Međimurske novine 802

RAJKO ŠARIĆ, predsjednik Županijske gospodarske komore, o mogućim šansama gospodarstva za izlazak iz krize

Međimursko gospodarstvo mora svojim kvalitetnim proizvodima konkurirati na globalnom tržištu www.mnovine.hr

str. 2-3

Godina XV.

Broj 802.

^akovec, UTORAK, 18. siječnja 2011.

Cijena 7 kuna

NAJUSPJEŠNIJI MEĐIMURSKI LOBI u Zagrebu u spašavanju Međimuraca od srčanog infarkta stvorili su prof. dr. sc. Mijo Bergovec te međimurski liječnici i medicinsko osoblje u suradnji sa zagrebačkima

OD SIGURNE SMRTI SPAŠENO 60 GRAĐANA, A JOŠ 250 OD TEŠKOG INVALIDITETA POČELO SUĐENJE ginekologu zbog sumnje u protupravnu naplatu carskih rezova u čakovečkoj bolnici

NENAD MURŠIĆ:

Nisam kriv!

- Pred raspravnom sutkinjom Snježanom Lukač Keretić okrivljeni se izjasnio da se ne smatra krivim. No, novinari njegovo izjašnjavanje, kao ni obranu koju je iznio, nisu čuli, budući da je sutkinja na traženje tužiteljstva raspravu zatvorila za javnost

str. 8

PRIJETNJU "FIZIČKIM ONESPOSOBLJAVANJEM" načelnice Pribislavca Višnje Ivačić razmatra Općinsko državno odvjetništvo

Uskoro odluka o podizanju ili odbacivanju str. 9 optužnice

ZBOG OVRHA znatan dio građana ne može do novca na svojim računima

str. 6-7

Čakovečka ispostava FINA-e “taji“ broj blokiranih u Međimurju

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 5

str. 43

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

RAJKO ŠARI , predsjednik Županijske

IZ TJEDNA u tjedan

Da nam sutra ipak bude bolje nego je to danas Prošle godine zatvoreno je više obrta nego što ih je otvoreno, a smanjio se i broj zaposlenih u obrtništvu - trenutno je aktivno 90.615 obrta s ukupno 210.213 zaposlenih u našoj zemlji. Preko polovice zatvorenih obrta u uslužnom je sektoru - trgovini, ugostiteljstvu, gra evinarstvu i prometu.

Najteži problem za obrtnike bilo je nepla anje njihovih usluga, a ozbiljnost situacije potvr uje i rast blokiranih ra una obrtnika, kažu u Hrvatskoj obrtni koj komori, te navode da je broj insolventnih obrtnika danas prešao 40 tisu a, a njihove nepodmirene obaveze iznose 6 milijardi kuna.

- Mnoga poduze a pristup europskom tržištu smatraju prijetnjom, no to je više prilika nego prijetnja. To su dokazala mala i srednja poduze a iz novih zemalja EU, koja su se suo ila s izazovima i pokazala se vrlo uspješnima u korištenju pristupnih ondova, ali i novih tržišta, to su pak znakovi optimizma koje emitiraju predstavnici Europske komisije. Rije je o 3,5 milijardi eura za 2012. i 2013. godinu.

S jedne strane crne brojke, sve ve i o aj obrtnika koji su zbog nepla anja prisiljeni staviti lokot u bravu i naj eš e ušati ili raditi na crno, jer “na bijelo“ kod nas u ovim vremenima možeš vrlo lako “poginuti“. Zašto? Zato jer se zbog nepla anja nešto kao “posao života“ sve eš e pretvara u no nu moru.

S druge strane poru uju iz EU da treba biti poduzetan, inovativan, uz njihove ondove pokrenuti proizvodnju ili nešto sli no, nametnuti se na tržištu vlastitim proizvodom. Ni to danas nije lako, jer su administrativne barijere još uvijek vrlo velike, a agencije koje bi trebale posredovati izme u poduzetnika i ondova uglavnom nespremne za realizaciju ideja i zamisli.

NAŠA Š

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC

Me utim, kao što u redcima pored govori predsjednik komore koja okuplja me imurske tvrtke i poduzetnike, samo vlastita proizvodnja i konkuriranje na zahtjevnom europskom tržištu može donijeti prosperitet.

Zna i, gospodarstvenici se bez obzira na sve teško e ne smiju predati, a nadamo se da e i “logistika“, od politike, agencija, banaka i svih onih koji moraju biti servis gospodarstvu, a ne njegova “om a oko vrata“ prepoznati ovu krizu kao priliku iz koje možemo do i do puno boljeg statusa kako malih obrtnika, tako i srednjih, te velikih poduze a. Osigurati kroz odre eno vrijeme daljnji rast izvoza i proizvodnje, gospodarski rast, što bi zasigurno u kona nici donijelo i ve e pla e koje su u Me imurju još uvijek (pre)male s obzirom na ostatak Hrvatske.

Ali dobro je ako se upravo zbog realnih pla a kod nas ipak puno teže gase radna mjesta nego, primjerice, u Zagrebu, odnosno da tvrtke ipak lakše u današnje vrijeme krize opstaju na tržištu, pa ak postaju i konkurentnije od drugih. Možda je to zalog da nam sutra, odnosno kad budemo ulazili u EU, ipak bude barem malo bolje nego je to danas.

18. sije nja 2011.

Dr. Dragutinu Kopasi u novi etverogodišnji mandat ravnatelja!?

Iz izvora bliskih Županijskoj bolnici akovec potvr eno nam je da je na prošlotjednoj sjednici Upravnog vije a dosadašnji ravnatelj dr. Dragutin Kopasi izabran na novi etverogodišnji mandat. lanovi Upravnog vije a nakon provedenog testiranja razgovarali su sa svakim od troje kandidata, koliko ih se javilo na natje aj, te odlu ili kako Dragutin Kopasi ostaje na dosadašnjoj dužnosti i naredne etiri godine, na unkciji ravnatelja bolnice.

Za mandata dr. Dragutina Kopasi a realizirani su projekti investicijskog ulaganja u akove ku bolnicu, kao i ulaganja u opremu, što je u svom planu i programu rada predvi eno i u narednom razdoblju, te je stabilizirano financijsko poslovanje bolnice. Podsjetimo da je u njegovu mandatu bilo odre enih dvojbi, pa i rasprava na Skupštini, vezano uz prenamjenu kreditnih sredstva za bolnicu unutar prenamjene prioritete u korištenju sredstava, pri emu nije do kraja završena obnova prostora nekadašnje interne, ve su kreditna sredstva potrošena dijelom za nabavu nove bolni ke opreme i ure enje

prostora za druge prioritete, ali je naknadnim odlukama prihva ena takva prenamjena sredstava iz kreditnog aranžmana za druge prioritete u zdravstvu.

Unato a eri uz primanje mita i su enje ginekologu, koja je ovih tjedana potresla akove ku bolnicu, Upravno vije e odlu ilo je kako je zadovoljno dosadašnjim na inom upravljanja bolnicom, te da je dr. Dragutin Kopasi predložio najbolji plan rada, uz to što je ostvario najbolje rezultate na obavljanom testiranju.

Tako er, natje aj za ravnatelja Županijske bolnice akovec proveden je u relativno kratkom vremenskom razdoblju bez ikakvih trzavica i repova koji su pratili dosadašnje natje aje.

Upravno vije e Županijske bolnice akovec iz redova politike ine predstavnici SDP-a (Stjepan Koraj), HNS-a (Matija Posavec) i HSS-a (Vatroslav Merli ), predstavnik sindikata (Stjepan Topolnjak) i lije nika (dr. Zlatko Pav ec).

Odluku Upravnog vije a mora potvrditi po proceduri Županijska skupština.

(BMO, oto: zv)

Me imursko Me imursk mora svojim konkurirati

- U prvih devet mjeseci prošle godine po prvi p tak koji pokazuje da je Me imurska županija go Njema ka, Italija, Austrija, Srbija i BiH. Posebn Sve o i uprte su u gospodarstvo, ija je situacija pokazatelj stanja u cijelom društvu. Kad trendovi u gospodarstvu budu dobri, i to ne samo po pitanju pove anja prihoda i profita, ve i pove anja zaposlenosti i rasta pla a, mo i emo govoriti o oporavku cijelog društva.

Gdje smo sada i kakva je gospodarska slika me imurskog gospodarstva, odnosno kakvi nas trendovi prate i što nam je initi da bi stali na put gospodarskog oporavka, razgovarali smo s Rajkom Šari em, predsjednikom Županijske gospodarske komore akovec.

Razgovarali smo na temelju službenih podataka rezultata poslovanja gospodarstva za prvih devet mjeseci prošle godine, jer e se finalni rezultati znati tek u ožujku ove godine, kad firme predaju završne ra une.

- Trendovi su ve drugu godinu za redom negativni, ali treba istaknuti da su oni definitivno manje negativni nego na državnom nivo, kazao je Rajko Šari .

- Ukupni saldo poslovanja me imurskog gospodarstva pao je za prvih devet mjeseci u odnosu na prethodnu godinu za 40,8 posto.

To je zabrinjavaju e zbog toga što im profit u tvrtki pada poslodavac razmišlja ili o otpuštanju radnika ili ak zatvaranju tvrtke.

Me utim, istodobno treba istaknuti da je jako malo tvrtki poslovalo s negativnim poslovnim rezultatom, uglavnom posluju s nekom malom dobiti, još uvijek pozitivno. Negativno poslovanje zabilježeno je samo u djelatnosti smještaja i usluživanja hrane, kod osiguravatelja i ostalim uslužnim djelatnostima, te u onoj djelatnosti gdje nam to nikako ne odgovara, u gra evini, koja ima veliku

Me imurci se nose s poskupljenjima kombiniranjem trgovina i vlastitom proizvodnjom

Anketa “Pod vurom”

Stjepan Mesari , Ivanovec - Objektivno je da e sve poskupjeti. Nema druge. im idu gore cijene goriva, vode, struje, plina, automatski e poskupjeti kruh, mlijeko i sve ostalo. Obi no ja kupujem svakodnevne stvari poput kruha i mlijeka i to kupim negdje usput, a ve e nabavke naj eš e prepuštam supruzi. Me utim, moram re i da ne odlazimo van po špeceraj, ve kupnju obavljamo ovdje.

Novi val poskupljenja kako goriva, tako i ostalih roba i usluga primijetili su i naši Me imurci. Na koji se na in nose s rastom cijena i kako spajaju kraj

Zvjezdana Petric, akovec Osjeti se poskupljenje ne samo kruha i mlijeka, ve i svega ostalog, pa i povr a i vo a. Što se ti e poskupljenja, uglavnom gledamo u kojoj je trgovini što je tinije pa tamo kupujemo odre eni proizvod. Dakle, kombiniramo trgovine. Tako er gledamo i prospekte razli itih du ana, ali ta roba koja je snižena jako esto se brzo rasproda.

s krajem, upitali smo ih prošli tjedan.

Da su svjedoci svakodnevnih poskupljenja s kojima se nose na razli ite na ine, potvrdili su Franjo Kuštra, akovec - Primijetili smo poskupljenja kako goriva, tako i još nekih stvari, me u kojima su i prehrambeni proizvodi. Snalazimo se na razli ite na ine. esto obilazimo razli ite trgovine i gledamo što je gdje je tinije. Dakle, nemamo odre eni du an u kojem sve kupujemo, ve kombiniramo trgovine. uli smo da su esto proizvodi je tiniji u Sloveniji, no nemamo naviku odlaziti van po špeceraj.

nam žitelji naše županije. I dok jedni u “borbu“ s poskupljenjima prehrambenih proizvoda idu na na in da kombiniraju trgovine, kupuju i u svakoj ono što je naj-

An elko avka, Strahoninec - Supruga je ta koja obavlja kupovinu, no slušam na vijestima o stalnim poskupljenjima. Najprije se spominjalo poskupljenje goriva, pa zatim i svega ostalog. U Hrvatskoj više nema onih velikih firmi koje su nekad bile naše, pa sada strani poslodavci rade kako žele. Što se ti e samih rasta cijena, neke stvari kod ku e sami proizvedemo i na taj se na in nosimo s poskupljenjima.

je tinije, drugi ponekad odlaze i preko granice jer kažu da su neki proizvodi tamo doista je tiniji.

Me utim, ima i onih koji nisu osjetili poskupljenja na svojoj koJosip Rešetar, Novo Selo na Dravi - Svjedoci smo svakodnevnih poskupljenja, s kojima se nosimo na razli ite na ine. U kupovinu idem sa suprugom koja dobro zna u kojoj je trgovini što je tinije. Zna i idemo u razli ite trgovine, od najmanje do najve e, a uz to tako er pazimo da kupujemo našu robu. Ponekad odemo i u Sloveniju po špeceraj jer su mnogi proizvodi doista je tiniji tamo nego u Hrvatskoj.

ži, ali ne iz razloga jer poskupljenja nema, nego zato što trgovine obilaze jako rijetko, konzumiraju i doma e proizvode koje sami rade kod ku e. (hz)

Ira Branilovi , akovec - ula sam da je poskupilo gorivo, ali i neki drugi proizvodi. Me utim, mi osobno jako puno toga sami radimo pa rijetko odlazimo u trgovinu po prehrambene proizvode. Bavimo se poljoprivredom, a ne kupujemo ni kruh ni mlijeko, tako da osobno nisam imala ni priliku primijetiti da su odre eni prehrambeni proizvodi poskupjeli. ( oto: Vrzan)

18. sije nja 2011.

Aktualno A ktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 3

3

gospodarske komore, o gospodarstvu, u kojem se miješaju negativni ali i pozitivni trendovi

ŠANSA U KRIZI

ko gospodarstvo im m proizvodima tii na globalnom tržištu

ut nakon dužeg vremena imamo pozitivan vanjskotrgovinski saldo za ak 50 milijuna USD. To je vrlo bitan podaospodarski dobro razvijena, da možemo proizvoditi za izvoz, pri emu su naše najvažnije zemlje partneri u izvozu no je važna naša prisutnost na njema kom tržištu, zemlji koja bilježi gospodarski rast od velikih 6 posto zastupljenost u našoj županiji, duplo ve u nego u strukturi gospodarstva na državnoj razini. A onda za gra evinarima u probleme dolaze popratne djelatnosti, instalateri i završni radovi.

Drugi pokazatelj stanja u gospodarstvu je neto pla a, koja u me imurskom gospodarstvu stagnira na razini od 3.567 kuna.

Na državnoj razini prosje na pla a u gospodarstvu iznosi 4.542 kune, što zna i da za tim prosjekom standardno zaostajemo za 21,5 posto.

Me imurske pla e realne, što našem gospodarstvu omogu ava konkurentnost • Zašto su me imurske pla e u prosjeku konstantno niže?

— Prosje ne pla e niže su zbog toga što je u Me imurju dobra zaposlenost u odnosu na ostatak države, pa se u tom prosjeku bilježi sve više radni kih pla a koje su realno niže. Ali tu je i prisutna tradicija da se pla e kod me imurskih poslodavaca dižu realno, zbog ega moji kolege iz drugih županija isti u da je to ustvari velika prednost Me imurja, da ima dobru radnu snagu koja ho e raditi za prili no skromne pla e, ime se znatno diže konkurentnost našeg gospodarstva. Moj osobni stav je da prosje ne pla e u obitelji s dvoje zaposlenih i dvoje djece omogu avaju samo preživljavanje iz mjeseca u mjesec i ništa drugo.

Ali ako to stavimo u kontekst da poslodavci bilježe ve dvije godine za redom pad poslovanja, ide

malo u prilog i poslodavcima jer nisu posegnuli za mjerom pove anja rezultata poslovanja na ra un pla a.

• Što je sa zaposlenoš u i investicijama?

— Broj zaposlenih u me imurskom gospodarstvu iznosi 24.334 i to je 1.600 manje nego za devet mjeseci prethodne 2009. godine. I to je tako er druga godina za redom da bilježimo pad zaposlenosti, ali je u 2009. u odnosu na 2010. godinu bio ve i rast nezaposlenosti. Prošla godina je uz to pokazala promjenu trenda u smanjenju priliva nezaposlenosti.

Bilježimo i pad investicija u 2009. godini 40 posto, a u 2010.

17 posto. Investicije su na razini od 330 milijuna kuna, a ako su ostvarili dobit od 245 milijuna

Rajko Šari , predsjednik Županijske gospodarske komore, kaže da je kriza istovremeno i izazov za me imursko gospodarstvo, koje se mora okrenuti globalnom tržištu

kuna, to i nije tako loš podatak, jer su investirali više nego što su ostvarili dobiti. Opet je i promijenjen trend, jer je znatno smanjen pad investiranja, a samo investicije mogu stvoriti nova radna mjesta ili stvoriti novu vrijednost.

• A insolventnost?

— Insolventnost je u Me imurskoj županiji porasla za 11 milijuna kuna, to je 4 posto za prvih devet mjeseci ove godine.

Ukupno ona iznosi 300 milijuna kuna na razini prvih devet mjeseci prošle godine, dok je na državnoj razini u to doba iznosila 27 milijardi kuna. Naši gospodarstvenici nisu toliko insolventni, iako ih poga a insolventnost ostatka države. I insolventnost je brže rasla u 2009., kada je iznosila 18 posto, što je znatno više od 4 posto u 2010. godini. Najve i dio dugova odnosi se na one starije od godinu dana i više ak 80 posto. To je ona vrsta dugova koji kad se riješe ste ajevi poduze a koja su ih stvorila iza i e iz statistike.

Definitivno i negativni trendovi koji su u našem gospodarstvu pokazali u 2010. godini stagnaciju bolji su od trendova na državnoj razini.

Prošla godina pokazuje da i te kako možemo biti konkurentni i na najzahtjevnijim tržištima

O ekujem da bi tek 2012. godina mogla donijeti zna ajniji pomak • Analizirali smo ve inom trendove u prošloj godini. Kakva je gospodarska prognoza za godinu koja je zapo ela?

— Za izlazak iz krize trebali bi imati pozitivan rast BDP-a, a to nije lako napraviti, jer kriza u Hrvatskoj nije posljedica samo svjetske krize, nego našega unutrašnjeg problema, da smo prethodni rast bazirali na potrošnji potaknutoj državnim investiranjem. Dio našeg gospodarstva u tome je našao dobro pla eni

posao, na tome se bazirao rast pla a i mirovina te svih ostalih povlastica. A sve to generiralo je pove anu potrošnju. Sada kada je kriza u svijetu teže je do i do kapitala, a Hrvatska se više ne može zaduživati da bi trošila, to nas je sada dvostruko podiglo i ne da se sada to zbraja nego se potencira, zbog ega smo u velikim problemima. Osim toga, s mnogim je firmama bilo zahvalno poslovati na doma em tržištu i nisu bile spremne i i u izvoz, što je

kompleksan posao jer treba ste i povjerenje inozemnog partnera, a to je proces koji traje. No, ako ove godine po nemo bilježiti rast BDPa, porast broja zaposlenih, onda bi mogli re i da nam je trend kojim bi mogli iza i iz krize dobar.

Definitivan izlazak iz krize, koji zna i rast svih pokazatelja i rast prihoda, zaposlenosti, izvoza itd., mislim da prije dvije godine ne možemo o ekivati, jer su sada gra evinari u problemima. (BMO)

• Što je potrebno za zdravi izlazak iz krize?

— Za zdravi izlazak iz krize treba stvoriti odre ene pretpostavke za zdravi gospodarski rast, bez zaduživanja i trošenja preko mjere, nego prvo stvoriti, a onda dijeliti i trošiti.

Hrvatska jest manje zadužena po stanovniku od Slovenije, Gr ke, Irske, ali je naš problem kako i te dugove vra ati, jer su nam prihodi prora una maleni i zbog toga je bezizgledno kako emo ga vra ati i ne emo li zbog toga dug samo pove avati. Izbjegavanje tog scenarija mogu e je samo uz efikasnije gospodarstvo koje e pove ati prihode prora una i time smanjiti dužni ki teret nad našim glavama.

Uvjet za to je stvaranje novih radnih mjesta, razvijanje realnog sektora i smanjenje potrošnje koju taj realni sektor servisira i financira. A u potrošnji javnog sektora ima niz mjesta gdje se troškovi mogu racionalizirati.

Zdravi gospodarski razvoj mora se bazirati na radu, proizvodnji i prodanim proizvodima.

Poduzetnici moraju napraviti proizvod koji može konkurirati na globalnom tržištu, dakle, i na inozemnom i doma em tržištu.

Supstitucija uvoza u ovom trenutku zna ila bi kao i izvoz, jer ne morate drugome platiti ono što ste doma proizveli, posebno ako ste to još prodali kroz turizam.

• Ima li i svijetlih to aka u gospodarskim trendovima?

— Ima. Robna razmjena s inozemstvom koju uvijek isti emo u našoj županiji raste. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine za prvih devet mjeseci prošle godine izvoz je porastao za 10 posto i iznosi 300 milijuna USD, dok je uvoz pao za 1 posto.

Prije smo imali pove anje vanjsko - trgovinskog salda na ra un toga da je izvoz rastao brže nego uvoz, a sada je uvoz pao i iznosi 50 milijuna USD, što zna i da za prvih devet mjeseci imamo pozitivni vanjskotrgovinski saldo za 50 milijuna USD. Treba re i da je u 2008. godini taj saldo bio negativan za 20 milijuna USD, 2009. godine smo zabilježili pokrivenost uvoza izvozom i bio je pozitivan za 20 milijuna USD, a sada je nakon devet mjeseci pozitivan za 50 milijuna USD. To je vrlo bitan podatak koji pokazuje da je Me imurska županija gospodarski dobro razvijena da možemo proizvesti proizvode za izvoz, pri emu su naše najvažnije zemlje partneri u izvozu Njema ka, Italija, Austrija, Srbija i BiH. Posebno je važna naša prisutnost na njema kom tržištu, zemlji koja bilježi rast od 6 posto, što je i njih same iznenadilo.

No tajna njihova uspjeha je u tome da su na državnoj razini vrlo brzo prepoznali problem, imali su prora unske rezerve, koje Hrvatska nema, i zato nas svaka kriza pogodi kao gripa penzionera.

(Božena Malekoci – Oleti , oto: Zlatko Vrzan)

Njema ki pou ak Nijemci su pak svoje prora unske rezerve pametno potrošili, prepoznali su koje industrije treba spasiti, naravno, uz sanaciju bankarskog sektora, a odbacili su investicije koje im u danom trenutku nisu trebale. Vrlo bitan moment je da je kriza Nijemce motivirala. Oni su po eli još bolje raditi i to je još jedan od recepata koji bi i mi morali prihvatiti. U krajnjoj liniji, kako eš se izvu i iz krize ako ne eš raditi.

Nije samo njema ko gospodarstvo izašlo iz krize, tu je još i Nizozemska, Austrija, skandinavske zemlje. I to su definitivno zemlje u kojima bi naši gospodarstvenici trebali tražiti tržišta, jer po izlasku iz krize traži se niz roba koje mi možemo proizvesti, koje bi oni ak i drage volje dali da ih netko drugi radi, mahom su to robe koje traže puno rada, koji je kod njih skuplji, a mi ga možemo je tinije ponuditi.

(BMO)

Naši ljudi nisu guske Kad ste u Kauflandu kupili njema ku salamu, time ste platili pla u njihovom radniku, sve njihove poreze i doprinose i dobit njihovom vlasniku, kao i razvoj cijeloga njihovog društva i njihova radna mjesta. Kad ste kupili naš proizvod, onda ste sve to platili nama. No, naši ljudi nisu guske i znaju si izra unati koliko što košta i što su za svoj novac kupili. Oni bi kupili doma i proizvod, ali on mora i po kvaliteti i po cijeni biti konkurentan uvoznom proizvodu. Tako moramo razmišljati i proizvoditi. Da bi se pove ao obujam proizvodnje, naši poduzetnici moraju i i u izvoz, a kako je kriza prošla u dosta zemalja u Europi, ima prostora za širenje na ta tržišta. No o ito je da me imurski poduzetnici sve više to i rade, što se na kraju vidi i iz pokazatelja o pove anju izvoza. (BMO)

4

Aktualno

18. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD u Me imurju

Za a ke karte ekali kao nekad za crni kruh Novi prijevoznik srednjoškolaca traži nove iskaznice za mjese ne u eni ke karte. Tako u enicima ne preostaje ništa drugo nego stati u red za svoju kartu. U etvrtak 13. sije nja oko 13 sati, kada je u enicima

završila prva smjena u školi, nastao je nevi eni rep na kolodvoru u akovcu kraj pošte. U enici su stajali u repu za karte kao što se nekada stajalo u repu za crni kruh koji se kupovao jeftinije na to kice. (BMO)

NEZAPOSLENOST I ZAPOŠLJAVANJE u prosincu

Nezaposlenost i dalje velika, ali usporava Prošla godina je bila godina kako negativnih, tako i pozitivnih trendova. U prilog tome govori podatak da je tijekom 2010. godine zaposleno u Me imurskoj županiji 32,2 posto više osoba nego u 2009. godini, a u prosincu je nastavljeno usporavanje rasta nezaposlenosti u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Rast nezaposlenosti zna ajno je usporen uspore uju i stanje u prosincu 2010. godine naspram prosincu 2009. godine, kada je nezaposlenost porasla 12,4 posto, dok je nezaposlenost u prosincu 2009. godine u odnosu na prosinac 2008. godine porasla za ak 26,8 posto. Tijekom 2010. godine, a za razliku od prethodne 2009., pa i 2008. godine, kada su zaposleni hrpimice gubili posao, 2010. još uvijek ima velik broj nezaposlenih na burzi, ali je ove godine u porastu i potražnja za zaposlenicima. U prosincu je bilo prijavljeno 235 slobodnih radnih mjesta, najve i broj pristigao je iz prera iva ke industrije, 102,

obrazovanja, 40, gra evinarstva, 25, i trgovine, 24.

U recesiji je izgubljeno više muških radnih mjesta, tako je zbog pove anog priljeva muškaraca na Zavod za zapošljavanje smanjen udio žena u strukturi nezaposlenih. Stvarno njihov broj nije bitno manji nego prije. Krajem prošle godine u Me imurju je bila 7.281 nazaposlena osoba, od ega 3.673 žene. Premda je tijekom prošle godine evidentno usporavanje nezaposlenosti, u prosincu je na burzu došao 161 nezaposleni više nego u studenom. No, u zimskim mjesecima je uobi ajen ve i priljev nezaposlenih na burzu.

Ve ina nezaposlenih u evidenciji Zavoda ima prethodno radno iskustvo, njih 79 posto, a samo 21 posto osoba na Zavodu je bez prethodnoga radnog iskustva.

Naknadu za nezaposlenost u prosincu je primilo 2.498 nezaposlenih ili 34,3 posto nezaposlenih, za što je ispla eno preko 3,6 milijuna kuna. (BMO)

NOVI TURISTI KI POTENCIJAL

Nogostup od Venere sve do Mohokosa Sve je spremno i ekaju se samo pogodni vremenski uvjeti kako bi zapo ela izgradnja nogostupa od SRC-a “Venera“ do najvišega op inskog i me imurskog vrha Mohokosa.

Op ina Sveti Juraj na Bregu i Županijska uprava za ceste (ŽUC) zajedni ki e is inancirati dionicu dugu oko 400 metara. Planirana vrijednost investicije je oko 500 tisu a kuna, a kada nogostup bude dovršen, bit e uklonjena najve a opasnost za pješake ne samo na podru ju op ine ve i županije.

- Zbog usjeka trebamo zemljište za stazu, pa se

ona dogovorno uzima od vlasnika. Do sada smo riješili pitanje zemljišta s 13 od 15 vlasnika i vjerujem da emo se dogovoriti te da e nam svi svoj dio zemljišta odstupiti besplatno, kaže na elnik An elko Nagrajsalovi , dodaju i kako e se zbog kon iguracije terena trebati izgraditi potporni zidovi.

Pr ist up Mohokosu pješke kao najvišem vrhu Me imurja vremenom i uz dobru organizaciju zasigurno ima potencijal da postane još jedan djeli turisti ke ponude u našem kraju.

(S. Mesari )

ME IMURSKI rogisti

Danijel Požgaj - Utekov nasljednik

HRVATSKI vinari kod predsjednika Ive Josipovi a

Želja osnovati agenciju za marketing vina Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi primio je predstavnike Saveza obiteljskih vinara, Saveza vinarskih udruga i zadruga Hrvatske, koji su ga upoznali s ciljevima i željama hrvatskih vinara okupljenih u udrugama, zadrugama i obiteljskim gospodarstvima.

Vinari žele da proizvo a i vina koji nisu korporativno organizirani dobiju priliku za jedinstvenim i jednoglasnim

artikuliranjem interesa prema javnosti i institucijama Republike Hrvatske. Isto tako vinari od predsjednika Josipovi a traže da podrži njihovu želju za osnivanje agencije za marketing vina, kao klju nog dijela unaprje enja me unarodnog ugleda vina. Me imurske vinare na ovom skupu predstavljao je Zdravko Dvanajš ak, predsjednik Hortus Croatiae - Društva vinogradara i vinara Me imurske županije. (sm)

Rogisti Lova kog saveza Me imurske županije perjanica su lova ke glazbene kulture u našoj županiji, što su potvrdili na brojnim nastupima, kao i na posljednjoj Smotri rogista u Karlovcu, gdje su usvojili 2. mjesto me u najboljim hrvatskim rogistima. Njihov utemeljitelj i voditelj Stjepan Taradi Utek, premda u najboljim glazbenim godinama, pobrinuo se za svojeg nasljednika na mjestu voditelja. Pronašao ga je u osobi mladog i vrsnog profesora glazbe Danijela Požgaja. Ovaj glazbeni stru njak i zaljubljenik u puha ke instrumente, a posebice u rog, napisao je kompoziciju “Me imurski rogisti“, koja je posve ena me imurskim lovcima i rogistima, a promovirana je na zadnjoj skupštini me imurskih lovaca, održanoj u Domu me imurskih lovaca u akovcu.

Stjepan Taradi ne samo na ovaj na in, ve i ranije kad je u pitanju Beli ka limena glazba pokazuje zapravo kako uvijek na vrijeme treba prona i nasljednike na odre enim pozicijama, koji zasigurno mogu

Me imurski rogisti - Danijel Požgaj prvi slijeva donijeti svježinu i kvalitetu više.

Taj put i primjer bi kod nas zasigurno mogli slijediti i u mnogim

drugim „ozbiljnijim“ branšama, posebice u politici i strankama u kojima neki za sebe misle da mo-

CITATI TJEDNA

raju biti na vode im pozicijama doslovce „gotovo, pa do groba“.

(S. Mesari )

Istražio i odabrao Zlatko Boži

Živimo me u ljudima kojima se odve žuri.

Ja sam ovjek u godinama, evo sada ulazim u 2011.

Ante Kosteli , Ve ernji list, 2.1.2011.

Zlatko Turkalj, Turki party, HR 2, 21.12.2010.

Zašto Istra i Me imurje mogu biti uspješni, a neke druge regije ne?

Izgleda da u ovoj zemlji ljudi teško podnose uspjeh.

Znanost nikada nije u suprotnosti s vjerom, niti je vjera u suprotnosti sa znanoš u.

Emil Tedeschi, Nedjeljni Jutarnji, 28.12.2010.

Jasna Babi , Nedjeljom u 2, HTV 1, 2.1.2011.

Biblijska poruka, Radio 1, sve enik Pavao Marka

18. sije nja 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

NAJUSPJEŠNIJI ME IMURSKI LOBI u Zagrebu stvorili su prof. dr. sc. Mijo Bergovec zajedno s me imurskim lije nicima i medicinskim osobljem u lancu spašavanja Me imuraca od sr anog infarkta

Od sigurne smrti spašeno 60 gra ana, a još 250 od teškog invaliditeta - Zahvaljuju i dobroj suradnji izme u Klini ke bolnice Dubrava i me imurskih zdravstvenih ustanova, Županijske bolnice akovec i Doma zdravlja, ta praksa izuzetno je dobro zaživjela upravo u Me imurskoj županiji, najbolje u Hrvatskoj U lipnju 2005. godine prvi je pacijent s bolovima u prsima iz Preloga zbog prijete eg infarkta srca kolima hitne pomo i direktno prevezen u Klini ku bolnicu Dubrava radi hitne intervencije. U tom spašavanju vrijeme je najvažniji faktor. im se prije reagira, time je manje ošte enje sr anog miši a. U ovom slu aju od po etka simptoma koje je pacijent osjetio pa do ugradnje stenta zbog proširenja krvne žile u srcu da ne do e do ošte enja sr anog miši a prošlo je svega 140 minuta. Time je otpo ela revolucija u odnosu na prijašnji na in lije enja bolesnika s infarktom srca.

Do danas su na taj na in sveukupno spašene 432 osobe.

S ovakvim pristupom u lije enju bolesnika s infarktom srca direktno je od smrti spašeno 50 do 60 bolesnika, a 200 do 250 osoba spašeno je od sigurnoga teškog invaliditeta. Sve to dogodilo se zahvaljuju i inicijativi Hrvatskoga kardiološkog društva i podršci Ministarstva zdravstva da se pacijenti u radijusu od 120 kilometara od klini kih bolnica prevoze na hitne intervenciju kod infarkta srca u klini ke bolnice.

No, jedno je inicijativa, a drugo dobra organizacija i funkcioniranje u praksi. Upravo zahvaljuju i dobroj suradnji izme u Klini ke bolnice Dubrava i me imurskih zdravstvenih ustanova, Županijske bolnice akovec i Doma zdravlja, ta je praksa izuzetno dobro zaživjela upravo u Me imurskoj županiji, najbolje u Hrvatskoj. Za našu organizaciju i uspjehe u lije enju interesiraju se i druge zemlje i zdravstveni sustavi

na kongresima lije nika. Dr. Rudolf Hranilovi , kardiolog, kazao je kako je dobra suradnja rezultat me imurskog lobija u Zagrebu, na pozitivnom primjeru o uvanja i spašavanju zdravlja, a sve zahvaljuju i pomo i prof. dr. sc. Mije Bergovca, predstojnika Zavoda za bolesti srca i krvnih žila Interne klinike Medicinskog fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu, ro enog Me imurca, rodom iz Hodošana, koji je kao veliki u itelj u tom procesu pomagao našim lije nicima da Me imurska županija postane dio toga uspješnog projekta, županije gdje je srce sve sigurnije.

Pet godina odli ne suradnje - Pet godina je prošlo od po etka suradnje Županijske bolnice akovec i Klini ke bolnice Dubrava, a na inicijativu Hrvatskoga kardiološkog društva i Ministarstva zdravstva.

Od tada pacijenti iz Me imurja koji su doživjeli infarkt srca lije e se u KB-u Dubrava na suvremeni na in, otvaranjem krvne žile koja je zahva ena infarktom. Da bi to bilo mogu e, prethodile su pripreme lije nika i medicinskih sestara kako u Županijskoj bolnici akovec, Domu zdravlja i KB-u Dubrava kako bismo

- Dr. Milica Gabor, kardiologinja akove ke bolnice, kazala je da prosje no vrijeme proteklo od prvih tegoba kod pacijenata bilo gdje u Me imurju pa do ugradnje stenta na Klini koj bolnici Dubrava u Zagrebu iznosi samo 178 minuta

Reanimobil za prevoženje pacijenata sa sr anim infarktom za KB Dubrava

mogli dobro obavljati tu djelatnost, kazao je prof. dr. sc. Mijo Bergovec novinarima.

- Nakon pet godina lije enja tih bolesnika možemo re i da je rezultat velik broj spašenih života, a da ne govorimo o velikom broju sprije enih invalidnosti i vra anju ljudi normalnom poslu. Drago mi je da sam kao ro eni Me imurec mogao sudjelovati u toj djelatnosti i pomo i ljudima iz moga rodnog kraja da prežive ovu tešku bolest i kvalitetnije nastave živjeti, kazao je dr. Bergovec.

Program za koji postoji interes i u inozemstvu - Suradnja izme u KB-a Dubrava i Županijske bolnice akovec nastavlja se, a Me imurje je postalo primjerom kako treba organizirati ovo lije enje ne samo za ostale u Hrvatskoj, nego i šire, istaknuo je dr.

Bergovec. - Kolege iz drugih županija uvijek nas pitaju kako smo uspjeli tako kvalitetno lije iti naše bolesnike. Prošle godine, kada je održan sastanak lije nika NATO saveza u Zagrebu, na kojem se govorilo o telekardiologiji i brzom prenošenju informacija preko Interneta, kao što mi šaljemo telekardiograme u KB Dubravu, pokazalo se to sve tako dobrim da su se neki kolege iz drugih zemalja, primjerice, Ma arske i Rumunjske, interesirali da bi oni preuzeli taj program, kazao je dr.

Bergovec.

- Od 2005. godine, od kada smo u sustavu nacionalne mreže, pojavnost sr anih udara sve je ve a, za razliku

Prof. dr. sc. Mijo Bergovec predstavio je sustav suradnje izme u KB-a Dubrava i Županijske bolnice akovec, koji funkcionira najbolje u Hrvatskoj, a zainteresirao je i druge zemlje od zapadnih zemalja gdje se taj broj smanjuje. Ali smrtnost od infarkta miokarda smanjila se za 35 posto od kada se umjesto razbijanja ugruška infuzijom koristi nova suvremenija metoda, ugradnja stenta.

Dr. Milica Gabor kazala je da prosje no vrijeme proteklo od prvih tegoba kod pacijenata bilo gdje u Me imurju pa do ugradnje stenta na Klini koj bolnici Dubrava u Zagrebu iznosi 178 minuta.

Zahvaljuju i ovako brzoj reakciji, u proteklih šest godina spašeno je mnogo života.

Kako je istaknuo Dragutin Kopasi , dr. med., ravnatelj Županijske bolnice akovec, projekt je polu io rezultate i bolje od o ekivanih. Zahvaljuju i njemu, broj umrlih od infarkta smanjuje se iz godine u godinu, a manje je i teških ošte enja srca. Ravnatelj Doma zdravlja Branko Vr i , dr. med., zahvalio je svojoj prethodnici, prim. Nevenki Kr mar, dr. med., na dosadašnjem angažmanu zajedno s akove kom bolnicom i KB-om Dubrava te naglasio ogromne rezultate tog projekta.

Pro elnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i nacionalne manjine Lidija Bijeli , dr. med., govorila je o zdravstvenim pokazateljima Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije u 2009. godini. Od ukupno 1281 umrle osobe u Me imurskoj županiji, 78% (1000 osoba) bilo je starijih od 65 godine, a bolesti srca, kao i moždani udari, i dalje su oni koji uz tumore najviše prijete zdravlju stanovništva.

(BMO)

Premijerka bi trebala imati ipak bolje PR savjetnike Vjerojatno nije lako biti hrvatski premijer. Država smo koja ve dvadeset godina nije sigurna zbog ega postoji, koja joj je zada a i emu uop e služi. Država smo u kojoj politi ari misle da je njihova uloga dokopati se vlasti bez obzira na cijenu, iako uop e nemaju jasnu sliku što bi na toj vlasti trebali initi. Država smo u kojoj je san prosje nog gra anina zaposliti se u sigurnoj državnoj službi i živjeti na grba i ostatka sugra ana.

Mogao bih tako nabrajati valjda u nedogled … Mi kao da smo u nekakvom limbu, u potpunoj dezorijentaciji, u

kojoj svi živimo kao lije eni ovisnici, iz dana u dan, dok se ovisnost i želja ne stiša. Pa emo onda jednog dana, ako vjerujemo u to, ipak krenuti putem radosti i sunca u bolji život.

Preuzeti i voditi zemlju u tavom košmaru zaista nije lako. Zbog toga bi premijerki Jadranki Kosor možda i trebalo pomo i u tome da odradi svoj dio posla, bez obzira na stil ponašanja nau en od svojih prethodnika.

Njezina borba protiv korupcije sasvim e joj sigurno obilježiti mandat, a uspije li do kraja maknuti kriminal iz politike, vjerojatno e kao takva

u i i u udžbenike. Plijeviti korov u obraslom vrtu, u kojem više nitko nije siguran što je to no zasa eno, nije zahvalan posao. Ustvari, svaki bi muški vrtlar odlu io sve preorati, premijerka se uhvatila posla koji može odraditi samo uporna doma ica, plijeviti i plijeviti, bez obzira je li zemlja ispod ve jalova, a usjev propao. Ne tvrdim da je treba uzimati u zaštitu i štititi od bijesa izmrcvarene javnosti, no ipak bi trebalo prepoznati krajnji cilj njezinog rada.

Benigni slu aj kad je u središnjem dnevniku HTV-a “otkriveno”

da se na nekim web stranicama Vlade još uvijek nalazi Sanaderova slika dobio je bespotrebno mnogo medijske pažnje. Najprije, to da se zaboravljena Sanaderova slika nalazi na nekoj web stranici uop e nije vijest za tako “ozbiljnu” emisiju HTV-a. Zatim, reakcija iz Vlade koja je došla na to uop e nije bila potrebna, mogli su izdati priop enje i to je to. Naravno, kako ništa manje bahati HTV nije navikao objavljivati demantije, jer da ih objavljuje dobivao bi ih više nego svi hrvatski mediji zajedno, Ured Vlade pobrinuo se da

taj demanti zaista i bude objavljen.

Na kraju je ispalo kako je urednik Dnevnika Zoran Šprajc zbog toga neki hrabri borac za slobodu medija, a premijerka bahati politi ar koji se ni po emu ne razlikuje od svojih prethodnika. Nije istina ni jedno ni drugo. Premijerka bi o ito trebala imati pametnije savjetnike, jer je njezina reakcija bila neprimjerena važnosti situacije, dok je opet HTV-ov Dnevnik ve duže vrijeme više nalik Pervanovoj Ve ernjoj školi negoli ozbiljnoj informativnoj emisiji. Jer ozbiljno komentiranje

Ako je potreban operativni zahvat, pacijent se iz ku e vozi izravno u KB Dubrava Dr. Milica Gabor opisala je na pitanje novinare taj put pacijenta od po etka kad po inje osje ati bol u prsima do intervencije u KB-u Dubrava, koji prenosimo pojednostavljeno bez laicima nerazumljivih lije ni kih izraza. Kad zbog boli u prsima pacijent zatraži hitnu pomo koja do e u ku u, lije ni ka ekipa snimi EKG u pacijentovoj ku i i proslijedi ga telemetrijski u koronarnu jedinicu u Županijskoj bolnici, gdje se lije nik upozna s njegovim stanjem, koje vidi na ekranu uz podršku informati kog sustava. Dakle, je li pacijent ve nešto prebolio ili mu se infarkt dešava na do tada još neošte enom srcu, zbog neprepoznate koronarne bolesti. Tada se poziva KB Dubrava i njima se telemetrijski proslje uje nalaz i, ako oni utvrde da je pacijentu potreban zahvat u njihovoj bolnici, takav pacijent više nema potrebu dolazi u našu bolnicu, nego se direktno iz ku e vozi u Dubravu.

Nakon Dubrave, ovisno o prirodi pacijentove bolesti, vra a se ku i, proslje uje na daljnje zahvate i lije enje ili se ak drugi dan vra a na lije enje u Županijsku bolnicu akovec. (BMO)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

je jedna stvar, a Šprajcovo fakinsko dobacivanje iz zadnje klupe je nešto što baš i nema veze s novinarstvom.

6

Gospodarstvo

ZBOG OVRHA znatan dio gra ana ne može do novca na svojim ra unima

EKONOMSKI BREVIJAR

Razvijanje “Plana B“ Sva k i plan koji se ostvaruje dobar je plan, i svaki plan je dobar sve dok se ostvaruje.

Kada do e do odstupanja, dobro e do i “Plan B“, uz pretpostavku da je i on na vrijeme napravljen. Pa ipak, ni tada nije kasno, jer ve znamo da je bilo kakav plan bolji nego nikakav plan. Tamo gdje se plan A prekida, treba se nastaviti s “Planom B“.

Plan B je važan dio priprema, jer daje sigurnost i potvr uje profesionalnost, pa je stoga svakome preporu ljiv. Osim toga, ve i samo postojanje plana A i plana B pokazuje ispravan stav prema budu nosti, jer ona može krenuti razli itim smjerovima. Plan se sastoji od nužnosti i vjerojatnosti, i zato nikada ne može biti savršen.

Ne držite se tvrdokorno planskih veli ina, i ne inzistirajte na tome da se plan mora ostvariti, ako stvari krenu u krivom smjeru. Bolje je da umjesto tvrdoglavosti imate alternativni plan.

Razvijanje rezervnog plana, Plana B, obi no je ak i zahtjevnije od samog redovitog planiranja koje se temelji na podacima i informacijama, ali i prethodnim planovima i odre enim ciljevima, dok rezervni plan mora uzeti u obzir mnoge pretpostavke i predvi anja temeljena na pitanju “što ako?“. Takav alternativni plan izra uje se za slu aj da stvari krenu lošije od predvi enog. Bude li bolje, lako je korigirati plan i potvrditi postignuto.

Tada se govori o “slatkim brigama“. Tko se susreo s viškom narudžbi i manjkom kapaciteta, zna kako

18. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

to izgleda. Puno je ve a briga, i teže je rješenje problema u suprotnom slu aju.

U pravilu se planira unaprijed uz uvjerenje da e plan biti ostvariv, ali uvijek treba biti spreman i leksibilno reagirati na promijenjene troškovne, prihodovne i druge tržišne uvjete te zadržati osnovne parametre vrsto pod kontrolom. Imajte nekoliko klju nih parametara kao “osigura e“ i kontrolu (sli no mjerenju prolaznih vremena u sportskim disciplinama).

Kada do e do ispada, pripremljena i razra ena rezervna varijanta sigurno e pomo i kao izlaz u slu aju opasnosti. Ako nema druge mogu nosti, osnovne veli ine treba prilago avati novonastalim okolnostima, koliko god to nepopularno ili neobi no zvu alo – to je jedino održivo rješenje. Kona no, svaki dobro promišljeni plan uklju uje i mogu nost njegova neostvarivanja. Rizike nije mogu e isklju iti, ali mogu se poduzeti mjere da oni ne postanu problem.

Ako se mogu e alternative pravovremeno razmotre i procijene, lakše e ih biti oživotvoriti u slu aju potrebe. U tome se skriva velika mudrost o potrebi izrade plana i razvijanja “Plana B“.

AKOVE KA ISP FINA-e “TAJI“ B BLOKIRANIH U M

Prema pisanju medija, ovrhama je blokiran hrvatski inancijski sustav. Kako je poznato, od 1. sije nja ove godine FINA je preuzela ovrhe i za izi ke osobe, prije je te poslove radila samo za poslovne subjekte.

U FINA-u se, prema nekim podacima, slilo 800.000 predmeta ili oko 2,5 milijuna ovrha. Zbog nedovoljne brzine unošenja podataka u kompjutorski sustav, i oni koji imaju novac na ra unu, a nisu platili pojedine ra une - blokirani su. Do zagušenja posebno dolazi zbog malih ra una koje šalju telekomunikacijske tvrtke za naplatu telefonskih ra una, a upu eni kažu da se blokiraju ra uni i za sto kuna.

“Za informaciju se obratite u Zagreb“ Neslužbeno saznajemo da je u akove koj FINA-i situacija oko koli ine ovrha znatno povoljnija nego na nacionalnoj razini i kao što se to uje u medijima. Ina e, nema pravih informacija o njezinom to nom broju jer su nam iz me imurske podružnice te ustanove u akovcu odgovorili da tako nešto nisu u mogu nosti, ve da se “obratimo u Zagreb“.

Nije prvi put da se “šefovi“ državnih ustanova u Me imurju ponašaju u stilu najve ih birokrata, nemaju osje aj za trenutak i ono što zanima javnost. Baš nas za-

nima kakve su to njihove ingerencije u akovcu? Trebaju li oni uop e biti tu ili se možda može i bez njih, pitamo se nakon što se iz me imurskih podružnica ustanova poput FINA-e, HZZO-a i drugih njihovi vode i ljudi ne usude uop e obratiti javnosti.

Stoga možemo samo procjenjivati. Kako ina e Me imurci pla aju ra une i kredite bolje nego drugi, vjerojatno ima i manje ovr-

ha za izi ke osobe nego je to u slu aju ostatku države.

Me utim, to su samo pretpostavke, jer i kod nas puno gra ana sve teže živi, ionako su male pla e kad se usporedi naša županija s ostatkom zemlje, a posebice su ugroženi oni koji su ostali bez posla ili su ionako bez njega.

Ina e, uloga FINA-e nešto je druga ija nego je zamišlja znatan dio gra ana. Njezina je zada a provo enje ovrha,

a to konkretno zna i da e ta agencija, nakon provjere je li ovrha doista zakonita, provesti ovrhu u komunikaciji s bankom ili bankama. Me utim, bankarska tajna ostat e i dalje tajna. Zatim, FINA ne odre uje kome e poslati ovrhu, ona e samo postupiti prema nalozima. Kad se u sustav ukuca broj OIB-a neke osobe, prikazat e se svi brojevi ra una koje ta osoba posjeduje u svim bankama,

POGLED ODOZDO

Nismo glupe guske Rajka Šari a, predsjednika Županijske gospodarske komore, krasi osobina da se zna i vrlo slikovito izražavati pa sam od njega posudila izraz - da naši ljudi nisu guske ve da jako dobro znaju što koliko vrijedi. No, moje razmatranje o tome jesmo li ili nismo guske ide u drugom pravcu, kao varijacija na temu.

Svi se mu imo kako iza i iz recesije, jer nam je ona postala zamornom i napornom. Ali na po etku svakog puta treba stajati vizija i jasna odluka što želimo. Kada se tako dogovorimo sami sa sobom što želimo,

tada bez obzira što mislili sve postaje lakše.

Ako smo do sada muljali na sve mogu e na ine, jer je u jednom društvenom trenutku prevladalo raspoloženje da je mogu e prosperirati od muljanja, a ne od poštenog rada, emu se onda uditi što su se narodne mase na po etku tog procesa oštro tome odupirale, a sada se i same okrenule muljanju. Radnici su u po etku sprje avali gašenje tvornica pred navalom društveno dopuštene pohlepe pojedinaca. Borili su se za nastavak proizvodnje, pristaju i

raditi i mjesecima bez pla e, nadaju i se da e to spasiti proizvodnju i njihova radna mjesta.

Tek kad nisu imali za kruh, predali su "svoje" tvornice. Radni ka volja nije dovoljna. Potrebno je da netko drugi, a ne oni, na e tržište, ugovori proizvodnju, proda je i naplati. Osim toga, proizvodnju je potrebno kreirati, organizirati. I kad se svi ti faktori poslože, tada e radnici svoje odraditi.

Me utim, ta radni ka energija do sada je ishlapila, kod njih se javio društveni protest: Pa zašto bih se ja trgao ako i ja, koliko je u mojoj mo i, mogu muljati! Zabušavati, nalaziti sve mogu e rupe kako raditi manje ili ne raditi, koriste i razne društvene povlastice. Baš poput velikih muljatora, samo u

mikrorazmjerima. Tako se doga a bijeg u zapošljavanje u javni sektor, koriste i veze u tom sektoru. Zatim su tu prijevremene mirovine, tako da svaki mjesec sigurno nešto kaplje. Slijede razne socijalne bene icije, uz rad na crno, pa ak i bijeg na bolovanje kad zašteka uredna isplata pla a u irmi ili ona po ne kašljati u poslovanju.

Društvena pohlepa u kojoj je unaprijed bilo rezervirano društveno bogatstvo za odre eni broj povlaštenih obitelji donio je tu vrstu društvenog otpora kod masa: sklonost neradu i korištenju privilegija i u širokim radnim slojevima. Po onoj: ako mogu oni, zašto ne bih i ja.

E sada bi oni od kojih je po elo izokretanje vrijednosti trebali

djelima uvjeriti cijelu zajednicu da je nastavak takvog ponašanje samoubila ki za cijelu zajednicu jer krade našu budu nost i budu nost naše djece. Ho e li sljede a politi ka, a s njom i gospodarska, elita napokon to shvatiti, razumjeti i okrenuti obrasce ponašanja. Ho e li udariti na društvenu pohlepu kao na neprihvatljivo ponašanje broj jedan. To je mogu e, ako to želimo. Samo se još iš u ujemo i naga amo tko e prvi smo i hrabrosti za to. Napasti od pohlepe trebat e se oduprijeti oni ljudi koji e biti u prilici zloupotrijebiti mo , položaj i ovlasti, ali e se znati svladati. Prenosit e tegle s pekmezom, ali ih unato tome ne e sami polizati, ve podijeliti pekmez s drugim ljudima. Ako uspijemo na toj

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

energiji pokrenuti ljude, oni e ponovno s ponosom proizvoditi i di iti se svojim irmama i poslom koji rade.

18. sije nja 2011.

- Ako FINA ustanovi da gra anin na nekom od svojih ra una ima sredstva, ona e naplatu provesti preko banke, tako da u najboljem slu aju blokade ne e ni biti. Ina e, iz me imurske podružnice ne žele u javnost dati to ne podatke o broju zaprimljenih ovrha za blokadu ra una me imurskim gra anima

POSTAVA BROJ ME IMURJU Pravedne i “nepravedne” blokade

tako da više ne e biti skrivanja.

I kao što se sad uloga FINA-e na odre eni na in preuveli ava, pa i pomalo plaši gra ane ovrhama preko medija, zaboravlja se da FINA ne daje nalog za ovrhu, ve oni kojima je netko dužan. Drugim rije ima, svi subjekti koji posluju u inancijskom sustavu države, a kojima je netko nešto dužan, morat e sami ocijeniti kad blokirati nekoga. (J. Šimunko)

S psihološke pozicije pak gra ani mogu ocijeniti da su neke blokade nepravedne, a to može zna iti da e klijent sutra odustati od tvrtke koja ga blokira i sli no. Samim tim, na tvrtkama koje zapo inju blokadu velika je odgovornost.

Ovrhovoditelj može blokirati nekoga samo putem sudskog naloga ili nalogom javnog bilježnika. Dakako, odgovornost se poja ava i na strani gra ana kao izi kih osoba, treba dobro paziti što se gdje potpisuje, pogotovo kod javnog bilježnika, gdje je inancijska strana nekako manje prezentna, a važna je, kod banaka se ionako sve zna.

FINA je zapravo neutralna, ako dobije nalog da treba nekoga blokirati i za pet kuna, ona e to provesti. No, gra ani e blokade doživljavati i kao nepravedne, pogotovo ako je rije o manjim iznosima.

Tako, na primjer, ako je rije o zaboravljenom telefonskom ra unu od nekoliko kuna, blokadom e gra anin izgubiti povjerenje u tvrtku

koja ga blokira. esto se dešava da opomene ne stignu na vrijeme ili uop e ne stignu, a svaka tvrtka ima druga iji odnos kad je rije o iznosu i postupku naplate.

Ako FINA ustanovi da gra anin na nekom od svojih ra una ima sredstava, ona e naplatu provesti preko banke, tako da u najboljem slu aju blokade ne e ni biti, jer se sve odvija ubrzano preko strojeva, kompjutorski, za jedno popodne. Drugo je pitanje ako se nema iz ega naplatiti, tada se u stav ovrhe moraju uklju iti druge institucije. FINA je samo servis i ne e, na primjer, plijeniti automobil nekome i kasnije ga prodavati.

Po prvi e put u povijesti preko FINA-e biti dostupni svi podaci o tome tko što kome duguje, do sada su ti podaci bili partikularni i djelomi ni, a to bi moglo zna iti bržu naplatu dugovanja i samim tim bolje funkcioniranje inancijskog sustava ili i ve u inancijsku odgovornost gra ana. (jš)

Novi kineski sindrom Ako je vjerovati globaliziranoj ekonomiji, onda je najbolje proizvoditi u Kini, a prodavati u Europi ili Americi. Zbog toga jer je tamo proizvodnja najjeftinija i najve e su zarade na pro itu.

S druge strane, Kina kao veliko tržište raste po stopi od devet posto godišnje u zadnjih tridesetak godina. Ona je postala zemlja s tre om najve om ekonomijom na svijetu i postala najve im vlasnikom ogromnoga ameri kog vladinog duga. Financijska je kriza dodatno oja ala važnost Kine u svjetskoj ekonomiji.

No, postoji problem koji se rijetko spominje. Iako je Kina

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

najve i vlasnik ameri kog duga, to samo zna i da se obje zemlje nalaze u istom loncu, kako je nedavno izrazio jedan ugledni kineski ekonomist, profesor na ekonomskim studijima u Europi. Obje zemlje moraju prihvatiti me uovisnost i koordinirati jedna s drugom, kaže on. Bez obzira svi alo joj se to ili ne, Kina e i dalje biti prisiljena kupovati ameri ki dug kako dolar ne bi oslabio.

Zatim, Kina je zbog svojega unutrašnjeg razvoja prisiljena držati stopu razvoja na najmanje 8 posto godišnje jer e ina e izbiti za Kinu opasni socijalni

problemi. Tako je zbog sadašnje ekonomske krize, koja još nije prošla, Kina ostala bez 20 milijuna radnih mjesta, jer je orijentirana na izvoz.

Slovenski ilozof Slavoj Žižek, poznat u svjetskim relacijama po svojim idejama, koji po negativnim posljedicama izjedna ava dva svjetska sustava, kaže: - Koliko god bio grozan kapitalizam, ništa manje strašna nije ni komunisti ka Kina. Dok se mi na Zapadu zabavljamo eti kim raspravama oko korištenja mati nih stanica u znanosti, Kinezi ve investiraju milijarde dolara u genetski inženjering i biogene-

7

OBRTNI KA KOMORA i Me imurska županija organizirale nastup obrtnika u Virovitici

Izlažu na zajedni kom prostoru na me unarodnom sajmu “VIROEXPO 2011.“ Obrtni ka komora Me imurske županije u suradnji s Me imurskom županijom organizira nastup na 16. me unarodnom sajmu gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede “VIROEXPO 2011.”, koji e se u razdoblju od 21. do 23. sije nja 2011. godine održavati u Virovitici.

VIROEXPO se u šesnaest godina postojanja razvio u respektabilnu sajamsku manifestaciju. Prošle se godine na ukupno 22.000 m² predstavilo 659 izlaga a iz 18 zemalja, a njihove proizvode i usluge vidjelo je 23.800 posjetitelja.

Organizatori o ekuju da e VIROEXPO 2011. zabilježiti nove poslovne uspjehe. U društvo stranih izlaga a pridruže-

na je i Turska, pa je najavljeno predstavljanje ak 100 stranih izlaga a, dok je zemlja partner VIROEXPO-a 2011. Republika Makedonija.

Posjetitelji e na ovogodišnjem sajmu mo i vidjeti i zajedni ki izložbeni prostor Obrtni ke komore Me imurske županije i Me imurske županije, veli ine 30 etvornih metara, na kojem e svoje proizvode predstaviti “Mokri suveniri“ iz Palovca, “Alatnica Pahek” iz akovca, “MONIKA”, radionica za izradu doma ih kola a iz Ivanovca i “Sandukar – drvna galanterija i pilana” iz Totovca. Obrtnicima e se na zajedni kom prostoru pridružiti i Turisti ka zajednica Me imurske županije i Turisti ki

klaster “Sve se tu najde med Murom i Dravom“. Posjetitelji e mo i vidjeti sustav za obranu od tu e, drvenu galanteriju i drvenu sje ku za ukrašavanje cvjetnih gredica, te suvenire, a mo i e i okusiti me imurske kola e, rakije i likere.

Sve ano otvorenje sajma VIROEXPO 2011. je u petak 21. sije nja u 11 sati, a dodatne informacije mogu se saznati na www.viroexpo.hr.

Ovim putem pozivaju se svi obrtnici koji žele izlagati na sajmovima u 2011. godini da se jave u Obrtni ku komoru Me imurske županije, kako bi zajedni ki pronašli rješenje za što uspješniji i povoljniji nastup na ovogodišnjim sajamskim manifestacijama. (BMO)

NACIONALNO ocjenjivanje meda

Vladimir Ku an dobitnik “zlatne žlice“ za med od bagrema Na XV. nacionalnom ocjenjivanju meda Hrvatske u Osijeku, koje je održano u organizaciji Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Osijek i Hrvatskoga p elarskog saveza, OPG P elarstvo Vladimira Ku ana iz Donjeg Vidovca ponovno je osvojilo nagrade za svoje proizvode. Diplome su osvojili za medni liker kupinovac, višnjevac i medni liker od više vrsta meda.

Njihov med od bagrema dobitnik je “zlatne žlice“ za iznimnu kvalitetu. Na natjecanju su sudjelovali i drugi me imurski p elari koji su ostvarili odli ne rezultate, a to zna i da je Me imurje pogodno za p elarenje te da je me imurski med vrhunske kvalitete.

Obitelj Zlatka Ujlakija iz Kotoribe i obitelj Kanaan iz Šenkovca tako er su nagra eni zlatnim žlicama za svoj med. Osvaja srebrne žlice na Danima meda u Osijeku je Ivan Mesari iz akovca, a one bron ane primili su Željko Trupkovi iz akovca i Zlatko

tiku. U predgra ima Šangaja vidio sam kako se grade velike klinike u kojima e bogataši sa Zapada modelirati svoju djecu po želji. Drugim rije ima, Kina e poduzeti sve da se razvija po stopi ve oj od 8 posto godišnje.

Pouke sadašnje krize ubrzo su izvu ene, opet ne slu ajno najprije u Kini. Tako guverner Kineske narodne banke smatra da bi se nepravilnosti me unarodnoga monetarnog sustava donekle mogle ispraviti ukoliko bi se stvorila nova svjetska valuta za rezerve. Naime, vrijednost gomile petrodolara koje posjeduje Kina može samo padati kako raste ameri ki vanjski dug, Kini je sve teže plesati s ameri kim grizlijem.

Tako više nije udan kineski interes za ulaganje u euro.

Vladimir Ku an s obitelji i nagra enim proizvodima Miho ek iz Donjeg Kraljevca. O ljekovitosti meda ne treba puno govoriti, a med od bagrema ima puno fruktoze, ak 71%. Obitelj Ku an trenutno posjeduje 80 košnica, a p elarstvom se bave od 1998. godine. Vladimir je

bolni ar u Županijskoj bolnici akovec i nakon radnih obveza posve uje se svojim košnicama i p elama, u emu mu pomaže obitelj. Završio je školu za p elara i lan je Udruge p elara MŽ-a “Agacija“. (af)

Za sada je kontroverzna ideja o novoj svjetskoj valuti za rezerve uzbunila Amerikance.

No Europljani, pa i Azijci, do ekali su je s dobrodošlicom. Ta ideja ne zna i da bi dominantan položaj dolara u bliskoj budu nosti bio smanjen, no mogla bi izazvati revoluciju u me unarodnom monetarnom sustavu.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Kineski sindrom da se ne isplati vlastita proizvodnja, što je zapravo pogrešna premisa, ve je tu. Pitanje je kako na njega odgovoriti, bez proizvodnje ne e biti ni razvoja ni ve eg standarda.

Zatvaranje granica nije rješenje, pogotovo za našu malu zemlju, ve traženje globalnih niša za isplativu proizvodnju. Uostalom, kao što se danas smijemo ideji komunizma, ili pak ideji gramzivog

kapitalizma, sutra emo se smijati ideji globalizacije kao zastarjelom modelu društvenog razvoja, jer ne rješava ve zaoštrava svjetske probleme.

8

Crna kronika UKRATKO

Ukradeni kablovi vrijedni 30.000 kuna Na meti kradljivca ponovno je bila tvrtka “Quadro” u Križovcu.

Nepoznati je lopov u vremenu od 8. do 10. sije nja u djelomi no ogra enom dvorištu poduze a presjekao i otu io oko 100 metara elektri nog kabla popre nog presjeka 4 x 70 mm2. Materijalna šteta iznosi 30.000 kuna. (vk)

Alat uvijek tražen Proteklih dana me u lopovima je tražena roba bio alat, kablovi i metalni predmeti. Tako je iz dvorišta tvrtke “Quadro” u Pribislavcu nepoznati lopov ukrao 100 metara elektri nog kabla, po inivši time štetu od 30 tisu a kuna. Iz sjedišta jedne prijevozni ke tvrkte u Ivanovcu izme u ostalog su otu eni dijelovi dizalice, dva lijevka za separaciju i otpadno željezno. Materijalna šteta iznosi tri tisu e kuna.

U Svetojelenskoj ulici u akovcu za isti je iznos ošte ena tvrtka “Sistem Mep” iz Male Subotice. Uz novac, tamo je ukradena i motorna pila, zatim metalna rešetka, vrata za dimnjak, kutija s vijcima i jakna.

U Ulici Jurja Zrinskog, tako er u akovcu, provaljeno je u poduze e “Žagar”, odakle je nepoznati lopov odnio motornu pilu, trimer, komplet “gedora” i drugi alat. Šteta se u toj kra i procjenjuje na 3.500 kuna. (vk)

Provaljeno u skladište Državne uprave za zaštitu i spašavanje Šteta od 7.000 kuna nastala je uslijed kra e u skladište Državne uprave za zaštitu i spašavanje u akove koj Ulici kralja Tomislava.

Nepoznati lopov ušao je u objekt odstranivši “narbe” na vratima te sa sobom odnio dvije motorne pile, trimer i potopnu pumpu. Kra a se dogodila u razdoblju izme u 5. i 12. sije nja. (vk)

Odnio 5.100 kuna iz spava e sobe Nasilnim potiskivanjem otvorivši vrata nepoznati lopov u petak se ušuljao u obiteljsku ku u u Ulici Balogovec u Ma kovcu u vlasništvu 69-godišnjaka. Iz spava e sobe ukrao je 5.100 kuna. (vk)

Ukrao vrbove šibe Nesvakidašnja kra a zabilježena je u razdoblju od 3. do 12. sije nja u polju zvanom “Luke” izme u akovca i Pribislavca. Nepoznati je po initelj na plantaži u vlasništvu 59-godišnjaka iz Savske Vesi posjekao i otu io 700 kilograma vrbovih šiba. Materijalna šteta procjenjuje se na tri tisu e kuna. (vk)

Razlio pedeset litara nafte po cesti Zbog nepravilno pri vrš ene ba ve na autoprikolici, u etvrtak poslijepodne diljem ceste u Murskom Središ u (ulicama Marka Kova a i Brezje), Vratišincu (ulicama Brodec, Dr. Vinka Žganca i Crkvena) te u Gornjem Kraljevcu (ulicama Glavna i Marof) na kolnik se izlilo izme u 45 i 50 litara nafte, izvijestila je policija. Gorivo, plavi dizel, prevozio je 66-godišnjak iz Novog Sela Rok. Na mjesto doga aja izašla je inspektorica zaštite okoliša Podru ne jedinice akovec, koja je nakon obavljenog o evida konstatirala da nije došlo do one iš enja okoliša. Kolnik su o istili djelatnici poduze a “Pavlic-asfaltbeton” iz Gori ana. (vk)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

18. sije nja 2011.

PO ELO SU ENJE ginekologu zbog sumnje u protupravnu naplatu carskih rezova u akove koj bolnici

bit e ih održano još etiri, a tada e, pretpostavlja se, biti donesena presuda ili e biti odre en datum izricanja presude.

automobila uzeta na kredit – passat i renault iz 2006. godine.

Više nema ni stalnih prihoda s obzirom na to da je, kako je izjavio, dao otkaz u Županijskoj bolnici akovec.

Nakon ro išta, koje je završilo nešto prije 15 sati (po elo je u 13), uhi eni lije nik ponovno je odveden u Istražni zatvor u Varaždin. Njegov odvjetnik okupljenim novinarima nije želio dati nikakav komentar, no, kako doznajemo, za sada nije zatražio ukidanje pritvora, koji je ina e odre en do 30. sije nja.

Me utim, ve 28. sije nja, s obzirom na to da je 30. nedjelja, bit e odlu eno o eventualnom daljnjem zadržavanju ili puštanju Murši a da se brani sa slobode. Prema Pilipovi evoj ranijoj izjavi, na odluku o tridesetodnevnom pritvoru obrana je uložila žalbu, no ona je tek djelomi no prihva ena. Odluka o zadržavanju donesena je iz dva razloga - zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke te osobitih okolnosti koje opravdavaju bojazan da e ponoviti kazneno djelo. Potonje je vezano uz injenicu da je okrivljenik djelatnik Županijske bolnice akovec, no, kako to više nije slu aj, spomenuta bojazan prestaje, ocijenio je Pilipovi . Ostaje opasnost od utjecaja na svjedoke. Me utim, u mnogim drugim, puno težim korupcionaškim procesima, koji se aktualno doga aju u Hrvatskoj, i za koje se sumnja da je po injena višemilijunska inancijska šteta, i to uglavnom na teret države, osumnji eni se ipak brane sa slobode. Malo udno, zar ne?

Murši gotovo pa bez imovine

Bit e ispitano 26 svjedoka

Ina e, tijekom utvr ivanja identiteta okrivljenika na samom po etku ro išta, Murši je, uz ostalo, na pitanje sutkinje odgovorio kako nema nikakvu imovinu (nekretnine, umjetni ka djela ni ušte evinu), izuzev dva osobna

Tijekom postupka protiv lije nika bit e pozvano ukupno 26 svjedoka. Podsjetimo, Murši je optužen da je od travnja 2009. do rujna 2010. godine kao lije nik specijalist ginekologije i porodništva u Županijskoj bolnici u akovcu od ukupno deset pacijentica koje je porodio carskim rezom prethodno ili nakon poroda tražio novac u iznosu od 300 do 500 eura, nakon ega su mu one same ili preko lana obitelji platile iznose od 100 do 500 eura. Ako bude proglašen krivim, prijeti mu kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(Velimir Kelkedi)

NENAD MURŠI

NISAM KRIV! - Pred raspravnom sutkinjom Snježanom Luka Kereti okrivljeni se izjasnio da se ne smatra krivim. No, novinari njegovo izjašnjavanje, kao ni obranu koju je iznio, nisu uli, budu i da je sutkinja na traženje tužiteljstva raspravu zatvorila za javnost U pratnji dvojice pravosudnih policajaca iz varaždinskog pritvora uhi eni ginekolog iz Nedeliš a Nenad Murši (38) u petak je stigao na prvo ro ište u sudskom procesu koji se na Op inskom sudu u akovcu vodi protiv njega zbog zlouporabe položaja i ovlasti. Kao što je autoru ovih redaka tijekom proteklog tjedna i najavio njegov odvjetnik Željko Pilipovi , Murši se pred raspravnom sutkinjom Snježanom Luka Kereti izjasnio da se ne smatra krivim. No, novinari njegovo izjašnjavanje, kao ni obranu koju je iznio, nisu uli, budu i da je sutkinja na traženje tužiteljstva raspravu zatvorila za javnost. Informacija nam je tek po završetku ro išta potvr ena na sudu.

Državna odvjetnica zatražila isklju enje javnosti, sutkinja isto odobrila Naime, ve na samom po etku procesa, nakon utvr ivanja osobnih podataka okrivljenika, na zahtjev optužbe, odnosno op inske državne odvjetnice Vlaste Jankovi iz daljnjeg postupka isklju ena je javnost. Razlog – zaštita osobnog i obiteljskog života svjedokinja. Jankovi je napomenula da je za o ekivati da e se tijekom postupka iznositi okolnosti koje se odnose na tijek trudno e, komplikacije u trudno i i postporo ajne komplikacije, što predstavlja osobni, osjetljiv i intiman dio života. Usto, iznošenje takvih informacija do-

velo bi do kršenja lije ni ke tajne i etike, pa i ljudskih prava, sukus je onoga što je kazala Jankovi .

Murši ev odvjetnik Pilipovi nije se, me utim, pridružio prijedlogu optužbe. Kako je rekao, cijeli postupak zapo eo je kao svojevrsna predstava za medije, s fotogra iranjem okrivljenika najprije kako ulazi, a zatim kako izlazi iz službenog policijskog vozila, a da se obranu za to ništa nije pitalo. Stoga u ovoj fazi obrana više ne nalazi razlog za isklju ivanje javnosti, istaknuo je. Napomenuo je i da je predmet kaznenog postupka deset carskih rezova, što su medicinski prihvatljivi zahvati. Svaki od njih bio je medicinski indiciran, a okrivljenik je svaki zahvat uspješno obavio. - Svaka je rodilja, i dijete, hvala Bogu, živa i zdrava, naglasio je. Stoga obrana smatra da o tim zahvatima nije potrebno

raspravljati, a samim time nema razloga za isklju enje javnosti.

No, nakon kra e pauze sutkinja Luka Kereti ipak se odlu ila prikloniti argumentaciji op inske državne odvjetnice te je javnost isklju ila iz daljnjeg tijeka postupka. - S obzirom na opis kaznenih djela, za o ekivati je da e se izme u ostalog iznositi i tijek trudno e, što je osobni dio života. Prisutni novinari tako su morali napustiti sudnicu, a ne e mo i prisustvovati ni daljnjim ro ištima. Do 3. velja e

- Predmet kaznenog postupka je deset carskih rezova, što su medicinski prihvatljivi zahvati. Svaki od njih bio je medicinski indiciran, a okrivljenik je svaki zahvat uspješno obavio. Svaka je rodilja, i dijete, hvala Bogu, živa i zdrava, naglasio je odvjetnik Pilipovi , koji brani nedeliš anskog ginekologa PROMETNE NESRE E

Oduzeo mu prednost na raskrižju MALA SUBOTICA - Na raskrižju ulica Bra e Radi , Alojzija Stepinca i Glavne u Maloj Subotici prošli utorak dogodila se prometna nesre a u kojoj je lakše ozlije ena jedna osoba.

Kre u i se ulicom Bra e Radi , 25-godišnji voza osobnog automobila iz

Ludbrega ušao je u raskrižje, odnosno došao na glavnu cestu ne zaustavivši se. Zbog toga se sudario s automobilom kojim je upravljao 63-godišnjak iz ehovca. Od siline udara automobil kojim je upravljao Ludbrežanin odba en je izvan kolnika, udario je u znak,

a zatim i u obližnju ogradu obiteljske ku e. Voza iz ehovca zadobio je lake tjelesne ozljede te je nakon lije ni ke obrade pušten ku i. Na mjesto nesre e izašli su i pripadnici Javne vatrogasne postrojbe akovca. (vk, foto: zv)

Teretnim vozilom sletio s ceste i teško se ozlijedio GORNJI HRAŠ AN, TRNOVEC - Izme u naselja Gornji Hraš an i Trnovec u srijedu poslijepodne dogodila se prometna nesre a u kojoj je teško ozlije en 36-godišnjak iz Preloga.

On je na spomenutoj dionici upravljao teretnim automobilom akove kih registarskih oznaka s pridodanom prikolicom, te je u jednom trenutku zbog neprilago ene brzine, ulaskom u oštar zavoj, izgubio nadzor nad upravljanjem. Ko e i, sletio je s kolnika na kosinu cestovnog nasipa, a vozilo se preokrenulo na bok. Zbog težine ozljeda voza je zadržan na bolni kom lije enju. (vk)

S 2,14 promila alkohola u organizmu “poljubio“ drvo VRATIŠINEC-ŽIŠKOVEC – Dvadeset i šestogodišnji voza osobnog automobila iz Gornjeg Zebanca s ak 2,14 promila alkohola u organizmu u etvrtak je oko 00.30 sati na cesti izme u Vratišinca i Žiškovca udario u drve e uz cestu. Nesre a se, kako navodi policija, dogodila jer se vozilom nije kretao sredinom prometne trake. Zbog toga je u desnom zavoju vozilom sišao izvan kolnika. Privatnim vozilom prevezen je u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je zadobio teške tjelesne ozljede, no nakon pružene lije ni ke pomo i pušten je ku i. (vk)

18. sije nja 2011.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PRIJETNJU “FIZI KIM ONESPOSOBLJAVANJEM” na elnice Pribislavca Višnje Iva i razmatra Op insko državno odvjetništvo

Uskoro odluka o podizanju ili odbacivanju optužnice Slu aj navodne prijetnje "fizi kim onesposobljavanjem" na elnici op ine Pribislavec Višnji Iva i razmatra Op insko državno odvjetništvo u akovcu. Nakon dodatnih izvida, koji su u tijeku, odlu it e se ho e li kaznena prijava koju je na elnica podnijela protiv osobe ije ime javno nije htjela obznaniti biti odba ena ili upu ena na Op inski sud u akovcu, doznajemo u Odvjetništvu. Ina e, špekulira se da je rije o bivšem na elniku, a sada SDP-ovom vije niku, Rajku Grkavcu, koji je to prakti ki i potvrdio na zasjedanju Op inskog vije a. Odluka e biti donesena vrlo skoro, kažu u Odvjetništvu.

Policija obradila kaznenu prijavu, odluku o optužnici donosi DORH Kako smo ve pisali, in ormaciju o navodnom naru enom fizi -

kom napadu na elnicu op ine Pribislavec na posljednjoj je sjednici tamošnjega Op inskog vije a, u sklopu žustre rasprave o pokretanju re erenduma, obznanio njen strana ki kolega – vije nik Zoran Braniša (HNS). Braniša je zatražio neka sljede oj sjednici Op inskog vije a prisustvuje predstavnik Policijske uprave me imurske kako bi progovorio o “pla enim prijetnjama na elnici“. - Jedan od vije nika, ne u ga imenovati, ali on dobro zna o kome se radi, platio je jednom mještaninu da fizi ki onesposobi na elnicu za rad, rekao je Braniša. Premda ga nije imenovao, prozvanim se našao SDP-ov vije nik i prethodnik na elnice Višnje Iva i Rajko Grkavac, koji je kratko uzvratio: - Zna se od koga su krenule takve pri e, sve e se saznati, ja za razliku od nekih nisam pao na taj nivo, ovo je jadno i bijedno. Ostali vije nici nisu se upuštali u daljnju raspravu

priznao. Za napad na Višnju Iva i navodno mu je bilo nu eno 10.000 kuna.

Na elnica: Žele mi staviti om u oko vrata Sama na elnica kaže kako je najprije s nevjericom primila cijelu “in ormaciju“, no, kako se osoba kojoj je ponu en "posao" javila i drugi put, postala je zabrinuta.

- Zgrožena sam takvim niskim udarcima, tim više što sam žena.

Najprije su me degradirali na pla i, vrije aju me na sjednicama, a sada i ovo, kao da mi žele staviti om u oko vrata. Zbog straha mi je na neki na in ograni eno i kretanje, no ipak nadam se da mi odre enu zaštitu pruža injenica što sam javna osoba. Bojim se za sebe, ali još više za svoju obitelj, svoje tri k eri, kaže Iva i . Kontaktirala je i odvjetnika, dok policijsku zaštitu za sad nije zatražila. (Velimir Kelkedi)

o spomenutoj optužbi, a šutjela je i sama na elnica Iva i .

- Tijekom mjeseca studenoga Policijska uprava me imurska zaprimila je kaznenu prijavu na elnice op ine Pribislavec Višnje Iva i o navodnom organiziranju napada na nju. Prikupili smo saznanja o toj prijavi i sve u obliku posebnog izvješ a proslijedili na daljnju odluku Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu. Ono e procijeniti ima li u slu aju elemenata kaznenog djela, rekao je glasnogovornik Policijske uprave Krunoslav Gosari . Za navodno fizi ko osposobljavanje ponu en je novac jednom pripadniku romske nacionalne manjine koji je, - Zna se od koga su krenule takve pri e, sve e se odust avši od saznati, ja za razliku od nekih nisam pao na taj nivo, “posla“, tele oovo je jadno i bijedno, kazao je na Op inskom vije u nom nazvao vije nik SDP-a Rajko Grkavac kad se našao prozvanim na elnicu odgovoriti na pitanje o policijskoj istrazi o prijetnji i sve joj “fizi kim onesposobljavanjem“ na elnice Iva i

URED DRŽAVNE UPRAVE u Me imurskoj županiji i Ministarstvo uprave odlu uju o pravovaljanosti odluke OV-a Pribislavec

Na elnica Iva i : Ne bojim se referenduma Nakon što je na svojoj posljednjoj sjednici sa šest glasova za, etiri protiv i jednim suzdržanim Op insko vije e Pribislavec donijelo odluku o raspisivanju re erenduma za razrješenje na elnice Višnje Iva i , ona je trenutno na razmatranju u Uredu državne uprave u Me i-

murskoj županiji. Prema rije ima same na elnice, uobi ajena je procedura da se sve odluke jedinica lokalne samouprave u roku od petnaest dana od održavanja sjednice proslje uju spomenutom Uredu. eka se povratno mišljenje Ureda državne uprave kao i Ministarstva uprave, kaže Iva i .

Ina e, prema Zakonu o re erendumu, re erendum bi trebao biti raspisan u roku od najmanje 20 do najviše 40 dana od dana objave odluke u Službenom glasniku Me imurske županije (odluka nije objavljena u broju od prosinca, vjerojatno e to biti u injeno krajem ovog mjeseca), a, da bi uspio, na njega mora iza i više od 50% mještana s pravom glasa. Ukoliko se re erendumu i odazove taj postotak, ponovno bi se više od 50 % bira a trebalo izjasniti za smjenu na elnice. Tek u tom slu aju dolazi do razrješenja.

Aktualno vodstvo Op inskog vije a blokira rad Višnja Iva i , na elnica op ine Pribislavec, na elnice nalazi se pod snažnim pritiskom neprincipijelne koalicije HDZ-a i SDP-a

Podsjetimo, još od ljeta prošle godine dio Op-

inskog vije a, predvo en SDP-om, žestoko kritizira HNS-ovu na elnicu Pribislavca Iva i te svojim glasovanjem na sjednicama uspijeva i blokirati dio odluka. Obrazlažu i razloge za re erendum, njoj suprotstavljeni vije nici naveli su nesposobnost, nanošenje štete op ini i ignoriranje Op inskog vije a. Tvrde i da želja za smjenom nije samo njihova, ve i mještana, odnosno da “imaju 25 stranica s njihovim potpisima“.

Iva i sve optužbe odbacuje, nazivaju i ih apsurdnima i smiješnima.

Ukoliko odluka bude proglašena pravovaljanom te do re erenduma zaista do e, Op ina e u svom prora unu morati osigurati i financijska sredstva za njegovo provo enje, koja u sadašnjoj verziji prora una nisu predvi ena. - ekam službeno mišljenje nadležnih institucija, tek nakon toga kao izvršni elnik provodit u odluke. Ne bježim od toga i ne želim opstruirati provedbu. Na tome u ak inzistirati, no, koliko je odluka o re erendumu opravdana, procijenit e nadležne službe.

Ipak, ponavljam da su obrazloženja oporbenih vije nika apsurdna. Sav taj nemir i nepotrebne tenzije koje

se stvaraju u ovo ve i predizborno vrijeme Pribislavec zaista nije zavrijedio, tim više što su pred op inom veliki projekti. Pribislavec e se u skorije vrijeme, nadam se ve polovicom ove godine, pretvoriti u veliko gradilište i sve ovo je neprimjereno i štetno, isti e na elnica Iva i . Op ina ina e ove godine planira nastaviti radove na kanalizacijskom sustavu.

Od Hrvatskih voda trebala bi dobiti 14,650.000 kuna za nastavak radova, a dodatnih 7,000.000 kuna o ekuje se iz europskog onda IPA. Taj bi novac trebao biti dovoljan za završetak cjelokupne investicije.

(Velimir Kelkedi)

Prvi slu aj u Hrvatskoj Pribislavec je ina e prva jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj u kojoj je Op insko vije e donijelo odluku kojom pokušava razriješiti neposredno izabranog predstavnika izvršne vlasti. (vk)

9

IZ “OPORBENOG“ DIJELA pribislavskog SDP-a stigle teške optužbe na stanje u organizaciji u tom mjestu

Zašto kona no Ivica Perho ne lupi šakom o stol!?

Da u Pribislavcu ima velik broj lanova SDP-a koji ne podržavaju politiku i poteze koje provodi njihov elnik Rajko Grkavac, govori i pismo koje nam je u redakciju dostavio jedan od pribislavskih SDP-ovaca, a koje govori o zaista burnim unutarstrana kim doga anjima usprkos kojima za sad nema promjena u toj organizaciji.

U istom piše: - Znate li pri u o Vasi Lada kom? Ja sam je onomad uo. U naslov ove pjesme i njene stihove može se ukomponirati cijela sapunica SDP-a Pribislavca. Po nimo redom: to i ovo što se doga a u tom mjestu iliti Op ini to ni pas s maslom ne bi pojeo.

Sve te negativnosti, nedostojnost, nepokolebljivost i niz sli nih nepodopština koje se dešavaju ili su se ve odavna desile, a sve se svodi isklju ivo na jednu stranku i "njene" lanove. Sve te nedopustive radnje koje se dešavaju, a dešavaju se unutar stranke, sve se reflektira na op insku razinu iliti na uštrb mještana i njihovog mjesta. Sve što se in ormiralo u sredstvima javnog in ormiranja, sve je to višegodišnja nedosljednost u obnašanju strana ke unkcije i "prisvajanje" svojih lanova za oligarhijsko vladanje. Taj i takav na in vladanja u stranci i sa strankom nije od ju er.

Stranka se podijelila u dvije skupine iliti " rakcije". U prvu skupinu spadaju podobni i podložni, poslušni i služe oligarhu, dok u drugu skupinu idu oni koji su to godinama uvi ali i htjeli riješiti na ljudski i normalan na in, ali to ne ide pa ne ide, a onda e i i druga ije. S tim i takvim doga anjima unutar stranke bio je jako dobro upoznat i predsjednik Županijske organizacije SDPa, i onaj prijašnji i ovaj sadašnji.

Sve se to do nedugo skrivalo, odnosno ti i takovi odgovorni u stranci na višoj razini nisu to htjeli, željeli ili mogli "riješiti". Najve i odjek svega toga izbio je prije godinu i pol kad je SDP izgubio "sigurno" mjesto na elnika. Od tada na ovamo lomila su se koplja, jedan drugoga potkazivao i tako redom. Dok druga skupina nije više htjela to tolerirati, ta sva negativna doga anja i prepucavanja, a stalno je s time bio upoznat i predsjednik Županijske organizacije, i da tome stane na kraj ve jednom. Ta druga skupina povukla je "najja i "argument, prikupivši oko pedeset iskaznica - strana kih i uputili su se direktno na stranku u Zagreb, a zna se kad se županijski predsjednik nije udostojio to riješiti, na bilo koji na in, a zna se dobro koji je to na in i kako ga treba riješiti (zašto postoji Statut stranke).

U razrješavanju situacije nije pomogao ni dolazak Dragovana …

- Te su iskaznice u Zagrebu izazvale nesvakidašnju nesuglasicu u stranci, ali i time su dali do znanja Odboru stranke SDP-a da se to riješi na bilo koji na in. Zamislite, prvo je "navodno" predsjednik Perho sazvao Županijski odbor te stranke u akovcu, a tamo opet ništa. Nakon me usobnog uvjeravanja i nadmudrivanja, gdje je sadašnji predsjednik SDP-a Pribislavca (Rajko Grkavac, op. r.) navodno u nekoliko navrata nudio ostavku, to se nije uvažavalo, a pitamo se svi skupa zašto?!

Nakon gotovo 2-3 sata uvjeravanja svi su se razišli, a da se nije donijelo nikakvo rješenje s tom situacijom i strankom rukovodstvom u cjelini, nego se kamen spoticanja - agonije prebacio na još jedan susret sastanak, sada u Pribislavcu.

Na taj drugi sastanak bili su pozvani svi lanovi SDP-a Pribislavec, kao i ŽO Me imurske županije SDP-a, a najja i adut bio je pozvan i prisustvovao je lakrdiji glavni tajnik SDP-a iz Zagreba Igor Dragovan.

Tako er nakon 2-3 sata me usobnog uvjeravanja i lakrdašenja, glavni tajnik se na to sve zgražavao i bio zapanjen onime što je vidio i doživljavao na tom "sastanku". Bilo je dovikivanja, urlanja, negodovanja, psovki i svega što prati ovu stranku.

Nije to od ju er u Pribislavcu.

Može se jednostavnim rje nikom re i: da, štitilo se tog i takvog sadašnjeg predsjednika SDP-a Pribislavec, a može se iš itati izme u redova i zašto.

Takvim odnosom u stranci od strane glavnih i odgovornih koji bi trebali biti ti da rješavaju, sankcioniraju, sasjeku u korijenu sve ono što ne valja ne donosi ve odnosi ego, iliti dostojanstvo osobe, a gotovo jedne ovakve stranke najja e u državi - legalne i legitimne. I dalje se u Pribislavcu ne dešava ništa, badava je došao i glavni tajnik, kojem možemo prepisati istu razinu - nivo kao i Srebri u i HNS-u. Mirne duše možemo postaviti pitanje na sve ovo, a to nije sve izre eno: da li taj i takav predsjednik ŽO-a ho e, može, želi, ima volje i htijenja, a ne e, ne zna, nema te namjere ili je posrijedi nešto, nešto što izaziva pozor, a ini nam se da taj pozor ve godinama izaziva bijedu i jad u ovoj stranici, a kome se to može zahvaliti? Zna se!

Ovo je pri a o Vasi Prslaskom.

To je pokušalo javnosti predo iti nekoliko lanova te organizacije koji ekaju i ekaju, a možda e i do ekati da Perho smogne snage da udari šakom o stol!!!

Ako bu imel vupeša?!

Nezadovoljni "još uvijek" lanovi SDP-a Pribislavec

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

18. sije nja 2011.

KLIZIŠTA na podru ju op ine Štrigova i dalje ozbiljno prijete

Razmišlja se i o pres Turk jer prijeti uruša Kao i uvijek, na zboru gra ana ima živih rasprava, ali i nezadovoljnih lica

ZBOR mještana Hodošan

Mještani nezadovoljni prefrekventnim prometom i preuskim ulicama Buran zbor mještana u Hodošanu, koji je održan prošlu subotu u prostorima Osnovne škole, razriješio je barem neka od brojnih pitanja gra ana. Bilo je mnoštvo pitanja, od na ina financiranja radova i raspodjele prora unskih sredstava do ure enja ulica.

Predsjednik MO-a Hodošan Zoran Strahija u po etku je izvijestio nazo ne o financijama za prošlu godinu. MO Hodošan raspolagao je sa sredstvima, no dogodilo se da ih nije mogao investirati. Naime, rebalansom op inskog prora una sredstva za MO Hodošan smanjena su s 301.500 na 240.000 kuna, a potrošeno je 201.000 kuna, pa je MO Hodošan smatrao da mu pripada još najmanje tridesetak tisu a kuna. Me utim, na elnik je zbog dugovanja op ine dobavlja ima odustao od dodatnog investiranja u Hodošanu u tom trenutku.

Zna ajna ulaganja Poseban interes mještani su pokazali za troškove in rastrukturnih radova u Hodošanu, o emu su uz predsjednika MO-a Hodošan Zorana Strahiju govorili dona elnik op ine Kristijan Baranaši , te više vije nika op ine Donji Kraljevec koji su bili nazo ni, predsjednik Op inskog vije a Josip Mlinari , vije nik Ivan Markati, vije nik i predsjednik Povjerenstva za gospodarstvo op ine Antun Marodi i drugi. Tijekom prošle godine znatnim dijelom završeni su veliki in rastrukturni radovi na kanalizaciji, no ostalo je i mnogo otvorenih pitanja, re eno je.

- U Hodošan je prošle godine uloženo iznimno mnogo državnih sredstava, u kanalizaciju oko 20 milijuna kuna, a u ure enje ulica i druge radove 5,5 milijuna kuna, pa bi gra ani Hodošana trebali biti i te kako

zadovoljni, rekao je uz ostalo dona elnik Kristijan Baranaši .

Sam izgled Hodošana nakon završenih radova na kanalizaciji promijenio se na bolje ure enjem Glavne i akove ke ulice i nogostupa, a napravilo se više nego zadnjih nekoliko desetlje a, re eno je.

Nezadovoljstvo na inom izvo enja radova No na samom se skupu ispostavilo da ima i dosta nezadovoljnih. Najviše primjedbi mještana odnosilo se na na in izvo enja radova. Mještani tvrde da je as alt u nekim ulicama preuzak prema prijašnjem, iako je druga ije dogovoreno i ugovoreno.

Posebno je sporan promet u Ulici palih boraca, koja povezuje Hodošan s Gori anom. Ulica je preuska za županijsku cestu i kamionski promet, a i širina as alta je, smatraju mještani, premala. Zbog preuske ulice, jedva etiri metra, kojom sad prolaze šleperi i autobusi, može se vrlo lako dogoditi nesre a.

Na zboru je bilo i prijedloga da se promet Ulicom palih boraca obustavi. No to nije prošlo - ne živimo u srednjem vijeku, re eno je, uz opširne diskusije gra ana da treba razmišljati o preusmjeravanju prometa, ili o proširenju ulice, ili pak jednosmjernom prometu.

Zbor gra ana nije završio nekim konkretnim zaklju cima, osim da se što prije riješi pitanje prometa u Ulici palih boraca u Hodošanu. Kako je rije o županijskoj cesti, o ekuje se povjerenstvo Županijske uprave za ceste i policije zbog regulacije prometa. Obe ano je da e povjerenstvo na teren u sije nju, a u me uvremenu se treba nadati da ne e do i do nesre e. (J. Šimunko)

- Procijenjeni troškovi sanacije klizišta, koji obuhva aju istražne radove, izradu projektne dokumentacije i izvo enje radova, iznose 11,500.000 kuna. Procjenu šteta obavit e županijsko Povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda Dok se ve ina ljudi raduje ljepšim danima i prolje u, više obitelji na podru ju op ine Štrigova toga se boji i u strahu je pred "cvatnju visibaba i ljubi ica", vrijeme kada ovi vjesnici prolje a nagovještavaju bu enje prirode, a za stru njake je to vrijeme kada se pokre u nova klizišta, a postoje a postaju opasnija.

Sa zebnjom i strahom “vjesnike prolje a“ eka obitelj Turk, ije se imanje nalazi u Grabrovniku, na predjelu gdje se prije mjesec dna pokrenula ogromna koli ina zemlje, dospjevši do njihove obiteljske ku e.

Stotine tona zemljišta s vrha brijega polako ali zastrašuju e klizi prema ku i u kojoj žive Turkovi, ovog trenutka najugroženija obitelj u Me imurju.

- Svaku no uglavnom sam budna jer se bojim što se može dogoditi. Ono malo trenutaka kada zadrijemam prekine podzemno pucanje, ne znam ega, valjda ostataka korijena i panjeva ili pak lapora, i odmah sko im do prozora kako bih se uvjerila u stanje svog dvorišta, rekla je u srijedu kada smo bili u njezinom dvorištu Anica Turk, koja je po ela razmišljati i o predloženom im preseljenju na novu lokaciju.

- Ipak, to je dosta teško izvedivo, jer za novu ku u treba i mjesto i novac, a i ovdje smo godinama živjeli mirno i sigurno. No, ne zna se kako i koliko emo izdržati, jer stvarno se bojimo, premda nas op inski na elnik Stanislav Rebernik esto posje uje, bodri i brine o nama.

Nekada su tu rasla stabla jabuka, krušaka i trešanja te nisu puštala zemlju

Op ina nema novac za kompletnu sanaciju Grozno izgleda desetak hektara površine koja se pomi e svaki sat, a možda i svakih dvadesetak minuta. Ljudima ostaje samo da promatraju, vjeruju da e jednom stati, ali i nadaju se pomo i Op ine, Županije i države.

- Op ina Štrigova nema toliko novca koliko je potrebno za kompletnu sanaciju ovog klizišta u Grabrovniku, a kamoli za sanaciju klizišta u Robadju, gdje bi obitelj Vladimira Novaka mogla doživjeti katastro u kakva ih je zadesila prije par godina. Veliko je klizište u Banfiju, a za sada samo manja, što ne zna i jednog dana i ve a, klizišta u Svetom su Urbanu.

Hitno nam treba dvjestotinjak tisu a kuna za sanaciju klizišta kod obitelji Turk, koji su zaista u teškoj i zastrašuju oj situaciji i ja im se divim što su hrabri i žive u stalnoj opasnosti.

Svjestan sam da ni Me imurska županija ni hrvatska Vlada nemaju novac, ali jednostavno od njih o ekujem pomo , a Op ina e dati maksimalno što može, rekao nam je u srijedu op inski na elnik Stanislav Rebernik, dok je promatrao klizište kod obitelji Turk, gotovo se boje i uprijeti o i prema ku i obitelji Škvorc, koja se nalazi na vrhu brijega s kojeg zemlja neprestano klizi prema lokalnoj cesti, koja je do sada bila zatvorena za promet, ali e se uskoro otvoriti jer je jedini koliko - toliko siguran put dolaska i odlaska s ugroženog podru ja.

Stanje elementarne nepogode Me imurski župan Ivica Perho proglasio je prošle srijede stanje elementarne nepogode za podru je klizišta zemljišta na podru ju op ine Štrigova.

Klizišta s najizraženijim djelovanjima i opasnostima za ljude i materijalna dobra nalaze se u naseljima Grabrovnik - Železna Gora, Robadje i Banfi.

Ujedno je Op ina Štrigova dala izraditi plan i troškove sanacije klizišta, prema kojem bi sanacija spomenutih klizišta stajala 11,5 milijuna kuna.

Op inski na elnik Stanislav Rebernik stalno je na terenu i ocjenjuje kako ovog trenutka prvo treba sanirati klizište u Grabrovniku, gdje prijeti rušenje ku e i gospodarskih objekata obitelji Turk. Za sanaciju manjeg dijela najve eg klizišta na podru ju op ine, kojom bi se zaštitila ku a

SUDSKI SPOR IZME U NOVOG I STAROG VLASNIKA, iji se završetak o ekuje, zaustavio ure e

VLASNIK D. G. COMMERCE PRELOG, K NAJAVLJUJE GRADNJU REKREACIJSK Da komunalni redar op ine Gornji Mihaljevec nije prijavio op inskim službama da je zemljište nekadašnjeg turis ko - ugos teljskog objekta Vukanovec obraslo šibljem i korovom i višegodišnjim raslinjem, na vidjelo ne bi isplivao puno ve i problem od korova. Tako er je u me uvremenu poljoprivredna inspektorica Ministarstva poljoprivrede, ispostava akovec, donijela rješenje kojim se nare uje vlasniku da ukloni raslinje.

- Planira se gradnja turisti ko - rekreacijskog kompleksa, ija bi izgradnja ve bila zapo ela da nije sudskog spora. Gradit e se objekt s pedeset soba sa svom infrastrukturom i potrebnim dvoranama, te nogometno igralište s umjetnom travom za pripreme sportaša

Ambiciozni planovi D. G. Comerce za Vukanovec, ali ...

Predsjednik MO-a Hodošan Zoran Strahija pažljivo je slušao primjedbe gra ana

Ina e, u pitanju je sudski spor koji se vodi izme u novog i starog vlasnika. Naime, vlasnikom zemljišta i objekta Vukanovec postala je 24. prosinca 2007. godine tvrtka “D. G. Commerce“ iz Preloga, koja

Sadašnji katastrofalni izgled nekadašnjeg izletišta Vukanovec

18. sije nja 2011.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DO PO ETKA PROLJE A trebao bi biti raspisan javni natje aj za 170 hektara poljoprivrednog zemljišta u op ini Gori an

seljenju obitelji avanje ku e Priroda uzvra a bahatosti i komotnosti

Ku a obitelji Turk u opasnosti je od klizanja terena obitelji Turk, potrebno je najmanje 300 tisu a kuna. Župan Ivica Perho o situaciji s klizištima te potrebom hitnog osiguranja novca izvijestio je nadležne državne službe, od kojih o ekuje i traži brzu i efikasnu reakciju. Županija i država spremne su pomo i, no to e biti samo za

trenutno rješenje evidentnih problema. Što i kako e i i i biti dalje, teško je re i, jer osim novca i vremenske prilike ne idu u prilog saniranju klizišta. Do kona nog rješenja ili preseljenja Anica Turk probdjet e mnoge no i u strahu da joj zemlja ne sruši ku u.

(Stjepan Mesari )

Ovdašnji mještani, ali i geostru njaci uvjereni su da su klizišta posljedica zadiranja u prirodu. Bahatost pojedinaca i želja za komocijom srušile su stare vo njake, uklonile prirodne barijere i nekadašnji prirodni krajobraz pretvorile u urbane cjeline. Moderni plantažni vo njaci i vinogradi posa eni su na terenu koji je buldožerima i bagerima poravnan zbog lakše obrade, vodovod, plinovod i drugi vodovi i cijevi postavljani su uz rubove stogodišnjih putova i klanaca, ime je prekinuta cjelina zemljane površine. Desetak metara ispod zemlje nalaze se lapor i kamen, po kojima zemljište klizi i nosi sve pred sobom. Upravo na lapor i kamen treba obratiti pozornost pri sanaciji klizišta. U njih trebaju biti u vrš eni piloti zaštitnih stijena.

U protivnom e i stijene krenuti niz brijeg. (sm)

Državno zemljište katastarski rasparcelizirano na dvadeset parcela koje e u zakup Višegodišnji spor o državnom zemljištu u op ini Gori an bit e, po svemu sude i, ovo prolje e priveden kraju. Na elnik op ine Mario Mohari rekao nam je da je stiglo rješenje od katastra po kojem je zemljište, koje se prije sastojalo od velikih parcela, rasparcelizirano na dvadeset manjih parcela. To su u svojim zahtjevima stalno tražili poljoprivrednici u op ini Gori an, kako bi što više obitelji moglo zemljište dobiti u zakup. Manje parcele pomo i e i poljoprivrednicima koji prelaze limit od 50 hektara da ostanu izvan njega.

Me utim, nije sve tako jednostavno, u program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u op ini Gori an treba unijeti nove estice te odrediti za što e se koristiti, trajne nasade ili za drugu namjenu. Nakon toga program mora u Ministarstvo poljoprivrede na suglasnost, a za sve treba vremena.

Zbog toga se natje aj za zakup zemljišta ne o ekuje prije prolje a, uz nadu da e

se sve riješiti prije proljetnih radova. Zakup zemljišta uvijek je problemati an zbog velikog interesa, pa je kvalitetno provo enje natje aja po svim azama jako važno.

Udruga poljoprivrednika op ine Gori an više je godina tražila da se ve e parcele rascijepe na manje, kako bi što više zakupaca moglo dobiti zemljište. Tako je još po etkom prošle godine Udruga

poljoprivrednika op ine Gori an tražila da se najve e parcele - Veliki erdov (45 50 ha), iza MEISO-a (32 ha), i Kozarjevo (II. tabla 35 ha) rascijepe na manje površine.

Tada od strane Op inskog vije a nije bilo udovoljeno ovom zahtjevu. No cilj, a to je da što više poljoprivrednika dobije zemlju, prepoznat je od strane Op ine.

(JŠ)

IZBORNA SKUPŠTINA Udruge poljoprivrednika op ine Gori an

Probuditi op insko elništvo Udruga poljoprivrednih proizvo a a op ine Gori an prošli je petak održala svoju izbornu godišnju skupštinu. Izvješ e o dosadašnjem radu podnio je predsjednik Udruge Damir Kranj ec. Za novog predsjednika Udruge izabran je Vlado Horvat, dopredsjednik je Goran Horvat, a tajnik Josip Brodari .

Cilj novog rukovodstva je, kako se ulo na

skupštini, da u što kra em vremenu uspije probuditi op insko elništvo op ine Gori an. Naime, od op ine se traži da što prije i bez ekanja raspiše javni natje aj za zakup državne zemlje na podru ju op ine Gori an. lanovi udruge smatraju da je op insko vodstvo do sada presporo rješavalo to pitanje, a moglo bi se dogoditi da do e prolje e pa da opet ne bude natje aja.

BELICA

Predavanje za krumpiraše

- I preseljenje je opcija, smatraju Anica Turk i Stanislav Rebernik

Polustoljetni orah rastrgnulo je klizanje tla na kojem raste

enje izletišta Vukanovec koje propada

sporo i nije normalno da nekoliko godina treba da bih bio uveden u posjed, kazao nam je Gregoraš.

U me uvremenu, na žalost, na prostoru objekta Vukanovec raste korov i raslinje …

- Rije je o pi nom hrvatskom problemu. Od banke koja je tvrdila da je sve isto kupio sam Vukanovec te odmah pla o cijeli iznos. Sad taj uloženi novac stoji tri godine, u me uvremenu pla am samo sudske troškove. Da je druga ije, ve bi u Vukanovcu bilo novog zapošljavanja, govori preloški poduzetnik, i ponavlja kako se nada da e taj problem uskoro bi riješen te da e kona no kao vlasnik bi uveden u posjed.

Planovi tvrtke “D. G. Commerce“ iz Preloga, koja je postala vlasnikom izle šta Vukanovec kupivši ga od Hipo - Alpe Adria banke, navje-

sc. Milorad Šubi i mr. sc. Davor Batas, a teme su “Rezultati primjene olijarnih gnojiva“ i “Zna aj plodoreda i zdravstvena ispravnost gomolja u sadnji krumpira“. Isto tako ratari e biti upoznati s na inom zaprimanja zahtjeva za izravne nov ane potpore i novostima koje

uvodi Integrirani administrativni i kontrolni sustav u biljnoj proizvodnji za 2011. godinu. Na predavanje su pozvani svi proizvo a i krumpira koji žele znati novosti kako u 2011. posti i bolje rezultate u proizvodnji krumpira. (sm)

GORNJI MIHALJEVEC

KAD STUPI U POSJED, KOG KOMPLEKSA S 50 SOBA je nekretninu kupila od Hypo - Alpe Adria banke. Naime, banka je zbog neotplate hipotekarnog prodala Vukanovec tvrtki “D. G. Commerce“ iz Preloga. Me utim, bivši vlasnik tvrtke “Lasta“ ne želi preda posjed na korištenje i vodi sudski spor, a sadašnji vlasnik iz Preloga, iako je vlasnik, zbog toga ne može stupiti u posjed. Sudski spor traje nekoliko godina, postoji nada da bi uskoro mogao završi .

Vlasnik tvrtke “D. G. Commerce“ iz Preloga Dražen Gregoraš na pitanje kakva sudbina eka Vukanovec rekao je: - O ekujem da sudski spor napokon završi. Ne mogu stupi u posjed dok me sud ne uvede u posjed, iako sam vlasnik, a to traje ve tri godine.

Da sad nešto radim u Vukanovcu, to bi se moglo protuma i kao nasilan ulazak u posjed. Naše je pravosu e

Me imurska Poljoprivredna savjetodavna služba u Belici organizira stru no predavanje za tržne proizvo a e stolnog ili jestivog krumpira.

Predavanje e se održati u petak 21. sije nja s po etkom u 18 sati u Društvenom domu Belica. Predava i e biti mr.

štaju bivšem izle štu Vukanovec lijepu budu nost. Naime, u planu je da na tom prostoru nikne turisti ko - rekreacijsko kompleks, ija bi izgradnja ve bila zapo ela da nema ovih sudskih zavrzlama. Planirana je gradnja objekta s pedeset soba sa svom infrastrukturom i potrebnim dvoranama, te nogometno igralište s umjetnom travom za pripreme sportaša. Novi objekt bit e gra en uz nekadašnji prostor streljane u Vukanovcu, dok bi se sadašnji novi zidani nezavršeni objek koji se vide s ceste srušili. U starom objektu restorana Vukanovec ostao bi kafi ili restoran, dok bi se šest soba restorana na katu prenamijenilo u sobe za osoblje budu ega rekreacijskog centra.

(J. Šimunko, fotoZ. Vrzan)

Blizu milijun kuna za infrastrukturu Na podru ju op ine Gornji Mihaljevec ove e se godine za održavanje komunalne in rastrukture potrošiti 922.610 kuna, a novac e se prikupiti od komunalne naknade, prihoda od korištenja javnih površina, na-

knada za održavanje groblja te prihoda od zakupa. Najviše novca, 472.800 kuna, planira se uložiti u ure enje i održavanje zgrada u vlasništvu op ine. Na odvodnju atmos erskih voda, održavanje isto e u dijelu koji se odnosi na

iš enje javnih površina, održavanje javnih površina i održavanje nerazvrstanih cesta uložit e se 206.150 kuna. Za javnu rasvjetu potrošit e se 117 tisu a kuna, a na održavanje groblja i grobnih ku a 126.660 kuna. (sm)

OSNOVNA škola Podturen

Održan dvodnevni informati ki kamp U Osnovnoj školi Podturen održan je dvodnevni in ormati ki kamp pod nazivom “Kids @ MIC“, kojeg su nositelji OŠ Podturen i Microso t inovation centar Varaždin. Prvi dan radilo se na temu sigurnosti Interneta, gdje su u enici upoznali osnove Interneta, s posebnim naglaskom na instant mesaging kroz aspekt sigurnosti i elektroni ku poštu.

Drugi dan u enici su obradili temu multimedije, gdje su nau ili osnove digitalne oto-

grafije, samostalno izradivši multimedijalne radove u alatima photosynth, photo story i movie maker live.

Na t aj na in nast ali su promidžbeni spotovi na temu školskog prostora te posebno poznatih gradova, od kojih ih je nekoliko stavljeno na web stranicu podturenske škole.

Svaki dan održana je Xbox radionica, gdje su u enici po prvi put koristili igra u konzolu Kinect koja omogu ava igranje bez kontrolera, ve se igra i

kroz igru kre u vlastitim pokretima tijela.

Kroz program koji je odobrila Agencija za odgoj i obrazovanje vodili su Ivana Ruži , Tomica Kaniški i Marko Drenova ki, a za sudjelovanje i usvojeno znanje dobili su diplome koje im je uru ila školska ravnateljica Marijana Cerovec, koja je rekla da su u enici stekli znanje koje e im biti korisno u daljnjem radu i usavršavanju kroz osobni rad ili na daljnjem školovanju.

(S. Mesari )

12

Kroz Međimurje

OP INA Donja Dubrava

Najvažniji prioritet daljnji gospodarski razvoj Na kraju prošle godine održana je sve ana sjednica Op inskog vije a op ine Donja Dubrava. Predstavljaju i op inske planove za ovu godinu, na elnik Marijan Varga me u prioritetima je spomenuo daljnji gospodarski razvoj op ine, provo enje programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, nastavak ure enja Doma kulture Zalan, pokretanje izgradnje poslovno - stambenog centra u središtu mjesta, a ne e biti zanemaren ni turisti ki razvoj op ine.

Varga je posebno istaknuo 9. srpnja, kada e u Donjoj Dubravi, za podru je Me imurske županije, po eti obilježavanje dvadesete obljetnice oslobo enja od jugovojske, a taj je dan vezan uz smrt Predraga Jur eca, prvoga poginulog Me imurca u Domovinskom ratu. Na elnik najavljuje da e spomen - podru je koje nose njegovo ime biti dostojno ure eno. (af)

UDRUGA STUDENATA PRELOG

Sanela Horvati nova predsjednica Sanela Horvati nova je predsjednica Udruge studenata Grada Preloga, odlu eno je na skupštini te ujedno izbornoj konvenciji, održanoj u preloškom Vatrogasnom domu.

Sjednicu je otvorio dosadašnji predsjednik Vladimir Beli , a inancijsko izvješ e predstavila tajnica Leonarda Mikloška. U predsjedništvo su na mandat od dvije godine, koliko traje i novoj predsjednici, izabrani Ivana Martinec (potpredsjednica), Marko Košak (tajnik), Tomislav Martinec i Tena Glavak. Oni su odabrali i lanove Nadzornog odbora koji ine Ivica Novak, Filip Hozjak i Ivan Šimunkovi (predsjednik NO-a). Nakon uspješno provedenih izbora, prigodnim rije ima okupljenima se obratio gradona elnik Dragutin Glavina, zaželjevši novom rukovodstvu puno uspjeha u daljnjem radu. Nazo nima su se obratili i Filip Blagus iz udruge “Kraljev an” te Neven Hercigonja. (vk)

MLADEŽ Crvenog križa

Županijsko natjecanje u OŠ Hodošan, me užupanijsko u OŠ Donji Kraljevec Sedmo županijsko natjecanje mladeži Crvenog križa bit e održano 12. ožujka u Osnovnoj školi Hodošan, koja se ve godinama dokazuje kao uspješan doma in natjecanja, i to po šesti put. Osim toga, ekipa OŠ Hodošan prva je u županiji te tre a na me užupanijskom natjecanju mladeži Crvenog križa iz prve pomo i. Ravnatelj OŠ Hodošan škole Ivan Bari napominje da su djelatnici i u enici OŠ Hodošan ve zapo eli sveobuhvatne pripreme za natjecanje.

OŠ Donji Kraljevec pak se priprema za tre e me užupanijsko natjecanje mladeži Crvenog križa 16. travnja.

Na natjecanju e sudjelovati dvadeset ekipa iz tri županije, Me imurske, Varaždinske i Krapinsko - zagorske.

Ekipa mladeži Crvenog križa OŠ Donji Kraljevec osvojila je prošle godine na tom natjecanju drugo mjesto. Ravnateljica OŠ Donji Kraljevec Sandra Vlahek napominje da se škola, lanovi ekipa i u itelji pripremaju da ovo natjecanje bude što bolje organizirano.

(J)

18. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OP INA Mala Subotica

Prošlu godinu podbacili porezni prihodi op ine - Op ina Mala Subotica 2010. godinu završila je s prora unom realiziranim u iznosu od 7,996.154 kune. Prvotni plan iznosio je 8,646.500 kuna Prilikom usvajanja drugog rebalansa na 17. sjednici Op inskog vije a, na elnik Vladimir Domjani pojasnio je da je jedini razlog zbog kojeg su bile potrebne druge izmjene i dopune temeljnoga inancijskog dokumenta op ine slab priljev sredstava na konto poreza i prireza na dohodak od nesamostalnog rada i drugih samostalnih djelatnosti u posljednja tri mjeseca. Rebalansom je

ta stavka smanjena za 350.000 kuna.

Domjani je prezentirao i podatke o kretanjima na tom ra unu prijašnjih godina, iz kojih je vidljivo da je op ina od spomenutog poreza u svoju blagajnu "ulijevala" više novca. Primjerice, u posljednja tri mjeseca 2009. godine s tog naslova je u prora un op ine upla eno 904.000, a prošle 525.000 kuna, odnosno ak 379.000 kuna manje. - Pretpo-

Kao i uvijek, “male arke“ izme u oporbe i vlasti

Tri alternativne lokacije za pro ista u Držimurcu Na elnik Male Subotice Vladimir Domjani na posljednjoj je sjednici tamošnjega Op inskog vije a izvijestio kako je s predstavnicima tvrtke “Me imurske vode“ održao sastanak o lokaciji budu eg pro ista a u Držimurcu, kojom su, kako je javnosti poznato, mještani tog naselja nezadovoljni. Op ina je stoga ponudila tri alternativne lokacije, a nakon njihova obilaska predstoji izrada troškovnika.

stavlja se da je razlog drasti nog smanjenja prihoda od tog poreza što je dio mještana ostao bez posla, neke tvrtke i obrti nisu pla ali doprinose, a neke su u me uvremenu i prestale s radom, što je bilo nemogu e predvidjeti, napomenuo je Domjani . Predsjednik Op inskog vije a Vladimir Mihalic ipak je izrazio zadovoljstvo zbog postignutog vrlo visokog postotka izvršenja prora una.

Po njemu e se ocijeniti i odlu iti ho e li se pro ista graditi na novoj lokaciji ili ne.

Domjani isti e da se na spomenutoj problematici koja se “vu e” ve duže vrijeme radi i postoji dobra volja da se riješi. No, bez obzira na lokaciju, iz Me imurskih voda tvrde da suvremeni pro ista ne e negativno utjecati na kvalitetu života u mjestu te da se iz njega ne e širiti nikakvi neugodni miris.

Kao i za rasprave o prvom rebalansu, kada je prora un smanjen za svega oko 5%, HDZ-ov vije nik i bivši op inski na elnik Josip Šegovi vladaju ima je uputio kritiku, rekavši da pojedine investicije uop e nisu zapo ete, dok su neke realizirane tek djelomi no. Na elnik Domjani Šegovi u je uzvratio da su odre ene investicije mogle biti realizirane da nije bilo nepredvi enog troška od 650.000 kuna za dodatne radove na adaptaciji Doma kulture. Potreba za njima ukazala se zbog loše izra enog projekta i troškovnika za vrijeme bivše op inske vlasti. Prijedlog drugih iz-

Nešto manje od 190.000 kuna podijeljeno je korisnicima stalne pomo i pri akove kom Centru za socijalnu skrb s podru ja op ine Mala Subotica za nabavku drva za ogrjev. Najve i dio korisnika tog oblika pomo i pripadnici su romske nacionalne manjine, a svaka osoba dobila je 950 kuna pomo i. (vk) mjena i dopuna prora una op ine Mala Subotica za 2010. godinu prihva en je s osam glasova za i pet protiv vije nika oporbenog HDZ-a. U sklopu aktualnog sata sjednice Op inskog vije a vije nik Vladimir upitao je ima li Op ina podatak o broju žitelja koji su tijekom 2010. godine ostali bez posla, odnosno o broju trenutno nezaposlenih u op ini. Na elnik je odgovorio kako e se ta informacija pokušati pribaviti do idu e sjednice.

(V. Kelkedi)

MALA SUBOTICA

OP INA OREHOVICA

Unato optere enom prora unu, ne odustaje se od kapitalnih investicija Bez obzira na ne previše "sjajnu" inancijsku situaciju i obvezu otplate kredita od 1,000.000 kuna, op ina Orehovica i u ovoj e godini ulagati u kapitalne objekte. Programom izgradnje 329.815 kuna tako e se uložiti u nastavak ure enja Doma kulture i vatrogasnog spremišta u Podbrestu. Taj bi se iznos trebao namaknuti novcem iz op inskog i prora una Me imurske županije, zatim od Ministarstva kulture te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost. Nastavit e se i izgradnja upravne gra evine Nogometnog kluba "Croatia" Orehovica, u koji se planira "upucati" 233.500 kuna. Potrebna inancijska sredstva osigurat e se iz prora una op ine Orehovica, Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga

Podijeljeno 190.000 kuna za ogrjev

gospodarstva, prora una Me imurske županije, te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost.

Iznos od 83.640 kuna Op ina iz svog prora una te prihodima od komunalnog doprinosa namjerava uložiti u izradu detaljnog plana ure enja gra evinskog zemljišta Štuk - Križopolje, 25.000 kuna predvi eno je za izgradnju sustava oborinskih voda (prora un Op ine), a 8.000 za proširenje vodovodne mreže (prora un i prihodi od naknade za priklju enje na vodovodnu mrežu).

Kad je održavanje u pitanju, najviše za javnu rasvjetu Op inskim vije nicima na posljednjoj je sjednici predstavljen i prijedlog programa održavanja

objekata komunalne infrastrukture za 2011. godinu po sljede im stavkama. Najviše sredstava, 495.000 kuna, uložit e se u održavanje javne rasvjete, a 145.952 kune u sanaciju deponija sme a.

Za održavanje nerazvrstanih cesta izdvojit e se 86.000 kuna, a taj se iznos planira namaknuti od komunalne naknade. Iznos od 35.000 kuna osiguran je za održavanje groblja u Orehovici i Podbrestu. Novac e se pribaviti od pla anja grobne naknade i ostalih prihoda od groblja. Za održavanje javnih površina predvi eno je 10.000, iš enje snijega 15.000, a za hortikulturno ure enje naselja na podru ju op ine 3.000 kuna. Vije nici su takav prijedlog prihvatili jednoglasno, bez rasprave. (V. Kelkedi)

Hrvatski laburisti osnovali deseti ogranak U Maloj Subotici osnovan je deseti ogranak Hrvatskih laburista – Stranke rada. Za predsjednika op inskog ogranka izabran je Stanislav Braniša, tajnica je Mirjana Midi , a Izvršni odbor ine Dolores Toplak, Miro Kerovec i Zorica Leich.

Rije je o “jubilarnom“ desetom ogranku u nepunih deset mjeseci postojanja, kažu u stranci.

Laburisti trenutno u Me imurju broje više od 430 lanova. (vk)

KOTORIBA

U prora unu za idu u godinu 115 tisu a za sport i 140 tisu a kuna za kulturu Za rad sportskih udruga op ina Kotoriba je u prora unu osigurala 115 tisu a kuna. Nogometnom klubu Grani ar pripada 60 tisu a, STK Kos Kotoriba i ŠRD Som dobit e po 10 tisu a, košarkašima ide 20 tisu a, Karate klubu Samuraj predvi eno je 4 tisu e, lovci Jarebice dobit e 5 tisu a, a MNK 75 6 tisu a kuna.

Op ina e osigurati i sredstva za inanciranje troškova komunalnih usluga za staru sportsku dvoranu i ribi ki dom Soma.

18. sije nja 2011.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PREDSTAVLJEN PROJEKT za pomo u zapošljavanju žena

Kroz edukaciju smanjiti socijalnu isklju enost žena žrtava nasilja U etvrtak je u Maloj vije nici Me imurske županije predstavljen projekt “Poduzmi pozitivne korake za postizanje jednakosti pri zapošljavanju žena”. Nositelj projekta je Me imurska županija, a partnerski ga provode Me imurska županija, Udruga “Zora”, Zavod za zapošljavanje - podru ni ured akovec i Dom za žrtve obiteljskog nasilja – Sigurna ku a akovec.

Ciljevi ovog projekta namijenjenog upravo ženama, posebno ženama žrtvama obiteljskog nasilja i dugoro no nezaposlenih, odnosno nezapošljivih žena iz Me imurske županije, jest prvenstveno smanjiti njihovu socijalnu isklju enost kroz razne oblike stru nog usavršavanja, radionice i edukacije.

Projekt su predstavili voditeljica projekta Marina Kolar iz Udruge “Zora”, zamjenik župana Me imurske županije Matija Posavec, Sanja Ježi iz Zavoda za zapošljavanje te pro elnica Upravnog odjela za gospodarstvo, promet i europske integracije Vesna Haluga, iji je odjel sudjelovao u pripremi i apliciranju projekta, te e sudjelovati u njegovoj implementaciji.

Projekt inancijski podržava EU kroz program IPA IV. komponenta – Razvoj ljudskih potencijala s ukupno 84,86%, odnosno 91.890,02 eura, a su inanciraju ga Me imurska županija s 11,07%

Svi nositelji i partneri projekta kojim e se žene žrtve nasilja pokušati reintegrirati u društvo (11.986,20 eura) i Zavod za zapošljavanje s 4,08% (4.413,60 eura), što je ukupno 108.289,82 eura.

Projekt traje godinu dana.

Projekt konkretnih rezultata Projekt je nastao iz zajedni ke želje svih partnera da se dade potpora i pomogne dugotrajno nezaposlenim ženama srednje dobi, žrtvama obiteljskog nasilja i ostalih ugroženih skupina kroz niz aktivnosti koje e se provoditi. - Me imurska županija nositelj je projekta jer žene s najnižim stupnjem obrazovanja ostaju najdulje nezaposlene, a nezaposlenost i siromaštvo zajedno sasvim sigurno postaju uzrok obiteljskih i bra nih tenzija. Podaci

su za Hrvatsku zabrinjavaju i, Me imurska je županija negdje u sredini, ali svaka statistika te vrste je zabrinjavaju a, istaknuo je me imurski dožupan Matija Posavec.

Predsjednica Udruge “Zora” Marina Kolar veliku vrijednost projekta vidi u injenici da se on provodi koordinirano. - Ina e se u projektima gube znatni resursi i aktivnosti se preklapaju, ne zna se tko što radi. Tako da je velika vrijednost ovog projekta to što on uklju uje sve relevantne institucije iz Me imurske županije što kao suradnike, što kao partnere. Upravo zbog toga što emo u aktivnostima svi dati svoj doprinos, ovaj projekt imat e konkretne rezultate, a ne e biti

tek jedan u nizu projekata koji e biti provedeni, smatra Kolar.

Dodaje da e za ciljanu skupinu žena, konkretno njih 28, osim formalne edukacije biti organizirane i radionice o timskom radu i suradnji, mo i pozitivnog mišljenja, pisanju životopisa, služenju ra unalom i Internetom te vo enju ku nog budžeta. Uz to, s korisnicama e se sustavno raditi i kroz grupno i individualno savjetovanje. Osim toga, partneri projekta nadaju se i da e s Hrvatskom gospodarskom komorom uspjeti animirati i poslodavce da uzmu u obzir i prednost daju upravo dugotrajno nezaposlenim ili nezapošljivim ženama žrtvama nasilja. (bš)

POZIV AKADEMSKI obrazovanim gra anima na sudjelovanje

Akademski bal u svrhu promicanja suradnje Drugu godinu za redom, u subotu 22. sije nja s po etkom u 19 sati, u restoranu “Kristal“ održat e se Akademski bal. I ove godine bal organiziraju Društvo pravnika, Udruga ekonomista, Društvo gra evinskih inženjera i tehni ara Me imurja i Hrvatski lije ni ki zbor podružnica akovec, te pozivaju sve lanove društava, ali i ostale gra ane da se pridruže balu.

Ideja o organiziranju i promicanju druženja akademski obrazovanih gra ana postojala je unazad dvadesetak godina i kona no je realizirana u sije nju prošle godine organizacijom prvoga Akademskog bala.

Ovogodišnji bal, drugi po redu, organizira se ohrabren uspjehom prošlogodišnjeg i pozitivnim reakcijama svih koji su na njemu prisustvovali, a želja je organizatora da on postane tradicionalnim.

Svrha ovog bala je, osim druženja i upoznavanja, promicanje suradnje te realizacija zajedni kih interesa, što je, smatraju organizatori, u današnjim suvremenim kretanjima osobito važno i zanimljivo. Posebna želja organizatora je da se na sudjelovanje u balu uklju e mladi kadrovi, iji e doprinos i suradnja ulaskom u EU biti od velike važnosti.

Za sada, istaknuto je na konferenciji za novinare, Akademski bal u akovcu ne e biti humani-

OSJE AJ PANI NOG napada nije neizlje iv

Bolesnike koji se lije e o ekuje dobar ishod Nema osobe koja barem u nekom životnom razdoblju nije bila zabrinuta zbog ne ega, ali što u initi ako ste osoba s pani nim napadima neprekidne zabrinutosti. Što je to pani ni osje aj koji je potrebno lije iti, zamolili smo za pojašnjenje psihijatra Marija Mikulana iz poliklinike “Živa” iz Varaždina da bi oni koji se suo avaju s vlastitim osje ajem prevelike zabrinutosti mogli prepoznati simptome bolesti i zatražiti stru nu pomo te što kvalitetnije nastavili živjeti.

• Zašto je važno potražiti stru nu pomo ?

— Osoba s pani nim napadima može razviti i strah od otvorenog prostora, pa izbjegava izlazak iz ku e ili prostora u kojem se osje a sigurno. Sve to umanjuje obiteljsko, radno i socijalno funkcioniranje i u velikoj mjeri umanjuje kvalitetu života osobe s pani nim napadima.

• Kako po inje napad?

— Pani ni napad po inje naglo, u trenutku kada je osoba zaokupljena uobi ajenim životnim aktivnostima, primjerice, itanjem knjige, vožnjom automobilom, gledanjem ilma u kinu i sl.

Iznenada srce po ne jako lupati i osoba ne može do i do zraka. Naj eš e se osje a ustrašeno, dapa e, užasnuto, ili ošamu eno, kao da

e poludjeti ili pasti u nesvijest, sigurna da se zbiva nešto strašno i da e umrijeti.

Osim osje aja lupanja srca i osje aja gušenja i nedostatka zraka, mogu biti prisutni i drugi tjelesni simptomi, naj eš e bol i pritisak u prsima, vrtoglavica i osje aj nestabilnosti, osje aj trnaca, drhtanje, navale hladno e i vru ine, preznojavanje, uz op i osje aj slabosti. Osje aj straha da e umrijeti, poludjeti ili izgubiti kontrolu nad sobom intenzivan je na vrhuncu napadaja, koji u pravilu nastupa brzo i brzo dostiže svoj vrhunac, ve unutar desetak minuta, te potom polako gubi na intenzitetu. Osobe esto u vrijeme napadaja jure na hitnu traže i lije ni ku pomo .

• U kojoj se dobi javljaju napadi?

— Osobe koje imaju pani ne napade i pani ni poreme aj naj eš e su mladi odrasli, u tre em ili etvrtom desetlje u života, no napadi mogu po eti i kasnije, i do šezdesetih godina života. Osoba s pani nim napadima osje a neprekidnu zabrinutost da bi se mogao pojaviti novi napad panike, te je zabrinuta da bi u napadu moglo biti ugroženo njeno zdravlje ili bi mogla izgubiti kontrolu nad svojim ponašanjem. Osoba s pani nim napadima može razviti i

strah od otvorenog prostora, pa izbjegava izlazak iz ku e ili prostora u kojem se osje a sigurno.

Sve to umanjuje obiteljsko, radno i socijalno funkcioniranje i u velikoj mjeri umanjuje kvalitetu života osobe s pani nim napadima.

• Kako dugo traju napadi?

— Napadi u pravilu traju izme u 5 i 20 minuta, rijetko kada duže od jednoga sata. Neki se bolesnici iza toga i dalje osje aju uznemireno i umorno i po nekoliko sati od završetka napada. Ponekad napad oslabi, a zatim ponovo zapo ne u punoj ja ini. Kad se radi o bolesnicima koji imaju dugotrajne pani ne napade, esto istovremeno postoji bar još jedan psihijatrijski poreme aj. Naj eš e je to generalizirana anksioznost ili depresivni poreme aj s razdražljivim raspoloženjem kao glavnom manifestacijom depresivnosti.

Po etno izbjegavanje i ovisne crte osobnosti opisuju karakter osoba s pani nim poreme ajem.

• Što je tipi no ponašanje za osobe koje pate od pani nih napadaja?

- esto se kao odgovor na pani ne napade razvije agorafobija.

Tipi no je za agorafobiju izbjegavaju e ponašanje, koje karakterizira strah od napuštanja ku e, strah da u bilo kojem trenu osoba ostane sama i strah da osoba

ostane daleko od ku e u situacijama u kojima se osje a zarobljeno, zbunjeno ili bespomo no. Osobe zbog toga obi no izbjegavaju javni prijevoz, primjerice, autobus, vlak ili avion. Izbjegavaju isto tako gužvu, lift, restorane, supermarkete i ekanje u redu pred šalterima. U najdrasti nijim primjerima osobe izbjegavaju bilo kakav izlazak iz ku e, osobito ako nemaju pratnju bliske osobe, ili izbjegavaju same ostati u ku i.

Agorafobija esto po inje nakon što se pani ni napad ponovi u nekoj situaciji. Tako osoba koja putuje na posao vlakom i ima ponovljeni napad panike tijekom vožnje vlakom po ne izbjegavati vožnju vlakom. Ako se napad ponovi tijekom vožnje automobilom, osoba to po ne povezivati s vožnjom op enito, umjesto da odustane od ideje da ni prvi napadi nisu bili uvjetovani vožnjom vlakom.

Prognoza poreme aja je razli ita od osobe do osobe. Teško je unaprijed predvidjeti koje e osobe i u kojoj ja ini zbog pani nih napada razviti izbjegavaju e ponašanje.

Obi no se frekvencija i intenzitet pani nih napada mijenjaju. Postoje periodi kad su napadi eš i i ja i i izmjenjuju se s periodima kada gotovo i nema napada. Periodi bez napada mogu potrajati mjesecima, pa i godinama, a onda se napadi ponovno

Mario Mikulan, psihijatar, psihoterapeut pojave. U ekstremnim slu ajevima bolesnici mogu zbog izbjegavaju eg ponašanja desetak i više godina provesti ne izlaze i iz ku e.

• Kada zapo eti lije enje?

— Važno je lije enje zapo eti što ranije, po mogu nosti još prije no što se razvije izbjegavaju e ponašanje. Ponekad je u toj fazi lijekovima mogu e brzo prekinuti napade i posti i potpuni i trajni prestanak.

Pa ipak, u najve em broju slu ajeva, bolesnici s fobi nim izbjegavanjem imaju i dalje osje aj ustrašenosti, ak i kada se napadi prekinu.

Iako bolesnici koji se lije e uglavnom imaju dobar ishod lije enja, postoji nekoliko pokazatelja slabijeg ishoda lije enja. To su bolesnici koji imaju ja i intenzitet i eš u frekvenciju napada, oni koji su ve razvili izbjegavaju e ponašanje i kod kojih poreme aj duže traje.

Lošiji ishod lije enja imaju i oni koji istovremeno imaju depresiju i životno iskustvo ranog odvajanja od roditelja zbog smrti ili razvoda, te samci. Tre ina bolesnika oporavi se u cijelosti.

tarnog karaktera, kao što je to obi aj diljem svijeta, ali, kada se ustali tradicija, sigurno e se razmisliti i o toj soluciji, kažu organizatori.

Bal su na konferenciji za novinare predstavili Petra Vugrin i Ivan Ivkovi iz Društva pravnika, Alojzije Sobo anec iz Udruge ekonomista, Marija Hali iz DGITa Me imurja i Dubravka Kapun iz HLZ-a akovec te su pozvali sve lanove navedenih udruga da se okupe na balu. (bš)

Zabavni i profesionalni segmenti bala Bal e se održati u restoranu “Kristal“ u akovcu 22. sije nja s po etkom u 19 sati, kada po inje do ek gostiju uz aperitiv. U 19.30 sati predsjednici udruga organizatora održat e pozdravne rije i i bal e se otvoriti be kim valcerom. Na akademskom balu nastupit e i me imurske glazbene umjetnice sopranistica Ivana Tkalec i pijanistica Maja Magdaleni .

Bal e voditi Dejan Buva , a svirat e Globus bend. Za sudjelovanje na balu mogu se prijaviti svi akademski obrazovani gra ani, a kontakt osoba je Petra Vugrin – petra.vugrin@gmail.com (bš)

Petina bolesnika ima teže simptome kroz duže vrijeme i zna ajne teško e i ograni enja u svakodnevnom funkcioniranju. Polovica bolesnika živi s manjim ograni enjima i blažim simptomima. Najzna ajniji predskazatelj lošeg ishoda lije enja je anksiozni (izbjegavaju i) poreme aj osobnosti, uz slabi odgovor na terapiju lijekovima.

Takve su osobe socijalno inhibirane, uz osje aj neadekvatnosti, preosjetljive i ustrašene i sklone izbjegavanju socijalnih interakcija. Izbjegavaju kontakte s drugim osobama iz straha da e biti odba ene, ismijane ili ponižene. Sebe doživljavaju kao usamljene osobe odba ene od društva.

• Može li pani ni poreme aj biti rizik i za druge bolesti?

— Pani ni poreme aj predstavlja imbenik rizika za neka druga medicinska stanja. Neke su studije pokazale da osobe s tim poreme ajem eš e umiru od sr ano - žilnih bolesti i eš e po ine samoubojstvo. Smatra se da osobe s pani nim poreme ajem op enito eš e istovremeno boluju od velike depresije.

Pani ni je poreme aj nedovoljno prepoznat od strane bolesnika, ali i od strane lije nika.

Važno je pani ni poreme aj što ranije prepoznati, dijagnosticirati i lije iti. Danas imamo na raspolaganju velik broj modernih lijekova, koji su u inkoviti, a sigurni i dobro podnošljivi. esto je potrebno lije enje kombinirati s nekim oblikom psihoterapije. To je naj eš e psihodinamska psihoterapija ili kognitivno - bihevioralna terapija. Uz medikaciju uvijek je nužan neki oblik suportivne psihoterapije. (S.Z.)

14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

18. sije nja 2011.

ME IMURSKO VINARSTVO kako ga vidi Rajko Cmre njak iz Svetog Urbana

Mnogi nisu svjesni veli ine projekta “Pušipel” Agrumi, agrumi ... i repa

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Agrumi i repa u trendu Oni koji se boje cijepljenja protiv gripe, a žele ostati zdravi, na akove kom placu i sajmu u srijedu su gotovo pomeli sve agrume, od limuna preko mandarina do naran a i grejpa.

Odmah do agruma po potražnji je obi na me imurska sto na repa koju ljudi kuhaju i za sebe, kao slatku ili ukiseljenu. Kažu da je bolja od kiselog zelja i svih “plivita”, odnosno sintetskih lijekova.

Dobra je ponuda i potražnja za žitaricama, medom, jajima i suhim vo em. (sm, zv)

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - sto na repa

20 kn/vre a

- jabuke - luk - pšenica - kukuruz - krumpir - kisela cikla - orasi - suhe šljive - med

40 kn/vre a 60 kn/vre a 1,30 kn/kg 1,20 kn/kg 2 kn/kg 16 kn/kg 40 kn/kg 20 kn 30 kn/bo ica

RASPORED CIJEPLJENJA PASA Bioins tut d.o.o. obaviještava cijenjene klijente -držaoce pasa- da je zapo ela akcija cijepljenja pasa pro v bjesno e. Psi se cijepe od ku e do ku e odnosno u veterinarskim ambulantama akovec, Mursko Središ e, Gornji Mihaljevec.

Cijepljenje se obavlja po slijede em rasporedu:

• • • • • • • • • • •

14.01.2011. Novakovec 15.01.2011. Podturen 17.01.2011. Sivica,Ferke nec,Celine 18.01.2011. Gardinovec 19.01.2011. Štefanec,Vularija,Totovec 20.01.2011. Novo Selo na Dravi,Kuršanec 21.01.2011. Puš ine 22.01.2011. Savska Ves,G.Kuršanec 24.01.2011. Gornji Hraš an,Slakovec 25.01.2011. Macinec, re an 26.01.2011. Trnovec,Badli an

Cijena cijepljenja pasa pro v bjesno e je 189,54 kn po psu odnosno 135,00 kn za one kojima su psi ve mikro ipirani. S obzirom da smo dužni vodi ma ne podatke o svim psima molimo Vas da prilikom cijepljenja pripremite knjižicu psa i Vaš OIB broj. Cijepljenje se obavlja od 7.30 do 13.30 svaki dan, a za one koji su sprije eni molimo da se javite u nadležnu veterinarsku ambulantu Bioins tut d.o.o. radi dogovora o cijepljenju.

Zahvaljumo Vam se na suradnji, Vaš Bioins tut d.o.o.

- Kvalitetom vina europski smo vinari, optimisti an je Cmre njak - Projekt ‘Pušipel’, kojim smo zaštitili autohtonu sortu me imurskog vina, koje se dobiva iz grož a sorte moslavac ili šipon, grandiozno je djelo i mnogi, na žalost, nisu svjesni njegove veli ine i vrijednosti, kaže Rajko Cmre njak iz Svetog Urbana, jedan od najboljih me imurskih i hrvatskih vinara.

Cmre njak samo za Me imurske novine govori o minuloj i novoj godini vinogradarskoj godini, u kojoj e Hrvatska najvjerojatnije dobiti zeleno svjetlo za skorašnji ulazak u Europsku uniju.

- Istina je da su ove dvije godine vrlo važne za nas vinogradare i vinare, premda se mnogo stvari dogodilo ranijih godina, u kojima smo osobito mi, lanovi Hortus Croatiae, odredili svoje smjernice, prioritete i ostvarili odre ene ciljeve.

Prošla godina bila je vrlo teška, ali i godina u kojoj, na sre u, nije bilo tu e, nepogode koja je prethodnih godina mnogima, pa i meni, prouzro ila velike štete. Kvaliteta vina lanjske berbe u najve em e dijelu ovisiti o procesima u podrumu. Do izražaja dolaze stru nost i tehnologija, te iskustvo vinara - podrumara.

To zna i da e samo ‘budni’ vinari uspjeti stvoriti kvalitetna vina, jer više nego ikada po-

trebno je bdjeti nad procesima i ne dozvoliti da i najmanji segment ostane prepušten samom sebi.

Vina berbe 2010. bit e rezultat i pokazatelj stru nosti i strpljenja svakog vinara, smatra Cmre njak, dodaju i da e godina ipak biti ozna ena samo kao prosje na.

Marketing nam treba više od svega - Godina u koju smo zakora ili u odre enom je smislu ‘predeuropska’, me utim, za nas me imurske vinare ona ne e biti prijelomna. Naša vina i svi mi smo za ‘Europu spremni’ jer adute imamo. To su na prvom mjestu kvalitetna vina, respektabilne površine vinograda i naša snažna volja da europskom tržištu pokažemo najbolji me imurski i hrvatski proizvod vino, ali i ponudu u našim kušaonicama.

Da smo kvalitetom ravnopravni Europi, pokazalo se na nedavnom ocjenjivanju vina u slovenskom Ormožu, gdje smo mi me imurski vinari me u ‘europejcima, Slovenijom i Ma arskom, osvojili pregršt zlatnih i srebrnih odli ja, a vino Agrome imurja je postalo i šampion te državni prvak i dobitnik velikog zlata.

- Ono što moramo riješiti u ovoj godini je snažniji marketing. Bez njega više ne e i i, odnosno mi vinari smo zaokupljeni vinogradima i vinima, pa ne stignemo kvalitetno predstaviti naše proizvode tržištu.

Dogovorimo li se oko marketinga, mogu re i da smo napravili veliku stvar, jasan je Cmre njak, uvjeren da su me imurska vina brend kojim se Me imurje i Hrvatska mogu di iti.

Vinska hiža Obitelj Rajka Cmre njaka nastavlja obiteljsku tradiciju vinogradarstva i vinarstva nastalu 1884. godine.

Njihova vina 1992. godine dobivaju certi ikat o geografskom podrijetlu, ime zapo inje snažan iskorak vina Cmre njak na hrvatsko tržište.

Upravo je tržište njihovim vinima dalo visoka priznanja koja se oslikavaju u tisu ama ispijenih litara, a potom i doma a i me unarodna stru na povjerenstva i komisije u obliku zlatnih, srebrnih i bron anih odli ja i medalja. Prerada grož a i proizvodnja vina, osobito buteljiranih, odvija se po najsuvremenijim tehnološkim procesima, uz poštivanje i tradicionalnih vrijednosti me imurskog vinarstva.

Danas je po koli inama i kvalitetom obitelj Cmre njak vode a u Me imurju, a jednako tako me u prvima

UDRUGA VO ARA, vinogradara i povr ara Sveti Martin na Muri

Na redu vinogradari Na obiteljskom gospodarstvu Zdravka i Verice Šafari , u Gornjem Koncov aku, održana je radna sjednica izvršnog odbora Udruge vo ara, vinogradara i povr ara op ine Sveti Martin na Muri.

Izvršni odbor je donio odluku o održavanju godišnje skupštine, koja e se održati u petak 28. sije nja u 18.30 sati u prostorijama KUU-a Sveti Martin u zgradi op inske uprave i pošte u Svetom

Vino godine Vina berbe 2010. tek se oformljuju u me imurskim podrumima i nije ih mogu e sada ocijeni .

Najbolje i najprodavanije vino obitelji Cmre njak u 2010. godini je pušipel pres qe berbe 2009., dok je silvanac zeleni berbe 2009. njihovo najtraženije i najprodavanije vino uop e. Osobito konkretno i vrhunsko vino je rizling rajnski izborna berba 2009., koje kao predikatno vino uskoro kre e na tržište. Ukupno, me imursko vino godine i posljednjih godina je pušipel clasic, kaže Cmre njak, sretan i zadovoljan što desetak vinara stalno radi na kvalite pušipela. (sm) je kada su u pitanju degustiranja vina u podrumu ili kušaonici. Mla i lanovi obitelji Marko i Petra stru no se usavršavaju, a Rajko, glava obitelji, od nedavno je kandidat za lana Bratovštine hrvatskih vinskih vitezova, što u kona nici zna i da e konzumenti njihovih vina i posjetitelji Vinske hiže Cmre njak uživati u kvaliteti vina te iz prve ruke doznati puno toga o vinu.

(Stjepan Mesri )

Martinu na Muri. U sklopu skupštine e mr. sc. Milorad Šubi , dipl. ing. agr., održati predavanje o zaštiti vo njaka i vo a. Posebno e Šubi govoriti o zaštiti šipona - moslavca, jer ta je problematika, prema rije ima Mladena Dobrani a, predsjednika udruge, vrlo zanimljiva svetomartinskim vinogradarima, koji iz godine u godinu imaju sve kvalitetnije nasade i vino, pa zaslužuju da se i za njih održi predavanje.

Na sjednici je odlu eno da lanovi udruge sudjeluju na obilježavanju Vincekovog u nedjelju 23. sije nja. (sm)

18. sije nja 2011.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464.

Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E:

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Sobne biljke Da je list osnovni organ u kojem biljke pretvaraju svjetlosnu energiju sunca u kemijsku energiju organskih spojeva to znaju svi moji vrtoljupci. Zato se mnogi zbune kad se susretnu s podjelom sobnih biljaka na lisnate biljke, cvjetne i biljke s plodovima. Ta je podjela zaista malo udna. Pa i biljke s cvjetovima imaju liš e a i lisnate biljke kad tad procvatu. Ve ina biljaka u našem vrtu i ku i spada u više biljke koje se razmnožavaju sjemenom. Sjeme nastaje u cvijetu a donosi se u plodu. Ova podjela se odnosi na prevladavaju e karakteristike neke biljke u toku njenog životnog ciklusa i više je komercijalna nego botani ka.

Mnogo je sobnog bilja ije je osnovno estetsko obilježje baš liš e. Zovemo ih ‘ lisnatim biljkama ‘, a ipak nas mnogo tih biljaka o arava i drugim bojama a ne sam zelenom. ini se da tropsko sunce magi no djeluje na liš e koje blijedi u razli itim nijansama žute boje pod žarkim zrakama naše zvijezde ili crveni od zadovoljstva pod njenim vru im milovanjima. Neke se sramežljive biljke ukrašuju nježnim tonovima ruži aste, dok prijateljice sjene gledaju kako im liš e postaje intezivnije i dobiva grimiznu boju što katkad grani i sa crnom.

Biraju i najneobi nije maštarije, daju i prednost najodvažnijim kontrastima, vrtlari stalno proširuju izbor ‘ lisnatih biljaka ‘ sa sve više i više sofisticiranim liš em.

U ukrašavanju domova, e biljka zelenog liš a dominirati, jer utjelovljuje mir i odmor. Ako mene pitate, zelena boja je sasvim u redu. Najefikasnija otosinteza takvih potpuno zelenih listova osigurava hranu za biljke

i kisik za nas – životinje. Mi smo životinje? Da, po fiziologiji, a ini se da se i filozofijom koristimo životinjskom, ponekad, poneki. Šareno liš e donosi veselu notu koja pridonosi ugo aju uz prednost ve e dugovje nosti od bilo koje cvjetnice. Zato što svaka cvjetnica, kako god dugo cvala, jednom odcvate i onda joj opet ostane samo liš e.

Ukopane u o itoj nepomi nosti, biljke koriste bogatu domišljatost da oplo ivanje uspije.

Orhideja e se prerušiti u insekta, prepustit e se simuliranom parenju pri emu e životinja nehotice postati svodnik. Kontakt dug nekoliko sekundi, ak i obi an dodir, dovoljni su da si ušna zrnca peludi s dlakavog zatka bumbara ili p ele zalijepe za tu ak orhideje. Neki e cvjetovi kaktusa ekati no da bi procvjetali i neodoljivo privukli šišmiše koji e ih oploditi. Mirisi nisu stvoreni da gode našim osjetilima, ve da privuku to no odre ene insekte koji e postati suu esnici u razmnožavanju biljaka koje obilaze. Naravno da mi ljudi pre eriramo ono cvije e iji miris nam godi. To nam nitko ne e zamjeriti. ak i ako se složen i zastario kodeks govora cvije a gubi iz našeg sje anja, cvijet uvijek izražava ljepotu, blagost, privrženost, nježnost i ljubav. Poklonjen živi cvijet, rascvjetan u svom loncu dodat e cvijetu još ja u simboli nu vrijednost i jamstvo ve eg užitka i velikog podijeljenog veselja.

Vole Vas u Vrtnom centru IVA!

VETERINARSKI SAVJETI

Kastracije životinja koje služe za ljudsku ishranu Kastracija je opera vni zahvat kojim se uklanjaju spolne žlijezde, a dolazi od lat. rije i castrare, što zna i škopi , jalovi .

Kastracije muških živo nja obavljaju se iz gospodarskih, odnosno ekonomskih razloga. Konji i volovi, koji su kastra pastuha i bikova, mirniji su pa se mogu upotrebljava u radu zajedno sa ženskim živo njama, a mogu se pušta i na zajedni ku ispašu.

Kastracijom nadalje utje emo na rast živo nje, poja avamo joj tovnos , meso je kvalita vno bolje (nestaje mirisa po jarcu i nerastu), a kod ovnova popravlja se i kvaliteta vune.

To je osim toga važan opera vni zahvat koji se izvodi i iz zdravstvenih razloga, npr. ako je posrijedi tumor, upala ili ozljeda testisa, te skrotalna kila, zlo udnost pastuha i sl.

Iz preven vnih razloga tako er izvodimo taj zahvat. Npr. poslije drugog svjetskog rata obavlja se kastracija pastuha zbog suzbijanja durine. Durina je spolna bolest konja i magarca koja se prenosi spolnim aktom. Spomenut u i kazeozni limfaden s ovaca i koza, kao kroni nu bolest koja se o ituje stvaranjem apscesa (nakupina gnoja u novostvorenoj šupljini u tkivu) i to: u limfnim vorovima, plu ima, jetri, slezeni, bubrezima, vimenu i tes sima. Živo nju možemo kastrira u svakoj životnoj dobi, ali bolje je u ranoj mlados . Vrijeme kastracije esto je odre eno svrhom, odnosno zbog ega držimo živo nju.

Na po etku teksta napomenula sam da je kastracija zahvat kojim odstranjujemo muške spolne žlijezde, a me i isklju ujemo

tes kularne hormone. Prema tome “grubo” zadiremo u organizam živo nje i znatno utje emo na daljnji razvoj živo nje. Ždrijebad i mlade pastuhe namijenjene za rad kastriramo u dobi izme u 1. i 3. godine starosti, a to vrijedi i kod živo nja koje e služi kao sportske živo nje. Telad koju želimo upotrebljava kao radne volove treba kastrira izme u 6. i 12. mjeseca staros . Zna i u prethodnim slu ajevima živo nje ve moraju dos i odre eni stupanj tjelesnog razvoja da bi se kastrirale.

Prasad kastriramo naj eš e izme u 1. i 2. mjeseca staros , a može i ranije (npr. u intenzivnom uzgoju svinja). Starije životinje namijenjene za tov (nerast i jarac) treba škopi nakon njihova izlu ivanja iz rasploda.

Jarad i janjad treba kastrira izme u 6-8 tjedana staros , a pjetli e s 3-4 mjeseca (kopunizacija). Telad koju želimo upotrijebiti za klanje treba kastrirati ranije, odnosno izme u 2. i 3. mjeseca staros , za razliku od teladi koja je nekad bila namijenjena za rad.

Prema uvje ma proizvodnje mijenja se zna aj i potreba kastracije. Intenzivni na in uzgoja i držanja živo nja znatno je izmijenio indikaciju i ulogu kastracije. Kastracija mladih bikova se rijetko izvodi baš zbog uvo enja intenzivnog tova junadi, odnosno živo nje pos žu ve u tjelesnu masu u kra em vremenskom razdoblju.

Kastracije ženskih živo nja izvode se iz medicinskih razloga. Kod krma a, ovariotomijom olakšava se i ubrzava tovljenje, jer se krma a više ne buca, a redovno se pove ava težina živo nje.

U ekstenzivnom uzgoju doma ih živo nja najpogodnije vrijeme za kastraciju je prolje e i rana jesen. Za izvo enje kastracija kod velikih živo nja najbolje su travnate i mekane površine udaljene od prašnjavih puteva. Kastracije ne smijemo izvoditi za vrijeme hladnih i vjetrovitih zimskih dana, za vrijeme vladanja zaraznih boles , u živo nja s organskim boles ma i za vrijeme oporavljanja od boles . Svaku živo nju prije operacije treba klini ki pregleda . Inspekcijom i palpacijom skrotuma, odnosno mošnje u kojoj su smješteni tes si (muške spolne žlijezde) treba isklju iti postojanje kile, kriptorhizma (testis se ne spus u mošnju i ostaje u trbušnoj šupljini ili ingvinalnom kanalu) i dr. boles tes sa. Operacijsko polje treba o is i dezi ncira . Na dan kastracije treba živo nji uskra obrok. Operaciju je najbolje izvrši ujutro da ne bismo unijeli infekciju od neke dr. živo nje i da bi za dana s gli pregleda životinju, ako se pojave postoperativne komplikacije. U svinjogojstvu, zbog es h skrotalnih kila prilikom kastracije, a osobito u ve im uzgojima, svaku živo nju treba pregleda na kilavost.

Na kraju ovog teksta spomenula bih jednu važnu injenicu što se e kastracija na našem terenu, a to su kastracije odojaka. S obzirom da to nije nikakav “kunst” (umjetnost) kako kažu ljudi, ve ina vlasnika sama škropi “obi ne” odojke ili nekolicina njih koji se usude to u ini . Ina e “kilavce” prepuštaju nama veterinarima. Posljedice takvih kastracija u mnogim slu ajevima su pogubne za prasad, jer se javlja infekcija, a mogu je i tetanus. Inkubacija u tetanusa odnosno vrijeme od ulaska infekta u svježu

i zaga enu ranu, pa do pojave prvih znakova boles traje 1-3 tjedana, a ak se protegne i na nekoliko mjeseci. Kod tetanusa je prisutna op a uko enost i drhtanje miši a, pokre eljus se smanje. Temperatura se uo i smr može povisi i preko 42 °C. Za lije enje nije obi no nego je skoro uvijek kasno, te prasad ugiba.

Prisutna je još jedna pojava koju moram napomenu . Doga a se da “laicištroja i” izvade samo jedno “jaje”, jer je drugo ostalo u trbušnoj šupljini (kriptorhizam). Odojak se poslije proda. Kod novog vlasnika ne pokazuje nikakve neuobi ajene znakove, te biva kao tovljenik zaklan.

Nakon klanja javlja se neugodan miris po nerastu zbog prisustva preostalog tes sa i tes kularnih hormona, te meso mora bi odba eno. Kriptorhide, odnosno odojke s zaostalim tes som, naravno ako se prirodno naknadno tes s ne spus , vrlo je jednostavno operira u 4. ili 5. mjesecu staros .

Miris po spolu iš ezava za 4-5 tjedana.

Snježana Štorga, dr. vet. med.

16

Mozaik

DVORSTRUKI jubilej bra nih parova Strojko i Varga iz Novog Sela Rok

HLAPI INA

Obrtnici obnavljaju kapelicu Na poticaj župnog odbornika Franje Bogdana, u Hlapi ini je zapo ela obnova i sanacija kapele koja se nalazi uz županijsku cestu Hlapi ina - Sveti Martin na Muri, na ulasku u naselje iz smjera Vrhovljan.

Kompletno je zamijenjena krovna konstrukcija i pokrov, te su postavljeni novi žljebovi i oluci. im vrijeme dozvoli, tvrtka “Bogdan pigmenti“ iz Hlapi ine obnovit e vanjsku fasadu. Glavne radove izvodi tvrtka “Milena shop“ iz Hlapi ine, i to o vlastitom trošku, a i svi ostali radovi bit e izvedeni na trošak tvrtke ili majstora.

Stoga i nije poznata cijena sanacije crkvice u kojoj se nalazi možda najljepša freska - slika Presvetog Trojstva. Odbornik Bogdan kaže kako nigdje ne postoji zapis tko je i koje godine dao podignuti ovu kapelicu, koja u sebi krije vrijednu sakralno - umjetni ku sliku.

Isto tako, Bogdan najavljuje potrebu ugradnje novih vrata, te mogu nost da se kapela zaštiti, ali i otvori za posjetitelje koji bi uživali u ljepoti slike koja se nalazi na plafonu (svodu) njezine unutrašnjosti. U oltaru se nalazi kip Svetog križa.

(S. Mesari ) Djelatnik “Milena shopa“ postavlja novo krovište

ŽUPA Sveti Juraj na Bregu

Dobre vijesti s jurovskog brijega Župa Sveti Juraj na Bregu jedna je od rijetkih u kojoj je 2010. godine bilo više krštenih nego umrlih, odnosno krš anski sahranjenih osoba.

Kršteno je 53 djece, umrlo je 46 osoba, a vjen ano je 13 parova.

Nakon 2005. godine, 2010. je prva godina s pozitivnim natalitetnim predznakom.

Proteklih deset godina najcrnja je bila 2008., kada je ak 24 ljudi više umrlo negoli kršteno. Podsje amo da je 2008. srušena i župna crkva, koja se intenzivno obnavlja. Ovih dana

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 18. sije nja Izabela, Priska srijeda, 19. sije nja Mario, Ljiljana etvrtak, 20. sije nja Fabijan, Sebastijan petak, 21. sije nja Agneza, Janja, Neža subota, 22. sije nja Vinko, Vinka, Irena nedjelja, 23. sije nja Milka, Ema, Vjera ponedjeljak, 24. sije nja Franjo Saleški

18. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

je IGH Institut župniku vele asnom Ivici Puškadiji dostavio pregled do sada obavljenih radova te plan nastavka sanacije. Najavljeni su radovi na sustavu zaštite temelja od vlage i odvodnje površinskih voda uz zatrpavanje rovova, te radovi na ure enju unutrašnjosti la e.

Nakon gra evinskih radova, uslijedit e restauracija ošte enih zidova i oltara, što e potrajati od pet do deset godina, ovisno i o priljevu novca. Sve u svemu, kona no dobre vijesti iz najljepše me imurske župe. (sm)

Otac i majka proslavili šezdeset, a k erka i zet etrdeset godina braka Josip i Franciska Strojko iz Križovca proslavili su 6. sije nja, na Sveta tri kralja, 60 godina braka, a njihova k erka Marija i zet Josip Varga iz Novog Sela Rok 40 godina braka. Roditelji i k erka uprili ili su zajedni ku proslavu obljetnice braka.

Josip i Francika Strojko vjen ali su se dva puta, kod mati ara 6. sije nja 1950. godine. Brak se u to vrijeme morao najprije sklopiti civilno, a tek nakon toga se mogao sklopiti u crkvi, makar je za vjernike bio važniji brak sklopljen u crkvi.

Stojkovi su to drugo vjen anje obavili dan kasnije, u nedjelju 7. sije nja 1950. godine. Život prije šezdeset godina u Me imurju u odnosu na današnji toliko se razlikovao da bi se današnjim mladencima inio nezamislivim i nemogu im, zato smo zamolili Francisku i Josipa da s nama podijele dio svoje životne pri e.

Franciska i Josip za današnje prilike bili su izuzetno mladi kada su se vjen ali. Njemu je bilo nepunih dvadeset, a njoj sedamnaest godina. Tadašnje vrijeme nije poznavalo dugo djevojaštvo. Osnovna škola u trajanju od kakvih etiri pet razreda brzo je završila i u brak se ulazilo dosta rano. Nije se ni dugo hodalo, brak se sklapao ubrzo po upoznavanju. Franciska iz Vratišinca tako se udala za sina jedinca Josipa iz Križova i bila poslušna snaha svojoj punici. Vjerovali ili ne, nikada prije njihova vjen anja nije bila u ku i svog mladenca u kojoj je provela narednih 60 godina.

U tu ku u došla je kao mladenka nakon svadbene sve anosti. I dok današnje mladenke uživaju u biranju vjen anice, te davne poratne 1950. godine vjen anicu je trebalo nabaviti uz pomo “jedinica” jer je sva nabava bila racionirana.

Mladenci su kratko nakon vjen anja uživali u zajedni kom životu jer je Josip nakon nekoliko mjeseci nakon vjen anja otišao služiti vojsku na dvije godine, s time da je doma prvi put došao tek nakon godinu dana. Kad se vratio iz vojske, ve je imao i k erkicu.

Neusporedivo je bilo živjeti nekad i danas … Život im je iz današnje perspektive bio težak, svodio se na neprestani rad u poljoprivredi, od koje su Josip i Franciska isklju ivo živjeli i podizali svoju djecu. Nije bilo ni godišnjih odmora ni putovanja, osim hodo aš a na Mariju Bistricu.

Samo rad, rad i rad. Josip nam je kazao da su obra ivali puno zemlje, u po etku s konjima, kasnije je on za obradu izmijenio tri traktora koje

DONJI KRALJEVEC

Trostruki zlatni pir U crkvi Sv. Marije Magdalene u Donjem Kraljevcu u subotu 8. sije nja održana je sveta misa koju je vodio župnik vl . Mato Voni , koja je bila izuzetna po trostrukom zlatnom piru. ak tri para iz Donjeg Kraljevca proslavila su pedeset godina zajedni kog života.

Pedeset godina zajedni kog života i braka proslavili su bra ni par uro i An ela Vlah, Stanislav i Katarina Štefok te Antun i Agneza Gosari , a slavlju su se pridružili i lanovi obitelji, prijatelji i rodbina. Nastupio je i zbor mladih “Modestia” iz župne crkve Sv. Roka u Draškovcu.

(J)

Slavljenici na misi u crkvi Sv. Marije Magdalene u Donjem Kraljevcu

Franciska i Josip Strojko u župnoj crkvi Vratišinec prigodom šezdeset godina braka

Franciska i Josip Strojko kao mladenci prije šezdeset godina je i zaradio obra uju i zemlju. Uz zemlju, tu je bio i vinograd u danas susjednoj Sloveniji u mjestu Pince, koji im je pri injavao najve e zadovoljstvo u životu. Voljeli su raditi, puno su radili i podizali svoju djecu, njih petoro, dva sina, Ivana i Zdravka, i tri k eri, Mariju, Anu, koja je pokojna, i Darinku. Za Francisku je zbog toga bilo i dosta posla u ku i i oko ku e, jer nije nekada, pogotovo kad su djeca bila mala, bilo ku anskih strojeva. Rublje je Franciska prala u koritu na Muri. Koja žena danas uop e može zamisliti kako je to prati rublje zimi u ledenoj hladnoj Muri. Pa ipak oboje se slažu u tome da je u nekadašnjem na inu života bilo zadovoljstva i danas oni zra e zadovoljstvom i mirom.

- Nismo za drugo znali i time što smo imali bili smo zadovoljni, kazala je Franciska. I nikada unato svim teško ama, pa i neda ama koje život nosi, nisu pomislili na razdvajanje, kao današnji parovi koji na to pomisle im do e prva teško a.

Danas bra ni par Strojko živi od skromnih poljoprivrednih mirovina i ušte evine u svom domu punom topline. Kad su bili u naponu snage, dobro su gospodarili, podigli su djecu, doduše, po staroj tradiciji. De ke su poslali u školu, a starije djevojke ostale su kod ku e.

Tada je zemljišni maksimum polovicom prošlog stolje a u onom sustavu ograni avao odlazak selja ke djece u školu, jer se smatralo da oni mogu živjeti i od zemlje. I otac je odlu io: “dekle” budu doma, a de ke budemo školovali. Nekada je poljoprivreda ipak bila isplativija nego danas i kad su bili u naponu snage Strojkovi bi obra ivali još više zemlje, ali tadašnja je država seljake ograni avala u veli ini posjeda, pa kad su i imali novac, nisu mogli kupiti više zemlje. Danas im je jako važno da zbog malih mirovina imaju besplatno zdravstveno i dopunsko osiguranje i što su oslobo eni nekih obveza kao što je komunalna naknada. Ljudi vrijedni kao oni cijene svaku i najmanju povlasticu.

I dok se Franciska držala ku e, Josip je bio dosta i društveno aktivan, kao vatrogasac 48 godina bez prestanka bio je blagajnik DVD-a Križovec, 30 godina obavljao je važnu i asnu dužnost starešine po svadbama, što za rodbinu i poznanike, a što za pla u, jer je staru ceremoniju dobro znao napamet, naslijedivši je od svog oca. Bio je aktivan u radu Mjesne zajednice, ali i u op ini, oko poljoprivrednih mirovina, kod gradnje sada “stare - nove” bolnice, tuma e i svojim i okolnim mještanima važnost tadašnjeg zajma za bolnicu.

Josip Strojko danas je ušao je u 80. godinu života i još vozi auto, etvrti u nizu kojega je vlasnik, veseo je i vitalan, kao i njegova supruga Franciska, uzorna doma ica i vrsna kuharica koju ipak više mu e noge.

Danas uživaju u svojoj djeci, jedanaest unuka i šest praunuka. I premda žive sami, uvijek je kod njih netko do njihove djece ili unu adi, jer najljepše je “pre mamici i japici“.

(Božena Malekoci – Oleti )

Marijinih i Josipovih etrdeset godina Dvadeset godina poslije svoje majke Franciske i oca Josipa udala se njihova najstarija k i Marija za Josipa Vargu 26. prosinca 1970. godine. Kako im obljetnice vjen anja datumski padaju blizu, ve dva puta okrugle obljetnice slavili su zajedno: 30, odnosno 50 godina braka i sada 40, odnosno 60 godina braka, i to oba puta u kavani “Raj“ u Peklenici.

Zajedni ko slavlje je prakti no jer okupljaju ve inu zajedni kih slavljenika djecu, odnosno bra u.

Marija i Josip žive u Novom Selu Rok. Imaju dvoje odrasle samostalne

djece: sina i k erku te jednog unuka.

Ono što se Mariji nije ostvarilo, mogu nost da se školuje, nakon osnovne škole poha ala je samo kroja ki te aj kod Vere Rosi (u starom gradu), ispunilo joj se preko školovanja njezine k eri koja je završila fakultet.

Za školovanje djece Marija i Josip nisu žalili novca, dali bi i zadnju paru za to i svoju djecu poticali su u tome da se školuju koliko su oni htjeli i imali potrebu. Dio vijeka proveli su i rade i u Njema koj i, kao brojni Me imurci, strpljenjem, marljivoš u i radom prevladavali životne teško e. (BMO)

za velike i male

Djeca mogu sve

Svijet pri a • Svijet pri a

DJECA MOGU SVE… Piše: Žarko Skok

Tombola u domu penzionera

Djeca mogu sve. To nismo mi izmislili nego to doista jeste tako.

Ako ne vjerujete rije ima, onda vjerujte ovim slikama, Ionako vele da slika govori više od rije i. Pa kad je ve tako onda pogledajte ove

fotogra ije pa se uvjerite da djeca doista mogu sve. Bilo da je to negdje na priredbi, ili u razredu ili vani na igri. Možda to i sami znate po sebi pa nam stoga i vi pošaljite fotogra iju da vidimo što vi sve možete.

Svaštice • Svaštice • Svaštice Sosedova hiža Tam vu vulici je jena stara hiža.

Tam je negda živel moj sosed.

Ta hiža je mala, žota i sama.

Sosed je bil dober ovek, sakomu je rad pomagal.

Zato bo mi njegova hiža zanavek vu srcu ostala.

Paula Lajtman, 6.r.

OŠ “PETAR ZRINSKI” ŠENKOVEC

Molitva za tebe Nitko drugi nije kao ti.

Ne misli da u ni ijem životu ne postojiš, da u ni ijem srcu ne živiš da su svi bolji od tebe…jer… time vrije aš Boga.

Njega, koji te stvorio kao svoje udo.

Njega, koji ti je dao razum da razmišljaš na svoj na in, Njega, koji ti je dao slobodu da upoznaš samoga sebe.

Nikada nemoj težiti za ne im ja im i boljim…jer…

Sve je drugo ništa, slabo i lošije od tebe.

Koliko god ti se netko inio

savršenijim od tebe, Ne možeš postati kao on.

Svatko ima svoje niti, mreže poderane, snove otkinute…

Ali… Svatko u sebi ima svoj prostor za druge…

I to moraš iskoristiti.

Moraš prihvatiti tu e poglede, tu e govore, tu u sre u, ali…

Ne smiješ težiti da postaneš netko drugi.

Ti si jedinka, kristalna i ista, iz tebe zra i zraka, Ti si ovjek, djelo Božje, traži i otvori sebe Jer na taj eš na in upoznati ljubav bližnjega svoga.

Tko još zna što je važno, a što nije?

Tko još zna odakle dolazi ovjek i kuda ide?

Antonija Jan ec, 8.r.

OŠ IVANOVEC

Japek V kotu v kuhjici sedi i vum rez oblok gledi.

Na svoje mlode dneve misli kam su mu lepi asi dišli.

Sikakše misli po glavi mu hode, pak si gutne malo vinca i vode.

Tu i tam se malo preše e i lepe re i sosedima re e.

Dog sneg curi, on ga razme e na roki žulj jega pe e.

Z delom kad završi, v kuhju dide.

Na šporhotu mu juha vri.

Ak mu kaj za obed sfali, v štacun se požuri.

I kak dnevi idu, japici losi doli curidu.

Lana Kramar, 8.r.

OŠ DOMAŠINEC

Godišnja doba Kaj re i o godišnjim dobima?

So su posebna na svoj na in, od onih grdih i zdenih pa do lepih i son anih.

V jeseni smo mi , iš e deš curi.

Veter njiše grane, listje curi na se strane.

Zima je iš e pred nami, iš e buju zdeni dani, Grudamo se snegom i sanj emo bregom.

Da prolje e de, lepše je se.

Dojde pti je jato, ve i proletnice cvato.

Leta se bomo iš e na akali, da se bomo v morju namakali.

Lepo si bomo od škole po ivali, i v hlad se od sonca skrivali.

Dunja Višnji , 8.r.

OŠ PRELOG

Sat razrednika je tada bio neuobi ajeno glasan. Nakon što su riješili ono prvo što su morali, u iteljica je predložila djeci nešto vrlo zanimljivo.

- Djeco, mogli bismo u initi nešto što još nitko nije.

U enici 2 A se u udu pogledaju.

- Hajde, ekam vaše ideje - bodrila ih je.

Bilo je tu zaista svakojakih prijedloga.

- Mogli bi se popeti na vrh planine...

-...a onda s nje odskijati dolje.

Svaka takva ideja je naišla na gromoglasan smijeh.

- Dobro - re e u iteljica smiješe i se- a sad vas molim samo ozbiljne prijedloge.

- Mogli bismo posjetiti dje ji vrti ili rodilište u kojem smo se rodili.

To je ve bilo puno bolje, ali otpalo je jer se nisu svi rodili u istoj bolnici a ni išli u isti vrti .

- A da posjetimo Dom penzionera. Te stare ljude bi to sigurno jako obradovalo.

- Još kad bi im nešto donijeli, bilo bi to još bolje.

Njihova draga u iteljica je bila ga-

Najava

nuta. Ovo je zaista fenomenalno.

- To mi se zaista svi a, tko je za?

Sve su ruke bile u zraku. Ipak, u iteljica još malo upotpuni njihov prijedlog.

- Slažete li se da kod njih napravimo tombolu. Dobili bi darove a usput bi se igrali. Ta, svaki se ovjek ponekad voli igrati.

- Slažemo!!! - odgovore gromko djeca.

Na kraju su se još dogovorili da svaki nešto donese za igru tombole ili da zamole kod poznatih poduzetnika.

Tko se ve kako sna e.

Djeca su tako ozbiljno shvatila svoj zadatak da su im uskoro ormari bili puni vrijednih stvari.

- Djeco, penzioneri se vesele što ete ih posjetiti. U domu ih ima šezdeset dvoje a mi ovdje imamo i više tombola. Idemo za tri dana.

-Huraa! - povikali su u enici – idemo odmah pisati brojeve na poklone.

Oduševljenje koje su pokazivali penzioneri bilo je neizrecivo. Svi ti stari ljudi bili su dirnuti pažnjom ovih prekrasnih djevoj ica i dje aka.

Tko je god izvukao broj, djeca su mu donosila poklon a još je k tome i nagra en aplauzom.

Ali i penzioneri su se iskazali, pripremili su za njih puno slatkiša i sokova.

Jedan je pak starac uporno ponavljao da je nezadovoljan. Naškubio je usne i izgledao uvrije en.

- Što ti je, zar nisi zadovoljan poklonom? - pitao ga je susjed za stolom.

- Nisam. Dobio sam jedno besplatno šišanje a pogledajte - starac je skinuo šešir i pokazao elavu glavu.

Svi su se stali smijati a ova šala bila je samo šlag na torti ugodne ve eri.

Veliki za male

EMISIJA ZA MLADE NA RADIJU 1 “I što ako je tako“

U etvrtak tema “Za ime žalimo“ Predstoje i etvrtak 20. sije nja u emisiji za mlade na Radiju 1, koju ure uje Katarina Škvorc, tema emisije je “Za ime žalimo“. Emisija se emitira od 19 sati.

Piše: Vera Zemuni

Koliko ih ima?

Jedna je zgrada na kraju grada.

U njoj stanuju etiri pjegava nosa, sedam sijedih kosa, te nekoliko brada, dvije kratke i dvije nešto duže. etiri para vitkih nogu -koliko godina imaju, sjetiti se baš ne mogu, ali imaju osmjehe od uha do uha.

Tu su još-siva maca, stara, ve napola gluha i dva peseka, koji pse i bonton znaju (iako ponekad laju).

U kavezu hr ak-mr ak, što stalno hr e i mr e, i ptica zebica, vesela pjevica.

I svakako, tri para mama i tata.

I svi oni ulaze kroz jedna ulazna vrata.

Na kraju, da ne zaboravimo, -prviput u zgradu je ušao, zamotan, u dekici, majušni dino, u zagrljaj svojoj starijoj sestrici.

Hajde, izbrojite sada, koliko stanara ima ova zgrada?

18

Novi život se rađa

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

18. sije nja 2011.

ZBUNJUJU A SITUACIJA u I. Osnovnoj školi akovec po etkom prošlog tjedna

Ulasci preusmjeravani na stražnji ulaz škole zbog sigurnosti, ali…

- Ravnateljica Šopar kaže da ne želi ulaziti ni u kakve sukobe s roditeljima po ovom pitanju, pa svatko od u enika do daljnjeg može ulaziti i izlaziti na koji god ulazi želi. Njena namjera bila je samo doprinijeti sigurnosti u enika škole

Stipe (22) i Vlatka (23) Stagli i iz Ivanovca dobili su Antonelu, ro enu 8. sije nja u 11 sati.

OD SADA svaku srijedu na akove kom sajmu

Nabavite svoju “krijesnicu“!

Pitanje koje si naj eš e postavljamo glasi: zašto bih trebao nositi “krijesnicu“?

Odgovor je uvijek isti: “Biti vidljiv – biti siguran“. Jednostavno re eno, trebali biste nositi “krijesnicu“ – obasjava za pješake uvijek kad idete u šetnju po mraku i u drugim uvjetima slabije vidljivosti. Bez “krijesnice“ voza u je teško primijetiti vas, kako u naselju, tako i van naselja. Sigurnost pješaka od najve e je važnosti

od sumraka do svitanja. Rizik od nezgode raste po mraku i nema garancije da ete biti vidljivi voza u, ak ni s uli nom rasvjetom.

Stoga su u tvrtki “Krijesnica – Gradnet d.o.o.“ odlu ili da svoju ponudu, ali i osviještenost svih u prometu, šire i svake srijede na frekventnom mjestu akove kog sajma, gdje možete nabaviti svoju “krijesnicu“ za bolju vidljivost pješaka u prometu.

JOŠ JEDAN projekt Me unarodnog udruženja policajaca - IPA Hrvatske

I u Me imurju izdana “Bojanka za prometni odgoj djece“ Policijska udruga IPA (International police association), sekcija Hrvatske, u suradnji s poduze em “IV Nakladništvo“ d.o.o. iz Zagreba na podru ju cijele Hrvatske provodi projekt promicanja sigurnosti i približavanja policijskog posla gra anima i široj društvenoj zajednici. U sklopu toga tvrtkama diljem zemlje nudi se promidžba njihovih djelatnosti kroz zakup reklamnog prostora, i to u brošuri “Bojanka za prometni odgoj djece“. Istodobno poduze a doniraju novac potreban za izdavanje spomenute knjižice. Nakon

nekoliko županija, projekt je realiziran i u Me imurskoj. Zahvaljuju i ovdašnjim poduze ima, u 3.000 primjeraka izdana je bojanka namijenjena djeci i roditeljima Me imurja. Svaki zakupac reklamnog prostora dobit e na svoju adresu odre en broj primjeraka bojanki, kako bi i sam mogao doprinijeti distribuciji i prometnom odgoju djece. Projekt je i još jedno od nastojanja da se djeca od malih nogu pripremaju za sudjelovanje u prometu te zbližavaju s ulogom policajaca u poštivanju prometnih pravila, isti u u IPA-i. (V.Kelkedi)

U našu je redakciju po etkom tjedna i novog polugodišta pristiglo nekoliko poziva zbunjenih roditelja u enika I. Osnovne škole u akovcu, koji su pojasnili da su prednja vrata škole zatvorena i da se u školu može u i isklju ivo na stražnji ulaz. Odgovor na ovu situaciju potražili smo kod ravnateljice Nevenke Šopar, koja nam je u kratkom razgovoru pojasnila da je odluka da e se ulasci pokušati preusmjeriti na stražnji ulaz zbog sigurnosti same djece donesena još na kraju prvog polugodišta. Djeca nižih razreda o tome su dobila pisane obavijesti, a u enici viših informirani su putem knjige

Roditeljima komotnost važnija od sigurnosti?

Ravnateljica I. Osnovne škole akovec pokušala je preusmjeriti roditelje koji djecu voze u školu na stražnji ulaz, kako bi se izbjegla gužva na glavnoj prometnici i poboljšala sigurnost u enika

obavijesti i postoje vrlo realne šanse da je ve ina djece o takvoj odluci roditelje jednostavno zaboravila obavijestiti. Tako er, dodaje da prednja

vrata škole nisu bila zatvorena nego su dežurni u enici pokušavali preusmjeriti ulaske na stražnji ulaz, prvenstveno zbog sigurnosti same djece.

Svjesna je da nekim što u enicima, što roditeljima to ne odgovara, i kaže da ne e nikoga ni na što prisiljavati. Ipak, smatra da se problem parkiranja mora nekako riješiti.

Iskreno, ni nama nije pretjerano jasno zašto se preferira prednji ulaz na glavnoj cesti na kojoj se redovito stvaraju velike gužve i time ugrožava sigurnost svih koji se tamo na u, kada je stražnji ulaz udaljen tek stotinjak metara, ima dovoljno mjesta za parkiranje i okretanje, i nije na glavnoj cesti. Ravnateljica Šopar zaklju uje da ne e ulaziti ni u kakve sukobe s roditeljima po ovom pitanju, svatko može ulaziti i izlaziti na koji god ulaz želi. Njena je namjera bila samo doprinijeti sigurnosti u enika škole. (bš)

SAMO DOBRE VIJESTI

Tko su dobri ljudi!?

Ponekad jedno vaše pismo, dragi itatelji, pokrene cijelu našu koncepciju u drugom pravcu. I vi možete biti kreatori dobrih vijesti kakve biste više željeli itati i vidjeti na našim stranicama. Pomognite nam vašim sugestijama, a mi emo, koliko god je to u našoj mo i, pokušati realizirati. A željni smo kao i vi dobrih vijesti i lijepih doga aja. Budite naši pomaga i, pošaljite nam pismom, e-mailom ili faksom zabilješku o tome što ste lijepo doživjeli, što vas je dirnulo ili što vam se dobro dogodilo. Objavit emo to kao poticaj i drugima da po nu zapažati dobre i lijepe stvari oko sebe, a iz nekog iz tih priloga zasigurno e se roditi i budu e prekrasne pri e. Evo što nam je Željko Hižman poslao u svom pismu, u kojem želi skrenuti pažnju da se okrenemo dobrim vijestima i dobrim djelima: - Poštovani uredni e, vjerni sam itatelj vašeg lista pa vam želim skrenuti pozornost na jedan problem ili propust koji vam se desio, kako bi ubudu e javnost bila objektivno informirana.

U vašim novinama svakodnevno dobivaju prostor razne kategorije ljudi, kojima možda i nije mjesto u novinama ili pak nisu za primjer mla ima ili drugim ljudi-

ma. Kad ovo naprijed spominjem, onda mislim na lanove i donatore Me imurske zaklade solidarnosti ‘Katruža’ koji poimeni no nisu nigdje spomenuti niti pak je objavljena njihova fotogra ija.

Ovi ljudi nesebi no pomažu teško bolesnima i potrebitima ve deset godina, kako je nedavno pisalo u vašim novinama, tiho, samozatajno, kao da ne postoje.

Jedan sam od dobitnika donacija i želim im svima zahvaliti na

pomo i u teškim trenucima, te pozivam sve koji su u mogu nosti da se pridruže ovim dobrim ljudima, kako bi mogli dodijeliti im više pomo i potrebitima u nevolji. Moja je želja i prijedlog da mjesto u novinama dobiju pošteni, solidarni i vrijedni ljudi koji su svojim radom, znanjem te svojim novcem doprinijeli razvoju društva, a ne manipulatori kojih je svaki dan sve više i više. Vjerujem da ete objaviti ovaj lanak, te

najljepše pozdravljam sve itatelje vašeg lista.

Ina e, stotine donatora dalo je sredstva za Katružu i pozvano je krajem prošle godine u znak zahvalnosti na djelu na dodjelu priznanja. Ali ljude plemenita srca obi no krasi skromnost i samozatajnost te se ih malo odazvalo na dodjelu priznanja, o emu svjedo i i fotogra ija koju objavljujemo u ovom prilogu s dodjele u zgradi “Scheier” u akovcu. (BMO)

KULTURA

Revija nagra enoga dokumentarnog filma u Centru za kulturu akovec, 17. - 19. sije nja Me imurski pejzaži Stanka Padari a

SCENA

Intervju s Mladenom Bodalecom iz Prljavog kazališta povodom koncerta 12. velja e Nagrada Ivani Mr ela za grafiku LIFESTYLE

Možete li biti zdravi u bilo kojoj konfekcijskoj veli ini?

Samo sto kalorija manje za tanji struk MOZAIK KNJIGA

Osvojite knjigu “Ubojstvo u Mezopotamiji” autorice Agathe Christie

Odli an koncert Gorana Bareta & Majki u Paladinu Legendarni Goran Bare & Majke održali su koncert u caffe baru "Paladin" u akovcu, koji je u posljednje vrijeme postao okupljalište ljubitelja rockerske glazbe.

Svojim hitovima Goran Bare & Majke uzdrmali su brojnu publiku, no ovu priliku iskoristili su i za promociju novih pjesmama. Predgrupa poznatim Majkama bio je akove ki rock bend Larva, koji je nedavno proglašen najoriginalnijim bendom u TV rock spektaklu “Rat bendova”. (foto: Zlatko Vrzan)

2

18. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kultura STIGLI NOVI KATALOZI KARNEVALI & VALENTINOVO!!!

VALENTINOVO U OPATIJI! HOTEL ASTORIA 4* 2 no i po osobi ve od 795 kn HOTEL BRISTOL 4* 2 no i po osobi ve od 995 kn HOTEL OPATIJA 2* 2 no i po osobi ve od 495 kn

KARNEVAL U RIJECI

UTORAK I SRIJEDA, SRIJEDA, 18. i 19. sije nja, Centar za kulturu akovec

ETVRTAK, 20. sije nja, 19

Revija dokumentarnog filma - program nagra enih dokumentaraca u akovcu

Predavanje prof.

U utorak 18. sije nja s po etkom u 18 sati u Centru za kulturu prikazivat e se ilm “ ovjek na žici“, dok je u 20 sati na programu ilm “Zaljev“.

U srijedu 19. sije nja na reviji dokumentarnog ilma u 18 sati možete pogledati ilm “Neprijatelji naroda“, a u 20 sati ilm “Selo jednog ovjeka“.

Autobusom iz akovca!

2 dana cijena ve od 595 kn

REVIJA nagra enoga dokumentarnog filma u Centru za kulturu akovec, 1

KARNEVAL U VENECIJI

U tri dana na prog odli nih dokument

Autobusom iz akovca!

1 dan cijena ve od 260 kn

MEDITERAN, KANARI & EGIPAT Zrakoplovom iz Graza i Be a!

TURSKA/Antalya HOTEL 5* 8 dana/7 no i, ALL INCL. cijena ve od 3.035 kn KANARSKO OTO JE Tenerife, Gran Canaria HOTEL 4* 8 dana/7 no i, POL cijena ve od 3.900 kn EGIPAT/ Sharm el Sheikh 8 dana/7 no i, ALL INCL. cijena ve od 3.645 kn

TURSKA KAPADOKIJA let i z Graza 16.03.2011.

TURA / 8 dana cijena ve od 2.395

MAKEDONIJA autobusom iz akovca 27.04.-01.05.2011.

TURA/ 5 dana cijena ve od 2.995 kn

ZATRAŽITE BOGATU PONUDU WELLNESS PROGRAMA U SIJE NJU I VELJA I! TERME TUHELJ Hotel 3* cijena ve od 650 kn 10.1.-31.1.

ISTARSKE TOPLICE HOTEL MIRNA wellness paketi cijena ve od 690 kn

TERME RADENCI Hotel RADIN 4* | Hotel IZVIR 3* Zimska bajka od 2.1. do 6.2.2011. cijena ve od 670 kn

NUDIMO I ...... ulaznice za koncerte i priredbe (Željko Joksimovi u Varaždinu, Roger Waters u Zagrebu, Bon Jovi u Zagrebu + ORGANIZIRANI PRIJEVOZ IZ AKOVCA, hokej Medveš ak,...)

i još mnogo toga...www.kompas.hr 9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

Akademski zbor Bratovštine Petra Zrinskog poziva svoje lanove, simpatizere i prijatelje, zainteresirane intelektualce i gra ane na predavanje prof.

Hrvoja Kekeza, asistenta na Odjelu za srednjovjekovnu povijest Hrvatskoga povijesnog

IZLOŽBA NA NEOBI NOM MJESTU – u trgova kom centru

Me imurski pejzaži Stanka Padari a U pomalo neobi nom ambijentu trgova kog centra “Mercator“ (ulica J. Gotovca u akovcu) u proteklih mjesec dana održavala se izložba. Tako je prostor nekadašnje male knjižare poslužio kao galerija umjetniku Stanku Padari u, koji je ondje izložio svoje pejzaže Me imurja. Rije je o slikaru koji je izrastao iz perspektive hrvatske naive, o svijetu koji po inje od ruralnih motiva starog Me imurja ili se pak divi fenomenima prirode i rijeke Mure.

Stanko Padari ro en je 11. studenoga 1957. godine. Osnovnu školu poha ao je u Svetom Martinu na Muri, gdje živi i radi. Izu io je zanat soboslikara i li ioca u Varaždinu, gdje dobiva osnove likovnosti od prof. Željka Hrani a. Izlagati je po eo od 1982. godine u Lendavi, gdje je radio i do sada je uprili io dvadesetak samostalnih izložbi diljem Hrvatske te u susjednim zemljama, Sloveniji i Ma arskoj. Radi u tehnici ulja na platnu, mada mu nisu nepoznate ni druge tehnike. Sudionik je brojnih likovnih kolonija te humanitarnih akcija.

O njegovim pejzažima Ivan Kutnjak je zabilježio: - Slikarski rukopis de iniran mu je naivom, za razliku od akademizma, i nosi u sebi jednu dozu infantilne neposrednosti i privla nosti, ne artisti ke ve dokumentaristi ke artikulacije modeliranja svijeta po svojim osobnim zakonitostima i vizuri. On duboko proživljeni detalj dovodi u prvi plan, u središte slike, grade i na njemu cjelokupnu kompoziciju i stvaraju i atmosferu kao što su japa s kravami, vulica, starinska kuhnja, ili opet evociraju i nekadašnje mašinare, bratve, kosidbe, pralje ... ili, s druge strane, poetiku nenarušenih pejzaža uz Muru.

Od 17. do 19. sije nja u Centru za kulturu akovec održava se Revija dokumentarnog ilma, u sklopu koje e se prikazivati dokumentarni ilmovi koji su osvojili brojne nagrade na prestižnim festivalima. Revija je otvorena u ponedjeljak 17. sije nja ilmom “Mila traži Senidu”, koji je na Sarajevo ilm festivalu dobio nagradu za ljudska prava.

Nakon njega prikazan je ilm “Kuhanje povijesti”.

U utorak 18. sije nja na programu su ilmovi “ ovjek na žici” i “Zaljev”.

Film “ ovjek na žici”, koji e se prikazati u 18 sati, osvojio je više od 25 me unarodnih ilmskih nagrada. Redatelj ilma James Marsh za sobom ima tako bizarne poduhvate kao što je cjelove ernji ilm o ishrani Elvisa Presleya, tako da mu nije bilo teško povezati inter-

vjue, arhivske materijale i dramske rekonstrukcije u ilm koji se prati poput najnapetijeg trilera. A o emu se radi? O ‘’umjetni kom zlo inu stolje a”. Stariji e se možda sjetiti da je 7. kolovoza 1974. izme u tornjeva - blizanaca Svjetskoga trgova kog centra izvjesni Philippe Petit razapeo žicu i na njoj balansirao i plesao punih sat vremena dok nije uhi en ... U dokumentarcu koji su na Sundanceu nagradili i publika i žiri, ikonoklast koji je nadživio ikonu, nakon 34 godine objašnjava kako mu je to uop e pošlo za rukom.

“Zaljev” Film “Zaljev”, koji je na programu u utorak 18. sije nja u 20 sati, pobjednik je na više od 50 prestižnih internacionalanih ilmskih festivala. Svi koji vjeruju da dokumentarni

ilmovi mogu ispraviti nepravdu moraju pogledati ovaj “ekotriler”. Šezdesetih godina prošlog stolje a Richard O’Barry, vode i svjetski dreser del ina, radio je na popularnom ilmu “Fliper”. Kada mu je jedan od del ina uginuo na rukama, shvatio je da je dio njegove karijere posve en dresuri bio greška i da životinje imaju pravo na slobodu kao i ljudi. Odlu io je da ne e odustati dok i posljednjeg del ina ne vrati u prirodno stanište.

Film “Zaljev”, u režiji vrhunskoga podvodnog fotografa Louiea Psihoyosa, predstavlja nevjerojatnu pri u o tome kako se Psihoyos, O’Barry i odabrana ekipa aktivista, ilmskih stvaraoca i ronioca zaputila u misiju da prodru u skriveni zaljev u Japanu te saznaju istinu o mra noj i smrtonosnoj tajni. Misterije koje otkri-

vaju predstavljaju samo vrh ledenog brijega.

“Neprijatelji naroda” Dokumentarni ilm “Neprijatelji naroda”, koji je programu u srijedu 19. sije nja s po etkom u 18 sati, tako er je osvojio brojne prestižne nagrade.

Rije je o ilmu koji vas sigurno ne e ostaviti ravnodušnima. Crveni Kmeri pobili su krajem 70-ih godina gotovo 2 milijuna ljudi. No, Polja smrti u Kambodži ostala su neobjašnjena. Do sada. Zahvaljuju i Thetu Sambathu, nepretencioznom, ali lukavom istraživa kom novinaru, koji je proveo desetlje e svog života pokušavaju i zadobiti povjerenje ljudi koji su po inili masakre.

Od najniže rangiranih

TATJANA HUDAK ŠTEFAN I FRANJO ŠTEFAN neobi nim instrumentima p

GONG KAO BLAGODAT Z Ponekad nas život odnese na putove i pu ine o kojima nismo ni slutili da postoje. Sve ovo dobro je poznato Tatjani Hudak Štefan, a na njenom putu i malen dio njene pri e sam i ja, a i vi koji ovo itate.

Upoznale smo se prilikom predstavljanje knjige Vesne Krmpoti , a nekoliko mjeseci kasnije saznala sam za njezinu “ljubav” i “aktivnost” - zvu nu (gong) kupku, svojevrsnu glazbenu terapiju koja ima brojne blagodati za um i tijelo. I tako nekako obje smo osjetile da je došlo vrijeme da se i me imurska javnost upozna s time.

Tatjana je diplomirana ekonomistica s 27 godina radnog staža, uspješna menadžerica i nekadašnja direktorica ve ih trgova kih ku a. No, još prije svega bila je jedna od najaktivnijih u ta-

dašnjoj omladinskoj organizaciji našeg kraja…

- Oduvijek sam bila dobra organizatorica, prava ‘Anka partizanka’, sa smijehom pri a Tatjana, i dodaje: - Ali važnije od svega toga je da sam cijeli život borac za pravdu i istinu, bez dlake na jeziku, bez putra na glavi i bez lipe pronevjere. Jedinstvo misli,

rije i i djela, življenje ljudskih vrijednosti, istina i ljubav osnovni su mi smisao i pokreta življenja, kaže Tatjana.

Zvu na kupka Taj put doveo ju je do upoznavanja s novim, za našu sredinu uglavnom još uvijek „egzoti nim i alternativnim iskustvima“. Broj-

Korištenje gongova u radu s djecom s posebnim potrebama Planetarni gongovi koriste se i u radu s djecom s posebnim potrebama (slušno ošte enima i gluhima, djecom s cerebralnom paralizom, multiplesklerozom, downovim sindromom, miši nom distro ijom) koji se duboko re-

laksiraju i brže napreduju uz tretmane gong zvu nih kupki.

Vibracije gonga tako su snažne da ih mogu osjetiti ak i gluhi, jer gong masira slušne organe.

Zvuk gonga uspješno djeluje i na autisti nu djecu. (mn)

18. sije nja 2011.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9 sati, caffe bar “Littera”

SUBOTA, 22. sije nja, 16 sati, Centar za kulturu akovec

Hrvoja Kekeza

Kazališna tribina za djecu – “Dje ak Ivek i pas Cvilek”

instituta u Zagrebu. Predavanje pod nazivom “Razvoj i korištenje hrvatskoga povijesnog grba“ održat e se u prostorijama bivšega asni kog doma u akovcu, u kafi u “Littera“, u etvrtak 20. sije nja u 19 sati.

Ukoliko još niste pogledali višestruko nagra ivanu predstavu Kazališne družine “Pinklec” u koprodukciji s lutkarskom scenom HNK-a Varaždin, ovo

je idealna prilika da nadoknadite propušteno i sami se uvjerite zašto je baš ova predstava nagra ena, izme u ostalog, i Nagradom hrvatskog glumišta. Jed-

nom davno u mašti ure Vilovi a živjeli su pas Cvilek i dje ak Ivek. Pas Cvilek nije imao gospodara, a dje ak Ivek nije imao roditelja.

Njihovu pri u danas pri aju

Marija, Jelena, Bruno, Igor i Mario iz Kazališne družine “Pinklec”, koji jednako kao i zamišljeni Ivek žive bez onoga za im najviše eznu, bez roditeljske ljubavi.

7. - 19. sije nja

gramu šest taraca vojnika koji su rezali grkljane, do Pol Potove desne ruke, zloglasnog Brata Broj Dva, Nuon Chea, Sambath je snimio nikad prije vi ena šokantna svjedo anstva.

Punih deset godina novinar se družio s nedodirljivim Cheom, redovito ga posje ivao, te tek nakon sedam po eo snimati.

Zabilježio je nevjerojatnu pri u o ovom krvolo nom i paranoi nom režimu, iz usta najodgovornijeg. Njegova misija bila je i osobna jer je na Poljima smrti izgubio roditelje i bra u. Kroz vlastitu potragu za razlozima zašto mu je ubijena obitelj, po prvi put saznajemo pravu istinu o tragediji u Kambodži.

“Selo jednog ovjeka” Dokumentarni film “Selo jednog ovjeka”, koji je, izme u ostalog, proglašen

Župni zbor župe Svetog Jurja u Trnju

ŽUPA SVETI JURAJ U TRNJU

najboljim me unarodnim dokumentarnim filmom, možete pogledati u srijedu 19. sije nja u 20 sati.

Semaan vodi miran život na svom imanju u malom selu Ain al-Halazoun u libanonskim planinama. Seoce je bilo potpuno ispražnjeno i uništeno u borbama, tijekom gra anskog rata u Libanonu, izme u 1975. i 1990. godine.

Danas, mnogo godina nakon službenog pomirenja, njegovi stanovnici, koji su svi iz jedne obitelji, redovito odlaze natrag u selo kako bi obra ivali svoja zemljišta ili posjetili svoje ku e, ali uvijek odlaze prije zalaska sunca.

U utješnom i duhovitom filmu Simon El Habre promatra život u svojem selu duhova i pokušava prikazati individualne i zajedni ke uspomene ljudi u zemlji koja kao da živi u kolektivnoj amneziji i ranjiva je na mogu nost novoga gra anskog rata.

Održan prvi boži ni koncert župnog zbora Župni zbor župe Svetog Jurja ove je godine po prvi put uprili io boži ni koncert na blagdan Bogojavljenja ili Tri kralja.

Zbor je najprije otpjevao tri pjesme koje su nastale na podru ju župe: “Glejte, o pastiri”, “Pastiri se stanite” i “Pastiri gor stanemo” te napjev iz Bosne “Klanjam ti se, kralji u”. U drugom djelu izveli su pjesme: “Zdravo budi, mladi Kralju” nastalu u Me imurju, zatim “Oj, pastiri, ujte novi glas” iz Ba ke i jednu od najpoznatijih boži nih pjesama u svijetu “Adeste fideles” (“O vjernici, hajdmo“) na latinskom, a zatim na hrvatskom jeziku.

U zadnjem dijelu izvedene su pjesme “Mehki snežek”, napjev iz Francuske, u obradi An elka Klo-

bu ara, boži nu pastoralu Franza Lederera iz Austrije i poznatu me imursku boži nu pjesmu “O, kakva to svjetlost” u obradi Miroslava Martinjaka. Vjernici su na kraju koncerta zajedno sa zborom zapjevali pjesmu “Narodi nam se Kralj nebeski”.

Voditelj zbora bio je kantor Nenad Glavak, a za orguljama je svirala Marija - Dolores Hegeduš.

Program je vodila vjerou iteljica u OŠ Hodošan Valerija Štampar. Župnik Darko Kelemeni potom je pozvao na tradicionalno druženje i posve enje župnog dvora u Svetom Jurju u Trnju sve lanove zbora, crkvene odbornike, karitativne djelatnike, zvonare, ita e i ostale vrijedne suradnike. (raw)

prakticiraju „glazbenu terapiju“

ZA UM I TIJELO na putovanja u Indiju, donijela su pak nešto posebno u životu bra nog para Hudak-Šte an. Na tom putovanju koje traje ve nekoliko godina, upoznali su se i s zvu nom (gong) kupkom.Tatjana sa suprugom danas organizira i vodi zvu ne gong kupke, te vodi besplatne radionice joge smijeha za sudionike gong kupki (ona je Majstor Gonga – u enica Don Conreauxa i me unarodno certificirana voditeljica Joge smijeha te Reiki Majstor U itelj).

- Snažno djelovanje zvuka gonga prvi put sam doživjela 2006. godine. Kasnije sam sudjelovala na edukacijama u Sloveniji, na Pohorju, s Majstoricom Gonga Mojcom Malek, te dobila priliku od 2007. do danas pratiti u enje velikog svjetski poznatog majstora gonga, Oca Gonga - Dona Conreauxa, kreatora, direktora, majstora u itelja gong terapeuta

pri Internacionalnom centru za holisti ku rezonancu (USA/NY), koji je cijeli svoj život i rad posvetio ostvarenju planetarne harmonije, ispri ala je Tatjana.

- Gong je ina e sveti instrument star više od 5.500 godina, njegov zvuk dolazi iz svemira i smatra se najiscjeljuju im instrumentom na svijetu. Postoji mnogo vrsta gongova, no jedino planetarni gong ima toliko jaku vibraciju da utje e na naše tijelo tako da obnavljaju stanice u našem tijelu, smiruje nas, ulijeva samopouzdanje i mir istaknula je Tatjana.

Primjena gonga Zbog postignutih rezultata, sve se više za gong i njegovu primjenu zanimaju lije nici i psiholozi, te terapeuti najrazli itijih vrsta. Uporabom gonga svoj rad oboga uju i omogu uju brže re-

U DOMU ZA STARIJE I NEMO NE u Hodošanu

Nastupio KUD “Sumarton“

Tatjana Hudak Štefan snažno je djelovanje zvuka gonga prvi put doživjela 2006. godine

zultate ozdravljenja. Koriste se na klinikama za holisti ki pristup zdravlju. Gong kupke mogu biti individualne ili skupne i pomažu u vra anju emotivne i psihofizi ke ravnoteže. ovjek se rješava stresa i negativnih osje aja poput ljutnje i straha. Rješava se i ostalih osje aja koji blokiraju kreativnost. Važno je re i da zvuk gonga posebno vole i trudnice jer vibracija gonga blagotvorno djeluje na njihove bebe.

(M. Novosel)

Zvu ne kupke i u akovcu Posljednja zv u na kupka u akovcu je održana ove nedjelje. Idu e nedjelje 23. sije nja one e se održavati u Varaždinu, te se ponovno vra aju u akovec 13. velja e. (mn)

U Domu za starije i nemo ne osobe u Hodošanu nastupili su u povodu blagdana tamburaši i pjeva ki zbor iz Ma arske, lanovi KUD-a “Sumarton“.

U tom kulturno - umjetni kom društvu iz Sumartona okupljaju se uglavnom pomurski Hrvati, ali i Ma ari, tako da se pjeva i svira na oba jezika.

Zbor koji je vodio Joža uri izveo je me imurske i ma arske napjeve, a u drugom dijelu nastupili su tamburaši Sumartonski lepi de ki. Rije

je o mladom sastavu srednjoškolaca koji su ve poznati u našem kraju. U zboru je pjevao i Lajoš Vlaši , dobro nam poznati na elnik mjesne hrvatske samouprave u Sumartonu, koji je bio i jedan od organizatora susreta, uz lanove KUD-a “Sumarton“.

Inicijativu za susret dali su lanovi obitelji Strahija koji vode Dom za starije i nemo ne osobe u Hodošanu, a šti enici doma koncert su pratili s pažnjom i veseljem. (J, oto raw)

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

18. sije nja 2011.

Kultura PETAK, 28. sije nja, 18 - 24 sata Stari grad Zrinskih akovec

SUBOTA I NEDJELJA, 22. i 23. sije nja, 19 sati, Dom kulture Prelog

Film “Termin“ U subotu i nedjelju, 22. i 23. sije nja, s po etkom u 19 sati u Domu kulture u Prelogu prikazivat e se ilm “Termin“. Rije je o komediji u kojoj glume Robert Downey

Jr., Zach Gali ianakis, Michelle Monaghan, Juliette Lewis, Jamie Foxx.

Peter Highman kroz nekoliko dana o ekuje svoje prvo dijete. Dok juri da sti-

No muzeja gne na avion iz Atlante kako bi bio uz suprugu na porodu, sve mu krene naopako kad slu ajno susretne poznatog glumca Ethana Tremblaya i bude prisiljen na zajedni ku

vožnju. Ta e vožnja ispasti putovanje kroz cijelu zemlju na kojem e se uništiti nekoliko automobila, mnoga prijateljstva i Peterov pa i posljednji živac.

Muzej Me imurja akovec i ove e godine biti jedan od sudionika sve popularnije i posje enije manifestacije “No muzeja“, koju organizira Hrvatsko muzejsko društvo.

Zanimljivost ovogodišnje priredbe bit e predstavljanje Grada Preloga i njegovih kulturno - povijesnih i turisti kih potencijala. U kulturnom programu nastupit e KU “Selja ka sloga“ Prelog s izvornim folklorom.

MLADEN BODALEC, pjeva Prljavog kazališta, veteran hrvatske rock & roll scene

Mi smo uli ni bend kojem se d - akove ka publika ve dugi niz godina ne mora brinuti što pokloniti boljoj polovici i gdje provesti Valentinovo. Za koncertnu tradiciju pov veterani hrvatske rock & roll scene, Prljavo kazalište, sastav iji se koncerti uvijek iznova s nestrpljenjem o ekuju i koji se uvijek iznova rado u dvorani Graditeljske škole u akovcu 12. velja e, popri ali smo s pjeva em Prljavaca Mladenom Bodalecom o uspomenama koje ih vežu na našoj sceni, odlasku glazbenih legendi, pojavi novih lica i dr.

Iako za naš susret i nije bio u, kako je sam rekao, stopostotnoj formi, jer je no prije ostao dugo budan zbog emisije in memoriam Bošku Petrovi u, Mladen Bodalec do ekao nas je vrlo razgovorljiv i pristupa an.

Iako je u nekim pitanjima ostao pomalo suzdržan i ustrajao na diplomatskim odgovorima, razgovor s pjeva em Prljavog kazališta teško e stvoriti dojam da se radi o nekakvoj zvijezdi, pogotovo njegova kalibra.

• Koncert Prljavog kazališta u akovcu povodom dana zaljubljenih postao je tradicija.

Zašto baš Valentinovo i zašto baš akovec?

— Susret s akove kom publikom uvijek nas veseli.

Valentinovo je, doduše, novokomponirani blagdan, ali je sigurno dobar razlog da se sve ljubavne pjesme, a ljubav je esta tema pjesama Prljavog kazališta, tu ve er otpjevaju i da to bude proslava ljubavi benda i publike. Mi smo kroz karijeru imali puno laganih ljubavnih pjesama u kojima smo se svi manje - više prepoznavali jer su to stvari koje se svakom ovjeku doga aju na sli an na in.

Mislim da je to prilika da se obnove uspomene koje nosimo sa svih gostovanja u ovom gradu svih ovih godina, puno lijepih koncerata, puno lijepih doživljaja, puno dobre atmosfere. To je dobar razlog da se i ovaj put u akovcu tako dobro osje amo i da se prisjetimo svih lijepih vremena i gostovanja koja nas vežu za ovaj grad, a vjerujte da nas za akovec veže jako puno uspomena.

• Iza Prljavog kazališta je više od 3 desetlje a na sceni, to nije, 33 godine, koliko je prošlo od prvog singla ‘Televizori’, koji je izdan daleke 1978.

Imate li osje aj da je prošlo više od 30 godina od samog po etka karijere?

— To je jedina loša strana rock & rolla, što vrijeme tako brzo pro e – sva ta gostovanja, kontinenti, putovanja avionom, hoteli, koncerti, koji su jedno emocionalno i punjenje i pražnjenje – sve to tako brzo proleti. Svim ljudima život zapravo brzo proleti, a nama

je ovo turbo brzo. Kad imate u godinu dana 100 koncerata, vi u svaki grad morate do i i oti i, to je ve 300 dana, tako da malo ostane za obitelj. Sva sre a da baš tim tempom više i ne sviramo jer ne bismo imali izi ke snage to sve izdržati. Neki naš rekord je 29 koncerata u srpnju koji ima 31 dan, ali u to vrijeme smo to mogli izdržati, mislim da danas više ni glasnice ne bi izdržale i takve teške ciljeve baš si ne postavljamo.

Ali, mi smo bend koji je nastao iz uvjerenja, jedan uli ni bend kojem se dogodio uspjeh i slava. Mogu vam re i da se i nakon svih tih godina, a prošlo ih je puno, možda ne u jednakoj mjeri, ali s jednakom straš u, bavimo time ime se bavimo.

Prije svega imamo respekt prema uspjehu koji nam se dogodio jer nas je on a irmirao i kao ljude. Realizirale su se sve naše ambicije, sva naša htijenja, sve nade i klina ke i djetinjaste želje. Ja u svakom slu aju imam jedno veliko poštovanje prema svemu tome.

Zapravo, svaku ve er kad se iznova penjemo na pozornicu za nas je to izazov jer znamo da su nas ljudi došli gledati, kao što e to biti i u akovcu, i imate osje aj da tu ve er morate biti najbolji, da nikakve stvari iz privatnog života ne mogu utjecati na injenicu da

su baš vas ljudi došli vidjeti u najboljem svjetlu. Sve ono što se o bendu svih ovih godina govori, po emu je on svih tih godina pri vrhu ne smije se kompromitirati. Prema tome, mi emo i na ovom koncertu, jer smo u životnoj formi, dati sve od sebe da to bude jedna predivna ve er rock & rolla i da zabavimo sebe, a, naravno, prvenstveno i publiku.

Prljavo kazalište kao Rolling Stonesi?

• S obzirom na dugovje nost benda, esto vas pitaju jesu li vam Rolling Stonesi po tom pitanju uzor. Planirate li doista nastupati i u tako poznim godinama kao Jagger, Richards i ekipa, razmišljate li ikad o tome?

— Sigurno da su nam Rolling Stonesi uzor. Vjerojatno

TRADICIONALNI KONCERT Prljavog kazališta povodom Valentinova u akovcu

Ve er ljubavi i rock & rolla – 12. velja e Prljavo kazalište održat e veliki koncertni spektakl povodom Dana zaljubljenih 12. velja e u akovcu. Dvorana Graditeljske škole u akovcu ugostit e tako jedan od najboljih i najdugovje nijih rock bendova, a pravi koncertni spektakl za sve obožavatelje Prljavaca zapo inje u 20 sati. Organizator, koncertna agencija “Gramofon“, najavljuje veliku feštu i odli nu atmosferu kojom e Prljavci sigurno oduševiti vjerne poklonike pa zbog toga svoje karte nabavite na vrijeme na sljede im prodajnim mjestima:

- u akovcu u ka i ima “Arcus“ i “Paladin“ - u Varaždinu u Rock-Art Cafeu - u Prelogu u pizzeriji “RO-SA“ - u Murskom Središ u u restoranu “Vuri“ - u Palovcu, u Domino Baru.

Odli nim aktualnim singlom “Možda dogodine”, koji se nalazi na svim nacionalnim radijskim top listama, najavili su svoj etrnaesti po redu studijski album koji e biti objavljen na prolje e.

Na njemu e se na i i jedan vrlo zanimljiv duet, a s kim e to Prljavci sura ivati, saznat ete ve krajem velja e. (bš)

bi svatko tko je ikada kro io na scenu, bilo gdje u ovoj kumovoj slami, iz bilo kojega glazbenog faha, volio biti kao Rolling Stonesi. Naravno, s njima se teško mjeriti, ali mi po dugovje nosti kaskamo za njima. Mogu re i ovako – nije premudro ne pitati se što e biti sutra, mudro je da ljudi planiraju, da gledaju što i kako. Me utim, u našem bendu doista ne dolazimo na takve teme, doista o tome ne razgovaramo. Previše smo zadovoljni svojom pozicijom i sretni sa svime što se oko nas doga a jer znamo da ni u kojem drugom poslu ne bismo mogli biti ni približno toliko uspješni. Ovo je strast i jedna velika ljubav, velika odanost glazbi, nešto što je u svima nama, što ne otpušta kad se jednom time in iciraš. Kad odradiš doma pred ogledalom prvih 100 koncerata za imaginarnih 100.000 ljudi i kad to doista odradiš, sve te silne koncerte, onda je to tvoja sudbina. Ako imaš sre e i ako ti se poklopi, onda se ne želiš time poigravati nego se nadaš da e to trajati vje no. Tako da se s te strane mi zaista ne pitamo dokle e i kako e, nego je dobro što je tako i daj Bože što duže.

• Prljavo kazalište startalo je, i sami ste rekli, kao bend koji je nastao iz uvjerenja. Po eli ste kao punk buntovnici, a danas ste eto ‘dogurali’ do titule rock veterana. Jeste li kroz sve to vrijeme bili svjesni promjena kroz koje kao bend prolazite, svojevrsne evolucije Prljavog kazališta?

— ovjek pokušava nekako biti suvremen, pokušava i ono nešto što se na svjetskoj sceni doga a, glazbi koju slušate, disati kao ti ljudi. Emocije koje se nude u glazbi koja ti se svi a negdje progovaraju i iz tebe. Naravno da je sve to imalo nekakav utjecaj, ne u smislu prepisivanja, ali u smislu nekakvog slije enja glazbenih trendova koji su bili u svijetu. Tako da je sve to bilo logi no – od punk buntovništva, preko ska perioda, do nekakvoga klasi nog rock & rolla. Recimo, album ‘Heroj ulice’ - to je po meni prepoznatljiv rukopis Prljavog kazališta, rock & roll kakvim ga mi vidimo, svijet koji nas okružuje, teme pjesama su

ljubav, socijala, ono o emu rock & roll pjeva i o emu e još dugo, dugo pjevati.

Naravno da tek sada kad okrenemo glavu vidimo da smo prolazili kroz nekakve faze, ta prolaznost vremena je loša osobina rock & rolla, jer sve jako brzo pro e. Sad kad pogledate, ni nekakvo fahovsko svrstavanje po ladicama, bili smo u ovoj ili onoj fazi, pretjerano nas ne interesira. I sada kad radimo nove pjesme za novi album koji završavamo, još nismo u fazi snimanja nego završavamo onaj garaž ni, podrumski rad, gdje pjesme dobivaju završni inalni izgled da bi se tada ušlo u studio, mi ne možemo pobje i od sebe.

To je rukopis Prljavog kazališta, emocije koje nosimo u sebi, svijet kakvim ga vidimo 2010. godine, u vrijeme nastanka pjesama, kako ga vidi Jasenko Houra, autor sve naše glazbe i svih naših stihova. Prema tome, samo to žanrovsko svrstavanje pretjerano nas i ne interesira, to je više za novinare i rock kriti are. Mi pokušavamo napraviti ono najbolje što možemo, nadaju i se da e te pjesme do i do srca ljudi, bilo na ‘spržen’ ili legalan na in. Bitno je da pjesme do u do ljudi.

• Vaše pjesme obilježile su jedan period u povijesti naše države, odnosno njen sam po etak, postale su svojevrsne himne jednog vremena. Ta se domoljubna nota provla i i u daljnjem radu Prljavaca, primjerice i na albumu ‘Moj dom je Hrvatska’ iz 2005., a esto progovarate i o socijalnim problemima. Kako komentirate aktualnu situaciju u Hrvatskoj, ho e li se ona ponovno odraziti na pjesme na vašem novom albumu?

— U nekim je segmentima sve dovoljno crno. Još se ovo bezna e i stranputice medijski toliko potenciraju da ti pamet stane. Pa sad da još i mi? Tekstovi za novi album uglavnom su pri kraju, a ho e li biti inspiracije za nekakve nove, ne znam. Na albumu ‘Moj dom je Hrvatska’ progovorili smo o socijalnim problemima, ali u toj situaciji ne možeš da ti ljudi ne bi rekli da si dvoli an - pjevaš kako starci

18. sije nja 2011.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ETVRTAK – PONEDJELJAK, 19. – 24. sije nja, 18 sati Centar za kulturu akovec

ETVRTAK – PONEDJELJAK, 19. – 24. sije nja, 20 sati Centar za kulturu akovec

Animirana avantura “Sammy na putu Akcijski SF film “Tron: nasljedstvo” oko svijeta” Sammy se nakon izlijeganja na pješ anoj kalifornijskoj plaži pokušava do epati mora i usput pronalazi ali odmah i gubi ljubav

svog života, kornja icu Shelly. Na velikom putovanju kroz oceane, Sammy upada u razne nevolje kako bi ponovno pronašao Sally.

Jednog dana nakon mnoštva avantura i neobi nih susreta Sammy napokon pronalazi Shally.

Sinkronizirano na hrvatski!

U središtu pri e nalazi se odnos oca i sina, koji se proteže kroz virtualni i realni svijet: Sama Flynna (Garrett Hedlund), buntovnog 27-godišnjaka, progoni misteriozni

nestanak njegovog oca Kevina Flynna (Jeff Bridges), neko najpoznatijeg istraživa a virtualnih tehnologija. Uz pomo neustrašive ratnice Quorre (Olivia Wilde), otac i sin kre u

na putovanje kroz vizualno zapanjuju i digitalni svijet koji je stvorio Kevin, a kojim vlada nemilosrdni nitkov koji ne e prezati ni pred im kako bi sprije io njihov bijeg.

BEOGRAD

Nagrada Ivani Mr ela za grafiku

dogodio uspjeh vodom dana zaljubljenih, naime, uvijek se, pa tako i ove godine, pobrinu prepri avaju i prisje aju. Povodom koncerta, koji e i ove godine održati za naš kraj, dugogodišnjoj karijeri jednog od najdugovje nijih bendova kopaju po kontejnerima a voziš se u brzom autu - svi e ti re i da nisi iskren. Mi smo uvijek bili glasnogovornici obespravljenih, sirotinje iz Dubrave, progovarali smo i htjeli kriknuti u ime ljudi koji nisu imali tu mogu nost, koje nitko ne sasluša. Ali opet, pretjerano inzistirati na tome može imati protuefekt da si lažnjak i da sitih trbuha pri ate o gladnima.

Tu uvijek može biti pateti nost toga, zato se ne želimo pretjerano igrati s time.

Ali, o društvenoj stvarnosti za koju ste pitali – teško je re i, svaki ovjek treba po i od sebe.

Ja recimo nemam ni jednu kreditnu karticu, imam tu sre u da kupnju obavlja moja supruga. Ali, nedavno sam bio u jednom od tih du ana koji su postali meka potroša kog svijeta, to je valjda zlatno tele kojem se ljudi klanjanju. Ne u docirati, ali ne ide se ni u kazališta, ni kina, ni crkve, pa neka ljudi sami prosude. Onaj tko e to pro itati – i i e kroz jedno uho unutra, kroz drugo van, a ovi koji su obespravljeni i koji nemaju priliku šopingirati, oni to ne e ni pro itati. To je uvijek tako. Nedavno je nas puno sa scene u jednoj školi u Novom Zagrebu govorilo na tribini o nasilju me u djecom.

Tim ljudima kojima se obra ate, ija su djeca problemati na, njih tu i tako nema. Mi pri amo onima koji su mirni kao lastavice i koji ne bi ni mrava zgazili. A oni kojih se to ti e, oni nisu tu, oni su negdje u pothodniku, bruse lance i noževe. Ali, u svemu ovom, u toj nekakvoj kleptokraciji, ovjek mora po i sam od sebe, od svog smisla i besmisla i svoje egzistencije. Još kad sam pušio, recimo, kad sam imao za cigarete, onda sam ih kupio, kad nisam imao, nisam ih kupio.

Godine iza nas daju nam opuštenost • Što mislite o današnjoj glazbenoj sceni u Hrvatskoj?

Postoji li prema vašem mišljenju uop e tzv. estrada? Gdje u svemu tome vidite Prljavo kazalište?

— Mi imamo sre u da nam te godine koje su iza nas daju jednu opuštenost. Mi ne moramo pod svaku cijenu uspjeti, niti imamo što više ‘uspijevati’. Nama e ‘Kiše jesenje’, ‘Heroj ulice’,

‘Mojoj majci’, ‘Marinu’, ‘Mi plešemo’ publika do i poslušati što god da napravimo. Tako da je to jedan povlašteni položaj. Poanta ovog turbo života i suvremenih kretanja i svih tih pravaca i suvremenog života doista je malo udna, pa se sve to odražava i na diskogra iju.

Primjerice, tehni ke mogu nosti koje ti omogu avaju da album koji izdaš danas ve sutra pola države može imati besplatno. To u svakom slu aju preoblikuje cijeli posao i cijelu scenu. No, koliko gledam i uspijem vidjeti na televiziji, sve te emisije koje uspiju iznjedriti puno mladih ljudi – na po etku mi je to bilo udno, kako to preko no i, ali zapravo je to za pozdraviti. Znate, više nema ‘Prvog pljeska’ u Varietéu, gdje su išle generacije prije nas. Sva sre a da uvijek ima pregršt mladih ljudi, božanstveno talentiranih, koji e zauzeti naše pozicije i dobro da je tako.

A žutilo i sve to, da žene u grudnjacima mogu pjevati nekakve polovne pjesme i da se to reklamira, to je prestrašno. Kad vidite da se to reklamira, to je dobar znak da se novine ne kupe.

Baš kad vidim da netko reklamira novine nekakvom ljubavnom vezom, u namjeri da prodaju, meni je to baš indikator da to ne kupim. Mene tu i problemi u tom smislu ne interesiraju. Danas, kuda to ide, i koja je nakaznost ovog vremena, da na koncertu u Splitu, gdje fotograf može lupiti 1.500 fotogra ija da ga ništa ne košta, oni izaberu baš fotogra iju gdje meni ispadne trbuh. Ljudi, to je malo nastrano. Kad je fotogra ija lijepa, to njega ne interesira, on želi incident.

I tako ide sve, ve 10 - 15 godina u našim se krugovima za neku djevojku koja ne pjeva baš dobro kaže – pa ne e ona biti prate i vokal, ona e biti vokal!

Ona ne treba dobro pjevati, ove otraga e tuliti, a ova koja e biti glavni vokal ima nešto drugo. I na svjetskoj sceni imate nekakvih incidentnih izvo a a, poput Lady Gage, ali opet imate i jednu Beyoncé koja veli anstveno pjeva. Mi smo gledali ameri kim ulicama, šetaju i Chicagom, San Franciscom, Los Angele-

som, New Yorkom, St. Louisom i drugim gradovima – tu imate pretjerano dobrih uli nih svira a i pjeva a da ne bi scena bila dobra. Ti ljudi samo stjecajem okolnosti nisu uspjeli, kao što stjecajem okolnosti, kad ti se zvijezde poslože, onda uspiješ.

Ali radi se o umjetnicima par excellence. Žutilo danas ide, ali ipak bi bilo bolje da ovjek ima što re i, što otpjevati, otplesati.

A maglu je mogu e prodavati jedno vrijeme, ali ne duže. Baš je nedavno Mišo Kova rekao da je lakše snimiti CD nego CT glave. I tu sigurno ima ne ega.

• Vijest o iznenadnoj smrti Boška Petrovi a potresla je ovih dana Hrvatsku. Odlazak je to jednoga doista velikog glazbenika i ovjeka, imena koje je postalo imperativ ne samo u jazzu ve i u drugim glazbenim pravcima. Ima li, prema Vašem mišljenju, danas u Hrvatskoj mladih glazbenika koji bi jednog dana mogli biti veliki poput Boška?

— Ja osobno ne bih bio neki prorok da vidim kome se smiješi svjetska slava. U svakom slu aju, budite sigurni da uvijek ima novih klinaca u svim fahovima.

Ima beskrajno talentiranih mladih ljudi i sigurno e biti mjesta za njih ako im se zvijezde poklope. Ja tek usput doznajem za ta neka nova imena i cjelokupno stvaralaštvo. Budu i da smo mi ve 33 godine na sceni, mislim da bi barem 10 godina netko morao biti etabliran na sceni da bude nešto što e ostati.

• I za kraj, uvijek se nekako provla i ona ‘poruka za itatelje’. Pred nama je još jedan koncert Prljavog kazališta u akovcu, i sami kažete da vas veže velik broj lijepih uspomena. Što ovim putem želite poru iti našim itateljima?

— Poštovane itatelje sve srda no pozdravljam, po etak je godine i želim im puno uspjeha, sre e, strpljenja i zadovoljstva.

Kako god nam životi izgledali carpe diem - treba pokušati da ni jedan dan ne pro e bez sre e i svijesti da si zdrav i da pred nama ima još dana i da je sve dobro.

Brojiti novac u tu im nov anicima i nije najsretniji put, živite svoj život, ne dozvolite da vas tu-

Neki novi klinci najodanija su publika Prljavog kazališta • Kako komentirate injenicu da je vaša vjerna publika po dobnoj strukturi vrlo raznolika – tu su ‘mame i tate’ koji su odrasli uz vašu glazbu, ali i njihova djeca na koju je ljubav prema vašoj glazbi prenesena?

— S radoš u gledamo na to. Svako prolje e iznjedri neke nove cure i nove de ke. U prvim redovima, to je ona najvrjednija publika, oni koji su ti najodaniji i oni koji ekaju sat - dva da se pojaviš, neprestano su novi klinci, nove cure i novi de ki.

Me utim, jedna je poveznica – oni pjesme koje su nastale dvadesetak godina prije njihova ro enja zdušno pjevaju, znaju sve tekstove i to je znak da su te pjesme nadvladale vrijeme u kojem su nastale.

To je strašno dobar osje aj, kad znaš da su na koncertima i mame i o evi i djeca, to je jedan dobar znak da naše pjesme naprosto povezuju. (bš) e ljubavi zamaraju više nego vlastite. Kad se sami sa sobom posložimo, onda nam ni drugi ne e mo i puno, ni u initi nažao, mi emo sami prona i svoju sre u. Sve vas pozivam u dvoranu Graditeljske škole, gdje smo mi nebrojeno puta gostovali i gdje emo se pokušati prisjetiti svih tih toplih i trajnih emocija sa svih tih gostovanja u ovom lijepom gradu i obnoviti ih 12. velja e na tradicionalnom koncertu za Valentinovo. Dat emo sve od sebe da se dobro zabavimo, a da pritom dobro zabavimo i našu publiku. Pridružite nam se, bit e nam drago, bit e to jedna lijepa ve er ljubavi i rock & rolla. (bš, foto: zvrzan)

Ivana Mr ela (desno) sa žirijem Na etvrtom ex-Yu konkursu za gra iku “Susreti”, pod pokroviteljstvom Visoke turisti ke škole strukovnih studija (VSPLU), u organizaciji Galerije SKC u Beogradu, Ivana Mr ela iz akovca dobila je tre u nagradu za najboljeg gra i ara. Nagradu ravnopravno dijele Ivana Mr ela iz akovca u Hrvatskoj, nagra ena za bakropis “Razli iti smo”, i Aleksandar Boti iz Subotice za linorez “Pomalo rastresen”.

Ivana Mr ela dobila je nagradu za najboljeg gra i ara, iako je

studentica slikarstva 4. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Ona je uspjela u a irmaciji bakropisa novim, svježim senzibilitetom, uz dominaciju suverenog crteža, duhovite ideje i zanimljivim preklapanjem plo a.

Ukupno je bilo prijavljeno 167 autora, s 322 gra ike iz 10-ak zemalja, od ega 50 studenata umjetni kih akademija. Ivana Mr ela jedina je nagra ena iz Hrvatske.

(J)

SUPER Miss i Mister Me imurja

Prijave do 26. sije nja Do 26. sije nja primaju se prijave za Super Miss i Mistera Me imurja, za koje se mogu kandidirati djevojke i mladi i u dobi od 16 do 23 godine. Prija-

ve se šalju na e-mail: tradeoff@ hi.t-com.hr, a moraju sadržavati ime i prezime, kontakt telefon, datum ro enja i obavezno fotogra iju.

Prošlogodišnji pobjednici Ozana Ruži i Marko Torner

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

18. sije nja 2011.

Knjige, glazba, internet... br br. 802

David Benioff - “Grad lopova”

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA MJESEC AGATHE CHRISTIE

Jeste li ljubitelj “kraljice krimi a”?

Posebna poslastica za sve ljubitelje krimi a – postanite dio Agathine pri e i navratite do 31. sije nja u sve knjižare Mozaik knjige ili nas posjetite na www.mozaikknjiga. hr i uz jednu kupljenu knjigu ove slavne autorice, “kraljice krimi a“, drugu možete kupiti uz 50% popusta. Izaberite jedan od 7 popularnih “krimi a“ i ne propustite ovu priliku.

No, zašto baš sada? Dana 12. sije nja 1976. godine, prije to no 35 godina, u Walling ordu, pokrajini Ox ordshire, umrla je slavna britanska književnica i dramaturginja Agatha Christie, autorica brojnih detektivskih romana, prihva ena kao “kraljica krimi a”, posebice onih u kojima su glavni likovi H. Poirot i Miss Marple.

U jesen prošle godine, gigantski i sveprisutni pretraživa Google obilježio je 120. obljetnicu njezina ro enja – kreiraju i tzv. doodle. Agatha Christie ima bez sumnje posebno mjesto i u svijetu Dobitnica prošlotjedne knjige Agathe Christie “Ubojstvo u Mezopotamiji”: Vesna Golubi iz akovca.

U sklopu Mjeseca Agathe Christie, i sljede i tjedan Me imurske novine daruju jedan primjerak istog romana najsretnijoj itateljici ili itatelju.

Interneta - najprodavanija je i najplodnija svjetska autorica. Izdava ka ku a Agathe Christie, Harper Collins, navodi da je do danas prodano više od 2 bilijuna njezinih knjiga diljem svijeta, ime je brojem prodanih primjeraka nadmašila i Shakespearea i Bibliju. Osamdeset romana i zbirki pri a koje je napisala ne prestaje se reizdavati diljem svijeta, a i danas se prodaje milijun primjeraka svake godine.

Gdje se krije tajna autori ina uspjeha? Prema rije ima Johna Currana, cjeloživotnog obožavatelja i poznavatelja Agathe Christie te savjetnika tijekom restauracije autori ina doma u Devonu: - Agatha Christie bila je najve i oponent klasi noj detektivskoj pri i. Njezina istinska literarna darovitost prešla je dobne, rasne, klasne, geogra ske i druge granice.

WEB PREPORUKA

Why Did You Buy Me That.com Poklonjenom konju se ne gleda u zube, kaže narodna izreka. Ipak, postoje darovi koji vas natjeraju da se zapitate što je osoba koja vam to poklanja mislila prilikom kupovine. Sve takve promašaje na jednom mjestu sakuplja stranica Why Did You Buy Me That.

Sezona darivanja je iza nas.

Iskreno se nadamo da ste pod boži nim drvcem pronašli baš ono što ste oduvijek i željeli. Ne-

KNJIGA TJEDNA

ki nisu te sre e, dok se drugi još i sad ude stvarima koje su dobili.

Predstavljamo vam neke od najbizarnijih i najsmješnijih stvari koje ljudi šalju na blog Why Did You Buy Me That. Neka vam uljepšaju dan i posluže kao antivodi prilikom sljede e kupovine poklona.

“Muškarac koji sjedi u hodniku” i “Bolest smrti” dva su naizgled krhka teksta velike rancuske spisateljice Marguerite Duras. Obrnuto simetri ni, komplementarni, kao figure tvrde i meke “pornografije”. Oba su beznadna po istoj ormuli tragi ne filozofije ljubavi, oba su na svoj

na in radikalna i bezuvjetna. Ž Ženska stvarala ka antazija u oba teksta povezuje simboli ko muško i simboli ko žensko, kao i ljubav i smrt, u pokušaju dijaloga, na putu od grubosti do ironije, u energiji razmjene, na rubu ljubavi.

Opstanak para, me utim, ne-

mogu je, kao i trajna sre a.

Ostaje pustolovina želje, kao pokušaj uživljavanja u tu u dušu i svijest.

Marguerite Duras uspijeva dovesti itatelja, taj udaljeni objekt svoga zavo enja, do samog ruba halucinirane naslade. I do otvaranja Drugome.

ALBUM TJEDNA

Biffy Clyro - “Only Revolutions” Renesansu ili pravi procvat doživio je ovaj škotski rock trojac objavom albuma “Only Revolutions” i s razlogom mogu re i kako su Bi y Clyro obilježili prethodnu, kao i godinu na izmaku. Uz Kings o Leon i Florence And The Machine, Bi y Clyro su zasigurno najemitiraniji bend na Otoku, što je rezultiralo time da na ovom albumu imaju više singlova nego pjesama koje to nisu ili nisu još postale.

Bi y Clyro osnovani su još tamo 1995. godine pod imenom Screwfish, u sastavu koji je više - manje prisutan i danas: Ben Johnson na bubnjevima, James Johnson na basu, te Simon Neil na gitari i kao vokal. Ovaj potonji ini još i polovinu škotskog dua Marmaduke Duke.

Nakon poro ajnih i uglavnom anonimnih prvih godina, Bi yJi su objavili tri albuma koji su prošli gotovo nezapaženo. Bend se tako više posvetio turnejama i koncertima, samostalnim, ali i kao predgrupa poznatijim imenima glazbenog svijeta kao što su Weezer, Muse i Queens o the Stone Age. Tek etvrtim albumom “Puzzle” (2007.) uspijevaju posti i zna ajniji ko-

mercijalni iskorak, a s novim albumom taj su status dokazali i u vrstili.

Pr i a sa zadnjim albumom po inje još 2008. godine i objavom singla “Mountains” koji se prvotno nije trebao na i na albumu. Kako je singl bio dobro medijski prihva en, brzo potom objavljuju i drugi, “That Golden Rule”, koji postaje apsolutni hit. Njima su predstavili novi

Popis pjesama 1. The Captain; 2. That Golden Rule; 3. Bubbles; 4.

God and Satan; 5. Born on a Horse; 6. Mountains; 7. Shock Shock; 8. Many o Horror; 9.

Booooom, Blast & Ruin; 10.

Cloud o Stink; 11. Know Your Quarry; 12. Whorses melodi niji koncept Bi yJa, malo odmaknut od bazi nog rock/hard-rock zvuka, koji uklju uje ak i klavijature te sim onijski orkestar.

Kako smo ve naveli, album “Only Revolutions” obiluje singlovima, ali je tek tre i singl zapravo najavio sam izlazak albuma. Rije je o pjesmi “The Captain” koja otvara album. “Bubbles” je (osim što je još jedan singl) najbolja pjesma od ponu enih, a radi se o suradnji Bi yja i Josha Hommea iz Queens o the Stone Agea na gitari. “God & Satan” i “Many o Horror” su klasi ne rock balade, a zadnja spomenuta bila je ak finalna pjesma britanskog X- actora.

Rijetko tko toliko pretjera s izdavanjem singlova s jednog albuma, ali Bi y Clyro su marljivo radili i snimili pregršt hitova, pa su to i zaslužili.

Svakako e biti zanimljivo uti njihov sljede i album, iako e karijeru ovog benda zasigurno obilježiti ovaj album, koji je zaista napravio revoluciju, ako ne u širem glazbenom svijetu, onda barem za komercijalni uspjeh Bi y Clyro.

(Igor Beleš, preuzeto s portala Muzika.hr)

INTERNET I RA UNALA

Microsoft Windows - legalizacija Posjedujete ra unalo s Microso t Windows operativnim sustavom koji je slijedom okolnosti nelegalno instaliran (možda ga je sastavljao netko nestru an ili vas je prodava jednostavno uvjerio “ma to vas previše košta, a ionako to nitko ne kupuje”) te s njim niste imali nekih prevelikih problema.

Ukoliko u jednom trenutku shvatite da to ipak nije u redu (svejedno je li to zbog vlastite odluke ili uz poticaj državnih službi koje se bave ovom problematikom), i pokušate legalizirati operativni sustav koji je ve dulje u primjeni na ra unalu, rijetko tko e vam znati dati precizan odgovor kako postupiti.

Kao prvo, potrebno je provjeriti radi li se stvarno o ne-

legalnoj instalaciji, a to zna i – bar što se ti e Microso t operativnih sustava (za OEM verziju koja je naj eš e prodavana kod nas), provjera tri elementa koja moraju biti zadovoljena: na vašem ra unalu mora biti postavljena naljepnica koju ste dobili uz kupljenu licencu na ra unu kojim dokazujete kupnju moraju biti istovremeno i stavke komponenti ra unala (ili cijelo ra unalo kao cjelina) uz koje je kupljen operativni sustav i stavka operativnog sustava instalacijski medij (CD/ DVD) koji ste dobili s kupljenom instalacijom mora biti u vašem posjedu (ili, naj eš e kod brand name ra unala, dodatna particija na disku preko koje je mogu a ponovna instalacija).

Ako sva tri uvjeta nisu zadovoljena, radi se gotovo sigurno o nelegalnom operativnom sustavu (izuzetak su FPP i koli inske licence; u nedoumici provjeriti još kod Microso t Hrvatska – korisni ka služba na njihovom besplatnom tele onu 0800 300 300 e vam pomo i) – što u ovom slu aju dalje?

Jednostavna kupnja operativnog sustava “samo kako bi se to riješilo” nije mogu a, samom kupovinom niste riješili nelegalni status jer e na ra unalu biti još uvijek nelegalna verzija, a OEM verzije MS operativnih sustava smiju se prodavati jedino uz nova ra unala. Kako bi dosko io ovom problemu, Microso t u ponudi ima GGK – Get Genuine Kit (legalizacijski kit) koji omogu-

ava legalizaciju postoje ega operativnog sustava.

Ukoliko se radi o starijem ra unalu, razmislite i o kupnji novog ra unala, za manje tvrtke e u tom slu aju naj eš e biti dostatna i financijski pristupa nija Home OEM verzija Microso t operativnog sustava, a s druge strane e novo ra unalo raditi pouzdanije, manja je šansa kvarova te time i gubitka važnih podataka.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

18. sije nja 2011.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA SAMMYS ADVENTURE THE SECRET PASSAGE animirana akcijska avantura U našem kinu nije u 3D tehnici.

Režija: Ben Stassen SINKRONIZIRANO NA HRVATSKI! S a m my s e n a kon izlijeganja na pješ anoj kalifornijskoj plaži pokušava do epati mora i usput pronalazi ali odmah i gubi ljubav svog života, kornja icu Shelly. Na velikom putovanju kroz oceane, koje prolaze sve morske kornja e prije negoli se vrate na plažu na kojoj su

se izlegle, Sammy upada u razne nevolje kako bi ponovno pronašao Sally. Bori se s piranama, susre e se s ljudima, bježi od orla ribara i traži tajni prolaz.

Jednog dana nakon mnoštva avantura i neobi nih susreta Sammy napokon pronalazi Shally. Trajanje 88 minuta, za sve uzraste.

TRON: NASLJEDSTVO TRON: LEGACY akcijska SF avantura/triler Režija: Joseph Kosinski Uloge: Jeff Bridges, Garrett Hedlund, Olivia Wilde

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) “A-Team” je:

- REVIJA DOKUMENTARNOG FILMA

a) akcija b) glazbeni c) horor

18.00 OVJEK NA ŽICI MAN ON WIRE

Dobitnik iz prošlog broja: Ivan Jezernik, Šenkovec

Prije gotovo tri desetlje a, godine 1982., jedan je ilm, koriste i digitalne specijalne efekte, publiku ubacio u svijet videoigara, koje su tada uglavnom bile velike naprave u posebnim igraonicama. Danas, kad su igra e konzole jednako uobi ajene kod ku e koliko i osobna ra unala, evo i nastavka. Ponovno u elektroni koj mreži, tragamo za odgovorima na pitanja koja su postavljena u onom prvom ilmu, gTronu h. U središtu pri e nalazi se odnos oca i sina, koji se proteže kroz virtualni i realni svijet: Sama Flynna (Garrett Hedlund), buntovnog 27-godišnjaka, progoni misteriozni

nestanak njegovog oca Kevina Flynna (Jeff Bridges), neko najpoznatijeg istraživa a virtualnih tehnologija.

Istražuju i neobi an signal poslan iz laboratorija Flynna starijeg - signal koji je mogao poslati jedino njegov otac – Sam biva uvu en u digitalni svijet u kojem je Kevin zarobljen ve 20 godina. Uz pomo neustrašive ratnice Quorre (Olivia Wilde), otac i sin kre u na putovanje kroz vizualno zapanjuju i digitalni svijet koji je stvorio Kevin, a kojim vlada nemilosrdni nitkov koji ne e prezati ni pred im kako bi sprije io njihov bijeg. Trajanje 127 minuta, preporu uje se starijima od 12 godina.

DVD, BLUE RAY IZLOG

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC utorak, 17.1.

dokumentarni ilm

20.00 ZALJEV THE COVE

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

dokumentarni ilm

Odgovor: ___________________________

- REVIJA DOKUMENTARNOG FILMA

l. br: _______________________________

18.00 NEPRIJATELJI NARODA

Ime i prezime: ______________________

20.00 SELO JEDNOG OVJEKA

________ _____________________________

srijeda, 18.1.

dokumentarni ilm

THE ONE MAN VILLAGE dokumentarni ilm

etvrtak, 19. 1.

18.00 SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA SAMMYS ADVENTURE THE SECRET PASSAGE animirana akcijska avantura Režija: Ben Stassen

20.00 TRON: NASLJEDSTVO TRON: LEGACY akcijska SF avantura/triler Režija: Joseph Kosinski Uloge: Jeff Bridges, Garrett Hedlund, Olivia Wilde

1. A-TEAM 2. PO ETAK

petak, 20.1.

3. PRI A O IGRA KAMA 3

18.00 SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA

4. AROBNJAKOV U ENIK

animirana akcijska avantura

5. NO I DAN

20.00 TRON: NASLJEDSTVO

6. BJEGUNAC

akcijska SF avantura/triler

7. SAMAC

subota, 22.1.

8. DE KO KOJI NE OBE AVA

18.00 SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA

9. DAYBREAKERS

animirana akcijska avantura

10. SAVRŠEN SPOJ

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA

20.00 TRON: NASLJEDSTVO akcijska SF avantura/triler

nedjelja, 13.1.

1. COOKING HISTORIY

18.00 SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA

2. DUE DATE

animirana akcijska avantura

3. HARRY POTTER I DAROVI SMRTI 4. CITY ISLAND

akcijska SF avantura/triler

5. LITTLE FOCKERS

UBOJICE IZ NEW TOWNA Kako bi pomogao sestri s kojom živi, tinejdžer Sean prihva a ponudu dvojice bankara, Alistara i Jamiea, da zaigra igru skriva a trajanja 12 sati. No, ubrzo shva a da se radi o poreme enim ubojicama.

poznata spisateljica koju je pogodila velika tragedija - smrt sina koji se utopio.

Taj nesretni doga aj baca je u veliku depresiju iz koje ne vidi izlaza. Pomaže joj prijateljica koja je nagovara da unajmi ku u u Škotskoj te u osami ponovno posloži kockice.

POMR INA

TURNIR SMRTI

Demi Moore je Rachel Carlson, svjetski

Svakih sedam godina u neodre enom

gradu održava se turnir na kojem se skupi trideset najsmrtonosnijih ubojica kako bi vidjeli tko je me u njima najbolji i osvojili nagradu od deset milijuna dolara. Povratni ki prvak Joshau Harlow (Ving Rhames) ponovno nastupa na turniru, jer je saznao da e jedna od natjecatelja biti osoba koja je odgovorna za smrt njegove žene.

NO I DAN Vratolomnom brzinom tajni agent Roy Miller (Tom Cruise) preokre e naoko obi an život June Haven (Cameron Diaz) naglava ke. June se ukrcala na avion u Kanzasu i po ela avrljati sa šarmantnim i tajanstvenim suputnikom Royem.

No, ubrzo se sve promijenilo. Odjednom se avion srušio i nitko od putnika ni lanova posade nije preživio.

ponedjeljak, 24.1.

6. MEGAMIND

18.00 SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA

7. SOCIAL NETWORK

animirana akcijska avantura

8. PO ETAK

20.00 TRON: NASLJEDSTVO

9. PROFESIONALCI U AKCIJI

akcijska SF avantura/triler

10. THE CHRONICLES OF NARNIA: THE VOYAGE OF THE DAWN TREADER

U.S. Box Office

DOM KULTURE PRELOG subota 22.1., nedjelja 23.1.

19:00 TERMIN DUE DATE

1. TRUE GRIT 2. DOZVOLA ZA MALE FOCKERE 3. SEASON OF THE WITCH 4. TRON: LEGACY 5. BLACK SWAN 6. COUNTRY STRONG 7. THE FIGHTER 8. YOGI BEAR 9. THE KING’S SPEECH 10. TANGLED

20.00 TRON: NASLJEDSTVO

komedija

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8 26

Dobro je znati

www.mnovine.hr •• redakcija@mnovine.hr 333 www.mnovine.hr marketing@mnovine.hr • •040 040312 312 333

18. sije nja 2011.

18. sije nja 2011.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Elementi neznanog podrijetla u bijelom interijeru ure uje: Bruno Kontrec Svi vi koji itate ovaj blog redovito znate da ovakve interijere ne objavljujem baš esto. Najjasniji razlog tome ih Iako sam samosobno pobornikneštodruga ijeg je ––nema nema ih. osobno pobornik nešto druga ijeg stila, ovaj me prostor, i samo razmišljanje o njemu, zaista ushitio. Podsjetio me na dane u Zagrebu kada se izbacivao krupni otpad i kada smo znali gledati pripadnike romske manjine kako svaki stoji kraj svoje hrpe i eka “prijevoz”.

Ponekad smo i mi (a i mnogi moji prijatelj i poznanici) uspjeli “ubostí” pokoji predmet za koji nam se inilo da ne spada na tu hrpu. No, kladim se da ni jedan od nas (a ni ona ekipa iz pripadnika romske manjine) nije uspjela opremiti svoj stan ovako kako je to u inila švedska dizajnerica interijera Marie Olsson Nylander, i to za njenoga omiljenog klijenta – sebe! Ku a koju predstavljam zdanje je renovirano 1970-ih, s modernom tlocrtnom dispozicijom. Arhitektonske elemente je ogolila i “neutralizirala” bijelom bojom, a sve ostalo je “dopremljeno” od svugdje. Ve ina predmeta

itateljima Me imurskih Me novina darujemo popust 10%

Dizajn studio “Ippolito Fleitz Group” iz Stuttgarta u Njema koj izveo je interijer ovog restorana brze hrane (s naglaskom na pile e proizvode) naziva “Wienerwald”, koji se nalazi u gradu Münchenu.

To je samo jedan u nizu restorana, budu i da je Wienerwald njema ki lanac brze hrane koji je davne 1955. godine osnovao Friedrich Jahn. Od tada,

i elemenata u interijeru je ili kupljena na buvljacima ili na ena ba ena, ali ono što im je zajedni ko jest da su zasigurno puni pri a. Povijesti. Energije. Naravno, neki od elemenata dobro su probrani iz ponude švedskog brenda IKEA-e, dok se dizajneri in primarni alat za rad savršeno uklapa u cijeli prostor. Ovo je jedan od primjera drasti nog dizajna interijera i nije nužno da se svima svidi. Naprotiv, vjerujem da su rijetki oni koji se vide u ovakvom prostoru. No, unato tome, ovaj se interijer morao na i na dizajn-interijera.com.

Predvorje hotela “Baronette Renaissance” šeno uklapaju u cijelu sliku. Prostor se sastoji od nekoliko zona, od kojih svaka ima svoju funkciju, ali, što je još bitnije, i svoju energiju koja je prijeko potrebna pojedincima ili manjim grupama za rad ili ugodno askanje. Svi materijali koji su korišteni u ovom interijeru de inirani su kroz svoju pravu prirodu i provu eni kroz potku modernisti ke tradicije – elik, staklo i drvo djeluju zajedni ki. Velike staklene površine dopuštaju svjetlu da stvara još jedan efekt, dok umjetni ki segment odabran od kustosa Paige Powella ima funkciju da stvara jaku kreativnu energiju.

Istu onakvu kakva potje e iz grada Detroita i njegove okolice (Detroit je poznat po svojoj industriji, radni koj klasi i teškim uvjetima rada u 20. stolje u). Umjetnici koji izlažu radove u tom predvorju pokazuju da se ponekad najinteresantnija dijela stvaraju baš u najteža vremena. http://www.davidashendesign.com/ http://www.thebaronette.com/

Predvorje hotela “Baronette Renaissance” u detroitskom predgra u Novi kreirao je David Ashen iz studija “d-ash design”. Taj je interijer vode i predstavnik životnog stila, kao i op enitog pogleda na isti koji zastupa brend “Renaissance”. Vode i se modernom linijom, a kroz spektar osje aja za uživanje i relaksaciju, Ashen je tražio (i našao) inspiraciju u ameri kom modernizmu 20. stolje a. Srce predvorja – fokusni element u obliku staklene stijene više od 9 metara djeluje impozantno. U zid kojim je obložena ta instalacija implementiran je i kamin te prostor za drva za ogrjev, koji se savr-

Kolekcija za sjedenje “Opruga” Kolekcija “Opruga” projekt je dizajnerice Carolien Laro, studentice na Arts Academy St Joost i Amstardam Wood and Furniture College. Carolien je istraživala granice koje drvo u dizajnu može imati. I to vrlo uspješno! Željela je spojiti dva ekstrema – krutost i elasti nost. Iako na prvi pogled (ili prvu misao) te dvije stvari spojene djeluju paradoksalno, ipak je uspjela u svom naumu. Prvo i osnovno, moram napomenuti da je za ovakav projekt potrebno prona i dobrog

(dapa e, izvrsnog) investitora koji gleda onkraj kratkoro nog pro ita, koji bazira svoje poslovanje na dugoro nim investicijama i strategiji ulaganja. Dizajnerica je “potrošila“

Restoran “Wienerwald”

više od 600 sati da bi ru no izradila prototip! Toliko vremena, rada i energije da bi se izradio stol i zasigurno nije ekonomski isplativo, pa je bilo potrebno osmisliti, razviti,

konstruirati i izraditi svaki detalj ovog proizvoda. Kroz 2010. godinu teškim je radom osmislila nekoliko verzija sjede eg elementa “Opruga”, koje je nazvala: The Paperclip, Restless Legs i The Brige. Nakon svega, trud joj se isplatio. Za svoj je produkt osvjila Wood Challenge Prize i nominaciju za IMI Awards, kao i nagradu DOEN. Kolekcija je vrlo komplicirana, iako ne izgleda tako. Odabir pravog komada jasenovog drva, pravilno ljepljenje i brada CNC strojem koji mora izvesti više od 480 operacija da bi se dobio ovaj komad namještaja, ovaj komad “drvenog jastuka“. http://www.carolienlaro.nl/

franšiza je doživljavala razne faze – od proširenja na podru je od ak 18 zemalja do skrog bankrota, ali su 2007. godine potomci gospodina Jahna preuzeli franšizu natrag i pokrenuli posao, kao i angažirali Ippolito Fleitz Group, daju i im koncesiju za dizajn svih budu ih restorana. Naziv lanca u prijevodu zna i “be ke šume”, pa je sam interijer i izveden s nekim elementima koji podsje aju baš na taj eksterijer. Osnovna boja je zelena u kombinaciji s bijelom i sme om, a fokus daju gra ike i ilustracije koje se protežu po cijelom prostoru. Dispozicija

funkcionalnih zona de inirana je na na in da je svakom posjetitelju i korisniku usluga vrlo jasno i jednostavno korištenje istih. Tako er, vrijeme je pokazalo da razli ita klijentela ima razli ite a initete u pogledu sjedenja i objedovanja, stoga su dizajneri i koncipirali sjede e elemente na razli ite na ine kako bi zadovoljili svakog tko poželi pojesti obrok u restoranu “Wienerwald”.

Fotogra ije: Zooey Braun http://www.ifgroup.org/ifpage/index. cfm?fuseaction=home.start http://www.wienerwald.de/ http://www.zooeybraun.de/main.html

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

18. sije nja 2011.

Lifestyle ZA NJU: Možete li biti zdravi u bilo kojoj konfekcijskoj veli ini?

Je li debljina zbilja opasna, ili ak može imati svoje prednosti?

- U svijetu je sve popularniji “pokret“ koji okuplja ljude koji tvrde da prekomjerna tjelesna težina nije nužno loša, a neki se lije nici slažu. Drugi stru njaci tvrde da je debljina opasna, ak i neodgovorna.

Mi emo sagledati obje strane debate XL modeli sve su popularniji i sve eš i na modnim pistama, što nije ni udno jer sve statistike dokazuju da su ljudi, pa tako i Hrvati, sve deblji. Ustvari, u porastu je broj lije nika i aktivista (doduše, najviše u Americi, gdje je 34 posto Amerikanaca pretilo i 33 posto predebelo), koji su po eli tvrditi da su na in života i genetika ono što odre uje zdravlje ovjeka. Oni tvrde: Biti zdrav ne ovisi o veli ini odje e.

To su dobre vijesti i za “buckaste“ kod nas. Naime, u Hrvatskoj je danas predebelo 80 posto muškaraca i 50 posto žena te spadamo me u 10 najdebljih nacija na svijetu.

No, to su vijesti koje zgražavaju stru njake koji su za sad još uvijek u ve ini. Bilo kakvo izjedna avanje “debljine“ i “zdravog “ je neodgovorno, kažu oni. Pogotovo u naciji gdje su zdravstveni troškovi i te kako porasli, dijelom i zbog rastu e stope bolesti povezanih s viškom kilograma.

Debeli, ali zdravi?

XL manekenku Crystal Renn ve smo spominjali. Njoj je debljanje donijelo samo pozitivne stvari. Manekenka koja je težila 43 kilograma nekad je bila depresivna, žive i samo na malo povr a i dijetnim sokovima. Nakon što se udebljala tridesetak kilograma i po indeksu tjelesne mase (BMI) imala prekomjernu težinu – tek su onda ponude po ele frcati sa svih strana.

Lije nici ve dugo koriste BMI za mjerenje ima li pacijent zdravu tjelesnu težinu. Svako bodovanje iznad “normalnog” smatra se potencijalno loše. No, zanimljivo novo istraživanje pokazuje druk ije, kaže Paul Campos, autor knjige „The Obesity Myth: Why America’s Obsession with Weight Is Hazardous to Your Health“. - Korelacija izme u težine i zdravlja je uvelike pretjerana, kaže on, ukazuju i na studije koje su utvrdile da ljudi s prekomjernim indeksom tjelesne mase imaju u manje slu ajeva rak plu a, kroni ni bronhitis, anemiju i osteoporozu od svojih tanjih vršnjaka.

Na primjer, biti teži pomaže izbje i osteoporozu jer malo ekstra mase pomaže u ja anju kostiju.

Uz to, dugotrajna studija objavljena u asopisu Obesity ustanovila je da ljudi s „prekomjernim“ BMI rezultatima imaju manji rizik smrtnosti od bilo koje druge „težinske“ skupine.

Dakle ... Da, malo masno e može biti pozitivno, tvrdi Kon-

stantinos Manolopoulos, istraživa sa Sveu ilišta Oxford. Žene ije je tijelo u obliku kruške kona no mogu slaviti. Masno e na bedrima, bokovima i stražnjici kemijski su vrlo stabilne, a stabilne masno e pomažu protiv štetnih spojeva koji se javljaju tijekom probave. Mast na bedrima tako er izlu uje adiponektin koji pomaže tijelu metabolizirati

še er te leptin koji regulira apetit.

Sve ove injenice argumenti su kojim se koristi „kamp“ za prihva anje zdrave debljine. Za njih – pove ana težina možda nije idealna, ali je sigurno bolja od stalnog držanja dijete. Istraživanja pokazuju da ekstremne yo-yo dijete mogu, tijekom vremena, usporiti metabolizam i uzrokovati sr ani stres, a to može dovesti do dugoro nog i ozbiljnijeg pove anja težine.

Debljina nikako ne može biti zdrava?

Nema šanse da je dijeta gora opcija, kaže suprotna strana. Gubitak težine može biti težak, ali je vrijedno toga zbog zdravlja. Neka istraživanja pokazuju da ekstra težina može pove ati rizik od razvoja raka dojke. A žena s viškom kilograma i s normalnim kolesterolom i krvnim tlakom još uvijek ima ve u šansu da razvije bolesti srca, kaže Barbara Berkeley, dr. med. - Drugim rije ima, prekomjerna tjelesna težina može izgledati „zdrava“, ali vjerojatno nije, što se može ustanoviti ako se tu osobu prati kroz nekoliko godina, isti e ona.

Ali što je s onim istraživanjem koje pokazuju da ljudi s viškom nekoliko kilograma žive duže i mogu izbje i cijeli niz bolesti? Dr. Berkeley

t vrdi da je prekomjerna tjelesna težina „prolazi“ bolje jer ljudi s premalom težinom puno gore prolaze, pa to iskrivljuje podatke.

Zatim je tu pitanje raspodjele masno a u tijelu. Kada se udebljate od prejedanja, ne možete kontrolirati gdje e kile završiti. Masno e na bedrima su korisne, ali one na trbuhu nisu. A tu je i visceralno masno tkivo (mast koja okružuje unutarnje organe) koje je vezano uz neosjetljivost na inzulin, što utje e na metabolizam ugljikohidrata, masti i lipoproteina. Kod osoba s visokom razinom visceralnog masnog tkiva nalazi pokazuju zna ajno povišenije razine triglicerida i zna ajno niže razine HDL kolesterola (dobrog kolesterola).

Osim toga, pove anje težine nije stabilno. U praksi, kaže dr. Berkley, ona je vidjela puno pacijenata koji su dozvolili da „šlau i i“ oko želuca eskaliraju u težinu zbog koje ih je sram oti i u teretanu ili lije niku. Dakle, ona se protivi bilo kakvom poticanju osoba s prekomjernom težinom da ostanu takvi i ona tvrdi da su ljudi, koji su jednom morali loviti i sakupljati hranu kako bi preživjeli, evoluirali da budu mršava životinjska vrsta.

U tim razmišljanjima ona nije sama. Ameri ko Sveu ilište Lincoln nedavno je završilo u naslovima diljem svijeta kada su postavili granicu indeksa tjelesne težine kao uvjet za diplomu. Niste ispod 30 BMI? Nema diplome. (Iako su nakon negodovanja javnosti ukinuli ovo pravilo.) I mnogo svjetskih kompanija odlu ilo je uvesti razli ite poticaje za osobe koje se potrude izgubiti suvišnu težinu (iako ja još nisam ula za neki ovakav slu aj kod nas): pla aju im te-

retanu, omogu avaju pristup zdravim obrocima ...

Ameri ka trgovina mješovitom robom Whole Foods zapo ela je s dobrovoljnm programom poticaja za zaposlenike koji se djelomi no temelji na težini radnika. Što im je niži BMI, to su im ve i popusti.

Uostalom, objašnjava Berkeley: - Vaše srce je samo veliko kao šaka, a tražiti od tog malog miši a da „pokre e“ preveliko tijelo je kao da stavite “motor od malog auta u veliki terenac“.

I što je onda bolje?

Ako se dvije strane slažu oko i eg, onda bi to bilo ovo: kondicija je klju na, a suvišne kile su manje važne od vrste tjelesnih masno a. - Nedavno je došlo do nastojanja da se gleda izvan okvira indeksa tjelesne težine, kaže Margaret Lewin, dr. med., asistentica na Weill medicinskom koledžu u sklopu Sveu ilišta Cornell. Ovo starinsko mjerenje služi svrsi, ali njegovi su nedostaci jasni.

Vježbanje je, svi se slažu, presudno. - To smanjuje rizik smrtnosti za nevjerojatnih 50 posto, bez obzira na težinu, kaže Steven Blair, profesor na Sveu ilištu Južne Karoline. Aerobna tjelovježba i trening otpora najbolji su za „napad“ na masno e oko struka i visceralno masno tkivo koje ne možete vidjeti. Znanstvenici su otkrili da vježbanje sprje ava da se potonje uop e formira. Ustvari, izme u XL djevojke koja vježba tri puta tjedno i mršavice koja uop e ne vježba ve a djevojka je zdravija, kaže Blair, i ona ima manje šanse da e razviti neke bolesti povezane s težinom. (izvor: Žena.hr)

Samo sto kalorija manje za tanji struk

Debljanje je uzrokovano disbalansom, odnosno viškom od samo sto kalorija dnevno Gubitak kilograma ne ovisi o tome koliko kalorija u vaše tijelo do e u obliku ugljikohidrata, proteina ili masno a. Ovisi jednostavno o koli ini kalorija koje ste unijeli u tijelo tijekom dana i jeste li te kalorije uspjeli potrošiti ili niste. Kako biste izgubili samo kilogram, morate u tijelu napraviti de icit u unosu hrane od 3,500 kalorija, jer e vaše tijelo po eti trošiti svoje zalihe kroz izi ku i/ili mentalnu aktivnost.

Kako se debljamo?

Ponekad se ini da sva hrana koju stavimo u usta deblja i za to krivimo gene, spori metabolizam, lošu prehranu itd. U redu, to jesu faktori koji vam sigurno ne e pomo i, ali pravi razlog ipak leži u

unosu kalorija, koje organizam ne može procesuirati, odnosno sagorjeti, te stvara neželjene zalihe.

Ono što je nevjerojatno jest da je debljanje uzrokovano disbalansom, odnosno viškom od samo 100 kalorija dnevno.

Eliminiranjem tih 100 kalorija, odnosno manjim unosom hrane za samo 100 kalorija (100 grama teletine, 100 grama pastrve, 100 grama sirnog namaza (23 posto masno e), 100 grama kiselog vrhnja itd.), što morate priznati da i nije neka koli ina, možete sprije iti debljanje. Ono što e vam osigurati da vaše tijelo ne po ne stvarati zalihe jest redovita izi ka aktivnost, odnosno vježbanje. Upravo vježbanje ili

neka druga izi ka aktivnost jest ona tanka linija koja može biti klju na u održavanju tjelesne težine i debljanja.

Kako izbje i unos od sto kalorija dnevno?

1. Zamijenite 2 dcl gaziranog pi a dijetnim (light) pi em 2. Umjesto 4 dcl punomasnog mlijeka popijte 4 dcl light mlijeka 3. Umjesto jedne žlice normalne majoneze, pojedite jednu žli icu light majoneze ili ke apa ili senfa 4. Pojedite samo pola porcije pommes-fritesa (podijelite porciju s prijateljima) 5. Pojedite samo polovicu kola a ili samo tre inu pite

Kako sagorjeti sto kalorija?

1. Vozite bicikl 15 minuta (intenzivna vožnja) 2. Planinarite 15 minuta 3. istite garažu 15 minuta 4. Intenzivno plešite 16 minuta (brzi ples) 5. Radite u vrtu 18 minuta 6. Lagano plivajte 20 minuta 7. Igrajte se s djecom u dvorištu 20 minuta

8. Kosilicom kosite travu 20 minuta 9. Hodajte brzo 22 minute 10. istite stan 25 minuta 11. Igrajte golf 30 minuta 12. Prakticirajte jogu 30 minuta 13. Še ite psa 50 minuta 14. Šopingirajte i pospremajte namirnice nakon šopinga 40 minuta 15. Metite ili usisavajte - 40 minuta

Kre ite se više, jedite manje ...

1. Pojedite 10 zalogaja ipsa manje i hodajte 6 minuta 2. Pojedite etvrtinu špageta i umaka manje i hodajte 11 minuta

3. Na toast namažite dvije žli ice light maslaca, umjesto dvije žli ice obi nog maslaca i hodajte 11 minuta 4. Pojedite tri žlice manje pire krumpira i hodajte 13 minuta 5. Popijte samo jednu šalicu kave i stavite u pola manje še era i vrhnja za kavu, te hodajte 15 minuta Vjerujemo da se svih ovih savjeta može pridržavati svaka osoba. S vremenom bit e vam lakše održavati težinu koju imate, bez da dobijete nove kilograme. Kao što vidite, samo malom promjenom na ina prehrane, malo pažnje i vježbe možete ak i po eti gubiti kilograme. Tih sto kalorija nije teško sagorjeti, ali injenica je da ih je mnogo lakše unijeti u organizam.

18. sije nja 2011.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Lifestyle MODNA DIKTATORICA Piše: Andrijana Kos

ZA NJEGA

Kako se ne ponašati Nitko nije savršen, ali neke stvari biste ipak trebali mo i kontrolirati i znati se ustru avati. Ako ne želite biti odbojni ljepšem i nježnijem spolu, navedeno nikako ne biste trebali napraviti.

Vikanje Gubljenje kontrole, posebno u javnosti, pokazuje nedostatak samokontrole.

Vikanje na ljude koje ne znate i koji nisu u mogu nosti ili vam ne smiju uzvratiti (poput konobara, podre enih zaposlenika i sl.) nije nimalo privla no. Zapravo je potpuno odbojno. Pokazuje kako ste sposobni na psihi ku i

odre eni stupanj fizi ke agresivnosti.

Arogancija Postoji op enita zabluda kako žene vole umišljene tipove, a zapravo je to jedna od odbojnijih stvari na muškarcima. Mnogi muškarci poistovje uju samopouzdanje s arogancijom, što ne samo da nije ista stvar, nego nije ni sli na. Samopouzdanje je privla no, ali ako se trudite pokazati koliko ste samopouz-

dani, posti i ete suprotan u inak.

Sve žene znaju kako su kvalitete diskretne.

O insko ponašanje Moderne žene ne žele da im netko govori što trebaju raditi, kako se odjenuti, ili nekoga tko e im popravljati rizuru ili davati sli ne “savjete”.

Alkohol Alkohol, svi znaju, ima opuštaju i u inak, no malo pretjerajte i imat ete odbijaju i u inak. Ako je napiti se dio vašega ve ernjeg izlaska i jedino poimanje zabave, onda ne tražite djevojku pri ve ernjem izlasku.

Na takvim mjestima djevojke su obi no pijanije od muškaraca, a jednom e t e se ipa k oboje morati otrijezniti.

ekali smo cijelu godinu sije anjske sk ke rasprodaje, no ipak one mogu postati no na mora ako ne možete prona i što želite. Ovdje je nekoliko savjeta koje možete razmotriti prije nego što se bacite u šoping, da prona ete što tražite i, naravno, da biste bili sigurni da ste prošli je tino.

Savjet 1) Napravite popis stvari koje biste željeli kupiti. Posjetite najprije trgovine za koje ste sigurni da željene stvari imaju. Na taj ete na in uštedjeti vrijeme, a i kupiti ono što vam se svi a.

Savjet 2) Ako do ete u trgovinu i ne na ete svoju veli inu, posavjetujte se s prodajnim osobljem i zamolite ih da vam provjere raspoloživost u dru-

gim poslovnicama. Ako su trenutno prezauzeti, ostavite svoje podatke da vam se mogu javiti kasnije u zgodnije vrijeme.

Savjet 3) Ako vam se ideja šopinga i hodanja po trgovinama ne svi a, prebacite se na moderan na in kupnje i obavite šoping putem Interneta. Naravno, ra unajte na pla anje poštarine i pakiranja, ali vam ostaje osje aj da niste morali biti dio gužve.

Popustima koje ete ostvariti željeni odjevnih predmeti još uvijek e biti jefitiniji i uz pla anje dodatnih troškova.

Savjet 4) Kupujemo odje u jer je volimo, no ipak prije kupovine odredite razlog zašto nešto kupujete. Zato

TEHNO ZONA

Olympusova VR Serija - prava vrijednost za uloženi novac Napokon je stigao otoaparat koji dokazuje da ne morate potrošiti bogatstvo kako biste uživali u vrhunskoj kvaliteti otografija. Novi Olympus VR-310 nudi vrlo dobar odnos uloženo – dobiveno, kombinaciju najnovije tehnologije, najkompaktniji dizajn i najjednostavnije korištenje po senzacionalno niskoj cijeni. Ovaj kompaktni otoaparat ima sve što je potrebno kako bi se uklopio u brzi, visoko tehnološki životni stil i cjenovnu kategoriju, a u svemu tome je daleko ispred konkurencije. Ni jedan od konkurenata nema ni približno zadivlju-

ju u kombinaciju karakteristika kao otoaparat VR-310: snažan opti ki zoom, iznimno male dimenzije, 14 megapixela, sedam Kreativnih Filtara i mogu nost snimanja HD videozapisa. Sa svim nabrojenim impresivnim specifikacijama,

RECEPT tjedna

www.SAVJETI-hr.com

Pile i file s pršutom u umaku od gorgonzole

Kako prestati psovati

Sastojci Za pile i file u umaku: 440 g pile eg filea 1 žli ica Vegete papar 40 g pršuta 2 žlice ekstra djevi anskoga maslinovog ulja 100 g poriluka 100 g cherry raj ica Za umak od gorgonzole: 100 g gorgonzole 200 ml vrhnja za kuhanje ½ žli ice ešnjaka u granulama malo soli bijeli papar ½ žli ice maj ine dušice Za premazivanje posude: 1 ešanj ešnjaka malo maslaca Za brze njoke: 500 g krumpira 120 g brašna

Na in rada Za pile i file u umaku: Pile i file pospite Vegetom i popaprite pa svaki komad

omotajte tanko narezanim pršutom. Na teflon tavi zagrijte maslinovo ulje pa popecite meso sa svake strane po 2 minute. Izvadite meso na tanjur i pokrijte dok pripremate umak. Za umak na istom ulju na laganoj vatri popecite tanko narezan poriluk dok ne omekša i promijeni boju. Dodajte gorgonzolu natrganu na komadi e i polako ulijevajte vrhnje za kuhanje, miješaju i dok se sir ne otopi, a umak blago zgusne. Dodajte ešnjak u granulama. Umak po potrebi posolite, popaprite i za inite maj inom dušicom (ili timijanom). Kerami ku posudu za pe enje (ili vatrostalnu zdjelu) natrljajte polovicom ešnja ešnjaka i premažite s malo maslaca. Zatim dolijte umak od gorgonzole, dodajte pope eni pile i file omotan pršutom i prepolovljene raj ice. Stavite pe i u prethodno zagrijanu pe nicu na 200°C 25-30 minuta.

Brzi recept za njoke bez jaja: Ogulite i skuhajte krumpir u posoljenoj vodi, procijedite ga i propasirajte ili izgnje ite ru nom gnje ilicom za krumpir. Pustite da se krumpir na radnoj površini ohladi. Zatim ga posipajte brašnom i zamijesite tijesto stiskaju i rukama u jednoli nu smjesu (kuglu). Podijelite tijesto na nekoliko komada, od svakog izvaljajte duge “kobasice” i narežite na manje komadi e oko 2-3 cm. Svaki komadi utisnite vilicom i pu-

stite da stoji na pobrašnjenoj radnoj plohi oko 15 minuta. U posoljenu kipu u vodu stavite kuhati njoke oko 5 minuta ili dok ne isplivaju na površinu.

Odmah ih izvadite šupljikavom žlicom da se ocijede.

Pile i file s umakom poslužite uz brze njoke, kupovne njoke ili uz tjesteninu te uz zelenu salatu. Umjesto poriluka možete upotrijebiti luk.

što je je tino? Da vam nešto stoji u ormaru zato što je je tino, nije vrijedno kupnje.

Savjet 5) Prije nego krenete u grad, napravite popis potencijalnih stvari koje su vam potrebne, ime ete sprije iti nepotrebno stajanje i nestašne kupovine.

Savjet 6) Uvijek provjerite unaprijed kakva je politika vra anja kupljenih stvari u trgovinama. To e vam tako er uštedjeti vrijeme jer se ponekad doga aju greške, a i na taj na in možete izbje i ekanje u redovima na svla ionice, pa kasnije vratiti kupljeni predmet drugi dan. Budite svjesni i injenice da ve ina trgovina ne daje povrat novca.

Rije na J, rije na P, kombinacije tih i ostalih rije i. Ljudi oduvijek imaju potrebu za initi jezik prostim rije ima.

Možda ih izgovarate u ljutnji, možda dajete naglasak ne emu, možda jer ste pod stresom. Najgore je dok ni ne primje ujete da ih izgovarate. Ako se želite riješiti ove ružne navike, pro itajte ove savjete. Priznajte da imate problem. Nikada ne ete riješiti problem psovanja ako ne uvidite da utje e na vaš život.

Razmislite o svojem društvu i prijateljima jer kaže se “takvi ste s kim se družite“. Baš kao i ovisnost, ako su vam prijatelji ovisni, vjerojatno ste i vi.

Otkrijte pokreta e psovki u vama.

Psujete li jer ste ljuti? Psujete li da biste se uklopili? Ili se samo tako izražavate?

Svaki odgovor ima druk ije riješenje.

Ako ste ljuti, pokušajte se smiriti prije negoli progovorite. Shvatite da bi takve rije i mogle izazvati nasilje. Ako psujete da biste naglasili nešto, pokušajte to druga ijim tonom. Ako se morate uklopiti, razmislite bi li psovanje bilo pristojno u toj situaciji. A ako stalno psujete, tada patite od nedostatka mentalnih filtera i savjetujemo da ih promijenite novima, i to brzo!

Prije nego izustite ono najgore duboko udahnite! Vizualizirajte sebe kako ne psujete. Kako vam se ini?

Tako ete imati kontrolu nad sobom.

Morate biti odlu ni izbaciti psovke iz svojeg života, a samim time i iz života ljudi oko vas.

VR-310 je puno više od samo dobre vrijednosti za uložen novac.

Kvaliteta otografija i filmova koje s snima je izvanredna zahvaljuju i 10x super širokokutnom 24-240 m zoom objektivu koji odolijeva mm t tankim linijama ovog otoaparata. Uz automatske unkcije, pop dvostruke stabilizacije slike put i inteligentnoga automatskog na ina snimanja (i-Auto), on je savršen nositelj standarda sljede e generacije Olympusove VR Serije koja nudi jednostavne, inteligentne super zoom kompakte po nevjerojatnoj cijeni. VR-310 e biti dostupan od velja e 2011.

Nagradite se ako ste uspješni i ako niste psovali u situacijama u kojima biste ina e psovali. Bavite se jogom ili meditacijom, tako postajete svjesniji svojih misli i lakše ete ih kontrolirati. itajte knjige, to e vam proširiti vokabular i mo i ete zamijeniti vulgarne nekim pristojnijim rije ima.

12

18. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

EEG-laboratorij

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Je li depresija izlje iva?

ADHD: poreme aj pažnje i hiperaktivnosti

Imam 46 godina. Prošle godine operirao sam tumor (meningeom) mozga. Lije nici su mi rekli da se radi o dobro udnom tumoru.

Nakon operacije dosta teško se oporavljam. Još uvijek se ne osje am dobro. Brzo se umaram, esto sam bezvoljan, ne zanima skoro ništa. Postao sam usamljen. No u teško zaspim i esto se budim. Život mi se u potpunosti promijenio. Osje am se izgubljenim.

Radi li se kod mene o depresiji koja je nastala zbog operacije mozga? Kako da si pomognem?

Meningeomi su tumori moždanih ovojnica, sporog rasta i generalno gledano smatraju se benignim tumorima. Svaka operacija

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

a pogotovo operacija na glavi može biti provokacija za depresivni poreme aj. Prema opisanim simptomima kod vas neosporno je da radi o depresiji. Dakle, glavni simptomi depresije su osje aj krivnje, bezvrijednosti, bezkorisnosti i beznadnosti, izrazita tuga, povla enje, o aj, brzo umaranje i iscrpljivanje, gubitak sposobnosti radovanja i zanimanja – interesa. Uz ove simptome esto se javlja poreme aj spavanja, bolovi u miši ima, slabost koncnetracije, razdražljivost, poreme aj apetita i pesimizam. Preporu am vam da se javite psihijatru a depresija je danas veoma u estala bolest i uspješno lije i.

U svakodnevnom su životu sve prisutniji problemi djece s poreme ajem pažnje i nemirom.

Ipak je nepotrebna pretjerana medijska i stru na galama, kao i zabrinutost samih roditelja, nastavnika ili lije nika koji se za skoro svako dijete pitaju nije li ono hiperaktivno.

Hiperaktivni poreme aj u djetinjstvu može dovesti do brojnih ozbiljnih posljedica i odstupanja u ponašanju , pa je važno pravilno ga dijagnosticirati i tretirati. U literaturi se naj eš e govori o prevalenciji 3 do 5 %, a dijagnoza je etiri puta eš a kod dje aka nego kod djevoj ica. Ve a je u estalost u gradskim nego u seoskim sredinama, a važno je i stru no zapažanje da je zna ajna zastupljenost djece s ADHD poreme ajem me u zlostavljanom djecom, lošim u enicima i djecom sa asocijalnim ponašanjem.

Uz de icit pažnje i hiperaktivni poreme aj gotovo se uvijek istodobno javlja i poreme aj u enja, bez obzira na djetetove intelektualne sposobnosti, pa zato s polaskom u školu problemi u djetetovom ponašanju postaju puno uo ljiviji i dovode do brojnih komplikacija. Dijete može imati i emocionalne probleme, ko-

ji se uz ostale bitne simptome tako er mogu manifestirati i u smetnjama pažnje i nemiru. Koja je primarna dijagnoza i temeljni djetetov problem potrebno je stru no utvrditi i pravilno tretirati.

Diferencijalna dijagnostika je složena procedura koju treba prepustiti stru nom timu, a on e najpravilnije procijeniti stupanj i vrstu poreme aja, kao i potrebne terapijske i obrazovne metode.

Kada je neko ponašanje odstupaju e, a kada je u okvirima normalne razli itosti ovisne o dobi djeteta, okolini u kojoj živi, temperamentu, ranim iskustvima i osobinama li nosti procjenjuju stru njaci. Pre esto se iz usta laika izgovaraju rije i koje drugu osobu etiketiraju nekom psihijatrijskom dijagnosti kom oznakom, što me osobno smeta, ali još više stru no zabrinjava jer na taj na in nastaju posljedice po ozna enu osobu. Zato ne pri ajte tek tako da vam je npr. žena depresivna, ili dijete hiperaktivno. Radije dobronamjerno sagledajte probleme koje osoba ima u ponašanju i razgovarajte s njom o potrebi da se potraži stru no mišljenje i pomo .

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Rak mokra nog mjehura i HPV Dugo postoje a sumnja ovih dana se i potvrdila. HPV-humani papiloma virus za kojega znamo da izaziva rak grli a maternice, stidnice, rodnice, usta i ždrijela izaziva i neke vrste raka mokra nog mjehura. Obzirom na topografsku blizinu mjehura i maternice to i nije neko iznena enje. Pojedine vrste raka mokra nog mjehura testirane su na virus HPV. U dobrom postotku slu ajeva dokazani su tipovi HPV-a visokog rizika 16 i 18, a posebno u onih pacijenata koji su bili mla i od 60 godina. Ovo

znanstveno otkri e objavljeno je u asopisu «Cancer».

I ova vijest upu uje u svu ozbiljnost infekcije s HPV-om, koji posebno napada adolescente i mla e ljude. Upotreba kondoma kao zaštita i odgovorno seksualno ponašanje dobivaju sve više na zna enju.

U razvijenom svijetu starija djeca i mla i ljudi cijepe se uspješno protiv HPV-a. Kod nas je zbog raznih razloga kao i visoke cijene cjepiva ostalo uglavnom samo na lijepim željama i dobrim namjerama.

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Alkoholizam – pritajeni ubojica Alkoholizam je bolest organizma koja se u našem društvu tolerira kao dopušten model ponašanja za razliku od nekih drugih opijata koji su zakonski zabranjeni. Prema službenim podacima kod nas je registrirano 100.000 ovisnika o alkoholu, ali svi priznaju da je to samo vrh ledenog brijega. U zemlji, koja se ne može pohvaliti visokim životnim standardom, svaka ispijena boca bilo kojeg alkoholnog pi a direktno otima od porodice i te kako potreban novac i ulaže ga u tešku bolest koju nazivamo alkoholizam. Iza svakog alkoholi ara najmanje su etiri osobe direktno pogo ene ovom pošasti. To u grubo zna i da je najmanje 10% ukupnog broja stanovnika Lijepe naše žrtva alkoholizma. Dodamo li tomu pritajene ili neregistrirane alkoholi are, jednostavno se gubimo u statistici.

U novije vrijeme žene piju sve eš e i žeš e. One su uglavnom skrivene ili pritajene ovisnice, jer je kod nas još uvijek prisutno opravdanje da muškarac može popiti koju više, makar svakog dana, dok za ženu nema opravdanja. Kad u e u um svakog pojedinca da je opijanje jednako nedopustiv model ponašanja svake osobe stvari e dobiti druga iju sliku. Prema ozbiljnim istraživanjima na alarm poziva i injenica da se sve više djece alkoholizira. Nebriga obitelji za dijete od 12 ili 15 godina koje u sitne jutarnje sate dolazi ku i pod utjecajem ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTERAPIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

alkohola nedopustiva je i trebalo bi ju sankcionirati. Što o ekivati od budu eg tridesetogodišnjaka koji se ve 15 godina redovito alkoholizira? On je ve alkoholi ar, dakle bolesnik, koji umjesto da bude stup ovog društva i zdrave zajednice postaje teret i problem koji optere uje zdravstvo.

Njemu ili njoj je potrebna stru na pomo a nerijetko i njega u ustanovi a to nije besplatno. Kod alkoholi ara se postepeno razvijaju intelektualne promjene, a posebno promjene karaktera. Kroni ni alkoholi ari su razdražljivi, udljivi, vrlo esto agresivni prema porodici, afektivno labilni a u njihovoj sredini se to prihva a i opravdava rije ima “ah pak si je preve popil”.

Sve to dovodi do razaranja porodice, nezdravih pojedinaca koje iz nje proizlaze i stvaranje novih problema u našem društvu. Osoba koja je svjesna svoje teške situacije i želi iz nje iza i ve je napola izlije ena. Potrebno je potražiti stru nu pomo , ali tu nastupaju odre ene zadrške. Naime, mnoge ovisnike je sramota priznati da ne mogu sami iza i iz te rijeke alkohola a najviše se boje osude poznanika koje ih nisu takvima tretirale.

S puno povjerenja mi se obratite za sigurnu pomo , jer takve slu ajeve tretiram potpuno individualno i s najve om diskrecijom.

Nazovite bez SMS-a broj telefona 098/1347-031 i postanite cijenjena osoba ovog društva.

OD TE AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtni ka 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 tel. 311-160 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 ŽUPANIJSKI ODBOR ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA, Ru era Boškovi a 2, akovec tel.374-254 INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije) tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

18. sije nja 2011.

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

Dobro je znati 13 31

Posjetite nas Nedelišće, M.Tita 62, prodavaonica br. 10

NOVO RADNO VRIJEME: svakim danom: 07-22 sati

Svake subote emisija KUHAJMO SUBOTOM, METSS U POTRAZI ZA NAJBOLJIM RECEPTOM.

14

18. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Poticaji i naknade nepotrebni U dobro organiziranoj i pravnoj državi poticaji i naknade su nepotrebni. To je moja tvrdnja osnovana na iskustvima i saznanjima.

Dobro organizirana, pravna i poštena zemlja brine da njezini ljudi zaposleni u privatnim i državnim poduze ima i tvrtkama dobivaju svoje pla e, da vanjski suradnici i honorarci dobiju zaslužene honorare te da poljoprivrednici mogu prodati svoje proizvode i za njih dobiti dogovoreni iznos novca.

Kada to nije tako, onda država nije ni ure ena ni pravedna ni poštena ni perspektivna. Takva, dakle, nesre ena i neure ena po mnogo emu je i Hrvatska.

Ovog trenutka, odnosno od svoje samostalnosti Hrvatska je po mnogo emu nesre ena, neure ena, nepravedna i neperspektivna, pa stoga i nije udno što se ogromna ve ina njezinih gra ana svakodnevno izjašnjava da to nije Hrvatska kakvu su željeli 1990. godine.

Država je davala i daje poticaje poljoprivrednim proizvo a ima. Jednom na vrijeme, drugi put s odgodom, tre i put s kašnjenjem od nekoliko godina i takvim na inom osiromašuje selo i seljake, koji su danas u najtežem položaju od 1945. godine. Poticaji su zapravo zaduživanje seljaka i stavljanje teškog kamena ili om e oko njihovog vrata koji ih vuku u propast. Naš poljoprivrednik zna proizvesti kvalitetno i dovoljno, samo teško ili nikako ne može do i do novca kada s mnogo muka svoj proizvod uspije prodati. Dakle, poticaji mu nisu potrebni, ako mu se sve što

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

je proizveo i predao pošteno i na vrijeme plati.

Rodiljne naknade?! Pa za njih nitko nije uo do dvije tisu itih godina, a bilo je zadovoljnih majki i obitelji. Kada bi muževi - o evi dobivali ve e i još na vrijeme ispla ene pla e, sigurno im žene - supruge ne bi trebale raditi i ne bi bile potrebne rodiljne naknade.

Kada bi zaposlene žene - majke dobivale bolje i redovitije pla e, koje bi njima i djeci omogu avale normalne uvjete za život i odgoj, za rodiljne naknade ne bi ni pitale, niti bi ih itko prozivao da ne žele roditi i imati više djece.

Po etak je godine, kada se ponovno govori o poticajima, potporama i naknadama.

Kako je ovo (pred)izborna godina, politi arima preporu ujem da ne govore o poticajima i olakšicama, nego o novozaposlenosti, poštenom odnosu prema radnicima i radnicama, redovitim pla ama i honorarima te isplatama predanog mlijeka, krumpira, kukuruza, jabuka i svega drugog što se proizvede na hrvatskim poljima i u objektima.

Jednaki, ali razli iti Izgleda da doista nismo daleko od one “pravila postoje da bi se kršila”, osobito kada su u pitanju politi ari, državni dužnosnici te osobe na višim položajima. Obi ni smrtnici pak se, s duge strane, moraju slijepo držati svih pravila, u protivnom slijedi kazna ili, u najmanju ruku, neugodnost. Me utim, uvjerili smo se bezbroj puta da stvari postaju druga ije kada se u sli noj ili istoj situaciji na e netko tko spada u kategoriju povlaštene kaste.

Nerijetko smo svjedoci da su ljudi spremni u initi sve za malo samopromocije, misle i da e time sebi u initi dobro, što esto ne ispadne baš tako. I upravo je naša premijerka prošli tjedan u namjeri da ispadne dobro initeljica uspjela ugroziti one najmla e.

Dogodilo se to kada je premijerka Klai evoj bolnici darovala milijun kuna zaklade Ministarstva branitelja i me ugeneracijske solidarnosti “Hrvatska za djecu”. Vijest o tome, o ito, sama po sebi nije dovoljna, ve je u želji za samopromocijom premijerka morala ovjekovje iti trenutak u društvu djece koja su, na žalost, pacijenti spomenute bolnice.

Teško bolesnu djecu koja leže na odjelima bolnice rijetko mogu istodobno posje ivati oba roditelja, ali je zato premijerka s brojnim fotoreporterima i novinarima bez problema posjetila mališane koje je od svojih bakterija zaštitila tek

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

maskom preko lica i zaštitnom obu om. I dok ravnatelj Klai eve bolnice odgovara da nije dozvolio ulaz fotoreporterima i novinarima koje je Vladin protokol uveo me u pacijente, postaje jasno da opet za neke ne vrijede ista pravila koja vrijede za sve ostale gra ane.

“Privilegirana elita” ponovno je na uštrb drugih išla sebi na ruku, ne misle i pritom na one najugroženije, ve upravo samo na sebe. I sve do trenutka kada emo sami sebi biti na prvom, drugom, tre em ... i desetom mjestu, ne e postojati mogu nost napretka na polju me uljudskih odnosa, koji su, na žalost, u današnje vrijeme “poljuljani”.

Tek kada se nau imo s poštovanjem i solidarno ophoditi jedni s drugima, ne krše i me usobno prava koja nam pripadaju, riješit emo se osje aja da smo bitniji i važniji od drugih. I, iako razli iti, svi smo jednaki pred zakonom, i sve dok to ne shvatimo ozbiljno postojat e ona zakinuta ve ina, koja je nerijetko na udaru bahate elite.

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Hrvatski amiši Što to ostatak Hrvatske to no misli o akovcu i nama Me imurcima, nekako mi je nepresušan i vrlo zahvalan izvor inspiracije. esto, moram priznati, i smijeha. Ne znam sje ate li se, ali negdje na ljeto pisala sam što je jedan Dalmatinac vulgaris imao za re i o našem kraju, našim vinima, našim djevojkama, o “nama” op enito.

Ovotjedna pri a dolazi sa samog vrha hrvatske modne scene. Ako ista uop e postoji. Jedan od najpriznatijih hrvatskih dizajnera, za ije bi se kiklje velik broj ženskih jedinki najradije po upao – me usobno ili sebi kosu, uspio me iznova šokirati.

Jednoj od “naših” uputio je par njemu sasvim banalnih pitanja, od kojih je prvo glasilo – što ti uop e radiš u tom akovcu? Kad je odgovorila da zapravo i nije iz akovca nego iz “sela do”, do ekalo ju je pitanje koje komotno možete zapisati u srednjoškolsku bilježnicu s biserima. “A što onda, zna i, na tom selu imate neku kao farmu?”, pitanje je koje je uslijedilo.

Eto, akovec, naj iš i, najure eniji i najzeleniji grad kontinentalne Hrvatske, koliko god se trudio i koliko god napora bilo uloženo, vjerojatno nikada u o ima jednog obi nog purgera ne e postati ništa više od zadnje selendre. Znate onu – šteli bi a nebremo? Je li to doista naša me imurska stvarnost?

Svi smo mi ovdje kravari, svinjari i kokošari (uz dužno poštovanje istima), škola

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

nema pa shodno tome ni visokoobrazovanih, još uvijek se vozimo valjda u ko ijama po šodranim putovima i hodamo u gumenim izmacima, strganim trenirkama i smrdimo na gnoj.

Vjerojatno u o ima prosje nog stanovnika Hrvatske Me imurci izgledaju kao hrvatski amiši.

Ok , mo ž d a nem a mo tramvaje u kojima bi se esto od inih gradskih mirisa dalo pocrkati. Kod nas se ionako do željene destinacije može do i u pet minuta. Isto tako, možda u gradu nemamo ni jedan semafor. Ali opet, nemamo ni prometnih gužvi ni majmuna koji u rubriku “slobodno vrijeme” redovito upisuju “sjedenje na trubi”.

Kad pogledate centar našeg grada, možda nemamo ni jednoga raspetog konja, ali on je, gle uda, ist i uredan.

Blažena naša mala Švicarska, takva hoh gospoda zagreba kog kalibra nama ionako ne trebaju. Samo bi nam narušila ugled.

AKOVE KI espresso by Bibi

Krušni mirisi okupirali centar grada Na trgu našeg akovca otvorena je nova pekara.

Godinama rezervirano mjesto za ka i o ito se nije isplatilo vlasniku pa je odjednom cijeli taj prostor ispunjen pecivima i sli nim nabujalim “stvar icama“. I baš smo se ino iznenadili. Na trenutak smo bili zabrinuti da bi u šetnji gradom mogli ostati gladni, no kad se na liniji od 300 m akove kog trga otvorila i ta peta pekara, svi smo odahnuli i konstatirali: ne bumo gladni!

Ta je akove ka “kala“ oduvijek bila odana prehrambenoj djelatnosti. Na samo pedesetak metara od novotvorene pekare 70-ih i 80-ih godina djelovala je Narodna kuhinja.

I staro i mlado hranilo se

u njoj. Djeca bi izme u igre ugrabila pola sata da tamo pojedu dostojan svežderski ru ak koji su im organizirale zaposlene mame u nedostatku baka servisa.

Nakon Narodne kuhinje, krajem 80-ih godina prošlog stolje a, na istom mjestu uslijedila je senzacija onog doba: kineski restoran “ eng Du“. Jednom smo prilikom ni ne znaju i da svjedo imo zarukama prijatelja tamo ispijali njihovo nacionalno pi e “sake“, isprva razo arani u bljutavi okus, a kasnije i u povelik “sake“ iznos ra una. No, njihova hrana pomalo prilago ena našem podneblju ostala mi je u super kuliš sje anju. S nostalgijom se prisje am

simfonije okusa koju nam je pružilo bilo koje jelo na njihovom meniju, od piletine u kikiriki umaku, preko svinjetine u slatko kiselom umaku, pekinške patke do sipe na blabla na in i još nekoliko jela kojima se ne sje am imena, ve samo da su imala neslu eno lude kombinacije.

Samo podsje anje na stepenasti stol koji se okre e kako bi gost lakše izabrao izme u više jela mentalno me rani u centar za glad. I na samom kraju, kola i i preliveni okoladom koji sadrže “životne porukice“.

Za ono doba vrlo, vrlo napredno za jedan mali akovec, mora se priznati.

Danas smo ve zaboravili sve ove wok inese pripreme hrane i vratili se

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

kvascu i brašnu. Trg smo posvetili “vrhuncu“ kulinarskog umije a – klipi ima. Nemamo kineski restoran, ali ga kompenziramo s desetak kineskih du ana. Jer, ovako ili onako, kažu: žuta rasa e prevladati.

18. sije nja 2011.

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

Dobro je znati 15 33

9/24/09 4:14:41 PM

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

18. sije nja 2011.

TEST: Ford Focus ST

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u Rh po top modelima 2010. godina MODEL

koli ina udio, %

1

Opel Astra

2241

5,81%

2

Volkswagen Polo

1821

4,72%

3

Opel Corsa

1462

3,79%

4

Volkswagen Golf

1304

3,38%

5

Renault Megane

1282

3,32%

6

Škoda Octavia

1163

3,01%

7

Renault Clio

967

2,51%

8

Peugeot 308

868

2,25%

9

Ford Fiesta

860

2,23%

10

Chevrolet Cruze

844

2,19% 2,15%

11

Hyundai I30

829

12

Ford Focus

827

2,14%

13

Kia Ceed

823

2,13%

14

Chevrolet Lace

812

2,10%

15

Škoda Fabia

787

2,04%

16

Dacia Sandero

736

1,91%

17

Chevrolet Aveo

732

1,90% 1,70%

18

Hyundai I20

655

19

Peugeot 207

637

1,65%

20

Suzuki SX4

603

1,56%

21

Ostali

18334

47,51%

38587

100%

Eurosuper 95 BS

9,31

9,36

Super plus 98

9,72

UKUPNO Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH

Super 100 BS

9,81

Eurodizel BS

8,57

8,53

LPG auto plin

5,25

5,25

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 14. sije nja 2010.

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend 5 vrata, 2010.,hot magenta, servo, ABS, el. podiza i, dalj. centralno, klima, alu felge, maglenke, zatamnjena str. stakla Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend 2010., zlatna automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI 2000., žuta vu na služba, spuštanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

Šavora d.o.o.

Citroën sponzorira Muški odbojkaški klub Zagreb Cit roën se odlu io uk lju it i u mot iv iranje mladih generacija u bavljenje sportom te uljepšati Novu 2011. godinu Muškom odbojkaškom klubu Zagreb i pokloniti im novi Citroën Jumper HDi 160. Muški odbojkaški klub Zagreb (MOK Zagreb) e Citroën Jumper koristiti za potrebe škole odbojke i mlade dobne kategorije MOK Zagreba (mladi kadeti, kadeti i juniori), koje nastupaju na regionalnom i državnom prvenstvu. Tako er, radi velikog broja kadetskih i juniorskih reprezentativaca koji igraju u klubu, Citroën Jumper e koristiti i juniorska reprezentacija Hrvatske. Odbojkaški klub Zagreb osnovan je 1976. godine pod imenom “Novi Zagreb“, s ciljem promocije odbojke kao sporta na podru ju grada Zagreba te kao mjesto stvaranja mladih sportaša na rekreativnoj osnovi i u profesionalnom sportu. Od 1990. godine do danas, klub je stalni sudionik 1. hrvatske odbojkaške lige, a poseban trud ulaže se u rad s mladim dobnim kategorijama. Od 2008. godine klub u seniorskoj konkurenciji postiže vrhunske rezultate, sudjeluje na Europskim natjecanjima, a u travnju 2009. godine osvaja prvenstvo Hrvatske. Muški odbojkaški klub Zagreb ve nekoliko godina intenzivno razvija i sportski rad s djecom te organizira Školu odbojke, koju vode educirani odbojkaški stru njaci/treneri.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila.

• Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja.

• U ponudi su vozila isklju ivo sa doma eeg tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 24.300 eura sa PDV-om 2. Toyota Avensis, 116 KS, diesel, Luna oprema, 2004.g., cijena: 11.000 eura sa PDV-om 3. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vlasnik, 2007.g., cijena: 15.750 eura 4. Toyota RAV4, 150 KS, benzin, 4X4 + sva oprema, 1.vlasnik, 2000.g., cijena 9.000 eura na ime 5. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Limited CS, 1. vlasnik, 2008.g., cijena 25.000 eura sa PDV-om 6. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 1.vlasnik, 2008.g., cijena: 37.000 eura sa PDV-om 7. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 1.vlasnik, 2006.g., cijena: 33.900 eura sa PDV-om 8. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:15.750 eura sa PDV-om 9. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:13.500 eura na ime 10. Nissan Terrano II 2.7 TDI, 125 KS, diesel, 4X4 + sva oprema, 1998.g., cijena 6.800 eura 11. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, benzin, 2.vlasnik, 2000.g., cijena:1.780,00 eura 12. Opel Corsa 1.7 DTI, 75 KS, diesel, 1. vlasnik, 2002.g., cijena: 4.000,00 eura na ime 13. Nissan Almera 1,5 dCi limuzina, 82 KS, diesel, 1. vlasnik, 2004.g., cijena: 6.300,00 eura na ime 14. Renault Megane 1,6 Coupe, 90 KS, benzin, 2. vlasnik, 1998.g., cijena: 3.000,00 eura 15. Toyota Yaris 1.4 D-4D Stella, 90 KS, diesel, 1. vlasnik, 2006.g., cijena: 7.000,00 eura

Ford Focus ST automobil je koji se tek svojim diskretnim elementima razlikuje od standardne izvedbe Focusa.

Pomnijim promatranjem primje uju se 18 – in ni naplaci, ovjes spušten za 25 mm, ve i otvori za zrak i spojleri te dvije ispušne cijevi sa stražnje strane automobila. Za znalce – dovoljno, a “ku ni tuning” samo može unakaziti ovaj automobil. Iako uskoro po inje prodaja novog Ford Focusa istinski je doživljaj sjesti za upravlja ove jurilice.

Za razliku od konkurencije u klasi komapktih sportaša (Megane RS, Golf GTI, Mazda3 MPS, Opel Astra OPC) Focus ST jedini ispod poklopca motora ima 5 cilindri ni redni pogonski agregat. To se odmah uje pritiskom na tipku za pokretanje motora. Najve i je i obujam motora Focusa ST s više od 2.500 ccm. Pet cilindara, veliki obujam i turbopunja rezultiraju i velikim okretnim momentom od 320 Nm koji razvija ve od 1.600 pa do 4.000 o/min. U automobilskom žargonu se kaže da vu e od nule ili “iz podruma”.

Pri spominjanju pogonskog agregata nezaobilazan podatak je potrošnja. Da, Focus ST troši mnogo goriva, više od spomenutih konkurenata u kompaktnoj klasi ali taj automobil nikako ne treba procjenjivati kroz potrošnju goriva, koja se kre e u tvorni ki deklariranim podcima,

Istinski sp Focus ST spada me u automobile koji vam se “pod kožu” uvuku vrlo brzo. Na razlikuje od startnog modela. Prava ud ovog automobila je skrivena ispod

a u mješovitom ciklusu se može ra unati s 12-tak litara. Motor pruža izuzetno mnogo u svim režimima rada (okretaja). Mjenja je dovoljno kratak i tjera na eš u promjenu stupnjeva prijenosa što ide glatko i te no.

Osim pogonskog agregata oduševljava i ovjes Focusa. Ve osnovna izvedba Focusa ima odli an ovjes za koji tvrdimo da je me u najboljima u segmentu. Kod Focusa ST ta je granica dodatno pomaknuta i ovjes zaslužuje najve u mogu u oci-

jenu s predznakom +. Zavojite ceste užitak su za upravlja em ovog automobila, a ovjes se može uspore ivati s trka im automobilima. vrsto a karoserije tako er je izražena. Ko nice s velikim diskovima (320 i 280 mm) na svim kota ima u skla-

18. sije nja 2011.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

portaš aizgled “obi an” Focus tek se po par detalja vanjštine lima i to je ono što pruža pravu draž vožnje ST-a.

Tehni ki podaci: MOTOR

posebno istaknuti školjkasta Recaro sjedala na testiranom automobilu, aluminijske papu ice, sportski kožom presvu en upravlja , te posebna instrumentna plo a s posebno izdvojena tri pokaziva a na sredini (tlak ulja, tlak prednabijanja i temperatura turbo punja a).

Focus ST automobil je za znalce i iskusne voza e ije su granice identi ne trka im automobilima. Fenomenalan ovjes i odli ne performanse motora, parametri su kojima se konkurencija još nije približila. Focus ST de initivno je automobil koji bismo voljeli vidjeti u vlastitoj garaži, barem dok ne probamo Focus RS…

5-cilindri ni redni, turbopunja , obujam 2.522ccm, najve a snaga 225 KS pri 6.000 o/ min, najve i okretni moment 320 Nm od 1.600 do 4.000 o/ min

POGON Na prednje kota e, ru ni mjenja sa šest stupnjeva prijenosa

DIMENZIJE 4.335 x 1.840 x 1.500 mm, me uosovinski razmak 2.640 mm, obujam prtljažnika 395-1.260 l, spremnik za gorivo 55 l

Peugeot - kamata za 5!

Peugeot Hrvatska i mreža ovlaštenih koncesionara za svoje su klijente pripremili vrlo atraktivnu ponudu za modele 3008, 5008 i Partner Tepee. Svi klijenti koji se do 31. sije nja odlu e za kupnju jednog od ovih modela, ostvarit e dvostruku korist na na in da e dobiti dodatne dvije godine jamstva (4 godine jam-

stva ukupno, do 80.000 km) te e mo i nabaviti ove modele po nominalnoj kamatnoj stopi od samo 4,99 % putem Peugeot Financiranja. Model 3008 dostupan je od 137.100 kn, a serijski sadrži klima ure aj, ESP, ABS, 6 zra nih jastuka, radio CD MP3, putno ra unalo, el. retrovizore, kožni upravlja i ru icu mjenja-

a… Model 5008 može se nabaviti od 124.900 kn, a bogata serijska oprema sadrži klima ure aj, ESP, ABS, radio CD MP3, 6 zra nih jastuka, el. retrovizore…

Partner Tepee nudi se od 96.300 kn a serijski sadrži klima ure aj, ABS, desna bo na ostakljena klizna vrata, 2 zra na jastuka, el. retrovizore...

PERFORMANSE Najve a brzina 241 km/h, ubrzanje 0-100 km/h 6,8 s

POTROŠNJA GORIVA du su s performansama ovog ST-a i sigurno ga zaustavljaju, a za zaustavljanje sa 100 km/h treba mu 34,2 m!

Klasi no dobra izvedba unutyrašnjosti upotpunjena je nekim dodatnim sportskim elementima od kojih treba

EU grad 13,8 l/100 km, otvoreno 6,8 l/100 km, prosjek 9,3 l/100 km, CO2 224 g/km Cijena osnovnog modela Ford Focus ST 3v: 29.450 Eur Cijena testiranog vozila: 31.373 Eur

Honda - predstavljeni koncepti Civic Si coupe i Civic Concept sedan Honda Civic Si Concept coupe i Civic Concept sedan premijerno su predstavljeni na North American International Auto Show u Detroitu. Predstavljanjem ovih modela prvi je puta službeno pokazano kako bi trebala izgledati potpuno nova, deveta generacija Honde Civic namjenjene Ameri kom tržištu. Prodaja predmetnog modela trebala bi zapo eti u prolje e 2011. godine. Honda Civic Si Concept coupe je model predvi en za prodaju samo i isklju ivo na prostoru

Ford – veliki spust cijena U duhu sije anjskih tržišnih kretanja i u zimskom ozra ju osmišljen je Veliki spust cijena u kojem se Ford Fiesta Ambiente 1.25 spustila do 75.500 kn, a Ford Focus Trend Plus do 96.500 kn. Važno je spomenuti

da Ford Fiesta Ambiente 1.25 s 82 KS u svojoj opremi ima „troja vrata“, ABS, klima ure aj, 2 zra na jastuka, daljinsko zaklju avanje, CD/mp3 te elektri na i grijana ogledala. Ford Focus Trend Plus 1.6i 100 KS

prolazi „pet vrata“ i ima ABS + MBA, klima ure aj, daljinsko zaklju avanje, 4 zra na jastuka, putno ra unalo, maglenke i el.paket. Veliki spust traje do 20.sije nja u svim Fordovim salonima.

SAD, dok Honda Civic Concept sedan pokazuje dizajnerski smjer vozila koji bi se trebao prodavati i u odre enom broju Europskih zemalja. Datum po etak prodaje Honde Civic sedan u Europskim zemljama

nije preciziran. Honda Civic 5 vrata predvi ena za Europsko tržište i dalje e se i u slijede oj generaciji proizvoditi u Velikoj Britaniji, a Europski modeli ne e se prodavati na tržištu SAD.

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

18. sije nja 2011.

Mazdin fokus na održivu proizvodnju

Cool ponuda iz Toyote - Aygo, Yaris i Auris po posebnim pogodnostima Potpuno opremljena Toyota Aygo nudi se po cijeni od 61.600 kn. Aygo Cool sadrži: klima – ure aj, sustave ABS, EBD, CBC, elektri no pokretanje prednjih stakala, središnje zaklju avanje s daljinskim upravljanjem, progresivni servo upravlja , CD radio sa RDS-om i dva zvu nika, ulaz za MP3 player, AUX-IN, zra ni jastuci za voza a i suvoza a, WIL sustav za zaštitu vrata od trzaja pri sudaru, odbojnici u boji vozila, 3 godine jamstva i Eurocare assistance…

Toyota Yaris u Cool ponudi nudi uštedu do 17.800 kn. Yaris

Cool sadrži: klima – ure aj, sustave ABS, EBD, BA, elektri no pokretanje prednjih stakala, središnje zaklju avanje s daljinskim upravljanjem, progresivni servo upravlja , MP3 CD radio sa RDS-om i 4 zvu nika, upravljanje audio sustavom sa upravlja a, upravlja i ru ica mjenja a presvu eni kožom, vanjska zrcala u boji vozila, ru ke vrata u srebrnoj boji, prednja svjetla za maglu, gume dimenzija 185/60 R15, 3 godine jamstva i Eurocare assistance...

Toyota Auris u Cool ponudi sada je dostupna uz uštedu do 14.800 kn. Jedinstvena opre-

ma Supreme ini Auris još elegantnijim te nudi nevjerojatno mnogo: sustavi ABS, EBD, BA, 6-brzinski ru ni mjenja , klimaure aj, kožni upravlja i kožna ru ica mjenja a, upravljanje audio sustavom sa upravlja a, elektri no pokretanje prednjih stakala, MP3 CD radio sa RDSom i 4 zvu nika, AUX i USB ulazi za vanjske audio ure aje, pokaziva i smjera integrirani u vanjska zrcala, središnje zaklju avanje sa daljinskim upravljanjem, progresivni servo upravlja , aluminijski naplatci, svjetla za maglu naprijed i straga, 3 godine jamstva i Eurocare assistance...

Mazda se koncentrirala na dugoro nu viziju tehnološkog razvoja „Održivi Zoom-Zoom“ te ustrajno radi na tome da osigura održivu budu nost. Ova vizija ne služi samo kao vodi pri tehnološkom razvoju automobila koji istovremeno pružaju i užitak u vožnji i visoku razinu sigurnosti i ekološke svijesti. Tako er služi za promicanje u inkovitog iskorištavanja energije i smanjivanje emisije CO2 koja se ispušta u svim aspektima kompanijine proizvodnje i distribucije. Mazda se obvezala da e njezina proizvodnja biti ekološki svjesna te to podupire mjerama na raznim klju nim podru jima.

Unutar Mazda grupacije, Mazda Motor Corporation promovira uspostavljanje sustava gospodarenja okolišem (Environmental Management System - EMS) u svom lancu dobavlja a i svim grupnim kompanijama.

Svrha EMS-a je e ikasnije izvršavanje ekološki nastrojenih poslovnih aktivnosti baziranih na standardima poput ISO 14001.

Mazda je ISO 14001 zaslužila

za sve svoje tvornice u Japanu, SAD-u, Kini i Tajlandu te ga je tako er implementirala u svojih 13 tvornica u Mazda grupi, u Japanu i prekooceanskim zemljama.

U rujnu 2002., Mazda je uspješno razvila sustav mokrog bojanja u tri sloja koji je poslije usvojen u svim njenim tvornicama (Japan, Tajland i Kina). Sustav omogu ava aplikaciju primarnog sloja boje, bazne boje i bezbojnog sloja jedno preko drugog bez sušenja prethodnog sloja, ime se postiže smanjenje emisija CO2 za 15% u usporedbi s prošlim tehnikama bojanja i smanjenje emisija hlapljivih organskih tvari (volatile organic compound - VOC) za 45%. U jednoj od tvornica u Hiroshimi, Mazda je uvela i svoj sustav bojenja AquaTech, tehnologiju zasnovanu na vodi koja ispunjava najviše svjetske standarde pri ograni avanju emisija VOC-a sadržanih u boji.

Aqua-Tech sustav bojenja postiže jednako malu razinu emisija CO2 kao i mokro bojenje u tri sloja, i istovremeno smanjuje emisiju VOC-a za 57% - te zahvaljuju i to-

me najmanje zaga uju e okoliš (baziran na vodi).

Kada je japanska vlada po ela uvoditi mjere za u inkovitije korištenje resursa, Mazda je svoj cilj postavila još više i preuzela izazov korištenja odbojnika ošte enih u prometnim nezgodama kao sirovi materijal za odbojnike na novim automobilima. Mazda je prepoznala da, ako uspije reciklirati velike plasti ne dijelove (kao što su odbojnici) u visoko kvalitetne nove odbojnike, da e to biti veliki tehnološki korak unaprijed i pravi put za u inkovitiju upotrebu resursa i smanjenje emisija CO2. Bliskom suradnjom s dobavlja ima i specijalistima za reciklažu plastike, Mazda je 2003. uspjela u stvaranju tehnologije recikliranja starih odbojnika u nove – jedinu metodu autoindustrije za korištenje recikliranih materijala kao sirovog materijala potrebnog za nove odbojnike. Ova metoda prvi put je upotrebljena u proizvodnji RX-8 2005. godine te je poslije proširena i na ostale modele.

Toyota Auris hibrid proglašen „Vozilom budu nosti“ Njema ki automobilisti ki klub ADAC dodijelio je nagradu „Žuti an eo 2011“ („Gelben Engel“) prvom potpunom hibridu u kompaktnoj klasi. Prema podacima ocjenjiva kog zbora, Toyota Auris hibrid je danas najnaprednije hibridno vozilo s lako om svakodnevnog korištenja, pristupa nom cijenom, pozitivnim utjecajem na okoliš i visokim stupnjem sigurnosti.

Evaluacija pri izboru naj automobila u ovoj kategoriji je donesena novom metodom ocjenjivanja koju je razvio ADAC (najve i

njema ki automobilisti ki klub) kako bi garantirala objektivno ocjenjivanje performansi vozila.

Toyota Auris hibrid u potpunosti je zadovoljio sve kriterije ocjenjivanja, a to su: ekologija (emisija CO2), trošak (osnovna cijena vozila, trošak goriva), prakti nost (broj sjedala, prtljažni prostor, doseg prije enih kilometara s punim spremnikom goriva, potrebno vrijeme za nadopunu baterija ili goriva) i sigurnost (zra ni jastuci, ESP). Zahvaljuju i naprednoj tehnologiji Hybrid Synergy Drive, Toyota

Auris hibrid je postigao zavidne rezultate: najnižu emisiju CO2 u klasi od samo 89 g/km, ispuh NOx estica ispod nivoa bilo kojeg dizelskog motora, prosje nu potrošnju goriva od samo 3,8 l/100km. Toyota Auris hibrid najavljuje prvi korak u širenju tehnologije Hybrid Synergy Drive kroz cijelu gamu Toyota vozila do 2020. godine.

18. sije nja 2011.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

EKO KUTAK

Volkswagen potpisuje ugovor o proizvodnji vozila u Maleziji Volkswagen koncern postupno pove ava svoje aktivnosti u sjeveroisto noj Aziji u okviru strategije gospodarskog rasta 2018. U prisutnosti premijera Malezije, Datuka Seri Najib Tun Razaka, danas je Christian Klingler,

lan Upravnog odbora Volkswagen AG-a, s predstavnicima partnerske tvrtke „DRB Hicom“ potpisao ugovor o lokalnoj montaži vozila. Za dugoro no priklju enje malezijskog tržišta automobila se ve od kraja 2011. treba po e-

ti proizvoditi model Passat. U drugoj azi širenja je od kraja 2012. godine planirana proizvodnja Volkswagen Jette i Passata na osnovi kompletne lokalne proizvodnje za malezijsko tržište. Po etni kapacitet ove CKD proizvodnje tre-

bao bi iznositi nekoliko tisu a vozila u godini te se postupno pove avati. Ve u kolovozu 2010. Volkswagen koncern je s malezijskim partnerom DRB Hicom potpisao pismo namjere o analizi lokalne proizvodnje vozila.

Prva etapna pobjeda Aprilije na reliju Dakar 2011.

Francisco Lopez nadao se etapnoj pobjedi na ovogodišnjem reliju Dakar i sada je ostvario svoju prvu pobjedu ispred Cyrila Despresa i Marca Come. Sedma etapa trebala je biti najteža na reliju Dakar 2011. s ukupno 839 km, ali budu i da mnogi natjecatelji još nisu izašli iz etape SS6, organizator je odlu io skratiti specijalnu etapu sa 631 na 273 km. Chaleco je tom prilikom profitirao i

postigao prvu ovogodišnju etapnu pobjedu u svojoj domovini. ileanac je tog jutra startao šesti. Tijekom vrlo brzog djela specijalne etape, stigao je Slovaka Svitka i zbog prašine mu je trebalo dosta vremena da ga prestigne.

Zatim je sustigao Rodriguesa i Comu te je dugo s njima držao tempo. Na kontrolnoj to ki 2 Lopez je zabilježio najbolje vrijeme i zadržao

prednost sve do kraja. Drugo mjesto zauzeo je Cyril Despres s 2’21” , a tre e Coma s 3’45” zaostatka. Nakon ove pobjede Lopez i njegova Aprilia V Twin 4.5 smanjili su zaostatak u ukupnom poretku. Lopez je sada tre i sa zaostatkom 18’ iza Come i 11’ iza Despresa. Trijum Aprilije popra en je i s dobrim plasmanima Gerarda Farresa i Alaina Duclosa, na respektabilnom 12. i 15. mjestu.

Volkswagen – zaštitni znak o uvanja prirode Ugroženost raznolikosti vrsta pored klimatskih promjena pripada me u najve e izazove našeg vremena. Volkswagen je u godini me unarodne raznolikosti vrsta 2010. pove ao svoj angažman u zaštiti prirode i ugroženih vrsta diljem svijeta. U središtu me unarodne godine biološke raznolikosti je bila kon erencija o zaštiti prirode Ujedinjenih naroda (COP 10), koja se održala u studenom u japanskom gradu Nagoya. Sudionici, a me u njima i Volkswagen kao lan inicijative „Biodiversity in Good Company“, su se složili oko dugoro nih ciljeva zaštite prirode i oko toga da se zaustavi biološko piratstvo.

Volkswagen je na svim podru jima djelatnosti angažiran u o uvanju biološke raznolikosti. U tu je svrhu zaštita vrsta integrirana u zaštitu okoliša na svim podru jima koncerna. Tako je u me uvremenu pos t ig nut a s t r u nos t z a zaštitu vrsta unutar poslovanja, postavljeni su planovi za akcije za zaštitu okoliša i održane su regionalne kon erencije.

Poznati i slavni

Prve fotografije hollywoodske Lisbeth! asopis “W” donosi prve fotogra ije Rooney Mare transformirane u lik mra ne i misteriozne Lisbeth Salander, kakvu emo gledati u hollywoodskoj ina ici prvog dijela trilogije Millennium, “Muškarci koji mrze žene”. Transformacija glumice Rooney Mare, zvijezde “Društvene mreže”, još je i zanimlji-

vija s obzirom na to da glumica ina e njeguje imidž slatkice i dobrice. Na naslovnici specijalnog izdanja asopisa posve enog ilmovima Rooney e se pojaviti kao mra na, tetovirana i, što joj je bilo najbolnije, puna piercinga. - Nisam imala ak ni probušene uši. Svako su mi bušili etiri puta i, udno, to me je najviše

boljelo, požalila se glumica. Redatelj adaptacije “Muškarci koji mrze žene”, prvog dijela proslavljene švedske trilogije autora Stiega Larssona, David Fincher (“Klub boraca”), izjavio je da mu je Mara, ina e praunuka osniva a nogometnih klubova Pittsburgh Steelersa i

TOP 20 New York Giantsa, oduvijek bila prvi izbor za intrigantnu ulogu. Njezin partner u ilmu bit e Daniel Craig u ulozi novinara Mikaela Blomkvista.

01. LOTAM BLUES MIROSLAV EVA I & ARDAŠ BLUES 02. TRAŽIM TE SONJA BAKI & TONY CETINSKI 03. ZAŠTO BIH TI REKLA TO NATALI DIZDAR 04. INDIJANSKA - DARKO RUNDEK TRIO

Kate Hudson trudna s pjeva em Musea Devet mjeseci nakon što su zapo eli ljubavnu vezu, Kate Hudson i roker Matt Bellamy objavili su da ekaju dijete. - Iako trudno a nije bila planirana, Kate i Matt su oduševljeni, rekao je bliski izvor, dodavši da je glumica jako sretna i zbog injenice da e njezin sin, sedmogodišnji Ryder, napokon dobiti brata ili sestru. Pjeva a slavne

britanske grupe Muse Kate je upoznala u travnju prošle godine na glazbenom festivalu Coachella u Kaliforniji te su od tada, iako žive na dvjema stranama Atlantika, u stalnoj virtualnoj vezi. Koliko je lijepa glumica zagrizla za glazbenika, pokazuje injenica da ga je upoznala s roditeljima, glumcima Goldie Hawn i Kurtom Russellom, ve nakon tri mjeseca veze.

Travolte predstavile sina Benjamina te da je “najbolji dar koji su mogli dobiti” nakon što im je prije dvije godine preminuo 16-godišnji sin Jett. Travolta i Preston više su godina bezuspješno pokušavali dobiti dijete, tako da je njezina trudno a bila ugodno iznena enje. Njihova desetogodišnja k i Ella Bleu, “mamina pomaga ica”, tako er je presretna zbog dolaska brata, kojega stalno obasipa poljupcima.

Po inje snimanje filma o Freddieju Mercuryju

07. UKRAST U TI SNOVE - CRVENA JABUKA 08. MOŽDA DOGODINE - PRLJAVO KAZALIŠTE

09. POD PRSTIMA - QUASARR 10. TREN - DINO JELUSI

Amerikanci nikada ne e vidjeti Katie u ulozi života!

Nova miniserija “The Kennedys”, u kojoj je glumica Katie Holmes utjelovila prvu damu Jacqueline Kennedy i koja je trebala biti novi televizijski hit, nikada ne e biti prikazana u Sjedinjenim Ameri kim Državama! Naime, lanice utjecajne obitelji Kennedy, Maria Shriver i Caroline Kennedy, izvršile su jak pritisak na ameri ki History Channel kako bi sprije ile prikazivanje spomenute miniserije u Americi, zbog ega je nakon velikih pregovaranja s History Channelom, koji je o igledno pao pod utjecaj Kennedyjevih, stigla obavijest da serija nikada ne e biti prikazana jer je “neto na i nije u skladu s povijesnim injenicama”. Ameri ku televizijsku ku u na takvu je odluku nagnao velik broj kontroverznih scena i dijaloga, a posebno im je zasmetala scena u kojoj je tadašnji predsjednik John F. Kennedy prikazan kao ovisnik o seksu koji bratu savjetuje da spava s drugim ženama i unato tome što je oženjen. Serija, u kojoj je slavnu prvu damu Jackie Kennedy utjelovila Katie Holmes, dok je uloga predsjednika Johna F. Kennedyja pripala glumcu Gregu Kinnearu, gledateljima je trebala omogu iti da zavire u svijet Kennedyja, što o igledno nikada ne e mo i napraviti, barem ne uz pomo History Channela i spomenute serije.

TJEDNI KALORIFER

Jenni

Vijest koja e zasigurno obradovati brojne fanove legendarnog frontmena grupe Queen objavio je na službenoj web stranici gitarist i tekstopisac Brian May. Dakle, izvor je relevantan, a u prilog informaciji da je ilm napokon dobio zeleno svjetlo idu injenice da je završen scenarij.

Potvr eno je i da e se u glavnoj ulozi na i Sacha Baron Cohen, koji je zbog nevjerojatne sli nosti s Mercuryjem kao stvoren za tu ulogu. Filmska pri a o životu prerano preminuloga karizmati nog pjeva a bit e redateljski debi Petera Morgana, koji je prije ovoga radio isklju ivo kao producent i scenarist na mnogim ilmovima, me u kojima su i “Posljednji škotski kralj” i “Frost/Nixon”, a u kinima bismo je trebali vidjeti na jesen idu e godine.

06. GDJE EŠ TI, A GDJE U JA TEŠKA INDUSTRIJA

Sebastian

John Travolta i Kelly Preston s veseljem su predstavili svijetu sedam tjedana starog sina Benjamina u asopisu “Hello!”, a za kojega kažu da im je “donio novi po etak”. Poput Jetta, de initivno sli i tati. Ali svaki se dan mijenja i esto u njemu vidimo i majku, ponosno kaže 56-godišnji Travolta. Glumac je izjavio kako je Benjamin, ro en 23. studenoga, njihovoj obitelji dao novu snagu i smisao

05. MOJE O I PUNE LJUBAVI - NINA BADRI

FORMULA 13 01. HOLD MY HAND MICHAEL JACKSON feat. AKON 02. WHITE BLANK PAGE - MUMFORD & SONS

03. DONCAMATIC - GORILLAZ 04. BLUE SKIES - JAMIROQUAI 05. PYRO - KINGS OF LEON

TOP LISTA

06. TIME OF MY LIFE - PATRICK WOLF 07. THE TIME (DIRTY BIT)

01. MICHAEL JACSKON

BLACK EYED PEAS

LISTA DOMA IH HoldTOP My Hand Ft. AKON

08. BARBRA STREISAND

02. PITBULL - Hey Baby

DUCK SAUCE

03. BLACK EYED PEAS - The Time

09. NO LOVE

04. MOHOBI

EMINEM feat. LIL WAYNE

Dirty Situa on Ft. AKON

10. BETTER THAN TODAY

05. FLO-RIDA - Turn Around (5, 4, 3, 2, 1)

KYLIE MINOGUE

06. CEE LO GREEN - It’s ok 07. WILL I AM Check It Out 08. NICOLE SCHERZINGER Poison 09. KYLIE MINOGUE Be er Than Today 10. RIHANNA What’s My Name? Ft. DRAKE

18. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

mt

Dobro je znati 39

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me imurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

foto Dunja Dopsaj

40

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

18. sije nja 2011.

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

NAJAVLJEN postupak privatizacije, odnosno preoblikovanja NK Me imurje

Projekt koji kasni dvije godine - za spas kluba!? Što e se dogoditi ukoliko jednostavno ne bude zainteresiranih za dionice?

“Ukoliko u petom krugu ne prodamo dionice, Ministarstvo prosvjete i sporta proglasit e ste aj kluba. No, to bi bila ludost, jer je mnogo novca potrebno uložiti da se stigne do druge lige. Siguran sam da Grad prvi ne e dopustiti ste aj”, kaže Kataleni .

NK Me imurje krenulo je u privatizaciju, odnosno preoblikovanje, a na elu komisije koja vodi cijeli postupak za me imurskog drugoligaša je Dragutin Kataleni . “Ukupna vrijednost NK Me imurja je otprilike 15 milijuna kuna, ime bismo pokrili obaveze i troškove natjecanja za idu e dvije godine. To nam je ujedno i cilj kod prodaje dionica”, kazao je novinarima Kataleni . Pred komisijom je, kaže, mnogo posla, no cilj je sa svime završiti do kraja lipnja. Potrebno je izraditi elaborat te na i potencijalne dioni are, a zatim razgovarati i s Gradom, koji je vlasnik stadiona na kojem se NK Me imurje natje e, i koji bi, kako je to u injeno u Splitu, trebao na sebe preuzeti dio vlasništva nad Klubom, u iznosu jednakom dugovima koje NK Me imurje ima iz osnova poreza i ostalih davanja prema državi.

Dioni arski ulozi i posudbe i obveze?

“Ne vjerujemo da e postupak preoblikovanja biti težak, a trebao bi u Klub donijeti svježi kapital. Tako er, na taj emo na in riješiti posudbe i obaveze koje imamo prema zaposlenicima, možda ih

Dragutin Kataleni ponovno je aktivan u NK Me imurju u procesu privatizacije Kluba

pretvoriti u dioni arske uloge, što bi bilo najbezbolnije”, kaže Kataleni .

Na naš upit smatra li da e Me imurci kupovati dionice Kluba, s obzirom na to da nije baš bilo puno zainteresiranih sponzora u prošloj godini, Kataleni je odgovorio: “ ini mi se da je jedino rješenje da netko izvana uloži kapital, a u tom smislu sam ve razgovarao s zainteresiranima. Kad bi netko imao ulog u Klubu, sigurno bi mu bilo stalo da se taj novac i oplodi. Ovo sad je životarenje, nema smisla, dovodimo igra e poluproizvode …” Što e se dogoditi ukoliko jednostavno ne bude zainteresiranih za dionice?

“Ukoliko u petom krugu ne prodamo dionice, Ministarstvo prosvjete i sporta proglasit e ste aj kluba. No, to bi bila ludost, jer je mnogo novca potrebno uložiti da se stigne do druge lige. Siguran sam da Grad prvi ne e dopustiti ste aj”, kaže Kataleni . (Ivana Strahija)

NK ME IMURJE kre e ipak sredinom tjedna

Dove er proziva u srijedu Iz tehni kih razloga prozivka i po etak priprema NK Me imurja odgo en je za srijedu za 15 sati, informirao nas je trener i sportski direktor kluba Miljenko Dove er. Što se ti e igra kog kadra uo i prvog okupljanja, sigurno je da na okupu ostaje okosnica od desetak igra a, me u kojima su i iskusni: Bešeni , Vitas, Andre, Garba, Pintari , Vuka i Jambruši , a uz njih bit e tu petnaestak mla ih igra a, od kojih dvojica stižu iz NK Varaždina, uz sedam - osam juniora, te nekoliko mla ih koji su konkurirati za sastav ve i u prvom dijelu sezone.

Postoji mogu nosti i aranžmana posudbe s NK Slaven - Belupom.

Iako je najavljen dolazak Jageca, on je u me uvremenu ostao upitan, a Dove er o ekuje da se isti odlu i do srijede. Što se ti e drugih iskusnijih imena, za sad nisu u planu, a sve e ovisiti o postizanju dogovora oko “ inancijskog pra enja“, koje može biti samo u okviru onoga što nudi klub. (dz)

ŠKOLA NOGOMETA ME IMURJE - AKOVEC

Novi dresovi Škola nogometa Me imurje - akovec dobila je nove dresove. Naime, prema dogovoru koji Škola ima s klubovima za koje odgaja nogometaše, oni su dužni opremiti svoje igra e, što je i u inio NK Me imurje. Tako su juniori i kadeti, koji se

natje u u I. HNL, dobili novu opremu, a promocija novih dresova bit e 13. velja e na glavnom stadionu SRC-a Mladost u akovcu u prvom kolu nastavka prvenstva I. HNL u utakmici protiv splitskog Hajduka. (is)

Predsjednik Škole D. Pani s igra ima koji su promovirali nove dresove

5. NOVOGODIŠNJI MALONOGOMETNI TURNIR u organizaciji Udruge mladih M. Subotica

U ETVRTAK u zgradi Scheier

najboljih Za vikend završnica natjecanja Proglašenje sportaša i ekipa akovca Udruga mladih Op ine Mala Subotica na elu sa Marinkom Jurasom organizira po peti puta novogodišnji malonogometni turnir. Protekli vikend odigrano je 48 utakmica po skupinama.

Broj prijavljenih mom adi bio je ograni en na broj od 32. Nakon prvog dijela natjecanja poznati su sudionici završnice. Favoriti su uglavnom ostvarili plasman u osminu- inala. Ina e, iz svake skupine po dvije mom adi plasirale su se u osminu inala koja je

na rasporedu naredne subote od 15 sati. Isti dan igra se i etvrt inale. U nedjelju isto od 15 sati kre e polu inale i nekoliko revijalnih utakmica, a inale je predvi eno u 18 sati.

Raspored utakmica završnice – 1/8 - 22.01.2011. (subota): 15,00 MIP Weyland (Hlapi ina) – Kles.

Bratkoviæ Zeitgeist (Mihovljan) – A, 15,35 Auto škola Start (Mala Subotica) – Pizzeria Šut (Nedeliš e) – B, 16,10 Kavana Kocka (Mala Subotica) – Štefulj MS (Pušæine) – C,

16,40, Domino Grandy (Palovec) – MNK Fenix (Podturen) – D, 17,20 TSG ( akovec) – HEMP (Hemuševec) – E, 17,55 CB Max (Orehovica) – Baèvarija Srnec (Nedeliš e) - F 18,30, Pizzeria Fat boy (Prelog) – Svježa jaja Vuk ( ehovec) – G, 19,05 CB Petica (Mala Subotica) – Young boys (Palovec) – H. Odmah nakon što završe utakmice osmine- inala od 19.45 h zapo inju utakmice etvrt inala, a sastaju se pobjednici A – B, C – D, E – F, G – H. U nedjelju je polu inale i inale.

Zajednica sportskih udruga i saveza Grada akovca zajedno s novinarima i sportskim djelatnicima obavila je izbor najboljih sportaša i ekipa na podru ju grada u prošloj 2010. godini. Na nominacijskoj listi vladala je „velika gužva“ kad je u pitanju pojedina ni izbor, dok u ekipnoj konkurenciji nije bio tako veliki „promet“. Ostaje za vidjeti koji su sportaši i ekipe dobile najviše glasova.

Zajednica je pripremila i nekoliko posebnih priznanja. Primiti e

ga Stela Posavec iz ŽRK akovec i u ime nesretno preminulog mladog tenisa a Marina Šuice, lana TK Franjo Pun ec netko iz njegove uže obitelji.

Bit e podijeljena i priznanja klubovima za dugogodišnji rad: NK akovec – 90 godina, SSK akovec – 60 godina, STK MSTC Nostro – 10 godina, RK Infostar – 10 godina, KK Mladost Ivanovec – 10 godina i KK Me imurje Globetka – 10 godina.

18. sije nja 2011.

ME UNARODNI RUKOMETNI TURNIR 1. Varaždin Open

Pobjedni ki pehar za Nexe Našice Naši ki rukometni klub pobjednik je prvog Varaždin opena, turnira koji pretendira postati tradicionalan. Do pehara su rukometaši Nexea stigli pobjedom nad doma im Varteks di Capriom 38:30, dok je tre e mjesto zauzela sarajevska Bosna, koja je bila bolja od Crvene zvezde. Dan ranije odigrani su prvi me evi u kojem su hrvatski klubovi bili bolji od renomiranih gostiju. Doma i su svladali Crvenu zvezdu, dok je Nexe bio bolji od Bosne.

Finale je donijelo jednako zanimljiv rukomet, iako je pobjednik bio izražen uvjerljivijim rezultatom. No, do ve e prednosti su Naši ani stigli tek u posljednjih desetak minuta utakmice, a sve do tada je doma a mom ad pružala odli an otpor. U po etku Varteks

Dobitna ulaznica za Clio: 104677607513 Na kraju turnira je izvu en dobitnik automobila Renault Clio - glavne nagrade u nagradnoj igri u kojoj su sudjelovali

svi posjetitelji koji su kupili ulaznicu. Automobil odlazi vlasniku ulaznice s brojem 104677607513.

vodi, ima +2 na 9:7, što Nexe izjedna uje, ali ne za dugo jer se doma i igra i ne prepuštaju sudbini, ve ponovno vra aju vodstvo na svoju stranu, s ak +3 (13:10). Do kraja poluvremena me utim gosti iz Našica, unato raspoloženom Balentu pred Varteksovom mrežom, okre u rezultat u svoju korist i na odmor odlaze s +2 (17:19).

U drugom poluvremenu opet visoki doma i motiv, koji nosi Varteks na 24:24. No, polako snaga Našica dolazi do ve eg izražaja, pa u posljednjih desetak minuta Nexe postiže pogodak za pogotkom i odlazi na kona nih +8 (30:38). Najbolji strijelac za Varteks bio je Vida ek (7), dok su za Nexe po sedam pogodaka postigli Leli i Tomaševi . (is)

Zadovoljni organizatori Neven Buljan, upravitelj Gradske sportske dvorane Varaždin zadovoljan je turnirom: “Mi kao organizatori možemo biti u potpunosti zadovoljni.

Sve je prošlo glatko, bez ikakvih trzavica, i u sportskom i u organizacijskom dijelu. Organizirat emo turnir i sljede e godine, mislim da to sve govori koliko smo zadovoljni. Broj gledatelja nije bio optimalan, na finalu je bilo najviše ljudi, oko 1300 posjetitelja, a moja su o ekivanja i priželjkivanja bila oko dvije tisu e posjetitelja. No, kroz naviku i u estalije organiziranje ovakvih doga aja polako ali sigurno privu i emo ve i broj gledatelja.”

Da je turnir opravdao o ekivanja dokazuju i pozitivne

reakcije ekipa koje su igrale na turniru i njihova želja da se sljede e godine ponovno vrate na isto mjesto: “To su ipak klubovi koji nastupaju na me unarodnim natjecanjima, svi su izrazili želju da do u ponovno, svi hvale organizaciju i to je najbolja zahvala i meni satis akcija da je sve bilo u redu”, zaklju io je Buljan. Želja organizatora je da ovaj turnir postane tradicionalan, pa iako se još nisu ni slegnuli dojmovi s ovogodišnjeg prvog turnira, ve se po elo razmišljati o sljede em. Ono što se ve sad zna je da e na 2. Me unarodnom rukometnom turniru nastupiti ve i broj ekipa, šest ili ak osam.

18. sije nja 2011.

ME IMURSKI RUKOMETNI PIVOT igra odli no u RK Bosna Sarajevo

Danijel Mesari : Težak je život profesionalca, ali nije mi žao!

Jednom igra akove kog rukometnog kluba, pivot Danijel Mesari danas je lan sarajevske Bosne, s kojom se natje e u Ligi prvaka. O radu u takvom klubu ispri ao je za Me imurske novine.

U Bosnu je Mesari prešao po etkom ove sezone, a u Sarajevu se do sad ve dobro snalazi: “Ljudi su ok, to je važno, grad je isto tako ok, smješteni smo u srpskom dijelu i nema problema. Trebalo mi je malo da se sna em, ali je sad sve super”, pri a Mesari .

Odlaskom u Bosnu Mesari je dobio priliku raditi s izuzetno cijenjenim Irfanom Smajlagi em, jednom jugoslavenskim i hrvatskim reprezentativcem, pomo nikom izbornika Line ervara i izbornikom mla ih hrvatskih selekcija. O suradnji s Pipeom Mesari pri a: “Na po etku je bilo jako naporno i trebalo se prilagoditi na takav na in rada, ali sad je sve lakše i lakše. Smajlagi je zaista dobar trener, o rukometu zna uistinu puno, pa sam i ja puno nau io.”

Slobodnog vremena baš i nema: “Prvi put sam se ku i vratio na svega dan-dva, ali sad preko boži nih blagdana smo bili 10 dana kod ku e. Ina e, za vrijeme natjecanja, ponekad dobijemo slobodnu nedjelju, ali to je rijetkost. Ve inom se trenira svaki dan. Teško je, jako, ali mi nije žao.”

Bosna je osvojila titulu jesenskog prvaka BiH Premijer lige, a uspore uju i hrvatsku i bosansku prvu ligu Mesari kaže: “U stvari i nisu toliko razli ite, samo što u Hrvatskoj odska e Zagreb, takvog kluba u Bosni nema. BiH Premijer liga jest vjerojatno slabija. Cilj ove sezone nam je uzeti duplu krunu.”

Prilika za igranje Lige prvaka Osim što je puno nau io od Smajlagi a, Mesari je dobio priliku koju u RK Me imurju ne bi – igra prestižnu Ligu prvaka. “Da, Liga prvaka je veliki plus. Svakom rukometašu je cilj igrati to natjecanje, tako i meni, a nadam se da u imati prilike igrati i za ja i klub koji bi imao i ve e ambicije u tom elitnom natjecanju.”

Kako je igrati s najboljim europskim klubovima? “Liga prvaka je teško natjecanje, odlu uju nijanse, a ima zbilja vrhunskih igra a. Svaka utakmica je pravo dokazivanje na europskoj sceni, prilika za nova iskustva i u enje ne eg novog.

Cilj nam je pro i me u 16 najboljih ekipa.”

Bosna u Ligi prvaka nije najbolje startala i za sad ima svega bod, kojeg je doduše osvojila protiv Zagreba u Sarajevu. No, u RK Bosni su uvjereni da ništa još nije propalo i da u nastavku natjecanja imaju priliku ostva-

riti svoj cilj: “Planiramo uzeti etiri boda u Sarajevu u utakmicama protiv ST. Petersburga i Constante, imamo dosta vremena da se spremimo.”

(Ivana Strahija)

Danijel Mesari nakon dugogodišnjeg staža u akove kom rukometnog prvoligašu odli no se snašao u RK Bosna Sarajevo

18. sije nja 2011.

KOŠARKA

PRIPREME NK ME IMURJE

Po planu i programu, dvije pobjede u pripremnim utakmicama RK Me imurje u tjednu za nama odradilo je sedam treninga i dvije pripremne utakmice, a trener Željko Ani je zadovoljan.

Tako je nakon susreta na turniru u Ormožu rekao: “Rezultat nam je bio u drugom planu, iako nam je drago što smo pobijedili. Iza sebe imamo sedam treninga, ali smo nešto kasnili s pripremama pa smo dosta malo radili s loptom. De ki su bili umorni a noge teške, no vidjeli smo što smo trebali.”

Ono na što je obratio posebnu pažnju jesu novi igra i, a izdvojio je dvojicu: “Kvesi je 22-godišnjak, još nije u potpunosti formiran kao golman, ali je u prvoj utakmici bio jako dobar.

Posebno sam zadovoljan Deli em, koji je pokazao da ima potencijal.

Mi smo naime u prvom dijelu sezone bili slabiji na poziciji lijevog krila, dosta je bilo to nerazmjerno s Paponjom na desnom krilu, a sad smo s Deli em dobili ravnotežu i širinu napada. I on je još mlad, ima 20 godina, i o ekujem da e biti oscilacija, no za sad sam zadovoljan”, kaže Ani .

U srijedu protiv Ma ara I istom ritmu Ani i njegovi momci nastavljaju s pripremama, a ve u srijedu u 19 sati igraju utakmicu protiv ma arskog Churda, dok u subotu gostuju u Velikoj Nedjelji. Za vrijeme dok oni treniraju, i Uprava se sprema na novu sezonu, a kako su na konferenciji za novinare objavili lanovi Upravnog odbora, sjednica Skupštine bit e održana 24. sije nja.

“U postupku smo rješavanja problema koje smo imali s prehranom i stanovanjem igra a, a o ekujemo da u Klub do u i dva sponzora, što bi trebalo

pomo i u stabilizaciji inancijske situacije”, kazao je tajnik Velimir Vrtari .

Na to se nadovezao vd direktora Damir Srnec: “S obzirom da je bilo dosta problema, sve se inilo kao Sizifov posao, no odgovorno tvrdim da su svi oni rješivi, no samo ako budemo uporni i rješavali jedan po jedan.” Srnec je tako er odgovorio i na novinarsko pitanje o trenutnom stanju duga u Klubu te kazao kako to ni iznosi još nisu utana eni, ali da e biti predstavljeni Skupštini kroz tjedan dana. (Ivana Strahija) Me imurje akovec – HSG Reiffeisen 22:21 (12:11) Ormož, dvorana Hardek.

Me imurje: Kvesi , Marciuš, Kova evi , uži 2, Varga 3, Jefti 5, Krajner 2, Deli 4, Zadravec, Malovi 2, Paponja, Martinjak, Martin evi , Herman 4, Mar ec, Petek.

Reiffeisen: Prettenthaler, Grebien 1, Krže 2, Zechner, Stangel 1, Kolar 8, Halzmann, Pusterhofer 3, Krichuber, Messner 1, Hrassing 5, Mayr, Albrecher.

Jeruzalem Ormož – Me imurje akovec 18:20 (10:10) Ormož, dvorana Hardek.

Ormož: udi G., Korpar 1, Krabonja 1, Bogadi, Raduskovi 7, udi B., Belec, Sok 2, Žuran S., Kljaji 1, Žuran R. 6, Šišmanovi Me imurje: Kvesi , Marciuš, Kova evi , uži 4, Varga 3, Jefti , Krajner, Deli 3, Zadravec 1, Malovi , Paponja 5, Martinjak, Martin evi , Herman 4, Mar ec, Petek.

Sedmerci: Jeruzalem 2/2, Me imurje 5/5

A 2 LIGA SJEVER

Naši pobijedili!

U nastavku natjecanja u A 2 ligi Sjever nastupila su dva (od tri) naša kluba. Me imurje je bilo slobodno u prvom (11.- tom) kolu, a vrijednu ili možda najvrjedniju pobjedu ostvario je Rudar Cimper na svom parketu protiv ur eve ke Mladosti. Gosti su «rudarovce» u prvom dijelu prvenstva naprosto «povozili» s 30 koševa razlike, a sada su im u Murskom Središ u prije svega mudrom igrom, bez srljanja središ anski košarkaši vratili. Znao je trener doma e mom adi Braco Damjanovi da ne može s njima tr ati, jer to u ovoj ligi (a i šire) ne može nitko. Zbog toga je strpljivom igrom u napadu do izgledne po-

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

Rezultatski i bodovno vrlo u inkoviti vikend ostvarili su košarkaši iz Murskoga Središ a. Uz bodove seniora u A 2 ligi, vrijednu pobjedu ostvarili su i juniori pobjedom nad Mladosti iz Ivanovca, u produžetku! (bh)

10 10 0 20/+249

3. Podravac

11 8 3 19/+90

4. Petar Zrinski

11 7 4 18/+138

5. AKOVEC

11 6 5 17/+72

6. Ivan ica

11 5 6 16/-14

7. Radnik

11 4 7 15/-81

8. Vindija

11 4 7 15/-86

9. Mladost ( )

11 3 8 14/-206

10. RUDAR CIMPER 11 0 11 11/-280 Rudar Cimper – Mladost ( ) 87:82

RUDARCIMPER:Varga8, Brodar,Kralji 17, Per i , Radikovi 21, Tuksar 8, Cilar, Dodlek 10, Tkalec 7, Bogdan 2, Srnec 14. Trener Damjanovi B.

Ivan ica – Vindija 72:90

akovec – Radnik 81:56

AKOVEC: Novak N. 13, Novak M. 11, Prprovi L.14, Wrana, Prprovi M. 3, Glavina, Juras 13, Biševac 21, Bedi, Kranj ec 6. Trener Hajdinjak M.

Bjelovar – Podravac 61:73

Rudar Cimper – Mladost Ivanovec 60:54 RUDAR CIMPER: Lesar 4, Radikovi 25, Novak 8, Per i 12, Korbelj 4, Repalust 6.

Trener Damjanovi B. MLADOST IVANOVEC: Hanžekovi 15, Kranj ec J. 15, Kranj ec R. 20, Jan ec 2, Kameni , Anderlin, Hamer 2, Šajnovi .

Trener Kranj ec R.

2. ME IMURJE

Petar Zrinski – Prigorje financije 84:102

Rudarov pobjedni ki vikend!

TABLICA 1. Vindija

9 8

1

17/+180

2. Me imurje

8 8

0

16/+254

3. Donji Kraljevec

8 6

2

14/+188

4. Dubrav an/-1

9 5

4

13/-51

5. Mladost Ivanovec

10 2

8

12/-133

6. Rudar Cimper

10 2

8

12/-233

7. akovec

8 0

8

8/-205

KADETSKA LIGA regije sjever, skupina A

Preokret Mladosti!

Mladost iz Ivanovca je ugostila kadete iz Donjega Kraljevca i cijelo prvo poluvrijeme bila vrlo darežljiva, gosti su na poluvremenu vodili 17 koševa razlike. No, onda se slika totalno preokrenula i doma in je u furioznoj završnici došao do novih bodova. (bh) Mladost Ivanovec – Donji Kraljevec 54:51

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

MLADOST IVANOVEC: Hamer 3, Kameni 14, Jan ec 4, Šajnovi , Kranj ec J. 17, Bjelobrk 10, Vu aj 6, Anderlin, Varga. Trener Blažeka DONJI KRALJEVEC: Me imurec 23, Ivanovi J. 3, Sinkovi GK 6, Ruži , Perca , Pa an 15, Sinkovi GL, Pintar, Švenda. Trener Horvat

Tre a pobjeda M. Globetke!

U najnapetijoj utakmici 10. kola lige najmla ih 14-godišnjaci (i mla i) Me imurja Globetke uspjeli su svladati svoje gradske suparnike iz akovca i upisati svoju tre u pobjedu. (bh)

ME IMURJE GLOBETKA: Bašek, Petri evi 2, Hrustanovi 2, Herman 4, Mikuli 7, Kova i 10, oki , Beriša 13, Bedi 19, Škoda, ugalj, Kokolek. Trener Novak.

AKOVEC: Vincek 2, Turk 6, Mun ar 4, Bulat 29, Horvat 14.

Trener Bence E. Mladost Ivanovec – Vindija 30:76

ME IMURSKI odbojkaški kup

Me imurje Centrometal o ekivani pobjednik Što se ti e inalne utakmice, prvoligaš nije tako lako došao do pobjede, kao što sugerira rezultat 3:0. U prvom setu Totovec se držao sve do 19:19, na kraju je bilo 25:21 za Centrometal. U drugom setu je Centrometal stalno vodio sa malom prednoš u da bi To-

nutka tijekom prvih 30 minuta nije sugerirala da je gotovo. Tek u posljednjih 10 minuta navija i akovca su mogli odahnuti, upisana je šesta pobjeda.

U idu em kolu akovec je slobodan, a me usobnu utakmicu igraju Me imurje i Rudar Cimper. (bh)

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Me imurje Globetka – akovec 57:55

U dvorani SGC Aton u Nedeliš u odigrana je završnica Me imurskog odbojkaškog kupa.

O ekivani pobjednik je prvoligaš - Me imurje Centrometal. U inalu su svladali Totovec 3:0. Odigrana je i utakmica za tre e mjesto u kojoj je druga ekipa Centrometala bila bolja od Nedeliš a 3:0.

zicije gradio put ka pobjedi, vodio dobrim dijelom utakmice, vodila je i Mladost, no na kraju kada je trebalo, doma i su izvukli nešto više htjenja i energije da izvuku pobjedu. Opet je odli nu partiju pružio junior Radikovi (94. godište), a veliku je pomo pod samim košem imao od Kralji a.

Oslabljeni akovec (Megla u Varaždinu, Ostoja ozlije en) do ekao je u akovcu mla ahnoga Radnika s dužnom mjerom opreza i takvim (ozbiljnim) pristupom došao do zasluženih novih bodova. U ionako smanjenoj rotaciji svaki igra na parketu dao je svoj maksimum , no razlika u koševima nijednog tre-

TABLICA 1. Prigorje nancije 11 10 1 21/+381

tovec pri kraju preokrenuo i došao do set lopte. Neizvjesna završnica ipak je pripala re anskom klubu sa 28:26. Tu je susret prelomljen, a otpor Totovca „ugušen“. Osvojenim tre im setom 25:16, Me imurje Centrometal stigao je do kona ne pobjede od 3:0.

Me imurje – Kotoriba 105:28

ME IMURJE: Hamer 11, Žižek 15, Vojvoda 4, Sabol 7, Borkovi 2, Vojkovi 16, Baksa 8, Novak 4, Lesar 12, Keresteš 8, Zorkovi 18. Trener Novak S. KOTORIBA: Vidovi 4, Zvošec 2, Žini 2, Jankovi , Fuš I., Fuš P. 12, Sabol 2, Ujlaki 6, Pintari , Hraš anec, Valpati . Trener Munka G. Rudar Cimper – Prelog 75:66

RUDAR CIMPER: Korbelj 2, Bilas 29, Podkrajac 20, Sobo an 24, Roši . Trener Repalust S. PRELOG: Mikec 2, Švenda 6, Soka 52, Zvornik 2, Beli L.4, Beli D., Strbad, Ladi , Horvat, Novak, Ga eša. Trener Krha M.

TABLICA 1.Me imurje 2. Vindija 3. Kotoriba 4. Rudar Cimper 5. Lepoglava 6. Donji Kraljevec 7. Me . Globetka 8. Ivan ica 9. akovec 10. Mlad. Ivanovec 11. Nedeliš e 12. Dubrav an 13. Prelog

10 9 9 9 9 8 10 9 10 9 8 9 9

10 8 7 6 6 5 3 4 2 3 3 2 0

0 1 2 3 3 3 7 5 8 6 5 7 9

20/+845 17/+398 16/+242 15/-28 15/-52 13/+42 13/-337 13/-12 12/-100 12/-220 11/-46 11/-282 9/-450

Lepoglava – Dubrav an 71:51 DUBRAV AN: Orehovec 16, Matotek 13, Kuzmi 1, Tišler 2, Klipi Ka. 6, Hani 13, Varga, Miser, Lisjak, KLipi Kr. Trener ituš

Me imurje – Rudar Cimper 136:26 ME IMURJE: Novak 12, Kocijan 2, Gašpari 9, Lepen 25, Jambrovi 8, Franin 31, Štefok 8, Mom ilovi 13, Agi 6, Novak 8, Žvorc 14. Trener aji RUDAR CIMPER: Lesar, Matoša, Novak 3, Korbelj V. 7, Per i 10, Korbelj K., Podkrajac 3, Repalust 3. Trener Repalust Prelog – Ivan ica 44:123 PRELOG: Beli , Vargek 2, Hoblaj 15, Podvezanec 7, Soka 20, Švenda. Trener Krha M.

TABLICA 1. Me imurje 8 2. Mlad. Ivanovec 7 3. Donji Kraljevec 7 4. Vindija 7 5. Me imurje II 7 6. Ivan ica 7 7. Prelog 7 8. Rudar Cimper 7 9. akovec/-4 7

8 6 5 5 3 3 2 0 0

0 1 2 2 4 4 5 7 7

16/+485 13/+283 12/+99 12/+67 10/+65 10/-69 9/-287 7/-300 3/-369

18. sije nja 2011.

KARATE TURNIR U SAMOBORU

PRVA HRVATSKA KUGLA KA LIGA

Bronca za Damiru Bujan u konkurenciji ml. seniorki U Samoboru je prošle subote i nedjelje održao jedan od najmasovnijih hrvatskih karate turnira na kojem je nastupilo preko 1.000 natjecatelja iz 20 zemalja . Na istom nastupili su i lanovi KK Me imurja.

Damira Bujan u uzrastu mla ih seniorki odli no je otvorila novu sezonu te osvojila broncu sa etiri pobjede i samo jednim porazom. Damira je ve ranije izborila nastup na predstoje em prvenstvu Europe za

Damira Bujan

ml.seniorke koje e se održati u Novom Sadu u velja i.

U nedjelju karate klub Me imurje imao je dvije predstavnice u mla im uzrastima: Lucija Lesjak je u konkurenciji 30 natjecateljica u kategoriji +42 kg u enice tako er osvojila broncu. Luna Hamer je u kategoriji u enice -32 kg izborila borbu za 3. mjesto ali na žalost nije uspjela do i do medalje.

O ekivani poraz Željezni ara u Zapreši u O ekivanim porazom Željezni ar je na doma oj kuglani SRC Mladost u akov od tre eplasiranog Zapreši a krenuo u nastavak I. hrvatske kugla ke lige. Me utim, nitko nije o ekivao tako uvjerljiv poraz od maksimalnih 0:8 za goste (5:19, 3386:3625).

O ito je doma a kuglana ovaj put više odgovarala gostima nego doma ima. Uglavnom je to obrnuti slu aj, ali nitko od igra a Željezni ara ovaj put nije ostvario niti približno onaj

rezultat koji bi bio dovoljan za osvajanje bodova. Željezni ar – Zapreši 0:8 Bojan Košak – Andrej Kova 0 – 1 (1 – 3) (588 – 623), Bojan Plevnjak – Marijan Papi 0 – 1 (0 – 4) (545 – 615), Rajmond Pokriva – Danijel Funda 0 – 1 (1 – 3) (559 – 569), Predrag Turk – Denis Špiljar 0 – 1 (2 – 2) (572 – 586), Mladen Vresk – Damir Fu kar 0 – 1 (0 – 4) (553 – 628), Ivica Pun ikar –Miroslav Kova 0 – 1 (1 – 3) (569 – 604).

Lucija Lesjak i Luna Hamer

U TIMU koji radi na projektu “Formula Student“ i dva budu a inženjera iz Me imurja

Preko projekta izrade trka eg bolida do “gotovog” inženjera - Damir Tota (23) iz Donjeg Kraljevca i Igor Oreški (25) iz Slakovca studenti su zagreba kog Fakulteta strojarstva i brodogradnje i lanovi FSB racing tima Hrvatske studentske asocijacije strojarskih fakulteta (HSA-SF), koji sudjeluje u projektu “Formula Student“, u sklopu kojeg moraju proizvesti pravi pravcati trka i bolid za inženjersko natjecanje studenata Projekt “Formula Student“ samo je jedan od etiri projekta na kojima udruga “HSA-SF“ trenutno radi, ali upravo je ovaj navedeni najvažniji, jer se radi o najprestižnijem studentskom inženjerskom natjecanju. Cilj je projekta, na kojem trenutno radi dvadesetak studenata FSB-a, me u kojima i mladi me imurski studenti, izraditi vlastiti bolid prema pravilniku Formule Student. Radi se o bolidu jednosjedu s etverotaktnim motorom do 610 ccm s restriktorom usisa 20 mm, cijena kojeg bi iznosila do 25.000 $ u fiktivnoj proizvodnji od 1.000 komada.

Samo se natjecanje sastoji od dinami kih i stati kih elemenata natjecanja, u koje spadaju utrka ubrzanja, “osmica”, sprint utrka, utrka izdržljivosti, potrošnja goriva te prezentacija, troškovnik i opis konstrukcijskih rješenja.

Ove godine na natjecanju sudjeluje ak 110 timova iz cijelog svijeta, a koji sami moraju pro i kroz sve aze projekta – od osmišljanja, izrade i na koncu same vožnje bolida. Zapravo, radi se o tvornici u malom, maloj tvrtki od 25 ljudi. - Ideja natjecanja je da se kroz izgradnju bolida spozna cjelokupni proces – od financijske strane, projektiranja, izrade, organizacije projekta, sve. Sama utrka na stazi manje je bitna, natjecanje traje zapravo do samog dolaska na stazu. Ideja je stvoriti gotovog inženjera prije nego iza e s akulteta, objašnjavaju Igor i Damir.

Naš hrvatski tim trenutno je završio konstrukcijski model i zapo inje proizvodnu azu izrade bolida. Plan je nastupiti na glavnoj utrci u Velikoj Britaniji, na stazi Silverstone u srpnju, a ako bude novca, i na nekoj drugoj od ukupno šest trka koje su se s rastom popularnosti natjecanja proširile diljem Europe i svijeta.

Projekt djelomi no financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja

i športa, odnosno Studentski zbor, dijelom Fakultet, ali se najve im dijelom financira od donacija.

mo postavljene rokove i moramo brzo do i do najboljeg rješenja, zaklju uje Damir.

Prvi susret s velikom odgovornoš u

Ako u Me imurju ne bude mogu nosti, napravit e je sami

Igor je u timu od samog osnutka projekta u Hrvatskoj, 2004., kada je po eo prvi projekt za natjecanje Formula Student koji je završen 2006., a Damir se pridružio ove godine i radi na proizvodnoj azi projekta s kojom se ubrzo kre e u realizaciju. To uklju uje nabavu odgovaraju eg materijala za šasiju, pomo nih alata kod izrade, kao i izradu tehnologije i tehni ke dokumentacije za proizvodnju šasije i drugih dijelova bolida, a “zaglibio” je i u marketing. Praksom, in ormacijama i znanjem koje stje u radom na ovom projektu obojica su iznimno zadovoljni. - Dobar dio znanja koje sada posjedujem dugujem ovom projektu i ne žalim ni jednu minutu provedenu na njemu. Prvi put sam se susreo s izazovom ko-

Damir Tota i Igor Oreški svoj zanat kale na projektu “Formula Student“, a nau eno e jednog dana, nadaju se, primijeniti i na doma em terenu ji se jednostavno mora odraditi, bez zabušavanja. Morali smo se suo iti i s injenicom da zadatak koji smo dobili moramo odraditi tako da on stvarno unkcionira i da se to nekome ne potrga dok se vozi i da netko ne pogine. Stvarno

treba stajati iza toga i po prvi put susre emo se s prili no velikom odgovornoš u. A opet, dio si tima i ne smije postojati slaba karika.

Na to nam odlazi jako puno vremena, ali stvarno se isplati, pri a nam Igor, a Damir dodaje da ova-

FSB racing team na natjecanju u Silverstoneu 2007. godine s bolidom FSB-RT02 “Ris”

ko nešto ipak ne može bilo tko, jer je ipak dosta odricanja.

Iako im puno vremena odlazi na projekt, momci priznaju da se nekako ipak uspijevaju uskladiti s akultetskim obvezama. Ipak, na žalost, neki pro esori na njihovom akultetu nemaju baš razumijevanja za njihov “izvannastavni“ rad. Nekima je to što rade odli no i jako ih podržavaju, dok je nekima to trn u oku i nije na razini na kojoj bi trebalo biti, pogotovo što se ti e nastavnog dijela. - Ovo bi se definitivno moglo uvesti u nastavni plan jer do sada nije bilo ni ega ovakvog, a zapravo je velik izvor in ormacija i znanja. Pokušavamo i da nam se ovo što radimo prizna na akultetu, kao što je to praksa vani.

Po tom smo pitanju još uvijek barem desetak godina iza Europe, objašnjava Igor. Damir pak pri a tragikomi nu injenicu da neki pro esori nisu znali odgovore na pitanja koja bi im mladi studenti postavili kad bi negdje zapelo, ili bi od toga napravili doktorski elaborat za koji bi im trebalo tri godine. - Ne možemo re i da pro esori ne sura uju, ali oni bi od toga napravili znanost, a nama je ovo realan projekt u kojem ima-

FSB racing team do sada je dva puta nastupao na natjecanju “Formula Student“, oba puta na natjecanju u Velikoj Britaniji: 2006. godine s bolidom FSB-RT01 “Kuna”, kada je osvojio 35. mjesto od 59 koji su završili natjecanje, a prijavljenih je bilo 72, te 2007. godine s bolidom FSB-RT02 “Ris”, osvojivši 48. mjesto od 69 koji su završili natjecanje, a prijavljenih je bilo 84.

Utrka u Engleskoj u srpnju ove godine bit e kruna rada cjelokupnog tima, pa tako i naših budu ih strojara, a cilj koji su si momci postavili jest završiti utrku i natjecanje oko 20. mjesta.

Dodaju i da je u žiriju natjecanja puno velikih imena auto - moto sporta (F1, WRC, Indycar, WTCC, DTM) kojima, kako kažu, ne možete prodati toplu vodu, a od 2006. glavni patron natjecanja je Ross Brawn, tehni ki direktor Mercedes GP F1 tima. Brojni konstruktorski timovi upravo na ovo natjecanje šalju svoje skaute, pa se nerijetko doga a da se mladi talenti upravo tamo “vrbuju” za neku tvrtku.

Ni naši de ki se protiv takvog scenarija ne bi bunili, ali ipak priznaju da se, po završetku studija, planiraju vratiti u Me imurje.

Ako za njih ovdje i ne bude nekih velikih mogu nosti, kažu, stvorit e ih sami. - Postoji hrpa ideja, samo za po etak treba prvo završiti akultet, pa onda možemo razmišljati dalje, zaklju uju Damir Tota i Igor Oreški, a mi se nadamo da e netko i u našem kraju prepoznati talent i ustrajnost koje posjeduju ovi mladi ljudi i ve sad ih, poput nekih svjetskih tvrtki, pokušati “vrbovati” za rad na doma em terenu. (Bojana Špani ek)

46

Informacije ZDRAVSTVENA USTANOVA LJEKARNA PO U A I. G. Kova i a 20, 40 000 akovec dana 17. sije nja 2011. raspisuje

NATJE AJ za radno mjesto MAGISTAR FARMACIJE u poslovnici BELICA Kralja Tomislava 114a, 40 319 Belica Uvje : -

rad na neodre eno vrijeme licenca za samostalan rad rad u jednoj smjeni vrlo dobra pla a natje aj je otvoren do popunjenja radnog mjesta

ZU Ljekarna Po u a nudi magistru farmacije besplatno korištenje 3-sobnog stana u akovcu, na adresi kod supermarketa Mercator , Globetka, površine 64,91m2 sa balkonom u polukatu zgrade, cijelo vrijeme trajanja radnog odnosa u Ljekarni Po u a.

Sve informacije mogu se dobi na telefon: 091/333-713-0 ili u uredu Ljekarne na broj 040/310-682 radnim danom od 8-16 sa .

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Ordinacija op e medicine dr. BernardicaSomo i,traži AKOVEC,F.Pun eca2, traži 1 DOKTOR OP E MEDICINE na odre eno vrijeme, položen stru ni ispit, javi se na 098 744913 ili e-mail: bernardica. somodji@ck.t-com.hr Natje aj otvoren do 31.01.2011.

2. Domjani teks l d.o.o. SLEMENICE, traži ŠIVA I TEKSTILA – više izvršitelja na neodre eno vrijeme uz probni rad, radni iskustvoobavezno,javi seosobnoili865230. Natje aj otvoren do 31.01.2011.

3. Ordinacija op e medicine Martina Novinš ak, traži AKOVEC, I.G. Kova i a 1e 1 LIJE NIK/ICA OP E MEDICINE na odre eno vrijeme – zamjena, licenca Hrvatske lije ni ke komore, javi se na 372-305. Natje aj otvoren do 31.1.2011.

4. VINCEK TRGOTEKS d.o.o. AKOVEC, traži 10 KV, PKV ŠIVA A TEKSTILA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo poželjno, javi se na 384-285. Natje aj otvoren do 21.01.2011.

5. HILDING CROATIA d.o.o. PRELOG, traži 10 ŠIVA A/ŠIVA ICA na odre eno vrijeme, javi se na 098 244447. Natje aj otvoren do 20.01.2011.g.

6. PRIMA-GRADNJAd.o.o.MIHOVLJAN, traži 3 KV TESARA sa iskustvom 1 SSS GRA EVINSKA TEHNI ARA sa radnim iskustvom od 3 godine na odre eno vrijeme, javi se na 095 8472548. Natje aj otvoren do 20.01.2011.

7. KRAMONA Kroja ki obrt AKOVEC, Istarska 18, traži 10 KV, PKV ŠIVA A na odre enovrijeme,radnoiskustvopoželjno na is m ili sli nim poslovima, najavi se na tel. 395-901 od 7,00-15,00 sa . Natje aj otvoren do 22.01.2011.

OTVORENA BIO-RA UNALA U AKOVCU

Brzo, kvalitetno, povoljno Od sredine prosinca, u akovcu, na adresi Mihovljanska 1 ( preko Zavoda za zapošljavanje), radi nova trgovina s ra unalima. Trgovina je u vlasništvu Adriana Marciuša iz Nedeliš a, a sve e vaše potrebe saslušati i dati vam stru ni savjet, te pomo i prilikom kupnje Goran Pavlekovi . U ponudi imaju cjelokupni asortiman informati ke opreme, od laptopa, gra i kih kartica, tipkovnica, miševa, memorija, napajanja, printera, tonera, MP4 playera, fotoaparata, kamera, caffe aparata Melita (namijenjenih prvenstveno uredima) …. Jedna od novosti je i mogu nost zamjene staro za novo, odnosno svoje staro ra unalo možete zamijeniti za novo uz nadoplatu.

Izradit e vam sve potrebne ra unalne kon iguracije, ponuditi antivirusne programe kako bi vaše ra unalo bilo sigurno, ponuditi web dizajn i održavanje, dizajn plakata, brošura, letaka, izrada identiteta tvrtke, posjetnica.

Rade svakodnevno od 9 do 16 sati, dok subotom od 8 do 12. Platiti možete gotovinom, ili svim karticama s odgodom pla anja. Uz trajno akcijske cijene, svaki su mjesec imaju i dva artikla na specijalnom popustu. Za vaše se ra unalo brinu i nakon prodaje, jer imaju i 24 satni servis ra unala, a u slu aju da treba intervencija, dolaze na vašu adresu.

Nazvati ih možete na telefon 396-055, ili njihovu pogledati na stranici www.bio-racunala.h www.bio-racunala.hrr (SZ)

RJEŠENJE Klasa: UP/I-460-02/10-01/920 Ur. broj: 513-07-21-07/10-2

Izvla enje održano 14.01.2011.

Dobitnici nagradne igre «Novogodišnja 2011» 1. nagrada KUHINJA GELA 260 Gorenje dobila je JASMINKA BARANAŠI , ehovec 105a, ehovec; 2. nagrada Kup. Blok BKG 70.09 dobitnik STJEPAN LEPOGLAVEC, Zrinskih 4, Prelog: 3.-5. nagrada Kuh. Napa OLIMPIA 50: Karolina Halas, R. Kon ara 3a, Mursko Središ e; Stjepan Marodi, S. Mezge 1, Domašinec; Ljubomir Per i , Brezovec 3, Sv. Martin na Muri; 6. – 10. nagrada Role LY

2712, dobitnici Dragutin Malekoci, Krniš e 18, Peklenica; An elka Koruni , Slakovec 52, Slakovec; Franjo Horvat, Badli an 28, Badli an; Dražen Radikovi , M. Gupca 67, Prelog; Mladen Lon ari , Trg M. Gospe 16; Hemuševec; 11. nagrada.

El. nož 3965, dobitnica Petra Horvat, F. Galovi a 6, Ludbreg; 12. nagrada Sokovnik 5204 dobitnica Monika Biber, Glavna 199, Domašinec; 13. nagrada Slušalice SC ICONH1 dobila je Marija Štefanec, Bednjanska

18. sije nja 2011.

Mursko Središ e 18, Mali Bukovec; 14. nagrada slušalice HE 2850 Josip Jankaš, M. Kova a 28, Domašinec; 15. i 16. nagrada Stalak za CD Roin 2792-20 dobili su Gabrijela Tkalec, Gornji Zebanec 15, Gornji Zebanec; Mirica Petri evi , Zrinskih 10, Prapor an; 17.-20. nagrada stolnjak 262-1113 dobili su: Mladen Mozeš, Dravska 20, Kuršanec, Vladimir Ban, Zlogonje 91, Zlogonje; Ivan Horvat, Medvrti 5, Molve; Denis Cerovski, V. Bedekovi a 14, Šenkovec

8. Poljoprivredni proizvo a Braniša Nenad BELICA, B. Radi a 73, traži 1 RADNIK/ ICANAFARMIMUZNIHKRAVAnaneodre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili na mob. 098 699529. Natje aj otvoren do 30.01.2011.

9. KNAUF FAL NOVO SELO ROK, traži 5 MONTERA SUHE GRADNJE na neodre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo, javi se na 098 9244510. Natje aj otvoren do 20.01.2011.g.

10. AUTO CENTAR JESENOVI d.o.o. AKOVEC, Zrinsko Frankopanska bb, traži 1 PRODAVA /ICA VOZILA pripravnik, znanje jednog stranog jezika, voza ki ispit B kategorije, komunika vnost, spremnost za školovanje, javi se osobno sa zamolbom na gornju adresu. Natje aj otvoren do 23.01.2011.

11. AUTOCENTAR BRATUŠA d.o.o. AKOVEC, Preloška 38, traži 1 AUTOMEHANI AR na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, voza ki ispit B kategorije, javi se osobno sa zamolbom nagornjuadresuuvremenuod15,00-16,0 sa . Natje aj otvoren do 17.01.2011.

12. MISTEX d.o.o. ŽIŠKOVEC, traži 5 ŠIVA A/ŠIVA ICA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, poželjno radno iskustvo, javiti se na mob. 098 242058. Natje aj otvoren do 15.02.2011.

13. Caffe bar "Stari Marof" NOVO SELO ROK, I.L. Ribara bb, traži 1 KONOBAR/ICA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo jedna godina, javi se na 099 7736026. Natje aj otvoren do 20.01.2011.

14. Bistro TINA M. Subo ca, B. Radi a 39, traži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 098 293917. Natje aj otvoren do 20.01.2011.

15. DRVOTRADE d.o.o. NEDELIŠ E, traži 1 DIPL. ING. DRVNE TEHNOLOGIJE; 1 DRVNI TEHNI AR; 2 STOLARA - iskustvo u krojenju elemenata na neodre eno vrijeme, javi se na 091 5112291. Natje aj otvoren do 27.01.2011.

16. Ljekarna mg. ph. D. Blagus Vi anovi Strahoninec, akove ka 26, traži 1 MAGISTAR/MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme, dostavi pismene zamolbe ili se javi osobno na gornju adresu ili 363244. Natje aj otvoren do 07.02.2011.g.

17. IM-DOVE ERd.o.o.BUKOVEC60,traži 1 MEHANI AR ZA POPRAVAK ALATNIH STROJEVA - strojobravar, elektrotehni ar, elektroni ar za servisiranje aparata za zavarivanje, radno iskustvo, na neodre eno uz probni rad, javiti se na 091 6440011.

Natje aj otvoren do 31.01.2011.g.

18. AMBRUŠ-metali d.o.o. PLEŠKOVEC 138 a, traži 1 KOVINOTOKAR za rad na klasi noj ili CNC tokarilici, na neodre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili na mob. 091 5056673. Natje aj otvoren do 20.01.2011.g.

19. Kaštel remont ŠENKOVEC, traži 1 MEHANI AR POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE ILI AUTOMEHANI AR na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo 1 godina, voza ki B kat., javiti se na 098 170526. Natje aj otvoren do 27.01.2011.

20. SAMANTA d.o.o. HODOŠAN, traži 1 KONOBAR/KONOBARICA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javiti se na 099 6812411. Natje aj otvoren do 10.02.2011.

21. HEGEMON d.o.o PRETETINEC, traži 1 KUHAR/ICA, pizza majstor, gril na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, poželjno radno iskustvo, javiti se na 098 241394. Natje aj otvoren do 27.01.2011.

22. MAESTRAL d.o.o. AKOVEC, Novakova 38, traži MONTERI SUHE GRADNJE, SOBOSLIKARI - više izvršitelja, na odre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se osobnoilinatel.391-800.Natje ajotvoren do 27.01.2011.g.

23. Luta d.o.o. PRIBISLAVEC, A. Star evi a 60, traži 2 KONOBARA / KONOBARICE na neodre eno vrijeme, javi se na 098 242020. Natje aj otvoren do 27.01.2011.

24. Caffe bar BACARDI AKOVEC, Mihovljanska 49, traži 1 KONOBAR/KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javiti se na 098 1867118. Natje aj otvoren do 27.01.2011.

25. BETEX d.o.o. BELICA, B. Radi a 48, traži 1 SPREMA ICA, poželjno radno iskustvo, mjesto rada je Belica, dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: posao@betex.hr Natje aj otvoren do 20.01.2011.g.

26. NIT d.o.o. Restoran Mamica Puš ine, akove ka 47, traži 1 VODITELJ KUHINJE obavezno radno iskustvo minimalno 2 godine na navedenom radnom mjestu, voza ka dozvola B kat.; 1 KUHAR, SLASTI AR radno iskustvo poželjno, voza ka dozvola B kat. životopis posla na e-mail: mamica@mamica.com.hr ili dostavi osobno.

Natje aj otvoren do 31.01.2011.

27. LIMING plus d.o.o. NEDELIŠ E, akove ka 76, traži 1 TIG ZAVARIVA na odre eno vrijeme zamolbe sa kratkim životopisom dostavi na gornju adresu ili e-mail: liming@liming.hr Natje aj otvoren do 26.01.2011.

28. PRIMA GRADNJA d.o.o. MIHOVLJAN, traži TESARI, ZIDARI, GRA EVINSKI RADNICI na neodre eno vrijeme, javiti se na 091 3774605. Natje aj otvoren do 30.01.2011.

29. Autoprijevoznik B.Turk akovec, Dr. I. Novaka 16, traži 2 KV VOZA A C i E kat.

Za me unarodni i doma i prijevoz na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo 2 godine, javi se na 098 426073. Natje aj otvoren do 04.02.2011.g.

30. ALLIANZ ZAGREB d.d. Poslovnica akovec 40000 AKOVEC, K. Zrinski 1/1, traži ZASTUPNIK/ZASTUPNICA - više izvršitelja, VŠS ili SSS poželjno radno iskustvo na is m ili sli nim poslovima, dobro poznavanje rada na ra unalu, voza ka dozvola B kategorije, poslovna i prodajna orijentacija, komunika vnost, savjetovanje klijenata i prepoznavanje njihovih potreba, pružanje usluge ponude i sklapanja ugovora o osiguranju, ak vno sudjelovanje u procesu edukacije, životopis dostavi na e-mail: dijana.kolac@allianz. hr ili na gornju adresu. Natje aj otvoren do 07.02.2011.g.

31. REINOX d.o.o. BREZJE 81 A, traži 3 KV BRAVAR, STROJOBRAVAR minimalno 3 godine radnog iskustva, iskustvo u radu sa inox materijalima molbe osobno donije na adresu poduze a. Natje aj otvoren do 27.01.2011.

32. ALFA CAR d.o.o. 40328 D. DUBRAVA, Ul.3.travnja 58, traži 1 KV VOZA C i E kategorije na neodre eno vrijeme uz probni rok 6 mjeseci, radno iskustvo nije uvjet ali prednost imaju kandidati s podru ja D. Dubrave, Kotoribe i D. Vidovca, pismene zamolbe dostaviti na gornju adresu s naznakom "za natje aj" ili na e-mail: alfacar@alfacar.hr Natje aj otvoren do 13.01.2011.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvjeti: OŠ, PKV, KV ili osobe sa školom za šiva a ili završen te aj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, pismene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 30.1.

2. Ugos teljski obrt Nevenko Kuševi , Varaždin, Gajeva 1, traži 1 PIZZA MAJSTORA (m/ž) na neodre eno vrijeme, uvjeti: OŠ, KV, SSS javljati se mogu isklju ivo samostalni pizza majstori (krušna pe ), radno iskustvo 1 godinu, najava na mobitel: 098 9595 825, kontakt osoba Mario Kuševi , do 22.1.

3. MCI-TRADE d.o.o., Varaždinska 131, Sra inec, traži 1 PRODAVA A/ ICU za prodaju mješovite robe na neodre eno vrijeme, uvje : KV prodava ,obaveznoradnoiskustvouprodaji prehrane, rad na pc kasi, najava na mobitel: 098 1730 281, do 20.1.

4. VARTEKS d.d., Zagreba ka 94, Varaždin, traži 1 ŠIVA A/ICU na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, prednost imaju kandida sa zvanjem: odjevnog tehni ara, teks lnog tehni ara ili industrijskog kroja a. Ukoliko nemate navedene kvali kacije, ali ste završili te aj šivanja/krojenja, imate iskustva na poslovima šivanja ili imate neko drugo zanimanje, a želite nau i šiva u kompaniji s dugom tradicijom - pozivamo Vas da se javite na ovaj natje aj.

Rad u ugodnoj radnoj atmosferi, u jednoj smjeni (6-14h), pla ene putne troškove te dodatnu stimulaciju za ispunjenje norme. Svoje zamolbe i životopise s naznakom «Natje aj – Šiva i» pošaljite na adresu: Varteks d.d., Sektorupravljanjaljudskimresursima, Zagreba ka 94, 42 000 Varaždin ili na e-mail adresu: ljudski.potencijali@ varteks.com do 19.1.

18. sije nja 2011.

Informacije 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA UPRAVNI ODJEL ZA POLJOPRIVREDU I TURIZAM

Klasa: 402-07/11-03/1 Urbroj: 2109/1-14-11-01 akovec, 12.01.2011.

Upravni odjel za poljoprivredu i turizam Me imurske županije objavljuje:

JAVNI POZIV za sufinanciranje seminara i stru nog ispita za turisti ke vodi e 1. Predmet poziva Me imurska županija - Upravni odjel za poljoprivredu i turizam poziva sve zainteresirane da se prijave na seminar i stru ni ispit za turis ke vodi e koji organizira Me imursko veleu ilište u akovcu.

2. Iznos su nanciranja Me imurska županija e sa 50% su nancira te aj za šestero polaznika i to za smjerove de citarnih stranih jezika kako slijedi: • 2 polaznika za ruski jezik • 2 polaznika za francuski jezik • 1 polaznik za ma arski jezik • 1 polaznik za španjolski jezik 3. Potrebna dokumentacija Uz prijavu potrebno je priloži : • životopis • presliku svjedodžbe/diplome o završenom stupnju obrazovanja • dokaz o znanju predmetnog stranog jezika 4. Rok za prijavu Zainteresirani svoju prijavu mogu podnije u Upravni odjel za poljoprivredu i turizam Me imurske županije, R. Boškovi a 2, 40000 akovec. U obzir e se uze prijave dostavljene Upravnom odjelu najkasnije do ponedjeljka, 24. sije nja 2011. godine do 12 sa .

5. Dodatne informacije Predavanja e po e jekom velja e 2011. godine, a održava e se u prostorijama Me imurskog veleu ilišta u akovcu. Ukupna cijena te aja i stru nog ispita za turis ke vodi e je 2.000,00 kuna, osim za studente za koje iznosi 1.500,00 kuna. Me imurska županija su nancira 50% cijene te aja sredstvima koja su osigurana u prora unu.

Ostale informacije mogu se dobi u Upravnom odjelu za poljoprivredu i turizam, R. Boškovi a 2 akovec ili na telefon broj 040/374-083, e-mail:marko.puskadija@medjimurska-zupanija.hr PRO ELNICA Danica Pošta, dipl. ek.

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA GRAD AKOVEC SLUŽBA ZA PROVO ENJE DOKUMENATA PROSTORNOG URE ENJA I IZDAVANJE AKATA O GRADNJI akovec, Kralja Tomislava 15 Tel. 040/312-001 ; fax. 040/310-197 KLASA: UP/I-361-02/11-01/1 URBROJ: 2109/2-06-11-06 akovec, 13. sije nja 2011.

Grad akovec, Služba za provo enje dokumenata prostornog ure enja i izdavanje akata o gradnji temeljem odredbe lanka 23. stavka 1. i 2. i lanka 24. stavka 3. Zakona o postupanju i uvje ma gradnje radi po canja ulaganja (Narodne novine broj 69/2009 i 128/2010), u upravnom postupku izdavanja izmjene i dopune rješenja za gra enje

POZIVA vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno grani e s kat. est.br. 159 k.o Gornji Vidovec i kat. est.br. 2083 i 389 k.o.

Ivanovec na kojima se planira zacijevljenje kanala Ivanovec da izvrše uvid u Glavni projekt za izdavanje izmjene i dopune rješenja za gra enje za zacijevljenje kanala Ivanovec u Ivanovcu na kat. est.br. 159 k.o. Gornji Vidovec, kat. est.br.

2083 i 389 k.o. Ivanovec u postupku koji se vodi po zahtjevu trgova kog društva Me imurske vode d.o.o. akovec, Ma ce hrvatske 10.

Uvid u Glavni projekt radi izjašnjenja mogu izvrši : - osoba s dokazom da je stranka u postupku (izvadak iz zemljišne knjige / izvod iz posjedovnog lista, kopija katastarskog plana, osobna iskaznica ili druga isprava za dokaz iden teta) - punomo nik stranke s dokazom da zastupa stranku dana 27. sije nja 2011. godine u vremenu od 12 do 14 sa u Službi za provo enje dokumenata prostornog ure enja i izdavanje akata o gradnji, u akovcu u ulici Katarine Zrinski 2/II. Osobi koja se odazove pozivu, a ne dokaže svojstvo stranke ili punomo nika stranke, uskra t e se mogu nost uvida u Glavni projekt.

Izmjena i dopuna rješenja za gra enje za traženi zahvat u prostoru može se izda iako se stranka ili njezin punomo nik ne odazovu ovom pozivu.

Temeljem Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora («Narodne novine» br. 91/96,124/97, 174/04 i 38/09) i Odluke Upravnog vije a Doma za starije i nemo ne osobe akovec, raspisuje se

JAVNI NATJE AJ ZA PRIKUPLJANJE PISMENIH PONUDA ZA ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA I. Predmet javnog natje aja je davanje u zakup poslovnog prostora u akovcu, na adresi M. Hrvatske 1, za frizerski salon, korisne površine 19,56 m2.

II. Po etna cijena mjese ne zakupnine iznosi 136 € uve ana za porez na dodanu vrijednost.

Cijena se veže uz vrijednost EUR-a, obra unato prema srednjem te aju Privredne banke Zagreb.

Režijski troškovi pla aju se zasebno.

III. Op i uvje natje aja: Poslovni prostor daje se u zakup na vrijeme od 5 godina, u stanju kakvom se trenuta no nalazi. Po etak zakupa 01.03.2011. godine. Troškove ure enja snosi budu i zakupnik.

IV. Pisana ponuda na javni natje aj mora sadržava : • Ime i prezime natjecatelja, to na adresa, odnosno naziv i sjedište obrta ili pravne osobe, MB i OIB, te presliku osobne iskaznice, • Presliku izvoda iz sudskoga, strukovnog ili trgova kog registra , odnosno rješenje nadležnog jela da je registrirani za obavljanje djelatnos za koju se nadme u (ne stariji od 30 dana), • BON-1 i BON-2 ili SOL -2 ne stariji od 30 dana, • potvrdu porezne uprave o stanju duga, • Ponu eni mjese ni iznos zakupnine.

Pisane ponude podnose se preporu enom pošiljkom ili se predaju osobno u zatvorenoj omotnici s naznakom: «ZA JAVNI NATJE AJ – ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA - NE OTVARATI» na adresu: Dom za starije i nemo ne osobe akovec, M. hrvatske 1, 40000 akovec.

TUŽNO SJE ANJE na voljenu majku, baku i prabaku

DRAGICU NOVAK ro . TOPLI ANEC iz Šenkovca 20.1.1998. - 20.1.2011.

TVOJI NAJMILIJI: k er Marija, zet Mirko i unuci Blanka i Dario s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV

JOSIP KOCIJAN HOŠMER 1932 - 2011 Hvala prijatelj Hošmer Tvoji prijatelji

V. Rok za podnošenje pisane ponude na natje aj je 8 dana od objave u sku.

Otvaranje ponuda provest e Povjerenstvo za provedbu natje aja bez prisustva natjecatelja.

O rezulta ma izbora natjecatelji e bi obaviješteni pisanim putem.

VI. Nepravodobne i nepotpune ponude ne e se razmatra .

VII. Najpovoljnija ponuda je ona koja uz ispunjenje uvjeta iz natje aja sadrži i najviši iznos zakupnine.

U akovcu, 13.01.2011.

Broj: 28/2011.

PRIVATNA SREDNJA ŠKOLA VARAŽDIN vrši upis polaznika u programe SREDNJOŠKOLSKOG OBRAZOVANJA ODRASLIH u programe prekvalifikacije za zanimanja: prodava ekonomist gra evinski tehni ar arhitektonski tehni ar zaštitar osoba i imovine

komercijalist rudarski tehni ar tesar zidar

OSPOSOBLJAVANJA I USAVRŠAVANJA za: - zanimanja u podru je ekonomije i trgovine: rukovatelj robom prodava , poslovo a u trgovini samostalni knjigovo a, poslovna tajnica / tajnik - zanimanja u ugostiteljstvu: poslužitelj jela i pi a, priprematelj jednostavnih jela i slastica, priprematelj bureka i pizza...

- zanimanja u graditeljstvu: gra evinski poslovo a, zidar, tesar, armira , betonirac, soboslikar, kerami ar, asfalter, izolater, injektirac, torketirac, gra . staklar...

- rukovatelj rudarskog / gra evinskog stroja - zanimanja u rudarstvu: rudarski poslovo a, rudar na površinskom kopu, geobuša , miner - rukovatelj eksplozivnim tvarima - uslužne djelatnosti i ostala zanimanja: cvje ar - aranžer loža centralnog grijanja, dimnja ar, ljeva poslovo a službe održavanja strojeva PRIPREME ZA POLAGANJE MAJSTORSKIH I OBRTNI KIH ISPITA OSPOSOBLJENOSTI Informacije se mogu dobiti u tajništvu škole adresa: Varaždin, Matka Laginje 6, radnim danom prijepodne od 9 do 12 sati ili poslijepodne od 16 do 18 sati, putem telefona 042/260 423, na e-adresi: pssv@pssv.hr , te na www.pssv.hr

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI NIKO POSAVEC, sin Ines i Bože; KRISTINA KALANJOŠ, k i Jovanke i Damira; JONA LEVA I , sin Kristine i Ivice; VITO MESAREK, sin Petre i Ivice; DOMINIK IGNAC, sin Grozdane i Zlatka; TEA SABOL, k i Ane i Mihaela; LJILJANA ORŠOŠ, k i Tanje i Samira; DAVID POLANEC, sin Ines i Krešimira; LEO MESARI , sin Marije i Mire; DOMINIK BOGDAN, sin Zvezdane Bogdan; EMILIO ORŠUŠ, sin Sla ane i Ivana; KARMEN HORVAT, k i Nade i Ljubomira; MATEJ JAMBROŠI , sin Manuele i Kris jana; SVEN REBERNIK, sin Tamare i Zorana; ALAN JOOS, sin Katice i Tomislava; PETRA HORVAT, k i Šte ce i Dražena; IVANA KOSIR, k i Milite i Danijela; JOSIP LADAŠI , sin Šte ce i Vladimira; GORAN UGARKOVI , sin Vladimire i Stjepana; BOŽICA BOGDAN, k i Jasmine i Alena; LANA RADEK, k i Kristofe i Nikole; EMA HREN, k i Ivane i Nikice; TIJA BALENT, k i Biserke i Ivana; ARSEN VARGEK, sin Katarine i Krunoslava; TENA BISTROVI , k i Nikoline i Marina ( akovec)

VJEN ANI Ivana Horvati i Dario Oreški, Emira Durakovi i Alen Burjek, Jelena Horvat i Saša Puji ( akovec); Vesna Horvat i Jurica Vugrinec (Dekanovec); Spomenka Ma ari i Damir Klari (M. Subo ca).

UMRLI Stjepan Wranna r. 1944., Rudolf Križai r. 1942., Hinko Novak r. 1929., Ana Ignac ro . Balog r. 1941., Mirko Horvat r.

1943., Franca Blagus ro . Pigac r. 1920., Pavao Firšt r. 1922., Ljuba Radovan ro .

Zadravec r. 1964., Jula Hranjec ro . Hegeduš r. 1927., Ladislav Brljak r. 1937., Vladimir Zvonarek r. 1941., Dragutin Balog r. 1959., Stjepan Mihalic r. 1948., Ignac Cerove ki r. 1934. ( akovec); Ivan Pintari r. 1932., Mira Vinkovi ro . Požgaj r. 1961. (Dekanovec); Terezija Bobi ro . Poljak r. 1927. (Kotoriba); Marija Bobi anec ro . Novak r. 1921., Stjepan Novak r. 1951., Ivan Nemec r. 1922. (M. Središ e); Daniel Cmre njak r. 1990., Andrija Sen ar r. 1928. (Nedeliš e); Franciska Šlibar ro . Horvat r. 1924., Agneza Vuk ro . Hali r. 1937. (Prelog).

48

Oglasnik PRODAJE SE Thomos automatik 1985.g., kola gumenjak i vaga nosivos 200kg, mob.

098/957-2675 PRODAJEM HRASTOV KUKURUŽNJAK DUŽ.

8m, odli an, mogu e razne zamjene (svinja, jari i, tv itd.), povoljno. mob. 092/280-3055 PRODAJE SE EKI AR sa 3-faznim motorom, aluminijska vrata 80x190 sa štokom i veliki kau star 1g. za 400 kn. tel. 635-238

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

BRA NI PAR 40- h godina, bez djece, preuzeo bi potpunu brigu i njegu starije osobe ili bra nog para u zamjenu za stanovanje.

Supruga je njegovateljica za starije osobe s višegodišnjim iskustvom u njezi nepokretne osobe. Prednost akovec ili okolica. Ponude na tel. 384-008 PROFESORICA IZ NJEMA KOG JEZIKA daje instrukcije za odrasle i u enike; prijevodi i lektura. Povoljno! mob: 098 947 5611 DAJEM INSTRUKCIJE IZ FIZIKE I MATEMATIKE za osnovnu i srednju školu, cijena 40 kn/sat.

Nedeliš e, mob: 098-9262-088 UVALA BI DJECU bilo koje dobi u akovcu, žena sa iskustvom. mob. 0911/5962-707 DAJEM U NAJAM gra evinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, mob. 091 559 4332 U ITELJICA RAZREDNE NASTAVE pruža pomo pri u enju u enicima od 1.-4. OŠ, te daje instrukcije iz hrvatskog jezika. mob.

098/913-1451 OZBILJNA I ODGOVORNA ŽENSKA OSOBA sa iskustvom uvala bi djecu bilo koje dobi u svom domu u M. Središ u. mob. 092 302 5367

USLUGE

KOMBI VW LT 35 2.5TDI 2003.g., furgon maxi, odli no stanje, cijena 6.500 Eur, mob 098/273-510 PRODAJEM ALU FELGE 17” sa zimskim gumama orig. za Toureg, mob. 091/970-1929 KROVNI NOSA orig. za VW Bora ili Golf IV, prodajem. Tel. 098-961-7349 PRODAJEM AUDI 80 1.8s 1989.g., metalic, alu felge, centralno, mp3, reg. do 9/11., sa uvan, cijena 12.000 kn. mob. 099/842-9075 AUDI 80 B4 1994.g., reg. do 27.3.2011., abs, klima, alarm, maglenke, grija i sjedala, zra ni jastuk, cijena po dogovoru, mob. 098/969-7291 MERCEDES 190E 1984.g., automatik, neregistriran, uš uvan, vrlo povoljno, mob. 099 241 4596 PRODAJEM PEUGEOT 206 1.9 D, reg. do 11/11, klima, mob. 091/510-1064 PRODAJE SE FIAT TEMPRA 1994.g., reg. do 12/11., u dobrom stanju, mob. 099/671-4758 PRODAJEM SEAT CORDOBU 1994.g., neregistriran, u voznom stanju, mob. 091/454-3254 AUDI 80 1.8s 1989.g., metalik srebrni, alu felge s novim gumama 4x, sa uvan, mp3, drvo iznutra , uredni papiri, vlasnica, mob. 099 842 9075 AUDI A4, 1.8 92kw karavan, srebrna met., reg. do 7/11, klima, servo, abs, el. paket, krovni otvor, super stanje, nema dodatnih ulaganja, cijena: 2.900 eur, mob. 098/135-2261 KUPUJEM THOMOS automa k (obi ni ili kalibri ), godište nije važno. mob. 091/573-1604

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI Dugogodišnje iskustvo.

Brzo i kvalitetno!

Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k IIstarska t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

POSAO VENUS trgovina d.o.o. iz Buja, radi širenja distribu vne mreže traži ozbiljnu i komunika vnu osobu za posao TERENSKOG KOMERCIJALISTA. Prednost imaju osobe sa iskustvom u prodaji konfekcije. Obavezno posjedovanje voza ke dozvole B kategorije. Ponude sa kra im životopisom sla najkasnije 10 dana od objave na: info@venus-t.hr ŽENSKA OSOBA TRAŽI POSAO IŠ ENJA poslovnih prostora, ka a, restorana, može i kao ispomo na svadbama. mob. 098/723-353.

NJEGOVATELJICA ZA STARIJE OSOBE s višegodišnjim iskustvom u njezi nepokretne osobe traži stalan ili povremen posao njege starije ili bolesne osobe s dolaskom u ku u. Prednost akovec ili okolica. Ponude na tel. 384-008 TRAŽIM POSAO IŠ ENJA ili pomo u ku i starijim osobama, mob. 099/8420-173 TRAŽIM DOBROG KUHARA, MAJSTORA ROŠTILJA I PRIPREME JELA PO NARUDŽBI, uvje dobri, vikendi slobodni. mob. 091/976-1823

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor, može i neispravne, mob. 092/110-7110 ili 01/2067-370 TRACKED STYER 17ks 1956.g., ure en i registriran cijelu godinu, za 12.000 kn, mob.

091/528-6669 PRODAJE SE ORANICA od 676 hv na Jugu akovca (Beri ev Gaj). mob. 092/284-5762 PLASTENICI ZA GREDICE, metalni, montažni, 1x3m, prodajem, cijena od 180-320 kn. tel.

040 821 110 ili 091 888 3566.

KUPUJEM KRUNJA U (motorni pogon), mob 098/213-710 PRODAJEM KOMBAJN Far M-900 sa dva hedera, te prikolicu bunkerašicu kiper 12T, mob.

098/170-5311 PRODAJEM PREŠU staru preko 150g., prešpan dugi 7m, može posluži i za dekoraciju u seoskom turizmu. mob. 098/1868-111 PRODAJEM DIJELOVE za traktor Ursus C-335, priklju ke, dijelove od opel kadeta 1.7D. Upita kod Žemli Stjepana, B. Radi a 22, Donji Vidovec ili tel. 615-009 PRODAJE SE METALNA CISTERNA od 3000 lit., veoma povoljno. tel. 855-571 PRODAJEM TRAKTOR Ursus C-335 s kabinom, kompresor s ispravnom instalacijom, autom. kuka, kip ventil, te 1-brazdni plug visoki 16 cola ili 2-brazdni visoki 10 cola – sve sa uvano. mob. 098/190-3753 PRODAJE SE KOTAO ZA PE ENJE RAKIJE od 85 lit., cijena 3.000 kn, tel. 858-163

18. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE

KREDITI

«RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

BESPLATNO POMAŽEMO PRI REALIZACIJI svih vrsta kredita. Jelena, mob. 091/896-7983

POZNANSTVA

ODŠTOPAVANJE I IŠ ENJE SVIH VRSTA ODVODA SPECIJALNIM STROJEVIMA. Mob. 098/9621-694 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SERVIS ZA IŠ ENJE OBAVLJA USLUGE IŠ ENJA stambenih i poslovnih prostora, mob.

098/955-6885 SELIDBE I PRIJEVOZ ROBE na podru ju akovca, Hrvatske i inozemstva. Cijena 100kn/h.

Mob. 098 704 257 INSTRUKCIJE IZ MATEMATIKE za osnovnu školu. mob. 098 63 11 66 IZVODIMO SVE VRSTE GRA EVINSKIH RADOVA po vrlo povoljnim cijenama. tel. 868-194 ili 099/794-9922 TRAŽIM PRIJEVOZ relacija K-VŽ i natrag (svakodnevno radnim danom) uz naknadu.

K 6:45 najkasnije a natrag iz vž od 15 na dalje. Kontakt osoba Jelena, mob: 098 902 5050

PENZIONER koji živi sam u ku i traži ženu od 50g. za zajedni ki život.

Molim samo ozbiljne ponude na tel.

341-239 ili 099/775-6925 (molim ne sla sms).

DE KO (38g.), ozbiljan, želio bi upoznati kulturnu, zgodnu i društvenu žensku osobu do 45g. (može i rastavljena), za prijateljstvo, druženje i izlaske, mogu a veza, mob.

097/797-4830 OZBILJAN, SIMPATI AN I SITUIRAN MUŠKARAC (55/171) s ku om na selu traži dobrodušnu ženu do 47g. za suživot ili brak. mob.

095/519-7555, na sms ne odgovaram SLOBODAN DE KO, ozbiljan, sportski p, situiran, želio bi da mu se javi komunika vna i simpa na djevojka ili žena do 40g. za poznanstvo i prijateljstvo uz mog. veze. mob.

098/955-4088

NEKRETNINE – PRODAJA KU ICA (Istarska, k) od 40m2 + veranda od 10m2, šupa i mali vrt.

Prodaje se hitno i povoljno. mob.

099/316-2112 STAN (pola ku e) u centru, 82m2 + tavan + podrum od 30m2 + zidano spremište + dvorište. Može zamjena za ku u u okolici k – hitno i povoljno. mob. 095/584-8570

PRIBISLAVEC, ku a od 200m2, radiona i skladište od 100m2, velika oku nica, mirni dio naselja. mob. 098/745-972 ZAGREBA KA ulica u akovcu, prodajem ku u od 180m2 sa dva odvojena ulaza, garaža i dvorište. mob. 098/241-361 PRODAJEM KU U u Savskoj Vesi sa svim priklju cima, odmah useljiva, djelomi no namještena, idealna za dvije obitelji. mob. 098/553-270

PRODAJE SE KU A na Jugu, visoka prizemnica od 240m2, nanovo ure ena, te se prodaje ure en grob sa dva grobna mjesta, povoljno. tel. 098/9858-427 PRODAJEM JEDNOSOBNI STAN od 41m2 na Jugu u akovcu, mob. 099/6830-979 PRODAJEM KU U u akovcu, livadu u Puš inama i drvo od ariša 4m, povoljno i hitno. mob.

095/845-3568 ili 095/863-5487

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije PRODAJEMO ADAPTIRANU KU U u Nedeliš u i gradilište u Nedeliš u vel. 1050 m2, hitno i povoljno. mob. 091 5585 930 POSEDARJE - prodaje se gra evinska parcela 500m2 s gra evinskom dozvolom, blizina mora, mob. 098 935 44 55 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 66 m2 u Donjem Kraljevcu, mob. 098/970-7011 ZAGREB – obnovljen 2,5 sobni stan od 43 m2, odmah useljiv, zapad, blizina tramvaja i busa, 5.-ta stanica od trga, klima, vlas parking, povoljno prodajemo ili iznajmljujemo. mob. 098/539-350 PRODAJEM KU U u Donjoj Dubravi sa 1400 etvornih metara oku nice. mob 098/1625-200.

PRODAJEM KU U u G. Hraš anu na glavnoj cesti, 7 km do k i 10 km Vž, mob: 098/297-210.

PRODA JE SE NOVIJA VIKEND ku a u Dragoslavcu, pogodna za stanovanje i starija ku a u Šenkovcu na glavnoj ces .

Kontakt: 099/67-14-888 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob. 098-393-170 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru k, 46m2, visoko prizemlje, pogodno za uredski prostor. mob. 091/572-4557 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Murskom Središ u, mob. 098/954-9775 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE DVOSOBNI namješteni stan u k, odmah useljiv. mob. 099/565-9904 PRODAJE SE KU A u centru Strahoninca s oranicom, 640 hv, mob. 091/919-7023 STAN 4-SOBNI (etaža), novo, ispod Šafrana, s garažom, kredit osiguran, prodajem. mob 098/241-559 PRODAJE SE KU A u Šenkovcu, A. Šenoe 18a ili se mijenja za dvosobni stan, mob.

091/585-9404 MOLIM DA MI SE JAVI GOSPODIN iz Štefanca koji posreduje pri prodaji ku a i vikendica, jer sam izgubio broj. Telefon: 098/9176-477 PRODAJE SE KU A s garažom u M. Središ u, za sve detalje nazva na tel. 543-478 ili 098/294-046 PRODAJE SE STAN od 44m2 u Vukovarskoj 7, mob. 098/973-4986

*Iskazane maloprodajne cijene su akcijske i vrijede za gotovinsko plačanje | ilustaracije proizvoda su informativne i nemoraju odgovarati stvarnom izgledu proizvoda

www.qwest.hr info@qwest.hr

Tehnogrupa Čakovec | Kalnička 10 | 040 384 840 Qwest Varaždin | Kačićeva 5a | 042 313 666 Atrium Čakovec | K. Zrinski 2 | 040 311 400 Atrium Domašinec | K. Zrinski 1 | 040 863 727

Playstation 3 + igra

Playstation 2 + chip + joystick

Nintendo Wii + Motion Plus + igra + chip

PS3 Jailbreak2

Xbox 360 Slim + igra

1.899,00 kn

320 GB

Acer Aspire 5552G-P342G32M AMD Athlon II P340 2 GB DDR3 ATI HD4570 512MB, 15,6” 320GB, WebCam, HDMI

Compaq Preasrio CQ56-120SM AMD V140 2,30GHz, 1 GB DDR3 ATI HD4520 512MB, 15,6” 320GB, WebCam

249,00 kn

2.799,00 kn

250 GB

2.399,00 kn

80 GB

1.799,00 kn 899,00 kn Sony PSP GO 16GB + 10 igri (online)

Speedlink Volan Darkfire Racing PC/PS2/PS3

3.599,00 kn

2.299,00 kn Sony PS2 Memory

Sony PS2 Joystick

1.499,00 kn PSP 3004 + 2 Igre

2.899,00 kn

289,00 kn

149,00 kn

129,00 kn

TV LG LD465 SERIES DVB-T MPEG4, FULL HD 4ms, 60 000:1 Reprodukcija putem USB Porta, Divx HD, MKV

PC Basic Q2 + Monitor Asrock N68C-S UCC XFX ATI HD5450 512MB Athlon II X2 250 (3.0GHz) Kingmax 2GB DDR3 1333 Linkworld 321-420W Hitachi 500GB SATAII LG DVD-RW 22x Monitor LG W1946S Ti ko nica Mi nici

3.599,00 kn

1.499,00 kn X10i

N8

Galaxy S

iPhone 4 16GB

81cm 3.399,00 kn 94cm 4.099,00 kn 107cm 4.599,00 kn

3.799,00 kn

2.899,00 kn

2.899,00 kn

3.499,00 kn

PC Master Q1 Asrock H55M-LE POV NV GTS250 1GB Intel i3 540 (3.067GHz) Kingmax 4GB DDR3 1333 EVC 661-ML500W Hitachi 1TB SATAII LG DVD-RW 22x

2.999,00 kn

18. sije nja 2011.

PRODAJEM APARTMAN od 18m2 u Vodicama, namješten, tv, klima, kod hotela Imperijal. mob. 099/6818-912 FRIZERSKI SALON, novi, namješten, akovec, ulica Lj. Gaja 6, prodajem, tel.

098/241-559 PRODA JEM OBITEL JSKU KU U na selu za 110.000 eur, mogu a zamjena za stan, vikendicu ili dr. kombinacije. mob.

095/8190-349 STAN 2-sobni i 3-sobni s garažama, novo, kredit osiguran, prodajem, tel.

098/241-559 PRODAJEM GRADILIŠTE od 983m2 u Športskoj ulici, Mihovljan, 1/1 vl., papiri uredni. mob. 095/854-5627 TRAŽI SE STAN ili KU A u najam u Prelogu ili okolici. mob. 099/822-5053 IZNA JML JUJE SE S TAN u akovcu u ul. R. Boškovi a 39 (sudska ul), mob.

098/195-7448 PRODAJEM RESTORAN s apartmanima od 550m2 u Petr anima kod Zadra, sve opremljeno, blizina plaže, iz obiteljskih razloga, mob. 098/600-205

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN od 45m2 u akovcu, blizina ekonomske škole i gimnazije.

Sva brojila zasebna, tel: 095 551 0089 DAJE SE STAN U NAJAM od 100m2 u Prelogu, od 1.7.2011., mob. 091/760-8058 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za studen ce, tel. 390-291 PRODAJEMO KU U I IZNAJMLJUJEMO ODVOJENI STAN u ku i za uslugu održavanja iste, u Murskom Središ u, tel. 00386/70-832-720 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR ispred zgrade Policije, Svetojelenska 13, cijena 1.000 eur, mob. 095/584-8342 TRAŽI SE JEDAN ILI DVA CIMERA ZA STAN u Zagrebu, Maksimirska cesta (kod stadiona), hitno i povoljno, mob: 098/970-6563 IZNAJMLJUJE SE KU A u Nedeliš u, bra nom paru, mob. 098/807-843 TRAŽI SE KU A U NAJAM u akovcu, Šenkovcu ili Mihovljanu ili vikendica u Lopa ncu, od 1.7.2011., mob. 091/760-8058 POVOLJNO IZNAJMLJUJEM 3-SOBNI namješteni stan studen cama ili zaposlenim osobama, poseban ulaz. mob. 099/677-4304 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA i 3-sobni stan, sve namješteno, poseban ulaz i brojila, pl. centr. grijanje, garaža i spremište. mob.

091/5636-323

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI JEDNOSOBNI STAN s balkonom u k, povoljno. mob. 095/814-8715 PRODA JEM ILI IZNA JML JUJEM dvos o b n i s t a n u c e n t r u g r a d a , m o b.

098/806-339 IZNAJMLJUJE SE STAN u k, nenamješten i garsonijera nenamještena, tel.

384-515 ili 098/545-526 TRAŽI SE U NAJAM KU A ILI STAN u Prelogu ili okolici. mob. 099/518-3479 IZNAJMLJUJEM OBITELJSKU KU U na selu ženskoj osobi (besplatno – režije uklju ene), u zamjenu za iš enje iste i dvorišta. tel. 098/907-5967 IZNAJMLJUJE SE NOVIJI NAMJEŠTENI dvosobni stan na Sajmištu u k, mob.

098/632-300 AKOVEC, Trg E. Kvaternika: dva poslovna prostora za najam ili prodaju te ku a s dvorištem za prodaju. tel.

040/390-134 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI STAN u blizini stanice Buzovec. Zva poslije 17 sa na tel. 390-053 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU GARSONIJERU od 20 m2 u širem centru k, parking, odvojena brojila, internet i kds po želji, samcima ili studen ma, cijena 950 kn. tel. 095/8080-116 IZNAJMLJUJEM TROSOBNI STAN, akovec-jug, 75m2, kompletno namješten i opremljen, samo ozbiljne ponude na duže vrijeme, info: 091 44 125 84

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI JEDNOD EDNODNE DNOD DNEV VNI BIJELI I GRAHORASTI B GRAHO G AHOR GRA GR OR O RASTI PILIĆI PIL ILLIĆI DOSTAVA! DO OSTA AVA VA! VA V A!!

A , POKLANJAM bijelog poluperzijskog ma i a u dobre ruke i tri muška štenca hrvatskog ov ara. tel. 040/821-459. 098/132 2005 PRODAJEM ILI MIJENJAM za 200kg kukuruza jato plavih srpskih visokoleta a. mob.

098/915-0044 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Tel. 363-445

Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠĆE

tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

DVB-T MPEG4 prijemnici

već od

299kn

već od

2799,00 kn ٠ DVB-T prijemnici MPEG2 i MPEG4 DENVER DVBT41 DVBT

Digisat Strong Megasat Denver

već od

150kn 15 info@kerman.hr

www.kerman.hr

PRO DA JU S E: ženk a š arene r oze le i par plavih rozela. Povoljno! Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJEM ZE EVE male za tov, ze ice za rasplod i ze eve o iš ene, tel.

040/333-911 ili 091/906-6933 ŠTENCI NJEM. OV ARA od odli nih roditelja, cijepljeni i tetovirani, roditelji od vrhunskih njem. linija, s položenim ispi ma. mob. 099/591-5279 PRODAJEM PAPIGE nimfe, grice, rozekolise, personate, pjevaju e i rozele, patke mandarinke i karolinke, paunove, srebrne i pla naste fazane. mob. 098/912-3938 TOY PUDL – vrhunsko leglo, nagra ivani roditelji šampioni, tel. 544-092 ili 095/8370-827 PR O DA J E S E S V I N JA z a k l a nj e uz mog. klanja, cijena povoljna. mob.

092/2122-858 PRODAJE SE SVINJA težine 130kg. tel.

855-736

RAZNO PRODA JEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 PRODAJEM LAPTOP Dell500, odli an, ne grije se i ne stvara buku, 15,4” monitor, 3GB DDR, 120GB, Intel Celeron M2GHz, DVD-RW, wireless i dr., cijena: 2150 kn, mob. 091/520-5575 PRODAJE SE kombinirani plinski zidni bojler Junkers 24kw, korišten 4g., redovito održavan, cijena povoljna, mob.

098/192-7929 PRODAJEM TV 72 cm Smartvision mod.

KP2962AXT, srebrni, ravni ekran, star 3g., uš uvan, Scart, S-video in, za 900 kn (nije ksna, mogu a zamjena za drva), te novu digit. sobnu antenu Quadro SA-401 (za DVB-T ure aj), za 90kn. 091/5060-821 KOMPJUTER IBM Intel Pentium 4 1,6 GHz, 40Gb, tamno ku ište, mati na plo a IBM Soc 478, s monitorom, pkovnicom i mišem, cijena je 800 kn, mob.

091/5060-821 PRO DA JEM D RVA Z A O GR JE V b u kva, grab, hrast (sa dostavom). mob.

099/7644-432 BATAT (slatki krumpir) naran asti i ljubi as , naro ito pogodan za dijabe are, sportaše i djecu, cijena 10 kn/kg, na veliko po dogovoru. mob 098/9947-365.

KUHINJU, KAU I SOBU Meblo, crnu lijepu blagovaonsku garnituru (okrugli stol na razvla enje i 6 stolica), 2 TV 55 cm, trakaste zavjese, nove tepihe, sve vrlo o uvano i povoljno. Prodajemo zbog selidbe. mob.

098/539-350 PROVEDITE NEZABORAVAN TJEDAN U APARTMANU NA TENERIFIMA – POTPUNO BESPLATNO!!! Mob. 099/5155-064 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJE SE INVENTAR ZA TRGOVINU – dvije vitrine, kasa, mesoreznica i police, vrlo povoljno, Tel. 099/7975-740 PRODAJE SE MALO RABL JENA i jako o uvana odje a i obu a za dje ake od 0-5g., mob. 091/538 47 08, zva poslije 14 sa .

PRODAJEM potpuno novi laptop 20% ispod cijene, ra un, jamstvo, mob.

099/5725-882 LCD Sony 82cm KDL 32EX302 mpeg-4, novo, jamstvo, cijena 2.399 kn, mob.

098/987-5151 PRODAJE SE KVALITETNO BIJELO VINO rajnski rizling, muškat, šipon, tel 040 899 269 ili 098 1788 216 KUPINOVO VINO, ljekovito iz vlas te proizvodnje, bogato željezom, mineralima, vitaminima prodajem. Šaljem pouze em. mob. 098 1379 366 PRODAJU SE SKIJE s vezovima i pancerice vel. 40-41, plinska pe Maja 8 korištena samo jednu zimu i dva nova velika kofera za odje u. mob. 099/67-14-888 PRODAJEM: el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. prijenosni kreveti 125x65cm i limena vrata. Tel. 858-424 PRODAJU SE RABLJENI BETONSKI STUPOVI, mob. 095/858-143 iPhone 3G 16Gb, korišten, uš uvan, originalna kutija, sav pribor. Poklon gumena navlaka. Cijena 1.700 kn. T. 091/2177-558.

PRODAJEM TV ekran 63, ispravan, povoljno. Tel. 091/510-1064 NUDIM NAPITAK PREMA STAROM RECEPTU pro v raka i ostalih teških boles , mob. 091/1347-001 PRODAJE SE: namještaj i ostalo iz ku e, vanjska tenda i kamp prikolica (mog. registracija). tel. 360-214 ili 098/9788-078

Riješite se STRESA, Poboljšajte ZDRAVLJE Postanite SRETNIJI Prijavite se na radionice smijeha jer SMIJEH JE IZVOR ZDRAVLJA. info: 040 364 214 ili 098 922 9090 www.bio-top.hr

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

Ovdje je za samo

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004

mogao biti Vaš oglas Sve informacije na Iskoristi akciju u siječnju PRODAJU SE DIONICE Mesne industrije Vajda, mob. 092/2854-683 PRODAJEM BAGER-VILI AR, košara za iskop 40cm, tra na pila banzek i mašina za izradu brodskog poda, tel. 543-882 PRODA JEM SKIJE Carving Elan s vezovima 173cm, malo korištene, mob.

098/776-223 PRODAJEM SKIJE S VEZOVIMA (150kn), klizaljke i pancerice muške, ženske i dje je (150-200kn), te škrinju ladi arku (750kn). tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM moderni regal, trosjed, dvosjed, fotelja + stoli (garnitura za sjedenje puno drvo hrast), tapecirani krevet (500kn) i klavijature Yamaha DX-21 (1.500kn). tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJE SE VINO vrhunske kvalitete po pristupa nim cijenama, mob.

098/980-1231 PRODAJEM KRATKU ŽENSKU BUNDU od risa vel. 44, tel. 363-528 PRODAJEM PROZORSKA KRILA I BALKONSKA VRATA sa izo staklima bez štokova, povoljno, mogu a zamjena, mob. 091 559 4332 PRODAJEM DUGU ŽENSKU BUNDU od prirodnog krzna nerca vel. 38, zva prijepodne na tel. 040/313-624 PRODAJU SE dva ostakljena prozora s roletama, jedan sa balkonskim vra ma i kompl. sa štokom šir. 4m, cijena za oba 2.000 kn. mob. 095/851-4834 PRODAJU SE DJE JA KOLICA, kinderbet s madracem i posteljinom, hodaljka i vr . mob. 098/997-3741 DIGITALNI FOTOAPARAT Samsung ES65 10.2 megapixel 5xopt. zoom, novo, neraspakiran, garancija, 20% popusta, mini dv dig. kamera Sony DCR-HC, 24E, uš uvano, mob. 098/167-2624 PRODAJE SE perilica su a i ca e aparat. mob. 091/970-1929 SONY PS 1 konzola sa 20 igara za 200kn; el. gitara marke Stagg s poja alom, torbom, skoro novo, za 1.500 kn. Šaljem slike na mail po potrebi, mob. 099 842 9075 PRODAJEM Leg-Magic i Ab-Tronic, dvije sprave za trbušnjake, sauna pojas i pojas za vježbanje miši a - sve za 1.000 kn. mob. 092 302 5367 PRODA JU se sadnice SMREKE I JELE do 100 kom, visine od 40-70cm. Tel. 040/312-550.

POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.

Ako imate starih deka, plahti, ručnika darujte ih čakovečkom skloništu za napuštene životinje.

AMADEUS je na en kako luta oko akove kog dje jeg vrti a danima gladan i iscrpljen. Ro en je po etkom 2008. Unato tužnoj sudbini, taj pas se zna smijati. Pravi je veseljak i uvijek e vas veselo pozdraviti mašu i repom. Nije za lanac.

ASKA je mješanka haskija, ro ena u 11.mj. 2007.g. Treba joj veliko dvorište i mjesto za tr anje jer poput svih haskija koji su poznati po tome da vole tr ati ima puno energije. Vrlo je pametna i brzo u i. Nije za lanac!

BELA je da lmat inerk a ro ena 23.6.2006.g. Iznimno je mirne i dobre naravi. Ve je dugo u azilu i nadamo se da e uskoro na i novi dom. Bela se voli igrati s drugim psima i silno želi pažnju ljudi. Nije za lanac!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

802

UTORAK 18. sije nja 2011.

TV pregled

od 18.1.2011. do 24.1.2011.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

The perfect catch UTORAK, HRT 2, 20:50

FILM

Roman na komedija. Ben Wrightman ima tridesetak godina, radi kao nastavnik, djeca ga vole, nema stalnu djevojku iako je prili no zgodan, osje ajan, duhovit i zabavan. Svo slobodno vrijeme provodi na utakmicama bostonskog bejzbolskog ma Red Sox ili bave i se raznim navija kim ak vnos ma. Ima svoje doživotno zakupljeno mjesto u loži, koje je naslijedio od svog strica, od kojega je naslijedio i strast prema bejzbolu...

Pobješnjeli Max 2 FILM

SRIJEDA, NOVATV , 22:10

Nekoliko godina nakon što je osve o smrt svoje supruge, djeteta i partnera koje su ubili pripadnici zloglasne bande pod vodstvom Toecu era, bivši policajac Max Rockatansky luta cestama postapokalip ne Australije. U svom lutanju Max traži gorivo, hranu i ostale potrebne stvari za puko preživljavanje. Max nailazi na skupinu preživjelih koje terorizira banda brutalnih motociklista na elu koje stoje Humangus i njegov najbolji ratnik Wez...

To kovi ETVRTAK, HRT 2, 22:15

FILM

Crna komedija. Mladi Beogra anin Nemanja (D. Mi anovi ) odlu i jednog vikenda posje oca u malenom provincijskom mjestu. Tijekom puta uhva ga strahovito nevrijeme te se on skloni u motelu To ak pored ceste. Dobronamjerni Nemanja ni ne o ekuje na koga e tamo naletje : naime, gos motelskog restorana svakojaki su kriminalci, krijum ari oružja, dileri i pros tutke...

Preživjeli FILM

PETAK, RTL, 21:40

Bili su samo obi ni mladi ljudi dovedeni na sam rub svojih mogu nos . Što biste vi u inili da ostanete zarobljeni usred nepristupa nih planinskih vrhova, bez imalo nade u sutra?

Po povratku s natjecanja avion urugvajske ragbijaške ekipe pokvari se visoko nad Andama i sruši na nepristupa no podru je. Unato hladno i koja lomi kos i malim izgledima da e ih spasioci uop e primije , mladi se preživjeli ragbijaši svom snagom bore za život...

Zaštiti kod FILM

SUBOTA, NOVA TV, 20:05

Stru njak za ra unalnu sigurnost Jack Stanfield radi za banku Landrock Pacific smještenu u Seattleu. Pouzdan je zaposlenik na visokom položaju, koji je karijeru i ugled izgradio smišljaju i naju inkovitije ra unalne sustave protiv plja ke. Štiti nov ana sredstva banke od stalne prijetnje sve vještijih internetskih hakera uz pomo složene mreže traga a, pristupnih kodova i firewalla. Jackov položaj omogu ava lagodan život njemu, supruzi, arhitektici Beth, i dvoje male djece. Visok standard uklju uje i prekrasnu ku u izvan grada, uz ocean.

Duh FILM

NEDJELJA, RTL, 20:00

05.55 Najava programa 06.00 Tre a dob, emisija za umirovljenike (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 09.07 Lugarnica, serija 09.52 Vijes iz kulture (R) 10.00 Vijes 10.04 Vrijeme danas 10.05 Iz p je perspek ve, dok. serija 11.00 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 11.10 Debbie Travis preure uje 2 11.55 EP reportaža 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 EP reportaža 12.16 TV kalendar (R) 12.30 More ljubavi, telenovela 13.20 Puna ku a Ra era, serija 14.05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14.14 Vrijeme sutra 14.20 Me u nama 15.00 Moja obitelj, hum. serija 15.25 Proces 16.00 Hrvatska uživo 16.58 Vijes 17.10 Hrvatska uživo 17.20 HAK - Promet info 17.25 8. kat, talk show 18.15 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 18.28 Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom 18.40 Tvoja sam sudbina, telenovela 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 seklundi, ep reportaža 20.10 Hrvatsko prolje e: Sedamdesete, dok. serija 21.00 Misija: Zajedno 21.55 Paralele 22.30 Dnevnik 3 22.55 Sport 22.58 Vrijeme 23.00 Vijes iz kulture 23.10 Retrovizor: Kraljevi, serija (12) 23.55 Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija 00.40 Retrovizor: Dragi Johne, hum.

serija (R) 01.00 CSI: Miami, serija (R) 01.45 Moja obitelj, hum. serija (R) 02.15 Dva i pol muškarca, hum. serija (R) 02.35 Skica za portret 02.50 Paralele (R) 03.20 Proces (R) 03.50 Debbie Travis preure uje 2 (R) 04.35 Dobra žena, serija (R) 05.20 8. kat, talk show (R)

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ----------------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.50 11.20 12.05 12.40 ----------------------------13.10 --------------14.00 15.30 15.45 16.30 17.25 17.45 18.10 18.55 19.50 20.00 20.50 22.35 23.25 23.35 01.00

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Ku ni svemirci, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Ninin kutak Crtani lm Danica Lagodan život Zacka i Codyja, serija za mlade Školski program Navrh jezika Kratki spoj Paulino ljeto, serija za djecu Tvoja sam sudbina, telenovela (R) Globalno sijelo (R) Prizma, mul nacionalni magazin (R) Euromagazin (R) Mala TV (R) TV vr (R) Ninin kutak (R) Crtani lm (R) Danica (R) Školski program (R) Navrh jezika (R) Kratki spoj Minoes, nizozemski lm (R) Županijska panorama Lugarnica, serija (R) Šapta psima 1 Hannah Monana, serija za mlade Dva i pol muškarca, hum. serija Puna ku a Ra era, serija (R) Iz p je perspek ve, dok. serija (R) Hit dana Dobra žena, telenovela Ciklus komedija bra e Farrelly: The Perfect Catch, ameri ki lm CSI: Miami, serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Minoes, nizozemski lm (R) No ni glazbeni program

06.50 2 glupa psa, animirana serija 07.10 RTL ritam zona - Pri a o..., glazbena emisija 08.05 RTL ritam zona - Top 40 doma i, glazbena emisija 09.05 Bibin svijet, hum. serija 09.40 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 10.20 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 11.20 1001 no , dramska serija (R) 12.10 Ezel, dramska serija (R) 13.00 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.35 An eo i vrag, telenovela 16.10 Pod is m krovom, hum. serija 16.35 Kralj Queensa, hum. serija 17.00 Raymond, hum. serija 17.25 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 20.00 1001 no , dramska serija 20.45 Ezel, dramska serija 21.35 Zaljubljen do ušiju, igrani lm, roman na komedija (R) 23.05 RTL Vijes , informa vna emisija 23.20 Bratstvo, dramska krimi serija (dvije epizode) (12) 01.10 Astro show, emisija uživo (18) 02.10 Delta Force, igrani lm, akcijski triler (12)

06:45 07:35 08:00 08:15 08:30 09:30 10:20 11:50 13:10 13:50 14:45 15:40 16:40 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:10 23:45 00:00 01:35 02:05 02:55 03:55

Naši najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R Asi, serija R IN magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Najbolje godine, serija R Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Asi, serija Razbija , igrani lm (12) Ve ernje vijes Uboji strojevi, igrani lm (12) Bra ne vode, serija Heroji, serija Ezo TV, tarot show (18) Uboji strojevi, igrani lm (12) R 05:25 Heroji, serija R 06:10 IN magazin R 06:45 Kraj programa

Prava ljubav nikada ne umire. Sam (Patrick Swayze) i Molly (Demi Moore) sretan su i zaljubljen par koji uživa u svakom zajedni kom trenutku. Na poslu Sam otkrije nepravilnosti u bankovnim ra unima svog prijatelja i kolege Carla (Tony Goldwyn) i to mu prijavi te se ponudi prou iti slu aj.

No Carl istragu preuzima na sebe. Jedne ve eri u mra noj uli ici, nakon povratka iz kazališta, Sama i Molly presretne lopov (Rick Aviles) koji ubije Sama...

SPORT - IZDVAJAMO

TALK SHOW HRT 1

17.25

8. kat HUM.SERIJA HRT 1

Vaterpolo, Euroliga: Mladost – Olympiakos SPORT

Hokej, EBEL liga: Medveš ak – KAC

Srijeda, 19.1., HRT 2 15.55

SPORT

Petak, 21.1., HRT 2 17.15

ZVJEZDANI KUTAK Z

Robert Downey Jr. Petak, HRT 1, 23:35 sati

Robert Downey mla i ameri ki je glumac i glazbenik.

Sin je Roberta Downeya, nezavisnog filmaša i glumca.

Downey mla i je jednako poznat po svojim filmskim i TV ulogama kao i po uživanju narkotika i problemima sa zakonom. Svojom ulogom Charlieja Chaplina u biogra skom Chaplinu skrenuo je pozornost svjetske javnosti. Redatelj Richard Attenborough je bio oduševljen mladim glumcem, kao i filmski kriti ari. Za ovu ulogu nominiran za Oscara za najboljeg glavnog glumca. Godine 2000. je za ulogu u hit TV seriji Ally McBeal dobio Zlatni globus za najboljeg TV glumca u sporednoj ulozi, kao i nominaciju za Emmy. No, pri a je neslavno završila, jer mu je producent serije uru io otkaz, nakon što je ovaj (ponovo) uhi en zbog vožnje pod utjecajem opojnih droga. Oženjen producenticom Susan Levin, koju je upoznao na snimanju Gotike. S prvom suprugom Deborah Falconer se rastavio nakon 12 godina braka. Tijekom 1980-ih je punih sedam godina živio sa Sarah Jessicom Parker, a osim nje je izlazio i s Farah Fawcett, Umom Thurman, Marisom Tomei i Calistom Flockhart.

15:00

FILM NOVA TV

22:10

Moja obitelj

Razbija

Benov Boži po inje posjetom Jacoba Marleyja iz Boži ne pri e Charlesa Dickensa pa se ini da bi kod Harperovih moglo bi sumorno. Ali pošto Susan najavi da ovoga Boži a ne e bi ni boži noga drvca ni ukrasa, a što je najvažnije, ni obitelji, Ben pomisli da su se svi njegovi Boži i stopili u jedan. Susan ga otpravi u miran hotel na selu gdje mu ostatak obitelji Harper ne može pokvari ‘neblagdanski’ Boži . Me u m, Susan ima u planu svoju verziju savršenoga Boži a te povede cijelu obitelj da iznenadi blaženoga Bena na veliki dan. Nije potrebno ni re i da sve krene po zlu ve od samoga po etka...

Nakon osmogodišnje službe u specijalnoj postrojbi ameri ke vojske, narednik Chris Vaughn (Dwayne Johnson) vra a se u svoj rodni grad, traže i posao u mjesnoj tvornici.

Od šerifa doznaje da je tvornica zatvorena prije šest mjeseci i da je sad kockarnica Wild Cherry, iji je vlasnik njegov bivši školski prijatelj Jay Hamilton (Neal McDonough), glavni izvor radnih mjesta i prihoda u gradu. Chris odlazi ku i i susre e svojeg najboljeg prijatelja, Raya Templetona (Johnny Knoxville), koji je organizirao utakmicu ameri kog nogometa sa svojim prijateljima...

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje 18:10 Jukebox 19:00 Vijes 19:20 VOA 19:30 Hrana i vino 20:00 akove ki kutak 21:00 Vijes 21:30 Igrani lm 23:15: Zapisano u zvijezdama 00:15 Me imurje danas 00:30 Erotski program 01:30 Videostranice

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:00 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA kontakt emisija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

MAGAZIN RTL

23.30 18.00

Exkluziv Tabloid

SERIJA NOVA TV

20:05

Najbolje godine

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 10.00 Dobro jutro 12.30 NLP, Razvedrilna oddaja 15.15 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 16.05 Na Lepše 16.30 Dober Dan, Koroška 17.00 Glasnik, oddaja TV Maribor 17.25 Mostovi - Hidak: Lu ka – Pitypang 17.55 Zakladi Civilizacije, Francoska Dokumentarna Serija 18.55 Impro Tv: Violeta Tomo in Boštjan Gomba 19.20 Tranzistor 20.00 Knjiga Mene Briga - Derek Bailey: Improvizacija, Njena Narava in Praksa v Glasbi 20.30 Babilon. tv.: Starost/mladost 20.50 Dediš ina Evrope: Igralec Na Sre o, Ruski film 22.25 Brane Ron el Izza Odra 23.55 Kdo Bo Koga?, Ameriški film, ponovitev 01.40 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Zabranjena ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Dr. House, serija 21.55 Mentalist, serija 22.30 24 UR 22.55 Chuck, serija 23.45 30 kamen, serija 0.20 Policajci, serija 1.15 No na panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Überflieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 SOKO Kitzbühel 21.00 ZiB Flash 21.10 Ameri ki film 22.45 Lije nikov dnevnik, serija 23.35 No ni program

SRIJEDA 19. sije nja 2011.

06.05 06.10 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10 11.05 11.15 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.25 16.00 16.58 17.10 17.20 17.25 18.10 18.23 18.30 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.55 22.30 22.55 22.58 23.00 23.10 00.05 00.50

Najava programa Me u nama (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Lugarnica, serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Iz p je perspek ve, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show EP reportaža Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaža TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Puna ku a Ra era, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Rije i život, religijski program Moja obitelj 8a, hum. serija Indeks, emisija o školstvu Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo HAK - Promet info 8. kat, talk show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Tvoja sam sudbina, telenovela LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 seklundi, ep reportaža Vitezovi južnog Bronxa, ameri ki lm Policijske pri e, dok. serija Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Drugi format Retrovizor: Kraljevi, serija (12) Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija

ETVRTAK 20. sije nja 2011.

01.35 Retrovizor: Dragi Johne, hum. serija (R) 01.55 CSI: Miami, serija (R) 02.40 Moja obitelj, hum. serija (R) 03.10 Drugi format (R) 03.55 Oprah show (R) 04.40 Dobra žena, serija (R) 05.25 8. kat, talk show (R)

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ----------------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 11.45 12.45 ----------------------------13.15 --------------14.00 15.30 15.45 15.55 17.10 17.30 17.50 19.30 19.50 20.00 20.50 22.40 23.30 23.40 01.00

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Ku ni svemirci, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Kr prikazuje Crtani lm EBU drama za djecu Lagodan život Zacka i Codyja, serija za mlade Školski program Chiak junior Kako nastaje Paulino ljeto, serija za djecu Prijenosi iz Sabora Reporteri (R) Mala TV (R) TV vr (R) Kr prikazuje (R) Crtani lm (R) EBU drama za djecu Školski program (R) Chiak junior (R) Kako nastaje (R) Ona i ja, kineski lm (R) Županijska panorama Crtani lm Vaterpolo, Euroliga: Mladost Olympiakos, prijenos Crtani lm Svjetsko prvenstvo u rukometu (m) - emisija Svjetsko prvenstvo u rukometu (m): Hrvatska Srbija, prijenos Svjetsko prvenstvo u rukometu (m) - emisija Hit dana Dobra žena, telenovela Ciklus akcijskih lmova: Opasan let, ameri ki lm CSI: Miami, serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Ona i ja, kineski lm (R) No ni glazbeni program

06.40 2 glupa psa, animirana serija 07.00 RTL ritam zona - Retro,

glazbena emisija 09.00 Bibin svijet, hum. serija 09.40 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 10.20 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 11.20 1001 no , dramska serija (R) 12.05 Ezel, dramska serija (R) 13.00 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.30 An eo i vrag, telenovela 16.05 Pod is m krovom, hum. serija 16.35 Kralj Queensa, hum. serija 17.00 Raymond, hum. serija 17.25 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 20.00 1001 no , dramska serija 20.45 Ezel, dramska serija 21.35 Put osvete, krimi serija 22.25 Kos , krimi serija (12) 23.15 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 00.05 RTL Vijes , informa vna emisija 00.20 Bratstvo, dramska krimi serija (dvije epizode) (12) 02.05 Astro show, emisija uživo (18) 03.05 Zaljubljeni do ušiju, igrani lm, roman na komedija (R)

06:45 07:35 08:00 08:15 08:30 09:30 10:20 11:50 13:10 13:50 14:45 15:40 16:40 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:10 23:55 00:10 01:45 02:15 03:05 04:05 06:05 06:45

Naši najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R Asi, serija R IN magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Najbolje godine, serija R Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Asi, serija Pobješnjeli Max 2, igrani lm (12) Ve ernje vijes Razbija , igrani lm (12) R Bra ne vode, serija Na rubu zakona, serija (12) Ezo TV, tarot show (18) Gusar, igrani lm (15) IN magazin R Kraj programa

SPORT HRT 2

06.05 06.10 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.04 10.05 11.05 11.15 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.25 16.00 16.58 17.10 17.20 17.25 18.15 18.28 18.40 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05 21.55 22.30 22.55 22.58 23.00 23.10 00.10 00.55 01.40 02.00 02.30

Najava programa Rije i život, religijski program (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Lugarnica, serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Iz p je perspek ve, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show EP reportaža Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaža TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Puna ku a Ra era, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Trenutak spoznaje Moja obitelj 8b, hum. serija Doma i dok. lm Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo HAK - Promet info 8. kat, talk show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Tvoja sam sudbina, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 seklundi, ep reportaža 1 pro v 100, kviz Moving On, dramska serija Pola ure kulture Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Putovima rijeke Amazone, dok. serija Retrovizor: Kraljevi, serija (12) Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija Retrovizor: Dragi Johne, hum. serija (R) Moja obitelj, hum. serija (R) Dva i pol muškarca, hum. serija

02.50 03.20 03.50 04.35 05.20

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ---------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 12.40 ---------------------13.10 --------------14.00 15.30 15.45 16.30 17.25 17.45 18.15 19.00 19.35 19.50 20.05 21.45 22.15 22.25 23.55 01.25

(R) Doma i dok. lm Pola ure kulture (R) Oprah show (R) Dobra žena, serija (R) 8. kat, talk show (R)

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Ku ni svemirci, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Crtani lm Crtani lm Lagodan život Zacka i Codyja, serija za mlade Školski program: Kokice Abeceda EU Paulino ljeto, serija za djecu Prijenosi iz Sabora Mala TV (R) TV vr (R) Crtani lm (R) Crtani lm (R) Školski program (R) Kokice (R) Abeceda EU Nestašna Katy, kanadski lm (R) Županijska panorama Lugarnica, serija (R) Šapta psima 1 Hannah Monana, serija za mlade Dva i pol muškarca, hum. serija Puna ku a Ra era, serija (R) Dok. serija Hit dana Svjetsko prvenstvo u rukometu (m) - emisija Svjetsko prvenstvo u rukometu (m): Hrvatska - Danska, prijenos Svjetsko prvenstvo u rukometu (m) - emisija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Filmovi naših susjeda: To kovi, sprski lm (15) Nestašna Katy, kanadski lm (R) No ni glazbeni program

20.10

SERIJA RTL

17.50

20.00

Obiteljski lm. Uspješan poslovni ovjek Richard Mason (T. Danson) privremeno je ostao bez posla. Kako ne bi sjedio besposlen, prihva a posao u itelja sa skra enim radnim vremenom u osnovnoj školi u Bronxu. Podu ava etvrti razred, u kojemu su sva djeca Afroamerikanci ili Portorikanci, kao i ve ina stanovnika Bronxa.

Ve ina u enika jedva svladava gradivo, zaostaju za programom, nepristojno se ponašaju i drski su. Svakodnevno su izloženi zlostavljanjima na ulici, a ve ini od njih roditelji su narkomani i u zatvoru...

Shvativši da je upao u Edinu prljavu igru, profesor Ozdžan joj ozbiljno zaprijeti da e svaku njezinu spa ku prijaviti policiji, ali i Šeherezadi i Onuru. Eda, u strahu od mogu eg poniženja, gurne profesora s gradilišta tvrtke Binjapi. Eda je u panici zbog zlo ina koji je po inila i pokušava se do epa Šeherezadinog ra unala kako bi obrisala bilo kakve dokaze. Kerem i Benu uzbu eni su zbog približavanja poroda. Edu šokira još jedan posjet majke Kevser i djevoj ice Marve. Onur i Šeherezada razdvojeni gore u vatri ežnje. Obitelj Evliyaoglu jako je uzbu ena zbog su enja Fusun...

12:00 VIDEOSTRANICE 16:00 Danas na programu 16:02 Yoga&Pilates 16:30 Hana i vino 17:00 Vijes 17:05 akove ki kutak, ponavljanje 18:10 Jukebox 19:00 Vijes 19:20 VOA 19:30 Hrana i vino 20:00 Pove alo 21:00 Vijes 21:30 Marija milos puna, drama 23:30 Vijes 00:00 Erotski program 01:00 Videostranice

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 00:05 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI TV ORDINACIJA kontakt emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KOKTEL mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma REPORTAŽE SA ZEMLJE MIRA emisija o prirodi NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ZONA ZODIJAKA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21.35

Put osvete

EMISIJA HRT 1TV SERIJA NOVA

21.00

Asi

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 10.00 Dobro jutro 12.30 Le Vie En Rose, Ve er Šansonov 2010 14.30 Bleš ica, oddaja o Modi 15.00 Tranzistor 15.35 Impro Tv: Violeta Tomo in Boštjan Gomba , 11. oddaja 16.00 Knjiga Mene Briga - Derek Bailey: Improvizacija, Njena Narava in Praksa v Glasbi 16.20 Osmi Dan 16.50 Babilon.tv.: Starost/ mladost 17.10 Mostovi – Hidak 17.40 rno Beli asi 18.00 Železna Zavesa - Trak Življenja, Angleška Dokumentarna oddaja, ponovitev 18.55 Koncert - Korn: Unplugged 19.50 Žrebanje Lota 20.00 Ko Pop Sre a Klasiko, Glasbeno Dokumentarna oddaja 22.00 Moja Mala Vas, eškoslovaški lm, ponovitev 23.35 Slovenska Jazz Scena: Big Band Rtv Slovenija, Ernie Wa s in Michael Abene 00.40 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebi na ljubav, serija 16.00 Zabranjena ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Prvi vitez, lm 21.55 Ekipa za o evid, serija 22.45 24 UR 23.05 Chuck, serija 23.55 30 kamen, serija 0.20 Policajci, serija 1.15 No na panorama

6.00 Dje ji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj...

18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 No ni program

23:15 23:30

02:40 03:10 04:00 05:00 06:25

DOK.SERIJA HRT 1

14.00

Nestašna Katy SERIJA RTL

Naši najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R Asi, serija R IN magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Najbolje godine, serija R Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Asi, serija Provjereno, informa vni magazin Ve ernje vijes Ubojstvo u Orient expressu, igrani lm (12) Pobješnjeli Max 2, igrani lm (12) R Vjerovali ili ne, dokumentarna serija Na rubu zakona, serija (12) Ezo TV, tarot show (18) Ubojstvo u Orient expressu, igrani lm (12) R Kraj programa

23.10

Putovima rijeke Amazone FILM HRT 2

Vitezovi južnog Bronxa 1001 no

06:45 07:35 08:00 08:15 08:30 09:30 10:20 11:50 13:10 13:50 14:45 15:40 16:40 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:10

01:00 06.40 2 glupa psa, animirana serija 07.05 RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija 08.00 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija 09.00 Bibin svijet, hum. serija 09.40 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 10.20 Ve era za 5, lifestyle emisija (R)

Svj. prvenstvo u rukometu (m): Hrvatska – Srbija FILM HRT 1

11.20 1001 no , dramska serija (R) 12.10 Ezel, dramska serija (R) 13.05 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.35 An eo i vrag, telenovela 16.10 Pod is m krovom, hum. serija 16.35 Kralj Queensa, hum. serija 17.00 Raymond, hum. serija 17.25 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 20.00 1001 no , dramska serija 20.45 Ezel, dramska serija 21.35 Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) 23.10 Ku anice, humorna dramska serija 00.00 RTL Vijes , informa vna emisija 00.15 Ku anice, humorna dramska serija 01.00 Put osvete, krimi serija (R) 01.45 Astro show, emisija uživo (18) 02.45 Kos , krimi serija 03.30 Zaboravljeni slu aj, krimi serija

Obiteljska drama. Katy Carr (A. Pill) najstarije je dijete u obitelji dr. Philipa Carra (K. Whately).

Djeca rastu bez majke, koja je prerano umrla, a o njima se brine stroga teta Izzie (M. Burns).

Katy, bistra i temperamentna djevoj ica na pragu odrastanja, nestašna je i živahna, pa te Izzie zadaje najviše muke. Nakon zadnje nepodopš ne otac i teta odlu e da mora u internat. A tu zadnju nepodopš nu pripremila je sa svojim najbojim prijateljem Nedom u dobroj namjeri: da raketama do ekaju dolazak dugo o ekivane ro akinje Helen...

12:00 16:02 16:02 17:00 17:05 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:15 23:00 23:15 00:15 01:15

VIDEOSTRANICE Danas na programu Hrana i vino Vijes Pove alo, ponavljanje TV Jukebox Vijes VOA Hrana i vino Koncert Vijes VOA .HR(poslovni magazin) Okolo k(r)ole Vijes Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE

FILM NOVA TV

23.30

Ubojstvo u Orient Expressu Biba se brine da djeca ne u u u sobu dok se ona i Martin maze jer misli da bi ih taj prizor mogao traumatizirati za cijeli život. Poslovo a Piškori pokušava održati sastanak u du anu, no djelatnici ga neprestano prekidaju. Zbog dodatnog ismijavanja, Biba i Milivoj kažnjeni su dežurstvom za vrijeme vikenda. ur i se žuri na spoj, ali ne želi otkriti s kim. Darko se treba na i s Viktorom i njegovom mamom, koja mu želi kupiti videoigricu, znaju i da njegovi nemaju novaca...

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 14:15 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KUTIONICA dje ja emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 20 U 20 talk show NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

23.10

Ku anice

MAGAZIN NOVA TV

18.25

IN magazin

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 10.00 Dobro jutro 12.45 Glasbena oddaja 13.15 Slovenska Jazz Scena: Big Band Rtv Slovenija, Ernie Wa s in Michael Abene 14.15 Zakladi Civilizacije, Francoska Dokumentarna Serija 15.10 Drevesa Pripovedujejo: Lipa, Dokumentarna Serija 15.40 Ugriznimo Znanost: Zahtevne Gradnje, oddaja o Znanos 16.00 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 16.30 Kraji in Obi aji, oddaja TV Koper-Capodistria 17.00 Mostovi - Hidak: Brez Meja – Határtalan 17.30 To Bo Moj Poklic: Polagalec Kerami nih Oblog, Izobraževalna Serija 18.00 Mala Dorritova, Angleška nadaljevanka 19.00 Koncert - Joss Stone: Live At Montreux 20.00 Landru, Morilec Žensk, Francoski lm 21.35 Ljubice, Angleška nadaljevanka 22.25 Profesor, Italijanska nadaljevanka, ponovitev 00.00 Vprašaj Prah, Ameriški Barvni lm, ponovitev 02.00 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Zabranjena ljubav, serija 15.00 Najbolje godine, serija 16.00 Sebi na ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 U njenim cipelama, lm 21.50 Ekipa za o evid, serija 22.40 24 UR 23.00 Vitez za volanom, serija 23.50 30 kamen, serija 0.15 Policajci, serija 1.10 No na panorama

6.00 Dje ji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Sommerkabare 23.05 Dobrodošli 23.15 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

PETAK 21. sije nja 2011.

06.05 06.10 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.25 16.00 16.58 17.10 17.18 17.20 17.50 18.20 18.30 18.40 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.00 22.25 22.28 22.30 22.40 23.35

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Lugarnica, serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Iz p je perspek ve, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show EP reportaža Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaža TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Puna ku a Ra era, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Drugo mišljenje Moja obitelj, hum. serija Prosidba divojke u Mu u, emisija pu ke i predajne kulture Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo HAK - Promet info Doma i dok. lm Iza ekrana Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom U istom loncu, kulinarski show Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 seklundi, ep reportaža Mjesec superjunaka: Catwoman, ameri ki lm Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Pe dan, talk show Filmski maraton: Kiss Kiss

SUBOTA 22. sije nja 2011.

Bang Bang, ameri ki lm (12) 01.25 Filmski maraton: Catwoman, ameri ki lm (R) 03.10 Moja obitelj, hum. serija 03.40 Skica za portret 03.45 Pe dan, talk show (R) 04.35 Muškarcu na stablima, serija (R) 05.20 U istom loncu, kulinarski show (R)

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ----------------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 11.20 12.50 ----------------------------13.25 15.00 15.15 16.00 16.40 17.15 19.50 20.00 20.50 21.40 21.50 23.30 00.15 00.45

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Ku ni svemirci, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Kr prikazuje Crtani lm Tajni dnevnik patke Ma lde Lagodan život Zacka i Codyja, serija za mlade Školski program Puni krug Glazbeceda Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu Prijenosi iz Sabora Kitzbuehel: Svjetski skijaški kup - superG, prijenos Mala TV (R) TV vr (R) Kr prikazuje (R) Crtani lm (R) Tajni dnevnik patke Ma lde (R) Pira Silicijske doline, ameri ki lm Županijska panorama Lugarnica, serija (R) Briljanteen Ritam tjedna, glazbeni magazin Hokej, EBEL liga: Medveš ak - KAC, prijenos Hit dana Svemirska istraživanja, dok. lm Muškarci na stablima, serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Umorstva u Midsomeru, mini-serija Na rubu znanos Garaža (R) No ni glazbeni program

06.40 2 glupa psa, animirana serija 07.00 RTL ritam zona - Urban,

glazbena emisija 09.05 Bibin svijet, hum. serija 09.40 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 10.20 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 11.25 1001 no , dramska serija (R) 12.10 Ezel, dramska serija (R) 13.05 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.35 An eo i vrag, telenovela 16.10 Pod is m krovom, hum. serija 16.35 Kralj Queensa, hum. serija 17.00 Raymond, hum. serija 17.25 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 20.00 Policajac s Beverly Hillsa 3, igrani lm, akcijska komedija 21.40 Preživjeli, igrani lm, drama (12) 23.50 RTL Vijes , informa vna emisija 00.05 Serenity: Bitka za budu nost, igrani lm, znanstvenofantas ni (12) 02.00 Astro show, emisija uživo (18) 03.00 Policajac s Beverly Hillsa 3, igrani lm, akcijska komedija

06.05 06.10 06.45 07.00 07.30 08.00 08.10 09.30 09.50 10.00 10.08 10.09 10.10 10.45 11.15 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.00

06:45 Naši najbolji dani, serija 07:35 Gospodin Magoo, crtana serija 08:00 Bumba, crtana serija 08:15 Graditelj Bob, crtana serija 08:30 Roary, crtana serija 09:30 Slomljeno srce, serija R 10:20 Gumus , serija R 11:50 Asi, serija R 13:10 IN magazin R 13:50 Zauvijek zaljubljeni, serija 14:45 Slomljeno srce, serija 15:40 Provjereno, informa vni magazin R 16:40 Gumus, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Gumus, serija - nastavak 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Pritajena vatra, igrani lm 21:55 Smrtonosni val 1 i 2, mini serija 00:55 Pla enik, igrani lm (12) 02:25 Meni pripadaš, grani lm (15) 03:50 Na rubu zakona, serija (12) 04:35 Ezo TV, tarot show (18) 06:05 IN magazin R 06:40 Kraj programa

FILM HRT 1

14.30 15.00 15.15 15.45 16.05 16.40 16.45 16.46 16.50 17.55 18.45 19.15 19.30 19.56 20.01 20.10 21.55 22.10 22.15 00.05 01.35 03.15 03.20

Najava programa Drugo mišljenje (R) TV kalendar Iza ekrana (R) Prosidba divojke u Mu u, emisija pu ke i predajne kulture Hrvatska kronika BiH Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Buchanan jaše sam, ameri ki lm Skica za portret Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas HAK - Promet info Ku ni ljubimci Generacija Y Normalan život, emisija o obitelji Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (R) Veterani mira, emisija za branitelje Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi, me ureligijski magazin Eko zona Kulturna baš na Opera box: Silvestrovo u Dresdenu Jelovnici izgubljenog vremena Euromagazin Vijes Vrijeme sutra HAK - Promet info Reporteri Život u krošnjama, dok. serija Potroša ki kod LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Dora 2011 Vijes Vijes iz kulture Uvje predaje, australskobritanski lm (15) Filmski maraton: Izbori 2, hongkonški lm (18) Filmski maraton: Uvje predaje, australskobritanski lm (15) (R) Skica za portret Jelovnici izgubljenog

vremena (R) 03.40 Reporteri (R) 04.40 Opera box: Silvestrovo u Dresdenu (R) 05.10 Potroša ki kod (R)

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.50 Najava programa 07.55 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.20 Plesne note, serija za djecu 08.45 Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh -------- Vrijeme je za Disneyja: Einstein i i 09.35 Pripovjeda : Gr ki mitovi, serija za djecu 10.00 serija za djecu 10.25 ni DA ni NE 11.20 Kitzbuehel: Svjetski skijaški kup - spust, prijenos 12.35 Abel i udesno dizalo, nizozemski lm za djecu (R) 14.20 Filmska ma neja: Glavna borba, ameri ki lm 16.25 Vaterpolo, Jadranska liga: Jug - Primorje, prijenos -------- Svjetsko prvenstvo u rukometu (m) - prijenos + emisija 19.25 Glazbeni specijal 20.00 Popust na koli inu, ameri ki lm 21.35 Skladište 13, serija (12) 22.20 Skladište 13, serija (12) 23.10 Vrijeme je za jazz: Boško Petrovi 00.10 Dora 2011 (R) 01.50 No ni glazbeni program

20.00

Policajac s Beverly Hillsa 3 Pripremite se za najlu u vožnju u zabavnom parku! Za vrijeme policijske akcije u razmjeni vatre, inspektor Douglas Todd pogiba. Prije nego što izdahne, Todd zatraži Axela Foleyja da prona e osobu koja ga je smrtno ranila.

Axela trag vodi do Wonder parka. U zabavnom parku, zajedno sa starim partnerom Rosewoodom i novim Flintom, Foley susre e šefa osiguranja Ellisa De Walda, kojeg prepoznaje kao Toddova ubojicu...

12:00 16:02 16:30 17:00 17:10 janje 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:30 22:15 23:15 23:30

VIDEOSTRANICE Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes Koncert, ponavlTV Jukebox Vijes VOA Hrana i vino Vaše zdravlje Vijes Okolo k(r)ole Trzalica Vijes Erotski program

FILM NOVATV

06.55 2 glupa psa, animirana serija (dvije epizode) 07.45 Škola za vampire, animirani lm (dvije epizode) 08.20 U ilica, kviz za djecu 08.55 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 10.20 Sinovi i k eri,

20.10

Pritajena vatra

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:15 22:00 22:30 23:40 ------23:05 23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI OTVORENI STUDIO kontakt emisija ŠTO UZROKUJE BOLEST? dokumentarna emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA VEKERICA VIJEST VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA 20 U 20 talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija MAJSTOR KUHINJE talijanski specijalite FLASH NEWS - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ZONA ZODIJAKA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21.40

Preživjeli

MINI SERIJA NOVA TV

17:00 17:10 18:10

23:35 01:15 02:40 04:10 05:35 07:15

FILM HRT 2

FILM RTL

FILM RTL

11:25 11:55 12:55 13:55 14:55

Njihova liga, igrani lm Televizijska posla, serija Bra ne vode, serija Bra ne vode, serija Peppa, crtana serija Timmy Time, crtana serija Winx, crtana serija Chuggington, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Televizijska posla, serija R Frikovi, serija U sedmom nebu, serija Privatna praksa, serija Smrtonosni val 1 i 2, igrani lm Vijes Nove TV Smrtonosni val 1 i 2, igrani lm -nastavak Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show R Dnevnik Nove TV Zaš tni kod, igrani lm Umorstvo u bazi Presidio, igrani lm (12) Momentum, igrani lm (12) Meni pripadaš, igrani lm (15) R Ezo TV, tarot show (18) Pla enik, igrani lm (12) R Zaš tni kod, igrani lm R Kraj programa

20.00

Popust na koli inu

20.05

Jack Taggart (Steven Seagal) je agent koji radi za Agenciju za zaš tu okoliša. Jacka šokiran vijest da su njegov šef Phil Pratt i najbolji prijatelj Frank Elkins prona eni mrtvi u Kentuckyju nakon što je Frankov kamionet pao u rijeku. Kentuckyjevska policija vjeruje da je rije o nesre i, no Agencija za zaš tu okoliša ne misli da je njihova smrt slu ajnost. Prije pogibelji Frank je poslan u Jackson da istraži navode iz anonimnog pisma o zaga enju zbog kojeg je došlo do pomora riba i obolijevanja ljudi...

06:15 08:15 08:45 09:10 09:40 10:00 10:15 10:45 11:00

19:15 20:05 21:55

Catwoman FILM RTL

humoris na serija (R) 11.05 Malcolm u sredini, humoris na serija (dvije epizode) 12.00 Bingo Long, igrani lm, komedija 13.55 Kako se Stella vra la u formu, igrani lm, roma na komedija 16.00 ekaju i izdisaj, igrani lm, roma na komedija 18.00 Zvijezde Ekstra: Brad Pi , zabavna emisija (R) 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ljubav je na selu, dok. serija 20.00 Krokodil Dundee, igrani lm, avanturis ki 21.40 Dani groma, igrani lm, akcijski 23.25 Zmajevo srce, igrani lm, akcijski (12) 01.00 Astro show, emisija uživo (18) 02.00 Preživjeli, igrani lm, drama (12)

21.55

Smrtonosni val

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.50 Cor na: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Superveleslalom (Ž), prijenos 10.50 Magazin v Alpskem Smu anju 11.20 Kitzbühel: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Superveleslalom (M), prijenos 12.55 Glasnik, oddaja TV Maribor 13.20 rno Beli asi 13.40 z Glavo Na Zabavo, Mladinska oddaja 14.05 Univerza 14.30 Circom Regional, oddaja TV Maribor 14.55 Primorski Mozaik 15.25 Na Lepše 15.50 Opus 16.25 Zakopane: Svetovni Pokal v Smu arskih Skokih, prijenos 18.15 Migaj Raje z Nami, oddaja za Razgibano Življenje 19.00 Glasborola 20.00 Prava Ideja!, Poslovna oddaja, ponovitev 20.30 Srebrna Nebesa, Dokumentarni Feljton 21.00 Po z Vzhoda, Nizozemska Dokumentarna Serija 21.55 Kingdom, Angleška nadaljevanka 22.45 Ma jski Mišmaš, Koprodukcijski lm, 00.20 Ljuba, Grški lm, ponovitev 02.00 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Zabranjena ljubav, serija 15.00 Najbolje godine, serija 16.00 Sebi na ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 16 ulica, lm 21.25 Kos , serija 22.15 24 UR 22.35 Za umrijet, lm 0.30 No na panorama

5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blümchen 12.40 Dje ji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humoris na serija 16.50 Charmed 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ameri ki lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Nogomet 0.20 No ni program

20.00

FILM NOVATV

20.05

Krokodil Dundee

Momentum

Michael J. Dundee (Paul Hogan) je lovac na krokodile koji živi u australskoj pus nji, gdje organizira safari sa svojim prijateljem i mentorom Walterom Reillyjem (John Meillon), a zbog svojeg je posla pozna ji pod nadimkom Krokodil Dundee.

Nakon što pri a o tome kako je preživio napad krokodila obi e svijet, u Australiju iz New Yorka stiže novinarka Sue Charlton (Linda Kozlowski) kako bi ga intervjuirala. Izme u njih dvoje ra a se privla nost, pa Sue Michaela poziva u New York.

Tamo e shva kako se život velikoga grada uvelike razlikuje od onoga kod ku e...

Kad trojica muškaraca s telekine kim mo ima, predvo ena Adrianom Geigerom (Michael Massee), orobe oklopni auto, skepti na agentica FBI-a Jordan Ripps (Teri Hatcher) i njegov partner Frank McIntyre (Carmen Argenziano) ne vjeruju svjedocima koji prepri avaju na što je sve ta banda sposobna. U me uvremenu, bivši agent Raymond Addison (Louis Gosse Jr.) proganja Geigera, lana njegove posebne jedinice, te ucjenjuje profesora zike Zacharyja She orda (Grayson McCouch) da na e lokaciju na kojoj su smješteni Geiger, njegova k i i njihova zajednica ljudi s telekine kim sposobnostima. Ponovni susret Geigera i Addisona dovest e do tragi nih posljedica. SAD, Njema ka, 2003., triler.

Redatelj: James Seale...

07:57 08:00 12:00 13:00 13:30 14:00 14:30 15:00 15:30 16:15 17:00 17:10 18:00 19:00 19:10 20:00 22:00 23:00 23:30 01:15

Danas na programu Dje ja TV Vaše zdravlje, ponavljanje Dom2 Celebri city Hrana i vino Zoona, emisija o ku nim ljubimcima Obzori, emisija o kulturi Auto-moto nau ca Zagljaj ljepote Vijes .HR(poslovni magazin) Poljoprivredni savjetnik Vijes Jukebox Igrani lm Okolo k(r)ole Me imurje danas Erotski program VIDEOSTRANICE

09:43 09:45 10:00 11:00 12:00 13:00 13:15 14:45 15:25 15:45 16:00 17:00 18:00 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA PRVA HNL JUNIORI snimka utakmice ŠTO UZROKUJE BOLEST? dokumentarna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA OTVORENI STUDIO kontakt emisija KUTIONICA dje ja emisija MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi MOJA ISTRA dokumentarna emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal SVIJET ROMA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŽELJKO MALNAR - MALI NO NI RAZGOVORI kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

EMISIJA RTL

19.05

Ljubav je na selu

FILM NOVA TV

21.55

Umorstvo u bazi Presidio

06.00 Zabavni Infokanal 06.50 Skozi as 07.15 Primorski Mozaik 07.50 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 08.20 Pogledi Slovenije 09.50 Cor na: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Superveleslalom (Ž), prijenos 11.20 Kitzbühel: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Smuk (M), prijenos 12.55 Otepää: Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju, Smu arski Tek - 15 Km (M) Klasi no, prijenos 14.10 Otepää: Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju, Smu arski Tek - 10 Km (Ž) Klasi no, prijenos 15.00 Po z Vzhoda, Nizozemska Dokumentarna Serija 16.25 Zakopane: Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju, Smu arski Skoki, prijenos 18.15 Odprto Prvenstvo Slovenije v Namiznem Tenisu, Posnetek Iz Velenja 20.00 Romy, Nemški lm 21.45 Moja Žena, Maurice, Francoski lm, ponovitev 23.25 Lovec Na Ljudi, Islandska Mini Serija, ponovitev 00.50 Zabavni Infokanal

7.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.10 Provjereno 12.10 Kulinarka 13.20 Debbie Travis, dok. serija 14.15 Criss Angel, dok. serija 14.40 Poirot, serija 16.25 Riches, serija 17.15 Umorstva u Midsomeru, lm 18.55 24 UR 20.00 Ja, i Dupree, lm 23.05 Skriveni trag, lm 0.50 Metoda, lm 2.10 24 UR 3.35 No na panorama 5.55 Dje ji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Serije za djecu i mladež 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Ameri ki lm 21.35 ZiB Flash 21.50 Film 23.20 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

NEDJELJA 23. sije nja 2011.

05.50 Najava programa 05.55 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin (R) 06.25 Euromagazin (R) 06.55 TV kalendar 07.10 Mala TV: (R) -------- TV vr : Narodni obi aji (R) -------- Ninin kutak: Žongliranje (R) -------- Danica i lisica izumiteljica (R) -------- Brlog: Noj (R) -------- Tajni dnevnik patke Ma lde: Zaklju ani u ku i (R) -------- Baltazar: Amadeusove uši 08.00 Prijatelji (R) 09.00 Nora Fora, TV igra za djecu 09.40 TV kalendar (R) 09.52 Vijes iz kulture (R) 10.00 Vijes 10.05 Vrijeme danas 10.06 HAK - Promet info 10.10 Šerif u New Yorku, miniserija 11.20 Jelovnici izgubljenog vremena (R) 11.40 manjinski MOZAIK 11.55 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 12.25 Plodovi zemlje 13.20 Rijeka: More 13.50 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.40 Vijes 15.45 Vrijeme sutra 15.46 HAK - Promet info 15.50 Praš i Babe, australskoameri ki lm 17.20 Crtani lm 17.40 Globalno sijelo 18.15 Lijepom našom: Gospi 19.15 LOTO 6/45 19.20 emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 1 pro v 100, kviz 21.05 S pe u gos ma, TV serija 21.45 Iza stakla, hrvatski lm (12)

PONEDJELJAK 24. sije nja 2011.

23.10 Vijes 23.25 Vijes iz kulture 23.35 Ciklus europskog lma: Novac, francuski lm 00.55 Šerif u New Yorku, miniserija (R) 02.05 Skica za portret 02.20 Posebni dodaci, emisija o lmu (R) 02.50 Garaža (R) 03.20 Globalno sijelo (R) 03.50 Lijepom našom: Gospi (R) 04.50 Plodovi zemlje (R)

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.03 Najava programa 07.05 Majstori violon ela u spomen Antoniju Janigru 08.25 Zlatna kinoteka - ciklus Caryja Granta: Silom dadilja, ameri ki lm 10.05 Kitzbuehel: Svjetski skijaški kup - slalom, prijenos 1. vožnje 10.50 Portret Crkve i mjesta 11.00 Pula - Veli Vrh: Misa,prijenos 12.00 Biblija 12.15 Filipove bebe, emisija pod pokroviteljstvom 12.45 e-Hrvatska, emisija pod pokroviteljstvom 13.20 Kitzbuehel: Svjetski skijaški kup - slalom, prijenos 2. vožnje 14.20 Film 15.40 Klinci s Ribnjaka, snimka koncerta 17.15 Olimp - sportska emisija -------- Svjetsko prvenstvo u rukometu (M) - prijenos + emisija 20.00 Dvoboj na suncu, ameri ki lm 22.10 Posebni dodaci, emisija o lmu 22.45 Filmski bou que: Ulzanin prepad, ameri ki lm (12) 00.25 Garaža 00.55 Hokej, EBEL liga: Medveš ak - Vienna, snimka 01.55 No ni glazbeni program

epizode) 10.45 Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (dvije epizode) 11.35 Ljubav je na selu, dok. serija 12.25 Columbo: Kratak lj, krimi serija 13.45 Velika o ekivanja, igrani lm, drama 15.55 Izme u dvije vatre, igrani lm, roman na komedija 17.40 Discovery: Preživje divljinu - Južna Dakota, dok. serija (R) 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Exkluziv s Tatjanom Juri , magazin 20.00 Duh, igrani lm, roman na drama 22.05 CSI: Miami, krimi serija (12) (dvije epizode) 23.40 Razvali, igrani lm, drama (12) 01.15 Astro show, emisija uživo (18) 02.15 Dani groma, igrani lm, akcijski (R)

07:40 08:30 09:00 09:30 09:50 10:05 10:35 10:50 11:15 11:45 12:15 12:45 13:45 14:45 17:00 17:10 19:15 20:05 21:00 22:35 23:55

07.45 2 glupa psa, animirana serija (dvije epizode) 09.05 Malcolm u sredini, humoris na serija (dvije

01:30 03:00 04:10

Frikovi, serija Televizijska posla, serija Brza blagajna, serija Peppa, crtana serija Timmy Time, crtana serija Winx, crtana serija Chuggington, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Automo v, auto-moto magazin Novac, business magazin Televizijska posla, serija R Frikovi, serija R U sedmom nebu, serija Njihova liga, igrani lm R Vijes Nove TV Porotnica, igrani lm Dnevnik Nove TV Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show Tata u akciji, igrani lm Red carpet, showbiz magazin (15) Umorstvo u bazi Presidio, igrani lm 12) R Momentum, igrani lm (12) R Red carpet , showbiz magazin (15) R Kraj programa

FILM HRT 2

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.28 12.32 13.20 14.05 14.14 14.20 14.50 15.00 15.25 16.00 16.58 17.10 17.20 17.25 18.15 18.28 18.40 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.50 22.20 22.30 22.55 22.58 23.00

Najava programa More (R) Mir i dobro (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Život u Africi, serija (R) Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Iz p je perspek ve, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Tre a dob, emisija za umirovljenike EP reportaža Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaža TV kalendar (R) Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom More ljubavi, telenovela Puna ku a Ra era, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Znanstvena pe ca Znanstvene vijes Moja obitelj, hum. serija Glas domovine Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo HAK - Promet info 8. kat, talk show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Tvoja sam sudbina, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 seklundi, ep reportaža Mila traži Senidu, dok. lm Svijet pro ta Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture

23.10 Lica nacije 00.05 Andras Schi u Teatru Olimpico, snimka u koncertu 00.55 Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija 01.40 Retrovizor: Dragi Johne, hum. serija (R) 02.00 Završni udarac, serija (R) 02.45 Završni udarac, serija (R) 03.30 CSI: Miami, serija (R) 04.15 Glas domovine (R) 04.45 Svijet pro ta (R) 05.15 8. kat, talk show (R)

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ----------------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.50 11.20 12.40 ----------------------------13.10 --------------14.00 15.30 15.45 16.30 17.25 17.45 18.15 19.00 19.50 20.00 20.40 21.30 22.20 23.10 23.20

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Ku ni svemirci, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Kr prikazuje Brlog arobna plo a - engleski Lagodan život Zacka i Codyja, serija za mlade Školski program Boli glava: Planet Zemlja Školski program Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu Tvoja sam sudbina, telenovela (R) More (R) Lijepom našom: Veliko Trojstvo (R) Mala TV (R) TV vr (R) Kr prikazuje (R) Brlog arobna plo a - engleski Školski program (R) Boli glava: Planet Zemlja (R) Školski program (R) Ponovni susret, ameri ki lm (R) Županijska panorama Serijski program Šapta psima Hannah Monana, serija za mlade Dva i pol muškarca, hum. serija Puna ku a Ra era, serija (R) Iz p je perspek ve, dok. serija (R) Hit dana TV Bingo Show Završni udarac, serija Završni udarac, serija CSI: Miami, serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Ponovni susret, ameri ki lm (R)

20.00

23.40

FILM NOVA TV

FILM HRT 2

14.00

Razvali

Tata u akciji

Ponovni susret

Oni ne žele bi heroji. Žele samo da se uje i njihov glas. Suspenzija omiljenog srednjoškolskog profesora, Knowlesa, potakla je grupu u enika na hi protest. Na žalost, u eni ka mirna pobuna poklapa se s dolaskom anksioznog policajca Jacksona. Prije nego se itko uspije sna i, policajac ulazi u sukob s dvojicom u enika, ostaje bez pištolja i biva ranjen u nogu. Šestero u enika – umjetni ki nastrojeni Ziggy, košarkaška nada Lester, odli na u enica Stephanie, napušeni Rivers, pripadnik bande Rodney i trudnica Lynn – odlu uje uze Jacksona za taoca...

Nakon što su oboje dobili otkaz, Charlie (Eddie Murphy) i Phil (Je Garlin) moraju ispisa svoje sinove iz skupog vr a. Kada shvate da se mogu brinu za dvoje djece, padne im na um misao da se pobrinu i za desetero! Iako realizacija te ideje ispadne puno teža nego što su mislili, dvojac je uspije ostvari . Zbog njihove nove avanture sve je manje djece u skupom vr u što razlju opasnu tetu Harridan (Anjelica Huston). Film je osvojio nagradu BMI Film Music 2004. godine, a nominiran je za kao najbolja komedija za Golden Trailer 2003. godine...

Obiteljska drama. Jassie (M. Thomas) je u drugoj trudno i zanijela blizance. Porodila ju je u ku i svekrva, iskusna babica Tobie (F. Sternhagen). Prvo dijete bila je djevoj ica, proplakala je im se rodila. Drugo dijete, muško, zamrlo je pri porodu, i kad je Tobie ve odustala od oživljavanja, Jessie ga je oživjela svojim dahom. Od tada, bila je više vezana za malog Jamieja nego za k eri, blizanku Maggie (C. Chase) i stariju Annu (L. Sobieski). Svaki je dan strahovala za Jamieja (M. Kelly) i strepila nad svakim njegovim korakom...

07:57 Danas na programu 08:00 Dje ja TV 12:00 Zoona, emisija o ku nim ljubimcima 12:35 Trzalica, glazbena emisija 13:30 Celebri city 14:00 Igrani lm 16:00 Hrana i vino 17:00 Kronika tjedna 17:30 Zagrljaj ljepote 18:00 Vinoteka 20:00 Fio show 23:15 Zapisano u zvijezdama 00:15 Erotski program 01:15 VIDEOSTRANICE

11:43 11:45 12:45 13:45 14:00 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 18:00 18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV ORDINACIJA kontakt emisija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija TV PRODAJA MAJSTOR KUHINJE talijanski specijalite TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal IZ PROŠLOSTI TV kalendar TAJNE USPJEHA dokumentarni lm VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show OKOLO K(R)OLE mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZNANSTVENI FORUM dokumentarna emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

12.25

Columbo: Kratak lj

FILM NOVA TV

06:40 07:30 07:55 08:10 08:25 09:25 10:20 11:45 13:00 13:40 14:40 15:35 16:35 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:10 23:55 00:10 01:45 02:15 02:40 03:30 04:30 06:25

Naši najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R Asi, serija R IN magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Najbolje godine, serija R Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus , serija -nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Asi, serija Potjera, igrani lm (12) Ve ernje vijes Tata u akciji, igrani lm R Bra ne vode, serija Bra ne vode, serija Heroji, serija Ezo TV, tarot show (18) Porotnica, igrani lm R Kraj programa

20.40

Završni udarac

21:00

KRIMI SERIJA RTL

07.50 2 glupa psa, animirana serija 08.15 RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija 10.40 Bibin svijet, hum. serija 11.30 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 12.20 Exkluziv s Tatjanom Juri , magazin (R) 13.05 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.40 An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) 16.15 Pod is m krovom, hum. serija 16.40 Kralj Queensa, hum. serija 17.05 Raymond, hum. serija 17.30 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 20.00 1001 no , dramska serija 20.45 Ezel, dramska serija 21.35 Danteov vrh, igrani lm, akcijski (R) 23.25 RTL Vijes , informa vna emisija 23.40 Reži me, dramska serija (dvije epizode) (12) 01.15 Astro show, emisija uživo (18) 02.15 Duh, igrani lm, roman na drama (R)

SERIJA HRT 2

Dvoboj na suncu FILM RTL

00.50 No ni glazbeni program

17.10

Porotnica

06.30 Zabavni Infokanal 07.10 Skozi as 07.35 Globus 08.10 Pihalni Orkester Svea Zagorje 08.45 Morrison Dobi Sestrico, Nizozemski lm 10.05 Kitzbühel: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Slalom (M), prenos 1. Vožnje 11.20 Cor na: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Smuk Ž), prijenos 12.40 Svetovni Pokal v Nordijskem Smu anju: Smu arskih Tek - Sprint (M in Ž), Posnetek Iz Otepääe 13.20 Kitzbühel: Svetovni Pokal v Alpskem Smu anju, Slalom (M), prenos 2.

Vožnje 14.40 Zakopane: Svetovni Pokal v Smu arskih Skokih, prijenos 16.50 Turbulenca, IzobraževalnoSvetovalna oddaja 17.45 Soba z Razgledom, Angleški lm 19.50 Žrebanje Lota 20.00 Ars 360 20.15 Zakladi Civilizacije, Francoska Dokumentarna Serija, Zadnji Del 21.05 Junak Našega asa, Ruska nadaljevanka 21.55 Na Utrip Srca: Plesalci Plesalcem, Mednarodni Dobrodelni Gala Baletni Ve er za ile Dbus 2010, Posnetek Iz Sng Maribor 23.55 Zdravni in Dnevnik Moški So Najboljše Zdravilo, Nemška nadaljevanka, 7/8, ponovitev 00.40 Ne ak, Irski lm, ponovitev 02.25 Zabavni Infokanal

07.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.55 ŠKL 11.55 Kulinarka 13.05 Debbie Travis, dok. serija 14.00 Skok, lm 15.40 Život nije šala, serija 16.35 Agent Cody Banks, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 18.55 24UR 20.00 Praznici, lm 21.40 Eli Stone, serija 22.30 Margot na vjen anju, lm 0.20 Doba sagorijevanja, dok. serija 1.15 No na panorama 5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Film 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 No ni program

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:00 22:30 23:00 23:20 00:20

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hana i vino Vijes Kronika tjedna, ponavljanje Jukebox Vijes VOA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Vijes VOA Auto moto nau c vision Dom na kvadrat Obzori, emisija iz kulture Vijes Erotski program Videostranice

FILM NOVA TV

22.10

Potjera Luca (Antonio Cupo) je upravo sreo svoju sestru Mar nu (Bianca Guaccero) na aerodromu kako bi zapo eli svoj odmor iz snova. Oni kre u na put kroz pus nju, takozvanu dolinu smr iz Las Vegasa prema Los Angelsu. Kada Mar na preuzme upravlja , skrenu s puta i tamo sretnu Seana (Vinnie Jonse) i Jamieja (Brad Renfro) te ih odlu e povesti kako bi im oni pokazali pravi put. No Luca i Mar na ne znaju kako su njihovi novi putnici u bijegu te da su oplja kali kasino i ubili ovjeka. Italija, Kanada, 2005., kriminalis ki lm.

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:15 13:00 13:30 14:00 14:45 14:45 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe REPORTAŽE SA ZEMLJE MIRA emisija o prirodi TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

21.35

Danteov vrh

SERIJA NOVA TV

14.40

Slomljeno srce

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.00 Dobro jutro 12.45 Sobotno Popoldne 15.00 Na Obisku, oddaja TV Koper-Capodistria 15.30 Ars 360 15.50 Pisave 16.15 Slovenski Utrinki, oddaja Madžarske Tv 16.40 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 17.05 To Bo Moj Poklic: Polagalec Kerami nih Oblog, Serija 17.30 Umazani Ples, Ameriška nadaljevanka 18.00 Alpe-DonavaJadran 18.30 Prvi in Drugi 19.00 z Glavo Na Zabavo, Mladinska oddaja 19.25 Univerza 20.00 Koncert 20.55 Dokumentarna Serija 21.45 Bleš ica, oddaja o Modi 22.15 Film 23.35 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 14.00 Zabranjena ljubav, serija 15.00 Najbolje godine, serija 16.00 Sebi na ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika, serija 20.55 Elvis je o šel, lm 22.35 24 UR 22.55 Chuck, serija 23.45 30 kamen, serija 0.10 Tudors, serija 1.05 No na panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Dje ji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

54

Razbibriga

18. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Jeno misli, drugo govori, a tretje dela N

ať doktor za Şenske vene, gospon Murťi , on je jedina rna vrana med semaj doktoraj vu Lepoj naťoj. Najme kaj, a kaj drugo nek mislim, jerbo so vse druge doktore ťtere so zaprli v reťt vu Koprivnici, Reki, VaraŞdino‌, rez par dni i vum pustili. Ali mi Me imorci smo vekťi katoliki od pape i mi naťega moramo zapraf vu reťt zaprti. i nebi tak napravili se za nas nebi ulo na televiziji i nebi se za nas pisalo vu drŞavnaj novinaj. Što bode koga, ak nebo svoj svojega (soseda, zemljaka) vtopiv vu Şlici vode? I to mam! akoski gracki ve niki so uda pot gombali protiv grackoga pro elnika, gospona Hranilovi a, ťteri je zaduŞeni za to kaj bode cvelo i napreduvalo gospodarstvo vu akoskoj varoťi. Verjem gda vam ne moram niti re i gda so to gombali oporbeni ve niki, jerbo dobro znate gda ve niki na vlasti nikaj ne gombajo i ne iť ejo falinge grackoj vlasti nek sam zdiguvlejo roke. Hajdig dugo

HEROJSKO MJESTO U

SITNA TJESTENINA

HRVATSKOJ

se nikaj nej ulo za naĹĄega pro elnika i ve se mislilo gda so gracki oci sam pofratili peneze gda so ga zeli na posel, ali je, pred kraj minuloga leta, porinuv vu prora un odluko kaj bo se znova pobirala spomeni ka renta vu staroj akoskoj jezgri.

No, to nebi bilo nikaj udno gda tua starinska jezgra nebi drugo leto slavila tridesti let kak so jo zazidali. I unda se bodo gospodarstveniki, vu centro akoske varoĹĄi, bunili gda je pro elnik Hranilovi zabiv za jiv. akoski gracki oci so minuloga leta vu gracko kaso nazoba ili nekaj prek sto milijonov kuni. Ljudi moji, pak je to istam lepi kup ek penez, a tak uda (prek dvajsti milijoni) i vseposot fali, kajbi rekli nutri dohaja, a nigdi ga nej. To vam je kak vu resuĹĄenomo lagvo: te e vum na vse spehe i kuliko gud nutri nalejeĹĄ nebre zaprti te luknje. O temo je trelo misliti dok se lagev ( itaj: gracka uprava i koaliciska vlast) skup metav. Gda se delalo kak BoĹžek zapoveda

RASVJETNI PLIN

AUTOMOBILSKO SVJETLO

AMPER

unda bi i uda meje penez bilo dosti. To vam je kak i pre moji sosedi Bariki. Dok je jeni Dragec k njoj dohajav, ona se je falila kak ima vej nek nuca, a dok se Dragec odtepev k drugoj sosedi jega je zameniv rafangera Ton a. Soseda je i ve zadovoljna, jerbo si nebre zeti vej nek Ton a ima, ali je vse na svoji mesti. Ali se dovica Til ika, na mlekari, pofalila kak je Ton a pre joj dobiv otkaza, jerbo je meuv uda meje nek je jena fanfulica nucala. Tak bi i politi ari morali delati, ak nebrejo nabaviti vej ili kuliko nucajo unda morajo zadovoljiti svoje bira ko telo z onim malim kaj imajo. ok Ĺženi re ete kak je fajna, kak joj lepo paĹĄe nova oprava ili gda je mlajĹĄa nejmeje deset let vu novoj pomaran astoj frizuri, mam ste zrasli vu jenim o ima, a i istam ste joj blizo sr eka. On nejmenĹĄi rvek joj govori gda je to nej istina, ali ĹĄto one male gda posluĹĄa, jerbo je ovo drugo jako lejpo uti. Prosim vas lejpo, pak koga, itak, zanima istina

D

NANCY SINATRA

POGOVOR

osim poreznikov? Niti one vu Remetinco. Zato je nejbole biti politi ar: jeno misliĹĄ, drugo govoriĹĄ, a tretje delaĹĄ.

Jedino politi ari morejo svoje bira ko telo vle i za nos, peska jim vu o i hitati i Ĺžjiv hrmake delati, a oni jim joĹĄ pleskajo i glase jim davlejo.

I zato ne znam zakaj semoja mama navek resrdi gda joj zbajam zakaj me je nej dala za politi ara? ak kompjuter zna od ega ja betegujem i kakĹĄe lekeca nucam? Rekli bodete: le ko, jerbo mo doktor poĹĄepetne. Vredo, ak je tak. A kaj ak doktor napiĹĄe krivo slovo i unda dobim krivoga lekeca.

Apotekar bode mi dauv onoga lekeca ťteri je napisani, a jeli ruon toga nucam to sam dragi BoŞek zna. Razmem, ak nucam nekaj kaj mi oja a mojega venoga kaj se nebode ve Şena Şjega smijala i nikaj se nebo pripetilo ak mi da krivoga, pak se ť vrkne, ali kaj se bode pripetilo ak imam visokoga tlaka i dobim leka kaj mi ga joť zdigne, ťto bode sprevoda plativ – to te ja pitam?

K

Ĺ APA

MJESTO U ME IMURJU LJETOVALIĹ TE U BELGIJI

ŽENSKO IME

Ĺ TEFANEC

RAHIMOVSKI IVANA PLECHINGER

DUGOREPA PAPIGA

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Tijekom ovog tjedna drugi e pozorno pra ĹĄto vi radite, no, to vas ne treba zamara budu i da e pogledi bi topli i prijateljski. Nastavite svojim tempom i pokaĹžite im koliko zapravo moĹžete. Ukoliko morate donije neke vaĹžnije odluke, donesite ih sredinom tjedna. Dobro razmislite o onome ĹĄto vam se nudi i donesite odluku koja e bi najbliĹža vaĹĄim ciljevima. Krajem tjedna bi se situacija mogla zakomplicira , no, ne ete mo i niĹĄta napravi da ubrzate proces. NajviĹĄe e vam treba strpljenja.

BIK (21.4.-20.5.)

Tijekom ovog tjedna naglasak e bi na sitnim stvarima koje vam uljepĹĄavaju Ĺživot. Nemojte se sada optere ivati stvarima na koje nemate utjecaja nego se potrudite i uĹživajte u trenutku i onome ĹĄto vam on sada nudi.

Nemojte se pretvara bez obzira kako se situacija odvijala. Budite ono ĹĄto jeste i svoje kvalitete iznesite na povrĹĄinu. Nemojte se bojati jer nemate ĹĄto izgubiti, samo moĹžete dobi . Ukoliko ste planirali okrenu list u svome Ĺživotu onda je kraj tjedna idealno vrijeme za to. Napravite plan i krenite u akciju.

Ĺ KORPION (24.10.-22.11.)

Po etak tjedna ne e bi pun ljubavi kao ĹĄto ste ga zamiĹĄljali, no, to ne zna i da se trebate osamiti. DruĹžite se i zabavljajte s drugima, a ljubav e ve do i s vremenom. Sredina tjedna e bi dosta energi na, ali i zahtjevnija. Usredoto ite se na ono ĹĄto radite i potrudite se da to bude ono najbolje ĹĄto moĹžete napravi . Nove odluke sada ne e puno toga promijeni . Bilo bi bolje da otvoreno razgovarate s osobama kojima moĹžete vjerova i posluĹĄate njihove savjete, oni na situaciju gledaju iz neĹĄto druga ije perspek ve.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

VaĹĄi skriveni talenti tijekom ovog tjedna ne e bi posebno skriveni nego e iza i na povrĹĄinu. Iskoris te trenutak kako biste mogli pokaza ĹĄto sve zapravo moĹžete. Vjerujte u sebe.

Komplimen rajte drugima. Slobodno recite ono ĹĄto mislite i naglasite kvalitete drugih. Nemojte se boja nego uĹživajte u tome. Tijekom ovog tjedna e sve one sitne, male stvari koje naj eĹĄ e zanemarujete ima zna ajan u inak na vas i ono ĹĄto radite. Budite oprezni i detaljni kako ubrzo ne biste morali popravlja sve oko ega ste se trudili.

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Tijekom ovog tjedna zbog previĹĄe posla ljubav biste mogli stavlja na zadnje mjesto ĹĄto i nije tako loĹĄe budu i da su odluke koje trebate donije vrlo vaĹžne i potrebno im je posve dovoljno vremena. Kako se vaĹĄ partner ne bi osje ao zapostavljeno uklju ite ga u ono ĹĄto radite. Tako ete se dodatno povezati a ne ete nepotrebno gubiti vrijeme. Ukoliko Ĺželite do i do nekih informacija morat ete bi iskreni prema osobi s kojom razgovarate. Objasnite joj zbog ega vam je toliko stalo do toga.

Jedino tako e vam ona pomo i.

Po etkom ovog tjedna ete se viĹĄe zanima za roman ku i ĹĄto su sve drugi radili kako bi je poboljĹĄali.

SluĹĄajte ĹĄto vam drugi govore, moĹžete puno toga nau i ukoliko budete imali dovoljno strpljenja. Nemojte ignorira probleme. Ukoliko su se pojavili zna i da neĹĄto nije u redu i da biste to trebali rijeĹĄi . Ĺ to se prije m pozabavite prije ete do i do rjeĹĄenja. Kraj tjedna e bi neĹĄto zanimljiviji ukoliko se opus te.

Zaboravite na probleme i prepus te se zabavi i odmoru.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Ĺ to se e ve ine obveza pra te druge i uvijek ste u toku bez obzira o emu se radilo. No, ukoliko malo bolje pogledate upravo zbog toga ste u posljednje vrijeme dosta zanemarivali druge. Sada je pravo vrijeme da im to i nadoknadite. Ukoliko vam za neĹĄto ĹĄto radite treba viĹĄe vremena, slobodno ga sebi uzmite. Forsiranjem ne ete niĹĄta pos i, sve mora i i u svoje vrijeme i to morate prihva . Krajem tjedna ete ima viĹĄe energije nego na samom po etku.

Nemojte to ignorira nego iskoris te priliku koja vam se nudi.

Na samom po etku tjedna posebno e vam bi vaĹžne sve vaĹĄe veze s obitelji, prijateljima i partnerom.

Ukoliko ste nekoga od njih u zdanje vrijeme zapostavljali, sada je pravo vrijeme da to nadoknadite. Ne bi bilo loĹĄe kada biste viĹĄe vjerovali svome ins nktu. Sami najbolje znate ĹĄto Ĺželite i na koji na in do i do toga, stoga, ne bi bilo loĹĄe kada biste baĹĄ to i napravili. Krajem tjedna ljubavna situacija e posta neĹĄto jasnija. Oni koji imaju partnera rijeĹĄit e probleme, dok bi samci mogli upozna neku novu i zanimljivu osobu.

AMERI KA DRŽAVA

LAV (23.7.-23.8.)

TOP U Ĺ AHU

JOSIP JELA I

RUBAC SREDSTVO PODMI IVANJA PJEVA KI ZBOR

RA UN

DIO TIJELA NEKIH ŽIVTINJA

MASLINA

KONCI

SREDIĹ TE VRTNJE

STRU NJAK U POLJOPRIVRE DI

NJAKANJE

JELUĹ I PLOD ORAHA

AUSTRIJA

PROPELER

ATLETSKI BACA KI REKVIZIT

URESI

DIZALICA

PITANJE

RADIJUS

VRSTA ŽITARICA

PE NICA

OLUJA NA MORU

MUĹ KO IME

PI E OD GROĹ˝ A

POLJSKA

LU KI NASIP

FILIPOVI

OTPLATA

KONJSKA OPREMA

EUGEN KUMI I

PREDSTOJNIK SAMOSTANA

MAŽURANI

PTICA GRABLJIVI CA

SVE ANA PJESMA

VRSTA VRBE UZVIK NESTRPLJENJA

UJAK OD MILJA

STANOVNIK MAROKA

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Po etak tjedna e za ve inu biti neĹĄto emotivniji, pa tako i za vas. No, vrlo je vaĹžan vaĹĄ stav prema tome. Nemojte to gleda kao neĹĄto nega vno nego se potrudite kako biste uĹživali u trenutku. Sredinom tjedna e se oko vas pojavi toliko novih stvari da vi ne ete zna od kud krenu . Razmislite o svakoj opciji i odaberite onu koja vam se u ovom trenutku najviĹĄe svi a.

Zainteresirani ste za zabavu, stoga, nije udno da e zabava bi upravo ondje gdje se vi pojavite. Opus te se i uĹživajte u trenutku.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

U dosta ste dobrim odnosima sa lanovima obitelji, prijateljima i partnerom, no, to ne zna i da e to uvijek bi tako.

Morate se konstantno trudi odrĹžava dobre odnose. Ve jekom ovog tjedna napravite neĹĄto lijepo za osobe do kojih vam je stalo. Emocije e se posebno uzburka sredinom ovoga tjedna. Lavovima koji su u vezi to ne e bi prevelika promjena, no, slobodni lavovi bi mogli upozna nekog novog i zanimljivog. Nemojte mu zaboravi pruĹži priliku da vas zainteresira. Nemojte se boja razgovara o osje ajima. Ukoliko vam neĹĄto nije jasno ili stalno razmiĹĄljate o tome, bit e vam puno jednostavnije i lakĹĄe ukoliko o tome porazgovarate s osobom u koju imate povjerenja. ak e i sam razgovor pomo i.

Bez obzira kako tjedan izgledao i ĹĄto vam sve smetalo, na vama je da budete ono ĹĄto jeste i ne zaboravite na ljubaznost i njeĹžnost prema drugima, posebno prema osobama do kojih vam je posebno stalo. Ukoliko trebate donijeti neke odluke, uklju ite partnera u proces donoĹĄenja. MoĹžda vam ak i ne e puno pomo i, ali njemu e puno zna i ĹĄto moĹžete bi uz vas u ovakvim trenutcima. Nemojte izbjegava zabavu i upoznavanje novih ljudi, posebno ukoliko nemate partnera. Budite otvoreniji i druĹželjubiviji.

RIBE (20.2.-20.3.)

Imate dosta energije za sve ĹĄto je sada pred vama, stoga, nemojte se ustru ava troĹĄi je. Uklju ite se u sve ono ĹĄto je sada pred vama i uĹživajte u tome. Nemojte ignorira svoje osje aje. MoĹžda nije najbolja opcija ni slijepo ih slijedi , no, potpuna ignorancija tako er moĹže stvori samo zna ajne probleme i nikakve koris . Kraj tjedna nemojte posebno planira . Ostanite eksibilni kako biste se lakĹĄe prilagodili planovima vaĹĄih prijatelja, lanova obitelji i partneru.

LETICA

GUSTI SOK

OSOBNA

VIC tjedna

ZAMJENICA

ŽENSKO IME OMATATI REAUMIR

RAJKO JAGAR

ŽIVOTINJSKI PORODI

NAPRTNJA A

Kut Pita otac sina: - Sine, kako stojiĹĄ u ĹĄkoli?

- Dobro, svaki dan u drugom kutu!

18. sije nja 2011.

Vremenska prognoza 55

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 10. do 17. sije nja

Zima se vra a

VREMENSKASLIKA: Proteklog tjedna imali smo prilike doživjeti pravi temperaturni šok. Ovo što se dogodilo zasigurno nije pogodovalo zdravlju, osobito starijim osobama, kroni nim bolesnicima i meteoropatima. Radi se o nagloj i jakoj južini koja je zahvatila cijelu Hrvatsku.

Sije anj je najhladniji mjesec u godini pa je neobi no vidjeti planine bez snijega i temperaturu debelo u plusu. Temperatura je u kopnenom podru ju porasla do 15 Celzijevih stupnjeva. Sunce i toplina mnoge su izmamili na šetnju ili boravak na otvorenom, a kako i ne bi kad smo osjetili dašak prolje a u srcu zime.

Danas i sutra ostaje i dalje relativno mlako vrijeme za sije anj, a onda...

Nova zimska promjena vremena o ekuje se u drugoj polovici tjedna.

Zima e se vratiti. Ako ste mislili da smo zbog ovog zatopljenja nekako uspjeli zaobi i zimu, prevarili ste se.

Zima nije zaobišla naše krajeve pa e nam se tijekom ovog tjedna vratiti u velikom stilu uz preokret i povratak u zimske temperature. Osobito e zahladiti prema kraju tjedna kad bi ak i dnevna temperatura mogla ostati ispod nule, a postoji mogu nost i za snježne oborine.

VREMENSK A PROGNOZA: Ve inom suho i stabilno vrijeme zadržat se još samo danas. Na vrijeme e djelovati anticiklona što e nam donijeti mjestimi nu jutarnju maglu ili nisku naoblaku, a danju može biti sun anih razdoblja. Oborine se ne o ekuju. Vjetar e lagano okrenuti na sjeverni i sjeverosito ni pa e temperatura zraka polako pasti u odnosu na prethodne dane. No, treba re i da e vjetar biti uglavnom slab što

e pogodovati zadržavanju magle.

Bitno je napomenuti da e no ni i jutarnji sati biti relativno hladni pa se mjestimice o ekuje pojava slabog mraza uz temperaturu od -2 do 2 stupnja. Dakle, utorak e još biti suh i ugodan, a najviša dnevna temperatura ovisna o koli ini sunca pa e se kretati ve inom oko 8 Celzijevaca.

Postupnu promjenu vremena osjetit emo u srijedu. Nešto više oblaka, ali još bi moglo ostati suho, barem u prvom dijelu dana. Poslijepodne i nave er mogu e su ve ponegdje slabe oborine, prvo kišica, a u no i ponegdje i slab snijeg jer e zahladiti. O ekujemo da e zapuhati povremeno umjeren sjeverni vjetar pa e temperatura tijekom dana pasti uglavnom na vrijednosti od 3 do 6 Celzijevih stupnjeva.

U etvrtak još hladnije pa možemo re i da bi nam se vratila zima.

Ako bude oborina mogle bi biti u obliku snijega, no u trenutku izrade ove prognoze ini se da bi oborine

bile slabe. Puhat e sjeverac i sjeveroisto njak uz temperaturu malo iznad nule.

Daljnji pad temperature nastavio bi se prema vikendu. Polako, ali sigurno temperatura e utonuti u negativu tako da bi za vikend i najviša dnevna temperatura bila ispod nule. Postojat e mogu nost za snježne oborine, ali njihove pojava i koli ina ovisit e o to nom smještaju ciklone, a to se još ne zna. Ako ciklona bude dalje od nas onda bi sjeverno kopneno podru je (što uklju uje Me imurje) moglo ostati hladno i suho, ali s njenim približavanjem moglo bi biti i snijega. Dakle, ovog tjedna ne smije nas iznenaditi zahla enje, povratak u zimu i snijeg kojeg emo vrlo vjerojatno dobiti.

Ukoliko planirate na skijanje za precizniju prognozu na europskim skijalištima, agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min. iz iksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 17.1.)

Ukoliko planirate na skijanje za precizniju prognozu na eu-

ropskim skijalištima slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz iksnih te 4,70 KN/ min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 10.1.)

Prolje e u srcu zime Zima je i dalje na odmoru. Na vremenske prilike u našim krajevima ve i dio proteklog tjedna, ali i ovih dana utje e topla sredozemna anticiklona koja donosi proljetni ugo aj usred sije nja. Za ovo doba godine, kada ulazimo u sredinu klimatološke zime bila bi primjerenija hladna, kontinentalna sibirska anticiklona. O neprimjerenoj sije anjskoj toplini najbolje govore temperature zraka. Tek je jedna negativna temperatura na popisu današnjih minimalnih temperatura.

Najviše dnevne temperature su uz dosta sun anog vremena, osobito u višem gorju i na Jadranu, gotovo posvuda bile više od 10°C.

Najtoplije je u petak bilo u Ogulinu (17°C) i Varaždinu (15°C), a vrlo sli no je bilo i diljem Me imurja.

Koliko je toplo po visini najbolje govori podatak da je na Zavižanu (na sjevernom Velebitu na skoro 1600 metara nadmorske visine) izmjerena maksimalna temperatura od 10.4°C (apsolutna maksimalna temperatura za sije anj iznosi 12.5°C od 16. sije nja 1993. godine).

Na Zavižanu je u nedjelju nave er bilo još samo 2 cm snijega.

Proljetni ugo aj se nastavlja i danas, a zatim druga polovica sljede eg tjedna donosi povratak zime i zimskih temperatura.

Izabran doga aj godine METEOROLOŠKI KALENDAR 20. i 21. sije nja 1998. god. u mnogim predjelima Hrvatske polomljeni stupovi dalekovoda zbog obilnog mokrog snijega, kiše koja se ledi i jakog vjetra 23. sije nja 1857. god. u Voloskom je ro en veliki hrvatski geo izi ar Andrija Mohorovi i 24. sije nja 1942. god. u Zagrebu na Gri u izmjereno -22,2°C

lanovi Crometeo foruma po sedmi puta su birali i izabrali Naj meteo doga aj za proteklu kalendarsku godinu. U proteklih deset dana je u konkurenciji od 22 doga aja, najviše bodova , a time i titulu Naj meteo doga aja 2010. godine u Hrvatskoj dodijeljeno doga aju „PROSINA KA ZIMA: CIKLONE JASMINA I LADA“. Drugo je mjesto pripalo je doga aju: „SNJEŽNA CIKLONA VATROSLAV (9.-11.3.2010.“, a tre e mjesto je osvojio doga aj „VELIKE RIJE NE

POPLAVE“. Prvi puta je organiziran izbor Najmeteo doga aja u svijetu. U konkurenciji od 15 ponu enih doga aja na globalnoj razini najviše bodova , a time i titulu Naj meteo doga aja 2010. godine u svijetu dodijeljeno doga aju „NEZAPAM ENE VRU INE U ZAPADNOJ RUSIJI“. Drugo je mjesto pripalo je doga aju: „SNJEŽNI ARMAGENDON U VELJA I NA SJEVEROISTOKU SAD-a.“. Tre e mjesto je osvojio doga aj „JAKA EUROPSKA ZIMA U STUDENOM I PROSINCU“.

Doga aji NIKADA RAZNOVRSNIJE I BROJNIJE VINCEKOVO U ME IMURJU

Bundekov Vincekov pohod

Po štrigovskih bregah

Planinarsko društvo “Bundek“ iz Murskog Središ a u nedjelju 23. sije nja organizira ve 12. po redu Vincekov pohod. Start je na parkiralištu Spa @ Golf Resorta u Toplicama Sveti Martin u vremenu izme u 8.30 i 9.30 sati, a startnina je 15 kuna za odrasle osobe, dok je djeca ne pla aju. Iz Murskog Središ a organiziran je besplatan autobusni prijevoz od 7.30 do 8.45 sati. (sm)

TZ op ine Štrigova, Društvo Hortus Croatiae i Udruga “Striga“ organiziraju u subotu 22. sije nja tradicionalan i vrlo zanimljiv Vincekov pohod po štrigovskih bregah (štrigovskim brjegovima). Polazak je u 11 sati iz centra Štrigove, a kotizacija je 40 kuna po osobi. U tu je cijenu ubrojeno 5 bonova za degustaciju vina i 1 bon za kobasice. (sm)

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

Na Venec v župnikove gorice

Preložani u me imursko vinogorje

Vincekov pohod u nedjelju 23. sije nja organizira HKUU Sveti Martin iz Svetog Martina na Muri.

Svi koji se do 14 sati okupe na Trgu Svetog Martina pješice e krenuti na Venec, najatraktivnije i najljepše svetomartinsko vinsko - turisti ko odredište. Cilj su župnikove gorice (vinograd), gdje e se kod obnovljene župne klijeti i podruma uprili iti obred rezidbe trsa. (sm)

Grad Prelog i gradska Turisti ka zajednica u subotu 22. sije nja organiziraju Vincekovo 2011. obilaskom me imurskog vinogorja. Na put se autobusom kre e u 10 sati od pizzerije “RoSa”, a cijena aranžmana je 50 kuna po osobi. Što prije se treba javiti na 099/33-33-444 ili 638-694 kako bi se osiguralo mjesto u udobnom autobusu. (sm)

Izbor kraljice vinogradara Po sedmi put za redom me imurski e agronomi i njihovi kolege iz Koprivnice zajedni ki obilježiti Vincekovo u subotu 22. sije nja. Središnji doga aj je izbor kraljice vinograda, koji e se održati na prostorima Dvorca Terbotz u Železnoj Gori. Ceremonijal e zapo eti u 15 sati, a sve e završiti druženjem uz tamburaše i ve eru. (sm)

Radio 105 kre e u pohod s doma im zabavlja ima Selni ki Radio 105 priklju uje se Vincekovom pohodu PD-a “Bundek” u nedjelju 23. sije nja kod selni ke kleti obitelji Mezga.

Uz ponudu doma ih delicija i pi a, bit e pjesme i glazbe doma ih zabavlja a, i to ve u prijepodnevnim satima. (sm)

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, Bojana Špani ek, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, Roberta Tomši direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec. ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Druženje franjevaca i vinogradara Povodom blagdana Svetog Vinka, akona i mu enika, u akove koj župnoj crkvi svetog Nikole biskupa u ponedjeljak 24. sije nja s po etkom u 18.30 sati bit e služena sveta misa za me imurske vinogradare.

Nakon svete mise u franjeva koj blagovaonici družit e se akove ki franjevci i me imurski vinogadari. (sm)

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

NAJAVLJENA PRIVATIZACIJA NK ME IMURJE

PRIPREME RUKOMETNOG PRVOLIGAŠA ME IMURJE

KRENUO DRUGI DIO PRVENSTVA I. HRVATSKE KUGLA KE LIGE

Zakašnjeli projekt za spas od ste aja

U novom sastavu do dvije pobjede

Uvjerljiv poraz kugla a akove kog Željezni ara

STOTI ro endan Marije Topolnjak iz Dunjkovca, najstarije mještanke op ine Nedeliš e

Baka Marija, unato brojnim životnom neda ama, zra i vedrinom i optimizmom

U ugodnoj atmosferi i društvu svojih najbližih Marija Topolnjak iz Dunjkovca prošli je vikend proslavila stolje e svog života. Najstarija mještanka op ine Nedeliš e, rodom upravo iz Dunjkovca, gdje je provela itav život, majka je triju k eri, dva sina, a može se pohvaliti brojkom od šesnaest unu adi, osamnaest praunu adi te jednom prapraunukom.

Vitalna baka Marija osje a se dobro, no teško joj pada što ne može više raditi. Iako joj život nije bio lak, rado se sje a svoje mladosti te isti e kako je sve lijepo kada si mlad. Kroz dug život, baka Marija prošla je mnogo toga, a koliko se svijet promijenio, i sama je svjedoki-

nja. - Nekada je sve bilo druga ije. Više su se poštivali 'svetki', odlazilo se na misu, puno se radilo. No bili smo zadovoljni s onim što imamo. Danas je sve druga ije. Previše je toga pa se esto ne poštuje to što se ima, kazala je Marija Topolnjak, koja se cijeli život brinula za djecu i obitelj te se bavila poljoprivredom.

Život u miru sa svima i bez sva a recept za dugovje nost Kao recept za dugovje nost baka Marija spominje miran život bez sva e. - Svi bi trebali mirno živjeti, ne ljutiti se ni na koga i ne se sva ati, kaže Marija Topolnjak, koja trenutno živi

Šesnaest unu adi, osamnaest praunu adi i jedna prapraunuka ponos bake Marije Me u estitarima i elnici op ine Nedeliš e Ovoj rijetkoj prigodi obilježavanja troznamenkastog ro endana prisustvovali su i na elnik Mladen Horvat, predsjednik Op inskog vije a Željko Kacun i zamjenik na elnika Darko Dania, koji su joj zaželjeli puno zdravlja i sre e.

Baki Mariji stoti ro endan estitali su i elnici op ine Nedeliš e

Kolica sa špice

sa sinom, koji zajedno s ostalom užom obitelji brine o njoj.

Iza bake Marije dug je i raznolik život, ispunjen brojnim iskustvima i doga ajima koji nisu uvijek bili veseli. etvrto je dijete u svojoj obitelji, no troje starije i jedan mla i brat umrli su kao djeca ili u mladena koj dobi. Godine 1930.

Dunjkov anka Marija udaje se za Antuna Topolnjaka iz Pretetinca, no 1968. godine ostaje bez supruga. Unato nimalo lakom životu, njezin duh zra i vedrinom i optimizmom, što je vjerojatno razlog njezinom izgledu, zahvaljuju i kojem bi joj rijetko tko povjerovao da je navršila sto godina. (hz)

SPONZORI

Zbunjeni smo, u kojem smo zapravo godišnjem dobu, produženoj jeseni, preuranjenom prolje u? Vrijeme je nekako gnjilo i najteže je majkama s malom djecom. U ku i ih je nemogu e držati tijekom tih dugih zimskih mjeseci, a pomalo i zbunjuje voditi li ih u to gnjilo vrijeme na zrak. Ipak pobijedi potreba da zajedno s djecom protegnemo noge, da djeca iza u. Tako su na špici vi ene brojne mame sa svojim mališanima utopljenima u kolicima.

AKCIJA BEAUTY CENTRA DOLLY I ME IMURSKIH NOVINA

Svatko tko se prepozna u rubrici " akove ka špica", s aktualnim primjerkom Me imurskih novina ili izrezanom rubrikom do e u roku od tjedan dana od datuma izlaska novina, ostvaruje popust od 50 posto na sve tretmane koje nudi Beauty centar Dolly u akovcu, Kralja Tomislava 20, tel: 040/310-241.