Međimurske novine 822

Sitan novac za velike štete www.mnovine.hr

Napuštena obrana zrakoplovima, opremljeni reagensima i raketama

OPĆINA Štrigova

str. 8

str. 9

SEZONA OBRANE od tuče

Godina XV.

Broj 822.

^akovec, UTORAK, 7. lipnja 2011.

Cijena 7 kuna

GRAĐEVINARE NEDOSTATAK posla muči više od nelikvidnosti

PREKRETNICA PRILAGOĐAVANJE ILI PROPAST

Međimurski HDZ i SDP ponovno razmijenili “otrovne strelice“ str. 4

str. 2-3

DRŽAVNI PRORAČUN i državne “dotacije“ Međimurju

MEĐIMURSKO IZASLANSTVO u posjetu Primorsko goranskoj županiji

str. 3

Rijeka u bivšoj vojarni razvija istraživačko sveučilišni centar za medicinu, a što ćemo mi?

NEPRAVOMOĆNA PRESUDA ginekologu Nenadu Muršiću

str. 8

Četrnaest mjeseci zatvora zbog 1.900 eura i 2.200 kuna

www.mnovine.hr

SVAKI DAN SVJEŽE VIJESTI

ODLAGALIŠTE ZA NEOPASNI otpad Totovec

str. 9

Sanacija odlagališta pri kraju, u planu izgradnja oporabilišta RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 42

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Gra evinarstvo, na žalost, nije brodogradnja …

Recesiji u gra evinskom sektoru ne nazire se kraj. Me imurske tvrtke, posebice one velike i srednje, koje ne mogu živjeti bez velikih poslova, u najtežoj su situaciji. Mali se prilago avaju koliko mogu. Specijaliziraju za odre ene poslove, rade “u sivoj zoni“ i više se ne oslanjaju na kooperantske poslove za velike, koji su mnogima zadali teške probleme zbog loše ili nikakve naplate. Kriza se i te kako osje a, jer je u ovom trenutku sve više radnika na ekanju ili pak “na pola pla e“, mnogo ih je ve dobilo otkaze, ne samo u tvrtkama uposlenim u cestogradnji, ve i onima koje se bave stanogradnjom ili proizvodnjom gra evinskog materijala.

Sasvim precizne evidencije nema, ali je, na žalost, sigurno da je situacija i gora, jer veliki broj malih obrtnika radi malo ili nikako, te pritom imaju ogromne probleme s nelikvidnoš u.

I nije samo nelikvidnost postala problem, puno je teže što nema posla. A kad nema posla, kad se ne odradi posao, naravno da se ne može o ekivati bilo kakva naplata.

Pad je sveprisutan, najprije u blokiranim ugovorima u cestogradnji, padu gradnje stanova, dok ostalih velikih infrastrukturnih investicija tako er nema.

Država nema novca, banka ga ne daju i sve se vrti u za aranom krugu. Gra evinarstvo, na žalost, nije brodogradnja za koju se uvijek na u rješenja, makar su ona uglavnom na uštrb poreznih obveznika.

Tako er još uvijek nema ni zna ajnih novih, velikih ulaganja u turizam, izgradnju svjetski poznatih hotela, koji nikako da stignu na našu obalu. Me imurski gra evinari ipak pokušavaju prona i “svjetlo u tunelu“. Poku-

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

7. lipnja 2011.

U PROBLEMIMA Strukovna grupa me imurskih gra evinara

Daleko više od nelikvid mu i ih nedostatak po - Na prošlotjednom sastanku naših gra evinara stalno su se vrtjele “proro anske, ali izgleda ska ekonomista Ljube Jur i a o tome da e broj zaposlenih u gra evinarstvu sa 120 tisu a spast investicija kakve su bile u gra evinarstvu do 2008. godine više ne e biti

šava se okrenuti nova stranica, prona i strateški partneri. Ono što je najgore jest pronalazak poslova, kojih nema ni za lijek.

Inozemstvo možda postaje jedina opcija, ali i tu su problemi, posebice na nekad poznatim gradilištima s kojima naši gra evinari imaju iskustvo, poput Rusije. Libija se nedavno otvarala kao mogu nost, ali danas je to ratna zona. Ostaje za vidjeti ho e li se negdje ipak mo i zaposliti kapaciteti, dobiti ugovori na duže razdoblje, iako trenuta no nema velikog optimizma. Nije lako ni jednom radniku dati otkaz, ali injenica je da se do prije nekoliko godina zaposlilo u gra evinskoj industriji i više radnika nego je trebalo. Stizali su se rokovi, radilo se i danju i no u, ali se i “mešetarilo“, što se najbolje vidi po brojnim korupcijskim aferama. O ito nismo išli “korak po korak“, jer ne bi bilo tako velikog buma kad je zaposlenost u pitanju, a danas ne bi bilo toliko problema kad je u pitanju otpuštanje.

Fleksibilnost i snalaženje u aktualnim okolnostima gra evinarskih tvrtki o ito e narednih mjeseci imati presudnu ulogu jer su na velikoj prekretnici prilago avanja ili propasti.

Teško e naplate jesu velik problem, ali me imurski graditelji potonuli su još jedan korak dublje, u veliki nedostatak posla.

Nedostatak novca na ra unu zbog toga što je naplata otežana, pa je nemogu e rješavati svoje obveze na vrijeme, jest problem, ali još je ve i problem kad nema dovoljno posla pa se ni od kuda nadati makar i naplati koja kasni. A upravo u toj situaciji sada se nalaze me imurski gra evinari. Tako su se na prošlotjednom sastanku Strukovne grupe me imurskih gra evinara stalno vrtjele "proro anske, ali skalpelski to ne" prognoze ekonomista Ljube Jur i a o tome da e broj zaposlenih u gra evinarstvu sa 120 tisu a spasti na svega 60 tisu a, jer investicija kakve su bile u gra evinarstvu do 2008. godina više ne e biti.

Uz to nema ni potrebe za novom stanogradnjom, jer je posljednjih godina i tu situacija preokrenuta. Od zemlje koja je imala manjak stambenih jedinica sada na tržištu imamo višak stanova, ali i nedovoljno platežno sposobnih gra ana da ih kupe. Pa gdje je onda izlaz za graditelje koji se u ovaj situaciji "kolju" za posao, i to na najgori mogu i na in, nelojalnim spuštanjem cijena, što e za posljedicu imati srozavanje kvalitete, opstanak najsurovijih, ne najkvalitetnijih igra a, zbog ega e za koju godinu iza i na vidjelo erozija graditeljske struke.

Oni koji se drže zakona, propisa, grade kvalitetno i po pravilima struke esto nemaju adekvatnu zaštitu od nelojalne konkurencije koja ruši cijene (foto Vrzan)

Me imurci se ne boje smrtonosne bakterije!

Najnoviji podaci ukazuju da je, zbog velikog broja smrtnih slu ajeva koje je u Njema koj uzrokovala

opaka bakterija E.coli i sve ve eg broja oboljelih, velik broj gra ana Hrvatske prestao kupovati povr e, pa

ak i ono koje je uzgojeno u našoj zemlji. Me imurci se, s druge strane, svojih salata ne žele odre i. Ili konzumi-

raju povr e koje su uzgojili sami, ako i kupe u trgovinama, dobro ga operu, a na koncu, prili no su sumnji a-

vi po pitanju cijele te epidemije. Ve ina ih se slaže – sve je to patka! (bš)

Anketa “Pod vurom”

Andrija Fileš, akovec – Povr e i dalje kupujem, nisam baš ozbiljno razmišljao o tome da bi možda bilo bolje da ga ne konzumiram. Povr e kupujem i na tržnici, ali i u du anima i trgova kim centrima, to ovisi o nekoj potrebi i gdje se u trenutku kupnje na em. I krastavce i raj ice normalno i dalje konzumiram – rizici e uvijek postojati, neki e se mo i eliminirati, neki ne e. Na kraju krajeva, postoji rizik i da u prilikom hodanja krivo stati i strgati si gležanj pa i dalje hodam.

Josip Filipi , Nedeliš e – Nije me uplašila situacija s oboljelima i umrlima od bakterije E.coli. Mi imamo doma e krastavce i raj ice, i sam ih špricam jer ina e ne uspijevaju. Ako mene pitate, to je sve jedna velika patka, iza toga se opet skrivaju ne iji interesi. Zimi su raznorazne gripe, a na prolje e, u sezoni povr a, onda izmisle neku bakteriju. Mene to uop e ne brine, imam svojega dovoljno.

Branimir Kelenc, Otok – Ova me situacija dosta zabrinula, ipak se radi o povr u koje kupuje i koristi zaista velik broj ljudi, ne samo kod nas nego i u Europi, pa i svijetu. Trenutno smo, moram priznati, malo stopirali kupnju povr a, ali, s obzirom na to da kod ku e imamo vrt i uzgajamo vlastito, i dalje ga normalno bez straha konzumiramo.

Elizabeta Kožul, akovec – Evo, upravo sam kupila povr e tu u jednom du anu koji mi je bio usput i nisam uop e gledala je li iz Španjolske, Njema ke ili je doma eg porijekla. Mislim da je cijela ova situacija komercijalizirana, namjerno inscenirana da se nekoga sruši i da iza svega stoji politika, to me uop e ne bi iznenadilo.

Nino Vrhar, Lopatinec – Povr e ve inom kupujemo od doma ih uzgajiva a i proizvo a a. Ako i kupimo negdje u du anu, povr e dobro operemo i gulimo, jer se bakterija nalazi u kori, i dalje bez ikakvih problema jedemo i konzumiramo puno povr a. Možda je sve ovo ipak isforsirano, pogotovo u zadnje vrijeme. Bakterija je navodno došla iz Španjolske, takve su bile optužbe iz Njema ke, ali to su sad ve više, pa ak i politi ke, instance.

Stjepan Mihinja , akovec – Ja osobno povr e ne kupujem, ali kupuje ga moja k i, što na tržnici, što u velikim trgova kim centrima, svejedno. I dalje normalno jedemo i salate i krastavce i raj ice. Ne bojimo se, emu – što se više bojiš, to postaje gore. Ako te zahvati, zahvati – to je ionako sudbina, to je život. (foto: Zlatko Vrzan)

7. lipnja 2011.

dnosti sla alpelski to ne” prognoze ti na svega 60 tisu a, jer

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Ivan Kolari novi predsjednik Strukovne grupe gra evinara Ivan Kolari , predsjednik Uprave Tegre, novi je predsjednik Strukovne grupe gra evinara pri Županijskoj gospodarskoj komori Me imurske županije, a Goran Kneževi , predsjednik Uprave Me imurje-Graditeljstva, njegov zamjenik.

Ivan Kolari ovu dužnost preuzeo je u trenutku kada graditeljstvo nikad u dvadesetogodišnjoj povijesti nije bilo u težoj situaciji, a za Me imurje je to klju na gospodarska grana, jer zapošljava preko 15 posto svih zaposlenih. No, njihov udio u prihodima u ukupnom gospodarstvu pao je sa 16,5 posto u prvim mjesecima ove godine na 12,9 posto. Me imurski gra evinari svjesni su toga da su godine intenzivne gradnje iza njih, a u kojem je broj gra evinara nabujao preko svake mjere. Tako da su se u tu djelatnost u zlatnom razdoblju investicija ubacili mnogi koji nemaju puno veze s poštovanjem pravila struke i kvalitetnim izvo enjem poslova, nego su poslove dobivali na ime dobwrih veza.

Zbog velike nestašice posla broj gra evinara zasigurno e se prepoloviti u odnosu na zlatno razdoblje prije recesije, ali

Okretanje i k održavanju, a ne samo gra enju objekata ak ni otvaranje strukturnih i kohezijskih fondova EU ne obe ava blistavu perspektivu za naše gra evinare. Ulaskom Hrvatske u EU oni e biti suo eni s konkurencijom svih mogu ih europskih gra evinara kojima je sli na situacija s poslom na njihovim tržištima, pa ih ve sada k nama dovodi otvaranje ve ih poslova na zaštiti voda, s time da e gra evinari iz etabliranih zemalja Europske unije biti u prednosti pred našima po tome što su vi ni ispunjavati po-

Ivan Kolari , novoizabrani predsjednik Strukovne grupe, kazao je da bi se doma i gra evinari trebali više okrenuti održavanju gra evinskih objekata. I vani na obavljanje otpada 70 posto, a na novogradnju 30 posto poslova u gra evini. A u Hrvatskoj su potrebe za obnavljanjem ogromne, posebno ima li se u vidu pove anje energetske u inkovitosti zgrada, kako bi rasipale manje energije, a pri tom dobile i moderniji i ljepši izgled. Kad bi i država potaknula poslove u tom pravcu, bili bi to dugoro ni poslovi za mnoge gra evinare i završne i instalaterske radove, pri emu dugoro ni poslovi omogu uju planiranje i razvoj struke kroz takve poslove.

Porazni broj ani pokazatelji

Ivan Kolari , novoizabrani predsjednik Strukovne grupe ono što u tom procesu ide krivo je to da loši diktiraju pravila dobrima.

Oni koji se drže zakona, propisa, grade kvalitetno i po pravilima struke teško e opstati, jer ovi drugi ruše cijene, ugovaraju poslove ispod cijena troškova materijala, a kasnije izvo enje radova povjeravaju kooperantima, kojima ostavljaju dugove i guraju ih u propast. (BMO) trebnu natje ajnu dokumentaciju za dobivanje takvih poslova koji se inanciraju iz europskih fondova prema njihovih standardima, licencirani su europskim licencama pa e naši i na velikim poslovima koji predstoje Hrvatskoj u vlastitoj zemlji biti tek izvo a i iz tre e, pa ak i etvrte, ruke. Predstoji im borba za barem drugo mjesto u tom lancu. Naime, u poslovima iz tre e ili etvrte ruke nema govora o akumulaciji iz koje bi se omogu avao razvoj. Ili e stranci preuzimati naše irme, prenositi svoju organizaciju rada na naše irme, koriste i našu kvalitetnu radnu snagu i marljivost.

Kad govorimo o broj anim pokazateljima me imurskog gospodarstva, tada su oni u prošloj godini bili porazni. Me imursko graditeljstvo u prošloj je godini imalo ve i pad aktivnosti u odnosu na prosjek me imurskog gospodarstva. Lani su ostvarili ukupni prihod u visini od 1,32 milijarde kuna, a to je za 25 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine, kada su ostvarili prihode u visini od 1,76 milijardi kuna. Cjelokupno me imursko gospodarstvo pak je istodobno imalo pad prihoda za 4,2 posto, s 10,64 milijarde na 10,2 milijarde kuna, pri emu su opet gra evinari najviše kumovali tom padu.

Zbog pada prihoda gra evinski udio u ukupnim prihodima me imurskog gospodarstva pak je sa 16,5 u 2009. godini pao na 12,9 posto u 2010. godini. Lani su gra evinari zabilježili negativan rezultat, i to u visini od milijuna kuna, dok je u prethodnoj godini rezultat bio pozitivan, i to 23 milijuna kuna.

Unato svim tim teško ama, nastojali su koliko je mogu e zadržati visinu pla a koje su pale za 5 posto u odnosu na 2009. godinu.

Prosje ne pla e u gra evinarstvu lani su iznosile 3.322 kune i bile su 8,7 posto ispod me imurskog prosjeka pla a u gospodarstvu kao cjeline, gdje je prosje an pla a iznosila 3.639 kuna. (BMO)

DVA ME IMURCA na elu Hrvatskog saveza gra evinskih inženjera

Josip Švenda predsjednik, a Dragutin Matotek lan Nadzornog odbora Na izbornoj skupštini Hrvatskog saveza gra evinskih inženjera, održanoj u Rijeci, za predsjednika Saveza ponovno je izabran Josip Švenda, dipl. ing., predsjednik Uprave TEAM-a d.d. akovec, a za lana Nadzornog odbora Dragutin Matotek, dipl. ing., direktor Me imurje-investa d.o.o. akovec. Priznanje je to ne samo njima, ve i Društvu gra evinskih inženjera i tehni ara Me imurja, u ijem radu obojica daju zna ajan doprinos. Obnašali su i dužnost predsjednika Društva. Švenda je jedan od najagilnijih lanova u dosadašnjem sastavu predsjedništva Saveza, a njegovom inicijativom i zalaganjem oformljena je Udruga voditelja gra enja, koji jedini kao sudionici u gra enju nisu bili organizirani i me usobno povezani. Savez, kao i ovdašnje Društvo, inicijator je mnogobrojnih aktivnosti na planovima cjeloživotnoga stru nog usavršavanja i upotpunjavanju znanja osoba koje obavljaju po-

Me imurska delegacija na skupštini

slove graditeljstva kroz brojne seminare i predavanja. Isticali su se i kod uvo enja licenci izvo a ima na gra enju objekata i izvo enju radova te voditeljima gra enja. Zna ajan doprinos dali su u osnivanju i djelovanju Strukovne grupe graditeljstva i industrije gra evnog materijala pri

Hrvatskoj gospodarskoj komori – Županijskoj komori akovec, koja okuplja trgova ka društva unutar grane graditeljstva i proizvodnje gra evinskih materijala. U svojim nastupima isti u da gra evinari moraju iskazati i niz svojih speci i nih ekonomskih interesa te utjecati na regulatorne procese i

3

društvena zbivanja u kontekstu djelatnosti kojima se bave.

U sadašnjem organizacijskom obliku Savez djeluje više od pedesetak godina, kao sljedbenik Kluba inženjera i arhitekata, prve inženjerske udruge osnovane 2. ožujka 1878. godine. Okuplja preko tri tisu e diplomiranih gra evinskih inženjera, gra evinskih inženjera i gra evinskih tehni ara u osamnaest aktivnih temeljnih društava koja djeluju u svim ve im hrvatskim gradovima i u središtima u kojima je gra evinarstvo tradicionalna grana gospodarstva, pa tako i u Me imurskoj županiji.

U svom nastupnom govoru Švenda je najavio daljnje aktivnosti na a irmaciji graditeljske struke uz pomo i podršku svih društava i lanova predsjedništva Saveza, reformu u izdavanju stru nog asopisa “Gra evinar”, kao i suradnju s resornim Ministarstvom i srodnim me unarodnim asocijacijama. (dm)

ME IMURSKO IZASLANSTVO u posjetu Primorsko - goranskoj županiji

Oni u bivšoj vojarni razvijaju istraživa ko - sveu ilišni centar za medicinu, a što emo mi?

Me imurska i Primorsko - goranska županija, unato prostornoj udaljenosti, imaju mnogo toga zajedni kog. Prvenstveno se to odnosi na mentalitet ljudi, radne navike, ali i okrenutosti prema održivom razvoju. Suradnja izme u županija mogu a je kroz gospodarsku suradnju, ali i razmjenu iskustava, prvenstveno u razvoju obrazovnog sustava. Me imursko izaslanstvo predvo eno županom posjetilo je novoizgra eni kampus Sveu ilišta u Rijeci, ija je prva faza nedavno otvorena na prostoru bivše vojarne na Trsatu. U njega je država uložila oko 600 milijuna kuna, a izgra ene su zgrade nekoliko fakulteta, studentski restoran, a slijedi i gradnja smještajnih paviljona. Želja im je napraviti vode i istraživa ko - sveu ilišni centar za medicinske znanosti u široj regiji, naglasio je prof. dr. Pero Lu in, rektor Sveu ilišta u Rijeci. To podrazumijeva izgradnju Centra za translacijsku medicinu te razvoj Sveu ilišne bolnice, što je tako er u planu. Ina e, na ovom Sveu ilištu studira i velik broj studenata iz Me imurja, a njihov broj iz godine u godinu raste. Župan Me imurske županije Ivica Perho rekao je da iskustva koje Rije ani imaju u razvijanju visokoobrazovane infrastrukture mogu veoma koristiti i našoj županiji.

U sklopu kampusa nalazi se i Step RI, znanstveno - tehnologijski park Sveu ilišta u Rijeci. Osnovan je u kolovozu 2008. kao prvi park takve vrste u Hrvatskoj, i to na inicijativu Sveu ilišta u Rijeci, koju su kao partneri podržali Grad Rijeka i Primorsko - goranska županija.

Me imursko izaslanstvo, koje su pored župana sa injavali i zamjenik žu-

pana MŽ-a Matija Posavec, pro elnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i nacionalne manjine MŽ-a dr. med. Lidija Bijeli , viša stru na suradnica u UO-u za obrazovanje, kulturu i sport MŽ-a dr. sc. Blaženka Novak, privremena pro elnica UO-a za gospodarstvo, promet i europske integracije Barbara Marciuš Plaftak, v.d. dekanice Me imurskog veleu ilišta prof. dr. Nevenka Breslauer, direktor REDEA-e Matija Derk te pro elnik UO-a za poslove župana MŽ-a David Vugrinec, posjetilo je me u ostalim i Thalasotherapiju u Opatiji. Doma ini su naglasili da su prije desetak godina prepoznali zna aj lje ilišnog turizma za županiju, te razvojem ovih djelatnosti danas ne samo što podižu razinu zdravstvene usluge u županiji i Hrvatskoj, ve i produžuju turisti ku sezonu. Pored Thalasotherapije u Opatiji, sli ni objekti nalaze se i u Crikvenici i Malom Lošinju.

Razgledani su i Centar za palijativnu skrb Obiteljskog centra Rijeka, Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Rijeka, Muzej Moš enice u Moš enicama te Ustanova "Ivan Mateti Ronjgov" u Ronjgama. Na radnom sastanku u prostorima Primorsko - goranske županije u Rijeci s našim izaslanstvom pored primorsko - goranskog župana sudjelovali su i zamjenica župana PGŽ-a Nada Turina uri , zamjenik župana prof. dr. Vidoje Vuji , pro elnica UO-a za obrazovanje, kulturu i sport PGŽ-a Jasna Blaževi , pro elnik Ureda županije Branko Škrobonja, pro elnik UO-a za zdravstvo i socijalnu skrb Ivo Afri , pro elnik za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu Berislav Tuli . (BMO)

Aktualno

u Me imurju

GDQD

4

7. lipnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HSLS Me imurske županije

Nepravedno je da odre ene skupine trpe na uštrb koristi drugih - Nije pravedno da odre ena skupina ljudi trpi na uštrb ne ega od ega šira zajednica ima korist, kazao je Josip Grivec, predsjednik županijske organizacije HSLS-a i dodao: - U našoj županiji postoje dva energetska postrojenja, dvije hidrocentrale i od njih ima korist cijela Hrvatska, a štetne posljedice ostaju onima koji žive uz hidroelektrane. Osim što je hidrorenta premala u odnosu na druge rente: plin i naftu, žitelji nizvodno od brane HE Dubrava trpe stalne posljedice pada podzemnih voda, bitno smanjenje prinosa u poljoprivredi, lošiju kvalite-

tu zemljišta, te štete na gra evinskim objektima zbog pucanja zidova uslijed slijeganja tla. HSLS e se zalagati da se to promijeni jer nije pravedno da trpi odre ena skupina ljudi na uštrb toga što šira zajednica ima korist.

Nije pravedno ni to da pojedine skupine u društvu dobivaju potporu, a da nisu ni stare ni bolesne i da ni na koji na in ne doprinose zajednici.

Vrijeme je za ukidanje bezuvjetnih potpora za zdrave i mlade, radno sposobne ljude. Svaki takav koji dobiva potporu od strane države mora je i odraditi, stav je HSLS-a.

SABORSKE ZASTUPNICE SDP-a Nadica Jelaš i Dragica Zgrebec

Vladu smatraju nesposobnom i zalutalom na putu izlaska iz krize

Nadica Jelaš premijerku Kosor nazvala je “svjetskom prvakinjom u obmanjivanju gra ana“, dok je Zgrebec govorila o putovima izlaska iz krize nakon dolaska nove vlasti, i to “bilo ije“, a kao najvažniji prvi potez smatra rješavanje nelikvidnosti Nadica Jelaš, saborska zastupnica SDP-a, kazala je da je hrvatsko gospodarstvo zaglavljeno u rikvercu, premda nas predsjednica Vlade na dnevnoj bazi uvjerava da Hrvatska izlazi iz krize, a oporbi spo itava da je ljubomorna na Vladina postignu a. Jelaš je premijerki spo itnula da je njezin najve i argument da su stope pada sve manje i po tome ispada da je smanjenje pada u hrvatskim okolnostima dobra vijest, što je za zastupnicu Jelaš tragi no. Premijerku je nazvala svjetskom prvakinjom u obmanjivanju gra ana.

Zbog toga je kazala da je potrebno re i istinu, da je posljednji put gospodarska stopa rasta zabilježena u pretkriznoj 2008. godini, kada je iznosila 2,4 posto. - Kumulativni pad gospodarstva u posljednje dvije godine iznosio je gotovo 0 posto, odnosno, kako je to izra unala Jelaš, preko 30 mi-

Potrebna zna ajna decentralizacija Hrvatske - Narednih godina treba raditi na zna ajnoj decentralizaciji Hrvatske, kazala je Dragica Zgrebec. Istaknula je da se puno govori o tome ho e li se ukidati županije, op ine, gradovi. - Teritorijalna organiziranost nije bitna, kazala je Zgrebec, ali je bitno da se odre eni poslovi moraju spustiti na lokalnu, regionalnu razinu, onda e se i teritorijalni ustroj tome prilagoditi ili udruživanjem manjih lokalnih jedinica za obavljanje odre enih poslova. Prvenstveno tu mislimo na socijalu, zdravstvo, obrazovanje. Ono što im je dnevno potrebno mora njima biti najbliže, kazala je Zgrebec, da bi se i inancijska sredstva za to racionalnije trošila ako su na lokalnoj ili regionalnoj u odnosu na državnu razinu. To no je da država više ne e mo i i i u velike državne investicije, a u energetiku je mogu e uložiti i izvan državnog prora una. To su mnoge zemlje radile, a strateške su investicije baš u energetiku, državne institucije potrebno je osposobljavati za pomo poduzetnicima u izradi projekata za strukturne fondove. Posebno je to važno za malo poduzetništvo i poljoprivredu. (BMO)

lijardi kuna, a gospodarstvo je palo ispod razine 2006. godine. Gospodarski pad nastavljen je u prva tri mjeseca ove godine od daljnjih 0,9 posto na sve negativne baze iz prethodnih godina. Posebice zabrinjavaju im smatra pad industrijske proizvodnje, od 4,9 posto, a gra evinarstvo je na koljenima.

Lanjski rast izvoza pak je u prošloj godini bio generiran isporukom brodova, te izvozom sirovina drva i naftnih prera evina, kazala je Jelaš.

- Zbog svih tih negativnih pokazatelja, svoje procjene rasta smanjile su i HNB i me unarodne institucije, dok s druge strane pozitivne stope rasta bilježe i naši susjedi Srbija, BiH i Makedonija. U Hrvatskoj nema oporavka jer nema proizvodnje na kojoj bi se taj oporavak temeljio. Nema investicija, a gotovo potpuno presahnula su direktna inozemna ulaganja, a ne ulažu ni doma i privatni poduzetnici.

A Vladinih 14 milijardi investicija pravna su predizborna pri a, kazala je Jelaš. Vladu je nazvala nesposobnom da ista riješi zalutali put izlaska iz krize i da je doslovno sve karte stavila na ulazak u EU.

Moramo se okrenuti proizvodnji i investicijama, a ne potrošnji Dragica Zgrebec kazala je da je kriza u Hrvatskoj nastala kao posljedica naše gospodarske strukture koja nije bazirana na proizvodnji i investicijama, nego na potrošnji, od osobne do državne.

- I im je ona izostala, nema ni rasta, zbog ega i naš gospodarski oporavak kasni godinu dana u odnosu na naše okruženje, koje e rasti po stopama od oko 4 posto, a kod nas se o ekuje tek jedan posto.

Naš problem je u tome što se ništa nije inilo u promjeni gospodarske strukture i podizanju naše konkurentnosti, pa nemamo ni na temelju ega doživjeti izvozni bum, ve samo sitne pomake.

Dragica Zgrebec je istaknula da je ve i problem niska stopa zaposlenosti, nego visoka stopa nezaposlenosti. Dramati no je to da je broj nezaposlenih i umirovljenika ve i od broja zaposlenih.

Takva je struktura bezizlazna i kraj godine do ekat emo s de icitom od 20 milijardi kuna. Uz to, vidljiva nelikvidnost iznosi 38 milijardi kuna pa se postavlja pitanje što u takvoj situaciji initi.

Da bi mogli normalno funkcionirati, gospodarski se subjekti moraju osloboditi nelikvidnosti i na tome treba raditi u prvim mjesecima nove vlasti, ma koja to bila, kazala je Zgrebec. - To je potrebno raditi dijelom i promjenom zakonodavstva i uvesti zakonski rok za pla anje od 30 ili maksimalno 60 dana. A stari dugovi moraju se rješavati ili ste ajnim planovima ili planovima oporavka. U situaciji kad jedni moraju pla ati, a drugi ne pla aju, to je nelojalna konkurencija, kazala je Zgrebec, treba vidjeti tko su ti i uz koje uvjete pojedini dobivali odgodu pla anja ili im se toleriralo da dugovi odu u zastaru. Treba ubrzati reformu državne uprave, ali i državnih poduze a, da ih se osposobi za investiranje, posebice energetski sektor, ali i željeznice i neke druge državne tvrtke. (BMO)

- Držimo da je vrijeme za suglasje na politi koj sceni naše županije te smo spremni kao oporbena stranka u tim okvirima pomo i prijedlozima i rješenjima, stoga je naša retorika relativno blaga i ne emo je mijenjati, kazao je Josip Grivec, predsjednik županijskog HSLS-a, na konferenciji za novinare održanoj u srijedu u akovcu. - Nije vrijeme da se svaka situacija koristi za stjecanje politi kih poena 'što gore, to bolje', što tešku situaciju ini još težom.

No, istaknuo je da imaju primjedbi na upravljanje našom župani-

jom. - Sigurni smo u to da bi naš na in upravljanja bio druga iji i bolji. Velike inancijske poteško e naše županije prevaljuju se na niže razine - op ine i time na gra ane.

Kazao je da je potrebna ve a decentralizacija države, naro ito iskalna, ali i da sve službe u županiji trebaju u ve oj mjeri biti servis op ina i gradova, potpomagati razvoj, a ne predstavljati se kao nešto iznad.

I više uvažavati prijedloge s terena, primjerice, kod donošenja prostornih planova.

(BMO)

- Nije vrijeme da se svaka situacija koristi za stjecanje politi kih poena ‘što gore, to bolje’, kazao je Grivec

HDZ brzopotezno odgovorio na obra anje saborskih zastupnica SDP-a na ra un politike aktualne vlasti

Predbacili SDP-u da su im jedina politi ka platforma kritika i žalopojke Saborska zastupnica Sun ana Glavak i Vladimir Ivkovi odmah nakon kritika iz redova zastupnica SDP-a na ra un Vlade i premijerke reagirali su svojom konferencijom za novinare. - SDP se i dalje drži svoje jedine politi ke platforme, a to je kritika, kazala je Sun ana Glavak. - Program gospodarskog oporavka Vlade provodi se i daje rezultate, a unato tome SDP svoj antagonizam iz dana u dan iz bilo kojeg dijela Hrvatske usmjeruje osobno prema predsjednici Vlade, što ukazuje na njihovu bezidejnost i apstinenciju politi ke konstruktivnosti.

Sun ana Glavak iznijela je podatke za koje je kazala da su ohrabruju i i ukazuju na gospodarski oporavak. - U travnju ove godine rast industrijske proizvodnje bio je 2,7 posto u odnosu na isti mjesec lani. Tako er je kazala da je i izvoz u travnju ove godine u odnosu na prošlogodišnji porastao 36,3 posto, a u odnosu na ožujak ove godine za ak 46,2 posto. - To su samo neki pokazatelji koji govore da se program gospodarskog oporavka provodi i daje rezultate, kazala je Glavak.

Navela je i nekoliko podataka o pove anju inancijske discipline i u inkovitosti javnih poduze a. - Tako je prosje no vrijeme pla anja obveza za javna poduze a smanjeno sa 72 dana u sije nju prošle godine na 42 dana u sije nju 2011. godine.

Razdoblje naplate potraživanja iznosi 60 dana na kraju sije nja, dok je u sije nju prošle godine to bilo 106 dana. Dobit 21 javnog poduze a sa 754 milijuna kuna u 2009. godini porasla je na 2 milijarde kuna u 2010. godini, dok se gubitak smanjio s 951 milijuna u 2009. godini na 685 milijuna u 2010. godini. Dva poduze a, Fina i Hrvatske pošte, iz gubitaša su prešla u dobitaše. Pozitivno posluje i HEP i sve su to elemen-

ti da se program gospodarskog oporavka provodi.

Kritika bez argumenata - Neosporno je da se demokracija bazira na borbi razli itih mišljenja, no SDP-ova jedina misao je kritika bez argumenata, temeljena na poluinformacijama, ega smo bili svjedoci i na ju erašnjoj konferenciji za novinare, kad su lanice SDP-a iznosile neto ne podatke i na nekorektan na in, kazala je Glavak.

- Tko ho e nešto u initi, za to na e i na in, tko ne e ništa u initi, na e i opravdanje i na e razlog za kritiku. Ako netko ima kapacitet i kapital u sebi, predlažem da ga usmjeri prema društveno korisnom cilju, primjerice, prema županijskim i gradskim razinama, kazala je Sun ana Glavak, i dodala da je na sjednici Vlade u etvrtak Op ini Nedeliš e dana suglasnost za zaduženje kod Hypo Alpe Adria Bank u iznosu od 2,8 milijuna kuna za inanciranje komunalne infrastrukture u toj op ini. Vjerujem da e i na tim radovima naši ljudi imati posla i da e i to doprinijeti smanjenju zaposlenosti.

SDP-ovo izvješ e na konferenciji za novinare izgledalo je kao izvješ e ptice rugalice, kazao je Vladimir Ivkovi , predsjednik županijske organizacije HDZ-a, zbog iznošenja, kako je kazao, samo njima znanih statisti kih podataka. - Me utim, mi smo tome vi ni, znamo kako to izgleda kad su oni bili opozicija u županijskoj Skupštini, a znamo i kako to izgleda kad su vlast u županiji. Nadica Jelaš, predsjednica Odbora za inancije, iznosi podatke za državnu razinu na kriti ki na in, a istovremeno ne zna ni je li županijski prora un 160 ili 140 milijuna kuna, kazao je Ivkovi , pa to i pokazuje ozbiljnost njezine kritike.

Sun ana Glavak i Vladimir Ivkovi odgovorili su na prozivke vode ih me imurskih SDP-ovki, za koje tvrde da samo znaju kritizirati državnu politiku, te im poru uju da se prime posla i pridonesu boljitku lokalnih institucija gdje su na vlasti, poput Me imurske županije, koja e, ako tako nastavi, kako kažu, vrlo brzo biti spremna za eutanaziju

SDP doveo do situacije za eutanaziranje županije - SDP nas je, nakon dobivanja povjerenja od strane bira a u našoj županiji, doveo u situaciju da moramo govoriti o eutanaziranju županije. Ponašaju se kao da žele izazvati da županija postane suvišna i nemo na i da iz samilosti nestane s politi ke scene, predbacio je Ivkovi SDP-u. - Ništa se ne poduzima u kontra smjeru, nego se pokušava žalopojkama stvoriti još gora atmosfera, isklju ivo s in-

teresom da za sljede e lokalne izbore nitko ne može ra unati na potez koji bi ohrabrivao.

Iznio je nekoliko primjera županijske vlasti, koja je odlu ila da, umjesto da završi neke projekte, ostavi ih da strše i još postavila druge stupove u Svetoj Mariji i drugim sredinama s obrazloženjem da ne propadne gra evinska dozvola, premda se ona produžava samo s jednim papirom, kazao je Ivkovi . - Ta neodlu nost i politika nezamjeranja završit e time da e se radovi otvoriti i drugdje umjesto da se, primjerice, završi dvorana u Orehovici. (BMO)

Neke op ine planiraju velike projekte bez pokri a Ivkovi je naveo i nekoliko primjera gdje je, primjerice, u Me imurju HNS na vlasti, država ih pomaže zna ajnim sredstvima koja premašuju nekoliko prora una i još su elnici doti nih op ina nezadovoljni s pomo i države. Tako er je naveo projekt koji je u nastajanju, gdje se ide na “megalomaniju“ kako bi se kasnije mogla prozivati državna vlast. To je, primjerice, slu aj Pribislavca gdje se ne mogu opredijeliti ni oko

lokacije ni veli ine škole, a sada se planira objekt veli ine 50 milijuna kuna, što nikad ni jedna škola ni dvorana u Me imurju nije toliko koštala, tvrdi Ivkovi . - Planiraju se veliki objekti bez pokri a, ije je inanciranje u nadležnosti županije i gradova, pri emu država uska e ako može pomo i, a ne da se s jedne strane tu postavljaju temelji, a žalopojke šalju državi, kazao je Ivkovi .

(BMO)

POGLED ODOZDO

Zašto nismo lideri?

Zašto se nismo uspjeli nametnuti kao lideri, propitivali su sami sebe gra evinari na nedavnom skupu svoje strukovne grupe. Bila je to dugogodišnja želja, svojevrsna do danas neostvarena misija ...

Zapravo što to zna i biti lider i u emu mi želimo biti lideri. Možda je stvar u tome da u onome u emu jesmo prvaci, po emu smo prepoznati guramo od sebe, a želimo se nadmetati u onome što nismo, ne možemo biti, što nije sastavni dio nas samih i, kad bi to postali što želimo biti,

a nismo za to, izgubili bi sebe. Pa zašto onda uporno tražimo i želimo ono što ne možemo biti, kad je to samo izvor naših frustracija, nezadovoljstava, pri emu zanemarujemo ono po emu nas drugi prepoznaju kao lidere, što u nama vole i u emu nam se dive, služimo im kao uzor.

Krenimo od onoga u emu smo dobri i vode i. A dobri smo i kvalitetni radnici u širokom smislu te rije i. Volimo stvarati i u tome nalazimo užitak. Nevjerojatno, ali drugi nam se na tome dive, ali mi to divljenje uporno

odbacujemo, umjesto da budemo pametni i shvatimo to kao našu prednost, brusimo je i postavljamo kao standard i uzor drugima.

Tražimo kao lideri u tim vrijednostima da nas drugi slijede, umjesto da kopiramo ono u emu nikad ne emo biti uspješni, ma kako se trudili kopiraju i tu e vrijednosti i umješnosti.

Istina, drugi imaju vještine brzog i visokog uspona u razne strukture, ali brz i visok uspon esto donosi još brži i strelovitiji pad. A mi smo, ruku na srce, sporiji trka i na duge staze. Nikada ne emo pristati platiti cijenu strelovitog uspona uz mogu i streloviti pad, jer zaziremo od takvih poslova i takvog snalaženja. Budimo lideri

u misiji širenja svojih standarda i vrijednosti jer one su op eljudski prihvatljivije i donijele su nam rezultate. Živimo u kraju koji je kvalitetno ure en i ugodan za život. Ono što moramo nau iti je to da svima oko sebe damo do znanja da svoje vrline cijenimo i da one koštaju. Ne moramo te svoje vrijednosti davati ispod cijene.

Nije grijeh priznati da netko drugi bolje od nas zna vještine organiziranja. Svaki poslovni poduhvat sastoji se od dvije cjeline, jedne koja zna što želi i druge koja zna kako.

Eto, mi smo dio te druge cjeline koja bolje zna kako. im prije shvatimo gdje je naša prednost, prihvatimo je kao svoju vrlinu, po nemo je kod sebe cijeniti, prije emo i lakše svo-

je vrijednosti prenositi na druge.

Tada e svi naš pregovori po eti od toga: - U redu, ti znaš što, a ja bolje od tebe kako to u što se upuštamo bolje, kvalitetnije i brže ostvariti.

Tada smo ravnopravni partneri s jednakim pregovara kim pozicijama koje olakšavaju pregovaranje oko vrijednosti jednog ili drugog posla.

Jedan gra evinar je, preslikano u njihovu situaciju, lijepo opisao, ako sami ne znamo organizirati svoje tvrtke, ne mora 150 ljudi ispod nas to trpjeti kroz slabe ili neispla ene pla e. Prepustimo organizaciju drugima, a mi se posvetimo onome što znamo. To je to. im prije to prihvatimo, tim bolje po nas. Društvo postaje ure eno

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr kad svatko radi ono što najbolje zna, raspore en na ono mjesto gdje najbolje radi ono što zna.

7. lipnja 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

ZLATKO KORA EVI , saborski zastupnik HNS-a i predsjednik Odbora za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo, esto posje uje Me imursku županiju i održava tribine u cilju poljoprivrednog i ruralnog razvoja našeg kraja

Želim pojasniti ljudima mogu nosti koje im otvaraju europski fondovi, jer državna vlast to ne radi - Prije su ljudi generacijama othranjivali obitelji na posjedima, a zadnjih deset godina jednom su potpuno pogrešnom politikom obradive površine zapuštene i neobra ene, jer su ljudi prevareni i nitko im ništa ne garantira Zlatko Kora evi , saborski zastupnik HNS-a, ve tjednima obilazi me imurske op ine i gradove i u malim sredinama drži tribine prvenstveno usmjerene na poljoprivredni i ruralni razvoj, koje dijelom imaju edukativni karakter, a djelom su predizborna kampanja u jednom.

Za njegova boravka u Peklenici na podru ju Grada Mursko Središ e razgovarali smo s njim o aktualnim politi kim temama, kako pove ati zaposlenost i proizvodnju koje su kao nedostatne majka svih naših problema.

• Dosta energije ulažete u obilazak op ina i tuma enje poljoprivrednicima oko korištenja europskih fondova. Zbog ega ste se odlu ili za taj politi ki pristup?

— Svi ti ljudi omogu ili su mi da budem zastupnik u Saboru, prema tome, minimum pristojnosti nalaže mi da u direktnoj komunikaciji s njima, a zato i biraju saborske zastupnike, predstavim njihov interes u parlamentu, a i da im dam povratne informacije na pitanja na ukupni trenutak i jednu katastrofalnu situaciju vo enja države. Šanse koje se otvaraju našim ulaskom u EU u korištenju strukturnih i kohezijskih fondova i, ono što je interesantno za itav sjeverozapad Hrvatske, to su mogu nosti koje otvara zajedni ka europska poljoprivredna politika, posebice u segmentu ruralnog razvoja. Prije su ljudi generacijama othranjivali obitelji na posjedima, a zadnjih deset godina jednom su potpuno pogrešnom politikom obradive površine zapuštene i neobra ene, jer su ljudi prevareni, jer im nitko ništa ne garantira. Kad su vidjeli da ulože sto, a dobiju osamdeset i manje, normalno da su odustali. A postoji prostor da obra ivanje poljoprivrednih površina bude osnovni izvor ili dodatni izvor prihoda. Ranije su mnogi prijepodne radili u tvornici, a poslijepodne na njivi prije svega da prehrane sebe, a s viškom su išli na tržište. Želim pojasniti ljudima mogu nosti koje im otvaraju europski fondovi, a da bi to iskoristili moramo poduzeti mnoge radnje. To je posao izvršne, državne vlasti, ali ona to, na žalost, ne radi, zbog ega smo pretpristupne fondove iskoristili svega 25 posto.

• U zadnje se vrijeme esto u raznim strukturama u Me imurju povla i pitanje o tome da loši diktiraju pravila dobrima, do toga da poslove na natje ajima dobivaju oni koji se ne drže zakona, pravila struke, a ako se govori o odnosima me u granama: brodogradnji se slio silan novac, kažu iz drugih grana, i to iz državne blagajne, u kešu a mi se mu imo odra ivanjem poslova, naplatom, revoltirani su, primjerice, iz gra evine.

— To no, to je tako.

• Ima li politi ke snage ova vaša opcija koja konkurira za vlast preokrenuti te trendove, kad se, re i u to - svetac zaštit-

nik brodogradnje, Lini , nazire u novoj Vladi?

— To ak nije ni važno, ali je percepcija javnosti kad ste spomenuli Lini a takva - kakva je, ali to ne zna i da on u stvarnosti takav jest.

Me utim, ho u re i da nije stvar u pojedincu. Ta matrica da dobri diktiraju lošima je u sustavu i jedan od klju nih razloga zašto nam je tako kako jest u periodu ovih zadnjih sedam - osam godina vladavine HDZa, koju obilježavaju dvije stvari: do trenutka kada je na elu vlade bio Sanader vlast je bila je gotovo potpuno kleptomanska (Kora evi inzistira na toj kvali ikaciji, op. a.), a u ovom drugom periodu, kad je imenovana Kosorica, te kleptomanije ima manje. Ona je otvorila prostor institucijama da po nu raditi svoj posao, ali nju prati potpuna nesposobnost. Imamo Vladu koja je potpuno nekompetentna, koja obe ava, radi prezentacije, ali se u stvarnosti ništa ne doga a. Što se dogodilo od onih silnih milijardi koje nam svaka tri mjeseca najavljuje kao po etak investicijskog ciklusa? Ništa. Kad nemaš sustav, a imaš pojedince upitnih kompetencija i moralno upitnih kvaliteta, onda imaš to što imaš. I upravo se to najsnažnije re lektira na podru je sjeverozapadne Hrvatske, jer je injenica da je sjeverozapad Hrvatske: Me imurska, Varaždinska, Krapinsko - zagorska i Koprivni ko - križeva ka županija i dio prema Bjelovaru poznat kao dio s vrlo dugom industrijskom tradicijom. Kraj vrlo vrijednih i odgovornih industrijskih radnika u odnosu na neke druge krajeve, gdje su ljudi na temelju potpora iz državnog prora una pronašli sasvim drugu zanimaciju i interes.

U ovoj državi postoje dvije grupe ljudi. Jedni, a to je sjeverozapad, koji su nau eni živjeti od svog rada, a ako nešto dobivaju sa strane, to znaju cijeniti. Zato sam optimist u tom dijelu oko korištenja europskih fondova. A postoje krajevi koji su nau eni da im se daje. Moraš mi dati - pa je itava pri a ili struktura u tim krajevima krenula u potpuno dugom pravcu, uz malo Božje pomo i i malo lijepa vremena pri a se završava na drugi na in. Taj disbalans svaka budu a vlada mora riješiti. Rješenje nije jednostavno, jer se navike moraju mijenjati. Pored gospodarskog i socijalnog momenta mi smo u velikoj društvenoj

krizi - izgubili smo sve vrijednosti.

Nema onih vrijednosti koje smo mi kroz povijest na sjeverozapadu nau ili i kakve vidimo u susjedstvu. I potpuno je jasno zašto ljudi nikomu ne vjeruju, jer se izgubio sustav vrijednosti. Nema ga u državi ni u ostalim institucijama, sudskoj vlasti, pa ak i crkvi. Bit e to dugi proces vra anja elementarnih vrijednosti, ali u svakom slu aju pitanje svih pitanja u ovoj državi je pitanje novih radnih mjesta, uz snažan rast gospodarstva, ali ne zapošljavanje u državnim službama i penzioniranje, kakva je bila dosadašnja praksa.

etiri klju ne razvojne poluge koje predlažu SDP i HNS • Još uvijek u nekim velikim tvrtkama, posebice onima koje subvencionira država, imamo 'socijalisti ki sustav' - tri sjede, a jedan radi, u smislu da jedan koji radi svojim radom uzdržava još tri. Kako stvoriti situaciju da pove amo taj niski postotak od samo 52 posto zaposlenih od ukupnog broja radioaktivnih?

— Mi smo sa svojim partnerima u Savezu za promjene sa SDP-om usuglasili etiri klju ne razvojne poluge, gdje je država izuzetno važna. Ne drži vodu da država ne otvara radna mjesta ili ne vodi gospodarstvo. To je alibi koji proizlazi iz nekompetencije.

Država se mora uklju iti u turizam, aktivirati sve površine koje ima. Samo vojska ima oko 1 milijun kvadratnih metara vrlo vrijednoga turisti kog zemljišta koje ne služi ne emu, nego ga erupaju lokalni mo nici. Turisti ku sezonu moramo di i s dva i pol mjeseca na više.

Portugal s prosje nom godišnjom temperaturom kao Hrvatska i vrlo oštrom atlantskom klimom ima sezonu 8,5 mjeseci, a mi s nježnom mediteranskom 2,5 mjeseca. Ali oni imaju 58 posto hotelskih kapacitete s 4,5 zvjezdica, a mi svega 6 posto. Moramo di i hotelski nivo da gost kad padne kiša i dalje ima interes ostati u tom kraju. A to posredno vu e za sobom da nije dovoljno samo podi i hotel s više zvjezdica, nego i sadržajno cijeli kraj. Postoji interes kapitala da uloži i država mora biti spremna da zajedno po modelu privatno - javnog partnerstva krene, i to je ve u investicijama oko 2,5 mili-

U SLU AJU nove teritorijalne podjele Hrvatske na pet regija

Me imurje treba imati status podregije - Posebno mi je važno i želim posebno naglasiti, kada je ovih pet regija u pitanju, pored ovih pet regija moramo uvesti i podregije. Postoje krajevi u ovoj državi koji su zavrijedili u ovoj državi, a to su sasvim sigurno Me imurje i

Istra, s obzirom na povijesnu tradiciju i priklju enje matici zemlji, zemljopisnom položaju i speci i nosti koje moraju unutar jedne regije, imati svoj status podregije.

Za to se zalažemo i vjerujemo da emo u tome uspjeti. (BMO)

Zlatko Kora evi : - Sjeverozapad Hrvatske nau en je živjeti od svog rada, a ako nešto dobiva sa strane, to zna cijeniti jardi eura. Postoje i ulaga ka sredstva za energetiku, jer mi 50 posto energije uvozimo, od ega 30 posto struje. Pri tom imamo neiskorištene hidropotencijale, a da ne govorimo o neiskorištenim obnovljivim izvorima energije. Sve što je mrtvi kapital mi moramo staviti u funkciju, pa i obnovu zgrada radi bolje energetske u inkovitosti.

Za ure enje prometne infrastrukture postoje na raspolaganju europski fondovi, prije svega željezni ke. itava Europa zbog zaštite okoliša prelazi na željeznice, gdje ima prostora za investicije veli ine 7,8 milijardi eura. I etvrto podru je gdje ima prostora za investicije je pro iš avanje otpadnih voda, jer smo do 2023. preuzeli obvezu zaštiti 80 posto države s pro iš avanjem otpadnih voda, za što postoji novac u fondovima, a s druge strane pro iš ene su vode idealne za navodnjavanje uz ja anje poljoprivrede u jednom drugom pravcu. I kad sve to zbrojimo, došli smo do 13, 14 milijardi eura investicija, ali fali sustav koji je spreman preuzeti odgovornosti i urediti sustavnu provedbu projekata. Za sve to postoji ili ulaga ki kapital ili sredstva iz fondova.

• U roku od etiri godine, što je jedan mandat vlasti, budete li je u prilici obnašati, koliko je mogu e podi i zaposlenost?

— Da bi kao država opstali zbog zaduženosti, koja se s 13 milijardi u 2003. godini popela za HDZ-ove Vlade na 46 milijardi eura, i uz visinu kamata od 6 posto, naš rast BDP-a mora biti minimalno 6 posto, a pokretanje ove 4 gospodarske poluge nosi tu pri u.

Rast od 4 posto diže zaposlenost za otprilike 10.000 ljudi. Da dignemo zaposlenost s 52 na 57, 58 posto, koliko smo imali prije, zaposlili

bi 200.000 ljudi. S druge strane, i zajedni ka politika i sredstva EU upravo su usmjerena u tom pravcu, za zadržavanje nivoa postoje e zaposlenosti, podizanje konkurentnosti u regijama koje su nerazvijene na održiv na in. Barroso je u nastupnom govoru nakon izbora kazao da je cilj podizanje zaposlenosti sa 70, koliko je prosjek EU, na 75 posto. Naša politika je identi na onoj u EU, ali moramo imati sustav koji to zna napraviti.

Ono što e ova koalicija kao dobije vlast, a vjeruje da ho e, jest svesti politiku na mjerljivost. Danas svatko u politici lupeta, a za ništa ne odgovara. Jedina osoba do sada u politici iz vremena one koalicijske vlade, a i , izašao je pred javnost i rekao 'Mi smo spremi za tri godine za tri milijarde eura napraviti 300 kilometara autoceste do Splita i do i u Split za tri sata' i to je napravio. Je li koji drugi politi ar izašao pred javnost i rekao 'ja stojim iza toga'? Mi emo to sasvim sigurno napraviti. Naš e stav biti takav u resorima koje emo preuzeti, a to o ekujemo i od drugih koalicijskih partnera da politika postane mjerljiva.

Decentralizacija umjesto klijentelisti ke politike • Kako e se decentralizacija odraziti na jednaku dostupnost kvalitete života svakom gra aninu, da ne bude onih marginalnih u odnosu na one u centru?

— Jedna od karakteristika Vlade, i one prije i ove sada, posebno kad se priklju io HSS, jest voditi klijentelisti ku politiku, podobnima s državnim novcem.

Mi moramo pokrenuti regiona-

lizaciju. Naš je prijedlog i stav da Hrvatska bude podijeljena u pet regija iz jednostavnog razloga što je donja granica za regiju 800.000 stanovnika zbog mogu nosti korištenja EU fondova, jer su njihova pravila takva. Regije pored ovoga formalnog karaktera zbog korištenja EU fondova moraju dobiti ovlasti u vo enju zdravstva, školstva i klju nih javnih usluga. I drugo, vrlo važno, regije trebaju dobiti vo enje investicija u svojoj regiji, a ne da se neki ministar ili dobrotom nekog ministra vodi neka investicija u nekoj regiji.

• Ono ega se pribojavamo jest da ne dobijemo nakon 'kralja' nekakve feudalce, svaka vlast mogla bi do i u tu napast?

— Ima jedna stvar koja garantira da se to ne e dogoditi, a to je da smo usvojili regionalnu strategiju razvoja, to je dobra stvar koju je uradila ova Vlada, ali koja treba još jednu doradu i osobno sam bio u tome, i zakon o regionalnom razvoju koji je usvojen u Saboru i gdje su regije ponderirane prema indeksu razvijenosti pa novac iz EU i državnog prora una temeljem indeksa razvijenosti budu usmjeren prema regijama. I ako regija dobije odre enu ovlast, prema indeksu razvijenosti dobiva sredstva. Moramo voditi ra una da ne ubijemo razvoj razvijenijih regija. Pri a je slojevita, ali moraš imati alat koji te tjera da budeš transparentan, a jedan od njih je i indeks razvijenosti.

• Gdje sebe vidite u izvršnoj vlasti, ako je osvojite?

— S obzirom na to da sam bazi no gospodarstvenik i itav život

- Govori se o prevelikom broju op ina, ali pitanje svih pitanja je koliko su efikasne u pružanju usluga gra anima.

Kad bi se ukinule sve op ine u Hrvatskoj, prištedjeli bismo svega jedan posto državnog prora una. Stoga prvenstveno treba poboljšati efikasnost op ina! u gospodarstvu, moja su razmišljanja jednostavna, a postupci racionalni, tamo gdje mogu biti od koristi za moju Bednju, ali de initivno i za itav sjeverozapad Hrvatske, jer prostora ima, potrebe ima, ali u jednom transparentnom sustavu to e se osigurati. I to je razlog zbog ega intenzivno obilazim itav sjeverozapad, u zadnje vrijeme posebno Me imursku županiju, da otvorim prostor u korištenju EU fondova u jednoj kvalitetno strukturiranoj državi s kriterijima. U takvoj državi želim raditi, a svi zajedno možemo napraviti puno.

(Božena Malekoci – Oleti )

6

Gospodarstvo

NEZAPOSLENI upozoravaju

7. lipnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

I GEODETI mogu biti izvoznici, što najbolje svjedo i primjer akove kog Geo-Gaussa

Troškovi dokumentacije problem i za javljanje na natje aje

Na referencama ste enima u Hrvatskoj odradili dva posla u BiH

Danas posao nije lako na i, pa mnogi mladi ljudi šalju hrpe molbi na razne natje aje na kojim se, naravno, traži odgovaraju a dokumentacija, ali se dokumentacija onima koji nisu prošli na natje aju ne vra a. Bez dokumentacije na natje aju nije mogu e sudjelovati, logi no, kako ina e dokazati da udovoljavate uvjetima natje aja bez dokumentacije.

No ipak, želimo li mladima pomo i da lakše do u do posla, zar im to omogu ujemo time da preslike diploma koštaju oko 46 kuna, kako nam piše jedan upu eni itatelj, koji s pravom ukazuje na to da mladima postaje sve ve i problem i samo javljanje na natje aje.

Mladi nezaposleni vlastitih izvora prihoda nemaju, esto ni za egzistenciju, pa slanje nekoliko preslika na razli ita mjesta iziskuje i financijske troškove koji premašuju njihove mogu nosti, a gdje su još troškovi odlaska na provjere u udaljenija mjesta kao što je, primjerice, Zagreb. I dok firme, ustanove i institucije zbog štednje onih koji na natje aju nisu prošli dokumentaciju ne vra aju, oni koji izvore prihoda nemaju prisiljeni su si stvarati troškove da bi eventualno došli do posla. (BMO)

Uspješne firme, kao i dobre vijesti, rje e dobivaju prostor u medijima, zato što uspješne firme same po sebi uspijevaju pa ne iziskuju posebnu pažnju.

To je svojevrsna društvena nepravda, ali i životna realnost.

Me utim, kad bismo eš e zavirili u uspješne firme, tada bi može lakše shvatili što uspješne ini uspješnima i kako pove ati taj klub. Geo-Gauss, geodetska tvrtka, jedna je od me imurskih firmi iz tog kluba uspješnih. Iako poznati po geodetskim poslovima za katastar i gruntovnicu koje obavljaju u Me imurju, u središte naše pozornosti došli su kao izvoznici znanja. Naime, ta firma iz akovca izvo a je radova na projektu presnimavanja zemljišnih knjiga u op inskim sudovima u Velikoj Kladuši i Kiseljaku u Federaciji BiH. Radove izvode za Federalno ministarstvo pravde uz potporu Jedinice za implementaciju Projekta registracije zemljišta.

Projekt je financiran donatorskim sredstvima švedske, njema ke i austrijske vlade, a implementator donatorskih sredstva je Njema ko društvo za me unarodnu suradnju - GIZ kroz SIDA/ADA/GIZ Projekt zemljišne administracije u Bosni i Hercegovini.

Jeronim Mohari (lijevo): - Zemljišne knjige prenose se na digitalni zapis

Sre ivanje knjiga op inskih sudova u V. Kladuši i Kiseljaku Geo-Gauss je do pozicije izvo a a došao temeljem ranijih re erenci ste enih na prenošenju zemljišnih knjiga u digitalni oblik diljem Hrvatske. Firma “Geo-Gauss” zapravo dugo radi na puno poslova sre ivanja zemljišnih knjiga i katastra a temeljem tih iskustava, štoviše, razvili su i vlastiti pametni projekt eKnjigu, koja predstavlja autorsko djelo te

je kao intelektualno vlasništvo zašti eno pri Hrvatskoj autorskoj agenciji u Zagrebu. Na temelju odra enih poslova u Hrvatskoj, kao i kroz uvid kako to unkcionira u praksi, konkretno u Op inskom sudu u Splitu, Federalno ministarstvo pravde povjerilo im je sre ivanje zemljišnih knjiga na dva op inska suda, u Velikoj Kladuši i Kiseljaku kraj Sarajeva.

Ti radovi sad idu kraju a kako je naru itelj vrlo zadovoljan do sada obavljenim poslovima, u pripremi je posao i za rad na tre em op inskom sudu u Federaciji BiH. Jeronim Mohari , dipl. ing. geodezije, naš sugovornik iz GeoGaussa, oduševljen je radom u

susjednoj državi. Kazao je da su oni u re ormi zemljišnih knjiga otišli i korak dalje od nas, možda i zbog toga što u Federalnom ministarstvu pravde imaju zaposlene mlade ljude koji su spremniji na ve e re orme nego mi.

Potrebno je naglasiti da GeoGauss od 2001. godine ima bogato iskustvo vezano za izvo enje projekata financiranih iz pretpristupnih ondova za sre ivanje katastra u Hrvatskoj. Od tada do danas izvodili su digitalizacije katastarskih planova u gotovo svim dijelovima Hrvatske, oko 20 posto cijelog teritorija RH . U tom smisli radili su na projektima CARDS 2002, CARDS 2003 i

zatim u jednom velikom projektu PHARE 2005. To je bio ogroman projekt vrijedan 2,5 milijuna eura, me u kojima je Geo-Gauss odradio jedan manji dio, ali je Jeronim Mohari iz Geo-Gaussa bio direktor tog projekta u kojemu je sudjelovalo 5 naših i inozemnih tvrtki. Projekt je trajao 2 godine, a izvodili su se poslovi na digitalizaciji i standardizaciji katastarskih planova, ali i istraživa ki dio za razvoj procesa prilikom harmonizacije podataka, odnosno uskla enje zemljišnih knjiga i katastara u jedinstveni in ormacijski sustav, ak do razine predlaganja zakonskih rješenja koja bi trebalo donijeti u tom smjeru da se podaci iz katastra i zemljišnih knjiga harmoniziraju i usklade a da postupci za stranke pritom traju kra e, budu jednostavniji i brži. Budu i da se radi o ogromnim promjenama i u sustavima i u institucijama, teško je o ekivati nagli prijelaz, ali postupno e se podaci harmonizirati i uvoditi u zajedni ki in ormacijski sustav – ZIS. Zbog toga je vrijedno zapamtiti da u tako velikom i zna ajnom projektu koji donosi veliku re ormu zemljišnih knjiga samozatajno djeluje jedna uspješna me imurska firma koja zapošljava 14 do 15 djelatnika: inženjera geodezije, in ormati are i tehni are, a ije se poslovanje temelji na pameti i znaju kojemu geogra ske granice nisu prepreka za poslovanje. (BMO)

Na prijamu za posjeta norveškog kralja Hrvatskoj

GEO-GAUSS na seminaru hrvatsko - norveškog prijateljstva

Na prijamu s norveškim kraljem i hrvatskim predsjednikom Tv r t ka “Geo-Gauss” imala je ast biti pozvana i prisustvovati 12. svibnja na seminaru Hrvatsko - norveškog oruma kompetentnosti na temu geogra ske in ormacije za razvoj u okviru nedavnoga norveškog

državnog posjeta njihovih viso anstava kralja Haralda V. i kraljice Sonje. Seminar je održan u organizaciji Norveške kartogra ske i katastarske uprave, Statens kartverka i Državne geodetske uprave u hotelu

“Westin” u Zagrebu. Nakon seminara održan je prijam iji su po asni gosti bili njegova ekscelencija norveški kralj Harald i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi .

(BMO)

MAJOKO d.o.o., tel: 040/829-139, 822-522, mob: 098/802-273, Dunjkovec, Glavna 9

7. lipnja 2011.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

USUSRET 13. MESAP-u

7

EKONOMSKI BREVIJAR

O ekuje se oko petsto izlaga a Ideje i projekti Trinaesti MESAP bit e održan od 17. do 19. lipnja, u petak, subotu i nedjelju, re eno je na konferenciji za novinare u srijedu, na kojoj su govorili v.d. direktor sajma Vitomir Kiri i na elnik op ine Nedeliš e Mladen Horvat, koji je istaknuo da MESAP mora opstati, te da o ekuje pomo Županije, dok Mladen Novak, predsjednik Nadzornog odbora MESAP-a, nije uzeo rije .

V.d. direktor sajma Vitomir Kiri rekao je tim povodom da se ovu godinu o ekuje oko 200 izlaga a direktno na štandovima, te još oko 100 izlaga a na štandovima obrtni kih komora i Hrvatske gospodarske komore, ili sveukupno oko 500 izlaga a iz Hrvatske, Austrije, Ma arske, BiH, Slova ke, Srbije i Slovenije.

Vitomir Kiri : - Poslovno udruživanje i razmjena sadržaja regionalnih sajmova odli na je ideja i podržavamo je

Krize je ugrozila sve sajmove u Hrvatskoj, te ih dovela na rub opstanka. Kako bi se mogli razvijati, nedavno je zaživjela ideja o stvaranju poslovnog udruženja sajmova u Hrvatskoj. Za sad takvu ideju podržavaju sajmovi u Virovitici, Bjelovaru, Splitu i MESAP, a cilj je da se u dogledno vrijeme u poslovno udruženje sajmova uklju i i slovenska Gornja Radgona.

Me imurski poduzetnici koji teže dolaze na MESAP, jer imaju šire tržište, mogli bi ovim potezom biti eš i gosti MESAP-a, naime, sajmovi e me usobno razmjenjivati sadržaje, a to zna i da e izlaganje, na primjer, u Splitu za neke od me imurskih poduzetnika biti besplatno ili jeftinije. (J)

Komercijalizacija dvorane Ovu godinu sajamska dvorana MESAP-a otvorena je za sva doga anja, kako bi se stvorila navika da ljudi dolaze na MESAP, a i da se nešto zaradi u ovim teškim vremenima. Tako e se tijekom ove godine organizirati još pet plesnjaka u trajanju po dva dana za vikend, uz planirane specijalizirane sajmove, a do sad je tijekom ove godine organizirano desetak sadržaja u dvorani.

(J)

Udruživanje sajmova Virovitica, Bjelovar, Split i MESAP

Za sada solidan interes Do 2. lipnja stigle su prijave polovice zainteresiranih, a sad se o ekuju prijave ve ih izlaga a i obrtni kih komora.

Usprkos krizi, o ekuje se da e ovogodišnji sajam biti solidan po broju izlaga a, a raduje i to što su se prijavile i doma e ve e tvrtke poput Centrometala i Bernarde.

Sajam e i ovu godinu biti organiziran u dvije dvorane, dvorana MESAP-a i ATON, te na otvorenom prostoru od 12.000 kvadrata. Nezaobilazni dio sajma je i 12. sto arska izložba Me imurske županije i 9. sajam vina i vinarske opreme s podjelama medalja.

Od strane pojedinih potencijalnih izlaga a ulo se da je MESAP pred zatvaranjem, a Vitomir Kiri kaže da ga je stajalo muke dok bi uvjerio sugovornika da to

nije to no, i da je svima u interesu da MESAP opstane, kako bi se brže po eo razvijati nakon ulaska Hrvatske u EU. Usprkos obe anjima i željama, Vitomir Kiri je napomenuo da za sada nije bilo pomo i Županije u samoj organizaciji sajma. Župan Perho je, naime, predložio da pomognu pro elnici pojedinih županijskih resora, no oni kažu da su ionako zatrpani poslom i projektima. (JŠ)

Potvr eno je da mnoge fondove, kako europske, tako i doma e, ne koristimo u dovoljnoj mjeri. Bankari tako er napominju da novca ima, ali nedostaje dobrih projekata.

Zato naši susjedi, Slovenci, imaju strateški pristup. To zna i da je pripremljeno mnoštvo projekata, razra enih 50 - 70%, i samo se eka raspisivanje natje aja koji e odgovarati opisu i ciljevima projekta (ili obrnuto). Mi obi no projekte pišemo tek kada se objavi natje aj, a imamo dobre ideje, i još mnogo problema koje bi trebali rješavati. Dakle, potrebno je izraditi projektne prijedloge.

Za izradu projektnog prijedloga potrebno je vrijeme, i to dovoljno vremena - naj eš e to traje tri do etiri tjedna.

Može i kra e, ako ne uklju ite spavanje.

Svaki projekt po inje od ideje (i problema na koji se želi utjecati), zatim se odre uju aktivnosti, mjesta, trajanje, sudionici i potrebna sredstva, a projektni ciklus traje od razvoja ideje do sistematskog ocjenjivanja završenog projekta.

Zato parametri u projektu trebaju biti mjerljivi, a mjeriti treba da bi se znalo kamo se stiglo, i koliko još treba do kraja.

Osim toga, važna je i procjena mogu ih rizika. Jedan od rizika je i injenica da je za provo enje projekata nužno osigurati inanciranje, a to je naj eš e i najvažnije pitanje.

Mnogi su projekti još uvijek u ladicama ili ra unalima (a

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr ponekad samo u zamislima), upravo zbog nedostaju ih izvora inanciranja.

Treba predvidjeti gdje bi još projekt mogao zapeti. Na primjer, na administraciji (isho enju potrebnih dozvola, potvrda i izvoda ), ali i na “papirnatom” izvještavanju.

U projekte treba uklju ivati što više razli itih predstavnika, institucija, udruga, organizacija, jedinica lokalne samouprave itd. Samo tako se postižu širi ciljevi i utjecaji, a i lakše je objašnjavanje, pa i provo enje. Priprema projektnog prijedloga (naravno, ukoliko imate dobru ideju) nije bauk, nije nemogu a misija, nije nešto premudro - i, što je najvažnije, može se nau iti! Postoji mnogo radionica, seminara, ima ljudi koji to znaju, pa podu avaju druge.

A znanje je jedina stvar koju dijeljenjem - umnožavamo. I što još ekamo?

8

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7. lipnja 2011.

CRNA KRONIKA

NEPRAVOMO NA PRESUDA ginekologu Nenadu Murši u

DRŽAVA isplatila mrvice za elementarnu nepogodu

Gra anima sitan novac, a Op ini “nula kuna“ za velike štete - Novi odroni prijete i dalje štrigovskom kraju Vlada Republike Hrvatske dozna ila je Op ini Štrigova 194.183 kune, kao naknadu za elementarne nepogode prošlu zimu i u rano prolje e.

Za ublažavanje šteta na poljoprivrednim kulturama namijenjeno je 116 tisu a kuna, a za štete na gra evinama 78 tisu a kuna. Kada su u pitanju gra evine, rije je o tri ku e koje su ošte ene klizanjem terena u Grabrovniku, te štete na putovima. Ovaj iznos tek je 12 posto od procjene iznosa šteta na podru ju op ine Štrigova od strane op inskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda.

Op inski na elnik Stanislav Rebernik smatra kako je Vlada u Štrigovu poslala sitan novac za velike štete, s time da su štete pretrpjele i op inske ceste i lokalni putovi, koje op ina sada treba sanirati vlastitim novcem.

- Iskreno, pou eni dosadašnjim iskustvima, o ekivali smo i manje! No, novac su dobile samo privatne osobe, a Op ina za sanaciju klizišta i puta nije dobila ni kunu. Novac koji je poslala Vlada samo je ublažavanje problema, a glavni problemi ostaju. Prema troškovniku, za sanaciju e nam trebati oko 10 milijuna kuna.

Morat emo sjesti sa Županijom za stol i dogovoriti kako dalje, jer Op ina toliko novca nema, kaže na elnik Stanislav Rebernik.

- Mo i emo samo kupiti cement i zazidati pukotine, a odroni i dalje prijete, kažu ogor eni stanari.

Odron zemlje najviše je pogodio ku u Anice Turk u Grabrovniku. Popucali su zidovi, a zemlja je zatrpala dvorište. Nakon zime klizište miruje, no Anica strepi od novih obilnih kiša, a posebno od topljenja snijega u zimskim mjesecima. Izra unato je da bi samo za zaštitu te jedne ku e trebalo 300.000 kuna, u što su uklju eni radovi na iskopu kanala ispred gra evine, odvodnje i sli no. Sva je sre a, kaže Anica, što su zidovi ku e stare etrdesetak godina debeli 35 centimetara, jer, da su tanji, ku e više ne bi bilo.

Razmišljalo se i kupnji druge ku e i preseljenju Anice i njezinih sinova na novu lokaciju, što bi ak bilo i jeftinije od sanacije klizišta koja ne može garantirati da novih nevolja ne e biti.

Ukupno je Vlada Republike Hrvatske za ublažavanje posljedica od elementarnih nepogoda u ovoj tranši isplatila 19 milijuna kuna.

(S. Mesari )

etrnaest mjeseci zatvora - zbog 1.900 eura i 2.200 kuna Nenad Murši nepravomo no je osu en na etrnaest mjeseci zatvora. Presudi objavljenoj prošli utorak na Op inskom sudu u akovcu ginekolog iz Nedeliš a, sada bivši zaposlenik Županijske bolnice akovec, nije prisustvovao. Uz nazo nost predstavnika Državnog odvjetništva, Murši eva odvjetnika Željka Pilipovi a i novinara, raspravna sutkinja Snježana Luka Kereti uz ostalo je obznanila: - Okrivljenik Nenad Murši kriv je što je u razdoblju od 15. sije nja 2008. godine do 15. travnja 2010. godine u Županijskoj bolnici akovec u prostorijama Odjela ginekologije i opstreticije, kao doktor medicine specijalist ginekologije i porodništva, u namjeri da si pribavi nepripadnu materijalnu dobit, koriste i svoje radno mjesto lije nika na navedenom odjelu, s ve im brojem pacijentica dogovorio da e ih uz odgovaraju u nov anu naknadu osobno poroditi i nazo iti njihovu porodu bez obzira je li to u vrijeme njegovoga radnog vremena ili rasporeda njegovog dežurstva.

Luka Kereti zatim je poimence navela imena i prezimena

osoba (rodilja), iji su supružnici Murši u dali novac – “nepripadnu imovinsku korist“. Pomalo i neobi no, s obzirom na to da je upravo zbog zaštite privatnosti svjedokinja, na zahtjev op inske državne odvjetnice Vlaste Jankovi , sutkinja Luka Kereti proces na prvom ro ištu (14. sije nja) zatvorila za javnost. Poštuju i njihovu privatnost, pri prenošenju izreke presude mi ispuštamo puni identitet te donosimo tek inicijale svjedokinja.

Teretilo ga sedam pacijentica Murši je 15. sije nja 2008. godine carskim rezom porodio pacijenticu D. V. te je uzeo 400 eura. 24. rujna 2008. godine porodio je T. Ž. i u tu svrhu uzeo traženi iznos od 2.200 kuna. 8. svibnja 2009. godine carskim rezom porodio je I. G. i u tu svrhu uzeo traženi novac od 400 eura.

23. srpnja 2009. godine obavio je porod carskim rezom pacijentice V. M. N. i u tu svrhu uzeo traženi novac u iznosu od 300 eura. 25. kolovoza 2009. godine carskim rezom porodio je pacijenticu I. P. uzevši 400 eura. 25. kolovoza 2009. godine porodio je pacijen-

ticu S. H. carskim rezom, nakon što mu je prethodno svekrva pacijentice G. H. predala 300 eura.

15. travnja 2010. godine porodio je S. V. uzevši 500 eura. Izuzev spomenutog sa svekrvom, u svim ostalim slu ajevima novac su lije niku “keširali“ supružnici rodilja.

Murši je, zaklju io je sud, ostvario “nepripadnu materijalnu dobit u ukupnom iznosu od 1.900 eura i 2.200 kuna te “kao odgovorna osoba s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi iskoristio svoj položaj, ime je po inio kazneno djelo protiv službene dužnosti – zlouporabom položaja i ovlasti“.

Podsjetimo, 39-godišnji lije nik iz Nedeliš a uhi en je 21. prosinca na svome radnom mjestu u Županijskoj bolnici akovec, nakon višemjese ne policijske istrage na Odjelu ginekologije i porodništva.

1.900 eura e mu biti oduzeto, dok 2.200 kuna, koje je uzeo od supruga pacijentice T. Ž., mora vratiti. U trajanje kazne ura unat e mu se i vrijeme provedeno u pritvoru – od 22. prosinca 2010. godine do 3. velja e 2011.

Izre ena mu je i sigurnosna mje-

UKRATKO

ra zabrane obavljanja lije ni ke djelatnosti u trajanju od 1 godine, ra unaju i od pravomo nosti sudske odluke. No, to ne vrijedi za vrijeme izvršenja kazne, odnosno mjera e postati važe a tek kada lije nik iza e iz zatvora.

Njegov odvjetnik Željko Pilipovi najavio je žalbu na presudu, dok e se Op insko državno odvjetništvo u akovcu o eventualnoj žalbi o itovati kada izreku presudi primi u pisanu obliku.

Žestoka opomena svima, ali …

Murši je tako nepravomo nom presudom zaradio bezuvjetnu zatvorsku kaznu, iako iznosi koje je primio s obzirom na druge korupcijske afere u kojima se spominje pronevjera milijunskih iznosa još nisu ni do ekale su enje. Težina presude zasigurno je opomena svima da se “mitologija“ ne isplati, iako to esto u našem zdravstvenom sustavu baš i nije slu aj. Tako er se može pri ati da je Murši ispao “žrtveni jarac“, lije nik koji je “naletio“, iako su kolale pri e da je u konkretnom slu aju “mitologija“ bila puno raširenije prirode. Me utim, nakon policijske

Nepravomo nom presudom ginekolog Murši zaradio je bezuvjetnu zatvorsku kaznu akcije izgleda da je situacija u akove koj bolnici puno iš a, a sigurno e ne injenju sli nih radnji doprinijeti i ova presuda.

S druge strane, ostaje pitanje mora li baš policija uvijek u našem sustavu nastupati sa svojim represivnim aparatom, jer bi, primjerice, porezna uprava vrlo lako mogla provjeriti odakle nekima ku e, stanovi, vikendice na moru, skupocjeni automobili i putovanja, a rade u državnoj službi za desetak ili ak manje tisu a kuna. To je problem funkcioniranja sustava i prevencije korupcionaškog ponašanja u državnim službama hrvatske države s kojim se, na žalost, i dalje ne želimo suo avati. I onda, naravno, stradaju “male ribe“, tamo negdje “na periferiji“, i izvješ e o osu enima kad je u pitanju mito i korupcija po pitanju poglavlja 23 naših pregovora za ulazak u EU postaje “savršeno“.

(Velimir Kelkedi, Dejan Zrna, foto: Z. Vrzan)

OBAVIJESTI

U Savskoj Vesi teško stradao mladi voza

Punih tjedan dana poja ani nadzor voza a na me imurskim cestama

Dvadeset i dvogodišnji voza osobnog automobila iz akovca teško je ozlije en u prometnoj nesre i koja se dogodila u nedjelju poslijepodne u Ulici Josipa Bajkovca u Savskoj Vesi. Zbog neprilago ene brzine izgubio je nadzor nad upravljanjem vozilom te je udario u zid ku e u vla-

Iako PU me imurska bilježi vrlo dobre rezultate u prometnoj preventivi, za ovaj tjedan najavljen je dodatni poja ani nadzor na me imurskim cestama. Punih sedam dana kroz redovnu e djelatnost, kad je kontrola prometa u pitanju, policija provoditi nadzor voza a u prometu po pitanju alkohola i droga. Akciju provode sve policijske uprave u RH. U no i pak s petka na subotu ovaj tjedan provodi se posebna akcija u suradnji s PU varaž-

sništvu 73-godišnje žene, zatim u betonsku ogradu u vlasništvu 69-godišnjakinje te na kraju i u obližnji prometni znak. Zbog težine ozljeda, mladi voza zadržan je na lije enju u Županijskoj bolnici, dok je putnik koji je s njim bio u automobilu prošao s lakim ozljedama. (vk)

Opskrbio se sredstvima za zaštitu bilja DOMAŠINEC - Nepoznati lopov oštetio je akove ki Bioinstitut za 17.000 kuna. Tijekom no i s 30./31. svibnja u Ulici Vladimira Nazora u Doma-

šincu provalio je u veterinarsko - poljoprivrednu ljekarnu spomenute tvrtke te otu io razna sredstva za zaštitu bilja i novac. (vk)

Proteklih dana policija plijenila “gram po gram“ marihuane Policija je proteklih dana zaplijenila manje koli ine marihuane. Kada su policijski službenici prošli utorak u Ulici Josipa Broza u Ivanovcu provjeravali identitet dvojice muškaraca koji su se nalazili u osobnom automobilu, jedan od njih, 28-godišnjak iz Šenkovca, dragovoljno im je predao smotuljak s 9,4 grama marihuane. Na sli an na in, tijekom provjere identiteta, istu vrstu droge u koli ini od 4,3 grama policijskim službenicima prošli je ponedje-

ljak u Ulici Vladimira Nazora u Nedeliš u predao 27-godišnjak iz tog mjesta. Dan kasnije, temeljem naloga Županijskog suda u Varaždinu, pretražena je i ku a u Ulici ure akovi a u Nedeliš u, kojom se koristi 24-godišnjak.

Ve prije po etka pretrage on je policajcima predao mješavinu duhana i marihuane težine 4,1 grama i 1 zeleni cvjetni vrh opojne droge marihuane težine 0,5 grama. Svi “imaoci“ e biti kazneno prijavljeni. (vk)

dinskom i ak dvije slovenske policijske uprave!? Uglavnom, voza i, oprez! Dopušteno je 0,5 promila, ali najbolje se možda držati one devize: “Dok piješ, ne vozi“.

U policijskoj najavi akcije kaže se sljede e: - Policijska uprava me imurska od 6. do 13. lipnja kroz redovnu službu poja ano e provoditi nadzor voza a pod utjecajem alkohola i opojnih droga. Tijekom no i s 10./11. lipnja, od 20 do 4 sati, u suradnji s Policijskom

upravnom varaždinskom, Policijskom upravom Maribor i Policijskom upravom Murska Sobota, provest e se operativna akcija “Nadzor voza a pod utjecajem alkohola i opojnih droga“. Policijske aktivnosti tom prilikom bit e usmjerene na suzbijanje prekršaja upravljanja vozilima voza a kada u organizmu imaju alkohol i drogu i suzbijanje grubog kršenja prometne discipline (bezobzirno ponašanje sudionika u prometu).

Završeno osposobljavanje u enika o ponašanju u prometu Završen je ovogodišnji program osposobljavanja u enika - pješaka i biciklista - za sigurno sudjelovanje u prometu, koji je u mjesecu ožujku zapo et u Osnovnoj školi Nedeliš e. U edukaciju Županijskog tima za provo enje preventive, koji ine predstavnici HAK-a i MUP-a, uklju ilo se 15 u enika petih razreda Osnovne škole Nedeliš e.

Tijekom predavanja korištena je web aplikacija za u enje i

provjeru znanja iz prometnih propisa za osnovne škole, ime je prometna problematika postala interaktivno dostupna svim u enicima osnovnih škola u Republici Hrvatskoj, kažu u Policijskoj upravi me imurskoj. U enici Osnovne škole Nedeliš e uklju ili su se i u natjecanje “Prometna u ilica“, koje se putem Interneta provodilo u cijeloj Republici Hrvatskoj. Osposobljavanje je tra-

jalo 18 školskih sati, a u petak je na Poligonu za osposobljavanje pješaka i voza a bicikala u akovcu održan i prakti ni dio nastave. Nakon testiranja o poznavanju prometnih propisa, djeca su od Autokluba akovec primila i potvrde o osposobljenosti upravljanja biciklom, kao i promidžbeni materijal Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa RH. (V.Kelkedi)

7. lipnja 2011.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DAN OTVORENIH VRATA odlagališta za neopasni otpad Totovec

Sanacija odlagališta pri kraju, u planu izgradnja oporabilišta U povodu Svjetskog dana zaštite okoliša, u petak je organiziran dan otvorenih vrata odlagališta za neopasni otpad Totovec, koji su zajedni ki organizirale tvrtke " akom" iz akovca i "Prekom" iz Preloga te Me imurska županija. Uz nazo nost župana Ivice Perho a, o sanaciji odlagališta Totovec i na inima odlaganja otpada govorili su elni ljudi akoma, direktorica Snježana Tkal ec Avirovi i tehni ki rukovoditelj Saša Avirovi . Gradona elnik akovca Branko Šalamon uz ostalo je rekao da je odlagalište Totovec sigurno, a da svi na elnici gradova i op ina moraju znati kako se odlaže otpad iz njihovih sredina jer im je to i zakonska obveza. Kod odlaganja otpada uvijek

Prerada starog otpada, nakon ega slijedi sanacija površine je prisutan strah od zaga ivanja, no brigu za okoliš Grad akovec je pokazao još prije nekoliko godina, kad je pokrenut projekt sanacije Totovca, no i da se još i dalje oko 30 posto otpada odlaže u prirodu.

Direktorica tvrtke “ akom” Snježana Tkal ec Avirovi naglasila je da je sanacija odlagališta Totovec pri kraju. Umjesto planiranih 40 milijuna kuna, sanacija e stajati 55 milijuna kuna, za sada

je utrošeno oko 45 milijuna kuna, a sanirane su tri etvrtine otpada.

O ekuje se da bi sanacija bila privedena kraju za oko godinu dana, što zna i da bi se na odlagalište odvozio samo novi otpad.

U tijeku natje aj za izgradnju oporabilišta Mnogo se o ekuje od druge faze, izgradnje oporabilišta, za što je ovih dana raspisan natje aj.

Nesu ena vikendica na hrpi otpada Snježana Tkal ec Avirovi : Izgradnjom oporabilišta vijek odlagališta bio bi produžen do 2028. godine, vjerujem da e se izna i sredstva za drugu fazu

Prije nekoliko godina Saša Avirovi je obe ao, a zbog op eg straha od zaga ivanja, da e, kad projekt sanacije bude završen, na vrhu hrpe otpada u Totovcu posaditi drve e i izgraditi privreme-

nu ku icu vikendicu, te onda pozvati novinare. Za sada još od vikendice nema ništa, a na mjestu gdje bi se ona trebala nalaziti je zvu nik za tjeranje ptica, koji oponaša zvuk ptice grabljivice. (J)

Izgradnjom objekata oporabilišta odlagalo bi se samo 30 posto otpada, a 70 posto bi se prera ivalo, napominje Saša Avirovi . Uz oporabilište izgradilo bi se biološko dvorište te pretovarna stanica.

Izgradnja oporabilišta produžila bi vijek trajanja odlagališta Totovec za duži niz godina. Odlagalište Totovec projektirano je za 300.000 tona otpada, a za sada je popunjenost 180.000 tona, ra una se da e se mo i puniti sve do 2020. godine. Ako se u me uvremenu izgradi oporabilište, vijek trajanja odlagališta Totovec sa sadašnjim kapacitetom produljio bi se do 2028. godine.

Nakon sanacije otpad se u Totovcu odlaže uz sve mjere zaštite, a najvažnija je zaštita podzemnih voda, što je osigurano dijafragmom i vodonepropusnim slojevima. Prljava i zaga ena voda cijedi se iz odlagališta u poseban bazen, gdje se prirodno isti, dok se oborinska voda otprema u ve i bazen i služi za zalijevanje bilja u okolišu.

Kad dostigne odre enu visinu odlaganja, otpad e biti posebno zašti en i s gornje strane. Za sada nema ve ih koli ina plinova pa je pokretanje bilo kakvog motora na plin neisplativo, kazuje Saša Avirovi .

(J. Šimunko, foto Z. Vrzan)

GRAD akovec organizirao tribinu o javnoj upravi

Gradovi moraju biti generator decentralizacije Grad akovec je zahvaljuju i Dragici Kemeter, pro elnici Upravnog odjela za upravu, na javnu tribinu akovec u prostor Tehnološko - inovacijskog centra doveo tri uvažena predava a s katedre Upravne znanosti Pravnog fakulteta iz Zagreba. Teme s tribine bile se aktualne: kako poboljšati lokalno upravljanje uklju ivanjem gra ana i kvalitetnim uslugama, a predava ica je bila doc. dr. sc.

Anamarija Musa. O etici i korupciji

u lokalnim službama predavala je prof. dr. sc. Gordana Mar eti , a o ulozi gradova u procesu decentralizacije Mihovil Škarica, dipl. iur., asistent predava .

- Gradovi moraju biti generator decentralizacije, kazao je Milovil Škarica, oni je moraju podupirati jer su oni stupovi lokalne samouprave. Prema jednom nedavnom istraživanju, postoji zna ajan otpor samih jedinica lokalne samouprave prema prema decentralizaciji.

Decentralizacija kao javna politika nije prihva ena od svih onih na koje se odnosi, kao što se to misli.

Kad imamo na umu gradove poput akovca, Zadra , Zagreba, Splita, Rijeke..., koji su sposobni prihvatiti i nove ovlasti i sami generirati inancijska sredstva, moramo imati na umu da postoje i jedinice lokalne samouprave koje tu decentralizaciju ne podupiru.

Upravo u procesu politike decentralizacije mora do i do

konsenzusa jedinica lokalne samouprave kakvu decentralizaciju zapravo želimo. Gradovi tu imaju klju nu ulogu, jer oni mogu okupiti kriti nu masu budu i da posjeduju najve e ljudske i materijalne, organizacijske i institucionalne resurse, da potaknu pri u o stvarnim namjerama decentralizacije. Ulogu gradova vidim u tom procesu kao partnera središnjoj vlasti, kazao je Škarica. (BMO)

9

SEZONA OBRANE od tu e, koja za sad ovu godinu nije izazvala štete

Napuštena obrana zrakoplovima, stanice opremljene reagensima i raketama Kao i svaku godinu, prvog svibnja u našoj državi službeno je po ela sezona obrane od tu e. Dok se ranijih godina u Me imurju provodila i protugradna obrana zrakoplovima, od prošle se ponovno koriste samo prizemni generatori i rakete.

Proteklih dana u dva su navrata ve bili i u upotrebi – u Maloj Subotici i Domašincu, no ja eg nevremena ili tu e nije bilo pa štete, na sre u, nisu zabilježene. Podru je naše županije ina e se brani iz Radarskog centra u Varaždinu, kaže pro elnica županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu i turizam Danica Pošta. U samom Me imurju postoje 23 postaje s prizemnim generatorima, a 15 od njih ima i mogu nost obrane raketama. Sve su opremljene meteorološkim reagensom, odnosno raketama. Kada je rije o inanciranju, prema Zakonu u obrani od tu e, županije upla uju u prora un Državnoga hidrometeorološkog zavoda 1 posto svojih izvornih prihoda godišnje. Me imurska županija tako za tu namjenu izdvaja 350.000 kuna, od ega 100.000 iz vlastitog prora una, dok ostalo, ovisno o broju stanovnika, osiguravaju op ine i gradovi. Sezona obrane od tu e traje do kraja rujna.

Obrana raketama i prizemnim generatorima Otkako je prije dvije godine ukinuta obrana od tu e

zrakoplovima, Me imurska županija od tu onosnih se oblaka brani samo raketama i prizemnim generatorima postavljenima na 23 lokacije.

Raketari su u proteklih mjesec dana intervenirali ve dva puta. Štete na poljoprivrednim kulturama za sad nije bilo.

Prošlo ljeto u Me imurju je ispaljeno 48 raketa i potrošeno 2.764 litara srebro-jodida, što je znatno manje od sezone 2009. godine, kad je ispaljeno ak 308 raketa i u oblake poslano 4.647 litara otopine srebro-jodida. Lani nisu zabilježene ve e štete.

Ovogodišnja sezona obrane od tu e po ela je 1. svibnja, a potrajat e do kraja rujna.

Obrana od tu e Me imurce stoji oko 350.000 kuna godišnje. Za napuštanje obrane uz pomo zrakoplova presudno je bilo mišljenje Hrvatskoga državnog hidrometeorološkog zavoda koji smatra da nema dokaza da je obrana letjelicama u inkovitija od obrane sa zemlje. Oko toga su se godinama vodile prepirke izme u županijskog elništva, koje je uvjeravalo gra ane da je obrana zrakoplovima modernija i da se primjenjuje u Sloveniji i Austriji, i DHMZ-a koji se zalagao za klasi ni na in obrane.

Danas zrakoplove gotovo pa i nitko više ni ne spominje, osim zrakoplovaca, koji i dalje smatraju da bi oni bez problema mogli obraniti Me imurje od tu e.

(V. Kelkedi)

U SRIJEDU 8. lipnja u zgradi “Scheier” u akovcu: VI. konferencija “Menadžment i sigurnost”

Skup stru njaka sigurnosti i menadžmenta iz etiri zemlje regije U srijedu 8. lipnja zapo inje šesta po redu me unarodna konferencija “Menadžment i sigurnost” u zgradi "Scheier" u akovcu. Ovogodišnji skup stru njaka sigurnosti i menadžmenta okupit e stotinjak stru njaka iz više država, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije te

doktore znanosti s više sveu ilišta i visokih u ilišta.

Skup organizira Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti i Visoka škola za sigurnost. Prijavljene su 64 teme, a najvažnije e biti izložene u diskusijama, te prezentirane, a jedan dio tema bit e prezentiran putem saže-

Poruka iz Europe Zašto se ekološka poljoprivreda u nas razvija tako sporo?

U Me imurju je samo 40 ekoloških hektara, pa se može re i da je ekološka proizvodnja hrane u nas još u povojima. Tako je zapravo ve duže vrijeme, ekološka se proizvodnja jednostavno presporo razvija. Razloga ima više, no najvažniji je taj što nema tržišta. Zapravo, tržišta ima, no nije sve tako jednostavno. Pred o ima naših proizvo a a hrane još je uvijek plac, pa potroša može izabrati koje e vo e ili po-

vr e kupiti. No na elu mrkve ili luka ne piše da je on proizveden ekološki, osim ako ne poznajete proizvo a a pa znate kako radi i u nekom je sustavu.

Zbog toga nitko ne može sa sigurnoš u tvrditi da je neki proizvod proizveden ekološki ili nije, što bitno smanjuje povjerenje kupaca tako proizvedene hrane. Moderan na in kupovine proizvoda u supermarketima još više izaziva nepovjerenje kupaca, nitko ne želi biti prevaren.

Poljoprivrednicima se pak ne

taka na panoima. Svi e radovi biti objavljeni u stru noj publikaciji s konferencije, u zasebnoj knjizi.

Do sada je održano pet konferencija u akovcu, te su potvr ene opravdane potrebe okupljanja stru njaka i znanstvenika iz podru ja menad-

žmenta i podru ja sigurnosti, a sa svrhom daljnjeg unaprje enja suradnje, metodike i sinergije tih dvaju podru ja.

Organiziranje kao druga osnovna funkcija menadžmenta, kojom se utvr uju elementi i struktura organizacije te uloge i odgovornosti osoba u organi-

zaciji, objedinjuje i sve funkcije sigurnosti (zaštite, obrane i spašavanja), te funkcije i uloge menadžmenta. Organiziranje uklju uje i sva podru ja suvremene poslovne i op e sigurnosti (zaštita na radu, zaštita od požara i eksplozija, zaštita okoliša, tjelesna i tehni ka zaštita

isplati proizvoditi ekološki ne zato što to ne bi znali ili mogli, ve zbog toga što od takve proizvodnje nemaju dovoljno koristi, na tržištu se ne vidi razlika izme u proizvoda koji je proizveden ekološki i onoga drugog. Tako je krug zatvoren, a europska iskustva upozoravaju da se ekološka poljoprivreda razvija dosta sporo, no znatno brže nego u nas. Mogu e je da e tek najnovija znanstvena istraživanja i moderni ure aji pomo i razvoju ekološke proizvodnje hrane, ukoliko se proizvede jeftin ure aj koji e u poljoprivrednim proizvodima mo i detektirati štetne kemikalije, na primjer, nitrate i nitrite ili pak

pasticide. No, kemijskoj industriji takav bi ure aj sigurno pokvario posao, ako negdje i postoji, budite sigurni da ga ona ne e podržati i da e ga minirati. Napretkom znanosti takav je ure aj, me utim, sasvim zamisliv i nema sumnje da e do i jednog dana. Radi se o zdravlju ljudi, a to se najviše cijeni, kvaliteta života nešto je ega se nitko ne želi i ne e odre i.

Kad se to ostvari, više ne e biti laganja o proizvodu, pa e potroša i i kupci imati daleko više povjerenja u ekološki proizvedenu hranu, što zapravo zna i i promjenu na ina ponašanja. Odjednom e ekološka proizvodnja postati

broj jedan, a kemijska broj dva, sad je upravo obrnuto. Obrat je realan, mnogi kažu da e se ekološka proizvodnja i današnja biokemijska industrija sresti na pola puta, a scenariji u tom pravcu ve zasigurno postoje.

Prije dvadesetak godina industrija nije htjela ni uti za ekološke pripravke u poljoprivredi, a danas ve postoje tvrtke koje ih proizvode. To što je nedavno najboljom poduzetnicom Europe proglašena jedna Hrvatica koja se bavi ekološkom proizvodnjom i organizacijom takve proizvodnje nije slu ajno, netko, itaj razvijena Europa, želi nam nešto poru iti.

osoba i imovine, civilna zaštita, obrana, zaštita informacijskih sustava, inancijska zaštita, osiguranje i sl.), kao i me unarodne norme za sustave upravljanja sigurnoš u i rizicima, a sve na zajedni kim ciljevima boljitka ovjeka, organizacije, društva i okoliša. (JŠ)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

10

Kroz Međimurje

IZBOR lanova vije a nacionalnih manjina

Izbori 10. srpnja Županijsko izborno povjerenstvo objavilo je da je 1. lipnja istekao rok za podnošenje prijedloga kandidata za izbor lanova vije a nacionalnih manjina, te za izbor predstavnika nacionalnih manjina u Me imurskoj županiji, Gradu akovcu, Gradu Murskom Središ u, te u op inama Mala Subotica, Nedeliš e, Orehovica i Podturen. Izbori e biti održani 10. srpnja ove godine.

Za izbor 25 lanova Vije a romske nacionalne manjine u Me imurskoj županiji podnesena su dva prijedloga, Krovne zajednice Bajaša Hrvatske i Udruge Roma Me imurja.

Prijedlog za izbor predstavnika ruske nacionalne manjine podnijela je udruga “Kalinka” akovec, a za predstavnika srpske nacionalne manjine prijedlog je podnijelo Srpsko narodno vije e, Nacionalna koordinacija vije a srpske nacionalne manjine u RH. Nisu podnijeti prijedlozi za izbor predstavnika albanske nacionalne manjine te za izbor Vije a slovenske nacionalne manjine.

U Gradu akovcu zaprimljena su dva prijedloga za izbor petnaest lanova Vije a romske nacionalne manjine, prijedlog su podnijeli pripadnici romske nacionalne manjine te Ekološka udruga “Romski san” iz Kuršanca.

Podnesen je i prijedlog za izbor predstavnika srpske nacionalne manjine.

U Gradu Mursko Središ e zaprimljen je jedan prijedlog za izbor predstavnika romske nacionalne manjine. U op ini Kotoriba podnesena su dva prijedloga za izbor jednog predstavnika romske nacionalne manjine, prijedlog su podnijeli pripadnici romske nacionalne manjine te udruga “Za bolje sutra” iz Kotoribe.

U op ini Mala Subotica zaprimljen je jedan prijedlog za izbor deset lanova Vije a romske nacionalne manjine, prijedlog je podnijela Krovna zajednica Bajaša iz Pribislavca.

U op ini Nedeliš e zaprimljena su dva prijedloga za izbor deset lanova romske nacionalne manjine, prijedloge su podnijeli Zajednica mladih Rpma Me imurske županije iz Gornjeg Kuršanca i Nogometni klub Parag iz Trnovca.

U op ini Orehovica zaprimljen je jedan prijedlog za izbor deset lanova Vije a romske nacionalne manjine, prijedlog je podnijela udruga Europski Romi Me imurske županije iz Orehovice.

U op ini Podturen zaprimljena su dva prijedloga za izbor jednog predstavnika romske nacionalne manjine, prijedlog su podnijele Udruga Roma Me imurja i krovna zajednica Bajaša Hrvatske.

U op ini Pribislavec zaprimljen je jedan prijedlog za izbor deset lanova Vije a romske nacionalne manjine, prijedlog je podnijela Krovna zajednica Bajaša Hrvatske iz Pribislavca. (J)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7. lipnja 2011.

DANI RUDOLFA STEINERA u Donjem Kraljevcu

Biodinami ka i ekolo hrane postaje nužnos - U Me imurskoj se županiji samo etrdeset hektara obra uje ekološki, što je premalo U Donjem Kraljevcu u petak i subotu održani su 6. Dani dr. Rudolfa Steinera. Ovu godinu tema skupa i više predavanja bila je “Treba li nam biodinami ka poljoprivreda?”. Sve anost otvorenja održana je ispred rodne ku e Rudolfa Steinera, uz kra i kulturno - umjetni ki program koji su izveli u enici i mladi lanovi KUD-a op ine Donji Kraljevec.

Predsjednik Upravnog vije a Centra Rudolfa Steinera Zlatko Lovren i u svojem je obra anju istaknuo da je Rudolf Steiner jedan od najve ih vizionara dvadesetog stolje a. Ovu godinu op ina Donji Kraljevec i Me imurska županija dostojno su obilježili 150. obljetnicu ro enja, a poseban vlak koji je dovezao štovatelje Steinera iz cijele Europe u Donji Kraljevec bio je pun pogodak, te je sve imalo velik odjek u svijetu i u doma im i inozemnim medijima. Izaslanstvo Centra Rudolfa Steinera boravilo je i u Dornachu u Švicarskoj, gdje su uspostavljeni kontakti i najavljena suradnja izme u švicarskog kantona u kojoj se nalazi Dornach i Donjeg Kraljevca, odnosno Me imurske županije.

Najvažnija zada a završetak zgrade Centra Najvažnija zada a u ovom trenutku je završetak zgrade

Centra Rudolfa Steinera, kako bi se u njoj mogle odvijati i poslovne i druge aktivnosti. Zlatko Lovren i zahvalio je Me imurskoj županiji na pomo i oko izgradnje Centra, ali i donatorima.

Predsjednik Antropozofskog društva “Marija So ija” iz Zagreba Damir Jurjevi istaknuo je da e izgradnjom zgrade Centra Rudolfa Steinera do i do ja eg povezivanja Antropozofskog društva iz Zagreba jer e se mo i održavati niz radionica i predavanja te drugih aktivnosti.

U ime Me imurske županije Dane dr. Rudolfa Steinera otvorila je Danica Pošta, pro elnica Upravnog odjela za poljoprivredu i turizam. Ona je istaknula da je proizvodnja zdrave hrane jedan od najvažnijih ciljeva uop e, u emu je Steiner bio jedan od pionira. Danas je proizvodnja hrane bez pesticida i kemijskih sredstava jedan od na ina poboljšanja kvalitete života, zadnjih godina sve se više razvija ekološka poljoprivreda.

Na žalost, u Hrvatskoj je razvoj ekološke poljoprivrede znatno sporiji nego u razvijenom dijelu Europe.

U Me imurju samo etrdeset ekoloških hektara U Me imurskoj se županiji samo etrdeset hektara obra uje ekološki, što je premalo. ine

Predsjednik Upravnog vije a Centra Rudolfa Steinera Zlatko Lovren i : - Razgovarali smo o poslovnoj i kulturnoj suradnji sa švicarskim kantonom, no u ovom trenutku prioritet je završetak zgrade Centra se napori da se broj hektara pove a, a Županija, doduše, skromnim sredstvima pomaže ekološke proizvo a e, no razvoj je još uvijek prespor. U narednom vremenu o ekuje se brži razvoj ekološke poljoprivrede i zbog poticaja iz Europe.

Uz izložbu biodinami kih proizvoda, u vije nici Op ine Donji Kraljevec u petak i subotu održano je više predavanja.

O temi "Biodinamika kao proces preobrazbe poljoprivrednoga seoskog gospodarstva“ govorio je Drago Purgaj, poljoprivredni inženjer koji ve 25 godina gospodari na farmi

u Cerkvenjaku kod Maribora.

S izvornim razumijevanjem biodinami ke metode i inovativnim pristupom pokazuje da se ovakvom metodom može uspješno upravljati u tehnološki zahtjevnoj hortikulturnoj proizvodnji. Farma koju vodi može se pohvaliti certi ikatom "Demeter International". Predsjednik je Društva za biodinami ko gospodarenje Podravje i predstavnik Saveza biodinami kih udruga Slovenije u Savezu IBDA (International Biodynamic Association).

Damir Jurjevi govorio je o temi "Rudolf Steiner i Tre i

milenij – Srednja Europa i pojedinac u Hrvatskoj“. Damir Jurjevi rodom je iz Dalmacije, živi u Makarskoj, a dugi niz godina koristi principe biodinami ke poljoprivrede u obradi maslina u svom vrtu. Stru no predavanje – radionica "Dan u waldorfskom vrti u“ održali su predava ice Sani Bor a i Jadranka Šimi , školovane pedagoginje po metodi Steinera.

O temi "Misija umjetnosti po Rudolfu Steineru“ govorila je Snježanka Jadrijevi , koja radi u Udruzi "Srma" u Sinju kao voditeljica Centra za civilno društvo i kvalitetu življenja.

Slikarica je i u iteljica slikanja po teoriji boja J. W. Goethea i R. Stienera.

Predava Rajko Atanackovi iz Beograda govorio je o temi “Biodinami ka poljoprivreda kao nepresušni izvor znanja o zdravom odnosu ovjeka, privrede i društva”. Od 1995. do 2001. živio je i radio u Kanadi (Vancouveru i Victoriji British Columbia). Izme u ostalog sura ivao je s Tribal Police Force Academy, Mission B. C. Sudjelovao je u radu studijske grupe Stevena Roboza, jednog od najstarijih živu ih antropozofa u Kanadi - u Sjevernom Vancouveru. Od 2002. radi u Ministarstvu pravde u Beogradu kao savjetnik za me unarodnu suradnju.

HRVATSKI PROIZVO A I PŠENICE u kotoripskom Mlinu “Julia”

Moderan i kvalitetan pristup mlinarst Mlin "Julia" iz Kotoribe u suradnji s tvrtkom "Gorup" iz Klanjca bio je doma in susreta na kojem su okupili velike proizvo a e pšenice iz svih krajeva Hrvatske, a najviše ih je bilo iz zapadne i isto ne Slavonije.

Razlog zajedni kog okupljanja bila je prezentacija jednoga modernog pristupa mlinarstvu i upoznavanje proizvo a a s uvjetima koje nam donosi ulazak u Europsku uniju. Tijekom

2008. i 2009. godine mlin je u cijelosti obnovljen, ugra ena je najmodernija mlinska oprema švicarskog proizvo a a "Buhler", kapaciteta 120 t/dnevno, te su izgra eni silosi za brašno.

U potpunosti je kompjutoriziran i proizvodnja se odvija u 3 smjene u kojima radi 31 zaposlenik. U mlinu "Julia" proizvodnju i prodaju pšeni nog brašna rade u skladu s ISO 9001-2008 i HACCAP sustavom kvalitete.

Doma in prezentacije bila je kotoripska tvrtka, Mlin “Julia”

Oba su certi ikata garancija odli ne kvalitete i sigurnosti za kupce. Nabava sirovine i ostalih materijala u proizvodnji su pod stalnom kontrolom vlastitog laboratorija opremljenog po uzoru na laboratorije najpoznatijih europskih mlinova.

S radom, kvalitetnom kompjutoriziranom tehnologijom i suvremenim laboratorijem goste je upoznao direktor mlina doma ina Hrvoje Matkovi .

- Osnovna intencija ovakvoga prvog sastanka u Republici Hrvatskoj, jer koliko znam izme u mlinara i proizvo a a pšenice nije bilo takvog sastanaka, jest ta da proizvo a ima prikažemo jedan moderan pristup mlinarstvu, da im pokažemo potrebe mlinarske proizvodnje u pogledu kvalitete pšenice koja se o ekuje. To smo u inili kroz jednu prezentaciju, upoznavaju i ih s tehnološkim procesom u mlinu i jednim od najmodernijih laboratorija u Hrvatskoj u kojem se kontrolira kvaliteta. Želja nam je bila da proizvo a i pšenice dobiju jedan dodatan signal i sliku

Za prezentaciju u Kotoribi vladao je veliki interes koliko su oni važni za taj ciklus proizvodnje. Ja bih naglasio zdravstvenu ispravnost namirnica, jer ulaskom u EU name u se neka nova pravila, neke dodatne kontrole koje mi ve u mlinu primjenjujemo posljednjih godinu dana. Nadamo se da emo zajedno s ovim ljudima i tvrtkom 'Gorup', koja je organizator te cijele proizvodnje, zajedni ki nastaviti na tom putu. Mi smo mlin s naj-

ve im rastom u zadnjih godinu i pol te danas radimo prakti ki 7 dana po 24 sata, sve prodamo i jedna smo od malog broja tvrtki u Hrvatskoj koja ima takve rezultate. To ne bi bilo mogu e bez partnera, tvrtke 'Gorup'. Oni nas od samog po etka podržavaju u pogledu kvalitete i organizacije proizvodnje pšenice, rekao je direktor Matkovi u svom osvrtu na prezentaciju.

7. lipnja 2011.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OP INA MALA SUBOTICA

oška proizvodnja ost st

Tko e platiti odvoz tisu u kubnih metara sme a koje su nagomilali Romi?

Prema neslužbenim najavama, o kojima je na posljednjoj sjednici govorio na elnik Male Subotice Vladimir Domjani , u povodu završetka izgradnje infrastrukture u Piškorovcu (uz pomo sredstava Europske unije), to romsko naselje uskoro e posjetiti premijerka Jadranka Kosor i šef delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj Paul Vandoren. No, uz ure enu infrastrukturu, ono što bi visoke goste moglo do ekati u naselju je oko 1.000 kubnih metara nagomilanog

otpada. - Trošak zbrinjavanja te ogromne koli ine sme a iznosi oko 630.000 kuna pa s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost pregovaramo o omjeru kojim bi zajedni ki riješili problem inanciranja odvoza. Fond je spreman izdvojiti 66%, odnosno 380.000 kuna, dok bi ostalo morali osigurati Me imurska županija i Op ina. Na to nisam pristao jer je preveliki trošak za Op inu.

Vidjet emo što e biti dalje, napominje Domjani .

(V.Kelkedi)

OP INA DONJI VIDOVEC

Tri projekta kroz EU sufinanciranje Biodinami ku poljoprivredu, a pod tim se nazivom krije Steinerov na in obrade zemlje i održavanje plodnosti bez uporabe kemikalija i umjetnih gnojiva, koju u Hrvatskoj posljednjih godina snažno promovira Bernarda Orehovec

Poticaj iz Slovenije Na kraju, predavanje na temu "Rješavanje problema u našem vrtu na ekološko - biodinami ki na in“ održao je Fan i Perdih, sc. dipl. agr., organizator organske proizvodnje sjemena i povr a te prerade u organizaciji Amaranth, koji radi s više od 30 organskih farmi u Sloveniji i organskom ku om sjemena Reinsaat iz Austrije. Više od 10 godina aktivno sudjeluje u udruzi "Ajda" (biodinami ki pokret), gdje predaje osnove biodinamike u ratarskoj proizvodnji i tehnologiju proizvodnje na organski na in. On je govorio o temama kako vrt kao organizam funk-

cionira kroz cijelu godinu, kako obradom olakšati rad i poboljšati uvjete za razvoj biljaka te koji su najve i problemi, bolesti i nametnici, te kako ih rješavamo pomo u biodinamike.

Biodinami ku poljoprivredu, a pod tim se nazivom krije Steinerov na in obrade zemlje i održavanje plodnosti bez uporabe kemikalija i umjetnih gnojiva, sam je Steiner u svojim predavanjima razvio dosta kasno, pred kraj života, a u skladu sa svojim ilozofskim uvjerenjem jedinstva ovjeka i prirode. Nakon njegove smrti proizvodnja hrane bez pesticida i umjetnih gnojiva postala je dio šireg korpusa po-

Danica Pošta, pro elnica Upravnog odjela za poljoprivredu i turizam Me imurske županije: Ekološka poljoprivreda razvija se presporo kod nas, možda e dobiti zamah kod u emo u Europu

tvu zalog za budu nost

H. Matkovi i Z. Lenard - vode i ljudi prezentacije u Kotoribi

Budimo spremni do ekati kriterije Europske unije - Cilj ovakvog sastanka je da proizvo a i s podru ja Hrvatske uspiju saznati ono što ih eka u EU. Tamo nas eka jedna slijedivost koja e biti bitna za sve nas u ovom procesu proizvodnje, budu i da se pšenica u Hrvatskoj ne proizvodi za sto nu proizvodnju

nego isklju ivo za ljudsku upotrebu. Najvažnija stvar je proizvoditi zdravu hranu. ujemo što se sada doga a u Njema koj, gdje za nas, razmišljaju i o bizarnoj stvari, na krastavcima ljudi ne mogu prona i što je uzro nik loše kvalitete hrane. Mi smo ovdje upravo iz razloga da proizvodimo kvalitetnu i najzdraviju hranu za ljude kojima emo im prodavati. Naš cilj je upravo takav i zato smo da-

nas okupili proizvo a e pšenice kako bi im stavili 'bubu u uho' što e to zna iti za njih, a u dvije do tri godine zajedno s njima biti spremni za ulazak u EU, gdje emo to raditi na potpuno normalan na in i gdje se nitko ne e opirati takvome ne emu, rekao je lan uprave tvrtke "Gorup" Zdravko Lenard. Direktor Matkovi dodao je kako im orijentacija nisu samo doma a nego i izvozna tr-

ljoprivredne proizvodnje kao jedan od smjerova koji pove avaju plodnost tla. U današnje vrijeme biodinami ka je poljoprivreda jedno od priznatih usmjerenja proizvodnje hrane bez zaga ivanja, a u me uvremenu je stasala i ekološka poljoprivredna proizvodnja, koja je nešto manje stroga nego biodinami ka.

Odgovor na pitanje “Treba li nam biodinami ka proizvodnja” stoga se name e sam od sebe, želimo li zdravo tlo i zdravije ljude, biodinami ka i ekološka proizvodnja i te kako su nam potrebne, posebno u svjetlu najnovijih doga anja u Europi i zaga enja bakterijama. (J. Šimunko)

žišta. U ovom trenutku njihovi se proizvodi nalaze na tržištima u Kosovu, Crnoj Gori, BiH i Ma arskoj. - S otvaranjem granica mi automatski ra unamo, s obzirom na naš geografski položaj, i na tržište Slovenije. Da bi to uspjeli, vrlo je važno da se prilagodimo europskim standardima kvalitete, a ponovit u da to nije mogu e bez vrlo jake podrške hrvatskih proizvo a a pšenice. (alf)

Iz op ine Donji Vidovec stižu informacije kako e op ina sudjelovati u tri projekta koji se inanciraju kroz IPA program Europske unije. Nakon što je potpisana potrebna dokumentacija za projekt "Naše pjesme i plesovi uz Muru“, ovih su dana u donjovidovskom Hotelu "Golf" potpisana još dva ugovora. Radi se o izradi projektne dokumentacije za pro ista kanalizacije, ija vrijednost iznosi 240 tisu a eura. S hrvatske strane potpisali su ga

na elnici op ina Ljubomir Grgec (Kotoriba), Marijan Varga (Donja Dubrava) i Josip Grivec (Donji Vidovec) te Stjepan Tišler iz ma arskog Serdahelja. U drugom projektu sudjeluju op ina Bezakerettye iz Ma arske te op ine Donja Dubrava i Donji Vidovec. Vrijednost potpore iznosi 214 tisu a eura, a radi se o izradi projektne dokumentacije za kanalizacijsku mrežu tih mjesta. U oba projekta uklju ene su i Me imurske vode d.o.o. iz akovca. (alf)

OP INA KOTORIBA

Uspješni na Sportskim igrama umirovljenika lanovi podružnice umirovljenika Kotoriba sudjelovali su u Gornjoj Dubravi na 25.

Sportskim susretima umirovljenika Me imurske županije.

Natjecali su se u etiri discipline, i to u pikadu, streljaštvu, šahu i kuglanju. lanovi šahovske sekcije u sastavu Vinko Ujlaki, Antun Šebestijan, Marko Skelin i Zvonko Šantl osvojili su tre e mjesto,

dok su kugla i bili drugi izme u osam ekipa. Kuglali su Antun Siladi, Franjo Šajn, Marijan Siladi i Stjepan Valpati . Antun Siladi ostvario je odli an rezultat, ostvarivši plasman na me užupanijsko natjecanje umirovljenika Hrvatske. U kuglanju je srušio 278 unjeva, što mu je bilo dovoljno za 2. mjesto od ukupno 32 kugla a. (alf)

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7. lipnja 2011.

OP INSKO VIJE E Gornji Mihaljevec

Anketa o osamostaljenju naselja Križopotje SVETI JURAJ na Bregu

Moderan sustav upravljanja grobljem Op ina Sveti Juraj na Bregu zapo ela je geoinformacijski sustav za upravljanje grobljem, koji je vrijedan 27 tisu a kuna.

Rije je o trenutno najmodernijem, odnosno najprakti nijem sustavu kojim e se uvesti red oko grobnih mjesta i time se izbje i mnoge nejasno e, pa i neugodnosti, osobito kada je rije o starijim te zapuštenim grobnim mjestima.

Djelatnici Jedinstvenoga upravnog odjela obilaze groblje, evidentiraju i brojem ozna ava-

ju svako postoje e i održavano grobno mjesto, kao i ona grobna mjesta za koja trenutno ili više ne postoji vlasnik. Za takva grobna mjesta Op ina e nastojati prona i vlasnike, odnosno nekog od nasljednika ili bližnjih pokojnika, te s njima dogovoriti daljnje održavanje grobnog mjesta ili njegovo zatvaranje. Ovog trenutka obra eno je 30-ak posto grobnih mjesta, a predvi eno je da posao evidentiranja i ozna avanja bude dovršen do kraja ove godine. (S. Mesari )

SVETI MARTIN NA MURI

Skuplji odvoz sme a Po etkom lipnja sme e i drugi otpad s podru ja op ine Sveti Martin na Muri odvozit e se na odlagalište u Totovcu.

To zna i da e korisnici usluga pla ati skuplji odvoz nego do sada kada je koncesionar Murs

Ekom sme e odvozio na svoje odlagalište u Hrastinku kod Murskog Središ a. O novim, višim cijenama korisnici e biti pravovremeno izviješteni, kao i o vremenu od kojeg e se one po eti obra unavati. (sm)

Op insko vije e Gornji Mihaljevec na svojoj je 15. sjednici donijelo odluku o provo enje ankete za naselje Križopotje.

Anketom se želi utvrditi je li ve ina žitelja naselja Dragoslavec Selo za formiranje samostalnog naselja Križopotje.

Anketu e provesti povjerenstvo koje e imenovati Franjo Kova i , op inski na elnik. Žitelji Križopotja trebaju odgovoriti na pitanje: - Jeste li za formiranje samostalnog naselja Križopotje (ZA - PROTIV)?

Anketa e se provesti ovaj mjesec (lipanj), a anketirani e biti samo punoljetni gra ani s prebivalištem u naselju Dragoslavec Selo, odnosno u njegovom dijelu Križopotje.

Samostalno naselje Križopotje žele žitelji tog dijela Dragoslavec Sela, dok ostali gra ani nisu skloni tome, treba re i da je bilo i politiziranja po ovom pitanju. Pred izvjesno vrijeme održan je i referendum, i tada su svi mještani osim jednog bili protiv oformljenja zasebnog naselja.

- Da, referendum je održan, ali nije važe i, jer zakon propisuje da bi se referendum

trebao održati za cijelo op insko podru je, što je nerazumno, jer, na primjer, Prhovec ne zanima previše što je u Križopotju. Isto tako nema odluke Skupštine Me imurske županije niti postoje to no utvr ene granice naselja. Stoga smo se dogovorili i odlu ili da idemo na anketiranje i, ako su ljudi za novo naselje, mi u Op ini smo isto za to, ako su protiv, prihva amo i takvu odluku, kaže op inski na elnik Franjo Kova i , dodaju i kako je važno da se ovo pitanje kona no skine s dnevnog reda.

Skuplji sprovodi i povrat poreza Vije nici su na prijedlog Uprave groblja donijeli odluku o povišenju cijena naknade za grobno mjesto te drugih naknada za korištenje groblja u Gornjem Mihaljevcu. Od sada e se za jedan sprovod (ukop, mrtva nica, obred ...) pla ati 700 kuna. Do sada je to stajalo 500 kuna.

Na elnik Franjo Kova i vije nike je izvijestio kako e tijekom lipnja i srpnja op inski ra un biti siromašniji za oko 360 tisu a kuna. Razlog su povrati poreza gra ani-

Grb i zastava

MURSKO SREDIŠ E

Šetnja središ anskim krajolikom Lijep broj ljudi odazvao se šetnji na podru ju Napolitanki i Balatona, koju je organizirao Grad Mursko Središ e.

Najviše je bilo lanova PD-a "Bundek", a potom ribolovaca, sportaša, lanova raznih udruga i gra ana. Osobito je živo i radosno bilo na

skeli "Fusek", kojom su šeta i prevezeni s jedne na drugu stranu obale rijeke Mure. Šeta e je predvodio dogradona elnik Dražen Srpak, koji kaže kako je šetnja za cilj imala gra ane upoznati s ljepotama krajolika, koji naj eš e podcjenjujemo i zanemarujemo. (sm)

Op ina Gornji Mihaljevec jedina je u Me imurju koja nema vlastiti grb ni zastavu.

Isto tako op ina nema ni svoj Dan op ine. Stvari su pokrenute i od Državnog je arhiva zatraženo da istraži je li nekada Gornji Mihaljevec imao neka svoja službena obilježja.

Ako su postojala, ona bi se sa-

da iskoristila, ako pak ih nije bilo, onda e biti izra ena nova obilježja.

- Sukladno tome odredit e se Dan op ine, i to do kraja ove godine, kaže op inski na elnik Franjo Kova i , dodavši kako je za istraživanje podataka Op ina izdvojila osam tisu a kuna. (sm)

- Ako su ljudi za naselje Križopotje, Op ina e to podržati, kao i obrnuto, kaže na elnik Franjo Kova i

ma, što e utjecati na rad Op ine.

Dosadašnjem koncesionaru za obavljanje dimnja arskih usluga Dragutinu Zdolecu koncesija je dalje produljena jer su ljudi zadovoljni njegovim radom.

Op ina e dati na prodaju poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske u Martinuševcu. U pitanju su dva hektara koje sada koristi, odnosno obra uje jedna osoba. Za sli no

OP INA PODTUREN

Ugovor za izgradnju pro ista a

Središ anskim vrti ima darovali CD playere Bojan Bra ko i Damir Jurini u ime disca “Šmrk” Mursko Središ e obradovali su tri središ anska dje ja vrti a.

Njih dvojica su Dje jim vrti ima “Masla ak”, “Dje ja maštanja” i “Pahuljica” podarili CD playere i bombone. Sve ovo je disco “Šmrk” kupio novcem

prikupljenim od dragovoljnih priloga na ve eri disca “Šmrk” prire ene povodom Dana Grada Mursko Središ e. Ravnateljice vrti a zahvalile su na ovim poklonima iznena enja, rekavši kako e im oni pomo i u radu s djecom, a bomboni pak im zasladiti ionako lijepe trenutke. (sm)

Donacija CD playera razveselila je mališane u vrti ima

Josip Zor ec, direktor Me imurskih voda, i Darko Lovri iz konzorcija "Hidrocomerc" iz Zagreba, potpisali su ugovor za izgradnju pro ista a otpadnih voda u Podturnu.

Rije je o projektu vrijednom 1,9 milijuna eura, od kojih je 85 posto bespovratnog novca

IPA me ugrani nog programa suradnje Ma arska - Hrvatska u sklopu Europske unije. Op ina Podturen osigurat e 15 posto iznosa. Ovom prilikom Zor ec je rekao kako je sretan i zadovoljan što se zapo inje ostvarivati jedan ve i me unarodno inancirani projekt,

te je najavio etiri nova sli na projekta. Pro ista u Podturnu zapo inje se graditi u lipnju i treba biti dovršen za deset mjeseci. Nakon toga e etiri mjeseca biti u pokusnom radu, nakon ega e biti službeno pušten u rad i korištenje. (sm, zv)

zemljište u Gornjem Mihaljevcu kupac nije prona en.

Vije nici su informirani da je op inski projekt sanacije nerazvrstanih putova prošao na EIB2 natje aju te da je odobreno dva milijuna kuna. Op ina mora sudjelovati s 20 posto i ovog trenutka traži se izvo a radova.

Isto tako vije nicima je re eno da e se ovogodišnji Dani lipe održavati od 1. do 3. srpnja.

(Stjepan Mesari )

ME IMURSKI gospodarstvenici u Be u

Privu i investitore i turiste Na internacionalnom sajmu inves cija "Real Vienna" u austrijskoj prijestolnici Be boravili su predstavnici op ine Sve Mar n na Muri Franjo Makovec i Branko Polanec i iz Spa @ Golf Resorta Toplica Sve Mar n Dragec Del Duca.

Oni su tamo predstavili mogu nos inves ranja na podru ju op ine, te turisti ke kapacitete Toplica. Cilj i želja njihovog posjeta bili su privu i strane inves tore i goste kako bi se zaposlilo još sto njak ljudi te jekom cijele godine popunili kapacitet Spa @ Golf Resorta. Konkretnih dogovora nije bilo, no uspostavljeni su kontakti te e se razgovori nastaviti.

U Be su otputovali i predstavnici Me imurske županije župan Ivica Perho , Barbara Marcijuš Pla ak i Darko Radanovi iz REDEA-e te Ana Kralj i Stjepan Baranaši iz Upravnog odjela za europske integracije.

Predstavljene su mogu nos poslovnih zona u akovcu i Prelogu, a naši su ljudi sudjelovali na okruglim stolovima. (S. Mesari )

7. lipnja 2011.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TURISTI KA zajednica op ine Štrigova

Predstavljen projekt oživljavanja tradicijskih obi aja i kulture

Partneri projekta na njegovom predstavljanju Operativni prekograni ni program IPA Slovenija - Hrvatska, pod nazivom “Dijelim znanje - uvam naslje e“ (“Delim znanja - o uvam dediš ino“), predstavljen je u petak u Štrigovi. Ukupna vrijednost projekta iznosi 336.767,37 eura.

IPA u inanciranju sudjeluje s 286.252,26 eura, što je 85 posto, dok preostalih 50.515,11 eura ili 15 posto namiruju partneri u projektu.

Partneri su u projektu Turisti ka zajednica op ine Štrigova i Op ina Marija Bistrica s hrvatske strane, te Ljudska univerza Ob ine Šentjur (vode i partner), Lokalna turisti na organizacija Prlekije Ljutomer i Ljudska univerza Krško.

Njihovi su elni ljudi u sjedištu Op ine Štrigova potpisali ugovor o suradnji i provo enju projekta. Svrha projekta je edu-

kacija i uklju ivanje dragovoljaca u rad i turisti ko - kulturno vo enje po muzejima i muzejskim zbirkama, te objektima prirodnog naslje a.

Oživljavanje tradicije u korist turizma Kada je konkretno rije o Štrigovi, u opticaju e biti 43.750 eura, od ega IPA daje 37.180 eura, a razliku mora osigurati Turisti ka zajednica op ine Štrigova. Josip Mikec, tajnik TZ-a op ine Štrigova, kaže da e Štrigova ovaj novac uložiti u oživljavanje folklora i svega što se veže uz njega, jer primjetno je da su ples i pjesme štrigovskog kraja gotovo zamrli.

Stanislav Rebernik, predsjednik TZ-a op ine Štrigova, naglašava kako je u nedostatku novca ovo dobra injekcija koja e kod ljudi probuditi želju za stva-

ranjem i stvoriti jedno dobro ozra je u sredini koja želi snažan turisti ki razvoj. Jednako tako važnim u projektu Rebernik isti e spajanje ljudi i obi aja s obje strane granice, što je nekada bila velika vrijednost ovog kraja.

Sigurno je da e se mnogo toga obnoviti, istina, sada u drugim politi kim okolnostima, ali ljudi i obi aji su ostali, sada im ovaj projekt i ljudi koji e raditi na njemu daju nove vjetrove, pod okriljem uljudbene Europe, u ijem lanstvu Slovenija djeluje nekoliko godina, a Hrvatska e vrlo skoro.

Sudionici ovog skupa razgledali su vinske podrume obitelji Štampar u Svetom Urbanu i Tomši u Železnoj Gori te preko 300 godina staru ku u u Železnoj Gori, koja vapi za zaštitom, pa su partneri Mikecu predložili da za neki EU fond kandidira njezino obnavljanje. (S. Mesari )

UZ ME UNARODNI DAN ARHIVA 9. lipnja

Radionice za gra ane u istraživanju povijesti obitelji U povodu Me unarodnog dana arhiva Državni arhiv za Me imurje 9. lipnja ove godine poziva sve zainteresirane na genealoške radionice pod stru nim vodstvom djelatnika.

Svoje rodoslovlje gra ani e mo i istraživati u radno vrijeme itaonice od 8 do 14 sati u zgradi stare osnovne škole u Štrigovi.

U izložbenom prostoru Državnog arhiva za Me i-

murje bit e izložene najvrjednije mati ne knjige, me u kojima i nedavno restaurirane. Preporu ujemo prethodnu najavu putem maila: dram@dram.hr ili na telefon 040/312-600, te ovim putem dajemo kratke naputke za pripremu kako bi se skratilo potrebno vrijeme pri istraživanju.

Ve ina istraživa a obiteljske povijesti na samome je po etku suo ena s

dva osnovna problema: odakle po eti i kako organizirati istraživanje. Ovdje navodimo nekoliko osnovnih pravila koja vam mogu pomo i: prije nego što do ete u arhiv, pokušajte saznati što više injenica o povijesti svoje obitelji: imena i prezimena predaka, datume i mjesta ro enja i smrti i sl. Razgovarajte s lanovima obitelji za koje pretpo-

stavljate da bi mogli znati nešto više ili raspolagati sa starijim dokumentima vaše obitelji. Pokušajte saznati nešto o povijesti mjesta iz kojeg vaša obitelj potje e, kojoj je široj administrativnoj jedinici pripadalo, u kojoj se župi nalazi ili se nalazilo i sl. U ovakvoj literaturi esto se nalaze podaci koji vas mogu uputiti na izvore koje trebate istražiti.

Stupite u kontakt s iskusnijim istraživa em koji e vas mo i uputiti kako da istražujete, potražite literaturu o ovome pitanju (u ovoj prigodi 9. lipnja u susret e vam iza i djelatnici arhiva).

Na inite popis mogu ih izvora, provjerite gdje se uvaju i jesu li uop e sa uvani. Obratite se ustanovi koja uva tražene dokumente da provjerite podatke do kojih ste došli.

Najavite vaš posjet arhivu.

Tako ete uštedjeti na vremenu i izbje i suvišna putovanja, a nama omogu iti da prethodno prikupimo potrebne informacije.

Državni arhiv za Me imurje u Štrigovi kao podru ni arhiv uva mati ne knjige s podru ja svoje nadležnosti, danas Me imurske županije, napominje ravnatelj arhiva Jurica Cesar.

14

Poljodjelstvo

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Tko ljeti pita za drva

Odli na je bila ponuda i jednako tako dobra potražnja svega i sva ega na akove kom placu i sajmu prvu lipanjsku srijedu u ovoj godini.

Plac je bio prepun mladog luka, rotkvica, salata, jagoda i trešanja, a sajamskim prostorom dominirao je krumpir, stari i mladi, zatim jabuke u vre ama, stara krama, te razna perad. Mirisi pe enih kotleta, kobasica i potkoljenica širio se sajamskim prostorom, pa mnogi nisu odoljeli tom izazovu. Uz pe enja, odli no se to ilo Gori ancovo vino i PAN pivo.

Cijene su na razini prošlotjednih, za koje smo mi novinari ustvrdili da su visoke, me utim, roba se kupuje na

veliko, pa su onda i cijene primjerene.

Dobra, ma odli na je ponuda drva za ogrjev, ali tko ljeti za drva pita, pak se proda jako malo. (S. Mesari , Z. Vrzan)

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - mladi luk - trešnje - jagode - salata - rotkvice - mladi krumpir - stari krumpir - kukuruz - pšenica - kotlet

5 kn/pušlek 15 kn/kg 20 kn/kg 12 kn/kg 6 kn/pušlek 8 kn/kg 2 kn/kg 1,6 kn/kg 2,20 kn/kg 20 kn/porcija

OPG MEDVAR - Vinko u Gori anu i Murskom Središ u

Me imurske bu ine koštice na EU tržištu Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Medvar - Vinko iz Gori ana i Murskog Središ a ovog je trenutka, ako ne najja i, onda sigurno me u najve im proizvo a ima bundevskih koštica u Me imurju.

Gospodarstvo kojim upravljaju Ivica Medvar, zet iz Gori ana, i Ivan Vinko, njegov tast iz Murskog Središ a, rasprostire se na respektabilnih 35 hektara zemljišta na kojima su zasa ene tikve, te nešto žitarica zbog plodoreda.

- Na naših, na žalost, razdvojenih 26 parcela uzgajamo bundeve austrijske sorte gleisdorf, koja daje košticu golicu iz koje se dobiva najbolje bu ino ulje u Europi, a to zna i i u svijetu.

Najve i dio koštica izvozimo u Austriju i Sloveniju te smo ponosni što su naši proizvodi u Europskoj uniji i prije negoli je Republika Hrvatska postala punopravnom lanicom, ponosno kaže Ivica Medvar iz Gori ana, koji se oženio s Martinom, k erkom Ivana Vinka iz Murskog Središ a.

Bu ino ulje i koštice obitelj ine sretnom i uspješnom

A Ivan Vinko je zapravo zapo eo proizvodnju bundeva, ali samo na hektaru zemljišta, da bi se potom združio sa zetom te je tako nastao OPG sa zemljištem u Gori anu i Murskom Središ u.

Izvoz zbog cijene - Izuzetnu pozornost posve ujemo itavom procesu, dakle, od sijanja koštica do pakiranja

Zdraviji nakon koštica i ulja

MESAP-ovo ocjenjivanje vina u Nedeliš u

etiri velika zlata i petnaest zlatnih diploma Održano je 9. ocjenjivanje vina "MESAP 2011." za potrebe Me imurskog sajma poduzetništva "MESAP" koji e se od 17. do 19. lipnja održati u Nedeliš u.

Na ocjenjivanje je pristiglo 76 uzoraka vina iz Me imurske, Varaždinske i Krapinsko - zagorske županije, te 12 uzoraka pušipela, me imurskoga zašti enog vina. Ocjenjivanje je provedeno prema EU metodi 100 pozitivnih bodova.

Komisija u sastavu mr. sc.

Ivana Alpeza (predsjednica), dipl. ing. Lidija Ruško, dipl. ing.

Zdenko Ivankovi , dipl. ing.

Branka Mihaljevi , dipl. ing.

Miroslav Matanovi i dipl. ing.

Masrijan ižmešija odbacila je

7. lipnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3 uzorka, a podijelila ukupno 4 velike zlatne diplome, 15 zlatnih, 32 srebrne, 21 bron anu diplomu i 1 priznanje.

Velike zlatne diplome dobila su vina graševina izborna berba prosušenih bobica 2007.

Vinogradarstva i podrumarstva Štampar, moslavac izborna berba prosušenih bobica 2003. Agrome imurja akovec, graševina izborna berba 2008. Jelene i Antona Kojtera i pušipel ledena berba 2007. ViP Štampar.

Moslavac Agrome imurja i graševina Štampar dobila su 93 boda. Diplome e vinari dobiti na otvaranju MESAP-a u Nedeliš u 17. lipnja ove godine.

(S. Mesari )

Istraživanja i iskustva pokazuju kako su bundevske koš ce vrlo bogate s tvari kukurbitacin, koja može sprije i pretvaranje testosterona u mnogo ja i oblik tog hormona, dihidro - testosteron, koji je povezan s dobro udnim pove anjem prostate. Bu ino pak ulje sadrži cijelo bogatstvo nezasi enih masnih kiselina, velik postotak beta karotena, E vitamina i kalija. Bu ino ulje tako pozi vno djeluje na snižavanje razine kolesterola u krvi. (sm)

koštica za tržište. Najve i dio poslova obavljamo ru no i strojno, koriste i minimum kemijskih sredstava u uzgoju tikvi ili bu a, dok u proizvodnji ulja ne primjenjujemo nikakva kemijska sredstva, naglašava Ivan Vinko, koji je sam izradio vlastitu liniju za proizvodnu koštica, s tri sušare.

- Na žalost, mogu re i veliku žalost obitelji i štetu za Hrvatsku, moramo naše koštice izvoziti. A izvozimo ih zbog cijene koja je vani do tri puta viša nego u Hrvatskoj. Postoji i niz drugih problema, a napla ivanje predanih koštica je prava avantura.

Tako sada u Hrvatskoj i Me imurju imamo situaciju da ratari izvoze koštice, a prera iva i uvoze koštice iz drugih zemalja.

Koštica je najvažniji element u itavoj proizvodnji bu inog ulja, a naše su koštice pravo zlato, naglašava Medvar, zadovoljan što nema problem s naplatom prodanih koštica i što obitelj danas živi od uzgoja bundeva, te proizvodnje koštica i bu inog ulja.

Visoko kvalitetne koštice odlaze na EU tržište

Vrhunsko, gotovo djevi ansko, ulje Dvadesetak posto vlastitih bu inih koštica OPG Medvar Vinko prera uje u jestivo bu ino ulje.

Prema vlastitom mišljenju, a još više prema iskustvima i mišljenjima potroša a našeg ulja,

7. lipnja 2011. mogu ustvrditi kako je naše ulje vrhunsko, gotovo djevi ansko, dakle, isto prirodno bez ikakvih primjesa, kaže Martina Medvar, u obitelji zadužena za marketing i prodaju.

- Tvrdimo i vjerujemo da je koštica najbitnija u dobivanju ulja, a da bi koštica bila kvalitetna, mora biti kvalitetna tikva ili bu a. Stoga kod kombajniranja izlu ujemo gnjile ili nezrele plodove, što tražimo i od naših kooperanata. Koštice sušimo u vlastitoj sušari, gdje je grijanje na drva, što koštici daje posebnu dimenziju, odnosno koštica ne pregori. Pljevu odstranjujemo ru nim provjetravanjem (veternjakom), a košticu ru no pakiramo u vre e, kako bi uvidjeli i potom odstranili eventualne ošte ene koštice ili koje sitnije sme e. Suhe, iste i zdrave koštice šaljemo u izvoz i u preradu za vlastito ulje, jednoglasno isti u zet i tast Medvar i Vinko.

Ulje dobivaju toplim prešanjem, pakiraju ga u malu, srednju i ve u ambalažu i prodaju na vlastitom dvorištu te na prigodnim sajmovima.

Medvar - Vinko gospodarstvo bez poteško a prodaje svoje bu ino ulje i kažu kako je potražnja strahovito porasla. Unato tome, ne kane širiti proizvodnju ni umanjivati kvalitetu, odnosno ulje prorje ivati da bi bilo jeftinije. (Stjepan Mesari )

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Mali bagrem – kuglasti bagrem Kuglasti bagrem (Robinia pseudoacacia ‚Umbraculifera‘) nastaje tako da se na obi ni, brzo rastu i, bagrem nacijepi kuglasti, spororastu i grm.

Zato je krošnja ove biljke zbijena i gusta, nema trnje i ne cvate. Eto, uzgajiva i ukrasnog drve a smo puni trikova.

Tako bagrem koji kod nas ina e postiže visinu do 30 m i promjer stabla 50 cm sad najednom u kombinaciji postaje drvo ograni enog rasta.

Vrijedni uzgajiva i esto ovu kuglastu biljku još i obrezuju svake godine do starog drva tako da je krošnja uvijek u nekim okvirima promjera do 1 ili 1,5 m.

Kor ijen ove bi ljke u po etku razvija žilu sr anicu u dužini 1-1,5 m a kasnije bo ne površinske žile. Na korijenu su kvržice (mahunarka) ije su stanice ispunjene bakterijama (Bacterium radicicola) koje su u stanju iskoristiti elementarni dušik iz zraka.

U anatomsko-morfološkom i iziološkom pogledu korijen bagrema je sli an korijenu vrsta iz roda Populus. Dubinsko korijenje ima ulogu mehani kog u vrš enja drveta a postrano snabdijevanja hranom i vodom. U kori ima otrovnih tvari (robin). List je složen, neparno perast, dug 10-30 cm., sa 9-21 elipti nih listi a, dugih 2-6 i 1.3 cm širokih., na petelj icama od 1-4 mm i sa jednim malim šiljastim izraštajem, koji brzo otpadne.

Bagrem lista krajem aprila i po etkom maja; list opada krajem rujna. Za vrijeme sušnog ljeta i na suhom zemljištu list otpadne i u toku vegetacije kad higroskopna vlaga u zemljštu padne ispod 2,5 do 3% i ponovno potjera kada padne dovoljno kiše. Danju listovi na grani stoje

uspravno, a no u su okrenuti prema dolje. Kod difuznog svjetla listovi su pokretljivi.

Najbolje raste na rastresitom, dubokom i plodnom pjeskovitom zemljištu gdje je u mogu nosti da maksimalno razvije korijenje. Može rasti i na glinovitijim tlima ako nisu jeko zbijena. Slabo raste i na kamenitom zemljištu, sterilnim pijescima i tamo gdje stagnira površinska i/ili je visoka podzemna voda. Od svih lista a ima najve e potrebe za N, Ca, K i P. Njegove potrebe za NPK su najve e u prolje e, a za Ca u jesen. Zadovoljava se godišnjim padavinama od 500 - 600 mm. Bagrem je izrazito foto ilna vrsta - traži puno svjetla. Dobar je soliter u manjim vrtovima i parkovima ali izvanredna vrsta za drvorede kod uskih ulica.

Sadio se u drvorede još prije 300 godina. Me imurska sela su bila puna ov ih dr voreda koji odaju poruku kontrole ovjeka nad prirodom.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel.

390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/36380-10. PRELOG: Specijalizirana am-

bulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRA-

VA: Ambulanta Donja Dubrava, tel.

688-936, od 0-24, nedjeljom na tel.

645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel.

863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa .

DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Stjenice Stjenice su nametnici koji sišu krv doma ih životinja, šišmiša, ptica i ljudi. Pripadaju porodicama Cimicidae i Reduviidae reda Heteroptera (polukrilaši).

Poznato je više vrsta koje se hrane na ljudima. Me u njima naj eš e su ku na stjenica Cimex lectularius rasprostranjena širom svijeta, Cimex hemipterus koju nalazimo u tropskim krajevima te Leptocimex boueti koja je prisutna u Zapadnoj Africi. Naj eš a staništa su u starim hotelima i svratištima, ali se mogu na i u stambenim prostorima, restoranima, kazalištima, javnim prijevoznim sredstvima i uredima.

Tijekom posljednjih pedesetak godina stjenice se susre u sve rje e i gube svoje zna enje zbog op eg poboljšanja uvjeta i higijene stanovanja.

Odrasle ku ne stjenice su sme e, plosnate, ovalnog oblika od 5,5 do 7 mm duljine i 2,5 do 3 mm širine. Nakon uzimanja obroka krvi postaju tamno crvene, zaokružene i nešto dulje.

Na glavi se isti u dva sastavljena oka i par ticala sastavljenih od po

etiri lanka. Na srednjoj strani je rilo prilago eno bodenju i sisanju krvi. Stjenice se razmnožavanju nepotpunom preobrazbom. Ženka stjenice po inje polagati jaja 3 do 6 dana nakon oplodnje i polaže 6 do 10 jaja u periodu od oko 6 dana. Tijekom života mogu producirati do 200 jaja. Jajašca su biserno bijela, izduženog ovalnog oblika, duljine oko 1 mm. Naj eš e su položena u skupinama u prikladnim pukotinama i šupljinama. Iz jaja se nakon 4 do 12 dana izlegnu gotovo prozirne li inke koje se po inju hraniti obi no unutar 24 sata nakon izlijeganja, a presvla e se 5 puta prije nego što dostignu odrasli oblik. Odrasle stjenice mogu živjeti 6 mjeseci ili dulje, a posebno je zanimljivo da bez hrane mogu preživjeti izme u 6 i 12 mjeseci. Stjenice su aktivne no u i ne putuju daleko od svog doma ina. Stoga se naj eš e skrivaju

u njegovoj blizini. Skrovišta su im naj eš e u punjenim madracima, oprugama i okvirima kreveta, pukotinama podnih dasaka i parketa, iza tapeta na zidovima, u okvirima slika, u tapeciranim stolicama, tj. svugdje gdje se mogu na i mra ne pukotine i šupljine. Obi no se hrane no u, i to isklju ivo krvlju i to prvenstveno ljudskom. Vrijeme uzimanja obroka iznosi od 3 do 15 minuta. Pri ubodu doma ina ubrizgaju slinu koja olakšava hranjenje spre avaju i zgrušavanja krvi. Ubodi nisu bolni, ali se javlja alergijska reakcija na mjestu uboda, a kod osjetljivih ljudi mogu a je i generalizirana urtikarija.

Unato svog na ina hranjenja, nije poznato da bi ku ne stjenice mogle prenositi bolest. Osobe koje trajno borave u prostorima infestiranim stjenicama izložene su uzastopnim no nim napadima stjenica te se kao posljedica može javiti gubitak krvi i s time povezan manjak željeza u krvi. Javlja se i iritacija i poreme aji sna. Sobe prenapu ene stjenicama imaju karakteristi an miris. Opisuje se kao miris plijesni, sladunjavi miris, ak se uspore uje

s mirisom svježih malina. Drugi znaci infestacije uklju uju sitne crne to kice izmeta ostavljene na površinama gdje su boravili insekti te mrlje krvi na plahtama i madracima. Primjenom piretinskih aerosola mogu se istjerati iz skrovišta tijekom dana, ime se nedvojbeno dokazuje infestacija. Suzbijanje stjenica može biti teško, posebno u zgradama koje obiluju pukotinama i šupljinama, ošte enim zidnim tapetama i sl. Za uspješno i brzo suzbijanje koriste se tri na ina suzbijanja. Prvo, treba upotrijebiti prostorni aerosol radi prodiranja u infestirano podru je, zatim provesti prskanje madraca, tapeciranog namještaja, odje e i sl., te rezidualno tretiranje pukotina i šupljina. mr.sc.Slavica Musta , dr.vet.med

16

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROPALA akcija upoznavanja turisti kih to ki Grada akovca

Promocija akove kih manifestacija i te kako “šteka”!

U sklopu Dana Grada akovca prošlu je subotu, kao što je i bilo najavljivano, održan besplatni turisti ki obilazak grada, koji su kao poklon svim posjetiteljima namijenili Turisti ka zajednica grada akovca i Društvo turisti kih vodi a i pratitelja Me imurske županije.

Ovu jedinstvenu priliku da malo pobliže upoznaju grad u kojem žive, a ije povijesti vrlo vjerojatno nisu dovoljno svjesni, iskoristio je iznimno mali broj gra ana – toliko da ste ih mogli nabrojati na prste, i to jedne ruke. Ma, budimo konkretni – na to no dva prsta jedne ruke.

Iako su sami turisti ki vodi i, uz gotovo borbeni pokli da “jedino njih kiša ne može zaustaviti”, isticali da je tijekom tjedna interes gra ana bio velik, ali je kiša, eto, sve upropastila, a s obzirom na to da je razgled grada bio jedina stavka u predvi enom subotnjem rasporedu koja se doista i održala, to im ne možemo osporiti.

Pohvalno je i što su stariji i iskusniji kolege svoje znanje odlu ili prenijeti mla im kolegama koji su nedavno na Me imurskom veleu ilištu stekli ova zvanja, a pohvaliti svakako treba i to što je Turisti ki ured Grada akovca napokon dobio svoju vanjsku “poslovnicu”, smještenu u jednu od drvenih ku ica u gradskom središtu, a koja e kao “dopuna” poslovati blagdanima i vikendima – upravo u ono vrijeme kada gostiju i turista ima najviše, a do sada im se nije imalo što ponuditi.

Kamo je nestala promocija?

Ali ipak cjelokupni dojam ostaje nekako mlak, i ne mislimo pri tom samo na turisti ke vodi e i njihovu pohvalnu inicijativu besplatnog razgleda grada. Nekako nam se ini da je promocija cijele manifestacije, a ovu godinu to zasigurno nije prvi put, debelo zakazala.

Kako je mogu e da, usred višednevnog slavlja koje se organizira u ast grada akovca, ljudi zbunjeno hodaju središtem i pitaju se što se to tu ipak dešava?

Kada e napokon netko shvatiti da promocija doga aja danas ne može ostati na istoj razini na kojoj se provodila prije desetak godina, i da nije dovoljno na tri mjesta u gradu staviti plakat sa slovima toliko sitnim da vam je za njihovo itanje potrebno pove alo? Ljudi danas u svojim užurbanim malim svjetovima, esto nemaju vremena stati i pro itati plakat, a esto su toliko zadubljeni u svoje živote da te plakate ni ne primje uju.

Ne servirate li im informaciju to no u lice, oni doista ne e znati da se išta dešava.

Zato nam nije jasno zašto se kona no ne prihvate društvene mreže kao danas – možemo slobodno re i, na žalost, ali istina e ostati ista – gotovo jedini na in na koji ljudi me usobno komuniciraju, i da ono ega nema na društvenim mrežama gotovo i ne postoji.

Kada emo do ekati “nešto novo”?

Znamo, recesija je, kriza je, novca nema, ali društvene su mreže besplatne, poziv na neki doga aj može se kreirati u tri jednostavna klika, a dopire doista do svih dobnih skupina.

Osim toga, sve se eš e me u gra anima uje da je program, iako mu se obilje ni ovu godinu ne može osporiti, iz godine u godinu isti i svi ve pomalo nestrpljivo i nervozno iš ekuju nešto novo.

Kada emo napokon, umjesto ve godinama istog, “copy paste” programa, napokon mo i vidjeti nešto svježe, inovativno, pa možda ak i – zamislite – nevi eno u našem gradu, pa možda i šire? Pogledajte kakve je reakcije izazvao performans samo jednog akove kog umjetnika koji je stablo akacije zamotao u aluminijsku foliju, i nemojte re i da je biti svjež i inovativan skupo. Nije, samo treba malo hrabrosti i preuzeti na sebe rizik da se ljudima to “nešto novo” ipak ne e svidjeti. Neka, mi smo za riskiranje, možda se ve dogodine svi skupa divno i pozitivno iznenadimo. (bš)

Na prste jedne ruke mogli su se nabrojati gra ani koji su bili zainteresirani za pobliže upoznavanje akovca

7. lipnja 2011.

PRAVILNIK za hrvatsku autohtonu kuhinju

Dobrodošla stvar za o uvanje me imurske kuhinje

Prije nekoliko dana Damir Bajs, ministar turizma, potpisao je Pravilnik o utvr ivanju posebnog standarda hrvatske autohtone kuhinje, kojim se po prvi put utvr uje što su autohtona hrvatska jela, ime je i postavljen temelj za brendiranje hrvatske kuhinje i restorana kao jednog od vode ih aduta hrvatskog turizma. Što ovaj Pravilnik zna i za me imursku kuhinju, pitamo Marijana Martinjaša, jednog od vode ih me imurskih ugostitelja i vlasnika Me imurskih dvora u Lopatincu i Lova kih dvora u akovcu.

- Donošenje je ovog Pravilnika za svaku pohvalu, jer on e doprinijeti o uvanju gastro identiteta hrvatskih kuhinja, pa tako i me imurske.

Naime, zbog svekolike globalizacije autohtone su se kuhinje po ele gubiti, a po meni je to i gubljenje vlastite kulture.

Vidite, na primjer, u Londonu ete nai i na španjolsku, talijansku, pakistansku i ne znam koju još kuhinju, ali vrlo teško na englesku. Hrvatska kuhinja, a u njoj posebno mediteranska i me imurska, treba zaštitu i Pravilnik e sigurno doprinijeti o uvanju njezine autohtonosti.

Gosti sve više traže našu kuhinju, odnosno naša autohtona jela i ovakav Pravilnik treba oja-

- Bojim se da naši restorani ne mogu tako skoro dobiti oznaku autohtone kuhinje, kaže Marijan Martinjaš, koji nam je predstavio Pravilnik

ati položaj restorana koji nude izvorna doma a jela, uvjeren je Martinjaš, koji smatra kako bi Ministarstvo turizma trebalo nov ano poticati restorane koji njeguju i nude autohtona jela i pi a.

Me imurska jela Sir z vrhnjem, sir turoš, meso z tiblice, suhi jeziki i gose ja pašteta autohtona su me imurska predjela.

Topla predjela jesu pretepena juha, mo njak i prosena kaša z mlekom.

Glavna jela su temfani zajec, urke z dinstanim zeljom, pretepeni grah i suha rebra z kiselom repom, deserti su ten-

ke zlevanke, zdigane zlevanke i kuruzne zlevanke. Me imurske autohtone salate gotovo i nema, odnosno mogao bi to biti divlji matovilec ili repinclin, te grah s bu inim oljem.

Pala inke, odresci, šparoge, krastavci ... nikako nisu autohtona jela, da ne govorimo o raznim jelima s roštilja. (sm)

Oznaka autohtone kuhinje Pravilnik e omogu iti razlikovanje i prezentiranje ugostiteljskih objekata po ponudi tradicionalnih hrvatskih jela, odnosno oboga ivanje ugostiteljske ponude širenjem nacionalne gastronomske ponude i autohtonih jela, uz korištenje izvornih doma ih namirnica, a time i promociju i prepoznatljivost te razvoj Hrvatske kao turisti kog odredišta s bogatom gastro baštinom, uz ve postoje i krajobraz i kulturu.

Restorani koji e u ponudi, odnosno na jelovnicima imati najmanje 70 posto jela iz svoje ponude s Popisa jela hrvatske

gastronomske baštine, koji je sastavni dio Pravilnika, nosit e oznaku autohtone kuhinje.

Za dobivanje oznake restorani trebaju podnijeti zahtjev Ministarstvu turizma, ije e stru no povjerenstvo iza i na teren i provjeriti zadovoljava li restoran uvjete za oznaku/ brend “Hrvatska autohtona kuhinja”. Hladna predjela, kruh i peciva, topla predjela, juhe, variva i jela sa žlicom, glavna jela i prilozi, salate i deserti jela su koja su obuhva ena Pravilnikom, za iju je izradu i donošenje izdvojeno 30 milijuna kuna.

(Stjepan Mesari )

Mogu li me imurski restorani do oznake - Veliko je pitanje mogu li me imurski restorani tako brzo dobiti oznaku ‘Hrvatska autohtona kuhinja’, jer ih na jelovniku ima 30-ak posto, a kamoli potrebnih 70 posto, pita se Martinjaš.

Provjerili smo jelovnike me imurskih restorana i zaista ih je malo koji imaju 30-ak posto izvornih me imurskih jela.

Najbliže je potrebnoj brojci Restoran “Terbotz” u Železnoj Gori, zatim su tu Me imurski dvori u Lopatincu, Spa@Golfer Hotel u Toplicama Sveti Martin i to bi uglavnom bilo sve. Svi ostali imaju tek desetak i nešto više posto autohtonih me imurskih jela za koja su korišteni doma i artikli. (sm)

7. lipnja 2011.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

lanovi UDVDR-a Kotoriba u kuhanju fiša

RIBLJI SPECIJALITETI na Danima šibe i ribe bili su istinski mamac za sve goste

Ljubitelji rije ne ribe došli na svoje Ovogodišnji Dani šibe i ribe privukli su od 27. do 29. svibnja više od tri tisu e posjetitelja. Posebna atrakcija bila je mogu nost “pecanja“ ribe u bazenu i gastronomska ponuda jela od riba. Najve a potražnja godine bila je za šaranom na rašljama, a ispe eno je i prodano oko 400 kg ribe. Osim šarana na rašljama, u ponudi je bila pe ena dravska i murska riba te fiš paprikaš.

Fiš kuhalo sedamnaest udruga U subotu 28. svibnja ak je sedamnaest udruga kuhalo fiš paprikaš. Ovu godinu nije se birao najbolji fiš (tako su se dogovorile udruge), pa su svi bili pobjednici. Pripremljeni fiš besplatno je podijeljen gostima, a kuhali su ga: ŠRD Som, LD Jarebica, Društvo žena, KUD Kotoriba, MNK 75, Društvo naša djeca, MK Rolling fish, Udruga Žuži ka, NK Grani ar, Mažoretkinje Kotoribe, UDIVDR-a ogranak Kotoriba, Udruga umirovljenika, Udruga Za bolje sutra, Košarkaški klub Kotoriba, Karate klub Samuraj, DVD

Društva žena pokazale su da fiš nije samo muški kuharski specijalitet Kotoriba i KLA Nada. Od strane op ine dobili su šaran, amur i som, dok su ostale sastojke i za ine sami pripremili i nabavili.

Na elnik Ljubomir Gregc uputio im je rije i zahvale za tako veliki odaziv i fino pripremljeni fiš, za što ih je nagradio majicama i priznanjima. (al )

Red za kupnju šarana na rašljama dokazuje da ova riba može i te kako biti gastronomski užitak

Toplice Sveti Martin u novom ruhu i sa novom organizacijskom strukturom U zadnjih mjesec dana Toplice Sve Mar n prolaze fazu preobražaja; nova organizacijska struktura, promjena imena, uvo enje dodatnih sadržaja, inovativna poli ka cijena... To su samo neke od promjena koje su uslijedile sa ciljem ja anja pozicije vode eg pružatelja turis kih usluga u kon nentalnoj Hrvatskoj i šire.

Do najve ih promjena došlo je na razini menadžmenta; organizacijska struktura bitno je promijenjena, m direktora pomno je odabran, a funkciju generalnog direktora preuzeo je Adrijan Radikovi . Novoformirani m na elu sa direktorom Radikovi em postavio je ambiciozne ciljeve u podizanju zadovoljstva gos ju, te pridobivanju novih.

U prilog tezi govori i inova vna poli ka cije-

na bazirana na širokom rasponu is h koja e odlazak u Toplice u initi prihvatljivim svim publikama. U proces restrukturiranja i ulaska na nova tržišta uklju enja je i renomirana austrijska konzultantska ku a Michaeler & Partner koja svojim knowhowom pruža intelektualnu i logis ku pomo u pos zanju zadanih ciljeva.

Prva o igledna transformacija uslijedila je sa promjenom imena iz Spa&Golf Resort Sve Mar n u Spa& Sport Resort Sveti Martin. „Novi po etak zahtjevao je proces rebrandiranja; široki spektar sportskih sadržaja, uklju uju i i golf, ine nas des nacijom zanimljivom za obitelji, parove, mlade i djecu.“ istaknula je nova direktorica marke nga i prodaje Tatjana

Haži . „Kao obiteljska des nacija željeli smo samim imenom gos ma da uvid u ono što ih eka dolaskom u Resort. Zabava, sport i rekreacija sadržaji su kojima želimo privu i nove goste i ponudi im program ispunjen ak vnos ma i iskustvenim doživljajima."

Direktor Spa&Sport Resorta Sve Mar n Radikovi naglasio je: „Ponuda privla i sve više gos ju kako doma ih, tako i stranih.

U prilog tomu govori i injenica da se broj gos ju iz Austrije utrostru io u odnosu na is period prošle godine. Osim doma eg tržišta krenuli smo u osvajanje i austrijskog, slovenskog, talijanskog te ostalih susjednih zemalja. " Ljetna sezona u Svetom Mar nu sa otvorenih svih 4000 kvadratnih metara vo-

denih površina i aquaparkom po inje ve 3. lipnja, dok je veliko otvorenje planirano za subotu 11. lipnja 2011. Brojni gos , bogat zabavno-animacijski program i novi sadržaji za djecu garancija su zadovoljstva svih gos ju što je i službena misija cjelokupnog ma Svetog Mar na.

Spa & Golf Resort Sveti Martin je jedinstvena des nacija u kon nentalnoj Hrvatskoj za opuštanje i wellness, sport i ak vni odmor, kongres i team building, uz vrhunski gurmanski doživljaj i prekrasnu prirodu. Taj ekološki sa uvan biser predstavlja izvor ljepote i užitka te sa ponosom nudi smještaj u Hotelu 4* koji je otvoren krajem 2009. i Apartmanskom naselju 4*.

Moderno opremljena 151 hotelska soba

i šest suitova pružaju gostima poseban ugo aj, a upotpunjuju ga pogledi koji s jedne strane obuhva aju horizont iznad novoure enog golf terena s devet rupa, a s druge zovu na blagoda užitka u hotelskom wellness centru koji je 2010. proglašen najluksuznijim u Hrvatskoj od strane Hrvatske gospodarske komore. U kongresnoj ponudi nalazi se sedam dvorana od kojih je najve a kapaciteta za 500 osoba. Cijeli Resort pokriven je wireless mrežom što ga ini idealnom des nacijom za Vaš kongres, seminar ili teambuilding. Odmor u Svetom Mar nu svakako upotpunjuje i bogata gastronomska ponuda od koje treba izdvoji auten ni me imurski restoran Vu kovec i vrhunski Steakhouse.

18

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7. lipnja 2011.

Djeca i mladež pokazali su zavidnu po etnu vatrogasnu vještinu

ŽUPANIJSKO VATROGASNO natjecanje mladeži i djece ‘’Palinovec 2011.’’

Trijumf obje ekipe mladeži DVD-a Gardinovec, pobjedni ki pehari u najmla oj kategoriji DVD-ima Palinovec i Novo Selo Rok

odlazi na mnoga natjecanja diljem Hrvatske, ali da ovakvu slogu i zajedništvo mogu prirediti samo me imurski vatrogasci.

- Nastupilo je ukupno 147 ekipa iz 86 DVD-a, koji djeluju na podru ju Me imurske županije, te 2 ekipe gostiju. Po broju sudionika postignut je rekord, na stadionu se okupilo 1.500 djece DRUGO KOLO kupa HVZ-a

Izvrsni Palinov ani i Gardinov ani Samo dan nakon Županijskoga vatrogasnog natjecanja za mladež, u nedjelju, održalo se i drugo kolo kupa HVZ-a za mladež. Doma in je bio DVD Koprivnica, a natjecanje se održalo u sklopu 8. memorijala Stjepan Pasa. Malim me imurskim vatrogascima jovo je bio naporan vikend jer je nekoliko ekipa sudjelovalo u subotu na županijskom natjecanju, a idu i dan na kupu. Me utim, to im nije smetalo da pos gnu izvrsne rezultate. Blistali su, kao i dan ranije, DVD Palinovec i DVD Gardinovec.

U kategoriji djeca muški, gdje je sudjelovalo 18 ekipa, DVD Palinovec je s 483,40 bodova zauzeo najbolje 1. mjesto, a tako er su bili jedini predstavnici iz Me imurja.

U kategoriji mladež muški, gdje je sudjelovalo 28 ekipa, me imursko vatrogastvo predstavilo je nekoliko ekipa. Najbolje plasirani bili su va-

trogasci DVD-a Gardinovec, koji su zauzeli 2. mjesto s 1.061,16 bodova, za m DVD Palinovec 3. mjesto s 1.057,48 bodova, DVD Savska Ves 4. mjesto s 1.050,91 bodom, DVD Krištanovec 16. mjesto s 1.020,36 bodova i DVD Šandorovec 23. mjesto s 9.74,81 bodom.

U kategoriji mladež žene sudjelovala je 21 ekipa, a nastupilo je 6 me imurskih ženskih ekipa.

Najbolja je bila ekipa DVD-a Gardinovec koja je zauzela 3. mjesto s 1.045,56 bodova, a odmah do njih je DVD Šandorovec bio etvr s 1.037,85 bodova. DVD akovec zauzeo je 9. mjesto s 1.025,92 boda, DVD Belica 10. mjesto s 1.022,76 bodova i DVD Žiškovec 18. mjesto s 1.000,06 bodova. U kategoriji djeca žene, gdje je sudjelovalo 6 ekipa, nije bilo predstavnika iz Me imurske županije. (jš, dp)

DVD Gardinovec bio je bez premca u konkurenciji mladeži

Doma in i organizator DVD Palinovec bio je vrlo uspješan i na natjecateljskom planu

U subotu 28. svibnja održano je Županijsko vatrogasno natjecanje mladeži i djece na igralištu NK ''Mladost'', dobar doma in bilo je Dobrovoljno vatrogasno društvo Palinovec.

Nastupilo je ukupno 147 ekipa iz 86 DVD-a koji djeluju na podru ju Me imurske županije, te 2 ekipe gostiju. Po broju sudionika, postignut je rekord, na stadionu se okupilo 1.500 djece. Vrijeme u jutarnjim satima nije bilo naklonjeno natjeca-

Najmla e vatrogaskinje iz Novog Sela Rok tako er su slavile pobjedu

teljima jer je padala kiša, tako da se samo natjecanje otegnulo tijekom cijelog dana do kasno popodne.

Zbog sigurnosnih razloga moralo se maknuti nekoliko sprava na natjecateljskom terenu za mladež, kao i gredu na šta etnoj utrci.

Pravdu na terenu dijelilo je 40 sudaca koji su svoj posao obavljali besprijekorno, jer, kako saznajemo od disciplinskih sudaca Ivana Kristofi a, Željka Besedi a i Zlatka Orsaga, nije zaprimljen ni jedan žalbeni postupak na suda ke odluke. Na stazama mladeži bilo je postavljeno i digitalno vrijeme izvršene vježbe na velikom displayu, te je svatko mogao vidjeti vrijeme svoje ekipe. Ispravnost samog natjecanja ispred Hrvatske vatrogasne zajednice pratio je Ivo Brle i , koji je istaknuo kako

Sjajni Gardinov ani, doma in odli an organizator DVD Palinovec se kao doma in predstavio u odli nom izdanju, a njihovi najmanji vatrogasci na natjecateljskom su terenu pokazali pravu snagu i slogu, što im je za uzvrat zna ilo i najviše postolja. Od etiri kategorije u kojima se natjecalo, ak u trima su bili na postolju, što i svrstava taj DVD u sam vrh natjecateljskih ekipa. Pobjedu su slavili u konkurenciji djeca muški.

U kategorijama mladeži muški i žene skoro pa i nije bilo iznena enja, tj. DVD Gardinovec ve dugi niz godina ne prepusta pobjedni ko postolje u tim kategorijama. Zablistali su i najmanji vatrogasci DVD-a Novo Selo Rok, koji su u kategoriji djeca žene zablistali na najvišem postolju. ak 56 ekipa natjecalo se u kategoriji djece muških ekipa. U kategoriji mladež muški natjecale su se 43 ekipe, djece žene 30 ekipa i najmanje ekipa, a što je opet jako puno, natjecalo se u kategoriji mladež žene, 18 ekipa.

Natjecanje su pratili mnogi ugledni gosti iz politi kog i kulturnog života, uz ostalo predstavnici mjesta Palinovec, predstavnici VZMZ-a, HVZ-a i drugi gosti.

Iz Županije se nije nitko odazvao, što je svakako iznenadilo ne samo doma ine, ve i gledatelje koji su pratili natjecanje. Vatrogasce su na samom kraju pozdravili predsjednik VZMZ-a Zlatko Orsag i zapovjednik VZMZ-a Ivan Kristofi , koji su zahvalili svim ekipama na dolasku. (DP, J)

JAVNA VATROGASNA postrojba akovec

Dan otvorenih vrata Dan otvorenih vrata održan je i u akove koj Javnoj vatrogasnoj postrojbi. Za sve posjetitelje, a ponajviše one najmla e, vatrogasci su otvorili svoja vrata i omogu ili im da ih bolje upoznaju, razgledaju opremu i tehniku, te s njima provedu jedno ugodno prijepodne te nau e i vide nešto novo.

Vatrogasna se djelatnost velikim dijelom temelji na kvalitetnom i sustavnom preventivnom radu s gra anstvom, dok neki oblici preventive po inju još u vrti u. Stoga su, kaže zapovjednik akove kog

JVP-a Ivan Krištofi , u VZ-u Grada akovca došli na ideju da povodom mjeseca zaštite od požara djeca izra uju likovne radove, koje e prvo prezentirati u svojim vrti ima i školama, nakon ega bi ti radovi bili izloženi u prostorima JVP-a.

Oprema i vozila U tim istim prostorima vatrogasci pak su za njih pripremili svoju osobnu i zaštitnu opremu, od dišnih aparata koje koriste u zadimljenim prostorima do ronila ke i druge opreme potrebne za razne intervencije. Osim izložbe vatroga-

sne opreme, djeci su posebno zanimljiva bila i vozila uz iju pomo vatrogasci spašavaju gra ane i njihovu imovinu, bilo da je u pitanju požar, poplava ili bilo kakva druga tehni ka intervencija.

Na kraju, možemo biti vrlo zadovoljni odazivom gra ana, nadasve djecom koja su bila najveselija i koju je sve zanimalo. Dan otvorenih vrata pokazao se kao dobar na in prezentacije vatrogastva i vatrogasne struke te se nikako ne smije presko iti u narednim godinama, završio je Krištofi .(so)

Tijekom Dana otvorenih vrata i oni najmla i posjetili su “velike” vatrogasce

7. lipnja 2011.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SVJETSKI DAN NEPUŠENJA

Projekt “Generation next at work” predstavili su prošli tjedan predstavnici svih partnera sudionika

“Pljuga” je mrak živimo zdrav život

PREDSTAVLJEN PROJEKT “Generation next at work”

Prvo radno iskustvo za nezaposlene visokoobrazovane mlade Svjesni sve ve eg problema nezaposlenosti mladih visokoobrazovanih ljudi, u gradu akovcu, zajedno s partnerima, gradovima Prelogom i Murskim Središ em te razvojnom agencijom "REDEA", osmislili su program namijenjen upravo smanjivanju nezaposlenosti mladih ljudi s visokom i višom stru nom spremom te njihovim zadržavanjem u lokalnom gospodarstvu.

Projekt vrijedan 121.780 eura, od ega 85 posto inancira EU, u realizaciju kre e ovih dana objavom natje aja za mlade pripravnike koji se u nj žele uklju iti, a njegov je krajnji cilj uspostaviti model u inkovite suradnje izme u privatnog i javnog sektora kroz mogu nost stjecanja prvoga radnog iskustva mladih s višom i visokom stru nom spremom.

Konkretno – deset mladih visokoobrazovanih a nezaposlenih Me imuraca dobit e priliku, preko natje aja, uklju iti se na pripravni koj, odnosno volononterskoj, bazi u neku od vode ih me imurskih tvrtki, što e biti osnova budu ih mogu nosti za njihovo zapošljavanje, ali svakako i prvo vrijedno radno iskustvo.

U sklopu projekta postavljeno

je stoga niz aktivnosti, koje e krenuti pripremom poslodavaca za program mentoriranja, zatim pripremom mladih za pripravništvo, a nakon toga slijedi sama realizacija pilot projekta mentorskog programa i pripravništva koji e se u me imurskim malim i srednjim poduze ima provoditi etiri mjeseca. (bš)

S ciljem suzbijanja pušenja kao glavnog izbježivog imbenika rizika za nastanak niza bolesti koje su uzrok prijevremenog umiranja, Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 31. svibnja Svjetskim danom nepušenja. U akovcu je on, kako nam je rekla Andreja Zadravec Baranaši , županijska koordinatorica Školskoga preventivnog programa, obilježen u II. OŠ akovec s u enicima šestih razreda iz dvadeset me imurskih osnovnih škola. U enici su imali organizirane rekreativne sportske susrete pod sloganom “Živimo zdrav život” i “Pljuga je mrak”. U isto vrijeme na akove kom jugu, ispred trgova kog

centra “Betex”, održana je za sve gra ane besplatna spirometrija - funkcionalna pretraga plu a.

U Me imurju svaku godinu od bolesti povezanih s pušenjem umire više od 200 osoba, kazala je dr. Renata Kutnjak Kiš, tajnica Županijske lige protiv raka, u kojoj su svjesni koliko je važno neprestano isticati pušenje kao jedan zna ajan rizi ni imbenik, prvenstveno za rak plu a. Stoga i doktorica Kutnjak Kiš poziva sve puša e da u prvi plan stave svoje zdravlje i donesu odluku o odustajanju od ove štetne navike. Na taj na in zaštitit e sebe i svoju okolinu od niza štetnih u inaka duhanskoga dima.

(S. Obadi )

DESETA županijska smotra u eni kih zadruga Me imurske županije

U eni ka zadruga Gospodarske škole akovec i Kockavica OŠ Sveta Marija plasirale su se na državnu smotru u Opatiju Na akove kom Trgu Republike održana je 10. županijska smotra u eni kih zadruga.

Rije je o natjecanju i izlaganju radova mladih školskih zadrugara, koje su oni napravili tijekom godine. Ovogodišnji pobjednik u kategoriji srednjih škola je doma in smotre, akove ka Gospodarska škola, dok je u kategoriji osnovnih škola najuspješnija bila u eni ka zadruga "Kockavica" iz Svete Marije. To su ujedno škole koje e predstavljati Me imursku županiju na 23. državnoj smotri u eni kih zadruga potkraj listopada ove godine u Opatiji. Hrvatska udruga u eni kih zadruga udruga je koja okuplja sve školske zadruge na podru ju Hrvatske, njih ukupno 276.

U Me imurju ih ima desetak, kaže Sabrina Blajda, ravnate-

Važnost i korisnost zadruga

Mladi zadrugari izlagali su radove koje su stvarali prošlu školsku godinu ljica Gospodarske škole, jedine me imurske srednje škole na ovogodišnjoj smotri u eni kih zadruga. Razlog manjeg broja

u eni kih zadruga leži možda i u tome što je uz njih vezano dosta posla pa se ljudi malo teže odlu uju na njihovo osnivanje i rad.

No, u u eni kim zadrugama stje u se i primjenjuju znanja, radne navike kroz u enje, shva anje i razumijevanje pa potom ovladavanje cjelovitim proizvodnim procesom, a posebice razvijaju i njeguju svijest o na inu održavanja prirodne ravnoteže (koncept održivog razvitka i njemu primjeren ekološki odgoj). U enici, lanovi zadruge, van uvjeta klasi ne u ionice i odnosa u itelj - u enik stje u inovativnost, poduzetnost, a neposrednim sudjelovanjem u pokusima i znanstveni pristup stvarnosti.

Iznošenjem i vrjednovanjem rezultata potvr uju pak svoje mogu nosti i doživljavaju priznanje i zadovoljstvo postignutim rezultatima. (so)

“EUROPA U ŠKOLI” Nagrada i u PŠ Dekanovec

U enica Maria Murkovi osvojila 4. mjesto

Rad Marije Murkovi osvojio je izvrsno 4. mjesto na natjecanju

Uz pokroviteljstvo Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH, Europski dom Zagreb i ovu je godinu, 17. puta za redom, organizirao državno natjecanje za u enike i mladež nazvano "Europa u školi“. Okvirna tema ovogodišnjeg natjecanja

bila je: 2011. Europska godina volontiranja. Za dobnu skupinu 1. - 4. razred OŠ u kategoriji likovnih radova tema je bila "Pomažu i drugima pomažem sebi“. Svojim likovnim radovima na natje aju su konkurirali i u enici PŠ Dekanovec, a rad

Marije Murkovi , u enice 4. razreda (mentorica Tatjana Pintari ), osvojio je 4. mjesto. Na Dan Europe 9. svibnja u Europskom domu u Zagrebu uprili ena je sve anost dodjele priznanja i nagrada. (vk)

Gra ani su mogli besplatno provjeriti “kapacitet” svojih plu a

UDRUGA DIJALIZIRANIH i transplantiranih bubrežnih bolesnika

Svjetski dan darivanja organa i tkiva obilježen i u akovcu U organizaciji Udruge dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika, Podružnice akovec, prošli je tjedan obilježen Svjetski dan darivanja organa i tkiva. Na akove kom Trgu Republike gra anima je besplatno mjeren krvni tlak i dijeljeni su edukativni materijali, te donorske kartice. Podružnica akovec osnovana je prije 25 godina, no s aktivnijim radom krenulo se otkako smo postali dio Eurotransplanta, rekla je Marija Lesinger. Udruga broji 90-ak lanova, od kojih 51 još uvijek odlazi na dijalizu i na listi su ekanja za presa ivanje bubrega, dok su 43 lana s ve transplantiranim organom. Prije sedam godina u Hrvatskoj je bilo na listi ekanja za presa ivanje organa sedamsto

ljudi, no pristupanjem u lanstvo Eurotransplanta taj se broj u velike smanjio i sad imamo podatak, kaže Lesinger, da je to broj od 156 ljudi na ekanju za presa ivanje organa. U pet godina lanstva u Eurotransplantu, Hrvatska je došla u sam svjetski vrh po broju donora. Još prije desetak godina imali smo manje od 3 donora na milijun stanovnika, a danas ih je više od 18 na milijun stanovnika, što nas stavlja na tre e mjesto u svijetu po broju donora . I ovogodišnjom akcijom lanovi Podružnice akovec htjeli su poru iti ljudima da ih ne treba biti ni strah ni sram da uzmu donorske kartice, jer nikada se ne zna kada e možda upravo njima trebati organ koji e im spasiti ili produžiti život. (so)

OSNOVNA škola Podturen

Uz Dan škole predstavljen poticajni projekt Osnovna škola Podturen proslavila je svoj Dan škole, u sklopu kojeg je ozna en završetak dvomjese nog projekta "Pokaži što znaš".

- Rije je o projektu kojim smo u enike poticali da pokažu svoje skrivene talente u pjevanju, plesu, sviranju instrumenata ili nekim tjelesnim vještinama, kaže školska ravnateljica Marijana Cerovec.

Projekt "Pokaži što znaš" predstavila je pedagoginja Martina Jalšovec, koja je organizirala i glasovanje za najbolje uratke, a glasovala je publika u dvorani. U enica 4. razreda Vinka Holjevac pjesmom

"La musica di note" pobjednica je u pojedina noj konkurenciji, dok su u grupnoj izvedbi najbolji bili David Jurak i David Škvorc igrokazom "Škrti pajdaš".

Podru na škola Miklavec sa svojom plesnom družinom izborila je ak tri polu inala. Sponzor, Ljekarna Dominko iz Podturna, osigurao je nagrade u obliku MP4 playera i ulaznica za kupanje u Spa@Golf Resoru Sveti Martin. U kulturno umjetni kom programu nastupio je školski pjeva ki zbor pod ravnanjem Gorana Šafari a, u itelja glazbene kulture. (S. Mesari )

Kontrolom krvnog tlaka uva se i zdravlje bubrega

Darivanje krvi u Murskom Središ u, Maloj Subotici i Vratišincu Hrvatski Crveni križ, Gradsko društvo Crvenog križa akovec, organizira akcije dobrovoljnog darivanja krvi, i to 10. lipnja u vremenu od 8 do 11 sati u prostorijama Vatrogasnog doma u Murskom Središ u, isti dan

u vremenu od 12.30 do 14.30 sati u prostorijama vjen aone (bivša op ina) u Maloj Subotici, te tako er 10. lipnja od 8 do 11 sati u prostorijama Doma kulture gDr. Vinko Žganec h u Vratišincu.

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUSRET BISKUPA Josipa Mrzljaka s predstavnicima medija

Vijest je roba koja se na tržištu prodaje, ali treba se zapitati koja je cijena Varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak u etvrtak je imao tradicionalni godišnji susret s predstavnicima javnih medija, koji je ovaj put održan uo i 45. svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija i pred dolazak Svetog Oca Benedikta XVI. u Hrvatsku.

Biskup Mrzljak zadovoljan je kako mediji prate zbivanja u Varaždinskoj biskupiji, izvještavanja novinara ocijenio je poticajnim

i dobrim, te je zahvalio na suradnji.

- esto se pitam zašto ljudi vole crnu kroniku, loše vijesti, a ne dobre vijesti.

Znam da vi novinari morate raditi tako da prodate vijest. Vijest je roba koja se na tržištu prodaje, ali treba se zapitati koja je cijena, rekao je biskup, zamolivši novinare da više pišu o hrvatskim katoli kim obiteljima, o dobrim stranama obitelji. I na ovom susretu je bilo vidljivo

kako biskup Mrzljak cijeni i poštuje novinare, ali isto tako vidljivo je da novinari poštuju i njega.

O odnosu Pape Benedikta XVI. s medijima te njegovoj poruci za 45. svjetski dan sredstava društvenih komunikacija govorila je Jasminka Bakoš Kocijan, stru na suradnica za informiranje Varaždinske biskupije.

O pripremama za dolazak Svetog Oca u Hrvatsku u Varaždinskoj biskupiji govorio

je vele asni Marko urin, predstojnik Ureda za medije Varaždinske biskupije, dok je o obitelji kao temeljnoj vrijednosti društva, ali i središtu Papinog pohoda Republici Hrvatskoj, govorio vele asni mr. sc. Josip Koprek, povjerenik za pastoral braka i obitelj.

Svi oni pozvali su vjernike na susret sa Svetim Ocem, koji je održan prošli vikend.

Iz Varaždinske biskupije desetak tisu a vjernika odazva-

Susret novinara s biskupom u središtu Varaždinske biskupije

CARITAS župe Vratišinec

Slavlje za osamdeset plus Caritas župe Vratišinec organizirao je u nedjelju 22. svibnja tradicionalno slavlje za svoje župljane koji su ovu godinu ušli u osamdesetu godinu života ili više. Slavlje je zapo elo misnim slavljem koje je predvodio vele asni Pavao Mesari , župnik župe Uzvišenja svetog Križa u Vratišincu, a potom je druženje nastavljeno na prigodnom

domjenku u društvenom domu u Vratišincu. lanice župnog Caritasa ve nekoliko godina unazad prire uju ovo slavlje u ast najstarijih župljana svoje župe, koji se rado odazivaju ovom doga aju. Misom slave zahvalnost za dug život, a domjenak poslije je lijep društveni doga aj.

(BMO)

lo se susretu u Zagrebu, a oko tisu u mladih prijavilo se za bdijenje sa Svetim Ocem.

Sveti Otac Benedikt XVI. i mediji U poruci Svetog Oca Benedikta XVI., upu enoj povodom 45. svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija, naglašeno je da u digitalnom svijetu prenositi informacije sve eš e zna i unijeti ih u neku društvenu mrežu, gdje se znanja dijele u podru ju osobnih razmjena.

- Mladi na osobit na in doživljavaju promjenu komunikacije, sa svim tegobama, proturje jima i kreativnostima karakteristi nim za one koji se s oduševljenjem i radoznaloš u otvaraju novim iskustvima u životu. U traženju nekoga s kojim e dijeliti iskustva, u potrazi za 'prijateljstvom', ovjek se susre e s izazovom da bude autenti an, vjeran samome sebi i da ne podlegne iluziji izgra ivanja umjetnog javnog 'pro ila', naglašava Sveti Otac.

- Pozivam nadasve mlade da dobro iskoriste svoju prisutnost u digitalnom svijetu i molim Boga da djelatnicima u medijima udijeli sposobnost da svoj posao uvijek obavljaju savjesno i profesionalno, uz apostolski blagoslov poziva, upozorava i moli papa Benedikt XVI., za kojeg biskup Mrzljak kaže

7. lipnja 2011.

- Vijest je roba koja se na tržištu prodaje, ali treba se zapitati koja je cijena, poru io je biskup monsinjor Josip Mrzljak medijima, ali i javnosti

Sveti Franjo Saleški zaštitnik novinara Sveti Franjo Saleški iz Savoja, kojeg mnogi nazivaju svecem džentlmenom, zaštitnik je novinara. Povijesna je injenica da je Franjo Saleški mnogo pisao, a njegovo djelo “Filotea” doživjelo je preko tisu u izdanja.

Katoli ka crkva proglasila ga je nau iteljem i zaštitnikom katoli kih pisaca i novinara. Franjo Saleški rodio se 1567. godine, a umro je 1622. godine. (sm) da je drugi Krist na zemlji i da od svih traži dijalog jer bez njega nema napretka u svijetu.

Ljudi se više bave medijima nego zdravljem - Utjecaj medija na obitelj velik je i ugrožava je. Više se ljudi danas bave medijima nego vlastitim zdravljem.

Mobiteli, i po nekoliko njih, Internet, televizija i drugi mediji u svakoj su obitelji i strahovito utje u na obiteljske vrijednosti i obitelj kao osnovu svakog, pa tako i našeg, društva, naglasio je u uvodu svog izlaganja vele asni Koprek. - Mediji su previše okrenuti negativnostima u obiteljima i više pišu i govore kada se u obitelji dogodi tragedija negoli kada se dogodi nešto lijepo. A obitelj je temeljna društvena baština, ako je i kada je stvorena na svetom braku muža i žene, na temelju ljubavi. Brak nikako nije i ne e biti zastarjela institucija, ma koliko ga mnogi tako nastojali prikazati, naglasio je vele asni Koprek, dodavši kako Katoli ka crkva 35 godina provodi vikend bra ne susrete.

(Stjepan Mesari , foto: Zlatko Vrzan)

7. lipnja 2011.

Mozaik 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MERHATOVEC

EPILOG rušenja tornja crkve u Svetom Jurju na Bregu

Veliki bra ni jubilej Hoblajevih Optužnica protiv izvo a a Ivan i Nada Hoblaj iz Merhatovca proslavili su 40. godišnjicu zajedni kog života u krš anskom braku, koji su 1971. godine u Selnici sklopili pred župnikom, pre asnim Stjepanom Kavranom i mati arom urom Kutnjakom.

Dio života proveli su u zajedni koj ku i Nadinih roditelja Andrije i Julijane Debelec, a potom su izgradili vlastiti

obiteljski dom u Merhatovcu, u kojemu i danas žive, okruženi svojim unucima. Cijeli život Ivan provodi na terenskom poslu diljem države, dok je Nada do mirovine radila u Modeksu te skrbila o sinovima Damiru i Kristijanu.

Nakon svete mise Hoblajevi su s rodbinom i dragim prijateljima obljetnicu proslavili u vratišine kom Royalu. Zašto

slave 40 godina braka, pitali su ih mnogi. Odgovor je jednostavan. - Bog zna ako budemo do ekali 50 godina skupa, a želja nam je da Bogu zahvalimo za dosadašnji život i da se poveselimo s najdražim nam ljudima. Ako se do ekamo 50 godina, sigurno je da emo i to radosno proslaviti, kažu Ivan i Nada, dobrog zdravlja i još boljeg izgleda. (Stjepan Mesari )

Slavka Blagaja i tvrtke “Euro-line” iz Ludbrega Epilog rušenja tornja crkve u Svetom Jurju na Bregu je podizanje optužnice protiv po initelja, koja je postala pravomo nom, što zna i da bi ubrzo mogla biti izre ena presuda. Javnosti je ostalo nejasno je li bilo krivice i kakve, što utvr uje sud. Na naš upit, glasnogovornica Op inskog suda u akovcu Snježana Luka Kereti priop ila je u povodu slu aja rušenja tornja da je postupak u tijeku te pojasnila detalje postupka. Ona kaže: - Kod ovog suda proveden je izvanparni ni postupak povodom prijedloga predlagatelja Varaždinske biskupije župe Svetog Jurja protiv protustranaka TD-a 'Euro-line' d.o.o. iz Ludbrega i TD-a 'Geoexpert' d.o.o. iz Zagreba radi osiguranja dokaza u kojem se predlagalo da sud utvrdi nastala ošte enja, razlog nastanka doga aja – urušavanje zvonika i dijela crkve Svetog Jurja, posljedice tog doga aja, te visinu nastale štete po gra evinskom vještaku.

U postupku je provedeno osiguranje dokaza o evidom na licu mjesta, uz sudjelovanje vještaka graditeljske struke, te vještakinje za arheologiju i likovnu umjetnost. Po dostav-

Katastrofalne posljedice rušenja tornja crkve u Svetom Jurju na Bregu. Obnova crkve zahvaljuju i državnoj potpori i brojnim donatorima bliži se kraju! ljenim nalazima i mišljenjima okrivljeniku stavlja na teret da stranke su iznijele svoje pri- je iz nehaja pri izvo enju pojemjedbe, a vještaci su se o istima dinih radova postupao protivo itovali. Nakon toga doneseno no op epriznatim pravilima je rješenje od 23. travnja 2010. struke, ime je prouzro ena godine, prema kojem e se za- teška tjelesna ozljeda neke pisnik s o evida i ro išta održa- osobe i imovinska šteta velikih nih u ovom postupku zajedno s razmjera, slijedom ega mu se nalazima i mišljenjima sudskih stavlja na teret po injenje kavještaka uvati kod ovoga su- znenog djela – teško kazneno da kao zapisnik s osiguranja djelo protiv op e sigurnosti. Od dokaza. strane okrivljenika podnesen Nadalje je dana 22. prosin- je prigovor protiv citirane opca 2010. godine kod ovoga suda tužnice, pa je izvanraspravno zaprimljena optužnica Op in- vije e ovog suda, odlu uju i u skog državnog odvjetništva u sjednici izvanraspravnog vi akovcu, podnesena protiv I. je a, rješenjem od 11. ožujka okrivljenika Slavka Blagaja i II. 2011. godine odbilo prigovor okrivljenog, TD-a 'EURO-LINE' protiv optužnice i optužnica je d.o.o. iz Ludbrega, kojom se I. postala pravomo nom. (JŠ)

22

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

7. lipnja 2011.

NE ZABORAVITE - TOTALNA RASPRODAJA U [ATORU ISPRED LESNINE VARA@DIN!

7. lipnja 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 23

24

Novi Şivot se rađa

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7. lipnja 2011.

SAVEZ SAVE SA VEZ VE Z BAPTISTIÄŒKIH BAPT BA PTIS PT ISTI IS TIÄŒK TI ÄŒKIH ÄŒK IH C CRKAVA RKAV RK AVA AV A U RE REPU REPUBLICI PUBL PU BLIC BL ICII HR IC HRVA HRVATSKOJ VATS VA TSKO TS KOJJ KO

Jakova Gotovca 2, 40 000 ÄŒakovec

info@bcpc.hr www.bcpc.hr

Svaki ponedjeljak u BCPC akovec radi Biblijsko savjetovaliĹĄte koje nudi krĹĄ ansku alterna vu u rjeĹĄavanju; bra nih, ovisni kih adolescentskih, ili drugih emocionalno egzistencijalnih problema, preko koriĹĄtenja njeĹžnih unutarnjih promjena koje Bog zahtjeva i provodi. (info 095 860 95 06 mr.sc. Ivan Lovakovi )

Dvadeset stolje a baptizma Osobna vjera je apostolska vjera Ovaj lanak je nastavak tekstova o krĹĄ anskim crkvama koji su manje poznati na naĹĄim prostorima.

Anabaptisti i baptisti, dakle, nikako nisu nastali iz reformacije nego mnogo prije. U vrijeme reformacije naglo su se proĹĄirili, naro ito nakon pojave tiska i tiskanih knjiga.

C. Arnold Snyder je 1995. napisao knjigu "Povjest i teologija anabaptizma‘’. U svojoj knjizi Snyder piĹĄe: "Najzna ajnija uredba protiv anabaptista bio je carski ukaz objavljen u Speyeru 1529. Ovaj ukaz je anabaptiste XVI stolje a izrijekom povezao s drevnom sljedbom anabaptizma osu enom i zabranjenom prije mnogo stolje a ‌ Ukaz je odredio da e svaki anabaptist i ponovno krĹĄteni muĹĄkarac ili Ĺžena koji su svjesni svojih postupaka biti osu eni i iz prirodnoga Ĺživota otpravljeni u smrt vatrom, ma em i na druge na ine, ovisno od pojedinca.’’ O emu se zapravo radi? Radi se o temeljnom pitanju, kada i kako netko postaje krĹĄ anin?

NOVOSTI iz Dje jeg vrti a akovec

Upoznavanje gitare, suradnja s Gospodarskom ĹĄkolom, biciklijada u Ma kovcu, druĹženje u Ĺ andorovcu Kod maliĹĄana Dje jeg vr a “Cipelicaâ€? gostovali su u enici Glazbene ĹĄkole VaraĹždin – smjer klasi na gitara, sa svojim profesorom Markom Ĺ˝erjavom. Svojim su posjetom djeci predstavili instrument koji sviraju i m povodom odrĹžali kratak koncert. Djeca su s velikim zanimanjem i koncentrirano sluĹĄala podjednako klasi ne skladbe, kao i dje je pjesme, a velik je broj maliĹĄana i sam izrazio Ĺželju da nau e svira gitaru.

Suradnja s Gospodarskom ĹĄkolom akovec Ve drugu godinu za redom djeca skupine “Sun ekaâ€? i u enici Gospodarske ĹĄkole akovec s profesorom Elvisom Novakom sura uju u osmiĹĄljavanju vrta u Dje jem vr u “Cipelicaâ€?. TeĹže radove poput kopanja, grabljanja i pljevljenja korova preuzeli

Isusova rije o tome zapisana je u Evan elju po Marku. Kada je Isus dao nalog u enicima da propovijedaju evan elje po cijelom svijetu rekao je ovako: ‘’Idite po svem svijetu i propovijedajte radosnu vijest svakom stvorenju.

Tko bude vjerovao i pokrstio se spasit e se tko ne bude vjerovao osudit e se.’’ (Marko 16:15-16).

Dakle, Biblija nam nedvojbeno dokumentira na in na koji je netko postajao krĹĄ aninom, a to je bilo slijede i: U enici Isusa Krista su ovu vijest o spasenju propovijedali i nosili je svojoj generaciji. Svako tko je uo ovu vijest saznao je da ga Bog iz Biblije razotkriva kao grjeĹĄnika. Tko se pokajao i prihvatio Isusa kao svoga Mesiju i Spasitelja bio je krĹĄten podronjenjem u vodu na temelju svoje osobne vjere.

Gr ka rije

baptiz zna i uroniti. Dakle to je bio i ostao na in iskazivanja osobne vjere i pristupanja crkvi. su u enici smjera poljoprivredni tehni ar, dok su djeca marljivo prionula poslu kada je bio red na sadnju i zalijevanje. Suradnji koja e se nastavi i u budu nos raduju se svi sudionici, a ponajviĹĄe biljkama i plodovima za koje sad brinu vrijedne ru ice.

Biciklijada u vrti u “Mrav“ Ma kovec U sklopu projekta iz prometnog odgoja “Djeca u prometu kao pjeĹĄaci i putnici“ autora Dina Posavca, u vr u “Mrav“ Ma kovec odrĹžana je sredinom svibnja II. biciklijada pod nazivom “Pozdrav prolje u“.

Biciklijada je odrŞana u suradnji s Udrugom za sport za djecu i mladeŞ i PUM-om. Taj dan Ma kovec je doslovno dignut na dva kota a. Oko 45 maliťana, njihovi roditelji, bra a, susjedi, bivťi polaznici vr a – svi su svojim sudjelovanjem dali podrťku ovom vaŞnom doga aju.

Djeca su s ponosom pokazala vjeĹĄtinu voĹžnje biciklima, romobilima, naravno, uz primjenu opreme i poĹĄtuju i pravila kretanja biciklima u cestovnom prometu.

DruĹženje “Zvjezdicaâ€? i roditelja Da je najljepĹĄe bi dijete, uvjerili su se i roditelji Dje jeg vr a “Zvjezdice“ u

Nikola Balog (30) i Sanela Horvat (27) iz Kotoribe dobili su k er Amelu, ro enu 29. svibnja u 8.50 sati. Kod ku e Amelu ekaju blizanci Melani i Karlo (5), Karolina (9) i Romeo (11).

SAMO DOBRE VIJESTI NAGRADE za najbolje likovne radove povodom Dana civilne zaĹĄtite

Priznanja u enicima i mentorima U petak su u velikoj vije nici Me imurske Şupanije dodijeljena priznanja i simboli ne nagrade najboljim u enicima me imurskih osnovnih ťkola koji su sudjelovali na natje aju povodom Dana civilne zaťtite "Prirodne i druge nesre e – tko i kako pomaŞe u razli itim prirodnim nesre ama".

Na natje aj je pristiglo 310 radova iz 16 osnovnih i 8 podru nih ĹĄkola, a sudionici su bili razvrstani u 3 kategorije. Kako je u uvodnom govoru istaknuo Ĺžupan Me imurske Ĺžupanije Ivica Perho , natje aj je jedan od na ina podizanja svijesti o potrebi spremnosti na razne prirodne nesre e, a edukacija mladih pri tome je najzna ajnija. Posebno raduje injenica da su neki u enici nagra eni i na me unarodnom natje aju koji je raspisala slovenska Uprava za zaĹĄtitu i spaĹĄavanje. Pripremljenost na nesre e sigurno smanjuje stradale u nesre ama i tu je najve a vrijednost takvih akcija. Ĺ andorovcu. Naime, povodom Me unarodnog dana obitelji odgajateljice SnjeĹžana BaĹĄek i Melita Furdi organizirale su druĹženje s roditeljima, koji ne samo da su se na dje ji poziv radosno odazvali, ve su svoju spretnost i vjeĹĄ ne prezen rali djeci. Salve dje jeg smijeha izazvali su odrasli kako u ulozi roda hvataju iznena uju e brze maliĹĄane Ĺžabice, kako hodaju puĹževim korakom, nose koĹĄarice s jabukom na glavi ili pak zubima pokuĹĄavaju uhva jabuku koja pliva u posudi punoj vode.

Vrijeme predvi eno za igre proĹĄlo je u trenu, a roditeljima je u vr u bilo tako lijepo da su druĹženje poĹželjeli ponovi ve idu i tjedan.

“Kredanjeâ€? na akove kom Jugu Povodom Dana Grada akovca, kotar Jug organizirao je crtanje kredama na Trgu sv. Antuna Padovanskog. Djeca vr a “Masla akâ€? izrazila su svoju krea vnost na plo niku i na taj na in uljepĹĄala prostor naĹĄega grada. Za nagradu je predsjednik Kotara Jug Miljenko Zorko po as o djecu sladoledima i pozvao ih da se zajedni kim snagama vodi briga o ljepotama naĹĄega grada. (bĹĄ)

Nagrade u enicima predali su doĹžupan Matija Posavec i Ferid KaĹĄmo

Priznanja i nagrade podijelili su zamjenik Ĺžupana i na elnik StoĹžera za zaĹĄtitu i spaĹĄavanje MĹ˝-a Matija Posavec i na elnik Odjela za preventivu, planiranje i razvoj u DrĹžavnoj upravi za zaĹĄtitu i spaĹĄavanje, Podru nom uredu akovec, Ferid KaĹĄmo.

U kategoriji od 1. do 3. razreda tre e mjesto osvojila je Tena Jan ec iz OĹ TomaĹĄa Gori anca iz Male Suobotice, drugo Petra Bedekovi iz

OĹ "Petar Zrinski" Ĺ enkovec, a prvo Matej MihuljaĹĄ iz OĹ Strahoninec.

U kategoriji od 4. do 6. razreda tre i je bio Nikola IvanuĹĄi iz OĹ Orehovica, druga Emily Sabolek iz OĹ DomaĹĄinec, a najboljim radom proglaĹĄen je onaj Julije Ĺ vec iz OĹ HodoĹĄan.

U kategoriji od 7. do 8. razreda tre a je bila Iva Golubi iz OŠDr. Vinka Žganca Vratiťinec, druga Željka Turk iz OŠDraťkovec, a prvi Nino Žganec iz OŠDomaťinec.

Na me unarodnom slovenskom natje aju u kategoriji od 1. do 3. razreda najbolji je bio David Lehkec iz OĹĄ Strahoninec, dok su priznanja dobili Dario Martoli iz OĹ Sveta Marija i Vanja Horvat iz OĹ TomaĹĄa Gori anca Mala Subotica.

U kategoriji od 4. do 6. razreda najbolja je bila Saťa Žulji iz OŠTomaťa Gori anca Mala Subotica, dok su priznanja dobili Karlo Bedekovi iz OŠ"Petar Zrinski" Šenkovec i Danijela Katarina Domini iz OŠHodoťan.

U kategoriji od 7. do 8. razreda drugo mjesto osvojila je Silvija Balent iz OŠDraťkovec, dok su priznanja dobili Valentina Škvorc iz OŠOrehovica i Denis Toma iz OŠDr. Vinka Žganca Vratiťinec.

Posebna priznanja dobili su i njihovi mentori Jadranka Ĺ kvorc, Ladislava Ĺ estak Horvat, Ljiljana Rinkovec, Nenad Kipke, Gabrijela Binder, RuĹža Hajdinjak, Sanja Hozmec, Marija Bobi i Jelena Fuss.

(DV,j)

U SKLOPU PROJEKTA “Rano glasno itanjeâ€? Grad akovec donirao petsto knjiĹžica

itanje i pismenost od dojena ke dobi U korak naprijed krenuo je ovih dana projekt “Ro eni za itanjeâ€?, koji promi e glasno itanje djeci od ro enja do ĹĄeste godine Ĺživota, a u akovcu se, kao “Gradu prijatelju djeceâ€?, provodi od 2007. godine. Naime, po etkom tjedna na Dje jem odjelu KnjiĹžnice i itaonice “Nikola Zrinskiâ€? u akovcu predstavljena je donacija Grada akovca od 500 knjiĹžica pod nazivom “Gledaj ova mala slatka licaâ€?, namijenjena dojen adi do godinu dana Ĺživota, koje e se poklanjati roditeljima. Upravo je njih prim. mr. sc. dr. Marija HegeduĹĄ - Jungvirth, uz pomo pedijatara, knjiĹžni ara te odgajatelja, istaknula kao nositelje ovog projekta, i upravo je njihova edukacija klju na kako bi se projekt uspjeĹĄno provodio. Naime, kako je istaknula, roditelj s pozitivnim

stavom prema itanju otvara mogu nost svojoj djeci za usvajanje druĹĄtvenih vjeĹĄtina te sposobnosti rjeĹĄavanja Ĺživotnih izazova, a uklju ivanjem profesionalaca uspjeh je daleko ve i.

Iako su dobrobiti ranog itanja i te kako viĹĄestruko korisne, njihov u inak joĹĄ uvijek nije do kraja istraĹžen. No, kako se upravo nepismenost isti e kao stvaran problem danaĹĄnjeg druĹĄtva, koristi ovog projekta svakako su dalekoseĹžnije nego se na prvi pogled moĹže initi. Upravo je zato dr. HegeduĹĄ - Jungvirth zahvalila Gradu akovcu na ovoj donaciji, te izrazila nadu da e se uklju iti u nabavku knjiĹžica i za ostale dobne skupine djece.

Projekt “Ro eni za itanje� zapravo je svjetskog karaktera, provodi se u Italiji, SAD-u, Velikoj

KnjiĹžice izra ene od ekomaterijala, koje e se dijeliti roditeljima, predstavile su prim. mr. sc. dr.

Marija HegeduĹĄ - Jungvirth i ravnateljica akove ke KnjiĹžnice Ljiljana KriĹžan, prof.

Britaniji i Kanadi, a u Hrvatskoj u njemu, osim akovca, sudjeluju i gradovi Dubrovnik i Pula. (bĹĄ)

Filipu Hozjaku nagrada za najizvo eniju tamburašku skladbu U dvorani Osnovne škole Prelog ovog je vikenda održan 8. Festival “Kre Mure i Drave”, u organizaciji radija Studio M te, uz pokroviteljstvo Grada Preloga.

Nagradu za najizvo eniju tamburašku skladbu protekle godine na radiju Studio M primila je skladba Filipa Hozjaka “Lepo nam je naše Me imurje“s prošlogodišnjeg festivala “Kre Mure i Drave “, koja je postala pravi hit i potukla i neke renomirane izvo a e iz Hrvatske. (foto: Lea Naran a)

KULTURA

Dodiplomski koncert pijanistice Maje Magdaleni Filatelisti ka izložba ”Sje anje i nada” u ast Papina posjeta SCENA

Pobjeda akove ke breakdance skupine na TREPS festivalu MOZAIK KNJIGA

Osvojite knjigu “Svako rješenje ima svoj problem” Kerstin Gier

2

7. lipnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura LJETO S POPUSTOM!!!

JELSA otok Hvar HOTEL HVAR 3* 11.06.-29.06.

4 pol po osobi ve od 1.125 kn RAB HOTEL ISTRA 3* 18.06.-09.07.

3 pol po osobi ve od 765 kn SELCE HOTEL VARAŽDIN 2* 18.06.-30.06.

3 pol po osobi ve od 729 kn

MEDITERAN !!!

Letovi iz Graza, Ljubljane i Be a!

TUNIS 25.06.-02.07.

Htl. EL MOURADI CLUB KANTAOUI 4* 8 dana/ 7 no i, all incl. ve od 2.465 kn

TURSKA 11.06.

Htl. BLUE STAR 4* 8 dana/ 7 no i, all incl. ve od 3.455 kn

GR KA – OTOK KOS Htl. PYLI BAY 3* 8 dana/7 no i, all. incl. ve od 3.515 kn

EGIPAT Htl. ALBATROS BEACH 4* 8 dana/7 no i, all incl. ve od 3.965 kn

EUROPA !!!

GARDALAND 22.06.-23.06.

2 dana autobusom iz akovca Last minute cijena po osobi 595 kn

SRIJEDA, 8. lipnja, 19 sati Centar za kulturu akovec

Plesokaz – Studio suvremenog plesa “Teuta”

SICILIJA

Županijska smotra koreografiranog folklora U organizaciji KUU-a “Veseli Me imurci”, održat e se ovu subotu u sportskoj dvorani II. OŠ akovec 7. Županijska smotra koreografiranog

olklora, koja je od iznimnog zna aja za našu županiju te našu kulturnu scenu. Na smotri e sudjelovati šest olklornih društava iz Me imurja s

po dvije koreografije, i u dvosatnom e programu pokušati izboriti svoje mjesto na Državnim susretima olklornih ansambala.

IZLOŽBA POŠTANSKIH maraka “Sje anje i nada”

DODIPLOMSKI KONCERT pijanistice

U ast Papina dolaska u Hrvatsku

Još jedna školovan

Prošli je tjedan, svega par dana prije nego je u Hrvatsku na svoj prvi službeni posjet stigao papa Benedikt XVI., u akove kom Centru za kulturu otvorena filatelisti ka izložba pod nazivom “Sje anje i nada”. U organizaciji Filatelisti kog kluba “Marija Hunjak” predstavljena je kolekcija od preko 600 poštanskih maraka, dopisnica, razglednica i prigodnih omotnica posve enih papama i papinskoj državi, koje su izlazile u proteklih 70 godina. Ovo je tre a samostalna izložba Filatelisti kog kluba “Marija Hunjak”, osnovanog prije nešto više od 4 godine.

Otvorenju izložbe nazo ili su, uz predstavnike politi kog, kulturnog i javnog života Grada akovca, i varaždinski biskup msgr. Josip Mrzljak te akove ki gvardijan ra Stanko Belobrajdi , koji je posebno divljenje iskazao filatelistima u ijem se privatnom vlasništvu marke nalaze. - One su uspomena na neke pape kojih smo se rado prisjetili, koji su dio naše stvarnosti, i koji, s porukom koju su dali i koju su ostvarili, nose veliko obilježje i zna enje za Crkvu, ali i za cijeli svijet, rekao je Belobrajdi , posebno istaknuvši papu Ivana Pavla II. kao papu koji je obilježio njegovo odrastanje, mladost, ali i zrelo ovještvo i sve eništvo.

Osim toga, istaknuo je da je Papin dolazak velik doga aj i za katolike, kojima je Papa vrhovni poglavar, ali i za nekatolike, kojima pak u posjet dolazi državnik male ali sigurno nemalo utjecajne države.

Troškovi su mali u odnosu na zna enje dolaska 22.06.-26/27.06. zrakoplovom iz Zagreba Last minute cijena po osobi 3.990 kn + 470 kn takse

SUBOTA, 11. lipnja, 15 sati Sportska dvorana II. OŠ akovec

Osim toga, i ra Belobrajdi i msgr.

Mrzljak osvrnuli su se na pitanje troš-

U organizaciji Filatelisti kog kluba “Marija Hunjak” izloženo je preko 600 poštanskih maraka, dopisnica, razglednica i prigodnih omotnica posve enih papama i papinskoj državi, koje su izlazile u proteklih 70 godina

kova Papina dolaska, koje se neprestano ponavlja. No, isti e Belobrajdi , kada dolaze drugi državnici, nikada se ne govori o troškovima. - Troškovi su normalni i mislim da oni uop e nisu tako veliki kad se sagleda zna enje koje dobivaju katolici u našoj domovini i naša domovina, s obzirom na to da je ovih dana bila u središtu pozornosti, zaklju io je ra Belobrajdi , koji, zbog zdravstvenog stanja, sam nije mogao prisustvovati Papinu dolasku.

Uz izložbu markica u Centru za kulturu, na istu je temu postavljena i izložba likovnih radova u enika II. OŠ akovec koje je vodila u iteljica Monika Vrtari - Vuk, a u umjetni kom programu otvorenja nastupile su mlade u enice Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni ” iz akovca, flautistice Sara Hunjak i Nikolina Škvorc te lanice Althan ansambla Petra Labazan, Dorotea Boži i Anita Fu ko Magdaleni . Izložba ostaje otvorena do 10. lipnja. (bš)

Svojim dodiplomskim koncertom mlada pijanistica Maja Magdaleni iz Savske Vesi zaklju ila je ovogodišnji Mjesec Matice hrvatske

CRKVA SVETOG VIDA u Ivanovcu

Koncert zagreba koga Bogoslovnog okteta Na Bogosloviji u Zagrebu ve niz generacija bogoslova njeguje zajedni ko pjevanje. Okupljeni su u oktetu sastavljenom od bogoslova Zagreba ke nadbiskupije i Varaždinske biskupije. Široj javnosti predstavljaju se brojnim nastupima u župnim zajednicama i na mnogim drugim mjestima, gdje pjesmom mogu razveseliti ljubitelje dobroga klapskog pjevanja. Tako je bilo i u župnoj crkvi Svetog Vida u Ivanovcu, gdje su, nakon sudjelovanja na svetoj misi, koju je uz suslavljenje doma eg župnika vl . Danijela Bistrovi a predvodio njihov odgojitelj vl . Marijan Horvat, održali kra i koncert. Pjesme koje pjevaju naj eš e su duhovnoga

sadržaja, neke dalmatinskog "štiha", a esto i rodoljubnog, a vole obraditi i skladbe aktualnih izvo a a doma e estrade. Svojom pjesmom žele dati doprinos življenju vjere, rekli su prije samog nastupa u Ivanovcu, i svim nazo nima poru ili: Vjeruj, razvedri se - Bog ti je blizu! (so)

IZLOŽBA “Fizika i fotografija” spojila naizgled nespojivo

“Baloon” gimnazijalke Petre Fic me u nagra enim radovima

PRODAJEMO I .... ulaznice za koncerte i priredbe...Bon Jovi u Zagrebu, Georg Michael u Zagrebu, Zucchero u Splitu,... www.kompas.hr 9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

Kako dvije naizgled nespojive stvari, koncept ili pak modificirane – s više raznih kao što su fizika i umjetnost, mogu savrše- ra unalnih manipulacija kojima se dodatno no unkcionirati zajedno, dokazala je izlož- pojašnjava željeni fizikalni koncept. ba “Fizika i otografija”, postavljena krajem Žiri koji su inili Ivan Posavec, diplomisvibnja u zgradi “Scheier“. Naime, izložene rani filmski snimatelj i majstor otografije, te su otografije zapravo rezultat natje aja za pro esionalni otogra s nizom samostalnih najbolju otografiju iz fizike, koji je pokrenula izložbi i nagrada, Edda Dubravec, diplomirana E-škola “Fizika” Hrvatskoga arheologinja i urednica redakfizikalnog društva, a s ciljem cije Znanstvenog programa druk ijeg sagledavanja vrijedHTV-a, Davor Šunk, grafi ki nosti znanosti i popularizacije dizajner, i Ivica Aviani, fizi ar, fizike i prirodoslovlja uop e. znanstveni suradnik Instituta U natje aju su sudjeloza fiziku, voditelj E-škole FIZIvale dvije kategorije autora KA odabrao je 40 najboljih rado otografija – u enici osnovnih va koji su krenuli put Hrvatske i srednjih škola te studenti, nau obliku izložbe, a podijeljene stavnici, znanstvenici i ostali, su i 3 nagrade. Jednu od njih a pristiglo je ak 279 otografiprimila je Me imurka Petra Fic, ja. Prema pravilima natje aja, u enica Gimnazije akovec, i to otografije su mogle biti priza svoju aranžiranu otografiju rodne, odnosno prikazivati “Baloon”. Mentorica talentiraPetra Fic, u enica spontani doga aj u prirodi u noj u enici je Melita Sambolek, kojem se mogu jasno prepo- Gimnazije akovec, pod pro . fizike. znati fizikalni koncepti; mogle mentorstvom Melite SamOvih odabranih 40 radova su biti aranžirane na na in da bolek, prof. fizike, svojom kroz godinu e putovati hrvatautori sami postavljaju pred- aranžiranom fotografijom skim gradovima, a organizatori mete i izazivaju doga aje kasu izrazili želju da ovaj natje aj “Baloon” osvojila je ko bi prikazali željeni fizikalni postane tradicionalnim. (bš)

stru ni žiri natje aja

Na kraju su svi zborovi zajedno zapjevali pjesmu posve enu župnoj zaštitnici svetoj Margareti

U CRKVI Svete Margarete u Donjoj Dubravi

Održan godišnji koncert župnih zborova Svoj tradicionalni godišnji koncert 22. svibnja u crkvi Svete Margarete u Donjoj Dubravi održali su tamošnji župni zborovi.

Pred brojnom publikom, ljubiteljima crkvene glazbe u jednosatnom programu predstavili su se Mješoviti župni zbor, Dje ji zbor “Margaretice“ i Muška vokalna skupina, dok su kao gosti koncerta nastupili lanovi Mješovitoga župnog zbora iz Svete Marije.

Mješoviti zborovi pjevali su višeglasne skladbe poznatih kompozitora, Schuberta, Klobu ara, Zajca, Komarevskog, Antoli a, a na glazbenom repertoaru bile su i dvije me imurske crkvene pjesme u obradi Miroslava Vu-

ka. Gromoglasnim pljeskom nagra ene su “Margaretice“ koje su svojim nježnim glasovima pjevale duhovne šansone uz klavirsku pratnju mladog kantora Dominika Kanižaja iz Svete Marije. Iznena enje za prisutne priredili su muški lanovi doma ega mješovitog zbora otpjevavši “Hvalospjev stvorenja Bogu“ u klapskom stilu, za što je glazbu napisao ra Miroslav Petrac, koji je ina e rodom iz Donje Dubrave. Koncert je završen na ve tradicionalan na in, pjesmom posve enoj župnoj zaštitnici svetoj Margareti, koju je zajedno otpjevalo 70-ak pjeva a, uz pomo posjetitelja. (al )

7. lipnja 2011.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

UTORAK, 14. lipnja, 20 sati Dvorana “Zrinski”, zgrada “Scheier”

Kvartet Wiener Frauen Schrammeln Zajedni ka ljubav prema be koj glazbi dovela je 1998. do osnivanja kvarteta “Wiener Frauen Schrammeln” (schrammelmusik je be ka narodna glazba), s nastoja-

njem da se sa uva kulturno naslje e te da se nastavi be ka glazbena tradicija.

Repertoar obuhva a s jedne strane “klasi nu be ku narodnu glazbu” u tradicional-

nim i modernim oblicima. S druge strane otkriva nove mogu nosti glazbenog izri aja u suradnji sa suvremenim skladateljima, pri emu se u njihovom radu osje aju

elementi razli itih kultura.

Kvartet ine Chrisoula Kombotis – violina, Karin Steiner – violina, Sabine Huber - harmonika i vokal, Waltraud Rabl – gitara.

e Maje Magdaleni

SMOTRA DJE JEGA folklornog stvaralaštva Mala Subotica

na glazbenica iz obitelji Magdaleni

Nastupilo sedamsto i pedeset djece u dvadeset folklornih skupina

Mjesec Matice knjige ovu je godinu zaklju io dodiplomski koncert Maje Magdaleni (23), pijanistice iz Savske Vesi, održan u akove kom Katoli kom domu. Maja je trenutno studentica etvrte godine Muzi ke akademije u Zagrebu na odjelu za klavir, orgulje i embalo u klasi Pavice Gvozdi . Nakon završene Osnovne umjetni ke škole u akovcu, kod nastavnice Danice Ljubi , školovanje nastavlja u srednjoj Glazbenoj školi u Varaždinu kod profesorice Olimpije Vojvode, a usavršavala se i kod istaknutih glazbenih pedagoga,

Najnovija hrvatsko ma arska suradnja Lidija Bajuk Trija Irén Lovász Trio (Irén Lovász – glas; Zoltán Mizsei – glas, psaltir, udu; Béla Ágoston – dude, fujara, saksofon) i Lidija Bajuk Trio (Marija Mlinar – harfa; Stanislav Kova i – elo; Lidija Bajuk – glas, gitara) održali su 24. svibnja u crkvi Sv. Mihovila (Belvarosi Szent Mihaly templom) u Budimpešti koncert "Égi hang/Sveti glasovi".

Program ove najnovije ma arsko - hrvatske glazbene glazbene suradnje obuhva a obrade arhai nih, sakralnih i lirskih napjeva iz ma arske i hrvatske glazbene baštine.

Lidija Bajuk Trio izveo je izbor hrvatskih sakralnih napjeva iz Me imurja, Gorskog kotara, Hrvatskog primorja, Dalmatinske zagore, Dalmacije i austrijskog Gradiš a, zatim vokalnu liriku hrvatskih skladatelja Anastazija Jurjevi a, Vatroslava Lisinskog, Ivana pl. Zajca i Igora Kuljeri a te stihove Antuna Branka Šimi a, Vesne Parun i Dragutina Tadijanovi a, koje je Bajuk uglazbila. Me u slušateljima dupkom ispunjene crkve bilo je i tridesetak uzvanika budimpeštanskoga diplomatskog kora. Program hrvatskog trija omogu ili su Ministarstvo kulture RH, Grad Zagreb i Veleposlanstvo RH u Budimpešti.

me u kojima i kod Ide Gamulin i or a Stanettija. Do sada je vrlo uspješno sudjelovala i na nekoliko natjecanja, pa je tako, primjerice, na državnom natjecanju pijanista u Dubrovniku osvojila tre e mjesto.

Za svoj je dodiplomski koncert odabrala djela Bacha, Beethovena, Listza, Scriabina, Horvata i Chopina, a do sada je, osim u akovcu, samostalno nastupala i u Varaždinu, Zagrebu i slovenskim Brežicama.

Maja Magdaleni ina e potje e iz glazbeni ke obitelji – otac Branimir Magdaleni poznati je

me imurski glazbenik, trenutno profesor na U iteljskom fakultetu u akovcu i voditelj uspješnog Pjeva kog zbora “Josip Vrhovski” iz Nedeliš a. Ljubav prema glazbi i klaviru Maja dijeli i sa starijom sestrom Lanom, magistricom klavira, koja trenutno radi kao profesorica u Osnovnoj umjetni koj školi “Miroslav Magdaleni ” u akovcu. U obitelji Magdaleni , iako je glazba uspješno pretvorena u posao, ipak isti u da je ona prije svega užitak, a svojim je dodiplomskim koncertom to potvrdila i najmla a lanica obitelji. (bš)

U sportskoj dvorani OŠ Mala Subotica održana je 11.

Smotra dje jega folklornog stvaralaštva. Ovu godinu predstavilo se dvadeset skupina, vrti kih, školskih i folklornih sekcija me imurskih KUD-ova, sa sedamsto i pedeset sudionika. Tako su u subotu i nedjelju na pozornici u Maloj Subotici plesala, pjevala i igrala se djeca iz KUD-ova Kaštel Pribislavec, Fijolica Orehovica, Donji Vidovec 1 i 2, Sveti Martin na Muri, Selja ka sloga Nedeliš e, Žiškovec, Šandorovec, Donji Kraljevec, Ma kovec, Zasadbreg, Mala Subotica, Podturen, Katruže Ivanovec, Gornji Kraljevec, zatim folklorna skupina OŠ Vratišinec, Dje ji vrti Poto nica iz Male Subo-

Me u najboljima na ovogodišnjoj smotri bila je i dje ja folklorna sekcija doma ina KUD-a “Zvon“ Mala Subotica tice, te gosti iz KUD-a Sveti Antun iz Pokupske doline kraj Karlovca.

Izme u njih stru no povjerenstvo koje je pratilo ovogodišnju smotru izabrat e pet skupina koje e Me imursku županiju predstavljati na županijskim smotrama diljem Hrvatske. Predsjednica komisije Lidija Mikulan Svraka bila je

nakon završetka zadovoljna vi enim i rekla da se primje uje veliki napredak u pripremama koreogra ija, uvježbanosti djece i onome što se voditeljima skupine ukazuje ve nekoliko godina - da plesove, igre i pjesme prilagode uzrastu, jer ovo je ipak smotra dje jeg stvaralaštva. (so)

LENDAVA DRŽAVNO NATJECANJE pjeva kih zborova

Uspješan nastup zbora OŠ Nedeliš e Pjeva ki zbor Osnovne škole Nedeliš e sudjelovao je na Državnom natjecanju pjeva kih zborova i osvojio Bron anu plaketu. Pod nazivom “Glazbene sve anosti hrvatske mladeži“, ovo se natjecanje tradicionalno, ve 54. godinu za redom, održava u Varaždinu, a pokrovitelji su mu Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH, Agencija za odgoj i obrazovanje te Ministarstvo

kulture RH. Pjeva i iz Nedeliš a natjecali su se u kategoriji B, odnosno kategoriji troglasnih pjeva kih zborova osnovnih škola, starijeg uzrasta. U šest godina, koliko nastupaju na državnim natjecanjima, zboraši iz Nedeliš a uvijek su postizali izvrsne rezultate, za koje je uz njihovu kvalitetu i marljivost zaslužan i voditelj Zvonimir Hajdarovi , prof.

MATICA hrvatska akovec

Predstavljena zbirka poezije Davorke Vidovi - Lipljin “Krug bijeloga vepra”

Davorka Vidovi - Lipljin i prof. Ivan Pranji prigodom predstavljanja zbirke “Krug bijeloga vepra” U dvorani Matice hrvatske u akovcu predstavljena je u petak zbirka pjesama “Krug bijeloga vepra” suvremene varaždinske i akove ke pjesnikinje Davorke Vidovi - Lipljin. O autorici je govorio prof. Ivan Pranji , koji je istaknuo da je predgovor za zbirku pjesma kao jedan od svojih zadnjih tekstova napisao pokojni dr. Zvonimir Bartoli , što dovoljno govori o samoj zbirci.

Pjesme Davorke Vidovi - Lipljin govore o životu, ženskoj osje ajnosti, ali su i ilozofske i egzistencijalne, naglasio je Ivan Pranji .

U zbirci „Krug bijelog vepra“, kombiniraju se osobna emocional-

na iskustva, erudicijska citatnost i reference na povijesne i aktualne varaždinske motive, u kojima se osje aju utjecaji nadrealizma, egzistencijalizma te postmodernizma.

Davorka Vidovi - Lipljin je po struci je psihologinja, radi u Županijskoj bolnici akovec, a ovo joj je druga zbirka pjesama. U programu su sudjelovali i lanovi Kazališne radionice akove ke Gimnazije, a u publici je bilo najviše mladih gimnazijalaca te lanova Matice.

Na kraju Mjeseca Matice Hrvatske, tajnik Tomo Blažeka izrazio je zadovoljstvo jer se na sve programe odazvao znatan broj mladih. (JŠ)

Dani hrvatske kulture U susjednoj slovenskoj Lendavi, u organizaciji Hrvatskoga kulturnog društva “Pomurje“, održan je peti po redu Dan hrvatske kulture, na kojem je predstavljena likovna, folklora i glazbena baština Hrvatske, u interpretacijama KUD-a “Podravka“ iz Koprivnice, KUD-a “Petar Preradovi “ iz ur evca

i HKD-a “Pomurje“ iz Lendave.

Predsjednik Pomurja anino Kutnjak u prigodnom je govoru pojasnio kako su slovenski Hrvati i ovaj put u lendavskoj multikulturalnoj sredini vrlo kvalitetno predstavili hrvatski kulturni izri aj, predstavivši ovaj put Podravinu. (S. Mesari , K)

- Plesa i i tamburaši u parku ispred Društvenog doma, koji bi uskoro trebao postati aleja katruža

IVANOVEC

“Katruže“ pozdravile prolje e U Društvenom domu u Ivanovcu, a u organizaciji tamošnjeg KUD-a “Katruže“, održana je priredba pod nazivom “Pozdrav prolje u“.

Tijekom jednosatnog programa gledatelji su imali priliku vidjeti u enike OŠ Ivanovec i sve sekcije koje djeluju unutar KUD-a. Iva Tkal ec i Antonija Jurinec pjevale su izvorne me imurske popevke, Stjepan Petkovi predstavio se recitaGodišnji koncert Limene glazbe Belica, održan u nedjelju uz prepunu dvoranu Društvenog doma, zapo eli su najmla i, Beli ki lima i, koji su izveli popularne skladbe prilago ene za mla i sastav, uz aranžman Danijela Požgaja. uli smo izvedbe: Glory, glory, aleluja, Crti - Truba na Hawaii, te me imursku Ljubav se ne trži.

Gosti, Puha ki orkestar "Mrzlo Polje", izveo je pod ravnanjem Marka Bobi anca tri skaldbe: Overture Eda Huckebyja, Rata iu Wilyja Fransena i zlatne hitove Abbe.

Limena glazba Belica predstavila se najprije skladbom "Me imurska suita" Danijela Požgaja, posve enom Matiji Škvorcu, uz

cijom “Vetrek“, dok su folkloraši premijerno izveli novu plesnu koreogra iju, a lanovi dramske družine igrokaz “Prava prilika“.

Uz brojne mještane Ivanovca i

Štefanca, priredbi su nazo ili predstavnici Mjesne uprave Petrivente iz Ma arske, te predstavnici svih mjesnih udruga. (so)

GODIŠNJI koncert Limene glazbe Belica

Pljesak za soliste i glazbenike

pjesme "Mura, Mura, globoka si voda ti" i "Dekanovsko grobji e". Potom je izvedena skladba "Fnugg Blue Baadsvika", solist na trubi bio je Matija Soka , a potom skladbe "Windows of the World", uz pjesme "Amazonia", "Rain Forest", "Celtic Dream" i "Earth

Walk". Solisti su bili Marko Bobi anec na trubi, Mario Ivanovi , tenor, Ivan Magdaleni , trombon, i Filip Krznar, bubnjevi. Dirigirao je Danijel Požgaj, program vodio Miljenko Ov ar, a svaka je izvedba bila nagra ena velikim pljeskom. (J, foto Z. Vrzan)

4

7. lipnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Scena

SRIJEDA, 8. lipnja Stadion Maksimir, ZAGREB

Bon Jovi!

na sceni, ponosno nosi titulu ambasadora ameri kog rock and rolla. Do sada je njihove live nastupe vidjelo više od 34 milijuna ljudi na svijetu, a u sklopu svoje svjetske turneje” The Circle Tour” po prvi puta e nastupiti u Zagrebu.

Obzirom da bend nikada nije nastupao u regiji, koncert Bon Jovija sigurno e biti jedan od najve ih koncerata koji su održani na ovim prostorima.

Sigurni smo da svoje karte ve odavno imate, no podsjetimo još jednom – Lupa promotion u suradnji sa AEG-om, u Zagreb na gostovanje dovodi jedan od najve ih rock bendova – ove srijede na zagreba kom Maksimiru nastupaju Bon Jovi!

Bend, koji je skoro tri desetlje a

Regional band na 3.

Humanitarnom festivalu vina Regional band e u petak 10. lipnja nastupiti na 3. Humanitarnom festivalu vina, koji organizira Rotary klub Varaždin – Jug. U sklopu programa festivala, koji e se održati u hotelu “La Gus”, Regional band e izvesti cjelove ernji koncertni program zajedno s Despe-

akove ki breakdanceri iz skupine Nexus koreografijom “Click to Dance” osvojili su prvo mjesto na ovogodišnjem TREPS festivalu

DRUGA SRE A najve a za Nexus!

Uvjerljiva pobjeda akove kog breakdance fenomena na TREPS festivalu Ve prošlogodišnjim debitantskim nastupom na TREPS festivalu, jednom od najvažnijih doga aja za plesa e show, musical, jazz dance te urbanih plesnih izraza u Hrvatskoj, akove ka breakdance skupina Nexus napravila je veliki gbum h. Ovu godinu mladi akov anci uspjeli su ponoviti prošlogodišnji utisak, ali ne samo to - osvojili su i prvu nagradu ocjenjiva kog suda! Žiri su inili Vlasta Kauri , Gordan Križaj, Antonijeta Šeketa Gleich te poznati hrvatski plesa i plesni pedagog Dinko Bogdani .

Za sudjelovanje u ovogodišnjem TREPS-u trebalo je pro i kvali ikacije održane u ožujku, a u sam se susret plasiralo 250 plesnih skupina iz cijele Hrvatske, odnosno više od 2.000 plesa a. akove ki nexusovci Deni Glavina, Vanja Tomaši , Zlatko Tomaši , Philipp Kutnjak, Kevin Kutnjak, Vedran Glavina, Lui Kavran, Lino Zadravec i Ivan Kukovec ne samo da su se uspjeli plasirati u inale, ve su si svojom izvedbom plesne koreogra ije gClick to Dance h priskrbili i zavidnu reputaciju. Osim toga, sati i sati rada na vrlo inovativnoj plesnoj to ki koreogra ima Saši Mikacu i Deniju Glavini donijeli su prvu nagradu.

Fenomen prepoznat van našega grada U inovativnu plesnu to ku unijeti su sati i sati rada, što je koreografima Saši Mikacu i Deniju Glavini donijelo prvu nagradu

PETAK, 10. lipnja, 20 sati Hotel “La Gus”, Varaždinbreg

Za nastup akove kih breakdancera glazbenu je podlogu izradio voditelj i jedan od koreografa, Saša Mikac, ujedno i poznati akove ki DJ, a samu izvedbu pratili su povici iz publike, što je dokaz da su upravo naši momci fenomen koji je prepoznat i van našega grada. Prvo mjesto i titula najboljih s ovogodišnjeg TREPS festivala zasigurno su potvrda talenta, neprestanog poigravanja idejama, ali i marljivog rada te upornosti.

No, tu nije kraj stvarala kom zanosu naših plesa a. Sljede i izazov dolazi ve ovih dana, kada e akove ka skupina Nexus nastupiti na predaudiciji za hrvatski "Supertalent g, te se tako pokušati nametnuti kao imperativ i u ovoj vrsti showa. No, prije toga po drugi put gostuju u Zagrebu na produkciji Plesnog studija "Escape g na poziv akov anke Virne Hošnjak, koja je ve dugo godina njihova koreografkinja i voditeljica. Njihove emo nove pothvate, a, nadamo se, i uspjehe, s nestrpljenjem i dalje pratiti. (bš)

rado bandom iz Ludbrega. Do ite i dajte potporu humanitarnim aktivnostima rotarijanaca. Regional band nastupio je prošli tjedan uo i borila kog spektakla u Areni s nekoliko pjesama, predstavivši prvi put novog lana, poznatoga varaždinskog bubnjara Željka Novakovi-

a Surlu. Nakon nastupa u La Gusu, slijedi koncert u Kulturnom centru Novi Marof, a potvr en je i nastup Regional banda na ovogodišnjem Špancirfestu. Podsjetimo, lanovi Regional banda zaposlenici su i suradnici varaždinskoga Regionalnog tjednika.

Josip Sanjkovi Mitrica, srebrni prošle godine i Rahela Žižek

Duo Demian iz Peteranca

OSMI FESTIVAL “Kre Mure i Drave” u Prelogu

Prve nagrade za na Filipu Hozjaku i Ska U dvorani Osnovne škole Prelog u petak i subotu održan je 8. Festival “Kre Mure i Drave”, koji organizira radio "Studio M", dok je generalni pokrovitelj svih ovih godina Grad Prelog. Festival je postao tradicionalnim, o emu najbolje svjedo i publika koja je dvije ve eri pratila festival.

Prvu ve er, u petak, izvedeno je sedamnaest skladbi, a izvo a e su pratili elektrosastavi, ili su oni pjevali uz studijsku glazbenu podlogu. Nastupili su: Musta bend skladbom “Stari i nori”, Posljednja šansa pjesmom “Kapljica”, Augustin Dvanaj šak & Las Palmas skladbom “Jagode”, Sebaestian Doe pjesmom “Lepa Varaždinka”, Tajana Toplek skladbom “Srce moje”, Jerko Fabi skladbom “Veter puše”, Vladimir Košir Tonka skladbom “Fala ti z vse”, Filip Hozjak pjesmom “Sno ka sam senjal”, Bamian Duet skladbom “Stiha Drava ona nese”, Josip Sanjkovi Mitrica pjesmom “Došel bom ti došel”, Krunoslav Jazbec skladbom “Roža Me imurja”, Limena glazba Habeki pjesmom “Bukovec moj mali”, Vlatka Gradiš aj skladbom “Vetrek”, Martin Srpak pjesmom “Ljubim te još navek”, Skandal bend pjesmom “Nesmo krivi mi”, Rahela Žižek pjesmom “Došel je stiha” i Zvonimir Dravec pjesmom “Selo moje malo”.

Dojam prve elektrove eri festivala je da publika gotovo podjednako plješ e i izvedbama izvo a ima, bez obzira jesu li pra eni živim sastavom ili pak glazbenom studijskom matricom.

Ipak, radije se plješ e izvo a ima koji imaju i prate i sastav. Prva ve er je uz to imala nesre u da je u isto vrijeme igrana nogometna utakmica Hrvatska – Gruzija, no u dvorani se okupilo oko tisu u gledatelja i izvo a a.

Festival ve duše vrijeme nema klasi nih nagrada žirija,

Prva nagrada za najizvo eniju skladbu elektrove eri pripa

Martin Srpak, sudionik na osam festivala više puta nagra ivan

7. lipnja 2011.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PETAK, 10. lipnja Dvorište Jedinstva, klub Mo vara, Zagreb

UTORAK I SRIJEDA, 21. i 22. lipnja Otok hrvatske mladeži Jarun, Zagreb

MARS festival

T-Mobile INMUSIC 2011

Dugoo ekivani MARS estival ovog e petka zadovoljiti glazbeni ukus najzahtjevnijih, a headlineri antasti ne koncertne postave su ameri ka senzacija 30 Seconds to Mars, predvo e-

I ove godine T-Mobile INmusic estival predstavit e neke od najve ih glazbenih zvijezda današnjice. Lokacija je naravno dobro znano mjesto na Jarunskom jezeru – Otok hrvatske mladeži, a ove godine line up je spektakularan - The Arcade Fire, Jamiroquai, Grinderman,

na karizmati nim Jaredom Letom. Osim 30 STM-a, na svoje e do i i obožavatelji Dredge-a, Vatre, Nine Romi , Stonebridea, Iguta, Diskurza, Tankera, Mizara, Elektri nog Orgazma. Ne propustite!!!

Tv on the Radio, Cypres Hill, The Streets i Genetleman samo su

neka od glazbenih imena koja ete imati prilike uti u ova dva dana glazbenog praznika.

Duga ka i raznovrsna lista glazbenih izvo a a sigurno je jedan od razloga uspješnosti T-Mobile INmusic estivala, koji je Times uvrstio me u top 20 estivala u Europi.

NOVI USPJEH Livijevih plesa a na plesnom turniru u Svetom Ivanu Zelini

Srebro i bronca za Davora Šmita i Danijelu Cmre njak Zvonimir Dravec je za pjesmu “Pišta halas” primio drugu nagradu za najizvo eniju radijsku pjesmu tamburaške glazbe

Klapa “Bistrica” iz Marije Bistrice

ajizvo enije skladbe andal bendu

la je Skandal bendu

ju mojem”, Rajko Suhodol an & Klapa Bistrica uz TS KUD-a Belica pjesmom “Zagorje vu srcu”, Stjepan Krnjak uz tamburaški sastav Frikovi pjesmom “Verna ljubav”, Martin Srpak uz TS Frikovi pjesmom “Vi tamburaši”, Zvonimir Dravec uz TS KUD-a Belica pjesmom “Zastanite vure”, tamburaški sastav KUD Belica pjesmom “Moji Belici”, Josip Mezga i tamburaški sastav KUD-a Domašinec pjesmom “Bilo štero dob”, HKUD Gori an pjesmom “Moje selo”, tamburaški sastav Frikovi uz pjesmu “Sunce na obloku”, Cecilija Merka uz TS Frikovi pjesmom “Tu de sever puše”, Sumartonski lepi de ki” pjesmom “Marica”, Josip Sanjkovi Mitrica uz TS KUD-a Belica pjesmom “Senje” te Filip Hozjak uz TS KUD-a Belica pjesmom “Samo ti senjaj”, dok nije nastupio najavljen Saša Štefi Sale.

Na samom kraju, a prije proglašenja najizvo enijih skladbi, nastupila je kao gost klapa Bi-

ve samo nagrade publike za najizvo enije pjesme na radiju “Studio M”, a glasovi slušatelja zbrajaju se tijekom cijele godine.

Najizvo enja skladba od prošlog estivala do ovogodišnjeg, kad je rije o elektroglazbi, bila je skladba “Oprosti”, koju je prošle godine izveo Skandal bend.

Najslušaniji Filip Hozjak, Zvonimir Dravec i Josip Šavora Drugu ve er, nazvanu tamburaškom, izvedeno je etrnaest skladbi i popevki, a publika u dvorani nagradila je svako izvo enje velikim pljeskom. Nastupili su: tamburaški sastav Sinovi Me imurja pjesmom “Angeleki nek polete”, tamburaški sastav Jezero meštri pjesmom “V Me imur-

Musta bend je uspješno otvorio prvu ve er festivala

strica iz Marije Bistrice s tradicionalnim pjesmama iz Hrvatskog zagorja te pobrala velik pljesak publike, o ito je da publika zna cijeniti dobro izvedene pjesme.

Najizvo enija skladba protekle godine na radiju "Studio M", kad je rije o tamburaškoj glazbi, bila je prema glasovanju slušatelja skladba Filipa Hozjaka “Lepo nam je naše Me imurje” s prošlogodišnjeg estivala “Kre Mure i Drave”, koja je postala pravi hit i potukla i neke renomirane izvo a e iz Hrvatske, a kako je naglasila voditeljica Mirjana Švenda. Drugu nagradu ravnopravno dijele pjesme HKUD-a Gori an “Bez zamere Mura” u izvo enju Josipa Šavore i skladba “Pišta halas” koju izvodi Zvonimir Dravec, a tre a je najizvo enija skladba pjesma “Saka duša drugu iš e” koju su izveli Srebrni cekini i Božena Taradi.

I ovu godinu estivalski voditeljski par Mirjana Švenda i Željko Soka bili su izvrsni, uz kajkavski štih. S druge strane, sve je manje pjesama u duhu starih me imurskih popevki, emotivnih, dubokih i naj eš e u molu, a sve više pjesama u duru, koje se žele više dopasti publici. Kako je sve više pjesama i izvo a a iz Hrvatskog zagorja i Podravine, to estival “Kre Mure i Drave” postaje sve više sveop e kajkavski, ali još uvijek znatnim dijelom svojevrsni spoj stare me imurske popevke i novog duha vremena. Na generacijskom planu estival je spona izme u mladosti i starosti, u emu dobro uspijeva.

Teško je re i ho e li koja skladba s ovogodišnjeg estivala postati pravi hit, no sigurno je da e neke pjesme ostati kao trajna vrijednost. (J. Šimunko, oto Lea Naran a)

Krajem svibnja u organizaciji PK-a "Taktus" i PK-a "Samba" održan je bodovni plesni turnir u Svetom Ivanu Zelini, na kojem je sudjelovalo i 6 plesnih parova iz Plesnog kluba gLivi h iz akovca. Najuspješnijima su se pokazali Davor Šmit i Danijela Cmre njak, koji su u kategoriji latinoameri kih plesova osvojili srebrnu medalju, a u standardnim su plesovima bili tre i.

Osim njih, odli nim nastupima u svojim kategorijama i osvojenim etvrtim mjestima mogu se pohvaliti i Matej Magyar i Antonela Flin ec, David Šmit i Dorotea Miljan i , Stjepan Dodlek i Bernarda Flin ec. U finalu su nastupili i Igor Rob i Marcela Sedmak te Nikolai Horvat i Monika Novak.

Do kraja prvog dijela plesne sezone pred Livijevim su plesa ima još dva plesna turnira, na kojima e, nadamo se, ponoviti ove odli ne uspjehe. (bš)

Davor Šmit i Danijela Cmre njak osvojili su medalje u kategoriji latinoameri kih i standardnih plesova

PLESNI STUDIO “VIVONA” gostovao u Kazalištu “Trešnja”

Ležeran i opušten Vivonin nastup Gradsko kazalište "Trešnja" organiziralo je krajem svibnja Susrete dje jih klasi nih i suvremenih plesnih grupa "Dani Silvije Hercigonje g. U tri su se dana susreta priliku predstaviti dobile uglavnom dje je skupine sa šezdesetak koreografija.

Svaku godinu na susretu su-

djeluje i Plesni studio "Vivona" iz akovca, pa su tako ovaj put nastupile plesa ice 3., 4. i 6. stupnja, u koreografijama Karmen Kova evi - Jambor i Petre Kova . Kazalište se uvijek pokaže dobrim doma inom, pa je i ovaj put svaki sudionik susreta dobio torbicu i majicu, a

smijeh i zabava nastavljeni su i na povratku ku i, jer je Vivona u autobusu organizirala izbor najvica i najpjeva a. Upravo su ovakvi ležerni nastupi najbolji za djecu, kažu voditeljice Vivone, a nadamo se da e baš takav biti i njihov sljede i nastup 11. lipnja u Mercatoru. (bš)

Osim plesa ica 3. stupnja Plesnog studija “Vivona”, nastupile su i polaznice 4. i 6. stupnja

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7. lipnja 2011.

Knjige, glazba, internet... br. 822

Maggie Stiefvater - “Šapat”

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Dobitnica prošlotjedne knjige - Adriane Trigiani - “Ljubav na talijanski na in”: Željka Hatvali Strahija

MOZAIK KNJIGA LJUBAV JE U ZRAKU … u biblioteci “Cappucino”

Novi i zabavni naslovi u biblioteci “Cappucino” Mozaik knjige O ljubavi i drugim ne istim silama itajte u novim, zabavnim i romanti nim romanima u Mozaikovoj biblioteci “Capuccino”.

Vje na i uvijek zanimljiva tema – napisana na pet razli itih na ina u pet romana u kojima ete prona i žudnju, strast, sudbinu, iluzije, opsesije i ostale emocije koje ove pri e ine uzbudljivima.

Bez obzira jeste li solo ili u paru, vjerujemo da ete uživati. Iskoristite proljetna poslijepodneva i prepustite se uživanju u ljubavnim poslasticama!

Kerstin Gier - “Svako rješenje ima svoj problem” Zamislite što bi se dogodilo kad bi vaša obitelj, prijatelji i poznanici znali što uistinu mislite o njima. Upravo se to dogodilo mladoj spisateljici ljubavnih romana Gerri Thaler. Usamljena, bez de ka i upravo otpuštena s posla odlu uje zauvijek napustiti ljude oko sebe i piše oproštajna pisma svima koje poznaje i ne okoliša s istinom.

Igrom slu aja, Gerri e morati ostati gdje je, a pisma e sti i na odredišta i tako

KNJIGA TJEDNA

njezin život iz dana u dan initi sve napetijim i zapetljanijim. Nije jednostavno iza i na kraj s ljudima oko vas kad znaju što mislite o njima, a upravo je takvih situacija prepun ovaj duhoviti i zabavni roman.

Kerstin Gier apsolutna je njema ka spisateljska zvijezda, a njezin je najve i uspjeh upravo ovaj roman, prodan, do danas, u nevjerojatnih 400.000 primjeraka i objavljen u 14 zemalja.

Grace je djevojka koja svaku zimu u šumi iza ku e promatra opor vukova, u kojem je jedan žutooki vuk. Jednog dana na ulici zamje uje mladi a neobi nih žutih o iju, Sama, koji zimi neobjašnjivo nestaje.

U Drhtaju Maggie i Sam su pronašli jedno drugo. Sad moraju pro i kroz teške bitke kako bi ostali zajedno. Za Grace to zna-

i usprotiviti se roditeljima i uvati opasne tajne. Za Sama, hrvati se sa svojom prošloš u vukodlaka i prona i na in kako preživjeti budu nost. Istovremeno, u gradu se pojavljuju novi vukovi koji privla e neželjenu pažnju na opor i dodatno ugrožavaju njihovu vezu. Baš u trenutku kada se sre a u ini nadohvat ruke, Grace uvi a

da se mijenja, i to na potpuno neo ekivan na in ...

Emocionalna romansa koja je zapo ela u Drhtaju nastavlja se u ovoj jednako elegantnoj pri i … Poeti na proza ovog nastavka vješto opisuje ežnje etvoro tinejdžera za ljubavlju, zaboravom, sje anjem, ispravljanjem nepravdi i samim životom.

ALBUM TJEDNA

Rise Against - “Endgame” Šesti studijski album momaka iz benda Rise Against nije donio sa sobom mnogo novina niti smo uli nešto što nismo o ekivali, no još uvijek je to žestoki punk-rock. S naglaskom na sveop i kaos u svijetu i pronalazak ono malo svjetla što je ostalo, Rise Against vodi do nas propasti svijeta kakav poznajemo - “Endgame” vrijedi barem jednom zavrtjeti.

Prve dvije pjesme albuma stvaraju odli an tempo koji malo teže prati idu ih deset pjesama - “Architects” proziva sve one koji su se udaljili od onoga za što su se nekad zalagali, idole koji se više ne mogu tako nazivati, borce koji sada sjede kod ku e, a sadašnje generacije poziva na akciju i reakciju - “Do you still believe all the things you stood by be ore? Are you out there on the ront lines, or at home keeping score?

Do you care to be the layer o the bricks that seal your ate?

Or would you rather be the architect o what we might create?”.

“depresivna”, no to nije slu aj - smjer u kojem se kre e svakako je pozitivan.

Album je gotovo u potpunosti sniman u studiju Billa Stevensona, The Blasting Room, i iz tog aspekta zvu i odli no, možda malo prefino, dok vokal Tima Mcllratha i dalje praši sežu i ponovno od baladi nog do hardcore dernjave, a od gostiju možemo izdvojiti Matta Skibu iz Alkaline Tria. (Igor Mari i , preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama

“Help Is On The Way” pjeva o žrtvama uragana Katrina i prvi je singl za koji je bend izbacio i spot. Ostatak album ne uspijeva do arati po etni ritam prvih dviju pjesama. Pjesme poput “Make It Stop (September’s Children)” koja pjeva protiv homo obije, ili “Broken Mirrors” tako er pridodaju ukupnom

dojmu koji je pozitivan i isprao je gorak okus nakon posljednjeg albuma, “Appeal To Reason”, iz 2010.

Postapokalipti na atmos era prati album od njegovog covera i prisutna je sve do zadnje pjesme “Endgame”. Teme su ozbiljne i pomalo se ini kako je prikladan epitet za ovu plo u

INTERNET I RA UNALA

Nova internet radna mjesta [2] SEO (Search Engine Optimization) konzultant

WEB PREPORUKA

Flixter.com Iako su mnogi ve upoznati s ovim servisom, on ni nakon pet godina ne gubi svoju vrijednost ni šarm. Ova bi stranica definitivno trebala sadržavati upozorenje da se a kanje ni ne po inje ako nemate puno vremena, jer može izazvati pravu ovisnost za sve filmofile, a posebno se trebate paziti igre znanja koja nema kraja!

Flixter je zapravo još jedna u nizu društvenih mreža,

ali ova je posve ena filmovima i glumcima. Osim što možete dodavati prijatelje i raspravljati o filmovima, i sami možete obogatiti veliku besplatnu bazu svih filmova i glumaca.

Dakle, bilo da uvijek iznova volite pogledati “Umri muški”, ili su po vašem ukusu više “Pohane zelene raj ice”, Flixster vas može zabavljati i pomo i vam da procijenite koji je film doista vrijedan vaše pažnje.

SEO konzultant, tj. konzultant iz podru ja optimizacije sadržaja Internet stranica za web pretraživa e poput Googlea, Binga i Yahooa zadužen je da prati najnovije trendove pretraživa a te da prema njima prilago ava sadržaj i strukturu internet stranica u svrhu im boljeg pozicioniranja unutar rezultata pretraživanja za odre eni termin.

Pretraživa i su svakim danom sve napredniji te se koristi veliki broj parametara kako bi se rezultati pretraživanja mogli kvalitetno prikazati osobi koja je u potrazi za ne im i uputiti je baš na ono što je zanima (za Google postoji podatak da koristi oko 200 parametara kako bi ocijenio

“kvalitetu” stranice za odre eni pojam).

Ovo je vrlo dinami an posao za one kojima ne smeta stalno usavršavanje - pravila se na ovom podru ju brzo mijenjaju te vrlo esto uspješna tehnika optimizacije može unutar par mjeseci poprimiti gotovo nikakav ili ak negativan utjecaj.

Online marketing specijalist Dok se, što se ti e tradicionalnog marketinga, stvari mijenjaju relativno malom brzinom, u online svijetu je dinamika puno ve a - uz ve gotovo klasi nu prezentaciju proizvoda i usluga putem reklama i bannera, veliki utjecaj imaju pretraživa i i društvene mreže.

Marketing putem pretraživa a te društvenih mreža u

velikom je porastu u posljednje vrijeme, a op enito se online marketing, naro ito na razvijenijim internet tržištima poput ameri kog te kod manjih tvrtki koje su spremnije na promjene, ve po inje više upotrebljavati od klasi nog marketinga (ovo, naravno, ovisi i o industriji).

Online marketing bi ak mogli podijeliti na dvije skupine - SEM (Search Engine Marketing - marketing putem pretraživa a) te SMM (Social Media

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

1. Architects 2. Help Is On The Way 3. Make It Stop (Septepmber’s Children) 4. Disparity By Design 5. Satellite; 6. Midnight Hands 7. Survivor Guilt 8. Broken Mirrors 9. Wait For Me 10. A Gentleman’s Coup 11. This Is Letting Go 12. Endgame

Marketing - marketing putem društvenih mreža). Kod prve skupine (SEM) potencijalnog kupca ve interesira odre eni proizvod te ga je na neki na in potrebno usmjeriti jednom kad je termin vezan uz proizvod upisao u tražilicu, a unutar SMM-a se saznanje o nekom proizvodu ili usluzi naj eš e tek gradi putem online zajednice te zabavnih i nagradnih igara.

Svijet online marketinga nudi i dodatne prednosti te nije ni udo što se ova struka tako brzo razvija - u realnom vremenu se može vidjeti uspješnost neke marketinške kampanje odmah nakon njenog po etka te je isto tako i prilago avati za najbolje rezultate, a ve i prilikom planiranja je mogu e koncentrirati se samo na ciljanu skupinu ne troše i resurse na ostale budu i da to pretraživa i i društvene mreže sami omogu uju (putem pra enja statistika korisnika i njihovih navika).

Darko Mareš, dipl.ing.el., Infinius d.o.o.

7. lipnja 2011.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film CRVENKAPICA RED RIDING HOOD

PUŠTENI S LANCA HALL PASS

misti na horor fantazija/ triler Režija: Catherine Hardwicke Uloge: Gary Oldman, Amanda Seyfried, Lukas Haas

romanti na komedija Režija: Peter, Bobby Farrelly Uloge: Owen Wilson, Jason Sudeikis, Christina Applegate, Jenna Fischer

U malom goti kom srednjovjekovnom selu, okruženom mra nom šumom, živi Valerie, prekrasna mlada djevojka razapeta izme u dva muškarca. Zaljubljena je u autsajdera Petera, a roditelji su joj za supruga namijenili bogatog Henryja. Odlu uje pobje i s Peterom, ali onda obitelj zadesi velika tragedija.

Vukodlak koji hara tamnim šumama koje okružuju selo ubio je njezinu sestru. Godinama su ljudi održavali primirje s vukodlakom prinose i mu mjese ne životinjske žrtve.

Pod krvavim mjesecom zvijer

je povisila ulog i uzela ljudski život. Željni osvete, ljudi zovu poznatog lovca na vukodlake, oca Solomona. Njegov dolazak donosi nesagledive posljedice jer ljudima daje do znanja da vuk danju poprima ljudsko obli je i mogao bi biti bilo tko od njih. Dok svaki puni mjesec donosi novu smrt, Valerie po inje sumnjati da bi vukodlak mogao biti njezin voljeni. Otkriva i svoju posebnu povezanost sa zvijeri koja je neumoljivo privla i, ine i je ujedno sumnjivom c i mamcem. Trajanje 100 minuta, preporu uje se starijima od 12 godina.

Komedija bra e Farrelly o najboljim prijateljima kojima nakon dugog braka žene dopuštaju da tjedan dana rade - sve što žele! Najbolji prijatelji Rick i Fred u braku su ve dugi niz godina. Kada su kod ku e po eli pokazivati znakove nemira, njihove žene zauzele su odvažan stav kako bi oživjele svoj brak: daju de kima

dozvolu za tjedan dana slobode kako bi radili što god žele!

I ne samo to - ak i obe avaju da nakon toga ne e postavljati nikakva pitanja! Isprva, to za Ricka i Freda zvu i kao ostvarenje snova, ali ubrzo otkrivaju kako su njihova o ekivanja od sama kog života potpuno i urnebesno neuskla ena s realnoš u!

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) Glavnu ulogu u ilmu “Unkown“ igra? a) M. Gibson b) A. Baldwin c) L. Neeson

21.00 BRZI I ŽESTOKI 5

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

misti na horor fantazija/triler Režija: Catherine Hardwicke Uloge: Gary Oldman, Amanda Seyfried, Lukas Haas

2. AMERIKANAC

Ovaj lead vjerojatno podsje a na ‘Slagalicu strave’, no, za razliku od tog serijala, Matthew Waynee stavlja naglasak na psihološku stranu pri e, bez previše sadizma i krvi.

petak, 10.6.

19.00 CRVENKAPICA

4. TERMIN

misti na horor fantazija/triler

5. CHE 1, CHE 2

21.00 PUŠTENI S LANCA

6. HARRY POTTER 7

romanti na komedija

7. KRONIKE IZ NARNIJE 3

subota, 11.6.

8. MACHETE 9. GRAD LOPOVA

19.00 CRVENKAPICA

10. WALL STREET 2

misti na horor fantazija/triler

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA 1. THOR

se u pravu životnu pustolovinu te prvi put odlazi u vanjski svijet - kako bi ga pronašla! Animirani hit snimljen je po uzoru na najve e ilmove Walta Disneya, kao što su ‘Snjeguljica i sedam patuljaka’ i ‘Pepeljuga’.

21.00 PUŠTENI S LANCA romanti na komedija

nedjelja, 12.6.

2. BRIDESMAIDS

19.00 CRVENKAPICA

3. WATER FOR ELEPHANTS

misti na horor fantazija/triler

4. HANNA

21.00 PUŠTENI S LANCA

5. INSIDIOUS

romanti na komedija

6. PRIEST 7. PIRATES OF THE CARIBBEAN...

GULLIVEROVA PUTOVANJA Suvremena obrada klasika Jonathana Swifta o piscu u usponu koji putuje brodom do Bermudskog trokuta i otkriva novi svijet. Lemuel Gulliver (Jack

Peter Highman (Robert Downey Jr.) kroz nekoliko dana o ekuje svoje prvo dijete. Dok juri da stigne na avion iz Atlante kako bi bio uz suprugu na porodu, sve mu krene naopako kad slu ajno sretne

etvrtak, 9.6.

19.00 CRVENKAPICA RED RIDING HOOD

1. TRON: NASLJEDSTVO

NEPOZNATO

TERMIN

srijeda, 8.6. nema ilmskog programa

romanti na komedija Režija: Peter, Bobby Farrelly Uloge: Owen Wilson, Jason Sudeikis, Christina Applegate, Jenna Fischer

Petorica ljudi zaklju ana u ku i na nepoznatoj lokaciji ne sje aju se tko su i kako su tamo dospjeli.

Prisiljeni su saznati nešto više jedni o drugima kako bi preživjeli.

ambicioznog glumca Ethana Tremblaya (Zach Gali ianakis) i bude prisiljen na zajedni ku vožnju. Ta e vožnja ispasti putovanje kroz cijelu zemlju na kojem e se uništiti nekoliko automobila, mnoga prijateljstva i – Peterovi živci.

akcijski krimi triler

21.00 PUŠTENI S LANCA HALL PASS

DVD, BLUE RAY IZLOG

Prekrasna princeza Zlatokosa cijeli je svoj život provela u dvorcu. Me utim, nakon što se zaljubi u razbojnika koji prolazi pokraj njezinog dvorca, zaputit e

utorak, 7.6.

18.30 THOR akcijska SF avantura

Dobitnik iz prošlog broja: Stanko Strahija iz akovca

3. NEZAUSTAVLJIVI SAW 7

VRLO ZAPETLJANA PRI A

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

Black) je pisac u usponu koji radi kao raznosa pošte u asopisu “The Times”.

Da bi impresionirao uredništvo rubrike putovanja, Gulliver se upušta u opasan pothvat – putovanje brodom do Bermudskog trokuta.

8. SOMETHING BORROWED

ponedjeljak, 13.6.

19.00 CRVENKAPICA

9. THE LINCOLN LAWYER

misti na horor fantazija/triler

10. SOUL SURFER

21.00 PUŠTENI S LANCA

U.S. Box Office

romanti na komedija

1. PIRATES OF THE CARIBBEAN....

2. BRIDESMAIDS

Radno vrijeme blagajne

3. THOR 4. FAST FIVE 5. PRIEST

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

6. RIO 7. JUMPING THE BROOM 8. SOMETHING BORROWED 9. WATER FOR ELEPHANTS 10. MADEA’S BIG HAPPY FAMILY

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

7. lipnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Lifestyle BIKINI MODA za ljeto 2011.

vole neobi ne i privla ne komade odje e.

U što se svu i na plaži?

- Ako ve do sada niste kupili kupa i kostim, mi vam donosimo najnovije modne trendove. Ako ste pak ve kupili neku vrstu kupa eg kostima, kupite još jedan!

Modni kreatori predvi aju da ovu godinu na plaži u prvom planu ne e biti njega kože i zaštita od prejakog sunca i ozonskih rupa, nego kupa i kostimi, bikiniji ili monokiniji koje ete nositi.

Makar vjerujemo da e se ve ina žena složiti da je zdravlje ipak važnije od modela bikinija, mi žene pazimo ne samo na zdravlje nego i na modne trendove. Ako ve do sada niste kupili kupa i kostim, mi vam donosimo najnovije modne trendove. Ako ste pak ve kupili neku vrstu kupa eg kostima, kupite još jedan! Zašto ne? Njih nikada ne možete imati previše, isto kao ni cipela.

Kupa i kostimi iz prošlosti Vratite se u 1950-e kada su se u jednodijelnim kupa im kostimima na plaži fotogra irale Marilyn Monroe i Jayne Mans ield. Iako su pokrivali više nego otkrivali, nisu zbog toga bili manje izazovni, seksi, razigrani ... Upravo su one i cijela generacija 50-ih bile inspiracija modnim kreatorima da i 60 godina poslije na modnim pistama lansiraju nešto vrlo sli no. U ovoj vrsti kupa eg kostima možete izgledati pro injeno i/ ili seksi, ovisno o vašoj gra i, te modelu kostima koji želite.

Ne morate se pretvoriti u pin-up djevojku kako biste nosili ovu vrstu kostima. Naime, kreatori nisu do kraja prekopirali modele iz 50-ih, nego su nekadašnju modu prilagodili današnjim trendovima moderne žene.

Dakle, ako želite uživati u ovakvom

dašku prošlosti, evo nekoliko savjeta što trebate tražiti prilikom kupnje: strukirani jednodijelni kupa i kostim sa srcolikim dekolteom, ga ice s visokim strukom, razli iti printevi – karirano, havaji uzorak, motivi prirode, kupa i kostim s nabranim stranama koji naglašavaju struk i bokove, ga ice s nogavicama.

Badi i s volan i ima i naborima Za bikinije i kupa e kostime s volan i ima i naborima može se re i da isto imaju onaj starinski ali izrazito ženstveni štih. Oni su ovu godinu totalni hit, a možete ih na i u bezbroj varijacija, bilo da se radilo o modelu ga ica ili grudnjaka.

Bikiniji, monokiniji i kupa i kostimi na jedno rame Bikiniji na jedno rame ve jedno vrijeme okupiraju modne piste, ne

Bikiniji i monokiniji s vezicama i isti glamur u crnom Ova vrsta bikinija i monokinija u biti ne otkriva ništa više nego otkrivaju drugi modeli, ali upravo vezice na klju nim mjestima isti u sve zamamne obline i prednosti ženskog tijela, te su zbog toga toliko provokativni. Umjesto materijala, na odre enom mjestu nalazi se vezica, što se esto povezuje s donjim rubljem. Vezice jednostavno daju posebnu ar i privla e pripadnike drugog spola. Uz to, “in” su i veoma glamurozni badi i u crnoj boji.

Bikiniji i monokiniji s printevima i cvjeti ima

samo ovu sezonu. Moramo biti realni, oni nikada nisu postali veliki hit, ali one žene koje su ih nabavile, na sebe su obukle sasvim nešto posebno.

Zanimljivo je spomenuti da su kupa i kostimi i monokiniji na jedno rame mnogo eš i i popularniji od bikinija na jedno rame. Ovo je de initivno model one žene koje

Ovu godinu sigurno ne ete pogriješiti ako kupite bikini ili monokini s digitalnim printom ili dekorativnim cvjeti ima. Ovo je njihova sezona, pa se mogu na i i na elegantnijim, ali mladena kim, te sportskim modelima. Iz njih pršte sve ljetne boje i najrazli itiji uzorci koje si možete zamisliti, jednostavno - predivni su.

MMMM, OKOLADA ...

RECEPT tjedna

Tako fina, a tako zdrava!

OKOLADNI LAVA KOLA Sastojci: • 25 dag maslaca • 30 dag še era 6 jaja • 1 vre ica vanilin še era ili nekoliko kapi ekstrakta vanilije • 13 dag brašna • 25 dag 60% plemenite okolade

Priprema Maslac pjenasto izmiješajte sa še erom, dodajte 6 jaja (ne odvajati), miksajte, dodajte vanilin še er, brašno, te otopljenu okoladu za kuhanje. Dobro namastiti i pobrašniti kalupe za souf le, žlicom staviti smjesu u njih i pe i na 200 °C (pe nica mora biti unaprijed zagrijana) to no 11 minuta. Ako imate metalne kalupe za muf ine, smanjite vrijeme pe enja na 9

ili 10 minuta. Pe ene ostaviti u kalupu, to no 2 minute na rešetki, onda lagano noži em odvojiti smjesu od stijenki kalupa, te izru iti na desertni tanjuri . U smjesu po svome ukusu možete dodati Bailey’s liker ili možda žlicu mljevenih prženih lješnjaka. Poslužite s tu enim slatkim vrhnjem i dekorirajte svježim vo em. Još bolje je ako imate sladoled od vanilije. Ukoliko želite probati ovaj kola ispe i, a nemate kalupe za souf le, nema veze, odli no e poslužiti i kerami ke šalice za kavu, male teglice ravnih stranica ili metalni kalupi za muf ine. Važno je znati da metalni kalupi malo ja e i brže peku, pa biste trebali skratiti vrijeme pe enja u njima barem za minutu - dvije!

okolada je veoma kompleksna namirnica s više od 300 sastojaka i kemikalija u svakom zagrizu. Kako biste zbilja uživali u njoj i nau ili je cijeniti – uzmite si vremena kada je jedete. Prvo je pomirišite, a zatim je jedite polako, pustite je da vam se otopi u ustima i nakon toga pri ekajte malo s drugim zalogajem kako bi svi vaši receptori uživali u ovoj gozbi za sve vaše osjete.

Kao i kod vina, i za tamnu okoladu potrebno je naviknuti se na okus, no jednom kada po nete prepoznavati što prava kvalitetna okolada zna i i koliko bogat njezin okus može biti – više ne ete htjeti ni pogledati te “nazovimo-ih- okolade”. Ve ete sve više po eti obra ati pažnju na što ve i postotak kakaa u okoladi, a što ve i postotak to je okolada zdravija.

Utjecaj okolade na zdravlje Tamna okolada odli na je za vaše srce, nekoliko kockica dnevno (dvije ili tri) mogu vam pomo i da održavate srce i kardiovaskularni sustav zdravim.

okolada snižava krvni tlak, ovo su potvrdila brojna istraživanja. Štoviše, istraživanje provedeno u Univerzitetskoj bolnici Köln pokazalo je da ak i male koli ine tamne okolade daju sli an potencijal snižavanja krvnog tlaka u usporedbi s opsežnim dijetetskim mjerama koje su se dokazale u inkovitima za smanjivanje kardiovaskularnih problema.

okolada snižava kolesterol - tamna okolada smanjuje LDL kolesterol (loš kolesterol) do 10 posto. okolada stimulira produkciju endor ina koji nam daje osje aj užitka i zadovoljstva. Ona sadrži serotonin, prirodni podiza raspoloženja i antidepresiv. Ovo bi trebalo biti obavezno ponedjeljkom – kada se osje ate potišteni što morate na posao, samo pojedete kockicu

tamne okolade i sve je odmah bolje. Zaustavlja dijeljenje stanica raka dojke - znanstvenici sa Sveu ilišta u Georgetownu došli su do zapanjuju ih rezultata: otkrili su da lavonoli u okoladi zaustavljaju dijeljenje stanica raka dojke. okolada sadrži teobromin, kofein i ostale stupstance koje stimuliraju organizam. ista crna okolada ima više antioksidanata od crnog vina.

Nema li okolada puno masno a?

E, pa da nema, naprosto bi bila previše savršena. No dobra je vijest što ve ina tih masno a ili utje e dobro ili uop e ne utje e na kolesterol. Oleinska kiselina, jednostruko nezasi ena masna kiselina koju nalazimo i u maslinovom ulju ini tre inu masti u okoladi. Poznato je da okolada sadrži i zasi ene masti, u kojima prevladava zasi ena stearinska masna kiselina, koja najmanje pridonosi porastu razine kolesterola i pojavi kardiovaskularnih bolesti, odnosno ne stvara nakupine i ne ošte uje krvne žile. Dakle, razina masno a u krvi (primjerice, kolesterola) zbog jedenja okolade ne e porasti!

7. lipnja 2011.

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

mt

Dobro je znati 339

9/24/09 4:14:41 PM

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma cee Hrvatske Hrrvvatske 10 • Prod P Prod. ro od. br br. br 2 - Trg Trrgg Republike Repu ub blik lik ikkee 6 (RK (R RK R K Me imurka, Me M Me ee im

im imurka, imurka, urkka, a, 1.

1 Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

10

7. lipnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

EEG-laboratorij

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Muž alkoholi ar

Ovisni ili vezani u ljubavi?

PITANJE: Moja situacija u braku je veoma teška. Godinama, ali svakodnevno ve nakon ustajanja moj suprug uzima u ve im koli inama alkoholna pi a. Zapostavlja djecu, dobio je otkaz na radnom mjestu, a meni stalno spoti e da imam druge muškarce i pri tome govori mi jako uvredljive rije i.

Dolazi u firmu gdje ja radim i raspituje se o meni. Radi svega toga stanje u našoj obitelji postalo je nesnošljivo. Molim za savjet!

ODGOVOR: Iz svega što ste mi navela o ito je da je vaš suprug bolesna osoba koja boluje od alkoholizma. Alkoholizam nastaje dugotrajnom i prekomjernom upotrebom alkoholnih pi a. Iako je alkoholizam bolest, u samom po etku za tzv. društveno pijenje možemo kazati da je važan na in života budu eg alkoholi ara i na in života njegove obitelji. Tzv. alkoholni stil života manifestira se visokom tolerancijom prema pijenju i gubitkom kontrole u pijenju. Alkoholizam spada u bolesti ovisnosti, ali je znatno više slu ajeva s psihi kom ovisnoš u nego s izi kom.

«Mislim da se drugima treba pozajmljiva , a da se dava treba samo samome sebi» rekao je davno Montaigne, a vama se to možda ini sebi no jer ste u razdoblju novogodišnje velikodušnos . Ajmo se ipak zapitati koji je smisao naše predanosti i posve enos drugoj osobi i koliko je to u sukobu sa isto takvom zaokupljenoš u samim sobom. Ako sebe date drugome, što onda ostaje vama?

Mnogi se boje ljubavi i bliskos upravo zato jer ih užasava mogu nost da e tako izgubi samog sebe. To je posljedica rasprostranjene zablude, u koju mnogi vrsto vjeruju, da je ljubav potpuno davanje sebe drugoj osobi. Ako je ljubav potpuno predavanje drugome onda je to i potpuni gubitak individualnos i slobode, a takvu cijenu zaista ne bi trebalo pla . Ona se u zreloj ljubavi ne pla a, ali kako ostvari takvu ljubav? U svakoj se ljubavnoj vezi stvara odre ena napetost zbog prisutnos dviju tendencija: s jedne strane je težnja ka autonomiji, samostalnos i slobodi a s druge strane težnja ka zajedništvu, pripadanju i stapanju. Sva arolija stvarne zrele ljubavi po iva na sposobnos partnera da održe dijalek ku napetost koja postoji izme u h dviju tendencija. Ako jedna od h dviju težnji nadvlada drugu, kvalitetan ljubavni odnos postaje nemogu .

Pobjeda slobode pojedinca negacija je zajedništva u ljubavi, a ostvarenje simbiotske zajednice negacija je pojedinca.

To zna i da u ljubavnoj vezi treba pos i

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

Jedna od komplikacija i posljedica dugogodišnjeg alkoholizma je i pojava alkoholne ljubomore, koja je u vašem slu aju sasvim jasna.

Kod takvog stanja bra ni partner, u ovom slu aju vaš suprug, neracionalno vas sumnji i za nevjeru i bra nu prijevaru pri emu pokazuje agresivno ponašanje.

Vi sa njim o vašim me uodnosima ne možete razgovarati kada je on pod utjecajem alkohola. Zna i trebati ekati priliku kada bude koliko toliko tijezan i probate ga nagovoriti da se javi lije niku radi razgovora i eventualnog lije enja.

Recite mu da ete i i s njim ukoliko to on želi i da ste spremna u svakom slu aju biti mu od pomo i koliko treba i biti uz njega.

Probajte mu objasniti uz pomo lanova obitelji, rodbine, prijatelja, obiteljskog lije nika i psihijatra, da kakve posljedice mogu nastati po vas i vašu djecu ako dalje nastavi piti. Možete mu spomenuti i mogu i raspad braka, obitelji i trajne posljedice tijekom života koje e vaša djeca imati.

Lije enje alkoholizma i alkoholne ljubomore zahtijeva davanje antipsihotika esto tijekom duljeg vremena.

Pedikura-urasli nokat Dijabeti ari su posebno osjetljivi na urasle nokte i kurje o i i mogu e su komplikacije koje dovode i do amputacije nožnih prstiju ili noge, zato dijabeti ari trebaju posebno redovito održavati higijenu stopala i hitno intervenirati kod bilo kakve upale ili neke druge komplikacije.

Vrlo esto nam dolaze klijenti sa suhom ili vlažnom kožom.

Uzroci suhe kože mogu biti genetske prirode, ali su naj eš e posljedica smetnji u metabolizmu. Vlažna koža može biti znak patoloških stanja u organizmu, posljedica je prekomjernog izlu ivanja lojnih žlijezda, što uzrokuje

neugodan miris znoja. Ošte ena suha ili vlažna koža na stopalima dobra su podloga uz lošu higijenu za razvoj raznih gljivi nih bolesti.

Gljivica ima svuda, ali se najlakše nasade na sasvim lagano ošte en ili pogrešno zarezan nokat.

Suha ili vlažna koža stopala može biti znak patoloških stanja u organizmu, posljedica je prekomjernog izlu ivanja lojnih žlijezda, što uzrokuje neugodan miris znoja. Uzroci suhe kože mogu biti genetske prirode, ali su naj eš e posljedica smetnji u metabolizmu. Ošte ena suha ili vlažna koža na stopalima dobra su podloga uz lošu higijenu za razvoj raznih glji-

odre enu ravnotežu izme u ljubavi prema sebi i ljubavi prema partneru. Kad postoji ljubavni par, onda postoji «mi», a ne samo «ja» i «ti». Zajedništvo to dvoje može bi simbioza ili dijada. Ako je veza simbioza onda je rije o ovisnosti ili me uovisnosti, jedno ili oboje u paru ne može funkcionirati bez onog drugog.

To je naj vrš i oblik veze izme u dvaju bi a koja ne mogu živje samostalno.

Simbiotska ljubav sadrži u sebi mit o androginiji, drevnu predstavu o ljubavi u kojoj se dva nesavršena i polovi na bi a posredstvom ljubavi stapaju u savršenu cjelinu. Dan danas mnogi ljudi vjeruju da svatko od nas ima «svoju bolju polovicu» koju treba prona i...Puno je, previše zabluda kojima se civilizacijske formule protežu kroz vrijeme i prostor, ak i kad su prak no prevazi ene i neodržive.

Suvremeni narcisoidni ovjek teško prevladava taj kon ikt, h o bi se prepus nekome i stopi u zajedništvu, ali je previše sebeljubiv.Unutarnji sukob nastaje zbog zablude u njegovoj glavi, naravno, kao i zbog medijskog, kulturološkog taloga koji mu zamu uje pogled. Poruka ovog teksta je: oslobodite se zablude o svojoj boljoj polovici i krenite u stvaranje zrelog, dijadnog ljubavnog odnosa. Dvoje koji ine ljubavni par su samostalne osobe koje znaju živje same, ali biraju živjeti u vezi, vezuju svoje sudbine ne ovise i jedno o drugom. Želim vam da u Novoj 2010. godini budete vezani za nekog i neovisni o njemu!

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Jetra Jetra je za život važan organ kod svih kralježnjaka pa tako i ljudi. Jetra ima brojne važne funkcije za organizam kao što su sinteza proteina, detoksikacija kemijskih spojeva ili stvaranje biokemijskih molekula važnih za probavu. Tako er ima važnu ulogu u metabolizmu obavljaju i mnoštvo funkcija uklju uju i detoksikaciju, odlaganje glikogena i proizvodnju krvnih bjelan evina.

Jetra tako er proizvodi žu koji je važan prilikom probave. Medicinski termini koji su u vezi s jetrom, obi no po inju s hepato- od gr ke rije i za jetru, “herpar”.

Kod odraslih ljudi jetra je mekan, sme e crveni organ u trbušnoj šupljini, a nalazi se s desne strane trbušne šupljine, neposredno ispod ošita. Težina joj iznosi od 1200 do 1600 grama, a sastoji se od dva režnja od kojih je desni oko šest puta ve i od lijevog. Desni režanj je gornjom granicom u visini petog rebra, a donji rub je na desnoj strani ispod prsnog koša. Lijevi režanj ide koso i svojim rubom doti e lijevu stranu dijafragme. Donja strana je konkavnog oblika i spušta se koso prema dolje.

Ovijena je vezivnom ovojnicom. Jetra ima dvostrani krvožilni sustav. Oko 80 % krvi u jetru dolazi portalnim krvo-

tokom kroz venu porte a 20 % kroz arteriju hepatiku. Zna i da je jetra bogato opskrbljena krvlju te na taj na in dobiva dovoljno kisika a portalnim krvotokom dospijevaju u jetru hranjive tvari i ostali sastojci koji su u probavnom sustavu, te se u jetri uglavnom metaboliziraju.

Taj važni organ služi za skladištenje hranjivih tvari te neutraliziranje štetnih. Jetra se s punim pravom može nazvati “centralnim laboratorijem organizma”.

Krvožilni sustav jetre služi kao dodatni spremnik krvi u kojem se uobi ajeno nalazi oko 5 dl krvi, a može primiti i do jedne litre te životne teku ine.

Jetra ima važnu ulogu u metabolizmu masti, ugljikohidrata te proteina ljudskog tijela, pohranjuje željezo, razni vitamini a sintetizira se velika koli ina kolesterola.

Mnogo je faktora koji narušavaju zdravu funkciju jetre.

To je organ koji se dobro oporavlja ako ovjek slijedi uredan i zdrav na in života. U protivnom dolazi do disbalansa itavog organizma gdje je uloga bioterapeuta nezamjenjiva.

Zato mi se u slu aju problema s jetrom, bez SMS-a javite na broj telefona 098 1347 031. Želim vam dobro zdravlje.

ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTERAPIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM OD TE AJEVA I PO-

MOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

Salon zdravlja i ljepote “miri-relax” Varaždin, Janka Jurkovi a 25, tel: 042/300-843, mob: 098/175-1155 vi nih bolesti. Gljivica ima svuda, ali se najlakše nasade na sasvim lagano ošte en ili pogrešno zarezan nokat.

Za zdravlje stopala nije potrebno puno, samo udobna obu a i redovita higijena, vaša stopala moraju slobodno „disati“, njima nije ugodno biti stisnut u uskim modernim cipelama, koje su možda u trendu, me utim razmislite koliku cijenu vaša stopala pla aju za to. uvajte stopala suhima, perite ih dnevno, pružite im ist par

arapa svaki dan i onda ih navucite u cipele koje su imale barem jedan dan vremena da se isuše od vašeg zadnjeg nošenja.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtni ka 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 tel. 311-160 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 ŽUPANIJSKI ODBOR ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA, Ru era Boškovi a 2, akovec tel.374-254 INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije) tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

7. lipnja 2011.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Ku a "V"

Novo ruho stana "Horcasitas" ure uje: Bruno Kontrec

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%

Ovaj projekt adaptacije interijera (na slikama možete vidjeti kako je bilo prije i kako je sada) izveli su DEN Architecture, a objekt se nalazi u Miamiju. Kako i vidite, interijer je moderan i nije jedinstven za ono podneblje, takav na in dizajna može se implementirati bilo gdje u svijetu. Naravno, osim pogleda na Uvalu Biscayne!

No, nepretenciozan dizajn, elegantan, a opet dovoljno mladena ki i opušten, ponukao me da ga predstavim jer sam mišljenja da bi ovakav na in promišljanja prostora i dizajna op enito morao biti dostupan ve ini ljudi. U inancijskom, ali i u psihološkom smislu.

Kako se, u praksi, gotovo na dnevnoj bazi susre em s interijerima, moram priznati da su oni sli niji onima na slikama 12 - 16, a ak se

Ova se ku a nalazi u Nizozemskoj, u gradu Leidenu. Ako budemo još to niji, na parceli koja je nekad bilo industrijsko podru je, a sada su gradske vlasti odlu ile da taj dio pretvore u stambeni prostor, ali ne bilo kakav. To je podru je predvi eno za gradnju eksperimentalnih ku a! U svojevrsnom GUP-u iscrtali su samo mrežastu strukturu u koju su smjestili parcele i, naravno, iscrtali ostale elemente kao što su plo nici, kolnici i sli no. Uz to, de inirali su samo vanjske gabarite objekata, a ostalo prepustili budu im stanovnicima ( ini mi se da sam takav na in gradnje vi ao puno puta kod nas, ali nekako sumnjam da je tvorcima pravilnika o gradnji bio na pameti takav koncept, prije mi se ini da je stvar u nedostatku informacija ili pak svojevrsnoj nedosljednosti). Parcele su dimenzija 9x16 m, pri emu je za objekt predvi eno 10x9 metara, dok e ostatak poslužiti kao malo dvorište.

Ku a "V" dio je kompleta od 8 ku a postavljenih u nizu. Njena glavna odlika je (kako i sam naziv kaže) krov, koji je postavljen obrnuto, dakle, u obliku slova V . Kompletno je izvedena u bijeloj boji, i izvana i iznutra, samo je krovište s gredama od prirodnog drva, što daje zanimljivost cijelom gornjem prostoru

desi da oni budu takvi i nakon adaptacije.

Kod projekta "Horcasitas" svaka je stvar promišljena, uskla ena i postavljena na mjesto, svaki element ima svoje zašto, svoje mjesto i svoju funkciju. Odabir boja i dekora vrlo je jednostavan, a opet nije monoton. Kako i vidite, dominiraju neutralne boje i dekori, i to u odli noj prostornoj ravnoteži. http://www.den-arc.com/

u kojem se nalaze dnevne funkcionalne zone. U prizemlju su postavljene spava e sobe i ostale no ne nus prostorije. Gornji dio izveden je u obliku slova L i ima otvor, galeriju koja gleda na prizemlje. Tako er, oblik, materijal i dekor krovišta te njegov smjer koji se spušta prema sredini prostora daje posebnu dinami nost, a sve to u kompletu s velikim volumenom koji se dobiva tvori zaista interesantno mjesto za život. Mene je privuklo na prvu !

Fotogra ije: Marcel van der Burg http://www.gaaga.nl/ http://www.primabeeld.nl/

Ekoteka u Zagrebu Predstavljam vam jedan od svojih posljednjih projekata. Radi se o interijeru površine 30 m2, od ega je glavni (prodajni) prostor površine 27 m2. Klijentica je, potaknuta sviješ u o zdravom životu i zdravom na inu prehrane, odlu ila otvoriti trgovinu prehrambenih ekoproizvoda i svoje povjerenje prepustila studiju estetikheretik . Nakon opsežnih razgovora, komunikacije, uzimanja podataka, dogovaranja i odgovaranja, došli smo do zajedni kog zaklju ka da bi se interijer mogao povezati sa stilom koji je prepoznatljiv za zagreba ki Donji grad – Art Deco. No, nije bio cilj stvoriti

kompletan interijer u tom stilu, ve ga pomiješati s rustikalnim elementima ili detaljima kako bi se u cijelu pri u unio i taj moment. Kako se prostor nalazi u Teslinoj ulici, što je strogi centar grada, on je morao biti prepoznatljiv, u skladu s normama i pravilima restauratorskog ureda, a ujedno i reprezentativan. Budu i da sam nije velike površine, bilo je potrebno iskoristiti postoje e elemente, ali i podesiti neke detalje kako bi se stvari što bolje uklopile. Osobno potpisujem dizajn kompletnog interijera i svih komada namještaja, kao i ulaznih vrata i izloga te stolarije. Izvedbeni dio,

ogroman dio kola a, izvršila je tvrtka "OOB Concept" iz akovca, dok smo kod dizajna rasvjete imali veliku pomo tvrtke "DeLight", tako er iz akovca. Kako javljaju s lokacije, reakcije na interijer i više su nego odli ne, a ukoliko se želite i sami uvjeriti ili barem kupiti pokoji zdravi i prirodni oblizek isklju ivo hrvatske proizvodnje, Ekoteka Agra eka vas na adresi Teslina ulica 11, Zagreb. Svi ste dobrodošli! www.estetikheretik.com www.oobconcept.com www.ekoteka-agra.hr www.delight.hr

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Interijer obiteljske ku e "360 Winnett" Arhitekti iz kanadskog studija "Altius Architecture" dizajnirali su ovu obiteljsku ku u površine 220 m2 u gradu Torontu. Ku a ima 3 spava e sobe, kuhinju, dnevni boravak, blagovaonicu, kuhinju, 2 kupaonice i 3 toaleta, što e re i da su, s obzirom na površinu kompletne ku e, prostorije zaista prostrane, komforne i udobne.

Interijer je izveden na dvije etaže, što se s vanjske strane vidi kao skup zasebnih kvadrati nih volumena, dok je u interijeru sve povezano u elegantnu i jednostavnu cjelinu u kojoj dominira bijela boja u kombinaciji s tamnosme im drvenim dekorom i ponekom neutralnom bojom na zidu ili u detaljima. Mnogo se važnosti pridalo rasvjeti pa su fasadni otvori posloženi na na in da stvaraju predivnu igru sjena, a i umjetna rasvjeta pomno je birana i projektirana. Iako

cijeli prostor djeluje pomalo sterilno, a ak je i jedan komentar bio da stanari zasigurno nemaju djecu, tu zabludu prekinuo je investitor, napomenuvši da su oni mladi bra ni par s

malim djetetom, a da se tu radi samo o na inu kako spojiti to dvoje. On, baš kao i ja, osobno ne misli da bi to trebalo biti pretjerano teško. http://altius.net/

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7. lipnja 2011.

PREDSTAVLJAMO

C-klasa CoupĂŠ savrĹĄeno oblikovana

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

IzraĹžajna C-klasa CoupĂŠ uvodi Mercedes-Benz, u 125-oj godini njegova postojanja, u novi segment kompaktnih kupea.

Prodaja novih automobila u RH - Top modeli u travnju 2011.

Model

koli ina udio,%

1

Opel Astra

192

4,62%

2

Volkswagen Polo

191

4,60%

3

Hyundai i30

185

4,45%

4

Volkswagen Golf

174

4,19%

5

Renault Megane

151

3,64%

6

Ĺ koda Octavia 146

3,52%

7

Opel Corsa

143

3,44%

8

Volkswagen Passat

136

3,27%

9

Renault Clio

119

2,87%

10 CitroĂŤn C4

110

2,65%

11 Chevrolet Aveo

106

2,55%

12 Ĺ koda Fabia

101

2,43%

13 Chevrolet Lace

98

2,36%

14 Ford Focus

94

2,26%

15 CitroĂŤn C3

77

1,85%

16 Dacia Sandero 67

1,61% 1,59%

17 Fiat Punto

66

18 Peugeot 308

66

1,59%

19 Renault Fluence

65

1,57%

20 Suzuki SX4

64

1,54%

21 ostali

1802

43,39%

UKUPNO

4153

100%

Izvor: Promocija Plus

AMC Me imurje akovec, Ĺ portska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

VW Passat 2.0 TDI Comfortline 2011., smeÄ‘a, ESP, start-stop sustav, automatska klima, tempomat, parking senzori, alu felge VW LT 46 2.8 TDI 2000., Ĺžuta, vuÄ?na sluĹžba, spuĹĄtanje platforme, hidrauliÄ?no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

CitroĂŤn DS4 i C4 osvojili nagradu za dizajn 2011. u izboru Auto Bilda Nakon ĹĄto je okrunjen titulom „NajljepĹĄi automobil godine“ tijekom Me unarodnog Festivala Automobila, CitroĂŤn DS4 osvojio je prvu nagradu za dizajn 2011. u svojoj kategoriji, nagradu koju dodijeljuju itatelji njema kog asopisa Auto Bild i njegovih partnerskih europskih izdanja. CitroĂŤn DS4 osvojio je tako er 3. mjesto u izboru „NajljepĹĄi od najljepĹĄih“, odmah nakon modela Mercedes Benz SLK i BMW serije 6. Kao svake godine, specijalizirani asopis Auto Bild organizira, u suradnji sa 26 istoimenih partnerskih izdanja, nagradu za dizajn. Za dodijelu te nagrade, itatelji odabiru omiljene modele svrstane u 5 kategorija: Gradska i kompaktna vozila, Coupe-i i kabrioleti, Cestovne krstarice i karavani, 4x4 i monovolumeni, i na kraju, konceptni automobili.

Ali samo je jedan kriterij za glasovanje: ljubav na prvi pogled.

Izme u 116 kandidata, CitroĂŤn DS4 je osvojio prvu nagradu u kategoriji „Gradska i kompaktna vozila“, nakon toga slijedi CitroĂŤn C4. Lijepa dvostruka nagrada koja iznova nagra uje inovativnost i kreativnost koje karakteriziraju Marku. Na kraju, CitroĂŤn DS4 se tako er smjestio na prijestolje u izboru „najljepĹĄi od najljepĹĄih“, odmah nakon modela Mercedes Benz SLK i BMW serije 6. Tre e mjesto dokazuje da hrabrost esto izaziva Ĺželju.

Novi kupe sprijeda dijeli isti stil kao i posljednja C-klasa, ali na osebujan na in. Dakle, prednjim dijelom dominira reĹĄetka s dvostrukim otvorima tipi nim za kupe. Po dva kromirana kraka lijevo i desno od srediĹĄnje postavljene i lagano izbo ene zvijezde pridonose sportskom izgledu prednjeg kraja u V obliku.

Prednja svjetla stapaju se s bo nim linijama vozila poja avaju i dinami nost. Bo ni usisnici zraka i integrirana vodoravna svjetla za dnevnu voĹžnju postavljeni su nisko u prednjem odbojniku te stvaraju dojam da se kupe stapa s cestom. Skladna, niska bo na silueta i uzak dizajn prozora o arat e svakog promatra a. Naravno, tu su i druge zna ajke po kojima je kupe prepoznatljiv: Staklena povrĹĄina proteĹže se daleko iznad osovine preko nisko postavljenog stakla sve do kratkog sportskog straĹžnjeg kraja.

Ĺ avora d.o.o.

Vrhunac u unutraťnjosti jesu sjedala primjerena luksuznom kupeu – prednja s integriranim naslonima za glavu, a straŞnja zasebno oblikovana, namijenjena pojedina noj upotrebi. Njima nova C-klasa CoupÊ otkriva snaŞan sportski duh usmjeren ponajprije na voza a. Instrumenta plo a tako er otkriva snaŞan, sportski, visokokvalitetni dizajn. U kokpitu je smjeťten niz korisnih, logi no posloŞenih instrumenata koji se proteŞu od srediťnjih otvora za

ovlaĹĄteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska Ĺžupanija - HodoĹĄan, Glavna 17 Koprivni ko-kriĹževa ka Ĺžupanija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglaťava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila isklju ivo sa doma eeg trŞiťta • Sva vozila moŞete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije moŞete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA:

1. Toyota Prius, hybrid, Sol NAVI oprema, 2006. god., u PDV-u 2. Toyota RAV4, diesel, Executive oprema, 2006. god., u PDV-u 3. Toyota Hilux, diesel, City oprema, 2006. god.

4. Renault Megane, benzin, karavan, 2004. god.

Â˜ÂłÂ˝ÂłÂ¸ÂĽd…šœ­¡d rd ™ƞ­º¼Ž¸Šd¯º¼°­¸Š¸šd¡º¼¯­d¨¼²r ,]X]HWQR REGDUHQ SR RELĂ?QRM FLMHQL

ĂŽRYMHN X SURVMHNX SXWD SRNUH QH DXWRPRELO 3URPL MHQL EU]LQX PLOLMXQD SXWD SXWD RWLĂ“H QD RGPRU , SRMHGH MDEXND ĂŽRYMHN X SUR VMHNX SURYHGH YLÄŁH RG VDWL X VYRP DX WRPRELOX , ]DWR XĹ€LYDM WH NYDOLWHWX VYDNL GDQ 3RVMHWLWH 7R\RWD VDORQH X PMHVHFX $XULVD

Â™Ć€Â˜Â‰ÂˆÂ?˜‰ uxr}ttd ¯²

upzdšš˜ r¸³½³¸¼rÂŹÂś

zq†–ž�’—�� ‘Ž‰’Ž…ď

uwvd�— ĢDYRUD G R R *ODYQD +RGRģDQ

o †‰—”Â?…˜’“ ‘…‹Â?‰’Â?‰ uzĆżdÂ…Â?™‘Â?Â’Â?Ž—Â?Â?

’…”�…˜‡�

zrak, preko suvoza eve strane sve do vanjskih otvora za zrak, isti u i uistinu prostranu i udobnu unutraĹĄnjost.

U ponudi C-klase CoupĂŠ tri su benzinska motora: C 180 (156 KS), C 250 (204 KS) i C 350 (306 KS) te dva dizelska motora: C 220 CDI (170 KS) i C 250 (204 KS). Svi su motori opremljeni direktnim ubrizgavanjem i ECO start/stop funkcijom kao standardnom.

Oznaka BlueEFFICIENCY na svim raspoloĹživim motorima upu uje na njihovu osobitu ekonomi nost

kada je rije o potroĹĄnji goriva. Svi modeli s automatskim mjenja em dolaze isklju ivo s unaprije enim 7-stupanjskim automatskim mjenja em .

Sportski prilago en sustav Agility Control, koji je dio standardne opreme, nadopunjuje dinami nost motora do savrĹĄenstva te pruĹža uĹžitak u voĹžnji jer se sustav namjeĹĄtanja podvozja automatski prilago ava stanju na cesti.

S devet zra nih jastuka kao standardnom opremom, zateza ima i grani nicima sile pojaseva za sva sjedala, C-klasa CoupĂŠ pruĹža potpunu sigurnost svim putnicima. Zra ni jastuci, koji u slu aju nesre e djeluju u milisekundi, uklju uju prednje zra ne jastuke za voza a i suvoza a, zra ne jastuke za koljena na voza evoj strani, bo ne zra ne jastuke sprijeda te zra ne zavjese sprijeda i straga.

S mnogobrojnim najmodernijim sustavima zaĹĄtite i asistenata, po evĹĄi od sustava pra enja pozornosti Attention Assist do sustava za regulaciju razmaka Distronic Plus, ovaj kupe pruĹža izvanrednu zaĹĄtitu i pomo tijekom voĹžnje.

Sustav asistenata temelji se na najnovijoj tehnologiji radara, kamera i senzora koja pomaĹže u izbjegavanju naj eĹĄ ih uzroka nesre a, kao ĹĄto su voĹžnja s premalim razmakom od drugoga vozila, umor u voĹžnji i voĹžnja po mraku. Ako u slu aju mogu eg sudara voza ne reagira na vizualne i zvu ne znakove upozorenja, sustav pomo u ko nice PRE-SAFE moĹže usporiti vozilo, a prema potrebi moĹže vozilo i zaustaviti.

etiri Dacie Duster za de ke iz Hladnog piva Renault Nissan Hrvatska lanovima Hladnog piva, najboljeg hrvatskog rock banda, uru io 4 Dacie Duster. Prilikom predaje klju eva 4 Dacie Duster, g. Zoran Vujasinovi , generalni direktor Renault Nissan Hrvatska i lanovi grupe Hladno pivo izrazili su obostrano zadovoljstvo zbog nastavka uspjeĹĄne suradnje. TrogodiĹĄnja suradnja Renault Nissan Hrvatska i rock grupe Hladno pivo zapo ela je voĹžnjom u Logan MCV-u. Uslijedio je Sandero za frontmena grupe, Mile Kekina koji je postao rock tata i Duster se u inio prikladnijim vozilom za

ovog svestranog pjeva a. Nakon izlaska zadnjeg albuma „Knjiga Ĺžalbe“, Hladno pivo kre e na turneju „Dodvoravanje tour 2011.“ promovirati najnovije glazbene materijale. Prolje e i ljeto provest emo na cesti tako da smo neobi no sretni ĹĄto emo mo i uĹživati u ovim cool automobilima. Unato poboljĹĄanju opreme i dizajna Duster i dalje ostaje automobil koji se bira razumom i srcem. U novom Dusteru osje am se baĹĄ kao ĹĄto pjesma kaĹže: imam korak od sedam milja i oblak umjesto ĹĄeĹĄira!“, poru io je Kekin.

7. lipnja 2011.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Dizelske izvedbe Qashqaija uz uštedu do 15.000 kuna

AKCIJA Nissan pokre e akciju “Mjesec dizela” tijekom koje kupci dizelskih izvedbi Qashqaija mogu ostvariti uštedu u visini do 15.000 kuna. Qashqai 1.5 dCi Visia, bogato opremljen i s 5-go-

dišnjim jamstvom, ima akcijsku uštedu od 10.000 kn i nudi se po cijeni ve od 156.500 kn. Vrhunski opremljen Qashqai 1.5 dCi Acenta povoljniji je za 15.000 kn i može se dobiti po cijeni ve od

163.500 kn. Na svim izvedbama Qashqaija s 2.0 dci motorima ušteda iznosi 15.000 kn. Ponuda vrijedi u svim ovlaštenim Nissanovim salonima i traje do 8. srpnja 2011.

PUTUJT E

SIGUR NO

PREGLEDAJTE VAŠE VOZILO U SERVISU PANDA D.O.O. ČAKOVEC ZA SAMO 100 KUNA I PUTUJTE NA ODMOR BEZBRIŽNI AKCIJA SE ODNOSI NA SVE MARKE VOZILA *pregled ne uključuje kompjutersku dijagnostiku

PANDA D.O.O. ZRINSKOFRANKOPANSKA B.B. ČAKOVEC

040/328 930 040/328 626 040/328 766 040/328 767

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7. lipnja 2011.

MotoGP poredak nakon 5 od 18 utrka

MotoGP poredak za VN Catalunye, Catalunya, 5. lipnja njaa 2201 nj 2011.

011 111.

1.

Casey STONER

25

2.

Jorge LORENZO

20

3.

Ben SPIES

16

4.

Andrea DOVIZIOSO

13

5.

Valen no ROSSI

11

6.

Marco SIMONCELLI

10

7.

Cal CRUTCHLOW

9

8.

Nicky HAYDEN

8

9.

Loris CAPIROSSI

7

10. Karel ABRAHAM

6

11. Hector BARBERA

5

12. Alvaro BAUTISTA

4

Poredak voza a: 1.

Jorge LORENZO

2.

Casey STONER

98 91

3.

Andrea DOVIZIOSO

63

4.

Dani PEDROSA

61

5.

Valen no ROSSI

58

6.

Nicky HAYDEN

47

7.

Ben SPIES

36

8.

Hiroshi AOYAMA

36

9.

Marco SIMONCELLI

10. Cal CRUTCHLOW

Uvijek vjerni i Hyundai Hyundai auto Zagreb, generalni zastupnik i distributer vozila Hyundai za Republiku Hrvatsku, postao je strateški partner kluba navija a hrvatske nogometne reprezentacije – Uvijek vjerni. Hyundai je i globalno vezan uz najpopularniji sport na svijetu – nogomet, te je ponosni sponzor FIFA i UEFA svjetskih i nogometnih prvenstava još od 1999. Hyundai je i sponzor Europskog nogometnog prvenstva 2012. u Poljskoj i Ukrajini, te svjetskog nogometnog prvenstva 2014.u Brazilu. Udruga navija a e koristiti atraktivne modele ix35 sa dizelskim motorom, te model H-1 Wagon sa osam sjedala, te e sudjelovati u zajedni kim

promotivnim aktivnostima.

Vozila je lako prepoznati, jer su obilježena sloganima udruge i Hyundaija – Uvijek vjerni i New thinking. New possibilities.

Klju eve vozila predao je Generalni direktor Hyundai auta Zagreb, Boris Antolovi , a preuzeo Krunoslav Grlevi , Predsjednik kluba navija a. Hyundai Motor Company je danas u Top 5 najve ih proizvo a a vozila u svijetu sa proizvodnim kapacitetom od gotovo 4.000.000 vozila godišnje, a Hyundai automobili vrhunske kvalitete, modernog dizajna i najnaprednije tehnologije dostupni su u 193 zemlje svijeta. Više informacija o Hyundai u Hrvatskoj možete saznati na adresi www.hyundai.hr.

32 30

Poredak proizvo a a: a: 1.

Honda

120

2.

Yamaha

98

3.

4.

Duca Suzuki

63 17

Slijede a utrka: VN Velike Britanije, Silverstone, 12. lipnja 2011.

podno g r sustav oijanje i protusm m r pri niskimogućavaju pr zavajući anje temper aturam i a

tOBKKFGUJOJKF J t LFNJKTLP ǏJÝǎFOKF WP[JMB OBKLWBMJUFUOJKF QSBOKF t QSBOKF J ǏJÝǎFOKF UFQJIB t VTJTBWBOKF t NB[BOKF J [BÝUJUB HVNB

oj oj južn x-a) k č e v o na čak ici (iza Pane zn zaobila

- koristi se umjesto novaca - mogućnost dobivanja R-1 računa informacije na telefon 040/365-300

7. lipnja 2011.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari A koga budemo mi ovršili

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Eše, ešehe!

- Ma nema straha od te eše, ešehe, ešeherihije koli!, ustvrdio je vrsto, odlu noš u kakvu samo mali okrugli ljudi mogu imati, ministar o, trpaju i u mala usta velikih gluposti krastavce ceremonijalno servirane kako bi upravo on dokazao da su upravo hrvatski krastavci u ovom trenutku najzdravija stvar na svijetu. Krastavci su prethodno, po mom skromnom mišljenju, oprani cifom, jarom i arfom. Onako, za svaki slu aj, da nam ministra oja ipak ne pokosi ta eše, ešehe, ešeherihija koli.

No, mala predstava javnost ne može zavarati, barem ne našu me imursku, jer Me imurci u cijelu tu eše, ešehe, ešeherija koli situaciju uop e ne vjeruju.

Iznose i iz du ana svježe dopremljene turske, argentinske ili tunguzijske krastavce, Me imurci e tvrdoglavom odlu noš u, gotovo identi noj onoj ministra oja, ustvrditi da je cijela ta eše, ešehe itd. situacija jedna velika patka.

Oni koji e joj možda ipak povjerovati ipak ne e smanjiti unos zelenog i crvenog povr a, jer isto ionako imaju obilje na vlastitim poljima i vrtovima.

Oni tre i, koji bi možda povjerovali bombasti nim vijestima

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

- Pa ja bum se ubila, to je ne za zdržati, govorila je na izlasku iz jedne naše banke srednjovje na žena, koju upitah što joj se tako strašno dogodilo.

- Pa ne bum se valjda ubila, prije bum nekog drugog sfondala ... ma ne bum, ali ovo je grozno, pla u i je zborila žena dok se spremala da mi pojasni o emu je rije .

Ukratko, došla je na bankomat podignuti si novac (pla u), a ono na ra unu ni kune. Otišla je do šaltera, gdje joj je djelatnica ljubazno odgovorila da joj je novac skinut od strane javnog

bilježnika jer na vrijeme nije platila knjige, zatim joj je skinuto zbog nepla anja RTV pristojbe i još jedno etiri druga duga i otišla je ionako mala i neredovita mjese na pla a. Žena kaže da je svjesna dugovanja, ali tome je manje kriva ona nego poslodavac koji joj pla u neredovito ispla uje i onda nastaju problemi. I veli da su joj barem nešto ostavili na ra unu, a ne ga ogulili do zadnje kune. Pita kako e ona sprovesti ovrhu nad poslodavcem?

Idemo dalje, jedan me imurski vo ar još nije dobio novac za lanjske jabuke, a ovršitelj mu je dignuo

sav novac koji je dobio iz drugih izvora.

- Kako ja mogu ovršiti svog dužnika, pita gotovo iscrpljen vo ar. uo sam još sedam - osam sli nih pri a, a i sam imam dužnika koji mi 24 mjeseca nije isplatio honorare. I meni je esto puta blokiran ra un, imam prijetnje ovrhom. Ja ovrhu nad svojim dužnikom ne mogu sprovesti jer je postupak skup, a i dužnik je u mom, kao i primjeru drugih obi nih ljudi, zašti en, odnosno premazan razli itim mastima.

Svi mi pitamo kako emo ovršiti svoje dužnike? Da nam tu pomognu naši vrli politi ari?! - Jeeeee, oni tih problema nemaju, kaže mi kolegica, poru ivši mi da sa ekam

o novim eše, ešehe žrtvama da se mogu samo tako preko no i odre i omiljene salatne delicije, stavit e na stranu svoj me imurski sram i ovaj put bez pardona od suseda nažicati koji vugurek ili paradajz, jer “znate sused, za svaki slu aj”.

Na kraju, što više re i o toj eše, ešehe, ešeherihiji koli? Iskreno, sa svakom novom epidemijom pti je, svinjske ili majmunske gripe pitam se što nas sljede e eka. Pa evo mi odgovora – do ekala nas je mutirana superbakterija. A onda, kad nakon par tjedana splasne i taj medijski balon, koja e nas onda opasnost vrebati iz kelja, blitve ili špinata? Tko zna! Za svaki slu aj, ni ja ne u previše riskirati – sused, može koji vugurek?

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

nove izbore i nove politi are koji valjda ne e dopustiti da se obi nim ljudima bez opomena skida i zadnji novac s ra una.

www.hrvatska.hr

Photo by: Ivo Pervan

AKOVE KI espresso by Bibi

Trojka iz likovnog?

Kraj nastave jedva ekaju roditelji, jedva ekaju u itelji, a najviše od svih to jedva ekaju u enici. Puno stvari ovih posljednjih tjedana kumulira se u svima njima. Neke nisu jasne skoro nikome ve desetlje ima.

Primjerice, ovo: pri a mi jedan u enik da mu je velika želja pro i s peticom. ak (Norisu?) to ni ne bi bio tako nedostižan san da mu, eto, zadnjih tjedana likovni nije pokvario sve planove. U iteljica je najavila da e mu iz tog predmeta zaokružiti trojku. Jada mi se dalje kako mu ništa drugo ne preostaje nego cijelo gradivo hrvatskog jezika nau iti za peticu jer su tu najve e šanse za podignuti ocjenu.

Zabezeknuto slušam i ništa mi nije jasno. Zar likovni, glazbeni, tjelesni i vjeronauk nisu (“off the record“) u službi amortizera op eg uspjeha, da podignu prosjek, pruže predah u napornim školskim satnicama?

O ito je da neki nastavnici likovne kulture ne priznaju kikseve kistom i bojama. Može se dogoditi da krivo pomnožiš decimalne brojeve, ne prepoznaš imenski predikat ili zaboraviš particip perfekta glagola “sein“, ali ne možeš, u ime skupo e akvarela, zamrljati umjetni ko djelo u osnovnoj školi. Eto ti trojka! Zagrij ruku i ofarbaj svoju dje ju sobu prije negoli se udostojiš nadati etvorci!

Mnogi roditelji ovakvo poigravanje osje ajima svoje djece ne dozvoljavaju. Ne sla-

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

žem se da se za svaki problem i pravda ide tražiti pred tog u itelja, ali netko bi o ito morao pregristi i re i mu svoje mišljenje. Moje mišljenje jest da ako doneseš pribor za likovni – to je ve trojka, ako zamrljaš papir svojim “picasso škrabotinama“ koje svakako sadržavaju onaj ekspresionisti ki element umjetnosti – to je etvorka, a ako si pogodio ukus svog u itelja – eto ti petica. E, tu dolazimo do tog! Nema tu objektivnosti, likovni je po takvome subjektivnost! Nekome se ta škrabotina svi a, a drugome ne. Pa ‘ajmo onda napraviti i tu nekakav red.

Jer u protivnom djeca bez sluha bi iz glazbenog imala “komada“ i padala razred. Ista stvar i s pretilom djecom što se ti e tjelesnog odgoja. Ona ne mogu otr ati normu.

I tako ve ina u itelja shva a bit kulture i odgoja, a poneki pucaju na ozbiljnost od životne važnosti. Ja bih na njihovom mjestu napravila jedan lagani “chill“ i uživala s djecom.

Soba s pogledom Svako jutro budi vas pjev ptica, šum mora i sunce koje probija kroz jutarnju izmaglicu. Toplina doma, prisna atmosfera, domaća hrana i potpuna opuštenost, a sve samo korak od plaže. Smještaj u sobama, apartmanima, vilama i kućama za odmor u Hrvatskoj postaje vaš drugi dom. Osjećajte se kao kod kuće.

Hrvatska. Zvuči dobro.

Hrvatska turistička zajednica Iblerov trg 10/IV., Zagreb Tel.: +385 1 4699 333 Faks: + 385 1 4557 827 E-mail: info@htz.hr

POZNATI I SLAVNI

Jared Leto u Zagreb stiže solo, bend zatražio organsku hranu!

Ameri ki glumac i frontmen benda 30 Seconds To Mars, Jared Leto, uo i dolaska na zagreba ki koncert izjavio je da je trenutno solo. - Sad sam 100 posto solo. Ponekad se morate malo odmoriti, rekao je Leto. Ne smatra se uzorom svojim obožavateljima, radi što želi, ne pazi na imidž i ne razumije zašto bi netko bio nekome uzor samo zato što je slavan.

Nedavno je postao zaštitno lice modne marke “Hugo Boss” te njihovoga novog parfema “Just Different”, pridruživši se tako Orlandu Bloomu, njihovom dugogodišnjem modelu.

Promociju svoga posljednjeg videospota “Hurricane”, koji je dobrim dijelom cenzuriran zbog eksplicitnih scena seksa u kojima je glavni akter upravo Jared, odradili su nedavno u Muzeju Seksa u New Yorku, sa stotinama fanova koji su satima ekali u redu da se približe bendu. Video je

odmah po objavljivanju zabranjen na mnogim TV postajama u svijetu, što je potaknulo veliku raspravu o cenzuri po internetskim forumima.

U Zagreb na Mars festival Jared Leto i bend dolaze iz Londona, gdje e se dan prije pojaviti na Kerrang Awards na kojima se o ekuje da e dobiti nekoliko na-

grada najprestižnijeg heavy magazina na svijetu, koje su osvajali ve etiri puta, a posljednji put lani u kategoriji najboljega internacionalnog benda.

30 Seconds To Mars u Zagrebu nisu tražili nikakav ekstravagantan tretman, ve samo da im se priredi isklju ivo organska hrana, te velike koli ine svježih sokova i vode.

Mars Festival održava se 10. lipnja u Zagrebu (dvorište Jedinstva, Mo vara), gdje e na dvije pozornice uz 30 Seconds To Mars nastupiti Dredg, Vatra, Elektri ni orgazam, Diskurz, Nina Romi , Mizar i mnogi drugi.

Ulaznice za Mars Festival po cijeni od 230 kuna možete kupiti u Dallas music shopovima diljem Hrvatske, Dancing Bearu, Dirty Old Shopu, Rockmarku i svim Eventimovim prodajnim mjestima, uklju uju i i online, te na www.dallasmusicshop.hr.

FORMULA 13 01. IRIDESCENT - LINKIN PARK 02. SOMEONE TO LOVE ME - MARY J. BLIGE . DIDDY & LIL WAYNE 03. I WROTE THE BOOK BETH - DITTO 04. I NEED A DOLLAR - ALOE BLACC 05. STILL IN LOVE WITH YOU - SADE 06. CARE - KID ROCK . MARY J BLIGE & T.I. 07. BEAUTIFUL PEOPLE - CHRIS BROWN . BENNY BENASSI 08. YOU SAVED ME - SKUNK ANANSIE 09. RUN THE WORLD (GIRLS) BEYONCE 10. BLACK DANGER MOUSE & DANIELLE LUPPI . NORAH JONES 11. DON’T SIT DOWN CAUSE I’VE MOVED YOUR CHAIR - ARCTIC MONKEYS

TOP LISTA

Odgo en 1. Varaždin Rock Festival!

Organizatori O i t i 1.

1 Varaždin V ždi rock festivala (VRF) s velikim žaljenjem prolongiraju termin održavanja Festivala najavljenog za 10. i 11. lipnja u Gradskog sportskoj dvorani Varaždin. Novi termin festivala bit e u mjesecu listopadu.

- Iako se radi o iznimnom broju poznatih rock imena naše regije, kao i mnogim rock bendovima kojima smo htjeli pomo i pri a irmaciji, nismo imali izbor

prii tteškoj šk j odluci dl i o prolongaciji l iji VRF-a, stoji u priop enju organizatora. Isti u kako razloga za prolongaciju ima više, izme u ostalog – veliki broj atraktivnih doga anja u vrlo kratkom razdoblju, kako u Varaždinu (Techno party, Kick Box, Rukomet, 100 violina, Balaševi ) te tako i u bližoj regiji i gradovima, (npr.

Bon Jovi), koji su svakako imali utjecaj na umanjeni interes te doveli do inancijskog i termin-

skog k “zagušenja“ “ š j “ gra anstva,

t posljedica ega je nedovoljna prodaja ulaznica za VRF. Nadalje, pojave preprodaja posebnih promotivnih karata tako er su imale utjecaj na umanjenu prodaju, a kako se radi o komercijalnom projektu koji nije inanciran iz bilo kojeg prora una, organizatori u ovom trenutku temeljem pretprodaje ulaznica ne mogu pokriti ukupne troškove realizacije projekta.

O i t i dij l i zbog b Organizatori, dijelom vlastite krive procjene termina, izražavaju svoje duboko žaljenje i ispriku zbog mogu ih neugodnosti, a novac za kupljene ulaznice bit e vra en na ovlaštenim prodajnim mjestima na kojima su i kupljene. Tako er, maturantima koji su dobili festivalske ulaznice organizirat e se adekvatan zamjenski koncert u suradnji i suorganizaciji udruga mladih.

1 JENNIFER LOPEZ I’m Into You

TOP LISTA DOMA IH 2 BEYONCE Run The World 3 YASMIN Finish Line 4 NERO Guilt (Ft ALANA) 5 DEV Bass Down Low 6 RIHANNA California King Bed 7 PITBULL Give Me Everything 8 NICOLE SHERZINGER Right There 9 BLACK EYED PEAS Don’t Stop The Party 10 WIZ KHALIFA Black & Yellow 11 CHRIS BROWN Beau ful People (Ft BENNY BENASSI) 12 BRUNO MARS Lazy Song

Lenny Kravitz, jedan od najpopularnijih ameri kih rock glazbenika nove generacije, nastupit e u Zagrebu kao jedinom gradu u regiji u sklopu svoje europske turneje “Black and White Europe”. Nakon fantasti nog koncerta, koji je održao u Zadru 2008. godine, ovo je drugi put da e nastupiti u Hrvatskoj. Zagreba ki nastup potvr en je za 17. studenoga ove godine, a redo-

van po etak prodaje ulaznica po eo je ovaj tjedan na svim ovlaštenim prodajnim mjestima Eventima.

Lenny Kravitz dobitnik je mnogih prestižnih nagrada, do sada je objavio 8 studijskih albuma koji su prodani u više od 35 milijuna primjeraka. Dugoo ekivani deveti studijski album “Black and White America” svjetlo dana ugledat e krajem kolo-

voza pod okriljem izdava ke ku e “Atlantic Records/Roadrunner Records”, a novi singl “Stand” o ekujte u radijskom eteru ve ovih dana.

Lenny Kravitz poznat je kao multitalentirani glazbenik koji osim gitare svira bas, bubanj i klavijature. Za novi album napisao je i aranžirao 16 pjesama, a album je snimao na Bahamima i u Parizu.

U dugogodišnjoj glazbenoj karijeri nagra en je brojnim nagradama, me u ostalim i s etiri uzastopna Grammyja za najbolju mušku vokalnu izvedbu. Njegovi albumi prodali su se u multimilijunskoj nakladi u itavom svijetu, a singlovi osvajaju vrhove svjetskih top lista.

Ameri ki rocker gotovo se dvadeset godina nalazi u samom vrhu svjetske glazbene scene, a njegov privatni život medije ponekad zanima i više od glazbe. Njegovim dolaskom Zagreb je dobio još jedan “jesenski inozemni adut”.

S novim albumom glazbenik e prezentirati potpuni novi izgled pozornice te vrhunsku produkciju.

Chris

Lenny Kravitz 17. studenoga u Areni Zagreb

Natali

TJEDNI KALORIFER

7. lipnja 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 41

Akcijske cijene do 15. lipnja 2011.

SVJEŽE MLIJEKO 1L = 4,99kn

TEKUĆI JOGURT 1kg 0,5%mm; 3,2%mm = 8,99kn

Svake subote emisija KUHAJMO SUBOTOM, METSS U POTRAZI ZA NAJBOLJIM RECEPTOM.

42

Dobro je znati

Lopatinec V. Nazora 22, Me imurski dvori TEL: 040 856 333 , 091-500-51-61 etno.art@ck.t-com.hr

Restoran Me imurski dvori MALO SELO d.o.o., Vladimira Nazora 22, 40311 Lopatinec, tel/fax: 040 856 333 OIB: 13486090993, Poslovni ra un kod RBA: 2484008-1102276784

www.medjimurski-dvori.hr

info@medjimurski-dvori.hr

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

7. lipnja 2011.

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

FINALE KUPA Me imurskog nogometnog saveza u seniorskoj i juniorskoj konkurenciji SENIORI

Slavlje Palov ana i tuga Kotorip ana!

Palov ani su postali pravi specijalist za osvajanje Kupa MNS-a. U posljednjih nekoliko sezona ak triput su ušli u završnicu. I ove godine ponovno su stigli do finala, ovaj put i do nove pobjede, za veliko slavlje koje puno zna i ne samo nogometašima, upravi i navija ima kluba, ve i cijelom mjestu. U ovosezonskom finalu koje je odigrano u lijepoj atmos eri koja ve dugo nije vi ena na akove kom stadionu SRC Mladost, pred oko 800 gledatelja svladali su kotoripski Grani ar 2:0 (1:0). Golove odluke za Dinamo postigli su Mihalovi ve u 4. minuti nakon kardinalne greške obrambenog igra a Grani ara Horvata, te Ruži u završnici utakmice u 82. minuti, nakon sjajnog centrašuta Lovren i a iz kuta. Palov ani su zasluženo stigli do tro eja. Imali su više raspoloženih igra a (Lovren i , Štampar, Mihalovi ...) od Kotorip ana u ijim redovima Paveli (igra koji nam se najviše od svih svidio na terenu i sigurno bi mogao konkurirati za sastav i u mnogo ja em stupnju natjecanja od IV. HNL) iako sjajno raspoložen, nije mogao sve sam.

Dinamo odmah kaznio „impresioniranost“ igra a Grani ara Palov ani su krenuli u utakmicu u najja em sastavu, dok je Grani ar bio bez dva važna igra a u obrani (Matotek) i napadu ( ižmešija) zbog ozljeda. I vratar Tropšek je bio na golu, iako je bilo vidljivo da nije spreman, odnosno da nije zalije io ozljedu ramena.

Palov ani su odli no krenuli u utakmicu. Kotorip ani kao da su bili malo sputani izvrsnom atmos erom na tribinama i prvim nastupom u za-

Šupljika je prerano digao zastavicu ozna avaju i Pavelijevo zale e iako je ovaj inteligentno propustio loptu suigra u koji se ubacivao iz drugog plana za vrlo izglednu situaciju Grani ara. Velika greška suda ke dvojke Duman i -Šupljika, jer je glavni sudac vidio cijeli doga aj i mogao pustiti akciju jer se uostalom njegov pomo ni „ispravljao“ spuštanje zastavice, ali bilo je o ito prekasno. Kotorip ani koji su se ina e previše bavili sucima i prije i za vrijeme i poslije utakmice, bili su vidljivo nezadovoljni nakon tih odluka i suce u svla ionicu ispratili velikim zvižducima.

Pobjedni ki pehar kapetanu Dinama Palovec Danijelu Žuli u predao je predsjednik MNS-a Mato Kljaji

DINAMO (P) – GRANI AR (K) 2:0 (1:0) AKOVEC. SRC Mladost. Gledatelja: 800. Sudac: Duman i ( akovec). Pomo nici: Bacinger (Novi Marof) i Šupljika (Šenkovec). etvr sudac: Mar. Horvat ( akovec). Delegat: Križari ( akovec). STRIJELCI: 1:0 Mihalovi (4), 2:0 P. Ruži (82).

DINAMO: Miljenko Rebernik, Denis Jankovi (od 54.

Nino Mar ec), Sven Križai , Filip Jan ec, Hrvoje Hali , Benjamin Domini , Dejan Lovren i , Danijel Žuli (od 56. Ma ja Klekar), Marko Štampar, Marko Mihalovi (od 88. Ma ja Žuli ), Petar Ruži .

Trener: Domini .

GRANI AR:DavorTrpošek,VanjaRadmani ,ZoranHorvat(od46.DragoHabuš),DaliborGorupi ,DinoFundak, Mario Paveli, Dražen Hertelendi, Filip Kos, Vilim Kos, Marko Matulin (od 68. Nikola Zvošec), Danijel Na .

Trener: Lipi .

vršnici u akovcu. To je završilo atalno po njih tek što je krenula utakmica. Kombinirali su obrambeni igra i Grani ara na sredini terena, a loš pas Horvata „ukrao“ je Marko Mihalovi .

Sjurio se prema kotoripskom vrataru koji je bio nemo an i Dinamo je poveo 1:0. Igralo se tek etiri minute.

Mogli su Palov ani „impresioniranost“ Kotorip ana kazniti još koji put. Ali, nakon dvadesetak minuta Grani ar je uspostavio ravnotežu i zahvaljuju i agilnom Paveliju po eo biti sve opasniji. U završnici poluvremena stvorili su sjajnu priliku upravo na krilima tog igra a. Odli no je kotoripski napada probio lijevu stranu obrane Dinama ušao u kazneni prostor i onda dao izvrsnu povratnu loptu. Natr ao je jedan njegov suigra , pucao u prazna vrata, ali je lopta na pute prema praznom golu Palov ana nekoga udarila od njihovih obrambenih igra a i otišla u korner. Bio je to ujedno prvi od nekoliko spornih trenutaka na utakmici, jer su Kotorip ani tražili penal zbog navodnog igranja rukom, ali sudac Duman i nije se odlu io pokazati na bijelu to ku. S tribina se nije vidjela namjera igranja rukom, ako je ona uop e postojala, tako da je dojam, kako je sudac bio u pravu. Pri kraju prvog dijela u 38. minuti, pomo ni sudac

Ruži riješio pitanje pobjednika Drugi dio ponovno su bolje zapo eli Palov ani. Kao rezultat toga, ve samo nakon nekoliko minuta drugog dijela dobili su novu priliku za pove anje vodstva. Bila je to ujedno druga, sre om i posljednja pogreška glavnog suca Duman i a. Naime, stoper Kotorip ana, zaustavio je Mihalovi a grubim prekršajem u izglednoj situaciji za postizanje zgoditka i bila je to situacija za isklju enje obrambenog igra a Grani ara. Sudac se zadovoljio samo žutim kartonom. Na potezu je bio sjajni izvo a slobodnjaka u redovima Palov ana – Štampar. I opet je odli no pucao i tek koji centimetar je Dinamo dijelio od vodstva 2:0. Palov ani su diktirali tempo još desetak minuta, a onda su obje mom adi lagano potonule. Bilo je vidljivo da sa snagom niti jedna, niti druga mom ad ne stoje najbolje, ali je Dinamo ipak imao više aduta na klupi. Domini je neumornom trka u Lovren i u pridodao na vrijeme Klekara. Utakmica je ušla u kolote inu s nekoliko poluprilika na

JUNIORI

U neizvjesnom finalu na kraju s(p)retniji Grani ar Iako su u predigri slavili pobjedu svojih juniora u finalu Kupa MNS-a, Kotorip anima je na kraju to ipak tek (pre)mala utjeha nakon poraza seniora u kasnije finalu. Grani ar je do pobjede nad Mladosti iz Ivanovca u utakmici koja je odigrana pred više od 300 gledatelja došao nakon uzbudljivog pucanja dodatnih jedanaesteraca koji su odlu ivali o pobjedniku. Naime, regularnih 90 minuta završilo je bez pobjednika 1:1 (1:1).

Mladost je povela u 23.minuti golom Dalibora Fran i a.

Slavlje juniorske ekipe Grani ara Kotoribe nakon osvajanja kupa U 41. minuti na 1:1 rezultat je poravnao Vinko Ujlaki. U drugih

I juniori Mladosti iz Ivanovca mogli su do pobjedni kog trofeja, ali na kraju su se morali zadovoljiti srebrnim medaljama

GRANI AR (K) – MLADOST (I) 8:7 nakon 11 m (1:1) AKOVEC. SRC Mladost. Gledatelja: 300. Sudac: Željko Turk (Zebanec). Pomo nici: Velimir Leva i (Novakovec) i Nino Škrobar (Brezje). Delegat: Josip Lesjak (Ma kovec).

STRIJELCI: 0:1 Fran i (23), 1:1 V. Ujlaki (41).

Grani ar Kotoriba: Paulo Kalini , Karlo Radmani (od 65. Dubravko Horvat), Vinko Trojko, Danijel Kranjec, Borko Beliga, Edvin Dravec, Petar Mikulan (od 86. Luka Fundak), Vinko Ujlaki, Marko Ujlaki, Emanuel Matotek, Ivan Tilošanec. Trener: D. Ujlaki.

Mladost Ivanovec: Luka Pata a, Nikola Talan, Goran Krišto , Dominik Lovren i , Denis Klinec, Nikola Žvorc, S venFu ko(od51.Ma jaBarlovi ),DaliborFran i (od 77. Kevin Višnji ), Nenad Novak, Antonio Novak i Vanja Vuk. Trener: Modlic.

Ponovno najbolji u me imurskom nogometnom kupu – Dinamo Palovec

45 minuta mreže se više nisu tresle. Bilo je prilika, posebice igra a Grani ara odli nog Marka Ujlakija i njegovog suigra a Matoteka, u završnici utakmice, koji nisu bili dovoljno prisebni i precizni u završnici lijepih akcija. O pobjedniku su odlu ivali dodatni jedanesterci koji su bili doista dramati ni. Naime, u drugoj seriji igra Grani ara nije uspio zabiti. Do pete serije Ivanov ani su bili bez pogreške, imali su me loptu u rukama, no u presudnom trenutku njihov igra a umjesto mreže loptu šalje iznad gola. Kre e se igra po igra . U osmoj seriji pala je odluka. Jedanaesterac brani vratar Grani ara Paulo Kalini , a njegov suigra Vinko Trojko zabija za kona nu pobjedu 8:7 i veliko slavlje Kotorip ana.

Pobjedni ke pehare i medalje uru ili su im dopredsjednik MNS-a Nenad Mar ec i tajnik Darko Jambrovi . (dz)

Razo aranost Kotorip ana nakon izgubljenog finala jednoj i drugoj strani, da bi utakmica bila riješena osam minuta prije kraja.

Igrala se 82. minuta kada je Lovren i sjajno ubacio s lijeve strane iz kuta, a na pravom mjestu, na prvoj stativi lijepo reagira Petar Ruži koji poga a neobranjivo glavom za 2:0 Palov ana.

Nekoliko minuta Dinamo je dijelilo do trijmu a i izdržali su bez primljenog zgoditka. Kotorip ani su na kraju ostali i bez sre e, jer su u samoj završnici pogodili stativu.

Veselje Palov ana, trener Grani ara Lipi odmah dao ostavku Na kraju velikog slavlje Palov ana sa svojim vjernim navija ima, a tuga u redovima Kotorip ana koje je na ovoj utakmici bodrio tako er jako veliki broj njihovih simpatizera poja anih s limenom glazbom. Ništa nije pomoglo ovaj put. Predsjednik Me imurskog nogometnog saveza Mato Kljaji uru io je pobjedni ke pehare i medalje igra ima Dinama Palovec, „drvene“ srebrne medalje pripale su Grani aru. Palov ani e tako uz Me imurje predstavljati me imurski nogomet u pretkolu Hrvatskog nogometnog kupa koje se igra uo i po etka nove nogometne sezone.

Trener Dinama Ivan Domini koji je zbog pretemperamentnog vo enja ekipe i estim prigovaranjem sucima bio isklju en, na kraju je estitao svojim momcima na osvajanju kupa, a publici na navijanju, uz dodatak da je opet kao i puno puta do sad u važnim utakmicama kad je Dinamo Palovec u pitanju, presudilo „palovsko srce“.

Trener Grani ara Branko Lipi bio je vidljivo razo aran. Ne samo što je ostao bez kupa s ogor enjem na su enje na što je dao naglasak onako „vru “ poslije utakmice, ve zbog svega što mu se nakupilo, a što je rekao kasnije, prvenstveno unutarnjim klupskim problemima, nedovoljnim treniranjem važnih igra a zbog poslovnih obveza u posljednjih mjesec dana i nekompletnoš u sastava u finalu. Po njegovom mišljenju to je glavni razlog što se na kraju nisu radovali Kotorip ani. Na kraju nije izdržao da odvodi Grani ar do kraja sezone i dao je ostavku na trenerskoj unkciji odmah poslije finala.

Ipak, kad se sve zbroji, Palov ani su ovu utakmicu odigrali puno zrelije i zasluženo ponijeli još jedan naslov pobjednika me imurskog nogometnog kupa.

(Dejan Zrna, oto: Zlatko Vrzan)

7. lipnja 2011.

KOŠARKA

KICKBOXING FINALNI TURNIR LIGE DJE AKA

KK Me imurje akovec

Ima talenata!

Veliki uspjeh mla ih kategorija

O netom završenoj ligi za 12-godišnjake potpomognute s nekolicinom godinu dana starijih, možemo pisa na temelju vi enoga – Savezu, svaka ast na ideji i realizaciji! Klinci se nadme u izme u sebe, na temelju nau enoga na treninzima (a vidi se da se radi) imaju podlogu odigra utakmicu korektno, bez da im lopta u vo enju bježi u svla ionicu, bez da pogode u šutu suca ispod koša u lijevo oko, obranu ve inom igraju 1 na 1, a ne gdje je lopta tu su svi, dakle to ve li i na pravu košarku. Njihovim trenerima ovim putem odajemo priznanje za trud i košarkaško znanje preneseno na djecu.

Na nalnom turniru prvi je naslov uzelo Me imurje, gdje je kao prevaga

bio Vojvoda, dvije glave viši i godinu dana stariji od svojih suparnika iz Dubrav ana. «De ki z Dobrave» su nam se nekako najviše svidjeli, brzi, eksplozivni još k tome i znaju, dobro vo eni, samo nastavite tako!

Idu e godine treba priklju i klince iz M. Središ a, Ivanovca,Varaždina, eventualno još nekoga iz okolice, postoji mogu nost i za žensku košarku, interesa ima. (bh) KONA NI REDOSLIJED: 1.

Me imurje; 2. Dubrav an; 3. Me imurje Globetka; 4. Kotoriba; 5. Nedeliš e; 6. Donji Kraljevec; 7. Bruno šport trade; 8. Prelog

STREETBALL CHALENGE OBERWART

Manuel Novak najbolji “dunker”!

Tradicionalni me unarodni turnir u haklu održan u austrijskom Oberwartu, ina e prvaku Austrije u košarci i posljednjih 12 godina mjesto rada Gorana Patekara, košarkaškog trenera iz Ivanca , nije mogao pro i bez me imurskih haklera.

Trojka pod imenom Vajda u sastavu Nikola Hrka , Manuel Novak i Tomislav Garvanovi osvojila je tre e mjesto u konkurenciji seniora (ukupno preko 20 prijavljenih trojki). Na natjecanju u zakucavanju Novak je osvojio prvo mjesto i lijepu nagradu. (bh)

U akove kom košarkaškom klubu Me imurje održana je konferencija za novinare s osvrtom na rezultate u minuloj sezoni, a ujedno je predstavljena i nova klupska web stranica (www. kk-medjimurje.hr). - Iza nas je jedna od najuspješnijih natjecateljskih sezona u povijesti kluba. I dok je seniorima nedostajala tek jedna pobjeda za naslov prvaka A-2 lige sjever, naše mla e kategorije ostvarile su tako er odli ne rezultate. Biti u današnje vrijeme me u deset ekipa u državi, gdje ima 60 drugoligaša, 12 prvoligaša i 4 NLB ligaša, velik je uspjeh, kazao je lan upravnog odbora Mislav Pleša. Juniori i kadeti sudjelovali su na poluzavršnici Prvenstva Hrvatske u Šibeniku, mla i kadeti pak na poluzavršnici PH u Petrinji. Sljede u godinu planira se i organizacija 15. po redu turnira “Nova” za mla e dobne kategorije.

Najavljen novi generalni sponzor Manuel Novak najbolji “dunker”

Kada su u pitanju seniori i njihovi planovi za novu sezonu, oni e ponajviše ovisiti o inancijskim sredstvima.

- Mi smo se i dalje spremni nositi sa svim poteško ama, kazao je Pleša, i na-

javio da e košarkaški klub Me imurje uskoro potpisati ugovor o generalnom sponzorstvu s jednom renomiranom hrvatskom tvrtkom, koja nije iz Me imurja. Cilj nam je u predstoje oj sezoni osvojiti prvo mjesto A-2 lige sjever, kako bi onda bili u prilici kroz kvali ikacije izboriti i prvu ligu, dodao je Pleša. Oku-

pljanje seniorske ekipe predvi eno je za 20. kolovoza. Ve ina igra a ostat e na okupu, a ako bi inancijske mogu nosti bile onakve kakve se o ekuju, planiraju dovesti još nekoliko poja anja. No, i dalje e temelj ekipe graditi na doma im igra ima, jer je to jedini ispravni put, smatraju u klubu. (so)

Nova sezona, nova Internet stranica Informacije o doga ajima i novostima vezanima uz klub (rezultati, utakmice, galerije fotogra ija, komentari poznatih košarkaških stru njaka i dr.) od sada se mogu potražiti i na novoj klupskoj web stranici, na adresi www.kk-medjimurje.hr .Tvrtka Qmini povukla je, za današnje vrijeme, jedan nesvakidašnji potez. Odlu ili su, naime, pomo i klubu tako da im besplatno naprave novu web stranicu. - Na taj na in želimo pokazali podršku sportu u Me imurju, a posebno košarci, koja je premalo zastupljena, kazao je Ratko Pesek, direktor Qminija. Nova web stranica napravljena je u novoj tehnologiji, koja ima

Mislav Pleša i Ratko Pesek predstavili su nove klupske web stranice sustav za samostalno ažuriranje podataka, tako da klub nije ovisan ni o kome i može samostalno mijenjati sadržaj. (so)

KK DUBRAV AN organizirao turnir za juniore

Košarkaši Koprivnice najuspješniji na me unarodnom turniru U subotu 14. svibnja Košarkaški klub Dubrav an iz Donje Dubrave u dvorani tamošnje osnovne škole bio je organizator me unarodnog košarkaškog turnira za juniore. Na turniru su, uz doma ina, igrale ekipe iz Donjeg Kraljevca, Koprivnice i Tury iz ma arske Nagykanizse.

Pobjednici turnira postali su košarkaši Koprivnice koji su u inalu bili bolji od Donjeg Kraljevca 67 – 53. Tre e mjesto osvojio je Dubrav an koji je pobijedio goste iz Ma arske 51-27. Inicijativu za odigravanje turnira pokrenuo je Branko Hertelendi iju su ideju u Dubrav anu odmah prihvatili i krenuli u organizaciju turnira.

Ekipa KK Thury osvojila je utješni pehar za fair-play igru. Završna rije je pripala predsjedniku kluba Josipu Brljaku koji je zahvalio svim ekipama što su se odazvale na turnir i istaknuo da se nada kako e se sastati i dogodine.

(alf )

7. lipnja 2011.

III. HNL-ISTOK Liga završila porazima oba me imurska predstavnika

Nedeliš e loše prošlo u Ludbregu, Preložani bez motiva Pravi rezultatski potop doživjeli su Nedeliš ani u Ludbregu u posljednjem kolu ovog prvenstva. Iako tvrde da nisu loše igrali, gol nikako nisu mogli zabiti premda su stvarali prilike, te je pobjeda doma ina, ina e prvaka lige, sasvim zaslužena. Na kraju ipak malo (pre)visoka.

U uvodnim minutama utakmice Nedeliš e ima odli nu prigodu ali S. Treska loptu šalje iznad gola Podravine. To su doma i shvatili kao poziv na uzbunu te uskoro dolaze do prednosti kad je M. Va unec pogodio iza Posavca. Prije no što se otišlo na odmor na 2:0 je digao Valjak, koji je dobro iskoristio uba aj iz kuta.

I u drugo poluvrijeme Nedeliš e ulazi angažirano, no lopta ih ne želi, te M. Va unec u 57. postiže gol za 3:0. I dalje se naši predstavnici ne predaju te pokušavaju do i do gola, ali kad je na scenu stupio Sušec, svaka nada je pala u vodu. Sušec je u utakmicu ušao tek o poluvremenu, no ini se samo s jednom namjerom, da potopi goste iz Nedeliš a. U svega etiri minute postigao je tri gola i dotjerao rezultat do kona nih 6:0.

“Podravina je dakako zasluženo pobijedila, cijele je sezone pokazivala svoju kvalitetu, no rezultat je ipak previsok”, re-

SLOGA – SLOBODA VŽ 4:0 akovec, igralište Sloge. Suci: Vugrinec (Komarnica), Galinec (D. Višnjica), Šprem (Varaždin) Strijelci: 1:0 Vugrinec 32., 2:0 Vabec Darko 39., 3:0 Juki 70., 4:0 Vabec Darko 90.

Sloga: Per i , Dokleja (od 69. Glad R.), Je ud, Obadi , Silaj (od 46.

Mihalkovi ), Vabec Damir, Bali , Vabec Darko, Vugrinec, Juki (od 71. Glad D.), Saka .

Sloboda Vž: Valen , Hižak, Pomoper (od 69. Kola ko), Lon ar, Vindiš (od 51. Puclin), urasek, Stankovi , Besek, Knok (od 59.

Muhamad), Se an, Malnar.

SLOBODA S – AKOVEC 1:2 Slakovec, igralište Slobode. Suci: Pajtak (M. Bukovec), Pani (Varaždin), Buni (Prekno).

Strijelci: 0:1 Do Nachimento 7., 1:1 Angel 14., 1:2 Pomper 62.

Sloboda S: Kolar, Podvezanec (od 68. Petek G.), Begovi M., Kamenar, Buhanec, Begovi , Srnec, Borko, Goricaj, Angel (od 57.

Hižman), Petek D. (od 80. Levec). akovec: Prekupec, Pintari V. (od 68. Mesari M.), Horvat (od 76. Matu ec), Novak, Pomper, Mesari D., Balent, Hanc (od 89.

Pokos), Do Naschimento, Pintari F., Orši .

DINAMO – GRANI AR 3:2 Palovec, igralište Dinama. Suci: Jur ec (D. Krajevec), Radek (Pribislavec), Sukanec (S. Ves).

Strijelci: 1:0 Mihalovi 11., 1:1 Radmani 24., 1:2 Kos V. 60., 2:2 Mihalovi 68., 3:2 Jankovi 71.

Crveni karton: Jan ec 87. (Dinamo) – drugi žu karton.

Dinamo: Rebernik, Križai , Jan ec, Hali (od 46. Klekar), Domini , Lovren i , Mar ec (od 46. Jankovi ), Žuli D. (od 83. Žuli M.), Štampar, Mihalovi , Ruži .

Grani ar: Šupljika, Radmani (od 76. Horvat), Zvošec, Habuš, Na , Kranjec, Paveli, Hertelendi (od 10. Gorupi ), Kos F. Kos V., Ujlaki (od 79. Matulin).

IVAN ICA – POLET 3:0 Ivanec, gradski stadion. Suci: Horvat (S. Ves), Bacinger (N. Marof), Vukovi (Kaštelanec).

Strijelci: 1:0 Kocijan 28., 2:0 Kocijan 47., 3:0 Bochl 57. Crveni karton: Gregur 43. (Ivan ica) – drugi žu .

Ivan ica: Ladi , Cika (od 78. Šojat), Petri evi (od 46. Belcar), Kocijan, Hrani , Gregur (od 46. Kukec), Pa en, Bochl, Knez, Biško, Kokotec.

Polet: Stamenkovi , Toplek (od 46. Lukman), Mlinari , Lesjak, Magdaleni , Okreša, Obadi , Bašek D. (od 46. Bašek N.), Juri an (od 74. Mihac), Pal , Gajnik.

Podravini iz Ludbrega predstavnici III. HNL-istok uru ili su poslije utakmice pehar za naslov prvaka i uslijedilo je veliko veselje kao je nakon utakmice Želimir Orehovec, trener Nedeliš a. “Nama je u veznom redu izuzetno nedostajao Jagec, no Podravina nas nije razvalila kako to 6:0 sugerira, ve su se moji igra i nakon primljenog etvrtog gola predali”, objasnio je.

“To ipak ne može poništiti sve ono dobro što smo napravili u proljetnom dijelu sezone, osvojili smo više bodova, dali vi-

še golova i primili ih manje nego u prvom dijelu. Na kraju smo osmi s 54 boda, a za detaljnije analize bit e vremena”, zaklju io je trener.

Posustali Preložani Iako im vrata nove III. HNL-sjever nisu još do kraja zatvorena, jer su zbog ukidanja IV. HNL mogu e svakakve pre-

tumbacije, igra i preloške Mladosti nakon poraza protiv izravnog konkurenta Croatije potpuno su odustali od ozbiljnog nogometa i u subotu u posljednjem kolu prvenstva.

Takav pristup nije mogao donijeti ništa drugo nego li poraz od Slavije iz Pleternice.

Nakon ravnopravnih 45 minuta, doma i su potonuli nakon što su gosti poveli iz penala koji je dosu en pri samom kraju prvog poluvremena. U nastavku su gosti otišli na 1:4, da bi na kraju utakmica završila s kona nih 2:4. Pogotke za Preložane postigli su Novak i Miši . O kona noj preloškoj sudbini trebalo bi se znati nakon što se usuglasi kona an na in popune novoformirane III. HNL-sjever. Ali ostaje upitno je li Mladost uop e zainteresirana za igranje u III. HNL, s obzirom na aktualnu klupsku organizaciju ili pak e „uzeti predah“ i kroz jaku I. MNL pokušati obnoviti mom ad i zacrtati nove ambicije.

Fešta u Ludbregu Ina e, završna utakmica Podravine koja je proslavila naslov prvaka odigrana je u sjajnoj atmosferi pred oko 800 gledatelja. Ludbrežani su nakon utakmice slavili jedan od najve ih klupskih uspjeha, a

IV. HNL-SJEVER skupina A

Uvjerljiv poraz Poleta, akovec želi me u pet Pribislav ani u Ivancu nisu iskoristili fantasti nu priliku koja im se pružila za gostuju u pobjedu i ambicije da postanu hrvatski tre eligaši. Naši predstavnici su u susret krenuli loše i gubili ve u 28. minuti nakon što je Kocijan pogodio mrežu iza Stamenkovi a. Tada se Poletu nasmjehnula sre a kad je doma i Gregur u 43. minuti zaradio crveni karton, zbog druge javne opomene, pa ostaju broj ano nadmo ni na travnjaku gradskog stadiona u Ivancu.

No, to kao da im nije zna ilo baš ništa, jer su igra i Ivan ice do kraja susreta uspjeli još dvaput matirati golmana iz Pribislavca i time uzeti sva tri boda.

Nakon gostuju e pobjede u Gori anu Slogaši su slavili i doma kad su

UKOVEC 77 – NOVI MAROF 2:1 ukovec, igralište Trate. Suci: osi , Hras , Kramar (Varaždin). Strijelci: 0:1 Saka N. 10., 1:1 Vuk 38., 2:1 Vuk 90. Crveni kartoni: Lehki A. 75. ( ukovec 77) – drugi žu karton, Poljak 82. ( ukovec 77) – drugi žu karton. ukovec 77: Lehki D., Lehki A., Zvonarek, Poljak, Anderlin, Varga, Hladnik, Jezer i (od 51. Begovi A.), Vuk, Mihoci, Slavi ek.

Novi Marof: Plan , Jelen, Horvat M., Horvat I., Mešnjak, Planinc, Henezi, Hrebak P., Saka N. (od 90. Šafran), Saka M., esi (od 85.

Harmicar).

SRA INEC – TRNAVA 1:1 Sra inec. Suci: Slunjski (Varaždin), Posedi (Puš ine), Brljak (D. Dubrava).

Strijelci: 0:1 Jakši S. 81., 1:1 Kos B. 83. 11 m. Crveni karton: Malovi 83.

(Trnava) – drugi žu karton Sra inec: Vilaj, Papec, Šincek, Kos B., Plantak, Kolari , Mežnari , Miko, Kos D., Brkinja , Drož ek (od 80. Skuzin).

Trnava: Farkaš, Malek (od 89. Baksa N.), Markuši , Pintar, Jakši A., Gudlin, Blažek (od 75. Ribi ), Mesari , Jakši S., Malovi , Baksa P.

PLITVICA – NEDELJANEC 2:0 Gojanec, igralište Plitvice. Suci: Kolari (N. S. Rok), Horvat (Vra šinec), Kedmenec (Sv. Marija).

Strijelci: 1:0 Kocijan 5., 2:0 Buhin 71.

Plitvica: Kiši ek, Horvat V., Ku ar, Gredelj, Zgrebec (od 46. Ister Tomislav), Pomper Marko, Horvat Mario, Canjuga (od 68. Horvat Ma ja), Kocijan, rnila L. (od 62. Buhin), Melnjak.

Nedeljanec: Medved, Varga (od 86. Rog), Sedlar (od 72. Ku ar), Hudoletnjak, Tomaškovi , Levati , Jelenski, Priher, Matu ec (od 60. Štefulj) Kova i , Kapeš.

ugostili varaždinsku Slobodu. Bio je to pravi potop ekipe iz susjedne županije, koji je Slogi donio mjesto više na tablici.

Sloboda pak je s 12. pala na 13. mjesto.

Sloga u sjajnom ozra ju završava prvenstvo.

U srazu dvaju me imurskih klubova u Palovcu slavili su doma ini, i to s tijesnih 3:2. Iako su nakon poraza u kupu ranije tog tjedna Kotorip ani najavljivali bolju igru u prvenstvu, nisu uspjeli zadržati 1:2 koje su imali u 60. minuti nakon pogodaka Radmani a i V. Kosa. Pokazalo se tako da prolje e nikako nije omiljeno godišnje doba za nogometaše iz Kotoribe, a ovim su porazom potonuli na šesto mjesto tablice. Dinamo je do kraja utakmice uspio preokrenuti rezultat. Ina e, trener Lipi nije vodio mom ad u ovoj utakmici, jer je dao ostavku. Tako je ova sezona u samo dvije utakmice kad je u pitanju Grani ar prakti ki pa propala. akov ani su u Slakovcu upisali tri boda, iako nisu briljirali igrom, no ta im je pobjeda donijela mogu nost da u posljednjem kolu promijene stanje na tablici 4. HNL. “Ako uspijemo pobijediti Dinamo, možemo presko iti i Slogu i Grani ar te se ugurati me u prvih pet ekipa”, rekao je predsjednik Dušan Mikolaj.

U ukovcu su doma i nogometaši došli do svoje etvrte pobjede ove sezone, priuštivši Novom Marofu 14. poraz u prvenstvu. ukov ani su startali loše i gubili

ODIGRANO posljednje kolo malonogometne lige Gori an 2011.

Loka slavila i u zadnjem kolu i u kona nom poretku Posljednje 9. kolo proljetnog dijela rekreacijske malonogometne lige Gori an 2011 donijelo je mnogo uzbu enja, borbe i neizvjesnosti. U prvoj utakmicI Kukurika i su pobijedili Cveteke & latice 7:1. Prijatelji su ostvarili su svoju prvu pobjedu, sa 3:1 svladali su Beverly hills. Derby kola i prava nogometna poslastica igrana je u tre em susretu, izme u izravnih konkurenata za prvo mjesto Dvorš ekov mosta i

KONA NA TABLICA 1. Podravina

34 22 4 8

78:37 70

2. Mladost C

34 22 3 9

70:38 69

3. akovo

34 20 5 9

57:38 65

4. Bjelovar

34 19 6 9

65:44 63

5. Otok

34 19 5 10 58:36 62

6. Grani ar

34 17 5 12 72:49 56

7. Slavija

34 17 5 12 52:40 56

8. NEDELIŠ E

34 17 3 14 70:61 54

9. Beliš e

34 16 3 15 49:48 51

10. Križevci

34 13 6 15 40:51 45

11. Našk

34 12 6 16 30:45 42

12. Lipik

34 12 6 16 49:75 42

13. Koprivnica

34 12 2 20 62:75 38

14. Olimpija

34 11 4 19 53:68 37

15. Sla na

34 11 3 20 55:60 36

16. Slobodnica

34 10 6 8

17. Croa a

34 9 4 21 37;82 31

18. MLADOST P

34 8 2 24 46:72 26

44:68 36

igra i su zahvalili višestrukim bacanjem u zrak predsjedniku Mladenu Henecu koji ina e ve duže vrijeme živi u akovcu, ali je emotivno i poslovno i dalje vezan uz Ludbreg i najzaslužniji je što danas taj klub ima moderne prostorije, tribinu, odli an glavni teren i dobar pomo njak, ali i najbolju ekipu III. HNL-istok. Takvi bi ugledni poslovni ljudi, ali i privrženi sportski djelatnici trebali i me imurskom nogometu.

(Ivana Strahija i Dejan Zrna)

TABLICA

I dalje mnogo upitnika Kad se spomene završnica prvenstva IV. HNL-sjever skupina A, onda nitko ništa ne zna. Pa ak i kad je ukidanje lige u pitanju iako je ona odlukom dva saveza koji su je inili ukinuta. Sve što je trenuta no je „neslužbeno“ i „navodno“. Stoga je mnogo toga što se pri a tra prirode. Žalosno, ali istinito. Pretposljednje kolo prvenstva ina e je donijelo potop rezultata me imurskih predstavnika, posebice onih koji su stalno bili pri vrhu: Poleta i Grani ara. Ipak s druge strane oba akove ka predstavnika: Sloga i akovec igraju izvrsno. Tko pak e na kraju i i u III. HNL-istok, to nažalost još uvijek nitko ne zna. Tako je jedna od pri a da nema veze koji si na tablici, ako e biti potrebe „i 10 klub lige e mo i u viši rang umjesto npr.

Onog koji je završio kao 2. ili 4.“. To je samo kod nas mogu e.

Rezultati posljednjeg kola: PodravinaNedeliš e 6:0, Mladost P-Slavija 2:4, Beliš e-Olimpija 1:3, Bjelovar-Croatia 4:0, Otok-Slatina 4:2, Lipik-NAŠK 1:0, Slobodnica-Mladost C 1:4, Koprivnica-Križevci 1:0, akovo-Grani ar 6:1.

Pobjedu rekreacijske lige Gori an 2011. odnijela je Loka

Loke, koja je završila pobjedom Loke 2:1, ime su ostali na prvoj poziciji kao jedina neporažena mom ad do sada. Tuteki i Bumbari odigrali su uz puno preokreta neriješeno 3:3, što je tutekima bilo dovoljno za ostanak na drugoj poziciji.

Najbolji strijelac prvog dijela Gor ke lige je Alen Kova igra Tuteka sa 8 golova, iza njega je sa 7 golova Ivan Malovi (Bumbari & rlenke) i Boro Pongrac (Loka).

1.Nedeljanec 2.Plitvica 3.Polet (P) 4.Ivan ica 5.Sloga 6.Grani ar (K) 7. akovec 8.Sloboda (S) 9.Dinamo (P) 10.Trnava 11.Novi Marof 12.Sra inec 13.Sloboda (VŽ) 14. ukovec 77

25 25 25 25 25 25 25 25 25 25 25 25 25 25

16 15 14 13 13 13 13 10 9 9 6 5 6 4

2 4 4 6 5 4 3 7 4 2 5 6 3 3

7 6 7 6 7 8 9 8 12 14 14 14 16 18

48:24 58:31 47:37 53:31 46:30 50:44 61:45 40:31 41:46 34:54 42:56 26:48 28:53 26:70

50 49 46 45 44 43 42 37 31 29 23 21 21 15

Parovi posljednjeg kola: akovec-Dinamo P, Grani ar K-Sloga, Sloboda VŽ-Sra inec, Trnava-Plitvica, Nedeljanec- ukovec 77, Novi Marof-Ivan ica, Polet P-Sloboda S (subota, 17,30 h). od 10. minute i gola N. Saka a, no brzo su se pribrali i poravnali preko Vuka prije odlaska na odmor. U drugom poluvremenu sudac osi pokazao je ak dva crvena kartona, oba za doma e nogometaše, no ni to nije pomoglo gostima da sa uvaju barem bod, jer u 90. minuti Vuk još jednom matira Planti a.

Susret u Sra incu završio je podjelom bodova, nakon 90 minuta žive i na mahove grube igre obaju suparnika. Gosti iz Me imurja poveli su u završnici susreta golom uvijek solidnog S. Jakši a, no u 83. minuti nakon preoštrog starta Malovi a, kojim je on zaradio isklju enje, B. Kos vra a rezultat u egal.

(I. Strahija)

7. lipnja 2011.

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

25. kolo I. ŽNL DINAMO (D) – CENTROMETAL 1-5 (1-4) Igralište: Kokotov Vez Domašinec. Suci: Mihael Belovi , Igor Križari , Renato Posavec.

Delegat: Mijo Horvat Dinamo: Bobi anec, Tizaj, Sabol (75. Baranaši ), Gregori , Krznar, Bihar (46. Brez), Lovrek, Trstenjak, Furdi (46. Kanižaj S), Vlaši , Kanižaj M. Trener: Dragan Bobi anec.

Centrometal: Trupkovi , Vinceti B (38. Poto nik), Majsen, Sen ar, Bratkovi , Vince M, Zavrtnik (46. Kacun), Lastavec, Fegeš (75. Jurman), Vibovec, Vincek.

Trener: Boris or evi Strijelci: 0-1 Vibovec (7), 0-2 Vincek (20), 0-3 Fegeš (23), 0-4 Bratkovi (31) 11m, 1-4 Kanižaj M (35) 11m, 1-5 Fegeš (61) Žu karton: Krznar (Dinamo).

RUDAR – DUBRAV AN 3-1 (1-0) Igralište: Šoderka M. Središ e. Suci: Marijan Duman i , Josip Novak, Ivica Felker.

Delegat: Darko Jambrovi Rudar: Rajf M, Kova i A (86. Podgorelec), Šprajc, Vuri, Šol D., Rihtarec (81. Leva i ), Zadravec, Liklin, Vinko (46. Simun), Šol , Žganec. Trener: Anton Srša Dubrav an: Apostolovski, Švenda (75. Sla na), Vidovi , Horvat I., Horvat D., Hujs, Jakupak, Brljak, Horvat D., Nes , mrlec. Trene: Dražen Horvat Strijelci: 1-0 Rihtarec (25), 2-0 Šol (48), 2-1 Horvat D (50), 3-1 Leva i (85)

BSK – BRATSTVO (SV) 6-0 (2-0) Igralište: Mos š e Belica. Suci: Ivica Križai , Lidija Kralji , Tomisla urila. Delegat: Toni Mar njaš BSK: Sternad, Makar (61. Škvorc), Gunc, Gelo, Herc (72. Trstenjak), Mihalec, Novak, Hajdarovi , Paler, Horvat, Mlinari (54. Beštek). Trener: Stjepan Mihalec Bratstvo: Kocijan, Vlahov, Hižman, Bujan, Sukanec, Kova ec, Pata a, Hanžekovi , Mlinari Oršuš, Murk. Trener: Goran Hižman Strijelci: 1-0 Makar (30), 2-0 Herc (44), 3-0 Herc (49), 4-0 Mihalec (51), 5-0 Hajdarovi (57), 6-0 Gunc (68)

MLADOST (I) – POLET (SMNM) 1-0 (0-0) Igralište: Mladost Ivanovec. Suci: Zoran Hajdinjak, Dražen Sukanec, Bojan Rodiger.

Delegat: Dragu n Horvat.

Mladost: Lacko, Talan (65. Fran i ), Leva i , Jaluši , Škerbi (77. Vuk), Fu ko, Murkovi , Zlatarek, Horvat (84. Lovren i ), Pavlekovi , Korent. Trener: S ven Lacko Polet: urkin, Novak (79. Kutnjak), Koraj, Sobo an, Hren, Turk (74. Šardi), Gori anec G, Stojko, Vinko, Gori anec A., Karlov ec. Trener: Krešimir Šenji.

Strijelac: 1-0 Zlatarek (86) Žu kartoni: Korent, Zlatarek (Mladost); urkin, Sobo an (Polet)

SPARTAK – PLAVI 4-1 (1-0) Igralište: Jagodiš e M. Subo ca. Suci: Marin Horvat, Ivan Žganec, Dragu n Novak.

Delegat: Josip Lesjak.

Spartak: Jalšovec (81. Cirkven i ), Ruži (84. Sklepi ), Mihalic, Opa ak, Hali , Križai , Šegovi E (67. Jan ec), Domini , Novosel, Šegovi I., Lackovi . Trener: Darko Lon ari Plavi: Srnec, Škvorc, Murkovi , Turk, Zadravec, Trupkovi , Mesari , Škvorc, Majeri (84. Trstenjak), Radikovi (69. Polanec), Erdelja. Trener: Milivoj Trstenjak.

Strijelci: 1-0 Zadravec (32) autogol, 2-0 Novosel (59) 11m, 3-0 Lackovi (64), 4-0 Lackovi (69), 4-1 Škvorc (71) Žu kartoni: Novosel (Spartak); Majeri , Zadravec (Plavi)

SOKOL – OMLADINAC (NSR) 1-1 (0-0) Igralište: Sokol Vra šinec. Suci: Ma ja Horvat, Saša Fegeš, Dragan Hrustek. Delegat: Željko Štefanac Sokol: Puh B, Mikolaj, Lisjak, Lebar (69. Vincek), Novak, Puh S., Drk, Novak, Kova i (75. Posavec), Mikolaj, Mun ar. Trener: Marko Mikolaj Omladinac: Murk, Marodi, Reich (29. alopa), Culjak M, Jambroši , Filipovi , Culjak K., Krišto , Novak, Toplek, Mlinari (89. Horvat). Trener: Denis Ratajec.

Strijelci: 1-0 Mikolaj (53), 1-1 Mlinari (57) 11m Žu karton: Toplek (Omladinac)

NAPRIJED – ZASADBREG 3-1 (2-0) Igralište: Zdenci Cirkovljan. Suci: Dario Bubek, Bruno Brljak, Josip Kedmenec. Delegat: Dragu n Hozjak.

Naprijed: Mlinarec, Horvat, Bedenicki, Luka i , Šimunkovi , Vlah (85. Sa i ), Glavina I (19. Varga), Mar nec, Mihoci (78. Hižman), Glavina Ž, Režek. Trener: Zlatko Vugrinec Zasadbreg: Novak M., Šajnovi (67. Zobi ), Rodinger Flo., Mesari , Živko, Kova i , Rodinger Fi., Šimunkovi N., Perho (46. Novak D), Šimunkovi D., Koriši . Trener: Dražen Novak.

Strijelci: 1-0 Mar nec (4) 11m, 2-0 Režek (41), 3-0 Vlah (66), 3-1 Šimunkovi D (72) Žu kartoni: Režek, Horvat, Hižman (Naprijed); Šimunkovi D., Rodinger Filip (Zasadbreg)

Borba za što višu poziciju na tablici se nastavlja Zbog op eg „nereda“ kad su u pitanju sastavi liga koji je ponovno režiran u kancelarijama HNS-a, koje se ne bave ni im drugim osim reprezentacijom, prvenstvo I. me imurske lige završava u dramati nim okolnostima. Cilj svima je biti što više na tablici, jer ispasti bi moglo više od pola lige. Kad je tako, svi „bruje“ o puštanjima, dogovorima i to ne samo u ovoj ligi, nego i u onoj niže. Bilo kako bilo, bez obzira na stupnjeve natjecanja, to je izgleda samo kod nas mogu e, a svega i sva ega moglo bi biti još, jer je HNS primjerice dopustio klubovima III. HNL da odustanu od natjecanja samo 35 dana prije novog po etka prvenstva (oko 10. srpnja), bez posljedica tj. ne moraju u zadnju ligu, ve u ligu niže. Pravi cirkus.

Ivanov ani do pobjede u završnici Poraz Poleta u Ivanovcu. Nakon malog posta i doma i su stigli do doma e pobjede. Naletio je prvak Polet iz Svetog Martina na Muri koji je ve sav mislima u kvalifikacijama za III HNL. Mladost o ito voli „horor“ završnice. Zgoditak koji je odlu io pobjednika ovaj puta nije postignut u suda koj nadoknadi nego etiri minute prije kraja regularnog dijela utakmice. Taj velikih tri boda za doma e vrijedan zgoditak postigao je Goran Zlatarek. Od radosti je skinuo dres, a tko ga ne bi i zaradio opomenu od suca utakmice Hajdinjaka. Ve u prvom poluvremenu su doma i imali dvije lijepe prigode, ali od zgoditka ništa. Gosti su nešto u drugom poluvremenu pokušali kako bi postigli zgoditak no raspoloženog strijelca ovaj puta nisu imali. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Spartak uvjerljiv kao doma in Spartaku doma a pobjeda nad Plavima. Gosti iz Peklenice uspjeli su u 32 minuti, odnosno uspio je Ivan Zadravec posti i autogol i doma in je tako stigao do vodstva. U 59 minuti Spartak ima kazneni udarac koje nakon dva ranije promašena od strane suigra a Tihomir Novosel pretvara u zgoditak i vodstvo od 2-0. Potom u deset minuta Sandro Lackovi postiže dva zgoditka za visoko vodstvo od 4-0. Kapetan Plavih Jurica Škvorc uspio je u 71 minuti svojim zgoditkom smanjiti poraz na 4-1. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Remi Sokola i Omladinca U Vratišincu svakome po bod. Iako su u prvih 45 minuta igre na obje strane bile po dvije prigode realizacija je izostala pa se na odmor otišlo sa nepopularnih 0-0. Kod gostiju iz Novog Sela Rok obje prigode je imao Jurica Novak, ali je doma i vratar Boris Puh uvelike zaslužan što tri boda nisu otišla Omladincu. Sokol pak je imao prigode u Nikoli Mun aru i Filipu Novaku, ali su njihove lopte završile pokraj vratiju. U drugom poluvremenu doma i su u 53 minuti zgoditkom Luke Mikolaja poveli sa 1-0. Samo je etiri minute trajalo doma e vodstvo kada gosti imaju kazneni

VETERANI – ISTOK – 24. KOLO HODOŠAN – RADNI KI 3-3 (0-1) Igralište: Hodošan. Sudac: Dominik Mihoci.

Hodošan: Mesari , Dominik, Srpak, Mihokovi , Kova , Dolen i , Ciglari , Bihar, Ruži , Sabol, Štefok, Švec Radni ki: Paler, Poto njak, Novak, Vodopija, Horvat, Žilavec, Križai , Bacinger, Vlahek, Baksa D., Baksa Z. Strijelci: 0-1 Žilavec (44), 0-2 Baksa D (50), 1-2 Ciglari (60), 2-2 Švec (64), 2-3 Vlahek (72), 3-3 Švec (80)

MLADOST (P) – JADRAN 6-1 (4-0) Igralište: Mladost Prelog. Sudac: Josip Kedmenec Mladost: Kalšan, Posavec, Kos, Hozjak, Bauer, Gorupi (46. Pata a), Marcijuš, Soka , Zvonarek (32. Slavi ek), Kljaji , Radikovi .

Jadran: Kova ec, Juras, Mesari , Kameni , Ko iš, Kodba, Kranj ec, Vrbanec, Jan ec, Ko iš, Korent.

Strijelci: 1-0 Zvonarek (10), 2-0 Bauer (18), 3-0 Hozjak (39), 4-0 Slavi ek (45), 4-1 Juras (55), 5-1 Radikovi (60), 6-1 Pata a (89)

BSK – POLET 5-2 (2-0) Igralište: BSK Belica. Sudac: Željko Kova i BSK: Horvat J, Novak, Horvat T., Buhin, Mesari A, Me imurec, Mlinari , Horvat V., Mesari D., Horvat M., Trstenjak Polet: Grkavac, Horvat, Pejakovi , Radek, Prprovi , Iva i , Šol , Medved, Mihalkovi , Vrbanec, Pal .

Strijelci: 1-0 Horvat M (8), 2-0 Buhin (19), 2-1 Radek (52), 3-1 Trstenjak (56), 3-2 Pejakovi (61), 4-2 Mlinari (71), 5-2 Trstenjak (88)

DINAMO (P) – VIDOV AN 0-4 (0-1) Igralište: Dinamo Palovec. Sudac: Željko Novak.

Dinamo: Modrinjak, Križai , Furdi, Hliš , Kolari , Gregorin i , Zor ec, Jankovi , Šegovi , Domini , Koprivec.

Vidov an: Pišpek, Vidovi , Matotek, Pongrac, Stojkov, Fabi , Bartoli , Nes , Vidovi , Kuzmi , Šte

Strijelci: 0-1 Nes (44), 0-2 Nes (77), 0-3 Fabi (86), 0-4 Fabi (88)

udarac kojeg u zgoditak za kona nih 1-1 pretvara Nino Mlinari . Samo jedan opomenuti igra i to gostuju i.

Centrometalu bodovi iz Domašinca ak pet zgoditaka su gledatelji vidjeli ve u prvom poluvremenu. U drugom su strijelci otišli u hladovinu. Za nešto više od 20 minuta igre gosti iz Macinca poveli su zgodicima Nenada Vibovca, Darija Vinceka i Antonija Fegeša sa 3-0. Nako toga uslijedila su dva kaznena udarca. Za svaku mom ad po jedan.

Prvi je za Centrometal i vodstvo od 4-0 realizirao Krunoslav Bratkovi , a drugi u 35 minuti za doma i Dinamo Mihael Kanižaj. U drugom poluvremenu samo jedan zgoditak i to u doma oj mreži. Drugim zgoditkom Antonija Fegeša Centrometal je stigao do gostuju e pobjede od 5-1. Jedan opomenuti igra i to doma i kapetan Stjepan Krznar.

FAIR PLAY Isklju enja nije bilo Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Tihomir Novosel (Spartak), Tihomir Majeri , Ivan Zadravec (Plavi Pek.), Dario Korent (Mladost I), Marko Sobo an (Polet SMNM), Damir Režek, Fabijan Hižman (Naprijed), Stjepan Krznar (Dinamo D)

STATISTIKA 28 zgoditaka pos gnuto ili 4 po utakmici 14 opomenu h igra a isklju enja nije bilo 5 kaznenih udaraca dosu eno i is realizirani

Rudar nadigrao Dubrav ana Dobro su prema prikazanoj igri još gosti iz Donje Dubrave u Murskom Središ u prošli. Doma i su od prve minute krenuli napada ki. Redale su se prigode pred Apostolovskim. Ipak jedna je lopta u 25 minuti završila u njegovoj mreži. Bio je to prekrasan udarac iz igre Luke Rihtarca. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 48 minuti nerješiva enigma za gostuju u obranu Dario Šolti povisuje vodstvo Rudara na 2-0. Još se nije utišala radost doma ih u 50 minuti na 2-1 smanjio je Dražen Horvat II. U 66 minuti doma i su mogli imati kazneni udarac kada je za dres povu en Alen Kova i u kaznenom prostoru Dubrav ana.

Pet minuta prije kraja utakmice Danijel Leva i nakon što je samo etiri minute ranije ušao u igru postiže zgoditak i donosi Rudaru pobjedu od 3-1.

Dubrav an prakti ki bez prave prigode za posti i zgoditak. Igralo se er i korektno pa kartoniranih igra a nije bilo.

TABLICA 1.Polet (SMnM)

25 17

5

3

66:23

56

2.Spartak

25 12

8

5

47:25

44

3.Omladinac (NSR)

25 12

7

6

56:30

43

4.Centrometal

25 13

4

8

63:39

43

5.Dubrav an

25 13

3

9

59:45

42

6.Mladost (I)

25 12

4

9

50:48

40

7.BSK

25 11

6

8

49:30

39

8.Sokol

25 11

5

9

47:43

38

9.Naprijed

25 10

7

8

54:48

37

10.Rudar

25 9

6

10 46:38

33

11.Plavi (Peklenica)

25 6

5

14 51:82

23

12.Zasadbreg

25 5

6

14 42:76

21

13.Dinamo (D)

25 4

4

17 39:73

16

14.Bratstvo (SV)

25 4

2

19 40:109

14

Doma a šestica BSK-a De ki iz Savske Vesi u Belicu su stigli na po etak utakmice sa desetoricom igra a. Sre om po njih ve u 4 minuti priklju io im se i 11 igra . Prvi zgoditak primili su nakon pola sata igre, a strijelac za doma e bio je Dino Makar. Dino Herc minutu prije kraja prvog dijela povisuje vodstvo BSK-a na 2-0. Isti je igra bio strijelac za vodstvo od 3-0 u 49 minuti.

Dvije minute kasnije ve je 4-0, a strijelac Kristijan Mihalec. Preostala dva zgoditka do kraja utakmice za pobjedu od 6-0 postigli su Nikola Hajdarovi i Darko Gunc. Niti jedan opomenuti igra je podatak koji dovoljno govori kako se korektno igralo.

Pobjeda Naprijeda protiv Zasadbrega Ve u 4 minuti doma i u Cirkovljanu imaju kazneni udarac koje realizira za vodstvo od 1-0 Željko

Parovi posljednjeg kola: Polet-Rudar, Dubrav anSpartak, Plavi-Dinamo, Centrometal-Naprijed, Zasadbreg-BSK, Bratstvo-Sokol, Omladinac-Mladost I (nedjelja, 17,30 h).

Martinec. Doma e vodstvo na 2-0 etiri minute prije kraja prvog poluvremena povisuje Damir Režek.

Delegat utakmice Hozjak je u zapisnik konstatirao da je predstavnik Zasadbrega Denis Rodinger cijelo prvo poluvrijeme izvan terena za igru psovao, vrije ao i prijetio sucu utakmice Bubeku. Delegat smatra da razloga za takvo nepristojno ponašanje nije imao. Naprijed je do vodstva od 3-0 stigao u 66 minuti zgoditkom Martina Vlaha. Gosti uspijevaju posti i po asni zgoditak u 72 minuti, a pošlo je to za nogom Davoru Šimunkovi u. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

LIGA VETERANA „Sjeverozapad“

VETERANI – ZAPAD – 24. KOLO

DINAMO (D) – SLOGA ( ) 7-1 (4-1)

AKOVEC – BRATSTVO (SV) 6-0 (3-0)

POBJEDA (GH) – OMLADINAC (M) 1-4 (0-3)

Igralište: Kokotov Vez Domašinec. Sudac: Velimir Leva i Dinamo: Hajdarovi , Ciceli, Tot, Jan ec, Jesenovi , Sabol, Hliš , Mihalec, Biber, Godina, Mihoci.

Sloga: Ma , Pongrac, Štampar, Vraži , Vuruši , Leva i , Vincek, Bubek, Blažeka.

Strijelci: 1-0 Sabol (4), 2-0 Godina (14), 3-0 Ciceli (20), 3-1 Pongrac (24), 4-1 Hliš (27), 5-1 Jesenovi (50) 11m, 6-1 Mihoci (83), 7-1 Mihoci (85)

Igralište: Mladost akovec. Sudac: Franjo Hergo akovec: Tropša, Ga al, Koleni , Hamonajec (46. Šenji), Srpak, Sobo an, Sanjkovi , Bogdan, Kneževi , Damjan, Šte ar.

Bratstvo: Šol , Posavec, Boži S, Kolari , Horvat, Graši , Vuruši , Tomaši , Vrbanec, Boži P., Žnidari Strijelci: 1-0 Sobo an (6), 2-0 Sanjkovi (13), 3-0 Bogdan (29), 4-0 Damjan (80), 5-0 Sanjkovi (85), 6-0 Šenji (90)

Igralište: Pobjeda G. Hraš an. Sudac: Ivan Žganec.

Pobjeda: Marcijuš, Horvat, Ivan i , Trbovi , Zamuda, Furdi, Debelec, Zobovi , Topolnjak, Mikulan, Germek.

Omladinac: Šari , Posavec, Zebec, Vukovi , Novak, Kukovec, Dodlek, Blažon, Jambrovi Vrbanec, Bedi Strijelci: 0-1 Blažon (23), 0-2 Jambrovi (38), 0-3 Blažon (44), 1-3 Debelec (55), 1-4 Dodlek (84)

SPARTAK – MLADOST (I) 3-0 (1-0) Igralište: Jagodiš e M. Subo ca. Sudac: Nino Škrobar.

Spartak: Matjašec, Požgaj, Mar ec, Horvat, Milijan i , Hras , Križai , Taradi, Pintar, Lon ari , Juras.

Mladost: Ruži , Klinec, Višnji , Tkal ec, Jurinec, Bašek, Varga, Lajtman, Krišto , Toplek I., Toplek Z. Strijelci: 1-0 Križai (30), 2-0 Taradi (56), 3-0 Mar ec (83)

LISTA STRIJELACA 21 zgoditak – Dražen Horvat II (Dubrav an) 16 zgoditaka – Stjepan Krznar (Dinamo D), Ivan Lesjak (Omladinac NSR), Dražen Horvat I (Dubrav an), Dario Šol (Rudar) 15 zgoditaka – Nikola Mun ar (Sokol), Dragan Tuksar (Plavi Pek.), Andrej Gori anec (Polet SMNM), Antonijo Fegeš (Centrometal) 14 zgoditaka – Nenad Vibovec (Centrometal) 13 zgoditaka – Ivan Fu ko (Mladost I), Jurica Novak (Omladinac NSR), Željko Mar nec (Naprijed) 12 zgoditaka – Bruno Mesari (Plavi Pek.), Igor Beštek (BSK) 11 zgoditaka – Petar Horvat (Naprijed), Tihomir Novosel (Spartak), Nikola Hajdarovi (BSK) 9 zgoditaka – Zvonimir Pani (Centrometal), Alen Kova i (Rudar), Damir Režek (Naprijed), Luka Mikolaj (Sokol) 8 zgoditaka – Filip Murkovi , Goran Zlatarek (Mladost I), Marko Koroši (Zasadbreg), Darko Gunc (BSK) 7 zgoditaka – Goran Gori anec, Uroš Stojko (Polet SMNM), Tomica Nerer (Plavi Pek.), Darko mrlec (Dubrav an)

KRALJEV AN 38 – PODTUREN 3-7 (0-4) Igralište: Donji Kraljevec. Sudac: Damir Klari Kraljev an: Strahija, Cerovec, Mlinarec, Perca , Tisaj, Strbad, Radmanovi , Glavak, Vlah, Balog, Miš in, Cvek Podturen: Kukovec, Mikuli , Kerovec, Strahija J, Biber, Horvat, Strahija I., Ko evar, Soka , Strnad, Hranilovi , Jambroši Strijelci: 0-1 Hranilovi (2), 0-2 Hranilovi (11), 0-3 Hranilovi (36) 11m, 0-4 Hranilovi (38), 0-5 Strnad (48), 1-5 Perca (59), 1-6 Strnad (60), 1-7 Hranilovi (66), 2-7 Miš in (73), 3-7 Radmanovi (83)

ŠENKOVEC - HAJDUK (B) 1-1 (0-0)

OMLADINAC (NSR) – STRAHONINEC 9-2 (8-0)

Igralište: Šenkovec. Sudac: Marijan Duman i . Šenkovec: Kolar, Polak, Ratajec, Toplek, Saboli , Šoštari , Kosma , Baranaši , Hozjak, Novak, Hranilovi Hajduk: Mar ec De., Vinkovi , Sen ar, Grabrovi , Šprajc, Alijaševi , Gregorin i , Šafari , Mar ec Da., Slunjski, Mezga.

Strijelci: 0-1 Grabrovi (52), 1-1 Šoštari (67)

Igralište: Omladinac N.Selo Rok. Sudac: Željko Hajdarovi Omladinac: Grahovec, Fric, Bel, Turk, Kova evi , Vukovi , Varga A., Varga B., Kolari , Ilekovi , Leva i Strahoninec: Trupkovi , Kova , Zobec, Topoljnjak, Pata a, Hadži , Kolar, Bali , Antonovi , Zadravec, Ma ek Strijelci: 1-0 VargaB (12), 2-0 Vukovi (20), 3-0 Varga B (30), 4-0 Kolari (31), 5-0 Ilekovi (32), 6-0 Ilekovi (35), 7-0 Vukovi (40), 8-0 Leva i (41), 8-1 Kova (55), 9-1 Jaklin (58), 9-2 Zadravec (63)

TABLICA

SLOBODA (M) – RUDAR 3-3 (1-1)

1.Spartak 2.BSK

24 24

19 2 3 117:38 59 15 4 5 60:40 49

3.Radni ki 4.Hodošan 5.Vidov an 6.Mladost (Prelog) 7.Mladost (I) 8.Polet (P) 9.Sloga ( ) 10.Podturen 11.Dinamo (P) 12.Dinamo (D) 13.Jadran

24 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24

14 14 14 10 9 10 9 9 7 7 5

6 3 1 8 7 4 6 3 3 2 1

Igralište: Sloboda Mihovljan. Sudac: Marinko Hrušoci Sloboda: Kova ec, Gori anec, Hozjan, Radek, Mesari , Ku ek, Bratkovi , Belec, Vodovi , Žižek, Vince , Rudar: Šafari , Turk, Kova i , Rob, Žerjav, Trstenjak P, Novak, Bogdan, Glavina, Srnec, Trstenjak M Strijelci: 1-0 Ku ek (33), 1-1 Glavina (37), 2-2 Pavlovi (61), 2-3 Hren (69), 3-3 Mesari (89)

14.Kraljev an 38

24

1

0 23 39:170 3

4 7 9 6 8 10 9 12 14 15 18

68:31 96:49 89:54 61:51 44:39 61:68 50:67 52:45 48:74 45:64 47:87

48 45 42 38 34 34 33 30 24 22 16

SLOBODA (S) – SOKOL (V) 4-1 (1-1) Igralište: Sloboda Slakovec. Sudac: Dragu n Novak Sloboda: Novak, Horvat, Tomši , Kiri , Sen ar, Koruni , Ivanuša, Koruni , He a, Gavez, Krišto

Sokol: Posavec, Jambreši , Mance, Zadravec, Horvat, isar, Novak, Leško, uranec, Tomaši , Tarandek Strijelci: 0-1 Leško (22), 1-1 Ivanuša (37) 11m, 2-1 He a (49), 3-1 Koruni (58), 4-1 Ivanuša (82)

TABLICA 1.Sloboda (S) 2.Omladinac (NSR) 3. akovec 4.Nedeliš e 5.Pobjeda 6.Rudar 7.Sloboda (M) 8.Omladinac (M) 9.Bratstvo (SV) 10.Šenkovec 11.Strahoninec 12.Sokol 13.Hajduk (B)

22 22 22 21 22 22 22 23 22 22 23 23 22

19 18 15 13 11 10 9 10 6 5 4 3 1

1 3 1 3 4 4 6 2 3 4 2 4 3

2 1 6 5 7 8 7 11 13 13 17 16 18

72:32 114:37 72:36 86:48 69:47 60:46 82:63 71:73 46:64 41:76 47:93 44:85 28:132

58 57 46 42 37 34 33 32 21 19 14 13 6

Prednost Bratstva na kraju se istopila, ali dovoljna za prvaka Završila je Liga veterana „Sjeverozapad“. Odigrane su etiri zaostale utakmice. Prednost Bratstva iz Jurovca na kraju se lijepo istopila, ali bila je dovoljno velika za naslov prvaka.U subotu se u Hlapi ini igra revijalna utakmica etiri najbolje ekipe lige.

Rezultati odgo enih utakmica: Mladost-Polet 1:5, D. Koncov ak-Polet 1:5, Venera PMP-Napredak 2:4, MuraZebanec 0:1.

KONA NA TABLICA 1.BRATSTVO

18 13

3

2

60 27

42

2.NAPREDAK

18 12

2

4

58 30

38

3.MURA

18 11

2

5

50 31

35

4.DUBRAV AN

18 10

4

4

47 32

34

5.VENERA-PMP

18 8

4

6

56 35

28

6.ZEBANEC

18 8

3

7

35 26

27

7.POLET

18 7

2

9

47 46

23

8.ZASADBREG

18 5

0

13 41 72

15

9.D.KONCOV AK

18 3

1

14 14 64

10

10.MLADOST

18 2

1

15 22 67

7

7. lipnja 2011.

25. kolo II. ŽNL istok GRANI AR (N) – VIDOV AN 1-3 (1-2) Igralište: Drvarijum Novakovec. Suci: Darko Filip i , Antun Kukovec, Miran Culjak. Delegat: Dragu n Vuk. Grani ar: Pancer, Novak (57. Leva i M),NovakA.,Leva i To. (46. Drvoderi S),Leva i Ti., Mesarek, Horvat (78. Jambroši ), Buhin, Leva i S., Drvoderi A., Blažon. Trener: Antonio Drvoderi Vidov an: Cve ni , Zadravec, Herman, Nes , Matulin, Friš i , Nemet Da., Ku an, Škoda (67.

Nemet Di.), Lukša, Grozdek. Trener: Sre ko Gabaj Strijelci: 1-0 Buhin (23), 1-1 Grozdek (37), 1-2 Grozdek (39), 1-3 Grozdek (74) Žuti kartoni: Drvoderi , Mesarek, Horvat (Grani ar); Zadravec, Nemet Da., Nemet Di. (Vidov an)

GALEB – BUDU NOST (P) 8-2 (5-0) Igralište: Galeb Oporovec. Suci: Damir Aldi , Franjo Horvat, Filip Aldi . Delegat: Dragu n Šafari .

Galeb: Dolenec, Fleten (67. Slavi ek), Balent, Petri , Soka (62. Kos), Erdelji, Fran i , Vuk, Balent, Mihaljac, Slavi ek. Trener: Damir Pigac Budu nost: onkaš, Bali , Domini , Ciglar, Lastavec, Dodlek, Miši , Kodba, Hali (46. Ciglari D), Lon ari , Ciglari M. Trener: Ivan Gajnik Strijelci: 1-0 Erdelji (7), 2-0 Balent (20), 3-0 Fleten (23), 4-0 Fran i (37), 5-0 Fran i (43), 6-0 Mihaljac (56), 7-0 Mihaljac (60), 8-0 Mihaljac (67), 8-1 Dodlek (71), 8-2 Dodlek (80) 11m Žu karton: Fran i (Galeb)

DRAVA – RADNI KI 6-3 (3-1) Igralište: Drava D. Mihaljevec. Suci: Milivoj Bali , Robert Novak, Ma ja repinko. Delegat: Dejan Kova Drava: Ko iš, Igrec (68. Lipi ), Kos (70. Šupljika), Igrec, Novak, Mihoci, Orehovec, Pongrac, Hošnjak, Bartoli , Furundžija. Trener: Ivan Bartoli Radni ki: Horvat, Koren, Kolari (60. Habuš), Toplek, Novak, Paler, Vodopija, Mavrin, Lovrek, Živkovi , Baksa. Trener: Vlado Kova ec Strijelci: 1-0 Mihoci (2), 2-0 Furundžija (20), 3-0 Bartoli (27), 3-1 Lovrek (35), 4-1 Furundžija (56), 4-2 Igrec (64) autogol, 4-3 Lovrek (80), 5-3 Furundžija (85), 6-3 Bartoli (90) Žu kartoni: Mihoci, Furundžija (Drava); Živkovi (Radni ki)

MLADOST (P) – PODTUREN 1-4 (1-0) Igralište: Mladost Palinovec. Suci: Bojan Juras, Branko Bacinger, Saša Mihalic. Delegat: Stjepan uranec.

Mladost: Šantavec (46. Kolari ), Fileš, avlek, Gorupi , Taradi, Cirkven i , Možek, Talan (72.

Sabolec), Mlinarec, Vrbanec, Ružman (73. Kolari ). Trener: Dušan Podgorelec.

Podturen: Šalamon, Boži R., Boži K. (87. Horvat), Radovan, Balenovi , Mravljak, Telebuh (88. Ka ), Lepen, Kolar, Kerovec, Kolari . Trener: Ivan David Strijelci: 1-0 Talan (29), 1-1 Kolar (62), 1-2 Kolar (74), 1-3 Telebuh (85), 1-4 Telebuh (86) Žu kartoni: Talan, Kolari , Sabolec (Mladost); Boži (Podturen) Crveni karton: Možek (Mladost)

CROATIA – MLADOST (SM) 2-2 (1-0) Igralište: Gmajna Orehovica. Suci: Zoran Novak, Darijan Zadravec, Vlado Blaži . Delegat: Antun Horvat.

Croa a: Patar ec, Hunjadi, Bali D., Kolar, Bali M., Pili (75. Gori anec), Šafari , Ruži S, urila (82. Novak), Ruži M., Bali J. Trener: Kris jan Varga Mladost: Kranjec, Orehovec (52. Papak), Šamarija, Šulj, Posavec, Štrok T, Gašpari , Štrok N., Igrec, Blažin i , Bogdan. Trener: Marinko Dadasovi Strijelci: 1-0 Bali J. (36), 1-1 Štrok (52), 2-1 Hunjadi (68), 2-2 Štrok (80) Žu kartoni: Ruži S. (Croa a); Igrec (Mladost)

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

Derbi prvenstva i naslov prvaka Podturnu Podturen do pobjede i naslova prvaka u drugom poluvremenu u derbiju prvenstva u Palinovcu. Bila je to utakmica koja je izravno odlu ivala o prvaku. Doma a Mladost je u 29 minuti povela 1-0 zgoditkom Nikole Talana i to minimalno vodstvo održala do poluvremena. Drugi dio pripao je gostima iz Podturna. Prvo su u 62 minuti zgoditkom Matije Kolara poravnali na 1-1. Kada je doma inu zbog prekršaja nad igra em Podturna koji se nalazio u izglednoj prigodi za postizanje zgoditka u 70 minuti isklju en Marko Možek Podturen je nakon toga do kraja postigao još tri zgoditka i na kraju stigao do visoke pobjede od 4-1. Podturen je u vodstvo od 2-1 u 74 minuti doveo svojim drugim zgoditkom Matija Kolar. Potom slijede dva zgoditka Ivice Telebuha u 85 i 86 minuti. Tri doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra . Ovom pobjedom kolo prije kraja Podturen je osigurao ulazak u I. me imursku ligu, dok su Palinov ani osuli „drvlje i kamenje“ prema glavnom sucu Jurasu, iako delegat uranec ne navodi da je bilo spornih momenata, odnosno da je isklju enje doma eg igra a bilo opravdano.

Vidov anu pobjeda u Novakovcu. Tijekom cijele utakmice gosti iz Donjeg Vidovca bili su bolja mom ad.

Doma i su poveli 1-0 u 23 minuti zgoditkom Marija Buhina. Do kraja prvog poluvremena Vidov an zgodicima Lea Grozdeka u 37 i 39 minuti preokre e rezultat u svoju korist. Svojim tre im zgoditkom u 74 minuti Leo Grozdek donosi Vidov anu pobjedu od 3-1. Kod tog zgoditka doma i navija i su negodovali da je postignut iz zale a. Po trojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

U Orehovici bez pobjednika. Dva su puta doma i imali vodstvo, ali su gosti iz Svete Marije oba puta stigli do izjedna enja i na kraju do gostuju eg boda. Croatia je prvo poluvrijeme imala vodstvo od 1-0 zgoditkom Josipa Balija u 36 minuti. Mladost je na 1-1 poravnala u 52 minuti zgoditkom Nikole Štroka. Marko Hunjadi je u 68 minuti ponovno doma ine doveo u vodstvo. Nikola Štrok svojim drugim zgoditkom u 80 minuti poravnava na kona nih 2-2. Tri minute prije kraja utakmice gosti smatraju da su

DRAŠKOVEC – SK 6-3 (3-3)

DUBRAVA – BORAC PMP 3-2 (2-0)

Igralište: Zeleniš e Draškovec. Suci: Rudolf ižmešija, Toni Fažon, Drago Mar ec. Delegat: Franjo Kocijan.

Draškovec: Taradi, Repalust, Kova , Matja i , Baksa, Repalust (62. Matja i ), Debelec, Jambrovi , Kavran (58. Lon ari ), Vlah, Pišpek. Trener: Dario Kova SK: Vojvoda (46. Hižman), Baranaši , Bašnec, Vidovi , Božek, Pigac, Markan, Horvat N., Horvat I., Marka , Kramar (58. Baksa). Trener: Nikola Markan Strijelci: 1-0 Repalust (5), 2-0 Debelec (20), 2-1 Kramar (23), 2-2 Pigac (35), 3-2 Debelec (36), 3-3 Horvat N. (43), 4-3 Repalust (52), 5-3 Baksa (65), 6-3 Lon ari (67)

Igralište: Berek Sivica. Suci: Tomislav Herman, Boris Jakovljev, Ivan Pergar. Delegat: Zvonko Novakovi Dubrava: Mu i , Gavez (90. Žganec), Bobi anec T., Bobi anec M (73. Ko evar), Paler, Mu i , Sršan, Sabol, Tkalec, Škvorc, Jambroši . Trener: Mihael Fodor.

Borac: Vlah, Mihalec, Kova i , Blažin i , Mavrin (66. Novak), Radikovi , Brumen, Bister, Srpak, Brumen (46. Zrna), Rušanec. Trener: Boris Radikovi Strijelci: 1-0 Sabol (30), 2-0 Škvorc (34), 3-0 Škvorc (47), 3-1 Radikovi (59), 3-2 Radikovi (75) Žu kartoni: Bobi anec T (Dubrava); Rušanec, Brumen, Radikovi (Borac)

25. kolo II. ŽNL zapad BRATSTVO (J) – JEDINSTVO 6-4 (2-3) Igralište: Jurovec. Suci: Franjo Hergo , Davor Šupljika, Ivan Kolari . Delegat: Petar Krha .

Bratstvo: Tratnjak, Karlov ec, Kirec, Jambrovi , Vrši (71. Baumgartner), Brezova ki, Horvat, Štefulj, Trstenjak, Vinko, urin. Trener: Darko Rob. Jedinstvo: Varga, Jaluši , Vida ek, Jaluši , Štajerec, Lešnjak (46. Horvat), Kosi, or evi (46.

Popovi ), Novak, Bezek (46. Škvorc), Vuruši . Trener: Mladen Rešetar Strijelci: 1-0 Jaluši (7) autogol, 1-1 or evi (29), 2-1 Štefulj (38), 2-2 or evi (42), 2-3 or evi (44), 3-3 Štefulj (54), 4-3 Vinko (63), 5-3 Štefulj (77), 6-3 Štefulj (81), 6-4 Popovi (88) Žu kartoni: Kirec, Baumgartner (Bratstvo)

MLADOST – STRAHONINEC 1-5 (1-1) Igralište: Mladost Selnica. Suci: Božidar Kolari , Ivica Horvat, Mario Pintari . Delegat: Slavko Novak.

Mladost: Rajf, Vran i , Kolar (51.Rob), Vinko, Stojko T., Stojko N. (62. Hošpel), Županec, Leva i , Tuksar, Š avni ar, Leva i (70. Novosel). Trener: Marijan Mohari Strahoninec: Bertapelle, Bani , Matkovi (58. Novak), Vrbanec, Celinger, Ri ko (43.Kuqi, 86.Krišto ), Srnec, Zlatarek, Horvat, Jaluši , Vrbanec. Trener: Dražen Fric Strijelci: 0-1 Horvat (10); 1-1 Š avni ar (25), 1-2 Horvat (50), 1-3 Bani (65), 1-4 Vrbanec (85), 1-5 Jaluši (89). Žu kartoni: Županec, Vran i (Mladost); Zlatarek (Strahoninec )

ŠENKOVEC – TRNOVEC 3-0 (0-0) Igralište: Šenkovec. Suci: Zdravko Toplišnjak, Antun Koruni , Valen no Kantoci. Delegat: Franjo Fais. Šenkovec: Kolar, Kranjec (35. Zemli ), Vugrinec A., Farkaš, Ban, Korent (85. Vugrinec M.), Debelec, Mikac (61.Lesjak), Gori anec, Radikovi , Leško. Trener: Mario Zaspan.

Trnovec: Košak, Florjani , Višnjari (85. eh), Pavlekovi , Kos, Horvat, Fras, Gy (45. Kiri ), ešnjaj, Bacinger, Koprivec (45.Mar ec). Trener: Goran Koprivec.

Strijelci: 1-0 Gori anec (50), 2-0 Farkaš (53), 3-0 Korent (71). Žu kartoni: Vugrinec, Gori anec (Šenkovec)

MURA – PUŠ INE 2-1 (1-0) Igralište: Mura Hlapi ina. Suci: Goran Žganec, Ivana Lisek, Luka Bacinger. Delegat: Križari Stjepan.

Mura: Novak D., Breznik, Jurovi M., Novak M., Vuruši , Jurovi L., Vinko, Dragonja (62.

Lipovi ), Antoli , Stojko (72.Vrši ), Na (89. Bogdan). Trener: Dražen Novak Puš ine: Majurec, urila; Pintari , Celinger; Klemen i , Novosel, Skupnjak, Knezi , Vidovi , Lazarevi (68. Grabar), Dove er. Trener: Stanislav Posavec Strijelci: 1-0 Vuruši (37), 1-1 Pintari (78), 2-1 Jurovi (89) Žu kartoni: Vinko, Na (Mura), Novosel, urila (Puš ine)

SLOGA – SLOBODA 1-2 (0-0) Igralište: Sloga Štrigova. Suci: Nino Škrobar, Smiljan Perho , Robert Horbec. Delegat: Željko Bacinger.

Sloga: Petkovi , Kova i T. (87. Kova i R.), Vinkovi , Bogdan, Krumpi (58. Nemec), Brežnjak, Gori anec, Jambrovi , Klanjš ak, Sen ar, Rob (82. Rojko). Trener: Zdravko Modlic Sloboda: Deban, Orehovec, Dunjko (65. Belše), Vrbanec, Medved, Rešetar (65. Želežnjak), Lukman, Gori anec, Posavec, Sovar (71.Pintari ), Tisaj. Trener: Mladen Ku ek.

Strijelci: 0-1 Sovar (57), 1-1 Jambrovi (72), 1-2 Orehovec (80) Žu kartoni: Rob, Gori anec, Nemec (Sloga)

VENERA PMP – ME IMUREC 2-2 (2-1) Igralište: Venera Sv.Juraj na Bregu. Suci: Željko Kova i , Darko Pokriva , Marinko Hrušoci.

Delegat: Dragu n Borko.

Venera: Kocijan (27. Ciglari ), Cvetkovi , Ambruš T., Buhanec, Novak, Vabec, Srnec (53.

Ambruš. E.), Škvorc I., Kerman, Škvorc R. (81. alopek), Peras. Trener: Marijan Horvat.

Me imurec: Kos, Škvorc, Lon ari (80. Toplek), Kova , Fu ek, Galovi (46. Podvezanec), Rešetar (68. Primorac), Ivanuša, Bistrovi , Novak, Kregar. Trener: Siniša Gavez.

Strijelci: 1-0 Cvetkovi (8) 11m, 1-1 Bistrovi (20) 11m, 2-1 Vabec (42), 2-2 Ivanuša (72) Žu kartoni: Kerman (Venera)

ošte eni za ne priznati zgoditak od strane suca utakmice i njegovog pomo nika jer smatraju da je cijela lopta prešla crtu vratiju doma ih. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

Osam zgoditaka Galeba Budu nosti. Težak su poraz doživjeli gosti iz Podbresta na gostovanju u Oporovcu. Ve su u prvom poluvremenu doma i imali visokih 5-0. Dva je zgoditka postigao Petar Fran i koji je ujedno bio i jedini opomenuti igra na utakmici. Po jedan zgoditak u prvom su poluvremenu još postigli Igor Erdelji, Renato Balent i Marko Fleten. U drugom dijelu za Galeb tri zgoditka postiže Marko Mihaljac kada Galeb u 67 minuti ima vodstvo od 8-0. Do kraja utakmice dva zgoditka za goste postiže Bruno Dodlek. Prvi u 71 minuti, a drugi u 80 minuti iz kaznenog udarca za na kraju kona nih 8-2 za Galeb.

U Draškovcu gledatelji uživali u „kiši“ zgoditaka.

Brzo je Draškovec za 20 minuta igre zgodicima Dejana Repalusta i Tomislava Debelca imao vodstvo od 2-0. No, gosti iz ehovca dolaze ubrzo do izjedna enja. Prvo je u 23 minuti na 2-1 smanjio Aleksandar Kramar, a potom u 35 na 2-2 poravnao Miroslav Pigac. Drugim zgoditkom Tomislava Debelca u 36 minuti Draškovec vodi 3-2. Dvije minute prije kraja prvog dijela na 3-3 je poravnao Nikola Horvat. SK je drugo poluvrijeme ostao bez vratara Željka Vojvode koji se ozlijedio, a kako nemaju pri uvnog vratara na novu dužnost se javio Miroslav Pigac. Dejan Repalust se po drugi puta upisuje u strijelce u 52 minuti za vodstvo Draškovca od 4-3. Danijel Baksa je doma e vodstvo u 65 minuti povisio na 5-3. Dvije minute kasnije ve je 6-3, a strijelac Petar Lon ari . U 75 minuti SK ima kazneni udarac, ali Marko Vidovi nije uspio savladati vrlo dobrog doma eg vratara Kristijana Taradija pa je ostalo kona nih 6-3 za doma e. Niti jedan opomenuti igra .

Drava doma om pobjedom izbacila Radni kog u nižu ligu. Za nepunih pola sata igre doma i su imali vodstvo od 3-0 zgodicima Marka Mihocija, Ivana Furundžije i Martina Bartoli a. Danijel Lovrek je u 35 minuti doma e vodstvo smanjio na 3-1 prekrasnim zgoditkom sa dobrih 25 metara udaljenosti. Drugim zgoditkom Ivana Furundžije u 56 minuti Drava ima vodstvo od 4-1. Nakon toga Radni ki postiže dva zgoditka i smanjuje u 80 minuti na 4-3. Prvi je zgoditak autogol doma ih igra a Davida Igreca, a drugi postiže po drugi puta Danijel Lovrek. Hatrik Ivana Furundžije uslijedio je u 85 minuti, a kona nih 6-3 za Dravu u 90 minuti djelo je po drugi puta strijelca na utakmici Martina Bartoli a. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad

Mura svladala prvaka Puš ine Poraz Puš ina u Hlapi ini. Doma a Mura stvorila je više „ istih“ prigoda i sasvim zasluženo pobijedila prvaka ove lige. Obostrano se igralo dosta kvalitetno.

Mura je do vodstva od 1-0 stigla u 37 minuti zgoditkom Borisa Vuruši a. Zanimljivo je da u prvom poluvremenu nije bilo niti jednog opomenutog igra a, ali su zato u drugom poluvremenu opomenuta po dvojica igra a u svakoj mom adi. Puš ine su u 78 minuti zgoditkom Marija Pintari a poravnale na 1-1. Kada je izgledalo da bod ide u Puš ine minutu prije kraja utakmice Marko Jurovi svojim zgoditkom Muri donosi pobjedu od 2-1.

Me imurcu bod iz Svetog Jurja na Bregu. Po delegatu Borko sumnjiv je dosu eni kazneni udarac za Veneru PMP u 8 minuti kojeg je realizirao Nino Cvetkovi . Ako je doma i bio dvojbeni, gostuju i u 20 minuti nije bio dvojbeni. Na 1-1 poravnao je sa bijele to ke Miljenko Bistrovi . Tri minute prije kraja prvog dijela Luka Vabec dovodi Veneru PMP u vodstvo od 2-1. Me imurec je do boda stigao u 72 minuti zgoditkom Dejana Ivanuše. Samo jedan i to doma i opomenuti igra .

U Jurovcu utakmica puna preokreta. Na kraju doma e Bratstvo slavilo. Gosti iz Novog Sela Dravi prvo su poluvrijeme dobili sa 3-2. Bratstvo je u 7 minuti povelo autogolom Nevena Jaluši a. Na 1-1 poravnao je najbolji strijelac lige i Jedinstva Slavko or evi u 29 minuti. Robert Štefulj doma e dovodi u vodstvo od 2-1 u 38 minuti. Do kraja poluvremena slijede još dva zgoditka Slavka or evi a i Jedinstvo odlazi na odmor s prednoš u od 3-2. U drugom dijelu doma i preokre u rezultat i dolaze do pobjede od 6-4. Uz jedan postignuti zgoditak u prvom poluvremenu Robert Štefulj u drugom poluvremenu postiže za doma e još tri zgoditka. Jedini gostuju i zgoditak u drugom poluvremenu postigao je Mišel Popovi

DRAVA – HAJDUK VINDIJA 3-4 (1-2) Igralište: Drava Kuršanec. Suci: Radovan Posedi, Renato Vuk, Josip Jurinec. Delegat: Drago Koruni .

Drava: Treska, Postružin, Zanjko (56. Plevnjak), Kozjak, Šol, carevi , Liber, Jaluši , Mar n evi , Dombaj, Vincek. Trener: Krešo Vincek Hajduk: Jurovi D., Hrženjak, Šopar, Turk, Sabo (46. Jurovi T.), Topli anec, Ma ari J., Debelec M., Gori anec, Debelec G. (65. Hrženjak), Ma ari M. Trener: Robert Gori anec.

Strijelci: 0-1 Ma ari J. (15), 1-1 Jaluši (16), 1-2 Ma ari J. (23), 1-3 Ma ari J. (55), 2-3 Mar n evi (59), 3-3 Jaluši (82 – 11m), 3-4 Ma ari J. (84) Žu : Carevi , Jaluši (Drava), Topli anec, Ma ari (Hajduk).

u 88 minuti. Samo dvojica opomenutih igra a i to obojica doma a.

Pobjeda Hajduka u Kuršancu. Od 15 minute zgoditkom Josipa Ma ari a gosti iz Štrukovca su stalno imali vodstvo. Na 1-1 poravnao je Mario Jaluši minutu kasnije. Potom slijede nova dva zgoditka Josipa Ma ari a za vodstvo Hajduka od 3-1. Mario Martin evi je u 59 minuti smanjio na 3-2, a na 3-3 poravnao iz kaznenog udarca u 82 minuti svojim drugim zgoditkom Mario Jaluši . Izuzetno puca ki raspoloženi Josip Ma ari u 84 minuti postiže svoj i Hajdukov etvrti zgoditak za pobjedu od 4-3. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Visoka pobjeda Strahoninca na gostovanju u Selnici. Nakon prvog dijela bilo je 1-1. Gosti su poveli u 10 minuti zgoditkom Miroslava Horvata. Doma a Mladost poravnala je u 25 minuti zgoditkom Ivana Š avni ara. U drugom dijelu etiri gostuju a zgoditka u doma oj mreži vratara Marija Rajfa. Na samom po etku u 50 minuti drugi zgoditka Miroslava Horvata za vodstvo od 2-1. Ivica Bani gostuju e vodstvo u 65 minuti povisuje na 3-1. I Boris Vrbanec se u 85 minuti upisao u strijelce. Dino Jaluši pak kona nih 5-1 za Strahoninec postavlja svojim zgoditkom minutu prije kraja utakmice. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

Doma im porazom od Slobode Sloga se oprostila od II Me imurske lige. Nakon prvog dijela bilo je 0-0. Gosti iz Mihovljana prvi su u 57 minuti postigli zgoditak preko Saše Sovara. Smiljan Jambrovi je u 72 minuti poravnao na 1-1. Nenad Orehovec u 80 minuti gostima donosi radost, a doma inu žalost.

Trojica doma ih opomenutih igra a, a niti jedan gostuju i. Šenkovec u drugom poluvremenu do doma e pobjede. Iz prvog dijela valja izdvojiti ozljedu arkade doma eg igra a Saše Kranjeca koji je u 35 minuti morao napustiti igru. Po etkom drugog dijela Šenkovec sa dva zgoditka u samo tri minute od 50 do 53 dolazi do vodstva od 2-0. Prvi je zgoditak za doma e postigao Nikola Gori anec, a drugi iz kaznenog udarca Zoran Farkaš. Kona nih 3-0 za Šenkovec djelo je Dejana Korenta u 71 minuti. Gosti iz Trnovca nisu imali opomenutih igra a, ali su zato doma i imali dvojicu.

LISTA STRIJELACA 27 zgoditaka – Ma ja Kolar (Podturen); 21 zgoditak – Bruno Dodlek (Budu nost P); 19 zgoditaka – Marijan Kr mar (Croa a); 18 zgoditaka – Tomica Mlinarec (Mladost Pal.); 17 zgoditaka – Nikola Talan (Mladost Pal.); 15 zgoditaka – Hrvoje Škoda, Mario Matulin (Vidov an), Ivica Telebuh (Podturen); 14 zgoditaka – Marko Ruži (Croa a) ; 11 zgoditaka – Siniša Rušanec (Borac PMP), Aleksandar Kramar ( SK), Nikola Štrok (Mladost SM), Josip Bali (Croa a); 10 zgoditaka – Tomislav Grana r, Marko Mihaljac (Galeb), Tomica Blažon (Grani ar N), Filip Hižman ( SK); 9 zgoditaka – Filip Pišpek (Draškovec), Tomislav Miši (Budu nost P), Goran Orehovec (Drava DM); 8 zgoditaka – Filip Papak, Nikola Blažin i (Mladost SM), Josip Igrec (Drava DM), Marko Baksa (Radni ki), Davor Mu i (Dubrava), Mario Buhin (Grani ar N), Leo Grozdek (Vidov an), Dejan Repalust (Draškovec); 7 zgoditaka – Mario Gašapri (Mladost SM), Goran Fileš (Mladost Pal.), Tomislav Debelec (Draškovec), Danijel Lovrek (Radni ki), Ivan Furundžija (Drava DM)

FAIR PLAY Isklju eni igra : Marko Možek (Mladost Pal.) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Danijel Nemet (Vidov an), Danijel Sabolec (Mladost Pal.), Robert Boži (Podturen), Saša Ruži (Croa a), David Igrec (Mladost SM), Rajko Brumen (Borac PMP)

STATISTIKA 46 zgoditaka pos gnuto ili 6,5 po utakmici; 20 opomenu h igra a; 1 isklju eni igra ; 2 kaznena udaraca dosu ena, a 1 realizirani

TABLICA 1.Podturen 2.Mladost Palinovec 3.Vidov an 4.Mladost (SM) 5.Croa a 6.Budu nost (P) 7.Galeb 8. SK 9.Grani ar (N) 10.Draškovec 11.Drava (DM) 12.Borac PMP 13.Dubrava 14.Radni ki

25 25 25 25 25 25 25 25 25 25 25 25 25 25

18 15 15 14 12 11 12 10 8 8 7 7 5 5

2 5 2 5 5 7 3 3 4 3 5 3 7 2

5 5 8 6 8 7 10 12 13 14 13 15 13 18

72:29 53:28 62:34 53:38 62:53 52:43 56:49 48:52 37:48 37:53 45:52 36:65 42:70 39:80

56 50 47 47 41 40 39 33 28 27 26 24 22 17

Parovi posljednjeg kola: Mladost SM-Dubrava, Borac PMP-Draškovec, SK-Galeb, Budu nost P-Mladost P, Podturen-Drava, Radni ki-Grani ar, Vidov an-Croatia (nedjelja, 17,30 h).

LISTA STRIJELACA 28 zgoditaka – Slavko or evi (Jedinstvo NSD) 25 zgoditaka – Miljenko Bistrovi (Me imurec) 24 zgoditaka – Nenad Orehovec (Sloboda M) 23 zgoditka – Bojan Kregar (Me imurec) 22 zgoditka – Josip Ma ari (Hajduk Š) 18 zgoditaka – Boris Vuruši (Mura) 16 zgoditaka – Robert Štefulj (Bratstvo J) 14 zgoditaka – Mihael Ma ari , Karlo Gori anec (Hajduk Š), Siniša Dove er (Puš ine) 13 zgoditaka – Davor Medved, Krunoslav Fran i (Drava K) 12 zgoditaka – Saša Sovar (Sloboda M) 11 zgoditaka – David Brezova ki (Bratstvo J), Krunoslav Tuksar (Mladost S), Saša Vidovi (Puš ine), Boris Vrbanec (Strahoninec) 10 zgoditaka – Sandro Novak (Me imurec), Tomislav Dombaj (Drava K), Dejan Korent (Šenkovec), Miroslav Horvat (Strahoninec) 9 zgoditaka – Tomica Celinger (Puš ine), Nikola Dragoja (Mura), Smiljan Jambrovi (Sloga Š) 8 zgoditaka – Branko La evi , Mario Vidovi (Puš ine), Matej Sen ar (Sloga Š), Denis Mar ec (Trnovec), Goran Vuruši (Jedinstvo NSD), Miran Vinko (Bratstvo J) 7 zgoditaka – Robert Vabec, Goran Kerman (Venera PMP), Bojan Ba an (Trnovec)

FAIR PLAY Isklju enja nije bilo Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Mario Carevi (Drava K), Darko Zlatarek (Strahoninec), Miljenko Vran i (Mladost S), Andrej Vugrinec (Šenkovec), Dejan Na (Mura), Jurica urila (Puš ine)

STATISTIKA 36 zgoditaka pos gnuto ili 5,1 po utakmici; 19 opomenu h igra a; isklju enja nije bilo; 4 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

TABLICA 1.Puš ine 2.Me imurec 3.Jedinstvo (NSD) 4.Mura 5.Hajduk (Š) 6.Drava (K) 7.Mladost (S) 8.Sloboda (M) 9.Venera PMP 10.Trnovec 11.Šenkovec 12.Strahoninec 13.Bratstvo (J) 14.Sloga (Š)

25 25 25 25 25 25 25 25 25 25 25 25 25 25

19 13 14 12 10 12 10 10 9 8 9 8 8 4

2 9 3 3 8 2 3 2 4 6 2 5 2 7

4 3 8 10 7 11 12 13 12 11 14 12 15 14

67:24 73:44 59:43 48:48 62:45 62:53 35:57 62:58 39:47 45:50 42:56 44:67 47:79 32:46

59 48 45 39 38 38 33 32 31 30 29 29 26 19

Parovi posljednjeg kola: Hajduk Š-Bratstvo (subota, 17,30 h), Jedinstvo-Sloga, Sloboda-Mura, Puš ine-Mladost, StrahoninecVenera PMP, Me imurec-Šenkovec, Trnovec-Drava (nedjelja, 17,30 h).

21. kolo III. ŽNL istok OTOK – HODOŠAN 2-7 (2-2) Igraliťte: Otok. Suci: Dominik Mihoci, DraŞen Šajnovi , Damir Mesari . Delegat: Ivan Mezga.

Otok: Kolarek, Novak Z (69. Gorupi ), Vargek (73. Beli ), Ko iĹĄ, Turk, Viji , Ĺ imec, Bermanec (76. Novak J), KalĹĄan Z, BlaĹžin i , KalĹĄan P. Trener: Damir Krznar.

HodoĹĄan: Ivkovi , Kranj ec (62. Mar ec), Ribi , BaĹĄnec (76. Blagus M), Kova evi , Naran a, Murkovi , Strahija (80. Blagus D), Debelec, Kova , Duman i . Trener: Goran Strahija.

Strijelci: 0-1 Debelec (14), 1-1 BlaĹžin i (24), 1-2 Kova (26), 2-2 Ĺ imec (40) 11m, 2-3 Debelec (56), 2-4 Kova (65), 2-5 BaĹĄnec (74), 2-6 Ribi (78), 2-7 Duman i (83)

OMLADINAC (DS) – BORAC (DH) 5-1 (2-0) Igraliťte: Omladinac DrŞimurec-Strelec. Suci: Jasmin Lozi , Morano Vlah, Dario Kos. Delegat: Tomislav Šol .

Omladinac: Saka , Korpar, Dodlek (69. Piknja ), Na , Malovi , Gomez, Novak (46.

Pata a), Valen (73. Ĺ kvorc), Mesari , Lackovi , Domjani . Trener: Darko Sabol.

Borac: Taradi, Kolari , Bergovec, Horvat, Vargek, Vrbanec (28. Pavlic), Jur ec, Pozder, Pavlic, Bezjak, Ivkovi . Trener: Damir Far. Strijelci: 1-0 Mesari (27), 2-0 Mesari (31), 3-0 Domjani (60), 4-0 Mesari (63), 5-0 Lackovi (79), 5-1 Pavlic (82) Žu kartoni: Saka (Omladinac); Vargek (Borac)

EKO (SK) – NAPREDAK (GK) 2-1 (1-1) Igraliťte: Sve KriŞ. Suci: Radovan Posedi, Josip Jurinec, Darko Lehki. Delegat: Davor Drvenkar.

Eko: Domini , Bedi , Balog J (46. Ma ek), Balog . (76. Novak Z), Gori anec, Novak N., Mlinari , Novak Do., Novak Da., Rudni ki, Mihaljkovi . Trener: Zlatko Novak.

Napredak: Novak, Hu nec (82. Turk), Cilar, Jambroťi N, Trstenjak, Žganec, Ma ari , Dragovi , Lastavec, Jambroťi D. (89. Matoťa), Vidra (87. Hu nec L). Trener: Siniťa Mikolaj Strijelci: 0-1 Lastavec (15), 1-1 Mihaljkovi (20), 2-1 Rudni ki (88) Žuti kartoni: Mihaljkovi , Bedi , Novak (Eko); Lastavec, Žganec, Hutinec, Vidra (Napredak)

MLADOST- URKIN – TRNJE 2-3 (2-2) Igraliťte: Berek Dekanovec. Suci: Mario Buhin, Boťko Martan, Branko Martan.

Delegat: Nikola Toplek.

Mladost: Magdaleni , Kocijan, Majeri , Bo kaj, Drvoderi , Furdi, Pintari (68. Krznar), Novak N. (46. Hajdarovi Ĺ˝), Ciceli (46. Ĺ kvorc), Hu nec, RoĹĄani . Trener: Renato Ciceli Trnje: Vuk, Faji (46. Kolari ), TiĹĄljari , Mihocek, Borovi , Kramar, Bistrovi (52.

Brodari ), Puri , SuĹĄec, Jasni , Pandur. Trener: Bruno Glavak.

Strijelci: 0-1 Mihocek, 1-1 Kocijan (15) 11m, 2-1 Hu nec (29), 2-2 Faji (32), 2-3 Kolari (48) Žu karton: Bistrovi (Trnje)

KRALJEV AN 38 – BUDU NOST (M) 3-3 (1-1) Igraliťte: Kraljev an D. Kraljevec. Suci: Robert Radek, Ivan Vlah, Marko Toth. Delegat: Antun Mesari .

Kraljev an: Mar ec, Stankov (78. Pisac), Slavi ek, Cvek, Belovi , FilipaĹĄi , Tisaj, Ĺ tefok, Jankovi , Baksa, Cvek. Trener: Danijel Mar ec.

Budu nost: Bauer, Varga, Turk, Drk Z, Zadravec, Sermek (20. Novak), Lisjak, Drk D. (67.

Sklepi ), Berdin, Antolovi , Okreťa, Cirkven i . Trener: Stanislav Tot Strijelci: 0-1 Berdin (13), 1-1 Tisaj (34), 2-1 Tisaj (55), 2-2 Cirkven i (56), 3-2 Belovi (77), 3-3 Antolovi (80) 11m Žu kartoni: Belovi , Jankovi , Štefok (Kraljev an); Varga, Turk (Budu nost) Crveni kartoni: Filipaťi (Kraljev an); Drk Z, Varga (Budu nost)

21. kolo III. ŽNL zapad KRIŠTANOVEC – ZEBANEC 2-1 (1-1) Igraliťte: Kriťtanovec. Suci: Darko Filip i , Željko Ivanuťa, Elvir Baťek. Delegat: Antun Vlahek.

Kriťtanovec: Šimuni , Baka M, Januťi , Fric, Sabol, Novak, Medlobi, Radikovi , Januťi (43. Baka N., Žuni , Topli anec. Trener: Zdravko Horvat.

Zebanec: Pokriva , urin (46. Leva i ), Horvat, Kojter, Žerjav, Puri , Voduťek, Tkal ec, Šafari , Ter (63. Novak), Kopjar. Trener: Neven Horvat.

Strijelci: 1-0 Radikovi (13), 1-1 Horvat (39), 2-1 Sabol (68) Žu karton: Fric (Kriťtanovec)

OMLADINAC (M) – POBJEDA (GH) 3-2 (1-1) Igraliťte: Omladinac Ma kovec. Suci: Vjeran Tuskar, Danijel Ko ila, Mladen eke. Delegat: Miroslav Glavina.

Omladinac: Dodlek J, Viťnjari , Vrbanec, Povodja, Povodnja, Lesjak (46. Šoťtari ), Horvat, Ehrenreich, Dodlek V., Vida i , Žagar.

Pobjeda: Tkal ec De., Škvorc (65. Verteť), Tkal ec Di., HanŞekovi , Golug, Balog, Kova i , Ladi , Ivanuťa, Kresinger, Štrukelj (61. Gavez). Trener: Željko Vukuťi .

Strijelci: 1-0 Dodlek (12), 1-1 Štrukelj (19), 1-2 Kresinger (60), 2-2 Ehrenreich (62), 3-2 Šoťtari (64) Žu kartoni: Povodja, Vida i , Žagar, Horvat Di. (Omladinac); Ivanuťa (Pobjeda) Crveni karton: Ladi (Pobjeda)

ZEBANEC – DINAMO (Ž) 3-3 (1-1) Igraliťte: Zebanec. Suci: Stjepan Fic, Denis Fic, Mar n Begovi . Delegat: Marijan Sabol.

Zebanec: Pokriva , Ter, Žerjav, Puri , Kojter, Tkal ec, Šafari , Kodba, Leva i , Kopjar, Ma ari .

Trener: Neven Horvat.

Dinamo: Mun ar, Toplek, Brdar, Hunjadi, Štrek, Bistrovi , Moťmondor, Sanjkovi , Zemlji , Rudni ki, Šparavec. Trener: Mihael Lajtman Strijelci: 1-0 Leva i (4), 1-1 Moťmondor (20), 1-2 Zemlji (50), 2-2 Kojter (64), 2-3 Moťmondor (68), 3-3 Kojter (78) Žu kartoni: Šafari , Puri , Kojter (Zebanec); Sanjkovi , Toplek (Dinamo)

TORPEDO – KRIŠTANOVEC 4-1 (1-0) Igraliťte: Torpedo KriŞovec. Suci: Jadran Kukovec, Dino Vel i, Dario Vel i. Delegat: Stjepan Perko.

Torpedo: Herceg, David, Filipovi , Fric, Sanjkovi , Vugrinec, eki, Pintari (65. Le ek), Murkovi , Strojko D., Strojko F. Trener: Leonard Sanjkovi .

Kriťtanovec: Šimuni , Baka N, Januťi , Sabol, Novak (60. Kova i ), Medlobi, Radikovi , Baka M., Žuni , Topli anec, Fric. Trener: Zdravko Horvat.

Strijelci: 1-0 Pintari (31) 11m, 2-0 Pintari (48), 3-0 Pintari (55), 4-0 Pintari (59), 4-1 Medlobi (70) Žu kartoni: Sanjkovi (Torpedo); Žuni (Kriťtanovec

PLAVI 1975 – M. MIHALJEVEC 2-4 (0-2) Igraliťte: Plavi Bukovec. Suci: Petar RuŞi , Lana Vidovi , Krunoslav Švenda. Delegat: BoŞidar Pura i .

Plavi: Petran, Škvorc E., Škvorc N., Francki, Koroťec, Trajbar, Bistrovi , Janeť, Ciglari , Grefel, Karlov ec. Trener: Jerko Petran M.Mihaljevec: Babi , Bes jani , Peras, Srnec, Bes jani , Trupkovi , Kova i , Makťadi, Puťar, Zadravec, anadi. Trener: Krunoslav Mezga Strijelci: 0-1 Bes jani (22), 0-2 anadi (26), 1-2 Ciglari (50), 2-2 Škvorc E (60), 2-3 Bes jani (88), 2-4 Zadravec (89) Žu kartoni: Karlov ec, Škvorc, Bistrovi , Francki (Plavi) Crveni karton: JaneŞ (Plavi)

JEDINSTVO (GM) – BRATSTVO (P) 5-1 (1-0) Igraliťte: Pod Borom G. Mihaljevec. Suci: DraŞen Jur ec, Željko Novak, Damir Klari . Delegat: Željko Podgorelec.

Jedinstvo: Angel, Mohari , Krumpi (70. Kocen), Mikulan G, Plantak, Novak, Mikulan D., Ladi (75.

Pani ), Horvat, Herceg, Tr njak (83. JaneĹž). Trener: Goran Mikulan Bratstvo: Jambrovi , Novak D (80. Kova i ), Novak M., Ĺ kvorc, Polak, abradi, Novak B., VrĹĄi , BoĹži (18. Milijan i ), Novak D., Golub. Trener: Bojan Novak.

Strijelci: 1-0 Horvat (13), 1-1 Novak D (48), 2-1 Mikulan (49), 3-1 Ladi (59), 4-1 Horvat M (65), 5-1 Mikulan (80) Žu kartoni: Horvat M. (Jedinstvo); Škvorc, Vrťi (Bratstvo)

7. lipnja 2011.

LISTA STRIJELACA

III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

HodoĹĄan kolo prije kraja proslavio prvi kroz cilj Sedmica HodoĹĄana u Otoku za naslov prvaka. Kolo prije kraja prvenstva HodoĹĄan je osigurao ulazak u II Me imursku ligu istok. Prvo poluvrijeme Otok je dobro namu io goste iz HodoĹĄana jer je bilo 2-2. Santino Debelec doveo je goste u vodstvo od 1-0 u 14 minuti.

Doma i su na 1-1 poravnali u 24 minuti zgoditkom Denisa BlaĹžin i a. KreĹĄo Kova ponovno HodoĹĄan dovodi u vodstvo u 26 minuti. Pet minuta prije kraja prvog dijela doma i imaju kazneni udarac koji u zgoditak za 2-2 pretvara Velimir Ĺ imec. U drugom dijelu doma ih nije bilo nigdje. Gosti postiĹžu pet zgoditaka i dolaze do visoke gostuju e pobjede od 7-2. Po drugi su se puta u strijelce za goste u drugom poluvremenu upisali Santino Debelec i KreĹĄo Kova , a po prvi puta Zdravko BaĹĄnec, Josip Ribi i Marijan Duman i . Kartoniranih igra a nije bilo.

Uzbudljivo u Donjem Kraljevcu. Vinko Berdin je svojim zgoditkom u 13 minuti Budu nost doveo u vodstvo od 1-0. Pet minuta kasnije gosti su ostali bez isklju enog Zlatka Drka koji je doma eg napada a sprije io u izglednoj poziciji za posti i zgoditak. Kraljev an 38 je na 1-1 poravnao u 34 minuti zgoditkom Martina Tisaja. Nakon toga do kraja prvog dijela joĹĄ dva isklju enja. Prvo u 42 minuti igra a Budu nosti Marka Varge koji je nakon opomene opsovao suca utakmice Radeka. Nakon toga gostuju i gledatelji bacaju boce u teren za igru. U 44 minuti i Kraljev an 38 je ostao bez igra a. Zbog druge opomene isklju en im je Dominik FilipaĹĄi . Drugim zgoditkom Martina Tisaja u 55 minuti Kraljev an 38 ima vodstvo od 2-1, ali ne za dugo samo jednu minutu. Na 2-2 poravnao je Bojan Cirkven i . Nino Belovi je u 77 minuti doveo doma e u vodstvo od 3-2. U 80 minuti gosti imaju kazneni udarac kojeg za kona nih 3-3 realizira Matejas Antolovi . Kod dosu ivanja kaznenog udarca po drugi puta gostuju i gledatelji bacaju boce u teren za igru, a

JADRAN – ROMSKA VATRA 16-3 (8-1) Igraliťte: Jadran Štefanec. Suci: Antun Kukovec, Drago Belovi , Ivan Rep. Delegat: Mirko Leich Jadran: Kameni , Štampar, Mihalic, Posavec K., Posavec V. (55. Balog), Furdi, Novak I., Novak M (79. BoŞi Da.), Hamonajec (65. BoŞi De.), Drvoderi , Kolari .

R.Vatra: Balog V. (46. Kalanjoť), Lajtman (46. Orťoť M), Orťoť B., Ignac M., Balog N., Orťoť I., Orťoť M., Orťoť Da., Orťoť I., Balog N., Orťoť De. Strijelci: 1-0 Posavec (4), 2-0 Kolari (14), 3-0 Hamonajec (19), 4-0 Kolari (20), 5-0 Kolari (29), 6-0 Kolari (27), 6-1 Orťoť M. (39), 7-1 Posavec (37), 8-1 Kolari (45), 9-1 Kolari (50), 10-1 Kolari (59), 10-2 Orťoť I. (55), 11-2 Hamonajec (51), 11-3 Ignac M. (70), 13-3 Novak (73), 14-3 Kolari (79), 15-3 Kolari (81), 16-3 Kolari (86) Žu karton: Orťoť Igor (R. Vatra)

jedna je pogodila pomo nog suca Totha, ali sre om bez teĹžih posljedica. Ĺ to je bilo gostima nije jasno, ali po zavrĹĄetku utakmice jedan njihov neodgovorni gledatelj pljunuo je suca utakmice. Uz ukupno tri isklju enja, tri doma a opomenuta igra a, a gostuju a dvojica.

Eko bolji od Napretka. U vrlo nervoznoj igri dviju ravnopravnih mom adi ak sedmorica opomenutih igra a. Od toga ak pet za prigovor. Tri za prigovor sucu utakmice Posediju, a dvije za prigovor pomo nicima.

Napredak je poveo 1-0 u 15 minuti zgoditkom Jadranka Lastavca. Tko e kome ako ne svoj svome. Pet minuta kasnije na 1-1 je poravnao Bojan Mihaljkovi . Zgoditak doma a tri boda vrijedan postigao je Dino Rudni ki dvije minute prije kraja utakmice.

Zoran Kolari 11 puta zatresao mreĹžu Romske vatre. Novi visoki poraz od 16-3 de ki iz PiĹĄkorovca doĹživjeli su u Ĺ tefancu. Ve je u prvom poluvremenu bilo 8-1. Uz Zorana Kolari a koji je postigao 11 zgoditaka za doma e su joĹĄ strijelci bili dva puta Kristijan Hamonajec i po jednom KreĹĄo Posavec i Ivan Novak. Za Romsku vatru „povjesne“ tri zgoditke na jednoj utakmici postigli su Miro Ignacdva i jednoga Igor OrĹĄoĹĄ. Samo jedan opomenuti igra i to od strane gostiju.

Trnju pobjeda u Dekanovcu. Svoju Ĺželju da ku i odnesu tri boda gosti su pokazali odmah u prvoj minuti utakmice kada su poveli zgoditkom BoĹže Mihoceka. Doma a Mladost na 1-1 poravnala je u 15 minuti iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Miroslav Kocijan. Marko Hutinec je Mladost doveo u vodstvo od 2-1 u 29 minuti.

Igor Jasni je u 32 minuti uspio poravnati rezultat na 2-2. Samo ĹĄto je po elo drugo poluvrijeme u 48 minuti Ivan Kolari svojim zgoditkom donosi Trnju pobjedu od 3-2. Mogli su doma i u 86 minuti sti i do boda kada su imali drugi kazneni udarac na utakmici, ali je ovaj puta Miroslav Kocijan bio neprecizan. Samo jedan opomenuti igra i to od mom adi Trnja.

Derbi za elja Omladincu. Gost u DrĹžimurec-Strelcu bio je Borac iz Donjeg HraĹĄ ana. Gosti su se prvo poluvrijeme joĹĄ kako tako drĹžali kada su imali zaostatak od dva zgoditka. Oba je postigao Miro Mesari . Dominik Domjani je u 60 minuti vodstvo Omladinca povisio na 3-0. Tre im zgoditkom na utakmici u 63 minuti Miro Mesari povisuje na 4-0. Edi Lackovi je seriju doma ih zgoditaka zavrĹĄio u 79 minuti. Gosti po asni zgoditak postiĹžu u 82 minuti, a poĹĄlo je to za nogom Karlu Pavlicu.

Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

34 zgoditaka – Zoran Kolari (Jadran) 32 zgoditka – Bojan Cirkven i (Budu nost M) 28 zgoditaka – Zdravko Baťnec (Hodoťan) 27 zgoditaka – Emil Vidra (Napredak), San no Debelec (Hodoťan) 23 zgoditka – Silvestar Cvek (Kraljev an 38) 22 zgoditka – Nino Belovi , Mar n Tisaj (Kraljev an 38) 19 zgoditaka – Kreťo Kova (Hodoťan) 18 zgoditaka – Dragu n Drk (Budu nost M) 17 zgoditaka – Bojan Mihaljkovi , Dino Rudni ki (Eko) 15 zgoditaka – Mihael Ma ari (Napredak) 14 zgoditaka – Luka Lipi (Kraljev an 38), Denis BlaŞin i (Otok) 13 zgoditaka – Vinko Berdin (Budu nost M) 12 zgoditaka – Miro Mesari (Omladinac DS) 11 zgoditaka – Dalibor Jambroťi (Napredak), Karlo Bermanec (Otok) 10 zgoditaka – Vjekoslav Cvek, Tomislav Baksa (Kraljev an 38), Karlo Pavlic (Borac DH) 9 zgoditaka – Želimir Bertovich (Jadran)

FAIR PLAY Isklju eni igra i: Dominik FilipaĹĄi (Kraljev an 38), Zlatko Drk, Marko Varga (Budu nost M) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Davor Bedi (Eko), Igor OrĹĄuĹĄ (Romska vatra), Vladimir Vargek (Borac DH), Marko Varga (Budu nost M)

STATISTIKA 48 zgoditaka pos gnuto ili 6,8 po utakmici 16 opomenu h igra a 3 isklju ena igra a 3 kaznena udarca dosu ena, a 2 realizirani

TABLICA 1.HodoĹĄan

21 18

2

1

120:21 56

2.Kraljev an 38

21 16

2

3

122:31 50

3.Budu nost (M)

21 15

3

3

105:31 48

4.Eko

21 14

2

5

60:34

44

5.Napredak

21 13

2

6

81:42

41

6.Jadran

21 8

3

10

65:61

27

7.Otok

21 8

3

10

48:53

27

8.Trnje

21 7

4

10

48:61

25

9.Mladost (D)

21 6

1

14

29:45

19

10.Omladinac (DS)

21 5

2

14

37:63

17

11.Borac (DH)

21 4

0

17

32:80

12

12.Romska vatra

21 0

0

21

15:240 0

Parovi posljednjeg kola: HodoĹĄan-Jadran, Romska vatra-Omladinac (u DrĹžimurec-Strelcu), (subota, 17,30 h), Budu nost-Mladost, Trnje-Eko, NapredakOtok, Borac-Kraljev an 38 (nedjelja, 17,30 h).

III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad

Jedinstvo G. Mihaljevec razrijeĹĄilo sve dileme oko titule Jedinstvo osiguralo naslov prvaka. U nedjelju se u Gornjem Mihaljevcu slavilo. Kolo prije kraja prvenstva visokom doma om pobjedom nad susjedima iz Preseke Jedinstvo je izborilo ulzak u II Me imursku ligu zapad. Doma i su u 13 minu zgoditkom Ma je Horvata poveli sa 1-0. U 40 minu Bratstvo ima kazneni udarac, ali ga doma i vratar Damir Angel brani. Samo ĹĄto je po elo drugo poluvrijeme u 48 minu gos ipak uspijevaju poravna na 1-1 zgoditkom Danijela Novaka. Minutu potom Jedinstvo zgoditkom Damira Mikulana ponovno vodi. Mihael Ladi uspio je pove a doma e vodstvo na 3-1 u 59 minu . Po drugi se puta za mom ad Jedinstva u strijelce upisao Ma ja Horvat u 65 minu i zaradio opomenuo jer je nogom udario kutnu zastavicu. I Damir Mikulan pos Ĺže svoj drugi zgoditak na utakmici u 80 minu za kona nih 5-1. Uz jednog doma eg dvojica gostuju ih opomenu h igra a.

Pobjeda Malog Mihaljevca u Prekopi-Bukovcu. Ve su u prvom poluvremenu gos zgodicima u 22 minu Nine Bes jani a i 26 minu Davora anadija imali vodstvo od 2-0. U drugom dijelu doma i Plavi 1975 uspijevaju s i do izjedna enja. Prvo je u 50 minu na 2-1 smanjio Kris jan Ciglari , a na 2-2 poravnao u 60 minu Emanuel Ĺ kvorc. Plavi 1975 su u 87 minu imali isklju enog Miroslava JaneĹža koji je sprije io izglednu prigodu za pos i zgoditak gos ma. Ipak u posljednje dvije minute utakmice sa dva zgoditka prvo drugim na utakmici Nine Bes jani a i potom Zorana Zadravca Mali Mihaljevec dolazi do pobjede od 4-2. Gos nisu imali kartoniranog igra a, a doma i uz isklju enje i etvoricu opomenu h igra a.

Burno u Brezju. Donji Koncov ak je u 3 minu zgoditkom Nikole Gori anca poveo 1-0. Hajduk je do poravnanja s gao u 34 minu zgoditkom Tomice Posedija. U drugom dijelu vrlo nervozna utakmica. Na samom po etku drugog dijela u 46 minu Miroslav Horvat dovodi Donji Koncov ak u vodstvo od 2-1 koje se viĹĄe do kraja utakmice nije mijenjalo. Gos su u 63 minu imali sa klupe udaljenog predstavnika kluba Darka Sklepi a koji je psovao suce i delegata. Deset minuta kasnije je Marko Pleh udario doma eg igra a laktom u lice, ali sudac utakmice Gregurina to nije vidio ve je to vidio pomo nik KrĹžina. Nakon odlaska u svla ionicu is-

HAJDUK (B) – D. KONCOV AK 1-2 (1-1) Igraliťte: Hrastje Brezje. Suci: Mario Gregurina, Željko Ivanuťa, Ivan KrŞina. Delegat: Ivan Kova Hajduk: Horvat, Domini , Karni nik, Pintari , Posedi, Gregorin i Z., Gregorin i N., Žnidari (60. Šimunkovi ), Buhanec (70. Lackovi ), Jarni, Perko. Trener: Vladimir Pavlekovi D.Koncov ak: Vrhar, Grof, HrŞenjak, Brezni ar, Hozjan, Koraj, Gori anec, Sklepi M, Pintari (53.

Sklepi K), Horvat M. (88. Saka ), Pleh. Trener: Ivan Sklepi Strijelci: 0-1 Gori anec (3), 1-1 Posedi (34), 1-2 Horvat (46) Žu kartoni: Gregorin i (Hajduk); Brezni ar (DK) Crveni kartoni: Domini (Hajduk); Pleh (DK)

klju nog igra a doĹĄlo je do sukoba doma ih i gostuju ih navija a. Ĺ ake su radile punom parom. Prekid igre trajao je pet minuta. Kad je doma a redarska sluĹžba uspjela uspostavi red u gledaliĹĄtu nastavilo se sa igrom, ali je u me uvremenu pozvana policija koja je u Brezje i s gla u posljednjih desetak minuta utakmice. Nakon dva gostuju a isklju enja u 77 minu i Hajduk ima isklju enog igra a Denisa Domini a zbog dvije opomene. Na kraju je sve dobro zavrĹĄilo. Gos su odnijeli tri boda, a po jedan igra je u svakoj mom adi zavrĹĄio sa opomenom.

Dinamu bod u Zebancu. Doma i su brzo u 4 minu poveli sa 1-0 zgoditkom Gorana Leva i a. Nakon toga u 20 minu Dinamo uspijeva poravna na 1-1 zgoditkom Nikole Moťmondora. Tim se rezultatom o ťlo na odmor. U drugom dijelu gos iz Žiťkovca imaju dva puta vodstvo, ali doma i ipak uspijevaju s i do boda.

Jurica Zemlji je u 50 minu bio strijelac za vodstvo Dinama od 2-1. Na 2-2 poravnao je Danijel Kojter u 64 minu . Novo vodstvo gos ju uslijedilo je e ri minute kasnije drugim zgoditkom Nikole MoĹĄmondora. I Danijel Kojter pos Ĺže svoj drugi zgoditak na utakmici u 78 minu za kona nih 3-3. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a.

U Ma kovcu i doma ini nakon duĹžeg vremena slavili pobjedu. Vlado Dodlek je u 12 minu Omladinac doveo u vodstvo od 1-0. Danijel Ĺ trukelj je uspio poravna na 1-1 u 19 minu . Gostuju i kapetan mom adi Nikola Ladi u 57 minu radi nepromiĹĄljeni potez. Nakon ĹĄto je nad njim u injen prekrĹĄaj i dosu en od strane suca utakmice is je doma eg igra a odgurnuo ? (valjda udario) i zaradio isklju enje. Ni broj ano slabiji igra i Pobjede nisu stali ve su tri minute kasnije zgoditkom Dalibora Kresingera poveli sa 2-1. Doma i su preokret u svoju korist napravili u samo dvije minute 62 i 64. Teo Ehrenreich je poravnao na 2-2, a pobjedu od 3-2 Omladincu donio Josip Ĺ oĹĄtari . e ri doma a, a jedan gostuju i opomenu igra .

Torpedo bolji od KriĹĄtanovca. Nakon prvog poluvremena doma i su zgoditkom etverostrukog strijelca Antonija Pintari a iz kaznenog udarca poveli sa 1-0. Samo ĹĄto je po elo drugo poluvrijeme is je igra pos ga joĹĄ tri zgoditka i Torpedo je u 59 minu imao visoko vodstvo od 4-0. Gos su ublaĹžili poraz u 70 minu zgoditkom Ma je Medlobija. Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi.

Odgo enu utakmicu 18 kola u subotu su u KriĹĄtanovcu odigrali doma i KriĹĄtanovec i Zebanec. Bila je to utakmica u kojoj su se ak pet puta „drmale“ vratnice. e ri puta poĹĄlo je za nogom to doma im igra ima, a jednom su i gos tresli vratnicu. Nikola Radikovi doveo je doma e u 13 minu u vodstvo od 1-0. Ĺ est

LISTA STRIJELACA 24 zgoditaka – Marko Pleh (Donji Koncov ak); 16 zgoditaka – Nikola Ladi (Pobjeda), Sandi Puťar (Mali Mihaljevec), Robert Pintari (Hajduk B); 15 zgoditaka – Alen Herceg (Jedinstvo GM), Bojan Novak (Bratstvo P); 14 zgoditaka – Milan Posavec (Mali Mihaljevec) 13 zgoditaka – Tomislav Bistrovi (Plavi 1975), Zoran Zadravec (Mali Mihaljevec), Miroslav Horvat (Donji Koncov ak); 12 zgoditaka – Andrej Fran i (Torpedo), Tomislav Šafari (Zebanec), Roman Trtinjak (Jedinstvo GM); 11 zgoditaka – Nikola Tkal ec (Pobjeda); 9 zgoditaka – Damir Tuksar (Torpedo), Kris jan Ciglari (Plavi 1975)

FAIR PLAY Isklju eni: Nikola Ladi (Pobjeda), Denis Domini (Hajduk B), Marko Pleh, Darko Sklepi predstavnik kluba (Donji Koncov ak), Miroslav JaneŞ (Plavi 1975) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Ivan Povodnja, Dalibor Žagar (Omladinac M), Tomislav Šafari (Zebanec), Siniťa Karlov ec, Tomislav Bistrovi (Plavi 1975)

STATISTIKA 34 zgoditaka pos gnuto ili 4,8 po utakmici; 22 opomenuta igra a; 5 isklju enih ; 2 kaznena udarca dosu ena, a 1 realizirani

TABLICA 1.Jedinstvo (GM)

21 18

2

1

75:21

56

2.M. Mihaljevec

21 17

1

3

76:30

52

3.D. Koncov ak

21 12

3

6

64:38

39

4.Hajduk (B)

21 10

6

5

45:35

36

5.Zebanec

21 8

7

6

32:30

31

6.Pobjeda

21 9

2

10

53:36

29

7.Plavi 1975

21 9

1

11

43:41

28

8.Bratstvo (P)

21 8

3

10

35:42

27

9.Torpedo

21 7

3

11

47:59

24

10.KriĹĄtanovec

21 6

1

14

31:48

19

11.Dinamo (Ĺ˝)

21 3

3

15

27:95

12

12.Omladinac (M)

21 3

0

18

24:77

9

Parovi posljednjeg kola: D. Koncov ak-Zebanec, DinamoPlavi 1975, M. Mihaljevec-Omladinac, Pobjeda-Torpedo, KriĹĄtanovec-Jedinstvo, Bratstvo-Hajduk (nedjelja, 17,30 h). minuta prije kraja prvog dijela Zebanec je zgoditkom igra a-trenera Nevena Horvata poravnao na 1-1. Denis Sabol je svojim zgoditkom u 68 minu donio pobjedu od 2-1 KriĹĄtanovcu. Samo jedan opomenu igra i to doma i, a zaradio ga je zbog prigovora na odluku pomo nog suca IvanuĹĄe.

7. lipnja 2011.

NOGOMET

ATLETIKA

NOGOMETNA škola Me imurje – akovec

FINALE Kupa Hrvatske

Najbolji na austrijskom Super Kids cup-u

Juniorke Me imurja izvrsne druge

Austrijsko mjesto Hollenegg, bilo je doma in ovogodišnjeg Super Kids cup-a na kojem je sudjelovala i Nogometna škola Me imurje - akovec sa svojom ekipom dje aka ro enih 2000. godine. U konkurenciji 22 mom adi iz Austrije, Slovenije, Ma arske i Hrvatske (Fotex-Nedeljanec i Pre ko-Zagreb) bili su najbolji i osvojili su naslov pobjednika. Nakon jedanaeset odigranih utakmica zabilježili su 8 pobjeda, jednu neriješenu i 2 poraza. Mali nogometaši Me imurje akovca Super Kids cup osvojili su u sastavu: Denis Bušnja, Nikola oki , Filip Paman, Martin Dodlek, Jozef Kuqi, Jakov Blagus, Jakov Mesari , Luka apalija, Borna Koleni , Stiven Sabol, Mateo Horvat, Franjo Ladi i David Bašek. U Nogometnoj školi Me imurje – akovec žele istaknuti i stvar koja se odnosi na fair play, školu nogometa Fotex i

Mom ad Nogometne škole Me imurje - akovec, pobjednici ovogodišnjeg Super Kids cup-a u austrijskom Holleneggu njihovo me usobno poštovanje bez obzira na sportski rivalitet. Naime u posljednjoj utakmici kola, kad Fotex-u kona ni rezultat nije više mogao bitnije utjecati na plasman, a dje acima

iz Me imurje- akovca je bilo «biti ili ne biti», Fotex je odigrao pravu sportsku, natjecateljsku utakmicu i svojom pobjedom «pridonio» osvajanju 1. mjesta akove kih nogometaša.

FINALE pionirskih liga MNS

FINALE Kupa MNS za kadete

U nedjelju u Kotoribi Pobjednik NK Grani ar iz Kotoribe bit e u nedjelju doma in inala Kupa MNS za kadete. Kotorip ani su ove godine postigli jedinstven uspjeh, jer sve ekipe koje su se natjecale u kupu ušle su u inale.

Juniori su uspjeli osvojiti kup, seniori nisu, a sad priliku imaju i kadeti. U inalu im je protivnik NK Nedeliš e. Utakmica se igra u kotoripskom Sportskom parku u 10 sati.

Bratstvo Jurovec

lanovi ženske i muške ekipe AK Me imurje koji su nastupili na završnici hrvatskog kupa

Sjajna Lea Obadi Za Me imurje najviše je bodova (31) osvojila Lea Obadi koja je osvojila drugo mjesto u bacanju koplja te dva tre a mjesta: u bacanju diska i kladiva. Mateja Jambrovi ponovo je bila najbolja na 100 m i uz pobjedu me u najboljim sprinterkama Hrvatske osvojila maksimalni broj bodova u jednoj discioplini. Me u pet najboljih na ovom natjecanju plasirali su se još i Melani Kralji koja je bila etvrta u bacanju kugle i peta u bacanju diska, te Jelena Turk koja je osvojila peto mjesto u skoku

U Vratišincu je završen dvodnevni turnir prvaka Me imurskog nogometnog saveza u konkurenciji pionira. U pretkolu Sokol je u subotu bio bolji od Poleta iz Pribislavca 4:1. U polu inalnim utakmicama Bratstvo iz Jurovca glatko je pobijedilo Trnavu iz Gori ana 5:0.

U drugom polu inalu Mladost iz Ivanovca bila je bolja od doma ina Sokola 6:1. U inalu Bratstvo iz Jurovca je svladalo Mladost iz Ivanovca 2:1.

ME IMURSKA LIGA lima a skupina A

Podturenu naslov prvaka Odigrana je i utakmica posljednjeg kola me imurske Lige lima a A, u kojoj su se sastali Polet iz Svetog Martina na Muri i Podturen. U susretu koji je odlu ivao o prvom mjestu bolje su se snašli i pobijedili gosti iz Podturna. Ia-

Završnica juniorskog KUPa Hrvatske za 2011. godinu donijela je lanicama juniorske ekipe AK Me imurje veliku radost, jer su se nakon završetka natjecanja popele na pobjedni ko postolje, primivši pritom pehar za odli no drugo mjesto!

U konkurenciji dvadesetak najboljih klubova Hrvatske, prvo mjesto kod juniorki osvojile su lanice Agrama iz Zagreba, a iza Me imurja na tre em mjestu je AK Varaždin. Kod juniora najbolji je Dinamo-Zrinjevac Zagreb, drugi je Agram Zagreb, tre i Mladost Zagreb, a juniori Me imurja natjecanje su završili na desetom mjestu.

U ukupnom poretku juniorki i juniora zajedno, pobjednik KUP-a je Agram, drugi je Dinamo-Zrinjevac, tre i Kvarner Autotrans Rijeka, dok su juniorke i juniori Me imurja šesti.

Na natjecanju su nastupili i lanovi AK Nedeliš e koj su u ukupnom plasmanu natjecanje završili na devetom mjestu, juniorke su bile devete a juniori dvanaesti.

ko je Polet poveo s 2:0, gostuju a mom ad nije se predala. Krajem susreta uspjeli su, ne samo poravnati rezultat na 2:2, ve ga i potpuno okrenuti u svoju korist i pobijediti s kona nih 4:2. Tako je Podturen slavio naslov prvaka.

NK POLET PRIBISLAVEC

Prijavite se za turnir mla ih pionira Nogometni klub Polet iz Pribislavca organizira malonogometni turnir za igra e ro ene 2000. i mla e. Ovo e biti prvi memorijalni turnir Ivan Juria n – Iko. Turnir e se održati 18. i 19. lipnja. Prijave i informacije o turniru mogu se dobiti svaki dan na igralištu izme u 18 i 20 sati ili na broj mobitela Zlatana Vibovca 098 977 7957. U eš e po ekipi iznosi 200 kn, a prijave se primaju do 15. lipnja.

Pobjedni ka mom ad Podturna

Lea Obadi , osvajila je najviše bodova za AK Me imurje

u vis. Veliki doprinos za ukupno drugo mjesto u državi dale su i ostale lanice juniorske ekipe AK Me imurje: Marta Gunc, Barbara Jambroši , Magdalena Hamer, Lucija Žbulj, Veronika Kova , Lucija Vuk, Barbara Zadravec, Lara Rojko, Tajana Židov i Manuela Turk. Odli an rezultat atleti arki Me imurja.

U muškoj konkurenciji AK Me imurje svoje najbolje plasmane bilježi na 3000m sa zaprekama gdje je odli an durgi bio Martin Srša, Petar Novak osvojio je etvrto mjetso u skoku s motkom a peta mjesta osvojili su Monico Pongrac u utrci na 100 m i Martin Srša na 1500 m. AK Nedeliš e kod juniorki je najbolje predstavnike imao u Mihaeli Horvat koja je bila tre a u troskoku u i etvrta u skoku u dalj, Alena Hrušoci je bila druga na 400m prepone, Iva Patafta etvrta u bacanju koplja a Vanesa Novak peta na 400 m prepone. Kod juniora iz ekipe Nedeliš a istakao se Bernard Gavez drugim mjestom na 800 m i petim na 400 m, te Damir Posavec petim mjestom u skoku u vis. (md)

TENIS III. HRVATSKA TENISKA LIGA

akovec osvojio prvo mjesto u grupi A Protekle subote završio je redovni dio natjecanja u ovogodišnjoj Tre oj hrvatskoj teniskoj ligi. U grupi A igrao je Teniski klub akovec te ostvario dosad najbolji rezultat.

Mom ad u sastavu Milan Stojko, Nino Varga, Goran Sutlar, Krešimir Golubi , Filip Vresk, Josip Šajnovi , Ranko Orehovec, Matija Trstenjak i Marko Golu-

bovi , nanizala je pet uvjerljivih pobjeda i osvojila prvo mjesto.

U prvom kolu su kao gosti rezultatom 6/3 pobijedili TK Varaždin, da bi u drugom kolu kao doma ini bili bolji od TK Varaždin 1181 rezultatom 7/2. U tre em kolu su na gostovanju u Križevcima slavili protiv TK Radnik rezultatom 6/3, nakon ega je slijedio susret protiv TK TVIN Virovitica i pobjeda na doma em terenu od 6/3. U

posljednjem kolu, na gostovanju u Bjelovaru pobjeda je osigurana nakon prvog me a parova kad su akov anci poveli s 5/2, baš kao i svim prethodnim susretima. Kona ni rezultat bio je 5/4. akovec kao prvoplasirana mom ad grupe A ulazi u play-off gdje kao doma in eka Daruvar koji je u grupi B osvojio drugo mjesto. Susret je na rasporedu ove subote. (g)

RUKOMET 12. PH za dje ake organizirao je akove ki RK Info Star

PRVENSTVO TK TEAM

Virovitica pobjednik, doma in osmi

Slavili Petar Švenda i Vedran Mikuli

Finalnom utakmicom izme u Virovitice i Ivani a završeno je 12. PH za rukometaše ro ene 2000. godine i mla e u organizaciji akove kog RK Info Star. Lakše nego su to možda i sami o ekivali igra i Virovitica su došli do naslova prvaka dominiraju i u inalu od prve do posljednje sekunde. Prvo poluvrijeme dobili su 9:3, dok je kona ni rezultat bio 16:6. U borbi za tre u poziciju Matulji su svladali mom ad Zagreba 14:13, ali tek nakon izvo enja sedmeraca jer je u regularnom dijelu susret završio neodlu eno 11:11.

U utakmicama razigravanja za poredak, za 5. mjesto gotovo se dogodio veliki preokret. Karlovac je imao prednost 14:7, no

Od 27. do 31. svibnja Teniski klub Team održao je tradicionalno pojedina no prvenstvo kluba u dvije kategorije, seniori i veterani, koje je okupilo 40-ak igra a.

Me u seniorima najbolji je bio Petar Švenda koji je redom bio

bolji od Bena Cuthberta 6/1,6/1, Josipa Šajnovi a 6/1,6/1, Rinalda Jurinca 6/0,6/2, i u inalu Ranka Orehovca 6/2,6/3.

Veterani su se natjecali u kategoriji 35+. Prvo mjesto osvojio je Vedran Mikuli koji je pobijedio

ME IMURSKA LIGA rekreativaca Pobjedni ka ekipa turnira - Virovitica Daruvar se vratio na 15:15. Ipak završnica je pripala Karlovcu koji slavi 20:17. Sedmo mjesto osvojilo je Dugopolje svladavši doma ina RK Info Star 13:10. U borbi za 9. mjesto Varteks je pobijedio Petrinju 14:12, dok je 11 bio Hrvatski dragovoljac pobijedivši Trilj 18:9.

Ivan ica je završila na 13. mjestu.

Za turnir je bio prijavljen još jedan me imurski klub - Prelog, ali su u posljednji trenutak odustali od nastupa.

Generalni sponzor prvenstva bila je akove ka tvrtka Perutnina Pipo.

U vodstvu parovi Trnjekak/ Vuruši i Živkovi /Babojeli Na terenima Rekracije tenis d.o.o , odigrano je tre e kolo Me imurske lige rekreativaca u tenisu. Špicar i Perko bili su bolji od Štefulji Obadi s 2:1, Vuruši i Borkovi su svladali Prprovi a i Žini a sa 2:1,

dok su istim rezultatom Trstenjak i Vuruši bili bolji od Hranilovi a i Jurinca. Nakon tri odigrana kola u vodstvu su sa sedam osvojenih bodova Matija Trstenjak i Predrag Vuruši . Kod starijih rekreativaca

Natali Žigo-Štefulj 6/1,6/3, Slavka Klari a 6/1,6/3, Krešimira Mikaca 7/5,6/4, i u inalu Davora Borkovi a 1/6,6/4,11/9. Posljednjeg dana turnira organizator je pobjednike nagradio peharima, a sve sudionike prigodnim roštiljom. (g) u tre em kolu Živkovi i Babojeli su bili bolji od Baumhaka i Šimona sa 3:0, Hlap i i Plaftak protiv Klari a i Baloga 2:1. Istim rezultatom Liber i mesari su svladali Hoblaja i Gala. Branilovi i Mihalinec pak su bili bolji od Brki a i Mar etka i Žbulja s 2:1. Vode i su: Živkovi Denis i Babojeli Antun sa 8 osvojenih bodova. Slijede e 4. kolo, na rasporedu je u srijedu za mla e, odnosno u etvrtak za starije rekreativce.

7. lipnja 2011.

UTRKA Grada akovca održana je po peti put ulicama i stazama gradskog centra

Igra i KOP-a akovec odmah na po etku sezone pokazali su zavidni nivo forme

Rekordnih 225 sudionika, glavne pobjedni ke nagrade otišle u inozemstvo

ODBOJKA NA PIJESKU Hrvatski kup odigran je u Zagrebu

KOP akovec vrlo dobro otvorio sezonu Klub odbojke na pijesku akovec ovaj vikend zapo eo je sa natjecanjem u ovoj sezoni. U subotu je u organizaciji Kluba odbojke na pijesku Vrap e održana završnica klupskog Kupa Hrvatske. Iako su se organizatori potrudili da osiguraju sve uvjete za natjecanje, napravili sve kao organizatori, vrijeme nije išlo na ruku organizatora i natjecatelja.

Prvi su startali naši igra i protiv HAKOP Mladosti iz Zagreba, po vrlo hladnom vremenu i uz jaku kišu. Matija Bel i i Alen Groševi protiv Dejana Šprema i Danijela Mari i a, akov ani su prikazali vrlo dobru igru i dobili prvu utakmicu sa 2:0, po poenima 23:21, 21:14. Naši su u prvom setu imali problema sa privikavanjem na uvjete igre, Mladostaši su se tu bolje snašli i napravili osjetnu prednost, tako da su poveli sa 4:0 i tu prednost održavali do 16:12, tada su Bel i /Groševi zaigrali mnogo sigurnije i smanjivali prednost kako se set primicao kraju, iako su mladostaši imali i jednu set loptu našem paru je uspjelo preokrenuti rezultat i dobiti prvi set. U drugom setu potpuna dominacija naših, sa jakim servisom uspješnim blokom Groševi a naši dobivaju lako drugi set, a time i utakmicu, prepustivši mladostašima samo 14 poena. U drugom susretu istih klubova sastaju se naši Miroslav Vabec i Kole Mihailov protiv Mate Vidakovi a i Mirka Rugle. akov anima je bila dovoljna i pobjeda u jednom setu za plasman u polufinale. Susret je po eo u vrlo izjedna enoj igri gdje se doslovno vodila rovovska bitka za svaki poen. Vabec/ Mihailov su sigurniji i spretniji u završnici seta i oba seta dobivaju sa minimalnom razlikom, a time

i ukupnu pobjedu protiv Mladosti sa 2:0 što je zna ilo plasman u polufinale kupa Hrvatske.

Tijesni poraz u polufinalu U polufinalu ih eka osvaja kupa prošle godine, ujedno i doma in turnira KOP Vrap e. Opet prvi na teren izlaze naši Groševi /Bel i protiv Pelko/Stojni .

Osokoljeni pobjedom u prvom susretu naši igraju na granici svojih mogu nosti te zadaju velike probleme avoriziranim doma inima. vrlo tijesnoj borbi naši gube oba seta sa minimalnom razlikom od dva poena, što pruža šansu akov anima, da u slu aju pobjede drugog para sa 2:0 te pobjede u jednom setu barem sa tri razlike, ostvare plasman u finale kupa. Protivnik paru Vabec/ Mihailov je jaki doma i par Brlas/ Boži , iako su doma ini avoriti naši to na terenu demantiraju, ne daju protivniku da stekne prednost ve se u vrlo borbenoj i izjedna enoj igri naizmjeni no izmjenjuju u vodstvu od jednog poena do kraja seta, kod vodstva 20:19 za doma ina nedovoljno iskusna sutkinja loptu koja je bila u autu i nakon što se i sama uvjerila po otisku na pijesku da je lopta u autu dosu uje ipak dobru loptu doma ina (!?) što je zna ilo i kraj nadanja akov ana da mogu u finale. Drugi set koji više nije ništa odlu ivao dobivaju doma ini i ukupnom pobjedomod 2:0 odlaze u finale gdje su poraženi od KOP Žnjana iz Splita.

Igra i KOP akovec iskazali su istinsku borbenosti i prikazali vrlo dobru igru na po etku sezone. Sljede i nastup akove ki pijeskaši imaju 2. i 3. Srpnja u Splitu gdje zapo inje natjecanje odbojkaša na pijesku Prvoj hrvatskoj ligi.

Ove godine natjecalo se rekordnih 225 natjecatelja Petu godinu za redom u sklopu obilježavanja Dana Grada akovca, održana je me unarodna atletska Utrka Grada akovca. Prošle godine na utrci je sudjelovalo 162 natjecatelja, dok ih je ove godine bilo ak 225, a stigli su iz iz Slovenije, Ma arske, Srbije i Hrvatske. Bez obzira na vremenske uvjete koji nisu bili idealni, odaziv natjecatelja bio je izvrstan.

Ukupni pobjednici i dobitnici glavnih nagrada su Ma ar Laszlo Tot i Slovenka Helena Javornik, ina e europska veteranska prvakinja u krosu (i u akovcu je nastupila u veteranskoj konkurenciji, ali je bila brža od svih ženskih seniorskih natjecateljica, pa je tako postala ukupna pobjednica ženskog dijela utrke).

U najja oj utrci, seniorskoj muškoj utrci na 5000 metara, slavio je ma arski trka Laszlo Tot koji je ujedno ukupni pobjednik utrke, dok je kod seniorki pobjedu odnijela njegova sunarodnjakinja Zita Ka er, ispred najuspješnije me imurske predstavnice koja ina e nastupa za AK Sljeme – Martine Bezek.

mjesto pripalo je individualki Majdi Horvat iz akovca, dok je bron anu medalju osvojila Marija Kutnjak iz USR Sport za sve Sv. Juraj na Bregu.

Na 1500 metara tr ale su i juniorke, a tu je najbolja bila Lara Rojko iz AK Me imurje, druga je na cilj stigla Sara Brajkovi iz PK Me imurje, dok je tre e mjesto osvojila Lora Žuli ek iz Podravskog lista Koprivnica. Utrku kadeta na 1500 metara osvojio je Patrik Škvorc, drugi je na cilj stigao Filip Turk, a tre i David Verli, svi lanovi AK Me imurje akovec. U utrci muškaraca na 3000 metara najbrži je bio Branko Levani iz TK Marathon 95 Varaždin, slijede ga Vilim Mezga, lan kickboxing kluba 300 akovec, dok je tre i bio Damir Šimuni , individualac iz Murskog Središ a. U konkurenciji juniora na 3000 metara najbolji su bili Tomislav Kukec iz AK Gojanec, zatim Antonio Jalši iz BSV-a Ludbreg, te

Natjecanje je ina e krenulo utrkom u kolicima u kojoj je sudjelovalo šestero natjecatelja. U muškoj konkurenciji slavio je dvojac Miljenko Šinjeri i Domagoj Domitrovi iz Udruge invalida Koprivni ko-križeva ke županije iz Koprivnice, dok je tre e mjesto pripalo doma em natjecatelju, Mladenu Zadravcu iz DDCIP-a akovec. Pobjednica u ženskoj kategoriji bila je Ljuba Vuruši . U utrci kadetkinja na 1000 metara slavila je Tatjana Židov, druga je bila Lucija Žbulj, a tre e mjesto pripalo je Sari Sen ar, lanicama AK Me imurje.

U konkurenciji žena u utrci na 1500 metara slavila je Ivanka Horvat iz Udruge žena Mali Mihaljevec, drugo

Utrka je bila humanitarnog karaktera, pa je dio prihoda od startnine, koja je iznosila 30 kuna, namijenjen Društvu distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i drugih tjelesnih ošte enja akovec. (md, so)

Dio prihoda s ovogodišnje utrke namijenjen je Društvu distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i drugih tjelesnih ošte enja akovec, iji su lanovi tako er bili sudionici natjecanja Josip Kranj ec iz Gospodarske škole akovec. U kategoriji M70 u konkurenciji je bio samo osamdesetsedmogodišnji Josip un ek, redovni gost i natjecatelj akove ke utrke, lan TK Marathon 95 alovec. Jakov Klapež, Stjepan Bernat i Zvonimir Kramari , lanovi TK Marathon 95 iz Varaždina bili su najbolji u konkurenciji veterani M60. U veteranskoj kategorij M50 na 5000 metara slavio

Sljede i vikend me unarodni turnir ve sada najavile sve vrhunske hrvatske ekipe, uklju uju i i aktualne europske prvake, Detono iz Zagreb. Organizatori o ekuju, uz nastup stranih, i velik broj lokalnih ekipa. Prijave za turnir primaju se se do srijede 8. lipnja 2011. do 24 sata, a prijave se vrše na mail - ebt@ zrs.com.hr. Ulaz na sve utakmice je besplatan.

Dio prihoda u humanitarne svrhe

Najbolji u najja oj konkurenciji, utrci seniora na 5000 metara, Tomasz Nagy, Laszlo Toth i Zoran Žili

Veliki broj natjecateljskih kategorija

RUKOMET NA PIJESKU akovec Open 2011

Na novoizgra enim pješ anim terenima u sklopu akove kih Gradskih bazena 11. i 12. lipnja održat e se me unarodni turnir rukometa na pijesku. To je turnir koji se boduje u sustavu Prvenstva Hrvatske i EBT-a (European beach tour). Natjecanje e se odvijati u muškoj i ženskoj seniorskoj konkurenciji. Sudjelovanje su

je Zvonko Vrhovski iz Podravskog lista Koprivnica, drugi je bio Stjepan Koraj iz AK Me imurje akovec, dok je kao re i na cilj stigao Ivan Novak iz AK Gojanec. U kategoriji veterana M40 na toj istoj dionici slavio je Nedeljko Ravi iz Novog Maro a, drugi je bio Saša Anti iz AK Valjevo iz Srbije. Kod veteranki M40 u utrci na 5000 metara najbolja je bila Helena Javornik iz slovenskog SCOTT running teama Maribor, iza nje plasirala se Lidija Radi iz AK Gojanec, dok je tre a na cij stigla Nevenka Modri iz AK Me imurje.

Josip un ek s 87 godina bio je najstariji, a trogodišnja Marta Dolžaj najmla a sudionica utrke

Rezultati Na 5. po redu Utrci Grada akovca poredak najboljih je sljedje i: utrka u kolicima muškarci 600m: 1. Miljenko Šinjeri, Udruga invalida Koprivnica 2. Dejan Domitrovi , Udruga invalida Koprivnica 3. Mladen Zadravec i Denis Makovec oba DDICP akovec; utrka u kolicima žene 600m: 1. Ljuba Vuruši , DDICP akovec; kadetkinje 1000m: 1. Tajana Židov, AK Me imurje 2. Lucija Žbulj, AK Me imurje 3. Sara Sen ar, AK Nedeliš e; kadeti 1500m: 1. Patrik Škvorc AK Me imurje 2. Filip Turk AK Me imurje 3. David Verli AK Me imurje; juniorke 1500m 1.

Lara Rojko, AK Me imurje, 2. Sara Brajkovi , PK Me imurje, 3. Lora Žuli ek, AK Podravski list Koprivnica; žene 1500m: 1. Ivanka Horvat, Udruga žena Mali Mihaljevec, 2. Majda Horvat, akovec 3. Marijana Kutnjak, Udruga Sport za sve Sv.Juraj na Bregu; juniori 3000m: 1. Tomislav Kukec, AK Gojanec 2.

Antonio Jalši , BSV Ludbreg 3.

Josip Kranj ec, Gosp.škola ako-

Slovenka Helena Javornik, europska veteranska prvakinja u krosu, bila je ukupna pobjednica akove ke utrke u ženskoj konkurenciji vec; muškarci 3000m: 1. Branko Levani , TK Marathon 95 Varaždin, Vilim Mezga, Kickboxing klub akovec 3. Damir Šimuni , Mursko Središ e; seniori 5000 m: 1. Laszlo Toth, Benedek team HUN, 2. Tomasz Nagy, Benedek team HUN 3. Zoran Žili , AK Zagreb Ulix Zagreb, veterani M-40 5000m: 1. Nedeljko Ravi , Novi Maro 2. Saša Anti , AK Valjevo 3. Ivan orba, TK Marathon 95 Varaždin; veterani M-50 5000m: 1. Zvonko Vrhovski, AK Podravski list Koprivnica 2. Stjepan Koraj, AK Me imurje 3. Ivan Novak, AK Gojanec; veterani M-60 5000m: 1. Jakov Klapež, TK Marathon 95 Varaždin 2. Stjepan Bernat TK Marathon 95 Varaždin 3. Zvonimir Kramari , TK Marathon 95 Varaždin; veterani M-70 5000m: 1. Josip un ek, TK Marathon 95 Varaždin; seniorke 5000m: 1. Zita Ka er, Benedek team HUN 2. Martina Bezek, AK Sljeme 3. Selma Roši Bali, AK Podravski list Koprivnica; veteranke Ž-40 5000m: 1. Helena Javornik, Scott running team Maribor 2. Lidija Radi , AK Gojanec 3. Nevenka Modri , AK Me imurje.

7. lipnja 2011.

Dobro je znati 51

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Budite savršeno opremljeni za slobodno vrijeme i sve prigode

Idealna čizma čizma za za ššumarstvo, umarstvo, vlažne vlažne uvjete i planinarenje

Savršeno Savršen no izolirana izolirana & prozračna prozračna ččizma izma

Višenam Višenamjenska mjenska čizma čizma zza a korištenje korištenje u raznim prigodama

Antisttatična zaštitna Antistatična zaštitna obuća obuća za za industriju industriju i obrtna zanimanj ja zanimanja

Profesionalna obuća za:

planinarenje & slobodno vrijeme · zaštitna obuća · lov & šumarstvo vatrogasci i spasilačke službe · policja i vojska · pribor za obuću

Posjetite naš Outlet

FACTORY OUTLET Gospodarska 1 · 40321 Mala Subotica Telefon: 040 / 384 - 590 Radno vrijeme: pon. - pet. od 10,00 do 17,00 sati · subotom od 8,00 od 12,00 sati

www.haix.com

7. lipnja 2011.

RIBOLOV

PLIVANJE

ŠRD “SOM” Kotoriba

KUP GRADA AKOVCA

Željko Dolenec i Bruno Kanižaj pobjednici društvenog natjecanja

30 medalja za doma ine!

lanovi ŠRD-a “Som” iz Kotoribe 1. svibnja, na Me unarodni praznik rada, bili su organizatori društvenog natjecanja u sportskom ribolovu.

Na natjecanju je sudjelovalo 24 ribi a u dvije kategorije, a održano je na vodi Šodergraba.

Kod seniora najbolji je bio Željko Dolenec, drugo mjesto osvojio je Željko Saboli , dok je tre e mjesto pripalo Ivici Jakupaku.

Oni su osvojili pehare, a Dolenec je ku i ponio i prijelazni pehar.

U kategoriji kadeta pobijedio je Bruno Kanižaj, drugi je bio Marko Horvat, a tre i Karlo Igrec.

Oni su za nagradu primili medalje koje im je uru io predsjednik društva Ivica Horvat. I ove je godine u gastronomskoj ponudi za sve mještane bila pe ena riba i prvosvibanjski grah. (al )

ŽUŽI KA ORGANIZIRALA DRUŠTVENO RIBI KO NATJECANJE

Pobjednici Denis Špilak u seniorskoj i Mateo Maltar u kadetskoj konkurenciji Udruga ljubitelja prirode i ribolova Žuži ka iz Kotoribe u nedjelju, 22. svibnja organizirala je društveno ribolovnog natjecanje na kojem su se mogli natjecati samo lanovi udruge. Lov ribe udicom na plovak održan je na vodi Žuži ka, neposredno uz ribi ki dom udruge. Za najboljeg ribi a društva natjecalo se 16 ribolovaca u kadetskoj i seniorskoj konkurenciji. Od blagajnika kluba Josipa Ostrognaja saznali smo da je na natjecanju ukupno ulovljeno 5.500 grama ribe. Kod kadeta

najbolji je bio Mateo Maltar sa ulovom od 626 grama ribe.

Drugo mjesto osvojio je Dominik Gregurec, dok je tre i bio Ivan uki . Denis Špilak pobijedio je u seniorskoj konkurenciji sa ulovom od 1.489 grama ribe. Drugo mjesto pripalo je Zvonku Škodi, tre e Krešimiru Zvošecu, etvrti je bio Anto uki , a peti Marko Škoda. Prva tri natjecatelja u svakoj kategoriji od strane predsjednika udruge Branka Matoša primili su pehare, dok su ostali nagra eni nagradama sponzora. (al )

IVANOVEC

Šaran svih šarana Ivan Trupkovi iz Pretetinca uz pomo Daraka Svenšeka i Josipa Trupkovi a u petak je na jezeru kod Ivanovca ulovio šarana teškog 24 kilograma. Šaran svih šarana na ovom jezeru ulovljen je na F2 mamac,

a ribi i su ga ekali tri dana i tri no i. Ribi i su lanovi ŠRD Ulovi i pusti iz akovca, pak je zbog toga ova zvijer od ribe namjesto u tavi završila u jezeru. (sm, Z. Vrzan)

ak 30 medalja na “Kupu grada akovca” osvojili su pliva i organizatora i doma ina akove kog pliva kog kluba

U sklopu Dana grada akovca na gradskim je bazenima u organizaciji akove kog pliva kog kluba održano pliva ko natjecanje “Kup grada akovca”. Na natjecanju je pve godinen astupilo oko 150 pliva a i pliva ica iz Ma arske (Lenty), Slovenije (Radenci) i Hrvatske (PK Barok Varaždin, PK Varaždin, PK Cerine Koprivnica, PK Minerva Varaždinske Toplice, Me imurje akovec i akove -

ki pliva ki klub), a doma ini su i ovoga puta plivali odli no i osvojili ak 30 medalja!

Osvojenim medaljama (ponovo) se mogu pohvaliti Luka Dodlek, Karlo Štampar, Nelly Lisjak, Filip Turk, Martin Dodlek, Kaja Sabol, Lana Lovrec, Tin Furdi, David Karlov ec, Andreja Štampar, Jurica Horvat i Marko Kereta, a prvo je mjesto osvojila i šta eta 6x50 m slobodno.

“Prvi nastup” za predškolce i prvaši e Posljednje nedjelje u svibnju na akove kim Gradskim bazenima akove ki pliva ki klub organizirao je pliva ko natjecanje „Prvi nastup“.

Pravo nastupa na natjecanju su imala djeca predškolskog uzrasta i prvog razreda osnovne škole, a na natjecanju je nastupilo 25 pliva a i pliva ica ro enih izme u 2003. i 2006. godine.

U svom su prvom nastupu najbolje rezultate postigle Lara Vlahovi iz DV Dunjkovec u kategoriji djevoj ice

ro ene 2003., Anja Novak iz DV Cipelica u kategoriji djevoj ica ro enih 2004. te Ema Medved iz DV Cvr ak me u djevoj icama ro enim 2005. godine.

Od dje aka su se najboljim pokazali Marin Jurinec iz I. OŠ me u ro enima 2003., Petar Hozmec iz DV Cipelica u kategoriji ro enih 2004. godine, Luka Kova evi iz DV Cvr ak me u ro enima 2005. te Ivor Vidovi ro en 2006.

Me u djevoj icama ro enim 2003. godine bilo je doista gusto, pa su, osim prvog mjesta koje je zauzela Anja Novak, drugo mjesto podijelile Iva Han i , Laura Okovi i Nika Modlic, a tre e Azra Jeleni , Bianka Strbad te Lucija Toplek

S DRŽAVNOG prvenstva školskih sportskih društava u Splitu

STOLNI TENIS

Srebra i bronce za gimnazijske stolnotenisa e i badmintonce Državno prvenstvo školskih sportskih društava Republike Hrvatske najmasovnije je sportsko natjecanje koje okuplja oko 1.000 srednjoškolaca u 8 sportova. Ovu godinu završnica je održana u Splitsko - dalmatinskoj županiji, a smještaj je bio organiziran u Trogiru u hotelu “Medena”.

Kako ekipa ŠŠD-a “Gimnazijalac“ Gimnazije akovec ve dugi niz godina vrlo uspješno sudjeluje na tim natjecanjima, tradicija nije iznevjerila ni ovu godinu. Završnicu su najprije kroz županijsko, a potom i poluzavršno, natjecanje izborili stolnotenisa i u muškoj konkurenciji te badmintonci u obje konkurencija.

Kvalitetna i hrabra ekipa sportaša turnire je odradila vrlo uspješno. Dvostruki prvaci, badmintonci u muškoj konkurenciji, i ovu su godinu bili optimisti ni, no nakon neizvjesnog polufinala s ekipom Gimnazije Dubrovnik i pobjede 3:2 u finalu nisu uspjeli potvrditi dosadašnji primat, te su porazom 3:1 ostali srebrni, što nikako ne umanjuje ovaj veliki uspjeh.

Za akove ku Gimnaziju igrali su Matija Hranilovi , Krešimir Koprivec i Luka Bahun, pod vodstvom pro .

Roberta Siladija.

Djevojke jednako uspješne Djevojke su tako er ostavile veliki dojam te jednako kao mladi-

Dina Ratajec, Ema Toplek i Petra Vugrinec, s voditeljem Draženom Korentom, iz Splita su se vratile kao državne prvakinje u stolnom tenisu

STOLNOTENISA ICE OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec državne prvakinje

Još jedna potvrda snage ženskoga stolnog tenisa u Šenkovcu Ekipa ŠŠD-a “Gimnazijalac“ Gimnazije akovec s profesorima Robertom Siladijem, Goranom Karamarkovi em i Suzanom Trupkovi te ravnateljicom Teon Dragi Runjak, po asnom goš om natjecanja i, nakon teških susreta, naro ito u polufinalu s ekipom iz Požege, dogurale do finala, u kojem su, na žalost, poražene od vrlo kvalitetne ekipe iz Športske gimnazije iz Zagreba. Drugo mjesto i srebro na državnom natjecanju potvrda su vrlo kvalitetnog rada u klubu i školi. Djevojke su nastupale u sastavu Tonka Hranilovi , Jelena Novak i Lucija Zadravec, a vodio ih je pro . Goran Karamarkovi .

Još jedan veliki uspjeh i tre e mjesto u državi osvojili su mladi i u stolnom tenisu. Iako u okrnjenom sastavu (ozljeda maturanta Igora

Tkaleca), izborili su broncu u teškoj borbi za tre e mjesto s ekipom Rijeke rezultatom 3:2. Taj uspjeh ostvarili su Bruno Damjan, Marin Korent i Filip Radmani , a vodila ih je pro . Suzana Trupkovi .

Kako ekipa Gimnazije akovec esto ostvaruje odli ne rezultate na spomenutom natjecanju, ovu je godinu Hrvatski školski sportski savez uputio službeni poziv ravnateljici škole Tei Dragi Runjak da kao njihov gost uveli a spomenuti doga aj, ime su i naši sportaši dobili velikog navija a i podupiraju eg lana.

U Splitu je sredinom mjeseca svibnja održano Državno prvenstvo školskih sportskih društava osnovnih škola, s kojeg su se okrunjene zlatom vratile predstavnice Osnovne škole “Petar Zrinski“ Šenkovec. Naime, mlade stolnotenisa ice Dina Ratajec, Ema Toplek i Petra Vugrinec, nakon što su prvo mjesto osvojile redom na županijskom, a onda i na poluzavršnom natjecanju, status najboljih obranile su i osvojenim prvim mjestom na Državnom prvenstvu.

Državne prvakinje, pod vodstvom Dražena Korenta, još su jednom potvrdile snagu ženskog stolnog tenisa u Šenkovcu. (bš)

BADMINTON ME UNARODNI turnir za lima e i kadete

Izvrsni Filip Bel i Ela Trstenjak U dvorani II. OŠ akovec održan je 3.

Me unarodni badmintonski turnir “ AKOVEC CROATIA OSIGURANJE YOUTH INTERNATIONAL 2011. za lima e U-11, mla e kadete U-13 i kadete U-15 pojedina no. Na turniru je sudjelovalo 45 mladih igra a i igra ica iz Hrvatske (M , MZ , HBKM, ZM i VG) i Slovenije (Mladost, Lendava). U konkurenciji lima a U-11 nastupilo je 11 igra a, a pobjednik turnira je Dorian Cvijanovi (HR-V.Gorica), koji je u finalu bio bolji od Patrika Burni a (HR-HBKM) sa 2:0 (21:7, 21:6). Tre e mjesto osvojio

je Luka Grubi (HR-M ) pobjedivši Filipa Ba i a (HR-PZ) sa 23:21. U konkurenciji lima ica U-11 pobjednica je Inga Sadai (HR-MZ) koja je finalu svladala Doroteju Brki (HR-ZM) sa 2:0 (21:16, 21:14). Tre e mjesto osvojila je Tihana Doko (HR-MZ) pobijedivši Tamaru Cvitkuši (HR-MZ) sa 21:13. U konkurenciji mla ih kadeta U-13 nastupilo je 10 igra a, a pobjednik je Filip Bel (HR-M ). On je u finalu bio bolji od Dine Belasa (HR-HBKM) sa 2:0 (21:17, 21:18). Tre e mjesto pripalo je Bruni Gro elniku (HR –HBKM) , koji je svladao Linu

Zadravca (HR-M ) sa 23:21. Kod mla ih kadetkinja U-13 nastupilo je 10 igra ica.

Najbolja je bila Ela Trstenjak, koja je obranila prošlogodišnji naslov pobijedivši u finalu državnu prvakinju Paulu Barkovi (HR-HBKM). Tre e mjesto osvojila je Lucija Trgovac (HR-MZ) koja je bila bolja od Petre Rukavine (HR-MZ).

U konkurenciji kadeta U-15 prvo mjesto pripalo je Luki Mileti u (SLO-Mladost, Lendava) drugi je Patrik Sadai (HR –MZ), dok je bron ana medalja pripala Dominiku Bezi (HBKM) . Kod kadetkinja u istoj kategoriji, najbolja je bila Tea Gro elnik (HRHBKM ), drugo mjesto osvojila je Mirna Baksa (HR-M ), dok se na tre u poziciju plasirala Paula Horvat (HR-M ).

MBL kadeti – parovi

Pobjeda Filipa Bela i Line Zadravca U dvorani II. OŠ u akovcu održan je 3. turnir MBL-a 2010/11 za muške i ženske parove kadete U-15. U konkurenciji parova kadeta Filip Bel i Lino Zadravec pobijedili su u finalnom susretu Fran Krstu Marciuša i Sebastiana Krznari a sa 21:5. U susretu za tre e mjesto Tin Novosel i Fran Blažeka bili su bolji od Borne Vadlja i Tina Balenta sa 21:13.

U kona nom poretku turnira na prvom je mjestu par Filip Bel i Lino Zadravec sa 200 osvojenih bodova, slijede ih Luka Grubi i Sebastian Krznari sa 130, te na tre em mjestu Luka Lesjak i Tin Novosel sa osvojenih 100 bodova na 4. mjestu završili su Dino Pavlic

i Tin Novosel,te Fran K. Marciuš i Sebastian Krznari sa 80 bodova.

U konkurenciji parova kadetkinja uvjerljivu tre u pobjedu ostvarile su Iva Novak i Barbara Kancijan pobijedivši u finalu Paulu Horvat i Ines Jankovi sa 21:13. Tre e mjesto osvojile su Vjera Petrovi i Barbara Jarni koje pak su bile bolje od Laure Horvat i AnaeToplek sa 21:14. Tako je u konkurenciji kadetkinja na prvom mjestu par Iva Novak i Barbara Kancijan sa 200 osvojenih bodova,na drugo su se mjesto plasirale Paula Horvat i Ines Jankovi , dok su tre e plasirane Lana i Leona Matotek .

7. lipnja 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

SVJETSKI DAN MLIJEKA UZ VINDIJU • Svježe mlijeko ‘z bregov s trajnoš u od 21 dana Vindija povodom svjetskog dana mlijeka nudi po super povoljnoj cijeni Vindija, najve a doma a prehrambena industrija i ove godine na poseban na in slavi Svjetski dan mlijeka, koji se tradicionalno obilježava 1. lipnja.

Nude i mlijeko ‘z bregov po promotivnoj cijeni, Vindija svoje cijenjene potroša e želi potaknuti na konzumaciju ove zd r ave namir nice prov jerene k v a l it e t e i poz it iv nog u inka na cjelokupno stanje organizma.

Ta k o u trajanju od tjedan dana obitelji diljem Hrvatske imaju jedinstvenu priliku uživati u najnovijem proizvodu na tržištu, svježem mlijeku ‘z bregov s produljenim trajanjem od 21 dana, po iznimno po-

voljnoj cijeni od 4,99 kn. Promotivna cijena odnosi se i na trajno

mlijeko ‘z bregov s 2,8% mlije ne masti.

Posebnu pogodnost u sklopu Vindijine velike akcije povodom Svjetskog dana mlijeka predstavlja dariva-

nje vjernih potroša a, koji e prilikom kupnje novog svježeg mlijeka biti nagra eni jednim od tri izvrsna okusa ‘z bregov Fortije, omiljenog probioti kog napitka iz Zemlje zdravlja.

Bogatstvo kalcija, po kojem je mlijeko ‘z bregov i poznato, zaslužno je za ja anje kostiju, ime se smanjuje rizik od osteoporoze. Izbacivanjem masti iz organizma, kalcij provodi kontrolu tjelesne mase, a zajedno sa kaseinom, proteinom koji sudjeluje u spre avanju karijesa, štiti i naše dentalno zdravlje.

Osim kalcijem, jednim od klju nih minerala u ljudskom organizmu, Vindijino mlijeko obiluje i bjelan evinama, koje sudjeluju u procesu izgradnje tkiva i enzima.

Dobro je znati 53

54

Informacije

7. lipnja 2011.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Vinogradarska zadruga ŠTRIGOV ANKA, KRK, traži 4 KONOBARA/ICE – njema ki, talijanski, engleski, 4 POMO NA KONOBARA/ICE – poželjno radno iskustvo, 1 KUHARA/ICU – znanje rada na roš lju na ugljen,, ražanj, 1 PIZZA MAJSTORA/ICU s radnim iskustvom, 4 BUKERA/ICE ZA RESTORANE – obavezno znanje stranih jezika – njema ki, talijanski, engleski na odre eno vrijeme. Tel. 099/222-1-338 do 30.06.

2. PIRAMIDA d.o.o. V. Nazora 18a, LOPATINEC, traži 5 POMO NIH BRAVARA na odre eno vrijeme; 2 STROJARSKATEHNI ARAILIING.STROJARSTVA odre enovrijeme, javi se osobno ili na 856-060, do 24.6.

3. METALOPLAST d.o.o. PRELOG traži 1 KV bravar/ bravarica na odre eno vrijeme, javi se na 098 241251 do 06.06.

4. Ugos teljski obrt PORTO AKOVEC, Dr A.Star evi a 16 traži1 KV KUHAR/ICA na neodre eno vrijeme uz probni rad, poželjno radno iskustvo. Javi se na 091 1855525 do 09.06.

5. Poljoprivredni proizvo a Braniša Nenad Belica traži 1 RADNIK NA FARMI MUZNIH KRAVA na neodre eno vrijeme, voza ki ispit B kat., poželjno radno iskustvo, javi se na 098 699529 do 15.06.

6. MODNI TREND d.o.o. D. DUBRAVA, MIHOVLJAN, V.Nazora 43 traži 10 KV,PKV ŠIVA A/ŠIVA ICA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, poželjno radno iskustvo 5 god. Javi se na 091 3361574, 099 5746969, mjesto rada Mihovljan, V.Nazora 43 do 10.06.

7. GRANOKAM d.o.o. ŠTRIGOVA traži 1 ZIDARA, 1 TESARA, 1 RADNIKA VISOKOGRADNJE na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javiti se na 095 9014554 do 12.06.

8. BUJAN d.o.o. PRETETINEC 205 traži 1 SAMOSTALNOG GRA EVINSKOG LIMARA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, radno iskustvo 5 godina, voza ki ispit B kategorije, najava na tel. 040 829565, dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu ili na e-mail: renato.bujan1@ck.t-com.hr do 15.06.

9. ELIMEAd.o.o.PRELOGtraži1SSS,VŠSSTROJARSKOG TEHNI ARA m/ž ili INŽ. ELEKTROTEHNIKE na poslovima prezentacije proizvoda, tehni ka podrška u održavanju proizvoda,radnoiskustvoutermotehni kiminstalacijama i klima zaciji, na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa,javi sena098 168 7042 ili e-mail: elektroigrec@inet.hr do 13.06.

10. Ca e bar VOGEL AKOVEC traži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, poželjno radno iskustvo ali nije uvjet, javi se na 098 206317 do 16.06.

11. Soboslikar i li ilac SLAVKO SINKO STRAHONINEC, P.Boraca 1 traži 2 SOBOSLIKARA sa radnim iskustvom, na neodre eno vrijeme, radno iskustvo poželjno, javi se na 098 242119 do 15.06.2011.g.

12. SAMANTA d.o.o. HODOŠAN, B.Radi a 37 traži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme, javi se na 099 5062939 ili osobno na gornju adresu do 20.06.

13. BraSil d.o.o. SAVSKA VES, J.Bajkovca 105 traži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098 600016 do 10.06.

14. Pekarsko ugos teljski obrt SRE KO AKOVEC, Zrinsko Frankopanska 8 traži 1 PEKARA/ICU na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo godinu dana, javi se osobno iza 14,00 sa ili na tel.310-906 do 10.06.

15. TP VARAŽDIN Varaždin, P.Miškine 53 traži 2 PRODAVA A/ICE, mjesto rada Štrigova, na odre eno vrijeme, javi se 042402466 ili 098 390762 04.06.

16. Kroja ki obrt ZANOS ŠENKOVEC traži 1 ŠIVA A / -ICU, na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 091 5202576 do 15.06.

17. Ugostiteljski obrt LOUNGE BAR "S-F" PODTUREN traži 2 KONOBARA/ICE na neodre eno vrijeme, javi se na 098 9356993 do 05.06.

18. Pekarna Suncokret AKOVEC, Kalni ka 19 traži 1 PRODAVA /PRODAVA ICA, na odre eno vrijeme javi se osobno na gornju adresu do 10.06.

19. ZEPTER INTERNATIONAL d.o.o. AKOVEC traži SAVJETNIK/SAVJETNICA U PRODAJI na odre eno vrijeme, voza ki ispit B kat. Zainteresirani mogu posla zamolbu sa životopisom na e-mail: s.breznjak@gmail.com do 24.06.

20. Ca e bar "MD" vl. Dijana Miji PRELOG traži 1 KONOBARA/ KONOBARICU, na odre eno vrijeme, javi se na 098 832575 do 24.06.

21. Ca e bar KISS KNEZOVEC traži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme, javi se na 095 5219126 do 25.06.

22. Ca e bar DADA MIKLAVEC traži 1 KONOBARA / KONOBARICU na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098 9061510 do 25.06.

23. Limarija Horvat IVANOVEC traži 2 GRA EVINSKA LIMARA na odre eno vrijeme, radno iskustvo 2 g, javi se osobno ili 337-254 do 17.06.

24. Strojometal Faji Zlatko MA KOVEC traži 1 BRAVARA/BRAVARICU na odre eno vrijeme, radno iskustvo godinu dana, javi se na 098 598323 do 06.06.

25. TOPLEK SHOP PRIBISLAVEC traži 1 SOBOSLIKARA/ ICU na demit fasadama, na neodre eno vrijeme. Javi se na 098 211880 do 17.06.

26. TKALEC TRANS d.o.o. AKOVEC, T.Bratkovi a 1 traži 3 VOZA A TERETNOG MOTORNOG VOZILA u me unarodnom transportu robe hladnja om, na neodre eno vrijeme, znanje njema kog jezika, radno iskustvo 12 mjeseci, prijave isklju ivo sla na e-mail: info@tkalectrans.hr do 15.06.

27. Trgovina, graditeljstvo, inženjering Novak d.o.o.

NOVAKOVEC, Glavna 99 traži 2 ZIDARA, 3 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme uz probni rad, voza ki ispit B kategorije, radno iskustvo dvije godine, javi se na 095 5110459 do 25.06.

28. Limarija Horvat IVANOVEC, traži 2 gra evinska limara na odre eno vrijeme, radno iskustvo 2 g., javi se osobno ili 337-254, do 17.06.

29. Strojometal Faji Zlatko, MA KOVEC, traži 1 bravara/bravarica na odre eno vrijeme, radno iskustvo 1g., javi se na 098 598 323, natje aj otvoren do 06.06.

30. TOPLEKSHOP,PRIBISLAVEC,traži1SOBOSLIKARA/ICU na demit fasadama na neodre eno vrijeme, javi se na 098 211 880, do 17.06.

31. TKALEC TRANS d.o.o., AKOVEC, T.Bratkovi a 1, traži 3 VOZA A TERETNOG MOTORNOG VOZILA U Me unarodnom transportu robe hladnja om na neodre enovrijeme,znanjenjem.jezika,radnoiskustvo 12 mj., prijave isklju ivo sla na e-mail: info@ tkalectrans.hr do 15.06.

32. Trgovina,graditeljstvo,inženjeringNovakd.o.o., NOVAKOVEC, Glavna 99, traži 2 ZIDARA, 3 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme uz probni rad, voza ki ispit B kateg., radno iskustvo 2g., javi se na 095 511 0459, natje aj otvoren do 25.06.

33. Limarija HORVAT DAMIR, TOTOVEC, traži VIŠE DJELATNIKA ZA ZAVRŠNE RADOVE U GRA EVINARSTVU - rad na krovu, poželjno radno iskustvo, na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 098 331 509, do 15.06.

34. Obiteljski dom za starije osobe Strahoninec, P.Miškine 42, traži 1 SSS MEDICINSKU SESTRU U DOMU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, radno iskustvo jedna godina, položen stru ni ispit, javi se na 333 509, do 30.06.

35. Auto ku a Gašpari d.o.o., AKOVEC, Dr.T.Bratkovi a 1 , traži 1 ELEKTRONI ARA-MEHATRONI ARA za rad u servisu vili ara

i teretnih vozila, na neodre eno vrijeme uz uvjet probnog rada, ak vno znanje engl. ili njem. jezika, poznavanje rada na ra unalu, voza ka B kat., dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: info@autoku a.hr do 15.06.

36. Dom za starije i nemo ne osobe Slakovec, SLAKOVEC 70, traži 1 SSS MEDICINSKU SESTRU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, radno iskustvo jedna godina, odra en pripravni ki staž, najava na tel. 829-181, do 30.06.

37. AUTO LESKOVAR d.o.o., AKOVEC, Preloška 75, traži 1 AUTOLIMARA i 1 AUTOLAKIRERA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, min. radno iskustvo 2g., obavezno osobno dostavi pisanu zamolbu uz najavu na mob. 098 273 510, do 15.06.

38. VS GUMISERVIS d.o.o., OPOROVEC, traži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog radnog odnosa, javi se na 099 643 5811, do 01.07.

39. RS - autoline d.o.o., AKOVEC, Obrtni ka 2, traži 1 DJELATNIKA ZA PRODAJU VOZILA I PRIPREMU PRODAJE na odre eno vrijeme, ak vno znanje njem. jezika, voza ki ispit B kateg., javi se osobno na gornju adresu uz prethodnu najavu na mob. 098 242 283, do 17.06.

40. PEKARNA CVEK d.o.o., PUŠ INE, D.Kraljevec, traži VIŠE PEKARA/ICA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, mjesto rada Puš ine, D.Kraljevec, javi se na 895-020, 865-335, natje aj otvoren do 15.06.

41. Caffe bar "STARI MAROF", Novo Selo Rok, I.L.Ribara bb, traži 1 KV, PKV KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 099 773 6026, do 29.06.

42. Ljekarna Vjera Štefan mr.ph., AKOVEC, traži 1 MAGISTAR/MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme uz probni rad, voza ki ispit B kateg., najava na tel. 040-363-799 ili 091 508 1699 ili e-mail: ljekarnastefan@ck.t-com.hr do 31.08.

43. AllianzZagrebd.d.Poslovnica akovec,K.Zrinski 1/I, traži 5 ZASTUPNIKA/ZASTUPNICA, uvje : VŠS, SSS (poželjno radno iskustvo na is m ili sl. poslovima), dobro poznavanje rada na ra unalu, voza ka dozvola B kat., poslovna i prodajna orijentacija, prefosionalnost, poduzetnost i sklonost mskom radu, komunikacijskeiprezentacijskevješ ne,poslodavac nudi razvoj uspješne poslovne karijere, dinami an posao prodaje u nancijskoj djelatnos osiguranja, mo virano i kvalitetno poslovno okruženje stru na edukacija i poslovna znanja, s mula vne nancijske prihode, životopis dostavi na gornju adresu ili na e-mail: dijana.kolac@allianz.hr do 30.06.

44. MIDA d.o.o. AKOVEC, K.Zrinski 2, traži 1 PRODAVA A/ICU U KIOSKU/PEKARI na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se osobno na gornju adresu ili na mob.

091/5828-639, do 01.07.

45. TISKARA KRON d.o.o., AKOVEC, traži 2 PISMOSLIKARA, GRAFI ARA, TISKARA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo poželjno ali nije uvjet, najava na tel. 384-606, do 01.07.

46. IAF d.o.o., M. Središ e, Sla ne 22, traži 1 STROJARSKOG TEHNI ARA/POSLOVO U na neodre eno vrijeme, 3g. radnog iskustva, znanje njem. jezika; 2 ZAVARIVA A TIG/MAG POSTUPAK na neodre eno vrijeme, 3g. radnog iskustva;1m/žSTROJOBRAVARAnaneodre enovrijeme, 3g. radnog iskustva, znanje njem. jezika. Za sva radna mjesta javi se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu poslodavca. Najava na tel. 544 450, do 21.06.

47. BETEX d.o.o. BELICA, B.Radi a 48, traži 1 SKLADIŠTARA-VILJUŠKARISTA na odre eno vrijeme, mjesto rada akovec, poželjno radno iskustvo, javi se osobno sa zamolbom i životopisom do 20.06.

48. LETINA inox d.o.o., AKOVEC, Dr.I.Novaka 50, traži VIŠE ZAVARIVA A TIG POSTUPKOM na odre eno vrijeme sa mog. stalnog radnog odnosa, uvje : završena srednja škola (strojarskog ili elektro smjera), obavezno radno iskustvo u zavarivanju TIG post., prednost osobama s iskustvom u zavarivanju; VIŠE BRAVARA/STROJOBRAVARA završena srednja škola (strojarskog smjera) na odre eno vrijeme sa mog. stalnog radnog odnosa, uvje : potrebno iskustvouobradilimova.Zamolbesaživotopisomiopisom dosadašnjeg iskustva posla ili donije osobno na našu adresu do 13.06.

49. HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d. ZAGREB, Juriši eva 4, traži 2 m/ž OSOBNA BANKARA sa min. SSS, najmanje 3g. radnog iskustva u poslovanju sa fizi kim

osobama, znanje engl. jezika, poznavanje rada na ra unalu; 1 m/ž VODITELJA POSLOVNOG ODNOSA - VSS dipl. studij ekon. smjera, min. 3g. radnog iskustva, znanje engl. jezika, poznavanje rada na ra unalu; 1 m/ž VODITELJA POSLOVNICE - VSS (poželjno ekon. smjera) ili SSS sa min.

5g. na sl. poslovima, znanje engl. jezika, poznavanje rada nara unalu;2VODITELJASMJENE-SSS,VŠS,VSS(poželjno ekon. smjera), min. 3g. radnog iskustva u bankarstvu, od ega min. 2g. na posl. u poslovanju sa zi kim osobama , znanje engl. jezika, poznavanje rada na ra unalu, znanje engl. jezika. web stranica: www.hpb.hr mjesto rada za gore navedene posl. k, ukoliko svoju budu nost vidite u navedenom radnom okruženju, svoj životopis pošaljete do 09.06., putem linka za prijavu.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200

VELEU ILIŠTE U VARAŽDINU, J. Križani a 33, Varaždin temeljem lanka 77. zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“ broj 123/03, 105/04, 174/04 i 46/07), Statuta Veleu ilišta u Varaždinu i Odluke Stru nog vije a Veleu ilišta u Varaždinu od 20. svibnja 2011. godine objavljuje

NATJE AJ ZA UPIS STUDENATA U PRVU GODINU STUDIJA U AKADEMSKOJ GODINI 2011./2012.

Veleu ilište u Varaždinu u akademskoj godini 2011./2012. upisuje sljede e stru ne studije u trajanju od 3 godine (180 ECTS-a): 1.

2.

3.

Radna mjesta Varaždin: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV ili osobe sa školom za šiva a ili završen te aj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, pismene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 30.6.

2. Ugos teljska zadruga DVORAC, Veliki Bukovec, Dravska 7, traži 2 OŠ, KV, SSS KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme, mjesto rada ca e bar Dvorac, Veliki Bukovec, osiguran smještaj, radno iskustvo nije uvjet, poznavanje rada na ra unalu. Kontakt osoba; Sovi Željko, mob. 098 198 30 92, do 23.6.

3. FOKA d.o.o. za proizvodnju i usluge; mjesto rada Zadar;traži1VODITELJA/ICURONILA KOGCENTRA na odre eno vrijeme (sezonski), uvje : KV, SSS, znanje engl. ili njem. jezika, potrebna osposobljenost za instruktora ronjenja (poželjno i kompresistu - nije uvjet). najava na mob: 091 7674 650 ili pismena zamolba na e-mail: dijanamikacdorusic@gmail.com do 23.6.

4. HANJES d.o.o. Gospodarska 10, traži 1 m/ž VODITELJA PROIZVODNJE na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvje : SSS, VSS, VŠS, 5g. radnog iskustva, znanje rada na ra unalu, voza ku B kat., voditelj proizv. moderne CNC obrade, težište na obradi lima. Obavezno radno iskustvo na rukovode em mjestu. Potrebne org. sposobnos , sposobnost rukovo enja, prednost imaju kandida s poznavanjem njem. jezika. Radni odnos zasniva se na odre eno uz mog. zaposlenja na neodre eno.

Uz zamolbu kandida prilažu preporuke prijašnjih poslodavaca; 1 m/ž RUKOVATELJA BROJ ANO UPRAVLJANIM STROJEVIMA na odre eno vrijeme, uvje : SSS, rad na CNC programima, laser i savijanje, potrebna visoka kvaliteta rada sa iskustvom obrade limova, lasersko rezanje i savijanje, voza ki ispit B kat., znanje engl. jezika, radno iskustvo 2g.; 2 m/ž ZAVARIVA A na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS zavarivanje postupkom TIG obrade limova, lasersko rezanje, savijanje. Potrebna visoka kvaliteta rada sa iskustvom obrade limova, voza ki ispit B kat.; 2 m/ž STROJOBRAVARA na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS zavarivanje postupkom TIG obrade limova, lasersko rezanje, savijanje. Potrebna visoka kvaliteta rada sa iskustvom obrade limova, voza ki B kat. Odabir e se izvrši temeljem procjene kompetencija kandidata. Javi se do 30.06., pismenom zamolbom ili e-mailom: n.marjancic@hanjes.com a više informacija na: www.hanjes.com 5. POŽGAJ d.o.o., Veliki Bukovec, Dravska 24, traži 3 m/ž ZAŠTITARA na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, radno iskustvo u uvanju osoba i imovine min. 3g., položen stru ni ispit za zaš tara. Kontakt osoba Ružica Vrban Krušelj, tel. 042 406 617, e-mail: ruzica@pozgaj.com , do 15.6.

6. SVEN d.o.o., Sigetec Ludbreški, M. Krleže 53, traži 1 m/ž STOLARA ALU I PVC STOLARIJE na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS, iskustvo u izradi i montaži ALU i PVC stolarije. Kontakt osoba Marko Vrhoci, Tel. 042 816 013, do 15.6.

Gajeva G Gaje Ga j vaa 3 jeva 35 35, 5 40000 5, 4 400 0000 00 Č Čakovec akov ak kovec ec tel: 040/856 040/856-333 333 info@lovacki-dvori.com inf fo@l @ ovac @lov acki ki-dvo dvori.co i m

4.

5.

6.

ELEKTROTEHNIKA Stru ni prvostupnik/ica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ka elektrotehnike PROIZVODNO STROJARSTVO Stru ni prvostupnik/ica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ka strojarstva MULTIMEDIJA, OBLIKOVANJE I PRIMJENA Stru ni prvostupnik/ica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ka multimedijske i grafi ke tehnologije TEHNI KA I GOSPODARSKA LOGISTIKA Stru ni prvostupnik/ica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ka tehni ke i gospodarske logistike GRADITELJSTVO Stru ni prvostupnik/ica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ka gra evinarstva SESTRINSTVO Stru ni prvostupnik/ica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva

Broj studenata koji e se upisivati su: STUDIJI MULTIMEDIJA, TEHNI KA I OBLIKOVANJE GOSPODARSKA I PRIMJENA LOGISTIKA

vrsta studija

ELEKTROTEHNIKA

PROIZVODNO STROJARSTVO

redoviti

50

50

60

50

60

20

izvanredni

30

40

80

40

70

200

UKUPNO

80

90

140

90

130

220

GRADITELJSTVO

SESTRINSTVO

1. UVJETI UPISA Upis u I. godinu studija na Veleu ilište u Varaždinu u akademsku godinu 2011./2012. mogu je na dva na ina: I. na temelju položene državne mature, odnosno prijave putem internetske stranice www. postani-student.hr II. na temelju razredbenog postupka.

A.) Pravo upisa REDOVITIH STUDENATA na sve studijske programe Veleu ilišta u Varaždinu imaju samo oni pristupnici koji su se prijavili za upis na prvu godinu studija putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava na visoka u ilišta (NISpVU) putem internetske stranice www. postani-student.hr.

Sve informacije vezane uz na in vrednovanja ocjena iz srednje škole, predmete koji ine obvezni dio državne mature možete prona i na internetskoj stranici www.postani-student.hr Studij Sestrinstva – dodatna provjera znanja Na studiju Sestrinstva za upis REDOVITIH STUDENATA provest e se dodatna provjera znanja iz anatomije i fiziologije.

Rezultati temeljem navedene dodatne provjere znanja e biti uvršteni u ukupne bodove ostvarene temeljem bodovanja Nacionalnog informacijskog sustava, temeljem ega e se pristupnici rangirati za upis na redoviti studij Sestrinstva.

Dodatna provjera znanja biti e 15. lipnja 2011. godine na Veleu ilištu u Varaždinu u 09:00 sati.

Kona nu prijavu za redoviti stru ni studij potrebno je izvršiti do 13. lipnja 2011.

Troškovi dodatne provjere znanja iznose 300,00 kuna i upla uju se na žiro ra un Veleu ilišta u Varaždinu broj 2360000-1101737753 (uz naznaku OIB-a pristupnika u rubrici “Poziv na broj” i uz naznaku “za razredbeni ispit-Sestrinstvo”).

B.) Pravo upisa IZVANREDNIH STUDENATA na sve studijske programe Veleu ilišta u Varaždinu imaju pristupnici koji su se prijavili putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava na visoka u ilišta (NISpVU) putem internetske stranice www. postani-student.hr, kao i temeljem razredbenog postupka kojem mogu pristupiti osobe koje su završile etverogodišnju srednju školu.

Razredbeni postupak za upis na stru ne studije provodi se bez razredbenog ispita, a temelji se isklju ivo na vrednovanju ocjena iz srednje škole (op i uspjeh svih 4 razreda srednje škole i na maturi).

2. PRIJAVE I UPISI A.) Svi pristupnici za upis putem sustava državne mature – REDOVITI I IZVANREDNI STUDIJ (osim pristupnika za redoviti upis na stru ni studij Sestrinstva) dužni su pravovremeno izvršiti prijavu i odabir liste prioriteta prema kalendaru utvr enom od NISpVU. Pristupnici za redoviti upis na stru ni studij Sestrinstva dužni su svoju prijavu izvršiti do 13. lipnja 2011. za I. (ljetni) rok UPIS e se provoditi: - za I. (ljetni) rok od 11. – 15. srpnja 2011. godine, 13:00 – 17:00 - za II. (jesenski) rok 20. – 22. rujna 2011. godine, 09:00 – 12:00 B.) Svi pristupnici za upis temeljem razredbenog postupka – IZVANREDNI STUDIJ - dužni su izvršiti prijavu na Veleu ilište u Varaždinu, putem obrasca Prijave koju mogu podi i u studentskoj službi ili na web stranici Veleu ilišta u Varaždinu www.velv.hr PRIJAVE se primaju: - za I. (ljetni) rok od 01. lipnja – 15. srpnja 2011. godine, 10:00 – 14:00 - za II. (jesenski) rok od 01. – 09. rujna 2011. godine., 10:00 – 14:00 Uz PRIJAVU (IZVANREDNI STUDENTI) treba priložiti: 1. Obrazac za prijavu 2. Original ili ovjerena preslika svjedodžbe o maturi ili završnom ispitu 3. Original ili ovjerena preslika etiri razreda srednje škole 4. Original domovnice i rodnog lista (ukoliko na rodnom listu nema ozna enog OIB-a, potrebno je priložiti dokument na kojem je isti ozna en) 5. Dokaz o uplati troškova razredbenog postupka, u iznosu od 300,00 kn upla enih na žirora un Veleu ilišta broj: 2360000-1101737753 (uz naznaku OIB-a pristupnika u rubrici “Poziv na broj” i uz naznaku opisa “za razredbeni postupak”).

6. Poštansku omotnicu (format A4) sa to nom adresom pristupnika i markicom u vrijednosti 13 kn Prijave bez traženih priloga ne e se zaprimati.

Prijave se predaju osobno ili šalju poštom na adresu: Veleu ilište u Varaždinu, J. Križani a 33, HR – 42000 Varaždin – Studentska služba UPIS e se provoditi: - za I. (ljetni) rok: od 14. – 16. lipnja 2011. godine, 10:00 – 14:00 od 28. – 30. lipnja 2011. godine, 13:00 – 17:00 a svaki sljede i termin upisa biti e redovito oglašavan na web stranicama i oglasnim plo ama Veleu ilišta.

- za II. (jesenski) rok 12. – 15. rujna 2011. godine, 13:00 – 16:00 Obrasci potrebni za upis dobivaju se u Studentskoj službi Veleu ilišta. Uz popunjene obrasce pristupnici prilažu odgovaraju e dokumente (ako nisu predani kod prijave), dvije fotografije formata 4 x 6 cm, uplatnicu na iznos 300,00 kuna (redoviti i izvanredni studenti) za troškove upisa (ura unati obrasci, indeks, osiguranje i studentska iskaznica) i potvrdu o upla enim troškovima školarine (za izvanredne studente).

3. TROŠKOVI ŠKOLARINE ZA IZVANREDNE STUDENTE Cijena školarine za izvanredne studente u akademskoj godini 2011./2012. iznosi 7.370,00 kuna za sve studije, osim za odjel „Sestrinstva“ gdje cijena školarine iznosi 9.240,00 kuna.

OBAVIJESTI Sve potrebne informacije mogu se potražiti na adresi: Veleu ilište u Varaždinu, J. Križani a 33, Varaždin, Studentska služba I. (studiji: Elektrotehnika, Proizvodno strojarstvo i Graditeljstvo) ili na tel: 042/ 493364, te Studentska služba II. (studiji: Multimedija, oblikovanje i primjena, Tehni ka i gospodarska logistika i Sestrinstvo) ili na tel: 042/ 493-363, odnosno na web stranici www.velv.hr

7. lipnja 2011.

Informacije 55

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Grad akovec, Kralja Tomislava 15, akovec, zapo inje s provedbom projekta Genera on Next at Work, u okviru programa IPA IV. komponenta – Opera vni program Razvoj ljudskih potencijala. Ako vas zanima rad na projek ma nanciranim iz EU fondova, te se Şelite kon nuirano educira , a komunika vni ste, krea vni, dinami ni i ambiciozni, pozivamo vas da se javite na natje aj za radno mjesto:

ME IMURSKO VELEU ILIĹ TE U AKOVCU Bana Josipa Jela i a 22/a, 40 000 akovec tel.040/396-990, fax.040/396-980 _____________________________________________________________

ADMINISTRATOR NA PROJEKTU – 1 IZVRŠITELJICA/IZVRŠITELJ (radni odnos na odre eno vrijeme – 12 mjeseci, pola radnog vremena, mjesto rada Grad akovec)

za upis na prvu godinu izvanrednih stru nih studija Ra unarstvo i MenadĹžment turizma i sporta u akademskoj godini 2011./2012.

Kao administrator na projektu Genera on Next at Work u suradnji sa projektnim mom i voditeljem projekta bit ete zaduĹženi za administraciju projekta (pra enje ak vnos i troĹĄkova, pomo u pripremi izvjeĹĄ a, arhiviranje).

O B A V I J E S T O N A T J E A J U UVJETI ZA UPIS Za stru ne studije Ra unarstvo i MenadĹžment turizma i sporta mogu konkurirati pristupnici koji su zavrĹĄili srednju ĹĄkolu u Republici Hrvatskoj odnosno odgovaraju u srednju ĹĄkolu u inozemstvu.

BROJ MJESTA ZA UPIS

ASISTENT NA PROJEKTU – 2 IZVRŠITELJICE/IZVRŠITELJA (radni odnos na odre eno vrijeme – 12 mjeseci, pola radnog vremena, mjesto rada Grad Mursko Srediť e i Grad Prelog) Kao asistent na projektu Genera on Next at Work u suradnji sa projektnim mom i voditeljem projekta bit ete zaduŞeni za provo enje projektom planiranih ak vnos (ugovaranje vanjskih stru njaka, organizaciju doga anja i projektnih sastanaka, promociju programa‌), kao i prate e izvjeťtaje.

Uvje za radno mjesto su sljede i: - VSS ili zavrĹĄen diplomski sveu iliĹĄni studij - ak vno poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu - poznavanje MS O ce sustava - proak vnost, sklonost radu u mu, organiziranost, komunika vnost, te odgovornost i samostalnost u radu - posjedovanje voza ke dozvole B kategorije.

Uz motivacijsko pismo na hrvatskom i engleskom jeziku kandidati su obavezni priloĹži : - Ĺživotopis na hrvatskom i engleskom jeziku - dokaz o stru noj spremi (preslika diplome) - dokaz o drĹžavljanstvu RH (preslika domovnice) Prijave se podnose preporu enom poĹĄtom ili neposredno u zatvorenoj omotnici s naznakom „Natje aj za radno mjesto“, na adresu Grad akovec, Kralja Tomislava 15, 40 000 akovec.

Rok za prijave je 15. lipnja 2011. godine.

Nepotpune i nepravovremene prijave ne e se razmatra .

Kandida koji zadovoljavaju propisane uvjete pozvat e se na tes ranje koje e se odrĹža 17. lipnja 2011. godine u vije nici Grada akovca, Kralja Tomislava 15, akovec, s po etkom u 9.00 sa . Tes ranje e bi na engleskom jeziku.

Rezulta natje aja bit e dostupni na internetskim stranicama gradova akovec, Mursko SrediĹĄ e i Prelog u roku od osam dana od dana donoĹĄenja odluke o rezulta ma.

Po etak rada odabranih kandidata planiran je za 01. srpnja 2011. godine.

STUDIJ MENADŽMENT TURIZMA I SPORTA

STUDIJ RA UNARSTVA Smjer: Programski inĹženjeri InĹženjeri sustava i mreĹža

Smjer: MenadĹžment turizma MenadĹžment sporta

STATUS

BROJ STUDENATA

BROJ STUDENATA

Izvanredni

40

60

ZAHVALA povodom smrti drage nam supruge, mame i bake

AN ELE GOLUBI ro . Husnjak iz akovca preminule 25. svibnja 2011. u 67. godini Ĺživota Duboko dirnuti iskrenom paĹžnjom i podrĹĄkom u najteĹžim trenucima boli, od srca se zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima.

Posebno hvala dr. Poljski i sestrama RuĹžici i Ivani, te sluĹžbenicima Policijske uprave Me imurske i Carinarnice VaraĹždin.

Tuguju a obitelj

PRIJAVE ZA UPIS I UPISI Prijave za upis na izvanredne stru ne studije Ra unarstvo i MenadĹžment turizma i sporta primat e se u prostorijama Me imurskog veleu iliĹĄta u akovcu: - od 29. lipnja do 2. srpnja 2011., u vremenu od 09,00 do 12,00 (za I. upisni rok).

Upisi na stru ne studije Ra unarstvo i MenadĹžment turizma i sporta: - od 14. do 16. srpnja 2011., u vremenu od 09,00 do 12,00 sati, u prostorijama Me imursko veleu iliĹĄte u akovcu, prema posebnom rasporedu koji e biti objavljen na oglasnoj plo i na dan 13. srpnja 2011. u 13,00 sati (I. upisni rok). Ĺ KOLARINA Studenti koji e studirati u statusu izvanrednih studenata pla aju ĹĄkolarinu u iznosu od 7.300,00 kuna na stru nom studiju Ra unarstvo, a ĹĄkolarinu u iznosu od 5.500, 00 kuna na stru nom studiju MenadĹžment turizma i sporta.

OBAVIJESTI Sve potrebne informacije o studiju, razredbenom postupku i upisima, mogu se dobiti na Me imurskom veleu iliĹĄtu u akovcu na adresi: Bana J. Jela i a 22a, u Studenskoj referadi na broj tel. 040/396-999, te na www.mev.hr.

v

199,

Sve za moj dom!

Me imursko veleu iliĹĄte u akovcu

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

JOSIPU TURKU 8.6.1992. - 8.6.2011.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

IZ MATI NOG UREDA RO ENI MELISA BALOG, k i Biljane i Ljube; PETRA IGNAC, k i Marije i Kris jana; LANA BREZOVA KI, k i Valerije i Maria; LUCIJA BOGDAN, k i Ljubice i Nedeljka; ENI VUK, k i Mateje i Darka; LUCIJA BALOG, k i Sandre i Dalibora; HELENA FURDI, k i Andrijane i Maria; DINA ŠTEFI , k i Ivane i Zorana; GABRIJELA STUBI AN, k i Tanje i Maria; HANA LESKOVAR, k i Sare i Benjamina; PETAR BALUNOVI , sin Branke i Ivana; TIN MUŽIN I , sin Ane i Tomislava; PATRICIJA ORŠOŠ, k i Ljubice i Zlatka; TIN VARŠI , sin Ivane i Tomice; MONIKA BARTOLI , k i Nine i Denisa; GABRIJELA ORŠUŠ, k i Zlate i Dragana; STAŠA ŠVENDA, k i Andreje i Daria; LEART GASHI, sin Valmire i Imera; DARIO JAKŠI , sin Branke i Stjepana; FABIAN PETEK, sin Silvane i Daria; DINO LEON KARLOVI , sin Dubravke i Tomislava; TIN PAVAO PERHO , sin Kris ne i Marka; NIKOLA ŠANTAK, sin Maje i Nena.

VJEN ANI Nikolina Mihalic i Danijel Kozar; Kris na Vukovi i Kristijan Huljeni ; Ines Kai i Dalibor Jakupak; Jasmina

Kartalovi i Filip Tratnjak; Martina Brezovec i Nikica Jurinec ( akovec); Branko Ĺ algaj i RuĹžica Horvat (Mala Subo ca), Samanta Pintari i Ivica Grbavec (Mursko SrediĹĄ e), Marija Ciglar i Nikola Tkal ec (NedeliĹĄ e), Josip ViĹĄnji i Marina FurundĹžija; Miroslav Mikec i Ivana Vadas; Leonard Gudlin i Lucija Marka (Prelog), Renata Kelnari i Danijel Lovren i ; Mar na Karlov ec i BoĹžidar Srnec (Ĺ trigova) UMRLI Rozina Vrbanec r. Novak r. 1920.; Adam Molnar r. 1949.; Doroteja Mun ar r. Horvat r. 1927.; Alojzija JalĹĄovec r.

Hozmec r. 1940.; Katarina Herak, r. PremuĹĄ r. 1924.; Franjo Borkovi r. 1943.; Ivan Ĺ kvorc r. 1921.; Marija Beli r. Petkovi r. 1929.; Ivan BlaĹĄkovi r. 1943.; Ana Pintar r. Je ud r. 1941.; Ivo Mar novi r. 1921. ( akovec), Terezija HliĹĄ r. KaniĹžaj r. 1912.; Ivan Dodlek r. 1927.

(Dekanovec), Mara Kranjec r. Samsa r. 1932.; Josip Igrec r. 1926. (Kotoriba); Terezija Bobi anec r. Drk r. 1926.

(Mursko Srediť e), Marija Crn ec r. Lesar r. 1925.; Stjepan Žnidari r. 1929., Franjo Smr r. 1954. (Nedeliť e), Vinko Vadas r. 1930. (Prelog)

56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889 AUTOTIHI d.o.o. prodaje: Audi A4 1.9 TDI, klimatronic alu, 1998 G., 4900€, Škoda Octavia 1.9 TDI TOUR, karavan s klimom reg 1g srebrna, 2005 G., 6900€, Opel Astra 1.6 N JOY 16V, 5 vr s klimom reg 1g., 2003 G., 5400€, Mercedes 250 2.5 C, automa c srebrna s klimatronic, 1995 G., 5400€, Opel Astra 2.0 DTH, Dizel s klimom srebrna 5vr, 2002 G., 4900€, BMW 530 D TOURING, karavan s klimom, kao nov reg 1g., 1999 G., 7900€, Škoda Fabia 1.2, 9836km 1vl ko nova, 2008 G., 6900€ Prodaja putem kar ca Master, Amex i AK. PBZ-a. Info: 095 601 1001 ili vidje na www.auto hi.com BMW 316i compact 1999., reg. do 11/11., 165.500km, zeleno-siva metalik, veoma uš uvan, mob.

098/327-316

PRODAJEM ROVER 414 benz 1996.g., tamnosivi metalik, 160tkm, u odli nom stanju, povoljno. Tel. 098/426-707 VOLVO 440 dizel 1996., reg. do 11/011., cijena 11.000 kn, mob. 091/510-1064 VW BORA 1.9sdi 1999.g., reg. do 3/12., abs, klima, centralno. VŽ, 091/567-5561 AUDI 80 B4 1994.g., reg. do 27.3.2011., abs, klima, alarm, maglenke, grija i sjedala, zra ni jastuk, cijena po dogovoru, mob. 098/969-7291 PRODAJEM BMW 318i 2006.g., garažiran, servisiran, za 14.700 eur i motor Gillera 300ie 2009.g., za 25.000 kn.

Mob. 098/426-862 FIAT BARCHETTA 1.8 16V 1996.g., plava perla, prodajem ili mijenjam za ve i auto. Tel. 098/62-77-11 SUZUKI BALENO 1.6 1999.g., reg. do 2/012., garažiran, serv. knjiga, el. paket, abs, 2 zra na, + zimske gume, 180tkm, cijena na upit. mob.

098/925-9656 BMW 318i 1995.g., s puno opreme, klima, redovito servisiran, reg. 1.g., mog. zamjena za jeftiniji traktor po dogovoru, mob. 092 254 29 53 AUDI A6 2.4i 2000.g., reg do 7/11, metalik crni, full oprema, u jako dobrom stanju, garažiran, servisna knjižica, mob. 091 5330 882 PRODAJEM SKUTER TGB Jet Fighter R50X 50 cm3, 2007.g., nema ošte enja, u odli nom je stanju, cijena 6.100 kn. mob 098 9366 001.

NISSAN NAVARA 2.5 TDI 4x4, reg. do 6/11., 2 zra na, jako puno opreme, alu felge, 146tkm. tel. 099/7555-252 ili 040/386-024 RENAULT MEGANE 1996.g., registracija istekla, motor odli an, reparirana Bosch pumpa, cijena 1.050 eura, mob 095 8666 417

PRODAJU SE LJETNE AUTO GUME Continental dim. 155/80/13, 4kom, malo korištene, tel: 099/8595-224 RENAULT LAGUNA 1.6 16V 1999.g., reg. 1g., 2.vl., full osim klime, 2.750 eura xno, mogu a zamjena za je inije, mob. 098/551-267 KUPUJEM AUTOMOBILE ispravne, neispravne, karambolirane, stare olupine, te prodajem vu nu službu Mercedes 410 za 3.999 eur. mob.

098/777-095 PRODAJE SE OPEL CORSA 1.4 1997.g., reg. do 16.6., mob. 099/4035-841 FORD ESCORT 1991.g., plin, neregistriran, povoljno, tel. 091/884-5836 PRODA JEM Chewrolet Epica 2.0 2010.g., full oprema, te WV Bora 1.9tdi, 1.vl., full oprema, reg. godinu dana. Kupcu na poklon novi zapakirani Playsta on2. Mob: 095/888-1910

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor, može i neispravne, mob.

092/110-7110 ili 01/2067-370 IMT 560, ku iste difrencijala, mjenja , poklopac hidraulike i prednji most ili is takav traktor neispravan kupujem.

Tel: 092 205 1831 KUPUJEM TRAKTOR do 80 KS može neispravan ili u lošijem stanju. Tel: 091 1402 603 TRAKTOR IMT 533, 540, 542, prodajem dijelove mehanike ili te iste traktore kupujem neispravne. mob 099/886-3910 PRODAJEM KOMBAJN Zmaj 133, ispravan. mob. 091 5585 930 PLASTENIKE ZA VRT prodajem. Mob. 091 502 1276 PRODAJE SE HRASTOV KUKURUŽNJAK šir. 5m, vis. 3.5m i škedenj od 70m2 u Držimurcu. Cijena po dogovoru. Tel: 040/639-801 KUPUJEM PREŠU za grož e i kabinu za IMT. Tel. 091/4699-342 BESPLATNO DAJEM DRVENI KUKURUŽNJAK 7x1m, Vaš prijevoz i demontaža. Nalazi se u k, Preloška 30. mob.

098/303-566 PRODAJE SE 2-redna sija ica kukuruza, plug 10 cola i trupac trešnje 4.5m. tel. 347-162

USLUGE

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI Dugogodišnje iskustvo.

Brzo i kvalitetno!

Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k IIstarska t k 9 9, tel. 395-722, 098/744-980

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570 INSTRUKCIJE IZ MATEMATIKE. POVOLJNO. Tel. 098/909-1580

ugradnja laminata, gotovih podova...

AVIS - MONT d.o.o.

Prelog mob: 091/888-4418 099/685-4948 fax: 040/655-569

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIR ANJE KUPAONIC A . Mob. 091/55-49-323 SERVIS ZA IŠ ENJE OBAVLJA USLUGE IŠ ENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 SELIDBE I PRIJEVOZ ROBE na podru ju akovca, Hrvatske i inozemstva. Cijena 100kn/h. Mob. 098 704 257 INSTRUKCIJE iz hrvatskog jezika za osnovnu i srednju školu, lektoriranje, u enje djece.

Mob: 098 188 49 38 DIMNJACI LIMENI I INOX za sve vrste goriva, kruto, teku e, plin. mob 095/538-1992 ELEKTROINSTALACIJE – uvodimo sve vrste instalacija u privatne i poslovne prostore. mob. 099/592-7433 APSOLVENTICA u iteljskog fakulteta traži posao uvanja djece u akovcu i okolici.

Kontakt: 099 829 6635 AUTOMATSKA GARAŽNA VRATA, AUTOMATIKA ZA DVORIŠNE OGRADE (motori za 2-krilnu ogradu komplet + montaža = 4.899 kn). Toplek tehnika Pribislavec, mob.

098/762-005 DAJEM U NAJAM gra evinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, tel. 091 559 4332 FASADE, ŽBUKE, NOVOGRADNJE, ADAPTACIJE I OSTALE GRA . RADOVE IZVODIMO. mob. 099/794-9922 ili 091/517-3053 KOSIM SJENOKOŠE, okolica Macinca i Nedeliš e. Mob. 091 888 3566.

PODUKE IZ MATEMATIKE, fizike i elektrotehnike. Ivanovec, tel. 337-262 ili 099/685-8066 KNJIGOVODSTVO I MATEMATIKA - pružam pomo u u enju i vježbanju zadataka. Termin po dogovoru. Mob: 091 528 66 71

POSAO TRAŽIMO KV VOZA A za prijevoz tereta na podru ju zapadne Europe i Engleske. Ponude sa životopisom i kopijom voza ke dozvole sla na adresu: AGILITAS GRUPA d.o.o., Aleja kralja Zvonimira 2/1, 42000 Varaždin.

TRAŽIM BILO KAKAV POSAO u vremenu od 22.6.-17.7. Može cjelodnevni ili no ni rad! mob. 091/989-5820 ŽENA S ISKUSTVOM u uvanju djeteta traži posao uvanja djece bilo koje dobi u k i okolici. 099/4180-109 TRAŽI SE ŽENA za njegu starije osobe i pripomo u ku i u Ljubljani, stan i hrana osigurani, pla a prema dogovoru. tel.

00386/41-249-325 ŽENSKA OSOBA iz k (33g) traži posao dostave (pizza i sl.), posjedujem vlas auto. mob. 095/827-6088

KREDITI BANKOVNI KREDITI SVIH VRSTA LICENCIRANI URED SA DUGOGODIŠNJIM ISKUSTVOM 098/ 1315 336 091/ 9545 647

POZNANSTVA

AKCIJA

LAMEL PARKET HRAST RAST II. klas klasa

68 kn/m2 Naši proizvodi imaju CE-znak, ISO-9001 i sukladni su s normamaa EU

SLOBODAN DE KO (35) zbog prezaposlenosti ovim putem traži žensku osobu isklju ivo za ozbiljnu vezu, tel 092 2696 213 GOSPODIN dobre duše, pouzdan, traži gospo u do 52g. za druženje uz diskreciju. SMS na br. 095/881-9256

NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama

mob: 095/355-1313 095/355-1414 040/390-431

akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

Čakovec, dr. I.Novaka 2

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

*preko puta Čakovečkih mlinova*

7. lipnja 2011.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

KU ICA (Istarska, k) od 40m2 + veranda od 10m2, šupa i mali vrt.

Prodaje se hitno i povoljno. mob.

099/316-2112 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centru Šenkovca, 1. kat, novogradnja, 42m2 s balkonom + podrum, osigurano parkirno mjesto, kompletno namješten, tel. 343-032 ili 098/408-049 STAN (pola ku e) u centru, 82m2 + tavan + podrum od 30m2 + zidano spremište + dvorište. Može zamjena za ku u u okolici k, hitno i povoljno. mob. 095/584-8570

POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob. 098-393-170 PRODAJE SE STARA KU A sa svim priklju cima od cca 1.000 m2, na gl. ces u M. Središ u, M. Tita 47, cijena: 40.000 eur. Tel. 098/426-187 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Murskom Središ u, mob.

098/954-9775 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJEM KU U u M. Središ u, prizemlje + kat, 2 stana od 80m2, 2 garaže, 2 podruma, oku nica 2600 m2, sve komunalije, papiri uredni, cijena 65.000 eur (opcije otvorene). mob.

098/452-509 GRADILIŠTE u Puš inama, ul. P. Zrinskog. tel. 821-507 PRODAJE SE KU A u akovcu, vojni vrtovi, tel. 098/907-1581 HITNO I POVOLJNO PRODAJE SE KU A na Mihovljanu (Šafran), Sv. Mihovila 5, 144m2 stamb. prostora + 105m2 podrum, voda, struja, gradska kanalizacija, plin, oku nica s manjim vo njakom i vrtom, ku a bez fasade, cijena snižena na 95.000 eur, uredni papiri, vlasnik 1/1. mob. 098/933-1645 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Nedeliš u.

Info: 328-131 PRODAJE SE OBITELJSKA KU A visoka prizemnica u Maloj Subotici, glavna ulica, u neposrednoj blizini škole i željezni ke stanice, lokacija pogodna za gospodarsku djelatnost. mob.

098/244-295 AKOVEC JUG, prodajem dvoetažni atraktivan stan s puno svjetla okrenut na južnu stranu, blizina škole, vr a, pošte, trgova kog centra, donja etaža 36,05 m2, gornja etaža (potkrovlje) 25,40 m2. POVOLJNO! mob: 099-241-4596 PRODAJE SE LIVADA Stara Ves od 500m2, mob. 099/7849-713 GORI AN - PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR u Gori anu, radiona 140 m2, skladište 56m2, garderoba sa 2 sanitarna vora, uredski prostor, ukupno 68m2, ogra eno dvorište od 1599 m2, asfal ran kolni prilaz, vlasni ki list 1/1, uporabna dozvola, tel: 040 311 129 ili 098 723 192 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Slakovcu povr. cca 2400 m2. Tel: 098/284-275 PRODAJE SE ODRŽAVANI VO NJAKGRADILIŠTE, sa lokacijskom dozvolom u Zasadbregu, tel. 091/7636-571 PRODAJEMO GRADILIŠTE u Nedeliš u vel. 1030m2. Info; 091 5585 930 PRODAJE SE gra evinsko zemljište u Vu e ncu (Lopa ncu), 2000m2 , mirni kvart idealno za obiteljsku ku u, 17.000 Eur i posl. prostor 90m2, preko puta suda i županije (tvz. sudska ulica), gl. ulaz sa uli ne strane, 1.450 eur/m2, mob. 098/297-222 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u akovcu, Vukovarska ul. 3, 4.kat, renoviran, povoljno, tel. 098/213-520 PRODAJEM KU U u G. Hraš anu na gl. ces , 7km do k i 10 km Vž. Za detaljne informacije mob 098/297-210 PRO DA JEM T RO S O B N I S TA N u akovcu/Martane, novogradnja 70 m2 + 100 m2 oku nice. Mob: 091/4542-187 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Vu e ncu s najljepšim pogledom na k, Zagorje, Sloveniju, mob. 098/166-4106 ili 099/1926-356 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu dim. 16x100m, vlasništvo 1/1, u mirnom dijelu naselja, svi priklju ci uz cestu, cijena 6.000 eur, mob.

098/652-292

PRODAJU SE STANOVI u centru Šenkovca od 50-90m2, povoljna cijena. tel. 098 181 3087 PRODAJEM HALU u Kuršancu 500m2 s ogra enim zemljištem 890 hv i poslovni prostor 28 m2 (novi pasaž). mob.

098/9211-929 PRODAJEM ZEMLJIŠTE za gradnju od 4260m2, k Vojni vrtovi Sjever, planom grada predvi eno za gradnju, može se cijepa , cijena po dogovoru. mob.

098/260-062 PRODAJEM STAN od 29m2, 1.kat, namješten i odmah useljiv. tel. 845-124 PRODAJE SE KU A u Ma kovcu br. 126, ure ena, obnovljena, sve nove instalacije, centr. grijanje, namješteno. mob.

095/851-4834 PRODAJEM ZEMLJIŠTE od 500 hv, blizu tenis centra u Lopatincu, plin, voda, struja. Hitno i povoljno. mob.

098/191-4380 PRODAJEM KU U u Pribislavcu, hitno i povoljno, cijena 35.000 eur. mob.

098/178-5862 PRODAJEM VE E GRADILIŠTE, svi priklju ci i dokumentacija, može 3 gradilišta po 1000m2, izlaz na dvije ceste, povoljno. mob. 095/5353-738 FRIZERSKI SALON, novi, namješteni, akovec, Lj. Gaja 6, prodajem, tel.

098/241-559 STAN 2-SOBNI s garažom, novogradnja, ispod Šafrana, visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob 098/241-559 STAN 4-SOBNI (etaža), novo, s garažom, ispod Šafrana, visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob 098/241-559 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru k od 46m2, visoko prizemlje, povoljno. mob. 091/572-4557 PRODAJEM STARIJU KU U u Podbrestu, široko dvorište, struja, voda, telefon, te dvije bormašine Bosh i Makita. tel.

098/9262-140

PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru grada, mob. 098/806-339 PRODAJE SE KU A u Belici, voda, struja, centralno, sa gosp. objek ma, komplet adap rana. mob. 099/595-0256 LIJEPU MANJU OBITELJSKU KU U na rubu grada k, prodajem, mirni kvart, blizina vr a, mog. još jednog gradilišta. mob. 098/160-2269 TRAŽI SE KU A U NAJAM – zauzvrat može iš enje i održavanje iste. mob.

099/875-4371 PRODAJE SE 2.5-sobni stan od 56m2, 1.kat, k, Vukovarska 4a (iza hotela Park), tel. 310-187 PRODAJE SE KU A KATNICA, svi priklju ci, odmah useljiva, velika oku nica, šuma Omek 360 hv kraj Puš ina i oranica Jaraš ice 1345 hv blizu Nedeliš a. Tel: 099-5166-780, 822 362

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE posl. prostor u prizemlju starog pasaža u akovcu i jedan atraktivan posl. prostor od 120m2 u centru M. Središ a (Promenada) na 1. katu iznad ljekarne, uporabna dozvola, pogodno za zastupništvo ili ordinaciju. Tel. 098/426-187 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za studen ce, tel. 390-291 IZNA JML JUJE SE 2-sobni namješteni stan na Jugu u akovcu, mob.

098/241-583 IZNA JML JUJEM NAMJEŠTENU 2-krevetnu sobu s upotrebom kuhinje i kupaonice, na Jugu k. mob.

098/861-898 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI STAN u ku i u Murskom Središ u, poseban ulaz, najam se ne pla a samo režije, tel. 00386/70-687-842

Uska bb (tržnica) Tel: 040/390-770 Mob:098/331-535 www.nekretnine-maras.hr

33.000

19.000 35.000

86.400

7. lipnja 2011.

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

IZNAJMLJUJE SE dvosoban stan u Šenkovcu od 52m2, mob. 098 631 178 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI polunamješteni stan u prizemlju ku e (95 m2), u mirnoj ulici u centru k, sa odvojenim brojilima, ulazom i malim dvorištem. mob 095/808 60 50.

IZNAJMLJUJE SE 3-sobni namješteni stan u ku i, etaža ku e u akovcu, poseban ulaz, brojila, tel. 091/5977-119 ili 040/386-024 IZNAJMLJUJEM RADIONU od 42 m2 sa 90m2 natkrivenog prostora, sanitarni vor, ured u Strahonincu i posl. prostor 65 m2, prizemlje, I. Mažurani a 2, akovec. mob. 098/9211-929 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI namješteni stan u Vukovarskoj ulici u k, mob. 099/8022-004 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI STAN od 42m2 u centru k, polunamješten. mob. 091/1543-864 IZNAJMLJUJEM STAN od 43m2 u k, Putjane 35, za 1.100 kn, u privatnoj ku i (vlasnik u inozemstvu), ulaz i brojila odvojeni. mob 098/935-6187 IZNA JML JIVANJE NAMJEŠTENIH SOBA – preno ište idealno za radnike, sportske i posl. ljude, obitelji u posje i sl., veliko dvorište, garaža, svi priklju ci, upotreba kuhinje. tel.

328-106 ili 098/171-4456 TRAŽI SE KU A ILI STAN u najam, bliža okolica k, do 200 eur. tel.

091/175-4606 IZNAJMLJUJEMO POVOLJNO SOBE studenticama u obiteljskoj ku i na Jugu akovca. mob. 098/9320-214 IZNA JML JUJE SE S TAN u k, R .

B o š k o v i a (s u d s k a u l .) , m o b .

098/195-7448 IZNAJMLJUJEM DVA POSLOVNA PROSTORA u centru k, te prodajem ku u s dvorištem. mob. 091/7868-534 TRAŽIM U NAJAM MANJU KU U ili 2.5-sobni stan u akovcu, nenamješteno. mob. 092/147-3401 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN od 110m2 u centru k s odvojenim brojilima i ulazom, namješteno. Zva poslije 17 sa na mob. 091/933-8468

STAN nenamješteni od 45m2, garsonijera od 30m2 nenamještena, stan od 35m2 polunamješteni i garsonijera od 20m2 namještena, iznajmljuje se na duže vrijeme. Tel. 384-515 ili 098/545-526

LJETOVANJE IZNAJMLJUJEM APARTMANE u Crikvenici, pokraj Talasoterapije. tel.

051/785-183 ili 098/500-438 IZNAJMLJUJEM 1-sobni i 2-sobni apartman u Privlaci kod Zadra, blizina mora 150m, povoljno. mob. 098/805-186 VODICE – SUPER POVOLJNO IZNAJMLJUJEMO nove apartmane. Info: www.vodice.org/olga ili na tel.

021/378-358 ili 098/909-6768 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI APARTMAN u Zadru – povoljno. mob.

091/5944-777 POVOLJNO SE IZNAJMLJUJE JEDNOSOBNI APARTMAN u Zadru. tel.

023/311-425 ili 098/9373-203

ŽIVOTINJE PRODAJU SE MLADE TIGRICE. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJU SE ŠTENCI PEKINEZERA stari 2mj., istokrvni bez papira, oba roditelja prisutna, o iš eni od nametnika, cijena 500 kn. Tel. 098/698-301 PRODAJEM MLADE KOZE stare do 6 mj, cijena 400kn,. tel. 040 343 810 POKLANJAM BIJELE I TIGRASTE POLUPERZIJSKE MA I E u dobre ruke. tel.

040/821-459, 098/132 2005 PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, rozekolise, personate, plave i crvene rozele, aleksandre i penante, te pla naste fazane. mob 098 912 3938 NJEMA KI OV ARI s rodovnicama, cijepljeni, tetovirani, nagra ivanih roditelja, prodajem. Tel. 040/363-445 ili 098/465-490 PRODAJEM DIVLJE PATKE te golubove raznih vrsta. Tel. 098/184-9728 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Tel. 363-445

JEDNODNEVNI BIJELI I GRAHORASTI GRAHOR HORASTI PILIĆI PILI ILIIĆ ĆII STAVA Ć DO ,

, Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠĆE

tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

DVB-T MPEG4 prijemnici

već od

299kn

već od

2799,00 kn ٠ DVB-T prijemnici MPEG2 i MPEG4 DENVER DVBT41 DVBT

Digisat Strong Megasat Denver

već od

150kn 15 info@kerman.hr

www.kerman.hr

PRODAJU SE par plavih rozela star godinu dana, cijena 500 kn, a može i pojedina no. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJEM ZE EVE male za tov, ze ice za rasplod i ze eve o iš ene, tel.

040/333-911 ili 091/906-6933 PRODAJU SE ŠTENCI NJEM. OV ARA s rodovnicom, cijepljeni i tetovirani, garancija. tel. 040/821-395 ili 091/520-2949 PRODAJEM ŠTENAD njem. ov ara šampionskog porijekla, bez rodovnika, zva iza 15 sa na mob. 098/905-7315 PRODAJE SE ŽENSKO ŠTENE njem. ov ara bez rodovnice, roditelji s rodovnicom. tel. 333-030

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 PRODAJU SE radijatori dim. 90x200cm, crni pisa i stol, dje ji prijenosni kreve 125x65cm i limena vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM BMX dobro o uvan, malo vožen, dobar za skokove (lagan) i dodatno FIT ramu za BMX, cijena povoljna. Tel. 829-230, 099/684-1-729, 098/944-3339 PROVEDITE NEZABORAVAN TJEDAN U APARTMANU NA TENERIFIMA – POTPUNO BESPL ATNO!!! Mob. 099/5155-064 PRODAJEM vrtnu kosilicu, sadnice trešnje i sadnice od trsa, cirkular i eki ar, tel. 333-253 NUDIM NAPITAK PREMA STAROM RECEPTU pro v raka i ostalih teških boles , mob. 091/1347-001 PRODAJE SE ŠTEDNJAK na kruta goriva Senko i kombinirani (4pl+2struja), te ormar i preša za vino. mob.

098/970-1062 PRODAJE SE KVALITETAN DVOSJED na razvla enje, jako o uvan i malo korišten, za 800 kn i stol za dnevni boravak za 150 kn, mob. 098/655-757 KUPUJEM GARAŽNA VRATA na podizanje, mob. 091/514-1122 PRODAJEM RADIO Tesla 1958.g. i ulje na platnu akademski slikari. mob.

098/907-1581 PRODAJEM kompjuter Dell HD 149GB, win, monitor HP-19, + kamera Logitech na poklon; teniski reket marke Prince za 250 kn (novi 999kn) i 4 pl. zelena okrugla stola promjera 120, cijena 100kn/kom, mob: 091/541-8810 POVOLJNO SE PRODAJU NOVA GARAŽNA VRATA, mob. 098/242-279 PRODAJEM montažni bazen INTEX za kupanje promjera 360 cm i dubine 70 cm s lterom za pro iš avanje za 300 kn. tel: 095-902-3378 APARAT ZA VARENJE ESAB, 380V, pro , odli an. mob. 098 912 4003 PRODAJE SE KVALITETNO BIJELO VINO rajski rizling, šipon, tel 040 899 269 KUPUJEM RADIJATOR na struju, po mogu nosti marke GLAMOX. mob.

098-700-165.

PRODAJEM KVALITETNO VINO (graševina, sovignon, šipon) 800 lit, cijena 10 kn/lit. Mob: 099 512 88 17 KADE ZA KUPAONU raznih dimenzija, nove, do 40% jeftinije, tel 095 503 15 29 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJEM PRIRODNI SIRUP od bazge i drugih vrsta bilja. Tel: 095/500-8008 UKRASNE BO ICE u obliku srca i grozda, 40 ml., više komada. Pogodno za rakiju, likere, ulje itd., cijena 3 kn/ kom. Upita na 099 747 58 03 POVOLJNO: dvije pl. pe i na gradski plin, bojler pl. kupaonski i el. kuh. bojler, šiv. mašina Bagat struja/pedale, 2 uramljene reprodukcije i stakleni stol, tel: 390-752 PRIMAMO NA DEPONIJU u Varaždinu crijep i ciglu, mob 091/541-8810.

KLIMA URE AJ Horma 3kw, korišten vrlo kratko, potpuno ispravan, grijanje-hla enje, vanjska i unutarnja jedinica + daljinski, 700 kn, mob 098 63 11 66

KUPUJEM STARE automobile, motore, bicikle, namještaj, satove i ostale starine – pla am odmah. Tel. 858-347 ili 095/528-7253 FRIŽIDER KON AR 60cm, 117 litara, o uvan, star 1,5 godina – cijena 750 kn. Crni okrugli masivni stol + 4 stolice, visoki naslon, crna eko koža, o uvano – cijena 950 kuna. Tel. 098/390-692 PRODAJEM KVALITETNO BIJELO VINO, Traminac, Graševinu, Šipon, Kerner.

Tel. 042/815-133, mob. 099 885 9134 MOLIMO ZA POKLONITI AKO IMATE STARU ODJE U I OBU U (za odrasle i djecu). mob. 095/505-6452 PRODAJE SE plinska boca i željezne gajbe za pili e. tel. 845-920 PRODAJEM regal, ormar, dvosjed, madrace, fotelju i plinski štednjak. tel.

099/7530-220 PRODAJEM PRINTER Xerox Phaser 4510 laserski, potpuno novi zapakirani, za 4.900 kn (može zamjena za tehni ku robu). mob. 098/935-2124 POVOLJNO SE PRODAJU NOVA GARAŽNA VRATA, mob. 098/242-279 KUPUJU SE RABLJENI UDŽBENICI za 6. razred OŠ, cijena po dogovoru. Ponude na broj mob 098-297-218

Ovdje je za samo

mogao biti Vaš oglas Sve informacije na Iskoristi akciju u lipnju

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004

PROGRAM KUMSTVA PRIJATELJI ZA PRIJATELJE Ako nemate uvjeta za udomljavanje psa ili ma ke ili ste ve pružili dom nekom dragom bi u, postanite kuma ili kum nekom od š enika akove kog skloništa za živo nje PrijateljiPosje te web stranice Udruge Prijatelji www.prijatelji-zivo nja.org i odaberite svog virtualnog ljubimca ili to mi možemo u ini za vas.

Sljede i korak je DA izvršite uplatu od 99,00 kn na žiro ra un udruge 23920071100062749, poziv na broj 02 999222, sa svrhom uplate: donacija.

Nakon toga na info@prijatelji-zivo nja.org pošaljite potvrdu uplate, svoje osobne podatke i ime odabranog ku nog ljubimca ili po vašoj želji prepus te taj izbor nama.

Vaše ime i prezime bit e objavljeno na web stranicama Udruge. Uplatom navedenog iznosa, pomažete Udruzi Prijatelji da se brine za živo nju koju ste odabrali, podmiruju i jednim dijelom troškove za njezinu hranu, eventualne medicinske potrebe i ostale potrepš ne. Hvala vam od srca.

U ovom trenutku sklonište skrbi za 232 živo nje.

PRUŽITE NOVI DOM nekom psu ili maci uz simboličnu naknadu troškova cijepljenja i kastriranja Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI u povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.

AKO IMATE STARIH DEKA, PLAHTI, RUČNIKA DARUJTE IH ČAKOVEČKOM SKLONIŠTU ZA NAPUŠTENE ŽIVOTINJE.

Tena je veselo štene ro eno u sije nju ove godine. Niža rastom, vrlo mirne naravi i dobro udna. Ne traži puno, tek malo ljubavi i pažnje. Mogu e ju je udomiti i u stan ali uz redovite šetnje. Cijepljena i ipirana i nije za lanac!

Tami je ostavljen kraj rije nog kanala u Prelogu kraj akovca. Danima je lutao, nakupio punu dlaku krpelja dok ga nisu našli dobri ljudi i dovezli u azil. Od ugriza krpelja dobio je krpeljnu bolest, ali je na vrijeme tre rana pa je izlije en. Ro en je otprilike u srpnju 2009., ima dlaku prekrasne sme e boje, miran je i dobre naravi. Cijepljen, ipiran i kastriran i nije za lanac!

Švr o je lutao briježnim dijelom Me imurja dok ga nije pronašla jedna gospo a i privremeno smjes la u svoj vo njak gdje je bio sam. Potom je dovezen u azil. Švr o je vrlo miran i dobar psi , mali rastom i nadamo se da ne e dugo eka svoj novi dom.

Njegove tužne o i nadaju se kona no nekome tko e mu pruži ljubavi i pažnju koju zaslužuje. Cijeli njegov dosadašnji život bio je jedno duga ko lutanje. Cijepljen je, ipiran i kastriran i nije za lanac!

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

822

UTORAK 7. lipnja 2011.

TV pregled

od 7.6.2011. do 13.6.2011.

05.55 06.00

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Odmor u Las Vegasu FILM

UTORAK, HRT 2, 20:45

Clark Wilhelm Griswold (C. Chase), njegova žena Ellen (B. D’Angelo) te sin Rusty (E. Embry) i k i Audrey (M. Nichols) ine pi nu ameri ku obitelj. Žive u Chicagu i najve e im je veselje u životu o i na dopust. Clark je upravo dobio nov anu nagradu na poslu jer je izumio neki konzervans za hranu. Stoga odlu i da svi odu u Las Vegas gdje e se dobro zabavi , a roditelji e još proslavi i dvadesetogodišnjicu braka...

Osvetnik FILM

SRIJEDA, NOVA TV, 22:00

Temeljen na istoimenom romanu slavnog Fredericka Forsytha, akcijski triler “Osvetnik”, redatelja Roberta Markowitza, uzbudljiv je komad prvorazredne akcijske zabave, koji istovremeno pruža i odre eni pogled na ratna zbivanja na ovim prostorima. Autori lma mudro su se odlu ili ne zapleta u navedenu složenu ratno-poli ku situaciju, iskoris vši je samo kao pozadinu klasi ne pri e o osve , odnosno osvetama...

Paklena vožnja FILM

ETVRTAK, NOVA TV, 23:00

Tajanstveni Toby Wong bježi iz Hong Konga u Ameriku, putuju i kao slijepi putnik brodom u San Francisco. Odmah po dolasku Wonga na doku luke ekaju brojni pla eni ubojice, od kojih se spašava otimaju i automobil besposlenog crnca Malika, sile i voza a da mu pomogne na putu u Los Angeles.

Wong je svima zanimljiva meta, jer je u njegovo tijelo ugra en biološki mikro ip, koji mu omogu uje natprirodne borila ke sposobnosti, a jedan kupac iz Los Angelesa za ip mu nudi ak 5 milijuna dolara...

06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.25 15.55 16.00 16.50 17.05 18.10 18.15 19.02 19.12

Ralje 2 FILM

PETAK, RTL, 02:25

Najve a zvijezda “Vlaka odmetnika” je bez sumnje Arnold Vosloo, koji se je još jednom našao u ulozi nega vca, baš kao i u lmskom serijalu “Mumija”, u kojemu se je proslavio ulogom sve enika Imhotepa. Vosloo još jednom potvr uje svoj gluma ki talent, no jednako uvjerljiv je i Sean Patrick Flanery, u ulozi agenta koji pokušava ulovi svog starog suparnika. “Vlak odmetnika” je lm prepun akcijskih vratolomija i uzbu enja upakiranih u 100 minuta iste i nepatvorene zabave!

Domovina terora FILM

SUBOTA, NOVA TV, 13:15

1996. Južnoafri ka vlada osnvala je Povjerenstvo is ne i pomirenja kako bi se istražile povrede ljudskih prava pod apartheidom. Ta saslušanja poslužila bi kao forum da bi se optuženi za ubojstva i mu enja suo ili sa svojim žrtvama i da bi, priznaju i svoju krivicu, bili amnes rani prema Ubuntu narodnom obi aju oprosta. Za lm redatelja Johna Boormana Nelson Mandela je izjavio kako je “Prekrasan i vrlo zna ajan”. Režiju potpisuje John Boorman koji je pet puta bio nominiran za Oscar.

19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05 21.55 22.00 22.35 23.00 23.03 23.05 23.10 23.30 00.25 01.15 01.40 02.25

Elvis (ni)je tu FILM

03.10 03.30

NEDJELJA, NOVA TV, 13:25

Najava programa Tre a dob, emisija za umirovljenike (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Hotel dvorac Orth 4, serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Krstarenja svjetskim ljepotama, dokumentarna serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (R) Debbie Travis preure uje 3 Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (R) Gospodarica tvoga srca, telenovela Roditelji i djeca, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Me u nama Dharma i Greg 3, humoris na serija Proces ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Tvoja sam sudbina, telenovela Vijes Hrvatska u ivo HAK Promet info 8. kat, talk show Dnevnik plavu e, emisija pod pokroviteljstvom Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 5-7-5 za Hrvatsku, dokumentarni lm Misija: Zajedno Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Paralele Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Putem europskih fondova (R) Glazbeno-dokumentarna emisija Retrovizor: Dodir ivota i smr 2, serija (12) Retrovizor: Dragi Johne 4, humoris na serija (R) Retrovizor: Ksena princeza ratnica 6, serija Zakon i red: Odjel za rtve 10, serija (12) (R) Dharma i Greg 3, humoris na serija (R) Trava zelena 3, humoris na serija (R)

“Elvis (ni)je tu” neobvezuju a je zabavna roman na crna komedija s žanrovskim primjesama klasi noga krimi a i lma ceste. Snimio ju je kao prvi lm nakon neo ekivanoga uspjeha “Mojeg gr kog vjen anja”, produk vni ameri ki poglavito televizijski redatelj Joel Zwick poznat i našim gledateljima po popularnim serijalima Puna ku a, Korak po korak, Kirk, Savršeni stranci.

SPORT - IZDVAJAMO FILM NOVA TV

22:00

04.00 04.05 04.35 05.20

Skica za portret Paralele (R) Debbie Travis preure uje 3 (R) 8. kat, talk show (R)

06.15 06.20

Najava programa Gospodarica tvoga srca, telenovela (R) 101 dalma nac, crtana serija Batman i hrabri superjunaci, crtana serija Mala TV TV vr Ninin kutak Crtani lm Danica Dvorac igra aka 1, serija za djecu Školski program Navrh jezika Kratki spoj serija za djecu Tvoja sam sudbina, telenovela (R) Globalno sijelo (R) Prizma, mul nacionalni magazin (R) Euromagazin (R) Mala TV (R) TV vr (R) Ninin kutak (R) Crtani lm (R) Danica (R) Školski program (R) Navrh jezika (R) Kratki spoj (R) 29. ulica, ameri ki lm (98’) (R) Županijska panorama (nije kod. na sat.)

Hotel dvorac Orth 4, serija (R) Šapta psima 4 Johnny Bravo, crtana serija Trava zelena 3, humoris na serija Roditelji i djeca, serija (R) Krstarenja svjetskim ljepotama, dokumentarna serija (R) Hit dana Ve eras Bra a i sestre 3, serija Ciklus komedija: Odmor u Las Vegasu, ameri ki lm Zakon i red: Odjel za rtve 10, serija (12) Dnevnik plavu e, emisija pod pokroviteljstvom (R) 29. ulica, ameri ki lm (R) No ni glazbeni program

07.05 07.30 07.55 --.---.---.---.-08.25 08.50 --.---.-09.35 10.00 10.45 11.15 12.00 12.30 --.---.---.---.-13.00 --.---.-13.45 15.30 15.45 16.30 17.20 17.40 18.10 18.55 19.50 19.57 20.00 20.45 22.20 23.05 23.15 00.55

Nogomet - kvalifikacije za EP: Hrvatska - Gruzija, prijenos

Rukomet - kvalifikacije za EP 2012.: Hrvatska - Srbija, prijenos

SPORT Petak 3.6., HRT 2, 19.50

SPORT Nedjelja 5.6., HRT 2, 19.25

ZVJEZDANI KUTAK Z

Samuel L. Jackson Subota, NOVA TV, 13:15 sati

SERIJA HRT 2

Samuel L. Jackson, ameri ki filmski glumac i producent, ro en je 1948. u Washingtonu. Dje njstvo mu nije bilo baš veselo, jer je odrastao samo s majkom, dok je oca vidio svega dvaput u životu. Kao i mnogi drugi njegovi kolege, za gluma ki poziv se zainteresirao u srednjoj školi. Njegovi gluma ki po eci zapo eli su 70 – ih godina, nastupima u kazališ ma. U isto vrijeme debi rao je i na lmu, ostvarivši ulogu u „Together for Days“. Ubrzo nakon toga sre u odlazi potraži u New Yorku, te je i nalazi nastupaju i u kazališnim predstavama na Broadwayu. Kao i mnogim drugima, slava mu je donijela i probleme s drogom i alkoholom te se nekoliko godina borio s m ovisnos ma. Svih h godina nije uspio ostvari nikakve bitne lmske uloge, ve samo manje role. No, kako u životu nekad treba samo strpljivo eka najbolje pokazuje njegov slu aj. 1991. godine dobiva zna ajniju ulogu u lmu Spike Leeja „Jungle Fever“ u kojem glumi ovisnika o kokainu. S obzirom da je nekad i sam bio ovisnik, ulogu je odigrao maestralno, te je osvojio nagradu za najboljeg sporednog glumca na lmskom fes valu u Cannesu. Taj uspjeh ga je pogurao, zahvaljuju i njemu dobio je priliku glumi nekoliko naslovnih uloga i snimi najuspješniji lm svoje karijere, „Pakleni šund“. Mnogi kri ari smatraju kako je u njemu Jackson pružio svoj maksimum, a o tome govori i injenica da je nominiran za Oscara u kategoriji najboljeg sporednog glumca. Iako je nagrada o šla Mar nu Landauu, Jackson zasigurno nije bio tužan s obzirom da mu je ovaj lm donio svjetsku slavu. Nakon „Šunda“ nastavio je niza uspjehe snimivši hitove „A Time To KIll“ i „Die Hard 3“. Za prvi lm zaradio je nominaciju za još jednu pres žnu lmsku nagradu, Zlatni globus. Iz tog vremena, krajem devedese h snimio je još nekoliko solidnih lmova kao što su „Pregovara “i „Jackie Brown“. Po etkom novo milenija, došlo je i more novih lmskih ponuda. „Sha “, „XXX“, „S.W.A.T“, „Unbreakable“ neki su od najuspješnijih naslova. Svakako, me u njih treba ubroji i „Zmije u avionu“, lm u kojem ve eras možete uživa na našem programu i uvjeri se zašto je Samuel L. Jackson is nska lmska zvijezda.

22.20

Zakon i red

06.25 07.00 07.45 08.40 09.20 10.40 11.10 12.05 12.55 13.50 14.40 16.05 17.00 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00 22.00 22.55 23.55 00.10 01.50 02.50 03.45

RTL Danas, informa vna emisija (R) Aurora, telenovela (R) Vrata raja, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirana serija (R) Ezel, dramska serija (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Aurora, telenovela Nasljednici, telenovela Cobra 11, akcijska serija Krv nije voda, serija (R) 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) Vrata raja, telenovela Krv nije voda, serija (R) Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija Ezel, dramska serija Big Brother, reality show (12) Jezikova juha, reality show CSI, kriminalis ka serija (12) RTL Vijes , informa vna emisija Bijeg, igrani lm, akcijski (15) Astro show, emisija uživo (18) Big Brother, reality show (R) (12) RTL Danas, informa vna emisija (R)

06:30 07:15 07:40 08:05 08:20

Naši najbolji dani, serija Neustrašivi Scooby doo Bakugan, crtana serija Bumba, crtana serija Roary, crtana serija

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informa vni program VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu TV PRODAJA - MARION DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija ZASTUPNI KI KLUB TV PRODAJA - MARION IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija TV ORDINACIJA kontakt emisija DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

13:00 13:45 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30

Rat u ku i

18:00 18:15 18:35 18:40 18:55 19:00 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00

SERIJA DOMA TV

22:30 23:00 23:10 ...

23:35 ... ...

SERIJA NOVA TV

01.50

Medij

HUM:SERIJA RTL 2

Rebelde

20.10

18.15

04:30 06:00 06:25

07.15 07.55 08.40 09.20 10.15 10.45 11.30 12.25 13.10 14.05 14.30 15.20 16.10 16.50 17.30 18.30 19.20 20.10 20.30 21.15 21.40

Nova faca Glume: DJ Qualls, Eliza Dushku, Zooey Deschanel, Jerod Mixon, Parry Shen, Dizzy Harrison (DJ Qualls) je nepopularan u školi, štreber koji proživljava pakao u etvrtom razredu gimnazije. Nakon pokušaja da stvori nov iden tet, Dizzyja izbace iz škole te on u zatvoru nau i kako bi faca. Po izlasku se upiše u novu školu i o ekuje da e ga nova sredina prihva . Ubrzo se u njega zagleda navija ica Danielle (Eliza Dushku), a njezin bijesni de ko po ne kopati po njegovoj prošlos .

08:35 09:15 10:15 11:15 12:10 13:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:10 19:15 20:05 21:00 22:00 23:45 00:05 01:50 02:40 03:40

22.00 22.40 23.35 00.15 00.40 01.20 02.00

47/52 Tomica i prijatelji, crtana serija Pobjeda ljubavi, serija R uvar pravde, serija Nate Berkus show 22/174 IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija Asi, serija R Masterchef, reality show R Vijes Nove TV IN magazin Pod sretnom zvijezdom, serija Dnevnik Nove TV Asi, serija 102/110 Masterchef , reality show Nova faca, igrani lm Ve ernje vijes Od klinke do komada, igrani lm R Medij (12)* 6/19 Ezo TV, tarot show (18) Bra ne vode, serija 1-2/25 Kralj Kalifornije, igrani lm(12)* R IN magazin R Kraj programa

Studio 45, talk show (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) U ilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, crtani lm Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Mjenja nica, zabavna emisija (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija Osveta ljubavi, telenovela Gospodin pravi, dramska serija (R) Studio 45, talk show (R) Divlji boravak, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Poroci Miamija, kriminalis ka serija (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) Rat u ku i, humoris na serija Raymond, humoris na serija (dvije epizode) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija Teorija velikog praska, humoris na serija Studio 45, talk show uživo Koledžicom po svijetu, zabavna emisija Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Rat u ku i, humoris na serija (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) (R) Studio 45, talk show (R) Poroci Miamija, kriminalis ka serija (R)

05:05 05:55 06:20 07:10 08:00 08:50 09:00 09:01 09:20 10:10 11:00 11:55 13:45 14:00 14:01 14:40 15:40 17:25 18:15 19:00 20:00 21:00 21:45 22:20 23:15 23:55 00:30 01:10 01:55

Mali an eli, serija R Ana, serija R Kameleoni, serija R Rebelde 2, serija R Mali an eli, serija 100/175 Ana, serija 111/254 Flash Vijes Ana - NASTAVAK Kameleoni, serija 112/135 Elena, serija R Ukleta Mariana, serija R Zamka, serija R Elena, serija 111/117 Flash Vijes Elena - NASTAVAK Moja majka, serija R Zamka, serija 138-139/187 Ukleta Mariana, serija Rebelde 2, serija 112/225 Moja majka, serija 44/109 Pod sretnom zvijezdom, serija Nikita, serija 15/22 Seks i grad, serija 62/94 Prijatelji, serija 12-13/24 Nikita, serija R Seks i grad, serija R Prijatelji, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Vinoteka 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala U dobroj formi VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Obzori Hrana i vino VIJESTI Sport ponedjeljkom, ponavljanje 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Europski dnevnik (produkcija Deutche welle) Put oko svijeta, serijal Željana Rakele Gledaj dalje, talk show Mladenke Šari VIJESTI DANA TV Jukebox Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE

(bivša akove ka televizija)

10:34 11:00 15:28 15:30 15:50 16:20 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:35 20:00 20:30 21:00 22:00 22:30 23:00 00:15 01:15

SRIJEDA 8. lipnja 2011.

04.40 05.25 06.05 06.10 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10 11.05 11.15 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.25 15.55 16.00 16.50 17.05 18.05 18.06 18.10 18.53 19.05 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.30 22.05 22.40 23.05 23.08 23.10 23.20 00.10 00.55 01.20 02.05 02.50

Najava programa Me u nama (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Hotel dvorac Orth 4, serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Krstarenja svjetskim ljepotama, dokumentarna serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (R) Oprah show (1344.)

Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar (R) Gospodarica tvoga srca, telenovela Roditelji i djeca, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Rije i život, religijski program Dharma i Greg 3, humoris na serija Alpe Dunav Jadran ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Tvoja sam sudbina, telenovela Vijes Hrvatska uživo HAK Promet info Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 8. kat, talk show Dnevnik plavu e, emisija pod pokroviteljstvom Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Kapelski kresovi, dramska serija (71‘14“) Bitange i princeze 4, humoris na serija (12) Nazovi 112, dokumentarna serija Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Drugi format Retrovizor: Dodir ivota i smr 2, serija (12) Retrovizor: Dva i pol mu karca 5, humoris na serija Retrovizor: Ksena princeza ratnica 6, serija Zakon i red: Odjel za rtve 10, serija (12) (R) Prekid programa radi redovnog

SERIJA RTL

20.00

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 --.---.---.-08.25 08.50 --.-09.35 10.00 13.30 --.---.---.-14.00 15.30 15.45 16.30 17.20 17.40 18.10 18.55 19.45 19.52 19.55 21.35 23.40 00.25 00.35 02.05 02.07 04.42 04.44

ETVRTAK 9. lipnja 2011. odr avanja ure aja Oprah show (1344.) (R) 8. kat, talk show (R)

Najava programa Gospodarica tvoga srca, telenovela (R) 101 dalma nac, crtana serija Batman i hrabri superjunaci, crtana serija Mala TV TV vr Crtani lm Mala princeza, crtani lm Dvorac igra aka 1, serija za djecu Školski program Izazovi: dokumentarni lm serija za djecu Prijenosi iz Sabora Mala TV (R) TV vr (R) Crtani lm (R) Mala princeza, crtani lm (R) Druga prilika, ameri ki lm (91’) Županijska panorama (nije kod. na sat.)

Hotel dvorac Orth 4, serija (R) Šapta psima 4 Johnny Bravo, crtana serija Trava zelena 3, humoris na serija Roditelji i djeca, serija (R) Krstarenja svjetskim ljepotama, dokumentarna serija (R) Hit dana Ve eras Kvali kacije za rukometno EP 2012.: Rumunjska - Hrvatska, prijenos Ciklus ratnog lma: Sutjeska, jugoslavenski lm Zakon i red: Odjel za rtve 10, serija (12) Dnevnik plavu e, emisija pod pokroviteljstvom (R) Druga prilika, ameri ki lm (91’) (R) No ni glazbeni program: Hit dana (R) No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi No ni glazbeni program: Hit dana No ni glazbeni program: snimka koncerta

06.30 07.05 07.55 08.50 09.30 10.50 11.20 12.15 13.05 13.55 14.50 16.05 17.00 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00 22.15 23.10 00.05 00.20 01.10 02.00 03.00 03.45

RTL Danas, informa vna emisija (R) Aurora, telenovela (R) Vrata raja, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirana serija (R) Ezel, dramska serija (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Aurora, telenovela Nasljednici, telenovela Cobra 11, akcijska serija Krv nije voda, serija (R) 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) Vrata raja, telenovela Krv nije voda, serija (R) Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija Ezel, dramska serija Big Brother, reality show (12) CSI: NY, kriminalis ka serija (12) CSI, kriminalis ka serija (12) RTL Vijes , informa vna emisija CSI, kriminalis ka serija (dvije epizode) (12) Big Brother, reality show (R) (12) Astro show, emisija uživo (18) CSI, kriminalis ka serija (12) (R) RTL Danas, informa vna emisija (R)

06:30 07:15

Naši najbolji dani, serija Neustrašivi Scooby doo

08:43 08:45 09:00

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI TV ORDINACIJA kontakt emisija IZ NAŠIH SREDIŠTA dokumentarna emisija TV PRODAJA - MARION TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA DOKUMENTARNI PROGRAM TV PRODAJA - MARION IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma DOKUMENTARNI PROGRAM NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

11:00 12:00 12:30 12:30 13:40 SERIJA RTL 2

20.00

Raymond

SHOW RTL

21.00

Big Brother

EMISIJA HRT 1TV SERIJA NOVA

20.05

Asi

SERIJA DOMA TV

Seks i grad

21.45

06.10 07.05 07.30 08.15 09.05 09.50 10.20 11.30 12.25 13.25 14.00 14.45 15.05 15.30 16.10 16.55 17.55 18.45

Ezel Šokiran zbog Kajine iznenadne smr , Kenan naredi Temuzu da pod hitno ubije Ezela koji je zbog Ujakove smr ja i nego ikad. Ali misli na svoju budu nost s Azad i ljut je na Ezela koji može poginu zbog svojih nepromišljenih postupaka. Me u m, Ezel nastavlja svoj pohod kao što je i obe ao na Ujakovom grobu, pa za svoju sljede u žrtvu izabere Temuza, najtajanstvenijeg ubojicu kojeg je ikada upoznao. Kako bi doznao tko je on zapravo, gdje i s kim živi, Ezel pozove u pomo kapetana Engina.

07:40 08:05 08:20 08:35 09:15 11:15 12:10 13:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:10 19:15 20:05 21:00 22:00 23:50 00:10 01:50 02:40 03:40 04:30 06:05 06:30

13:45 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:15 18:35 18:40 18:55 19:00 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ...

23:35 ... ...

19.35 20.00 20.55 21.30 22.00 22.45 23.30 00.15 00.40 01.20 02.00

Bakugan, crtana serija Bumba, crtana serija Roary, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Pobjeda ljubavi, serija R uvar pravde, serija IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija Asi, serija R Masterchef, reality show R Vijes Nove TV IN magazin Pod sretnom zvijezdom, serija Dnevnik Nove TV Asi, serija Masterchef , reality show Osvetnik, igrani lm (12)* Ve ernje vijes Nova faca igrani lm R Na putu prema dolje, serija (12)* Ezo TV, tarot show (18)* Bra ne vode, serija Kobna žena., igrani lm IN magazin R Kraj programa

Studio 45, talk show (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Osveta ljubavi, telenovela (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Vatrogasac Vjeko, crtani lm U ilica, kviz za djecu Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Koledžicom po svijetu, zabavna emisija (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija Osveta ljubavi, telenovela Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (R) Teorija velikog praska, humoris na serija (R) Studio 45, talk show (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Poroci Miamija, kriminalis ka serija (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) Rat u ku i, humoris na serija Raymond, humoris na serija (dvije epizode) Mijau, vau, zabavni Izvanredni psi, dokumentarni Studio 45, talk show uživo Mjenja nica, zabavna emisija Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Rat u ku i, humoris na serija (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) (R) Studio 45, talk show (R) Poroci Miamija, kriminalis ka serija (R)

04.10 06.05 06.10 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10 11.05 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.25 15.55 16.00 16.50 17.05 18.10 18.15 19.02 19.12 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.00 21.05 21.35 22.10 22.35 22.38 22.40 22.50 00.20 00.50 01.35 01.55 02.40 03.20 03.40

05:05 05:55 06:20 07:10 08:00 08:50 09:00 09:01 09:20 10:10 11:00 11:55 13:45 14:00 14:01 14:40 15:40 17:25 18:15 19:00 20:00 21:00 21:45 22:20 23:15 23:55 00:30 01:10 01:55

Mali an eli, serija R Ana, serija R Kameleoni, serija R Rebelde 2, serija R Mali an eli, serija 101/175 Ana, serija 112/254 Flash Vijes Ana - NASTAVAK Kameleoni, serija 113/135 Elena, serija R Ukleta Mariana, serija R Zamka, serija R Elena, serija 112/117 Flash Vijes Elena - NASTAVAK Moja majka, serija R Zamka, serija 140-141/187 Ukleta Mariana, serija Rebelde 2, serija 113/225 Moja majka, serija45/109 Pod sretnom zvijezdom, serija Nikita, serija 16/22 Seks i grad, serija 63/94 Prijatelji, serija 14-15/24 Nikita, serija R Seks i grad, serija R Prijatelji, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa

Najava programa Rije i ivot, religijski program (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Hotel dvorac Orth 4, serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Krstarenja svjetskim ljepotama, dokumentarna serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (R) Oprah show (1345.)

Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar (R) Gospodarica tvoga srca, telenovela Roditelji i djeca, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Trenutak spoznaje Dharma i Greg 4, humoris na serija Mara Mato ec - prva hrvatska poli arka, dokumentarni lm ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Tvoja sam sudbina, telenovela Vijes Hrvatska u ivo HAK Promet info 8. kat, talk show Dnevnik plavu e, emisija pod pokroviteljstvom Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 1 pro v 100, kviz Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (R) Razred 2011.

HAZU Zavodi uvari budu nos : Dubrovnik Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Zaljev, dokumentarni lm (91’) Razred 2011. (R) Retrovizor: Dodir ivota i smr 2, serija (12) Retrovizor: Dva i pol mu karca 5, humoris na serija Retrovizor: Ksena princeza ratnica 6, serija Zakon i red: Odjel za rtve 10, serija (12) (R) Skica za portret Afri ki dnevnik Hakuna Matata

SERIJA NOVA TV

04.35 05.20

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 --.---.---.-08.25 08.50 --.---.-09.35 10.00 13.30 --.---.---.-14.00 15.30 15.45 16.30 17.20 17.40 18.10 18.55 19.50 19.57 20.00 20.45 21.20 22.45 23.30 23.40 01.10

Obitelj i prijatelji ukrcavaju se na trajekt i kre u na Harperov otok kako bi prisustvovali vjen anju Henryja Dunna (Christopher Gorham) i Trish Wellington (Ka e Cassidy). Dok se djeveri pripremaju za razvratni vikend, Henryjeva prijateljica iz djetinjstva Abby (Elaine Cassidy) pojavljuje se u taksiju. Abby voza u taksija kaže kako ve godinama nije bila na otoku. Henry i Trish vrlo su sretni što je Abby na vrijeme s gla na trajekt. Trish želi što prije krenu , no ne zna gdje je njezin bra te ga pokušava nazva .

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:28 15:30 15:50 16:20 16:50 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:25 19:30 20:00 21:00 22:30 23:00 23:30 00:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Sedma brzina 24 SATA,vijes VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Baš na Hrana i vino VIJESTI Europski dnevnik, ponavljanje Put oko svijeta, ponavljanje 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Mala školska liga Pove alo Igrani lm VIJESTI DANA TV Jukebox Erotski program VIDEOSTRANICE

18.10

23.50 00.05 00.55 01.40 02.40 03.30 04.15

RTL Danas, informa vna emisija (R) Aurora, telenovela (R) Vrata raja, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirana serija (R) Ezel, dramska serija (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Aurora, telenovela Nasljednici, telenovela Cobra 11, akcijska serija Krv nije voda, serija (R) 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) Vrata raja, telenovela Krv nije voda, serija (R) Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija Ezel, dramska serija Big Brother, reality show (12) Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) RTL Vijes , informa vna emisija CSI, kriminalis ka serija (12) CSI: NY, kriminalis ka serija (12) (R) Astro show, emisija uživo (18) Big Brother, reality show (R) (12) CSI, kriminalis ka serija (12) (R) RTL Danas, informa vna emisija (R)

06:30 07:15 07:40 08:05 08:20

Naši najbolji dani, serija Neustrašivi Scooby doo Bakugan, crtana serija Bumba, crtana serija Roary, crtana serija 49/52

08:43 08:45 09:00

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o prehrani ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu TV PRODAJA - MARION DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA KUTIONICA dje ja emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program TV PRODAJA - MARION MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 20 U 20 talk show NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

16.05 17.00 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00 22.00

12:30 12:30

Pod sretnom zvijezdom

13:40

SERIJA RTL

13:45 14:15 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00

12.10

Nasljednici

EMISIJA HRT SHOW RTL 21

21.15

Paklena kuhinja

SERIJA DOMA TV

Ukleta Mariana

17.25

15:00 16:00 17:00 17:25 18:10 19:15 20:05 21:00 22:00 23:00 23:45 00:05 01:05 02:40 03:30 04:30 06:05 06:30

06.30 07.10 07.40 08.40 09.30 09.55 10.25 10.45 11.50 12.40 13.40 14.00 14.45 15.20 15.55 16.35 17.20

19.00 06.25 07.00 07.50 08.45 09.25 10.45 11.15 12.10 13.00 13.50 14.45

02.40

Otok smrti

SERIJA NOVA TV

Najava programa Gospodarica tvoga srca, telenovela (R) 101 dalma nac, crtana serija Batman i hrabri superjunaci, crtana serija Mala TV TV vr Crtani lm EBU drama za djecu Dvorac igra aka 1, serija za djecu Školski program: Kokice Abeceda EU serija za djecu Prijenosi iz Sabora Mala TV (R) TV vr (R) Crtani lm (R) EBU drama za djecu (R) Eve i vatreni konj, kanadski lm Županijska panorama (nije kod. na sat.)

Hotel dvorac Orth 4, serija (R) Šapta psima 4 Johnny Bravo, crtana serija Trava zelena 3, humoris na serija Roditelji i djeca, serija (R) Krstarenja svjetskim ljepotama, dokumentarna serija (R) Hit dana Ve eras Bra a i sestre 3, serija Afri ki dnevnik - Hakuna Matata Filmovi na ih susjeda: Duhovi Sarajeva, bosanskohercegova ki lm(R) Zakon i red: Odjel za rtve 10, serija (12) Dnevnik plavu e, emisija pod pokroviteljstvom (R) Eve i vatreni konj, kanadski lm (R) No ni glazbeni program

08:35 09:15 11:15 12:10 13:00

18.15

11:00 12:00

(bivša akove ka televizija)

(R) HAZU Zavodi uvari budu nos : Dubrovnik (R) Oprah show (1345.) (R) 8. kat, talk show (R)

19:30 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ...

23:35 ... ...

20.00 20.25 21.15 22.00 22.45 23.35 00.20 00.40 01.25 02.00

Tomica i prijatelji, crtana serija Pobjeda ljubavi, serija R uvar pravde, serija 6/23 IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija 43-44/150 Asi, serija R Masterchef, reality show R Vijes Nove TV IN magazin Pod sretnom zvijezdom, serija Dnevnik Nove TV Asi, serija 104/110 Masterchef , reality show Provjereno, informa vni magazin Paklena vožnja, igrani lm (15)* Ve ernje vijes Paklena vožnja, igrani lm (15)* nastavak Osvetnik, igrani lm 01.25 (12) R Otok smr , serija (12)* Ezo TV, tarot show (18) Kobna žena., igrani lm R IN magazin R Kraj programa

Studio 45, talk show (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Osveta ljubavi, telenovela (R) Zabranjena ljubav, sapunica (R) Vatrogasac Vjeko, crtani lm U ilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, crtani lm Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Mjenja nica, zabavna emisija (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija Osveta ljubavi, telenovela Mijau, vau, zabavni (R) Izvanredni psi, dokumentarni (R) Studio 45, talk show (R) Divlji boravak, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Poroci Miamija, kriminalis ka serija (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) Rat u ku i, humoris na serija Raymond,humoris na serija (dvije epizode) Paklena kuhinja, reality show Studio 45, talk show uživo Koledžicom po svijetu, zabavna emisija Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Rat u ku i, humoris na serija (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) (R) Studio 45, talk show (R) Poroci Miamija, kriminalis ka serija (R)

05:05 05:55 06:20 07:10 08:00 08:50 9:00 09:01 09:20 10:10 11:00 11:55 13:45 14:00 14:01 14:40 15:40 17:25 18:15 19:00 20:00 21:00 21:45 22:20 23:15 23:55 00:30 01:10 01:55

Mali an eli, serija R Ana, serija R Kameleoni, serija R Rebelde 2, serija R Mali an eli, serija 102/175 Ana, serija 113/254 Flash Vijes Ana - NASTAVAK Kameleoni, serija 114/135 Elena, serija R Ukleta Mariana, serija R Zamka, serija R Elena, serija 113/117 Flash Vijes Elena - NASTAVAK Moja majka, serija R Zamka, serija 142-143/187 Ukleta Mariana, serija Rebelde 2, serija 114/225 Moja majka, serija 46/109 Pod sretnom zvijezdom, serija Nikita, serija 17/22 Seks i grad, serija 64/94 Prijatelji, serija 16-17/24 Nikita, serija R Seks i grad, serija R Prijatelji, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:28 15:30 15:50 16:30 16:50 17:00 18:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Lifestyle 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Neispri ana pri a Hrana i vino VIJESTI Pove alo, ponavljanje 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI VOA Vinoteka akove ki kutak .HR VIJESTI DANA TV Jukebox Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE

(bivša akove ka televizija)

18:30 19:00 19:25 19:34 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00 00:15 01:15

PETAK 10. lipnja 2011.

02.30 06.05 06.10 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10

11.05 11.15 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.32 13.20 14.05 14.14 14.20 14.55 15.00 15.25 15.55 16.00 16.30 16.35 16.47 16.50 17.05 17.40 18.15 19.02 19.12 19.22 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.25 22.50 22.53 22.55 23.05 00.00

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Hotel dvorac Orth 4, serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Krstarenja svjetskim ljepotama: Na tragu amanskih i nizozemskih majstora, dokumentarna serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (R) Oprah show (1346.)

Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar (R) Gospodarica tvoga srca, telenovela Roditelji i djeca, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Drugo mišljenje Branitelji domovine, informa vno-eduka vni spot Dharma i Greg 4, humoris na serija Rodna gruda, emisija pu ke i predajne kulture ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Iza ekrana Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Vijes HAK Promet info Putem europskih fondova Hrvatska uživo Dobro je zna , znanstvenoobrazovna emisija U istom loncu, kulinarski show Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (R) Dnevnik Sport Vrijeme ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Mjesec vesterna: Silverado, ameri ki lm (128’) Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Pe dan, talk show Filmski maraton ciklus Anga Leeja: Požuda, oprez, ameri kokinesko-tajvansko-hongkonški

04.15 04.35 05.20

06.25 06.30 07.15 07.35 08.00 --.---.---.-08.30 08.50 --.---.-09.35 10.00 13.30 --.---.---.-14.00 14.15 15.45 16.00 16.50 17.30 18.05 18.50

19.45 19.57 20.00 21.00 21.45 21.55 23.25 00.15 00.45

06.30 07.05 07.55 08.45 09.25 10.45 11.15 12.10 13.00 13.55 14.50 16.05 17.00 18.00 18.30 19.05 20.00 22.15 23.15 23.50

FILM NOVA TV

22.40

00.25 00.40

15 minuta Kada isto noevropski kriminalci Oleg i Emil do u u New York kako bi preuzeli svoj dio obavljene plja ke, Oleg ukrade videokameru i po inje snima njihove ak vnos , kako legalne tako i ilegalne. Shva vši kako ameri ki medijski cirkus ak i kriminalce može prikaza kao žrtve, Oleg i Emil po inju pra istražitelje Eddieja Flemminga i Jordyja Warsawa te ih snime za vrijeme agresivnog ispi vanja njihovog bivšeg partnera u zlo inu. Snimke se do epa beskompromisni novinar Robert Hawkins, koji e Olega i Emila preko no i pretvori u medijske zvijezde.

02.25 04.25 05.25

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15 12:00

SHOW RTL

20.00

Hrvatska traži zvijezdu, uživo

SERIJA NOVA TV

13.00

Pobjeda ljubavi

12:30 12:30 13:45 14:00 14:45 15:00 15:55 17:35 17:40 17:50 18:05 18:35 18:40 18:55 19:00

SERIJA RTL

19.05

Krv nije voda

19:30 19:45 19:55 21:35 22:35

SERIJA DOMA TV

Elena

13.45

23:10 23:40 00:00 00:05 00:07

SUBOTA 11. lipnja 2011. lm (18) Filmski maraton: Veli anstveni mesar, hongkonški lm (12)(R) Skica za portret Muškarci na stablima 2, serija (R) U istom loncu, kulinarski show (R)

Najava programa Gospodarica tvoga srca, telenovela (R) 101 dalma nac, crtana serija Batman i hrabri superjunaci, crtana serija Mala TV TV vr Crtani lm Tajni dnevnik patke Ma lde Dvorac igra aka 1, serija za djecu Školski program Puni krug Glazbeceda Plesne note, serija za djecu (R) Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Mala TV (R) TV vr (R) Crtani lm (R) Tajni dnevnik patke Ma lde (R) Cocco Bill, crtani lm Dragi moj lažljiv e, ameri ki lm (84’) (R) Županijska panorama (nije kod. na sat.)

Hotel dvorac Orth 4, serija (R) Briljanteen Ritam tjedna, glazbeni magazin Roditelji i djeca, serija (R) Krstarenja svjetskim ljepotama: Na tragu amanskih i nizozemskih majstora, dokumentarna serija (R) Hit dana Ve eras Legende ameri kog sna: William Eduard Boeing - Avioindustrijski as, dokumentarna serija Muškarci na stablima 2, serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom (R) Izgaranje, mini-serija (12) (90’) Na rubu znanos : Mira Omerzel Mirit - Glazba Slavena iz davnina Garaža No ni glazbeni program

RTL Danas, informa vna emisija (R) Aurora, telenovela (R) Vrata raja, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirana serija (R) Ezel, dramska serija (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Aurora, telenovela Nasljednici, telenovela Cobra 11, akcijska serija Krv nije voda, serija (R) 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) Vrata raja, telenovela Krv nije voda, serija (R) Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija (R) Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show, uživo Big Brother, reality show (12) Hrvatska traži zvijezdu - odluka, glazbeni show, uživo Vodeni svijet, igrani lm, znanstveno-fantas ni/ avanturis ki RTL Vijes , informa vna emisija Vodeni svijet, igrani lm, znanstveno-fantas ni/ avanturis ki (nastavak) Ralje 2, igrani lm, akcijski (12) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R)

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION EUROMAXX TV magazin 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI OTVORENI STUDIO kontakt emisija TV PRODAJA - MARION OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a FORMULA 1 - VELIKA NAGRADA KANADE slobodni trening 1 VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA POD POVE ALOM poli ki talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program TV PRODAJA - MARION MALI OGLASI FORMULA 1 - VELIKA NAGRADA KANADE slobodni trening 2 POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija MOJA ISTRA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

06:30 07:15 07:40 08:05 08:20 08:35 09:15 11:15 12:10 13:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:10 19:15 20:00 21:00 22:40 00:50 02:40 04:10 05:35 07:10

Naši najbolji dani, serija Neustrašivi Scooby doo, crtana serija Bakugan, crtana serija Bumba, crtana serija Roary, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Pobjeda ljubavi, serija R uvar pravde, serija IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija Asi, serija R Masterchef, reality show R Vijes Nove TV IN magazin Pod sretnom zvijezdom, serija Dnevnik Nove TV Asi, serija 105/110 Masterchef, reality show 15 minuta, igrani lm (12)* Napad morskog psa, igrani lm (12)* Ezo TV, tarot show (18)* Paklena vožnja, igrani lm R (15)* Domovina terora, igrani lm Kraj programa

06.05 06.10 06.45 07.00 07.30 08.00 08.20 09.50 10.00 10.08 10.09 10.10 10.45 11.15 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.15 14.00

06.00 06.45 07.10 08.10 09.10 10.10 10.45 11.45 12.40 13.35 14.00 15.30 16.15 17.00 17.55 18.40 19.35 20.00 20.50 22.15 23.05 23.55 00.15 01.00

Studio 45, talk show (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R)) Osveta ljubavi, telenovela (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Vatrogasac Vjeko, crtani lm U ilica, kviz za djecu Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Koledžicom po svijetu, zabavna emisija (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija Osveta ljubavi, telenovela Studio 45, talk show (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Paklena kuhinja, reality show (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) Rat u ku i, humoris na serija Raymond, humoris na serija (dvije epizode) Chuck, akcijska humoris na serija (dvije epizode) Mjenja nica, zabavna emisija Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Rat u ku i, humoris na serija (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) (R) Poroci Miamija, kriminalis ka serija (R)

14.30 14.35 15.05 15.20 15.50 16.10 16.40 16.45 16.46 16.50 17.55 18.45 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.10 21.50 22.05 22.15 00.05

05:05 05:55 06:20 07:10 08:00 08:50 09:00 09:01 09:20 10:10 11:00 11:55 13:45 14:00 14:01 14:40 15:40 17:25 18:15 19:00 20:00 21:00 21:45 22:20 23:15 23:55 00:30 01:10 01:55

Mali an eli, serija R Ana, serija R Kameleoni, serija R Rebelde 2, serija R Mali an eli, serija 103/175 Ana, serija 114/254 Flash Vijes Ana - NASTAVAK Kameleoni, serija 115/135 Elena, serija R Ukleta Mariana, serija R Zamka, serija R Elena, serija 114/117 Flash Vijes Elena - NASTAVAK Moja majka, serija R Zamka, serija 144-145/187 Ukleta Mariana, serija Rebelde 2, serija 115/225 Moja majka, serija Pod sretnom zvijezdom, serija Nikita, serija 18/22 Seks i grad, serija 65/94 Prijatelji, serija 18-19/24 Nikita, serija R Seks i grad, serija R Prijatelji, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa

Najava programa Drugo mišljenje (R) TV kalendar Iza ekrana (R) Rodna gruda, emisija pu ke i predajne kulture Hrvatska kronika BiH Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Smrt revolveraša, ameri ki lm Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas HAK Promet info Ku ni ljubimci Rijeke Hrvatske: Kupa i Dobra, dokumentarna serija Normalan život, emisija o obitelji Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar (R) Veterani mira, emisija za branitelje Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi, me ureligijski magazin Branitelji domovine, informa vno-eduka vni spot Eko zona Kulturna baš na Opera box Jelovnici izgubljenog vremena Euromagazin Vijes Vrijeme sutra HAK Promet info Reporteri: “Bande mladih u Liverpoolu” i “Sudac za maloljetnike u Granadi” Prugasta bra a: Družba mungosa, dokumentarna serija Potroša ki kod LOTO 7/39 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (R) Dnevnik Sport Vrijeme Pjesme Podravine i Podravlja Pitoma a 2011., prijenos Vijes Vijes iz kulture Smrtonosno oružje, ameri ki lm (12) Pjesme Podravine i Podravlja Pitoma a 2011.,

FILM RTL

20.00

Operacija Valkira U trenutku kada je bilo jasno da e nacisti ka Njema ka doživjeti slom, njema ki generali kuju plan kako ukloni Hitlera i spasi naciju od potpunog uništenja i katastrofe. Na elu urotnika je pukovnik Claus von Stau enberg, provjereni i iskusni ratnik Reicha koji je za domovinu žrtvovao oko i ruku. Uz pomo pobunjenih asnika smislio je plan atentata na nedodirljivog vo u i svrgnu e vlade. Ustanak je nazvan Operacija Valkira. Destruk vno ludilo koje je Njema ka nametnula svijetu postalo je neizdrživo do tada neupitno odanom vojniku. Riskiraju i svoj život i živote svoje obitelji odlu io je izda Führera.

proglašenje pobjednika 00.25 Filmski maraton: Kladioni ari, australski lm (12) (R) 01.55 Filmski maraton: Smrt revolveraša, ameri ki lm (R) 03.25 Skica za portret 03.50 Glazbeni specijal (R) 04.20 Reporteri: “Bande mladih u Liverpoolu” i “Sudac za maloljetnike u Granadi” (R) 05.20 Potroša ki kod (R)

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 Patak Frka, crtana serija 08.25 Bijeg lukavog lisca, serija za djecu 08.50 Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh (R) 09.15 Vrijeme je za Disneyja: Einstein i i (R) 09.40 Pse a ophodnja, serija za djecu (R) 10.05 ni DA ni NE 11.05 Batman pro v Drakule, ameri ki animirani lm(R) 12.30 Filmska ma neja: Nov i i Faca pro v otmi ara, ameri ki lm 14.00 Zvonimir Bajsi : Gle kako dan lijepo po inje, TV drama 15.15 KS automagazin 15.45 4 zida 16.25 Obrtnik partner, emisija pod pokroviteljstvom 16.55 Zvjezdana prašina, koncert 17.55 Kvali kacije za rukometno SP (Ž): Srbija - Hrvatska, prijenos 19.30 Glazbeni specijal 20.00 Ve eras 20.05 Draga, smanjio sam djecu, ameri ki lm 21.40 Zaš tnica svjedoka 1, serija (12) 22.25 Ususret Miss Hrvatske, emisija (50’) 23.15 Vrijeme je za jazz: Igor Geržina Sax Lounge ansambl 00.15 KS automagazin (R) 00.45 4 zida (R) 01.20 No ni glazbeni program

06.55 RTL Danas, informa vna emisija (R) 07.30 Vragolas Denis, animirani lm 07.55 Dragon Ball Z, animirani lm (dvije epizode) 08.50 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 09.20 U ilica, kviz za djecu 10.10 Discovery: Preživje divljinu - Gvatemala, dokumentarna serija (R) 11.10 Neprilago en, igrani lm, komedija 13.00 Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show, snimka (R) 15.45 Prekid, igrani lm, roman na drama 17.25 Zvijezde Ekstra: Miley Cyrus, zabavna emisija 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Moja 3 zida, humoris na serija 20.00 Operacija Valkira, igrani lm, ratna drama 22.15 Big Brother, reality show (12)

(bivša akove ka televizija)

18:00 18:30 19:00 19:25 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 22:30 00:00 01:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Mala školska liga 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Okolo k(r)ole Hrana i vino VIJESTI Emisija pod pokroviteljstvom, ponavljaanje 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Vaše zdravlje Veliko platno, emisija o lmu Sedma brzina, emisija o automobilizmu VIJESTI DANA Euro max Erotski program VIDEOSTRANICE

FILM NOVA TV

09:43 09:45 10:00

FILM NOVA TV

21.50

12:30 13:00 13:15 14:45 15:05 15:25 15:45 15:55

300

17:00 18:00 18:15 18:35 18:40 18:55 DOK.SERIJA RTL 2

18.15

20:00 21:00

Moderna uda

SERIJA DOMA TV TV ku e imaju pravo promjene programa

15.10

Prazne pri e

Moja majka

19.00

07:15 uvar pravde, serija R 08:00 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 08:15 Timmy Time, crtana serija 08:30 Peppa, crtana serija 08:45 Bakugan II - New Vestroia, crtana serija 13/52 09:10 Chuggington, crtana serija 09:25 Beyblade metal fusion, crtana serija 25/51 09:50 Winx, crtana serija 10:15 Bra ne vode, serija 10:45 Bra ne vode, serija 11:15 Frikovi, serija 1/16 12:15 Smallville, serija 13:15 Domovina terora, igrani lm 15:10 Prazne pri e, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Provjereno, informa vni magazin R 18:05 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show R 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Razbija 2: Naplata, igrani lm 21:50 300, igrani lm (12)* 00:05 Zaš tnik, igrani lm (12)* 01:50 Ezo TV, tarot show (18)* 03:20 Napad morskog psa, igrani lm (12)* R 04:55 Zaš tnik, igrani lm (12)* R 06:25 Kraj programa

06.45 Osveta ljubavi, telenovela (dvije epizode) (R) 08.10 Ve era za 5, lifestyle emisija (pet epizoda) (R) 10.35 Punom parom, kulinarski izazov (pet epizoda) (R) 12.50 Veseli mladunci, zabavni (R) 13.35 Divlji boravak, zabavni (R) 14.35 Veseli mladunci, zabavni (R) 15.25 Divlji boravak, zabavni (R) 16.15 Veseli mladunci, zabavni (R) 17.05 Mijau, vau, zabavni (R) 17.40 Izvanredni psi, dokumentarni (R) 18.15 Moderna uda, dokumentarna serija (R) 19.00 Pocahontas, animirani lm 20.00 Neobi na gozba, gastronomska dokumentarna serija (dvije epizode) (R) 21.45 Fes valac: Plešem u sebi, igrani lm, humorna drama (R) 23.30 Chuck, akcijska humoris na serija (dvije epizode) (R) 00.55 Mjanja nica, zabavna emisija (R)

06:55 09:20 11:05 12:00 12:55 14:45 15:45 17:15 17:45 18:20 19:00 20:20

11:00 11:15 12:00

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:28 15:30 15:50 16:30 16:50 17:00

23.15 Traga , igrani lm, akcijski/ avanturis ki (15) 01.05 XXL djevojke, igrani lm, roman na komedija 02.50 Astro show, emisija uživo (18) 03.50 RTL Danas, informa vna emisija (R) 04.25 Big Brother, reality show (12) (R)

21:40 ...

22:00 ... ...

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija TV PRODAJA - MARION POD POVE ALOM 24 SATA VIJESTI informa vni program OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA PRVA HNL JUNIORI snimka utakmice DOKUMENTARNI PROGRAM TV PRODAJA - MARION MALI OGLASI TV PRODAJA FORMULA 1 - VELIKA NAGRADA KANADE slobodni trening 3 KUTIONICA dje ja emisija TV PRODAJA - MARION VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A FORMULA 1 - VELIKA NAGRADA KANADE kvali kacije REZERVIRANO VRIJEME KARTULINA Z MIK-A glezbena emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar CELEBRITY CITY zabavna emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21:50 23:25 23:50 00:40 02:20

Mali an eli, serija R Novi život, serija Dom iz snova, serija Flash Gordon, serija Žena pod ucjenom, igrani lm Moja majka, serija R Savršena nevjesta, reality show R Hank, serija 10/10 Doma IN, emisija Dom iz snova, serija Moja majka, serija Znate li plesa ?, reality show Prazne pri e, igrani lm R Hank, serija R Flash Gordon, serija R Novi život, serija R Kraj programa

(bivša akove ka televizija)

07:58 08:00 12:00 12:30 13:00 14:00 14:30 15:00 15:30 16:00 16:50 17:05 18:00 18:30 19:00 19:10 20:00 22:00 22:30 23:00 00:15 01:15

Danas na programu Dje ja TV Mala školska liga Celebrity city Vaše zdravlje, ponavljanje Euro max Dom 2 Poljoprivredni savjetnik Vinoteka Zagrljaj ljepote VIJESTI .HR 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala Pod pove alom VIJESTI DANA Poljoprivredni savjetnik Igrani lm VIJESTI DANA TV Jukebox Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE

NEDJELJA 12. lipnja 2011.

05.50 Najava programa 05.55 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin (R) 06.25 Euromagazin (R) 06.55 TV kalendar 07.10 Mala TV: --.-TV vr --.-Ninin kutak --.-Danica --.-Tajni dnevnik patke Ma lde --.-Brlog: --.- arobna plo a 7 kon nenata 08.00 Zeko i poto i , snimka dje jeg fes vala 09.00 Nora Fora, TV igra za djecu 09.40 TV kalendar 09.52 Vijes iz kulture (R) 10.00 Vijes 10.05 Vrijeme danas 10.06 HAK Promet info 10.10 Filmska ma neja: Trinaestoro na ve eri Prema romanu Agathe Chris e, ameri ko-britanski lm 11.40 manjinski MOZAIK 11.55 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 12.16 emisija pod pokroviteljstvom 12.25 Plodovi zemlje 13.20 Split: More 14.00 Nedjeljom u dva 15.00 Predstavljamo vam..., emisija pod pokroviteljstvom 15.05 Mir i dobro 15.40 Branitelji domovine, informa vno-eduka vni spot (R) 15.42 HAZU Portre 15.55 Vijes 16.00 Vrijeme sutra 16.01 HAK Promet info 16.05 Keeping Up with the Steins, ameri ki lm (87’) 17.40 Globalno sijelo 18.15 Lijepom našom: Bibinje (1/2) 19.15 LOTO 6/45 19.20 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (R) 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 1 pro v 100, kviz 21.00 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (R) 21.05 Izbor za Miss i Mr Hrvatske, prijenos 22.25 Vijes 22.40 Vijes iz kulture

FILM NOVA TV

21.20

Tarzan, ovjek majmun Jim Parker (Richard Harris), njegova prelijepa k i Jane (Bo Derek) i safari-fotograf Holt (John Phillip Law ) kre u na ekspediciju u afri ku divljinu u potragu za grobljem slonova. Umjesto groblja, nalaze Tarzana (Miles O’Kee e), ovjeka majmuna. Dok se Jane kupa, Tarzan je otme. Jim zaprije kralju džungle, no Tarzan vra a Jane neozlije enu i jako zaljubljenu u njega. Nakon toga lanove ekspedicije uhvate uvari groblja slonova. Tarzan spašava Jane od okrutnog poglavice, ali pleme ubije njezina oca. Jane odlu i osta u džungli sa svojim voljenim ovjekom Tarzanom.

22.50 Ciklus europskog lma: Angel, francuski lm 00.45 Monk 7, serija (R) 01.30 Monk 7, serija (R) 02.10 Skica za portret 02.20 Globalno sijelo (R) 02.50 Alpe Dunav Jadran (R) 03.20 Eko zona (R) 03.50 Lijepom našom: Bibinje (1/2) (R) 04.50 Plodovi zemlje (R)

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.50 Najava programa 07.55 Renata Pokupi i Kvartet Purcell 08.55 Zlatna kinoteka: Rim, otvoreni grad talijanski lm 10.40 Biblija (nije kod. na sat.)

10.50 Portret crkve i mjesta: Rab (nije kod. na sat.)

11.00 Rab: Misa, prijenos (nije kod. na sat.)

12.05 Monk 7, serija 12.50 Monk 7, serija 13.35 Filipove bebe, emisija pod pokroviteljstvom 14.05 Kruška i prijatelji, koncert (68’) 15.20 e-Hrvatska, emisija pod pokroviteljstvom 17.00 Olimp sportska emisija 17.55 Kvali kacije za rukometno EP 2012.: Hrvatska Litva, prijenos 19.30 Fiumanka 2011., reportaža 20.00 Ve eras 20.05 Ciklus lmskog spektakla: Prepad na Rommela (95’) 21.45 Posebni dodaci, emisija o lmu 22.20 Filmski bou que: Veliki gazda, hongkonški lm (15) 00.00 Garaža 00.30 No ni glazbeni program: Hit dana (R) 00.32 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 03.37 No ni glazbeni program: Hit dana (R) 03.39 No ni glazbeni program: snimka koncerta, 05.09 No ni glazbeni program: . memorijal S.B. oser .

06.55 RTL Danas, informa vna emisija (R) 07.30 Vragolas Denis, animirani lm (R) 08.00 Dragon Ball Z, animirani lm (tri epizode) 09.20 Neprilago en, igrani lm, komedija 11.10 Od Jus na za Kelly, igrani lm, komedija 12.45 Prekid, igrani lm, roman na drama (R) 14.25 Operacija Valkira, igrani lm, ratna drama (R) 16.40 Discovery: Preživje divljinu - Otok u Paci ku, dokumentarna serija 17.40 Exkluziv s Tatjanom Juri , magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Jezikova juha, reality show (R) 20.00 Big Brother, reality show, uživo 22.30 CSI: Miami, kriminalis ka serija (12) (tri epizode) 01.10 Astro show, emisija uživo (18) 02.10 RTL Danas, informa vna

SHOW RTL

11:43 11:45 12:30 12:45

20.00

14:45 15:00 15:30 15:45 16:00

INFO RTL

18.30

17:00

RTL danas

17:30 17:40 18:10 18:55 SERIJA RTL 2

20.45

Muškarci sa sjekirama

21:45 22:15 22:45 23:15

EMISIJA DOMA TV

Dom iz snova

18.20

emisija (R) 02.45 XXL djevojke, igrani lm, roman na komedija (R)

06:50 Frikovi, serija R 07:40 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 07:55 Timmy Time, crtana serija 08:10 Peppa, crtana serija 08:25 Bakugan II - New Vestroia, crtana serija 08:50 Chuggington, crtana serija 09:05 Beyblade metal fusion, crtana serija 09:30 Winx, crtana serija 09:55 Automo v, auto-moto magazin 10:25 Bra ne vode, serija 11:25 arobnice, serija 12:25 Dodir s neba, serija 13:25 Elvis (ni)je tu, igrani lm 15:10 Flipper, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Masterchef, reality show R 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Nad lipom 35, humoris noglazbeni show 21:20 Tarzan, ovjek majmun, igrani lm 23:20 Red Carpet, showbiz magazin (15)* 00:50 Razbija 2: Naplata, igrani lm R 02:30 Svi mrze Chrisa, serija 03:00 Njeno pravo, serija 04:40 Red Carpet, showbiz magazin (15)* R 06:00 Automo v, auto-moto magazin R 06:25 Kraj programa

23:50 23:55 23:57

NAJAVA PROGRAMA GLAZBENI PROGRAM TV PRODAJA - MARION TV ORDINACIJA kontakt emisija TV PRODAJA TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija TV PRODAJA - MARION POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi TV PRODAJA - MARION IZ PROŠLOSTI TV kalendar F1 CAFFE emisija iz studija FORMULA 1 - VELIKA NAGRADA KANADE prijenos utrke VTV TJEDNIK ZELENO BLAGO emisija o poljoprivredi PRESSICA talk show E-HRVATSKA program pod pokroviteljstvom IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

03.20 03.40 05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.50 10.00 10.09 10.10

11.00 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 14.50 15.00 15.25 15.55 16.00 16.45 16.50 17.05 18.10 18.11 18.15 19.02

06.25 Zabranjena ljubav, sapunica (deset epizoda) (R) 10.55 Punom parom, kulinarski izazov (pet epizoda) (R) 13.05 Pocahontas, animirani lm (R) 14.00 Moderna uda, dokumentarni (R) 15.00 Columbo: Kandidat za ubojstvo, kriminalis ka serija 16.40 Neobi na gozba, gastronomska dokumentarna serija (dvije epizode) (R) 18.15 Moderna uda, dokumentarna serija (R) 19.00 Putovanje u središte Zemlje, animirani lm 20.00 Kraljevi leda, dokumentarni (R) 20.45 Muškarci sa sjekirama, dokumentarni (R) 21.35 Trava, humorna dramska serija (12) (dvije epizode) 22.40 Moderna uda, dokumentarna serija (R) 23.30 Fes valac: Plešem u sebi, igrani lm, humorna drama (R)

07:55 09:30 11:15 11:45 12:40 13:30 15:20 16:45

13:45 14:00 Big Brother

PONEDJELJAK 13. lipnja 2011.

18:20 19:00 20:20 21:50 23:25 00:55 01:45 03:20

Mali an eli, serija R Novi život, serija Doma Inj, emisija R Dom iz snova, serija Flash Gordon, serija Žena pod ucjenom, igrani lm R Moja majka, serija R Znate li plesa ?, reality show R Dom iz snova, serija Moja majka, serija Znate li plesa ?, reality show Flipper, igrani lm R Elvis (ni)je tu, igrafni lm R Flash Gordon, serija R Novi život, serija R Kraj programa

(bivša akove ka televizija)

07:58 08:00 12:00 12:15 13:00 13:30 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:35 18:00 18:33 19:00 19:30 20:00 23:00 00:15 01:15

Danas na programu Dje ja TV VIJESTI Okolo k(r)ole Sedma brzina Poljoprivredni savjetnik Veliko platno Vinoteka Koncert Hrana i vino TJEDNA KRONIKA U dobroj formi (Deutche welle) 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala Pod pove alom TJEDNA KRONIKA Celebrity city Fio show Zapisano u zvijezdama Erotski program Videostranice

19.12 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.35 21.50 22.30 22.55 22.58 23.00 23.10 00.00 00.40 01.05 01.50 02.35

Najava programa Split: More (R) Mir i dobro (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Hotel dvorac Orth 4, serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Krstarenja svjetskim ljepotama: Krstarenje svijetom Inka San ago de Chile Cuzco, dokumentarna serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (R) Tre a dob, emisija za umirovljenike EP reportaža Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar (R) Gospodarica tvoga srca, telenovela Roditelji i djeca, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Znanstvena pe ca Znanstvene vijes Dharma i Greg 4, humoris na serija Glas domovine ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Tvoja sam sudbina, telenovela Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Hrvatska uživo HAK Promet info Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 8. kat: Život je igra, talk show Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom TV Bingo Puls Hrvatske Svijet pro ta Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture No ljubavi Waldbühne 2010. (1/2) Retrovizor: Dodir života i smr 2, serija (12) Retrovizor: Dva i pol muškarca 5, humoris na serija Retrovizor: Ksena princeza ratnica 6, serija Završni udarac 4, serija (R) Zakon i red: Odjel za žrtve 10, serija

04.10 04.40 05.10

06.17 06.22 07.07 07.32 07.55 --.---.---.-08.25 08.50 --.---.-09.35 10.00 10.45 11.45 12.20 12.40 --.---.---.-13.10 --.---.-14.00 15.30 15.45 16.30 17.20 17.40 18.20 19.05

19.50 19.57 20.00 20.45 21.30 22.20 23.05 23.15 00.45 00.47 03.43 03.45 04.16

05.40 06.25 07.00 07.45 08.40 09.20 10.25 11.10 12.05 12.55 13.45 14.40

NOVA TV NOVA TV

04.50

Smrt u sumrak Brad (Ken Olin) je šarmantni manipulator i zlostavlja koji je opsjednut sa svojim sinovima. Nakon što njegov brak s Cheryl (Annette O’Toole) do e do svog kraja, Brad se mora suo i s injenicom da e razvodom njegova supruga dobi skrbništvo njihova tri dje aka. S obzirom da je Brad opsjednut djecom po inje shva a da je jedini izlaz za puno skrbništvo ubojstvo njegove vlastite žene…Nakon ubojstva svoje supruge Brad postane glavni osumnji eni za Cherylinu smrt. Policija po inje ispi va njegovu novu djevojku Saru (Lindsay Frost) koja ne vjeruje m optužbama.

16.05 17.00 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00 22.00 00.25 00.40 01.30 02.20 03.20

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 12:40 13:00

INFO NOVA TV

19.15

13:30

Dnevnik Nove TV

13:45 14:00

FILM NOVA TV

21.00

Masterchef

EMISIJA RTL 2

22.00

Studio 45

SERIJA DOMA TV

Zamka

15.40

14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:30 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 23:00 23:10 ...

23:35 ... ...

(12) (R) Dharma i Greg 4, humoris na serija (R) Trava zelena 3, humoris na serija (R) Glas domovine (R) Znanstvena pe ca (R) 8. kat: Život je igra, talk show (R)

Najava programa Gospodarica tvoga srca, telenovela (R) 101 dalma nac, crtana serija Batman i hrabri superjunaci, crtana serija Mala TV TV vr Brlog arobna plo a - 7 kon nenata Dvorac igra aka 1, serija za djecu Školski program Ton i ton Na glasu Plesne note, serija za djecu (R) Tvoja sam sudbina, telenovela (R) Lijepom našom: Bibinje (1/2) (R) Ritam tjedna, glazbeni magazin (R) Fotogra ja u Hrvatskoj Mala TV (R) TV vr (R) Brlog (R) arobna plo a engleski (R) Školski program (R) Ton i ton (R) Školski program (R) Memphis, ameri ki lm (88’) (R) Županijska panorama (nije kod. na sat.)

Hotel dvorac Orth 4, serija (R) Šapta psima 4 Johnny Bravo, crtana serija Trava zelena 3, humoris na serija Roditelji i djeca, serija (R) Krstarenja svjetskim ljepotama: Krstarenje svijetom Inka - San ago de Chile Cuzco, dokumentarna serija (R) Hit dana Ve eras Bra a i sestre 3, serija Glee, serija za mlade Završni udarac 4, serija Zakon i red: Odjel za žrtve 10, serija (12) Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom (R) Memphis, ameri ki lm (R) No ni glazbeni program: Hit dana No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi No ni glazbeni program: Hit dana (R) No ni glazbeni program: Garaža No ni glazbeni program: , snimka koncerta

Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Aurora, telenovela Vrata raja, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) Nasljednici, telenovela (R) Exkluziv s Tatjanom Juri , magazin (R) Aurora, telenovela Nasljednici, telenovela Cobra 11, akcijska serija Krv nije voda, serija (R) 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) Vrata raja, telenovela Krv nije voda, serija (R) Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija Ezel, dramska serija Big Brother, reality show (12) Ubojice, igrani lm, akcijski triler (12) RTL Vijes , informa vna emisija CSI: Miami, kriminalis ka serija (12) (R) Big Brother, reality show (R) (12) Astro show, emisija uživo (18) CSI: Miami, kriminalis ka serija (12)

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe TV PRODAJA - MARION ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program TV PRODAJA - MARION MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija KOKTEL mozai na emisija IZ NAŠIH SREDIŠTA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu SPORTSKI ZOOM emisija o sportu NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

04.10

06:00 06:50 07:15 07:40 07:55 08:10 08:50 10:45 11:40 12:30 14:30 15:30 17:00 17:25 18:10 19:15 20:05 21:00 22:00 23:50 00:10 02:10 03:00 04:00 04:50 06:15 06:25

07.15 07.40 09.40 10.30 11.15 11.40 12.30 13.25 13.55 14.40 15.25 16.35 17.20 18.15 19.00 19.50 20.15 21.10 22.00 22.50 23.35 00.20 00.40 01.25 02.05

(R) RTL Danas, informa vna emisija (R)

Naši najbolji dani, serija Neustrašivi Scooby doo, crtana serija Bakugan, crtana serija Bumba, crtana serija Roary, crtana serija 51/52 Tomica i prijatelji, crtana serija Pobjeda ljubavi, serija R uvar pravde, serija IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija Asi, serija R Masterchef, reality show R Vijes Nove TV IN magazin Pod sretnom zvijezdom, serija Dnevnik Nove TV Asi, serija Masterchef, reality show Nuklearna opasnost, igrani lm Ve ernje vijes Tarzan, ovjek majmun, igrani lm R Medij, serija (12)* 7/19 Ezo TV, tarot show (18)* Bra ne vode, serija 9-10/25 Smrt u sumrak 1, igrani lm (15)* IN magazin R Kraj programa

Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Zabranjena ljubav, sapunica ( e ri epizode) (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) U ilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, crtani lm Putovanje u središte Zemlje, animirani lm (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija Kraljevi leda, dokumentarni (R) Muškarci sa sjekirama, dokumentarni (R) Columbo: Kandidat za ubojstvo, kriminalis ka serija (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Poroci Miamija, kriminalis ka serija (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) Rat u ku i, humoris na serija Raymond, humoris na serija (dvije epizode) Gospodin pravi, dramska serija Studio 45, talk show uživo Mjenja nica, zabavna emisija Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Rat u ku i, humoris na serija (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) (R) Studio 45, talk show (R) Trava, humorna drama (dvije epizode) (12) (R)

04:45 05:35 06:00 06:50 07:40 08:30 09:00 09:01 09:50 10:40 11:35 13:20 14:00 14:01 14:15 15:40 17:25 18:15 19:00 20:00 21:00 21:45 22:20 23:15 23:55 00:30 01:10 02:40

Mali an eli, serija R Ana, serija R Kameleoni, serija R Rebelde 2, serija R Mali an eli, serija Ana, serija Flash vijes Kameleoni, serija Elena, serija R Ukleta Mariana, serija R Zamka, serija R Elena, serija Flash vijes Elena - NASTAVAK Moja majka, serija R Zamka, serija Ukleta Mariana, serija Rebelde 2, serija Moja majka, serija Pod sretnom zvijezdom, serija Nikita, serija Seks i grad, serija Prijatelji, serija Nikita, serija R Seks i grad, serija R Prijatelji, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa

07:58 08:00 09:05 09:30 10:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Okolo k(r)ole 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Neispri ana pri a Hrana i vino VIJESTI Zagrljaj ljepote 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Lifestyle, ponavljanje Sport ponedjeljkom Auto moto nau ca Dom 2 VIJESTI DANA Obzori TV Jukebox Erotski program VIDEOSTRANICE

(bivša akove ka televizija)

10:10 15:28 15:30 15:50 16:30 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:34 20:00 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:30 00:30

62

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

KAK JE PAPA, ITAK, ZAZVEDIL ZA VSE NAŠE FALINGE???!

M

inulo soboto i nedelo je vu Lepoj našoj bil Sveti Otec Papa, Benedikt XVI. To je jako lejpo od jega jerbo je došel glet kaj je to za narod i državo vu šteroj je jegov prethodnik Ivek Pavel II bil tripot, a ima svoje blaženike i svece, a nikak kaj jo Evropa prizna i zeme pod svoje. Pravzaprav Papa nam je došel re i kaj si bodemo bole zdobra, kaj bodemo vej molili, a meje kleli, gombali, meje jalni jedni drugima bili i meje figo vu žepo držali dok se med sobom spominamo. Nej znati kak so vse te naše alinge došle do Pape?

Brz as so jedni hodo astili vu Rim, dok so drugi putuvali za Hag. ok so na jenoj strani maturanti bnorevali i eštali kaj so se rešili škole, na drugoj strani smo zazvedili kak imamo spametno deco i kako so naša deca vse bolša i bolša na vsake ele natjecanjima vu Lepoj našoj. Deca skorom vse glavneše znajo z biologije, matematike, povjesti, zemljopisa, pravi so maheri i na kompjuteraj jedino nam vjeronauk

D

7. lipnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ide nekak slabo, ali i tu smo se morali poprajti kaj smo se nej osramotili pred Papom.

Ste vidli kak je i naš precednik Ivo, antikristoš, vse znal, brz as je hodal na Kaptol vu ve ernjo školo. Štel sam pravzaprav pitati: Otkod polek tuliko norih, o em re i, bedastih roditelov tak uda spametne dece? Najbrž je tu odgoj moral odigrati glavno ulogo. e hajdig dugo si premišlavlem jeli je zdraveša jabuka ili pak banana. Mi prinas vu Lepoj našoj i vu Evropi navijamo za jabuke, a oni vu A riki, Ameriki, Aziji i vsi majmuni na sveto so za banane.

Nekak si gruntam, gda je banana tak dobra i tak zdrava, gda je vu njoj tuliko vitaminov i gda se po njoj pamet dobi, brz as bi majmuni još dendenes bili po drevaj, a ne kaj so doli došli, pak ve morajo delati, a i banane so ostale gori. adnjega dneva vu majušo smo obilježili Sveckoga dneva nepušenja. Vsi znajo gda pušenje škodi zdravljo kak moškima tak i ženama. Ovo leto je to obi-

V

Z

japo, kak bika, po eli tak kaj je odletel tijam vu kot. Ton a je mam poletel za japom, pobral ga je skupa, stepel mo je opravo i zbrisal krvavoga nosa, pak je preštimano rekel: Japa, idemo dimo, o hrmak bi vas mogel zatu i. Tak si nekak gruntam gda bi moglo ziti i z našom županijom. Nas bi tej dugi i tej pauki vu kasi mogli dotu i. Naš se župan briga za nas Me imorce nekak tak kak se i Ton a pobrigal za svojega japo. uda je leži zmagaditi gda po drugomo tu ejo, a kak je japi bilo jega je niš i nej nikaj pital. mortik se zato naš župan veseli kaj bodo ukinuli županije tak gda bode on, šteri nas bode herbal, povrnul i vse ono kaj je on zahuzal. Najte me krivo razmeti, ali neje to niti tak hudo biti zadnji, bar kaj se nas moških dotikavle. Znate kak je negda bilo, vsaki moški je senjal kaj si bode našel puco šteroj bode prvi vu posteli, a denes so to mladi istam spremenili, tak gda oni o ejo biti zadnji. Pak je to uda bole, moreš i neka herbati!

lježeno pod conom : Pljuga je mrak! Ve vam je jasno zakaj nam žene pušijo skrive ki i vu mrako! se gosteše i gosteše ujemo gda je naša županija vu krizi i gda je županiska kasa prazna, a župan nebre nikak povezati kraj z krajom. Ali naš župan je kak ma ek, neda se zbuniti, urt je z vse štiri na zemli i obe uvle kak na vse zadje ipak bode vse vu redo.

Dok to itam i poslušam zmislil sam se na ono pri o gda je Ton ijov japa došel z kr me z vrugom na eli i objasnil je svojemo sineko kak ga je nekši pijanec pre šanko plahnul med o i i z to z istoga mira.

Ton a je zel japo i išli so skupa nazaj vu kr mo gde je japa pokazal mamlaza šteri ga je zkaramboleral. Ton a je rekel: - Vudri ga ve ak vupaš! A o niti pet niti šest, plahne japo još jempot. Ton a je odma sko il, ali nej na mamlaza, nek kaj zdigne japo. Malo ga je ske al, poravnal, stal si je polek jega i rekel je: - Vudri ga još jempot, ak vupaš! Ovomo mamlazo je nej trelo tripot re i i plahne

V

A

OVAN (21.3.-20.4.)

Pred vama su dani u kojim ete pokazati svu svoju kreativnost u ljubavi, a neki e bi iznimno originalni i lucidni. Ako druga strana prihva a invencije, bit e oduševljena, no ako je konzerva vniji p, idite korak po korak (dok se ne navikne).

Imat ete sjajne ideje kako unaprijediti posao. Istovremeno e bi aktualno i pitanje sigurnos na radu, pa ete mora balansira . Svoje zamisli prezen rajte onda kad osje te da je pravi trenutak, a ne pod svaku cijenu.

Drugi dio tjedna uvajte se propuha.

BIK (21.4.-20.5.)

Ljubavne planete izrazito su vam naklonjene. Ukoliko još tražite svoju srodnu dušu ne propuštajte svaki poziv ili priliku za izlazak. Ovo su dani kad je mogu e gotovo sve. Oni koji su u vezama zaista e uživa kao malo kada.

Bit ete diskretni i poduzetni u isto vrijeme.

Imat ete mnoge adute u svojim rukama, pa ako postoji nešto što ste željeli pokrenu ili prezen ra , ovo du dani dobri za to. Oni koji još traže posao svakako e do i do izražaja.

Uredite dnevni ritam tako da bude vremena i za stanke.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Tjedan e bi neobi an po tome što ete istovremeno osje ati potrebu za ve im društvom prijatelja i jednako jaku potrebu za povla enjem u svoj svijet in mnos . Mnogi e ovo pokušava spoji ili e as bi u buci, a as u šini s voljenom osobom.

Dani su dobri za sve krea vce. Inspiracija e dolazi sama po sebi, ali e tako er bi manje povezanica s realite ma. Zato je važno da ne zaboravljate na injenice kakav god posao radili.

Prvi dio tjedna donosi iskušenja opijanja, pa pripazite.

RAK (22.6.-22.7.)

JAPANSKA UMJETNOST

ARANŽIRANJA CVIJE A

PITI SR U I

ZELENILO U GRADU

RIJEKA U BIH

DUŠIK

IVO SERDAR

TIKARAM

VORI

POPUNITI

TEPIH

CIRKOVLJAN

DIZALICA ŠIPAK

NUMERO FILMSKO PLATNO

U osobnim odnosima bit e i opuštenos i humora. Baš ovo drugo pomo i e vam da nadvladate povremena nadmudrivanja oko dominacije u vezi. Oni koji su još sami neka ne upadnu u zamku taš ne i neka budu ono što jesu.

Vaši profesionalni ciljevi sada su sasvim jasno de nirani i vi slijedite ono što ste zapo eli. Radit ete bez pri ska i to e vam bi dodatna motivacija. Ulazite u fazu kad se po inju pokaziva neki plodovi vašeg rada i to vas veseli.

Potražite primjeren sport za sebe.

VAGA (24.9.-23.10.)

Tokom ovog tjedna vaša najdraža osoba pokazat e svoju lucidniju stranu, ali e zah jeva od vas i pove anu pažnju. Povezat ete se, ali po kriteriju osjetljivos , nejžnos , sup lnih vibracija. Ne zaboravite na stvarnost i injenice.

Vaši suradnici pokzat e dva lica – jedni e bi vrlo talen rani, ali nestabilni, a drugi e vas podržava i želje uloži svoj novac u ono što radite. Morat et prepoznati tko je tko i u pravi as se ispravno postavi . Budite budni.

Mogu e su prolazne glavobolje.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Stvari se ne e razvija onako kako biste vi željeli. No kako ste vi osoba snažnog karaktera i jake intuicije, ukoliko sve prepoznate na vrijeme i ukoliko se kontrolirate, mogli biste sve držati pod status quo kontrolom.

Treba eka .

Ozra je na radnom mjestu bit e izvana ugodno i to e vam ublažava frustraciju koja je tu zato što vi ne vu ete glavne poteze. Nekako ete uspje sve prihva , makar u duši ne ete bi poptuno zadovoljni. No šta je, tu je.

Umor, stres i nezadovoljstvo. Odmorite.

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Dani pred vama bit e puni malih ljubaznos , ugodnih druženja u svakodnevnim situacijama, neoptere uju ih pri ica. Oni koji još traže srodnu dušu mogli bi je na i baš tako, bez nekih o ekivanja i na sasvim obi nom mjestu, a neki i na poslu. Nalazite se u periodu kad e vam odli no i i od ruke oni mali uhodani zadaci, ali kad ete treba ima i strpljenja za važnije dogovore. Da vas ne zavara, ovo drugo e bi puno nejasno a i konfuzija, pa ne žurite.

Urednim životom pobje ujete loše utjecaje.

JARAC (22.12.-20.1.)

Vaš ljubavi život ovaj bi se tjedan mogao opisa gotovo kao idealan. Oni koji su u vezama prolazit e jedno skladno razdoblje u kojem ne e nedostajati baš ni ega. Oni koji su još sami imat e mnogo prilika za nova poznanstva, pa neka ih razvijaju. Vaša poslovna situacija bit e vrlo zanimljiva i bogata. Poslovi koje radite postaju sve krea vniji, a vi u njima i sve više uživate. Oni ru nski zadaci teku glatko, pa se s njima ni ne zamarate. Mnogi kolege vas cijene.

U odli noj ste formi.

MAJKA

LAV (23.7.-23.8.)

MUŠKO IME

BUNDESARCHITEKTENKAMMER

VRSTA GUŠTERA (MN.)

ŠIJA KONJ

TALIJANSKA

RADIO TELEVIZIJA

ODJEVNI PREDMET

PROTJERIVANJE

ZEMLJIŠNA MJERA

PJEŠAK U MORNARICI

UDUBLJENJE U ZIDU

GR KO SLOVO OTO JE U ATLANTIKU

POVRŠINA

AUSTRIJA

VRSTA RU NOG RADA

DODATAK JELU

MALJ

STALAGMITI I STALAKTITI

RADIJUS

PARNA KUPELJ

PLJOP. PREH. KOMBINAT

PRIJAMNIK (MN.)

STOLNJAK (FRAN.)

PRIJEDLOG S

PRILI NO LAK

VRSTA DVOPAPKARA

I DRUGO KISIK ILI DUŠIK

SPISI

NORD-OST

DRŽAVA U AZIJI

DIJAFRAG MA OTVORENA TELEVIZIJA

BILO KAD

SAT OLIVER OD MILJA

BAKA (NJEM.) PJEVA ICA MERI

NAPREZANJE

29. I 1.

SLOVO ABECEDE

SUMPOR

ŽENSKO IME

MJESTO U ME IMURJU

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Osje at ete se ugodno u privatnom životu, bilo da ste u vezi, bilo da nekog osvajate. Imat ete odli ne ideje i znat ete ih podijeli s drugima. Oni e vas razumje i jednako vam uzvra a .

Neki e na i idealnu ljubav.

Stvari se polako smiruju, odnosno dolaze na svoje mjesto. To vas ispunjava i po e da radite još bolje. Kod mnogih e do i do izražaja njihovo znanje i stru nost u poslu. To e im priskrbiti nove bodove kod šefa.

Provjeravajte rok namirnica koje unosite u organizam.

VIC tjedna EKSPLOZIVNA NAPRAVA

PROBAVNI ENZIM

RAJKO JAGAR

STRANO MUŠKO IME

Što se budete više trudili, to e u inak biti obratan, odnosno gori. Zato je najbolje da se povu ete i mudro pri ekate da se okolnos okrenu u vašu korist. Ako ne znate kako, razmislite o tome što vi želite i što o ekujete od ljubavi za ubudu e.

Kako dani budu prolazili, tako e ja a pri sak nadre enih prema vama ili e vaši zadaci postaja sve zahtjevniji. Vrijeme je dobro da pokažete što znate, ali ništa ne e i i bez napora i profesionalnos .

Svaki dan na ite bar pola sata za relaksaciju.

VRSTA TKANINE

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Malo je toga što e se poklapa s vašim željama, ali imat ete izlaza da kroz neobavezne susrete i pri e nadvladate ovu osje ajnu prazninu. Neki e se povu i u obiteljsko okruženje i tu e u šini radi emo vnu inventuru.

Na dnevni red e do i oni repovi koji su ostali nedovršeni, pa ete se prvo pozabavi njima, a sve kako biste pripremili teren za nešto novo što tek treba uslijedi . Ovo može izgleda kao mali zastoj, ali zapravo je normalna faza u poslu.

Imat ete manje snage, pa se odmarajte.

RIBE (20.2.-20.3.)

Možda vas netko ne e shva a ozbiljno, ali sami ste za to zaslužni. Svoje osje aje treba izražava iskreno, a ponekad i hrabro. Oni koji su vezama dosta e pri a , ali površno. Bit e i onih koji bi na putovanju mogli sres novu ljubav.

Aktualizirat e se obnavljanje poslovnih veza i kontakata. Neki e krenu na poslovi put s takvim ciljem. Funkrionirat ete uglavnom dobro. Ako vam nešto nije jasno, odmah razbistravajte stvari kako ne bi upali u još ve u petljavinu.

Ne pretjerujte s alkoholom.

Politi ar

Poli ar nakon izbora dolazi ku i i govori ženi: Gotovo je! Pobijedio sam! Žena iznena ena upita: Stvarno? Ne lažeš?! Poli ar: Ne, draga, sad više nema potrebe!

7. lipnja 2011.

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

Promjenjivo

VREMENSKA SLIKA: Kao i prethodnih nekoliko dana, i ovog tjedna e vrijeme biti vrlo promjenjivo. To zna i da bi uz sun ana razdoblja i dalje moglo biti lokalnih pljuskova s grmljavinom, osobito u popodnevnim i ve ernjim satima. Prema vikendu izgleda možda malo sta-

METEOROLOŠKI KALENDAR 12. lipnja 1974. god. mraz u Gorskom kotaru, u Zalesini -2°C 13. lipnja 1974. god. mraz u Gorskom kotaru uz temperaturu do -2°C

Vremenska prognoza 63

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

bilnije i toplije. Ovakav, „ljetni režim“ sa dosta sunca i topline, ali i lokalne nestabilnosti, posebno u unutrašnjosti, tipi no je lipanjsko vrijeme. To ne e biti cjelodnevna kiša nego povremena pojava uz koju se o ekuju i sun ana razdoblja. Bitno je da ostajemo u kratkim rukavima.

Opširnije u nastavku teksta.

VREMENSKA PROGNOZA: Vrijeme e tijekom utorka biti vrlo promjenjivo. U prvom dijelu dana djelomi no sun ano, ve ponegdje uz malo kiše ili pokoji pljusak, ali u ve em dijelu naše županije prvi dio dana još uvijek suh. Pojava kiše ili grmljavinskih pljuskova bit e znatno eš a poslijepodne i nave er kad je ponegdje mogu e i olujno nevrijeme. Vjetar slab do umjeren, uz pljuskove može prolazno poja ati, a temperatura oko 26 Celzijevih stupnjeva.

Sli no vrijeme e se nastaviti i tijekom srijede kad e oblaci i kiša ili pljuskovi s grmljavinom biti esta pojava. Gotovo nigdje ne e ostati suho cijeli dan. Osta-

je toplo i pomalo sparno. Ipak emo imati dojam ljeta jer e temperatura zraka biti visoka, a zbog sparine init e se kao da živimo u tropskom podru ju.

Promjenjiv e biti i etvrtak, zapravo bi to mogao biti najnestabilniji dan u ovom tjednu. Izmjena sunca i oblaka, a postojat e vrlo velika mogu nost za kišu ili lokalni pljusak s grmljavinom, osobito u popodnevnim i ve ernjim satima. Zapuhat e povremeno umjeren vjetar sa sjevera i sjeveroistoka što e malo sniziti popodnevnu temperaturu – o ekujemo vrijednosti izme u 20 i 23 Celzijeva stupnja.

U petak prijepodne djelomi no sun ano i ve inom suho. Poslijepodne e posto-

jati mogu nost kratkotrajnih pljuskova i grmljavine, ali e to biti puno manje izraženo nego prethodnih dana. U nekim dijelovima može ostati suho. Bit e malo toplije s popodnevnom temperaturom oko 24 Celzijeva stupnja. ini se da e nam dani vikenda donijeti više sun anog vremena, ali atmos era ne e biti posve stabilna pa su i dalje ponegdje mogu i lokalni pljuskovi s grmljavinom, uglavnom u popodnevnim satima. Bit e još malo toplije. Bit e neugodno jer e sparina i blagi pad tlaka uzrokovati osje aj težine, a dodatno e se i biometeorološka situacija malo pogoršati. Vjetar uglavnom slab jugozapadni.

Sredinom dana treba pripaziti na jako sunce pa se treba uvati nepotrebnog izlaganja suncu izme u 10 i 17 sati kad e UV indeks biti visok. Osobito se trebaju uvati osobe svjetlije puti i mala djeca koja mogu dobiti opekline za manje od pola sata. Popodnevna temperatura mogla bi se do nedjelje popeti na 27 ili 28 Celzijevih stupnjeva.

Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na tele onski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min. iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. Možete poslati i SMS na broj 66306, na po etku SMS poruke obavezno napišite PROGNOZA1, a zatim vaše pitanje. (prognozu izradila udruga Crometeo 6.6.)

FILATELIJA Filatelisti ka izložba „Alpe Jadran 2011“ održana je u Opatiji Filatelisti ke izložbe Radne zajednice Alpe-Jadran filatelija, radne zajednice koju ine države i pokrajine Alpe-Jadran regije Austrija, Madžarska, Slovenija, Italija kroz pokrajinu Julija-Veneto, Švicarska kroz kanton Ticino, Njema ka kroz saveznu pokrajinu Bavarska te Hrvatska, natjecateljske su izložbe koje se ve 16 godina redovito održavaju u proljetnim terminima, po kružnom principu, svake godine u drugoj državi. Ove godine red organizacije izložbe bio je na Hrvatskoj, a izložba je održana u Opatiji pod nazivom ALPE-JADRAN 2011 OPATIJA“, u vremenu od 14.- 17. travnja 2011. godine.

Izložba je održana pod visokim povjerenstvom Predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovi a u organizaciji Hrvatskog filatelisti kog saveza. Izložba je održana u prekrasnom prostoru Kristalne dvorane Hotela Maestral na ukupno 386 vitrina u svim natjecateljskim kategorijama predvi enim pravilima Svjetske filatelisti ke ederacije (FIP). Svakoj zemlji sudionici na raspolaganju je bi0lo po 50 izložbenih vitrina. Obzirom na natjecateljski karakter izložbe, ocjenjivanje svih izložaka provodio je me unarodni ocjenjiva ki sud, pod vodstvom Predsjednika gospodina Ivan Libri a, ujedno i predsjednika Radne zajednice Alpe-Jadran filatelija. lan ocjenjiva kog suda bio je i Dario Stella, koji je ocjenjivao izloške u natjecateljskoj klasi tematske filatelije.

Nagradu Grand Prix izložbe, za najbolje ocijenjeni izložak na izložbi osvojio je Gertlieb GMACH za izložak „Poštanska povijest dunavskih vojvodstava“. Posebnu nagradu Grand Prix Alpe-Jadran osvojio je hrvatski izložak Zdeslava VUKASA „Poštanske tari e i rute u ilirskim provincijama pod Napoleonovom vlaš u (1809-1813)“. Me u hrvatskim izlaga ima, 26 izložaka na 79 vitrina, sudjelovali su i lanovi HFD

“ZRINSKI“ akovec Željko RE EP sa tradicionalnim izloškom „Bosna i Hercegovina-Redovne marke izdanje 1900/1901“ i jednovitrinskim izloškom „Izdanja Bosne i Hercegovine iz perioda 1901-1905-crne brojke“ te Stjepan Kova i sa izloškom „Polarna filatelija“. Josip Re ep osvojio je zlatnu medalju za oba svoja izložaka-dapa e, svaki od njegovih izložaka bio je me u tri najbolje ocijenjena izloška u svojoj natjecateljskoj kategoriji, što je izvanredni rezultat, obzirom da se radi o izložbi najvišeg natjecateljskog ranga koja e se još dugo organizirati u Hrvatskoj. Stjepan Kova i je osvojio bron anu medalju, što je tako er dobar rezultat.

Izložba je bila rijetka, ako ne i jedinstvena prilika, za vidjeti vrhunski i izuzetno vrijedan i rijetki materijal, prikazan po svjetskim standardima filatelisti kog natjecateljskog izlaganja. Nažalost, kako to kod nas u Hrvatskoj biva, samo rijetki entuzijasti su prepoznali tu mogu nost, tako da izložba nije bila posje ena u mjeri u kojoj je zasluživala. No, HFD „ZRINSKI“ se može pohvaliti da je skoro cjelokupno lanstvo posjetilo izložbu. Stoga ne udi da je HFD „ZRINSKI“ u posljednje vrijeme jedno od filatelisti kih društava koje prednja i u stru nom filatelisti kom radu. Naime, u znanje treba ulagati, i to stalno. (Željko Ste anovi )

DOGA AJI POSJET Beneditka XVI. Hrvatskoj

Veliki broj me imurskih vjernika zajedno s papom u Zagrebu Papa Benedikt XVI. prošli vikend bio je u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj. I veliki broj me imurskih vjernika, njih nekoliko tisu a, bilo organizirano ili vlastitim prijevozom, došao je u subotu pozdraviti papu, odnosno dan kasnije prisustvovao velikoj nedjeljnoj misi na zagreba kom Hipodromu. Glavni zagreba ki trg u subotu je bio premalen da bi primio sve one mlade koji su htjeli biti na molitvenom bdijenju sa papom Benediktom XVI. Me u tridesetak tisu a mladih bili su i oni pristigli iz Me imurja. Ni jaka kiša koja je padala uo i papina

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

dolaska na trg nije obeshrabrila mlade predvo ene Nadbiskupijskim orumom od dvjestotinjak lanova da uz pjesmu i ples strpljivo eka Benedikta XVI. Papa je rekao je da je sretan što je s

njima na tom povijesnom trgu koji je srce grada Zagreba. Sveti je Otac iz HNK, nakon susreta s predstavnicima politi kog, javnog i vjerskog života, na središnji zagreba ki trg došao papamobilom, burno pozdravljen od brojnih mladih okupljenih u središtu Zagreba koji su uzvikivali 'Papa mi te volimo'. Ovaj je trg mjesto susreta i komunikacije, na kojemu esto prevladava žamor i svakodnevna vreva. A sada, vaša ga nazo nost gotovo pretvara u 'hram', iji je svod samo nebo, koje se ve eras ini kao da se naginje nad nas, rekao je Sveti Otac

u homiliji, dodavši kako u tišini želimo primiti Rije Božju koja je naviještena, kako bi prosvijetlila naš um i zagrijala naše srce. U nedjelju je glavni doga aj bila misa na Hipodromu kojoj je prisustvovalo više od 300.000 vjernika iz Hrvatske i inozemstva.

- Iako kratak, moj je posjet bio blagoslovljen susretima koji su u inili da se osje am dijelom

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Velimir Kelkedi, Helena Ze ar, Bojana Špani ek, Alen Fuš fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, otografije i CD-e ne vra amo.

vas, dijelom vaše povijesti, i dali su mi mogu nost da potvrdim vjeru Hrvata u Isusa Krist, kazao je Papa Benedikt XVI. opraštaju i se na Plesu od državnih dužnosnika i crkvenih poglavara. Zbog nevremena otkazan je sve ani ispra aj, a zrakoplovom Croatia Airlinesa, papa je u nedjelju nave er odletio za Rim s 45 minuta zakašnjenja.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

ODIGRANO FINALE KUPA ME IMURSKOGA NOGOMETNOG SAVEZA

ODRŽANA TRADICIONALNA ULI NA UTRKA GRADA AKOVCA

PRES-KONFERENCIJA KOŠARKAŠKOG KLUBA “ME IMURJE”

U seniorskom finalu slavili Palov ani, u juniorskom Kotorip ani

Pobjedni ki trofeji u glavnim Nikad bolja sezona mla ih utrkama dana otišli u inozemstvo uzrasta, redizajniran klupski web

ZAVRŠENO URBANOVO, koje je trajalo puna dva tjedna U DVORCU “TERBOTZ” održan Vinski bal

Sve anost u ast pušipelu, vinu po kojem Me imurje postaje sve prepoznatljivije Na najbolji i najljepši na in, Vinskim balom u Dvorcu "Terbotz" u Železnoj Gori, u petak su me imurski vinari okon ali ovogodišnju manifestaciju Dani vina u županiji Zrinskih - Urbanovo 2011., koja je zapo ela 20. svibnja sve anim otvorenjem u Štrigovi.

U ugodnom ambijentu i lijepom ozra ju koje pruža Dvorac

"Terbotz" održan je, slobodno se može re i, gospodsko - europski Vinski bal koji je okupio osamdesetak ljudi, uglavnom me imurskih vinogradara te javnih osoba i gostiju.

Kratke govore održali su Matija Posavec, predsjednik Organizacijskog odbora Dana vina u županiji Zrinskih - Urbanovo 2011., ujedno i zamjenik me imurskog

župana, i Zdravko Dvanajš ak, predsjednik Društva vinogradara i vinara Hortus Croatiae, koje je i organiziralo Vinski bal.

Posavec je naglasio kako je ovogodišnje Urbanovo bilo bolje od lanjskog, a da bi idu e bilo još bolje, pripreme za njegovo održavanje zapo inju ve sada.

- Želimo ovoj ogrlici kontinentalnog turizma dodati još

Dvanajš ak, Cmre njak i Posavec nazdravljaju pušipelom

Veeelike torbe

jedan biser, kako bi ona bila najsjajnija u Hrvatskoj, naglasio je Posavec.

Otvorena prva boca najboljeg pušipela prošlogodišnje berbe Sve ano je otvorena prva boca pušipela berbe 2010., koju je otvorio Rajko Cmre njak, vlasnik najbolje ocijenjenog pušipela lanjske berbe.

Kuhari Terbotza za ovu su prigodu priredili poseban jelovnik na kojem se našla rikola s kozjim sirom i mariniranim gljivama, rižoto sa škampima, tele i medaljoni sa špekom i umakom od šarenog papara i mladi krumpir, te na kraju vo na freska s jagodama. To ili su se sivi pinot berba 2009. obitelji Štampar, pušipel polusuhi berbe 2010. obitelji Cmre njak, sauvignon suhi berba 2009. obitelji Jakopi i pinot bijeli izborna berba 2009. obitelji Dvanajš ak - Kozol.

U sklopu bala održana je aukcija slika Udruge oboljelih od limfona i leukemije. Svojim nastupom i sudjelovanjem program su obogatili Zrinska garda akovec, u enici Gospodarske škole ako-

S vremenom koje nam je ovaj tjedan zadalo dosta muka naše su se špicerice dosta dobro nosile. Nisu se dale smesti iznenadnim sun anim i kišnim razdobljima, ve su vrsto ustrajale u svojim udobnim svakodnevnim kombinacijama. Ovaj se tjedan ipak mogao primijetiti trend velikih torbi u koje stane sve što vam treba za cijeli dan.

Prakti no, složit e se žene. A muškarci? (foto: Zlatko Vrzan)

Rajko Cmre njak otvara prvu bocu najboljeg pušipela berbe 2010. vec te Pjeva ka skupina "Stridone" iz Štrigove. Kroz cjelove ernji program profesionalno i duhovito je vodio Miljenko Ov ar, koji je izgovorio zdravicu pušipelu.

(Stjepan Mesari )

Sve ani trenutak unošenja pušipela me u goste

Boca pušipela ide u svoju galeriju Predlani i lani otvorene su prve boce pušipela berbe 2008. i 2009. obitelji Dvanajš ak - Kozol. Ovu godinu ovo ugledno priznanje i ast pripala je obitelji Cmre njak za najbolje ocijenjeno vino berbe 2010. godine.

Po jedna boca svakog pušipela sprema se u shrambu ili galeriju pušipela.

Projekt pušipel zapo ela je 2007. godine Gospodarska škola akovec, na njemu rade lanovi Hortus Croatiae uz podršku Me imurske županije.

Zajedni ki izgled boce i etikete pušipela djelo je akademskog slikara Luke Buni a i gra i ara Željka Boji a. (sm)