Međimurske novine 829

str. 8

PONUDA Sekcija međimurskih autobusnih prijevoznika ponudila cijene za posebni linijski prijevoz učenika međimurskih srednjih škola

U prvoj zoni 180, a u sedmoj 500 kuna za mjesečnu kartu, cijene znatno niže od Presečkog www.mnovine.hr

Dio delikventnih Roma sve drskije "trenira" živce većinskog stanovništva

str. 5

VIŠEGODIŠNJA tolerancija i suživot prema manjinskom romskom stanovništvu sve više na kušnji

Broj 829.

str. 2-3

DRŽAVNI tajnik za europske integracije Andrej Plenković, jedan od glavnih hrvatskih pregovarača u Bruxellesu o ulasku Hrvatske u EU

Predviđa se snažan razvoj ruralnog kraja

^akovec, UTORAK, 26. srpnja 2011.

Cijena 7 kuna

PRODAN MODEKS d.d. Mursko Središće u stečaju za nešto više od četiri milijuna kuna

str. 6-7

Godina XV.

Iako postoji interes za zakup, neizvjesna budućnost za 115 radnica

str. 4

Dragica Zgrebec prihvatila bi Kupci prostora Neores i Agrohoblaj nisu mjesto ministrice -zainteresirani za proizvodnju, ali postoje poljoprivrede izgledi da radnike preuzme novi poslodavac www.mnovine.hr SVAKI DAN SVJEŽE VIJESTI

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 37

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Moramo li se i mi bojati opasnosti koje izaziva otvoreno društvo?

U posljednjih dvadesetak godina u svijetu se bilježi snažan porast nasilja, terorizma, oružanih sukoba i kršenja ljudskih prava. Za rješavanje ovih problema nužno je pravilno razumijevanje motivacija koje ljude poti u na nasilje.

Ponekad ak i pod cijenu samožrtvovanja kao što je slu aj kod uglavnom muslimanskih bombaša samoubojica. Me utim, slu aj koji je potresao svijet u Norveškoj, kad je “obi ni Norvežanin“ bez obzira što ga danas prikazuju “lu akom i ekstremnim desni arom“ ubio 93 ljudi, pokazuje da suvremeni terorizam nije jednodimenzionalan kako ga mnogi tuma e, prvenstveno u interesu “velikih i jakih“.

Posebice se ništa ne e promijeniti ako se ne razgovara otvoreno o uzrocima, motivaciji onih koji ine takve teške zlo ine. Opisivanje “neprijatelja“ kao fanatika, vjerskih ekstremista ili danas desni arskog terorista samo pove ava ukupan strah u javnosti, posebice od mogu ega nekog ve eg sukoba, ak i novoga svjetskog rata. Ako želimo zaustaviti masovno nasilje, trebat e nam politi ka volja da se suo imo sa samim korijenima problema. To zna i da zapadne zemlje moraju revidirati svoje vanjsku ali i unutarnju politiku. Na žalost, nastojanja da se do e do takvog razumijevanja rijetko prelaze granice vrijednosnih sudova, ideoloških uvjerenja i površnog etiketiranja koje utjelovljuju rašireni termini kao što su ovih dana desni arski ekstremizam ili vjerski fanatizam.

To vrijedi i za našu zemlju, posebice kad su u pitanju sve blagodati koje pruža “otvoreno društvo“. Tolerantnost da, ali sve ima svoje granice.

Prevelika tolerantnost u liberalnoj demokraciji, koju posebice zagovaraju oni koji bespogovorno zagovaraju otvoreno društvo, o ito i te kako budi duhove totalitarizma i desni arskog ekstremizma.

Rat je donedavno bio tu pokraj nas, danas smo sretni što nam je Norveška ipak malo daleko. Ali otrijeznimo se ve danas, da sutra ne bi bilo kasno, jer ipak ne živimo izvan prostora i vremena. Posebice ne mi u Me imurju kojima se na-

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

26. srpnja 2011.

DRŽAVNI tajnik za europske integracije Andrej Plenkovi , jedan od glavnih hrvatski

Sve provedene reforme zadnjih go EU imaju vrlo pozitivan utjecaj na cjelini, a sam završetak pregovora - Poljska ministrica zadužena za regionalni razvoj Bienkowska pozvala je na sastanak sve elne ljude v Poljaci zovu, to su njihovi župani, i rekla im da su oni odgovorni za dobre programe te da moraju privu i š prilika da do u do kvalitetnih sredstava za razvoj. Poljsku e 11. kolovoza posjetiti nekoliko naših župan izravan uvid u mehanizme kako su poljska vojvodstva povla ila sredstva iz fondova EU te kako su uspje

me u postulati otvorenog društva, bez da su uspostavljeni mehanizmi kontrole onih koji uživaju blagodati novog vremena. Prepoznajete o emu govorim. Za zaštitu manjina postoji jedno važno na elo: manjina se nema pravo nametati ve ini, a opet ve ini je postavljena znatna ograda - svojim odlukama moraju poštivati prava manjine. Gdje je granica u našem slu aju? Plešemo li i mi možda “na tankoj niti“?

Na žalost, uz ne uveni masakr u Norveškoj, nas koji malo pozornije pratimo glazbena zbivanja potresla je još jedna smrt, iako je ona bila i o ekivana, zapravo pitanje trenutka. Otišla je zauvijek jedinstvena glazbenica Amy Winehouse.

Ako se netko i propije, predozira ili ubije, posljedica je to njegovog izbora. Svaki pojedinac tvorac je svoje osobne sre e. Roditelji, škola, netko tre i ili pak društvo u cjelini ne bi trebali odre ivati put. Svatko odre uje modalitete tog ostvarenja, pa ako promaši, zakora i na stranputicu ili se potpuno izgubi, njegov je to osobni izbor za koji on i nitko drugi - odgovara. Tada nema prebacivanja odgovornosti na druge. I stoga je smrt Amy isklju ivo njezin izbor, bilo kakvo okrivljavanje nje “da je to u inila zbog toga i toga“ je promašeno. Bez obzira bio to hedonizam ili bijeg od stvarnosti kad je u pitanju njezino pretjerano konzumiranje alkohola i droga, jer to je bio o ito njezin izbor. Ne bi je trebali uop e pamtiti po tome, ve po onome što e ostati iza nje cijeli život. Sjajni stihovi i pjesme!

Za nedavna posjeta akovcu, gdje je održao javnu tribinu s temom ulaska Hrvatske u EU, razgovarali smo s državnim tajnikom za europske integracije Ministarstva vanjskih poslova Andrejom Plenkovi em. Andrej Plenkovi je profesionalni diplomat u MVPEI-u od 1994. godine. Magistar je me unarodnog prava, a od 2005. godine obnašao je dužnost zamjenika veleposlanika Republike Hrvatske u Francuskoj.

Bio je tako er zamjenik šefa Misije Republike Hrvatske pri Europskoj uniji u Bruxellesu (2002. - 2005.), na elnik Odjela za europske integracije u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija (1997. - 2001.), lan Pregovara kog tima za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju te je sudjelovao u pripremama za podnošenje zahtjeva Republike Hrvatske za lanstvo u Europskoj uniji.

U okviru aktivnosti hrvatske Vlade i MVPEI-a, jedne od najvažnijih zada a državnog tajnika za europske integracije u procesu pristupanja Europskoj uniji jesu provedba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, sudjelovanje u dijalogu s institucijama Europske unije i državama lanicama, ukupna prilagodba pravnom sustavu Europske unije, nastavak komunikacijske kampanje o Uniji, te cjelovite pripreme Republike Hrvatske za djelovanje unutar Europske unije. Plenkovi je o ito svoju ulogu unutar godinu dana, otkako je stupio na dužnost državnog tajnika, obavio na najbolji mogu i na in.

Tema za naš razgovor bilo je napretek, a neke, poput slobodnog kretanja roba, kapitala i ljudi te zapošljavanja, nismo u ovom razgovoru ni doticali jer su ve jasne. Ulaskom u EU Hrvatska postaje dio unutarnjeg tržišta, na kojemu vrijede jednaka

pravila za sve zemlje lanice. Radnici e se mo i slobodno zapošljavati u zemljama EU, a i obratno, a velike šanse za svoj razvoj ima mlada generacija.

Manje se zna o negativnim utjecajima ulaska u Europsku uniju, što je i razumljivo, nitko se nije opekao dok nije probao. Ipak, sve su zemlje nakon ulaska u EU dobro prošle i poboljšale standard svojih gra ana, pa se vjeruje da e tako biti i s nama.

Donosimo najzanimljivije dijelove razgovora, uz napomenu da bi se o ulasku Hrvatske u Europsku uniju o svakom segmentu mogao objaviti poseban razgovor, pa bi opet bilo dosta nejasno a. Za sada nam do ulaska ostaje u iti na iskustvima drugih.

Nakon prijama u it emo i na vlastitoj koži, što e sigurno biti bolnije, ali na neki na in i djelotvornije.

• Što smo nau ili u pregovara kom procesu, posebno u regionalnom kontekstu?

— Poznato je da je Vlada predsjednice Jadranke Kosor u zadnje dvije godine probila barijeru, po evši od Arbitražnog sporazuma sa Slovenijom, kao mehanizma rješavanja grani nih pitanja, te omogu ila ovu dinamiku o kojoj danas možemo razgovarati. Hrvatska je jako puno nau ila u ovim pregovorima. Shvatili smo da je regionalna suradnja na neki na in žila kucavica Europske unije. Trebao nam je odre eni broj godina da se na nekim drugim osnovama krene u regionalnu suradnju.

Hrvatska sad u regionalnu suradnju ulazi s pozicije lanice NATO-a i uskoro lanice EU, te svoja iskustva želimo prenijeti našim susjedima, osobito Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Albaniji, Kosovu, i to bez rezervi. Lani smo im uru ili pravnu ste evinu EU prevedenu na hrvatski

Državni tajnik u razgovoru s našim novinarom Josipom Šimunkom

jezik, koja je stajala naše porezne obveznike 8 milijuna eura. To je bio ulog u regionalnu suradnju. Tako er smo inicirali jednu deklaraciju u kojoj jasno iznosimo svoj stav da bilateralna pitanja ne smiju ko iti pristupanje država kandidata u Europsku uniju.

Drugo što smo nau ili jest da balansiramo svoju suradnju i sa zemljama koje su lanice Europske unije i sa zemljama koje nisu lanice. Europska unija, europsko pravo ne može biti supstitut ni za me unarodno pravo, ni za bilateralne odnose. Želimo u odgovaraju im forumima rješavati bilateralna pitanja, bez da time opte-

re ujemo širi kontekst, jer smatramo da za to nema nikakve potrebe.

Postali smo sigurni u sebe i u svoje standarde i kriterije i na taj na in želimo pomo i i njima na europskom putu. Hrvatska e tu imati ulogu mosta prema jugoistoku Europe.

Sve provedene reforme zadnjih godina radi ulaska u EU imaju vrlo pozitivan utjecaj na hrvatsko društvo u cjelini, a sam završetak pregovora izuzetan je uspjeh. Nova, promijenjena metodologija pregovora za Hrvatsku zbog unutarnjih poteško a Europske unije omogu ila je da potpuno spremni do ekamo ulazak u

Me imurci zainteresirani za izlazak na parlamentarne izbore Anketa “Pod vurom”

Protekli smo tjedan napokon saznali datum novih parlamentarnih izbora, pa e Dan D za sve hrvatske državljane

biti 4. prosinca. Iš ekivanja oko konkretizacije datuma dovele su do iskrenja na relaciji Kosor – Josipovi , a kasnije i na relaciji

vladaju i – oporba, što je, barem prema mišljenju naših sugra ana – apsolutno nepotrebno. Velika je ve ina odlu na iza i na izbore,

Andrija Fileš, akovec – Iza i u na izbore, ali ne u glasovati ni za koga! Sude i po ponudi, bojim se da nas ne o ekuju promjene. Uza sve brige koje imamo, sam datum izbora je najmanje bitan, bilo bi bolje da razglabaju o nekim pametnijim stvarima.

Željko Pokupec - Šero, Pribislavec – Mislim da e se nadolaze im izborima puno toga promijeniti, promjene moraju biti, to je neminovno, i sigurno se nadamo boljitku. Što se ti e samog datuma – politika igra svoje, ali sva e su nepotrebne jer, kako god okrenete, u svakom nas slu aju o ekuju promjene.

Branko Bleš , Novo Selo Rok – Na izbore sigurno izlazim, i mislim da znam za koga u glasovati. Ho emo li na izborima pro i bolje i imati nešto bolju budu nost – e, to mi je teško re i, ak smatram da u skorije vrijeme ne bude dobro. Uvijek sam optimist i toplo se nadam da e novi izbori pomo i da nam svima bude bolje. Prepucavanja su nepotrebna, to je po meni samo predizborno skupljanje dodatnih politi kih bodova.

pa, iako priznaju da “ponuda” baš i nije neka, ve imaju predodžbu za koga e glasovati. Promjene priželjkuju, ali im se, s obzirom

na stanje u državi, baš i ne nadaju previše, a vrlo je malen broj onih koji e svoje nezadovoljstvo izraziti bojkotom izbora. (bš)

Rudolf Hadeljan, akovec – Ne vjerujem da e se išta promijeniti parlamentarnim izborima u prosincu, premda u ja iza i i ve znam za koga u glasovati. Izbori bi se, po mome mišljenju, trebali održati što prije, to se ve trebalo riješiti, ovako se samo bez veze odugovla i.

Ana Strahija, Žiškovec – Na izbore u svakako iza i, imam svog favorita, a promjeni se nadamo. Za mene osobno datum nije bitan, to se mora sada uskladiti i s Europskom unijom, a iskreno ne znam da li same izbore jedva ekam ili ne. Promjene uvijek dobro do u, a ho e li nam biti bolje ili ne e, ne znam. Gledajte, ako u džepu nemate novac, tko god do e na vlast, potpuno vam je svejedno.

Dora Bogdan, akovec – Kako sada stvari stoje, na izbore ne u iza i, mislim da za Hrvatsku nema spasa. Potpuno nam je svejedno tko e do i na vlast kad su svi ionako isti. Datum mi uop e nije bitan kad ne mislim glasovati, jedino ako me mama i tata ne nagovore. (foto: Zlatko Vrzan)

26. srpnja 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 04 04 40 0 312 31 3 12 333 33 33 3

h pregovara a u Bruxellesu esu o ulasku Hrvatske u EU

POLJOPRIVREDNA iskustva Poljske nakon ulaska u EU predstavljena su našem izaslanstvu, u kojem je bio i jedan Me imurac, mr. sc. Tomislav Tomši

odina radi ulaska u hrvatsko društvo u a izuzetan je uspjeh

Seoske gazde moraju postati prošlost, potrebno se udružiti u zadruge i postati konkurentan EU tržištu

vojvodstava, takozvane ‘maršaleke’, kako ih što više sredstava iz EU i da je to jedinstvena na i drugih elnih ljudi županija, kako bi stekli ela di i apsorpciju na tako visoku razinu onalno bilo vaninstitucionalno, sada ve solidno.

Treba voditi ra una o tome da se europski projekti provode godinama i da se prava evaluacija postotaka apsorpcije sredstava može ustanoviti tek nakon nekoliko godina. Zato ponekad statistike djeluju manje ohrabruju e nego što ustvari jesu.

Koliko znam, me imurske razvojne agencije, posebno REDEA, veoma su uspješne u povla enju sredstava iz pretpristupnih fondova, uz znatan broj programa, što zna i da se ovdje dobro radi i da ete biti uspješni u povla enju sredstava kad jednom u emo u EU.

Predvi a se snažan razvoj ruralnog kraja

lanstvo. O ekujem da datum potpisivanja Ugovora o pristupanju bude do kraja godine.

• Poglavlje ‘Pravosu e i temeljna prava’ bilo je jedno od najtežih. Što je bilo odlu uju e?

— Odlu uju e je bilo to što smo uvjerili pregovara e Europske unije da prihva amo sve europske standarde neovisnosti pravosu a, nepristranosti i profesionalnosti djelom, a ne rije ima. Borba protiv korupcije jedan je od najve ih dobitaka za gra ane, a izgra en je i snažan zakonodavni i institucionalni okvir za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala.

Osim toga, uspostavljen je u inkovit sustav oduzimanja imovinske koristi ste ene na nezakonit na in, proveden itav niz reformi u pravosu u te je ukupno podignuta razina zaštite ljudskih prava.

Europske pregovara e najviše je zanimalo ho e li postoje e promjene u pravosu u biti nepovratne. Mnogo je faktora na to utjecalo, prije svega naše ponašanje u zemlji i borba protiv korupcije i kriminala te procesuiranje ratnih zlo ina.

Kad smo im pojasnili da smo osnivanjem Državne škole za pravosudne dužnosnike omogu ili ulazak u pravosudnu profesiju najuspješnijih kandidata te na taj na in stvorili preduvjete za samostalno, odgovorno i profesionalno obavljanje pravosudnih dužnosti od strane budu ih sudaca i državnih odvjetnika, došlo je do odre ene promjene. ini se da se tada shvatilo da su promjene nepovratne.

• Jesmo li dovoljno pripremljeni za povla enje sredstava?

— Koriste i pretpristupne fondove EU, stekli smo odre ena iskustva. Ve smo kroz državne strukture naglasili ulogu županija i razvojnih agencija u tom procesu.

No, sad se moramo pripremiti za povla enje puno ve ih sredstava nego je to bilo do sada, ovo do sada može se smatrati svojevrsnim treningom.

Konkretno, do sada smo ukupno povla ili oko 150 milijuna eura, a sad e to biti šest, sedam, pa ak i deset puta više. Mislim da je iskustvo koje su stekli doma i akteri, bilo instituci-

• Jedno od najtežih pregovara kih poglavlja sigurno je bila poljoprivreda?

— Poljoprivreda je unutar Europske unije jedna od najzna ajnijih politika, a pregovori su upravo o tom poglavlju bili najinteresantniji i najzahtjevniji tijekom našega pregovara kog procesa dugog šest godina. Nekoliko je važnih i bitnih informacija.

Prva je da je Hrvatska ustrojila sva potrebna tijela kako bi bila spremna provoditi zajedni ku poljoprivrednu politiku. Prije svega govorim o Agenciji za pla anja koja e biti svojevrsni posrednik izme u nacionalnih institucija i europske razine. Hrvatska je zatvorila poglavlje nakon što je uspostavila mehanizme bez kojih se u ovom valu širenja ne može u EU: integrirani administrativni i kontrolni sustav isplate poticaja (IACS, Integrated Administration and Control System), sustav identi ika-

Državni tajnik Andrej Plenkovi : - Odlu uju e je bilo to što smo uvjerili pregovara e Europske unije da prihva amo sve europske standarde neovisnosti pravosu a, nepristranosti i profesionalnosti djelom, a ne rije ima.

Borba protiv korupcije jedan je od najve ih dobitaka za gra ane, a izgra en je i snažan zakonodavni i institucionalni okvir za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala. Osim toga, uspostavljen je u inkovit sustav oduzimanja imovinske koristi ste ene na nezakonit na in biti znatno ve a sredstva (u odnosu na današnja).

Poglavlje ‘Poljoprivreda i ruralni razvoj’ zatvoreno je u paketu s još jednim, Regionalnom politikom. Oba poglavlja pokrivaju oko dvije tre ine prora una, u emu i jest njihova posebna težina. Hrvatski poljoprivrednici nisu prošli ništa lošije u pregovorima nego drugi, a pregovaranje je bilo uspješno i mogu biti zadovoljni postignutim.

• Kad je rije o poljoprivrednicima, najbolnije je pitanje kako potaknuti asocijacije i udruživanja poljoprivrednika oko razvojnih projekata.

— Narav no da je koncept okrupnjavanja zemljišta vrlo bitan za realizaciju poljoprivredne politike Europske unije i na nacionalnom planu, poljoprivreda mora biti sposobna nositi se s konkurencijom. U Hrvatskoj danas ima 232.000 poljoprivrednih gospodarstava, a obra uje se ukupno 1,3 milijuna hektara.

Prosje ni posjed je 6,7 hektara i to ve zna i da je došlo do odre enog restrukturiranja, smanjen je broj poljoprivrednika, a pove ane su poljoprivredne površine po gospodarstvu. Taj e se proces nastaviti, a u kona nici, za desetak godina, bit e manje poljoprivrednih gospodarstava koja e imati više hektara i koja e biti sposobna za tržište.

Druga strana te medalje jest porast broja poljoprivrednih asocijacija

Ulaganja u ruralni razvoj pomo i e poljoprivrednicima da postanu konkurentniji te da budu infrastrukturno i transportno bolje povezani. Rije je o razvoju šireg koncepta atraktivnosti poljoprivrede. Me imurje je u tom pogledu ve dosta napravilo, primjerice, razvojem vinskih cesta i drugim sadržajima. Cilj je iskorištavanje komparativnih prednosti, proizvodnja autohtonih proizvoda, te poticanje izvornih i specifi nih razli itosti koje mogu biti privla ne za ulaganja i mogu nost razvoja itavih regija cije zemljišnih parcela (LPIS, Land Parcel Identi ication System) te su postavljeni temelji agencije za isplatu potpora. Agencija za isplate posebno je zna ajna s obzirom na iskustva iz prošlog kruga proširenja.

Poljska je, primjerice, tu kasnila nekoliko mjeseci, ali, kada su isplate krenule, do tada rezervirani poljoprivrednici postali su najve i zagovornici EU. Važno je napomenuti kako e Hrvatski poljoprivrednici nakon ulaska RH u EU dobivati istu razinu potpora koju su i do sada dobivali na nacionalnoj razini. Rije je o oko 372 milijuna eura za izravna pla anja. Iznos s kojim e EU iz svojih poljoprivrednih fondova sudjelovati u cjelokupnom iznosu za izravna pla anja pove avat e se postupno kroz 10-godišnje razdoblje, dok ne dosegne razinu od 100 posto udjela u izravnim pla anjima. I dok e razina izravnih pla anja nakon ulaska ostati na približno istoj razini, veliki iskorak bit e u injen glede ruralnog razvoja, gdje e nam na raspolaganju

radi pronalaženja tržišta, nitko nije toliko velik da bi mogao sve sam. Što to prije uvide svi oni koji se žele baviti poljoprivredom, to bolje.

• Gdje se u poljoprivredi vide šanse za uspjeh na zajedni kom europskom tržištu?

— To je dosta zanimljivo. Hrvatska izvozi žitarice, še er, mesne prera evine, duhanske proizvode te proizvode ribarstva. Ono što je tu važno re i jest da smo mi zemlja koja na izvoznike ne primjenjuje izvozne subvencije. Drugim rije ima, u tim smo sektorima ve postigli visoku konkurentnost na tržištu, kako u pogledu kvalitete, tako i cijena. Smatramo da se može pove ati proizvodnja u odre enim sektorima poljoprivrede, a to su ujedno šanse za uspjeh i me imurskih poljoprivrednika. To je u prvom redu sektor vo a i povr a i vinogradarstvo, a u Dalmaciji i Istri šansu za uspjeh ima, dakako, i sektor maslinarstva.

Tu je posebna važna uloga Ministarstva poljoprivrede koje ve duži niz godina osigurava odre e-

3

ne mjere potpora, radi stvaranja održivih obiteljskih gospodarstava. Najbitnija su izravna pla anja i pojedini speci i ni programi za svaki pojedini sektor. Sam sustav potpora ve je uskla en s onima u Europskoj uniji, što zna i da ne e biti iznena enja.

Ulaganja u ruralni razvoj pomo i e poljoprivrednicima da postanu konkurentniji te da budu infrastrukturno i transportno bolje povezani.

Rije je o razvoju šireg koncepta atraktivnosti poljoprivrede. Me imurje je u tom pogledu ve dosta napravilo, primjerice, razvojem vinskih cesta i drugim sadržajima. Cilj je iskorištavanje komparativnih prednosti, proizvodnja autohtonih proizvoda te poticanje izvornih i speci i nih razli itosti koje mogu biti privla ni za ulaganja i mogu nost za razvoj itavih regija. Ono što je tu bitno je da se kroz prvih dvanaest mjeseci od dana našega pristupanja Europskoj uniji mi možemo registrirati i zaštititi poljoprivredne proizvode koji su zašti eni na nacionalnoj razini s oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili tradicionalnog ugleda.

Speci i ni hrvatski proizvodi na i e se na europskoj listi, poput pi a Opolo, Plavac, Hrvatski pelinkovac, Hrvatska loza, Slavonska šljivovica, Samoborski bermet, Zadarski maraskino. Postupak zaštite po eo je za proizvode s hrvatskim oznakama (slavonski kulen, istarski pršut …). Treba napomenuti da je Hrvatska dobila zna ajna sredstva i za razminiranje poljoprivrednih površina, godinama smo sami ulagali u razminiranje.

Sedam godina od dana ulaska Hrvatska zadržava postoje a ograni enja glede prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima, a još tri godine bit e odobrene ako Hrvatska dokaže da je to od nacionalnog interesa i da takva prodaja stvara probleme na tržištu.

• Poljaci kažu da su ozbiljno zagrabili u europske fondove tek kad su ušli u EU, tek onda su postali svjesni što im se sve nudi?

— Kad se govori o iskustvima drugih, pogotovo Poljske, treba re i ovo: njihova ministrica zadužena za regionalni razvoj Bienkowska pozvala je na sastanak sve elne ljude vojvodstava, takozvane ‘maršaleke’, kako ih Poljaci zovu, to su njihovi župani. Rekla im je da su oni odgovorni za dobre programe i da moraju privu i što više sredstava iz EU i da je to jedinstvena prilika da do u do kvalitetnih sredstava za razvoj.

Jedanaestog kolovoza Poljsku e posjetiti nekoliko naših župana, i drugih elnih ljudi županija, kako bi stekli izravan uvid u mehanizme kako su poljska vojvodstva povla ila sredstva iz fondova EU i kako su uspjela di i apsorpciju na tako visoku razinu. Poljska je jako dobar primjer i mislim da od nje možemo u iti te u godinama koje slijede iskoristiti ste ena znanja.

(J. Šimunko, foto: Z. Vrzan)

- U Me imurju je u zadnjih desetak i više godina niknulo desetak udruga poljoprivrednih proizvo a a, a gotovo ni jedna zadruga, te nekoliko kooperacija. Problem je u tome što je to naprosto premalo, a EU je pred vratima. Svako selo moglo je imati svoju zadrugu ili kooperaciju ili dvije i svoj program razvoja u poljoprivredi. Umjesto razvoja sela, politi ari pomodno razvijaju industrijske zone, no zbog toga sela ne e postati gradovi Nedavno je izaslanstvo hrvatskih profesionalnih vo ara boravilo u Poljskoj kako bi iz prve ruke više uli o poljskim iskustvima s europskim fondovima. U izaslanstvu se našao i mr. sc. Tomislav Tomši , koji nam je o tom posjetu prenio neka od iskustva. Neka su ga saznanja iznenadila. U jednom selu posjetili su tamošnju poljoprivrednu vo arsku zadrugu, Tomislav Tomši kaže da se ona uz pomo europskih fondova opremila gotovo u potpunosti, što zna i da uz vo njak imaju i sortirnice jabuke i hladnja e za uvanje i skladištenje, a postoji i predsortirnica, tako da se ubudu e ne može ra unati na jabuku iz Poljske kao manje kvalitetnu. No ono što ga je posebno iznenadilo bila je spoznaja da su u svega nekoliko godina iš eznuli najve i poljoprivrednici u tom selu koji nisu htjeli u zadrugu.

Naime, u Poljskoj je najmanja veli ina vo njaka oko deset hektara, a ovi su imali i više pa im se nije dalo u zadrugu ili u neki oblik udruživanja. Danas ih, kaže mjesni rukovoditelj poljoprivredne zadruge koja je u me uvremenu napredovala, nema nigdje.

Gazde postaju prošlost - Ni poljski poljoprivrednici nisu rado krenuli u udruživanje, a od toga zaziru i naši.

Problem je u tome što europski fondovi daju novac samo udrugama i zadrugama ili nekom obliku udruživanja poljoprivrednika, a ne slobodnim strijelcima, ma kako bili jaki u po etku. Politi ari u Poljskoj to su znali i organizirali su cijelu jednu kampanju da bi pridobili poljoprivrednike da se udruže.

Jedan mjesni rukovoditelj koji je agitirao za udruživanje poljoprivrednika uspio ih je pridobiti tezom: ‘ etrdeset i prve morali smo uzeti puške i oti i u rat, a danas je od nacionalnog interesa uzeti Europi novac, to je uostalom naši novac’.

Zbog aktivista i pozitivnih politi kih stavova prema Europi, Poljska danas ima hladnja e i opremu za berbu koja se može mjeriti sa zapadnim standardima, sve zahvaljuju i agitiranju za udruživanje poljoprivrednika.

U našem kraju poljoprivrednici su tek zadnjih godina shvatili da je udruživanje nužno za opstanak, a neki se tek sad uklju uju, koji su mislili da mogu sami. Opet debelo kasnimo.

Oni koji nisu za udruživanje, a takvih je još uvijek mnogo, vjerojatno e propasti, jer e ostati bez tržišta, govori iskustvo poljskih seljaka.

- Neka su me saznanja posve iznenadila. U jednom selu posjetili smo tamošnju poljoprivrednu vo arsku zadrugu i ona je uz pomo europskih fondova opremljena gotovo u potpunosti, što zna i da uz vo njak imaju i sortirnice jabuke i hladnja e za uvanje i skladištenje, a postoji ak i predsortirnica

Milijarde kuna, efekti upitni - Hrvatska poljoprivredna politika u zadnjih je desetak i više godina dobrano pomagala poljoprivrednike silnim milijardama kuna, no to se danas ne vidi, razvoj poljoprivrede nije potaknut u dovoljnoj mjeri pa opet gotovo goli i bosi idemo u Europu.

Naime, zbog socijalnog mira pomagana su i najmanja gospodarstva, a taj je novac su naprosto ispario i nije donio nikakva poboljšanja. Nije se uvezivala i pomagala srednja razina u dovoljnoj mjeri radi razvoja kooperacija, pogotovo kombinati, koji bi za to bili sposobni, tako da se poljoprivreda nije mogla razvijati u pravoj mjeri te nije mogla biti nositelj poljoprivredne proizvodnje po regijama. Jasno, veliki krivac za to je prekomjeran uvoz, koji je do ekan bez prave pripreme i obrane doma ih poljoprivrednika te otvaranje tržišta trgovcima, a bez jasne vizije i strategije za doma i proizvod.

U Me imurju je u zadnjih desetak i više godina niknulo desetak udruga poljoprivrednih proizvo a a, a gotovo ni jedna zadruga, te nekoliko kooperacija. Problem je u tome što je to naprosto premalo, a Europa je pred vratima. Svako selo moglo je imati svoju zadrugu ili kooperaciju ili dvije i svoj program razvoja u poljoprivredi. Umjesto razvoja sela, razvijaju se i u modi su industrijske zone, no sela zato ne e postati gradovi. Izuzetak je Belica, koja je postala sinonim za krumpir i za sada joj sasvim solidno ide.

Ukratko, nestajat e oni poljoprivrednici koji nisu u nekoj ve oj asocijaciji, pa bili oni mali ili srednji s desetak ili više hektara. Poljska iskustva to samo potvr uju. (J. Šimunko)

Aktualno

26. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

u Me imurju

GDQD

4

NAJDUGOVJE NIJA SDP-ova politi arka i dalje ima ambicije

Dragica Zgrebec prihvatila bi mjesto ministrice poljoprivrede Dragica Zgrebec potvrdila je na naše pitanje da bi prihvatila mjesto ministrice poljoprivrede, naravno, pod uvjetom da Kukuriku koalicija osvoji vlast i njoj bude ponu eno to mjesto. Ovaj put prihvatila bi

SABORSKE ZASTUPNICE SDPa Dragica Zgrebec i Nadica Jelaš udarna pesnica u kampanji protiv HDZ-a

SDP u predizborne verbalne obra une s HDZ-om šalje dvije medijski i politi ki iskusne žene Termin izlaska za izbore poznat je i dva najja a strana ka bloka svoje nadmetanje zaoštrili su kroz oštre duele preko konferencija za novinare. Nakon kri ka SDP-ovoj vlas na razini Grada akovca, lop cu na teren HSZ-a vra le su SDP-ove zastupnice Dragica Zgrebec i Nadica Jelaš, koje ve duže vrijeme brane strana ke boje i odašilju strelice kri ke vladaju ima na državnoj razini, rastere uju i me te strana ke dužnos svog predsjednika Ivicu Perho a, ostavljaju i mu manevarski prostor potreban za obnašanje dužnos župana koji po funkciji mora bi na raspolaganju svim gra anima.

I dok SDP kon nuirano udara na grijehe HDZ-ove vlas koji nisu mali, ali sada ve op e pozna , lokalni HDZ pokušava im parira pronalaze i grijehe ovdašnjeg SDP-a, posebice u akovcu koji je tu na vlasti punih deset godina. Tako se u me ustrana kim obra unavanjima našao i zet Nadice Jelaš.

Zet pravnik na minimalcu, a ne u akomu Odgovaraju i na kri ke o nepo zmu u akomu i Gradskoj upravi, koje je pokrenuo Željko Jakopec, vije nik u Gradu akovcu i lan HDZ-a, na prošloj konferenciji za novinare, i me da su i k erka i zet Nadice Jelaš zaposleni u akomu, u obranu kolegice najprije je stala Dragica Zgrebec, koja je kazala da zet Nadice Jelaš uop e nije zaposlen u akomu, ve u drugoj rmi, gdje kao pravnik radi za minimalac! Ogor eno je zapitala kako se uop e mogu spušta na takvu razinu da zadiru u obitelj i poru ila: Neka govore o nama kao poli arima što god žele, kao osobama koje smo istaknute i koje moramo podnosi i objede i laži i is ne, ali dira u obitelj, i to na lažnim glasinama, zaista je nešto što je ispod svake razine.

Nadica Jelaš kazala je da ni k erka ni zet nisu lanovi ni jedne stranke. - K erka je dobila posao na javnom natje aju i pri tome ponudila puno ve e performanse od onih ponu enih na natje aju. Osim toga, položila je testove i bila najbolja, kroz objek van postupak izbora, kazala je Nadica Jelaš. - Žao mi je što naš lokalni HDZ, ali to je zapravo njihovo obilježje na državnoj razini, ne može shva da u ovoj državni ima poštenih ljudi, koji su pošteno kroz znanje i rad stjecali svoje diplome i da su te diplome osnova za stjecanje radnog odnosa. Što se pak zeta e, on doista nikakve veze s akomom nema i nikada tamo nije radio. Njegovo prvo zaposlenje bilo je kod javne bilježnice u Prelogu, a potom je prešao u graditeljstvo, koje je, na žalost, trenutno zbog objek vne situacije u cijeloj državi na minimalnoj pla i. - Da imam iskaznicu HDZ-a, vjerojatno bih mu našla neki bolje pla eni posao, me u m, meni moje poštenje to ne dozvoljava, ni bi se ikoje dijete iz moje obitelji ili koje je došlo u moju obitelj me koris lo, kazala je Nadica Jelaš. A lokalni HDZ koris se lažima, klevetama, što je pitanje ne samo poli ke, ve i kaznene odgovornos . (BMO)

mjesto ministrice. - injenica je da vodim savjet SDP-a i radim na strana kom programu za poljoprivredu, ali to još uvijek ne zna i da emo mi koji vodimo nekakve savjete imati i adekvatne resore u Vladi. Ali, ukoliko mi

bude ponu eno mjesto, ovaj put u ga i prihvatiti, jer to mjesto nije neadekvatno nekim mojim znanjima, sposobnostima i radu u mojoj poslovnoj karijeri, za razliku od ministarskog mjesta koje mi je nu eno 2000. godine

u sazivu Ra anove vlade, kada sam to odbila. Tada mi je ponu eno mjesto ministrice zaštite okoliša, za koje sam ocijenila, zajedno s tadašnjim predsjednikom stranke, da to ne bi bilo to. (BMO)

TKO TU KOGA? Nakon kona ne odluke o arbitraži izme u op ina Mala Subotica i Orehovica, strasti se i dalje ne smiruju

HDZ-ovci Šegovi i Križai optužili Franju Bukala da igra prljavu igru - Op ina Mala Subotica nije gubitnik u sporu s Orehovicom. Upravo suprotno, prihva eni su njezini zahtjevi, a ne oni op ine Orehovica. Na elnici Franjo Bukal i Vladimir Domjani obmanjuju javnost, ustvrdili su na konferenciji za novinare održanoj prošli utorak bivši na elnik op ine Mala Subotica, a sada vije nik HDZ-a u tamošnjem Op inskom vije u, Josip Šegovi te bivši zamjenik me imurskog župana, trenutno županijski vije nik iz iste stranke, Mladen Križai .

Kako smo ve pisali, Vladina komisija za rješavanje sporova o pravima op ina, gradova i županija nedavno je donijela rješenje o sukcesiji izme u op ina Mala Subotica i Orehovica. Potonja se još 1997. godine izdvojila iz sastava op ine Mala Subotica i postala samostalnom jedinicom lokalne samouprave, a tada je trebalo podijeliti granice, prava, obveze i imovinu. Sve se, me utim, najblaže i najkra e re eno, odužilo.

Domjani e pri ekati dodatno tuma enje, svota za isplatu prili no visoka Na elnik Male Subotice Vladimir Domjani suzdržaniji je. Kaže da e pri ekati dodatno tuma enje odluke Vladine komisije, no, kako je ve i kazao na sjednici Op inskog vije a Mala Subotica, ne pori e da je njegova op ina ipak izgubila. Kada pak je rije o optužbama Josipa Šegovi a, pita se i zašto se on, kao bivši na elnik i dionik u itavom slu aju, nije odazvao njegovim (Domjani evim) pozivima da u Zagreb na ro išta odlaze zajedno. Što se ti e iznosa potraživanja, oprezni su i Bukal i Domjani . Barata se svotom od preko 700.000 kuna, što ne uklju uje zatezne kamate. Kako e se u slu aju da Orehovica inzistira na trenutnoj isplati te mogu oj blokadi ra una sve odraziti na Malu Suboticu, predstoji vidjeti. Pozitivno je barem to što Mala Subotica nije kreditno zadužena te je me u uspješnijim jedinicama lokalne samouprave u Me imurju s prošle godine izvršenim prora unom preko 95 posto. (vk)

HDZ-ov dvojac oštro je napao op inskog na elnika Orehovice Franju Bukala

Spor oko bivših društvenih stanova - U sije nju 2006. dvije op ine potpisale su sporazum o granici i sporazum o podjeli imovine te pravima i obvezama. Te su dokumente prethodno potvrdila op inska vije a. Uz to, u velja i 2006. godine sklopljen je i trojni sporazum izme u Male Subotice, Orehovice i Me imurske županije, kojim se regulira odnos u realizaciji projekta Poduzetni ka zona Me imurje.

Na pripremi sporazuma više mjeseci prije potpisivanja radila je mješovita komisija – elnici dviju op ina i predstavnici Županije.

Prema lanku osam sporazuma o podjeli imovine te pravima i obvezama, op ina Orehovica trebala je povu i prijedlog za arbitražu, budu i da su dogovoreni svi uvjeti da se sporazumi primijeni. Na elnik Bukal spomenuto, me utim, nije ispoštovao. Kakva je to osoba koja ne stoji iza svog potpisa? Ne udi me što je ignorirao odluke OV-a Mala Subotica i županijske Skupštine, ali je postupio i suprotno odluci vlastitoga Op inskog vije a, koje ju je prihvatilo jednoglasno. Tada je arbitraža nastavljena i završena ove godine, rekao je Križai .

Nastavio pak je Šegovi : - U javnosti je sve krivo prezentirano.

Na elnici Vladimir Domjani i Franjo Bukal svojim su izjavama medijima i na sjednicama op inskih vije a obmanuli ljude. Površno je i nepotpuno tuma enje odluke Arbitražne komisije da je Mala Subotica izgubila spor te da je na temelju toga Orehovici dužna platiti odre eni iznos novca. Odluka je kona na, a donesena je na temelju dvaju podnesaka op ine Mala Subotica na posljednjim ro išti-

ma, što je vidljivo iz zapisnika. Zahtjevi Orehovice na tim ro ištima bili su da im se plati apsolutni iznos sredstava koja su zatražili, zajedno sa zateznim kamatama i u odre enom roku. Komisija to nije prihvatila. S druge strane, Mala Subotica tražila je prihva anje tri sporazuma iz 2006. godine, dok bi se pitanje iznosa sredstava od prodaje stanova riješilo pred nadležnim sudom. Komisija je donijela upravo takvu odluku. Ne udi nas Bukal, koji od samog po etka igra prljavu igru. Služe i se lažima i prijetnjama, nastoji prikupiti politi ke bodove. On jednostavno laže. Lagao je novinarima da ima potpisane mjenice. Ja kao bivši a i sadašnji na elnik Domjani nemamo pojma da mu je netko dao mjenice. Javnost obmanjuje i tvrdnjom da u svakom trenutku može blokirati ra un op ine Mala Subotica, konstatirao je Josip Šegovi . Dodao je kako ga i udi što je prvi ovjek Male Subotice na posljednje ro ište Arbitražne komisije u Zagreb otišao bez odvjetnika od kojeg ni naknadno nije zatražio tuma enje odluke. Tako neinformiran vije nike i žitelje op ine doveo je u zabludu.

- Ako nas je odvjetnik zastupao, morao je to do kraja. Zašto nije, ne znam, zaklju uje Šegovi . Na posljednjoj sjednici OV-a Mala Subotica odlu ivalo se i o sastavu op inske komisije koja e se dalje baviti neriješenim pitanjima s Orehovicom. Imenovani su na elnik Domjani , predsjednik OV-a Vladimir Mihalic, dok je kao tre i lan predložen Josip Šegovi . - Domjani kategori ki odbija da budem u toj komisiji, pod cijenu da on istupi. Ne znam zašto ne želi suradnju sa mnom, ali i zbog same te injenice može se dobiti dojam da nešto skriva. Ni jednom nije reagirao na Bukalove neistine. Iz svega dobivamo dojam

Bukal: Optužbe dvojice ‘bivših’ grani e sa zdravom pame u Prozvani Bukal optužbe HDZovog dvojca komentira s ogor enjem, ali istodobno i dozom ironije. - Dovoljno o njima govori ve i to što su bivši – zamjenik župana i na elnik. Konstatirao je kako je stvar za njega gotova te da samim time ne bi ulazio u detalje. No, u izjavi za Me imurske novine potom je ipak dodao da je arbitražu ponovno pokrenuo jer tadašnja vlast u Maloj Subotici, suprotno dogovorenom, nije isplatila ni jednu ratu potraživanja za stanove. Što se ti e ugovora na koje se pozivaju Šegovi i Križai , rekao je kako je njihova pravovaljanost prestala pola godine od donošenja te da ionako nisu poštovani, a prekršili su ih upravo vladaju i u Maloj Subotici. - Op ina Orehovica samo poštuje odluke hrvatske Vlade i pozitivne zakonske propise, a objede Šegovi a i Križai a grani e sa zdravom pame u. Štite sebe zbog nebuloza koje su inili. Valjda ih smeta i što sam pobio sve argumente odvjetnika op ine Mala Subotica, a dodatan pokazatelj toga na ijoj je strani pravda je i to što Orehovica nije ni imala odvjetnika, naglašava Bukal. Vra aju i se u prošlost, isti e i kako njegovim stupanjem na dužnost na elnika nije mogao ni prona i dokumentaciju vezanu uz spor s Malom Suboticom. Dok ju je uspio nabaviti, slao je dopise toj op ini s ciljem da se dogovori rješenje, no odgovora nije bilo. Bukal podsje a i da je odluka Arbitražne komisije ovršna, no za sad ne otkriva kako e je provesti. Zbog tvrdnji koje su iznijeli Križai i Šegovi , najavljuje i mogu nost tužbe. (vk)

da netko potajice želi da Mala Subotica ispadne gubitnik kako bi se prozivala bivša vlast. Tko tu štiti ije interese i nisu li oni privatne naravi? Prijašnja vlast štitila je interese žitelje i radila za dobrobit op ine, tvrdi Šegovi .

Na novinarsko pitanje može li konkretizirati o kakvim se navodnim privatnim interesima radi, odgovorio je da se “u ovom trenutku pita ne radi li se o vezi koja traje još iz vremena kada su (Domjani i Bukal) zajedno radili te da mu se ini da dogovorno odlaze na ro išta bez konzultacija”. - Budi sumnju u nama da postoji nešto, mada se nadamo da tome nije tako, kazao je bivši op inski na elnik. (V. Kelkedi)

POGLED ODOZDO

Demokraciju zamišljamo kao pobjedu dobroga nad lošim kraljem Iz perspektive našega malog ovjeka demokracija je jako jednostavna stvar, kao u pri ama borbi dobrih i loših kraljeva. Prostodušni ovjek želi da lošeg kralja - vladara pobijedi dobri kralj - vladar. Udijeli lošemu što ga ide u ime maloga priprostog ovjeka po guzici, štoviše, da ga za kaznu strpa u tamnicu, a da potom dobri kralj vlada makar i do smrti. U tom našem jednostavnom priprostom preddemokratskom mentalitetu nema mjesta za procedure, osobnu gra ansku odgovornost. Mi samo želimo izabrati dobrog kralja – vladara, koji e nam onda omogu iti dobar život. Što je tu loše, ude se priprosti ljudi? Oni

samo žele hodati na posao u tvornice koje rade sigurno i mirno do njihove penzije, da se ljudi u njima koji put mogu zavu i u kakav kut da bi tamo malo markirali, da im se ne zvoca normama, tržišnom konkurencijom, radom do praga starosti.

Oni žele natrag svoje radno vrijeme od šest do dva ili od sedam do tri, uz slatko iš ekivanje kada e zvono ili sirena ozna iti kraj radnog vremena. O, kako je slatko bilo poslije fušati, raditi za sebe u vrtu, malo ljen ariti, imati vremena za slobodne aktivnosti, gradnju vikendice u goricama, pa i raditi u polju za sebe.

Uzeti godišnji da bi se fušalo sa strane ili obavili poljoprivredni radovi

uslijed najve e sezone na poslu.

Naprosto biti zaposlen, a potpuno bezbrižan za sudbinu irme u kojoj radiš, jer one naprosto u “ono vrijeme” nisu propadale ma kako svi u njima zabušavali, ovisno o svojim sposobnostima ili mogu nostima.

Sada pak mogu zabušavati samo oni koji su se dokopali njihova vlasništva.

Iz perspektive obi nog ovjeka to su grozni ljudi, ne-ljudi, i sada samo oni imaju pravo zabušavati ili oni kojima oni to dopuste. Ostali ima da šute i rade za nove zabušante. Tržište više ne podnosi da zabušavamo svi. To nije održivo. I zato bi mali ljudi lišeni zabušavanja da do-

e na vlast pravedni kralj - vladar koji e dati po nosu tim novim zabušantima, a nama da malo predahnemo u tom slatkom zabušavanju, u toj medenoj dokolici, koju su nam oduzeli bjelosvjetski zabušanti još ve i od naših. Ti koji su nas uvukli u slobodno tržište, tržišno natjecanje koje ti ne da mira ni danju ni no u. Jer, kad ti spavaš na drugom kraju svijeta, tvoj konkurent budno smišlja kako e te izbaciti s tržišta.

Zato ti no u više ne sanjariš o prvomajskom roštilju ili o podizanju vikendice u goricama, nego ho e li ti pla a le i na vrijeme, kako da irma ne u e u zonu ste aja, kako do drugoga radnog mjesta ako se

to ipak dogodi. Što eš re i djeci ako ostaneš bez prihoda, ona studiraju i gutaju novac. Lecate se od njihovih poruka na mobitel: pošalji mi pare ... Nema više ni stipendija ni studentskih domova po socijalnim kriterijima za radni ku djecu. I tu je stiglo natjecanje, bodovanje po uspjehu ili veze, a kako ete vi u to upasti, kad ste bez veze.

I zato pred kraj besane no i sanjate o dolasku toga dobrog kralja vladara koji dolazi s osvetni kim ali pravednim ma em kojim e zatrti sve te koji u vama stvaraju besanicu, strah i tjeskobu za sutrašnjicu. Eto tako naš mali prosje ni um zamišlja pravednu demokraciju u kojoj nema

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

uznemiruju ega osobnog napora, nego drugi, one koje smo na izborima tajno zaokružili, moraju preuzeti odgovornost za naše bezbrižne živote.

26. srpnja 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

PONUDA Sekcija me imurskih autobusnih prijevoznika ponudila cijene za posebni prijevoz u enika me imurskih srednjih škola

U prvoj zoni 180, a u sedmoj 500 kuna za mjese nu kartu, cijene znatno niže od Prese kog - Problem je u tome što Prese ki ima koncesiju za linijski prijevoz, a time i monopol na prijevoz srednjoškolaca, jer se Sekcija autobusnih prijevoznika tek treba izboriti za suglasnost za posebni linijski prijevoz, a time i mogu nost da uop e vozi srednjoškolce Obrtni ka komora Sekcije autobusnih prijevoznika uputila je Me imurskoj županiji prijedlog organizacije financiranja prijevoza u enika srednjih škola na podru ju Me imurske županije za narednu školsku godinu.

Sekcija prijevoznika predložila je prijevoz u enika srednjih škola posebnim linijskim prijevozom u kojem bi naru itelj bila Udruga roditelja Me imurske županije, a izvršitelj prijevoza me imurski autobusni prijevoznici, njih dvadesetak. No, Me imurska županija mora im u tom slu aju dati suglasnost i dozvole za obavljanje posebnoga linijskog prijevoza na podru ju Me imurske županije. Dakle, prijevoznici traže suglasnost za prijevoz od mjesta stanovanja do škole i natrag. Me imurskoj županiji predložili su cjenik prijevoza po zonama.

U prvoj zoni do 5 kilometara cijena prijevoza iznosila bi 180 kuna, u drugoj zoni od 6 do 10 kilometara 250 kuna, u tre oj zoni od 11 do 15 kilometara 300 kuna, od 16 do 20 kilometara 350 kuna, u etvrtoj zoni od 21 do 25 kilometara cijena u eni ke karte iznosila bi 400 kuna, u šestoj zoni na udaljenosti od 26 do 30 kilometara 450 kuna i u sedmoj zoni na udaljenosti od 31 do 35 kilometara 500 kuna.

Ova je ponuda odgovor na zaklju ak sa sjednice na elnika i gradona elnika Me imurske županije na kojoj je raspravljano o prijevozu u enika. Naime, Županija se povla i iz sufinanciranja prijevoza u enika, pri emu je vrlo izgledno da e taj primjer slijediti i op ine i gradovi.

Kad je Županija zajedno s op inama i gradovima držala prijevoz pod kontrolom i cijena prijevoza bila je jedinstvenih 400 kuna mjese no bez obzira na udaljenost. Me utim, mjese na u eni ka karta koju su pla ali roditelji u enika bila je niža od te cijene. Uz subvenciju od samo 100 županijskih kuna, roditelji su za autobusnu kartu pla ali maksimalnih 300 kuna, a ako su se u subvencioniranje uklju ili grad

Sekcija prijevoznika predložila je prijevoz u enika srednjih škola posebnim linijskim prijevozom u kojem bi naru itelj bila Udruga roditelja Me imurske županije, a izvršitelj prijevoza me imurski autobusni prijevoznici, njih dvadesetak. No, Me imurska županija mora im u tom slu aju dati suglasnost i dozvole ili op ina, cijena mjese ne autobusne karate padala je i na 200 kuna mjese no. Povla enjem iz sufinanciranja cijena mjese nih karata, roditeljima e na jesen drasti no porasti cijena mjese nih autobusnih karata za u enike.

Prema prijedlogu sekcije prijevoznika, u šestoj bi porasla na 450 kuna, a u sedmoj na ak 500 kuna, što je za 200 i 250 kuna više od dosadašnje subvencionirane mjese ne karte.

Prese ki nudi skuplje, od tristo kuna na više No, to je, prema našim saznanjima, još uvijek je tinija varijanta od one koju nudi Prese ki, koji ima koncesiju za linijski prijevoz u koji je uklopljen prijevoz sred-

njoškolaca. Prema onome što smo doznali od župana Ivice Perho a, Prese ki za sada nudi tri zone, od kojih je najje tinija 300, a najskuplja prelazi 600 kuna. Problem je u tome što on ima koncesiju za linijski prijevoz, a time i monopol na prijevoz srednjoškolaca, jer se sekcija autobusnih prijevoznika tek treba izboriti za suglasnost za posebni linijski prijevoz, a time i mogu nost da uop e vozi srednjoškolce.

Ljetni mjeseci pokazali su da je javni prijevoz zapravo prijevoz u enika, jer u ljetnim mjesecima u linijskom prijevozu drugih putnika skoro i nema.

U etvrtak 28. srpnja trebao bi se održati novi sastanak gradona elnika i na elnika na kojem e oni, ovaj put bez prisustva prije-

voznika, odlu ivati o zatraženim ponudama od prijevoznika.

Ponuda Sekcije autobusnih prijevoznika s podru ja Me imurja je, prema sadašnjim in ormacijama, cjenovno prihvatljivija za roditelje, koji e u kona nici pla ati ceh.

Me utim, pitanje je ho e li Sekcija autobusnih prijevoznika dobiti suglasnost na posebni linijski prijevoz koji bi na neki na in bio paralelka sadašnjem linijskom prijevozu, koji bi u tom slu aju ostao bez putnika. U emu je kvaka? Posebni linijski prijevoz, prema tuma enju koje je dao župan, nije pravno gledano posebni prijevoz u onom smislu u kojem je to posebni prijevoz u enika osnovnih škola, a koji pla a država. Posebni linijski prijevoz se, prema tom tuma enju, od posebnoga linijskog prijevoza razlikuje po tome što posebni prijevoz podrazumijeva prijevoz od to ke A do to ke B bez zaustavljanja na stajalištima, a posebni linijski prijevoz podrazumijeva i zaustavljanje na odre enim stajalištima od jedne do druge to ke, dakle, od mjesta stanovanja u enika do škole, pa iziskuje proceduru isho enja dozvola i naravno da bi prebacivanje glavnih putnika u enika u tom slu aju na je tinije prijevoznike linijski prijevoz kojeg Prese ki ima koncesiju tada ostao bez glavnih putnika, osim ako i on pod pritiskom ponude Sekcije autobusnih prijevoznika do etvrtka ne snizi cijene.

(BMO)

Politi ka nadigravanja, dok roditelji pla aju!?

Roditeljima nije svejedno koliko e od jeseni pla ati mjese nu u eni ku kartu za srednjoškolce.

A prijevoznici se nadigravaju u borbi za tržište u prijevozu u enika, u kojemu je o ito velik interes, pa i zarada. Naime, ne možemo ne vidjeti da se i u prijevozu u enika osnovnih škola, u režimu takozvanoga posebnog prijevoza, djeca iz svakoga pojedinog naselja izvan sjedišta mati nih škola ne voze posebnim autobusima iz

svakog mjesta do mati ne škole. I u tom režimu autobus skuplja djecu po stajalištima u raznim naseljima do škole. Uzmimo za primjer OŠ Sveti Martin na Muri. Zar ne vozi djecu do tamošnje mati ne škole iz pripadaju ih naselja autobus posebnog prijevoza. U emu je onda kvaka?

Politika, tj. županijska, op inska i gradska vlast po zakonu ina e nemaju obvezu organizirati prijevoz srednjoškolaca, ali bi joj ipak moralna i politi ka obveza, kao i

smisao opstojnosti, trebalo bi biti i to da brine o potrebama svojih gra ana. Sigurnost u prometu i dolasku u školu srednjoškolaca (da ne bi morali stopirati, kao što to ve danas, na žalost, esto ine i da se kod nas ne bi dogodio neki slu aj kao što je aktualni nestale Antonije), kao i standard obitelji valjda su nekakvi civilizacijski dosezi koji bi ipak morali zanimati izvršnu vlasti Županije, gradova i op ina. (BMO)

Vlastito ne injenje proizvodi ekstremna ponašanja Masakr u Norveškoj koji je po inio Anders Behring Breivik zaprepastio je cijeli civilizirani svijet. Norveška, koja osim što je prehladna, poznata nam je kao zemlja visokog standarda i bez društvenih trvenja, zemlja jednakosti u koju žele u i mnogi imigranti... Svijet je zaprepašten.

Sje ate li nedavnog incidenta kad su etvorica mladi a iz kombija pretukla ovjeka palicama pred dvije njegove k eri i suprugom u

petom mjesecu trudno e, samo zato jer ih je pretekao automobilom? Sjetimo se Luke Ritza, koji je premla en do smrti u parku,od maloljetnika, svojih vršnjaka, zbog nešto sitniša. Nakon ovakvih doga aja komentatori se ne prestaju natjecati u tome tko e dramati nije opisati beš utnost po initelja, tko e više emocije izazvati u svojih itatelja. A po initelja se svakako pokušava smjestiti u neku ekstremnu grupaciju, da ne ispadne da je on netko “od naših“. To je u naro ito popularno u Hrvatskoj. Nasilnik ve prema

scenariju obavezno mora biti ekstremni desni ar, turbo olker, prolupali branitelj, alkoholi ar, obiteljski nasilnik... Za primjer mogu poslužiti komentari Inoslava Beškera u Jutarnjem listu o masakru u Norveškoj, a on je zaista vrlo popularni tipi ni hrvatski mediokritet; mi jednostavno nismo u stanju nekog nasilnika ili lu aka ne svrstati u neku grupaciju “druga ijih“, jer bi smo se tada morali suo iti s vlastitom krivicom i udjelom u njegovoj devijaciji, zbog vlastitog ne injenja.

Upravo to vlastito ne injenje postalo je ono što dovodi do ovakvih ekstremnih ponašanja.

Svatko se od nas ogra uje od tog nasilja, na na in da ga prepušta društvu. To nije, ne sprje ava ih.

Zbog toga se sve više tragi nih ekscesa doga a upravo u društvenim sredinama gdje se nasilje “ne tolerira“. Škole bez nasilja, pozitivna diskriminacija, glorificiranje razli itosti do granice dobrog ukusa...

Ne ini li se i vama kako je sve više ekstrema otkako su po ele stasati generacije koje smo hrani-

Posljednja od osam radionica održanih u sklopu Mobile Region projekta

U SKLOPU PROJEKTA Mobile Regiona održana i posljednja stru na radionica

Poticanje mobilnosti na prekograni nom tržištu rada Hrvatske i Ma arske Sredinom mjeseca održana je posljednja od osam stru nih radionica u sklopu projekta “Mobile Region”, financiranog iz IPA prekograni nog programa Ma arska – Hrvatska. Radionice su zapo ele krajem 2010. godine sa svrhom osposobljavanja lokalnih stru njaka te unaprje enja njihova znanja i vještina zbog poticanja mobilnosti na prekograni nom tržištu rada.

Teme radionica obuhva ale su uskla ivanje statisti kih podataka s ma arske i hrvatske strane, usporedbu obrazovnih sustava u Ma arskoj i Hrvatskoj, prepoznavanje potreba na zajedni kom tržištu rada, te definiranje pojmova vezanih uz mobilnost na tržištu rada. Na radionicama su se tako er analizirala iskustva drugih zemalja i EURES CBC partnerstva, te naposljetku definirale zajedni ke konkretne akcije i ciljevi.

Sažetak svih tema uskoro e sa injavati knjižicu s analizom prekograni nog tržišta rada, statistika, trendova i preporuka uskla enima s ponudom i potrebama na tržištu rada.

Mobile Region projekt, punim nazivom “Prema kon-

li crti ima bez nasilja, bajkama o jednakosti i jednakim pravima. Generacije “bez nasilja“ stasaju pod staklenim zvonom, bez realnog doticaja sa stvarnim svijetom, koji je sve drugo negoli tolerantan, stvara društvo koje ne locira potencijalne ekstreme u njihovoj “ranoj azi“ i ne ispravlja ih. Zbog toga sada ispada da djecu više okre u ekstremni nasilni filmovi i videoigrice, negoli šamar koji ste mogli dobiti od nekoga starijeg štemera, pred kojim ste u trenutku nadobudnosti preskakali uspostavljeni društveni red. ini se kao da promoviranjem nenasilja koje uzvra a nasiljem promoviramo nešto što se ustvari protivi ljudskoj prirodi.

kurentnijem tržištu rada u pograni nom podru ju“, provodi Me imurska županija u suradnji s partnerima iz Me imurske, Varaždinske, Koprivni ko - križeva ke županije i Zala županija iz Republike Ma arske. To su Centar rada Vladinog ureda županije Zala, Gospodarska i industrijska komora županije Zala, HZZ - Podru na služba akovec, HZZ - Podru na služba Varaždin i PORA - Razvojna agencija Podravine i Prigorja.

Projekt je financiran sredstvima Europske unije iz IPA prekograni nog programa Ma arska – Hrvatska i sufinanciran sredstvima svih partnera, a ukupna vrijednost projekta je 211.714 eura.

Cilj projekta je poboljšati mogu nost zapošljavanja Hrvata u Ma arskoj, odnosno Ma ara u Hrvatskoj, i to prvenstveno na ma arsko - hrvatskom pograni nom podru ju, ja anjem kapaciteta institucija za pružanje podrške u zapošljavanju, razmjenom in ormacija i iskustava me u partnerima te podizanjem svijesti o mobilnosti radne snage kako bi se stvorilo konkurentnije prekograni no tržište rada.

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

26. srpnja 2011.

PRODAN Modeks iz Murskog Središ a u ste aju, u kojem radi 115 ve inom radnica, koje bi se od 15. rujna mogle na i na burzi rada

Kupci Neores i Agrohoblaj nis n za sadašnju proizvodnju, ali p radnike preuzme novi poslod

- Radnicima se u rujnu prekida radni odnos. Me utim, možda ipak ne e morati kao nezaposleni na burzu, jer postoje izgledi da ih preuzme novi poslodavac posloda Na 13. dražbi prodan je Modeks d.d. u ste aju Mursko Središ e, a kupci su poduze a “Neores” i “Agrohoblaj” iz Murskog Središ a. Nekada vrlo poznatu Modnu konfekciju “Modeks” ove su dvije tvrtke kupile za 4,150.000 kuna i osnovale novu tvrtku pod nazivom “Ahores” Mursko Središ e. Ovim e novcem ste ajni upravitelj namiriti vjerovnike i Erste banku, a još me imurski tekstilni div iz vremena socijalizma - Modeks M. Središ e, koji je ve nekoliko godina u ste aju, odlazi u ropotarnicu povijesti.

Novi vlasnici kupili su pokretnu i nepokretnu imovinu, ali ne i radna mjesta, odnosno nisu preuzeli zaposlenike, jer ih, kako su rekli direktori Neoresa i Agrohoblaja Vitomir

Vitomir Mar etko i Mladen Hoblaj kupili su Modeksove pokretnine i nekretnine

Mar etko i Mladen Hoblaj, program kakav radi Modeks ne zanima, te bi radnici, njih 115, nakon godišnjeg odmora u rujnu vrlo vjerojatno trebali završiti na burzi rada. Me utim, novi vlasnici i ste ajni upravitelj ostavljaju mogu nost da se tako nešto možda i ne dogodi.

- Postoji mogu nost da se nastavi proizvodnja, ali s novim zainteresiranim vlasnikom za kupnju ovog dijela sadašnjeg Modeksa, odnosno konfekcijske proizvodnje, kaže Mladen Hoblaj, koji ini napore da se pokuša prona i neko rješenje i ve inom ženske radnice ipak prona u novi - stari posao.

Ste ajni upravitelj Stanko Mlakar kaže da je irma “Modeks” d.d. u ste aju posložena,

da uskoro ne e imati dugovanja, da ima posao, ali i ponude za ugovaranje poslova u 2012. godini. Traži se samo kvalitetan kupac koji dobiva kvalitet-

MINISTAR turizma Damir Bajs u posjetu Me imurskoj županiji i Gradu Mursk

Me imurje sve više prep - U posljednje vrijeme i kontinent uspješno sudjeluje u hrvatskom tu raduje injenica da su i posjetitelji po eli otkrivati unutrašnjost Hrv U srijedu je ministar turizma Damir Bajs, u sklopu svog posjeta Me imurskoj županiji, najve i dio vremena proboravio u Murskom Središ u. Prije toga u prostorijama Me imurske županije održan je radni sastanak s elnim ljudima naše županije i turizma.

Veliki iskorak koji je Me imurje napravilo u posljednjih deset godina u razvoju turizma polako ali sigurno mijenja gospodarsku sliku županije. Danas u turizmu radi dva posto radnog stanovništva, a, sude i prema prijavljenim projektima i razvojnim planovima, u narednih nekoliko godina taj e se postotak dosta pove ati. Ovu godinu na natje aje koje je raspisalo Ministarstvo turizma iz naše je županije prijavljeno mnogo više projekata nego lani, a oni su u srijedu predstavljeni ministru turizma Damiru Bajsu, priop eno je iz Ureda župana. Župan Ivica Perho sa suradnicima upoznao je ministra s planovima razvoja turizma na našem podru ju. Tom je prilikom naglasio da Me imurje ima što ponuditi stranim turistima. - Okosnica našeg turizma sigurno su Toplice, ali tu je još i Vinska cesta te lovni turizam. Želja nam je, naglasio je župan, iz tranzitne regije koju turisti posje uju na proputovanju postati prepoznatljiva turisti ka destinacija ne samo u hrvatskim, ve i u europskim okvirima.

Ministar Bajs na Grani nom prijelazu razgledava kakve letke dijelimo stranim turistima Ministar Bajs rekao je da u posljednje vrijeme i kontinent uspješno sudjeluje u hrvatskom turisti kom kola u. Njegov udio danas iznosi pet posto, no s tendencijom rasta. Posebno raduje injenica da su i posjetitelji po eli otkrivati unutrašnjost Hrvatske te da to prate i investitori koji planiraju nekoliko velikih ulaganja. Prednost Me imurske županije pred ostalima, rekao je ministar, u tome je što mi ve s Toplicama imamo vrlo dobru osnovu te, ako se izgrade još jedne u donjem Me imurju, topli ki turizam može biti okosnica turisti kog razvoja cijelog kraja.

Ministarstvo turizma nad predloženim projektima koji

dolaze iz kontinentalnog dijela Hrvatske provodi “pozitivnu diskriminaciju”, žele i tako potaknuti na osmišljavanje ponude. Tu priliku ima i Me imurje, a, sude i prema broju pristiglih prijava na natje aje koje je Ministarstvo raspisalo ovu godinu, Me imurci su i turizam prepoznali kao svoju šansu.

Ministar je prvo obišao me unarodni Grani ni prijelaz Mursko Središ e, gdje su ga njegovi doma ini, me imurski župan Ivica Perho , zamjenik središ anskog na elnika Dražen Srpak i tajnik TZ-a Me imurske županije Rudi Grula izvijestili da je to prijelaz koji je lani prešlo preko 2,2 milijuna turista, a ovu godinu brojka bi mogla biti još ve a.

26. srpnja 2011.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

nisu isu zainteresirani i postoje izgledi da odavac davac Ovih dana Modeksove radnice imaju pune ruke posla, a od rujna sve postaje upitno

odavac. avac. Ste ajni upravitelj kaže da je tvrtka posložena, ima posla i za 2012. godinu nu radnu snagu i program koji ima kupce, odnosno tržište. Za postoje e Modeksove radnice i program koji rade i za koji, kako kaže ste ajni upravitelj Stanko

Mlakar, i dalje postoji interes stranog partnera (Escada), ima više zainteresiranih trgova kih društava, a i dalje se traži najpovoljniji kupac.

Mlakar, Mar etko, Hoblaj i Kresta dogovorili su uvjete prodaje

Ina e, Ahores tvrtka, vlasnik u kojem Neores i Agrohoblaj imaju svaki po 50 posto udjela - vlasništva, nakon preuzimanja nekretnina i pokretnina Modeksa d.d. u ste aju iznajmljivat e i prodavati poslovne prostore. Na ovom prostoru žele stvoriti Poduzetni ki centar tipa inkubatora za više tvrtki.

Poduzetni ki centar za nova radna mjesta Mar etko i Hoblaj te savjetnik menadžer Andreas Stefan Kresta žele izvana obnoviti gra evinu koja je poprili no zapuštena, dok su unutarnji prostori, odnosno uredi u dobrom stanju, sa svim priklju cima, i mogu odmah biti

korišteni od strane zainteresiranih pojedinaca, obrtnika ili tvrtki.

Hoblaj kaže da kao Središ anac ne može gledati da jedna dobra gra evina postaje gradsko ruglo. Me utim, kao gra evinara i priznatog proizvo a a humusa tekstilna ga konfekcija ne zanima, kao ni Mar etka, iji Neores ve sedam godina ima uhodanu i modernu proizvodnju medicinske konfekcije na kojoj radi sto radnika. Sva proizvodnja unaprijed je prodana

- Pokretnine i nekretnine tvrtke u ste aju prodane su za nešto više od etiri milijuna kuna

ko Središ e

poznaje turizam kao svoju šansu uristi kom kola u. Njegov udio danas iznosi pet posto, no s tendencijom rasta. Posebno vatske te da to prate i investitori koji planiraju nekoliko velikih ulaganja

Direktor TEAM-a Josip Švenda ministru Bajsu govori o ulaganjima u TK “Cimper”

“Cimper” je lijep, za istinski turisti ki doživljaj nedostaje samo rudarsko okno Ministar je potom razgledao Gradsku lu icu, Turisti ko - informativni centar (TIC), te Turisti ki kompleks “Cimper”. U Cimperu je direktor akove kog TEAM-a Josip Švenda ministra upoznao s radom TEAM-a i CIMPER-a te o planovima vezanima uz turizam i ugostiteljstvo.

Rekao je i kako je TEAM u cijeli kompleks uložio ukupno 10-ak milijuna kuna. U tijeku je dovršenje i opremanje bungalova, odnosno apartmana s 50 kreveta, za što je potrebno novih 600-tinjak tisu a kuna.

S posebnim zanimanjem ministar Bajs je razgledao Spomen

Sa županom Perho om i njegovim suradnicima ministar je održao radni sastanak

Iz EU fondova za projekte u turizmu bit e na raspolaganju više od sto milijuna eura - Prednost Me imurske županije pred ostalim je u tome što Ministarstvo s Toplicama Sveti Martin (SPA@ Sport Resort) ima vrlo dobru osnovu te, ako se izgrade još jedne u donjem Me imurju, topli ki turizam može biti okosnica turisti kog razvoja cijelog kraja, naglasio je ministar Damir Bajs na sastanku s elnicima Me i-

murske županije. Napomenuo je kako e Ministarstvo turizma u 2011. godini s oko 1,5 milijuna kuna podržati pristigle projekte iz naše županije. Poru io je kako svi svoju šansu trebaju tražiti u fondovima Europske unije, koji e od 2013. za turisti ke projekte u Hrvatskoj osigurati 105 milijuna eura. (sm)

- dom rudarstva te uživao u prezentaciji Cimpera u izvedbi Ivana Gori anca, koji je u natjecanju EDEN osvojio drugo mjesto. Bajs je zadovoljan svime što je uo, me utim, primijetio je i upozorio da u cijelom ina e odli nom projektu Spomen - doma rudarstva i TK-a “Cimper” nedostaje rudarsko okno.

- Kada bi se okno otvorilo, bilo bi izuzetno zanimljivo za turiste, a i Ministarstvo turizma, a vjerujem da bi i Hrvatska turisti ka zajednica imala sluh za pomo i takvom projektu ili objektu, rekao je Bajs. Posjet Cimperu završen je sve anim me imurskim objedom, koji su pripremili kuhari Cimpera, te ministrovim zadovoljstvom vi enim. (S. Mesari )

na stranim tržištima. Kresta je dodao kako je Neoresu i njemu osobno važno da se ne stavi klju u vrata i da im pred nosom propada gra evina i raste dra i trnje.

Premda su ljetni odmori, Neores i Agrohoblaj ne miru-

ju, ve pripremaju teren za potencijalne zakupce poslovnih prostora kako bi se im uloženi novac što prije po eo vra ati, ali i da mnogima nezaposlenima omogu e dobivanje posla.

(Stjepan Mesari )

EKONOMSKI BREVIJAR

Važnost imena i naziva Svakodnevno nailazimo na najrazli itija imena i nazive. Koliko njih i po emu zapamtimo?

Kakva je vjerojatnost da e korisnici i prolaznici prepoznati razliku me u gotovo jednakim nazivima Palada, Paladin, Aladin? Više e ih razlikovati po ponudi, cijenama, ljubaznosti, interijeru i sli nim karakteristikama, ali po imenu teže.

Ime treba biti sugestivno, upe atljivo, pamtljivo, nedvosmisleno i lako izgovorivo.

Nazivi tvrtki moraju zadovoljavati odre ene propisane kriterije (moraju biti na hrvatskom, latinskom ili starogr kom, a na stranim jezicima samo ako se radi o podružnicama inozemnih tvrtki, nazivi zatim ne smiju biti uvredljivi, i naravno ne smiju biti ve registrirani ili zašti eni), dok je za uporabu rije i Hrvatska ili njezinih izvedenica potrebno ishoditi dozvolu, No, za pridjev me imurski ne treba dozvola, jer još nije zašti en.

Kao dobar primjer, „Me imurske novine“ imaju jasan, logi an, nedvosmislen i zašti eni naziv.

Svatko tko osniva tvrtku treba težiti tome da naziv bude originalan i da se razlikuje od drugih. Kad se ve može i mora birati, dobro je prije odabira dobro provjeriti (na internetu, Trgova kom sudu, kod bilježnika...) može li predloženi naziv biti prihva en i registriran. Dobro ime može znatno pridonijeti uspjehu tvrtke.

Treba obratiti pozornost i na to kako e se ime „ponašati“ na internetu (je li lako za upisivanje, razlikuje li se od drugih...), jer e time posti i i bolju poziciju na tražilicama.

Preporu ljivo je, tako er provjeriti što neko ime ili ne-

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

ka kratica zna e na drugim jezicima radi izbjegavanja mogu ih nesporazuma.

Sve eš e se na mnogim proizvodima vi a kratica P.R.C. koja zna i Peoples Republic of China, ali u Koprivnici je to kratica Podravkin rekreacijski centar. Naziv mjenja nice „KUN-DEM“ dobro je služio, ali bi kratica DEM u skladu s vremenom ipak trebala biti zamijenjena kraticom nove valute EUR. „9 mjeseci – sve za trudnice“, ili „Superknjižara“ dobra su i rje ita imena. Iako ime ne mora neposredno ukazivati na djelatnost, ponudu i proizvode, ono ne smije niti navoditi na krive zaklju ke.

Dakle, ime se mora opravdati poslovanjem.

Tisak Brzi odli an je naziv, no nije dobro pretjerivati ako ne možete opravdati zvu no ime. Nije preporu ljivo tvrtku nazvati „Najbolja usluga“, „Najbolji kola i“ ili „Najniže cijene“ jer to ime obi no ubrzo postane teško obranjivo. A kako vam se ine nazivi „Kramp i lopata“, „Svila i škare“ ili „Motika“ d.o.o.? A tek „Propuh“ d.o.o.!

Dakle, važno je ime se bavite, ali je jako važno i kako se zovete.

8

Crna kronika

26. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VIŠEGODIŠNJA tolerancija i suživot prema manjinskom romskom stanovništvu sve više na kušnji

Dio delikventnih Roma sve drskije “trenira“ živce ve inskog stanovništva Jedan dio pripadnika romske nacionalne manjine u Me imurju postaje o ito sve drskiji u kra ama, kao i drugim kaznenim djelima koje ine. Kao što smo pisali, jedan od posljednjih slu ajeva je kra a 61 pili a, koju su, kako je naknadno utvr eno, prema neslužbenim izvorima, po inili opet Romi, ovaj put iz Piškorovca. Slu ajeve kra a uroda s poljoprivrednih površina bilo bi besmisleno pojedina no nabrajati jer ih je jednostavno previše, a pri po injenju tih (ne) djela pribjegava se i svojevrsnom lukavstvu. Štete su redovito manje od tisu u kuna pa policija ne podnosi prijavu po službenoj dužnosti. S druge strane, koji e poljoprivrednik unajmiti od-

vjetnika i tužiti lopova (ako bi se uop e utvrdilo tko je) zbog nekoliko kilograma krumpira.

Me utim, više u pitanju nisu samo kilogrami, ve uništavanje ku nih vrtova, pa i cijelih parcela. Što bi, naime, mogao re i vlasnik parcele nedaleko od Kuršanca kojem su maloljetni Romi zapalili pšenicu i oštetili ga za ak 100.000 kuna.

I tako dok politi ari bruse jezike na izjavama o suživotu i potrebi socijalizacije, naši manjinski sugra ani sve više treniraju živce “obi nih” Me imuraca koji su ina e poznati i po tolerantnosti. Uostalom, nikad u našem kraju nije bilo problema izme u romskog i ve inskog stanovniš-

tva. Dapa e, suživot traje ve desetlje ima, bez “tutora sa strane“ kao što su razne organizacije za ljudska prava itd. Njihova pojava, kao i velikog broja prava bez poštivanja obveza, zapravo najviše izaziva nepovjerenje me u ve inskim stanovništvom, jer “najlakše je do i u Me imurje i Me imurce proglasiti rasistima i sagregacionistima“, bez da se duboko u e u srž stvari. Nikad nije bilo više kaznenih i prekršajnih djela manjinskog stanovništva, kao što je to slu aj posljednjih desetak godina, a danas posebice onog koje je usmjereno prema ve inskom stanovništvu, kao što se u posljednje vrijeme doga aju sve teže kra e i uništavanje imovine.

Policija i pravosu e ne žele javno re i pravu istinu Me utim, policija i pravosu e ne žele se suo iti, ali, ono što je još važnije, javno re i pravu istinu kako stoje stvari. O ito sankcije i kazne koje se izri u ne padaju na plodno tlo, jer kriminal se nastavlja, pa ak i raste.

Kad pak smo zapitali za statistiku o tome kakva je situacija i stanje po pitanju kriminaliteta me u romskom manjinom, PU me imurska ne želi i ne može dati nikakve podatke, odgovor je njezinog glasnogovornika Gosari a. Štoviše, budu i da skrivaju

Romski maloljetnici nedavno su zapalili žito i nanijeli poljoprivredniku ogromnu štetu

ZAŠTITITE SVOJU IMOVINU od kra a

Lopovi ljeti vrebaju prazne ku e i stanove onih koji su otputovali na odmor U ljetnim mjesecima pravi su mamac za kradljivce prazne ku e i stanovi gra ana koji su otišli na godišnje odmore. Stoga policija skre e pažnju na mjere zaštite kojima se umanjuje rizik od eventualnih provala.

Ukoliko planirate odlazak na godišnji odmor ili putovanje zbog kojeg e vaš dom duže vrijeme biti prazan, pobrinite se da klju stana ili ku e ostavite osobi od povjerenja koja e biti u mogu nosti eš e ga obi i. Ne ostavljate ga na lako dostupnim mjestima (ispod otira a, u posudama za cvije e i sl.). Nagomilana pošta u sandu i u upozorit e zlonamjernike da ste odsutni, zamolite osobu kojoj vjerujete da redovito prazni vaš poštanski sandu i .

Adresu na kojoj boravite i broj tele ona na koji se vas može dobiti kada ste na putu ostavite osobi od povjerenja. Ne pri ajte svima da nekuda putujete i ne ostavljajte takve poruke na tele onskoj sekretarici. Vrijedne predmete ne držite u blizini prozora i vrata. Novac i dragocjenosti ne ostavljajte u stanu ili ku i, ve ih pohranite na sigurno mjesto (u banku, ovlaštene trezore ili na uvanje kod osoba od povjerenja). Nemojte ih držati na kuhinjskim policama, me u rubljem u garderobnim

ormarima i drugim “tajnim mjestima“, provalnicima su ta mjesta dobro znana. Mogu nost da ukradene predmete dobijete natrag ve e su ako ste u stanju precizno ih opisati. Policajcima ne ete puno pomo i opišete li nejasno ukradeni predmet kao “onaj srebrni, japanski, s digitalnim broj anikom i crnim gumbi ima …“ Zapisani tvorni ki broj može otkriti vaš ure aj, ali i otkriti lanac preprodava a ukradene robe. Vrjednije predmete, nakit, slike, antikvitete i sli ne predmete otografirajte. Ukoliko posjedujete alarmni sustav, ne zaboravite ga uklju iti. Ako i pored svih samozaštitnih mjera postanete žrtva provalnika, odmah obavijestite policiju na tele onski broj 192 ili 373-111.

Policija nadalje savjetuje da sa sobom na put ponesete samo onoliko novca koliko vam je prijeko potrebno. Držite novac uza se jer i najuljudniji suputnik može biti kradljivac. Odjevne predmete u kojima držite nov anik ili torbicu držite uza se ili na vidnom mjestu. PIN brojeve nemojte držati uz bankovne kartice. Ne ostavljajte nov anike, torbice, mobitele na sjedalima u vlakovima, autobusima, na stolovima u kafi ima.

(V. Kelkedi)

UKRATKO Napao policajca pa završio na 15 dana “hla enja” PRAPOR AN - 45-godišnjaka iz Prapor ana o ito je razljutila injenica da e zaraditi kaznu jer se vozi neregistriranim traktorom pa je napao policajce. Slu aj se dogodio u petak oko 22 sata na cesti izme u Selnice i Donjeg Koncov aka. Policijski službenici zaustavili su traktorista, a kada su utvrdili da je vozilo neregistrirano, rekli su mu da krene do policijskog vozila. No, on se samovoljno po eo udaljavati, pritom vrije aju i policijske službenike. U jednom trenutku šakom je i udario policajca, a tada su mu stavljene lisice te je priveden.

Lije ni kim pregledom utvr eno je da je zadobio lake tjelesne ozljede isto kao i napadnuti policajac. Zbog napada na službenu osobu i drugih prekršaja na Prekršajnom sudu u akovcu odmah mu je odre ena kazna od 15 dana zatvora. (vk)

Preminuo muškarac koji je pao na gore e strnište Policija je izvijestila da je preminuo 73-godišnjak iz Vrhovljana koji je pretprošli etvrtak teško stradao

u požaru. Podsjetimo, on je pale i strnište u polju zvanom “Štuk” u blizini Vrhovljana pao u jarak brazde koja je gorjela. Zadobio je opekotine od kojih je, na žalost, podlegao ozljedama. (vk)

Mjesecima krao elektromotore i prodavao ih tvrtki iz Puš ina Policiji još uvijek nepoznati lopov mjesecima je iz skladišta tvrtke na šljun ari u Križovcu krao elektromotore vrijedne više desetaka tisu a kuna. Vlasnik je tek prošli tjedan shvatio da u skladištu nedostaje ukupno 10 elektromotora, a utvr eno je da su kra e po ele još u prosincu 2010. godine. Policijska istraga ipak je dovela do rezultata.

Ukradeni plijen prona en je prošli tjedan u privatnoj tvrtki za preradu sekundarnih sirovina u Puš inama, kojoj je kradljivac elektromotore prodavao po znatno nižoj cijeni od tržišne. Vlasnik tvrtke iz Puš ina dragovoljno ih je predao prije po etka policijske pretrage, a policija je zaplijenila i bakrene klup ice ukupne mase 20 kilograma. Još se utvr uju sve injenice vezane uz spomenuti slu aj. O ekuje se da e

Prijetnje i ilegalno držanje oružja u romskim naseljima Minulih dana “vatreno“ je bilo izme u pripadnika dvaju romskih naselja koja su smještena u sklopu me imurskih mjesta, pa se prema ve poznatoj policijskoj praksi ne navodi o kome je zaista bilo rije i. Kaznenu prijavu zaradio je 43-godišnjak iz Kuršanca nakon što je u njegovom stanu prona eno ilegalno oružje. Policiju je sam pozvao, no iz drugog razloga.

Prijavio je slu aj prijetnje, a kada su policijski službenici stigli u njegovu ku u, muškarac im je predao 2 plinska pištolja s pripadaju im spremnicima bez streljiva i jedan malokalipodatke tko zapravo radi veliku ve inu kaznenih djela, ve samo navode da su to, primjerice, “stanovnici M. Središ a, Pribislavca, Kuršanca“ itd. još više iritiraju ve insko stanovništvo upravo tih naselja koje ina e u velikoj mjeri poštuje zakone.

Ali, tako er se nanosi kriva slika i o Romima samima, jer sigurno i me u njima ima ve ina onih koji se ne bave kriminalom. Kriva poruka šalje se i prema unutra i prema van. Loša slika o tim mjestima tako er na taj na in putuje ne samo Me imurjem u kojem ipak dobro poznajemo stanje stvari, ve što je najgore - cijelom Hrvatskom.

Na žalost, mnoge loše stvari koji radi dio pripadnika manjinskog stanovništva “stavljaju se

pod tepih“, a dobro je poznato kako to obi no završava na kraju. Što e se dogoditi ako, ne daj Bože, nekome me u ve inskim stanovništvom “pukne film”?

Odgovornost e vjerojatno prebacivati jedni na druge.

Ono što posebice zabrinjava pak je injenica da je jedan od romskih elnika Željko Balog nedavno zatražio (a neki to tuma e i kao svojevrsnu prijetnju) da se Romima i dalje dopusti ilegalno sakupljanje metalnih sirovina, jer bi u suprotnom mogli initi i teža kaznena djela. Sude i po zadnjim slu ajevima, to kao da se po elo ostvarivati. Zar e policija i pravosu e mirno stajati po strani i samo promatrati što se doga a? (vk, dz)

kradljivac ubrzo biti identificiran, a odgovarat e vjerojatno i vlasnik tvrtke iz Puš ina jer je teško za povjerovati da nije znao da su elektromotori ukradeni. (vk)

u polju zvanom Drage u Vratišincu izbio je požar na plasti nim sanducima za spremanje vo a. U cijelosti je izgorjelo 10 sanduka, nagorjelo je još nekoliko, a vatra se proširila i na obližnju suhu travu. Požar je ugasio sam vlasnik, dok su naknadno na mjesto doga aja izašli pripadnici Javne vatrogasne postrojbe iz akovca i Dobrovoljnoga vatrogasnog društva iz Krištanovca, koji su dodatno vodom polili rubne dijelove požarišta. Materijalna šteta iznosi više od deset tisu a kuna. Sanduci nisu bili osigurani. Naknadno je utvr eno da je uzrok požara ljudska radnja. (vk)

“Pokosio” maloljetne bicikliste Na raskrižju lokalne ceste i ulice u naselju Oporovec u etvrtak poslijepodne dogodila se prometna nesre a u kojoj je 35-godišnji voza osobnog automobila u vlasništvu javnog poduze a iz akovca ozlijedio dvojicu maloljetnih biciklista.

Oduzeo im je prednost prolaska te su od udara pali na kolnik. Kako navodi policija, maloljetnici na glavi nisu nosili zaštite kacige te su se, suprotno zakonu, vozili bez pratnje osobe koja je navršila 16 godina. Jedan biciklist zadobio je teške, a drugi lake tjelesne ozljede, no obojica su zadržana na lije enju u Županijskoj bolnici akovec. Voza automobila iz Šte anca bit e kazneno prijavljen. (vk)

Gorjeli sanduci za spremanje vo a VRATIŠINEC - U vo njaku u vlasništvu 49-godišnjeg akov anina

U romskom naselju Kuršanec policija otvorila Informativni centar U zgradi Romskoga obiteljskog centra u romskom naselju u Kuršancu s radom je zapo eo In ormativni centar policije. Radi se o projektu dogovorenom s Upravnim odjelom za društvene djelatnosti Grada akovca, koji je prostorije na katu Centra ustupio na korištenje Policijskoj upravi me imurskoj, kako bi tamo provodila razli ite preventivne aktivnosti. Tako je, u suradnji s Obiteljskim centrom Varaždin, ve održano i prvo predavanje na temu “Nasilni ko ponašanje

u obitelji“ i “Fizi ko zlostavljanje djece“. Prisustvovalo je više od 40 gra ana te predstavnici Upravnog odjela za komunalno redarstvo Grada akovca i Centra za socijalnu skrb akovec.

Sve aktivnosti obuhvatit e organiziranje i održavanje edukativnih predavanja i radionica u cilju podizanja op e razine sigurnosti, poboljšanja suživota i uvažavanja razli itosti na podru ju Me imurja, isti u u policiji. Radno vrijeme In ormativnog centra policije je utorkom i etvrtkom od 9 do 11

barski pištolj, tzv. penkalu, tako er bez streljiva. Takozvana penkala zatim je prona ena i u obližnjoj ku i kod 26-godišnjaka. Istražuju i istodobno i slu aj prijetnje koji je, kako smo spomenuli, prijavio 43-godišnjak iz Kuršanca, policija je privela i njegovog vršnjaka te 24-godišnjaka i 45-godišnjaka, sve iz Pribislavca. I oni su kod sebe držali ilegalno oružje te im je uz kaznenu prijavu zbog osnovane sumnje da su po inili kazneno djelo prijetnje i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih tvari istražni sudac odredio zadržavanje. (vk)

sati. Osim policijskih službenika, u prevenciju uz edukativna predavanja i radionice uklju it e se i Obiteljski centar Varaždin, Centar za socijalnu skrb akovec, Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Podru na služba akovec, Me imurska županija, Upravni odjeli za zdravstvo, socijalnu zaštitu i nacionalne manjine, za obrazovanje, kulturu i sport, a prema potrebi i druge društvene institucije na podru ju Me imurja. (vk)

Kradljivci vrebaju svugdje - na dje jem igralištu ostala bez mobitela NEDELIŠ E - Nepoznati lopov nije se namu io da do e do plijena – mobitela vrijednog više od tisu u kuna. Policija je izvijestila o kra i na dje jem igralištu u Ulici Vinka Karlovi a u Nedeliš u, gdje je kradljivac iskoristio nepažnju ženske osobe i ukrao mobitel koji je ostavila na obližnjoj klupi. (vk)

37-godišnjakinji izmjereno 3,27 promila STANETINEC - ak 3,27 promila alkohola u krvi imala je 37-godišnjakinja iz Stanetinca koja je u petak oko 20.45 sati u Trnovcu na raskrižju državne i ceste koja vodi prema naselju Parag prouzro ila prometnu nesre u. Vrludaju i u stanju teškog pijanstva spomenutom cestom, žena je u jednom trenutku prešla na lijevu stranu kolnika i udarila u teretni automobil kojim je upravljao voza iz Paraga.

Uz policijsku prijavu, zaradila je i “titulu” tjednog rekordera, kada je o vožnji u pijanom stanju rije . S obzirom na posljednje izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, svoju nesmotrenost osjetit e i u nov aniku. (vk)

26. srpnja 2011.

U posljednje vrijeme svjedoci smo velikog pritiska pojedinih privatnih kompanija (npr.

Dravski put d.o.o.), ali i politi kih stranaka (HSP), da se promijeni Zakon o vodama u dijelu koji zabranjuje komercijalno iskapanje šljunka iz korita rijeka.

To se potkrjepljuje tvrdnjama kako je Hrvatska ovisna o uvozu šljunka, da su takve tvrtke upu ene na otvaranje poslova u susjednim državama, iako žele raditi u Hrvatskoj, kako propadaju njihove kompanije i gube se radna mjesta, kako iskapanje šljunka nema nikakav utjecaj na okoliš (“jer je razina vode pala samo nekoliko milimetara“), te kako zbog o uvanja prirode trpi cjelokupno gospodarstvo.

U stvarnosti je slika potpuno druk ija. U Podravini postoji veliki broj legalnih šljun ara smještenih van korita rijeke koje sasvim normalno funkcioniraju i opskrbljuju tržište šljunkom.

Sve su one na legalan na in dobile koncesiju i nesmetano i po zakonu iskorištavaju šljunak, te doprinose ukupnom razvoju regionalnog gospodarstva.

Drava se zbog kopanja šljunka ukopala dva metra - Štete koje pak nastaju iskapanjem šljunka iz korita rijeke (u koritu rijeke) ogromne su: dolazi do zna ajnog ukapanja korita rijeke, u pitanju su metri, a ne milimetri. Npr. Drava kod Terezinog polja u posljednjih se dvadesetak godina ukopala dva metra, a u zadnjih sto godina ak etiri metra uslijed kopanja šljunka i regulacije! Ukopavanjem rijeke u vlastito korito dolazi do opadanja razine podzemnih voda s velikim negativnim utjecajem na poljoprivredu i šu-

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

MANIPULACIJE i dezinformacije u vezi sa zahtjevom za izmjenu Zakona o vodama radi legaliziranja iskapanja šljunka iz korita rijeka

Ogromne štete nastaju iskopavanjem šljunka iz korita rijeke Ovakvo iskopavanje šljunka u rijeci trebalo bi biti prošlost marstvo. U selima duž rijeke Drave presušuju bunari, te je ugrožena opskrba lokalnog stanovništva pitkom vodom. Tako er, isušuju se mrtvice koje su prirodna mrjestilišta riba, ali i turisti ki resurs poput Križnice. Križnica zbog ukopavanja Drave propada, a sanacija bi koštala preko 50 milijuna kuna! Va enjem šljunka i pijeska iz vodotoka devastiraju se rijeka i okoliš oko nje, koji u prirodnom stanju pružaju prirodnu obranu od poplava, samopro iš avanje voda. Drava je i nevjerojatna pri-

rodna baština, u sklopu nedavno proglašenoga Regionalnog parka te ubrzo i rezervata biosfere. Potencijal za turizam na o uvanoj rijeci izuzetno je velik, što dokazuje upravo Križnica.

Neka kopaju izvan korita i pla aju državi - Ve smo naglasili da se nitko ne protivi iskapanju šljunka izvan korita rijeka i vodotoka! Štoviše, nakon iskapanja dozvoljenih koli ina u šljun arama, na tim podru jima nastaju kupališta

za ljude, ali i mo varna podru ja za ptice i ostala živa bi a. Zašto se onda toliko inzistira na iskapanju šljunka i pijeska iz korita?

Iskapanje iz korita pod nadležnoš u je vodopravnih inspektora Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, a ne rudarske inspekcije. Sve indicije pokazuju da je iskapanje šljunka iz korita potpuno nekontrolirano te da se izvade mnogo ve e koli ine nego što je to službeno odobreno. Kad se te pojedine privatne kompanije za iskapanjem

šljunka pobune da su ‘žrtve’ te da se promijeni Zakon o vodama, ne spominju da su neke od tih ‘žrtvi’ godinama prijavljivane inspektorima Ministarstva kulture i Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva za ilegalno kopanje šljunka, bez odgovaraju ih koncesija, kontrole i uplata odgovaraju ih koncesijskih naknada u državni prora un.

Time upravo takve ‘žrtve sustava’ predstavljaju nelojalnu konkurenciju legalnim šljun arima. Stoga pozivamo institucije pravne drža-

ve da nastave ve zapo eti posao na raskrinkavanju i kažnjavanju nelegalnih aktivnosti, priop uje dr. sc. Olga Jovanovi iz udruge “Baobab”.

Iskopavanje šljunka iz korita Drave i Mure u Me imurju je u zadnje vrijeme ipak malo stalo, zahvaljuju i i pojavi rendžera javne ustanove za o uvanje prirodnih vrijednosti u županiji, ali i najnovijim osnutkom Regionalnog parka Mura – Drava. To, me utim, ne zna i da ga nema, no sigurno je da je bitno smanjeno. (J.Š.)

ODGOVOR prof. dr. sc. Stjepana Hranjeca mr. sc. Renatu Slavi eku na izre ene tvrdnje u 828. broju naših novina u tekstu “Tadašnje vodstvo nije prepoznalo važnost projekta, zbog toga je to sada odsjek”

Neupu enost vodi u posve krivi zaklju ak - U 828. broju Me imurskih novina mr. sc. Renato Slavi ek u široj izjavi naslovljenoj “Tadašnje vodstvo nije prepoznalo važnost projekta, zbog toga je to sada odsjek” glavnim krivcima za neuspio pokušaj prijašnjeg osnivanja Me imurskoga veleu ilišta i za sadašnji status akove kog Odsjeka U iteljskoga fakulteta proziva mene kao bivšega dekana i tajnika prof. Josipa Bajuka. Izjava mr. sc. Slavi eka tipi an je primjer neupu enosti, neinformiranosti, što tada, jasno, vodi i do krivoga zaklju ivanja. Kad je ve ovako javno zaklju io, osje am obvezu da i ja javno a istinito informiram itateljstvo. injenice su ove.

U zadnjoj godini moga mandata, 1995. godine, trebali smo na tadašnjoj Visokoj u iteljskoj školi pripremiti za veri ikaciju programe u iteljskoga i odgojiteljskoga studija prema bolonjskim standardima; u pripravi programa imao sam vrijedne suradnike u tadašnjoj prodekanici mr. sc.

Vesni Ciglar i tajniku Josipu Bajuku, prof. Radilo se o STRU NOM studiju u itelja i odgajatelja. Me utim, koncem svibnja Rektorski zbor na sjednici u Osijeku donosi odluku da u Hrvatskoj studij u itelja bude SVEU ILIŠNI i time je budu nost Visoke u iteljske škole u akovcu i drugih takvih škola bila odre ena: akove ka ustanova mogla se odlu iti da ne u e u sveu ilišnu zajednicu, ostao bi joj

Prodati ili ne?

Gotovo nezapaženo kraj nas je prošao novi podatak da je prosje na veli ina posjeda u Hrvatskoj 5,7 hektara. Donedavno je to bilo 2,7 hektara ili oko 3 hektara. Što se to dogodilo da je gotovo duplo pove ana koli ina hektara po posjedniku? Oni koji znaju o emu je rije kažu: ništa posebno, zapo eo je proces okrupnjavanja zemljišnih površina.

Poljoprivredno zemljište prodavali su oni koji više ne vi-

de svoju zaradu u poljoprivredi, a kupovali oni koji žele ostati poljoprivrednici, ako izuzmemo razne nepodopštine sa zemljištem. Ovdje je, dakako, rije o privatnom zemljištu, državno zemljište ve inom se daje u zakup.

Ona tko je prodao zemljište više ga nema, on nije više poljoprivrednik. To je, ini se, zakonomjeran proces u ve ini razvijenih europskih država. Stoga je neminovno zaklju iti da e broj poljoprivrednih doma instava

tada samo odgojiteljski studij, no, koji je, napominjem uzgred, ovih dana isto tako postao sveu ilišni. Ustanova nije mogla obavljati samostalno izobrazbu sveu ilišnoga u iteljskog studija – imala je, doduše, prostor i sustav inanciranja, ali nije raspolagala s osnovnim uvjetom, dostatnim brojem nastavnika u znanstveno - nastavnim zvanjima. Kako je, k tome, politika u iteljskoga studija u Hrvatskoj težila okrupnjavanju, “centriranju” (Osijek, Zagreb, Split, Rijeka), akove ki studij ni pravno ni stvarno nije mogao ra unati sa samostalnoš u.

Posve je druga stvar njegova kasnija sudbina. Senat zagreba koga Sveu ilišta u velja i 2007. donosi odluku o pripojenju ako-

ve koga i petrinjskoga studija zagreba kom U iteljskom fakultetu, tako da i akovec i Petrinja budu podružnice sa svojim podra unom, svojim vije em i svojim prodekanom. Kako se to u praksi poštivalo i kakav je sadašnji položaj akove koga Odsjeka (prije Podružnica), o tome niti želim a ni ne mogu kvali icirano govoriti jer je moj mandat dekana prestao 1. listopada 2005. godine.

Dakle, g. Slavi ek, od sredine 2005. godine akove ki studij prakti ki postaje sveu ilišni i u tom se okviru nije mogao ustrojiti stru ni studij: u hrvatskom sustavu visokoga školstva stru ni studiji djeluju kroz zajednice veleu ilišta. To bi Vam kao magistru znanosti trebalo biti jasno.

No, kad bijah dekanom, htio sam oživotvoriti ideju da u sadašnjem kompleksu Odsjeka, u bivšim prostorima II. Osnovne škole, to jest u drugom krilu zgrade, svoje mjesto na u novi oblici stru noga studija, a za koje su – kako g. Slavi ek to no navodi – interes iskazale odre ene strukovne grupe, da, dakle, itav kompleks sa svom nastavno - tehnološkom strukturom (kabineti, primjerice), a dijelom i nastavnim osobljem, bude središte VISOKOŠKOLSKE izobrazbe u Me imurskoj županiji, kao jezgre budu eg veleu ilišta. Prvi su koraci tada u injeni jer su Grad i Županija opremili po jednu predavaonicu u spomenutom krilu zgrade. No, nakon prestanka mo-

ga mandata novo rukovodstvo iskazalo je posve druk iji stav.

Ali ni o njemu ne bih raspravljao jer to nije moj stav.

Doista, teško je kad nakon svih napora koje sam s gore navedenim suradnicima uložio u osposobljavanju cijeloga kompleksa sadašnjega Odsjeka U iteljskoga fakulteta (kabineti, suteren, restoran, park, ograda …) doživljavate ovakve stavove i “zaklju ke”. U ime tih suradnika želim jasno naglasiti da smo u uvjetima u kojima smo djelovali (mislim prije svega na kontekst visokoga hrvatskoga školstva) u inili što smo mogli, a ne što nam se (ni)je prohtjelo.

Prof. dr. sc.

Stjepan Hranjec

u narednim godinama i dalje padati.

Kako je to u Me imurju? Po svemu sude i, ono nije izuzetak.

Prema podacima Me imurske razvojne agencije, u našem kraju ima oko šest i pol tisu a zemljovlasnika koji se deklariraju kao poljoprivrednici. Zanimljivo je, me utim, to što najviše obradivih zemljišnih površina u našem kraju posjeduju upravo ona gospodarstva koja u prosjeku imaju oko pet hektara, a takvih je 1.352.

Odmah za njima dolazi 910 poljoprivrednih gospodarstava koja posjeduju od pet do deset hektara obradivih površina.

S druge strane, postoji veliki broj poljoprivrednika koji posjeduju manje od tri hektara zemljišta, takvih je 3.400, a oni e prije ili kasnije prodati svoja poljoprivredna zemljišta. Postoje i izuzeci, no takvih je veoma malo, ako netko ima hektar plastenika, to je za naše prilike mnogo.

Ti su poljoprivrednici, ako to uop e jesu, stavljeni pred dilemu prodati zemljište ili ekati, a jedan dio njih drži zemlju koju su obra ivali njihovi djedovi i bake i iz emotivnih razloga.

U svakom slu aju, proces okrupnjavanja zemljišta ozbiljno je zapo eo i kod nas, no bolje bi

to bilo nazvati prodajom zemljišta, da bi bilo jasnije, a sigurno je da e se nastaviti ubrzanim tempom.

No, treba biti oprezan, poljoprivredno zemljište je ono srebro koje se prenosi iz generacije na generaciju, pa ga nipošto ne valja prodavati tek da se proda.

Usput, u francuskoj vinogradarskoj pokrajini Bretagni zemljište se na dobrim vinogradarskim položajima nije prodavalo zadnjih stotinjak godina, a hektar vrijedi cijelo bogatstvo, milijune eura, poruka za one koji govore da zemljište danas ne vrijedi baš ništa.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

10

Kroz Međimurje

OP INA Šenkovec

Svi gra ani koji imaju primjedbe, prijedloge i sl. mogu se javiti e-mailom Jednu od to aka dnevnog reda 23. sjednice Op inskog vije a Šenkovec na elnik Vladimir Novak iskoristio je kako bi vije nicima podnio izvješ e o radu za protekle dvije godine svojega mandata. Tako je izme u ostalog re eno da je u 2009. godini 1,927.728 kuna izravno vra eno samim korisnicima, i to dobrovoljnim vatrogasnim društvima s podru ja op ine, zatim za potrebe knjižnice, vrti a, prijevoza u enika, branitelja, pomo i socijalno ugroženim osobama i raznim drugim udrugama.

Rije je o sredstvima koja su svi stanovnici upla ivali kroz razne ra une Op ini.

Kada pak je u pitanju podru je izgradnje u op ini, a u koji ulaze sredstva uložena u infrastrukturu, odnosno u dvoranu, ulicu Augusta Šenoe, javnu rasvjetu, knjižnicu, ulice Bra e Radi a i Marka Kova a, te centar Šenkovec, potrošeno je 2,400.000 kuna. Sljede a 2010. godina bila je na istom nivou kada su u pitanju sredstva za udruge i ostale potrebite, a to je oko dva milijuna kuna, dok je za gradnju i održavanje infrastrukture utrošeno 863.070 kuna. I dok je 2010., prema Novakovim rije ima, bila godina pla anja i pripremanja, 2011. bi trebala biti godina izgradnje. Naime, ove godine tu su projekti za parkiralište kod dje jeg vrti a, ulica Maršala Tita, te sanacije klizišta u ulici Josipa Bedekovi a. Financijska konstrukcija za knjižnicu je zatvorena, još slijedi samo opremanje, za koje bi dodatna interventna sredstva trebala sti i i iz Ministarstva kulture. Time e iznos planiran za gradnju i opremanje u 2011. godini biti oko 2,800.000 kuna. Na kraju, spomenuo je Novak, svi oni koji imaju bilo kakvu primjedbu, kritiku, pitanje ili pohvalu vezanu uz rad Op inskog vije a, mogu to uputiti putem elektronske pošte na adresu mjestani. senkovec@ gmail.com. (S. obadi )

JE LI PRIMJERENO? Sjednica OV-a Pribislavec s ak 22 to ke dnevnog reda sazvana u 20.30 sati

Rasprava o izgradnji škole u “sitne sate”?

Op insko vije e Pribislavec u ponedjeljak je, kada je ovaj broj Me imurskih novina ve bio zaklju en, održalo svoju 15. sjednicu. O tijeku sjednice, zaklju cima i odlukama izvijestit emo, naravno, u idu em broju (a ve danas možete itati na našem portalu www.mnovine.hr ), no ovako “unaprijed” vrijedi spomenuti, blago re eno, neprimjereni termin sjednice. Predsjednik Op inskog vije a Ivica Lesjak sazvao ju je, naime, za 20.30 sati.

To možda, premda nije uobi ajeno (ostale me imurske op ine sjednice sazivaju najkasnije u 20 sati), samo po sebi i ne bi predstavljalo problem da dnevnim redom nisu bile predvi ene ak 22 to ke – a op e je poznato i da su rasprave vije nika u Pribislavcu dugotrajne i “mukotrpne“ te se na kraju rijetko i usvoji odre ena odluka.

Uz to, jedna od klju nih to aka sjednice je – “donošenje odluke o izgradnji objekta osnovne škole i sportske dvorane u tri faze”, pa e se o tako važnoj temi vjerojatno raspravljati u “sitne sate”. Podsjetimo, na posljednjoj sjednici kada je, po sugestiji dobivenoj u resornom Ministarstvu, po prvi put predstavljena mogu nost izgradnje škole u tri faze, me u vije nicima razvila se duga rasprava – na kraju bez konkretnih zaklju aka. Neke od to aka o kojima se raspravljalo u ponedjeljak jesu i “odluka o osloba anju od pla anja komunalnog doprinosa žitelja romskog naselja” i “odluka o rješavanju odvoza komunalnog otpada iz romskog naselja”, dok su neke ina e manje - više “tehni ke“ to ke na dnevnim redu ve po drugi, tre i ili ak i etvrti put. (V.Kelkedi)

26. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OP INSKO VIJE E Sveta Marija odlu ilo o ovogodišnjim dobitnicima javnih priznanja

Ovu godinu samo zahvalnice, z nadglasavanja op inskih plake - To ka nije bila dobro pripremljena, a pojedina no glasovanje za svaki prijedlog rezultir Poznati su ovogodišnji dobitnici javnih priznanja op ine Sveta Marija.

Na sve anoj sjednici uz Dan op ine bit e dodijeljene samo zahvalnice, dok prijedlozi za dobitnike plaketa nisu dobili potrebnu ve inu vije nika. Zahvalnice e primiti Šte ica Perli , juniorke i kadeti ŠRD-a “Klen” i Ženska pjeva ka skupina KUD-a “Ivan Musta Kantor”.

Za dobivanje zahvalnice na sjednici je od strane na elnika Deana Hunjadija bio predložen župnik Pavao Marka , op insko povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja za dobitnika plakete predložilo je Vladu Kova a starijeg, dok je za istu nagradu ur ica Slamek predložila Magdalenu Kvakan. Me utim, ta tri prijedloga nisu dobila potrebnu ve inu glasova. Treba napomenuti da ni o jednom kandidatu nije bilo pisme-

nog obrazloženja. O svakoj kandidaturi glasovalo se pojedina no i šteta što se neslaganje izme u vladaju ih i oporbe odrazilo na mještane, koji svojim dugogodišnjim dobrovoljnim radom zasigurno zaslužuju puno više od pukog dizanja ruku te vije ni kog izglasavanja i nadmudrivanja. Nekoliko dana nakon sjednice iz Op ine je stigla informacija da je Vlado Kova ve dobio plaketu, i to 2004. godine. Da se takve situacije ne bi ponavljale, u Op ini bi se morali ugledati na primjere iz drugih sredina. Mnoge lokalne samouprave imaju pravilnik po kojem odlu uju o dobitnicima priznanja.

Odre en je rok za prijavu kandidatura, kojeg se moraju pridržavati svi predlaga i i nema predlaganja na sjednici Vije a. Kandidature razmatra povjerenstvo i predlaže dobitnike, a Op insko vije e

Vije nica M. Fran i zatražila je izvješ e komunalnog i poljoprivrednog redara B. Horvata

Op ina e sa 150 tisu a kuna sufinancirati vatrogasno spremište Zbog pove anja obima opreme i voznog parka, pojavila se potreba da se trajno riješi pitanje spremišta za DVD Sveta Marija. U sklopu stambeno - poslovne zgrade koja se gradi preko puta Vatrogasnog doma izgradila bi se dva spremišta, što bi koštalo 250 tisu a kuna. Vatrogasci bi izgradnju su inancirali sa 100 tisu a vlastitih sredstava, dok su se za preostali iznos obratili op ini. Na elnik Dean Hunjadi predložio je da Op ina krene u taj projekt i odobri 150 tisu a kuna, a u dogovoru s vlasnikom tvrtke “Instal promet Kanižaj”, taj bi se iznos otpla-

ivao u etiri godine, po evši od 2012. godine. Prijedlog na elnika dobio je ve insku podršku. Marija Fran i smatra kako su vije nici stavljeni pred gotov in jer je prije sve dogovoreno. Predložila je da Op ina plati cijeli iznos, ali da nekretnina bude u op inskom vlasništvu. Takva ideja nije prihva ena, kao ni prijedlog Ksenije Blagus da vatrogasci sami inanciraju izgradnju spremišta. Vije nik Marijan Šte i smatra da je cijena prihvatljiva, no udi ga što vatrogasci još nemaju neki predugovor ili ugovor sa spomenutom tvrtkom.

samo potvr uje ili odbacuje predložene kandidate.

Komunalni redar Branko Horvat: Me uljudski i me ususjedski odnosi dovode do ružnih scena Na sjednici je bio komunalni i poljoprivredni redar Branko Horvat.

Došao je kako bi vije nicima prezentirao pisano izvješ e o svome radu, koje je zatražila Marija Fran i . Horvat je rekao da bi izvješ e bilo dostavljeno i prije, ali je došlo do nesporazuma. Na-

kon burne prošle godine, u prvih šest ovogodišnjih mjeseci puno je manje prekršaja, posebice za nov ano kažnjavanje. Preventivno opominjanje u mnogome je doprinijelo da situacija bude vrlo dobra. Sve je manje prekršaja koji bi zabrinjavali. Horvat napominje kako su ve i problemi me uljudski i me ususjedski odnosi koji dovode do me usobne netrpeljivosti, a u dosta slu ajeva i do ružnih scena koje ne bi trebao rješavati komunalni redar.

Uspore uju i prošlu i ovu godinu, sigurno je da se mještani ponašaju bolje nego prije, što bi zna ilo da posao i

OP INSKO VIJE E Donja Dubrava – Ne smiruje se sukob HNS-ovaca i državnog tajnika, ujedno op inskog vije nika

Darko Horvat izvješ e državnih revizora s Pred vije nicima se našlo izvješ e o obavljenoj reviziji poslovanja op ine Donja Dubrava za prošlu godinu. Reviziju su obavili djelatnici akove koga Državnog ureda za reviziju u razdoblju od 17. sije nja do 19. travnja ove godine. U nalazu revizije ne spominju se ve e nepravilnosti. Uo ene su greške koje nisu u kaznenom segmentu i trebaju biti ispravljene.

Prvenstveno se to odnosi na potrebu uvo enja grobljanske naknade i pokretanje ovršnog postupka prema onima koji ne podmiruju inancijske obveze prema op ini. Vije nik Darko Horvat smatra da klju ne stvari revizijom nisu obuhva ene. - Izvješ e je površno, nepotpuno i manjkavo te se odnosi na ono što znamo, rekao je Horvat. Najavio je u ime Kluba vije nika HDZ-a mogu nost zahtjeva za obnovom postupka, tj. reviziju obavljene revizije za 2009. i 2010. godinu. Na elnik Marijan Varga smatra da revizori znaju svoj posao. Rekao je da se ne sje a tako temeljite revizije koja je zapo ela upravo na njegov ro endan. - Mi smo napravili sve što su nas revizori tražili i oni su sve dokumente imali na raspolaganju, zaklju io je Varga.

vrti u “Klin ec”. - Posljednja sjednica Op inskog vije a održana je 31. ožujka, a danas je 5. srpnja. Ovime je prekršen poslovnik u kojem stoji da se svaka tri mjeseca održi sjednica Vije a. U suprotnom ono bi se trebalo

Aktivni oporbenjaci

Marijan Varga (HNS, na elnik): - Mi smo napravili sve što su nas revizori tražili i oni su na raspolaganju imali sve dokumente, zaklju io je Varga

U aktualnom satu najaktivniji su bili oporbeni vije nici Darko Horvat (HDZ) i Marinko Lisjak (HSS). Horvat je zatražio pisane odgovore na tri pitanja. Zanima ga na osnovu koje odluke je za ure enje parka u centru mjesta utrošeno 286 tisu a kuna, a Vije e je dalo limit do 200 tisu a kuna. Nadalje, pitao je koje su poslove i u kom obimu u 2009. i 2010. godini za potrebe op ine mimo poslovnika obavili vije nici te ga zanima prema kojoj odluci je raspolagano s viškom sredstava iz 2009. godine u

Darko Horvat (HDZ, oporbeni vije nik): - Izvješ e revizije je površno, nepotpuno i manjkavo te se odnosi na ono što ve znamo

26. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OP INA DOMAŠINEC

bog vije ni kog eta ne e biti ralo je da ovu godinu nitko ne dobiva plaketu

Odluka o zaduživanju u iznosu od 500 tisu a kuna

trud redara nije uzaludan. U prvih šest mjeseci u komunalnom dijelu napisano je devet opomena, dok kazni nije bilo.

U onom poljoprivrednom segmentu izre eno je sedam opomena te je županijskoj inspektorici proslije eno etrnaest prijava zbog neobra ivanja ili neodržavanja poljoprivrednih parcela, za što su kazne vrlo velike. Komunalni redar isti e da radi mjese no i do 270 sati, posao obavlja za etiri donjome imurske op ine i trudi se da ga obavi korektno.

Vije nici nisu imali ve ih primjedaba na iznesena izvješ a. Svi su mišljenja

S pet vladaju ih glasova i etiri suzdržana od strane oporbe Op insko vije e op ine Sveta Marija donijelo je odluku o zaduživanju.

Op ina e zbog inanciranja po etka izgradnje sportske dvorane u Svetoj Mariji i izgradnje oborinske kanalizacije u Gospodarskoj zoni Buzovica provesti postupak javne nabave za zaduživanje u iznosu od 500 tisu a kuna. Op ina e raspisati i dva natje aja. Jedan se odnosi na sanaciju poda tamošnjeg Doma kulture. Za te je radove Ministarstvo regionalnog razvoja osiguralo 150 tisu a kuna, a isti iznos bit e izdvojen i iz op inskog prora una.

Drugi natje aj odnosi se na izgradnju oborinske kanalizacije u zoni Buzovica, iju izgradnju s 300 tisu a inancira Ministarstvo gospodarstva. (alf) kako mještane treba više informirati i upoznati sa zakonskim mjerama kako bi se izbjeglo kažnjavanje. Posebice se to odnosi na stariju populaciju koja ne može raditi na zemlji. U zakonu piše da se poljoprivredna parcela mora održavati, ako se ne može obra ivati.

(A. Fuš)

Op ina prodala nekoliko parcela i poslovnih prostora Nakon odluka Op inskog vije a i provedenih javnih natje aja, Op ina Domašinec prodala je nekoliko zemljišta u svojem vlasništvu, kao i stambene prostore u objektu Poslovnog centra Domašinec. Tako su Ivan i Gordana Ov ar po cijeni od 96.249 kuna kupili dvije parcele (livade) u katastarskoj op ini Domašinec, ukupne površine 2.406 kvadratnih metara. akove koj tvrtki “Instal promet Kanižaj“ za iznos od 122.700 kuna prodan pak je pašnjak na podru ju Bel ec Gardine, površine 818 kvadratnih metara. Najpovoljniji ponuditelj za kupnju poslovnog prostora površine 147 m2 bila je Lidija Vrzan iz Domašinca, koja je za spomenutu nekretninu izdvojila 143.280 kuna. Prema dogovoru postignutim s Op inom, 40% iznosa platila je odmah, a ostalo mora namiriti do 15. prosinca ove godine.

Drugi prostor u Poslovnom centru površine 20 m2 prodan je Stjepanu i Ljubici Lisjak iz Domašinca. Cijena je bila 36.540 kuna, a dogovoreni uvjeti pla anja jednaki su kao i u prije spomenutom slu aju. Po kona noj isplati kupcima e biti izdane isprave za priznavanje prava vlasništva radi upisa nekretnina u gruntovne i katastarske knjige.

Sukladno odluci Op inskog vije a, obavljen je i prijenos nekretnine Stjepanu Andrašecu i Milki Andrašec iz Domašinca te je zaklju en kupoprodajni ugovor temeljem kojeg su kupci Op ini Domašinec za zemljište platili 4.900 kuna, a na ime troškova za rješavanje predmeta 1.500 kuna. (V. Kelkedi)

Slabo izvršenje prora una do kraja srpnja Dodajmo da je do kraja mjeseca lipnja Op ina Domašinec u svoju blagajnu prihodovala ukupno 1,503.045 kuna (840.485 kuna prihoda od poslovanja, 330.248 od poreza te 332.312 kuna prihoda od poreza ne inancijske imovine). Ukupni planirani prora un Op ine za ovu godinu iznosi pak 4,488.000 kuna, izvijestio je na sjednici Op inskog vije a na elnik Dragutin Lisjak. (vk)

smatra površnim i nepotpunim raspustiti, upozorio je Darko Horvat predsjednika vije a Željka Kova a. Marinko Lisjak predložio je da se ubudu e op inske sjednice tonski snimaju kako bi se na taj na in arhiviralo sve izre eno na sjednicama Vije a. Na elnik Marijan Varga iskazao je zadovoljstvo što Op ina sudjeluje u tri projekta EU. Radi se o Folklornom festivalu kre Mure, izradi

projektne dokumentacije za kanalizacijski sustav i projektu “Preko staza prošlosti na zajedni ki put“, putem kojeg e se urediti informacijski centar. Spomenuo je i kandidaturu za obnovu kolni kog zastora cijele ulice Novembarskih žrtava prema programu EIB 3. (alf)

Kroz Međimurje 11 OP INA DEKANOVEC

Traže se zakupci poslovnih prostora Op insko vije e Dekanovec na sjednici održanoj u utorak donijelo je nekoliko odluka o imenovanju povjerenstava. Tako je formirano tro lano Povjerenstvo za zakup poslovnih i stambenih prostora u vlasništvu Op ine Dekanovec.

Ujedno su prihva ene odluke o raspisivanju natje aja za zakup poslovnog, kao i stambenog prostora u zgradi Vatrogasnog doma u Ulici Florijana Andrašeca. Vije e je utvrdilo i sastav Povjerenstva

za provo enje postupka davanja koncesije za skupljanje, odvoz i odlaganje komunalnog otpada.

Prihva ena je i odluka o prihva anju sporazuma o osnivanju Javne vatrogasne postrojbe akovec.

Sporazumom i Op ina Dekanovec postaj jedan od osniva a Postrojbe, budu i da je Grad akovec nedavno predložio da osniva i, uz Grad, budu i druge jedinice lokalne samouprave u Me imurju. (vk)

SVETI JURAJ U TRNJU - DONJI PUSTAKOVEC

Zapo ela sanacija magistralne ceste Ovih je dana zapo ela sanacija magistralne ceste koja spaja grani ni prijelaz Gori an s akovcom u naseljima Sveti Juraj u Trnju i Donji Pustakovec. Radove izvode Hrvatske ceste, a potrajat e do jeseni. Do sad je ova prometnica nekoliko puta „ure ivana“, a sada bi kona no trebala biti „dotjerana“ za sva vremena.

Trenutno se skida stari asfaltni sloj dio po dio. Promet je otežan, ali omogu en jednom stranom ceste i reguliran semaforima, kao i izlazak iz dvorišta na cestu. U kona nici, uz novi as latni sloj cesta kroz naselja

dobit e i pješa ko - biciklisti ku stazu.

Op ina Donji Kraljevec i Me imurske vode te Me imurje plin uputili su poziv svima koji nisu priklju eni na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu te plinsku mrežu da se u roku od pet dana jave za priklju ak. Naime, kad se cesta kroz naselja jednom asfaltira, ne e se smjeti raskopavati najmanje pet godina, a kroz to vrijeme gra ani se ne e mo i priklju iti na infrastrukturu.

(JŠ)

UDRUGA STUDENATA Prelog održala godišnju skupštinu

lanovi od sada mogu biti i izvanredni studenti Na godišnjoj skupštini Udruge studenata Grada Preloga izmijenjen je statut te Udruge. U njega je uvrštena odluka prema kojoj lanovi mogu biti i izvanredni, a ne, kao do sad, samo samo redovni studenti. Predsjednica Sanela Horvati na sjednici je najavila i neke od aktivnosti, od sudjelovanja na dje jim radionicama do projekta vršnja ke edukacije. Predstavljena je i web stranica Udruge na kojoj se

može doznati više o djelatnosti i aktivnostima Udruge. Godišnjem okupljanju prisustvovao je i prvi ovjek Grada Preloga Dragutin Glavina, poželjevši studentima ugodne praznike. Ujedno je podsjetio kako Grad kontinuirano pomaže mladima u školovanju, od sudjelovanja na seminarima i radionicama do stipendiranja i nagra ivanja najboljih. (vk)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GRAD Mursko Središ e

OP INSKO VIJE E Sveti Juraj na Bregu

12

26. srpnja 2011.

Nastavak izgradnje Nema šale s dimnja arskim poslovima obaloutvrde

- Od 300 do 10.000 kuna nov ana je kazna za pravne i fizi ke osobe za propuste i nepridržavanja reda odluke o dimnja arskim poslovima

Izgradnja obaloutvrde zahtijeva proširenje privremene prometnice

U Murskom Središ u nastavljena je izgradnja vodozaštitne obaloutvrde, koja je ujedno i dio šetnice uz rijeku Muru. To nije, zapo ela je izgradnja, odnosno nastavak utvrde i šetnice u dužini od 155 metara, koja e dovršenjem biti ukupne dužine 775 metara. Radilište su ju er obišli Ivan Cerovec iz Hrvatskih voda, Dražen Srpak, zamjenik središ anskog gradona elnika, i Lorand Klemen i , autor projekta središ anske šetnice i Gradske lu ice.

- Ovom prilikom Cerovec je rekao kako su Hrvatske vode u izgradnju obaloutvrde uložile 7,750.000 kuna, a Grad Mursko Središ e

1,9 milijuna kuna za otkup zemljišta i potrebnu dokumentaciju. Radovi vrijedni 1,6 milijuna kuna, koje izvodi akove ka Hidrotehnika, bit e dovršeni do po etka jeseni. Dogradona elnik Srpak najavljuje nove radove na šetnici, od kojih je najzna ajnija rasvjeta šetnice vrijedna 550 tisu a kuna.

Novac se o ekuje iz me unarodnih ondova kojima su projekti upu eni i jedan je ve dobio zeleno svjetlo i bit e realiziran kada u ondu bude novca. Iz EU ondova bit e realiziran projekt “Mlin na Muri”, za koji ve postoji izra ena sva dokumentacija.

(S. Mesari )

Cerovec, Srpak i Klemen i dogovaraju sitnice koje e puno zna iti šeta ima i žiteljima okolnih ku a

OP INA Gornji Mihaljevec

Bez kaznenih djela i prometnih nesre a u lipnju Stanje sigurnosti na podru ju op ine Gornji Mihaljevec prošli je mjesec bilo vrlo dobro, stoji u izvješ u o stanju sigurnosti za lipanj 2011. za ovu op inu, koje je op inskom na elniku uputio Franji Kova i u uputio Branko Polanec, na elnik PP-a Štrigova.

Takva ocjena zasnovana je na injenicama da tijekom lipnja na podru ju gornjomihaljeve ke op ine nije evidentirano ni jedno kazneno djelo,

a ništa ili vrlo malo kršeni su i drugi zakonski propisi. Raduje podatak da nije evidentirana ni jedna prometna nesre a, a zabilježena su tek etiri prekršaja Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Evidentirana su dva prekršaja Zakona o otpadu te jedno obiteljsko nasilje. Grani ni prijelaz Preseka prešlo je 6.752 putnika i 3.395 vozila, što je porast od oko dva posto u odnosu na prethodni mjesec. (sm)

Na svojoj 15. sjednici Op insko vije e Sveti Juraj na Bregu donijelo je odluku o obavljanju dimnja arskih poslova na podru ju op ine Sveti Juraj na Bregu, kojom su postrožene nov ane kazne za dimnja ara i za korisnike usluga, odnosno doma instva kao pravne i fizi ke osobe.

Kazne se zavisno o prekršaju kre u od 500 do 10.000 kuna, a komunalni redar od sada na licu mjesta može naplatiti nov ane kazne u iznosu od 300 do 1.000 kuna. Pla anje kazne ne osloba a korisnika od neizvršenja propusta na koje mu je ukazano i za koje je kažnjen.

Zna ajnom nov anom kaznom od 500 do 10.000 kuna bit e kažnjena pravna osoba te kaznom od 300 do 2.000 kuna fizi ka osoba koja bi izvodila plinske instalacije, a da prije puštanja u rad ne zatraži i ne ishodi suglasnosti i dozvole dimnja ara.

Pojedinac ili pravna osoba koja ne e dopustiti redovitu kontrolu i iš enje dimovodnih objekta kaznit e se od 300 do 600 kuna nov ane kazne.

Vije nici su zadovoljni na inom na koji dimnja arske poslove obavlja Ivan Zver, koji trenutno ima koncesiju za obavljanje dim-

U Poduzetni koj zoni Brezje jeftinije je graditi i ima dovoljno parcela

Naknada za rad na elniku Na svojoj 15. sjednici Op insko vije e Sveti Juraj na Bregu donijelo je odluku o visini naknade za rad svoga op inskog na elnika i njegovog zamjenika.

Op inski na elnik, u ovom trenja arskih poslova na podru ju ove op ine.

Isplati se graditi u poduzetni koj zoni Vije e je donijelo i novu odluku o komunalnom doprinosu, kojim su odre ene vrijednosti komunalnog doprinosa po vrsti objekta i ure aja komunalne in rastrukture u kunama po prostornom ili kvadratnom metru gra evine.

Za stambene gra evine komunalni doprinos iznosi 15 kuna za prostorni metar, dok za pomo ne i jednostavne gra evine iznosi 7,5 kuna. Za poslovne gra evine u Poduzetni koj zoni Brezje komunalni doprinos iznosi 15 kuna, a izvan zone 30 kuna,

nutku to je An elko Nagrajsalovi , ima pravo na mjese nu bruto naknadu u iznosu od 6.000 kuna, dok njegov zamjenik Miljenko Januši nema pravo na nov anu naknadu. (sm) što zna i da se isplati graditi u Poslovnoj zoni Brezje.

Posebne uvjete moraju ispunjavati oni investitori koji grade gra evine u kojima e obavljati djelatnosti koje mogu prouzro iti emisije kojima se one iš uje tlo, zrak i vode. Za njih komunalni doprinos iznosi 138 kuna po metru prostornom. Gra evine javne, vjerske, kulturne i humanitarne namjene spadaju u kategoriju za koju komunalni doprinos iznosi 7,5 kuna.

Komunalni doprinos pla a se odjednom na op inski ra un, a na zahtjev investitora može se odobriti obro na otplata, uz obvezno pla anje prvog obroka, i to u 30-postotnom iznosu ukupno utvr enoga komunalnog doprinosa. (S. Mesari )

OP INA Vratišinec optimisti no kro i dalje

Mnogi mladi žele do i živjeti u Vratišinec - Nekoliko mla ih ljudi zainteresirano je za kupnju gradilišta u Vratišincu sa željom da ovdje žive oni, ali i njihova djeca. To me iznimno raduje i daje mi snagu da do kraja i korektno uredimo nekoliko dijelova naselja, osobito ulicu Novi Brodec, koja e nakon ure enja postati elitni dio Vratišinca, a zbog položaja, odnosno blizine Murskog Središ a i vrlo atraktivna i poželjna destinacija, kaže Zdravko Mlinari , na elnik op ine Vratišinec, nakon što je s ljudima za prostorno planiranje obišao op insko podru je u Vratišincu i Gornjem Kraljevcu.

- Naime, u Novom Brodecu kani se izgraditi kružni tok, ime bi se ulica produljila i tako bi se dobilo izme u šest i deset novih gradilišta. Time e biti stvoreni uvjeti da mladi koji žele ostati doma mogu graditi svoje ku e, a to mogu i ljudi sa strane. Želimo parcele prodati po što prihvatljivijim cijenama za kupce, jer bolje je da parcele prodamo, pa makar i je tino, nego da stoje neiskorištene. Za njihovo održavanje i košnju trave sada trošimo puno novca, napominje Mlinari , i razmišlja o gra evinskim parcelama i u Gornjem Kraljevcu.

Zatvoriti Jalšovnicu Odlukom Op inskog vije a pristupa se izmjenama i dopunama Prostornog plana i ure enja za naselje Gornji Kraljevec, a na

Dobre vijesti za Vratišin are i Kraljev ane donosi na elnik Zdravko Mlinari

prijedlog VMO-a Gornji Kraljevec.

U etvrtak je na elnik Zdravko Mlinari s predstavnicima Me imurske županije, zadužene za prostorno ure enje, obišao naselje Gornji Kraljevec, gdje je iskazan interes, a i potreba ure enja prostora kod zgrade Podru ne škole.

- Podru na škola i sve vezano uz nju više je puta nagra ivano na državnoj razini, emu je znatno doprinijela u iteljica Marija Le ek, ali, na žalost, njezin okoliš koji nije školsko vlasništvo vrlo je neuredan. Stoga smo donijeli odluku da taj prostor preuredi-

Ure eno groblje hvale korisnici i iz drugih op ina i gradova

mo, i to na na in da zatvorimo, odnosno zacijevimo potok Jalšovnica od Potone ulice do Podru ne škole, te itav prostor uredimo za gradilišta. Dobit emo 15 do 20 gradilišta i tako mladima omogu iti da izgrade ku e i ostanu uz svoje roditelje i imanja, naglašava Mlinari , razmišljaju i i o ure enju puta koji vodi prema igralištu NK Napredak.

Pre na dobiva pješa ko biciklisti ku stazu Op ina Vratišinec dobila je od Ministarstva regionalnog ra-

Pre na ulica dobiva pješa ko - biciklisti ku stazu

zvoja 150 tisu a kuna na osnovu predloženog programa ure enja pješa ko - biciklisti ke staze u Pre enoj ulici, od župne crkve do ulice Dr. Franje Debana. Projekt e se izvesti na na in da se kolnik s postoje a 3,5 metra širine proširi na 5 metara, a staza e biti na razini kolnika, odvojena neisprekidanom žutom ili bijelom linijom. Novac je na op inski ra un stigao nakon što su na nedavnom MESAP-u ministar Božidar Pankreti i vratišine ki op inski na elnik Zdravko Mlinari potpisali pravovaljani ugovor.

Ulica Dr. Franje Debana jedna je od najljepših i najmodernijih u ovom kraju i primjer je drugima kako uz ne preogromna nov ana izdavanja napraviti prostranu ulicu s rubnicima i odvodnjom.

Na groblju mjesto za urne Proteklih dana puno je toga ura eno na groblju, a kona no su odvezene sve koli ine lampaša koji su mjesecima bili trn u oku korisnika groblja.

Ošišana i o iš ena je živica po pravilima hortikulture, ure ene su cvjetne aleje te posa eno cvije e kod zdenca i klupa za odmor.

- Želimo na groblju odrediti i urediti posebno mjesto za urne, te posebno mjesto za dje je groblje. Sve ovo iziskuje i pove anje grobnih naknada, no, ako želimo da posljednja po ivališta naših dragih budu lijepa i ugodna, onda to moramo napraviti, a to pak košta, kaže na elnik Mlinari , te posebno naglašava kako korisnici groblja iz drugih op ina i gradova hvale izgled vratišine kog groblja.

Prema Mlinari evim rije ima, ovog su trenutka prihodi i rashodi za potrebe groblja ujedna eni.

(S. Mesari )

26. srpnja 2011.

Dobro je znati 13

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

VARA@DIN I ^AKOVEC

PC VARA@DIN, Gospodarska bb, radno vrijeme: pon.-pet.: od 9.oo do 20.oo, sub.: od 8.oo do 20.oo PC ^AKOVEC-samo namje{taj, Globetka bb, radno vrijeme: pon.-pet.: od 9.oo do 20.oo, sub.: od 8.oo do 20.oo

12 rata BESPLATNA BEZ kamata DOSTAVA I MONTA@A* na podru~ju cijele RH

* sukladno s uvijetima Lesnine

Diners, Amex, master, GO card, stambeni krediti

Kuhinje po mjeri!!!

- Besplatna izmj e r - Veliki izbor bo a j a - 3D projekt cije le ku}e ili stana KUPUJTE U T E T I L A V K M I @ I N J A N PO ! ! !

A M A N E CIJ

Prona|imo zajedno pravo rje{enje za VAS!

14

Poljodjelstvo

26. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZAPO ELA berba kupina u Me imurju

Ekološki uzgojena i vrhunske kvalitete Na svetu Mariju Magdalenu dva najve a i najrenomiranija proizvo a a kupine, OPG Šafari u Gornjem Koncov aku i OPG Hadela u Grkaveš aku, zapo eli su ovogodišnju berbu kupina, koja je ve na prvi pogled izuzetno lijepog izgleda. Okus pak je bajkovit, gotovo neopisiv, jer crna zrela kupina topi se u ustima i vrlo je slatka.

- Osim što je lijepa, rodna i slatka, ovogodišnja kupina je sto posto ekološki uzgojena, pa e koli ine vjerojatno biti manje, ali kvaliteta je sigurno vrhunska, kaže Zdravko Šafari , obrazlažu i da su vremenski uvjeti utjecali na tretiranje u kupiniku.

kupinama je sve isto, plodovi su lijepi i berba ide vrlo, vrlo dobro, zadovoljno isti e Šafari , koji je ve dio pobranih malina stavio u proces proizvodnje vina, a dio plasirao u Dalmaciju i Zagreb, veli da su Dalmatinci poludjeli za kupinama i traže još i još.

Kilogram od 12 do 15 kuna - Ovu godinu je interes trgovaca i potroša a za kupinom jako dobar i jednostavno nismo u mogu nosti zadovoljiti potražnju, pa smo dio dosadašnjih kupaca napustili, odnosno preporu ili smo im druge kupinare.

ka nemamo mogu nosti dostave na odre ene destinacije, pa smo zbog toga odlu ili sve koli ine preraditi u vino, kaže Stanko Hadela, prezadovoljan izgledom svog kupinika.

K erka Sanja smatra kako su ljetos njihove kupine najljepše i najbolje otkako se bave kupinarstvom.

- Plodovi su lijepog i velikog izgleda i vrlo su so ni.

Toplo, gotovo vru e, vrijeme uvjetovalo je nešto ranije sazrijevanje, ali i ve e koli ine sladora u kupinama. Sigurna sam da e naše vino od kupine ovogodišnje berbe biti vrhunsko, odnosno da e dosti i sve elemente vrhunskog i desertnog vina, vjeruje Sanja, koja

to posjeduju i stoga nemaju problem s plasmanom svojih kupina i kupinovog vina, za razliku od mnogih konkurenata koji teško uspijevaju opstati na sve zahtjevnijem tržištu.

(S. Mesari )

Velika usluga organizmu - Kako god kupine konzumirali, svojem organizmu pravimo veliku uslugu jer su kupine pravo vo e, prvenstveno zbog antioksidansa, vitamina, minerala, vlakana i ostalih neophodnih tvari. Velika šteta za onoga tko još nije uo za kupinovo vino, koje je ljekovito jer pomaže kod anemije, iscrpljenosti, oslabljenog imuniteta, regulacije probave, tlaka, cirkulacije i seksualne nemo i. Kupine imaju veliku ulogu u sprje avanju raka dojke i grli a maternice. (sm)

Bera i su radosni jer plodova je mnogo i vrijeme je lijepo

Za ovakvim je kupinama Dalmacija poludjela, kaže Zdravko Šafari

Stanko i Sanja Hadela vrlo su zadovoljni kvalitetom kupina

- Trava je u prolje e rasla dosta brzo i esto smo je kosili ru no i trimerom. Kasnije su nastupile suše i više nije rasla, tako da je ovog trenutka visoka svega par centimetara.

Tako smo u potpunosti izbjegli kemijsko tretiranje trave i krova. Jednako je i sa štetnicima, koji zbog gotovo idealnih vremenskih prilika nisu imali mogu nosti razmnožavati se niti su se zadržali u kupiniku.

Evo, sada krajem srpnja me u

Cijena je dobra, jer za kilogram dobivamo od 12 do 15 kuna, ovisno o kvaliteti, odnosno veli ini ploda, govori Šafari , dok ekipa žurno bere prve plodove s preko hektara površine pod kupinom.

OPG Hadela pak e sve kupine preraditi u vino, po kojem je, kao i Šafari , najpoznatiji u regiji.

- Zove nas mnogo ljudi koji bi htjeli da im prodamo svježe kupine, me utim, ovog trenut-

se u OPG-u bavi prodajom vina te traženjem kupaca, a ujedno je i vrsna turisti ka voditeljica.

Isti e kako njima cilj nije koli ina nego kvaliteta kupina i vina.

I Šafari evi i Hadele drže sortu tom free, iji plodovi ne zriju istovremeno, pa stoga berba traje mjesec i pol dana. Jedni i drugi naglašavaju kako je vrlo važno biti dobar uzgajiva , dobar prera iva i korektan prodava . Oni sve

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Gužva na staroj krami Nije bilo pretjerano puno ljudi prošlu srijedu ni na placu ni na sajmu. Nije bilo ni previše poljoprivredno - povr arskih proizvoda, pak su na svoje došli prodava i stare krame.

Oko njih je stalno bila gužva,

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - kukuruz 1,80 kn/kg - pšenica 1,50 kn/kg - je am 1,80 kn/kg - mladi krumpir 3 kn/kg - kve 6 kn/kom - marelice 12 kn/kg - krastavci 3 do 6 kn/kg - paprika 12 kn/kg - mahune 14 kn/kg - med 30 kn/bo ica

a najtraženiji su bili brusevi za kose, vodenjaci, kosiš a i drugi alati, ovog trenutka potrebni u poljodjelstvu. Pe enjari se oko podneva nisu žalili na promet.

Na placu su se dobro prodavali mali krastavci, marelice i šljive.

Dobra je potražnja za mlije nim proizvodima, medom, rakijom, te za rezanim cvije em. I dalje je najve i dio proizvoda iz doma ih vrtova i vo njaka, a kukuruz je kralj cijena.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

26. srpnja 2011.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Bambusi izgledaju prpošno ljetno Bambusi izgledaju prpošno ljetno jer vole ljeto. Vole sunce, vole vodu, vole hranjiva... vole život.

Možda zato što u njihovim životima nema mobitela, teku ih ra una i kreditnih kartica.

Svi su bambusi zimzeleni i po prirodi poludrvenasti. Bambusi su raznolike biljke te ih se može saditi ili u gredicama posve enim samo njima ili pomiješane s grmljem i zeljastim trajnicama. Kod sadnje i izbora vrsta bambusa posebnu pažnju treba posvetiti njihovoj invazivnosti ili neinvazivnosti. Od bambusa koji se kod nas sade Fargesie uglavnom spadaju u neinvazivne, a Phyllostachisi u umjereno invanzivne vrste.

Najinvazivniji su Pleioblastusi i Sase. Invazivne bambuse kod sadnje obavezno treba ograni avati jer ete ina e uskoro imati zgodnu šikaru u vrtu, pa ete umjesto da ih gladite udarati po njima kr enicama i sli nim ‘nježnim alatima’. Neki bambusi (npr. Fargesija murielae i Phyllostachys nigra i aurea) su prekrasni i kad ih se posadi u posude.

Osim što su poznati po svom osebujnom izgledu i ljepoti, bambuse prati ugled biljki koje lije e i smiruju, zahvaljuju i šuštanju njihova liš a te ljekovitosti dodira s glatkim površinama stabljika i liš a.

Posa eni kao u vjetrobran ili živicu uz vodene elemente u vrtu ili iluziju potoka od krupnog šljunka, bambusi stvaraju blage, šuškave zvukove kad ih doti e blagi vjetar.

Svojim repetitivnim i nejednakim notama uvode umiruju u kvalitetu u vrt. Visoki bambusi duž šljun anih puteljaka (koji tako er proizvode zvukove kad gazite po njima) jedan su zajedni ki izvor zvukova koji umiruje. Zato su bambusi neizostavni dio japanskih vrtova. Naravno da to šuštanje ne emo uti uz vjetar koji je prošle srijede propuhao kroz Me imurje naše lijepo. Nadajmo se samo da e ovih blagih vjetrova biti više od onih razornih razmetljivaca.

Ve ina bambusa ima glatke, duge i uske listove i glatke stabljike koje možete dirati i tako uspostaviti kotakt koji se može usporediti s osje ajem gla enja bilo kojeg drugog ku nog ljubimca. Ta empati ka radnja djeluje na smanjenje krvnog tlaka i neutralizaciju stresa. Zato vrtlari tako dugo žive!

Dakle, dragi moji stresno potresni, milujte bambuse, samo pazite da ih ne zamijenite s obi nom trskom našom doma om, ona ima oštre rubove.

Budite dobri i mirni vrtlari!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel.

390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/36380-10. PRELOG: Specijalizirana am-

bulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRA-

VA: Ambulanta Donja Dubrava, tel.

688-936, od 0-24, nedjeljom na tel.

645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel.

863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa .

DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Salmonela vreba Suvremeni na in života ovjeka te sve intenzivnija kolektivna prehrana s estim uzimanjem obroka izvan ku e omogu ili su salmoneli da i samo jedna pogreška u pripremi hrane može izazvati epidemije kakvima smo svjedoci u posljednje vrijeme u Hrvatskoj.

Podaci kojima raspolažemo za Hrvatsku od 1993. do 2000. godine pokazuju tendenciju opadanja oboljenja do 1996. godine, kad je registrirano 2.900 oboljelih, a od 1996. pa do 2000. godine zabrinjavaju e raste do 5.100 registriranih oboljelih osoba od salmonele na godinu.

O rasprostranjenosti u prirodi i o svojstvu bakterija roda Salmonella manje - više se sve zna, ali nije na odmet da neke podatke stalno ponavljamo i napominjemo - SALMONELA VREBA. Salmonelu možemo na i kod svih životinjskih vrsta, ali za nas su najzna ajnije one životinje ije meso i proizvode koristimo za prehranu ljudi. Salmonela je enterobakterija i obitava u probavnom traktu životinja i ljudi.

Normalni je stanovnik crijeva peradi (zdravi nosioci) i kao takva može se izlu ivati iz organizma peradi bez manifestacije bolesti.

Kod obrade mesa peradi može se crijevnim sadržajem kontaminirati meso i zato bi trebalo svaku takvu namirnicu kad do e u kuhinju smatrati i s njom postupati kao s potencijalnim nosiocem salmonele. Isto tako i druge namirnice mogu biti nosioci salmonele (razne salate, vo e, žitarice, okolada), ali kod njih se radi o naknadnoj kontaminaciji prilikom skladištenja, gdje namirnice mogu do i u kontakt s glodavcima, insektima ili uslijed nestru nog rukovanja prilikom obrade, dakle, u kuhinjama.

Osvrnut emo se na, za nas sad aktualno, pogreške u pripremi hrane. Štetni mikroorganizmi ne mijenjaju okus, miris, boju ni konzistenciju namirnica, zato njihovu prisutnost ne možemo prepoznati našim osjetilima.

Kontrola namirnica (sirovina) po inje od njezinog prijama, provjerom roka održivosti, na ina dostave, ambalaže i, ono najvažnije - mjerenjem temperature. Jedan termometar u našoj kuhinji može napraviti “ udo”, odnosno u initi našu kuhinju sigurnom.

To malo “ udo” omogu uje nam da sami kontroliramo temperaturu pe ene hrane, kuhane hrane, kola a ohla ene hrane,

temperaturu hladnjaka, pe nice i dr. I kad znamo da temperatura pe ene hrane u sredini mora biti 75 0C, i kad znamo da kuhanu hranu ukoliko želimo pospremiti moramo naglo ohladiti na ispod 10 0C, a ako ne onda treba biti ugrijana na 65 0C 2 - 3 sata i kad znamo da toplinski pripremljenu hranu ne smijemo dirati rukama ili iznimno samo s rukavicama za jednokratnu uporabu, onda nam salmonela ne može ništa.

Da nam se u kuhinji ne desi salmonela, potrebno je uvesti vlastite zaštitne sustave. Jedan takav sustav koji je uvelike priznat u svijetu, a polako dolazi u Hrvatsku, zove se HACCP (Hazard Critical Control Points). Konkretno taj koncept govori nam o analizi kriti nih postupaka u proizvodnji hrane. Dakle, ako u kuhinji analiziramo i utvrdimo sve kriti ne to ke u pripremi i proizvodnji hrane i ako te to ke možemo kontrolirati, onda time rizik od šteta možemo svesti na minimum.

Ono najvažnije je da ljudi koji rade s hranom moraju s time biti upoznati. Trebaju nau iti kada i kako esto se peru ruke, zašto je potrebno nositi kape i zaštitnu odje u, zašto treba obavijestiti poslodavca ako se boluje od kakve

zarazne bolesti, zašto se s ranama na rukama ne može raditi u kuhinji bez rukavice, zašto se površine moraju dezin icirati svaka 2 sata ili po potrebi eš e i dr. Stru njaci isti u da je oko 40% svih oboljenja putem namirnica posljedica ne istih ruku.

I to možemo sprije iti sa standardizacijom sustava pranja i dezinfekcije radnih površina.

Uloga laboratorija “BIOINSTITUT” akovec je ta da može kvalitetno i stru no uvesti sve te sustave na obostrano zadovoljstvo jer - SALMONELA VREBA! Ksenija Markovi , dr. vet. med.

16

Kroz Međimurje

26. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DAN op ine Štrigova

Hrabro o problemima i oprezno o planovima - Nikada nigdje u sve anim prigodama, odnosno sve anim sjednicama nisu izneseni problemi o radu op ine i života u op ini. Prvi je o tome na takvom skupu progovorio štrigovski op inski na elnik Stanislav Rebernik Op ina Štrigova petak je proslavila svoj Dan op ine, a središnji politi ki i društveni doga aj bila je sve ana sjednica Op inskog vije a, koja je održana u sve anom ambijentu s mnogo gostiju i uzvanika, me u kojima su bili me imurski župan Ivica Perho , njegov zamjenik Matija Posavec, predsjednik skupštine MŽ-a profesor Petar Nova ki, saborske zastupnice Dragica Zgrebec i Nadica Jelaš, te na elnici susjednih op ina.

Manje je sve aniji bio govor op inskog na elnika Stanislava Rebernika, koji je nazo ne izvijestio o stanju u op ini, posebno kada je u pitanju op inski prora un, nemogu nost daljnjeg razvoja, te natalitet i elementarne nepogode koje su proljetos pogodile pojedina podru ja.

- Pojava klizišta i proglašenje elementarne nepogode obilježje su ove godine i znatno su utjecale na razvoj

op ine i raspoloženje ljudi.

Uz pomo države i županije uspjeli smo djelomi no sanirati i obeštetiti gra ane, no za kona nu sanaciju treba nam deset milijuna kuna, što nemamo.

Manje nas je za tristotinjak osoba - Klizišta su prolazna elementarna nepogoda, a ve a

Vije nici pozorno slušaju na elnikovo izvješ e

Rebernik ukazuje na velike probleme u kojima se op ina nalazi

je natalitet koji ugrožava opstanak naše op ine. Od popisa 2001. do popisa 2011. na podru ju op ine živi 300-tinjak osoba manje, što je broj jednog od naših naselja. Malo ro enih je problem i za našu školu u koju jesenas ulazimo s 11 prvaši a manje nego lani.

Umire sve više ljudi i mnoga su doma instva s jednim ili ni jednim žiteljem, istaknuo je Rebernik, dodavši kako i šira zajednica treba nešto u initi kako bi ovdje za 20, 30 i više godina bilo života. Pozitivnim, ali i s oprezom, Rebernik ocjenjuje rad i zalaganje

vije nika, dobru suradnju sa susjednim slovenskim op inama, ostvarivanje i o ekivanja od strane EU fondova u kojima o ito manjka novca, razvoj turizma, osobito vjerskog, u koji se nakon otkrivenja života svetog Jeronima u Štrigovi polažu velike nade.

Tu su i vinari koji su postali gospodarski subjekti koji zapošljavaju lanove svojih obitelji, ali i sve više radnika sa strane. Vrlo korektnim Rebernik ocjenjuje izvještavanje novinara o radu op ine.

Rebernik poziva politiku, javna poduze a, žitelje i zaposlenike da upregnu znanje, volju i rad kako bi op ina, koja je po mnogo emu dobra i lijepa, bila poželjna za živjeti i raditi u njoj. Rije i potpore, pohvale i smjernice na elniku, vije nicima i zaposlenicima uputio je Ivica Perho , me imurski župan, posebno pohvalivši priredbu “Urbanovo” i štrigovske vinare.

(S. Mesari )

ODRŽANE Štrigovske no i 2011.

Bajkovita Štrigova u pjesmi, zabavi i sportu Od petka do nedjelje u Štrigovi se održavala kulturna, zabavna i sportska priredba “Štrigovske no i 2011. “, koja je unato promjenljivom i nemirnom vremenu okupila velik broj ljudi na više doga aja u samom središtu Štrigove te na Vinskoj cesti.

Sve je zapo elo proštenjem i sve anom svetom misom koju je u župnoj crkvi predslavio vele asni Ivan Herceg iz Svetog Martina na Muri, koji je u propovijedi govorio o Mariji Magdaleni, koja je simbol vjere u preobra enje s grješnice u vjernicu, što ju je dovelo i na ast svetosti.

Nakon proštenjarskih obi aja i radosti, nave er je pod šatorom održana zabavna ve er, koja je privukla preko 500 posjetitelja iz Štrigove te Slovenije i drugih krajeva Hrvatske.

U bogatom kulturno - umjetni kom i zabavnom programu nastupili su Pjeva ki zbor KUU-a “Sveti Jeronim”, Pjeva ka skupina iz Stanetinca pod vodstvom

Priznanja najupornijima i najboljima

Stjepan Makovec - Pišta (lijevo) s ekipom koja je predstavila njegovu knjigu Augustina Dvanajš aka, vrti ka skupina “Kockice” te mnogi drugi.

Predstavljena je i nova knjiga “Dojte, dobri ljudi” Stjepana Makovca - Pište, te nosa zvuka Dragutina Brežnjaka.

U petak je održana priredba pod zajedni kim nazivom “Bajkovita Štrigova”, te koncert Armanda Puklavca i gostiju u župnoj crkvi, te pod šatorom gdje

se pjevalo vinu u ast. Nedjelja je bila u znaku starih zanata, seoskih igara i zabave. Na kraju je Josip Mikec u ime organizatora svima zahvalio na sudjelovanju i najavio nova doga anja u sve bajkovitijoj Štrigovi, od skorašnjih sve anosti berbe grož a, Martinja, Urbanovog, Vincekovog, fašnika, do novih još ljepših Štrigovskih no i u predeuropskoj godini.

Pjeva ka skupina iz Stanetinca javno je nastupila prvi put

U sklopu Štrigovskih no i 2011. po prvi put su podijeljena op inska priznanja najzaslužnijim štrigovskim obrtnicima, poduzetnicima i tvrtke, koji obrt ili tvrtku imaju duže od 30 godina.

Priznanja su dobili akove ko Agrome imurje - Podrum Štrigova za proizvodnju vina i širenje vinske kulture u ovom kraju.

Martin Jakopi iz Železne Gore ak je 43 godine gra evinski majstor i vinogradar te osobito dobra i draga osoba, koji je izu io mnoge majstore svog zanata.

Alojz Trstenjak iz Ban ija poznati je majstor drvne galanterije, glazbenik i dobrotvor. Stjepan Jambrovi iz Grabrovnika tesarski je majstor koji je osposobio mnoge mlade tesare i obrt prenio na sina.

Ivan Komar iz Ban ija nadaleko je poznati ba var i autor je mnogih “lagvov” koji se nalaze u štrigovskim podrumima. Ljudevit Golub

Prepuno gledalište zadovoljno prati bogat program iz Stanetinca strojobravarski je majstor i predvodnik jedne modernije proizvodnje u ovom kraju. estitke i priznanja uputili su im i uru ili predsjednik Op inskog vije a Mladen Novak i Stanislav Rebernik, op inski na elnik.

Oni su priznanja uru ili i u enicima koji su sve razrede

osnovne škole, od 1. do 8. razreda, završili s odli nim uspjehom.

To su Marko Brežnjak, Sanja Sovi , Ana Stankovi , Lena Jakopi , Rebeka Mauko, Barbara Tomši , Valentina Lovrec, Kristina Tigeli, Nives Kos i Nikolina Šajnovi . Svi su oni ve upisani polaznici srednjih škola. (Stjepan Mesari )

Nagra eni majstori i poduzetnici s op inskim elnicima

26. srpnja 2011.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kampiranje

PRELOG

ŠTRUKOVEC

Blagoslov kipa i proštenjarska misa Prilo ko proš enje dugogodišnji župnik u Prelogu i donjome imurski dekan. Svaki slobodni trenutak provedu u Štrukovcu na imanju svojih rodi-

Prošlu nedjelju u Štrukovcu je održano veliko proštenje u ast i slavu Majci Božjoj Karmelskoj (Gospa od Karmela) ili Majci Božjoj Škapularskoj.

Sve anu proštenjarsku svetu misu predslavio je monsinjor Antun Per i , tajnik Varaždinske biskupije, koji je blagoslovio novi kip Majke Božje Bistri ke, koji su mjestu i župi Selnica podarili sve enici i bra a prof. dr. Alojzije Hoblaj i pre asni Antun Hoblaj, ro eni u Štrukovcu.

Kip “Crne Gospe” nalazi se s lijeve strane ulaza u kapelu i na njemu je ispisana posveta, odnosno rije i J. Kornera: “Dušo Duše Hrvatske, Isusova mati, sunce naših stradanja, ne prestani sjati”. Hoblajevima je zahvalio na svemu što ine za katoli ku vjeru i Crkvu doma i župnik vele asni Josip Horvat.

Bra a Alojzije i Antun Hoblaj sinovi su pobožnih i asnih roditelja Franje i Agate Hoblaj.

Alojzije je dugogodišnji profesor KBF-a u Zagrebu, a Antun pak

telja, na kojemu sada živi njihova sestra Nada s obitelji.

(Stjepan Mesari , foto: Stjepan Naran a)

– Jakoplje u znaku manifestacija

U Prelogu je protekla etiri dana obilježeno Jakoplje, odnosno Proš enje svetog Jakoba s nekoliko manifestacija i doga anja.

Tako je u petak u Ribljem restoranu otvorena izložba radova lanova Likovne udruge donjeg Me imurja, a sat ranije prigodnom sve anoš u završit e 3. ljetne radionice Grada Preloga. U subotu pak je na popularnom izletištu “Marina“ u organizaciji Udruge studenata Preloga uslijedio Paintball turnir.

Uz to, u organizaciji akove kog ogranka Matice hrvatske, isti dan u 19 sati u Pastoralnom

centru blaženog Alojzija Stepinca predstavljena je knjiga pod nazivom “Me imurski narodni obi aji“ autora prof. dr. sc. Stjepana Hranjeca. U nedjelju 24. srpnja u 18.30 sati, uz služenje svete mise, u crkvi Svetog Jakoba bio je održan koncert – susret zborova. Samo Prilo ko proš enje “Jakoplje“ palo je ovaj put ju er u ponedjeljak.

Taj dan otvorena je izložba etnoradova Me imurja “Zlatne ruke“, prezentirana izrada Svetomarske ipke (udruga “Svetomarska ipka“), a sve to se odvijalo ispred crkve Svetog Jakoba od jutarnjih sati. (vk)

Zajedni ka fotografija likovnih stvaratelja iz akovca i Preloga

18

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

DOMINA-M nakon osamnaest godina poslovanja ostvarila san o vlastitom prostoru

Širenje posla natjeralo ih na izgradnju vlastitog prostora Svaki uspješan put do uspjeha po inje korak po korak i ne raste preko no i, ve se gradi postupno godinama. Tu pri u potvr uje nam i put Domine-M, koju prepoznajemo preko nabave udžbenika i knjižare u Me imurki u središtu akovca, ije je širenje i poslovanje teklo postupno, mic po mic, godinama. San o vlastitom prostoru dosanjan je tek nakon osamnaest godina poslovanja, kazali su nam u razgovoru Marija Blaži , osniva ica i direktorica Domine-M, i sin Rajmond, u novom prostoru u Nedeliš u, gdje je ova tvrtka izgradila prijeko potrebni, novi skladišni prostor.

Domina-M nastala je u jesen 1993. godina kao druga firma u privatizaciji nekadašnje Robne ku e Me imurka u okolnostima nimalo povoljnim, inflacija je tada na godišnjoj razini iznosila 36 posto.

Presudna je bila volja, kazala je Marija Blaži . - Znala sam da moram raditi minimalno deset sati dnevno i da e rezultati u tom slu aju do i, tim više što smo u posao krenuli uz povjerenje dobavlja a koje nam je jam ilo pravovremeno dobivanje robe, što je u ovom poslu klju no.

U posao smo krenuli s 4 zaposlena, da bi firma do danas narasla na 16 zaposlenih. Zanimljivo da razvoj ove firme najvjernije oslikava rast poslovnih kvadrata i da je izgradnja vlastitog prostora nastala u trenutku kada se nedostatak prostora nametnuo kao ograni avaju i aktor za daljnji razvoj firme.

Domina-M krenula je u posao na 64 kvadrata u Me imurki,

a ve nakon dvije godine prostor je pove an za 24 kvadrata. Zatim su poslovanje proširili na 6,5 kvadrata u Bolnici, da bi ga nakon 5 godina zatvorili. Deset godina kasnije, 2003., otvorili su poslovni prostor u robnoj ku i u Murskom Središ u, gdje posluju osmu godinu, a u robnoj ku i “Me imurka” u akovcu proširili su svoje poslovanje u me uvremenu na 150 kvadrata, a prije dvije godine kupili su stari objekt u akove koj ulici u Nedeliš u, a uz to su 2007. izdvojili veleprodaju od maloprodaje i proširili poslovanje na dostavu krajnjem kupcu, ali te iste godine proširili su poslovanje i na uvoz.

Potraga za adekvatnim vlastitim prostorom po ela je od 2005. godine, kada se sve više ukazuje potreba za ve im prostorom. Tu potrebu je dodatno pogurala besplatna podjela udžbenika u enicima od strane države prije pet godina.

Domina-M je tada na natje aju dobila distribuciju udžbenika za našu županiju, pa im je bilo ponu eno da budu distributer za Varaždinsku županiju, ali su to odbili zbog odgovornosti prema tom poslu, jer, kako kažu, nisu dovoljno dobro poznavali to podru je izuzev uskog prstena oko Varaždina, pa nisu htjeli preuzeti taj rizik zbog rokova i garancija za koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja tražilo striktno poštovanje. No, upravo zbog toga što su i sami sebi postavili visoke standarde u organizaciji posla, bili su najbolji distributer udžbenika u državi i primjer drugima i sve ostale županije su se u podnošenju izvješ a prema Ministarstvu mo-

Novi poslovni prostor u Nedeliš u

rale posložiti prema Domini-M kao oglednom primjeru, takva preciznost je, doduše, prili no razljutila ostale jer je u drugim regijama još uvijek izražena poslovna filozofija “lako emo”, Ministarstvo je tražilo dnevna pisana izvješ a što se dešava na terenu, koja je Branimira, k erka Marije Blaži , odradila tako da su služila kao ogledni primjerak svima drugima.

Razmašite se!

Upravo je ta distribucija udžbenika nametnula pove anje prostora, za što su iznajmili prostor akove kih mlinova jer pakiranje i distribuciju udžbenika iz prostora u Me imurki nije bilo mogu e izvoditi, uz usluživanje svih ostalih kupaca, bez ometanja.

No, zanimljivo je i to da je gospodin Stjepan Varga pripomogao njihovoj odluci da se prostorno prošire, sugeriraju i da se u poslu razmašu, naime, ljeti im je prostor koji su koristili za distribuciju bio adekvatan, ali tijekom ostatka godine preskup za najam, pa je pravi odgovor i poticaj za širenje na neki na in došao od gospodina Varge koje je kazao: - Pa razmašite se ...

Ponekad je ono zapravo rješenje što izreknu ljudi koji ne iji posao objektivnije sagledaju sa strane i rješenje tu ih problema vide u jednoj ili dvije klju ne rije i. Tako su se gospo i Blaži te rije i duboko usjekle, dale joj razmišljati i, kako kaže: - Razmahali smo se, veslali i došli do vlastitog prostora. Premda ni pronalaženje adekvatne lokacije nije jednostavno, nego pra eno brojnim problemima. ak su i zemljište kupljeno u Pribislavcu vratili, pa se dali u potragu za novom lokacijom, da bi se na kraju skrasili se u Nedeliš u.

Tijekom traženja nekretnina otkrili su da su vlasni ki strašno nesre ene i neraš iš ene, otkrio nam je Rajmond. - Jako je teško kupiti vlasni ki istu esticu. esto ljudi prodaju nekretnine, a da ni sami ne znaju ili ne razumiju dovoljno da na papiru moraju biti samo vlasnici ukoliko ih prodaju, da ne govorimo još i o teretima na nekretnine. Za ilustraciju, na

26. srpnja 2011. estici koju je kupila Domina-M i na kojoj su u Nedeliš u izgradili vlastiti objekt bilo je ak 38 vlasnika!

Domina-M odavno nije samo ono što je njezina predodžba u javnosti - knjižara. Novu azu u razvoju donio je uvoz tonera, ime s njihov posao proširio preko Drave u druge županije i donio niz novih tržišta i poslovnih partnera od Zagreba do Vinkovaca, do Nexe grupe do hotela Kempinski u Savudrijskoj vali, hotele Liburnija, op enito u Primorsko - goranskoj županiji, zatim su tu sudovi u Varaždinu i Vinkovcima, PUM Vinkovci, akovec ... A u poslu, jedan posao za sobom povla i drugi, prodaja nekog proizvoda otvori lepezu novih. Knjižara nije kao nekad olovka i bilježnica. Dominu svi prvenstveno prepoznaju kroz udžbenike, ali tu su i knjige, dje je igra ke, dje ji darovi - poklon paketi, uredski materijal po dijapazonu cijena i kvalitete.

Skori ulazak u EU tako er donosi promjene i mogu nost za širenje. Zanimljivo da o tome razmišljaju više i prije njih njihovi dobavlja i. - Oni u nama vide potencijal za širenje na tržište Ma arske i Slovenije, ak prije nas samih vidjeli su u nama te potencijale, kazao nam je Rajmond Blaži .

Prva dostava na biciklu Domina je prije svega obiteljska firma i obiteljski posao. Premda je majka Marija osniva ica i direktorica firme, ali i svi drugi lanovi tijekom godina dali su svoj doprinos i uklju eni su u obiteljski posao. Sin Rajmond, koji je više orijentiran na poslove putem javnih natje aja, prisje a se da je prvu dostavu iz Domine naru itelju obavio na biciklu, i to po povratku iz škole.

Dan - danas je ta firma kojoj je robu dostavio na biciklu njihov klijent, razlika je samo u tome da im sada robu dostavlja u automobilu. No, sje anje na dostavu na biciklu ipak mu je jedno od dražih u prisje anju na razvoj Domine. (BMO)

26. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 19

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

26. srpnja 2011.

Aleksandar (23) i Patricija (22) Vida iz Štrukovca dobili su sina Vita, ro enog 17. srpnja u 7.40 sati. Po mla eg je brata stigao i stariji Borna (3).

Kristijan (26) i Marta (26) Culjak iz Mihovljana dobili su prvog sina Frana, ro enog 14. srpnja u 11.30 sati.

Davor (31) i Bernardica (32) Padari iz Leskovca dobili su prvog sina Lovru, ro enog 18. srpnja u 9.20 sati.

Marko (28) i Doris (25) Lon ari iz Nedeliš a dobili su k er Arijanu, ro enu 19. srpnja u 15.55 sati. Po mla u je sestru stigla i petogodišnja Korina.

Jurica (33) i Ivana (28) Kr mar iz Palovca dobili su sina Ivana, ro enog 18. srpnja u 7 sati. Na isti datum prije tri godine mama i tata dobili su prvog sina Davida, koji je s tatom stigao po brata.

Goran Bogdan (28) i Dijana Kalanjoš (23) iz Kotoribe dobili su sina Dina, ro enog 14. srpnja u 7 sati. Po mla eg je brata stigla i trogodišnja Nataša, a kod ku e ih ekaju i David (4) i Aleks (5).

Mario (32) i Lucija (30) Požgaj iz Belice dobili su k er Antoniju, ro enu 18. srpnja u 16. 30 sati. Po mla u je sestru s tatom stigla i starija Paola (2).

Tomica (30) i Martina (26) anadi iz Palinovca dobili su tre eg sina Karla, ro enog 15. srpnja u 12.20 sati. Kod ku e Karla ekaju tata te starija bra a Mateo (6) i Dominik (8).

Miodrag Bogdan (26) i Valentina Vrban i (20) iz Šenkovca dobili su prvog sina Samuela, ro enog 17. srpnja u 9 sati.

MURSKO SREDIŠ E

Knjižnici naziv po profesoru Biš anu Gradska knjižnica i itaonica Mursko Središ e uskoro bi mogla dobiti novi - puniji naziv.

Profesor akove kog ETŠ-a Ivan Bošnjak (na slici) predlaže da se knjižnica zove, odnosno dobije naziv “Knjižnica i itaonica prof.

Dragutin Biš an”, po ovjeku, pjesniku, profesoru, šahov-

skom majstoru i analiti aru te društvenom djelatniku profesoru Dragutinu Biš anu, ro enom u Murskom Središ u.

Profesor Bošnjak je prijedlog s obrazloženjem uputio Gradu Mursko Središ e na razmatranje i vjeruje kako e odgovorni u Gradu imati razumijevanje

za prihva anje njegovog prijedloga. Dragutin Biš an ro en je u Murskom Središ u 24. kolovoza 1923. godine, a preminuo je u Varaždinu 14. prosinca 2004. godine. Kao srednjoškolski profesor radio je u Novim Dvorima, akovu, Gospi u i Varaždinu, a bio je lan Matice hrvatske, varaždinskog

Napretka i drugih kulturnih institucija.

U Me imurskim je novinama ure ivao edukativnu problemsku rubriku “Škola problemskog šaha“. U Mursko Središ e je rado dolazio, a još se eš e o njemu zanimao i radovao svakom njegovom napretku.

(S. Mesari )

MONIKA Šolti (18) - Vratišinec Na skeli u Murskom Središ u s budu om maturanticom Monikom snimili smo naš ovotjedni ljetni fotosession.

Više na str. 5 priloga MEDIA. (foto: Zlatko Vrzan)

KULTURA

Intervju: Mojmir Novakovi , frontmen etnogrupe Kries U Donjoj Dubravi proslavljena 350. obljetnica Novog Zrina i 70 godina rada dr. Dragutina Feletara SCENA

Porcijunkulovo 2011. od 29. srpnja do 2. kolovoza MOZAIK KNJIGA

Osvojite knjigu Kerstin Gier “Nemoralna ponuda”

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

26. srpnja 2011.

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura LJETO S POPUSTOM!!!

BRNA, otok Kor ula HOTEL FERAL 4* 23.07.-20.08.

7 punih pan. od 2.975 kn JELSA, otok HVAR HOTEL HVAR 3* 16.07.-20.08.

7 pol od 2058 kn SVETI FILIP I JAKOV

Trodnevna pu ka manifestacija Mursko Središ e u razdoblju od petka 5. kolovoza do nedjelje 7. kolovoza organizira tradicionalnu kulturno - zabavno - sportsku manifestaciju pod nazivom “Ljeto uz Muru 2011.“. Manifestacija 5. kolovoza zapo inje svetom misom za Domovinu u župnoj crkvi u Murskom Središ u, polaganjem vijenca te atraktivnom pokaznom vježbom hrvatske policije. U petak, u popodnevnim satima, na rasporedu je Murska alka, na prostoru gradske

HOTTEL ALBA 3* Akcija 7=6 30.07.-06.08.

RAB, otok RAB

AMSTERDAM + Nizozemska tura 31.08., 4 dana zrakoplovom FM od 2690 + 790 zrakopl prist.

VENECIJA autobusom iz akovca 05.08. / 1 dan 250 kn GARDALAND autobusom iz akovca 13-14.08. / 2 dana od 695 kn MAKEDONIJA, ALBANIJA, CRNA GORA autobusom iz akovca 27.08. / 9 dana od 4795 kn ______________________

VJEROVALI ILI NE!!!

SKIJANJE U FRANCUSKOJ za samo 1250 KN (6-dnevna ski karta i 7 no i u apartmanu) + doplata za prijevoz autobusom iz akovca za prijave i rezervacije do 30.07.2011. _______________________________

PRODAJEMO I .... ulaznice za koncerte i priredbe...

George Michael u Zagrebu, Sade u Zagrebu,Rammstein u Zagrebu,... www.kompas.hr 9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

se organiziraju sadržaji za druženje gra ana uz tamburice, šetnju uz Muru, osvježenje, a na Napolitankama u organizaciji ŠRD-a “Mura“ bit e i ribi ko natjecanje.

TK “Cimper“ Mursko Središ e svaki dan u vrijeme manifestacije imat e Dane otvorenih vrata u Muzeju rudarstva, uz bogatu ugostiteljsko - gastronomsku ponudu. Cjeloviti program cjelokupne manifestacije s to nom satnicom i lokacijama još je u izradi.

Galerija na otvorenom sve posje enija

HOTEL MEDENA 3* 7 pol od 2051 kn do 30.07.

HIT PUTOVANJE!!!

lu ice uz bogatu ugostiteljsku ponudu, te zabava u ve ernjim satima. U subotu se manifestacija nastavlja gradskim kotli ima na ŠRC-u “Zaleš e“, a popodnevne e biti raznih delicija i dobrog vina uz kulturni program KUD-a “Mura“, KUD-a iz bratske Narde (Ma arska), tamburaša ... U ve ernjim satima priprema se veselica pod šatorom na prostoru autobusne postaje.

U nedjelju prijepodne manifestacija seli u Fusek na skelu i Napolitanke. Tamo

OBLIKOVNA RADIONICA “Plemenitaš” organizirala izložbu skulptura

7 pol od 2070 kn TROGIR

HOTEL ISTRA 3* 28.07.-04.08.

7 pol od 1910 kn _______________________

LJETO UZ MURU u Murskom Središ u od 5. do 7. kolovoza

Oblikovna radionica “Plemenitaš” je u galeriji na otvorenom u Grabrovniku održala me unarodnu radionicu kerami kih skulptura, s koje su radovi predstavljeni na 3. me unarodnom sazivu Štrigova - Sveti Martin u sklopu priredbe “Štrigovske no i”.

Sudionici ovogodišnje 3. po redu radionice, odnosno saziva bili su Yasemin Yarol iz Turske, Marijan Slaki iz Našica i Vesna Osojni ki iz Grabrovnika. Yarol je tehnikom slaganja elemenata keramike izradila kompoziciju radova koji predstavljaju tijek života. Slaki je na inio skulpturu violinskog klju a, a Osojni ki pak skulpturu “Zarobljena kugla”. Kerami ke skulpture izra ene su iz bijele šamotirane gline ispe ene na temperaturi od 980 do 1050 stupnjeva Celzijevih.

Oni su izradili tri skulpture koje su postavljene uz cestu u Grabrovniku i dio su galerije na otvorenom, koja kani biti kulturni proizvod koji e kontinuirano poticati razvoj kulturnog turizma u Me imurju.

Projekt podržavaju Op ina Sveti Martin na Muri i Op ina Štrigova, a posjetitelja galerije je iz dana u dan sve više. Akademska kiparica Vesna Osojni ki poziva ljude da do u i razgledaju galeriju na otvorenom, Yasemin Yarol izradila je kompoziciju radova koji jer e uživati u najmanje dvije ljepote. Keramici i prekrasnoj predstavljaju tijek života, Marijan Slaki skulpturu violinskog klju a i Vesna Osojni ki skulpturu prirodi.

(S. Mesari ) “Zarobljena kugla”

HKUU “Sveti Jeronim” iz Štrigove

Koncert Pjeva kog zbora Štrigova Mješoviti pjeva ki zbor HKUU-a Sveti Jeronim iz Štrigove održao je pod vodstvom Nore Nemec lijep i kvalitetan koncert, koji je bio u pred-

vorju štrigovske Osnovne škole. Gosti koncerta bili su ženska vokalna skupina “Stridone”, Dje ji zbor “Prijatelji malog Isusa”, VIS “Štrigov anci”, Drago

Brežnjak i Manuel Lesar.

Koncert je bio uvertira u Štrigovske no i, a gledao ga je velik broj ljudi i prijatelja HKUU-a Sveti Jeronim. (sm, JM)

Koncert je HKUU Sveti Jeronim održao kao uvertiru u Štrigovske no i

Ovime se želi obavijestiti javnost o terminu i konceptu programa “Ljeto uz Muru 2011.“, te se pozivaju svi klubovi, udruge i pojedinci da se aktivno uklju e u program Ljeta uz Muru 2011., a za sve informacije mogu se javiti na telefon 040/370-781 ili 099 737-0770 Draženu Srpaku, zamjeniku gradona elnika. (BMO)

MOJMIR NOVAKOVI , frontmen

Etno nisu gl gla etno je publ publi Mojmira Novakovi a s pravom nazivaju karizmati nim.

Svojom je visokom i vitkom pojavom, dubokih sme ih o iju i duge valovite kose zaslužio da ga svako malo netko nazove vilenjakom. Tome u prilog govori i injenica da u njegovu prisustvu gotovo ulazite u oblak pozitivne i smiruju e energije i nekako joj se nesvjesno i sami od sebe prepuštate. Samo nekoliko minuta kasnije na pozornicu e kro iti svojim dugim korakom i meko om dubokog glasa za arati vas ve prvim otpjevanim stihovima.

Mojmir Novakovi stvara glazbu inspiriranu hrvatskom tradicijom, pri ama iz davnina i slavenskom mitologijom. U svoj je Kries, nakon razilaska Legena, okupio fantasti ne glazbenike na pomalo zaboravljenim autohtonim i modernim instrumentima – Ivu Letuni a na lijerici, ma arskog Hrvata Andora Vegha na gajdama, diplama, kavalu i lauti, Krešimira Oreškog na itavoj paleti udaraljki, Konrada Lovren i a na basu, Ivana Leva i a za bubnjevima i Erola Zejnilovi a (ina e basista grupe Elemental) za gitarom i šargijom.

Glazba Mojmira Novakovi a ono je što se doista može zvati etno i obitavati pod world music etiketom, a on se sam ne e time busati u prsa, ne e sam sebe plasirati u medije, hvalisati se nekom imaginarnom brojkom prodanih CD-ova ili se možda prijaviti na Doru. Ne, u tom ilmu Mojmira Novakovi a ne ete gledati.

Najbolje da samozatajnog Mojmira Novakovi a pokušate prona i onako kako smo to u inili i mi – željno iš ekuju i Kriesov koncertni nastup, koji smo napokon do ekali u našem gradu prošlu nedjelju u sklopu Ljeta u gradu Zrinskih 2011., a koji emo se doista dugo voljeti sje ati.

Kries iza sebe ima dva studijska albuma, potpisuje glazbu za cjelove ernji ilm Branka Ivande “Konjanik”, za koji dobiva i diskografsku nagradu “Porin” 2005. godine, nastupa na brojnim world music festivalima diljem itavoga svijeta, a i sam se od 1998. godine u Solinu hrabro upušta u avanturu zvanu orga-

nizacija festivala “Ethnoambient Salona”, gdje i sam ugoš uje vrhunska imena svjetske world music scene. Mojmiru smo ukrali nekoliko minuta pred sam nastup u akovcu, a evo što je podijelio s nama.

• U današnje je vrijeme tradicija nešto što je u Hrvatskoj postalo svojevrsni ‘must have’, pa si mnogi daju za pravo same sebe zvati etnoglazbenicima i svašta prodavati pod etno. Kako to komentirate?

— Za mene osobno etnoglazbu, ak i world music, u koji mi danas zapravo spadamo na nekoj svjetskoj sceni, više ini publika nego sami glazbenici.

To zna i da, ako publika koja je world music ili etnopublika, sluša nekakav bend, onda je to etno ili world music. Tako da glazbenik sam po sebi može re i što god ho e, ali, ako nema publike koja ga sluša, badava. Pozivati se na to, vrlo esto to ak ni sami glazbenici ne rade, to im više govore nekakvi menadžeri ili mediji.

• Koga biste ipak mogli izdvojiti kao etnoglazbenike u Hrvatskoj?

— Baš sam nedavno s nekim razgovarao u vezi s Darijem Maruši em, koji to radi još od ‘70-ih godina. Naravno, Lidija Bajuk, Dunja Knebl, pa A ion i Cinkuši.

Svakako i jedan bend koji smo prošle godine gledali prvi put,

• Koliko je publika danas zainteresirana za nešto što nije mainstream?

— Kao nikada do sad! Sve je ve i broj koncerata, postoje i ti masovni festivali koji još uvijek drže nešto drugo, ali mislim da je ve ina nekih mladih normalnih ljudi shvatila da ne mora slušati radio gdje netko nešto forsira, kad na Internetu ima sve što treba ili može relativno jeftino kupiti, slušati i birati svoje playliste.

Mislim da je to jako pridonijelo tome da glazbena scena postaje sve kvalitetnija. To se još uvijek ne vidi u nekakvim medijima koji su, nazovimo ih, mainstream. Ali kroz par e godina to baš onako isplivati na površinu. (bš)

26. srpnja 2011.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PORCIJUNKULOVO Petak, 29. 7.

Subota, 30.7.

Trg Republike 20.00 Ivica Dobrani – klapa Maslina, koncert Ulica Kralja Tomislava 20.00 Ritam ljeta – specijal Porcijunkulovo 21.00 Zlatni hitovi – Legende pjevaju: Marina Tomaševi , Darko Domjan, Željko Krušlin Kruška, Vajta

Trg Republike 10.00 Feuacid, koncert 20.00 Modna zona – revija na otvorenom Bojan Jambroši i New York, koncert Ulica Kralja Tomislava 11.00 Cvije e male Ide, predstava za djecu

20.00 Zlatni hitovi – Legende pjevaju: Danijel Popovi , Vladimir Ko iš Zec, Boris Babarovi Barba, Nano Prša Ulica J. J. Strossmayera 10.00 Nastup KUD Ivanovec, KUD Gornji Kraljevec, KUD Žiškovec, KUD Ma kovec, Zbor umirovljenika akovec

Nedjelja, 31.7.

Trg Republike 10.00 Novi red, koncert 18.00 Funky Night 20.00 Funky Chuck feat Sugabeat&Shondell (LA) Ulica Kralja Tomislava 10.00 Restart 19.00 Kraljevna na zrnu papra, predstava za djecu

n etnogrupe Kries

Sve se više po inje cijeniti živa svirka • Za Vas osobno kažu da ste uvar tradicije i pokreta hrvatske world music scene, i baš ste zato mjerodavni procijeniti što se promijenilo. Kako je ona izgledala kada se po ela razvijati, a kako izgleda danas?

— World music bila je ideja koja se rodila prije nekih 10, 15, 20 godina i bila je jako progresivna, puno je toga promijenila.

Ponedjeljak, 1.8.

Trg Republike 19.30 Mali MEF, Me imurski festival za djecu 21.30 “Remetinec” - glazbeno scenski show

Ulica Kralja Tomislava 20.00 Ritam ljeta – specijal Porcijunkulovo 21.00 Glazbeno - scenski show: Rene Bitorajac, Boris i Mario Mirkovi , Luka Vidovi Petar Dragojevi , koncert Ulica J. J. Strossmayera 18.00 uskanje – Porcijunkulovo Edišn

DONJA DUBRAVA: 350. obljetnica Novog Zrina i 70 godina rada dr. Dragutina Feletara

Dr. Feletar svojim radom promijenio kulturnu i znanstvenu sliku sjeverozapadne Hrvatske

glazbenici, lazbenici, blika lika

a u ovih su godinu dana puno napredovali, pa nastupaju i na festivalu Ethnoambient – Veja iz Pazina, mlada grupa, mladi de ki, stvarno to odli no rade.

U osnovi ja glazbu gledam je li sama po sebi dobra ili loša, koliko se uzima iz tradicije, koliko iz ne eg drugog. Na kraju krajeva, nije to ono najvažnije.

• Spomenuli ste Cinkuše, Lidiju i Dunju koji su u svom glazbenom izri aju najviše usredoto eni upravo na Me imurje i našu tradicijsku glazba. Postoji li mogu nost da se i Kries u budu nosti poigra i s našim napjevima?

— Tu i tamo se ja ve igram s njima. Zapravo, na zadnjem albumu ima nekoliko pjesama koje su iz Podravine, a zapravo to je ve i blizu. U principu to ovisi od pjesme do pjesme, ja ak ni ne gledam odakle je pjesma, ako me ona ponese, onda je dobra.

Mislim da potencijal postoji u svakoj tradiciji podjednako, pa tako i u Me imurju. Ve je Legen dosta toga obradio, a ne smijemo zaboraviti ni Lidiju i Dunju.

20.00 Zlatni hitovi – Legende pjevaju: Dalibor Brun, Duško Lokin, Mladen Burna , Lac, o Mara i Maki

U me uvremenu se pak jako promijenila diskogra ija. World music je zapravo diskografski nazivnik, a diskogra ija je danas u tako velikoj promjeni da je o njoj jako teško uop e govoriti.

Prije su world music bendovi prodavali na desetke ili stotine tisu a CD-ova, a danas su te cifre nezamislive. Danas se kod digitalnog downloada, na žalost, ali i na sre u, puno toga izgubi. Za mene u osnovi na sre u, jer se demokratizirala sama scena, ali je teško koliko ljudi zapravo što sluša, nema nekakvih mjerila.

World music scena kod nas, pa i u svijetu, ima svoje neke valove, ali u principu još uvijek ide prema gore, na jedan druga iji na in, malo se više približava ne emu što bi možda bilo bliže na inu na koji funkcionira jazz scena – sami nastupi world music bendova puno su ja i u odnosu na sve ostalo. A nekako je vrlo sli na i publika i na in na koji se sluša, prostori, uglavnom festivali. Mislim da je to nešto što se doga a paralelno vani, a i ovdje. To je nekakva realnost world music scene – sve se više i više po inje cijeniti živa svirka.

• Još je Legen kombinirao tradicionalnu glazbu s modernom, a Kries je s tom praksom, ne u istoj mjeri, ali ipak, nastavio. Kako ste došli na ideju spojiti etno i elektroniku, u neku ruku spojiti nespojivo?

— Ta ideja došla je nekako normalno, to je kao piti vodu. Na po etku je elektronska glazba bila, pod navodnicima, demokratizacija medija – studiji su bili

skupi, zvukovi su bili ograni eni, a s elektronskom se glazbom dogodilo to da si ti mogao napraviti odre enu kvalitetnu produkciju bez obzira i na inancije i neke druge uvjete. Danas je sam studio ve puno jeftiniji, tehnologije snimanja su jeftinije i za mene osobno je živa svirka ipak puno bolja od te elektronske, tako da smo se u principu potpuno vratili tradiciji.

• Kako Kries stvara svoju glazbu?

— Kako kada. U osnovi sada radimo tako da nas neka pjesma mora inspirirati. Nekakva osnovna ideja i vizija postoji, ono što te potakne u nekoj pjesmi, pa do toga do eš, koji put iz prve, koji put iz tre e, a neki put tek na tre em albumu napraviš pjesmu koju si zamislio za prvi album. Za mene je osobno najvažnije doživjeti što mi je dala ta pjesma kad sam je prvi put uo i vidjeti mogu li ja s njom taj svoj osje aj koji mi se dogodio prenijeti. Moram priznati da mi se koji put dogodi da ujem neku narodnu pjesmu i da je zapravo ne ujem. Mislim, ujem je, ali pro em preko nje, a za dvije - tri godine, kad je ponovno ujem, udim se kako mi je promakla svih ovih godina. Valjda je taman došlo vrijeme da se obradi i napravi.

U principu i nema neke velike razlike da isto pitate bilo kojeg šansonijera ili kojega drugog glazbenika kako radi. Isto – jednostavno kad ti do e inspiracija.

• Nakon ‘Ive i Mare’, pa ‘Kocijana’, u pripremi je i vaš

tre i album koji e se zvati ‘Dva vrana gavrana’. Postoji li iza njegova naziva možda neka pri a? Kada ga možemo o ekivati?

— Ne znam kad e biti album, bit e kad bude. A sam naziv povla imo iz nekoliko narodnih pjesama. Postoji ta neka pri a, da su dva vrana gavrana stajala u Kocijanima, mjestu gdje smo radili drugi album istog imena.

Osim toga, jedan mi je prijatelj, ina e poznati ornitolog, ispri ao pri u o dvama gavranima koji su prstenovani na sjeveru Njema ke, a tu su svili gnijezdo. Rekao mi je da gavranovi znaju prije i po nekoliko stotina kilometara kada traže svog para, prona u svoje gnijezdo. Tu u krugu od nekih pedesetak kilometara traže svoje prijatelje s kojima se redovito nalaze, a nakon toga se svi parovi vra aju svojim domovima. Tre e, jako se puno igraju kada se na u – doslovno se igraju. To su nevjerojatno duhovite i izuzetno inteligentne ptice, ako ne i najinteligentnije.

Vrane su, s druge strane, iz iste porodice i žive isklju ivo u velikim skupinama. Mislim da trenutno mediji funkcioniraju na isti na in kao i vrane – jedna grakne pa cijelo jato samo odgrak e to s jednog kraja na drugi, ne razmišljaju i i ne druže i se na ispravan na in. To je nekakva poruka koja mi je pala na pamet, da ovjek nije ni vrana ni gavran, ali mora dobro razmisliti o tome gdje vidi samoga sebe, u jednom ili drugom, i odlu iti o tome što želi više. (bš)

U Donjoj Dubravi su 10. srpnja obilježene dvije zna ajne obljetnice, 350. obljetnica Novog Zrina (1661. - 2011.) i 70 godina društvenog, stru nog i znanstvenog djelovanja prof. dr. Dragutina Feletara. Obilježavanje je održano u organizaciji Družbe “Bra a hrvatskoga zmaja“ - zmajskih stolova u akovcu i Križevcima, Društva za ekonomsku i ekohistoriju i Op ine Donja Dubrava.

Skupu su bili nazo ni brojni prijatelji dr. Feletara te pripadnici Družbe “Bra a hrvatskoga zmaja”.

Susret je zapo eo na starom gruntu Dragutina Feletara u Donjoj Dubravi, a nastavio se pokraj spomenika Novom Zrinu na rijeci Muri (podru je op ine Legrad). Pripadnici Družbe “Bra a hrvatskoga zmaja“ položili vijence na spomenik Novom Zrinu, uz sudjelovanje Zrinske garde iz akovca.

U vije nici Op ine Donja Dubrava održan je kolokvij o djelu Dragutina Feletara u povodu 70. godišnjice života, uz pozdravne govore na elnika op ine Marijana Varge i predsjednika akove kog ogranka Matice hrvatske Stjepana Hranjeca.

Docent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Hrvoje Petri govorio je o prinosima Dragutina Feletara hrvatskoj historiogra iji i susjednim znanostima, a redoviti profesor na Geografskom odsjeku PMF-a Zoran Stiperski o Feletarovim prinosima hrvatskoj geogra iji. O Feletarovom radu u me unarodnoj suradnji govorila je prorektorica Mariborskog sveu ilišta Lu ka Lober. Zastupnik u Hrvatskom saboru i novi veliki meštar Družbe “Bra a hrvatskoga zmaja“ Nevio Šeti održao je izlaganje o djelovanju Dragutina Feletara u Družbi. Doktorand na Odjelu za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mario Kolar kriti ki se osvrnuo na književni rad Dragutina Feletara.

Osniva Radija akovec Svojim radom dr. Feletar je u potpunosti promijenio kulturnu i znanstvenu sliku sjeverozapadne Hrvatske.

Prof. dr. sc. Dragutin Feletar ro en je u Velikom Otoku 10. srpnja 1941. godine. Nakon završetka studija geogra ije radio je kao prosvjetni radnik, profesionalni novinar, urednik i djelatnik u kulturi u Donjoj Dubravi, akovcu i Koprivnici. U sredinama u kojima je djelovao ostavio je znatni trag: osnivanje Radija akovec, Kulturno - prosvjetnog društva “Zrinski”, pokretanje periodika “Kajkavski kolendar“, “Podravski zbornik“, “Muzejski vjesnik“, Muzeja prehrane Podravka itd.

Diplomirao je s temom o industriji Me imurja, a o Me imurju je 1968. objavio svoju pravu knjigu “Iz povijesti Me imurja“. Polazio je poslijediplomski studij geogra ije u Zagrebu, a kao magisterij priznata mu je knjiga “Podravina“ (1973.). Doktorirao je na PMF-u s temom “Industrija u ekonom-

sko - geografskoj strukturi Podravine“ (1982.), kojom je udario temelje znanstvenom bavljenju industrijskom geogra ijom u Hrvatskoj, razradivši metodologiju na primjeru Podravine. Osim toga, predavao je Uvod u geogra iju, Uvod u statistiku, Geogra iju Afrike, Industriju u prostornom planiranju.

Na Geografskom odsjeku PMF-a prošao je put od znanstvenog asistenta do redovitog profesora u trajnom zvanju te je bio predstojnik Zavoda za geogra iju i prostorno ure enje i Zavoda za regionalnu geogra iju i metodiku, pro elnik Odsjeka, voditelj poslijediplomskog studija itd. Odgojio je brojne generacije hrvatskih geografa. Bio je mentor pri izradi 4 doktorske disertacije, 5 magistarskih radova te oko 60 diplomskih radova. Obnašao je i dužnosti prodekana za inancije i dekana Prirodoslovno - matemati kog fakulteta u Zagrebu, a s potonje je dužnosti otišao u mirovinu. Kao dekan je dao zna ajan doprinos izgradnji i razvoju PMF-a (kampus na Horvatovcu itd.).

Njegov znanstveno - istraživa ki i stru ni rad došao je do izražaja u objavljivanju brojnih udžbenika i knjiga (od kojih mnoge predstavljaju kapitalna dijela trajne vrijednosti za Podravinu), tisu u popularnih i na stotine stru nih te znanstvenih radova, od kojih je znatan dio objavljen u inozemstvu.

Doprinos razvoju struke dao je kao predsjednik Geografskog društava Hrvatske, predsjednik nadzornog odbora Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju, kao urednik asopisa “Geografski glasnik” i “Podravina” te brojnih knjiga i zbornika.

Za svoj je rad nagra ivan (Koprivnica, Virovitica, Donja Dubrava, nagrada za životno djelo Koprivni ko - križeva ke županije, Red Danice hrvatske s likom Ru era Boškovi a, državna nagrada za popularizaciju znanosti, nagrada HAZU “Josip Juraj Strossmayer itd.), a u Budimpešti je proglašen vitezom univerzalne kulture. U jedan od vrhunaca njegove djelatnosti spada i izbor za lana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Treba istaknuti i važnu ulogu prof. dr. Dragutina Feletara u popularizaciji geogra ije i povijesti, prvenstveno kroz nakladništvo (1994. pokrenuo asopis za popularizaciju geogra ije i povijesti “Hrvatski zemljopis - danas “Meridijani“, a kojemu je glavni urednik), stru ni rad, predavanja (više stotina) i rad na udžbenicima (urednik serije udžbenika za osnovnu i srednje škole, autor dvadesetak geografskih udžbenika i priru nika). Osim u geogra iji, dao je doprinos gospodarskoj povijesti, kulturnoj povijesti, a bavio se i literarnim radom. Obnašao je i istaknute javne dužnosti, a bio je obnovitelj Matice hrvatske u Koprivnici (1990.), pro elnik Zmajskog stola u akovcu i veliki meštar Družbe “Bra a hrvatskoga zmaja” (2006. - 2011.). (dr. Hrvoje Petri , J. Š.)

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

26. srpnja 2011.

OD PETKA 29. srpnja do utorka 2. kolovoza

Porcijunkulovo 2011. - pet dana tradicije, kulture i zabave Najve a tradicionalna manifestacija svjetovnog i duhovnog karaktera, Porcijunkulovo, neizostavni je dio ljeta u gradu akovcu, pa e se ovogodišnja manifestacija, ovaj put u organizaciji Turisti ke zajednice grada akovca, održati u razdoblju od 29. srpnja do 2. kolovoza. Sama je manifestacija predstavljena prošli etvrtak na konferenciji za novinare, koju je otvorio gradona elnik Branko Šalamon. - U želji da doga aj dobije širi interes ne samo našega kraja, ve i onih susjednih, Porcijunkulovo je službeno ve predstavljeno i u Varaždinu i Koprivnici, a polako ali sigurno širi se i broj zainteresiranih za samu pripremu i izvo enje aktivnosti Porcijunkulova, kazao je Šalamon.

Program proširen u Ulicu kralja Tomislava U pet dana održavanja eka nas itav niz doga anja vezanih za bogatu tradiciju, kulturu, povijest i obi aje našega kraja, u koje nas je uputila direktorica Turisti kog ureda Ivana Maltar.

- Osim predstavljanja velikog sajma tradicijskih zanata, od kojeg je uostalom sve i po elo, a koji e ovu godinu okupiti stotinjak izlaga a u užem središtu grada, tu su i programi koji ve dugi niz godina ine okosnicu same manifestacije – vjerski sadržaji, konji ki turnir, oldtimer susret, mali MEF, Modna zona,

murski e vinari biti smješteni na sam ulaz u Stari grad, dok e se ve ernji program po prvi put odvijati na tri pozornice u gradu – središnjoj na Trgu, po prvi put postavljenoj bini na kraju Ulice kralja Tomislava te pozornici u Strossmayerovoj ulici. Što se ti e samih programa, Maltar je sigurna da e svatko prona i nešto za sebe. - Sadržaje, nastupe i koncerte nastojali smo maksimalno prilagoditi svima, pa se paleta prostire od zabavnih do urbanih sadržaja, zaklju ila je.

Trodnevna duhovna obnova Na konferenciji za novinare predstavljen je bogat program, te noviteti ovogodišnjeg Porcijunkulova ali i brojni enogastronomski sadržaji koji e se nuditi tijekom svih pet dana, kazala je.

Budu i da se i sama manifestacija kvantitativno i kvalitativno širi, pove at e se i

prostorno. Tako e produžetak Ulice kralja Tomislava dobiti svoje dodatne sadržaje, me i-

Naplata parkiranja svaki dan, HŽ omogu uje popust Na konferenciji za novinare povodom manifestacije “Porcijunkulovo 2011.” posjetiteljima je upu eno i nekoliko obavijesti.

Tako je zamjenik gradona elnika Zoran Vidovi obavijestio kako e se u danima održavanja manifestacije naplata parkirališnih mjesta u gradu akovcu vršiti svaki dan od 7 do 20 sati, što uklju uje i subotu i nedjelju,

dok e neto prihod biti upla en za su inanciranje doga aja.

Predsjednik Gradskog vije a Gordan Vrbanec istaknuo je pak kako su se, s obzirom na dobru suradnju s gradovima sjeverozapadne Hrvatske, u potporu manifestacije uklju ile i Hrvatske željeznice koje e u dane Porcijunkulova svim putnicima na relacijama daljim od

20 km od akovca za povratnu kartu omogu iti 40 posto popusta.

Osim toga, u subotu 30. srpnja, u vrijeme održavanja Me unarodnog oldtimer susreta “Me imurje 2011.”, na Trgu Eugena Kvaternika uvest e se posebna regulacija prometa. (bš)

Vjerski dio manifestacije na konferenciji za novinare predstavio je akove ki gvardijan fra Stanko Belobrajdi . Najprije je podsjetio da se Porcijunkulovo zapravo slavi povodom blagdana Marije Kraljice ili Gospe od An ela. Istoimena crkva u talijanskom Asizu ujedno je i zaštitni znak cijeloga Franjeva kog reda, a dobila je naziv Porcijunkula prema benediktinskom nazivu za tu zemljišnu esticu. Tako er, sveti Franjo je 1216. godine od pape Honorija ishodio da svi oni koji 2. kolovoza pohode tu crkvu dobiju potpuni oprost svih onih bremenitih kazni koje smo zaslužili za svoje grijehe. Radi se, dakle, o tri stvari koje se povezuju u jedan op i termin Porcijunkula, a ljudi obi no ne znaju o emu se radi pa po crkvi traže nekog nepostoje ega

svetog Porcijunkula, kazao je gvardijan.

Trodnevnu e ve ernju duhovnu obnovu voditi fra Zvjezdan Lini , dok e se 2. kolovoza, na sam blagdan Gospe od An ela, u 6.30 i 8 sati zapo eti misnim slavljima na hrvatskom jeziku, tradicionalna procesija zapo et e u 9.30 sati, a 15 minuta kasnije misa na hrvatskom jeziku, nakon koje e uslijediti misa na slovenskom i ma arskom jeziku.

Osim toga, ve 16. put u sjeverozapadnoj Hrvatskoj organizira se Franjeva ki hod mladeži, koji e 25. srpnja zapo eti u Koprivnici, nastaviti kroz Ludbreg, Donju Dubravu, Gori an, Mursko Središ e, Štrigovu, a završit e u akovcu, odakle 1. kolovoza autobusi kre u za Asiz, gdje se održava središnja sve anost blagdana Gospe od An ela. Tako e naša mladež, paralelno s mladima iz Slavonije, Istre i Splita, u 6 dana prožetih duhovnom obnovom pro i oko 150 kilometara.

U organizaciju same manifestacije drugu godinu za redom uklju uje se i Županija me imurska, pa e i ovu godinu u Ulici Matice hrvatske biti postavljena ulica vo a, povr a i meda, kojoj e se pridružiti i proizvo a i ekoloških proizvoda i bu ina ulja. Prema rije ima Danice Pošte, pro elnice Ureda za poljoprivredu i turizam, Me imurska e županija s Hrvatskom poljoprivrednom komorom pokriti sve troškove nastupa 7 udruga izlaga a. (bš)

26. srpnja 2011.

PORCIJUNKULOVO Petak, 29.7.

Nedjelja, 31.7.

Ulica J.J. Strossmayera 18.00 Larva, DJ Tesh & Dj Fox, alternative rock event

Ulica J.J. Strossmayera 18.00 Trio Trnje & DJ Mikac (Studio 54)

Subota, 30.7.

Ponedjeljak, 1.8.

Ulica J. J. Strossmayera 18.00 Arcus/Zrinski Open Air, klupska glazba

Ulica J.J. Strossmayera 18.00 uskanje – Porcijunkulovo Edišn

PETAK I SUBOTA, 29. i 30. srpnja Dvodnevno druženje bajkera kraj Otoka

Tradicionalna motorijada Ren Ban kluba Prelog Ren Ban motoklub Prelog u petak i subotu 29. i 30. srpnja organizira tradicionalnu motorijadu, jednu od najve ih u našem kraju. Osim tradicionalnog mimohoda motorima, kojih se o ekuje u velikom broju, kako iz Me imurja, ali tako er i iz cijele Hrvatske, pa i inozemstva, jer

DOMA E SNAGE upotpunjuju program Špancirfesta

Varaždinski i akove ki bendovi na MTV pozornici Sveukupno 27 koncerata bit e održano na MTV pozornici na Starom gradu.

Uz ve najavljena popularna svjetska imena Morcheebu i ADF te glazbene velikane iz Hrvatske i regije, nastupit e i pet mladih bendova. Vlasta Popi , Sagan, Louder i Condor Skye iz Varaždina te Kom3dija iz akovca imat e priliku svaki dan otvoriti koncertnu ve er na najve oj pozornici Špancirfesta.

Uvrštavanjem spomenutih bendova u line-up, namjera organizatora bila je omogu iti ovim nea irmiranim ali kvalitetnim bendovima da se na taj na in promoviraju. Uzmemo li u obzir šarolikost publike koja se slijeva na Špancirfest iz svih krajeva Hrvatske, ali i susjednih zemalja, ovo je izuzetna prilika da pove aju broj svojih fanova. Tako er, publika e otkriti mlade nade hrvatske alternativne scene koje do sad možda nisu imali prilike vidjeti ni uti.

Mladi glazbenici s iskustvom Prvog dana Špancirfesta led na MTV stageu probit e Vlasta Popi , new wave/ punk/pop bend osnovan prije etiri godine. Trenutno su na turneji van Hrvatske, a prije samo nekoliko dana pobijedili su na Šumadijskom demo festu u Kragujevcu, tradicionalnom festivalu posve enom a irmaciji demo bendova.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Vlasta Popi izdat e svoj prvi album do kraja ove godine.

Prije Morcheebe i Quasarra na binu Staroga grada popet e se Sagan, varaždinski bend koji svira eksperimentalni post rock. Od osnutka 2009. godine nastupali su u svim zna ajnijim klubovima po Hrvatskoj, kao i na festivalima. Stru ni žiri zagreba kog kluba “Mo vara” svrstao ih je me u 20 najperspektivnijih hrvatskih bendova.

Idu e godine snimit e svoj prvi album, a za izdavanje su zainteresirane i izdava ke ku e iz inozemstva.

Kom3dija iz akovca je etno ska punk bend iji po eci sežu iz 2005. godine. Prije dvije godine

Svaki nastup samo 5,50 kuna Ulaznice za koncerte na Starom gradu, odnosno MTV pozornicu, mogu se kupiti u sustavu Eventima, preko Interneta ili na njihovim prodajnim mjestima.

Kupnja festivalske ulaznice omogu uje posjetiteljima da tijekom Špancirfesta uživaju u ak 27 koncerata za samo 150 kuna. Cijena vikend ulaznice, za tri dana, iznosi 60 kuna, dok za dnevnu ulaznicu treba izdvojiti 30 kuna.

Uzme li se u obzir koli ina izvo a a, cijena svakog koncerta kre e se od samo pet i pol do 10 kuna.

su "renbanovci" aktivni u posje ivanju motorijada u drugim zemljama, oba dana organizatori pripremaju bogat program u kamperskom naselju i mjestu doga anja na staroj lokaciji ribnjaka kod Otoka, a oba dana nave er slijedi prava rockerska veselica (u petak svirka Musta benda i

Angelsa, dok e u subotu prašiti Civilizacija, Trio Band i Strangers).

Oba dana svi sudionici na rasporedu imaju i tradicionalni de ile. Doma ini u petak poslijepodne bit e ka i i "Stil" i "Queen", a u subotu restoran "Zelengaj" i klub "Antrum".

MEDIA MODEL ljeta 2011.

MONIKA Šolti (18) iz Vratišinca

izdali su svoj album prvijenac, a neposredno nakon Špancirfesta, u rujnu, iza i e i drugi album. Singl “Branimir” uvrstio se na nekoliko top ljestvica, a snimili su i spot za tu pjesmu.

Nastupi na raznim festivalima kod nas, ali i u Europi, stvorili su im fan bazu poklonika na world music sceni. Kom3dija e na MTV pozornici zasvirati sedmog dana festivala, u etvrtak. Žestoki rock uz izražen groove zna ajke su koje krase varaždinski band Louder. U manje od dvije godine uspjeli su se a irmirati kao najbolji varaždinski rock band. Snimili su šest autorskih singlova, a prema izboru HRT-a uvrstili su se me u devet najboljih bendova koji e se u studenom u Zagrebu boriti za nagradu koja uklju uje snimanje albuma. Na Špancirfestu e nastupiti 27. kolovoza, kao predgrupa Majkama i Elektri nom orgazmu.

Zadnju ve er Špancirfesta, a prije Asian Dub Foundationa i Superhiksa, zasvirat e Condor Skye iz Varaždina. Alternativni stoner rock najbolje opisuje vrstu glazbe koju ovaj bend svira unazad dvije godine. Po etkom 2011. snimili su EP s etiri autorska singla koji je zna ajni undergruond blog proglasio demo albumom mjeseca. Tako er, u konkurenciji od gotovo 500 bandova uvrstili su se u njih 30 koji e krajem srpnja zasvirati na Demo festu Banja Luka.

Ovaj tjedan predstaviti nam se odlu ila srednjoškolka Monika Šolti iz Vratišinca. Monika, na jesen maturantica Gospodarske škole akovec, na naš se fotosession prijavila na nagovor svoje majke, koja je, kao i cijela njena obitelj, a osobito mla a sestra, podržava baš u svemu. Nakon srednje škole Monika želi upisati fakultet, a svoje slobodno vrijeme najradije provodi na rolama ili biciklu, ili pak druže i se s prijateljicama. Najve a joj je vrlina, smatra, to što puno

Osobna karta Ime i prezime: Monika Šolti Mjere: 167 cm, 53 kg Datum ro enja: 11.5.1993.

Glazba: rock, ‘80, house Slobodno vrijeme: rolanje, bicikliranje Najbolja knjiga: Starac i more Najbolji film: Plan leta

daje, a zauzvrat naj eš e dobiva malo. Kako nema sat, svjesna je da uvijek i u svemu kasni i to je njena najve a mana. Ovaj fotosession snimljen je na skeli u Murskom Središ u. (foto: Zlatko Vrzan)

Prijavite se za Ljetni fotosession 2011.

Me u mladim bendovima angažiranima za otvaranje programa MTV pozornice ovogodišnjeg Špancirfesta, našla se i akove ka Kom3dija

Me imurske novine i ovu godinu organiziraju Ljetni fotosession u kojem, kao i prethodnih ljetnih mjeseci, predstavljamo desetak me imurskih djevojaka. Uvjet za prijavu je navršenih osamnaest godina. Fotosession je krenuo

predstavljanjem prve djevojke, nakon ega e uslijediti još desetak naslovnica priloga MEDIA u srpnju, kolovozu i rujnu, kada emo serijal privesti kraju. Podsjetimo, samo neke od prošlogodišnjih modela bile su Lara Toplek iz akovca, Bojana

Perho iz Murskog Središ a i Iva Radek iz akovca.

Prijave za fotosession primaju se na broj mobitela: 091/2417002 ili 091/2417008, ili putem e-maila: zlatko.vrzan@mnovine.hr ili urednik@ mnovine.hr.

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

26. srpnja 2011.

Knjige, glazba, internet... br. 829

Wolfram Fleischhauer - “Fatalni tango”

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Dobitnice prošlotjedne knjige Jane Austen “Ponos i predrasude”: Danijela Zanjko iz Šenkovca i Ljiljana Žvorc iz Ivanovca. Ovaj tjedan možete postati sretni dobitnik knjige “Nemoralna ponuda” autoricea Kerstin Gier.

MOZAIK KNJIGA

Kerstin Gier “Nemoralna ponuda” Cijela stvar ve je vrlo uznemiruju a: njegovi su sinovi ve prešli tridesetu, a još nisu ništa postigli u životu. Fritz, udovac, tiranin i veliki škrtac, no na je mora za svoje snahe. No, onda je stari gospodin iznenada sasvim poludio: ponudio je svojim sinovima da na neko vrijeme zamijene supruge. Zanesena Olivia seli se Oliveru u otmjeni gradski apartman, a astoljubiva Evelyn odlazi Stephanu u rasadnik. Kako bi svi sudjelovali u ovoj apsurdnoj igri, Fritz nudi novac. Mnogo novca ...

Pohlepni sinovi i snahe pristat e na apsurdnu igru, a bezbroj duhovitih

KNJIGA TJEDNA

Kada se Gulietta Battin, mlada balerina Berlinske državne opere, zaljubi u zanosnog plesa a tanga Damiána Alsinu, nesvjesno kre e na udesno i opasno putovanje.

Ono što zvu i kao strastvena ljubavna pri a uskoro e se pretvoriti u neobi nu mješavinu politi kog trilera i ljubavne drame. Nakon što zato i njezina oca, Damián bez traga nestaje, a Giulietta je spremna po i i na kraj svi-

jeta kako bi ga pronašla. Jedini trag, koji joj je ostavio, njegov je zagonetan stil plesa.

A ona, koja i dalje vjeruje u njihovu ljubav, traže i ga, ponire sve dublje u tragi nu povijest Buenos Airesa.

Ovaj roman senzualna je i provokativna pri a ispri ana jezikom plesa, a poput tanga prepuna je neo ekivanih obrata. To je pri a o odgovornosti pojedine osobe i prošlosti dviju zemalja, o najnevjerojatni-

jim presjecanjima sudbina, ali, nadasve, pripovijest o ljubavi, koja e za svoje ispunjenje žrtvovati sve.

Wol ram Fleischhauer ro en je 1961. u Karlsruheu, u Njema koj. Autor je pet bestsellera. Govori i piše na engleskom, rancuskom i španjolskom, radi kao prevoditelj za Europsku komisiju u Bruxellesu od 1992. Oženjen je i otac dvoje djece.

(MV In o)

a

ALBUM TJEDNA

Urban & Hauser - “Urban & Hauser”

situacija jam it e svakom itatelju odli nu zabavu.

Kerstin Gier naj itanija je njema ka spisateljica, a njezin roman, ve objavljen na hrvatskom, “Svako rješenje ima svoj problem”, pribavio joj je brojne itatelje i kod nas.

U jednom intervjuu Goran Bare je Damira Urbana, onako u šali, nazvao “lijen inom”.

Nije baš da Bare nije skroz bio u pravu: od 1998. i njegovog antologijskog albuma “Ženadijete”, Urban nije mnogo izdavao: tek šest godina poslije oglasio se “Retrom”, a još je pet godina trebalo pro i da Urban izda “Hello!”. Tu je još i album snimaka pjesama izvedenih uživo “No mix! No sex!”, te dva singla, i to je to.

A onda, brzinski je odjeknula vijest da Urban snima s pulskim virtuozom na violon elu Stjepanom Hauserom i još brže objavljuje album. Urban je tako er bio virtuoz na elu kada je, eksperimentiraju i s kemikalijama, izgubio kosu, no bilo je to davno. Od onda naovamo profilirao se kao ovjek izuzetno mo nog i prepoznatljivog vokala, skladao je naramak hitova, i kod bakica, voza a autobusa i ostale eljadi privrženoj Narodnom radiju bio percipiran kao simpati an i bistar udak.

Na ovom albumu Urban i Hauser ujedinili su svoje adute, dodali pokoji prate i vokal

u vidu Ivane Husar Mlinac i decentnu klavirsku dionicu (za to je odgovoran Goran Kova i ) za poja avanje dojma, što je nedostajalo prethodnom Hauserovom albumu s Lukom Šuli em.

Rezultat je polovi an: Hauser tijekom svih 40 minuta ponosna ela blista svojim violon elom, dok se elo i vratne žile Damira Urbana nabreknute mu e s inspiracijom, pa ak i kad je rije o vlastitim klasicima. Koliko god bio raznolik opus Urbana, on ovdje kao vokalist svakoj pjesmi pristupa manje-više jednako: vokalna interpretacija usmjerena mu je na do aravanje intenziteta urlanjem.

Urbanu je jednostavno trebao koji tjedan više boravka u studiju. Vokali su mu sirovi, nedore eni i u nekoliko momenata na rubu da se zamijene s Thompsonovim revanjem. “Everybody Hurts” zvu i neinspirirano zbog toga, a isto se može re i i za “Ostavljam te samu”, koja unato primjetnoj i dojmljivoj boemskoj atmos eri ipak pati od Urbanovoga vokalnog prenavljanja.

Urban i Hauser zvu e nešto bolje u Urbanovim stvarima (najavni singl “Black Tattoo”

možda je jedina jako dobra izvedba obojice), a najbolja snimka na plo i završna je “Sarabanda”, koju potpisuje poznati prezimenjak rije kog muzi ara Nenada Bacha, Johann Sebastian, i koja je Hauserova solo izvedba.

Ovaj projekt na neki je na in i opomena Hauseru. Prije ohoho godina, u maloj zemlji na Balkanu koja misli da nije na Balkanu, nakon godina školovanja u inozemstvu, pojavio se sin poznatog oca zvani Matija Dedi . Momak je blistao gdje god se pokazao, a onda ga je, po mišljenju pisca ovih redaka, hiperprodukcija došla glave. Svirao je tamo gdje treba i ne treba, svojom svirkom spašavao i loše projekte, da bi zatim klonuo, odmorio se i da-

nas ipak malo razumnije bira u što se upušta (barem bih volio da je tako).

Dakle, ako Hausera pozove Nives Celzijus da gostuje na njenom albumu govorne poezije, neka Stjepan dobro razmisli što e i kako e (barem nek’ joj dobro zara una svoj rad i nek’ nastupi pod pseudonimom). Jest da Urban nije Celzijus (daleko od toga), no od ovjeka Hauserovog talenta, obrazovanja i ambicije valja o ekivati da pedagoški upozorava svoje suradnike neka izvole biti na gornjim granicama svojih mogu nosti. Urban na ovom albumu nije na tom traženom nivou.

(Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama 1. Alone; 2. Black Tattoo; 3. Everybody Hurts; 4. Moja voda; 5. Kornja a; 6. Mala truba; 7. Astronaut; 8. Ostavljam te samu; 9. Sarabande iz cello suite br. 2 u d mo lu

INTERNET I RA UNALA

1klik.hr - vaša nova po etna stranica?

WEB PREPORUKA

Whatimade.com – nau ite kako izraditi genijalne stvari Scott Bed ord autor je bloga “What I Made”, na kojem objavljuje svoje “uradi sam projekte”. Koliko to dobro radi, svjedo i i podatak da je Whatimade.com ove godine dobio Webby nagradu za najbolji osobni blog na svijetu.

Scottove jedinstvene kreacije izra ene su od priru nih materijala koji se mogu prona i u svakom doma instvu, pa tako osim zabavne imaju i reciklažnu svrhu.

Svaki predmet dolazi s detaljnim korak-po-ko-

rak uputama za njegovu izradu. Tu ete prona i elegantni stalak za svije e izra en od konzerve, sjenilo za lampu od plasti nih boca, drža za jaja od vilice, tobogan od vješalica i mnoge druge.

Blog koji odska e kreativnoš u svog sadržaja izdvaja se i originalnim dizajnom stranice. Adresa na kojoj ete sigurno prona i nešto zanimljivo za sebe vrijedna je spremanja u vaše avorite i odli an je izvor zabavnih projekata za cijelu obitelj.

Zamislite stranicu gdje bi netko za vas pretražio ono što vas zanima, prikazao novosti im budu objavljene i odabrao za vas samo najbolje - i to još na hrvatskom. Nemogu e? Upoznajte 1klik.hr.

1klik.hr je doma i servis koji nudi potpunu uslugu što se ti e vaših potreba za vijestima, komunikacijom, ali i pretraživanjem na internetu - ukratko: doma a po etna stranica preglednika kakvom ste je uvijek zamišljali. Dovoljno je samo pokrenuti preglednik i imati sve na jednom mjestu, a svaki sadržaj je udaljen samo jedan klik od po etne to ke...

Tražilica Ve ina ljudi ve i sad ima neku od tražilica na svojoj po etnoj stranici, a 1klik to ni ne nastoji promijeniti - sve mogu nosti

pretraživanja su tu, s time da se nastoji pretraživanje olakšati u najve oj mogu oj mjeri.

Tako je ve prilikom po etka pretraživanja mogu e odabrati nekoliko kategorija (za sada su to web, glazba, film, tehnologija i automobili), a nakon prikazanih rezultata je mogu e odabrati i još specijaliziraniju vrstu pretraživanja.

RSS novosti Iako veliki broj servisa podržava ovaj jednostavan na in ažuriranja vijesti, 1klik vam pruža nešto više - za razliku od npr. croportal.hr unaprijed predložene RSS eed-ove možete mijenjati i dodavati svoje, dok vas s druge strane rješava od mukotrpnog skupljanja adresa eed-ova i kategoriziranja kao što je to slu aj u vlastitom RSS ita u.

Društvene mreže, linkovi, TV program Uz prijavu na 1klik.hr e vam pristupzadnjimvijestimaodstrane vaših prijatelja biti stalno prisutan - trenutno dostupno za Facebook i Twitter, ali vjerojatno ni Google+ podrška nije daleko, kad se malo udoma i njegova upotreba...

Centralni dio stranice (tik ispod pretraživanja) je posve en doma im ali i stranim linkovima za esto upotrebljavane stranice ali i servise. Na ovaj na in ste (opet) samo jednim klikom udaljeni od doma ih novinskih portala, webmaila, prognoze vremena, oglasnika ali i sveprisutnih stranica s grupnim popustima. Što se ti e TV programa - na po etnoj stranici su svi hrvatski zemaljski programi, no jednim klikom ste udaljeni od mojtv.hr portala unutar kojeg možete pre-

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099 gledati program za gotovo sve što je mogu e primiti kod nas putem televizijskog prijemnika.

Može li bolje?

1klik.hr je zanimljiv servis koji ima vrlo dobar izbor doma ih stranica i servisa koji se upotrebljavaju kod nas, a pretraživanje olakšano putem 1klik “kategorija” je nešto što e vas oduševiti lako om upotrebe.

Iako mjesta za napredak ima, za ve inu hrvatskih sur era je 1klik.hr po etna stranica koju vrijedi provjeriti i koja može vrlo dobro poslužiti za istraživanje doma eg weba...

Darko Mareš, dipl.ing.el., Infinius d.o.o.

26. srpnja 2011.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film PARIS EXPRESS COURSIER / PARIS EXSPRESS

IZVORNI KOD SOURCE CODE

akcija, avantura, komedija Zemlja: Francuska Režija: Hervé Renoh Uloge: Michaël Youn, Géraldine Nakache, Jimmy Jean-Louis

od 28. srpnja do 2. kolovoza misti ni akcijski SF triler Režija: Duncan Jones Uloge: Jake Gyllenhaal, Michelle Monaghan, Vera Farmiga

Francuska komedija o kuriru koji mora odraditi važnu dostavu ako ne želi izgubiti curu. Sam na svojem skuteru krši svako pravilo vožnje kako bi na vrijeme isporu io ekspresne dostave kurirske službe za koju radi. Me utim, koliko god se trudio, on nikad ne dobije bonus od šefa, nikad ne prestigne svoje kolege i baš nikad ne uspije pro i pored svog

oca policajca koji ga ulovi svaki put.

Sve što Sam ima je djevojka Nadia, a i ona bi ga mogla ostaviti ako se ne pojavi na vjen anju njezine sestre. Problem je u tome što Sam mora odraditi još jednu dostavu, a dan mu je upravo krenuo od lošeg na gore.

Trajanje 90 minuta, preporu uje se starijima od 12 godina.

SF triler o vojniku koji putuje kroz vrijeme i mora spasiti milijune ljudi - i ženu koja mu se svi a! Odlikovani vojnik, kapetan Colter Stevens (Jake Gyllenhaal), budi se u tijelu nepoznatog ovjeka i otkriva da je dio misije pronalaženja bombaša iz prigradskog vlaka u Chicagu. U zadatku s kakvim se do sad nikad nije susreo, shva a da je dio vladinog eksperimenta

pod nazivom “Izvorni kod”. Še ica (Vera Farmiga) ga više puta šalje u prošlost, u vlak u kojem e eksplodirati bomba, te treba otkriti i sprije iti bombaša koji može ubiti milijune ljudi.

Pri tom stalno ulazi u tijelo jednog od putnika, te upoznaje zgodnu putnicu (Michelle Monaghan) koju poželi spasiti. Trajanje 93 minute, preporu uje se starijima od 14 godina.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) “Biutiful” je: a) kineski ilm b) njema ki ilm c) španjolski ilm

utorak, 26.7.

18.30 i 21.00 HARRY POTTER I DAROVI SMRTI: 2. DIO

Dobitnik iz prošlog broja: Josip Kolari , Ivanovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________

Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

19.00 PARIS EXPRESS COURSIER akcijska krimi komedija Režija: Hervé Renoh Uloge: Michaël Youn, Géraldine Nakache, Jimmy Jean-Louis misti ni akcijski SF triler Režija: Duncan Jones Uloge: Jake Gyllenhaal, Michelle Monaghan, Vera Farmiga

petak, 29.7.

19.00 IZVORNI KOD

1. PUT OSVETE

misti ni akcijski SF triler

2. UKRADENI IDENTITET

LARGO WINCH

U njegovu sobu ušulja se novinar koji ga želi ispitati o njegovom životu za vrijeme mladosti. Gospodin Nitko po inje pri u o svom životu i glavnim prekretnicama koje se mu se zbivale kad je imao 9 (kada su mu se razveli roditelji!), 16 i 34 godine.

srijeda, 27.7. nema ilmskog programa

21.00 IZVORNI KOD

DVD, BLUE RAY IZLOG

Gospodin Nitko budi se u bolnici i siguran je da ima 34 godine. Me utim, njegov doktor mu objašnjava da je star 118 godina, da nitko više ne umire i da se nalazi u 2092. godini. On je nesiguran u to i ne sje a se skoro ni ega.

akcijska misti na fantazija

etvrtak, 28.7. l. br: _______________________________

22.00 U BOLJEM SVIJETU HEAVNEN / IN A BETTER WORLD

3. NARNIJSKE KRONIKE 3

GOSPODIN NITKO

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

Faca snažne korporacije (Miki Manojlovi ) pada s prijestolja, iako nema obitelj, naslijediti ga treba posvojeni sin kojeg su uhapsili u Amazoniji! Bilijunaš Nerio Winch (Miki Manojlovi ) je prona en mrtav, utopljen. Njegova

je smrt sumnjiva jer je on vlasnik velike i mo ne korporacije W Group.

Službeno nije ostavio nasljednika, pošto nije imao obitelj. Jedino je uspješno držao u tajnovitosti svog sina, Larga (Tomer Sisley), kojeg je posvojio pred tridesetak godina u bosanskom sirotištu.

4. TRON: NASLIJE E 5. LJUBAV I OSTALE DROGE

drama, triler Država: Danska, Švedska Redatelj: Susanne Bier Uloge: Mikael Persbrandt ,Wil Johnson, Eddy Kimani , Emily Mulaya, Gabriel Muli

6. GRAD LOPOVA 7. CHE 8. AMERIKANAC 9. HARRY POTTER 7 10. SAW 7

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA 1. HARRY POTTER AND THE DEATHLY...

2. BRIDESMAIDS

nedjelja, 31.7.

4. HANNA

19.00 PARIS EXPRESS

5. INSIDIOUS

akcijska krimi komedija

6. PRIEST

21.00 IZVORNI KOD

7. BAD TEACHER

Drama Alejandra Gonzaleza Inarritua, pri a o smrtno bolesnom šverceru (Javier Bardem) koji se želi iskupiti i pobrinuti za svoju djecu. Ovaj ilm je pri a o Uxbalu (Javier Bardem). On

je predani otac. Izmu eni ljubavnik. Biznismen iz podzemlja. Preživljava u nevidljivoj periferiji današnje Barcelone. Uxbal, predsje aju i opasnost smrti, pokušava se pomiriti s ljubavlju i spasiti svoju djecu i samoga sebe.

akcijska krimi komedija

21.00 IZVORNI KOD misti ni akcijski SF triler

3. BAD TEACHER

BIUTIFUL

subota, 30.7.

19.00 PARIS EXPRESS

misti ni akcijski SF triler

8. SOMETHING BORROWED 9. TRANSFORMERS: DARK OF ...

ponedjeljak, 1.8.

19.00 PARIS EXPRESS

10. KUNG FU PANDA 2

U.S. Box Office 1. HARRY POTTER AND THE DEATHLY...

akcijska krimi komedija

21.00 IZVORNI KOD misti ni akcijski SF triler

2. TRANSFORMERS: DARK OF ...

KRALJEV GOVOR Film je inspiriran istinitom pri om o Albertu, Vojvodi od Yorka (Colin Firth), koji je bio drugi u redu naslje ivanja Krune u Velikoj Britaniji 1930-ih. Vojvoda je patio od ozbiljne govorne ‘mane’ koja mu je jako naru-

šavala mogu nost izbora za kralja. Njegova pretjerana stidljivost, te mucanje koje je ometalo njegov javni govor bili su brižljivo uvana tajna.

No, poznanstvo s govornim terapeutom Lionelom (Geoffrey Rush) budu em e kralju jako pripomo i.

3. HORRIBLE BOSSES 4. ZOOKEEPER 5. CARS 2 6. WINNIE THE POOH 7. BAD TEACHER 8. LARRY CROWNE 9. SUPER 8

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. MIDNIGHT IN PARIS

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

26. srpnja 2011.

Lifestyle NE IDETE na more ovo ljeto?

To ne zna i da se ne možete zabaviti!

- Kad se nema novac, ljetovanje na moru nije na listi prioriteta, no to ne zna i da vrijeme ne možete provesti kvalitetno i zabavno i kod ku e Nemogu nost odlaska na ljetovanje nešto je s ime se nosi mnogo ljudi. Kriza je, nema se novca i onda je logi no da ljetovanje na moru uop e ni nije na listi prioriteta. Umjesto da cijelo ljeto žalite kako ne idete, niste bili i ne ete oti i na more, pokušajte to vrijeme kvalitetno iskoristiti te ga provesti u svojem gradu. Izme u ostalog, nikada ne znate što e vam sudbina donijeti upravo u vašoj blizini!

Provode i vrijeme na Facebooku i gledaju i fotogra ije bližnjih i mjesta na kojima su bili, ne ete se osje ati ništa bolje, to i sami znate. Gdje god da bili, vrijeme je sun ano, toplo, i puno dobre atmosfere, samo je trebate prona i. Ukoliko nemate nikoga tko bi se družio s vama tijekom ovih ljetnih i vru ih dana, nije loše ni da se sami zabavite.

Sport i rekreacija Sport i rekreacija tu su za duh i tijelo, ali i zabavu. Nikad ne znate koga možete upoznati na lokalnom odbojkaškom igralištu. Priklju ite se timu i zaigrajte što god vam padne na pamet. Osim toga, tu su i ostali sportovi kojima se mo-

žete pozabaviti sami. Rolanje, biciklizam, plivanje u bazenu, ili jednostavno sun anje i uživanje u toplom vremenu.

Ukoliko niste osoba koja bi samoinicijativno otišla na prvo igralište, uvijek možete upisati sate aerobica, teretanu, ili ak neke od latino ili trbušnih plesova koji su sada aktualni s obzirom na ljeto. Naš prijedlog je zumba.

Internet S obzirom na to da mnogo vremena provodite pred ra unalom, upoznajte nekog zanimljivog te dogovorite sastanak na javnom mjestu bez straha ili kona no pristanite na spoj na slijepo na koji vas prijateljice ve dugo pokušavaju nagovoriti. Nikad ne znate kakav ishod može biti.

Izlazite Izlazite i družite se. Sigurni smo da postoje ljudi u vašoj blizini koji dijele istu sudbinu.

Nazovite neke od starih prijatelja te dogovorite sastanak.

Ukoliko se s nekim niste dugo vidjeli, uvijek ete imati pri ati o ne emu i vrijeme e vam puno brže pro i nego što mislite.

Sjediti doma i ništa ne raditi samo e vas dodatno naživcirati, pogotovo ako preko ljeta nemate nikakvih obaveza. Provjerite što se doga a u klubovima u vašem gradu, postoje li

kakva lokalna doga anja (humanitarni koncerti, vatromet, kino na otvorenom, fešte c) te se pridružite zabavi.

Nešto što ste uvijek željeli?

Upisati kakav te aj, pridobiti diplomu iz nekog stranog jezika, možda potražiti posao ili pro itati kakvu dobru knjigu

te pogledati ilmove koje još niste pogledali? Ne ustru avajte se isprobati nešto novo, nešto za što ste do sada pomalo bili skepti ni. Pogotovo ako imate vremena na pretek, ovo je idealno doba za zaista sve.

Svejedno se po astite Ako vam inancijsko stanje i nije baš najbolje, sigurni

smo da si dan možete uljepšati barem jednim sladoledom ili kakvim pi em. Osim toga, možete ga i sami napraviti. Internet pršti od ukusnih recepata, što za jela, što za pi a. Eksperimentirajte, i kada se svi vrate s mora, oduševite ih sa svojim kulinarskim sposobnostima.

Takvo što sigurni nisu probali ni na moru!

SUKNJAMA PROTIV vru ina

RECEPT tjedna

Suknje koje morate obu i ovo ljeto!

Ljeto je na vrhuncu, i vru ine su nas opasno pritisnule, no to ne zna i da vi ne morate voditi ra una o svom izgledu. Vru e vrijeme savršeno je za suknje svih vrsta, i kratke i duga ke od laganih materijala. Suknje koje se nose ovo ljeto jesu prije svega ženstvene i romanti ne, no mogu imati i rockerski štih, sve ovisno o vašem osobnom stilu.

Kola sa suhim smokvama Sastojci: 200 g suhih smokava 3 jabuke 6 žlica sme eg še era 3 jaja 6 dl integralnog brašna 1 žli ica sode bikarbone 125 g maslaca 1 dl mlijeka na vrh noža soli 1 žlica rakije 300 g džema od šljiva tu eno slatko vrhnje ili sladoled od vanilije šljive

Priprema Nasjeckajte suhe smokve pa ih izmiješajte sa žlicom rakije.

Otopite maslac u mlijeku pa malo ohladite. Prosijte brašno sa sodom bikarbonom. Jabuke ogulite i naribajte. Pjenasto izmiješajte jaja sa še erom i malo soli. Naizmjence dodaju i brašno sa sodom bikarbonom, i maslac s mlijekom umiješajte u tijesto. Potom umiješajte ribane jabuke (sa sokom koji su pustile) i sjeckane smokve.

Tijesto rasporedite u kalup podložen papirom za pe enje. Poravnajte ga i pecite u prethodno zagrijanoj pe nici 35-40 min na 160° C. Kola izvadite na rešetku da se ohladi. Još toplog premažite ga džemom od šljiva.

Poslužite ohla eno, s tu enim slatkim vrhnjem ili sladoledom od vanilije, te narezanim šljivama ili suhim smokvama.

ljena pravi izbor za vas. Dakle, ako ste klasi arka u duši – ovo je vaš izbor. I ovdje imate puno mogu nosti izme u kojih možete birati. One mogu biti dužine do koljena, sredine listova, jednostavne plisirane, s velikim džepovima ... No, apsolutni su hit dvije suprotnosti – potpuno uske “pencil” suknje i podstavljene “puf” suknje (koje imaju dašak pedesetih u sebi).

Maksi suknje

Kratke suknje Ima li i eg ljepšeg od preplanulih lijepo oblikovanih nogu u kratkoj suknji? Pitajte samo svoju “bolju” polovicu i on e vam potvrditi da nema. Kao i svako ljeto, sve je dopušteno – razni printevi, uzorak cvije a, volan i i, slojevitost i lepršavost, ali

Budite kreativni Postoji li nešto za što znate da vam dobro ide? Bez obzira je li rije o slikanju, crtanju, fotogra iranju, pravljenju frizura, ure ivanje noktiju, pjevanju ili ne em tre em ... Nabavite sve što je potrebno i usavršite svoj talent. Ukoliko ga nemate, ovo je idealna prilika da se okušate u mnogo toga i prona ete ga.

i jednostavne suknje A linije ili pak one uz tijelo. Boje su tradicionalne ljetne - bijela, boja pijeska i kaki, uz dozu jarkih boja, koje uvijek dobro do u kada želite biti zamije eni. S obzirom na vru ine,

preporu ujemo da birate suknje od prirodnih materijala.

Midi suknje Ne volite pokazivati previše “kože”, onda je midi suknja do ko-

Ovo su se prolje e vratile na velika vrata, a ništa manje ne nose se ni sada u ljeti (a nosit e se puno i ovu jesen). Dakle, ako još niste, sada je pravo vrijeme da investirate u jednu maksi suknju, koja može biti odli an izbor za svakodnevne, ali i no ne izlaske. Lagani i lepršavi materijali ono su što trebate tražiti, a od boja i uzoraka – najpopularnije su jednobojne suknje i suknje s uzorkom cvije a.

26. srpnja 2011.

Dobro je znati 299

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

Modna zona osvaja centar akovca

Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o. Čakovec, Rudolfa Steinera 7, 40 000 Čakovec

Subota, 30. Srpanj 2011. u 21 sat, je dan kada e Trg Republike u akovcu ugostiti Modu zonu, koja iz godine u godinu izrasta u sve atraktivniju manifestaciju u sklopu Ljeta u gradu Zrinskih. Selektivni odabir modnih ku a, dizajnera, modela i suradnika doprinosi kvalitetnom modnom zbivanju i promociji brandova na nacionalnoj razini.

Svoje kolekcije za sezonu jesen/ zima 2011/2012 predstavit e Angel, Bellezza, Baggiz i Jet-Lag. Modna ku a s najdužom tradicijom, Angel, prezentirat e žensku i trudni ku kolekciju inih linija kroja s kvalitetnim materijalima u laganom odmaku od iste klasike, a koja u du ane dolazi po etkom rujna. Bellezza e ostati vjerna svom prepoznatljivom rukopisu u ženskoj kolekciji

inspiriranoj senzualnim, samosvjesnim ženama. Urbani brand Baggiz predstavit e svoju viziju torbica koje su namijenjene onima koji vole neobi ne stvari, a za kreacije se isklju ivo koristi umjetna eko-koža u kombinaciji s izvrsnim tkaninama. Jasmina Arnautovi u svojoj se kolekciji Jet-Lag igra bojama i teksturama, a sve s ciljem da napravi neobi nu ženstvenu kolekciju.

i d luz a www.poli.c

om.hr

među pilećim kobasicama u Europi!

Kako joj je uspjelo? Odličan okus, tajna receptura, beskompromisna kvaliteta i izuzetno strogi standardi proizvodnje. Samo je tako Poli ostala pileća kobasica broj 1 u Europi.

Iako su njezin okus po-

kušali kopirati u najvećim laboratorijima, nastale su samo loše kopije. Kopirati Poli nije im uspjelo u Sloveniji. Ni u Hrvatskoj, ni u Bosni i Hercegovini ni u Srbiji. I nigdje im neće uspjeti jer je Poli jedinstvena. Samo jedna kobasica može biti broj 1. A Poli je to već više od 35 godina.

Proizvedena je od visoko kvalitetnog pilećeg mesa s visokom vrijednošću bjelančevina i niskom vrijednošću zasićenih masti i soli. Tako će i ostati.

10

26. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Piše Katarina Flajpan

Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

Lije enje vodom

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Može li se ljubomora nadvladati?

Griješiti je ljudski...

Imam probleme s ljubomorom. Jako sam ljubomoran na svoju suprugu.

Ljubomoran sam na svaku osobu u supruginom životu, pa ak i na one koje su bile prije mene.

Imam teško e prilikom uspostavljanja povjerenja prema novim ljudima. Stalno mislim i tih se misli ne mogu osloboditi, da me supruga vara, premda nemam pouzdanih dokaza, ja i dalje sumnjam u nju. Povjerio sam se prijatelju koji me isto uvjerava da mi je supruga, što se ti e toga, u redu, ali meni to nije dovoljno. Zbog ljubomore dolazimo esto u kon likte. Vidim da ljubomora koju osje am uništava naš odnos. Bojim se da ne do e do najgoreg. Kako da si pomognem?

Prije svega citirao bih jednu krasnu de iniciju ljubomore koja glasi: „Ljubomora je u ljubavnom odnosu kao sol u hrani. Sasvim mala koli ina može poboljšati okus, ali prevelika koli ina uništava užitak i pod odre enim okolnostima može ugroziti život.“ (Maya Angelou).

Zapravo je ljubomora jedna neugodna kompleksna emocionalna reakcija koju je skoro svatko od nas barem jedanput u životu iskusio.

Ljubomora se javlja zbog razli itih razloga, a neki od njih jesu strah da e nas voljena osoba napustiti ili strah od gubitka ljubavi ili od sramo enja ili gubitka ponosa i asti ili nekakva bolna iskustva i strahovi iz prošlosti koji nisu riješeni ili zbog osje aja manjka sigurnosti pa nam je potrebna stalno pomo druge osobe, ili da nemamo dovoljno samopoštovanja pa mislimo da nismo dovojno pametni, lijepi, bogati i sl.

Ina e, što se ti e kontrole supruge, moram vam re i da nikoga ne možemo kontrolirati kako nas ne bi prevario ili slagao ili ostavio. Što se ti e savjeta i Vašeg upita kako si možete pomo i,

odgovaram da prije svega trebate upitati sebe pa zašto se ja tako osje am i koji su moji problemi koje ja vu em iz prošlosti što me ini tako sumnji avim i osjetljivim. Dalje se upitajte pokazujete li nesigurnost i ovisnost prema supruzi. Imate li strah da e Vas surpuga napustiti i da onda ne ete mo i ili znati kako dalje sami?

Ukoliko ste stalno u strahu da e Vas supruga prevariti, može se dogoditi da napravite toliko tenzija i teško a u odnosu da zaista netko drugi, tko nudi poštovanje, harmoniju i radost, privu e pažnju Vaše supruge. Razmislite što Vi dajete u Vaš odnos. To su stvari koje su važne. Vodite ra una da je ljubomora vrlo esto loše skrivena potreba za kontrolom, odnosno da suprugu držite na kratkom lancu.

Važno je da o svemu ovome dobro razmislite i da se upitate zbog ega mi je ovo sve potrebno, a preporu ujem Vam da izaberete poštovanje jer najmo niji ste kada volite, poštujete i kada svojom osobnoš u i trudom gradite odnos.

Danas ipak ne emo u tu širinu, ali valjda sam vas priv uk la. Samo nastavite itati jer ne emo pri ati o vašim, nego o greškama vaše djece.

Valjda i djeca smiju griješiti, i djeca su ljudi... Da, ali mi odrasli uglavnom nastojimo od njih napraviti bezgrešna bi a. U po etku najprije vjerujemo da smo ih takve savršene i bezgrešne donijeli na svijet, ali ubrzo osjetimo dužnost da ih nau imo kako da sve rade ispravno. Što god to zna ilo, ve ina nas odraslih ima prili no razra en sustav vjerovanja kako osobno zna što je dobro, pravedno i ispravno na ovome svijetu.

Pogotovo za našu vlastitu djecu.

Suzdržat u se od naviru e potrebe da na tu temu nabacim bilo kakav komentar. Ovakva kakva sam ne mogu se sasvim suzdržati, pa u ipak re i da je poprili no strašno kako taj naš svijet kraj svih tih naših savršenih normi i kriterija izgleda...Ali, djeca su naša budu nost, došla su na svijet da ga poprave, ili što ve ne sanjarimo kad ih želimo roditi i kad s roditeljskim ushitom gledamo kako rastu. Djeci želimo dati sve najbolje i od njih o ekujemo sve najbolje. To su ogromna ulaganja

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

s još ve im o ekivanjima dobiti.

Tako nerealno se ne bismo postavili ni u jednom podru ju poslovanja, ali roditeljstvo je mnogima posao nad svim drugim poslovima. O ekuje se maksimalna dobit i spremni smo se maksimalno potruditi.

Zato su razo aranja tako esta i teška. Djeca uglavnom ne ostvaruju roditeljske snove. ak i ako ostvaruju svoje vlastite snove, pretvaraju i ih u stvarnost puno i esto griješe. Što je zapravo ljudski, ali mi ljudi mislimo da ne bi trebalo biti dje je. Jer kao djeca su najbolji ljudi. Jesu, ali brzo u e od nas starijih, a što brže u e, više griješe. A vi ih sve više nastojite ispravljati i usmjeravati na pravi put. Onaj koji vi mislite da je pravi. Iako ga naj eš e ni sami ne slijedite, ali se toga više i ne sje ate. Ali zato ho ete da vaša djeca budu bolja. Mislite da je nedopustivo da griješe, a da to ine ne shva aju i razloge za svoje ponašanje. Pa kako se može dogoditi da vaš sin ode u školu bez zada e kad je to njegova obaveza i da vam još slaže da ju je napisao, pitate se kako može biti tako neodgovoran i trebaju vam uvjerljivi razlozi zašto je tako postupio. Ili vam trebaju razlozi zašto je ošamario mla u sestru. Objasniti svoju motivaciju u trenutku kad griješimo teško je i odraslima, a djeca bi to trebala mo i?! Kad bi bilo lako objasniti zašto ponekad postupamo posve pogrešno i loše, možda bi manje griješili. S druge strane, kad bi analizirali stvarne razloge za sve svoje pogreške ispalo bi da smo neki kriminalni tipovi koji smišljaju i planiraju loše poteze, a ve ina ljudi nenamjerno griješi. Tako i djeca, pa ih ne treba maltretirati nastojanjem da svaki svoj loši in i propust obrazlože, razumiju i poprave. Ili uvedimo pravilo da to tražimo i od odraslih. Ali tko mene pita?!

Jeste li ikad imali potrebu vodom oprati rublje, automobil, podove, kupatilo, prozore, biljke, su e, podne obloge, sanitarije i još mnogo toga. Zašto onda postavljati pitanje emu i kako prati organizam kako izvana tako i iznutra vodom kad postoje tako primamljivi napici i kozmeti ka sredstva koja ine udo i deseterostruko u inkovitije od vode hidratiziraju vaš organizam.

Nemojte se dati zavaravati.

Bez vode nema života. Voda je najzdraviji put do neophodne hidratacije vašeg organizma koji bi se zbog nedostatka tog eliksira života sigurno ugasio.

"Mnogo teku ine, mnogo teku ine" ponavljaju lije nici ali vrlo rijetko savjetuju da pijete mnogo vode, vode koja nije ledena nego topla ili bar sobne temperature.

Hladna voda koncentrira masno e koje ste upravo konzumirali i usporavaju probavu. Kada takve tvorevine reagiraju s kiselinom, "slome" se, i crijeva ih apsorbiraju brže nego krutu hranu. To e izbrazdati crijeva (oštetiti crijevne resice) i uskoro e uzrokovati debljinu a može uzrokovati i rak. Nikada ne pijte hladnu vodu, pogotovo ne vodu s ledom jer to šokira organizam.

Pijte isklju ivo mlaku ili toplu vodu nakon jela i to što više.

U jelovnik uvrstite što eš e toplu juhu. Ne samo da ete se bolje osje ati nego ete doista eliminirati zdravstvene probleme. Japanci, koji kao nacija žive najdulje na svijetu, piju toplu vodu odmah u jutro i to u laganim gutljajima u koli ini do 6 decilitara. Nemojte žuriti s ispijanjem. Dajte si dovoljno vremena i dobro se hidrirajte.

Ako ne možete odjednom popiti 6 decilitara vode popijte ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTER APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

BIOTERAPIJA

koliko možete, a postupno pove avajte koli inu do preporu ene doze. U potrazi za eliksirom mladosti, zdravlja i života zaboravili smo da nam je taj eliksir zapravo na dohvat ruke. Tako to biva vrlo esto u životu. Voda pomaže u svemu, voda je život, osnova života – gdje nema vode nema života.

Topla voda se pije odmah nakon bu enja. Ozbiljne studije skre u pažnju da lije enje vodom daje dobre rezultate kod ozbiljnih bolesti kao i za manje zdravstvene probleme.

Voda, prema tim istraživanjima lije i artritis, glavobolju, reumatske bolesti, sr ani sustav, aritmiju, epilepsiju, kolesterol, bronhitis, astmu, tuberkulozu, meningitis, bolesti bubrega, bolesti mokra nih organa, povra anje, gastritis, hemoroide, dijareju, dijabetes, zatvor, sve bolesti o iju, ženske probleme, rak, želu ane probleme, bolesti uha grla i nosa te otklanja mnoge druge probleme. Voda je ista energija bez dodataka bilo kakvih supstanci. Ipak, da bismo mogli lije iti sve te bolesti morali bismo konzultirati japanske stru njake koji su se na tom podru ju višestruko dokazali.

Nakon ispijanja vode i izvršene usne higijene nemojte jesti 45 minuta. To se odnosi na lije enje vodom. Zdravi ljudi piju vodu prije i poslije obroka. Napominjem da voda mora biti topla. Dobro bi bilo da nakon ispijanja tople vode ne jedete dva sata. To e vam osigurati vitku liniju. Važno je napomenuti da balans u organizmu mora funkcionirati besprijekorno a to vam ja mogu osigurati sa sto postotnom sigurnoš u. Nazovite bez SMS-a na br. telefona 098/1347-031.

OD TE AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtni ka 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 tel. 311-160 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 ŽUPANIJSKI ODBOR ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA, Ru era Boškovi a 2, akovec tel.374-254 INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije) tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

26. srpnja 2011.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Rezidencija Pryor Rezidencija “Pryor” nalazi se u gradu Montauku u ameri koj državi New York. Gotovo cijela parcela na kojoj se ku a nalazi zauzima vrh brda povrh tog grada, a u središtu iste nalazi se ova predivna stambena gra evina u vlasništvu etvero lane obitelji. Ona je, ustvari, vikendica ili ljetnikovac koji se koristi za bijeg od užurbane gradske vreve. Roditelji su tražili godinama prigodnu parcelu koja e ih podsje ati na dane djetinjstva u tom kraju i kojom e svojim sinovima usaditi isto takvu ljubav prema prirodi i okolini koja ih okružuje, kao i prema mjestu iz kojeg potje u.

Projektirana druga ije od grad-

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i

skih ku a, rezidencija “Pryor” odlikuje se otvorenim pristupom s više strana, funkcionalnim zonama koje su povezane s okolinom i s kojom tvore jednu zajedni ku cjelinu. Fasadne površine obiluju velikim kliznim stijenama kroz koje se ulazi u dnevni boravak, blagovaonicu i kuhinju za ve a druženja. Za manja okupljanja tu su manja zaokretna vrata koja vode u centralnu prostoriju s pogledom na ocean. Klizna se vrata tako er koriste i u spava im sobama, pri emu i njih otvaraju prema okolnoj prirodi. Središnji dio objekta je dnevni boravak s kuhinjom velikog volumena koji, kad se otvori, postaje mjesto za piknik, a kamin u dnevnom borav-

“Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je

ku postaje svojevrsna logorska vatrica. Interijer je moderan i jednostavan s vidljivom kombinacijom bijele i drvnog dekora te nekoliko nijansi pastelnih zemaljskih tonova. Naravno, objekt je ekološki podoban, koriste se ekološki i održivi sistemi kao što su geotermalno grijanje i hla enje, sistemi hladovine i ventilacije, solarni paneli, posebni prozorski slojevi za optimiziranje svjetla i temperature, kao i ekološki materijali za izradu i površinsku obradu elemenata interijera. Na kraju da spomenem da su ovaj objekt projektirali arhitekti iz studija “Bates Masi Architects”. http://www.batesmasi.com/

ure uje: Bruno Kontrec, dipl. ing.

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%

Interijer tvrtke Dreamhost

Tvrtka “Dreamhost” koja se bavi web-hostingom zapošljava mlade i slobodne kreativce s podru ja informati kog sektora pa je, baš kao i mnoge druge srodne kompanije, odlu ila interijer svog sjedišta prilagoditi svojim zaposlenicima.

Otvoreni prostor su dali u ruke arhitektima iz ameri kog studija “O + A”, koji su izveli funkcionalan prostor prilagodljiv poslovnim potrebama isto kao i onim privatnim.

Sjedište tvrtke nalazi se u gradu Brea u Kaliforniji, a njegov identitet o ituje se u velikim otvorenim prostorima i volumenima, sa štihom industrijskih elemenata,

mnogo svjetla i elementima interijera u jarkim i veselim bojama svih kolorita. Kompletan je prostor u bijeloj dominaciji i na nju je bilo mogu e aplicirati bilo koju drugu boju, nijansu ili pak kombinaciju istih. Tako er, tako izveden prostor podoban je za igru materijala, dekora, gra i kih elemenata ili pak za eksperimentiranje sa svima njima.

Površina prostora od 1.230 m2 dopušta vrlo interesantnu p o z i c i j u funkcionalnih

Dicka van Gamerena iz Nizozemske.

Zahtjev je bio da se ku a kompletno renovira, poboljša na svim poljima i iz nje stvori održivi i bezvremenski stambeni objekt. Kompletno su svi zidovi adaptirani i maksimalno izolirani, promijenjene su sve staklene površine onima optimalnima, srušeni su zidovi i optimizirane su funkcionalne zone, promijenjeni su fokusi i smjerovi nekima od njih kako bi cijeli objekt imao svojevrsni “implodiraju i” moment (u svom pozitivnom smislu). Oklop objekta sastoji se od tri povezana šesterokutna dijela sa staklenim svodovima i mnogo nepravilnih ploha; toliko nepravilnih da im nije mogu e u i u trag. Bezvremenost koja je zahtijevana o ituje se u minimaliziranju odabranih kolorita i materijala – svijetli tonovi i betonski materijali po cijelom interijeru veži isti za vanjštinu objekta kako bi izgle-

dao savršeno ujedna eno. Tako er, svijetli tonovi (bijeli ako baš želite), s mnogo izvrsno projektiranih staklenih površina, kako bi u svakom trenutku bilo i više no dovoljno svjetla, savršeno se poklapaju s okolinom u kojoj je objekt smješten. No, da ne bi stvari prepustili slu aju, i okolni krajolik dizajniran je kako bi se poja ao cjelokupni efekt. Zasa ena su stabla bukve i ostalo bilje, jedino je potok ostao na svom mjestu. Održivost i ekološka podobnost bili su jedan od uvjeta, a to se “riješilo” korištenjem grija ih pumpi, solarnim bojlerom, kompletnim LED sustavom rasvjete i drugim stvarima. Bilo kako bilo, Nizozemci su još jednom pokazali kako se to radi!

Fotogra ije: Marcel van der Burg – Primabeeld http://www.vangameren.com/ http://www.primabeeld.nl/

da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

Vila 4.0

Kada sam prvi put vidio ovu gra evinu, nisam bio siguran svi a li mi se ili je ipak “malo previše”. No, što sam je više gledao i prou avao, sve mi je više imala smisla, kao i sama pri a oko nje. Naime, vila “4.0” je u originalu nastala 1967. godine, i to kao jedan manji segment ovoga što vidite na slikama. Tlocrt ondašnjeg objekta bazirao se na obliku šesterokuta i za to je vrijeme bio vrlo interesantan i u stilu. Kako su godine prolazile, stanari su odlu ili mijenjati njen izgled, volumen i funkcionalne zone, no nekako nisu pratili originalnu ideju (baš kao i masa stambenih objekata koje gledamo svaki dan). Tako je stajala sve do 2001. godine, kada je nastala tre a verzija ovog objekta. Tada je došlo do još ve eg debakla, jer se tu dogra ivalo i mijenjalo bez uma i razuma.

No, prije nekoliko godina desila se sinergija izme u klijenta i arhitekta

zona u kojem su one smještene kao zasebne cjeline po površini, a posebno se isti e soba za konferencije koja je de inirana u crno - sivim nijansama te kao takva plijeni punu pažnju te djeluje zaista dramati no u cjelokupnom volumenu. http://www.o-plus-a.com/

12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Europski pobjednici “Mladi, kreativni, Chevrolet 2011.“ Chevrolet je pred studente primijenjene umjetnosti iz 22 europske zemlje stavio zadatak da ove godine pomognu Chevroletu proslaviti stogodišnjicu postojanja. Prijavljen je rekordan broj od ukupno 552 projekta iz 155 škola, i to u sljede ih pet disciplina primijenjene umjetnosti: mode, glazbe, fotogra ije, videa i vizualnih umjetnosti.

Natjecatelji u kategoriji mode trebali su se vratiti u daleku 1911. godinu kako bi pronašli inspiraciju i rede inirali stil tog vremena na suvremen na in. Pobjedni ki projekt Lubice Mildeove s FA STU-a u Bratislavi, Slova ka, zanimljiva je reinterpretacija takozvane male crne haljine koju najbolje opisuje integracija nekoliko elemenata iz razdoblja 1910. kao što su plisirani ukrasi, v-izrez i drapirani asimetri ni oblik rukava. Studenti koji se bave glazbom treba-

li su skladati jedinstvenu ro endansku pjesmu za Chevrolet, a pobjedni ku skladbu napisao je talijanski trio s IED-a u Rimu. U kategoriji fotogra ije studenti su dobili prili no zahtjevan zadatak da dokumentiraju stotinu godina povijesti u jednoj jedinoj fotogra iji. Pobjedni ka slika koju su na inili Juliana K ížová i Jakub Vl ek s Univerzita Tomáše Bati u Republici eškoj odli no odražava prošlost, sadašnjost i budu nost u jednoj prekrasnoj fotogra iji. Natjecatelji u kategoriji videoradova dobili su zadatak napraviti uzbudljivu pozivnicu na proslavu stotinu godina Chevroleta, a žiri je ove godine dodijelio dvije prve nagrade. Video koji su snimili petorica studenata s Ecole Emile Cohl iz francuskog Lyona posve je ispunio zadatak predstavljanja Chevroletove linije proizvoda i poigravanja s Chevroleto-

VW Passat 2.0 TDI Comfortline 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, tempomat, parking senzori, alu felge VW LT 46 2.8 TDI 2000., žuta, vučna služba, spuštanje platforme, hidraulično vitlo, signalizacija, tahograf, radio

vim bogatim naslje em na vrlo dinami an i zanimljiv na in: preko iskustva animiranog putovanja kroz vrijeme, i još do Mjeseca i natrag. Drugi prvonagra eni projekt napravio je tim trojice studenata s AA&RF FUD UJEP-a iz eške. Oni su napravili svjež, mladena ki i kreativan video temeljen na univerzalnim vrijednostima pravog prijateljstva me u mladima i iskustva cestovnog putovanja kroz predivnu prirodu. Zadatak dizajniranja atraktivnog postera u kategoriji vizualnih umjetnosti najbolje je riješila So ia Stergiopoulou s OMIRAS u Gr koj. Ona je kombinirala dizajnerske skice legendarnih Chevroletovih automobila s jasnom jubilarnom porukom, što je rezultiralo suvremenom interpretacijom branda iza kojega stoji sto godina dizajna i inovacija..

Svi europski pobjednici natje aja Mladi, kreativni, Chevrolet ove e jeseni primiti nagrade na sve anoj dodjeli u Londonu.

26. srpnja 2011.

„Razmisli - ka U sklopu kampanje „Razmisli - kad piješ, ne vozi“ Zagreba ka pivovara svojom je edukativnom akcijom u Zagrebu, Splitu i u Osijeku velik broj gra ana upozorila na opasnosti vožnje pod utjecajem alkohola.

Osim korisnih informacija o opasnostima vožnje pod utjecajem alkohola, posjetitelji su na glavnom zagreba kom i osje kom trgu te splitskoj Rivi imali priliku testirati simulaciju vožnje u pijanom stanju. Na voza koj konzoli, uz nao ale koje vjerno oponašaju pijano stanje, svi radoznali gra ani su pali na testu

simulacije i tako se bezbolno mogli upoznati sa snažnim utjecajem alkohola na voza ke sposobnosti. Ova je akcija poslužila kao koristan podsjetnik na opasnost neodgovorne vožnje pod utjecajem alkohola, a gra ani su dobili i korisne informacije o posljedicama i simptomima vožnje u pijanom stanju.

Doma i i europski automobilisti ki as Niko Puli , zajedno sa sinom Ivanom, mladim i perspektivnim voza em brdskih utrka, podržao je ovu akciju i pridružio se stavu Zagreba ke pivovare prema kojem je vožnja i pod najmanjim utjecajem alkohola potpuno društveno neprihvatljiva.

Sve o kampanji od-

Volkswagen je “pokupio” brojne nagrade na festivalu reklama u Cannesu Volkswagen je na 58. «International Festival of Creativity» u Cannesu, najrenomiranijem festivalu reklama u svijetu, osvojio «brdo» nagrada: ukupno 34 zlatnih, srebrnih i bron anih poželjnih «Lavova» osvojio je europski najve i proizvo a automobila – najve i broj ikad. «Titanskog lava» Volkswagen je dobio za inicijativu ekološke i energetske održivosti «Think Blue». Ve je i prije iznimno uspješni TV spot «The Force» za Passat dobio od žirija ak tri poželjne nagrade: dvije zlatne i jednu bron anu. Pored «Titanskog lava» Volkswagen je osvojio ukupno osam «Zlatnih lavova» i 14 srebrnih odlikovanja.

Reklamni stru njaci dodijelili su jedanaest bron anih «Lavova» ovom proizvo a u automobila.

Pritom su nagra eni kreativni radovi Volkswagena iz cijelog svijeta. U konkurenciji su bile kampanje iz SAD-a, Australije i Novog Zelanda kao i iz Njema ke, Nizozemske, Švedske, Norveške, Engleske, te Kine, Argentine i Brazila.

26. srpnja 2011.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ad piješ, ne vozi“

Važno je biti u Focusu Ford je proširio ponudu svojeg najpopularnijeg modela Ford Focus Icon. Još uvijek možete odvesti svoj Ford Focus Icon 1.4 po nevjerojatnoj cijeni od 86.900 kn koja uklju uje 1.4 benzinski motor snage 80 KS, ina icu s pet vrata, ABS, klima ure aj, daljinsko zaklju avanje, 4 zra na jastuka, putno ra unalo, el.paket i maglenke.

Ako vam je draži snažniji motor, bit e vam draži i Focus Icon 1.6 po sniženoj cijeni od 93.900 kuna. Ford Focus Icon 1,6 uklju uje motor sa 100 KS, 5 vrata, ABS+MBA, klima ure aj, daljinsko zaklju avanje, 4 zra na jastuka, putno ra unalo, el. paket, svjetla za maglu…

govorne konzumacije alkohola Razmisli može se prona i na www.razmisli.net. Kampanja se bavi raznim podru jima zloupotrebe alkohola koje Zagreba ka pivovara strogo osu uje i kao odgovoran tržišni lider nastoji utjecati na aktualiziranje ovih nezaobilaznih problema – vožnje pod utjecajem alkohola, maloljetni ke konzumacije alkohola i pretjerivanja s konzumacijom alkohola.

Šavora d.o.o.

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila.

• Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja.

• U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA:

Volkswagen modeli odabrani za “Službena vozila godine” U ukupnom ocjenjivanju u kategorijama «Mala vozila» te «Mali kompaktni Vanovi» marka Volkswagen osvojila je s Polom i Touranom prva mjesta. U kategoriji «Kompaktna klasa» koncern je pobijedilo u ukupnoj ocjeni s Audijem A3 Sportback te u ocjenjivanju uvoznika sa Škodom Octavia Combi.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

U kategoriji «Srednja klasa» Škoda Superb Combi izabrana je za najbolje uvozno vozilo.

Marka Audi osvojila je s Q5 prvo mjesto u ukupnoj ocjeni «Kompaktni SUV». Nadmo nu pobjedu u kategoriji «Mali vanovi» u ocjenjivanju uvoznika i u ukupnoj ocjeni odnijela je SEAT Alhambra. Izbor se zasnivao na ocjeni preko 250

menadžera voznih parkova koji su prethodno testirali 61 razli itih modela i pritom obavili 1.800 probnih vožnji s preko 50.000 prije enih probnih kilometara.

U zasebnom izboru «Službenog vozila» itatelja marka Audi osvojila je prvu nagradu drugi put za redom u kategoriji «Dobar servis

1. Toyota Yaris 1,0 Luna, 2001.g., 121.000 km, 2. vlasnik, na ime kupca = 3.500 eura 2. Toyota Yaris 1,0 Luna, 2003.g., 70.000 km, 1. vlasnik, na ime kupca = 4.430 eura 3. Toyota Prius 1,5 Hybrid SolNAVI, 2006.g., 130.000 km, 1. vlasnik, u PDV-u = 13.400 eura 4. Toyota Prius 1,5 Hybrid Luna, 2007.g., 140.000 km, 1. vlasnik, u PDV-u = 11.000 eura 5. Toyota Hilux 2,5 D-4D DC, 2006.g., 172.000 km, 1. vlasnik, na ime kupca = 14.800 eura 6. Toyota Verso 2.0 D-4D Sol, 2009.g., 116.000 km, 1. vlasnik, u PDV-u = 18.500 eura 7. VW Scirocco 2.0 TDI Sport, 2008.g., 59.900 km, 1. vlasnik, na ime kupca = 19.800 eura 8. VW Eos 1.4 TSI, 2008.g., 6.000 km, 1. vlasnik, na ime kupca = 18.999 eura 9. Renault Megane 1.4 16V Grandtour, 2004. g., 109900 km, na ime kupca = 5.640 eura

za velike kupce». Kao «Ekološki najsavjesnija automobilska marka» odabrana je marka Volkswagen osobna vozila, kao i prethodne godine. Volkswagen Leasing osvojio je pet puta uzastopno najviše glasova u kategoriji «Leasing / financiranje / menadžment voznih parkova».

od 127.000 kn*

Dinamic Trade d.o.o. Braće Graner 6, Čakovec, tel: 040/329-123

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

WRC poredak nakon 7 od 13 Rally-a:

MotoGP poredak nakon 10 od 18 utrka

Rezulta Rally Gr ka, 16.-19. lipnja 2011.

MotoGP poredak za VN SAD,, Laguna Seca, 24. srpnja 2011.

F1 poredak nakon 10 od 18 utrka

Casey STONER

25

1.

Sebas en OGIER

28

1.

Lewis HAMILTON

25

2.

Jorge LORENZO

20

2.

Sebas en LOEB

20

2.

Fernando ALONSO

18

3.

Dani PEDROSA

16

3.

Mikko HIRVONEN

16

3.

Mark WEBBER

15

4.

Ben SPIES

13

4.

Pe er SOLBERG

12

4.

Sebas an VETTEL

12

5.

Andrea DOVIZIOSO

11

5.

Henning SOLBERG

10

5.

Felipe MASSA

10

6.

Ma hew WILSON

8

6.

Adrian SUTIL

8

7.

Nico ROSBERG

6

8.

Michael SCHUMACHER

4

9.

Kamui KOBAYASHI

2

Valen no ROSSI

10

7.

Nicky HAYDEN

9

8.

Colin EDWARDS

8

9.

Hector BARBERA

7

10. Hiroshi AOYAMA

6

11.

Karel ABRAHAM

5

12. Loris CAPIROSSI

4

Poredak voza a:

7.

Kimi RAIKKONEN

6

8.

Juho HANNINEN

4

9.

Jari - Ma LATVALA

2

10. Dennis KUIPERS

1

1.

Sebas en LOEB

146

2.

Mikko HIRVONEN

129

3.

Sebas en OGIER

124 76

Casey STONER

193

4.

Jari - Ma LATVALA

2.

Jorge LORENZO

173

5.

Pe er SOLBERG

73

6.

Mads OSTBERG

48

Andrea DOVIZIOSO

143

4.

Dani PEDROSA

110

5.

Valen no ROSSI

108

6.

Ben SPIES

98

7.

Nicky HAYDEN

94

8.

Colin EDWARDS

67

9.

Hiroshi AOYAMA

10. Marco SIMONCELLI

63 60

Poredak proizvo a a: a: 1.

Honda

235

2.

Yamaha

204

3.

4.

Duca Suzuki

117 45

Slijede a utrka: VN eške, Brno, 14. kolovoza 2011.

10. Vitaly PETROV

1

Poredak voza a:

1.

3.

7.

Ma hew WILSON

36

8.

Kimi RAIKKONEN

24

9.

Henning SOLBERG

10. Federico VILLAGRA

20 20

Slijede i rally: Rally Finska, 28.-31. srpnja 2011.

250 195 87 61 34

t VTMVHB TFSWJTJSBOKB V[ EWJKF HPEJOF OF HBSBODJKF OB VHSBêFOF EJKFMPWF t VTMVHB MJNBSJKF t UFSNPMBLJSBOKF QP 78 TUBOEBSEJNB NBB t CFTQMBUOB NPOUBäB J CBMBOTJSBOKF HVNB F HVNB

Poredak voza a: 1.

Sebas an VETTEL

2.

Mark WEBBER

139

3.

Lewis HAMILTON

134

216

4.

Fernando ALONSO

130

5.

Jenson BUTTON

109

6.

Felipe MASSA

62

7.

Nico ROSBERG

46

8.

Nick HEIDFELD

34

9.

Vitaly PETROV

32

10. Michael SCHUMACHER

Poredak Teamova: 1. Citroen Total World Rally Team 2. Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. M-Sport Stobart Ford Rally Team 4. Petter Solberg World Rally Team 5. Ice 1 Racing 6. Munchis Ford World Rally Team

Ovlašteni servis za

F1 poredak za VN Njema ke, ema k em a ke, e, nja 2011.

2011.

Nürburgring, 24. srpnja

1.

6.

26. srpnja 2011.

32

Poredak konstruktora: ra ra:

1.

RBR – Renault

355

2.

McLaren – Mercedes

243

3.

Ferrari

192

4.

Mercedes

78

5.

Renault

66

6.

Sauber Ferrari

35

7.

Force India – Mercedes

20

8.

STR – Ferrari

17

32

MOGUĆNOST SERVISIRANJA I OSTALIH MARKI VOZILA

Slijede a utrka: VN Ma arske, Budapest, 31. srpnja 2011.

VRIJEDI DO 30.07.2011.

NAJAVA ZA PREGLED NA 040/365-302 3 GODINE JAMSTVA NA ORIGINALNE REZERVNE DIJELOVE UGRAĐENE U OVLAŠTENOM SERVISU

Preloška 92 Čakovec Tel: 040/365-300 www.alfacar.hr

26. srpnja 2011.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Zbogom našem Modeksu Nekako u ovo vrijeme 1968. godine postalo mi je jasno kako ne u u školu za novinara i sve enika, što sam želio (ali nisam imao petice), ni za soboslikara ili limara, što su htjeli roditelji, nego u u kroja e, što je na krajeva bio kompromis želja i stvarnosti.

Mjesec i pol kasnije ve sam bio u Kroja koj zadruzi Partizanka (kasnije Modna konfekcija Modeks) Mursko Središ e, kao nau nik kojeg su podu avali vrsni majstori Ivan Mesari , Ivan Palnec, Dragutin Srša, Antun Kontrec, Vladimir Oreški i još poneki.

Zašto ovo pišem?

Naime, danas, krajem srpnja 2011., 43 godine poslije u ovo vrijeme svjedo io sam najavi prodaje nekadašnje Partizanke i Modeksa, u kojem sam proveo najljepše trenutke svoje mladosti i nau io mnoge kroja ke majstorije i vještine.

U rujnu, nakon 43 godine mog dolaska u ovo poduze e, ono e biti izbrisano iz svih registara i više se službeno Modeks ne e nigdje spominjati.

Kao ovjek i žitelj Murskog Središ a, premda svjestan situacije i vremena u kojem živim, ove najave primam prili no emotivno, kao i mnogi drugi koji su nekada radili u poduze u koje je od svog osnutka 1952. godine do devedesetih ovog vijeka znalo samo za uspjehe i uspone. Modeks je bio ponos i simbol ove regije, a njegovi proizvodi traženi diljem bivše

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

SVIJET U MOJIM BOJAMA

U kinu s tinejdžerima Tko s djecom liježe, budi se popišan – ne? Mi smo se s djecom uputili u kino. Ne svojom, i ne baš djecom, ali, s obzirom na to da smo u kino, da nam slu ajno ne pobjegne, ve na prvi dan prikazivanja požurili pogledati posljednji dio sage o malom etverookom arobnjaku, nismo ni mogli o ekivati da e dvorana biti puna odraslih.

Ima nešto baš posebno u tom osje aju, kad sjedite okruženi mladima od nekih 10 do 18 godi-

države.

Možda se osniva i Josip Radikovi i Ladislav Korbelj te Vladimir Oreški i Dragutin Horvati okre u u grobu, jer su osnovali i vodili tvrtku koja je zaposlila preko tisu u ljudi i sagradila nekoliko vrijednih objekata.

Sve što je vrijedilo uništila je pohlepa nekoliko ljudi kojima je netko povjerio vo enje poduze a koje su oni prvo prigrabili, a potom opustošili i doveli do ovoga što se doga a danas. Nakon Me imurskih ugljenokopa, Murala, Mlina i pekare (istina, oni su preseljeni u akovec), Postolarkog poduze a, Brija ke radnje, iz stvarnosti Murskog Središ a zauvijek odlazi Modeks, doma a irma koju su stvarale generacije vrijednih ljudi. Ho e li netko poput Damira i Zlatka koji uvaju sje anje na rudare obnoviti sje anje na šnajderaj?

Zbogom, naš Modeks!

na. Promatrate kako se vrpolje na stolicama, šapu u gdje koga vide, prave se važni i sve vas to nekako vra a u doba kad je i vama samima izlazak u kino bio vrhunac tjedna i kad ste se osje ali veliki jer ste “izašli van”.

Naravno, uz to slatko vra anje u prošlost, tu je i druga strana medalje. Šaputanja za vrijeme projekcije, šuškanje prošvercanim ipsom, vriska na strašne scene ili pak oduševljeni pljesak u najuzbudljivijim trenucima (taj mi se

AKOVE KI espresso by Bibi

Porcijunkulovo – akove ka fešta ili dan za dojave policiji Pri a se i piše se svašta. Naravno, pod skrivenim imenom. No, ja u svoje mišljenje napisati objelodanjena. Jer tako ja razmišljam. A kako se to popularno kaže: sto ljudi - sto udi! Pa nek’ mi onda nitko ne zamjeri što ne razmišljamo isto.

Navodno nekim stanarima u centru grada smeta ka i ija terasa “za udo“ ljetnim vikendima uz biranu muziku DJ-a radi do pono i i iji se dim cigareta diže do njihovih prozora. Zamislite, kona no se nešto radi na poboljšanju no noga zabavnog života i onda se to ni više

mt

ni manje generalizira i ispada da smo u najmanju ruku Amsterdam.

U životu sam imala priliku prespavati na nekoliko lokacija i mislim da nema gore nego ljeti na jadranskoj magistrali desetak metara od ceste.

No, unato prometnoj buci cijelu no i vjerojatno 50 puta ja im ispušnim plinovima automobila, ljudi su preživjeli i ne žale se. Naprotiv, žale što se promet preusmjerio na autocestu, a njihova su mjesta zaobišle tisu e i tisu e turista. A turisti ljeti sinonim su za pune terase koje odzvanjaju živom glasnom glazbom. Što bi na to rekli

dio ak i dopao!), ili pak periodi no javljanje onoga najve eg i najglasnijeg u cijelom kinu, koji e cijeli ilm imati “šaljive” dosko ice na baš svaku scenu, urnebesno se smijati i kad nije smiješno, a kad ga zašpotate, postat e manji od makovog zrna i šutjeti ak i onda kad se od njega o ekuje barem kakva - takva reakcija.

Zapravo, kako smo ve posljednjih nekoliko nastavaka istom žurbom žurili u kino, nekako smo ve i navikli na gledanje ilmova s tinejdžerima – da smo ga ikako druga ije pogledali, to uop e ne bi bilo to. E sad, tužno je to što je saga završena, pa u kinu ovoga malog, sad ve velikog, arobnjaka više

ti neki stanari našeg centra? Naime, kad je prošle godine spomenutu terasu na tradicionalno Porcijunkulovo posjetilo petnaestak stranih turista i u ritmovima DJ-ovog mixa prepoznalo svjetski trend, u 23.15 su se na dojavu pojavili “plavi an eli“ s rije ima da e oduzeti muzi ku opremu ako se istog trenutka ne zatvori terasa.

I nemojmo se onda udom uditi što nam turizam ne e ni prolistati, a kamoli procvasti. A da je život u centru grada bu an i zaga en, znamo svi. Me utim, s druge strane, ne samo da smo u centru grada korak - dva do svih zna ajnijih institucija i punktova, treba znati da je tu bu nije negoli na nekom proplanku, zabitom selu ili pustom otoku, gdje se pak onda osje a nedostatak civilizacije. Sve što želim re i jest da svaka medalja ima dvije strane. A da bi se korigirala ona lošija strana, postoje razna rješenja: kupiti epi e za uši, postaviti prozore s ja om zvu nom izolacijom ili odseliti. Mada smatram da je pre-

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

ne emo gledati. Baš zato jedva ekamo neku novu J. K. Rowling i njenu fantasti nu uspješnicu.

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

radikalno poduzimati ovako nešto samo zbog ljetnih vru ih petaka ili subota, kada svatko od nas ionako sjedi pred TV ekranima i biva budan do pono i.

Porcijunkulovo je tu, a ja se nadam da e žitelji centra imati razumijevanja za tu manifestaciju kao što smo ga mi stanovnici Juga imali u dane našeg “proš enja“. A i tada se sviralo do pono i.

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me imurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

POZNATI I SLAVNI SMRT poznate britanske

Još jedna glazbena diva koja je otišla prerano – u 27. godini umrla Amy Whinehouse Jedna od najuzbudljivijih glazbenih zvijezda današnjice Amy Winehouse prona ena je mrtva u subotu poslijepodne u svojoj ku i u Camdenu u Londonu. Uzrok smrti za sad je nepoznat, ali gotovo svi mediji naga aju da je rije o predoziranju. Soul kantautorica iznimnog talenta, kratke ali burne karijere, preminula je s 27 godina. Njezin veliki uspon po eo je prije etiri godine, ali svoj veliki glazbeni talent Amy je pokazivala od najmla ih dana. Debitantski album “Frank” izdan je još 2003. godine, a od strane kritike u Velikoj Britaniji bio je vrlo uspješan te nominiran za Mercury Prize. Sljede i album “Back to Black” nominiran je u ak šest kategorija prestižne nagrade “Grammy”, a osvojio je njih pet, ime je izjedna en rekord najviše osvojenih Grammyja neke pjeva ice u jednoj no i. S tim uspjehom Winehouse je postala prva britanska pjeva ica koja je osvojila pet Grammyja, uklju uju i ak tri od etiri “najvažnija”: najbolja nova pjeva ica, najbolja snimka godine i najbolja pjesma godine.

14. velja e 2007. osvojila je BRIT nagradu za najbolju britansku pjeva icu, a tako er je bila nominirana i u kategoriji najboljega britanskog albuma. Tri je puta osvojila nagradu “Ivor Novello”: prvu 2004. godine za pjesmu “Stronger Than Me”, drugu 2007. godine za pjesmu “Rehab”, a tre u 2008. godine za pjesmu “Love is a Losing Game”. Album “Back to Black” bio je tre i najprodavaniji album desetlje a u Velikoj Britaniji.

Winehouse se smatra zaslužnom za podizanje popularnosti ženskih glazbenica i soul glazbe, kao i za oživljavanje same britanske glazbe.

Problemi s ovisnoš u Problemi s drogama i alkoholom, kao i s vlastitim ponašanjem, bili su glavna tema svjetskih tabloida od 2007. godine pa sve do njezine smrti. Ona i njezin bivši muž, Blake Fielder - Civil, nalazili su se u velikim problemima, a sve je završilo Blakeovim odlaskom u zatvor.

2008. godine Winehouse je patila od niza zdravstvenih problema koji su prijetili krajem kakav se, na žalost, dogodio. Cijela loša

situacija po nju kulminirala je ponovno nedavno kad je od nje odustao i njezin de ko Reg Traviss, poznati engleski redatelj u kojeg je navodno bila nakon bivšeg muža jako zaljubljena. Amy je pala u tešku depresiju, neuspješno je prošao još jedan pokušaj lije enja i ponovno je previše pila, ponajviše votku u ogromnim koli inama, uz konzumacije droge. Tijekom ovog ljeta trebala je nastupiti na desetak koncerata, ali je turneja u po etku odmah prekinuta, prilikom nastupa u Beogradu, gdje je nakon tri pjesme u kojima je djelovala “izgubljeno“ koncert prekinut. Tragi nom smr u završila je vjerojatno zbog problema s drogom. Navodno je dan prije smrti kod lokalnih dilera uzela koktel od nekoliko vrsta droge, koji je izgleda na kraju bio koban.

FORMULA 13 01. STAND - LENNY KRAVITZ 02. BACK DOWN SOUTH - KINGS OF LEON 03. 1 + 1 - BEYONCE 04. NO CIGARETTE SMOKING (IN MY ROOM) - STEPHEN MARLEY & MELANIE FIONA 05. BRIGHTER THAN THE SUN - COLBIE CAILLAT 06. EVERY TEARDROP IS A WATERFALL - COLDPLAY 07. LOVE IS FOUND - SADE 08. DON’T STOP THE PARTY - BLACK EYED PEAS 09. I’LL BE YOUR MAN - JAMES BLUNT 10. BOUNCE - CALVIN HARRIS feat.

KELIS

Veliki utjecaj na glazbenu industriju Usprkos porocima, iza Amy ostaju mnogobrojni hitovi, ali i utjecaj na glazbenu industriju Pjesme: Stronger Than Me, Rehab, Love is a Losing Game, Back to Blake, kao i mnoge druge sa samo dva izdana albuma postali su veliki hitovi i pretvorili je u veliku glazbenu divu. U spotu za pjesmu “Back to Blake” Amy pak kao da je nagovijestila kako e završiti, jer istim dominira sprovod i “posljednji pozdrav“ upravo njoj.

Amy Winehouse otvorila je put za ulazak na veliku scenu novih ženskih imena svjetske glazbe. Posebice zbog njezinoga velikog uspjeha u SAD-u. Britanska pjeva ica Adele tako je ranije izjavila da je uspjeh Amy Winehouse u SAD-u olakšao njezin glazbeni put i put njezine kolegice, tako er britanske pjeva ice Duffy. Ameri ka pjeva ica Lady Gaga rekla je da je Winehouse utrla put za njezin uspon na vrhove svjetskih glazbenih ljestvica. Naravno, koristila se metafori kom analogijom, objašnjavaju i da je Winehouse olakšala put nekonvencionalnim ženama u njihovom usponu. Autor enciklopedije “Rhythm & Blues and Soul” Sebastian Danchin koristi se izrazom “Winehouse fenomen” u objašnjavanju ponovnog oživljavanja soul glazbe od po etka 2000-ih na ovamo. Danchin je citirao Raphaela Saadiqua, Anthonyja Hamiltona i Johna Legenda rekavši: “Amy Winehouse stvorili su ljudi koji su

Marcus

Gaby

TJEDNI KALORIFER

Top 10 [pop-rock] Amy Winehouse preminula je u subotu u svojem domu u Camdenu - London

željeli stvoriti marketinški udar.

Pozitivna strana svega toga je da se publika upoznala s ovom vrstom glazbe i da je ona utjecala na kasnije izvo a e. Renovirali su kompletan žanr, potpuno odbacivši staromodni aspekt”.

Izdavanjem albuma “Back to Black” i pojavljivanjem pjeva ice Lily Allen asopis “The Sunday Times” okarakterizirao je pojavu termina “godine žena”, budu i je 2009. godine ak pet pjeva ica bilo nominirano za Mercury Prize.

Nakon što je album izdan, izdava ke ku e tražile su ženske izvo a ice sli nog zvuka, neustrašivog i eksperimentalnog izgleda.

Adele i Duffy pripadaju drugom valu izvo a ica koje su sli ne Amy Winehouse. Tre i val ine izvo a ice VV Brown, Florence and the Machine, La Roux i Little Boots.

U velja i 2010. godine reper Jay-Z izjavio je da je Winehouse odgovorna za ponovno revitaliziranje britanske glazbe: “Velika snaga dolazi iz Londona ovih dana, što je odli no. Sve je to krenulo još od Amy.” U ožujku 2011. godine novine “New York Daily News” objavile su lanak o neprestanom dolasku britanskih pjeva ica koje su postigle uspjeh u SAD-u, a za sve se smatrala odgovornom upravom Winehouse. Glazbeni urednik magazina “Spin” Charles Aaron izjavio je: “Amy Winehouse bila je nirvana trenutak za sve te

djevojke. U svima njima može se prona i nešto nje, od njihovog stava, muzi kog stila pa sve do izgleda”. Menadžer Billboarda Keith Caul ield rekao je: “Pjeva ice Adele i Duffy tu su zbog Amy”.

Nova smrt u “klubu 27” Amy, na žalost, više nema.

U subotu je prona ena mrtva u svom stanu u jednom od “najotka enijih“ dijelova Londona Camdenu, kvartu kojeg baš i nema na ponudi razgledavanja u turisti kim rutama, ali preporu ujemo ga svakom ne za pogledati, ve za doživjeti (tržnica od kojih je najpoznatija Camden Town, koja je o ito i Amy bila i inspiracija za otka eno obla enje, ka i i, klubovi, od kojih je najpoznatiji Round a House itd.). Kvart alternativne kulture mnogi nazivaju Camden, vjerojatno je zbog toga tamo i živjela.

Prerano preminula britanska pjeva ica nova je u nizu glazbenih legendi u nesretnom “klubu 27”, poput Jima Morrisona, Janis Joplin i Kurta Cobaina, koji su svoje mlade živote tragi no završili u 27. godini života.

Punk - rock praznik u Tolminu!

Festival Punk Rock Holiday 1.1., svojevrsna reinkarnacija dvaju bivših slovenskih festivala – Njoki Summer Fest i Šklabfest, debitirat e u kolovozu ove godine, to nije, od 12. do 15. kolovoza u Tolminu.

Line-up predvo en NOFX-om, Bad Religionom, Bouncing Souls, The Real McKenzies i drugima garantira nezaboravni punk

1) BOJAN JAMBROŠI - Sve oko nje TOP LISTA DOMA IH 2) CONNECT Ft Jelena Rozga Dalma nka 3) ET - Je in ruž 4) OP A OPASNOST - Pobjego sam 5) FRANKA BATELI - Crna tuga 6) NENO BELAN - Nedir nad morem plavim 7) ENI - Put po mom 8) CRVENA JABUKA - Do neba 9) JACQUES HOUDEK - Sre om imam tebe 10) TBF - Mater

- rock provod, a termin je savršeno pogo en, s obzirom na to da je zbog blagdana Velike Gospe, odnosno Velike Gospojine, ponedjeljak neradni dan.

Ulaznice je mogu e nabaviti na svim prodajnim mjestima Eventima, a sve detalje o festivalu možete prona i na službenoj stranici www.njoki-sklabfest.com.

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.2 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

Posjetite našu novu web stranicu

www.radio-varazdin.hr

26. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Lopatinec V. Nazora 22, Me imurski dvori TEL: 040 856 333 , 091-500-51-61 etno.art@ck.t-com.hr

Restoran Me imurski dvori MALO SELO d.o.o., Vladimira Nazora 22, 40311 Lopatinec, tel/fax: 040 856 333 OIB: 13486090993, Poslovni ra un kod RBA: 2484008-1102276784

www.medjimurski-dvori.hr

info@medjimurski-dvori.hr

Dobro je znati 37

38

Dobro je znati

26. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

a s s t e M z sti i

o v o N

U želji za proširenjem naše maloprodajne mreže pozivamo sve zainteresirane vlasnike poslovnih prostora , koji se kvalitetno mogu urediti u prodavaonicu prehrambeno-mješovite robe, da nam se jave sa svojom ponudom za najam ili prodaju. Naš interes je vezan za poslovne prostore u Me imurskoj i Varaždinskoj županiji, tj. za sve lokacije udaljene od akovca do nekih 50 km.

Traženi poslovni prostori trebali bi ispuniti slijede e zahtjeve : veli ina prodajnog dijela od minimalnih 70 m2 , pripadaju e skladište, parking za kupce , ure ene vlasni ke i gra evinske dokumente, potrebnu snagu elektri ne energije, grijanje, tj. sve one osnovne elemente koje danas treba ispuniti da bi se dobile potrebne dozvole i da se moglo poslovati na željeni na in i sa o ekivanim rezultatima.

Svoje ponude možete poslati na mail: josip.slonja@metss.hr ili nazvati na tel: 040/375715 , mob: 099/311-2179 (Slonja Josip) .

ca odavaoni r p a v o n n ara 71. rena je o o K v t . o R , , e e r n i u d .2011. go i Dom kult s .7 e r 7 d , a k a a t n r vcu U etv jem Vido n o D u a Metss U pripremi je otvaranje prodavaonice u Cirkovljanu, Trg sv.

Lovre 4, a ije se otvaranje planira 28.0 7.2011. u 7 sati.

onice 20/1 Belica Od srijede 06.07.2011. prodava nim danom , i 45/1 Donji Kraljevec rade rad do 22:00 sata. nedjeljom i blagdanima od 7:00

r

tss.h www.me

Svake subote emisija KUHAJMO SUBOTOM, METSS U POTRAZI ZA NAJBOLJIM RECEPTOM.

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr Zajedni ka fotografija slogaša i mladih reprezentativaca uo i prijateljskog susreta

AKOVE KA Sloga povodom velikog jubileja, 80. godina kluba, ugostila mladu reprezentaciju Hrvatske

Hrvatska U-20 prije odlaska u Kolumbiju pokazala što zna u akovcu Povodom obilježavanja 80.

P d bilj ž j 80 godišnjice postojanja, akove ka Sloga ugostila je u prijateljskoj utakmici mladu reprezentaciju Hrvatske U-20, koja se priprema za Svjetsko nogometno prvenstvo u Kolumbiji. S obzirom na to da su slogaši odradili tek dva treninga, a iza reprezentacije je ve i dio priprema, ve i prije samog po etka utakmice bilo je za o ekivati kakav e biti njezin krajnji ishod. Mlada reprezentacija pobijedila je s visokih 7:0. Dvostruki strijelac bio je Andrej Kramari , dok su po jednom mrežu doma ih vratara zatresli Franko Andrijaševi , Ivan Lendri , Marko Leškovi , Zvonko Pami i Anton Maglica. - Posebno mi je drago da smo baš mi ovom utakmicom uveli ali osamdesetu godišnjicu postojanja NK Sloge, kojoj u ime svih iz reprezentacije želim puno uspjeha u godinama i natjecanjima koja im slijede, kazao je izbornik mlade reprezentacije Ivica Grnja. Trener doma ina, Drago Vabec pak nam je završetku ove revijalne utakmice rekao, – Što se ti e kona nog rezultata on je o ekivan jer mi ovoj hrvatskoj selekciji s tek odra ena dva-tri treninga nismo mogli parirati. Bilo je to u nekim trenucima tek igranje da se ipak pruži nekakav otpor, ali uz posebnu pozornost na to da slu ajno ne ozlijedimo nekoga od naših reprezentativaca.

Trener doma ina i legenda hrvatskog nogometa Drago Vabec primio je na poklon dres reprezentacije s potpisima svih igra a

Dvoboj mladog reprezentativca Andreja Kramari a protiv Vladimira Vuruši a “ uki a”, poznatog Sloginog “halfa”, koji je godinama nosio dres akove kog kluba te je ovom prilikom odigrao po etnih šest minuta susreta Prije po etka susreta tajnik HNS-a Zorislav Srebri uru io je sportskom direktoru doma ina Nenadu Vabecu zastavu saveza, dok je trener Sloge Drago Vabec od izbornika Ivice Grnje i kapetana mladih reprezentativaca Renata Keli a primio na poklon dres reprezentacije s potpisom svih igra a.

Od Selja kog športskog kluba do NK Sloge Kada je rije o po etku organiziranog igranja nogometa u južnom dijelu grada akovca, odnosno u nekadašnjem Gornjem Pustakovcu, on seže u 1928. godinu. No tek tri godine kasnije, 1931. godine i službeno je organiziran Selja ki športski klub Pustakovec, koji je 22. i 29. ožujka 1931. godine odigrao dvije kvalifikacijske utakmice za prijem u Jugoslavenski nogometni savez, protivnik im je bio SK-a iz akovca.

Prvu utakmicu dobio je SK 8:1, a drugu Selja ki športski klub 2:1.

Selja ki športski klub bio je prethodnik današnje Sloge koja je osnovana 1946. godine. Zlatnim slovima u povijesti kluba upisana je 1972. godina kada je Sloga igrala kvalifikacije za 2. jugoslavensku ligu protiv sinjskog Junaka, zatim 1975. godina kada su igrane kvalifikacije za jedinstvenu hrvatsku ligu i 1979., kvalifikacije za me u republi ku ligu. Bilo je to vrijeme kada je Sloga dala jednog od svojih najve ih nogometaša i kasnije legendu zagreba kog Di-

nama, Dragu Vabeca.O d bivših slogaša uspješnu prvoligašku karijeru napravili su i uro Šmit u zagreba kom Dinamu , te Ivan Fileš u zeni kom eliku. Tu se naravno nikada ne smiju zaboraviti i antasti ni Branko Galinec -Aris , zatim daroviti vezni igra Belec, centarhal Ante apajlija i još mnogi odli ni igra i koji su nosili Slogin dres. Godine 1983. dolazi do spajanja Sloge i MT -a i nastaje novi klub MT – Sloga. Klub je igrao Jedinstvenu hrvatsku ligu i osvojio prvo mjesto. U kvalifikacijama za 2. ligu NSJ nisu uspjeli pro i Split. Godine 1987. klub seli na stadion Mladosti u akovcu, dok grupa entuzijasta te iste godine ne odustaje od kluba na jugu akovca i na praznom igralištu u Pustakovcu osniva Omladinski nogometni klub Sloga, koji u etiri godina osvaja etiri prvenstva i iz najniže lige prelazi etiri ranga više. U 1991. godini na po etku Domovinskog rata kompletna prva ekipa se prijavila u Sportsku etu. Godine 2001. osvajaju je kup Me imurja , a u sezoni 2001./2002. klub se natjecao u 2.

Sloga – Hrvatska U-20 0:7 akovec, igralište Sloge. Suci: Bojan Juras, TihomirKralji , Damir Fodor Strijelci: 0:1 Andrijaševi 7., 0:2 Lendri 16., 0:3 Kramari 33., 0:4 Kramari 40., 0:5 Leškovi 65., 0:6 Pami 67., 0:7 Maglica 83.

Sloga: Peri i , Zoka, Obadi , Vabec Damir, Vabec Davor, Bali , Vabec Darko, Vugrinec, Saka , Juki , Vuruši (još su igrali : Je ut, Mihalkovi M., Silaj, Mihalkovi A., Kolar, Glad, Koselac, Branilovi , Vrbanec) trenerDrago Vabec Hrvatska U20: Sluga, Andrijaševi , Keli , Glumac, Pami , Ademi, Kramari , Ozobi , Ti inovi , Jakoliš, Lendri (još su igrali : Horvat, Picak, Leškovi , Pun ec, Mlinar, Maglica, Zulim, Blaževi , Paradžikovi ) izbornik Ivica Grnja hrvatskoj ligi. NK Sloga akovec u ovoj je sezoni bila lan 4. HNL – sjever, gdje su ostvarili i najbolje plasman od svih me imurskih klubova. Sljede e sezone natjecati e se u 1. MNL. (Siniša Obadi )

Iako je utakmica bila revijalna, za svaku se loptu borilo do kraja

RUKOMETNI PRVOLIGAŠ Me imurje po eo pripreme

Oslonac isklju ivo na doma e igra e!?

I dalje je puno neizvjesnosti oko rukometnog prvoligaša RK Me imurja. Još uvijek nije definirano novo vodstvo kluba, ostaje vidjeti što i kako s prijašnjim obvezama. Me utim, nova sezona je pred vratima. Skupina entuzijasta ipak je odlu ila odlu i da se ide dalje, a za sad je gla glavna deviza „oslonac na doma e snage“. s Pod vodstvom trenera IIvice Ha eka zapo ele su pripre pripreme kojima se odazvao veliki broj bro igra a, gotovo isklju ivo iz m me imurskog kraja. Na spisku ig igra a koji treniraju su: Marciuš, Hamonajec, Kova evi i Milas (v (vratari), Zadravec, Mar ec, Pust Pusti i N. Kova i (pivoti), Krajner, Peras, Budiša, Vuruši , Horvati i Mun ar (krila), Varga, Bari , Sklepi , Martin evi , Miševi , Kušen, Kova i , Škrobar, Petek, Kramar, Blagus i Martinjak (vanjski igra i). Kao što se vidi prema spisku, na istom su iz prošle sezone samo dva-tri igra a na elu s kapetanom Varga.

Od me imurskih igra a sigurno je da e klub napu-

stiti Herman koji je zatražio i ispisnicu, dok e ve ina ostalih koji nisu imali ugovore i nisu iz našeg kraja tako er vjerojatno promijeniti klubove, iako do sad to nisu u inili.

Me utim, ima i nekih koji su se vratili u klub poput Bari a i N. Kova evi a. Ostaje za vidjeti ho e li biti i drugih poja anja…

Trenira se svak i dan, uglavnom dva puta dnevno.

Cijeli tijek priprema odradit emo u akovcu, a u planu je 16 pripremnih utakmica. U pitanju je mladi sastav, s nekoliko iskusnih igra a. Oslonac su naši doma i igra i, pred kojima je perspektiva i potvrda da vrijede za prvoligaški rukomet isti e Ha ek.

Iako su pripreme po ele, treba riješiti još dosta toga. Stoga se o ekuje da osim igra a i trenera koji su „na ple a“ preuzeli teret da se po inje nova sezona, isto u ini i uprava.

Novo prvenstvo Premier HRL zapo inje za etrdesetak dana – 10. rujna.

PRIPREME NK Me imurje

Poraz od Podravine Hrvatski drugoligaš Me imurje nastavlja se pripremama i odigravanjem kontrolnih utakmica. Ona u Ludbregu protiv Podravine otkrila je da još puno toga treba posložiti za ulazak u novu sezonu. Prošlosezonski prvak III. HNL-istok slavio je pobjedu 3:2.

Prvo poluvrijeme Me imurje je dobio 1:0 golom Me imurca. Bilo je još prilika. U drugom dijelu Podravina preokre e na 1:3. Me imurje je i dalje promašivalo, tako da je do kraja Barat uspio samo smanjiti, iako je neodlu eno možda bio i najrealniji ishod utakmice.

Trener Dove er nije bio zadovoljan, jer još dosta toga ne štima. Ali, s obzirom da se

mom ad tek uigrava, dosta igra a je na probi, tako da u ovom trenutku teško da može biti i puno bolje.

Od igra a koji su s ekipa trener i sp. direktor kaže da su Zeba i Prli igra i koji e vrlo vjerojatno ostati u Me imurju.

Ekipi se priklju io i Garba. Ina e, utakmica s Podravinom je odigrana i bez nekoliko igra a koji e biti me u 13-14 koji e kandidirati sigurno za sastav: Haubš, Dodlek i Begovi .

Me imurje nastavlja s odigravanjem pripremnih utakmica. U utorak igra s Bjelovarom na SRC Mladost, dok je u subotu na rasporedu „stadionski derbi“ sa akovcem.

26. srpnja 2011.

SPEEDWAY

SP za juniore

Deseto mjesto u Engleskoj Dino Kova i po prvi put je dobio priliku da vozi u jednoj zemlji od prijestolnica speedwaya – V. Britaniji. U nedjelju se vozila prva od etiri utrke Svjetskog juniorskog prvenstva do 21. godine. Svjetski juniorski prvak postaje se tako sli no kao da se vozi Grand Prix.

Prva utrka vožena je u Pooleu u Engleskoj. Kova i je bio sasvim solidan. U konkurenciji najboljih svjetskih voza a zauzeo je 10. mjesto i osvojio prvih šest bodova. Pobjedu je slavio svjetski prvak Australac Ward, ispred Poljaka Janowskog i Danca Andressona.

Druga utrka na rasporedu je tek za mjesec dana 28. kolovoza u Holstedu u Danskoj, tre a 1. listopada u Pardubicama u eškoj, a posljednja etvrta 9. listopada poljskom Gnieznom.

ATLETIKA

Me imurska etvorka koja je osvojila medalje

PRVENSTVO HRVATSKE za veterane

etiri zlata i jedno srebro Ovog je vikenda u Zagrebu održano 15. Otvoreno prvenstvo Hrvatske u atletici za veterane. Prvenstvo je imalo karakter “otvorenog” turnira, stoga su na njemu nastupili i brojni atleti ari iz Slovenije, Ma arske, Italije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova. Kao i svih dosadašnjih godina, AK „Me imurje“ je i ove godine imao svoje predstavnike u razli itim disciplinama. U starosnoj kategoriji M50 nastupali su atleti ari Stjepan Koraj, Ivan Gori anec, Zvonko Horvati i Branko Todorovi .

U iznimno jakoj me unarodnoj konkurenciji najviše uspjeha imao je Branko Todorovi koji je osvojio dvije zlatne (kladivo, gira) i dvije srebrne medalje (kugla, disk). Naslov prvaka Hrvatske u utrci na 5000m osvojio je Stjepan Koraj dok je Ivan Gori anec postao prvakom države u utrci na 1500m. Obojica su bili uvjerljivo najbolji u svojoj disciplini i na cilju su ostavili protivnike daleko iza sebe. Zvonko Horvati nastupio je unato ozljedi pa se ovaj puta morao zadovoljiti tek srebrnom medaljom na 800 m. Naš veteranski etverac se opravdano nada da e im se slijede e godine pridružiti još poneki atleti ar iz Me imurja.

Ista etvorka uskoro putuje na Balkanske atletske Igre za Veterane koje e se po etkom rujna ove godine održati u slovenskim Domžalama. Motivirani zagreba kim rezultatima sportaši se i dalje intenzivno pripremaju na klupskim terenima SRC Mladost u akovcu.

Na posljednjoj sjednici IO MNS-a donijeto je niz novina u natjecanju u me imurskom nogometu

ZANIMLJIVE ODLUKE s Izvršnog odbora MNS-a

Potvr en sastav liga, finale kupa u dvije utakmice, na utakmicama dopušteno pet izmjena - Problem je s Bratstvom koje ne želi igrati II. ŽNL-istok i s romskim klubovima jer nemaju igrališta Izvršni odbor Me imurskog nogometnog saveza je na svojoj posljednjoj sjednici odlu io o sastavu liga za novu sezonu, riješio pitanje suda kih taksi, kao i odigravanja finalnih utakmica Županijskog kupa.

Problem kamo smjestiti Bratstvo i gdje e igrati romski klubovi elnici me imurskog nogometa odlu ili su o sastavima liga za novu sezonu. U 1. ŽNL upitnika nije bilo, te e u novoj sezoni u tom rangu igrati 16 klubova: Sloga ( akovec), Omladinac (N.S.Rok), Mladost (Ivanovec), Polet (S.M. na Muri), Spartak (M. Subotica), Dubrav an (D. Dubrava), Grani ar (Kotoriba), Dinamo (Palovec), Trnava (Gori an), Centrometal (Macinec), Sokol (Vratišinec), ukovec 77, Sloboda (Slakovec), Podturen, Puš ine, BSK (Belica).U 2. ŽNL Istok i Zapad pojavio se problem s Bratstvom iz Savske Vesi, koje se odbija natjecati u isto noj skupini, uz Grani ar (Novakovec), Dinamo (Domašinec), Dubravu (Sivica), Croatiju (Orehovica), Draškovec,

Borac PMP (Tur iš e), Vidov an, SK ( ehovec), Mladost (S. Marija), Mladost (Palinovec), Galeb (Oporovec), Budu nost (Podbrest), Hodošan, Naprijed (Cirkovljan) i Dravu (D. Mihaljevec).

Bratstvo je u MNS poslalo dopis u kojem ak prijeti, ako joj se ne dopusti igranje u zapadnoj skupini, istupanje iz natjecanja. Na Zapadu igraju: Strahoninec, Zasadbreg, Jedinstvo (G. Mihaljevec), Trnovec, Mura (Hlapi ina), Me imurec (Dunjkovec-Pretetinec), Sloboda (Mihovljan), Šenkovec, Plavi (Peklenica), Hajduk Vindija (Štrukovec), Bratstvo (Jurovec), Rudar (M. Središ e), Drava (Kuršanec), Jedinstvo (N.S. na Dravi), Venera PMP (S. J. na Bregu), Mladost (Selnica). Odluka je da Bratstvo igra Istok, jedino ako netko dragovoljno ne prije e iz Zapada u Istok. MNS je naime zaklju io da liga 17/15 ne dolazi u obzir.

Posebno pak je teška pri a oko 3. ŽNL i uklju ivanja romskih klubova, što se kasnije ispostavilo i na plenumu klubova. Naime, u pitanju je problem pla anja naknade za korištenje igrališta, jer klubovi su do sad besplatno ustupali igralište Romskoj vatri.

Grani ar Kotoriba ipak bi mogao postati tre eligaš!?

Tajnik MNS-a Darko Jambrovi kazao nam je u ponedjeljak da postoji realna varijanta da Grani ar iz Kotoribe zaigra u III. HNL-sjever jer je Suhopolje odustalo od nastupa. Mjesto je ponu eno Mladosti iz Molva, ali oni navodno ne žele igrati ligu. Ukoliko e se to zaista dogoditi Grani ar iz Kotoribe dobiva mjesto u III. HNL-sjever. Ako se to dogodi Naprijed iz Cirkovljana ostaje u prvoj me imurskoj nogometnoj ligi i preuzima mjesto Grani ara.

S obzirom da se otvara mjesto u II. MNL-istok M. Mihaljevec i Kraljev an ‘38 iz Donjeg Kraljevca igrali bi kvalifikacijski susret ili susrete za popunu druge me imurske nogometne lige – istok. U slu aju da pro e M. Mihaljevec mogu e su i nove tumbacije u II. MNL-istok, jer nije baš logi no da M. Mihaljevec igra isto nu skupinu, pa bi u toj ligi mogao možda završiti Strahoninec. Ili...Puno više toga e se znati ve danas ujutro. (is)

Ovaj put je dati prijedlog da ak tri romska kluba koja su od ove sezone u natjecanju, igraju kao doma ini „u gostima“, ali to bude uz naknadu, dok neki više niti ne žele ustupati svoje igralište bez obzira na naknadu, ve traže da se romski klubovi sna u. Tako je na Plenumu 3. ŽNL Zapad, u kojoj bi se trebao natjecati Parag, pet klubova izrazilo svoje slaganje s idejom da Romi igraju kod njih svoja doma instva, dok je pet drugi tražilo da se Romi sna u sami i na u igralište. U 3. ŽNL Istok, u kojoj bi trebali igrati Romska vatra i Roma, klubovi su jednoglasno odlu ili da ne žele dati Romima svoja igrališta. To su spremni u initi tek za nov anu naknadu od 1000 kuna po utakmici, iz ega bi se platile i službene osobe.

Sva tri romska kluba tako trebaju u MNS dostaviti do 5. kolovoza ugovore o igralištima na kojima e igrati, a ukoliko to ne u ine, 14. kolovoza ne e mo i istr ati na travnjak.

Predsjednik Saveza Mato Kljaji , pokušava nekako prona i rješenje, da ne bi opet bilo nekih primjedbi s viših instanci da se radi o sagregaciji i sl. Tako er je kazao kako e Savez pokušati potaknuti op ine u kojima su registrirani romski klubovi da pomognu s rješavanjem problema.

Dosta novina u novoj sezoni Od ostalih novosti iz Saveza, a ima ih dosta, treba spomenuti da su nogometni elnici donijeli odluku da se za sezonu koja slijedi uvodi novo pravilo pove anja broja mogu ih zamjena, pa e svaki trener na raspolaganju imati mogu nost uvo enja ak pet igra a.

Kako je objašnjeno, neke okolne županije ve imaju takvu politiku, a to bi svakako pogodovalo ve em broju mladih igra a u igri. Pravilo o pet zamjena bit e na snazi go-

PLENUMI KLUBOVA me imurskih nogometnih liga

Start prvenstva 14. kolovoza Od etvrtka pa do nedjelje održani su plenumi klubova svih Me imurskih liga. Klubovi su za predstoje u sezonu 2011/2012 dobili svoje natjecateljske brojeve prema kojima su napravljeni rasporedi za jesenski dio. Prvenstvo svih liga zapo inje desetak dana ranije nego je to bio slu aj prethodnih godina.

Plenumi su uglavnom bili rutinske prirode, osim kad je rije o romski klubovima koji nemaju svoje doma inske terene, pa klubovi traže da se pla a naknada za doma instvo od 1.000 kn ili ne e ustupati svoje terene. Ostaje za vidjeti kako e se rasplesti situacija do po etka prvenstva.

Pregled parova 1. kola u svim ligama: I. ME IMURSKA LIGA: Grani ar (K) – Puš ine, Sokol – Spartak, Mladost (I) – Omladinac (NSR), Polet (SMNM) – Trnava, Centrometal – Podturen subota, Dubrav an – ukovec 77, Dinamo (P) – Sloboda (S), BSK – Sloga ( ). dinu dana, a ukoliko se obistine zamjerke nekih lanova IO-a o razvodnjavanju i zavla enju igre, pravilo e biti ukinuto.

Novost je i ta da se od ove sezone finale Županijskog kupa više ne e igrati na SRC Mladosti u akovcu, ve da e se igrati dvije utakmice, po jedna na terenu svakog finalista. Ta je odluka djelomice donesena i kako bi se uštedjelo 3600 kuna, koliko Savez pla a Ekomu najam stadiona na tih par sati.

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK: Naprijed – Galeb, Bratstvo (SV) – SK, Borac PMP (T) – Grani ar (N), Croatia – Draškovec, Dinamo (D) – Budu nost (P), Hodošan – Mladost (Pal.) subota, Mladost (SM) – Vidov an, Dubrava – Drava (DM).

II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD: Me imurec – Rudar ponedjeljak 15.08., Plavi (Pek.) – Venera PMP, Strahoninec – Mura, Šenkovec – Jedinstvo (NSD), Drava (K) – Bratstvo (J), Mladost (S) – Zasadbreg, Trnovec – Hajduk (Š), Jedinstvo (GM) – Sloboda (M).

III. ME IMURSKA LIGA – ISTOK: Budu nost (M) – Trnje, Omladinac (DS) – Kraljev an 38, Mladost (D) – Borac (DH), Eko – Roma u 10,30 sati, Radni ki – Otok, Napredak – Romska vatra subota. Jadran je slobodan.

III. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD: Parag – Bratstvo (P), Torpedo – Krištanovec subota, Dinamo (Ž) – Omladinac (M), Plavi 1975 – Zebanec, Mali Mihaljevec – Sloga (Štrigova), Hajduk (B) – Donji Koncov ak.

Odlu eno je i o kotizacijama za natjecanje, pa e klubovi najvišeg županijskog ranga natjecanja pla ati 3000 kuna, iz 2. ŽNL 2000 kuna, a iz 3. ŽNL 1000 kuna. U isto vrijeme, za minimalne su iznose smanjene takse sucima i delegatima, pa e umjesto 1260 kuna prvoligaši pla ati 1170 kuna, drugoligaši umjesto 1040 izdvajat e 970 kuna, a tre eligaši e pla ati 770 kuna umjesto 800.

(Ivana Strahija)

26. srpnja 2011.

NASTUP na najve em nogometnom turniru mladih

TURNIRI GORI AN

Selekcija Škole nogometa Prijave za malonogometni Me imurje- akovec od ponedjeljka u Danskoj turnir do etvrtka 28. srpnja

U nedjelju ujutro, 24. srpnja, to no u 4 sa stadiona SRC “Mladost” otputovala je selekcija U-13 mladih nogometaša NŠ “Me imurje- akovec” na jedan od najja ih nogometnih turnira na svijetu za mla e uzraste u danski grad Hjerning, kao jedini predstavnici Hrvatske.

Predsjednik nogometne škole Dean Pani sa tajnicom Robertom Todorovi i roditeljima ispratili su slijede u ekipu na daleki put.

Na turniru u Danskoj nastupiti e: Petar Božek iz Preloga, Emanuel Per i iz Sv. Martina na Muri, Goran Vuk iz Hodošana, Fran Vibovec iz Nedeliš a, Filip Lehkec iz Ivanovca, Karlo Podgorelec iz Držimurca, Karlo Malenovi iz akovca, Dominik Toma iz Lopatinca, Luka Novinš ak iz Sv. Martina na Muri,

U organizaciji NK Trnava 29. srpnja zapo inje malonogometni turnir “Gori an 2011.”. Natjecanje e se odvijati u tri kategorije. Kod seniora kotizacija iznosi 300 kuna, a prva nagrada 4.000 kuna. Mla i uzrasti pla aju kotizaciju od 100 kuna, a Selekcija Škole uo i puta u Dansku u koju se krenulo u nedjelju ujutro u 4 sata Jan Marcijuš iz Šenkovca, Damir Horvat iz Puš ina, Leo Hajdinjak iz D. Dubrave, Martin Pai iz akovca, Jurica Antolovi iz Strahoninca, Robin Zanjko iz Novo Sela na Dravi, Antonio Kralji iz Sv. Martina na Muri, Emanuel Pintari iz Preloga, Lovro Rebrek iz Kotoribe, Fran Bistrovi

iz Savske Vesi i Marko Horvat iz Šandorovca. Ekipu e na turniru voditi trener u Školi nogometa Mario Šari , a lan stru nog štaba bit e i fiziotarapeut Božo Jura i .

Vo a puta je Krešimir Toma ujedno i roditelj, a s ekipom je u Dansku otišlo kao pratnja i navi-

ja i još nekoliko roditelja djece.

Nakon puta koji je potrajao oko 30 sati u ponedjeljak prijepodne ekspedicija je sretno iz akovca stigla u Hjerning. Sve ano otvorenje turnira i mimohod oko 800 ekipa uslijedio je u 18 sati, a prvu utakmicu Me imurje igra danas (utorak) u 10 sati ujutro. (dz)

TURNIR PRVAKA odigran je u Hodošanu

Podturen slavio pobjedu

nagrada e se podijeliti od upla enih kotizacija, dok lima i nastupaju besplatno.

Nagradit e se i najbolji strijelac i igra turnira. Prijave su ekipa u ca e baru “Atlanta” i kavani “Me imurka” 28. srpnja, zaklju no s izvla enjem parova u 21 sat.

DONJA DUBRAVA

Grani ar iz Kotoribe pobjednik turnira NK Dubrav an iz Donje Dubrave bio je organizator nogometnog turnira pod nazivom “4 ekipe”. U subotu 16. srpnja odigrani su polufinalni susreti. Nogometaši Grani ara iz Kotoribe bili su uvjerljivi protiv Naprijeda iz Cirkovljana s visokih 7:0. U drugom susretu NK Mladost

iz Svete Marije slavila je s 4:2 protiv doma ina Dubrav ana.

U nedjeljnom finalnom susretu Grani ar je pobijedio svetomarsku Mladost s 3:2 i tako uzeo pobjedni ki pehar, dok je u utakmici za tre e mjesto Dubrav an bio bolji od Naprijeda 7:1. (al )

PEKLENICA

Pobjednik M. Mihaljevec U Peklenici je u organizaciji NK Plavi odigran dvodnevni turnir na kojem su uz doma ina igrali: Torpedo, Šenkovec i M. Mihaljevec. Nakon polufinalnih susreta finale su izborili doma in i M. Mihaljevec.

Na turniru prvaka pobjedu je odnio Podturen NK Hodošan bio je uspješan doma in prvacima me imurskih nogometnih liga u prošloj sezoni. Ovogodišnji pobjednik turnira je Podturen koji je slavio naslov prvaka u II. MNL-istok.

Turnir prvaka koji postaje tradicija okupio je: Polet Sveti Martin na Muri, Podturen, Puš ine, Jedinstvo G. Mihaljevec i doma ina Hodošan. Organizatora je u petak i donekle subotu poslužilo vrijeme, ne i u nedjelju, ali sve skupa se u tri dana u Hodošanu okupilo oko tristotinjak gledatelja koji su došli pogledati uvod u sezonu i kako izgledaju

mom adi pred novo prvenstvo.

S obzirom na godišnje odmore svi nisu nastupili s najboljim sastavima, pa zasigurno svatko još ima „rezerve“ za prvenstvo.

Podturen je slavio pobjedu u finalu svladavši Puš ine.

Prije toga bili su bolji od Poleta iz Svetog Martina na Muri 2:1. Podturen je se u dva dana predstavio u najbolje svjetlu i zasluženo stigao do naslova pobjednika. Iako se u finalu o ekivao Polet, na kraju je ipak to bio Podturen koji je kontrolirao ve i dio susreta s Poletom i na kraju izborio finale. U finalu pak

više-manje nije bilo dilema, iako je Puš ine igralo bez nekoliko važnih karika.

Isto vrijedi i za doma ina u polufinalu. U petak su u odli noj utakmici Hodošanci pregazili Jedinstvo G. Mihaljevec i s novim napada kim tandemom Z. Strahija-Jakši , uz golgetera Bašneca, Kova a i G. Strahiju pokazali da imaju adute i za višu ligu. Dva gola za Hodošan dao je K. Kova , a jedan Bašnec.

U polufinalu pak je Puš ine svladalo Hodošan naizgled lako 3:0.

Me utim, bilo je to daleko od laganog posla za prvaka II. MNL-

zapad. Imao je Hodošan svoje šanse, pogodio je dvaput okvir gola, nisu bili ni zadovoljni doma ini s dosu enim penalom za Puš ine koji je itekako usmjerio kona ni tijek susreta. Na kraju su jedni i drugi ipak bili zadovoljni. Doma ini što su pokazali da mogu i bez nekoliko važnih karika, a gosti jer su otišli u finale. U nedjeljnom finalu Podturen je slavio pobjedu golovima Kolara i Boži a. Uo i utakmica prvaci liga dobili su pobjedni ke tro eje iz ruku predstavnika MNS-a, predsjednika Kljaji a i tajnika Jambrovi a.

U susretu za tre e mjesto Torpedo Križovec i Šenkovec odigrali su 2:2. Nakon izvo enja kaznenih udaraca Torpedo je bio bolji 6:4.

U finalu pak je doma in Plavi poražen je od Malog Mihaljevca 1:2.

G. KRALJEVEC

Sokol nastavlja s pobjedama Na turniru igranom u Gornjem Kraljevcu slavio je Sokol iz Vratišinca. U polufinalnim susretima doma in Napredak pobijedio je slobodu iz Mihovljana 5:0, dok je Sokol iz Vratišinca bio bolji

od Budu nosti iz Miklavca 2:0.

U susretu za 3. mjesto Sloboda i Budu nost odigrali su 2:2 da bi sastavi iz Mihovljana bio spretniji u izvo enju kaznenih udaraca. U finalu doma in Napredak poražen je od Sokola 0:1.

TUR IŠ E

Pobjedni ki pehar Mladosti iz Palinovca U Tur iš u je tako er odigran dvodnevni turnir. U subotu je doma in Borac poražen od Mladosti iz Palinovca 1:3, a Dinamo iz Domašinca pobijedio je Borac iz Donjeg Hraš ana 2:0. U nedjeljnom

susretu za tre e mjesto susrela su se dva Borca, slavio je doma in iz Tur iš a 5:3. U finalu pak je Mladost iz Palinovca bila bolja od Dinama iz Domašinca 2:0. (so)

Pobjedni ki trofej u petak je predsjednik MNS-a M. Kljaji uru io pobjednicima III. MNL istok i zapad Hodošanu i G. Mihaljevcu

PRVO KOLO Kupa MNS

U „akciji“ i hrvatski tre eligaš Polet Pribislavec Ve ove nedjelje je odigrana prva utakmica Kupa MNS s kojim službeno zapo inje nova nogometna sezona u Me imurju. U Jurovcu je Bratstvo ugostilu Croatiju iz Orehovice i slavilo pobjedu 5:3. Ostale utakmice igraju se predstoje e nedjelje. Zbog lošeg rejtinga ve u 1. kolu igra novi hrvatski

tre eligaš Polet iz Pribislavca, a još nekoliko ja ih me imurskih klubova koji se nisu proslavili do sad u kupu tako er igraju ve predstoje e nedjelje. Sve utakmice igraju se u 18 sati.

S a s t aju se: Ma kove c: OMLADINAC – POBJEDA, Gardinovec: R ADNI KI – SLOBODA (Mihovljan), ehovec:

SK – DRAŠKOVEC, Zebanec: ZEBANEC – STR AHONINEC, Prekopa-Bukovec: PLAVI 1975 – RUDAR, Miklavec: BUDU NOST – DINAMO (Domašinec), Gornji Kraljevec: NAPREDAK – GALEB, Držimurec-Strelec: OML ADINAC – JEDINST VO (Gornji Mihaljevec), Sveti Juraj u Trnju: TRNJE – VENERA PMP,

Novo Selo na Dravi: JEDINSTVO – DRAVA (Donji Mihaljevec), Sivica: DUBRAVA – OTOK, Savska Ves: BRATSTVO – VIDOV AN, Sveta Marija: MLADOST – BUDU NOST (Podbrest), Donji Koncov ak: DONJI KONCOV AK – MURA, Donji Kraljevec: KRALJEV AN 38 – MLADOST (Selnica), Žiškovec: DINAMO

– BORAC PMP (Tur iš e), Cirkovljan: NAPRIJED – TORPEDO, Preseka: BRATSTVO – PODTUREN, Dekanovec: MLADOST – HAJDUK (Štrukovec), Vratišinec: SOKOL – ROMSKA VATRA (Piškorovec), Šte anec: JADRAN – ZASADBREG, Brezje: HAJDUK – GRANI AR (Novakovec), Donji Hraš an: BORAC – ŠENKOVEC, Krištanovec: KRIŠTANOVEC – SLOGA ( akovec), Puš ine: PUŠ INE – SLOGA (Štrigova), Sveti Križ: EKO – POLET (Pribislavec)

Kuršanec: DRAVA – PLAVI (Peklenica) i Donja Dubrava: DUBRAV AN – PARAG (Trnovec).

U 1. kolu osim 16 nositelja me u kojima je ponovno i hrvatski drugoligaš Me imurje, slobodan je bio i M. Mihaljevec 17. klub po rejtingu. Drugo kolo na rasporedu je 7. kolo, a tre e u kojem se uklju uju nositelji odigrati e se kasnije, jer nova nogometna sezona u županijskim ligama po inje ve 13 i 14. kolovoza.

26. srpnja 2011.

U prvom dijelu seniorskog finala Prepelica je odigrala izvrsno, u nastavku se usprkos nekoliko prilika nisu uspjeli vratiti “u me ”

Južnoameri ka atmosfera na finalu

ZAVRŠIO 31. Memorijal Vladimir Skok u Prelogu

Favoriti opravdali o ekivanja u finalnim utakmicama - Pobjedu su odnijeli: Pizzeria Ro-Sa (pioniri), EMedjimurje (veterani) i David beton armira ki obrt Cilar (seniori) Nakondvanaestdanamalog Nakon dvanaest dana malog nogometa i odigranih 79 utakmica, sredinom prošlog tjedna je ovogodišnje 31. izdanje malonogometnog turnira Memorijala ing. Vladimira Skoka u Prelogu.

Nastupio je ponovno respektabilan broj ekipa – 35 u tri konkurencije, najviše se prijavilo kao i uvijek u seniorskoj – 20 ekipa.

I ovoga puta, unato besparici i ve prožvakanom ali istinitom pri om o teškim vremenima, ovaj je turnir potvrdio status najbrojnijeg, najposje enijeg i najkvalitetnijeg turnira na podru ju Me imurja. Svi završni dani pa tako i finalni dan prošle srijede donio je dobar nogomet. Kod pionira Pizzeria Ro-Sa sigurna u finalu u susretu sa ekipom LPT. Kod veterana ekipa eMedjimurja.hr najve i dio posla obavila je u polufinalu pobjedom nad Forumom. U fina-

lu sigurni i bolji u susretu sa Au Auto Centrom Jesenovi . Seniorsko finale donijelo je ogled malonogometnih majstora okupljenih pod imenom David Beton Armira ki obrt Cilar (Škerbi , Petri , Hruškar, Xrasniqi) te ekipe Prepelica iz Otoka, za finale poja ane mladim talentom Antolekom.

Unato južnja kom ugo aju koji su stvorili navija i Prepelice, David Beton Cilar stigao je do zasluženog naslova.

(vete (veterani), Svježa jaja Vuk – AŠ Start 9:7 (seniori); finala: Pizzeria Ro-Sa – LPT 5:1 (pioniri), EMedjimurje – AC Jesenovi 6:3 (veterani), David Beton Arm. Obrt Cilar – Prepelica 5:3 (seniori).

Na odbojci na pijesku slavile ekipe Hr a i Kva ice

Najbolji pojedinci Kod pionira najbolji je igra Tomislav Jagi , strijelac Patrik Tu an (oba Pizzeria Ro-Sa), a vratar Marko Galoši (LPT). Kod veterana sve su pojedina ne nagrade otišle u ruke prvoplasirane ekipe eMedjimurje.hr: igra Ivan Novak, strijelac Danijel Šte ulj, a vratar Saša Grkavac.

Najbolji igra seniorskog dijela

Favorit u seniorskoj konkurenciji stigao je do naslova – David beton armira ki obrt Cilar

turnira bio je Domagoj Petri , a vratar Boris Puh, oba iz pobjedni ke ekipe, a najbolji strijelac je Nikola Blažin i iz Prepelice.

Rezultati završnog dana Završnog dana odigrano je šest utakmica, tri za tre e

mjesto i tri finala. Rezultati: za tre e mjesto: MZ Šminkeri – Blaugrana 1:3 (pioniri), Iskusni jaha i – CB Forum 3:4

Odbojka na pijesku završila je pobjedom ekipa iz Otoka. Kod djevojaka slavile su Kva ice, a kod muških Hr e. Ove se godine u odbojkašom turniru ogledalo 26 ekipa, 22 muške i 4 ženske.

Uz mali nogomet, odbojku na pijesku i zabavni program Ljetnih no i Prelog je dvanaest dana živio u ritmu ugodnog no nog života. (Ž. Soka , D. Zrna, oto: Z. Vrzan i I. Hali )

EMedjimurje okupio je poznata imena me imurskog nogometa koja su opravdala o ekivanja pobjedom u veteranskoj konkurenciji

U pionirskoj konkurenciji Pizzeria Ro-Sa bila je daleko najbolja

Nagrade najboljima na turniru podijelili su preloški gradona elnik Glavina i supruga prerano preminulog istaknutoga lana kluba Vladimira Skoka u iju ast se ve niz godina igra turnir - Slavica

Prepelica je ugodno iznena enje turnira, a bodrili su je žestoko njezini navija i

Kva ice iz Otoka bile su najbolja ženska ekipa odbojkaškog turnira

Hr e iz Otoka ne samo da dobro igraju nogomet, nego su se najbolje snašli i u odbojci na pijesku

26. srpnja 2011.

STRELI ARSTVO

STRELI ARSKI TURNIR „Zlatna strijela“ Grada Preloga

Sedma uzastopna pobjeda za Krešimira Štrukelja Protekle nedelje na terenu NK Otok kod Preloga održan je 16. tradicionalni streli arski turnir 900 krugova - „Zlatna strijela“ Grada Preloga. Od samih jutarnjih sati kiša je neumoljivo padala, as ja e , as slabije što nije omelo više od 50 streli ara iz Hrvatske i Slovenije da zapo nu sa turnirom. Ve po etkom samog zagrijavanja pravi pljusak namo io je streli are do kože, ali oni se nisu predavali. Tek ka dj sredinom prve daljine poja ao vjetar postalo je prehladno i nakon otpucanih 60 metara turnir je prekinut i trenutni rezultati važili su za kona ne. Me u seniorima u stilu olimpijski luk Krešimir Štrukelj osvojio je zlatnu medalju a Božidar Vuruši zauzeo je etvrto mjesto. Sa olimpijskim lukom me u veteranima Mihael štebih osvojio je tlatnu medalju.

Dva uzastopna sjajna pogotka Štrukelja za pobjedu

Tri paketa jaja za dvaput uzastopni pogodak „u jaje“ Krešimira Štrukelja

su se kao 1. i 4. odmah našli u dvoboju, a u finale je ušao Štrukelj pogodivši jedamputa jaje na 30 metara. U drugom dvoboju olimpijskog luka Jakopovi iz “Dubrave“ bio je bolji od Per i a iz „Ljutomera“ isto tako pogodivši jaje jedan puta od 3 strele.

U finalnom dvoboju Štrukelj sa dva uzastopna pogotka u jaje osvaja zlatnu strelu za 2011. godinu, što je njegova sedma

Nakon turnirskog dijela po etiri najbolje plasirana streli ara u apsolutnoj kategoriji u svakom stilu ušli su u raspucavanje na jaje. U olimpijskom luku SK Katarina Zrinska imala je dva predstavnika – Mihael Štebih i Krešimir Štrukelj koji

„zlatna strijela“ – najviše osvojenih „zlatnih strijela“ uklju uju i sve stilove.

Streli ari „Katarina Zrinski“ iz akovca nastupili su sa 8 predstavnika i osvojili 7 medalja, a od toga ak 5 zlatnih.

Tako je u kategoriji dje aka do 12 godina u silu standardi luk Luka Križai osvojio je zlatnu medalju. Izak Feher prvi turnir otpucao je sa olimpijskim lukom i osvojio zlatnu medalju sa istim brojem krugova i istim brojem desetki, ali sa jednim x pogotkom (strogi centar) više od drugoplasiranog.

U kategoriji kadetkinja sa olimpijskim lukom Marija Rojko osvojila je srebrnu medalju.

Karlo Grudi pucao je u kategoriji kadeta sa olimpijskim lukom i osvojio je bron anu medalju. U juniorskoj kategoriji sa olimpijskim lukom Karlo Cilar osvojio je zlatnu medalju.

Osvaja i medalja SK Katarina Zrinska

ODBOJKA

BICIKLIZAM

SVAKI TJEDAN sport jedan

SPORTSKO ljeto u Atonu

Uspio odbojkaški kamp u akovcu

Više od devedeset djece na odbojci

Na ovogodišnjem odbojkaškom kampu djeca su imala prilike igrati i u iti na betonu, ali i na puno ugodnijim i privla nijim pješ anim terenima

U organizaciji Zajednice spor t sk ih udruga grada akovca, a u sklopu projekta Svaki tjedan sport jedan, minulog je tjedna na sportskim terenima kod Ekonomske i trgova ke škole u akovcu održan odbojkaški k amp. - O ve godine odazvalo se sedamdesetero djece s kojima radimo osnove odbojkaške igre, rekla je voditeljica kampa na pješ anim terenima Ana

Novak. Vršno odbijanje, podlakti no odbijanje i servis stvari su s kojima se poneki od sudionika po prvi put susre u i pokušavaju ih nau iti kroz ovih par dana, kako bi ih mogli kor ist it i u ig rama i utakmici koja e biti organizirana na samoj završnici. S djecom je radilo etvero trenera, koji su ormirali manje grupe kako bi u enje bilo što lakše, ali i efikasnije. (so)

U organizaciji Odbojkaškog kluba „Me imurje Centrometal“ iz re ana završen je etvrti kamp u sklopu projekta „Sportsko ljeto“ u SGC Aton u Nedeliš u. U kampu koji je trajao od ponedjeljka 18. do petka 22. srpnja sudjelovalo je ukupno 92 djece.

Djeca su bila raspore ena u etiri grupe prema spolu i starosti, te prema njihovim sposobnostima i mogu nostima, a s njima je radilo etvero trenera, kazao je voditelj kampa Jadranko Kiri . - Odbojka je specifi an sport, koji se može ozbiljnije igrati tek

negdje od petog ili šestog razreda. Zbog toga se na ovom kampu s najmla im sudionicima rade tek osnovne stvari, i to s posebnim laganim loptama, kako bi se izbjegle ozljede, jer su njihovi prsti još preslabi, dok se sa starijom djecom uz druge sportske igre više radilo na tehnici i odigravanju utakmica, dodaje Kiri . Svakog su dana bili osigurani klipi i i sokovi, a na kraju su svi dobili priznanje za sudjelovanje u kampu.

U ok viru Sportskog ljeta, od ponedjeljka traje kamp u disc gol u. (so)

BICIKLIZAM 8. Panonski maraton triju država sa ciljem u Svetom Martinu na Muri

Loše vrijeme pokvarilo odaziv, ali ipak nastupilo više od 120 biciklista U nedjelju, 24. srpnja 2011. ispred Puba potkova u Toplicama Sveti Martin startao je 8. Panonski maraton triju država (Hrvatska – Slovenija – Madžarska) koji kroz duh sporta – biciklizma i zajedni kog druženja povezuje nas i naše susjede. Maraton je obuhva ao 4 trase od kojih je najve a – 103 km prolazila kroz sve tri države, srednja trasa (63 km) je prolazila kroz Hrvatsku i Sloveniju, dok su trasa malog (obiteljskog maratona) i MTB maratona prolazile okolicom Svetom Martina na Muri. Organizatori ovog tradicionalnog doga anja koje svake godine starta u drugoj državi (Lenti, Lendava) bili su lanovi BK Mura Avantura iz

Svetog Martina na Muri dok su suorganizatori bili Kolesarski klub Lendava iz susjedne nam Slovenije i Biciklisti ko društvo Mocorgok iz ma arskog Lentija.

Zbog vrlo lošeg vremena (konstantna kiša i vrlo hladno vrijeme) na startu svih etiriju maratona pojavilo se samo 126 natjecatelja (od predvi enih etristotinjak) koji su usprkos vremenskim neda ama uspješno odvozili predvi ene trase, a na kraju njihovog puta ekala ih je medalja, topli obrok, kulturno umjetni ki program, bogata tombola i obavezno kupanje u Spa & Sport Resortu Svrti Martin. estitke svim sudionicima i organizatorima, dogodine se vidimo u Lentiju.

Mura Avantura odli an organizator XC nad Toplicaj Prošlotjedni sportski kamp u Nedeliš u privukao je stotinjak djece, koja su kroz razne igre u ila osnovne elemente odbojke

S obzirom da je iz tehni kih razloga u prošlom broju u naslov Državnog prvenstva u XCO disciplini ispušteno u naslovu da je BK Mura Avantura bio odli an organizator, što se

daje iš itati iz teksta u kojem je isto navedeno, ispri avamo se ako je netko shvatio da taj klub nije bio organizator tog natjecanja na prije opisani na in, ve neki drugi klub. ®

26. srpnja 2011.

DRŽAVNI kup Hrvatskoga sportskog ribolovnog saveza

Sjajan uspjeh me imurskih ribolovkinja Juniorke ŠRD-a “Klen - Vigma” iz Svete Marije, u sastavu Natalija Žganec, Paula Pongrac i Mirela Muta, s trenerom Marijanom Mutak, juniorske su prvakinje Hrvatske, dok je Natalija Žganec prvakinja u pojedina noj konkurenciji, a u istoj konkurenciji je Paula Pongrac viceprvakinja, dok je Mirela Mutak etvrta. U konkurenciji juniorki natjecalo se 9 ekipa.

Ovaj uspjeh me imursko sportsko ribolovstvo ostvari-

lo je na državnom natjecanju u Bilju u Baranji. Juniori Klen - Vigme osvojili su 6. mjesto, a ekipa Glavatica - PFEIFER TTI iz Preloga je 7. Seniorke Klen - Vigme u svojoj su konkurenciji osvojile 7. mjesto me u 16 ekipa.

Me imurje nije imalo predstavnike u seniorskoj konkurenciji, gdje su se natjecale 23 ekipe. U Bilju, na stazi Stara Drava, natjecala se 61 ekipa iz cijele Hrvatske.

(S. Mesari , DO)

One su najbolje hrvatske juniorke

Nau ite plesati cha-chacha uz Patrika Majcena!

Još jedna ve er vru ih latinoameri kih plesova u Spa & Sport Resortu Sveti Martin donosi nam ritam cha-cha-cha.

Populariziran 1954. u Havani na Kubi, uskoro se pridužio latinoameri kim plesovima u Europi. I ovaj put je s nama viceprvak Hrvaske u latinoameri kim plesovima - Patrik Majcen. Razgibajte bokove, osjetite ritam! Ve er je namijenjena svima - i po etnicima i iskusnim plesa ima! Plešemo i u imo ovaj petak u 22 h u pub-u Potkova!

Ve er uz divne zvukove jazza!

U subotu u pub-u Potkova, Spa & Sport Resort Sveti Martin, svira odli an band Frikandoo!

Uživajte u autorskoj latin jazz, neo soul i nu jazz glazbi, uz obrade i covere u lounge aražmanu.

Ukratko: Frikandoo je po eo dje-

lovati u ljeto 2008. okupljanjem trojice varaždinskih glazbenika. Emir ovran na bubnjevima, Marin Kereša na pianu i synthu, i Tomislav Koši na bas gitari, prvih godinu dana djeluju u vlastitom studiju istražuju i razli ite glazbene stilove poput jazza, funka, drum’n’bassa, latin jazza, downtempa ... U 2009. i prvom dijelu 2010. sviraju autorsku glazbu i obrade Herbie Hanco... cka, Esbjörn Svensson tria, Mo’ Horizons, St. Germain i dr. u nekoliko klubova i u sklopu uli nog festivala Špancirfest. Tako er kao trio rade produkciju i sviraju u projektima umjetni kih performansa (poezija, ples). Krajem 2010. Frikandoo se proširuje novim glazbenicima, pjeva ica Martina Friš i ulazi u stalnu postavu banda, a Zvonimir Lazar na trubi kao suradnik. Ne propustite pravu aroliju glazbe!

ŠRD “MURA” Mursko Središ e

Kra unu no ni turnir Zlatko Kra un s 4,748 grama ulovljene ribe pobjednik je no nog turnira, tradicionalnog natjecanja koje ŠRD “Mura” iz Murskog Središ a organizira na Stazi Zaleš e kod Murskog Središ a.

Drugo mjesto osvojio je Leo Begovi s ulovljenih 4,472 grama, dok je tre i bio Alen Lipi s ulovom od 2,687 grama.

Natjecalo se 29 ribi a, a pobjednicima je to no u pono

estitao te predao pokale i nagrade Branko Vrtari , predsjednik središ anskih ribi a. No ni turnir završen je zajedni kom ve erom i druženjem, te pozivom ribi ima da se u kolovozu odazovu Ribi kom kupu Grada Mursko Središ e, koji se održava u sklopu priredbe “Ljeto uz Muru”.

(S. Mesari )

26. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 45

46

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

26. srpnja 2011.

SLOBODNA RADNA MJESTA 1.

Ljekarna Vjera Štefan mr.ph., akovec, traži 1 MAGISTRA/ MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme uz probni rad, voza ki ispit B kat., najava na tel.

040-363-799 ili 091 508 1699 ili e-mail: ljekarna-stefan@ ck.t-com.hr do 31.08.

2.

MTKd.o.o.Nedeliš e, Žarkovice 15, traži 5 DJELATNICA NA POSLOVIMA RU NOG PAKIRANJA na odre eno. Javiti se na 822-250, 098/303-517 do 31.7 3.

Caffe bar AXY, akovec, traži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, javiti se na 091 510 6901, do 31.08.

4.

Frizerski salon RENI, Sv. Marija, traži 1 m/ž FRIZERA na odre eno vrijeme, pola radnog vremena, javiti se na 098 1804 882 do 27.07.

5.

Caffe bar GLORIJA, D. Hraš an, traži 1 KONOBARA/ ICU na neodre eno vrijeme, javiti se na 040 679 259, 098 778 855, do 27.07.

6.

Restoran Prepelica, Otok, traži 1 KV KONOBARA/ ICU na odre eno vrijeme zamjena za godišnji, nazvati na mob. 098 393 001, do 27.07.

7.

DOM ZDR AVLJA AKOVEC, I.G.Kova i a 1e, traži 1 m/ž IZVRŠITELJA NA POSLOVIMA DOKTORA OP E MEDICINE – uvjeti: završen medicinski fakultet, položen stru ni ispit, odobrenje za samostalan rad Hrvatske lije ni ke komore, hrvatsko državljanstvo.

Uz zamolbu za zapošljavanje prilaže se: diploma, dokaz o položenom stru nom ispitu, licenca Hrvatske

lije ni ke komore, domovnica, kra i životopis. Postoji mogu nost davanja u najam stanova u vlasništvu Doma zdravlja akovec za vrijeme obavljanja poslova doktora medicine. Molbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta natje aja dostaviti na gornju adresu s naznakom “za natje aj-zapošljavanje doktora medicine”, do 28.07.

8.

KMK ZIB d.o.o. Sveti Križ, B.Radi 25, traži 2 SSS VODE A MONTERA SUHE GRADNJE s radnim iskustvom; 10 SSS MONTERA SUHE GRADNJE - radno iskustvo poželjno ali nije uvjet; 5 SSS SOBOSLIKARA – LI ILACA s radnim iskustvom na neodre eno vrijeme uz probni rad, rad na terenu, obavezno pisana zamolba, natje aj otvoren do 30.07.

9.

GRADI-K d.o.o. G. Zebanec 23B, traži 5 SOBOSLIKARA – FASADERA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javiti se na 098 464 668, do 30.07.

10. Auto Roman d.o.o., Štrigova 45, traži 1 AUTOLAKIRERA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, radno iskustvo 2g., mjesto rada akovec, T.Bratkovi a 1 (PANEX). Javiti se na 098 918 2092 ili na e-mail: auto-roman@net. hr do 1.8.

11. MAJOKO d.o.o. Dunjkovec, Glavna 9, traži 1 KUHARA/ICU s radnim iskustvom 3g., na neodre eno vrijeme uz probni rad, javiti se na 098 802 273, do 29.07.

12. R E S T OR A N H E RMAN, Grani ni prijelaz, traži 1 KUHARA/ICU na neodre eno

vrijeme uz probni rad, obavezno radno iskustvo, javiti se na mob.

098/461-196 do 8.8.

13. BETEX d.o.o. Belica, B. Radi a 48, traži VIŠE ŠIVA A TEKSTILA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javiti osobno, dostaviti pismenu zamolbu na gornju adresu ili email: posao@betex.hr do 22.7.

14. ELLIT d.o.o. Hodošan, traži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javiti se na 098 528 570, do 7.8.

15. Ugostiteljski obrt TINA, M. Subotica, B. Radi a, traži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javiti se na 098 293 917, do 31.7.

16. A u t o p r i j e v o z n i k Branko Kli ek, Šandorovec, traži 1 VOZA A C i E kat. za me unarodni prijevoz (Slovenija, Ma arska, HR) na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 5g., javiti se na 098 242 509, 098 426 949, do 10.08.

17. PIRAMIDA d.o.o. Lopatinec, V. Nazora 10a, traži VIŠE m/ž CNC GLODA A i 2 dipl.ing.

STROJARSTVA ili STROJARSKA TEHNI ARA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javiti se osobno uz prethodnu najavu na tel. 856-060, do 31.8.

18. MIKEC INSTALACIJE d.o.o. Cirkovljan, traži 3 m/ž INSTALATERA grijanja plina i vode na odre eno vrijeme, javiti se na 091 179 3853, do 29.7.

19. T K A L E C T R A N S d.o.o. akovec, T. Bratkovi a 1, traži 4 KV VOZA A teretnog motornog vozila u me unarodnom transportu robe

hladnja ama na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, znanje stranog jezika (engl., njem.), radno iskustvo 12mj., prijave isklju ivo slati na e-mail: info@tkalectrans. hr do 31.7.

20. Auto centar JESENOVI d.o.o. akovec, Zrinsko-frankopanska bb, traži 1 KV AUTOMEHANI ARA sa obaveznim radnim iskustvo od 2g. na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, zamolbu dostaviti osobno na gornju adresu do 14.8.

21. IFA Nezavisna inancijska agencija akovec, traži 3 SURADNIKA ZA RAD u savjetovanju i prodaji inancijskih produkata - inancijski savjetnik, ugovor o djelu, honorarno, SSS, VŠS, VSS, prijave i životopise slati na: cakovec@i-fa.hr ili se javiti na broj tel: 098/1876-064. Više informacija na: www.i-fa.hr do 15.8.

22. ANGEL d.o.o., 40319 Belica, J.Slavenskog 5, traži VIŠE ŠIVA ICA TEKSTILA na odre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javiti se osobno, dostaviti pismenu zamolbu, tel. 845-100, do 29.07.

23. Ugostiteljski obrt BAROK, akovec, traži 1 KUHARA/ICU - PIZZA PEKARA i 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javiti se na 091 2382 175, do 15.08.

24. Poljoprivredno gospodarstvo GLOŽINI , Tupkovec 8, traži 1 RADNIKA NA POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU na farmi muznih krava na odre eno vrijeme, na po etku pola radnog vre-

mena, javiti se na 040 857 112, do 19.08.

25. Poljoprivredno gospodarstvo Darko Radovi , Podbrest, B. Malek 18, traži 2 KV, SSS DJELATNIKA NA BRANJU I PAKIRANJU POVR A na odre eno vrijeme - sezonski poslovi , voza ka dozvola B kat., javiti se na 091 544 4472, do 04.08.

26. LJEK ARNA AKOVEC, V.Morandinija 1, traži 1 MAGISTRA FARMACIJE - mjesto rada ljekarni ka stanica Sveta Marija, na neodre eno vrijeme. Uz zamolbu dostaviti: diplomu farmaceutsko biokemijskog fakulteta, dokaz o položenom stru nom ispitu, odobrenje za samostalan rad mgr. farmacije, domovnica, voza ka dozvola. Svi dokumenti moraju biti u preslici a zamolbe se mogu donijeti osobno od 7-14,30 sati svaki radni dan ili putem pošte na gornju adresu s naznakom “natje aj za magistra farmacije”, natje aj otvoren do 08.08.

27. FLORA DIZAJN d.o.o., Pribislavec, Bana Josipa Jela i a 48, traži 1 KV CVJE ARA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, mjesto rada Ivanovec, Trg hrvatskih velikana 15, javiti se osobno od 14-18 sati u Ivanovcu, više informacija na mob. 098 1616 770, natje aj otvoren do 05.08.

28. Allianz Zagreb d.d.

Poslovnica akovec, Katarine Zrinski 1/I, traži 5 m/ž ZASTUPNIKA – uvjeti: VŠS, SSS (poželjno radno iskustvo na istim ili sl. poslovima), dobro poznavanje rada na ra unalu, voza ka dozvola B kat., poslovna i prodajna orijentacija, profesionalnost,

poduzetnost i sklonost timskom radu, komunikacijske i prezentacijske vještine, poslodavac nudi razvoj uspješne poslovne karijere, dinami an posao prodaje u inancijskoj djelatnosti osiguranja, motivirano i kvalitetno poslovno okruženje, stru na edukacija i poslovna znanja, stimulativne inancijske prihode. Životopis dostaviti na gornju adresu ili na e-mail: dijana. kolac@allianz.hr do 04.08.

29. Obiteljski dom za psihi ki bolesne osobe vl. Škvorc Marina, Štrigova 138, traži 1 SSS MEDICINSKU SESTRU/MED. TEHNI ARA na odre eno vrijeme, radno iskustvo i stru ni ispit poželjno ali nije uvjet, javiti se na 099 694 2217, natje aj otvoren do 15.08.

30. ALUPLASTIK, M. Subotica, traži 1 KOMERCIJALISTU-TEHNOLOGA (M/Ž) za poslove proizvodnje i prodaje PVC i ALU stolarije (gra evinski, strojarski tehni ar) na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, radno iskustvo poželjno ali nije uvjet, javiti se na e-mail: aluplastik.pintar@gmail.com do 20.08.

31. Drvo-aluminij d.o.o., D. Dubrava, traži 4 m/ž BRAVARA na odre eno vrijeme, javiti se na 040 688 018, natje aj otvoren do 30.07.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200

26. srpnja 2011.

Informacije 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Na temelju lanka 37. Statuta Me imurske županije („Službeni glasnik Me imurske županije“ br. 26/10) i lanka 3. Poslovnika o na inu rada župana Me imurske županije („Službeni glasnik Me imurske županije“ broj 27/10), župan Me imurske županije, objavljuje

JAVNI POZIV Kostwein-proizvodnja strojeva d.o.o. je tvrtka koja je nakon 10 godina postojanja danas lider me u firmama strojarske proizvodnje u široj okolici.

za iskazivanje interesa za kupnju nekretnine (Scheierova zgrada)

Mi smo tvrtka koja je nakon krize još više oja ala i pove ala svoje kapacitete, obim zadovoljnih kupaca i broj zaposlenih. Tako danas zapošljava preko 130 osoba. Oko 99% proizvodnje je namjenjeno svjetskom tržištu. Tedencija rasta i ja anje zato traži od nas da još više oja amo naše ljudske resurse koji su zaslužni za ovakav uspjeh, te raspisuje:

NATJE AJ za slijede a radna mijesta: 1. STRU NJAK ZA ZAVARIVANJE- jedan izvršioc traži se osoba: -sa iskustvom na zavarenim konstrukcijama -poznavanje rada na PC-u -znanjem njema kog ili engleskog jezika -sa osje ajem odgovornosti i pedantnosti -sa sposobnoš u organiziranja grupe -samostalnost u radu prednost: -inženjer zavarivanja ili strojarstva nudimo: -stalni radni odnos -rad sa najboljom tehnologijom za zavarivanje/bravariju -konstantno usavršavanje

2. TAJNICA - jedno radno mjesto traži se osoba: -sa odli nim poznavanjem njema kog jezika -dobrim poznavanjem rada na PC-u -samostalna i fleksibilana u radu prednost: -poznavanje strojnih dijelova nudimo: -rad na odre eno vrijeme (zamjena za porodiljni, sa mogu noš u stalnog zapošljenja) -rad u modernom okruženju

3. GLODA - više izvršioca traži se: -gloda sa iskustvom (CNC kursevi nisu dovoljni ! ) prednost: -iskustvo u radu na CNC glodalicama nudimo: -stalni radni odnos -rad u modernom okruženju -konstantno usavršavanje

4. TOKAR- više izvršioca traži se: -tokar sa iskustvom (CNC kursevi nisu dovoljni ! ) prednost: -iskustvo u radu na CNC tokarilicama nudimo: -stalni radni odnos -rad u modernom okruženju -konstantno usavršavanje Prijavu predati isklju ivo u pismenom obliku. Uz prijavu priložiti kratki životopis iz kojeg su vidljiva Vaša znanja, adresa i telefon.

Rok za predaju prijava je 4.8.2011., na adresu: KOSTWEIN d.o.o.-natje aj, P.Miškine 65, Varaždin

Temeljem Odluke op inskog Vije a op ine Gori an o prodaji op inskih nekretnina koje se nalaze unutar gra evinskog podru ja naselja Gori an (KLASA: 021-01/11-01/13, UR.BROJ: 2109/08-11-01/12 od 04.04.2011. godine) na elnik Op ine Gori an raspisuje

I. PREDMET POZIVA Me imurska županija namjerava proda nekretninu upisanu u z.k.ul.br. 6542, k.o. akovec, kat. est.br. 14/1/1/3, u naravi zgrada ukupne površine 58 hv, a koja nekretnina se nalazi na adresi akovec, Ma ce hrvatske 1 (Scheierova zgrada).

Ovim se pozivom pozivaju sve zainteresirane zi ke i pravne osobe da izraze svoj na elni interes, te da Me imurskoj županiji podnesu podatke koji se traže ovim Pozivom.

Nakon skupljenih ponuda za izražavanje interesa, Me imurska županija namjerava pozva na podnošenje obvezuju ih ponuda.

II. ISKAZIVANJE INTERESA Pozivaju se svi zainteresirani kupci da svoj interes iskažu podnošenjem pisma namjere slijede eg sadržaja: 1. Podaci o ponuditelju: ime i prezime, adresa prebivališta odnosno naziv i sjedište te OIB, 2. Opis planirane namjene nekretnine, 3. Ukupna planirana vrijednost inves cije, 4. U kojem vremenskom periodu planirate realizaciju projekta, 5. Podaci o registraciji tvrtke ili obrta (izvadak iz registra), ukoliko je ponuditelj pravna osoba.

III. DOSTAVA PISMA NAMJERE Pismo namjere u kojem se izražava interes, s prilozima mora bi dostavljeno u zatvorenoj kuver na adresu: - Me imurska županija, R. Boškovi a 2, 40000 akovec, s naznakom „Pismo namjere za kupnju nekretnine (Scheierova zgrada)-ne otvara “, u roku od 30 dana od dana objave Poziva u javnim glasilima.

IV. NAPOMENA Ovaj javni poziv služi isklju ivo za utvr ivanje interesa i ne obvezuje Me imursku županiju.

Izražavanje interesa na temelju ovog poziva ne stvara obvezu podnositelju pisma namjere na sudjelovanje u kona nom Pozivnom natje aju za kupnju predmetne nekretnine.

Sve dodatne informacije zainteresirani mogu dobi na e-mail: doris.srnec@ medjimurska-zupanija.hr , vjeran.vrbanec@medjimurska-zupanija.hr ili na brojeve telefona 040 374-005 (Doris Srnec, dipl. iur.) i 040 374-004 (Vjeran Vrbanec, dipl. iur.).

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA ŽUPAN ME IMURSKE ŽUPANIJE Ivan Perho KLASA: 940-01/11-03/9 URBROJ: 2109/1-03-11-02 akovec, 22.07.2011.

NATJE AJ o prodaji sljede ih nekretnina: - k. . br. 7078/9 površine 42 hv - k. . br. 7078/10 površine 63 hv I Dana 03.08.2011. godine (srijeda) s po etkom u 10,00 sa provest e se javno nadmetanje za prodaju u vlasništvo nekretnina: kbr. 7078/9 (nekretnina br. 565/1/7 upisana u zk. ul. br. 7419) u gra evinskom podru ju naselja Gori an površine 150 m2 kbr. 7078/10 (nekretnina br. 565/1/8 upisana u zk. ul. br. 7419) u gra evinskom podru ju naselja Gori an površine 227 m2 II Po etna visina cijene nekretnine: - kbr. 7078/9 - 2.410,00 kn - kbr. 7078/10 - 3.780,00 kn Sudionici koji uspiju na javnom nadmetanju mogu cijenu zemljišta ispla u cijelos u roku od 15 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. U slu aju da u navedenim rokovima ne bude pla ena cijena nekretnine kupac gubi pravo na kupnju i kaparu.

III Za sudjelovanje u nadmetanju sudionici su dužni uplatiti jam evinu u iznosu od 1.000,00 kuna isklju ivo na žiro ra un op ine Gori an, broj 2392007-1812300005, s pozivom na broj 68 7889-OIB, uz naznaku svrha uplate «jam evina po natje aju-nekretnina Gori an», najkasnije jedan dan prije održavanja javnog nadmetanja.

Sudionicima koji uspiju u javnom nadmetanju, jam evina se ura unava u cijenu zemljišta, a onima koji ne uspiju ista se vra a odmah.

U slu aju da odabrani ponu a odustane od sklapanja ugovora o kupoprodaji gubi pravo na povrat jam evine.

IV Kupoprodajni ugovor e se sklopi tek nakon isplate cjelokupne cijene zemljišta.

V Detaljne informacije mogu se dobi u Jedinstvenom upravnom odjelu op ine Gori an, Gori an, Trg sv. Leonarda 22 ili na tel. 040/601-192

OP INA GORI AN

Gajeva G Gaje Ga j vaa 335 jeva 35, 5 440000 5, 0000 00 00 Č Čakovec akov ak kovec ec tel: 040/856-333 040/856 333 info@lovacki-dvori.com inf fo@l @ ovac @lov acki ki-dvo d ri.co i m

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO URE ENJE I GRADNJU KLASA: UP/I-361-06/11-02/11 URBROJ: 2109/1-13/3-11-2 Prelog, 22. srpnja 2011.

Me imurska županija, Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju, na temelju odredbe lanka 23. i 24. Zakona o postupanju i uvje ma gradnje radi po canja ulaganja (“Narodne novine”, br. 69/09. i 128/10.) i lanka 111. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (“Narodne novine”, br. 76/07., 38/09. i 55/11), u postupku izdavanja rješenja za gra enje, upu uje

POZIV vlasnicima i nositeljima drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno grani e sa katastarskim es cama broj 8090/299, 8105/3, 8105/4, 8105/8, 8105/9, 8105/10, 8105/11, 8105/12 i 8105/13 k.o. Prelog da izvrše uvid u Glavni projekt za izdavanje rješenja za gra enje za gradnju niskonaponske kabelske mreže u Prelogu, dio naselja Jug: izlazi br. 5, 6, 7 i 8 iz KTS 10(20)/0,4 kV Prelog «Jug II» (br. 699) u postupku koji se vodi po zahtjevu tvrtke HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektra akovec iz akovca.

Uvid u glavni projekt mogu izvrši : - osobe s dokazom da su stranke u postupku (svojstvo stranke dokazuje se izvatkom iz zemljišne knjige ili izvodom iz posjedovnog lista, te osobnom iskaznicom) - opunomo enik s dokazom da zastupa stranku dana 4. kolovoza 2011. u vremenu od 10 do 12 sa , u Upravnom odjelu za prostorno ure enje i gradnju Me imurske županije, Prelog, Glavna 35, 2. kat (tel. 040/646-510).

Osobi koja se odazove pozivu, a ne dokaže svojstvo stranke ili punomo nika stranke, uskra t e se mogu nost uvida u Glavni projekt.

Rješenje za gra enje za traženi zahvat u prostoru može se izda iako se stranka ili njezin opunomo enik ne odazovu ovom pozivu.

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI

VJEN ANI

DOMINIK IGNAC, sin Ljiljana i Tanje; ELA HALABAREC, k i Valentine i Gorana; DUNJA ORŠOŠ, k i Sanjele i Gorana; DAVID JELEN I , sin Sandre i Denisa; RAHELA VUKOVI , k i Gordane i Borisa; LEONARDO RUŽI , sin Katarine i Siniše; KATINA VURUŠI , k i Suzane i Steve; TANEL AJVAZ TURK, sin Tanite i Dine; PETAR TOMPOŠ, sin Adele i Denisa; BENNY KOVA , sin Karmenke i Olivera; ENA MESARI , k i Kristine i Zvonka; FRAN CULJAK, sin Marte i Kristijana; KEVIN ŽERDIN, sin Suzane i Maria; ERIC HIDANOVI , sin Danijele i Ševala; DORA MIKEC, k i Anite i Igora; LANA KOŠA, k i Jadranke i Aleksandera; DOLORES HORVAT, k i Sanje i Ljerka; LOVRO ŽERJAV, sin Jasminke i Dinka; RAUL EVIAN DA COSTA, sin Nine i Ricarda Valtera; KAJA I TESA SRNEC, k eri Jasmine i Saše; JELENA TKALEC, k i Klaudije i Roberta; LORENA KREGAR, k i Jelene i Dejana; GORDAN IGNAC, sin Sla ane i Zdravka; ELA KARAMARKOVI , k i Emilije i Gorana; LUKA MA EK, sin Jadranke i Davora; VITO VIDA, sin Patricije i Aleksandra; ANTONIA POŽGAJ, k i Lucije i Maria ( akovec)

Bojana Štefi ar i Petar Brez, Tea Kiš i Damir Škvorc, Tea Pilaj i Abaz Hašimovi , Draženka Otov evi i Rudol Novak, Suzana Vuruši i Milan Medved ( akovec); Mario Ma ari i Darija Boži (Dekanovec); Dalibor Hujs i Kristina Kuzmi (Kotoriba); Ines Turk i Valerije Tomaškovi (M. Središ e); Ksenija Kolar i Krunoslav Patar ec, Ljiljana Oršoš i Sla an Ignac (Prelog).

UMRLI Rozina Kameni r. 1934., Marijan Marciuš r. 1955., Albina Macakanja ro . Š avni ar r. 1933., Slava Boži r. 1926., Jovan Atanasov r. 1940., Stjepan Mihalic r. 1924., Vladimir Tomši r. 1938., Matija Klemen i r. 1928., Marija Pintari ro .

Vincek r. 1931., Melkior Peras r. 1931., Alojz Jakopi r. 1944., Marija Horvat ro . Gjurani r. 1932., Nada Gro ro . u ek r. 1963., Josip Šantl r. 1922., Terezija Mihali ro . Jurini r.

1925., Dragutin Horvat r. 1932., August Krištofi r. 1931. ( akovec); Franjo Sudec r. 1925., Katarina Pleh ro . Branilovi r.

1924. (Nedeliš e); Franjo Horvat r. 1932., Martin Kontrec r.

1931. (M. Središ e); Mladen Pogorelec r. 1955. (Štrigova)

48

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOTIHI d.o.o. prodaje: Audi A4 1.9 TDI, klimatronic alu, 1998 G., 4900€, Škoda Octavia 1.9 TDI TOUR, karavan s klimom reg 1g srebrna, 2005 G., 6900€, Opel Astra 1.6 N JOY 16V, 5 vr s klimom reg 1g., 2003 G., 5400€, Mercedes 250 2.5 C, automa c srebrna s klimatronic, 1995 G., 5400€, Opel Astra 2.0 DTH, Dizel s klimom srebrna 5vr, 2002 G., 4900€, BMW 530 D TOURING, karavan s klimom, kao nov reg 1g., 1999 G., 7900€, Škoda Fabia 1.2, 9836km 1vl ko nova, 2008 G., 6900€ Prodaja putem kar ca Master, Amex i AK. PBZ-a. Info: 095 601 1001 ili vidje na www.auto hi.com BMW 316i compact 1999., reg. do 11/11., 165.500km, zeleno-siva metalik, veoma uš uvan, mob.

098/327-316

PRODAJEM nissan navara 2.5TDI 4x4, reg. do 6/12., jako puno opreme, alu felge, 146tkm i mitsubishi pajero terenac 4x4, model i prva reg. ‘99.g., reg. do 12/11., tel. 099/7555-252, 040/386-024 FORD FOCUS 1.4 16V Trend 2008.g., 1.vl., 40tkm, 5vr., crni metalik, garažiran, odli no stanje, 7.900 eur; 095/5410-877 AUDI 100 2.8 V6, novi model 92.g., 1.vl. u HR od 1997.g., 181tkm, serv. knjižica, autom. klima, odli no stanje, 2.700 eur; mob. 099/5790-759 FIAT PUNTO 1.2 model ACTIVE za 2005.g., 51tkm, 5vr., metalik, 1.vl., servisna, odli no stanje, 4.450 eur, 091/5770-692 TOYOTA AURIS D-4D Diesel Terra, 2008.g., 1.vl., serv. knj., 5vr., sva oprema, odli no stanje, 10.500 eur, 091/973-4237 HYUNDAI SANTA FE 2.0 CRDi 16V 4x4, 2002.g., 1.vl. u Hr od 2006.g., sva oprema, crni metalik, reg do 3/2012, besprijekoran, 8.600 eur, mob. 099/5010-696 PRODAJEM FIAT 500 cabrio 2010.g., reg. do 17.1.2012., bijela boja sa crvenim platnenim krovom, 1.4 16V 100 KS, potpuna oprema. Cijena je 15.500 eura. Tel: 098/93-379-30 PRODAJEM APN 6 1984. god., u odli nom stanju, cijena 2.200 kn, zva na mob 098 902 9511 BMW 318i 1995.g., klima, puno opreme, reg. godinu dana, redovito servisiran i odli an, mog. zamjena za neispravno novije vozilo ili je iniji traktor, mob. 092 254 2953 PRODAJEM LJETNE GUME dim. 195/50/15 (4 kom) u dobrom stanju, cijena 400 kn/ set. K, mob 099/390-4590 VOLVO 440 dizel 1996., reg. do 11/011., cijena 9.000 kn, mob. 091/510-1064 V W BOR A 1.9sdi 1999.g., reg. do 3/12., abs, klima, centralno. V Ž, 091/567-5561 AUDI 80 B4 1994.g., reg. do 27.3.2011., abs, klima, alarm, maglenke, grija i sjedala, zra ni jastuk, cijena po dogovoru, mob. 098/969-7291 PRODAJEM BMW 318i 2006.g., garažiran, servisiran, za 14.700 eur i motor Gillera 300ie 2009.g., za 25.000 kn. Mob. 098/426-862 FIAT BARCHETTA 1.8 16V 1996.g., plava perla, prodajem ili mijenjam za ve i auto. Tel. 098/62-77-11 FORD FOCUS 1.4 16V karavan 2000.g., mob. 099/402-1708

26. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

B M W 5 2 3 I 1 9 9 7/ 9 8 . g . , r e g . d o 27.12.2011., ful oprema, u odli nom stanju, cijena po dogovoru, mob.

099/6830-979 CITROEN 1.4 dizel 1992.g., reg. do 9./011., srebrni, 5vr., mob. 099/5940-359 RENAULT 5 – prodajem dijelove limarije i mehanike. mob. 091/5130-939 HONDA CIVIC 1.4IS 16V 1996./97.g., 160tkm, 1.vlasnik, mob. 098/9143-423 PRODAJEM suzuki alto 1.0 2000.g., 5vr., metalik, o uvan, registriran i corsu 1996.g., 3vr., cijena po dogovoru. mob.

098/136-1712 AUDI A6 2.4i 2000.g., reg do 7/2011, metalik crni, full oprema, u jako dobrom stanju, garažiran, servisna knjižica, mob.

091 5330 882

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor, može i neispravne, mob. 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJEM vrtnu kosilicu, sadnice trešnje i sadnice od trsa, cirkular i eki ar, tel. 333-253 PRODAJEM DVA KOMBAJNA Zmaj 133, ispravna. Inf; 091 5585 930 KUPUJEM KOSILICU na tri kota a bertolinku ili garo, po mogu nos dizel, mob 091 559 4332 PRODAJE SE traktor Stayer 28 (brzi), plug IMT visoki, rotokosa, kabina za traktor, prikolica za rasipanje gnoja Tehnostroj 3.500kg. tel. 865-126 ili 091/517-5821 PRODAJEM traktor Vladimira T-25A s grijanom kabinom 30KS, registriran, kao nov, 1-brazdni visoki plug Olt 16cola, te kawasaki ZX-7R nin a 1998.g., 750cm3 122KS, sa uvan, 44tkm, prodajem ili mijenjam za dizel auto ili terenac (sve po dogovoru). mob. 098/190-3753 PRODAJEM MLADI grah i je am u Novom Selu Rok, tel. 853-258 TRAKTOR IMT 533, 540, 542 - prodajem dijelove mehanike ili te iste traktore kupujem neispravne. Broj 099/886 – 3910

USLUGE

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 OZBILJNA I ODGOVORNA GOSPO A sa iskustvom, uvala bi djecu predškolske i školske dobi, na podru ju akovca ili Šenkovca. mob: 091-925-5152 SERVIS ZA IŠ ENJE OBAVLJA USLUGE IŠ ENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 DIMNJACI LIMENI-INOX za sve vrste goriva, kruto, teku e, plin. mob.

095/8621-230 KOSIM TRAVU oku nica, manjih vinograda, vo njaka – samohodnom kosilicom ili trimerom, šišanje živica, cijena po dogovoru. mob. 091/782-9069 INSTRUKCIJE iz matematike i fizike za srednje škole, cijena 50 kn/puni sat, mob 098/1767-039 OZBILJNA I ODGOVORNA ŽENSKA OSOBA njegovala bi stariju osobu u svojoj ku i za 2.000 kn/mj. mob. 099/7872-663

POSAO GRA EVINSKI OBRT na moru prima u radni odnos ZIDARA i TESARA. Mob. 091/539-7618

DADILJA s iskustvom i dobra kuharica uvala bi dijete jasli ke ili vr ke dobi. tel. 091/327-0262 ŽENSKA OSOBA traži posao iš enja poslovnih prostora, pomo nog kuhara ili cvje ara. Mob. 095/903-2887 INŽENJER GRA . s višegodišnjim iskustvom u niskogradnji i visokogradnji, poznavanje sve gra . dokumentacije, odgovoran, položen državni ispit, hitno traži posao u struci ili vezano za struku, Me imurje ili Istra. Tel. 098/1818-381 ili ivan.novak64@gmail.com EKONOMIST s iskustvom u trgovini, prodaji i nabavi, vo enju poslovnih objekata traži posao. Mob. 091-64-84-360 KV GRA EVINSKI STROJAR i KV VOZA C i E kat. traži posao. Ponude na mob: 091/2711-778.

KREDITI PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI Dugogodišnje iskustvo.

Brzo i kvalitetno!

Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k IIstarska t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

Radno vrijeme: pon-pet od 8 do 20 subota od 8 do 13

t. 040/633-581 m. 092/1383-762

toplo - hladne salate tortilje hamburgeri sendvi i niji dnevni meniji

Besp la na po tna dosta v dručj u gra a da

SUPER KREDITI do 1/2 primanja! Pozajmice i na trajni nalog! Hipotekarni za zatvaranje postoje ih! Novi kredi za rme! Info na: 091 788 0738 ili 091 472 4723 ili atrak vni.kredi @gmail.com

POZNANSTVA DE KO (32g) – ne pije, ne puši, traži curu samo za ozbiljnu vezu, mob.

091/9825-613 ZGODAN DE KO (40g) želi upoznati djevojku za vezu. Molim samo ozbiljne ponude! SMS na 091/1456-991

NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije KU ICA (Istarska, k) od 40m2 + veranda od 10m2, šupa i mali vrt.

Prodaje se hitno i povoljno. mob.

099/316-2112

FRIZERSKI SALON, novi, namješteni, akovec, Lj. Gaja 6, prodajem, tel.

098/241-559 STAN 4-SOBNI (etaža), novo, s garažom, ispod Šafrana, visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob 098/241-559 STAN 2-SOBNI s garažom, novogradnja, ispod Šafrana, visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob 098/241-559 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob. 098-393-170 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Murskom Središ u, mob. 098/954-9775 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob.

098/9422-821 PRODAJEM KU U u M. Središ u, prizemlje + kat, 2 stana od 80m2, 2 garaže, 2 podruma, oku nica 2600 m2, sve komunalije, papiri uredni, cijena 65.000 eur (opcije otvorene). mob. 098/452-509 GRADILIŠTE u Puš inama, ul. P. Zrinskog. tel. 821-507

PRODAJE SE KU A u akovcu, vojni vrtovi, tel. 098/907-1581 HITNO I POVOLJNO PRODAJE SE KU A na Mihovljanu (Šafran), Sv. Mihovila 5, 144m2 stamb. prostora + 105m2 podrum, voda, struja, gradska kanalizacija, plin, oku nica s manjim vo njakom i vrtom, ku a bez fasade, cijena snižena na 95.000 eur, uredni papiri, vlasnik 1/1. mob. 098/933-1645 PRODAJE SE OBITELJSKA KU A visoka prizemnica u Maloj Subo ci, glavna ulica, u neposrednoj blizini škole i željezni ke stanice, lokacija pogodna za gospodarsku djelatnost. mob. 098/244-295 PRODAJE SE KU A, 240 m2, blizina centra akovca, Vojni vrtovi; hitno i povoljno.

Tel: 091/543-3518 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Nedeliš u.

Info: 328-131 PRODAJE SE KU A, 240m2, u mirnoj i hoj ulici u Nedeliš u. Tel: 098/927-9-009 AKOVEC JUG: dvoetažni atrak van stan s puno svjetla okrenut na južnu stranu, blizina škole, vr a, pošte, trgova kog centra, donja etaža 36,05 m2, gornja etaža (potkrovlje) 25,40 m2. POVOLJNO! mob: 099-241-4596 PRODAJE SE LIVADA Stara Ves od 500m2, mob. 099/7849-713 PRODAJEM GRA EVINSKU parcelu od 3000 m2, Mursko Središ e. Tel: 543-614 PRODAJEM TROSOBNI STAN 65m², akovec Jug, staru hrastovu gra u i ciglu. Tel.: 092/1383-762.

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Prapor anu od 1010m2 ili 600 hv, gornje Me imurje, cijena po dogovoru, mob. 091/5460-414 KUPUJEMO STAROGRADNJU na otoku Jadran, sa infrastrukturom (struja, voda), oku nica, do 40.000 eur, mob.

098/607-620 MACINEC, obiteljska ku a 170m2, oku nica 1200m2, povoljno prodajem. Mob. 099/3858-074 KUPUJEM TROSOBNI STAN u akovcu, poželjno niži kat ili li , do 60.000 eur, tel.

099/5924-818 PRODAJEM NOVIJU GARSONIJERU od 29,45m2 u k, sa parkiralištem, za 34.000 eur-a. mob. 098/706 109 SNIŽENO - PRODAJE SE GRADILIŠTE u Vu etincu, gornje Me imurje. tel.

098/166-4106 ili 099/1926-356 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru akovca, 46m2, visoko prizemlje, povoljno. Tel: 091/572-4557 PRODAJE SE ODRŽAVANI VO NJAK GRADILIŠTE s lokacijskom dozvolom u Zasadbregu, tel. 091/7636-571 HITNO SE PRODAJE DVOSOBNI STAN u akovcu, tel. 040 328 483 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu dim.

16x100m, vlasništvo 1/1, u mirnom dijelu naselja, svi priklju ci uz cestu, cijena 5.000 eura, mob. 098/652-292 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u Ivancu, 55m2, novi PVC prozori, šupa i garaža, isto vl., lijep pogled na Ivan icu. Cijena je 28.000 Eur. Upita na 098 9232 546.

PRODAJEM KU U u G. Hraš anu na gl. ces , 7km do k i 10km Vž. Info na mob 098/297-210.

PRODAJEMO DVIJE GRA EVINSKE PARCELE od 934 i 940 m2 u Šenkovcu, novom naselju Dolec, komunalno max opremljene. mob. 098/241-126 KU A, VINOGRAD I ORANICA u Sv. Urbanu 200, prodaje se jako povoljno (može i pojedina no). tel. 042/260-561 ili 099/685-2142 PRODAJEM KU U u akovcu, livadu u Puš inama, te iznajmljujem sobe za samce ili studente. mob. 095/845-3568 ili 095/863-5487

PRODAJEM POLA KU E u g. Me imurju, cijena 10.000 eur, o uvanu perilicu rublja (600kn), šiva u mašinu Bagat, komfornu fotelju eko koža i bicikl (150kn). mob. 098/160-2228 VISOKA KATNICA u Totovcu s velikom oku nicom, plin, voda, te oranica od 1500 hv u blizini ku e, vrlo povoljno. zva na tel. 337-629 iza 15 sa PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru grada, mob. 098/806-339

PRODA JEM POL JOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE od cca 8000m2 uz glavnu cestu Štrukovec - M. Središ e, mob.

099/4010-226 MACINEC, obiteljska ku a 170m2, oku nica 1200m2, povoljno prodajem, kontakt: 099/3858-074 PRO DA J E S E DVO S O B N I S TA N u akovcu te šuma i livada, Badli an. info: 092/236 -8496 i 091/797-5405

ugradnja laminata, gotovih podova...

AVIS - MONT d.o.o.

Prelog mob: 091/888-4418 099/685-4948 fax: 040/655-569

AKCIJA

LAMEL PARKET HRAST RAST II. klasa klas

68 kn/m2 Naši proizvodi imaju CE-znak, ISO-9001 i sukladni su s normamaa EU

mob: 095/355-1313 095/355-1414 040/390-431

Čakovec, dr. I.Novaka 2 *preko puta Čakovečkih mlinova*

26. srpnja 2011.

VRATIŠINEC – prodaje se 1/2 ku e u centru sela ukupne povr. 4050 m2 i oranica, gra evinsko zemljište i šuma od 3000m2. Cijena je 23.000 EUR. Kontakt: 091 739 3038

IZNAJML JUJEM SOBU s upotrebom kuhinje i kupaonice u ku i blizu centra k, ženskoj osobi, 130 eur/mj., mob.

095/511-4013

LJETOVANJE

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za studen ce, tel. 390-291 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI namješteni stan u Istarskoj ulici u k, mob.

099/325-4267 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU 2-krevetnu sobu s upotrebom kuhinje i kupaonice, na Jugu k. mob. 098/861-898 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI namješten stan u ku i - etaža ku e u akovcu, poseban ulaz, brojila, tel. 091/5977-119 ili 040/386-024 IZNAJMLJUJEMO SOBE studenticama u obiteljskoj ku u na Jugu k. mob.

098/9320-214 IZNA JML JUJE SE SOBA s kupaonicom i hodnikom, poseban ulaz. mob.

098/195-7448 IZNAJMLJUJEM STAN od 42m2 u akovcu, mob. 098/935-6187 IZNAJMLJUJE SE 2-krevetna i 1-krevetna soba s upotrebom kupaonice i kuhinje, studenti prednost uz popust. tel.

390-315 ili 098/890-307 IZNA JML JUJU SE SOBE (1-krevetna i 2-krevetna) s upotrebom kupaonice, u akovcu (Globetka). mob: 091-550-8010 PIZZERIJU “VURI” u M. Središ u, iznajmljujemo. mob. 091/523-7721.

PILIĆI PIL PI P LIĆI Ć ZA A KLANJE, K ANJE, KLAN ŽIVI ŽIV ŽI VI I OČIŠĆENI OČ O ČIŠĆEN IŠ ŠĆ Š Ć NI

IZNAJMLJUJEM 1-sobni i 2-sobni apartman u Privlaci kod Zadra, blizina mora 150m, povoljno. mob. 098/805-186 BRA NI PAR traži manji APARTMAN na moru od 27.7. na 10 dana. mob.

098//572-539

ŽIVOTINJE PRODAJE SE MUŠKO ŠTENE MA ARSKE VIŽLE, roditelji prisutni. mob.

098/723-170

PRODAJU SE MLADE TIGRICE, NIMFE, PJEVAJU E, PLAVE ROZELE, ROZENKOLISI. Tel. 098/944-3339, 829-230 NJEMA KI OV ARI s rodovnicama, cijepljeni, tetovirani, nagra ivanih roditelja, prodajem. Tel. 040/363-445 ili 098/465-490 POKLANJAJU SE ŠTENCI stari 2.5mj. mješanci hrv. ov ara i terijera, bit e malog rasta. tel. 099/418-2538, Šenkovec PRODAJEM GOLUBOVE pismonoše, paunaše, pomerance i gušane, vrhunska kvaliteta. mob. 092/217-4339 PRODAJEM DIVLJE PATKE te golubove raznih vrsta. Tel. 098/184-9728

JEDNODNEVNI JEDN EDNO DNODNEVNI NOD OD DNEVNI BIJELI D BIJEL B IJELI I GRAHORASTI GRA GR RA AHO AHOR A HOR OR O RASTI ASSTII AVA PILIĆI PILIĆ ILIĆ ĆI DOST ,

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

,

Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠĆE

tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

DVB-T MPEG4 prijemnici

već od

299kn

već od

2799,00 kn ٠ DVB-T prijemnici MPEG2 i MPEG4 DENVER DVBT41 DVBT

Digisat Strong Megasat Denver

već od

150kn 15 info@kerman.hr

www.kerman.hr

PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, rozekolise, personate, plave i crvene rozele, aleksandre i penante, te pla naste fazane. 040/641-187 PRODAJEM MLADE KOZE stare 6mj, te jari e za klanje, tel 040 343 810 DIVLJE ZE EVE iz kaveznog uzgoja za daljnji rasplod, prodajem po 800kn.

Imam literaturu o uzgoju. Zagreb, mob; 098-908-4675.

PRODAJEM nimfe, penante, rozokolise, kraljevske papige. Sve su rukom hranjene i pitome, rezervacija i dostava mogu i. Tel. 048/631-273 091-15-99-979 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM ZE EVE male za tov, ze ice za rasplod i ze eve o iš ene, tel.

040/333-911 ili 091/906-6933 PRODAJU SE ŠTENCI NJEM. OV ARA s rodovnicom, cijepljeni i tetovirani, garancija. tel. 040/821-395 ili 091/520-2949 PRODAJU SE SVINJE od 120-150kg, povoljno, tel. 865-177 PRODAJEM KVALITETNU ŠTENAD njema kog ov ara s rodovnicom, tetovirani i cijepljeni, tel. 295-547 ili 099/246-5011 PRODAJEM SVINJE za klanje oko 100kg. tel. 855-740, Brezje 157

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel. 091/547-0069 PRODAJEM KVALITETAN TROSJED na razvla enje, nekorišten, star 8g., vrlo o uvan + dvije fotelje 1.500 kn Tel: 040 682-177 PRODAJU SE UDŽBENICI od 5.-8.razr. OŠ, te za 1. i 2. sred. strukovne škole, mob.

098-918-2442 PRODAJEM MINI LAPTOP 7” ekran, novo, nekorišteno, za 1.099 kn i stolno ra unalo s monitorom AMD 1 GHZ za 395 kn. mob.

092 1297 541 LAPTOP Aspire 5333, novo, garancija 12mj., cijena: 2249,00 kn. 099/518-73-85 DAJEM U NAJAM gra evinsku, fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu i prodajem izo stakla na krilima razne dim., mogu a zamjena, mob. 091 559 4332 PRODAJEM teniski reket Prince za 250 kn, 4 pl. zelena okrugla stola promjera 120, cijena 100 kn/kom; kompjuter Dell HD 149 gb, monitor hp + kamera Logitech na poklon, te laptop Acer, cijena prema dogovoru, jako povoljno. mob: 091/541-8810 PRODAJEM PIANINO Petrof, 2000.g., crni, malo korišten, o uvan i redovno održavan, prvi vlasnik, cijena: 11.000 kn, tel: 042/621-230 ili 098/ 998-4995 AKVARIJ od 20lit., lijepo ure en, s ribicama, biljem i vodenim puževima- ista ima, prodajem za 200 kn. Zagreb, mob; 098-908-4675.

PRODAJEM PLINSKI PROTO NI BOJLER Vaillant, vrlo malo korišten, tel. 040 295 822 PRODAJE SE ORBITREK Magne c Ellip cal Trainer ET 5000, malo korišten, dig. display. mob. 091 559 4332 PRODAJE SE VINO bijelo kvalitetno, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno, tel.

098/632-494 KUPUJEMO KIŠOBRAN kolica za blizance.

Ponude na 098/18 47 483 BICIKL talijanski Jumpertrek, servisiran i održavan, u odli nom stanju, prodajem za 700 kn, tel. 040 391 333 ELEKTROMOBIL ML-402 malo korišten, vozilo za invalide, teže pokretne osobe, starije ljude, golf terene, max brzina 6-12 km/h, motor 24v 500w, punjenje 110v-230v (24v 4a), domet 40km. tel.

040 868 467 PRODAJEM KNJIGE za 2.r. srednje medicinske škole, o uvane, u odli nom stanju, po vrlo povoljnoj cijeni. mob: 099 878 6329 PRODAJU SE radijatori dim. 90x200cm, crni pisa i stol, dje ji prijenosni kreve 125x65cm i limena vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM BMX FIT ramu, cijena povoljna. Tel. 829-230, 099/684-1-729, 098/944-3339 PRODAJE SE ŠTEDNJAK na kruta goriva Senko i kombinirani (4pl+2struja), te ormar i preša za vino. mob.

098/970-1062 SMRŠAVITE U VRLO KRATKOM ROKU i do 30kg jedinstvenom metodom u svijetu. GARANTIRANO! Molim zva na tel.

099/5155-064 (NE sms) PRODAJEM crni okrugli masivni stol + 4 stolice, visoki naslon, crna eko koža, o uvano (950 kn). Tel. 098/390-692

PROVEDITE NEZABORAVAN TJEDAN U APARTMANU NA TENERIFIMA – POTPUNO BESPLATNO!!! Mob. 099/5155-064 PRODAJEM RADIO Tesla 1958.g. i ulje na platnu akademski slikari. mob.

098/907-1581 VRLO POVOLJNO PRODAJEM KNJIGE ZA 8. RAZRED (po programu 2. OŠ AKOVEC) u kompletu ili pojedina no. mob.

098/390-404 PRODAJEM kau , trosjed, sjede u tuš kadu, spava u sobu s 5-krilnim ormarom, parket hrast masiv 250x50 (17.5m2), 1.klasa. tel. 098/9200-938 PRODAJE SE DJE JI KINDERBET. mob.

098/632-614 PRODAJEM METALNU OGRADU za dvorište dim. 3.5x1.20m za 500 kuna, te muški bicikl Rog za 200kn. Tel. 341-155 PRODAJU SE KNJIGE za 8.r. po programu 2. OŠ akovec za 400kn, novu ledenicu za 1.300kn i nova perilica za su e za 1.700 kn. Tel. 095/905-8334 PRODAJE SE drapa -ogrija i papige grice, vrlo povoljno. mob. 098/803-391 PRODAJEM AKVARIJ od 100lit., frižider sa škrinjom, unutarnja vrata (2kom) i ulazna vrata. mob. 098/9353-666 PRODAJU SE LAPTOPI Acer i HP, novo, zapakirano, ra un, jamstvo, cijena 2.099 kn, tel. 098/9875-151

Ovdje je za samo

mogao biti Vaš oglas Sve informacije na Iskoristi akciju u srpnju

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004

PROGRAM KUMSTVA Ako nemate uvjeta za udomljavanje psa ili ma ke, postanite kuma ili kum nekom od š enika akove kog skloništa za živo nje Prijatelji i sudjelujte u podmirivanju troškova hrane ili lije enja. Posje te web stranice naše Udruge i odaberite svog virtualnog ljubimca. Sljede i korak je DA izvršite uplatu od 99,00 kn na žiro ra un udruge 2392007-1100062749, poziv na broj 02 999222, sa svrhom uplate: donacija.

Nakon toga na naš mail pošaljite potvrdu uplate, svoje osobne podatke i ime odabranog ku nog ljubimca. Hvala vam od srca!

PRUŽITE NOVI DOM nekom psu ili maci uz simboli nu naknadu troškova cijepljenja i kastriranja. Možete nas posje svaki dan izme u 9-17 sa , a nalazimo se iza carine (prije nadvožnjaka, kod ateksa, skrenite LIJEVO.

MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u ku anstvu, od raznih proslava i vjen anja, ili ako imate starih deka, plah , ru nika darujte ih akove kom skloništu za napuštene živo nje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA!!!

ATILA je mješanac labradora koji je prona en u jednom selu kraj nogometnog igrališta nakon što je navodno više od mjesec dana lutao. Gotovo je umro od gladi pa je u sklonište stigao potpuno iscrpljen, mršav, sve kosti su mu se vidjele.

Polako se oporavio i sad ve veselo tr i dvorištem. Dobre je naravi, slaže se s drugim psima, a ro en je 23.9.2010. Cijepljen i ipiran.

DORINA je na ena kako luta. Psi pun povjerenja, a tako tužne sudbine.

Ostavljena, gladna, žedna s povjerenjem prilazi posjetiteljima skloništa u nadi da ete izabrati baš nju za svojeg ljudskog prijatelja. I mi se nadamo da e dobiti novi dom brzo jer nam je teško gledati tugu u njezinim o ima. Voli se igrati s ostalim psima u dvorištu, umiljata je i dobrodušna. Ro ena 4.5.2010., cijepljena i ipirana.

IRO je dobio ime po svojoj neobi noj irokez frizuri. Mali upavac, velikog srca i uvijek dobre volje, još je jedno napušteno bi e koje je lutalo gradskim ulicama. Ali u njemu kuca nada i mi se zaista nadamo da e brzo dobiti novi i lijep dom. Sa svojim vrckavim o ima i smiješnim brkovima bit e glavni optimista u ku i, sigurni smo. Ro en je oko 23.4.2010. godine, cijepljen i ipiran.

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU PROŠETATI PSE!!!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

829

UTORAK 26. srpnja 2011.

TV pregled

dokumentarna serija (22/24) 04:40 Hotel dvorac Orth 6, serija (10/20) (R) (kod. na sat.)

05:25 Ljetna slagalica

od 26.7.2011. do 1.8.2011.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Austin Powers 2 FILM

UTORAK, NOVA TV, 22:25

Ovaj put u opasnos nije samo svijet, ve i nešto znatno, znatno bitnije: Powersov libido! Ostavši bez seksualne snage u devedese ma, ovaj šašavi agent mora prona i odgovore na teška pitanja u šezdese ma, dobu njegove špijunsko-seksualne renesanse.Vje i pro vnik Aus na Powersa ludi znanstvenik dr. Evil, putuje vremenskim strojem u prošlost kako bi pronašao na in na koji e onesposobi tajnog agenta...

Sigurna luka FILM

SRIJEDA, NOVA TV, 22:25

Ophélia je mlada udovica koja tuguje. Ma je umjetnik slomljena srca. Oboje imaju osje aj da su izgubili sve, dok na udaljenoj kalifornijskoj plaži preplavljenoj maglom ne prona u jedno drugo. No, dok se strast u njima budi i prerasta u nešto o emu se nijedno ne usudi sanjati, tama njihove prošlosti prijeti uništenjem njihove posljednje prilike za pravu ljubav.

Šalji dalje FILM

ETVRTAK, HRT 2, 20:50

Može li jedanaestogodišnji dje ak promijeni svijet? Film redateljice Mimi Leder pokazuje kako naizgled jednostavna ideja može donije više dobra no sve velike humanitarne organizacije zajedno.Kevin Spacey, Helen Hunt i izvrsni Haley Joel Osment briljiraju u ovoj potresnoj drami o pokušaju stvaranja jednog boljeg svijeta...

Delta Force FILM

PETAK, RTL, 23:50

Libanonski teroris , predvo eni opasnim islamistom Abdulom Ri jem, o maju ameri ki zrakopolv na putu iz Atene za New York. Pilot otetog Boinga 707 prisiljen je preusmjeri let za Bejrut, gdje otmi ari upute svoje zahtjeve ameri koj vladi. Kabinet ameri kog predsjednika odgovara hitnim slanjem elitne an teroris ke jedinice Delta Force, na ijem su elu bojnik McCoy i pukovnik Alexander, koji imaju jednostavnu zada u - oslobodi taoce i ne pregovara s teroris ma.

Zaštitni kod FILM

SUBOTA, NOVA TV, 20:05

Uobi ajen je dan u banci Landrock Paci c.Uobi ajen za sve osim šefa osiguranja Jacka Stan elda.

Njegova su žena i djeca ote i drže ih kao taoce u vlas tu domu.Otmi ari imaju samo jedan zahtjev: Jack za njih mora ukras sto milijuna dolara iz savršeno sigurna sustava koji je osobno stvorio i oni budno prate svaki njegov pokret. Uloge: Harrison Ford, Paul Be any, Virginia Madsen, Mary Lynn Rajskub, Robert Patrick

Samo tu ne FILM

NEDJELJA, RTL, 02:15

05:55 Najava programa 06:00 Tre a dob: Život u domu + Parkinsonova bolest, emisija za umirovljenike (R) 06:45 TV kalendar 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:05 Hotel dvorac Orth 6, serija (10/20) (kod. na sat.)

09:50 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Južni Paci k: Ocean otoka, dokumentarna serija (50’21”) (1/6) (R) (kod. na sat.)

11:00 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (R) 11:15 Oprah show (1307.) (kod. na sat.)

12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar 12:30 Gospodarica tvoga srca, telenovela (101/142) (kod. na sat.)

13:15 Capri 1, serija (15/24) (R) (kod. na sat.)

14:10 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:19 Vrijeme sutra 14:25 Pustolovina u Hrvatskoj: U mo varama Baranje, dokumentarna serija (22/24) 14:55 Protestan : Podjele i sukobi, dokumentarna serija (29’05”) (2/4) 15:25 Kulturna baš na (R) 15:55 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (26/240) (kod. na sat.)

16:50 Vijes 17:00 Hrvatska uživo 17:54 HAK - Promet info 17:55 Sve e bi dobro, TV serija (27/180) (kod. na sat.)

18:45 Ljetna slagalica 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:01 Vrijeme 20:04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 Capri 1, serija (16/24) (kod. na sat.)

21:10 Ciklus komedija: Mars napada, ameri ki lm (101’) (R) (kod. na sat.)

23:00 Dnevnik 3 23:25 Sport 23:28 Vrijeme 23:30 Vijes iz kulture 23:40 Kratki susre 00:05 Papandopulo, glazbeno dokumentarna emisija 01:05 Obiteljski igrani lm (kod. na sat.)

02:40 Završni udarac 4 (12), serija (9/15) (R) (kod. na sat.)

03:20 Bostonsko pravo 5, serija (3/13) (R) (kod. na sat.)

04:00 Skica za portret 04:10 Pustolovina u Hrvatskoj - U mo varama Baranje,

Polovica je ljeta 1995. i Mercedes iz 1978. juri cestom prema zapadu. U njemu sjede 14-godišnja Ann August (Portman) i njezina majka Adele (Sarandon). Ann se pro v svoje volje seli na Beverly Hills gdje se Adele, koju je život u gradi u Bay Cityju u Wisconsinu po eo guši , nada da e ostvari svoje snove. Ann je ljuta jer mora napus život kakav voli.

04:20

Medij

Tenis - ATP Umag, prijenos finala

Nogomet - Kvalifikacije za LP: Helsinki - Dinamo, prijenos

SPORT Ponedjeljak 25.7., HRT 2, 10.55

SPORT Srijeda 27.7., HRT 2, 17.55

ZVJEZDANI KUTAK Z

Mike Meyers Utorak, NOVA TV, 22:25 sati

Kana anin, uspješni u enik Saturday Night Live škole, komi arski je dosje obojio likovima poput Wayne Campbella i Aus na Powersa. Lorne Michaels, producent SNL, zapazio ga je 1989. i pozvao u svoj show. Uskoro je dobio nagradu Emmy kao najbolji scenarist komedije, a jedan od njegovih likova, koji je nastao kako bi impresionirao djevojke još u školi, bio je i Wayne Campbell koji je uspješno prenesen i na veliki ekran u lmu ‘Wayne’s World’ (1992). Iste godine pojavio se kao svoj lik iz showa SNL, Linda Richman, na novogodišnjem koncertu Barbare Streisand, kojeg je izgradio po uzoru na svoju punicu. Na žalost, nastavak lma, ‘Wayne’s World II’ (1993), bio je razo arenje, kao i njegov slijede i lm iste godine, ‘So I Married an Axe Murderer’ (1993), za koji je napisao scenarij, a glumio je ekscentri nog Škota, ali i njegova sina koji je ro en u Americi. Takvo portre ranje više od jednog lika u istom lmu, postat e njegov zaš tni znak. e ri godine kasnije napravio je ljetni hit ‘Aus n Powers: Interna onal Man of Mystery’ (1997), inspiriran Burt Bacharachovom swing pjesmom ‘The Look of Love’ i oboga en britanskim humorom svog oca. Napisao je scenarij u tri tjedna, ismijavaju i britanske špijunske lmove, Sean Conneryjeva dlakava prsa i ludu modu šezdese h godina. Myers glumi dvije uloge, špijuna Powersa i Dr. Evila. Prije slijede eg nastavka Aus n Powersa, Myers je glumio u ‘Studio 54’ (1998), Steve Rubella, vlasnika kluba i uživaoca droga, a za m se posve o novom nastavku ‘Aus n Powers: The Spy Who Shagged Me’ (1999) koji je bio fantas no prihva en od strane publike, a malo manje od strane kri ara. Zaljubljeniku u hokej nije se bilo teško pojavi u komediji ‘Mystery, Alaska’ (1999) redatelja Aus n Powersa, Jay Roacha. U privatnom životu Myers zaista voli hokej i ak je svoja tri psa nazvao po najpozna jim hokejašima. Svima omiljenog Aus na Powersa, Meyers je ponovio i u tre em dijelu ‘Aus n Powers in Goldmember’ (2002) koji je u prvom vikendu prikazivanja pokosio ostale lmove izdane istog ljeta i zaradio brdo para na blagajnama kina.

Allison (Patricia Arquette) pokušava pomo i Devalosu (Miguel Sandoval) da riješi nedavno ubojstvo sestre njegove prijateljice, no njezini snovi upu uju na prijatelji ina prvog muža Nathana koji je poginuo u prometnoj nesre i prije dvije godine. Slu aj krene neo ekivanim smjerom kad sazna više o sadašnjem suprugu prijateljice, Joelu (Max Casella). U me uvremenu, Bridgette (Maria Lark) poslana je u ravnateljev ured zbog slikanja aktova svog profesora likovnog.

17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 20.55 21.45 23.25

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00

SERIJA RTL

20.55

14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:00

Mentalist

SERIJA RTL

13.00

Cobra 11

HUM.SERIJA RTL 2

21.15

18:35 18:40 18:55 19:00 19:35 19:45 20:00 20:05

Raymond

21:05 22:00

SERIJA DOMA TV

22:30 23:00 23:10 23:30 23:35 23:50 23:52

Prijatelji

21.45

06:10 06:55 07:15 07:35 07:50 09:50 12:20 13:20 14:00 16:00 17:00 17:25 18:05 19:15 20:00 22:05 22:25 00:05 01:40 02:30 03:20 04:20 05:05 05:55

07.00 07.45 08.15 09.00 09.40 10.30 11.35 12.20 13.10 13.50 14.35 15.30 16.15 17.05 17.45 18.35 19.35 20.25 21.15 22.00 23.40

05.50 06.35 07.10 08.05 08.30 09.40 10.20 11.15 12.05 13.00

15.45 SERIJA NOVA TV

01.20 02.20 03.05

06:45 Najava programa (kod. na sat.)

06:50 Kod ku e je najljepše (R) (kod. na sat.)

07:05 Gospodarica tvoga srca, telenovela (100/142) (R) (kod. na sat.)

07:50 Moji prijatelji Tigar i Pooh, crtana serija (18/65) (R) (kod. na sat.)

08:15 Žutokljunac: An kvarijat (kod. na sat.)

08:40 Connor na tajnom zadatku 2, serija za djecu (8/13) (kod. na sat.)

09:05 Navrh jezika: Zvijezde (kod. na sat.)

09:15 U zdravom jelu zdrav duh (kod. na sat.)

09:30 Obi na klinka, serija za djecu (16/52) (kod. na sat.)

10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (25/240) (R) (kod. na sat.)

10:55 Plivanje, SP - prijenos (kod. na sat.)

13:30 Lagodni život Zacka i Codyja 2, serija za mlade (19/39) (kod. na sat.)

13:55 ATP UMAG, snimka (kod. na sat.)

15:15 Ružna Be y 3, serija (16/24) (kod. na sat.)

16:00 4 zida (R) (kod. na sat.)

16:35 Bostonsko pravo 5, serija (3/13) (kod. na sat.)

17:20 Kod ku e je najljepše (kod. na sat.)

17:30 ATP UMAG, prijenos (kod. na sat.)

19:25 Garaža (R) (kod. na sat.)

19:55 Ve eras (kod. na sat.)

20:00 Bra a i sestre 4, serija (11/24) (kod. na sat.)

20:50 ovjekov planet: Ark k - Život u dubokom ledu, dokumentarna serija (3/8) (kod. na sat.)

21:45 Završni udarac 4, serija (12) (9/15) (kod. na sat.)

22:35 Dr. House 5, serija (12) (21/24) (kod. na sat.)

23:20 Uvijek je sun ano u Philadelphiji 4, humoris na serija (12) (3/13) (kod. na sat.)

23:40 Retrovizor: Šapta ica duhovima 4, serija (12) (22/23) (kod. na sat.)

00:25 Retrovizor: Prijatelji 9, humoris na serija (17/24) (kod. na sat.)

00:50 Retrovizor: Sledge Hammer 1, humoris na serija (14/22) (kod. na sat.)

01:15 Retrovizor: Tra erica 1, serija (12) (2/18) (R) (kod. na sat.)

02:00 No ni glazbeni program (kod. na sat.)

05:00 No ni glazbeni program (kod. na sat.)

06:45 Nogomet, LP - 3. predkolo (kod. na sat.)

08:40 26.7. Vaterpolo, SP - prijenos HRutakmice izme u 01.40 i 06.45 ILI izme u 07.00 i 10.45 ILI izme u 14.00 i 15.00 (kod. na sat.)

09:50 Plivanje, SP - snimka (R) (kod. na sat.)

10:50 Vaterpolo, SP - snimka (R) (kod. na sat.)

14.45

SPORT - IZDVAJAMO

00.15 00.30

Zvjezdano jutro, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Nasljednici, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) Vrata raja, telenovela Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisije (R) Nasljednici, telenovela Vrata raja, telenovela Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) Staklen dom, obiteljska dramska serija (R) 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisije Staklen dom, obiteljska dramska serija Mentalist, kriminalis ka serija Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) CSI: NY, kriminalis ka serija (12)

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a EMISIJA VTV-A 24 SATA VIJESTI informa vni program VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KUŠ ILITI KULTURA U ŠPIGLU iz arhive VTV-a DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA EUROMAXX TV magazin VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA emisija o zdravstvu VIP - INTERVIEW iz arhive VTV-a ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

00.25 01.05

RTL Vijes , informa vna emisija Na licu mjesta, akcijska dramska serija (R) Astro show, emisija uživo (18) Na licu mjesta, akcijska dramska serija (R) RTL Danas, informa vna emisija (R)

Naši najbolji dani, serija Shaggy i Scooby Doo, crtana serija Bumba, crtana serija TV izlog Pobjeda ljubavi, serija R Bijeg, serija R Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija Zauvijek susjedi, serija Vijes Nove TV IN magazin Kad liš e pada, serija Dnevnik Nove TV Bijeg, serija Ve ernje vijes Aus n Powers 2: Špijun koji me je hvatao, igrani lm Prekomjerna sila, igrani lm, 01.25 (12) R Navy CIS, serija Opasna igra, serija (12) Ezo TV, tarot show (18) Medij, serija (12)* Bra ne vode, serija Kraj programa

Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Najljepši urok, telenovela (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) Divlji boravak, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Studio 45, talk show (R) Najljepši urok, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) uvar zakona, igrani lm, kcijski (12) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) (R) Da sve od sebe, igrani lm, sportska drama (R)

05:50 06:35 07:20 07:50 08:40 09:30 11:10 12:50 13:45 14:00 14:01 14:40 15:40 17:25 19:00 20:00 21:00 21:45 22:40 23:30 00:20 01:10 02:00 02:45 04:15

Mali an eli, serija Rebelde 2, serija R Ana, serija Odavde do vje nos , serija R Rebelde 2, serija Magi na privla nost, serija R Valeria, serija R Kad liš e pada, serija R Odavde do vje nos , serija Flash Vijes Odavde do vje nos - NASTAVAK Moja majka, serija R Valeria 21-22/174 Magi na privla nost, serija Moja majka, serija Zakon ljubavi, serija Gilmorice, serija Prijatelji, serija Zaboravljene duše, serija (12)* Gilmorice, serija R Prijatelji, serija R Zaboravljene duše, serija (12)* R Zakon ljubavi, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Okolo k(r)ole 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Dje ji program 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Europski dnevnik (produkcija Deutche welle) Put oko svijeta, serijal Željana Rakele Neispri ana pri a KAM, predstava sa Fes vala VIJESTI DANA TV Jukebox Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE

(bivša akove ka televizija)

10:10 15:58 16:00 16:20 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 00:15 01:15

SRIJEDA 27. srpnja 2011.

ETVRTAK 28. srpnja 2011.

05:25 Ljetna slagalica

06:05 06:10 06:45 07:00 07:05 07:10 07:35 07:40 08:35 08:40 09:05 09:50 10:00 10:09 10:10 11:00 11:15 12:00 12:11 12:13 12:15 12:30 13:15 14:10 14:19 14:25 14:55 15:25 15:55 16:00 16:50 17:00 17:49 17:50 18:40 19:15 19:30 19:56 20:01 20:04 20:10 21:10 22:05 23:00 23:25 23:28 23:30 23:40 01:20 03:15 04:00 04:40

Najava programa Me u nama (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Hotel dvorac Orth 6, serija (11/20) (kod. na sat.)

Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Južni Paci k: Brodolomci, dokumentarna serija (50‘12“) (2/6) (R) (kod. na sat.)

Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (R) Oprah show (1308.) (kod. na sat.)

Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Gospodarica tvoga srca, telenovela (102/142) (kod. na sat.)

Capri 1, serija (16/24) (R) (kod. na sat.)

Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Pustolovina u Hrvatskoj: Svi izazovi Ce ne, dokumentarna serija (23/24) Protestan : Reformacija u Hrvatskoj, dokumentarna serija (29‘47“) (3/4) Kulturna baš na (R) ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (27/240) (kod. na sat.)

Vijes Hrvatska uživo HAK - Promet info Sve e bi dobro, TV serija (28/180) (kod. na sat.)

Ljetna slagalica LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Capri 1, serija (17/24) (kod. na sat.)

Miris kiše na Balkanu, TV serija (4/14) (kod. na sat.)

Drugi svjetski rat - izgubljene snimke, dokumentarna serija (45‘) (2/10) (kod. na sat.)

Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Ciklus europskog lma: Tirage, irskobelgijsko-francuski lm (12) (100‘) (kod. na sat.)

Ciklus kriminalis kog lma: Dan obuke, ameri ki lm (12) (117‘) (R) (kod. na sat.)

Bostonsko pravo 5, serija (4/13) (R) (kod. na sat.)

Skica za portret Hotel dvorac Orth 6, serija (11/20) (R) (kod. na sat.)

06:45 Najava programa (kod. na sat.)

06:50 Kod ku e je najljepše (R) (kod. na sat.)

07:05 Gospodarica tvoga srca, telenovela (101/142) (R) (kod. na sat.)

07:50 Moji prijatelji Tigar i Pooh, crtana serija (19/65) (R) (kod. na sat.)

08:15 Žutokljunac: Maraton (kod. na sat.)

08:40 Connor na tajnom zadatku 2, serija za djecu (9/13) (kod. na sat.)

09:05 Platno, boje, kist: Modeliranje (kod. na sat.)

09:15 Izazovi: Cure iz Glazveja, danski dokumentarni lm (kod. na sat.)

09:30 Obi na klinka, serija za djecu (17/52) (kod. na sat.)

10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (26/240) (R) (kod. na sat.)

10:55 Plivanje, SP - prijenos (kod. na sat.)

13:30 Lagodni život Zacka i Codyja 2, serija za mlade (20/39) (kod. na sat.)

13:55 ATP UMAG, snimka (kod. na sat.)

15:20 Ružna Be y 3, serija (17/24) (kod. na sat.)

16:05 Dobro je zna , znanstvenoobrazovna emisija (R) (kod. na sat.)

16:35 Bostonsko pravo 5, serija (4/13) (kod. na sat.)

17:20 Kod ku e je najljepše (kod. na sat.)

17:55 Nogomet, LP - 3. pretkolo: Helsinki - Dinamo, prijenos (kod. na sat.)19:25 Garaža (R) (kod. na sat.)

19:55 Ve eras (kod. na sat.)

20:00 Bra a i sestre 4, serija (12/24) (kod. na sat.)

20:50 Ciklus kriminalis kog lma: Dan obuke, ameri ki lm (12) (117’) (kod. na sat.)

22:50 Dr. House 5, serija (12) (22/24) (kod. na sat.)

23:35 Uvijek je sun ano u Philadelphiji 4, humoris na serija (12) (4/13) (kod. na sat.)

23:55 Retrovizor: Šapta ica duhovima 4, serija (12) (23/23) (kod. na sat.)

00:40 Retrovizor: Prijatelji 9, humoris na serija (18/24) (kod. na sat.)

01:05 Retrovizor: Sledge Hammer 1, humoris na serija (15/22) (kod. na sat.)

01:30 Retrovizor: Tra erica 1, serija (12) (3/18) (R) (kod. na sat.)

02:15 No ni glazbeni program (kod. na sat.)

05:15 No ni glazbeni program (kod. na sat.)

06:45 Nogomet, LP - 3. predkolo (kod. na sat.)

08:40 28.7. Vaterpolo, SP - prijenos HRutakmice izme u 02.30 i 07.25 ILI izme u 08.30 i 10.50 ILI izme u 14.00 i 15.10 (kod. na sat.)

09:50 Plivanje, SP - snimka (R) (kod. na sat.)

05.50 06.35

14.45 17.05

Ne daj se nina Nina obavještava obitelj kako bratu želi platiti fotografski te aj u Bosni, no ne otkriva pravi izvor dodatnoga prihoda. U me uvremenu, Barbara daje upute privatnom istražitelju o novim ciljevima istrage. U Beogradu, David, Marko i Nina dolaze na potpisivanje ugovora s Mondoteksom. David i dalje razmišlja je li to dobar poslovni potez za H-Modu. U H-Modi je novi radni dan. Nina s že u ured, ne žele i razgovara s ostalim kolegama koji su zate eni njezinim ponašanjem.

Aleks je razo aran kada sazna is nu o ugovoru s Mondoteksom. U Beogradu, zadovoljni Dragan i Vanesa razgovaraju o ostvarivanju svojih planova

15.40 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 12:40

SERIJA RTL 2

20.20

Kralj Queensa

SERIJA RTL

20.00

Staklen dom

14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:35 19:45 20:00 20:05

Bijeg

21:00 22:00 22:30

SERIJA DOMA TV

23:00 23:10 23:30 23:35 23:50 23:52

EMISIJA HRT 1TV SERIJA NOVA

Zaboravljene duše

20.00

22.40

23.30 00.20 00.35 01.25 02.25 03.05

06:10 06:55 07:15 07:35 07:50 09:50 12:20 13:20 14:00 16:00 17:00 17:25 18:05 19:15 20:00 22:05 22:25 00:15 01:55 02:45 03:35 04:35 05:30 06:10

06.25 07.05 07.45 08.40 09.25 10.15 11.00 11.45 12.55 13.30 14.15 15.30 16.10 16.50 17.30 18.25 19.30 20.20 21.15 22.00 23.35

07.10 08.05 08.30 09.40 10.20 11.15 12.05 13.00

SERIJA RTL

21.00 21.50

Zvjezdano jutro, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Nasljednici, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) Vrata raja, telenovela (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisije (R) Nasljednici, telenovela Vrata raja, telenovela Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) Staklen dom, obiteljska dramska serija (R) 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisije Staklen dom, obiteljska dramska serija

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a VIP - INTERVIEW iz arhive VTV-a 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA emisija o zdravstvu TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA KOKTEL mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obi ajima DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma E-HRVATSKA program pod pokroviteljstvom NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

00.20 01.00

Mentalist, kriminalis ka serija Kos , kriminalis ka serija (dvije epizode) (12) CSI: NY, kriminalis ka serija (12) RTL Vijes , informa vna emisija Mentalist, kriminalis ka serija Astro show, emisija uživo (18) CSI: NY, kriminalis ka serija (12) RTL Danas, informa vna emisija (R)

Naši najbolji dani, serija Shaggy i Scooby Doo Bumba, crtana serija TV izlog Pobjeda ljubavi, serija R Bijeg, serija R Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija Zauvijek susjedi, serija Vijes Nove TV IN magazin Kad liš e pada, serija Dnevnik Nove TV Bijeg, serija Ve ernje vijes Sigurna luka, igrani lm Aus n Powers 2: Špijun koji me je hvatao, igrani lm, 01.25 R Navy CIS, serija Opasna igra, serija (12)* Ezo TV, tarot show (18)* Otok smr , serija (12)* Bra ne vode, serija Kraj programa

Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Najljepši urok, telenovela (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Studio 45, talk show (R) Najljepši urok, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica Ve era za 5, lifestyle emisija Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Plešimo zajedno 2, igrani lm, roman na drama Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) (R) uvar zakona, igrani lm, kcijski (12) (R)

(kod. na sat.)

05:10 Ljetna slagalica (R) 06:00 Najava programa 06:05 Rije i život: Što papa govori obitelji?, religijski program (41’39”) (R) 06:45 TV kalendar 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:05 Hotel dvorac Orth 6, serija (12/20) (kod. na sat.)

09:50 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Južni Paci k: Beskona no plavetnilo, dokumentarna serija (48’16”) (3/6) (R) (kod. na sat.)

11:00 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (R) 11:15 Oprah show (1309.) (kod. na sat.)

12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar 12:30 Gospodarica tvoga srca, telenovela (103/142) (kod. na sat.)

13:15 Capri 1, serija (17/24) (R) (kod. na sat.)

14:10 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:19 Vrijeme sutra 14:25 Pustolovina u Hrvatskoj: Ce na-Biokovo 1+3, dokumentarna serija (24/24) 14:55 Protestan : Ma ja Vla i Ilirik, dokumentarna serija (29’24”) (4/4) 15:25 Kulturna baš na (R) 15:55 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (28/240) (kod. na sat.)

16:50 Vijes 17:00 Hrvatska uživo 17:54 HAK - Promet info 17:55 Sve e bi dobro, TV serija (29/180) (kod. na sat.)

18:45 Ljetna slagalica 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:01 Vrijeme 20:04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 Capri 1, serija (18/24) (kod. na sat.)

21:10 Boje turizma 22:05 Reporteri - izbor: Najteže je bi ... medicinska tehni arka hitne pomo i u Gvatemali, dokumentarni lm (1/3) (50’42”) (kod. na sat.)

23:05 Dnevnik 3 23:30 Sport 23:33 Vrijeme 23:35 Vijes iz kulture 23:45 Klasici hrvatskog dokumentarizma 00:30 Ciklus drama: Šalji dalje, ameri ki lm (119’) (R) (kod. na sat.)

02:30 Bostonsko pravo 5, serija (5/13) (R) (kod. na sat.)

03:10 Skica za portret 03:30 City Folk 2011. (R) 03:55 Pustolovina u Hrvatskoj: Ce na-Biokovo 1+3, dokumentarna serija (24/24) 04:25 Hotel dvorac Orth 6, serija (12/20) (R)

06:45 Najava programa (kod. na sat.)

06:50 Kod ku e je najljepše (R) (kod. na sat.)

07:05 Gospodarica tvoga srca, telenovela (102/142) (R) (kod. na sat.)

07:50 Moji prijatelji Tigar i Pooh, crtana serija (20/65) (R) (kod. na sat.)

08:15 Žutokljunac: Mirko Nov i (kod. na sat.)

08:45 Connor na tajnom zadatku 2, serija za djecu (10/13) (kod. na sat.)

09:10 Iznad crte: Suvenir abarskog kraja (kod. na sat.)

09:20 Kokice (R) (kod. na sat.)

09:35 Obi na klinka, serija za djecu (18/52) (kod. na sat.)

10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (27/240) (R) (kod. na sat.)

10:55 Plivanje, SP - prijenos (kod. na sat.)

13:30 Lagodni život Zacka i Codyja 2, serija za mlade (21/39) (kod. na sat.)

13:55 ATP UMAG, snimka (kod. na sat.)

15:25 Ružna Be y 3, serija (18/24) (kod. na sat.)

16:10 City Folk 2011 (kod. na sat.)

16:35 Bostonsko pravo 5, serija (5/13) (kod. na sat.)

17:20 Kod ku e je najljepše (kod. na sat.)

17:30 ATP UMAG, prijenos (kod. na sat.)

19:25 Garaža (R) (kod. na sat.)

19:55 Ve eras (kod. na sat.)

19:56 PP (kod. na sat.)

20:00 Bra a i sestre 4, serija (13/24) (kod. na sat.)

20:50 Ciklus drama: Šalji dalje, ameri ki lm (119’) (R) (kod. na sat.)

22:55 Dr. House 5, serija (12) (23/24) (kod. na sat.)

23:40 Uvijek je sun ano u Philadelphiji 4, humoris na serija (12) (5/13) (kod. na sat.)

00:00 Retrovizor: Život na Marsu, serija (12) (1/17) (kod. na sat.)

00:45 Retrovizor: Prijatelji 9, humoris na serija (19/24) (kod. na sat.)

01:10 Retrovizor: Sledge Hammer 1, humoris na serija (16/22) (kod. na sat.)

01:35 Retrovizor: Tra erica 1, serija (12) (4/18) (R) (kod. na sat.)

02:20 No ni glazbeni program (kod. na sat.)

05:20 No ni glazbeni program (kod. na sat.)

06:45 Nogomet, EL - 3. pretkolo (kod. na sat.)

08:40 28.7. Vaterpolo, SP - prijenos HRutakmice izme u 02.30 i 07.25 ILI izme u 08.30 i 10.50 ILI izme u 14.00 i 15.10 (kod. na sat.)

09:50 Plivanje, SP - snimka (R) (kod. na sat.)

10:50 Vaterpolo, SP - snimka (R) (kod. na sat.)

05.50 06.35 07.10 08.10 08.30 09.40 10.20 11.15 12.05 13.00

15.45 Mali an eli, serija Rebelde 2, serija R Ana, serija Odavde do vje nos , serija R Rebelde 2, serija Magi na privla nost, serija R Valeria, serija R Kad liš e pada, serija R Odavde do vje nos , serija Flash Vijes Odavde do vje nos - NASTAVAK Moja majka, serija R Valeria Magi na privla nost, serija Moja majka, serija Zakon ljubavi, serija Gilmorice, serija Prijatelji, serija Zaboravljene duše, serija (12)* Gilmorice, serija R Prijatelji, serija R Zaboravljene duše, serija (12) R Zakon ljubavi, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa

17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 FILM NOVA TV

22.25

21.00 21.50

Pravedan cilj Osam godina nakon brutalnog ubojstva u Evergladesima na Floridi, harvardski profesor prava (Sean Connery) pokušava spasiti život ovjeka osu enog na smrt koji se kune da je nevin.No detek v iz malog grada na Floridi koji ga je uhi o uvjeren je da je uhva o pravog ovjeka i želi vidje hladnokrvnog ubojicu u elektri noj stolici. Vrijeme odmi e… U pitanju je ljudski život. No ništa nije onako kako se ini. Netko stoji iza ove smrtonosne igre, a svi putovi vode natrag na mjesto ubojstva gdje smrt eka ne samo jednu nego dvije žrtve…

23.30 00.20 00.35 01.20

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00

(bivša akove ka televizija)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:58 16:00 16:30 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:30 20:00 21:00 23:00 23:30 00:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Neispri ana pri a 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Dje ji program 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Nepoznato o pozna ma Ludi za oružjem, (12) dokumentarni lm VIJESTI DANA Erotski program VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

00.35

Kos

SERIJA RTL

EMISIJA HRT21 SERIJA RTL

11.15

19.30

Princ iz Bel Aira

SERIJA DOMA TV

Magi na privla nost

12:30 12:40 13:40

Nasljednici

17.25

Kos , kriminalis ka serija (12) RTL Danas, informa vna emisija (R)

06:10 06:55 07:15 07:35 07:50 09:50 12:20 13:20 14:00 16:00 17:00 17:25 18:05 19:15 20:00 22:05 22:25 00:15 02:00 02:50 03:40 04:30 05:20 06:10

Naši najbolji dani, serija Shaggy i Scooby Doo Bumba, crtana serija TV izlog Pobjeda ljubavi, serija R Bijeg, serija R Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija Zauvijek susjedi, serija Vijes Nove TV IN magazin Kad liš e pada, serija Dnevnik Nove TV Bijeg, serija Ve ernje vijes Pravedan cilj, igrani lm, (12)* is lište, igrani lm (12)* Navy CIS, serija Opasna igra, serija (12)* Ezo TV, tarot show (18)* Otok smr , serija (12)* uvar pravde, serija Kraj programa

06.40 07.25 08.00 08.40 09.30

Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Najljepši urok, telenovela (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) Divlji boravak, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Studio 45, talk show (R) Najljepši urok, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Crna udovica, igrani lm, triler Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) (R) Plešimo zajedno 2, igrani lm, roman na drama

10.35 11.20 12.00 13.10 13.50 14.35 15.30 16.15 17.00 17.40 18.30 19.30 20.20 21.25

14.50 05:50 06:35 07:20 07:50 08:40 09:30 11:10 12:50 13:45 14:00 14:01 14:40 15:40 17:25 19:00 20:00 21:00 21:45 22:40 23:30 00:20 01:10 02:00 02:45 04:15

02.20 03.05

14:15 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 23:30 23:35 23:50 23:52

Zvjezdano jutro, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Nasljednici, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) Vrata raja, telenovela (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisije (R) Nasljednici, telenovela Vrata raja, telenovela Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) Staklen dom, obiteljska dramska serija (R) 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisije Staklen dom, obiteljska dramska serija Mentalist, kriminalis ka serija CSI: Loši de ki, kriminalis ka serija (dvije epizode) (12) CSI: NY, kriminalis ka serija (12) RTL Vijes , informa vna emisija Kos , kriminalis ka serija (12) Astro show, emisija uživo (18)

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a EMISIJA VTV-A 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obi ajima ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA KUTIONICA dje ja emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija VIP - INTERVIEW iz arhive VTV-a OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 20 U 20 talk show NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

22.00 23.45 00.30 01.10

05:50 06:35 07:20 07:50 08:40 09:30 11:10 12:50 13:45 14:00 14:01 14:40 15:40 17:25 19:00 20:00 21:00 21:45 22:40 23:30 00:20 01:10 02:00 02:45 04:15

Mali an eli, serija Rebelde 2, serija R Ana, serija Odavde do vje nos , serija R Rebelde 2, serija Magi na privla nost, serija R Valeria, serija R Kad liš e pada, serija R Odavde do vje nos , serija Flash Vijes Odavde do vje nos , serija nastavak Moja majka, serija R Valeria Magi na privla nost, serija Moja majka, serija Zakon ljubavi, serija Gilmorice, serija Prijatelji, serija Zaboravljene duše, serija (12)* Gilmorice, serija R Prijatelji, serija R Zaboravljene duše, serija (12) R Zakon ljubavi, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa

(bivša akove ka televizija)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:58 16:00 16:30 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 22:25 23:15 00:15 01:15

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Vinoteka 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Dje ji program 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI VOA Hrana i vino Pri e iz života Okolo k(r)ole Vinoteka VIJESTI DANA TV Jukebox Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE

PETAK 29. srpnja 2011.

SUBOTA 30. srpnja 2011.

05:15 Hotel dvorac Orth 6, serija (13/20) (R) (kod. na sat.)

06:00 Ljetna slagalica 06:05 06:10 06:45 07:00 07:05 07:10 07:35 07:40 08:35 08:40 09:05 09:50 10:00 10:09 10:10 11:00 11:15 12:00 12:11 12:13 12:15 12:30 13:15 14:10 14:19 14:20 14:25 14:50 15:45 15:55 16:00 16:50 17:00 17:54 17:55 18:45 19:30 19:56 20:01 20:04 20:10 21:10 23:00 23:25 23:28 23:30 23:40 01:30 03:20 04:00 04:25

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Hotel dvorac Orth 6, serija (13/20) (kod. na sat.)

Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Južni Paci k: Ocean vulkana, dokumentarna serija (48’20”) (4/6) (R) (kod. na sat.)

Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (R) Oprah show (1310.) (kod. na sat.)

Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Gospodarica tvoga srca, telenovela (104/142) (kod. na sat.)

Capri 1, serija (18/24) (R) (kod. na sat.)

Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Branitelji domovine, informa vnoeduka vni spot Rabska era, emisija pu ke i predajne kulture (25’45”) U potrazi za sve m: Sve nemir, dokumentarna serija (51’52”) (1/7) (R) HAZU portre (R) ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (29/240) (kod. na sat.)

Vijes Hrvatska uživo HAK - Promet info Sve e bi dobro, TV serija (30/180) (kod. na sat.)

Ljetna slagalica Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Capri 1, serija (19/24) (kod. na sat.)

Mjesec akcijskog lma: Do kraja, ameri ki lm (98’) (R) (kod. na sat.)

Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Filmski maraton - ciklus Clinta Eastwooda: Na rubu, ameri ki lm (15) (110’) (R) (kod. na sat.)

Filmski maraton: Ku a voštanih gura, australsko-ameri ki lm (15) (109’) (R) (kod. na sat.)

Bostonsko pravo 5, serija (6/13) (R) (kod. na sat.)

Skica za portret U potrazi za sve m: Sve nemir, dokumentarna serija (1/7) (R)

02.05

06:45 Najava programa (kod. na sat.)

06:50 Kod ku e je najljepše (R) (kod. na sat.)

07:05 Gospodarica tvoga srca, telenovela (103/142) (R) (kod. na sat.)

07:50 Moji prijatelji Tigar i Pooh, crtana serija (21/65) (R) (kod. na sat.)

08:15 Žutokljunac: Ljubavno pismo (kod. na sat.)

08:40 Connor na tajnom zadatku 2, serija za djecu (11/13) (kod. na sat.)

09:05 Ljubitelji dje jeg svijeta: Junak (kod. na sat.)

09:15 Pokusi koji su promijenili svijet (kod. na sat.)

09:30 Obi na klinka, serija za djecu (19/52) (kod. na sat.)

09:55 PP (kod. na sat.)

10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (28/240) (R) (kod. na sat.)

10:55 Plivanje, SP - prijenos (kod. na sat.)

13:30 Lagodni život Zacka i Codyja 2, serija za mlade (22/39) (kod. na sat.)

13:50 ATP UMAG, snimka (kod. na sat.)

15:15 Ružna Be y 3, serija (19/24) (kod. na sat.)

16:00 Danny na moru 1, dokumentarna serija (6/10) (R) (kod. na sat.)

16:25 Briljanteen (R) (kod. na sat.)

17:05 Bostonsko pravo 5, serija (6/13) (kod. na sat.)

17:50 Šapta psima 4 (1/36) (R) (kod. na sat.)

18:40 Kazalište u ku i, TV serija (19/28) (kod. na sat.)

19:15 Kod ku e je najljepše (kod. na sat.)

19:25 Garaža (R) (kod. na sat.)

19:55 Ve eras (kod. na sat.)

19:56 PP (kod. na sat.)

20:00 ATP UMAG, prijenos (kod. na sat.)

22:05 Inspektorica Irene Huss, miniserija (12) (6/6) (kod. na sat.)

23:40 Dr. House 5, serija (12) (24/24) (kod. na sat.)

00:25 Uvijek je sun ano u Philadelphiji 4, humoris na serija (12) (6/13) (kod. na sat.)

00:45 Retrovizor: Život na Marsu, serija (12) (2/17) (kod. na sat.)

01:30 Retrovizor: Prijatelji 9, humoris na serija (20/24) (kod. na sat.)

01:55 Retrovizor: Sledge Hammer 1, humoris na serija (17/22) (kod. na sat.)

02:20 Retrovizor: Tra erica 1, serija (12) (5/18) (R) (kod. na sat.)

03:05 No ni glazbeni program (kod. na sat.)

06:05 No ni glazbeni program (kod. na sat.)

06:50 Plivanje, SP - snimka (R) (kod. na sat.)

Zbrka u sudnici Richard Rie organizirao je moma ku ve er za svoga najboljeg prijatelja Charlesa Tu lea, no Charles mu otkazuje kada ga šef i svekar šalje u zaba eni gradi da sredi neke obiteljske probleme. Richard se ne da smes te zajedno s prijateljima glumcima odlu uje organizira ve er u zaba enom gradi u.

Charles nije presretan kada nailazi na Richarda i veselu družinu po prijavljivanju u hotel, no napet zbog vjen anja s Ti any, koja misli samo na novac, i žele i se malo opustiti, Charles ipak pristaje na zabavu. Sljede e se jutro budi pun modrica, govori nepovezano i gotovo je komatozan.

06.40

15.45 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00

08:43 08:45 09:00

12:00 22.00

Njezina mala tajna

12:30 12:40 13:55 15:30 15:45 17:00 17:05 17:15 17:30

SERIJA NOVA TV

14.00

17:45

Pobjeda ljubavi

18:35 18:40 18:55 19:00

EMISIJA RTL

19.05

Ve era za 5

SERIJA DOMA TV

Odavde do vje nos

13.45

07:15 07:35 07:50 09:50 12:20 13:20 14:00 16:00 17:00 17:25 18:05 19:15 20:00 22:00 23:40 01:25 02:55 04:30 06:20

06.40 07.25 08.00 08.40 09.30 10.35 11.20 12.00 13.10 13.50 14.35 15.30 16.15 17.00 17.40 18.30 19.30 20.20 21.25 22.00

00.25 05.55

09:55

FILM RTL

06:10 06:55

23.45

14.50 23.40

23.50

03.40 04.40

07.15 08.10 08.30 09.40 10.25 11.15 12.10 13.00

FILM NOVA TV

21.50

19:45 20:00 20:05 21:15 22:00 22:30 22:40 23:00 23:05 23:20 23:22

Zvjezdano jutro, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Nasljednici, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) Vrata raja, telenovela (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisije (R) Nasljednici, telenovela Vrata raja, telenovela Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) Staklen dom, obiteljska dramska serija (R) 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisije Staklen dom, obiteljska dramska serija (dvije epizode)

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a FORMULA 1 - VELIKA NAGRADA MA ARSKE slobodni trening 1 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI VIP - INTERVIEW iz arhive VTV-a FORMULA 1 - VELIKA NAGRADA MA ARSKE slobodni trening 2 TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA PUTEM EUROPSKIH FONDOVA informa vno-eduka vna emisija E-HRVATSKA program pod pokroviteljstvom IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI VIJESTI VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija MOJA ISTRA dokumentarna emisija FLASH NEWS - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

01.10 01.55

05:50 06:35 07:20 07:50 08:40 09:30 11:10 12:50 13:45 14:00 14:01 14:40 15:40 17:25 19:00 20:40 21:30 22:20 23:20 00:10 01:00 01:50 02:40 03:25 04:55

Razbija , igrani lm, znanstvenofantas ni (12) Delta force, igrani lm, akcijski (12) Ralje: Osveta, igrani lm, triler (15) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R)

Naši najbolji dani, serija Shaggy i Scooby Doo, crtana serija Bumba, crtana serija TV izlog Pobjeda ljubavi, serija R Bijeg, serija R Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija Zauvijek susjedi, serija Vijes Nove TV IN magazin Kad liš e pada, serija Dnevnik Nove TV Bijeg, serija Njezina mala tajna, igrani lm Zbrka u sudnici, igrani lm Ezo TV, tarot show (18)* is lište, igrani lm (12)* R Došli su u Korduru, igrani lm Kraj programa

Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R)) Najljepši urok, telenovela (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Studio 45, talk show (R) Najljepši urok, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Zabranjen prolaz, igrani lm, akcijski triler (12) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) (R) Crna udovica, igrani lm, triler (R)

Mali an eli, serija Rebelde 2, serija R Ana, serija Odavde do vje nos , serija R Rebelde 2, serija Magi na privla nost, serija R Valeria, serija R Kad liš e pada, serija R Odavde do vje nos , serija Flash Vijes Odavde do vje nos , serija nastavak Moja majka, serija R Valeria Magi na privla nost, serija Gumus, serija Zakon ljubavi, serija Gilmorice, serija Prijatelji, serija Zaboravljene duše, serija (12)* Gilmorice, serija R Prijatelji, serija R Zaboravljene duše, serija (12)* R Zakon ljubavi, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa

06:40 Najava programa 06:45 Rabska era, emisija pu ke i predajne kulture (R) 07:10 Drugo mišljenje (R) 07:45 TV kalendar 08:00 Hrvatska kronika BiH 08:15 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Kalifornija, ameri ki lm (94’) (kod. na sat.)

09:50 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:08 Vrijeme danas 10:09 HAK - Promet info 10:10 Ku ni ljubimci 10:45 Rijeke Hrvatske: Male rijeke, dokumentarna serija (10/10) 11:15 Normalan život, emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar 12:30 Prizma, mul nacionalni magazin 13:15 Capri 1, serija (19/24) (R) (kod. na sat.)

14:00 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin 14:30 Branitelji domovine, informa vno-eduka vni spot (R) 14:35 Jelovnici izgubljenog vremena 14:55 Zlatna kinoteka: Osvaja Džingis Kan, ameri ki lm (107’) (R) (kod. na sat.)

16:45 Vijes 16:50 Vrijeme sutra 16:51 HAK - Promet info 16:55 Znanstvene vijes 17:00 Euromagazin 17:35 Umorstva u Midsomeru 12 B, mini-serija (5/7) (R) (kod. na sat.)

19:15 LOTO 7/39 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:01 Vrijeme 20:10 Capri 1, serija (20/24) (kod. na sat.)

21:00 Pasja sudbina, ameri ki lm (95’) (kod. na sat.)

22:40 Vijes 22:55 Vijes iz kulture 23:05 Nepomirljivi, ameri ki lm (136’) (kod. na sat.)

01:20 Filmski maraton: Mrtva nevjesta, britansko-ameri ki lm (74’) (R) (kod. na sat.)

02:35 Filmski maraton: Kalifornija, ameri ki lm (94’) (kod. na sat.)

04:10 Skica za portret 04:30 Prizma, mul nacionalni magazin (R) (kod. na sat.)

05:15 Rijeke Hrvatske: Male rijeke, dokumentarna serija (10/10)

FILM RTL

14.20

Osveta šmokljana Dobro udni šmokljani Gilbert i Louis otpo eli su prvu godinu svoga školovanja na fakultetu Adams ne slute i kako bitke koje ih o ekuju nisu samo one akademskog pa. Kada pripadnici bratstva Alpha Beta i lanovi nogometne mom adi ostanu bez svoje ku e u požaru, zamjensko mjesto za život pronalaze u domu u kojem spavaju Gilbert, Louis i njihovi prijatelji, koji su onda prisiljeni spava u sportskoj dvorani, barem dok ne po ne košarkaška sezona. Napetu situaciju pogoršava Louisovo zaljubljivanje u popularnu Be y Childs, djevojku jednog od sportaša...

06:50 Najava programa (kod. na sat.)

06:55 Vaterpolo, SP - prijenos utakmice za 3. mjesto (eventualno) (kod. na sat.)

08:05 Crtani lm (kod. na sat.)

08:10 Na kraju ulice: Osmijeh (kod. na sat.)

08:35 Žutokljunac: Patuljci (kod. na sat.)

08:55 Pinocchijeve pustolovine, serija za djecu (6/6) (kod. na sat.)

09:45 Majstori svira i: Koncert u Samoboru (1. dio) (kod. na sat.)

10:15 Sportske igre mladih (kod. na sat.)

10:55 Plivanje, SP - prijenos (kod. na sat.)

13:55 Vaterpolo, SP - prijenos nala (eventualno) (kod. na sat.)

15:15 KS automagazin (kod. na sat.)

15:45 EBU Folk Fes val (68’56”) (kod. na sat.)

16:55 4 zida (kod. na sat.)

17:30 ATP UMAG, prijenos (kod. na sat.)

19:25 Garaža: Markiz (R) (kod. na sat.)

19:55 Ve eras (kod. na sat.)

20:00 Iz p je perspek ve: Heroji prirode 1., dokumentarna serija (54’20”) (17/24) (kod. na sat.)

21:00 Leonard Cohen - Uživo iz Londona (60’) (R) (kod. na sat.)

22:05 Mamu ca 2, serija (15) (11/20) (kod. na sat.)

22:50 PP (kod. na sat.)

22:55 Mamu ca 2, serija (15) (12/20) (kod. na sat.)

23:35 PP (kod. na sat.)

23:40 Vrijeme je za jazz: Thana Paveli Quartet (R) (kod. na sat.)

00:40 ATP UMAG, snimka (kod. na sat.)

02:20 No ni glazbeni program (kod. na sat.)

05:40 No ni glazbeni program (kod. na sat.)

06.15 RTL Danas, informa vna emisija (R) 06.50 Dragon Ball Z, animirani lm (tri epizode) 08.05 Cobra 11, akcijska serija 09.00 Discovery: Preživje divljinu - Dominikanska Republika, dokumentarna serija (R) 10.05 Grand Canyon, igrani lm, drama 12.25 Velika o ekivanja, igrani lm, drama 14.20 Osveta šmokljana, igrani lm, komedija 16.00 Cesta za raj, igrani lm, drama 18.00 Zvijezde Ekstra: Michael Jackson - Gdje je novac, zabavna emisija 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Bibin svijet, humoris na serija (dvije epizode) 20.00 Terminal, igrani lm, drama 22.15 Lov na rije nog ubojicu, igrani lm, biografska drama (15) 01.25 Astro show, emisija uživo

09:43 09:45 10:00

12:00

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:58 16:00 16:30 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 00:50 01:30

(bivša akove ka televizija) Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Planet Croa a 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Dje ji program 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Ritam tjedna – Porcijunkulovo Veliko platno, emisija o lmu Euromaxx VIJESTI DANA TV Jukebox Kronike, triler (18) Erotski progam Videostranice

Terminal

12:30 13:00 13:15 13:55 15:05 15:15

FILM RTL

15.10

Vodeni svijet

15:45 16:00 17:00 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00

SERIJA RTL 2

21.00

21:00

Teorija velikog praska

21:40 22:00 22:05 23:05 SERIJA DOMA TV

TV ku e imaju pravo promjene programa

20.00

Gumus

19.00

07:55 TV izlog 08:10 Grill Boss, kulinarski show R 08:35 Shaggy i Scooby-doo, crtana serija R 09:00 Bumba, crtana serija R 09:20 Timmy Time, crtana serija 09:35 Bakugan II - New Vestroia, crtana serija 10:00 Chuggington, crtana serija 10:15 Beyblade metal fusion, crtana serija 10:40 Winx, crtana serija 11:00 Bra ne vode, serija 11:50 Frikovi, serija 12:50 Smallville, serija 13:50 Zbrka u sudnici, igrani lm, R 15:35 Grill Boss, kulinarski show 16:05 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Nad lipom 35 - nastavak 17:25 Njezina mala tajna, igrani lm R 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Zaš tni kod, igrani lm 22:00 Urota, igrani lm (12)* 00:20 ovjek bez jela, igrani lm (12)* 02:10 Ezo TV, tarot show (18)* 03:10 Opsjednut zlom, igrani lm (12)* 04:45 Dnevnik Nove TV R 05:35 Kraj programa

07.00 Divlji boravak, zabavni (R) 07.45 Najljepši urok, telenovela (R) 08.30 Ve era za 5, lifestyle emisija (pet epizoda) (R) 10.55 Punom parom, kulinarski izazov (pet epizoda) (R) 13.15 Divlji boravak, zabavni (R) 14.00 Veseli mladunci, zabavni (R) 14.45 Divlji boravak, zabavni (R) 15.45 Veseli mladunci, zabavni (R) 16.40 Divlji boravak, zabavni (R) 17.30 Izvanredni psi, dokumentarni (R) 18.05 Mijau, vau, zabavni (dvije epizode) (R) 19.10 Mjenja nica, zabavna emisija 20.00 Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (dvije epizode) 21.00 Teorija velikog praska, humoris na serija 21.25 Teorija velikog praska, humoris na serija (R) 21.55 Fes valac: eli ni de ki, igrani lm, humorna drama 23.35 Zabranjen prolaz, igrani lm, akcijski triler (12) (R)

05:25 06:55 07:55 10:10 11:50 12:45 14:15 15:55 17:35 18:05 19:00 20:40 21:35

10:55

FILM RTL

(18) 02.25 RTL Danas, informa vna emisija (R) 03.00 Razbija , igrani lm, znanstveno-fantas ni (15)

23:05 23:07

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija FORMULA 1 - VELIKA NAGRADA MA ARSKE slobodni trening 3 24 SATA VIJESTI informa vni program OKOLO K(R)OLE mozai na emisija TV PRODAJA EUROPSKI DNEVNIK TV magazin FORMULA 1 - VELIKA NAGRADA MA ARSKE kvali kacije MALI OGLASI FESTIVAL KAZALIŠNIH AMATERA ME IMURJA snimka predstave TV PRODAJA 20 U 20 talk show KUTIONICA dje ja emisija VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A 24 SATA VIJESTI informa vni program MOJA ISTRA dokumentarna emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal SVJETSKI KULINARSKI KUP reportaža VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar CELEBRITY CITY zabavna emisija PUTEM EUROPSKIH FONDOVA informa vno-eduka vna emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

23:05 00:45 01:35

Mali an eli, serija R Ana, serija R Rebelde 2, serija R Magi na privla nost, serija R Savršeni dom, serija Izgubljena djevoj ica, igrani lm Gumus, serija R Magi na privla nost, serija Doma IN, emisija Savršeni dom, serija Gumus, serija Znate li plesa ?, reality show Izgubljena djevoj ica, igrani lm R Savršeni dom, serija R Znate li plesa ?, reality show R Kraj programa

(bivša akove ka televizija)

07:58 08:00 12:00 12:30 13:30 14:00 15:00 15:30 16:00 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21.05 22:05 23:25 00:40 01:40

Danas na programu Dje ja TV Mala školska liga Ritam tjedna Put oko svijeta Stolje e hrvatskog nogometa Euromaxx Neispri ana pri a Zagrljaj ljepote VIJESTI Nepoznato o pozna ma 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala Pod pove alom VIJESTI DANA Hrana i vino Planet Croa a Vinoteka Ludi za oružjem, (12) dokumentarni lm VIJESTI DANA Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE

NEDJELJA 31. srpnja 2011.

PONEDJELJAK 1. kolovoza 2011.

(R) (kod. na sat.)

05:10 Ljetna slagalica (R)

05:45 Najava programa 05:50 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin (R) 06:20 Euromagazin (R) 06:50 TV kalendar 07:05 Mala TV (R) 08:00 Prijatelji 1 09:00 Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh (R) (kod. na sat.)

09:25 Vrijeme je za Disneyja: Einstein i i (R) (kod. na sat.)

09:50 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:05 Vrijeme danas 10:06 HAK - Promet info 10:10 Filmska ma neja: Pjenušavi cijanid - Prema romanu Agathe Chris e, ameri ki lm (92’) (kod. na sat.)

11:40 manjinski MOZAIK: Šabat šalom (14’59”) 11:55 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar 12:30 Plodovi zemlje 13:25 Rijeka: More 14:00 Moj Osijek se ne da, dokumentarni lm (60’10”) 15:05 Mir i dobro 15:35 Branitelji domovine, informa vno-eduka vni spot 15:40 Vijes 15:45 Vrijeme sutra 15:46 HAK - Promet info 15:50 R.Pilcher’s Collec on: The Shell Seekers (1/2) (kod. na sat.)

17:20 Kad živo nje napadaju: Varave vode, dokumentarna serija (48’04”) (1/3) (kod. na sat.)

18:15 Lijepom našom: Sarajevo (1/2) (59’16”) (R) 19:15 LOTO 6/45 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:01 Vrijeme 20:10 Velo misto, TV serija (5/14) (kod. na sat.)

21:40 S pe u gos ma 3, TV serija (5/20) (kod. na sat.)

22:20 Vijes 22:35 Vijes iz kulture 22:45 Frostov pristup 15, miniserija (2/2) (kod. na sat.)

00:20 Serija (12) (R) (kod. na sat.)

01:00 Serija (12) (R) (kod. na sat.)

01:45 Reprizni program 04:50 Plodovi zemlje (R)

FILM NOVA TV

17.10

Majmunska posla U zamjenu za stru an savjet o tome kako igrati nogomet i osvojiti djevojku svojih snova, nespretni dje ak genij pristaje pomo i stru njaku. Naime stru njak za borila ke vještine i njego izvanredan prijatelj impanza moraju nadmudriti i pobijediti pokvarene umove koji stoje iza laboratorija za živo nje. U tom laboratoriji znanstvenici namjeravaju obu i impanzu za opasne misije. Glume: Matthew Modine, Roma Downey, Seth Adkins, Alexandre Aubry, Jean-Luc Oro no

SERIJA RTL

22.00

CSI: Miami

INFO RTL

18.30

RTL danas

SERIJA RTL 2

20.00

Kraljevi leda

EMISIJA DOMA TV

Znate li plesa ?

20.40

07:00 Panorame turis kih središta Hrvatske (kod. na sat.)

07:55 Najava programa (kod. na sat.)

08:00 Europski koncert Berlinske lhermonije - dirigira Riccardo Mu (2/2), snimka koncerta (kod. na sat.)

09:10 Zlatna kinoteka: Nijemi lm, ameri ki lm (84’) (kod. na sat.)

10:40 Biblija (nije kod. na sat.) (kod. na sat.)

10:50 Portret Crkve i mjesta: Poli nik (nije kod. na sat.)

11:00 Poli nik: Misa, prijenos (nije kod. na sat.)

12:00 Plivanje, SP - prijenos (kod. na sat.)

13:05 Ždrijeb nogometnih kvali kacija za SP u Brazilu, snimka (kod. na sat.)

13:15 PP (kod. na sat.)

13:20 Schwarzwaldhof Hotel, mini-serija (90’) (1/4) (kod. na sat.)

14:50 PP (kod. na sat.)

14:55 Fes val klapa Omiš ‘11. nale (M), snimka (kod. na sat.)

18:20 Plivanje, SP - snimka (R) (kod. na sat.)

19:25 Garaža: Junkers5 (kod. na sat.)

19:55 Ve eras (kod. na sat.)

19:56 PP (kod. na sat.)

20:00 ATP UMAG, prijenos nala (kod. na sat.)

22:15 PP (kod. na sat.)

22:20 Filmski bou que - ljeto s Alfredom Hitchcockom: ovjek koji je previše znao, ameri ki lm (115’) (R) (kod. na sat.)

00:15 No ni glazbeni program (kod. na sat.)

03:15 No ni glazbeni program (kod. na sat.)

06.45 RTL Danas, informa vna emisija (R) 07.20 Zvijezde Ekstra: Michael Jackson - Gdje je novac, zabavna emisija 07.40 Dragon Ball Z, animirani lm ( e ri epizode) 09.20 Grand Canyon, igrani lm, drama 11.40 Samo tu ne, igrani lm, drama 13.35 Jašu i valove, igrani lm, dokumentarni 15.20 Terminal, igrani lm, drama 17.35 Discovery: Preživje divljinu - Bearov vodi za preživljavanje, dokumentarna serija (R) 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Jezikova juha, humoris na serija 20.00 Planet majmuna, igrani lm, znanstveno-fantas ni 22.00 CSI: Miami, kriminalis ka serija (12) (tri epizode) 00.40 Astro show, emisija uživo (18) 01.40 RTL Danas, informa vna emisija (R) 02.15 Samo tu ne, igrani lm, drama

10:13 NAJAVA PROGRAMA 10:15 SAMO JEDNA ŽELJA snimka humanitarnog koncerta 12:20 TV PRODAJA 12:35 VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:55 TV PRODAJA 13:10 FORMULA 1 - VELIKA NAGRADA MA ARSKE slobodni trening 1 16:15 VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA emisija o zdravstvu 17:15 POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija 18:15 ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi 18:55 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 19:00 24 SATA VIJESTI informa vni program 19:30 VTV TJEDNIK 20:05 KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi 20:45 PRESSICA talk show 21:45 OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 22:45 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 22:50 E-HRVATSKA program pod pokroviteljstvom 23:30 ODJAVA PROGRAMA 23:32 VIDEOSTRANICE

08:10 TV izlog 08:25 Timmy Time, crtana serija R 08:40 Timmy Time, crtana serija 32/52 08:55 Bakugan II - New Vestroia, crtana serija R 09:20 Bakugan II - New Vestroia, crtana serija 09:45 Chuggington, crtana serija 10:00 Beyblade metal fusion, crtana serija 10:25 Winx, crtana serija 10:50 Automo v, auto-moto magazin 11:20 Bra ne vode, serija 12:10 Brza blagajna, serija 12:40 Dodir s neba, serija 13:40 Alisa u Zemlji udesa 1 i 2, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Majmunska posla, igrani lm 19:05 INA Plave vijes 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Nad lipom 35, humoris noglazbeni show 21:10 Potraga za zmajem, igrani lm, 22:50 Red carpet, showbiz magazin (15)* 00:05 ovjek bez jela, igrani lm (12)* R 01:55 Potraga za zmajem, igrani lm R 03:25 Red carpet, showbiz magazin (15)* R 04:25 Kraj programa

05:40 05:45 06:15 06:45 07:00 07:05 07:10 07:35 07:40 08:35 08:40 09:05 09:50 10:00 10:09 10:10 11:00 11:10 12:00 12:11 12:13 12:15 12:27 12:32 13:20 14:05 14:14 14:20 14:55 15:45 16:00 16:05 16:50 17:00 17:54 17:55

07.05 Divlji boravak, zabavni (R) 07.50 Zabranjena ljubav, sapunica (deset epizoda) (R) 12.20 Punom parom, kulinarski izazov (pet epizoda) (R) 13.50 Mijau, vau, zabavni (dvije epizode) (R) 15.00 Izvanredni psi, zabavni (R) 15.45 Columbo: Sve je u igri, kriminalis ka serija (R) 17.20 Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija (dvije epizode) (R) 18.20 Teorija velikog praska, humoris na serija (dvije epizode) (R) 19.00 Mjena nica, zabavna emisija 20.00 Kraljevi leda, dokumentarni (dvije epizode) (R) 21.35 Bratstvo, dramska kriminalis ka serija 22.25 Conan barbarin, igrani lm, fantas ni (12) 00.40 Fes valac: eli ni de ki, igrani lm, humorna drama (R)

18:40 19:30 19:56 20:01 20:04 20:10 20:35 21:30 22:45 23:10 23:13 23:15 23:25 00:25 01:50 02:30 03:15 03:40 04:25

Najava programa Rijeka: More Mir i dobro TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Hotel dvorac Orth 6, serija (14/20) (kod. na sat.)

Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Južni Paci k: Ocean vulkana, dokumentarna serija (48’20”) (4/6) (R) (kod. na sat.)

Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (R) Oprah show (1311.) (kod. na sat.)

Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Gospodarica tvoga srca, telenovela (105/142) (kod. na sat.)

Capri 1, serija (20/24) (R) (kod. na sat.)

Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Nazovi 112, dokumentarna serija (1/10) U potrazi za sve m: Skriveno lice boga, dokumentarna serija (52’01”) (2/7) (R) Kulturna baš na (R) ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (30/240) (kod. na sat.)

Vijes Hrvatska uživo HAK - Promet info Sve e bi dobro, TV serija (31/180) (kod. na sat.)

Ljetna slagalica Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom TV Bingo Capri 1, serija (21/24) (kod. na sat.)

U krupnom planu Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Be ka lharmonija u Madridu Mahlerovu Devetu dirigira Daniele Ga Nebo, japanska ratnica - mini-serija (12) (1/3) (R) (kod. na sat.)

Bostonsko pravo 5, serija (7/13) (R) (kod. na sat.)

No na repriza - serija (R) (kod. na sat.)

No na repriza - komedija (R) (kod. na sat.)

Skica za portret Hotel dvorac Orth 6, serija (14/20)

01.20 02.20 03.05 06:40 Najava programa (kod. na sat.)

06:45 Kod ku e je najljepše (R) (kod. na sat.)

07:00 Gospodarica tvoga srca, telenovela (104/142) (R) (kod. na sat.)

07:45 Moji prijatelji Tigar i Pooh, crtana serija (22/65) (R) (kod. na sat.)

08:10 Žutokljunac: Asteroidi padaju (kod. na sat.)

08:40 Connor na tajnom zadatku 2, serija za djecu (12/13) (kod. na sat.)

09:05 Brlog (R) (kod. na sat.)

09:20 Sportske igre mladih (R) (kod. na sat.)

09:35 Obi na klinka, serija za djecu (20/52) (kod. na sat.)

10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (29/240) (R) (kod. na sat.)

10:40 Puna ku a Ra era 1, serija (3/22) (R) (kod. na sat.)

11:25 Veronica Mars, serija (15/22) (R) (kod. na sat.)

12:05 Šaolinski paževi, crtana serija (18/26) (kod. na sat.)

12:30 Žutokljunac: Asteroidi padaju (kod. na sat.)

13:00 Johnny Bravo, crtana serija (27/52) (kod. na sat.)

13:25 Lagodni život Zacka i Codyja 2, serija za mlade (23/39) (kod. na sat.)

13:50 R. Pilcher’s Collec on: The Shell Seekers (1/2) (R) (kod. na sat.)

15:20 Ružna Be y 3, serija (20/24) (kod. na sat.)

16:05 KS automagazin (R) (kod. na sat.)

16:40 Mijenjam svijet: Bukova ki zlatnik (R) (kod. na sat.)

17:05 Bostonsko pravo 5, serija (7/13) (kod. na sat.)

17:50 Šapta psima 4 (2/36) (R) (kod. na sat.)

18:40 Kazalište u ku i, TV serija (19/28) (kod. na sat.)

19:15 Kod ku e je najljepše (kod. na sat.)

19:25 The Pogues ZG Specijal (kod. na sat.)

19:55 Ve eras (kod. na sat.)

20:00 Bra a i sestre 4, serija (13/24) (kod. na sat.)

20:50 Kad muškarac voli ženu, ameri ki lm (12) (121’) (kod. na sat.)

22:55 Laži mi 1, serija (12) (1/13) (R) (kod. na sat.)

23:40 Uvijek je sun ano u Philadelphiji 4, humoris na serija (12) (7/13) (kod. na sat.)

00:00 Retrovizor: Život na Marsu, serija (12) (3/17) (kod. na sat.)

00:45 Retrovizor: Prijatelji 9, humoris na serija (21/24) (kod. na sat.)

01:10 Retrovizor: Sledge Hammer 1, humoris na serija (18/22) (kod. na sat.)

01:35 Retrovizor: Tra erica 1, serija (12) (6/18) (R) (kod. na sat.)

02:20 No ni glazbeni program (kod. na sat.)

05:20 No ni glazbeni program (kod. na sat.)

14:05 15:45 17:35 18:05 19:00 20:40 22:15 23:45 01:55 03:35 05:00

Mali an eli, serija R Ana, serija R Rebelde 2, serija R Doma IN, emisija R Magi na privla nost, serija R Savršeni dom, serija Tajanstvena žena: Vrijeme za igru, igrani lm Gumus, serija R Magi na privla nost, serija Grill Boss, emisija Savršeni dom, serija Gumus, serija Znate li plesa ?, reality show Tajanstvena žena: Vrijeme za igru, igrani lm R Urota, igrani lm (12) *R Savršeni dom, serija R Znate li plesa ?, reality show R Kraj programa

FILM NOVA TV

00.30

Ubojstvo u rezervatu FBI agent Ray Levoi (Val Kilmer) je premješten iz Washingtona u Južnu Dakotu kako bi pomogao veteranu agentu Coutelleu (Sam Shepard) u rješavanju ubojstva u indijanskom rezervatu. Ray je i sam indijanskog podrijetla, a istražuju i ubojstvo pronalazi dokaz koji upu uje na zlostavljanje položaja u rezervatu. Ray posumnja kako je prvo osumnji eni Jimmy Looks Twice (John Trudell) ustvari žrtva namještaljke. Raya na pravi put k otkrivanju slu aja upu uje uporni policajac plemena Walter Crow Horse (Graham Greene) kojem se oštro suprotstavlja pro vladin plemenski vo a Milton (Fred Ward).

(bivša akove ka televizija)

13:50 15:45 16.20 17:20 18:00 18:33 19:00 19:30 20:00 23:00 00:15 01:15

Danas na programu Dje ja TV TV Jukebox Formula 1 - Velika nagrada Ma arske, emisija Formula 1 – utrka Formula 1 - analiza Hrana i vino TJEDNA KRONIKA 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala Okolo k(r)ole TJEDNA KRONIKA TV Jukebox Fio show Zapisano u zvijezdama Erotski program Videostranice

INFO NOVA TV

14.35 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00 21.50 23.30 00.20

08:43 08:45 09:00

19.15

13:30

Dnevnik Nove TV

14:00

SERIJA HRT 2

22.55

Laži mi

EMISIJA RTL 2

20.15

Kralj Queensa

SERIJA DOMA TV

Valeria

15.40

02:20 04:00 04:55 05:40 06:20

06.45 07.20 09.05 10.10 10.30 12.15 13.00 13.40 14.30 15.20 16.00 16.50 17.40 18.30 19.20 20.15 21.10

23.40 05.00 05.35 06.20 07.20 07.45 08.10 09.20 10.25 11.15

11:00 12:00 12:30 12:40 13:00

07:58 08:00 12:00 13:20

06:20 07:15 07:40 08:00 08:15 10:15 12:20 13:20 14:00 16:00 17:00 17:25 18:05 19:15 20:00 22:05 22:25 00:30

22.00

12.45

04:15 06:30 07:50 09:20 09:50 11:40 12:35

00.35

14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 23:00 23:10 23:30 23:35 23:50 23:52

RTL Danas, informa vna emisija (R) Zvjezdano jutro, emisija uživo (18) Vrata raja, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisije (R) Nasljednici, telenovela Vrata raja, telenovela 1001 no , dramska serija (dvije epizode) (R) Staklen dom, obiteljska dramska serija (dvije epizode) (R) Cobra 11, akcijska serija (tri epizode) Ne daj se, Nina!, humorna drama Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisije Staklen dom, obiteljska dramska serija Mentalist, kriminalis ka serija Na licu mjesta, akcijska dramska serija (dvije epizode) CSI: NY, kriminalis ka serija (12) RTL Vijes , informa vna emisija

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a EMISIJA VTV-A 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA PRESSICA talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija KOKTEL mozai na emisija KUŠ ILITI KULTURA U ŠPIGLU iz arhive VTV-a ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu DOKUMENTARNI PROGRAM NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

00.25 01.00 01.50

CSI: Miami, kriminalis ka serija (12) (R) Astro show, emisija uživo (18) CSI: Miami, kriminalis ka serija (12) (R) RTL Danas, informa vna emisija (R)

Naši najbolji dani, serija Jumanji, crtana serija Shaggy i Scooby Doo, crtana serija TV izlog Pobjeda ljubavi, serija R Bijeg, serija R Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija Zauvijek susjedi, serija Vijes Nove TV IN magazin Kad liš e pada, serija Dnevnik Nove TV Bijeg, serija Ve ernje vijes Na vatrenoj liniji, igrani lm Ubojstvo u rezervatu, igrani lm, (12)* Opasna igra, serija (12)* Ezo TV, tarot show (18)* Medij, serija (12) Bra ne vode, serija Kraj programa

Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) (R) Zabranjena ljubav, sapunica ( e ri epizode) (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) Columbo: Sve je u igri, kriminalis ka serija (R) Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Najljepši urok, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) XXL djevojke, igrani lm, roman na komedija Bratstvo, dramska kriminalis ka serija (R) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Conan barbarin, igrani lm, fantas ni (12) (R)

05:25 06:10 06:55 07:25 08:15 09:05 10:45 12:25 13:14 14:00 14:01 15:40 17:25 19:00 20:00 21:00 21:45 22:40 23:30 00:20 01:10 02:00 02:45 04:15

Mali an eli, serija Rebelde 2, serija R Ana, serija Odavde do vje nos , serija R Rebelde 2, serija Magi na privla nost, serija R Valeria, serija R Kad liš e pada, serija R Odavde do vje nos , serija Flash Vijes Gumus, serija R Valeria, serija Magi na privla nost, serija Gumus, serija Zakon ljubavi, serija Gilmorice, serija Prijatelji, serija Zaboravljene duše, serija (12)* Gilmorice, serija R Prijatelji, serija R Zaboravljene duše, serija (12)* R Zakon ljubavi, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:58 16:00 16:30 16:50 17:00 18:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Lifestyle 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Dje ji program 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Ritam tjedna – Porcijunkulovo Auto moto nau ca Lifestyle VIJESTI DANA Potraga za izgubljenim civilizacijama TV Jukebox Erotski program VIDEOSTRANICE

(bivša akove ka televizija)

18:30 19:00 19:25 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:30 00:30

54

Razbibriga

26. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

I JA SE RAVNAM VU SABOR, PAK KAKŠI BI TO SABOR BIL BREZ JOŽEKA??

V

e so i oporbenjaki došli na svoje. Ve par meseci kukuri ejo kaj bi šteli znati gda bodo izbori i minuli tjeden jim je gospa Jaca spunila željo. I pak so nej zadovoljni: ve jiv muo i zakaj so izbori nej vu novembro, nek vu decembro? Što bi, itak, mogel zadovoljiti te naše politi are? A jednako so špuravi ovi vu oporbi kak i oni na vlasti. Poslušam furt te naše medije i oni nam vsima lejpo pripovedajo gda bodo naša Jaca i naš Ivo potpisali pristupnoga ugovora z Evropom pred kraj novembra, a mam posle bodo izbori. To so si Jaca i hadeze tak splanerali jerbo, nebodete veruvali, kanijo i ovo leto pobediti na izboraj. Najgerek sam jeli bode nekaj od toga „kukurikanja“ i jeli bode i prinas vu Lepoj našoj jempot oporba na vlasti? Vse je to Božek dal vu roke bira komo telu, jerbo nebre se niti on restrgati! o ele so se mam krojiti i kup ati liste za sabornike.

Rekel sam, po ele so se jerbo se još to no ne zna što bode, a što ne bode na listaj. Nejpredi so po eli ovi šteri kukuri ejo, a oni so navek bili nejglasneši.

P

Neje niti jim le ko, jerbo morajo pobediti, a nejteži je napraviti pobjedni ko ekipo. Le ko je biti general posle bitke, a uda meje je junakov šteri so vu ovim predizbornim mukama pripravleni kaj denejo roko vu ogej za svojega partijskoga pajdaša ili pak pajdašico. Ve poglednite, pak ne mora zna iti ak župan Ivek nema voljo kaj bode sabornik, to ne zna i da nema i jegov zamjenik Matek, šteroga japa ve na leta vidi vu Saboro. Isto tak ne zna i da ako precednik me imorskoga eSDPeja nema željo kajbi sedel vu saborskaj klupaj gda i jegovi zamjeniki ne ejo biti saborniki. Ili pak, ak prilo ki varoški na elnik o e, ve pod stare dni, biti sabornik, ne zna i gda to nebi štel biti i akoski. I to je još nej vse: nigdi ne piše gda i Štef nebi štel sedeti vu saborskaj klupaj ili pak mortik i Ljubo, ura…, a brz as bi se to šikalo i Gordano. No, još je pre letno se o temo spominati (za ve moremo sam tra ati, a to je vsima i navek dopuš eno), jerbo je kokot stopram jempot zakukurikal, a mora još hajdig pot predi nek bode vse dojšlo na svoje. A ak bodo mladi koko-

ti preve glasno i preve dugo kukurikali bodo jim Dragica i Nada perje poskuble, ofurile ili pak nekaj drugo naprajle kaj ostanejo brez dobroga glasa. A nebre se na listo brez dobroga glasa! akoski melin kupuvle pšenico po kuno i dvajsti per lipi po kili. Jeli je to uda ili malo, to sam dragi Božek zna. Naši seljaki kr ijo i velijo gda jim je to malo, a minister Perek obankovi pak tu e z pesnicom po stolo i uvjeravle seljake gda je to preve . Premalo je za seljake, a preve za državno kaso.

Ali naši seljaki si bodo to malo pregrnutali i unda bodo rekli jeli je to kuliko jim nudi gospon Štef z Melina dosta ili pak premalo i jeli jim se splati. Vsi mi dobro znamo gda naš seljak mora biti i težak i iškal i ekonomist i ilozof (i to nej mali) ak o e preživeti od onoga kaj mo na zemli zraste! e je meni stopram došlo do pameti to zakaj so si hedezeovi akoski gracki ve niki nej na Gracko vje e donesli gableca. Najme kaj, hadezeovci imajo šego kaj si na dukše zestanke donesejo evape za gablec, a na

V

zadje vje e so došli z praznaj rokaj i to sam zato kaj je Stanoradov godišnji izvještaj bili tak bogi kaj se je žnjim nej dalo niti roštilja zakuriti. A prosim vas lejpo, pak si je nej muo i evape spe i na mrzlomo roštiljo! erjem gda ste uli gda se je vužgalo smetje na akoskomo smetiš o vu Totovco.

Pripoveda se gda je ogenj došel nekod zvuna. Kuliko sam mel za uti pre gracki vuri, gda so z uprave grada donesli na smetiš e nalaz revizije i gda je bil tak vro i kaj se som od sebe vužgal. Brz as ga je trelo jen as vu škrijo deti kaj se prehladijo one nejbole vro e nevole! rnul nam se z izleta vu Salzburg naš doktor Ivo i smestili smo ga vu hotel Remetinec.

Prosil bi vse nas kajbi se stiha spominali kak nebi Ivija smetali dok se prepravla za obrano. Ak je stiha hara il i zoba il penez nek nam lejpo i stiha re e gda i kak nam to kani vrnuti. Vsaka ast jemo, on je jako sposoben gda nas je mogel tak dugo za nos vle i, ali ne verjem gda je ftegnul i vse potrošiti kaj je nagrnul, onak stiha, stiha rez minulih šest let.

V

V

VAGA (24.9.-23.10.)

OVAN (21.3.-20.4.)

Dok vi pomalo dvojite, stvari e vas pokretati na akciju. Morat ete biti brži na izražavanju kako bi pojasnili ono što nije jasno. Tako ete razbistriti odnose. Oni koji su još sami neka se oslanjaju na svoj intelekt. Ovaj put e osvajati pri om. Mnogi e razmišljati o pokretanju vlastitog posla. Potreba za samostalnoš u i nezavisnoš u u vama raste iz dana u dan, ali uvjeti da se to realno i ostvari razvijaju se nešto sporije. Zato treba prvo sve prostudirati.

Emotivna trošenja jenjavaju, sve ste ja i.

Intelektualna strana vaših privatnih odnosa bit e odli na, a ona emotivna trenuta no ne e biti ispunjavaju a za vas. Zato se fokusirajte na razmjenu ideja i misli i uspjet ete nadvlada još jedno kratko vrijeme do boljih dana.

Vaše male sumnje i jednake frustracije dosad su blokirale razvoj jednog posla.

Sada ete mora prihva injenicu da ne postoji ništa stvarno što bi spre avalo suradnju ili pokretanje istog. Usredoto ite se da svoj dio posla obavite što bolje.

Rasporedite svoje snage.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

BIK (21.4.-20.5.)

Ovaj tjedan mo i ete se malo više razmahati u ljubavi (u odnosu na prethodni). Bit e lijepih situacija i prilika da se bolje povežete s osobom do koje vam je stalo. Zbog svega ete djelova sigurnije, ali ne još i sasvim sabrano.

Vaše ambicije i planovi rast e iz dana u dan, ali ne e bi sasvim realni. Dobro je ako ste na godišnjem, jer možete gradi kule u zraku i mašta o budu nos , no, ako ste na poslu, držite se više realiteta, a ideje zasad zapisujte.

Manje jedite, više plivajte ili šetajte.

Vjerojatno ete samo nastavi uživa u zagrljajima osobe koju jako volite. Ako ve niste na putovanju, postoje šanse da otputujete zajedno. Oni koji još traže srodnu dušu, mogli bi je prepozna u jednoj stranoj osobi. init e se da sve te e po planu i da vi ne trebate ulaga neke ve e napore da to poduprete. Ipak, male borbe vodit e se na intelektualnom planu i na razini komunikacije. Morat ete se potrudi bi vrlo jasni, a to e vam i i malo teže.

Dozirajte svoju komunikaciju.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Lako ete komunicira s osobama suprotnog spola i u svim uvje ma. Zato se oslonite na to i bez zadrške udvarajte ako ste sami, odnosno pri ajte s partnerom, ako ste u vezi. Razumjet ete se odli no, a onda e krenu i nježnos .

Na pragu ste odli nih nancijskih rezultata jer se cijela situacija bistri. Naslu ujete da su se otko ili sustavi i da e novac uskoro do i ili bi blizu. Ipak, to ne treba biti i razlog za neprimjerena trošenja.

Imajte plan.

Vježbajte duboko disanje.

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Ako ste željeli ponešto promijeni u svom odnosu s voljenom osobom, sad ete kona no nešto od toga mo i proves u djelo. Ali sve to morat ete radi iznimno pažljivo i s mnogo takta. Još uvijek postoji opasnost da se porje kate oko nevažnih sitnica.

Vaši podre eni (ako ih imate) pružat e vam iskrenu podršku u svemu što radite, vaši poslovni partneri izazivat e vas kad god mogu, vaša snaga e ras , a vi sami ete balansira izme u svega opisanog.

Držite se svojih ideja i planova.

RAK (22.6.-22.7.)

MALI KU ANSKI URE AJ (MN.)

DI I SE

MALI RT

PRIŠT

ITALIJA

DVA SUSJEDNA SLOVA

TEPISI

Kako tjedan bude odmicao, vi ete postaja sve sigurniji u ljubavi. Zra it ete pozi vno i vjerova da sve može bi još bolje. To e zarazi i drugu stranu, pa e vam se odnos poboljša . Oni koji su još sami bit e privla ni drugima oko sebe.

Možete više nego što mislite. Važno je vjerova u sebe, pa se prisje te svih svojih dobrih pos gnu a. Oni koji još traže posao, vjerojatno e bi primije eni ili se zate i u užem krugu kandidata za izbor.

Bit ete skloni analizama podsvijesti i snova.

KUTIJARO

MJESTO U ME IMURJU

MOM AD RIBARSKI PRIBOR

TUR IŠ E

TRINA

RIMSKI 51

PO ETAK UTRKE

JARAC (22.12.-20.1.)

Još ne ete bi u svom elementu, ali uslijedit e blago poboljšanje vaših privatnih odnosa. Bit e to poticaj da se malo više potrudite oko partnera koji ponekad ima osje aj da ga zanemarujete. Podijelite svoje rados s njim (njom), a ostalo zanemarite. Sve ete više biti fokusirani na druge i sve otvoreniji za suradnju s njima. Zapravo e vas sama priroda posla nagnati na to. Dobro je da to prihva ate, jer ete me ostvari i željene rezultate. Neki pripremaju ugovore.

Blagi pad imuniteta.

GODIŠNJE DOBA UTO IŠTE

KE

LAV (23.7.-23.8.)

TVRDI PAPIR POLUOTOK U CRNOM MORU OTOK KOD ZADRA

LATINSKI „I“

KRALJ ŽIVOTINJA

RIJEKA U HRVATSKOJ

GLUMICA ZIMA

UZVIK DOZIVANJA

TRENER BRA UN

URE ENA OBALA

ZAVRŠETAK ŠAHOVSKE IGRE

RIMSKI 1

ŽENSKO IME

ŠIROKA ULICA

SLUŽBENIK NA GRANICI

ODJEVNI PREDMET

LINIJA

UZAO

OTOK U SREDOZEMLJU

PJEVA KI ZBOR

MUŠKO IME MJESTO ZAVARIVA NJA (MN.)

DJEVOJ ICA IZ ZEMLJE UDESA

KONTO VRSTA KITA

DRŽAVA U AZIJI

OTOKAR KERŠOVANI

SREDSTVO NARKOZE

KADA ELECTRIC LIGHT

ŠIJA

KRIŽ

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Prednost idu ih dana bit e posvemašnja neoptere enost da se nešto mora pos i u ljubavi. Bit ete više manje zadovoljni sobom i ne ete se brinu o budu nos . Mnogima e to otvori vrata spontanos i unije svježinu u privatne odnose. Ako zauzmete stav da je bolje radi nego ne radi , onda ete bi zadovoljni. Milite li druk ije, bit e vam teže. Is na je da ovjek ne mora radi bilo što, ali letargi no buljenje u strop gore je od najžeš eg rada.

Osim lijenos , ništa vas posebno ne e mu i .

NJEMA KA

STRUGALJ KA KALCIJ

JADANJE

Ako je bilo ljubavnih briga, gurnut ete ih uspješno pod tepih. Nije neka metoda, ali ne da vam se sada baviti s nekim propustima od prije. Okrenut ete se novim idejama i s vjerom u bolje sutra zagrli svoju najdražu osobu. Ovaj put u šini.

Svi koji se bave nekom vrstom istraživanja napokon e ispliva iz peripe ja i teško a, te po e ubira plodove svog prethodnog truda. Ostali e bi skloni analiziranju kako svojih kolega, tako i svoje radne okoline.

Bit e boga h i zanimljivih snova.

ORCHESTRA

KRAJPUTAŠ

TROZNAM. BROJ

IMPERATOR

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Možete ra una na svoje društvo i njegovu potporu u izboru osobe s kojom ete dijeli privatne trenutke. Nekima e ak i prijatelji izabra partnera, no izbor e bi dobar. Ve vezani izlazit e svako malo i uživa me u ljudima.

Prihvatit ete izazov i gledati da sve napravite što bolje. Ovaj konstruk van pristup olakšat e vam rad, a i odnose sa suradnicima. Sve je lakše ako se ne gun a. Imajte to na pame kad se idu i put na ete u iskušenju da prigovarate.

Pomozite sebi pozi vnim mislima.

RIBE (20.2.-20.3.)

Vaša zabavljanja ovih e dana posta intenzivnija, a vi privatno sretniji. Oni koji su u vezama obnovit e ih na najbolji mogu i na in, a oni koji su još sami, gledat e da se što bolje zabave i nekome svide. Velika je vjerojatnost da e uspje .

Vaš radni elan bit e skroman, pa bi vas netko mogao proglasiti za neradnika.

Odredite svoj profesionalni minimum i držite ga se. Neka bar ono malo što napravite bude korektno i pošteno, a vi kasnije zaš eni od prigovora.

Dokazujte se djelima, a ne obe anjima.

IZLOŽBA ŽENSKO IME

VIC tjedna

KNIN

BORBENO VOZILO CRTANKA VODIK

RAJKO JAGAR

PJEVA GORAN

RULJA

Metal i željezo

Pita mali Ivica jednog ovjeka: - Stri ek, što ti slušaš od glazbe, koju vrstu?

- Metal, a ti? - odgovori gospodin, a Ivica ne zna što da kaže pa odgovori: - A ja slušam željezo.

26. srpnja 2011.

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

NEMA VRU INE

IZ METEOROLOŠKE ŠKRINJICE 27. srpnja 1651. god. u velikom povodnju zbog proloma oblaka u Zagrebu poginule 52 osobe 28. srpnja 1947. god. na Savi kod Zagreba po ela najintenzivnija hidrološka suša koja je trajala 126 dana 30. srpnja 1776. god. katastrofalna tu a u Osijeku

Vremenska prognoza 55

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VREMENSKA SLIKA: U proteklih sedam dana doživjeli smo ja u promjenu vremena.

Sve je zakuhalo i gorilo, a zatim je stiglo nevrijeme. Vikend je ipak dao i konkretniju kišu i jesenski ugo aj. Nakon osvježenja i kiše za vikend, u ovom tjednu polako e biti više sunca i topline. Danas i sutra ve inom suho, a unato oblacima ipak e biti malo sun anije i toplije.

Nešto pljuskova opet bi moglo biti od etvrtka pa prema vikendu. U ovom tjednu ne e biti vru ina, temperatura ostaje ispod 30°C, a jutra e biti svježa, ponegdje i maglovita.

VREMENSKA PROGNOZA: Dosta oblaka e biti i tijekom utorka, ali se kiša uglavnom ne o ekuje ili samo malo, uglavnom u isto nom dijelu Me imurja, na širem podru ju Preloga. Sjeverni vjetar e

polako oslabjeti, ponegdje i prestati. Jutro svježe, a dnevna temperatura e malo porasti i kretat e se do 22 ili 23 Celzijeva stupnja.

U srijedu stabilnije, ponovno ranoljetni tip vremena uz dosta sunca i topline. Ipak ne e biti prevru e, nego u granicama normale. No u emo ugodno spavati uz temperaturu od 12 do 15, a najviša dnevna temperatura e polako rasti pa bi u srijedu mogla do i na vrijednosti od 25 do 27 Celzijevih stupnjeva.

U etvrtak nestabilnije.

Izmjena sunca i oblaka, a mjestimice se može pojaviti kiša ili lokalni pljusak s grmljavinom. Ti pljuskovi mogli bi se pojaviti u popodnevnim satima kao najava nešto obla nijeg i promjenjivijeg petka kad bi kiša ili lokalni pljuskovi s grmljavinom opet mogli biti eš a pojava. Sa sjevernim vjetrom u etvrtak i petak bi se i temperatura zraka opet malo snizila, ali ne e puno zahladiti.

Za vikend situacija se ini ugodno topla, sa sun anim razdobljima, ali ne i stabilna.

To zna i da bi uz umjerenu ili pove anu naoblaku moglo biti kiše ili lokalnih pljuskova s grmljavinom, osobito u popodnevnim satima. Koli inski kiše ne e biti puno, možda ni u svim mjestima. Ostaje ugodno toplo s dnevnom temperaturom oko 25 Celzijevih stupnjeva. ini se da nam i ponedjeljak donosi sli nu vremensku pri u.

Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz iksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. Možete poslati i SMS na broj 66306, na po etku SMS poruke obavezno napišite PROGNOZA1, a zatim vaše pitanje. (prognozu izradila udruga Crometeo 25.7.)

DOGA AJI ZAVRŠILA LJETNA tvornica znanosti u TIC-u

Znanost na nevjerojatno zabavan na in Ljetna tvornica znanosti po drugi put od prošle godine provodi se i u Me imurskoj županiji, s ciljem da omogu i djeci zanimljiv, zabavan i edukativan kontakt sa znanoš u.

Kako su rekli voditelji Ljetne tvornice znanosti dr. sc. Dejan Vinkovi i Ivan Novosel, u školi se obi no u enici ne susre u sa znanoš u, ve samo sa skupom injenica koje je znanost otkrila, što je vrlo esto nevjerojatno dosadno. Kroz radionice trude se prikazati cijeli proces pronalaženja otkri a i korištenja tih ideja za neku prakti nu primjenu u svakodnevnom životu, te se uz to trude biti manje dosadni nego što je to uobi ajeno.

Na radionici koja je održana prošli tjedan u prostorijama TIC-a sudjelovao je 51 u enik. Djeca su podijeljena u nekoliko grupa, a s njima su radili mladi znanstvenici i studenti koji su osmišljavali zadatke.

Djeca su se ove godine bavila izikom, kemijom, biologijom, forenzikom, psihologijom i obnovljivim

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

izvorima energije.

U subotu zadnjeg dana održavanja radionica, održana je i prezentacija radova koju su mogli pogledati i roditelji djece sudionika.

Radionice koje su se održavale u prostorima Tehnološko - inovacijskog centra u subotu je posjetio i me imurski župan Ivica Perho , u pratnji zamjenika Matije Posavca i pro elnice UO-a za obrazovanje, kulturu i sport Sonje Toši - Grla . Župan Perho rekao je da je strateški interes Me imurja podizanje razine obrazovanja. Radionice poput ove na tome su putu, te vjeruje da me u današnjim polaznicima ima i nekoliko budu ih znanstvenika, koji e svoje znanje koristiti na dobrobit kraja u kojem su ro eni i gdje su se školovali.

Osim u akovcu, radionice se održavaju i u Splitu, gdje je cijeli projekt 2007. godine i zapo eo. Me imurska županija radionice u akovcu su inancira s 30.000 kuna. (BMO)

GRAD Mursko Središ e pred Ljeto uz Muru

Poziv obrtnicima i vikend kuharima Ljeto uz Muru u Murskom Središ u samo što nije zapo elo, program je manje više poznat, a Bojan Bra ko iz Gradske uprave poziva ljude da se prijave za dvije možda i najzanimljivije priredbe, ako je suditi po lanjskom iskustvu.

Prvo poziv upu uje obrtnicima, proizvo a ima doma ih i seoskih proizvoda, vinarima, vo arima i drugim majstorima da sudjeluju na 2. sajmu doma ih proizvoda, koji e biti u subotu 6. kolovoza na Gradskoj tržnici s po etkom u 17 sati.

Prijaviti se treba na telefone Bojana Bra ka ili Dražena Srpaka, 040/370

- 771 ili 099/7370-770, i to što prije, a najkasnije do 2. kolovoza, kako bi se osigurali štandovi i ostali potrebni uvjeti.

Sve vikend kuhare, udruge i klubove Bra ko poziva na sudjelovanje u kuhanju gradskog kotli a, koji e na programu Ljeta uz Muru biti isto tako u subotu 6. kolovoza, ali ve od 10 sati. Prijaviti se na gore ispisane telefone treba najkasnije do 2. kolovoza, do kada se u Gradskoj upravi dobivaju kuponi u iznosima od 100 i 150 kuna za kupnju namirnica.

Svi zainteresirani za ova dva ili jednog od doga aja, prijavite se ve sada, kako bi Ljeto uz Muru 2011. bilo što ljepše i zanimljivije. (S Mesari )

FILATELIJA

Macchu Picchu Upravo ovih dana, to nije 24. srpnja, navršilo se 100 godina od otkri a Machu Picchu, ruševina svetog grad Inka (“Izgubljeni grad Inka”) smještenog na najvišem dijelu isto nih Andi u Peruu, ili to nije, na isto nim padinama planinskog lanca iznad doline rijeke Urubamba, na visini od 2.350 metara nadmorske visine.

Ruševine tog pretkolumbijskog grada Inka otkrio je 24. srpnja 1911. godine amerikanac Hiram Bingham, arheolog (on je bio uzor za st varanje ilmskog lika Indiana Jonesa) i politi ar (1924. godine bio je izabran za guvernera savezne države Connecticut-istina najkra i u povijesti-jedan dan, jer je istovremeno izabran i u Senat, gdje je bio do 1932. godine).

Machu Picchu, poput drugih arheoloških lokaliteta doline Urubamba (Ollantautaybo, Runcuracay, Sayacmarca, Phuyupamarca, Huiñay Huayna, Intipucu, i dr.), svjedo i o nekadašnjem veli anstvenom carstvu Inka. Ve ina arheologa smatra da je izgra en kao posjed Inka cara, Pachacutija (1438.–1472.), mada postoje indicije daje izgra en oko 1300. godine. Nakon osvajanja teritorija, mo na vojsk a Ink a sagradila je kanale za navodnjavanje i sustave poplo anih cesta, a gra evinari su izgradili tvr ave, hramove i monumentalne kamene zgrade. Machu Picchu ima površinu od 32.500 hektara i izgra en je u tradicionalnom Inka stilu suhozida.

Arheolozi danas tvrde da Machu Picchu nije bio grad u klasi nom smislu rije i, jer nisu prona eni ostaci birokratske uprave, trgovine ili vojne utvrde. Najvjerojatnije je gra en kao carski posjed i religijsko uto ište, ili pak kao tajni ceremonijalni grad.

Arheološka istraživanja pokazuju kako je grad naprasno napušten. Prema jednoj teoriji, stanovnike je pokosio ili si ilis ili boginje koji su stigli iz Europe sa španjolskim konkvistadorima, a ostalo je u inio gra anski rat. No, najnovija istraživanja daju naslutiti da je grad bio napušten još i prije no što su carstvo Inka pokorili Španjolci.

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Velimir Kelkedi, Helena Ze ar, Bojana Špani ek, Alen Fuš fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Ostaci Machu Picchua odaju carski stil Inka kakav se može zapaziti i na drugim mjestima najve e države Novoga svijeta prije dolaska Europljana. Ono što je kod Machu Picchua neobi no je okoliš u kojem se nalazi: smješten je na brdu usred bujne vegetacije koju natapa rijeka. Zapravo, postoje tri brda koji ine Machu Picchu: Huayna (Wayna) Pichu, Machu Picchu i brdo na kojem se nalazi ostaci naselja. To brdo sa ostacima se danas naziva Machu Picchu što je pogrešno, ali je u cijelom svijetu prihva eno. Preko brda Machu Picchu (originalnog) vodi “Inka put” od Cusca koji traje nekoliko dana. Grad ima dvjestotinjak gra evina smještenih na terasama i raspore enih oko velikog središnjeg trga. etvrti na koje je podijeljen uske su i izdužene tako da je prostor maksimalno iskorišten. Tri glavne gra evine se nalaze u tzv. “Svetoj etvrti”: Intihuatana, Hram sunca i tzv.

“Soba s tri prozora”. Postoje i terase izvan naseljenog dijela s kanalima za natapanje.

Na uzvisini u središtu grada je granitni monolit, možda žrtvenik, karakteristi an za Inke, a možda i zvjezdarnica.

Zidine Machu Picchua izgra ene su od orijaških blokova kamena. Taj je podatak fascinantan više što Inke nisu poznavali niti kota ni željezno oru e, a analizom je utvr eno da su blokovi savršeno izrezani u kamenolomima, a da su se završni radovi obavljali na samom gradilištu.

Zbog svoje povijesne, arheološke i arhitekturne važnosti Machu Picchu je 1983. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi, a 2007. godine je izabran kao jedno od Sedam novih svjetskih uda.

Obje prigode bile su povod izdavanja poštanskih maraka s prikazom Machu Picchua, naravno opet od mnogih poštanskih administracija koje nemaju mnogo veze ni s UNESCO-m, ni s Machu Picchuom, a ni s ilatelijom. No, ako i takva ilatelisti ka izdanja doprinose o uvanju važnih lokaliteta i širenju znanja i interesa... neka !! (Željko Stefanovi ) Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

ODIGRAN TURNIR PRVAKA ME IMURSKIH LIGA

NOVA NOGOMETNA SEZONA ZAPO INJE KUPOM

ZAPO ELE PRIPREME PRVOLIGAŠA RK ME IMURJA

Podturen uvjerljivo do naslova najboljeg me u najboljima

Odigrana prva utakmica, kompletno kolo u nedjelju

U novoj sezoni oslonac na me imurske rukometaše

DVA ME IMURSKA vina uvrštena u klub “The Wine Ganga”

Cmre njakova i Dvanajš akova vina me u elitom Rajko Cmre njak: - Naše vino pinot sivi kvalitetno je vino berbe 2009. i dobili smo ga iz grož a koje je raslo na Stanetinskom bregu i Ban iju, na položajima koji su kao stvoreni za me imurski pinot. Vino je vrlo ugodnog okusa i mirisa, prekrasne boje, što su prepoznali ocje-

njiva i u Londonu, te je na osnovu njihove preporuke uvršteno me u 45 najboljih hrvatskih vina. Ovo je vino u prodaji u butelji od 0,75 litara i prvi rezultati ohrabruju jer narudžbe stižu svakodnevno. Obitelj Cmre njak raduje ovo priznanje, jer dolazi iz poznate zemlje, koju emo vjerojatno posjetiti u rujnu.

Promjenjivo s kišobranima Vrijeme se ovaj tjedan doista poigravalo s nama.

Red sunca i nepodnošljivih vru ina, red ugodne naoblake, pokoji kratkotrajni ljetni pljusak, onaj pravi jesenski, ili pak olujna nevera s tu om. Sve je to utjecalo i na našu špicu, pa se s postupnim promjenama vremena vrlo jasno može uo iti i promjena u obla enju naših špicerica.

Po etkom tjedna još su u ljetnim haljinicama i sandalicama, da bi krajem istog usko ile u traperice i zatvorenu obu u, a iz ku e se nije izlazilo bez kišobrana. (foto: Zlatko Vrzan)

Vina vinskih ku a Dvanajš ak - Kozol i Cmre njak od strane engleskih stru njaka i vinskih ocjenjiva a dobila su vrlo dobre ocjene i na osnovu njihove preporuke uvrštena su u klub “The Wine Ganga”.

Englezi su visoke ocjene dali Cmre njakovom pinotu sivom i DK Cuvee Grofovo vinske ku e Dvanajš ak - Kozol. Ova dva vina bit e predstavljena na godišnjem kušanju hrvatskih vina u Londonu 8. rujna 2011. godine.

DK Cuvee Grofovo je kupaža od graševine, pinota bijelog, chardonaya i pušipel - šipon moslavca, berbe 2009., i sadrži 12,9 posto alkohola.

Cmre njakov pinot sivi berbe je 2009. i sadrži 12 posto alkohola.

Dvanaj akovo i Cmre njakovo vino nalaze se me u 45 najboljih hrvatskih vina, stoga e i u London u organizaciji Udruženja vinara Hrvatske gospodarske komore. (S. Mesari , Z. Vrzan)

Zdravko Dvanajš ak: - Grož e za ovo vino, pinot bijeli, graševina, chardonay i moslavac ili šipon, raslo je ispod Mohokosa, na najkvalitetnijoj vinogradskoj zemlji u Me imurju.

Vino DK Cuvee Grofovo zaista je sjajna mješavina, ugodne svježine, s mirisom

umjereno neprovrelog še era. Ova polusuha nota vinu daje izrazitu puno u i posebnost me imurskog vinogorja. Vino se nalazi na tržištu u boci od 0,75 litara i odli no se prodaje.

Priznanje godi i poti e na još kvalitetniji rad obitelji Dvanajš ak - Kozol, kako bi ovo, ali i naša druga vina, bilo još bolja.