tada su nam govorili: Nema glupih pitanja.

Meni druga omiljena fraza koja omogu ava individualcima (i onima koji teže k tome) da se izražavaju ili pokažu osje aje jest: Nema krivih odgovora.

Obje te re enice ula sam i zapamtila kao jako mala, no, tek sam kasnije saznala da su obje istinite, osobito ona prva.

Ne postoje glupa pitanja, samo teška i jednostavna. Dok vas vaš desetogodišnji sin pita zbog ega ne smije jesti okoladu prije ru ka ili ve ere, to je lako pitanje. No, ako vas pita odakle dolaze bebe, to je ve malko teže za odgovoriti.

Ako vjerujete u jednostavnu, matemati ku logiku i osnovnu ilozo iju, onda ste vjerojatno naklonjeni konceptu suprotnosti. Ne postoji Bog bez Vraga. Nema sre e bez tuge, svjetla bez tame i tako dalje ... Dakle, jedino ima smisla da su odgovori na pitanja ili to ni ili pogrešni. Zvu i prili no jednostavno, ali ja se ne slažem.

Nema pravih ili krivih odgovora, samo biranje onog u što ete vjerovati.

Koji je smisao života? emu bismo trebali težiti dok smo tu na ovoj planeti? Što je najvrjednije u vašem životu?

Sve ovo zvu e kao prili no jednostavna pitanja. Kratka su, jednostavna i direktna. Sve što treba napraviti je odgovoriti na njih. Baš me zanima kakav biste odgovor dobili kad biste ta pitanja postavili stotini ljudi.

Pitam se, koliko bi ih sli no odgovorilo i koliko bi od tih koji su dali sli ne odgovore uistinu vjerovalo u to što su rekli.

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

i sobnih elemenata bez pla anja poreza, da se iskopa i proda na milijune kubika šljunka i zemlje bez pla anja poreza ...

Koliko je samo u Murskom Središ u na fuš položeno kerami kih plo ica, koliko bojlera i tuš kabina postavljeno, koliko frizura napravljeno. Tisu e litara vina se prodaje bez da se plati porez, i na desetine rušteva i krovova se postavi na ku e i vikendice, a da se ne plati porez ili doprinos.

Kad bi se sve te ljude koji nisu dužnici nego varalice pribilo na stup srama, nedostajalo bi stupova. I kad bi svi, ali baš svi, pla ali obveze Gradu i društvu bilo bi puno bolje. Netko treba povu i prave poteze, ali jednake za sve, bez obzira na ime i prezime, funkciju ili rodbinstvo.

Iznajmljivanje ispred kupnje U ovim teškim danima ekonomske krize iznajmljivanje je postala veoma popularna rije .

U svim pogledima i na svim podru jima iznajmljivanje je “potuklo” kupnju. Možda se to najbolje vidi kada je rije o nekretninama. Iako su cijene stanova pale i sada je za mnoge prava prilika da kupe stan, ve ina nema novac ili uvjete za kredit da bi to i u inila. U tom trenutku najam stana ini se puno boljom opcijom.

No, iznajmljivanje je zamijenilo kupnju i kada je rije o “krpicama” i modnim dodacima koji (naj eš e) toliko vesele nježniji spol. Dizajnerski svijet za one koje si ga ne mogu priuštiti u SAD-u je postao dostupniji. Torbe, nakit i cipele poznatih dizajnera više se ne moraju nužno kupiti, ve svoj omiljeni modni dodatak svatko može uzeti u najam. Iako najamnina ovakvih stvar ica nije mala, u svakom slu aju za mnoge je isplativija od kupnje. Sada i oni koju si nikako ne mogu priuštiti skupe markice svakodnevno ih nose.

Kada pak je rije o prijevozu, dugoro no iznajmljivanje automobila tako er je sve eš a svakodnevnica u europskim gradovima. Korisnici automobila u zapadnoj Europi zbog nižih cijena rent a car usluga uz istodobni rast troškova nabave i uzdržavanja vlastitog automobila eš e se odlu uju za ovu varijantu. Zašto kupiti, kada postoji mogu nost najma u trenucima kada nam je automobil zaista potreban, o ito razmišljaju mnogi.

Sli no razmišljaju i mladenke. Zašto kupiti za deset tisu a, kada vjen anu haljinu mogu iznajmiti ve od dvije i pol tisu e kuna? Trend iznajmljivanja vjen anica prisutan je ve duže vrijeme i na našem podru ju. Za

AKOVE KI espresso by Bibi

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

Veliki sportski doga aj prouzro io je nedavno kratkotrajnu migraciju akov anaca u Varaždin. Davis Cup zamalo nas je ubacio u svjetske gabarite tenisa.

Kažem “zamalo“ jer Ekvador protiv kojeg smo igrali mom adsku utakmicu nije (po meni) baš nešto atraktivna ekipa. Kamo sre e da smo mogli ugostiti Francusku, Ameriku. Na žalost, moja maštanja nemaju baš pretjerane veze s njihovim odabirom. Glavno je da smo bili dio publike koja je bodrila našeg ili a, Karlovi a, Dodiga i Vei a. I pomogli pri punjenju varaždinske dvorane.

Nevjerojatno koliko gledanje tenisa uživo može sportski program pretvoriti u humoristi ni.

Izme u svakog poena glavnu ulogu igra bijeli ru nik. Nakon tri bekenda zarosila se brada i treba je lagano okrznuti njegovim suhim mekanim nitima. “U enik“ mora u svakom trenutku biti spreman za skok i ovisno o tenisa evom zamahu glave pro itati što mu treba. Ovo de initivno iziskuje u najmanju ruku neki ubrzani te aj “kako ru nikom i lopticom usre iti tenisa a“.

Prisustvovali smo me u Antonija Vei a protiv Ekvadorca Julija Cesara Campozana. Ako emo o modnom stylingu, što je nama ženama i te kako važna stvar ak i u tenisu, naša ekipa je prednja ila.

Gledam tako er po dvorani.

Preko nas u gomili prepoznajem ambicioznu Karmen “Vivonu“.

Lijevo od nas poznati teniski aktivist - Babi . Ispada da samo gledam po dvorani, no, vjerovali ili ne, ja i navijam, i to uz pomo napuhanih navija kih rekvizita

koje smo dobili na ulazu. Svako malo glavna sutkinja zahvaljuje nam, a mi uop e ne navijamo za nju.

Primje ujem i akove ku mladu nadu, tenisa a Karla Škvorca koji me nakon me a u kojem je naš Vei pobijedio pristojno upitao za dojmove. Nisam mogla odoljeti pa sam mu u šali odgovorila da mi se od svega najviše dopala najve a porcija kokica (naravno, u skladu s bijelim sportom) koju smo cijeli me polako tamanili.

Ima nešto vrlo interesantno u tom tenisu. Postoji pravilo sli no onom da se muha uje. Ima da se uje stenjanje i ima da se uje šus po loptici i zbog toga mi navija i svaki put kad sudac najavljuje igru moramo ušutjeti. Kihanje, mobitel? Ne daj Bože u trenutku kad igra i pristupaju tom svetom inu udaranja loptice!

Padaju mi na pamet neki moji poznanici koji ne mogu ni trenutka svoj jezik staviti u stanje mirovanja. Vrijedi razmisliti o tenisu uživo (u 5 setova) kao mogu oj terapiji za njihov možebitni problem u toj varaždinskoj dvorani koja e nas zasigurno još trebati.

Svoga tela gospodar!

Biste li se za udili kad bih Vam rekla da ste najvjerojatnije ovisnik? Kad bih si dozvolila tu slobodu mišljenja bez da Vas uop e poznajem? Da, tako stoje stvari, oko 95 posto ljudi su neke vrste „narkomani“. Ipak, uop e ne govorim o ovisnicima o drogi. Govorim o nama.

Droga mijenja kemiju organizma, ovjek se nakon konzumacije prvotno osje a bolje, a nakon prolazne euforije slijedi tjeskoba. Kasnije je organizmu potrebna droga da bi uop e normalno funkcionirao, a od „blaženog stanja“ ni b.

Sigurno se pitate kakve veze to ima s Vama i s nama, ali ima. Ovakve. Naravno da vjerojatno ne hodate uokolo odrpani, prljavi i željni šuta, niste prodali sva blaga koja imate doma poput televizora i frižidera da biste se ušlagirali, što se naj eš e pretpostavlja da rade ovisnici o drogi, ali evo što inimo.

Razgovori na sve strane: klopa, seks, shopping, internet, tv, ili nešto tre e, im je gotov prvi krug, slijedi nova runda.

Imamo posla sami sa sobom cijeli dan! Jedino što ovjek da-

nas ne može: biti sam sa sobom, u miru i na miru. Kaže netko; kad nastupi tišina ovjek je najbliži sebi i onome što jest, ali im današnji ovjek nasluti da bi mogao uti samog sebe- odmah upali televizor ili radio.

Cijeli dan mijenjaj jednu ovisnost za drugu. Naravno da se ne može bez hrane, npr., ali dajte, koliko ljudi znate da jedu jer su gladni, a ne zato jer im je dosadno ili jer se tješe njome? Sjedimo skoro cijeli dan, a jedemo više nego da nas eka tri dana kopanja u rudniku! Aha, možda nisam pogodila s hranom u Vašem slu aju? Onda možda alkohol? Ludi no ni provodi? Seks? Ili Vam sve to zvu i jadno i grozno? Možda ljubav? Da, da pitala sam da li ste ovisni o ljubavi? Treba li Vam voljena osoba da biste se osje ali bolje? Ide li to ovako; „9 tisu a milja na vrhu sam ja kad me pogledaš, 9 tisu a milja na dnu sam ja kad me ne gledaš?“ Ako ide; ovisnik!Više nisi ti gazda u svom životu, ovisiš o dobroj volji druge osobe, o ispunjenju svojih potreba preko nje!

Zgražamo se nad ljudima koji su promiskuitetni, mijenjaju partnere kao na teku oj traci. Ali,

Ajmo se zadržati na ovom “Što je najvrjednije u vašem životu?” pitanju. Netko bi rekao obitelj, netko zdravlje (vjerojatno starije ili bolesne osobe) ... Ili možda ljubav? To bi vjerojatno rekle samo osobe koje su friško zaljubljene ... Teško je re i što bi tko odabrao i kako se uop e odlu iti ...

Mislim da je to jedna od najtežih stvari s kojima se moramo nositi u ovom životu. ak i ako ste jedna od onih osoba koja misli kako joj je u životu sve posloženo kako treba (ako uop e postoji takva osoba). Svejedno negdje duboko unutra, zaklju ano od o iju i misli drugih, nalazi se to pitanje koje traži odgovor. Mislim da je zbog toga što izbjegavamo ovo pitanje, jer ga je preteško odgovoriti, toliko ljudi zapravo potajno (ili otvoreno) nesretno. Oni mrze svoj posao, svoj život, svoje muževe ili žene, ljubavnike, prijatelje i njih same. Zato jer žive u laži. Zato su životinje puno sretnije od nas, jer se ne moraju baviti ilozo ijom.

Jeste li ikad primijetili koliko je depresivno biti u okruženju egzistencijalista?

Piše: Tihana Babi ck_ hana_babic@yahoo.com

POGLED ISPOD OBRVA razliku od prošlih vremena, sve manje mladenki kupuje a sve više njih unajmljuje vjen anicu.

Kada ve govorimo o iznajmljivanju, spomenula bih neobi an oglas koji je prošli tjedan plijenio pozornost mnogih Zagrep ana. Na njemu kratko i jasno piše: “Iznajmljujem muža”. Nakon što je ostao bez posla, supruga doti nog gospodina došla je na ideju da renta svoju snažniju polovicu za 120 kuna po satu. Iako oglas “Iznajmljujem muža” može zbuniti, zapravo je rije o usluzi pružanja pomo i u ku i. Doti ni suprug za svoje klijente uredno odlazi na tržnicu te obavlja sve poslove u ku i, od popravljanja vodokotli a do popravljanja ku anskih aparata.

Ovaj zaista neobi an primjer svoj uzrok može prona i u ve spomenutoj ekonomskoj krizi, koja je o ito popularizirala iznajmljivanje svega i sva eg.

Loša inancijska situacija navodi gra ane na kojekakve ideje, a ovo je svakako jedna od kreativnijih. Nekima je o ito dosta krize pa su umjesto razgovora o njoj odlu ili poduzeti odre ene konkretne mjere, što je, bez obzira koliko neobi ne i možda nekima neprihvatljive one bile, u svakom slu aju pohvalno.

Piše : Maja Novosel maja@mnovine.hr

otkrit u Vam jednu tajnu: zaljubljenost je ista stvar, samo objekt naše žudnje nije seks sam po sebi ve doti na osoba. Da, istina u o ima svijeta mi smo pravi niji, kvalitetnije osobe, ali prava istina jest da mi imamo samo malo više ukusa, ništa drugo. Ovisnik je ovisnik, „princip je isti, sve su ostalo nijanse!“Sve što inimo da bismo ublažili onaj osje aj nemira u našoj duši- to je ovisnost. Nema tu slobodne volje.

Uvijek mi je drama, netko kaže nekom: imaš lijepu majicu i onda se ovaj drugi osje a dobro(to je šut) zbog toga?!Pa kakve mile veze majica ima s tobom? S tim tko si, kakav si, što ta majica govori o tebi, da bi ti odjednom bio dobre volje? To je samo majica, Bože dragi!

Problem je s ovisnostima što nikada nije dosta. Taman pojedeš 3 tanjura graha, e sad bi još 2 para kobasica. Ili kupiš novi auto, je, ali za tri mjeseca ve nije najnoviji i osje aj sre e opada! Simpatija se osmjehne, ali nije još nazvala. Jasno je da im nazove, slijedi novi problem, novo ludilo. Apstinencijska kriza.

Sve dok se god ovjek ne osje a dobro, sam po sebi, on treba sitne ili krupne stvari da mu izazovu lažni osje aj sre e. Ali,

kao što svaka droga popušta, popustit e i taj osje aj. Zvijer e opet postati gladna. Pa možemo u tom slu aju, zamijeniti ženu za noviji „model“, auto isto tako. Ili „romanti no“ uzviknuti svome mužu (možete i ženi) kao Roža na ilmu Svoga tela gospodar: „Vudri, vudri dragi Ivek, kaj bum bar po tome znala da sam ti žena!“ To je razlika izme u ljubavi i ovisnosti- kod ovisnosti ne prestajemo ak ni kad nam o ito ini štetu i uništava nas. ovjek može „voljeti“ itav svijet, a ipak ini se da je najteže voljeti i cijeniti sebe. A nije da imamo išta ili ikog drugog na ovom svijetu osim sebe samog, i trebali bi pokušati barem iz tog razloga. Pa za taj divan novi po etak ne upaliti odmah televizor ili radio.

16. ožujka 2010.

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15

9/24/09 4:14:41 PM

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2010.

PREDSTAVLJAMO: VW Bulli

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH 1.1. do 28.2.2010.

Proizvo a

koi ina udio, %

1

Opel

701

12,62%

2

Volkswagen

699

12,58%

3

Chevrolet

506

9,11%

4

Renault

477

8,59%

5

Peugeot

450

8,10%

6

Hyundai

352

6,34%

7

Škoda

347

6,25%

8

Citroen

276

4,97%

9

Ford

198

3,56%

10

Mazda

198

3,56%

11

Suzuki

191

3,44%

12

Toyota

178

3,20%

13

Dacia

140

2,52%

14

BMW

113

2,03%

15

Fiat

113

2,03%

16

Audi

106

1,91%

17

Kia

104

1,87%

18

Seat

97

1,75%

19

Nissan

77

1,39%

20

Honda

72

1,30%

21

Mercedes

32

0,58%

22

Volvo

23

0,41%

23

Lada

16

0,29%

24

Smart

15

0,27%

25

Lancia

13

0,23%

26

Saab

13

0,23%

27

Alfa Romeo

11

0,20%

28

Jeep

8

0,14%

29

Land Rover

5

0,09%

30

Lexus

5

0,09%

31

Ostali

19

0,34%

5555

100%

UKUPNO Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95

8,18

Super plus 98

8,26

Super 100 BS Eurodizel

8,68 7,55

Eurodizel BS LPG auto plin

8,31

7,55 7,63

4,56

4,56

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 12. ožujka 2010.

START d.o.o. (ovlašteni zastupnik i serviser Mazda vozila) prodaje sljede a rabljena vozila: 1. Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2006.god., full oprema 2. Mazda 6 CD120 TE, 2003.god., full oprema 3. Mazda 6 1.8i TE, 2003.god., full oprema 4. Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2003.god., full oprema 5. Renault Scenic 2.0i 16V, PLIN, 2003.god., full oprema 6. Mazda 3 Sp. 1.6i TX, PLIN, 2004.god., full oprema 7. Mazda 2 CD68 TE, 2006.god., full oprema 8. Nissan Maxima 3.0i V6, PLIN, 1996.god., full oprema 9. Mazda Demio 1.4i SE, 1999.god., full oprema 10. Citroen C5 X 2.0 HDI, 2003.god., full oprema 11. Fiat Punto 1.2i Ac ve, 2004.god., oprema Povoljni kredi do 7 godina bez jamaca ili leasing do 6 godina bez u eš a.

Za sve dodatne informacije možete upita na broj telefona: 042/200-666, 040/631-200, 040/312-104.

Posje te nas na internet adresi WWW.MAZDA-START.HR ili akovec,Zelena 1, Varaždin, Zagreba ka 53a, te M. Subo ca, B. Radi a 69

Honda – moja shopping avantura!

U vremenu od 15. ožujka do 15. travnja uvoznik Honde za RH s mrežom ovlaštenih centara odlu ili su organizirati izlaganje i promociju atraktivnih Honda vozila u svim ve im Hrvatskim gradovima. Honda se ovim na inom izlaganja i promocijom, želi dodatno približiti hrvatskim gra anima koji zbog ubrzanog na ina života nemaju vremena posjetiti Honda prodajne salone.

Promocija Honda vozila e se organizirati u navedenim gradovima: Zagreb – City Center One, Split – Mercator, Rijeka – Tower Centar Rijeka, Osijek – Mercator, Pula – Mercator, Varaždin – Mercator.

Izlaganje atraktivnih Honda modela je cjelodnevno, dok e u sklopu promocije, Hondini prodajni savjetnici organizirati i test vožnje. Kupce, koji uplate vozilo tijekom izlaganja o ekuju posebne pogodnosti.

Po etak svjetskog uspjeha prije 60 godina 8. ožujka 1950. godine po ela je pri a o svjetskom uspjehu. Tada je naime prvih deset Transportera sišlo s proizvodne trake u Wolfsburgu. To no šest godina kasnije, nakon 160.000 proizvedenih primjeraka, proizvodnju ovog vozila preuzela je tvornica u Hannoveru. Do 1967. godine proizvedeno je više od 1,83 milijuna VW Bullija prve generacije, a do današnjeg dana više od 10 milijuna.

Prvih osam ru no proizvedenih Transportera, interno nazvanih „Typ 29“, ve su postojali kad su u ožujku 1950. godine prvi Transporteri (Typ 2 «T1») sišli s proizvodne trake. Šest furgona i dva kombija služila su za potrebe prezentacije kupcima i medijima.

U prolje e 1950. godine je sve bilo spremno. Saznanja iz proteklih razvojnih godina poprimila su realan oblik. To se prije svega odnosi na injenicu da Transporter nije nastao na platformi bube (Typ 1), kao što je prvobitno bilo zamišljeno i planirano, nego je raspolagao vlastitom, poja anom šasijom.

Tehnika je preuzeta od Volkswagen osobnih vozila. Motor i mjenja potje u iz doba razvoja njema ke mobilnosti. 25 KS je dakle razvijeno sa zadatkom da transportiraju 750 kg tereta.

Time Transporter nije neophodno imao suveren motor, ali je od prvog dana izrazito pouzdano izvršavao svoje zadatke.Pri tome se utovarnom prostoru od 4,6 m3 ispo etka moglo pristupiti samo preko dvoja vrata na desnoj strani, a od lipnja 1951. godine opcionalno su se mogao naru iti i dodatni par vrata na lijevoj strani. Pristup preko stražnjeg dijela bio je mogu preko opcionalnog malog poklopca.

Poklopac motora veli ine vrata sjenika («Barndoor») dopuštao je velikodušan pogled u prostor u kojem je bio smješten motor, ali

i spremnik goriva i rezervna guma. To je promijenjeno tek 1955. godine kad je rezervna guma „skrivena“ iza prednjih sjedala, veli ina poklopca motora za pola smanjena, a dodatni poklopac s prozorom iznad prostora motora omogu avao je pristup utovarnom prostoru.

Tada je Transporter dobio i „klima ure aj“. Od sada je prednji dio vozila ukrašavao mali krovni prevjes preko kojeg je svježi zrak dopirao u unutrašnjost vozila. U serijsku opremu je k tome dodana i limena armaturna plo a, što doduše nije promijenilo na in informiranja voza a. Voza je

kao i prije isklju ivo preko tahometra s etiri kontrolne lampice dobivao informacije o stanju tehnike – brzini, pokaziva ima smjera, dugim svjetlima, tlaku ulja i punjenju baterija. Me utim, stvoren je prostor za opcionalni radio ure aj, pepeljaru, ru ku za držanje, sat, koji su izme u ostalog bili sastavni dio serijske opreme modela Sambe, koja se proizvodi od 1951. godine, te prostor za pokaziva razine goriva, koji je od 1961. godine ukazivao na preostalu koli inu goriva.

Daljnje novosti uslijedile su po etkom 60-tih godina prošlog stolje a. Tako sada voza u

na raspolaganju stoji samo jedno pojedina no sjedalo, koje se može i podešavati. S takvim sjedalom su voza i manjeg rasta mogli prona i prikladnu sjede u poziciju. Najve a promjena je bila u poja anju snage motora. Isprva odre en za ameri ko tržište 42 KS snažni boxer od 1963. godine dobio je i svoju europsku verziju. Neoptere eni Transporter je s 1,5 l motorom postigao brzinu od 100 km/h. Dvije godine prije kraja proizvodnje inžinjeri su pronašli dvije dodatne KS. Osim toga, sve verzije Transportera s proizvodne trake su silazile samo s 12-voltnom tehnikom.

U srpnju 1967. godine, nakon 17 proizvodnih godina, u Njema koj je prekinuta proizvodnja prve generacije Transportera. Me utim, u Brazilu, gdje se T1 tako er proizvodio od 1957. godine proizvodnja je nastavljena do 2000. godine. Ukupno je u Brazilu, Meksiku i Njema koj proizvedeno 2,9 milijuna Bullija prve generacije.

Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA OSOBNA VOZILA: FIAT STILO 1.4 16v, 3 VRATA, 04/05, metalik crna FIAT GRANDE PUNTO 1.2, 3 VRATA, 06, metalik crna FIAT MULTIPLA 1.9 JTD, 04/05, metalik crna

SKUTERI: PIAGGIO XEVO 250 ie, 08, crna metalik

SLUŽBENA VOZILA : ALFA ROMEO 159 2.4 JTD, business+, 07, metalik crna

TERETNA VOZILA: FIAT DOBLO CARGO 1.3 JTD, 07, bijela FIAT DOBLO CARGO 1.3 JTD, 05, bijela FIAT DOBLO CARGO 1.4 SX, 08, bijela

KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, U EŠ A, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA

16. ožujka 2010.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Peugeot Eco Cup – hrvatska ekipa osvojila Peugeot 3008 Na Peugeot Eco Cupu, održanom od 28. velja e do 2. ožujka, uo i novinarskih dana Salona automobila u Ženevi, ekipa Milijan uljak / Lovro uljak iz Sesveta odli nom je vožnjom osvojila automobil Peugeot 3008, prosje no troše i samo 3,567 l/100 km u Peugeotu 3008 1,6 HDi 110 ks na putu od Pariza do Annecy-a. etiri hrvatske ekipe koje su sudjelovale na ovom natjecanju zajedno su osvojile odli no 3. mjesto od ukupno 18 europskih zemalja, ostvarivši prosje nu potrošnju od samo 3,57 l/100 km.

Tijekom godina Peugeot se brine za budu nost rade i na smanjenju štetnih plinova i efekta

staklenika, razvijaju i tehnologije blagonaklone za okoliš i motore za svoje automobile koji emitiraju manje CO2. U tom kontekstu, Au-

tomobiles Peugeot organizirao je ove godine po prvi put Peugeot Eco Cup, kojim se želi senzibilizirati voza e za eko vožnju, da bi eko vožnja

postala praksa koja bi rezultirala što manjom potrošnjom i emisijom CO2.

Na Peugeot Eco Cupu ove je godine sudjelovalo 18 europskih zemalja, svaka s po 4 ekipe, što zna i da su na natjecanju ukupno sudjelovale 72 ekipe. Natjecatelji su vozili automobile u kategorijama 207, 308, 3008 i 5008 od Pariza do Annecy-a, što je iznosilo oko 1.000 km puta. Cilj je bio ekološkom vožnjom potrošiti što manje goriva, a ekipa koja je uspjela potrošiti najmanje goriva iz svake kategorije osvajala je automobil. Ove je godine to pošlo za rukom g. Milijanu uljku iz Sesveta, koji je sa svojim

Super ponuda iz Seata suvoza em sinom Lovrom u vrlo jakoj konkurenciji uspio ostvariti najmanju potrošnju u svojoj kategoriji i osvojiti Peugeot 3008. U ostalim kategorijama, Peugeot 207 osvojila je iz Belgije, 308 ekipa iz Slova ke, a Peugeot 5008 osvojila je ekipa iz Republike eške. Ekipno je Hrvatska napravila odli an rezultat, osvojivši visoko 3. mjesto s prosje nom potrošnjom ekipe od samo 3,57 l/100 km, plasiraju i se odmah iza ekipe Slova ke, koja je ukupno ostvarila prosje nu potrošnju od samo 3,48 l, i ekipe Belgije koja je bila druga s ukupnom prosje nom potrošnjom od samo 3,50 l/100 km.

Osim vrlo atraktivnih cijena svojih modela, Seat je u suradnji s tvrtkom Porsche Mobiliti potencijalnim kupcima pripremio i dodatnu, fantasti nu ponudu koja e im omogu iti još lakšu i povoljniju kupnju novog automobila. Tako od sada svi kupci Seat vozila koji kupnju inanciraju putem kredita Porsche Mobilitija, u prvoj godini inanciranja dobivaju vozilo: bez troškova osnovnog osiguranja, bez troškova kasko osiguranja, bez troškova registracije, bez troškova tehni kog pregleda, bez troškova javnog bilježnika, bez u eš a, bez jamaca. Uz to, kupcima se nude Seat modeli po izuzetno atraktivnim cijenama – Ibiza ve od 75.900 kn s klima ure ajem, Leon ve od 98.900 kn, Altea XL ve od 115.167 kn i Exeo ve od 139.900 kn! Ponuda vrijedi do kraja travnja, a sve uvjete ponude potrebno je provjeriti kod ovlaštenog Seat trgovca ili u Porsche Mobilitiju.

Honda akcija: ‘’Hondinih prvih 50’’ Samo u petak i subotu, 19. i 20. ožujka Honda je odlu ila razveseliti prvih pedeset kupaca nizom atraktivnih pogodnosti, u kojima se pri kupnji hondinih automobila može ostvariti ušteda i do 22%.

Koli ina vozila koja se nalaze u akciji je ograni ena, a za sve informacije o akcijskim modelima i uvjetima kupnje obratite se najbližem ovlaštenom prodajnom centru Honda automobila u Republici Hrvatskoj.

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2010.

EKO KUTAK

Jakov Fak i Citroën zajedno na putu prema novim sportskim uspjesima Volvo V70 i S80 - sada s emisijom uglji nog dioksida ispod 120 g/km Ekološki osviještenii ljubitelji Volvo vozila mogu sada kupiti dizelske izvedbe modela V70 i S80, ija emisija uglji nog dioksida iznosi samo 119 g/km, što odgovara potrošnji goriva od samo 4,5 litara na 100 prije enih kilometara. To zna i da je tijekom nešto više od godinu dana Volvo uspio predstaviti ak pet modela s emisijom CO2 ispod 120 g/ km.

Volvo DRIVe oznaka rezervirana je za automobile koji u svojim klasama nude najbolje ekološke performanse.

Osim novih V70 i S80, u društvo DRIVe modela s emisijom uglji nog dioksida ispod 120 g/km ulaze još Volvo C30 (99 g/km), Volvo S40 (104 g/km) i Volvo V50 (104 g/km). Nove izvedbe modela V70 i S80 s emisijom CO2 od 119 g/km pokre e poznati 1.6 litarski benzinac sa 109 KS i maksimalnim okretnim momentom od 240 Nm, ukomponiran s ru nim mjenja em.

Volvo eksperti za motore razvili su dvije tehnike za

smanjenje emisije uglji nog dioksida sa 129 g/km na 119 g/km, odnosno smanjenje prosje ne potrošnje sa 4,9 na 4,5 litara: inteligentno dopunjavanje baterije kod kojeg kontrolni sustav dopušta alternatoru dopunjavanje baterije kada je motor pod malim optere enjem, kao što je vožnja nizbrdo; smanjenje frikcije remena koji pokre e alternator i kompresor klima ure aja. Redizajn zateznih remena i remena na alternatoru rezultira manjom potrošnjom goriva i manjom emisijom.

Smanjenje prosje ne potrošnje goriva sa 4,9 l/100 km na 4.5 l/100 km zna i da prosje an voza koji godišnje prije e 15.000 km uštedi za cijelu godinu 60 litara dizelskog goriva, odnosno smanjuje godišnju emisiju uglji nog dioksida za 150 kg.

S obzirom da potrošnja na otvorenoj cesti pada na samo 4.0 litre na 100 km, s jednim rezervoarom možete prije i ak 1.750 km.

U subotu 27. velja e 2010. je u salonu Citroën Savska održana prva konferencija za novinare olimpijca Jakova Faka nakon njegovog povratka sa Zimskih Olimpijskih Igara u Vancouveru. Hrvatski biatlonac je jedan od najve ih talenata u svijetu biatlona. Nakon bron anog odli ja na Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2009. u Južnoj Koreji, Jakov Fak je upravo osvojio bron anu olimpijsku medalju u Vancouveru i tako proslavio Hrvatsku u svijetu olimpizma i biatlona. Na samoj konferenciji su govornici Nikola Župani , predsjednik Hrvatskog biatlonskog saveza, Josip op, glavni tajnik Hrvatskog Olimpijskog Odbora

i Davor Dasovi , direktor salona Citroën Savska estitali sjajnom biatloncu na postignutom uspjehu. Sama sve anost je kulminirala kada je g. Dasovi uru io klju eve novoga Citroëna DS3, simbola kreativnosti i tehnologije Marke Citroen, Jakovu Faku. Proslavljeni biatlonac e time me u prvima u Hrvatskoj voziti ovog Citroënovog aduta nove DS linije koji e biti komercijaliziran u Hrvatskoj 1. travnja ove godine. Podsjetimo da su Citroën Hrvatska, Prodajni salon Citroën Savska i Hrvatski biatlonski savez potpisali još u lipnju 2009. godine ugovor o poslovnoj suradnji na sportskim i promotivnim eventima s Jakovom Fakom.

16. oĹžujka 2010.

WRC poredak nakon 2 od 13 Rally-a

Rezulta Corona Rally Mexico, 5.-7. oĹžujka 2010.

1.

Sebas en Loeb

2.

Pe er Solberg

18

3.

Sebas en Ogier

15

4.

Mikko Hirvonen

25

12

5.

Jari - Ma Latvala

10

6.

Henning Solberg

8

7.

Federico Villagra

6

8.

Xavi Pons

4

9.

Mar n Prokop

2

10. Armindo Araujo

1

Poredak voza a: 1.

Sebas en Loeb

43

2.

Mikko Hirvonen

37

3.

Jari - Ma Latvala

25

4.

Sebas en Ogier

25

5.

Pe er Solberg

20

6.

Henning Solberg

16

7.

Dani Sordo

12

8.

Ma hew Wilson

6

9.

Federico Villagra

6

10. Mads Ostberg Poredak Teamova: 1. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 2. CitroĂŤn Total World Rally Team 3. CitroĂŤn Junior Team 4.

5.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi's Ford World Rally Team

Slijede i rally: Jordan Rally, 1.-3. travnja 2010.

4

67 61 32 28 8

F1 poredak nakon 1 od 19 utrka

Filip Ude preuzeo Mazdu 3 U utorak, 9. oĹžujka, u prodajno servisnom centru tvrtke Start, ovlaĹĄtenog prodavatelja i servisera vozila Mazda za Me imursku i VaraĹždinsku Ĺžupaniju, odrĹžana je sve ana primopredaja klju eva Mazde 3 Sport 1,6 TX Plus koju je na koriĹĄtenje dobio proslavljeni gimnasti ar iz Me imurja, Filip Ude. Filip e tako do Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine koristiti ovaj automobil koji e mu znatno olakĹĄati odlaske na treninge pa i bliĹža natjecanja. U nazo nosti gostiju Filip Ude potpisao je ugovor s g.

Franjom Novakom direktorom tvrtke Start koja je tako na najljepĹĄi mogu i na in proslavila 20 godina djelovanja.

Filipu Ĺželim mnogo uĹživanja u njegovoj Mazdi, a tvrtki Start mnogo uspjeha u daljnjem radu uz estitke povodom 20. ro endana tvrtke.

F1 poredak VN Bahrein, Sakhir, 14. oĹžujka 2010.

1.

Fernando Alonso

25

2.

Felipe Massa

18

3.

Lewis Hamilton

15

4.

Sebas an Ve el

12

5.

Nico Rosberg

10

6.

Michalel Schumacher

8

7.

Jenson Bu on

6

8.

Mark Webber

4

9.

Vitantonio Liuzzi

2

10. Rubens Barrichello

1

Poredak voza a: 1.

Tvrtka Start, ovlaĹĄteni prodavatelj i serviser vozila Mazda za Me imursku i VaraĹždinsku Ĺžupaniju, djeluje na slijede im adresama:

akovec, Zelena 1 040/312-104; VaraĹždin, Zagreba ka 53a, 042/200-666 te Maloj Subotici, Bra e Radi a 69, 040/631-200.

Fernando Alonso

25

2.

Felipe Massa

18

3.

Lewis Hamilton

15

4.

Sebas an Ve el

12

5.

Nico Rosberg

10

6.

Michalel Schumacher

8

7.

Jenson Bu on

6

8.

Mark Webber

4

9.

Vitantonio Liuzzi

2

10. Rubens Barrichello

1

Poredak konstruktora: 1.

Ferrari

2.

McLaren-Mercedes

21

3.

Mercedes Benz Gp

18

4.

RBR-Renault

16

5.

Force India-Mercedes

2

6.

Williams-Cosworth

1

7.

Renault

0

8.

STR-Ferrari

0

9.

Lotus-Cosworth

0

10. BMW Sauber-Ferrari

0

Slijede a utrka: VN Australije, Melbourne, 28. oĹžujka 2010.

43

SUBOTA, 20.OŽUJKA, 20 SATI, MALA SCENA CENTRA ZA KULTURU

Izbor Super Miss i Mister U mnogo emu zanimljiv, potpuno druga iji izbor ljepote, i to ne samo u Me imurju, dogodit e se ove subote u prostoru Male scene Centra za kulturu u akovcu.

Djevojke i mladi i odabrani za ovaj izbor susrest e se s niz zadataka koje je organizator postavio pred njih. Na ovom izboru osim ljepote, koja jest primarni faktor, ali ne i presu uju i, kandidati e mo i iskazati svoju osobnost. Nastupaju u Ĺženskoj konkurenciji 8 djevojaka, te u muĹĄkoj 3 mladi a iz tri Ĺžupanije.

Oni e tijekom programa vrĹĄiti funkciju spikera, kulinara, nositi odje u svojih baka i djedova, pokazati svoj talent u viĹĄestrukim mogu nostima, odgovarati na pitanja Ĺžirija is-

klju ivo iz showbiza i politike.

Posebno atraktivni nastup djevojke i mladi i prezentirat e u kupa em atraktivnom programu MARYAN MEHLHORN tvrtke Neores.

Tko su natjecatelji U konkurenciji e nastupiti: Mateo Vrbanec, 22 g. Palinovec, Esad Huski , 21 g. akovec, Marko Toner, 21 g. Mihovljan, Barbara Zeljak, 21 g. Topli ica, Matea Sudec, 21 g. akovec, Kri-

stina Bajs, 22 g. Mihovljan, Natalija Vnu ec, 23 g. Breznica, Karolina Bani , 18 g.

Beretinec, Tea Pintari , 18 g. Brezje, Ozana RuĹži , 16 g.

Koprivnica, Tihana Kanjir, 19 g. VaraĹždin.

Za razliku od drugih izbora, ovaj izbor nema pratilje i pratitelja, proglaĹĄavat e se samo SUPER MISS I SUPER MISTER, tako da e se kandidati zaista morati svojski potruditi do i do najviĹĄeg trona.

Uz nov anu nagradu Euroherca, pobjednike e bogato nagraditi i Briljant iz akovca.

U zabavnom programu uz gosta iznena enja nastupit e dvije akove ke pjeva ice Rea Guterman i Merljina LjuĹĄaj, program voditi Mateja GoĹĄ iej, a koreogra iju potpisuje Ines Voni .

TOP 20 01. LAKO JE SVE - FEMINNEM 02. KRUG ŽIVOTA - MARIO HULJEV 03. JOŠUVIJEK SANJAM DA SMO ZAJEDNO

TOP LISTA DOMA IH 01. U ast svim dobrim ljudima

TOĹ E PROESKI

DraĹžen Ze i

04. SADA OSJE AM TO

02. Svirajte mi tuĹžne - E.T.

CARLA BELOVARI

TOP 03. Tvoj samLISTA - Armin DOMA IH

05. BEZ TEBE - RIVERS

04. Vjerujem u an ele

06. ZAUVIJEK - NOLA

Oliver Dragojevi

07. DOLINA SUNCA - ACTORS BAND

05. Danijela as

08. ZNAM TE JA - NINA BADRI

Danijela Mar novi

09. BALADA - CRVENA JABUKA

06. Odijelo - Jole

10. IZNAD KROVOVA - NINA ROMI

07. Uzalud sunce sja - Op a opasnost 08. Kad Ĺžena zavoli - Tony Ce nski

FORMULA 13

09. Nemam pojma - Bojan JambroĹĄi

01. IF WE EVER MEET AGAIN - TIMBALAND

10. Ne pitaj

02. I WANT YOU - KINGS OF LEON

Natali Dizdar

03WAR MACHINE - AC/DC 04. GAVE IT ALL AWAY - BOYZONE

Spektakularna Lisca Slovenska modna ku a Lisca poznata po inom i seksi rublju odrĹžala je spektakularnu modnu reviju za nadolaze u sezonu prolje e/ljeto 2010. u Kristalnoj dvorani Hotela Westin u Zagrebu. Lisca je predstavila svoju novu kolekciju donjeg rublja i kupa ih kostima za nadolaze e ljeto. I dok je Ĺženski dio publike sa zanimanjem pratio modele koji e se nositi u narednim mjesecima, muĹĄkarci su uĹživali u seksipilnim manekenkama koje su nosile reviju.

(Foto: Cropix)

TOP LISTA STRANIH

05. TRACKS OF MY TEARS

01. RIHANA

ROD STEWART & SMOKEY R.

RUSSIAN ROULETTE

06. MORNING SUN - ROBBIE WILLIAMS

02. BEYONCE

07. YOUNG FOREVER

TOP LISTA DOMA IH SWEET DREAMS

JAY-Z feat. MR. HUDSON

03. DAVID GUETTA ONE LOVE

08. 21ST CENTURY BREAK. - GREEN DAY

04. SHAKIRA DID IT AGAIN

09. IMMA BE - BLACK EYED PEAS

05. MILOW AYO TECHNOLOGY

10. SOLDIER OF LOVE - SADE

6. WARM THIS WINTER GABRIELA CHILMI 07. IF I WERE A BOY BEYONCE 08. MILES AWAY MADONNA 09. VIVA LA VIDA COLDPLAY 10. I’M OUTTA TIME OASIS

TOP LISTA 01. NINA BADRI - Znam te ja 02. DORIS DRAGOVI - Ni Ri i 03. TOĹ E PROESKI

TOP LISTA DOMA IH JoĹĄ uvijek sanjam da smo zajedno 04. CARLA BELOVARI O i na vrijeme

Sve asti seksom za Playboyeva svjetsku nogometnu titulu! djevojka 2009.

Nije bez razloga proĹĄle godine izabrana za Playboyevu djevojku godine, a prije toga i za niz titula najcyber djevojke. Ali ono ĹĄto je izdiĹže od ostalih je injenica da je Jo Garcia opaka gejmerica.

Ovakva djevojka uop e se ne e ljutiti ako biste se s njom

Preťu (pijana budalo) 06. TONY - Zajedno 07. GIBONNI - Že am 08. ARMIN - Gdje si 09. DANIJELA Danijela as 10. PLAVI ORKESTAR Amerika

TJEDNI KALORIFER

Nik

druĹžili uz PC ili joĹĄ bolje uz neku konzolu. Dokle god biste zaigrali neku od RPG igara. A ako ste k tome zaljubljenik u serijal “Final Fantasyâ€?, onda ste naĹĄli put do njenog srca. Jo se hvali da ima preko 100 sati igranja FFXII. Bavi se ak i komedijom pa sura uje na stranicama koju vode Will Ferrell i Adam McKay, a kao zakleta gejmerica sura uje i na stranici Pwn or die.

Inga

Dallys Ferreira, paragvajska starleta, kazala je da e se “pretvoriti� u svojevrsnu nimfomanku ukoliko njezina domovina

ovoga ljeta u JuĹžnoafri koj Republici osvoji svjetsku titulu u nogometu.

- Ukoliko moji Paragvajci osvoje World Cup, bez prestanka u se seksati cijelu no . Ho u li to mo i? Vjerujte mi, Şene u mojoj zemlji su jako strastvene�, rekla je zgodna djevojka iz drugoga najve eg paragvajskog grada Ciudad del Estea, a njezina ponuda je otvorenog tipa.

Vatrena navija ica Albirroja, paragvajske nogometne reprezentacije, trenutno Ĺživi i radi u Argentini kao fotomodel za brojne muĹĄke magazine, a povremeno kapne i kakva sitna ulogu u televizijskim projektima. GoliĹĄavo poziranje je ono ĹĄto ipak najbolje radi, pa je tako 2005. bila Miss Playboy u svojoj domovini.

05. SANDI

16. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 47

48

Dobro je znati

na madrace LESNINA

OGRAM

hrastov furnir, boja: orah

.9 9 9 1.

KKNN

5.000,-KN

SAM

O

stolica WALKER 4-04-01

3.800,-KN

O SAM

[OKA

KKNN

NTNO

ko`a

5.999,-kn

..9 9 9 9 4 8 1.

4.

KKNN

.9 4 2 13.000,-KN

sjede}a grt. BARON 3R + 2, le`aj u trosjedu

kuhinjska grt. CLASSIC stol + 6 stolica

MASIVNO DRVO

NA KOMPLETAN PR

program WALKER

spava}a soba ANJA ormar: {: 212 x v: 209 x d: 56 cm krevet: 200x180 cm + 2x no}ni ormari} boja: wenge/bijela

prilikom kupnje dje~je ili spava}e sobe

16. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

KKNN eko ko`a

O 10.000,-KN SAM

Sad ili nikad!

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

UZBURKANI REDOVI NK ME IMURJE bez obzira na remi i dobru igru protiv Osijeka

ME IMURJE – OSIJEK 1:1

Uprava više ne vjeruje Bogdanu!?

- Odluka je pala ju er nave er, ali i u slu aju da Bogdan ostane trener, kako neslužbeno saznajemo nitko iz vrhuške Uprave više nema povjerenja u sadašnjeg trenera Nažalost, nogomet je u redovima prvoligaša Me imurje ponovno u drugom planu. Iako je subota donijela gostovanje jednog od najpoznatijih hrvatskih klubova - Osijek, klupski kuluari uglavnom su bili okrenuti prema sudbini trenera Sre ka Bogdana. Bogdan je zajedno s ekipom izvukao protiv ambicioznog prvoligaša remi, koji je trebao biti pretvoren u sva tri boda, ali njegova trenerska stolica i dalje se jako ljulja. Odluka je pala ju er nave er, ali i u slu aju da Bogdan ostane trener, kako neslužbeno saznajemo nitko iz vrhuške Uprave više mu ne vjeruje. I nije samo trener u pitanju, ve bi “u paketu” mogao oti i i direktor Hamonajec koji je izgleda ipak u posljednji trenutak uspio prona i klupske saveznike da ostane na mjestu prvog klupsko operativca. Uglavnom, triler pri a koja je pomalo u sjenu bacila nogomet, što kad je Me imurje u pitanju i nije nešto novo. I to nije pri a koju Uprava može samo tako demantirati, bu-

du i da je svima u klubu zabranjena komunikacija upravo zbog prije navedenih razloga. Što pak je donio sraz Me imurja i Osijeka u subotu.

Solidno izdanje Me imurja Pred oko 1.000 gledatelja solidan nogomet i na kraju remi 1:1 (0:0). Bogdan se odlu io za promjenu takti kog sustava. Po prvi put je u ovoj sezoni zaigrao Bratkovi i to na liberu u formaciji 3-5-2 kojoj se navodno vra a i izbornik Bili . I nije to bilo loše.

Dapa e, bilo je vrlo dobro, Osje ana gotovo tri etvrtine utakmice nije bilo nigdje. I onda su “uskrsli”.

Nažalost, ovdje “voda na mlin” ne ide Bogdanu, jer je iz igre izvadio krive igra e: Eliomara i Aganovi a koji se žalio na ozljedu. Me utim, prije svih je morao iza i Planti koji više nije mogao, ali o ito to klupa nije primijetila.

Iako je u ve em dijelu utakmice nadigralo Osijek, Me imurje je odigralo neodlu eno s “klub s

Drave” 1:1 (0:0). Vodstvo Me imurju donio je Vuka po etkom drugog dijela, ali je desetak minuta prije kraja za goste poravnao.

Bila je to utakmica u kojoj je Me imurje propustilo priliku da na vrijeme osigura visoko vodstvo i riješi pitanje pobjednika. Ve u prvom poluvremenu doma i su imali nekoliko prilika za vodstvo, da bi bolju igru kona no okrunio Vuka, nakon što je iskoristio loše postavljenu obranu Osijeka, izbjegao zale e i zabio za 1:0. I nakon toga bilo je nekoliko opasnih situacija pred gostuju im vratima.

Me utim, bez završnice. Osje ani su bili totalno bezopasni, ali onda su iz prve prilike zabili. Nakon “biljara” pred šesnaestercem Me imurja, lopta je došla u Jugovi a koji je ostao sam, da bi zabio lijepi zgoditak za 1:1.

Dojam je da izmjene trenera Bogdana nisu bile baš pogo ene, što mu posebice u ovoj situaciji kad mu se o ito “ljulja stolica” ne ide u prilog, jer nakon njegovog izlaska gosti su zavladali sredi-

AKOVEC. SRC Mladost. Sudac: Marin Mlinar (Zagreb). Pomo nici: Modri i avlina. etvr sudac: Jovi . Delegat: Balen.

Strijelci: 1:0 Vuka (61), 1:1 Hrn evi (79).

ME IMURJE: Vuljanko, Bratkovi (od 90. Andre Silva), Amauri, Valen , Melnjak, Darmopil, Aganovi (od 77. Grgi ), Planti , Eliomar (od 68.

Kova ), Golubovi , Vuka. Trener: Bogdan.

OSIJEK: Kardum, Ibriks, Vida, Gavri , Stojki , Kurtovi , Šarša (od 76. Puši ), Jugovi , Vidakovi (od 76.

Hrn evi ), Mili evi , Bariši (od 55.

Niški ). Trener: Steinbrückner. Žu kartoni: Bratkovi , Valen , Vidakovi , Amauri.

Igra utakmice: Neven Vuljanko.

Ostali rezultati: Zagreb – Varteks 3:0; Dinamo – Zadar 0:0; Cibalia – Lokomotiva 1:0; Karlovac – Slaven Belupo 0:0; Šibenik – Inter 0:0; Istra 1961 – Croatia Sesvete 1:0; Hajduk – Rijeka 1:1.

TABLICA

Sudbina trenera Sre ka Bogdana i dalje neizvjesna nom terena. Štoviše, pred kraj utakmice zamalo su osvojili sva tri boda.

Me imurju slijedi teško gostovanje kod Zadra koji je priredio iznena enja kola odigravši neodlu eno u Maksimiru.

Bodom nije bio zadovoljan Sre ko Bogdan, koji je rekao: - Nama se u svakoj utakmici radi o glavi. U Puli smo bili odli ni, protiv Sesveta razo arali, a zatim došli na protivnika koji se bori za poziciju u gornjem dijelu ljestvice. Nismo trebali primiti gol i trebali smo znati

održati prednost do koje smo došli.

Trenera Me imurja upitali smo osje a li se nervoza u svla ionici zbog aktualne napete situacije i doga anja u vrhu kluba...

- Igra i se moraju koncentrirati na ono za što su pla eni, a Uprava na svoj posao. Na igra ima nije da se brinu za ono što se doga a u uredskim prostorijama, kazao je Bogdan, koji nije komentirao osobnu situaciju i poziciju trenera koja je o ito upitna.

(Dejan Zrna, Ivana Strahija, foto: Vjeran Žganec Rogulja)

1. Dinamo 2. Cibalia 3. Šibenik 4. Hajduk 5. Karlovac 6. Osijek 7. Lokomo va 8. Sl. Belupo 9. Rijeka 10. Inter 11. Zadar 12. Me imurje 13. Varteks 14. Istra 1961 15. Zagreb 16. Cro. Sesvete

20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20

14 4 11 7 10 6 10 5 9 7 9 5 10 1 8 7 6 8 6 3 5 6 6 3 5 5 5 4 5 3 2 4

2 2 4 5 4 6 9 5 6 11 9 11 10 11 12 14

58:10 30:9 21:20 32:14 21:13 36:28 24:24 32:33 31:29 24:32 16:29 25:42 19:32 19:33 28:37 19:50

46 40 36 35 34 32 31 31 26 21 21 21 20 19 18 10

Parovi 21. kola: Zagreb – Istra 1961; Inter – Karlovac; Varteks – Cibalia; Lokomotiva – Hajduk; Rijeka – Šibenik; Zadar – Me imurje; Osijek – Croatia Sesvete; Slaven Belupo – Dinamo.

TIJEK SUSRETA ME IMURJE-OSIJEK

Me imurje previše toga promašilo Nakon po etnih odmjeravanja snaga priliku koju je teže bilo promašiti nego zabiti imali su Planti i Aganovi . Ovaj prvi lijepo je vratio loptu za svog suigra a, no on je šalje pored gola Osijeka.

Više od jedne prigode Crveno-crni imali su u 30. minuti.

Loptu je petom za Vuku poravnao Eliomar, ovaj se provla i pored osje ke obrane ali ostaje bez lopte. Korner koji je uslijedio izvodi Planti , opet mreža Osijeka ostaje prazna, a akcija se nastavlja sve dok je nije zbog prekršaja zaustavio sudac Mlinar. Nastavlja se slobodnjakom

za Me imurje, puca Vuka s nekih 20 metara, ali lopta odlazi pored gola. Ni pet minuta kasnije Golubovi nabacuje skoro savršenu loptu Vuki na glavu, a rezultat ostaje po etnih 0:0.

Totalna dominacija doma ina.

U drugi dio Me imurje ulazi i dalje kvalitetno. Bolja igra urodila je vodstvom doma ina.

Kona no smo promjenu rezultata vidjeli u 61. minuti. Valenti je loptu dodao za Vuku, koji je sam vodi kroz kazneni prostor gostiju i nakon ogleda “o i-u-o i” s vratarom Kardumom poga a za 1:0.

Doma ini zatim popuštaju u koncentraciji, posebice kad je u pitanju zadnji pas jer su mogli dokraj iti goste. I tako su pružili šansu gostima, koji koriste prvu pravu svoju priliku na utakmici i izjedna avaju rezultat desetak minuta prije kraja.

Kurtovi je loptu ubacio iz daljine, pametno je se do epao Jugovi te odli no proslijedio za nedavno ušlog Hrn evi a, koji zabija za 1:1 i veliku pljusku doma oj obrani, koja je manje-više bespomo no gledala doga anja pred golom. Nakon što se mreža iza Vuljanka zatresla, doma i pogledom traže

Jedan od rijetkih pokušaja Osje ana u završnici utakmice završio je pogotkom u mreži vratara Vuljanka pomo nog suca i zastavicu za zale e, ali snimka je pokazala da je sve bilo uredno.

Do kraja utakmice obje su ekipe mogle zabiti pobjedni ki gol. Jugovi je imao priliku nakon uba aja

Ibriksa,aGrgi sepokušaodokazati odmah potom. Rezultat me utim ostaje nepromijenjen. (IS)

16. ožujka 2010.

LEGEA CUP - turnir malih nogometaša lima a u organizaciji Škole nogometa Me imurje- akovec

Najbolji Me imurje i akovec 1 ODLI NI UVJETI za igru prvoligaša zahvaljuju i i Školi nogometa

O istili teren koji je bio ovaj vikend najbolji u Hrvatskoj Sa uvani travnjak glavnog igrališta SRC Mladost akovec izgledao je sjajno u subotu. Zahvaljuju i tome što je direktor Škole nogometa Dušan Mikolaj angažirao sve slobodne igra e kadetskog i juniorskog uzrasta koji su sa djelatnicima kluba, kao i ponekim navija em tijekom petka o istili travnjak od snijega. Bili su tako brzi da se podloga mogla i kvalitetno osušiti.

Svaka ast za ovu akciju koja je pokazala da “radna akcija” može uspjeti ako postoji dobra volja. Šteta pak što je navodno direktor Hamonajec koji se nije pretrgao da ova akcije uspije ve je sve koordinirao

sportski direkotor Dove er, u nedjelju nije dopustio odigravanje prijateljske utakmice akovca i preloške Mladosti iako je teren bio spreman, gotovo pa suh i ne bi došlo do nekog ve eg uništavanja. Preložani su bili posebice ljuti, jer su nedavno iz prvoligaša stizali signali o tome da suradnja bude na nivou u trenutku kad su u prijateljskoj utakmici ostali bez važne karike (Eliomar je Ba ariju slomio zub), ak su izašli u susret za odigravanje te utakmice, dok im je sada kada njima utakmica bila itekako potrebna (odgo eno kolo) Hamonajec uzvratio na zaista “lijepi na in”. (DZ)

U dvorani II Osnove škole u akovcu održan je do sada najve i Malonogometni turnir u generacije malih nogometaša 1999., te 2000. i 2001. godišta u organizaciji Škole nogometa Me imurje- akovec. Na turnir su se u obje konkurencije prijavile ak 22 ekipe. U konkurenciji godišta 1999. pobjedu je odnijela ekipa Me imurja, a u generaciji 2000. i 2001. najbolji je bio akovec 1. Neki od klubova imali su i po etiri ekipe.

Na turniru su u estvovali: NK akovec (u svakoj kategoriji dvije ekipe), NK Me imurje NK Mladost Prelog, NK Podravina Ludbreg, NK Radni ki Novakovec, NK Fotex Nedeljanec (tri ekipe), NK Polet Pribislavec, NK Polet Sv. Marin na Muri, NK Podturen (dvije ekipe), NK Hajduk Brezje, NK Sloga akovec Najve i teret organizacije podnijeli su uz Školu sami roditelji, a me u njima ponajviše Zoran oki . Posebna pak je pri a bio ambijent stvoren u dvorani II. OŠ akovec koja je bila ispunjena do posljednjeg mjesta uz fantasti no navijanje.

(DZ, foto: I. Vuruši )

Detalj s uzbudljivih borbi na terenu

16. ožujka 2010.

HOL - Me imurje Centrometal ka svom cilju

Play off se smiješi!

Baš kako su planirali, odbojkaši iz re ana bili su bolji od Daruvara na gostovanju. Kako je Mursa svoju utakmicu pro v Varaždina glatko izgubila s 0:3, me imurski i osje ki klub sad su poravna na tablici, pa naši odbojkaši imaju zašto gaji nadu da e se uspje plasira u play o . Daruvar – Me imurje Centrometal 1:3 (30:28,19:25,22:25,22:25).

Nakon prvog seta, gosti ubacili u višu brzinu

ŽOK Kaštel pobjedom u derbiju stigao je na vrh tablice

SJAJNA predstava Kaštela u A-2 odbojkaškoj ligi centar s kojom su stigle na vrh

Pao Don Bosco za preuzimanje elne pozicije zmaja, ali ak sedam odnosno osam više od tre e i etvrtoplasiranih, imaju vrlo realnu šansu da napreduju u viši odbojkaški razred.

To me utim ne e, kao u ve ini sportova, i i automatizmom, objasnio nam je trener odbojkašica iz Pribislavca Marko Obadi : “Pred nama je još pet kola, ako budemo prvi možemo u kvali ikacije. Nije ni meni jasno zbog ega se u 1. B ligu ne bismo plasirali direktno kao prvaci, ali sustav je takav.”

No, o višem rangu natjecanja još nema ni rije i, jer prvo treba posložiti inancijsku konstrukciju, koju bi Uprava Kaštela trebala odrediti u tjednu pred nama. Iako bi 1. B liga bila povijesni rezultat, svi se pomalo boje nadati, jer novac igra veliku ulogu. U višem rangu putovanja su mnogo dalja, treba na i novac za prijevoz do Dubrovnika, Osijeka, Šibenika, Kaštela, pa e upravo mogu nost nalaženja sponzora biti glavna tema ovotjednog sastanka Uprave.

Odbojkašice Pribislavca su, nevjerojatno, jedine u varaždinskoj i me imurskoj regiji koje se natje u u A-2 ligi.

Nevjerojatno jer je odbojkaši sport uvijek percipiran savršenim za djevojke, no o ito je da slabom promocijom, interesom onih koji bi trebali brinuti o tome imaju li se i djevoj ice ime baviti u smislu sporta, te faktorima poput inancijskog, ženska odbojka nema onoliki broj klubova i igra ica koliki bi realno trebao biti.

Don Bosco svladan 3:1 Za to me utim ni u kom smislu nisu krive djevojke iz Pribislavca, odnosno kluba Kaštel, koje su nakon dva derbija izbile na elo tablice. Svladale su Don Bosco s 3:1 te se potom s gostovanja kod Volksbank Azene vratile s pobjedom nakon pet teških setova i preko dva sata igre. Sada su na vrhu s jednim bodom više od Plavog

Ovo je idealna liga za me imursku žensku odbojku Obadi , koji je poznatiji kao nogometni trener, u odbojci se našao zbog supruge Željke, koja taj sport voli toliko da se nakon ro enja djeteta vratila na parket. Njene suigra ice su redom iz Pribislavca i akovca, a dvije su iz re ana, dakle može se govoriti o pravoj doma oj ekipi. “Razlika u radu s muškima i s ženama jako je velika.

Curama treba više ponavljanja da nešto prije e u automatizam, no s njima je ljepše raditi na treninzima. Isto tako, teže ih je voditi na utakmicama”, pri a Obadi .

Bilo kako bilo, o ito je pogo en pravi omjer mladosti i iskustva, a sve su odbojkašice Kaštela na otprilike istoj razini kvalitete, što trener smatra najve om prednoš u ekipe: “Imam 10 igra ica koje u svakom trenutku mogu jedna drugu jednako kvalitetno za-

mijeniti. Mislim da smo upravo zato ove sezone mi ja i od svih ostalih ekipa lige, koje imaju po šest najboljih i u velikim su problemima kad jedna od njih ne može igrati.”

Sramotni uvjeti za trening Dodajmo na kraju da naše najbolje odbojkašice imaju upravo sramotne uvjete za trening. Umjesto etiri puta, koliko su imale u prvom dijelu sezone, u ovom dijelu imaju svega tri termina tjedno. Razlog je tome što ne spadaju u Grad akovec, pa su izgubile jedan termin u dvorani ETŠ-a i spale na svega jedan. Druga dva odra uju u neprimjerenoj dvorani Poleta u Pribislavcu, koja dimenzijama ne zadovoljava potrebe odbojkašica. I to je za zamisliti se, jer je po rezultatima jasno vidljivo da su u prvom dijelu sezone igrale do 30 posto bolje.

(Ivana Strahija)

U Daruvaru je napeto bilo tek u prvom setu, kad su se doma i odbili lako preda , a gos nisu znali iskoris ak e ri set lopte. Daruvarci su to kaznili uzevši set.

U drugom setu ipak je bilo jasno tko je kvalitetnija mom ad, a sli no je bilo i u tre em, kad su igra i Centrometala ostavili Daruvar na 22 poena.

Nešto je teže bilo do i do posljednjeg seta, jer su se o ito Me imurci malo prerano opus li i dopus li da ih Daruvar dos gne nakon vodstva od +4 poena. Nakon što su doma i ak i poveli kod 20:19 nastala je mala zabrinutost onih u dresovima Centrometala, no na sre u urodila je pozi vnim pomakom u igri i osvajanjem posljednjeg potrebnog seta.

Nakon ove pobjede pred Centrometalom je još jedno jedino kolo, a u tome moraju biti pobjednici protiv Gornje Vežice, posljednje ekipe lige. Na i odbojkaši

imaju veliku dodatnu prednost doma eg parketa u SRC Atonu, kao i, nadaju se, podršku brojne publike. Susret u subotu zapo inje u 19 sati, a ulaz je besplatan.

Mursa, koja je zbog boljeg set-koli nika i dalje na šestom mjestu ispred Centrometala, igra protiv Mladosti u Kaštelima i s obzirom na do sad pokazanu igru obje ekipe, pobjednici bi trebali bi doma i odbojkaši. (Ivana Strahija) DARUVAR 1 - CENTROMETAL 3 (30:28, 19:25, 22:25, 22:25) DARUVAR. Gradska sportska dvorana. Suci: Vlatko Rakina i Bojan Bardi (oba Osijek).

Delegat: Dimitrije Konak ijev (Varaždin).

DARUVAR: Kep ija, Meringer, Miota, Trusi , Salopek, Strahija, Kolar, Kurtovi , Nagy, Rendi . Trener: Emir Sulik.

CENTROMETAL: Palinkaš, Grubiši , David, Vabec, Makarov, D. Posavec, Todorovi , T. Posavec, M. Posavec, Kre ak. Trener: Josip Treska.

Ostali rezulta : Šibenik – Mladost KL 0:3; Rijeka – Karlovac 3:0; Mursa – Varaždin 0:3; Gornja Vežica – Sisak 0:3.

TABLICA 1. Mladost KL 2. Varaždin 3. Rijeka 4. Sisak 5. Karlovac 6. Centrometal 7. Mursa Pan Pi 8. Šibenik 9. Daruvar 10. Gornja Vežica

17 16 1 49:8 17 15 2 46:14 17 13 4 40:16 17 11 6 38:27 17 9 8 30:28 17 7 10 26:34 16 6 10 26:34 16 3 13 15:42 17 3 14 15:43 17 1 16 6:50

47 43 38 35 27 22 19 9 9 3

I. HRVATSKA kugla ka liga

Sedma pobjeda akove kog Željezni ara Igra i Željezni ara opravdali su ulogu favorita u 18. kolu I. hrvatske kugla ke lige u srazu s rije kim Adiraneonom. Me utim, nije bilo lako. Opet nisu bili svi raspoloženi u domažim redovima, tako da su gosti držali priklju ak i na kraju zamalo ugrozili pobjedu. Bodove su osvojili Košak, Plevnjak i Vresk, dok ostatak ekipe: P. Turk, Pigac i Pun ikar ovaj put nije uspio svladati svoje protivnike. Imali su dobru priliku, jer niti Pigacov niti Pun ikarov protivnik nisu biŽELJEZNI AR 5 (3467)- ADRINEON 3 (3365): (15,5:8,5); Košak – Skender 1:0 (3:1, 602:567), P. Turk – Ka 0:1 (1:3, 580:596), Pigac – Perši 0:1 (2:2, 555:561), Plevnjak – Lenac 1:0 (3,5:0,5, 583:542), Pun ikar – T. Kova 0:1 (2:2, 558:574), Vresk – Dani i 1:0 (4:0, 589:525).

Ostali rezulta : Zadar 7 (3729) – Grmoš ica 1 (3655); Kandit Premijer 6 (3584) – Novska 2 (3495); Zapreši 6 (3711) – Konikom Osijek 2 (3484); Poštar 7 (3655) – Trilj 1 (3430).

li previše raspoloženi, ali niti naši igra i. Predrag Turk može puno bolje od 580, ali njegov solidan u inak ovaj put nije bio dovoljan za bod. Me utim, u koli niku, kao i srušenim unjevima prednost je bila uvjerljivo na doma oj strani, pa su osvojena dva o ekivana boda za potvrdu 8. mjesta. Tako e vjerojatno ostati do kraja, jer Željo može napredovati najviše za jedno mjesto na tablici, a nazadovati tako er za jedno. Za prvu prvenstvenu sezonu više nego dobro. (DZ)

TABLICA 1. Zadar 2. Zapreši 3. Poštar 4. Konikom 5. Novska 6. Grmoš ica 7. Zanatlija 8. Željezni ar 9. Kandit 10. Adrianeon 11. Bjelovar 12. Trilj

18 18 18 18 18 18 17 18 18 18 17 18

16 14 12 12 12 10 8 7 6 4 3 1

0 0 1 0 0 1 0 1 0 0 1 0

2 4 5 6 6 7 9 10 12 14 13 17

112,5:31,5 96:48 88,5:55,5 86:58 82,5:61,5 86:58 73:63 61:83 57,5:86,5 50,5:93,5 43,5:92,5 19:125

32 28 25 24 24 21 16 15 12 8 7 2

NOGOMETNE VIJESTI PUNOM PAROM kre e nogometna sezona

etiri lige zapo inju u nedjelju U nedjelju e biti ponovno vrlo živo na nogometnim terenima diljem Me imurja. Nastavlja se prvenstvo gotovo u svim ligama. Što se e onih koje imaju prefiks HNL, hrvatski tre eligaši igraju utakmice koje su trebali igra prošli vikend. To zna i da u Prelogu u subotu u 15 sa gostuje imenjak iz Cernika. Nedeliš e gostuje.

Kre e i IV. HNL-Me imurje-Varaždin. Odmah je na rasporedu gradski derbi. U nedjelju ujutro u 10 h na Slogi se igra akove ki derbi: Sloga- akovec.

Poslijepodne je nekoliko zanimljivih dvoboja. U Gori anu gostuje ukovec 77, a u Palovcu ambiciozna Podravina.

Sloboda iz Slakovca ugoš uje Plitvicu, a Dinamo u Domašincu o ekuje startnu

pobjedu pro v Mlados . Sve utakmice igraju se u 15 sa .

Startaju i tri me imurske lige, dok e tre eligaši na teren tek 4. travnja.

I. me imurska liga, parovi 14. kola: Rudar – Bratstvo (SV) subota, Vidov an – BSK, Venera PMP – Polet (SMNM), Omladinac (NSR) – Plavi (Pek.) subota, Spartak – Naprijed, Sokol – Centrometal, Mladost (I) – Polet (P).

II. me imurska liga – istok, parovi 14. kola: Croa a – Dubrav an, Mladost (Pal.) – Borac PMP, Drava (DM) – Radni ki, Galeb – Dubrava, Draškovec – Grani ar (N), Podturen – Mladost (SM), Omladinac (DS) – Budu nost (P).

II me imurska liga – zapad, parovi 14. kola: Mladost (S) – Hajduk Vindija (Š), Zasadbreg – Strahoninec, Mura – Sloboda (M), Me imurec – Šenkovec, Bratstvo (J) – Puš ine, Sloga (Š) – Donji Koncov ak, Trnovec – Jedinstvo (NSD).

Sve se utakmice igraju s po etkom u 15 sa .

Start veteranskih Me imurskih liga U ponedjeljak 22.ožujka s po etkom u 15,30 sa po inje prvenstvo kod obje skupine veteranskih liga.

Istok, Parovi 14. kola: Dinamo (D) – Polet (P), Podturen – BSK, Spartak – Hodošan, Vidov an – Dinamo (P), Jadran – Radni ki, Mladost (Pr.) – Mladost (I).

Zapad, Parovi 14. kola: Strahoninec – Sloboda (S), Nedeliš e – Šenkovec, Sokol – Hajduk (B), Omladinac (NSR) – Pobjeda, Sloboda (M) – Rudar, Bratstvo (SV) – akovec.

SNIJEG promijenio raspored Odgo ene kup utakmice Zbog koli ina snijega koje su napadale jekom srijede odgo ene

su bile dvije kup utakmice seniora i etiri juniorske utakmice koje su se trebale igrati proteklog vikenda. Tako su novi termini slijede i: 14.04.2010.(srijeda) – etvr inale kupa MNS – seniori u 16,30 sati: Ivanovec: MLADOST – SOKOL, Mali Mihaljevec: MALI MIHALJEVEC – CENTROMETAL.

U SUBOTU završnica Lige Antun Balent To a u D. Kraljevcu

Klima montaža osigurala naslov pobjednika Derbi desetog kola igrale su ekipe Novak&Novak iz Preloga i Klima montaže iz Gori ana. obje ekipe su pretendirale za prvo mjesto turnira.

U izjedna enoj utakmici slavila je ekipa Klima montaže rezultatom 3:1 te je nakon desetog kola zasjela na 1. mjesto. U ostalim utakmicama jedino iznena enje je bila pobjeda Termita nad iskusnim jaha ima 4:2 U zadnjoj utakmici ve eri odigrao se prijevremeni derbi 11. kola izme u Klima montaže i Sloge iz Koprivnice. Klima montaža je rezultatom 4:2 završila utakmicu te tako osigurala naslov turnira.

Ovesuboteigrajuseostaleutakmice 11. kola, kada e biti proglašenje pobjednika te domjenak za sve ekipe turnira.

ME IMURSKA MALONOGOMETNA LIGA

U vodstvu Fenix i M. Subotica Rezulta 4. kola: Strahoninec – Gornji Kuršanec 5-7, Fenix – Bum-

bari 6-1, Klub 75 – Mip Weyland 3-2, Promess – Vularija 5-0, Domino bar-Grandy – Chenesa 4-3, Hemuševec – Tesarstvo Preložnjak odgo eno.

Nakon e ri odigrana kola s maksimalnim u inkom na vrhu su Fenix iz Podturna i MNK M. Subo ca Domino bar - Grandy. Slijede Chenesa, Klub 75 itd.

Parovi 5. kola: Mala Subotica: Vularija – Hemuševec srijeda u 18,30, Donji Kraljevec: Bumbari – Klub 75 srijeda u 21 sat, Nedeliš e, Aton: Gornji Kuršanec – Fenix srijeda u 18 sa , Mursko Središ e: Mip Weyland – Promess, akovec, II OŠ: Tesarstvo Preložnjak – Domino bar-Grandy danas (utorak) u 18,30 sa , Mala Subo ca: Chenesa – Strahoninec igrano ju er (ponedjeljak).

(DZ)

16. ožujka 2010.

PRVO SLUŽBENO ovogodišnje natjecanje za naše gimnasti are

Ude i Tkal ec tek hvataju formu DRŽAVNO prvenstvo u karateu u Rijeci

Seniorke i seniori Nedeliš a potvrdili klasu!

Prošle nedjelje u Rijeci se održalo prvenstvo Hrvatske za seniore i seniorke pojedina no.

Seniori i seniorke karate kluba Nedeliš e osvojili su 4 srebra i jednu broncu.

Srebra su osvojili Maša Martinovi u teškoj kategoriji (+68 kg) seniorki, Ivana Goricaj u srednjoj (-61 kg), Matija Horvat u lakoj (-67 kg) i Nikola Horvat u superlakoj (-60 kg) ka-

tegoriji. Stjepan Bešeni osvojio je broncu u superlakoj (-60 kg) kategoriji.

U inalnim borbama nitko nije otišao do kraja, ali kako su to bile borbe s karatisti(ca)ma koje poput njih brane boje hrvatske reprezentacije, još jednom su potvrdili da su u užem izboru za hrvatsku nacionalnu vrstu i da su me u najboljima u Hrvatskoj.

O ekivani poraz Preložana TABLICA 1. GORICA

18 14 0 4 571:470 28

2. ZADAR-SLAD ICE C

18 13 0 5 584:466 26

3. CRIKVENICA

18 13 0 5 561:474 26

4. ARENA JADROGRAD

18 12 2

4 534:496 26

5. SENJ-WALLENBORN

18 12 1

5 526:482 25

6. ŽUPANJA

18 12 0 6 532:499 24 7 552:506 20

7. KAŠTELA ADRIACHEM

18 9 2

8. IVAN ICA IVANEC

18 10 0 8 544:529 20 9 533:556 17

9. AKOVO

18 8 1

10. PRELOG

18 5 1

12 504:590 11

11. UMAG

18 5 1

12 467:575 11

12. SOLIN

18 4 0 14 462:535 8

13. TRILJ-PRŠUT VOŠTANE 18 2 2 14. SLATINA

14 443:516 6

18 2 0 16 480:599 4

Ovo natjecanje je tako er zalog za budu nost, pa je 8. mje-

sto u jakoj konkurenciji tako er vrlo solidno za po etak sezone.

Posebice s aspekta da je u kvali ikacijama bilo puno bolje.

Da je po etak sezone, a da su me imurski gimnasti ari ve u solidnoj formi govori i injenica da nitko drugi iz hrvatske gi-

Bez problema protiv Moslavine Svi smo o ekivali da e rukometaši MKA*IPC-a pobijediti posljednjeplasiranu Moslavinu u 21. kolu Dukat premijer lige.

To se i dogodilo. akov ani su slavili sa 27-22, ali ako emo biti malo zahtjevni – nisu oduševili.

Trener Josip Borkovi nije zamjerio ni opuštanje pred kraj utakmice...

Nema veze. Osvojena su dva boda i to je najvažnije. To se piše, kazao je zadovoljan poslije utakmice prvi ovjek akove ke trenerske rukometne struke.

Pobjeda nije dolazila u pitanje

II. HRL SJEVER - žene

Kona no prava Ivana Deži Od ove sezone nova igra ica u redovima ŽRK akovec Ivana Deži u subotnjoj utakmici protiv Petrijevaca odli nom i e ikasnom igrom dala je do znanja kako nije samo prinova nego poja anje akove kog drugoligaša.

Vrlo razigrana i e ikasna, s 12 golova (svi iz igre) dala je ogroman doprinos pobjedi akovca od 34:28 (17:12) protiv solidnih goš i iz Petrijevaca.

Deži su se pridružile uvijek dobre Petra Jurkovi i Ivana Horvat, te ovaj put izuzetno raspoložena Maja Vugrinec. Protiv Petrijevaca su igrale: Kolak, Po-

Tek se stabiliziraju sprave

mnasti ke vrste nije uspio izboriti inale.

Ina e, oba gimnasti ara, lana GK Marijan Zadravec Macan bili su izvrsni u kvali ikacijama. U iznimno jakoj konkurenciji prvog ovogodišnjeg Svjetskog kupa u tri nastupa kvali ikacija najbolji hrvatski gimnasti ar Filip Ude ušao je u dva inala. To mu je uspjelo na konju s hvataljkama i tlu, njegovim najboljim spravama.

Solidno je Ude odradio i nastup na ru ama, ali u jakoj konkurenciji nije uspio izboriti inale. Tijana Tkal ec po prvi put je na jednom natjecanju izvela novi skok na preskoku i bila je uspješna.

Ve predstoje i vikend slijede novi izazovi u Dohi, gdje je drugo natjecanje ovogodišnjeg Svjetskog kupa. Filip Ude bi trebao vježbati ak etiri sprave, a Tijana dvije.

(DZ)

MKA*IPC na doma em terenu ne ispušta bodove

I. HRL - muški

Na gostovanju u Kaštelima Preložani su doživjeli o ekivani poraz od -7 golova razlike 34:27. Kaštel je bio prejak protivnik, iako sigurno uz vrš u igru u obrani i kvalitetu više na vratima, dalo bi se igrati protiv protivnika koji je ipak samo solidan. Me utim, preloška mladost teško može parirati ja em rivalu, posebice na gostovanjima.

Prelog bi trebao solidnu bodovnu zalihu pove ati sljede e subote kad u preloškoj sportskoj dvorani gostuje Solin koji je savladiv suparnik. Utakmica se igra s po etkom u 19 sati.

Filip Ude nije uspio na SK u Cottbusu zakora iti na pobjedni ko postolje. Nakon što je u petak izborio nastup u dva inala, s mnogo grešaka u subotu na konju s hvataljkama (dva pada), kao i ne baš uspjelom parteru, na kraju je osvojio 6. (tlo) i 8. (konj) mjesto.

Me utim, kako je tek po etak sezone i radi se na cijelom višeboju i stabilizaciji programa, natjecanja koja dolaze poslužiti e upravo za podizanje forme. Tako ve sljede e srijede slijedi put za Dohu, gdje je drugo ovogodišnje natjecanje Svjetskog kupa.

Tijana Tkal ec je tako er izvodila novi skok, koji još nije do kraja stabiliziran, tako da nije uspjela izvesti dva kvalitetna preskoka.

ljakovi , T. Horvat (2), Vida i , Radi - Vržina, Vojkovi , In. Horvat, Iv. Horvat (5), Vugrinec (7), Jurkovi (8), Cerovec, Posavec, Deži (12), Jurovi . Trener: Stjepan Golik.

REZULATI 15. KOLA: akovec - Petrijevci 34:28, Pitoma a Podravka LINO 33:38, Vinkovci - Brod Gymnasium 22:32, PAN akovo - Darda 29:25, Dragovoljac - Bjelovar 20:37 U srijedu akovec u Koprivnici igra zaostalu utakmicu protiv Podravke LINO, a u subotu 20. ožujka u dvorani Graditeljske škole do ekuje Dardu. (sm)

To je istina. Pobjeda ni jednog trenutka nije dolazila u pitanje. Od samog po etka i prvog vodstva, pa do zadnjeg zvuka sirene, doma in je bio u vodstvu, uglavnom izme u etiri i osam pogodaka razlike. Pa ako se pitate zašto doma in nije oduševio, odgvoor je vrlo jednostavan. Za dobru utakmicu treba više neizvjesnosti, a nje je u subotu nedostajalo. Bila je to klasi na ‘radna pobjeda’. Ako tako ovaj uspjeh možemo nazvati.

Možemo re i da ni suparnik nije bio prevelika inspiracija, ali što o ekivati od posljednje plasirane mom adi?

U svakom slu aju MKA*IPC pokazao je još jednom ‘duga ku klupu’. Bez nje danas nema uspješnog rukometa. Tempo je previsok da bi ga moglo izdržati sedam ili osam igra a. Protiv Moslavine igrali su svi osim bolesnog Crni a, a samo se Vidakovi nije upisao u strijelce. To je velika stvar.

Jednako je bitna stvar dobar vratarski par. A MKA*IPC ima dva odli na vratara. Nakon odlilnog nastupa u Sisku, Lon ar je zapo eo utakmicu i branio je sasvim solidno( 6+1). Naslijedio ga je Sladoljev, koji je branio odli no. U nešto više 40 minuta imao je 16 obrana i stigao je do ponovnog naslova igra a utakmice.

Nakon dugog vremena gledali smo jednu utakmicu akove kih rukometaša u kojoj nismo gubili živce. Sigurno e nam trebati u slijede im nastupima.

Suci sudili protiv rukometa?

Tko o emu a mi o sucima.

Znali smo se žaliti na djelitelje (ne)pravde, što su nam i drugi priznali da smo u pravu. Ovaj puta suci Glavini i Veraja iz Metkovi a nisu oštetili jednu ili drugu mom ad, ali na in na koji

U srijedu kup s Varteksom Vremena za odmor nema, jer ve u srijedu u 18,30 dolazi Varteks na dvoboj osmine inala Kupa Hrvatske. Veliki susjedski derbi koji je uvijek nešto posebno.

U kupu su akov ani posljednje dvije godine izvrsni, a ždrijeb je donio suparnika po mjeri, pa zašto ga ne iskoristiti i u i me u 8 najboljih u Hrvatskoj.

su vodili utakmicu bio, po našem mišljenju, protiv - rukometa.

Kad pro itate statistiku i vidite da su podijeljena dva crvena kartona i ukupno i ukupno 22 minute isklju enja (doma i 16, gosti 6), pomislit ete da se radi o vrlo gruboj i prljavoj utakmici.

A nije bila. Igralo se vrsto, bilo je i grubljih prekršaja,ali ne nešto što se u rukometu do sada nije vidjelo. Gosti su tehni ku inferiornost koji puta nadoknadili nekim prekršajem, ali sve u granicama rukometne igre. Zbog ega sve to nije nam jasno. Da li su se suci bojali da im utakmica ne izmakne kontroli, da li su se izgubili u cijeloj situaciji ili jendostavno nisu imali osje aj kako suditi rukometnu utakmicu, teško je de inirati. Vjerojatno od svega pomalo.

Na koncu još jedan prigovor onima koji delegiraju suce. Nije nam jasno zbog ega su dvoboj klubova iz akovca i Kutine morali suditi suci iz najudaljenijeg grada od akovca – iz Metkovi a? Zar tu negdje u blizini nije bilo doboljno dobrih suda kih parova koji bi vodili ovaj dvoboj.

Ovako je sucima trebalo platiti dva spavanja i troškove puta

TABLICA 1. CROATIA OSIGURANJE 19 19 0 0 737:474 38 2. NEXE

21 17 0 4 708:570 34

3. SISCIA

21 12 2 7

4. MKA*IPC

21 12 1

610:566 26

5. PORE

21 11 2 8 620:583 24

8 598:563 25

6. BUZET

21 10 3 8 550:553 23

7. METKOVI

21 8 4 9 575:595 20

8. BJELOVAR

20 9 1

9. VARTEKS DI CAPRIO

21 7

10 563:588 19

4 10 636:650 18

10. DUBRAVA

21 8 2 11 573:632 18

11. KARLOVAC

21 8 2 11 555:616 18

12. ZAMET

21 7

13. MEDVEŠ AK NFD

21 8 1

3 11 541:586 17

14. EMC-SPLIT

20 6 3 11 537:613 15

12 572:618 17

15. OSIJEK

21 6 0 15 611:667 12

16. MOSLAVINA

21 3

2 16 547:659 8

od preko tisu u kilometara. U vrijeme kada novaca nema ni za mnogo važnije stvari no što su suda ke nadoknade, ovakvo razbacivanje novcem dosita je neprimjereno. Mogli su, recimo umjsto u Splitu Gladovi i Volenik iz Virovitice suditi u akovcu,a Metkovci koji su bili u akovcu za dva sata bi bili u Splitu. Zar ne?

(D. Opa i , foto: Vjeran Žganec Rogulja)

16. ožujka 2010.

KOŠARKA A 2 LIGA SJEVER - usprkos porazu u Križevcima

Prvak je Me imurje!

Dva kola prije kraja lige košarkaši Me imurja upisali su svoj drugi poraz i osvojili prvenstvo. Naime, izgubivši u Križevcima od istoimenoga kluba sa 6 koševa razlike (u akovcu u prvom dijelu prvenstva bilo je 9 razlike za Me imurje) i teoretski su osigurali prvo mjesto i mirno razmišljaju o kvalifikacijama. Šanse za dobar rezultat su padale kako je utakmica odmicala. Naime, utakmicu nije zapo eo najbolji igra gostiju Mario Novak Medo (polubolestan, nije trenirao 2 tjedna), nije zaigrao ni sekunde Manuel Novak (ozlije en), ve u 4. minuti drugog poluvremena iz igre izletio junior Andrija Hrka zbog 5 penala, Križevci u jednom trenutku vode 17 koševa razlike! No, sve se to nadoknadilo, neda e se zaboravile, Medo u drugome dijelu zaigrao i doteglio mom ad do 71:71! Pobijediti se ovaj puta nije dalo, ali je kona ni cilj postignut. I još jedan podatak – u posljednjih 6 sezona kvalifikacije za Prvu ligu iz regije Sje-

ver isklju ivo igraju akove ki klubovi – 4 puta Me imurje i 2 puta akovec! akovec je tek nakon produžetka uspio svladati mladu mom ad Bjelovara, dok je Nedeliš e kod ku e zahvaljuju i raspoloženom Šamariji (43 koša) upisalo pobjedu protiv vjerojatno budu eg B ligaša Mladosti iz ur evca. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA ŠK Vindija – Grafi ar 98:70 Podravac – Petar Zrinski 76:66 Ivan ica – Radnik 64:79 Križevci – Me imurje 87:81(24:20, 22:22, 17:15, 24:24)

ME IMURJE: Jeleni 4, Terek 1, Novak Marek 13, Vugrinec 17, Hrka A. 3, Zaspan 6, Hrka N. 7, aji 6, Vuruši , Novak Mario Medo 13, Novak Man., Golubi A. 11.

akovec – Bjelovar 112:105(20:28, 26:20, 23:27, 26:20, 17:10)

AKOVEC: Wrana, Prprovi L. 17, Megla 20, Prprovi M. 13, Golubi N. 3, Juras 24, Lon ari , Biševac 13, Ostoja 12, Kranj ec 10.

Nedeliš e – Mladost ( ) 95:81(29:18, 20:28, 17:24, 29:11)

NEDELIŠ E: Gospo i 8, Naki 4, Bašek, Posavec 2, Glumac 4, Šegovi 3, Štefi 4, Šamarija 43, Ba i 27, Golik.

TABLICA 1. ME IMURJE 2. Križevci 3. ŠK Vindija 4. Podravac 5. Petar Zrinski 6. Bjelovar 7. AKOVEC 8. NEDELIŠ E 9. Ivan ica 10. Radnik 11. Gra ar 12. Mladost ( )

20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20

18 16 14 13 13 10 9 8 7 5 4 3

2 4 6 7 7 10 11 12 13 15 16 17

38/+483 36/+477 34/+243 33/+206 33/+140 30/-50 29/-69 28/-374 27/-96 25/-194 24/-306 23/-460

Poluzdravi Medo odradio je posao u Križevcima

JUNIORSKA LIGA SJEVER

B LIGA SJEVER

Dubrav an opet pokleknuo!

Još jedan prili no iznena uju i rezultat, ovaj puta u okviru 18. kola B lige. U Donjoj Dubravi je Prelog osvojio bodove iako su u prvom dijelu prvenstva prili no lako «legli» doma od istoga protivnika. Odluka o prvaku (ako opet ne bude iznena enja) bi trebala biti objelodanjena u posljednjem kolu kada u Murskom Središ u Rudar Cimper ugoš uje Preloga!

Nakon 2 tjedna hla enja na prisilnom odmoru zbog suspenzije, na parkete su se vratili košarkaši Donjega Kraljevca i Kotoribe. O ito je da su se zaželjeli igranja košarke, jer su pobijedili i to na gostovanjima. U derbiju lokalnoga karaktera u Maloj Subotici je Rudar Cimper bez problema nadja ao Mladost Ivanovec. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Lepoglava – Vinica 76:67 Grafi ar – Kotoriba 74:79(18:14, 21:10, 14:19, 21:36)

KOTORIBA: Fuš N., Igrec, Habuš 2, Zvošec A. 23, Sušec, Fuš H., Munka 5, Zvošec F. 18, Zlatar 1, Pogorelec 13, Seli anec 6, Ujlaki 11.

Mladost Ivanovec – Rudar Cimper 67:89(19:32, 19:16, 13:19, 16:22) ML A DOST I VA NOV EC: Vuruši 17, Bjelobrk, Vu aj 10, Mihoci 2, Kranj ec R.,Car 1, Kranj ec A., Drk 26, Vugrinec 2, Fe keš, Kresinger 9.

RUDAR CIMPER: Varga 19, Brodar 5, Kralji 6, Leva i T.,

A 2 LIGA SJEVEROISTOK, ŽENE

Dobra igra za kraj!

Vrlo dobru igru pružile su naše košarkašice u posljednjem kolu protiv odli ne ekipe Podravca iz Virja, koja je izborila kao drugoplasirana ekipa A 2 lige razigravanje za popunu A 1 lige. Odlu no i beskompromisno ušle su naše u utakmicu i odmah dale goš ama do znanja da ne e tako lako odnijeti za njih dragocjene bodove iz akovca. Brzom

i agresivnom igrom dobro su parirale goš ama i povele u prvoj etvrtini s 2 poena razlike; još bolja igra po etkom druge i Mladost Ivanovec vodi 25:18! No, slijedi score od 16:0 gostuju ih probu enih košarkašica i njihovo vodstvo od 25:34. Na poluvremenu 7 koševa razlike za Podravac. Angažiranom, vrstom igrom pod obru ima, zatvaranjem

Mikulaj 20, Leva i M. 2, Cilar 6, Bedi 2, Dodlek 11, Tkalec 6, Bogdan 10, Radikovi 2.

Cestica 2000 – Me imurje Globetka 78:100

ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 9, Škoda, Cimerman, Serdarevi 9, Gomzi 25, Leva i 8, Franji , Belovi 3, Capek 9, Šantl, Vuruši 23, Jaluši 14.

Dubrav an – Prelog 67:69(28:20, 20:19, 11:16, 8:14)

DUBRAV AN: Varga 26, Rusak 10, Jakupak 8, Haramija 1, Lukša R. 7, Brljak 2, Me imurec 5, Majcen 2, Orehovec, Horvat, Lukša D., Štefi 6.

PRELOG: Šolja 3, Pusti 13, Blažeka, Jankovi , Podvezanec, Hali , Ciglar 4, Jambroši 2,

vanjskoga šuta s naglaskom na 3 poena, brzom i efikasnom igrom u napadu naše rade potpuni preokret u 3. etvrtini i ponovno vode 52:51 rezultatom s kojim se ulazi u posljednjih 10 minuta. U zadnjem quarteru naše konstantno imaju prednost od 2-5 koševa i kada je ve pobjeda bila na vidiku slijedi preokret. Izlazak naše najraspoloženije igra ice Željke Leva i (17 koševa i brojni asisti) zbog 5 osobnih, tako er iz istog razloga izlaze Tkalec i Hozjan i goš e iskusno preuzimaju primat i preokre u rezultat, ta pobje uju. Šteta zbog poraza, ali veliki

Poredoš 23, Blažona, Lesar 14, Šari 10.

Koprivnica – Donji Kraljevec 75:88(18:27, 22:15, 14:16, 21:30) DONJI KRALJEVEC: Dopu , Borovi 4, Zrna 17, Belovari J.3, Glavina 19, evizovi , Švenda 24, Belovari M., Ruži 19, Lon ari 2, Ivanovi .

TABLICA 1. RUDAR CIMPER

18 16 2

34/+407

2. PRELOG

18 15 3

34/+269

3. DUBRAV AN

18 14 4

32/+340

4. Lepoglava

18 12 6

30/+76

5. ME IMURJE GLOBETKA

18 11 7

29/+81

6. KOTORIBA

16 11 5

27/+86

7. Gra ar

17 8

9

25/+1

8. Koprivnica

18 5

13 23/-56

9. MLADOST IVANOVEC

17 6

11 23/-148

10. DONJI KRALJEVEC

16 5

11 21/-97

11. Vinica/-1

17 1

16 17/-446

12. Ces ca 2000

17 0

17 17/-513

plus zbog odli nog otpora drugoplasiranoj ekipi prvenstva. Zna i da se može!

Cilj – opstanak u ligi je osiguran, iskustvo se steklo, a da se moglo nešto više – moglo se! Idu a e sezona pokazati domet ove mom adi! (žd) ŽKK Mladost Ivanovec – ŽKK Podravac 67:76 (17:15, 12:21, 23:15, 15:25)

ŽKK MLADOST IVANOVEC: Glumac, Hlebec 6, Balog 14, Šmitran 5, Hozjan 3, Šardi 14, Bogdan, Leva i 17, Sabol,Tkalec 8, Živkovi A. Trener Leva i Ž.

Uklju eni i Rudarovi juniori!

Umjesto juniora Ivan ice u ligu najboljih sastava regije Sjever za igra e ro ene 1992. i mla e uklju eni su mladi košarkaši iz Murskoga Središ a koji su ve uspjeli i izgubiti – kod ku e od Koprivnice rezultatom

51:80. Juniori Me imurja svoju slijede u utakmicu igraju sutra, u srijedu 17. ožujka u 18.30 sati u dvorani Druge osnovne škole u akovcu – protiv jakoga Podravca. (bh)

KADETSKA LIGA regije sjever, skupina A DOIGRAVANJE OD 1. – 4. MJESTA Mladost Ivanovec – ŠK Vindija 59:57(13:10, 18:7, 11:13, 17:27)

MLADOST IVANOVEC: Fe keš 22, Kranj ec J. 10, Kranj ec A. 9, Jan ec 6, Hanžekovi 10, Bjelobrk 2. Trener Blažeka T.

DOIGRAVANJE OD 5.-11. MJESTA Rudar Cimper – Nedeliš e 67:30(15:9, 18:4, 18:7, 16:10)

RUDAR CIMPER: Radikovi 30, Novak 2, Per i 8, Repalust L. 3, Kos 2, Lesar 2, Bilas, Škvorc, Breglec 6, Balaž 14, Korbelj, Ben ik. Trener Repalust S. NEDELIŠ E: Štrukelj 2, Posel 5, Gašparec, Kova i 4, Golik

19, emerin, Gradiš aj, Janžek.

Trener Štrukelj M. Ivan ica – akovec 75:48(25:6, 28:7, 16:16, 6:19)

AKOVEC: Lon ari 7, Wrana 21, Žuna 4, Vibovi 1, Golub, Spahija 15. Trener Bence E. Cestica 2000 – Rudar Cimper 45:79(11:10, 13:15, 7:28, 14:26)

RUDAR CIMPER: Podkrajac 4, Novak 19, Per i 24, Repalust L. 17, Bilas 1. Trener Repalust S.

TABLICA 5. Ivan ica 6. AKOVEC 7. RUDAR CIMPER 8. ME IMURJE II 9. PRELOG 10. NEDELIŠ E 11. Ces ca 2000

8 9 9

8 0 16/+324 6 3 15/+188 6 3 15/+158

8 7 8 9

6 2 1 0

2 5 7 9

14/+486 9/-213 9/-230 9/-713

POLUZAVRŠNICA PRVENSTVA HRVATSKE ZA OSNOVNE ŠKOLE ZA DJEVOJ ICE

Nastup Druge Osnovne!

U srijedu, 17. ožujka u Drnju e se održati poluzavršnica prvenstva Hrvatske za djevoj ice s kojega e samo prvoplasirana škola imati pravo

nastupa na završnom turniru za prvaka države. Kao prvakinje naše županije nastupit e djevoj ice Druge osnovne škole akovec.

16. ožujka 2010.

Stjepan Slavi ek novi predsjednik ribi a iz Svete Marije

ŠRD KLEN SVETA MARIJA

Stjepan Slavi ek novi predsjednik ribi a Vatrogasni dom u Svetoj Mariji bio je mjesto na kojem su se okupili lanovi ŠRD-a Klen.

Ribolov je vrlo popularan sport, a kako i ne bi bio kada su se ribi i Klen Vigme dosada natjecali u Prvoj hrvatskoj ribolovnoj ligi.

Sve natjecateljske ekipe ŠRD Klen iz Svete Marije su u vremenu od travnja do listopada prošle godine sudjelovale na 87 natjecanja, a društvo okuplja 254 lana, re eno je na godišnjoj skupštini društva. Ekipa Klen - Vigma bila je u društvu prve hrvatske ribolovne lige. Na kraju su osvojili deseto mjesto od dvanaest ekipa i nisu uspjeli zadržati prvoligaški status. U društvu su optimisti ni i najavljuju brzi povratak u prvu ligu.

Natjecanje u drugoj ligi bit e vrlo zanimljivo jer uz ekipu iz Svete Marije drugoligaše imaju Prelog, Ivanovec i Kotoriba.

Njihov lan i lan reprezentacije Hrvatske Hrvoje Kuzmi osvojio

je prvo mjesto u ligi u disciplini ribolov pastrva leptirom. Dobre rezultate na raznim natjecanjima ostvarile su i mla e kategorije. Društvo ve nekoliko godina organizira brojna natjecanja, a treba svakako spomenuti Kup Me imurske pastrve i tradicionalnu dvodnevnu manifestaciju Ljeto ribe uz Dravu. Prošle godine izvršeno je poribljavanje ribnjaka u Donjem Mihaljevcu sa 60 kg šarana, 345 kg pastrve pušteno je u drenažni kanal, a u odvodni kanal HE Dubrava puštena je i štuka. Novi predsjednik društva je Stjepan Slavi ek.

On je naslijedio Dragutina Petera koji e obnašati funkciju dopredsjednika te e se više posvetiti natjecateljskom djelu.

Drugi dopredsjednik je Ivica Bari . Slavi ek je naglasio da ŠRD Klen ima rejting koji ga svrstava u sam vrh me imurskih ribolovnih društava što e nastojati zadržati i ove godine. (af)

TRE I (POSLJEDNJI) TURNIR ME IMURSKIH LIMA A u badmintonu

Pobjednici Lino Zadravec i Leona Matotek U dvorani II. OŠ u akovcu održan je 3. turnir MBL-a 2009/10 za lima e U-11, na kojem nastupaju lanovi BK Me imurje. U konkurenciji lima a nastupila su 3 igra a, a svoju tre u pobjedu ostvario je Lino Zadravec sa dvije uvjerljive pobjede i ukupni naslov pobjednika. Drugo mjesto osvojio je Luka Grubi sa pobjedom i porazom dok je tre e mjesto osvojio Tin Pavlic sa dva poraza. Kona ni poredak: 1.Lino Zadravec 200b,

2. Luka Grubi 160 i 3.Tin Pavlic 140.

U konkurenciji lima ica nastupilo je 4 igra ica, a svoju drugu pobjedu ostvarila je Leona Matotek pobjedivši u inalu sestru Lanu Matotek sa 21:19 i tom pobjedom osigurala naslov ukupne pobjednice. Tre e mjesto osvojila je Ana Toplek pobjedivši Elenu Sternad sa 21:9. Kona ni poredak: 1. Leona Matotek 200b, 2. Lana Matotek 180, 3. Ana Toplek 140 i 4. Elena Sternad 130.

ZAVRŠILO PRVENSTVO ME IMURJA za kadete u badmintonu

Viktor Ruži odnio naslov pobjednika U dvorani ETŠ-a u akovcu održan je 3. turnir MBL-a 200710 za kadete U-15, koji je ujedno bio završni.

U konkurenciji kadeta na posljednjem 3. turniru nastupilo je 7 igra a, a svoju tre i pobjedu ostvario je Viktor Ruži pobjedivši u inalu Juru Šolju sa 2:1 ( 21:15, 17.21, 21:9 ) i tako osvojio ukupni naslov pobjednika. Tre e mjesto osvojio je Luka Lesjak pobjedivši Filipa Bela sa 2:1 ( 21:14, 17:21, 21.14 ). Peto mjesto osvojio je Mislav Abramovi

pobjedivši Timona Vrtari a sa 21:16 dok je sedmo mjesto osvojio Kruno Lesar.

Kona ni poredak kadeta u-15 MBL-a 2009/10:1. Viktor Ruži 200b, 2. Jura Šolja 160, 3. Filip Bel 150, 4. Luka Lesjak 130, 5. Mislav Abramovi 110, 6. Luka Beluži 88, 7.Timon Vrtari 86, 8. Matija Resman 73, 9. Kruno Lesar 70, 10. Fran Krsto Marciuš i Tin Novosel 45 i 12. Fran Jalšovec 38.

Sljede eg tjeda igra se 3. turnir kadetkinja i mješovitih parova kadeta.

II. HRVATSKA STOLNOTENISKA LIGA - ISTOK (M)

II. HRVATSKA STOLNOTENISKA LIGA - ISTOK (Ž)

Uspješan vikend Šenkov ana!

Po jedna pobjeda Mihovljan anki i Šenkov anki!

Ovog vikenda odigrano je deveto kolo 2. HL istok u kojem su igra i STK Šenkovca došli do dvije pobjede, te se tako oporavili od katastrofalne predstave protiv IGEA-e Željezni ar.

U jutarnjem susretu Šenkov ani su gostovali kod posljednje pomla ena Lokomotive iz Vinkovaca, koju su bez problema razbili s 4:0, te su tako samopouzdanije ekali popdnevni susret protiv odli nog Vukovara 91’. U maratonskom susretu, Šenkov ani su ipak došli do pobjede u sedmoj partiji i tako uspješno odradili gostovanje u Slavoniji. Najbolji pojedinac Šenkovca zasigurno je bio Matija Bari koji nije izgubio ni jedan set, a u osvajanju bodova pripomogli su Rinalado Jurinec i Eugen Šimon. Šenkov ani mogu biti vrlo zadovoljni svojim nastupima u ovom kolu.

Nadamo se da e se takve igra nastaviti do kraja sezone. Ostali naši predstavnici, STK Mihovljan i MSTC Nostro bili su slobodni.

Rezultati: Podravka (Koprivnica) - Obrtni ka škola-Brod (S. Brod) 4:2, Kutina - Olimpija ID (Osijek) 0:4,

TABLICA 1.Igea Željezni ar

12 12 0 48: 9 24

2.Podravka

14 10 4 49:26 24

3.Olimpija ID

14 9 5 48:28 23

4. Vukovar '91

14 8 6 42:40 22

5.Šenkovec

12 9 3 38:26 21

6.Ku na

14 6 8 38:40 20

7.Obrt. škola-Brod

14 5 9 33:42 19

8.MSTC-Nostro

12 5 7 34:38 17

9.Mihovljan

12 2 10 16:43 14

10.Lokomo va

14 0 14 2:56 14

Vukovar ‘91 - Igea Željezni ar (Varaždin) 1:4, Lokomotiva (Vinkovci) - Šenkovec 0:4 (Kozi - Jurinec 0:3, Opa i - Bari 0:3, Kresi - Šimon 1:3, Kozi /Kresi - Bari /Šimon 1:3), Kutina - Obrtni ka škola-Brod 4:1, Podravka - Olimpija ID 4:3, Lokomotiva - Igea Željezni ar 0:4, Vukovar ‘91 - Šenkovec 3:4 (Tomi - Bari 0:3, Horvat - Jurinec 1:3, Šverer - Šimon 3:1, Šverer/Tomi - Bari /Jurinec 3:0, Tomi - Jurinec - 3:0, Šverer - Bari 0:3, Horvat - Šimon 1:3), Mihovljan i MSTC-Nostro bili su slobodni.

Deveto kolo 2. HL istok bilo je relativno uspješno za me imurske predstavnice. U jutarnjim obra unima, igra ice STK Šenkovec, koje su trenutno na elnoj poziciji lige na doma em su terenu razbile posljednju Viroviticu s 4:0, dok su Mihovljan ke poražene od tre eplasiranog Vodovod Osijeka 1:4. Pojedina nu pobjedu za Mihovljan ostvarila je Nives Golub. Jutarnji poraz nije uvelike utjecao na psihu igra ica Mihovljana, te su one u popodnevnom susretu staloženo i koncentrirano odigrale me protiv Virovitice te došle do druge ovosezonske pobjede. Popodnevni susret izme u STK Šenkovec i Vodovod Osijek bio je prekinut. Naš tre i predstavnik u ligi, MSTC Nostro ovo kolo bio je slobodan.

Rezultati: Mihovljan - VodovodOsijek 1:4 (Golub - Mihaljevi 3:1, M. Cividini - Bertovi 0:3, D. Cividini - Tomi 0:3, D. Cividini/M. Cividini - Bertovi /

TABLICA 1.Šenkovec

10 9 1

2.Mladost

9 9 0 36:11 18

3.Vodovod-Osijek

11 7 4 36:21 18

4.MGK-Drava

11 7 4 31:28 18

5.IGEA Željezni ar

11 5 6 31:29 16

6.Mihovljan

11 2 9 13:39 13

7.MSTC-Nostro

9 3 6 20:26 12

8.Virovi ca

12 0 12 8:48 12

Mihvaljevi , Golub - Bertovi 0:3), Šenkovec - Virovitica 4:0 (Gali - Horvat 3:1, Novak - Draškovi 3:1, E. Toplek - Koš ak 3:0, Pavlekovi /E. Toplek Horvat/Koš ak 3:0), Igea Željezni ar (Varaždin) - Mladost (Petrinja) 1:4, Šenkovec - Vodovod-Osijek prekid, Mihovljan - Virovitica 4:1 (Golub - Koš ak 3:0, M. Cividini - Horvat 0:3, Kolar - Draškovi 3:0, D. Cividini/Golub - Horvat/Koš ak 3:1, Golub - Horvat 3:2), MGK Drava (Žabnik) - Mladost 1:4, MSTC-Nostro je bio slobodan.

ME IMURSKE STOLNOTENISKE LIGE

1. ŽL

2. ŽL

39:12 19

Pripremio: Igor Tkalec

3. ŽL

Šenkovec 3 i Damtex Uvjerljivo Nedeliš e 1 Donji Kraljevec 1 Ekipa Nedeliš a 1 je petnaestom je kolu 2. ŽL 1 maksimalno upisala novu uvjerljivu pobjedu nad ne baš opa- opet na vrhu snim, šestoplasiranim Šenkovcom 4, i tako se ba-

Petnaesto kolo 1. ŽL odigrano je znaku vrlo uvjerljivij rezultata i pobjeda mom adi gornjeg dijela tablice. Najuvjerljiviji su bili vode i Šenkovec 3 koji je ne prepustivši niti jednu pojedina nu partiju svladao pretposljednju ekipu Katexa, te tre eplasirani Damtex 1 koji je istim rezultatom nadigrao osmoplasiranu HEDRA-u 1. Ve ih problema i neugodnosti imala je ekipa Putjana Brid koja je ipak slavila u zanimljivom susretu na gostovanju kod posljednjeg Hodošana 1. Derbij središnjeg dijela tablice izme u Šenkovca 2 i Kos Kotoribe 2 pripao je Kotorip anima, dok je derbij kola izme u MSTC Nostro Team-a i Kos Kotoribe 3 odgo en.

Rezultati 15. kola: Šenkovec 3 - Katex 10:0, KosKotoriba 3 - MSTC-Nostro-Team odgo eno, Damtex 1 - HE-DRA 1 10:0, Hodošan 1 - Putjane Brid 4:6, KosKotoriba 2 - Šenkovec 2 6:4.

rem trenutno bodovno izjedna ila s vode om ekipom Male Subotice 1 koja ima utakmicu manje radi odgode u ovom kolu. etvertoplasirani Lopatinec 1 teškom mukom svladao je svog prvog pratitelja, ekipu Mihovljana 3, te se i on uklju io u borbu za prve tri pozicije. U derbiju za elja pretposljednji Cirkovljan Zabat 1 lagano je pobjedio posljednji MSTC Nostro Štikma-u, što mu ne zna i previše jer zaostaje velikih osam bodova za osmoplasiranom ekipom Putjana 3.

Rezultati 15. kola: Šenkovec 4 - Nedeliš e 1 1:9, Putjane 3 - STK 2 5:5, Mala Subotica 1 - Hodošan Elektro team odgo eno, Lopatinec 1 - Mihovljan 3 6:4, MSTC-Nostro-Štikma - Cirkovljan Zabat 1 1:9.

TABLICA

Laganom i sigurnom pobjedom na gostovanju kod ekipe Kos Kotoriba 4, mom ad Donjeg Kraljevca 1 je nakon odigranog petnaestog kola 3. ŽL opet zasjela na vrh. Iako je bodovno izjedna ena s drugoplasiranim Mihovljanom 4, bolji omjer dobivenih i izgubljenih pojedina nih partija trentno je drži na elnoj poziciji. Ekipa Mihovljana 4 tako er je u ovom kolu upisala uvjerljivu pobjedu nad bezopasnim Lopatincom 3 koji se nalazi na posljednjoj poziciji. Putjane 6 slavile su na gostovanju kod tre eplasiranog Hodošana 2 i tako se bodovno izjedna ile s njime u borbi za tre u poziciju.

Rezultati 15. kola: Lopatinec 2 - Putjane 4 7:3, Kos-Kotoriba 4 - Donji Kraljevec 1 2:8, Hodošan 2 Putjane 6 4:6, Draškovec - Šenkovec 5 6:4, Mihovljan 4 - Lopatinec 3 8:2.

TABLICA

TABLICA

1. Šenkovec 3

15 14 1 0 123:27 29

1. Mala Subo ca 1

14 12 0 2 104:36 24

1. Donji Kraljevec 1

15 11 1

3 97:53

23

2. MSTC-Nostro-Team

14 12 0 2 107:33 24

2. Nedeliš e 1

15 12 0 3 109:41 24

2. Mihovljan 4

15 11 1

3 87:63

23

3. Damtex 1

15 11 1 3

97:53 23

3. Hodošan ET

14 10 2 2

97:43 22

3. Hodošan 2

15 10 1

4 100:50 21

4. Kos-Kotoriba 3

14

9 1 4 90:50 19

4. Lopa nec 1

15 10 2 3

86:64 22

4. Putjane 6

15 10 1

4 94:56

21

5. Putjane Brid

15

7 3 5

86:64 17

5. Mihovljan 3

15 5 3 7

73:77 13

5. Lopa nec 2

15 7 3 5 82:68

17

6. Šenkovec 2

15

6 2 7

74:76 14

6. Šenkovec 4

15 6 1

8 67:83 13

6. Šenkovec 5

15 6 3 6 77:73

15

7. Kos-Kotoriba 2

15

5 0 10 46:104 10

7. STK 2

15 5 2 8 72:78 12

7. Putjane 4

15 4 3 8 69:81

11

8. HE-DRA 1

15

3 1 11 51:99

7

8. Putjane 3

15 4 4 7

9. Katex

15 0 3 12 37:113

3

9. Cirkovljan Zabat 1

15 1 2 12 37:113

10. Hodošan 1

15 0 2 13 29:121 2

10. MSTC-N-Š kma

15 0 2 13 27:123 2

4. ŽL

68:82 12 4

5. A ŽL

8. Kos-Kotoriba 4

15 4 1

10 67:83

9

9. Draškovec

15 4 1

10 48:102

9

10. Lopa nec 3

15 0 1

14 29:121

1

5. B ŽL

Pobjeda Šenkovca 6 Favoriti bez problema Bez iznena enja Osvajanjem novih bodova, „favoriti s papira“ su „Mini“ derbij petnaestog kola 4. ŽL odigran izodradili i petnaesto kolo 5. B ŽL. Možda najteži posao me u petoplasiranog Šenkovca 6 i tre eplasiranog do pobjeda MSTC Nostro Žiškovca, pripao je Šenkov anima koji su u zadnjim setovima osigurali dva boda s gostovanja u Žiškovcu. Iako je u ovom kolu poražen, MSTC Nostro Žiškovec zadržao je tre u poziciju jer je i njegov prvi pratitelj, ekipa Klima Montaže 1 isto poražena od vode eg Damtex-a 2. Posljednja Mala Subotica 2 pružila je vrlo dobar otpor Hodošanu 3, ali to je bilo nedovoljno za osvajanje bodova.

Rezultati 15. kola: Damtex 2 - Klima-montaža 1 7:3, Nedeliš e 2 - HE-DRA 2 odgo eno, Mala Subotica 2 - Hodošan 3 4:6, Orehovica 1 - Kos-Kotoriba 5 3:7, MSTC-Nostro Žiškovec - Šenkovec 6 4:6.

Petnaesto kolo 5. A ŽL odigrano je u laganom tempu, u kojem su favoriti, ujedno i mnogo kvalitetnije ekipe svladale svoje suparnike. Vode i dvojac, STK 3 i Zasadbreg nisu bili previše darežljivi prema svojim protivnicima, pa im nisu prepustili niti jednu pojedina nu partiju, što je i uobi ajeno kad te dvije ekipe igraju na svom nivou. Najzanimljiviji susret odigran je izme u sedmoplasiranih Putjana 7 i osmoplasiranog Dragoslavec Breg-a u kojem se Dragosalvec Breg iskazao vrlo dobrom igrom te uzeo dva boda.

Rezultati 15. kola: Šenkovec 8 - Zasadbreg 0:10, Putjane 8 - Šandorovec 1:9, Putjane 7 - Dragoslavec Breg 4:6, Mihovljan 5 Primabiro - Mladost 9:1, STK 3 - Šenkovec 7 10:0.

TABLICA 1. Damtex 2

imala je vode a ekipa Donjeg Kraljevca 2 koja je izvukla minimalnu pobjedu na gostovanju kod solidne ekipe Cirkovljan Zabat-a 2. Dok je druga ekipa Donjeg Kraljevca minimalno pobjedila, tre a je minimalno poražena na gostovanju kod drugoplasirane Klima Montaže 2. U derbiju za elja, devetoplasirana ekipa Klima Montaže 3 bila je uvjerljiva, te razbila posljednju Orehovicu 2 maksimalnim rezulatom.

Rezultati 15. kola: Cirkovljan Zabat 2- Donji Kraljevec 2 4:6, Klima-montaža 3 - Orehovica 2 10:0, Mala Subotica 3 - Putjane 9 6:4, Prelog - Kos-Kotoriba 6 9:1, Klima-montaža 2 - Donji Kraljevec 3 6:4.

TABLICA

15 10 3 2 92:58

23

1. STK 3

TABLICA

15 14 0 1

129:21 28

1. Donji Kraljevec 2

15 14 0 1 109:41 28

2. Kos-Kotoriba 5

15 10 2 3 97:53

22

2. Zasadbreg

15 12 2 1

112:38 26

2. Klima-montaža 2

15 12 1

2 108:42 25

3. MSTC-N Žiškovec

15 8 4 3 82:68

20

3. Mihov. 5 Primabiro

15 11 3 1

107:43 25

3. Mala Subo ca 3

15 10 1

4 87:63 21

4. Klima-montaža 1

15 8 3 4 87:63

19

4. Šandorovec

15 11 2 2

108:42 24

4. Putjane 9

15 9 1

5 92:58 19

5. Šenkovec 6

15 8 1

17

5. Šenkovec 7

15 7 0 8

70:80 14

5. Cirkovljan Zabat 2

15 9 0 6 96:54 18

58:92 11

6. Prelog

15 7 1

7. Donji Kraljevec 3

15 7 0 8 85:65 14

6 89:61

6. Orehovica 1

15 6 3 6 76:74

15

6. Putjane 8

15 5 1

7. Nedeliš e 2

14 5 2 7

12

7. Putjane 7

15 5 0 10 55:95 10

66:74

9

7 83:67 15

8. Hodošan 3

15 6 0 9 60:90 12

8. Dragoslavec Breg

15 2 2 11 48:102 6

8. Kos-Kotoriba 6

15 3 0 12 40:110 6

9. HE-DRA 2

14 3 0 11 56:84

6

9. Šenkovec 8

15 1 2 12 31:119

4

9. Klima-montaža 3

15 2 0 13 41:109 4

10. Mala Subo ca 2

15 1 0 14 35:115

2

10. Mladost

15 1 0 14 32:118

2

10. Orehovica 2

15 0 0 15 9:141

0

16. ožujka 2010. ŠAHOVSKA suradnja Gori ana i Nagykanizse

Promocija šaha i suradnja s vrhunskim šahistima Šahovski klub Gori an minuli vikend bio je u službenom posjetu višestrukom prvaku Ma arske, prvoligaškom šahovskom klubu “Aquaprofit Nagykanizsai Tungsram Sakk-Klub” iz Nagykanizse.

Rije je o vode em ma arskom šahovskom klubu iz regije Zala koja je svim Me imurcima dobro poznata, a koji je nositelj kvalitete za cijelu državu budu i da su za njih registrirani vrhunski elemajstori poput svjetskog prvaka Viswanathana Anand, zatim Alexei Shirov, Judit Polgar, Arkadij Naiditsch, Alexander Beliavsky i mnogi drugi. Službeni poziv za posjet ŠK Gori an primio je od kapetana ekipe Aquaprofit Nagykanizsa doktora Andrasa Flumbort, me unarodnog majstora iji Elo rejting iznosi vrlo visokih 2513

bodova. Tako je izme u dva navedena kluba uspostavljen prijateljski odnos jer je upravo Šahovski klub Gori an prvi akreditirani hrvatski klub s kojim je ma arski prvoligaš ostvario kontakt.

ŠAHOVSKI KUP GORI ANA

Pobjednik Renato Bergovec

Prvi hrvatski klub koji sura uje s višestrukim ma arskim prvakom Kako bi Hrvatsku i Gori an predstavili na najbolji mogu i na in vodstvo kluba iz Gori ana pripremilo je protokol uskla en s protokolom ma arskih kolega, a prevo enje s hrvatskog i ma arskog jezika na engleski jezik vršili su dr. Andras Flumbort i mr. sc.

Ivica Mihoci. Delegaciju ŠK Gori an do ekali su predsjednik kluba Aquaprofit Nagykanizsa Zoltán Németh i dr. Andras Flumbort

Uru enje poklona dr. Flumbort (desno) od strane ŠK Gori an

Tijek me a Jozsefa Kercsmaricsa (HUN) protiv Božidara ernova (CRO) koji su hrvatske kolege upoznali sa svojim lanovima, na inom rada i bogatom knjižnicom koju imaju u sklopu kluba. Zatim su se prisutnima pozdravnim govorima obratili predsjednici klubova Zoltán Németh i Josip Vadlja, te je u ime ŠK Gori an Josip Vadlja uru io doma inima prigodne poklone, te priznanje za promicanje prvog me unarodnog i prijateljskog odnosa izme u hrvatskog i ma arskog šahovskog kluba.

Predsjednik kluba Aquaprofit Nagykanizsa Zoltán Németh iskreno se je zahvalio na posjetu izrazivši pritom posebno zadovoljstvo što je upravo “susjedni” ŠK Gori an prvi hrvatski klub s kojim su uspostavili prijateljski odnos. Predsjednik ŠK Gori an Josip Vadlja zahvalio se doma inu na do eku hrvatske delegacije koji je bio na izuzetno visokoj razini. Istaknuo je divljenje rezul-

tatima ma arskih kolega koji su dvostruki prvaci Ma arske, te ih je kraju svog govora pozvao u uzvratni posjet u Gori an.

Prijateljski šahovski susret uvjerljivo u korist doma ina Po završetku svih ormalnosti izme u ekipa Aquaprofit Nagykanizsa i ŠK Gori an odigran je prijateljski dvokružni brzopotezni me po ševeninškom sustavu uz tempo igre od 5 minuta po igra u za cijelu partiju.

Na inzistiranje hrvatskih šahista za ma arsku ekipu igrao je na prvoj plo i me unarodni majstor dr. Andras Flumbort jer se takva kvaliteta šahista rijetko susre e. Iako znatno oslabljena ipak je o ekivano slavila ma arska ekipa i to rezultatom 33,5:16,5. lanovi ŠK Gori an ostvarili su sljede i rezultat: Ivica Mihoci 6, Renato

ODRŽANO Prvenstvo Hrvatske za mla e juniore i juniore

Za PK plivali su Deni Juri an, Kristijan Stunkovi , Petra Marciuš i Jakov Rojko

Deni Juri an (1994.) najbolje je otplivao disciplinu 200 m leptir, s vremenom 2:22,26 u jutarnjem programu i osigurao ulazak u B finale koje se plivalo poslijepodne. U u poslijepodnevnom B finalu popravio je rezultat na 2:20,88 i zauzeo odli no 8. mjesto.

U disciplini 100 m leptir zauzeo je 15. mjesto isto, kao i u disciplini 1500 m slobodno, dok je u disciplini 400 m slobodno bio na 19. mjestu.

Kristijan Stunkovi (1995.) potvrdio je svoj rezultat u disciplini 200 m leptir i zauzeo 16. mjesto.

Jakov Rojko (1997.) na prvenstvu je nastupio u disciplini 50 m slobodno i s vremenom 57,77 bio na 18. mjestu.

Petra Marciuš (1995.) u disciplini 50 m slobodno zauzela je 29. mjesto.

ODRŽANO Kadetsko prvenstvo Hrvatske u Šibeniku

Jakov Rojko osvojio dvije medalje Pliva i PK-a Nelly Lisjak, Jakov Rojko, Luka Dodlek i Lovro Tkal ec uz vodstvo trenera Gorana Kolari a sudjelovali su pretprošli vikend na Kadetskom prvenstvu Hrvatske u Šibeniku u organizaciji pliva kog kluba Šibenik. Pravo nastupa imali

su pliva i (ro eni 1996. - 1998.) i pliva ice (ro ene 1997. - 1999.) koji su isplivali državne limite.

Na natjecanju je svoje pliva e imalo 24 klubova iz Hrvatske s ukupno 161 pliva em (85 pliva a i 76 pliva ica).

Na Kadetskom prvenstvu Hrvatske sudjelovali su Nelly Lisjak, Jakov Rojko, Luka Dodlek i Lovro Tkal ec

Jakov Rojko (1997.) odli no je otplivao discipline 100 m slobodno i 200 m slobodno te osvojio bron anu medalju u obje discipline. Uspjeh je tim ve i što se natjecao s godinu dana starijim pliva ima. Odli no je otplivao i discipline 200 m le no, gdje je zauzeo 8. mjesto, 800 m slobodno - 11. mjesto, 100 m le no - 14. mjesto.

Nelly Lisjak (1998.) svoj najbolji rezultat isplivala je na 200 m leptir i zauzela 8. mjesto, dok je na 100 m leptir bila 17. Luka Dodlek (1997.) najbolje je otplivao disciplinu 400 m mješovito, popravivši svoj dosadašnji rezultat za ak 9 sekundi i zauzeo 8. mjesto. Lovro Tkal ec (1997.) u disciplini 200 m prsno zauzeo je 23. mjesto. Svi pliva i imaju pravo nastupa na Kadetskom prvenstvu Hrvatske i sljede e godine.

Bergovec 2, Božidar ernov 3, Ivan Mar etko 2 i Stjepan Vadlja 3,5 bodova. Drugi dio druženja proveden je uz prigodnu ve eru

ma kojemu se odigrava tre a tzv. Armagedon partija u kojoj bijeli ima na raspolaganju šest minuta za partiju i mora pobijediti, dok crni ima na raspolaganju pet minuta i za prolaz u sljede e kolo dovoljan mu je samo remi.

Armagedon partija naišla je na op e odobravanje sudionika te je primijenjena ak u šest slu ajeva, što je sve znak kako ŠK Gori an slijedi najnovije trendove na svjetskoj šahovskoj sceni. Posebni gost natjecanja bio je Klub 54. pješa ke samostalne bojne Gori an ijem je predstavniku Dragutinu Gojsek predsjednik ŠK Gori an Josip Vadlja poklonio šahovske garniture kako bi i branitelji kroz trening ostvarivali bolje rezultate na idu im natjecanjima. Nakon iscrpljuju e borbe u finalu je Renato Bergovec bio je bolji od veterana Pavla Lovren ak, dok je tre e mjesto osvojio Božidar ernov ispred Saše Vlah. Najbolji umirovljenik bio je Josip Marka koji je ispao u osmini finala, dok je najbolji branitelj bio Zvonko Hranjec koji je došao do etvrtfinala.

i druženje gdje su dva me unarodna kluba dogovorila daljnju suradnju u primicanju šahovskih i prijateljskih odnosa.

REDOVNA godišnja skupština HPD-a “Me imurje”

Deni Juri an osmi u disciplini 200 m leptir Pliva i PK-a krajem velja e sudjelovali su na Prvenstvu Hrvatske za mla e juniore i juniore u Rijeci u organizaciji pliva kog kluba “Primorje Croatia osiguranje”. Za sudjelovanje na Prvenstvu svi su pliva i morali isplivati državne limite tijekom godine na službenim pliva kim natjecanjima.

Natjecanje se održavalo u dvije kategorije: mla i juniori (pliva i ro eni 1994./’95.; pliva ice ro ene 1995./’96.) i juniori (pliva i ro eni 1992./’93. ; pliva ice ro ene 1993./’94.). Za PK plivali su Deni Juri an, Kristijan Stunkovi , Petra Marciuš i Jakov Rojko u konkurenciji mla ih juniora, uz vodstvo trenera Gorana Kolari a.

U organizaciji Šahovskog kluba Gori an u Gori anu je odigran Šahovski kup Op ine Gori an, na koji se je prijavilo 32 igra a, i to kako klupskih igra a, tako i amateri, branitelji i umirovljenici. Kup natjecanje u ime organizacijskog odbora kojeg su inili Ivan Mar etko, Ivica Mihoci i Josip Vadlja sve ano je otvorio predsjednik ŠK Gori an Josip Vadlja. U svom pozdravnom govoru Josip Vadlja je naglasio kako se organiziranju kupa pristupilo s ciljem uvo enja novog ormata natjecanja kao i omogu avanja amaterskim igra ima lakšem pristupu šahovskim natjecanjima.

Stoga je županijski sudac Ivica Mihoci sro io pravila natjecanja na na in kako bi svim sudionicima bez obzira na snagu pružila jednake šanse u eliminacijskom sustavu. Pri su enju primjenjivana su pravila FIDE za brzopotezni šah budu i da je tempo igre bio 10 minuta po igra u za cijelu partiju, a svaki par je odigrao dvije partije. U slu aju neriješenog rezultata primjenjivano je novo pravilo iz svjetskog šahovskog kupa pre-

Jakov Rojko osvojio je dvije bron ane medalje Vrijednost ovih medalja je tim ve a kad se spomene da je sve medalje u muškoj konkurenciji na Državnom natjecanju osvojilo samo 9 klubova (3 Zagreb, 3 Split, 1 iz Rijeke, Siska i akovca), i to redom: Zagreba ki pliva ki klub (10 medalja), Medveš ak Zagreb (10), Jadran Split (6), Grdelin Split (5), Mladost Zagreb (4) Primorje Rijeka (4), POŠK Split (2), Sisak (2), akove ki pliva ki klub (2).

Društvo ove godine slavi 15. godišnjicu postojanja U prethodnoj godini u HPD “Me imurje” u lanjena su 142 lana: od toga 18 lanova podmlatka, 108 seniora i 16 umirovljenika.

Statisti ki gledano, broj lanova ve niz godina ostaje na istom nivou, no, žalimo samo da, unato dobrim pokušajima, u društvo ne uspijemo privu i ve i broj mladih, re eno je na redovnoj godišnjoj skupštini Hrvatskoga planinarskog društva “Me imurje”.

Prošle godine HPD “Me imurje” organizirao je mnoštvo društvenih izleta na razli ita odredišta. Kod planiranja izleta pokušali su zadovoljiti razli ite interese svojih lanova pa su tako realizirani izleti svih stupnjeva tehni ke zahtjevnosti u hrvatske, slovenske, austrijske, bosanske te planine jadranskih otoka, od laganih šetnji planinskim pašnjacima do zahtjevnih visokogorskih uspona u carstvu vje itog snijega i leda. Od 29 izleta u prošloj godini kao najve i uspjeh Društva izdvojen je autobusni izlet na Dachstein (2995 m) u Austriji, na kojemu su sudjelovali i planinari iz PD-a “Bundek” i PD-a “Prelog”. Po prvi put organiziran je i ra ting na rijeci Mrežnici uz pomo planinara Bore Krajn evi a iz Duge Rese.

HPD “Me imurje” u prošloj je godini školovao dvoje svojih lanova na te aju za vodi e društvenih izleta. Tako su Franjo Jankovi i Tomica Bistrovi uspješno položili zahtjevne ispite i postali novi, školovani vodi i društvenih izleta. Franjo Jankovi u 2009. godini primio je bron ano priznanje za prohodane obavezne to ke hrvatske planinarske obilaznice, dok su zlatne zna ke i posebno

Zakuska nakon službenog dijela skupštine priznanje uru eni lanovima Verici i Ivi Sermek.

U 2010. godini HPD “Me imurje” slavi 15. godišnjicu svoga postojanja. Povodom zna ajnoga predstoje eg jubileja Društvo e organizirati akcije propagandnoga zna enja poput otoizložba, videoprojekcija, projekcija otografija i sli no. U Društvu tako er žele održavati ve ozna ene planinarske putove u gornjem Me imurju. Pod ozna enim planinarskim putovima podrazumijevaju obostrano ozna enu trasu od Macinca preko Stanetinca, Martinuševca, Gornjeg Mihaljevca i Stanetinca do akovca, te zaboravljene putove od Vu kovca preko Grabrovnika i Jurov aka do Vu kovca. Me u predvi enim aktivnostima HPD-a “Me imurje” u 2010. godini jesu i školovanje kadrova, poboljšanje suradnje s drugim planinarskim društvima, kao i rad s mladima, odnosno oživljavanje rada sekcije mladih.

56

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2010.

16. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 57

U ovakvoj ponudi svatko može na i nešto za sebe

ME IMURSKA BS OD SADA I U PRELOGU

Otvoren centar alata

Gostima se obratio Slaven Brzuhalski, mlada snaga Me imurke BS Prošlog je petka u Prelogu, u trgova kom centru Betex, Me imurka BS otvorila svoj centar alata. Kako je Dragutin Glavina, gradona elnik Preloga rekao: “treba u ovim vremenima imati hrabrosti i odvažnosti za takav projekt”, pa je estitao Stanislavu Brzuhalskom, vlasniku Me imurke BS na ovakvom poduhvatu koji doprinosi zapošljavanju, te razvoju ove regije.

Tako je Prelog postao bogatiji, za prodavaonicu koja svo-

jim izborom od preko 18 tisu a artikala, zasigurno prednja i u ponudi alata. Najve i dio, oko 80 posto direktano uvoze od proizvo a a, što je ujedno i garancija dobrih cijena.

Za otvorenje, prire en je itav niz akcija, koje je vrijedno iskoristiti. Pla ati se može gotovinom uz popust, katicama, odgodom do 12 rata uz Maestro…

Radno vrijeme je svakodnevno od 7 do 20, a subotom od 8 do 13 sati. (SZ, NŠ)

Stanislav Brzuhalski, vlasnik Me imurke BS s gostima na otvorenju

58

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2010.

16. ožujka 2010.

Dobro je znati 59

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Čakovec postaje ljepši!

Otvaramo za vas preuređenu dm prodavaonicu Čakovec, Valenta Morandinija 4 srijeda, 17.3.2010. od 8 sati

*ponuda traje do isteka zaliha

Očekuje vas: • alverde promotivno šminkanje od 10 do 15 sati • oslikavanje lica od 15 do 17:30 sati • lik iz bajke od 15 do 20 sati • kolo sreće • ruže i baloni

Posebna ponuda samo na dan otvorenja: 4 kg po cijeni 2 kg

Persil Gold Plus Freshness by Silan praškasti deterdžent za pranje rublja, 4 kg

43,90

kn

1 kg / 10,98 kn

4l po cijeni 2l

Silan Fresh Iris omekšivač za rublje duopack 2 x 2 l

29,80

kn

1 l / 7,45 kn

4 kg po cijeni 2 kg

Persil Sensitive Plus praškasti deterdžent za pranje rublja, 4 kg

39,90

1 kg / 9,98 kn

kn

60

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2010.

16. ožujka 2010.

Dobro je znati 61

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

REDEA

Objavljeni natje aji za bespovratne potpore MINGORP-a u 2010.

Temeljem Operativnog plana za poticanje malog i srednjeg poduzetništva za 2010., a znatno ranije nego prethodnih godina, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) objavilo je prve natje aje za dodjelu godišnjih bespovratnih potpora za malo i srednje poduzetništvo. Od 5. ožujka, a zaklju no s utorkom, 9. ožujka, objavljeno je ukupno 10 javnih poziva za projekte: Ja anje konkurentnosti malog gospodarstva, Poduzetništvo žena, Poduzetništvo mladih, po etnika i osoba s invaliditetom, Inovacijom do konkurentnosti, Gazele, Klasteri, Zadružno poduzetništvo, Izgradnja poduzetni -

kih zona u jedinicama lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, Obrazovanje za poduzetništvo i Poduzetni ke potporne institucije.

Iz naziva projekta može se iš itati na koje podru je, odnosno ciljnu grupu je orijentiran.

Novi uvjeti za malo gospodarstvo Projekti su u nazivima ostali isti u odnosu na prethodnu godinu, ali je u pojedinim projektima došlo do zna ajnijih promjena u uvjetima prihvatljivosti. To se poglavito odnosi na prora unom od 64,2 milijuna kuna najizdašniji projekt Ja anje konkurentnosti malog gospodarstva, koji cilja

NOVOSTI IZ PITTARELLA VARAŽDIN

Stigla nova kolekcija Sun eve zrake sramežljivo proviruju, a u Pittarellu Varaždin, spremni su za dolazak toplih dana. Pripremili su novu kolekciju cipela i sandala za nadolaze u sezonu. Ima tu svega; od cipela vrtoglavo visokih peta, jakih i pastelnih boja boja, remen i a, balerinki, mokasina, sandala, natika a… Izuzetno povoljne cijene tenisica poznatih modnih marki, koje su sada neke snižene ak do 50 posto.

Požurite jer ete u mnoštvu modela i širokoj paleti modernih boja sigurno na i i poneki baš vama najljepši par, po najpovoljnijoj cijeni.

Uz obu u, u Pittarellu su pripremili i velik izbor novih modela torbi, papu a, ko era, ruksaka, kišobrana, nov anika, tobolaca, sportske torbe. Podsjetimo i na

pogodnosti: svim karticama, obro no na dvije do tri rate, uz Maestro i Master Zagreba ke banke i American. Tu je i 15 posto popusta za pla anje IPA karticom.

Do ite u StoreLand u Varaždin, na adresu Gospodarska bb, radnim danom tom od 9 do 21, jer Pittarello eka na vas. (SZ, NŠ)

na široki krug subjekata malog gospodarstva i omogu uje sufinanciranje dijela troškova koji su vezani uz uvo enje novih tehnologija, marketinške aktivnosti i tehni ko uskla ivanje. Potpore po ovim aktivnostima kretat e se od 5.000 do 400.000 kuna.

Me utim, za ovogodišnji natje aj po ovom projektu prihvatljivi su samo subjekti koji, pored ostalih uvjeta, ve posluju najmanje dvije godine prije objave Javnog poziva (dakle, najkra e od 9. ožujka 2008.) te imaju najmanje 3 zaposlena na neodre eno vrijeme te imaju podmirene obveze prema državi i zaposlenicima kao i pozitivan poslovni rezultat za pret-

hodnu godinu. Tako er, postoji još jedan kriterij koji dodatno sužava krug prihvatljivih gospodarskih subjekata, a to su podru je i odjeljak njihove registracije prema NKD. Nadalje, kao dio prijavne dokumentacije za projekt Ja anje konkurentnosti malog gospodarstva potrebno je priložiti i projektni sažetak koji zahtijeva razradu aktivnosti poduze a za koje se traži bespovratna potpora. Kao još jedan korak ka transparentnosti dodjele potpora, postavljeni su jasniji kriteriji i sustav bodovanja, a svi prijavitelji e pisanim putem biti obaviješteni o rezultatu ocjenjivanja, tj. o broju ostvarenih bodova.

Do 80.000 kn za poduzetništvo žena, mladih i invalida Kod projekata Poduzetništvo žena te Poduzetništvo mladih, po etnika i osoba s invaliditetom, koji su tako er okusirani na relativno veliku skupinu poduzetnika, iznosi potpore su postavljeni u rasponu od 5.000 do maksimalnih 80.000 kn, a u uvjetima prihvatljivosti i prijavnoj dokumentaciji, osim novog uvjeta da gospodarski subjekt koji se prijavljuje mora ve poslovati najmanje jedan mjesec prije objave Javnog poziva, nema promjena u odnosu na prethodnu godinu. Navedeni uvjeti iz natje-

aja za tri brojem pristiglih prijava najpopularnija projekta, samo su dio od kriterija prihvatljivosti koji se odnose na prijavitelje, namjenu te opravdanost troškova za dodjelu državne potpore. Natje aji i potrebna dokumentacija mogu se preuzeti na internetskim stranicama MINGORP-a (www.mingorp.hr), a rok za prijavu za ve inu natje aja je 45 dana od objave javnog poziva. Objava javnih poziva za preostale projekte predvi ene Operativnim planom za 2010. o ekuje se uskoro. Dodatna pojašnjenja o uvjetima natje aja i savjete pri izradi prijave možete zatražiti osobno u REDEA-i (uz prethodnu najavu) ili na broj tel: 395-538.

62

Informacije

REPUBLIKA HRVATSKA, ME IMURSKA ŽUPANIJA, GRAD AKOVEC, Služba za provo enje dokumenata prostornog ure enja i izdavanje akata o gradnji akovec, Kralja Tomislava 15, Tel: 040/312-001; fax: 040/310-197 Klasa: UP/I-350-05/10-01/9, URBROJ: 2109/2-06-10-08, akovec, 11. ožujka 2010.

Grad akovec, Služba za provo enje dokumenata prostornog ure enja i izdavanje akata o gradnji, temeljem odredbe lanka 111. stavka 2. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (Narodne novine broj 76/07 i 38/09), u upravnom postupku izdavanja lokacijske dozvole

POZIVA vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno grani e s kat. est.br. 345/2, 345/3, 345/1 k.o. Ivanovec na kojima se planira izgradnja gospodarske gra evine da izvrše uvid u Idejni projekt za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju gospodarske gra evine i formiranje nove gra evne es ce od kat. est.br. 345/2, 345/3 k.o. Ivanovec u Ivanovcu u postupku koji se vodi po zahtjevu Valenta Topleka iz Ivanovca, Ul. Josipa Broza br. 9.

Uvid u Idejni projekt radi izjašnjenja mogu izvrši osobe s dokazom da su stranke u postupku (izvadak iz zemljišne knjige, izvod iz posjedovnog lista, kopija katastarskog plana, osobna iskaznica ili druga isprava za dokaz iden teta) ili punomo nik stranke s dokazom da zastupa stranku dana 23. ožujka 2010. godine u vremenu od 12 do 14 sa u Službi za provo enje dokumenata prostornog ure enja i izdavanje akata o gradnji, u akovcu u ul.

Katarine Zrinski 2/II. Osobi koja se odazove pozivu, a ne dokaže svojstvo stranke ili punomo nika stranke, uskra t e se mogu nost uvida u Idejni projekt. Lokacijska dozvola za traženi zahvat u prostoru može se izda iako se stranka ili njezin punomo nik ne odazovu ovom pozivu.

ME IMURSKA ŽUPANIJA ŽUPAN Temeljem lanka 5. Ugovora o provedbi Projekta „Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva“ (u nastavku Osnovni ugovor), zaklju enog 18. prosinca 2009. godine izme u Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Me imurske županije i poslovnih banaka, župan objavljuje:

JAVNI NATJE AJ za poduzetni ke kredite iz Projekta “LOKALNI PROJEKTI RAZVOJA MALOG GOSPODARSTVA“ za 2009. godinu 1. KORISNICI KREDITA: Korisnici kredita kao i sredstava subvencije kamata na poduzetni ke kredite su obrti, mala i srednja trgova ka društva i zadruge u 100% vlasništvu državljana Republike Hrvatske koji imaju registriranu prvenstveno proizvodnu djelatnost i ulažu na podru ju Me imurske županije, bez obzira na sjedište, odnosno prebivalište. .

2. IZNOS KREDITA: najniži iznos 200.000,00 kuna najviši iznos 5.000.000,00 kuna 3.

NAMJENA KREDITA: kupnja, izgradnja, ure enje ili proširenje gospodarskih objekata; nabava opreme ili pojedinih dijelova opreme; obrtna sredstva do 30% iznosa kredita modernizacija poslovanja i o uvanje radnih mjesta

4.

ROK OTPLATE, PO EK I ROK ISKORIŠTENJA KREDITA: otplata do 10 (deset) godina po ek do dvije godine koji je uklju en u rok otplate dinamika otplate u dogovoru s Bankom rok iskorištenja do 12 mjeseci

5.

KAMATNA STOPA

Navedene kamatne stope za poduzetnike umanjuju se za iznos subvencije od 3,5 postotna poena.

NAKNADA BANCI: Od 0,8% do najviše 1,0% jednokratno na iznos odobrenog kredita INSTRUMENTI OSIGURANJA POVRATA KREDITA: visina jamstva 1:1,3 hipoteka sudužništvo jamci jamstvo HAMAG –a drugi instrumenti osiguranja koje poduzetnik ugovori s Bankom

8.

STATUS PODUZETNIKA deponent Banke

9.

NA IN ISPLATE SREDSTAVA Dio kredita namijenjen za osnovna sredstva Banka e dozna iti bezgotovinskom isplatom na ra un dobavlja a ili izvršitelja usluga na osnovi ovjerene situacije, predra una, ra una ili ugovora o isporuci ili kupnji u visini najmanje 90%, te isplatom poduzetniku na žiro ra un do najviše10% iznosa odobrenog kredita - dio kredita za obrtna sredstva u cijelosti e se dozna iti na žiro ra un Poduzetniku 10.

PODNOŠENJE ZAHTJEVA: Kreditni zahtjevi - obrazac LPR malog gospodarstva-09 s propisanom dokumentacijom navedenom u obrascu (u 2 primjerka) podnose se Povjerenstvu za provedbu postupka javnog natje aja po projektu „Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva“ na slijede e adrese: REDEA-Regionalna razvojna agencija Me imurje d.o.o.

J. B. Jela i a 22, 40000 akovec pon, uto, sri, et od 8,00 -10,00 sati i 13,30 -15,30 sati pet od 8,00 – 10,00 sati tel:040/395-538 ili Me imurska županija Upravni odjel za gospodarstvo, promet i europske integracije R. Boškovi a 2, 40000 akovec pon,uto, sri, et od 8,00 -10,00 sati i 13,30 -15,30 sati pet od 8,00 -10,00 sati tel:040/374-238 Tekst Natje aja, Obrazac LPR malog gospodarstva - 09 te popis dokumentacije potražite na www.redea.hr i www.medjimurska-zupanija.hr 11.

Po donošenju Odluke Povjerenstva Me imurske županije za provedbu Projekta "Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva" o subvencioniranju kamate, poduzetnici e kredite realizirati preko poslovnih banaka s kojima su potpisani Ugovori o provedbi Projekta, i to: 1. Erste & Steiermarkische Bank d.d., Komercijalni centar akovec 2. Hypo Alpe-Adria- Bank d.d., Podružnica akovec 3. Me imurska banka d.d.

4. Raiffeisenbank Austria d.d., Podružnica akovec 5. Volksbank d.d., Podružnica akovec

6. Zagreba ka banka d.d., Poslovnica akovec Kona nu odluku o odobrenju kredita, sukladno svojoj poslovnoj politici, banka, s kojom poduzetnik sklapa ugovor o kreditu.

Na temelju lanka 53.a. stavka 1. Zakona o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 33/01, 60/01-vjerodostojno tuma enje, 129/05,109/07,125/08 i 36/09) i lanka 19. stavka 2. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 86/08), župan Me imurske županije raspisuje

JAVNI NATJE AJ za imenovanje pro elnika upravnog tijela Me imurske županije Pro elnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport - 1 izvršitelj na neodre eno vrijeme POSEBNI UVJETI: - VSS pedagoške, pravne ili druge odgovaraju e struke - najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima odgovaraju e struke i spreme - položen državni stru ni ispit - znanje najmanje jednog stranog jezika (engleski, njema ki, francuski) Osim navedenih uvjeta kandida moraju ispunjava i op e uvjete za prijam u službu: - punoljetnost - hrvatsko državljanstvo - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se osoba prima.

Natjeca se mogu i osobe koje nemaju položen državni stru ni ispit uz obvezu da ga polože u roku godine dana od dana prijma u službu. Služba se zasniva uz obvezni probni rad od tri mjeseca.

Na natje aj se mogu ravnopravno javi kandida oba spola.

U službu ne može bi primljena osoba za iji prijam postoje zapreke iz lanka 15. i 16. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 86/08).

Na web stranicama Me imurske županije (www.medjimurska-zupanija.hr) naveden je opis poslova za radno mjesta koje se popunjava, na in obavljanja prethodne provjere znanja i sposobnos kandidata, podru je provjere, te pravni i drugi izvori za pripremanje kandidata za provjeru.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva subvencionira kamatu s 2 postotna poena, a Me imurska županija subvencionira kamatu sa 1,5 postotna poena, dakle ukupna subvencija kamata iznosi 3,5 postotna poena.

6.

KLASA: UpI/-112-01/10-02/2 URBROJ: 2109/1-01-10-1 akovec, 4.3.2010.

Za kandidate prijavljene na javni natje aj koji ispunjavaju formalne uvjete natje aja provest e se prethodna provjera znanja i sposobnos putem pisanog tes ranja i intervjua, a po potrebi i putem provjere prak nog rada. Ako kandidat ne pristupi prethodnoj provjeri znanja i sposobnos , smatra se da je povukao prijavu na javni natje aj.

promjenjiva,3 mj. Euribor+6,50% Erste&Steiermarkische Bank d.d. promjenjiva,6 mj. Euribor+6,50% Hypo-Alpe-Adria Bank d.d. promjenjiva,6 mj. Euribor+5,00%, min7,90% Me imurska banka d.d. promjenjiva,3 mj. Euribor+6,50% Raiffeisenbank Austria d.d. promjenjiva,3 mj. Euribor+6,50% Volksbank d.d, promjenjiva,3 mj. Euribor+6,50% Zagreba ka banka d.d. kamate se napla uju prema ugovoru izme u Banke i Poduzetnika u tijeku korištenja kredita ( po eka i otplate ).

7.

16. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

donosi

12.

Javni natje aj je otvoren do iskorištenja sredstava.

13.

Nepotpuni zahtjevi ne e se razmatrati.

14.

Zadovoljavanje samo formalnih uvjeta natje aja ne zna i i pravo na odobrenje kreditnog zahtjeva.

15.

Povjerenstvo Me imurske županije provoditi e kontrolu namjenskog korištenja kredita KLASA:403-01/10-02/2 URBROJ:2109/1-01-10-01 akovec, 10. ožujak 2010. ŽUPAN Ivan Perho v.r.

Povjerenstvo za provedbu natje aja utvrdit e listu kandidata koji ispunjavaju formalne uvjete iz natje aja te e na istoj web stranici i na oglasnoj plo i Me imurske županije objavi mjesto i vrijeme održavanja prethodne provjere znanja i sposobnos kandidata, najmanje 5 dana prije održavanja provjere.

Kandida koji ne ispunjavaju formalne uvjete iz natje aja o tome e bi obaviješteni pisanim putem.

Uz pisanu prijavu, s naznakom za koje radno mjesto se prijava podnosi, svi kandida dužni su obavezno priloži : - životopis - domovnica (izvornik ili ovjerena preslika) - diploma (izvornik ili ovjerena preslika) - radnu knjižicu (izvornik ili ovjerena preslika) - potvrdu ili drugi odgovaraju i dokaz o traženom radnom iskustvu u potrebnoj struci i spremi (npr. ugovor o radu, rješenje o rasporedu…) - izvornik ili ovjerena preslika - uvjerenje o nekažnjavanju – ne starije od 6 mjeseci (izvornik ili ovjerena preslika) - izjavu kandidata ovjerenu od strane javnog bilježnika da nije pravomo no osu en za kaznena djela iz lanka 15. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi - svjedodžba o položenom državnom stru nom ispitu (izvornik ili ovjerena preslika) - dokaz o znanju jednog stranog jezika (izvornik ili ovjerena preslika) Kandidat koji bude izabran dužan je dostavi uvjerenje o zdravstvenoj sposobnos prije donošenja rješenja o imenovanju.

Kandidat koji je ostvario pravo prednos pri zapošljavanju dužan je u prijavi na natje aj pozva se na to pravo i ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvje ma. Uz prijavu na natje aj dužan je priloži sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta kao i rješenje o priznatom statusu, odnosno potvrdu o priznatom statusu iz koje je vidljivo spomenuto pravo, te dokaz da je nezaposlen.

Prijave na natje aj s dokazima o ispunjavanju uvjeta dostavljaju se u roku 8 dana od objave natje aja u „Narodnim novinama“, na adresu: ME IMURSKA ŽUPANIJA Za natje aj za imenovanje pro elnika Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport 40000 AKOVEC, Ru era Boškovi a 2 Nepotpune i nepravodobne prijave ne e se razmatra .

O rezulta ma natje aja kandida e bi obaviješteni u roku od 60 dana od isteka roka za podnošenje prijava.

ME IMURSKA ŽUPANIJA

Restoran Mala Hiža, Balogovec 1, Ma kovec traži

KV KUHARA za stalni radni odnos - pedantnog, urednog, mla eg Informacije na tel. 040 341 101 ili 098 241 666

Prodaje se rabljeni inventar restorana „HIDROTEHNIKA“ (stolovi, stolice – cca 200 komada), oprema za kuhinju, lusteri, hladnja e, ledoma , pe nice, štednjaci i ostalo).

Pogleda na adresi akovec, Mihovljanska 70.

Upi na telefon 396-290 od 8,00-15,00 sa .

GKP «PRE-KOM» d.o.o.

Trg kralja Zvonimira 9, Prelog Na temelju lanka 10. Odluke o tržnom redu objavljujemo:

JAVNO NADMETANJE ZA DODJELU STOLOVA NA GRADSKOJ TRŽNICI U PRELOGU DANA 23.3.2010. GODINE U UTORAK U 12 SATI Predmet javnog nadmetanja su stolovi na: - zelenoj tržnici vanjske klupe broj: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 12, 13, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24.

- zelenoj tržnici unutarnje klupe broj: 8, 9, 10, 11, 14, 16, 17 - mlije noj tržnici broj 1, 2, 3, 4, 5, 6.

- stolovi (pomo ni) – zelena tržnica na javnoj površini nasuprot kioska (uz živicu), broj 1, 2, 3, 4, 5, 6.

Po etna cijena za stol na: - zelenoj tržnici vanjske kupe = 200,00 kn sa PDV po klupi/mjesec - zelenoj tržnici unutarnje klupe = 150,0 kn sa PDV po klupi/mjesec - mlije noj tržnici = 100,00 kn sa PDV po klupi/mjesec - javnoj površini – zelenoj tržnici = 200,00 kn sa PDV po klupi/mjesec Nadmetanje e se održa na zelenoj tržnici u Prelogu, Glavna 29.

Svi sudionici u javnom nadmetanju dužni su položi 50,00 kn jam evine na ruke voditelja nadmetanja.

Uvjet za sudjelovanje u javnom nadmetanju su sva podmirena potraživanja prema GKP «PRE-KOM» d.o.o. Prelog.

Svi ostali uvje nadmetanja prezen rat e se na licu mjesta.

Najpovoljnijim ponu a ima GKP «PRE-KOM» d.o.o. Prelog e dodijeli rješenja o zakupu mjesta – stolova.

GKP «PRE-KOM» d.o.o.

IZ MATI NOG UREDA RO ENI: NIKA BRODARI , k i Kristine i Denisa; LEON ŠKVORC, sin Ivane i Antonia; NATAŠA DRAKULI , k i Marije i Aleksandra; DANIJEL MIHALIC, sin Danijele i Mladena; LOVRO PAVI , sin Karmenke i Zvonimira; KLARA PAVI , k i Melite i Vinka; LARISA UR EVI , k i Suzane ur evi , NIKO SLAMEK, sin Martine i Gorana; MATIJA VOLF, sin Vlatke i Tomislava; LEON LEŠNJAK, sin Suzane i Aleksandra; NOA NOVAK LESJAK, sin Sanje i Mladena; MARKO JURI , sin Darinke i Domagoja; LOTA MIHALJKOVI , k i Vanje i Daria; NIKI I LINO PLEVNJAK, sinovi Jasne i Rajka; DRAGAN ORŠOŠ, sin Vedranke i ure; ANDREJ OKREŠA, sin Maje i Dragu na; ELENA TOTH, k i Martine i Maria; TEO MILETI , sin Božice i Nenada; BORNA HORVAT, sin Emine i Slobodana.

UMRLI: Ivan Peras, ro . 1945; Terezija Sinkovi , ro . 1944.; Marija Fu ec, r. Lon ari , ro . 1919.; Katarina Carovi , r. Oreški, ro . 1955.; Marija Kiš, r. Kurini , ro .

1926.; Julijana Lesjak, ro . 1916.; Stjepan Kramar, ro . 1962.; Josip Golenja, ro . 1947.; Marija Antonovi , r. Štainglin, ro . 1926.; Katarina Jaluši , r. Leskovar, ro . 1927. ( akovec). La n Barbara, r.

Horvat, ro . 1933. (Kotoriba). Ivan Držani , ro . 1917.; Stjepan Horvat, ro .

1921. (Mala Subo ca). Uršula Radikovi , r. Malekoci, ro . 1921.; Franjo Brezni ar, ro . 1916.; Marija Kralji Lopuh, r. Brest, ro . 1930. (Mursko Središ e). Ilma Oršoš, ro . 1921. (Nedeliš e). Terezija Štefok, r. Fran i , ro . 1931.; Ma ja Ruži , ro . 1949. (Prelog). Elizabeta Velner, r.

Horvat, ro . 1930. (Štrigova).

16. ožujka 2010.

Informacije 63

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURSKA ŽUPANIJA ŽUPAN Temeljem lanka 5. Ugovora o provedbi Projekta „Lokalni projekti razvoja – mikrokreditiranje“, zaklju enog 18. prosinca 2009. godine izme u Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Me imurske županije i poslovnih banaka, župan objavljuje:

JAVNI NATJE AJ za poduzetni ke kredite po Projektu “LOKALNI PROJEKTI RAZVOJA - MIKROKREDITIRANJE” za 2009. godinu 1. KORISNICI KREDITA: Korisnici kredita kao i sredstava subvencije kamata na poduzetni ke kredite su obrti, mala i srednja trgova ka društva i zadruge u 100% vlasništvu državljana Republike Hrvatske koji imaju registriranu prvenstveno proizvodnu djelatnost i ulažu na podru ju Me imurske županije, bez obzira na sjedište, odnosno prebivalište.

2.

IZNOS KREDITA: najniži iznos 35.000,00 kuna najviši iznos 200.000,00 kuna.

3.

NAMJENA KREDITA: kupnja, izgradnja, ure enje ili proširenje gospodarskih objekata; nabava opreme ili pojedinih dijelova opreme; trajna obrtna sredstva obrtna sredstva do 100.000,00 kuna

4.

ROK OTPLATE, PO EK I ROK ISKORIŠTENJA KREDITA: otplata do 5 (pet) godina po ek do jedne godine (za obrtna sredstva nema po eka) dinamika otplate u dogovoru s Bankom

5.

KAMATNA STOPA promjenjiva,3 mj. Euribor+6,50% Erste&Steiermarkische Bank d.d. promjenjiva,6 mj. Euribor+6,50%, Hypo-Alpe-Adria Bank d.d. promjenjiva,6 mj. Euribor+5,00%,min.7,90% Me imurska banka d.d. promjenjiva,3 mj. Euribor+6,50% Raiffeisenbank Austria d.d. promjenjiva,3 mj. Euribor+6,50% Volksbank d.d, promjenjiva,3 mj. Euribor+6,50% Zagreba ka banka d.d. kamate se napla uju prema ugovoru izme u Banke i Poduzetnika u tijeku korištenja kredita ( po eka i otplate ).

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Me imurska županija subvencioniraju kamatu svaki s po 1 ( jednim) postotnim poenom, dakle ukupna subvencija kamata iznosi 2,0 postotna poena.

Navedene kamatne stope za poduzetnike umanjuju se za iznos subvencije od 2 postotna poena.

NAKNADA BANCI: Od 0,8% do najviše 1,0% jednokratno na iznos odobrenog kredita

6.

7.

plas nih proizvoda, pakira proizvode, mijenja role i sl.; 2 STROJARA TISKA, SSS tehni kih ili gra kih smjerova, rad u proizvodnom pogonu na skarskom stroju, ekso sak, zaposlenik poslužuje i upravlja strojem za ekso sk,pakiraproizvode,mijenjaroleisl.;4STROJARAEKSTUZIJE,KV,SSSstrojarskihilitehni kihsmjerova, raduproizvodnompogonunaautoma ziranomstroju zaekstuzijupolie lenskih lmovaifolija;1STROJARNA REGENERACIJI KV strojarski ili mehani ki smjer, rad u proizvodnom pogonu na stroju za reciklažu tehni kog otpada, za sve poslove rad na odre eno 3 mjeseca, za po etak, rad u 4 smjene (dva dana jutarnja smjena, dva popodnevna, dva dana no na smjena i dva dana slobodno),napodru juMuraplast-astrogozabranjeno pušenje, dostavi pismene zamolbe putem pošte ili e-mail. Natje aj otvoren do 10.04.2010.

13. OLUK d.o.o. Nedeliš e, Nova 19, traži 2KV, PKV GRA . LIMARA sa radnim iskustvom, na neodre eno, javi se osobno ili na 095/912-1436. Natje aj otvoren do 25.3.

14. PEKARA CVEK d.o.o. D. KRALJEVEC, Kolodvorska 19, traži 5 SLASTI ARA na poslovima proizvodnje kola a -struka nije uvjet na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040-602-200. Natje aj otvoren do 25.03.2010.

15. HAIX d.o.o. M.Subo ca, Gospodarska 1, traži 1 VSS ING KEMIJE na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, radno iskustvo 6 mjeseci, znanje njema kog jezika, voza ki ispit “B” kat., javi se osobno sa pismenom zamolbom na gornju adresu. Natje aj otvoren do 19.03.2010.

16. Ca e bar Laverna Ma kovec, B. J. Jela i a 11, traži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-777084. Natje aj otvoren do 18.03.2010.

17. HEGEMON d.o.o. PRETETINEC 147, traži 1 KUHAR - PIZZA MAJSTOR na neodre eno vrijeme, javi se na 829-394, 098-241-394. Natje aj otvoren do 31.03.2010.

18. AUTOPRIJEVOZNIK Meznari Vladimir AKOVEC, traži 1 KV VOZA C I E kategorije s 2 godine radnog iskustva, doma i prijevoz, na neodre eno vrijeme, javi se na 098-426840. Natje aj otvoren do 04.04.2010.

19. GRA-COOP d.o.o. M. Središ e, Martinska 165, traži 2 TESARA, 2 ZIDARA, 1 GRA . RADNIK na neodre enovrijeme,javi sena098-209984.natje ajotvoren do 15.04.2010.

20. Gra evinski obrt IVE BELICA, V. Nazora 19, traži 1 GRA EVINSKI RADNIK na odre eno vrijeme, javi se na 845-120. natje aj otvoren do 30.03.2010.

21. JAGODA d.o.o. PRELOG, Glavna 14, traži 2 KONOBARICE za posluživanje sladoleda, rad na odre eno vrijeme, javi se na 098-1806463. Natje aj otvoren do 31.03.2010.

22. AWD Savjetovanje d.o.o. Varaždin, Anina 16, traži 10 SAVJETNIKA ZA SAVJETOVANJE I ANALIZU FINANCIJSKOG TRŽIŠTA na odre eno vrijeme, samostalnost u radu, komunika vnost i organizacijske sposobnos , javi sena091-2022602ilinae-mail:zvonko.knezic@ gmail.com Natje aj otvoren do 31.03.2010.

23. BIOS-Centar za integrativnu medicinu-obrt SAMOBOR, Livadi eva 5, traži 2 KOMERCIJALISTA za prodaju medicinskih aparata - rad u akovcu na neodre eno vrijeme, voza ki ispit B kat., dobre komunikacijske sposobnos , ambicioznost za vrhunske zarade, za po etnike, iskustvo u prodaji nije neophodno, zainteresirani se mogu javi na mob. 098 555698 ili e-mail:bios-dlevak@hotmail.comNatje ajotvoren do 19.03.2010.

24. Kerami ar Toplek Tihomir Novo Selo Rok, Školska 1, traži 2 KERAMI ARA na odre eno vrijeme , poželjno radno iskustvo, javi se na 098-473421. Natje aj otvoren do 25.03.2010.

25. AKOVE KI MLINOVI d.d. AKOVEC, Mlinska 1, traži 1 POMO NIK ORGANIZATORA otpreme robe, uvjet: završena prehrambena, trgova ka ili poljoprivredna škola ili KV mlinar, poželjno je da kandidat ima uvjerenje o osposobljenos za rukovanje i upravljanje vili aromi da ima završenu školu za voza a motornih vozila, rad na odre eno vrijeme, osobni dolazak ili najava na tel. 375-512 (Biserka Geni -Sa er). Natje aj otvoren do 18.03.2010.

26. Ugos teljstvo “ARCUS” AKOVEC, traži 1 KONOBAR na neodre eno vrijeme, javi se na 091-3105725.

Natje aj otvoren do 26.03.2010.

27. TWIX TRADE d.o.o. AKOVEC, traži 2 KONOBARA na neodre eno vrijeme, javiti se na 091-310-5725.

Natje aj otvoren do 26.03.2010.

28. VELEBIT OSIGURANJE d.o.o. ZAGREB, Savska 144a, traži ZASTUPNICI ZA VELEBIT ŽIVOTNA osiguranja za Me imursku županiju na odre eno vrijeme, minimalno SSS, komunikacijske i prodajne vješ ne, poželjno radno iskustvo u direktnoj prodaji dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: posao@ veleit-osiguranje.hr informacije na tel. 031-620038.

Natje aj otvoren do 10.04.2010.

29. KTC d.d. 48260 KRIŽEVCI, N. Tesle 18, traži 1 PRODAVA na odjelu bijele tehnike i malih ku anskih aparata na odre eno vrijeme, mjesto rada akovec, dostavi pismene zamolbe sa životopisom na gornju adresu. Natje aj otvoren do 17.03.2010.

30. BETEX d.o.o. BELICA, B. Radi a 48, traži 1 VSS PRAVNIK – PRIPRAVNIK engleski jezik u govoru i pismu, voza ka dozvola “B” kategorije, poznavanje rada na ra unalu, sklonost mskom radu, mjesto rada Belica, pismene zamolbe sa životopisom i dokazom o ispunjavanju uvjeta dostavi na gornju adresu ili e-mail: posao@betex.hr Natje aj otvoren do 31.03.2010.

31. PEKARA SUNCOKRET AKOVEC, M.J. Zagorke 14, traži1PEKARSARADNIMISKUSTVOMnaneodre eno vrijeme, javi se na 091-3965000. Natje aj otvoren do 24.03.2010.

32. MAKI TRANS d.o.o. RESTORAN PREPELICA OTOK 2, PRELOG, traži 2 POM. RADNIKA/ICE U KUHINJI na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se na 098-393001. Natje aj otvoren do 10.04.2010.

33. AGRO-SIP d.o.o. G. HRAŠ AN, akove ka 26, traži 1 MATERIJALNI KNJIGOVO A, skladišno poslovanje,

8.

STATUS PODUZETNIKA Deponent Banke

9.

PODNOŠENJE ZAHTJEVA:

Kreditni zahtjevi - obrazac LPR - Mikrokreditiranje s propisanom dokumentacijom navedenom u obrascu (u 2 primjerka) podnose se Povjerenstvu za provedbu postupka javnog natje aja po projektu LPR – Mikrokreditiranje na slijede e adrese:

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. DOM-ŠESTANJ d.o.o. SVETI JURAJ U TRNJU 2, traži 2 ISTA ICE, 4 NJEGOVATELJICE na neodre eno vrijeme, javi se na 091-5765692. Natje aj otvoren do 15.03.2010.g.

2. Cosmopolitan Life Vienna Insurance Group d.d., AKOVEC, K. Tomislava 2/1, traži ZASTUPNICI OSIGURANJA-više izvršitelja, SSS, VŠS. VSS, na neodre eno vrijeme, poželjno, radno iskustvo, voza ki ispit, “B” kat. Informa ka znanja. Od kandidata se o ekuje mo viranost i ustrajanost te komunika vnost za rad na poslovima osiguranja – javi se osobnu poslodavcu na gornju adresu ili 040-313-530, 091-4899768. Natje aj otvoren do 30.03.2010.

3. RUSTICA d.o.o. AKOVEC, I. G. Kova i a 6, traži 1 PIZZA PEKAR; 1 POMO NI KUHAR na neodre eno vrijeme, mjesto rada akovec i Varaždin, javi se na tel. 311-207. Natje aj otvoren do 20.03.2010.

4. Metal Špoljari d.o.o., AKOVEC, mob. 098-1347429, traži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, mjesto rada akovec “Metropola”, natje aj otvoren do 20.03.2010.

5. Ugos teljski obrt APA, AKOVEC, R. Boškovi a 32, traži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme, skra eno radno vrijeme, javi se na 098-241-767, natje aj otvoren do 18.03.2010.

6. Ca e bar “DADA BAR” MIKLAVEC, traži 2 KONOBARA/ICEnaneodre enovrijeme,javi sena098-261229, natje aj otvoren do 17.03.2010.

7. V.Z. ŠTRIGOV ANKA SAVSKA VES, traži 4 KONOBARA, 2 KONOBARA (za rad na šanku), 1 POMO NI KUHAR na odre eno vrijeme, mjesto rada Savska Ves, Malinska, Baška, poželjno radno iskustvo, znanje stranih jezika, 3 KV PRODAVA A na odre eno vrijeme (01.06.-01-09.) mjesto rada Baška, znanje stranih jezika, poželjno radno iskustvo 1 PIZZA MAJSTOR na odre eno vrijeme, mjesto rada Savska Ves, Baška, poželjno radno iskustvo, javi se na mob. 099-222-1338.

Natje aj otvoren do 30.03.2010.

8. ELLIT d.o.o. HODOŠAN, Glavna 2, traži 1 KONOBAR/ICA na odre eno vrijeme, javi se na 098-528570 do 21.03.2010.

9. Obiteljski dom za starije i nemo ne osobe GORUPI OTOK25,traži1NJEGOVATELJ/ICAILIMEDICINSKA SESTRAnaodre enovrijeme,javi sena098-696-523.

Natje aj otvoren do 20.03.2010.

10. PIRAMIDA LOPATINEC, traži 3 CNC GLODA A na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 1 godina, javi se osobno ili 856-060. Natje aj otvoren do 23.10.2010.

11. PARTNERPROJEKTd.o.o. AKOVEC,tražiKVZIDARI, TESARI više izvršitelja na odre eno vrijeme, rad na terenu (Zagreb), javi se na 364-699. Natje aj otvoren do 22.03.2010.

12. MURAPLAST d.o.o. Industrijska zoba bb, 40329 KOTORIBA, davor@muraplast.com, traži 3 STROJARA NA KONFEKCIJI VRE ICA, KV, SSS strojarskih ili tehni kih smjerova, rad u proizvodnom pogonu na automatiziranom stroju za proizvodnju vre ica, zaposlenik poslužuje, upravlja strojem za konfekciju

INSTRUMENTI OSIGURANJA POVRATA KREDITA: visina jamstva 1:1,3 hipoteka sudužništvo jamstvo jamstvo HAMAG-a drugi instrumenti osiguranja koje Poduzetnik ugovori s Bankom

administra vni poslovi na odre eno vrijeme, voza ki ispit B kat. znanje rada na ra unalu, dostavi pismenu, zamolbu na gornju adresu. Natje aj otvoren do 19.03.2010.

34. Perutnina Ptuj Pipo d.o.o. AKOVEC, R. Steinera 7, traži 2 ELEKTRI ARA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se osobno gosp.

Posavec Marijanu. Natje aj otvoren do 19.03.2010.

35. SOVA d.o.o. STARI HRAST AKOVEC, traži 1 KONOBAR na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se osobno ili 098-1788856. Natje aj otvoren do 01.04.2010.

36. BP d.o.o. M. Središ e, Frankopanska 7, traži 2 KV KUHARA, PIZZA PEKARA, 2 KONOBARA sa radnim iskustvom, na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 543-247. Natje aj otvoren do 31.03.2010.

37. MT AUTO d.o.o,. PEKLENICA, Zrinskih 13, traži 3 TESARA, 3 ZIDARA na neodre eno vrijeme, rad na podru ju Me imurja, javi se na 098-351971. Natje aj otvoren do 31.03.2010.

38. Poliklinika Medikol AKOVEC, V. Nazora 18, traži 1 DOKTOR OP E MEDICINE za rad u op oj medicini na neodre eno vrijeme, mogu nost smještaja, javi se na 091-4594731. Natje aj otvoren do 31.03.2010.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIHNAVLAKAZAAUTOMOBILEnaodre enovrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV - ili osobe sa školom za šiva a ili završen te aj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, pismene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 31.3.

2. CAFFE BAR “PRESTIGE” Novi Marof; Zagreba ka 27; traži 1 KONOBARICU na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS bilo koje struke; poželjno radno iskustvo; rad u smjenama; nema mogu nos smještaja, najava na mob:091 510 9251 (Davor Pobor), do 31.3.

3. Servis za vage i trgovinu LUKAVE KI, Zagreba ka 9, Varaždin;traži 1 ELEKTRONI ARA ZA MJERNU TEHNIKU na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS elektroni ar-mehani ar, eklektroni ar, elektrotehni ar, elektromehani ar, položen voza ki B kat., znanje engl. jezika, rad na ra unalu, pismene zamolbe sla na gornju adresu do 26.3.

4. PRIJEVOZI PLANTAK, Zagreba ka 115 A, Varaždin; traži 1 VOZA AUTOBUSA na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, voza ki D kat., najava na mob. 098/268-176 (Neven Plantak), do 1.4.

REDEA-Regionalna razvojna agencija Me imurje d.o.o.

J. B. Jela i a 22, 40000 akovec pon, uto, sri, et od 8,00 -10,00 sati i 13,30 -15,30 sati pet od 8,00 – 10,00 sati tel:040/395-538 ili Me imurska županija Upravni odjel za gospodarstvo, promet i europske integracije R. Boškovi a 2, 40000 akovec pon, uto, sri, et od 8,00 - 10,00 sati i 13,30 – 15,30 sati pet od 8,00 – 10,00 sati tel:040/374-238 Tekst Natje aja, Obrazac LPR – Mikrokreditriranje, te popis dokumentacije potražite na www.redea.hr i www.medjimurska-zupanija.hr 10. Po donošenju Odluke Povjerenstva Me imurske županije za provedbu Projekta "Lokalni projekti razvoja - Mikrokreditiranje" o subvencioniranju kamate, poduzetnici e kredite realizirati preko poslovnih banaka s kojima su potpisani Ugovori o provedbi Projekta, i to: 1. Erste & Steiermarkische Bank d.d., Komercijalni centar akovec 2. Hypo Alpe-Adria- Bank d.d., Podružnica akovec 3. Me imurska banka d.d.

4. Raiffeisenbank Austria d.d.,Podružnica akovec 5. Volksbank d.d., Podružnica akovec 6. Zagreba ka banka d.d.,Poslovnica akovec Kona nu odluku o odobrenju kredita, sukladno svojoj poslovnoj politici, donosi banka, s kojom poduzetnik sklapa ugovor o kreditu.

11. Javni natje aj je otvoren do iskorištenja sredstava.

12. Nepotpuni zahtjevi ne e se razmatrati.

13. Zadovoljavanje samo formalnih uvjeta natje aja ne zna i i pravo na odobrenje kreditnog zahtjeva.

14. Povjerenstvo Me imurske županije provoditi e kontrolu namjenskog korištenja kredita KLASA:403-01/10-02/3 URBROJ:2109/1-01-10-01 akovec, 10. ožujak 2010. ŽUPAN Ivan Perho v.r.

Oglasnik

AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

VW LUPO 1999.god., prodajem u dijelovima ili kupujem takvog ošte enog ili neispravnog. mob. 092 205 1831 SUZUKI GSX 600F 1999.g., metalik crni, registr. do 10.mj, garažiran, jako o uvan. tel: 098 632 280 AUDI R8 FSI R T RONIC 20 08. g., 14.000km, 4200ccm, 420 ks, full oprema, mob. 099 7590 853 PRODAJEM TOMOS AUTOMATIC 1991. god, o uvan, spreman za tehni ki. mob.

098 164 3871 MERCEDES A170CDI diezel limuzina 2001.g., full oprema, metalik srebrni, 7.500 eura. mob. 091/970 1929 RENAULT LAGUNA 2.0i 1994.g, reg. do 7.mj., full oprema, autom. klima, redovito servisiran. tel: 042/673-379, 091/530-5784 ŠKODA OCTAVIA Ambiente 1.6 2001.g., reg do 6/10., 1.vl., 85tkm, puno opreme, 5 vr., metalik srebrni, zimske i ljetne gume, o uvan, nikad udaren, cijena: 35.000 kn. Mob: 095/901-2959 MOTOR 1,8i mono motronic, 88.000 km za golf i passat. mob. 099 699 2284 PRODAJEM ETIRI NOVE GUME Sava Perfecta 175/65/14 DOT 2009. Je ino!!!

098/592-437 BMW 525 TDS 1997.g., reg. god. dana, full oprema, 220tkm, za 5.950 eur, mob.

095 810 2229 NISSAN ALMERA 1,4 1998.g., 115tkm, 5vr., nema klimu, jako o uvana, 2.900 eur. mob. 098/867-003 TOYOTA COROLLA 1.4 2002/03, 68tkm, serv. knjiga, 1.lak, metalik, oprema, kao nova, hitno prodajem za 6.800 eur, mob. 098 9322 017 PRODAJEM FORD SIERU dizel, ispravnu, limuzina, 5 vrata, metalik boja, u voznom stanju, neregistrirana, može i za dijelove, cijena 1.700 kn. mob.

098/9862-668 LADA KARAVAN, vrlo povoljno, auto prikolicu, te stupove za vinograd. tel: 364-461 PRODAJE SE SKUTER Kymco Grand Dink 50 2007.g., reg. do 26.5.2010, cijena 12.500 kn (1.700 eur), tel 098/631-165 SEAT IBIZ A SportRider II 2007.g., 1.vl., crni metalik, 5vr., garažiran, odli an, servisna, 7.500 eur, mob.

099/831-9429 PEUGEOT 207 HDI Trendy mod. 2007.g., 1.vlasnica, sva oprema, 54tkm, servisna, besprijekoran, 8.600 eur; mob.

091/9349-423 HYUNDAI ACCENT L S 1.3 1996. god., 1. vlasnik, za 9.000,00 kn, tel.

099/372-0819 FIAT CINQUEACENTO 900i, registriran, gradski auto, mala potrošnja, mob.

098/1361-712 PRODAJEM TERENAC Musso Ssangyong 1996.g., 73kW, 2874cm3, karamboliran, dizel-euro II. tel. 396-374 TOYOTA YARIS 1.3 VVT-i, 2000., (japanac) 2. vlasnica, serv. knjiga, tel 098/98-303-63 VOLVO S60 2.4 diesel, full oprema, 2002., 8.900 eura, tel 095/90-77-062 LAND ROVER FREELANDER 2.0 TD4, 2005., full oprema, serv. knjiga, tel 095/90-77-062 BMW 530D automa c touring, 2006., u sustavu PDV-a, tel 095/90-77-062 FORD FOCUS 1.8 TDCI, karavan, 2004., full oprema, serv. knjiga, 5.900 eura, tel 091/511-40-57 BMW 320 D 1999.g, crni, 8.900 eura, tel 095/90-77-062 DIZNE BOSCH za A4 2.0 TDI 140 KS, 4 kom i komplet motor u dijelovima 2006.g., tel 095/9077-062 OPEL CORSA combo dostavni 2003.g., cijena 27.999 + pdv, može odgo eno pla anje, tel. 098/502-400 ili www. bukal.hr OPEL ASTRA 1.4GTC 2005.g., 33tkm, metalik sivi, reg. do 7/010., odli no o uvana, garažirana, 1.vl., mob.

098/980-7042 PRODAJEM MOTOCIKL marke Keevay, registriran, pod garancijom, redovito servisiran, 250ccm, linija choper, mob.

098/242-737

KUPUJEM OSOBNO ili KOMBI VOZILO te prodajem audi 80 1.6 B4 linija 1989.g., reg. do 12.mj., cijena 1.350 eur ili dogovor, mob. 092/263-8882 GOLF III 1.9 GTD 1992.g., reg. do 7./010., alu felge, garažiran, mob.

098/1829-302 PRODAJEM KOMBI RENO mesen er B-80 dupli kota i, 1997.g., reg. do 8.mj., 171tkm, B kateg., Novo Selo Rok, tel. 853-258 PRODAJE SE FIAT MAREA karavan, reg. do 5mj., hitno i povoljno, mob. 091 595 3755 PRODAJE SE: Opel Astra 1.6 ‘96.g., 5vr., metalik, ABS, 2xairbag; Hyundai Matrix 1.6 ‘04.g., puno opreme, odli an, može kredit; Hyundai Santa Fe diesel automa k ‘07.g., full oprema, jako povoljno. mob. 098/381-701 PRODAJEM SKUTER SYM 49ccm 2006. god., redovno servisiran, 3.800 km. mob 091 523 7770 PEUGEOT 206 1.4 HDI 2003.g, reg. do 7/10, klima, servo, air bag, el. podiza i, dcv, alu, radio + komande na volanu, metalic sivi, o uvan, mob. 091 890 4475 PRODAJEM VW GOLF III 1.9D 1995.g., reg. do kraja 9.mj., napravljen veliki servis na 170tkm, nove zimske gume + ljetne, može zamjena za skuplje dizel vozilo, mob. 098/908-1222 MAZDA 323 1991.g., 191tkm, u dobrom stanju, vrlo povoljno, mob.

091/513-5770 OPEL KADETT 1.4 1990.g., reg. do 4./10., vrlo povoljno, mob. 098/1871-338

POLJOPRIVREDA PRODAJEM TRAKTOR Zetor 4712 s kabinom, sa uvan, te prodajem oranicu 1ha u Novom Selu Rok (rokosko), mob.

099/7422-833 PRODA JEM TRAK TOR IMT 533 1972.g, u vrlo dobrom stanju, mob.

098/180-80-27 KUPUJEM TRAKTOR do 70ks, IMT, Zetor i dr. Može neispravan ili u lošijem stanju. mob. 091/140-2603 PRODAJEM: plug alkar 2brazde 12” za 100eur, 1brazda alkar 16” za 100eur, tanjura e 32 diska nošene 400eur, puka 5,5m deutz fahr 200eur, brane 3krila 100eur, mehani ka sija ica za kukuruz 2reda 300eur, prednji utovariva za torpedo/deutz, tri cilindra, košara za gnoj i zemlju, odli no stanje, za 1.000eur - cijene nisu ksne!!! mob.

098/596-262 KUPUJE SE REZERVOAR za kompresor od 100 lit., mob. 098/958-6892 PRODAJEM TRAKTOR MF 25 Ferguson 1963.g., povoljno. tel: 091/949-7254 PRODAJEM MOTOKULIVATOR Honda 5,5KS, malo korišten. tel: 098 234 493 PRODA JE SE plug 2brazdni, tanjura a 20 diska i sija ica 2redna, tel.

098/632-494 PRODAJEM traktorsku gajbu za svinje i novu mulja u za grož e! Tel. 099/784-1989 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJEM PLASTENIK 18x4 (može i polovica), plug Olt i kukuruz u zrnu. tel: 098 9211 929 PRODAJEM TRAKTOR IMT 539, sa originalnom kabinom, registriran, 1. vlasnik. tel. 099/784-1989 KUPUJEM SL AMU U BAL AMA. 098/242-710.

PRODAJEM MOTOKULTIVATOR Honda Fy 600 s frezom i kosom, te prikolica za motokul vator, mob. 098/976-5331 AGREGAT 50kw dizel karlo peši 6 na zetoru cirkular stroj za izradu lamperije, mob. 099/828-2171 MOTOKULTIVATOR Mio Standard Honda 4 20 s priklju cima, mob.

099/409-1287 PRODAJE SE KUKURUZ U ZRNU, tel.

829-092 PRODAJE SE CISTERNA od 3000lit. za odvoz fekalnih voda, mob.

095/810-8070 PRODAJE SE OKRETA SIJENA, sija ica za kukuruz, trebilica za kukuruz, levator i silokombajn, tel. 337-893

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

NEKRETNINE - PRODAJA PRODAJE SE NAMJEŠTEN STAN u centru akovca od 82m2 + tavan od 48m2, podrum, šupa i malo dvorište, novorenovirana kupaonica, cijena 75.000 eur. mob. 099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 IZVODIMO PLINSKE PRIKLJU KE, plinske instalacije, centralna grijanja, rekonstrukcije kotlovnica, servis plinskih trošila te gra evinske radove iskopa i bušenja ispod ceste. mob. 098/284-391 ili 098/982-7018 MRŠAVITE POMO U BIOTER APIJE – brzo i efikasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347-031 MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, tako er HITNO TREBAMO MOTORNU PILU.

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIR ANJE KUPAONIC A . Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakas h zavjesa. mob.

098/703-662 PODUKE ZA BUBNJARE i one koji to žele posta ! Note, tehnika, s lovi od popa do jazza. Akademsko iskustvo – povoljno. mob. 098/937-9366 PODUKE IZ MATEMATIKE, zike i elektrotehnike za osnovnu i srednju školu, te fakultete. Ivanovec, tel. 337-262 DAJEM U NAJAM gra evinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, mob. 091 559 4332 INSTRUKCIJE IZ MATEMATIKE, kvalitetno i povoljno, dolazak u Vaš dom. Kontakt: 099 6699 007, Dario BESPLATNO OBAVLJAM detek ranje štetnih zra enja i podzemnih voda u Vašem domu. mob. 091/223-5114 DAJEM INSTRUKCIJE IZ NJEMA KOG jezika za OŠ i SS, lektura, prijevod. mob: 091 941 75 09 INSTRUKCIJE IZ ENGLESKOG I HRVATSKOG jezika za osnovnu i srednju školu te fakultet. Mob:098 920 88 82 APSOLVENTICA daje instrukcije iz njema kog te prevodi tekstove s njema kog i obrnuto. Tel: 855-632.

POZNANSTVA TRAŽI SE cura od 28 do 33 godine. mob.

099/840-4455

POSAO TRAŽIMO BUBNJARA sa iskustvom za sviranje u rock bend-u, tel: 095 90 22 161 TRAŽIM POSLOVE IŠ ENJA (honorarno), mob. 098/939-7814 KERAMI AR s dugogodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob.

098/626-876 TR A ŽIM ŽENSKU OSOBU za uva nje djeteta u ku i u Šenkovcu, mob.

099/6763-931 OZBILJNA ŽENA TRAŽI POSLOVE IŠ ENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob. 095/903-2887

KREDITI NAJPOVOLJNIJI KREDITI u Hrvatskoj s ksnom kamatom od 2.99 do 4,49%.

Hipotekarni, stambeni, adaptacijski, gotovinski – uz državni po caj. Mob. 098/205-691

akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

PRODAJEM KU U u centru k, livadu u Puš inama i gradilište u Dragoslavcu, te prodajem drvo od bora ariša 4m, hitno i povoljno, mob. 095/845-3568 ili 095/863-5487 PRODAJEM NOVOGRADNJU u Strahonincu, te vikendicu s vinogradom u Dragoslavcu, povoljno, mob. 098/749-131 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel.

099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 53m2 u centru k, mob. 098/552-880 PRODAJEM NOVI STAN U CENTRU AKOVCA, VRHUNSKA KVALITETA I IZVEDBA. Info telefoni 091/202-2828, 091/2002-920 STAN 2-sobni i 3-sobni s garažom, ispod Šafrana, novogradnja, prodajem, tel.

098/241-559 PRODAJEMO GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Sportskoj ulici Mihovljan od 983m2, cijena po dogovoru, mob.

095/8545-627 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJEM ORANICU na Polevama od 600 hv, mob. 098/935-6187 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 46m2, u centru k, visoko prizemlje, brojila etažirana, povoljno, mob. 091/572-4557 KU E u centru k sa 3 odvojena stana, sveukupno 600m2 stambeno-posl. prostora, 1200 m2 oku nice, mob.

098/242-317 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puš inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 KUPUJEMO KU U u okolici k do vel 80m2 koju nije potrebno adaptirati, mob. 099/8282-199 FRIZERSKI SALON, novi, akovec, ul.

Lj. Gaja, namješten, prodajem, tel 098/241-559 PRODA JE SE STARIJA KU A u centru Selnice, ul. Bra e Radi a 4, tel.

00386/41-562-871 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN od 60m2 u mMurskom Središ u, preure en u cijelos . info. 098 261 060.

PRODAJE SE ŠUMA Omek 360 hv kraj Puš ina, oranica Jaraš ice 1300 hv blizina Nedeliš a, oranica Štuk 320 hv kraj Strahoninca i 2 orahova stabla u rastu. Tel: 822-362 MURSKO SREDIŠ E – prodajem luksuznu ku u katnicu s tavanskim u Martinskoj 38, cijena dogovor. Tel. 040-543-825 PRODAJEM GARAŽU (Team-ova zgrada Sajmište akovec). mob. 091 510 7255.

PRODAJEMO STAN od 120 m2 u akovcu, F. Pun eca 4, 2.kat, li , spremišta. mob. 098/241-126 GRADILIŠTE U NEDELIŠ U hitno se prodaje, 2200m2, ulica prema Dunjkovcu, za 28.000 eur, cijena dogovorna. mob.

095/848 4507.

KU A-VIKENDICA sa svim dozvolama, prekrasna lokacija 29.000eur, te parcela za izgradnju za 6.900eur u Gornjem Me imurju mob. 098/867-003 PRODAJEM URE ENU OBITEL JSKU KU U u Pribislavcu s vo njakom, mob.

099/292-5560 PRODAJE SE KU A sa svim priklju cima, odmah useljiva, u Savskoj Vesi. mob.

091 588 0547 HITNO SE PRODAJE KU A U SIVICI uz glavnu cestu preko puta autopraone, cijena povoljna, mob. 098/173-8425 PRODAJE SE STARIJA KU A u Sv. Mariji, 13.000,00 EUR, tel. 099/372 0819 PRODAJE SE ŠUMA u Selnici i oranica pogodna za vo njak u Zebancu, mob.

091 595 3755 PRODAJEMO GRADILIŠTE u Nedeliš u vel. 1050m2. mob 091 523 7770

PRODAJE SE šuma Omek /360 hv/ kraj Puš ina, oranica Jaraš ice /1400 hv/ u blizini Nedeliš a i orahova stabla u rastu. Tel: 822-362 PRODAJE SE KU A u Nedeliš u, sa svim priklju cima, odmah useljiva, velika oku nica s gradilištem. Tel: 099-5166-780 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u akovcu, Vukovarska ulica, renoviran, na tel.

098/9465-206 KU U U AKOVCU (Martane) prodajem, poluetažna, stambene površine 140 m2. Nazva nakon 16 sa na mob.091 364 36 84 KOTORIBA: PRODAJE SE KU A prizemnica 144m2 + terasa, podrum, dvorište, garaža, sve komunalije, 72.000 EUR, 040 682 240 www.kotoriba.co.cc PRODAJE SE STARIJA KU A-GRUNT, oku nica, u Slakovcu u mirnoj ulice. tel: 858-185 NEDELIŠ E, prodajem renoviranu ku u, svi priklju ki, usjeliva, centralno, hitno, mob: 099 7969 541 BANFI - PRODAJE SE VINOGRAD 640 okota, graševina, šipon, savinjon. tel.

040-313 476.

16. ožujka 2010.

ZA VIKEND IMANJE u gornjem Me imurju nudim novi apartman s dvorištem u Novalji, uz Vašu doplatu, ili prodajem. mob. 091/505-8885 PRODAJE SE KU A visoka prizemnica, useljiva, mob. 091/579-6352 KUPUJEM GRADILIŠTE na podru ju op ine Sv. Juraj na bregu, mob.

099/843-6082

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN NAMJEŠTEN STAN s posebnim ulazom akovec-jug, slobodan od 1.4., mob. 098 1341 323 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE uhodani Ca e bar. mob.: 098/777-084 IZNAJMLJUJEMO POSLOVNI PROSTOR u akovcu uz Mercator centar od 60m2 sa vlas m parkingom. mob. 099 338 4288 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u Šenkovcu od 100 m2. mob. 098 530 211 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI OBJEKT od 300m2, opremljen, sa trgovinom, cafe barom, skladište, veliko parkiralište, može i drugo, mob. 099/723-6636

0%

MOTORNA VOZILA

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

-4

64

MARLEX Plus Marlex d.o.o.

D. Tadijanovića 11 Čakovec

040/384 234 098/600 047 plusmarlex@gmail.com

* popust se odnosi na profil Ideal 4000, bijele boje (5 komora, 70 mm) te avansno plaćanje

16. ožujka 2010.

IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI namješteni stan, blizu centra, pogodno za studente ili posl. prostor, cijena 300 eur + režije i 2 najamnine u polog, tel.

091/955-8865 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrak vnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407.

IZNAJMLJUJEM STAN u Murskom Središ u, pla anje samo režija (najamnina se ne pla a). mob. 00386/70-832-720 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI namješteni stan u akovcu na Jugu, mob.

098/241-583 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI STAN u centru k, renoviran, komplet namješten, 33m2, centr. grijanje, cijena s režijama: 1.500kn, tel. 098/390-692 IZNAJMLJUJE SE KU A sa 3 sobe, 95m2, dvorište, garaža, Gajeva 23, akovec, mogu e za studente ili za hi obrt. tel.

091/1328-236 ili 091/5568-575 ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ure enom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Gra ke. tel. 092/24-53-243 POVOL JNO IZNAJML JUJEM 3sobni apartman, 4km od Toplica Sv Mar n, mob. 095 807 2340 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN STAN u stamb.-posl. objektu, mob. 098 181 3087 AKOVEC-JUG, iznajmljujem namješten dvosobni stan od 56m2, blizina svih sadržaja, Info. 095/8323 242 IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN STAN u prizemlju ku e u akovcu, mob. 091 384 3359 IZNAJMLJUJU SE GARSONIJERE, centar akovca, namještene, kds, internet, parking, za 1.000 kn. tel. 095/8080-116 IZNAJMLJUJE SE STAN u k, A. Star evi a 33. tel. 390-094 IZNAJMLJUJEM stan, garsonijeru i poslovni prostor u ul. R. Boškovi a 39, k, mob. 098/195-7448

Oglasnik 65

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTEN STAN od 45m2 u k, mob. 098/535-628

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI EVNI EV E VNI NI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I GRAHORASTI GRA G GR RA AHO ORA RA AS STI S TI D OSTAVA! DO OS O STAVA! A , NJEMA KI BOKSERI žuti štenci s prekrasnim bjelinama, s rodovnikom, mogu e udomljavanje oko 10.4., tel.

042/641-417 PRODAJU SE KRAVE simentalke dojne, tel. 679-189 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJU SE zelene aleksandre, rubin i cimetne rozele. Tel. 098/944-3339 KUPUJU SE UKRASNE KOKICE Federfusige žute, crvene ili izabel porculan i bijela, crvena, crna ili sivo bijela japanska svilena. Tel: 099-5166 780 PRODAJU SE ŠTENCI zlatnog retriewera, oba roditelja prisutna, Novo Selo Rok. mob. 091 583 5179 PRODAJU SE ŠTENCI PEKINEZERA istokrvni, ženke, crne, o iš ene od parazita, prisutna oba roditelja, cijena 500 kn, mob. 091/1902-091 LABRADORI štenci stari 4mj., s rodovnikom, cijepljeni, žute boje. Mob: 091-3822-459 PRODAJEM MLA EG JARCA 2.5g nije pod selekcijom 300kn tel.092-1147491 PRODAJU SE tri crne istokrvne pekinezerice, o iš ene od parazita, prisutna oba roditelja, cijena 500kn, mob. 091 190 2091

PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, rozenkolise, personate, rozele, pjevaju e i aleksandre, te srebrne, zlatne i pla naste fazane, telefon 098/912-3938 PRODAJEM obra ene svinjske polovice, odojke o iš ene, mogu a zamjena za žitarice, dostava, mob. 098/976-5331

ELEKTRONIKA PRODAJE SE digitalni fotoaparat, HD camera, diktafon mp3 player, sve u jednom povoljno. mob. 091/9701-929 PRODAJEM DIGITALNI FOTOAPARAT Samsung 5 megapixels, malo korišten, te jogi za jednokrevetni krevet, mob.

091/541-8810 PRODAJEM RA UNALO AMD Athlon 3200+,1Gb Ram, dvd/rw, monitor Samsung 17” syncmaster 755dfx, za 1.100 kn, tel: 098/55 33 52 PRODAJEM mini dv digital video kameru Sony DR-C-HC 24, touch screen, 2.5’’, 20xop cal, 800x dig. zoom,, 1. vl. orig., upute i ku ja, telefon 099/414-9028 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 SONY ERICSSON S312 novi, T-mobile, garancija 2g., cijena 350 kn, mob.

098/777-022

PRODAJEM ovalni stoli u boji trešnje sa staklom kao nov, te primam i odvozim lom ciglu i crijep. mob. 091/541-8810 I OKE za dijabetes i mršavljenje, prodajem, gratis recepti i upute. tel. 042 331 975.

PRODAJEM UGOSTITELJSKU OPREMU za kuhinju, šank s apara ma (sve povoljno i sa uvano). tel: 098 9211 929 PRODAJE SE STOL i 4 stolice, garderobni ormar, povoljno, i gratis razni ormari, mob. 098/632-614 PRODAJEM ksni masažno-kozme ki ležaj (novi, nekorišteni) i grija para na.

Tel. 099/561-9127 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr.

Tel: 091/2518-371 PRODAJE SE HRASTOVA ŠKRINJA dim.

80x50 s ovalnim poklopcem, no va, bila izložena na Ambijenti, mob.

098/600-276 VINO BIJELO štrigovsko, hitno prodajem, mogu a dostava, mob. 099/794-5180 PRODAJE SE HLADNJAK Quadro s ledenicom, u pola cijene, kao nov, tel.

040/312-177 PRODAJEM okrugli drveni stol s rezbarenim nogama, 3 prozora 120x120, te kuh. vrata sa štokom i ostakljena, a ki stol i kupujem rabljeni kuhinjski namještaj, mob. 092/285-7660

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. Od početka godine do danas primili smo 56 novih pasa u azil. Situacija je alarmantna!!

MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, također HITNO TREBAMO MOTORNU PILU.

Arka je stigla u azil izgrižena no dobro se oporavila. Ro ena je 7.1.2009., a visoka je 30 cm. Bit e pas srednjeg rasta. Vrlo je plaha vjerojatno zbog traume koju je preživjela lutaju i te je oprezna kad izlazi iz ku ice. No, kad vidi da je želite pomaziti, do i e i mahati repom.

Dobro se slaže s drugim psima i vrlo je dobre naravi.

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 PRODAJEM SPRAVU za vježbanje sa više funkcija Mul gym, cijena 800kn, veliki izbor funkcija, mob. 098/935-2124 PRODAJEM SPAVA U SOBU – visoki sjaj, 5-krilni ormar, bra ni krevet s no nim ormari ima, komoda, te tuš kadu sa sjedalom 80x90, mob. 098/9200-938 PRODAJEM: skije s vezovima (150kn), pancerice (150 -20 0 kn), klizaljke (150-200kn), madrac (100kn), regal (1400kn), komoda s vitrinom puno drvo hrast (1.200kn), 2 fotelje (900kn), stoli (350kn), plo a za el. ugradbeni štednjak (200kn), klavijature Yamaha DX-21 (1.500kn), gume 175/65/14 (500kn/4kom) i moderni tapec. ležaj (800kn). tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, ulazna PVC vrata, limena vrata. Tel. 858-424 PRODAJE SE komplet spava a soba, modra boja sa zrcalima, ormari ima, bra nim krevetom, madracom i podnicom, malo korištena, kao nova (zbog selidbe), u pola cijene od nove. mob: 099 7969 541 PRODAJEM TOMOS AUTOMATIC jako o uvan spreman za tehni ki, prodajem pumpu za navodnjavanje, cijena po dog., te podajem motornu pilu Steel, nova, za 200eura i pumpu za navodnjavanje. mob. 098 164 3871 PRODAJU SE barokni stupi i i klup ice oko 15 m, povoljno i suzuki savag 650 oper za 2.700 eura ili mijenjam za auto, skuter itd. mob. 098 960 2744 PRODAJEM TOKARSKI STROJ, rabljen, ispravan, nalazi se u akovcu, cijena 7.000 kuna, J.Volman. mob 091 530 15 87 ili na 098 902 95 11.

PRODAJEM prozorska krila i balkonska vrata sa izo staklom, povoljno, mogu a zamjena, mob. 091 559 4332 PRODAJEM kukuruz u zrnu, vinsku rakiju i odojke, tel. 829 462 literaturu servisnu za oldtimer aute i, motocikle prodajem, može i naru ba.0915109440.

PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 K U P U J E S E S TA R A C I G L A . m o b .

091/518-0665 PRODAJEM TRODIJELNI SUDOPER u odli nom stanju. tel: 098 234 493 SADNICE LJEŠNJAKA rimski i iš enje, ve e i manje koli ine, mob 098 722 796 PRODAJEM PUNJA AKUMULATORA 180Ah (za ru ni viljuškar), mob.099 691 3712 PRODAJEM BICIKL Nakamura cli hanger star 6 mj., vrlo povoljno, cijena po dogovoru! mob: 091/5311 218

Bera

TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budu nost.

Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

je mala crna kujica koja je dovezena iz akove kog veterinarsko-higijenskog servisa. Prona ena je na ulici. Ro ena je 31.1.2008. i visoka tek 28 cm pa je pogodna za stan. Nema velike potrebe, vrlo je nježna, voli se maziti i igrati kao i svi mla i psi. Ima jako lijepe i tople o i i bila bi dobro društvo i starijim ljudima.

Medo Škoti je mješanac škotskog ov ara star godinu i pol. Kao štene od 8 mj. razigrano je otr ao u susjedovo dvorište i susjed ga je upucao pištoljem!? Medo je uz veterinarsku skrb uspio preživjeti i potpuno se oporaviti. U strahu da se slu aj ne ponovi, dotadašnji vlasnici su doveli Medu u azil.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

758

66

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

zdrav.stveno osiguran.je

Zaπto se osjeÊam sigurno? Kad mi je potrebna pomoÊ, znam Ëija su vrata uvijek otvorena. Za njih sam prvi na redu.

OsjeÊam se sigurno jer sam u rukama najboljih. Uistinu brinu o mom zdravlju.

Zdrav sam. I osiguran u CROATIA zdravstvenom osiguranju.

CROATIA zdravstveno osiguranje druga je polovica Vaπeg zdravlja.

16. ožujka 2010.

16. ožujka 2010.

Vaš dom 67

www.mnovine.hr • info@estetikheretik.com • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Novo ruho starog prizemlja Poštovani, javljam se za pomo . Kupili smo stariju ku u i sad je mislimo renovirati, pa tražimo najbolje rješenje. Ovo je tlocrt prizemlja i tu bi željeli najviše promjena. Isti takav raspored je i na katu, ali tamo ne emo puno mijenjati jer e nam odgovarati da imamo kupaonicu i tri sobe, budu i da imamo dvoje male djece. U prizemlju bi htjeli što bolje iskoristiti prostor i da to izgleda skladno i funkcionalno. Nacrt je okrenut prema jugu, a nosivi zidovi vide se prema debljini. Problem nam je što imamo veliki stol na razvla enje za 12 osoba i imamo problem s time kako ga smjestiti u blagovaonicu kad se skupi cijela rodbina. Ili kako promijeniti raspored da bude naje ikasnije.

Mislimo i smanjiti prozore na cca 180 cm. A htjeli bi napraviti i novi ulaz (verandu) da nam ujedno bude i terasa, ali nam smeta ulaz u podrum. Kako to najbolje riješiti? Šaljem vam i sliku, kao i primjere kako smo mi pokušali nešto napraviti. Unaprijed zahvaljujemo.

Kristijan Mesari Poštovani, vaš sam interijer prizemlja izveo na sljede i na in: budu i da su funkcionalne zone koje dolaze u ovaj prostor ve unaprijed de inirane, tako da je samo potrebno napraviti raspored u postoje im gabaritima. Raspored je izveden tako da se iz hodnika može ulaziti u svaku drugu prostoriju. Dvije su prostorije spojene prolazom, dok je jedna odvojena, a u jednu se ulazi isklju ivo s vanjske strane. Vo en nekim vašim idejama i rješenjima te kombinacijom istih s nekom mojom vizijom, smatram da bi

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Elegancija je u bijelom

ure uje: Bruno Kontrec

prostorije koje su vezane prolazom trebale tvoriti glavni dio stana, odnosno dnevni boravak s kuhinjom i blagovaonicom. S obzirom na smještaj i dispoziciju zidova, dobit ete prostornu kuhinju, ali i veli-

“Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je

ku prostoriju u koju bez problema možete smjestiti stol za 12 osoba, kao i prostranu kutnu garnituru i element za TV. Kako vidite, pove ao sam prolaz iz jedne prostorije u drugu i na tom mjestu postavio

da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

kuhinjski otok koji ima funkciju vizualne granice izme u prostorija, ali je tako er i funkcionalan. Sam ulaz iz hodnika u kuhinju izveo sam s kliznim vratima, djelomi no zbog funkcionalne prirode, a djelomi no i zbog estetske. Takav postav glavnog dijela ku e de inirao nam je i poziciju kupaonice. U ovom slu aju ona je u kutu prizemlja i ima veliku površinu kako bi u nju mogli stati svi sanitarni elementi.

Kako nam je ostala još prostorija podruma, a s obzirom na vaše daljnje zahtjeve vezane uz terasu, pokušajte razmisliti o tome da i tu prostoriju pripojite interijeru umjesto da ona pripada vanjskom opsluživanju. U jednoj ste verziji spomenuli mjesto za doma instvo i smatram da je to dobra ideja. Sukladno s time zatvorio sam vanjski ulaz u podrum kako bi dobio mogu nost izvu i terasu, a ulaz u tu prostoriju smjestio sam kod ulaza u dnevni boravak. Što pak se ti e dizajna interijera, pokušajte razmišljati moderno i elegantno. Spomenuli ste tako er da imate ideju smanjivati prozore.

To nemojte nikako u initi. Što više danjeg svjetla ulazi u prostoriju, to je bolje. U verziji na slikama nisam dirao dimenzije ni jednog prozora, sve je ostalo kao i u originalnoj verziji. Otvorite prostor, osvježite ga. Kombinirajte puno bijele boje s elegantnim varijantama bež, oker i sme e boje, neka samo poneki element bude u jarkoj crvenoj ili naran astoj nijansi. Postavite nekoliko umjetni kih djela (slika ili kipova) u interijer (pri tome ne mislim na goblene ili kopije slika sa starim okvirima) kako bi poja ale efekt elegancije i dale dašak umjetni kog štiha.

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%

LIFESTYLE

Stolice Barraco Dizajneri Carolina Armellini i Paulo Biacchi iz studija Fetiche Design dizajnirali su ove simpati ne stolice šarenih boja.

Traže i kontrast, proces ih je, na kraju doveo do ovog rješenja.

Konstrukcija je drvena i lakirana u žarke boje dok je sjedalo izvedeno od recikliranog materijala – ilca. Kako kažu dizajneri: ?Ovdje u Brazilu, ovakav materijal koriste samo besku nici kao pokriva . No, nama se on jako svi a. Neutralne je, tamnosive boje i ima šarene to kice koje su, vidljivo produkt reciklaže. To nam je izvrsno, kako i estetski,

tako i sa aspekta ekološke podobnosti.? Dizajn cijele stolice je više nego jednostavan, a fokus se pridaje kombinaciji dvaju materijala kao i kontrastu njihovih boja. (www. fetichedesign.com.br)

Ovaj elegantni i luksuzni stan izveo je West Chin iz New Yorka. Krasi ga kombinacija šika i minimalizma, a cijeli je izveden u neutralnoj, bijeloj boji koja mu daje jednostavnost, a samim time i najve i mogu i stupanj elegancije. Veliki dnevni boravak spojen je sa blagovaoni kim dijelom i kuhinjom, jedinom funkcionalnom zonom koja nijje izvedena u bijeloj boji ve u tamnom drvnom dekoru i kao takav tvori kontrapunkt ostalim zonama. ak je i dje ja soba svedena na osnovne elemente kako bi odgovarala ostatku interijera, no time nikako nije izgubila ono bitno što svaka dje ja soba mora

imati – moment mašte i arolije za svako dijete. Elementi interijera su minimalisti ki, a šlag na torti daju umjetni ki elementi koji su odabrani, izvedeni i implementirani vrlo optimalno i u, svojevrsnoj provokativnoj maniri.

68

Savjeti

16. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Budite što otvoreniji Muke roditeljstva Ve tri godine bolujem od agorafobije a u zadnje vrijeme javljaju se napadaji straha i panike. Uzimala sam lijekove.

Moj lije nik mi je preporu io individualnu psihoterapiju. Ja sam dosta zatvorena osoba i ne znam koliko e mi to pomo i?

Agorafabija je anksioznost u vezi s boravkom na mjestima ili u okolnostima iz kojih je bijeg otežan ili u kojima je, u slu aju pani nih ataka, pomo nedostupna. Strah je obi no vezan uz dolazak na otvoreni prostor, napuštanje ku e, boravak u gužvi, ekanje u redu ili putovanjem vlakom ili automobilom.

Agorafobija se obi no javlja kao dio pani nog poreme aja ali može biti bez prethodne anamneze pani nog poreme aja.

Agorafobija i pani ni poreme aj mogu biti kroni ne bolesti koji traju godinama. Kod ovih poreme aja je jako važno kon-

tinuirano uzimanje antidepresiva mjesecima pa i godinama i nakon što se simptomi povuku, jer se time može sprije iti ponovno javljanje bolesti. Uvijek je kod toga bitno da lijek koji uzimate je u inkovit i da uz njega vi normalno funkcionirate.

Uz antidepresiv dajemo obi no i anksiolitik kojega treba uzimati samo po potrebi i da vam gdje god se budete nalazili bude dostupan. Individulana psihoterapija je jako dobar izbor jer se na taj na in kroz razgovor suo avate sa svojom boleš u i nau ite kako se s njom boriti, da nau ite mjere samopomo i koje ete primjeniti kada se napad panike ponovno javi i da na taj na in sprije ite ponovni povratak bolesti. U vrijeme seanse morate biti otvoreni, bez straha i “sramežljivosti” ispri ati sve što vam se dešava, jer to je siguran put k ozdravljenju.

Trenutno sam opet na jednom od neprebrojnih ispita roditeljske strpljivosti i ustrajnosti.

Svaki dan polažem te ispite ve skoro dvadeset i tri godine, odkad sam postala mama. I puno sam puta pala na ispitu.

Završiti fakultet bilo je neusporedivo lakše. Znam da ne bi trebalo o ajavati zato što netko u dobi od jedanaest godina ne pokazuje potpunu spremnost da svlada ra unske radnje sa razlomcima, ali svako malo, pišu i ovaj tekst, i itavo jutro prije toga dok sam razmišljala što vam danas želim re i, utr avam u sobu moje k eri da vidim rješava li matemati ku zada u. A ona ima neki svoj tempo, andante, ne e njoj matematika nikamo ute i...Pametna je, odli na u enica, ja to znam i ponovno se pitam zašto sam tako živ ana kad radi male greške koje pokazuju da joj ti razlomci još nisu sasvim jasni. Zato što njena mama nešto odavno zna ne treba misliti da je to ta ista mama odmah nepogrešivo znala, pa nije valjda da se zbilja uzrujavam zbog toga?! Da, kao i zbog mnoštva drugih sitnica. Priznajem i odmah mi je lakše. Znam da ove tekstove itate jer ste i sami roditelji pa svakoga dana prolazite sli ne roditeljske muke, zar ne? Od djece o ekujemo da su temeljita, uporna, marljiva, dobra, pristojna, odgovorna, spretna, snalažljiva....

Popis je beskrajan, sve same životne vrline i vrijednosti koje e omogu iti da dijete bude samostalna i cjelovita osoba, sposobna za životne izazove. Strahujemo pred svakom situacijom koja dovodi u sumnju doraslost djeteta za zla i nevolje ovoga svijeta, osje amo tjeskobu a esto i pravu užasnutost kad stvari ne idu kako treba.

Roditeljske emocionalne reakcije na dje je ponašanje su neizbježne.

Kad jednom postanemo roditelji nikad više nismo osobe kakve smo prije bili, pred nama je radikalna promjena života u kojoj se nerijetko gubimo i sumnjamo sami u sebe. To je ono bitno. Mi odrasli, roditelji, esto smo nesigurni i osje amo se nedoraslo. Naravno da to rijetko priznajemo, pogotovo ne svojoj djeci. A mnogi odrasli tog svog stanja nisu ak ni svjesni, pa projiciraju vlastitu nesigurnost na djecu koju odgajaju. Strah, zabrinutost i povrije enost doživljavamo skoro svakodnevno. To ljude iznana uje bez obzira koliko dugo traje i koliko je intenzivno, uvijek se iznova udimo kako nam je teško kad zbog svoje djece (opet? opet!) doživljavamo duboku bol.

Nismo bili spremni? Mislili smo da je roditeljstvo nešto ugodno i lijepo... I jest, puno puta, ali kod svih vrlo bliskih emocionalnih odnosa, dubina ugodnih stanja proporcionalna je onim neugodnima. Kaže se da nas najviše mogu povrijediti oni koje najviše volimo. Najbliskiji odnosi pove avaju intenzitet tjeskobe i zabrinutosti u našem životu. Najviše strahujemo zbog onog do ega nam je najviše stalo.

Tako je to. Pa kad znamo da je tako, iskoristimo to za promjenu, neka to bude poticaj za napredak. Re i u vam kako.

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Mamografija i ultrazvuk dojki Rak dojki je opaka bolest koja poga a žene u zrelijim godinama.

U estalost te bolesti je posebno pove ana izme u 40.do 60.godine života. esto ujemo me u svojim prijateljima da je ova ili ona poznanica naglo operirana zbog raka dojki, da je ponekoj odstranjena dojka usprkos tome što je išla na redovite kontrole i sl. Raznim « pri ama» i mašti tada esto nema kraja.

Dodajmo još k tome da je educiranost naše populacije u vezi gra e i funkcije našeg tijela , pa i znanje o raznim bolestima vrlo nisko, pa upravo takvo stanje neznanja u gra anstvu izaziva nesigurnost i vrlo esto nepotreban strah. Što u initi ako se meni i mojim bližnjima nešto dogodi?

U vezi raka dojke htio bih ponoviti nekoliko istina i one neka vam budu misao-vodilja, ako imate spomenute probleme.

Ako ste u rizi nim godinama za rak dojke, ipak je mnogo ve a vjerojatnost da od njega ne ete

oboljeti. Zna i vi sami morate svjesno preuzeti na sebe rizik ukoliko ne idete na redovite kontrole.

Preporu a se svim ženama u dobi od 40 godina i kasnije redovita godišnja mamografska i ultrazvu na kontrola.

Primjena samo jedne metode nije sigurna, svaka metoda za sebe pojedina no nije sigurna. Samo kombinacija obje metode ima skoro 100% dijagnosti ku sigurnost.

Postoje brzo rastu i karcinomi koje ne možete uhvatiti u ranoj fazi, ako se dijagnostika provodi svake dvije godine.

Samo pipanjem-palpacijom ne možete provoditi ranu dijagnostiku raka dojki. Pipati se mogu samo tumori koji su ve i od 1 cm , a oni imaju obi no ve metastaze u pazuhu, pa se dakle ne radi o ranoj dijagnostici.

Ranu dijagnostiku raka dojke, dakle kada su tumori manji od 1 cm provodimo samo mamogra ijom i ultrazvukom u kombinaciji.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

16. ožujka 2010.

Razbibriga 69

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Vsi šparajo, a dogradona elnik Biševac resteple…

V M e hajdig cajta se spominkujemo o temo jeli mi Me imorci nucamo dežurnoga zobara, o em re i, jeli bi nešterni zubar morav delati i vu dneve dok si drugi po ivlejo. Neznam kuliko se razmite vu zobe i to vu one šteri so betežni, oliti pokvarjeni, pak bolijo? Najme kaj, zobi nejve pot po nejo boleti nave er dok se legnete spat ili pak vu soboto ili nedelo dok si i zubari po ivlejo. Kak i vu semo, tak i tu ve ljudi vej zna, pak sam odišev pitat soseda Pištija kaj on misli o vikend zubarima.

Mam mi je odbrusiv gda on zubare op e ne nuca, niti vu petek, a niti vu svetek. Rekev sam mo gda sam nej znav kaj ima tak zdrave zobe, a on mi je otpovedav gda on nema svoje zobe, nek kuplene, pak ve ne nuca zubare. I ve si pomorite.

I

vu Grad akovec je došla kriza i nej sam kaj je dojšla nek je ostala tu, tak gda akoskim grackim ocima falijo penezi za vse ono kaj bi trelo vu Grado naprajti jedino ga dostik penez za težake šteri uda meje delajo, jerbo ga nej penez, ali zato jim se to na pla aj ne pozna. Kak je rekev akoski gracki na elnik, tu se ne delijo pla e kuliko što

dela, nego kuliko komo pripada ili pak treba za kredno živleje. Špara se na vse strane, ali nej za vse jednako. Najme kaj, na deci se ne špara i za deco se davle kuliko treba, ali zato ga nej dostik za kulturo, tak gda bodo akov anci malo meje kulturneši nek so bili vu minulim letima. Pre gracki vuri se pripoveda gda se na deci u vrtecaj ne špara jerbo gradona elnik ima tri vnuke, ali neznam zakaj bi se unda na kulturi šparalo, pak mi gradona elnik ne zgledi nekulturno.

D

ok jedni šparajo na vsemo drugi trošijo kak vu ono vreme dok je niš i niti nej misliv na krizo. Na jednoj strani se špara na papero za gracke ve nike, a dogradona elnik, gospon Biševac, za kancelariski namještaj davle 12000 kuni vej i to sam zato kaj ga more kupiti od svojega partijskoga pajdaša. Ako šparanje vredi za vse onda bi moralo i za njega, a nej kaj raspiše natje aja i unda ne zbere onoga šteri nudi nejfalešega neg je posla dauv pajdašo. Kuliko vidimo zakoni so zakoni, ali pajdašija (ak je k tomo još i partijska) je pajdašija i jakša je od vsega. Vu krizi se poznajo pajdaši. Pak so to nej jegovi penezi.

inuli tjeden smo preslavili Den ženi. Gruntav sam si gda so negda žene delale na dve fronte i doma i na poslo. I denes delajo, ali sam one malo stareše.

One mlajše delajo sam na poslo, a doma delajo za jiv moži ili pak prijateli. Tre znati to ravnopravnost spolova prenesti z papera vu kuhju i peglaraj. Što je moškima kriv kaj so zgubili cugle vlasti vu posteli.

V

erjem gda vam je poznato vu emo je hrvaška svecki prvak. Ak ste mislili na Blanko Vlaši meli ste praf, ali sam vam ja nej na jo misliv. Hrvaška je jedina zemla na sveto vu šteroj na jednoga težaka dojde jeden penzioner, o em re i gda vsaki težak služi penzijo jenomo penzionero. Dok je to zazvediv sosed Štef napisav je pismo ministro Šukero (šteri je vu ovoj recesiji skalerav jeno, nejmeje, 30 kil) i o e nek mo da jegovo penzionera kaj si ga otpela dimo i kaj bo ga meuv na kvarteljo i košti. Sosed Štef je to bukvalno shvativ!

N

ej znati kaj se to, itak, kuha vu ateksovom lonco. Ve nam je to postalo nekak normalno gda se vsakih pol leta ne-

kaj pripeti vu našoj nejstarešoj tekstilnoj fabriki. To ve i vrapci na drevjo znajo kak vu atekso imamo tri gazde: težaki, o em re i, mali dioni ari, država i štomfaraj gospode Kri ka. Vsaki za sebe je premali kaj bi biv glavni i zato se dogovarjajo što bo glavni, a navek gazdi štomfaraja odidejo po riti k meši. Kak strela z vedroga neba nas je potre ila vjest gda so hadezeovci, šteri so gospodarili z državnom tre inom, dali ostavke na posel vu nadzornom odboro i to ve dok je ateks po ev malo leži dihati i gda posluje z dobi kom. Što zna kaj bo z tega zišlo i jeli bode mladi gospon Kri ka uspev dojti nekam dale i nej sam kaj bode vu nadzornom odboro. Jeli bode i tu zišlo po onoj pu koj: što aka tej se i v aka ili pak bode i dale prvi na lojtrici ekanja?

J

ako sam najgerek što bode, itak, pobediv vu me imorskomo plino, ili Ivkovi ili pak Varga. Nebrem razmeti jeli je to trganje za plinsko direktorsko foteljo ili pak se sprobavle štera je stranjka jakša vu Me imorjo: hadezeovci vu opoziciji ili narodnjaki na vlasti?

OVAN (21.3.-20.4.)

Koliko god vam se inilo da posao koji je pred vama ne ete uspje napravi na vrijeme, nije baš najbolja ideja oslanja se na druge kolege i prijatelje. Napravite sami onoliko koliko možete. Jedno vrijeme ste imali prili no dosta planova za budu nost, a sada vam se ini kao da uop e ne znate što radite.

Dobro razmislite o svemu kako ne biste vrijeme trošili uzalud. S partnerom nemojte izbjegava razgovore o problemima. Ukoliko vas nešto mu i bilo bi dobro da otvoreno razgovarate o tome.

VAGA (24.9.-23.10.)

Nije tajna da ete vi napraviti sve što je potrebno samo kako biste izbjegli kon ikte. No, ponekad se možete prona i u situaciji u kojoj nekome jednostavno morate re i kako se s njim ne slažete. Ukoliko drugima pokazujete da ne mislite isto što i oni, ne morate se sva a . Jednostavno im dajte do znanja kako vi mislite da je vaša ili ne ija druga ideja bolja. Ukoliko zajedno donosite odluke s partnerom pokušajte uvijek iznije i svoju stranu, ne može vam za ve inu stvari bi svejedno.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Napravili ste puno posla jekom prošlog tjedna, sada bi trebale dolazi nagrade, no, ono što vi o ekujete se još uvijek ne e ostvari . Nemojte bi razo arani i razmišlja o odustajanju, prihva te promjene koje su došle i razmislite kako dalje, što je još potrebno napraviti. Pokušajte više u iti iz vlas h iskustava. Ona nisu tu samo kako nešto ne bi išlo po planu nego da iz njih nešto korisno i nau ite.

Drugi ne e ima isto mišljenje kao vi i bit e vam o ito kako oni nepotrebno gube vrijeme samo zato što vas ne žele sluša . Na vama nije da se zbog toga živcirate.

Potrudite se da svoj posao napravite na što bolji na in, a njima ukažete na probleme, no, pretjerivanje u bilo kojem obliku ne e donijeti nikakve koris . Osobe s kojima razgovarate su puno informiranije nego što se to vama ini. Nikako ih nemojte podcjenjiva .

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Ponedjeljak e vam bi posebno zanimljiv. Bit e pun novos i zanimljivih doga anja, iskoris te to i zabavite se. Vrijeme je da više pažnje po nete posve iva svojoj budu nos .

Zapo nite s planiranjem, odredite svoje ciljeve i gdje se vidite u budu nos , nemojte izostavi ni one najsitnije detalje.

Bez obzira da li se to odnosilo na privatni ili poslovni dio života, ponekad ako želite nešto pos i morate riskira . Ne možete potpuno bi sigurni, no, i sami ste svjesni da sve to ponekad vrijedi.

Bližnje niste informirali o novim odlukama i promjenama koje vam se doga aju. Nije da želite bi tajanstveni nego se jednostavno previše toga doga a i brinete se oko detalja pa ne s žete sve napravi odjednom. Prijatelji su vam uvijek bili potpora, stoga, njihovo postupno isklju ivanje iz onoga što radite može vam stvori samo jednu veliku prazninu. Više uživajte u druženju s partnerom. Ponekad jednostavno morate zaboravi na posao i sve probleme, opus se i prepus emocijama.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Situacija je sada malo kaoti na, no, to ne zna i da se trebate prestati truditi vjeruju i kako ništa tu ne možete promijeniti. Ukoliko stvari budete prihva ali takvima kakve jesu i budete odbijali potruditi se oko njih ne ete ni uspjeti u onome što želite. Potrudite se i aktivirajte oko onoga što želite posti i. Ako vam treba podrška u onome što radite ili koristan savjet prvo po nite od svojih najbližih jer vas oni najbolje razumiju.

To no znate koji dio informacija trebate zadrža za sebe, a koji podijeli s drugima, stoga, nije udno da ete možda ak i utjeca na njihove odluke. Sve što radite, radite detaljno. Sada se neke stvari ine nebitnima, no, kroz nekoliko dana ili tjedana upravo ti detalji vam mogu uzrokovati ve e probleme. Ukoliko niste sigurni u svojim odlukama, onda to i recite pred partnerom. Zajedno razgovarajte o problemu, možda vam on pomogne prona i pravi put.

LAV (23.7.-23.8.)

Sada ste dovoljno jaki i vrijeme je da ponovno otkopate i riješite probleme koje ve duže vrijeme skrivate u sebi boje i se kako bi mogli završiti. Ukoliko su i drugi umiješani otvoreno im recite o emu se radi kako biste sada to riješili kako treba i napokon mogli ostavi daleko u prošlos . Ukoliko ste u vezi nemojte zaboravlja na kompromise. Ponekad se mora vaš partner prilagodi vama, no, ponekad se i vi morate prilagodi njemu.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Situacija je takva da ete morati donijeti nekoliko brzih odluka i promjena u svome životu bez obzira koliko vi to zapravo želite.

Neke stvari bolje funkcioniraju kada ih zamislite, no, morate se prilagodi situaciju takvoj kakva jest i iz nje pokuša izvu i ono najbolje. Ukoliko imate nekih neriješenih stvari iz prošlosti, sada je vrijeme da o njima otvoreno razgovarate s parterom. Skrivanje problema može samo unazadi vašu vezu i me usobno vas udalji .

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Uvijek ste spremni pomo i drugima i kada im nešto obe ate uvijek se potrudite to i ostvariti.

No, kada vama nešto treba ne želite ih zamara . Morate zauze stav u svemu što radite. Njima nije problem pomo i, no, morate se opus i otvoreno im re i o emu se radi, te što vi o ekujete od njih. Jednom kada to riješite shva t ete koliko je jednostavno. Više razgovarajte s partnerom o svemu što vam se doga a.

To ne zna i da ga zamarate svojim problemima nego da želite da on bude dio svega što radite.

RIBE (20.2.-20.3.)

Ljudi koji vas poznaju znaju vaše navike i ve su se prilagodili njima, no, neke osobe koje su odnedavno u vašem životu još uvijek toga nisu svjesne.

Nemojte o ekivati previše. Dajte im malo više vremena da se naviknu. Poslušajte što vam drugi govore. Neke ideje e možda biti ak i potpuno suprotne od vaših, no, ukoliko želite proširiti vidike dobro je da znate što drugi misle u takvoj situaciji. Neke stvari ete morati ostaviti u prošlosti, s nekima krenuti u budu nost. Odluka ne e biti laka, no, jednom kada je donesete nemojte se uporno preispitivati. Vjerujte sebi i svojoj intuiciji.

VIC tjedna

Kod vra are Došla žena kod vra are, a ova joj prori e: - Preko vašeg puta pre i e jedan muškarac.

- Zar opet?! Pa ju er sam jednog zgazila!

70

Vremenska prognoza

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 8. do 15. ožujka

Napokon stiže prolje e!

VREMENSKA SLIKA: Nakon svih vremenskih neda a koje su nas zadesile prošlog tjedna, prije svega obilan snijeg, vjetar i hladno a, ve nam je vikend donio naznake prolje a. Vjerujemo da e ovotjedna prognoza razveseliti veliku ve inu itatelja Me imurja jer napokon možemo o ekivati jedno mirnije i toplije razdoblje. U subotu nam i kalendarski po inje prolje e, ove godine 20. ožujka u 18 sati i 32 minute, a to e pratiti i ovotjedni porast temperature. Dakle, nakon prošlotjednog snijega, ovog tjedna nam slijedi sasvim druk ija meteorološka pri a, možemo re i proljetna bajka.

VREMENSKA PROGNOZA: Danas e se našim podru jem premještati skupina oblaka s kojom bi ponegdje moglo pasti i vrlo malo kiše. Bilo bi zgodno imati uz sebe nekakav mali sklopivi kišobran za svaki slu aj, ali napominjemo da kiše ne e biti ni puno ni

svugdje, nego samo malo i rijetko.

O ekujemo i kra a sun ana razdoblja. Jutro e zbog oblaka biti malo toplije pa vjerojatno ne emo i i ispod nule. Najviša dnevna temperatura popet e se do 10, možda i 11 Celzijevaca uz povremeno umjeren zapadni i sjeverozapadni vjetar. Snijeg na tlu e se posve otopiti ak i u sjenovitim mjestima pa e i to pridonijeti dojmu dolaska prolje a. Jedino na što valja pripaziti je pove ana koli ina vode zbog otapanja snijega, a tlo je ve otprije dobro natopljeno vodom.

Sredinom tjedna imat emo jedno ljepše i toplije razdoblje.

Prevladavat e suho i djelomi no sun ano vrijeme, a lagani južni vjetrovi donosit e nam sve topliji

16. ožujka 2010.

zrak s jugozapada. Ve u srijedu bi se temperatura mogla približiti vrijednosti oko 15 Celzijevih stupnjeva, pa ak i malo iznad. U etvrtak i petak bit e još malo toplije, ak i do 18 Celzijevaca. ak ni jutra više ne e biti tako hladna iako e još postojati mogu nost za slab mraz, uglavnom u srijedu i etvrtak.

Subota e biti topla i vjetrovita uz umjeren jugozapadnjak.

Izmjenjivat e se sunce i oblaci kojih bi više moglo biti kako se dan bliži kraju pa nave er može ponegdje biti malo kiše. Jutarnja temperatura oko ili iznad 5°C, a najviša dnevna od 16 do 19 Celzijevaca.

Nešto više oblaka moglo bi biti tijekom nedjelje i ponedjelj-

METEOROLOŠKI KALENDAR 15. ožujka – prosje ni datum po etka vegetacijskog razdoblja u nizinama 16. ožujka 1962. god. bura i hladno a na otoku Rabu usmrtili oko 500 ovaca 17. ožujka – prosje ni nadnevak najkasnijeg nastanka leda na Dravi kod Osijeka 18. ožujka 1947. god. na Dunavu kraj Vukovara opažena najkasnija pojava leda 22. ožujka – Svjetski dan voda ka kad e mogu nost za kišu biti ve a. Temperatura se ne e bitno mijenjati – jutarnje vrijednosti od 4 do 8°C, a najviše dnevne bit e ipak malo niže zbog više oblaka i mogu e slabe kiše pa e se kretati uglavom od 12 do 15 Celzijevaca. Možemo re i da i dugoro nije prognoze upu uju da bi se do kraja ožujka zadržalo relativno toplije vrijeme bez nekakvih velikih zimskih udara i novih snježnih oborina kao što je to bilo prošlog tjedna, ali ipak još ne emo kategori ki tvrditi da je prolje e u potpunosti stiglo. Podsje amo da detaljnije informacije o vremenskim prilikama i prognozu za našu županiju i šire možete dobiti i pozivom na naš telefon 060 444 444 (uz cijenu poziva od 1,86 KN+PDV/ min.). (prognozu izradila udruga Crometeo 15.3.).

Vatroslav postao zvijezda Glavna meteorološka, ali i medijska zvijezda proteklog je tjedna bio Vatroslav. Radi se o sredozemnoj cikloni koju je tako nazvao Crometeo tim. Mi naime još od 2004. godine imamo praksu dodjeljivanja imena ciklonama nad Europom, pogotovo onima koje utje u na vrijeme u Hrvatskoj. Izradimo listu imena abecednim redom, a zatim naizmjence muško ženskim imenima nazivamo ciklonalne poreme aje. Prošlog tjedna to je bio Vatroslav koji je ve u ponedjeljak donio obilniji snijeg Španjolskoj i Francuskoj. Tijekom utorka se približio Hrvatskoj, a izravan utjecaj na nas po eo je u srijedu kad je i na podru ju Me imurja pao obilniji snijeg. Njegova visina se do etvrtka ujutro popela na tridesetak centimetara, ponegdje u zapusima i pola metra! Bila je to prava zimska ciklona koja

je Hrvatskoj i okolnim zemljama donijela dosta prometnih problema, najviše sa snijegom i olujnom burom s orkanskim udarima koja je puhala na sjevernom Jadranu. U Gorskom kotaru i Lici mjestimice je palo i do metar novog snijega! Dalmacija je bila pod jakom kišom koja je ponegdje, kao na vrgora kom podru ju, uzrokovala i poplave. U petak se vrijeme smirilo, zasjalo je sunce i pokazala se sva istina stare pu ke izreke „Ožujak laže i snijegom maže, a drugi dan ispod snijega travu pokaže”. Naime, snijeg se tijekom vikenda brzo topio i gotovo je sasvim nestao u našoj županiji. Sunce je ve dosta jako, a ugodnijem vremenu pridonijela je i temperatura zraka koja je u popodnevnims atima rasla i do 12 Celzijevaca. Nakon hladnih jutara, naravno.

O klimatološkoj zimi u Europi

Možda posljednji zimski prizor za ovu sezonu dolazi nam iz Like gdje je prošlog tjedna palo skoro metar snijega (Aleksandar Gospi ) Ameri ka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) odnosno njen Centar za klimatska predvi anja (CPC – Climacte Prediciton Center) je objavio podatke o protekloj klimatološkoj zimi , odnosno za razdoblje koje uklju uje prosinac, sije anj i velja u. Ve i dio europskog kontinenta imao je hladniju zimu od prosjeka. Najhladnije je bilo u Skandinaviji i na sjeveroistoku kontinenta gdje je prosje na zimska temperatura bila od 3 do 5°C niža od prosjeka. Ve i dio srednje, i zapadne i isto ne Europe je tako er bio hladniji od prosjeka, s temperaturnim odstupanjem od 1 do 3°C. Podru ja

gdje je zima temperaturno bila u okviru prosjeka obuhva aju ve i dio Pirinejskog poluotoka, Italije, Hrvatske, Slovenije, istoka Austrije, Ma arske i Slova ke.

Topliju zimu (s odstupanjima od +1 do +3°C) imao je jugoistok kontinenta. Podru ja s temperaturno prosje nom i toplijom zimom bila su izrazito oborinska. U ve em dijelu Španjolske, na jugoistoku Francuske, u dijelovima Italije, Balkanskog poluotoka te u širem podru ju uz Crno more palo je i dvostruko više oborina od prosjeka. Hladniji dijelovi kontinenta imali su sušniju zimu, što se osobito odnosi na Skandinaviju.

Doga aji DORA 2010.

KOTORIPSKA “delegacija” na 95. ro endanu Jože Horvata u Zagrebu

Zamjenik župana bodrio Me imurce

Me imurje i rodna Kotoriba ne zaboravljaju svog književnika

- Prvi put e jedna Me imurka ipak nastupiti na Eurosongu. Mlada akov anka Virna Hošnjak nastupit e u Moskvi kao plesna pratnja predstavnice Hrvatske - ženske skupine Feminnem Prvi put u 18 godina na izboru hrvatske pjesme za pjesmu Eurovizije nastupilo je dvoje izvo a a iz Me imurja. To je bio najvažniji razlog da zamjenik župana Matija Posavec na licu mjesta bodri naše predstavnike i ohrabri za što bolji nastup. - estitam Žigi na odli nom plasmanu, 5. mjestu, a Carli što je uspješno prošla u inale i tako er ostvarila zapažen rezultat. Me imurski glazbenici još jednom su pokazali da spadaju u sam vrh glazbene scene, a uz malo više lobiranja, promidžbe i medijske kampanje zasigurno bi mogli posti i još više. Da vrijedimo, pokazali smo i

Matija Posavec odmah je po završetku nastupa u Opatiji estitao Žigi na izvrsnom 5. mjestu ovaj put, a da naši pjeva i glasom ništa ne zaostaju za drugima u Hrvatskoj, najbolje svjedo i primjer sjajnog uspjeha Bojana Jambroši a koji je na najboljem putu da izgradi pravu karijeru. Iako Žiga ili Carla nisu uspjeli oti i u Moskvu, bili su sjajni, ali drago mi je što e ipak Me-

imurje imati “svoju predstavnicu” u Moskvi. Ne u pjesmi, ve u plesu, za što je zaslužna izvrsna mlada plesa ica akov anka Virna Hošnjak koja nastupa u plesnoj pratnji pobjedni ke pjesme Feminnem, pa joj stoga estitam što e sudjelovati na jednom tako velikom doga aju kao što je Eurosong, kazao nam je zamjenik me imurskog župana.

Mirko Švenda Žiga, koji je posljednjih godina zajedno s Bandistima jedno od vode ih imena hrvatske etnoglazbe, ovaj put nastupio je sa ženskom vokalnom skupinom “Druge” i prošao - vrlo dobro. Da mu je bio malo više naklonjeniji žiri, zasigurno bi kandidirao i za pobjedu. Carla Belovari uspješno je prošla polu inale Dore i plasirala se u inale zahvaljuju i odli noj interpretaciji pjesme “Sada osje am to“.

Svjetski putnik, književnik i moreplovac Joža Horvat u svojem je domu uz obitelj i prijatelje proslavio 95. ro endan. Mnogi es tari došli su Joži s snu ruku i poželje još puno ro endana. Prisje o se nekih uspomena iz života, a o budu nos , kaže, ne misli mnogo.

Joža Horvat ro en je u Kotoribi 10. ožujka 1915. Danas živi u Zagrebu, ali zna ajni dio svojeg vremena provodi i na ran u u Gorskom kotaru. Njegovo svjetski najpozna je djelo je putopis Besa - brodski dnevnik, nastao na temelju zapisa s putovanja jedrenjakom Besa oko svijeta. Me u es tarima bili su i Me imurci. U ime Me imurske županije na 95. ro endan Jože Horvata došli su Blaženka Novak i David Vugrinec, dok su u petak 12. ožujka u posjet s gli predstavnici op ine Kotoriba predvo eni na elnikom Ljubomirom Grgecom, s kojim su u društvu bili njegov zamjenik Dobriša Zvošec i vije nik Vinko Horvat.

Joža Horvat zahvalio je es tarima te

Kotoripski estitari u Zagrebu u obiteljskom domu Jože Horvata rekao kako su mu, uz onu predsjednika države Ive Josipovi a, najdraže es tke koje su s gle iz Me imurja, posebice iz njegove rodne Kotoribe i ve se veseli novom susretu za godinu dana. U petak

19. ožujka Joža Horvat dolazi u Me imurje, kada e u akove koj Knjižnici i itaonici “Nikola Zrinski” promovira 11. izdanje romana Besa. Promocija e zapo e u 18.30 sa . (af)

16. ožujka 2010.

1.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 71

08.-09.05.2010.godine, Gradska sportska dvorana Varaždin-Arena Vara

ždin ski

sajam

za

DJECU i obitelj

1. Varaždinski sajam za DJECU i OBITELJ koji će se održati u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin-Arena 08. i 09.05.2010. godine

POZIVA sve zainteresirane izlagače i izvođače da nas kontaktiraju na: www.djecaiobitelj.com 091/252-16-11 . 091/390-98-40 . 042/659-129 info@promo-media.info

REMI NIJE DONIO SMIRIVANJE UZBURKANIH DUHOVA U NK ME IMURJU

VAŽNA POBJEDA RUKOMETAŠA MKA*IPC KOJOM JE U VRŠ ENA POZICIJA PRI VRHU

ZAPO INJE PRAVA PRVESTVENA NOGOMETNA SEZONA U ME IMURJU

Zašto trener Bogdan nema podršku Uprave kluba?

Moslavina ostala bez prave prilike za iznena enje

Kre e prvo kolo proljetnog nastavka prvenstva

PRVO SU ELJAVANJE znanstvenika o klimatskim promjenama u povijesti Hrvatske

Dolazi li malo ledeno doba?

Profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Petri održao je nedavno u pala i “Herzer” za Društvo povjesni ara iz Varaždina predavanje pod nazivom ‘’Malo ledeno doba’’, na kojem je govorio o utjecaju klime, odnosno op em hla enju sjeverne Zemljine polutke izme u 1430. i 1850., na prirodu i ljude. Prema mišljenju prof. Petri a, danas ne postoji precizna godina po etka maloga ledenog doba, no, gore navedeno razdoblje uzima se kao okvirno.

Promjene u Zemljinoj klimi nastaju djelovanjem sunca i vulkana. Snažne vulkanske erupcije dižu prašinu i razne plinove visoko u atmosferu, što dovodi do odbijanja ve eg dijela sun eve energije, a time i smanjenja temperature. Erupcija Vezuva 1631. prouzro ila je zna ajne posljedice na gospodarstvo i klimu diljem Europe, erupcija islandskog Lakija 1783. uzrokovala je smrt tisu a ljudi, a vulkan Tambor u Indoneziji 1815. pojavu poznatu kao ‘’godina bez ljeta’’. Takve aktivnosti djeluju na drve e, vode, rast biljaka,

životinje i ljude. Poreme aji u proizvodnji hrane utjecali su na u estalije pojave gladi, a hladna i vlažna ljeta do ‘’vatre sv.

Antuna’’ – bolesti uzrokovane konzumacijom kvarnih žitarica ošte enih neprimjerenim skladištenjem u hladnim i vlažnim uvjetima.

Petri je zaklju io kako se ve ina znanstvenika slaže da je glavni uzrok današnjega globalnog zatopljenja pove ana koli ina uglji nog dioksida i ostalih stakleni kih plinova koji se osloba aju u atmosferu, što je posljedica spaljivanja fosilnih goriva, uništavanja šuma i ostalih ljudskih aktivnosti. Unato tome, neki kriti ari globalnog zagrijavanja vjeruju da se današnja Zemljina klima zapravo oporavlja od ‘’maloga ledenog doba’’ te da ljudska aktivnost nije odlu uju i faktor u rastu temperature.

Paar: Pad temperature odgodio ovjek Zadnjih mjeseci u Hrvatskoj su se izdvojile dvije skupine znanstvenika koje imaju

sasvim razli ito mišljenje o klimatskim promjenama koje se doga aju. Tako akademik Vladimir Paar pak kaže da je nesporno da je temperatura u posljednjih 100 godina porasla, no, sporan je uzrok, ali i da sad temperatura pada. Akademik Vladimir Paar je za HTV naveo podatak znanstvenika koji smatraju da je, prema prirodnim ciklusima, temperatura na Zemlji trebala po eti padati prije deset tisu a godina, ali to je odgodio sam ovjek. On tvrdi da Zemlju o ekuje novo ledeno doba i pad temperature u idu ih 100 godina do 8 stupnjeva. Hrvatska je maksimalnu temperaturu dosegnula 2000. i od onda ona pada, kaže on.

- Me imurski znanstvenik Dejan Vinkovi protiv je znanstvenih teza akademika Vladimira Paara, pa je došlo do oštrog su eljavanja teza, hipoteza i argumenata na netu. Na temu malog ledenog doba osvrnuo se u svojem predavanju u Varaždinu i Hrvoje Petri , koji je naveo da se ve ina znanstvenika slaže da je zatopljavanje planeta ljudskom aktivnoš u glavni uzrok problema. No, postoje i suprotna mišljenja

Vinkovi : Mnoge su znanstvene istine zapravo neistine Dr. Dejan Vinkovi sa splitskog PMF-a, ina e Me imurac iz Šenkovca, optužio je Paara za širenje pseudoznanstvenih teorija, pa smo ak ovih dana doživjeli prvu debatu i su eljavanje znanstvenika u povijesti Hrvatske. Dr. Dejan

Hrvoje Petri : - Znanost još nije razriješila koliko je za promjene klime kriv ovjek

Vinkovi , docent s Odjela izike na splitskom PMF-u, smatra da nije to no što iznosi Paar i da

Sivilo razbili dodatkom u veselom tonu Prošlotjedni snijeg ponovno je natjerao Me imurce da posegnu za vunenim modnim dodacima kao što su šalovi, kape i rukavice. Tmurnog vremena o ito je svima ve dosta pa su me imurski špiceri dosadno sivilo pokušali razbiti pokojim dodatkom u veselom tonu.

I dok su se jedni polako ve uvukli u lagane patike, drugi još uvijek nikako da iza u iz izama, bile one gležnja e ili ak u visini iznad koljena. No, svakako treba pohvaliti one najsmjelije koji su posegnuli za crvenom bojom koja se sjajno istaknula i uklopila u moru tamnijih nijansa i tonova.

nema govora o malom ledenom dobu. On kao primjer navodi da mnoge znanstvene istine koje

znamo zapravo - nisu istine.

Tako, na primjer, na godišnja doba ne utje e to koliko je Zemlja blizu Suncu, ve njezin nagib prema Suncu. Blizina Zemlje Suncu bio je jedan od primjera kojima se pokušalo do arati izmjenu doba, što je pogrešno. Šteta što danas ništa o toj o ito vru oj temi koju je uzrokovala klima ne može ništa re i profesor Milutin Milankovi , koji je davno umro. No, njegove su teorije, poznate kao “Milankovi evi ciklusi”, i te kako dobro poznate znanstvenicima svijeta. One govore o tome da se svakih 80.000 do 100.000 godina na Zemlji dešavaju promjene, da samo desetak ili dvadesetak tisu a godina traje me uledeno razdoblje, a sve ostalo vrijeme traje ledeno doba. Zemlja bi, prema Milankovi u, sad ve bila u novom ledenom dobu da nije bilo zagrijavanja od strane ovjeka. O ito je da Paar ima u vidu i tzv. Milankovi eve cikluse, koji, me utim, ne uzimaju u obzir ovjeka i oceane.

Kako e se dalje ova diskusija znanstvenika razvijati, ostaje da se vidi, no, sigurno je da postaje zanimljiva i zbog koli ine podataka koje svaki dan dobivamo o klimi.

(J. Šimunko)