Međimurske novine 804

TKO ZAPRAVO GOVORI ISTINU O DRŽAVNOJ POTPORI MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI!?

str. 3

SUNČANA GLAVAK, saborska zastupnica HDZ-a

U Međimursku županiju iz državnih izvora ove godine milijardu kuna

PREDSJEDNIK REPUBLIKE RH u još jednom službenom posjetu Međimurju, koji je najvećim dijelom posvetio gospodarstvu

www.mnovine.hr

str. 2-3

Župan Perhoč požalio se Josipoviću da Vlada RH zaobilazi Međimurje u velikim projektima te zatražio njegovu podršku!

Godina XV.

Broj 804.

^akovec, UTORAK, 1. veljače 2011.

Cijena 7 kuna

ZLOČIN kakav Međimurje ne pamti u narodnjačkom klubu "Guru"

KONOBAR, REDAR I DJ!?

Na smrt pretukli Tomislava Pergara iz Vukanovca

str. 8

str. 9 ZAŠTO NISU NA VRIJEME adekvatno sankcionirane nezakonitosti u radu Gurua

Osumnjičena trojka dobila je jednomjesečni pritvor

Jesu li zakazale nadležne inspekcijske službe?

CRNA KRONIKA

Majka i str. 9 dvogodišnji sin otrovali se ugljičnim monoksidom RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 46

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

UREDNI KI osvrt

Siva zona funkcioniranja zabave s niskim strastima dovela do tragedije Još jednom se pokazalo da je siva zona ponekad opasnija od crne. U crnoj se to no zna da s kriminalcima ne treba imati posla, ali u sivoj se motaju mnogi koji žive na rubu. I ponašaju se tako bahato uglavnom uz pomo države, koja je upravo svojim zakonima i službama dopustila da se ponašaju kako im je volja. Oni koji “dobro plivaju“ u takvim situacijama uvijek bolje prolaze od onih koji poštuju pravnu državu, koja u našem kraju funkcionira bolje nego bilo gdje u državi. Me utim, o ito ima onih koji su i kod nas “iznad zakona“.

Potvrdilo se to i u slu aju brutalnog premla ivanja koje je završilo smrtnom posljedicom prošli tjedan. Moramo li se nakon ove tragedije zapitati je li narušena sigurnost u našem kraju, posebice zbog pojave sve ve eg broja narodnja kih klubova? S obzirom na “sivu situaciju“ u kojoj je sve “dobro dok je dobro“, nisam baš siguran da možemo biti mirni, iako je ova situacija iz Gurua zasigurno najteži eksces koji se dogodio, a kojih opet nije bilo tako mnogo da bi kazali da se moramo bojati. Neki kažu da je najbolje izbjegavati takva mjesta, ali mladi danas nemaju previše alternative za zabavu, posebice kad se uveliko toleriraju izlasci maloljetnicima, iako bi oni poslije 22 h trebali biti u svom krevetu, a ne u no nom klubu. Me utim, što možemo kad je i to kod nas “siva zona“.

Turbofolk izaziva velik broj opre nih mišljenja kada se uzme u obzir prodor ove glazbe. Jedni tu vrstu glazbe osporavaju, žele i je što prije maknuti iz društva, dok drugi pak tvrde da u toj vrsti glazbe nema ni ega lošeg i da je to trend uz koji odrastaju moderne generacije mladih.

Turbofolk se razvio po etkom devedesetih godina u Srbiji iz pop-folk stila, popularnog me u ruralnim stanovništvom. Iako je me u narodom poznat pod nazivom narodna glazba, narodnjaci ili cajke, naziv turbofolk nadjenuo mu je poznati crnogorski glazbenik Rambo Amadeus prije nekoliko godina u izjavi za jedan tamošnji asopis: “Folk je narod. Turbo je sustav ubrizgavanja goriva pod tlakom u cilindar motora s unutarnjim izgaranjem. Turbofolk je gorenje naroda. Turbofolk nije glazba. Turbofolk je miljenica masa. Pobu ivanje najnižih strasti kod homo sapiensa. Turbofolk je sustav ubrizgavanja naroda. Ja nisam izmislio turbofolk, ja sam mu dao ime“.

Stalno se nešto po tom pitanju govori i predlaže i kod nas, ali nitko još nije ništa u inio kako bi ponudio alternativu. I najmanji je problem možda sam

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

turbofolk. On je samo “injekcija“ na ono emu zapravo pribjegavaju sve više svi vlasnici takvih lokala, a to je dovo enje polugolih plesa ica, pevaljki, starleta, hostesa, na koje se nadovezuju isto takve doma e goš e. Idealno za punjenje lokala niskim strastima. Posebice ako je seks samo u zraku, a ina e ga baš i nema “me u gostima“. Kako mi je rekla jedna udana zgodna mlada gospo a, ona “ide na cajke da zadovolji svoj ego, ‘isprazni se’ na muškima koji gledaju zavidnim pogledima u njezin dekolte i minjak i pla aju joj pi e“. Ali nastavlja kako “nema šanse da i s nekim od njih ode. To bi se moglo dogoditi kad je tek jako pijana, i to možda s nekim zgodnim nogometašem ili rukometašem sa strane ‘na jednu no ’. Suprug zadovoljan, ja zadovoljna i to je to“.

I tu je zapravo klju cijele pri e.

Nekad je akovec bio “grad rocka“, ali to se danas samo pamti. Op a nebriga za kulturološku razinu grada, puka komercijalizacija i lov za brzom zaradom donijeli su promjenu cjelokupne klime kad su u pitanju zabavljanje i izlasci.

Zabranama se ne može puno toga posti i. Uostalom, neka sluša tko što voli. Ali, svi se trebaju pridržavati zakona, a posebice takvi lokali koji proizvode niske strasti. No, umjesto toga svjedoci smo da upravo ti lokali ponajviše izbjegavaju pla anje poreza i doprinosa, zapošljavanje radnika i dr. Lov za što bržom zaradom upravo je najve i u tim lokalima. Što pak se ti e glazbe i zabave, o ito ništa ne e i i bez promjene svijesti, ali i s pravom alternativom, kako bi se dalo do znanja, posebice mladima, da postoje i neke druge ljepše i kvalitetnije vrste zabave i glazbe, u kojima ne prevladavaju niske strasti. One obi no mogu izazvati samo probleme. Pokazao je to na najgori mogu i na in slu aj ove brutalne smrti.

1. velja e 2011.

PREDSJEDNIK REPUBLIKE RH u još jednom službenom posjetu Me imurju, koji je najve im dije

Župan Perho požali Vlada RH zaobilazi M projektima te zatraž - Predsjednik Josipovi kazao je da ga je župan upozorio da ni u jednom od 33 najavljena velika investicijska projekta Vlade Republike Hrvatske nema Me imurske županije, te obe ao da e razgovarati s Vladom da se i ovaj dio Hrvatske uklju i u reformski paket Župan Ivica Perho je od predsjednika RH Ive Josipovi a, koji je gotovo tijekom cijele prošle srijede boravio u Me imurju, zatražio podršku u izgradnji cestovne infrastrukture u Me imurju, posebice po pitanju mostova u Murskom Središ u i Kotoribi, obilaznicama akovca, Nedeliš a i Preloga i drugim velikim projektima za koje iz naše županije tvrde da su spremni za izgradnju, a Vlada RH nije ih uvrstila me u 33 projekta - prioriteta u Hrvatskoj. Na ovu konstataciju postavljeno je predsjedniku Josipovi u pitanje "misli li da Vlada zaobilazi Me imurje zbog toga jer je na vlasti druga politi ka opcija, a ne HDZ“, na što je on diplomatski odgovorio kako misli da to nije istina. Ina e, na radnom sastanku zatvorenom za javnost Josipovi je upoznat s razvojnim planovima naše županije, te je posebice istaknuta važnost iskalne decentralizacije države. Naime, op ine, gradovi i županije nemaju dovoljno sredstava za vlastiti razvoj, ali i za inanciranje decentraliziranih funkcija, zajedni ki je zaklju ak. O pitanju državnog investiranja u Me imurje vrlo brzo razvila se velika medijska rasprava. Naime, i premijerka Ko-

sor osjetila je potrebu da odgovori na županovu konstataciju, te je izjavila kako nije istina da nema ulaganja države u Me imurje, naglasivši da država ulaže velika sredstva u izgradnju kanalizacije, te navodnjavanje. Detaljnija

obrazloženja državnih ulaganja i o daljnjim planovima za ista dala je i saborska zastupnica HDZ-a Sun ana Glavak, o emu možete itati u lanku pored ovog.

Predsjednik je tako er posjetio Tehnološko - inovacijski cen-

Gas do daske radi otklanjanja pesimisti nih najava za ulazak u EU Predsjednik Ivo Josipovi u akovcu je novinarima komentirao pesimisti ne najave o ponovnom prolongiranju hrvatskog lanstva u EU: - Mene je neugodno iznenadila izjava Swobode o 2014. godini za ulazak Hrvatske u EU, jer želja sviju nas je da Hrvatska što prije u e u EU. Osobno smatram da e ona zada a koja nam je postavljena biti odra ena, kako bi pregovore završili do kraja lipnja, da se rati ikacijski ugovori odrade kroz 2012. i da 2013. budemo punopravni lan EU. Smatram da je to

realno i mogu e, a, naravno, ovisi o nama. Hrvatska je dobila vrlo snažnu podršku, ne samo Njema ke, ve i drugih zemalja, za taj plan, uz ogradu da moramo ispuniti uvjete. Mislim da smo vrlo blizu toga, stoga pozivam Vladu i one koji rade reforme, koje su vrlo bitne, da stisnu gas od daske, da otklonimo pesimisti ne najave o ulasku u lanstvo u EU, kazao je me u ostalim predsjednik Josipovi za vrijeme radnog posjeta Me imurskoj županiji u akovcu.

(BMO)

tar u akovcu, gdje ga je direktor REDEA-e Matija Derk upoznao s projektom i planovima razvoja cijelog prostora bivše vojarne Hrvatske vojske.

Predsjednik je razgledao i Me imursko veleu ilište kroz koje ga je provela dekanica prof. dr.

Nevenka Breslauer, te se zadržao u razgovoru sa studentima. Dao je punu podršku njegovu razvoju te najavio pomo kod uvo enja tre ega studijskog programa.

Ivo Josipovi njeguje izravan kontakt s gra anima, pa su tako Me imurci imali priliku porazgovarati s njim u akove kom Arcusu. Predsjednik je od tvrtki posjetio Calzedoniju u akovcu i Tehnix u Donjem Kraljevcu te Etnografsku zbirku dr. Jurja Kolari a u Donjem Hraš anu.

Ina e, vrijeme koje je proveo u Me imurju predsjednik je najve im dijelom posvetio gospodarstvu. U prostorijama Tehnološko - inovacijskog centra na prostoru bivše vojarne susreo se s 40-ak gospodarstvenika koji su imali priliku predsjedniku postavljati pitanja koja ih mu e u svakodnevnom gospodarenju.

Odmah u uvodu, obra aju i se gospodarstvenicima, predsjednik Josipovi kazao je da ga je župan

U strožim kaznama za nasilnike Me imurci vide rješenje tog problema

Anketa “Pod vurom”

Marija Mari , akovec - Moram priznati da se ne osje am sigurno u našem gradu, osobito kada je rije o akove kom parku. Što bi trebalo poduzeti po tom pitanju, iskreno ne znam. No, da je sve više nasilja, to se vidi i iz prošlotjednog slu aja kada je mladi premla en do smrti. Kada je rije o nasilju, mislim da su preblage kazne za nasilnike, a oštrije bi vjerojatno uspjele nešto promijeniti. Tako er moram re i da toga prije nije bilo u toj mjeri, barem ne u vrijeme moje mladosti.

O nasilju kao sve eš em problemu, kako me u mladima, tako i me u odraslima, govori se ve duže vrijeme. Me utim, sve dok se ne dogodi u našem kraju kao da nismo do kraja svjesni tog

Ivana Brezak, Pregrada - Nisam iz akovca, ali u svom se mjestu osje am sigurno. Jje li to slu aj i s Me imurcima, osobito nakon vijesti o smrti mladi a koji je pretu en, ne mogu znati. Što se ti e samog nasilja, mišljenja sam da bi možda trebalo u škole uvesti predavanja i radionice te na taj na in osvijestiti djecu i mlade i pokušati sprije iti nasilje.

Ve e kazne za nasilnike tako er bi vjerojatno donijele neku promjenu.

problema, koji zaista predstavlja jedan od vode ih u današnje vrijeme. Vijest o premla ivanju mladi a sa smrtnim ishodom u našem kraju zgrozila je žitelje Me imurja, pa i šire.

Katarina Vugrinec, akovec - Ne osje am se baš previše sigurno u gradu akovcu. Ovaj slu aj nasilja koji se dogodio prošli tjedan sigurno ne ide u prilog sigurnosti gra ana. Mislili smo da se problem nasilja nas previše ne ti e tako dugo dok se nije dogodio u našem kraju. Mislimo da smo sigurni, a u biti nismo. Prema mom mišljenju, da se riješi problem nasilja, trebale bi biti ve e kontrole, kao i ve e kazne za nasilnike uop e.

Unato tome, ve ina prošlotjednih ispitanika još se uvijek osje a sigurno u našem kraju, iako ima i onih koji smatraju da sigurnost više nije odlika Me imurja. Posebno

Helena Jakupak, Pribislavec - Osobno se osje am sigurno u našem gradu. ula sam za slu aj premla ivanja mladi a koji je, na žalost, preminuo, ali osobno se klonim takvih mjesta, stoga ne mogu re i da se osje am nesigurno. Smatram da nasilje ima puno veze s mjestom izlaska. Što se ti e rješenja ovog problema, strože kazne za nasilnike sigurno su dobar prvi korak.

se spominje akove ki park, koji rijetko koji gra anin smatra sigurnim mjestom. No, svi ispitanici slažu se u jednom, a to je da treba nešto poduzeti po pitanju nasilja. Gotovo svi Tihomir Horvat, Belica - Unato prošlotjednom slu aju vezanom uz nasilje, za sada se još uvijek osje am sigurno u našem gradu.

Kada je rije o samom slu aju, teško je sada re i što je bilo posrijedi. No, da je nasilje, osobito me u mladima, veliki problem i da ga je sve više, mislim da je jasno. Osobno smatram da sigurno uvelike na nasilje utje e i ku ni odgoj, pa bi možda od tuda trebalo krenuti u njegovu suzbijanju.

predlažu strože kazne za nasilnike, što je, prema rije ima ispitanika, zasigurno dobar prvi korak u suzbijanju bilo kojeg oblika nasilja. (hz)

Snježana Jagi i , Ma kovec - Unato svemu, mogu re i da se još uvijek osje am sigurno u našem kraju. Jedino moram spomenuti akove ki park koji mi, osobito u no i, ne djeluje kao sigurno mjesto. Što se ti e prošlotjednog slu aja premla ivanja, osobno smatram da su ljudi postali agresivni, a vjerujem da je za to krivac op enita napetost, stres, pohlepa. Mišljenja sam da bi djecu ve u školi trebalo u iti ljudskosti, a ne nasilju, te smatram da se u školskim ustanovama premalo pridaje pažnja tom problemu. (foto: Vrzan)

1. velja e 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

elom posvetio gospodarstvu

io se Josipovi u da Me imurje u velikim žio njegovu podršku!

SUN ANA GLAVAK, saborska zastupnica (HDZ), uzvratila na županove izjave o Vladinom zaobilaženju Me imurja

Župan obmanjuje ili ne zna za Vladinih milijardu kuna koje dolaze u Me imursku županiju!

“Pet minuta me imurske medijske slave“!?

Predsjednik dr. Ivo Josipovi na sastanku s gospodarstvenicima upozorio da u ni jednom od 33 najavljena velika investicijska projekta Vlade Republike Hrvatske nema Me imurske županije, te obe ao da e razgovarati s Vladom da se i ovaj dio Hrvatske uklju i u reformski paket. Predsjednik je izrazio i neugodu zbog ponovnih izjava koja se odnose na prolongiranje datuma ulaska Hrvatske u Europsku uniju. - im raniji ulazak u EU je važan i s aspekta o ekivanja tvrtki koje posluju s EU, jer su neke svoje projekte prilagodile tome vezano uz poslovanje u NATO-u, kazao je predsjednik.

Me imurski gospodarstvenici uputili niz konkretnih pitanja Dragutin Matotek, predsjednik Strukovne grupe gra evinara, upozorio je da država kasni s investicijama jer se ne projektira, a od toga po inje svaka investicija.

Tražio je od države organizirani nastup na inotržištima kako bi se naši gra evinari lakše nosili s konkurencijom, budu i da naše tvrtke nemaju iza sebe investicijske banke kao podršku, osim strogih komercijalnih ije su usluge preskupe za takva pra enja.

- Gospodarska diplomacija mora biti u funkciji promocije našeg gospodarstva, ali ne e dati rezultat ako i vi u praksi ne promijenite pristup, vi morate dati projekt ili proizvod. Temeljne stvari vi morate posložiti, više vjerujte sebi, a manje državi. Previše svi razmišljamo o državi kao moderatoru, bio je odgovor predsjednika na Matotekovo pitanje.

Slavko Faltak, predsjednik Obrtni ke komore, predsjedniku je u pisanom obliku dao najve e teško e koje obremenjuju obrtnike. Marijan Martinjaš, predsjednik Strukovne grupe turizma i ugostiteljstva, ukazao je na nedovoljno priznavanje potencijala kontinentalnog turizma i njegove sinergije s morskim turizmom. Predsjednik se složio da imamo prekruti vizni režim koji ograni ava turizam i poslovanje s dalekim isto nim tr-

žištima. U turistima s tih tržišta, koji upravo traže kružne ture i razgledavanje zemlje, velika je šansa za kontinentalni turizam, jer to nisu turisti koje zanima ležanje na plaži.

Ivan Kolari iz Tegre predsjednika je upozorio na potrebu disperzije investicija, koje bi uz

decentralizaciju smanjile i problem korupcije, te o potrebi koordinacije s ministarstvima pri otvaranju strukturalnih fondova, da se ne dešava da investicije pri ministarstvima vode ljudi koji nemaju stru no iskustvo.

Direktor Perutnine - Pipo iz akovca pitao je ima li Hrvatska

CALZEDONIA

Sindikalno organiziranje i logisti ki centar!?

Prilikom posjeta predsjednika Josipovi a tvrtki “Calzedonia”, direktora Hoi a do ekalo je neugodno novinarsko pitanje o nemogu nos organiziranja sindikata u toj tvrtki. On je, naravno, otklonio tu mogu nost i kazao kako to nije is na. U neslužbenom razgovoru, kako saznajemo, pak je navodno kazao da “takvo nešto nije potrebno, jer su prosje ne pla e oko 3.500 kn i nikakav sindikat nije potreban“. Je li to baš tako, nije nam poznato (bilo bi zaista lijepo da jedna teks lna radnica zara uje više od 3.000 kn za osmosatno radno

vrijeme), ali nam je poznato da se radnice žale da su uvje za rad daleko od idealnoga.

Me u m, izbor nemaju jer treba radi , a bilo kakvo javno žaljenje izazvalo bi vjerojatno neželjene posljedice kad je u pitanju njihovo radno mjesto. Ina e, kako tako er neslužbeno doznajemo, talijanski vlasnici u Ma arskoj ili Hrvatskoj, to nije, Me imurju, planiraju izgradi veliki logis ki centar ove tvrtke i, kako sada stoje stvari, sve je ve a vjerojatnost da to ipak bude Me imurje, o emu je Hoi upoznao izaslanstvo koje je boravilo u ovoj tvrtki. ®

TEHNIX

Predsjednik kod lana Savjeta za gospodarstvo Predsjednik Ivo Josipovi u pratnji župana Ivice Perho a posjetio je na kraju svojeg boravka u Me imurju i tvrtku “Tehnix” iz Donjeg Kraljevca, gdje ga je do ekao vlasnik i direktor kompanije uro Horvat sa suradnicima. uro Horvat ukratko je upoznao predsjednika s djelatnoš u tvrtke koja spada

u najuspješnije srednje u zemlji, a najviše ga je zanimalo u koje se sve zemlje izvoze proizvodi Tehnixa.

Predsjednik Josipovi kratko je razgledao pogone tvrtke, a razgovori su nastavljeni i u hotelu “Kralj”. uro Horvat lan je Savjeta za gospodarstvo predsjednika Ive Josipovi a. (JŠ)

Za posjeta dr. Ive Josipov a pitanje dana bilo je zašto nema Me imurja ni u jednom od velikih inves cijskih projekata Vlade. Zanemarenost Me imurja od središnje države desetlje ima je bilo pitanje koje je teško prelazilo “Dravu”, a sada se posjet predsjednika poklopio sa situacijom da je cjelokupnoj javnos zgodno otvara neke teme. Tako je predsjedniku upu eno pitanje nema li Me imurja u projek ma zato što je ovdje na vlas “oporba”. Predsjednik je to negirao pomirbenom diplomatskom izjavom da on barem misli da to nije zbog toga.

Is dan oglasila se i premijerka koja je kazala da predsjednik ne zna, jer gospodarstvo nije u njegovoj nadležnosti, ali da Me imurja ima u velikim projektima vodogradnje i navodnjavanja, te je tako er najavila novi skori posjet Me imurju.

No, potrebno je vratiti se unatrag na Nikolinje, 6. prosinca prošle godine, kada se premijerku o ekivalo na otvorenju Tehnološko - inovacijskog centra na prostoru ex-vojarne i posjet Me imurju. I tada je na otvorenju bilo mnoštvo gospodarstvenika, a održana je prezentacija vezana uz razvojnu podršku koju TIC treba pruža gospodarstvu. Premijerka Jadranka Kosor u Me imurje je došla mjesec dana kasnije, na etrdesetak minuta, potkraj radnog dana u ponedjeljak, na otvorenje zgrade Me imurje plina.

To pak nije bio ni izbliza posjet Me imurju na onoj razini na kojoj poli ke i gospodarske strukture u Me imurju o ekuju od premijerke.

Predsjednik Republike Ivo Josipovi posve o je Me imurju gotovo itav radni dan. Upoznao se s najvažnijim razvojnim i gospodarskim problemima Me imurja, ali on nema mehanizme ni ovlasti za rješavanje gospodarskih problema, osim moralne podrške i autoriteta predsjednika države da Vladu upozori na odre ene stvari.

Sve u svemu, Me imurje je dobilo svojih pet medijskih minuta na nacionalnoj razini, ali dojam je da je sve to izazvano op om atmosferom izborne godine, a manje sazrijevanjem svijes o potrebi disperzije i decentralizacije inves cija i sredstava zbog ravnomjernog razvoja cijele Hrvatske. (BMO)

bilance žitarica i energije, na što je predsjednik odgovorio da se rade bilance i za žitarice i za druge proizvode, a da je energetika problem. Alojz Sobo anec pak je ukazao na mogu i sirovinski rat izme u doma ih i stranih tvrtki koje žele sudjelovati na aukcijama sirovina kod nas, pri emu bi naše tvrtke mogle ostati bez sirovinske baze. Primjerice, drvna industrija bez drva u situaciji kad smo sve više okrenuti proizvodnji i izvozu gotovih proizvoda.

(BMO, foto: Z. Vrzan)

3

Sun ana Glavak, saborska zastupnica (HDZ), reagirala je na konferenciji za novinare u subotu na županove izjave da Vlada u projektima zaobilazi Me imurje. Te županove izjave nazvala je istom neistinom.

- Vlada je uložila oko milijardu kuna u Me imursku županiju, a župan to naziva neulaganjem i zaobilaženjem Me imurske županije. Ili je župan tom izjavom (za boravka predsjednika Josipovi a) svjesno obmanuo javnost, u što ne bih htjela vjerovati, ili postoji i druga mogu nost, što je još žalosnije, da župan zapravo ne zna uop e što se sa sredstvima prora una inancira u Me imurskoj županiji.

Sun ana Glavak je ulaganja Vlade potkrijepila i s nekim podacima. Kazala je da je Ministarstvo gospodarstva u, primjerice, tri mjeseca riješilo nekoliko zemljišta, odnosno poduzetni kih zona: u Donjoj Dubravi u vrijednosti 2,5 milijuna kuna, a u Donjem Vidovcu gotovo 12 milijuna kuna. Pozitivna mišljenja dana su za poduzetni ku zonu u Prelogu, a pred realizacijom je poduzetni ka zona u Murskom Središ u.

U 2010. godini za malo gospodarstvo u Me imurskoj županiji izdvojeno je 15 milijuna kuna, a, kada govorimo o tendenciji pove anja, to izdvajanje je 2007. godine iznosilo 8 milijuna kuna. - Vi ete sami prosuditi je li netko zaobilazio u 2010. godini Me imursku županiju, kazala je Sun ana Glavak.

Politi ki je neozbiljno davati u sije nju izjave da ne e biti ulaganja - Podsjetit u da je neozbiljno i neprofesionalno govoriti u sije nju da se ne e ulagati u Me imursku županiju. Primjerice, Ministarstvo gospodarstva tek e u ožujku raspisati natje aje u iznosu od 350 milijuna kuna i na taj natje aj e mo i kandidirati i naši obrtnici i mali

i srednji poduzetnici i uzeti dio kola a. S druge strane, ulaganja Hrvatskih voda na naše podru je, kada župan govori da u onoj velikoj omotnici od 30 ulaganja nema Me imurske županije ili sjeverne Hrvatske, samo ulaganje Hrvatskih voda iznosi 70 milijuna kuna i plus 80 milijuna kuna, ime e Me imurska županija imati prva u Hrvatskoj zaokružen sustav navodnjavanja. Možda on to ne zna jer je s pozicije lokalne samouprave od ovog iznosa izdvojeno samo 500 tisu a kuna.

Iz Ministarstva regionalnog razvoja za sportsku dvoranu Belica 7,7 milijuna kuna, Dom kulture Vratišinec 1,8 milijuna kuna, Donju Dubravu - prenamjenu stare op inske zgrade 1,25 milijuna kuna, Svetu Mariju - sanaciju Doma kulture 1,8 milijuna kuna, Sveti Juraj na Bregu - Osnovnu školu 13 milijuna itd., kazala je Glavak.

- Tijekom ove godine iz Hrvatskih cesta samo za radove na dodatnoj traki uz državnu cestu i elektroni ki sustav za propuštanje vozila na grani ni prijelaz Mursko Središ e izdvojit e se 1,2 milijuna kuna bez PDV-a, za Županijsku bolnicu akovec ove godine 4,3 milijuna ... A tek je sije anj i mnogi e se natje aji tek otvoriti i za mnoga sredstva e se mo i kandidirati, a na svim investicijama radit e naše irme i naši radnici. I potpuno je deplasirano govori ovako antipoduzetni ki, istaknula je Glavak.

(BMO)

Zar je u pitanju amnezija u SDP-u kad je Me imurje u pitanju?

Sun ana Glavak je na konferenciji prozvala i Zorana Milanovi a, predsjednika SDP-a, zbog njegove izjave u Saboru da Me imurje nema turizam.

Kazala je da su na tu njegovu izjavu saborski zastupnici oštro prosvjedovali i nazvali je skandaloznom.

- Je li to amnezija op enito prešla na lanove SDP-a, pita Glavak.

- Blamaža našeg župana tim je ve a što je prilikom posjeta predsjednika Josipovi a i novinarka komercijalne televizije znala koliko se ulaže u Me imursku županiju, a on to nije znao, kazala je Sun ana Glavak.

- Mi u HDZ-u otvoreni smo za suradnju, ne želimo depresiju, i ja pozivam SDP i HNS i HSS da sura uju s nama, i to na dobrobit žitelja Me imurske županije, a ne samo gledati svoje osobne interese.

(BMO)

Aktualno

1. velja e 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

u Me imurju

GDQD

4

SVETI MARTIN NA MURI

Uskoro e ploviti nova skela U rijeku Muru kod Svetog Martina na Muri gurnuta je nova drvena skela, koja e uskoro u probnu vožnju s putnicima. Skela e povezivati dvije hrvatske obale rijeke Mure, na mjestu gdje je ranije prometovala slovenska skela.

Do sada je u izradu skele investirano 250 tisu a kuna, od ega je Ministarstvo turizma dalo 100 tisu a kuna, a preostali iznos platila je Op ina Sveti Martin na Muri, koja e

isfinancirati odre ene detalje koji su potrebni da bi skela bila u potpunosti opremljena i sigurna za prijevoz ljudi. Teret se skelom više ne e prevoziti, s obzirom na to da za to postoji most preko kojeg se to može lako obaviti. Za sada e skela biti u op inskom vlasništvu, no mogu e je da jednog dana bude raspisan natje aj za koncesiju, ne i prodaju skele, koja e zasigurno postati turisti ka atrakcija,

kao što je nekada bio "brod na Muri" kojim se plovilo i u "flert" na drugu obalu koju Slovenci silno žele imati u svom vlasništvu.

- Upravo uklanjanje njihove i postavljanje hrvatske skele jasan im je znak da to ne e tako biti. No, uvijek e biti dragi gosti na desnoj i lijevoj, ali hrvatskoj, obali, kažu u svetomartinskoj Turisti koj zajednici.

(S. Mesari )

- I uskoro nova zaplovit e skela ...

NAJAVA POSKUPLJENJA VODE do sto posto diže tlak potroša ima

HRVATSKA ista stranka prava

Županija pogoduje Prese ki grupi - Ugovor o linijskom i školskom prijevozu, koji je potpisan izme u Me imurske županije i Prese ki grupe, potpisnicima ne služi na ast, a teške posljedice snose i snosit e gra ani, odnosno roditelji školske djece, rekao je na po etku kon erencije za novinare me imurske organizacije Hrvatske iste stranke prava Goran Roha ek. Potpisivanjem ovakvog ugovora ogor eni su i me imurski autobusni prijevoznici okupljeni u klasteru

Tražimo parlamentarne izbore Predsjednik Roha ek progovorio je i o aktualnom stanju u Hrvatskoj. Aktualna vlast, koja trguje hrvatskim teritorijem, koja prakti ki drugima daje nacionalna bogatstva i progoni svoje branitelje, nema legitimitet za vo enje države. Ujedinjeni hrvatski pravaši traže, i to ve u velja i, parlamentarne izbore kako bi se okon ala agonija i bezna e koje provodi sadašnja vlast. (sm)

autobusnih prijevoznika, iji je predstavnik i lan H SP-a Franjo Topli anec koji je prisustvovao sjednici te rekao kako je Županija pogodovala Prese ki grupi, dovevši tako doma e prijevoznike u težak položaj.

- Prese ki grupa vozi po svojim, a ne po cijenama koje su navedene u ugovoru, te krši ugovor koji je napravljen tako da Prese ki grupi daje niz pogodnosti. Me imurska je županija trebala prvo nama ponuditi linijski i školski prijevoz, a onda onaj dio koji mi ne bismo mogli pokriti ponuditi Prese kom ili nekom drugom izvan županije.

Sada roditelji srednjoškolaca sufinanciraju linijski prijevoz, koji koristi mali broj ljudi. Tražimo da Županija u velja i raspiše novi natje aj, kojim e se našim ljudima omogu iti kvalitetniji i je tiniji prijevoz, rekao je Franjo Topli anec, predloživši cjenik koji je povoljniji od Prese ki grupe.

Na pres - kon erenciji su govorili i mladi lanovi H SP-a Stjepan Se an i Matija Kova i , koji kažu da je ovaj ugovor štetan za mnoge roditelje.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

U ME IMURSKIM VODAMA NA SNAZI ODLUKA NO-a DA SE CIJENA NE DIRA DO 1. KOLOVOZA OVE GODINE Najava da bi voda mogla poskupjeti i do sto posto zasigurno je i gra anima i gospodarstvenicima digla tlak i kosu na glavi, a sve to zbog stupanja na snagu uredbe kojom se utvr uje fiksni dio u cijeni vode, primjerice, kao za fiksni tele on. U fiksni dio uklju ili bi se troškovi održavanja sustava bez obzira na potrošnju po pojedinom mjernom mjestu (vodomjeru).

Tomislav Kezelj, predsjednik Uprave Hrvatske g r upacije vodovoda i kanalizacije, opravdava ovaj novi namet time da voda kao visokokvarljiva namirnica zahtijeva visoke troškove održavanja sustava (ispiranja cjevovoda, održavanje priklju aka i vodomjera) i kada potroša ne koristi uslugu, pa je do sada taj trošak pokrivao vlasnik (samo društvo), odnosno oni potroša i koji su uslugu koristili u korist potroša a koji uslugu samo povremeno ili rijetko koriste (vikend naselja).

Me ut im, pou eni dosadašnjim iskustvima, uvijek je uvo enje nekih novih nameta poga alo sve potroša e.

U našoj cijeni vode ve sadržan i paušal i kuna za održavanje i razvoj Izgleda da se mi u Me imurju uvijek ponašamo u skladu s poslovicom: kud zakonska regulativa okom, tud mi skokom. Me imurske vode zapravo ve unazad tri godine potroša ima u cijeni vode obra unavaju i fiksni i varijabilni dio. U fiksnom dijelu tzv. paušal potroša i pla aju 11 kuna s PDV-om za vodu, a 10 kuna s PDV-om za kanalizaciju. Uz to, u cijeni su vode i tri naknade koje se odnose na održavanje i razvoj vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda. Jedna kuna pla-

CITATI TJEDNA

a se za projektiranje budu e kanalizacije, koje su oslobo eni samo oni potroša i koji su ve priklju eni na pro ista .

Naknada za razvoj vodovodne mreže iznosi 0,50 kuna za proširenje mreže i njezinu rekonstrukciju, a 0,50 kuna pla a se za zaštitu vodocrpilišta. Cijena vode u Me imurju nije jedinstvena za sve potroša e jer još svi u Me imurju ne koriste blagodati kanalizacije. Tako se cijena vode kre e od najnižih 8,30 kuna po kubiku do 11,50 kuna po kubiku. (BMO)

Josip Zor ec, direktor Me imurskih voda, kazao je da je trenutno na snazi odluka Nadzornog odbora da se cijena vode ne dira do 1. kolovoza. O novoj uredbi, po kojoj bi se cijena vode druga ije obra unavala od po etka travnja, Nadzorni odbor pak tek treba razgovarati.

Ivica Perho , predsjednik Nadzornog odbora, kazao je da cijena vode koju isporu uju Me imurske vode sadrži ve dio elemenata koje traži uredba, i dio koji se odnosi na razvoj, pa je mogu e razmotriti i poje tinjenje vode.

Zakon o vodama i Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva, kojim je regulirano to podru je, stupio je na snagu 1. sije nja 2010. godine, prije godinu dana, a Uredba o najnižoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva stupila je na snagu 7. listopada 2010. godine, s time da se cijene vodoopskrbe i odvodnje s njom moraju uskladiti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu, a to zna i do 7. travnja 2011. godine, ali davanje suglasnosti na cijenu vode i dalje ostaje pravo jedinica lokalne samouprave. (BMO)

Istražio i odabrao Zlatko Boži

Ulaganje u dionice: nogomet je unosniji od industrije.

Znati i napredovati, bez obzira na svoje godine, to je velika stvar.

Boži ni trobroj Vjesnika

Stephano Macchi, Jezikova juha, RTL, 25.12.2010.

Do sredine godine vjerovao sam da e biti dobro.

Franjo Novak, Start, jedan od zadnjih optimista

Nismo potrošili na rasprodajama, ostavili smo nešto za bolja, odnosno za gora vremena.

Švicarski sirevi su izvrsni, iako imaju rupe.

- anketirana prolaznica, Potroša ki kod, 15.1.2011.

Šuškalica, HR 2, 16.1.2011.

1. velja e 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DELEGACIJA IZRAELSKOG grada Kiryat Tivona u posjetu akovcu

Poveljom prijateljstva dvaju gradova do razmjene znanja i suradnje

5

ODRŽANA godišnja skupština udruge 7. gardijske brigade “Puma”

Više od petsto Me imuraca prošlo kroz brigadu iji veterani žele bolji status, ali nisu za politi ke akcije

- Vjerujem da emo uspjeti uspostaviti kvalitetne kontakte, naro ito na podru ju obrazova- - Monografija 7. gardijske brigade u znaku nja, kulture i sporta, ali i gospodarstva, jer smatram da bi nas upravo gospodarstvo trebalo uvanja na uspomene ulazi u tisak povezivati i rješavati probleme koje imamo. Nudimo razli ite oblike suradnje, od posjete umjetnika, suradnje s veleu ilištima – Kiryat Tivon je vrlo jak na podru ju visokog školstva, kazao je akove ki gradona elnik Branko Šalamon prilikom ovog posjeta Kiryat Tivon gradi je s oko 17.000 stanovnika, smješten na sjeveru Izraela, petnaestak kilometara udaljen od najve eg grada na sjeveru zemlje, Haife, na glavnom putu prema Nazaretu. U prijateljskim je odnosima s njema kim gradom Braunschweigom od 1986. godine, s francuskim gradom Compiegneom od 1988., a od sije nja 2011. i s hrvatskim gradom akovcom. Rezultat je to trogodišnjeg dijaloga o povezivanju dvaju gradova, zapo etog u Izraelu prije tri godine, a okrunjenog potpisivanjem Povelje prijateljstva prošli tjedan u akovcu u zgradi “Scheier“.

Potpisivanje Povelje jedan je od razloga posjeta male izraelske delegacije akovcu, predvo ene gradona elnikom Kiryat Tivona Davidom Arielyjem, s kojim su stigli i voditelj PR odjela Baruch Kahana, predsjednica Odbora za vanjske poslove Miriam Rauch i lanica Programa razmjene studenata Nina Leistein. Kao osnovni stupovi suradnje koja e se, prema nadanjima žitelja oba grada, ostvariti i ostvarivati narednih godina, spominju se prije svega obrazovanje, kultura i sport, ali ni gospodarstvo u tom se pogledu ne e zaobi i. - Vjerujem da emo na razli itim podru jima mo i osigurati suradnju, tim više što neke stvari koje nas mu e u akovcu oni imaju vrlo dobro riješeno. Vjerujem da emo zajedno s gospodarstvenicima i predstavnicima razli itih asocijacija uspjeti uspostaviti kontakte, naro ito na podru ju obrazovanja, kulture i sporta, ali i gospodarstva, jer smatram da bi nas upravo gospodarstvo trebalo povezivati i rješavati probleme koje imamo.

Nudimo razli ite oblike suradnje, od posjete umjetnika, suradnje s veleu ilištima – Kiryat Tivon je vrlo jak na podru ju visokog školstva, a dogovorili smo i kontakte s gospodarstvenicima. Osim toga, sve se to uklapa u mrežu ulaska Hrvatske u Europu, pa je dobro za nas da imamo prijatelje na razli itim stranama, rekao je prilikom posjeta akove ki gradona elnik Branko Šalamon.

Gradona elnik izraelskog Kiryat Tivona David Ariely i hrvatskog akovca Branko Šalamon potpisali su Povelju prijateljstva, kojom e se nastojati uspostaviti suradnja na podru jima kulture, sporta, obrazovanja i gospodarstva

U enje od drugih najbolje sredstvo napretka Iako je u Hrvatskoj ve boravio, i Dubrovnik, Istra i nacionalni park Krka iznimno su ga se dojmili, gradona elnik Kiryat Tivona David Ari-

ely po prvi put je u posjetu akovcu i Me imurju. Kao gradona elniku, od velike mu je važnosti neprestano raditi na napretku svoga grada, a jedan od na ina kojim se pri tom služi je u enje od drugih gradova. - Osobno, želim u iti od svakoga novog mjesta koje posjetim. Kiryat Tivon ve ima

U gradskoj upravi Kiryat Tivona volonteri!

Na neformalnom druženju s gradskim vije nicima gradona elniku izraelskog Kiryat Tivona postavljena su brojna pitanja o funkcioniranju tamošnje gradske uprave. Zanimljivo, u njihovoj gradskoj upravi zaposleno je dvjesto njak ljudi, a osamsto njih ak vno je uklju eno u rad na volonterskoj bazi. Me u volonterima su tako i voditelj PR odjela Baruch Kahana, predsjednica Odbora za vanjske poslove Miriam Rauch i lanica Programa razmjene studenata Nina Leistein, koji su zajedno s gradona elnikom s gli u akovec. Osim toga, gradski prora un iznosi približno kao onaj Grada akovca i kre e se oko

iznosa od sto milijuna kuna, koji se do šezdeset posto puni iz poreza, a ostatak s že od države. akove ke je gradske vije nike zanimao niz pitanja o funkcioniranju njihovoga gradskog vije a i odnosa vladaju ih i oporbe, pa smo saznali da o sudbini Kiryat Tivona odlu uje jedanaest vije nika iz pet razli i h stranaka, a jedan od njih je gradona elnik. Najpopularniji sport je košarka, pa je gradski klub u jednom trenutku ak bio i izraelski prvak, te vaterpolo, a injenica da je Hrvatska svjetska vaterpolska velesila pomalo je iznenadila gradona elnika Arielyja.

Kiryat Tivon, zanimljivo, nema ni jedan jedini nogometni klub. (bš)

Izraelska delegacija, zajedno s veleposlanikom Izraela u Republici Hrvatskoj Yosefom Amranijem, u šetnji gradom

sestrinske odnose s dvaju gradova, ali opet mislim da je to premalo, trebali bismo imati više primjera kako bismo bolje savladavali teme s kojima se neprestano susre emo, rekao nam je mladi gradona elnik, i istaknuo da je upravo mogu nost da u e od drugih i da drugi u e na njihovom iskustvu jedan od glavnih razloga potpisivanja ove Povelje.

- Naravno, od velike mi je važnosti i razmjena kulture. Želio bih da mladi Kiryat Tivona do u u akovec i obratno. Ove smo godine u naš grad primili delegaciju mladih iz francuskoga grada Compiegnea te tako er iz njema koga grada Braunschweiga, a naše smo mlade poslali u Njema ku. Vjerujem da je to najbolji na in da se upoznamo. Postoji velik broj problema izme u Izraelaca i Palestinaca, i ponekad mislim da su Izraelci kritizirani više nego što zaslužuju. Mislim da, ako nas upoznate i dozvolite nam da objasnimo, to e biti bolje i za nas, ali i za naše sestrinske gradove, zaklju io je David Ariely.

U etiri dana, koliko su izraelski gosti boravili u akovcu, naš su kraj prošli uzduž i poprijeko – susreli su se s vode im ljudima iz svih segmenata društvenog života. Tako su ve po samom dolasku imali neformalno druženje s gradskim vije nicima, posjetili su izložbu Likovnih amatera akovec i No muzeja, na Me imurskom veleu ilištu razgovaralo se o mogu im studentskim razmjenama, susret s me imurskim gospodarstvenicima održan je u Donjem Kraljevcu, u Svetom Urbanu kušala su se ponajbolja me imurska vina, a posjetili su i židovsko groblje u akovcu. Kako bi boravak u našem gradu posjetiteljima iz Kiryat Tivona bio što ugodniji i kako bi im se na što bolji na in prezentirao kraj, uz njih su neprestano boravili turisti ki vodi i prevoditelj Kristijan Kova i , predsjednik Židovske op ine akovec Andrej Pal, dr. med., te pro elnik za upravne djelatnosti Grada akovca Slobodan Veinovi , mag. politologije.

Nakon tri godine i povratnog posjeta izraelske delegacije akovcu, simboli nim potpisom dvaju gradona elnika dva su grada tako udarila, nadamo se, neraskidivi pe at suradnje, iji emo razvoj i dalje s velikim zanimanjem pratiti. (Bojana Špani ek, foto: Zlatko Vrzan)

Apsurdi novoga Kaznenog zakona Prijedlog novoga Kaznenog zakona opet se pozabavio zaštitom asti i ugleda pojedinaca. Poglavito e to obuhvatiti sve one koji se bave javnim prenošenjem vijesti i injenica ili, bolje re eno, novinare. Kako to obi no biva, prepun je apsurda. Tako, izme u ostaloga, ukoliko novinar istinito prenese neistinu koju je izrekao politi ar, može prema prijedlogu novog Zakona biti sankcioniran. Kako su istaknuti politi ari zašti eni imunitetom, njih Zakon ne e mo i sankcionirati.

Ovakva apsurdna situacija u biti postavlja pitanje tko je uop e mogao napraviti prijedlog takvog Zakona. Nisam siguran je li ve i postavljanje pitanja oko ove problematike možda po prijedlogu novog Zakona svrstano u klevetu ili širenje tra a?

Politi ki imunitet u na elu omogu uje politi arima da se bez straha sukobljavaju s društvenim pojavama i postavljaju pitanja koja se obi ni gra ani ne bi ni usudili. S druge strane, od njih se o ekuje osobni moralni integritet kakav se od

obi nih gra ana ne zahtijeva.

Da bi mogli rješavati probleme koji se postavljaju pred njih, te kako bi mogli mijenjati društveni sustav prema boljem, jasno je da politi ari moraju imati imunitet. Ina e se nikad ne bi usudili baviti “višim ciljevima”, ve bi zauvijek robovali postoje em sustavu. No, od politi ara se upravo o ekuje da ima znanja, mogu nosti i snage mijenjati nepravedan sustav.

Me utim, u Hrvatskoj postoji obi aj da politi ari ne stavljaju sebe u vatru, ve kori-

ste medije za promociju svojih ciljeva. U sprezi s ovim ili onim redakcijama puštaju probne balone u javnost i osluškuju reakciju naroda. Dakle, novinari su i pre esto u situaciji da prenose tu e izjave koje bi trebale biti neupitne jer ih iznosi politi ka elita, koja bi po svojoj osnovi trebala biti osviještena i moralna.

No, što se doga a ako politi ari nisu takvi? Prema prijedlogu novog Zakona, ve je i samo širenje tra a tako er kleveta. Bez obzira prenosi li novinar samo ne iju izja-

Bivši pripadnici 7. gardijske brigade na okupu U Sra incu kraj Varaždina u subotu je održana godišnja skupština dragovoljaca Domovinskog rata koji su se borili za slobodu domovine u 7. gardijskoj brigadi Hrvatske vojske sa sjedištem u Varaždinu. Kako je poznato, 7. gardijska brigada "Puma", kroz koju je prošlo oko 4.500 pripadnika, od toga oko petsto Me imuraca, bila je uz Varaždin u vrijeme rata smještena u vojarnama u akovcu i Bjelovaru. Nakon rata brigada je ukinuta, odnosno spojena s 2. gardijskom brigadom.

Nakon državne himne i minute šutnje za sve branitelje, skupštinu je otvorio predsjednik udruge “Puma” Mirko Martinjak, koji je podnio izvješ e o radu u protekloj godini i plan rada za ovu godinu.

U ožujku prošle godine obilježena je u zadarskom zale u prva akcija “Pume". Uz svetu misu položen je vijenac na spomenik u Suhovarama s imenima poginulih “Puma“. U srpnju prošle godine izaslanstvo 7. gardijske brigade bilo je nazo no otvaranju Memorijalnog centra za poginule pripadnike Hrvatske vojske u Gornjim Rujanima u BiH. U spomenik je uklesano 49 imena pripadnika udruge “Puma”

Predsjednik udruge “Puma” Mirko Martinjak: - Ne želimo biti politi ki pijuni bilo koje stranke, no zalažemo se za prava branitelja. Jedini nam je cilj pomo pripadnicima brigade i uvanje uspomena na jednu od najslavnijih brigada Domovinskog rata

vu, u iju istinitost zbog dobre vjere nema razloga sumnjati, on e na kraju snositi posljedice ukoliko sadržaj izjave nije bio istinit. S druge strane, odbije li novinar prenijeti takvu izjavu, jer je svjestan da ona ne može biti istinita, opet može biti sankcioniran. Jer na taj na in intervjuiranog indirektno naziva lašcem. To je, naravno, opet kleveta, pa se tako er može sankcionirati istim Zakonom.

Novinari bi prema tome trebali postati policajci koji e vagati svaku rije nekog politi ara, provoditi istrage i prikupljati dokaze kako bi mogli napisati nekoliko kartica teksta. A na kraju o svemu

koji su tijekom rata poginuli u Bosni.

Prošle godine podignut je spomenik branitelju Ivici Križancu u Višnjici, pripadniku 7. gardijske brigade, u suradnji s lokalnom samoupravom i gradom Lepoglavom. Jedna od najvažnijih zada a tijekom cijele prošle godine bilo je pisanje monogra ije 7. gardijske brigade, radna verzija je gotova, a uskoro e biti i otisnuta. To e biti prva knjiga o 7. gardijskoj brigadi uop e. Bilo je još niz aktivnosti tijekom prošle godine.

Zna ajna pažnja posve uje se pripadnicima brigade koji su zbog raznih razloga u poteško ama, što je još uvijek nedovoljno. Nekoliko je pripadnika 7. gardijske brigade u zatvoru zbog istrage ratnih zlo ina, pružena je i pomo lanovima obitelji, sredstva u iznosu od 350.000 kuna osigurana su iz drugih izvora.

Niz planiranih aktivnosti tijekom ove godine U ovoj godini planira se izdavanje monogra ije 7. gardijske brigade u suradnji s Glavnim stožerom Hrvatske vojske, te obilježavanje obljetnica prve akcije brigade, Dana državnosti, Dana domovinske zahvalnosti, sudjelovanje u sve anosti oslobo enja grada Varaždina u rujnu te pomo u otvaranju izložbe “Me imurje u domovinskom ratu” u Muzeju Me imurja akovec.

Bit e obilježen i dan osnutka brigade, uz ve tradicionalni memorijal udruge “Puma” u orijentacijskom tr anju, da pobrojimo samo najvažnije akcije. Za sve aktivnosti udruga je u prošloj godini utrošila 88.915 kuna.

Skupštini je bio nazo an Krunoslav Luka i u ime op ine Sra inec, koja je i osigurala dvoranu, zatim bivši zapovjednik 7. gardijske brigade Marijan Kreti , drugi još aktivni pripadnici Hrvatske vojske, te stotinjak pripadnika brigade iz svih krajeva zemlje.

Zauzet je stav da je udruga “Puma” nepoliti ka organizacija i da se ne e odazivati na politi ke akcije, iako se zalaže za bolji status branitelja, a osnovni joj je cilj druženje lanova i uvanje uspomena na brigadu, koja ima slavan ratni put kao rijetko koja.

(J. Šimunko)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

tome ne bi mogli ni iznijeti svoje mišljenje, jer vrijednosni su sudovi nešto što se ne može dokazati.

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MJESE NI TROŠKOVI etvero lane obitelji 6.656 kuna, a me imurska prosje na radni ka pla a 3.559 kuna

Prosje ni su gra ani umjetnici u preživljavanju Prosje na potroša ka košarica za mjesec prosinac iznosi 6.656 kuna. U toj prosje noj košarici nema troškova obrazovanja, kao što je kupovina školskih knjiga i pribora, ni troškova zdravlja, kao što su dodaci prehrani, ni lijekovi i sli ni troškovi godišnjeg odmora i sportskih aktivnosti. Troškovi košarice viši su za 0,07 posto nego u studenom. Troškovi života ne rastu, ali samo zato jer je oslabila potroša ka mo stanovništva.

Premda je prosje na pla a ispla ena u listopadu, prema Državnom zavodu za statistiku, iznosila 5.351 kunu, ona ima malo veze sa

stvarnoš u u Me imurskoj županiji, gdje je 24 tisu e zaposlenih u gospodarstvu primilo prosje nu pla u u iznosu od 3.559 kuna. Iz toga proizlazi da me imurskim obiteljima za egzistenciju trebaju dvije prosje ne pla e.

Troškovi potroša ke košarice za etvero lanu obitelj, prema izra unu Nezavisnih hrvatskih sindikata, pokazuju da mjese no trošimo 2.355 kuna za hranu, 1.732 kune za stanovanje, 773 kune za odijevanje, 443 kune za higijenu, 650 kuna za prijevoz te 377 kuna za kulturne potrebe.

U ovoj potroša koj košarici nisu

ura unati troškovi obitelji s novoro en adi, kao ni oni za studente izvan mjesta stanovanja. U tom izra unu nema ni troškova prijevoza obitelji koja ima automobil ili koristi javni prijevoz dalje od prve zone, koja je kao najje tinija korištena u izra unu. Dakle, ra unale su se samo najskromnije potrebe, pa se i iz toga vidi kakvi su prosje ni gra ani Hrvatske umjetnici u preživljavanju, tim više što uz takve skromne prihode još moraju i rješavati stambeno pitanje, uz prosje nu cijenu stana od 11.538 kuna po etvornom metru. (BMO)

EKONOMSKI BREVIJAR

Što nas o ekuje u 2011.?

Iako se svake godine pitamo “Zar može i gore?“, obi no se uvjerimo da može.

A što nas onda može do ekati i iznenaditi u ovoj godini? Prije svega, suo avanje sa stvarnoš u. Iako su mnogi ve umorni od redovitog upozoravanja da se moramo osvijestiti i nau iti realno planirati, živjeti i raditi, još uvijek se naj eš e bavimo neuhvatljivim “mjesecom u vodi“. Pred nama su blage pozitivne stope i spori rast, visoka razina nelikvidnosti, spoj nedovoljno u inkovite jedinice lokalne samouprave i visokog poreznog optere enja, dolaze valovi poskupljenja i gorivo iznad 10 kuna po litri, ve a inflacija, smanjenje kupovne mo i i promjene kupovnih navika, mogu nost osobnog bankrota ... Osim toga, eka nas re erendum o pristupanju Europskoj uniji, pa duga i zamorna predizborna kampanja i tako iz krize u krizu.

Re ormi ne e biti, a slijedi još ja i i žeš i sudar s tržišnim pristupom, uz sve njegove pozitivne i negativne posljedice.

Pravo je pitanje što se može promijeniti i stvoriti

u naredna tri, prvih šest, devet ili preostalih jedanaest mjeseci? Krenuti projektnim pristupom i rješavati stvar po stvar, prou avati i prilago avati se na inu poslovanja u Europskoj uniji (me u ostalim, EU ove godine uvodi pooštrenu direktivu prema kojoj se odre uje rok pla anja od 30 dana). Više posla e biti za izvoznike i sve one koji to mogu postati, jer mnoga se, nama tradicionalna tržišta oporavljaju i rastu.

Iako je nedostatak novca prauzrok svih problema, i to se može promijeniti. Novca ima, ali nema ideja i projekata, a za to se pobrinuti možemo i moramo sami.

Nakon svega, na osobnoj razini, pozitivno je što e do i do više šetnje (pa i više susreta, druženja), a manje vožnje te time i manje zaga ivanja okoliša. ist zrak za visoku cijenu.

Unato svemu, ne treba se unaprijed pomiriti s izgubljenom 2011. godinom, ve u initi što više da se ona spasi. Svatko može u initi nešto da se ova godina zabilježi ljepšim bojama, jer svatko zna da ono što realno zacrta i ako se potrudi, može i ostvariti. Doduše, treba investirati nešto novca i puno vremena, ali na kraju e vrijediti truda. Težak posao, ali zato

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr rezultati mogu biti bolji, a zadovoljstvo ve e. Obi no je problem u tome što se o ekuje previše, a ini premalo. Zato se oslobodimo negativnih iskustava, jer ona uzrokuju i negativna o ekivanja.

Tražimo više, uvodimo promjene, želimo bolje i ne posustajmo. eka nas puno posla i malo veselja. Mora biti dosta pokušaja i nešto pogrešaka, ali vjerujmo u uspjeh. I što možemo poželjeti, osim da nam rode žito, krumpir i kukuruz, da grož e lijepo dozrije, da peradarnici i štale budu puni, da ne bude tu e ni suše, da svim proizvo a ima stignu nove i ve e narudžbe, a za ostalo emo se morati sami pobrinuti.

Uprimo snage i u inimo sve da 2011. bude uspješna godina.

U utorak 25. sije nja održana je sjednica Gospodarskog vije a Županijske komore akovec. O trendovima u hrvatskom gospodarstvu govorila je Jasna Beloševi Mati , direktorica Sektora za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore.

Trendovi koje je iznosila direktorica Sektora za makroekonomske analize toliko odišu pesimizmom i besperspektivnoš u da su na njezinu intonaciju u interpretaciji trendova reagirali i pojedini lanovi Vije a: Vladimir Mesari , direktor Vajde, i Vladimir Ivkovi , direktor Me imurje plina.

Makroekonomski, hrvatsko gospodarstvo, prema onome kako je opisala direktorica Sektora, za razliku od zemalja u okruženju još se zapravo ne oporavlja, za to nije dovoljan rast od 1,5 posto.

Posljedi no to je dovelo do pada kreditnog rejtinga zemlje, što pak zna i teži i skuplji pristup inozemnom kapitalu, a vlastite rezerve nemamo. U industrijskoj proizvodnji nemamo proizvode visoke vrijednosti zato ne možemo na zelenu granu s izvozom.

Doma a proizvodnja pak trpi, jer su gra ani u strahu i ne troše zbog straha od neizvjesnosti za svoja radna mjesta. Na djelu je deindustrijalizacija zemlje.

Proizvodnja u bruto društvenom proizvodu sada iznosi 16,9 posto, a prije 20 godina iznosila je 30 posto. Kazala je tako er da se sada samo smanjuje dinamika pada. Samo nas izvoz spašava, kazala je okupljenim gospodarstvenicima. Eurozona i zemlje EU izašle su iz recesije, a mi nismo napravili potrebne re orme koje su bile nužne u konjunkturnom razdoblju do 2008. godine.

Turizam je zabilježio rekordnu godinu, ali je devizni priljev manji. Došlo nam je puno više turista, ali su manje potrošili.

Deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni smanjen je, ali još uvijek iznosi 40 milijardi. On e se opet dignuti kada oživi gospodarska djelatnost i ta situacija e opet pove ati deficit. Nismo imali inflaciju, ona je iznosila 1,1 posto, ali Beloševi Mati to pripisuje slaboj potroša koj mo i doma eg gra anstva. Kazala je da je na odre enoj razini razvoja inflacija ak i zdrava i pokazatelj rasta.

Istaknula je da stanje u gospodarstvu najbolje pokazuje stanje na tržištu rada i 320 tisu a nezaposlenih, a još više to da broj nezaposlenih i umirovljenika za 114 tisu a premašuje broj onih koji rade.

Firme otpuštaju i zbog toga da imaju ve u produktivnost.

1. velja e 2011.

GOSPODARSKO VIJE E Županijske komore a Sektora za makroanalize, koja je deprimirala pojed

Samo nas izvoz ali nema odgov tko e ga i kak - Franjo Sobo an iz Sobo an interijera ukazao je anje izvoza za 30 posto, ali se traži financiranje tako funkcioniraju. - Poslovanje na stranim tržišti Babi iz Pane, jer nema problema poput doma e

Za nelikvidnost je kazala da je sustavni problem zadnjih 20 godina, da je latentno prisutna, ali je u boljim vremenima prikrivena. Ve ina gospodarstvenika je u situaciji da ne može pla ati dospjele obveze, ali je problem i u tome da veliki ne žele pla ati.

- Mi smo globalizaciju prihvatili objeru ke, i živimo od danas do sutra, a nemamo vlastitu strate-

- Vladimir Mesari iz Vajde kazao je Jasni Beloševi Mati da mu se nije svidjela njezina intonacija ni to da apostrofira zadnjih 20 godina, ne 30 ili 10 godina, kao da je Hrvatska izašla iz bajne državne i gospodarske situacije.

Kazao je da je neto no da nema planiranja, samo kad bi se realizirala plava i zelena integrala

giju ni viziju niti upravljamo, što je i te kako potrebno, vlastitim razvojem, kazala je Jasna Beloševi Mati , i na kraju iznošenja tih depresivnih pokazatelja kazala da Vlada jedino može malo olakšati položaj gospodarstva smanjenjem poreza.

Vladimir Mesari : Nije Vidoševi vizionar, me imurski gospodarstvenici detektirali su probleme prije njega Vladimir Mesari iz Vajde kazao je Jasni Beloševi Mati da mu se nije svidjela njezina intonacija ni to da apostrofira zadnjih 20 godina, ne 30 ili 10 godina, kao da je Hrvatska izašla iz bajne državne i gospodarske situacije. Kazao je da je neto no da nema planiranja, samo kad bi se realizirala plava i zelena integrala. Dodao je da je Mesna industrija Vajda izvozila 90-ih u Sloveniju, ali su izba eni iz

POGLED ODOZDO

Uspjeh nisu brojke, nego zadovoljstvo ljudi vlastitom ekonomijom U emu je tajna finog jela ili slasnog kola a? U izboru finih sastojaka? Je li samo u tome?

Tajna je i u doziranju sastojaka.

U dobrim omjerima. U pažljivoj pripremi. U kuhanju ili pe enju u to no odre enom vremenu, pa ak i u tome da se jelo servira u odre enoj prigodi. Nije svako jelo za svaku priliku, pa ak ni doba dana. A onda tu postoje i druge finese, da jelo treba prilagoditi onima koji e ga konzumirati, u na inu serviranja, odabiru pi a uz ponu eno jelo. Ambijent u kojem e se jelo ponuditi ini ga boljim. Sve zajedno ini zadovoljstvo onom tko ga je jeo da nakon

jela kaže kako je okusio nešto posebno.

Jednako kao što uspjehu nekog jela doprinose brojne finese, tako i uspješnosti ekonomiji nekog društva doprinose brojne finese. Uspjeh ne ine brojke nego zadovoljstvo ljudi vlastitom ekonomijom. Što zna i ako se efikasnost gospodarstva pove a, ako je profit koji stvaraju firme u odre enoj ekonomiji porastao? Ako broj zaposlenih pada, upravo zbog rasta efikasnosti? Naime, tvrtke mogu pove ati profit i efikasnost tako da otpuštaju radnike. Tako na jednoj strani imati gomilanje

nezaposlenih, a s druge pove anje efikasnosti gospodarskih subjekata. Budu i da oni dijele isti prostor, politika kao moderator u sredini zadužena je za o uvanje socijalnog mira u društvu i efikasnosti gospodarskog sustava.

Treba zamijesiti takav društveni kola koji odgovara svima, isklju enima iz radnog procesa i onima koji su isklju ili dio ljudi iz radnog procesa da bi pove ali efikasnost.

Rezultat je i s ove i s one strane crte, kod nas je nezadovoljstvo.

Oni koji su pove ali efikasnost osje aju da ih se unato pove anju efikasnosti vu e na dno.

Oni pak koji su izba eni iz s ere proizvodnje da bi se pove ala efikasnost osje aju se zakinuti za ste ena prava koja su im umanjena. Moderator - država ili vlast u situaciji je onog kuhara ili slasti ara s po etka pri e koji mora pripremiti fino jelo ili kola koji se zove uspješna ekonomija. Mora stvoriti osje aj zadovoljstva kod svih. Za to je potrebno niz finesa koje treba primijeniti da bi ekonomija bila uspješna, a prije svega pomiriti efikasnost sa što ve im brojem zaposlenih. Da bude što ve i broj efikasnih tvrtki, mora uzdržavati što manje onih koji ne žive od vlastitih prihoda. Taj

omjer kod nas je ozbiljno poreme en i zato su nezadovoljni svi.

Sada se postavlja pitanje gdje je psihološka granica u padu broja zaposlenih da se sustav ne raspadne, jer je najve im dijelom naslonjen na prihode od poreza na dohodak i PDV od potrošnje tih istih koji troše na ime svojih zarada, a uz to financiraju: mirovine, zdravstveni sustav i nezaposlene.

Sustav bi se mogao slomiti na nedostatku potroša a, koji generiraju proizvodnju, a i sami bi trebali dolaziti iz proizvodnje. Da su potroša i najdeficitarnija roba, vidi se po tome da je refinancira-

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

nje trenuta no najmo nija poluga održavanja gospodarskih sustava, koja sve više po iva na financiranju kupaca.

1. velja e 2011.

akovec ugostilo Jasnu Beloševi Mati , direktoricu dine lanove i izazvala reakcije

z može spasiti, vora na pitanje ko podržati e na to da njegova firma ima mogu nost za povee kupaca, što si Talijani i Nijemci mogu priuštiti i ima u svakom je slu aju lakše, kazala je Nikolina e nenaplate

nje zbog zatvaranja tog tržišta u nacionalne granice. Reagirao je i na dio u kojem je govorila da je predsjednik Komore Vidoševi bio vizionar kada je govorio o

krizi, podsje aju i da su me imurski gospodarstvenici o tome govorili prije njega. Tako er je kazao da su stvarni prihodi u turizmu ve i od evidentiranih,

Ve ina ne može, a veliki ne žele pla ati dospjele obveze - Stanje u gospodarstvu najbolje pokazuje stanje na tržištu rada i 320 tisu a nezaposlenih, a još više to da broj nezaposlenih i umirovljenika za 114 tisu a premašuje broj onih koji rade, naglasila je Jasna Beloševi Mati .

- Firme otpuštaju i zbog toga da imaju ve u produktivnost. Za nelikvidnost je kazala da je sustavni problem zadnjih 20 godina, da je latentno prisutna, ali je u boljim vremenima prikrivena. Ve ina gospo-

darstvenika je u situaciji da ne može pla ati dospjele obveze, ali je problem i u tome da veliki ne žele pla ati. - Mi smo globalizaciju prihvatili objeru ke, i živimo od danas do sutra, a nemamo vlastitu strategiju ni viziju niti upravljamo, što je i te kako potrebno, vlastitim razvojem, kazala je Jasna Beloševi Mati , i na kraju iznošenja tih depresivnih pokazatelja kazala da Vlada jedino može malo olakšati položaj gospodarstva smanjenjem poreza. (BMO)

kao i to da naši ribari slabo trguju ribom na legalnom tržištu.

Dodao je i to da okruženje tako er ima negativne trendove, pozivaju i se na svoje poznavanje situacije u Sloveniji, Slova koj i Ma arskoj, gdje, prema njemu, kvaliteta života gra ana ne odska e od one kod nas. Naveo je tako er primjer Estonije koja je imala pad od 17 posto, ali se isti e samo sadašnji rast od 7 posto.

Vladimir Ivkovi pak je postavio pitanje koje je ostalo bez pravog odgovora, što Me imurje ima od pokrivenosti izvoza nad uvozom od 120 posto, u odnosu na Hrvatsku gdje je ta pokrivenost 57 posto? Me imurje ne osje a blagodati takve izvozne orijentacije ni u zaposlenosti ni u drugim sferama.

Jasna Beloševi Mati nije bila spremna na ovakvo pitanje pa se izvla ila odgovorom tipa da treba vidjeti je li takav izvoz rezultat samo jedne ili nekolicine izvoznih irmi.

Franjo Sobo an ukazao je na to da njegova irma ima mogu nost za pove anje izvoza za 30 posto, ali se traži inanciranje kupaca, što si Talijani i Nijemci mogu priuštiti i tako funkcioniraju. Naši izvoznici to nemaju pokriveno ni mjerama u inanciranju izvoza, a ni banke koje bi ih podržavale na takav na in. uro Horvat je kazao da se trebamo okrenuti supstituciji uvoza. Neki su pak podržali ovakvo ogoljivanje naše gospodarske situacije, kakvo je prikazala Jasna Beloševi Mati .

Izvoznicima koji su pripremljeni za poslovanje na stranim tržištima u svakom je slu aju lakše, potvrdila je to i Nikolina Babi iz Pane, jer se barem ne mu e s problemima doma e nenaplate.

Me imurski župan Ivica Perho kazao je da je optimist i dodao: - Znam da nije popularno, ali moramo nau iti i govoriti: ne, ne može i ne e i i!

Na sjednici su prezentirani i makroekonomski pokazatelji me imurskog gospodarstva za prvih devet mjeseci prošle godine, o emu smo opširnije pisali prilikom razgovora s Rajkom Šari em, predsjednikom Gospodarskog vije a Županijske gospodarske komore akovec.

Alojzije Šestan, direktor tvrtke “Šestan- Bush“, prezentirao je okupljenim gospodarstvenicima temeljem svojih iskustava kako poslovati s NATO savezom.

(Božena Malekoci – Oleti )

Tko priželjkuje propast eura?

Zadnjih dana mediji nas obasipaju crnim prognozama o propasti eura, a predsjednici vlada Njema ke i Francuske, kao dvije najve e zemlje EU, ponovno su po tko zna koji put demantirali da je tako nešto na dnevnom redu, tako da su ve i sami sebi dosadni.

Prije svjetske krize, ima tome nekoliko godina, nitko se nije sjetio prognozirati propast eura. Ta tema tada nije bila na dnevnom redu ni u snu. Tek nakon velike krize svjetskoga bankarskog sustava i nakon intervencije država zapo ele su spekulacije o euru.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

O propasti eura po elo se više govoriti tek nakon krize u Gr koj, i nakon irskoga bankarskog sloma. Tad je razra en scenarij domino efekta, pa je pobrojeno da e se nakon Irske u teško ama na i Portugal, a zatim neminovno Španjolska, što bi dovelo do propasti eura.

Ponajprije je važno upitati tko najviše govori o propasti eura. Kako sada stvari stoje, o propasti eura ponajviše govore monetarni stru njaci iz Amerike i Engleske, ali i spekulanti monetama koji su na spekulacijama doslovno zaradili milijarde preko no i, tako, na primjer, Soros.

Ukratko, o propasti eura govore bankari, upravo oni koji su izazvali veliku ekonomsku monetarnu krizu koja se kasnije prelila na cijeli svijet. Danas se o propasti eura govori ponajviše s pozicija krupnoga me unarodnog kapitala, koji je i izazvao krizu.

Zato onima koji govore o propasti eura - ne treba vjerovati. Oni to možda priželjkuju zbog svojih interesa, a možda su negdje na vrhu nov ane svjetske piramide napravljeni i scenariji za tako nešto. Ve ina monetarnih stru njaka u Europi smatra

7

ŠEST sajmova MESAP-a u 2011. godini

U ožujku proljetni Sajam poljoprivrede U petak je plan ovogodišnjih sajmova MESAP-a predstavio direktor Marjan Novak. Ove godine bit e održano šest sajmova, uz ve a o ekivanja nego prošle krizne godine. Prvi ovogodišnji sajam bit e održan uz Dan svetog Josipa, 19. i 20. ožujka, a nosi naziv Sajam poljoprivrede, životinja i ku nih ljubimaca. Bit e predstavljena sjemenska roba, zaštitna sredstva, mehanizacija, sadnice, ukrasno grmlje, cvje arstvo, hortikulturna ure enja, ku ni ljubimci, lova ki psi, uz izložbu CACIB. Sajam je namijenjen tvrtkama i obrtima te udrugama, turisti kim zajednicama, poljoprivrednim gospodarstvima, poljoprivrednim obrazovnim ustanovama i stru njacima. Cilj sajma je uo i proljetnih radova na jednom mjestu prezentirati ponudu te omogu iti razmjenu informacija.

Od 15. do 17. travnja održat e se MESAP LIBAR,

Marjan Novak, direktor MESAP-a: - Uz sajmove, na MESAP-u e biti organizirane i druge manifestacije

etvrti sajam knjiga, u suradnji s Ministarstvom kulture i Ministarstvom obrazovanja. Bit e predstavljeni hrvatski izdava i, uz prodaju knjiga svih vrsta: stru na literatura, beletristika, politika, zabava, vjerska literatura, sport, hobi, zdravlje i drugo.

MESAP SIGURNOST 20. i 21. svibnja organizira Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti i

MESAP d.o.o. Posjetitelji e mo i pratiti novitete iz podru ja zaštite, tvrtke i institucije s podru ja zaštite na radu, zaštite od požara, vatrogastva, protueksplozijske zaštite, zaštite okoliša, privatne tjelesne i tehni ke zaštite osoba i imovine, civilne zaštite, zaštite informacijskih sustava, osiguravaju e tvrtke i sl.

Trinaesti po redu MESAP bit e održan od 17. do 19. lipnja, u suradnji s MINGORP-om i Ministarstvom poljoprivrede. Predstavit e se doma i i inozemni izlaga i, uz IT izložbu i natjecanja u enika u programiranju, te uz tradicionalnu sto arsku izložbu i aukcijsku prodaju stoke, bit e i ocjenjivanje i izložba vina i vinarske opreme.

Krajem studenoga održat e se jesenski MESAP. Bit e to raznovrstan sajam poljoprivrede i prehrane, ekološke opreme i komunalnog ure enja, obnovljivih izvora energije i moderne gradnje. Sredinom prosinca o ekuje se MESAM BEAUTY, sajam ljepote, zdravlja, kozmetike, vjen anja, nakita.

(JŠ)

TRE A radionica “Mobile Region”

Kako pove ati prekograni nu mobilnost radne snage U prostorijama Me imurske županije u utorak je održana tre a od osam stru nih radionica u sklopu prekograni nog IPA HU-HR projekta “Mobile Region – prema konkurentnijem prekograni nom tržištu rada“.

Svrha radionica je unaprje enje vještina i znanja zaposlenika partnerskih institucija u promicanju i razvoju mobilnosti radne snage na prekograni nom tržištu rada, a za po etak je

da ne e do i do propasti eura, jer to bi zna ilo krah EU. U najgorem scenariju, europski stru njaci predvi aju, ali samo u slu aju da ne bude više solidarnosti velikih europskih država prema manjima, preoblikovanje EMU, europske monetarne unije.

Tako neki ukazuju na to da je mogu e formirati dvije lige za euro, ja u i slabiju, no, to sigurno ne bi bilo jednostavno. Me utim, to je samo stvar scenarija.

Uostalom, ako se u nekom ludom scenariju i dogodi propast eura, opet e se vjerojatno formirati monetarna europska zmija valuta. No, euro teško može propasti jer odgovara svima u Europi, velikima zbog ja anja trgovine,

potrebno uskladiti statistike u prekograni nom podru ju.

Na tre oj radionici analiziralo se i uspore ivalo trenutno stanje statisti kih podataka s ma arske i hrvatske strane s onima koje želimo posti i, te su se identi icirali koraci koje je potrebno u initi da bi se to stanje postiglo. Nadalje, de inirani su oblici suradnje koje je poželjno formirati u budu nosti, prije svega za vrijeme ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, a koji e do-

datno povezati dvije zemlje i njihove pograni ne regije te tako stvoriti novi formalni oblik suradnje.

U projektu, pored nositelja Me imurske županije, kao partneri sudjeluju Hrvatski zavod za zapošljavanje, Podru ne službe akovec i Varaždin, Razvojna agencija Podravine i Prigorja PORA te ma arski Zavod za zapošljavanje i Gospodarska komora iz županije Zala.

(BMO)

a malima, poput Hrvatske, zbog sigurnosti.

Ukratko, za propast eura, ako do njega ikada do e, a to su za sada samo želje ili naga anja me unarodnih spekulanata, ne e biti kriv euro, ve krupni me unarodni kapital koji zbog pro ita može uništavati itave države svojim spekulacijama.

Zbog toga je toliko važno da što prije u emo u Europu, kako bi bili manje na meti me unarodnoga spekulativnog kapitala. Doduše, i Europa ima svoje spekulante, no ima i odre ena pravila kojih se ipak drži.

Me unarodnom spekulativnom kapitalu zbog toga sasvim odgovora da Hrvatska što kasnije u e u Europsku

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

uniju, oni bi koncesije ili vlasništvo na vode i šume i druga bogatstva, sutra možda i na zrak koji udišemo, ni manje ni više.

8

Kroz Međimurje

ZLO IN kakav Me imurje ne pamti u narodnja kom klubu “Guru“

KONOBAR, REDAR I DJ!?

Na smrt pretukli Tomislava Pergara iz Vukanovca - Osumnji enima Matiji Mar ecu (26) iz Varaždina, Bruni Han i u (22) iz Šenkovca i Deniju Piklu (22) iz akovca odre en je jednomjese ni pritvor u varaždinskom istražnom zatvoru. Svih njih vlasnik lokala Tomislav Leskovec, prema izvorima bliskih istrazi, danas se odri e i kaže da nisu bili povezani s Guruom i njegovom tvrtkom, iako brojni svjedoci kažu da je Mar ec bio redar, Han i je navodno konobario, a Pikl bio povremeni DJ. Kako neslužbeno saznajemo, policija Leskovcu ne vjeruje i dalje istražuje cijeli slu aj …

Tomislav Pergar iz gornjome imurskog mjesta Vukanovec u mjesecu lipnju bio bi navršio 23 godine. No, tu dob ne e doživjeti zbog trojice lokalnih razbija a i sitnih kriminalaca koji su ga doslovce na smrt zatukli u narodnja kom klubu “Guru“ u akovcu. Zlo in koji je zgrozio me imursku i hrvatsku javnost dogodio se u no i sa srijede na etvrtak.

Prema službenom policijskom izvješ u, 22-godišnjak je napadnut oko 1 sat u spomenutom lokalu u Ulici dr. Ivana Novaka. Policija je u 2.43 sata od Hitne medicinske pomo i zaprimila obavijest da je u bolnicu dovezen muškarac koji je prona en kako leži ispred Gurua. Bio je u komi. U Županijskoj bolnici akovec je reanimiran, no usprkos pruženoj lije ni koj pomo i nekoliko sati kasnije podlegao je ozljedama. Preminuo je u etvrtak u 8.45 sati. Istodobno, ve tijekom no i i jutra na obavijesne razgovore u Policijsku upravu me imursku dovedeno je više osoba, a ubrzo je priveden trojac kojeg se sumnji i da je na smrt premlatio nesretnog Tomislava. To su Matija Mar ec (26) iz Varaždina, Deni Pikl (22) iz akovca i Bruno Han i (22) iz Šenkovca.

– Trojica muškaraca 22-godišnjaka su izudarali rukama i nogama po glavi i tijelu, nanijevši mu teške tjelesne ozljede opasne po život, zbog kojih je preminuo.

Na istovjetan na in nanijeli su lake tjelesne ozljede i 35-godišnjaku iz Prekope koji je bio u društvu preminulog, kazao je glasnogovornik Policijske uprave me imurske Krunoslav Gosari .

Op insko državno odvjetništvo u akovcu pak je 28. sije nja istražnom sucu Županijskog suda u Varaždinu podnijelo istražni zahtjev protiv trojice hrvatskih državljana (1984., 1988. i 1988.) zbog osnovane sumnje na po injenje kaznenog djela teške tjelesne ozljede.

- Postoji osnovana sumnja da su 26-godišnjak iz Varaždina i dvojica 22-godišnjaka iz akovca 27. sije nja 2011. oko 1 sat u no nom baru ‘Guru’ u akovcu rukama i nogama izudarali po glavi i tijelu T. P. (1988.) i R. V. (1975.), nakon ega su ih izveli van te ih na parkiralištu ispred no nog bara nastavili udarati rukama i nogama po glavi i tijelu. U doga aju je T. P. zadobio teške i po život opasne ozljede od kojih je isti dan

preminuo u bolnici, dok je R. V. zadobio lake tjelesne ozljede.

Protiv trojice osumnji enika predloženo je odre ivanje pritvora zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke i suu esnike i zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, navodi se u priop enju za javnost.

Prema neslužbenim informacijama, itav sukob nastao je zbog konobarice koja se te kobne no i zatekla u lokalu, ali navodno nije bila na dužnosti. Jedan dnevni list prenio je izjavu oca jednog od osumnji enih napada a da su “stradali Tomislav i njegov prijatelj maltretirali tu djevojku“. Prisko io joj je u pomo njezin brat, koji je puno mla i, ali ga je jedan od njih po eo daviti. Jedan od trojice osumnji enih prišao je u pomo "malome" bratu, a kad su i njega napali, prišao je i drugi. On je uzvratio udarac, koji je o ito nesretno pogodio stradalog Tomislava. Poslije se sve zakuhalo i dalje je teško znati što se doga alo, kazao je.

Nastavili ga mlatiti i kada je pao u nesvijest O brutalnosti ina trojice osumnji enika govori i informacija da su Tomislava Pergara udarali i nakon što je, s obzirom na to da je bio pod jakim utjecajem alkohola, vrlo brzo pao u nesvijest. Nalaz obdukcije pokazao je da je žrtva preminula zbog šoka izazvanog unutarnjim krvarenjem.

Mar ec, Pikl i Han i Pergara su nakon prebijanja ostavili ispred lokala, a Hitnu pomo navodno je pozvala jedna djevojka.

Tako er napadnuti 35-godišnji Pergarev

na. Naime, do 3. velja e trebale bi bi ispitane sve svjedokinje, pa više ne e biti okolnosti za daljnje zadržavanje i okrivljenik e bi odmah pušten na slobodu. Tek u slu aju da se netko od svjedoka ne odazove predstoje im ro iš ma zadržavanje e se produlji .

Obrana na spomenutu odluku može uloži žalbu. Nakon što budu ispitani svi svjedoci, optužba i obrana mogu predloži daljnje dokazne prijedloge.

Obrana do sada, kažu na sudu, to nije u inila. Ina e, su enje lije niku Murši u po elo je 14. sije nja, ni mjesec dana od njegova uhi enja. Na prvom ro ištu,

Napada i na Pergara imaju “podeblji“ policijski dosje Prema za sad neslužbenim informacijama, smrtonosne udarce ili ak samo jedan koji je bio zapravo koban za Pergara zadao je Matija Mar ec - bivši zaštitar, koji je navodno upravo zbog svoje nasilnosti izgubio licencu za obavljanje spomenutog posla. Me utim, nastavio je navodno raditi u zaštitarskoj službi, ali kao redar. Ina e je cijelo zaštitarstvo danas u Hrvatskoj još uvijek “siva zona“ u kojem se isprepli u zaštitarstvo i redarstvo i, kao i uvijek kad su naši zakoni u pitanju, dopuštaju se “raznorazne“ mogu nosti izbjegavanja ili primjene zakonskih propisa u pojedinim situacijama. Ina e, Mar ecov policijski dosje ve je “podeblji“. Prikupio je prijave za više desetaka kaznenih djela. To vrijedi i za Pikla i Han i a, koji su tako er ve ranije prijavljivani zbog kra a, teških kra a, narušavanja javnog reda i mira i nanošenja tjelesnih ozljeda. Ono što pak u itavoj tragediji možda i najviše “bode o i“ jest informacija da su sva trojica povremeno i radila u objektu u kojem su na smrt prebili Pergara. Han i je konobario, Mar ec bio redar, a Pikl puštao glazbu. Policija još utvr uje jesu li u no i napada u lokalu boravili kao gosti ili "djelatne osobe". Kako doznajemo od izvora bliskih istrazi , " ešlja" se cjelokupno poslovanje Gurua i svih zaposlenika.

Ukoliko se utvrdi da su osumnji enici radili "na crno", sankcije e snositi i vlasnik lokala Tomislav Leskovec. Ve sada pak je poznato da e prekršajno biti prijavljena konobarica zbog posluživanja alkoholnih pi a gostima pod utjecajem alkohola (Tomislavu Pergaru i njegovom prijatelju). Napada i na Tomislava bili su potpuno trijezni.

Djelatnici Gurua tragediju novinarima nisu htjeli komentirati. Tek je vlasnik Tomislav Leskovec roditeljima ubijenog mladi a putem medija izrazio su ut.

(Velimir Kelkedi, foto: Z. Vrzan, Eme imurje i Facebook)

Na Facebooku se furali na mafiju Osumnji eni: Han i , Mar ec i Pikl prijatelj iz Prekope, s kojim je bio u no nom izlasku, zbog straha od nasilnog trojca pobjegao je. Pri tome je svojim automobilom voze i unatrag udario parkirani automobil, a nešto kasnije ga je u akove koj Ulici ZAVNOH-a zaustavila policija. Bio je pod utjecajem alkohola od 2,60 promila, a vozilom je upravljao premda mu je zbog ranijih prekršaja voza ka dozvola privremeno bila oduzeta. Nije poznato je li napadnut istodobno kada i Pergar.

Tomislav je ina e bio zaposlen u Zagrebu kao voditelj gradilišta, no krajem prošle

Ginekologu Murši u produljen pritvor, no izgledno skoro puštanje na slobodu AKOVEC - Zbog osnovane sumnje da e ometa kazneni postupak, odnosno zbog opasnos od utjecaja na svjedoke, izvanraspravno vije e Op inskog suda u akovcu na sjednici u etvrtak odlu ilo je za još mjesec dana produlji pritvor uhi enom ginekologu Nenadu Murši u, kojem se sudi zbog zloporabe položaja i ovlas . Na sudu kažu kako je na posljednja dva (24. i 26. sije nja) od ukupno tri održana ro išta ispitano petnaest svjedokinja optužbe, a preostaje ispita još jedanaest. No, doktor Murši ne e nužno u pritvoru u Varaždinu osta idu ih mjesec da-

1. velja e 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

na prijedlog op inske državne odvjetnice Vlaste Jankovi , raspravna sutkinja Snježana Luka Kere iz procesa je, zbog zaštite privatnosti svjedokinja, isklju ila javnost. Podsje mo, Murši a se tere da je od travnja 2009. do rujna 2010. godine kao lije nik specijalist ginekolog u Županijskoj bolnici u akovcu od ukupno deset pacijen ca koje je porodio carskim rezom prethodno ili nakon poroda tražio novac u iznosu od 300 do 500 eura, nakon ega su mu one same ili preko lana obitelji pla le iznose od 100 do 500 eura.

(V. Kelkedi)

godine zbog smanjenog obima posla vratio se ku i. Uz roditelje ima i starijeg brata.

Prema izjavi njegove majke, nije bio ni u kakvom sukobu od ranije te nije imao nikakvih izraženijih problema. Posljednji ispra aj Tomislava Pergara bio je u subotu na mjesnom groblju u Gornjem Mihaljevcu.

Osumnji enicima (za sada) mjesec dana pritvora Nakon ispitivanja na policiji, u etvrtak kasno poslijepodne, jedan po jedan, osumnji enici su privedeni istražnom sucu Županijskog suda u Varaždinu Igoru Pavlicu, koji im je najprije odredio 48-satno zadržavanje. Nakon isteka tog roka u subotu, pritvor im je, zbog osobito teških okolnosti kaznenog djela i opasnosti od utjecaja na svjedoke, produljen do 27. velja e, odnosno mjesec dana od dana uhi enja.

- Za sad se ne terete da su ga napali s namjerom da ga ubiju. Osnovano se sumnja da su mladi a koji je bio potpuno pijan izudarali rukama i nogama, rekao je sudac Pavlic. Zbog nanošenja teške tjelesne ozljede, koja je za posljedicu imala smrt, prijeti im kazna zatvora u trajanju od 1 do 10 godina. Optuženi su i za nanošenje teške tjelesne ozljede u pokušaju Robertu Veselku (prijatelju Tomislava Pergara), za što bi mogli dobiti izme u 6 mjeseci i 3 godine zatvora.

Osumnji eni Mar ec ina e je navodno studirao na Kineziološkom fakultetu te je ujedno bio osobni tjelohranitelj, voza te kondicijski trener i maser pjeva u Josipu Kataleni u (u etvrtak ujutro i on je vi en u prostorijama Policijske uprave).

Han i je oženjen i ima dijete, nedavno se iz akovca preselio u Šenkovec. Završio je akove ku Tehni ku školu (bivši TIOŠ) te od tada radio razli ite poslove. Kako tvrde njegovi poznanici, oduvijek je bio sklon nasilju. Deni Pikl pak je sin poznatoga akove kog obrtnika, a tako er je problemati ne naravi. S Han i em je išao i u srednju školu. Sude i po izjavama poznanika te Facebook pro lima osumnji enih, svu trojicu spajala je “ljubav“ prema novcu, nasilju, oružju i turbo folk glazbi. Mar ec si je, primjerice, na svom “fejsu“ imenu i prezimenu dodao epitet “vele asni“. Takvi i sli ni nadimci es su me u pripadnicima zlo ina kih organizacija. Pikl je na svoj pro l, uz ostale, stavio i fotogra ju na kojoj u ruci drži automatsku pušku. Policija navodno provjerava radi li se o pravom oružju. Na Internetu postoji i video na kojem se u automobilu razme e debelim snopovima nov anica od po su u kuna. (vk)

Zbog dobre zaštite objekta, razbojnici odustali od plja ke u mjenja nici “Dabo“ AKOVEC - Zahvaljuju i neprobojnim staklima i blindiranim vratima, u koje je uloženo ak 28.000 kuna, dvojica plja kaša prošli su ponedjeljak praznih ruku pobjegla iz mjenja nice “Dabo“ u Preloškoj ulici u akovcu. U mjenja nicu su ušli oko 14.15 sati te uz prijetnju oružjem od 26-godišnjeg zaposlenika zatražili novac te da otvori protuprovalna vrata iza kojih se nalazio. No, djelatnik ih nije poslušao. Uklju io je alarm i pobjegao u unutrašnjost ku e u kojoj se mjenja nica nalazi. Lopovi su uspjeli pobje i prije dolaska

policije. - Potr ao sam za njima, no više ih nije bilo. Vjerojatno ih je netko ekao s automobilom. Hvala Bogu što sam poslušao MUP i nakon prekršajnog naloga ugradio svu mogu u zaštitu, od neprobojnih stakala do blindiranih vrata.

Jedan od njih zaletavao se u njih, ali nema šanse da ih pomakne jer na osam mjesta imaju ugra ene poluge, kazao je medijima vlasnik mjenja nice Ivo Dabo, u kojoj je u vrijeme pokušaja razbojstva radio njegov sin. Prema opisu po initelji su muškarci – jedan visine 185 cm, bio je odjeven u sme u jaknu,

s takozvanom “fantomkom” na glavi s prorezima za o i i usta, na rukama je imao vunene rukavice. Drugi je visine 170 cm, imao je crnu jaknu i tako er fantomku.

U posljednje vrijeme razbojstva, poput spomenutog u mjenja nici “Dabo“, u Me imurskoj županiji nisu rijetkost. Na meti kriminalaca naj eš e su kladionice. Lopovi dolaze maskirani te uz uglavnom verbalnu prijetnju zaposlenicima uzimaju novac, a zatim bježe. Do sada, na sre u, u takvim prepadima nitko nije stradao. (vk)

1. velja e 2011.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

REAKCIJE

ZAŠTO NISU NA VRIJEME adekvatno sankcionirane nezakonitosti u radu Gurua

Jesu li zakazale nadležne inspekcijske službe?

- Tvrtka “T.D.L. promet” vlasnika i direktora Tomislava Leskovca, koja od ožujka 2010. godine drži lokal, ili pak ranije neka druga (ranije spomenuti ina e navodno esto otvara i zatvara tvrtke, a u mnogima, iako se tako predstavlja, ak nije ni ovlaštena osoba) kažnjavana je za brojne prekršaje, uglavnom prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, odnosno prema nekom drugom “blažem“ zakonu, ali u pravilu nikad prema Prekršajnom zakonu, koji predvi a kazne i do 1,000.000 kuna za pravnu osobu U etvrtak ujutro, usprkos tome što se u no i dogodilo teško kazneno djelo, ugostiteljski objekt “Guru“, ina e u vlasništvu tvrtke “T.D.L. promet“, nastavio je s radom kao da se prethodne no i ništa nije dogodilo. Lokal se nalazi u blizini triju akove kih srednjih škola te je tijekom dana esto odredište brojnih u enika, jer o ito ima od lokalne samouprave, tj. Grada akovca dozvolu za rad “non-stop“. Posljednjih godina vikendima i srijedama no u stjecište pak je ljubitelja “cajki“, te se ve u više navrata spominjao u crnim kronikama zbog tu njava, “zalijanima“ obiljem alkohola, s polugolišavim plesa icama, pjeva icama, hostesama, hrvatskim starletama, ali i doma im me imurskim goš ama sli nog profila, “dobrim curkama“ (u iteljicama, pravnicama, ekonomisticama i dr.) poznatima po provokativno - neukusnom na inu obla enja i slušanju isto nja kog melosa.

Iako se na orumima razvila žestoka rasprava o tome kako bi trebalo zatvoriti takve lokale ponajviše zbog “cajki“, mi nismo takvog mišljenja. Zabrane uvijek škode, bez obzira što su u pitanju mjesta “niskih strasti“, koja gotovo uvijek donose i probleme.

Izricane (pre)blage kazne za brojne prekršaje Me utim, svi takvi lokali, koji ina e jesu na meti državnih inspekcijskih službi, kao i policijskih “racija“, morali bi kao i svaki drugi gospodarski subjekti poštovati zakone RH. Ukoliko ih ne poštuju, a morali bi upravo zbog “reputacije“ biti 100 posto isti - zaslužuju rigorozne kazne.

Ono što bode o i u ovom primjeru, posebice nakon što smo primili o itovanje Državnog inspektorata da je “Guru“, odnosno tvrtka “T.D.L. promet” koja ga drži od ožujka prošle godine (!?), a iji je jedini vlasnik i direktor To-

mislav Leskovec, konstantno kršila zakonske propise, posebice tijekom prošle dvije godine, a gotovo nikad nije sankcionirana po “zakonu svih zakona“ kad su prekršaji u pitanju - Prekršajnom zakonu. Inspekcijske službe ovu tvrtku ili ranije neku drugu (Leskovac ina e navodno esto otvara i zatvara tvrtke, a u mnogima, iako se tako predstavlja, ak nije ni ovlaštena osoba) kažnjavale su uglavnom prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, odnosno prema nekom drugom zakonu, ali u pravilu nikad prema Prekršajnom zakonu. Naime, najve a kazna koja je izre ena prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti tom lokalu bila je 30.000 kn ili pe a enje na mjesec dana. Da je tvrtka, odnosno pojedinac bilo kad kažnjavan po Prekršajnom zakonu, a što je morao, posebice jer je u pitanju bila tvrtka koja konstantno ini i utvr uju joj se prekršaji – taj lokal vjerojatno više ne bi radio.

Naime, prema Prekršajnom zakonu, kazna za pravnu osobu može biti za u injene prekršaje ak do 1,000.000 kuna, a uz pravnu osobu može se drasti nim kaznama kazniti i ovlaštena osoba u toj tvrtki. S obzirom na službeno o itovanje koje nam je dao Državni inspektorat (taksativno

Poznanici Tomislava Pergara mirno prosvjedovali i palili svije e ispred, za vikend zatvorenog, Gurua Ispred Gurua u petak nave er te ponovno u subotu u podne okupilo se pedesetak prijatelja i poznanika Tomislava Pergara, kao i drugih gra ana, ponajviše iz gornjeg, ali i drugih dijelova Me imurja. Mirno i u potpunoj tišini stajali su na ulazu u narodnja ki klub, zapalivši svije e za ubijenog mladi a. Kako su kazali, traže strogo kažnjavanje krivaca za njegovu smrt, ali i trajno zatvaranje lokala u kojem je beš utno pretu en.

Okupljanje su dogovorili preko Facebooka. Skup je diskretno pratila i policija, a Guru je bio zatvoren. Na ulazu u klub stavljena je obavijest da

“lokal tijekom vikenda u znak su uti za preminulog ne e raditi“. (vk)

Majka i dvogodišnji sin otrovali se uglji nim monoksidom ŠENKOVEC - Tijekom kupanja u kupaonici obiteljske ku e u Budinoj ulici u Šenkovcu, u nedjelju nave er uglji nim monoksidom otrovale su se 23-godišnja žena i njen dvogodišnji sin. Težih posljedica, na sre u, nema. Kako navodi policija, na mjesto doga aja izašli su djelatnici Me imurje plina, koji su izmjerili koncentraciju uglji nog monoksida 56 do 70 ppm, te su preliminarnim pregledom utvrdili da je u prostoriji kupaonice došlo do manjka zraka uslijed prevelikog broja potroša a s

obzirom na prostor. Pregledom na Odjelu pedijatrije Županijske bolnice akovec kod djeteta je izmjerena je previsoka doza monoksida u krvi, te je zadržano na promatranju, dok je majka nakon pružene lije ni ke pomo i puštena na ku nu njegu. Djelatnici Me imurje plina zablombirali su potroša e, a o evid, s ciljem da se utvrdi uzrok visoke koncentracije opasnog plina, na mjestu doga aja uz sudjelovanje protupožarnog inspektora Policijske uprave me imurske obavljen je u ponedjeljak. (vk)

pišemo o emu je sve bila rije u daljnjem tekstu) i primjenu “blažih zakona“, može se vrlo lako zaklju iti da se Guruu - na neki na in ak i pogodovalo. Isto to vrijedi i za posljednji nadzor od 22. sije nja 2011., kad je Inspekcija rada u nadzoru bila zajedno s krimpolicijom PU me imurske, a cijela istraga vezana uz ovaj nadzor i dalje traje.

Traje istraga, a lokal radi, pa je tako radio i tog nesretnog dana i no i. Naime, ukoliko su utvr ene odre ene nepravilnosti, posebice rad “na crno”, postavlja se pitanje zašto inspekcija nije privremeno zatvorila lokal, što je mogu e, i to trenuta no prema Prekršajnom zakonu.

Rad na crno, višekratno prekora ivanje radnog vremena, to enje alkohola maloljetnicima …

Prema in ormacijama koje smo dobili od Državnog inspektorata Republike Hrvatske, akove ka ispostava Inspektorata u lokalu kontinuirano obavlja inspekcijske nadzore (Inspekcija rada, Gospodarska inspekcija).

Posljednji nadzor inspektora rada obavljen je 22. sije nja ove godine, i to u suradnji s djelatnicima Odjela kriminalisti ke policije Policijske uprave me imurske te se ekaju rezultati, kaže glasnogovornica Državnog inspektorata Vedrana Cetina. Kada je rije o inspekciji rada, kaže Cetina, 2008. godine tijekom dva nadzora nisu utvr ene nikakve nezakonitosti. Godine 2010. obavljena su etiri inspekcijska nadzora, tijekom kojih je utvr eno nekoliko prekršaja Zakona o državnom inspektoratu, Zakona o radu i Zakona o mirovinskom osiguranju. Zanimljivo je da se nekoliko prekršaja vezanih uz Zakon o radu odnosi na spolno uznemiravanje, odnosno “povredu dostojanstva osobe koja traži zaposlenje i radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavaju e ili uvredljivo okruženje“. Zbog prekršaja su podneseni optužni prijedlozi Prekršajnom sudu u akovcu. Nakon obavljenog pregleda gospodarski inspektori 2007. godine zape atili su lokal zbog kršenja Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

Radio je bez izdanog rješenja, s minimalnim tehni kim uvjetima, te je tako er pokrenut

postupak pred Prekršajnim sudom. Tijekom 2008. godine obavljena su 3 inspekcijska nadzora. U prvom su utvr ena 3 prekršaja, i to zbog povrede odredbe l. 9. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (neisticanje obavijesti o radnom vremenu, neutvr eni normativi, nepropisno vo enje knjige žalbi), zbog ega je podnesen optužni prijedlog nadležnom Prekršajnom sudu. Nakon drugog, objekt je ponovno zape a en zbog nepridržavanja propisanoga radnog vremena.

U tre em inspekcijskom nadzoru utvr eni su prekršaji - neisticanje cijena, neutvr eni normativi, nepropisno vo enje knjige žalbi, zbog ega je opet podnesen optužni prijedlog nadležnom Prekršajnom sudu.

Inspekcija je nadzor poja ala 2009. godine, kada je u suradnji s djelatnicima Policijske uprave u Guruu boravila u 9 navrata. Kontroliralo se to enje alkoholnih pi a maloljetnim osobama, no u svih 9 nadzora utvr ena je tek jedna nepravilnost - neistaknuta obavijest o zabrani usluživanja i konzumiranja alkoholnih pi a maloljetnicima. Prošle je godine obavljeno 10 nadzora. U 4 navrata utvr ene su povrede Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (nepridržavanje istaknutog radnog vremena, neutvr eni normativi, nepropisno vo enje knjige žalbi, iznošenje pi a izvan prostorija no nog bara), zbog ega su podneseni optužni prijedlozi Prekršajnom sudu. Inspektori rada u podru ju radnih odnosa inspekcijske nadzore obavljali su uglavnom u zajedni kim akcijama s Ministarstvom unutarnjih poslova, te u rujnu prošle godine u zajedni koj akciji s Financijskom policijom. Utvr en je izme u ostaloga “rad na crno“.

Guru privremeno zatvoren, ali zbog toga jer su mu iskop ali: struju, vodu, plin…?

U tijeku kriminspekcijske istrage cijelog slu aja vjerojatno e biti jasnije jesu li osumnji enici za ubojstvo Tomislava Pergara bili djelatnici Gurua, odnosno jesu li u tom slu aju možda ipak radili “na crno“.

Ostaje za vidjeti što e se dalje doga ati s ovim lokalom, koji je o ito radio na rubu ili izvan zakona.

Ina e, Guru je izgleda voljom vlasnika ili više sile (navodno su zbog nepla anja iskop ani voda, struja i plin, ali tek pošto se dogodio ovaj težak slu aj) ipak prošli vikend zatvorio svoja vrata, a tako je bilo, po svemu sude i, i u ponedjeljak, jer nije bilo “srednjoškolske graje“ na ulazu.

Je li se zaista moralo dogoditi tako nešto stravi no, odnosno izvršiti snažan pritisak medija da se zatvori lokal koji o ito konstantno ne posluje u skladu sa zakonom?

(V.Kelkedi i D. Zrna)

UKRATKO Pijani mladi automobilom udario 90-godišnjaka na biciklu MURSKO SREDIŠ E - 22-godišnji voza iz Hlapi ine u ponedjeljak je upravljaju i osobnim automobilom pod utjecajem alkohola od 1,13 promila u Ulici Rade Kon ara u Murskom Središ u u jednom trenutku prešao na lijevu stranu kolnika te udario 90-godišnjeg biciklista. Starac je vozilom Hitne medicinske pomo i prevezen u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je teško ozlije en pa je zadržan na lije enju.

Protiv voza a automobila slijedi podnošenje kaznene prijave. (vk)

9

Ukrao dijelove kamiona MURSKO SREDIŠ E – Šteta od 7.000 kuna nastala je uslijed kra e koja se dogodila u Ulici Josipa Broza Tita u Murskom Središ u u no i 26./27. sije nja. Nepoznati je po initelj s djelomi no ogra enog parkirališta za teretna vozila, u vlasništvu 52-godišnjeg Središ anca, otu io rabljene dijelove za teretna vozila.

Na parkiralištu groblja provaljeno u automobil AKOVEC - Na bogat plijen naišao je nepoznati po initelj u srijedu na parkiralištu groblja u Mihovljanu.

Razbivši staklo na automobilu, u vlasništvu 35-godišnjeg akov anina, posegnuo je za ženskom torbom

koja se nalazila u vozilu. U njoj pak je bio nov anik s novcem, komplet knjiga, prijenosni hard disk, školski pribor i tri USB sticka, sve u vlasništvu 33-godišnje žene iz akovca.

Materijalna šteta procjenjuje se na 4.500 kuna.

Ostao bez vrijednog mobitela PRELOG - 23-godišnjak iz Preloga u no i sa subote na nedjelju u disco klubu “Antrum” u Prelogu ostao je bez mobitela vrijednog 5.000 kuna. Nepoznati kradljivac iskoristio je kra u odsutnost vlasnika te mu mobilni ure aj ukrao iz džepa jakne koju je u lokalu ostavio bez nadzora.

ME IMURSKI ŽUPAN uputio apel javnosti povodom ubojstva Tomislava Pergara

Zatražit u preispitivanje radnog vremena ugostiteljskih objekata u kojima se opetovano krši javni red i mir - Žao mi je što smrt neke osobe mora bi povod poli koj i sveukupnoj javnos za preispi vanje odnosa prema nekim pojavama u društvu, te što smo uvijek prisiljeni reagira , iako znamo da je i u ovakvim slu ajevima preven va najvažnija, poru io je župan Ivica Perho . - Zatražit u od naših gradova i op ina da preispitaju radno vrijeme ugos teljskih objekata u kojima se opetovano doga aju kršenja javnog reda i mira. Vlasnici ugos teljskih objekata morali bi više vodi ra una kakvi posjetitelji kod njih zalaze, a zaš tarske tvrtke kakvim osobama povjeravaju poslove uvanja ljudi i imovine.

S nevjericom i zgražanjem primio sam vijest da je u no i sa srijede na etvrtak u akovcu do smr pretu en mladi Tomislav Pergar iz Vukanovca. Na žalost, ni Me imurje nije pošte eno ovakvih doga aja, o kojima smo donedavno mogli ita samo u crnim kronikama nekih dalekih i velikih gradova. I na ovaj najteži i najbolniji na in pla amo cijenu op eg srozavanja svih kriterija i višegodišnje nebrige društva za vlas tu budu nost – djecu i mlade, poru io je u apelu javnos župan Me imurske županije Ivica Perho povodom ubojstva Tomislava Pergara ispred no nog kluba "Guru" u akovcu.

- No, sve proizlazi iz odgoja, a zbog krize vrijednos u kojoj se nalazimo zakazuju i obitelj, obrazovne i vjerske ins tucije te udruge civilnog društva. Svi oni koji imaju bilo kakvu ulogu u odgoju djece i mladih trebali bi uloži dodatne napore da naša djeca od malih nogu u e o ispravnim vrijednos ma te da izrastu u ljude koji kon ikte ne e rješava šakama ve rije ima.

Ovim putem izražavam iskrenu su ut roditeljima i široj obitelji ubijenog Tomislava Pergara, poru io je me imurski župan.

(BMO)

I Hrvatski laburisti zgroženi ubojstvom mladi a iz Vukanovca Na ubojstvo Tomislava Pergara reagirala je i me imurska podružnica Hrvatskih laburista – stranke rada. U priop enju za javnost u stranci oštro osu uju svaki oblik nasilja, a zgroženi su injenicom da je nasilje razlog gubitka još jednoga mladog života. - Izražavamo su ut obitelji preminulog mladi a, žaljenje zbog sve u estalijeg nasilja na gradskim ulicama, u klubovima, pa ak i u školama, ali i nadu kako e društvo poduzeti sve potrebne mjere kako bi se nasilni ko ponašanje sprije ilo, isti e se u priop enju koje potpisuje predsjednik podružnice Rajko Bulat. (vk)

Mladež HSP-a od vlasti traži da “pogleda istini u o i“ Mladež HSP-a Me imurja zgrožena je doga ajem i zlo inom koji se zbio u akovcu, gdje je na smrt premla en Tomislav Pergar iz Vukanovca.

- Od vlas i policije tražimo da kona no pogledaju is ni u o i. Može ih bi sramota ako im mladež mora ukaziva na ono što je uzrok, a što posljedica. Bilo da je rije o Romima, cajkama, drogi, lokalnim šeri ma ...

Vrijeme je da se shva da je u društvu ponestalo odgoja, morala, as i kulture.

Pitamo: gdje su roditelji? Pozivamo mlade koji misle svojom glavom i žele dobro sebi da osude ovaj in, ali i vlast koja ništa ne ini u sprje avanju i kažnjavanju nasilja, stoji u priop enju Mladeži HSP-a Me imurja povodom groznog doga aja u akovcu.

(S. Mesari )

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

1. velja e 2011.

SUN ANA GLAVAK, saborska zastupnica HDZ-a, najavila

DRŽAVNI VETERINARSKI INSPEKTOR za Me imursku županiju Ljubomir

Regionalni park Mura Drava nominira se i za rezervat biosfere

I zrakoplovima il

Na kon erenciji za novinare u subotu Sun ana Glavak, saborska zastupnica HDZ-a, kazala je da ima dobru vijest iz Ministarstva kulture. Podru je unutar Regionalnog parka Mura - Drava

u idu ih e desetak dana biti proglašeno i službeno regionalnim parkom, a bit e nominirano za rezervat bios ere u dogovoru s nevladinim i ekološkim udrugama te stru njacima. Kazala je da

je to dobra inicijativa za sve one koji brinu da Me imurje ostane isto, ali jednako tako da bude dopuštena i odre ena gospodarska aktivnost za ljude koji žive u tom podru ju. (BMO)

ZBOG NEDOSTATKA kvoruma 12. sjednica Op inskog vije a Pribislavec, na kojoj se trebala donijeti nova odluka o referendumu, u subotu nije održana

- Ove godine cijepljenju protiv bjesno e i ipiranju pasa posve ujemo mnogo ve u pažnju nego prije, da bi se kona no napravilo reda i da bi se mogli identificirati svi vlasnici. Zbog toga e djelatnici veterinarskih stanica i veterinari cijepiti i ipirati pse po ku ama i naseljima, o emu se gra ani biti na vrijeme obaviješteni.

Prosje no se svake godine cijepi protiv bjesno e u Me imurju od 9.000 do 12.000 pasa.

Kako dio pasa, posebno u romskim naseljima, nije bio cijepljen, ra unamo da u Me imurju živi oko 15.000 pasa.

O ekujem veoma velike probleme u romskim naseljima, ipiranje i cijepljenje pasa treba platiti, pa e mnogi željeti izbjegnuti taj trošak. Svi oni koji e izbjegavati cijepljenje i ipiranje pasa obavijestit e se još

Odazvalo se samo etvero vije nika Nakon niza burnih, dugotrajnih i iscrpljuju ih sjednica proteklih mjeseci, 12. sjednica Op inskog vije a Pribislavec, koja je bila sazvana za subotu uve er, ostat e zapam ena po tome što nije održana. Razlog – nedostatak kvoruma. Sjednici na kojoj su na “doradu“ trebale i i odluke vezane uz re erendum o razrješenju na elnice Višnje Iva i odazvalo se tek troje vije nika, i to onih iz na elni inog bloka - Slava Toplek (Hrvatski laburisti), Dragutin Prprovi (HSLS) i Dragutin Jarni (SDPovac koji podržava na elnicu) te HDZ-ov predsjednik Op inskog vije a Ivica Lesjak. Nedostajala su dvojica vije nika na elni inog HNS-a, no sjednici se nije odazvalo ni troje ostalih vije nika SDP-a (koji je, kako smo pisali, u Pribislavcu pred raspuštanjem), kao ni njihovi partneri. udno, s obzirom na to da su upravo potonji inicijatori re erenduma za smjenu na elnice. Još pak je neobi nije bilo obrazloženje predsjednika Vije a Lesjaka koji je kazao da kvoruma nema zbog izostanka nezavisnog vije nika Miroslava

Perši a (s njim bi sjednici prisustovalo ukupno etvero vije nika, a za kvorum ih je potrebno šest!, op.a). Lesjakov komentar izazvao je revolt vije nika Prprovi a, koji je predsjednika Vije a upitao gdje su njegovi koalicijski partneri te je ujedno konstatirao da je sjednica ionako sazvana u neprimjereno vrijeme.

Poništena prvotna odluka o raspisivanju referenduma zbog neuskla enosti sa Zakonom Dnevnim redom ina e su bile predvi ene samo dvije to ke: donošenje odluke o raspisivanju lokalnog re erenduma o razrješenju na elnice op ine Pribislavec te odluke o osnivanju i imenovanju lanova Povjerenstva za provedbu lokalnog re erenduma. Naime, nakon što je na prošloj sjednici, održanoj u mjesecu prosincu, skupina vije nika predvo ena onima iz SDP-a te uz potporu predsjednika Vije a Lesjaka izglasovala odluku o raspisivanju re erenduma, Ured državne uprave

zbog neuskla enosti sa Zakonom o re erendumu nedavno ju je poništio. Sporno je bilo to što u odluci nije bio naveden datum održavanja re erenduma, kao ni imenovano povjerenstvo za njegovu provedbu. Tek je prepisan stavak iz spomenutog zakona da re erendum mora biti održan najmanje 20, a najviše 40 dana od dana službene objave, odnosno u konkretnom slu aju objave u Službenom glasniku Me imurske županije. Na sjednici u subotu te su “tehni ke“ pogreške trebale biti ispravljene. Lesjak je izjavio kako mu nisu poznati razlozi zbog kojih se ve ina vije nika nije odazvala sjednici. Pozivao se tek, kako smo spomenuli, na vije nika Perši a, odnosno njegov izostanak zbog razloga privatne prirode. S obzirom na situaciju u Pribislavcu, kao i nedavno raspuštanje Op inske organizacije SDP-a, ostaje za vidjeti kako e se situacija dalje razvijati. Kako saznajemo pred zaklju enje broja, pokušava se ipak “na brzinu“ sazvati nova sjednica, navodno za ju er (ponedjeljak nave er).

(Velimir Kelkedi)

jednom o tome, a ako ni to ne pomogne, slijedi prijava sudu.

Kazna je 2.000 kuna plus sudski troškovi.

Cijepljenje protiv bjesno e veoma je važno kako se ne bi zarazili ljudi, a znamo da bjesno e ima u Me imurju. Tako je 2009. godine uhva eno ak 16 lisica koje su bile pozitivne na bjesno u.

Nova metoda: oralno suzbijanje bjesno e - Od ove godine organizirat e se takozvana oralna vakcinacija lisica. Mamci koji nisu štetni za prirodu bacat e se iz zrakoplova ili helikoptera. Kad lisica pojede mamac, ona e bi-

JE LI MEDIJSKA HAJKA na akove ke lovce uistinu do kraja opravdana?

Od lovaca do lovi Potaknuti senzacionalisti kim napisima kojima se me imurske lovce, konkretno one Lova kog društva “Zec” iz akovca, demonizira i pretvara u krvoždere i monstrume, zapitali smo se je li medijska hajka i prašina protiv lovaca doista opravdana.

Ne reagiramo jer nam je lovac tata, stric ili susjedov susjed, pa niti jer smo možda sami lovci. Nismo. Reagiramo jer je pokrenuta hajka u ovom slu aju neopravdana i ponovno se razapinju i krivima proglašavaju oni kojima krivnja još nije dokazana.

I možda vam se ne e initi tako, ali ne stajemo u obranu lovaca. Tako er, mi ih ne optužuje-

mo. Donositi presude ionako nije na nama, ve na Prekršajnom sudu, ija e odluka o (ne)krivici biti finalna. Samo želimo da se u ovoj situaciji iznesu sve relevantne injenice, te da se u trenucima kada se u našem gradu i u našem kraju dešavaju stravi ne stvari za koje nismo mislili da e se ikada dogoditi prestane i dalje dodatno potencirati nešto za ime nema potrebe.

Od mržnje prema lovu do hajke na lovce - Jedna olako prihva ena neistina o pucanju lovaca unutar nedozvoljene zone ovdje se iz neuravnotežene mržnje prema lovu pretvorila u brutalnu hajku

GODIŠNJA SKUPŠTINA Hrvatske narodne stranke Orehovica

Primjer vo enja op ine Orehovica – stil rada HNS-a Hrvatska narodna stranka Orehovica održala je godišnju skupštinu na kojoj su sumirani rezultati rada i djelovanja stranke u prošloj godini. Kako je tom prilikom istaknuo predsjednik podružnice Branko Sušec, protekla je godina bila uspješna ako se uzmu u obzir rezultati na izborima za vije a mjesnih odbora i aktivnosti strana kih lanova i dužnosnika. HNS je unato kriznoj 2010. godini pokrenuo mnoge projekte na podru ju op ine

Orehovica te je na elnik op ine Franjo Bukal izdvojio završetak izgradnje osnovne škole i po etak izgradnje sportske dvorane, izgradnju doma kulture i vatrogasnog spremišta u Podbrestu, kao i novih prostorija za udruge i sportske klubove u Orehovici, investicije u obnovi prometnica te projekte koje sufinancira Europska unija, a u emu op ina Orehovica prednja i u Me imurskoj županiji. Predsjednik HNS-a Me imurja Matija Posavec ista-

knuo je kako svaka odgovorna op inska vlast vrijeme op e krize shva a kao izazov i traži prostor za završetak zapo etih projekata te po etak novih investicija. Primjer vo enja op ine Orehovica stil je rada HNS-a u Hrvatskoj, što u kona nici daje rezultate i korist mještanima svake op ine, naglasio je. Posavec je Bukalu estitao i na europskoj nagradi za najuspješnijeg elnika lokalne samouprave. (vk)

ti zašti ena protiv bjesno e te godine. Dakako, ako je lisica ve bila zaražena bjesno om, njoj nema spasa.

Rije je o velikoj akciji Ministarstva financija koje je osiguralo preko Europske unije osam milijuna eura u pet godina za oralno suzbijanje bjesno e kod lisica. O ekujemo smanjenje broja bijesnih lisica i na našem podru ju.

U drugoj azi, koja e po eti idu ih godina, kastrirat emo sve pse i ma ke lutalice tako da ne mogu imati potomstvo, što sigurno ne e biti laka zada a zbog situacije u romskim naseljima, nitko ne zna to an broj pasa u njima.

Lovci sami odlu ili da ne e obavljati lov na spornom podru ju Me imurska županija, kao vlasnik spomenutog podru ja, lovcima LD-a “Zec“ nije zabranila - ništa. Nakon što su optuženi da su lov vršili u naseljenom mjestu i nakon što je protiv njih podignuta kaznena prijava, na zahtjev Županije, sastao se Izvršni odbor društva i donio odluku da na spornom podru ju više ne e loviti. Nikakvo pisano rješenje u kojem se izri e zabrana lovci nisu dobili.

Tako er, PU me imurska potvrdila je da postoji

kaznena prijava protiv lovaca, upu ena od strane udruge “Prijatelji životinja“, i temeljena na novinskim natpisima, i potvr uju da se po primljenoj kaznenoj prijavi i dalje postupa. Lovni inspektor svoj je dio posla tako er odradio, prema našim saznanjima, na sporni lov nije imao prigovor, a sada je na Prekršajnom sudu u akovcu da donese kona nu odluku – jesu li lovci krivi ili nisu. (bš)

na lovce, stoji u priop enju koje je Lova ko društvo “Zec“ iz akovca poslalo u našu redakciju.

Naime, brojni su mediji prenijeli in ormaciju kako su lovci spomenutog društva zbog lova u naseljenom mjestu i “loptanja nastrijeljenim zecom pred o ima djece“ po prvi put u Hrvatskoj izgubili bitku s lokalnim stanovništvom. Tako er, “servirana“ je i in ormacija da je Me imurska županija navedenom društvu zabranila lov zbog ugrožavanja života ljudi i mu enja životinja te da su lovci kažnjeni oduzimanjem velikog dijela lovišta uz naseljeno podru je Mihovljana zato što su pred o ima brojne djece koja su se igrala na dje jem igralištu i u dvorištima ku a mu ili, a potom i ubili zeca.

Me imurska županija, kao vlasnik spomenutog podru ja koje svakih deset godina daje u zakup, lovcima LD-a “Zec“ nije zabranila – ništa. Nekoliko dana nakon što je na adresu Županije stigla pritužba na lov održan 2. sije nja, održan je sastanak na kojem su bili prisutni predstavnici Lova kog društva “Zec“ akovec, lovozakupci zajedni kog lovišta, predsjednik i tajnik Lova kog saveza Me imurske županije, predsjednik Županijske skupštine i predstavnici Upravnog odjela za poljoprivredu i turizam Me imurske županije. Lovci su se pismeno o itovali i donijeli odluku da na spornom podru ju više ne e loviti. - Zbog prijave grupe gra ana zaklju eno je da ubu-

1. velja e 2011.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kolarek

li helikopterima protiv bjesno e akove ki azil dobiva službeno rješenje Ministarstva - Mogu tako er potvrditi da je sklonište za životinje u akovcu, jedino u županiji, napokon nakon više pregleda državnih veterinarskih inspektora dobilo pozitivno rješenje, što zna i da Me imurska županija ima svoje sklonište, odnosno azil za pse. To je veoma važno jer tako udovoljavamo zakonskim propisima i, osim toga, to je garancija da se ubudu e psi u našoj županiji ne e ubijati bez nužne potrebe.

Ocjena je državnih veterinarskih inspektora da je akove ki azil za pse jedan od boljih u državi.

Svaka vijest o ubijanju psa ruši ugled županije, predstavljaju nas kao da smo tko zna što, a mi ovdje sve inimo za dobrobit životinja. Na žalost, ekscesa uvijek ima, ali oni nisu presudni za ocjenu. Po zakonu, psi se ne bi smjeli ubijati. Uskoro emo problem inanciranja azila staviti na dnevni red op ina i gradova, potrebno je pokriti najosnovnije troškove, a znam da ve i do pokriva udruga “Prijatelji” svojom aktivnoš u, rekao je državni veterinarski inspektor za Me imursku županiju Ljubomir Kolarek.

(JŠ)

ipom protiv neodgovornih vlasnika pasa Cijepljenje protiv bjesno e i ipiranje pasa obavezno je po zakonu, a od ove godine znatno e se poja ati napori suzbijanja bjesno e. Tako e veterinari obilaziti ku e kao nekad i cijepiti pse. Cijepljenje protiv bjesno e stoji u veterinarskim ambulantama oko 115 kuna, a zajedno s ipiranjem 161,61 kunu. Želite li naknadno ipirati svojeg ljubimca, to e vas koštati 80 kuna. Bezbolno usmr ivanje psa stoji pak oko 250 kuna, no to se po zakonu ne bi smjelo initi ako je pas u dobrom stanju.

Pse i druge životnije treba cijepiti protiv bjesno e do 31. ožujka svake godine. Važno je cijepiti psa otprilike u isto vrijeme kao i lani, kako bi on bio zašti en.

Ugra ivanjem ipa ili koda s brojevima veli ine zrna pšenice pod kožu zašti uje se ponajprije pas, ali i vlasnik. Naime, svaki pas koji ima ugra en ip ima i svojeg

ovaj ve nije odlutao. ipiranjem se lako ustanovi tko je vlasnik psa, a to zna i da e vlasnik psa koji ima ugra en ip mnogo lakše saznati gdje mu se nalazi pas koji je odlutao.

O ekuje se velik broj napuštenih pasa

vlasnika, prema broju ipa. To ujedno zna i da vlasnici pasa više ne e mo i izbjegavati svoju odgovornost za životinju, do sada se naj eš e doga alo da je vlasnik napustio psa, ako

Na žalost, mnogi e gra ani željeti izbje i odgovornost za psa i ipiranje, pa se ove godine o ekuje pove an broj pasa lutalica bez vlasnika i ipa na ulicama. Svake godine u našoj županiji ostavljeno je više stotina pasa na ulici, a ne zna se koliko ih završi pod kota ima vozila. Psi koji su ostavljeni, a to se veoma esto doga a pred godišnje odmore, završavaju ako ih prijave gra ani i ulove djelatnici veterinarskih stanica najprije na uvanju u veterinarskim stanicama. Ako se ne ustanovi vlasnik psa ili ne do e po psa, oni se naj eš e usmr uju. Tako je bilo prije.

na u svega par tjedana

Lova ko društvo “Zec” donijelo je odluku da više ne e obavljati lov na spornom podru ju du e ne emo više vršiti nikakav lov na spornom podru ju, zbog neopravdanog shva anja lova od dijela javnosti. Posebno napominjemo da se obavijesti javnost u spornom podru ju da u slu aju kada divlja svojim prisustvom bude ugrožavala ljude sve prijave šalju nadležnom uredu u Me imurskoj županiji, stoji u zaklju ku Izvršnog odbora Lova kog društva “Zec“.

Upravni odjel za poljoprivredu i turizam tada je svim zakupcima lovišta na podru ju županije uputio dopis u kojem ih upozorava da e ubudu e raskidati ugovore o zakupu zajedni kih lovišta po ini li se bilo koja radnja iz lanka 96. stavka 1. Zakona

(osim to ke 13.), što potvr uje da se ne radi ni o kakvim pobratimskim odnosima ili protekcijama bilo kakve vrste na relaciji lovci - Županija.

Zna i, lovci su napravili upravo ono što je od njih traženo – odlu ili su da na spornom podru ju više ne e loviti. Samostalno, ne žele i stvarati dodatne prijepore i dalje razbuktavati situaciju koja je ionako previše eskalirala.

Zašto je u tom trenutku nastao medijski kaos, nije jasno njima, nije jasno ni nama.

Lov je tek tre ina onoga što lovac ini Lovci tijekom cijele godine brinu o životinjama, i u ljetnim

i u zimskim mjesecima nose im hranu, zbrinjavaju životinje koje stradaju u prometu i bore se protiv krivolova. Možda e nekima zvu ati kontradiktorno ili ak kontroverzno, ali lovci doista jesu – veliki ljubitelji životinja.

Ve i od onih koji e možda u svom dvorištu hraniti “svoje“ fazane. Fazan je, kao uostalom i sva divlja , vlasništvo Republike Hrvatske, i njih je, prema Zakonu, zabranjeno hraniti i vabiti na 300 metara od naseljenog mjesta.

Lovci u svom priop enju upozoravaju da se cijela medijska prašina napravila zbog brkanja lova s pucanjem, ime se iskonstruirala pri a o lovcima

ubojicama i krvolo nicima, a da lov podrazumijeva i kretanje lovaca prema lovištu, a naj eš e od naselja prema mjestu za po etak lova unutar granice lovišta. - Na fotogra ijama priloženima kao dokaz nedvojbeno se vidi da u kretanju od naselja ni jedan od lovaca ne nosi oružje protupropisno, nego s cijevima okrenutima uvis i da se u zabranjenom pojasu (300 metara od ruba naselja) nije obavljao odstrjel, zaklju uju lovci.

Osim toga, Me imurska županija nije, kao što se dalo iš itati iz medija, donijela nikakvu novu odluku da lov smije po eti tek 700 metara

U zadnjih nekoliko godina stasale su udruge iji je cilj zaštititi živote pasa i ma aka, a i novi zakonski propisi. Po zakonu, veterinari ne mogu usmrtiti psa do 60 dana boravka u šinteraju, a potom ga moraju predati na uvanje u azil za napuštene životinje. Me utim, treba istaknuti i me imursku speci i nost romske zajednice koja nema nikakve navike u vezi uvanja pasa, što stvara ogromne probleme. Kakva e biti situacija nakon primjene ovog zakona, možemo samo pretpostavljati. Me utim, bilo bi gotovo suludo da sve te pse lutalice, kojih je ogromna koli ina, moramo smještati u azil.

Iskustva drugih županija U Zagrebu postoje tri azila za životinje koje vode lanovi udruga, pa se smatra da je Zagreb najsigurniji grad za životnije. Dvanaest ve ih gradova u Hrvatskoj ima azile za životinje, što je službeni poda-

tak. Gradovi i županije gdje se ubijaju psi direktno krše Zakon o zaštiti životinja. U Zakonu izri ito piše da je eutanazija mogu a, ali tek nakon što lokalna samouprava ispuni sve preduvjete, a to je smještanje životinja u službene azile ili u improvizirana skloništa udruga za zaštitu životinje te pokušaja udomljavanja preko medija i oglasa. Iskustva su zbilja razli ita od grada do grada. Tako u Krapinsko - zagorskoj županiji tvrde da udomljavaju oko 75 posto pasa iz šinteraja. U Puli eutanaziraju starije pse, po nekoliko mjese no. U Vukovaru uspijevaju udomiti oko 25 posto pasa, dok drugi psi budu eutanazirani. U Slavonskom Brodu godišnje se eutanazira pedesetak pasa.

Ukratko, zakonski propisi još se ne poštuju u potpunosti, ali je ipak mnogo bolje nego prijašnjih godina.

(J. Šimunko)

Me imurski lanovi udruge “Prijatelji životinja” morali bi ipak malo povu i “ru nu” U redakcije gotovo svih medija u Hrvatskoj ovih je dana stiglo priop enje udruge “Prijatelji životinja“ pod naslovom “Županija zabranila lov“, što je potaknulo buru novinskih tekstova i napisa ne samo upu enih protiv lovaca, ve kojima se lovci gotovo pretvaraju u krvoždere i pijane monstrume.

S me imurskom adresom.

Iako su do sada šutjeli, ne žele i se uvla iti u javne prepirke i rasprave, ovaj su put i oni uputili priop enje u kojem nitko nije imenovan, ali bi se oni kojima je upu eno mogli prepoznati. Upravo iz tog razloga, kako se ova situacija ne bi pretvorila u medijsku sapunicu bez kraja, žele i i naš list sa uvati od toga da ga se pretvori u od naselja. Me imurska županija takvu odluku ni nije ovlaštena donijeti, s obzirom na to da je udaljenost propisana Zakonom o lovstvu, a mimo zakonskih odredbi ni Županija ne može i i. Brojka od 700 metara isplivala je kod de iniranja površine terena na kojem lovci više ne e loviti.

Zbog nastale medijske halabuke, lovci se pitaju jesu li ljudi danas uop e iole svjesni ime se lovci zapravo bave i što oni rade. - Je li lov jedina, bolje re i, primarna odrednica lovca, ili je više odre en svim drugim i za javnost nepristupa nim i

sredstvo eventualnih daljnjih rasprava, prenijeli smo samo dijelove priop enja koje smatramo klju nima za skidanje ljage nanesene lovcima. I s kona nom željom da se iz naše županije napokon po nu širiti dobre vijesti.

Tabloidni nacionalni mediji željni svakodnevnih “senzacija” jedva su do ekali ovu situaciju da opet Me imurje prikažu u negativnom kontekstu. Situacija u kojoj udruge poput “Prijatelji životinja” na ovom primjeru, u kojima naš kraj stavljaju u negativni kontekst, ali i bespotrevnih senzacionalisti kih medijskih pritisaka ine našem kraju prema ostatku Hrvatske medvje u uslugu. ® nevidljivim aktivnostima?

Kada se sve zbroji i svede na procentualni udio, lov je tek tre ina svega ostaloga što lovac mora, treba i ini. Zna li itko tko se upušta u lamentiranje o nekoj navodnoj ekscesnoj situaciji da je ovo podru je toliko umreženo propisima, pravilnicima i aktima da mjesta za slu ajnost nema i ne smije biti?!, pitaju se lovci akove kog društva, svjesni da briga koju vode o životinjama kroz cijelu godinu pada ne u drugi ve u onaj posljednji, jedva vidljivi, plan.

(Bojana Špani ek)

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

1. velja e 2011.

GODIŠNJE BODOVANJE me imurskih vatrogasaca u donjem Me imurju

DONJA DUBRAVA

DVD Sveta Marija ponovno skupio najviše bodova

U Za retju postavljeni hidranti

Komisija u sastavu Ivan Krištofi , zapovjednik VZ-a Me imurske županije, Andreas Lisjak i Stanko Vugrin i , predsjednik i zapovjednik u Vatrogasnoj zajednici op ina Kotoriba, Donja Dubrava, Donji Vidovec i Sveta Marija, u Donjem Mihaljevcu izvršili su godišnje bodovanje rada vatrogasnih društava u spomenutoj zajednici.

DVD Sveta Marija je skupio najviše bodova, 3.409. Na drugom su mjestu vatrogasci iz Kotoribe s 2.816 bodova, DVD Donja Dubrava osvojio je 2.711, vatrogasci-

ma iz Donjeg Vidovca pripala su 1.482 boda, dok je DVD Donji Mihaljevec sakupio 1.317 bodova. Boduje se 14 elemenata, od masovnosti društva, preko vatrogasnih intervencija, ispravnosti vatrogasne opreme pa do ustroja administrativnih poslova. DVD Sveta Marija prošle je godine osvojio 3.334 boda, što im je donijelo prvo mjesto u županiji.

Vrjednovanje rada svih me imurskih vatrogasnih društava treba biti obavljeno do kraja ovog mjeseca. (a )

Bodovanje vatrogasnih društava iz nekoliko donjome imurskih op ina

Op ina Donja Dubrava je s ciljem što kvalitetnije protupožarne zaštite inicirala postavljanje hidranta u ulici Za retje i produžetak vodovodne mreže. Naime, tamošnja pilana predstavlja objekt od ve e požarne opasnosti te je radi sigurnosti i bolje zaštite izveden ovaj posao. Radovi su obavljeni na temelju sporazuma s Me imurskim vodama, a utrošeno je nešto više od 61 tisu e kuna. (a )

REAKCIJA gradona elnika Murskog Središ a i njegova zamjenika na medijski istup Roberte Barat

OP INSKO VIJE E SVETA MARIJA

Željela je biti gradona elnica, me utim, to joj nije omogu ila ni njezina stranka!

Na elnik Hunjadi: G za sportsku dvoranu

U ime gradske vlasti Grada Mursko Središ e na izjave s kon erencije za novinare SDP-a Mursko Središ e reagirali su Josip Dobrani , dipl. ing., gradona elnik, i Dražen Srpak, zamjenik gradona elnika.

U odgovoru na lanak koji je prenio poruke s kon erencije za novinare SDP-a Mursko Središ e gradona elnik Dobrani i njegov zamjenik Srpak poru ili su: - Mi, 'neuki, neozbiljni i neodgovorni', 'Trio antastikus', 'jednooki kra-

ljevi' - ne želimo odgovarati na istup predsjednice SDP-a Mursko Središ e g e Roberte Barat i njenog pobo nika g. Marija Nerera, koji je utemeljen na osobnim uvredama, ponižavanju i bla enju bez razloga i osnova. Ne želimo odgovarati na takav istup prvenstveno zbog toga jer bismo onda bili isti kao i to dvoje, a to nikako ne želimo. Roberta Barat je željela biti gradona elnica, me utim, to joj nije omogu ila ni njezina stranka jer je nije podržala kao

kandidata za gradona elnika Grada Mursko Središ e. Zašto?

Zato jer ljudi kada biraju uzimaju u obzir sve ljudske kvalitete.

Mi nismo savršeni, ali se svakodnevno trudimo po svojim najboljim mo ima i znanjima biti na usluzi Gradu i gra anima Grada Mursko Središ e, stoji u odgovoru na izjave Roberte Barat s kon erencije SDP-a Mursko Središ e, koji su medijima poslali gradona elnik Josip Dobrani i njegov zamjenik Dražen Srpak. (BMO)

GRAD Mursko Središ e

Dodijeljena financijska pomo Grad Mursko Središ e s tisu u e kuna pomo i rad i djelovanje Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije. Isto tako sa 700 kuna Grad e po-

mo i Udrugu specijalne jedinice policije “Roda“ iz Varaždina, koja e novac utrošiti za izradu otomonografije SJP-a “Roda“.

Krešimiru Leva i u, atleti aru - maratoncu iz Murskog

Središ a, Grad e s 12 tisu a kuna pomo i u organizaciji 6. utrke Grada Mursko Središ e, koja e se održati u srpnju ove godine. (sm)

NEDELIŠ E

Na elnik Hunjadi naglasio je kako su u tijeku intenzivni razgovori s Me imurskom županijom oko po etka izgradnje sportske dvorane u Svetoj Mariji, a vezano uz na in sufinanciranja. Važenje gra evinske dozvole isti e 12. ožujka te bi s po etkom radova trebalo zapo eti do tog datuma, kako gra evinska dozvola ne bi propala.

Istaknuto je da je troškovnik za po etne radove napravljen te se o ekuje pozivni natje aj. Za izgradnju temelja potrebno je 620 tisu a kuna bez betonske plo e, s kojom se cijena uve ava za 250 tisu a kuna. elnici op ine uvjereni su da gra evinska dozvola, ija je izrada koštala oko 200 tisu a kuna, ne e propasti i najavljuju da e gradnja do tog datuma zapo eti.

OV donio odluku o zatvaranju vrti a u Donjem Mihaljevcu

Pro elnik Franjo Horvat odlazi na drugo radno mjesto Nakon 14 godina rada u Upravnom odjelu op ine Sveta Marija, pro elnik Franjo Horvat (44) od 1. velja e odlazi na drugo radno mjesto. Kao tajnik radio je šest godina, dok je unkciju pro elnika obnašao 8 godina. Sveu ilišni prvostupnik ekonomije odlazi na radno mjesto voditelja ra unovodstva Doma zdravlja u akovcu.

Franjek, kako su ga od milja zvali na posljednjoj sjednici Op inskog vije a, zahvalio je svima na korektnoj suradnji i odlazi jednostavno jer mu se ukazala dobra prilika. Miljenko Kanižaj, Marija Fran i i Dean Hunjadi bili su na elnici op ine s kojima je radio i imao, kako kaže, idili nu suradnju. Kroz emotivni rastanak rije i hvale za njegov rad i predanost poslu

uputile su sve politi ke opcije, uz nadu da e op ina prona i dostojnu zamjenu i napomenu da e Franjek nedostajati op ini te je prihvatio zadatak da u narednom razdoblju uvede novu osobu u posao. U znak zahvale na elnik Dean Hunjadi uru io mu je ru ni sat. Treba naglasiti i njegovu vrlo dobru suradnju s medijima, na emu mu zahvaljujemo. Uvijek je bio dobre volje i spreman dati in ormaciju. Op ina Sveta Marija raspisala je natje aj za administrativnog tajnika kojem je odre en po etni koeficijent 2, što bi zna ilo da e novi tajnik prva tri mjeseca primati neto pla u u iznosu od 4.440 kuna.

Formirano je višestrana ko povjerenstvo koje e prou iti zamolbe. (a )

Rekonstrukcijom do velikog parkirališnog prostora

Krajem prošle godine lanovi VMO-a Donji Mihaljevec donijeli su odluku da vrti u tom mjestu privremeno prestane djelovati, a da sedmero djece,

Samo malo lijepog vremena bilo je dovoljno da zapo nu, odnosno nastave se ujesen zapo eti radovi na trenutno najve em radilištu u Nedeliš u.

Trenutno desetak radnika i mehanizacija varaždinskog poduze a “Cesta“ obavljaju zemljane radove u glavnoj nedeliš anskoj ulici, gdje e se izgraditi veliko parkiralište. Oko 1,6 milijuna kuna vrijednu investiciju zajedni ki provode Op ina Nedeliš e, Ministarstvo regionalnog razvoja, a rezultat e biti stotinjak parkirališnih mjesta s obje strane glavne ulice, koja je ujedno i državna cesta D 20. Ako to vremenske prilike dozvole, radovi bi mogli biti dovršeni do po etka ljeta.

Da bi niknulo novo prijeko potrebno parkiralište, ranije su

DONJA DUBRAVA

OGRANAK MDS-a IZ SVETE MARIJE proslavio pe

Utemeljen ogranak Hrvatskih laburista

Zalaganje za razvo

obavljeni radovi na rekonstrukciji vodovodne, plinske i elektromreže, te drugi sitniji zahvati.

Osim što e ulica imati parkira-

lište, imat e i ure ene pješa ke staze, kolne prilaze te hortikulturno ure ene površine. (sm)

Hrvatski laburisti – Stranka rada osnovali su i jedanaesti ogranak u Me imurskoj županiji, i to za op inu Donja Dubrava. Za predsjednika ogranka izabran je Mario Mikulan, za tajnika Kruno Kantoci, a Izvršni odbor ine: Željko Fabi , Danijel Radaj i Nenad Ribi .

Uskoro slijedi i osnivanje novih ogranaka te, naravno, i nove akcije kojima žele pomo i svima koji žive od svoga rada.

U subotu 22. sije nja u prostorijama Vatrogasnog doma u Svetoj Mariji održana je sve ana sjednica ogranka MDS-a Svete Marije. Razlog okupljanja MDS-ovaca bila je peta godišnjica osnivanja stranke i spomenutog ogranka. Predsjednik ogranka Marijan Štefi istaknuo je zadovoljstvo uspjesima stranke na op inskoj razini. U Op inskom vije u imaju tri lana i predsjednika te daju velik prilog radu svekolikom razvoju op ine. Predsjednik

MDS-a Željko Pavlic zahvalio je svim lanovima i simpatizerima na zalaganju i podršci u radu stranke u prvih pet godina. Posebno je naglasio osnivanje Fonda MDS-a za stipendiranje studenata, preko kojeg je dodijeljeno preko sto stipendija za studente iz cijelog Me imurja.

MDS danas ima i dva vije nika u Županijskoj skupštini, lan je vladaju e koalicije i nastoji kroz aktivnosti županijske vlasti ostvariti i dijelove

1. velja e 2011.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ŠENKOVEC

DRAGOSLAVEC BREG

Modernizacija ulice Augusta Šenoe

Izgradili autobusno ugibalište

Zapo ela je velika rekonstrukcija ulice Augusta Šenoe u Šenkovcu. Trenutno vrijedni radnici poduze a “ urkin“ izvode radove na rekonstrukciji oko 500 metara plinske mreže, a potom e biti obavljena rekonstrukcija ostalih vodova i mreža.

Ukupna vrijednost investicije cijeni se na oko 700 tisu a kuna, u što je ura unata i modernizacija kolnika te ure enje prilaza u dvorišta i prometna signalizacija.

Investitor je Op ina Šenkovec.

Ulica Augusta Šenoe u posljednje je vrijeme vrlo prometna, jer se njome na posao i s posla u akovec voze mnogi ljudi iz gornjeg dijela Me imurja. (sm)

elni ljudi VMO-a Dragoslavec Breg, predvo eni svojim predsjednikom Konradom Brezari em, u svom su naselju uredili autobusno ugibalište te postavili nadstrešnicu.

Parcela na kojoj je autobusna postaja vlasništvo je Op ine Gornji Mihaljevec, koja je i sufinancirala izgradnju ugibališta i nadstrešnice, za koju je utrošeno tri tisu e kuna.

Isto tako svoj udio u ovom objektu dala su i dva poduzetnika, Ljudevit Golub iz Stanetinca i SVAM lim iz Novog Sela Rok. Novo ugibalište i nadstrešnica

naselje su u inili ljepšim i urbanijim. Posebno su zadovoljna djeca, koja sada

školski autobus ekaju pod nadstrešnicom.

(S. Mesari )

SAŠO JAKLIN iz Bukovja uzgaja prepelice, životinje iznimnih prehrambenih i ljekovitih vrijednosti

Gra evinska dozvola u ne e propasti!

Izmjene i dopune programa raspolaganja državnog poljoprivrednog zemljišta

S dosadašnjim radom pro elnika Franje Horvata bile su zadovoljne sve politi ke opcije u op ini, a zahvalu za u injeno i sve najbolje u novoj radnoj sredini poželio mu je u ime svih na elnik Dean Hunjadi koliko ih je upisano u novu pedagošku godinu, krene u vrti u Svetoj Mariji. Odluku o privremenom preseljenju vrti ke skupine iz Donjeg Mihaljevca bilo je teško donijeti, no zbog ekonomske ra unice to se moralo tako riješiti,

zaklju ili su lanovi donjomihaljevskog Vije a. Op insko vije e takvu je odluku potvrdilo kako bi se moglo krenuti u postupak ormiranja dvije, mla e i starije, grupe s desetosatnim boravkom u Svetoj Mariji.

et godina rada

oj op ine i županije

elni ovjek MDS-a Željko Pavlic dolazi iz Svete Marije, u kojoj je ujedno i jedan od najaktivnijih ogranaka ove stranke

lanovi Op inskog vije a primili su in ormaciju kako op ina kre e u izmjene i dopune programa raspolaganja državnoga poljoprivrednog zemljišta na podru ju op ine. U zakup na 20 godina predvi eno je 139 hektara, u dugotrajni zakup na 50 godina išlo bi 138 hektara, za op inske potrebe ostavljeno je 12 hektara, dok prodaja poljoprivrednog zemljišta nije predvi ena. Na elnik Dean Hunjadi naglasio je da prvo slijede javni uvid i rasprava, nakon ega se o ekuje suglasnost Ministarstva poljoprivrede. Kona nu odluku donosi Op insko vije e. Pro elnik Franjo Horvat rekao je da se radi o 200 estica, od kojih je 70% navedeno kao livade, pa je u tijeku postupak prenamjene tih estica.

(A. Fuš)

svog programa "Me imursko protuletje". Vezano uz op inske projekte, posebno se zalažu za što skoriji po etak gradnje školske sportske dvorane. Govore i o budu im aktivnostima, Pavlic je istaknuo da e se posebno zalagati za decentralizaciju Hrvatske, jer je sada jasno kako je ovakva centralizacija države jedan od glavnih razloga što je gospodarska kriza u Hrvatskoj ovako duboka. Tako er, MDS e se svim sredstvima boriti da Me imurje zadrži status županije, odnosno regije.

Sjednici su prisustvovali elnici stranke, lanovi i simpatizeri stranke. (a )

Prepeli jim jajima protiv multiple skleroze i za dobru potenciju - U odnosu na kokošja jaja, prepeli ja sadržavaju pet puta više fosfora i kalija, sedam puta više željeza i deset puta više vitamina B skupine. Mnogi korisnici primijetili su da prepeli ja jaja pozitivno utje u i na potenciju Mladi i poduzetan Sašo Jaklin iz Bukojva od svibnja 2010. godine bavi se uzgojem prepelica i u vrlo je kratkom vremenu postao zanimljiv sve brojnijim gurmanima, ali i ljudima koji boluju od raznih bolesti. Više od prepeli jeg mesa, pojedini svoje teške bolesti lije e prepeli jim jajima.

- Tako je, dolaze mi ljudi iz raznih krajeva, kojima klasi na medicina nije pomogla u izlje enju njihovih uglavnom teških bolesti. Žena iz donjeg Me imurja, konzumiraju i jaja naših prepelica, gotovo da je izlije ila multiplu sklerozu. To nije, u potpunosti je dovela u red svoju, do sada lošu, krvnu sliku. Krv joj se toliko popravila da skoro i ne osje a slabost i druge simptome multiple skleroze, kaže Sašo Jaklin, koji prepelice uzgaja na klasi an na in, ali po najvišim standardima koje propisuju hrvatski ali i EU zakoni.

Uzgoj prepelica i proizvodnja njihovih jaja daju neslu ene mogu nosti, a posebno velike šanse Jaklin i njegova obitelj vide u preradi prepeli jih jaja, te u plasmanu sirovog ili paniranog mesa.

Tristotinjak jaja dnevno - Mi spadamo u red manjih uzgajiva a prepelica i proizvo a a prepeli jih jaja. Trenutno imamo oko šeststo prepelica, koje dnevno daju tristotinjak vrhunskih jaja, koja za sada prodajemo sirova, no razmišljamo proizvoditi ih ukiseljene ili u tjestenini.

Na žalost, naši ljudi još nisu stekli naviku, odnosno nedovoljno brzo prihva aju prednosti koje imaju prepelice i njihova jaja. Uzgajamo englesku (bijela), man urijsku (žuta), japansku (sme a) i kinesku (plava) prepelicu, od kojih najviše i najkvalitetnije meso daje man urijska prepelica. Posjedujemo vlastitu valjaonicu, koristimo prirodnu ali zdravstveno ispitanu hranu i sve imamo pod stru nim nadzorom. Na jednu

Prepelice su uvijek iste i zdrave, što je vrlo važno

ženku ide jedan mužjak i to je optimalan odnos koji jam i zdrava i oplo ena jaja. Vrlo je bitno da jaje bude oplo eno, jer samo oplo eno jaje je ljekovito jaje, pojašnjava Sašo Jaklin, koji je u vrlo kratkom vremenu postao pravi majstor u prepeli arstvu, a pomažu mu otac Milan, supruga Jasmina i sin Leo. Za sada Jaklinovi ne razmišljaju o pove anju broja prepelica, nego su im misli okrenute prema novim prepeli jim proizvodima i osvajanju tržišta. Sve poslove (hranjenje, iš enje, klanje i priprema mesa za tržište ...) Jaklinovi obavljaju ru no, što je u EU na visokoj cijeni.

(Stjepan Mesari )

Jaja se piju sirova U terapijama s prepeli ijim jajima vrlo je važno biti strpljiv, jer terapije traju i do dva mjeseca. Jaja se piju ujutro na prazan želudac, i to sirova. Do uobi ajenog obroka treba pro i najmanje pola sata.

Tijekom terapije ne smiju se piti alkoholna pi a, ili tek malo i rijetko. Terapije se mogu ponavljati i nakon odre ene stanke, a dobro je prije po etka porazgovarati s lije nikom. (sm) Svakodnevno se prikupi tristotinjak jaja

14

Poljodjelstvo

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Pšenica po dvije kune

Slaba je bila ponuda robe posljednju srijedu u sije nju na akove kom sajmu. Ona koja pak je ponu ena bila je po novim - višim cijenama.

Najviše je poskupjela pšenica, zatim kukuruz, je am i krumpir.

Na placu pak je znatno poskupio luk, te grah i južno vo e, posebno grož e.

Smanjena je ponuda drva za ogrjev, a ni kod pe enjara nije bilo gužvi. Solidno se prodaju smokve, mandarine i limun, te nešto slabije, ali bolje nego uobi ajeno, mrkva, kupus te sto na repa. (sm, zv)

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - pšenica - je am - tri cale - zob - krumpir - repa - smokve - orasi - mrkva - kelj

1. velja e 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

2 kn/kg 1,8 kn/kg 1, 6 kn/kg 1,8 kn/kg 2,20 kn/kg 20 kn/vre a 20 kn/kg 50 kn/kg 10 kn/kg 8 kn/kg

AGENCIJA za pla anja u poljoprivredi

OPG FRIŠ I u Donjoj Dubravi

Uzgajaju autohtone vrste guski, kokoši i patki Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Danijela Friš i a u Donjoj Dubravi oaza je autohtonih vrsta me imurske guske, patke i kokši.

- Mi držimo i uzgajamo izvorne me imurske, to nije, dravske guske, doma e šarene patke ili race te doma e starinske kokoši. Pojednostavljeno re eno, naše guske, patke i kokoši prirodno se pare (gaze) i razmnožavaju.

Naše kokoši, guske i patke kao kvo ke sjede na jajima i nakon 21, 27 i 30 dana na svijet donose pili e, ra i e i žibeke, pojašnjava Danijel Friš i , mladi peradar koji je postao, na žalost, gotovo jedini me imurski peradar na ijem dvorištu slobodno še u i razmnožavaju se autohtone vrste peradi.

Ispla ene potpore za mlijeko Agencija za pla anja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, sukladno pristiglim zahtjevima, isplatila je potpore za proizvedeno i isporu eno mlijeko za listopad 2010. prema 14.355 krajnjih korisnika u ukupnom iznosu od 33,299.006 milijuna kuna.

Jednako tako obavljena je i isplata i naknada za interven-

Seosko dvorište i doma a hrana najbolji su uvjeti za uzgoj peradi

tni otkup sirovog mlijeka za listopad 2010. za 14.197 korisnika u ukupnom iznosu od 18,193.252 kune. Iz agencije upozoravaju korisnike koji nisu zaprimili sredstva da moraju otvoriti žirora un kako bi im sredstva mogla biti upla ena. (sm)

donosi i veliko zadovoljstvo.

Na daljnje bavljenje ovakvim na inom uzgoja peradi poti u nas mnogi ljudi koji kod nas dolaze nabaviti jaja ili pili e za daljnji uzgoj, kaže Friš i , te dodaje kako e mu ubudu e proizvodnja jaja i valionica biti okosnice gospodarstva.

Dravska guska s “kukmicom” ponos je Friš i evih

RASPORED CIJEPLJENJA PASA Bioins tut doo obaviještava cijenjene klijente-držaoce pasa- da je zapo ela akcija cijepljenja pasa pro v bjesno e.Psi se cijepe od ku e do ku e odnosno u veterinarskim ambulantama akovec,Mursko Središ e,Gornji Mihaljevec.

Cijepljenje se obavlja po slijede em rasporedu: 03.02.2011.Zasadbreg,Frkanovec,Mali Mihaljevec 04.02.2011.Šenkovec 05.02.2011. akovec 07.02.2011.Belica 08.02.2011.Pribislavec 09.02.2011.Štrigova,Ban ,Jalšovec Cijena cijepljenja pasa pro v bjesno e je 189,54kn po psu odnosno 135,00kn za one kojima su psi ve mikro ipirani.S obzirom da smo dužni vodi ma ne podatke o svim psima molimo Vas da prilikom cijepljenja pripremite knjižicu psa i Vaš OIB broj.Cijepljenje se obavlja od 7.30 do 13.30 svaki dan,a za one koji su sprije eni molimo da se javite u nadležnu veterinarsku ambulantu Bioins tuta doo radi dogovora o cijepljenju.Zahvaljumo Vam se na suradnji Vaš Bioins tut doo

- Težak je to i dugotrajan posao da bi ovjek stekao odre enu materijalnu bogatstvo, pa mnogi odustaju, jer lakše im je u kooperaciji hraniti par tisu a pili a i na kraju ciklusa zaslužiti par tisu a eura. Me utim, moja se obitelj odlu ila za ovu vrstu uzgoja i posla, jer volimo seosko doma instvo, gotovo idilu, koja nam osim odre ene zarade

Friš i evi perad drže i uzgajaju u humanim - prirodnim uvjetima. Gotovo starinski kokošinjac, gnijezda u drvenim nastambama, dohranjivanje na otvorenom i, što je najvažnije, perad se hrani doma om hra-

Dravska guska Dravska guska je hrvatska tradicionalna i autohtona vrsta, koja se uzgaja uz rijeku Dravu, najviše u Me imurju, a zatim u Baranji i Podravini.

Niskog je i zdepastog tijela, kratkih nogu i dosta širokog vrata. Na maloj glavi ima dosta veliki naran a-

HRVATSKO tržište stoke, teladi i svinja

Pad cijena odojaka i stabilnost na tržištu junadi Prvih mjesec dana ove godine zabilježena je slabija ponuda i potražnja odojaka na hrvatskom tržištu u odnosu na prošli mjesec.

Prosje na otkupna cijena odojaka je 12,11 kuna za kilogram, što je za skoro 12 posto niža od prijašnje, kada je iznosila izme u 10 i 18 kuna i bila je za 20,38 posto viša.

Ništa bez doma e hrane

Stanje na tržištu junadi je stabilno kao i krajem prošle godine. Prosje na cijena bikova simentalske pasmine iznosi 12,72 kune po kilogramu, što je neznatno više nego u prošlogodišnjem razdoblju.

Cijene teladi gotovo su nepromjenljive u odnosu na prosinac. Prosje na cijena teladi simentalske pasmine je oko 23 kune za kilogram. (sm)

sto - crveni kljun, a ponekad imaju “kukmicu” na glavi.

Perje im je kombinacija bijele i sive boje. Mjese no snese petnaestak jaja i može izle i do dvanaest žibeka - guš i a. Zanimljivo, dravska guska može doživjeti trideset godina, od kojih je oko deset plodna. (sm)

nom proizvedenom na polju.

- Uzimamo jedino pripravke koje odredi veterinar, s obzirom na velik broj peradi i opreza za njihovo zdravlje.

Sve ostalo je prirodno, što se o ituje kroz žutanjak jaja koji je poput zlata, te mesa koje je so no i prirodno žilavo, ponosno isti e Friš i , napominju i da mati no jato broji 300-tinjak kljunova. Optimalan je i broj pijetlova na broj kokoški. Svakom pijetlu pripada deset ženki. Gusak i patak imaju manje ženki, od etiri do šest, jer to je jamstvo da su jaja dobro oplo ena i da e se iz njih izle i optimalan broj zdravih pili a, pa i a i žibeka.

Friš i napominje kako je perad iz njihovog peradarnika vrlo zdrava i otporna na mnoge bolesti.

(Stjepan Mesari )

HRVATSKA poljoprivredna komora

Nikad manja proizvodnja, a višak mesa U Slavonskom Brodu sastali su se predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore, Središnjeg saveza udruge svinjogojaca Hrvatske i Odbora za svinjogojstvo HPK-a, koji su se osvrnuli na problema ku u doma oj proizvodnji svinja. Ustvr eno je kako proizvodnja nije bila nikada manja, a, s druge strane, na tržištu ima viška mesa uz nisku cijenu. Vladi je poslana poruka i upozorenje da e se u idu e dvije godine, zbog njezine poli ke prema svinjogoj-

stvu, dras no smanji broj svinjogojaca. Predstavnici poljoprivrednika i svinjogojaca istaknuli su i nepravilnos natje aja interventnog otkupa svinja, teškog e ri milijuna kuna.

- Hrvatska danas proizvodi samo etvrtinu potreba svinjskog mesa, a, s druge strane, na hrvatskom tržištu ima viška svinjskog mesa, što definitivno govori o problemima u hrvatskom svinjogojstvu, re eno je na skupu. (sm)

SJEMENSKI KUKURUZ – OSJE KI HIBRIDI, 1.grupa, tretirani protiv štetnika, akcijska cijena – 257,00 kn za vre icu i hibrid 2. grupe – cijena 227,00 kn za vre icu MINERALNO GNOJIVO – posebno povoljna ponuda, NPK 15:15:15 – cijena 193,00 kn i KAN – 120,00 kn za vre u od 50kg.

Posebni popust za ve e koli ine!

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA «JALŽABET» telefoni prodavaonica (predbroj 042): Kelemen 647-270, Jalžabet 647-344, Trnovec 683-040, Zbelava 207-254 i Šemovec 657-135

1. velja e 2011.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464.

Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E:

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Zelena velja a Jupii! Prošao je najduži, najzimskiji, najdepresivniji mjesec u godini. Sad je sve ve lakše. Nije da nam je odmah toplo, ali nam je zelenije u srcu. Vi ste napeti kao pra ka, sve bi nešto vani radili.

Temperature su se nešto povisile odmah iza ‘Tri kralja’ pa se život u prirodi probudio. Ako provjerite mjesta u vrtu gdje ste posadili visibabe vidjet ete da su ve potjerale pupove, ako nisu i otvorile cvjetove. I narcise i zumbuli se jako žure, a tijekom velja e mogu e su velike oscilacije u temperaturi, a vremenske prilike znaju prevariti kako ljude, tako i biljke. Topli dani izmamit e pokoji pup, ali ukoliko se ostvari ona narodna o ‘Velja i prevrta i’, to može biti pogubno za sve, tek propupale, biljke. Stoga je uputno imati pri ruci jutene vre e, agril foliju ili sli no. Što se ti e drve a, sokovi u granama još ne kolaju pa je mogu e orezivanje i formiranje krošnje stabala. Vincekovo je iza nas i to je znak da možemo po eti, ali vaš vrt nije velik i vi nemate tako puno posla s orezivanjem, a sad je hladno, zato to još malo odložite, a svu energiju posvetite još uvijek svom sobnom vrtu.

Puni smo pri a o tome kako naši sustanari zelenog liš a pro iš avaju zrak koji onda mi udišemo. Da bi u tome bili što uspješniji moramo im lisnu površinu održavati istom. Sobnim biljkama zimskih mjeseci (a velja a to svakako još jest) treba posvetiti više pozornosti. Uzgajiva i odaju i da je to jedan od preduvjeta da bi biljka lijepo rasla i napredovala.

Da biste uspješno obavili taj zahvat, ovisno o strukturi lista, poslužite se kisti em, vlažnom ili antistati nom krpom.

Kisti izaberite plosnat i mekana vrha ijim ete nježnim kretnjama o istiti prašinu izme u dla ica na listovima nalik na baršun. Baš takve ima afri ka ljubi ica, neke vrste geranija i neke

druge lisnate biljke. Da biste besprijekorno obavili posao, najprije lijevu šaku ispružite ispod lista koji namjeravate o istiti, pa kistom lagano klizite izme u dla ica od peteljke prema rubovima. Dakako da ete isprva bojažljivo brisati prašinu, a potom e biti lako ukloniti je kisti em s osjetljivih listova svaka dva tjedna.

Vlažna krpa važno je da je mekana tkanja, jer ju je nakon umakanja u vodu lako ocijediti.

Potom e biti jednostavnije obrisati prašinu s duguljastih listova kale, difenbahije, paprati ili palme uz obvezno podmetanje šake druge ruke ispod pole ine lista.

Složena krpa pomno se povla i duž sredine i do zašiljena završetka lista, ali samo jednom na mjesec.

Antistati ka krpa. Nije to neka posebna krpa nego upravo ona koju koristite za brisanje prašine s ploha namještaja. Pokazala se jednako u inkovitom i za brisanje estica prašine s listova anturijuma, te nekih vrsta ikusa i orhideja, kao što su, na primjer, Phalaenopsis i Cattleya . Budu i da se prije korištenja ne treba namo iti, izbjegnuta je mogu nost da na tamnozelenim listovima ostanu bijele mrlje od kalci icirane vode. Jednom na mjesec dovoljno je tom krpom nekoliko puta nježno prije i po površini lista i tako s njega obrisati prašinu.

Nemojte biti previše energi ni, da ne sastružete boju s listova, moglo bi se desiti da vam ikusi na kraju zime imaju samo peteljke!

Ako imate pretešku ruku onda je puno bolja metoda tuširanje biljaka, osim za biljke baršunastih listova.

I kad brišete prašinu s liš a i kad tuširate biljke vole Vas u IVI!

VETERINARSKI SAVJETI

S KU NIM LJUBIMCEM RADOSNIJI (1) Direktor bonskog Instituta za psihologiju, prof. dr. Reinhold Bergler, ustvrdio je nakon opsežno provedenih ispitivanja da ku ni ljubimci mogu imati zna ajnu ulogu u preventivnoj medicini .

Medicina je u lije enju nekih bolesti još “nemo na” i stoga je nužno razvijati u što ve oj mjeri tzv. preventivno lije enje.

Me utim, poznato je da se odre ene zdravstvene navike mogu razvijati samo ako za to postoji spremnost i ako to radimo s veseljem. Prevencija se, kažu stru njaci, ne može ljudima u initi bližom samo racionalnim putem ve mora imati i svoju emocionalnu konotaciju. U tom kontekstu, ku ni ljubimci nemaju samo funkciju društvenog katalizatora ve mogu postati i sastavnim dijelom pozitivnoga (optimisti nog) gledanja na život.

Kod lije nika i stru njaka koji rade u zdravstvenim ustanovama u svijetu posljednjih godina sazrijeva uvjerenje o vrijednosti primarne i sekundarne prevencije. Ovaj trend potvrdila je i vrlo kompleksno postavljena studija koju je provelo 100

PREVENTIVNO LIJE ENJE: OD UVJERENJA DO PRISILE

njema kih stru njaka iz zdravstva - ispitano je 60 lije nika op e prakse i 20 stru njaka zdravstvenih ustanova u standardiziranim intervjuima na temu prevencije, a njihovi su se spontani odgovori nakon toga razli itim metodama vrednovali. Pokreta u ove studije, prof. dr. Reinholdu Bergleru, direktoru Instituta za psihologiju pri bonskom Sveu ilištu, cilj je bio istražiti utjecaj koji druženje s ku nim ljubimcima može imati na djecu, bolesne i starije ljude u preventivnoj medicini.

Iz podataka dobivenih ispitivanjem proizlazi da zdravstveni stru njaci imaju mnogobrojna zaduženja, koja sežu u oblast preventivne medicine od savladavanja stresa do smanjivanja uzimanja droge i alkohola, korištenja slobodnog vremena radi zdravstvenih aktivnosti i psihološkog lije enja. Lije nici su jednodušni u ocjeni da je prevencija nužna, me utim, stajalište je da može biti uspješna jedino ako pacijent ima pozitivno gledište prema životu.

VIŠA KVALITETA ŽIVOTA UZ KU NE LJUBIMCE Visoka kvaliteta života rezultat je mnogih pojedinih imbenika, medu kojima ku ni ljubimci igraju važnu ulogu. Da bi ovu svoju ulogu mogli i odigrati, ovjek ih mora prihvatiti, s njima valja primjereno postupati, ne smiju preopteretiti gospodara i mora ih prihvatiti cijela obitelj, a ne samo jedan lan obitelji. Ako postoje ove pretpostavke, ku ni ljubimci mogu biti korisni u

sekundarnom preventivnom lije enju sljede ih bolesti: • bolesti srca i krvotoka - oboljenja organa za kretanje i stajanje • psihosomatske disfunkcije • defekte u ponašanju i razvoju djece • psihi ka iskliznu a (neuroze/ psihoze) kao i • oboljenja dišnih putova Pozitivan utjecaj ku nih ljubimaca na na in života, kojeg karakterizira svijest o uvanju vlastitog zdravlja, o ituje se u kretanju na slobodnom zraku, ovjek je manje osamljen, svakidašnjica je manje jednoli na, dan je bolje vremenski rasporeden, postoji ve e zadovoljstvo, i ovjek op enito uz ku ne ljubimce s više optimizma gleda na život.

Miljenko Cmre ak dr. vet. med.

16

Mozaik

1. velja e 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DVD HODOŠAN

Nakon više od dvije godine ekanja stiže navalno vozilo Za nekoliko dana sti i e dugo o ekivano navalno vozilo vrijedno 245.155 kuna – najvažnija je vijest koju je predsjednik DVD-a Hodošan Andrija Ilijaš priop io na redovnoj skupštini društva prošlu subotu.

Akcija za nabavku vozila bila je duga, trajala je više od dvije godine. Sredstva je osigurala Državna uprava za zaštitu i spašavanje u iznosu od 233.700 kuna, a ostatak sami vatrogasci Hodošana, s time da Vatrogasna zajednica Me imurske županije nije željela nabavku vozila sufinancirati ni s jednom kunom, re eno je na skupštini.

Predsjednik DVD-a Andrija Ilijaš zahvalio je najzaslužnijima za nabavku vozila, Vladimiru Ivkovi u koji je pomogao lobiranju u Zagrebu, zatim Ivanu Jarnjaku, potpredsjedniku Hrvatskog sabora, Darku Lovri u iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje i Mladenu Jurlini, glavnom vatrogasnom zapovjedniku HVS-a.

Govore i o nabavci vozila u ovim kriznim vremenima, Darko Lovri , koji je bio nazo an skupštini, rekao je izme u ostaloga: - Da nemate tako upornog predsjednika, koji me je zvao šest puta dnevno, teško bi dobili vozilo.

Rije je o takozvanom malom navalnom vozilu s visokotla nom pumpom za brze intervencije te s tehni kom

opremom. Mještanima Hodošana vozilo e biti prikazano na Dan svetog Florijana 4. svibnja ove godine.

Na skupštini je ujedno zahvaljeno i donatorima iz samog mjesta Hodošan, poljoprivrednim gospodarstvima Srpak i Furdi.

U DVD-u oko stotinu vatrogasaca Ve godinama posebno se dobro sura uje s Osnovnom školom Hodošan i ravnateljem Ivanom Bari em, koji od po etka sudjeluje u aktiviranju suradnje hrvatskih i ma arskih malih vatrogasaca, u zadnje vrijeme s u enicima i vatrogasnom mladeži u ekipama prve pomo i.

Ukupno u DVD-u Hodošan djeluje oko 100 vatrogasaca, od toga 29 aktivnih, 27 lanova vatrogasne mladeži i 10 pri uvnih, a gotovo svaka ku a podupire vatrogasce.

Za deset godina djelovanja u DVD-u spomenice za dobili: Željko Vlahek, Mladen Naran a, Stjepan Vidovi , Božo Grozdek i Miroslav Ruži .

Zanimljivo je da prošle godine u Hodošanu nije bilo požara, vatrogasci kažu zbog dobre preventive, no bilo je više tehni kih intervencija i ispumpavanja vode. Skupštini su bili nazo ni i brojni gosti.

(J. Šimunko)

Dvotjednim te ajem Vatrogasna zajednica Me imurske županije bogatija je za 23 nova vatrogasca

U KNEZOVCU održan dvotjedni te aj za zvanje vatrogasca

Bogatiji za 23 nova vatrogasca iz Šenkovca, Ma kovca, Krištanovca i Knezovca S po etkom nove godine u Knezovcu je zapo eo i vatrogasni te aj za stjecanje zvanja vatrogasac. U organizaciji Vatrogasne zajednice Me imurske županije, teoretski dio te aja održavao se svakodnevno u ve ernjim satima u Kulturnom centru Knezovec, dok se prakti ni dio vježbao subotom i nedjeljom na rukometnom igralištu. Prošlu je subotu 23 polaznika te aja, lanova dobrovoljnih vatrogasnih društava iz Šenkovca, Ma kovca, Krištanovca i Knezovca, pristupilo

polaganju završnog, prakti nog i teoretskog, dijela vatrogasnog te aja, koji su svi uspješno položili. Županijski vatrogasni zapovjednik Ivan Krištofi pohvalio je polaznike, a posebno velik trud i savjesnost koju su kandidati prikazali tijekom provjera. Zahvaljuju i ovom te aju, Vatrogasna zajednica Me imurske županije bogatija je za 23 nova vatrogasca – dva iz DVD-a Šenkovec, devet lanova DVD-a Knezovec, pet lanova DVD-a Krištanovec i sedam lanova DVD-a Ma kovec. (bš)

O

ko pet tisu a ljudi sudjelovalo je na raznim doga anjima vezanima uz Vincekovo u Me imurju, a najve i broj bio ih je iz drugih krajeva Hrvatske, ali i Slovenije, Ma arske, Srbije, Austrije, Njema ke, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, pa ak i iz Južnoa ri ke Republike.

Tradicionalni Vincekov pohod po me imurskom vinogorju, koji je organiziralo Planinarsko društvo “Bundek“ iz Murskog Središ a, okupio je najve i broj sudionika, a potom su tu bili HKUU Sveti Martin na Muri i Turisti ka zajednica i Striga iz op ine Štrigova, koji su isto tako privukli preko tisu u sudionika.

Ni organizacija, ni koordinacija …

Jesu li ostvareni i kakvi turisti ko - financijski e ekti Vincekovoga, doga aja koji je odavno prepoznatljiv u široj regiji, ili je sve ostalo na dolasku, šetnji, ispijanju vina i aja, te konzumiranju jela ura unatih u kotizaciju, doznajemo do nekoliko ljudi koji su direktno ili indirektno povezani s Vincekovim.

- Nismo imali nikakav organizirani dolazak niti smo mi direktno bili uklju eni u Vincekovo. ini mi se da je svega petnaestak osoba koje su došle na Bundekov pohod kod nas preno ilo i to je sve, kaže Tatjana Haži , voditeljica doma e prodaje u Spa@ Gol Resortu u Toplicama Sveti Martin.

Kao Haži , rezonira i Franjo Bašek, jedan od vode ih ljudi u Spa@Gol Resortu …

- Ranijih smo godina na startu sudionike po astili klipi ima i toplim napicima, me utim, vidjeli smo da od toga nema koristi pa smo ove godine od svega odustali, pojašnjava zbog ega Toplice nisu sudjelovale u Bundekovoj priredbi, gotovo spektaklu.

Me utim, pro esorica Sonja Vrši , predsjednica PD-a “Bundek“ Mursko Središ e, razmišlja druga ije.

- Potpuno su zatajili me imurski ugostitelji, pa tako i Spa@Gol Resort.

Nije istina da od našeg pohoda nema koristi. Osobno sam dva autobusa ljudi iz Istre poslala u Toplice. Nitko ne želi ili ne zna iskoristiti boravak sada ve nekoliko tisu a ljudi u ovom kraju, a mogli bi imati koristi od toga, kriti ki zaklju uje Vrši .

VINCEKOVO u Me imurju, na žalost, još uvijek nije saživjelo kao turisti

Još jednom s da nemamo p koji bi trebali turizam u Me

Boris Novak, vinar iji je podrum za Vincekovo obišao velik broj posjetitelja, kaže da nije imao neke ve e nov ane koristi.

- Dolazilo je nekoliko autobusa iz Zagreba i drugih krajeva, ali sve neorganizirano. Ljudi bi

pili i jeli, a ne bi ili ne znaju kako bi platili. Trebale bi turisti ke agencije ili ja e ugostiteljske ku e organizirati dolazak, a mi bi onda s njima napravili ra un. Ovako mislim da smo puno radili, a malo zaradili, smatra Novak.

Kroni no nedostaju profesionalci u TZ-u Me imurske županije Ima dovoljno vremena da Vincekovo 2012. postane novi me imurski turisti ki

OBLJETNICE

Prvih pedeset godina bra nog para Bašnec iz Gori ana

Katarina i Mijo Bašnec

Katarina i Mijo Bašnec iz Gori ana vjen ani su u nedjelju 15. sije nja davne 1961. godine, a 16. sije nja ove godine proslavili su 50. obljetnicu braka. Misu zahvalnicu u župnoj crkvi u Gori anu služio je žu-

pnik vl . Petar Majstorovi . Druženje obitelji Bašnec nastavljeno je u restoranu “Stari krov” u Donjem Kraljevcu, a estitkama su se pridružila bra a, rodbina te prijatelji. (j, oto: Lesinger)

1. velja e 2011.

ŽUPA MURSKO SREDIŠ E

ki proizvod

e pokazalo profesionalce organizirati e imurju Vincekovo u Me imurju moglo bi zasigurno postati istinski me imurski turisti ko - ugostiteljski proizvod da ga rade profesionalci

trebaju više pro esionalaca u turizmu kako bi se zahuktala cijela stvar, a to nikako da se dogodi. Sve ostaje na amaterima i improvizacijama, a kad je tako onda naravno da izostaju i mogu i e ekti. Svjedoci smo brojnog zapošljavanja koje se dogodilo u lokalnoj samoupravi, postavljanje raznoraznih “birokrata“ koji uglavnom “premještaju papire s jedne ladice u drugu“ ili pak “rade na projektima“ i za to su iznadprosje no dobro pla eni kad je u pitanju me imurski standard. Me utim, nikako da zaposlimo one koji e biti “za akciju“, koji imaju ideje, koji e u županiji, gradovima i op ina-

Podmireni troškovi

proizvod. Ali ako se budu s njim pozabavili pro esionalci.

Ono o emu pišemo ve mjesecima i godinama unatrag, da Me imurska županija, Turisti ka zajednica, kao i ostali gradovi i op ine koji imaju TZ

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

- Prodali smo 2.300 ulaznica po 15 kuna, iz ega smo podmirili brojne troškove i još nam je ostalo oko 8 tisu a kuna. Nama se isplatilo, ne znam kako se ne bi i drugima, kaže Sonja Vrši . Isto tako u Bundeku vele kako su mnogi željeli kupiti butelje me imurskih vina, ali ih nitko od vinara na cilju u Murskom Središ u nije do ekao, jer na pohodu ih ne mogu nositi u torbama po brjegovima. (sm)

ma zajedno s onima koji se bave turizmom, ugostiteljstvom itd. osmisliti desetak godišnjih programa i iste ponuditi hrvatskom i stranom turisti kom tržištu. Imamo niz mladih ljudi koji su završili turisti ko - ugostiteljske akultete, imamo takav smjer i na Me imurskom veleu ilištu, ali njima nikako da se pruži šansa. U trenucima kad turisti ke destinacije poput Tunisa i Egipta iz sigurnosnih razloga postaju “out“, imamo veliku šansu kako Jadran, tako i kontinentalni turizam. Ali samo ako amaterizam i improvizaciju zamijene stru ni ljudi – pro esionalci. Takva ulaganja zasigurno se mogu isplatiti svima, kroz neki period mogli bi se i samofinancirati, ali da bi do toga došlo treba najprije uložiti. Razmišlja li u tom pravcu aktualni župan i njegov tim, teško je re i, posebice u aspektu kad su prošle godine upravo za turizam srezana sredstva. Žalosno, ali istinito.

Totalno obeshrabruju a poruka za gospodarsku granu koja zasigurno može biti veliki me imurski adut za budu nost. Ho e li se možda kona no nešto promijeniti ili emo i dalje lutati kao guske u magli.

(Stjepan Mesari )

Izostao natje aj te financijska potpora za restauraciju oltara Ekonomsko vije e župe Mursko Središ e usvojilo je financijsko izvješ e za 2010. godinu, koje je podnio župnik vele asni Tomislav Antekolovi . Župa je uprihodila 457.690 kuna, a potrošila 648.690 kuna. Najviše novca utrošeno je na ure enje okoliša, restauraciju glavnog oltara u župnoj crkvi, te na postavljanje tlakovaca u župnom dvorištu. Razlika od 189 tisu a kuna pokrivena je župnikovom privatnom posudbom, koja e biti vra ena ove godine.

Bez poštivanja procedure nema novca Ekonomsko vije e sa žaljenjem je primilo odgovor Ministarstva kulture da ne e sufinancirati restauraciju glavnog oltara, a što je obe ano od strane bivšeg ministra Bože Biškupi a. Obe ano je ina e sto tisu a kuna za restauraciju glavnog oltara. Me utim, kako nije poštivana predvi ena procedura da bi se dobila sredstva od Ministarstva, od

Kako župa ne bi godinu završila u minusu, središ anski vele asni usko io je s posudbom državne potpore ovom prilikom ne e biti ništa. U dopisu koje je Ministarstvo kulture dostavilo župniku navodi se kako je župa trebala objaviti natje aj te zadovoljiti još neke kriterije, što, na žalost, nije u injeno.

Župnik je Vije e izvijestio i o broju pla enih obiteljskih darova te broju blagoslova obitelji, odnosno ku a. Manje je pla enih obiteljskih darova i broja blagoslova ku a u odnosu na godinu dana ranije. (S. Mesari )

NA IZVJEŠTAJNOJ skupštini KUD-a “Katruže” Ivanovec predstavljen presjek rada u 2010. godini

Recesiji usprkos, i dalje velik doprinos na o uvanju kulturne baštine Još je jedna uspješna godina iza Kulturno - umjetni kog društva “Katruže” Ivanovec. Godina, kako je na izvještajnoj skupštini održanoj prošlu subotu istaknuo predsjednik KUD-a Stjepan Mesari , brojnih aktivnosti, uspjeha i promocije rada na o uvanju kulturne baštine našeg zavi aja od zaborava. - Unato recesiji, 2010. je godina u kojoj sve više dobrih ljudi, institucija, mjesna uprava, Grad i Županija podržavaju i daju potporu našem radu i doprinos realizaciji našeg programa, istaknuo je Mesari pred lanovima KUD-a “Katruže”, okupljenima u Zadružnom domu u Ivanovcu.

KUD “Katruže” tijekom cijele 2010. godine sudjelovao je u programima obilježavanja blagdana i zna ajnih dana mjesta. Razmjenom programa sura uju i s drugim KUD-ovima, sudjeluju na gotovo svim smotrama u županiji, nastupaju i van njenih granica te u inozemstvu. Tako er, 2010. godina za KUD je bila i slavljeni ka, jer je u travnju sve anim progra-

Na izvještajnoj skupštini KUD-a “Katruže” Ivanovec okupio se velik broj lanova, me u kojima i uro Horvat (s nao alama), kojeg e KUD predložiti za najviše priznanje Grada akovca

mom proslavljena 25. obljetnica djelovanja KUD-a.

Za svoj rad i doprinos o uvanju kulturne baštine društvo, u sklopu kojeg djeluju muška i ženska vokalna skupina, dramska družina, olklorna sekcija djece i odraslih te tamburaši, dobilo je brojna priznanja i zahvale. S ništa manje entuzijazma, želje i puno dobre volje lanovi KUD-a “Katruže” i svih njegovih sekcija kre u i u novu 2011. godinu. (bš)

KUD “Katruže” predlaže uru Horvata za Grb Grada akovca Na sjednici Predsjedništva KUD-a “Katruže” Ivanovec, održanoj tjedan dana prije izvještajne skupštine, ve je sada, i to jednoglasno, odlu eno da e KUD za najviše priznanje Grada akovca, Zlatnu plaketu “Grb Grada akovca”, koja se svake godine dodjeljuje povodom Dana Grada akovca, predložiti uru Horvata. uro Horvat dugogodišnji je kulturni i odgojno - obrazovni dje-

latnik, ujedno i jedan od inicijatora osnivanja kulturno - umjetni kog društva u Ivanovcu, te idejni pokreta revije izvornog pjevanja starih me imurskih narodnih i sakralnih pjesama “Pesmarica naših mamica”. Danas u KUD-u “Katruže” obnaša dužnost predsjednika Nadzornog odbora, voditelj je dramske družine te muške i ženske vokalne skupine. (bš)

ŠTRIGOVA

Vincekovo na Vinskoj cesti Turisti ka zajednica i Udruga gra ana “Striga” op ine Štrigova bili su organizatori Vincekovog pohoda po Me imurskoj vinskoj cesti.

U pohodu je sudjelovalo preko tristo ljudi iz štrigovskog kraja, ali i iz akovca, Preloga, Murskog Središ a, Zagreba, Dubrovnika, Varaždina, Maribora, Razkrižja i Ormoža. Sudjelovala je i jedna obitelj iz JužnoA ri ke Republike. Staza je bila duga jedanaest kilometara a poho ena su vinarska gospodarstva obitelji Jakopi , Horvat (Maki) i Kun i , gdje je održano završno druženje uz ples i pjesmu. (sm, MIKEC)

KLUB oboljelih od raka prostate

Izabrano rukovodstvo Klub oboljelih od raka prostate, koji djeluje u sklopu Županijske lige protiv raka akovec, održao je prvi sastanak i izabrao svoje rukovodstvo. Funkciju predsjednika obnašat e Damir Ramar, dok je Branko Bajzek izabran za potpredsjednika - tajnika, a Dragutin Ceilinger za rizni ara.

Stru ni su suradnici Kluba Mirko Perkovi , dr. med., spec. urolog, rukovoditelj Odsjeka urologije Županijske bolnice akovec, te mr. sc. Antonio Plešnar, dr. med., spec. urolog.

Redoviti sastanci Kluba održavat e se svaku zadnju srijedu u mjesecu u akovcu, A. Schulteissa 19, u 18 sati (u dvorani za sastanke).

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 1. velja e Brigita, Miroslav srijeda, 2. velja e SVIJE NICA, Marija etvrtak, 3. velja e Blaž, Blaženka petak, 4. velja e Izidor, Veronika subota, 5. velja e Agata, Jagoda nedjelja, 6. velja e Pavao, Miki, Dora ponedjeljak, 7. velja e Rikard, Maksim

18

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

1. velja e 2011.

LANOVI dje jih foruma na radionici “Suživot s udomljenom djecom“

U ME IMURJU UDOMLJE AK 130 DJECE I MLADI - Izdvajanje djece iz biološke i smještaj u udomiteljsku obitelj predstavlja jedan od najtežih trenutaka u djetetovu životu.

Adaptacija na novu sredinu i obitelj, novu školu, kao i nove prijatelje proces je koji prolaze udomljena djeca. Djeca u školi, odnosno razredu koji je udomljeno dijete po elo poha ati, mogu puno pomo i u bržoj adaptaciji, kao i prevladavanju krizne situacije, kazala je Franciska etkovi , socijalna radnica Tima za udomiteljstvo Centra za socijalnu skrb akovec.

Upravo ovaj razlog bio je povod za organiziranje i provo enje radionice “Suživot s udomljenom djecom”, koja je za lanove dje jih foruma Grada akovca održana prošli tjedan u akove kom Centru za socijalnu skrb. - lanove dje jih foruma htjeli smo upoznati op enito s institutom udomiteljstva.

Htjeli smo im približiti uop e problematiku udomiteljstva jer smo u nekim školama imali

probleme kada djeca iz udomiteljskih obitelji iz nekog razloga nisu bila baš najbolje prihva ena. Ovom radionicom djeci smo htjeli približiti situacije koje se doga aju kada u njihov razred dolazi novi u enik, kao i objasniti im zbog ega se ta djeca izdvajaju iz biološke obitelji u udomiteljsku. Osobno mislim da smo u tome uspjeli, kaže Franciska etkovi , dodaju i da je na radionici bilo troje djece koja su udomljena, a koja su ujedno lanovi Dje jeg foruma.

Zbog loših obiteljskih prilika “na ulici“, a danas predsjednica razreda U Me imurskoj županiji trenutno je udomljeno oko 130 djece od najranije dobi do 21 godine starosti. I dok je dio njih odli no integriran, dio se teško nosi s prilagodbom u novoj sredini. - Imamo doista prekrasnih primjera gdje su se djeca odli no uklju ila u školu. Upravo na

radionici bilo je razgovora o tome kako je jedna u enica, koja je udomljena, predsjednica razreda. Rije je o djetetu koje jedno vrijeme nije uop e polazilo školu, koje smo prakti ki izvukli s ulice. Vidljivo je koliko je nakon dvije godine, koliko živi u udomiteljskoj obitelji, to dijete napredovalo. Dakle, postoji mogu nost te uspješne integracije, kaže socijalna radnica, i dodaje: - Me utim, imamo i loših primjera, gdje prilagodba ne ide na na in na koji bismo mi željeli.

To ne zna i da treba odustati, ve da to dijete, ta sredina, taj razred, ta škola treba više podrške. Stru ni radnici trebaju poja ano raditi i s djetetom, kao i s djecom iz razreda, ali i s udomiteljem.

Idealna situacija bila bi povratak djeteta u biološku obitelj Kada Centar za socijalnu skrb smješta dijete u udomi-

Novi stari RADIO VARAŽDIN Stigla su nova istraživanja slušanosti za etvrti kvartal 2010. te smo na tu temu razgovarali s Direktoricom RADIO VARAŽDIN-a d.o.o. Kristinom Androli iz susjedne nam županije jer RV se sluša i u Me imurju.

• RADIO VARAŽDIN se sluša i u Me imurju?

— Da sluša se. Mislim da to nije ništa udno. RV ima svoje stalno slušateljstvo u Me imurju i na to smo jako ponosni Me imurska i Varaždinska županija

toliko su blizu da je noramlno da se ujemo. Me imurci su esto i dobitnici u našim nagradnim igrama.

Radimo i s dosta tvrtki s podru ja Me imurske županije. Ova dva podru ja zapravo su vrlo povezana, mnogi Me imurci rade u Varaždinu, a mnogo Varaždinaca odlazi u Me imurje npr. na kupanje na bazene, toplice, u kino, shoping...

• Kakve su novosti u programu Radio Varaždina?

— Stalno nešto smišljamo tako da smo stalno u poletu. Imamo dobru ekipu koja ima puno dobrih

ideja. Imamo neke nove emisije – ROŠTILJADA, VIP CAFFE, KULTURNJAK, RADIO KORNER..., a naše vijesti su najbrže jer radio je izuzetno brz medij, vijesti se prenose momentalno. esto ugoš ujemo najpoznatija imena hrvatske estrade, npr. Idu i tjedan dolazi nam VANNA u Vip caffe.

• Kakva je struktura slušatelja RADIO VARAŽDINA? — Radio Varaždin slušaju sve dobne skupine, no u zdanje vrijeme raste nam broj mla ih slušatelja i to skupine do 20 godina te skupina od 20-30 godina. Glavna urednica RV-a Lidija Benjak Goti istaknula je: Za mlade slušatelje pripremili smo emisije koje su njima najzanimljivije kao što je npr. STRANA TOP LISTA SUBOTOM iza 14h te RADIO KORNER ponedjeljkom iza 11h, poradili smo i na još boljem glazbenom odabiru., a oni su to prepoznali.

• Novi projekti u 2011.?

— Primjetili smo da nam posje enost portala sve više raste i to prvenstveno zbog vijesti i top liste, pa smo odlu ili ove godine poraditi i na novom izgledom portala, kako bi bili u korak s vremenom i privla niji internet publici.

Osim toga nudimo oglašiva ima nove oblike oglašavanja, a slušateljima puno dobre glazbe, kvalitetne informacije i este nagradne igre s vrijednim nagradama.

• Što poru ujete itateljima Me imurskih novina?

— Slušajte nas i dalje na 107.1 Mhz ili preko weba www. radio-varazdin.hr.

Za lanove dje jih foruma Grada akovca održana je radionice “Suživot s udomljenom djecom” teljsku obitelj, prema rije ima Franciske etkovi , u primisli se ima jedan privremeni smještaj. -Dijete se smješta u udomiteljsku obitelj samo zato da bi se izdvojilo iz loših obiteljskih prilika u biološkoj obitelji i da bi Centar za socijalnu skrb svojim mjerama i savjetodavnim radom djelovao na tu biološku obitelj, odnosno roditelje kako bi popravili svoj odnos prema djeci te stvorili uvjete za povratak djeteta u biološku obitelj. To su oni najidealniji slu ajevi, kojih ima, ali su puno rje i.

- No, obi no se doga a situacija kada se roditelji samo povremeno poprave pa stjecajem okolnosti dijete raste u udomiteljskoj obitelji i postane zrela osoba. Ili pak, ukoliko su biološki roditelji u tolikoj mjeri pokazali svoju neodgovornost kao roditelji, tada se može pokrenuti postupak na sudu za lišavanje roditeljskog prava.

Kad su oni lišeni roditeljskog prava, dijete je spremno za posvojenje. To je opet trajno rješenje. Zada a je tada udomitelja da pripremi dijete za odlazak novoj obitelji. Ukoliko taj udomitelj ispunjava zakonom propisane uvjete za posvojenjem, nema nikakve prepreke da udomiteljska obitelj posvoji to dijete koje je kod njih udomljeno. No prije toga mora biti na našoj listi posvojitelja, kaže socijalna radnica etkovi .

Zakonske odredbe Udomiteljstvo je regulirano Zakonom o udomiteljstvu, u kojem je to no objašnjeno tko može biti udomitelj. Udomitelji ne smiju biti kažnjavani ili lišeni poslovne sposobnosti, ne

smiju imati narušene obiteljske odnose te, što je najvažnije, toj djeci moraju omogu iti normalno djetinjstvo.

Ono što je tako er važno jest da udomitelj u momentu podnošenja zahtjeva ne bi smio biti mla i od 21 te stariji od 60 godina. Tako er dobna razlika izme u udomitelja i smještenog djeteta ne smije biti ve a od 50 godina. -Mi u toj udomiteljskoj obitelji nastojimo preslikati biološke prilike,

odnosno stvoriti iste uvjete koje ima dobra biološka obitelj, kaže etkovi , dodaju i: - Kada se sve to u ini i kada se uzme psihološki pro il osobe, tada udomitelj dobiva licencu, odnosno rješenje prema kojem može biti udomitelj za odre eni broj djece. Maksimalni broj djece koje jedan udomitelj može udomiti je troje. Zakonom od 1. listopada 2007. znatno je smanjen broj djece o kojima može skrbiti udomitelj, koji,

- Djeca iz razreda koji je udomljeno dijete po elo poha ati mogu puno pomo i u bržoj adaptaciji, kazala je Franciska etkovi

Udomiteljska obitelj uvijek bolja solucija od ustanove Prema preporuci UNICEF-a (Prve tri su najvažnije), do sada je bio slu aj da se djeca do tre e godine starosti ne smještaju u institucije, dok e se sada ta granica pomaknuti na sedam godinu starosti. Do tre e godine života mi ne bismo smjeli imati ni jedno dijete u ustanovi. Osim djecu kod kojih postoje medicinske indikacije, dakle, djecu koja naprosto zbog svojih zdrav-

stvenih teško a ne mogu biti u udomiteljskim obiteljima. Uop e postoji trend da djeca iz ustanova prije u u udomiteljske obitelji zato jer se smatra da je kvalitetna udomiteljska obitelj uvijek bolja solucija od ustanove.

U ustanovu dijete ide samo kada zbog nekih svojih karakteristika ne može biti u udomiteljskoj obitelji, kazala je Franciska etkovi .

1. velja e 2011.

ENO H

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

- Ovom radionicom djeci smo htjeli približiti situacije koje se doga aju kada u njihov razred dolazi novi u enik, kao i objasniti im zbog ega se ta djeca izdvajaju iz biološke obitelji u udomiteljsku. Osobno mislim da smo u tome uspjeli, kaže Franciska etkovi iz Centra za socijalnu skrb akovec

stambene uvjete. -Tražimo da dijete po mogu nosti ima svoju sobu, u kojoj ima krevet, pisa i stol ako je školskog uzrasta te mjesto za igru. Tražimo da je to soba koja se može provjetravati i koja ima dnevno svjetlo, koja se može zagrijavati, dakle, sve ono što tražimo od jednoga prosje nog normalnog roditelja. Ono što je možda najvažnije je ljubav, davanje, nešto što udomitelj 'ugra uje' u to dijete. Želimo da to dijete izraste u punovrijednog lana ove zajednice. To je naš kona ni cilj, kaže socijalna radnica Centra za socijalnu skrb akovec. (hz, foto Vrzan)

Pomo 24 sata dnevno ako živi sam, može skrbiti samo o jednom djetetom. Išlo se na zna ajno smanjenje korisnika baš zbog toga da se ne bi institut udomiteljstva zloupotrjebljavao, odnosno da udomitelj ne bi imao prevelik broj djece i možda neadekvatno brinuo o njima.

Udomitelj tako er mora imati pravilnikom pripisane

Centar za socijalnu skrb svim udomiteljima na usluzi je 24 sata dnevno.

-Udomitelj zna kamo do i i gdje potražiti pomo . Svi udomitelji mogu se uklju iti u Udrugu udomitelja, ali tako er svatko od njih ima dežurni broj telefona Centra, odnosno broj telefon dežurnoga socijalnog radnika.

Oni se nama mogu obratiti i kada pro e radno vrijeme, kaže Franciska etkovi .

Prigodni popust na ruže stablašice iz vlastite proizvodnje

od 01.02. do 14.02.

30%

Mozaik 19

20

Novi Şivot se rađa

Miroslav (38) i Ljiljana (32) Kocijan iz Male Subotice dobili su Franku, ro enu 23. sije nja u 10. 25 sati. Kod ku e je seku do ekala Karolina (12).

1. velja e 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Željko Herceg (34) i Monica Paola Guzman Moreno (32) iz Nedeliť a dobili su Sofiju, ro enu 20. sije nja u 17.55 sati. Po seku je doťla i Paulina (5).

SAMO DOBRE VIJESTI

Tri centra izvrsnosti u obrazovanju u Me imurskoj Ĺžupaniji

Nadarena djeca imaju priliku besplatno nau iti viĹĄe Me imurska Ĺžupanija ustrojava tri centra izvrsnosti u obrazovanju, koji s radom po inju 5. velja e, a radit e u prijepodnevnim satima svaku subotu do kraja nastavne godine. U Osnovnoj ĹĄkoli NedeliĹĄ e bit e centar za podru je biologije, kemije i fizike, u OĹ TomaĹĄa Gori anca Mala Subotica za matematiku i OĹ Podturen za in ormatiku, a za hrvatski te engleski i njema ki jezik u OĹ Strahoninec.

Centri izvrsnosti ustrojavaju se za darovite u enike i u enike ije se sklonosti, sposobnosti i interesi odnose na navedena podru ja.

Centre izvrsnosti mogu poha ati u enici od 5. do 8. razreda osnovnih ĹĄkola te od 1. do 4. razreda srednjih ĹĄkola, i to iz svih osnovnih i srednjih ĹĄkola na podru ju Me imurske Ĺžupanije, bez obzira na osniva a. U enici iz bilo koje ĹĄkole ili mjesta u Me imurju mogu se prema svojim afinitetima prijaviti za proĹĄirivanje znanja iz navedenih podru ja. Poha anje je besplatno, uz organizirani besplatan prijevoz i uĹžinu za u enike polaznike.

Sredstva za financiranje centara izvrsnosti osigurana su u prora unu Me imurske Ĺžupanije za 2011. godinu u iznosu od 260.000 kuna po svakom od ova tri centra.

Ovo je joĹĄ jedan u nizu koraka poja ane brige za obrazovanje djece i mladih na podru ju Me imurske Ĺžupanije. Po etkom ĹĄkolske godine za djecu s posebnim

Omogu iti najboljima izvrsnost U OĹ Strahoninec u enici e unaprje ivati svoje znanje iz hrvatskog, engleskog i njema kog jezika (foto: arhiva)

potrebama uvedeni su asistenti u nastavi. Organizirana je predťkola za romsku djecu, kako bi se im uspjeťnije uklju ila u obrazovni sustav. Županija financira natjecanja u znanju za ťkolsku

djecu, a sada su ustrojeni i centri izvrsnosti kao mjesta gdje e posebna pozornost biti posve ena darovitoj djeci koja mogu i Ĺžele viĹĄe. Po etak rada tri centra izvrsnosti, u koja e se uloĹžiti 780

tisu a kuna, predstavili su Sonja ToĹĄi - Grla , pro elnica Upravnog odjela za druĹĄtvene djelatnosti i obrazovanje, te Matija Posavec, zamjenik Ĺžupana.

(BMO)

Zamjenik Ĺžupana Matija Posavec, povodom predstavljanja centara izvrsnosti, kazao je da Me imurje ima ponajbolju Gimnaziju u Hrvatskoj, ima mlade koji osvajaju prva mjesta i nagrade na natjecanjima u

zemlji i inozemstvu, te koji se zapoĹĄljavaju u vode im svjetskim IT kompanijama, a projekti poput ovoga omogu uju svoj djeci da zadovolje svoj interes za usvajanjem novih znanja.

(BMO)

Vrhunski me imurski glazbenici okupljeni u odli nom bendu “Vibra” U ovom broju predstavljano sastav “Vibra”, koji ini petorica vrhunskih me imurskih glazbenika. Svi oni imaju dugogodišnje iskustvo u glazbenim vodama, a svoju kvalitetu potvrdili su i na druženju novinara i novinarskih djelatnika, gdje su dobrano podigli atmosferu odli nom svirkom. (foto: Vrzan)

KULTURA

Rekordna posje enost No i muzeja Predstavljen program Me imurske popevke 2011. u Nedeliš u SCENA

VTV Televizija slavi svoj devetnaesti ro endan U petak Super Miss i Mister Me imurja

LIFESTYLE

Najženstvenije modno doba MOZAIK KNJIGA

Osvojite roman “Kraljevstvo snova” Judith McNaught

2

1. velja e 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kultura KARNEVALI & VALENTINOVO!!!

VALENTINOVO U OPATIJI! HOTEL ASTORIA 4* 2 no i po osobi ve od 795 kn HOTEL BRISTOL 4* 2 no i po osobi ve od 995 kn HOTEL OPATIJA 2* 2 no i po osobi ve od 495 kn

KARNEVAL U RIJECI Autobusom iz akovca!

5-6.03. /2 dana cijena ve od 595 kn

KARNEVAL U VENECIJI Autobusom iz akovca!

26.02. / 1 dan cijena ve od 275 kn

MEDITERAN, KANARI & EGIPAT Zrakoplovom iz Graza i Be a!

TURSKA/Antalya HOTEL 5* 8 dana/7 no i, ALL INCL. cijena ve od 3.035 kn KANARSKO OTO JE Tenerife, Gran Canaria HOTEL 4* 8 dana/7 no i, POL cijena ve od 3.900 kn EGIPAT/ Sharm el Sheikh 8 dana/7 no i, ALL INCL. cijena ve od 3.645 kn

PORDENONE –ITALIJA SAJAM CVIJE A autobusom iz akovca 06.03.2011. cijena 330 kn

TURSKA KAPADOKIJA let i z Graza 16.03.2011.

TURA / 8 dana cijena ve od 2.395

MAKEDONIJA autobusom iz akovca 27.04.-01.05.2011.

TURA/ 5 dana cijena ve od 2.995 kn

BEOGRAD-NOVI SAD autobusom iz akovca 29.04.-01.05.2011./3 dana cijena ve od 999 kn

ETVRTAK, 3. velja e, 20 sati, Centar za kulturu akovec

Tribina - “Amateri” KNAP TEATRA Redatelj: Petar Ve ek Uloge: Goran Grgi , Vilim Matula, Ranko Zidari , Petra Dugandži Dramaturg: Mario Kova Novi dramski tekst Borivoja Radakovi a “Amateri” socijalno je angažirana crna komedija koja na izvrnut

i ekscentri an na in progovara o neuralgi nom punktu naše svakodnevnice - siromaštvu koje poput raka izjeda ljudsko dostojanstvo i moral.

Dovedeni na rub egzistencije, antijunaci ove tragikomedije, vodoinstalater papu ar Krap, isfrustrirani kuka-

vac Grga, kvartovski redikul Kuka te iskusna prostitutka Stela, odlu ili su se na o ajni ki in: pokušavaju snimiti porno ilm “Made in Croatia” koji bi ih izvukao s dna i napunio im džepove.

Kako to obi no biva u životu, pri a je krenula drugim tijekom te oni umje-

KONCERT oboistice Petre Labazan u Zagrebu

Odli an solisti ki nastup uz pratnju renomiranoga Hrvatskog baroknog ansambla U prepunoj dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda u Zagrebu naša oboistica Petra Labazan održala je solisti ki nastup uz pratnju renomiranoga Hrvatskog baroknog ansambla (popularno zvan HRBA), kojim je ravnao maestro Saša Britvi . Petra je s oboistom Hornyanszkyjem Zoltanom izvela dvije skladbe, dupli koncert za dvije oboe Tomasa Albinonia, te koncert za trublju i dvije oboe Georga Philippa Telemanna.

Ina e, Petra je idejna za etnica i jedna od osniva ica Zajednice profesionalnih glazbenika Me imurja. Jedina je me imurska oboistica, a ujedno je i jedina hrvatska oboistica na povijesnom instrumentu – baroknoj oboi. Ro ena je u akovcu 1976. godine, a prvu poduku iz glazbe dobiva u dobi od devet godina u osnovnoj muzi koj školi u akovcu sviraju i harmoniku. Tek nakon mature u Ekonomskoj i trgova koj školi (1995.) u akovcu upisuje obou u glazbenoj školi u Varaždinu, nakon ega ve 1999. godine upisuje studij oboe na Muzi koj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Branka Mihanovi a, gdje diplomira 2003. godine kao odli na studentica.

sto tjelesne pred publiku rasprostiru svoju emotivnu golotinju: svoje sudbine, svoje strepnje i frustracije, utopijske želje.

ODRŽANA No muzeja

Rekordan b željnih kult Preko t r i t isu e Me imuraca posjetilo je sve popularniju i posje eniju manifestaciju “No muzeja“, koja je u Muzeju Me imurja akovec održana prošli petak u organizaciji Hrvatskoga muzejskog društva.

Brojni posjetitelji mogli su besplatno razgledati stalni postav našeg Muzeja, koji je

po šesti put bio sudionik ove manifestacije.

Ve nekoliko godina unatrag manifestacija se organizira u suradnji s partnerima, a ove godine to je bio Grad Prelog, koji se predstavio svojim kulturno - povijesnim i turisti kim potencijalima.

Na manifestaciji je prikazan cijeli niz starih zanata, a ta-

Nakon diplome usavršavala se na poslijediplomskom studiju u Lausannei (Švicarska) upisuju i smjer “Diplome du Concert” u klasi prof. Gay - Balmaza Vincenta. Sve je prethodne godine tijekom studija prema vlastitoj želji bila polaznica nastave barokne glazbe kod prof. Marija Penzara, te sudjeluje na raznim ljetnim seminarima i te ajevima, pri emu solisti ki nastupa u više gradova.

ZATRAŽITE BOGATU PONUDU WELLNESS PROGRAMA U VELJA I! TERME ROGAŠKA GRAND HOTEL ROGAŠKA 4* superior Hotel STYRIA 4* Hotel STROSSMAYER 4* 11.2.-13.2.2011. cijena ve od 285 kn po osobi i danu

Bogata povijest Preloga, kao i njegovo predna enje u zanatstvu i obrtništvu, bila je baza ove No i muzeja

ISTARSKE TOPLICE

PREDSTAVLJEN PROGRAM Me imurske pop

HOTEL MIRNA wellness paketi cijena ve od 690 kn TERME RADENCI Hotel RADIN 4* | Hotel IZVIR 3* Zimska bajka od 2.1. do 6.2.2011. cijena ve od 670 kn

NUDIMO I ...... ulaznice za koncerte i priredbe (Željko Joksimovi u Varaždinu, Roger Waters u Zagrebu, Parni Valjak u Varaždinu, Bon Jovi u Zagrebu + ORGANIZIRANI PRIJEVOZ IZ AKOVCA, hokej Medveš ak,...) i još mnogo toga...www.kompas.hr

9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

Nastup Zbora umirovljenika akovec u crkvi u Hemuševcu

ZBOR umirovljenika akovec

Poziva nove lanove da im se pridruže Pjeva ki zbor umirovljenika akovec djeluje od 1. travnja 2006. godine, a njeguje tradiciju pjevanja lijepe, stare me imurske pjesme. Tijekom godine zbor nastupa u raznim prigodama, tako i na organiziranim susretima zborova umirovljenika Me imurske županije, na kojima kao gosti sudjeluju i zborovi iz drugih županija Hrvatske te susjednih država. Zbor umirovljenika sudjeluje i na predsmotri i smotri Me imurske popevke i Pesmarici naših mamica. Svake godine svojim nastupom uljepša blagdane starim i nemo nim osoba u domovima umirovljenika.

Po prvi put prošle godine zbor je nastupio u crkvi Male Gospe u Hemu-

ševcu zahvaljuju i Janciti Matja i , predsjednici Udruge žena “Tratin ica“.

No, okupljanje u zborsko pjevanje ima i drugu vrijednost, druženje osoba zrele životne dobi, što je jednako vrijedno kao i pjevanje i nastupi, te zbog toga Zbor umirovljenika lanove poziva sve zainteresirane za pjevanje i druženje da im se pridruže i u lane u zbor.

Novi lanovi mogu se javiti Jeleni Bašek na telefon 091/150-4535, ili naprosto do i na probu zbora u prostorije bivšeg GK-a (barake) na starom sajmištu, ponedjeljkom u 17 sati.

(BMO)

Velik broj prija ak 55 popevki i gotovo toliko izvo a a prijavilo se na ovogodišnju Smotru Me imurske popevke Nedeliš e 2011., što je posebno obradovalo

glavnog organizatora, HKU “Selja ka sloga“ Nedeliš e. Mnogo manje oduševljena je Stru na komisija, koja e morati izabrati dvadeset izvo a a, što zna i da

U subotu u Donji Kraljevec U školskoj sportskoj dvorani u Donjem Kraljevcu u subotu e nastupiti: Pjeva ka skupina KUD-a op ine Donji Kraljevec, Josip Mezga iz KUD-a Domašinec, Ženska pjeva ka skupina HKUD-a Gori an, Drago Cvetko iz KUD-a op ine Donji Kraljevec, Pjeva ka skupina “Palov anke“, Nada Patafta iz Strahoninca, KU “Sobo anci“ iz Male Subotice, Katarina Hudi ek i Ljubica Kopasi iz KUD-a Donji Vidovec, Ženska pjeva ka skupina PZ-a Udruge umirovljenika Prelog i Anita Hu ek iz Varaždina.

Zatim dolaze Filip Hozjak i Mirjana Hrži iz KU-a “Selja ka sloga“ Prelog, Nada Žvorc iz Nedeliš a, Ženska vokalna skupina KUU-a “Veseli Me imurci“, Katija Golec iz KUD-a “Selja ka sloga“ Donja Dubrava, Pjeva ka skupina KUD-a Domašinec, Cecilija Merka - Hudopisk iz Domašinca, Vokalna skupina KUD-a “Ivan Musta Kantor“ Sveta Marija, KUU “Zvon“ Mala Subotica, Pjeva ka skupina Udruge žena Sivica i Orsolya Kuzma iz ma arske Budimpešte. Priredba zapo inje u 18 sati. (sm)

1. velja e 2011.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUBOTA, 5. velja e, 16 sati, Centar za kulturu akovec

Kazališna tribina za djecu i mlade “CUKOREK” “Žderavko” - Dramski studio DaDa akovec Redatelj: Davor Dokleja Lutke: Marija Vugrinec Scenograf: Marija Vugrinec Igraju: Klara Šari , Petra Bali , Anja Peni , Danka Brumen,

Mia Ištvanovi , Lucija Megla, Nina Novak, Krešimir Kelin, Dinka Vojvoda, Dorotea Novak Žderavko je lik iz norveške narodne pri e prema kojoj je pet

žena u vrijeme žetve u polju našlo veliko jaje. Iz tog se jajeta izlegao dje ak koji je u jednom zalogaju mogao pojesti sve što bi mu pripremile, pa su ga

broj posjetitelja turnog uzdizanja

Atraktivne izložbe i popratni doga aji privukli su brojnu publiku željnu kulturnog uzdizanja

ko er su prezentirani suveniri i prilo ka gastronomija. Za sve delicije i specijalitete iz vremena Zrinskih, koje su posjetitelji mogli kušati, bila je zaslužna Srednja škola Prelog.

- Bogata povijest Preloga, kao i njegovo predna enje u zanatstvu i obrtništvu, baza je ove No i muzeja. Brojni zanati koji su bili razvijeni u Prelogu, poput šoštara, šnajdera,

prozvale Žderavko. Glumci e nam kroz veselu igru uz pomo lutkarske animacije otkriti sve o zgodama i nezgodama ovoga velikog, gladnog, ali marljivog

Izrada dravskog olna U šestoj po redu No i muzeja brojni posjetitelji mogli uživo vidjeti izradu dravskog olna, što je tako er kao atrakciju pripremio Grad Prelog. -Rijeka Drava je kroz povijest bila plovna za prijevoz robe, ratnika i svega ostalog. Taj dio vezan uz amce tako er smo željeli prikazati u No i muzeja, stoga ovdje imamo majstora koji radi takve izvorne, drvene amce, dodao je Ivan Grade ak. izvornim folklorom, privukli su brojnu publiku željnu kulturnog uzdizanja. O ito je da su ovakve manifestacije više nego dobrodošle, stoga bi, u najmanju ruku, bilo poželjno da se organiziraju i održavaju eš e nego jedanput godišnje. (hz, foto: sm, Vrzan)

Čakovec, Matice hrvatske 6 tel.:++385 40 313-720; fax.:++385 40 310-235 info@millenium-tours.hr; www.millenium-tours.hr lle

Karneval u Veneciji - polasci iz Čakovca i Varaždina 26.02. i 05.03. - jednodnevni izlet - 250kn 26.-27.02. - dvodnevni izlet - 630 kn

Rogla - skijanje, sanjkanje, wellness 6.02. i 20.02. - jednodnevni izlet - 85kn Turska HIT putovanje - kružne ture od 2.290 kn - taxe uključene

Krstarenje - Costa Concordia 26.03 - grupni polazak od 3.620 kn

Egipat - ultra first minute

LIKOVNA UDRUGA akovec postavila svoju osmu bijenalnu izložbu Za sve delicije i specijalitete iz vremena Zrinskih bila je zaslužna Srednja škola Prelog

avljenih popijevki i izvo a a

te u ma arskom Murakereszturu 19. velja e i dje jom u Toplicama Sveti Martin 7. svibnja zapo inje ovogodišnji istinski, izvorni i najve i kulturni doga aj, tradicionalna smotra hrvatskih pu kih

i dobrodušnog mladi a. Trajanje: 30 minuta, za djecu od 5 do 10 godina.

- od 1690 kn + aviotakse

tkalca, danas polako nestaju.

U ovoj No i muzeja mi pokušavamo prikazati upravo detalj toga svega, kazao je Ivan Grade ak iz Turisti ke zajednice grada Preloga.

Atraktivne izložbe i popratni doga aji, poput kulturno - umjetni kog programa kojim je otvorena No muzeja, a u kojem se predstavio KUD “Selja ka sloga” Prelog s

evke 2011. u Nedeliš u

ponovno na inalnoj priredbi ne e biti mnogih odli nih skupina i pojedinaca.

Prvo predsmotrama u Donjem Kraljevcu 5. velja e, potom u Murskom Središ u 12. velja e,

kazaliüna tribina za djecu

popijevaka iz Me imurja - Me imurske popevke Nedeliš e 2011., koja e inale imati u subotu 4. lipnja u SC-u “Aton“ u Nedeliš u.

Sve ovo rekli su na konferenciji za novinare lanovi Organi-

zacijskog odbora predsmotri i završne smotre Jasna Hajdinjak, Ljudevit Borš ak, Ksenija Bilas, Tamara Recek, Katarina Konczer i Ladislav Gujaš.

Osim doma ih pokrovitelja i sponzora, kao pokrovitelj javlja se i Ministarstvo kulture.

Stru nu komisiju ine dr. Stjepan Hranjec, te profesori Miroslav Novak, Dragica Karolina Šimunkovi i Branimir Magdaleni . Ljudevit Borš ak naglasio je kako je Me imurska popevka jedinstveni glazbeno - scenski doga aj, na kojem se gotovo sve pjesme izvode u izvornom obliku, izuzev nekoliko koje su djelomice obra ene za odre ene izvo a e. Žao mu je što to ne prepoznaje Hrvatska televizija, koja, po njemu, prenosi mnoge skuplje a manje kvalitetne doga aje.

(S. Mesari )

Likovna scena amaterizma u našem gradu i te kako postoji!

Prva ovogodišnja izložba u Centru za kulturu pripala je akove kim likovnim amaterima okupljenima u Likovnu udrugu akovec, kojima je ovo ve osma bijenalna izložba. Likovno udruženje akovec u našem gradu ima dugu i brižno njegovanu tradiciju, trenutno broji 36 lanova, a u izložbenom prostoru Centra za kulturu do 20. velja e možete pogleda tridesetak radova 17 autora. Radove za izložbu izabrali su akademski slikar - gra ar Krešimir Hlebec te akademska slikarica i mul medijalna umjetnica Kris na Horvat Blažinovi , koja je i postavila izložbu.

Izložbu je, uz predsjednika Likovne udruge akovec Tonija Fažona i Marinu Oskoruš iz Centra za

kulturu, otvorila prof. Emilija Horvat, istaknuvši tom prigodom da je izložba važna za lanove kao eduka vni doga aj, jer je odnos zasigurno druga iji kad je rad izložen u za to predvi enom prostoru nego kad je kod ku e u ateljeu. Dodala je i da je izložba instruk vna, a kao veliku pozi vnu to ku istaknula je suradnju amatera me usobno, ali i s profesionalcima. Ne žele i preduboko zalazi u odnos amaterizma i profesionalizma, ije su granice ionako sve nepostojanije, prof.

Horvat na koncu je zaklju ila da jaka scena amaterizma samo pridonosi ja anju profesionalizma, a da likovna scena u našem gradu i te kako postoji. (bš)

Prva ovogodišnja izložba u Centru za kulturu pripala je Likovnoj udruzi akovec, na kojoj je izloženo tridesetak radova sedamnaest autora, lanova udruge

4

1. velja e 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Scena PETAK, 11. velja e - Gradska sportska dvorana Varaždin

Koncert Parnog valjka Legendarni Parni valjak održat e veliki koncert povodom Valentinova 11. velja e u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin. Bend iza sebe ima 35 go-

dina rada, 16 studijskih albuma i nekoliko kompilacija, live albuma i DVD-a te velik broj nagrada, a s jednakim žarom nastupaju danas kao i na po etku karije-

re. Iako su lanovi benda 2005. godine odlu ili “pospremiti” Valjak, bez njega su izdržali tek etiri godine, i 2009. vratili su se u velikom stilu.

PREDSTAVLJAMO glazbeni sastav “Vibra”

Urbani stil vrhunskih me imurskih glazbenika za odli nu atmosferu Naš me imurski kraj od nedavno je bogatiji za još jedan odli an glazbeni sastav. Rije je o bendu pod nazivom “Vibra”, koji ini petorica vrhunskih me imurskih glazbenika s dugogodišnjim iskustvom u glazbenom svijetu. Njihova su imena Krunoslav Lajtman, Alen Horvat - Zibe, Filip Krznar, Bojan Krušec i Zvonimir Milec, sve od reda poznata imena na glazbenoj sceni.

U prilog zna aju i kvaliteti ovog benda govori to da su imali priliku zabavljati brojne me imurske novinare, koji su se na novinarskom druženju krajem sije nja okupili nakon punih petnaest godina. Upravo ovaj sastav zaslužan je za odli nu atmosferu na spomenutom druženju, kojem je prisustvovalo preko šezdeset me imurskih novinara i novinarskih djelatnika.

Glazbeno obrazovani, s bogatim i dugogodišnjim iskustvom kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu, lanovi glazbenog sastava “Vibra” okupili su se prije otprilike godinu dana, dok su se javnosti prvi put predstavili prije nešto više od šest mjeseci. Za njihov osnutak, na neki je na in, zaslužan Big band akovec, iji su lanovi Krunoslav i Filip, dok je Alen est gost vokal spomenutog ansambla. - Dio nas upoznao se kao lanovi Big banda

Upravo bend “Vibra” zaslužan je za odli nu atmosferu na novinarskom druženju, koje je održano krajem sije nja

Brojne suradnje benda “Vibra” Me u svojim brojnim nastupima de ki iz benda “Vibra” isti u nastupe kao ku ni bend najboljeg tuluma u gradu u organizaciji portala eMedjimurje.hr. Tako er sura uju s brojnim glazbenicima, a kao gosti na njihovim koncertima i nastupima esto im se pridružuju puha i razli itih glazbenih sastava, koji im se na pozornici mogu pridružiti i tijekom svadbe, ukoliko je to želja mladenaca.

Me utim, s obzirom na to da je rije o doista profesionalnim i školovanim glazbenicima, ponekad i sami posegnu za instrumentima

akovec i na taj se na in uop e rodila ideja o osnutku benda, u kojem smo htjeli zasvirati jednu drugu vrstu glazbe, koju tako er svi volimo, kazao je Krunoslav Lajtman.

Sve popularnije svadbe s urbanim štihom Ovaj bend svoj urbani karakter ostvaruje repertoarom koji sadrži pop, rock i soul glazbu, a

svjetski poznatim hitovima, što zbog prepoznatljivog vokala, što zbog odli nih svira a, svojoj publici uvijek priušte užitak. Upravo to je i jedan od njihovih ciljeva, koji su o ito ve uspjeli ostvariti.

- Nekakvi su nam naši planovi i ciljevi da ljudi prepoznaju našu kvalitetu, ali i da nikoga ne ostavimo ravnodušnim gdje god svirali, kazao je Filip Krznar.

OTVORENA IZLOŽBA “Mura - rijeka koja nas spaja”

Izložba kao rezultat me usobnih druženja fotoklubova U izložbenom prostoru zgrade “Scheier“ otvorena je izložba na kojoj se mogu pogledati pedeset i etiri fotogra ije lanova fotoklubova akovec, Lendava (Slovenija), Murska Sobota (Slovenija) i Nagykanizsa (Ma arska). “Mura - rijeka koja nas spaja” naslov je izložbe koja se može razgledati do 28. velja e, a koju prire uju etiri prijateljska kluba iz tri zemlje kroz koje ova udesna rijeka protje e i koja ih spaja.

Izložba je rezultat me usobnih susreta, organizacije fotografskih radionica i druženja spomenutih fotoklubova, koji su bili organizirani tijekom 2010. godine. Inicijativu za susrete i suradnju pokrenuo je Fotoklub akovec još pretprošle godine,

To nam je za sada najdalje odredište kada je rije o nastupu našeg benda, rekao je Krunoslav Lajtman, koji se bavi i pedagoškim radom.

Izložba “Mura - rijeka koja nas spaja” može se razgledati do 28. velja e a projekt suradnje i promicanja fotogra ije zamišljen je kao niz susreta lanova klubova na na in da svaki klub predstavi svoj kraj, sve njegove prirodne ljepote, kao i njegove kulturne, povijesne, etnološke i kulinarsko - enološke znamenitosti.

Izložbu ine radovi mla ih autora koji su tek na po etku

svoga kreativnog djelovanja, kao i renomiranih fotoumjetnika s prepoznatljivim i formiranim fotografskim rukopisom.

Trud i talent s jedne i znanje i iskustvo s druge strane stavljeni su u kontekst druženja, prijateljstva i promicanje fotogra ije kao zna ajne umjetni ke discipline.

Iako relativno kratko postoje, iza sebe imaju brojne nastupe kako po klubovima diljem Me imurja, ali i šire, tako i po privatnim zabavama.

Tako er su imali priliku “vjen ati“ nekoliko svojih kolega, poznanika i prijatelja, a rado e zasvirati i na svadbi mladenaca koji svoje vjen anje žele upotpuniti urbanijim glazbenim stilom. -Imali smo prilike svirati i na svadbi u Hamburgu.

poput saksofona i trube, ime dodatno podižu atmosferu me u publikom, u što smo se tako er imali prilike i sami uvjeriti na novinarskom druženju.

Kada je rije o budu im planovima, u razgovoru s njima saznali smo da 5. ožujka nastupaju u caffe baru “Paladin“, koji je u posljednje vrijeme postao popularno mjesto okupljanja ljubitelja rock glazbe.

Na njihovom koncertu pridružit e im se pjeva ica Lidija Ba i , koju smo do nedavno imali prilike slušati upravo u spomenutom lokalu, kada je nastupala s popularnim Zodiac bendom.

Ukoliko još niste imali prilike uživo uti ove zaista vrhunske glazbenike, pred vama je prigoda da to u inite, a mi vam garantiramo da sigurno ne e požaliti. (hz, foto: Vrzan)

Kao gosti na njihovim koncertima i nastupima esto im se pridružuju puha i razli itih ansambala

VTV Televizija slavi svoj devetnaesti ro endan

Program VTV-a proglašavan najboljim i najraznovrsnijim u Hrvatskoj Varaždinska VTV Televizija, koja se nakon uvo enja digitalnog signala može pratiti na podru ju cijele sjeverozapadne Hrvatske, u dijelu Podravine, te u Gradu Zagrebu, u utorak 1. velja e obilježit e svoj devetnaesti ro endan.

Za taj dan pripremljen je posebno bogat program, a bit e to i prigoda za predstavljanje pojedinih najgledanijih emisija, voditelja, novinara, snimatelja i itave ekipe koja sudjeluje na realizaciji programa. Ne e zakinuti ostati ni gledatelji – u posebnim izdanjima popularne “Vekerice” od 9 do 11 sati, te u ro endanskoj emisiji od 19 do 21 sat, za njih su pripremljene brojne nagradne igre s bogatim nagradnim fondom.

Od male produkcijske ku e s petero zaposlenih na po etku danas je VTV Televizija narasla u respektabilnu i tehnološki modernu i snažnu televiziju s više od 30 zaposlenih.

Dio voditeljske ekipe VTV Televizije Iza njih je i 500 sati izravnih i odgo enih prijenosa, produkcija, 50-ak dokumentarnih ilmova i javljanja ne samo iz svih dijelova sjeverozapadne Hrvatske, ve i iz raznih krajeva svijeta. Posljednjih godina tijekom ocjenjivanja kvalitete programa koje provodi Agencija za elektroni ke medije RH program VTV Televizije tri puta je skupio najviše bodova, odnosno progla-

šavan najboljim i najraznovrsnijim u Hrvatskoj.

Sve to poticaj je za daljnji razvoj i potvrdu injenice da je VTV Televizija postala najutjecajniji medij sjeverozapadne Hrvatske, s dnevnim dosegom od gotovo pola milijuna gledatelja. Stoga se najavljuju i novi programski iskoraci koji bi taj krug gledatelja trebali još više proširiti. (nr)

1. velja e 2011.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUBOTA, 12. velja e - Dvorana Graditeljske škole akovec

Koncert Prljavog kazališta akove ka publika ve dugi niz godina ne mora brinuti što pokloniti boljoj polovici i gdje provesti

Valentinovo. Za koncertnu tradiciju povodom dana zaljubljenih pobrinut e se veterani hrvatske rock & roll

scene, Prljavo kazalište, koji e održati koncert 12. velja e u dvorani Graditeljske škole akovec.

SUPER MISS I MISTER ME IMURJA, 4. velja e, 20 sati

Brojni kandidati u borbi za titulu najljepših Punih osamnaest godina mladi i i djevojke iz Me imurja sudionici su mnogobrojnih inalnih državnih izbora ljepote, a neki i svjetskih natjecanja. Iako se smatra da su južnjaci predodre eni u segmentu ljepote, djevojke i mladi i iz Me imurja, koji su prijavljivali svoja sudjelovanja, esto su znali pomrsiti ra une favoritima te na taj na in dokazivali da i ovdje na sjeveru zemlje ljepota nije samo prolazna ugodnost. Tradicija se, nadamo se, tako nastavlja devetnaestim izborom, manifestacijom pod nazivom “Super Miss i Mister Me imurja“, koja e se 4. velja e održati u dvorani “Scheier“ u akovcu.

Speci i nost ovogodišnjeg izbora sagledava se u elementima koji možda i nisu karakteristi ni za ve inu istih. Kandidatkinje i kandidati koji su do sad prijavili svoje sudjelovanje morat e odjenuti odje u naših baka i djedova, govoriti o kulinarskim umije ima svojih omiljenih hrana, znati nešto o showbussinesu, ali i pokazati u emu su najbolje talentirani. Sve izlaske kandidata koreografski potpisuje Ines Voni , dok e kroz program voditi bivša miss Mateja Goš iej.

Pobjednike u muškoj i ženskoj konkurenciji i ove godine nov a-

Renata urjanec, 19 g., Ludbreg

Melanija Pilaj, 18 g., Dragoslavec Selo

Viktorija Jug, 17 g., Ludbreg

Tea Pintari , 18 g., Lopatinec

nom nagradom popratit e Euroherc poslovnica akovec.

Program koji zapo inje u petak 4. velja e u 20 sati popratit e i trenutno najja a imena me imurske zabavne glazbe, me u kojima su pobjednice Malog MEF-a Lea Šprajc i Tajana Toplek, pobjednik natjecanja “Moj prvi pljesak“ Jerko Fabi , s premijerom svoje nove pjesme “Nazovimo stvari pravim

Marija Kova evi , 18 g., akovec

Dijana Bujani , 17 g., Puš ine

imenom“, najbolja debitantica netom završenog MEF-a Suzana Herceg te brojni drugi.

Laura Lisjak, 18 g., Strahoninec

Daria Kerovec, 17 g., Mursko Središ e

Pokrovitelj izbora je Me imurska županija, a partneri Bukal elektronika, Junior,

Dunja Šalamon, 19 g., akovec

Dino Grahovec, 20 g., Ma kovec

Ivana Sabolek, 17 g., Dekanovec

Esad Huski , 21 g., akovec

Zlatarna A&L, Euroherc, Ortopedska obu a Schmit i partneri, Kozmeti ki salon

Matija Kolar, 20 g., Podturen

Kristina, cvje ara Rajski cvijet. Ulaz na izbor je slobodan.

XD XENIA DESIGN snimila novu kampanju za jesen/zimu 2011./2012.

Adrijana Dejanovi zaštitno lice nove kampanje U teatralnom zagreba kom kinu “Europa” dizajnerica Ksenija Vrbani snimila je novu kampanju za kolekciju jesen/zima 2011./2012., a kao glavno lice našla se prekrasna manekenka Adrijana Dejanovi . Inspiracije za ovu kolekciju zbilja nije nedostajalo - poklopilo se više zanimljivih elemenata koji su se u kona nici pokazali savršenima te dali originalan spoj koji funkcionira perfektno. Malo punka, jazza, elemenata iz davne 1911. i jedinstvena glazbena diva Josipa Lisac utjelovljeni su u kolekciju koja za desetak dana putuje na prezentacije u Düsseldorf, London i New York. Za fotogra ije je bio zadužen fotograf Marko Grubiši , a za frizuru koja je inspirirana Josipom Lisac frizerski studio “Mila”.

Kad povežete 1911. godinu, glazbu, hobble suknju i Josipu Lisac, dobit ete glavne odrednice nove XD Xenia design kolekcije

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

1. velja e 2011.

Knjige, glazba, internet... br br. 804

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA

Judith McNaught “Kraljevstvo snova” Oteta iz samostanske škole, tvrdoglava škotska ljepotica Jenni er Merrick ne e se lako predati Royceu Westmorelandu, vojvodi od Claymorea. Poznat kao “Vuk”, ve samim imenom on izaziva strah u srcima svojih neprijatelja. Ali ponosna Jenni er ne e htjeti imati posla sa silovitim engleskim ratnikom koji je drži zarobljenom, tim zgodnim vragolanom koji je bocka svojom napadnom bahatoš u. Ona e odvažno prkositi njegovoj volji ... do one no i kad je on privine u svoj snažni zagrljaj i probudi u njoj neodoljivu požudu.

I najednom, Jenny e se zate i uhva ena u zbunjuju u mrežu ... zavodljivu, opasnu zamku ponosa, strasti, odanosti i neodoljive ljubavi.

Dobitnica knjige “Zla ku a” Agathe Christie: Mirjana Hrženjak iz akovca.

KNJIGA TJEDNA

John Le Carré - “Izdajnik po našem ukusu” Britanija je pogo ena recesijom. Mladi oks ordski pro esor i strastveni rekreativni sportaš Perry Makepiece i njegova djevojka, odvjetnica Gail Perkins, odlaze na odmor na karipski otok Antiguu. Naizgled slu ajno, nabasaju na ruskog milijardera Dimu, vlasnika jednog poluotoka i jed-

novca ruskoga kriminalnog podzemlja, odvest e ih na vrtoglavo putovanje od teniskih terena Roland Garrosa do luksuzne jahte u maloj luci pokraj Dubrovnika, od sigurne ku e u švicarskim Alpama do najmra nijih zakutaka Londona i sumnjiva savezništva s britanskim obavještajnim agencijama.

ALBUM TJEDNA

Cee Lo Green - “The Lady Killer” canja “top-listuša”, ve se radi o istoj reinvenciji samog žanra.

U kojoj je mjeri uop e mogu e unaprijediti žanr ije su me e vrlo jasno postavljene prije puna etiri desetlje a? U tolikoj, da se oštrina mladog Marvina Gayea, ozbiljnost Isaaca Hayesa i vrckavost Ala Greena, što se ti e vokalnih re erenci, ogrne najboljim sastojcima organskog unka današnjice. Pri emu nema naslanjanja na r’n’b predvidljivost ni polovi nih rješenja tipi nih za glazbeno slabiju britansku ina icu žanra.

Orkestralni manevri i vrsta i maštovita ritam sekcija zvu e kompjutorski jasno, a opet toliko živo i participiraju e. Od dodatnih iznena enja “The Lady Killer”

Od duboke strasti do napete neizvjesnosti, Judith McNaught zabavila je milijune itatelja zadivljuju im nizom osje aja u svojim antasti nim bestselerima.

Me imurske novine jednom sretnom dobitniku ili dobitnici poklanjaju roman “Kraljevstvo snova” Judith McNaught.

Da je pjesmu “Crazy” kojim slu ajem otpjevao R. Kelly, sumnjam da bi postigla status jedne od najboljih pjesama posljednjeg desetlje a. Producent Danger Mouse znao je to svaki put kada je naganjao Cee Lo Greena da mu se pridruži u njegovom genijalnom Gnarls Barkley projektu.

I kada bismo rekli da bolje ne može, radijski, klupski i Internet eter razvaljuje hit pjesma 2010.

godine “Fuck You”, s Cee Loovog tre eg solo albuma “The Lady Killer”. Nakon što se udaljio od Danger Mouseove sintetike (iako vrhunske), naljepnica na CDomotu vrišti “Cee Lo je ameri ki soul pjeva broj jedan”. Istinito, ali nedovoljno, jer ovdje nije rije o derivatu “northern soul” trenda, kako biste pomislili, koji se nakon po etnog kreativnog zanosa pretvorio u eu oriju štan-

Popis pjesama 1. The Lady Killer Theme (Intro); 2. Bright Lights Bigger City; 3. Fuck You; 4. Wildflower; 5. Bodies; 6. Love Gun ( eat. Lauren Bennett); 7.

Satisfied; 8. I Want You; 9. Cry Baby; 10. Fool or You ( eat.

Philip Bailey; 11. It’s OK; 12.

Old Fashioned; 13. No One’s Gonna Love You; 14. The Lady Killer Theme (Outro)

INTERNET I RA UNALA

WEB PREPORUKA

Letters of Note - tajne iz povijesti slavnih i poznatih Pisanje pisama danas je nekako zaboravljena i izgubljena vještina, posebice za mlade generacije. No, povijest pisane korespondencije krije mnoge zanimljive i širim masama nepoznate stvari.

Letters o Note nudi vam prozor u taj svijet.

Rije je o sjajnom blogu koji dokumentira važna, neobi na i nezaboravna pisma, razglednice, telegrame i zabilješke slavnih i poznatih li nosti iz bliže ili malo starije povijesti. Nešto poput online arhiva nekakve nacionalne i sveu ilišne knjižnice.

Tako na Letters o Note možete pro itati što je Win-

noga neobi nog zlatnog rolexa opto enog dijamantima. Dima, milijarder s tetovažama, poziva ih na partiju tenisa, ali - kao što to kod Johna le Carrea obi no biva - partija tenisa nikad nije samo ono što se ini.

Prijedlog koji Perry i Gail na rastanku dobiju od Dime, ovjeka broj jedan za pranje

ston Churchill napisao svojoj ženi u slu aju pogibije u Prvom svjetskom ratu, kakav je neobi an zahtjev Elvis Presley uputio predsjedniku Nixonu, zašto Madonna ne voli glumice ili pak zašto je Mark Twain lokalnog prodava a nazvao idiotom svjetske klase.

Tu je još i zahtjev za otkupninom sina Charlesa Lindbergha, pismo Micka Jaggera Andyju Warholu o suradnji za legendarni omot albuma “Sticky Fingers” te neobi na ceduljica Monice Lewinsky za Billa Clintona. Više nego dovoljno razloga da posjetite ovu zanimljivu stranicu – www.letterso note.com.

Kako odabrati lozinku Lozinke su naj eš i na in pristupa ra unalnim sustavima, bilo da se prijavljujete za rad na svoje ra unalo ili za kupovinu u online trgovini. Stoga je važno odabrati ih pravilno kako bi eventualnom napada u onemogu ili pristup vašim podacima.

Ve ina ljudi koristi slabe lozinke - jednostavno ih je saznati jer se sastoje od poznatih rije i, imena, datuma ro enja ili brojeva tele ona. S druge strane, ukoliko neki sustav zahtijeva vrlo kompliciranu lozinku, rezultat je da e se lozinka vrlo brzo zaboraviti te e pristup biti onemogu en i samom vlasniku lozinke ili e biti zapisana na papiri ima u blizini ra unala, ime lozinka gubi smisao.

Osnovna pravila koja vrijede za pravilno postavljanje lozinke: • mora se sastojati od barem osam znakova • lozinka mora biti kombinacija slova, znamenki i simbola • ne smije sadržavati osobne in ormacije (imena, datumi ro endana i sl.)

• ne smije biti neka rije iz rje nika.

Na in na koji e korisnik osmisliti svoju lozinku mora biti dovoljno jednostavan kako bi je mogao i zapamtiti, a ujedno da se poštuju gornja pravila. Naj eš e se to postiže upotrebom cjelokupnih re enica kao lozinki (ukoliko sustav dopušta tako velike lozinke), supstitucijom

brojeva i znakova umjesto slova (npr. 1 kao i, @ kao a, 3 kao E), upotrebom akronima raza od nekoliko rije i ili re enice te kombinacijom svih navedenih tehnika.

Na pr imjer, izaberemo neku re enicu koju je lako zapamtiti: “Svaki tjedan kupujem Me imurske novine na kiosku preko puta pekare”. Kako bi skratili ovu re enicu, upotrijebimo samo po etna slova - “stkmnnkppp”, ostavimo velika slova kao u re enici - “StkMNnkppp”, zamijenimo slovo S s brojkom 5 “5tkMNnkppp”, “uokvirimo” dio koji ozna ava zna ajnije rije i kako bi dodali znakove u lozinku - “5tk>MN<nkppp” te za kraj pojednostavnimo niz slova “ppp” kao “3p” - “5tk>MN<nk3p”.

uklju uje gostovanje pjeva ice Selah Sue na pjesmi “Please”, koja ne nadokna uje nedostatak Greenovoga pjeva kog daha, ve mu otvara prostor za eskapadu u dubljem vokalnom registru.

U pjesmi “Fool For You” situacija je obrnuta. Soul veteran ‘80-ih, Philip Bailey, ina e identi nog kolorita kao Cee Lo, dovodi slušatelja u zabludu tko ovdje pjeva ‘lead’ vokal, a tko ‘back’ vokal. No, izvrsnost same pjesme ne ostavlja nam prostor da se time zamaramo.

U svakom slu aju, i prvo i drugo gostovanje takti ki su pozicionirani na po etak i kraj druge tre ine albuma, ime je dodatno za injen ionako genijalan redoslijed ovog remek-djela.

Apsolutno je nemogu e ovoj plo i ne otvoriti svoje srce, budu i da Cee Lo Green pronosi univerzalne emocije tolikom jasno om, daju i nam pritom više od pola albuma potencijalnih hit pjesama. Najsvježiji dah a ro-ameri ke pop glazbe u zadnje vrijeme - sa samo jednom nepotrebnom pjesmom, zbog koje mu je izmakla ista, nepatvorena petica. (Višeslav Laboš, preuzeto s portala Muzika.hr) Krajnji rezultat je lozinka koja je vrlo kompleksna, a s druge strane relativno jednostavna za prisjetiti se onome tko je upotrjebljava (ukoliko vam cjelokupni postupak izgleda prekompliciran, ve je i prva varijanta napredak prema “marko123” i sli nim esto upotrjebljavanim lozinkama).

Dodatna napomena uz korištenje lozinki na razli itim sustavima - nikako se ne preporu uje korištenje istih lozinki za pristup na razli ita mjesta, npr. ista lozinka za pristup elektronskoj pošti ne smije se upotrebljavati za prijavu na ra unalo.

Darko Mareš, dipl.ing.el., Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

1. velja e 2011.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film AMERIKANAC THE AMERICAN akcijski triler Režija: Anton Corbijn Uloge: George Clooney, Irina Björklund, Lars Hjelm, Johan Leysen, Paolo Bonacelli Me u vještim pla enim ubojicama, Jack je majstor zanata. Kad mu posao u Švedskoj neslavno završi, on odlu i da e njegov sljede i zadatak biti ujedno i posljednji.

Jack odlazi u Italiju, gdje se smjesti u malom gradu dok eka novi zadatak. e-

VRLO ZAPETLJANA PRI A TANGLED animirana obiteljska komedija Režija: Nathan Greno i Byron Howard Uloge/Glasovi: Mirela Videk, Franka Bateli , Zoran Pribi evi , Domagoj Pavin, Ivana Bakari , Slavko Juraga, Aleksandar Cvjetkovi , Dražen Bratuli , Robert Ugrina

kaju i, on e prona i svoj novi život, sprijateljiti se sa sve enikom Benedettom te se zaljubiti u lokalnu mještanku Claru. Ipak žive i takozvanim normalnim životom, Jack pomalo izaziva sudbinu. Trajanje 105 minuta, preporu uje se starijima od 14 godina.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) “Bez ugriza, molim” je: a) parodija b) crti c) glazbeni film Dobitnik iz prošlog broja: Ivan Jurši , akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

utorak, 1.2.

18.00 SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA animirana akcijska avantura

20.00 MAJKA ASFALTA drama

srijeda, 2.2. nema filmskog programa

etvrtak, 3.2.

Ime i prezime: ______________________

20.00 Tribina

________ _____________________________

nema filmskog programa

petak, 4.2.

Prekrasna princeza Zlatokosa cijeli je svoj život provela u dvorcu.

Me utim, nakon što se zaljubi u bandita koji prolazi pokraj njezinog dvorca, zaputit e se u pravu životnu pustolovinu – oti i po prvi put u vanjski svijet kako bi ga pronašla! Ani-

mirani hit „Vrlo zapetljana pri a g snimljen je po uzoru na najve e Disney jeve f ilmove kao što su „Snjeguljica g i „Pepeljuga g. Tradicionalna bajka koja se potpuno novim stilom obra a modernoj publici. Trajanje 100 minuta, za sve uzraste.

18.00 VRLO ZAPETLJANA PRI A TANGLED animirana obiteljska komedija Režija: Nathan Greno i Byron Howard Uloge/Glasovi: Mirela Videk, Franka Bateli , Zoran Pribi evi 1. BEZ UGRIZA, MOLIM

20.00 AMERIKANAC THE AMERICAN

2. CITY ISLAND 3. A-TEAM

DVD, BLUE RAY IZLOG

akcijski triler Režija: Anton Corbijn Uloge:George Clooney, Irina Björklund, Lars Hjelm, Johan Leysen

4. PRI A O IGRA KAMA 3 5. PO ETAK SAMAC 6. NO I DAN 7. PREDATORI

subota, 5.2.

8. AROBNJAKOV U ENIK

18.00 VRLO ZAPETLJANA PRI A

9. JONAH HEX 10. PAKLENI MALONE

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA 1. COOKING HISTORY

Zagrizite produljeno izdanje nevjerojatno duhovite satire, prepune urnebesnog humora i iz v r sne zabave! Buntovna tinejdžerica Becca u novoj školi suo ava se s dvojicom natprirodnih udvara a: udljivim vampirom i iznimno dlakavim v ukodlakom. Ova vrhunska komedija scenarista “Mrak filma”, u kojoj glumi Ken Jeong (“Mamurluk”), natjerat e vas da pla ete od smijeha.

UTRKA ŽIVOTA Tri izgubljena ovjeka: mladi slomljena duha Red Pollard (Tobey Maguire), milijunaš u bankrotu Charles Howard (Je Bridges) i kauboj Tom Smith (Chris Cooper), iji je svijet blijedio, pronašli su jedan drugog i otkrili nadu u konju, Seabiscuitu, koji nije obe avao, ali je postao nacionalni heroj 1938. godine.

PLA ENICI Barney Ross (S. Stallone) nema što

izgubiti. Neustrašiv i emocionalno prazan, on je vo a, mudrac i strateg ovoga vrstog saveza s ruba. Vezan je jedino za svoj kamionet, hidroplan i tim odanih modernih ratnika. Njegov tim ine Lee Christmas (Jason Statham), bivši pripadnik Specijalnih zra nih snaga koji izvrsno barata svime što ima oštricu, Yin Yang ( Jet Li), majstor za blisku borbu; Hale Caesar (Terry Crews) koji poznaje Barneya deset godina i specijalist je za oružje duge cijevi, Toll Road (Randy Couture), vješt u rušenju i smatra se mozgom grupe, te

Gunnar Jensen (Dolph Lundgren), borbeni veteran i stru njak za snajpere koji se bori s vlastitim demonima

20.00 AMERIKANAC akcijski triler

nedjelja, 6.2.

2. DUE DATE

BEZ UGRIZA, MOLIM

animirana obiteljska komedija

16.00 i 18.00 VRLO ZAPETLJANA PRI A

3. BLACK SWAN 4. TRON: NASLJEDSTVO

animirana obiteljska komedija

5. LITTLE FOCKERS

20.00 AMERIKANAC

6. THE KING’S SPEECH

akcijski triler

7. SOCIAL NETWORK

TURNIR SMRTI

8. PO ETAK

Svakih sedam godina u neodre enom gradu održava se turnir na kojem se skupi trideset najsmrtonosnijih ubojica kako bi vidjeli tko je me u njima najbolji i osvojili nagradu od deset milijuna dolara. Povratni ki prvak Joshau Harlow (Ving Rhames) ponovno nastupa na turniru, jer je saznao da e jedna od natjecatelja biti osoba koja je odgovorna za smrt njegove žene.

10. THE FIGHTER

ponedjeljak, 7.2.

18.00 VRLO ZAPETLJANA PRI A

9. PROFESIONALCI U AKCIJI

U.S. Box Office

animirana obiteljska komedija

20.00 AMERIKANAC akcijski triler

1. NO STRINGS ATTACHED 2. GREEN HORNET

Radno vrijeme blagajne

3. THE DILEMMA 4. THE KING’S SPEECH 5. TRUE GRIT 6. BLACK SWAN 7. DOZVOLA ZA MALE FOCKERE 8. THE FIGHTER 9. YOGI BEAR

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. TRON: NASLJEDSTVO

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

1. velja e 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Lifestyle FRIZURE

Kako rastegnuti premale ili preuske cipele?

Novi par cipela može vas nažuljati. Priznajte, koliko ste puta kupili cipele iako ste znali da e vas nažuljati ili jer su bile možda malo premale, ali je to bio jedini broj blizu vaše veli ine? Žene e zbog ljepote svašta u initi, pa tako i trpjeti bol od cipela koje žuljaju (kao da bol od visokih potpetica nije dovoljna...).

Doista, zbog vrste i “tvrdoglave” teksture i materijala cipela, sandala i izmica možemo

zbilja ponekad patiti. Me utim, ipak nešto možete poduzeti kako bisteolakšalisvojemuke biste olakšali svoje muke. Postoje trikovi s kojima možete eksperimentirati, a posebno ako ste zainteresirani nau iti kako najbolje rastegnuti cipele kako bi vam bolje pristajale. Možete ih, naravno, odnijeti postolaru koji ima sprave za to, no prije si možete pokušati pomo i sami kod ku e. Ovo su neki od najpoznatijih i najkorisnijih “trikova” koji e vam pomo i malo rastegnuti cipele.

- stavite cipele s tom vre icom u njima u zamrziva i ostavite ih tamo barem 24 sata. Voda e se zalediti u obliku cipele, a one pak e se rastegnuti zbog konstantnog pritiska leda na njih. Ovo možete ponoviti još nekoliko puta sve dok se cipele ne rastegnu dovoljno.

Alkohol

Krumpir Ovo je jedan od prirodnih sastojaka koji uspijeva u initi uda kako s vašom kožom, tako i s preuskim cipelama. Oguljeni krumpir srednje veli ine stavljen u cipelu odli an je za omekšavanje teksture cipela. Ostavite ga u cipelama preko no i kako bi se cipela malo rastegnula. Sok od krumpira djeluje u izravnom kontaktu s materijalom, to djeluje na kožu, antilop, ali i druge materijale.

Plasti na vre ica i voda Možete se osloniti i na jedno od osnovnih pravila fizike pomo u jednostavne plasti ne vre ice za smrzavanje i vode.

Dakle, vre ica se napuni vodom i onda se stavlja u cipele (pokušajte iz vre ice istisnuti što više zraka) i svejedno je radi li se o sandalama, zatvorenim ili poluzatvorenim ci-

pelama. Provjerite je lli vre ica dovoljno velika (ili da nije prevelika), te da je koli ina vode to no onolika da u potpunosti ispuni cipelu (odnosno prednji dio koji želite rastegnuti). Isto tako pripazite da vam vre ica ne pukne ili se ne podere kad je stavljate u cipelu – pa bi bilo dobro da iskoristite dvije vre ice.

Nakon što ste završili prvu azu, prije ite na sljede i korak

U “stisci” se možete okrenuti i alkoholu. Svake cipele imaju svoje “mjesto” gdje vas žuljaju.

To vam može pomo i alkohol – kada ga utrljate na to mjesto gdje vas žulja, omekšat e materijal i dovesti do njegovog rastezanja.

Dobro utrljajte alkohol i ostavite 4 - 5 minuta da se posuši do kraja – osjetit ete kako je to podru je mekše i podatnije. Ovo najbolje djeluje na pravoj koži.

arape Dva su na ina na koji vam arape mogu pomo i. U prvom su one mokre - arape namo ite u

malo vode i zatim ih dobro ocijedite. Nagurajte ih u cipelu koliko ih najviše stane i tada ostavite da se tako osuše (barem jedan cijeli dan). arape e se sušiti i širiti, a tako i rastegnuti vaše cipele.

Ako ne želite mo iti arape – istu tehniku isprobajte s novinama.

E ekt e biti isti (dakle, namo ite novine, ali ne previše da se trgaju, nagurajte ih što najviše možete u cipelu i ostavite da se osuše).

U drugom slu aju (i ovo vrijedi samo za kožnate cipele) uzmite neke svoje deblje arape, obucite ih i na njih navucite cipele. Zatim cipele dobro zagrijte enom i onda ih za vrijeme dok ih još grijete “razgazite” - stanite na prste u njima i tako napravite barem desetak puta. Ugasite en i ostanite obuveni u cipele sve dok se one potpuno ne ohlade. Tada ih možete skinuti i u njih utrljajte kremu za njegu kožnatih cipela.

MODNA DIKTATORICA Piše: Andrijana Kos

RECEPT tjedna

Riža bologna Samo zato jer o ekujete bebu ne zna i da ne možete usko iti u modne komade odje e. Ovih sezona odje a za trudnice može biti i šik, ležerna i može vam pristajati svih devet mjeseci trudno e. Neki

Sastojci: 2 jušne žlice ulja 375 g mljevene mješavine govedine i svinjetine 4-5 glavica luka sol svježe mljeveni papar slatka paprika u prahu listi i bosiljka listi i origana 250 g riže dugog zrna 750 ml mesne juhe 70 g pirea od paradajza 300 g kuhanoga graška

Na in rada Zagrijte ulje u ekspres loncu te na njemu pržite mljeveno meso. Vilicom pritiš ite meso.

Ogulite luk i narežite ga na kockice, te ga dodajte mljevenom mesu. Nastavite pržiti, za inite solju, paprom, paprikom u prahu, bosiljkom i origanom.

Dodajte rižu, juhu i pire od paradajza.

Zatvorite ekspres lonac i kad izi e mnogo pare (nakon otprilike 1 minute) postavite regulator na položaj II. Kuhajte još 7 - 8 minuta, ili dok se ne pojavi drugi prsten. Maknite lonac s vatre i postupno smanjujte pritisak. Maknite poklopac.

Pustite da ispari malo teku ine. Dodajte grašak i ponovno zagrijte. Za inite solju, paprom i paprikom u prahu.

k o madi odje e mogu se rastegnuti, pa e vam najv jerojatnije pristajati kroz cijelu trudno u.

Postoji nekoliko stilova koji imaju svoju modnu crtu, a ujedno su i dovoljno udobni za nošenje u bilo kojoj azi trudno e. Neke stvari možete nositi i iz svojeg ormara, kao što su tunike ili pamu ne majice dovoljno duge da pokriju trbuš i .

Tako er možete iskoristiti i stare traperice niskog struka, bilo s uskim nogavicama ili one širokog kroja. Bitno je samo da dolaze ispod trbuha.

Duge, lepršave haljine daju oblik vašem tijelu i imaju dovoljno mjesta za sve ve i i ve i trbuh. Kombinirajte ih s uskim tajicama, uskim trapericama, a za ultimativni dojam, ako ste u mogu nosti, kombinirajte sa štiklama.

Ništa nije ženstvenije od trudno e, pa si u tom prekrasnom stanju možete priuštiti sljede i spektar boja: roza, pastelne, cvjetni print, volan i e ... Naravno, nemojte pretjerati i kombinirati više stilova i razli itih boja.

1. velja e 2011.

Dobro je znati 299

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

Vino Vranac 1l

Vegeta 250 g

12,99

Koketa 50 g

2,59

49,99

Fructis šampon 250ml

16,99

5,99 Tortina 265 g

5,99

29,99 Persil 4 kg

Kupus mladi

2,49

Mlijeko UHT 2,8%mm 6/1

Štrudle 264 g

13,99

Kruh ražena štruca 800g

Dorina mliječna 80 g

4,99 Harpic WC gel 750 ml

9,99

Salata mješana 720 ml

Bečka salama Rozeto

7,99

8,99

34,99 Toaletni papir 8/1 3-slojni bijeli

Tjestenina pužići 500g p

9,99 Svake subote emisija KUHAJMO SUBOTOM, METSS U POTRAZI ZA NAJBOLJIM RECEPTOM.

3,99

10

1. velja e 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Poreme aj moždane cirkulacije

Anoreksija

Imam 58 godina. Primjetila sam da mi se povremeno javljaju vrtoglavice te osje aj da mi glava nije “bistra”.

Moj lije nik me uputio na mnoge pretrage koje su bile sve uredne osim MR-mozga gdje je u nalazu navedeno da se radi o periventrikularnim lakunarnim lezijama. Zanima me o emu se ovdje radi?

Periventrikularne vaskularne lezije (promjene) su veoma est nalaz na MR-mozga kod starijih ljudi iznad 50 godina.

Zapravo, ovdje se radi o promjenama na sitnim krvnim žilama mozga koje su nastale kao posljedica smanjenog protoka krvi kroz mozak, odnosno poreme aja cirkulacije u mozgu, koja onda može uzrokovati vrtoglavicu. Kada se na e ovakav nalaz onda je važno znati što pogoduje razvoju cerebrovaskularnih bolesti. Moždai udar je kao najzastupljeniji predstavnik cerebrovaskularne odnosno neurovaskularne bolesti koji je još uvijek na prvom mjestu uzrokom invalidnosti i tre i naj eš i uzrok smrtnosti u Republici Hr-

vatskoj. Za suzbijanje i nastanak cerebrovaskularnih bolesti je najvažnije znati rizi ne inioce koji doprinose razvoju ovih bolesti. U rizi ne inioce spadaju povišeni krvni tlak, hiperlipidemija (povišene masno e u krvi), zatim povišeni še er u krvi, bolest srca, pove ana sklonost zgrušavanju krvi, psihi ki i izi ki stres, pušenje i povišena tjelesna težina. Zna i važna je prevencija cerebrovaskularnih bolesti a ona uklju uje regulaciju krvnog tlaka, razinu še era i masno e u krvi, dovoljno izi ke aktivnosti i izbjegavanje stresa.

Kao prevencija cerebrovaskularnih bolesti koriste se i neki medikamenti kao što je Aspirin, Cardiopirin i dr.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Anoreksija nervoza je poreme aj kod kojeg osoba smatra da je predebela te je opsjednuta potrebom da smanji tjelesnu težinu. Da bi olakšala psihi ku bol uvodi poseban režim prehrane koji joj daje osje aj kontrole nad vlastitim tijelom. Radi se o osobi koja je nezadovoljna sobom u cjelini ili samo svojim izgledom, te je tjeskobna i zabrinuta oko postignu a u svom programu mršavljenja. Stalno je u za aranom krugu negativnih misli i osje aja koji se me usobno podržavaju. Rije anoreksija dolazi iz gr kog jezika i zna i «odsutnost apetita». Po etak poreme aja esto je vezan uz neke vanjske doga aje, recimo prekid ljubavne veze ili komentare od strane važne osobe da bi bilo dobro smršaviti, školski neuspjeh ili obiteljske probleme, a poga a uglavnom mlade osobe ženskog spola. Zna ajnu ulogu svakako ima i medijski teror mršavosti kao ideala ženske ljepote.

Anoreksi na osoba zapo inje dijetu koju ne prekida kad izgubi suvišne kilograme, nego je poticana tjeskobom nastavlja , bez obzira što joj ljudi oko nje zabrinuto poru uju da je premršava. Stalne su misli o tome da je još predebela, pije puno teku ine, možda i opsesivno vježba poslije svakog, pa i minimalnog unosa hrane. Osoba se doživljava predebelom i uskra uje si hranu, što dovodi do niza izi kih teško-

a, poput slabljenja imuniteta, gubitka menstruacije, opadanja kose, sušenja kože, a na psihi kom planu do depresije, nekriti nosti i negacije problema.

Ve ina navedenih simptoma dugo se skriva, osoba nije e bilo kakve probleme i rijetko sama potraži pomo . Gubitak težine za nju nije problem nego cilj, a do lije enja dolazi uglavnom zbog pritiska bliskih osoba, naj eš e roditelja koji više nisu spremni tolerirati neke od nastalih komplikacija o igledne mršavosti. Osnovni cilj lije enja je povratak tjelesne težine na normalu pravilnom prehranom pod lije ni kim nadzorom. Istodobno se radi na usvajanju ispravnijeg doživljaja vlastitog izgleda i tjelesne težine. Uz internisti ki medicinski nadzor provodi se i psihijatrijsko lije enje antidepresivima s anksioliti kim djelovanjem, koji ublažavaju osje aj tjeskobe i nezadovoljstva vlastitim izgledom, zbog kojeg je osoba po ela gladovati i gubiti težinu te je poreme aj nastao. Kroz dugi proces lije enja, poboljšanjem tjelesnog stanja stvaraju se uvjeti za intenzivniju psihoterapiju. Tretman se usredoto uje na misli, osje aje i ponašanje pacijenta, sa ciljem da se oja a samopoštovanje, da se postigne pozitivna samopercepcija, da se osoba prihvati u cjelini kao vrijedna i dobra, te da se dobro osje a u svom tijelu.

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Dani mimoze I opet smo ovih dana ozna ili dan mimoze, dakle dan koji podsje a na rak grli a maternice i borbu protiv te opake bolesti. Ovih dana bilo je dosta govora o toj temi u medijima pa i lokalnim.

Nažalost kako to u nas biva re eno je dosta toga pa i neto nog. Zbog toga i pišem ovaj lanak u kojem u se osvrnuti samo na najvažnije injenice. Ukoliko želite više pro itajte na mojim web stranicama www.gyn.hr lanak «Hrvatski dani mimoze».

1.Rak grli a maternice izaziva skoro u 100 % slu ajeva HPV- humani papiloma virus.

2.Infekcija s HPV-om je spolno prenosiva bolest, zna i prenosi se spolnim kontaktom.

3.Do danas je otkriveno 186 sojeva HPV-a. Me usobno se razlikuju po opasnosti, nisu svi jednaki i nisu svi jednako opasni.

4.Postoji grupa visokog rizika i grupa niskog rizika.

5.Grupa visokog rizika izaziva rak u 50 % slu ajeva, grupa niskog rizika u 20 %.

6.Neki sojevi niskog rizika izazivanju stidne bradavice.

7.U dijagnostici nije dovoljan samo Papa test, potrebno je još u initi genotipizaciju HPV-a i kolposkopiju.

8.Prema potrebi može se u initi i biopsija na sumnjivom mjestu i patohistološki nalaz ( PHD).

9.Pošto se radi o spolno prenosivoj bolesti u dijagnostiku i terapiju obvezno treba uklju iti i partnera.

10.Terapija može po eti tek kad je to no ustanovljen stupanj bolesti ( CIN, CIS, invazivni karcinom).

11.Terapija može biti konzervativna i operativna, ovisi o stupnju bolesti.

12.Izlije enje postoji tek kad su i Papa test ali i HPVDNA test negativni kod oba partnera.

BIOTERAPIJA

Piše Katarina Flajpan

U estale glavobolje (Cephalea, Cephalalgija) Cephalea je est i važan simptom u toku razli itih oboljenja. Narav, smještaj, vrijeme javljanja i trajanja mogu biti razli iti. Uz glavobolju mogu biti vezane i druge pojave, kao što su mu nina, vrtoglavica, povra anje i smetnje u vidu i drugi problemi. Prona i uzrok glavobolje nije uvijek lako. Bolesti ili skupine bolesti kod kojih se glavobolja uvijek javlja jesu: bolesti miši a ili kostiju glave, upale moždanih ovojnica, za-

razna oboljenja, ozljede glave, mozga i moždanih ovojnica i tumori mozga. eš e je glavobolja simptom drugih bolesti. Gotovo redovito dovodi do povišenog krvnog tlaka, esto bolesti nosa nosnih šupljina ili je posljedica bolesti zuba. Glavobolja se može javiti kod raznih o nih oboljenja, smetnje u vidu kao na primjer dalekovidnost ili kratkovidnost, Glavobolja je esto prvi znak arterioskleroze i luesa mozga. Kroni na otrovanja nikoti-

nom, olovom kao i druga otrovanja mogu uzrokovati glavobolju, a vrlo esto ona može biti i simptom neuroze. Kao bolest glavobolja se javlja kod migrene. Kod ovog se oboljenja javlja periodi ki na jednoj strani glave a može se javiti i mu nina i razne vazomotorne smetnje uzrokovane tjelesnim i psihi kim naporima.

Glavobolje traju, zavisno od uzroka, od nekoliko sati do nekoliko dana. Gr moždanih arterija est je

uzrok glavobolje a javlja se u mla oj životnoj dobi. Glavobolja se naj eš e lije i preparatima koji djeluju na vegetativni živ ani sustav.

Kod bioterapeuta problem se znatno pojednostavljuje. Kao najbolja bioterapeutkinja u ovom dijelu Europe riješit u vaš problem u etiri dana terapije bez obzira na uzrok.

Kona no vama je svejedno odakle dolazi glavobolja važno je samo da ona nestane. Zato me nazovite bez SMS-a na telefon 098/1347-031 i odstranite taj neugodni problem.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtni ka 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 tel. 311-160 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 ŽUPANIJSKI ODBOR ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA, Ru era Boškovi a 2, akovec tel.374-254 INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije) tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

1. velja e 2011.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Obiteljska ku a “Al Gianicolo” Ovaj predivni i elegantni loft nalazi se u Rimu, a djelo je Nicole Aucelloa. Radi se o životnom prostoru koji je podijeljen na zonu za relaksaciju i itanje u prvom dijelu, koja se zatim veže na zonu za igranje djece (koja je dostupna iz spava e sobe), ispod koje je smještena kuhinja (te su dvije zone povezane staklenom stijenom), dnevni boravak, veliki i svijetli prostor, baš kao i spava e sobe i kupaonica.

Dominantni elementi u stanu

ure uje: Bruno K Kontrec

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%

Arhitektonski studio “Source” iz Cape Towna u Južnoafri koj Republici kriv je za ovaj interijer uredskog prostora koji su izveli za inancijsku tvrtku “Teb in” u najve em gradu te države, Johannesburgu. Prostor je

kao rezultat toga je interijer koji je dobio svoj vizualni jezik. On je zaista topao, profesionalan i

ulakiran . U najve oj su mjeri korištene neutralne boje u nijansama sive, dok jaki detalji u bijeloj i crnoj boji stvaraju kontrast, a kri avo žuta ini prostor svježim. Tako er su koristili i moderne tapete iz kolekcije Iris Maschek. Ovisno o funkciji prostorije koju su projektirali, tako su i kombinirali materijale i boje, pa se tu zaista može na i nekoliko kombinacija, ali ono što je bitno je da su sve, na neki na in, povezane. Suma sumarum, ono što je bilo bitno i investitorima i dizajnerima jest to da taj prostor

tnosti cijelog prostora potpomažu i arhitektonski elementi kao što su razli iti nivoi izme u prostorija, galerije iznad kuhinje i dnevnog boravka, a i usko stepenište za kat. http://www.na3.it/

jesu bijeli zidovi velikih površina i daš ani pod u tamnijoj nijansi drva. Rijetki elementi ne ine prostor minimalisti ki ure enim ve samo vrlo elegantnim. Na taj na in pop elementi u vidu slika, stolica i ostalih detalja ja e dolaze do izražaja. Tako er, interesan-

Zdanje zvano “La Cornette” “La Cornette” je naziv ovog zdanja, ove ku e na selu u okolici Clevelanda u Kanadi (120-ak kilometara isto no od Montreala), a dizajnirali su ga Yiacouvakis Hamelin Architectes. Površine je 280 m2, a projektiran je za dvije obitelji s djecom. Najvaž-

Uredski prostor tvrtke “Tebfin”

niji fokusni element vanjske strukture jest zabat na južnom dijelu krova – naime, on podsje a na veliki redovni ki veo prema kome je i ku a dobila ime. Ista, uz dvije obitelji koje u njoj žive, ima mjesta za velik broj gostiju koji mogu biti smješteni u neobi ne spava e zone. Vanjsku fasadu krasi velik broj prozora i otvora za svjetlo, dok je unutrašnjost izvedena vrlo moderno, jednostavno i mekano . Pod ovim potonjim epitetom smatram odabir kolorita koji se kre u u spektru crna – bijela – sme a – oker, ali i taktilne momente elemenata interijera. Na kolorit interijera izvanredno se spaja i zelena koja se ne nalazi u prostoru ve dopire izvana. Tako er, odabir materijala, površine istih, dispozicija elemenata i zona, detalji i obrade daju ovom interijeru poseban ar.

površine 1300 m2, a nalazi se na zadnjem katu novoizgra enog hotela i s njega se proteže prekrasan pogled na kvart Sandton.

Ono što je dizajnerima bilo bitno kod projektiranja i ime su ušli

investitorima bila je krilatica

Luksuz, toplina i povjerenje . Takvom vizijom prostora to no su pogodili politiku tvrtke “Teb in”.

U nastavku, svoje su ideje opisali kao izgled hotelskog predvorja

te time željeli posti i prije navedeni efekt, efekt udobnosti za sve radnike te tvrtke. Dizajnerski se tim mahom fokusirao na luksuzne materijale, luksuzne površinske obrade, bogate kolorite i teksturalne kontraste, a

bude povezan s hotelom ispod njega, a ujedno i da govori mnogo o tvrtki za koju je ra en. Iako, osobno, ne znam kako izgleda taj hotel, nemam razlog ne vjerovati da su u oboma uspjeli. http://www.teb in.co.za/

http://en.wikipedia.org/wiki/ Cornette http://www.yh2architecture.com/

Solarni suncobrani “Solaris” Solaris je objekt, suncobran koji koristi sun evu energiju za stvaranje prostora za rad i uživanje. S njim možete raditi na otvorenom zraku, on vam daje hladovinu, ali i dovoljno elektri ne energije koja vam je potrebna za pokretanje prijenosnog ra unala ili nekih drugih trošila. Savršen je za mediteranske zemlje, a pogodan je za terase, barove, restorane, par-

kove, klupice, plaže. S njim možete stvoriti ljetni ured tik kraj vode, pa i u pli aku, a, ukoliko tamo postoji i Internet konekcija, imate apsolutno sve na dlanu.

Ovaj projekt inalist je natje aja CIFIAL International Design Competiton “Feel the planet Earth” , a djelo je portugalskog dizajnera Josea Vicentea. http://www.behance.net/josevicente/frame

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

1. velja e 2011.

Novi BMW X1 xDrive28i www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH po regijama u 2010. godini Regija Zagreb Primorskogoranska 3 Splitskodalma nska 4 Istarska 5 Osje kobaranjska 6 Zadarska 7 Dubrova koneretvanska 8 Varaždinska 9 Vukovarskosrijemska 10 Požeškoslavonska 11 Sisa komoslava ka 12 Šibenskokninska 13 Koprivni kokriževa ka 14 Me imurska 15 Karlova ka 16 Brodskoposavska 17 Bjelovarskobilogorska 18 Krapinskozagorska 19 Virovi kopodravska 20 Li ko-senjska UKUPNO 1 2

koli ina udio, % 14591 37,81% 3508 9,09% 3195

8,28%

2145 2046

5,56% 5,30%

1350 1343

3,50% 3,48%

1306 1067

3,38% 2,77%

1060

2,75%

933

2,42%

888

2,30%

829

2,15%

819 805 760

2,12% 2,09% 1,97%

740

1,92%

678

1,76%

269

0,70%

255 38587

0,66% 100%

Izvor: Promocija Plus

68.100 kn cijena je Hyundaijevog modela i20 u akciji Vraški dobra ponuda. Ova cijena uklju uje bogatu serijsku opremu i štedljivi 1.25 16V Kappa motor snage 78 KS sa Euro V normama i 5 godina trostrukog jamstva. Hyundai - vraški dobra ponuda nastavak je prodajnih aktivnosti iz sije nja koje su imale sjajan odaziv kod kupaca. Naime, Hyundai je u Hrvatskoj od 1. do 22. sije nja zabilježio rekordni udio na tržištu osobnih vozila od 7,36%. U akciji za velja u, izrazito bogato opremljeni Hyundai i30 sa motorom 1.4 16V snage 109 KS dostupan je za 90.200 kn. Temeljito redizajnirani i tehni ki napredniji i10 dostupan je od 65.166 kn. Hyundaijevi SUV modeli tako er su najtraženiji u klasi. Hyundai ix35 predvodi u SUV segmentu s cijenom od 160.449 kn za nevjerojatno bogato opremljeni model, a u posebnoj ponudi u velja i je i Santa Fe sa sedam sjedala po cijeni pet sjedala. Detaljne informacije dostupne su na stranici www.hyundai.hr i u mreži ovlaštenih partnera.

Ponuda se odnosi na modele godišta 2011.

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend 5 vrata, 2010.,hot magenta, servo, ABS, el. podiza i, dalj. centralno, klima, alu felge, maglenke, zatamnjena str. stakla Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend 2010., zlatna automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI 2000., žuta vu na služba, spuštanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

104 g/km CO2 ima emisiju uglji nog dioksida Astra 1.3 CDTI ecoFLEX koja je sada dostupna s tehnologijom Start/Stop, a donosi još više u inkovitosti Opelovom kompaktnom automobilu.

Peterovratna hatchback-verzija s tehnologijom Start/Stop smanjuje svoju emisiju sa 109 na samo 104 g/km, a kombiniranu potrošnju goriva s 4,1 litre na 3,9 litara na 100 km.

13 posto je porastao broj novih registriranih vozila Volkswagen koncerna na lotnom tržištu. U domeni osobnih vozila marke Volkswagen, Audi, SEAT i Škoda koncern je potvrdio vode i položaj na njema kom tržištu velikih kupaca u poslovnoj godini 2010. Na relevantnom lotnom tržištu (vozni parkovi ve i od 10 vozila) sukladno podacima Dataforcea registrirano je 153.134. U poretku marki osobnih vozila prvo mjesto zauzima marka Volkswagen osobna vozila, a drugo mjesto Audi. Najbolji uvoznik je marka Škoda. SEAT je uz porast od cca. 104% ostvario najve i porast na lotnom tržištu. U poretku modela osobnih vozila tako er se može vidjeti i uspjeh koncerna. Volkswagen zauzima prvo i drugo mjesto s Passatom i Golfom, a marka Audi s Audijem A4 zauzima tre e mjesto.

Sa svojim snažnim, sportskim i elegantnim izgledom, izvrsnom pokretljivoš u, luksuznom funkcionalnoš u i inovativnim zna ajkama opreme BMW X1 je predvodnik u premium segmentu kompakta u smislu zadovoljstva u vožnji.

Novi BMW X1 xDrive28i je prvi etverocilindri ni benzinski model sa BMW TwinPower Turbo tehnologijom koja sadrži High Precision Injection izravno ubrizgavanje benzina, sustav punjenja baziran na twin-scroll principu, dvostruki VANOS-varijabilno upravljanje radom bregastih vratina i VALVETRONIC varijabilno upravljanje radom ventila.

BMW je vremenski uskladio predstavljanje ovog tehnološkog paketa u BMW X1 xDrive28i modelu kako bi se podudarao sa predstavljanjem nove generacije BMW-ovih 2.0-litrenih benzinskih mo-

sa tipi nim BMW X oznakama, opsežnom prilagodljivoš u unutrašnjosti, beskompromisnom premium kvalitetom i inovativnim BMW ConnectedDrive opcijama koje uklju uju primanje internetskih radio postaja i upotrebu Facebooka i Twittera unutar vozila.

tora. Novi motor s 245 KS i velikim okretnim momentom ima smanjenu potrošu goriva i manju emisiju CO2. Od 0 do 100 km/h ubrzava za 6,1 sekundu, a prosje na potrošnja goriva iznosi 7,9 litara/100 km. Emisija CO2 iznosi 183 g/km. Novi BMW X1 xDrive28i doseže najve u brzinu od 240 km/h, a standardno dolazi sa šest-stupanjskim ru nim prijenosom i Auto Start-Stop funkcijom.

Tako er je opcijski dostupan i osam-stupanjski automatski prijenos. Novi BMW X1 xDrive28i standardno je opremljen i pogonom na sve kota e.

Kako bi svojim kvalitetama dodao i brzinu i pokretljivost, BMW X1 e od prolje a 2011. godine po prvi puta biti dostupan sa M sportskim paketom.

Posebno su razvijene unutrašnje i vanjske komponente za ovaj model koje e pove ati sportski izgled vozila i dati mu vrijedne vozne kvalitete, kao i osobitu vizualnu dimenziju. To uklju uje sportski podešeno podvozje i 17-in ne double-spoke M naplatke za još oštriju dinamiku vožnje.

Novi BMW X1 xDrive28i je jedinstveni koncept vozila u premium segmentu kompakta

1. velja e 2011.

Nagrada “Žuti an eo 2011.”: Volkswagen iznova odlikovan Volkswagen je i u 2011. me u osvaja ima nagrade renomiranog ADAC izbora «Gelber Engel»: nagra eni su Volkswagen Touran 1.4 TSI Ecofuel i skriveno trajno dugo svjetlo Dynamic Light Assist bazirano na kameri. Žiri stru njaka sastavljen od predsjedavaju ih ADAC-a i predsjednika VDA-a, VDIK-a i ZDK-a bio je složan glede izvanrednog postignu a inženjera vezano uz svjetla Dynamic Light Assist. U kombinaciji s integriranom kamerom iza vjetrobranskog stakla moduli dugog svjetla u sklopu glavnih svjetala pritom ostaju stalno aktivni; zaslanjaju se samo ona podru ja za koje je sustav analizirao mogu nost zasljepljivanja sudionika prometa iz suprotnog smjera.

Ova svjetska novost, koja je prvi put predstavljena u novom Touaregu, osvojila je drugo mjesto u kategoriji «Inovacija i okoliš».

Volkswagen je time još jednom uspio osvojiti nagradu u ovom prestižnom izboru: ve je 2008.

Golf TSI sa 7-stupanjskim DSG mjenja em odlikovan u ovoj kategoriji od strane ADAC-a.

Usto je Touran 1.4 TSI Ecofuel pogonjen na zemni plin osvojio nagradu u kategoriji «Budu nost» koja odlikuje najviši standard razvoja glede primjenjivosti u svakodnevnici, ekonomi nosti, zaštite okoliša i sigurnosti. Ovdje je osobito nagra ena niska emisija CO2 od svega 126 g/km. Ova nagrada je ve drugo odlikovanje te vrste za kompaktni obiteljski monovolumen iz Wolfsburga: ve je 2010. Touran TSI EcoFuel proglašen ekološki najprihvatljivijim vozilom sa 7 sjedala od strane Auto-Umweltliste.

Elektri nom Nissanu Leafu uru en trofej za najbolji europski automobil 2011.

Na posebnoj sve anosti održanoj ju er u pariškom paviljonu Gabriel, Carlosu Ghosnu, predsjedniku i glavnom izvršnom direktoru Nissana, uru en je trofej u povodu proglašenja Nissana Leafa najboljim europskim automobilom 2011. Vode i automobilisti ki novinari iz 23 europske zemlje, ukupno njih 58, svrstali su Nissan Leaf ispred šest novih klasi nih automobila na popisu kandidata. To je prvi put u 48 godina otkako se dodijeljuje da je nagradu za europski automobil godine osvojilo jedno elektri no vozilo.

Leaf ima pogon na prednje kota e a pokre u ga kompaktni elektromotor i inverter, razvijeni u Nissanu. Motor na izmjeni nu struju razvija snagu od 80 kW i okretni moment od 280 Nm, dovoljno za najve u brzinu od 145 km/h. Elektromotor se napaja iz plo astog litij-ionskog akumulatora snage ve e od 90 kW. Inovativni akumulator, razvijen u AESC-u (Automotive Energy Supply Corporation), zajedni koj tvrtki Nissana i elektroni kog diva NEC-a, ima dvostruko ve i kapacitet pohrane energije od prethodne generacije. Ina e bez štetnih ispušnih emisija, Leaf je potpuno opremljen – tu su regenerativno ko enje, klima-ure aj, satelitska navigacija, parkirna kamera. Inovativne mogu nosti povezivanja s pametnim telefo-

nima vlasniku e omogu iti da daljinski, primjerice, zagrije ili rashladi unutrašnjost automobila. Jedina dodatna mogu nost jest ugradnja solarne plo e u stražnji spojler.

Diljem svijeta unaprijed je naru eno više od 27.000 Leafova. Automobil se trenuta no proizvodi u Japanu, ali kad potkraj 2012., odnosno po etkom 2013. budu završene tvornice u SAD-u, odnosno Ujedinjenom Kraljevstvu, proizvodit e se i ondje. Isporuke u Japanu i SAD-u po ele su u prosincu. U Europi e uskoro po eti u Portugalu, Republici Irskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Nizozemskoj. Tijekom godine na red e do i i druga tržišta.

Alijansa Renault-Nissan nastoji postati svjetski predvodnik pokretljivosti bez štetnih emisija cjelovitim pristupom koji obuhva a sâm proizvod i infrastrukturu koja podupire masovnu prodaju elektri nih vozila. Kako bi elektri na vozila bila uspješno prihva ena, Alijansa je do danas sklopila više od 90 partnerstava s vladama, lokalnim upravama i tvrtkama diljem svijeta.

Nissan je jednom ve osvojio europsku nagradu za automobil godine. Nissan Micra postala je 1993. prvi automobil nekog japanskog proizvo a a koji se okitio tim naslovom, zapo evši tako uzajamnu ljubav Europe i malog automobila koja traje i danas.

Toyotin preventivni servisni pregled na vozilima Avensis i Lexus IS 250 Toyota želi zadržati poziciju najkvalitetnijeg i najpouzdanijeg vozila na svijetu. Stoga Toyotina vozila moraju udovoljavati najstrožim tehni kim propisima.

Pra enjem vozila u upotrebi, postoji mogu nost da u iznimno rijetkim situacijama do e do curenja goriva iz visokotla ne cijevi i pumpe goriva na modelima Toyota Avensis i Lexus IS 250 sa benzinskim motorom. Stoga je Toyota odlu ila pokrenuti preventivni servisni pregled kako bi se sprije io mogu i kvar. Naj-

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

bolji dokaz kako je servisni pregled preventivne prirode je da se spomenuti kvar nije pojavio ni na jednom od 134.040 vozila, koliko ih je u Europi uklju eno u pregled.

Na podru ju Hrvatske na preventivni pregled u ovlaštene servise bit e pozvano pismenim putem 65 vlasnika Toyote Avensis i 8 vlasnika Lexusa IS 250 kako bi vozila bila pregledana, a eventualna zamjena dijelova napravljena o trošku proizvona a.

Kao i uvijek do sada, Toyota odgovornim i beskompromi-

snim preventivnim pregledom želi zadržati povjerenje cijenjenih stranaka. Toyotina ilozo ija stavlja sigurnost i zadovoljstvo svojih stranaka na prvo mjesto, stoga i ovoga puta Toyota na transparentan na in obavještava stranke o potencijalnim rizicima kako bi povjerenje u Toyota kvalitetu ostalo neupitno. Rezultat takvog odnosa prema vlasnicima Toyotinih vozila je liderska pozicija u zadovoljstvu kupaca i to ve 20 godina u cijelome svijetu.

Škoda Auto u 2010. godini ostvarila rekordnu prodaju Tvrtka Škoda Auto je tijekom 2010. godine ostvarila najbolji prodajni rezultat u povijesti tvrtke. Sa 762.600 prodanih vozila (2009. godine: 684.200

jedinica) ovaj je eški proizvo a ostvario porast prodaje od 11,5 % i prvi puta je premašio tri etvrtine milijuna prodanih vozila.

Hyundai - NEW THINKING. NEW POSSIBILITIES. Hyundai Motor Company predstavio je novi službeni slogan: New Thinking. New Possibilities. Poruka je kratka i jednostavna, te dovoljno govori sama za sebe. Ali, postoji i detaljnije objašnjenje.

Automobil danas mora govoriti za sebe, odražavati životni stil vlasnika i postao je dio životnog prostora. Istovremeno, automobilska industrija u svijetu doživljava velike promjene.

Hyundai Motor Company rapidno raste i postao je jedan od vode ih svjetskih automobilskih marki sa vozilima superiorne kvalitete i proizvodnim kapacitetom ve im od 3,5 milijuna vozila.

Novim razmišljanjem Hyundai želi poboljšati razinu zadovoljstva i oduševljenja stranaka svojim proizvodima. U stalnoj potrazi za boljom kvalitetom i novim rješenjima Hyundai stvara nova i druk ija iskustva u vožnji. Hyundai e kupcima pružiti vozila Premium kvalitete i karakteristika, ali po dostupnijim cijenama i tehnološki naprednijim od konkurencije.

Šavora d.o.o.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila.

• Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja.

• U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Yaris, diesel, Stella oprema, 2006.g., cijena: 45.000 kuna + 5% poreza 2. Toyota Corolla limuzina, benzin, 1996.g., cijena 20.000 kuna na ime kupca 3. Toyota Avensis karavan, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 155.000 kuna sa PDV-om 4. Toyota Hiace, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:100.000 kuna sa PDV-om 5. Toyota Prius, hybrid, Sol NAVI oprema, 2006.g., cijena: 105.000 kuna sa PDV-om 6. Toyota Prius, hybrid, Sol oprema, 2007.g., cijena: 95.000 kuna + 5% poreza 7. Toyota Auris, benzin, Sol oprema, 2007.g., cijena: 80.000 kuna + 5% poreza 8. Toyota RAV4, diesel, Executive oprema, 2006.g, cijena: 148.000 kuna sa PDV-om 9. Škoda Felicia, benzin, LX oprema, 2000.g., cijena:11.000 kuna + 5% poreza 10. Fiat Punto, benzin, SX oprema, 2004.g., cijena: 30.000 kuna sa PDV-om

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

EKO KUTAK

Mazda uskoro u Japanu kre e s iznajmljivanjem elektri nih automobila Mazda Motor Corporation samostalno razvija elektri ni automobil s ciljem davanja istog u najam u prolje e 2012. u Japanu. Novi elektri ni automobil baziran na Demiu imat e doseg od 200 km i iznajmljivat e se uglavnom vladinim organima i flotnim kupcima.

Mazda trenuta no unaprije uje svoju Building Block strategiju, koja nastoji poboljšati bazne tehnologije razvojem u inkovitijih motora i mjenja a te smanjenjem težine. Tako e Mazda postupno uvoditi elektri ne ure aje poput rege-

nerativnog ko enja i hibridnih sustava. Inicijalni rezultat strategije – automobili opremljeni Mazdinom novom ‘eco- riendly’ SKYACTIV tehnologijom – na tržište stižu ove godine. Paralelno sa Building Block strategijom, Mazda nastavlja i svoje istraživanje i razvoj elektri nog automobila dizajniranog za kupce koji se voze kratkim rutama. Kroz program

iznjamljivanja elektri nih automobila, Mazda se nada obogatiti svoje znanje o potrebi za elektri nim automobilima i elektri noj tehnologiji.

Motor s unutarnjim izgaranjem ostat e srce automobila i u budu nosti, a Mazda e nastaviti unaprije ivati svoju osnovnu tehnologiju koja se koncentrira na unutarnje sagorijevanje. U isto vrijeme, ubrzat e razvoj raznih budu ih ekološki nastrojenih tehnologija kako bi svim svojim kupcima ponudila užitak vožnje kao i visoku razinu sigurnosti i ekologije.

1. velja e 2011.

1. velja e 2011.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari AKOVE KI espresso by Bibi

Nit’ med vulicami ni pravice Prošli ponedjeljak je bil baš ledeni. Tol’ko ledeni da je u našoj ulici ovjek mogao, kak ona plavuša iz vica (je, je, šalim se na ra un svoje boje kose), na cesti probiti led i baciti udicu da štogod upeca.

Led je tu ve er doslovce prekrivao kompletni kolnik naše ulice. Bila sam se spremila pješke do trgovine i nakon desetak metara shvatila da bi mi na ovakvoj podlozi za sigurno kretanje pomogle jedino one gojzerice s pika ima.

Ne znam im ni ime koliko su profesionalne. A u rukama oni savinuti skijaški štapovi za super G. Svesrdno sam na Facebooku pozivala ljude na besplatno klizanje u našoj zale enoj ulici. To nije bila neka šaljiva loskula. Bila sam spremna pripremiti ine kuhance i paprenjake.

Najfrikingozbiljnije! Ma kakvo klizanje na varaždinskom klizalištu! U akovcu se klizanje bez frke može organizirati u stambenom kvartu, i to po cijeni od nula kuna, jedinoj popularnoj cijeni koja je prilago ena za naše tržište.

No, uglavnom, to je naša ulica. “Zameo ih vjetar“ ulica akovca. Snijeg je tu uvijek najduže na cesti jer ralice naj eš e zaboravljaju da ljudi i tu žive. Uli ne svjetiljke nam ne rade i po

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

pola godine. Zapitali smo se ve puno puta je li glavni razlog tog zapostavljanja injenica da u našoj ulici ne živi ni jedan gradski ili komunalni dužnosnik, gradona elnikov kum ili neki drugi ro ak, igurativno re eno. Ili je to neki Bermudski trokut akovca pa se i najmanja vremenska neprilika ovdje uvijek prelomi u katafrikingstrofu.

Premda, ovi naši problemi ma ji su kašalj prema nevoljama Ulice Prilaz u Donjoj Dubravi. Oborinske vode koje se slijevaju ravno u nju, kroni ni bolesnik u svakoj ku i te ulice, trava koja se ne kosi cijelu godinu pa se mještani zmijica u travi rješavaju kako znaju samo da bi zaštitili svoju djecu u igri itd.

Zer šen! Nit’ med vulicami ni pravice!

Ovakvu brutalnost nitko ne zaslužuje Sve dok se ne dogodi u našoj blizini i ne utje e direktno na naše živote, nismo svjesni opasnosti i problema o kojima svakodnevno slušamo na vijestima, u dnevnicima ili bilo kojim drugim informativnim emisijama. Tek u trenutku kada se direktno po nu ticati nas samih shva amo da se to ne doga a uvijek nekom drugom, ve smo svi, na neki na in, izloženi tome.

Prošlotjedna vijest o premla ivanju mladi a sa smrtnim ishodom potresla je gotovo svakog žitelja Me imurske županije, no ponovno je zgrozila i stanovništvo diljem Lijepe naše.

Tko, kako i zašto bila su pitanja koja su se neprestano nekoliko dana u razgovorima nametala sama od sebe, me utim, bez obzira na njihov odgovor, jedan mladi život je ugašen. Tko je zapo eo sva u, zbog ega i tko je koga prvi udario, uop e nije bitno, jer bez obzira na sve ovakvu brutalnost ne zaslužuje nitko. Što sada, kako dalje i koje e biti posljedice svega ovog, tek emo vidjeti. Utjehe nema, a malu zadovoljštinu može pružiti samo to da svi odgovorni odgovaraju za posljedice doga aja koji je doveo do toga da roditelji ostanu bez sina.

U tekstu o smrti mladi a u akovcu, koji su prenijeli gotovo svi hrvatski mediji, spominje se kazna zatvora za po initelje od 1 do 10 godina. Zanimljivo je to da je gotovo isti dan na jednom

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

portalu osvanula vijest o uzimanju dopinga, za što se predlažu ve e kazne u Hrvatskoj. Sportaši koji u Austriji budu uhva eni u uzimanju dopinga mogli bi biti optuženi za tešku prijevaru i osu eni na kaznu zatvora i do deset godina, a sli no se predlaže i u Hrvatskoj.

I moram priznati da mi nije jasno kako kazne za nešto što ustvari inimo sami sebi i kazne za brutalnost kojoj je ishod smrt mlade osobe mogu biti izjedna ene. Daleko od toga da doping nije problem kojem treba posvetiti posebnu pažnju, me utim, mogu li se doista ova dva slu aja uspore ivati kaznom koja eka po initelja? Što se pak ti e samog nasilja, o ito se svi moramo zapitati kamo sve ovo vodi i nije li i na nama da na neki na in krenemo ili barem podržimo njegovo suzbijanje. Sjediti prekriženih ruku iz razloga što se to nas (kao) ne ti e nije rješenje.

Jer o ito se ipak to doga a baš u našem susjedstvu!

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Svi brati šparoge!

Mutno se sje am neke izlizane videokasete na kojoj je šlampavim slovima bilo ispisano “ŠPAROGE”. Mutno se sje am da je tata negdje izme u MT -a i Metalca na neko odre eno vrijeme otišao u Njema ku. Ili Austriju. Sje am se da su ljudi na snimci govorili hrvatski, da su rekreativno kartali i igrali stolni tenis, sje am se jutarnjih magli i nepreglednih izbrazdanih polja, i onih velikih bijelih šparoga.

Zašto vam to pri am? Njema ka je ovih dana najavila nove programe zapošljavanja s ciljem privla enja nezaposlenih iz isto ne i južne Europe. Ve dugi niz godina ta zemlja privla i velik broj sezonskih radnika i iz Hrvatske, na širokom spektru poslova, od medicinskih radnika, do – branja šparoga. Na stranu moje velike simpatije prema Njema koj i Nijemcima, ali u posljednje vrijeme ponekad mi doista do e da spakiram kofere, kupim jednosmjernu kartu za Minken i ne vratim se sljede ih godinu dana. Pa i duže.

Daleko od iluzija da se možda doista radi o obe anoj zemlji u kojoj teku med i mlijeko, da vas posao eka ve po samom prelasku granice, i da možete zaraditi toliko da se ve nakon mjesec dana ku i vratite s novim “identi iciren zi zih bite” autom na kojem e susjedima poispadati lalovke. Sigurna sam da se tamo radnici, a oni iz isto ne i južne Europe pogotovo, narade, kako se to esto kaže, pošteno.

Naravno, i radnici kod nas se narade. Ne samo pošteno,

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

ve vrlo esto i protivno zakonskim normama, nerijetko podvrgnuti neprestanim provokacijama i maltretiranjima od strane nadre enih upitnog stupnja znanja i sposobnosti.

Ne želim ovim putem re i da ni u Njema koj toga nema.

Ali, znate gdje je razlika? Tamo e radnik 1., 15. ili 31. u mjesecu dobiti svoju pla u. S pla enim doprinosima, mirovinskim i zdravstvenim osiguranjem. I ne e se na i u situaciji da mora dizati kredit da bi otplatio kredit, da od rodbine mora posu ivati novac da plati režije, i nitko ga ne e zapanjeno pitati što si zamišlja kada do e pitati gdje je novac koji je rade i cijeli mjesec samostalno zaradio.

Ho e li se po tom pitanju išta promijeniti onog trenutka kada Hrvatska u e u Europsku uniju? Ho e. Onda e i visokoobrazovanom kadru biti lakše “prebje i” u “obe ane zemlje” u kojima radnici iz zemalja lanica imaju prednost pri zapošljavanju.

A do onda – svi brati šparoge!

Pavel, Saša i Zvjezdan za ljepši dan - Snježana, molim Te, daj skreni tu desno, zamolih kolegicu u Svetoj Mariji, nakon što mi je prijepodne novinarski, a time samim i ljudski, bilo neuspješno. - A kamo idemo, upita me Snježana, a ja odgovorih k župniku, meni dragom i asnom sve eniku i ovjeku Pavlu Marka u. Pozvonismo i uh kako župnik telefonom s nekim razgovara.

- Faljen Isus i Marija, i sveti Pavel i Stjepan, pozdravih župnika, koji nije skrivao oduševljenje što sam ga posjetio ja, ali i njegova nekadašnja župljanka Snježana.

A vele asnom je bio imendan, Obra enje svetog Pavla ili obrjeni Pavel, po doma em. Sat i pol smo se družili i, premda su vele asnom dolazile imendanske estitke iz Nedeliš a i Podravine, o mnogo smo emu porazgovarali i srda no se razišli, a meni je dan postajao ljepši. Stigosmo u Prelog

i rekoh Snježani kako bi bio grijeh da ne obi em svoga dragog prijatelja i prolje ara, pre asnog Antuna Hoblaja iz Štrukovca, preloškog župnika. Složila se, naravno, Snježana sa starijim Stjepanom. Pozvonismo na farofskim vratima i o ekivasmo župnika, kad ono pred nas iza e crnac, glavom, tijelom i bradom. – Izvolite, gospodo, u ite, dobro došli, prozborio je Saša legenda, kako od milja zovemo župnog vikara iz Benina, vele asnog Alexandra Adjimona Djivoedoa. - Župnik je na duhovnoj obnovi u Zagrebu, rekao je Saša, i pitao kaj budemo popili. Snježana soki , a ja Borisovu graševinu bila je odluka. Ura razgovora sa Sašom prošla je kao minuta i krenusmo dalje. Malo u Oporovec kod Zadravcovih i onda u akovec. Krenuh pogledati na bankomat je li pristigao honorar, kad ono pred crkvom poznate mi

žene iz MT -a, Varteksa, Trgocentra ....

- Pak gdje si, Stjepane, uzvikne Katarina, i zagrli me. - Puce, a otkud vi, upitah.

Bile smo na druženju u Samoboru kod fra Zvjezdana Lini a i sretne smo, odgovori mi kvartet žena koje su u slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj doživjele pakao - otkaze u svojim poduze ima.

- Stvarno, kod Slaveka ste bile, oduševljeno priupitah. - Kaj Slaveka, veli mi poznanica, kojoj pojasnih kako je fra Zvjezdan zapravo Vjekoslav Lini .

Formalnosti okon asmo, a žene su mi rekle kako su oduševljene fra Zvjezdanom, koji ih je duhovno osnažio, nakon što su ve posustale.

Ispri ale su mi kako su kod njega u Samoboru - Taboru sreli i ženu od novinara progonjenu iz afere Index, koja je, po njihovom kaziva-

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

nju, poštena žena, sve su joj smjestili. - A, vi, kak ste vi, pitah žene? - Odli no nakon susreta s fra Zvjezdanom.

Onda je i meni dan još ljepši, odgovorih, sjetivši se dana kad je fra Zvjezdan bio dragi gost u obiteljskom domu u Murskom Središ u, u teškim danima i kada nam je svima dao nadu i vjeru u bolje. Pavel, Saša i Zvjezdan uljepšali su mi dan. Siguran sam da i mnogima drugima, jer su ljudi Boga i ovjeka!

Poznati i slavni Pipsi uživo dva dana po dva sata samo za najbrže obožavatelje U Zagreba kom plesnom centru (bivše Kino Lika) 4. i 5. ožujka Pips, Chips & Video Clips održat e koncerte koji e rezultirati duplim izdanjem live DVD-a i CD-a naziva “2x2” (2 dana x 2 sata). S obzirom na kapacitet prostora (otprilike 230 ljudi po danu), broj ulaznica je ograni en, a u prodaji e se na i od 10. velja e.

Osim specijaliziranih du ana, ulaznice e se mo i nabaviti i preko web stranice benda po popularnoj cijeni za najbrže fanove (broj povoljnijih ulaznica na stranici tako er je ograni en).

Pipsi ovim nastupima žele upravo najvjernijim fanovima priuštiti nezaboravne koncerte multiosjetilnih senzacija.

TOP 20 01. MOŽDA DOGODINE - PRLJAVO KAZALIŠTE

02. INDIJANSKA - CARGO RUNDEK TRIO 03. UKRAST U TI SNOVE - CRVENA JABUKA

04. TRAŽIM TE SONJA BAKI & TONY CETINSKI 05. MOJE O I PUNE LJUBAVI - NINA BADRI

06. LOTAM BLUES MIROSLAV EVA I & ARDAŠ BLUES 07. SVEMIRSKI DISCO - TERIYAKI 08. ZAŠTO BIH TI REKLA TO

Povratak Gregoriana u Zagreb Nakon nešto više od godinu dana i premijernog nastupa pred rasprodanim “Lisinskim”, skupina Gregorian vra a se u Zagreb, objavili su na službenoj stranici.

“The Dark Side of the Chant Tour 2011” starta 1. velja e u Stadeu, a u Zagreb stiže 9. ožujka, ali na još

nepoznatu lokaciju. Ako je suditi po rasprodanom zagreba kom koncertu, a i prošloljetnim nastupima po obali, sada bi trebali nastupiti pred ve im auditorijem. Sarajevo (8. ožujka) i Beograd (10. ožujka) tako er su na popisu turneje.

NATALI DIZDAR 09. POSLJEDNJI IN - SAŠA LOZAR 10. IMA NEKA TAJNA VEZA JASNA ZLOKI & ŽELJKO BEBEK

FORMULA 13 01. ROLLING IN THE DEEP - ADELE 02. DONCAMATIC - GORILLAZ 03. WHO’S THAT CHICK DAVID GUETTA feat. RIHANNA 04. PYRO KINGS OF LEON

TOP LISTA

05. FUCKIN’ PERFECT - PINK

Linkin Park - novost na popisu za NovaRock festival

06. WHAT THE HELL - AVRIL LAVIGNE

01. KE$HA - We R Who We R

07. BEST THING ABOUT ME IS YOU

TOP LISTA 02. MARTIN SOLVEIGDOMA IH

RICKY MARTIN & JOSS STONE

Hello & DRAGONETTE

08. BETTER THAN TODAY

03. TAIO CRUZ

KYLIE MINOGUE

Higher Ft. KYLIE MINOGUE

09. WHITE BLANK PAGE

04. MICHAEL JACSKON

MUMFORD & SONS

Hold My Hand Ft. AKON

Najpopularniji i najmasovniji ljetni rock festival za sve kampere i metal-headove s naših prostora i ove godine bit e austrijski NovaRock.

Ve su izbacili nekoliko bombasti nih najava, pa su System of a Down tu poljanu izabrali kao jednu od kontrolnih to aka svojeg povratka, a dovoljna pozivnica mnogima sigurno e biti i legendarni Iron Maiden. Pored In Flamesa i Volbeata, polako se popunjavaju i preostala velika i

10. OVER THE LOVE - SKUNK ANANSIE

05. FLO-RIDA

tri dana ludila bit e 11., 12. i 13. lipnja. Ulaznice, koje uklju uju ulaznicu za sva tri dana, parking i kamping mjesto, iznose 136 eura, a za više informacija i svakodnevno pove anje potvr enih bendova - pratite www. novarock.at. Ulaznice kod nas možete kupiti na svim prodajnim mjestima sistema Eventima (u Zagrebu knjižara Rockmark u Berislavi evoj 13 te na Muzika.hr - kupovina ulaznica).

Mjesec lipanj o ito je u Zagrebu rezerviran za losangelski celtic-punk bend Flogging Molly. Tre u godi-

nu za redom vidjeti “u svom dvorištu” jedan takav bend imaju samo privilegirani.

Stoga, ra unajte na 14. lip-

nja i Boogaloo Club. Prva dva nastupa ve su “zacementirani” na listi najboljih kod mnogih, tako da ne treba sumnjati u još jednu žestoku celtic veselicu s Daveom Kingom i ekipom, pogotovo što e uz ve dobro poznati materijal predstaviti i novi album (najavljen za svibanj).

Ulaznice za koncert krenule su u prodaju 20. sije nja. Cijena im je 150 kuna, a možete ih nabaviti u Dirty Old Shopu (Tratinska 22) i glazbenoj knjižari Rockmark (Berislavi eva 13), a mogu e ih je i naru iti online. Na ulazu, ukoliko ostane ulaznica, koštat e 180 kuna.

06. GROOVE ARMADA - History 07. DIDDY DIRTY MONEY Coming Home Ft. SKYLAR GREY 08. KATTY B - Lights On Ft. MS DYNAMITE 09. RIHANNA What’s My Name? Ft. DRAKE 10. ALOE BLACC - I Need Dollar

TJEDNI KALORIFER

Maria

Flogging Molly tre u godinu za redom stižu u Zagreb!

Turn Around (5,4,3,2,1)

David

mala mjesta na popisu. Još jedan velikan, a vjerojatno i svojevrsni headliner jednog od tri festivalska dana, bit e Linkin Park, pored kojeg su se u lineupu pojavili i Hammerfall, Bring Me The Horizon, Social Distorsion, Alter Bridge, pa ak i trenutno zanimljiv projekt vezan za Killswitch Engage - Times of Grace.

Festival se održava na dobro poznatom starom mjestu na Panonnia Fields kod Nickelsdorfa, a

1. velja e 2011.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 312 333

Dobro je znati 37

38

Dobro je znati

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 312 333

1. velja e 2011.

1. velja e 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

mt

Dobro je znati 39

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me imurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

40

Dobro je znati

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ marketing@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 312 333

1. velja e 2011.

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

ZAVRŠNICA PRIPREMA RK Me imurja

Skoro pa spremni RK Me imurje odradilo je još jedan tjedan priprema, a osim treninga, momci Željka Ani a su odigrali i dvije pripremne utakmice. "Iza nas su dva dobra susreta, u kojima smo radili na svom cilju, uigravanju novih igra a.

Posebno mi je drago što nam se Zubac vra a u pravu ormu. Pokazao je da je dobar šuter s vanjskih pozicija", kaže trener.

PRIPREMNE UTAKMICE

Me imurje – Maribor

Ekipa RK Me imurja u nastavku prvenstva bit e spoj novih i starih igra a (Varga, Herman, uzi (na slici) itd.), a Ani vjeruje u nastavak dobre sezone

32:36 (14:18) (Kvesi , Kova evi , Marciuš, Zubac 4, uži 6, Varga 1, Je ti 5, Krajner 4, Deli 2, Zadravec 4, Malovi 2, Paponja 2, Martinjak, Martin evi , Herman 2, Mar ec, Petek)

Me imurje – Jeruzalem 28:26 (14:13) (Kvesi , Kova evi , Marciuš, Zubac 7, uži 1, Varga 1, Je ti 3, Krajner 1, Deli 6, Zadravec, Malovi 1, Paponja 8, Martinjak, Martin evi , Herman, Mar ec, Petek)

Do nastavka prvenstva Me imurci imaju još manje od tjedan dana, a ostaje im još: "Uigrati se, poraditi na automatizmu, kombinacijama u napadu, popraviti obranu…

Uglavnom, finalizacija svega što smo do sad odradili", rekao je Ani .

Zanimalo nas je i je li trener uspio odraditi s igra ima sve ono što je želio i na što se re erirao tijekom prvenstva, spominju i nekoliko puta da bi volio da

je s igra ima odradio pripreme: "Ve inu jesno odradili, nije sve baš onako kako sam želio, jer je ekipu napustilo šest igra a, a došli su novi. Morali smo prakti ki krenuti ispo etka, no to je bilo i dobro, neke smo stvari popravili."

Odmah teško gostovanje kod favorita 5. velja e Me imurci gostuju u Našicama, kod tamošnjeg Nexea, tre-

nutno drugoplasiranog kluba. Ani najavljuje susret: "Mislim da o toj ekipi dovoljno govori pozicija na tablici, financijsko stanje kluba i igra i koji u njemu igraju. Nexe je na svom terenu avorit, mi idemo pokazati kako znamo igrati i želimo dati sve od sebe.

Svakako je motivacija igrati protiv tako dobrog protivnika."

Prvi doma i susret u 2011. godini igrat e Me imurje protiv Siscije, koju vodi novi hrvatski izbornik Slavko Goluža. Ani nije želio previše komentirati (ne)uspjeh hrvatske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Švedskoj: "Bilo bi neozbiljno sada o tome pri ati, kad smo svi još vru i. K tome, nemamo pouzdane in ormacije o tome što se to no doga alo i što je uzrokovalo takvu situaciju. Smatram da treba napraviti ozbiljnu analizu i da s njome treba iza i u javnost, pa onda uz prave podatke razgovarati kako popraviti ono što nije valjalo."

Tome je Ani dodao: "Mislim da Goluži nije lako, bio je jako velik pritisak rezultata, a Hrvatima je u genetici da o ekuju vrh. Kad on izostane svi su i previše spremni kritizirati. Ja sam ne mogu re i zašto je izostao rezultat i zašto se inilo da naši rukometaši nisu u vrhunskoj ormi. Naravno da me to zanima, ali me zanima prvenstveno ozbiljna analiza."

(Ivana Strahija)

NK ME IMURJE zapo elo s odigravanjem pripremnih utakmica

Iskusni potvrdili kvalitetu, mladi se trebaju tek pokazati Nakon desetak dana priprema, Me imurci su u punom zamahu.

Odra ene su dvije utakmice, prvo je Me imurje izgubilo u Podravini, s 3:1, a potom je pobijedilo Nedeliš e u akovcu sa 6:1.

Trener Miljenko Dove er o prvoj utakmici, porazu, kaže: "Tri smo gola primili iz tri individualne greške. Dakle, takti kih problema nije bilo, iako smo igrali loše. Doduše, nemamo sve igra e na okupu, neki su bolesni, dok ovi novi nisu još uigrani. Bila nam je me utim to pouka, unato teškom terenu i tome da je Podravina zbilja dobra i uigrana ekipa, u vrhu 3. HNL." U subotu je u akovcu, na stadionu Mladosti, bilo sasvim druk ije, iako je opet s druge strane stajala solidna tre eligaška ekipa: "Da, protiv Nedeliš a nam je ulazilo u gol i zadovoljan sam igrom u azi napada, stvarali smo mnogo prilika.

Obrana i sredina još uvijek nisu na onoj sredini na kojoj želim da budu."

Na more Me imurje ne e i i, što e predstavljati odre ene poteško e našim drugoligašima: "Zale eni, tvrdi teren, kakvog imamo u akovcu, je loš za uigravanje ekipe, postoji pove ana mogu nost za ozljede. No uspjeli smo dogovoriti dosta utakmica na gostuju im terenima s umjetnom travom, pa emo na njima odraditi dobar dio posla", kaže Dove er.

Me imurje je tako dogovorilo u srijedu utakmicu s Na tom u Lendavi, pa u Koprivnici u subotu s tamošnjim tre eligašom, a zatim slijedi utakmica u Murskoj Soboti 8. velja e. Osim toga, dogovorene su i utakmice sa Sesvetama i s Dugim Selom, 12. i 19. velja e, a Dove er još traži protivnike za 10. i 16. velja e. Postoji mogu nost da svoje doma inske utakmice Me imurci odrade na terenu s umjetnom travom u Varaždinu, gdje su im tamošnji prvoligaši ponudili gostoprimstvo.

Varaždinci e biti poja anja Što se Varaždinaca ti e, dvojica koja su stigla u Me imurje na posudbu, snašla su se jako dobro, a Kokot je ak protiv Nedeliš a upisao hat-trick, a Dove er komentira: "Vidi se njihovo nogometno obrazovanje, dobri su i sigurno e igrati.

Doduše, imamo još malih problema s njihovom registracijom zbog toga što je NK akovec arbitražom suspendirao NK Varaždin, ali se nadamo da e taj problem biti riješen vrlo brzo."

Dove er do sada može samo pohvaliti suradnju koja je ostvarena s NK Varaždinom: "Izuzetno mi je drago što smo kona no krenuli u povezivanje i suradnju s Varaždinom.

Imam tamo dobre prijatelje, igrao sam u tom klubu, vjerujem da emo u budu nosti još i bolje sura ivati."

Osim Kokota i Sunteši a, još je jedan bivši Varaždinac stigao u akovec, a radi

se o Gordanu Vuku, 23-godišnjem napada u. Osim njega, u redove Me imurja pristigao je i Zoran Štorga iz Maro a, tako er napada , kojem je prošli klub bio Strmec Bedenica. Stigao je i Ivan Begovi iz Hrvatskog dragovoljca, centralni vezni igra , koji je igrao i u Varaždinu i u Suhopolju. Na probi je kratko bio i Bajzek iz Sloge, koji se me utim brzo zahvalio i odustao. A struka Me imurja bacila je oko i na jednog veznjaka iz NK Zagreba, te su pred finalizacijom dogovora.

Dakle, zanimljivo je razdoblje pred Me imurcima, koji imaju još mjesec dana do po etka natjecanja.

26. velja e kod ku e igraju prvu utakmicu nastavka prvenstva, i to protiv Solina. (Ivana Strahija)

Od jeseni III. HNL istok u dva dijela definitivno da do promjene sustava natjecanja u regiji sjever dolazi. Što to zna i za naše klubove? Nedeliš e i Mladost Prelog sigurni su lanovi III. HNL sjever koja e brojiti 16 klubova.

Bez IV. HNL, šire se I. ŽNL i obje skupine II. ŽNL na 16 klubova Uz njih sigurno je još pet klubova koji se s ovog podru ja

regije sjever sada natje u u III. HNL istok. IV HNL skupina akovec-Varaždin od jeseni više ne e postojati. Kako ne bi došlo do totalno poreme aja u natjecanju ŽNL Me imurskog nogometnog saveza, I. ŽNL bi trebala imati u sljede oj sezoni 16 klubova, a obje skupine II. ŽNL po 16 klubova.

Bilo kako bilo bit e u ljeto velike gužve.

Lagana doma a pobjeda U prvoj su utakmici Superlige na doma em parketu Me imurci upisali pobjedu. Iako je ona protiv tako slabe ekipe kao što je Opatija bila o ekivana, ipak se do nje došlo nešto teže no što se priželjkivalo.

“Nije baš bilo lako. Vidljivo je da se još uvijek uigravamo s novim tehni arom i da nam nedostaje treninga da to bude na boljoj razini”, rekao nam je trener Centrometala Kole Mihajlov.

Baš tako je i bilo. U prvi set doma ini kre u loše, a Opatijci su se ve ponadali osvajanju boda, i šestog seta u 11 kola, kad su došli do 9:11. No, Centrometal kao da je slabijim protivnicima želio dati zalet prije no što se zagrijao i uzeo set s 25:19.

U drugom setu sli no, ak su Opatijci imali 18:12, da bi i drugi bod otišao Me imurcima s +3. U tre em i posljednjem setu pak dvojbe nije bilo.

“Lijepo je doma upisati pobjedu. No, sad idemo k Daruvaru, koji je tre i na tablici i ima pet bodova više.

Centrometal - Opatija 3:0 (25:19, 25:22, 25:19)

Nedeliš e, SGC Aton, gledatelja 200 Suci: Flan, Rakin (Osijek) Centrometal: Kova , Pu a, David, Makarov, Vabec, Gotal, Harambaši , Todorovi , T. Posavec, M. Posavec, Mihajlov, Petran Opatija: Vrki , Sušanj, Posajnak, I. or evi , G. or evi , Lepši , Brne i , Balzani, Ani i , Jovi , Duki Moram re i da nismo optimisti ni, iako smo ih dobili u prvom susretu, doma kod nas. Možda smo u prvom dijelu prvenstva imali i malo sre e kad smo ugoš ivali te ja e ekipe, jer doma definitivno bolje igramo”, kaže Mihajlov.

Iako u Daruvar ne idu s bijelom zastavom, Me imurci dakle ne o ekuju puno, a bodovima se nadaju u utakmici 13. kola, kad ugoš uju Rijeku. “Tamo smo u prvom dijelu izgubili s 3:2, mogli bismo sada nadoknaditi te bodove”, najavljuje trener Centrometala. (Ivana Strahija)

Miljenko Dove er na po etku odigravanja pripremnih utakmica nije nezadovoljan

PLENUM KLUBOVA III. HNL – ISTOK

U petak je u Koprivnici održan plenum klubova III HNL istok kojem se odazvalo ak 15 klubova od 18. Plenum je vodio povjerenik za natjecanje Željko Bel, a nazo ni su bili i predstavnici HNS-a odnosno lanovi Izvršnog odbora Ante Vu emilovi , Stjepan Križari i Drago Luci . Najvažnija odluka plenuma klubova bila je da od jeseni sezone 2011/2012 III HNL se dijeli na dva dijela istok i sjever. Drugim rije ima sada je

ODBOJKAŠKA SUPERLIGA – 11. kolo

Na plenumu je tako er predloženo i jednoglasno prihva eno da od prve sljede e reorganizacije sustava natjecanja na nivou HNS-a II. HNL bude podijeljena na dvije skupine sa po 12 klubova iz razloga da regija istok i sjever sa svojih 700 nogometnih klubova to i zaslužuje.

Prvenstvo III. HNL istok po inje 26. velja e, a u svibnju se dva kola igraju tijekom tjedna.

TENISKI ITF TURNIR u Grenobleu

Lisjak ispala u 2. kolu Nakon što je bila uspješna u kvalifikacijama 25.000 $ vrijednog ITF challengera u rancuskom zimovalištu Grenobleu (od Ficheux u dva seta i Mikadze u tri), najbolja me imurska tenisa ica Ivana Lisjak, nastavila je s pobjedni kim nizom i u glavnom ždrijebu turnira, ali samo nakratko. U 1. kolu bila je bolja od rancuske igra ice 273. igra ice sa svjetske rang liste Claire Feuerstein. Me je dobila u dva seta: 7:6, 6:1. Me utim, ispala je ve u drugom. O ito na po etku godine nije još uvijek u idealnoj ormi. Bolja od nje bila je Lihteštajnka Stephanie Vogts u dva seta: 7:5, 6:3.

Vogt, pred tri- etiri godine velika nada svjetskog tenisa, koja u posljednje vrijeme radi s poznatim ma arskim trenerom Kuzcharskyiem ve je prošli tjedan finalom

u Francuskoj pokazala da se dobro pripremila za novu sezonu, a sada je to potvrdila pobjedom nad Lisjak.

Kao što je dobila prošli me prvog kola, sli no je Lisjak ovaj put izgubila. U prvom setu vodila se velika borba za osvajanje po etne prednosti, a nakon što je taj set pripao najboljoj lihteštajnskoj igra ici, u drugom je bila puno sigurnija za kona nu pobjedu 2:0.

Kolo prije Lisjak, je nakon velike borbe u prvom setu (pobjeda u tie-breaku 7:2), u drugom nije imala problema i Ivana je ušla u osminu-finala. Ali, to je ujedno bilo sve od nje na ovom turniru.

Lisjak nastavlja dvoransku turneju po ITF turnirima u engleskom Suttonu, gdje se igra challenger iste vrijednosti kao i prethodna dva koja je igrala u Francuskoj. (dz)

1. velja e 2011.

ME IMURSKA badminton liga – kadeti i juniori

POJEDINA NO dvoransko PH za kadetkinje i kadete

Matija Hranilovi i Jelena Novak pobjednici drugog turnira juniora

Mateja Jambrovi zlatna na 60 m, dvije bronce za Petra Novaka

U dvorani ETŠ-a u akovcu održan je 2. turnir MBL-a 2010/11 za juniore U-19. U konkurenciji juniora uvjerljivu drugu pobjedu ostvario je reprezentativac Matija Hranilovi pobjedivši u inalu Viktora Ruži a sa 2:0 (21:18, 21:17). Tre e mjesto osvojio je Matija Filo pobjedivši Krešimira Koprivca sa 2:0 (21:19, 21:18).

Poredak nakon 2. kruga (od 3): 1.

Matija Hranilovi 200b, 2. Viktor Ruži 160, 3. Matija Filo 140, 4. Krešimir Koprivec 60 i 5. Filip Mikolaj 60.

U konkurenciji juniorki svoju prvu pobjedu je ostvarila Jelena Novak pobjedivši u napetom inalu Tonku Hranilovi sa 2:1 (21:13, 18:21, 21:15). Tre e mjesto osvojila je Isabella Koprivec pobijedivši Luciju Zadravec sa 2:1 (18:21, 21:18, 21:18). Poredak nakon 2. kruga (od 3): 1. Jelena Novak i Tonka Hranilovi 180b, 3. Isabella Koprivec 130, 4. Ela Trstenjak 70 i 5. Lucija Zadravec 60.

Me u kadetima u paru uvjerljivi Bel/Zadravec U dvorani II. OŠ u akovcu održan je tako er 1. turnir Me imurske badminton lige 2010./11. za muške i ženske parove kadete U-15 u 8. izdanju. U konkurenciji parova kadeta uvjerljivu prvu pobjedu ostvario je par Filip Bel / Lino Zadravec pobjedivši u inalu par Tin Novosel / Dino Pavlic sa 21:9. Tre e mjesto osvojio je par Luka Grubi / Sebastian Krznari pobjedivši par Tin Pavlic / Borna Vadlja sa 21:7 dok je peto mjesto osvojio par Marko Baka / Jura Rapai . U konkurenciji parova kadetkinja uvjerljivu prvu pobjedu ostvarile su Iva Novak / Barbara Kancijan pobjedivši u inalu par Paula Horvat / Ines Jankovi sa 21:8. Tre e mjesto osvojile su sestre Lana i Leona Matotek pobjedivši par Laura Horvat / Ana Toplek sa 21:16 dok je peto mjesto osvojio par Stela Wrana / Kristina Lesjak.

Prvo pojedina no državno prvenstvo za 2011. godinu održano je u Zagrebu u dvorani Bo arskog doma Zrinjevac, na kojem su se u organizaciji AK Zagreb Ulix za medalje bo-

Petar Novak ugodno je iznenadio rezultatima u skoku u vis i skoku u dalj

rile najbolje hrvatske kadetkinje i kadeti. Kao i sva druga državna prvenstva, ni ovo natjecanje nije bila iznimka za AK Me imurje, jer su se naši lanovi ponovo okitili sa tri medalje. Zlatnu medalju na 60 m uvjerljivo je osvojila najbolja hrvatska kadetkinja u sprintu, lanica AK Me imurje Mateja Jambrovi , sa dvije odli ne utrke od 7,88 i 7,86 sekundi.

Ugodno je iznenadio klupski kolega Petar Novak sa osvojene dvije bron ane medalje, u skoku s motkom s presko enih 2,60 m, te u u skoku u dalj sa 5,62 m. Za atletski klub Nedeliš e bron anu medalju je osvojila Iva Patafta koja je dosko ila do 4,85 m. Osim ova etiri nastupa treba izdvojiti Ivu Novak (Me imurje) koja je bila etvrta u skoku u dalj sa presko enih 4,79 m, Leona Furdija (Me imurje) etvrtog u

skoku u vis sa 1,55 m, te Dianu Pintari (Nedeliš e) u bacanju kugle za kadetkinje s preba enih 10,10 m. Za AK Me imurje nastupili su još: Kadetkinje: 60 m: 14. Veronika Kova rez.

8,60, 20. Iva Novak 8,69, 23.

Maja Kos 8,72, 24. Lorena Duš 8,76; Skok u dalj: 13. Lucija Vuk 4,42, 19. Veronika Kova 4,19; Kadeti: Bacanje kugle: 12. Sven Todorovi 10,70; Skok u dalj: 7.

Leon Furdi 5,13. Za Nedeliš e nastupili su: Kadetkinje: 60 m: 8. Vanesa Novak 8,42 26. Maja Ferlin 8,79 36. Petra Špicar 9,26; motka: 5. Nika Horvat 2,00, 6. Iva Patafta 2,00; kugla 10. Tamara Hatlak 8,27; dalj: 7. Nika Horvat 4,65 9. Diana Pintari 4,58 12. Maja Ferlin 4,46 18. Petra Špicar 4,22; kadeti: 60 m: 12. Bernard Gavez 7,97; dalj: 12. Bernard Gavez 4,81. Idu e subote na rasporedu su dva državna dvoranska

Mateja Jambrovi na pobjedni kom postolju prvenstva: u Zagrebu u ovoj istoj dvorani održati e se Pojedina no prvenstvo Hrvatske za mla e juniorke i juniore, a u Rijeci u novoj atletskoj dvorani za medalje e se boriti mla e kadetkinje i kadeti.

1. velja e 2011.

KUP GRADA PRELOGA u malom nogometu

Naprijed Cirkovljan odnio sve nagrade U Prelogu je i ove godine, u organizaciji Zajednice sportskih udruga Grada Preloga, odigran malonogometni turnir, Kup Grada Preloga u malom nogometu.

Sudjelovali su nogometni klubovi s podru ja Preloga ( Mladost, ukovec 77, Naprijed, Draškovec, SK-a, Galeb i Otok ) te kao gosti nogometaši Trnave iz Gori ana.

Nakon razigravanja po skupinama u polu inale su se plasirali Naprijed, ukovec 77, Trnava i Mladost. U prvom polu inalu Naprijed je pobijedio Mladost zgoditkom Damira Režeka u posljednjoj sekundi. Mladost se ina e, nakon što je na poluvremenu Naprijed

77 rezultatom 8:4. U utakmici za tre e mjesto Mladost sigurna protiv ukovca, a u fnalu je Naprijed osvojio naslov pobjednika pogocima Damira Režeka, dva puta, Petra Horvata, Željka Martinca i golmana Dejana Mlinarca. Mlinarec se osim pogotkom istakao i sjajnim obranama.

Najbolji pojedinci iz pobjedni ke ekipe NK Naprijed Cirkovljan pobjednik je ovogodišnjeg izdanja Kupa Grada Preloga

vodio sa 3:0, uspjela vratiti u utakmicu i zamalo stigla do inala.

U drugom polu inalu Trnava je

predvo ena trostrukim strijelcem Malovi em te Jakši em koji je zabio dva gola razbila ukovec

MALONOGOMETNA LIGA Josip Francki Joja

Za najboljeg golmana turnira proglašen je Dejan Mlinarec, najbolji igra je Damir Režek, a najbolji strijelac Željko Martinec, svi iz pobjedni ke ekipe. Spomenimo da su po 7 golova postigli i

igra i Trnave, Mladosti i Galeba, Simon Jakši , Sandi Magdaleni i Igor Erdelji, no nagradu je primio igra iz najbolje plasirane ekipe.

Nagrade su podijelili dogradona elnik Preloga Ljubomir Kolarek te Mato Kljai , predsjednik Zajednice sportskih udruga Grada Preloga. Posljednjeg su dana revijalnu utakmicu odigrali ženski nogometni klubovi iz Gori ana i Ludbrega, a ogled je završio miroljubivo. Sav skupljeni prihod od ulaznica s ovog, sedmog po redu Kupa Preloga, organizator e i ove godine uplatiti u humanitarne svrhe. (Željko Soka , foto: Stjepan Naran a)

2. MALONOGOMETNI TURNIR – PODTUREN 2011 u organizaciji NK Podturen

Trgošped ispao iz igre za naslov Završnica za vikend Derbi utakmica 11. kola veteranske malonogometne lige Josip Francki Joja pripala je Fortuni, a ovim porazom Trgošped je izgubio šanse za osvajanje jednog od tri prva mjesta lige. Neigranje Vlaheka i Ma ari a te loša godina vratara Hercega bili su jedni od glavnih uzroka lošijih rezultata. Caffe bar Arcus je pobIjedio solidnu ekipu Plitvice i u posljednje dvije utakmice trebaju potvrditi svoju kvalitetu. Prva prepreka je drugoplasirana Fortuna i na kraju raštimani Trgošped. Limarija Vinkovi sa pobjedom protiv Agricole i povoljnim rezultatom u zaostaloj utakmici sa TMT može ra unati

na visoki plasman. Brati i su bili bolji za pogodak protiv sve bolje ekipe ape Gurman. Palatin Fotex stigao je do novih bodova protiv Ekoma koji je zadovoljan sa sadašnjim položajem na tablici. Veterani Strahoninca kona no su stigli do prvih bodova. Tekstilci su ipak bili slabija ekipa te su porazom zamjenili mjesta u donjem dijelu tablice. Raspoloženi igra i TMT natrpali su mrežu Brezja do vrha od ega je sam Plaftak sam postigao 13 pogodaka.

Sa zaostalom utakmicom protiv Limarije Vinkovi ekipa TMT je jedna od ozbiljnih prijetnji Caffe bar Arcusu. Sljede e 12 kolo donosi dvije derbi utakmice i to

Palatin Fotex-Trgošped i Fortuna - Caffe bar Arcus. Na listi strijelaca vodstvo je zadržao Cirkven i Bojan (Fortuna) 40 golova, a prijete mu sa dva pogotka zaostatka Dejan Plaftak(TMT) i Danijel Štefulj (Caffe bar Arcus).

RASPORED ZA 12. KOLO 6.2.2011. (nedjelja): 08.30 BRATI Graditeljstvo - EKOM, 09.20 VETERAN Strahoninec - Veteran BREZJE, 10.10 FORTUNA - CAFFE BAR ARCUS, 11.00 TRGOŠPED - PALATIN-FOTEX, 11.50 T M T – AGRICOLA, 12.40 LIMARIJA VINKOVI - PLITVICA i 13.30 APA-GURMAN - MT 1923.

PIONIRSKA SELEKCIJA U-10 NK akovca na turniru u Ptuju

Zamalo ostali bez završnice Minuli vikend slekcija U-10 NK akovca gostovala je na 7. me unarodnom turniru na Ptuju gdje su se naši de ki takmi ili sa godinu dana starijima dakle u selekciji U-10. Sudjelovalo je ukupno 12 ekipa, a naši su bili u grupi sa Nogometnom školom Mura, Nogometnom školom Poli Drava Ptuj i Nogometnom školom Simer Šampion. Prvu utakmicu odigrali su sa doma inom Poli Drava Ptuj koju smo dobili sa 1:0 pogotkom Karla Mihokovi a. Druga utakmica je odigrana sa Simer Šampionom i izgubljena je s minimalnih 2:1, a istoj je kumavalo i malo nesre e. Strijelac i ovog pogotka bio je Karlo Mihokovi . Odlu uju a utakmica za prolaz odigrana je sa Murom gdje je rezultat bio 0:0 iako su naši igra i bili bolji na terenu i imali više lopte u nogama, ali na kraju nisu uspjeli u i u završnicu u koju je prošla Mura zbog bolje gol razlike. Trener Stanislav Posavec pohvaljuje cjelokupni sastav (Topolnjak Luka,

U SUBOTU kugla ka poslastica

Stiže najbolja hrvatska kugla ka družina U subotu 5. velja e u akovcu gostuje najbolji hrvatski kugla ki klub Zadar. U sklopu 14. prvoligaškog oguš uje ga Željezni ar. I ove godine Zadrani jure prema novoj tituli prvaka, a ostali klubovi u toj borbi nemaju previše šansi. Da su u sjajnoj formi Zadrani su pokazali i u etvrt inalnom susret europske Lige prvaka u kojem su demolirali Bamberg. Iz redova doma ina stižu dobre vijesti sa treninga. Dobro se trenira, ali nikako da se proigra u susretu. Ostaje za vidjeti kako e biti u subotu.

Selekcija U-10 NK akovca koja je igrala u Ptuju

Bacinger Luka, Rodinger Luka, Mihokovi Karlo, Horvat Jan, Patafta Filip, Vukši Erik, Megli Leon, Dolenec Andrija i Pikl Mateo), a posebno Karla Mihokovi a i Filipa Pataftu koji su pružili odli nu igru.

Predstoje i vikend u športskoj dvorani OŠ Podturen igra se završnica malonogometnog turnira kojeg organizira NK Podturen.

Prijavilo se ukupno 50 mom adi. ak 30 seniorskih mom adi, 12 pionirskih i 8 veteranskih mom adi.

Protekla tri vikenda odigrane su utakmice po skupinama, te osmine inala i etvrt inala.

Raspored polu inalnih utakmica koje su na rasporedu 05.velja a od 15 sati: PIONIRI: Celine – CB K 2 (Strahoninec), Tasa (Novo Selo Rok) – Fello, VETERANI: CB

Korona (Šenkovec) – Izabrani (Gardinovec) Kavana Cobra (Podturen) – NK Podturen, SENIORI: Haubis ( akovec) – NK BSK (Belica), Bobi anec Tim 8 (Sivica) – MNK Fenix (Podturen).

U nedjelju 6.velja e od 14 sati na rasporedu su utakmice za 3. mjesto u sve tri konkurencije i inalne utakmice. Uz vrijedne nov ane nagrade organizator je pripremio i pehare kao i nagrade za najboljeg igra a, vratara i strijelca.

NK RUDAR Mursko Središ e

Varaždinu Rudar & Neores turnir Pioniri NK Varaždina pobjednici su Rudar & Neores turnira koji je u odli noj organizaciji NK Rudara, minulog vikenda odigran u središ anskoj Sportskoj dvorani.

Varaždin je u inalu sa 6:1 bio bolji od Sokola iz Vratišinca. Tre e mjesto pripalo je pionirima Bratsva iz Jurovca, a etvrto Plavima iz Peklenice. Najboljim igra em turnira proglašen je Stjepan

Oštek iz Varaždina, najviše golova postigao je Denis Farkaš iz Sokola, dok je najbolji golman bio Mihael Gori anec iz Bratstva. Na turniru je sudjelovalo 16 ekipa iz Hrvatske i Slovenije, za koje su doma ini NK Rudar i predsjednik Dražen Srpak, osigurali prehranu i osvježavaju e napitke, a skupa sa sponzorima i pehare i priznanja. (sm, DS)

GORNJI MIHALJEVEC ugostio ekipe javnih službi

Me imurske vode najbolje u malom nogometu U dvorani Doma kulture u Gornjem Mihaljevcu održan je tradicionalni malonogometni turnir javnih poduze a u Me imurskoj županiji. Sudjelovale su ekipe Me imurskih voda, Županijske uprave za ceste, Elektre, Me imurje plina i doma ina, Op ine Gornji Mihaljevec.

Prvo mjesto osvojila je ekipa Me imurskih voda, drugo mjesto osvojila je ekipa Županijske uprave za ceste, a tre e Hrvatske vode. etvrta je Elektra, peta Op ina Gornji Mihaljevec i šesti Me imurje plin. Svim ekipama je nakon turnira dobar doma in Kapetani najboljih ekipa na okupu bio Franjo Kova i , op inski na elnik. (sm, KB)

dm Damski kup u skijanju privukao više od 150 rekreativki

Jedina me imurska sudionica Mateja Iva i na 54. mjestu Na dm Damskom kupu koji je bio održan prošle subote na Sljemenu izme u 150 natjecateljica, koje su imale sre u da budu izvu ene, sudjelovala je i naša me imurka, ponajbolja odbojkašica Ženskog odbojkaškog kluba Kaštel, Mateja Iva i . Natjecanje na Bijelom spustu otvorila je Janica Kosteli , a na Sljemenu su bila i druga poznata lica Nika Fleiss, Ana Jeluši , Damir Hoyka... Prvo mjesto i pobjedni ki tro-

fej dm damSKI kup 2011, službeno skijaško odjelo i skije Hrvatske skijaške reprezentacije za sezonu 2011/2012. osvojila je Claudija Didak, a naša Mateja Iva i zauzela je odli no 54. mjesto i osvojila tako er vrijedne nagrade.

Moramo spomenuti da je Mateja bila jedina Me imurka na Sljemenskom natjecanju. Nadamo se da e njezino sudjelovanje biti poticaj i drugim budu im i sretnim natjecateljicama.

PRIPREME HRVATSKIH TRE ELIGAŠA

Nedeliš e trenira koliko može Zbog speci i nih uvjeta sa stadionom, NK Nedeliš e tijekom zimskih priprema ima svojevrsnih problema. “De ki rade do 17 sati, pa više ne možemo trenirati vani jer je mrak. Zato najviše radimo tr anje, uz Mesap gdje je svijetlo ili u dvorani kad uspijemo dobiti termin”, kaže trener Želimir Orehovec.

Trener ipak smatra da manjak rada s loptom ne bi trebao biti problem: “Nije ovo nova ekipa pa da treba puno uigravanja. Fizi ki emo se dobro pripremiti i odigrati par utakmica, pa ne vjerujem da e biti problema.”

U subotu je Nedeliš e odigralo pripremnu utakmicu s Me imurjem i teško je poraženo, s 6:1. O tome Orehovec kaže: “Iako neugodan poraz, rezultat nije toliko važan, tim više što smo mi u igri imali i igra e 94. godišta. Najvažnije nam je u takvim susretima otkriti stvari koje nisu dobre, gdje ima problema, i onda raditi na njima. Do prvenstva e sve izgledati kudikamo bolje.”

Iz mom adi su otišla svega dva igra a, Zavrtnik i Begovi , a novopridošlih nema. Nedeliš e je naime svjesno smanjilo kadar, pripremaju i se da podjelu 3. HNL istok, koja je izglasana na plenumu u petak.

Naime, iako je HNS odlu io da se sustav igranja u sezoni 2011/2012. ne e mijenjati, 3. HNL Istok odlu ila je svoje natjecanje podijeliti popola te tako olakšati troškove klubovima koji sudjeluju. Informacije kojima raspolažemo glase da IO HNS-a ne mora dodatno odobriti ovakvu odluku.

“S obzirom da nam slijedi reorganizacija, pa nemamo imperativ rezultata, odlu ili smo raditi sa smanjenim brojem igra a, a cilj nam je ostati oko sredine tablice. Izuzetno je važno to smanjenje troškova natjecanja, jer se svi teško borimo sa recesijom koja je pogodila nogomet”, kazao je Orehovec. (Ivana Strahija)

Krenuli i „mladostaši“ NK Mladost Prelog i dalje prvenstveno mu i organizacijska situacija. Nije lako. Predsjednik Ivan Radikovi dao je ostavku, me utim u današnjim vremenima teško je nekoga dobiti u Upravu kluba, a kamoli na elu kluba. Klupska komisija koja bi trebala predložiti novog predsjednika, za sad neuspješno traga za istim. Stoga je uglavnom i dalje sve isto kao prije. Me utim, u ovoj teškoj situaciji elništvo kluba o ekuje da se više angažira i Grad i svi oni koji žele dobro klubu.

Predugo godina jedni te isti ljudi „moraju vu i“, a ostali eventualno do u pogledati utakmicu. Premalo je inicijative sa strane kako bi se barem privremeno postavio novi predsjednik i oja ala Uprava. Što se ti e prve mom adi, ona je krenula s pripremama pod vodstvom Zorana Kralji a. Velikih novosti u igra kom kadru nema.

Iz kluba su otišli Ružman i Sabol – dogovorno, a iz Galeba je stigao još jedan potencijal donjome imurskog nogometa – Domjani . Tako je ekipa još više pomla ena, ali o ekuje se da mladi uz sedam-iskusnih iskoriste ukazanu priliku i dokažu se u ovako jakom natjecanju.

U srijedu je trebalo krenuti i odigravanje pripremnih utakmica, ali vjerojatno utakmice izme u Mladosti i Nedeliš a ne e biti, jer se nema gdje igrati (zbog obveza bi se trebalo igrati pod re lektorima).

Bilo je naime planirano da se igra u Draškovcu (od 17 h), ali na kraju ipak ne e biti izgleda pozitivnog signala, jer se uva teren. Ostaje za vidjeti kako e te i daljnji tijek priprema kad su u pitanju kontrolne utakmice.

1. velja e 2011.

KOŠARKA

A 2 LIGA SJEVER

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

C LIGA KSMŽ

Poraz akovca kod ku e!

U utakmici gdje je moglo završiti i druga ijim ishodom, košarkaši akovca izgubili su na svom terenu od nejake Vindije. Utakmica je ve im dijelom odigrana u rezultatskom egalu, gosti «nikako nisu htjeli izgubiti», da bi doma i košarkaši u zadnjih desetak minuta totalno «pukli».

Ovaj puta «krvnik» im je bio varaždinski junior Dreven koji je trice šutirao – 6/6 (brojili smo!).

Me imurje na gostovanju kod Bjelovara, iako bez Medija o ekivano nije imalo problema.

U idu em kolu vode i sastav lige igra kod ku e protiv vrbove koga Petra Zrinskoga, a me usobnu utakmicu igraju u Murskom Središ u Rudar Cimper i akovec, a sude i prema prikazanoj ormi akovca – rudari nisu bez izgleda! (bh)

TABLICA 1. ME IMURJE

12 12 0 24/+294

2. Prigorje nancije 12 11 1 23/+433 3. Podravac

13 10 3 23/+113

4. Petar Zrinski

13 8 5 21/+152

5. Vindija

13 6 7 19/-42

6. AKOVEC

12 6 6 18/+59

7. Ivan ica

12 6 6 18/-74

8. Radnik

12 4 8 16/-112

9. Mladost( )

13 3 10 16/-244

10. RUDAR CIMPER 12 3 9 15/-282 11. Bjelovar

13 1 12 14/-297

Bjelovar – Me imurje 62:88 (17:16, 17:30, 13:27, 15:15)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA akovec – Vindija 65:78 (21:21, 17:16, 13:16, 14:25)

AKOVEC: Novak N. 9, Novak Mat. 8, Prprovi L. 21, Glavina 3, Prprovi M. 5, Wrana, Juras 4, Biševac 13, Vehtersbah, Kranj ec 2.

Trener Hajdinjak M.

ME IMURJE: Jeleni 5, Jambrovi , Novak Marek 15, Vugrinec 6, Rusak, Zaspan 26, Fodor, Krištofi 4, Goleš 13, Vuruši , Golubi 19. Trener Šopar S. Ivan ica – Podravac 51:59 Petar Zrinski – Mladost 104:75

Dubrav an neumoljiv!

Samo nakratko je Dubrav an bio zaustavljen u svom pobjedni kom nizu, vrlo brzo se «prisjetio» gazidbe svojih protivnika. U proteklom kolu «na krivoj strani igrališta» bilo je Nedeliš e. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

Mali “rudari” visoko na tablici!

Novom, ve sedmom pobjedom mla i kadeti Rudar Cimpera stigli su na diobu etvrtoga mjesta na tablici lige za najmla e košarkaše (do 14 godina starosti). (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

TABLICA 1. Me imurje

12 12 0

24/+966

2. Kotoriba

11 9

2

20/+343

3. Vindija

10 9

1

19/+471

4. Donji Kraljevec

11 7

4

18/+59

5. Rudar Cimper

11 7

4

18/-48 16/-125

Mladost Ivanovec – Donji Kraljevec 70:60

Me imurje – akovec 105:24

6. Lepoglava

10 6

4

MLADOST IVANOVEC: Vuruši 21, Vu aj 6, Mihoci, Kranj ec R., Kresinger 10, Kranj ec J. 4, Drk 22, Vugrinec 7, Hanžekovi , Car. Trener Gašparlin S. DONJI KRALJEVEC: Dopu , Branilovi , Kocijan 3, Taradi, Pa an K. 2, Lon ari 9, Me imurec, Ivanovi D. 28, Balent 8, Ruži 9, Šte an 1, Bašnec.

Trener Šte an D.

ME IMURJE: Vojvoda 4, Žižek 10, Žini 4, Sabol 13, Mihinja , Borkovi 12, Vojkovi 12, Baksa 8, Bacinger, Lesar 8, Keresteš 22, Zorkovi 4. Trener Novak S. AKOVEC: Vincek, Bulat 4, Turk 6, Barila 4, Mun ar 2, Horvat 8. Trener Vehtersbah M.

7. Nedeliš e

10 5

5

15/0

8. Ivan ica/-1

11 4

7

14/-77

9. Me imurje Globetka 11 3

8

14/-358

10. akovec

11 2

9

13/-181

11. Dubrav an

11 2

9

13/-257

Dubrav an – Nedeliš e 73:49

Rudar Cimper – Ivan ica 56:31

DUBRAV AN: Varga 8, Lukša D.2, Rai 2, Lukša R.9, Rusak 5, Me imurec 28, Blažeka, Ribi 1, Štefi 14, Brljak, Orehovec 4. Trener Me imurec B. NEDELIŠ E: Gospo i 24, Šegovi N.5, Šegovi I. 10, Ganzer 4, Posedi, Posavec 2, Marciuš 4, Posel.

Trener Kova i B.

RUDAR CIMPER: Korbelj 9, Bilas 14, Podkrajec 5, Sobo an 5, Roši , Hrasti 23. Trener Repalust S.

TABLICA 1. Dubrav an 2. Nedeliš e 3. Mladost Ivanovec/-1 4. Donji Kraljevec 5. Kotoriba

9 9 9 9 8

8 3 4 3 4

1 6 5 6 4

17/+145 12/-3 12/-28 12/-54 12/-60

12. Mladost Ivanovec

10 3

7

13/-276

13. Prelog

9

9

9/-450

Mladost Ivanovec – Kotoriba 28:84

Donji Kraljevec – Dubrav an 67:49

MLADOST IVANOVEC: Jurinec, Dove er 5, Krištofi , Jurinec 2, Be 3, Šajnovi 14, Šari , Posavec, Vugrinec, Sa er 2, Barlovi , Varga 2. Trener Blažeka T. KOTORIBA: Vidovi 10, Zvošec 4, Žini 2, Bogomolec 6, Fuš I., Fuš P. 25, Sabol 18, Ujlaki 14, Pintari , Hraš anec 3, Valpati 2. Trener Munka G.

DONJI KRALJEVEC: Šupljika 4, Sinkovi GL 12, Perca 18, Mikec, Lepen 2, Jur ec, Ruži 28, Švenda 1, Setnik 2, Me imurec. Trener Ruži M. DUBRAV AN: Orehovec 11, Matotek 8, Kuzmi 2, Tišler 6, Klipi K. 4, Hani 6, Varga 10, Miser, Lisjak 2. Trener ituš D.

STOLNI TENIS II. HL ISTOK (M)

U me imurskom derbiju Mihovljan bolji od Šenkovca Po etak proljetnog dijela prvenstva 2. HL istok otvorio je me imurski derbi izme u STK Mihovljana I STK Šenkovca. Kao i u jesenskom dijelu uspješniji je bio Mihovljan (4:3), iako nije nastupio njihov najbolji igra , Nino Bujan. U iscrpljuju em i napetom susretu Mihovljan ani su došli do pobjede tek u sedmoj partiji u kojoj je Maruši slavio nad Jurincom i donio nove bodove.

Kod Šenkov ana istaknuo se Matija Bari s dvije pojedina ne pobjede. Šenkovec je pao na šestu poziciju s jednakim brojem bodova kao i sedmi Mihovljan.

Tre i me imurski predstavnik, MSTC akovec bez otopra poražen je od odli ne, drugoplasirane Podravke iz Koprivnice s 4:0. Možemo pretpostaviti da se akov ani uvaju i spremaju za velike me imurske susrete sljede i vikend, kad kod ku e

do ekuju Šenkovec i Mihovljan. akovec je trenutno osmi, dok je osje ka Olimpija ID još uvijek uvjerljivo prva.

Rezultati: Vukovar ‘91 - Olimpija ID (Osijek) 0:4, Grani ar (S. Brod) - Obrtni ka škola-Brod (S. Brod) 3:4, Mladost (Petrinja) Kutina 0:4, Mihovljan - Šenkovec 4:3 (R. Mikac - Šimon 3:2, Maruši - Bari 0:3, N. Mikac - Jurinec 1:3, Maruši /N. Mikac - Bari /Šimon 3:0, R. Mikac - Bari 1:3, N. Mikac - Šimon 3:2, Maruši - Jurinec 3:1), MSTC akovec - Podravka (Koprivnica) 0:4 (Pani - Lon ar 0:3, Damjan - Juraši 2:3, Tkalec Beli 0:3, Damjan/Tkalec - Beli / Lon ar 0:3).

TABLICA 1.Olimpija ID

10 10 0 40: 9 20

2.Podravka

10 9

1 37:12 19

3.Ku na

10 8

2 35:16 18

4.Mladost

10 5

5 29:26 15

5.Obrt. škola-Brod

10 5

5 29:32 15

6.Šenkovec

10 4

6 29:32 14

7.Mihovljan

10 4

6 21:34 14

8.MSTC akovec

10 3

7 16:37 13

9.Vukovar ‘91

10 2

8 21:36 12

10.Grani ar

10 0

10 17:40 10

Parovi 8. kola, subota 5. velja e - u 11 sati: Mladost Obrtni ka škola-Brod, Kutina Grani ar, MSTC akovec - Šenkovec, Podravka - Mihovljan; u 17 sati: Kutina - Obrtni ka škola-Brod, Mladost - Grani ar, Podravka - Šenkovec, MSTC akovec – Mihovljan.

HL ŽENE

Prvenstvo Šenkov anke nastavile porazom Igra ice Šenkovca porazom su obilježile nastavak sezone u I. HL. Bolja je bila ekipa TIS-a iz Zagreba s uvjerljivih 4:0. Šenkov anke jednostavno nisu bile na igra kom nivou koji se od njih o ekivao u ovom susretu, no sigurni smo da e ve u sljede em kolu pokazati puno bolje i rezultatski efikasnije igre. Trenutno drže devetu poziciju s bodom prednosti nad posljednjom Sv. Nedeljom Novaki. Uvjerljivo prva je ekipa HASTK Mladost

0

(Igor Tkalec)

Iskon sa maksimalnim u inkom.

Rezultati: Aquaestil (Duga Resa) - Bjelovar 4:2, Lokomotiva (Vinkovci) - Varaždin 0:4, Pula - Sveta Nedjelja Novaki 4:0, STK Mladost Iskon (Zagreb) - HASTK Mladost Iskon (Zagreb) 0:4, Šenkovec - TIS (Zagreb) 0:4 (Gali - Stelji 0:3 /-11, -5, -4/, Ema Toplek - Kupini 0:3 /-9, -9, -8/, Pavlekovi - Magli i 0:3 /-3, -10, -7/, Gali / Ema Toplek - Magli i /Stelji 0:3 /-5, -9, -7/).

TABLICA 1.HASTK Mlad. Iskon 10 10 0 40: 1 20 2.Aquaes l

10 9

1 36:14 19

3.Varaždin

10 7

3 32:13 17

4.Bjelovar

10 6

4 30:20 16

5.Pula

10 6

4 28:20 16

6.TIS

10 6

4 29:22 16

7.Lokomo va

10 3

7 14:30 13

8.STK Mladost Iskon 10 2

8 11:36 12

9.Šenkovec

9

10 1

10.Sv. Nedelja Novaki 10 0

8:38 11

10 6:40 10

Parovi 11. kola, subota 5. velja e u 17 sati: Pula - STK

Mladost Iskon, Sveta Nedjelja Novaki - Šenkovec, TIS - Lokomotiva, Varaždin - Aquaestil, Bjelovar - HASTK Mladost Iskon.

HL ISTOK (Ž)

Mihovljan anke bolje od Hodošana u doma em ogledu Susret izme u igra ica Mihovljana i Hodošana obilježio je po etak nastavka 2.

HL istok. Prednost doma eg terena iskoristile su Mihovljan anke i slavile sa sigurnih 4:2. Jedini problem im je bila najbolja igra ica STK Hodošana, Paula Markati, koja je pobijedila u obje svoje pojedina ne partije. Igra ice MSTC akovca uvjerljivo su izgubile od Varaždina (4:0).

Nadamo se da e naše predstavnice ve u sljede em kolu uhvatiti pravu ormu i popraviti svoje trenutne plasmane u ligi.

Rezultati: Mihovljan - Hodošan 4:2 (Kolari - Švec 3:0, Dora Cividini - Markati 0:3, Golub - Jur ec 3:0, Marta Cividini/ Golub - Markati/Švec 3:0, Kolari - Markati 0:3, Golub - Švec 3:0), Vodovod (Osijek) - Dora (Našice) 2:4, MSTC akovec - Varaždin 2 0:4 (Popovi - Ivanuša 1:3, Kolar - Ratajec 0:3, Herjavec - Brodar 2:3, Kolar/Popovi - Ivanuša/ Ratajec 1:3), MGK Drava (Žabnik) i Mladost (Petrinja) bile su slobodne.

TABLICA 1.Mladost

7 7

0 28:4

8 6

2 27:14 14

3.Dora

8 6

2 27:14 14 3 20:14 11

4.MGK Drava

7 4

5.MSTC akovec

8 3

5 17:27 11

6.Hodošan

8 2

6 13:27 10

7.Mihovljan

8 2

6 13:27 10

8.Varaždin 2

8 1

7 10:28 9

Parovi 8. kola, subota 5. velja e - u 11 sati: Mladost - Dora, Varaždin 2 - MGK Drava; u 17 sati: Mladost - Vodovod, MSTC akovec - MGK Drava; Hodošan i Mihovljan su slobodni.

ŽUPANIJSKO PRVENSTVO OSNOVNIH ŠKOLA

VETERANSKO PRVENSTVO ME IMURJA

Najbolje III. OŠ akovec kod u enika i OŠ Šenkovec kod u enica

Najbolji po kategorijama: Zoran Vidovi , Rino Mega, Hubert Peras i Željka Podgorelec-Sirc

U organizaciji III. OŠ akovec proteklog tjedan održalo se županijsko prevenstvo osnovnih škola za u enike i u enice. U muškoj konkurenciji natjecalo se deset prijavljenih ekipa raspodijeljenih u tri skupine, iz kojih se pobjednik skupine plasirao u razigravanje od prvog do tre eg mjesta.

Uvjerljivo najbolja bila je III. OŠ akovec (Ivan Lovrek, Marko Lovrek, Karlo Jambor) koja je u svojoj skupini lako om pobijedila OŠ Donji Kraljevec (3/0) i OŠ Hodošan (3/0), te tako osigurala mjesto u grupi za prva tri mjesta.

U toj skupini u enici III. OŠ bili su jednako uspješni. Svaldali su OŠ Šenkovec koja je na kraju bila druga (3/1) i I. OŠ akovec koja je zauzela tre u poziciju (3/1).

U konkurenciji u enica od tri prijavljene ekipe, najbolja je bila ekipa OŠ Šenkovec (Dina Ratajec, Ema Toplek, Petra Vugrinec) koje je s po 3/0 pobijedila OŠ Hodošan i I. OŠ akovec. Drugo mjesto zauzele su u enice I. OŠ akovec, a tre e u enice OŠ Hodošan. Voditelji natjecanja bili su Zlata Zorko i Josip Tkalec.

(Igor Tkalec)

ak 80 igra a i 4 igra ice sudjelovalo je na pojedina nom veteranskom prvenstvu Me imurske županije za sezonu 2010/2011. koje je odigrano u dvorani GŠ akovec.

Prvaci se gotovo, pa ne mijenja iz godine u godinu. Zoran Vidovi je osvojio naslov pobjednika me u „najmla ima“ do 49 godina. Rino Megla bio je najbolji u kategoriji do 59 godina, a Hubert Peras osvojio novi naslov „u apsolutnoj kategoriji“ iznad 60 godina.

Igrale su i igra ice njih etiri, a naslov je uzela Željka Podgorelec Sirc. Nagrade za najbolje pripremio je županijski tjednik List Me imurje.

Rezultati: veterani od 40 - 49 godina: etvrtfinale: Božidar Krnjoul (Šenkovec) - Ivica Pongra i (Mala Subotica) 3:2, Vladimir Rapai (Putjane) Damir Ivanuša (Lopatinec) 3:1, Zoran Vidovi (Šenkovec) Dražen Bubek (Mihovljan) 3:1, Mladen Železnjak (Putjane) Dražen Korent (Šenkovec) 3:2; polufinale: Krnjoul - Rapai 3:1,

Vidovi - Železnjak 3:0, finale: Vidovi - Krnjoul 3:1; veterani od 50 - 59 godina: etvrtfinale: Rino Megla (Putjane) - Branko Fodor (Mihovljan) 3:0, Vinko Legin (Kos-Kotoriba) - Željko Belše (MSTC-Nostro Žiškovec) 3:1, Josip Repalust (HE-DRA) Željko Dolenec (Kos-Kotoriba) 3:2, Branko Babi (Putjane) Dražen Šantek (Putjane) 3:2; polufinale: Megla - Legin 3:0, Repalust - Babi 3:0; finale: Megla - Repalust 3:2; veterani stariji od 60 godina: etvrtfinale: Hubert Peras ( STK) -

14

2.Vodovod

Franjo Vadas (Donji Kraljevec) 3:0, Vlado Dunjko (Putjane) - Ivan Špicar (Kos-Kotoriba) 3:1, Branko Vu enik (Kos-Kotoriba) bb, Božidar Damjan (Damtex) - Zdravko ižmešija (Putjane) 3:1; polufinale: Peras - Dunjko 3:0, Damjan Vu enik 3:2; finale: Peras - Damjan 3:0; veteranke: 1. Željka Podgorelec-Sirc (Putjane) 4/0, 2. Tatjana Toplek (Šenkovec) 3/1, 3. Vesna Wrana (Mihovljan) 2/2, 4. Gordana Anton i (Mihovljan) 1/3, 5. ur a Zver (Mihovljan) 0/4.

1. velja e 2011.

POLA STOLJE A Me imurskog sportskog ribolovnog saveza i ribolovnih društava

Najbolji u županiji i državi - Ovdje sam me u vama koji ste najve i najbolji županijski savez u Hrvatskoj, koji ima ak sedamsto mladih i preko etiri tisu e starijih lanova. Vi ste vrijedan, uzoran i divljenja vrijedan savez, odli na organizacija. Vrijedan ste sportski ali i gospodarski savez koji najviše u Hrvatskoj ulaže u poribljavanje. Svi ste volonteri, asni, pošteni i uzorni ljudi i lanovi, stoga vam svima, posebno pak predsjedniku Pfeiferu iskreno i od srca estitam, rekao je u petak u akove kom restoranu Kristal, na proslavi 50. godišnjice Saveza športskih ribolovnih društava Me imurske županije, Vladimir

Jerko Šekutor, najstariji predsjednik me imurskih ribi a

Samofinanciranje i zakonitost - Danas da bi radili i opstali, moramo zadovoljiti etiri osnovna zakona po kojima moramo raditi. Poštujemo zakonitosti, ali nije nam lako. Stoga ribi ija više nije samo baciti udicu i ekati. Najmanje od svega lovimo ribu, a više gospodarimo..

Sami se inanciramo i jedini smo koji ništa ne dobivamo, a puno dajemo. Vrlo smo ponosni na uspjehe naših športskih ribolovaca, koji na državnoj razini ostvaruju dobre rezultate, a imao i reprezentativce, pojašnjava situaciju u me imurskom ribolovstvu, Zoran Pfeifer, predsjednik saveza. (sm).

Dobitnici zahvalnica iz me imurskih ŠRD-a

Sever, predsjednik Hrvatskog športskog ribolovnog saveza i tako potvrdio ono što su prije njega rekli drugi gosti i uzvanici, ali i sam predsjednik me imurskih ribolovaca Zoran Pfeifer.

- Najbolji smo i najorganiziraniji savez u Hrvatskoj, koji podmirujemo sve obveze prema državi. Godišnje na poribljavanje potrošimo izme u 350 i 400 tisu a vlastitih kuna, koliko stoji oko 14 tisu a kilograma riblje mla i, ponosno je izrekao Pfeifer, nakon ega su uslijedile estitke

i pohvale Sonje Grla Toši iz Me imurske županije, Ljubomira Grgeca iz županijskog Lova kog saveza i mnogih drugih.

Zapo ela Glavatica, nastavili mnogi drugi diljem Me imurja Premda savez proslavlja 50 godina djelovanja, u Me imurju je organizirano djelovanje ribolovnih društava zapo elo puno, puno ranije.

A sve je zapo elo u Prelogu gdje je 1912. godine osnovano

Ribolovno društvo Glavatica, za koje se smatara da je i najstarije u državi. Što je Glavatica zapo ela nastavili su akovec, Mursko Središ e, Kotoriba i Prelog, koji su formirali ondašnji Kotarski savez, koji je temelj današnjeg saveza. Danas županijski savez broji 36 društava u kojima je okupljeno oko pet tisu a lanova.

- To nije prema rije ima Darka Oreškog, tajnika me imurskog ribolovnog saveza danas je u Me imurskoj županiji registri-

rano 4144 odraslih lanova i 613 lanova mladeži u 36 ribolovnih društava i udruga.

Gospodare sa svim ribolovnim vodama u županiji te na Muri i Dravi, na dva akumulacijska jezera hidroelektrana akovec i Dubrava, te na 70 - tak šoderica raspore enih na oko 2200 hektara površine. Nadzor ribolovnih površina obavlja devet ribo uvara te dvije ekipe opremljene službenim terenskim vozilima, motornim amcima i drugom potrebnom opremom.

Dosadašnji predsjednici Prvi predsjednik saveza bio je Rafael Šalamon, a potom su to bili Jerko Šekutor, Ivan Mlinari , August Majsen, Matija Hunjak, Vinko Mraz, Mladen Kos, Matija Hunjak, Zvonimir Turk, Janko Ladeši , Dragutin Balent, Mladen Gori anec, Miroslav Lilek i Zoran Pfeifer. Na skupštini je bio najstariji i prvi predsjednik organiziranog saveza 86 godišnji Jerko Šekutor iz Preloga. Najduže, 11 godina predsjednik je bio August Majsen, a iza njega sa deset godina staža je Miroslav Lilek. (sm) Savez od prvih dana osnutka razvija natjecateljski ribolov, pak se tako dana s natjecanje odvija u tri županijske lige, a nekoliko ekipa se natje e i u državnim ligama. Brojni državni reprezentativci potje u iz Me imurja To su Sanja Oreški, Mensur Roši , Stjepan Ciglar, Nikola Filipaši , Mihael Horvqat, Marko Hrustek, Tihomr Hunjak, Alksandar Jug, Zlatko Kra un, Emil Lukman, Franjo Micek, Alan Perko, Mihael Pongrac, Tihomir Vlaši , Mihael Špoljari i Goran Tkalec.

Savezu i svim me imurskim ribi ima osnovna je djelatnost uvanje i zaštita ribolovnih voda u emu imaju ali i o ekuju još snažniju podršku ustanova i ljudi naše županije. (Stjepan Mesari , Zlatko Vrzan)

Zahvalnicu su dobile i Me imurske novine

Sever uru uje plaketu HSSR-a povodom velikog jubileja me imurskih ribi a predsjedniku Pfeiferu

GODIŠNJI SKUP ŠRD-a Som Kotoriba

Izborili povratak me u prvoligaše, a Ivica Jakupak postao hrvatski reprezentativac U prostorijama Ribi kog doma na godišnjoj izvještajnoj skupštini našli su se lanovi, simpatizeri i sponzori ŠRD-a Som iz Kotoribe. Prošla godina je za kotoripske ribi e bila iznimno uspješna na sportskom planu. Osvajanjem prvog mjesta u drugoj ligi zapad ponovno su se plasirali me u najbolje hrvatske ribolovne ekipe, Prvu ligu HŠRS-a. Taj rezultat ostvarili su Ivica Jakupak, Ivica Horvat, Nikola Filipaši , Zoran Lipi , Mihael Horvat i kapetan ekipe Dragutin Filipaši za što su im od strane elništva kluba uru ena priznanja. Ivica Jakupak u ligi je kao pojedinac osvojio dru-

go mjesto ime je stekao pravo nastupa na majstorici za ulazak u seniorsku reprezentaciju Hrvatske. Na majstorici u Banovoj Jarugi ukupno je bio drugi i izborio nastup u državnoj selekciji i odlazak na Svjetsko prvenstvo koje e se ove godine održati u Italiji. U organizaciji Soma održan je 11. Proljetni kup, organizirano je Društveno natjecanje, 27. Kup Soma i tradicionalni Dani Soma što sve imaju u planu i za ovu godinu.

Mala škola ribolova Predsjednik društva Ivica Horvat izdvojio je malu školu ribolova putem koje su djeci

prezentirali ribolovne tehnike i na ine lova riba. Izrazio je nezadovoljstvo što im je op ina smanjila dotaciju za 4 tisu e kuna te je uvjeren da e se prona i zajedni ki jezik s na elnikom i to ispraviti. Priznanja za 50 godina lanstva dobio je Ivan Tilošanec, dok je za dugogodišnje lanstvo zahvalnica dodijeljena Zlatku Ludašu. estitke na ostvarenim rezultatima uputio im je zamjenik op inskog na elnika Dobriša Zvošec, a vrlo dobru suradnju Soma i Policijske postaje Prelog istaknuo je na elnik Zdravko Kolari . (af)

46

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

1. velja e 2011.

TEGRA d.o.o.

AKOVEC Mihovljanska 70

OGLAS Iznajmljuje se poslovni prostor u akovcu, Mihovljanska 70, zgrada TEGRE, I kat, cca 350 m2, te dio industrijskog dvorišta cca 7000 m2 sa pripadaju im zgradama.

Kontakt na broj 040/395-557.

Na temelju odluke Direktora od 28.01.2011. godine, GKP “ akom” d.o.o., Mihovljanska bb, akovec, kao upravitelj objekta bivše Me imurje Visokogradnje, raspisuje sljede i

JAVNI NATJE AJ za prikupljanje pismenih ponuda za zakup poslovnog prostora 1. Predmet zakupa je poslovni prostor koji se sastoji od 3 prostorije na lokaciji bivše Me imurje Visokogradnje, u akovcu, A. Schulteissa 19, ozna ene na tlocrtu brojevima 71, 72 i 73, ukupne površine 37,10 m².

2. Po etna zakupnina iznosi 2,00 € mjese no po m² bez PDV-a.

3. Dokumentacija za natje aj podiže se kod tajnice direktora GKP „ akom“ d.o.o. svakim radnim danom u vremenu od 06:45 – 14:45 sa ili na internet stranici www.cakom.hr, a pismene ponude dostavljaju se u roku od 8 dana od dana objave natje aja u lokalnim novinama, na adresu: GKP “ AKOM” d.o.o., Mihovljanska bb, akovec.

Obavijes vezane uz natje aj mogu se dobi na telefon 040/372-434.

GKP “ AKOM” d.o.o.

TEGRA d.o.o. AKOVEC

PRODAJA VOZILA VW TRANS. DUP.KAB.

K 251 DN

1998

MB SPRINT.DUP.KAB.

K 552 DA

1998

CITROEN JUM. DUP.KAB.

2000

FINIŠER GUS. S 170

1978

VALJAK CC 142 4T MB 508D DUP.KAB. KIPER

1997 ZG 486 VO

MB 508L DUP.KAB.

1982 1979

MB SPRINT. 312D KOMB.

ZG 3860 AE

1996

VOLVO FM 12 KIPER

ZG 5454 AE

2002

Vozila je mogu e pogleda do ponedjeljka 11.02.2011 u vremenu od 8-15h u krugu Tegra d.o.o. Mihovljanska 70 akovec.

Ponude preda do 15h dana 11.02.2011.

Ponude se predaju zatvorene sa navedenim neto iznosom, a otvaranje je 14.02.2011.

Ponu a i s najvišim ponu enim iznosom bit e pozvani da uplate ponu ene iznose.

Uz ponudu obavezno napisa ime prezime, tel. broj i adresu.

Za dodatne informacije nazva na broj 098/9832-167

Vindiji ak tri Superbrands priznanja za 2010.

U etvrtak, 20. sije nja, sve ano su dodijeljena Superbrands priznanja za 2010. godinu, od kojih su tri pripala Vindiji Nagra eni brendovi ‘z bregov, Cekin i „Kvaliteta Vindija“ spadaju me u najpoznatija imena hrvatske prehrambene industrije Na sve anoj dodjeli Superbrands nagrada za 2010. godinu, održanoj u Zagrebu, predstavljeno je 90 najja ih hrvatskih brendova koji su se svojom reputacijom, prepoznatljivoš u i kvalitetom

istakli u konkurenciji od ak 1100 doma ih brendova.

U tom uglednom društvu i ove su se godine našli brendovi Poslovnog sustava Vindija, jednog od vode ih prehrambenih proizvo a a u Hrvatskoj.

Titulu Superbranda dobio je krovni brend tvrtke, «Kvaliteta Vindija», znak koji simbolizira dugogodišnju tradiciju u stvaranju proizvoda izvrsnih okusa i najviših prehrambenih vrijednosti, kao i kontinuiran rad na održavanju vrhunskog

standarda proizvodnje, zbog kojeg Vindija ve godinama ulijeva povjerenje svojim potroša ima. ‘z bregov, prvi doma i mlije ni brend, na tržištu prisutan više od trideset godina, tako er je dobio ovaj prestižan status,

koji u vrš uje vode u poziciju varaždinske tvrtke po pitanju proizvodnje svježeg i trajnog mlijeka, ali i itave palete ostalih mlije nih proizvoda.

U publikaciji Superbrands Croatia 2010., predstavljenoj u sklopu dodjele, svoje mjesto zauzima i Cekin, brend koji predstavlja najkvalitetniju i najorganiziraniju proizvodnju pile eg mesa u regiji. Ime koje jam i ukusnu i zdravu namirnicu, dobivenu kroz uzgojno - proizvo a ki proces «od polja do stola», prepoznato je na doma em, ali i stranom

tržištu. Svi Cekin proizvodi imaju izvozni kontrolni broj za tržište Europske unije, ali i brojne certifikate kao i osvojene me unarodne nagrade za kvalitetu.

1. velja e 2011.

ME IMURSKI SAJAM PODUZETNIŠTVA društvo s ograni enom odgovornoš u za prire ivanje

sajmova i izložbi i ostale poslovne aktivnosti (skra ena tvrtka: MESAP d.o.o.), Nedeliš e, Mar ec

Josipa 27, objavljuje

N A T J E A J za izbor direktora/icu društva MESAP d.o.o.

Kandidat/kinja za direktora/icu Društva mora, udovoljavati sljede im uvjetima:

visoka stru na sprema ili viša stru na sprema ekonomskog ili tehni kog usmjerenja,

najmanje 5 godina radnog iskustva na rukovode im poslovima u gospodarstvu (za koje je

kao uvjet predvi ena VSS ili VŠS)

organizacijske sposobnosti, sklonost timskom radu, komunikativnost,

aktivno poznavanje rada na ra unalu (rad s uredskim alatima),

da ne postoje zapreke za imenovanje iz lanka 239.

Zakona o trgova kim društvima

(„Narodne novine“ broj 111/93,34/99,121/99 vjerodostojno tuma enje,52/00 Odluka

USRH,118/03,107/07,146/08 i 137/09),

da izradi i prezentira plan rada Društva.

Uz prijavu na natje aj kandidati/kinja moraju dostaviti:

životopis,

domovnicu (original ili preslik),

dokaz o ste enoj stru noj spremi (original ili preslik),

stranice radne knjižice s osobnim podacima i podacima o stažu (original ili

preslik ),

dokaz o ispunjavanju uvjeta posjedovanja 5 godina radnog iskustva na rukovode im

poslovima u gospodarstvu – ugovor o radu, odgovaraju e rješenje, i sl. (original ili

preslik),

potvrdu nadležnog suda da protiv kandidata nije podignuta optužnica koja je stala na

pravnu snagu, a niti da je izre ena nepravomo na osu uju a presuda za kaznena djela za

koje je predvi ena nov ana kazna ili zatvor, ne stariju od 6 mjeseci (original ili ovjereni

preslik), izjavu kandidata ovjerenu od javnog bilježnika da ne postoje zapreke za imenovanje iz l.

239.

ZTD a,

plan rada za razdoblje etverogodišnjeg mandata, te posebno plan rada za 2011. godinu

Direktor/ica se imenuje na mandatno razdoblje od 4 godine (ugovor o radu na odre eno).

Nakon utvr ivanja zadovoljenja formalnih uvjeta natje aja, a u slu aju prijave ve eg broja

kandidata/kinja provest e se prethodna procjena sposobnosti kandidata/kinja (u pisanom obliku i

putem intervjua). Izvješ a o radu MESAP a d.o.o. mogu e je dobiti na uvid u prostorijama Društva.

Nepravodobne i nepotpune prijave na natje aj ne e se razmatrati.

Prijave s natje ajnom dokumentacijom dostavljaju se u zatvorenoj omotnici s naznakom:

„Natje aj za direktora MESAP A d.o.o.“ zaklju no do dana 15.02.2011. do 12 sati, na adresu:

MESAP d.o.o., 40305 Nedeliš e, Mar ec Josipa 27 (do tog datuma i sata moraju pristi i

prijave na navedenu adresu bez obzira na na in dostave).

Društvo MESAP d.o.o. zadržava pravo ne izvršiti izbor direktora/ice po raspisanom

natje aju,

te

isti poništiti.

Predsjednik Nadzornog odbora:

Informacije 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Mladen Novak

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Ordinacija op e medicine dr. Bernardica Somo i, traži AKOVEC, F. Pun eca 2, traži 1 DOKTOR OP E MEDICINE na odre eno vrijeme, položen stru ni ispit, javi se na 098 744913 ili email: bernardica.somodji@ck.t-com.hr Natje aj otvoren do 28.02.2011.

2. Ordinacija op e medicine Martina Novinš ak, traži AKOVEC, I.G. Kova i a 1e 1 LIJE NIK/ ICA OP E MEDICINE na odre eno vrijeme – zamjena, licenca Hrvatske lije ni ke komore, javi se na 372-305. Natje aj otvoren do 28.2.2011.

3. VINCEK TRGOTEKS d.o.o. AKOVEC, traži 10 KV, PKV ŠIVA A TEKSTILA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo poželjno, javi se na 384-285. Natje aj otvoren do 15.02.2011.

4. MISTEX d.o.o. ŽIŠKOVEC, traži 5 ŠIVA A/ ŠIVA ICA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, poželjno radno iskustvo, javi se na mob. 098 242058. Natje aj otvoren do 15.02.2011.

5. Ljekarna mg. ph. D. Blagus Vi anovi Strahoninec, akove ka 26, traži 1 MAGISTAR/MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme, dostavi pismene zamolbe ili se javi osobno na gornju adresu ili 363-244. Natje aj otvoren do 07.02.2011.g.

6. SAMANTA d.o.o. HODOŠAN, traži 1 KONOBAR/KONOBARICA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 099 6812411. Natje aj otvoren do 10.02.2011.

7. AutoprijevoznikB.Turk akovec,Dr.I.Novaka 16, traži 2 KV VOZA A C i E kat. Za me unarodni i doma i prijevoz na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo 2 godine, javi se na 098 426073. Natje aj otvoren do 04.02.2011.g.

8. ALLIANZ ZAGREB d.d. Poslovnica akovec 40000 AKOVEC, K. Zrinski 1/1, traži ZASTUPNIK/ ZASTUPNICA - više izvršitelja, VŠS ili SSS poželjno radno iskustvo na is m ili sli nim poslovima, dobro poznavanje rada na ra unalu, voza ka dozvola B kategorije, poslovna i prodajna orijentacija, komunika vnost, savjetovanje klijenata i prepoznavanje njihovih potreba, pružanje usluge ponude i sklapanja ugovora o osiguranju, ak vno sudjelovanjeuprocesuedukacije,životopisdostavi na e-mail: dijana.kolac@allianz.hr ili na gornju adresu. Natje aj otvoren do 07.02.2011.g.

9. DRVO RUSAK d.o.o. DONJA DUBRAVA, Zagreba ka 13, traži 1 RADNIK/ICA NA KLASIRANJU I REZANJU PARKETA na odre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu. Natje aj otvoren do 16.02.2011.g.

10. DOBRANI d.o.o. M. SREDIŠ E, R. Kon ara 71,traži1FRIZERsajednomgodinomrad.iskustva na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098 493250. Natje aj otvoren do 15.02.2011.

11. HILDING CROATIA d.o.o. PRELOG, traži 10 ŠIVA A / ŠIVA ICA na odre eno vrijeme 1 ELEK-

TRONI AR MEHANI AR/MEHANI ARKA na odre eno vrijeme, javi se na 098 244447. Natje aj otvoren do 19.02.2011.

12. Zdravstvena ustanova "LJEKARNA PO U A" AKOVEC, I.G. Kova i a 20, traži 1 MAGISTAR/ MAGISTRA FARMACIJE, mjesto rada Belica, K. Tomislava 114a, na neodre eno vrijeme, licenca za samostalan rad, rad u jednoj smjeni, poslodavac nudi besplatno korištenje 3-sobnog stana u akovcu za vrijeme trajanja radnog odnosa, sve informacije mogu se dobi na 091 3337130 ili u uredu Ljekarne 040 310682. Natje aj otvoren do 19.02.2011.

13. Zodijak plus d.o.o. PRELOG, traži 2 KONOBARA/KONOBARICE na odre eno vrijeme, javiti se na 097 7951351. Natje aj otvoren do 19.02.2011.

14. Dom zdravlja akovec akovec, I.G. Kova i a 1e, traži zapošljavanje na neodre eno vrijeme 1 IZVRŠITELJ/IZVRŠITELJICA DOKTOR MEDICINE u Ordinacijiop emedicineOrehovica;1IZVRŠITELJ/ IZVRŠITELJICA-DOKTORMEDICINE,Djelatnostza hitnu medicinsku pomo ; 1 IZVRŠITELJ/IZVRŠITELJICA - DOKTOR MEDICINE u Ordinaciji op e medicine Gori an, zapošljavanje na odre eno vrijeme; 1 IZVRŠITELJ/IZVRŠITELJICA - DOKTOR MEDICINE u Ordinaciji op e medicine Štrigova, (zamjena za vrijeme specijalizacije), uvje završen medicinski fakultet, položen stru ni ispit, odobrenje za samostalan rad, hrvatsko državljanstvo, uz zamolbu dostavi : diplomu, dokaz o položenom stru nomispitu,licencaHrvatskelije ni kekomore,domovnica,kra iživotopis,postojimogu nost davanja u najam stana u vlasništvu Doma zdravlja akovec za vrijeme obavljanja poslova doktora medicine u Domu zdravlja akovec, dokazi se dostavljaju u neovjerenoj preslici, molbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta natje aja, dostavljaju se na gornju adresu s naznakom "za natje aj - zapošljavanje doktora medicine". Natje aj otvoren do 05.02.2011.

15. ME-KOMP d.o.o. HODOŠAN, traži 1 VODITELJ/VODITELJICAPROIZVODNJEPVCSTOLARIJE na neodre eno vrijeme uz probni rad, napredno poznavanje informa ke, javi se na 091 5034679.

Natje aj otvoren do 24.02.2011.

16. STOLARIJA CEGLEC STRAHONINEC, Ž. Fašizma 139a, traži 3 DJELATNIKA/ICE ZA PRODAJU PROIZVODAputemtelefona(drvnagalanterija)na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, poželjno znanje informa ke, javi se na 098 9035278 Natje aj otvoren do 10.02.2011.

17. MIHALEC TRGOVINA d.o.o. PRELOG, traži 1 SERVISER/SERVISERKA BICIKLA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, komunika vnost, javi se na 099/2169252 ili emailom: info@beciklin.com Natje aj otvoren do 31.03.2011.

18. Strojobravarski obrt MIVA PRIBISLAVEC, A. Star evi a 1, traži 2 ZAVARIVA A MIG-MAG postupak; 1 KV BRAVAR/STROJOBRAVAR na ne-

odre eno vrijeme uz probni rad 60 dana, javi se osobno na gornju adresu, dodatne informacije na 360388. Natje aj otvoren do 24.02.2011.

19. BISTRO "TINA" MALA SUBOTICA, traži 1 KONOBAR/KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javiti se na 091 1135274. Natje aj otvoren do 28.02.2011.

20. MURAPLAST d.o.o. KOTORIBA, Industrijska zona bb, traži 5 KV, SSS RADNIK/RADNICA NA PROIZVODNOJ LINIJI na odre eno vrijeme, dostavi pismenezamolbenagornjuadresuilie-mailom:davor@muraplast.comNatje ajotvorendo 15.02.2011.

21. PANSION MAMICA PUŠ INE, traži 1 KONOBAR/KONOBARICA U RESTORANU, obavezno radno iskustvo od minimalno 2 godine, voza ki ispit B kategorije, znanje stranih jezika njema ki, egleski ili talijanski jezik, informacije na 091 5486670, ili e-mail: mamica@mamica.com.hr Natje aj otvoren do 15.02.2011.

22. Ca e bar AMADEUSPLEŠKOVEC, traži 1 KONOBAR/KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javiti se na 095-9081063. Natje aj otvoren do 26.02.2011.

23. MATREX d.o.o. 42000 VARAŽDIN. I. Severa 7, traži 2 SKLADIŠNA RADNIKA za rad u skladištu trgovine sa željeznom robom, voza ka dozvola B kategorije, strojarska stuka strojobravar, radno iskustvo poželjno ali nije uvjet, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu s naznakom "za natje aj". Natje aj otvoren do 14.02.2011.

24. PANOEX d.o.o. NEDELIŠ E, traži 2 ASISTENT/ ASISTENTICA U MARKETINGU na odre eno vrijeme, napredno znanje informatike, znanje engleskog jezika, komunika vnost, eksibilnost, odli ne pregovara ke sposobnos i prezentacijske vješ ne, snalažljivost, ustrajanost i upornost u radu, ambicioznost, spremnost na putovanja, poželjno ekonomski smjer (marke ng), dostavi pismenezamolbenaadresu:Hrvatskizavodzazapošljavanje, PS akovec J.B. Jela i a 1, 40000 akovec, soba 10. Natje aj otvoren do 07.02.2011.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIHNAVLAKAZAAUTOMOBILEnaodre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV ili osobe sa školom za šiva a ili završen te aj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, pismene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 28.2.

ZAHVALA povodom odlaska naše drage prabake, bake, supruge i majke

JELENE SLUNJSKI ro . Posavec preminule dana 25. sije nja 2011. u 80.-toj godini života NAJISKRENIJE ZAHVALJUJEMO svim ro acima, prijateljima i susjedima koji su bili uz nas u trenucima naše boli.

Hvala na svakom poslanom telegramu, izrazu su uti, stisku ruke i dolasku na posljednji ispra aj.

Od srca zahvaljujemo na toplim ženskim rukama koje su milovale našu Jelenu.

Hvala pateru Albinu na toplom ispra aju.

Tužna obitelj Ljubav ostaje…

IZ MATI NOG UREDA RO ENI JASMIN ORŠOŠ, sin Marijanke i Bojana; PETAR PETRI EVI , sin Ane i Josipa; DARIJO ORŠUŠ, sin Zvjezdane Oršuš; NATAN JANUŠI , sin Ivane i Siniše; KARIN ERJAVI , k i Amalije i Elvisa; TIJARA KERMAN, k i Sanje i Drage; SEBASTIAN KORDIŠ, sin Jasmine i Davora; NINA MALTAR, k i Martine i Danijela; ADRIJAN BEDI , sin Sanje i Krunoslava; EMA MEZGA, k i Maje i Roberta; ANAMARIJA ORŠUŠ, k i Marice i Dalibora; ANTONELA STAGLI I , k i Vlatke i Stipe; DINO IGNAC, sin Sla ane i Gorana; MARKO BALOG, sin Suzane i Marka; LUKA MURKOVI , sin Jasmine i Jurice; NINO ORŠOŠ, sin Mirjane i Božidara; MAURICIJA ORŠUŠ, k i Emine i Senada; LORENA RUKAVINA, k i Silvije i Davora; BRUNA BODULICA, k i Damire i Daria; ERIK

FLORIJANI , sin Nikoline i Denisa; ANTONIJO KI MANOVI , sin ur ice i An elka; VIKTORIJO I ANTONIJO ORŠUŠ, sinovi Dragice i Ivana; ROBERT BALOG, sin Sla ane i Dragana; FABIAN SLAVI EK, sin Andreje i Marka, KAROLINA ORŠOŠ, k i Senade i Mira; TIN GREGORIN I ŠTEFULJ, sin Ivana i Josipa; DAMIJAN LEVA I , sin Novele i Stjepana ( akovec) VJEN ANI Tamara Trojko i Dinko Vidovi , Emina Bra ko i Karlo Vinkovi ( akovec); Blaženka Kova i Zvjezdan Mu i , Suzana Horvat i Tomislav Hajdinjak (Prelog) UMRLI Branislav Kljaji r. 1942., Antun Jambroši r. 1923., Franciska Mihalic ro .

Radek r. 1931., Mijo Taradi r. 1940., Ivan Musta r. 1951., Marija Vadlja ro . Novak r. 1934., Marija Horvat ro . Buhanec r. 1918., Marija Belavi ro . Kozjak r. 1918., Amalija Novak r.

1922., Marijan Vidra r. 1921., Florijan Horvat r. 1929., uro Boj r. 1920., Ana Vuckovi ro . Posavec r. 1944., Ivan Zeli r. 1939., Helena Rozinkranc ro .

Cerovec r. 1927., Štefanija Šartaj ro .

Friš i r. 1926., Bernarda Korunek r.

1937., Josip Horvat r. 1934. ( akovec); Monika Jalšovec ro . Tekeli r. 1929.

(Dekanovec); Mijo Rajher r. 1930. (Kotoriba); Matilda Bohnec ro . Kontrec r. 1919. (M. Središ e); Adam avlek r.

1924., Štefanija Hozjak r. 1922., Marija Varga ro . Baksa r. 1921., Veronika Božinoski ro . Ke keš r. 1936., Lovro Fileš r. 1930. (Prelog); Marija urin ro . Šolti r. 1939., Ana Grudi ro .

Kova i r. 1939. (Nedeliš e).

48

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

BMW 525 TDS 1999.g., reg. do kraja 3mj., srebrne boje, 255tkm, biznis paket: koĹža, klima, abs, servo, nema 5% prijenosa, tel.

099/4144-771 ili 329-123 AUDI 80 1.8s 1989.g., odli no stanje, mahagoni unutraĹĄnjost, metalik srebrni, nema hr e, reg. do 9./11, vlasnica, cijena 11.000 kn, tel 099 842 9075 PRODAJEM RENAULT LAGUNU 1.6 16v 1999.g., reg. do 5/2011, 2.vl., 4 nove zimske gume, odli no stanje, 2.950 eura, mob. 098/551-267 PRODAJEM PEUGEOT 206 1.9 D, reg. do 11/11, klima, mob. 091/510-1064 BMW 318i 1995.g. klima, u odli nom stanju motor i lim, redovito servisiran, servo, centr. zaklj., el. podiza i, klima, novi remeni, ko nice i kugle, te novi svi 4 plinski amor zeri, cijena 3.000 Eur za gotovinu, zamjene po dogovoru, cijena u zamjeni 3.600 Eur, mob. 092 254 2953 AUDI 80 B4 1994.g., reg. do 27.3.2011., abs, klima, alarm, maglenke, grija i sjedala, zra ni jastuk, cijena po dogovoru, mob.

098/969-7291 MERCEDES 190E 1984.g., automa k, neregistriran, uĹĄ uvan, vrlo povoljno, mob.

099 241 4596 CITROEN BERLINGO 1.9D 2004.g., reg. do 1./2012.g., teretni, uredan, napravljen veliki servis, nove gume, bo na vrata, centr. dalj. zaklj., servo, airbag, nema prijenosa, mog. zamjene za manji auto, 4.500 eura, mob. 098/393-000 VW PASSAT 1.9TDI 2004.g., registriran, sva oprema osim koĹže, odli no stanje, prodajem, mob. 098/777-798 KUPUJEM AUTOMOBILE, kamione, strojeve, motocikle â&#x20AC;&#x201C; ispravne, neispravne, karambolirane, stare olupine, te prodajem mercedes 123 dizel za 499 eur. mob.

098/777-095 FORD MONDEO 2.0, registr. do 29.8.2011. mob. 098/9356-187, PuĹĄ ine, akove ka 120 PRODA JEM BMW 523 1997.g., reg. do 25.1.2011., ful oprema, uĹĄ uvan, met. zeleni, cijena po dogovoru, mob.

099/6830-979 PRODAJEM VW KOMBI T4 2.4 1995.g., putni ki, mob. 091/563-2125 GOLF III 1.6 benz 1995.g., reg. do 3.12.2011., 5vr., met. zeleni, centr. zaklj., o uvan i ispravan. tel. 851-183 FORD MONDEO 1.8 benz karavan 1996.g., abs, servo, klima, alu felge, reg. do 8.mj., mob. 099/8208-525 PRODAJE SE GOLF I, jako sa uvan, 115 tkm, reg. godinu dana, 1.vl., te dvije plinske boce, stari namjeĹĄtaj i nova ku ica za psa. mob. 098/972-6892 KUPUJEM STARA NEREGISTRIRANA VOZILA. Ponude na mob. 098/1621-584

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor, moĹže i neispravne, mob. 092/110-7110 ili 01/2067-370 KUPUJEM TRAKTORE neispravne, ispravne ili u loĹĄijem stanju od vlasnika. mob.

092/205-1831

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 312 333

PRODAJE SE sjetvosprema ĹĄir. 2,80m, dupli valjci i sija ica pĹĄenice 2,25m â&#x20AC;&#x201C; ispravno i povoljno. mob. 098/888-623 PRODAJEM PLASTENIKE ZA GREDICE, metalna konstrukcija, 1x3m, cijena 260 kn. mob. 091 888 3566.

PRODAJEM TRAKTOR Ursus C-335 s kabinom, kip ven l, kompresor s ispravnom instalacijom, autom. kuka, 1.vl., sa uvan, te 1-brazdni visoki plug 16 cola, mob. 098/190-3753 PRODAJEM KOMBAJN Far M-900 sa dva hedera, te prikolicu bunkeraťicu kiper 12T, mob. 098/170-5311 P R O DA J E S E M E TA L N I K U K U R U ŽNJAK dim. 430x240x65 mm. mob.

091/7333-885 PRODAJEM plug, tanjura u i traktor IMT 539 Delux, tel. 858-081 PRODAJU SE PRIKLJU CI ZA TRAKTOR â&#x20AC;&#x201C; cisterna od 3300 lit., mal er 225cm i atomizer od 300 lit., mob.

091/563-2125 PRODAJEM drveni hrastov kukuruĹžnjak duĹž. 8m, sa uvan, odli an, mog. razne zamjene (svinja, jari i itd), povoljno, mob. 092/280-3055 PRODA JE SE SADILICA za krump i r, ko m p l e t , p o v o l j n o. m o b.

098/461-113 PRODAJE SE CISTERNA za gnojnicu od 2800 lit., pocin ana, u dobrom stanju, 2 ulaza, signalizacija, nove gume, mob. 092/262-2291

USLUGE

IN S T RUKC I J E iz b i o l o gij e i ke mi j e z a o s n o v n u ĹĄ ko l u 2 5 k n / h . t e l 040/396-181 DAJEM INSTRUKCIJE IZ NJEMA KOG JEZIKA, cijena 40kn/60min, mob: 095 911 2354 KNJIGOVODSTVO I MATEMATIKA - pruĹžam pomo u u enju i vjeĹžbanju zadataka. Termin po dogovoru. Mob: 091 528 66 71 LIJE ENJE BIOENERGIJOM â&#x20AC;&#x201C; bolovi u kraljeĹžnici, stres, depresija, nesanica i dr. mob. 098/922-9090 DAJEM U NAJAM GRA EVINSKU FASADNU brzomontaĹžnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, mob 091 559 4332 Ĺ˝ENA S ISKUSTVOM UVALA BI DJECU bilo koje dobi u k i okolici, posjeduje auto. Mob. 091/5962-707 NUDI SE USLUGA IĹ ENJA i pospremanja tavana. mob. 099/2855-656

POSAO TRAŽIMO OZBILJNU I UREDNU ŽENU za odrŞavanje novog ve eg stana u centru k. mob. 098/539-350 ŽENSKA OSOBA TRAŽI BILO KAKAV POSAO, eskort i sli no STOP! Samo ozbiljne ponude. mob. 092 302 53 67 ŽENSKA OSOBA TRAŽI POSAO IŠENJA poslovnih prostora, ka a, restorana, a moŞe i kao ispomo na svadbama. mob.

098/723-353.

POZNANSTVA

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI DugogodiĹĄnje iskustvo.

Brzo i kvalitetno!

Povoljne cijene usluga i materijala. Ä&#x152;akovec, Ä&#x152; k Istarska I t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570 OVLAĹ TENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE ÂŤRODIKOMMÂť d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 BIRO ALVA-S d.o.o. PRELOG - pruĹžamo knjigovodstvene usluge za d.o.o., obrtnike i poljoprivrednike.

AĹžuriramo zaostatke. Kontak rajte nas na: 099/825-2549.

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC â&#x20AC;&#x201C; CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIR ANJE KUPAONICA . Mob. 091/55-49-323 SERVIS ZA IĹ ENJE OBAVLJA USLUGE IĹ ENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 SELIDBE I PRIJEVOZ ROBE na podru ju akovca, Hrvatske i inozemstva. Cijena 100kn/h. Mob. 098 704 257

PENZIONER koji Ĺživi sam u ku i traĹži Ĺženu od 50g. za zajedni ki Ĺživot.

Molim samo ozbiljne ponude na tel.

341-239

USAMLJENI MUĹ KARAC (49g) Ĺželi upozna slobodnu Ĺžensku osobu za ozbiljnu vezu, mob. 099 248 1489 MUĹ KARAC (55), blag, miran, situiran, s ku om na selu, traĹži blagu Ĺženu do 47g. za suĹživot ili brak, jedno dijete ne smeta. SMS na 098/907-5967 SLOBODAN MUĹ K AR AC (35) ovim putem traĹži Ĺžensku osobu za ozbiljnu vezu/brak, mob. 092 2696 213 GOSPODIN DOBRIH NAMJERA traĹži gospo u za vezu, a moĹže i povremene susrete uz diskreciju. SMS na 095/5393-651

NEKRETNINE â&#x20AC;&#x201C; PRODAJA KU ICA (Istarska, k) od 40m2 + veranda od 10m2, ĹĄupa i mali vrt.

Prodaje se hitno i povoljno. mob.

099/316-2112 STAN (pola ku e) u centru, 82m2 + tavan + podrum od 30m2 + zidano spremiĹĄte + dvoriĹĄte. MoĹže zamjena za ku u u okolici k â&#x20AC;&#x201C; hitno i povoljno. mob. 095/584-8570

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. BoĹĄkovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju VaraŞdinske i Me imurske Şupanije

PRODAJE SE GRADILIĹ TE u Pribislavcu od 700m2, novo naselje, s vaĹže om gra evinskom dozvolom, uredni papiri, cijena 20.000 eur. tel. 098/178-3429 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE s lokacijskom dozvolom u Zasadbregu. mob. 091/763-6571 PRODAJEM KU U u D. Dubravi sa 1400 etvornih metara oku nice. mob 098 1625 200.

PRODAJEM POSJED od 2158 m2, ku a i gospodarske zgrade u centru Totovca. mob. 098/1819-764 PRODAJEMO ADAPTIRANU KU U u NedeliĹĄ u, hitno. Info; 091 5585 930 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u Vu e ncu kod kapelice, prekrasan pogled na VaraĹždin i akovec, juĹžna strana, asfal rana ulica, 1km od crkve i ĹĄkole! Povoljno! mob.

099-192-635 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u Mihovljanu od 165 hv, 20x30m, blaga kosina, pogled na grad, mirna novosagra ena ulica M. Gupca. Tel. 098/198-9410 PRODAJEM KU U u Gornjem HraĹĄ anu na gl. ces 7km do k i 10km do VĹž, mob.

098/297-210.

PRODAJEM STARIJU KU U u Malom Otoku pokraj Legrada, velika oku nica, za 10.000 eura. tel. 048/641-286 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaĹža, dvoriĹĄte. mob. 098-393-170 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE u Murskom SrediĹĄ u, mob. 098/954-9775 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE KU A u centru Strahoninca s oranicom, 640 hv, mob. 091/919-7023 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u sklopu ku e s posebnim ulazom, garaĹžu, dvoriĹĄte i dvije prostorije, sve sprovedeno 1/1. Inf. na tel. 099/514-0972 PRODAJU SE NOVI STANOVI u urbanoj vili na jugu akovca, mob 098/241-232 APARTMAN U NOVALJI od 61,70 m2, pogled na more, 2 spava e sobe, kompl. namjeĹĄteno sa kuh. aparatima, protuprovalna vrata, sat. tv, klima, tenda, 2 parkirna mjesta, uporabna dozvola, useljivo odmah, mog. zamjene za auto, manji apartman na Krku ili stan u k, cijena 105.000 eur, mob. 098/393-000 PRODAJEM KU U na selu od 110+130m2 za 110.ooo eur, mog. zamjena za stan, vikendicu ili dr. kombinacije. mob.

095/8190-349 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 46m2 u centru grada, moĹže i kao ured, povoljno. mob. 091/572-4557 STAN 4-SOBNI (etaĹža), novo, ispod Ĺ afrana, s garaĹžom, kredit osiguran, prodajem. mob 098/241-559 FRIZERSKI SALON, kompl. namjeĹĄten, akovec, ulica Lj. Gaja 6, prodajem, tel.

098/241-559 STAN 2-sobni i 3-sobni s garaĹžama, novo, kredit osiguran, prodajem, tel.

098/241-559 PRODAJEM APARTMAN od 18m2 u Vodicama, klima, tv, namjeĹĄten, kod hotela Imperijal. mob. 098/6818-912 PRODA JEM NOVIJU GARSONIJERU od 29,45m2 + parkiraliĹĄte. mob.

098/706-109 PRODAJE SE ZEMLJIĹ TE za gradnju od 4260m2, vojni vrtovi sjever, planom grada k predvi eno za gradnju, parcela se moĹže cijepa . Cijena po dogovoru. mob.

098/260-062 PRODAJEM KU U u k, livadu u Puť inama zvanu Žiro a i drvo od ariťa 4m. mob. 095/845-3568 ili 095/863-5487 PRODAJEM KU U u Savskoj Vesi sa svim priklju cima, odmah useljiva. mob.

098/553-270

mob: 095/355-1313 095/355-1414 040/390-431

Ä&#x152;akovec, dr. I.Novaka 2 *preko puta Ä&#x152;akoveÄ?kih mlinova*

1. velja e 2011.

1. velja e 2011.

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN u centru grada, mob.

098/806-339 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN kompletno novo namješteni, u akovcu, odmah useljiv. mob. 099/565-9904 PRODAJE SE KU A u Murskom Središ u s oku nicom i garažom, tel: 543-478 ili 543-276 PRODAJE SE KU A s oku nicom u Maloj Subo ci u blizini crkve, ul. A. Stepinca 71. mob. 099/853-9655 PRODAJEM STAN od 44m2 u Vukovarskoj 7, 3. kat. mob. 098/973-4986

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN polunamješten stan u centru Šenkovca. tel. 098 181 3087 ili 343 566 IZNAJMLJUJEM TROSOBNI STAN u akovcu na Jugu, potpuno namješten i opremljen, info 091 44 125 84 DAJE SE STAN U NAJAM od 100m2 u Prelogu, od 1.7.2011., mob. 091/760-8058 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za studen ce, tel. 390-291 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR ispred zgrade Policije, Svetojelenska 13, cijena 1.000 eur, mob. 095/584-8342 TRAŽI SE JEDAN ILI DVA CIMERA ZA STAN u Zagrebu, Maksimirska cesta (kod stadiona), hitno i povoljno, mob: 098/970-6563 IZNAJMLJUJE SE KU A u Nedeliš u, bra nom paru, mob. 098/807-843

TRAŽI SE KU A U NAJAM u akovcu, Šenkovcu ili Mihovljanu ili vikendica u Lopatincu, od 1.7.2011., mob.

091/760-8058 DAJE SE U NAJAM ILI PRODAJE poslovni prostor u akovcu. mob: 098/206-933 I Z N A J M L J U J E M N O V I S TA N o d 83m2 u urbanoj vili na jugu k, mob 098/426-580 IZNAJML JUJEM URE ENU OBITEL JSKU KU U od 110m2 na selu, urednoj ženi, besplatno (režije uklju ene), u zamjenu za održavanje iste, mob.

095/519-7555 IZDAJEM MANJU NAMJEŠTENU KU U u Dunjkovcu. tel. 098/493-037 IZNA JML JUJE SE STAN u akovcu, R. Boškovi a (sudska ulica), mob.

098/195-7448 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI jednosobni stan s balkonom u k, može i studen ma. mob. 095/814-8715 NAMJEŠTENA GARSONIJERA od 30m2 iznajmljuje se na duže vrijeme i jednosobni nenamješteni stan + ugovor. tel.

384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM CAFE BAR, prehrambenu trgovinu, terasa, skladište, parkiralište, sve opremljeno, 300m2 zatvorenog prostora. Može i za druge namjene. mob. 099/7945-180 IZNA JML JUJE SE TROSOBNI S TAN studentima ili ve oj obitelji, te se iznajmljuju sobe s upotrebom kupaonice i kuhinje, vrlo povoljno. mob.

091/5636-323

ŽIVOTINJE

Ovdje je za samo

JEDNODNEVNI JEDNOD EDNODNE DNOD DNEV VNI BIJELI I GRAHORASTI B G GRA GR GRAHO AHO OR RASTI PILIĆI PIL ILLIĆI DOSTAVA! DO OSTA AVA VA! VA V A!!

A

mogao biti Vaš oglas Sve informacije na

, PRODAJU SE ŠTENCI škotskog ov ara (lesi), istokrvni, bez papira, cijena 700 kn. mob. 098/9348-398 P O K L A N JA M T RI MUŠ K A Š T EN C A hrvatskog ov ara u dobre ruke. tel.

040/821-459, 098/132 2005.

PRODAJEM ILI MIJENJAM za 200kg kukuruza jato plavih srpskih visokoleta a. mob. 098/915-0044 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODA JU SE par plavih rozela za 500 kuna, a može i pojedina no. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJEM ZE EVE male za tov, ze ice za rasplod i ze eve o iš ene, tel.

040/333-911 ili 091/906-6933 PRODAJU SE ODOJCI, tel. 347-313 PRODAJEM VIŠE VRSTA papiga, paunove, patke mandarinke i karolinke, te pla naste fazane. mob. 098/912-3938 PRODAJU SE PREPELICE, grlice sive i bijele, te urek. mob. 095/8354-663

RAZNO

OPG OPG

DOST AVA Donja Dubrava, 3.travnja 46

tel: 040/688-213

mob: 098/163-9036

Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠĆE

tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

DVB-T MPEG4 prijemnici

već od

299kn

već od

2799,00 kn ٠ DVB-T prijemnici MPEG2 i MPEG4 DENVER DVBT41 DVBT

Digisat Strong Megasat Denver

već od

150kn 15 info@kerman.hr

www.kerman.hr

PRODA JEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 PRODAJE SE INOX ŠAHT dim. 60x60, s mogu noš u postavljanja tlakovca ili plo ica u unutrašnjos šahta. mob. 098 764 870 KOMPJUTER IBM Intel Pen um 4 1,6 GHz, 40 Gb hard diska tamno ku ište, op ka, mati na plo a IBM Soc 478, s monitorom, tipkovnicom i mišem, cijena 800 kn, mob. 091/5060-821 PRODAJEM PLAMENIK na trošeno ulje, doma e izrade, novo i povoljno uz garanciju. mob. 098 9158 956 PRODAJEMO HITNO RADI SELIDBE: kuhinju s apara ma 2,50 m (250 eur), sobu Meblo za jednu osobu (150 eur), kau (50 eur), kvalit. crni stol na razvla . + 6 stolica za blagovaonu (300 eur), dva TV-a 55cm, tepihe, trakaste zavjese i dr. mob.

098/539-350 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJU SE TROFAZNI ELEKTROMOTORI AEG 370W 1370 o/min i 0,55 kW 1390 o/min, te plamenici za centralno grijanje Weishaupt plinski i uljni. mob.

098/9429-681.

PRODAJEM kompjuter ameri ke marke Dell, 149GB memorije, sa lcd monitorom 19’’ podesiv po visini, pivot zglobni. mob.

091/541-8810.

PRODAJEM MODEM za adsl internet “Speedtouch”, jako malo korišten, ispravan, kao novi, cijena 400 kn. mob.

099/7969-541 SONY PS 1 konzola sa 20 igara za 200kn; el. gitara marke Stagg s poja alom, skoro novo, za 1.400 kn. Šaljem slike na mail po potrebi, mob. 099 842 9075 PRODAJEM KVALITETNO CRNO VINO odli no za bambuse. mob: 098 467 942 LCD 82cm LG32 LD 4 65 FullHD, Usb, mpeg-4, novo, 2.600kn, mob.

098/987-5151 PRODAJE SE GROBNO MJESTO na akove kom groblju. mob. 098 17 38 481.

PRODAJEM: el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. prijenosni kreveti 125x65cm i limena vrata. Tel. 858-424 PRODAJU SE RABLJENI BETONSKI STUPOVI, mob. 091/510-1064 PRODAJEM TV ekran 63cm, ispravan, povoljno. Tel. 091/510-1064 PROVEDITE NEZABORAVAN TJEDAN U APARTMANU NA TENERIFIMA – POTPUNO BESPLATNO!!! Mob. 099/5155-064 PRODAJEM RADIO Tesla 58-U, ispravan, star 53g., te receiver za MaxTV i novi receiver Yumatu FTA-CI za sat., te novi aparat za vodu Aquaviva. Tel. 099/573-1106 NUDIM NAPITAK PREMA STAROM RECEPTU pro v raka i ostalih teških boles , mob. 091/1347-001

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004

Iskoristi akciju u siječnju PERILICA RUBLJA od 1200 o/min, 6 kg, A+klasa, zapakirana, 3g. jamstvo, vrlo povoljno, mob. 098/723-160 PRODAJE SE Sony muzi ka linija, nova, nekorištena, garancija do kraja godine. mob. 091/516-4595 PRODAJEM PROZORSKA KRILA I BALKONSKA VRATA sa izo staklima bez štokova, povoljno, mogu a zamjena, mob. 091 559 4332 PRODAJEM NOVE PATIKE br. 43, rabljenu Motorolu V3 i novi Simpa paket za 200kn. mob. 098/9477-054 PRODAJEM STARU želj. ogradu, tavanske prozore, prozorska krila raznih veli ina sa izo staklom, želj. krila i garažna vrata, tel.

364-425 ili 098/9320-214 PRODAJEM STOLNI NOGOMET dim.

136x66, skoro novi (400kn), reket Dunlop, malo korišten (250kn) i sintesajzer 220 PSR (750kn), mob. 091/573-1604 PRODAJU SE SUHI HRASTOVI FOSLI deblj.

5cm, tel. 360-447 DIGITALNI FOTOAPARAT Samsung E65 10.2 mega pixela, 5xopt. zoom, neraspakiran, garancija, 20% popusta, te mini dig. kamera Sony DCR-HC 24E, uš uvan, orig. ku ja. mob. 099/414-9028 PRODAJEM UGOSTITELJSKI štednjak, fritezu, roš lj, kotao, hladnjak, radni stol, sudoper, perilica su a, caffe aparat, ledomat, restoranska kolica, vaga, gril i salamoreznica. mob. 098/9211-929 PRODAJE SE NAMJEŠTAJ iz ku e i za ku u ili vikendicu: kuhinja, kau , stol + stolice, regal, dvosjed, garnitura, ormari, pisa i stol, vitrina, tepisi, lusteri, štednjak, hladnjak, tenda i kamp prikolica (može se registrira ). tel. 360-214 ili 099/3361-032 PRODAJEM: moderni regal, trosjed, dvosjed, fotelju + stoli (garnitura za sjedenje puno drvo hrast), hrastovu komodu s vitrinom, tapec. krevet (500kn), škrinju ladi arku (750 kn), skije s vezovima (150kn), klizaljke i pancerice m, ž i dj.

(150-200kn) i klavijature Yamaha DX-21 (1.500kn). tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM REZERVOAR za lož ulje od 3000 lit., za 1.200 kn, te miješano vino s ba vom od 350lit., mob. 098/1868-111 STOLARSKA RU NA PREŠA, 5 blokova sa 6 špindli za 200 eur i stari stolarski stol (hoblbank) za 200 eur. mob.

099/2141-744

POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.

AKO IMATE STARIH DEKA, PLAHTI, RUČNIKA DARUJTE IH ČAKOVEČKOM SKLONIŠTU ZA NAPUŠTENE ŽIVOTINJE.

AZRA je mješanka šnaucera bijele boje, a prona ena je kako luta gradom. Vrlo je draga i umiljata. Ima prekrasne o i i s povjerenjem pristupa ljudima unato svim razo arenjima koje je dosad doživjela u životu. Azra bi bila dobar prijatelj obitelji s djecom.

Slaže se s drugim psima. Ro ena je 15.07.2008.Nije za lanac!

MOLI je ro ena u azilu u kolovozu 2009. godine. Mama im je prekrasna Maja, mješanka lova ke pasmine. Moli je vrlo mirna i jako se voli uvati, a ponajviše spavati u kašeti od vo a.

Srednjeg je rasta, a s njom je u azilu i njezin brat Mino. Nije za lanac!

MINO je Molin brat. On je nešto veselije naravi i sasvim druk ijih boja. Slaže se s drugim psima i voli se igrati. Nadamo se da e zajedno sa svojom sestrom brzo na i novi dom. Nije za lanac!

RELAKSACIJA SMIJEHOM jer SMIJEH JE IZVOR ZDRAVLJA. Riješite se STRESA, poboljšajte ZDRAVLJE i postanite SRETNIJI. Prijavite se na grupnu terapiju smijehom.

Info: 040 364 214 ili 098 922 9090 www.bio-top.hr

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

804

UTORAK 1. velja e 2011.

TV pregled

05.20 8. kat, talk show (R)

od 1.2.2011. do 7.2.2011.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Jednog lijepog dana FILM

UTORAK, HRT 2, 21:45

Romanti na komedija. Rastavljena arhitektica Melanie mora jednog jutra odvesti svog sina Sammyja u školu odakle on ide na izlet. S njima treba i i i malena susjeda Maggie. Kad pozvone na Maggiena vrata, nitko ne odgovara. Majka je ostavila Maggie kod svog bivšeg muža Jacka koji je potpuno zaboravio na taj dogovor.

Na kraju se Melanie i Jack, zajedno s djecom, susre u u gradskoj luci, no prekasno, jer je izletni ki brod ve krenuo. Umjesto pristojnog upoznavanja slijedi prepirka i rastanak sa željom da se nikad više ne sretnu...

Soba panike FILM

SRIJEDA, NOVATV , 22:10

Koriste i novac, koji je dobila nakon razvoda netom razvedena Meg Altman (Jodie Foster) se useljava u njujoršku višekatnicu sa svojom k eri Sarah. U svom središtu, ku a ima blindiranu sobu u koju se stanari mogu skri od neželjenih gos ju. Blindirana soba izaziva pažnju Meg, no ni ne slu da e je ubrzo mo i iskoris . Nedugo za m provalnici upadnu u ku u misle i da je prazna, a Meg i Sarah užasnute ulaze u sobu panike...

Jesen stiže, Dunjo moja FILM

ETVRTAK, HRT 2, 20:45

Malo selo negdje u Banatu, po etkom 20. stolje a. Savo, Petrašin i Marija su prijatelji. Žive u siromaštvu pomažu i roditeljima. Savo i Marija se zaljube, no 1. svjetski rat prekida njihovo druženje.

Savo i Petrašin mobilizirani su u Austro-ugarsku vojsku. Po povratku iz rata Savo obavještava oca da e se oženiti s Marijom, no otac je protiv jer je Marija, baš kao i Savo, iz siromašne obitelji. Savo ostavlja Mariju i odlazi u obližnje selo, te pronalazi posao kod bogate obitelji Granfild...

Oceanovih 11 FILM

PETAK, RTL, 21:45

Nikoga ne ozlijedi! Ne kradi od onoga tko to ne zaslužuje! Svaki put igraj kao da nemaš što izgubiti!

Jeste li unutra ili vani? Upravo pušten iz zatvora na uvjetnu kaznu, Danny Ocean (George Clooney) ni ne pomišlja na smirivanje, nego se zajedno sa svojim vjernim partnerom Rustyjem (Brad Pitt) odmah baca na novi posao. I to kakav: orobiti sef u kojem se uva utržak najve a tri kasina grada kocke, Las Vegasa, u no i kada e u njemu biti okruglih 150 milijuna dolara!...

Plemenita krv FILM

SUBOTA, NOVA TV, 20:05

Helen misli da živi savršenim životom kad se doseli svom zgodnom, bogatom mužu koji živi na predivnom obiteljskom ran u. Njezina je svekrva Martha, prava dama, posve ena svom sinu jedincu i odlu na da mu upravlja životom. Uskoro Helen posumnja da je Martha odgovorna za niz slu ajnosti i da je izrekla mnogo laži u pokušaju da im naruši bra nu idilu. Pri vrhuncu Marthinih manipulatorskih mo i, Helen je zavedena u mrežu prijevara i laži dok ne shvati, gotovo prekasno, da je njezina svekrva opasna...

To ka pucanja FILM

NEDJELJA, RTL, 20:00

06.00 Tre a dob, emisija za umirovljenike (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 09.07 Lugarnica, serija 09.52 Vijes iz kulture (R) 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Strani dok. lm 11.00 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 11.10 Debbie Travis preure uje 2 11.55 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 EP reportaža 12.16 TV kalendar (R) 12.30 More ljubavi, telenovela 13.20 Puna ku a Ra era, serija 14.05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14.14 Vrijeme sutra 14.20 Me u nama 15.00 Moja obitelj, hum. serija 15.25 Proces 16.00 Hrvatska uživo 16.58 Vijes 17.10 Hrvatska uživo 17.20 HAK - Promet info 17.25 8. kat, talk show 18.15 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 18.28 Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom 18.40 Tvoja sam sudbina, telenovela 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Praško prolje e, dok. serija 21.05 Misija: Zajedno 22.00 Paralele 22.35 Dnevnik 3 23.00 Sport 23.03 Vrijeme 23.05 Vijes iz kulture 23.15 Retrovizor: Lovci na natprirodno, serija (12) 00.00 Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija 00.45 Retrovizor: Dragi Johne , hum. serija (R) 01.05 Laži mi, serija (12) (R) 01.55 Moja obitelj, hum. serija (R) 02.25 Sledge Hammer, hum. serija (R) 03.35 Paralele (R) 04.05 Proces (R) 04.35 Debbie Travis preure uje 2 (R)

Svatko ima svoju to ku pucanja, a Kim Basinger je upravo prekipjelo. Della Myers (Kim Basinger) je ku anica koja živi u vili u predgra u sa svoje dvoje djece i suprugom. Obitelj ima novca napretek, no njezin arogantni suprug Kenneth, koji je neprestano vrije a, ini je nesretnom. Na Badnju ve er Della se uputi u trgova ki centar po papir za umatanje poklona, no ne može prona i mjesto za parkiranje.

Ugleda auto koji se nepravilno parkirao pa mu ostavlja poruku...

SPORT - IZDVAJAMO FILM RTL

21:40

Gola milja

Košarka, ULEB Eurokup: Cedevita – Canaria - PRIJENOS

ATP Zagreb Indoors - PRIJENOS prvog me a

SPORT Utorak 1.2., HRT 2, 19.55

SPORT Ponedjeljak 3.2., HRT 2, 17.00

ZVJEZDANI KUTAK Z

Meg Ryan Petak, RTL 2, 21:45 sati

Plavokosa, plavooka i slatka kao karijes. Kraljica maturalne ve eri, slavu je stekla kad je Harry sreo Sally. Na filmu je debitirala sa dvadeset godina kao k er Candice Bergen u “Rich and Famous”. Dobila je dosta pozitivnih kritika za svoju vrlo dobru izvedbu u “Obe ana zemlja”, no njezin izgled slatkice i lepršav karakter uvijek su bolje pogodovali romanti nim komedijama. Nekoliko puta u karijeri pokušala je dokazati da može kvalitetno odraditi i ozbiljnije uloge, no obi no se ti filmovi nisu baš proslavili na kino blagajnama.Glumi u trileru “Dokaz života”, kojeg kriti ari nisu previše hvalili, tvrde i da je u potpunosti izostala o ekivana kemija izme u nje i Russella Crowea. 2001. godine snima romanti nu komediju “Kate i Leopold”. Zatim odlu uje ipak malo riskirati kod odabira uloge te nastupa u trileru “Rezovi”. ak se i razgolitila za potrebe filma, što nikad prije nije u inila. Još jednu uloga koja je ozna ila kraj njezinog imidža slatkog nevinašca je ona Jackie Kallen u drami “U klin u”. U me uvremenu, posvojila je djevoj icu iz Kine. Sljede i ve i poslovni projekt uslijedio je 2008. godine, a to je “Mamin novi rajer” s Antoniom Banderasom za koji se izbotoksirala do neprepoznatljivosti.

Gola milja je najduža milja. Iako Eric (John White) nosi prezime S er, još uvijek je djevac.

Nije lako bi lanom obitelji S er, a ne osje ari ljubavnog života. Štoviše, nema naznaka da e se u Ericovom životu išta promijeni jer njegova djevojka Tracy (Jessy Schram) nije spremna na seks. No bitna joj je njegova sre a i daje mu dozvolu da preko vikenda radi što mu srce poželi. S dopuštenjem da se provede kao nikad u životu, Eric i prijatelji se pridružuju “Goloj milji”, utrci u kojoj su sudionici posve goli i koja se održava u dvorištu sveu ilišta...

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ----------------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.50 11.20 12.05 12.40 ----------------------------13.10 --------------14.00 15.30 15.45 16.30 17.00 19.40 19.55 21.45 23.30 23.40 00.30 02.10

05.10 06.35 07.00 08.00 09.00 09.45 10.15 11.20 12.05 13.00 14.30 16.05 16.30 16.55 17.20 18.00 18.30 19.05 20.00 20.50 21.40 23.30 23.45 01.20 02.20

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 SERIJA HRT 2

23.40

Laži mi

13:00 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30

FILM NOVA TV

22.10

Promašen lm

18:00 18:35 18:40 18:55 19:00 20:00 20:05

HUM.SERIJA RTL 2

20.00

Rat u ku i

SERIJA DOMA TV

uvar pravde

22.30

21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Ku ni svemirci, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Ninin kutak Crtani lm Danica Lagodni život Zacka i Codyja, serija za mlade Školski program Navrh jezika Kratki spoj Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu Tvoja sam sudbina, telenovela (R) Globalno sijelo (R) Prizma, mul nacionalni magazin (R) Euromagazin (R) Mala TV (R) TV vr (R) Ninin kutak (R) Crtani lm (R) Danica (R) Školski program (R) Navrh jezika (R) Kratki spoj Mama, ja u te uva nizozemsko-belgijski lm (R) Županijska panorama Lugarnica, serija (R) Sledge Hammer, hum. serija ATP Zagreb Indoors, prijenos prvog me a Hit dana Košarka, ULEB Eurokup: Cedevita - Canaria, prijenos Ciklus roman nih komedija: Jednog lijepog dana, ameri ki

lm Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Laži mi, serija (12) ATP Zagreb Indoors, snimka drugog me a No ni glazbeni program

An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) (R) 2 glupa psa, animirana serija RTL ritam zona - Pri a o..., glazbena emisija RTL ritam zona - Top 40 doma i, glazbena emisija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 1001 no , dramska serija (R) Ezel, dramska serija (R) Klon, telenovela (dvije epizode) An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) Pod is m krovom, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 1001 no , dramska serija Ezel, dramska serija Gola milja, igrani lm, komedija (12) RTL Vijes , informa vna emisija Reži me, dramska serija (dvije epizode) (12) Astro show, emisija uživo (18) Poštena igra, igrani lm, akcijski

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA ro endanski program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA ro endanski program VTV-a VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA RO ENDANSKI PROGRAM VTV-A kontakt emisija VIJESTI VTV-A RO ENDANSKI PROGRAM VTV-A kontakt emisija DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

triler (12)

06:40 07:30 07:55 08:10 08:25 09:25 10:20 11:45 13:00 13:40 14:40 15:35 16:35 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:10 23:30 23:45 00:05 01:40 02:05 02:30 03:20 04:20 05:50 06:15 06:35

07.50 08.50 09.40 10.30 11.00 12.00 12.45 13.35 14.00 14.45 15.30 16.15 17.05 18.10 19.00 20.00 20.25 20.55 21.15 21.40 22.30 23.15 00.00 00.45 02.00 02.20

Naši najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R Asi, serija R IN magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Najbolje godine, serija R Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus , serija -nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Asi, serija Promašen lm, igrani lm (12) Ve ernje vijes Promašen lm, igrani lm (12) nastavak Ubojstvo u Greenwichu, igrani

lm (12) R Bra ne vode, serija Bra ne vode, serija Heroji, serija Ezo TV, tarot show (18) Uskrsnu e, igrani lm (15) Bra ne vode, serija R IN magazin R Kraj programa

Looney tunes, crtani lm (tri epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) U ilica, kviz za djecu Looney tunes, crtani lm (tri epizode) Divlji boravak, zabavni Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija Osveta ljubavi, telenovela Žene s broja 13, dramska serija (dvije epizode) (R) Gospodin pravi, dramska serija (R) Heroji iz stras , dramska serija Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Divlji boravak, zabavni Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) Rat u ku i, hum. serija Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija Znanstveno lud, hum. serija Teorija velikog praska, hum. serija Ku anice, dramska serija Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Osveta ljubavi, telenovela (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Heroji iz stras , dramska serija (R)

08:00 09:20 10:40 11:10 12:00 12:50 14:25 14:55 15:45 16:35 17:25 18:15 19:10 21:00 22:30 23:10 23:55 01:25 02:10

Zamka, serija R Mali an eli, serija R Ana, serija R Kameleoni, serija R Rebelde 2, serija R Stras Orijenta, serija R Ana, serija Mali an eli, serija Elena, serija Zamka, serija Kameleoni, serija Rebelde 2, serija Stras Orijenta, serija Opasna igra, serija (12) uvar pravde, serija Pod nož, serija (12) Opasna igra, serija (12) R uvar pravde, serija R Kraj programa

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:30 23:15: 00:15 00:30 01:30

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje Jukebox Vijes VOA Hrana i vino akove ki kutak Vijes Igrani lm Zapisano u zvijezdama Me imurje danas Erotski program Videostranice

SRIJEDA 2. velja e 2011.

ETVRTAK 3. velja e 2011.

04.40 Dobra žena, serija (R) 05.25 8. kat, talk show (R) 06.05 06.10 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.25 16.00 16.58 17.10 17.20 17.25 18.10 18.23 18.30 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.35 22.30 22.55 22.58 23.00 23.10 00.05 00.50 01.35 01.55 02.45 03.10 03.55

Najava programa Me u nama (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Lugarnica, serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Strani dok. lm Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show EP reportaža Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaža TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Puna ku a Ra era, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Rije i život, religijski program Moja obitelj 9b, hum. serija Indeks, emisija o školstvu Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo HAK - Promet info 8. kat, talk show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Tvoja sam sudbina, telenovela LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Ciklus lmova Jirija Menzela: Sve anos visibaba, ehoslova ki lm U ime Marka Pola, dok. lm Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Drugi format Retrovizor: Lovci na natprirodno, serija (12) Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija Retrovizor: Dragi Johne, hum. serija (R) Laži mi, serija (12) (R) Moja obitelj, hum. serija (R) Drugi format (R) Oprah show (R)

FILM HRT 2

20.45

Osveta Akcijski triler. Ljevi arska kolumbijska gerila, iji je vo a nemilosrdni Claudio Perrini zvani Wolf, organizira teroris ki bombaški napad u Los Angelesu ije su nevine žrtve supruga i sin i vatrogasca Gordyja Brewera. Bolno ranjene duše, Brewer vapi za osvetom i im sazna tko je odgovoran za smrt njegovih najdražih, putuje u Kolumbiju.

Tamo padne u ruke Perrinijevim gerilcima, me u m, neo ekivanog saveznika dobiva u Perrinijevoj supruzi Seleni koja mu omogu i bijeg...

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ----------------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 11.45 12.45 ----------------------------13.15 --------------14.00 15.30 15.45 16.30 17.00 19.00 19.50 20.00 20.45 22.30 23.20 23.30 01.10

05.05 An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) (R) 06.30 2 glupa psa, animirana serija 06.55 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija 09.00 Bibin svijet, hum. serija 09.50 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 10.20 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 11.25 1001 no , dramska serija (R) 12.10 Ezel, dramska serija (R) 13.05 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.35 An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) 16.10 Pod is m krovom, hum. serija 16.35 Kralj Queensa, hum. serija 17.05 Raymond, hum. serija 17.30 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 20.00 1001 no , dramska serija 20.50 Ezel, dramska serija 21.40 Kos , krimi serija (12) (R) 22.35 Put osvete, krimi serija 23.20 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 00.15 RTL Vijes , informa vna emisija 00.30 Reži me, dramska serija (dvije epizode) (12) 02.00 Astro show, emisija uživo (18) 03.00 Gola milja, igrani lm, komedija

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30

SERIJA HRT 2

16.30

Sledge Hammer

SERIJA RTL

23.20

Zaboravljeni slu aj

EMISIJA HRT 1TV SERIJA NOVA

21.00

Asi

SERIJA DOMA TV

Stras Orijenta

19.10

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Ku ni svemirci, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Kr prikazuje Crtani lm EBU drama za djecu Lagodni život Zacka i Codyja, serija za mlade Školski program Ciak junior Kako nastaje Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu Prijenos iz Sabora ili reprizni program Reporteri: Molotov - ovjek iza koktela (R) Mala TV (R) TV vr (R) Kr prikazuje (R) Crtani lm (R) EBU drama za djecu Školski program (R) Ciak junior (R) Kako nastaje (R) Bijeg na planinu grizlija, ameri ki lm (91’) (R) Županijska panorama Lugarnica, serija (R) Sledge Hammer, hum. serija ATP Zagreb Indoors, prijenos prvog me a Dok. lm (R) Hit dana Dobra žena, serija Ciklus akcijskih lmova: Osveta, ameri ki lm Laži mi, serija (12) Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom ATP Zagreb Indoors, snimka drugog me a No ni glazbeni program

14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 00:05 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI RO ENDANSKI PROGRAM VTV-A prigodna emisija TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KOKTEL mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma DOKUMENTARNI PROGRAM NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ZONA ZODIJAKA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

(12) (R)

06:40 07:30 07:55 08:10 08:25 09:25 10:20 11:45 13:00 13:40 14:40 15:35 16:35 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:10 23:30 23:45 00:25 01:55 02:20 02:45 03:35 04:35 06:00 06:25 07:00

Naši najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R Asi, serija R IN magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Najbolje godine, serija R Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Asi, serija Soba panike, igrani lm (12) Ve ernje vijes Soba panike, igrani lm (12) nastavak Promašen lm, igrani lm (12) R Bra ne vode, serija Bra ne vode, serija Na putu prema dolje, serija Ezo TV, tarot show (18) Uskrsnu e, igrani lm (15) R Bra ne vode, serija R IN magazin R Kraj programa

06.05 06.10 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.25 16.00 16.58 17.10 17.20 17.25 18.15 18.28

07.45 Divlji boravak, zabavni (R) 08.30 Looney tunes, crtani lm (tri epizode) 09.30 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) 10.20 U ilica, kviz za djecu 10.55 Looney tunes, crtani lm 11.15 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) 12.00 Divlji boravak, zabavni 12.45 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 13.35 Ve era za 5, lifestyle emisija 14.00 Osveta ljubavi, telenovela 14.45 Rat u ku i, hum. serija (R) 15.05 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija (R) 15.30 Znanstveno lud, hum. serija (R) 15.50 Teorija velikog praska, hum. serija (R) 16.15 Heroji iz stras , dramska serija 17.05 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) 18.00 Divlji boravak, zabavni 19.00 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) 20.00 Mijau, vau, zabavni 20.35 Veseli mladunci, zabavni 21.25 Paklena kuhinja, reality show 22.20 Ku anice, dramska serija 23.15 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) (R) 00.00 Divlji boravak, zabavni (R) 00.45 Osveta ljubavi, telenovela (R) 01.30 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) 02.20 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 02.40 Heroji iz stras , dramska serija (R)

08:00 09:20 10:40 11:10 12:00 12:50 14:25 14:55 15:45 16:35 17:25 18:15 19:10 21:00 22:50 23:35 00:20 02:05 02:50

Zamka, serija R Mali an eli, serija R Ana, serija R Kameleoni, serija R Rebelde 2, serija R Stras Orijenta, serija R Ana, serija Mali an eli, serija Elena, serija Zamka, serija Kameleoni, serija Rebelde 2, serija Stras Orijenta, serija Opasna igra, serija (12) uvar pravde, serija Pod nož, serija (12) Opasna igra, serija (12) R uvar pravde, serija R Kraj programa

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:05 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:30 23:30 00:00 01:00

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hana i vino Vijes Od Mure do Drave Jukebox Vijes VOA Hrana i vino Pove alo Vijes Face s faksa, igrani lm Vijes Erotski program Videostranice

18.40 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05 21.55 22.30 22.55 22.58 23.00 23.10 00.10 00.55 01.40 02.00 02.45 03.10

Najava programa Rije i život, religijski program (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Lugarnica, serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Strani dok. lm Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show EP reportaža Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaža TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Puna ku a Ra era, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Trenutak spoznaje Moja obitelj, hum. serija Doma i dok. lm Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo HAK - Promet info 8. kat, talk show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Tvoja sam sudbina, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 1 pro v 100, kviz Život ide dalje, dramska serija Pola ure kulture Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Putovima rijeke Amazone, dok. serija Retrovizor: Lovci na natprirodno, serija (12) Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija Retrovizor: Dragi Johne, hum. serija (R) Laži mi, serija (12) (R) Moja obitelj, hum. serija (R) Skica za portret

SERIJA RTL 2

20.55

Ku a lutaka Ku a lutaka i ATF kre u u obra un s problema nim religijskim kultom u Arizoni. Echo je programirana tako da se pod tajnim iden tetom slijepe djevojke ubaci me u sljedbenike i pomogne pri uhi enju militantnog fanatika Jonasa Sparrowa. Boydu je, gledaju i sa strane, potpuno jasno da se s Jonasom ne e bi tako lako obra una , kao i da je glavni agent ATF-a u slu aj umiješan pod nekim udnim uvje ma. U me uvremenu agent Ballard nastavlja s neumornom potragom za Chris ne, temeljnom li noš u na kojoj se stvorila Echo, a njegova susjeda Mallie se zaljubljuje u njega...

03.20 03.50 04.35 05.20

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ---------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 -------12.40 ---------------------13.10 --------------13.55 15.30 15.45 16.30 17.00 19.00 19.50 20.00 20.45 22.15 23.05 23.15 00.55

05.10 06.35 07.00 08.00 09.00 09.45 10.15 11.20 12.05 12.55 14.25 16.00 16.30 16.55 17.20 18.00 18.30 19.05 20.00 20.50 21.40 23.25 00.15 00.30 01.15 02.00 03.00

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30

KVIZ HRT 1

20.10

1 pro v 100

FILM NOVA TV

23.25

Apokalipsa

EMISIJA HRT21 SERIJA RTL

20.00

Chuck

SERIJA DOMA TV

Hitna Miami

21.35

13:30 14:15 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

Pola ure kulture (R) Oprah show (R) Dobra žena, serija (R) 8. kat, talk show (R)

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Ku ni svemirci, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Crtani lm Crtani lm Lagodni život Zacka i Codyja, serija za mlade Školski program: Kokice Abeceda EU Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu Festa sv. Vlaha, misa iz Dubrovnika Prijenos iz Sabora Mala TV (R) TV vr (R) Crtani lm (R) Crtani lm (R) Školski program (R) Kokice (R) Abeceda EU Frank, ameri ki lm (R) Županijska panorama Lugarnica, serija (R) Sledge Hammer, hum. serija ATP Zagreb Indoors, prijenos prvog me a Dok. lm (R) Hit dana Dobra žena, serija Filmovi naših susjeda: Jesen s že, dunjo moja - srpsko-crnogorski

lm Laži mi, serija (12) Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom ATP Zagreb Indoors, snimka drugog me a No ni glazbeni program

An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) (R) 2 glupa psa, animirana serija RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 1001 no , dramska serija (R) Ezel, dramska serija (R) Klon, telenovela (dvije epizode) An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) Pod is m krovom, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 1001 no , dramska serija Ezel, dramska serija Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) Ku anice, humorna dramska serija RTL Vijes , informa vna emisija Ku anice, humorna dramska serija Kos , krimi serija (R) Astro show, emisija uživo (18) Put osvete, krimi serija (R)

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KUTIONICA dje ja emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 20 U 20 talk show NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

03.45

Zaboravljeni slu aj, krimi serija

07:10 08:00 08:25 09:25 10:20 11:45 13:00 13:40 14:40 15:35 16:35 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:05

Naši najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R Asi, serija R IN magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Najbolje godine, serija R Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Asi, serija Provjereno, informa vni magazin Ve ernje vijes Apokalipsa, igrani lm (12) Soba panike, igrani lm (12) R Vjerovali ili ne, dokumentarna serija Ezo TV, tarot show (18) Zbogom ljubavi, igrani lm (15) Vjerovali ili ne, dokumentarna serija R IN magazin R Kraj programa

23:10 23:25 01:00 02:50 03:15 04:15 06:05 06:30 07:00

07.15 08.00 08.45 09.05 09.55 10.40 11.10 11.30 12.15 13.05 13.30 14.15 14.40 15.30 16.15 17.05 18.00 19.00 20.00 20.55 21.45 22.35 23.25 00.10 00.55 01.45 02.05

Divlji boravak, zabavni (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Looney tunes, crtani lm Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) U ilica, kviz za djecu Looney tunes, crtani lm Divlji boravak, zabavni (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija Osveta ljubavi, telenovela Mijau, vau, zabavni (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Paklena kuhinja, reality show (R) Heroji iz stras , dramska serija Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Divlji boravak, zabavni Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) Chuck, akcijska komedija Ku a lutaka, znanstvenofantas na serija Ku anice, dramska serija Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Osveta ljubavi, telenovela (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Heroji iz stras , dramska serija (R)

08:00 09:20 10:40 11:10 12:00 12:50 14:25 14:55 15:45 16:35 17:25 18:15 19:10 20:45 21:35 22:20 23:10 00:00 00:45 01:35

Zamka, serija R Mali an eli, serija R Ana, serija R Kameleoni, serija R Rebelde 2, serija R Stras Orijenta, serija R Ana, serija Mali an eli, serija Elena, serija Zamka, serija Kameleoni, serija Rebelde 2, serija Stras Orijenta, serija Slatke male lažljivice, serija Hitna Miami, serija uvar pravde, serija Slatke male lažljivice, serija R Hitna Miami, serija R uvar pravde, serija R Kraj programa

12:00 16:02 16:02 17:00 17:05 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:15 23:00 23:15 00:15 01:15

VIDEOSTRANICE Danas na programu Hrana i vino Vijes Pove alo, ponavljanje TV Jukebox Vijes VOA Hrana i vino Predstava (KAM) Vijes VOA .HR(poslovni magazin) Okolo k(r)ole Vijes Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE

PETAK 4. velja e 2011.

SUBOTA 5. velja e 2011.

04.40 Muškarci na stablima, serija (R) 05.25 U istom loncu, kulinarski show (R) 06.05 06.10 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.25 16.00 16.58 17.10 17.18 17.20 17.50 18.20 18.30 18.40 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.20 22.45 22.48 22.50 23.00 23.55 01.45 03.50

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Lugarnica, serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Strani dok. lm Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show EP reportaža Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaža TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Puna ku a Ra era, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Drugo mišljenje Moja obitelj, hum. serija Na svetog Tripuna, emisija pu ke i predajne kulture (R) Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo HAK - Promet info Doma i dok. lm Iza ekrana Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom U istom loncu, kulinarski show Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Mjesec ljubavnih lmova: Ponos i predrasude, britanski

lm Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Pe dan, talk show Filmski maraton: 2010: The Year We Make Contact, ameri ki lm (12) Filmski maraton: Ponos i predrasude, britanski lm (R) Pe dan, talk show (R)

MINI SERIJA HRT 2

22.30

Utrka s vremenom Tony West (Brian Austin Green) je uspješan poduzetnik u farmaceutskoj industriji, sa svojom voljenom suprugom živi u Los Angelesu. Nakon što je proveo dan u mu nim pregovorima s potencijalnim kupcima, Tony saznaje da mu je supruga oteta i da otima i traže otkupninu od 50 000 dolara. Novac mora donijeti u narednih devedeset minuta ili e je ubiti. Naoružan samo mobitelom i svojim razumom Tony nema izbora no sura ivati s otmi arima.

Ubrzo saznaje da je otmica usko povezana s informacijama koje on posjeduje, a da ljudi koje poznaje su spremni i ubiti ga samo da do u do njih...

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ----------------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 11.45 ----------------------------12.15 --------------13.00 14.45 15.30 15.45 16.25 17.00 19.50 20.00 20.50 21.35 21.45 23.25 00.10 00.40 02.30

05.00 An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) (R) 06.25 2 glupa psa, animirana serija 06.50 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija 08.50 Bibin svijet, hum. serija 09.45 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 10.15 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 11.20 1001 no , dramska serija (R) 12.10 Ezel, dramska serija (R) 13.00 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.30 An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) 16.05 Pod is m krovom, hum. serija 16.30 Kralj Queensa, hum. serija 16.55 Raymond, hum. serija 17.20 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 20.00 Ezel, dramska serija (dvije epizode)

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30

SERIJA RTL

14.30

An eo i vrag

FILM NOVA TV

22.00

Univerzalni vojnik: Povratak

13:30 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:15

DOK.SERIJA RTL 2

18.10

22:00

Divlji boravak

SERIJA DOMA TV

Slatke male lažljivice

20.45

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Ku ni svemirci, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Kr prikazuje Crtani lm Tajni dnevnik patke Ma lde Lagodni život Zacka i Codyja, serija za mlade Školski program Puni krug Glazbeceda Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu Prijenos iz Sabora ili reprizni program Mala TV (R) TV vr (R) Kr prikazuje (R) Crtani lm (R) Tajni dnevnik patke Ma lde (R) Školski program (R) Puni krug (R) Glazbeceda Dje ak koji više nije govorio, nizozemski lm (R) Lugarnica, serija (R) Županijska panorama Briljanteen Ritam tjedna, glazbeni magazin ATP Zagreb Indoors, prijenos prvog me a Hit dana Vrhunske konstrukcije 2: Super podmornice, dok. serija Muškarci na stablima, serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Montalbano, mini-serija (12) Na rubu znanos Garaža (R) ATP Zagreb Indoors, snimka drugog me a No ni glazbeni program

22:30 23:40 ------23:05 23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI OTVORENI STUDIO kontakt emisija DOKUMENTARNI PROGRAM OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA VEKERICA VIJEST VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA 20 U 20 talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija MOJA ISTRA dokumentarna emisija FLASH NEWS - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ZONA ZODIJAKA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21.45 Oceanovih 11, igrani lm, krimi komedija 23.45 RTL Vijes , informa vna emisija 00.00 Put uništenja, igrani lm, akcijski (12) 01.35 Astro show, emisija uživo (18) 02.35 Mladi u itelj, igrani lm, akcijski (12) (R)

06.05 06.10 06.45 07.00 07.30 08.00 08.10

07:10 Naši najbolji dani, serija 08:00 Gospodin Magoo, crtana serija 08:25 Bumba, crtana serija 09:25 Slomljeno srce, serija R 10:20 Gumus, serija R 11:45 Asi, serija R 13:00 IN magazin R 13:40 Zauvijek zaljubljeni, serija 14:40 Slomljeno srce, serija 15:35 Provjereno, informa vni magazin R 16:35 Gumus, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Gumus, serija -nastavak 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Asi, serija 22:00 Univerzalni vojnik: Povratak, igrani lm (12) 23:40 Utrka s vremenom, igrani lm 01:25 Zbogom ljubavi, igrani lm (15) R 03:15 Ezo TV, tarot show (18) 04:45 Apokalipsa, igrani lm (12) R 06:15 Kraj programa

09.25 09.50 10.00 10.08 10.09 10.10 10.45 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.15 14.00 14.30 14.35 15.05 15.20 15.50

08.00 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 08.25 Divlji boravak, zabavni (R) 09.10 Looney tunes, crtani lm 09.30 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) 10.20 U ilica, kviz za djecu 10.50 Looney tunes, crtani lm 11.10 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) 12.00 Divlji boravak, zabavni (R) 12.45 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 13.30 Ve era za 5, lifestyle emisija 14.00 Osveta ljubavi, telenovela 14.40 Chuck, akcijska komedija (R) 15.30 Ku a lutaka, znastvenofantas na serija (R) 16.15 Heroji iz stras , dramska serija 17.05 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) 18.10 Divlji boravak, zabavni 19.00 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) 20.00 SWAT, dok.

20.55 Murjaci uživo, reality show 21.45 Grad an ela, igrani lm, fantas na drama 23.45 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) (R) 00.30 SWAT, dok. (R) 01.15 Murjaci uživo, reality show (R) 02.05 Heroji iz stras , dramska serija (R)

16.10 16.40 16.45 16.46 16.50 17.55 18.45 19.15 19.20 19.21 19.30 19.56 20.01 20.10 22.15 22.30 22.35

00.30

Najava programa Drugo mišljenje (R) TV kalendar Iza ekrana (R) Na svetog Tripuna, emisija pu ke i predajne kulture (R) Hrvatska kronika BiH Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Lijepa plavuša iz Bashful Benda, ameri ki

lm Izborna nastava, dok. lm Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas HAK - Promet info Ku ni ljubimci Generacija Y Normalan život, emisija o obitelji Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar (R) Veterani mira, emisija za branitelje Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi, me ureligijski magazin Branitelji domovine, emisija pod pokroviteljstvom (R) Eko zona Kulturna baš na Opera box Jelovnici izgubljenog vremena Euromagazin Vijes Vrijeme sutra HAK - Promet info Reporteri: Europa, što dalje?

Ekspedicija na Novu Gvineju, dok. serija Potroša ki kod LOTO 7/39 Dora - idemo na Eurosong Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Dora 2011 Vijes Vijes iz kulture Ciklus lmova Clinta Eastwooda: Kalibar 20 za specijalista, ameri ki lm (12) Filmski maraton: No

FILM NOVA TV

21.45

Crna to ka 08:00 09:20 10:40 11:10 12:00 12:50 14:25 14:55 15:45 16:35 17:25 18:15 19:10 20:45 21:35 22:20 23:10 00:00 00:45 01:35

Zamka, serija R Mali an eli, serija R Ana, serija R Kameleoni, serija R Rebelde 2, serija R Stras Orijenta, serija R Ana, serija Mali an eli, serija Elena, serija Zamka, serija Kameleoni, serija Rebelde 2, serija Stras Orijenta, serija Slatke male lažljivice, serija Hitna Miami, serija uvar pravde, serija Slatke male lažljivice, serija R Hitna Miami, serija R uvar pravde, serija R Kraj programa

John Hawkins (David Caruso) je bivši vojnik koji živi nesretnim životom nose i teret jedne velike tragedije. John radi u restoranu te se svakodnevno opija. Jednog dana sretne Natalie (Susan Haskell), još jednu izgubljenu dušu. Naime ona se povjeri Johnu i kaže mu da je njen suprug kriminalac koji je zlostavlja. John ubrzo postane jako prisan i vezan s Natalie. No Natalie ima drugi plan koji je povezan s Johnom, a taj e ih oboje uvu i u pri u s ma jašima, plja kom i ubojstvom.

VIDEOSTRANICE Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes KAM, ponavljanje TV Jukebox Vijes VOA Hrana i vino Vaše zdravlje Vijes Vinoteka Hrana i vino Vijes Erotski program

SERIJA HRT 2

06.50 RTL Danas, informa vna emisija (R) 07.20 Kralj Queensa, hum. serija (R) 07.45 Raymond, hum. serija (R) 08.10 2 glupa psa, animirana serija (dvije epizode) 09.00 Škola za vampire, animirani

lm (dvije epizode) 09.35 U ilica, kviz za djecu 09.10 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 10.50 Sinovi i k eri, hum. serija (R) 11.20 Discovery: Preživje divljinu - Belize, dok. serija (R) 12.15 Osveta šmokljana, igrani

lm, komedija 13.50 Shaq Steel, igrani lm, avanturis ki 15.30 Oceanovih 11, igrani lm, krimi komedija 18.00 Zvijezde Ekstra: Holivudske bivše supruge, zabavna emisija (R) 18.30 RTL Danas, informa vna emisija

09:43 09:45 10:00

14:45 15:25 15:45 16:00

21.50

Collateral

17:00 18:00 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00

DOK.SERIJA RTL 2

20.00

21:00

Život poslije ljudi

21:40 ------22:00

Znate li plesa ?

20.45

19.05 Ljubav je na selu, dok. serija 20.00 X-Men: Posljednja fronta, igrani lm, znanstvenofantas ni 21.50 Collateral, igrani lm, triler (12) 23.50 Vladavina: Prije istjeriva a avla, igrani lm, horor (18) (R) 01.40 Astro show, emisija uživo (18) 02.45 RTL Danas, informa vna emisija (R) 03.15 Put uništenja, igrani lm, znanstveno-fantas ni triler (12)

06:40 07:30 08:00 08:25 08:55 09:20 09:40 09:55 10:20 10:35 11:00 11:30 12:30 13:30 14:30 16:10 17:00 17:10 18:00 19:15 20:05 21:45 23:40 01:35 03:20 04:50 06:20

22.00

Život na Marsu

SERIJA DOMA TV TV ku e imaju pravo promjene programa

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.45 Najava programa 07.50 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.15 Plesne Note, serija za djecu 08.40 Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 09.05 Vrijeme je za Disneyja: Einstein i i 09.30 Pse a ophodnja, serija za djecu (R) 09.55 Arber-Zwiesel: Svjetski skijaški kup - slalom (Ž), prijenos 1. vožnje 10.55 Crtani lm 11.10 Hinterstoder: Svjetski skijaški kup - super G (M) prijenos 12.15 Briljanteen (R) 12.55 Arber-Zwiesel: Svjetski skijaški kup - slalom (Ž) prijenos 2. vožnje 13.40 Olimpijski magazin 14.05 K.Š.Gjalski: Ku a duhova 14.55 Rukomet, Dukat liga: Siscia - CO Zagreb, prijenos 17.00 ATP Zagreb Indoors, prijenos prvog polu nala 20.05 Šibicari, ameri ki lm 22.00 Život na Marsu, serija (12) 22.45 Život na Marsu, serija (12) 23.35 Glazbeni specijal 00.05 Vrijeme je za jazz: Šimun Ma ši trio, Davor Križi Experiment 01.10 ATP Zagreb Indoors, snimka drugog me a 02.10 Dora 2011 (R) 04.10 No ni glazbeni program: Hit dana (R) -------- No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi -------- No ni glazbeni program: Hit dana (R)

11:00 12:00 13:00 13:15

FILM RTL

12:00 16:02 16:30 17:00 17:10 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:30 22:30 23:00 23:30

vješ ca, ameri ki lm (18) 02.15 Filmski maraton: Šibicari, ameri ki lm (R) 04.10 Reporteri (R) 05.10 Skica za portret (R) 05.20 Potroša ki kod (R)

-------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA DOKUMENTARNI PROGRAM snimka utakmice ŠTO UZROKUJE BOLEST? dokumentarna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA OTVORENI STUDIO kontakt emisija KUTIONICA dje ja emisija MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi MOJA ISTRA dokumentarna emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal SVIJET ROMA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŽELJKO MALNAR - MALI NO NI RAZGOVORI kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Frikovi, serija Televizijska posla, serija Bra ne vode, serija Bra ne vode, serija Gospodin Magoo, crtana serija R Peppa, crtana serija Timmy Time, crtana serija Winx, crtana serija Chuggington, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Televizijska posla, serija R Frikovi, serija R Privatna praksa, serija Kašmir ma ja, serija Medvjed Winnie, igrani

lm Na raskrsnici života, igrani

lm Vijes Nove TV Na raskrsnici života, igrani

lm - nastavak Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show R Dnevnik Nove TV Plemenita krv, igrani lm Crna to ka, igrani lm Neslomljivi, igrani lm (12) Utrka s vremenom, igrani

lm R Ezo TV, tarot show (18) Univerzalni vojnik: Povratak, igrani lm 01.25 (12) R Kraj programa

07.15 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 08.00 Ve era za 5, lifestyle emisija (pet epizoda) (R) 10.00 Looney tunes, crtani lm (dvije epizode) 10.45 Punom parom, kulinarski izazov (pet epizoda) (R) 12.55 Divlji boravak, zabavni (pet epizoda) (R) 16.45 Mijau, vau, zabavni (R) 17.15 Veseli mladunci, zabavni (R) 18.10 Moderna uda, dok. serija (dvije epizode) 20.00 Život poslije ljudi, dok. serija 21.00 Ocean straha (prvi dio), dok.

21.45 Fes valac: Miris krvi, igrani

lm, drama 23.40 Grad an ela, igrani lm, fantas na drama (R)

08:15 Moje k eri, serije R 09:55 P ce umiru pjevaju i, mini serija 11:35 Dom iz snova, serija R 12:25 Mamin svijet, emisija R 12:55 Stras Orijenta, serija R 14:30 Moje k eri, serija 16:10 Znate li plesa ?, show R 17:45 Doma IN, emisija 18:20 Dom iz snova, serija 19:10 Stras Orijenta, serija 20:45 Znate li plesa ?, show 22:20 P ce umiru pjevaju i, mini serija R 23:55 Dom iz snova, serija R 00:40 Moje k eri, serija R 02:20 Kraj programa

07:57 08:00 12:00 13:00 13:30 14:00 14:30 15:00 15:30 16:15 17:00 17:10 18:00 19:00 19:10 20:00 22:00 23:00 23:30 01:15

Danas na programu Dje ja TV Vaše zdravlje, ponavljanje Dom2 Celebri city Hrana i vino Zoona, emisija o ku nim ljubimcima Obzori, emisija o kulturi Auto-moto nau ca Zagljaj ljepote Vijes .HR(poslovni magazin) Poljoprivredni savjetnik Vijes Jukebox Igrani lm Okolo k(r)ole Me imurje danas Erotski program VIDEOSTRANICE

NEDJELJA 6. velja e 2011.

05.50 Najava programa 05.55 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin (R) 06.25 Euromagazin (R) 06.55 TV kalendar 07.10 Mala TV: (R) -------- TV vr : Telefonski gnjavator (R) -------- Ninin kutak: Elektri na igra za mirnu ruku (R) -------- Brlog: Jelen lopatar (R) -------- Danica i tele (R) -------- Tajni dnevnik patke Ma lde: Prehla eni pjetli (R) -------- Baltazar: Maxol 08.00 Prijatelji (R) 09.00 Nora Fora, TV igra za djecu 09.40 TV kalendar (R) 09.52 Vijes iz kulture (R) 10.00 Vijes 10.05 Vrijeme danas 10.06 HAK - Promet info 10.10 Šerif u New Yorku, miniserija 11.40 manjinski MOZAIK 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 12.16 Syngenta - 100% hrvatsko, emisija pod pokrovitlejstvom 12.25 Plodovi zemlje 13.20 More 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.35 Branitelji domovine, emisija pod pokroviteljstvom (R) 15.40 Vijes 15.45 Vrijeme sutra 15.46 HAK - Promet info 15.50 Na putu ku i: Nevjerojatno putovanje, ameri ki lm (R) 17.15 Jelovnici izgubljenog vremena 17.40 Globalno sijelo 18.15 Lijepom našom 19.15 LOTO 6/45 19.20 Dora - idemo na Eurosong 19.21 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 1 pro v 100, kviz 21.05 Vjerujem u an ele, TV serija

HRV.FILM HRT 1

21.50

Put lubenica “Put lubenica” je film o trgovini i krijum arenju ljudi.

Film je nastao prema ideji našeg poznatog glumca Ive Gregurevi a, a inspiriran je istinitom pri om o dvanaestoro ilegalnih imigranata koji su se utopili u rijeci Savi, na granici Bosne i Hrvatske. Doga aj je sagledan o ima mlade Kineskinje koja je u toj nesre i izgubila oca, a upoznala bivšeg vojnika Hrvatske vojske, tek izlije enog narkomana koji pati od PTSP-a i koji je u ratu izgubio sve. Jezi na i kulturološka barijera izme u glavnih likova daje posebnu dimenziju filmu, prožetom bolnom spoznajom kako je teško nositi se s teretom koji nikada ne e biti mogu e odbaciti - mjestom ro enja...

FILM RTL

23.35

Lete i Škot

FILM NOVA TV

17.10

Vojni ine

DOK.SERIJA RTL 2

20.55

Muškarci sa sjekirama

SERIJA DOMA TV

Dom iz snova

18.20

21.50 23.25 23.40 23.50 01.35 02.50 03.20 03.50 04.50

Put lubenica, hrvatski lm Vijes Vijes iz kulture Ciklus europskog lma: Dovi enja, djeco - francuski

lm (12) Šerif u New Yorku, miniserija (R) Reprizni program Globalno sijelo (R) Lijepom našom (R) Plodovi zemlje (R)

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.10 Najava programa 07.15 Romeo i Julija u Samoboru, koncert klasi ne glazbe 08.15 Zlatna kinoteka - ciklus Caryja Granta: Sumnja, ameri ki lm 09.55 Hinterstoder: Svjetski skijaški kup - veleslalom (M), prijenos 1. vožnje 10.50 Portret Crkve i mjesta 11.00 Lupoglav: Misa, prijenos 12.00 Biblija 12.15 e-Hrvatska, emisija pod pokroviteljstvom 12.55 Hinterstoder: Svjetski skijaški kup - veleslalom (M), prijenos 2. vožnje 13.45 Filipove bebe, emisija pod pokroviteljstvom 14.15 Osijek: Jedan je život, a prijatelja puno - snimka humanitarnog koncerta 15.30 Olimp, sportska emisija 16.00 ATP Zagreb Indoors, prijenos nala 18.00 Hokej, EBEL liga: Medveš ak - Lienz, prijenos 20.50 Kosa, ameri ko-njema ki

lm 22.50 Posebni dodaci: Rock’n’roll i

lm, emisija o lmu 23.25 Filmski bou que: Nema me, ameri ko-njema ki lm (12) 01.35 Garaža 02.05 No ni glazbeni program

06.30 RTL Danas, informa vna emisija (R) 07.05 Osveta šmokljana, igrani

lm, komedija 08.30 2 glupa psa, animirana serija (tri epizode) 09.50 Škola za vampire, animirani

lm (dvije epizode) 10.35 Ljubav je na selu, dok. serija 11.40 Zavodnik, igrani lm, roman na komedija 13.00 P.C.U., igrani lm, komedija 14.20 ovje e, gdje mi je auto?, igrani lm, komedija 15.45 X-Men: Posljednja fronta, igrani lm, znanstvenofantas ni 17.35 Discovery: Dangerman - Savršena oluja, avanturis ka dok. serija 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Exkluziv s Tatjanom Juri , magazin 20.00 To ka pucanja, igrani lm, akcijski 21.55 CSI: Miami, krimi serija (12)

11:43 NAJAVA PROGRAMA 11:45 TV ORDINACIJA kontakt emisija 12:45 OTISCI VREMENA dokumentarna emisija 13:45 TV PRODAJA 14:00 DOKUMENTARNI PROGRAM 14:45 TV PRODAJA 15:00 VJERA I NADA vjerski program 15:30 MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija 16:00 ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani 17:00 POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija 18:00 HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal 18:55 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 19:00 TAJNE USPJEHA dokumentarni

lm 19:30 VTV TJEDNIK 20:05 KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi 20:45 PRESSICA talk show 21:45 OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 22:45 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 22:50 DOKUMENTARNI PROGRAM ------- ODJAVA PROGRAMA ------- VIDEOSTRANICE

PONEDJELJAK 7. velja e 2011. (dvije epizode) 23.35 Lete i Škot, igrani lm, sportska drama 01.15 Astro show, emisija uživo (18) 02.15 RTL Danas, informa vna emisija (R) 02.45 Collateral, igrani lm, triler (12) (R)

06:30 06:55 07:20 08:15 09:10 10:05 10:25 10:40 11:05 11:20 11:45 12:15 12:45 13:15 14:15 15:15 17:00 17:10 19:15 20:05 21:15 23:00 00:25 00:55 02:25 04:10 05:25

Bra ne vode, serija R Televizijska posla, serija Kašmir ma ja, serija R Frikovi, serija U sedmom nebu , serija Peppa, crtana serija Timmy Time, crtana serija Winx, crtana serija Chuggington, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Automo v, auto-moto magazin Novac, business magazin Televizijska posla, serija R Frikovi, serija R U sedmom nebu, serija R Na raskrsnici života, igrani

lm R Vijes Nove TV Vojni ine igrani lm Dnevnik Nove TV Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show Neobi an zaš tnik, igrani

lm Red carpet , showbiz magazin (15) Svi mrze Chrisa, serija Plemenita krv, igrani lm R Crna to ka, igrani lm R Red carpet, showbiz magazin (15) R Kraj programa

01.50

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 14.50 14.55 15.25 16.00 16.58 17.10 17.20 17.25 18.15 18.28 18.40 19.25 19.30 19.56 20.01 20.04

06.55 Zabranjena ljubav, sapunica (osam epizoda) (R) 10.15 Looney tunes, crtani lm (dvije epizode) 11.05 Punom parom, kulinarski izazov (pet epizoda) (R) 13.10 Moderna uda, dok. (dvije epizode) (R) 14.45 Columbo: Klimava kruna, krimi serija 16.30 Ocean straha (prvi dio), dok. (R) 17.25 Život poslije ljudi, dok. serija (R) 18.10 Moderna uda, dok. serija (dvije epizode) 20.00 Kraljevi leda, dok.

20.55 Muškarci sa sjekirama, dok.

21.45 Dexter, krimi serija (12) 22.45 Moderna uda, dok. serija (dvije epizode) (R) 00.25 Fes valac: Miris krvi, igrani

lm, drama (R)

20.10 21.10 22.00 22.40 23.05 23.08 23.10 23.20 00.15 01.05

Najava programa More (R) Mir i dobro (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Studio 60 na Sunset Stripu, serija (R) Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Putovanje naših predaka, dok.

lm Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Tre a dob, emisija za umirovljenike EP reportaža Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Puna ku a Ra era, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Znanstvena pe ca Znanstvene vijes Moja obitelj 9b, hum. serija Glas domovine Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo HAK - Promet info 8. kat, talk show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Tvoja sam sudbina, telenovela Dora - idemo na Eurosong Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Gruntov ani: Babica su nakanili hmre , TV serija Dok. lm Svijet pro ta Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Lica nacije Ann Sophie Mu er i Berlinska

lharmonija pod ravnanjem Seijia Ozawe Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija

07.55 ----------------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.50 11.20 12.35 ----------------------------13.05 --------------13.50 15.30 15.45 16.30 17.25 17.45 18.15 19.00 19.50 20.00 20.40 21.30 22.20 23.05 23.15 00.55

05.20 05.50 06.20 08.25 09.20

13.00 14.35

FILM NOVA TV

22.10

Novi je dan za gothamskoga Kneza tame. I nova no na mora za Gotham City. Dvije nove zle sile: Two-Face odnosno Harvey Dent i Riddler udružuju se kako bi upravljali umovima gra ana i uništili zakletog i najve eg neprijatelja Batmana. Ovoga se puta Batman (Val Kilmer) ne e mora sam bori za svoj grad, jer ulazi u borbu potpomognut hrabrim partnerom, mladim akrobatom kojeg pokre e tragedija i koji je doživio ponovno ro enje u liku junaka Robina. Bruce Wayne tako er ima problema. Progone ga uspomene na njegovo trauma no dje njstvo...

16.10 16.35 17.00 17.25 18.00 18.30 19.05 20.00 20.50 21.40

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:15

SERIJA HRT 1

20.10

Gruntov ani

MAGAZIN NOVA TV

07:57 Danas na programu 08:00 Dje ja TV 12:00 Zoona, emisija o ku nim ljubimcima 12:35 Celebri city 13:00 Poljoprivredni savjetnik 14:00 Igrani lm 16:00 Hrana i vino 17:00 Kronika tjedna 17:30 Zagrljaj ljepote 18:00 Vinoteka 20:00 Fio show 23:15 Zapisano u zvijezdama 00:15 Erotski program 01:15 VIDEOSTRANICE

06.15 06.20 07.05 07.30

10.10 11.20

Batman zauvijek 08:15 Moje k eri, serija R 09:55 P ce umiru pjevaju i, mini serija 11:35 Dom iz snova, serija R 12:25 Doma IM, emisija R 12:55 Stras Orijenta, serija R 14:30 Moje k eri, serija 16:10 Znate li plesa ?, show R 17:45 Mamin svijet, emisija 18:20 Dom iz snova, serija 19:10 Stras Orijenta, serija 20:45 Znate li plesa ?, show 22:20 P ce umiru pjevaju i, mini serija R 23:55 Dom iz snova, serija R 00:40 Moje k eri, serija R 02:20 Kraj programa

02.10 02.50 03.35 04.20 04.50 05.20

13:30

18.25

IN magazin

SERIJA HRT 2

22.20

Laži mi

SERIJA DOMA TV

Prijatelji

13:00

22.20

14:00 14:45 14:45 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

Retrovizor: Dragi Johne, hum. serija (R) Mreža prijevare, serija (R) Mreža prijevare, serija (R) Laži mi, serija (12) (R) Glas domovine (R) Svijet pro ta (R) 8. kat, talk show (R)

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Legenda o Tarzanu, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Kr prikazuje Brlog arobna plo a - engleski Lagodni život Zacka i Codyja, serija za mlade Školski program Boli glava: Hidrosfera Na glasu Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu Tvoja sam sudbina, telenovela (R) More (R) Lijepom našom: Gospi (R) Mala TV (R) TV vr (R) Kr prikazuje (R) Brlog arobna plo a - engleski Školski program (R) Boli glava: Hidrosfera (R) Školski program (R) Gospodin Johnson, ameri ki lm Županijska panorama Studio 60 na Sunset Stripu, serija (R) Šapta psima Hannah Montana, serija za mlade Sledge Hammer, hum. serija Puna ku a Ra era, serija (R) Putovanje naših predaka, dok.

lm (R) Hit dana TV Bingo Show Mreža prijevare, serija Mreža prijevare, serija Laži mi, serija (12) Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Gospodin Johnson, ameri ki lm (R) No ni glazbeni program

RTL Danas, informa vna emisija (R) 2 glupa psa, animirana serija RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv s Tatjanom Juri , magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Ezel, dramska serija (dvije epizode) (R) Klon, telenovela (dvije epizode) An eo i vrag, telenovela (dvije epizode) Pod is m krovom, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 1001 no , dramska serija Ezel, dramska serija Najtraženiji, igrani lm, akcijski triler (12)

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe DOKUMENTARNI PROGRAM TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJE JI PROGRAM VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

23.20 23.35 01.05 02.05 02.40

07:00 07:50 08:15 09:15 10:10 11:40 12:55 13:35 14:35 15:30 16:30 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:10 23:30 23:45 00:35 02:15 02:40 03:05 03:55 04:55 06:35 07:00

RTL Vijes , informa vna emisija Reži me, dramska serija (dvije epizode) (12) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) To ka pucanja, igrani lm, akcijski

Naši najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R Asi, serija R IN magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Najbolje godine, serija R Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Asi, serija Batman zauvijek, igrani lm Ve ernje vijes Batman zauvijek, igrani lm nastavak Neobi ni zaš tnik, igrani lm R Bra ne vode, serija Bra ne vode, serija Heroji, serija Ezo TV, tarot show (18) Vojni ine, igrani lm R IN magazin R Kraj programa

08.05 Looney tunes, crtani lm (dvije epizode) 08.50 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) 09.40 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) 10.25 U ilica, kviz za djecu 10.55 Looney tunes, crtani lm (tri epizode) 12.00 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 12.50 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.10 Osveta ljubavi, telenovela 14.00 Kraljevi leda, dok. (R) 14.45 Muškarci sa sjekirama, dok.

(R) 15.30 Columbo: Klimava kruna, krimi serija (R) 17.05 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) 18.10 Divlji boravak, zabavni 19.00 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) 20.00 Žene s broja 13, dramska serija (dvije epizode) 20.55 Gospodin pravi, dramska serija 21.40 Ku anice, dramska serija 22.30 Dexter, krimi serija (12) (R) 23.20 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) (R) 00.05 Osveta ljubavi, telenovela (R) 00.50 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) 01.35 Ve era za 5, lifestyle emisija (R)

07:30 08:30 09:20 10:40 11:10 12:00 12:50 14:25 14:55 15:45 16:35 17:25 18:15 19:10 20:45 21:35 22:20 23:10 00:00 00:45 01:35

Elena, serija R Zamka, serija R Mali an eli, serija R Ana, serija R Kameleoni, serija R Rebelde 2, serija R Stras Orijenta, serija R Ana, serija Mali an eli, serija Elena, serija Zamka, serija Kameleoni, serija Rebelde 2, serija Stras Orijenta, serija Slatke male lažljivice, serija Hitna Miami, serija Prijatelji, serija Slatke male lažljivice, serija R Hitna Miami, serija R Prijatelji, serija R Kraj programa

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:00 22:30 23:00 23:20 00:20

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hana i vino Vijes Kronika tjedna, ponavljanje Jukebox Vijes VOA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Vijes VOA Auto moto nau c vision Dom na kvadrat Obzori, emisija iz kulture Vijes Erotski program Videostranice

54

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Joj kaj je Slavek takšega ga nigdi nej…

D

obro so rekli naši stareši: ovek se vu i tak dugo dok živi i unda, na vse zadje, hmerje bedak. Minuli tjeden je dojšlo do kraja svecko prvenstvo vu rokometo, štero se igralo vu Švecki, gde so naši de ki osvojili peto mesto. Verjem gda znate kak je naše de ke zebrav i na kup nametav Slavek Goluža. On je biv glavni trener, a vsi drugi so krivi kaj smo slabo igrali i kaj so naši golmani nej nikak branili. Nebrem veruvati, ali Slavek je tak rekev, gda je peto mesto jako veliki uspeh za naše de ke med šterima so bili Ivano Bali kakti nejbolši rokometaš na sveto od kak je rokomet zmišleni, pak vse do denes, Igor Vori kakti nejbolši igra sveckoga prvenstva štero je igrano pred dve leti vu Lepoj našoj, Gojun kakti nejbolši igra vu obrani i Zrni kak nejbolše desno krilo na ovomo prvenstvu.

Vse jeden bolši od drugoga, a mi smo peti, a to kaj je Slavek fušav i kaj so bolši igra i greli klupo, a slabeši so igrali to je neš i drugi kriv. Mortik mo je neš i šepetujiv, prek mobitela, što mora igrati i

OLUJA NA MORU

KOZA KI

POGLAVICA

zakaj. No, to kaj smo slabo igrali je nej Slavekova briga, on si je oprav roke kak Poncijuš Pilat, ali je zato ftegnuv pre itati vse novine kaj ga je neš i kritizerav i vsakomo je lonco biv riglica. Mi imamo dobre igra e i znamo jako dobro igrati, ali nucamo nekoga što bode znauv z našaj de kaj kormaniti, a Slavek mora još dostik žgoncov pojesti i hajdig toga se nav iti kaj bode to mogev??? I kaj nebomo mogli popevati: Joj kaj je Slavek takšega ga ve nej…, vse uje, vse vidi, vse zna, sam se ne bavi z onim za kaj smo ga zebrali. Spameten je kak vrag, ak nej još bole.

Soseda Franca bi rekla gda je tak spameten kaj uje kak trava raste. ak se vidlo kak mi Me imorci, i to nej sam vinogradari, poštuvlemo svetoga Vincija za ije godovno smo se špancerali od goric do goric, od pelnice do pelnice.

Sonce je svetilo i neje bilo preve zima tak gda je na špancirungo bilo cirka, okoli sedem jezer ljudi. Vsi znamo gda se za Vincekovo po ne znova delati vu goricaj, a naši

P

MEZIMAC

1. velja e 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

JELUŠI

TRE A NEPOZNANICA

vinogradari so jedva do akali kaj bodo pak mogli oditi od hiže jerbo jiv, rez zimo, žene preve nucajo po kuhji.

A mi drugi smo si malo friškoga zraka zeli, a i sprobali smo vina štera je dragi Božek dauv minulo jesen. ormeš je tu nekaj nej vu redo z tem prevozom naših sredjoškolcov. Ve so se vse dospomenuli kaj bode novi autobusa , Zagorec Prese ki, voziv po jeno kuno, unda bi to vse župan mogev platiti z svojega žepa, a ve, na vse zadje, je cena naglo sko ila tak gda op ine i županija nemajo dostik nek i roditeli morajo hajdig globoko porinuti roko vu žep.

I unda se, na drugoj strani, naši vode i politi ari udijo kaj mi Me imorci tak malo dece delamo? aše me imorsko bira ko je telo je melo praf na minulaj lokalnaj (neje od glagola lokati) izboraj gda je vlast vu županiji, Grado akovco i još vu par op ini, dalo vu roke esdepejo, jerbo so oni ono nejbolše kaj vu ovomo cajto imamo pod ovim me imorskiom soncom. Najme

kaj, vu minulo leto je župan, i jegovi pobo niki, napraviv manjka od 26 milijonov kuni, a akoski gradona elnik je nej biv nikaj hujši, nek je biv još i bolši, pak nebode se on župano dauv doli. Kuliko vidimo zahuzalo se nekaj vej od pedeset milijonov, tak gda je nej le ko niti onima šteri so vu koaliciji z tom našom nejbolšom partijom vu ijaj je rokaj me imorska i akoska kasa. Mortik je i to kaplica štera je prelijala kupico, pak je srce dožupanovo ve to nej moglo zdržati? ebrem to razmeti kak vsi politi ari vse bole vidijo gda so nej na vlasti.

Najme kaj, esdepe je vu Središ o na Muri biv na vlasti, meuv je svojega gradona elnika i dali so vlast drugima, jerbo so nej mogli ili pak nej znali kajbi z Sredioš om naprajli. Ali ve gda so drugi na vlasti, ve so jim se najempot o i odprle i vse znajo (nej znati jeli morejo) kajbi trelo naprajti. Kak je to lejpo gda se ljudi furt vu ijo i pomalem vse zazvedijo. Sam nej znati jeli mi ljudi, kak bira ko telo, moremo tak dugo akati.

B

N

N

ANTON MARTTI

OBROVAC

DRŽAVA U AZIJI

NALI ITI

MARLJIVOST RASVJETNI PLIN

SAVSKA VES

ŽENSKO IME

MAKARSKA

ZAVISNI FEUDALAC

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Vaša energija, op mizam i volja za onim što radite e tijekom ovog tjedna ponovno iza i na površinu. Budite ono što jeste i uživajte u tome. Ukoliko nemate partnera lako biste mogli upozna jednu zanimljivu osobu, ali naravno ako joj pružite priliku da se pokaže u pravom svjetlu. Ovnovi koji su u vezi ovaj tjedan trebaju iskoris kako bi se bolje upoznali sa svojim partnerom. Kako se bude bližio kraj tjedna, to e vam sve što budete radili bi lakše i ugodnije. Nemojte traži skrivene probleme jer ih nema, ponekad se i vi morate opus i odmori od svega.

Ovog tjedna e vam puno bolje i i savjetovanje drugih nego primjenjivanje savjeta na ono što vi radite. Sve vam se ini kompliciranim, no, to je jednostavno tako. Iako u posljednje vrijeme volite bi u sredini, jekom ovog tjedna to ne e bi slu aj. Stalno ete bi u centru pozornos . Nemojte to gleda nega vno, i takva situacija vam zna ajno može pomo i. Bez obzira koliko posla imali, uvijek morate prona i i malo vremena za drage osobe u svome životu. Bit e vam puno lakše ako s nekim razgovarate o svojim problemima.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Nemojte vjerova svemu što vidite na prvi pogled. Puno osoba ali i situacija na prvi pogled izgleda odli no, no, što dublje gledate shva ate kako to nije ono što ste vi htjeli. Uzmite sebi dovoljno vremena da prona ete ono što vam odgovara. Ukoliko imate osje aj da netko od vaših prijatelja ima problema i da mu je potreban razgovor nemojte eka da se on javi vama, pozovite ga na kavu i pokažite mu da ste uz njega. Krajem tjedna se spremite na iznena enja. Nemojte odbija sve što prijatelji predlože i na taj na in sami sebe ograni ava , možda ete otkri neke nove, zanimljive stvari.

Ponovno ete shvatiti koliko je ljubav zapravo zanimljiva i nepredvidiva. Uživajte u situaciji takvoj kakva jest i prepus te se trenutku. Probleme ostavite za neki drugi tjedan, ne e oni nigdje pobje i. Sredinom tjedna biste se vrlo lako mogli na i u sukobu s osobama s kojima se ina e jako dobro slažete pa bi vas to moglo izbaci iz takta. Pokušajte ima malo više razumijevanja za ono što oni rade. Bez obzira u kakvoj gužvi vi bili, uvijek morate ima vremena za osobe koje volite, obitelj, prijatelje i partnera.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Tijekom ovog tjedna blizanci koji su u vezi bi mogli imat problema s partnerom. Ne ete se baš najbolje razumje , a vaš partner bi mogao pomisli da mu še rate. Budite otvoreni i razgovarajte o onome što vas mu i i u emu je problem, jedino tako situacija može krenu na bolje.

Zbunjuju vas drugi jer vam šalju razli ite signale svaki dan i vi ne znate što uop e da mislite o njima. Nemojte prebrzo donosi zaklju ke, pri ekajte da saznate nešto više informacija. Ukoliko imate neke planove koje želite ostvari onda je ovaj tjedan pravo vrijeme da zapo nete s akcijom. Vjerujte u sebe i svoje sposobnos .

Bez obzira kakva situacija bila oko vas, vi ste zauzeli lagani pristup prema svemu i ne živcirate se. To je dobro, no, pripazite da ne pretjerate jer ponekad je situacija stvarno bitna i zahtjeva brzu reakciju. Sredinom tjedna ete bi raspoloženi za zabavu, to ne mora osta u vama. Pozovite svoje prijatelje i iza ite negdje. Malo zabave nikome ne e naškodi . Kraj tjedna je vama znak za usporavanje i lagani pristup, no, budu i da ste takav stav zauzeli na po etku tjedna sada ete mora nadoknadi . Nemojte se žali nego se usredoto ite na posao.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Ovog tjedna biste dosta vremena mogli potroši na planiranje i kako uskladi sve obveze koje su pred vama.

Ukoliko imate previše obveza morate bi svjesni da sve jednostavno ne ete s i. Nemojte uzima ništa novo, a od onoga što je pred vama izaberite samo ono najvažnije.

Za ostalo e bi vremena nekom drugom prilikom. Sredinom tjedna više pažnje posve te svemu što se doga a oko vas. Ukoliko budete previše zadubljeni u posao mogli biste propus neke vrlo važne doga aje.

Bez obzira u kolikoj gužvi se vi nalazili, uvijek morate prona i malo vremena i za partnera.

Uklju ite ga u svoje ak vnos .

Zbog previše posla zaboravljate na svoje prijatelje. Možda nemate vremena za druženje, ali sigurno imate vremena za sms, email, osvježite pro l na nekoj od društvenih stranica i sli no. Podsje te ih na sebe. Karijeru ste sada stavili na prvo mjesto, što i nije tako loše. Potrudite se oko onog što vam je bitno, dajte sve od sebe da ono što ste sebi zacrtali i uspije. Zbog orijen ranos karijeri, mogli bi se pojavi problemi na ljubavnom podru ju, nemojte prigovara partneru zbog nekih sitnih, nevažnih stvari jer biste na taj na in mogli u njemu probudi nega vne emocije.

FLAŠA

LAV (23.7.-23.8.)

EUROPEAN BUSINESS ANGEL NETWORK

ŽENSKO IME

ŽENSKO IME STAROSJED. NOV. ZELANDA

EGIPATSKI BOG SUNCA

NIZ

ETAŽA

MIRAN ŽIVOT

TURNER

KONJ

DOBROTVORNA ORGANIZACIJA

ETEROVI

ŽENSKO IME DUŠIK

POVRŠINA

ŽENSKO IME

GRANA MEHANIKE

JEDAN KONTINET

NA IN

MUJ IN

RIMSKI 5

MJERA ZA DUŽINU

ŠAV NA ARAPI

ODJE A DRŽAVA U AZIJI

INDIJANSKI AMAC

SPLIT

OTOK U JADRANU

POPUT

MRAK

MUŠKO IME

KORABLJA

PERO KVRGI

ŠTAP (ENGL.)

NAPAD

ANTI KA FILOZOF. ŠKOLA

VRSTA PAPIGE

O EVI

TROZNAM. BROJ

Po etak tjedna ne e bi onakav kakvog ste ga vi zamislili. Vrlo lako e vam drugi zaokupi pažnju i skrenu pozornost od onog što vam je bilo bitno.

Pokušajte bi malo usredoto eniji na posao. Sredinom tjedna e ljubav ponovno do i u prvi plan. Ukoliko imate partnera, ponovno ete shvatiti zbog ega vam je ta osoba toliko važna u životu, a ukoliko nemate partnera, jedna nova, zanimljiva osoba bi mogla u i u vaš život ako joj to i dopus te. Kraj tjedna e bi nešto opušteniji, ali isto tako bi bilo dobro da riješite neke zaostatke o kojima ve duže vrijeme razmišljate.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Na po etku ovog tjedna mogli bi se pojavi problemi s partnerom budu i da jako puno o ekujete od njega, stoga, nije udno da biste se lako mogli razo ara . Pokušajte bi nešto realniji.

Sredinom tjedna ete se više brinu oko poslovnih obveza. Nemojte preskaka ak ni detalje budu i da je sada sve jako bitno i utje e na vašu budu nost. Budite otvoreniji kada je u pitanju upoznavanje novih osoba, posebno ukoliko nemate partnera. Ukoliko se malo opus te mogli biste upozna neke nove, ali vrlo važne osobe u svome životu.

RIBE (20.2.-20.3.)

Nemojte podcjenjivati ljubav.

Sada vam se neke od situacija ine takvima kao da e uvijek biti iste, no, oko ljubavi se uvijek iznova morate trudi ukoliko želite da ona traje. Ukoliko vam nedostaje više druženja s osobama koje volite, onda je na vama da organizirate neke zajedni ke aktivnosti koje e vas ponovno zbliži . Nije vam baš u potpunos jasno sve što se sada doga a, no, to ne zna i da nejasno e trebate ignorira , baš oko njih se trebate potrudi kako biste u potpunos shva li sve što vas zanima.

IZLOŽBA

VOZA ZRAKOPLO VA

OSOBNA

VIC tjedna

ZAMJENICA

PLITKA POSUDA (MN.)

BAGREM

RIMSKI 50

RAJKO JAGAR

MJESTO U ME IMURJU

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Ukoliko želite biti u nešto boljim odnosima s drugima onda se morate oko njih i potruditi.

Slobodno se potrudite pri i im i organizirati nešto što zajedno možete napravi . Probleme u vezi ete teško izbje i, no, to ne zna i da zato od njih morate napravi nešto nerješivo. Razgovarajte o problemima i pokušajte prona i zajedni ko rješenje. Budite malo strpljiviji kada su drugi u pitanju.

Smanjite kriterije kako biste bili sretniji i zadovoljniji.

GR KI POLUOTOK

VODITELJ JOŠKO

Psihi i Sretnu se dva psihi a.

Kaže prvi: ‘Bok. kako sam?’

Na to drugi odgovara: ‘Dobro, a ja?’

1. velja e 2011.

Vremenska prognoza 55

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 24. do 31. sije nja

Ide na toplije VREMENSKA SLIKA: Od petka je po ela stabilizacija vremenskih prilika koja nam je donijela nekoliko suhih, ali hladnih zimskih dana. Vikend je bio uglavnom povoljan, a temperatura je opet poprimila prave zimske vrijednosti.

Kao i tijekom vikenda, tako nas i sljede ih nekoliko dana eka suho i mirno zimsko vrijeme primjereno prosjeku.

Jutra e biti hladna uz negativnu temperaturu, a dnevna temperatura e uz sunce lagano rasti u drugoj polovici tjedna. Danas, pa i sutra, još uvijek e biti puno niske naoblake. Povoljno u cijeloj pri i je zdravstveno stanje jer e ovakvo stabilno i mirno vrijeme pogodovati ljudskom zdravlju pa meteoropati uglavnom ne e imati tegoba.

VREMENSKA PROGNOZA: Pod utjecajem stabilne anticiklone vrijeme e ve i dio radnog tjedna biti suho i mirno bez nekih posebnih oscilacija. Rekli bismo ak i dosadno...barem u prognosti kom smislu.

Danas suho i djelomi no sun ano, ali bi i dalje ostalo hladno s temperaturom uglavnom ispod nule. U jutarnjim satima mogu a je mjestimi na magla ili niska naoblaka koja se može ponegdje i

dulje zadržati, ak i cijeli dan.

Vjetar e biti ve inom slab pa bi po svemu sude i po etak novog tjedna trebao biti relativno povoljan što se vremena ti e. I biometeorološka situacija e biti dobra. Najniža jutarnja temperatura od -5 do -2°C, a dnevna oko nule.

Budu i da bi i sredinom tjedna na vrijeme trebala utjecati stabilna anticiklona (polje visokog tlaka), vrijeme e biti suho i mirno. U takvim okolnostima moramo o ekivati i zimske temperature, osobito u jutarnjim satima kad bi se ponegdje temperatura u slu aju vedre no i mogla spustiti i do -7 Celzijevih stupnjeva. No, pitanje je koliko e no i i dani biti ve-

dri jer je mogu e zadržavanje magle ili niske naoblake. Ovisno o koli ini sunca kretat e se i temperatura. U svakom slu aju treba napomenuti da ne vidimo oborine u prvom dijelu tjedna, ak ni u petak kad bi ipak moglo ve biti više oblaka. Jutra dakle hladna, ali dnevna temperatura e polagano rasti.

Prema v ikendu se na meteorološkim kar tama pokazuje utjecaj nešto toplijeg zraka s više vlage pa bi moglo biti više oblaka, ali bi mogu nost za koju kap kiše bila vrlo mala. Uz malo više vjetra mogu nost za maglu i niske oblake e se smanjiti, a temperatura bi mogla porasti i na 10 Celzijevih stupnjeva krajem tjedna.

Ukoliko planirate na skijanje za precizniju prognozu na europskim skijalištima, agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu

poziva od 3,43 KN/min.iz iksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 31.1.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 3. velja e 1929. god. u akovcu izmjereno -35,5°C 4. velja e 1929. god. u Gospi u izmjerena dosad najniža temperatura u Hrvatskoj -36°C 6. velja e 1933. god. u sjevernom Tihom oceanu opažen val visok 34 metra 7. velja e 1973. god. izmjeren najniži tlak zraka u Zagrebu od samo 957 hPa

Sije anj završio toplije Protekli tjedan po eo je uglavnom suho i hladno. U srijedu je snijeg padao u ve em dijelu sjeverne i srednje Dalmacije, a snježni pokriva se stvorio u njenoj unutrašnjosti. Osim u Zadru snijeg je padao i u Šibeniku i Splitu.

Oko 9 sati gust snijeg je padao i na dijelu makarskog primorja. U Drnišu ga je napadalo oko 15 cm, a zbog snijega nije bilo nastave u drniškoj osnovnoj i srednjoj školi. Desetak centimetara snijega palo je i na podru ju Sinja i okolice.

U meteorološki zanimljivoj srijedi istaknimo i podatak da je u 13 sati temperatura u Zadru i Splitu bila samo 4°C, a u sun anom Zagrebu 8°C. Kraj sije nja protekao je bez ve ih meteoroloških uzbu enja. Naši se krajevi nalaze pod prevladavaju im utjecajem europske anticiklone.

Subota je protekla uglavnom u znaku suhog i prohladnog vremena, uz više oblaka nego sunca. Mjestimice je u gorju padao slab snijeg. Snijeg koji je napadao s ciklonom Oton se zadržava u višem gorju pa

je u subotu Zavižan mjerio 50 cm, Begovo Razdolje 44 cm, a Plitvice 32 cm. U Delnicama je ostalo 18 cm, na Sljemenu 10 cm, Gospi u 9 cm.

Na istoku Slavonije još ima mjestimice do 4 cm snijega ( akovo, Gradište). Jutarnje temperature su posvuda u unutrašnjosti bile negativne.

Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti su imale vrijednosti oko 0°C, a ponegdje (Karlovac, Varaždin, Ogulin) su cijeli dan imale negativan predznak. Uz ovakvo, pomalo dosadno vrijeme, imali smo i povoljnu biometeorološku situaciju zbog povišenog tlaka i mirnog vremena. Možemo na kraju re i da je sije anj u Me imurju završio kao topliji od klimatološke normale u periodu od 1960. do 1990. godine. Oborina je bilo tri do etiri puta manje od prosjeka, naime palo je samo 10-15 mm oborine. Dake, najhladniji mjesec u godini nije se posebno iskazao po hladno i i snijegu, zapravo možemo re i da je prosinac bio hladniji i snježniji nego sije anj.

Najsnježniji New York Sjeveroistok SAD-a zahvatila je, od srijede na etvrtak, još jedna izraženija snježna oluja, s kojom su postavljeni novi snježni rekordi. Najviše snijega je palo na obalnom podru ju New Jerseya i u New York Cityu. Snijeg, pra en grmljavinom na vrhuncu oluje je padao intenzitetom od 10 centimetara po satu. Ukupno je oluja (26.-27. sije nja) u New Yorku donijela 48.3 cm snijega, ime je zauzela osmo mjesto na popisu zimskih oluja s najviše snijega od kada se vode

podaci na postaji Central park, a to je ve 142 godine odnosno od 1869. U srijedu 26. sije nja u New Yorku je palo 31.2 cm snijega, ime je oboren rekord za jednodnevnu koli inu snijega koja je iznosila 22.9 cm iz daleke 1871. godine. Rekordna snježna oluja u New Yorku je i dalje ona od 11. do 12. velja e 2006. godine kada je palo 68.3 cm snijega. Zanimljiv je i podatak da je od deset najsnježnijih oluja, njih pet, uklju uju i i aktualnu, zabilježeno u zadnjem desetlje u.

Doga aji UDVDR Sveti Martin na Muri

Izvještajni sabor ogranka Ogranak Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Sveti Martin na Muri održat e u subotu 12. velja e svoj izvještajni sabor, na kojem e biti podnesena izvješ a o radu ogranka u 2010. godini, te predloženi program rada i inancijski plan za 2011. godinu.

Sabor e se održati u kongresnoj dvorani op ine Sveti Martin na Muri, a zapo et e u 18 sati. (sm)

DRUGA emisija Dore ŠRD “Mura” Mursko Središ e

Godišnja skupština Svoju redovnu godišnju skupštinu održat e ŠRD “Mura” Mursko Središ e. Skupština e biti u nedjelju 6. velja e 2011. u Pansionu Ilonka u Murskom Središ u. Po etak je zakazan za 9 sati. (sm)

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

Mirko Švenda - Žiga prošao dalje Mirko Švenda - Žiga, zajedno s još etiri kandidata, u drugoj emisiji Dore izborio se za izravan prolaz u nastavak natjecanja.

Upravo naš Žiga dobio je najviše glasova publike, kojoj je zahvalio na pozivima i potpori. - Imam najve i broj glasova, što mogu zahvaliti svojoj publici koju stvaram ve godinama, rekao je Žiga nakon emisije.

O velikom interesu za subotnji show najbolje svjedo i podatak da je ovaj put bilo dvostruko više poziva gledatelja nego tjedan ranije. Osim

Žige, u natjecanju dalje idu Katica Marinovi , Ana Eškinja, Doris Teur i Saša Lozar, a njima se pridružila i Tina Vukov, koja je tijekom tjedna dobila najviše glasova gledatelja i tako se plasirala u tre u emisiju Dore 2011.

IN MEMORIAM

Miro Sebastian (30. 12. 1948. - 30. 1. 2011.)

U Kotoribi je u nedjelju sahranjen kipar Miro Sebastian, koji je svoju umjetni ku viziju izgradio u Berlinu. Ro en je 1948. godine u Kotoribi. Umro je iznenada 30. sije nja ove godine nakon kra e bolesti.

Ve od malih nogu pokazuje sklonost za slikarstvo i umjetnost. Kao i mnogi Me imurci, sedamdesetih godina odlazi u Njema ku. Zapošljava se u Berlinu, gdje mu je bio drugi dom, kao nadzorni stru njak za gra evine.

Usporedo u Berlinu slika i bavi se skulpturom. Radi u tehnici ulja i kolaža. Jedna od prvih njegovih izložbi održanih u Njema koj nosi naslov “Hyper Absstraktion Exakt”. U Njema koj je ostvario osam zapaženih izložbi slika, te

dvije u Hrvatskoj katoli koj misiji u Berlinu, s koje je prihod išao za stradale u Domovinskom ratu.

Predstavnik je i geometrijskog konstruktivizma u kiparstvu, koji je nastao kao reakcija na pravce tvrdog realizma pedesetih godina prošlog stolje a. Miro Sebastian razvija novu dimenziju likovnosti, koja se može nazvati hipersimboli ka apstrakcija.

Najve i njegov umjetni ki projekt na kojem radi gotovo cijeli svoj život je ku a u Kotoribi, koju još od studija gradi kao hipersimboli ki projekt, ali istovremeno i mjesto za stanovanje. Svaki detalj ku e u Kotoribi, koja ima neprocjenjivu vrijednost, ima posebnu simboliku. Radi u plastici, eliku, aluminiju, staklu, bakru, kerami-

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, Bojana Špani ek, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, Roberta Tomši direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec. ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

ci i nadasve betonu i kamenu te drugim materijalima. Posebno kreira i interijer ku e u kojoj izlaže i dio svoje zbirke kolaža i ulja na platnu.

Me imurskoj kulturnoj javnosti manje je poznat jer se ne pojavljuje putem izložbi, djeluju i samozatajno, u miru svojeg doma. Na posljednji po inak ispratili su ga lanovi obitelji, prijatelji i mještani. (J)

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

PRIPREME RUKOMETNOG PRVOLIGAŠA ME IMURJE

U PRVOM DOMA EM NASTUPU U NASTAVKU SUPERLIGE

III. HNL - ISTOK OD SLJEDE E SEZONE U DVIJE SKUPINE

Skoro pa spremni za nastavak sezone

Lagana pobjeda odbojkaša Centrometala

Ipak se formira III. HNL sjever, gužva u ŽNL

Hodnja uz Muru u Križovcu i Ferketincu uz 2. velja e, Dan vlažnih staništa

Šetalo petstotinjak ljubitelja prirode iz etiri zemlje Javna ustanova za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Me imurske županije organizirala je u nedjelju Hodnju uz Muru na relaciji: Križovec - Ferketinec - Križovec.

Uz Muru je po lijepom i, doduše, prohladnom vremenu prošetalo petstotinjak ljubitelja prirode iz etiri zemlje, Hrvatske, Ma arske, Slovenije i Austrije, pa su time nadmašena i o ekivanja organizatora.

Na šetnji uz Muru u dužini desetak kilometara sudjelovalo je i mnogo mještana iz Križovca i Fekretinca, pogotovo mla ih, no i pokoji stariji, koji su u šali izjavljivali da ih je žena natjerala u šetnju. Me u posjetiteljima je bio i poznati slovenski pjeva Željko Kreslin.

Na taj je lijep na in obilježen 2. velja e, koji se obilježava kao Dan vlažnih staništa, prema datumu izglasavanja Ramsarske konven-

cije o mo varama od me unarodne važnosti, naro ito kao staništa ptica mo varica.

Me imurje uz rijeke Muru i Dravu obiluje vlažnim staništi-

Kolona šeta a uz Muru rastegnula se dobar kilometar, a šetnji nije odolio ni pas

Bio-računala d.o.o. www.bio-racunala.hr

Mihovljanska 1 40000 Čakovec 040/396-055 bio-racunala@ck.t-com.hr

ma, nekad ih je bilo i mnogo više, no klima se mijenja pa su mnogi potoci i grabe presušili, a dijelom je za to zaslužan i ovjek koji intervenira u prirodu. Dijelovi uz Muru i Dravu, me utim, još uvijek obiluju starim rukavcima, mrtvicama u procesu sukcesije i sli nim fenomenima koji se ubrajaju u zna ajna vlažna staništa.

Posebna je vrijednost šetnje uz Muru što su djelatnici javnih ustanova za zaštitu prirode iz etiri zemlje upoznali i naše dijelove Mure, a hodnja ima i zna ajan turisti ki potencijal. Ove godine doma in akcije bila je Javna ustanova za zaštitu prirode Me imruske županije. Hodnja uz Muru organizira se svaku godinu u drugoj državi.

(J.Š., foto B. MM.)

Na zbornom mjestu u Križovcu neposredno prije polaska

Crveni detalj uvijek atraktivan i dobrodošao

SPONZORI

U ovo zimsko vrijeme, kada u modnom svijetu prevladavaju tamni i sivi tonovi, crveni detalji i više su nego dobrodošli. Bilo da je rije o kaputu, kapi, torbi ili ak i kosi, crvena je boja odli an odabir, osobito ako se želimo istaknuti u moru tamnih boja. Upravo su u tome uspjele naše špicerice prošli tjedan, kada su sa svojim crvenim detaljima prošetale gradom.

AKCIJA BEAUTY CENTRA DOLLY I ME IMURSKIH NOVINA

Svatko tko se prepozna u rubrici " akove ka špica", s aktualnim primjerkom Me imurskih novina ili izrezanom rubrikom do e u roku od tjedan dana od datuma izlaska novina, ostvaruje popust od 50 posto na sve tretmane koje nudi Beauty centar Dolly u akovcu, Kralja Tomislava 20, tel: 040/310-241.