Međimurske novine 803

KOLEGIJ GRADONAČELNIKA I NAČELNIKA posvađala jedinstvena cijena karte za prijevoz srednjoškolaca

BIVŠI RADNICI AP TOURSA još čekaju svoj novac

www.mnovine.hr

Marko Lapaine

str. 6-7

Zbog niza propusta sindikalist Veble traži smjenu stečajnog upravitelja

Umire li zbog nastalog problema solidarnost i(li) pravednost u str. 3 Međimurskoj županiji?

Godina XV.

Broj 803.

^akovec, UTORAK, 25. siječnja 2011.

Cijena 7 kuna

UNUTARSTRANAČKA PREVIRANJA U SDP-u MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

MILORAD ŠUBIĆ o dioksinu u jajima koji je uznemirio Europu i svijet

Međimurski peradari ne koriste smjesu s dioksinom str. 14

RASPUŠTENA OPĆINSKA ORGANIZACIJA PRIBISLAVEC str. 2

Za krumpir treba 250 litara goriva po hektaru, a ne 150, koliko daje Ministarstvo

str. 10-11

UDRUGA MEĐIMURSKIH PROIZVOĐAČA krumpira uputila prosvjed Ministarstvu poljoprivrede:

SMRT 33-godišnjakinje iz Strahoninca u toaletu čakovečke bolnice

Sumnja se na predoziranje drogom str. 8

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 46

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

UREDNI KI osvrt

Može li me imurski SDP kona no krenuti novim putem?

Me imurski SDP ovih je dana na vrlo važnoj prekretnici. Iako možda i silom prilika, doga a se ono što županijski predsjednik i elni ovjek Me imurske županije Ivica Perho zbog mnogobrojnih kompromisa izbjegava otkako je došao na elnu strana ku poziciju.

To je raš iš avanje “s prošloš u“ u kojoj prevladavaju “stari kadrovi“ koji nikako ne žele svoje unkcije, i to uglavnom ne samo strana ke prepustiti mla ima. Lokalni izbori pokazali su da Me imurci ponovno jako vjeruju SDP-u, ali na elni ka mjesta dobili su uglavnom novi i mla i ljudi. U nekim op inama tako nešto dogodilo se po prvi put. Me utim, s druge strane, elni ovjek županijske organizacije nije uspio nametnuti promjene i u županijskoj organizaciji. U vodstvu ima onih koji iste priželjkuju godinama unatrag, ali se do sad nisu usudili javno suprotstaviti mo nima i starijima koji nikako da se maknu, iako ih je vrijeme dobrano pregazilo. Prošlotjedna sjednica vrha me imurskog SDP-a ipak nagovješ uje da su se promjene polako ali sigurno ipak po ele doga ati.

Dolazak Davora Bernardi a na elo zagreba kog ogranka SDP-a, najsnažnijega u državi, zapravo je putokaz u kojem bi smjeru trebao krenuti me imurski SDP. Kombinacija mladosti i iskustva jedino može u me imurskoj organizaciji donijeti ve i utjecaj i u središnjici stranke u kojoj uglavnom nije bilo sluha za “me imurske želje“. Pred nove izbore SDP ima velika o ekivanja za preuzimanje vlasti na državnom nivou, a pasivna pozicija me imurskih predstavnika u vrhu stranke koja se doga a godinama mogla bi ponovno donijeti ono što se doga alo za vrijeme Ra ana, da Me imurje uglavnom bude zaobi eno u SDP-ovim projektima. Na žalost, u me imurskom SDP-u nema ni ljudi sli nih Bernardi evim ambicijama.

Odnosno, oni koji imaju inicijativu poput Kristijana Mavreka uglavnom su do ekivani “na nož“ kod “starih partijaca“. Kroni ni nedostatak li-

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

derskih kvaliteta ali i ambicija še a me imurskog SDP-a, koji je došao do izražaja minulih mjeseci, ne samo što ne donosi kvalitetno raš iš avanje u stranci, iako to mnogi priželjkuju, ve stvara i probleme u unkcioniranje kompletne vlasti u Me imurju, što je najbolje pokazao zadnji sastanak (grado)na elnika. Aktualni župan teško da e se odlu iti za još jedan mandat na toj unkciji, a s obzirom na strana ku situaciju sigurno ne želi previše dugo ni strana ki “še ovati“. Me utim, ono što mora u initi danas zasigurno su promjene “vertikale“ prema Zagrebu, jer u suprotnom ne e biti povratnih e ekata. I ne samo da Me imurje ponovno može ostati bez pravog e ekta kad je u pitanju državni prora un i izvanprora unski ondovi, ve e i sam imati probleme u ostvarivanju daljnjeg razvoja županije u kojoj je na vlasti.

Na tom putu Ivici Perho u stoji Dragica Zgrebec, koja, kako govore neslužbene in ormacije, želi još jedan saborski mandat i na taj na in glavni utjecaj u središnjici stranke.

Kada bi Perho uspio u initi taj iskorak i nametnuti prema državnom nivou ono što se ve inom doga alo u lokalnim sredinama, zna i nominirati nove i mla e kadrove za zakonodavnu, ali i potencijalno za izvršnu vlasti, to bi zasigurno bio najvažniji njegov potez nakon kojeg e zasigurno imati puno iš u situaciju u vlastitim redovima, jer je napravio kona no ono što mnogi od njega i o ekuju.

25. sije nja 2011.

SDP ME IMURSKE ŽUPANIJE

Raspuštena op inska organizacija Pribislavec - Po broju lanova ta je organizacija odmah do najja e akove ke organizacije i raspuštanje organizacije ima puno ve u težinu od odluke o raspuštanju vodstva, emu su u kriznim unutarstrana kim situacijama pribjegavale druge stranke i na podru ju naše županije Predsjednik županijske organizacije SDP-a Ivica Perho ve duže vrijeme nije zadovoljan radom pojedinih op inskih organizacija.

O tome je više puta govorio javno, s mogu noš u raspuštanja vodstava onih organizacija ijim radom vodstvo županijske organizacije nije zadovoljno. Najavio je to nakon izbora u mjesnim odborima u Murskom Središ u u jesen prošle godine, gdje je SDP doživio uzlet i pobrao simpatije bira a, i to u željenoj kombinaciji s HNS-om kao partnerom za parlamentarne izbore.

Na toj kon erenciji pojavio s i Matijom Posavcom, predsjednikom županijskog HNS-a, i iskoristio prigodu da najavi predizborno iš enje stranke u svim organizacijama gdje postoje problemi, kako bi se osigurao što bolji start za predstoje e parlamentarne izbore.

Prošli tjedan pak je Županijski odbor SDP-a Me imurske županije donio mnogo strožu odluku od samog raspuštanja vodstva op inske organizacije za drugu po snazi strana ku organizaciju SDPa u Me imurskoj županiji, onu u Pribislavcu. Po broju lanova ta je organizacija odmah do najja e akove ke organizacije i raspuštanje organizacije ima puno ve u težinu od odluke o raspuštanju vodstva, emu su u kriznim unutarstrana kim situacijama pribjegavale druge stranke i na podru ju naše županije. Na elu te organizacije bio je Rajko Grkavac, ije se ime provla i non-stop po medijima u negativnom kontekstu, zbog aktualnog stanja u op ini i koaliranju s HDZ-om. Prošli tjedan pak smo objavili pismo dijela nezadovolj-

nih lanova stranke iz Pribislavca koji su od Ivice Perho a zatražili raspuštanje organizacije i na taj na in Grkav evu smjenu. I zaista je tijekom prošlog tjedna uslijedila Perho eva reakcija na Županijskom odboru SDP-a.

Svi dosadašnji lanovi izgubili su status i ako žele moraju se ponovno u laniti u SDP Pribislavec Što slijedi? U slu aju raspuštanja vodstva, na elo organizacije

dolazi povjerenik kojega imenuje vodstvo stranke na nacionalnoj razini i vodi ogranak do redovnih izbora koje je dužan pripremiti. Nakon izbora organizacija koju je do tog trenutka vodio povjerenik dobiva novo vodstvo.

U slu aju Pribislavec raspuštanje organizacije puno je drasti niji in. Radi se o tome da se iz lanstva brišu svi lanovi i da postavljanjem povjerenstva na elo ta organizacija po inje od nule, što zna i da se

Rajko Grkavec uzrok i(li) povod raspuštanja organizacije Naravno da su doga aji oko raspuštanja op inske organizacije isprovocirani situacijom u op ini Pribislavec, u kojoj je SDP izgubio vlast na prošlim izborima i sada je u oporbi, a Rajko Grkavac kao elni ovjek SDP-a izgubio je mjesto na elnika. Dio rakcije te organizacije optužio ga je za oligarhijsko vladanje i Grkav ev stil ponašanja, za koji tvrdi protivni ka rakcija da nije u interesu mjesta i mještana. Ono što pak županijska organizacija pokušava je umanjiti posljedice po ugled stranke.

Odluci o raspuštanju, kako nam je kazao Ivica Perho , predsjednik županijske organizacije SDP-a, prethodila je mu na rasprava. No malo od toga došlo je u javnost, jer je unutarstrana ka stvar raspravljena

iza zatvorenih vrata i u medijskoj tišini. SDP, koliko god je mogu e, izbjegava da prljavo rublje do e u javnost, kako bi SDP u javnosti bio i ostao stranka poštenih ljudi i namjera.

Budu i da se neslužbeno spominje posljednjih tjedana kako je upravo on predmet istrage oko prijetnji sadašnjoj na elnici Višnji Iva i (HSLS), SDP se raspuštanjem organizacije u kojoj je Grkavac bio na elu unaprijed ogradio od njega. No, u slu aju Pribislavca sve su opcije otvorene. Slijedi postupak ormiranja op inske organizacije i novog u lanjenja, što e zasigurno dati poseban pe at budu oj obnovljenoj organizaciji, a onda ostaje za vidjeti tko e biti novi predsjednik, odnosno kako e se razvijati situacija u Op inskom vije u. (BMO)

potrebno iznova u laniti u tu organizaciju.

Op inska organizacija Pribislavca imala je 164 lana, kazao je Ivica Perho , predsjednik županijske organizacije SDP-a.

No, kako su kretale razmirice u toj organizaciji, dio lanova je lanske iskaznice poslao u središnjicu SDP-a. Tko su ti pojedinci i koliki je njihov to an broj, Perho je kazao da ne može re i jer su iskaznice otišle direktno u središnjicu. Uglavnom, u trenutku raspuštanja op inske organizacije SDP Pribislavec imao je oko 120 lanova. I to je zasigurno bila kap koja je prelila odluku u pravcu raspuštanja organizacije.

Županijska organizacija nema ovlasti, ve o svemu odlu uje Glavni odbor O daljnjoj sudbini druge po redu op inske organizacije SDP u Me imurskoj županiji odlu ivat e Glavni odbor SDP-a u Zagrebu. Glavni odbor SDP-a odlu it e i o povjereniku za Pribislavec. Županijski odbor SDP-a nema ovlasti ak ni predlagati ime povjerenika.

Odluku o tome tko je najbolji kandidat za obnavljanje op inske organizacije SDP-a Pribislavec odredit e Glavni odbor SDP-a, odnosno i predsjednik SDP-a Zoran Milanovi . Kojim pak e se kriterijima rukovoditi u obnavljanju op inske organizacije, tek se vidjeti po izboru povjerenika.

(Božena Malekoci - Oleti )

Druga ija kultura i jezik razlog popularnosti turskih sapunica Anketa “Pod vurom”

I dok su sapunice i prije bile popularne, svoj vrhunac kao da su doživjele pojavom novih, turskih serija. Ezel, 1001 no , Strasti Orijenta, Asi samo su neke od turskih sapunice koje su osvojile hrvatsku

Katica Martinez, akovec Uop e ne volim serije u kojima ima nasilja, bahatosti i agresivnih scena, a esto se dogodi da i sapunice imaju takve dijelove. Takve serije gledaju i djeca, za koju je to neprimjeren sadržaj. Naš program naprosto je trenutno zatrpan takvim sadržajima i to je ono što mi se ne svi a. Me utim, mišljenja sam da su ljudi poludjeli za novim turskim sapunicama jer one prikazuju nešto novo. No, ja se pitam zašto se na našim programima ne prikazuju ekranizacije djela naših autora.

Snježana Kelneri , Martinuševec - Osobno rijetko gledam televiziju, a sapunice gotovo uop e. ula sam i vidjela da se trenutno prikazuju turske sapunice, koje su postale jako popularne, no osobno ih ne pratim. Mišljenja sam da su turske sapunice sada hit jer su druga ije i nove. Prikazuju drugu kulturu pa je možda to razlog što su brojni ljudi poludjeli za njima.

publiku. Što je to što privla i gledatelje, pokušali smo saznati prošli tjedan.

Prema našoj anketi, Me imurci su podijeljeni po pitanju gledanja turskih sapunica. I dok jedni

osu uju sve serije agresivnog i nasilni kog sadržaja, u koje ubrajaju i sapunice, drugi jednostavno ne žele biti robovi televizije. No, naravno, ima i onih koji vjerno prate svoje omiljene turske likove.

Iako podijeljeni po pitanju gledanja, gotovo svi su se složili koji je razlog popularnosti turskih sapunica. Prema rije ima ispitanika, ovdje je rije o ne em druga ijem i orijental-

Branko Magdaleni , Belica - Osobno uop e ne gledam sapunice pa time ni one turske, no supruga zato gleda. Mišljenja sam da se ve , kao i brojni drugi, zasitila meksi kih sapunica pa su ove turske sada zanimljivije i popularnije. Mislim da su ljudi željni ne ega novog i smatram da je upravo to razlog što su turske sapunice osvojile brojnu publiku.

Ružica Sašek, akovec - Vjerujem da su ljudima turske sapunice zanimljive jer prikazuju nešto novo i druga ije. Ipak je to nešto orijentalno, a to je uvijek bilo privla no, što je vjerojatno razlog njihove popularnosti. Osobno nisam poklonik gledanja televizije, pa ne gledam ni sapunice, a razlog tome je što ne želim biti rob toga. Ne želim se na i u situaciji da svaki dan u odre eno vrijeme moram biti pred televizorom. A vidim da je to tako s ljudima koji ih gledaju.

nom, a to je uvijek bilo privla no. Nova kultura i obi aji, kao i sam jezik, smatraju ispitanici, ono je što privla i brojnu publiku. (hz) Marija Dobrani , Mursko Središ e - Gledam turske sapunice, osobito Šeherezadu.

Osobno volim i meksi ke i ove turske sapunice. Turske su specifi ne zbog turskog jezika, kao i druga ije kulture i obi aja koji su prikazani. Vjerujem da je to razlog zašto su ljudima zanimljive i zašto su toliko gledane. ( oto: Vrzan)

Josip Radek, Knezovec - Zajedno sa suprugom pratim ove novije turske sapunice. Osobno ih gledam onako za razonodu i opuštanje, no smatram da su privukle publiku time što su ipak druga ije od onim meksi kih serija.

Prikazana je druga ija kultura, a vjerojatno je mnogima zanimljiv i turski jezik. Ukratko, nešto novo, a to je ono što privla i ljude.

25. sije nja 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

KOLEGIJ GRADONA ELNIKA I NA ELNIKA posva ala jedinstvena cijena karte za prijevoz srednjoškolaca

Umire li zbog nastalog problema solidarnost i(li) pravednost u Me imurskoj županiji?

Jedinstveni model za u eni ku kartu od 400 kuna na svim relacijama puca po šavovima, jer je na kraju pojedinim roditeljima donio poskupljenje, onima iz Nedeliš a za ak 80 kuna.

- Jedinstveni model možda jest solidaran, ali nije pravedan, kazao je na elnik op ine Nedeliš e Mladen Horvat (SDP), štite i dosadašnje interese djece i njihovih roditelja, koji bi sada zbog solidarnosti s ostalima u jedinstvenom modelu koji briše ste ena prava iz prvog polugodišta trebali pristati na skuplju mjese nu kartu za 80 kuna. Ne pristane li Prese ki op ini Nedeliš e priznati ste ena prava, a to je mjese na karta od 300, a ne 400 kuna za u enike iz Nedeliš a, na elnik op ine tvrdi da e iza i iz zajedni kog sustava za županiju. Županove prijetnje da onda ne mogu ra unati na subvenciju županije Horvat odbacuje, jer se poziva na pravo sve djece na jednaki iznos iz Županije, a s druge strane na injenicu da posebni prijevoz ve postoji i u prijevozu u enika osnovnih škola, ali i studenata. Stvar je politi ke odluke ho e li županija prijevoz srednjoškolaca organizirati kao poseban prijevoz ili ga uklopiti u linijski prijevoz, koji osim srednjoškolaca koristi i vrlo malo drugih putnika, s ijim se brojem licitira ovisno o potrebama od 5 do 20 posto.

Zašto je samo 25 u enika s podru ja op ine Nedeliš e kupilo novu kartu?

Problem je eskalirao s po etkom ovog polugodišta u op ini Nedeliš e, odakle dolazi najve i broj putnika u enika koji su u prošlom polugodištu imali povlasticu da se voze za 120 kuna.

Tada je bio na snazi privremeni prijevoz i privatni prijevoznik je sam mimo znanja Županije cijenu karte snizio na svoj teret na 320 kuna, uz 100 kuna subvencije iz Županije i 100 kuna od Op ine, djeci je karta iz mjesta Nedeliš e iznosila prihvatljivih 120 kuna.

Dolaskom Prese kog ta beneficija od prijašnjeg prijevoznika od 100 kuna izgubljena je i karta sada stoji 200 kuna, što je za Nedeliš e nadomak akovcu za mnoge roditelje neprihvatljivo.

Vidljivo je i po tome da je sada kupljeno svega 25 mjese nih karata, kazao nam je na elnik Horvat. Nedeliš e ima veliku težinu u prijevozu u enika jer iz te op ine dolazi blizu 20 posto u enika putnika, 95 ih nije uklju eno u korištenje javnog prijevoza, 185 ih je koristilo autobus, od toga ih je 178 bilo na režimu karti od 320 kuna koji su iz samog mjesta Nedeliš e, a 137 ih je koristilo vlak kao prijevozno sredstvo.

Da stvar bude zanimljivija, cijena autobusne karte za sve

Ho e li Prese ki krojiti i raspored sati?

Cijena srednjoškolske autobusne karte koju je uspio nametnuti Prese ki d.o.o. u Me imurju izazvala je buru negodovanja me u svima zainteresiranima, a najviše poga a džep roditelja u vrijeme krize u enike u Me imurskoj županiji u ijim mjestima postoji željezni ka stanica tako er je autobusna karta voljom autobusnih prijevoznika bila 320 kuna, a za sve ostale u enike 420 kuna.

Popust su autobusni prijevoznici od tih specifi nih relacija davali kako bi prikupili što više u enika putnika, tamo gdje su putnici imali mogu nost izbora drugoga prijevoznog sredstva, ili ak samo bicikl i prijevoz s roditeljima kao alternativu kao u primjeru Nedeliš a. U samom Nedeliš u nema željezni ke stanice, ali je zbog same injenice, velikog broja školaraca – putnika, autobusnom prijevozniku bilo interesantno privu i što ve i broj putnika u svoj prijevoz.

Uz vlastitu te op insku i županijsku subvenciju s cijenom od 120 kuna mjese no, koliko su pla ali

u enici – putnici, ta ra unica bila je isplativa i za u enike i za prijevoznika. Na ve oj cijeni od 200 kuna to je palo u vodu. Na elnik Horvat kazao je kako je do sada mjese nu kartu kupilo svega 25 u enika s podru ja njegove op ine, dok je taj broj ranije bio nemjerljivo ve i!

Na elnik op ine Nedeliš e ogor en je kao i neki drugi na elnici što se i njih nije uklju ilo u pregovore s Prese kim, jer je sada više nezadovoljnih nego zadovoljnih ishodom pregovora prijevoza s njim.

Ono koliko pak su na kraju roditelji pla ali na putni kim blagajnama ovisilo je ne samo o sigurnoj subvenciji Županije od 100 kuna ve i o tome koliko su svojoj subvenciji pridodavale pojedine op ine ili gradovi. Dakle, u troškovima prijevoza djece u

dijelu koji je otpao na roditelje vladalo je veliko šarenilo, ovisno o tome koristi li u enik vlak ili autobus, te iz kojeg mjesta, odnosno op ine ili grada dolazi.

Dakle, ono što je bilo jedinstveno je to da je Županija vodila cijeli postupak oko ugovaranja cijene mjese ne karte za autobus i da se u prošlom polugodištu uspjela posti i cijenu od 420 kuna za sve zone, a da je u ovom polugodištu ta jedinstvena cijena smanjena za 20 kuna i iznosi 400 kuna. U lipnju 2008. godine cijena mjese ne karte u prvoj zoni, dakle, u prstenu oko akovca, u autobusnom prijevozu koštala je 488 kuna, a za šestu zonu, dakle, na relaciji do Štrigove, 910 kuna. Polazna osnova za pregovara a iz Županije da jedinstvena cijena bude niža od one u prvoj zoni posti-

Diskusija koja se pretvorila u na elni ku sva u Ako sustav pukne i svaka op ina po ne prevoziti svoju djecu u svom aranžmanu, otvorit e se Pandorina kutija, što e u Me imurskoj županiji ostati od politike policentri nog razvoja baziranog na solidarnosti. Naime, zadnja obrana jedinstvene cijene karte, koja iznosi jednako u Štrigovi kao i Nedeliš u, za sadašnjeg župana Perho a bila je solidarnost po kojoj smo za sve gradili podjednaki standard u svakom kutku Me imurja u zdravstvu, školstvu, komunalnoj in rastrukturi. Sada bi pucanjem na ovom pitanju i drugdje ti principi mogli napuknuti. Ovisno o tome iz koje op ine ili kraja Me imurske županije dolaze, ni

svi na elnici i u SDP-u oko toga nemaju jedinstveni stav. U krizi je svakome na pameti obrana svojih interesa, a solidarnost puca po šavovima.

Naime, dok je Mladen Horvat (SDP), na elnik Nedeliš a, branio interese u enika i roditelja kojima je sada karta poskupjela sa 120 na 200 kuna, smatraju i da sustav nije pravedan da na tako kratkoj relaciji roditelji pla aju tako skupu kartu, Franjo Makovec (HSLS) je s druge strana ukazao da nije pravedno ni to da djeca iz pojedinih naselja u op ini Sveti Martin na Muri i tri sata gube na putovanje u školu i iz škole i kre u na put, dok u akovcu djeca još spavaju, a ku i se vra aju

dok su ova ve zaboravila da su bila u školi. Odnosno me u redovima nije pravedno ni da su gotovo sve škole u akovcu.

Branko Šalamon, gradona elnik akovca, dolijao je malo ulja na vatru ustvrdivši da je život u gradu skuplji nego na selu, pa je i to privilegija života na selu.

Dean Hunjadi (SDP), na elnik Svete Marije, ustvrdio da je u prijašnjem sustavu itavo Me imurje izgra ivalo akovec.

Franjo Bukal, na elnik op ine Orehovica, kazao je da na podru ju Me imurske županije umire solidarnost, ustvrdivši da solidarno skupljamo novac u Me imurske vode za kanalizaciju, a novac za nju troše samo neki. (BMO)

gnuta je, niža je od 488 kuna sada za 88 kuna, ranije za 68 kuna i na najbližoj relaciji do 5 kilometara, kada bi se u enici vozili po cijenama koje važe za javni prijevoz. Realni prijevoz iznosi zaista puno više nego je aktualna srednjoškolska karta proizašla iz op insko - gradske solidarnosti, me utim, navika da prijevoz bude roditeljima besplatan, odnosno da izdvajaju za njega najviše oko 100 kn uzburkala je duhove. Posebice jer u aktualnoj krizi svaki ku ni izdatak pada jako teško, pa se o ekuje da lokalna samouprava ima “socijalni takt“ u ova teška vremena. Zasigurno bi isto trebao imati i prijevoznik, jer je njemu u interesu da ima što više zainteresiranih za prijevoz, jer bi sigurno uz manju cijenu (cca 300 kn) pridobio puno više srednjoškolskih putnika i time dobre financijske e ekte.

U enik ili prijevoznik?

Cijela pri a dovodi nas stoga do problema što je Županiji u centru pažnje: u enik ili prijevoznik. Naime, kako Županija pla a svoj udio samo na prodane karte u enicima, lako se može dogoditi da zbog nekonkurentnih cijena padne interes u enika za prijevoz autobusom. Prijevoznik koji je ionako sadašnju cijenu karte zagarantirao samo do kraja školske godine može pose i za poskupljenjem na po etku sljede e školske godine.

Deblji kraj izvu i e djeca iz udaljenih relacija jer ona ne e imati izbor.

S druge strane, pitanje organiziranog prijevoza djece u školu je i sigurnosno pitanje, a ne samo pitanje komoditeta. Naše prometnice tako, primjerice, nisu prilago ene vožnji biciklima, pa ni u prstenu od pet kilometara oko akovca, gdje se nalazi najviše srednjih škola.

U cijeloj toj pri i s Prese kim u javnost je doplutala i in ormacija da e se zbog uskla ivanja voznog reda pomicati i po etak nastave u srednjim školama.

Navodno zbog toga da se u vozni red uklope i linije za srednjoškolce iz Preloga kako oni jedini ne bi imali nastavu subotom, premda je poznato da i drugi imaju barem izbornu nastavu subotom. Naravno, suglasnost za promjenu po etka nastave moraju dati ravnatelji. Na Županiji je novinarima poru eno da ne dramatiziraju jer da je rije o nekim sitnim pomicanjima, koja su u pregovorima. Ono što je procurilo k novinarima je nekakva kasnija ve ernja linija koja bi iz akovca polazila oko 19.40 sati, no nije jasno tko bi sve njome bio obuhva en i bi li svi autobusi ekali dolazak djece iz Preloga prema svim odredištima kako bi ona stigla na taj kasniji autobus. Ta varijanta zna ila bi povratak putnika ku i s popodnevne smjene nakon pola devet nave er, uz mogu u varijantu ekanja pola sata na polazak autobusa iz akovca, kako bi prijevoznik racionalizirao svoje linije. Ako se kuha u tom pravcu, bolje da se bura digne prije nego sve bude dogovoreno “u ne ijem kabinetu“, budu i da je župan demantirao bilo kakve svoje dogovore u klijeti, ustvrdivši da je njegov obraz ist, a sve to na optužbe nezavisnog oporbenjaka Josipa Posavca. Zaista je najbolje da svi obrazi i ostanu isti, ako je to uop e mogu e u ovoj cijeloj pri i oko srednjoškolskog i linijskog prijevoza.

(BMO) Sigurno je samo jedno.

Roditelji svoj dio troškova ne mogu izbje i. Oni svoj dio moraju iskeširati unaprijed u prva tri dana u mjesecu za teku i mjesec i to je najkvalitetniji likvidni novac koji prijevozniku pokriva pola cijene ugovorene usluge prijevoza srednjoškolaca koji ine lavovski dio putnika u javnom prijevozu.

Ostatak uglavnom ine starije osobe koje nemaju u obitelji automobil ili nekoga koji bi ih prevezao autom do odredišta na koje mogu autobusom.

(Božena Malekoci - Oleti , oto: Zlatko Vrzan)

4

Aktualno

25. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD S pušipelom u London i svijet HORTUS Croatiae Me imurje

u Me imurju

Mještane Kotoribe uznemirio potres iz Ma arske U srijedu 19. sije nja u 21.55 sati seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske pri Geofizi kom odsjeku Prirodoslovno - matemati kog akulteta u Zagrebu zabilježili su slab potres s epicentrom u Ma arskoj, 15 km isto no od Kotoribe (12 km jugoisto no od Nagykanizse u Ma arskoj). Potres je bio magnitude 2.3 po Richteru, koji se u epicentralnom podru ju osjetio intenzitetom IV stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice, saznali smo od seizmologinje mr. sc. Ines Ivan i .

Podrhtavanje tla te ve eri osjetili su i mještani Kotoribe.

- Sjedila sam za ra unalom kad mi se cijela ku a po ela ‘stepati’, rekla je jedna 36-godišnjakinja. - Ja sam se jednostavno ljuljao na stolici lijevo - desno i pitao što se doga a. Malo sam pri ekao i kada se smirilo otišao sam na spavanje, ispri ao nam je jedan umirovljenik. I mnogi drugi su “nakon smirivanja situacije“ ipak utonuli u dubok, miran san. (a )

Na svom redovnom mjese nom sastanku, me imurski vinari okupljeni u Hortus Croatiae ustvrdili su izme u ostalog da je potrebno više nego do sada vina slati na razna ocjenjivanja, izložbe i sajmove, a nova adresa je London, gdje e se u travnju pokušati predstaviti

svojim najboljim vinima, u prvom redu pušipelom, te predikatnim vinima. U tome e im pomo i Ivan Gori anec iz Stvaraonice Krug akovec, koji je i uspostavio suradnju s asopisom “Vrutak”, u kojem e se predstaviti vode i me imurski vinari. Predsjednik Hortus

Croatiae Zdravko Dvanajš ak vinare pak je izvijestio o rezultatima svog sudjelovanja na osnivanju Udruženja vinarstva Hrvatske u Zagrebu, gdje je Dvanajš ak govorio o velikim mogu nostima i potencijalima pušipela, me imurske zašti ene marke vina.

UKRAJINSKI VELEPOSLANIK Oleksandar Lev enko posjetio Me imursku županiju

Župan s ukrajinskim veleposlanikom o mogu nosti suradnje s tamošnjim regijama U službenom posjetu Me imurskoj županiji u srijedu je bio veleposlanik Republike Ukrajine u Hrvatskoj, nj. e.

Oleksandar Lev enko. Gotovo dva sata trajali su razgovori sa županom Ivicom Perho om na temu suradnje Ukrajine i Hrvatske te o mogu nostima

suradnje na regionalnoj razini.

Odnosi Ukrajine i Hrvatske dobro se razvijaju, no svjetska ekonomska kriza poremetila je sve, gospodarska suradnja zadnjih je godina smanjena za ak 65 posto. O ekuje se da e se gospodarska suradnja pove-

Me imurska vina za Ukrajinu Veleposlanik Lev enko zaklju io je da e jedan od ciljeva suradnje biti ostvaren ako se uspije organizirati susret gospodarstvenika iz Ukrajine i Me imurske županije. Dakako da to mora biti ciljan susret koji e pove ati suradnju, naglašeno je.

Osvrnuo se i na mogu nost plasmana me imurskih vina u Ukrajinu, a posebno je

Župan Ivica Perho i veleposlanik Ukrajine Oleksandar Lev enko

interesantan njegov stav da za plasman ne trebaju velike koli ine vina. Naime, do sada se stalno mislilo da se me imurska vina teško plasiraju u inozemstvo zbog premalih kapaciteta vinara. Rije je o plasmanu visokokvalitetnih me imurskih vina koja se zbog podneblja i klime ne mogu proizvesti u Ukrajini.

(JŠ)

avati i razvijati u narednim godinama, a s time da svaka zemlja iskoristi svoje mogu nosti. Za Hrvatsku je to turizam i metalna industrija te gra evinarstvo, dok Ukrajina raspolaže sa znatnim zalihama sirovina. Suradnja može te i u dva smjera.

Me imurska županija posebno je interesantna zbog blizine Ma arske, Slovenije i Austrije, rekao je on, te napomenuo da e

smatrati uspjehom ako se u dogledno vrijeme sklope dva - tri ugovora o suradnji.

Mogu nosti suradnje na regionalnom planu izme u dvije zemlje tako er nisu zanemarive.

Tako je on pozvao me imurske gra evinare da se kandidiraju za posao izgradnje in rastrukture i svega što je potrebno za europsko nogometno prvenstvo. Kako je rekao, znatan dio poslova ve

je ugovoren, no uvijek se može usko iti u zadnji vagon vlaka jer poslova ima jako puno. Župan Me imurske županije Ivica Perho upoznao je župana s mogu nostima županije, te uz ostalo napomenuo da ve godinama akove ki mlinovi uvoze heljdu iz Ukrajine.

Ukrajinski veleposlanik uz ostalo je rekao da je tek tri i pol mjeseca u Hrvatskoj i da je to prvi službeni posjet Me imurskoj županiji, neslužbeno je ve jednom posjetio naš kraj.

Veleposlanik Lev enko posjetio je i Tehnološko - inovacijski centar akovec, gdje je upoznat s djelatnoš u Centra i mogu nostima znanstvene i stru ne suradnje.

U pratnji veleposlanika Lev enka bila je prva tajnica Veleposlanstva za gospodarska pitanja Tetiana Usa ova.

(JŠ)

DONACIJA Perutnine Ptuj - Pipo akovec

Darovali obitelji u ak jedanaest hrvatskih županija

Donacija je uru ena potrebitoj obitelji i u Štrigovi

Perutnina Ptuj - Pipo akovec brojnim obiteljima diljem Hrvatske uljepšala je protekle blagdane. - U dva blagdanska tjedna obiteljima kojima je to najpotrebnije darovali smo hladnjake do vrha napunjene proizvodima Perutnine Ptuj Pipo akovec kako bi barem te dane proživjeli mirno i bezbrižno, rekao je mr. sc. oec. Predrag Šegovi , dr. vet. med., direktor Perutnine Ptuj - Pipo akovec.

U suradnji s centrima za socijalnu skrb diljem Hrvatske Perutnina Ptuj - Pipo akovec podijelila je hladnjake pune hrane obiteljima u jedanaest hrvatskih županija, me u kojima i u Me imurskoj. Na taj na in akove ko poduze e unijelo je malo veselja u živote onih kojima je pomo potrebna.

- Osmijeh na dje jim licima najljepši je trenutak darivanja, zato nas raduje što možemo

pomo i, istaknuo je Šegovi .

Tako je akove ko poduze e za ljepše blagdane svakoj obitelji darovalo, uz hladnjak, pile e ražnji e, pile i file, pile e batke, pile a prsa, pile e zabatke, kao i druge poznate proizvode iz svoje palete.

U protek lom razdoblju Perutnina Ptuj - Pipo akovec uklju ila se u više razli itih dobrotvornih i društveno odgovornih akcija, me u kojima su ure enje dje jih igrališta u vrti ima, potpora humanitarnom biciklisti kom ultramaratonu, donacija Bolnici akovec za kupnju opreme kojom tvrtka doprinosi boljoj regijskoj zdravstvenoj skrbi. - Za nas su potroša i uvijek na prvom mjestu. Ne samo tada kada za njih proizvodimo ukusne i prepoznatljive proizvode Made in Croatia, ve i tada kada im je potrebna pomo , rekao je direktor akove -

CITATI TJEDNA Lije nici u prosjeku imaju 50 godina, a ve sada ih je 20% manje nego u zemljama EU. Dnevnik HTV 1, 6.1.2011.

- Veseli nas što možemo pomo i, istaknuo je mr. sc. oec. Predrag Šegovi , dr. vet. med. ke tvrtke. - Veseli nas što možemo pomo i, još je istaknuo mr. sc. oec. Predrag Šegovi , dr. vet. med., i u ime Perutnine Ptuj - Pipo akovec zaželio puno sre e u novoj godini.

Istražio i odabrao Zlatko Boži Devalvacija bi zna ila prijelaz sa zla na gore, i u ovom trenutku si ju ne možemo priuštiti.

Radimir a i , Kontroverze by Drago Ple ko, Z1, 6.1.2011.

Ova kriza djeluje kao klistir, isti sve oko sebe.

Novinar Saša Ljubi i , Latinica, HTV 1, 3.1.2011.

S „Tata, kupi mi auto“ zapo elo je potroša ko društvo.

Ve ernji list, 21.12.2010.

U zapadnom svijetu se cijelo vrijeme jede.

Pustolovine Sarah Jane, HTV 2, 31.12.2010.

25. sije nja 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

POSJET HNS-ovog glasnogovornika Borisa Blažekovi a akovcu, kojom prilikom je predstavio

Politi ka akademija u svrhu obrazovanja HNS-ovog kadra Prošli je etvrtak u organizaciji lokalnih podružnica Hrvatske narodne stranke akovec posjetio glasnogovornik HNS-a i voditelj Politi ke akademije koja djeluje u sklopu stranke Boris Blažekovi . U akovcu je, naime, održao tribinu na temu liberalizma i osnova liberalizma u Hrvatskoj, na kojem uostalom po ivaju temelji stranke. Njegov je dolazak bio povod za kratku konferenciju za novinare, na kojoj su mu se pridružili elnici HNS-ovih podružnica.

Blažekovi je pobliže objasnio HNS-ovu Politi ku

Turisti ki klaster “Sve se tu najde med Murom i Dravom“ održao je prezentaciju turisti ke ponude Me imurja

PREZENTACIJA turisti ke ponude Me imurske županije u Rijeci Nenad Hranilovi , Matija Posavec i Boris Blažekovi osvrnuli su se na temeljne smjernice HNS-ova programa kojim e u koaliciji sa SDP-om, IDS-om i HSU-om nastojati pobijediti na predstoje im izborima akademiju kao jedinstveni predstavnici u jedinicama i izvršnu vlast, ali ne znaju ma izredat e se elni ljudi projekt me u hrvatskim lokalne samouprave. Naime, odre ena znanja i tehnike stranke – od Vesne Pusi , politi kim strankama. - Na- na izborima za lokalnu sa- koje su bitne za djelovanje Predraga Štromara, Dragastala je iz ideje da se dodatno moupravu ljudi raznih pro- i rad u lokalnoj samoupravi na Kova evi a do Radimira obrazuju HNS-ovi izabrani fesija ulaze u predstavni ku jer se to ne u i u redovitom a i a. - Sve su teme usko obrazovnom sustavu. HNS vezane i za našu županiju, s je shvatio da je apsolutno obzirom na to da Me imurneophodno potrebno obra- je prednja i u prekograni zovati te ljude kako bi na noj suradnji i privla enju ispravan i korektan na in sredstava iz europskih ra un Grada profunkcioni- staza na podru ju akovznali raspolagati sredstvi- fondova, a zemljopisni pora na na in da može zado- ca i prigradskih naselja te ma svojih sugra ana. ložaj Me imurja u ovom je voljiti sve potrebe Grada rekonstrukcija tržišnog Upravo zato, nadovezao trenutku strateški budu i akovca. HNS je oduvijek sistema – gradska tržnica se zamjenik me imurskog da je Ma arska preuzela bio stranka okrenuta pro- te staro i novo sajmište. župana i elnik me imur- predsjedanje EU, i to treba jektima i u tom kontekstu Osim toga, kao jedno od skog ogranka HNS-a Matija iskoristiti kao prednost cigradski HNS nastupa i uporišta politi kog proPosavec, tijekom ove izbor- jele države. Tako er, dodao dalje, rekao je Hranilovi , grama stranke ponovno ne godine organizirat e se je da se HNS ve sada nastoji istaknuvši da su projekti je istaknuta iskalna deniz tribina s vrlo aktualnim ograditi i izdi i od politi kih na koje se HNS namjerava centralizacija koja bi, kao temama privla enja sred- kampanja u kojima e se usredoto iti prije svega pravedan na in preraspostava europskih fondova, nemali broj stranaka služiti rekonstrukcija i dograd- djele novca koji troši javna poljoprivrede i regionalnog niskim udarcima, napadima nja Centra za kulturu a- uprava, gradovima poput razvoja, gospodarstva, vanj- i rivalstvima koji esto nekovec, sanacija fasada u akovca omogu ila razvoj ske politike te prednosti i maju veze s rješenjima koja centru grada, priprema sli an onom gradovima u šanse pristupanja Hrvat- bi trebale nuditi politi ke i izgradnja biciklisti kih Europi. (bš) ske EU, a me u govornici- stranke.

Hranilovi : Nismo zadovoljni prora unom Najkriti niji od spomenute trojke na ovoj je konferenciji za novinare bio predsjednik HNS-a Grada akovca Nenad Hranilovi , koji je kritike uputio na ra un gradskim prora una za ovu godinu. - Prora un je prije svega trebao biti sanacijski i sanirati sve one dubioze koje su tijekom niza godina u injene i sve one negativnosti koje su u injene kao posljedica gospodarske krize. Želja nam je da što skorije pro-

HDSS-ovci ogor eni situacijom u Hrvatskoj i Me imurju

Martan: Situacija je u Hrvatskoj o ajna, Me imurje je na dnu!

Potaknuti aktualnim politi kim previranjima u Republici Hrvatskoj, ali i lošom gospodarskom situacijom u kojoj se nalazi naša županija, Hrvatska demok rat sk a selja k a stranka sazvala je prošlu srijedu konferenciju za novinare. elnik stranke Ivan Martan, uz potporu Vlade Miklobušeca iz Koprivni ko - križeva ke županije i Bojana Jurišage, nije skrivao nezadovoljstvo. - Politi ka situacija u Hrvatskoj je o ajna! Parlamentarni su izbori pred vratima, a još se ne zna regionalno ustrojstvo, zabrinut je Martan zbog mogu eg uvla enja Me imurja u Sjeverozapadnu regiju, po uzoru na EU. Pita

Vlado Miklobušec iz Koprivni ko - križeva ke županije, predsjednik stranke Ivan Martan i Bojan Jurišaga hrvatskoj javnosti ne mogu poslati nikakvu optimisti nu poruku se i zašto predsjednik države raspolaže s 55 milijuna kuna godišnje kada nema nikakvih ovlasti, i dokle emo raditi samo da preživljavamo. - Nije li ve jednom vrijeme da Vlada RH sa

svojim institucijama izradi jedan izlazni program iz ove loše situacije i jednom kaže gra anima, otvoreno, kada mogu o ekivati bolji životni standard, pitaju se HDSS-ovci.

Tako er, veliko su nezadovoljstvo izrazili po pitanju gospodarstva u Me imurskoj županiji, koje je lošije nego u drugim županijama. - Danas smo došli do dna. Nemamo socijalne i

Zbog neiskustva se bavimo krivim stvarima Primje ujete li kako se moda ponavlja svakih nekoliko godina? Kao neki ogromni ringišpil na kojem vise vješalice s odjevnim predmetima i koji se svakih nekoliko godina vra aju pred nas i rade i novi krug. Zna nam to biti udno, no s vremenom shvatimo da se to jednostavno doga a po nekom udnom pravilu i više ne razmišljamo o tome, samo puštamo da se doga a i ne pridajemo tome zna ajnu pažnju. Možda zbog toga ne bacimo neki vrjedniji kaput ili drugi odjevni predmet, jer

jednostavno znamo da emo ga opet zatrebati. Zašto to radimo? Jer smo stekli iskustvo.

No, kad smo bili mali, o tom smo cikli kom ponavljanju modnih trendova vjerojatno uli od naših starijih, ali nam nisu djelovali baš uvjerljivo. ak gledaju i stare slike svojih predaka nije nam bilo na kraj pameti jednog dana odijevati nešto što nalikuje na ono što je djed nosio na tim požutjelim fotogra ijama. Jednostavno smo morali do ekati da se taj

ringišpil okrene i pred našim vlastitim o ima kako bi se pri e pretvorile u iskustvo.

Tako je više - manje u svim sferama života. Da bismo sa sigurnoš u u nešto bili uvjereni, potrebno je da smo to nekad ve u svom životu vidjeli i iskusili.

Iskustvo je iznimno važan resurs. Pored kapitala, sasvim sigurno najvažniji.

U Hrvatskoj kao da tek sad postajemo toga svjesni. Neiskustvo u upravljanju upravo je ono što nas danas najviše mlati batinom po le ima.

O ito treba neko duže vrijeme imati vlastitu državu i upravljati njome kako bi se steklo iskustvo koje bi pomoglo razlikovati bitno od nebitnog. Desetlje a i stolje a svojevoljnog prepuštanja upravljanja vlastitom državom drugima danak je koji mi danas pla amo.

Upravo sada pred nama se okre e politi ki vrtuljak na kojem sjede isti ljudi i cikli ki se svakih nekoliko godina izmjenjuju pred našim o ima. I još uvijek cikli ki rade gotovo iste pogreške kao pravi žuto-

razvojne programe kojima bi se u inio snažan iskorak u poboljšanju gospodarske situacije, istaknuo je Martan, uputivši kritiku razvojnim agencijama u županiji i Gradu akovcu koje, kaže, za sada nisu ponudile nikakve konkretne razvojno - investicijske projekte na kojima bi se vidio rast zapošljavanja i stvaranja dohotka.

Na kraju konferencije za novinare HDSS-ovci su se osvrnuli i na najnovije doga aje povezane s braniteljima, zapitavši se za kakvu su se to ipak pravnu državu branitelji borili kada jedni još ni danas nemaju riješen svoj status, a protiv drugih se vodi postupak za ratne zlo ine. (bš, foto: zvrzan) kljunci. Kao da su tek od ju er.

No, u upravljanju državom dvadesetak godina doslovno je ništa. Druge nacije to iskustvo skupljale su stolje ima, što smo mogli vidjeti u udžbenicima povijesti u vrijeme dok još nismo znali zašto uop e u imo o tim starim prdonjama koji su pokoravali svijet.

Danas smo svjesni da našu industriju pokre e njihov kapital, živimo po njihovim pravilima i želimo biti poput njih. A najviše od svega želimo njihov standard i njihovu socijalnu sigurnost.

Možda bi trebali uzeti udžbenike povijesti, vlastite i tu e, bez obzira na “pravo-

Ponuda kontinenta premalo zastupljena u priobalju Turisti ki klaster “Sve se tu najde med Murom i Dravom“ iz Me imurja održao je prošlu srijedu u Rijeci (konferencijski centar Grand hotela Bonavia) prezentaciju turisti ke ponude Me imurske županije.

Cilj prezentacija je da se turisti kim agencijama s podru ja Rijeke i okolice predstavi turisti ka ponuda Me imurja (kontinentalnog dijela Hrvatske) u obliku turisti kih paket aranžmana.

Turisti ka ponuda kontinentalne Hrvatske premalo je zastupljena u ponudi putni kih agencija priobalnog podru ja, pa je ova prezentacija na in da se agencijama s podru ja Rijeke i okolice približi ponuda kontinenta za koji još uvijek prevladava mišljenje da ne nudi dovoljno interesantnih sadržaja kojima bi se animirali turisti i posjetitelji. Da ova tvrdnja nema temelj, pokazuje i bogata ponuda turisti kih paket aranžmana turisti kog klastera iz Me imurja, koju ine vikend paketi, ljetni kamp engleskog jezika u Me imurju, program maturalnog putovanja za osnovne škole, škole u prirodi, paket aranžman medicinskog turizma te ostali turisti ki aran-

vjernost“ njihovih autora, da se podsjetimo što nam se sve doga alo i emu smo sve svjedo ili kroz povijest te ipak do ekali tre i milenij kao samostalna nacija. To bi trebalo ubrzati ringišpil da se što brže izrotiraju jalovi krugovi i greške što prije prestanu ponavljati. Možda bi se tada prestali uditi što se svakih deset godina netko sjeti da je onaj prije jednom bio u pravu.

Hrvatski na in života koji bi nas zadovoljio još ne postoji. No, svejedno ga cijelo vrijeme ponavljamo. Ili ga moramo drasti no promijeniti ili napokon prihvatiti i više ne obra ati pažnju na uda

žmani iz ponude me imurskog klastera, koji broji 22 lanice.

Slijede prezentacije i u drugim gradovima Svi programi jam e visoko kvalitetnu realizaciju i organizaciju turisti kih agencija s podru ja Me imurja, a tendencija im je da turist koji posje uje Me imurje dobije pravu sliku o Me imurju, njegovim obi ajima, povijesti i tradiciji koja je izuzetno bogata i, složit e se brojni turisti koji su imali prilike posjetiti me imurski kraj, zanimljiva.

Turisti ke agencije koje su predstavile svoju ponudu kolegama i partnerima okupljenima u hotelu “Bonavia“ smatraju da se turisti ki programi mogu kvalitetnije realizirati ako agencija partner u Me imurju preuzme kompletnu organizaciju na podru ju koje poznaje, a isto tako i ukoliko situacija bude obrnuta.

Prezentacija je održana uz potporu i suradnju TZ-a akovec i Me imurske županije s lokalnim turisti kim zajednicama, a predvi en je i posjet gradovima Zagreb, Osijek, Zadar, Split i Dubrovnik.

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

naše politike i ekonomije, kako bismo se mogli posvetiti stvarima bitnijima od vje itog gun anja na politi are i krpanja kraja s krajem.

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

25. sije nja 2011.

STOPA NEZAPOSLENOSTI u Me imurskoj županiji

Prošlu godinu sko ila na 15,4 posto Stopa nezaposlenosti krajem rujna prošle godine, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u Me imurskoj županiji iznosila je 15,4 posto, dok je u rujnu 2009. godine stopa bila 12,7 posto. Aktivnih osiguranika, zaposlenih osoba krajem rujna 2010. godine bilo je 39.020, što je za 2.062 osobe ili 5 posto manje nego u rujnu 2009. godine.

U evidentiranoj nezaposlenosti prevladavaju osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju do tri godine ili školom za KV i VKV radnike.

Takvih je u evidenciji 2.641 od ukupnog broja nezaposlenih. Potom slijede osobe sa završenom osnovnom školom, 1.487, a tre a po redu velika skupina u strukturi nezaposlenih jesu osobe

sa srednjom školom za zanimanja u trajanju od etiri godine i više i gimnazijom, kakvih je 1.464 me u nezaposlenima.

Ako gledamo tko je najviše pogo en nezaposlenoš u prema dobi, tada je nezaposlenost najviše poga ala osobe srednje dobi, kakvih je u strukturi nezaposlenih gotovo pedeset posto.

(BMO)

EKONOMSKI BREVIJAR

Strateški scenarij Strateško razmišljanje zaboravlja se kada se trese tlo pod nogama, ali i u tim trenucima važno je razmišljati kamo nas vodi put i gdje su mogu i izlazi. Svi se najviše bavimo informacijama i potrebama koje se odnose na kratak rok, dok dugoro ne trendove i razvoj podcjenjujemo. Možda i zato što je najvažnije prebroditi teška vremena, ali i zato što je zaista teško predvidjeti dugoro na tržišna kretanja. U tu svrhu, najkorisnije je imati dobru strategiju.

Strategije se esto zapostavljaju, pa ak i zanemaruju, i to najviše zbog njihova nepoznavanja. A neupu enost ne opravdava. Ako ste strateg, zna i da vodite, a da bi vodili morate znati cilj i put. No, koliko god dobar strateg netko bio, nije dobro da sam odre uje put kojim vodi druge ljude. Strategije ne smiju biti predmet zanimanja uskih krugova i nisu rezervirane samo za neke izabrane skupine. Baš suprotno, strategija mora biti poznata svakome tko ( ak

i u najmanjoj mjeri) sudjeluje u njenom ostvarivanju. No, za osmišljavanje strategije postoje i prakti ne upute. Po inje se objektivnom analizom vlastite situacije i analizom okoline.

Nakon toga slijedi planiranje, iz ega se formuliraju ciljevi dugoro nog razvoja. To su strateški ciljevi. Pri tome se koriste selekcijska, orijentacijska, koordinacijska, motivacijska, evaluacijska i kontrolna funkcija, a dobro je predvidjeti tri scenarija: najbolji, realisti ni ali i najgori rasplet situacije.

Problem je kada se strategija, nakon što se usvoji, pretvori samo u slova i lijepe rije i (na papiru ili nekom drugom mediju), pa i u ukras na zidovima i službenim dokumentima.

Ona nije samoj sebi svrha, ona je putokaz!

Ali, ni jedna strategija nije zacementirana, ni vje na.

Ona je podložna razmatranju i prilago avanju novonastalim okolnostima, i tko to ne priznaje, ne vidi dalje od metra.

Evo i primjera. Kod megapopularnog i sveprisutnog “rezanja“ troškova misli se samo na kratkoro ni cilj i brze rezultate, a zanemaruje se budu nost. Tako se može, tek radi

BIVŠI RADNICI AP TOURSA još ekaju svoj novac

Zbog niza propu sindikalist Veble smjenu ste ajno upravitelja - Name e se zaklju ak da ste ajni upravitelj nije postupio po nalogu suda, a zahtjev je Agenciji uputio potkraj prošle godine. Sada ljudima na ku ne adrese pristižu negativna rješenja, iako Agencija po zakonu garantira isplatu pedeset posto otpremnina. Lapaine to nije prijavio sudu, pa nije ni moglo biti odobreno, kaže Veble

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

brze uštede, ukinuti neko radno mjesto ili odjel koji se naknadno pokažu bitnim za neki novi projekt. Tada je taj nedostatak teško nadoknadiv. Ako se posvetite kratkoro nim ciljevima, dolazi do opasnosti da izgubite iz vida strateške, dugoro ne ciljeve. Zato strategija ne smije biti samo odgovor na promjene, ve prije svega inicijativa, jer uspješni se mijenjaju prije nego su na to prisiljeni.

U mnogim studijama nedvojbeno je utvr eno da sve kratkoro ne mjere moraju biti vezane uz dugoro nu strategiju. Zaklju no je jasno da i bez strategije postoji budu nost, ali sa strategijom je ona izvjesnija i jasnija. I to je strateški scenarij za perspektivniju i bolju budu nost.

Ste ajni upravitelj Autobusnog prijevoza tours Marko Lapaine krši prava bivših radnika te tvrtke, a posljednji u nizu njegovih "bisera" je taj što Trgova ki sud u Varaždinu nije obavijestio o njihovim potraživanjima, rekao je na konferenciji za novinare, održanoj u etvrtak, županijski povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Franjo Veble. Zbog spomenutog, pojasnio je, Agencija za osiguranje radni kih potraživanja odbacuje zahtjeve radnika za isplatu otpremnina i naknade pla e za neiskorišteni godišnji odmor. Pedeset i etiri radnika koji su zbog ste aja tvrtke ostali bez posta u istoj potražuje ukupno 860.153 kune.

- Sukladno Zakonu o radu i Zakonu o osiguranju potraživanja radnika u slu aju ste aja poslodavca, ste ajni upravitelj od Suda je dobio nalog da radnicima obra una sva potraživanja, što podrazumijeva i prava na otpremninu, kao i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.

O toj problematici raspravljano je dva puta i na ro ištima,

Pedeset i etiri radnika koji su ostali bez posla zbog ste aja potražuju ukupno 860.153 kune kada je ste ajni upravitelj te naloge i dobio. No, kako je vidljivo iz obrazloženja Agencije za osiguranje radni kih potraživanja, zahtjevi radnika za isplatu spomenutog duga odbacuju se jer on nije razmotren ni priznat na ispitnom ro ištu. Name e se zaklju ak da ste ajni upra-

vitelj nije postupio po nalogu suda, a zahtjev je Agenciji uputio potkraj prošle godine.

Sada ljudima na ku ne adrese pristižu negativna rješenja, iako Agencija po zakonu garantira isplatu pedeset posto otpremnina. Lapaine to nije prijavio sudu, pa nije ni moglo biti odobreno, kaže Veble.

POGLED ODOZDO

Gra ani poštenje politi ara podrazumijevaju, a efikasnost o ekuju Prave izazove za unutarstrana ki život donosi tek obnašanje vlasti. Dok su stranke u oporbi, tada mogu njegovati iluzije, romanti no podilaziti bira ima o pravednosti, solidarnosti i vlasti po mjeri svakog gra anina. Tek kada do u na vlast sva obe anja treba znati primijeniti. Tada se “ono što - pretvara u kako”. A svi znamo da je lakše u životu znati što ne želimo, nego ono što želimo pretvoriti u stvarnost, jer je najve a prepreka - kako.

Upravo s tim problemima sada se suo ava SDP obnašaju i vlast u županiji. Vlast zna i donošenje odluke, a sve odluke koje vlast, a posebno župan kao

izvršna vlast, mora donijeti ne mogu biti drage svima, posebno ako su takve da ne idu na ruku onim bira ima iz miljea iz kojega dolazi župan.

Kao i stranke koje su bile na vlasti prije njega, tako se i SDP suo io sam sa sobom i svojim ljudima. A naš politi ki mentalitet je takav da kad do u moji na vlast o ekujem da najprije daju meni, a potom ostalima. Nema te op ine koja ne o ekuje pomo iz županijske kase, pri emu oni iz svoje opcije priželjkuju da imaju prednost, ta za to su se borili na izborima. Drugi problem je da se nekako na višim razinama, pa tako i na županijskoj, od nižih

o ekuje da se po istom klju u poslože na vlasti kao i oni na višim razinama. Bilo bi idealno da tamo gdje je SDP pobjednik bude pobjednik s istim partnerima kao i na županiji ili u oporbi s istim partnerima kao i na županiji. To olakšava komunikaciju i provo enje zajedni ke politike, ali u stvarnosti to nije tako.

Uz to, nakon svake izborne pobjede svi pobjednici ne mogu u i u po asni vagon ili u vlast. To je kao i na utakmici, gdje jedni dodaju loptu, a drugi zabijaju gol. Nije bilo stranke ni vlasti, a da neki prvoborci nisu ostali bez po asti i miraza. To uvijek bude izvor frustracija unutar stranke.

Sa svim tim problemima sada je suo en i SDP. SDP je suo en još s jednim velikim izazovom. Vlast je osvojio to no prije nailaska velikoga kriznog vala koji iziskuje posebnu vještinu upravljanja u kriznim situacijama. U krizi je jako teško primjenjivati socijaldemokratske vrijednosti. Iz života je poznato da socijaldemokracija najbolje uspijeva u bogatim razvijenim skandinavskim društvima. Kod nas socijaldemokrati obi no izbore dobivaju u velikoj društvenoj krizi, od njih se puno o ekuje, zato jer i sami sebi u programima podižu više socijalne i društvene standarde i onda zbog toga i brže

gube izbore. Naime, vremena su takva da svi imaju kalkulatore u džepu i u glavi odmah ra unaju je li više ili manje u mom džepu.

Pravedno je ako mi ostaje više i bolje za moju obitelj, a nepravedno ako je manje i lošije za mene i mogu obitelj, a ne jesu li politi ari pošteni ili nešto manje pošteni.

Bira i i gra ani njihovo poštenje podrazumijevaju, a e ikasnost o ekuju. Posebice se njihova e ikasnost o ekuje u kriznim situacijama, a, zato što je više društvenih resursa u njihovim rukama, i gra ani o ekuju da otvore poluge tih resursa, tako da blagostanje po ne te i prema svima, a ne samo prema njima. Dobar i miran župan Ivica

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

Perho morat e tako er djelovati u tom pravcu i po cijenu da se zamjeri dijelu svoje stranke i svojih strana kih pristaša.

25. sije nja 2011.

Jako puno nepravilnosti

usta e traži og Franjo Veble kazao je da e zbog niza nepravilnosti zatražiti smjenu ste ajnog upravitelja

Ste ajni upravitelj u povoljnijem položaju od radnika?

- U tom je ste aju ve bilo dosta sukoba sa ste ajnim upraviteljem i ovo je još jedan od njegovih udnih postupaka. Ste aj AP toursa otvoren je 7. srpnja 2009. godine. Zanimljivo je da kada je

njegova (Marka Lapainea) koža u pitanju, sutkinji Jasni Leki nije zaboravio poslati prijedlog da se njemu isplati predujam nagrade od 7.000 kuna neto, što je ona odobrila. Uredno prima taj novac, s time da kona ni obra un tek slijedi nakon završetka ste ajnog postupka. Iznena eni takvim postupkom, 13. sije nja

- Lapainea sam ve ranije prijavio inspekciji rada te je dobio rješenje da zbog propusta mora platiti 30.000 kuna. Nemam saznanja je li to pla eno. Nadalje, Odbor vjerovnika nije prihvatio inancijsko izviješ e ste ajnog upravitelja, što je ve samo po sebi indikativno za Sud i po mojem je mišljenju trebalo reagirati prije. Ukoliko e se radnici na i u situaciji da se ne sazove dodatno ispitno ro ište, nadoknada štete tražit e se od njega osobno.

Iznos od 860.000 kuna nije mali pa da vidimo onda ho emo li se namiriti ili ne. Ne shva am što je on imao protiv toga da im se isplate otpremnine, iznose ak nije stavio ni na oglasnu plo u u poduze u. Nepravilnosti je jako puno. Dio radnika uspio se zaposliti, ali svi u današnjoj situaciji taj novac ‘krvavo’ o ekuju.

Ako do e do privatnih tužbi i on ne e imati spomenuti iznos, ne zanima nas. Ako su mogli Sanaderu sve ‘stopirati’, onda e mo i i jednom Lapaineu, konstatirao je Veble.

(Velimir Kelkedi)

poslali smo podnesak sutkinji te je ona obe ala sazvati dodatno ispitno ro ište na kojem bi se potraživanja radnika priznala.

No, oni ipak gube vrijeme, za o ekivati je da e sve skupa biti završeno tek u drugoj polovici godine. Pojedina na potraživanja iznose od 6.000 do 35.000 kuna. Interesantna situacija je da su ljudi koji su odlazili u ste aju iz irme prije nego što su dobili otkaz dobili otpremnine pa pitam ste ajnog upravitelja koga je i zbog ega stavljao u povoljniji položaj od ostalih, pita županijski povjerenik SSSH. Zbog svega e Sindikat na sjednici Odbora vjerovnika (o emu je obaviješten predsjednik Velimir ukec) i od Trgova kog suda u Varaždinu zatražiti smjenu ste ajnog upravitelja Lapainea. Uz to, od Visokom trgova kom sudu u Zagrebu uputit e se zahtjev da se Lapainea, ina e poznatoga varaždinskog odvjetnika, izbriše s liste ste ajnih upravitelja u Republici Hrvatskoj jer on to, prema ocjeni Veblea, ne zaslužuje biti. Ukoliko pak dug prema radnicima ne bude namiren, oni e, istaknuo je, Lapainea privatno tužiti.

(V. Kelkedi)

U potrazi za ikonoklastima Ve mnogo toga znamo o sebi, ali ne i o na inu na koji razmišljamo. Kakvi procesi dovode do jednih, a kakvi procesi do drugih zaklju aka. Novija znanstvena istraživanja govore da je naš mozak zapravo veliki ljenjivac.

Svaki put kad mozak izložimo istom problemu, on e potrošiti manje energije za njegovo rješavanje. Mozak, za razliku od najsavršenijeg ra unala, koristi mentalne slike ili pre ice da bi ubrzao rješenje problema i samim tim ponavljanje vodi sve manjem naporu.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kad netko kaže da mu je posao dosadan, to zna i da ga je ve savladao gotovo do automatizma pomo u mentalnih pre ica i da u njemu nema ništa novo što bi ga zainteresiralo. Našem je mozgu naprosto postalo dosadno i to pokazuje tako da nam se na svoj na in osve uje. On kaže: “Nemoj me zezati, to sam ve vidio i uo, to me sve manje zanima”.

Moderni neuroekonomisti, a pogotovo neuroznanstvenici, zaklju uju da smo postali navikama robovi svojeg mozga i da smo sve manje skloni inovativnom razmi-

šljanju koje može promijeniti naviku.

Mijenjati navike može pak samo posebna vrsta ljudi.

Znanstvenici su došli do zaklju ka da stvari mogu promijeniti samo oni ljudi koji misle i ine nešto za što drugi ljudi kažu da je nemogu e. Ako je nešto nemogu e, drugi ne e to initi i onaj koji pokaže da je nešto mogu e ste i e prednost.

Postoji jedna rije za tu vrstu ljudi koja danas nije osobito u modi, niti je pak mnogi razumiju: ikonoklasti. Povijesno zna enje rije i ikonoklasti ili oni koji razbijaju ikone datira

7

STJEPAN CIRKOVI , predsjednik Gospodarsko - socijalnog vije a, uz Dan socijalnog partnerstva poru io

Potrebno je dalje razvijati socijalni dijalog i partnerstvo Socijalni mir ne može se nametnuti, ali se može ostvariti strpljivim i odgovornim dijalogom te posebnim naporom svakoga socijalnog partnera, poru io je to povodom 21. sije nja, Dana socijalnog partnerstva, Stjepan Cirkovi , predsjednik Gospodarsko - socijalnog vije a u Me imurskoj županiji.

- Ve etvrtu godinu za redom 21. sije nja obilježava se kao Dan socijalnog partnerstva.

Hrvatski sabor na sjednici održanoj 12. listopada 2007. godine donio je odluku o obilježavanju toga datuma jer je navedenog dana 1994. godine uspostavljen institucionalni model suradnje Vlade, poslodavaca i sindikata u Republici Hrvatskoj stupanjem na snagu Osnovnog teksta Sporazuma o osnivanju, nadležnosti i djelovanju Gospodarsko - socijalnog vije a.

U Republici Hrvatskoj od osobitog je zna aja razvoj i unaprje enje socijalnog dijaloga i socijalnog partnerstva jer ono može naju inkovitije doprinijeti socijalnoj ravnoteži društvenih interesa, što je jedna od bitnih pretpostavki ostvarivanja op eg napretka. Dugotrajno iskustvo i tradicija socijalnog partnerstva u europskim zemljama i postignuti rezultati primjer su da se do napretka ne dolazi lako, ni brzo, ali da bolji put od socijalnog dijaloga ne postoji.

Potrebno je razgovarati o svim problemima, kako o onima koji utje u na standard gra ana, tako i o problematici vezanoj uz poduzetništvo, poljoprivredu i druga podru ja. Ja anje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, socijalna politika i zapošljavanje prioriteti su o kojima se socijalni partneri moraju dogovar a t i .

Vlada, poslodavci

iz 8. stolje a, jedna se skupina vjernika oštro protivila štovanju ikona jer su vjerovali da se to zabranjuje u Bibliji, pa su ak neki carevi zapovijedili razbijanje ikona.

Moderni ikonoklasti, jer o njima je rije i malo ih je, imaju tu sposobnost da stvari procjenjuju iz nekoliko kutova, ovisno o kriterijima, što mozak ovjeka koji nije ikonoklast ve rekli bismo lojalni pripadnik jedne zajednice ne može jer se ulijenio i postao rob navika.

Moderna istraživanja mozga kod ikonoklasta kao da ponavljaju nešto što ve odavno znaju slikari, sagledavanje ne jedne nego više perspektiva na slici, a bez odre enog centra ili zlatnog reza.

i sindikati svjesni su trenutne situacije u Hrvatskoj. Potrebno je dalje razvijati socijalni dijalog i partnerstvo na svim podru jima, doprinositi gospodarskom i socijalnom razvitku zemlje, boljem životu svih njezinih gra ana i stvaranju uvjeta za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Vrlo dobri partnerski odnosi svih zainteresiranih u Me imurju - Gospodarsko - socijalno vije e u Me imurskoj županiji od svog osnutka u svibnju 2002. godine redovito na svojim sjednicama raspravlja o svim socijalnim i ekonomskim problemima koji se javljaju na našem podru ju, županijskom prora unu, stanju gospodarstva i kretanjima na tržištu rada. Suradnja sva tri socijalna partnera vrlo je dobra, a uvijek je nakon rasprave postignut konsenzus. Dobar rad Gospodarsko - socijalnog vije a u Me imurskoj županiji prepoznao je i Ured za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske, koji gotovo sve projekte koje provodi

prvo po inje provoditi u Me imurskoj županiji.

Gospodarsko - socijalno vije e u Me imurskoj županiji uklju ilo se u projekt 'Mirenje u individualnim radnim sporovima'. Navedeni projekt sukladan je Strategiji reforme pravosu a, u kojoj se posebno navodi da je uz uspješne postupke mirenja u kolektivnim radnim sporovima jedan od prioriteta u razvoju alternativnih na ina rješavanja sporova i razvoj sustava mirenja u individualnim radnim sporovima. U sklopu projekta sredinom prošle godine osnovan je Ured za miritelje.

I dalje emo ukazivati na sve probleme koji se u našem gospodarstvu i cjelokupnom društvu javljaju, a uz u eš e sva tri socijalna partnera pridonositi cjelokupnom razvoj Me imurske županije. Spremni smo raspravljati o svim prijedlozima i sugestijama, otvoreni smo i za kritike. Pozivamo na suradnju sve koji žele pridonijeti boljem radu Gospodarsko - socijalnog vije a u Me imurskoj županiji.

Osim suradnje na istim ciljevima, svi imamo i obavezu preuzimanja odgovornosti za njihovu realizaciju, poru io je u svom priop enju Stjepan Cirkovi , predsjednik Gospodarsko - socijalnog vije a. (BMO)

- Pozivamo na suradnju sve koji žele pridonijeti boljem radu Gospodarsko - socijalnog vije a u Me imurskoj županiji. Osim suradnje na istim ciljevima, svi imamo i obavezu preuzimanja odgovornosti za njihovu realizaciju, poru io je u svom priop enju Stjepan Cirkovi , predsjednik Gospodarsko socijalnog vije a

Prema ameri kom znanstveniku Gregoryju Bernsu, postoje znatne razlike u funkcioniranju mozga kod ikonoklasta i “obi nih” ljudi, i to u samoj aktivaciji pojedinih dijelova mozga kad je rije o percepciji, reakciji na strah i socijalnoj ili emocionalnoj inteligenciji.

Zanimljivo je, me utim, to što je naš mozak mogu e uvježbati da postane ikonoklasti an, da sagledava nemogu e i što realnije, dok je nesigurnost i strah mogu e savladati sustavnim bombardiranjem mozga osobe novim podražajima i novim odlukama, odnosno stvaranjem navika novih odluka.

Neuroekonomisti vjeruju da je danas prava zada a modernog menadžera prepoznati ikonoklaste u svojoj blizini

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

i svojoj organizaciji kako bi se to osobine razvijale i kako bi cijela organizacija postala inovativna i produktivnija.

8

Kroz Međimurje

25. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

CRNA KRONIKA PROMETNE NESRE E

25-godišnjakinja iz Puš ina automobilom udarila sumještanku pa pobjegla Nesavjesna 25-godišnja voza ica, pod znatnim utjecajem alkohola, iz Puš ina, u etvrtak nave er u tom je mjestu izazvala prometnu nesre u u kojoj je teško ozlije ena 60-godišnja biciklistkinja, tako er iz Puš ina. Kre u i se osobnim automobilom Ulicom Nikole Tesle, s 1,45 promila alkohola u organizmu, djevojka je u jednom trenutku prešla na lijevu stranu kolnika i udarila u biciklistkinju koja je pala na kolnik. Voza ica je nakon udara napustila mjesto nesre e, ne pruživši pomo ozlije enoj ženi. No ubrzo je prona ena na adresi svojeg prebivališta. Zbog težine ozljeda njena 60-godišnja sumještanka zadržana je na lije enju u Županijskoj bolnici u akovcu. Dvadeset i petogodišnjakinja e biti prijavljena zbog kaznenih djela – “izazivanje prometne nesre e” i “nepružanje pomo i osobi koja je teško ozlije ena u prometnoj nesre i”. (V. Kelkedi)

Voza ica sletjela sa zale enog kolnika – optužni prijedlog protiv ŽUC-a Na županijskoj cesti izme u Žiškovca i Vratišinca prošli se utorak rano ujutro dogodila prometna nesre a u kojoj se teško ozlijedila 40-godišnja voza ica iz Križovca. Prema izvješ u policije, ona brzinu kretanja nije prilagodila uvjetima na cesti (zavoj, kolnik zale en i neposut) i vidljivosti (no , magla) te je sletjela s kolnika i automobilom se zabila u drvo. Unesre enu ženu iz vozila su izvukli pripadnici Javne vatrogasne postrojbe akovca, a zbog težine ozljeda zadržana je na lije enju u Županijskoj bolnici akovec. Policija je utvrdila da je “Županijska uprava za ceste Me imurske županije” bila dužna posipati kolnik, a, kako to nije bilo u injeno, protiv odgovorne osobe i pravne osobe “Županijske uprave za ceste” slijedi podnošenje optužnog prijedloga Prekršajnom sudu akovec. (vk)

Udario u biciklista Dvadeset i šestogodišnji voza iz Nedeliš a prošli je utorak na raskrižju akove ke i Ulice Matije Gupca u spomenutom mjestu u ranim jutarnjim satima svojim automobilom oduzeo prednost te udario u 41-godišnjeg biciklista iz akovca. On je prevezen u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je zadobio teške tjelesne ozljede, no nakon lije ni ke obrade pušten je ku i. Zanimljivo je da je, iako se nesre a dogodila u 6.25 minuta, akov aninu u organizmu ve izmjereno 0,72 promila alkohola. Tako e voza iz Nedeliš a biti kazneno prijavljen, a protiv biciklista bit e podnesen optužni prijedlog Prekršajnom sudu. (vk)

SMRT u toaletu akove ke bolnice

Sumnja se na predoziranje drogom Policijska uprava me imurska potvrdila je informaciju o smrtnom slu aju na Odjelu infektologije Županijske bolnice akovec, koji se dogodio u subotu u sanitarnom voru spomenutog odjela. Tamo je mrtva prona ena 32-godišnja T. D. iz Strahoninca, a pokraj njezina tijela bila je inzulinska šprica. Pretpostavlja se da se žena predozirala drogom jer je policiji od ranije bila poznata kao osoba sklona uživanju opojnih droga. Obdukcijom u ponedjeljak nije, me utim, utvr en to an uzrok smrti, pa su izuzeti uzorci tkiva koji e biti poslani na daljnju analizu.

Ravnatelj Kopasi : Silom smo morali do i do pacijentice, ali više joj se nije moglo pomo i Dr. Dragutin Kopasi , ravnatelj bolnice, povodom smrti pacijentice na infekto-

logiji potvrdio je ono što se neslužbeno proširilo i u javnost - da je pacijentica preminula zbog predoziranja. O detaljima nije želio govoriti, jer to an uzrok smrti znat e se tek nakon sudske obdukcije. Pacijentica je prona ena u toaletu na odjelu bolnice u koji se zaklju ala s unutarnje strane, pa su do nje došli tako da su na silu otvorili vrata. Nakon toga pokušali su je reanimirati, ali bez uspjeha. Lije nicima je bilo poznato da je preminula pacijentica bila ovisnica, a sada na heptanonu, premda je u bolnicu primljena iz drugih razloga. Da bi se slu aj u cijelosti razjasnio, pozvana je policija i zatražena sudska obdukcija, koja e utvrditi što je to no uzrokovalo smrt.

(VK i BMO)

Uhva eni napada i na 78-godišnjaka iz Držimurca PIŠKOROVEC - Policija je uhvatila drske razbojnike koji su pretprošlu nedjelju u Držimurcu u njegovoj vlastitoj ku i oplja kali 78-godišnjeg muškarca. Radi se o 18-godišnjaku i dvojici 24-goNedužni umirovljenik nad dišnjaka iz Piškorovca. Za tre im kojim je po injeno drsko sudionikom još se traga. Podsjetimo, spomenutog dana pola sata razbojništvo

prije pono i po initelji su provalili u ku u 78-godišnjaka, koji ih je uo te se probudio. Radi zaštite pri tome je u kuhinji uzeo dva noža te se zaklju ao u spava u sobu. No, provalnici su se uspjeli probiti do njega, razbivši i vrata sobe, a zatim su ga oborili na pod, pri emu se starac porezao

na nož koji je držao u ruci. Mladi lopovi su iz ku e odnijeli DVD-T prijemnik i mobitel, po inivši štetu od 1.000 kuna. Uz kaznenu prijavu privedeni su u Istražni centar Županijskog suda u Varaždinu, gdje im je istražna sutkinja nakon saslušanja odredila zadržavanje. (V. Kelkedi)

POLIKLINIKA ŽIVA Varaždin

Dijagnostika pridruženih psihijatrijskih poreme aja Nelije ena depresija esto je pridružena drugim kroni nim bolestima i utje e na cjelokupni ishod lije enja i kvalitetu života.

Psihijatrijski su poreme aji (depresija i anksiozni poreme aji) eš i u bolesnika s ve dijagnosticiranom tjelesnom bolesti. Oni predstavljaju neovisni imbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, maligne neoplazme i brojne druge tjelesne bolesti. Pridruženi psihijatrijski poreme aji zna ajno narušavaju kvalitetu života bolesnika i imaju presudan utjecaj na kona ni ishod bolesti.

Povezanost op eg zdravlja i depresije istraženo je na 1479 ispitanika srednje i starije životne dobi. Pokazalo se da narušeno tjelesno zdravlje ima direktni utjecaj na brzu pojavu depresivnih simptoma. Kratkotrajna depresivna epizoda, doduše, nema zna ajan nepovoljni u inak na tjelesno zdravlje, ali su nepovoljni u inci depresije na zdravlje u jasnoj vezi s duljinom trajanja depresivne epizode. O vremenu trajanja depresivnih simptoma ovisi, dakle, i kona an

u inak depresije na zdravlje. Depresivni su simptomi u jasnoj vezi i s pove anom smrtnosti starijih osoba hospitaliziranih zbog drugih bolesti.

Istraživanje koje je trajalo etrnaest godina na 7018 odraslih ispitanika oba spola, koji u trenutku uklju ivanja u istraživanje nisu bolovali od raka plu a, pokazalo je da depresivne osobe eš e obolijevaju od raka plu a. Ako se radi o puša ima, oni puša i koji su bili i depresivni zna ajno su eš e obolijevali od raka plu a u odnosu na puša e koji nisu bili depresivni.

Istraživanje o povezanosti sr anih bolesti i depresije pokazalo je da depresivni simptomi prethode po etnim simptomima akutnoga sr anog incidenta, i kasnije odre uju tijek i kona ni ishod poreme aja. Rizik od smrtnog ishoda zbog bolesti srca zna ajno je ve i u bolesnika koji imaju pridruženi depresivni poreme aj.

Brojna klini ka zapažanja i retrospektivna istraživanja sugeriraju da psihološki faktori igraju važnu ulogu u pojavi i tijeku autoimunih bolesti, kao

što je to, primjerice, reumatoidni artritis.

Stres i depresivno raspoloženje imaju direktan u inak na po etak i progresiju zaraznih bolesti dišnog sustava. Negativan emocionalni stres u direktnoj je vezi s ponovnim izbijanjem herpesa.

U 13 prospektivnih studija pra eno je preko 40000 zdravih pojedinaca kroz prosje an period od 10 godina. Dokazano je da je depresija neovisni imbenik rizika za bolesti srca i krvnih žila, poput, primjerice, visokog krvnog tlaka ili povišenih masno a u krvi.

Anksioznost i depresija esto su pridruženi kroni noj boli.

Od 283 ispitanih bolesnika koji su imali kroni nu bol u jednom istraživanju 63% njih je bilo tjeskobno, a 56% je imalo simptome depresije. Od 71 bolesnika koji su imali dugotrajnu križobolju svaki je drugi bolovao i od depresije.

Generalizirani anksiozni poreme aj esto je pridružen drugim poreme ajima. Više od 90% bolesnika koji imaju generalizirani anksiozni poreme aj

ima bar još jedan pridruženi poreme aj. Naj eš e je to depresija, pani ni poreme aj, socijalna ili speci i na fobija, te posttraumatski stresni poreme aj. Ali to može biti i tjelesno stanje, kao što je to kroni na bol, primjerice, sindrom kroni nog umora, neki probavni poreme aji i simptomi od strane želuca ili sindrom podraženog crijeva. Nerijetko je to i hipertenzija, kao i neka druga bolest srca i krvnih žila.

U generaliziranom anksioznom poreme aju mogu isto tako dominirati tjelesni simptomi, bolovi, primjerice, ubrzani rad srca ili osje aj lupanja i preskakanja srca, proljev, povra anje, vrtoglavica, teško e disanja, osje aj trnaca, utrnulost, navale vru ine i hladno e. esto je pridružen i porema aj spavanja, nesanica, teško usnivanje, ili rano jutarnje bu enje.

Kako prepoznati depresiju?

Jeste li zabrinuti i sniženog raspoloženja? Ili razdražljivi?

Jeste li depresivni? Ništa Vas ne veseli? Izgubili ste zanimanje i uživanje u stvarima koje su Vas ranije veselile? Jeste li tijekom

dana umorni i bez energije?

Teško zaspite, budite se no u nekoliko puta, ili se budite rano ujutro? Nemate apetit ili je on poja an u odnosu na Vaše normalno stanje? Izgubili ste na tjelesnoj težini? Teško se koncentrirate i teško obavljate svoje obaveze? Imate osje aj da Vam misli idu sporije? Zamje uje li Vaša okolina da ste u cijelosti usporeni? Imate osje aj krivnje, osje aj da sve oko Vas propada, i da ste Vi za to odgovorni? Razmišljate o samoubojstvu ili ve imate plan kako to napraviti? Uz to ste tjeskobni, ustrašeni, pretjerano zabrinuti? I takvo je Vaše stanje zna ajno razli ito u odnosu na vaše uobi ajeno stanje. I znatno Vas ometa u svakodnevnom funkcioniranju. Ako se prepoznajete u ovom opisu znakova i simptoma, mogu e je da bolujete od depresije. Važno je prepoznati, dijagnosticirati i lije iti depresiju. Depresija zna ajno umanjuje kvalitetu života bolesnika, a ako je pridružena kroni nim bolestima bitno utje e na cjelokupan ishod lije enja i ishod same bolesti. Važno je depresiju

Mario Mikulan, psihijatar, psihoterapeut

prepoznati, dijagnosticirati i lije iti!

Kako lije iti depresiju?

Blagu depresivnu epizodu možemo lije iti lijekovima (antidepresivima), ili ako za to postoje uvjeti psihoterapijom.

Srednje tešku depresivnu epizodu lije imo antidepresivima i psihoterapijom, a tešku depresivnu epizodu antidepresivima i ako postoje zna ajni odmaci od realiteta u smislu nihilisti kog doživljavanja, ideja propasti, ideja i osje aja velike krivnje i samoubojstveni porivi antidepresivima i antipsihoticima. U po etku lije enja ako postoji tjeskoba ili pridruženi anksiozni poreme aj dajemo i anksiolitike.

Mario Mikulan psihijatar, psihoterapeut Poliklinika Živa Optujska 52, Varaždin 042/303-979

25. sije nja 2011.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ROBERTA BARAT, predsjednica ogranka SDP-a Mursko Središ e, kriti ki o gradskoj vlasti

Grad vode neozbiljni, neodgovorni i neuki ljudi Roberta Barat, predsjednica ogranka SDP-a Mursko Središ e, sazvala je konferenciju za novinare na kojoj je bio i strana ki kolega i gradski vije nik Mario Nerer. Tema konferencije bila je ocjena rada gradske vlasti u kojoj je SDP u oporbi. Roberta Barat kazala je za sadašnju vlast da je srozala sve kriterije, da je bez vizije Murskog Središ a kao gradskog središta, na što on ima pravo kao jedno od najstarijih gradskih trgovišta. Taj status ne e se popraviti organizacijom manifestacija folklornog tipa ve s jasno postavljenim vrijednostima i jasnim vizijama. Uz to je gradsku vlast ocijenila kao sveto trojstvo, tri "N" - kao neozbiljnu, neodgovornu i neuku, a jedine pohvale u radu uputila je poduzetnicima za vizije, potpore i sponzorstva u mnogim dobrim akcijama. Pohvale je uputila i gra anima koji ure enjem oku nica i prostora ispred svojih ku a i dvorišta daju doprinos ure enju i izgledu grada.

U osvrtu na vlast u kojoj je SDP u oporbi u uvodu se osvrnula na neke antirecesijske mjere gradske vlasti, nezapošljavanje gradona elnika za komunalne djelatnosti, nepla anje prijevoza acima i nezapošljavanje ravnateljice knjižnice.

Nezapošljavanje novog pro elnika ušteda je od 100 tisu a kuna, ali pita li se gradona elnik koliko je šteta s druge strane jer danas u Gradu Mursko Središ e nemaju nikog tko bi se bavio tim poslom te pisao projekte i priskrbljivao novac iz fondova. Tako se s jedne strane uštedjelo 100 tisu a kuna, s druge mogu e izgubilo i milijun kuna.

Hvaliti se s nepla anjem prijevoza srednjoškolcima za SDP je sramotno, premda je sada to djelomi no ispravljeno su inanciranjem prijevoza u enicima prigradskih naselja. Stav je SDP-a da inanciranje prijevoza mora biti u cijelosti podmireno za socijalno potrebite, kojih u Gradu ima i previše, te da je štednja na obrazovanju mladih i na ulaganju u mlade uvijek kontraproduktivna.

SDP-u je jedino prihvatljiva odluka o nezapošljavanju ravnateljice knjižnice i privremenom rješenju, budu i da se na natje aj nije javio nitko s odgovaraju om spremom.

Tko e kazniti vlast za nezakonito deponiranje sme a na Hrastinki?

Dio svojih kritika na ra un gradske vlasti Robreta Barat u ime SDP-a iznije-

U šljunku je lov u mutnom Roberta Barat predložila je da rad Gradskog vije a bude kroz odbore kako bi se uklju io širi krug ljudi koji znaju i žele, a da sada radom rukovodi trojka.

Kazala je da e na Gradskom vije u SDP-a tražiti speci ikaciju svih radova koje za Grad izvodi koncesionar radova na održavanju. Zanimaju ih koli ine šljunka navezene na Fusek kod skele, koli ine šljunka navezene na gradske parcele uz Muru, koje su prvo devastirane rušenjem stabala, a sada se promptno tjedno vozi šljunak na te devastacije, jer ga Mura odnosi, pa se opet ono što Mura odnese novim šljunkom zaveze.

SDP zanima kolika je ukupna svota novca potrošena na to navoženje šljunka, zbog toga da se vidi što se drugo s tim novcem moglo u initi, a da se nekome ne pogoduje. - To je lov u mutnom, kazala je Roberta Barat, zato jer je sve nešto na rubu zakona, mogu e, a nemogu e. Sve nešto na što bi trebali reagirati gra ani, prijavljivati i tražiti inspektore. (BMO)

la je i na loše gospodarenje prostorom.

Kao primjere navela je protuzakonito deponiranje sme a na smetlištu Hrastinka, postavljanje baraka nadstrešnica u Istarskom naselju u Murskom Središ u, vatrogasne šprice u parku pod nadstrešnice te postavljanje dje jih igrališta na ona mjesta koja za to nisu predvi ena prostornim planom.

- Sme e je na deponiju nezakonito deponirano na smetlište Hrastinka tijekom prosinca, a dovezeno je iz druge županije, mimo našeg koncesionara, na što su reagirali gra ani, a u Gradsku upravu urgirao je i predsjednica Mjesnog odbo-

Radovima se namiruju oni sa spiska gradona elnika - Ono najgore što su uspjeli napraviti u prošloj godini, a bolje da nisu, jest projekt kina ‘Rudar’, jer je u njemu srozan svaki kriterij razvoja Grada, kazala je Roberta Barat. Obnovu je nazvala neprimjerenom i nefunkcionalnom, jer se ide u obnovu prostora u kojem e se nešto uti, ali se ne e vidjeti. Nije konzultirana kulturna javnost, ona koja daje i prati takve programe kako bi se izgradio primjeren prostor. Uz to je dodala da Grad ima prostore za kulturne potrebe: lu icu i park za sadržaje na otvorenom i sportsku dvoranu za sadržaje u zatvorenom te crkvu za komorne sadržaje.

Nedostatak je sportske dvorane što se u njoj loše uje. Nevi enim bezobrazlukom navela je izjave zamjenika

gradona elnika Srpaka da bi revidirani Stipiši ev projekt Doma kulture koštao 12 milijuna kuna, otkud mu to kad autor projekta tvrdi da projekt košta 7 do 8 milijuna kuna. To je, istini za volju, otprilike dvostruko manje od adaptacije koja je obnova stare, nefunkcionalne zgrade.

No, i procjene oko obnove s vremenom su rasle i narasle do 3 do 4,5 milijuna kuna, a kad se dira u staru zgradu, uvijek se nai e ne nepredvi ene radove, koji e to još poskupiti, kazala je Roberta Barat. U SDP-u se pitaju je li to još jedna namjera gradona elnika da se radi po fazama, i namiruje još nekoga sa spiska gradona elnika kao što je to kona no bilo ra eno i prilikom adaptacije dje jeg vrti a, kazala je Roberta Barat.

ra (Marijana Kutnjak, ujedno i vije nika SDP-a). Gradska vlast je to najprije ignorirala, a tek nakon inzistiranja medija i dignute prašine prakti ki se prisililo gradona elnika da djeluje u pravcu da je pokrenut postupak radi kažnjavanja po initelja. SDP si sada postavlja pitanje tko e kazniti gradona elnika i gradsku vlast za neodgovoran odnos prema Hrastinki.

Tko e odgovarati za micanje zaštitne ograde na Hrastinki, za podignutu branu na ulazu i za zatrpavanje nelegalno navezenog sme a? I tko e za sav taj nemar kazniti gradona elnika?

Roberta Barat gradskoj je vlasti spo itala i barake na parkiralištu u Istarskom naselju koje nagr uju Grad. Ona smatra da se gradnja tih nadstrešnica nije smjela dogoditi. Podsjetila je da je Ivan Le ek, predsjednik Gradskog vije a, svojim potpisom odobrio gradnju tipskih nadstrešnica, ali da u dokumentu nije bila navedena obveza postavljanja takvih nadstrešnica kakve su prezentirane na Gradskom vije u, gdje su, prema njezinim rije ima, prezentirane nadstrešnice od inoxa, s pokrovom od karbon silikata i glamurozne a postavljene barake. Uz to su neke od baraka zatvorene drvenom pre kom na parkiralištu za javne potrebe.

Devastiranje prora una Roberta Barat dio kritika usmjerila je i na, kako je to nazvala, devastiranje prora una. Kreditno zaduženje Grada Mursko Središ e iznosi 4,9 milijuna i, prema njezinim rije ima, to je 20 posto prora una, što onemogu ava novo zaduženje u godinama koje slijede. Zaduženjem se ure ivala Poljska ulica u Murskom Središ u i vodovod u Hlapi-

ini. Koliko se na kanalizaciju u Poljskoj priklju ilo obitelji, zna samo gradona elnik, ali na vodovod u Hlapi ini svega 30 od 250 obitelji. Smatraju da bi trebalo produžiti vrijeme priklju enja za dvije do tri godine.

Najoštrija kritika ipak je bila usmjerena na nenamjensko trošenje sredstva koje je nazvala "lov u mutnom" za sanaciju Hrastinke, za što je koncesionar "Murs Ekom" uplatio 2,2 milijuna kuna u prora un, a u prora un je završio s 500 tisu a kuna u plusu. Zar je mogu e da je netko potrošio 1,7 milijuna kuna za sanaciju koja nije ni zapo ela? Ona smatra da su ta sredstva protupravno trošena tijekom godine, a da se sa sanacijom nije ni zapo elo, no da se i unato protupravnom trošenju sredstava kroz godinu iznos prikupljen na ime sanacije od koncesionara trebao na i na ra unu na kraju godine, ali je "nestao".

U prošloj godini od strane gradske vlasti zapravo nisu pripremljeni nikakvi projekti, koji bi se mogli aplicirati u bilo koji fond. Kad bi i imali neki novac, ne bi ga imali u što uložiti jer projekta nema. Kazala je da e biti problem i kako is inancirati otkup autobusne stanice u iznosu od oko 500 tisu a kuna koja je kupljena i na poticaj SDP-a, te kako namaknuti još i 700 tisu a kuna koje traže Hrvatske šumea kao naknadu za industrijsku zonu, u slu aju da žalba na previsoki iznos naknade ne uspije. Uz to e biti potrebno uložiti još oko milijun kuna da bi se taj prostor priveo svrsi.

Ostao je neizgra en i novi vrti za koji se nitko nije potrudio prona i dodatne izvore inanciranja, premda za to izvori postoje. Naime, to je jedini gradski vrti u koji su integrirana i romska djeca i upravo s te osnove postoje na raspolaganju fondovi ne samo EU, ve i Ujedinjenih naroda za poboljšanje uvjeta, a oni su gradskom vrti u u Murskom Središ u nužni. Mogu nost traženja sredstava iz tih fondova obznanila je i na službenim stranicama Me imurska županija, Upravni odjel za Europske integracije, ali ni to nije od strane gradske vlasti iskorišteno.

9

JAVNA USTANOVA za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Me imurske županije organizira u nedjelju 30. sije nja "Hodnju uz Muru“ na relaciji: Križovec - Ferketinec – Križovec

O ekuje se oko tristo sudionika iz etiri države Dan 2. velja e obilježava se kao Dan vlažnih staništa, prema datumu izglasavanja Ramsarske konvencije o mo varama od me unarodne važnosti, naro ito kao staništa ptica mo varica. Konvencija je donesena 2. velja e 1971. godine u gradu Ramsaru (Iran), ima 138 država potpisnica. U Republici Hrvatskoj konvencija je stupila na snagu 8.10.1991. Me imurje je kao županija de inirana rijekama Murom i Dravom, pa je samim time bogato vlažnim staništima. U užem smislu pojma vlažnih staništa smatraju se bare i mo vare, te druge povremene ili stalne pli e staja ice, a dijelovi Me imurja uz naše rijeke obiluju starim rukavcima, mrtvicama u procesu sukcesije i sli nim fenomenima koji se ubrajaju u zna ajna vlažna staništa.

Osim vlažnih staništa "naslonjenih" na naše rijeke, tu su i druga zna ajna vlažna staništa, poput manjih umjetnih retencija koje na svojim rubnim dijelovima podržavaju opstanak bioraznolikosti. Važne su i doline uz potoke koji povremeno poplavljuju livade i time tvore speci i ne životne uvjete pogodne za opstanak rijetkih vrsti (primjerice, leptira livadnih plavaca na podru ju spomenika prirode Bedekovi eve grabe u gornjem Me imurju).

Javna ustanova u nedjelju 30. sije nja bit e doma in velike akcije zaštitara prirode iz Austrije, Slovenije, Ma arske i Hrvatske. U suradnji sa srodnim organizacijama iz tih država organizira se "Hodnja uz Muru“ na relaciji Križovec - Ferketinec – Križovec. O ekuje se izme u 250 i 300 sudionika, jer je rije o tradicionalnoj akciji koja se održava svake godine na lokacijama uz rijeku Muru, te su do sad obi eni lokaliteti u svim susjednim državama.

Pozivaju se ljubitelji prirode i lanovi ekoloških društava da se uklju e u ovu akciju. (J)

UDRUGA “Zlatne ruke”

Organizirano predavanje o uštedi energije u Udoma instvu organizaciji udruge “Zlatne ruke” prošli etvrtak održano je predavanje na temu ušteda energije u ku anstvu.

Predava Gordan Vrbanec ukazao je na na ine uštede energije u ku anstvu putem grijanja, rasvjete, rashladnih ure aja te topline. Istaknuo je važnost toplinske izolacije, kao i kvalitete stolarije. Prema njegovim rije ima, jedan od glavnih na ina štednje je i kupnja ure aja A klase, koji troše ak i do pedeset posto manje energije.

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

25. sije nja 2011.

UDRUGA me imurskih proizvo a a merkantilnog krumpira Belica uputila prosvjed Ministarstvu pol

Za krumpir treba 250 l goriva po hektaru, a ne koliko daje Ministarstv Bernarda Orehovec: - Najbolje je i za prirodu i za ovjeka da održi ravnotežu u svojem vrtu. Umjesto nepotrebnih agresivnih sredstava, dovoljno je, na primjer, štete od voluharica suzbijati stavljanjem listova i gran ica bazge u rupe, one ne podnose miris bazge

PREDAVANJE za u enike OŠ Donji Kraljevec o Mjese evom sjetvenom kalendaru

Upoznali koje je razdoblje najpogodnije za rad s biljkama Bernarda Orehovec održala je u utorak predavanje za vrtlarsku skupinu i predstavnike razreda OŠ Donji Kraljevec, u kojem je objasnila važnost i na in korištenja Mjese evim sjetvenim kalendarom. Pojasnila je kako se sve biljke koje poznajemo dijele u etiri velike skupine: lisnate biljke (salate, cvjeta a, peršin, šparoge, špinat ...), cvjetnice (cvije e, brokula), plodonosne biljke (grah, grašak, krastavci, sve žitarice, paprika, paradajz, tikvice, bobi asto vo e ...) i korijenaste plodove (celer, peršin, krumpir, luk, mrkva ...).

Prema Mjese evom kalendaru postoji odre eno razdoblje koje je najpogodnije za rad s odre enim skupinama biljaka jer i one imaju svoj “bioritam“. Tako se, primjerice, paradajz sije, pikira i sadi na dane ploda, a salata u dane lista.

Svako razdoblje ozna eno je odre enom bojom, a važno je pripaziti i na sat kada se odre ena aktivnost u vrtu obavlja. U kalendaru se navode korisni savjeti za prirodnu zaštitu tla i biljaka, kao i upute za branje ljekovitog bilja ko-

je se koristi za izradu biodinami kih preparata.

Opisana je njega vo aka i vinove loze, kao i rad s p elama neophodnima za oprašivanje.

Prirodna ravnoteža Objasnila je i važnost ravnoteže u prirodi, te opisala povratak brojnih životinjica u njezin biodinami ki vrt (sova, lasica).

Rekla je kako su tzv. šteto ine samo životinje koje su se previše namnožile jer se uništavaju staništa njihovih prirodnih neprijatelja poput ptica, lasica i sl. Sve su životinje stvorenja koja zaslužuju život, a ljudi su ti koji su izazvali neravnotežu i sada ih se pokušavaju riješiti raznim otrovima kojima štete tlu i biljkama.

U biodinami kom vrtu ponovno se uspostavlja ravnoteža te se vra aju životinje koje tomu pridonose. Ispri ala je i pri u o važnosti krtica, glista, sova, ma aka i ostalih korisnih životinja. Odala je i tajnu kako se boriti protiv voluharica – u rupu se jednostavno stave gran ice bazge, iji miris te male životinje ne podnose. (sv)

UDRUGA “DUGA“

Poziv na razmjenu sjemena vo a i povr a Udruga “Duga“ iz akovca, koja ove godine slavi desetu obljetnicu osnutka, organizira razmjenu doma eg sjemena vo a i povr a te prenošenje iskustava o ekološkoj proizvodnji žitarica.

Razmjena sjemenja održat e se u prostorima udruge

A. Schulteissa 19 (poslovna zgrada bivšeg GK “Me imurja” u akovcu) u subotu 29. sije nja s po etkom u 10 sati.

Pozivaju se lanovi udruge i zainteresirani gra ani na ve tradicionalnu razmjenu sjemena.

(J)

Dragutin Taradi: - Sve su strpali u isti koš, proizvodnja krumpira nije ista kao i proizvodnja pšenice

Predsjednik Udruge me imurskih proizvo a a merkantilnog krumpira iz Belice Dragutin Taradi iznio je sa suradnicima na konferenciji za novinare zahtjeve udruge

za pove anje koli ina plavog eurodizela za proizvodnju krumpira, a zahtjeve je podržao i na elnik op ine Belica Zvonimir Taradi. lanovi udruge traže ukupno 250 litara plavog eurodizela po hektaru kako bi proizvodnja krumpira bila konkurentna.

Ministarstvo poljoprivrede “odrezalo” je kao dovoljnu koli inu po hektaru 150 litara, za sve podjednako, na temelju prora una za proizvodnju pšenice i u ratarstvu.

Proizvo a i krumpira iz Belice smatraju da se u Ministarstvu poljoprivrede dovoljno ne razumije što sve treba za proizvodnju krumpira, pa su napravili procjene utroška goriva po hektaru za sve operacije proizvodnje krumpira.

Vodstvo Udruge me imurskih proizvo a a merkantilnog krumpira iz Belice: - Tražimo 250 litara goriva po hektaru

Za gnojidbu organskim gnojim treba 15 litara dizela, za oranje 30 litara, za zatvaranje brazde 10 litara, za mineralnu gnojidbu 5 litara,

“Nemojte prodavati krumpir prekupcima” Prekupci krumpira iz Bosne kupuju po Belici i okolici krumpir od proizvo a a po 1,8 kuna za kilogram. Udruženi proizvo a i krumpira iz Belice smatraju da je pogrešno prodavati krumpir prekupcima i rušiti cijene i zalihe krumpira, te pozivaju proizvo a e da se udruže jer e tako dugoro no bolje pro i lanovi udruge proizvo a a krumpira iz Belice, posebno Franjo Dodlek, Dragutin Taradi i drugi, skrenuli su pažnju na još jedan aktualan problem.

Ove su godine zalihe krumpira male, a proizvodnja je pod-

bacila u itavoj Europi. Ipak, u udruzi i u tvrtkama koje se bave proizvodnjom i pakiranjem krumpira u Belici procjenjuju da e ga biti do pojave mladog krumpira.

Otkupna cijena krumpira je 1,5 kuna za kilogram u rinfuzi, pakirani u vre e nešto je skuplji.

Trgova ki lanci pritiš u cijenu na dolje, a Franjo Dodlek kaže: - Sad se vidi organiziranost proizvo a a i zna aj udruge. Ne treba nam neka visoka cijena krumpira, ve normalna cijena da svi možemo živjeti. Osim toga, bolje je da proizvo a bude

siguran da e mu sve biti pla eno, mislim da je sazrela svijest da je dobro da se novac dobiva u ratama.

Dragutin Taradi napominje da bi za proizvo a e krumpira bilo najbolje da krumpir bude pla an na rate uz neku osnovnu cijenu, a da se na kraju, ovisno o situaciji na tržištu, dijeli zarada. No, takav se stav još nije probio do svih proizvo a a krumpira, ve samo do udruženih proizvo a a. Pogrešno je sad prodavati krumpir prekupcima, idu e ih godine ne e biti, a što e onda biti s proizvo a ima koji nisu udruženi?

za kultivaciju 10 litara, za inu obradu roto branom 30 litara, za sadnju 15 litara, za prskanje protiv korova 4 litre, za me urednu obradu 5 litaU Belicu dolaze prekupci krumpira iz Bosne i kupuju krumpir od proizvo a a po cijeni od 1,8 kuna uz pla anje odmah. Kad se izra una da je krumpir trebalo spremiti u vre e, to je samo nešto malo više od cijene koju dobiju udruženi proizvo a i od veletrgovina, 1,5 kuna za kilogram krumpira.

U Belici kažu da bi se moglo dogoditi da u Hrvatskoj do e do nestašice krumpira pa da onda mi taj isti krumpir uvozimo iz Bosne, naravno, po pove anoj cijeni. S druge strane, oni proizvo a i koji nisu udruženi mogli bi stradati ve idu e godine zbog nesigurnosti tržišta.

(J. Šimunko)

PROJEKT bioelektrane u Donjem Vidovcu dobiva na zamahu

Za elektranu je potrebno osigu zemljište za sadnju brzorastu e - Na razgovore su došli elni ljudi austrijske tvrtke koja bi osigurala biomasu za elektranu, ali za isto treba stvoriti preduvjete, a Darko Horvat, državni tajnik za energetiku, istaknuo je da postoje potrebe Hrvatske za takvim projektima te da projekt treba podržati jer pridonosi razvoju o uvanja okoliša Op insko vije e op ine Donji Vidovec u studenom prošle godine dalo je elnicima op ine zeleno svjetlo da krenu u razgovore vezano uz iskazani interes za gradnju elektrane na biomasu u tamošnjoj poslovnoj zoni Jug. Rije je o ekološkoj elektrani na drva s visokom iskoristivoš u od 97%. Dogovori oko te velike investicije nastavljaju se. Predstavnici tvrtke “Probstdorfer

Saatzucht Ges.M.B.Z.H & Co KG“ iz Be a, na elu s vlasnicom tvrtke dr. Marijom Gohn - Mauthner, stigli su u radni posjet Donjem Vidovcu. Oni se bave proizvodnjom sjemenske robe i trgovinom, a zainteresirani su za suradnju na na in da osiguraju “biomasu“ za istu. Radi se o sadnji i distribuciji brzorastu e topole koja služi kao energent, za što je potrebna ve a površina zemljišta. Na prezentaciji je bio nazo an Darko Horvat, ravnatelj Uprave za energetiku iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske, koji je naglasio da se bez osiguranja odre ene koli ine sadnog materijala ne može krenuti u gradnju elektrane. Horvat je pojasnio propise vezane uz energetiku, potrebe Hrvatske za takvim

projektima, te istaknuo da projekt treba podržati jer pridonosi razvoju o uvanja okoliša. Lidija Bubani iz Upravnog odjela za prostorno ure enje, gradnju i zaštitu okoliša Me imurske županije govorila je o propisima za dobivanje potrebnih dozvola. Vinko Šagi iz akovca, djelatnik tvrtke iz Be a, spomenuo je kako oni ozbiljno razmišljaju o suradnji, a on e kao Me imurac u tome pomo i. Na prezentaciji su bili predstavnici op ina Donja Dubrava i Pribislavec te vije nici op ine Donji Vidovec.

Vlasnica austrijske tvrtke, koja bi mogla osigurati biomasu, sa suradnicima je razmotrila mogu nosti sadnje brzorastu e topole

Potvr en interes za izgradnju Poslije opširnije prezentacije, za stol su sjeli predstavnici op ine Donji Vidovec i spomenute tvrtke iz Austrije kako bi razmotrili na-

25. sije nja 2011. ljoprivrede:

litara e 150, vo

ra, za ogrtanje u dva navrata 20 litara, za 6 prskanja ungicidom 24 litre, za desikaciju krumpira 4 litre, za va enje krumpira 45 litara i za transport 25 litara, što ukupno iznosi 242 litre eurodizela po hektaru. Zahtjev je zaokružen na 250 litara jer proizvo a i imaju mnogo usitnjenih parcela pa troše više goriva za transport.

zna i da proizvo a i pšenice dobiju i više goriva nego što je potrebno.

Dragutin Taradi kaže: Imali smo nedavno sastanak svih proizvo a a krumpira koji zahtijevaju 250 litara goriva po hektaru, koliko stvarno troše. U Ministarstvu su sve strpali u isti koš, proizvodnja krumpira nije ista kao i proizvodnja pšenice. Ako se to ne dogodi, proizvodnja krumpira postat e nam jako skupa. Slažemo se i s tim da nam se da i ‘bijeli’ dizel, ako se proizvodnja druga ija subvencionira. lan Poljoprivredne komore Hrvatske Franjo Dodlek kaže: - Upravni odbor HPK u proširenom je sastavu razmatrao zahtjeve proizvo a a krumpira za pove anom kvotom plavog eurodizela, zajedno su se našli povr ari, vo ari i proizvo a i krumpira. Zaklju eno je da treba udovoljiti zahtjevu proizvo a a krumpira, 150 litara nije dovoljno za njegovu proizvodnju, ta je koli ina dovoljna tek do sadnje. Savjetodavna služba uskoro e napraviti nove izra une utroška goriva. Proizvo a i krumpira hendikepirani su na još jedan na in, siju dugogodišnje sjeme, pa nemaju poticaj, a pla aju PDV, rekao je Dodlek.

(J. Š.)

Za pšenicu Ministarstvo daje više nego što je potrebno?

Za razliku od proizvodnje krumpira, u proizvodnji pšenice treba samo 136 litara goriva, izra unali su poljoprivrednici, najviše za oranje, sjetvu, kombajniranje i transport. Kako Ministarstvo poljoprivrede daje po hektaru 150 litara, to

rati e topole ine i mogu nosti dugoro ne suradnje za koju su obje strane zainteresirane. Maria Gohn - Mauthner iskazala je zainteresiranost za poslovni ulazak na ovo podru je. - Ovo je velik, važan i ozbiljan projekt te mu tako treba i pristupiti. Op ina Donji Vidovec i te kako je zainteresirana za realizaciju gradnje elektrane te e se u okviru svojih ingerencija maksimalno založiti za to, rekao je op inski na elnik Josip Grivec, i dodao kako su svjesni injenice da tu postoji niz poteško a koje nisu u njihovoj nadležnosti te da sastanak treba shvatiti kao još jedan korak prema mogu oj realizaciji vrlo važnog projekta za Donji Vidovec i cijeli kraj.

(Alen Fuš)

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Franjo Dodlek: - Ne treba nam visoka cijena krumpira, ona samo donosi nevolje proizvo a ima, ve jedna normalna cijena da svi možemo živjeti

NA OBITELJSKOM gospodarstvu Dodlek u Belici predstavljen ure aj za posipavanje krumpira inovatora Damira Bašeka

arape otišle u mirovinu Na obiteljskom gospodarstvu Dodlek u Belici predstavljen je u srijedu ure aj za posipavanje zaštitnog sredstva protiv klijavosti krumpira. Rije je o inovaciji Damira Bašeka iz Ivanovca, koji je pukim slu ajem postao inovator ure aja za posipavanje krumpira. Naime, Damir Bašek je za obiteljsku ku u Dodlekovih u Belici, u ulici Kralja Tomislava 25, izra ivao namještaj po mjeri te u razgovoru s doma inom Franjom Dodlekom saznao da ima problem s posipavanjem krumpira sredstvom protiv klijavosti. Obitelj Dodlek spada u najve e proizvo a e krumpira u Belici, rije je o stotinama tona. Tehnološki postupak posipavanja krumpira zahtijevao je dva radnika koji su na traci ru no posipavali krumpir, što je rezultiralo neravnomjernim posipavanjem s ve im utroškom sredstava.

Za inovaciju bilo potrebno manje od tri tjedna Inovatoru Damiru Bašeku trebalo je manje od tri tjedna da osmisli jednostavni ure aj za posipavanje krumpira pomo u sita. Sjetio se kako je nekad njegova baka pomo u sita prosijavala žito i brašno, a ideja je potom došla sama od sebe. Izradio je nekoliko ure aja, te prototip, a jedan od ure aja bio je na pokusnom radu godinu dana kod obitelji Dodlek i pokazao se veoma uspješnim.

Ure aj ima tri sita te posipava krumpir na traci

Damir Bašek kraj ure aja za posipavanje, koji je ve montiran na pokretnu traku i u funkciji na gospodarstvu Dodlek

ravnomjerno, uz manji utrošak sredstava, a smanjena je i potreba za jednim radnikom.

Jednostavan ure aj isplati se ve za jednu godinu, a nije ni skup, izrada stoji oko 5.000 kuna. Za pokretanje ure aja iskoristio je mali elektromotor za pokretanje brisa a u automobilima i vozilima, a može se pokretati i na drugi na in.

Zanimljivo je da se Damir Bašek prije nije bavio inovacijom, barem nije zašti ivao svoje patente, a ovo mu je prva inovacija koja je zašti ena. Po struci je modelar drvodjelac, godinama je izra ivao namještaj po mjeri. Sada je u mirovini i ve ima nekoliko ideja za nove inovacije.

Damir Bašek želi svoj ure aj za posipavanje krumpira ponuditi tržištu, odnosno ve-

Prije je posipavanje krumpira bilo mukotrpno Franjo Dodlek o ure aju kaže: - Na ideju o izradi ure aja došli smo sasvim spontano kroz razgovor. Potužio sam se Damiru da smo sve druge poslove oko krumpira modernizirali, no ne i posipavanje krumpira, na što je on rekao da može osmisliti ure aj za posipavanje koji ne e biti ni složen ni skup.

I jednog dana donio je ure aj koji smo montirali na traku za krumpir. Uvjerio sam se da je rije o dobroj i korisnoj inovaciji, ure aj posipava ravnomjerno i troši se manje sredstava, te zamjenjuje jednog radnika.

Samo posipavanje krumpira prije je bilo mukotrpno, uvijek je to trebalo posebno organizirati. (JŠ)

im proizvo a ima krumpira u Hrvatskoj, a ima interesa da se ure aj plasira i u druge zemlje. (J.Š.)

Damir Bašek: - Sjetio sam se kako je nekad moja baka prosijavala žito i ideja je došla sama od sebe

OP INA KOTORIBA

OP INA Podturen

Postavljeni propusti kod Mosti aka

Bez gra evinske dozvole nema gradnje u Lon arevu

U Kotoribi na lokaciji od bivše deponije sme a prema nasipu rijeke Mure kod mjesta koje mještani nazivaju Mosti ek obavljaju se radovi na postavljanju propusta za kanal koji dolazi iz tzv. Krke. Postavljanje propusta bilo je neophodno jer se voda iz kanala razlijevala po okolnom zemljištu, pa je to podru je esto bilo pod vodom. Ovime e se stvoriti nesmetan i brži protok vode. Radove financiraju Hrvatske vode, a izvodi ih Hidrotehnika.

Velik interes za zakup državnoga poljoprivrednog zemljišta U kotoripskoj vije nici održano je javno otvaranje

ponuda koje su pristigle za zakup državnoga poljoprivrednog zemljišta na podru ju op ine. Višestrana ko povjerenstvo u sastavu Željko Šebestjan (HSS), Stjepan Jarni (HSU), Branko Malek (HSDS), Stanko Vugrin i (HSS) i Dragutin Dolen i (SDP) konstatiralo je da su na objavljeni natje aj pristigle 32 ponude.

Povjerenstvo e izraditi tabelu prema odre enim kriterijima natje aja koju e poslati na suglasnost Ministarstvu poljoprivrede. Kona nu odluku o zakupcima donosi Op insko vije e. U zakup na 20 godina ide 172 hektara, u dugotrajni zakup na 50 godina ponu eno je 308 ha, dok je op ina za svoje potrebe ostavila 36 hektara. (a )

Završen je javni uvid u detaljan plan ure enja (DPU) izdvojenoga gra evinskog podru ja naselja Podturen - romskog naselja Lon arevo.

Na javnom uvidu izneseno je nekoliko prijedloga koji su prihva eni i ukomponirani u kona ni DPU, koji postaje važe i za budu e investitore u izgradnju stambenih i drugih objekata.

U praksi to zna i da se u Lon arevu ubudu e ne e mo i graditi bez valjane gra evinske dozvole te pla anja komunalnog doprinosa i drugih pristojbi. Do sada izgra ene ku e i objekti legalizirani su u postoje im dimenzijama.

Op inski na elnik Josip Lepen kaže da su ciljevi donošenja izmjena i dopuna te javna rasprava i javni uvid DPU-a kona no sre ivanje stanja u Lon-

Od sada ve i red u gradnji romskih ku a arevu, ime se u pravima i obvezama žitelji Lon areva, uglavnom Romi, izjedna uju s gra anima u svim op inskim naseljima.

Jednako tako završen je rok za predaju zamolbi za studentske stipendije za akademsku 2010./2011. godinu.

Zaprimljene zamolbe razmotrit e Povjerenstvo za do-

djelu stipendija, utvrditi njihovu ispravnost (zadovoljenje kriterija), te e odluku dostaviti op inskom na elniku, nakon ega e kandidati biti obaviješteni o rezultatima natje aja.

Studentske stipendije dodjeljuju se za redovne i izvanredne studente u Republici Hrvatskoj i inozemstvu. (S. Mesari )

12

Kroz Međimurje

STRU NI kolegij Grada Mursko Središ e

“Lijepom našom“ krajem ožujka u sportskoj dvorani Branko Uvodi , urednik jedne od najboljih i najpopularnijih emisija HRT-a “Lijepom našom“, dostavio je gradona elniku Josipu Dobrani u pismo namjere za snimanje te emisije u Murskom Središ u 23. i 24. ožujka ove godine. Od Uvodi a je Dobrani zatražio ugovor i definiranje prava i obveza, nakon ega e najvjerojatnije i prihvatiti snimanje emisije koja se gleda diljem svijeta.

Otkupljuje se kolekcija starih fotografija Od filatelista i kolekcionara Smaila Husadži a Grad e otkupiti kolekciju starih originalnih otografija Murskog Središ a, za samo tri tisu e kuna. Radi se o 92 stare otografije, 1 dokumentu, 4 stare razglednice, 26 novijih otografija te 8 novih razglednica.

Grad e župnom pjeva kom zboru podmiriti troškove prijevoza na gostovanje u ilipe u rujnu ove godine, ali ne želi sufinancirati seminar za turisti ke vodi e koji e provesti Me imursko veleu ilište akovec.

Gradona elnik poslove zimske službe - iš enja cesta s kolnika povjerava Branku Žgancu iz Murskog Središ a, a pla anja komunalnog doprinosa osloba a Javnu ustanovu za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima u Me imurskoj županiji. (S. Mesari )

U selni koj školi u enici su vrlo esto i na društvenim mrežama, a najpopularniji je Facebook

OSNOVNA škola Selnica

Anketa o Internetu Osnovna škola Selnica provela je anketu o medijima, kojoj je cilj doznati kolika je prisutnost u enika, ali i ostale populacije, na pojedinim medijima. Oko 40 posto anketiranih u enika na Internetu provodi manje od jednog sata, a 30 posto u enika Internet koristi više od jednog sata dnevno.

Najposje enije su stranice s glazbom te društvene mreže (uglavnom Facebook), više od 50 posto u enika igra razne igrice, a njih ak 22 posto igrice igra s nepoznatim osobama.

Oko 17 posto u enika najmanje se jednom neugodno osje alo borave i na Internetu.

Zanimljivo, ak 68 posto u enika smatra da bi slobodno vrijeme mogli korisnije potrošiti za nešto drugo umjesto za kompjutorom. U anketi je sudjelovalo 127 u enika. (sm)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

25. sije nja 2011.

OP INA NEDELIŠ E u ovoj godini kre e u realizaciju nekoliko investicija

Najavljena izgradnja sportsko - r objekta s nogometnim igralištem - Najve a investicija i ove godine bit e nastavak izgradnje kanalizacije, tako da e se deset milijuna kuna državnih sredstava utrošiti u prvu fazu iste u etiri op inska mjesta I najve a me imurska op ina, Nedeliš e, jedna je od jedinica lokalne samouprave u Me imurju iji elnici unato krizi i u ovoj godini najavljuju ve e investicije. Na elnik Mladen Horvat ponajprije izdvaja nastavak izgradnje kanalizacijskog sustava, odnosno prvu azu u Puš inama, Gornjem Hraš anu, Dunjkovcu i Pretetincu. Novac za to osigurale su Hrvatske vode, odlukom Vlade.

Ukupna vrijednost investicije je 50,000.000 kuna, a ove se godine planira utrošiti petina spomenutog iznosa. Radovi bi trebali po eti krajem mjeseca svibnja, a odvijali bi se kroz idu e tri do etiri godine.

Ovih dana natje aj za izgradnju novog SRC-a Planira se i izgradnja sportsko - rekreacijskog centra na podru ju gdje se ve nalaze Sportsko - gimnasti ki centar “Aton“ i dvorana MESAP-a. -

Poduzetnici u op ini ne posustaju ni u krizi Govore i o stanju gospodarst va na podru ju op ine Nedeliš e, na elnik napominje kako je ono, kao i u itavoj državi, u krizi, “ne stoji dobro”, no unato svemu u prošloj je godini pove an izvoz. - Kako se u krizi stvaraju i nove prilike te ona predstavlja izazov, op ina, kao ni naši poduzetnici, ne posustaje. Mislim da oni koji su “preživjeli”, a ve ina ih je takvih, kre e u dobrom pravcu i da e ova godina ili 2012. ili godina ve predstavljati po etak izlaska iz krize. To e u mnogome olakšati unkcioniranje i lokalne samouprave i poduzetnika. inimo sve da ne stanemo sada, da

ne padnemo u depresiju, ve obrnuto, intenzivno se radi i mislim da emo uspjeti. Najve a smo op ina, no, iako odmah nakon Grada akovca imamo najve i prora un (25,500.000 kuna), nismo najbogatija op ina, neke se proporcije smanjuju. Nezaposlenost gledam kroz izvorni prihod prora una, odnosno porez na osobni dohodak. U prošloj godini bilježimo pad tog prihoda otprilike od tri do pet posto, što pokazuje da nezaposlenost na našem podru ju nije tako drasti no pove ana. Ako tako ostane do kraja krize, možemo biti zadovoljni, zaklju uje Horvat. (vk)

NK Nedeliš e tijekom ove godine kona no bi trebao dobiti uvjete za “povratak ku i“ i atmosferu kao nekad na starom igralištu

NOVA turisti ko - kulturološka atrakcija

Svetomartinski krampusi osvaja Hrvatsku i Europu Op ina Sveti Martin na Muri, koja je u Hrvatskoj i Europi prepoznata kao ponajbolja turisti ko - kulturološka destinacija, dobiva novu udrugu koja e Sveti Martin na Muri i Hrvatsku Europi i svijetu predstaviti u drugom - povijesnom obliku ili sadržaju. Rije je o Svetomartinskim krampusima, udruzi koja je u Svetom Martinu na Muri osnovana 2010. godine, ali snažniji iskorak u javnost doživjet e ove go-

dine. Zna ajniji nastup mogao bi se dogoditi u akovcu, na danima Me imurskog ašnika 5. i 6. ožujka ove godine. Pojedinosti o udruzi iznosi Goran Per i , lan udruge zadužen za promociju u javnosti javnosti.

- Udrugu smo osnovali s ciljem promicanja i promocije tradicionalnog obilježavanja dana Svetog Nikole, predstavljanja tradicionalne maske i nošnje Svetomartinskog krampusa te promicanja i predstavljanja

25. sije nja 2011.

rekreacijskog m i objektom!

Gotova je projektno - tehni ka dokumentacija, izdane su gra evinske dozvole i ovih dana bit e raspisan natje aj za izvo a e radova. Pretpostavljamo da e nam za odabir trebati oko mjesec dana. Gradit e se prilazne ceste i in rastruktura, HEP e maknuti dalekovod i izgraditi novu tra ostanicu. Drugi dio je sama izgradnja sportskog objekta i nogometnog igrališta, što je Nedeliš e izgubilo izgradnjom Atona. Pretpostavljamo da objekt može biti gotov ove godine, a investiciju bi otpla ivali kroz etiri godine, što emo pokušati dogovoriti s izvo a em radova, naglašava Horvat.

U Nedeliš u se kraju privodi i rekonstrukcija glavne ulice kroz mjesto – Ulice maršala Tita. - Ove godine to e biti gotovo i pla eno. Osamdeset posto investicije vrijedne 1,560.000 kuna financira Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, a ostatak Op ina. Za oko 1,500.000 kuna radova ve su realizirali Me imurje plin, Elektra akovec i Me imurske vode. Obnovili su vodove i ta se ulica ne bi trebala više 'dirati' sljede ih dvadeset ili trideset godina.

Uz to, ove e godine u Nedeli-

Op inski prora un od 25,5 milijuna kuna najve i me u svima u lokalnoj samoupravi u Me imurju, osim Grada akovca

aju

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

kulture op ine Sveti Martin na Muri.

O vog t renut k a udruga ima dvanaest lanova, svaki lan udruge ujedno je i krampus, a svi su mladi i iz njihove op ine. Svetomartinski krampusi posebni su po tome što su jedni od rijetkih s originalnom idejom, a ujedno su i prva organizacija krampusa u Hrvatskoj, te je samim osnivanjem udruge nastao velik interes mještana, pogotovo djece i mladih.

Ostvarili me unarodnu suradnju - Krampusi imaju drvene maske ukrašene životinjskim rogovima i grivom, a njihova odijela sašivena su od kože razli itih životinja. Maske uglavnom rade sami, a oko nekih dijelova pomažu im razni umjetnici i majstori, pa tako izrada maske i odijela traje mjesec dana.

š u biti otvorene tri nove ulice, za koje su tako er izdane gra evinske dozvole. Prva, Ulica Ognjena Price, kre e u realizaciju ve kroz mjesec dana.

Ure enje velike gospodarske zone Horvat isti e i projekt ure enja najve e poduzetni ke zone na podru ju op ine. - To je Gospodarska zona Gori ica. Ovih je dana pri kraju postupak prema kojem e država Op ini ustupiti 17 hektara zemljišta. Uslijedit e in rastrukturno opremanje zone, da bi zatim mogli dovesti 2 ili 3 stabilna, ve a gospodarska subjekta. Naravno, ra unamo na proizvodnju. Sve bi to stabiliziralo naš prora un, a u kona nici bi se u zoni zaposlilo izme u 500 i 800 radnika.

Uz nekoliko ve ih investicija u koje ulazi sama, odnosno uz pomo državnih i drugih izvora financiranja, op ina Nedeliš e tijekom ove godine planira i realizaciju nekoliko projekata po modelu javno - privatnog partnerstva. To su ponajprije, prema rije ima na elnika Horvata, izgradnja doma za starije i nemo ne osobe te teniskih terena. Ve se razgovaralo sa zainteresiranim potencijalnim ulaga ima, a uskoro e, isti e Horvat, biti raspisan natje aj za iskazivanje interesa. Radilo bi se po modelu sli nom onom po kakvom je izgra en Sportsko - gimnasti ki centar "Aton" – Op ina bi besplatno ustupila zemljište, dok bi privatni partner vlastitim novcem izgradio objekte te dobio koncesiju na etrdeset godina.

(V. Kelkedi)

Kako je nastala ideja o krampusu? Manje - više svi mi od malena znamo za krampuse. Krampusi su uvijek plašili djecu, ali smo ipak jedva ekali svako novo Nikolinje. Tradicija s krampusima posljednjih je godina po ela izumirati, te smo odlu ili sprije iti nestanak još jedne tradicije koja, na žalost, odlazi u zaborav. Traže i nove ideje o krampusima, došli smo i u kontakt s nekoliko udruga iz Austrije, Slovenije i Italije, s kojima i sura ujemo, a najve a suradnja ostvarena je s Bauer Passom iz austrijskog Schladminga. Svetomartinski krampusi bili na dva 'krampus lau a', kako to oni vole zvati u Schladmingu, i to 2009. i 2010., te su s preko tisu u drugih krampusa strašili i plašili na legendarnom 'krampus lau u', ponosno iznosi Per i , te dodaje da su Svetomartinski krampusi izme u raznih gostovanja u prosincu prošle godine organizirali i vlastiti "Krampuslau u Svetom Martinu na Muri", na kojem su sudjelovale grupe iz akovca i Žabnika, a za ovu zimu opet pripremaju nova iznena enja.

(Stjepan Mesari , oto: Zlatko Vrzan)

Po ast poginulim kolegama minutom šutnje i sje anja

ODRŽAN sabor dragovoljaca i veterana Domovinskog rata op ine Štrigova

Branko Gregorin i novi predsjednik, Mario Sever njegov zamjenik - Dosadašnji predsjednik Zlatan Žižek prozvao je sve hrvatske vlade jer ne znaju zaštititi progon branitelja, te tako sa uvati dostojanstvo i ast RH Tajnim glasovanjem šezdesetak štrigovskih branitelja i veterana Domovinskog rata na izvještajno - izbornom saboru ogranka, održanom u Štrigovi, za predsjednika je izabralo Branka Gregorin i a, a za dopredsjednika Marija Severa. Na listi ima su bila ispisana imena i prezimena tri kandidata, a predsjednik je onaj koji je dobio najviše glasova. Tre i kandidat bio je Branko Krznar.

Izabran je novi Središnji odbor ogranka, novi tajnik (Dušan Lamot), novi blagajnik (August Š avni ar) te novi tro lani Nadzorni odbor i Sud asti.

Danas Vukovarci, sutra svi mi ostali!?

Dos ad a š nji dugo godišnji i vrlo uspješan predsjednik Zlatan Žižek podnio je izvješ e o radu i aktivnostima ogranka, te se osvrnuo i na aktualno stanje vezano uz progone branitelja, prozvavši hrvatsku Vladu da ne zna sa uvati ast i dostojanstvo Domovinskog rata i hrvatskih branitelja.

- Danas, dvadesetak godina poslije dobivenog rata, branitelji gube bitku od onih koji su od rata najviše profitirali.

Sve naše dosadašnje vlade nisu našle na in kako sa uvati ast i dostojanstvo Republike Hrvatske, Domovinskog rata, kao i hrvatskih branitelja. Posljednjih dana svjedoci smo intenzivnih progona branitelja, naro ito onih koji su bili prvi u obrani Hrvatske, u obrani Vukovara. Danas Vukovarci,

Novi predsjednik Branko Gregorin i

sutra svi mi ostali. Mi danas s ovog mjesta upu ujemo jasnu poruku svim državnim institucijama da ne emo dozvoliti konstataciju da je braniti svoju Domovinu kazneno djelo, rekao je izme u ostalog Zlatan Žižek, dosadašnji predsjednik štrigovskih branitelja.

- Na saboru, koji je zapo eo pozdravom Domovini te odavanjem po asti poginulim hrvatskim braniteljima, promovirana je Himna štrigovskih branitelja koju su napisali Stjepan Makovec Pištek i Zlatan Žižek, a izveo ju je doma i pjeva Manuel Lesar. Sabor su pozdravili op inski na elnik Stanislav Rebernik, Dragutin Pintari , lan Županijskog odbora lije enih od PTSP-a, predstavnici udruga i klubova te gosti i prijatelji ratnih veterana iz Slovenije.

(S. Mesari )

14

Poljodjelstvo

25. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MILORAD ŠUBI o dioksinu u jajima koji je uznemirio Europu i svijet

- Jednu glavicu bum kupil

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Nigdje nikoga, niti kupaca niti prodava a Gotovo sablazno bilo je na akove kom sajmu i placu prošlu srijedu, jer niti je bilo prodava a niti kupaca. Samo su robu dopremili oni "stalni" koje nikakvo vrijeme ne može sprije iti u dolasku na svoje "radno mjesto" na sajmu i placu.

Malobrojni prodava i rekli su da je loše vrijeme razlog malom broja kupaca, ali da je drugi i najve i što ljudi koji dolaze na sajam i plac nemaju novac.

- Neke je gotovo sram kupiti pola kilograma salate ili krumpira, pa radije ne do u, kaže prodava na pla-

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - krumpir - luk - orasi - suhe šljive - jabuke - ešnjak - bijeli kupus - crveni kupus - jaja - vrhnje

2 kn/kg 6 kn/kg 45 kn/kg 15 kn 6 kn/kg 12 kn/kg 3 kn/kg 7 kn/kg 1,20 kn/kom 20 kn/bo ica

cu, koji je spreman vagnuti i nekoliko dekagrama mrkve i drugog povr a, jer zna da je ljudima teško. (sm, zv)

RASPORED CIJEPLJENJA PASA Bioins tut d.o.o. obaviještava cijenjene klijente - držaoce pasa - da je zapo ela akcija cijepljenja pasa pro v bjesno e. Psi se cijepe od ku e do ku e odnosno u veterinarskim ambulantama akovec, Mursko Središ e, Gornji Mihaljevec.

Cijepljenje se obavlja po slijede em rasporedu:

27.01.2011. Miklavec,Križovec 28.01.2011. Nedeliš e 29.01.2011. Nedeliš e 31.01.2011. Peklenica 01.02.2011. Štrukovec, Žiškovec, Sljemenice 02.02.2011. Ma kovec, Knezovec Cijena cijepljenja pasa pro v bjesno e je 189,54 kn po psu odnosno 135,00 kn za one kojima su psi ve mikro ipirani. S obzirom da smo dužni vodi ma ne podatke o svim psima molimo Vas da prilikom cijepljenja pripremite knjižicu psa i Vaš OIB broj. Cijepljenje se obavlja od 7.30 do 13.30 svaki dan, a za one koji su sprije eni molimo da se javite u nadležnu veterinarsku ambulantu Bioins tuta d.o.o. radi dogovora o cijepljenju.

Zahvaljumo Vam se na suradnji, Vaš Bioins tut d.o.o.

Me imurski peradari ne koriste štetnu smjesu s dioksinom - Peradari u Me imurju koriste sto nu hranu koja, po izjavama nadležnih institucija, nije kontaminirana dioksinom Pojava dioksina u jajima u Njema koj uznemirila je Europu i svijet. Na tržištu jaja i proizvoda koji sadrže jaja nastala je prava panika.

Iz prodaje su povu ene tisu e tona hrane, mnoge peradarske farme u Njema koj su zatvorene, a nesilice eutanazirane. Kakvo je stanje u me imurskim peradarnicima, odnosno koriste li dioksin naši peradari? Odgovor daje mr. sc. Milorad Šubi , dipl. ing. agr., voditelj Savjetodavne poljoprivredne službe u Me imurskoj županiji.

- A fera u Njema koj nastala je zbog korištenja nusproizvoda iz industrije bioenergenata u proizvodnji sto ne hrane, a koja se naknadno koristila na brojnim svinjogojskim i peradarskim farmama. Na taj na in dioksin dospijeva u namirnice animalnog porijekla s objekata gdje je korištena kontaminirana sto na hrana (jaja, meso peradi, svinjetina). Znanstvenici koji prou avaju ostatke (rezidue) dioksina u kontaminiranim namirnicama obavijestili su javnost da njihova razina nije opasna za ljudsko zdravlje povremenim unosom. Posljedice bi mogle po ovjeka biti negativnije ako bi se duže vrijeme (nekoliko mjeseci) redovito konzumirala hrana spravljena od neispravnih namirnica. Najve i je problem (afera) u tome što su ostaci dioksina u sto noj

hrani otkriveni ranije, ali se taj podatak namjerno zataškavao. Stoga se zbog zaštite potroša a uz pojam sigurnosti hrane sve više provodi kontrola 'od polja do stola'.

Hrvatska ne uvozi hranu "optuženih" tvornica

- Hrvatski peradari ne koriste njema ku smjesu, kaže mr. sc.

Milorad Šubi

Dioksin je opaki otrov Dioksini nastaju izgaranjem organskih tvari, organskih otpadaka pri spaljivanju otpada, ali i kao nusprodukt u kemijskim procesima u organskoj kemijskoj industriji. Dioksin uzrokuje rak i u ovjeka, a

UDRUGA VO ARA, vinogradara i povr ara Sveti Martin na Muri

Godišnja skupština i predavanje Izvršni odbor svetomartinskih udruženih poljoprivrednih proizvo a a donio je odluku o godišnjoj skupštini, koja e se održati u petak 28. sije nja u 18.30 sati u prostorijama KUU-a Sveti Martin u zgradi op inske uprave i pošte u Svetom Martinu na Muri.

U sklopu skupštine mr. sc.

Milorad Šubi , dipl. ing. agr.,

održat e predavanje o zaštiti vo njaka i vo a. Posebno e Šubi govoriti o zaštiti šipona - moslavca, temama koje su vrlo zanimljive svetomartinskim vinogradarima, koji iz godine u godinu imaju sve kvalitetnije nasade i vino, pa zaslužuju da se i za njih održi predavanje. (sm)

najugroženija su nero ena djeca i novoro en ad. Kad dioksin u e u tijelo i okoliš, u njemu se zadržava vrlo dugo zbog sposobnosti otapanja u masti i vrlo visoke kemijske postojanosti. (sm)

- Hrvatske nadležne institucije (predstavnici Uprave za veterinarstvo pri MPRRRu, ravnatelj veterinarske inspekcije RH i predstavnici Agencije za hranu) zadnjih dana javno iznose informacije da opasnosti za hrvatske potroša e zbog mogu e konzumacije hrane spravljene od namirnica kontaminiranih dioksinom (porijeklom iz Njema ke) nema. Prema njihovim podacima, nismo uvozili neispravnu sto nu hranu iz 'optuženih' tvornica.

Naravno da u Me imurju imamo objekata koji se bave tržnim uzgojem peradi (kokoši nesilica) i svinjogojskih farmi. Ali isti koriste sto nu hranu koja, po izjavama nadležnih institucija, nije kontaminirana dioksinom (naše mješanonice ne koriste nusproizvode drugih prerada u pripremi sto ne hrane, kao, primjerice, u Njema koj), kaže magistar Šubi , te dodaje kako su Uprava za veterinarstvo i Agencija i inspektorat ti u ijoj je nadležnosti kontrola zdravstvene ispravnosti sto ne hrane i živežnih namirnica. (S. Mesari )

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464.

Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E:

Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

25. sije nja 2011.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AGENCIJA za pla anja u poljoprivredi VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Aktivne kartice i za plavi dizel Kaktusi sukulenti - zima

Temeljem prava za 2011. godinu, aktivne su kartice za plavo gorivo (dizel) za 2011. godinu.

Naime, Agencija za pla anja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju podijelila je prava poljoprivrednim gospodarstvima za 2011. godinu, te poljoprivrednici to pravo mogu konzumirati (ostvariti) na svim benzinskim stanicama INA-e u Hrvatskoj.

Dodijeljena prava odnose se samo na pravo temeljem prava na biljnu proizvodnju, a preostala

prava temeljem sto arske proizvodnje za 2011. godinu bit e naknadno pridružena.

Jednako tako, prema Pravilniku o dopuni Pravilnika o primjeni Zakona o trošarinama, što se odnosi na plinsko ulje obojano plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribarstvu i akvakulturi, koji nisu iskoristili odobreno pravo u 2010. godini mogu 50 posto od preostaloga neiskorištenog prava iskoristiti do kraja ove godine. (sm)

HRVATSKA gospodarska komora

Osnovano Udruženje vinarstva S ciljem brendiranja Hrvatske kao vinske zemlje, razvijanja internacionalne strategije, rasta i razvoja proizvodnje, tretmana vina kao strateškog proizvoda te pomo i sektoru pri prilagodbi zakonodavnom okviru i novim modelima financiranja u Europskoj uniji, pri Hrvatskoj gospodarskoj komori osnovano je Udruženje vinarstva Hrvatske.

Za prvog je predsjednika izabran dr. sc. uro Horvat iz

Agrokor vina. Potpredsjednici su Ivica Matoševi iz ku e Vina Matoševi , Ivan Ruži iz Kutjeca i Vlado Krauthaker iz ku e Vina Karuthaker u Kutjevo.

Predsjednik Horvat kaže kako e udruženje težište staviti na izvoz vrhunskih vina, uz odgovaraju u cijenu.

Na osnivanju udruženja je bio i Zdravko Dvanajš ak, predsjednik Hortus Croatiae Me imurje. (sm)

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

Prošli je utorak izgledalo da emo polako mo i pri ama o vanjskim vrtnim biljkama prizivati prolje e. Ali kalendar se ne da varati.

Morat emo još malo ostati u sobama sa svojim sobnim biljkama.

Pojam ‘kaktus’ se esto koristi kao op i pojam, ali bi bilo bolje ograni iti ga za biljke obitelji Cactaceae koje su sve, usput re eno, ameri kog porijekla. Ostale biljke morali bismo nazivati ‘sukulenti’ što zna i ‘ biljke pune soka ‘, što zapravo one i jesu.

To su uglavnom bodljikave trajnice koje se odli no suprotstavljaju suši zahvaljuju i so nom i mesnatom sastavnom tkivu. Naziv sukulent odnosi se na svaku biljku so nog tkiva stabljike i liš a, a esto i korijena, koje zadržava vlagu i omogu uje biljci normalan razvoj u razdobljima sušnog vremena.

Usprkos svom izgledu biljnog ježa iji oštri ukras nije nimalo privla an, kaktus ipak ima gotovo neodoljivu mo zavo enja. Kao sve što ima okus zabranjenog vo a, tako i ovo grubo stvorenje poti e našu znatiželju. Zbog kojih je razloga Priroda ukrasila ovo debeljuškasto i esto nezgrapno tijelo ovako opasnim oklopom ? Objašnjenje je jednostavno : okrugla silueta nudi najmanju vanjsku površinu, zna i rije je o geometriji, a bodlje? One su tu da odagnaju malodušne.

Ve ina kaktusa živi u suhim i pustinjskim podru jima gdje se može preživjeti ako se prona e i sa uva voda. Ako je kaktus debeo, ispup en, trbušast, to je zato da ponudi i najmanju površinu jarkim sun evim zrakama koje se žele do epati njegovih dragocjenih zaliha vode. Opasne bodlje predstavljaju logi an razvoj liš a kako bi se smanjila površina kontakta s neprijateljskom sredinom i istovremeno stvarno u inkovit oklop za izbjegavanje apetita biljojeda koji u tim podru jima imaju malo toga za jesti.

Što se ti e zemlje za kaktuse, smatra se da je najbolja ona koja se temelji na pijesku s dodatkom humusa i gline. Dakle: 1 dio ilova e, 1 dio pijeska, 1 dio lisnja e. Iako su kaktusi askete ipak ak i oni povremeno trebaju hranu. Gotove mješavine zemlje obi no sadrže dosta hranjiva za razdoblje od 3-5 godina ovisno o iskorištavanju biljke tokom njenog rasta. Ali dohrana je uvijek dobro došla. Neka od umjetnih gnojiva dodaju se s vremena na vrijeme u vodu za zalijevanje. Važno je da se ne pretjera u koncentraciji gnojiva, pogotovo kod tek presa enih biljaka. Prekomjerno zalijevanje može dovesti do smanjenog rasta korijena. Kao posude za sadnju kaktusa naj eš e se upotrebljavaju glineni lonci i za po etnike imaju prednost, jer se zemlja u njima umjereno suši i tako postoji mala mogu nost propadanja biljke od prevelike vlage.

U plasti nim loncima zemlja gubi vlagu samo na površini, tako da mnogo uzgajiva a koristi ovu vrstu lonaca. Oni su lagani, na njima se ne stvaraju alge radi glatke površine.

Jedno od naj eš ih pitanja kod kaktusa odnosi se na na in zalijevanja biljaka. Mišljenje, da su kaktusi biljke kojima nije potrebna voda, nije to no. Ve ina kaktusa preko zime živi u stadiju mirovanja, ukoliko ih malo ili uop e ne zalijevamo. Uz nekoliko iznimaka ve ina e kaktusa preživjeti zimu ako im omogu imo temperaturu od 4-5 °C. Ali biljke u prostorijama s centralnim grijanjem traže vlagu, jer u protivnom dolazi do smežuranja stabljika i liš a. Za zalijevanje je najbolja kišnica, no rijetko smo u mogu nosti sakupiti dovoljne koli ine.

Da s ljubavlju njegujete svoje sobno bilje, žele Vam u IVI!

VETERINARSKI SAVJETI

Zbrinjavanje životinjskih leševa i nusproizvoda životinjskog podrijetla Životinjski leševi i nusproizvodi životinjskog podrijetla predstavljaju specifi nu otpadnu animalnu tvar, pa ih zbog njihove specifi nosti trebamo promatrati s higijenskog, epidemiološkog, ekološkog i ekonomskog aspekta. Na njih uvijek treba gledati kao na potencijalno opasan supstrat jer sadrže mnoštvo mikroorganizama od kojih su neki i uzro nici (bolesti koje se prenose sa životinje na ljude i obratno). Neki od patogenih mikroorganizama mogu i sporulirati i na taj na in dugo preživjeti u lešinama i tlu, a doma e životinje i ljudi ako do u s njima u kontakt mogu se zaraziti.

In ektivni materijal iz lešina mogu raznositi razli ite životinje, doma e i divlje, a u prijenosu esto sudjeluju ptice, razni glodavci i kukcu. Na taj se na in mogu prenijeti razne bolesti kao npr. salmoneloza, bjesno a, trihineloza, Q groznica i dr. esto smo svjedoci neodgovornog bacanja lešina i nusproizvoda životinj-

skog podrijetla u vodene tokove, uz cestu, u škrape i vrta e u kršu.

Organska tvar, ovisno o temperaturi vlazi, razgra uje se na tom mjestu na razli ite komponente uz otpuštanje smrdljivih plinova kao što su amonijak, sumporovodik, indol, merkaptan i dr. Osim što kontaminiraju zrak razgradni produkti kontaminiraju tlo i vodu, a u širenju kontaminacije važnu ulogu imaju i psi i ma ke lutalice koji se esto hrane leševima i nusproizvodima te ih razvla e uokolo.

Postupanje s životinjskim lešinama i nusproizvodima životinjskog podrijetla u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o veterinarstvu (NN 41/07) te Pravilnikom o nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi (NN 87/09). Prema ovom Pravilniku nusproizvodi životinjskog podrijetla su životinjske lešine (uginule, mrtvoro ene ili poba ene životinje kao i životinje ubijene u postupku sprje ava-

nja suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti) zatim organi i dijelovi trupa zaklanih životinja ocijenjeni neispravnim na osnovu rezultata veterinarskosanitarnih pregleda, sporedni nejestivi nusproizvodi klanja, rasjecanja i obrade, specifi ni rizi ni materijal kod goveda, ovaca i koza, otpadci iz valionica i dr. Svi proizvo a i otpada životinjskog podrijetla (klaonice, objekti za rasjecanje, obradu i preradu mesa, ribe, rakova, jaja i dr.) dužni su sakupljati nusproizvode životinjskog podrijetla te ih ovisno o vrsti razvrstavati u tri kategorije u posebno ozna ene kontejnere. Sakuplja nusproizvoda životinjskog podrijetla dužan je zaklju iti ugovor sa svakim proizvo a em životinjskog otpada, osigurati preuzimanje i prijevoz otpada od sabirališta do objekta za toplinsku preradu te za preuzete koli ine otpada izdati potvrdu.

U objektu za toplinsku preradu-kafileriji životinjski se otpad

ovisno o kategoriji podvrgava odre enom temperaturnom režimu pod odre enim tlakom te se nakon prerade dobiju životinjski proteini (koštano brašno, mesno brašno, krvno brašno, riblje brašno) i životinjska mast.

Jedini prihvatljiv na in zbrinjavanja nusproizvoda životinjskog podrijetla s ekološkog i epizootiološkog aspekta je utilizacijom u kafilerijama uz prethodno sakupljanje po županijama u privremena sabirališta.

Dražen Kranjec, dr. vet. med.

16

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U organizaciji Županijske lige protiv raka akovec i Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije obilježen je Dan mimoza

GRADSKO DRUŠTVO Crvenog križa akovec

Podijeljeno tisu u paketa socijalno ugroženima Krajem prošle i po etkom nove 2011. godine Gradsko društvo Crvenog križa akovec nije zaboravilo osobe kojima je pomo najpotrebnija. Djelatnici i aktivisti GDCK-a akovec podijelili su tisu u paketa socijalno ugroženim osobama diljem Me imurja.

Prije podjele te je pakete trebalo spakirati, a pomogli su Marija Belovi , Dijana Premuš, Mirko Petek, Zdenka Vukeli , Ljiljana Vidovi , ur a Juriša-

ga, Ksenija Košak i Darinka Hajdarovi , lanovi udruge “Me imurski samci“, koji se uvijek rado odazovu na naš poziv. Osim paketa, podijeljeno je puno odjevnih predmeta i igra aka potrebitima. Treba spomenuti da su paketi dobiveni od Hrvatskoga Crvenog križa kupljeni novcem prikupljenim u akciji "Solidarnost na djelu", a odje u i igra ke djelatnici GDCK-a prikupili su od gra ana, tako er u akciji "Solidarnost na djelu".

Osim prehrambenih paketa, potrebitima su podijeljeni i odjevni predmeti te igra ke

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 25. sije nja Obra enje sv. Pavla srijeda, 26. sije nja Timotej, Bogoljub etvrtak, 27. sije nja Angela Merici, An elka petak, 28. sije nja Toma Akvinski, Tomislav

subota, 29. sije nja Zdeslav, Valerije, Tvrtko nedjelja, 30. sije nja Martina, Gordana, Tina ponedjeljak, 31. sije nja Ivan Bosco, Vanja

25. sije nja 2011.

OBILJEŽEN etvrti Hrvatski dan mimoza, posve en prevenciji raka vrata maternice

U našoj županiji prosje no osam novooboljelih žena godišnje - Rak vrata maternice sedmo je naj eš e sijelo raka me u ženama, me utim, ako pogledamo dobne skupine, onda je to sijelo raka drugo sijelo u dobi žena od 30 do 49 godina, kazala je dr. med.

Renata Kutnjak - Kiš povodom obilježavanja etvrtoga Hrvatskog dana mimoza u organizaciji Županijske lige protiv raka akovec i Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije, povodom kojeg su se prošlu subotu na Trgu Republike u akovcu prodavale gran ice mimoza, dijelili edukativni materijali te davali savjeti o sprje avanju raka vrata maternice.

U Hrvatskoj se ove godine po etvrti put obilježava Dan mimoza koji je posve en ranom otkrivanju raka vrata maternice. Prema rije ima dr. med. Kutnjak – Kiš, godišnje u Hrvatskoj od tog sijela raka oboli 360 žena, dok je u Me imurskoj županiji prosje no 8 novooboljelih žena godišnje. - U 2009. godini u Hrvatskoj od raka vrata maternice umrlo je 114 žena, od kojih su 4 bile iz Me imurske županije. Možda se to nekome može initi malo, me utim, s obzirom

Povodom Hrvatskog dana mimoza prodavale su se gran ice mimoza, dijelili edukativni materijali te davali savjeti o sprje avanju raka vrata maternice

Kupnjom monitora dio prihoda u humanitarne svrhe Maximus servis d.o.o. povodom svojeg ro endana i želje za doprinosom u humanitarnim akcijama, uz suradnju sa Županijskom ligom protiv raka akovec, provodi akcijsku prodaju, odnosno zamjenu starih i neispravnih LCD i CRT monitora za nove LCD ili LED monitore po promotivnim cijenama.

Ovom akcijom postigli bi ekološko zbrinjavanje starih monitora, a dio prodajne marže namijenjen je u humanitarne svrhe, tj. radu Županijske lige protiv raka, koja e ta sredstva iskoristiti u akcijama kojima je cilj osvješ ivanje javnosti o važnosti prevencije karcinoma.

na to da postoji vrlo dobra i pristupa na metoda ranog otkrivanja ovog sijela raka, možemo re i da je to neprihvatljiva situacija. Svima je dobro poznat PAPA test, obrisak vrata maternice, koji se uzima prilikom ginekološkog pregleda, a koji može otkriti rak u vrlo ranoj fazi, kada je mogu e potpuno izlje enje, dodaje dr. med. Renata Kutnjak - Kiš iz Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije.

Akcije kao što je ova, prema njezinim rije ima, imaju za cilj da se potakne i ponovno podsjeti žene na važnost odlaska na redovite ginekološke preglede, kako bi se na vrijeme otkrio rak vrata maternice. - Naravno, moramo naglasiti da je vrlo važno, osobito kod mladih, odgovorno spolno ponašanje, kojim se može sprije iti i pojava predstadija raka vrata maternice i raka vrata maternice, jer znamo da je vrlo est uzrok nastanka ovog sijela raka infekcija humanim papiloma virusom. Ono za što se tako er zalažemo u ovakvim akcijama jest da pojasnimo da postoji mogu nost cijepljenja, kojim se tako er može zaštititi mlade djevojke od ovog sijela raka. (hz)

U BELICI proslavljene dvije obljetnice braka

Veroniku je Laci upoznao na ehari Kak da je f era bilo ...

- Mi beli ki de ki ženili smo se s doma imi pucami, nesmo ih dali drugima, a i one su si zbirale med doma ima svoje budu e muževe, kaže Ladislav Sever, koji je prošli vikend proslavio 50 godina braka sa svojom suprugom Veronikom.

Kaže dobro drže i Ladislav da je cijeli život radio na poljo-

privredi i usput na zidariji, a supruga je uz rad u polju skrbila o djeci. Veli da je u zajedni kom životu bilo lijepih i manje lijepih trenutaka, ali da u životu ne bi ništa mijenjao. - S Veronikom sam sretan, imamo dvoje djece, k erku Vesnu i sina Željka, koji su nam podarili tri unuka i dvije unuke, a imamo i dvije

praunu ice, zadovoljno i ponosno veli Ladislav, pozvavši nas na 60. obljetnicu braka, što s velikim zadovoljstvom prihva amo.

Prije zajedni kog slavlja "zlatni Ladislav i Veronika" s djecom i rodbinom bili su na svetoj misi u beli koj župnoj crkvi.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

Šezdeset godina braka proslavili su Ivan i Marija Dodlek, koji su se upoznali na seoskoj lupari, potom oženili i u sretnom braku doživjeli lijepe godine.

- Kak da je bilo ju er, tak je u as prošlo, kažu slavljenici o 1950. godini kada su sklopi-

li brak. U slozi i skrbi proveli su zajedni ki život. Ivan je 38 godina radio kao zidar u Sloveniji, a Marija je kod ku e brinula o imanju i djeci. Ljubav je okrunjena djecom Josipom, Dragutinom i Slavicom, koji su im podarili sedam unuka.

Unuci pak su japicu i mamicu

obradovali s etvero praunuka. U beli koj župnoj crkvi za slavljenike je svetu misu služio vele asni Stjepan Šoštari , a veselje je održano u Fortuni u Maloj Subotici, gdje se Ivan i Marija ni u emu nisu predali pred mla ima.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

za velike i male

Novosti • Novosti • Novosti

Svijet pri a • Svijet pri a

Piše: Žarko Skok

Zaljubljeni medo i mala nezgoda

Nogometaši OŠ M. Središ e i OŠ Sveti Martin na Muri kao najbolji na kvalifikacijama u M. Središ u Po ela se natjecanja i smotre u enika osnovnih škola Me imurja. U tijeku su školska natjecanja iz povijesti, geografije, fizike, kemije, poznavanja hrvatskog jezika …Po ela su i sportska natjecanja pa su tako u OŠ Mursko Središ e odigrane kvalifikacije za Županijsko natjecanje u nogometu. Sudjelovale su ekipe iz pet me imurskih

osnovnih škola uz veliko bodrenje publike. Na kraju su doma ini osvojili prvo mjesto ispred ekipe OŠ Sveti Martin na Muri i OŠ Svete Marije, dok je na etvrtom mjestu bila ekipa I. OŠ akovec i na petom OŠ Kuršanec.

Ovaj tjedan je u znaku me uop inskih smotri LIDRANO 2011. susreta scenskih grupa te literata i

novinara. Doma in smotre za gornji dio Me imurja je OŠ Mursko Središ e gdje se smotra održava 27.1. s po etkom u 17 sati, a drugi dan je u Maloj Subotici za škole iz donjeg dijela Me imurja tako er s po etkom u 17 sati.

Zabilježile i snimile: Monika Šolti i Elena Horvat

Svaštice • Svaštice • Svaštice Zašto je zemlja uop e okrugla?

Zašto je Zemlja uop e okrugla?

Zašto je baš morala postati kugla?

Zašto nije mogla postati piramida?

Onda bi imala kontinente od tvida.

Zašto nije postala kocka?

Ili jež da Mjesec bocka.

Zašto nije u obliku stošca?

Ili pravog glavonošca.

Mogla je Zemlja postati kvadar, Onda bi svoj život snimala kadar po kadar.

Mogla je nastati u obliku banane.

Tada bi od dosade brojila dane.

Irena Vuk PRELOG

Ljubav ini uda Ljubav je pomalo udna okusa, malo slatka, malo gorka. Kad sam zaljubljena popustim u u enju, zacrvenim se u licu, tražim jastuk za plakanje i koljena mi po nu klecati.

Preko no i postajem druga ija..

Gledaju i poklopljene kazaljke zidnog sata esto pomislim: - Netko misli na mene.“ Taj netko je dje ak crne „kovr ave kose koja mu ukrašava dugoljasto lice. Ima nježne, crne o i poput tamne no i, guste duge trepavice, a visok je i vitak.

Kad pomislim na njega, srce mi zaigra sto na sat, obrazi mi zacrvene kao vatra. Nesigurna sam i treba

mi veliki korak hrabrosti pri i mu i re i: - Svi aš mi se. - U strahu sam jer ne znam osje a li on išta prema meni. Smiješak, koji se pojavio na njegovom licu, daje mi potvrdan odgovor. Jedva ekam da ga sretnem da možemo izmjenjivati zaljubljene poglede, šetati parkom, pri ati o svemu i biti sigurna da i on mene voli.

Mislim da pravu ljubav treba prona i i uvati jer ona je dar s neba.

Tihana Bartoli , 7.r.

OŠ DONJI KRALJEVEC

Bakina ljubaf Zgodilo se to jezero devetsto pedeset šestoga leta. Vremena su bila teška, za nekaj penez je trebalo uda delati. Bilo je to vreme dok ga još nej bilo mašini štere bi delale, nek se delalo z golimi rokami.

V to vreme moja baka Rozina bila je puca v šesnajstimi leti. Bila je mloda, ajna i jako, jako verna.

Mala je ostala bez oca i matere pak si je fletno morala kruha sama zaslužiti. Službo si je bilo najleži najti na ekonomiji. Tak si je i ona službo našla. Delalo se cele dneve, a negda i po no i. Moži su vu velikimi kotli kuhali šibu, a pucu su ju unda morale guliti, kaj bojo košoraši mogli plesti koše. Tam je ona janoga dneva spazila da ju jaden de ko urt gledi. Biv je to fleten i veren de ko šteri je isto tak ostav bez oca pak je morav sljužiti za amiliju. Ime mu je bilo Stjepan, ali su ga si zvali Pišta.

Vidla je Rozina da se on urt mota koli i urt joj pomaže kad da bi stalno nekaj štev. Tak su oni z dneva

v den skupaj delali i jan drugomo pomagali kaj bi im ve zaslužili.

Jano ve er, pred kraj šihte rekev je Pišta Rozini kaj bi se štev nekaj ž njom spominati. Po ekav ju je v kmici pri jojni hiži ki i stiha ju pitav kaj na niš i uv:-Bi ti Rozina štela biti moja, ja bi tebe rad ženiv!- Ona je po rlenela i malo glavo pognula pak stiha i sramežljivo rekla:-Dugo si ve premišljovlem i mislim si da buš me ve jemput to pitav.Tak so oni taki skromne svate složili i v miru i veselju se oženili.

Veselje je potli bilo još vekše dok so se rodili jihov sin i dve k erke. Živeli su skupa etrdeset let v dobru i zlu dok ih janoga dneva strašna smrt ne rastavila…

Dajana Cirkven i MALA SUBOTICA

Do Žumberka i natrag Bio sam s mamom, tatom i bratom u Lu kom. To je mjesto udaljeno oko 10 km od Zagreba. Tu žive baka Dragica, djed Pavle i stric Goran. Stric ima bernsko-planinskog psa. Ime mu je Snert. Ovakvi psi pogodni su za vu u saonica. Nadam se da e takav biti i Snert.

Onda smo išli u Pribi . Posjetili smo groblje na kojem po ivaju pradjed Jakob i prabaka Mila. Pomolili smo se i zapalili lampione. Isto smo u inili na groblju u Kostanjevcu za pradjeda Josipa i prabaku Barbaru.

Ku i smo se vratili pred ve er sretni i zadovoljni.

Ivan Skok, 2.r.

Po etkom jeseni, sve su male životinje jednog malenog luga bile posebno dobro raspoložene. Ve su se odavna dogovorili da e skupljati plodove kako bi što više imali za predstoje u zimu.

– Treba misliti na mlade - svima je to bilo na umu dok su tražili što bolje i trajnije namirnice. Najve i problem im je bio odabrati pravi prostor za skladište. Morao je biti velik i prostran, a ujedno i dobro skriven. Svake su godine mijenjali mjesto kako mu ne bi u posjet došli nepozvani gosti - provalnici.

Ove su godine našli baš idealno stanište pod stablom velikog hrasta: blizu poto i a, dobro skriveno gustim liš em, a opet dovoljno veliko.

– Danas sam ja dežurni! - važno je uskliknuo mali hr ak Siki o ekuju i vrijedne sakuplja e. Zaista, biti dežurni u skladištu i nije baš mala stvar. To su mogli biti samo oni najbolji i najpovjerljiviji, stoga je ponos malog hr ka bio itekako razumljiv.

Ali da je znao što e se uskoro dogoditi, bio bi manje ponosan a više oprezan.

U kasno popodnevno vrijeme, njihovim je lugom prolazio mladi, simpati ni medo Zundo. „Idem drumom, onda krenem šumom“ mrmljao je smiješnu pjesmicu, hodaju i nemarno i nekako udno.

Ve se izdaleka vidjelo da se s njim nešto neobi no dogodilo.

– Sad u se malo odmoriti- pomislio je.

Došao je do mjesta gdje je bilo skladište i svom se težinom izvalio pod veliki hrast. Jadni je hr ak Siki jedva utekao i sa uvao živu glavu a vrijedne su namirnice ostale zdrobljene, uništene, smrvljene. Male su životinje gledale to udno ponašanje dotad dragog prijatelja. Nisu mogli vjerovati.

– Što radiš Zundo? - prvo se javi svraka Dunja s drveta.

– Odmaram se, zar ne smijem?

- odgovori medo, zbunjen što joj mora polagati ra une.

– Uništio si nam skladište - re e mu ježi Boc. – A mene si skoro zgnije io! dodao je uvrije eni hr ak Siki.

– Pa… neznam. Kako..? - pridizao se Zundo ništa ne razumjevši.

Mali su mu prijatelji tada sve polako objašnjavali a on je postajao sve posramljeniji.

– Zar si se zaljubio kad ne vidiš ništa oko sebe? - zapitala ga je mudra sova Hukica, a svi se uokolo potiho zasmijulje.

– Pa ne… ja… zapravo, da - prizna kona no dobri medo.

– A koja je to? - pitala ga je znatiželjno svraka.

Zundo odlu i sve priznati. Nakon svega, bar im je to bio dužan.

– Ona Mikica koja živi kod jezera- re e gledaju i prijatelje.

Odjednom su svi zaboravili maloprijašnju nezgodu. Znali su da njihov Zundo to ne bi u inio iz zlo e.

– Sve u vam ja to nadoknaditiobe a mladi medo i naglo krene u potragu za namirnicama. Uporno je donosio plodove tako da je uskoro bilo za dvije zime.

Sad je stvarno dosta Zundo poru io mu je Siki – ostat e još i za tvoju svadbu.

– Na to i ra unam - nasmije se medo i brzo krene dalje.

Jeste li znali 1. Kraljevi u igra im kartama predstavljaju 4 velika kralja u povijesti: PIK - Kralj David TREF - Aleksandar Veliki SRCE - Richard Lavljeg Srca KARO - Julije Cezar 2. Kad u nekom parku vidite kip konjanika, ako konj ima obje noge u zraku, to zna i da je osoba na konju poginula u ratu. Ako je samo jedna konjska noga u zraku, to zna i da je osoba umrla od ozljeda dobivenih u ratu, ali ne odmah na ratištu. Ako su sve etiri noge na tlu, zna i da osoba umrla prirodnom smr u.

3. Što imaju zajedni ko prsluk za zaštitu od metaka, laser printer i brisa i na automobilu?

Izumile su ih žene.

4. Koja namirnica se ne kvari?

MED. 5. U Babilonu, prije 4000 godina je bio obi aj da otac djevojke koja se udala itav mjesec poslije vjen anja, mora dati zetu „mead“ (pivo na bazi meda) koliko ovaj može popiti. Kako je kalendar bio vezan uz mjese eve cikluse taj period su još zvali i mjesec „meada“. Tako je nastao današnji naziv„medeni mjesec“.

Priredila: Lea Nova ŠENKOVEC

18

Novi Şivot se rađa

25. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OSNOVNA Ĺ KOLA dr. Ivana Novaka Macinec

ISSA certifikat izvrsnosti u iteljici Vesni Perho Davor (27) i Jasmina (22) Kordiť iz Železne Gore dobili su Sebastiana, ro enog 16. sije nja u 9 sati.

Robert (35) i Maja (30) Mezga iz Trnovca dobili su Emu, ro enu 16. sije nja u 15.20 sati. Po seku je doĹĄla i Lana (3).

U iteljici 4. razreda Osnovne ĹĄkole dr. Ivana Novaka u Macincu Vesni Perho dodijeljen je ISSA certifikat izvrsnosti, koji me unarodna organizacija International Step by Step Association dodjeljuje za visoku kvalitetu pou avanja usmjerenog na dijete.

U iteljica Vesna Perho u rujnu 2010. godine prijavila se za ISSA certifikat izvrsnosti. Nakon toga obavljen je stru ni uvid u njezin rad, koji je procijenjen izvrsnim ocjenama u svih sedam podru ja

Kvalitetno pou avanje usmjereno je na djecu u macine koj ĹĄkoli

rada u itelja koja se procjenjuju ISSA pedagoĹĄkim standardima: Interakcije, Obitelj i zajednica, Inkluzija, razli itosti i demokratske vrijednosti, Pra enje, procjenjivanje i planiranje, Strategije pou avanja, OkruĹženje za u enje, Pro esionalni razvoj.

Komisija Pu koga otvorenog u iliĹĄta “Korak po korak“ donijela je 9. prosinca 2010. odluku o dodjeli ISSA certifikata izvrsnosti Vesni Perho . Sve ana dodjela odrĹžat e se u Zagrebu tijekom 2011. godine.

SAMO DOBRE VIJESTI

Hvale vrijedna akcija u enika OĹ dr. Ivana Novaka Macinec Robert (26) i Nikolina (26) Srpak iz Belice dobili su Robertu, ro enu 14. sije nja u 13.20 sati.

Drago (37) i Sanja (29) Kerman iz Prekope dobili su Tijaru, ro enu 18. sije nja u 9.05 sati. Kod ku e je seku do ekala Samanta (8).

Svi zajedno za pomo vrĹĄnjacima u Metkovi u, iji su domovi stradali u nedavnoj poplavi

U enici 8. razreda OĹ dr. Ivana Novaka Macinec, koji su proĹĄlo ljeto, prilikom maturalnog putovanja u Zaostrog, posjetili neretvanski kraj (drevnu Naronu, mjesta Vid i Momi i te grad Metkovi ),

u inili su hvale vrijedno djelo. Zajedno s u enicima 6. a razreda, ija razrednica potje e iz neretvanskih krajeva, tijekom zimskih praznika prikupljali su ĹĄkolski pribor za svoje vrĹĄnjake iz OĹ don Mihovila

Pavlinovi a u Metkovi u, iji su domovi stradali u nedavnoj poplavi.

Paket ĹĄkolskog pribora poslan je u dogovoru s tamoĹĄnjom u iteljicom engleskog jezika Anom Ĺ utalo, koja e koordini-

rati akciju u Metkovi u.

U enici e i dalje sudjelovati u sli nim akcijama jer – dobro je initi dobro.

Koordinatorica ove akcije je u iteljica Lidija Branilovi iz OĹ dr. Ivana Novaka Macinec.

“Ja u ljubav vjerujem” 11. velja e uz Parni valjak Veliki koncert Parnog valjka 11. velja e u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin najavio je zajedno s kolegama iz benda Aki Rahimovski. Pjeva i zaštitni znak Valjka u razgovoru za Me imurske novine osvrnuo se na respektabilnih 35 godina, koliko je iza benda, ali je pogledao malo i u budu nost – na spektakularni koncert koji pripremaju za blagdan zaljubljenih i novi studijski album koji se iš ekuje sa sve ve im nestrpljenjem. Više pro itajte na str. 5 našeg priloga MEDIA. (foto: Z.Vrzan)

KULTURA

Veseli Me imurci ve su godinama “ambasadori” tradicije folklora i baštine “No Muzeja” u petak 28. sije nja SCENA

Intervju s Akijem Rahimovskim povodom koncerta Parnog valjka 11. velja e u Varaždinu Edita Gorski iz akovca uspješna u plesnom svijetu LIFESTYLE

Kako obojiti kosu u 2011. godini?

Moda u poslovnom svijetu MOZAIK KNJIGA

Osvojite knjigu “Zla ku a” autorice Agathe Christie

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

25. sije nja 2011.

Kultura STIGLI NOVI KATALOZI KARNEVALI & VALENTINOVO!!!

VALENTINOVO U OPATIJI! HOTEL ASTORIA 4* 2 no i po osobi ve od 795 kn HOTEL BRISTOL 4* 2 no i po osobi ve od 995 kn HOTEL OPATIJA 2* 2 no i po osobi ve od 495 kn

KARNEVAL U RIJECI

SRIJEDA, 26. sije nja, 19.30 sati

ETVRTAK, 27. sije nja, 19 sati, Centar za kulturu a

Upisi u Dramsko u ilište za djecu i mlade

Osma bijenalna izložba Likovnog udružen

Dramsko u ilište za djecu i mlade vrši upise u srijedu 26. sije nja u 19.30 sati u Centru za kulturu. Dramsko u ilište upisuje dvije grupe polaznika: mla i polaznici – u enici od I. do IV. razreda osnovne škole (voditeljica: Slavica Pospiš, u iteljica razredne nasta-

Žirirane izložbe likovnih amatera akovca zaslužuju znatiželju i pozornost publike u otkrivanju stvarala kih rješenja naših sugra ana koja nam nude na svojim izložbama.

Izložbe LU -a uvijek su paleta likovnih tehnika, splet tema, pristupa i nadahnu a. Šesnaest godina obnavljani novim lanstvom, ali s organiziranom

ve) i stariji polaznici – u enici od V. do VIII. razreda osnovne škole (voditeljica: prof. Nevenka Mlinari ). lanarina iznosi 200 kuna mjese no (za drugog lana obitelji 100 kuna, za tre eg besplatno).

Detaljnije informacije na telefon 040/311-488.

Autobusom iz akovca!

2 dana cijena ve od 595 kn

VESELI ME IMURCI ve su godinama “ambasa

NAKON AKTI PLANOVA IM

KARNEVAL U VENECIJI Autobusom iz akovca!

1 dan cijena ve od 275 kn

MEDITERAN, KANARI & EGIPAT Zrakoplovom iz Graza i Be a!

TURSKA/Antalya HOTEL 5* 8 dana/7 no i, ALL INCL. cijena ve od 3.035 kn

KANARSKO OTO JE Tenerife, Gran Canaria HOTEL 4* 8 dana/7 no i, POL cijena ve od 3.900 kn EGIPAT/ Sharm el Sheikh 8 dana/7 no i, ALL INCL. cijena ve od 3.645 kn

PORDENONE –ITALIJA SAJAM CVIJE A autobusom iz akovca 06.03.2011. cijena 330 kn

TURSKA KAPADOKIJA let i z Graza 16.03.2011.

TURA / 8 dana cijena ve od 2.395

MAKEDONIJA autobusom iz akovca 27.04.-01.05.2011.

TURA/ 5 dana cijena ve od 2.995 kn

BEOGRAD-NOVI SAD autobusom iz akovca 29.04.-01.05.2011./3 dana cijena ve od 999 kn

ZATRAŽITE BOGATU PONUDU WELLNESS PROGRAMA U SIJE NJU I VELJA I! TERME TUHELJ Hotel 3* cijena ve od 650 kn 10.1.-31.1.

ISTARSKE TOPLICE HOTEL MIRNA wellness paketi cijena ve od 690 kn

TERME RADENCI Hotel RADIN 4* | Hotel IZVIR 3* Zimska bajka od 2.1. do 6.2.2011. cijena ve od 670 kn

NUDIMO I ...... ulaznice za koncerte i priredbe (Željko Joksimovi u Varaždinu, Roger Waters u Zagrebu, Bon Jovi u Zagrebu + ORGANIZIRANI PRIJEVOZ IZ AKOVCA, hokej Medveš ak,...)

i još mnogo toga...www.kompas.hr 9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

jezgrom dugogodišnjih lanova, predstavljaju se javnosti. Njihove izložbe odraz su pojedina nih težnji, ali i druženja i prijateljstva kroz kolonije, izložbe, humanitarne skupove ili pojedina ne akcije.

U svojoj snazi da prepoznaju umjetnost u sebi i izvan sebe, oni su istraživa i ije napore nagra uje oda-

Ravnatelj Muzeja Me imurja Vladimir Kalšan i gradona elnik Preloga Dragutin Glavina

U PETAK 28. sije nja u Muzeju Me imurja akovec

No muzeja ove godine u suorganizaciji Grada Preloga Po šesti put Muzej Me imurja akovec bit e jedan od sudionika sve popularnije i posje enije manifestacije “No muzeja“, koju organizira Hrvatsko muzejsko društvo. Tako e 28. sije nja, po evši od 18 sati, stalni postav muzeja biti otvoren za besplatan razgled, a posjetitelji e u miru, neograni eno vrijeme, mo i upoznavati ili se podsje ati kako se nekad živjelo u Me imurju.

Ve nekoliko godina unatrag manifestacija se organizira u suradnji s partnerima, ove godine to je Grad Prelog koji e se predstaviti svojim kulturno - povijesnim i turisti kim potencijalima, o emu je više kazao preloški gradona elnik Dragutin Glavina. - Na manifestaciji emo prikazati cijeli niz starih zanata. Isto tako bit e lijepo pogledati kako se izra ivao dravski oln.

Bit e ondje prezentirani preloški suveniri i prilo ka gastronomija - specijaliteti kuhinje, a ono što ih ini posebno zanimljivima jest to što e to biti specijaliteti iz vremena Zrinskih. Posjetitelji e mo i uživati i u prilo kim doma im kola ima te drugim delicijama, a sve u pripremi i organizaciji Srednje škole Prelog.

Zahvaljuju i irmi “Šestan Busch“ posjetitelji e mo i pogledati prezentaciju stare opreme koja se nekad koristila u zaštiti za vrijeme ratova. Uz sve ovo spomenuto izloženo e biti i sve bogatstvo narodnih

nošnji, a u kulturnom programu nastupit e KU “Selja ka sloga“ Prelog s izvornim folklorom.

Iako se u Muzeju trenutno odvijaju radovi na stati koj sanaciji pala e Staroga grada, ravnatelj Muzeja mr. Vladimir Kalašan uvjerava kako e radovi biti završeni do po etka manifestacije te da e se ona nesmetano odvijati. - Vrlo osjetljivi radovi odvijaju se na prvom i drugom katu pala e, ali mene su izvo a i radova te konzervatori i inženjeri uvjerili da e do 28. sije nja biti uspostavljena prohodnost na drugom katu i kružna 'komunikacija'.

Jer, da to nije mogu e, mi smo razmišljali ak i da odustanemo ove godine od manifestacije. Me utim, ovako kako radovi napreduju mi smo svi posve uvjereni da e sve biti završeno do po etka manifestacije.

Jedino što posjetitelji ne e mo i vidjeti bit e prethistorijska arheologija koja je ionako sklonjena zbog radova.

Treba re i i da dio prostorija ne e biti grijan, ali su se organizatori pobrinuli da nikome ne bude hladno, naime, za vrijeme manifestacije posjetiteljima e se besplatno dijeliti topli aj i kuhano vino. Službeno otvorenje No i muzeja u Muzeju Me imurja akovec bit e uprili eno u petak 28. sije nja u 18 sati u muzejskom izložbenom salonu. (mn)

DR. SC. ANDRIJANA KOS - LAJTMAN iz Preloga za rukopis pjesama “Lanule”

Dobitnica nagrade “Dobriša Cesari ” Dr. sc. Andrijana Kos - Lajtman dobitnica je nagrade “Dobriša Cesari ” za pjesni ki rukopis “Lanule”. Višoj asistentici na akove kom odsjeku U iteljskog fakulteta u Zagrebu to je druga zbirka pjesama.

U obrazloženju Povjerenstva za dodjelu nagrade stoji da je “zbilja pjesni kog subjekta u ovom rukopisu odre ena 'raspuklinama svijeta' koje se pune subjektivnoš u, u kojima se ponekad pjesma ne ispisuje kada to ho e sama autorica, ve slijedi neku svoju unutarnju smisaonu i jezi nu logiku".

Nagradu je dr. sc. Kos - Lajtman uru io gradona elnik Požege, grada doma ina, Zdravko Ronko na Devetim danima Dobriše Cesari a.

Andrijana Kos - Lajtman (1978.) diplomirala je kroatistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveu ilišta u Zagrebu 2001. godine, a po etkom 2010. doktorirala temom "Autobiografski diskurs u prozi hrvatske dje je književnosti". Prije dvije godine objavila je pjesni ku zbirku "Jutarnji laureat". Izabrane pjesme prevedene su joj na makedonski jezik. lanica je Hrvatske udruge istraživa a dje je književnosti, Društva znanstvenika Me imurja i Matice hrvatske. (jp)

S obzirom na to da smo se u proteklim brojevima Me imurskih novina nekako malko više skoncentrirali na glazbenike "moderne" glazbe, ovaj put odlu ili smo malo zaploviti kroz vode folklora. A kad govorimo o folkloru u Me imurju, koje je i te kako bogato i ima mnogo kvalitetnih društava i udruga koje ga ve godinama njeguju, jedno je društvo nezaobilazno - Veseli Me imurci.

Prošla godina za njih je de initivno bila ispunjena aktivnostima, i ne samo sudjelovanjem ve i organiziranjem novih projekata. O svemu tome porazgovarali smo s Nikolom Koturom, predsjednikom, voditeljem i koreografom udruge.

• Dosta dugo nismo uli ništa od Veselih Me imuraca, pa je sad pravo vrijeme da se osvrnemo n prošlu godinu.

Kakva je za vas bila 2010.? Što ste sve radili?

— Veseli Me imurci imali su u prošloj godini jako puno posla.

Od po etka 2010. krenuli smo s pripremama za Me imursku popevku, gdje je novoosnovana ženska vokalna skupina nastupila na predsmotri i o ekivano ušla u završnu ve er Popevke.

Dramska seksija sudjelovala je i na KAM-u. Iako ove godine nismo osvojili ni jednu nagradu, dobili smo pohvalu i jako smo zadovoljni. Krenuli smo i s jednim potpuno novim projektom 'Tamburaši svirajte, pajdašice tancajte'. U tom sam projektu okupio pet razli itih društava, uz Vesele Me imurce, tu su bili KUD Žiškovec, KUU 'Zvon' Mala Subotica, KUD 'Vinko Žganec' Vratišinec i Tamburaški orkestar 'Stjepan Bujan Stipi ' akovec, i napravio koncert u svibnju. Koreogra ije sam ja omislio, tamburaške obrade Boris Novak, a pripreme su trajale puna dva mjeseca. U lipnju je Ženska vokalna skupina sudjelovala na Smotri vokalnih sastava u Svetoj Mariji. Nakon toga je bila stanka sve do Porcijunkulovog, gdje smo odradili dio programa. Ponovne probe zapo ele su u rujnu, a na njima smo po eli pripremati koreogra ije za ovogodišnju županijsku smotru koreogra iranog folklora koja e se održati 11. lipnja u Centru za kulturu i gdje smo mi organizatori. Krenule su pripreme i za Popevku koja se održava 5. velja e, a tamo e nas predstaviti naša Vokalna skupina. Osim svega toga,

postavljamo nove koreogra ije, dolaze novi ljudi i tamburaši ... I to je to otprilike.

• Nisi dugo na mjestu predsjednika Veselih Me imuraca. To nije, na toj si poziciji od ožujka prošle godine.

Kako si se snašao?

— Sveukupno sam u Veselim Me imurcima od 2000. godine, kroz sve to vrijeme maksimalno sam se trudio da se istaknem kroz ples i pjesmu.

U tom sam periodu etiri godine, za vrijeme fakulteta, izbivao iz udruge i kad sam se vratio uo io sam da je nekako došlo pomalo do prezamorenosti. Nije bilo mladih, nastupilo je nekakvo zatišje i malo smo izbivali s nekih važnijih doga aja. Tada sam ja prije dvije godine na nagovor lanova i bivše voditeljice preuzeo odogovornost voditelja Veselih Me imuraca, sada e uskoro biti i godinu dana kako sam predsjednik udruge. U po etku sam se malo bojao te funkcije, jer je to ipak odgovornost i prema svim lanovima, ali i prema publici koja nas dolazi podržati, ali mislim da sam se dobro snašao.

Puno mi pomažu drugi voditelji sekcija udruge.

Želja za jedinstvenim me imurskim folklornim ansamblom • Možda je dobro da mladi ljudi na elne pozicije donesu neku svježinu i novi zamah.

Vidimo da kod vas to dobro funkcionira. Spomenuo si da se pokre u novi projekti, kao što je to koncert 'Tamburaši svirajte, pajdašice tancajte' ...

— Nije to jedini projekt.

Prošle smo godine krenuli sa zanimljivom idejom preko Zajednice kulturno - umjetni kih udruga Me imurske županije. Želja je da probamo skupiti iz svakog društva po par ljudi - jedan ili dva para koji su ve gotovi plesa i - kako bismo napravili jedan probni ansambl u Me imurju. Jer, znamo da smo mi jedina županija koja nema folklorni plesni ansambl. Mi imamo jako puno kvalitetnih folklornih društava koji se bave izvornim pjesmama i plesom. Ovaj se ansambl ne bi bazirao na tome, jer toga ima kod nas dovoljno, ve bi se radilo o stiliziranom i koreogra iranom folkloru. No za sad, zbog inancijske situacije, još nismo u mogu nosti krenuti s tim projektom. Nema sredsta-

25. sije nja 2011.

akovec

nja akovec ziv brojnih likovnih posjetitelja.

Radove za izložbu izabrali su akademski slikar - grafi ar Krešimir Hlebec te akademska slikarica i multimedijalna umjetnica Kristina Horvat Blažinovi , koja je i postavila izložbu u izložbenom prostoru Centra za kulturu akovec. Izložbu e otvoriti pro . Emilija Horvat.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUBOTA, 29. sije nja, 16 sati

PETAK, 28. sije nja, 18 - 24 sata, Stari grad Zrinskih akovec

No muzeja

KAZALIŠNA TRIBINA ZA DJECU I MLADE “CUKOREK” - VATROSLAV GROM

Muzej Me imurja akovec i ove e godine biti jedan od sudionika sve popularnije i posje enije mani estacije “No muzeja“, koju organizira Hrvatsko muzejsko društvo.

Zanimljivost ovogodišnje priredbe bit e predstavljanje Grada Preloga i njegovih kulturno - povijesnih i turisti kih potencijala. U kulturnom programu nastupit e KU “Selja ka sloga“ Prelog s izvornim olklorom.

KD “Pinklec” Režija: Romano Bogdan Glazba: Igor Baksa, Jelena Dokleja Scenografija i kostimografija: Bruno Kontrec Oblikovanje svjetla: Neven Taradi Igraju se: Mario Jakši , Karolina Horvat, Davor Dokleja, Tasjenka Štrek, Bruno Kontrec, Jelena Dokleja, Igor Baksa, Mario Zelenbaba

kazaliüna tribina za djecu

Predstava je ra ena prema prekrasnoj bajci Jody Bergsma u kojoj se pojavljuju brojni likovi poput zmajeva, vilenjaka, životinja i ptica koje govore. Naši e se glumci neustrašivo suo iti sa zmajem i ispri ati cijelu pri u uz pomo igra aka koje se mogu na i u svakoj dje joj sobi.

Djeci e igrom, glazbom i plesom pokazati kako je i najlju eg neprijatelja mogu e savladati i pretvoriti u dobrog prijatelja. Trajanje 45 minuta, za uzrast 4 – 12 godina.

adori” tradicije folklora i baštine

IVNE PROŠLE, JOŠ VIŠE MAJU ZA OVU GODINU me što u te pitati – o Veselim Me imurcima ili op enito o folkloru u Me imurju ... Pa eto prilike da sad kažeš ponešto i o toj op enitoj temi.

— Ja ina e nisam Me imurac, ve Slavonac, i onda kada me ljudi pitaju zašto se ja uvijek baziram na nekim drugim stvarima, a ne Me imurju, uvijek odgovaram da ja ustvari ne znam puno o Me i-

murju. Ja znam dosta o pjesmama, plesovima i glazbi i toj ljepoti Me imurja, ali kod nas u društvu ima puno ljudi koji znaju više o tome i koji meni puno pomažu.

To su bivši voditelji koji su baš iz Me imurja, koji zbilja jako puno znaju. Mogu istaknuti Gordanu Kolari koja je dugi niz godina bila voditeljica Veselih Me imuraca.

Ja uvijek za sva pitanja nju zovem,

Ljubav prema plesu i pjesmi ja a je od bilo ega drugog

Nikola Kotur, predsjednik, voditelj i koreograf Veselih Me imuraca va ni Zajednica HKUU-a MŽ-a ni Grad ni Županija, ali mislim da ve ina tih institucija ima jako malo sluha za nekakve takve projekte koji su od iznimne važnosti za našu županiju. Nakon tog projekta planirali smo, dok vidimo unkcionira li to uop e i može li unkcionirati, registrirati novu udrugu na podru ju Me imurja. Zna i ne bismo ulazili u taj projekt odmah, ve bi nakon toga nekog probnog perioda od godinu ili dvije ušli u sve to skupa. Ja sam, vjerojatno, jedini koji je pokrenuo to pitanje.

Masa ljudi skepti na je na takve podvige, ali ja idem dalje i uvijek, nakon nekih programa i projekata, težim ne em ve em i boljem, a nadam se da e i ova ideja jednog dana zaživjeti.

• To bi svakako zna ilo puno za promociju Me imurja. Pa kad ve želimo da nam županija postane turisti ki prepoznatljiva i privla na, ovo bi svakako bio dobar potez za privla enje ljudi izvana. Vi imate iskustva s nastupima u inozemstvu. Kako vas ina e tamo ljudi primaju?

— U posljednje vrijeme, posljednjih godina, nismo baš bili dalje od Ma arske i Slovenije. No, kad smo prijašnjih godina odlazili van granica, ljudi su bili uvijek zadovoljni, a publika uvijek oduševljena našim olklorom, obi ajima i nošnjama. Ove godine jedan od planova nam je oti i u Španjolsku i Makedoniju. Koliko emo to financijski mo i podnijeti, nisam siguran, ovisi o tome koliko e nam biti odobreno sredstava. Ali, nadati se možemo uvijek. (smijeh) • Prije nego smo 'službeno' zapo eli ovaj razgovor, pitao si

Nikola Kotur, sadašnji predsjednik, voditelj i koreograf Veselih Me imuraca, ima bogato iskustvo u folkloru, i ne samo amaterskim angažmanom. - Smatram da je za svakog voditelja koji se želi bavi folklornim pjesmama i plesovima, kao i sviranjem, jako bitno školovanje koje se isklju ivo stje e radom na terenu, prikupljanjem podataka, kao i raznim seminarima. Ja sam godinama polaznik Hrvatske škole folklora koja se odvija dva puta godišnje po jedanaest dana te se obra uju pjesme i plesovi svih krajeva u Hrvatskoj, kao i Hrvata iz dijaspore. Na školi predaju predava i koji su vrsni koreogra i voditelji s is h podru ja. Škola je podjeljena u e ri zone: Alpska, Panonska, Dinarska i Jadranska, pa tako svi vrsni koreogra koji su iz pojedinih podru ja predaju za svoju zonu, kaže Kotur.

Isto tako za dobar rad bitan je pristup folklorašima. Treba ih dobro ocijeni i prilagodi im prema njihovim mogu nos ma koreogra je. - Moj stav je taj da ponekad treba stavi pred njih i teži zadatak, kako bi kroz težak i mukotrpan rad došli do odre enog cilja. Upravo m principom ocjenjujemo kvalitetu plesa a i pjeva a. Ja sam tako napravio u Veselim Me imurcima i postigao razinu kvalitete koju sam želio. Tako su oni plesa i koji nisu mogli, iz ne znam kojih razloga, ‘gurati naprijed’ zaostali i odustali, no najve i dio njih zapravo je opstao. Nevjerojatno je koliko mladi vole takve složene zadatke. Upravo sam im zato ove godine postavio još ve i izazov koji e izves na smotri koreografiranog folklora ‘Med Murom i Dravom’.

Svojim odlaskom na studij u Zagreb Kotur je postao pjeva i plesa najboljega

amaterskog folklornog ansambla, Zagreba koga folklornog ansambla “Dr. Ivan Ivan an“ ili bivši Joža Flahovi . U tom ansamblu proveo je punih pet godina te je jednomjese nom turnejom po Južnoj Americi završio svoj plesa ki staž u tom ansamblu. - Moram napomenu da je to moje najljepše razdoblje života te da sam u tom ansamblu stekao najviše iskustva, plesa kog i s lskog. Umjetni ki voditelj ansambla u to vrijeme bio je moj dragi prijatelj Andrija Ivan an, koji je pozna i vrsni koreograf i koreolog. Svih h pet godina plesanja bilo je jako teško i mukotrpno, jako puno slobodnog vremena moralo se odvaja na probe i nastupe.

Probe su u prosjeku znale bi e ri puta tjedno, a na koncerte i nastupe išlo se najmanje dva puta mjese no. U ansamblu pleše oko sedamdeset plesa a, od kojih na turneje odlazi samo etrdeset.

Po etak je uvijek najteži ... Nova okolina, ne znaš što te eka, ho eš li mo i izdrža ... Tisu u je pitanja koja se vrte po glavi. Ali samo jedno znam, ljubav koju osje am prema plesu i pjesmi ja a je od bilo ega drugoga. Plesa i su sav svoj napor i trud kadkad ulagali u kvalitetu ansambla jer tempo koji je bio pred nas postavljen bio je izrazito naporan i morali smo se trudi i dolazi na svaku probu kako bismo zadovoljili uvjete za ulazak u koreografije, a tek onda odlazak na turneje. Meni je trebalo više od godinu dana da uop e u em u koreogra ju, a kamoli krenem na turneju. U istom ansamblu bio sam više od godinu dana i kos mograf pa sam tako er puno nau io o nošnjama i obla enju. To je tako er bitno za budu e voditelje. (mn)

Projekt “Tamburaši svirajte, pajdašice tancajte“ okupio je pet me imurskih folklornih udruga

tražim savjet ... Što se ti e olklora i ostalih društava, ja znam da svi oni jako puno rade i trude se i pridonose ljepoti baštine ovog kraja.

A sad detaljnije procjenjivati tko što radi i kako, to ne mogu i mislim da to ni ne bih mogao ocijeniti kako spada jer, kao što sam rekao, nisam odavde i ne znam toliko. To bi vjerojatno bolje znali neki drugi, primjerice, Jelena Tisaj, Martina Kureti - Sedlar, Martina Serši ...

To su cure koje su odrasle tu i koje su cijeli život u olkloru.

KUD-ovi u Me imurju mogli bi više sura ivati • Lijep, diplomatski odgovor. A kakva je suradnja me u društvima i udrugama u Me imurju?

— Mi usko sura ujemo s KUD-om Žiškovec. Njihovi tamburaši sviraju kod nas, ja pomažem voditi olklor kod njih, idemo na zajedni ke nastupe, trudimo se da kod pojedinih nastupa, ako ali plesa a, me usobno nadopunjavamo. Mislim da bi to trebalo svim društvima biti primjer da se može lijepo sura ivati, da nisu sami za sebe. Svi se mi možemo na i u teškoj situaciji, primjerice, da nemamo dovoljno lanova, da nemamo plesa a, da nam plesa i rade, da netko oboli u trenutku nastupa - u tim je trenucima dobro imati društvo koje e pomo i i nadopuniti svojim plesa ima. Mi smo uvijek otvoreni za svaki oblik suradnje, pa ako je itko zainteresiran, ili ako je nekome potrebna naša pomo , svakako neka nam se obrati. Nadam se da e me imurska društva me usobno još bolje pro unkcionirati, iako znam da jako malo društava sura uje toliko dobro kao mi i KUD Žiškovec.

• I za kraj, što sve imate u planu za ovu godinu?

— Kao što sam rekao, za po etak je na redu predsmotra Popevke, pa slijedi nastup na KAM-u, gdje pripremamo jedan antasti an komad koji je napisala Martina Kureti - Sedlar. Ne u vam otkriti što, morat ete do i vidjeti.

Vjerujte mi, iznenadit ete se. Zatim je tu smotra koreografiranog olklora u lipnju, vokalni sastavi tako er u lipnju, pa nakon toga i Smotra tamburaša. I, ve sam spomenuo, odlazak u Španjolsku i Makedoniju, ako nam to dozvoli financijska situacija. A za jesen ...

Imamo ve nešto polako u planu, no o tom potom. (mn, oto: arhiva Veselih Me imuraca)

Čakovec, Matice hrvatske 6 tel.:++385 40 313-720; fax.:++385 40 310-235 info@millenium-tours.hr; www.millenium-tours.hr lle

Karneval u Veneciji - polasci iz Čakovca i Varaždina 26.02. i 05.03. - jednodnevni izlet - 230kn 26.-27.02. - dvodnevni izlet - 630 kn

Zimski odmor i Valentinovo Lovran H.Park**** 2 polupansiona 480 kn

Turska HIT putovanje - kružne ture od 2.290 kn - taxe uključene

Krstarenje - Costa Concordia 26.03 - grupni polazak od 3.620 kn

Egipat - ultra first minute - od 1690 kn + aviotakse

REVIJA DOKUMENTARNOG FILMA u Centru za kulturu akovec

Filmovi koji “ulaze u venu” privla e sve ve u pažnju Još jedna Revija dokumentarnog filma u Centru za kulturu akovec dala nam je priliku da pogledamo ponajbolja ostvarenja iz toga filmskog žanra iz prošle godine. I ovaj put Revija je donijela veoma razli ite filmove, ve inom ratne tematike. To su sve filmovi koji su prošli preko predesetak estivala i od kojih svaki ima preko dvadesetak nagrada, od Oscara, nagrada publike i žirija.

Ova Revija svake godine privla i sve više publike, a što bi za to, danas kada broj publike u kinima pomalo opada, moglo biti zaslužno, otkrila je Marina Oskoruš, voditeljica kulturnih aktivnosti u Centru za kulturu.

- Od Michaela Moora u dokumentarcu više ništa nije isto. etiri godine unatrag u Centru smo gledali takve probrane filmove i ono što veseli jest broj publike koji postaje zainteresiran za ovaj žanr. To je publika koja razlikuje ameri ki komercijalni film koji više nije ni iluzija nego je varka, koji nije bajka nego loš scenarij, dok je dokumentarni film uvijek ono nešto što živimo, ako ne u našoj okolini, onda tu negdje u blizini na maj ici Zemlji. Danas se dokumentarni film gleda kao napeti triler. On nas ne poziva da se opustimo i zaboravimo svakidašnjicu, ve nas poziva da se angažiramo i razgovaramo o tome, kazala je Oskoruš.

Ovogodišnju Reviju otvorila su dva filma – potresno ostvarenje novinara Roberta Tomi a Zubera “Mila traži Senidu“ i “Kuhanje povijesti“, zanimljiva pri a o ratnim kuharima i njihovom zna enju. Dan kasnije igrali su Oscarom ovjen an dokumentarac “ ovjek na žici“, pri u o popularnom hoda u po žici koji se usudio i drznuo prohodati nebom izme u nekadašnjih zgrada Svjetskoga trgova kog centra, te ekotriler “Zaljev“.

Posljednja ve er pak je bila rezervirana za još dva filma: “Neprijatelji naroda“, u kojem smo po prvi put saznali pravu istinu o tragediji u Kambodži i vidjeli kakve dubine istraživa ko novinarstvo može imati, te “Selo jednog ovjeka“, koje je donijelo pri u o malom libanonskom seocu koje je potpuno ispražnjeno i uništeno u borbama tijekom gra anskog rata u Libanonu, izme u 1975. i 1990. godine. (mn)

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

25. sije nja 2011.

Scena PETAK, 4. velja e, 20 sati Dvorana “Scheier“ akovec

ETVRTAK, 27. sije nja, 20 sati, Centar za kulturu akovec

Super miss i mister Me imurja

Tribina akovec etvrtkom – film “Majka asfalta”

U petak 4. velja e s po etkom u 20 sati u dvorani “Scheier“ održat e se izbor za Super miss i mistera Me imurja.

Kandidati natjecanja jesu Tea Pintari , 18 g., Lopatinec, Melanija Pilaj, 18 g., Dragoslavec Selo, Viktorija Jug, 17 g., Ludbreg, Marija Kova e-

Ovogodišnju Tribinu akovec etvrtkom otvorit e višestruko nagra ivani hrvatski film redatelja Dalibora Matani a “Majka as alta”.

Pri a je to o Mare i Janku iji se mladi brak raspada. Mare

vi , 18 g., akovec, Dunja Šalamon, 19 g., akovec, Laura Lisjak, 18 g., Strahoninec, Renata Šurjanec, 19 g., Ludbreg, Ivana Sabolek, 17 g., Dekanovec, Matiaj Kolar, 20 g., Podturen, Esad Huski , 21 g., akovec, Dino Grahovec, 20 g., Ma kovec, Dijana Bujani , 17 g., Puš ine.

e biti primorana krenuti u avanturu s njihovim sedmogodišnjim sinom Brunom po hladnim zagreba kim ulicama i jedinu pomo pružit e im usamljeni zaštitar Milan koji cijeli život žudi za lju-

bavlju i obitelji. Glavne uloge tuma e Marija Škari i , nagra ena Zlatnom Arenom za najbolju žensku ulogu na Pula film estivalu 2010., te Janko Popovi Volari , Krešimir Miki i Ozren Grabari .

AKI RAHIMOVSKI, pjeva Parnog valjka, povodom koncerta u Varaždinu 11. velja e

Mi nismo dio “estrade”, mi smo dio glazbene p

- Za još jedan spektakl povodom Valentinova, blagdana zaljubljenih, pobrinut e se 11. velja e legendarni Parni valjak. Bend iza sebe ima 35 godina rada, 16 studijskih album albuma i pilacija, live albuma i DVD-a te velik broj nagrada, a s jednakim žarom nastupaju danas kao i na po etku karijere. Iako su lanovi benda 2005. godine odlu ili “pospremiti” Val su izdržali tek etiri godine i 2009. vratili su se u velikom stilu. O koncertu koji e prirediti u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin, godinama rada, sceni danas i nekada te novo n albumu koji se iš ekuje sa sve ve im nestrpljenjem popri ali smo s Akijem Rahimovskim, pjeva em prepoznatljivog glasa koji je s vremenom postao i zaštitni znak Parnog valj Nakon kon erencije za novinare, na kojoj je najavljen koncert Parnog valjka u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin 11. velja e, strpljivo ekamo da kolege uzmu izjave lanova benda.

Ostajemo zadnji, ali to nam ne smeta. Dapa e, to samo zna i da emo naš razgovor obaviti u miru. I doista, Aki nas je do ekao jednako srda no kao brojne prije nas, danas ili možda prije petnaest ili dvadeset godina. Nije od umišljenih veli ina i, iako baš i nije po pravilima struke, odmah prelazimo na “ti”. Isti je kao i prije – duga kosa zalizana u rep, ni visina se nije promijenila, a i njegovo “r” još se uvijek jednako simpati no kotrlja. Jedino možda koja sijeda vlas ili sitna borica oko o iju daje naznake da je odre eno vrijeme ipak prošlo, ali još uvijek to onaj isti Aki kakvog pamtimo.

• Parni valjak definitivno se može svrstati me u najdugovje nije bendove na hrvatskoj, pa i svjetskoj sceni – krajem prošle godine proslavili ste 35. ro endan. Imate li osje aj da je prošlo toliko vremena i da su uz Parni valjak zapravo odrasle generacije?

— Kad se osvrnem natrag, kao da je bilo ju er. Nevjerojatno. Svi smo tog mišljenja, i Hus i ja i de ki koji su s nama više od 20 godina, ali ne samo glazbenici nego i ekipa. Mi smo jedna velika obitelj i držimo se jednoga velikog pravila koje nas je i održalo sve ovo vrijeme – kad je obitelj na okupu, onda se sve slaže. Imamo životnu sre u da imamo ne samo ljude u bendu, nego imamo prijatelje. Tu mislim i na tehni ku ekipu, ekipu koja je s nama srastala i odrastala. Kad se kre e ponovno na turneju, svi se veselimo – od tehni ara do benda, i svi radimo za jednu zajedni ku stvar – za Parni valjak, za tu veliku obitelj koja traje ve 35 godina.

Danas je, na žalost, nekako sve manje tih obiteljskih ru kova, te stare tradicije gdje se obitelj okuplja i uz hranu raspravlja o stvarima koje se doga aju, pa ako postoje problemi rješavaju se u krugu obitelji. To je tradicionalna stvar, na kraju krajeva, ovjek bez obitelji ne može opstati. I to je nešto što drži Valjak.

I danas me isto razveselilo što je vas novinara bilo preko dvadeset, što smo nakon toliko godina, i ovdje ne govorim samo

o Parnom valjku jer, sre om, ima još takvih glazbenika, pobudili pažnju zbog svog rada, a ne zbog skandala. Na žalost, danas mediji žive od skandala, žive od tih nekakvih stvari koje su definitivno bitnije nego ime se ovjek bavi. I tu sam stvarno sretan da Valjak i dan - danas privla i pozornost medija, ne samo medija nego i publike, koje ima sve više i više, dolazi taj mladi naraštaj koji je definitivno jedan od razloga zašto idemo dalje.

Zna i, dobivamo tu jednu novu publiku, a ne gubimo staru, nju, na žalost, možemo samo fizi ki izgubiti.

Definitivno smo najbogatiji bend što se ti e publike, publike koja ne grani i s godinama, nema onih barijera ‘što eš ti ili ti na koncertu’, nego jednostavno kad koncert krene dišu svi zajedno.

• Kad pogledate unatrag, od samih po etaka, što se najviše promijenilo u odnosu na danas?

Kakva je bila publika nekada, a kakva je danas? Isto tako i scena – postoji li uop e još uvijek scena u Hrvatskoj?

— Scena i te kako postoji, ali sve se, na žalost, svodi na neki lokalni karakter. Moram priznati, gledaju i danas i unatrag, nama je bilo puno lakše. Možda ne lakše u smislu da smo odmah bili na naslovnicama, ali druga ije se živjelo

i druga ije razmišljalo. Tu mislim na period od kraja ‘60-ih, ‘70-e, i onda kad je rock&roll zapo eo ekspanziju na prostorima bivše Jugoslavije – publika je stvarno živjela s bendovima i izvo a ima, ali i mediji tako er. Na naslovnoj strani si mogao biti samo ako si nešto napravio, zapravo, ako si bio uspješan u svom radu, bilo u glazbi, sportu, matematici, u bilo kojem segmentu onoga što se zove vrijednost ne ijeg rada. E, problem je što su se danas vrijednosti jednostavno izgubile. U prvi plan je došlo nešto što se prodaje, a na neki na in nema vrijednosti. Ali ja sam veliki optimist i mislim da e polagano sve ono što je kvalitetno i ono što je vrijedno pažnje definitivno isplivati na površinu. Kad to ispliva, onda e rastjerati tu tzv. žabokre inu celebrityja i svi emo mo i gledati u bistru vodu i vidjeti svoj lik.

• Kako se Parni valjak nosi, odnosno, pliva u toj, kako je sami nazivate, žabokre ini? Osje ate li da je glazbena industrija u Hrvatskoj prezasi ena, da dolazi do svojevrsne inflacije kvalitete?

— Imamo tu životnu sre u da smo kao prvo – generacijski dobili puno i drugo – kod Valjka je prvenstveno bila ideja da ako imamo nešto za re i onda emo napraviti,

ako nemamo, onda se odmaramo i ekamo. Ne u re i bolja vremena, nego da pjesma iza e iz nas. Tu je Hus koji je neiscrpan izvor pjesama, ali on je jedan od rijetkih autora koji radi po sistemu da donese pjesmu pa svi zajedno razmišljamo o njoj. Nije da je donese gotovu i odredi tko e što svirati ili pjevati, nego pjesmu iznesemo svi zajedno.

I sve dok nismo zadovoljni s pjesmom jednostavno je ne puštamo van. Mislim da je pjesma dokument uspješnosti, ali isto tako i neuspješnosti. A, na žalost, neuspjeli dokument uje se puno dalje nego dobar dokument. Mi se trudimo da dobar dokument uvijek ostane iza nas i da kad pro u godine uvijek s ponosom možemo otpjevati ‘Jesen u meni’ ili ‘Stranicu dnevnika’ - to su pjesme koje su zapravo ve ušle u nekakvu povijest koja je neizbrisiva, bilo da je u pitanju svadba, ro endan ili možda sahrana. Uvijek kažem, mi se s pjesmom rodimo, s pjesmom i umiremo. To je možda i jedan od glavnih uzroka dugovje nosti Parnog valjka – pjesma. Uvijek kažem, ako imaš pjesmu, imaš sve, i to treba poštivati.

Pauza je bila neminovna • Parni valjak je 2005. godine donio odluku da prestaje s radom.

Nije se, kako su mnogi isticali, ras-

VELIKI KONCERT Parnog valjka u Varaždinu u petak 11. velja e

“Ja u ljubav vjerujem” uz Parni valjak Povodom Valentinova jedna od najpopularnijih hrvatskih rock grupa Parni valjak održat e 11. velja e u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin veliki koncert, prvi u ovoj godini i za bend, i za dvoranu. Promotivni koncert pod nazivom “Ja u ljubav vjerujem” održat e se ne samo za blagdan zaljubljenih ve i povodom skorog izlaska novog albuma Parnog valjka. Po prvi put, uz ve popularnu pjesmu “Stvarno nestvarno”, posje telji koncerta u varaždinskoj Areni imat e prilike u i neke nove pjesme.

Posljednji put Parni valjak za varaždinsku publiku svirao je u prosincu

2009. godine, a za petak 11. velja e de ki iz Parnog valjka najavili su pravi spektakl.

- Osje amo se kao napaljene zvijeri uo i svakog koncerta, kako bi dali što više i bili što bolji. Svaki koncert je zato druga iji, tako e i ovaj bi druga iji od onoga posljednjeg u Varaždinu, kojeg se svi rado sje amo, rekao je frontmen benda Husein Hasanefendi Hus, dodavši da Valjak posljednjih godina doista svira nešto rje e, ali s ciljem da svirke budu što kvalitetnije.

Ulaznice za koncert u prodaji su od prošlog tjedna i mogu se kupiti po cijenama od 80, 100 i 120 kuna u pret-

prodaji. Tako er, najavljena su i brojna dodatna iznena enja za koncert – poput nagrada za jedan zaljubljeni par, a na ovom e koncertu po prvi put bi uvedena Tribina plus – pozicija direktno nasuprot izvo a ima, koja omogu uje najbolji audio - vizualni doživljaj koncerta, s time da je broj ulaznica limi ran.

Ulaznice se mogu kupi u sustavu ulaznice.hr, u cafe baru Time-out, u suvenirnici Varaždinskih vijes te u trgovinama poduze a Branka, a tako er i na Radiju 1 u akovcu. (bš, foto zvrzan)

pao jer se raspada nešto trulo, a Parni valjak to nije – tako je pojasnio Hus. Pa ipak, prošle su svega etiri godine i bend se vratio. Je li vam danas možda žao zbog te odluke o prekidu ili vam je ta pauza u principu dobro došla?

— Pauza je bila neminovna, zbog svih elemenata koji su se doga ali. To su sitnice koje su se nakupljale i onda se stvori jedna i te kako velika lopta razloga zbog ega, ne rastati se zauvijek, nego Valjak jednostavno staviti u garažu, na toplo, da ga jednog dana, kada osjetimo potrebu, upalimo i da on dalje najnormalnije radi. Te okolnosti su i te kako djelovale na razlog zbog ega i kako. Ono što sam malo prije pri ao, slavili smo 30 godina Parnog valjka, i ro endan i trenutni oproštaj s publikom. Pro itate lanak u novinama gdje piše da je Valjak proslavio 30 godina, sve super, krcata dvorana, rasprodana, zvuk dobar, rasvjeta dobra, to je to.

A pored lanka stoji neka prsata ženskica, nije bitno koja, upravo je snimila novi spot. I logi no, kad gledate novine, ta slika vam više privu e pažnju nego taj lanak koji piše o bendu koji svira 30 godina. Evo, to su te vrijednosti koje su se, na žalost, izgubile. Ne samo kod Valjka, to se dogodilo i Terezi Kesoviji koja je u jednom trenutku slavila 40 godina svog rada, pa je bilo možda 2 re enice osvrta.

Nismo mi tašti kao muzi ari, kao umjetnici. Nego, ovjeka u jednom trenutku po nu takve stvari vrije ati. Ta jedna nova generacija novinara – novinari bi trebali biti in ormatori istine, in ormatori realnosti, i hvala Bogu i dan - danas ih ima. Ali, vremena su bila takva i jesu još uvijek, da su vrijednosti otišle u drugi plan i došle su neke druge ‘vrijednosti’ koje prodaju novine.

Odjednom postajete neinteresantni za medije, a znamo da su mediji kao takvi i te kako neizostavni dio cijele ove naše pri e, danas se to zove estrada. Na žalost, trpaju nas zajedno s nekima s kojima zaista ne vidim poveznice, i zato mrzim kad nam kažu ‘vi ste dio estrade’. Ne, ja sam dio samo jedne glazbene povijesti. Estrada je nešto na emu se može pojaviti sve i svatko.

Na žalost, kažem, vrijednost je nešto što se ne stekne preko no i, ve se stje e radom, dokazivanjem i uspješnoš u. Tako da to je jedan od razloga zašto smo u jednom trenutku stali i pustili nek’ voda nosi ovo što trenutno nosi. Mi nismo

prestali s glazbom! Hus je preuzeo Hrvatsku glazbenu uniju i po eo se baviti glavnim problemima nas muzi ara, Brk i ja smo snimili svoje albume na kojima je opet bila zajedni ka suradnja. I nekako, nakon tih 4 - 5 godina, našli smo se na jednoj svirci kod Brka u klubu u Zagrebu i nenajavljeno smo se popeli i odsvirali 3 - 4 stvari. To vam je kao kod male djece, kad se ponovno probudi ona kemija koja uvijek drži ljude na okupu, u bilo kojem poslu. I publika je ostala oduševljena, i ako imamo što za re i – haj’mo!

Mi nismo krenuli na povratni ku turneju zbog nostalgije da odradimo samo te koncerte i ponovno prestanemo. Rekli smo, ok, ako se ve vra amo, idemo prvo dati pjesme, da vidimo imamo li što za re i i kakav e biti e ekt. ‘Nakon svih godina’ je nakon 7 dana zauzela sva prva mjesta u Hrvatskoj, pa i u Sloveniji i BiH. I to je najvažniji detalj – idemo dalje jer imamo što za re i, publika nas prihva a.

• Vi osobno ste se u tom periodu pauze odlu ili i na samostalne korake, izdali ste album ‘U vremenu izgubljenih’. Kako je bilo po prvi put na sceni pojaviti se samo kao Aki, bez Parnog valjka iza vas, makar su na albumu radili i lanovi benda?

Možete li usporediti svoju solisti ku karijeru i karijeru u Parnom valjku ili su to zapravo dva neusporediva pojma?

— Ono što me najviše plašilo, što je normalno, ipak sam ja nekakav zaštitni znak Valjka, taj moj vokal od kojeg niti želim niti mogu pobje i, ali bojao sam se usporedbi s Parnim valjkom jer takva usporedba ni ne postoji. Najviše sam se bojao da e ljudi re i – ma dobro je to, ali nije mi kao Parni valjak. U toj ekipi bili su ina e sa mnom i Dražen Scholz i Berislav Blaževi , tako da smo opet bili jedan dio Parnog valjka. Ali želio sam napraviti nešto što je, ne bih rekao druga ije od Parnog valjka, ali što može dati jedan druga iji osvrt i druga ije gledanje na pjesme. Na kraju krajeva, svi se pitaju zašto na mom projektu ni jednu pjesmu nije napisao Hus. Ja sam odgovorio da je to logi no, jer ako pjesmu napiše Hus onda je to ponovno Parni valjak.

Kombinacija Hus i Aki neizbježno zvu i kao Valjak, a meni nije bio cilj napraviti nešto kao Valjak, a da iza toga ne stoji Valjak. Tako da smo išli tom jednom normalnom linijom, ne krenuti od nule, ali imao sam veliku odgovornost napraviti nešto što je dobro, a da opet ne bude Valjak, što je bilo teško zbog mog vokala.

25. sije nja 2011.

OD UTORKA DO NEDJELJE, 25. - 31. sije nja Centar za kulturu akovec

Na programu tri zanimljiva filma U utorak 25. sije nja, s po etkom u 18 sati, na programu u Centru za kulturu igra ilm “Sammy na putu oko svijeta”. Isti ilm prikazuje se i od petka 28. sije nja do ponedjeljka 31. sije nja tako er u 18 sati.

U utorak 25. sije nja u 20 sati pak je na programu akcijska avantura/triler “Tron: nasljedstvo”.

Film “Majka asfalta” možete pogledati od etvrtka 27. sije nja do ponedjeljka 31. sije nja s po etkom u 20 sati.

buma ma i nekoliko kommiti”” Valjak, bez njega te novom studijskom nog valjka

Film “Kronike iz Narnije: Plovidba broda Zorogaza” U subotu i nedjelju, 29. i 30. sije nja, s po etkom u 19 sati u Domu kulture u Prelogu prikazuje se ilm “Kronike iz Narnije: Plovidba broda Zorogaza”. Tre i nastavak Narnijskih kronika prati Edmunda, Lucy i kralja

Kaspijana u njihovoj važnoj borbi za spas cijele Narnije.

Lucy Pevenise i njihov ro ak Eustace Scrubb bivaju uvu eni u sliku, u fantasti an narnijski brod koji plovi prema rubu svijeta. Ponovno se udružuju sa

svojim prijateljem, kraljevi em Kaspijanom, i mišem - ratnikom Reepicheepom te kre u u tajanstvenu misiju do oto ja Lone, a i dalje c Na misti nom putovanju bit e stavljeni na kušnju, susrest e opake trgovce robljem, zma-

pravo svakog ovjeka koji uzme naš proizvod, to naše dijete. Ali, napominjem da mi zato i radimo opušteno, nema nikakve prisile da moramo nešto završi u danom roku. Ne, kad je pjesma spremna, onda se snima.

Isto tako i ona sljede a i tako dalje.

Zato smo ovaj put i odlu ili da idemo po sistemu singl po singl i da vidimo tu jednu reakciju publike, da budemo sigurni da se ono što se nama svi a tako er svi a i publici. I kad to imamo, to zajedništvo, onda ne postoji razlog da to ne bude uspješno.

I onda je turneja ta koja de ni vno potvr uje izlazak i razlog izlaska toga novog albuma. (bš)

tu svojevrsnu barijeru? Jeste li o ekivali takav odaziv i uspjeh – karte su vrlo brzo rasprodane, a samo vama je uspjelo popuniti arenu dva dana za redom.

— Gledajte, Valjak u Beogradu nije nastupao 20 godina. Imali smo mi poziva i ponuda i prije. Mislim da je situacija jednostavno sazrela da do emo u Beograd. Na kraju krajeva, i tamo postoji publika koja voli glazbu, publika koja je de initivno u jednom zajedništvu kad ih te pjesme spajaju, publika koja u glavi nema nikakvih zlih namjera, koja glazbu koristi za uživanje i ništa drugo. Mislim da je u me uvremenu, u tih 20 godina, stasala jedna generacija mladih ljudi koji nikad nisu vidjeli Valjak, a po portalima, našoj stranici i po pri ama njihovih roditelja i po onome što je Valjak nekada svirao na tim prostorima njima je to bend koji je koncertno najbolji i koji je iza sebe ostavio toliko pjesama. I stvarno su jedva

• Dosta ste se osvrnuli na ove negativne stvari na sceni, pad kvalitete i vrijednosti.

— Nisu to negativne stvari, ali globalizacija ini svoje, ima i pozitivnih i negativnih stvari. Na žalost, u našem narodu i nekakvim našim okvirima dogodilo se više negativnog nego pozitivnog. Vani su još uvijek jedan Willie Nelson ili Leonard Cohen pojmovi. Možda e zvu ati neskromno, ali kad vi imate ikonu, bilo u glazbi, kazalištu, ilmu, arhitekturi ili bilo emu drugom – svaka država je bogata. Ja ne bih smio re i da je Parni valjak hrvatska ikona, ali ako se netko održi i nakon 35 godina i na tisu e koncerata, zahvaljuju i samo svom radu a ne skandalima ili ne emu što bi u nekom trenutku bilo potrebno da se popularnost održi, jer ja ne volim popularnost kroz skandale ve popularnost kroz rad, onda je to fenomen. Petnaest studijskih albuma i petnaest jugoslavenskih i kasnije ostalih turneja. Da to uspiješ, moraš biti fenomen. Ali fenomen si zahvaljuju i pjesmi i zahvaljuju i publici koja ti vjeruje. To je jedno veliko povjerenje koje se ne izgradi preko no i, a kad ga izgradiš možeš ga preko no i izgubiti. Zato kažem, svaka se ikona treba sa uvati. Ja se ponosim i s Janicom, Ivicom, Milkom Podrug - Kokotovi , pokojnim Boškom Petrovi em. Ova mala država ima takav kapacitet ljudi svjetskog kalibra, u bilo kojim branšama. I takve ljude trebamo sa uvati i omogu iti im da rade i stvaraju jer se imamo ime ponositi.

• Na koncert koji e se 11. velja e održati u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin sigurno e pohrliti i velik broj me imurske publike, u to možemo biti uvjereni. Ipak, možemo li uskoro ra unati i na posjet Parnog valjka upravo Me imurju i akovcu?

— Kako ne, bez daljnjega!

Makar, mi smo jedan od rijetkih bendova koji rješava onaj animozitet da akov ani ne dolaze na koncerte u Varaždin i obrnuto. Mislim da smo mi ve davno tu stvar jednostavno stavili na stranu. akovec sigurno ove godine, ove godine emo opet raditi velike koncerte i mislim da e možda ljeto biti jedan od trenutaka da se napravi jedan Open-Air koncert u akovcu. Ali o tom potom, sada prvenstveno razmišljamo o albumu, ali nema teorije da vas zaboravimo. (bš, foto: zvrzan)

jeve koji rigaju vatru, za arane morske ljude c Jedino putovanje u Aslanovu neistraženu zemlju, sudbonosno putovanje koje e promijeniti sve putnike na brodu Zorogaz, može spasiti Narniju njene tajnovite sudbine.

EDITA GORSKI iz akovca uspješna u plesnom svijetu

Brojne ponu ene suradnje rezultat su uloženog truda i rada tove show plesa, mjuzikla, jazza te glume. - Isto tako razgovarala sam s Lidijom Ivekovi , koja je voditeljica vode e plesne grupe ‘Escape’, iji su plesa i veoma aktivni na našim televizijskim programima te glazbenim koncertima. Ona je zainteresirana za suradnju te me veseli što postoje ljudi koji vjeruju da u Hrvatskoj ima talenta i mjesta za takvo poboljšanje.

Hrvatska se ima ime ponositi

Nema pritiska zbog novog albuma!

I po prvoj sam reakciji uspio - ‘Ti i ja’ je bila hit, još 2 - 3 pjesme, CD je prodan, prva tiraža je otišla. Samo nisam imao toliko mogu nosti nastupati i imati koncerte. Nešto jesmo nastupali po klubovima, a eto, u jednom trenutku se ponovno dogodio Valjak i Brk i ja smo stavili svoje projekte u mirovanje, što ne zna i da za koju godinu ili dvije ne napravimo nešto što bi bilo mimo Valjka. Jer, možemo si to priuštiti.

Valjak je takav bend u kojem stvarno postoji demokracija. Nema toga da je netko glavni i da samo tako mora biti. I to je ono što nas drži zajedno.

• U listopadu prošle godine, nakon više od 20 godina, Parni valjak je ponovno nastupio u Beogradu, u Srbiji. Broj hrvatskih glazbenika koji se odlu uje na ovakav korak zapravo je još uvijek vrlo malen i po tom se pitanju još uvijek lome koplja. Kako je došlo do odluke da Parni valjak prije e

SUBOTA I NEDJELJA, 29. i 30. sije nja, 19 sati, Dom kulture Prelog

ekali da nas vide. Kad krene koncert u Beogradu, a otvarate ga pjesmom ‘Zagreb ima isti pozivni’, a pjeva 20.000 ljudi, onda je to dokaz da je publika svugdje ista i da jedino što publika poštuje je pjesma i ljude koji tu pjesmu nose sa sobom.

e povijesti

• Posljednji studijski album ‘Pretežno sun ano?’ izdan je 2004. godine. To je prili no duga krea vna pauza, što možemo o ekiva od novog albuma Parnog valjka?

— Ne volim pri a unaprijed, kad se rodi dijete i kad ga vidite, onda pri ate. Dijete je za eto, de ni vno, ali tek kad se rodi, onda emo pri ati o njemu. Ja to uvijek u šali kažem, ne volim pri a o albumu, kao uostalom ni o koncertu – što e bi . Jer, kad dobijete album u ruke, onda ste vi koji ete na neki na in da jednu ocjenu, ne je li to dobro ili nije dobro, nego jednostavno je li to to, svi a li vam se ili ne. I to je

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Brojne mogu nosti koje se Editi pružaju rezultat su truda i rada Nakon što je završila tre u akademsku godinu na Visokoj školi za umjetnost u Amsterdamu, mladoj me imurskoj plesa ici Editi Gorski otvorila su se vrata plesnog, gluma kog i pjeva kog svijeta kako u Hrvatskoj, tako i izvan nje. Brojne mogu nosti koje joj se pružaju rezultat su truda i rada koji je uložila ova talentirana 23-godišnjakinja iz akovca.

- Kako želim svoje znanje podijeliti kao pedagoginja, tako sam krenula davati satove jazz dance grupama u Nizozemskoj.

Prijavljivala sam se na audicije za plesne ansamble stranih koreografa te sam prošla na audiciji za Disneyland Pariz kao plesa ica u povorci ili na pozornici u kostimu nekog lika iz Disney crti a, kaže Edita, i dodaje: - Spomenuta uloga pruža mi mogu nost za daljni rast jer me zanima proizvodnja animiranih ilmova te u slobodno vrijeme u Disneyevom studiju mogu u iti sve o tome. Možda jednog dana ak i posudim svoj glas jednom od likova ili napišem scenarij za animirani ilm.

Satovi show plesa, mjuzikla, jazza i glume Edita, koja se plesom bavi od malih nogu, trenutno eka poziv za spomenutu ulogu, a do tada vrijeme provodi u Hrvatskoj, gdje joj se tako er pružaju brojne mogu nosti vezane uz njezino školovanje. Osim što je održala privatne sate djevojkama s kojima radi na novijim tehnikama, tako er je održala nekoliko treninga u našem poznatom doma em studiu “Vivona“, koji je i sama polazila. - Ono što mi tako er predstoji je koregra iranje modela na frizerskom showu u Opatiji za akove ku frizerku Ivanu Bajsi . Trenutno sam i u fazi dogovora o držanju satova i radionica u Srednjoj školi za suvreveni ples Ane Maleti , koju sam sama poha ala, a u kojoj su oduševljeni opcijom da ih podu im o druga ijim stilovima plesa, dodaje Edita Gorski.

Ovih dana 23-godišnja akov anka uspostavit e suradnju i s kazalištem “Komedija“, ZKM, gdje bi tako er održala sa-

Ne žali ni za jednom minutom Što se ti e samoga akademskog obrazovanja u Amsterdamu, Edita isti e kako su ove tri godine prošle u trenu i da joj je, na neki na in, žao što je taj dio života za nju završio. - Moj razred i naša energija koja je nezamjenjiva neopisivo mi nedostaju. Zajedni kim projektima stekla sam brojna iskustva, a tako er su bili prilika za suradnju s poznatim koreogra ima diljem svijeta. Kroz svaki novi projekt nau ila sam nešto neprocjenjivo i zato ne žalim ni za jednom minutom, kaže uspješna Edita, dodaju i da su pred njoj još brojni uzbudljivi doga aji i iskustva koja treba ste i, a kojima se neizmjerno raduje. (hz)

Editi Gorski otvorila su se vrata plesnog, gluma kog i pjeva kog svijeta kako u Hrvatskoj, tako i izvan nje

Predanost koreografu kao stolni tenis

- Moj razred i naša energija koja je nezamjenjiva neopisivo mi nedostaju, kaže Edita

Zajedni ka produkcija njezinog razreda Prema rije ima Edite Gorski, zajedni ka produkcija njezinog razreda bila je zanimljiva, ali i neobi na. - Pozornica je bila u obliku dva kruga, unutrašnjeg

i vanjskog, dok su gledatelji sjedili u unutrašnjem krugu. Bilo je svega, od plesa kih i gluma kih dijelova do crne kiše koja je padala po nama plesa ima.

Pokazati svoju profesionalnost, kao i raditi s poznatim koreogra ima, prema Editinim rije ima, nije uvijek jednostavno i lako. - Predanost koreografu je kao stolni tenis, gdje on i mi jednako dajemo i uzimamo. Ponekad tek na pozornici u vrijeme nastupa shvatiš da je vrijedilo uložiti trud. Tako er nau iš da uz poneku koreogra iju dolaze i suze, smijeh i povrede, ali kako svaki koreograf ima svoje želje, treba sve to progutati i pokazati svoju profesionalnost.

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

25. sije nja 2011.

Knjige, glazba, internet... br br. 803

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA MJESEC AGATHE CHRISTIE

Jeste li ljubitelj “kraljice krimi a”?

Posebna poslastica za sve ljubitelje krimi a – postanite dio Agathine pri e i navratite do 31. sije nja u sve knjižare Mozaik knjige ili nas posjetite na www.mozaikknjiga.hr i uz jednu kupljenu knjigu ove slavne autorice, “kraljice krimi a“, drugu možete kupiti uz 50% popusta. Izaberite jedan od 7 popularnih “krimi a“ i ne propustite ovu priliku.

No, zašto baš sada? Dana 12. sije nja 1976. godine, prije to no 35 godina, u Walling ordu, pokrajini Ox ordshire, umrla je slavna britanska književnica i dramaturginja Agatha Christie, autorica brojnih detektivskih romana, prihva ena kao “kraljica krimi a”, posebice onih u kojima su glavni likovi H. Poirot i Miss Marple.

U jesen prošle godine, gigantski i sveprisutni pretraživa Google obilježio je 120. obljetnicu njezina ro enja – kreiraju i tzv. doodle.

Agatha Christie ima bez sumnje posebno mjesto i u svijetu Interneta - najprodavanija je i najplodnija svjetska autorica. Izdava ka ku a

Dobitnica prošlotjedne knjige Agathe Christie “Ubojstvo u Mezopotamiji”: Veronika Leva i iz Novog Sela Rok. U sklopu Mjeseca Agathe Christie, sljede i tjedan možete osvojiti roman “Zla ku a” “kraljice krimi a”.

KNJIGA TJEDNA

Dimitri Verhulst “Problemski hotel” San svakog azilanta je sti i u Englesku, iako su mnogi nestali u tom pokušaju. No, je li i to nestajanje oblik spašavanja?

Ili se tek radi o odlasku koji više nitko ne primje uje jer unutar ratova koje u ime domoljublja zapo inju oni najmanje domoljubni ljudi odlaze iz svojih ku a i svojih života u neku daleku i tu u ubožnicu živjeti ili umrijeti, a državama je potpuno svejedno.

“Problemski hotel” pri a je jednog otogra a koja opisuje

život zatvorene zajednice azilanata pristiglih iz razli itih nesre a, baš kao što su razli ite i njihove domovine. Re enicama kao kamenjem, Verhulst udara po društvu koje ne samo da proizvodi ove strašne pri e, ve i njihovim protagonistima prije i svaki pokušaj izlaska iz nevolje.

Razo aranja i ponižavanja dio su svakodnevnice. Suosje aju i s azilantima, Verhuktu azil služi kao ogledalo ludila svijeta za koje ve ina onih koji su izvan azila misli kako ih ne e dohvatiti.

Dimitri Verhulst (ro en 1972. godine u Belgiji) u književnosti se pojavio 1999. godine zbirkom pri a koja opisuje njegove godine odrastanja po domovima za siro ad. Kasnije nastavlja pisati o životima s ruba, izbjeglicama u azilu, usamljenim i nesretnim ljudima, poput onih po kojima je imenovao jednu od svojih knjiga (“Nesretnici”, 2006.) Piše i drame i poeziju.

Radovi su mu do sada prevedeni na desetak jezika, a ovo je

ALBUM TJEDNA

Take That - “Progress” Agathe Christie, Harper Collins, navodi da je do danas prodano više od 2 bilijuna njezinih knjiga diljem svijeta, ime je brojem prodanih primjeraka nadmašila i Shakespearea i Bibliju. Osamdeset romana i zbirki pri a koje je napisala ne prestaje se reizdavati diljem svijeta, a i danas se prodaje milijun primjeraka svake godine.

Gdje se krije tajna autori ina uspjeha? Prema rije ima Johna Currana, cjeloživotnog obožavatelja i poznavatelja Agathe Christie te savjetnika tijekom restauracije autori ina doma u Devonu: - Agatha Christie bila je najve i oponent klasi noj detektivskoj pri i. Njezina istinska literarna darovitost prešla je dobne, rasne, klasne, geogra ske i druge granice.

Nakon godina djelovanja i pauziranja, te ponovnog okupljanja, omiljeni boy bend iz sredine devedesetih Take That ima novu plo u. To i nije neka glazbena vijest. Sve dok se ta plo a ne stavi u odgovaraju i ure aj za reprodukciju zvuka.

Uvriježeno je mišljenje me u glazbenim sladokuscima (pa i me-

u onima malo anati nijima, koji se zovu snobovima) da su boy bendovi isprdak muzi ke industrije, odnosno, dok su tata i mama na Magazinu, djeca slušaju Take That jer žele biti “alternativni”.

Ipak, pljuvati glazbu s obzirom na žanr protivno je zdravom razumu - postoji samo dobra i loša glazba. ak i ako želimo popljuvati

neki žanr, prvo mu teoretski moramo dozvoliti mogu nost da sami budemo demantirani. Ako mu to ne dozvolimo, ostajemo ostraš eni blogeri na nivou oruma “ etnici, ustaše i partizani”.

Album “Progress” nadmašuje o ekivanja koja se za takav žanr postavljaju u o ima glazbenih snobova. Rije je o zanatski pošteno napravljenoj plo i punoj suvislih glazbenih rješenja. Ne pati se od prevelike dubine, ali cijeli projekt ima glavu i rep.

Glazba je uglavnom elektroni ka, pjesme potpisuje etvorka plus povratnik Robbie Williams, kojem u zadnje vrijeme i nije nešto išlo u glazbenoj karijeri, pa se vratio u staro jato. Robbieja se i

Popis pjesama 1. The Flood; 2. SOS; 3.

Wait; 4. Kidz; 5. Pretty Things; 6. Happy Now; 7. Underground Machine; 8. What Do You Want rom Me?; 9. A firmation; 10. Eight Letters; 11.

Flowerbed (Hidden Track)

njegova druga knjiga na hrvatskom. Prva je “Gospo a Verona silazi s brežuljka”. Nedavno je dobio jednu od najprestižnijih nizozemskih književnih nagrada “Libris Literatuurprijs” za roman “Prokleti dani na prokletoj kugli”, a ove je godine u Cannesu prikazan i film snimljen po jednom od njegovih naslova. najviše uje na albumu, no to nije loša vijest (njegov “partner” iz singla “Shame” Gary Barlow više se bavi instrumentima i zvukom).

Najve i je nedostatak što je ipak “prezujav” i što je tu elektroniku trebalo malo dozirati. S autorske strane pjesme nikad nisu banalne ni zaše erene nepotrebnom patetikom (doduše, malo ipak strši “A firmation”) i to je najbolja vijest.

U zvu nim pozadinama bas tonova kreirana je slika koja je bila karakteristi na za Electric Light Orchestra, razlika je u tome što su Je Lynne i društvo iz Electric Light Orchestra koristili guda e, a Stuart Price koristi synthove.

Producent albuma je Stuart Price, koji je uspio ameri ku Lepu Brenu (koja se još naziva i Madonna) natjerati da snimi vrlo dobru dance-pop plo u “Con essions On A Dance Floor”.

Umjesto da se Severina vucara okolo s Bregovi em, bilo bi joj pametnije svoj novac staviti na Stuarta Pricea i da bar jednom u petnaest godina napravi nešto što ima veze s glazbom.

Sad su na redu još i Magazin, Colonia i Saša, Tin i Kedžo. Kad bi pola boy bendova bili u stanju snimili nešto kao “Progress”, mogli bismo re i da pop kultura doista napreduje. (Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

INTERNET I RA UNALA

Tko sve ima pristup vašim podacima?

WEB PREPORUKA

CNN Heroes – heroji našeg doba U svijetu prepunom negativnosti, krcatom problemima, u kojem loše vijesti stižu sa svih strana, lijepo je znati da postoje ljudi koji su se spremni žrtvovati kako bi isti taj svijet u inili boljim i humanijim.

Rije je o obi nim ljudima koji ine izvanredne stvari.

Zamislite svijet u kojem vladaju neke druge vrijednosti, u kojem se milijarde ne izdvajaju za naoružanje i ratove, ve za obrazovanje i zdravlje; svijet u kojem se ne uništavaju prirodna dobra, ve se gradi bolje sutra uz primjenu znanja i ekoloških tehnologija; svijet u kojem ne vlada pohlepa i korupcija, ve nesebi no davanje i briga za nemo ne. Upravo za takav svijet zalažu se ljudi kojima je CNN odlu io

odati po ast godišnjom nagradom za heroje koji mijenjaju svijet.

Prošle godine ta je nagrada dodijeljena etvrti put, a primila ju je Anuradha Koirala za njezin rad na sprje avanju trgovine ljudima i prodaji djevojaka iz Nepala u seksualno roblje. Me u nominiranima bili su Guadalupe Arizpe De La Vega, Susan Burton, Linda Fondren, Narayanan Krishna, Magnus MacFarlane - Barrow, Harmon Parker, Aki Ra, Evans Wadongo i Dan Wallrath.

Ova imena vjerojatno vam ne zna e ništa, ali rije je o ljudima koji su svoje živote posvetili važnim problemima današnjice i ije tople pri e pružaju nadu u bolje sutra.

Upoznajte ih!

Twitter, Facebook, Linkedin ili pak neki od Googleovih servisa – ako posjedujete korisni ki ra un na nekom od navedenih, sigurno ste omogu ili pristup i ponekom dodatnom servisu ili aplikaciji, bilo to namjerno ili iz iste radoznalosti.

No, što u initi ako vam se taj dodatni servis ne svidi – za razliku od omogu avanja pristupa, gotovo nigdje nije naveden na in kako taj pristup onemogu iti.

Iako servisi na kojima imate korisni ki ra un uglavnom imaju to no definirana pravila o privatnosti i podacima korisnika, omogu avanjem dodatnih servisa i aplikacija na svoj korisni ki ra un sve ovo prelazi u poprili no nedefinirano podru je – s jedne ste strane prilikom omogu avanja pristupa šturo obaviješteni o mogu im posljedicama, a s druge strane sami društveni servisi nemaju u potpunosti

pregled što dodatni servisi s tim podacima ustvari rade.

Stoga je dobra ideja povremeno pregledati stanje pristupa vašem korisni kom ra unu na društvenim mrežama – ako niste sigurni o kakvoj se aplikaciji ili servisu radi ili ga ne koristite, radije mu onemogu ite pristup, kasnije omogu avanje je vrlo lako.

Facebook Facebook vam je u mogu nost prikazati dosta podataka o upotrjebljavanim aplikacijama – od samog vremena kad ste im dopustili pristup do to no odre enih in ormacija kojima imaju pristup te zadnjem zabilježenom pristupu tim podacima od strane aplikacije.

Na žalost, zbog zamršene navigacije malo je otežano nalaženje tih in ormacija: Korisni ki ra un -> Postavke privatnosti -> Aplikacije i web stranice (Uredi svoje postavke).

Twitter Provjera pristupa može se napraviti nakon što ste se prijavili u svoj Twitter korisni ki ra un te izbornicima Settings -> Connections. Ako ne želite više da odre ena aplikacija ima pristup, jednostavno odaberite “Revoke Access”.

Linkedin Linkedin razlikuje aplikacije i vanjske servise koji imaju pristup vašem korisni kom ra unu, ali se kontrola pristupa vrši na istom ekranu: Settings -> Authorized Applications; uklanjanje se vrši ozna avanjem kva icom i odabirom “Remove”.

Google Iako Google sam po sebi nije društvena mreža u smislu kao

gore navedene, sastoji se od više aplikacija (gmail, kalendar, dokumenti …) kojima pristup može biti omogu en od strane vanjskih servisa – za provjeru pro ite kroz ove izbornike: Postavke -> Postavke Google ra una -> Osobne postavke: Sigurnost -> Izmjenite ovlaštena web su elja.

Darko Mareš, dipl.ing.el., Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

25. sije nja 2011.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film MAJKA ASFALTA drama Režija: Dalibor Matani Uloge: Marija Škari i , Janko Popovi Volari , Krešimir Miki , Ozren Grabari Majka asfalta je pri a o Mare i Janku iji se mladi brak raspada.

Mare e biti primorana krenuti u avanturu s njihovim sedmogodišnjim sinom Brunom po hladnim zagreba kim

ulicama i jedinu pomo e im pružiti usamljeni zaštitar Milan koji cijeli život žudi za ljubavlju i obitelji. Trajanje 114 minuta, preporu uje se starijima od 12 godina.

SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA SAMMYS ADVENTURE THE SECRET PASSAGE animirana akcijska avantura U našem kinu nije u 3D tehnici.

Režija: Ben Stassen SINKRONIZIRANO NA HRVATSKI!

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) Film “Luzeri” režirao je: a) A. Coulter b) J. Carnahan c) S. White

utorak, 25.1.

Dobitnik iz prošlog broja: An elko Novak, akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

Sammy se nakon izlijeganja na pješ anoj kalifornijskoj plaži pokušava do epati mora i usput pronalazi ali odmah i gubi ljubav svog života, kornja icu Shelly.

Na velikom putovanju kroz oceane, koje prolaze sve morske kornja e prije negoli se vrate na plažu na kojoj su se

izlegle, Sammy upada u razne nevolje kako bi ponovno pronašao Sally.

Bori se s piranama, susre e se s ljudima, bježi od orla ribara i traži tajni prolaz. Jednog dana nakon mnoštva avantura i neobi nih susreta Sammy napokon pronalazi Shally. Trajanje 88 minuta, za sve uzraste.

DVD, BLUE RAY IZLOG

4. LUZERI

animirana akcijska avantura

5. SAMAC

20.00 MAJKA ASFALTA drama

nedjelja, 30.1.

16.00 i 18.00 SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA

U Austinu, Teksasu, živi Bliss Cavendar (Ellen Page), mlada djevojka op enito nezainteresirana. Majka Brooke (Marcia Gay Harden), bivša pobjednica natjecanja u ljepoti, tjera i uljepšava Bliss da osvoji pokoju titulu ljepotice. Bliss i njena prijateljica Pash (Alia Shawkat) žele pobje i iz svojih života. Pash to namjerava ostvariti odlaskom na fakultet u velikom gradu, a Bliss

Zamislite djetinjstvo Johna Lennona ...

Liverpool 1955.: pametan i problemati an 15-godišnjak živi u obitelji prepunoj tajni. Dvije nevjerojatne žene u konstantnom su sukobu oko Johna - njegova majka i tetka koja ga je odgojila. Žude i za normalnom obitelji, John bježi od svakodnevnice u uzbudljivi svijet rock n’ rolla u kojem upoznaje Paula McCartneyja. Ovaj otporan mladi prolazi

Svakih sedam godina u neodre enom gradu održava se turnir na kojem se skupi trideset najsmrtonosnijih ubojica kako bi vidjeli tko je me u njima najbolji i osvojili nagradu od deset milijuna dolara. Povratni ki prvak Joshau Harlow (Ving Rhames) ponovno nastupa na turniru, jer je saznao da e jedna od natjecatelja biti osoba koja je odgovorna za smrt njegove žene.

animirana akcijska avantura

20.00 MAJKA ASFALTA drama

ponedjeljak, 3.1.

2. DUE DATE

TURNIR SMRTI

drama Režija: Dalibor Matani Uloge: Marija Škari i , Janko Popovi Volari

18.00 SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA

3. DEVET

1. COOKING HISTORY

ROLERICA

etvrtak, 27. 1.

20.00 MAJKA ASFALTA

subota, 29.1.

2. PO ETAK

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA

DE KO KOJI NE OBE AVA

srijeda, 25.1. nema ilmskog programa

drama

1. BOŽI NA PRI A

10. JONAH HEX

Kline (Josh Hartnett), bivši policajac losan eleske policije, postao je privatni detektiv. Sada putuje u Hong Kong u potrazi za Shitaom, nestalim sinom kineskog milijardera. Kontaktiravši Menga Zija, prijatelja i nekadašnjeg kolegu u policiji Hong Konga, Kline slijedi blijedi trag koji je ostavio Shitao. Put ga vodi do lokalnog gangstera Sua Dongpa i njegove prelijepe ali o drogi ovisne prijateljice Lile.

No, Klineovu pažnju odvla e uspomene

akcijska SF avantura/triler

animirana akcijska avantura

9. CESTA

kroz traume odrastanja, ali ipak pronalazi svoj put - da bi postao simbolom kojeg danas svi poznajemo!

20.00 TRON: NASLJEDSTVO

20.00 MAJKA ASFALTA

8. DE KO KOJI NE OBE AVA

ne zna što da u ini sa svojim životom.

animirana akcijska avantura

petak, 28.1.

7. PREDATORI

na serijskog ubojicu Hasforda ija je “obrada tijela” razlog zbog kojeg je Kline napustio policiju.

18.00 SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA

18.00 SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA

6. NO I DAN

UBOJSTVO DOLAZI S KIŠOM

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

3. BLACK SWAN 4. HARRY POTTER I DAROVI SMRTI

18.00 SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA animirana akcijska avantura

5. LITTLE FOCKERS

20.00 MAJKA ASFALTA

6. THE KING’S SPEECH

drama

7. SOCIAL NETWORK

DOM KULTURE PRELOG

8. PO ETAK 9. PROFESIONALCI U AKCIJI

subota 29.1. i nedjelja 30.1.

10. THE FIGHTER

U.S. Box Office 1. GREEN HORNET

19.00 Kronike iz Narnije: Plovidba broda Zorogaza fantasti na avantura

2. THE DILEMMA

Radno vrijeme blagajne

3. TRUE GRIT 4. THE KING’S SPEECH 5. BLACK SWAN 6. DOZVOLA ZA MALE FOCKERE 7. TRON: LEGACY 8. YOGI BEAR 9. THE FIGHTER

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. SEASON OF THE WITCH

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

25. sije nja 2011.

Lifestyle FRIZURE

Kako obojiti kosu u 2011. godini?

Po etak nove godine uvijek je dobro vrijeme za donošenje odluka i postavljanje novih ciljeva. To se ne mora odnositi uvijek na neke velike i važne životne odluke, nego i na manje stvari koje vam mogu ljepšati život, a jedna od njih je promjena boje kose. Ako vam treba baš upravo takva promjena, evo trendova koji e biti aktualni 2011. godine.

Novo desetlje e sigurno e donijeti mnoge promjene na modnom planu, što ne e zaobi i ni boje kose i same frizure. Naravno, promjene u modnom planu ne e odmah biti drasti ne, no sigurno e biti zna ajne. Dakle, isto je i s frizurama.

Najosnovnije pravilo je da boju i frizuru promijenite!

Možda e vam ovo zvu ati kao klišej, ali promjene na bolje uvijek su dobrodošle u životu, jer podižu samopouzdanje. Izaberite boju koja e vam pristajati. Odvažite se probati nešto novo.

Iz sme e u plavu Abbe Lee Kershaw je top model koja je u jednom danu iz mišje svijetlosme e postala platinasta plavuša. I ovakve promjene su mogu e, no morate imati povjerenja u svoju frizerku da e obaviti posao kako treba.

Iz plavog u sme e

Od crvenokose do crnke Promjena iz crvene ili bakrene kose u crnu može biti vrlo dramati na (kao što se vidi iz primjera top modela Lily Cole), ali ako vam treba drasti na promjena, ovo je de initivno jedna od opcija. No, umjesto gavran

Natasha Poly bila je primjer tipi ne ruske ljepotice, tako dugo dok svoju plavu kosu nije promijenila u tamnosme u sa zlatnim odsjajem.

Iz sme eg ili plavog u crveno

crne, izaberite izrazito tamnosme u sa sivim, crvenim ili zlatnim odsjajem.

Top model Eniko Mihalik iz brinete postala je zavodljiva crvenokosa ljepotica. Manekenka Lydia Hearst pak je nakon mnogo godina koje je provela kao plavuša pozitivno šokirala vatrenom crvenom bojom.

Valovi pramenova Ako ste više ljubitelj pramenova, ovo je de initivno jedna od predivnih kombinacija koju vam savjetujemo za 2011. godinu. Korijeni neka budu nešto tamniji, a pramenovi nekoliko nijansa svjetliji od vaše kose. Tamnoplava i svijetloplava kombinacija je koju bismo vam sigurno preporu ili.

Prirodno - platinasto Plavuša s neurednim tamnim korijenom možda je prošlost, ali što ako tamniji korijen daje dojam prirodnosti vašoj platinasto plavoj kosi i ublažava efekt njezine “umjetnosti“... Zašto ne? No, korijen mora biti isto plave nijanse, samo tamnije plave, tako da ete

RECEPT tjedna

Svinjetina s rižom

Sastojci: 500 g nemasnoga svinjskog ilea 500 g paradajza 2 velike paprike, 1 crvena, 1 zelena 250 g luka 60 g slanine 20 g neslanog maslaca ili margarina, sol svježe mljeveni papar 2 jušne žlice pirea od paradajza tabasco, slatka paprika u prahu cayenne papar nasjeckani listi i bosiljka nekoliko listi a ljup aca 250 ml gove e juhe 250 g riže dugog zrna 500 ml vode

Na in rada Operite svinjetinu, osušite i narežite na kocke. Para-

dajz oparite u kipu oj vodi (nemojte dopustiti da se kuha), a zatim ga isperite u hladnoj vodi. Ogulite ga, odstranite jezgre i narežite na etvrtine. Operite i narežite paprike. Ogulite luk i narežite ga na ploške.

Slaninu narežite na kockice i pirjajte u rastopljenoj masno i sa svinjetinom, dok ne dobije sme u boju. Dodajte luk i papriku, te nastavite pirjati oko 10 minuta. Za inite solju, paprom, pireom od paradajza, tabascom, slatkom paprikom u prahu i cayenne paprom.

Dodajte bosiljak i listi e ljup aca.

Dodajte gove u juhu i pirjajte na laganoj vatri oko 15 minuta. Dodajte paradajz, rižu i vodu, te pirjajte još 30 minuta.

sebe mo i zvati dvostruka plavuša.

Zvu i ironi no?

Evo kako vi to trebalo izgledati.

Odvažna potpuna ili djelomi na promjena boje Imate li hrabrosti odlu iti se za intenzivnu ili neobi nu boju?

To mogu samo jake žene koje vole plijeniti pažnju. No, ako vam se ovo svi a, 2011. je prava godina za vas jer lude i otka ene boje ne e biti rezervirane samo za punkerice. Jarke boje nose se i na ozbiljne frizure, a ljubi asta je hit boja sezone. A ako ne želite promijeniti boju cijele kose, uvijek se možete odlu iti za interesantne pramenove.

MODNA DIKTATORICA Piše: Andrijana Kos

ravnim linijama hla a i suknji.

Svila i ipka daju ženstveni izgled bluzama i suknjama, te naglašavaju aspekt sezonske modne alfa žene. Što se ti e boja, imamo onu klasi nu paletu – siva, crna i pastelni tonovi. Nova boja je zelena, ali ne u svjetlucavoj izvedbi. Osim toga, razmislite o odabiru kaki boje, maslinastih i pastelnih kao kontrast hladnoj sivoj, crnoj i bijeloj.

Poslovne hla e imaju dvije izvedbe – klasi ne ravne ili široke. U biti, što su

Žene koje žele obnoviti svoje poslovne kombinacije ove sezone imat e više nego veliki izbor. U vremenu smo ženstvenih poslovnih odjevnih predmeta koji su sišli s modnih pista. Ve ina komada ove sezone koje možemo vidjeti u uredu de initivno nije dosadna.

Ravne linije dvodijelnih odjevnih predmeta sa svilenim košuljama, jaknicama i pelerinama zajedno tvore stilski izgled koji je jak i profesionalan.

Jedan od glavnih trendova koji treba slijediti ove sezone jesu “prevelike“ jakne. One daju završni dodir svakoj kombinaciji, održavaju linije jednostavnima i istima, a glomazni oblik stvara samouvjeren look. One hrabrije modne sljedbenice posebno ih mogu kombinirati s haljinama. Obogatite haljinu upe atljivim remenom, a jaknu svestranim krznom.

Naglasak na košuljama i suknjama ove sezone stoji nasuprot

šire, to bolje, ukoliko je v isok struk s džepovima za poslov nu eleganciju.

Suk n j e su se v r at i le staroj k lasi noj izvedbi – ravno, ravno, ravno. Dužin a nek a bude do koljena ili malo kra a.

Poslov ni svijet baš ne voli miješanje mode u svoje krugove, ali moda uvijek prona e svoj put do modnih diktatorica.

25. sije nja 2011.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Trosoban stan pretvoren u loft Trosoban stan u gradu Sao Paolu u Brazilu, djelo poznatoga kultnog arhitekta Oscara Niemeyera, dvojac ija su imena Renata Pedrosa i Felipe Hess pretvorio je u moderan loft površine 140 m2. S apsolutnim poštovanjem prema gospodinu Niemeyeru i njegovom radu i ulozi u svjetskoj arhitekturi, te prema elementu koji je toliko zastupao (i još zastupa, naime, ima 104 godine!) - betonu - prihvatili su se adaptacije ovog prostora. No, znali su što žele, a to je njihovo vi enje modernog života, odnosno njihovo vi enje prostora koji e biti podoban za življenje istog. U mnogome se ovaj interijer ne razlikuje mnogo od nekih koje sam obra ivao na blogu. Tako da mogu shvatiti što su Renata i Felipe imali u glavi i što su željeni napraviti te, na kraju krajeva, što i jesu napravili.

Izveli su moderan stambeni prostor, vrlo utilisti an i sirov te, de initivno, funkcionalan. Kada su dobili stanje u ruke, srušili su sve zidove koji nisu bili nosivi. Tako su dobili otvoren prostor

ure uje: Bruno Kontrec

itateljima Me imurskih Me imursk novina darujemo popust 10%

Ku a “Hoxton” Ovaj projekt naziva “Hoxton” je, de facto, projjekt kt adaptacije d t ij interijera i t ij s dodatkom na gabarite ku e od samo jednog metra u dužinu. Dakle, objekt je kao takav ostao isti s tom “malom” promjenom.

Izveli su ga arhitekti iz

Magneti ni avli Ovo je predobro!!! Toliko jednostavno, a toliko izvrsno. Ekipa iz ukrajinskog studija “Psycho” kreator je ovih ultrasimpati nih magneti a za frižider. Na njih ne treba trošiti previše rije i jer su vrlo jasni. Za sada ih još nema u komercijalnoj prodaji, ali im saznam da su pušteni u istu, nabavljam komplet. Ili dva! http://psycho.ua/eng/

sa stupovima i betonskom ljuskom. Nisu radili nikakve pretjerane zahvate po tom pitanju ve su stvorili toplinu (i neku vrstu sirove elegancije) koriste i selja ki pod i drvene elemente namještaja.

Kuhinja je vrlo jednostavna i funkcionalna, a po cijelom prostoru možete primijetiti svakakve elemente, od dizajnerskih komada, instrumenata, kofera slika, do obi nih drvenih kutija bez ikakve vrijednosti. Spava i dio (kao i sve intimnije prostorije ipak su odvojene od baznog prostora). Strop je tako er izveden od betonskih greda i

nije diran – još jedan dokaz poštovanja prema gospodinu Niemeyeru.

Fotogra ije: Fran Parente http://en.wikipedia.org/wiki/ Oscar_Niemeyer http://www.renatapedrosa. com.br/ http://www.franparente.com/ EN/

David Mikhail Architects i njime osvojili arhitektonski natje aj pod nazivom “Don´t Move, Improve!” (“Ne mi i, poboljšaj!”). Interijer je izveden vrlo jednostavno i elegantno. U donjem se dijelu nalaze kuhinja i blagovaonica, a taj je dio vrlo nizak, s visinom od samo dva metra. Na katu, uz prostorije no ne zone, postavljen je i dnevni boravak koji se pojavljuje kao galerija iznad blagovaonskog prostora. U starom objektu taj detalj nije postojao, ve se on

izveo pri adaptaciji i u kompletu s velikim staklenim zidom koji dijeli ku u od dvorišta. Objekt je sagra en u viktorijanskom stilu, tipi nom za London, ali je doti ni stakleni zid u kombinaciji s drvenim gredama - doprozornicima i dovratnicima savršeno uklopljen uz postoje e elemente. http://www.davidmikhail. com/ http://www.newlondonarchitecture.org/dont_move_improve_details.php

Pekarnica “Elektra” Prije nekog sam vremena pri ao s jednim ovjekom o dizajnu lokala i važnosti istog. Taj je ovjek bio vlasnik pekarnice i nije mu bilo jasno emu da angažira dizajnera za lokal tog tipa. Pokušao sam mu objasniti da je svaki lokal podoban za “dizajn”, ali nisam nikako mogao doprijeti do njega. No, to apsolutno nije bitno, ne znam ak ni radi li ta pekarnica danas ili ne, ali ovo je jedan argument koji bih rado stavio na svoju stranu.

“Elektra” je lanac pekarnica u obiteljskom vlasništvu, a ovaj koji ovdje predstavljam nalazi se u gradu Edessi u Gr koj.

On je svojevrsni pilot projekt i njime je ekipa iz studija “Studioprototype” de inirala novi izgled prodavaonica. Lokal se nalazi na uglu, sjecištu prometnih pješa kih ulica, i relativno je malen. Površina mu je 35 m2 u pravokutnoj dispoziciji (ne ra unaju i prostor za pe enje). Cijeli identitet prostora de iniran je u nekoliko elemenata: bijela boja kao znak isto e, drvni dekor (cedrovina) kao znak prirodnosti u kombinaciji s crnim elementima koji daju eleganciju i kao fokusni element koji

se provla i po (gotovo) cijeloj dužini lokala dolazi mramor.

On se ponavlja i kao pult za kojim se može jesti iznutra, ali i izvana i element je koji spaja interijer s eksterijerom.

Rasvjeta je podijeljena na onu glavnu – na stropu kao ugradbena rasvjetna tijela i na onu dekorativnu. Ova potonja sastoji se od dvije lampe iz iste kolekcije, koje su postavljene iznad pulta za jedenje. Kao to ka na i odabrane su stolice i ostali elementi kako se ništa ne bi prepustilo slu aju.

Fotogra ije: Spyros Paloukis http://www.studioprototype.com http://www.spyrospaloukis.com/

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

NAJVE]A INVENTURNA RASPRODAJA U LESNINI VARA@DIN I ^AKOVEC * SKORO SVE -50% * ZA[TO DRUGDJE PLATITI VI[E?!

10 28

Dobro je znati

25. sije nja 2011.

www.mnovine.hr •• redakcija@mnovine.hr 333 www.mnovine.hr marketing@mnovine.hr • •040 040312 312 333

NAJVE]A INVENTUUR

-% -% -% s spava}a soba ADA

ormar klizna vrata ANA LUX 1380

ormar 6D, krevet 200x160 cm 2x no}ni ormari} boja: orah/crna

{: 138 x v: 205 x d: 61 cm boja: orah/crna ili crno/bijela

7.000,-kn

2.799 2.799

,-kn

A

POSEBN

2.000,-kn

999 999

PONUDA

190x75 cm le`aj: 190x130 cm

!!!

PRILIKA

2.000,-kn

799 799

,-kn

posteljina BENETTON 100% pamuk 140x200 / 60x80 cm

199 199

379,-kn

,-kn

PC VARA@DIN, Gospodarska bb, radno vrijeme: pon.-pet.: od 9.oo do 20.oo, sub.: od 8.oo do 20.oo PC ^AKOVEC-samo namje{taj, Globetka bb, radno vrijeme: pon.-pet.: od 9.oo do 20.oo, sub.: od 8.oo do 20.oo Cijene su u kunama i vrijede za gotovinsko pla}anje od 24.01. do 31.01. 2011. odnosno do rasprodaje zaliha.

12 rata BESPLATNA BEZ kamata DOSTAVA I MONTA@A* na podru~ju cijele RH

* sukladno s uvijetima Lesnine

Diners, Amex, master, GO card, ~ekovi, stambeni krediti

1

,-kn

trosjed TONI

madrac ROLO 500,-kn

200x90 cm

249 249

,-kn

25. sije nja 2011.

Dobro je znati 11 29

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

skoro sve

-50%

servis za kavu BELINDA 18/1, porculan

stol ORLY

269.-KN

149,- KN

179,-kn

79 79

,-kn

1.248,-kn

499 499

servis za jelo BELINDA 12/1, porculan

,-kn

179 179

250,-kn

kuhinjska grt. BC 502

,-kn stolica Y1

stol + 4 stolice, boja: crno/bukva

499,-kn

stropna svjetiljka AMANDA 3x40W E14

99 99

339.-KN

199,- KN

249 249

1.000,-kn

499 499

,-kn

,-kn

sjede}a grt. PARADIS N kutna

5.998,-kn

2.999 2.999

,-kn

,-kn

NAJVE]A INVENTURNA RASPRODAJA U LESNINI VARA@DIN I ^AKOVEC * SKORO SVE -50% * ZA[TO DRUGDJE PLATITI VI[E?!

URNA RASPRODAJA

12

25. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Treba se mijenjati

Poreme aj prejedanja

Imam 20 godina. Primje ujem da se malo pomalo odvajam od svog društva, jer moje prijateljice ve imaju de ke, izlaze s njima van i zabavljaju se. Moje ponašanje u društvu nije dobro. Prema de kima sam dosta otresita i gruba, jednostavno ne mogu slušati da drugi govore, nego ja želim stalno biti u centru pažnje i da me svi moraju slušati. Htjela bi se nekako promijeniti ali ne znam kako.

Taj problem se može jednostavno riješiti. Prije svega morate mijenjati svoje reakcije i ponašanje prema drugima, prema vašem društvu i okolini. Sve što ste do sada radili a znate da drugima smeta, uklju uju i vašu otresitost i grubost morate prestati raditi. Poradite na tome da uspostavite dobre odnose izme u de ki i vas.

Morate voditi ra una o tome kako se osje ate prije nego što reagirate i situacija e se izmijeniti – postati ete ispunjeniji i sretniji. Zna i

trebate se upoznati kroz svoje reakcije i ako niste sretni mijenjajte se. Kažite svima što mislite otvoreno i s uvažavanjem. Slušajte što vam drugi imaju re i. Pokušajte ih razumjeti iako se ne treba nužno s njima slagati. Odustanite od prosu ivanja i kritike, osobito ako je temelj zavist. S de kima budite veseli, raspoloženi i dozvolite im da vam se udvaraju. Promijenite svoj stav prema sebi i nemojte misliti da ste u društvu suvišni, odba eni ili nepoželjni i na taj na in ete se u društvu osje ati opušteniji i poželjniji. Ovaj na in ponašanja morate nau iti pa e vam takvo ponašanje kroz odre eno vrijeme postati prirodnim.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

O poreme ajima prehrane se unazad nekoliko godina dosta govorilo, jer su medijski bili eksponirani slu ajevi anoreksije ili bulimije od kojih su patile neke slavne osobe. Kako god gledali na prehrambene navike i probleme suvremenog ovjeka, to je posebna tema o kojoj se jako puno pri a, a ja u je zaobi i u širokom luku. Prehrana i sve ono što je dobro ili loše kad je hrana u pitanju, po ovim ili onim kriterijima, na ini da se dobro i zdravo jede i živi, to je tema broj jedan u svim mogu im medijskim sadržajima, stalno se ljude time bombardira, a oni jedu i žive onako kako im njihova okolina i kupovna mo omogu ava... To je životna svakodnevica, reklo bi se da svi imamo nekakvih teško a s tim što, kako i koliko jedemo, i nekakvu svijest o tome. Moja je namjera na ovom mjestu naglasiti da su svi prehrambeni poreme aji dijelom, a možda i u temelju, psihijatrijske prirode. Da bi se razvio poreme aj koji rezultira nizom zdravstvenih i tjelesnih komplikacija, a može ak dovesti do smrti, u po etku pri e stoji tjeskoba ili depresija osobe koja je nezadovoljna sobom u cjelini ili svojim izgledom. I zato u, umjesto da nastavim pri u o gore spomenuta dva prehrambena poreme aja, u ovome tekstu govoriti o onome koji se javno rje e spominje, a u stvarnosti je eš e prisutan i od anoreksije i od bulimije, ili dolazi s njima u kombinaciji. Rije je o poreme aju prejedanja, od kojeg pati oko 5 % osoba oba

spola. Danas nije teško ustanoviti da mnogo ljudi jede više nego što je energetski opravdano i potrebno , pa je tako problem prekomjerne tjelesne težine javnozdravstveni problem mnogih zemalja. Mi volimo kriti ki gledati druge oko sebe, pa emo odmah zamisliti debele Amerikance, ali zaboravljamo da je Hrvatska peta na evropskoj rang-listi po pitanju pretilosti prisutne u op oj populaciji. Mnogi u hrani traže i nalaze utjehu, smiruju svoje nezadovoljstvo i opuštaju se od napetosti. Nisu svi u kategoriji poreme aja prejedanja, jer o njemu govorimo u slu aju estog uzimanja velikih koli ina hrane i nemogu nosti osobe da kontrolira taj poriv.

Prilikom napada prejedanja osoba nije u stanju prestati jesti, bilo da je to brzo trpanje velikih koli ina hrane, ili grickanje hrane neprekidno itav dan. Mnoge su takve osobe više puta bile na razli itim dijetama, koje uvijek završavaju neuspjehom. Znamo da se i kod bulimije radi o ritualima prejedanja, ali oni koji imaju isti poreme aj prejedanja uglavnom ne povra aju i ne troše laksative, niti ne vježbaju, jednostavno jedu i jedu... Ve inom pate od prekomjerne težine i depresije.

Hrana, koja prvobitno služi kao sredstvo za postizanje smirenja ili ugode, postupno se pretvara u neprijatelja nalik bilo kojem drugom sredstvu ovisnosti, postaje nešto bez ega se ne može, iako se ni s njom ne osje amo dobro, i tako se vrtimo u za aranom krugu....

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Ovisnost uvijek pri ruci Dok se za neke vrste droge treba malo pomu iti kako do nje do i, alkohol možete kupiti na svakom koraku. Ovdje ne želim izvrgnuti kritici ispijanje dobre aše vrhunskog vina, niti želim jednu itavu industrijsku granu pribiti na stup srama ili ju obezvrijediti, jer ovisnici i onako ne piju vrhunska vina. Njima je važno da se alkoholiziraju za što manje novaca a to kako i koliko trpi njihov organizam ni najmanje ne brinu. Nema opravdanja za dovo enje organizma u stanje alkoholiziranosti. Probleme, koje oni navode kao razlog, imamo svi ali nismo svi ovisnici o alkoholu.

Duže vrijeme uzimanja alkoholnih pi a svakako vodi u ovisnost. Ne postoji siguran rok nakon kojeg nastupaju vidljivi problemi jer je to individualno, odnosno svaka osoba ima razli itu toleranciju prema koli ini ispijenog alkohola.

Alkoholi aru ne pada na pamet oti i lije niku i provjeriti svoje zdravstveno stanje, jer oni uvijek negiraju problem i uporno tvrde kako drže situaciju pod kontrolom. Zavaravaju sami sebe a vrlo esto i lanove obitelji. Tek kad se alkoholi ar po inje karakterno mijenjati, najbliži postaju svjesni opsega problema ali su naj eš e nemo ni jer moraju uvjeriti ovisnika da mu je ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTERAPIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

potrebna pomo , a on odbija prihvatiti injenicu da je u ozbiljnim teško ama a još manje shvatiti da takav put vodi fatalnom kraju.

Alkoholi ari su veoma nepouzdani. Uvijek obe avaju da e se popraviti i pritom su krajnje uvjerljivi. Lukavi su, skloni prevrtljivosti i lažljivosti, uvijek se hvale, za neuspjehe su im krivi ljudi iz okolice ili prijatelji i nikad ne pokazuju kriti ki uvid u svoje stanje.

Promjene karaktera dovode do postepenog i sve dubljeg moralnog propadanja li nosti. Nastaju postepene promijene i u intelektualnoj sferi. U po etku su to manje smetnje u pam enju, pažnji i koncentraciji. Kasnije se javljaju sve ja e promjene koje mogu dovesti do alkoholne demencije. Nastupaju razli iti bolesti psihoza: delirium tremens, sumanutost zbog ljubomore, razne halucinacije i sli no.

Lije enje se provodi u zavodima zatvorenog tipa a cilj je potpuna apstinencija.

Budu i da je to u okviru našeg zdravstvenog sustava teško ostvarivo obratite mi se s povjerenjem bez SMA-a na br. telefona 098 1347 031 i dogovorite seansu iscjeljenja i odvikavanja u potpunoj diskreciji, koja je u ovakvoj situaciji pacijentu od iznimnog zna aja.

OD TE AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtni ka 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 tel. 311-160 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 ŽUPANIJSKI ODBOR ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA, Ru era Boškovi a 2, akovec tel.374-254 INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije) tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

25. sije nja 2011.

Dobro je znati 13 31

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

SOMAT tablete za strojno pranje posuđa 100 0 kom

NESCAFE 250 g

59,99

47,99 KETCHUP blagi 500 g

ZDJELICA

7,99

12,99 RAJČICA PASIRANA 500 ml

2,99

4,99

22,99 ČAJNI KOLUTIĆI 800 g NAPOLITANKE 500 g

12,99

11,99

ROLADA 300 g

TJESTENINA ŠPAGETE 500 g

PILEĆI ZABATAK

MLIJEKO 0,9%mm 2l

NAREZAK KOKETA 150 g NAPOLITANKA DOLCE VITA 30 g

0,69

5,99

19,99

3,99 5,99

PLAHTA YOGI frotir 100x200 cm

ORNEL 1l

NILA 2l

19,99

BRONHI 100 g

5,79

DIMLJENI KARE

59,99

8,99 Svake subote emisija KUHAJMO SUBOTOM, METSS U POTRAZI ZA NAJBOLJIM RECEPTOM.

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

25. sije nja 2011.

Komentari Ako ništa drugo, stvorena Hrvatska zauvijek spomen na branitelje!

Sretoh na ulici prošle subote znanca i prijatelja, sudionika Domovinskog rata, a kako se upravo održavao Sabor podružnice branitelja Štrigove, upitah ga zašto nije na Saboru…

- Kaj budem tam, kaj me još netko okrivi da sam zlo inac. Vidiš, kaj sve nisu branitelji krivi. Nitko nas ne štiti i svi znaju više od nas branitelja, kak je bilo v ratu. Misliju kaj je rat bio film, igra, zabava ... Stjepane, tam se borilo za život ili si mrtav ..., pravo oružje, pravo streljivo, krv, prah, smrad, blato, glad i smrt ... Tko tam nije bio, taj nema prava govoriti kak treba ratovati. Sad oni šteri niti na karti ne znaju prona i Grabovac, Kusonje, pa i Vukovar drže prodike i govore ... je, ako je zlo in po injen, on mora biti sankcioniran. Nitko od nas branitelja zlo in nije po inio, jer su nam nadre eni svaki dan govorili da se držimo pravila ratovanja. Ali, ponavljam, rat nije igra, to je borba za život i smrt, a naša je bila i za Hrvatsku. E, pitam se danas je li sve ovo meni i kolegama braniteljima ovo trebalo. Mi smo šteli drugagšu Hrvatsku. A sad nam sude. I kaj bum onda na Saboru makar mi je ne sejedno, ali nejdem, nejdem ... ne znam kaj je meni trelo ijti v rat ... Ve nam Srbijanci krojio pravdu, a naši su sam tiho. Niš e me je nej tirao, ali šteo sem ijti za Hrvatsku, ali nej ovakšu, poja-

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

dao mi se hrvatski branitelj, kojemu dugujem otografiju iz Vukovara, gdje sam ga otografirao prije nekoliko godina. Teško je bilo što re i na ovakvu pri u - monolog istinskoga hrvatskog branitelja, koji je u strahu da mu k erka na Internetu ne pro ita kako ga srpski sudovi smatraju ratnim zlo incem.

- Hodi onda z menom na jednu kavu ili vino, pozvah niti malo zadovoljnog branitelja i rekoh mu: - Prije ili kasnije. Hrvatska e ostati kao spomen na vas branitelje, uvjeravao sam branitelja, koji je mijenjao raspoloženje i kao uskrsnuli upitao i ustvrdio. - Stvarno tak misliš, bormeš imaš prav.

Ve se ne bojim. Pa tko su oni? Ak sam prošao Pakrac i Lipik, Kusonje i Grabovac, budem i sve ovo, odmah je optimisti nije zborio asni hrvatski bojovnik sa štrigovskih brjegova, nakon „ ašice razgovora“.

Tko pita, ne skita Ni u jednom drugom razdoblju života znatiželja nije toliko snažna koliko u ranom djetinjstvu.

Ona je pokreta spoznajnog razvoja, roditeljima poznatija kao “ aza tisu u zašto, tisu u zato“.

Zašto je nebo plavo?, Kako nastaju djeca?, Zašto je more slano?, samo su neka od pitanja kojima djeca u najranijoj dobi, kada nau e govoriti, “izlu uju“ svoje roditelje.

Me utim, s godinama, osim što prestajemo biti znatiželjni, barem u onom smislu u kojem smo bili kao djeca, postavljanje pitanja postaje puno rje a pojava. Priznati da nešto ne znamo esto se doživljava kao slabost, iako nam je svima dobro poznato da cijeli život u imo. Nerijetko slušamo onu “tko pita, taj ne skita“, no rijetki su oni koji ovu izreku doista i primjenjuju.

Ponekad je o ito ipak lakše praviti se pametnim nego priznati neznanje, no rijetki su slu ajevi kada nam se to ne obije o glavu. Svima su nam poznate osobe koje radije lutaju ulicama nego zaustave prvu osobu i pitaju za put.

Druga krajnost pak su oni koji se ne ustru avaju postaviti pitanje neovisno o tome koliko glupo, osjetljivo ili bizarno ono

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

bilo. Upravo od prošlog tjedna svijet je bogatiji za još jednog milijunaša, navodno, iz razloga što se on nije ustru avao postaviti pitanje. Naime, mediji prenose vijest o 27-godišnjem Craigu Rowinu iz New Yorka koji je objavio video u kojem moli nekoliko milijunaša da mu jedan od njih pokloni barem milijun dolara od svog bogatstva te se navodno jedan takav našao. No, ovo je ili neslana šala ili doista druga krajnost ove pri e.

No, bilo kako bilo, možda je ipak najbolje prvo dobro procijeniti situaciju i tek onda odlu iti ho emo li pitati ili radije skitati. Iako nije sramota pitati ako je cilj svega nešto nau iti, pripazimo da se ipak ne vratimo u azu koja je daleko iza nas, a u gornjem dijelu teksta nosi naziv po jednoj od najpoznatijih dje jih enciklopedija, barem iz doba mog djetinjstva.

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Mafija, sused, mafija ili huškanje na gra anski neposluh Pasivnost hrvatskog naroda sve se eš e spominje, bilo u medijima, bilo na kavama. Svaki drugi, ako ne i svaki, Hrvat ustanovit e da nas plja kaju, da nam lažu, da nam prodaju maglu, a da mi samo šutimo i trpimo. Da, po tisu u i prvi put zaklju it e da smo pasivni, a onda se zavaliti dublje u naslonja i prešaltati program na novu epizodu Šeherezade, mirno srknuti ostatak kave u omiljenom kafi u ili okrenuti stranicu u novinama i nasmijati se vicu dana.

Takvi smo - jau emo, zapomažemo, jamramo, teško nam je. A ne bi prstom mrdnuli da nam bude bolje.

Ma, barem da pokažemo da smo i koliko smo nezadovoljni. I ja se sad tu nešto kao trsim, opet e izgledati kao da špotam i pozivam na gra anski neposluh, a zapravo samo vršim svoj nemili tjedni zadatak.

Svako malo do eka me neka vijest da se protestira ovdje ili ondje, od Amerike do Kine, svi se za nešto bore, što silom što nesilom, dok mi sjedimo i mirno gledamo dok nam po ne znam koji put poskupljuju benzin i najavljuju stopostotno podizanje cijene vode.

Ok, ne moramo kao Francuzi štrajkati i pro-

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

svjedovati za svaku sitnicu, tamo je to, kako mi je pojasnila starija i iskusnija kolegica, nacionalni sport. Ali barem malo, znate, barem mrvicu energije, nešto! Ok, prosvjedovali su studenti, pa seljaci, pa neki radnici.

Ali sve je to ostalo na nekim izoliranim obespravljenim skupinama kojima je u nekom trenutku prekipjelo.

Kad e nam prekipjeti svima? Ono, u uture?

- Mafija, sused, sve je to mafija, požalit e se možda Zvonko Joži kad se sretnu dok u pidžami i šlapama budu iznosili sme e. I tu e Zvonkov, pa i Jožin, bunt stati. Pa i vaš. Pa i moj. Što nam još trebaju napraviti da se pokrenemo?

Ne e li onda ve biti debelo prekasno?

AKOVE KI espresso by Bibi

Sniženja u akovcu? Hm, jesu li to baš sniženja…

Bang, bang, bangit y bang! Tako ja doživljavam ove “akcije, sniženja, popuste“ izvješene na gotovo svakom izlogu našega grada.

Iz vratnih se miši a trudim kora aju i gradskim plo nikom zauzeti stav šeta a “glavu dolje, ruke na le a“, ali o i same od sebe bježe prema izlogu kada u blizini osjete osnovni simbol sezonskog sniženja, onaj amozni “postotak“ .

Na nekim se izlozima može zapaziti sniženje “i do 70%“ no, kada namamljeni u ete u te du ane, ubrzo shvatite da se ta vrtoglava brojka nalazi ozna ena samo na izlogu i nigdje drugdje. Tu njen lažljivi put završava. “I do 70%“ pra zapra zna i 30% na demode modele iji je ve i izbor veli ina upitan, pa nam stoga od silnih

sniženja preostaje jedino popust od 10% na pla anje gotovinom, što i nije neka senzacija. Štoviše, u mnogim je du anima ta praksa popusta na gotovinsko pla anje prisutna tijekom cijele godine.

Ono što sam otkrila iz svoje “apstinencijske“ šetnje, u kojoj su mi se o i, a i noge svako malo otele kontroli, jest da se neki du ani u akovcu ipak povode za rasprodajama kakve se održavaju u metropolama.

Ne pretjeruju s postocima, al’ se drže onog što reklamiraju na šajbi izloga. Sportski du an na uglu ( itaj: majmunjaku) akove ke robne ku e, koja nosi ime po našoj županiji, nudi za u uju e sniženu zimsku robu, a dobrim dijelom i ostali asortiman. Sli na je stvar i s jednim butikom (za žene)

na sasvim drugom kraju trga, gdje je popust od 40% pa i 50% zastupljen na ve inskom dijelu zimske robe.

Razvikani sportski lanac du ana tako er nudi dobar biznis: “skijanje u pola cijene“, al’ sve je to u današnje doba ve ini Hrvata nedohvatljiva zvijezda.

Hr vat i su u lov u na sniženu hranu, sniženu galanterijsku robu, “osnovne“ nužno zlo namirnice kojima smo otprije vi ni i teško nam se sad prešaltati “s konja na magarca“.

Primjerice, znate one par emsko - kemijske gluposti za kupaonice, zahodske školjke, ormare, rižidere, automobile, dnevne sobe ... Izmišljene ensi šmensi stvar ice za koje ovjek cijeli mjesec radi i na njih troši puno previše. Onda je zbilja pametnije raditi za skijanje

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

ili uživanje u divnom planinskom zraku.

Još se stignete odlu iti ega ete se odre i da bi u akove kim du anima pobrali vrhnje s rasprodaja i obnovili svoju ili dje ju zimsku garderobu bilo za skijanje ili hodanje.

25. sije nja 2011.

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

Dobro je znati 15 33

9/24/09 4:14:41 PM

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u Me imurskoj županiji u 2010. godini Proizvo a Chevrolet 1 Opel 2 3 Hyundai 4 Volkswagen 5 Peugeot 6 Renault 7 Ford 8 Mazda 9 Toyota 10 Suzuki 11 Škoda 12 Honda 13 Dacia 14 Citroen 15 Kia 16 Fiat 17 Nissan 18 BMW 19 Seat 20 Mercedes 21 Audi 22 Lada 23 Lancia 24 Alfa Romeo 25 Land Rover 26 Mitsubishi UKUPNO

koli ina udio, % 122 14,90% 105 12,82% 72 8,79% 71 8,67% 54 6,59% 49 5,98% 44 5,37% 41 5,01% 37 4,52% 33 4,03% 29 3,54% 27 3,30% 22 2,69% 21 2,56% 20 2,44% 13 1,59% 13 1,59% 11 1,34% 9 1,10% 8 0,98% 6 0,73% 3 0,37% 3 0,37% 2 0,24% 2 0,24% 2 0,24% 819 100%

Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 BS

9,31

Super plus 98

9,72

9,36

Super 100 BS

9,81

Eurodizel BS

8,57

8,53

LPG auto plin

5,25

5,25

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 21. sije nja 2010.

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend 5 vrata, 2010.,hot magenta, servo, ABS, el. podiza i, dalj. centralno, klima, alu felge, maglenke, zatamnjena str. stakla Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend 2010., zlatna automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI 2000., žuta vu na služba, spuštanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

Šavora d.o.o.

MINI osigurava prostor za kreativne skokove Proizvo a automobila MINI obilježava pokretanje partnerstva sa kultnom markom snowboarda Burton na jednom od glavnih svjetskih snowboard evenata – Burton European Open u Laaxu. Obje marke usredoto iti e se na pružanje mnoštva zabave svojim klijentima kako bi ujedinili snage za Burton Global Open Series (BGOS) sa Burton Canadian Open (od 1. do 6. velja e u Calgaryju, u Kanadi) i Burton US Open (od 7. do 13. ožujka u Strattonu, u SAD-u).

Nakon svakog doga aja korisnici mogu vidjeti razli ite clipove i ozna iti svoje osobne favorite koriste i opciju „Like“. Najpopularniji clipovi sa BGOS evenata u Laaxu, Calgaryju i Strattonu biti e odabrani za op e glasovanje za pobjednike event a. Dva sveukupna pobjednika Creative Use of Space Award biti e imenovani krajem ožujka. MINI e nagraditi najkreativnijeg ženskog i muškog sudionika nov anom nagradom od 25.000$ svakom. Svi koji pristupe online glasovanju automatski sudjeluju u izvla enju nagrade, putovanje za etvero na jedan od Burton Global Open Series evenata u sezoni 2011./2012.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila.

• Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja.

• U ponudi su vozila isklju ivo sa doma eeg tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 24.300 eura sa PDV-om 2. Toyota Avensis, 116 KS, diesel, Luna oprema, 2004.g., cijena: 11.000 eura sa PDV-om 3. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vlasnik, 2007.g., cijena: 15.750 eura 4. Toyota RAV4, 150 KS, benzin, 4X4 + sva oprema, 1.vlasnik, 2000.g., cijena 9.000 eura na ime 5. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Limited CS, 1. vlasnik, 2008.g., cijena 25.000 eura sa PDV-om 6. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 1.vlasnik, 2008.g., cijena: 37.000 eura sa PDV-om 7. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 1.vlasnik, 2006.g., cijena: 33.900 eura sa PDV-om 8. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:15.750 eura sa PDV-om 9. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:13.500 eura na ime 10. Nissan Terrano II 2.7 TDI, 125 KS, diesel, 4X4 + sva oprema, 1998.g., cijena 6.800 eura 11. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, benzin, 2.vlasnik, 2000.g., cijena:1.780,00 eura 12. Opel Corsa 1.7 DTI, 75 KS, diesel, 1. vlasnik, 2002.g., cijena: 4.000,00 eura na ime 13. Nissan Almera 1,5 dCi limuzina, 82 KS, diesel, 1. vlasnik, 2004.g., cijena: 6.300,00 eura na ime 14. Renault Megane 1,6 Coupe, 90 KS, benzin, 2. vlasnik, 1998.g., cijena: 3.000,00 eura 15. Toyota Yaris 1.4 D-4D Stella, 90 KS, diesel, 1. vlasnik, 2006.g., cijena: 7.000,00 eura

25. sije nja 2011.

Novi MercedesBenzov SLK Roadster

S potpuno novorazvijenim Mercedesom SLK, jednim od najuzbudljivijih i najuspješnijih sportskih automobila, sada se ulazi u tre u generaciju. Užitak u vožnji i vožnju bez krova novi roadster beskompromisno diže na druk iju, još višu razinu. Sportski imidž ujedinjen je s elegantnim komforom, markantan dizajn sportskog vozila s apsolutnom prakti noš u, vrhunske performanse s primjerenom ekološkom tehnologijom.

Iza dugog poklopca motora nalazi se kompaktni putni ki dio, postavljen straga kao i kratak poklopac prtljažnika. Time SLK mami potencijalne kupce jer ima sve atribute koji su obilježili sve klasi ne varijante MercedesBenzovih roadstera i u inile ih ikonama marke. A s naprednim tehnologijama SLK nudi i više od toga.

S najkompaktnijim dimenzijama u svojoj klasi novi SLK posjeduje raskošnu unutrašnjost.

Dizajneri su razvili interijer koji voza u i suvoza u nudi najve i stupanj savršene udobnosti, ljepote materijala i linija izvedenih puristi kom preciznoš u. Prvi put Mercedes-Benz nudi izbor od triju varijanata vario krova za novi SLK. U samo nekoliko sekunda pritiskom na gumb roadster se pretvara u kupe s iksnim krovom i obratno.

U osnovnoj izvedbi krov je iste boje kao i vozilo. Alternativno se može odabrati panoramski vario krov s tamno zasjenjenim staklom. I još jedna svjetska premijera – panoramski vario krov koji sadržava Magic Sky Control.

Rije je o staklenom krovu koji pritiskom na gumb prema želji voza a ili putnika mijenja transparentnost. U svijetloj je varijanti potpuno proziran te i pri hlad-

Na hrvatskom e tržištu u ponudi biti sljede i motori: Travanj 2011.

SLK 200 BlueEFFICIENCY SLK 250 BlueEFFICIENCY

Kolovoz 2011.

SLK 350 BlueEFFICIENCY

Sije anj 2012.

SLK 250 CDI

Travanj 2012.

SLK 55 AMG

nim vremenskim uvjetima nudi „open-air“ doživljaj. U tamnoj varijanti osigurava hlad te pri izloženosti jakim Sun evim zrakama dodatno sprje ava zagrijavanje unutrašnjosti. Drugim rije ima – SLK nudi wellness atmosferu jednostavnim pritiskom na gumb.

Mercedes-Benz je s novim SLK-om postavio i novu razinu sigurnosnih standarda. Novi SLK tre e generacije može se pohvaliti velikim brojem elektroni kih sustava poput Attention Assist koji ukazuje na umor voza a. Ovaj sustav u novom SLK-u dolazi kao dio serijske opreme. Na popisu dodatne opreme nalazi se Distronic Plus s Pre-Safe ko nim sustavom koji može neovisno aktivirati ko nice u slu aju mogu eg sudara.

Novi SLK u ponudi e imati tri nova benzinska motora s izravnim ubrizgavanjem goriva. Ponuda po inje s novim 4-cilindarskim motorima SLK 200 BlueEFFICIENCY (184 KS) i SLK 250 BlueEFFICIENCY (204 KS). SLK 200 BlueEFFECIENCY je najekonomi niji roadster u svom segmentu. U kombinaciji sa 7-stupanjskim automatskim mjenja em 7G-Tronic Plus, koji dolazi kao dio dodatne opreme, potrošnja iznosi svega 6,1 litara (NEDC, kombinirano) na 100 prije enih kilometara (što odgovara 142 g CO po kilometru), a od 0 do 100 km/h ubrzava za 7.0 sekunda uz najve u brzinu od 237 km/h (240 km/h s ru nim mjenja em). V6 motor u potpunosti je novorazvijen: SLK 350 BlueEFFICIENCY razvija 306 KS iz 3.498 kubi nih centimetara te time ubrzava u 5,6 sekundi od 0 do 100 km/h (najve a brzina 250 km/h). Potrošnja iznosi 7,1 litru na 100 kilometara (167 g CO po kilometru).

Toyota stickerfix - sami popravite manje ogrebotine Toyota sticker ix je set unaprijed izrezanih ljepljivih zakrpa koje se mogu jednostavno postaviti preko ogrebotina i rezova radi dobivanja glatkog, trajnog, skoro neuo ljivog popravka. Toyota sticker ix listovi, koji se mogu kupiti kod vašeg lokalnog ovlaštenog Toyota partnera,

dostupni su u boji laka svake Toyote. Uz 33 razli ite zakrpe u svakom pakiranju, lako ete prona i veli inu koja vam odgovara. Popravljanje manjih ošte enja laka sa Toyota sticker ix setom predstavlja jednostavnost na djelu. Samo o istite željeno podru je, nanesite ljepljivi ilm i izgladite

ga – i to je to. Ovaj ljepljivi ilm je konstruiran i testiran prema jednako strogim standardima kao i sva Toyota originalna dodatna oprema.

Toyota sticker ix je otporna na UV zra enje, ekstremnu toplinu i hladno u, pranje automobila i proliveno gorivo.

A ako trebati ukloniti ovaj

ilm, jednostavno ga odlijepite uz pomo sušila za kosu.

Toyota sticker ix se tako er može koristiti za izbjegavanje ogrebotina, pružaju i zaštitu osjetljivih mjesta kao što su rubovi vrata. Demonstracija korištenja dostupna je na: http://www.youtube.com/ watch?v=sWEdFn5SlX0

25. sije nja 2011.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Citroën dio hokejskog spektakla Arena Ice Fever Citroën Savska odlu io se priklju iti ledenom ludilu i podržati ledene heroje na hokejskom spektaklu Arena Ice Fever u Areni Zagreb i izložiti specijalnu seriju Citroën C3 Medveš ak te premijerno predstaviti hrvatskoj javnosti novi Citroën C4 na isto nom i zapadnom ulazu u Arenu.

Citroën je potaknut odli nom dosadašnjom suradnjom i pozitivnom atmosferom na ledu i tribinama, odlu io do-

Peugeot 302 cabriolet Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu privremena je adresa crvenog Peugeot 302 cabrioleta.

Uradak proizveden 1937. godine bit e jedan od najatraktivnijih eksponata izložbe „Art deco i umjetnost u Hrvatskoj izme u dva rata“, koja po inje 26. sije nja. Automobil je dopremljen iz Peugeot muzeja u Sochauxu, u regiji Franche-Comté, iz koje poti e marka Peugeot.

Model 302 proizvodio se od 1936. do 1939. godine. Proizveden je u ukupno 25.132 primjerka, od ega 878 cabrioleta.

Ostali primjerci odnosili su se na limuzinu s etiri vrata, a proizvedeno je i 76 primjeraka sportskog automobila Darl’mat, baziranog na modelu 302, koji se natjecao na legendarnoj utrci 24 sata Le Mansa. Iste godine kad

je proizveden, model 302 bio je izložen i na Zagreba kom zboru, prete i Zagreba kog velesajma, na prostoru današnjeg Studentskog centra, u Francuskom paviljonu.

Peugeot je prošle godine proslavio svoju 200-tu godišnjicu, a prije proizvodnje automobila, tvrtka se bavila proizvodnjom raznih alata, šiva ih mašina, krinolina, mlinaca…

Peugeot Hrvatska partner je MUO te suradnik u realizaciji izložbe „Art deco i umjetnost u Hrvatskoj izme u dva rata“. Ispred MUO bit e izložena nova poslov na limuzina 508, a za posjetitelje e biti organizirana i nagradna igra u kojoj je glavna nagrada Peugeot 206+.

Nissan Qashqai Acenta po cijeni Visie Plus Nissan je za kupce Qashqaija i Qashqaija+2 pripremio novu akciju tijekom koje se vrhunski opremljeni paket opreme Acenta nudi po cijeni niže razine Visia Plus. Kupnjom modela Qashqai te Qashqai+2 Acenta, kupac u akciji ostvaruje uštedu od 12.000 kuna. Uz serijski ESP, ABS te 6 zra nih

jastuka, bogati paket opreme Acenta u odnosu na Visiu Plus dodatno uklju uje dvozonski automatski klima ure aj, stražnje parkirne senzore, radio CD izmjenjiva za 6 CD-a, USB priklju ak, svjetla za maglu, elektri no preklopive vanjske retrovizore, aluminijske naplatke od 17....

Qashqai Acenta s benzinskim 1.6 motorom u akciji košta 147.000 kuna, a Qashqai Acenta s dizelskim 1.5 dCi motorom 163.000 kn, dok Qashqai+2 Acenta 1.6 košta 163.000 kuna, a Qashqai+2 Acenta 1.5 dCi 179.000 kn.

Ponuda vrijedi u svim ovlaštenim Nissanovim salonima i traje do isteka zaliha.

datno osnažiti suradnju s KHL Medveš ak lansiranjem specijalne serije C3 Medveš ak uz specijalne pogodnosti. Radi se o iznimno bogato opremljenim modelima Citroën C3 koji su u ponudi od sije nja 2011. godine s cijenom od 79.900 kn i vrlo bogatom opremom. Specijalna serija Citroën C3 Medveš ak u ponudi je s kamatnom stopom od 6,99 % uz Citroën Financial Services s rokom otplate do 48 mjeseci.

18

25. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Mitsubishi Motors na nadolaze em Geneva Motor Showu

EKO KUTAK

Lexus CT 200h osvaja nagradu „Naj iš e vozilo 2011.“

Mazdin koncept MINAGI na Geneva Motor Showu Mazda Motor Corporation na ovogodišnjem Geneva Motor Showu premijerno e predstaviti svoj novi koncept kompaktnog crossover SUV-a po imenu Minagi. Koncept Mazda Minagi u potpunosti prihva a Mazdinu novu Skyactiv tehnologiju i novu dizajnersku temu Kodo – duša pokreta. Uzbudljivi koncept Minagi prethodnik je Mazdine sljede e generacije proizvoda i simbolizira evoluciju Mazdinog branda.

Mazda Minagi kompaktni je crossover SUV koji kombinira Mazdinu Skyactiv tehno-

logiju – koja predstavlja harmoniju izme u užitka u vožnji i vrhunske sigurnosne i ekološki nastrojene tehnologije - s emocionalnim Kodo dizajnom koji komunicira energiju i vitalnost dok automobil lagano prolazi kroz urbani gradski krajolik.

Minagi je opremljen Skyactiv motorom i Skyactiv mjenja em te Skyactiv karoserijom i podvozjem koji ujedinjuju sveobuhvatno smanjene težine i obilje sigurnosnih komponenti. Na Mazdinom štandu u Genevi bit e izložene i Skyactiv tehnologije i koncept Mazda Shinari.

Mitsubishi Motors Corporation (MMC) e na nadolaze em salonu imati globalnu premijeru Mitsubishi koncept Global Small automobila. Konceptni automobil se temelji na na elima “kompaktan”, “pristupa an”, i “energetski u inkovit”. Na 81. Geneva Motor Showu koji traje od 3. do 13. ožujka u Ženevi MMC e prikazati ukupno 12 vozila uklju uju i i vozila koja se ve prodaju u Europi, uz 100% elektri ni i-MiEV, od kojih je oko 2.500 jedinica ve isporu eno u Europi u prva tri

podno g r sustav oijanje i protusm m r pri niskimogućavaju pr zavajući anje temper aturam i a

tOBKKFGUJOJKF J t LFNJKTLP ǏJÝǎFOKF WP[JMB OBKLWBMJUFUOJKF QSBOKF t QSBOKF J ǏJÝǎFOKF UFQJIB t VTJTBWBOKF t NB[BOKF J [BÝUJUB HVNB

mjeseca od po etka proizvodnje i prvih isporuka u listopadu 2010. godine. Mitsubishi Koncept Global Small je studija kompaktnog osobnog vozila koja je planirana za proizvodnju od ožujka 2012. u novoj (tre oj) MMC tvornici u Tajlandu.

Zna ajke novog Mitsubishi koncept Global Small automobila uklju uju dobre manevarske sposobnosti i lako rukovanje, izuzetno prostran putni ki prostor u koji se može ugodno smjestiti pet odraslih osoba. Osim toga, Mitsu-

bishi Concept Global Small postiže vrhunske rezultate po pitanju potrošnje goriva, uz emisiju CO2 u rasponu do 90g/km zbog: korištenja «idling stop mechanism» sustava, novih 1.0 i 1.2 laganih motora opremljenih sustavom regenerativnog ko enja, smanjenom težinom najsloženijih dijelova automobila, smanjenjem otpora u motoru, te novom generacijom CVT mjenja a, ko nica i guma, oblikom karoserije koje uvelike smanjuje aerodinami ki otpor.

Tijekom ceremonije na sajmu automobila u Bruxellesu, CT 200h je ponio titulu naj iš eg tj. najekološkijeg vozila u kategoriji flotnih vozila. Kandidati za ovu nagradu ocjenjivani su na bazi 10 kriterija od kojih je najbitniji trošak životnog ciklusa samog vozila. Svi kandidati koji su bili u užem izboru se odlikuju niskom emisijom CO2 i odli nim ekološkim per ormansama, no jedino Lexus CT 200h je zadovoljio sve kriterije ocjenjiva kog žirija. Nominirana vozila: Audi A4 2.0 TDI, Ford Fiesta 1.6 TDCi Econetic, Lexus CT200h, Mitsubishi ASX 1.8 Di-D 2WD, Nissan Lea , Peugeot iOn, Škoda Superb Greenline 1.6 TDI, Volvo V50 1.6D DRIVe, VW Passat Variant 1.6 TDI Bluemotion.

S modelom CT 200h Lexus se približio širem i mla em spektru kupaca i ozna io ulazak prvog potpunog hibridnog vozila u premium kompaktni segment vozila. CT 200h je napravljen imaju i na umu potrebe europskih voza a, a svojim dimenzijama, hibridnom tehnologijom i vrlo niskim emisijama CO2 od samo 87 g/km, savršeno odgovara zahtjevima ekološki osviještenim kupcima.

Osim toga, kompaktni Lexus nudi izvanrednu vrijednost za novac pri kupnji istog, iz razloga što e vlasnici imati zna ajne uštede zbog niskih troškova održavanja, niske potrošnje goriva i vrlo visokom ostatku vrijednosti.

oj oj južn x-a) k č e v o na čak ici (iza Pane zn zaobila

- koristi se umjesto novaca - mogućnost dobivanja R-1 računa informacije na telefon 040/365-300

25. sije nja 2011.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Veliki porast udjela Piaggio grupacije Protekla 2010 bila je najzahtjevnija godina do sada na tržištu skutera i motocikala u kojoj je Piaggio Hrvatska prepoznala nove potrebe kupaca i nove zahtjeve tržišta te svojim poslovanjem postigla izvrsne rezultate. Razvojem prodajnoservisne mreže koja je sada još kvalitetnija i spremnija udovoljiti svim željama kupaca te ponudom brojnih noviteta, Piaggio Hrvatska je na tržištu skutera zna ajno podigla udio

BMW Motorrad primio nagradu „2010 GOOD DESIGN Award“ za BMW S 1000 RR i BMW Concept 6 Obzirom na njihovu izrazitu dinamiku i vrhunski dizajn i BMW S 1000 RR i projektna studija BMW Concept 6, koji su ve predstavljeni na Milan Motor Showu 2009., primili su nagradu muzeja Chicago Athenaeum „2010 GOOD DESIGN Award“.

Utemeljena 1950. godine u Chicagu, ovo je nagrada sa najdužom tradicijom u svijetu te sa istaknutom reputacijom: u posljednjih 60 godina prepoznala je rad dizajnera i proizvo a a koji su stvorili izrazito inovativne i vizionarske pro-

izvode, koncepte i ideje protežu i okvire i izvan onoga što je smatrano uobi ajenim dizajnom proizvoda. 2010. godina, muzej Chicago Athenaeum, muzej arhitekture i dizajna primio je rekordan broj posjetitelja iz cijeloga svijeta. U studenom 2010. godine sastalo je se vije e u New Yorku i odabralo više od 500 dizajna proizvoda i grafika iz više od 36 država kao mogu ih kandidata za GOOD DESIGN nagradu. Sve nagrade i pobjednici uskoro e sa otografijama biti postavljeni na web stranici muzeja www.chiathenaeum.org. Muzej Chicago Athenaeum tako er e postaviti godišnji GOOD DESIGN SHOW u lipnju 2011. godine kako bi izložio pobjedni ke proizvode.

prodaje vozila Piaggio Grupacije s 24% na zavidnih 45%, na tržištu koje je zabilježilo pad od ak 57%. Na hrvatskom tržištu motocikala iznad 50 ccm koje je zabilježilo pad od 36%, motocikli Piaggio Grupacije pove ali su svoj tržišni udio sa 7% u 2009. na 11% u 2010 godini. 2010. godina zna ajna je i po ulasku marke Derbi u prodajnu mrežu Piaggio Hrvatske koja je svojim pristupom ostvarila odli an

rezultat i peterostruko pove ala tržišni udio te marke u odnosu na 2009. godinu.

Mnogi zna ajni noviteti bili su dostupni u istom trenutku kada su bili lansirani i na najve im europskim tržištima. Me u njima su novi Piaggio Beverly 300, koji je sada najprodavaniji model Piaggio grupacije te ve godinama najprodavaniji skuter iznad 50 ccm na tržištu, nova Aprilia Shiver, Aprilia RSV4 R, Aprilia Dorsoduro Factory i Dorsoduro 1200, Aprilia Atlantic 300, novi Piaggio Typhoon, a pun pogodak kod kupaca bio je i novi Scarabeo 200 i.e. koji plijeni svojom tehnološkom naprednoš u, dizajnom i vrlo pristupa nom cijenom.

U 2011. godini Piaggio Hrvatska planira daljnje ulaganje u prodajno-servisnu mrežu i u zadovoljstvo kupaca, a sve ljubitelje skutera i motocikala o ekuju brojni noviteti predstavljeni na ovogodišnjem sajmu motocikala u Milanu. Ljubitelji retro modela do i e na svoje povratkom legendarne Vespe PX, zahtjevnije voza e oduševit e Aprilia Tuono V4, svjetske putnike novi Moto Guzzi Stelvio NTX, a mlade sportaše Aprilia RS4 125 i Gilera Runner Black Soul.

Podsje amo da je, zbog velikog interesa kupaca, tradicionalni Boži ni popust produžen i u sije nju te kupci još uvijek imaju priliku prona i za sebe novo vozilo Piaggio Grupacije s popustom i do 15%.

Poznati i slavni NAKON PULE 2005. glazbena legenda ponovno u Hrvatskoj

Joe Cocker 1. lipnja u Areni Zagreb

Najve i živu i glazbenik prošlog i ovog stolje a, ovjek ponajprije poznat po svom neobi no privla nom “hrapavom” glasu i nizu glazbenih uspješnica, Joe Cocker nastupit e 1. lipnja 2011. godine u Areni Zagreb. Joe

je odlu io obraditi pjesmu The Beatlesa gWith A Little Help From My Friends h. Pjesma ga je o arala, te je dobila drugu dimenziju Cockerovom interpretacijom. Legendarna obrada zaživila je na Woodstock festivalu i postala je svjetski hit u vrlo kratkom vremenu. Kriti ari i dan - danas njegov glas opisuju kao najbolji “bijeli” glas svih vremena. etrdeset godina nakon Woodstocka umjetnikove izvedbe, neponovljivi hrapavi glas i vrhunske interpretacije i dalje nas oduševljavaju. Nakon odli nog koncerta u Puli 2005.,

Cocker je glazbena legenda ve više od 40 godina, te živi dokaz u današnjem glazbenom svijetu da se nakon duge i bogate karijere legendarne pjesme mogu i dalje izvoditi prepoznatljivim bluessoul glasom prepunom emocija.

Glazbenik je karijeru zapo eo 1961. godine sviraju i pod imenom Vance Arnold Cocker sa svojim bendom gVance Arnold And The Avengers h, a samo dvije godine kasnije nastupao je kao predgrupa The Rolling Stonesima. Proboj na vrhove top lista na svim kontinentima ostvario je 1969. godine kada

u Zagrebu nas o ekuje sjajan repertoar, koji e biti presjek najboljih uradaka u Cockerovoj karijeri te e nam uživo po prvi put predstaviti svoj zadnji album gHard Knocks h.

Ulaznice za spektakl podijeljene su u sljede e kategorije - parter vip: 350 kn, parter sredina: 300 kn, parter: 250 kn, tribine: 280 kn, lože: 600 kn.

Kako je koncert sjede eg tipa, broj ulaznica je ograni en, a u prodaju je pušteno samo 8.100 ulaznica. Prodaja je po ela prošli tjedan na svim prodajnim mjestima sistema Eventim.

TOP 20 01. LOTAM BLUES MIROSLAV EVA I & ARDAŠ BLUES 02. TRAŽIM TE SONJA BAKI & TONY CETINSKI 03. ZAŠTO BIH TI REKLA TO NATALI DIZDAR 04. INDIJANSKA - DARKO RUNDEK TRIO 05. MOJE O I PUNE LJUBAVI NINA BADRI 06. GDJE EŠ TI, A GDJE U JA - TEŠKA INDUSTRIJA

Julianne Moore odabrana za ženu godine Slavna hollywoodska glumica ove je godine dobitnica laskave titule i nagrade “Hasty Pudding” za ženu godine, koju dodjeljuje najstarija ameri ka studentska kazališna trupa s Harvarda. Grupa studenata smatra da upravo Julianne Moore zaslužuje nagradu za ženu godine, zbog svoga gluma kog talenta i zato što je glumica izvanredna dometa. Prošle je godine tu nagradu osvojila

Anne Hathaway. Julianne Moore, osim u ilmovima, posebno se istaknula svojim radom u kazalištu, radu na nezavisnim ilmovima te kao spisateljica knjiga za djecu. Laskava nagrada glumici e biti uru ena u Bostonu, za nešto više od tjedan dana. Osim gluma kog talenta, pedesetogodišnja Julianne slovi i kao modna ikona te plijeni pažnju svojim speci i nim i osebujnim modnim stilom.

Bob Dylan piše još šest knjiga

09. POD PRSTIMA - QUASARR 10. TREN - DINO JELUSI

FORMULA 13 01. PYRO - KINGS OF LEON 03. ALL YOU NEED IS NOW DURAN DURAN 04. SUSPICIOUS MINDS - ELVIS PRESLEY 05. CHRISTMAS LIGHTS - COLDPLAY

TOP LISTA

06. HOLD MY HAND

Legendarni gitarist Slash otkrio je da su ga zvali producenti serije “Glee” u namjeri da epizodu posvete grupi Guns N’ Roses, ali on ih je odbio. - U trenutnom stanju industrije zabave pokušavam biti više optimisti an nego negativan jer je jako lako na stvari gledati negativno. Ali kod ‘Glee’ sam povukao crtu. ‘Glee’ je gori od ‘Grease’, a ‘Grease’ je dovoljno loš. (...) Zapravo, kad danas

pogledam i razmislim, izme u ‘High School Musicala’ i ‘Gleea’, ‘Grease’ je bio briljantan komad umjetnosti, rije i su kojima je obrazložio svoju odluku.

Slash, koji je trenutno na ameri koj turneji s Ozzyjem Osbourneom, suglasan je s rezultatima nedavne ankete po kojoj je Axl Rose izabran za najboljeg rock pjeva a svih vremena, unato tome što se oni danas privatno ne slažu.

George Lucas vjeruje da e 2012. biti smak svijeta svemirski brod u pri uvi. Bez obzira na to, siguran sam da e on i Spielberg na vrijeme poletjeti, dok emo svi mi ostali odletjeti, zaklju io je mladi glumac.

MICHAEL JACKSON feat. AKON

01. MICHAEL JACSKON - Hold My Hand

07. BETTER THAN TODAY

TOP LISTA DOMA IH 02. FLO-RIDA - Turn Around (5,4,3,2,1)

KYLIE MINOGUE

03. TAIO CRUZ

08. ROLLING IN THE DEEP - ADELE

Higher Ft. KYLIE MINOGUE

09. OVER THE LOVE

04. MOHOBI - Dirty Situa on FT. AKON

SKUNK ANANSIE

05. BLACK EYED PEAS - The Time

10. GRENADE

06. KE$HA

BRUNO MARS

We R Who We R 07. DIDDY DIRTY MONEY Coming Home Ft. SKYLAR GREY 08. PITBULL Hey Baby 09. NICOLE SCHERZINGER Poison 10. RIHANNA

Bob Dylan (69) namjerava napisati još dva nastavka svoje autobiogra ije “Kronike: Prvi dio”, objavljene 2004., koja je postala bestseler u SAD-u i koja je uz odli ne kritike provela 19 tjedana na prvom mjestu liste najprodavanijih knjiga New York Timesa.

U Hrvatskoj je prijevod te knjige izašao 2006. godine.

Tre a knjiga temeljit e se na popularnoj emisiji koju Dylan vodi na satelitskoj radio postaji “Sirius XM” i u njoj svira, pri a šale i recitira. Koje e biti teme ostalih triju knjiga, još nije poznato.

“Simon&Schuster” nije želio komentirati informaciju, pa su tako i detalji ugovora nepoznati.

Michel

Mirta

TJEDNI KALORIFER

prijatelja šmokljana koji baš ne e zašutjeti’, rekao je Rogen.

- Prvo sam si mislio da se Lucas šali, no, kako je razgovor tekao, shvatio sam da je u potpunosti ozbiljan. Tada sam pomislio: ako si ti stvarno George Lucas i vjeruješ da e Zemlja nestati 2012., nema šanse da si nisi izgradio svemirski brod.

Potom sam ga upitao mogu li s njim, no rekao je da nema

08. MOŽDA DOGODINE - PRLJAVO KAZALIŠTE

02. WHITE BLANK PAGE - MUMFORD & SONS

Slash odbio epizodu serije “Glee” o Gunsima

Na zabavi povodom ilma u kojem glumi, Seth Rogen imao je zanimljiv susret s redateljskim velikanima Georgeom Lucasom i Stevenom Spielbergom. - George Lucas sjeda do mene i 25 minuta sasvim ozbiljno i potpuno uživljeno pri a kako vjeruje da e svijet nestati 2012. godine. Za to vrijeme Steven Spielberg vrti o ima kao da kaže: ‘Ispri avam se zbog svog

07. UKRAST U TI SNOVE - CRVENA JABUKA

What’s My Name? Ft. DRAKE

25. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 39

40

Dobro je znati

mt

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

25. sije nja 2011.

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me imurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

PROGLAŠENI NAJBOLJI sportaši i ekipe akovca u prošloj godini

NASTAVLJENA odbojkaška Superliga

Laureati: Filip Ude, Tijana Tkal ec, RK Me imurje i ŽRK Zrinski – ml. kadetkinje U zgradi Scheir prošli tjedan održana je dodjela priznanja najboljim sportašima i ekipama Grada akovca za prošlu 2010. godinu. Najbolji u akovcu za prošlu godinu su: Filip Ude i Tijana Tkal ec (GU Marijan Zadravec Macan), rukometaši Me imurja i kadetski sastav rukometašica Zrinskog.

Filip Ude (GU Marijan Zadravec Macan) primio je priznanje kao najbolji sportaš za novi sjajan rezultat, osvojeno 5. mjesto na SP u gimnastici koje je održano u Roterdamu na konju s hvataljkama. Njegova klupska kolegica Tijana Tkal ec ponijela je priznanje kao najsportašica za jedan od najve ih uspjeha hrvatske gimnastike – osvajanja

Filip Ude

Tijana Tkal ec Svjetskog kupa u prošloj godini u preskoku.

RK Me imurje u prošloj sezoni Premier HRL osvojio je visoko etvrto mjesto i igrao europski Challenge kup i zasluženo su najbolja mom ad. Rukometašica ŽRK Zrinski akovec – mla e ka-

Davor Varga (RK Me imurje)

detkinje pak su postale državne prvakinje i najbolja su ženska ekipa.

Dodijeljena su i tri priznanja perspektivnim sportašima na podru ju Grada. Primili su ih Stela i Paula Posavec ŽRK Zrinski akovec, kadetske

reprezentativke Hrvatske; u najboljoj sedmorki PH, a posebno emocionalni trenutak kad je posmrtno u ime Marina Šuice (najbolji europski junior na Masters listi), tragi no preminulog mladog tenisa a priznanje primio njegov otac.

Dodijeljeno je i šest priznanja klubovima povodom obljetnica rada i djelovanja. Primili su ih: Nogometni klub akovec 90 godina djelovanja, Športski strelja ki klub akovec - 60 godina djelovanja, Stolnoteniski klub Mstc Nostro - 10 godina djelovanja, te Rukometni klub In ostar, KK Mladost Ivanovec i KK Me imurje Globetka - 10 godina djelovanja.

(D. Zrna, oto: Z. Vrzan)

Nominacije Najbolji sportaš: Filip Ude (gimnastika), Tomislav Pintari (atletika), Danijel Bra ko (atletika), Marin Šuica (tenis), Goran Cmre ak (streli arstvo, Krešimir Štrukelj (streli arstvo).

Najbolja sportašica. Tijana Tkal ec (gimnastika), Melani Kralji (atletika), Ivana Lisjak (tenis), Vanda Kipke (streli ar-

stvo), Marija Rojko (streli arstvo).

Najbolja mom ad: seniori RK Me imurje, seniori AK Me imurje, seniori SK Katarina Zrinski, badminton par BK Me imurje Vlahek/Hranilovi Najbolje ekipe: mla e kadetkinje ŽRK Zrinski, kadetkinje SK Katarina Zrinski.

ŽRK Zrinski

SKUPŠTINA Hrvatske atletske lige sjever

Dominacija me imurske atletike Skupština Hrvatske atletske lige sjever za 2010. godinu održana je po tradiciji u prostorijama atletskog kluba Dinamo-Zrinjevac na maksimirskom stadionu u Zagrebu. Osim analize atletske sezone u 2010. godini te planova i kalendara natjecanja u 2011. nagra eni su i najbolji pojedinci lige u protekloj godini.

Sveukupno drugo mjesto za AK Me imurje

Šest od ukupno deset nagrada za lanove AK Me imurje i Nedeliš e Statue atleti ara podijeljene su u ženskoj i muškoj konkurenciji te u pet starosnih kategorija, a lanovi atletskih klubova Me imurje i Nedeliš e ku i su ponijeli ak šest od ukupno deset nagrada. Za AK Me imurje ovu prestižnu nagradu osvojili su Filip Turk u kategoriji lima a koji je ostvario 6 pobjeda, Veronika Kova je bila najbolja u kategoriji mla ih kadetkinja sa 6 pobjeda, Lea Obadi najbolja je kadetkinja sa 5 pobjeda a Sanja Kozar i Kristijan Strahija najbolji su u kategorji seniorki sa 4 i seniora sa 5 pobjeda. Iz AK Nedeliš e nagra ena je Petra Špicar koja je u kategoriji lima ica bila

rina iz Nedeliš a je tre a kod seniorki.

Posebno priznanje za izniman doprinos u organizacijama natjecanja lige dodijeljeno je Željku Zguri u tajniku iz AK Varaždin.

Najbolji me imurski atleti ari u HALS-u 2010. godine šet puta na pobjedni kom postolju u skoku u dalj. Ostale nagrade otišle su u ruke Anje Šimun i iz AK Križevci koja je bila najbolja kod mla ih juniorki, Kristijan Vagner iz Bjelovara najbolji je mla i kadet, Mladostaš David Šaran i najbolji je kadet, a Tomislav Gašparlin iz Varaždina najbolji je mla i junior. Budu i da je Hrvatska atletska liga sjever najmasovnija i najja a liga u Hrvatskoj u kojoj se u prosjeku natje e preko petstotina atleti ara,

treba spomenuti i one koji su u ovoj rangirani me u prva tri, iako za to nisu bile posebno nagra eni. To su: lanice Nedeliš a Sara Sen ar i Maja Ferlin koje se nalaze na drugom i tre em mjestu u konkurenciji lima ica, Diana Pintari iz Nedeliš a na drugom je mjestu kod mla ih kadetkinja, lanovi Me imurja Leon Furdi i Sven Todorovi su drugi i tre i kod mla ih kadeta, Vlatka Sekirnik iz Nedeliš a je druga kod kadetkinja, a Horvat Kata-

Osim što su dominirali u pojedina noj konkurenciji lanovi AK Me imurje u 2010. godini nalaze se i pri samom vrhu u poretku 16 klubova lige.

Osvojeno je sveukupno drugo mjesto iza AK Dinamo Zrinjevac a po kategorijama ostvareno je nekoliko najviših plasmana: prvo mjesto osvojili su seniori, na drugom su lima ice, mla e kadetkinje, mla i kadeti, starije kadetkinje, stariji kadeti i seniorke, a na tre em mla e juniorke. U ukupnom poretku ženskih ekipa Me imurje je na 1. mjestu dok su muške ekipe na drugom. AK Nedeliš e najviši plasman je ostvario kod lima ica koje su na 1. mjestu, a mla e kadetkinje, starije kadetkinje i mla i juniori su na tre em mjestu. U ukupnom poretku Nedeliš e se nalazi na 6. mjestu. Tre i po snazi atletski klub u Me imurju, AK Mursko Središ e, tako er je bio sudionik lige a njegovi su lanovi sudjelovali uglavnom u konkurenciji lima a i lma ica gdje su zauzeli 11. odnosno 12. mjesto. (md)

Centrometal u nastavak sezone krenuo porazom Nakon skoro dva mjeseca odmora odbojkaši su nastavili s natjecanjem, a naš predstavnik u Superligi nije se dobro proveo u Sisku. is poraz od 3:0 (25:11, 27:25. 25:16) izgleda teži nego što u stvari jeste, jer je takav ishod bio za o ekiva . Siš ani su se naime nakon lošeg starta u prvenstvu poja ali, doveli su novog tehni ara i naporno radili na poboljšanju svoje igre. Rezulta takvog zaokreta bili su vidljivi i u Kupu, u kojem su bili bolji od Murse i Varaždina te na kraju završili na tre em mjestu u tom natjecanju.

Centrometal je u prvom i tre em setu bio dosta slabiji od svojih doma ina, no u drugom su gledatelji ipak vidjeli pravu odbojkašku borbu. Igralo se sve do 27. poena, koliko je Siš anima trebalo za drugi bod u utakmici, a takva je neizvjesna borba ispuhala Me imurce, koji se nisu mogli pra-

Sisak – Centrometal 3:0 (25:11, 27:25. 25:16) SD Brezovica, gledatelja 80. Suci: Miroslav Milinovi (ZG), Toni Bingula (ZG) Sisak: Boži evi , Komosar, Pavli , Vaku ac, Pavi i , Tepavac, Kostelac A., Granuli , Lepi , Alihodži , Kostelac F., Sofili Centrometal: Kova , Palinkaš, Pu a, David, Makarov, Vabec, Gotal, Harambaši , Todorovi , Posavec M., Posavec, T. Posavec, Petran

vo oduprije raspoloženim doma inima nakon toga.

Poraz nije nanio Cantrometalu veliku štetu, jer se i dalje nalaze na etvrtoj poziciji tablice sa 17 bodova, pet manje od tre eplasiranog Daruvara, ali i tri više od petoplasiranog Siska. U idu em kolu Centrometal je doma in posljednjoj Opa ji, koja u 10 kola još nije osvojila ni jedan bod te je uzela svega pet setova. Utakmica se u Atonu igra u subotu od 19 sa . (Ivana Strahija)

PRIPREME RK ME IMURJE

Popunjava se kadar, igraju kontrolne utakmice Proteklog tjedna RK Me imurje je odigralo dva pripremna susreta.

U prvom, protiv ma arskog prvoligaša, su izgubili, a u drugom, protiv slovenskog drugoligaša, su upisali pobjedu.

Ma arski prvoligaš Csurgoi KK, trenutno sedmi na tablici Budapest Bank Ferfi Lige, u tre em je po redu odigranom prijateljskom ogledu u pripremnom razdoblju Me imurcima nanio prvi poraz. Ma ari su imali minimalnu prednost sve do sredine prvog poluvremena, kad se odvajaju prvi puta na +2 (7:9). U 22. minuti došli su gosti i do +5 (11:16), nakon serije od etiri gola, autora Pavlovi a, Ci re i Missa. Završnica poluvremena me utim pripada doma inima, koji u dvije minute smanjuju razliku na podnošljivijih -2, uz golove uži a i Deli a.

U drugom dijelu utakmice opet se igra gol za gol, a desetak minuta do kraja Me imurci izjedna uju nakon štos u Je ti i Deli povezali dva pogotka (24:24). Gosti iz Ma arske brzo se me utim vra aju u prednost, koju su znali zadržati do kraja susreta. Možda je rezultat mogao biti izjedna en, da je Herman uspio oploditi Kova evi evu obranu.

U susretu u Sloveniji, kod ekipe kojoj je cilj ostanak u 1. B slovenskoj ligi, Me imurci su odmah poveli, te ubrzo imali +4 (3:7). U jednakom tonu se utakmica i nastavlja, a Me imurci pove avaju razliku na +5 (8:13). No, do kraja prvih 30 minuta uspjeli su doma ini u i u niz od 7-2 (Špindler, Ivan i i Horvat) te izjedna iti kod 15:15, a Me imurje ide na odmor u plusu zahvaljuju i golovima Paponje.

Po etkom drugog poluvremena Slovenci su uspjeli okrenuti rezultat (20:18), no nisu imali dovoljno snage da bi zadržali Me imurce u minusu dulje vrijeme. Nakon 45. minute po inje zamjetni pad koncentracije u doma im redovima, redaju se pogreške, a njih je sastav iz akovca znao iskoristiti za svoju pobjedu.

Ani : Svaki igra ima priliku da se nametne No, rezultati u ovom pripremnom razdoblju nisu najvažniji, ponovit e trener Me imurja Željko Ani : “Zadovoljan sam dosadašnjim tijekom priprema, a u utakmicama mi je glavni cilj bio da svatko dobije minutažu. To smo i ostvarili, osim Nemanje Malovi a, koji je dan prije susreta sa Slovencima dobio udarac u butni miši i nije mogao igrati. No, u tjednu pred nama igramo dvije jake utakmice, gdje emo po eti sa slaganjem igre.”

Novost u redovima Me imurja je Ivica Zubac, 36-godišnji lijevi vanjski, koji je u utakmici protiv Velike Nedelje postigao etiri gola: “Htio sam ga odmah uklju iti u igru, iako nije još dovoljno s nama da bi znao naše kombinacije. Ipak, mislim da e kao iskusni igra biti prava protuteža mladosti koju imamo u ekipi”, rekao je trener Ani .

Zubac živi u Labinu, igrao je za Metkovi , Sisak i Karlovac, ali u polusezoni koja je završila nije bio lan ni jedne ekipe, ve je trenirao s labinskim Rudarom. Ani je komentirao: “Jasno je da se kod njega osje a fizi ka nespremnost, jer se nitko ne može sam pripremiti jednako dobro kako je to u klubu, ali smatram da e nam dobro do i. Visok je, dobar šuter, i cilj mi je da igra po 10-15 minuta u poluvremenu.”

U utorak Me imurci u 19 sati u dvorani GŠ-a ugoš uju Maribor, a u petak Ormož, tako er u 19 sati.

Odgo ena klupska skupština Iz kluba još vijesti da najavljena sjednica Skupštine nije održana, uz objašnjenje da dijelu lanova Uprave termin nije odgovarao. Novi datum još nije odre en, a da podsjetimo, na skupštini je trebalo u Upravni odbor Kluba postaviti nove lanove, kao zamjenu za one koji su otišli.

(Ivana Strahija)

25. sije nja 2011.

TENIS

ITF CHALLENGER u Francuskoj

Lisjak do etvrtfinala na otvaranju sezone Najbolja me imurska tenisa ica Ivana Lisjak koja je prošlu godinu završila na 240. mjestu WTA liste najboljih tenisa ica svijeta krenula je u novu sezonu na ITF challengeru vrijednom 25,000 $ u francuskom Andrezieux-Boutheon. Stigla je prili no uvjerljivo do etvrt inala i onda na isti na in, izgubila mogu nost daljnjeg ostanka u turniru. Od nje je bolja bila kasnija pobjednica 20. godišnja njema ka igra ica, ina e 192. tenisa ica svijeta Mona Barthel.

Mlada Nijemica bila je bolja od Lisjak u dva seta 6:3, 6:3. U prva dva odigrana me a Ivana je sredila u dva seta Talijanku Remondinu 6:3, 6:0, a nakon toga Poljakinju Martu Domachowsku koja ina e pamti puno bolje dane u karijeri od aktualnih. Nju je Lisjak sredila na brzinu: 6:3, 6:2.

Me utim, protiv Barthel nije išlo. Da je Nijemica trenuta no u boljoj formi od naše tenisa ice govori i podatak da je otišla do kraja turnira, a jedini set izgubila u inalu od Vogt.

Ve sljede i dan u subotu, Lisjak je zaigrala u kvali ikacijama prili no jakog challengera tako er u Francuskoj u Grenobleu, koji se igra za isti nagradni fond. Uspješna je bila u prvom kolu i bez problema svladala doma u kvali ikanticu s pozivnicom Ficheux 6:2, 6:0. O ekuje se da pro e u glavni turnir i pokuša ako ništa drugo barem ponoviti rezultat iz prošlog tjedna. (dz)

AKOVE KI PLIVA KI KLUB najbolji na pliva kom natjecanju u Radencima

Osvojene 24 medalje akove ki pliva ki klub u ekipnom poretku na pliva kom natjecanju u Radencima zauzeo je prvo mjesto s 24 osvojene medalje, od ega je ak 13 bilo zlatnog sjaja.

Za PK su plivali Luka Cigler, Jasmina Vu ko, Lovro Tkal ec, Luka Dodlek, Nelly Lisjak, Andreja Štampar, Vlatko Dolenec, Jurica Horvat, Martin Dodlek, Niko Novak i Kaja Sabol. Pliva e je vodio trener Goran Kolari , prof.

Na natjecanju su sudjelovali klubovi Branik Maribor, PK Lafarge Trbovlje, Neptun Celje, Celulozar Krško, Plavalno društvo Maribor, PK zdraviliš e Radenci, Pk Fužinar i akove ki pliva ki klub.

U kategoriji C – pliva ice ro ene 1998. i starije Nelly Lisjak osvojila je 1. mjesta u disciplini 100 m leptir i disciplini 50 m leptir, dok joj je u disciplini 200 m slobodno pripalo 3. mjesto. U istoj kategoriji Jasmina Vu ko osvojila je 2. mjesta u disciplini 100 m slobodno i disciplini 100 m prsno.

U kategoriji C – pliva i ro eni 1996. i stariji Luki Cigleru pripalo je 2. mjesto u disciplini 100 m le no i 3. mjesto u disciplini 50 m prsno.

akove ki pliva ki klub u ekipnom poretku zauzeo je prvo mjesto s 24 osvojene medalje U kategoriji B – pliva i ro eni 1997. i 1998. Luka Dodlek osvojio je etiri 1. mjesta, u disciplinama 100 m leptir, 100 m prsno, 50 m prsno i 50 m leptir. U istoj kategoriji Lovri Tkal ecu pripalo je 2. mjesto u disciplini 50 m slobodno te disciplini 100 m prsno, ali i 3. mjesto u disciplini 50 m leptir.

U kategoriji C – pliva ice ro ene 2001. i mla e Kaji Sabol pripale su etiri zlatne me-

dalje, i to u disciplinama 100 m le no, 100 m slobodno, 100 m leptir i 50 m le no.

U kategoriji C – pliva i ro eni 1999. i mla i Martin Dodlek osvojio je tri prva mjesta u disciplinama 100 m leptir, 50 m slobodno i 50 m leptir. Jurici Horvatu u istoj kategoriji pripalo je 2. mjesto u disciplini 50 m slobodno, dok je Vlatko Dolenec osvojio srebrne medalje u disciplinama 50 m leptir i 100 m le no.

KUGLANJE

PRVA HRVATSKA kugla ka liga

Poraz Željezni ara u Osijeku Na prvom gostovanju u drugom dijelu prvenstvene sezone I. hrvatske kugla ke lige akove ki Željezni ar nije uspio napraviti ništa više, nego izboriti što asniji poraz u Osijeku protiv doma eg Osijek Konikoma.

Poraženi su od doma ina rezultatom 6:2. Najbolji pojedinac bio je Ivica Pun ikar sa 609 srušenih unjeva. I ostatak sastava odigrao je solidnu predstavu, ali to nije bilo dovoljno da se izvu e nešto više od poraza.

Nakon 13 odigranih kola Željezni ar je i dalje vrsto na za elju tablice sa samo osvojena 2 boda, a budu i da je najbliži konkurent odmakao za nekoliko bodova, teško je o ekivati u nastavku prvenstva da se može izboriti opstanak. Ostala je samo nada i pokušaj da se osvoji što više bodova do kraja prvenstva. (dz)

25. sije nja 2011.

PRIPREME NK Me imurje

Zbog financijske krize oslonac na mla e doma e snage Puno mladosti i doma ih igra a Me imurje e krenuti u nastavak sezone, a ak bi osam igra a trebalo biti s ovog podru ja. To su svakako dobre vijesti, ali i odgovor na dugogodišnje zahtjeve da se u me imurskom dresu gledaju doma i momci. Tome je dakako doprinio rad Škole nogometa Me imurje – akovec, koja ima kadete i juniore u 1. HNL ove sezone, a ak deset juniora e sa seniorima Me imurja odraditi pripreme. “To je jako pozitivna stvar za njih, iako e nam nedostajati u juniorskom kadru. No, kako ionako nemamo ne znam kakve rezultate u 1. HNL, mo i emo njihova mjesta nadopuniti ostalim igra ima, imamo ih dovoljno”, kazao je predsjednik Škole Dean Pani .

“Morali smo jednostavno presje i, pa makar i pod cijenu rezultata, dovo enje nekakvih igra a izvana, koji jedino što traže jesu pla e i bolji klub u kojeg e oti i.

Mislim da je ovo pravi potez. Iako to ‘93. godište nije u Prvoj ligi juniora napravilo rezultat, individualna kvaliteta je vidljiva i nadam se od nekolicine napraviti prvotimce Me imurja”, rekao je trener Me imurja Miljenko Dove er.

Dove er o ekuje da e od desetorice nakon priprema ekipi priklju iti barem trojicu, a uz dvojac Petak – Leva i , koji je ve odradio jesen s Me imurjem, bit e to pravo pomla ivanje ekipe.

Mladi momci dakako ne mogu

Ništa od dolaska Jageca Nije se ostvario najavljivani dolazak Jageca iz Nedeliš a, što je Dove er komentirao: “Malo smo ga previše reklamirali, a on je eskivirao pregovore, iako ak financijska strana dogovora nije bila upitna. Vjerojatno se prestrašio obaveza, jer se ovdje radi na pro esionalnoj razini. No, time je pokazao što misli o sebi.”

Juniori Nogometne škole koji treniraju sa seniorima NK Me imurje: David Antonovi (Strahoninec), Filip Petak (Domašinec), Luka Jakši (Domašinec), Dario Vadlja (Hodošan), Deni Kova i (Palinovec), Nikola Barat (Novo Selo Rok), David Šoštari (Šenkovec), Luka Bobi anec (Sivica), Manuel Mar ec (Nedeliš e), Ivan Makar (Belica), Luka Tizaj (Držimurec-Strelec) o ekivati veliku minutažu: “Siguran sam da e svakom od njih biti u interesu da se izbore za poziciju.

No, važno je i to da se utakmice juniora i seniora ne poklapaju, pa e mo i odigrati i za juniore ako nama u tom trenu ne budu trebali”, kazao je Dove er.

I ove je zime iz Kluba otišlo mnogo igra a, sve redom oni ‘izvana’: Celiš ak, Grgi , Jurin, Nem i , Jel i , Danki , Košti i Kova , a i doma i Se an zatražio je papire. Popis igra a koje Do-

ve er ima na pripremama dakle jest: Sunteši , Kokot, Bešeni , Božak, Juki , Vitas, Pintari , D. Bobi anec, Leva i , Andre, Vuka, Vugrinec, Petak, Garba, Kova i , Antonovi , Barat, Tizaj, Vadlja, Mar ec, Makar, L. Bobi anec, Šoštari , Jakši , D. Antonovi .

Vuka može oti i, ali samo uz dogovor s klubom Vuka je, iako mnogi mediji pišu druk ije, siguran u svoj

ostanak u Me imurju: “Nama je kompliment to što ga se smješta u Osijek, no ukoliko ga ta ekipa želi, morat e pregovarati s nama, jer on ima valjani ugovor”, kaže Dove er. Spomenuo je trener, kao posebni slu aj, Jambruši a, koji se ne pojavljuje na treninzima i ima spor s klupskom Upravom zbog financija: “Ja vjerujem da e se on uspjeti dogovoriti s klubom, a ako tome ne bude tako, onda emo trebati jednog napada a. K tome bi nam

dobro došao jedan kvalitetni vezni igra .”

Pozicija na kojoj je trebao igrati Jagec, zadnjeg veznog, ne e biti nepopunjena, iako bi Jagec svakako doprinio svojim iskustvom: “Tu je iznimno talentirani Denis Bobi anec, koji je nakon operacije i rehabilitacije u punom pogonu, kao i samozatajni Tomica Leva i te Petak, koji može igrati i na poziciji stopera.” Što se pristiglih igra a ti e, tu su dvojica na posudbi iz Va-

ZAVRŠENO peto izdanje Novogodišnjeg malonogometnog turnira u organizaciji Udruge mladih Op ine M. Subotica

Pobjednik Domino bar Grandy U nedjelju je u športskoj dvorani OŠ Tomaša Gori anca u Maloj Subotici završen 5. po redu novogodišnji malonogometni turnir koji je i ove godine uspješno organizirala Udruga mladih Op ine Mala Subotica. U konkurenciji 32 mom adi pobjednik je mom ad Domino bar Grandy iz Palovca koja je u finalnoj utakmici bila bolja od prošlogodišnjeg pobjednika mom adi Svježa jaja Vuk iz ehovca. Najboljim igra em turnira proglašen je Zoran Lukave ki, a vratarem Danijel Mar ec obojica iz pobjedni ke mom adi. Santino Debelec iz mom adi Auto Škole Start Mala Subotica je sa 9 postignutih zgoditaka najbolji strijelac turnira. Pobjedniku je uz pehar pripala i nov ana nagrada u iznosu od pet tisu a kuna. Glavni pokrovitelj turnira bila je Op ina Mala Subotica ispred koje je na elnik op ine Vladimir Domjani nagra enima uru io pehare i nov ane nagrade. Na turniru su vrlo dobro sudili Igor Križari , Borut Križari , Božidar Kolari i Darko Jambrovi . (Foto: Denis Posavec)

Svježa jaja stigla su do finala

Nagrade ekipa i najboljim pojedincima (na slici najbolji vratar turnira – Mar ec) predao je op inski na elnik V. Domjani

Pobjednik turnira Domino bar Grandy REZULTATI: osmina-finala: MIP Weyland (Hlapi ina) – Klesarstvo Bratkovi Zeitgeist (Mihovljan) 2-2 (4-5) 6 m, Auto škola Start (Mala Subotica) – Pizzeria Šut (Nedeliš e) 5-2, Kavana Kocka (Mala Subotica) – Šte ulj MS (Puš ine) 6-0, Domino bar Grandy (Palovec) – MNK Fenix (Podturen) 3-0, TSG ( akovec) – HEMP (Hemuševec) 4-1, CB Max (Orehovica) – Ba varija Srnec (Nedeliš e) 0-2,Pizzeria Fat boy (Prelog) – Svježa jaja Vuk ( ehovec) 2-10, CB Petica (Mala Subotica)

– Young boys (Palovec) 6-3; etvrtfinale: Klesarstvo Bratkovi Zeitgeist ( akovec) – Auto škola Start (Mala Subotica) 2-1, Kavana Kocka (Mala Subotica) – Domino bar Grandy (Palovec) 2-3, TSG ( akovec) – Baèvarija Srnec (Nedeliš e) 3-2, Svježa jaja Vuk (Èehovec) – CB Petica (Mala Subotica) 2-1; polufinale: Domino bar Grandy (Palovec) – Klesarstvo Bratkoviæ Zeitgeist ( akovec) 4-2, Svježa jaja Vuk ( ehovec) – CB Petica (Mala Subotica) 3-3 (9-8) 6 m.

FINALE Domino bar Grandy Svježa jaja Vuk 2:1 Suci: Kolari i Jambrovi . Strijelci: Lukaveèki i Herceg za Domino bar Grandy, a Habuš za Svježa jaja Vuk. Domino bar Grandy: Mar ec, Cirkven i , Makar, Žuli , Gorupi , Domini , Mati , Pla tak, Šte ulj, Herceg, Lukave ki i Ister.

Svježa jaja Vuk: Malek, Markaè, Habuš, Radikovi , Lon ari , Vuk, Antolek i Begovi .

raždina, Kokot i Sunteši , a taj je podatak kona no dokaz po etka suradnje s varaždinskim prvoligašem: “Trebala bi ta suradnja biti i ve a, posebno sada kad smo mi u 2. HNL i tako idealni pogon za kaljenje mladih igra a koji još nisu za prvoligaško nadmetanje”, kaže Dove er.

Ekipa redi dvaput dnevno, a u pripremi su za sad tri utakmice, 25. sije nja s Podravinom u Ludbregu te 1. velja e s Nedeliš em i 2. velja e s Na tom iz Lendave, a te bi utakmice kao doma in Me imurje moglo odraditi i u Varaždinu ukoliko u akovcu uvjeti za igru budu neprimjereni. Dove er se tako er nada odvesti igra e na pripreme u Medulin od 4. velja e, ukoliko se za to na e novca. Ukupno je trener isplanirao deset pripremnih utakmica i 40 treninga.

(Ivana Strahija)

KUP GRADA PRELOGA u malom nogometu

U polufinalu: Naprijed, ukovec 77, Trnava i Mladost U Prelogu se i ove godine, u organizaciji Zajednice sportskih udruga Grada Preloga, igra Kup Grada Preloga u malom nogometu. Nastupa sedam registriranih klubova s podru ja Preloga (Mladost, Naprijed, Draškovec, ukovec 77, Galeb, Otok, SK –a) te kao gosti nogometaši Trnave iz Gori ana. Ovog su se vikenda igrale utakmica po skupinama. Polufinala su izborile klubovi iz Cirkovljana i ukovca u skupini A, te ekipe iz Gori ana i Preloga iz skupine B. Svaka ekipa koja je ušla u polufinale izgubila je samo po jednu utakmicu u skupini.

Utakmice za poredak igraju se sljede vikenda, u subotu i nedjelju. Polufinalne utakmice zapo inju u subotu u 17.30 h, dok je finale na rasporedu u nedjelju u 17.50 h.

Posljednjeg dana turnira ulaz e biti simboli an nov ani prilog, a sav skupljeni prihod biti e upla en u humanitarne svrhe. (žs)

25. sije nja 2011.

KOŠARKA A 2 LIGA SJEVER

B LIGA SJEVER

Doma i poraz Globetke!

U 9. kolu B lige od naši klubova na parketu je boravilo samo Me imurje Globetka koje je upisalo poraz od preporo ene Koprivnice. (bh) Me imurje Globetka – Koprivnica 63:81 (11:21, 21:21, 18:21, 13:18)

ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 3, Ben ik 6, Škoda,

TABLICA 1. Koprivnica

9 7 2 16/+120

2. Gra ar

8 5 3 13/+25

3. ME IM. GLOBETKA 9 4 5 13/+8 4. PRELOG

8 5 3 13/-11

5. Lepoglava

8 0 8 8/-143

Serdarevi 15, Gomzi 11, Leva i 2, Franji , Belovi 4, Lepen 10, Miko 10, Dolovski 2. Trener Škoda.

JUNIORSKA LIGA regije sjever, skupina A

Prva pobjeda akovca! akovec je na po etku sezone «na papiru» izgledao prili no dobro, važio je ako ne za glavnog, a ono bar pritajenog avorita, no osipao im se igra ki kadar, zaredali porazi, zavladala apatija. Pobjedom nad Dubrav anom u ovom kolu juniori akovca e se vjerojatno napuniti samopouzdanjem i motivom za bolje sutra. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA akovec – Dubrav an 65:54 AKOVEC: Prprovi 20, Pe ari , Baruk i 9, Markulija 6, Glavina 27, Žuna 3. Trener Vehtersbah Mario.

DUBRAV AN: Lukša 8, Fabi , Štefi , Rai 2, Blažeka 8, Orehovec L. 8, Matulin 5, Ribi 2, Kranjec,

Rusak 14, Balog 4, Orehovec R. 3.

Trener Me imurec Donji Kraljevec – Me imurje 69:100 DONJI KRALJEVEC: Dopu 3, Sinkovi 4, Vadlja 3, Me imurec 10, Budiša 4, Ivanovi J. 2, Vuk 2, Švenda 4, Taradi 13, Pa an 4, Ivanovi D. 20. Trener Horvat ME IMURJE: Jeleni 13, Mavrek 26, Vuruši 18, Miko 16, Gašpari 4, Žvorc 7, Jambrovi 4, Lepen 8, Kapelari, Kocijan 3, Kanižaj 1. Trener aji

TABLICA

Odli an Rudar!

U 13.kolu A 2 lige susreli su se me usobno dvije me imurske mom adi – najbolja (Me imurje) i najslabije plasirana od triju naših(Rudar Cimper). O ekivala se «laganini tekma» na 40-50 razlike, no gosti iz M. Središ a nisu tako mislili, željeli su skupo prodati svoju kožu. Na ruku im je išlo i neigranje dva bitna, da ne pišemo najbitnija košarkaša Me imurja – Maria Novaka Medija (bolest) i Gorana Fodora (ozljeda). Svaku je etvrtinu Me imur-

je dobilo, na kraju su pobijedili s 19 koševa razlike, no morali su se dobro oznojiti. U pobjedni koj mom adi pove anu minutažu je odli no iskoristio Saša Golubi zabivši 19 poena, dok je naju inkovitiji «komarac» bio play Varga s 18 zabijenih koševa. akovec je u ovom kolu bio slobodan, a u idu em kolu u mogu e zanimljivoj utakmici kod ku e igra protiv susjeda iz Varaždina. Rudar je slobodan, a Me imurje gostuje u Bjelovaru. (bh)

KADETSKA LIGA regije sjever, skupina A

9 9 9 8 9 6 10 5 10 2 10 2 9 1

0 1 3 5 8 8 8

18/+285 17/+180 15/+157 14/-62 12/-133 12/-233 10/-194

ME IMURJE: Jeleni , Mavrek 6, Novak Marek 12, Vugrinec 8, Zaspan 13, Krištofi , Goleš 13, Vuruši 2, Golubi 19. Trener Šopar RUDAR CIMPER: Varga 18, Brodar, Kralji 6, Lesar, Korbelj, Radikovi 5, Cilar, Bedi 3, Dodlek 6, Tkalec 5, Bogdan 8, Srnec 3.

Trener Damjanovi Mladost – Bjelovar 82:91

12 11 12 12 11 12 12 12 12 12 12 9 9

11 11 9 7 6 5 5 4 3 3 1 2 0

1 0 3 5 5 7 7 8 9 9 11 7 9

23/+433 22/+268 21/+105 19/+123 17/+72 17/-55 17/-66 16/-112 15/-215 15/-282 13/-271 11/-282 9/-450

Petar Zrinski – Podravac 83:98 Prigorje financije – Ivan ica 103:51 Vindija – Radnik 93:62

C LIGA

Slavlje Mladosti u Varaždinu! Dubrav an “poderao” susjeda!

Od tri utakmice ovoga vikenda u ligi za 16-godišnjake, jedina koja nije završila «100 razlike» je bila utakmica u Varaždinu, gdje je slavila Mladost Ivanovec i tom pobjedom na neki na in zacementirala drugu poziciju, odmah iza neprikosnovenoga Me imurja. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

Vindija – Mladost Ivanovec 30:40

MLADOST IVANOVEC: Hamer, Kameni , Vu aj 10, Šajnovi , Anderlin, Kranj ec 11, Bjelobrk 11, Varga K, Varga L, Jan ec 8, Dove er. Trener Blažeka Ivan ica – Me imurje II 41:105

ME IMURJE II: Hamer 9, Žižek, Svaty 30, Sabol 1, Glumac 18, Borkovi , Vojkovi 6, Baksa 1, Kapelari 25, Lesar, Keresteš 9, Zorkovi 6.

Trener Novak

TABLICA

TABLICA 1. Me imurje 2. Vindija 3. Donji Kraljevec 4. Dubrav an/-1 5. Mladost Ivanovec 6. Rudar Cimper 7. akovec

Me imurje – Rudar Cimper 73:54 (20:16, 17:14, 17:10, 19:14)

1. Prigorje nancije 2. ME IMURJE 3. Podravac 4. Petar Zrinski 5. AKOVEC 6. Vindija 7. Ivan ica 8. Radnik 9. Mladost ( ) 10. RUDAR CIMPER 11. Bjelovar 12. Dubrav an 13. Prelog

Donji Kraljevec – Prelog 110:32

DONJI KRALJEVEC: Budiša, Me imurec 25, Ruži 4, Švenda 12, Sinkovi 24, Mesari 9, Ivanovi S. 16, Pa an 20. Trener Horvat PRELOG: Balent 2, Beli , Vargek 4, Hoblaj 14, Podvezanec 6, Soka 6, Švenda. Trener Krha M.

1. Me imurje 2. Mladost Ivanovec 3. Donji Kraljevec 4. Vindija 5. Me imurje II 6. Ivan ica 7. Prelog 8. Rudar Cimper 9. akovec/-5

8 8 8 8 8 8 8 8 8

8 7 6 5 4 3 2 1 0

0 1 2 3 4 5 6 7 8

16/+485 15/+293 14/+177 13/+57 12/+129 11/-133 10/-365 9/-280 3/-389

U 10. kolu najniže lige u donjome imurskom derbiju je Dubrav an sa 44 koša razlike ispratio susjede iz Kotoribe. U drugoj utakmici kola je Mladost iz Ivanovca «kod ku e» u dvorani Druge osnovne škole u akovcu « astila bodovima» Nedeliš e. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

2, Zvošec V., Pla ko 3, Ujlaki 1, Podgorelec 4, Seli anec 4. Trener Ujlaki Mladost Ivanovec- Nedeliš e 53:73 MLADOST IVANOVEC: Vuruši 9, Mihoci 3, Drk 12, Vugrinec 12, Kranj ec R. 3, Hanžekovi 8, Vu aj 6. Trener Gašparlin NEDELIŠ E: Gospo i 24, Bašek, Šegovi N. 8, Šegovi I. 16, Ganzer 8, Posedi, Pintari 2, Posavec 6, Kocijan, Marciuš 4, Štrukelj, Posel 5, Gašparac. Trener Kova i

Dubrav an – Kotoriba 84:40

TABLICA DUBRAV AN: Varga 10, Lukša D.13, Rai 4, Haramija, Lukša R. 10, Rusak, Me imurec 22, Blažeka 7, Fabi 2, Ribi , Štefi 16. Trener Me imurec KOTORIBA: Radmani 1, Borovi 3, Habuš, Zvošec A. 20, Sušec 2, Fuš H.

1. Dubrav an 8 2. Kotoriba 8 3. Nedeliš e 8 4. Donji Kraljevec 8 5. Mladost Ivanovec/-1 8

7 4 3 3 3

1 4 5 5 5

15/+121 12/-60 11/+21 11/-44 10/-38

STOLNI TENIS POZIVNI TURNIR za mla e kadete

PRVENSTVO ME IMURJA odigrano je u kotoripskoj dvorani

Solidan nastup me imurskih predstavnika

Najviše naslova kod muških za igra e MSTC-a, a kod igra ica potpuna dominacija Šenkovca

Proteklu subotu i nedjelju odigran je 2. pozivni turnir 1. grupe za mla e kadete na kojem su me usobno snage odmjerili dvanaest najboljih mla ih kadeta Hrvatske u organizaciji STK Igea-e Varaždin. Nastupila su i tri me imurska predstavnika. lanovi MSTC akovca, Karlo Jambor i Ivan Lovrek postigli su o ekivano solidne rezultate. Karlo je zauzeo sedmo mjesto, s pet pobjeda i šest

poraza. Napomenimo da je bio bolji od klupskog kolege Ivana 3/1, te predstavnika Šenkovca, Benjamina Podkrajca 3/2. Ivan Lovrek bio je deseti sa samo tri pobjede od odigranih jedanaest susreta, a Šenkov anin Benjamin Podkrajac zauzeo je osmu poziciju. Pobjedink turnira bio doma i predstavnik, Matija Hrelec koji je upisao devet pobjeda i dva poraza.

(Igor Tkalec)

- Seniorski prvak Me imurja osvojio je Nino Bujan igra Mihovljana, a najbolja seniorka je Anja Novak iz Šenkovca STK Kos Kotoriba i Me imurski stolnoteniski savez u sportskoj dvorani u Kotoribi organizirali su Prvenstvom Me imurja u svim kategorijama. Bio je to kao i uvijek pravi praznik stolnog tenisa.

Na s t upi lo je v i še 150 stolnotenisa (ic)a u deset uzrasnih kategorija. Kao i uvijek najve a pri a je prestižni naslov seniorskog pobjednika, najboljeg stolnotenisa a i stolnotenisa ice Me imurske županije. Tako je seniorski prvak Me imurja i najbrojnijoj konkurenciji (igralo je ak 80 igra a) postao Nino Bujan (Mihovljan), dok je me u seniorkama pobjedu odnijela Anja Novak (Šenkovec). Anja Novak još uvijek juniorka osvojila je dvostruku titulu, jer je uzela naslov pobjednici i u juniorskoj konkurenciji. Ve ranije zbog poklapanja turnira odigran je kadetski dio turnira u Šenkovcu, a pobjedu je odnio Kristian Lipi , koji je odli no odigrao i juniorski dio turnira u Kotoribi,

gdje je tek u finalu zaustavljen od Damjana koji igra za varaždinski Željezni ar i akove ki MSTC. lanice STK Šenkovec pokorile su ostatak ženske konkurencije jer su uzele svih pet naslova prvaka, dok je kod muških najviše naslova otišlo u ruke igra ima MSTC-a.

Organizacija turnira bila je na visokom nivou. (a ) Rezultati: seniori: etvrtfinale: Matija Bari (Šenkovec) - Božidar Krnjoul (Šenkovec) 3:0, Boris Preksavec (SC RR Starr Varaždin) - Nikola Mikac (Mihovljan) 3:1, Goran Bali (Šenkovec) - Kristijan Kova i (Katex) 3:1, Nino Bujan (Mihovljan) - Nikola Magdaleni (MSTC akovec) 3:1; polufinale: Bari - Preksavec 3:1, Bujan - Bali 3:2, finale: Nino Bujan Matija Bari 3:1 (11, -5, 6, 10); seniorke: etvrtfinale: Bojana Kolari (Mihovljan) - ur a Zver (Mihovljan) 3:1, Nedeljka Mun ar (Draškovec) - Tatjana

Toplek (Šenkovec) 3:1, Kaja Popovi (MSTC akovec) - Vesna Wrana (Mihovljan) 3:0, Anja Novak (Šenkovec - Maja Pavlekovi (Šenkovec) 3:1; polufinale: Mun ar - Kolari 3:0, Novak - Popovi 3:0; finale: Anja Novak - Nedeljka Mun ar 3:0 (6, 7, 5); juniori: polufinale: Bruno Damjan (Željezni ar, MSTC Nostro)- Davor Vidovi (Hodošan) 3:0, Kristian Lipi (Šenkovec) - Marin Korent (Šenkovec) 3:0; finale: Bruno Damjan - Kristian Lipi 3:1; juniorke: polufinale: Anja Novak (Šenkovec) - Anja Toplek (Šenkovec) 3:0, Ema Toplek (Šenkovec) - Dora Cividini (Mihovljan) 3:1; finale: Anja Novak - Ema Toplek 3:1; kadeti: (odigrano u Šenkovcu): polufinale: Kristian Lipi (Šenkovec) – Benjamin Podkrajac (Šenkovec) 3:1, Karlo Jambor (MSTC) – Filip Pani (MSTC) 3:2, finale: Lipi – Jambor 3:0; kadetkinje: Petra Vugrinec (Šenkovec) - Dora Cividini (Mihovljan) 0:3, Marta Cividini (Mihovljan) - Ema Toplek (Šenkovec) 0:3, Vugrinec

- Toplek 0:3, M. Cividini - D. Cividini 2:3, Vugrinec - M. Cividini 0:3, Toplek - D. Cividini 3:1.

Poredak: 1. Ema Toplek 3/0, 2.

Dora Cividini 2/1, 3. Marta Cividini 1/2, 4. Petra Vugrinec 0/3; mla i kadeti: polufinale: Benjamin Podkrajac (Šenkovec)Ivan Lovrek (MSTC) 3:2, Karlo Jambor (MSTC) – Danko Horvat (Šenkovec) 3:0; finale: Karlo Jambor - Benjamin Podkrajac 3:0. mla e kadetkinje: polufinale: Petra Vugrinec (Šenkovec) - Nikolina Zrna (Hodošan) 3:0, Julija Švec (Hodošan) - Nikolina Jur ec (Hodošan) 3:0; finale: Petra Vugrinec - Julija Švec 3:0; najmla i kadeti: polufinale: Marko Lovrek (MSTC) – Filip Lajtman (Mihovljan) 3:0, Jan Zrna (Šenkovec) - Matija Zadravec (Šenkovec) 3:0; finale: Marko Lovrek - Jan Zrna 3:0; najmla e kadetkinje: polufinale: Hana Zadravec (Šenkovec) bb, Klara Hodak (Kos-Kotoriba) Nika Lukša (Kos-Kotoriba) 3:0; finale: Hana Zadravec - Klara Hodak 3:1.

25. sije nja 2011.

SKUPŠTINA ŠRD Klen-Vigma Sveta Marija

GODIŠNJI SKUP ŠRD Mrena D. Vidovec

Godina iz snova U prostorijama Vatrogasnog doma u Svetoj Mariji lanovi ŠRD-a Klen održali su svoju 34. godišnju skupštinu. Najve i natjecateljski uspjeh je osvajanje drugog mjesta Klen Vigme u Drugoj ligi što ih je ponovno vratilo me u najbolje hrvatske ribi e.

Taj rezultat ostvarili su lanovi ekipe Božidar Blažin i , Igor Mihalac, Darko Kolari , Dragutin Peter, Mihael Pongrac i kapetan Dragutin Kedmenec. Odli ne rezultate postižu i mla e kategorije. Juniorke su na završnici kupa HŠRS-a osvojile prvo mjesto, kadeti su bili peti, dok su kadetkinje

Klena bile najbolje. U državnoj ligi U-18 njihov natjecatelj Dominik Peter osvojio je peto mjesto ime je postao lan reprezentacije u toj kategoriji.

Sjajni Kralji na SP-u U lovu pastrve varalicom Danijel Kralji osvojio je etvrto mjesto u ligi te je kao lan hrvatske reprezentacije sudjelovao na svjetskom prvenstvu gdje je bio najbolji u našoj reprezentaciji osvojivši 11. mjesto. U baca kim disciplinama na kupu HŠRS-a seniori su u petoboju zauzeli 3. mjesto. Od planova za ovu godinu

najavljene su dvije najzna ajnije manifestacije, Kup natjecanje Me imurske pastrve koji se planira održati 23. travnja i Ljeto ribe uz Dravu od 5. do 7. kolovoza.

Na sportskom planu želja im je ostati u prvoligaškom društvu te ostvariti što više plasmana na završna natjecanja HŠRS-a. estitke na ostvarenim rezultatima uputili su im na elnik op ine Dean Hunjadi, predsjednik me imurskih ribolovaca Zoran Pfeifer i dopredsjednik Hrvatskog športskog ribolovnog saveza Marijan Pani . (af)

Cijena ribolovne karte ostaje ista lanovi ŠRD-a Mrena iz Donjeg Vidovca održali su godišnju skupštinu. Društvo okuplja etrdesetak lanova, a o aktivnostima udruge u prošloj godini te planovima za ovu govorio je predsjednik Josip Šarkanj. Prošle su godine izgradili nadstrešnicu uz kanal HE Dubrava koju ove godine planiraju zatvoriti.

Organizirali su društveno natjecanje i bili doma ini jednog natjecateljskog kola Me imurskog ribolovnog saveza.

Za veliki broj aktivnosti nagrada Op ine Na natjecanjima ostvaruju solidne rezultate, pa njihove vitrine krase nove medalje i pehari.

Aktivno se uklju uju u op inske manifestacije. Prošle godine sudjelovali su u humanitarnoj akciji Samo trenutak i op inskom EU projektu Puna zdela. Na skupu je re eno kako je poskupjela godišnja lanarina s 50 na 100 kuna. Iako

je cijena lanarine ve a koju su izglasali lanovi županijskog saveza, dobro je što sada više ostaje društvu, to nije 70 kuna, poru eno je ribi ima. Cijena ribolovne karte ostaje ista i pla a se 400 kuna. Na elnik op ine Josip Grivec uru io im je zahvalnicu za svekolike aktivnosti i doprinosu promocije Donjeg Vidovca. (af)

DONJE ME IMURJE dobilo tre i nauti ki klub

U Donjem Vidovcu osnovan Nauti ki klub “Vidovski zlatari”

Sa ciljem promicanja sportova na vodi, rekreacije, o uvanja okoliša rijeke Drave

i njegovanju tradicije ispiranja zlata u Donjem Vidovcu je osnovan Nauti ki klub Vidovski zlatari. Na osniva koj skupštini usvojen je statut društva te su izabrani ljudi koji e krenuti u provo enje zacrtanog programa. Za predsjednika je imenovan Nenad Lukša, njegov zamjenik bit e Marinko mrlec, poslove tajnika radit e Dražen Lukša, dok je blagajna u rukama Božidara Njarija. Na prvom okupljanju interes za lanstvo iskazalo je tridesetak mještana. Predsjednik

Lukša najavio je skoro popisivanje amaca u mjestu, izradu programa rada i imenovanje Upravnog odbora.

Pozvao je zainteresirane da se u lane u klub, a tom je prilikom pozdravio sve živu e vidovske zlatare.

Zašto naziv „Vidovski zlatari“?

Klub je dobio ime „Vidovski zlatari“ jer je mjesto otprije poznato po zlatarskom obrtu, a 1776. carica Marija Terezija potpisala je povelju kojom je dala posebne kon-

UKRATKO IZ KARATEA REPREZENTATIVNE PRIPREME

Damira Sutnjak i Matija Bužani u državnom kimonu Damira Sutnjak i Matija Bužani otputovali su na kontrolne me eve u Novi Sad i na sedmodnevne završne pripre-

me koje se održavaju u Delnicama pred europsko prvenstvo za kadete i juniore koje se održava u razdoblju od 11.-13. velja e u

Novom Sadu, Damira e Hrvatsku predstavljati u kategoriji juniorki -53 kg, a Matija u kategoriji juniora -61 kg.

KK GLOBUS na Grand prixu u Samoboru

Dvije medalje u mla im kategorijama Najja i karate turnir u Hrvatskoj, Grand prix u Samoboru okupio je preko 1350 natjecatelja 148 klubova) iz 19 zemalja. Nastupili su i mladi „globusovci“. Osvojili su dvije bronce. Sven Kralji je u svojoj kategoriji osvojio vrlo dobro 3. mjesto gdje je nastupalo 12 natjecatelja iz 3. država te je

tako pokazao da se može nositi i sa protivnicima iz drugih zemalja.

Luciji Ružaj ovo je ve 3. nastup zaredom na ovom turniru gdje je prikazala zavidnu razinu znanja karatea (kojim se bavi ve punih 5 godina) te je tako osvojila u svojoj kategoriji 1. mjesto i naslov pobjedni-

ce pobijedivši u svim borbama svoje protivnice. Samim time pokazala je i ovaj puta da je jedna od talentiranijih mladih karatistica.

Nastupili su još: Roberto Plevnjak, Zoja Vizinger, Sara Rajher, Simon Ružaj, Nikolas Obadi i Miljenko Novakovi . (kr)

REGIONALNO PRVENSTVO

Pet medalja za KK Nedeliš e U Špiši Bukovici se održalo regionalno prvenstvo sjeverozapadne Hrvatske.

Karate klub Nedeliš e osvojio je jedno zlato, tri srebra i jednu broncu

Zlato je osvojila Jelena Bužani u kategoriji mla ih kadetkinja -45 kg, u istoj kategoriji Bijanka Fu ko osvojila je srebro. Srebro su još osvojili Matej Kova i u

kategoriji u enika -34 kg i Mia Šari Horvat u kategoriji mla ih kadetkinja +55 kg. Broncu je osvojio Marko Surla Pavlovi u kategoriji u enika -42 kg.

cesije Donjovidov anima: “Ispira i zlata iz Donjeg Vidovca imaju pravo isprati zlato na Dravi, Savi i Muri. Za ispiranje zlata mogu nesmetano koristiti obalu rijeke u širini od tri metra.” Zlatarska tradicija dugo se održala. Godine 1939. na Dravi je bilo registrirano ak 129 amaca i onov i 240 zlatara.

Time je donje Me imurje dobilo svoj tre i nauti ki klub. Svoje klubove otprije imaju Prelog i Donja Dubrava. (af)

46

Informacije

IZ MATI NOG UREDA

GRAD AKOVEC akovec, Kralja Tomislava 15, Temeljem Zaklju ka Gradona elnika Grada akovca od dana 10. studenog 2010., objavljuje

PRODAJU NEKRETNINA U IVANOVCU 1. Dana 01.02.2011. godine, utorak, s po etkom u 09,00 sa održat e se usmena javna dražba za prodaju zemljišta na licu mjesta u Ivanovcu, koje se nalazi u Ulici Zrinskih u blizini peradarnika, a upisanog u: zk.ul.br.3008, k.o. Ivanovec, - est.br.74/1/1/1/23, pašnjak, površine 261 hv, - est.br.74/1/1/1/24, pašnjak površine 30 hv, obje ident. s k br. 82, površine 1046 m2, sa pravom prvokupa za Toplek Mariju, Toplek Silvestra i Toplek Tanju svi iz Ivanovca, Zrinskih 4, suvlasnici gra evinskog zemljišta koje grani i sa es com namijenjenoj za prodaju, po po etnoj cijeni od 20,- EUR/ hv, (u protuvrijednos kuna prema srednjem te aju HNB na dan održavanja javne dražbe), rok pla anja 5 dana od dana održavanja javne dražbe.

Zemljište se prodaje u vi enom stanju. U cijeni je sadržana samo vrijednost zemljišta, zemljište se kupuje po na elu «vi eno-kupljeno», što isklju uje naknadne prigovore kupca na materijalne i pravne nedostatke nekretnine.

2. Ostali uvje javne prodaje nekretnine Javnoj dražbi mogu pristupi i kao kupci u njoj mogu sudjelova samo osobe koje su prethodno upla le jam evinu u iznosu od 20.000,00 kn, na ra un Grada akovca br. 2392007 – 1806000006, model 68, poziv na broj 7811-OIB, sa svrhom doznake – jam evina za kupnju zemljišta u Ivanovcu i originalni dokaz o pla anju predo ili voditelju dražbe. Drugi dokazi uplate, na ini ili naknadne uplate ne e se uvažava , ni e se mo i pristupi javnoj dražbi.

Pravila javnog nadmetanja sadržavat e Zapisnik o provo enju javnog nadmetanja.

Zemljište se može razgleda uz prethodnu telefonsku najavu na tel 040 314 924. Svi zainteresirani, osobito prije uplate jam evine, dužni su ostale uvjete natje aja i raspoloživu dokumentaciju preuze te traži druge informacije o nekretnini i kupoprodaji u Upravi Grada akovca, Ulica kralja Tomislava 15, akovec, soba 204, II kat, svaki radni dan od 08,00 do 14, 00 sa , jer se nakon uplate jam evine nikakve reklamacije, prigovori ili pritužbe ne e uvažava .

Gradona elnik Grada akovca

25. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

MARODI doma a tjestenina vl. Stjepan Marodi Travni ka 3, 40000 AKOVEC tel. 040/364-344 fax. 040/364-345

raspisuje

NATJE AJ za radno mjesto - djelatnica u proizvodnji tjestenine uvjet: SSS Javi se osobno sa zamolbom na gornju adresu radnim danom od 7 do 15 sa .

Natje aj je otvoren 15 dana od objave u novinama.

RO ENI FRANKA DEBELEC, k i Josipe i Tomice; LOVRO IŽMEŠIJA, sin Nataše i Kris jana; MAGDALENA DOLAR, k i Nataše i Nikole; BOŽIDAR ORŠOŠ, sin Grozdane i Josipa; LUCIJA KLUJBER, k i Višnje i Tomice; LEO GOLUB, sin Anamarije i Siniše; TENA SLAVI EK, k i Snježane i Ivice; KARLO KOŠAK, sin Dragice i Maria; KLARA LOVRI , k i Marine i Renata; IVANA BERTOVICH, k i Kris ne i Romana; MIA BREZOVA KI, k i Mihaele i Nevena; MIA LEVA I , k i Melite i Dejana; EMANUEL PEC, sin An ele i Saše; LEON HALILOVI , sin Violete i Bahrije; HELENA GADANE, k i Željke i Sre ka; JOSIP HORVAT, sin Dijane i Senada; FRANKA POZDEREC, k i Sandre i Danijela; ERIK FURJAN, sin Marinele i Maria; NELA BLAGUS, k i Pauline i Marina; LUCIJA RINKOVEC, k i Mateje; SANTINO KALANJOŠ, sin Mirjane i Zdenka; ROBERTA SRPAK, k i Nikoline i Roberta; JANA HORVAT, k i Silvije i Miroslava; TEO FEGEŠ, sin Klaudije i Josipa ( akovec)

VJEN ANI Ivana Mikolaj i Marko Fodor, Martina Ha ek i Slavko Šoštari ( akovec); Paula Rusak i Nenad Fran i (Kotoriba); Klaudija Lesjak i Mar n Bratjanš ak (M. Središ e) UMRLI So ja Dobrani ro . Vugrinec r. 1934., Ivan Hergo r. 1935., Vlado Fleten r. 1961., Marija Štuhec ro . Medved r. 1915., Marija Kukovec ro . Tkalec r. 1929., Jasminka Crni ki ro . Iliji r. 1943., Ivan Sabol r. 1936., Marija Štefulj r. 1922., Katarina Hlebec ro . Žnidari r. 1928., Vera Sabol ro . Pandur r. 1929., Jože Jemec r. 1927., Dragu n Turk r. 1950., Ivan Novak r. 1949., Vlado Šimi r. 1924., Margarita Oršoš r. 1936. ( akovec); Josip urkin r.

1941. (Dekanovec); Terezija Karlov ec r. 1927.

(Kotoriba); Adela Kožnjak ro . Gulija r. 1931., Marija Hranjec ro . Kolari r. 1924., Andrija Ivanovi r. 1933., Mara Kova r. 1923., Eugen Šinko r. 1929. (Prelog); Helena Zadravec ro . rn ec r. 1913., Agata Barat ro . Bogdan r.

1927., Franc Vuruši r. 1956., Marija Krznar ro . Bogdan r. 1932. (Štrigova)

25. sije nja 2011.

Informacije 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Ordinacija op e medicine dr. Bernardica Somo i, traži AKOVEC, F. Pun eca 2, traži 1 DOKTOR OP E MEDICINE na odre eno vrijeme, položen stru ni ispit, javi se na 098 744913 ili e-mail: bernardica.somodji@ck.t-com.hr Natje aj otvoren do 31.01.2011.

2. Domjani teks l d.o.o. SLEMENICE, traži ŠIVA I TEKSTILA – više izvršitelja na neodre eno vrijeme uz probni rad, radni iskustvo obavezno, javi se osobno ili 865-230. Natje aj otvoren do 31.01.2011.

3. Ordinacija op e medicine Mar na Novinš ak, traži AKOVEC, I.G. Kova i a 1e 1 LIJE NIK/ICA OP E MEDICINE na odre enovrijeme–zamjena,licencaHrvatskelije ni kekomore,javi sena372305. Natje aj otvoren do 31.1.2011.

4. VINCEK TRGOTEKS d.o.o. AKOVEC, traži 10 KV, PKV ŠIVA A TEKSTILA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo poželjno, javi se na 384-285. Natje aj otvoren do 31.01.2011.

5. PRIMA-GRADNJA d.o.o. MIHOVLJAN, traži 3 KV TESARA sa iskustvom 1 SSS GRA EVINSKA TEHNI ARA sa radnim iskustvom od 3 godine na odre eno vrijeme, javi se na 095 8472548.

Natje aj otvoren do 31.01.2011.

6. Poljoprivredni proizvo a Braniša Nenad BELICA, B. Radi a 73, traži 1 RADNIK/ICA NA FARMI MUZNIH KRAVA na neodre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili na mob. 098 699529.

Natje aj otvoren do 30.01.2011.

7. AUTOCENTAR BRATUŠA d.o.o.

AKOVEC, Preloška 38, traži 1 AUTOMEHANI AR na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, voza kiispitBkategorije,javi seosobnosa zamolbom na gornju adresu u vremenu od 15,00-16,0 sa . Natje aj otvoren do 17.01.2011.

8. MISTEX d.o.o. ŽIŠKOVEC, traži 5 ŠIVA A/ŠIVA ICA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, poželjno radno iskustvo, javiti se na mob. 098 242058. Natje aj otvoren do 15.02.2011.

9. DRVOTRADE d.o.o. NEDELIŠ E, traži 1 DIPL. ING. DRVNE TEHNOLOGIJE; 1 DRVNI TEHNI AR; 2 STOLARA - iskustvo u krojenju elemenata na neodre eno vrijeme, javi se na 091 5112291. Natje aj otvoren do 27.01.2011.

10. Ljekarna mg. ph. D. Blagus Vi anovi Strahoninec, akove ka 26, traži 1 MAGISTAR/MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme, dostavi pismene zamolbe ili se javi osobno na gornju adresu ili 363-244. Natje aj otvoren do 07.02.2011.g.

11. IM - DOVE ER d.o.o. BUKOVEC 60, traži 1 MEHANI AR ZA POPRAVAK ALATNIH STROJEVA - strojobravar, elektrotehni ar, elektroni ar za servisiranje aparata za zavarivanje, radno iskustvo, na neodre eno uz probni rad, javi se na 091 6440011. Natje aj otvoren do 31.01.2011.g.

12. SAMANTA d.o.o. HODOŠAN, traži 1 KONOBAR/KONOBARICA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog

odnosa, javiti se na 099 6812411. Natje aj otvoren do 10.02.2011.

13. HEGEMONd.o.oPRETETINEC,traži1 KUHAR/ICA, pizza majstor, gril na odre enovrijemeuzmogu noststalnogradnog odnosa, poželjno radno iskustvo, javi sena098241394.Natje ajotvoren do 27.01.2011.

14. MAESTRAL d.o.o. AKOVEC, Novakova38,tražiMONTERISUHEGRADNJE, SOBOSLIKARI - više izvršitelja, na odre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se osobno ili na tel. 391-800. Natje aj otvoren do 27.01.2011.g.

15. Luta d.o.o. PRIBISLAVEC, A. Star evi a 60, traži 2 KONOBARA / KONOBARICE na neodre eno vrijeme, javi se na 098 242020. Natje aj otvoren do 27.01.2011.

16. Caffe bar BACARDI AKOVEC, Mihovljanska 49, traži 1 KONOBAR/KONOBARICAnaneodre enovrijeme,javi se na 098 1867118. Natje aj otvoren do 27.01.2011.

17. NITd.o.o.RestoranMamicaPuš ine, akove ka 47, traži 1 VODITELJ KUHINJE obavezno radno iskustvo minimalno 2 godine na navedenom radnom mjestu, voza ka dozvola B kat.; 1 KUHAR, SLASTI AR radno iskustvo poželjno, voza ka dozvola B kat. životopis posla na e-mail: mamica@mamica.com.hr ili dostavi osobno. Natje aj otvoren do 31.01.2011.

18. LIMING plus d.o.o. NEDELIŠ E, akove ka 76, traži 1 TIG ZAVARIVA na odre eno vrijeme zamolbe sa kratkim životopisom dostavi na gornju adresu ili e-mail: liming@liming.hr Natje aj otvoren do 26.01.2011.

19. PRIMA GRADNJA d.o.o. MIHOVLJAN, traži TESARI, ZIDARI, GRA EVINSKI RADNICI na neodre eno vrijeme, javi se na 091 3774605. Natje aj otvoren do 30.01.2011.

20. Autoprijevoznik B. Turk akovec, Dr. I. Novaka 16, traži 2 KV VOZA A C i E kat.

Za me unarodni i doma i prijevoz na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo 2 godine, javi se na 098 426073. Natje aj otvoren do 04.02.2011.g.

21. ALLIANZ ZAGREB d.d. Poslovnica akovec 40000 AKOVEC, K. Zrinski 1/1, traži ZASTUPNIK/ZASTUPNICA više izvršitelja, VŠS ili SSS poželjno radno iskustvo na is m ili sli nim poslovima, dobro poznavanje rada na ra unalu, voza ka dozvola B kategorije, poslovna i prodajna orijentacija, komunika vnost, savjetovanje klijenata i prepoznavanje njihovih potreba, pružanje usluge ponude i sklapanja ugovora o osiguranju, ak vno sudjelovanje u procesu edukacije, životopis dostavi na e-mail: dijana. kolac@allianz.hr ili na gornju adresu. Natje aj otvoren do 07.02.2011.g.

22. REINOX d.o.o. BREZJE 81 A, traži 3 KV BRAVAR, STROJOBRAVAR minimalno 3 godine radnog iskustva, iskustvo u radu sa inox materijalima molbe osobno donije na adresu poduze a. Natje aj otvoren do 27.01.2011.

23. REINOX d.o.o. BREZJE 81 A, traži 3 KV BRAVAR, STROJOBRAVAR minimalno 3

godine radnog iskustva, iskustvo u radu sa inox materijalima molbe osobno donije na adresu poduze a. Natje aj otvoren do 27.01.2011.

24. TRANSPORTI ARNO AKOVEC, R. Steinera bb, traži 1 AUTOMEHANI AR ILI AUTOELEKTRI AR na neodre eno vrijeme uz probni rad, položen voza ki ispit C i E kategorije, zamolbe dostavi osobno na gornju adresu. Natje aj otvoren do 26.01.2011.

25. BERNARDA d.o.o. PUŠ INE, akove ka 136 a, traži ŠIVA , ŠIVA ICA više izvršitelja s iskustvom; TAPETAR - više izvršitelja s iskustvom, fotokopiju domovnice, radne knjižice, adresom i brojem telefona dostavi na gornju adresu.

Natje aj otvoren do 26.01.2011.

26. BAT d.o.o. AKOVEC, Rudolfa Steinera 2, traži 1 KOMERCIJALIST/ICA na poslovima nabave i prodaje u zemlji i inozemstvu, VSS ili VŠS, minimalno dvije godine radnog iskustva na istim ili sli nim poslovima te prodaji na terenu, znanje engleskog i njema kog jezika u govoru i pismu, poznavanje rada u nabavi i prodaji, poznavanje rada na ra unalu, ozbiljnost u realizaciji poslovnih procesa, spremnost na mski rad, poznavanje rada trgovine, posjedovanje voza ke dozvole B kategorije, prijave dostaviti na gornju adresu ili na bat@ batprodajnicentar.hr Natje aj otvoren do 28.01.2011.g.

27. Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije AKOVEC, I.G. Kova i a 1e, traži 1 PRIPRAVNIK/ICA SSS ZDRAVSTVENOG TEHNI ARA laboratorijskog smjera na odre eno vrijeme za obavljanje pripravni kog staža, uz zamolbu dostavi svjedodžbu o završenoj srednjoj medicinskojškolilaboratorijskogsmjera, domovnica, kra i životopis, dostavi na gornju adresu s naznakom "za natje aj - zapošljavanje na odre eno vrijeme za obavljanjepripravni kogstaža".Natje aj otvoren do 26.01.2011.g.

28. DRVO RUSAK d.o.o. DONJA DUBRAVA, Zagreba ka 13, traži 1 RADNIK/ICA NA KLASIRANJU I REZANJU PARKETA na odre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu. Natje aj otvoren do 16.02.2011.g.

29. "JELEN" d.d. AKOVEC, Zagreba ka 93, traži 5 DJELATNIKA/ICA NA ŠIVANJU GORNJIŠTA OBU E na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo poželjno, dostavi pismene zamolbe ili se javi na tel. 384896. Natje aj otvoren do 31.01.2011.

30. DOBRANI d.o.o. M. SREDIŠ E, R. Kon ara 71, traži 1 FRIZER sa jednom godinom rad. iskustva na neodre eno vrijeme uz probni rad, javiti se na 098 493250. Natje aj otvoren do 15.02.2011.

31. HILDING CROATIA d.o.o. PRELOG, traži 10 ŠIVA A / ŠIVA ICA na odre eno vrijeme1ELEKTRONI ARMEHANI AR/ MEHANI ARKA na odre eno vrijeme, javi sena098244447.Natje ajotvoren do 19.02.2011.

32. Zdravstvena ustanova "LJEKARNA PO U A" AKOVEC, I.G. Kova i a 20, traži 1 MAGISTAR/MAGISTRA FARMACIJE, mjesto rada Belica, K. Tomislava

TUŽNO SJE ANJE 114a, na neodre eno vrijeme, licenca za samostalan rad, rad u jednoj smjeni, poslodavac nudi besplatno korištenje 3-sobnog stana u akovcu za vrijeme trajanja radnog odnosa, sve informacije mogu se dobi na 091 3337130 ili u uredu Ljekarne 040 310682. Natje aj otvoren do 19.02.2011.

33. Zodijak plus d.o.o. PRELOG, traži 2 KONOBARA/KONOBARICE na odre eno vrijeme, javi se na 097 7951351.

Natje aj otvoren do 19.02.2011.

34. Dom zdravlja akovec akovec, I.G. Kova i a 1e, traži zapošljavanje na neodre eno vrijeme 1 IZVRŠITELJ/IZVRŠITELJICA DOKTOR MEDICINEu Ordinaciji op emedicineOrehovica;1IZVRŠITELJ/ IZVRŠITELJICA - DOKTOR MEDICINE, Djelatnost za hitnu medicinsku pomo ; 1 IZVRŠITELJ/IZVRŠITELJICA - DOKTOR MEDICINE u Ordinaciji op e medicine Gori an, zapošljavanje na odre eno vrijeme; 1 IZVRŠITELJ/IZVRŠITELJICA DOKTOR MEDICINE u Ordinaciji op e medicine Štrigova, (zamjena za vrijeme specijalizacije), uvje završenmedicinski fakultet,položenstru ni ispit, odobrenje za samostalan rad, hrvatsko državljanstvo, uz zamolbu dostaviti: diplomu, dokaz o položenom stru nom ispitu, licenca Hrvatske lije ni ke komore, domovnica, kra i životopis, postoji mogu nost davanja u najam stana u vlasništvu Doma zdravlja akovec za vrijeme obavljanjaposlovadoktoramedicineuDomu zdravlja akovec, dokazi se dostavljaju u neovjerenoj preslici, molbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta natje aja, dostavljaju se na gornju adresu s naznakom "za natje aj - zapošljavanje doktora medicine". Natje aj otvoren do 05.02.2011.

35. Kaštel remont ŠENKOVEC, traži 1 MEHANI ARPOLJOPRIVREDNEMEHANIZACIJEILIAUTOMEHANI ARnaodre enovrijemeuzmogu noststalnogradnog odnosa, radno iskustvo 1 godina, voza ki B kat., javi se na 098 1705267.

Natje aj otvoren do 27.01.2011.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska12, Trnovec Bartolove ki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV ili osobe sa školom za šiva a ili završen te aj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, pismene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 30.1.

2. QUIRINUSd.o.o.,Optujska44,Varaždin, traži 1 KV, SSS AUTOMEHANI ARA (m/ž) i 1 AUTOELEKTRI ARA (m/ž) na odre eno vrijeme, uvje : radno iskustvo 1g.; voza ki ispit B kat.; potrebno znanje na ra unalu, znanje engl. jezika. pismena zamolba na adresu ili osobno uz najavu na tel:042 303-139, do 4.2.

na voljenu suprugu

MARIJU KOZAR iz Strahoninca 25.1.2008. – 25.1.2011.

Neka te an eli uvaju…

Tvoj Mišo

SJE ANJE na dragu majku i baku

ANGELU OLETI 25.1.2010. – 25.1.2011.

I dalje živiš me u nama, u našim srcima, mislima i uspomenama.

Djeca i unuci

48

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

HONDA CIVIC 1.6i LS 16V 1996.g., reg. do 5mj., o uvana, sa svom opremom, metalik srebrna, u izvrsnom stanju. tel.

099/789-6162 PRODA JEM CITROEN X ANTIU 1.8i 1993.g., sa puno dodatne opreme, za 5.500 kn. zvati poslije 15 sati na mob.

099/506-9537 GOLF I 1982.g., registr. do 3./2011. Mob: 098/909-8029 AUDI 80 1.8s 1989.g., odli no stanje, mahagoni unutrašnjost, metalik srebrni, nema hr e, reg. do 9./11, vlasnica, cijena 11.000 kn, tel 099 842 9075 PRODAJEM 4kom 15 colnih eli nih felgi sa zimskim gumama (loše stanje gume).

Info na 040/341 002 poslije 18 sa .

PRODAJEM R-5 1.1 1991.g., dijelove limarije i mehanike, eurokuka, alu felge s gumama, mob. 091/5130-939 AUDI 80 B4 1994.g., reg. do 27.3.2011., abs, klima, alarm, maglenke, grija i sjedala, zra ni jastuk, cijena po dogovoru, mob. 098/969-7291 CITROEN AX 1992.g., srebrne boje, 5vr., reg. do 9.mj., mob. 099/5940-359 MERCEDES 190E 1984.g., automa k, neregistriran, uš uvan, vrlo povoljno, mob.

099 241 4596 PRODAJEM TRAKTOR Ursus C-335 s kabinom, kompresor s ispravnom instalacijom, autom. kuka, kip ventil, registr. autoprikolica dim 180x105x80, kao nova, te kabinu za mali Ursus. mob.

098/190-3753 PRODAJEM PEUGEOT 206 1.9 D, reg. do 11/11, klima, mob. 091/510-1064 VW GOLF V 1.9 TDI 105KS Trendline, 12/2006.g., 1.vlasnica, 52tkm, reg. do 1/2012.g., 5vr., 11800 eur, besprijekoran, mob. 091/564-3311 TOYOTA COROLLA 1.6 16V VVTi Blue Edi on mod. ‘06.g., 68tkm, 5vr., serv. knj., besprijekorno stanje, 8.500 eur; mob 099/310-9845 PEUGEOT 206 1.4 Sporty mod. ‘07.g., 1.vlasnica, serv. knj., potpuna oprema, 5.450 eur; mob 095/5713-171 CITROEN BERLINGO 1.9D 2004.g., reg. do 1/2012.g., teretni, uredan, napravljen veliki servis, nove gume, bo na vrata, centr. dalj. zaklj., servo, airbag, nema prijenosa, 4.500 eura, Mob. 098/393-000 FORD ESCORT 1.8TD 1997.g., cijena prema dogovoru, tel. 364-040 FIAT UNO 1.0 re 1997.g., 5vr., crveni, u odli nom stanju, reg. godinu dana, mob.

098/136-1712

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor, može i neispravne, mob. 092/110-7110 ili 01/2067-370 KUPUJEM SJETVOSPREMA šir. 2m, sa velikim eS-om i dva reda valjaka, uš uvan i ispravan, mob. 099/784-1989 KUPUJEM TRAKTORE neispravne, ispravne ili u lošijem stanju od vlasnika. mob.

092/205-1831

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRO DA J E S E M E TA L N I K U K U RU ŽNJAK dim. 430x240x65 mm. mob.

091/7333-885 PRODAJEM PLASTENIKE za gredice, metalna konstrukcija, 1x3m, cijena 260 kn. mob. 091 888 3566.

PRODAJE SE METALNA CISTERNA od 3000 lit., cijena povoljna, tel. 855-571 PRODAJEM KOMBAJN Far M-900 sa dva hedera, te prikolicu bunkerašicu kiper 12T, mob. 098/170-5311 PRODAJE SE SIJA ICA za kukuruz i repu, kombajn za krumpir Hassi – bunkeraš i pumpa za navodnjavanje, tel.

363-446 PRODAJEM BULDOŽER TG-75 i prikolicu labudicu za prijevoz gra . strojeva, ispravno i povoljno. tel. 682-180 ili 098/170-5311 PRODA JEM 2-brazdni plug 12 co la Olt Osijek, malo korišten, tel.

099/837-4645 PRODAJE SE TRAKTOR Store i Stayer 10KS sa reduktorom, plug IMT, tanjura a 20 diska, elevator, sjetvosprema 2.5m prednji utovariva . mob.

091/517-5821

USLUGE

POUZDANA I VRLO STRPLJIVA OSOBA za uvanje djece predškolske ili školske dobi u jutarnjim satima svakodnevno do 15 sati u akovcu i bližoj okolici. Mob. 099/687-6087 ODŠTOPAVANJE I IŠ ENJE SVIH V R S TA O DVO DA S P E C I J A L N I M STROJEVIMA. Mob. 098/9621-694 DAJEM INSTRUKCIJE IZ NJEMA KOG JEZIKA, cijena 40 kn/60 min, mob: 095 911 2354 KNJIGOVODST VO I MATEMATIKA - pružam pomo u u enju i vježbanju zadataka. Termin po dogovoru.

Mob: 091 528 66 71 BRZO I VRLO PROFESIONALNO ISTIM ku e i stanove u akovcu i okolici, kao i gla anje i pospremanj e. Po uzd a n a o s o b a . M o b.

099/687-6087.

OZBILJNA ŽENSKA OSOBA uvala bi djecu u svom domu u M. Središ u, mob. 092 302 5367 I N S T R U K C I J E I Z M AT E M AT I K E (osnovna i srednja škola), cijena 40 kn/60 min. Dolazim u Vaš dom. Mob: 099/6699-007 ISPUMPAVANJE I IŠ ENJE ZDENACA te odvoz stare robe i namještaja. mob. 099/8282-171 ŽENA sa iskustvom uvala bi djecu bilo koje dobi u akovcu, mob.

091/5962-707

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI

POSAO

Dugogodišnje iskustvo.

Brzo i kvalitetno!

MLA A ŽENSKA OSOBA TRAŽI POSAO, imam dugogodišnje iskustvo rada u ugos teljstvu. Mob. 099/764-3628

Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k IIstarska t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

KREDITI BESPLATNO POMAŽEMO PRI REALIZACIJI svih vrsta kredita. Jelena, mob.

091/896-7983

POZNANSTVA PENZIONER koji živi sam u ku i traži ženu od 50g. za zajedni ki život.

Molim samo ozbiljne ponude na tel.

341-239

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570 OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SERVIS ZA IŠ ENJE OBAVLJA USLUGE IŠ ENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 SELIDBE I PRIJEVOZ ROBE na podru ju akovca, Hrvatske i inozemstva. Cijena 100kn/h. Mob. 098 704 257

TRAŽIM OZBILJNOG DE KA do 35 god. za ozbiljnu vezu, neozbiljni i oni koji ne vole djecu ne dolaze u obzir jer ja imam klince. mob. 095 823 3023 POZNANST VO, VEZ A, BR AK. Tražite par tnera/icu? Nazovite 095/5240-730 BLAG, SIMPATI AN, SITUIRAN MUŠKARAC 55/171 sa ku om na selu traži poznanstvo žene do 47g. za suživot/ brak. mob. 098/907-5967, na sms ne odgovaram DOBRO SITUIRAN GOSPODIN (58g) želi poznanstvo gospo e do 52g. za vezu, može i sa obavezom. SMS na mob. 099/507-1523

NEKRETNINE – PRODAJA KU ICA (Istarska, k) od 40m2 + veranda od 10m2, šupa i mali vrt.

Prodaje se hitno i povoljno. mob.

099/316-2112 STAN (pola ku e) u centru, 82m2 + tavan + podrum od 30m2 + zidano spremište + dvorište. Može zamjena za ku u u okolici k – hitno i povoljno. mob. 095/584-8570

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije PRODA JU SE NOVI STANOVI u akovcu(kod teniskih igrališta i Merkatora), Zagrebu i Pore u.POVOLJNO, Tel: 098/241-578

PRODAJE SE USELJIVA KU A visokoprizemnica s gosp. zgradama, te se prodaju pl. pe i Maja 12, pl. bojler Vailant od 13 lit., kupaonska pl. grijalica i autoprikolica, mob. 091/579-6352 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob. 098-393-170 PRODAJEM APARTMAN od 18m2 u Vodicama, namješten, klima, tv, kod hotela Imperijal. mob. 099/6818-912 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Murskom Središ u, mob. 098/954-9775 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob.

098/9422-821 PRODAJE SE KU A u centru Strahoninca s oranicom, 640 hv, mob. 091/919-7023 PRODAJEM DVOSOBNI STAN, s posebnim ulazom, u sklopu ku e, garažu, dvorište i dvije prostorije, sve sprovedeno 1/1. Inf. na tel. 099/514-0972 PRODAJEM HALU u Kuršancu od 500m2, s ogra enim zemljištem od 900 hv, te prodajem gra evinsku ogradu metalnu montažnu 4x2m sa stupovima kom 73. mob. 098/9211-929 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM dvosobni stan u centru grada, mob. 098/806-339 PRODAJE SE DVOSOBNI namješteni stan u k, odmah useljiv, mob. 099/565-9904 PRODAJEMO GRADILIŠTE u Nedeliš u povr. 1050 m2, hitno. mob. 091 5585 930 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE s lokacijskom dozvolom u Zasadbregu. mob.

091/763-6571 KUPUJEMO STARIJU, ruševnu ku u ili zemljište za gradnju, u akovcu i to na podru ju Martana, juga Putjana ili Pustakovca. Ponude na broj 099 6906 997.

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Mihovljanu od 165 hv, 20x30 m, blaga kosina, pogled na grad, mirna novosagra ena ulica. Tel. 098/198-9410 PRODAJE SE APARTMAN u Novalji od 61,70 m2, pogled na more, 2 spava e sobe, kompl. namješten, protuprovalna vrata, sat. tv, klima, tenda, 2 parkinga, uporabna dozvola, useljivo odmah, namještaj i kuh. ap. u cijeni. Mog. zamjene za automobil ili stan u k, cijena 105.000 eura, Mob. 098/393-000 PRODAJEM KU U na selu za 110.000 eur od 110+130m2, mogu a zamjena za stan ili vikendicu, mog. i dr. kombinacije. mob.

095/8190-349 STAN 2-sobni i 3-sobni s garažama, novo, kredit osiguran, prodajem, tel.

098/241-559 FRIZERSKI SALON, kompl. namješten, akovec, ulica Lj. Gaja 6, prodajem, tel.

098/241-559 STAN 4-SOBNI (etaža), novo, ispod Šafrana, s garažom, kredit osiguran, prodajem. mob 098/241-559 PRODAJE SE NOVIJA VIKEND ku a u Dragoslavcu pogodna za stanovanje i starija ku a u Šenkovcu na gl. cesti. Kontakt: 343-557

mob: 095/355-1313 095/355-1414 040/390-431

Čakovec, dr. I.Novaka 2 *preko puta Čakovečkih mlinova*

25. sije nja 2011.

25. sije nja 2011.

PRODAJE SE STARIJA KU A s oranicom u centru Nedeliš a, (blizina groblja), akove ka 22, cijena 40.000 EUR, Info.

098-482-791 PRODAJEM DVOIPOLSOBNI STAN od 55m2 u Vukovarskoj ulici u akovcu, cijena 1070 eur/m2. Tel: 091/5635-772.

PRODAJE SE KU A u Mihovljanu, cijena po dogovoru. tel 040/313-767 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Vu etincu, hitno i povoljno, tel. 099/192-635 KU U u Murskom Središ u PRODAJEM ILI MIJENJAM za manju ili za vikendicu, poželjni struja i voda. mob.

098/9176-477 PRODAJEM GARSONIJERU od 29,45m2 sa parkiralištem. mob. 098/706-109 PRODAJEM KU U u akovcu, livadu u Puš inama i drvo od ariša 4m. mob.

095/845-3568 ili 095/863-5487 PRODAJE SE ZEMLJIŠTE kod južne zaobilaznice pogodno za gosp. namjenu, povoljno. tel. 333-605 PRODA JE SE ILI MIJENJA zapo eta gradnja za manju ku u sa priklju kom struje u Mar nuševcu od 529 hv. mob.

099/488-4888

IZNAJMLJIVANJE DAJE SE STAN U NAJAM od 100m2 u Prelogu, od 1.7.2011., mob. 091/760-8058 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI STAN od 46m2, studen ma ili zaposlenim djevojkama, stan se nalazi u k na Jugu, mob.

098/987-1058

IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za studen ce, tel. 390-291 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENI JEDNOSOBNI STAN u k, T. Masaryka. zva poslije 16 sa na mob. 098/192-9354 PRODAJEMO KU U I IZNAJMLJUJEMO ODVOJENI STAN u ku i za uslugu održavanja iste, u Murskom Središ u, tel.

00386/70-832-720 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA GARSONIJERA od 30m2 i jednosobni nenamješteni stan, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR ispred zgrade Policije, Svetojelenska 13, cijena 1.000 eur, mob. 095/584-8342 IZNAJMLJUJE SE STAN u k, R. Boškovi a 39 (sudska ulica), mob. 098/195-7448 IZNAJMLJUJE SE KU A u Nedeliš u, bra nom paru, mob. 098/807-843 TRAŽI SE KU A U NAJAM u akovcu, Šenkovcu ili Mihovljanu ili vikendica u Lopa ncu, od 1.7.2011., mob. 091/760-8058 IZNAJMLJUJEM OBITELJSKU KU U na selu besplatno (režije uklju ene), urednoj ženi u zamjenu za iš enje iste i dvorišta. mob 095/519-7555 IZNAJMLJUJEM KU U za stanovanje, svi priklju ci osim plina. 098/544-222 MLA I BRA NI PAR TRAŽI KU U U NAJAM na period od 5g., cijena najma do 900 kn. Mob: 097/799-7715 IZNAJMLJUJEM NOVI KOMFORNI TROSOBNI STAN na Sajmištu u akovcu. tel 363 806 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u Ma kovcu. Mob. 098/777-084

OPG OPG

DOST AVA

IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI STAN u centru akovca, mob. 098/1899-781 IZNAJMLJUJE SE DVOIPOLSOBNI STAN u novoj zgradi na Sajmištu, tel. 363-806 IZNAJMLJUJEM VIŠE POSL. PROSTORA za razne namjene u centru k od 40, 70 i 150m2, skladište od 100m2 i dva parkirna mjesta. mob. 098/284-308

Riješite se STRESA, Poboljšajte ZDRAVLJE Postanite SRETNIJI Prijavite se na radionice smijeha jer SMIJEH JE IZVOR ZDRAVLJA. info: 040 364 214 ili 098 922 9090 www.bio-top.hr

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

ŽIVOTINJE

Ovdje je za samo

JEDNODNEVNI JEDNOD EDNODNE DNOD DNEV VNI BIJELI LI I GRAHORASTI G GRAHOR GRAHO RA OR ORASTI PILIĆI PIL ILLIĆI DOSTAVA! DO OSTA AVA VA! VA V A!!

A

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004

mogao biti Vaš oglas Sve informacije na

,

Iskoristi akciju u siječnju

LABRADORI istokrvni stari 2mj., crni, cijepljeni i o iš eni od parazita, prodajemo za 300 kn – samo u dobre ruke. mob. 095/9033-424 PRODAJEM ILI MIJENJAM za 200kg kukuruza jato plavih srpskih visokoleta a. mob. 098/915-0044 PRODA JU SE ŠTENCI (ž) njema kog ov ara bez rodovnice, roditelji imaju rodovnice. mob. 099/191-1583 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODA JU SE par plavih rozela za 500 kuna, a može i pojedina no. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJEM ZE EVE male za tov, ze ice za rasplod i ze eve o iš ene, tel.

040/333-911 ili 091/906-6933 POKLANJAM BIJELOG POLUPERZIJSKOG MA I A u dobre ruke te poklanjam tri muška štenca hrvatskog ov ara. tel.

040/821-459, 098/132 2005.

PRODAJE SE SVINJA za klanje uz mog. klanja. tel. 855-736 ŠTENCI NJEM. OV ARA cijepljeni i tetovirani od odli nih roditelja. tel.

646-486

PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žuti, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJEM: Sony PS 1 konzola sa 20 igara za 200kn; el. gitara marke Stagg s poja alom, skoro novo, za 1.400 kn. Šaljem slike na mail po potrebi, mob.

099 842 9075 PRODA JEM T V Sony Lcd 32 EX302 mpeg- 4, novo, za 2.399 kn, mob.

098/987-5151 PRODAJEM malo korišteni kompjuter marke Dell sa lcd monitorom hpl1 950G, tastaturom i mišom, kao nov, sa instaliranim xp windowsima, te potpuno novi i nekorišteni bijeli kupaonski ormari , za 200 kn, mob: 091/541-8810 PRODAJE SE palma stara 4,5g. u pl. posudi promjera 30cm, za 130 kn, te 10 kom kvalit. metal film otpornika Vitrohm (Njema ka) za 164 kn (sa poštarinom), info na mail: vjekobalas@ hotmail.com ili mob: 099 691 5478 PRODAJE SE DOMA I KRUMPIR I JABUKE, nešpricano i o iš eni orasi.

Kontakt: 343-557 PRODAJE SE: perilica su a, ca e aparat, alu felge17” sa M+S Fulda zimskim gumama 235/65 R17, povoljno, mob.

091/970-1929.

PRODAJEM ULJE OD TIKVI pravo doma e nerazrije eno, cijena 80kn/lit. mob. 091/541-8810 PRODAJE SE Sony muzi ka linija, nova, nekorištena pod garancijom, te Nokia 5800xm, 8Gb, sa navigacijom, pod garancijom. mob. 091/516-4595 KUPUJEM PANCERICE ZA SKIJE br.

45-46. mob: 091/938-1324 L APTOP HP Compaq Presario, novo, jamst vo, 2.399 kn, mob 098/987-5151 DIGITALNI FOTOAPARAT Samsung E65 10.2meg. pixela, 5xopt. zoom, neraspakirani, garancija, 20% popusta, te prodajem mini dig. kameru Sony DCRHC 24E, uš uvan, orig. kutija. mob.

099/414-9028 PRODAJU SE dje ja kolica, kinderbet s madracem i posteljinom, hodaljka i vrti , malo korišteno. mob.

098/997-3741

RAZNO Donja Dubrava, 3.travnja 46

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

tel: 040/688-123

mob: 098/163-9036

Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠĆE

tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

DVB-T MPEG4 prijemnici

već od

299kn

već od

2799,00 kn ٠ DVB-T prijemnici MPEG2 i MPEG4 DENVER DVBT41 DVBT

Digisat Strong Megasat Denver

već od

150kn 15 info@kerman.hr

www.kerman.hr

PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 PRODAJEM trosjed, dvosjed, fotelja + stoli (garnitura za sjedenje puno drvo hrast), komoda s vitrinom (hrast), tapecirani krevet (500kn), škrinja ladi arka (750kn), moderni regal i klavijature Yamaha DX-21 (1.500kn). tel.

328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM: el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. prijenosni kreve 125x65cm i limena vrata. Tel. 858-424 PRODAJU SE RABLJENI BETONSKI STUPOVI, mob. 095/858-143 PRODAJEM ugost. štednjak, fritezu, roš lj, kotao, hladnjak, radni stol, sudoper, perilicu su a, ca e aparat, ledomat, restoranska kolica, vaga, grill, mesoreznicu. Tel. 098/92-11-929 PRODAJU SE HRASTOVI FOSLI debljine 5cm, je ino. tel. 360-447 PRODAJEM TV ekran 63, ispravan, povoljno. Tel. 091/510-1064 PROVEDITE NEZABORAVAN TJEDAN U APARTMANU NA TENERIFIMA – POTPUNO BESPL ATNO!!! Mob. 099/5155-064 PRODAJEM BULDOŽER TG-75 i prikolicu labudicu za prijevoz gra . strojeva, ispravno i povoljno. tel. 682-180 ili 098/170-5311 PRODA JEM KINDERBE T s madracom, te dva putna kreveti a. mob.

098/632-614 PRODAJEM STOLARSKU PILU, banzeka, dikericu debljinku i vitlo – povoljno. tel. 858-362 NUDIM NAPITAK PREMA STAROM RECEPTU pro v raka i ostalih teških boles , mob. 091/1347-001 PRODAJEM SKIJE S VEZOVIMA (150kn), klizaljke i pancerice muške, ženske i dje je (150-200kn). tel. 328-106 ili 098/171-4456 DRVA ZA OGRJEV bukva, grab, agacija, hrast – cijena povoljna, dostava besplatna. mob. 098/565-454 ili 091/5144-541 PRODAJEM RADIO Tesla 58-U, ispravan, star 53g., te receiver za MaxTV i novi receiver Yumatu FTA-CI za sat., te novi aparat za vodu Aquaviva. Tel. 099/573-1106

POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.

Ako imate starih deka, plahti, ručnika darujte ih čakovečkom skloništu za napuštene životinje.

Maja je ro ena 8.9.2008. Lijepih je boja i kad je došla u azil imala je vrlo rijetku dlaku, vjerojatno zbog pothranjenosti, ali sada joj je dlaka lijepo porasla, gusta je i sjajna. Maja nije agresivna, ali e se uvijek prva izboriti da dobije hranu. Aktivna je po prirodi. Cijepljena, ipirana, kastrirana i nije za lanac!

Pipo je danima lutao u akove koj industrijskoj zoni. Hranili su ga djelatnici jedne tvornice dok ga nismo uspjeli uzeti u azil. Pipo je mješanac labradora i visok je rastom. Vrlo je dobar pas, poslušan, zaigran, slaže se s drugim psima i voli djecu. Ro en je 17.3.2010. Nije za lanac!

Zoki je jednoga dana sam dolutao do azila, dan nakon što smo u azil doveli psa Kana, koji je lutao po gradu i koji mu je možda bio brat ili prijatelj. Zoki je visok rastom, a ro en je otprilike 1.5.2009. godine. Mirne je naravi, dobar je i poslušan. Cijepljen, ipiran, kastriran i nije za lanac!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

803

UTORAK 25. sije nja 2011.

TV pregled

od 25.1.2011. do 31.1.2011.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Ja, ja i Irena FILM

UTORAK, HRT 2, 20:35

Komedija. Policajac s Rhode Islanda Charlie Baileygates (J. Carrey) nije imao nimalo lak život. Vjen ao se s voljenom djevojkom, ali ona ga je ve nakon nekoliko dana prevarila s voza em limuzine i pritom rodila trojke. Iako mu oni ni na koji na in nisu nalik, Charlie je s puno ljubavi odgojio svoje sinove postavši samohrani otac nakon što ga je supruga ostavila. Godinama kasnije Charlie uživa puno povjerenje svojih kolega i sugra ana, ali samo kada pije lijekove...

Ubojstva u Tijuani FILM

SRIJEDA, NOVATV , 22:10

Ameri ki ak vist za ljudska prava James Rhodes (Je Daniels) s že u Tijuanu kako bi nadzirao sindikalne izbore u ameri koj tvornici. Uskoro otkriva da u gradu nestaju ljudi ili bivaju ubijeni u tunelu s ameri ke strane granice. Misli da to ima veze sa skorašnjim izborima. S mjesnim policijskim detek vom Claudiom Cas llom (Cli on Collins Jr.) po inje istraživa slu aj.

Nuklearna katastrofa FILM

ETVRTAK, NOVA TV, 23:25

Film o mogu oj globalnoj katastrofi koju pokre e nuklearna eksplozija i o znanstveniku koji je pokušava sprije iti. Znanstvene teorije o kojima se govori realne su, a znanstvene injenice razumljive i zabavne. No pri a se ne sastoji samo od injenica nego prati i grupu ljudi sa stvarnim problemima. Odnos oca i sina, Davida i Lea dirljiv je, no i komi an. Jenna i Bradley lije nici su koji se pokušavaju nositi s krizom, no zadržavaju vedrinu u me usobnom odnosu...

Otporan na metke FILM

PETAK, RTL, 20:00

Uzalud vam meci, majstori! Rade i svoj posao, Mason Storm (Steven Seagal), pošten i astan detektiv, nai e na trag koji ga vodi do nekih istaknutih policajaca. Ubrzo nakon toga, nepoznati po initelji pod okriljem no i napadnu Stormov dom i ubiju mu ženu, vjeruju i da su ubili Storma i njegovog sina. Me utim, Storm je potajno odveden u bolnicu, gdje provodi sedam godina u komi, a sin mu raste u uvjerenju kako su mu oba roditelja mrtva...

uvari zakona FILM

SUBOTA, HRT 1, 20:05

Savezni šerif Sam Gerard (Tommy Lee Jones) u potrazi je za bjeguncem, osumnji enikom za dvostruko ubojstvo. Nakon pada aviona koji je prevozio zatvorenike u rijeku Ohio, Mark Sheridan (Wesley Snipes) iskorištava priliku te bježi. Bjegunac je zapravo bivši tajni agent koji sada postaje najtraženija pokretna meta u državi. Gerard kre e u lov za Sheridanom i obavezuje se da e tajanstvenog bjegunca prives pravdi...

U paklu osvete FILM

NEDJELJA, RTL, 20:00

06.00 Tre a dob, emisija za umirovljenike (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 09.07 Život u Africi, serija (R) 09.52 Vijes iz kulture (R) 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Iz p je perspek ve, dok. serija 11.00 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 11.10 Debbie Travis preure uje 2 11.55 EP reportaža 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 EP reportaža 12.16 TV kalendar (R) 12.30 More ljubavi, telenovela 13.20 Puna ku a Ra era, serija 14.05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14.14 Vrijeme sutra 14.20 Me u nama 15.00 Moja obitelj, hum. serija 15.25 Proces 16.00 Hrvatska uživo 16.58 Vijes 17.10 Hrvatska uživo 17.20 HAK - Promet info 17.25 8. kat, talk show 18.15 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 18.28 Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom 18.40 Tvoja sam sudbina, telenovela 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, ep reportaža 20.10 Praško prolje e, dok. serija 21.05 Misija: Zajedno 22.00 Paralele 22.30 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 22.35 Dnevnik 3 23.00 Sport 23.03 Vrijeme 23.05 Vijes iz kulture 23.15 Retrovizor: Kraljevi, serija (12) 00.00 Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija 00.45 Retrovizor: Dragi Johne, hum. serija (R) 01.05 CSI: Miami, serija (R) 01.50 Moja obitelj, hum. serija (R) 02.20 Dva i pol muškarca, hum. serija (R) 02.40 Skica za portret 02.45 Praško prolje e, dok. serija (R) 03.35 Paralele (R)

Vrijeme je da vrati ono što mu pripada. Junior (Henry Hunter Hall), sin zatvorenika na uvjetnoj, poznatog kao O2 (Tyrese Gibson), otet je nakon što je kra a automobila pošla po zlu. Narkoboss Meat (The Game) uzeo je Juniora za taoca, a O2 je, ukoliko želi sina vidjeti živog, primoran platiti otkupninu, novac koji Meat vjeruje da on posjeduje od prošle plja ke. O2 se udružuje s Coco (Meagan Good), prostitutkom koja se ubacuje u skrovište Meata s namjerom da pomogne pri osloba anju Juniora...

SPORT - IZDVAJAMO FILM HRT 2

14:00

Zamjena za tatu

Schladming: Svjetski skijaški kup - ATP Zagreb Indoors PRIJENOS 1. vožnje PRIJENOS prvog me a SPORT Utorak 25.1., HRT 2, 17.55

Petak, HRT 1, 20:10 sati

Neizostavno povezan s redateljem Tim Burtonom s kojim je oživio neke od najinteresantnijih likova filmske vrpce: Edward Škaroruki, Ichabod Crane, Ed Wood... Kroz itavu svoju karijeru Depp je nepredvidiv što se ti e odabira filmova u kojima e glumiti. Uspijeva privu i pažnju kriti ara sa dramom “San za životom” gdje je utjelovio kazališnog pisca koji usprkos svojim godinama i mudrosti, nikada ne poželi odrasti. Budu i da ima dosta iskustva u portretiranju neobi nih, ekscentri nih i karakternih likova, on je bio idealan izbor za ulogu magi nog proizvo a a slatkiša Willia Wonke u Burtonovom filmu “Charlie i tvornica okolade”. Kriti ari su ga nahvalili za tu ulogu, a film je zaradio poprili an iznos.

Njegov privatni život oduvijek je privla io isto toliko pažnje koliko i karijera, emu je pridonijelo nekoliko romanti nih veza i zaruka s poznatim kolegicama od kojih je najpoznatija ona s top modelom Kate Moss. 1993. je tako er bio u centru pozornosti zbog smrti predoziranja drogom mladog i talentiranog glumca, ina e njegovog prijatelja, Rivera Phoenixa.

Trenutno živi u Francuskoj sa suprugom Vanessom Paradis, rancuskom glumicom i pjeva icom s kojom ima dvoje djece Lilly Rose Melody i sina Jacka.

01.05 02.05

Astro show, emisija uživo (18) Danteov vrh, igrani lm, akcijski (R)

06.15 06.20 07.05 07.30

06:40 07:30 07:55 08:10 08:25 09:25 10:20 11:45 13:00 13:40 14:40 15:35 16:35 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:10 23:55 00:10 01:50 02:20 02:45 03:35 04:35 06:10 06:40

Naši najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R Asi, serija R IN magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Najbolje godine, serija R Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus , serija -nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Asi, serija Mamin de ko, igrani lm (12) Ve ernje vijes Potjera, igrani lm (12) R Bra ne vode, serija Bra ne vode, serija Heroji, serija Ezo TV, tarot show (18) Na rubu zlo ina, igrani lm (15) IN magazin R Kraj programa

07.50

Looney tunes, crtani lm (tri epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) U ilica, kviz za djecu Looney tunes, crtani lm (tri epizode) Divlji boravak, zabavni Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija Osveta ljubavi, telenovela Žene s broja 13, dramska serija (dvije epizode) (R) Gospodin pravi, dramska serija (R) Heroji iz stras , dramska serija Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Divlji boravak, zabavni Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) Rat u ku i, hum. serija Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija Znanstveno lud, hum. serija Teorija velikog praska, hum. serija Ku anice, dramska serija Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Osveta ljubavi, telenovela (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Heroji iz stras , dramska serija (R)

07.55 ----------------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.50 11.20 12.05 12.40 ----------------------------13.10 --------------14.00 15.30 15.45 16.30 17.25 17.55 19.10 20.00 -------20.40 21.55 23.50 00.00 00.50 02.20

06.35 07.00 08.00 09.00 09.35 10.15 11.25 12.15 13.05 14.35 16.10 16.35 17.00 17.25 18.00 18.30 19.05 20.00 20.45 21.35 23.15 23.30

08:43 08:45 09:00

SPORT Ponedjeljak 31.1., HRT 2, 17.00

ZVJEZDANI KUTAK Z

Johnny Depp

Drama. George Marsh (W. Russ) direktor je srednje škole u malom gradu. Njegova žena Linda (M. McDonnell) je ku anica. Ve šesnaest godina žive u sretnom braku. Imaju troje djece: nejdžera Drewa (E. von De en), Mandy (C. Belle) koja je nedavno krenula u školu i malog Willieja (H. Tank) koji je u predškolskoj dobi. Na dan kad bi trebali proslavi šesnaestu godišnjicu braka Linda se lijepo uredi i ode u školu iznenadi muža. Njegova je tajnica ljubazno pokuša zaustavi , no Linda ule u sobu i na e ga u zagrljaju s dvadeset etvorogodišnjom Mandynom u iteljicom...

04.05 Proces (R) 04.35 Debbie Travis preure uje 2 (R) 05.20 8. kat, talk show (R)

11:00 12:00 12:30 FILM RTL

21.35

Crni vitez

DOK.SERIJA HRT 1

20.10

Praško prolje e

HUM.SERIJA RTL

17.25

Bibin svijet

13:00 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:00 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:05 22:30

FILM NOVA TV

Mamin de ko

22.10

23:00 23:10 ------23:35 -------------

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Ku ni svemirci, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Ninin kutak Crtani lm Danica Lagodan život Zacka i Codyja, serija za mlade Školski program Navrh jezika Kratki spoj Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu Tvoja sam sudbina, telenovela (R) Globalno sijelo (R) Prizma, mul nacionalni magazin (R) Euromagazin (R) Mala TV (R) TV vr (R) Ninin kutak (R) Crtani lm (R) Danica (R) Školski program (R) Navrh jezika (R) Kratki spoj Zamjena za tatu, ameri ki lm (R) Županijska panorama Serijski program Šapta psima Dva i pol muškarca, hum. serija Schladming: Svjetski skijaški kup, prijenos 1. vožnje Iz p je perspek ve, dok. serija (R) Hit dana Svjetsko prvenstvo u rukometu (m) - prijenos + emisija Schladming: Svjetski skijaški kup - slalom (M), prijenos 2. vožnje Ciklus komedija bra e Farrelly: Ja, ja i Irena - ameri ki lm Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom CSI: Miami, serija Zamjena za tatu, ameri ki lm (R) No ni glazbeni program

2 glupa psa, animirana serija RTL ritam zona - Pri a o..., glazbena emisija RTL ritam zona - Top 40 doma i, glazbena emisija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 1001 no , dramska serija (R) Ezel, dramska serija (R) Klon, telenovela (dvije epizode) An eo i vrag, telenovela Pod is m krovom, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 1001 no , dramska serija Ezel, dramska serija Crni vitez, igrani lm, komedija RTL Vijes , informa vna emisija Reži me, dramska serija (dvije epizode) (12)

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA emisija o zdravstvu SPORTAŠI GODINE GRADA VARAŽDINA 2010. snimka izbora ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

08.50 09.40 10.30 11.00 12.00 12.45 13.35 14.00 14.45 15.30 16.15 17.05 18.10 19.00 20.00 20.25 20.55 21.15 21.40 22.30 23.15 00.00 00.45 02.00 02.20

08:00 09:20 10:40 11:10 12:00 12:50 14:25 14:55 15:45 16:35 17:25 18:15 19:10 21:05 22:05 23:05 23:50 00:35 01:25 02:10 02:55

Zamka, serija R Mali an eli, serija R Ana, serija R Kameleoni, serija R Rebelde 2, serija R Stras Orijenta, serija R Ana, serija Mali an eli, serija Elena, serija Zamka, serija Kameleoni, serija Rebelde 2, serija Stras Orijenta, serija Tudori, serija (12) Opasna igra, serija (12) Pod nož, serija (12) Doktor s Beverly Hillsa, serija (12) Tudori, serija (12) R Opasna igra, serija (12) R Doktor s Beverly Hillsa, serija R (12) Kraj programa

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:30 23:15 00:15 00:30 01:30

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje Jukebox Vijes VOA Hrana i vino akove ki kutak Vijes Igrani lm Zapisano u zvijezdama Me imurje danas Erotski program Videostranice

SRIJEDA 26. sije nja 2011.

ETVRTAK 27. sije nja 2011.

03.55 Oprah show (R) 04.40 Dobra Ĺžena, serija (R) 05.25 8. kat, talk show (R) 06.05 06.10 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.04 10.05 11.05 11.15 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.25 16.00 16.58 17.10 17.20 17.25 18.10 18.23 18.30 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.55 22.30 22.55 22.58 23.00 23.10 00.05 00.50 01.35 01.55 02.40 03.10

Najava programa Me u nama (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Život u Africi, serija (R) Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Iz p je perspek ve, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show EP reportaŞa Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaŞa TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Puna ku a Ra era, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Ekumena, religijski kontakt program Moja obitelj, hum. serija Alpe Dunav Jadran Hrvatska uŞivo Vijes Hrvatska uŞivo HAK - Promet info 8. kat, talk show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuťe, emisija pod pokroviteljstvom Tvoja sam sudbina, telenovela LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 seklundi, ep reportaŞa Ciklus lmova Jirija Menzela: Selo moje malo, ehoslova ki lm (R) Policijske pri e 3, dok. serija Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Drugi format Retrovizor: Kraljevi, serija (12) Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija Retrovizor: Dragi Johne, hum. serija (R) Lie to Me, serija (12) (R) Moja obitelj, hum. serija (R) Drugi format (R)

FILM HRT 1

20.10

Selo moje malo Komedija. U malom eĹĄkom selu K e ovice svi su na neki na in povezani s poljoprivrednom zadrugom.

Voza zadruŞnog kamiona Karel Påvek (M. Labuda) o inski se brine za svog suvoza a, mentalno zaostalog O ka Råkosníka (J. Bån). Na svojim voŞnjama esto susre u mjesnog lije nika SkruŞnýja (R. Hruťínský) i pomaŞu mu u njegovim nevoljama s automobilom. Nakon jedne nezgode s kamionom, koju je skrivio O k, Påvek izgubi strpljenje i traŞi da mu dodijele drugog suvoza a. Otprilike u isto vrijeme u zadrugu s Şe pismo od praťkog poduze a, u kojem O ku nude posao i stan u Pragu...

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ----------------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 11.45 12.45 ----------------------------13.15 --------------14.00 15.30 15.45 16.30 17.20 17.40 18.05 18.50 19.50 20.00 20.50 22.55 23.45 23.55 01.20

06.35 2 glupa psa, animirana serija 07.00 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija 09.00 Bibin svijet, hum. serija 09.35 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 10.20 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 11.25 1001 no , dramska serija (R) 12.15 Ezel, dramska serija (R) 13.05 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.35 An eo i vrag, telenovela 16.10 Pod is m krovom, hum. serija 16.40 Kralj Queensa, hum. serija 17.05 Raymond, hum. serija 17.30 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 20.00 1001 no , dramska serija 20.45 Ezel, dramska serija 21.35 Put osvete, krimi serija 22.25 Kos , krimi serija (12) 23.15 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 00.05 RTL Vijes , informa vna emisija 00.20 ReĹži me, dramska serija (dvije epizode) (12) 01.50 Astro show, emisija uĹživo (18) 02.50 Crni vitez, igrani lm, komedija (R)

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30

SERIJA RTL

22.25

Kos

FILM HRT 2

20.50

Bjegunac

14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00

EMISIJA HRT 1 SERIJA RTL

21.35

Put osvete

SERIJA NOVA TV

Asi

21.00

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Ku ni svemirci, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Kr prikazuje Crtani lm EBU drama za djecu Lagodan Şivot Zacka i Codyja, serija za mlade Školski program Ciak junior Kako nastaje Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu Prijenosi iz Sabora Reporteri (R) Mala TV (R) TV vr (R) Kr prikazuje (R) Crtani lm (R) EBU drama za djecu Školski program (R) Ciak junior (R) Kako nastaje (R) Obi no udo, ameri ki lm (R) Županijska panorama Serijski program Šapta psima Hannah Monana, serija za mlade Sledge Hammer, hum. serija Puna ku a Ra era, serija (R) Iz p je perspek ve, dok. serija (R) Hit dana Dobra Şena, telenovela Ciklus akcijskih lmova: Bjegunac, ameri ki lm Lie to Me, serija (12) Dnevnik plavuťe, emisija pod pokroviteljstvom Obi no udo, ameri ki lm (R) No ni glazbeni program

21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 00:05 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA emisija o zdravstvu HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KOKTEL mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani SJEDNICA GRADSKOG VIJE A GRADA VARAŽDIN skra ena snimka DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma DOKUMENTARNI PROGRAM NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ZONA ZODIJAKA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

06:40 07:30 07:55 08:10 08:25 09:25 10:20 11:45 13:00 13:40 14:40 15:35 16:35 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:10 23:55 00:10 01:50 02:20 02:45 03:35 04:35 06:00 06:40

NaĹĄi najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R Asi, serija R IN magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Najbolje godine, serija R Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Asi, serija Ubojstva u Tijuani, igrani lm (12) Ve ernje vijes Mamin de ko, igrani lm (12) R Bra ne vode, serija Bra ne vode, serija Na rubu zakona, serija (12) Ezo TV, tarot show (18) Stari komadi, igrani lm IN magazin R Kraj programa

07.45 Divlji boravak, zabavni (R) 08.30 Looney tunes, crtani lm (tri epizode) 09.30 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) 10.20 U ilica, kviz za djecu 10.55 Looney tunes, crtani lm 11.15 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) 12.00 Divlji boravak, zabavni 12.45 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 13.35 Ve era za 5, lifestyle emisija 14.00 Osveta ljubavi, telenovela 14.45 Rat u ku i, hum. serija (R) 15.05 Kako sam upoznao vaĹĄu majku, hum. serija (R) 15.30 Znanstveno lud, hum. serija (R) 15.50 Teorija velikog praska, hum. serija (R) 16.15 Heroji iz stras , dramska serija 17.05 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) 18.00 Divlji boravak, zabavni 19.00 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) 20.00 Mijau, vau, zabavni 20.35 Veseli mladunci, zabavni 21.25 Paklena kuhinja, reality show 22.20 Ku anice, dramska serija 23.15 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) (R) 00.00 Divlji boravak, zabavni (R) 00.45 Osveta ljubavi, telenovela (R) 01.30 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) 02.20 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 02.40 Heroji iz stras , dramska serija (R)

06.05 06.10 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.25 16.00 16.58 17.10 17.20 17.25 18.15 18.28 18.40 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05 21.55 22.30 22.55 22.58 23.00 23.10 00.10 00.55 01.40 02.00 02.45 03.15 03.20

Najava programa Ekumena, religijski program (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Život u Africi, serija (R) Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Iz p je perspek ve, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show EP reportaŞa Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaŞa TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Puna ku a Ra era, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Trenutak spoznaje Moja obitelj, hum. serija Epilog, emisija o kazaliťtu Hrvatska uŞivo Vijes Hrvatska uŞivo HAK - Promet info 8. kat, talk show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuťe, emisija pod pokroviteljstvom Tvoja sam sudbina, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 seklundi, ep reportaŞa 1 pro v 100, kviz Moving On, dramska serija Pola ure kulture Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Putovima rijeke Amazone, dok. serija Retrovizor: Kraljevi, serija (12) Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija Retrovizor: Dragi Johne, hum. serija (R) Lie to Me, serija (12) (R) Moja obitelj, hum. serija (R) Skica za portret Pola ure kulture (R)

SERIJA NOVA TV

08:00 09:20 10:40 11:10 12:00 12:50 14:25 14:55 15:45 16:35 17:25 18:15 19:10 21:05 22:05 23:05 23:50

02:55

Zamka, serija R Mali an eli, serija R Ana, serija R Kameleoni, serija R Rebelde 2, serija R Stras Orijenta, serija R Ana, serija Mali an eli, serija Elena, serija Zamka, serija Kameleoni, serija Rebelde 2, serija Stras Orijenta, serija Tudori, serija (12) Opasna igra, serija (12) Pod noĹž, serija (12) Doktor s Beverly Hillsa, serija (12) Tudori, serija (12) R Opasna igra, serija (12) R Doktor s Beverly Hillsa, serija R (12) Kraj programa

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:05 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:30 23:30 00:00 01:00

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hana i vino Vijes Od Mure do Drave Jukebox Vijes VOA Hrana i vino Pove alo Vijes Kava i cigarete, igrani lm Vijes Erotski program Videostranice

00:35 01:25 02:10

20.05

03.50 04.35 05.20

Oprah show (R) Dobra Ĺžena, serija (R) 8. kat, talk show (R)

06.15 06.20 07.05 07.30

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Ku ni svemirci, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Crtani lm Crtani lm Lagodan Şivot Zacka i Codyja, serija za mlade Školski program: Kokice Abeceda EU Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu Prijenosi iz Sabora Mala TV (R) TV vr (R) Crtani lm (R) Crtani lm (R) Školski program (R) Kokice (R) Abeceda EU Alan i Naomi, ameri ki lm Županijska panorama Serijski program Šapta psima Hannah Monana, serija za mlade Sledge Hammer, hum. serija Puna ku a Ra era, serija (R) Iz p je perspek ve, dok. serija (R) Hit dana Dobra Şena, telenovela Filmovi naťih susjeda Lie to Me, serija (12) Dnevnik plavuťe, emisija pod pokroviteljstvom Out of the Ashes, ameri ki lm No ni glazbeni program

07.55 ---------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 12.40 ---------------------13.10 --------------14.00 15.30 15.45 16.30 17.25 17.45 18.15 19.00 19.50 20.00 20.50 22.40 23.30 23.40 01.30

06.30 06.55

23.15 00.05 00.20 01.05 01.55 02.55 03.40

2 glupa psa, animirana serija RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 1001 no , dramska serija (R) Ezel, dramska serija (R) Klon, telenovela (dvije epizode) An eo i vrag, telenovela Pod is m krovom, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 1001 no , dramska serija Ezel, dramska serija Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) Ku anice, humorna dramska serija RTL Vijes , informa vna emisija Ku anice, humorna dramska serija Put osvete, krimi serija (R) Astro show, emisija uĹživo (18) Kos , krimi serija Zaboravljeni slu aj, krimi serija

06:40

NaĹĄi najbolji dani, serija

08:43 08:45 09:00

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI Ĺ KOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KUTIONICA dje ja emisija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 20 U 20 talk show NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

07.55 08.55 09.30 10.15 11.20 12.10 13.00 14.35 16.10 16.35 17.00 17.25 18.00 18.30 19.05 20.00 20.45 21.35

Najbolje godine Sprovod se bliĹži kraju a Danica nikako da se makne od groba. Zlata, Lale i DraĹžen su u panici.

Ostali odlaze na karmine. Ema (Livia Drinovac) zah jeva sazna is nu o SaĹĄki i Dini. SaĹĄka joj ne Ĺželi re i. Ona se prisje a svoje proĹĄlos s njim: u Vime ini, SaĹĄka i Dino su bili pred vjen anjem, kada ju je on ostavio kao garanciju svojim opasnim poslovnim partnerima. Nakon dva dana nije se vra o i partneri su krenuli mu i SaĹĄku, koja im priznaje da je trudna, kao i svojim roditeljima, koji je nakon toga izbacuju iz ku e.Dino prije SaĹĄki da ne smije niĹĄta re i ni Emi a ni Dunji...

11:00 12:00 12:30 DOK.SERIJA HRT 1

23.10

Putovima rijeke Amazone

SERIJA HRT 2

16.30

Ĺ apta psima

EMISIJA HRT 1 SERIJA RTL

20.00

1001 no

EMISIJA NOVA TV

Provjereno

22.05

13:30 14:15 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

07:30 07:55 08:10 08:25 09:25 10:20 11:45 13:00 13:40 14:40 15:35 16:35 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:05 23:10 23:25 01:00 02:35 03:00 03:50 04:50 06:20

07.15 08.00 08.45 09.05 09.55 10.40 11.10 11.30 12.15 13.05 13.30 14.15 14.40 15.30 16.15 17.05 18.00 19.00 20.00 20.55 21.45 22.35 23.25 00.10 00.55 01.45 02.05

08:00 09:20 10:40 11:10 12:00 12:50 14:25 14:55 15:45 16:35 17:25 18:15 19:10 21:05 22:05 23:05 23:50

Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R Asi, serija R IN magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Najbolje godine, serija R Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Asi, serija Provjereno, informa vni magazin Ve ernje vijes Nuklearna katastrofa, igrani lm (12) Ubojstva u Tijuani, igrani lm (12) R Vjerovali ili ne, dokumentarna serija Na rubu zakona, serija (12) Ezo TV, tarot show (18) Tajni Ĺživot, igrani lm (12) Kraj programa

Divlji boravak, zabavni (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Looney tunes, crtani lm Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) U ilica, kviz za djecu Looney tunes, crtani lm Divlji boravak, zabavni (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija Osveta ljubavi, telenovela Mijau, vau, zabavni (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Paklena kuhinja, reality show (R) Heroji iz stras , dramska serija Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Divlji boravak, zabavni Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) Chuck, akcijska komedija Ku a lutaka, znastvenofantas na serija Ku anice, dramska serija Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Osveta ljubavi, telenovela (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Heroji iz stras , dramska serija (R)

02:55

Zamka, serija R Mali an eli, serija R Ana, serija R Kameleoni, serija R Rebelde 2, serija R Stras Orijenta, serija R Ana, serija Mali an eli, serija Elena, serija Zamka, serija Kameleoni, serija Rebelde 2, serija Stras Orijenta, serija Tudori, serija (12) Opasna igra, serija (12) Pod noĹž, serija (12) Doktor s Beverly Hillsa, serija (12) Tudori, serija (12) R Opasna igra, serija (12) R Doktor s Beverly Hillsa, serija R (12) Kraj programa

12:00 16:02 16:02 17:00 17:05 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:15 23:00 23:15 00:15 01:15

VIDEOSTRANICE Danas na programu Hrana i vino Vijes Pove alo, ponavljanje TV Jukebox Vijes VOA Hrana i vino Predstava (KAM) Vijes VOA .HR(poslovni magazin) Okolo k(r)ole Vijes Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE

00:35 01:25 02:10

PETAK 28. sije nja 2011.

SUBOTA 29. sije nja 2011.

(R) 05.20 U istom loncu, kulinarski show (R) 06.05 06.10 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.25 16.00 16.58 17.10 17.18 17.20 17.50 18.20 18.30 18.40 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.40 23.05 23.08 23.10 23.20 00.15 02.50 04.35

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Život u Africi, serija (R) Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Strani dok. lm (prijepodne) Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show EP reportaža Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaža TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Puna ku a Ra era, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Drugo mišljenje Moja obitelj, hum. serija Igra na prstenac, emisija pu ke i predajne kulture Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo HAK - Promet info Doma i dok. lm Iza ekrana Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom U istom loncu, kulinarski show Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 seklundi, ep reportaža Mjesec superjunaka: Pira s Kariba: Mrtva eva škrinja, ameri ki lm Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Pe dan, talk show Filmski maraton: Roger Dodger, ameri ki lm (18) Filmski maraton: Sve te ludos , ameri ki lm (12) Muškarcu na stablima, serija

MINI SERIJA HRT 2

22.30

Montalbano Gostuju i kod kolege i njegove obitelji u unajmljenoj ku i na plaži, Montalbano u prtljažniku pronalazi tijelo Rine, mlade žene koja je šest godina prije nestala. Zapo evši istragu, Montalbano podliježe fatalnim arima žrtvine sestre blizanke, Adriane. Ona mu pomaže u lovu na ubojicu, ali ga istodobno izlu uje – do to ke gdje on po inje ostvarivati njezin osvetni ki plan. Uloge: Luca Zingaretti, Cesare Bocci, Peppino Mazzotta, Serena Rossi, Angelo Russo, Marcello Perracchio, Francesco Cordella, Carmelinda Gentile, Gaetano Aronica...

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ----------------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 13.30 ----------------------------14.00 --------------14.45 15.00 16.40 17.20 18.00 19.50 20.00 20.30 22.20 22.30 00.10 00.55 01.25

06.20 2 glupa psa, animirana serija 06.45 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija 08.50 Bibin svijet, hum. serija 09.25 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 10.10 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 11.15 1001 no , dramska serija (R) 12.05 Ezel, dramska serija (R) 12.55 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.30 An eo i vrag, telenovela 16.05 Pod is m krovom, hum. serija 16.30 Kralj Queensa, hum. serija 16.55 Raymond, hum. serija 17.20 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 20.00 Otporan na metke, igrani lm, akcijski 21.40 Dugi oproštaj, igrani lm, akcijski triler (12) 23.45 RTL Vijes , informa vna emisija 00.00 Strateška zapovijed, igrani lm, akcijski (12)

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30

FILM RTL

21.40

Dugi oproštaj

SERIJA HRT 1

13.20

Puna ku a Ra era

13:30 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:15

HUM.SERIJA RTL

16.55

22:00

Raymond

FILM NOVA TV

Plimni val 1 i 2

21.45

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Ku ni svemirci, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Kr prikazuje Crtani lm Tajni dnevnik patke Ma lde Lagodan život Zacka i Codyja, serija za mlade Školski program Puni krug Glazbeceda Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu Prijenosi iz Sabora Mala TV (R) TV vr (R) Kr prikazuje (R) Crtani lm (R) Tajni dnevnik patke Ma lde (R) Školski program (R) Puni krug (R) Glazbeceda Županijska panorama Moja odluka, ameri ki lm (R) Briljanteen Ritam tjedna, glazbeni magazin Svjetsko prvenstvo u rukometu (m) - prijenos + emisija Hit dana Dok. lm Svjetsko prvenstvo u rukometu (m) - prijenos + emisija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Montalbano, mini-serija Na rubu znanos Garaža (R) No ni glazbeni program

22:30 23:40 ------23:05 23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI OTVORENI STUDIO kontakt emisija DOKUMENTARNI PROGRAM OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA VEKERICA VIJEST VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA 20 U 20 talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija MOJA ISTRA dokumentarna emisija FLASH NEWS - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ZONA ZODIJAKA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

01.35 Astro show, emisija uživo (18) 02.35 Otporan na metke, igrani lm, akcijski

06:40 Naši najbolji dani, serija 07:30 Gospodin Magoo, crtana serija 07:55 Bumba, crtana serija 08:10 Graditelj Bob, crtana serija 08:25 Roary, crtana serija 09:25 Slomljeno srce, serija R 10:20 Gumus, serija R 11:45 Asi, serija R 13:00 IN magazin R 13:40 Zauvijek zaljubljeni, serija 14:40 Slomljeno srce, serija 15:35 Provjereno, informa vni magazin R 16:35 Gumus, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Gumus, serija - nastavak 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Asi, serija 21:45 Plimni val 1 i 2, igrani lm 00:50 Apokalipsa androida, igrani lm (15) 02:30 Tajni život, igrani lm (12) R 04:05 Na rubu zakona, serija (12) 04:55 Ezo TV, tarot show (18) 06:25 Kraj programa

06.10 06.15 06.50 07.05 07.35 08.05 08.15

09.50 10.00 10.08 10.09 10.10 10.45 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.15 14.00 14.30 15.00 15.15 15.45

08.00 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 08.25 Divlji boravak, zabavni (R) 09.10 Looney tunes, crtani lm 09.30 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) 10.20 U ilica, kviz za djecu 10.50 Looney tunes, crtani lm 11.10 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) 12.00 Divlji boravak, zabavni (R) 12.45 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 13.30 Ve era za 5, lifestyle emisija 14.00 Osveta ljubavi, telenovela 14.40 Chuck, akcijska komedija (R) 15.30 Ku a lutaka, znastvenofantas na serija (R) 16.15 Poroci Miamija, krimi serija (R) 17.05 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) 18.10 Divlji boravak, zabavni 19.00 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) 20.00 SWAT, dok.

20.55 Murjaci uživo, reality show 21.45 Grand Canyon, igrani lm, drama 00.00 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) (R) 00.50 SWAT, dok. (R) 01.35 Murjaci uživo, reality show (R)

16.05 16.40 16.45 16.46 16.47 16.50 17.55 18.45 19.15 19.30 19.56 20.01 20.10 21.55 22.10 22.15 00.05 02.05 03.45

Najava programa Drugo mišljenje (R) TV kalendar Iza ekrana (R) Igra na prstena, emisija pu ke i predajne kulture (R) Hrvatska kronika BiH Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Western Union, ameri ki lm Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas HAK - Promet info Ku ni ljubimci Mijenjam svijet Normalan život, emisija o obitelji Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar (R) Veterani mira, emisija za branitelje Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi, me ureligijski magazin Eko zona Fotogra ja u Hrvatskoj Opera box Jelovnici izgubljenog vremena Euromagazin Vijes Vrijeme sutra HAK - Promet info Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Reporteri: Molotov ovjek iza koktela Život u krošnjama, dok. serija Potroša ki kod LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Dora 2011 Vijes Vijes iz kulture Kartel, ameri ki lm (12) Filmski maraton: Bra a Newton, ameri ki lm (R) Filmski maraton: Majstori opasnos , ameri ki lm Skica za portret

ANIM.FILM RTL

08:00 09:20 10:40 11:10 12:00 12:50 14:25 14:55 15:45 16:35 17:25 18:15 19:10 21:05 22:05 23:05 23:50 00:35 01:25 02:10 02:55

Zamka, serija R Mali an eli, serija R Ana, serija R Kameleoni, serija R Rebelde 2, serija R Stras Orijenta, serija R Ana, serija Mali an eli, serija Elena, serija Zamka, serija Kameleoni, serija Rebelde 2, serija Stras Orijenta, serija Tudori, serija (12) Opasna igra, serija (12) Pod nož, serija (12) Doktor s Beverly Hillsa, serija (12) Tudori, serija (12) R Opasna igra, serija (12) R Doktor s Beverly Hillsa, serija R (12) Kraj programa

20.00

Ledeno doba 2 Pozdravite se sa svojim ledom! Kada dolini u kojoj žive zaprijeti otapanje leda koji je okružuje, mamut Manny, ljenivac Sid i sabljas gar Diego po inju savjetova ostale živo nje da potraže novo skrovište, prije negoli isteknu tri dana jekom kojih bi se voda mogla probi u njihov dom. Bježe i, trojac susre e žensku mamu cu Ellie, koja je uvjerena kako je zapravo oposum, poput njene zaigrane bra e.

U me uvremenu, vjeverica Scrat i dalje svoj lješnjak pokušava sa uva i usred naj udnijih okolnos ...

03.50 Reporteri: Molotov ovjek iza koktela (R) 04.50 Jelovnici izgubljenog vremena (R) 05.10 Potroša ki kod (R)

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.25 Plesne Note, serija za djecu 08.50 Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh -------- Vrijeme je za Disneyja: Einstein i i 09.40 ni DA ni NE: Eutanazija 10.35 Laurina zvijezda, njema ki animirani lm 11.55 Chamonix: Svjetski skijaški kup - spust (M), prijenos 13.10 Finding Rin Tin Tin, bugarsko-ameri ki lm 14.40 Dubravko Jela i Bužimski: Pono na igra 15.40 Zagrebfest 2010., snimka 17.00 Strani igrani lm 18.30 Leonard Cohen, snimka koncerta 19.30 Garaža: Ashes You Leave (R) 20.05 Majstori opasnos , ameri ki lm 21.50 Život na Marsu, serija (12) 22.35 Život na Marsu, serija (12) 23.25 Vrijeme je za jazz: Richard Bona Quartet, 2. dio 00.20 Dora 2011 (R) 02.00 No ni glazbeni program

FILM NOVA TV

07.00 Kralj Queensa, hum. serija (R) 07.25 Raymond, hum. serija (R) 07.50 2 glupa psa, animirana serija (dvije epizode) 08.40 Škola za vampire, animirani lm (dvije epizode) 09.15 U ilica, kviz za djecu 09.50 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 10.30 Sinovi i k eri, hum. serija (R) 11.00 Discovery: Preživje divljinu - Južna Dakota, dok. serija (R) 11.55 Klinci iz pješ anika, igrani lm, drama 13.40 O cir i gentleman, igrani lm, drama 15.50 ekaju i izdisaj, igrani lm, roma na komedija 18.00 Zvijezde Ekstra: Michael Jackson: Gdje je novac?, zabavna emisija (R) 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ljubav je na selu, dok. serija 20.00 Ledeno doba 2: Zatopljenje, igrani lm, animirani 21.35 Asterix i Obelix: Misija

09:43 09:45 10:00

22.25

14:45 15:25 15:45 16:00

FILM HRT 1

12:00 16:02 16:30 17:00 17:10 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:30 22:30 23:00 23:30

VIDEOSTRANICE Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes KAM, ponavljanje TV Jukebox Vijes VOA Hrana i vino Ritam tjedna Vijes Trzalica Hrana i vino Vijes Erotski program

Kartel

17:00 18:00 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00

EMISIJA RTL

19.05

21:00

Ljubav je na selu

21:40 ------22:00 SERIJA NOVA TV

TV ku e imaju pravo promjene programa

22.15

Privatna praksa

13.55

06:40 07:30 08:25 08:50 09:20 09:45 10:05 10:20 10:45 11:00 11:25 11:55 12:55 13:55 14:55 17:00 17:10 18:10 19:15 20:05 22:25 00:10 01:45 03:20 04:50 06:15

11:00 12:00 13:00 13:15 Pravedno ubojstvo

Kleopatra, igrani lm, obiteljska komedija 23.25 Jackass broj dva, igrani lm, dok. komedija (18) 01.00 Astro show, emisija uživo (18) 02.00 Strateška zapovijed, igrani lm, akcijski (12)

-------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA SPORTAŠI GODINE GRADA VARAŽDINA 2010. snimka izbora ŠTO UZROKUJE BOLEST? dokumentarna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA OTVORENI STUDIO kontakt emisija KUTIONICA dje ja emisija MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi MOJA ISTRA dokumentarna emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal SVIJET ROMA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŽELJKO MALNAR - MALI NO NI RAZGOVORI kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Frikovi, serija U sedmom nebu, serija Bra ne vode, serija Bra ne vode, serija Gospodin Magoo, crtana serija R Peppa, crtana serija Timmy Time, crtana serija Winx, crtana serija Chuggington, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Televizijska posla , serija Frikovi, serija R U sedmom nebu, serija R Privatna praksa, serija Plimni val 1 i 2, igrani lm Vijes Nove TV Plimni val 1 i 2, igrani lm Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show R Dnevnik Nove TV uvari zakona, igrani lm Pravedno ubojstvo, igrani lm (15) Napad sabljozubog gra, igrani lm (12) Apokalipsa androida, igrani lm (15) R Ezo TV, tarot show (18) 100 milijuna godina p. K., igrani lm (12) Kraj programa

07.15 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 08.00 Ve era za 5, lifestyle emisija (pet epizoda) (R) 10.00 Looney tunes, crtani lm (dvije epizode) 10.45 Punom parom, kulinarski izazov (pet epizoda) (R) 12.55 Divlji boravak, zabavni (pet epizoda) (R) 16.45 Mijau, vau, zabavni (R) 17.15 Veseli mladunci, zabavni (R) 18.10 Moderna uda, dok. serija (dvije epizode) 20.00 Život poslije ljudi, dok. serija 21.00 Najve a plja ka banke u povijes (drugi dio), dok.

21.45 Fes valac: Bra ne laži, igrani lm, triler 23.25 Grand Canyon, igrani lm, drama

07:40 Moje k eri, serija R 09:45 Sudbina je rekla svoje, igrani lm R 11:35 Dom iz snova, serija R 12:25 Mamin svijet, emisija R 12:55 Stras Orijenta, serija R 14:30 Moje k eri, serija 16:10 Znate li plesa ?, show R 17:45 Doma IN, emisija 18:20 Dom iz snova, serija 19:10 Stras Orijenta, serija 20:45 Znate li plesa ?, show 22:20 Ljubavni brodolom, igrani lm 23:45 Dom iz snova, serija R 00:35 Moje k eri, serija R 02:10 Kraj programa

07:57 08:00 12:00 13:00 13:30 14:00 14:30 15:00 15:30 16:15 17:00 17:10 18:00 19:00 19:10 20:00 22:00 23:00 23:30 01:15

Danas na programu Dje ja TV Vaše zdravlje, ponavljanje Dom2 Celebri city Hrana i vino Zoona, emisija o ku nim ljubimcima Obzori, emisija o kulturi Auto-moto nau ca Zagljaj ljepote Vijes .HR(poslovni magazin) Poljoprivredni savjetnik Vijes Jukebox Igrani lm Okolo k(r)ole Me imurje danas Erotski program VIDEOSTRANICE

NEDJELJA 30. sije nja 2011.

05.50 Najava programa 05.55 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin (R) 06.25 Euromagazin (R) 06.55 TV kalendar 07.10 Mala TV (R) -------- TV vr : Rock zvijezda (R) -------- Ninin kutak: Igra memory (R) -------- Brlog: Boškarin (R) -------- Danica i zmaji (R) -------- Tajni dnevnik patke Ma lde: Zaborav (R) -------- Baltazar: Obla na pri a 08.00 Prijatelji (R) 09.00 Nora Fora, TV igra za djecu 09.40 TV kalendar (R) 09.52 Vijes iz kulture (R) 10.00 Vijes 10.05 Vrijeme danas 10.06 HAK - Promet info 10.10 Šerif u New Yorku, miniserija 11.40 manjinski MOZAIK 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 12.16 emisija pod pokroviteljstvom 12.25 Plodovi zemlje 13.20 More 13.50 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.40 Vijes 15.45 Vrijeme sutra 15.46 HAK - Promet info 15.50 Za arana ku a, ameri ki lm 17.40 Globalno sijelo 18.15 Lijepom našom: Gospi 19.15 LOTO 6/45 19.20 emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 1 pro v 100, kviz 21.05 S pe u gos ma, TV serija 21.45 Karaula, hrvatski lm (12) 23.20 Vijes 23.35 Vijes iz kulture 23.45 Ciklus europskog lma: 12, ruski lm (12) 02.25 Šerif u New Yorku, mini-

FILM RTL

23.15

Brzina bijega Ostale su bez goriva, hrane i… vremena. Melissa i Nina uživaju u vožnji Kalifornijom sve dok ih na autocesti ne zaustavi policijska patrola. Policajac šarmira djevojke i uvjeri ih da po u s njim u policijsku postaju. One još ništa ne sumnjaju, no u stanici policajac po inje zavoditi Melissu i ak je pokuša silovati.

Djevojke uspiju pobje i, no pomahnitali policajac ih progoni. Uzbudljivi triler Erica Chambersa gledatelje može podsjetiti na filmski klasik Stevena Spielberga „Duel“, no u „Brzini bijega“ umjesto psihoti nog voza a kamiona tu je poludjeli policajac, a progonjeni nije Dennis Weawer, ve dvije djevojke...

FILM NOVA TV

21.00

Besmrtno oružje

FILM HRT 1

20.00

Misteriozni znakovi

FILM RTL

12.35

Ima li pilota u avionu

FILM NOVA TV

Zadnji veliki ratnik

17.10

serija (R) 03.40 Skica za portret 03.55 Lijepom našom: Gospi (R) 04.55 Plodovi zemlje (R)

06.25 Najava programa 06.30 Petrit Ceku i Zagreba ki solis (79’) 07.55 Zlatna kinoteka - ciklus Caryja Granta: Gunga Din, ameri ki lm 09.48 Biblija 09.58 Križevci: Misa, prijenos 10.55 Chamonix: Svjetski skijaški kup - superkombinacija (M): Spust, prijenos 12.10 Dok. lm 12.50 Filipove bebe, emisija pod pokroviteljstvom 13.20 e-Hrvatska, emisija pod pokroviteljstvom 13.55 Chamonix: Svjetski skijaški kup - superkombinacija (M): slalom, prijenos 14.30 Svjetsko prvenstvo u rukometu (m) - prijenos utakmice za 3. mjesto 16.05 Olimp - sportska emisija 17.00 Svjetsko prvenstvo u rukometu (m) - prijenos nala 19.25 Garaža 20.00 Misteriozni znakovi, ameri ki lm 21.50 Posebni dodaci: Fantas ka, emisija o lmu 22.25 Filmski bou que: 2001: Odiseja u svemiru, ameri ko-britanski lm 00.50 No ni glazbeni program

PONEDJELJAK 31. sije nja 2011.

(18) 01.50 Jackass broj dva, igrani lm, dok. komedija (18) (R)

06:20 07:10 07:40 08:35 09:30 10:00 10:20 10:35 11:00 11:15 11:40 12:10 12:40 13:10 14:10 15:10 17:00 17:10 19:15 20:05 21:00 22:35 23:55 01:55 03:30 04:50

Bra ne vode, serija R Televizijska posla, serija Frikovi, serija U sedmom nebu, serija Brza blagajna, serija Peppa, crtana serija Timmy Time, crtana serija Winx, crtana serija Chuggington, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Automo v, auto-moto magazin Novac, business magazin Televizijska posla, serija R Frikovi, serija R U sedmom nebu, serija R Dobar ovjek u Africi, igrani lm Vijes Nove TV Zadnji veliki ratnik, igrani lm Dnevnik Nove TV Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show Besmrtno oružje, igrani lm Red carpet , showbiz magazin (15) Zadnji veliki ratnik, igrani lm R Dobar ovjek u Africi, igrani lm R Red carpet, showbiz magazin (15) R Kraj programa

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.04 10.05 11.00 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.28 12.32 13.20 14.05 14.14 14.20 14.50 15.00 15.25 16.00 16.58 17.10 17.20 17.25 18.15 18.28

07.20 Zvijezde Ekstra: Michael Jackson: Gdje je novac?, zabavna emisija (R) 07.40 2 glupa psa, animirana serija (tri epizode) 09.00 Škola za vampire, animirani lm (dvije epizode) 09.35 Ljubav je na selu, dok. serija 10.50 Klinci iz pješ anika, igrani lm, drama 12.35 Ima li pilota u avionu, igrani lm, komedija 14.10 Ledeno doba 2: Zatopljenje, igrani lm, animirani 15.40 Asterix i Obelix: Misija Kleopatra, igrani lm, animirani (R) 17.35 Discovery: Preživje divljinu - Belize, dok. serija (R) 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Exkluziv s Tatjanom Juri , magazin 20.00 U paklu osvete, igrani lm, akcijski 21.40 CSI: Miami, krimi serija (12) (dvije epizode) 23.15 Brzina bijega, igrani lm, triler (12) 00.50 Astro show, emisija uživo

12:43 NAJAVA PROGRAMA 11:45 TV ORDINACIJA kontakt emisija 12:45 ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o prehrani 13:45 TV PRODAJA 14:00 DOKUMENTARNI PROGRAM 14:45 TV PRODAJA 15:00 VJERA I NADA vjerski program 15:30 MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija 16:00 VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA emisija o zdravstvu 17:00 POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija 18:00 HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal 18:55 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 19:00 TAJNE USPJEHA dokumentarni lm 19:30 VTV TJEDNIK 20:05 KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi 20:45 PRESSICA talk show 21:45 OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 22:45 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 22:50 DOKUMENTARNI PROGRAM ------- ODJAVA PROGRAMA ------- VIDEOSTRANICE

18.40 19.30 19.56 20.01 20.04

06.55 Zabranjena ljubav, sapunica (osam epizoda) (R) 10.15 Looney tunes, crtani lm (dvije epizode) 11.05 Punom parom, kulinarski izazov (pet epizoda) (R) 13.10 Moderna uda, dok. (dvije epizode) (R) 14.45 Columbo: Po ivala u miru, g o Columbo, krimi serija 16.30 Najve a plja ka banke u povijes (drugi dio), dok.

(R) 17.25 Život poslije ljudi, dok. serija (R) 18.10 Moderna uda, dok. serija (dvije epizode) 20.00 Kraljevi leda, dok.

20.55 Muškarci sa sjekirama, dok.

21.45 Dexter, krimi serija (12) 22.45 Moderna uda, dok. serija (dvije epizode) (R) 00.25 Fes valac: Bra ne laži, igrani lm, triler (R)

07:50 Moje k eri, serija R 10:05 Ljubavni brodolom, igrani lm R 11:35 Dom iz snova, serija R 12:25 Doma IN, emisija R 12:55 Stras Orijenta, serija R 14:30 Moje k eri, serija 16:10 Znate li plesa ?, show R 17:45 Mamin svijet, emisija 18:20 Dom iz snova, serija 19:10 Stras Orijenta, serija 20:45 Znate li plesa ?, show 22:20 Lov na oca, igrani lm 00:05 Dom iz snova, serija R 00:55 Moje k eri, serija R 02:30 Kraj programa

20.10 21.50 22.20 22.30 22.55 22.58 23.00 23.10 00.05 00.50 01.35

Najava programa Split: More (R) Mir i dobro (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Lugarnica, serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Strani dok. lm Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Tre a dob, emisija za umirovljenike EP reportaža Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar (R) Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom More ljubavi, telenovela Puna ku a Ra era, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Znanstvena pe ca Znanstvene vijes Moja obitelj 9a, hum. serija Glas domovine Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo HAK - Promet info 8. kat, talk show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Tvoja sam sudbina, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dok. lm Svijet pro ta Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Lica nacije Andras Schi u Teatru Olimpico, snimka u koncertu Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija Retrovizor: Dragi Johne, hum.

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ----------------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.50 11.20 12.40 ----------------------------13.10 --------------14.00 15.30 15.45 16.30 17.00 19.00 19.50 20.00 20.40 21.25 22.10 23.00 23.10 00.50

04.25 05.50 06.20 08.25 09.25 10.15 11.20 13.05 14.35

FILM HRT 2

14.00

Dragi moj lažljiv e Drama/kazališna predstava. George Bernard Shaw (1856-1950), slavni je irski drama ar, autor brojnih drama, sa ra i komedija, poli ki ak vist i kri ar. Njegova je najpozna ja drama Pygmalion, o lingvistu, prof. Higginsu i o Elizi Dooli le, danas ve legendarnom literanom, kazališnom i lmskom liku. Za tu je dramu 1925. godine osvojio Nobelovu nagradu. Ulogu Elize na pozornici je igrala Stella Campbell, glumica, udovica Patricka Campbella, koja je, navodno, bila velika Shawova ljubav, iako je ve bio oženjen i uz ženu Charlo e imao veze i s drugima...

16.10 16.40 17.05 17.30 18.00 18.30 19.05 20.00 20.50 21.40 23.15 23.30

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:15

FILM NOVA TV

22.10

Ubojstvo u Greenwichu

SERIJA HRT 2

07:57 Danas na programu 08:00 Dje ja TV 12:00 Zoona, emisija o ku nim ljubimcima 12:35 Trzalica, glazbena emisija 13:30 Celebri city 14:00 Igrani lm 16:00 Hrana i vino 17:00 Kronika tjedna 17:30 Zagrljaj ljepote 18:00 Vinoteka 20:00 Fio show 23:15 Zapisano u zvijezdama 00:15 Erotski program 01:15 VIDEOSTRANICE

01.55 02.40 03.25 04.10 04.15 04.45 05.15

13:30

22.10

Laži mi

FILM RTL

21.40

Poštena igra

INFO NOVA TV

Dnevnik Nove TV

13:00

19.15

14:00 14:45 14:45 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

serija (R) Završni udarac, serija (R) Wired, serija (R) Laži mi, serija (12) (R) Skica za portret Glas domovine (R) Svijet pro ta (R) 8. kat, talk show (R)

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Ku ni svemirci, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Kr prikazuje Brlog arobna plo a - engleski Lagodni život Zacka i Codyja, serija za mlade Školski program Boli glava: Litosfera Na glasu Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu Tvoja sam sudbina, telenovela (R) More (R) Lijepom našom: Gospi (R) Mala TV (R) TV vr (R) Kr prikazuje (R) Brlog arobna plo a - engleski Školski program (R) Boli glava: Litosfera (R) Školski program (R) Dragi moj lažljiv e, ameri ki igrani lm (R) Županijska panorama Lugarnica, serija (R) Sledge Hammer, hum. serija ATP Zagreb Indoors, prijenos prvog me a Dok. lm (R) Hit dana TV Bingo Show Završni udarac, serija Wired, serija Laži mi, serija (12) Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom ATP Zagreb Indoors, snimka drugog me a No ni glazbeni program

An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) (R) 2 glupa psa, animirana serija RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv s Tatjanom Juri , magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Ezel, dramska serija (dvije epizode) (R) Klon, telenovela (dvije epizode) An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) Pod is m krovom, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 1001 no , dramska serija Ezel, dramska serija Poštena igra, igrani lm, akcijski triler (12) RTL Vijes , informa vna emisija Reži me, dramska serija (dvije

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe DOKUMENTARNI PROGRAM TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

01.05 02.05

06:40 07:30 07:55 08:10 08:25 09:25 10:20 11:45 13:00 13:40 14:40 15:35 16:35 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:10 23:30 23:45 00:10 01:40 02:05 02:30 03:20 04:20 05:45 06:10 06:35

epizode) (12) Astro show, emisija uživo (18) U paklu osvete, igrani lm, akcijski

Naši najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R Asi, serija R In magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Najbolje godine, serija R Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Asi, serija Ubojstvo u Greenwichu, igrani lm (12) Ve ernje vijes Ubojstvo u Greenwichu, igrani lm Besmrtno oružje, igrani lm Bra ne vode, serija Bra ne vode, serija Heroji, serija Ezo TV, tarot show (18) 100 milijuna godina p.K., igrani lm (12) R Bra ne vode, serija R IN magazin R Kraj programa

08.05 Looney tunes, crtani lm (dvije epizode) 08.50 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) 09.40 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) 10.25 U ilica, kviz za djecu 10.55 Looney tunes, crtani lm (tri epizode) 12.00 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 12.50 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.10 Osveta ljubavi, telenovela 14.00 Kraljevi leda, dok. (R) 14.45 Muškarci sa sjekirama, dok.

(R) 15.30 Columbo: Po ivala u miru, g o. Columbo, krimi serija (R) 17.05 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) 18.10 Divlji boravak, zabavni 19.00 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) 20.00 Žene s broja 13, dramska serija (dvije epizode) 20.55 Gospodin pravi, dramska serija 21.40 Ku anice, dramska serija 22.30 Dexter, krimi serija (12) (R) 23.20 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) (R) 00.05 Osveta ljubavi, telenovela (R) 00.50 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) 01.35 Ve era za 5, lifestyle emisija (R)

08:00 09:20 10:40 11:10 12:00 12:50 14:25 14:55 15:45 16:35 17:25 18:15 19:10 21:00 23:00 23:50

Zamka, serija R Mali an eli, serija R Ana, serija R Kameleoni, serija R Rebelde 2, serija R Stras Orijenta, serija R Ana, serija Mali an eli, serija Elena, serija Zamka, serija Kameleoni, serija Rebelde 2, serija Stras Orijenta, serija Opasna igra, serija (12) Pod nož, serija (12) Doktor s Beverly Hillsa, serija (12) 00:35 Opasna igra, serija (12) R 02:10 Doktor s Beverly Hillsa, serija R (12) 02:55 Kraj programa

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:00 22:30 23:00 23:20 00:20

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hana i vino Vijes Kronika tjedna, ponavljanje Jukebox Vijes VOA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Vijes VOA Auto moto nau c vision Dom na kvadrat Obzori, emisija iz kulture Vijes Erotski program Videostranice

54

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Politika, ĹĄport i ĹĄporcka politika N

ekaj se kuha vu naĹĄemo me imorskomo politi komo lonco. NaĹĄ doma i eSDePe se na leta (i to i z rokaj i z nogaj) boriv kaj dojde na vlast, a kakĹĄi so ve je naĹĄi Me imorski bira i nejso mogli, a kaj jim nebi spunili te Ĺželje, pak so jiv, na zadjaj izboraj, zebrali kaj bodo nam vodili ovo naĹĄo jedino Ĺžupanijo vu ovim teĹĄkim recesiskim cajtima. Niti je pol toga probnoga (za eSDePe) mandata nej minulo, a ve se vsi pitamo kaj bode z Ĺžjiv? Najme kaj, to me ve gvinta jedno vreme jerbo so esdepeovci nej zadovoljni sami z sobom i to tak kaj se gracki i op inski partiski elniki svadijo z Ĺžupaniskim i to sam zato kaj se ne dela kak treba, o em re i, kak oni mislijo gda treba, a to zna i gda Ivek Perho ov ne gledi kakĹĄe farbe ĹĄto ima partisko knigico dok jemle na posel svoje teĹžake ili pak dok popunjavle frajska mesta vu Ĺžupaniskaj fabrikaj ili pak ustanovaj. To se jako dobro vidlo dok se zbirav glavni obercestar, a isto tak i ve dok smo znova zbirali ravnatela

BAL (MN.)

POSLOVI

bolnice. Nikak gda esdepeovci popunijo tua mesta. Na leta so akali kaj dojdejo na vlast, a ve nebrejo dojti do nikťega hasna od te vlasti. Bar gda bi si mogli vum zeti one peneze ťtere so dali za lanarino vu ovih minulih dvajsti let. Pripoveda se gda je Ivek pravi evropski politi ar, vseposot zbira ťkolane i sposobne i ne gledi na strana ke boje, a mi tu prinas nucamo doma e ťteri bode nejpredi svojima vu stranki kruha dali, ťteri bode vudriv z ťakom (makar praznom) po stolo gda se bodo bunili lokalni ťe i z Kotoribe, Nedeliť a, Sobotice‌, a ne kaj miťi kolo vodijo, a ma ek jiv sam zbo ki gledi i dremle. I nej sam to. I bira ko telo je nej zadovoljno, uda je ve o ekivalo od nove vlasti ťtera se prepravlala tulikťa leta, a ve naťa Şupanija sam tuhni i tuhni. Brz as bode tu nekaj trelo naprajti, jerbo takťi vu Evropo nebremo, a i ona nas takťe ne e. Nebrem vam re i kak mi je Şauv kaj so me japa i mama nej dali za politi ara, jerbo gda so me je, ja bi vam ve znauv re i kajbi

KUTIJARO

25. sije nja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LOPOV

Ĺ PANJOLSKA

morali naprajti kak bi se zvlekli vum z te kaljuĹže vu ĹĄtero smo zaĹĄli. e verjem gda vas ĹĄport tuliko ne interesera kaj ne gledite naĹĄe kauboje, o em re i, rokometaĹĄe ĹĄteri igrajo na sveckomo prvenstvo vu Ĺ veckoj. Ak pak gledite unda vam ne moram preve govoriti, unda pak ste vse vidli.

Imamo tuliko igra ov kaj naĹĄ trener Slavek nezna ĹĄtere bi deuv nutri, tak gda nam se, nejve pot, pripeti kaj one slabeĹĄe poĹĄle igrat, a oni bolĹĄi mo sedijo na klupi. A igrajo tak jako dobro kaj si je Slavek ve skorom vse lasi z glave poskubev, a nam so spili i ono malo Ĺživci ĹĄtere so nam naĹĄi labodoritaĹĄi ostajli. Najte me krivo tazmeti, ali napriloko Argentince smo tak spraĹĄili kaj so skorom odiĹĄli dimo z prvenstva, a unda drugi den z Ĺ ve anaj ne znamo kaj bi naprajli, kak gda so doĹĄli istam drugi igra i. Pak ne verjem gda jim je Slavek nej rekev gda pobe uvlejo oni ĹĄteri vej golov zabijejo,a nej oni ĹĄteri lepĹĄe igrajo i imajo lepĹĄe frizure. NajbrĹž bodo za

to naĹĄo nevolo krivi Ĺ ve ani, op e ne poĹĄtuvlejo nas kak bivĹĄi svecke prvake i doprvake, a vsi se spominajo gda so oni kulturen narod ĹĄteri poĹĄtuvle vsakoga. Ak je tak unda pak smo nej meli sre o, jerbo i sre a si zbira koga bode dela vu cukor pikso. Slavek je, kak zgledi, joĹĄ pre mladi i sre a ga je nej prepoznala. aĹĄi labodoritaĹĄki politi ari se prepravlajo kaj bodo privatizerali naĹĄega me imorskoga labodoritaĹĄkoga kluba. Morem vam re i gda sam jako najgerek kak bode to ziĹĄlo, jerbo je naĹĄ klub vu drugoj ligi, a vu prvoj ligi so sam Hajdukovci svojega privatizerali, ali tam niti dragi BoĹžek nezna kak on dela i ĹĄto pravzaprav peneze davle. Najte me krivo razmeti, ali ne verjem gda smo mi Me imorci tak uda spametneĹĄi od vsih drugih ili pak nam neĹĄ i, i ve, hi e pesak vu o i i to neĹĄ i doma i. No, tre probati, mortik se neĹĄ i i najde ĹĄto ne zna kam z penezi, pak bode tu investerav!

N

TANTAL

N

MUĹ KO IME

MJESTO U ME IMURJU LATINSKI POZDRAV

BUDISTI KI

PRETETINEC

ASSOCIATION OF TAXATION TEHNICIANS

SVE ENIK

AKTINIJ

ŽENSKO IME

RIKANJE

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Utorak, srijeda i etvrtak su vaĹĄi sretni dani za ljubav jekom ovog tjedna. Iskoris te to na ĹĄto je mogu e bolji na in i svoj kalendar popunite raznim druĹĄtvenim ak vnos ma. SluĹĄajte druge kada govore o ne emu do ega im je stalo, i naravno, ukoliko moĹžete sudjelova i sudjelujte.

Tako ete im pokaza da vam je stalo do njih. Posao e bi malo zanemaren, no, nemojte zaboravlja barem na one vrlo vaĹžne sastanke i obveze.

Ovaj tjedan e bi posebno zanimljiv za sve vage jer ete upravo vi biti u centru pozornosti. Ukoliko imate partnera nemojte se iznenadi ukoliko odlu i napravi neĹĄto posebno. Nemojte provjerava nego uĹživajte u trenutku. Ukoliko nemate partnera o ekujte da ete sredinom tjedna bi posebno zanimljivi svojim oboĹžavateljima i da e vas oni stalno zva . PruĹžite priliku onima koji vam se ine zanimljivima.

Nemojte zaboravi da ponekad jednostavno morate oprostiti ljudima ukoliko ne Ĺželite mu i sebe i njih. Zaboravite na neke stvari koje vam i tako viĹĄe nisu bitne i krenite dalje.

BIK (21.4.-20.5.)

Ĺ KORPION (24.10.-22.11.)

Ve na samom po etku shva t ete koliko bi ovo mogao bi zanimljiv tjedan na podru ju ljubavi. Ukoliko imate partnera slobodno vrijeme iskoris te kako biste napravili neĹĄto posebno za njega s ime ete ga iznenadi . Ovo ne mora bi zanimljiv tjedan samo za one u vezi, i slobodnim bikovima moĹže biti zanimljivo ukoliko se probude iz zimskog sna i ak viraju oko stvari koje su im u Ĺživotu bitne. Krajem tjedna ostavite barem jedan dan za odmor. Trebat e vam mala pauza od svega kako biste bili spremni i odmorni za tjedan koji je pred vama.

Nemojte se iznenaditi ĹĄto ete tijekom ovog tjedna imati dosta prilika. Bitno je da ste vi u svakom trenutku sigurni u ono ĹĄto Ĺželite i svjesni ĹĄto moĹžete s m pos i. Sredinom tjedna ete posebno zra iti stoga se nemojte iznenadi raznim pozivima na kavu, ve ere, domjenke... No, nemojte se tjera na neĹĄto ĹĄto vam ne odgovara. Imate pravo bira . PokuĹĄajte ne riskira previĹĄe kada je ljubav u pitanju. Naravno da malo rizika mora postoja kako bi sve bilo zanimljivije, no, budite umjereni kako ne biste izgubili i viĹĄe nego ĹĄto ste mislili.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Zbog previĹĄe obveza na poslovnom planu, u posljednje vrijeme vam se esto dogodi za zaboravite na neke vaĹžne stvari iz privatnog Ĺživota.

To vam je signal da se trebate malo bolje organizira i radi plan. Tako je manja mogu nost da ete neĹĄto zaboravili ili presko i . Sredinom tjedna ete zasja , ali samo ukoliko to Ĺželite i spremni ste potrudi se. Sve ovisi o vama. Posebnu paĹžnju posve te u ponedjeljak, petak i subotu kada biste trebali ita izme u redaka i bolje shva druge od ostalih.

Imate jako puno pozi vne energije i to e jekom ovog tjedna posebno bi o ito. Neka vas ne iznenadi paĹžnja koju ete dobiva ovih dana nego uĹživajte u njoj. Bitno je samo da znate granice i ni u emu ne pretjerujete. Nemojte se zaboravi i vi se morate potrudi oko osoba do kojih vam je stalo, nazovite ih, dogovorite neku ve eru, izlet kako biste viĹĄe vremena provodili zajedno. Detalji su sada jako bitno, stoga ih nemojte zapostavlja . Oni kasnije mogu odigra klju nu ulogu, stoga, ako Ĺželite bi sigurni u ono ĹĄto radite niĹĄta nemojte preskaka .

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Po etak tjedna je idealan dan za iza i van, ukoliko ste sami dopus te drugima da vam pri u i zabavljajte se. Ukoliko imate partnera onda zajedno dogovorite neku ak vnost kako biste se odmorili od guĹžve i buke. Mogu e je da e se sredinom tjedna pojavi neke nesuglasice izme u vas i partnera, no, to ne mora bi niĹĄta ozbiljno. Razgovarajte o problemu i zajedni ki se dogovorite oko rjeĹĄenja. Ukoliko ne znate u kojem smjeru krenu dalje, traĹžite savjet od osobe kojoj vjerujete, a koja e mo i objek vno pogleda na situaciju i savjetova vas.

Ovaj tjedan e bi idealan za dobivanje informacija do kojih ve neko vrijeme pokuĹĄavate do i. Naravno da ne e do i same od sebe, ali uz vrlo malo truda moĹžete puno toga pos i. Ukoliko imate ve neko duĹže vrijeme partnera nemojte ga shva a zdravo za gotovo. Oko njega se uvijek morate trudi i da sve od sebe kako bi vaĹĄa veza i dalje uspijevala. Neke planove ete mora prilagodi . Bez obzira koliko oni bili dobri, trenutno nisu izvedivi i morat ete napravi neke manje preinake. Nemojte prigovara jer e kasnije bi vremena i za ostalo.

LAV (23.7.-23.8.)

VODENJAK (21.1.-19.2.)

BODLJA VRSTA ZA INA

KONFLIKT VRAZ PODZEMNA RIJEKA U GR. MITOLOGIJI

21. I 28.

SLOVO ABECEDE

VRELO

LJETOVALIĹ TE U BELGIJI

DRŽAVA U AZIJI

OSOBNA

ZAMJENICA

SUVOZA U AVIONU

KARTAĹ KA IGRA

POPUT ŽENSKO IME VRSTA JUŽNOG VO A

MJESTO U ZAGORJU

ITALIJA

BOLEST ZUBA

GRADI U GALILEJI

VRSTA BILJKE

RUB NA ODJE I

ŽENSKO IME

SASTAVNI VEZNIK

U ANATOMIJI

VISINSKA TO KA

JEDNOZNAM

GORKO PI E (MN.)

VRSTA NOJA

BROJ

PTICA GRABEŽLJI VICA

GLAVNI GRAD ITALIJE

SUMPOR STRU NJAK

SREDSTVO NARKOZE

NATRIJ

KONCI

RIJEKA U CRNOJ GORI

NAKANA

BOG Ĺ UME

VRSTA HRASTA

VRSTA CRNOGORI CE

OTOK KOD

AUSTRALIJE

Pripremite se na romantiku i zabavu tijekom ovog tjedna.

DruĹžite se sa svojim prijateljima, lanovima obitelji i partnerom. Bitno je da budete okruĹženi ljudima koje volite i do kojih vam je stalo. Zbog previĹĄe obveza mogli biste zaboravi na neku koja je stvarno bitna.

Odvojite malo vremena kako biste izradili plan i onda ga se pridrĹžavajte. Kako vam ne bi postao previĹĄe naporan ostavite i malo vremena za eksibilnost i zabavu. Krajem tjedna viĹĄe sluĹĄajte svoje ins nkte. Iako je naizgled sve u redu, vi ete odmah prepozna o emu se radi. Nemojte sumnja u sebe.

Ukoliko imate partnera, vaĹĄa veza e se tijekom ovog tjedna zna ajno poboljĹĄa . Shva li ste da vam je stalo i spremni ste oko toga se i trudi ĹĄto je vrlo pohvalno. Slobodni vodenjaci bi mogli upoznati neke nove i zanimljive osobe u svome Ĺživotu. Sredina tjedna e bi posebno zanimljiva jer e vaĹĄa pozi vna energija iza i na povrĹĄinu i zarazi druge. Zabavljajte se i uĹživajte u svemu ĹĄto je sada ispred vas.

Krajem tjedna bi vam moglo nedostajati malo privatnos , no, to je samo privremeno. Niste obvezni razgovara o stvarima o kojima vam nije ugodno razgovara . Sami postavljate granice.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Po etak tjedna baĹĄ i ne e biti najbolji za vas, stoga, nemojte niĹĄta vaĹžno dogovara . Spojeve, sastanke i ostalo radije prebacite na kraj tjedna. PokuĹĄajte viĹĄe razgovara sa svojim bliĹžnjima. No, ne u smislu da vi govorite njima ĹĄto trebaju radi i obrnuto nego ih sluĹĄajte ĹĄto vam Ĺžele re i i ĹĄto ih mu i i zajedno pokuĹĄajte prona i rjeĹĄenje. Budite ĹĄto odgovorniji, posebno krajem tjedna.

Nemojte dopus da vas drugi nagovore na neĹĄto problema no, a ĹĄto vam uop e nije ni zanimljivo. U svakom trenutku morate zna zaĹĄto radite to ĹĄto radite.

RIBE (20.2.-20.3.)

Ovo je idealan tjedan za popravljanje veza s prijateljima, partnerom, kolegama i lanovima obitelji.

Pozovite ih na kavu, ve eru, druĹženje i razgovarajte. Na taj na in ete se ponovno zbliĹži s njima. Budite neĹĄto otvoreniji prema novim stvarima. Naravno da ne morate prihvatiti sve novo, no, neke stvari vam mogu zna ajno koristiti i olakĹĄati. Sve je na vama. Borite se za ono ĹĄto Ĺželite. Nemojte samo sjedi sa strane i eka da vam se dogodi ono ĹĄto Ĺželite. Malo viĹĄe truda i rezulta e bi puno bolji.

VOLJETI

MAJ IN BRAT (MN.)

VIC tjedna

KNIN

OVITAK VRSTA KAPE

KALIJ

RAJKO JAGAR

OTROVNI PLIN

STARA ROBA

Sudbina - Javit u ti se! – kaŞe muťkarac Şeni.

- Ali nemať moj broj. – za u eno Şena.

- Ako nam su eno, pogodit u ga.

25. sije nja 2011.

Vremenska prognoza 55

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 17. do 24. sije nja

Relativno hladno VREMENSKA SLIKA: Sve je izglednije da emo do kraja sije nja imati prosje ne zimske temperature zraka. Snijega na našem podru ju još nema, ali zima je tu. Sredinom tjedna malo e zatopliti uz lagani jugozapadni vjetar, ali potom bi prema vikendu ponovno zahladilo, a zbog blizine ciklone postojat e mogu nost za slabe oborine na granici kiše i snijega. Bitno je re i da izraženije južine nema na vidiku.

VREMENSKA PROGNOZA: Zahla enje nam je ve stiglo, a zimsko vrijeme nastavit e se i ovog tjedna. Pritom se neke konkretne oborine ne o ekuju jer e se glavnina vlažnijeg zraka zadržavati dalje od našeg podru ja. Mogu je slab snijeg, ali prema izra unima ne bi bilo ve ih koli ina.

Po etkom ovog tjedna vjerojatna je stabilizacija vremena povezana s utjecajem anticiklone koja e osobito izražena biti u prizemnom sloju atmosfere pa e tlak biti povišen. U takvim okolnostima vrijeme bi tijekom utorka bilo promjenjivo obla no sa sun anim razdobljima i suho. Vjetar uglavnom slab, pretežito jugozapadnog smjera.

Jutarnja temperatura od -5 do -3, a najviša dnevna malo iznad 0 Celzijusovih stupnjeva.

Uz srijedu e uz povremeno više oblaka u ve ernjim satima postojati mogu nost i za malo snijega, no iz trenutno dostupnih izra una ne vide se

velike koli ine. Vjerojatnost za obla nije vrijeme je velika, ali situacija e ovisiti o smještaju ciklone i njenih fronti, samim time i rasporedu vlažnijeg zraka.

Uglavnom, hladno a je sigurna, a ho e li i koliko biti snijega ipak neka ostane pod upitnikom.

Mogla bi se ponoviti prošlotjedna situacija sa snijegom u Slavonji i Lici, a da kod nas ostane ve inom suho. Dodajmo da je zbog temperature malo u plusu osim snijega mogu a i slaba kiša. Nakon jugozapadnjaka zapuhat e povremeno umjeren sjeverac i sjeveroisto njak pa e se uz vjetar initi hladnije. Jutarnja temperatura zraka o ekuje se u rasponu od -3 do 0°C, a najviša dnevna od 0 do 3 Celzijusova stupnja u plusu.

Sli no vrijeme moglo bi se nastaviti i u etvrtak i petak.

Puno oblaka, zapravo e biti pretežno obla no i teško da e

biti sunca. Mjestimice je mogu slab snijeg ili susnježica. I dalje sjeverni vjetrovi uz temperaturu zraka ujutro malo ispod, a danju malo iznad nule.

Subota bi ve trebala biti malo ljepša. ini se da e utjecaj vlažnog zraka oslabjeti što donosi ve u mogu nost za sun ana razdoblja. Samo bi ponegdje još moglo biti slabog snijega. I dalje hladno, pogotovo u jutarnjim satima kad se temperatura može spustiti i ispod -5°C. U nedjelju i ponedjeljak e postojati znatno ve a vjerojatnost za sunce, ali bi i dalje ostalo hladno s temperaturom uglavnom ispod nule. Vjetar ne e biti prejak pa bi po svemu sude i ovaj vikend mogao biti relativno povoljan što se vremena ti e. No, napominjemo da je trenutni raspored atmosferskih sustava nad Europom takav da su mogu e i promjene u odnosu na ovu prognozu.

Ukoliko planirate na skijanje za precizniju prognozu na europskim skijalištima, agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas

Zahladilo je Zima je sredinom sije nja bila na odmoru. O neprimjerenoj sije anjskoj toplini najbolje su govorile temperature koje su se diljem unutrašnjosti kretale ve inom iznad 10 Celzijevih stupnjeva. No, sredinom prošlog tjedna došlo je do pritjecanja hladnijeg i vlažnijeg zraka. Fronta s kišom dala nam je 5-10 litara vode po kvadratnom metru, a nakon toga je zahladilo pa je temperatura do vikenda poprimila prave zimske vrijednosti. Hladno u je dodatno poja avao jak sjeverni vjetar. Snijega je bilo osobito u Posavini i gorskim predjelima. Tako je Daruvar sakupio 6 cm, a dijelovi Like i Gorskog kotara preko pola metra snijega! Me imurje, Podravina i Hrvatsko zagorje ostali su bez snijega.

Nakon što je snijeg, osim u unutrašnjosti, povremeno pa-

dao i uz obalu srednje Dalmacije, u nedjelju je snježnih pahulja bilo i nad Dubrovnikom kao i u njegovoj okolici. U Dubrovniku je temperatura zraka bila samo 1 Celzijev stupanj, jednako kao u akovcu. Snijeg je pao i u višim predjelima Hvara i Bra a. Na Vidovoj gori je palo preko pet centimetara snijega.

Zimski ugo aj je uzrokovala ciklona Oton, koja se s južnog Jadrana premještala dalje na jugoistok kontinenta. U Lici, Dalmaciji i Slavoniji nedjelja je bila obla na, dok je na sjevernom Jadranu, Gorskom kotaru, središnjim i sjevernim krajevima unutrašnjosti bilo vedro, ali hladno. Dodatno nam je neugodu poja avao sjeverni i sjeveroisto ni vjetar koji je povremeno bio vrlo jak pa se inilo hladnije. Na Jadranu je bura uzrokovala brojna ograni enja u prometu.

Poplave i hladno e nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz iksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 24.1.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 24. sije nja 1942. god. u Zagrebu na Gri u izmjereno -22,2°C 26. sije nja 1723. god. po eo je padati obilan snijeg u Zagrebu i nije prestao cijeli tjedan 28. sije nja 1959. god. na podru ju Sinja maksimalni udar vjetra 165 km/h 29. sije nja 1994. god. orkanska bura u Dalmaciji, u Splitu udar od 175 km/h

Val polarne hladno e pogodio je proteklog vikenda ameri ki Srednji zapad, s temperaturama koje su pale ispod minus 40 stupnjeva Celzijusovih, priop ila je u Nacionalna meteorološka služba. Rekordno niska temperatura izmjerena je u saveznoj državi Minnesota, gdje je u gradu International Falls u petak izmjereno minus 43 stupnjeva Celzijusovih, što je najniža temperatura u tom gradu od 1897. godine kada su mjerenja po ela, prenosi France Presse. Isti izvor navodi da je temperatura u subotu ‘sko ila’ na minus 25 stupnjeva Celzijusovih. “Ovo što imamo sada su arkti ke hladno e”, naveli su meteorolozi, koji su najavili snježne oluje do sredine ovog tjedna na jugoistoku i sjeveroistoku zemlje. Nacionalna

meteorološka služba izdala je upozorenje gra anima na rizike od smrzavanja i “smrtno opasne hipotermije”. S druge strane, obilne kiše u Južnoafri koj Republici prouzro ile su poplave i odrone tla, zbog ega je smrtno stradalo 70 osoba, a domove je bilo prisiljeno napustiti više od 8.000 stanovnika, izvijestile su vlasti. Raseljene obitelji privremeno su smještene u javne zgrade ili ispod šatora te su opskrbljene hranom. Štete što su ih prouzro ile poplave i odroni procjenjuju se na oko 356 milijuna randa (oko 32 milijuna eura). Obilne kiše pogodile su i druge afri ke zemlje - Bocvanu, Namibiju, Zambiju i Zimbabve. U Mozambiku je smrtno stradalo deset osoba, a više od 10 tisu a ih je evakuirano.

Doga aji UDRUGA 7. gardijske brigade “Puma”

Godišnja skupština u subotu 29. sije nja u Sra incu Vodstvo Udruge dragovoljaca i ratnih veterana 7. gbr “Puma” obavještava lanove da e godišnja skupština udruge biti održana 29. sije nja u društvenom domu Sra inec, s po etkom u 10 sati.

Od njena osnutka krajem 1992. godine pa do gašenja, odnosno preustroja Hrvatske vojske, oko petsto Me imuraca od preko etiri tisu e pripadnika brigade borilo se za slobodu u Domovinskom ratu u 7. gardijskoj brigadi.

Sjedište brigade bilo je u Varaždinu, a pojedine bojne bile su smještene u vojarne u akovcu i Bjelovaru.

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

Tijekom Domovinskog rata 7. gardijska brigada najviše je popunjavana dragovoljcima iz sjeverne Hrvatske i Slavonije, ali i iz drugih krajeva. Na prvoj crti u ratnim djelovanjima poginulo je 67 pripadnika brigade “Puma”, a u prete i brigade, V. bojni 1. A brigade, 25 pripadnika. ak 252 pripadnika ranjena su u borbenim djelovanjima na prvoj crti bojišta, a ukupno je broj ranjenika još i ve i.

U Domovinskom ratu brigada je ostvarila izuzetne uspjehe te sudjelovala u najzna ajnijim operacijama

Hrvatske vojske, spomenimo samo da je prva ušla u Knin u operaciji “Oluja”.

Od osnutka je profesionalna gardijska postrojba pod izravnim zapovjedništvom Glavnog stožera OS RH. Danas uspomenu na brigadu uva udruga 7. gbr “Puma”.

Pozivaju se bivši pripadnici brigade te roditelji poginulih na godišnju skupštinu i druženje u Sra inec, koje je ujedno susret bivših ratnika koji se možda nisu vidjeli i po nekoliko godina.

(JŠ)

OVU SUBOTU 29. sije nja glasujte za Žigu!

Žigina izvedba “Da li znaš da te volim” za pobjedu na Dori Nakon što je ovu subotu u emisiji “Dora” odabrano prvih pet kandidata koji kre u u daljnju borbu za odlazak u Njema ku na ovogodišnji Eurosong, ovu e se subotu 29. sije nja za nastavak natjecanja boriti i naš Žiga. Nastupit e s pjesmom “Da li znaš da te volim” Dade Topi a, a u namjeri da pro e dalje možete mu pomo i i vi svojim glasovima. - Mislim da bi to bila velika stvar za Me imurje, tim više što bih ja, u slu aju da do em do Njema ke, ponosno rekao da sam ‘Š ovca’, da sam ro en u Prelogu, ponosni Me imurec i gordi Hrvat. To no tako u se predstaviti na Eurosongu, rekao je Žiga za Me imurske novine povodom nastupa na Dori.

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, Bojana Špani ek, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, Roberta Tomši direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec. ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

PROGLAŠENI NAJBOLJI SPORTAŠI I EKIPE AKOVCA

NASTAVLJENO PRVENSTVO U ODBOJKAŠKOJ SUPERLIGI

F. Ude, T. Tkal ec, RK Me imurje i Sisak uvjerljivo svladao ŽRK Zrinski, ml. kadetkinje Me imurje - Centrometal

NAJBOLJA ME IMURSKA TENISA ICA KRENULA U SEZONU

Na challengeru u Francuskoj Lisjak do etvrtfinala

TISU E ljudi na danima Vincekova u Me imurju

Vinceka je sonce peklo, pak v jesen bode vino teklo Nekoliko tisu a ljudi u me imurskom je vinogorju od petka do nedjelje slavilo Vincekovo, sve anost vinograda i vina, uprili eno uz blagdan Svetog Vinka, akona i mu enika, 22. sije nja.

Nisu, naravno, svi vinogradari, nego ljudi dobre volje koji

su stigli u pohode me imurskim vinogradima i vinogradarima iz cijele Hrvatske, ali i mnogih susjednih i drugih zemalja. Najviše, oko tri tisu e, ljudi sudjelovalo je na tradicionalnom Vincekovom pohodu u organizaciji Planinarskog društva "Bundek"

Lea Lepen je “kraljica vinograda”

Mursko Središ e. Me imurski i podravski agronomi te autor ovog teksta u Dvorcu Terbotz u Železnoj Gori izabrali su ovogodišnju "kraljicu vinograda". Titula je pripala profesorici Lei Lepen iz akovca. Isto tako lijep broj, negdje oko 350 ljudi, bio je

Vincekov pohod otkriva ljepotu me imurskog vinogorja

Brrr, zima!

Bio-računala d.o.o. www.bio-racunala.hr

Mihovljanska 1 40000 Čakovec 040/396-055 bio-racunala@ck.t-com.hr

na pohodu u Štrigovi, te na pohodu na Venec u Svetom Martinu na Muri, gdje je bilo 500-tinjak ljudi. S obzirom na to da je na Vincekovo bilo sun ano (tu i tamo prohladno), ispunjena je stara izreka " e Vinceka sonce pe e, v jesen vino v lagve te e", pa je

- Daj Božek kaj budu grozdi kak klobasi veliki

za nadati se dobrom urodu grož a i puno vina u ba vama.

Vincekovo su vinogradari ozna ili kao bu enje trsova i po etak radova u vinogradu, od rezanja rozgvi, preko gnojenja, do zamjene ili postavljanja stupova i žica.

Dugo u no bilo je živo i veselo po me imurskim brjegovima, u klijetima i podrumima, te unato krizi društva i gospodarstva vinogradari kažu da e i dalje ostati uz svoje vinograde i vinare, a mnogi ljudi obilazit e ih tijekom godine, do Martinja, novoga velikog obilaska me imurskog vinogorja.

(Stjepan Mesari , Nevenka Šardi)

SPONZORI

Nekako baš i nismo vjerovali meteorolozima kad su nam usred prolje a u zimi ponovo najavili - zimu.

Ali, pokazalo se da su prognoze to ne, zima se vratila taman prije nego što smo uspjeli svu zimsku garderobu pospremiti i izvu i omiljene proljetne stvari. Neke su niske temperature možda iznenadile, ali naši se špiceri ovaj tjedan nisu dali uhvatiti nespremni. Tako su špicom dominirale tople, uglavnom pernate, jaknice u raznim bojama, a protiv hladnog vjetra u borbu se nije moglo krenuti bez kapa i šalova. (bš)

AKCIJA BEAUTY CENTRA DOLLY I ME IMURSKIH NOVINA

Svatko tko se prepozna u rubrici " akove ka špica", s aktualnim primjerkom Me imurskih novina ili izrezanom rubrikom do e u roku od tjedan dana od datuma izlaska novina, ostvaruje popust od 50 posto na sve tretmane koje nudi Beauty centar Dolly u akovcu, Kralja Tomislava 20, tel: 040/310-241.