Međimurske novine 855

www.mnovine.hr Broj 855.

^akovec, PETAK, 27. sije~nja 2012.

Cijena 7 kuna

PISMO NEZAPOSLENE mlade me imurske profesorice hrvatskog jezika i književnosti, koje je potreslo Hrvatsku

Ingrid Šolti imenovana Vladinom povjerenicom

str. 8-9

Zašto sam odlu ila re i “Zbogom Hrvatskoj”?

VLADA RH raspustila OV Gori an

str. 10

Godina XVI.

str. 2-3

U TRI DANA dvoje ministara u Me imurju

REFERENDUM u Me imurju

VINCEKOVO u me imurskom vinogorju pohodilo preko pet tisu a ljudi

str. 4

Inspirirali se našim iskustvima

Europa ve odavno stanuje kod nas!

str. 12-13

str. 46

str. 6-7

Entuzijasti su pokazali kako izgleda autohtoni turisti ki proizvod

OD PROŠLOG PETKA radnicima MT -a Tvornice arapa te e otkazni rok

Budu nost oko 250 radnica posve neizvjesna, ako se ne prona e zakupac

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

O

dmah da pojasnim naslov. Me imurci zbog toga jer su najsnažnije podržali ulazak Hrvatske u EU nisu ni eurofili, još manje “veliki Hrvati“, kako im netko cini ki podme e. Tako er nisu naivni i glupi, kako im predbacuju naši doma i euroskeptici=kr minske galamdžije bez argumenata, pa da bi vjerovali da e nedjeljno ZA donijeti udo preko no i. e i mu r j e o d a v n o stanuje u Europi, po mnogo emu, prvenstveno po savjesti i mentalitetu.

Možda nam glazbeni ukus ponekad nije proeuropski, ali cijeli svijet ne vrti se, kako to esto mediji nekriti ki prikazuju, oko hedonizma i zabave, ve oko posla. Onaj tko radi i zaradi ima pravo i da se razveseli, onako kako mu najviše odgovara. I ono što je najvažnije, to ne radi na tu i ra un, što je kod mnogih u našoj zemlji minulih godina i te kako bilo prisutno. onajviše kod onih koji se deklariraju “najve im Hrvatima“, pa je stoga logi no da u nedjelju i nisu bili baš ZA – EU, jer tamo ipak vladaju neka druga pravila igre.

Patriotizam prema Domovini i “hrvatstvo“ potvr uje se i dokazuje na druga iji na in. Me utim, ono što se doga alo ve za vrijeme rata, te posebice nakon njega, ali i posljednjih godina, kod mnogih “blizu vatre“, poput beskrupuloznog kriminala i drugih muljanja, bilo je sve samo ne “prohrvatski“. Me imurcima se takav na in ponašanja totalno zgadio, a zbog toga jer je (pre) esto uz to stajao znak jednakosti s HDZ-om, dogodila se njihova “ljubav“ sa SDP-om i ljevicom koja traje ve neko vrijeme. Stoga su ovaj put samo potvrdili kakvu promjenu, kad je mentalitet u pitanju, o ekuju i od ve ine u našoj zemlji i zbog ega Hrvatskoj zapravo treba - EU. a sebe osobno, odnosno za one mla e koji dolaze iza nas, ve ina svih koji su glasali ZA poru uje da o ekuju da budu isto tako poduzetni, barem kao njihovi roditelji,

M

P

Z

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

VIJEST TJEDNA

IZ TJEDNA u tjedan

Zašto smo najviše podržali ulazak u EU? Zato jer europski mentalitet odavno stanuje ovdje! da ne ekaju samo da “lova padne s neba“, ve da pokušaju svoje snove realizirati prvenstveno svojim putem, kao što to ini ve ina mladih u zemljama EU. Za ispunjenje takvog sna Me imurci su ve dokazali da nije bilo presudno žive li u Jugoslaviji, Hrvatskoj, Švicarskoj ili u nekom drugom “svemiru“, dok je EU, ako ništa drugo, onda nada da e sada i ubudu e šanse za mnoge biti još ve e nego da smo ostali u društvu exyu zemalja u kojima je, kad u njih do ete, situacija po mnogo emu kao da je “Bog rekao zbogom“. pak pitanje svih pitanja re erenduma i razlog mnogih razgovora, prepirki i sva a svih ovih dana: ZA ili PROTIV – EU, zapravo je injenica jesmo li glasavši ZA zapravo glasali za dobrobit Hrvatske ili kontra toga. Je li ova zaista povijesna, razborita i mudra odluka? Duboko sam uvjeren da je to upravo takva odluka, posebice kad je pojedinac - gra anin u pitanju. Prvenstveno zbog toga jer je krajnje vrijeme da se promijeni naš osobni mentalitet, a tada e više razloga za optimizam imati cijelo društvo. Bit e tada više šansi, posebice za one koji pošteno rade svoj posao. I bit e, nadamo se, manje šansi za one koji su glasovali PROTIV, zato jer su deklarativno “veliki Hrvati“ ili nešto sli no, ali samo kad je vlastiti džep u pitanju. Jedan kolega to je vrlo štosno, a opet tako plasti no opisao statusom na Facebooku: “Hvala vam svima koji ste obavili svoju gra ansku dužnost i glasovali na re erendumu. Uvjeren sam da smo donijeli ispravnu odluku i da nastavljamo u pravom smjeru. Na nama je da iskoristimo zadnje dvije godine za kupovinu diploma, podmi ivanje policajaca, zlostavljanje žena i zapošljavanje ro aka“. Mogli bi dodati još ponešto onoga što krasi naše društvo u kojem ima još uvijek previše privilegiranih, kao i mnogih drugih anomalija. Pa onda ispada u mnogim primjerima, pa tako

I

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

i u ovom jake podrške ulasku u Europsku uniju, kao da je Me imurje “druga država“ od ostatka zemlje. e utim, da bi tako nešto zaista i bilo, onda se više ne bi smjelo doga ati, primjerice, da ministrica zaštite okoliša dolazi u Me imurje kao što je to slu aj ovih dana, kako bi naše preporuke o zbrinjavanju ku nog otpada pretvarala u zakon, da bi se ostali gra ani naše zemlje toga zaista po eli tako er pridržavati, što mi ve inom (na žalost, i dalje ima nesavjesnih pojedinaca koji zaga uju okoliš i kod nas na razne na ine i, zbog toga jer su u velikoj manjini, treba ih oštro kažnjavati) inimo ve nekoliko godina unatrag i bez zakonskih odredbi. Takve i mnoge druge sli ne stvari ponajviše govore o našem proeuropskom mentalitetu, svijesti i savjesti, disciplini i svemu drugome emu kulturološki u mnogo emu ve naš kraj pripada EU zemljama, za razliku od nekih drugih ne samo kod nas, ve i u manje razvijenim zemljama koje su ve tamo poput: Ma arske, Rumunjske, Bugarske ... Bez obzira što u našem kraju prvenstveno zbog malih pla a nije jednostavno i “normalno“ živjeti, me utim, naš mentalitet sigurno je naša velika šansa za EU i to e sigurno biti uskoro prepoznato, puno prije nego kod nekih drugih. Za još ve u konkurentnost danas i sutra trebaju nam pak još bolje obrazovanje, više inicijativa, hrabrih ideja, ve a probojnost … Na politici je veliki izazov da to strateški organizira i kvalitetno usmjeri. ko se u narednih pet godina takva situacija iole promijeni na bolje u cijeloj Hrvatskoj, onda svi skupa imamo šansu za bolje sutra.

Ako pak toga ne e biti, onda e se Me imurci sigurno opet nekako sna i zahvaljuju i izme u ostalog i tome što više nismo samo sastavni dio naše zemlje, ve i EU-a!

M

A

Me imurci najve i eurofili Gra ani Hrvatske na nedjeljnom re erendumu uvjerljivo su glasovali ZA ulazak Hrvatske u EU. Daleko najve u podršku ulasku Hrvatske u EU dali smo mi - Me imurci. U Me imurskoj županiji, nakon što su prebrojeni glasovi sa sva 153 bira ka mjesta, ak 75,73 posto gra ana izjasnilo se za ulazak. Tako velika podrška za ulazak, poput one zabilježene u Donjem Vidovcu, Svetom Martinu na Muri ili Vratišincu, koja je iznosila izme u 83 i 84 posto, nije zabilježena nigdje u našoj zemlji. Odaziv na birališta tako er je bio u hrvatskom vrhu. Više na str. 4.

(NE) SVI A NAM SE

Novi CT ure aj ili magnetska rezonanca Ranko Ostoji , ministar zdravlja, posjetio je Me imursku županiju te razgovarao s njezinim vode im ljudima. Izme u ostalog je napomenuo da e sjever Hrvatske sigurno dobiti jedan CT ure aj ili jednu magnetsku rezonancu, a na nama je da odlu imo što nam je potrebnije.

Ministar je obe ao i potporu u opremanju novoure ene Jedinice intenzivnog lije enja. Tako er, naglasio je i da su objektivni pokazatelji, što se ti e pove anja limita bolnice, na našoj strani, što e se svakako uzeti u obzir prilikom eventualn e rasprave.

Više pro itajte na str. 3.

Sve ve i odljev mladih visoko obrazovanih van Me imurja Portal “eMedjimurje” prenio je potresno pismo nezaposlene pro esorice hrvatskog jezika i književnosti, koja se suo ava s nepremostivim problemom zapošljavanja, stoga je odlu ila re i “zbogom” Hrvatskoj.

Na žalost, ona je još jedna u nizu mladih visokoobrazovanih ljudi koja e svoju sre u potražiti van granica naše domovine.

Pismo u cijelosti možete pro itati na str. 8-9.

NOVA ME IMURSKU ŽUPANIJU posjetila nova ministrica zaš

Zalagat u se za otpada na ku n što se to radi u PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO FOTO: ZLATKO VRZAN Prvi radni posjet u ponedjeljak ministrica dr. sc. Mirela Holy imala je u Me imurskoj županiji, što nije slu ajno. Me imurska je županija u zbrinjavanju otpada vode a u zemlji, pa joj naša iskustva znatno mogu pripomo i u izradu novog Zakona o otpadu.

Na radnom sastanku s elništvom Me imurske županije upoznata je s osnovnim problemima zaštite okoliša i stanjem zaštite u Me imurju, a održana je i nastupna kon erencija za novinare. Župan Ivica Perho na kon erenciji za novinare istaknuo je da se razgovaralo o me imurskoj praksi i najboljim na inima zbrinjavanja komunalnog otpada, te posebno o problemima, komunalnom otpadu u romskim naseljima Parag i Piškorovec koji treba zbrinuti, o radu inspekcijskih službi te ilegalnom iskopavanju šljunka, kao i utjecaju pesticida na vode i tlo. Dotaknuto je i pitanje industrijskih tvrtki, koje bi do 2014. godine trebale riješiti svoje ekološke probleme kako bi manje zaga ivale, u tom su kontekstu spominjani ateks i Ferropreiss iz akovca, Ferokotao iz Donjeg Kraljevca i druge.

Bilo je rije i i o energetskoj u inkovitosti, najve i problem je broj dozvola.

Me utim, u prvi plan prilikom posjeta, ali još više nakon toga (cijela emisija HTV-a “Otvoreno“ u utorak posve ena je “me imurskim iskustvima”), zapravo je injenica kako nas je tek sada ostatak Hrvatske otkrio kao predvodnike u kvalitetnom postupanju s otpadom.

Me imurska županija može biti primjer ostalima kako se postupa s komunalnim otpadom, selekcijom otpad postaje korisna sirovina, te da je intencija njenog Ministarstva da se selekcija obavlja na ku nom pragu, zbog što manjih troškova, te da se napla uje prema koli ini otpada. Župan Perho napomenuo je da u akovcu ve sedam godina gra ani selektiraju otpad na ku nom pragu te da su uvedene i kante s ipovima, elektronski e se ustanoviti iji je otpad i po tome napla ivati.

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Velimir Kelkedi, Siniša Obadi , Bojana Špani ek, Alen Fuš fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec.

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

27. sije nja 2012.

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11

Rukopise, otografije i CD-e ne vra amo.

Ministrica Mirela Holy uz ostalo je istaknula: - Otpad koji se neselektivno prikuplja i do e na traku nije dovoljno ist kao sirovina, zbog toga u podržavati i boriti se za selektivno odlaganje otpada, kao što se to ve dulje vrijeme radi u Me imurskoj županiji. Mnoge se države bore za otpad, a Hrvatska nije dovoljno bogata zemlja da ne bi selektirala otpad. Osim toga, na taj emo na in zaposliti dio nezaposlenih osoba. Selekcijom na ku nom pragu može se izdvojiti od 60 do 70 posto otpada.

Više smo znali o japanskim iskustvima nego o tome što se doga a sto kilometara od Zagreba? Župan Perho napomenuo je da je naša županija najbolji spoj teorije i prakse u zaštiti okoliša na podru ju Hrvatske, a svi koji su do sad dolazili iz Zagreba više su znali o japanskim i njema kim iskustvima nego o ovome što se radilo ni stotiOtpad nu koji se neselektivno prikuplja i do e na traku nije dovoljno ist kao sirovina, zbog toga u podržavati i boriti se za selektivno odlaganje otpada, kao što se to ve dulje vrijeme radi u Me imurskoj županiji, poru ila je ministrica kilomet ara od njih. To je rezultiralo nekim nelogi nim zakonskim rješenjima, koja su kod nas neke stvari kod postupanja s otpadom vratila nekoliko koraka unazad.

Ministrica Holy naglasila je da su u pripremi nova zakonska rješenja i novi pravilnici koji bi trebali uvesti red na podru ju postupanja s otpadom u Hrvatskoj. Neka rješenja u koja se krenulo tehnološki su zastarjela, skupa i neprimjerena situaciji u našoj zemlji. To se prije svega odnosi na regionalne centre za zbrinjavanje koji mehani ko - biološkom obradom otpad tretiraju kao sme e, a ne kao potencijalnu sirovinu.

Ministrica je u ve u ve ernjim satima posjetila i tvrtku “Tehnix” u Donjem Kraljevcu,

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: redakcija@mnovine.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr medjimurske-novine@ck.t-com.hr

27. sije nja 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

A VLAST HVALI NAS DA SMO UZOR OSTATKU HRVATSKE štite okoliša i prostornog ure enja dr. sc. Mirela Holy

a selektiranje nom pragu, kao Me imurju

Direktorica akoma Snježana Tkal ec Avirovi ministrici Holy predstavila je me imurski na in zbrinjavanja otpada, koji je aktualno daleko najbolji u Hrvatskoj

gdje je upoznata s proizvodnim programom, posebno za zaštitu voda i zbrinjavanje otpada, kao i s rješenjima koja su u primjeni širom Hrvatske, ali i Europe i Bliskog istoka. Direktor tvrtke “Tehnix” uro Horvat posebno je naglasio da je tvrtka uspješna zahvaljuju i stru nom timu i stalnim inovacijama, ali je iznio i neka europska iskustva. U Europi jako cijene partnerstvo

izme u tvrtki, ali to onda zna i i to da partner ne može ulaziti u kombinacije koje bi bile potencijalno konkurentske. Osnovno je rad na kvaliteti proizvoda i konkurentnost, te me usobno povjerenje partnera.

Nakon svega ministrica Holy sigurno je otišla iz Me imurja prebogata iskustvima, no prava bitka za otpad i promjenu zakona na državnoj razini tek je o ekuje.

Divlji deponiji otpada u romskim naseljima stvaraju revolt gra ana Ministrica je posjetila odlagalište otpada u Totovcu, gdje se upoznala s radom deponija i stanjem sanacije starog otpada, a s iskustvima i poteško ama upoznali su je i predstavnici komunalnih tvrtki koje odvoze otpad iz naših gradova i op ina. Na elnici op ina Nedeliš e i Mala Subotica Mladen Horvat i Vladimir Domjani posebno

su kao veliki problem istaknuli nelegalno odlaganje otpada unutar romskih naselja. Naime, stanovnici tih naselja odbijaju pla ati odvoz, sme e gomilaju unutar svojih mjesta te prisiljavaju op ine da zbog opasnosti po zdravlje takve deponije saniraju o trošku svojih prora una, što stvara revolt kod ostalih gra ana.

Posjet Tehnixu u D. Kraljevcu

Borba za otpad V

e se dugo govori da je otpad postao crno zlato, pa izme u tvrtki koje se bave danas jednom od najunosnijih djelatnosti traje borba za otpad. I to doslovno, važna je svaka tona otpada. Saša Avirovi je ovih dana na televiziji iznio podatak da iz Me imurja nestaju tone i tone otpada na neobjašnjiv na in te da akom dovozi sve manje koli ine otpada u Totovec.

Dakako, naš je kraj samo primjer borbe za otpad u cijeloj zemlji. Ovdje i ne govorimo o kra ama oluka i sli no, ve o organiziranoj borbi za otpad

putem koncesija i nametanja tehnologija. ajna borbe za otpad zbog toga nije samo zarada, ve izgledi zarade za dugi niz godina unaprijed, zapravo monopol na otpad putem koncesija i na druge na ine. Drugim rije ima, tajna borbe za otpad je borba za sustav zbrinjavanja otpada.

Onaj tko danas uspostavi sustav zbrinjavanja otpada, koji e biti op eprihva en od vlasti i lokalne samouprave, u budu nosti e dobro živjeti bez ikakvih ve ih briga. zbrinjavanju komunalnog otpada koplja se lome na

T

U

RAJKO OSTOJI , ministar zdravlja, za posjeta Me imurskoj županiji i našim zdravstvenim ustanovama

Bit ete ogled kako organizirati objedinjenu hitnu medicinsku pomo Nabavka medicinske opreme i limit Županijske bolnice u akovcu, investicije u me imursko zdravstvo, preventivni programi u zdravstvu i reforama hitne bile su glavne teme razgovora ministra zdravstva dr. med.

Rajka Ostoji a s ravnateljima zdravstvenih ustanova na podru ju Me imurske županije te županom, njegovim zamjenikom i suradnicima Zavoda za javno zdravstvo i Županijske bolnice akovec. Ministar Ostoji kratko je odgovarao i na pitanja novinara.

Za Me imurske novine pitali smo kako e po reformi zdravstva funkcionirati hitna, odnosno dobivanje svih onih zdravstvenih usluga koje smo do sada dobivali nave er i vikendima u hitnoj.

- Ja mislim dobro, kazao je ministar Ostoji . - Hitna medicinska pomo zrcalo je odgovornosti, organiziranosti cijeloga zdravstvenog sustava. Zrcalo ljudskosti, brzine i humanosti. Razgovarao sam i sa županom i sa svim ravnateljima zdravstvenih ustanova i, kada proradi hitna tijekom ovih šest mjeseci, bit e to preklapanje izme u Centra za hitnu medicinu i Centra obiteljske medicine. Vidio sam i novi prostor (centra obiteljske medicine), koji mi je pokazao ravnatelj Doma zdravlja Vr i , i mislim da e to biti ogled kako treba organizirati hitnu medicinsku pomo .

Na naše inzistiranje zna i li to da e pacijenti svih sedam dana u tjednu svih 24 sata na dan mo i dobiti dosadašnju razinu zdravstvenih usluga, ministar Ostoji je odgovorio: - Zasigurno, a vjerojatno i bolje, jer je zna ajno unaprije ena oprema i u sanitetskim i u prijemnim vozilima u objedinjenoj hitnoj pomo i.

A sada e se ulagati u kadrove.

Zasigurno e usluga biti ista, a u nekim segmentima i bolja, naglasio je ministar Ostoji .

Što se ti e opreme, u natje aj koji se otvara za dva tjedna stavit e se dva ultrazvu na aparata: za kardiologiju i polivalentni za radiologiju i ultrazvuk dojke, a nakon toga i CT ure aj, jer Županijska bolnica akovec ima najstariji CT ure aj u Hrvatskoj.

temi selekcije otpada. Zna se da je najjeftinije selektirati otpad na ku nom pragu, na taj se na in i do 70 posto otpada može pretvoriti u korisnu sirovinu. Onaj tko selektira otpad zato dobro zara uje, ako to rade gradske javne komunalne tvrtke, gra ani e pla ati manje za zbrinjavanje. Ako to radi netko drugi, taj e imati najviše koristi. ustav funkcionira na na in da e gra ani morati platiti onaj iznos koji mogu pla ati, a ne stvarnu cijenu koštanja, jer nema velikih alternativa. Onaj tko ima koncesiju brine samo o tome da ne nametne previsoku cijenu gra anima kako ne bi ostao bez koncesije. Nagradno pitanje glasi: što ako se i gra ani sutra dosjete da selektirani otpad mogu prodati?

vo je svakako samo vrh ledene sante zvane otpad, problematika je daleko složenija, no osnovni odnos ostaje: onaj tko uspostavi sustav zara uje, zbog ega i tolika borba za koncesije, odnosno razne ugovore i sporazume. Sadašnjim zakonom o otpadu zabranjen je uvoz otpada u Hrvatsku, pa i neopasnog, za spaljivanje za energetske potrebe. Koliko se to poštuje, to je ve drugo pitanje. druge strane, opasni otpad, a to je klini ki otpad, zatim farmaceutski proizvodi, nafta, smjese ulja i vode, katranski ostaci iz procesa prerade “crnog zlata”, otpad koji sadrži arsen, berilij, bakar u raznim oblicima, cink, selen, kadmij, živu, telur, talij i spojeve etera, zbrinjava se dijelom u zemlji

S

Iska ete me u bolnicama vaše kategorije, to treba honorirati pove anim limitom

Što se pak preventivnih pregleda ti e, ove godine krenut e se i na preventivne preglede vrata maternice, relativno jeftin pregled kojim se uz pomo papa testa može bolest otkriti u nultoj fazi i izlije iti.

Na pitanje o limitu bolnice, jer zbog ograni enog limita ona posluje s gubitkom, ministar Ostoji je ogovorio: - Bolnica posluje s gubitkom, ali kada gledamo njezinu organiziranost, posebno u dnevnim

CT ili magnetska rezonanca?

Moramo sami odlu iti što nam je potrebnije Pojašnjenje oko nabavke CT ure aja, o kojemu je ministar pomalo neodre eno govorio u izjavi za novinare, dobili smo u priop enju iz Ureda župna koje je poslao pro elnik David Vugrinec.

- Što se ti e nabavke CT ure aja, ministar je istaknuo da je on našoj bolnici potreban jer imamo najstariji u državi, a jedini smo njegovu nabavu stavili u listu prioriteta. Me utim, rekao je i da u obzir treba uzeti injenicu da takav ure aj ima i jedna klinika u akovcu koja je u sustavu HZZO-a te varaždinska bolnica. Kako se

O

S

on zalaže za regionalni pristup zdravstvu, smatra nepotrebnim postojanje nekoliko istih ure aja na udaljenosti od 15 kilometara. Sjever Hrvatske sigurno e dobiti jedan CT ure aj i jednu magnetsku rezonancu, rekao je ministar, a na nama je da odlu imo što nam je potrebnije. Ministar je obe ao i potporu u opremanju novoure ene Jedinice intenzivnog lije enja. Tako er, naglasio je i da su objektivni pokazatelji, što se ti e pove anja limita bolnice, na našoj strani, što e se svakako uzeti u obzir prilikom eventualne rasprave.

na razli ite na ine, pa i neprimjerene, ili se ispušta u kanalizaciju, a oko polovice se izvozi. odišnje se izveze oko 40 do 50 posto opasnog otpada, odnosno oko 20.000 tona u zemlje Europske unije, gdje se prera uje i debelo napla uje. Tako se mnogo izvoze željezni ki pragovi, olovne plo e iz akumulatora u Sloveniju, ostaci boja ili ulja u Austriju, pa i šljaka, a broj tvrtki koje trebaju dozvole za izvoz otpada stalno raste, što je indikativno. sput, onaj tko u budu nosti ipak uspije izgraditi spalionicu za opasni otpad u Hrvatskoj, bila to neka javna ustanova ili privatni kapital, imat e samo slatke brige koliko e nam naplatiti. Ne bi bilo dobro da se u Hrvatskoj spaljuje opasni otpad Europe, ali

bolnicama, to je bolnica koja bi trebala biti primjer, jer se 80 posto gra ana lije i u vašoj bolnici, 10 posto u zagreba kim klini kim bolnicama, a 10 posto u drugim bolnicama. A to je cilj svih županija diljem svijeta - da imaju bolnicu kojoj gra ani vjeruju. Štoviše, u kampanji koju sam slagao prije tri mjeseca zbog toga je na jednom slajdu bila vaša županija i vaša bolnica. Ministar zdravlja Rajko Ostoji pohvalio je organiziranost dnevne bolnice, kao i dobro organiziran objedinjeni hitni medicinski prijem.

- Mislim da vi iska ete me u bolnicama vaše kategorije. Nisam obe ao, ali sam rekao da se to treba honorirati pove anim limitom, naravno, tek je po ela faza izrade prora una.

Me imurski župan Ivica Perho kazao je da je s ministrom razgovarao o potrebi investiranja u prostore Doma zdravlja. Prihva ena je inicijativa da se unutar bolni koga zemljišnog kompleksa ide graditi novi dio Doma zdravlja, uz inanciranje po modelu bolnice uz potporu Ministarstva. U tom slu aju, radi lakšeg inanciranja, mogu se oslobodit prostri u Ulici Matice hrvatske, kazao je župan, i izrazio nadu da e u naredne etiri godine i Dom zdravlja dobiti svoj prostor.

(BMO) Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

G

U

vjerojatno nije dobro i ako sav opasni otpad izvozimo i tako gubimo milijune eura. Ukratko, treba nam dobar sustav za crno zlato jer bi mogli ostati bez njega, a na našu štetu.

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

27. sije nja 2012.

U ME IMURJU najve a podrška na referendumu o ulasku Hrvatske u EU

Europa ve odavno stanuje ovdje!

PIŠU: DEJAN ZRNA, BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN Gra ani Hrvatske na nedjeljnom referendumu uvjerljivo su glasovali ZA ulazak Hrvatske u EU. Nakon što su prebrojeni svi glasovi, 66,27 posto bira a izjasnilo se za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, dok je 33,17% bilo protiv, a tamo je do sad ulazak u Hrvatsku podržan gotovo s 85%. Daleko najve u podršku ulasku Hrvatske u EU dali smo mi - Me imurci. U Me imurskoj županiji, nakon što su prebrojeni glasovi sa sva 153 bira ka mjesta, ak 75,73 posto gra ana izjasnilo se ZA ulazak. Protiv je glasovalo 23,72 posto gra ana, dok je 0,55 bilo nevaže ih listi a.

Odaziv na birališta tako er je bio u hrvatskom vrhu. Glasovalo je 52.133 gra ana ili 51,80 posto.

Najve a podrška u D. Vidovcu, 84,09%, kao i uz granicu sa Slovenijom Velika ve ina gra ana u našoj županiji, koji su izašli na birališta, izjasnila se za pristupanje naše zemlje Europskoj uniji.

Ukupno na podru ju županije za ulazak je glasovalo 75,73 posto, a protiv ulaska 23,72 posto izašlih na referendum. Nevaže ih listi a bilo je 0,55 posto. Najviše glasova za dali su mještani op ine Donji Vidovec, 84,09 posto, a najmanje, 70,26 posto, mještani op ine Mala Subotica.

Na podru ju Grada akovca za ulazak u EU glasovalo je 75,81 posto bira a.

Evo s kojim su postotkom gra ani u Me imurskoj županiji podržali ulazak u EU: Belica 74,60%, akovec 75,60%, Dekanovec 79,90%,Domašinec79,56%,Donja Dubrava 78,50%, Donji Kraljevec 76,10%, Donji Vidovec 84,09%,

Gori an 76,02%, Gornji Mihaljevec71,18 %, Kotoriba 73,73%, Mala Subotica 70,26%, Mursko Središ e 81,44%, Nedeliš e 71,90%, Orehovica 73,60%, Podturen 81,19%,Prelog74,81%,Pribislavec 72,11%, Selnica 83,11%, Strahoninec 74,74%, Sveta Marija 73,83%, Sveti Juraj na Bregu 71,83%, Sveti Martin na Muri 83,53%, Šenkovec 75,79%, Štrigova 72,38% i Vratišinec 83,41%.

Zašto su Me imurci najve i eurofili?

Me imurci su naj vrš e od svih pokazali svoje eurofilstvo, želju da više ne stanujemo u “balkankoj kr mi” izvan velike gospodarske i politi ke zajednice kakva je EU, ma kako trenutno bila u recesiji. Recesije cikli ki dolaze i odlaze, bile zemlje u zajednici ili ne. I kad protivnici ulaska upiru prstom u Gr ku, pitanje je što bi tek bilo s njom da nije ušla u EU. Štoviše, možda ju je EU proteklih godina i previše mazila pa se

razmazila. Mi svoj teret dugova kao prtljagu u EU unosimo, a ne ulazimo u nju s kov egom zlatnika koje e nam na ulazu oduzeti.

No, ulazak u EU ne paše svima, jer ulazimo u jedan ure eniji sustav, gdje ima manje prostora za muljažu. Muljaža nigdje i nikada nije potpuno isklju ena, ali negdje je ona stjerana na marginu, a drugdje je premrežila itav sustav. Nakon svega mi i naša djeca i njihova djeca zaslužujemo živjeti u ure enijoj zemlji. Osim toga, nismo ni manje sposobninimanjepametnioddrugih. Dokazali su to naši studenti, stru njaci i znanstvenici, izvoznici, gospodarstvenici i poljoprivrednici vrhunskim proizvodima koje prodaju na europskom tržištu. Da smo na puno podru ja otišli dalje od drugih u našoj zemlji, pokazuje se ve ovih dana kada ministri u novoj hrvatskoj Vladi dolaze “u iti“, kako bi “pravila igre“ koja kod nas ve postoje i nešto su sasvim normalno kona no prihvatili i drugi. Naš problem je o ito da ono

MJEŠTANI Donjeg Vidovca i Svetog Martina na Muri najve i eurofili od svih u Hrvatskoj

Vjera u još ure enije društvo - Glasovao sam za ulazak u EU jer o ekujem da bi to trebalo imati pozitivan utjecaj na ure enost našeg društva. Znamo da je privreda Europe jako razvijena, odnosi u društvu kvalitetni i dosta stabilni, školstvo na vrstim temeljima i radni ka prava poznata i zagarantirana, razmišljanja su u itelja informatike u D. Vidovcu Gra ani Hrvatske na referendumu su odlu ili da Hrvatska postaje idu e godine lanicom velike obitelji koja se naziva Europska unija. Najsnažniju potporu u cijeloj Hrvatskoj dali su upravo Me imurci, gdje je ZA Europsku uniju glasovalo 75,73% bira a. Gledano po me imurskim gradovima i op inama, ali i u cijeloj Hrvatskoj, op ina Donji Vidovec ima najviše euro ila. Naime, ak 84,09% bira a glasovalo je za ulazak naše zemlje u EU. Donji Vidovec smješten je u isto nom dijelu Me imurja i samo nekoliko kilometara od ma arske granice. Prema zadnjem

popisu stanovništva, naselje ima 1.403 stanovnika, a nadaleko je poznato po dugogodišnjoj tradiciji ispiranja zlata na rijeci Dravi. Mjesto je to dobrih i radišnih ljudi koji su uvijek dobri doma ini.

Na elu te lokalne sredine u svojem petom mandatu je Josip Grivec (HSLS).

Na pitanje koji je glavni razlog tako visokog postotka euro ila u Donjem Vidovcu, Grivec odgovora: Kod ve ine Donjovidov ana su, pretpostavljam, prevagnuli prakti ni i pragmati ni razlozi za potporu ulasku, uvjerenje u bolju

perspektivu ulaskom u EU. Tako er je mnogo naših ljudi radilo i još uvijek radi u nekoj od zemalja Unije, a to stvara povezanost.

Vjerojatno su ponešto doprinijeli i projekti u kojima uz druge op ine sudjeluje i Donji Vidovec, a su inancirani su iz fondova EU (projektna dokumentacija za pro ista , zatim za kolektorski sustav, za kanalizacijsku mrežu Donjeg Vidovca, a tu su i projekti ‘Puna zdela’, ‘Festivali kre Mure’, kao i školovanje projekt menadžera).

Zdravko Crnkovi (55) u itelj je informatike. Svoj glas dao je ZA

Uniju jer je pun optimizma da bi nam tamo trebalo biti bolje.

- Glasovao sam za ulazak u EU jer o ekujem da bi to trebalo imati pozitivan utjecaj na ure enost našeg društva. Znamo da je privreda Europe jako razvijena, odnosi u društvu kvalitetni i dosta stabilni, školstvo na vrstim temeljima i radni ka prava poznata i zagarantirana. Živjeti i raditi u takvom okruženju moralo bi dobro djelovati i na nas.

Vjerujem da e se rad više cijeniti te da e biti manje kriminala. Volio bih da se ta moja o ekivanja ostvare što prije, nadam se u ro-

što je kod nas standard ne znamo još uvijek na pravi na in kao nešto što je kvalitetno, bolje od drugih, predstaviti tamo gdje se ubiru “plodovi“ rada i znanja.

Da budemo jasni, ni mi, ni naš kraj nismo savršeni, niti je to mogu e uvijek posti i. Me utim, zasigurno je legitimna težnja da budemo što ure enije društvo, posebice kad je u pitanju svaki obi an gra anin naše zemlje, kojemu posebice državna i lokalna birokracija mora služiti, a ne, kao što je navika u dobrom dijelu Hrvatske, da bude obrnuto.

Zbog toga i mi u našim novinama kroz brojne teme, kriti ke napise i propitkivanja odgovornih (za) što nešto mu i gra ane ili što bi moglo predstavljati problem bilo lokalno, bilo lokalno – nacionalno - globalno donosimo svaki tjedan.

Ako pak puno puta do sad nismo prepoznati u našoj zemlji, osim “marljivosti i radišnosti“, nadamo se da e nakon ove odluke biti puno brže prepoznato ne samo kod ku od desetak godina, obrazložio je Crnkovi .

Pa mi smo u EU ve dvadeset godina Vrlo sli no razmišljaju i u Svetom Martinu na Muri, mjestu koje je oslonjeno na EU, tako da podrška od gotovo 84 posto glasova ZA nije iznena enje …

- Za mene je ovakav postotak glasova za EU sasvim o ekivan i normalan i mogu re i da sam o ekivao i koji postotak više.

Pa mi smo iz Europe do sada dobili desetak milijuna kuna i onda je normalno da si za EU. Pogledajte našu Gospodarsku zonu, koja je gotovo u potpunosti izgra ena sredstvima EU, poduzetnici rade za zemlje EU, daljnji planovi i programi su im vezani za Uniju, koja donosi perspektivu i svekoliki razvoj. Slika EU više je nego lijepa i jasna u op ini Sveti Martin na Muri, a ulazak Hrvatske u njezino lanstvo do ekujemo spremni, jer po svemu smo Europljani, rekao nam je jedan od najpoznatijih turisti kih entuzijasta ovog kraja Branko Polanec, i naglašava kako

nas, nego i u zemljama oko nas, prvenstveno u najnaprednijima poput Njema ke, koje ve sura uju s brojnim našim tvrtkama. Vjerujemo da bi to mogao biti kota zamašnjak za daljnji gospodarski razvoj našeg kraja, nekakav “new deal“ koji je potreban Me imurju, jer o ito tekstilna i gra evinska industrija više ne mogu kod nas biti oslonac sigurnosti radnog mjesta, kao što je to bio godinama unatrag slu aj, i to bi trebalo biti nadomješteno prvenstveno dolaskom stranog kapitala, novih tehnologija, ali i poduzetnoš u naših ljudi, prvenstveno u malim tvrtkama, obrtu, turizmu i modernoj poljoprivredi. Uglavnom, na nama je da si život još olakšamo ulaskom u EU, u kojoj emo se mo i razmahati i iskoristiti izazove i prilike koje nam se pružaju ovom odlukom. Izme u ostalog jer smo uvjereni da veliki broj europskih standarda, koje ostatak zemlje tek treba prihvatiti, ve stanuje ovdje. se nismo prodali EU, kako to govore euroskeptici, nego smo se samo snažnije priklju ili onima kojima pripadamo.

- O ekivao sam koji postotak više, ali dobro je i ovako. Dakle, nije ovo nikakvo iznena enje za nas koji živimo uz granicu i jedva ekamo da se s granica maknu policija i carina. Naši ljudi trebaju nesmetan prolaz i komunikaciju s drugom stranom jer postoje mnoge rodbinske i gospodarske veze ljudi koji ovdje žive. Isto tako, mi poznajemo situaciju i znamo što se doga a u Sloveniji koja je u EU i nema nikakvih nepoznanica koje bi nam smetale da se protivimo ulasku Hrvatske u EU. I ono možda i najvažnije, 80 posto naših ljudi živi, radi i ponaša se kao oni u zemljama EU. Naravno, tu je i gospodarstvo koje je nastalo, produbljuje se i radi za poduze a iz EU, na istu temu rekao nam je na elnik op ine Franjo Makovec, i naglasio da EU nije nikakav bauk, nego stvarnost kojoj pripadamo i u kojoj e svima biti još bolje. (alf i sm)

EU ve postaje izlika za nesposobnost Evo, po elo je. PDV raste, cijena benzina raste, najavljuje se rast cijena prehrambenih proizvoda, energenata ... Pripremamo se za ulazak u elitni klub.

Jeste li se zapitali zbog ega smo bili u takvim proturje nostima tijekom kampanje i donošenja odluke o ulasku u EU? Vjerujem da malo tko nije bio u raskoraku izme u onog što je osje ao pravilnim i onoga što mu je vlastiti racio govorio.

Eventualno onaj tko ima direktne koristi ili od jedne ili druge odluke. Jaki osje aj da je odlu-

ka za ulazak pravedna bila je u kontradikciji s onime što stoji u prvoj re enici. E pa, prva re enica je rezultat (ne)sposobnosti naših politi ara, a ne posljedica ulaska u EU. Ideja da uvijek moramo birati izme u dvije krajnosti vrlo je uvriježena u našem narodu. Ili ima ili nema. Ili da ili ne. Ili lijevi ili desni. Kao da smo od rata na ovamo zaboravili na sve mogu e nijanse koje ustvari život ine životom. Ne ini vam se da esto funkcioniramo kao da emo dosegnuti ili beskrajnu radost

ili beskrajnu patnju? Možda to i jest istina, no ne na ovome svijetu. Podjela na raj i pakao nije predvi ena za smrtnike.

Na žalost, još od nastanka podjele na crvene i crne, tu podjelu primjenjujemo na sva podru ja našeg života. Biramo politi are koji jedino na takav na in funkcioniraju, zbog toga gra anska opcija uvijek gubi izbore u Hrvatskoj. Ne postoji umjerenost, smirenost, odmjerenost. Gra ane se dovede pred zid i kaže im se: Evo, možete birati ovo ili ono. Druge nema!

Biranje izme u dvije opcije nije izbor, to je uvjetovanje. Ho eš ovo ili ono?, kao da nema još toliko mnogo opcija za rješenje bilo kojeg problema. Strategija je, doduše, vrlo stara i pro injena: smanjiš opciju izbora na vrlo mali broj mogu nosti, poželjno je na samo dvije - da se ljudi ne bune, i onda daš izbor od dvije mogu nosti. Ponovit u, to se zove uvjetovanje, a ne izbor.

Izjava našeg premijera Zorana Milanovi a kako moramo di i PDV na 25 posto, jer ne postoji drugi izlaz, može se usporediti

samo s izjavom djeteta vrti ke dobi koje ne zna za realne opcije osim onih koje je do sad doživjelo. Izjava je eventualno trebala glasiti: Dižemo PDV na 25 posto, jer ne znamo druga ije. Ružna vijest bi bila jednako ružna, no istinita. Samo što bi tada govorila i tko snosi odgovornost za nju. Ovako ispada - odlu ili smo tako jer druga mogu nost ne postoji. A istina glasi – ne znamo druga ije.

Evo, upravo zbog takvih odluka naše politike odlu ili smo se za ulazak u EU. Bilo je smiješno

Piše: Tomislav Novak da nas sami politi ari u kampanji pozivaju da glasujemo za EU, kad je to glasovanje baš protiv njih. Još je smješnije što upravo oni to slave kao svoj osobni uspjeh. Što re i, to je još jedno hrvatsko udo.

27. sije nja 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

u Me imurju

GDQD

IMENOVANA JOŠ dva pomo nika ministra iz Me imurja

akove ki poduzetnik Stjepan Koraj i pravnik Ivan Crn ec I na svojoj etvrtoj sjednici, održanoj prošli etvrtak, odnosno njenom dijelu zatvorenom za javnost, hrvatska Vlada raspravljala je o kadrovskim pitanjima. Me u brojnim razrješenjima i imenovanjima, Me imurje je dobilo svoga drugog predstavnika u izvršnoj vlasti. Nakon Matije Derka kao nestrana ke osobe, koji je ve ranije postao pomo nikom ministra regionalnog razvoja i europskih fondova, poznati akove ki poduzetnik Stjepan Koraj imenovan je pomo nikom ministra poduzetništva i obrta koje vodi Gordan Maras.

- Ova funkcija za mene je nešto novo, ali s druge strane i ve

Stjepan Koraj

Ivan Crn ec

vi eno. Sada sam u poziciji da sve probleme koji tište poduzetnike vidim i s druge strane. Nastojat u pomo i da poduzetnici

funkcioniraju na na in koji je za njih primjeren. Ovo je novo ministarstvo, tek se ustrojavamo i pripremamo za rad. Postojat e

tri uprave. Ja u voditi najkompleksniju - Upravu za investicije i razvoj poduzetništva i obrta. Tu e biti još Uprava za malo i srednje poduzetništvo koja bi trebala pratiti ono što mi posložimo u našoj, kao i Uprava za me unarodnu suradnju i EU fondove.

To je okvirna shema rada, kaže Koraj. Dodaje i kako u ustroju postoje ih ministarstava koje se bave gospodarstvom ima dosta nelogi nosti, pa postoje, primjerice, voditelji odjela, dok tih istih odjela uop e nema, odnosno nikad nisu ustrojeni.

Koraj je ina e lan SDP-a i županijski vije nik te, kako sada stvari stoje, jedini Me imurac iz redova Kukuriku koalicije postavljen na neku funkciju u izvršnoj vlasti države. Me imurski župan i elnik županijskog SDP-a Ivica Perho proteklih je dana izjavio kako važnijim od broja naših ljudi u Zagrebu smatra koliko e no-

5

va vlast poduprijeti projekte u Me imurskoj županiji. Ujedno je istaknuo kako su osobe na pozicijama bitne, no da njemu nitko ne treba otvarati vrata prema ministrima ili premijeru – jer su to njegove strana ke kolege i ljudi koje dobro poznaje.

Ivan Crn ec u Ministarstvo pravosu a kao pomo nik ministra Za jednog od etiri pomo nika ministra imenovan je i Ivan Crn ec iz akovca. On je razriješen dužnosti ravnatelja u Ministarstvu pravosu a, te imenovan za jednog od etiri pomo nika ministra. Crn ec poput Derka postavljen je kao nestrana ka osoba, kao stru njak u domeni posla koji je ve ranije o ito uspješno obavljao u ovom Ministarstvu.

(BMO i VK)

SABOR RH zaprimio zahtjev Op inskoga državnog odvjetništva iz akovca za skidanje imuniteta SDP-ovom zastupniku iz Me imurja

MIP predložio skidanje imuniteta Mariju Mohari u PIŠU: VELIMIR KELKEDI, DEJAN ZRNA Mandatno - imunitetno povjerenstvo (MIP) predložilo je hrvatskom Saboru da SDP-ovcu Mariju Mohari u skine zastupni ki imunitet, nakon što je u Saboru RH zaprimljen zahtjev akove koga Op inskog državnog odvjetništva za po etak su enja na osnovu njihove optužnice za nesavjestan rad kao na elnika me imurske op ine Gori an.

Predsjednica MIP-a Gordana Sobol (SDP) uvodno je kazala da je akove ko tužiteljstvo od Sabora zatražilo da Mohari u, koji je na izborima 4. prosinca prošle godine osvojio zastupni ki mandat na listi Kukuriku koalicije u 3. izbornoj jedinici, skine zastupni ki imunitet. Tužiteljstvo je još 17. rujna prošle godine akove kom Op inskom sudu podnijelo optužni prijedlog protiv Mohari a, kojim ga tereti za dva kaznena djela protiv službene dužnosti nesavjesnim radom u službi. akove ki sud prihvatio je optužnicu i za 7. velja e zakazao po etak su enja. Prethodno Sabor treba skinuti imunitet, o emu se i odlu ivalo, kako pišemo ovaj tjedan. Praksa je da se

imunitet skida, a to je osobno ve ranije zatražio i Mohari .

Prvenstveno da se riješi ovog “tereta“, jer, kako on tvrdi, optužnica je podnesena na temelju kaznenih prijava koje su protiv njega 2008. podnijeli HDZ-ovi lanovi Op inskog vije a, i to, kako je rekao, zato što je otpustio HDZ-ova tadašnjeg pro elnika op inskoga upravnog odjela. Na taj mu je na in, kaže Mohari , lokalni HDZ želio onemogu iti izlazak na lokalne izbore 2009., na kojima je uvjerljivo pobijedio, indirektno optuživši me imursku policiju i DORH da su u njegovom slu aju postupali po “politi kim uputama“. Što se ti e doti nih kaznenih prijava, ono što najviše udi je da se postupak odugovla io ak dvije godine i može se postaviti pitanje zašto je DORH ekao tako dugo, odnosno nije puno promptno donio odluku o podizanju optužnice ili odbacivanju kaznenih prijava. Iako smo kontaktirali u nekoliko navrata akove ki DORH u vezi s ovim slu ajem, od njih nismo dobili još uvijek nikakvo o itovanje. Naime, policija je Mohari a kazneno prijavila u ovom slu aju DORH-u pred dvije - tri godine, a tužilaštvo je odlu ilo da od, kako smo

ve ranije pisali i neslužbeno saznali, pet kaznenih djela podigne optužnicu za dva (nanošenje štete Op ini od 200.000 kuna zbog premale cijene prodanih stanova i isplata stimulacije op inskim zaposlenicima). Ina e, navodno protiv njega kao na elnika op ine Gori an u akove kom DORH-u postoji još jedna policijska prijava PU me imurske zbog sumnji u šest kaznenih djela, koja je stigla nedavno.

Mohari ina e isti e i da je za kaznenu prijavu u ovom slu aju, podignutu još prije tri godine, znalo županijsko elništvo njegove stranke, ali i vrh državnog SDP-a, o emu ih je sam detaljno obavijestio. I za novu policijsku prijavu kaže da nema osnove i da je tako er politi ki motivirana, te vjeruje da ista ni ne e biti pretvorena u optužnicu i do i do suda.

Tako er se o itovao o svemu tome ve i ranije. - Smatram da ne bi bio stavljen na listu za Sabor, ukoliko bi se radilo o ozbiljnim optužbama. Miran o ekujem skidanje imuniteta, rekao nam je me imurski zastupnik SDP-a, i dodao da zapravo jedva eka da po ne su enje, za koje smatra da bi trebalo otkriti “muljanje“

HDZ-ovaca iz tog mjesta po pitanju prvotne kupnje sada spornih stanova u Gori anu, koje je on kao na elnik kasnije na osnovu odluke Op inskog vije a prodao po najbolje mogu oj tržišnoj cijeni, što je naknadno potvrdila i Porezna uprava, iji dokument o tome, kako tvrdi, i posjeduje.

Skidanje imuniteta Mariju Mohari u, nakon što se složio MIP, o ekuje se tijekom ovotjednog zasjedanja Sabora.

Milanovi pokazao nepotrebnu nervozu zbog pitanja o Mohari u Premijer Milanovi je ina e pomalo nepotrebno nervozno postupio prošli tjedan kad je dobio pitanje od HDZ-ove saborske zastupnice Glavak je li moralno Mohari evo postavljanja na listu Kukuriku koalicije s obzirom na optužnicu DORH-a. Nakon opširnog obrazloženja u kojem nije odgovorio na njezino pitanje, ve je samo obrazložio zašto je Mohari ipak završio na Kukuriku listi usprkos optužnici, nakon završetka “aktualca“ od Kosor osobno zatražio “da se takva pitanja više ne postavljaju“.

- Prigovorio jesam, apsolutno, pa sve je snimano unutra.

Mislim da to nije dobro, rekao je Milanovi novinarima, dodavši, me utim, kako svatko ima pravo post av it i svako pitanje na aktualnom satu.

- Pokušavam aludirati da se Sabor ne pretvori u forum za prejudiciranje kaznenih djela.

Ta vrsta predbacivanja obi no zapali iskru, pa druga strana predbacuje nešto što je možda još utemeljenije. Mislim da to nije potrebno niti je posao Sabora, ocijenio je, dodavši kako nikoga ušutkivati ne može i ne e, obrazložio je Milanovi svoju reakciju.

Politi ki analiti ar Žarko Puhovski za t-portal.hr ocijenio je taj prvi aktualni sat kao nešto za što su “obje strane bile bolje pripremljene nego u prethodnom razdoblju, kad su uloge bile obrnute“, te podsje a da su premijer Milanovi i ministri dobro odgovarali do posljednjeg trenutka, kad je Glavak postavila doti no pitanje.

- U posljednjem trenutku premijer je izgubio živce, potpuno nepotrebno. Umjesto da je upotrijebio uobi ajenu frazu ‘institucije sustava e to razriješiti’,

prigovorio je HDZ-u, što je besmislena greška kojom je stavio sjenku na dobru pripremljenost i veoma dobre odgovore prije toga, kazao je Puhovski, i dodao kako se nada da nervoze više ne e biti i da e uspjeti sa uvati živce. Malo je rano da po ne gubiti živce. To je tek po etak mandata, zaklju io je Puhovski.

U demokratskoj praksi ipak su o ekivanja potpuno druga ija, jer su “škakljiva pitanja“ sastavni dio parlamentarnog života i zasigurno se od premijera o ekuje druga ija komunikacija s oporbenim strankama, tako da e se na tako nešto morati naviknuti i novi premijer.

Jer, upravo kako je i sam rekao, svatko ima pravo postavljati bilo koje pitanje, jer upravo tome služi Sabor. Uostalom, tada oporbeni SDP-ovi zastupnici i te kako žestoko rešetali su premijerku Kosor i HDZ sa sli nim pitanjima, više puta opravdano, ali ponekad baš i ne, tako da zbog daljnjeg razvoja demokratske prakse ne bi bilo dobro da ovaj put vladaju i zahtijevaju da ne bude i obrnuto. Bira i neka pak procijene kad budu ponovno izbori tko je, što i kako radio u Saboru RH.

POGLED ODOZDO

Mi iska emo, ali nas se tapša, a ne honorira J

ako me razljutilo i ražalostilo kad je Ekonomski institut u svojoj studiji Me imursku županiju svrstao me u pet neperspektivnih, temeljem prihoda od 2.000 kuna po stanovniku “kad se isklju i pomo države”. Kad onaj koji ne poznaje dublje prilike u našoj županiji i ne zaviri u život ispod brojki lako donese zaklju ak da takvu županiju treba po hitnom postupku samkcionirati, jer zašto da živi od državnih potpora.

Ali brojke su brojke i njih možete tuma iti kako vam drago. Neosporno je da Me imurska županija ima mali izvorni prora un, zato jer se najve im dijelom puni iz poreza na pla e, a me imurske su pla e ispod prosje ne. Istina je da Me imurje po svom mentalitetu nije u ostatku Hrvatske, ve otok za sebe i po tome što smo na malim pla ama uvali smo radna mjesta i gradili razvoj. Zato sada imamo više radnih mjesta nego Zadarska

županija, koja nije proglašena neperspektivnom ni županijom u koju je išla državna pomo , premda ju je možda najizdašnije dobivala kroz obilne investicije, a Me imurje, koje sve to nije dobivalo, za nagradu je neperspektivna županija za odstrel. e imurju bi ova država trebala dati poseban status iz više razloga. Samo zato da se inspiriraju kako iz maloga stvoriti puno. To je ono što Hrvatskoj najviše nedostaje. To znanje koje mi primjenjujemo u svakodnevnom životu, stvaranja iz malih ograni enih resursa. Zahvaljuju i posjetu ministrice Holly cijela je Hrvatska otkrila da Me imurje ve godinama u svakom selu sortira otpad na ku nom pragu, da akom ima sortirnicu otpada i da sanira odlagalište u Totovcu tako da iznova iskopava desetlje ima naslagan otpad i zbrinjava ga na primjeren na in. Godinama

M

radimo ono što ostatak Hrvatske tek sada otkriva. Svaki naš djed godinama razvrstava razli iti otpad u razli ite kante ili vre e, ostatak Hrvatske e to tek kad ih ministrica Holly prisili na to zakonom. Me imurci su se na to odlu ili zato jer su to vidjeli drugdje u Europi, s ijim se gra anima u kvaliteti života žele natjecati i uspore ivati. Živjeti u iš em i ure enijem okolišu. Neke navike usvojili smo bez prisile, me utim, nitko se iz vlasti nije sjetio prije pitati za savjet u Me imurju, ljepše je dnevnice radi savjeta trošiti na drugim krajevima kugle zemaljske. Me imurska županija pak nema uliziva ki karakter prema vlasti, pa nas se ne doživljava. Za nas osobno najvažnije je da se trudimo živjeti kvalitetnim životom.

Nije slu ajno da je u Me imurskoj županiji izlazak na referendum u EU bio natprosje an. Na kraju krajeva, na inom života i mentali-

tetom osje amo se bliži regijama u susjednim zemljama s kojima grani imo ili u kojima naši ljudi još u velikom broju rade, nego s nekim krajevima Hrvatske, jer cijenimo rad, ure enost i sre enost. Ako smo i siromašniji, volimo kopirati dobre primjere iz prakse i uvijek pogledati ono što drugi rade bolje od nas. inistar zdravlja priznao je za ovotjednog posjeta dobru organiziranost našeg zdravstva. Pohvalio je to što 80 posto zdravstvenih problema naši ljudi rješavaju u svojoj bolnici, što vjeruju našim lije nicima. To je cilj kojem teži svaka županija u svijetu - da gra ani vjeruju svojoj lokalnoj bolnici. - Vi iska ete me u bolnicama vaše kategorije; nisam obe ao, ali sam rekao da se to treba honorirati pove anim limitom, naravno, tek je po ela faza izrade prora una. Eto, ministar zdravlja nesvjesno je u jednoj

M

re enicu dijagnosticirao precizno svu istinu odnosa hrvatskih vlasti prema Me imurju od osamostaljenja do danas. - Vi iska ete, to treba honorirati, ali nisam obe ao. On je govorio o limitu bolnici, ali tako je u svemu. A mi znamo da iska emo, da to treba honorirati, ali nas se tapša, a ne honorira, ve zakida.

Zato imamo najstariji CT u državi, ali je zato u gospi koj bolnici magnetska rezonanca. Apsolutno podržavam da svi gra ani ove zemlje zaslužuju u svakom kutku naše zemlje najbolje mogu e šanse za život, ali neka nas onda ne zakidaju i ukidaju. ako je iz državnih potpora ispla ivati ve e pla e u brodogradnji ili selektivno davati otpremnine radnicima. Od toga korist imaju i županije, op ine i gradovi, jer se iz ve ih pla a ve i porez slijeva u op inske gradske i županijske blagajne. Naše irme pak su izvozno orijentirane, imamo su icit u

L

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

vanjskotrgovinskoj razmjeni.

Znate tko ima najve u korist od poreza na dobit naših irmi? Ne Me imurje, ve državna blagajna. Naši poduzetnici ulažu u razvoj, stiš u radnicima pla e, ostvaruju dobit da bi vrhnje kroz porez dobila državna blagajna, a iz nje njeni miljenici. A vi Me imurci ekate na CT jer ste jako dobri i s najstarijim u Hrvatskoj.

6

Gospodarstvo

27. sije nja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OD PROŠLOG PETKA radnicima MT -a Tvornice arapa te e otkazni rok

Tre ina radnika angažirana na inventuri, ostali poslani ku i Od prošlog petka radnicima MT -a Tvornice arapa u ste aju po eo je te i otkazni rok. Želimir Uršulin, ste ajni upravitelj, kazao nam je da je od njih 250 otprilike tre ina, nemojte me pitati za to an broj, zamolio je, ostala raditi na inventurama, a ostali su poslani ku ama. Na pitanje o nastavku proizvodnje kazao je: - Budite strpljivi, moram ste i uvid u situaciju i za koji dan mo i u re i više. Sami vlastitim snagama s obzirom na troškove podizanje proizvodnje to ne emo mo i, a moram vidjeti kakva je situacija sa stranim partnerom i ima li tu mogu nosti da on pokrene proizvodnju, kazao nam je u kratkom telefonskom razgovoru Želimir Uršulin, ste ajni upravitelj.

Prilike nisu tako ruži aste kako su izgledale. Istina je da poduze e ima moder-

ne strojeve i dobre pogone, kao i zaposlenike koji znaju raditi. Me utim, nema novac za nastavak proizvodnje, pa bi trebalo što prije na i primjerenog zakupca za ukupni proizvodni kapacitet, koji ni-

je mali – milijun pari arapa mjese no. Sva je imovina pod hipotekama i stanje ne izgleda nimalo dobro. Ugovor o zakupu s talijanskom tvrtkom “Intersocks”, o kojem se pisalo, formalno jest bio

ugovor o zakupu, a zapravo je ugovor o obavljanju lohn poslova. Trebalo bi nam najmanje dva miliju-

na kuna mjese no za pla e, t roškove i materijal da sami nastavimo proizvodnju , a l i u ste aju ne možemo raditi s gubitkom, kazao je Želimir Uršulin odmah po dolasku u tvrtku na sastanku s radnicima.

U ste aju ne možemo raditi s gubitkom, poru uje ste ajni upravitelj Želimir Uršulin

Bez zakupca o ito ništa od novog zapošljavanja

Tužan prizor strojeva bez radnika

O ito je budu nost oko 250 radnica na njihovim dosadašnjim radnim mjestima posve neizvjesna, ako se ne prona e zakupac. U petak je tako er najavljena podjela otkaza prema Zakonu o ste ajnom postupku, ali

radnici ne idu odmah na burzu, jer e se u narednim danima i tjednima dovršavati zapo eta proizvodnja, a, koliko e to trajati, ostaje za vidjeti. Ostaje za vidjeti ho e li u tom razdoblju ste ajni upravitelj prona i zakupca, jer takav slu aj dogodio se, primjerice, u Modeksu M. Središ e, kao i u jednoj od nekadašnjih devet tvrtki koje su nosile ime MT (“živa“ je još samo ona u Štrigovi) - onoj u Prelogu.

Ho e li možda talijanski partner “Intersocks” predložiti kvalitetniji ugovor kojim bi preuzeo prakti ki i radnike, u petak se nije previše spominjalo. Poznavatelji prilika u ovoj vrsti tekstilne proizvodnje kažu da, s obzirom na naše troškove proizvodnje i radne snage, tako veliki hrvatski proizvo a i arapa bez kvalitetnoga vlastitog tržišta, odnosno državnih poticajnih mjera prakti ki

TVRTKA “Šestan - Busch” iz Preloga probila se na rusko tržište

Isporu ili pet tisu a borbenih kaciga za rusku policiju - Ruska delegacija potpisat e ve idu i tjedan nove ugovore o suradnji, a s ruskim partnerima dogovorili smo da se dio naše proizvodnje organizira i u Rusiji, kaže direktor Alojz Šestan Tvrtka “Šestan - Busch” iz Preloga ostvarila je neo ekivano zna ajan posao u Ruskoj Federaciji. Direktor kompanije Alojz Šestan rekao nam je da je na taj na in otvoreno novo tržište za kacige iz Preloga i hrvatsku vojnu industriju. On kaže: - Dobili smo lijep posao s Ruskom Federacijom, zbog kojeg je naša tvornica gotovo cijeli prosinac radila prekovremeno, kako bi na vrijeme isporu ila 5.000 borbenih kaciga za rusku policiju.

Na taj se na in za nas otvara novo, veliko tržište. Ruska delegacija potpisat e ve idu i tjedan nove ugovore o suradnji, a s ruskim partnerima dogovorili smo da se dio naše proizvodnje organizira i u Ruskoj Federaciji.

Planiramo osnovati rusko - hrvatsku tvrtku koja bi proizvodila za to veliko tržište i susjedne zemlje. Uz to, po eli smo pregovore i s Kazahstanom i drugim zemljama iz te regije, a kacige za njihove potrebe proizvodit e se isklju ivo u Hrvatskoj.

Alojz Šestan ujedno je i dopredsjednik Zajednice proizvo a a sredstava za posebne namjene, strukovnog udruženja koje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori okuplja najvažnije doma e proizvo a e vojne opreme i naoružanja, što otvara nove mogu nosti suradnje s nizom zemalja. Do sada su veliko tržište bile arapske zemlje, no sad se otvaraju mogu nosti za izvoz kaciga i u isto ne zemlje, kao što su Kazahstan i druge.

Ostvareni su i kontakti s Nigerijom, a otvara se i južnoameri ko tržište. Tržište vojne opreme u svijetu godišnje troši na oružje i

opremu preko 70 milijardi dolara, što zna i da ima mnogo potencijalnog prostora i za naše proizvo a e vojne i policijske opreme, pa i za mali hrvatski klaster proizvo a a vojne opreme. Šanse za nastup postojale su još i prije nekoliko godina ulaskom u NATO, no do sada su bile manje iskorištene, ini se da kod nas stvari idu previše sporo na razini države. Tek se sad, nakon nekoliko godina, vide zna ajni potencijali i mogu nosti izvoza.

(J. Šimunko)

27. sije nja 2012.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

Budu nost oko 250 radnica na njihovim dosadašnjim radnim mjestima posve je neizvjesna, ako se ne prona e zakupac

A još tužnije o i radnica zbog gubitka posla

ne mogu konkurirati sli nim tvrtkama iz Turske i Kine, koje puno lakše pronalaze poznate svjetske partnere za lohn poslove.

O ajni radnici traže novu nadu - Ina e, dugovanja tvrtke tako er su višemilijunska, kazao je Uršulin, i izno-

se preko 80 milijuna kuna, a me u njima je i nekoliko neispla enih pla a. Ra un tvrtke bio je blokiran posljednjih nekoliko mjeseci,

zbog ega je Uprava po etkom prosinca prošle godine donijela odluku o pokretanju ste aja, kad je došla u pitanje tre a zaostala pla-

a. Ste aj su ve ranije prije godinu i pol tražili radnici, da bi nakon toga od istog zahtjeva odustali. Pokretanje ste aja zatražili su kao

o ajn i k u mjeru zbog pla a koje su i tada stizale sa zakašnjenjem, a odustali u nadi da e time sa uvati radna mjesta. Naime, izgubiti danas radno mjesto skoro je tragi nije od zakašnjelih pla a, jer u tekstilnoj branši, kad se radno mjesto zatvori, radnici teško pronalaze nova radna mjesta. Pronalaženje zainteresiranog partnera koji bi nastavio proizvodnju u arapariji bio bi za te ljude spas, vratio bi im nadu i sigurnost u njihovu izgubljenu egzistenciju. Na žalost, radna mjesta u tekstilu nije lako otvarati, zbog znatno je tinije proizvodnje na Dalekom istoku.

(DZ, BMO)

UZ POMO sredstava iz EU za “Lokalno partnerstvo za zapošljavanje” 94,5 tisu a eura

HRVATSKI ZAVOD za zapošljavanje

Za nove poslove osposobljene 32 osobe

Anketira poslodavce o zapošljavanju

Hrvatski zavod za zapošljavanje razvio je plan “Lokalna partnerstva za zapošljavanje“ u ok viru operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala, financiranog iz pretpristupne pomo i (IPA) u iznosu od 2,600.000 eura, s ciljem smanjenja nezaposlenosti i opasnosti od nove nezaposlenosti na lokalnoj i regionalnoj razini. Ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava dobilo je 26 najuspješnijih prijavitelja na natje aj, izme u kojih je i projekt partnera iz Me imurske županije pod nazivom “Partnerstvo na djelu“. A vrijednost projekta je 94.568,74 eura, od ega Europska unija sufinancira 79.965,74 eura.

Korisnik darovnice je Hrvatski zavod za zapošljavanje, Podru na služba akovec, a partneri u provedbi projektu

Hrvatski zavod za zapošljavanje i ove godine zapo eo je provo enje redovite godišnje ankete poslodavaca, uz podršku partnera: Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtni ke komore i Hrvatske udruge poslodavaca.

U anketi se izravno od poslodavaca prikupljaju in ormacije o promjenama u zaposlenosti u prethodnoj godini, planiranim potrebama za novim radnicima, potencijalnim viškovima te potrebama za dodatnim obrazovanjem radnika u teku oj godini. Istraživanje se provodi putem podru nih službi od 16. sije nja do 24. velja e ove godine, a u Me imurskoj županiji podaci se prikupljaju u

Me imurska županija, gradovi akovec, Prelog i Mursko Središde te Regionalna razvojna agencija Me imurje – Redea d.o.o.

Kroz projekt su, što je najvažnije, osposobljene 32 osobe, dvije više od onoga što je planirano, i to u sljede im zanimanjima: 9 osoba za rukovatelj/ rukovateljica CNC strojem, devet osoba usavršavalo se za AutoCADspecijaliste/specijalistice, sedam za rukovatelj/ rukovateljica vili arom i 7 osoba osposobljavanje za šiva e/ šiva ice.

Financiranjem projekta “Lokalno partnerstvo za zapošljavanje” poti e se stvaranje mreže partnera i partnerski pristup u rješavanju problema nezaposlenosti, te konkretne, inovativne inicijative kojima se pove ava zaposlenost i zapošljavanje

na lokalnoj i regionalnoj razni.

Cilj projekta je smanjiti stopu nezaposlenosti i opasnosti od nove nezaposlenosti na lokalnoj i regionalnoj razini, a posebno je usmjeren na dugotrajno nezaposlene i neaktivne osobe, zaposlene osobe koje su u opasnosti da ostanu bez posla, male i srednje poduzetnike.

Provedbom projekta uvedene su inovativne metode rada i usluga koje olakšavaju rad s grupama u nepovoljnom položaju na tržištu rada kroz rad mobilnog Kluba za traženje posla. Navedena aktivnost pomogla je grupama u nepovoljnom položaju u podizanju samopouzdanja te ih potaknula da sudjeluju u programima obrazovanja za zanimanja koja na tržištu rada nedostaju.

(BMO)

reprezentativnom uzorku od 608 poslodavaca, uvažavaju i ravnomjernu zastupljenost prema veli ini poslodavca.

U okviru Nacionalnog programa za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012. godinu putem raznih mjera u Me imurskoj županiji obuhva eno je 1.135 osoba. Aktivnosti su uglavnom bile usmjerene na obrazovne aktivnosti, 338 osoba, i zapošljavanje putem javnih radova, 332 osobe. Kroz potpore za zapošljavanje zaposleno je 212 osoba, u potpore za usavršavanje uklju eno je 88 osoba, dok je 25 osoba dobilo potporu za samozapošljavanje.

U stru no osposobljavanje bez zasnivanja radnog

odnosa uklju eno je 140 osoba.

Unat o sezon skom zimskom porastu broja nezaposlenih u prosincu za 317 osoba, u odnosu na studeni, ipak je nezaposlenost krajem 2011. godine bila manja za 513 osoba nego krajem 2010. godine.

To se odrazilo i na broj korisnika nov ane naknade, koji je za 18 posto manje nego u prosincu 2010. godine.

U prosincu je na burzi rada u Me imurskoj županiji bilo 6.750 evidentiranih nezaposlenih osoba, od toga je njih 2.040 korisnika nov ane naknade, a korisnicima je ukupno ispla eno 2,966.259,48 kuna na ime naknade za nezaposlenost. (BMO)

8

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

27. sije nja 2012.

EMedjimurje prenijelo potresno pismo nezapos književnosti, koja se suo ava s nepremost

CRNA KRONIKA

Zašto sam odlu ila re

TRAGI AN epilog

Preminula djevoj ica koja je prošli utorak stradala u prometnoj nesre i u akovcu Županijska bolnica akovec izvijestila je da je u petak ujutro, na žalost, preminula djevoj ica iz akovca koja je stradala u prometnoj nesre i koja se dogodila 10. sije nja na raskrižju južne obilaznice i Preloške ulice na izlazu iz

akovca prema Ivanovcu.

Podsjetimo, splet nesretnih okolnosti doveo je do tragedije. Za vrijeme vožnje 70-godišnji voza osobnog automobila iz Štefanca doživio je, prema svemu sude i, moždani udar, sletio s ceste na pješa ko - biciklisti ku

stazu te udario u 60-godišnju pješakinju iz akovca i njene dvije unuke koje su šetale. Jedna od djevoj ica je od ozljeda pala u stanje duboke kome te, na žalost, preminula, dok je druga lakše ozlije ena. (vk)

ZAMALO UPUCAN prilikom obrezivanja vo ke

Lovci pucnjem “stresli” ovjeka sa stabla?

Zamalo tragi ni slu aj dogodio se u nedjelju oko podneva u Bukovju u op ini Sveti Martin na Muri. Mještanin Mladen Karlov ec iz Bukovlja na broju 5 u nedjelju nešto prije podneva u svojem dvorištu, dvadesetak metara od ku e, obrezivao je stablo jabuke, popevši se na stablo.

Odjednom je iz blizine došlo do opaljenja iz lova ke puške, mještanin kaže da je doživio pravi šok, jedno vrijeme nije znao za sebe i gdje je i prava je sre a da nije ozlije en. Kad je gotovo pao i

nekako sišao s jabuke, susreo je lovca iz Lova kog društva Štrigova koji je pucao. Kaže da je skupina lovaca iz Štrigove tog dana bila u organiziranom lovu.

Mladen Karlov ec je potom pozvao policiju, jer lovci ne bi smjeli pucati unutar 300 metara od sela. Policijski službenici napravili su zapisnik o doga aju, no još se ne zna kako e okarakterizirati ovaj slu aj.

U me uvremenu, predsjednik Lova kog društva Štrigova posjetio je u nedje-

lju Karlov eca radi uvida.

Lovac koji je pucao ostavio je ustrijeljenog fazana nakon verbalnog sukoba s Karlov ecom, koji tvrdi da je pucano iz neposredne blizine, što dokazuje i prona enom sa mom u stablu susjedne vo ke i u grmu, te ljutit kaže da e zatražiti forenzi ko vješta enje i da e cijeli slu aj završiti na sudu.

Sre a je zapravo da nitko nije ozlije en, ali i još jedno upozorenje lovcima da budu pažljiviji.

(J)

kovcu, no po initelj nije ništa otu io. Tijekom vikenda dogodilo se ukupno sedam manjih prometnih nesre a u kojima su lakše ozlije ene dvije osobe.

ristivši nepažnju uku ana, lopov je iz obiteljske ku e u Ulici Vladimira Nazora otu io zlatni nakit isto kao i u kra i koja se dogodila u ku i na Trgu bana Jela i a. Štete u oba slu aja iznose nekoliko tisu a kuna.

UKRATKO Raznosa a letaka ugrizao pas U Novoj ulici u Nedeliš u 29-godišnjeg raznosa a letaka iz Slakovca na ulasku u dvorište jedne obiteljske ku e u subotu je u predjelu lica ugrizao pas te je muškarac zbog težine ozljeda zadržan na lije enju. Na ogradi je bio istaknut natpis “oštar pas”, no pas je muškarca ugrizao premda je stajao s uli ne strane.

Kamenovao auto Nepoznati po initelj je u Ulici Ivana plemenitog Zajca u akovcu u nedjelju bacio kamen na parkirani automobil stranih registracijskih oznaka, razbivši vjetrobransko staklo. Šteta iznosi nekoliko tisu a kuna.

Zabilježena je i jedna provala u kiosk u Kalni koj ulici u a-

Iz vikendice kod Orehovice ukradene starine Nesvakidašnja kra a, barem po vrsti ukradenih predmeta, dogodila se u šumi zvanoj Beren ina, nedaleko od Orehovice. Nepoznati je po initelj iz jedne tamošnje vikendice otu io razne starinske predmete - sablje, ma ete, pegle, šiva u mašinu i drugo. Uz to, na odlasku je u dvorištu demontirao i odnio i pumpu za vodu. Šteta se procjenjuje na nekoliko tisu a kuna. Dvije gotovo identi ne kra e zabilježene pak su u Svetoj Mariji. Isko-

Kra e u Podbrestu i Selnici Nepoznati lopov u utorak je u Ulici Marka Kova a u Podbrestu s neogra enog prostora otu io metalnu korpu za bager težine oko 500 kg. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna. Policija javlja i o kra i iz obiteljske ku e u Ulici Zrinskih u Selnici, gdje je lopov, iskoristivši nepažnju uku ana, ušao u obiteljsku ku u i otu io zlatni nakit, vlasnike oštetivši za nekoliko tisu a kuna. (vk)

OVDJE MOJE O ITO NEM D

onosimo potresno pismo nezaposlene mlade visokoobrazovane Me imurke, koje je objavio portal eMedjimurje. Svaki komentar nakon što se isto pro ita sasvim je suvišan!

“Imam 27 godina, po struci sam profesorica hrvatskog jezika i književnosti, odnosno, po novom, magistra edukacije istog predmeta. Aktivno govorim, pišem i razgovaram ve dvanaest godina na engleskom, njema kom i slovenskom jeziku, a nedavno sam po ela u iti ruski i talijanski. Ra unalna pismenost mi je na najvišoj razini i nema tog zadatka koji ja ne mogu riješiti. Sveukupno imam šest godina radnog iskustva – morala sam raditi kako bih platila studij. Posljednje etiri godine radila sam kao honorarac prevoditelj i administrativac, ali s punim radnim vremenom, bez i jednog dana bolovanja ili godišnjeg odmora. I tome je došao kraj, kriza je uzela svoj danak, a ja sam ostala bez jedinog izvora inanciranja.

Morala sam se natrag doseliti kod roditelja, koji imaju preko 50 godina, rade u tvornicama teške izi ke poslove i žive na minimalcu. Na žalost, sada me moraju uzdržavati, iako bi, prema nekom logi nom i normalnom slijedu, ja morala sada uzdržavati njih ili barem svoju mla u sestru koja završava fakultet i koja se isto pita ho e li mo i preživjeti, ho e li se mo i zaposliti.

Visoko sam obrazovana, mlada sam, marljiva i ambiciozna, no ja u Hrvatskoj ne mogu dobiti posao. I to je ta tužna istina i užasna stvarnost koja je pogodila tisu e i tisu e sli nih meni i zato moje ime ovdje nije važno.

Niti sam prva, niti sam jedina u ovoj poziciji, a, što je najgore, niti sam posljednja.

Svaki nas dan ima sve više, bez obzira na obrazovanje i staž, bez obzira na godine i spol. Svaki se dan suo avamo s praznim nov anikom, praznim tanjurom, isušenim licima naše djece, nepravdom i o ajem. Mi smo se borili za Hrvatsku, mi imamo Hrvatsku, ali zapravo više nemamo ništa.”

U dvije godine 350 odbijenica, zvali je samo na razgovor za portira “Kao i ostale, svaki me dan poga a nepravda i moje strpljenje te samopouzdanje uništavaju odbijenice i negativni odgovori na sve moje prijave za posao. U dvije godine sam ih skupila 350 (a stižu i dalje).

Isprva sam se javljala samo na oglase koji se ti u samo moje struke, a nakon godinu dana o aja po ela sam se javljati na sve poslove – sve od ista ice, preko prodava ice, serviserke bicikala, dadilje, administrativne referentice, portira, copywritera, voditelja radijskog ili TV programa … do profesorice hrvatskog jezika.

U dvije godine pozvana sam na samo jedan razgovor, za portira, i odmah su me obavijestili da nisam dobila posao jer “oni traže kvali iciranije ljude”. Uvijek nešto ne štima sa mnom: nisam muško, prestara sam, premlada sam, previše sam obrazovana, nisam dovoljno obrazovana, nisam ro ena u Zagrebu, imam samo hrvatsku diplomu, a oni traže njema ku ili austrijsku, nemam auto, nisam polagala ispite iz menadžmenta (jer nemam novac za ispit od 5.000 kn), nemam dovoljno radnog iskustva, imam previše radnog iskustva, moje prezime nije poznato nikome iz uprave itd.

Kako živim u Prelogu, javljala sam se na natje aje u akovcu, Varaždinu, Koprivnici, Murskom Središ u, Zagorju … no govorili su mi da ne mogu dobiti posao jer nisam iz tih mjesta – prednost imaju oni koji žive u tim mjestima i u tim krajevima, pa makar bili bez radnog iskustva i bez potrebnog obrazovanja. Tako su mjesto profesora hrvatskog jezika dobivale u iteljice razredne nastave, u iteljice likovne kulture ili geogra ije, sve s objašnjenjem ‘One žive bliže’.”

Maturanti znaju sve Cecine stihove, ali nemaju pojma o “ i ” “Sve me to vratilo u moje osnovnoškolske dane. U iteljica hrvatskog jezika predavala nam je njema ki, u itelj

tjelesnog povijest, a u itelj povijesti tehni ku kulturu.

Samo je jedan u enik na kraju upisao gimnaziju, ostali su se morali zadovoljiti autolimarskim, vrtlarskim i frizerskim zvanjima. Kladim se da su danas svi zaposleni i barem malo sretni.

Dva ili tri puta sam se žalila na ishode natje aja, prijavljivala ih prosvjetnoj inspekciji, no do danas nisam dobila ni jedan odgovor o tome kako je inspekcija prošla.

Onda sam se javila na nekoliko natje aja u Prelogu.

Umjesto mene ili ostalih osoba iz Preloga, posao su dobivali ljudi iz Varaždina, akovca, Svetog Martina na Muri, pa ak i Zagreba. Moje je srce puklo. Kako u preživjeti ovdje kad me ni vlastiti rodni kraj ne želi? Zašto sam ja manje vrijedna? Zašto sam nevidljiva? Što to ne valja sa mnom?

Kako bih zaradila barem nešto, davala sam poduke iz hrvatskog jezika za maturante. Sva im ‘ ast’, znali su sve Cecine pjesme i stihove, no nisu mi mogli izrecitirati ni Vo ku poslije kiše, niti mi re i tko je napisao tu pjesmu.

Polovica njih nije razlikovala i , a druga polovica je mislila da je ‘celeb’ sasvim normalna hrvatska rije .

Sramota, no drugo ne mogu

27. sije nja 2012.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

lene me imurske profesorice hrvatskog jezika i tivim problemom bilo kakvog zapošljavanja

i “Zbogom Hrvatskoj”?

POSTOJANJE MA SMISLA

9

ME IMURSKA ZAKLADA solidarnosti “Katruža”

“Me imurje” iz Ontarija doniralo 3.000 kanadskih dolara za Katružu Upravni odbor Me imurske zaklade solidarnosti “Katruža“ održao je 19. sije nja prvu sjednicu u ovoj godini, na kojoj je odobreno pomo i za lijekove i terapije koje nisu na listi Fonda zdravstva. Dodijeljene su dvije pomo i u iznosu od cca 21.066 kuna. Pomo i su dodijeljene podnositelju zahtjeva - djetetu iz Svete Marije za provo enje rehabilitacije terapeutskog ja-

hanja u iznosu od 5.166 kuna i podnositeljici zahtjeva iz Nedeliš a za kupnju lijeka u iznosu od cca 15.900 kuna.

Uprav ni odbor Me imurske zaklade solidarnosti “Katruža“ zahvaljuje lanovima Hrvatskog društva “Me imurje“ iz Ontarija, Kanada, na upla enoj donaciji od 3.000 kanadskih dolara. Jednako tako zahvaljuju gra anima,

tvrtkama, ustanovama, udrugama, op inama i gradovima koji na bilo koji na in pomažu rad Zaklade te pozivaju sve koji su u mogu nosti da uplatom lanarine ili donacije omogu e da i dalje mogu pomagati onima kojima je to najpotrebnije, bolesnima, poru io je Matija Posavec, upravitelj Me imruske zaklade solidarnosti “Katruža”. (BMO)

OBRTNI KA KOMORA Me imurske županije, u suradnji sa srodnim institucijama iz Krapinsko - zagorske županije i slovenskog Ljutomera, nastavlja borbu za o uvanje tradicijskih obrta

Zajedni ki EU projekt za promidžbu tradicijskih obrta

Ilustracija s akove kog Zavoda za zapošljavanje

ni o ekivati od njih kad im je hrvatski predavala u iteljica likovnog, a kasnije su znanje upijali preko moralno i eti ki sumnjivih emisija, spotova, pjesama i filmova koji nemaju veze sa stvarnoš u, barem ne našom. Razlika u godinama izme u mene i mojih u enika je tek deset godina, no moja je generacija ipak težila nekim drugim vrijednostima koje nisu bile savršen izgled i skupa odje a. Zato me strah da i moje dijete ne bude takvo i zato se moram maknuti što dalje od hrvatskog morala.”

“Treba ti omotnica i 5.000 eura” “U o aju sam na kraju po ela vu i veze, zvala vrlo daleke ro ake da nešto srede, da me nekamo uguraju. Sve je ostalo na obe anjima i rije ima ohrabrenja, a samo je jedan od njih iskreno rekao: ‘Treba ti omotnica i 5.000 eura.’ To sam i sama znala, ali ja nemam 5.000 eura, niti sam toliko pokvarena.

I sada ulazim u tre u godinu kako tražim posao. Moja savjetnica u HZZ-u mi je jednom rekla da za mene posla u Hrvatskoj nema i da u ga morati sama izmisliti. Zato sam igrala Loto i Bingo, sve s nadom da osvojim neki novac i otvorim svoj vlastiti posao i,

ako bude prilike, da zaposlim svoje kolege i kolegice koji su u istoj situaciji ili da barem mamu izvu em iz onog pakla u kojem radi, ali eto … ništa.

Banke su mi zatvorile vrata, a od roditelja sam dobila savjet da svoju sre u potražim vani.

Tako sada i radim, odlazim u Kanadu ili Njema ku ili Australiju, tko god da se prvi javi, i radit u za kanadski ili njema ki ili australski minimalac, ali u raditi i svojim u radom napredovati i svojim u radom živjeti i svojim u radom pomagati roditeljima te ih kona no bez osje aja srama pogledati u o i.”

Želim jednog dana biti dio naslova u novinama: Vratila se iz inozemstva i otvorila radna mjesta u rodnom gradu “Dosta mi je naslova i vijesti kako Vlada, bez obzira na to koja je stranka vodi, steže remen, štedi ili uvodi mjere štednje, kako Vlada odre uje nove zakone za lakše otkaze, kako Vlada odre uje nove poreze … Što to meni zna i? Što meni zna i politika nesposobnih za vo enje, ali sposobnih za uništavanje? Što meni zna e milijuni od turizma? Što

meni zna i EU i vražji euro?

Ništa! A zašto? Jer živim u Hrvatskoj.

Ovdje moje postojanje nema smisla, kao što su mi rekli: mjesta za mene ovdje nema. Ja sam crna statistika, neželjena brojka, nesretno i pretu eno dijete Vlade ma ehe koja mazi samo svoj rod. U Hrvatskoj u umrijeti od siromaštva i bijede, osramo ena i ismijana od onih koji su se ‘snašli’. Ja želim jednog dana biti dio naslova u novinama: Vratila se iz inozemstva i otvorila radna mjesta u rodnom gradu. Ja želim biti dio takve stvarnosti i takve Hrvatske. No to ne može kod nas biti. Nikakva promjena vlasti ne e dovesti do toga. Samo promjena mozgova.

Zato u, kao i tisu e istih ili sli nih meni, re i ‘Zbogom’ Hrvatskoj, ali ovaj put ne emo pjevati i skladati žalopojke i rekvijeme za ostavljenom domovinom, ovaj emo put pjevati od sre e što smo je ostavili. Odlazim osramo ena, prebijena, zlostavljana, o ajna iz ove zemlje i nadam se da u se jednog dana vratiti, ali samo kako bih izvukla svoje roditelje i sestru iz nje.”

(Identitet autorice poznat uredništvu eMedjimurja)

Obrtni ka komora Me imurske županije u suradnji sa srodnim institucijama iz Krapinsko - zagorske županije te slovenskog Ljutomera priprema zajedni ki projekt koji e kandidirati za financiranje iz europskog IPA programa.

Predstavnici triju spomenutih institucija okupili su se u akovcu kako bi razradili detalje o kojima, me utim, novinare za sad nisu izvijestili. Kazali su tek kako je rije o projektu vezanom uz tradicijske obrte i zanate. Obrtni ka komora ve duže upozorava na potrebu o uvanja takvih obrta koji su u Me imurju, na žalost, gotovo izumrli. Dosadašnji pokušaji promocije nisu polu ili željene

rezultate, jer tradicijski obrti esto nisu ekonomski privla ni ni isplativi, pa mladi za njih ne iskazuju interes. Projekt koji e se bazirati upravo na promidžbi tradicijskih obrta takvo bi stanje trebao promijeniti, jer smatramo da je marketing klju an, istaknuo je predsjednik me imurske Komore Slavko Faltak.

Gosti iz Krapine i Ljutomera izrazili su zadovoljstvo dosadašnjom ina e dugogodišnjom suradnjom s me imurskom Komorom, napomenuvši i kako razvojem tradicijskih obrta ujedno uvamo vlastiti kulturni identitet i tradiciju, što e posebno biti važno dok i naša zemlja u e u Europsku uniju.

- Živimo u jednoj regiji, a sad emo biti zajedno i u Europskoj uniji. Ideja za suradnju u obliku projekta i razvoj interesa malih obrtnika postoji ve dulje vrijeme, rekao je potpredsjednik Obrtno - podjetniške zbornice Ljutomer Danijel Zelko. Potpredsjednik Obrtni ke komore Krapinsko zagorske županije pridodao je da su obrtnici iz naše regije po izražaju i vještini rada bliski.

- Sinergija koju gradimo projektom pomo i e o uvanju našeg identiteta te biti i temelj za budu e projekte, a sve e doprinijeti i boljoj konkurentnosti na europskom tržištu, zaklju io je. Prijave na natje aj u IPA program primaju se do mjeseca ožujka. (V. Kelkedi)

NA ELNIK BOSANSKE Krupe u akovcu

Povezao ih sport – košarka!

Armin Halitovi , na elnik op ine Bosanska Krupa, sa suradnicima je došao u posjet Gradu akovcu. Suradnja akovca i Bosanske Krupe po ela je preko sporta - košarke, a sada se polako širi i na druga podru ja.

Na elnik Halitovi došao je u uzvratni posjet akovcu, jer je prije dvije godine gradona elnik akovca Branko Šalamon bio u posjetu Bosanskoj Krupi. Na elnika Halitovi a ponajprije je zanimalo komunalno ure enje, upravljanje sportskim objektima te zbrinjavanje otpada. U sklopu posjeta obišli su Gradsko komunalno poduze e akom te Ekom, koji upravlja sportskim terenima i Gradskim bazenima.

Op ina Bosanska Krupa je podru je s 30 tisu a stanovnika, što po veli ini odgovara akovcu, pri emu sama gradska jezgra broji 15 tisu a stanovnika. Pretrpjeli su strašna ratna razaranja, od kojih se teško oporavljaju. Nezaposlenost iznosi stravi nih 50 posto. No, unato tome, na elnik nastoji na sve mogu e na ine pokrenuti razvoj svoje op ine te poziva i naše gospodarstvenike na suradnju. Na ovom podru ju prije rata unkcionirala je primarna prerada drva, u kojoj je bilo zaposleno dvije tisu e djelatnika.

Veselin Biševac, zamjenik gradona elnika akovca, kazao je da je Armin Halitovi izabran za jednog od šest najuspješnijih na elnika u BiH upravo zbog napora koje ini za razvoj svoj

grada. Radi mogu eg širenja gospodarske suradnje s Bosanskom Krupom uz pomo Grada akovca, uspostavljeni su kontakti i s Gospodarskom komorom i Obrtni kom komorom u akovcu, radi povezivanja gospodarstvenika s obje strane. (BMO)

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MINISTAR UPRAVE Arsen Bauk proglasio ništavim šest sjednica “krnjega” Op inskog vije a Gori an

Vlada imenovala povjerenicu, izbori vjerojatno u ožujku Ponovno je došlo do obrata u op ini Gori an, o emu je na konferenciji za novinare u subotu govorio na elnik Mario Mohari . Ministar uprave Arsen Bauk svojom je odlukom poništio šest sjednica Op inskog vije a Gori an, te na taj na in stavio van snage prijašnje odluke Ministarstva uprave. Prema obrazloženju odluke, poništene su sjednice od 25. studenoga do 31. prosinca zbog proceduralne pogreške. Naime, vije nici predvo eni Stjepanom Blagusom nisu zatražili sazivanje sjednice od op inskog na elnika, kako je to utvr eno dopisom Ministarstva uprave op ini Gori an od 7. listopada, ve je sjednicu 18. listopada sazvao najstariji lan vije a. Op inski na elnik, naime, ne saziva sjednicu automatizmom, ve po traženju najmanje jedne tre ine predstavni kog tijela, da na elnik Mario Mohari nije bio prisutan kod izglasavanja prora una, a po zakonu to treba biti, da je prora un usvojen telefonskom sjednicom, bez usvajanja amandmana.

Na elnik Mohari : Znao sam da e tako završiti Na elnik Mario Mohari na konferenciji za medije u subotu je istaknuo: - Znao sam da e tako završiti, od po etka sam govorio o nelegalno sazvanim sjednicama. Kako su poništene sjednice na kojima je bila rije o prora unu, on nije donesen, a to zna i da su stvorene pretpostavke za raspuštanje Op inskog vije a i postavljanje povjerenika. Sjed-

Na elnik Mario Mohari u društvu svoga zamjenika Ribi a na pres-konferenciji u Gori anu

nica sazvana telefonom kako bi se donio prora un prava je smijurija. Zbog svega sam od ma arskih partnera zatražio prolongaciju projekta industrijski park za etiri mjeseca. Nakon izbora, sve e biti druga ije. Na elnik Mohari napomenuo je da e Vlada na jednoj od svojih prvih sjedni-

ca ukinuti Op insko vije e i postaviti povjerenika za op inu Gori an(to se u etvrtak ve i dogodilo), te da e u ožujku biti održani izbori. Na izborima e koalicija s SDP-om na elu postaviti nove i mlade ljude, jer redovni izbori dolaze za godinu dana, te da o ekuje pobjedu.

(J. Šimunko)

VLADA RH u etvrtak raspustila Op insko vije e Gori an

Vladina povjerenica Ingrid Šolti Kao što je bilo i najavljeno, hrvatska Vlada na svojoj je 5. sjednici u etvrtak raspustila Op insko vije e Gori an. Službenog obrazloženja te odluke na službenim stranicama Vlade u etvrtak još nije bilo, poznato je tek da je za Vladinu povjerenicu u spomenutoj jedinici lokalne samouprave imenovana Ingrid Šolti , pomo nica predstojnika Ureda Državne uprave u Me imurskoj županiji.

Razrješenje predstavni kog tijela u Gori anu posljedica je dužega politi kog sukoba

u Gori anu Vije a s na elnikom Mariom Mohari em.

Na elnik je u izjavi za naše novine kazao da je u pitanju osobni sukob nekoliko “otpadnika“ iz stranaka, koje e na novim izborima biti u koaliciji sa SDP-om, te da o ekuje pobjedu i normaliziranje funkcioniranja cijele op ine.

Glavni njegov oponent Stjepan Blagus izjavio nam je da e vrlo vjerojatno tužiti Ministarstvo uprave Upravnom sudu Hrvatske i da je u pitanju politi ki mobing SDP-a. (vk i jš)

OP INSKO VIJE E Donji Kraljevec

Kona no zapo eli radovi na pro ista u Na sjednici Op inskog vije a Donji Kraljevec, koja je održana u ponedjeljak, dona elnik Kristijan Baranaši obavijestio je vije nike da su kona no zapo eli radovi na kanalizacijskom pro ista u za op inu Donji Kraljevec, što je zadnja karika u lancu izgradnje kanalizacije u op ini. Tek kad pro ista bude završen, cijeli e sustav biti u funkciji. Radove izvodi tvrtka “ urkin”, odnosno Grupa tvrtki, a prva faza trebala bi biti završena do sredine ove godine.

Nakon velikih o ekivanja za štete od elementarnih nepogoda, suše, stiglo je samo 111.000 kuna, što zna i da e velika ve ina poljoprivrednika koja je prijavila štete dobiti tek koju kunu. Op ina e i ove godine stipendirati deset studenata s 500 kuna.

Vije e je prihvatilo prijedlog o sporazumu s RCGO-om Poškornica, kojim si regionalni centar osigurava dovoljne koli ine otpada te potpisuje sporazum sa svim op inama i gradovima, što je nužno za kandidiranje za EU projekte. Takav sporazum potpisale su i druge op ine.

Vije e je tako er donijelo odluku o potpisivanju sporazuma s Me imurskim vodama o obro nom pla anju duga za kanalizaciju, dug e se obro no pla ati do 2019. godine, a kamata ne e biti u prijašnjem obliku, što olakšava pla anje duga.

Prihva ena je i odluka o rekonstrukciji vrti a “Fti ek”, no, kako nema sredstava, pri i e se samo minimalnim zahvatima, s time da je dogradnja vrti a prioritet, pa se o ekuje i su inanciranje iz sredstava Ministarstva.

(JŠ)

Op inski Fašnjak 18. velja e Vije e je donijelo odluku o datumu održavanja Fašnjaka u Hodošanu, to e biti 18. velja e, te imenovalo organizacijski odbor. Novost je ove godine to što se na op inski Fašnjak pozivaju i skupine maškara iz op ine, ali i iz cijelog Me imurja.

Tako er je dogovoreno da e se nakon povorke maškara održati i zabava na kojoj e svirati Skandal bend. (J)

27. sije nja 2012.

PETER VESENJAK, direktor grupe “Hosting” iz Ljubljane, nositelj proj Nedavno smo objavili vijest da e do i do promjena u vlasništvu tvrtke “AAT” iz Draškovca, što je izazvalo razli ita naga anja. Zbog velikog interesa gra ana i zna aja projekta toplica u Draškovcu, razgovarali smo s Peterom Vesenjakom, direktorom i nositeljem projekta “Vrt Hrvatske” u Draškovcu iz grupe “Hosting” Ljubljana.

On demantira vijest da bi udjeli tvrtke “AAT” bili prodani u potpunosti, te naglašava da zbog veoma kvalitetnog projekta “Vrt Hrvatske” tvrtka grupa “Hosting” i njeni uži partneri u projektu žele biti nazo ni u projektu do njegove realizacije i faze upravljanja i zadržati manjinski a zna ajan udio u vlasništvu.

• U kojoj su fazi pregovori s novim strateškim kupcem udjela u tvrtki ‘AAT’ i o kakvoj je prodaji rije ?

- Pregovori sa strateškim partnerom u završnoj su fazi te o ekujemo potpisivanje ugovora. Grupa ‘Hosting’ zadržala bi oko 25 posto vlasništva u tvrtki ‘AAT’ d.o.o. iz Draškovca i odgovornost za suupravljanje projekta u fazi poslovanja, dok bi ostatak udjela zadržali strani i doma i partneri. Strateškom partneru prodaje se oko 50 posto, te bi on postao utjecajan ili ak ve inski vlasnik udjela u tvrtki ‘AAT’. Prodaja zapravo nije prava rije , ve se može govoriti o dokapitalizaciji, s time da nam se proporcionalno smanjuje udio u vlasništvu dosadašnjih vlasnika. Kandidirat emo i za europska sredstva iz fondova u kasnijim fazama izvedbe projekta, u emu tvrtka ‘Hosting’ ima veliko iskustvo.

Kombinacija novih doma ih hrvatskih partnera i postoje ih stranih • Može li se nešto više znati o partneru, odnosno novom investitoru,, i dolazi li iz zemalja Europske unije?

Naime, zbog vlasni kih promjena o kojima se do sada govorilo samo u poslovnim

Strateški p uskoro e poznat! i stru nim krugovima, dok javnost o tome mnogo znala, ula su se razli ita tuma enja.

- Zapravo se radi o kombinaciji novih doma ih hrvatskih partnera i postoje ih stranih partnera koji su ve bili prisutni u projektu. Radi se o konzorciju partnera koji dolaze iz razli itih djelatnosti, a koje su sve povezane s interesima u razvoju i poslovanju projekta, tako da svaki od partnera preuzima svoj dio odgovornosti i struke u razvoju i poslovanju projekta, što dovodi do sinergije u njegovim u incima.

I do nas su dolazili odjeci razli itih naga anja, a moram re i da je bilo i pokušaja pojedinih ‘investitora’ koji su ispitivali teren za eventualnu zaradu, kako je to pri svakom velikom projektu. No, mi smo previše ozbiljna tvrtka da se igramo, rije je o jednom od najboljih projekata koje uop e znam, spoju lje ilišnog i wellness kupališnog programa i proizvodnje i korištenja održive zelene energije iz izuzetno kvalitetne geotermalne bušotine. Dakle, spoj proizvoda zdravlja, korištenja slobodnog vremena, održive energije i pitke vode, a što su sve strateške djelatnosti budu nosti. Tek kad cijeli projekt bude završen uvidjet e se se njegova puna isplativost pa e nekima koji su kalkulirali biti žao što na vrijeme nisu uložili u njega.

Postrojenje za elektri nu i toplinsku energiju snage od ak 7 MW

potpi sa strat bi post posto u Draško potpi

• Prema nedavno održanoj prezentaciji hrvatskim, slovenskim i ma arskim partnerima u Prelogu, projekt ‘Vrt Hrvatske’ zaokružen je u takozvanoj 1.b fazi izgradnjom postrojenja za proizvodnju elektri ne i toplinske energije za prodaju na tržištu instalirane snage od 1 do 2 MW? - Da, uz dopunu. S posljednjim analizama i tehnološkim rješenjima koje nam je prezentirao SIEMENS s izuzetno inovativnom kombiniranom tehnologijom, uz odre ena dodatna infrastrukturna ulaganja, mogli bi do i ak do 7 MW instalirane snage, a taj projekt sada je u razradi.

Mogu samo ponoviti: smatram da je to jedan od najboljih u ovom dijelu Europe. On je isplativ, a nakon puštanja u poslovanje 1.a faze on e se sam inancirati te doprinositi pove anju svoje vrijednosti. Energetikom smo samo poja ali i zaokružili isplativost cijelog projekta u prvim fazama, što se vidi i po pove anom interesu banaka.

• Javnost najviše zanima kad e kona no po eti realizacija, odnosno izgradnja bazena, to je u projektu ozna eno kao 1.a faza?

ZAPO ELO ure enje Sitnica

Do kraja godine s novom infras Došao je trenutak koji su žitelji romskog naselja Sitnice dugo ekali.

Prošli tjedan zapo eli su radovi na izgradnji komunalne infrastrukture u romskom naselju Sitnice, što je 2. dio ukupnog projekta izgradnje komunalne infrastrukture u romskim naseljima Me imurske županije, ukupne vrijednosti 718.994,14 eura.

Investitor je Grad Mursko Središ e, ugovorno tijelo Središnja agencija za inanciranje i ugovaranje iz Zagreba, a izvo a radova je Osijek Koteks iz Osijeka s kooperantom Elektrocentar Petek iz Ivani Grada, projektant je Princon iz akovca, a nadzor je povjeren IRD Engineeringu iz Italije. itav projekt je pod nadzorom i inanciranjem Europske

Europska unija financira i uvjetuje radove na modernizaciji naselja Sitnice

GRADSKI OGRANAK HSS-a Prelog

ODRŽANI izbori za vije a m

Predsjednik Stjepan Mikec

Uvjerljiva po

Na izvanrednoj izbornoj skupštini Gradske organizacije HSS-a Prelog, koja je održana 14. sije nja, izabran je novi predsjednik ogranka. Za predsjednika je izabran Stjepan Mikec, dugogodišnji lan

HSS-a, poznat u Prelogu i okolici po tome što rado sudjeluje u humanitarnim akcijama i kao podupiratelj i lan mnogobrojnih udruga s podru ja Grada Preloga.

(J)

Poznati su rezultati s održanih izbora za lanove vije a mjesnih odbora op ine Štrigova.

U devet mjesnih odbora na izborima je pobijedila koalicija stranaka SDP - HNS, koja je

27. sije nja 2012.

ekta “Thermae Hortus Croatiae – Vrt Hrvatske” u Draškovcu

partner e biti Grupa “Hosting” pred isivanjem je ugovora teškim partnerom, koji tao vlasnik više od 50 udjela u tvrtki “AAT” iz ovca. im ugovori budu isani, radovi bi mogli Grupo eti pa ‘Hosting’ je putem AAT d.o.o. razvila i u suradnji s lokalnim izvo a ima izradila projektnu dokumentaciju u fazi glavnog projekta za izgradnju 1.a faze projekta (projektnu dokumentaciju razradila je tvrtka ‘Urbia’ d.o.o. iz akovca). Rije je o izgradnji velikoga vodenog wellness i lje ilišnog doslovno parka jer je hortikultura bitan dio ambijenta s vanjskim i unutarnjim bazenima, medicinskim centrom, saunama, masažama i prostorima za druženje i relaksaciju, ija je ukupna vrijednost oko 24,4 milijuna eura, bez vrijednosti zemljišta i infrastrukture bušotina i do sada izvedene dokumentacije. Gra evinski radovi stajali bi oko 14 milijuna eura, ure enje okoliša oko 2,4 milijuna eura, a oprema oko 4 milijuna eura, a ostalo su troškovi razvoja i izgradnje do poslovanje objekta.

Radovi mogu po eti na prolje e, što ovisi o potpisu ugovora - Bio bih osobno jako sretan ako bi radovi na realizaciji

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

1.a faze projekta u Draškovcu zapo eli u prolje e ove 2012. godine. To je tehni ki izvedivo, no sve ovisi o zatvaranju inancijske konstrukcije za 1.a fazu, odnosno o potpisivanju ugovora s novim investitorom. Radovi na 1. a fazi bi trajali bi od 16 do 18 mjeseci.

Ukratko, o ekujemo što skoriji po etak realizacije ovoga velikog projekta, zna ajnog ne samo za Me imurje, ve i za ovaj dio Europe.

• Kako danas, nakon više godina iskustava i rada na projektu, gledate na razvoj cijele investicije? Koliko Vas je u planovima sprije ila svjetska bankarska kriza?

- Od našeg ulaska u projekt koji tada nije bio razra en i nisu postojali prostorni, planski i inancijski uvjeti za njegovu realizaciju protekle su ve tri i pol aktivne godine. Na žalost, te godine bile su najgore godine za zatvaranje inancijske konstrukcije u svijetu za bilo koji projekt, a pogotovo u našoj regiji, gdje kriza još traje. No, mi nismo stajali na mjestu, ve smo stalno ulagali sredstva i stru ne napore u njegov razvoj i usavršavanje te jasno vodili intenzivne pregovore s investitorima i bankama. Naša banka inancijski, a lokalna zajednica i Županija me imurska administrativno, u tome su nas u inkovito pratili i profesionalno pomogli da smo projekt doveli do faze njegove

- Bio bih osobno jako sretan ako bi radovi na realizaciji 1.a faze projekta u Draškovcu zapo eli u prolje e ove 2012. godine. To je tehni ki izvedivo, no sve ovisi o zatvaranju financijske konstrukcije za 1.a fazu, odnosno o potpisivanju ugovora s novim investitorom

zrelosti, gra evinske dozvole i koraka do zatvaranja inancijske konstrukcije. Svjetska inancijska kriza bitno je utjecala na dinamiku i razvoj projekta, ali nas je na neki na in i prisilila da prona emo sva optimalna i ekonomski zdrava rješenja za njegovu realizaciju, a jasno i usporila naše aspiracije, da projekt što prije mogu e pokrenemo u realizaciju. Svatko normalan razumije da u okvirima proteklih i još aktualnih uvjeta na europskom tržištu kapitala i inancija nije mogu e preko no i zatvoriti inanciranje tako zna ajnog a ujedno i inovativnog projekta.

Svi koji smo uklju eni u projekt, a pogotovo Hosting, želimo projekt u što kra em roku dovesti do faze poslovanja i generiranja nov anog tijeka, jer je to jedini na in za povrat ve uloženih sredstava i realizaciju njegovoga velikog potencijala u daljim koracima.

• Osobno, koliko ste kao ovjek koji radi godinama na projektu postali vezani uz samu ideju i ljude koji rade na projektu?

- Moj itav život vezan je uz turizam i razvoj te realizaciju ideja i projekata u industriji slobodnog vremena. Ako osobno ne bih osje ao veliki potencijal, ne samo ideje projekta za koju sam siguran da je pobjedni ka, ve i ljudi u lokalnoj zajednici i Županiji, koji su neposredno ili posredno doprinijeli razvoju projekta, sigurno ne bih imao volju i strast da ulažem tolike napore u njegovu realizaciju.

Jedno od mojih bitnih pravila je profesionalni odnos struke i velika ustrajnost i usmjerenost k cilju i realizaciji. Tako se ponašam i živim i s projektom ‘Vrt Hrvatske’. (Josip Šimunko)

OP INA Podturen

Novih dvadeset studentskih stipendija Povjerenstvo za dodjelu stipendija op ine Podturen otvorilo je 20 pristiglih zamolbi koje su poslali studenti s podru ja op ine za studij u akademskoj godini 2011./2012. Nakon razmatranja zamolbi udovoljeno je svima, pak Podturen ima 20 novih stipendista. Ovog trenutka Op ina ima 63 stipendista te 6 koji su stipendije stavili u mirovanje.

Za studiranje u Me imurskoj županiji dobivaju se stipendije u iznosu od 300 kuna, za studiranje u Varaždinu i okolici 500 kuna, te u Zagrebu i drugim hrvatskim gra-

dovima 700 kuna mjese no.

Od 2010. do 2011. Op ina je imala 71 stipendista, a u akademskoj godini 2011./2012. diplomiralo je ili e to uskoro obaviti 21 student.

Na elnik op ine Josip Lepen kaže da Op ina za stipendije godišnje izdvaja oko pola milijuna kuna, a gotovo toliko i za predškolski odgoj te za u enike osnovnoškolce. Kaže kako je sve to u cilju da mladi steknu obrazovanje te da se zaposle i ostanu živjeti i raditi na podru ju op ine i županije. (S. Mesari )

OP INA Gornji Mihaljevec

Ku ne brojeve staviti na vidljivo mjesto Održan je kolegij predsjednika vije a mjesnih odbora op ine Gornji Mihaljevec, koji je sazvao op inski na elnik Franjo Kova i .

Predsjednicima VMO-a prvo je izvješ e podnio komunalni redar Vid Mar ec, koji je naglasio kako su najve i komunalni problem divlja odlagališta sme a, kao i otkrivanje identiteta prekršitelja komunalnog reda.

- Pozivam vlasnike ku anstava i vlasnike ku a za odmor, odnosno privremeno stanovanje da stave ku ne brojeve na svoje mjesto, dakle, na vidljivo mjesto gra evine, kako bi se izbjegle mogu e neugodnosti i kažnjavanja, naglasio je Mar ec, ukazavši na neodgovornost pojedinaca koji ku ne brojeve koje su zaprimili drže negdje u ku i

ili garaži, a ne tamo gdje im je mjesto i za što služe.

Na elnik Kova i pozvao je predsjednike da što prije izrade i potom mu dostave prijedloge izmjena prostornog plana op ine Gornji Mihaljevec, s konkretnim potrebama.

- Uskoro e biti revizija površina stambenih objekata za naplatu komunalne naknade, kako bi ona bila obra unata stvarnim neto korisnim površinama, najavio je Kova i , potom pozvavši gra ane da po iste od drve a i raslinja površine uz ceste, putove i jarke sve do udaljenosti od pet metara od ruba kolnika ili jarka, a sve u cilju ve e sigurnosti ljudi, prometa i materijalnih dobara. Kova i je najavio i skoro održavanje zborova gra ana u svim mjesnim odborima. (sm)

OP INA Štrigova

Za socijalu 75 tisu a kuna

strukturom unije, a radovi trebaju biti okon ani do kraja studenoga ove godine.

Sitnice dobivaju vodovod, kanalizaciju, odvodnju oborinskih voda te asfaltirane ulice i prilaznu prometnicu.

S novom infrastrukturom u naselju Sitnice znatno e se pove ati kvaliteta života svih žitelja, a posebno djece, koja i najviše trebaju i zaslužuju standard kakav

Po etku radova najviše se vesele djeca, koja više ne e hodati po blatu imaju njihovi školski vršnjaci ve inskog naroda.

Ovog trenutka na gradilište su dopremljene cijevi za odvodnju i vodovod, te dio

gra evinskog materijala, a uskoro stižu i radnici koji e obavljati gra evinske radove.

(S. Mesari )

mjesnih odbora op ine Štrigova

objeda koalicije SDP - HNS i jedina imala svoju kandidacijsku listu, te e svih pet lanova VMO-a biti iz ovih dviju stranaka.

U Svetom Urbanu svoje su liste imali HDZ i SDP - HNS. Tri lana u VMO-u e imati SDP -

HNS, a dva HDZ, koji je pojedina no dobio glas manje nego koalicijska lista. Izbori su održani zajedno s referendumom o pristupu Hrvatske EU, pa je stoga odaziv bira a bio vrlo dobar. Sada e VMO-i izabrati

svoje predsjednike, tajnike i rizni are. Izbori su protekli u redu i na njih gra ani, stranke, kandidati i izborno povjerenstvo nemaju nikakve primjedbe ni prigovore. (sm)

Op inaŠtrigova eu2012. godini na ime socijalnog programa iz prora una izdvojiti 75tisu akuna,najvišezapodmirivanje troškova prijevoza u enika u srednje i osnovne škole, zatim za pomo u prehrani u školskim kuhinjama

i kao jednokratne nov ane pomo i socijalno ugroženim obiteljima i pojedincima.

Tko i koliko novca e dobiti, odlu it e op inski na elnik na osnovu prijedloga socijalnog vije a, koje je u fazi formiranja. (sm)

VRATIŠINEC

Zahvala školi i ravnatelju Zamjenik gradona elnika Grada Mursko Središ e Dražen Srpak posjetio je Osnovnu školu dr. Vinka Žganca u Vratišincu kako bi zahvalio na dobroj suradnji Grada i škole u promicanju kulturnih i drugih vrijednosti Murskog Središ a, osobito rudarstva,odstranevratišine keškole.RavnateljuškoleŽeljku Ma ekuSrpakjeuru ioprigodni poklon,teStatuurudara,simbol rudarstvakojimseGradMursko Središ e ponosi. (sm)

Teško je danas biti pošten Rom, dragi moj Stjepane!

Piše: Stjepan Mesari

- Kako si, prijatelju, upitah neki dan jednoga sitni kog Roma, vidjevši ga kako zabrinuto dulje vrijeme gleda u neodre enom smjeru.

- Nikako nisam, bez volje sam, bez nade, bez posla, bez svega ... bez veze sam. Stojim beskoristan danima, a ne vidim na in da to promijenim, odgovorio mi je mladi Rom, koji je radio u državnoj službi kao pomo nik u nastavi, kao gra evinski radnik i sli ne poslove i sve na odre eno vrijeme. Po eo se bavi i skupljanjem otpada i starog željeza, što je pred neko vrijeme bilo vrlo unosno, ali od toga je odustao.

- Bez posla sam i to me strašno mu i, a ne mogu si pomo i. Nitko nema potrebe, a oni koji imaju ne žele me. Pokušavao sam na desetke mjesta, pisao zamolbe, kucao na vrata, ali posao nisam dobio nigdje.

Jedva preživljamo, zima je, a prihoda nema. I ne samo da nema novca, nema ni perspek ve. Strašno me to mu i, ubija me što ovakav zdrav pa i mlad stojim bezvrijedno, nabrajao je i žalio se na sudbinu moj poznanik Rom, koji kaže neka pišem cigan, jer mu osobno to ne smeta.

- A zašto više ne skupljaš staro željezo i druge predmete, pa to još uvijek dobro ide, pitah prijatelja, kojemu se na taj upit lice pretvorilo u kiseli oblik poput neke fašni ke maske.

- To je propala kod mene. U taj posao su uklju eni neki drugi Romi i ‘Romi’, koji su stvorili neku vrstu klana ili mafije i upravljaju cijelim postupkom. Od skupljanja, preko klasi ciranja, do prodaje i naplate željeza i drugih stvari. Mnogo je u tome ne asnih radnji, koje nisu za poštenu osobu. A ja sam pošten.

A danas je teško bi pošten cigan, dragi moj Stjepane, odgovorio je sada ve sivog i još zabrinu jeg lica moj znanac iz jednoga romskog naselja, ije ime ne spominjem upravo zbog h organiziranih skupina, da ne velim bandi koje se bave starim željezom, me u kojim završe i novi bakreni žljebovi, oluci, šahtovi i ograde.

Slažem se da poštenom nije lako, rekoh znancu, uputivši se prema izlazu iz naselja, gledaju i u retrovizoru njegovo zabrinuto lice i pogled u neizvjesnost.

IMENDANI I BLAGDANI petak, 27. sije nja An ela, Julijan subota, 28. sije nja Toma Akvinski nedjelja, 29. sije nja Tina, Zdeslav ponedjeljak, 30. sije nja Gordana, Alan utorak, 31. sije nja Vanja, Ivan Bosko srijeda, 1. velja e Brigita, Miroslav etvrtak, 2. velja e SVIJE NICA, Marija

12

Kroz Međimurje

27. sije nja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Pozdrav s Vincekovoga pod kapelom

- Dugo na tebi snegec je spal

VINCEKOVO u Me imurju u znaku pohoda preko pet tisu a ljudi iz našega cijelog kraja, ali i puno šire

Tisu e lijepih pri a iz me imurskog vinogorja PRIPREMILI: STJEPAN MESARI NEVENKA ŠARDI

Preko pet i pol tisu a ljudi, što u organiziranim, što obiteljskim i privatnim pohodima i okupljanjima, sudjelovalo je od petka do nedjelje u me imurskom vinogorju u tradicionalnom obilježavanju Vincekovoga, sada ve kultne turisti ko - rekreacijske i gur-

manske priredbe, kojom se Najviše posjetitelja bilo slave vinogradi, vina i teža ki je na Vincekovom pohodu poslovi. Lijepo vrijeme, puno u me imursko vinogorje u ljudi iz domovine i svijeta, lju- organizaciji Planinarskog bazni doma ini i uspješni or- društva “Bundek” Mursko ganizatori osnovna Središ e, zatim u štrisu obiljež ja govskom VinceVincekovokovom pohodu Na Vincekovo ga 2012. po goricama, treba tri gran ice s tri u Me ipohodu na pupa vrezati i vu vodu ih deti murVenec u ornek stiraju skupam, gašpara skoj žuganizaciji paniji.

HKUU-a potkurit tam nutri vu kleti,

Sveti Martin u Svetom Martinu na Muri, pohodu policijskog udruženja IPA-e, pohodu TZ-a Grada Preloga i mnogim drugim pohodima i obilježavanjima.

- Vincekovo u Me imurju odavno više nije samo pijenje i obrezivanje rozgvi, nego je praznik i druženje ljudi koji žele slušati i znati o Me imurju nešto više, jer svima je poznato da je ono bogato poviješ u, vi-

nima, delicijama i da je po svemu najbliže tradicijskim vrijednostima Europske unije.

Otkriveni Obrlenduš, drveni šporhet i frankovka Desetke, a možda i više, kilometara prešli su sudionici Vincekovih pohoda po me imurskom vinogorju, upijaju i rije i i pri e koje su im ispri ali Sonja Vrši ,

Josip Mikec, Dražen Crn ec, vinogradari, sve enici i ljudi koji su širom otvorili svoje podrume, a pod brajdama i trsovima rasprostrli najbolje vino, kobasice, sir, meso z tiblice, poga e sirom i orehima i mnogo drugog dobrog za okrjepu.

Obred obrezivanja trsa svima je zanimljiv, pa makar ga vidjeli i slušali po deseti put. Za razliku od Martinja,

nadati se najbolšem druga nej smeti, Vincekova je poruka vinogradarima

- Svakoga nahraniti i napojiti na Vincekovo treba

- Tri rozgve s trema pupovima odrezati i u vodu staviti

- Zbudi se, trsek, bormeš si dosta spal

INNER WHEEL akovec

MLINARSKA KU A u Žabniku pod krovom

Masterchef Ljubo za lanice pripremio ukusnu ve eru u Pilki

Jednog dana eduka

lanice akove kog Inner Wheel kluba održale su 24. sije nja godišnju skupštinu u restoranu “Pilka”. Okupljanje je obilježio poseban gost – Ljubo Matulin, natjecatelj popularnog TV showa “Masterchef”, koji je za lanice kluba pripremio ukusnu ve eru.

- Mlinarska ku a dat e se u koncesiju, s jasnim tra i turistima te da mora ostvarivati prihode Op ini, Mlinarska ku a kod Žabnika stavljena je pod krov, i to u to no predvi enom vremenu, do polovine sije nja ove godine.

Pokrivanjem objekta okon ana je I. faza izgradnje ovoga turisti ko - edukativnog objekta, koji e zajedno sa Starim mlinom na Muri i brodom na Muri initi atraktivnu turisti ku destinaciju.

Do sada obavljeni radovi stoje oko 200 tisu a kuna i inancirani su iz IPA fonda, a dio iz sredstava Turisti ke zajednice i Op ine Sveti Martin na Muri. Op inski na elnik i predsjednik TZ-a Franjo Makovec najavljuje radove na dovo enju plina, vode i struje do gra evine, te u prolje e nastavak radova. - Razgovara se i o materijalima od kojih e biti izra ena

27. sije nja 2012.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

KOMENTAR

Entuzijasti pokazali što bi zapravo trebao biti osnovni autohtoni me imurski turisti ki proizvod Ana Horvat, nova Kraljica vinograda

- Daj Vincek kaj župniku zrasteju grozdi kak klobasi veliki

Atrakcija Vincekovoga: drveni šporhet i njegovi graditelji

gdje “biskupi” krste mošt, na Vincekovo trs obrezuje gazda - vlasnik vinograda.

Svi koji su pohodili Bundekov Vincekov pohod zastajali su u Gornjem Koncov aku kod klijeti obitelji Jože Hrženjaka, gdje je atrakcija bio drveni šporhet u kojem su se kuhale i pekle kobasice. Skupina turista iz Ma arske i Gorskog kotara nije mogla o ima vjerovati da se vatra može ložiti u drvenom šporhetu.

Samo nekoliko metara dalje Sabina iz Zebanca to ila je vlastitu rankovku, za koju su iskusni vinopije rekle da je poput najboljega rajnskog rizlinga, i k tome još crvena.

A koliko je tek kurija Obrlenduš na brežuljku, a ipak ispod Stanetinskog vrha, zadivila tristotinjak sudionika štrigovskoga Vincekovog

pohoda. Preko tristo pedeset godina stari podrumi uvaju vino od svih napasti, osim od ljubitelja dobre kapljice. Obrlenduš je povijest o kojoj se zna malo, a sada u jednom danu tristotinjak je ljudi od vlasnika i Mikeca puno doznalo.

Pjesme i svirka s me imurskih bregova prošli su vikend dugo u no slavili svetog Vinka, po etak radova u goricama, vino i vrijedne težake, ali i zahvaljivali tisu ama ljudi koji su ih obišli, od kojih je ve ina rekla da dolazi i idu e godine. Me imurski ovjek, koji je i ovaj put pokazao veliko srce, ponovno e svakoga do ekati i s njime se radovati još jednom po etku bu enja trsova.

Mnoštvo turista kod Obrlenduša doznaje njegovu povijest

Nova Kraljica vinograda Ana Horvat, mlada agronomistica iz Križeva ko - koprivni ke županije, Kraljica je vinograda za 2012. godinu u izboru Društva agronoma Me imurske županije, Agronomskog društva Koprivni ko - križeva ke županije, Me imurskih novina i Radija 1 u sastavu dr. sc.

Josip Haramija, predsjednik HAD-a, pro . dr. Ivo Miljkovi , predsjednik izdava ke djelatnosti HAD-a, mr. sc.

Tomislav Tomši iz Agrome imurja, Mladen Matja i iz Agricoa, Branimir Jakopi iz Vinarstva Jakopi i novinar Stjepan Mesari , održanog na Vincekovo u Dvorcu “Terbotz” u Železnoj Gori.

Ovo je jubilarni 10. izbor Kraljice vinograda, koji se svake godine održava povodom Vincekovoga i susreta dvaju agronomskih društava u Me imurju. (sm)

—Me imurska županija i ovu godinu bi lje ž i p or a s t br oja stranih turista, što je vidljivo iz broja no enja. Na žalost, rije je o tranzitnim turistima kojima je odredište negdje drugdje. Uz vino, koje je definitivno me imurski brend proizvod, moramo poraditi i na drugim stvarima jer moramo postati top destinacija kontinentalne Hrvatske, rekao je nakon prošlogodišnjeg Urbanova zamjenik župana Matija Posavec, naglasivši kako je potrebno izraditi kalendar turisti kih doga anja, kako ne bi dolazilo do križanja priredbi, a to bi po njemu trebala u initi Turisti ka zajednica Me imurske županije.

I da, zaista. Koliko mani estacija tijekom godine pro e u Me imurju, a da se još nije osmislila “turisti ka pri a“. Urbanovo, Martinje, Vincekovo, Porcijunkulovo, Dani jaretine, Dani šibe i ribe, SGP itd. Svi ti programi održavaju se zahvaljuju i entuzijazmu pojedinaca koji uglav nom t roše svoje slobodno vrijeme da bi neka mani estacija prošla što uspješnije i bila na što višem nivou.

Me utim, iste uz taj sjajni angažman uglavnom pojedinaca i udr uga nikako da osmislimo kao “turisti ki proizvod“ koji emo, osim uspješne lokalne mani estacije, “pr od at i “ k ao t r odnevni ili sedmodnevni turisti ki aranžman.

Pišemo o tome ve neko vrijeme unatrag, da se

više ne može amaterski pristupati turizmu i da ne možemo hotele puniti samo zahvaljuju i hotelskim sadržajima. To modernoga turisti kog put n i k a v i še ne z anima. Stoga, turizam usprkos snažnom razvoju u posljednjih pet godina i dalje “tapka na mjestu“ s (polu)praznim smještajnim kapacitetima. Na žalost, još uvijek iz redova hotelijera nema istinske inicijative i energije da se rade na prije navedenim osnovama turisti ki aranžmani, narav no, uz pomo i suradnju HTZ-a, lokalne samouprave, turisti kih zajednica i turisti kih agencija, uz uklju ivanje iskustva svih onih entuzijasta koji su neku priredbu lokalnog karaktera, poput ovoga Vincekovoga, pretvorili u nekoliko pohoda s ljudima ne samo iz našeg kraja i ostalih dijelova Hrvatske, ve i iz inozemstva. Za tako nešto i dalje imamo premalo turisti kih pro esionalaca. Njih nekoliko nije dovoljno da se pokrenu stvari i Me imurje sa svojim autohtonim turisti kim mani estacijama ponudi na doma em i stranom tržištu kao destinacija koja nema samo toplice i gastronomiju, ve i turisti ku pri u, doživljaj koji e se uz kvalitetan marketinško - promocijski pristup širiti tako er od usta do usta i iz godine u godinu u naš kraj dovoditi nove goste. (dz)

OP INA Selnica

“Pika ” kolo vodi

ativni i multimedijalni centar aženjem od koncesionara da itav objekt i prostor budu na usluzi ljudima ije je materijalno dobro vanjska asada, ali i o interijeru, posebice o grija im tijelima, jer ipak je rije o drvenom objektu i mora se biti oprezan.

Kako e pristizati novac, tako e se dovršavati Radit e se tempom kojim e se osigurati novac, a postoje naznake da e sve i i po planu. Kada

Mlinarska ku a bude gotova, u njoj e se održavati edukativni i ekoseminari, zatim skupovi i sli no. Bit e to zapravo kulturni, turisti ki i dijelom ugostiteljski objekt, koji e u cjelini biti multimedijalni centar, gdje e se govoriti o mlinarstvu kao tradiciji koja je puno zna ila u gospodarskom i ljudskom smislu.

Dakle, nije ovdje rije o nikakvoj daš ari, nego reprezentativnom

objektu, možda najkvalitetnijem i najsadržajnijem na itavom toku rijeke Mure, od njezinog izvora do uš a u Dravu. Jedan vrhunski objekt po svim standardima i propisima, kaže Makovec, dodaju i kako cijeli projekt, od Muzeja mlinarstva, preko Mlina na Muri, Broda na Muri, do Mlinarske ku e, mora donositi odre ene prihode.

(S. Mesari )

Kada bude dovršena, Mlinarska ku a bit e najreprezentativniji objekt na Muri

HKUU “Pika ” i dalje je vode a kulturno - umjetni ka udruga u op ini Selnica i dobit e najviše novca iz op inskog prora una. U 2012. godini Op ina e za rad kulturnih i drugih udruga u prora unu osigurati 15 tisu a kuna, koje e biti raspore ene prema dostavljenim planovima i programima rada.

Dio novca dobit e Udruga “Oaza 98” i op inska Podružnica umirovljenika. (sm)

14

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

27. sije nja 2012.

IVICA I STJEPAN PINTARI iz Dekanovca vrsni uzgajiva i golubova

Gušani iz Dekanovca na krovu svijeta - Na Internacionalnoj specijalnoj izložbi golubova, pasmine engleski gušan, golubovi Ivice i Stjepana Pintari a iz Dekanovca, osvojili su šampionske naslove PIŠE: STJEPAN MESARI

Nedavno je u njema kom gradu Dachau održana Internacionalna izložba special golubova gušana, na kojoj je bilo izloženo 800 golubova gušana iz cijelog svijeta.

Me u elitom uzgajiva a golubova pasmine engleski gušan natjecali su se otac i sin Stjepan i Ivica Pintari iz Dekanovca.

U svojoj kategoriji golub kojeg je Ivica izložio osvojio je naziv “Champion u plavoj boji“.

Njegov golub osvojio je maksimalnih 97 bodova, najviše što se moglo.

Stjepan pak je izložio kolekciju crnih gušana i svaki od njih dobio je po 46 bodova. Me u svim golubovima ukupnim pobjednicima kategorija, Ivi in golub osvojio je fantasti no 2. mjesto, što je najbolji rezultat otkako se natje u doma i u svijetu. Golubovi engleski gušan natje u se u pet osnovnih boja.

Ivica se natje e s golubovima plave, a Stjepan crne boje.

Pintari i uzgajaju samo engleske gušane, koji po stasu, izgledu i držanju spadaju u red najljepših golubova u svijetu.

U kategoriji kolekcija, gdje se ocjenjuju etiri goluba, Pintari evi su tri puta bili europski

Stjepan, Ivica i Frank s golubovima koji su zadivili svijet

šampioni, a u pojedina noj konkurenciji njihovi gušani bili su tri puta europski šampioni.

Imaju i hrvatske majstore i hrvatske šampione, te stotinjak drugih nagrada i priznanja.

Uzgojem golubova u obitelji prvi se po eo baviti Stjepan, i to prije pola stolje a, kao sedmogodišnji dje ak, da bi se kao dvadesetogodišnjak prvi put pojavio na jednom lokalnom natjecanju, gdje je zabilježio dobar rezultat, što ga je motiviralo da se snažnije bavi golubovima. Kao vrsni uzgajiva golubova utjecao je na sina Ivicu,

koji se vrlo mlad po eo baviti uzgojem golubova, te proširio horizonte u svijetu golubova, da bi ustrajnim radom prije par godina postali me u najboljima ne samo u Hrvatskoj, nego i svijetu. Danas posjeduju stotinjak golubova, samih ljepotana, s kojima odlaze na izložbe, natjecanja i sajmove, ali i razmjenjuju i prodaju. Konkurenti ih iznimno cijene, što im olakšava pristup izložbama rezerviranima za najbolje natjecatelje - uzgajiva e i njihove ljubimce.

- Sve je to imalo utjecaj na Ivi in prodor u sam vrh najboljih svjetskih golubara, a odnedavno je on postao vrlo cijenjeni me unarodni sudac u natjecanju za izbor golubova u Hrvatskoj i svijetu.

Pintari je sudac postao kao vrsni uzgajiva golubova pasmine engleski gušan i lan je Udruge uzgajiva a malih životinja Nedeliš e.

Dobitnik je niz priznanja za svoje golubove i sudac je na uglednim natjecanjima i izložbama golubova.

Ve sada Ivica i Stjepan zapo eli su pripreme za najve u izložbu golubova u 2013. godini, koja e biti u Njema koj, gdje e biti izloženo oko dvije tisu e engleskih gušana. Do tada e im pomo biti sin i unuk Fran, koji je gotovo iz pelena ušao u svijet golubova ljepotana - engleskih gušana plave boje. O golubarima Pintari iz Dekanovca još e se godinama govoriti, pri ati i pisati kao najboljima u domovini i svijetu.

UDRUGA uzgajiva a malih životinja

U Nedeliš u održana do sad najve a izložba malih životinja U organizaciji Udruge uzgajiva a malih životinja Nedeliš e, u dvorani MESAP-a u Nedeliš u prošli je vikend održana 37. po redu izložba malih životinja, u sklopu koje je održana i specijalna izložba pomeranskog gušana, me imurske kokoši i patuljastog

bantama. Prema rije ima Ivice Šolti a, predsjednika Udruge uzgajiva a malih životinja Nedeliš e, na ovogodišnjoj je izložbi bilo sto dvoje izlaga a iz cijele Hrvatske, koji su se predstavili s devetsto pedeset i jednom životinjom, od ega je bilo petsto etrdeset golubo-

Osim razgledavanja životinja, posjetitelji su mogli i kupiti sve što im je potrebno za njihove ljubimce

U AKOVCU provedena informativna akcija “123 idemo kompostirati”

Velik interes gra ana

Pedeset godina uz golubove, odnedavno i me unarodni sudac

Plavi šampion u Dachau Ivice Pintari a

Volonteri organzacije “Nobilis” zajedno s direktoricom akoma Snježanom Avirovi odgovarali su na brojne upite gra ana o biorazgradivom otpadu

va, sto kuni a, sedamdesetak ptica i dvjesto etrdeset i jedan primjerak peradi. Prema tim brojevima vidljivo je da je ove godine puno više izlaga a i eksponata, moglo bi se re i ak negdje i oko pedeset posto više nego proteklih godina, kazao je Šolti , a posebno nas veseli i veliki posjet, koji je iznad svih naših o ekivanja. I ovogodišnja izložba bila je natjecateljskog karaktera, na kojoj su se birali najbolji u svakoj pasmini, s time da su na takozvanim specijalkama za pomeranskog gušana birana tri najbolja primjerka, a kod me imurske kokoši pak se birala najljepša kokoš i najljepši pijetao. Na specijalnoj izložbi pomeranskog gušana bilo je izloženo sto šezdeset osam golubova, na izložbi me imurske kokoši bila su izlože-

Na izložbi su izabrani i “šampioni”, koji su posebno nagra eni

na sedamdeset dva primjerka, dok ih je na specijalnoj izložbi bantama bilo dvadeset i pet.

Najbolje ocijenjene životinje

proglašene su “šampionima” i nagra ene su peharima, dok su one na specijalki dobile posebne nagrade.

Ve tre u godinu za redom Zaštitarsko - ekološka organizacija “Nobilis” i Gradsko komunalno poduze e “ akom” organiziraju zajedni ku akciju “123 idemo kompostirati”, kojom se gra ane nastoji informirati o biološkom otpadu i važnosti njegova recikliranja i kompostiranja. Prošlu je subotu tako u središtu akovca postavljen mali informativni štand na kojem su lanovi Nobilisa, predvo eni predsjednicom udruge Anom Bajsi i direktoricom akoma Snježanom Avirovi , revno odgovarali na brojne upite korisnika. A upita je, kažu, ove godine bilo mnogo, budu i da su na ku ne pragove nedavno stigle i nove, sme e kante namijenjene upravo odlaganju biološkog otpada. Iako su gra ani još uvijek pokazali malu dozu zbunjenosti po pitanju samog odvoza spomenutog otpada, jer se isti u stambenim zgradama odvozi svaki, a u ku ama svaki drugi tjedan, elna žena akoma uvjerena je da e se sve vrlo brzo uhodati.

Osim toga, istaknula je da se ve sada radi na poboljšanju i unaprje enju ionako napredne usluge, jer e uskoro u opticaj biti puštene i manje biorazgradive vre ice koje e se mo i odlagati u samu kantu.

Time je još jednom potvr eno da je akovec, i u ovome slu aju, grad primjer od kojeg se može u iti. (bš)

“DUGA”, društvo za biodinami ko gospodarenje

Razmjena i prodaja ekološki uzgojenog sjemenja 28. sije nja Društvo za biodinami ko gospodarenje “Duga” obavještava sve zainteresirane da u subotu 28. sije nja, s po etkom u 9 sati, organizira razmjenu i prodaju ekološki uzgojenog sjemenja, te istovremeno i prodaju biodinami kih proizvoda. Razmjena sjemena bit e u prostoru društva u ulici A. Schultheisa u akovcu (baraka bivšega gra evnog kombinata), na koju se pozivaju zainteresirani gra ani. (j)

27. sije nja 2012.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

INSEKTICIDI i pesticidi i na me imurskim poljima uništavaju p ele i druge korisne kukce

I me imurski p elari upozoravaju na opasnost da p ele umiru polako, ali sigurno!

- Moglo bi se re i da su p ele zapravo naši uvari. Dok u vodi ima rakova, znamo da je voda ista, Problem je u tome što insekticidi i njihovi razgra eni elementi ostaju dok na livadama i poljima ima p ela, znamo da ima života. No, što ako smo svojim tehnologijama u zemlji, druge godine na toj istoj zemlji niknu trave ili biljke koje posje uju p ele te stradaju od prošlogodišnje uporabe pesticida. prevarili p ele, koje ne vide da je biljka otrovana, pa one ugibaju na sporiji na in?

P elari pri tome govore o takozvanoj “tihoj smrti” p ela PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO Prema podacima iz Slovenije, pesticidi Poncho, Gaucho i Laso na bazi aktivne tvari neonikotinoida štete p elama, pa prijeti pomor p ela, a zabranu tih sredstava donijele su i Italija, Francuska i Njema ka.

O tome da pesticidi truju p ele me imurski p elari ve dulje vrijeme govore, a najglasniji je do sada bio Marijan Bari , predsjednik udruge “ mela”, ali i drugi. – Žalosti nas što konkretni uzroci pomora p ela kod nisu poznati javnosti, kaže Marijan Bari , predsjednik Udruge p elara “ mela“. Uz najve u Akaciju, u Me imurskoj županiji postoji i manje brojna, ali ništa manje aktivna, p elarska udruga “ mela“, koja ima sjedište u Svetoj Mariji. Okuplja 18 lanova iz Kotoribe, Svete Marije, Donje Dubrave, Draškovca i Preloga. Neizostavna tema je pomor p elinjih zajednica. Po klini koj slici i opisu ponašanja p ela, uzroci su kemijske tvari, pokazalo je ispitivanje na institutima u Francuskoj, Njema koj, Italiji i Danskoj.

– P ele poslije kontaminacije nakon 20 minuta postanu hiperaktivne, da bi poslije etrdesetak minuta postale

- Najopasnije je dugotrajno trovanje p ela pesticidima i insekticidima s dugotrajnim djelovanjem, ak i do pet godina, kaže Matija Bari , predsjednik udruge “ mela“

anemi ne, kre u se bez orijentacije, a, kada izlete iz košnice, više se u nju ne vra aju, rekao nam je Bari . Posljedica toga je na donjome imurskom podru ju veliki nestanak uzimljenih košnica. Kako je poznato, rije je o pesticidima koji se primjenjuju pri uzgoju kukuruza, suncokreta, uljane repice, pa i krumpira. Problem je u tome što insekticidi i njihovi razgra eni elementi ostaju u zemlji, druge godine na toj istoj zemlji niknu trave ili biljke koje posje uju p ele te stradaju od prošlogodišnje uporabe pesticida. P elari pri tome govore o takozvanoj

“tihoj smrti” p ela, p elinje društvo se nakon konzumacije takve paše smanjuje pa ne mogu prezimiti, tako da se na kraju dogodi da p ele ugibaju, pa ostane samo med.

P elari iz udruge “P elinjak“ pak su ovih dana u otvorenom pismu ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini tražili zabranu prodaje nekih sredstava za zaštitu bilja, što zna i da je problem pomora p ela prisutan u cijeloj zemlji. P elinji fond prošle je godine na donjome imurskom podru ju imao velike gubitke, i to uglavnom u zimskom razdoblju, kad su gubici bili od 30 do 100 posto.

Drugim rije ima, varoa više nije tako opasna bolest u p elarstvu jer su se protiv te bolesti nau ili boriti, ve pesticidi s dugotrajnim djelovanjem i karencama.

Insekticidi djeluju na p ele na više na ina. Prvi je klasi no trovanje, kad p ele ugibaju odmah nakon uporabe insekticida, p elari kažu nakon nekoliko minuta. Tako se jedan vo ar u Me imurju udio zašto njegov vo njak ne posje uju p ele, te za razloge upitao p elare. Marijan Bari objasnio mu je da mu p ele ne posje uju vo njak zbog toga što je postupio na

krivi na in, u vrijeme cvatnje koristio je insekticid koji je potrovao sve p ele koje su došle u vo njak, takozvane izvidnike. Kako je otrovanje bilo potpuno, više p ela te godine - nije bilo.

No, ovo o emu govorimo je mnogo opasnije, me imurski vo ari ve su nau ili poštovati p elare i više ne tretiraju u cvatnji, p ele sad u vo njacima više stradaju zbog toga što prije tretiranja nije pokošena trava koja je u cvatnji, pa bi vo ari to trebali obavezno raditi prije svakog tretiranja.

Jedini na in da se to sprije i jest redovita kosidba ili izoravanje zemljišta i tako nekoliko godina. Rije je o velikim štetama gledano dugoro no, što poništava koristi od uporabe pesticida.

S druge strane, industrija pesticida želi zaradu. U zadnje vrijeme p elari najviše krive svjetske multinacionalke, prvenstveno zbog nedovoljno ispitanih sredstava. P elar Marijan Bari kaže da je trovanje p ela sredstvima s dugotrajnom karencom mogu e prepoznati i po takozvanom vapnena kom leglu, p ele nagonski izbacuju sve ostatke iz P ele ugibaju odmah, košnica, a larve u košnicama ali i nakon nekoliko otruju se zbog pesticida u tragodina vama ili drugim kulturnim Najopasnije je dugo- biljkama koje rastu na mjetrajno trovanje p ela stu gdje je korišten pesticidima i inP elari pesticid s dugosekticidima s trajnim djeiz udruge dugotrajnim lovanjem, a “P elinjak“ pak su djelovanjem, broj p ela ovih dana u otvorenom ak i do pet u košnigodina. To pismu ministru poljoprivrede cama razna i da e pidno se Tihomiru Jakovini tražili s v a k a no smanjuje. zabranu prodaje nekih voposa ena Ti ekscesi sredstava za zaštitu kultura na doga aju se istoj parceli biti bilja samo onda kad otrovna za p ele i su p ele u nedoza pet godina, ali i ako se ni- statku druge paše idu mediti šta ne sadi, u tom su slu aju na prostore koji su tretirani otrovne trave i drugo bilje. insekticidima, naj eš e u

UDRUGA P ELARA “ MELA“ Me imurske županije održala godišnju skupštinu

Zasa eno 500 stabala lipe, ove godine planira se saditi pitomi kesten U Domu kulture u Oporovcu održana je u nedjelju 7. godišnja skupština udruge p elara “ mela”. Udruga “ mela” broji etrdesetak p elara iz donjeg dijela Me imurja, gdje p elarstvo ima nešto druga ije uvjete zbog obrade zemlje i kemizacije, mnogo je teže nego u gornjem Me imurju baviti se p elarstvom. Dosadašnji i novoizabrani predsjednik udruge Marijan Bari u svojem je izvješ u istaknuo: - Me u najvažnije aktivnosti udruge može se ubrojiti to što su tri naša p elara završila školu za p elara, kao i nabava 500 sadnica lipa u Bjelovaru.

Lipe smo posadili po cijelom donjem Me imurju, gdje je to bilo dozvoljeno, no, na žalost, jedan se dio posušio zbog velike suše.

S akcijama sadnje medonosnog

drve a nastavit emo i dalje, jer to smatramo veoma važnim za o uvanjem p ela. Potrebno je nabaviti i sadnice pitomog kestena i zasaditi ih po cijelom donjem Me imurju.

Zbog nepoštivanja pašnog reda za p ele, dolazi me u p elarima do sukoba, a naro-

ito izme u lanova društava “ mela” i “Akacija” zbog toga što se ovi ne javljaju povjereniku da e doseliti p ele. Naime, pojedini p elari društva “Akacija” bez najave su od 60 dana dovozili p ele i nepropisno ih postavljali. Razlog tome je taj što je udruga “Agacija”

Predavanje mr. sc. Milorada Šubi a o otrovnosti sredstava za zaštitu bilja U nedjelju 22. sije nja u restoranu “Pilka”, s po etkom u 10 sati, mr. sc. Milorad Šubi održat e predavanje “Otrovnost i opasnost sredstava za zaštitu bilja na p e-

le”, a dr. sc. Velimir Glumac o novoj dijagnostici invadiranosti p elinjih zajednica varoom. S obzirom na temu, o ekuje se dobar odaziv p elara. (J)

postavila niz povjerenika, a zapravo sele ih p elara koji su samovoljno dovozili p ele na pojedina podru ja.

U minuloj godini medenja su bila jako slaba, p elinje zajednice trebalo je jako prihranjivati za zimsku sezonu mirovanja, razlog tome su obilne padaline za vrijeme cvatnje bagrema, a poslije velike suše kad nije bilo meda. Zbog poreme aja u prirodi, p elinja društva trebalo je puno prihranjivati i relativno su slaba ušla u zimovanje, što e se osjetiti ove godine.

Za predsjednika Upravnog odbora izabran je Drago Mikulan, lanovi su Marijan Bari (predsjednik društva), Zvonko Zadravec, Stjepan Varga i Miro Miri , dok je tajnik društva Josip Režek. lanovi nadzornog

Drago Mikulan, predsjednik Upravnog odbora udruge “ mela”: - P elinje zajednice ugrožene su zbog kemizacije, moramo se izboriti da se primjenjuju manje opasna sredstva

odbora su Stjepan Madi , Zlatko Varga i Željko Jankovi . Za delegata u Hrvatskom p elarskom savezu izabran je Drago Mikulan. (J.Šimunko)

kasno ljeto, kad nema druge paše.

Konkretno, u Sloveniji za trovanje p ela u zadnje vrijeme najviše optužuju imidakloprid i njegove metabolite, koji je sastavni dio insekticida poput Gau a i drugih.

Zbog trovanja p ela i drugih korisnih kukaca pesticidima za poljoprivredu nastaju goleme štete i smanjenje prinosa. Neka su podru ja ve sasvim zatrovana, tako u Kini seljaci ru no oprašuju bilje na prostoru veli ine Europe, a sve zbog trovanja p ela i drugih korisnih kukaca.

To se sve više doga a i nama, pa je zadnje vrijeme da se sprije i pomor p ela smanjenjem uporabe pesticida ili korištenjem manje štetnih. Pitanje koje se postavlja jest sljede e: ako pesticidi tako djeluju na p ele da ugibaju i nakon nekoliko godina, kako dugoro no djeluju na ljude?

Moglo bi se re i da su p ele zapravo naši uvari. Dok u vodi ima rakova, znamo da je voda ista, dok na livadama i poljima ima p ela, znamo da ima života. No što ako smo svojim tehnologijama prevarili p ele, koje ne vide da je biljka otrovana, pa umiru polako ali sigurno.

Najve a opasnost po p ele kemijska sredstva s dugotrajnim karencom Za kilogram meda p ela mora posjetiti 28.000 cvjetova, a košnica p ela oplodi 1,5 milijuna cvjetova u sezoni, a proizvede samo 18 kilograma meda. Ra una se da p elar ima samo 20 posto koristi od p ela, dok 80 posto koristi imaju svi drugi, odnosno zajednica u kojoj p elar živi.

Zadnjih godina najve u opasnost po p ele predstavlja kemizacija, naro ito preparati s dugotrajnim djelovanjem kojima je karenca i sto dana. Naime, ti se preparati razgra uju u zemlji i u spoju s vodom postaju otrovni za p elinje zajednice na duži rok, pa se dogodi da p elinje društvo odjednom ugine.

P elari kažu da su posebno opasna sredstva za p ele u zadnje vrijeme sredstva za dugotrajne djelovanje kojima se zašti uje kukuruz, krumpir i žito, p ele slabe ak i druge godine kad na toj parceli izrastu trave koje cvatu. (JŠ)

16

Poljodjelstvo

27. sije nja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Bujnost trsa

Trgovanje još uvijek nije zaživjelo u punom sjaju

Rezidbom se regulira i bujnost trsa što utje e na pojavu raznih bolesti vinograda. Bujniji trs više je izložen bolestima, jer omogu uje ve u vlagu, koja poti e i osnažuje bolesti.

Kod jednostrukog guyota vjerojatnost za bolesti je minimalna, dok je kod dvostrukog guyota dosta velika.

- Kaj moremo ako nema šefta

Unato blagom vremenu, na placu i sajmu još uvijek trgovanje nije zaživjelo, što ljudi tuma e kalendarskom zimom, koja je na snazi tek mjesec dana.

Blaga zima ne veseli prodava e drva za ogrjev, ali ni šnajdere i šoštare, jer ljudi se baš ne smrzavaju da bi im trebali njihovi artikli.

Relativno dobro prodaju se žitarice, jabuke u vre ama, južno vo e i povr e, med i trijebljeni orasi. Ljudi pitaju za odojke, pili e i purice, no njih nije bilo, vjerojatno zbog zime ili inspekcije. Nešto je življe kod pe enjara, a cvje ari gotovo nemaju posla.

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

- jabuke 20 kn/vre a - smokve 25 kn/kg - cikla 25 kn/vre a - krumpir 1,50 kn/kg - pšenica, 1,70 kn/kg - kukuruz 1,60 kn/kg - orasi 50 kn/kg - puterica 16 kn/kg - endivija 14 kn/kg - kotlet 20 kn/porcija Sljede a srijeda je u velja i, pak e vjerojatnije biti bolji promet i na placu i na sajmu.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

Jednostruki guyot s osam pupova na lucnju

ZAPO ELA REZIDBA vinograda u našoj županiji

Me imurski vinogradari odlu ili se za jednostruki guyot PIŠE: STJEPAN MESARI

- Velim da su u raju izrasle

AKOVEC

Certifikacija Suzani Paji Diplomirana inženjerka agronomije Suzana Paji , zaposlena u Savjetodavnoj poljoprivrednoj službi pri HPK-u u akovcu, dobila je certi ikaciju za suca natjecanja ora a.

Certi ikaciju je Paji stekla za su enja na svim natjecanjima u Hrvatskoj, pa tako i na 59. svjetskom prvenstvu

ora a, koje e se 14. i 15. rujna ove godine održati u Biogradu, na oranicama poljoprivrednog dobra Vrana, gdje su podijeljene certi ikacije.

Uloga sudaca kod natjecanja ora a nije samo ocjenjivanje i bodovanje, nego i podizanje kvalitete oranja na natjecanjima. (sm)

- Ranijom ili takozvanom zimskom rezidbom, koja je ove godine zapo ela dosta rano i odvija se u idealnim uvjetima, odre uju se tri osnovna parametra, naglašava Vladimir Kocijan, vinogradar iz Štrigove, s kojim razgovaramo u obiteljskom vinogradu u Orehov aku.

- Rezidbom odre ujemo sudbinu (dugotrajnost) trsova, odnosno vinograda, i stoga se rezidba smatra najvažnijim poslom u vinogradu.

Za vinogradare kojima je vino izvor egzistencije važni su urod i kvaliteta grož a i vina, što se tako er odre uje kod rezidbe.

Na rodnost i kvalitetu grož a utje e bujnost trsa, odnosno uzgojni oblik, pa se stoga velika ve ina me imurskih vinogradara odlu ila za jednostruki guyot, koji je i naj eš i uzgojni

Rasadnik Sveta Marija Omladinska 14 Telefon: 040/660-191

Voćnjak Nedelišće Varaždinska bb., Telefon: 040/895-220

oblik u svijetu, isti e Kocijan, napomenuvši kako se oblik naziva po francuskom agronomu i znanstveniku Yuesu Guyotu.

Jedan trs - jedna butelja - Jednostruki guyot je uzgojni oblik gdje se na trsu odstrani lanjski lucanj, a ostavi se jedan reznik s dva do tri pupa te lucanj s osam do deset pupo-

Rez mora biti oštar i suprotno kosi u odnosu na pup

va. Reznik je po položaju niže, a što zna i da e i koli ine grožlucanj više na trsu. a biti ve e, no ne mora zna iti Rezati treba tako da je rez i kvalitetne. Ovaj oblik uglavkosi i suprotan pupu na rozgvi. nom se provodi za grož a iz Tako obrezan trs e, kojeg e nastati stolnarav no, ako no vino, pa ga se pok lope više njeguju Jednostrusv i agrotakozvani ki guyot je uzgojni tehni ki vikenoblik koji se prvo u svijeuv jet i, daši, tu, a sada i kod nas, pokadati od kojima zao najprikladnijim.

Sastoji 1, 5 do je ko se od jednog reznika i jednog 2 kiloli ina lucnja te je primjenjiv kod g rama bitnija svih sorti, osobito kvalitetgrož a. od kvaPrevelitete, nijih, pojašnjava Vladimir deno na to nije, Kocijan iz Štrigove potroša ki v ino ne e ili tehnološki biti stavljano jezik, jedan trs daje u butelje. Uglavgrož e za butelju vina, nanom se provodi na sorti glašava Kocijan, dodaju i kako moslavac - šipon, te manje je ru na rezidba kvalitetnija i zahtjevnim sortama, napomicjenjenija od strojne. nje Kocijan, dodaju i kako je - Dvostruki guyot je uzgoj- kod rezidbe vrlo važno imati ni oblik, gdje se na trsu ostav- dobar alat, dobru kondiciju i ljaju dva reznika i dva lucnja, jasan pregled vinograda.

VO NE SADNICE

jabuka kruška dunja mušmula trešnja višnja šljiva marelica breskva nektarina lijeska malina kupina ogrozd ribiz

Ruže stablašice

Povodom Valentinova popust 30% (cijena 70 kn po komadu)

od 1.2. do 14.2. u rasadniku Sveta Marija i voćnjaku Nedelišće

Stru an savjet i vrhunska usluga

27. sije nja 2012.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Jaglaci - volimo šarenu zimu Obi ni jaglac, Primula vulgaris, je proljetnica jednostavnih, svjetložutih cvjetova na kratkim cvjetnim stapkama.

Kod nas samoniklo raste na brojnim prirodnim staništima, ali i u vrtovima. Dešava se da pojedini ‘otoci’ sasvim požute u rano prolje e kad se ovi «ranoranioci» probude. Nešto jasnije, ili je e žutu boju imaju cvjetovi proljetnog jaglaca, Primula veris, koji cvate nešto kasnije, a cvjetovi ugodna mirisa skupljeni su mu po nekoliko na vrhu nešto duže stapke.

Prirodno raste na planinskim livadama a este su i njegove kultivirane raznobojne varijante po našim vrtovima. Noviji hibridi krupnih cvjetova odlikuju se širokim rasponom jarkih boja. Mnogocvjetni vrtni jaglac, Primula polyantha, nastao je križanjem obi nog i proljetnog jaglaca. Neke od sorti imaju cvjetove na izdignutim stapkama, a druge se odlikuju duplim cvjetovima ili žuto obrubljenim laticama.

Jaglaci raznih vrsta sad se mogu na i na našim malim

prozorskim, stepenišnim ili/i drugim zimskim vrtovima. To su trajnice, ve inom niska rasta i cjelovitih listova skupljenih u prizemnu rozetu. Jaglaca je nekoliko stotina vrsta, a sve su porijeklom sa sjeverne Zemljine polutke. Kao ukrasne vrtne biljke ili kao ukrasno sobno cvije e uzgaja se nekoliko desetaka vrsta. Svima je zajedni ko da traže dosta vlage, svježe i rahlo tlo, i ne podnose vru inu. Ovo zadnje imajte svakako na umu kad smještavate jaglac u svoj dom.

Zaboravite pregrijane, suhe prostore grijane radijatorima sve do usijanja kao smještaj za jaglace.

Cvjetovi jaglaca su pojedina ni ili u štitastim cvatovima, koji se kod nekih vrsta izdižu više a kod drugih manje iznad rozete listova. Cvijet im se sastoji od pet latica žute, crvene, ruži aste, ljubi aste, bijele ili plave boje. latinsko ime jaglaca (Primula) dolazi od primus - prvi, što se odnosi na injenicu da su to prvi cvjetovi u prolje e. Naš naziv pak

dolazi od praslavenske rije i u ijem je korijenu zna enje rasti i bujati što pak se odnosi na relativnu bujnost jaglaca u još uspavanoj prirodi.

Jaglace u cvatnji sada možete kupiti u toku cijele zime i prolje a. Uzgajaju se u plasti nim lon i ima u staklenicima s kontroliranom klimom. I vi ih možete staviti u svoj stan da vam razveseljavaju siva zimska jutra. Bit e vam zahvalni ako za njih izaberete najhladnije a ujedno dovoljno svjetlo mjesto. Provjerite, možda neki prozor ne dihta dobro, pa je onda tu malo hladnije.... Jaglaci e biti po aš eni na tom dašku svježeg zraka, smijat e se svakom stupnju ispod vaših omiljenih 25 celziji a. Ina e je preporuka za dr-

žanje 13-18 stupnjeva. Jaglaci vole da im je supstrat (zemlja u kojoj rastu) stalno vlažan ali ne prezasi en vodom. Najbolji na in zalijevanja je da teglicu uronite u vodu (ali tako da ne smo ite liš e) na 10 minuta i onda ocijedite. Ocvale cvjetove redovito uklanjajte da bi se razvijali i otvarali novi cvjetovi. Kad razgovarate s tako nasmiješenim jaglacima, nemojte im zaboraviti obe ati da ete ih u prolje e presaditi u vrt i poželjeti im dug život.

Prave sobne jaglace, npr.

Primula sinensis, ne ete nakon cvatnje presa ivati u vrt, ali opis mjesta u vašem stanu nek’ je isti kao i za njihove vrtne ro ake - svjetlo i svježe.

Pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel.

390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/36380-10. PRELOG: Specijalizirana am-

bulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRA-

VA: Ambulanta Donja Dubrava, tel.

688-936, od 0-24, nedjeljom na tel.

645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel.

863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa .

DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Koliko kukaca ste danas pojeli?

Ne morate putovati u egzoti ne zemlje i probati uše erene skakavce da biste mogli re i da ste jeli kukce. Mnoge prehrambene namirnice koje svakodnevno konzumiramo u sebi sadrže dijelove kukaca i drugih životinja koji nisu vidljivi golim okom. Mikroskopskom analizom hrane i prehrambenih sirovina mogu e je nai i na kukce i njihove dijelove, grinje, dlaku glodavaca i druge životinjske dijelove i izlu evine.

Kod mnogih namirnica, prilikom uzgoja na otvorenim poljima, tijekom berbe i obrade sirovine vrlo je teško izbje i kontakt namirnica s živim organizmima iz prirode.

Tada pojedini razvojni stadiji ili dijelovi životinja dospijevaju u prehrambene proizvode.

Naj eš e su to kukci i grinje u razli itim razvojnim stadijima (jajašca, li inke i odrasli oblici) koji u hranu dospijevaju tijekom obrade i skladištenja

sirovina. Nalazimo ih u proizvodima od žitarica, sušenom, konzerviranom i smrznutom vo u i povr u, džemovima, sokovima od citrusa, gljivama, kakau, kikirikiju i sli nim sjemenkama, tjestenini, za inima te brojnim drugim namirnicama.

U mnogim zemljama zakonom je regulirana kontrola namirnica na biološke ne isto e te su definirane dozvoljene razine pojedinih skupina lankonožaca i njihovih dijelova u ljudskoj hrani, koje se ne smatraju rizi nim za ljudsko zdravlje. Primjerice u SAD-u je dozvoljeno 60 mikroskopskih ragmenata kukaca i jedna dlaka glodavaca u 100 grama okolade. U pšeni nom brašnu tolerira se 150 dijelova kukaca u 100 grama proizvoda, a u tjestenini 225 dijelova u 225 grama. Vo ni sokovi smiju sadržavati do pet jaja muhe i jednog crva na 250 mL da bi bili prihvatljivi za tržište. Te-

meljem istraživanja ameri kih sveu ilišta procijenjeno je da hranom godišnje u organizam unesemo oko 0,5 do 1 kilogram kukaca, bez da smo toga svjesni. U Hrvatskoj za sada nisu prepisane grani ne vrijednosti za biološke ne isto e, niti su takva ispitivanja hrane obvezna.

Prisutnost kukaca u hrani, ukoliko oni ne prenose neke zarazne bolesti, više je estetski neugodna nego štetna za ljudsko zdravlje. Kukce i druge prirodne ne isto e mogu e je ukloniti iz hrane tretmanom kemijskim sredstvima. Me utim smatra se da su biološka one iš enja hrane mnogo manje rizi na za ljudsko zdravlje u odnosu na kemijska one iš enja koja bi u hranu dospjela kad bi se prehrambene sirovine u pojedinim azama uzgoja i obrade tretirale insekticidima.

Kad bismo težili nultoj toleranciji na biološke ne isto-

e u hrani sami sebe bismo izlagali reziduama otrovnih kemikalija, a ujedno bismo pridonijeli one iš enju okoliša pesticidima. Stoga nam ne bi trebalo smetati ako koji put pojedemo nešto kukaca kojih nismo ni svjesni. Tim više što ih u mnogim kulturama širom svijeta smatraju poslasticom te korisnim i zdravim izvorom proteina.

Dunja Turk, dipl. ing./pro . biol.

18

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U AKOVCU obilježen 5. hrvatski Dan mimoza

I dalje u prvom planu prevencija, edukacija i cijepljenje

I u akovcu je obilježen 5. Dan mimoza, Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice

U organizaciji Županijske lige protiv raka akovec i Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije, u subotu je na akove kom Trgu Republike obilježen 5. hrvatski Dan mimoza, odnosno Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice. Ova akcija, kazao je dr. med. Hussein Saghir, predsjednik Županijske lige protiv raka, stavlja naglasak na prevenciju, edukaciju i cijepljenje.

Jer upravo je kod HPV (Humani papiloma virus) virusa dokazano da je neke njegove odre ene vrste cijepljenjem mogu e ukloniti i zaustaviti rast stanica koje uzrokuju rak vrata maternice. S obzirom na to da je vrat maternice dostupan jednostavnim ginekološkim pregledom, prednost je u odnosu na dijagnozu nekih drugih tumora što se može vrlo lako uzeti uzorak, odnosno napraviti papa test i vidjeti jesu li stanice u kakvoj promjeni koja bi mogla upozoriti na nastanak bolesti.

- Obilježavanjem ovog dana, dodala je dr. Renata Kutnjak Kiš iz Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije, želimo potaknuti što više žena na redovite gine-

kološke preglede, ali i sve potaknuti na odgovorno spolno ponašanje i cijepljenje u zaštiti protiv raka maternice. Naime, ta vrsta karcinoma je drugo sijelo raka za žene u dobi od trideset do pedeset godina, a osmo sijelo raka u Hrvatskoj kod žena svih životnih dobi.

Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske, od invazivnog raka vrata maternice u Hrvatskoj je 2009. godine oboljelo 369 žena, a od neinvazivnog još 721. U našoj županiji 2009. godine od tog sijela raka oboljelo je 27 žena. U protekloj godini, u Hrvatskoj su od raka vrata maternice umrle 132 žene, a u Me imurskoj županiji 5. Zbog relativno visokog pobola od raka vrata maternice, estog po etka razvoja bolesti u mla oj odrasloj dobi, mogu eg kroni nog tijeka, narušavanja kvalitete života kako bolesnica, tako i njihovih obitelji, te zna ajnog udjela u korištenju zdravstvene zaštite, edukacija o na inima prevencije raka vrata maternice predstavlja jedan od prioritetnih javnozdravstvenih akcija kako u svijetu, tako i kod nas. (SO)

UDRUGA osoba s intelektualnim poteško ama

Pume najbolje

27. sije nja 2012.

OSNOVNA ŠKOLA dr. Vinka Žganca u Vratišincu

Kroz radionice o etnostvaralaštvu akademika Žganca - U enici su kroz radionice upoznali život i djelo vratišine kog, ali i hrvatskog, velikana, shvatili potrebu i vrijednost uvanja me imurske tradicije, te upoznali nove prijatelje Prošli je petak u Osnovnoj školi dr. Vinka Žganca u Vratišincu održana završnica Projekta “Etnostvaralaštvo dr. Vinka Žganca”, koji provodi škola u Vratišincu, a u ijem su radu uz doma ina sudjelovale škole iz Belice, Murskog Središ a, Domašinca, Nedeliš a te II. i III. OŠ akovec, ili ukupno 56 u enika i njihovih mentora.

- Cilj projekta je upoznavanje u enika s etnostvaralaštvom etnomuzikologa i akademika dr. Vinka

Žganca, s vremenom u kojem je živio i okruženjem u kojem je djelovao, rekao je na otvorenju priredbe Željko Ma ek, ravnatelj škole.

- Kroz radionice govorilo se i radilo mnogo toga što je za života opisivao, zapisivao i govorio akademik Žganec. OŠ Belica predstavila se s malim skuplja ima narodnog blaga, u enici II. OŠ akovec izra ivali su etnobookmarkere, III. OŠ akovec izradila je digitalni strip o Vinku Žgancu, o suradnji dr. Vinka Žganca i

IZLOŽBA “Gradovi i trgovi na hrvatsko - štajerskoj granici” u etvrtak je otvorena u Državnom arhivu u Zagrebu

Aktivno sudjeluju i me imurski autori U etvrtak 26. sije nja u prostorijama Državnoga arhiva u Zagrebu otvorena je izložba i predstavljen popratni katalog “Mesta in trgi ob hrvaško - štajerski meji | Gradovi i trgovišta na hrvatsko - štajerskoj granici”.

Rije je o suradnji pograni nih gradova, a izloženi dokumenti kroz povijest na svoj na in oslikavaju prošlo vrijeme. Autori izložbe i kataloga su dr. Borut Batagelj, Jurica Cesar, Mojca Horvat, Damir Hrelja, Branka Molnar, Jasna Požgan, Ana Tuk, dr. Dejan Zadravec i dr. Aleksander Žižek. Idejno rješenje plakata i gra i ko oblikovanje kataloga osmislio je Damir Klai , umjetni ki fotograf iz akovca.

Državni arhiv u Zagrebu ve dugo sura uje i razmjenjuje stru na iskustva s Pokrajinskim arhivom Maribor, Zgodovinskim arhivom na Ptuju, Zgodovinskim arhivom Celje, Državnim arhivom u Varaždinu i Državnim arhivom za Me imurje. Jedan je od rezultata te suradnje ugovor o sudjelovanju na zajedni kom projektu koji su ravnatelji spomenutih šest arhiva potpisali u Ptuju 26. velja e 2011. godine, a kojim se de inira zajedni ki interes za postavljanje izložbe “Mesta in

trgi na hrvaško - štajerski meji | Gradovi i trgovišta na hrvatsko - štajerskoj granici” i za tiskanje popratnog kataloga. Pograni ni gradovi i trgovišta u prošlosti su, kao i danas, imali važnu ulogu u slovensko - hrvatskim kontaktima i odnosima, a realizacija zajedni ke izložbe predstavlja i odli an temelj daljnjega proširenja suradnje me u arhivima.

Na izložbi je predstavljena povijest pograni nih gradova i trgovišta na osnovu gradiva pohranjenog u našim arhivima te povijest šest gradova u kojima su danas sjedišta arhiva.

Izložba je zamišljena kao putuju a i obi i e sve predstavljene gradove i trgovišta na hrvatsko - štajerskoj granici. Njezin prvi postav bit e u Državnom arhivu u Zagrebu, a može se pogledati svaki radni dan u razdoblju od 26. sije nja do 27. velja e u vremenu od 11 do 16 sati. U Me imurje e izložba sti i tek za nekoliko mjeseci. Više donosimo u našem sljede em broju.

Doma ini su izradili rodoslovno stablo dr. Vinka Žganca Florijana Andrašeca uradak je napravila OŠ Domašinec, radioreportažu OŠ Mursko Središ e, tematiku “Žene moga zavi aja“ obradila je OŠ Nedeliš e, dok su doma ini izradili rodoslovno stablo dr. Vinka Žganca.

U ime op ine Vratišinec skup je pozdravio Antun Bukovec, predsjednik Op inskog vije a i

vrsni poznavatelj života i rada akademika Žganca. Prezentacija projekta doga ala se u predve erje Žgancovog imendana i ro endana, 22. sije nja. Peti po redu projektni dan posve en dr.

Vinku Žgancu završio je tradicionalnim me imurskim ru kom, koji su pripremile školske kuharice i djeca zajedno. (S. Mesari )

BRATOVŠTINA Petra Zrinskog - asni stol akovec posjetila utvrdu Zrinskih Gvozdansko kod Siska, gdje se 1578. godine zbila jedna od najdramati nijih bitaka u hrvatskoj povijesti

Odali po ast hrvatskim povijesnim herojima Bratovština Petra Zrinskog - asni stol akovec pohodila je 15. sije nja ove godine naselje i utvrdu Zrinskih - Gvozdansko, u današnjoj Sisa ko - moslava koj županiji, gdje se 1578. godine odigrala jedna od najdramati nijih bitaka hrvatske povijesti.

Mnogi povjesni ari i publicisti bitku za Gvozdansko i junaštvo gvozdanske posade uspore uju s najpoznatijim svjetskim primjerima ratnog herojstva, uz sam bok braniteljima teksaške utvrde Alamo ili židovske Masade, iji su se branitelji, odbivši predaju, borili do posljednjeg ovjeka.

Okolicu utvrde Gvozdansko zaposjelo je godine 1578. desetak tisu a Turaka, a branilo ju je tek tristotinjak ratnika. Opsada je trajala puna tri mjeseca, tijekom kojih su branitelji odbili nekoliko ponuda napada a za predajom. Turci su 13. sije nja 1578. godine kona no zauzeli

utvrdu, ali tek pošto su se svi preživjeli branitelji smrznuli na svojim položajima.

Taj je doga aj, na žalost, kasnije sasvim zaboravljen, a tek je u novije vrijeme postao predmetom interesa rijetkih hrvatskih povjesni ara te poznatog publicista Damira Borov aka. Na njegov su poziv ove godine na sve anost doputovali i lanovi Bratovštine.

Tijekom posjeta dogovoreno je da Bratovština preuzme dio zada a oko brendiranja te povijesne lokacije, konkretno ure enje pou ne staze od podnožja brda do utvrde. Bratovština e se u tom smislu povezati s kulturnim udrugama na tom podru ju i vrlo vjerojatno tamo osnovati svoj ogranak. Na slici: lanovi Bratovštine tijekom polaganja vijenaca i paljenja svije a podno spomenika ubijenim stanovnicima Gvozdanskog u Drugom svjetskom ratu te u Domovinskom ratu. (ZB,j)

UDRUGA roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije prestala sa samostalnim djelovanjem

Od sada pod okriljem Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata akovec “Nikolinjske igre 2011. “ naziv je ekipnoga klupskog natjecanja osoba s intelektualnim poteško ama akovec, na kojima se natjecalo dvadesetak natjecatelja u tri ekipe.

Nakon što su zbrojeni bodovi, proglašeni su i rezultati, prema kojima su Pume najbolja ekipa, ispred Crvenih vragova i Lavova. Za Pume su nastupili Bogdan, Bacinger, Herman, Nuki , Vr ek, Knapi i Brodari .

Natjecanje je održano u dvorani NK-a “Sloga“ akovec, a natjecalo se u pikadu, ga anju lopticom na gol, bacanjem lopte u koš, bacanjem obru a i na kraju je održana štafetna utrka. Natjecanje su vodili mentori Goran Mihinja i Natali Žigo Štefulj, a za domjenak i druženje pobrinuli su se roditelji sudionika natjecanja.

(S. Mesari )

Svoju, kako je najavljeno posljednju godišnju skupštinu minule je srijede održala Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata me imurske županije. Na dnevnom su se redu našle uobi ajene to ke, podnošenje izvješ a o radu i poslovanju, ali i ona o donošenju odluke o prestanku rada i brisanju iz registra udruga. S obzirom da je dosadašnji predsjednik udruge Miljenko Mikulan nedavno podnio ostavku nazo nima je izvještaje podnio njegov zamjenik Ivan Ov ar,

spomenuvši da je minule godine na cvjetne aranžmne koji su položeni na grobove poginulih branitelja utrošeno šest tisu a kuna, na obilazak groblja tisu u devetsto, dok je na ostale izdatke (rad u udruzi, telefon, stanarina) potrošeno još oko sedam i pol tisu a kuna , pa su ukupni izdaci za minulu godinu bili 15.973 kune. Na prihodovnoj strani najviše sredstava je bilo prikupljeno od lanarina, pa onda slijede i dotacije Op ine Sveti Juraj Na Bregu, Me imurske županije, Grada

Mursko Središ e i akove kg Me imurje plina, što je sveukupno iznosilo 17.400 kuna. Kada pak je rije o prestanku rada udruge i brisanju iz registra udruga, nakon konkretne rasprave nazo ni su na skupštini donijeli odluku da Udruga roditelja poginulih branitelja, kao samostalna udruga prestaje s radom, ali se ne e brisati iz registra udruga, ve prelazi pod okrilje Udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata, ogranku akovec. Kao glavni razlozi ove odluke navedeni su oni inan-

cijske, ali kao što je to Ov ar kazao i oni biološke prirode: - Iz godine u godinu sve smo stariji i nažalost sve nas manje ima. Tako e prostorija u kojoj je udruga dosada djelovala pripasti UHVIDR-i koja e , kako nam je kazao njezin tajnik Stjepan Horvat preuzeti daljnju “skrb“ nad njihovim djelovanjem.

Po završetku skupštine svi nazo ni zapalili su svije e uz spomen obilježje poginulim hrvatskim braniteljima kraj akove ke gradske knjižnice. (so)

27. sije nja 2012.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DEMOGRAFSKE PROMJENE u Me imurju pokazuju da stanovništvo seli prema jugu i jugoistoku kraja

Zašto danas putovi vode iz akovca prema Prelogu i dalje, a ne obrnuto!?

- Politika ne razumije u dovoljnoj mjeri promjene koje se dešavaju. Za razliku od prije dvadeset ili trideset godina, kad su svi putovi Me imuraca vodili u akovec, koji je bio privla no središte zbog razvoja industrije, danas više nije apsolutno tako.

Demografske promjene u Me imurju najo itije govore o gospodarstvu kraja. Prema zadnjem popisu iz 2011. godine, ima nas manje za 3,4 posto, što upozorava na mnogo toga. Veze izme u demografskih promjena, života ljudi i gospodarstva istražuje u Me imurju dvoje stru njaka, Marija Vuk i Robert Slunjski, profesori na Gimnaziji akovec, koji su svojedobno objavili knjigu “Demografske promjene u Me imurju 1857. - 2001.”, a sad nastavljaju istraživanja nakon prošlogodišnjeg popisa stanovništva. Prof. Marija Vuk iznosi prve podatke iz kojih se može iš itati mnogo toga, no, kako još nema svih podataka, još e pri ekati s detaljnim zaklju cima.

Ali ve se vidi niz promjena koje je mogu e sagledati samo u kontinuitetu, kad se analiziraju kretanja stanovnika više desetlje a unatrag.

Me imurje stagnira, seoba stanovništva prema jugu Prema usporedbi popisa stanovništva iz 2001. i 2011. godine, Me imurje gubi stanovništvo, ili, s obzirom na nove uvjete popisa, ono stagnira. To pokazuje broj od 114.414 ili 3,4 posto manje stanovnika od 118.426, koliko ih je bilo 2001. godine. Porast broja stanovnika zabilježen je samo u 25 naselja: Kuršanec 21,6 posto, Slakovec 13,1, Slemenice 11,9 posto, Mihovljan 11,5 posto, Donji Hraš an 10,2 posto, Sveti Križ 9,8 posto, Šandorovec 8,5 posto, Sveti Juraj u Trnju 8,4 posto, Dunjkovec 6,7 posto, Pribislavec 6,4 posto, Šenkovec 5,6 posto, Celine 5,3 posto, ukovec 4,4 posto, Mursko Središ e 4,3 posto, Pretetinec 3,7 posto, Pleškovec 3,7 posto, Vu etinec 3,7 posto Gornji Kuršanec 3,6 posto, Novo Selo na Dravi 3,5 posto, Dekanovec 2,6 posto, Orehovica 1,9 posto, Puš ine 1,5 posto, Prelog 1,1 posto, Gornji Hraš an 0,9 posto, i Vularija 0,5 posto.

Vidljivo je da se stanovništvo koncentrira na južnom i jugozapadnom dijelu Me imurja, koje je dobro pove-

S

tudentice diplomskog studija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Ivona Mari i Matea Dolenec iz Donje Dubrave u sklopu kolegija “Menadžment promjena“ dobile su zadatak da osmisle i realiziraju društveno koristan projekt. Nisu dvojile, odlu ile su ovim projektom pomo i najmla ima, i to nezbrinutoj djeci koja su smještena u Dje jem domu “Svitanje“ iz Koprivnice. Kako bi mogle krenuti u samu organizaciju i realizaciju projekta, predale su Uredu Državne uprave, Odsjeku za hrvatske branitelje, rad, zdravstvo i socijalnu skrb, zahtjev za suglasnost, a prošle su i edukaciju u domu, gdje su se upoznale sa svim pravima i odgovornostima djece, kao i na inu na koji se moramo odnositi prema njima. Akcija je održana u subotu 14. sije nja, u sklopu koje su organizirane radionice, igraonice i druženje djece iz spomenutog doma i u enika OŠ Donja Dubrava.

Prikupljene igra ke i dobrovoljni nov ani prilozi gra ana Završnica projekta bila je humanitarna priredba u školskoj sportskoj dvorani, na kojoj su nastupili inalisti Supertalenta, Breakdance

zano prometnicama sa susjednim Varaždinom i autocestom sa Zagrebom, zaklju uje Marija Vuk.

Grkaveš ak rekorder s minusom od 45,2 posto Sva ostala naselja, njih 103, imaju pad broja stanovnika, s time da naselja Oporovec, Otok i Štrigova imaju isti broj stanovnika kao i prije deset godina.

Kod ak 29 naselja pad stanovnika je ve i od 10 posto, što je alarmantno.

Najve e smanjenje stanovnika imaju naselja: Grkaveš ak -45,2 posto, Zebanec Selo -43,3 posto, Grabrovnik -29,7 posto, Jurov ak -24 posto, Ban i -23 posto, Jalšovec -20,5 posto, Prekopa -20 posto, Štrukovec -18,9 posto, Gornji Zebanec -18,8 posto, Donji Pustakovec -15,9 posto, Vrhovljan -15,8 posto, Kapelš ak -15,6 posto, Prhovec -15,4 posto, Novakovec -15,4 posto, Miklavec -15,2 posto, Lapšina -14,9 posto, Robadje -14,6 posto, Palovec -13 posto, Sveti Martin na Muri -12,6 posto, Gradiš ak -12,4 posto, Donji Vidovec -12,1 posto, Hlapi ina -11,4 posto, Podbrest -11,3 posto, Jurovec -11,3 posto, Draškovec -11 posto, Podturen -10,7 posto, Palinovec -10,4

posto, Gardinovec -10,3 posto i Donja Dubrava -10 posto.

Tako porazno stanje u ve prije navedenim naseljima može se dijelom objasniti izdvajanjem novih. Stanovništvo gube sva naselja bez obzira na položaj u gornjem (ve i gubici) ili donjem Me imurju uz rijeku Muru, uz prometnice ili podalje od njih, odnosno uz grani no podru je s Ma arskom i Slovenijom.

Od gradova se izdvaja akovec, kojemu se stanovništvo smanjilo za 3,8 posto, dok okolna seoska naselja, koja su dio administrativne jedinice grada, uglavnom bilježe porast (Kuršanec, Mihovljan, Novo Selo na Dravi, Slemenice i Šandorovec).

Ostala dva ve a grada, Prelog i Mursko Središ e, bilježe porast broja stanovnika jer je jeftinija gradnja, ja e gospodarstvo, posebno Preloga, te udaljenost od akovca i Varaždina, koja je oko pola sata vožnje.

Više nije “in” živjeti u središtu grada Marija Vuk kaže: - Politika ne razumije u dovoljnoj mjeri promjene koje se

dešavaju. Za razliku od prije dvadeset ili trideset godina, kad su svi putovi Me imuraca vodili u akovec, koji je bio privla no središte zbog razvoja industrije, danas više nije apsolutno tako.

Stvaraju se široke urbane zone prema Varaždinu i Zagrebu, rije je o drugom vremenu i postindustrijskom razvoju društva u cjelini.

Drugim rije ima, struktura gospodarstva u Me imurju nije prilago ena – premalo je novih tehnologija pa mladi odlaze. Ina e, postindustrijsko društvo karakterizira visoka tehnologija u industriji, koja traži pozicije na periferijama i u tehnološkim parkovima oko gradova, dok jezgre gradova postaju upravno poslovna središta. Zbog toga više nije ‘in’ živjeti u središtu gradova, trend je živjeti u okolici gradova, imaš sve, a jeftinije je. Život na selu bitno se promijenio u zadnjih trideset godina. Me imurska su sela visoko urbanizirana, imaju gotovo svu komunalnu infrastrukturu, asfaltirane ceste, struju, plin, vodovod, a kanalizacijska mreža polako se širi, te stanovništvo nema potrebu seliti u gradska naselja. To se posebno odnosi na akovec, oko kojeg su stambenu ulogu preuzeli Mihovljan, Šenkovec i druga okolna naselja.

Upitno je i zbog ega naselja Donji Kraljevec i Nedeliš e gube broj stanovnika, iako imaju razvijeno gospodarstvo, odnosno industriju, te željeznicu, a blizu su autoceste, što treba posebno analizirati. Kad budu poznati sve podaci iz popisa stanovništva, mo i e se ukazati na sve probleme i mjere koje treba poduzeti kako bi se sprije io daljnji pad broja stanovnika, zaklju uje Marija Vuk u ovoj kratkoj analizi.

Prvi i drugi izbor ve se naslu uje Žuta boja ozna ava kretanje stanovnika prema jugu Me imurja, odnosno prema Varaždinu, kao i prema rubnim naseljima akovca

Iako su podaci još uvijek nepotpuni, oni na svoj na in pokazuju da akovec stagnira zato jer je u njemu razvijena

USPJEŠNO ORGANIZIRAN društveno koristan projekt u organizaciji dviju studentica iz D. Dubrave “Zapo nimo novu godinu dobrim djelima“

U korist Dje jeg doma “Svitanje”

Zajedni ka snimka sudionika humanitarne priredbe club Nexus iz akovca i Rebecca Posavec, zatim Puha ki orkestar op ine Donja Dubrava, mladi doma i pjeva Jerko Fabi , TS “Frankopani“ Donja Dubrava, Mažoretkinje Kotoribe, Pjeva ki zbor umirovljenika Donja

Dubrava i KUD “Selja ka sloga” Donja Dubrava, dok su program vodili u enici Klara i Ivan. Ravnatelj doma Milivoj Androli rekao je da u toj ustanovi boravi tridesetak djece koja su ostala sama iz Me imurske, Va-

raždinske i Koprivni ko - križeva ke županije i jedini je takvog tipa na podru ju sjeverozapadne Hrvatske.

Na kraju priredbe organizatorice su zahvalile sponzorima, izvo a ima, velikom broju posjetitelja i svima koji su pomogli da akcija u potpunosti uspije. - Prikupljeno je mnogo igra aka, školskog pribora i slatkiša.

Na ulazu u dvoranu ljudi dobra srca darovali su 8.782,50 kuna, a samo za tu prigodu bio je privremeno otvoren i žirora un. Hvala vam svima, stekle smo veliko životno iskustvo u inivši nešto plemenito i to nas ini sretnima. Danas je svjetlo pobijedilo tamu i drago nam je da u novu godinu ulazimo bogatiji injenicom da smo nekome pomogli i u inili dobro djelo, poru ile su studentice Ivona i Matea.

Na kraju su svi izvo a i, predvo eni Rebeccom, desetogodišnjem šti eniku doma Antoniju otpjevali ro endansku pjesmu.

(A.Fuš)

Profesorica geografije Marija Vuk: Promjene pravca kretanja stanovništva ukazuju na druga iji razvoj gospodarstva, koje bježi na periferiju, izvan ve ih gradova i u tehnološke parkove

pretežito industrija koja je u krizi, te da je proces seobe industrije na periferiju i u industrijske parkove znak novoga postindustrijskog vremena. No, još je nešto važno, Me imurje treba i dalje industriju zbog gusto e stanovništva, a to je posebno važno u prenaseljenim podru jima poput našeg kraja, ali i zbog još jednog razloga – zapošljavanja ženske radne snage.

Mogu e su i odre ene prognoze za idu e desetlje e, iako su one nezahvalne.

Naime, sve više mladih i posebno žena, ak i više nego muškaraca iz našeg kraja, završava fakultete i više škole. Oni ne e željeti raditi kao njihovi roditelji, u klasi nim tvornicama nagnuti nad šiva om mašinom, a ne e raditi u Me imurju ako ovdje ne bude dovoljno stru nih poslova za njih koje treba osigurati, pa e i dalje padati broj stanovnika, a jasno je i gdje e – prema Varaždinu ili Zagrebu kao prvi izbor, a u zemlje EU kao drugi izbor. ( J. Šimunko)

DRUŠTVO žena “Amalija Kranjec“ Sveta Marija

Na završnoj priredbi birali najbolje pjeva e, manekene i plesa e Slijedom tradicije, aktivne lanice Društva žena “Amalija Kranjec“ iz Svete Marije kroz zimske praznike organiziraju zabavne sadržaje druže i se s djecom.

Rezultat njihovog rada bio je vidljiv u nedjelju 15. sije nja, kada su u prostorijama Vatrogasnog doma održale priredbu pod nazivom “Mali pjeva i, plesa i i manekeni“. Na priredbi su se djeca predstavila s programom koji su uvježbala, a etvero lani žiri imao je težak zadatak kako bi odabrao one najbolje. Jedanaest mladih pjeva ica oduševilo je brojnu publiku svojim pjeva kim, plesnim i manekenskim sposobnostima, a bilo je tu i zanimljivih frizura i koreogra ija. Josipa Papak je najljepše otpjevala pjesmu “Sad ili nikad“, drugo mjesto osvojila je Adrijana Komorski, a tre e Paola Kedmenec. Najfrizuru imala je Eva Gracija Jakupak, najmanekenkom proglašena je Mišel Musta , a najplesa icom Matija Kedmenec. Osim njih, nastupile su još Mihaela Orehovec, Kristijana Bari , Nina Kedmenec, Valentina Lukša, Manuela Gašpari i Sintija Lukša. U ime Društva svima je prigodne nagrade uru ila predsjednica ur ica Slamek. (af)

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

27. sije nja 2012.

Jubileji i godišnjice

Najstarija stanovnica op ine Nedeliš e Marija Topolnjak proslavila 101. ro endan Razloga za veselje i dobar po etak nove godine imala je Marija Topolnjak iz Dunjkovca koja je 15. sije nja proslavila 101. ro endan.

Najstarija stanovnica op ine Nedeliš e ro ena je 1911. godine u Dunjkovcu u obitelji Elizabete i Stjepana Novak. Vjen ala se s Antunom iz susjednog Pretetinca, s kojim je dobila petero djece: sinove Ivana i Stjepana te k eri Zinku, Ivanu i Dragicu. Preživjela je tri rata, a u onom Prvom kao mala djevoj ica izgubila je na ruskoj fronti oca Stjepana, dok joj je majka Elizabeta umrla 1984. u 96. godini. Danas je raduju 16 unuka, 18 praunuka i 1 šukununu ica. Dje-

SAVEZ SAV E BAPTISTIČKIH EZ BAPTIS BAP TISTIČ TIČKIH ČKIH C CRKAV CRKAVA RKAVA A U RE REPUBLICI EPUBLIC LICI CI HRVA H HRVATSKOJ RVATSK TSKO S OJ OJ

Jakova Gotovca 2, 40 000 Čakovec

info@bcpc.hr www.bcpc.hr

Svaki ponedjeljak u BCPC akovec radi Biblijsko savjetovalište koje nudi krš ansku alterna vu u rješavanju; bra nih, ovisni kih adolescentskih, ili drugih emocionalno egzistencijalnih problema, preko korištenja nježnih unutarnjih promjena koje Bog zahtjeva i provodi. (dogovor na tel: 095 860 95 06)

Zašto nije dovoljno biti samo iskren prema Bogu?

Kao što i mi ne želimo da drugi iskreno vjeruju laž o nama, tako i Bog ne želi vjeru u laž o njemu.

Potrebna vjera u istini.

Jer ja znam svoje naume koje s vama namjeravam - rije je Jahvina - naume mira, a ne nesre e: da vam dadnem budu nost i nadu. Tada ete me zazivati, dolaziti k meni, moliti mi se i ja u vas uslišati. Tražit ete me i na i me jer ete me tražiti svim srcem svojim.

Jer,29; 11-13 Bog želi komunicirati s tobom, zato preko proroka Jeremije poru uje; Tražit ete me i na i me jer ete me tražiti svim srcem svojim.

Njegove rije i naglašavaju, ako tražimo Boga iskrenoga srca, to je važno.

Ali iskrenost srca je samo dio pri e. Iskreno srce je samo dio slike. Od Postanak do Isusa i Otkrivenja u Bibliji, Bog otkriva, on traži ozbiljne ljude koji e poznavati istinu o njemu. Biblija je rije Božja, koja otkriva svu istinu. Jednako educiranom ili neukom. Jednako

mladom ili starom. Jednako Hrvatima ili bilo kojoj naciji.

Isus poru uje i tebi u Iv 4; 22-24; Spasenje dolazi od Židova. Sveta krš anska i židovske knjiga –Biblija, objavljuje Boga svim koji ga traže iskreno i u istini. Kao što i mi želimo iskreni odnos s drugima, bez laži, tako i Bog želi naše iskreno srce i našu spoznaju istine. mr.sc. Ivan Lovakovi Za sve dodatne informacije i besplatnu literaturu slobodno zovite 091 5488 101, ili e-mail: iskreno@iskreno. hr

Suprotno svim zakonima biologije, fizike, astronomije ili geologije, u našim školama promovira se vjera u evoluciju, postanak materije i ovjeka eksplozijom iz ni ega. Pogledajte znanstvene i logi ne dokaze kako je Bog u ljubavi stvorio svijet i ovjeka, na web stranici udruge Postanak. http://udrugapostanak.ucoz.com/

ca i unuci rado je posje uju, te s ljubavlju i pažnjom brinu o njoj da joj ništa ne nedostaje. Kako je ve etrdeset i etiri godine udovica, živi sa sinom Ivanom i njegovom obitelji gdje si me usobno pomažu. Svoj 101. ro endan proslavila je u dobrom zdravlju i vrlo bistra uma okružena s 50-tak lanova svoje obitelji i najbliže rodbine. U prigodi 101. ro endana posjetili su je i na elnik Op ine Nedeliš e Mladen Horvat, njegov zamjenik Darko Dania te predsjednik Op inskog vije a Željko Kacun. Uz darove i estitke zaželjeli su joj dobro zdravlje za koje kaže da je od svega najvrjednije.

IVAN I KLARA HORVAT iz Lopatinca proslavili 50 godina braka

Rogozni ki Ivek i Klarica pola stolje a zajedno u dobru i zlu Ivan Horvat (1938.), rodom iz Vu etinca, i Klara (1942.), ro ena Kolari , doma ica iz Lopatinca, upoznali su se po etkom 60-ih godina na “ ajanki“ u Brezju. Zaljubili su se, a svoju vezu ozakonili su vjen anjem u župnoj crkvi Sveti Juraj na Bregu dana 14. sije nja 1962. godine. U svom kraju poznati su kao “rogozni ki Ivek i Klarica“. Život ih nije mazio. Ivan krovopokriva (cimerman) esto je radio svakodnevno od jutra do mraka. Za vrijeme njegovih mla ih dana u široj okolici Lopatinca gotovo da nije bilo ku e ili drugih gospodarskih objekata na kojima Ivek nije postavio “rušt“. U šali

prepri ava da je u svojem životu potrošio nekoliko tona avli.

Za to vrijeme Klarica se brinula o doma instvu i obiteljskom gospodarstvu. Bila je dobra doma ica i kuharica, a posebno se isticala u pripremi mlije nih proizvoda, tako da su njezin kravlji sir i vrhnje bili nadaleko poznat i tražen proizvod.

U braku su dobili i odgojili etiri k eri, kojima su pružili sretno i bezbrižno djetinjstvo.

Pedeset godina nakon vjen anja, 14. sije nja 2012. godine, obnovili su bra ne zavjete u župnoj crkvi Sveti Juraj na Bregu.

Misu je predvodio župnik župe

Sveti Juraj na Bregu vl . Ivica Puškadija.

Kao formulu ili recept za dugotrajan i sretan brak “mladenci“ isti u: toleranciju, ljubav i uzajamno razumijevanje. Danas su oboje u mirovini, sje aju se i pripovijedaju o razli itim doga ajima te o sretnim trenucima koji su obilježili njihove živote.

Stare dane posebno im uveseljava 9 unuka te 6 praunuka, a sedmi je “na putu“.

Najveselije kod Horvatovih je u dane proštenja, blagdana i proslava ro endana, kada se na njihovim obiteljskim feštama zna skupi i više od 30 lanova njihove proširene obitelji.

(BMO, B. P.)

PODBREST

Jabuku mi je dala i srce zarobila Ivan i Olga (Hižak) Hajdinjak vjen ali su se 19. sije nja 1947. godine u podravskoj župnoj crkvi u Svetom ur u, a svadba je bila, kako i prili i, dva dana, u Hrženici i Podbrestu. Šezdeset pet godina kasnije okupili su se sa svojom djecom i rodbinom kako bi proslavili i prisjetili se kako je bilo prije 65 godina, kada su postali prvo de ko i cura, a onda muž i žena.

- Zišli smo se v Prelogu na placu, gdje je zgodna djevojka Olga

Hižak prodavala jabuke, a jednu je meni zabadava dala. Odmah mi se dopala, ali malo je potrajalo dok se ponovno nismo našli na placu, kad sam došao prijatelju kupiti jabuke. Nije me pozabila i malo je trebalo da se ljubav u nama zapali. Oženili smo se, lepa leta do ekali i sretni smo, ispri ao nam je vitalan i na šalu spreman Ivan, a Olga je sve potvrdila, dodavši kako je Ivek ipak malo “na svoj melin” to spravio.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

KULTURA

Vulkan band – višedesetljetna konstanta me imurske glazbe Gotovo svaki drugi glazbenik u Me imurju u nekom je trenutku u svome životu zasvirao u Vulkan bandu. S trenutnom bazom u Maloj Subotici, i petero lanom postavom, koju ine Ivica Pintari – Hekar, Danijel Vlah – Dan i, Dragan Dragovi – Dragec, Krunoslav Lajtman – Kruno i Željko Obadi – Šjor, Vulkan Band spada u jedan od najdugovje nijih glazbenih sastava u našoj županiji, a više pro itajte u ovotjednom prilogu MEDIA. (bš)

U Centru za kulturu akovec otvorena izložba “Magi ni Krakow“ U akovcu predstavljena knjiga “Gvozdansko – hrvatsko junaštvo bez svjetskog uzora” SCENA

Me imurski župan Ivica Perho ugostio finaliste showa “Supertalent” Novi spot polume imurskog benda Pink Studio - “Lucija”

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura

27. sije nja 2012.

NEDJELJA, 29. sije nja, 17 sati Dom kulture Zasadbreg

Promocija knjige Vilima Karlovi a

KARNEVALI I VALENTINOVO RIM, 11-14.02. zrakoplovom iz Zagreba cijena po osobi od 2595 kn + zrak. prist. 795 ISTANBUL, 16-19.02 zrakoplovom iz Zagreba FM cijena po osobi od 2995 kn +zrak. prist. 730 PRAG, 11-14.02. autobusom iz Zagreba cijena po osobi od 995 kn TOSKANA, 11-14.02. autobusom iz Zagreba cijena po osobi od 1595 kn KARNEVAL U RIJECI, 18-19.02. autobusom iz Čakovca cijena po osobi od 595 kn KARNEVAL U VENECIJI, 18.02. autobusom iz Čakovca cijena po osobi od 250 kn PUTOVANJA U TOPLIJE KRAJEVE Polasci u veljači iz Graza ili Beča!

TENERIFE HOTEL BAHIA PRINCIPE TENERIFE 4*, all incl. cijena po osobi od 4555 kn GRAN CANARIA HOTEL RIU WAIKIKI 3*, all incl. cijena po osobi od 4555 kn TURSKA, 06-13.02.

HOTEL MELAS LARA RESORT 5*, all incl. cijena po osobi od 3035 kn TUNIS, 07-14.02. zrakoplovom iz Beča HOTEL RIU MARCO POLO 4* , all incl. cijena po osobi od 3260 kn WELLNESS & SPA OPATIJA GRAND HOTEL 4 OPATIJSKA CVIJETA 4* Akcija 1+1 gratis!

21.01.-17.03.

2 pol po osobi od 640 kn ZADAR FALKENSTEINER CL. FUNIMATION BORIK 4* 29.01.-22.02.

2 puna pansiona po osobi od 740 kn TERME PTUJ GRAND HOTEL PRIMUS 4* superior 01.02.-01.03.

2 pol po osobi od 1580 kn BEGUNJE PRI BLEDU HOTEL & chateau LAMBERGH 4* 10.02.-19.02.

2 pol po osobi od 715 kn ROGAŠKA SLATINA HOTEL STROSSMAYER 4* 17-19.02.

2 pol po osobi od 740 kn NUDIMO I ... ulaznice za koncerte RED HOT CHILI PAPPERS u ZG 29.08.2012., CHRIS REA u ZG 16.02.2012.,... ulaznice za sportska događanja,...

9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

www.kompas.hr

Legendarni vukovarski branitelj Vilim Karlovi , koji je preživio strahote okupiranog Vukovara i višemjese ne torture u srbijanskom koncentracijskom logoru u Srijemskoj Mitrovici, u nedjelju 29. sije nja od 17 sati u Domu kulture u Zasadbregu predstavlja svoju knjigu pod nazivom “Preživio sam Vukovar i Ov aru“. U knjizi Karlovi opisuje grozote koje je proživio u Vukovaru, ali iznosi istinu o zlo inima na Ov ari, o kojima, po njemu, nikada nije re ena cijela istina, pa tako ni o to nom broju ubijenih od strane JNA.

Govori i o Marku Ljuboju Mari, etniku koji ga je spasio od sigurne smrti, o mu eništvu u logoru, odlasku i ponovnom vra anju u Hrvatsku vojsku i mnogim drugim potresnim doga anjima u pravednom Domovinskom ratu.

Na promociji e se knjiga mo i kupiti te razgovarati s autorom, kojem je život bio sve samo ne bajka, nego kalvarija i padovi u životu, od propadanja privatnog posla do lišenja života prijatelja koji mu je posudio novac, na što nije ponosan. (sm)

NO MUZEJA 2012. danas, 27. sije nja, u Muzeju Me imurja akovec

Predstavljanje kulturne i povijesne baštine Nedeliš a U više od sto muzeja, galerija i kulturnih ustanova diljem cijele Hrvatske danas e se održati ve sedma po redu No muzeja, kojoj se po šesti put pridružuje i Muzej Me imurja akovec. Unatrag tri godine u organizaciju se uklju uju i me imurski gradovi i op ine, pa e tako u No i muzeja 2012. godine svoju povijesnu i kulturnu baštinu predstaviti najve a me imurska op ina – Nedeliš e.

- Smatrali smo da je uklju ivanje u ovu manifestaciju više potrebito nego dobro jer, iako smo smješteni na podru ju gdje razvijati turizam možda i nije najjednostavnije, procijenili smo da i ono što imamo trebamo iskoristiti i pokušati Nedeliš e u initi destinacijom poželjnom za turiste.

Upravo zato i ovaj doga aj koristimo kako bismo predstavili povijesne i turisti ke vrijednosti naše op ine, pojasnio je na konferenciji za novinare prošli tjedan na elnik Mladen Horvat.

Od 18 sati do 1 sat ulaz besplatan Namjera je da turizam u Nedeliš u postane i dohodovna, odnosno gospodarska grana, pa se uskoro planira Turisti ku zajednicu, koja djeluje ve 13 godina, podi i na viši nivo – pri kraju je opremanje Turisti kog ureda koji e se uskoro otvoriti, a vrlo se intenzivno razmišlja i o otkupu odre enih nekretnina kojima bi se, uz pomo europskih fondova, stvorila muzejska

U CENTRU ZA KULTURU akovec otvorena izložba

Najljepša poziv PIŠE: Bojana Špani ek

P

Op ina Nedeliš e u No i muzeja predstavit e svoje autohtone proizvode, stare zanate, gastronomsku ponudu i kulturno - umjetni ki program destinacija koja bi objedinila sve povijesne i kulturne vrijednosti op ine.

Prvi korak u stremljenju k turisti kom pro iliranju Op ina Nedeliš e ipak e u initi ve ve eras, od 18 sati do 1 sat iza pono i, u Muzeju Me imurja akovec. Ve u 18 zapo et e predstavljanje kulturno povijesne i tradicijske baštine Nedeliš a.

Posjetitelji e potom, uz kra e uvodno izlaganje ravnatelja i kustosa likovnih zbirki, mo i razgledati novoure ene prostorije budu ega novog stalnog postava likovnih zbirki MM -a, u kojima e prigodom No i muzeja biti postavljena izložba crteža samostalnog umjetnika Dražena Eisenbeissera iz Koprivnice. Muzej e tako er uprili iti prezentaciju radova na stati koj sanaciji pala e Staroga grada Zrinskih u akovcu. Ulaz je i ove godine za sve posjetitelje besplatan. (bš)

lodna desetljetna suradnja akove koga Centra za kulturu i Veleposlanstva Republike Poljske u Zagrebu dodatno je oboga ena prošli tjedan izložbom, prvom u 2012. godini, posve enoj nekadašnjem glavnom gradu, a danas nezaobilaznom turisti kom središtu cijele Europe – Krakowu.

“Magi ni Krakow“ naslov je izložbe fotogra ija koja ovaj veli anst veni grad predstavlja u dva svjetla – faktografski pogled predstavlja kulturno - turisti ke znamenitosti grada, dok izložba sadrži i osobne fotopoglede tridesetak autora fotogra ija odabranih na tradicionalnom natje aju poljske Zaklade za promicanje kulture grada Krakowa pod nazivom “Portret grada“.

Hrvatska nogometna reprezentacija na predstoje em Europskom prvenstvu svoje e utakmice igrati u Poznanju i Gdanjsku, no zamjenik poljskog veleposlanika Tomasz Szeratics sve koji se spremaju bodriti “Vatrene“ u Poljsku posebno poziva da obavezno posjete i Krakow

Krakow je biser i bez Eura Iz Veleposlanstva Republike Poljske u Zagrebu na otvorenje izložbe u akovec stigao je mladi zamjenik poljskog veleposlanika Tomasz

FIZI KI TEATAR KD-a “Pinklec” premijerno 1. velja e u 20 sati

U AKOVCU predstavljena knjiga Damira Borov ak

“Oko pola jedan” Pinkleci se vra aju teatru za odrasle

Podsjetnik na za

Otkad su se prije etiri godine pro ilirali kao kazalište za djecu i mlade, akove ki Pinkleci gotovo da nisu imali doticaj s kazalištem “za odrasle“. Istog su se, u me uvremenu, prili no zaželjeli, pa nas s prvim danom velja e eka i premijera novoga kazališnog projekta, svojevrsnog eksperimenta Pinklecovoga autorskog trojca koji ine Azra Ibrahimovi , Bruno Kontrec i Davor Dokleja. Rije je o neverbalnoj predstavi s elementima plesa i izi kog teatra “Oko pola 1”, koja e svoju premijeru do ekati 1. velja e u 20 sati u Maloj sceni Centra za kulturu akovec.

Projekt se bavi pitanjem sukoba, njegovim aspektima i manifestacijama.

Pozitivno shva anje sukoba objašnjava sukob kao dio ljudske prirode i neminovnost njegove pojave, tj. sudjeluju i u sukobu ispunjavamo našu prirodnu dužnost.

Pozitivnost pojave sukoba je ljudsko nalaženje inspiracije u nasilju i oporbi. Ali što Režija: Davor Dokleja Dramaturgija: autorski tim Pokret: Azra Ibrahimovi i Bruno Kontrec Scenografija: Bruno Kontrec Kostimografija: autorski tim Izbor glazbe: autorski tim Igraju: Azra Ibrahimovi i Bruno Kontrec

kada sukob nadmašuje svoju pozitivnu svrhu i poprima negativne karakteristike, tj. kada sukob postaje nepotreban ili samom sebi dovoljan? Igraju i se apsurdom sukoba, uzimaju i u obzir njegove globalne komponente, u središte pažnje stavljen je pojedinac. Polje unutar kojeg se istražuje pojava sukoba ome eno je karakternim crtama jedne osobe, a radnja je smještena unutar jednog uma. Osoba iji se procesi nastoje prikazati nalazi se u svakodnevnoj životnoj situaciji, koja u svojoj pretpostavci može imati dva krajnja ishoda. Pozitivan i negativan.

Predstava traje 40 minuta, primjerena je starijima od 14 godina, broj sjedala je limitiran na 100.

Bratovština Petra Zrinskog i u 2012. godini nastavlja se promicanjem moralnog i eti kog naslije a Zrinskih i drugih hrvatskih velikana i zaslužnih gra ana, a ciklus zanimljivih predavanja hrvatskih intelektualaca u novoj je godini zapo eo promocijom knjige Damira Borov aka “Gvozdansko – hrvatsko junaštvo bez svjetskog uzora”. Ova je knjiga od svoga izlaska hrvatsku javnost podsjetila na jedan, odnosno nekoliko zaboravljenih doga aja važnih za hrvatsku povijest.

Kao primjer istinskoga hrvatskog junaštva ostala je, naime, bitka za Gvozdansko – tvr ava je osvojena u povijesnoj bitci 13. sije nja 1578. godine, nakon etiri neuspješna pohoda osmanlijske vojske. Svi su hrvatski vojnici izginuli, a kad su napokon probili vrstu Zrinsku utvrdu, Turci su ostali zadivljeni hrabroš u branitelja i odali su im najve u mogu u po ast – pokopali su ih prema katoli kom obredu.

Gvozdansko se kao poprište velikoga krvoproli a i strada-

nja hrvatskoga naroda ponovno našlo u 20. stolje u, i to u ak dva navrata – u Drugom svjetskom ratu, 1941. u masovnom su zlo inu ubijena 55 Hrvata, a povijest se ponovila i 1991., u Domovinskome ratu.

akovec i Gvozdansko prije svega povezuju Zrinski Upravo s te repeticijske strane povijesti Damir Borov ak pristupa temi svoje knjige, a prošli su se tjedan, osim samoga autora, na predstavljanju u Knjižnici “Nikola Zrinski” akovec njome bavili i predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnog društva prof. dr.

Zvonimir Šeparovi , povjesni ar i publicist Antun Abramovi , predsjednik Bratovštine Petra Zrinskog mr. sc. Zlatko Bacinger.

Gvozdansko i akovec, istaknuo je autor, povezuje puno toga, ali prije svega Zrinski. - Oni su svoju obranu od Turaka po eli u hrvatskome Pounju, gdje su imali izuzetno jaku forti ikacijsku obranu. Tamo su branili

27. sije nja 2012.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUBOTA I NEDJELJA, 28. i 29. sije nja, 19 sati, Dom kulture Prelog

ETVRTAK, 2. velja e, 20 sati Tribina , Centar za kulturu akovec

Koji je tvoj broj

Satiri ko kazalište “Kerempuh” Zagreb i Kazališna družina “Glumci u Zagvozdu” “Profesionalac ili tužna komedija po Luki”

Ally je originalna moderna heroina. Inteligentna je, privla na, zabavna i romanti na – mlada žena koja pokušava otkriti vlastiti identitet kao i s kime bi trebala biti. Dok pokušava na i najboljega “bivšeg” de ka, privu e je lanak u asopisu koji ujedno simbolizira nešto daleko intrigantnije: Ally u ovom trenu svog života nema supruga, ni posao, ni život kakav je zamišljala. Na križanju je i pita se je li propustila što – ili koga – važnoga tijekom prošlih deset godina.

“Profesionalac“ je pri a o uglednom uredniku u izdava koj ku i Teodoru Teji Kraju, kojem se jednoga dana na vratima ureda pojavi neobi ni posjetitelj. Rije je o drami Dušana Kova evi a, autora nekih od najpoznatijih drama i scenarija

s ovih prostora: Balkanski špijun, Sabirni centar, Radovan Tre i, Maratonci tr e po asni krug, Ko to tamo peva. Nakon kultne beogradske predstave, koja je odigrana više od 400 puta, te iznimno uspješne ilmske ekranizacije, Kova evi ev “Pro-

AKADEMSKI BAL uplesao u svoju tre u godinu

a “Magi ni Krakow“

vnica za posjet srcu Poljske Szeratics. - Iako je glavni grad Poljske danas Varšava, Krakow je ostao duhovno središte naše države. Možemo ak re i da je Varšava mozak Poljske, a da je Krakow njeno srce, dodao je.

Izložba se, osim toga, ne zove slu ajno ‘Magi ni Krakow’, kaže zamjenik veleposlanika, jer e svatko u tom gradu prona i nešto magije za sebe. – Za neke e magija

Szeratics, s namjerom da se i kod nas predstavi Krakow, jedan od najljepših poljskih gradova. - Možda ete se pitati zašto u 2012. godini, kada Poljska ugoš uje Europsko nogometno prvenstvo,

predstavljamo baš Krakow, u kojem se ne e igrati ni jedna utakmica, ali naša je želja da svi koji se upute u Poljsku posjete i Krakow koji je, i bez Eura, biser sam po sebi, istaknuo je prilikom otvorenja

Me u važnije turisti ke destinacije ne samo u Europi, ve i u svijetu, Krakow svakako svrstava injenica da ga godišnje posjeti više od 8 milijuna turista. Brojka je još impresivnija kad se uzme u obzir da u Krakowu živi oko 700.000 stanovnika, pa bi grad srce Republike Poljske i hrvatskim gradovima mogao o itati lekciju iz turizma.

biti u arhitekturi, za druge u nekim kulturnim doga ajima. U Krakow ipak treba i osobno oti i i sam odlu iti što je magi no u njemu, pozivnica je koju je na kraju uputio gra anima akovca, jer u Krakowu sigurno ima više zanimljivih mjesta, ugala i ulica nego je to predstavljeno na izložbi koju akov ani u Centru za kulturu mogu pogledati do 20. velja e.

Sam Tomasz Szeraticz u akovcu je prvi put gostovao prije dvije godine i ovdje se, kaže, osje a kao kod ku e. akovec smatra jednim od najboljih gradova u Hrvatskoj, što zasigurno potvr uje i injenica da je akovec u izabranom društvu tek etiriju gradova u kojima je ova izložba postavljena – prije našega grada “Magi ni Krakow“ mogli su pogledati Zagrep ani i Spli ani, poslije akovca putuje u Rijeku i nakon toga se vra a natrag u Poljsku.

ka “Gvozdansko – hrvatsko junaštvo bez svjetskog uzora”

aboravljeno hrvatsko junaštvo li oružje, naoružanje i opremu za ondašnju bansku vojsku kojom su branili Hrvatsku od Turaka.

Sli na stvar kao u toj dalekoj prošlosti dogodila se i u novijoj prošlosti Hrvatske, kada smo se u Domovinskom ratu vlastitim novcem i sredstvima branili od agresora, kazao je Borov ak.

Kona na poruka knjige posebno je istaknuta i na njenim

stražnjim koricama - “Tko ne sluša pouke iz prošlosti, neodgovorno srlja u propast“. Autor smatra da smo u nekim prošlim vremenima nau ili zna ajke doga aja, a povijest se, što je posebno vidljivo na primjeru Gvozdanskog, na neki ponavlja.

- Na poukama iz prošlosti trebamo graditi svoju budu nost, zaklju uje Damir Borov ak. (bš)

Bratovština posjetila Gvozdansko Na predstavljanju knjige u akovcu govorili su autor Damir Borov ak, Zvonimir Šeparovi , Antun Abramovi i Zlatko Bacinger

Hrvatsku, a ovdje su se povukli u nekim kasnijim, težim vremenima, i ovdje je zapravo, na žalost, njihova loza i završila, kazao je Borov ak, posebno istaknuvši ekonomsku i gospodarsku važnost Gvozdanskog. - Tamo su bili rudnici srebra i u hrvatskoj je javnosti malo poznato da se tamo kovao srebrni novac, denari, groši i taliri. Ono što je izuzetno

fesionalac“ ostvario je i svoju hrvatsku postavu, i to u režiji proslavljenog Bogdana Dikli a. Glume Danko Ljuština, Vedran Mlikota, Anica Kova evi , Goran Navojec/Siniša Ruži . Predstava traje 80 minuta, a cijena ulaznice je 70 kuna.

zna ajno i zanimljivo jest da taj novac danas nikako ne možete prona i u Hrvatskoj, ima ga nešto malo u Arheološkom muzeju u Zagrebu, dok se velike koli ine tog novca nalaze po muzejima Pešte, Be a i nekih južnonjema kih gradova. Zrinski su, budu i da pomo iz Europe nije stizala u materijalnom i vojnom smislu, kuju i svoj vlastiti novac kupova-

lanovi Bratovštine Petra Zrinskog – asni stol akovec i sami su sredinom sije nja, na poziv Damira Borov aka, posjetili naselje i utvrdu Zrinskih Gvozdansko u današnjoj Sisa ko - moslava koj županiji.

Tamo su se, istaknuo je predsjednik Bratovštine Zlatko Bacinger, i sami imali priliku uvjeriti da su lokacija i tvr ava u prili no lošem stanju, da su arheološki neistražene

i apsolutno neiskorištene u brendovskom smislu. Tijekom posjeta zato je dogovoreno da Bratovština preuzme dio zada a oko brendiranja ove povijesne lokacije, konkretno – ure enje pou ne staze od podnožja brda do utvrde.

Bratovština e se u tom smislu povezati s kulturnim udrugama na tom podru ju i vrlo vjerojatno tamo osnovati svoj ogranak. (bš)

Opušteno druženje me imurskih intelektualaca Akademski bal u akovcu prošlu je subotu ušao u svoju tre u godinu. U restoranu “Kristal” ponovno se okupio velik broj akademski obrazovanih gra ana naše županije kako bi u opuštenoj atmosferi nastavili raditi na sklapanju novih i produbljivanju ve postoje ih privatnih i/ili poslovnih prijateljstava i suradnji.

Akademski bal me imurskih intelektualaca i ovu je godinu organiziran zajedni kim angažmanom Društva pravnika, Udruge ekonomista, Društva gra e-

vinskih inženjera i tehni ara Me imurja te Hrvatskoga lije ni kog zbora, podružnice akovec.

Bal je i ovaj put, nakon pozdravnih govora elnih ljudi društava, otvoren be kim valcerom, a u ovogodišnjem su programu nastupili pijanistica Lana Magdaleni i poznati me imurski bariton Henrik Šimunkovi . Kroz program je velik broj okupljenih vodio Dejan Buva , a skrb o dobroj plesnoj atmosferi ponovno je pripala Globus bandu. (bš, foto: zvrzan)

Nakon što je be kim valcerom otvoren plesni podij, ugodno je druženje potrajalo cijelu no

TURISTI KA AGENCIJA

travel EUROPSKO RUKOMETNO PRVENSTVO SRBIJA 2012.

29. 01. 2012. BEOGRAD FINALE I UTAKMICA ZA 3. MJESTO samo 299,00 kn + ulaznica (od 200 – 300,00 kn) JEDNODNEVNO SKIJANJE NA KRVAVCU 29. 01. 2012.

UZ POVOLJNE GRUPNE SKI KARTE samo 110,00 kn

DOŽIVITE NEZABORAVNI KARNEVAL U VENECIJI 4., 11., i 18. 02. 2012.

FIRST MINUTE ve od 230,00 kn

EKSKLUZIVNA PONUDA!!!

FESTA SV. VLAHE U DUBROVNIKU, FESTA SV. TRIPUNA U KOTORU i DANI MIMOZA U HERCEG NOVOM 02. - 05. 02. 2012. samo 1.099,00 kn

VALENTINOVO U SARAJEVU

18. - 19. 02. 2012. samo 495,00 kn FINALE EUROPSKOG PRVENSTAVA U FUTSALU (MALI NOGOMET) ZAGREB, ARENA 11.02. 2012. samo 70,00 kn + ulaznice (20 – 40,00 kn)

“ZLATNI GRAD” PRAG DOŽIVITE S NAMA ČAROBNI PRAG

24. - 26. 02. 2012. samo 870,00 kn

JEDNODNEVNA SKIJANJA NA ROGLI, KRVAVCU, HEBALMU I KORALPAMA SVAKE SUBOTE, NEDJELJE I BLAGDANOM UZ POVOLJNE GRUPNE SKI KARTE ve od 90,00 kn

POSJETITE NAS U POSLOVNICI Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090 mob.: 091 508 8248 jakopic.travel@ck.t-com.hr www.jakopic-travel.hr

SA STILOM DO CILJA !

4

Scena

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PETAK, 27. sije nja Caffe bar “Pictura” akovec

DemoFest: Ivan Petranovi , Imaginarium i Božje Ov ice Nakon kratke pauze, DemoFest se predstavljanju mladih bendova vratio prošli petak nastupima Novog Reda i Geno-

ve, a svoju priliku da se dokažu danas imaju Ivan Petranovi , Imaginarium i Božje Ov ice.

Podsjetimo, na ukupno pet fe-

stivalskih ve eri bendovi e nastupati sa svojim repertoarom, a, kao i prošlu godinu, morat e obraditi jednu tradicionalnu

REVIJA DOKUMENTARNOG filma u Centru za kulturu od 27. do 31. sije nja

Dokumentarni raj za filmofile po inje ve danas!

Dokumentarni ilm posljednjih je godina doživio pravi procvat. S erom provokativnih dokumentaraca Michaela Moorea, žanr do nedavno rezerviran za nezahvalne termine obrazovnoga televizijskog programa prerastao je svojih 25 ili 55 minuta, provukao se u kino dvorane i postao mainstream. Recentni presjek najboljih i najnagra ivanijih dokumentaraca me imurski ilmo ili mogu pogledati u narednih pet dana, kada e se u Centru za kulturu akovec prikazivati Revija dokumentarnog ilma, a na programu e se na i: “Zemlja sme a”, “Još sam tu, izgubljene godine Joaquina Phoenixa”, “Cinema Komunisto”, “Crvena kapela” i za sam kraj “Slava kurvi”.

“Zemlja sme a” u petak 27. sije nja u 20 sati otvara ovogodišnju Reviju dokumentarnog ilma. “Wasteland” prati putovanje renomiranog umjetnika Vika Muniza od njegova doma u Brooklynu do rodnog Brazila, odnosno do najve eg

odlagališta otpada na svijetu, smještenog na periferiji Rio de Janeira, Jardim Gramacho, gdje Muniz snima “catadorese”, šaroliku skupinu samoprozvanih skuplja a otpada za reciklažu.

“Još sam tu, izgubljene godine Joaquina Phoenixa”, redateljski debi glumca Caseyja Af lecka, nominiranog za Oscara, na rasporedu je u subotu 28. sije nja u 20 sati.

Rije je o nevjerojatnom prikazu turbulentnih godina u životu me unarodno pozna-

tog glumca Joaquina Phoenixa.

“Cinema komunisto” u nedjelju 29. sije nja u 20 sati vodi nas na putovanje kroz ostatke Titove ilmske industrije, ispituju i uspon i pad jugoslavenske ilmske iluzije, o kojoj govori Leka Konstantinovi – Titov osobni kinooperater.

U ponedjeljak 30. sije nja u 20 sati na rasporedu je danska “Crvena kapela”, u kojoj beskrupulozni novinar, invalid s teškim posljedicama moždanog udara i komi ar putuju u Sjevernu Koreju s misijom – nasmijati ljude u jednom od najstrožih režima na svijetu.

Ovogodišnju Reviju u utorak 31. sije nja u 20 sati zaklju uje “Slava kurvi”, posljednji dio Glawoggerove trilogije o globalizaciji, ilmski triptih o prostituciji na tri strane svijeta (Megacities, 1998., i Workingman’s Death, 2005.). “Slava kurvi” fokusira se na tri države, tri jezika i tri religije.

ME IMURSKI ŽUPAN Ivica Perho ugostio finaliste showa “Supertalent”

Hvala što ste predstavljali Me imurje!

Veliki uspjeh me imurskih inalista showa “Supertalent”, koji se od jeseni prikazivao na Novoj TV, razveselio je mnoge Me imurce, pa je posebnu zahvalu u ime svih prošli tjedan uputio i me imurski župan Ivica Perho . lanovi breakdance skupine Nexus iz akovca i mlada pjeva ka nada Rebecca Posavec iz Pribislavca, zajedno sa svojim obiteljima, odazvali su se kratkom prijamu kod župana Perho a, koji im je ovom prilikom posebno zahvalio što su na ovako poseban na in promovirali svoju županiju i svoj kraj.

- O Me imurju se na državnoj razini pri a uglavnom u negativnom kontekstu, i zato vam zahvaljujem što ste Me imurje promovirali u jednom novom obliku i pokazali da svoje slobodno vrijeme koristite na kvalitetan na in, kazao je župan supertalentima, i priznao kako je i osobno pratio pojedine faze natjecanja i da su ga neki od

27. sije nja 2012.

Na velikom uspjehu, upornosti i idejama finalistima showa “Supertalent”, breakdance skupini Nexus, Rebecci Posavec i njihovim obiteljima estitao je župan Ivica Perho

nastupa oduševili. - Vjerujem da vašim idejama ovdje nije kraj, i zato ete za vaš daljnji rad i ustrajanje imati našu podršku, poru io je župan, izrazivši nadu da e njihovi postignuti rezultati poslužiti i kao primjer ostatku mla ih generacija da sebe i Me imurje predstave u ovakvom, pozitivnom svjetlu.

Podsjetimo, me u deset inalista ovogodišnje, tre e po redu, sezone showa “Supertalent” ak dvoje bilo je iz Me imurja. Iz emisije u emisiju Nexus i Rebecca oduševljavali su publiku, glasa e i strogi žiri, a u samom super inalu Rebecca je zauzela odli no šesto, a breakdanceri iz Nexusa fantasti no tre e mjesto. (bš)

me imursku pjesmu te je izvesti u sklopu svog nastupa. Žiri festivala sastavljen je od dvije osobe, dok je tre i lan žirija publika koja može glasovati tijekom svih festivalskih ve eri za bilo koji od bendova. Nagrada za najbolji bend je snimanje tri pjesme s producentskim savjetovanjem u profesionalnom studiju “Jazbina“ u Maloj Subotici.

VIŠEDESETLJETNA KONSTANTA me imurske glazbe

Jedini aktivn Me imurju – V PIŠE: Bojana Špani ek FOTO: Zlatko Vrzan

Iako e to an datum ili barem godina nastanka po etka glazbenog djelovanja Vulkan banda, barem za ovu priliku, ostati misterija, nepobitna je injenica da se radi o jednom od najdugovje nijih sastava koji još uvijek aktivno djeluje u Me imurju.

- Mi smo jedini aktivni vulkan u Hrvatskoj!, ponosno e istaknuti Željko Obadi . U narodu poznatiji kao Šjor, Željko ve 19 godina neumorno udara u Vulkanov bubanj, iako se postava od samog po etka benda, prije tridesetak i više godina, u potpunosti i višestruko mijenjala. - Vulkan band je startao kao kvartet, a do dana današnjeg se za instrumentima izmijenilo više od pedeset glazbenika, tvrdi Šjor. Iz toga se može zaklju iti da je gotovo svaki drugi glazbenik u Me imurju u jednom trenutku svirao u Vulkan bandu.

Postavu u kojoj danas Vulkance možete prona i na svadbenim, vatrogasnim, nogometnim ili proš ejskim veselicama ine: Ivica Pintari – Hekar na trubi i ritam gitari, Danijel Vlah – Dan i na klavijaturama i vokalu, Dragan Dragovi – Dragec na bas gitari i vokalu, Krunoslav Lajtman – Kruno na solo gitari i saksofonu i naš sugovornik Željko Obadi – Šjor za bubnjevima.

Za pravu veselicu nije dovoljno pritisnuti “start” i “stop” Do svoje su pozicije upravo u Vulkan bendu došli obiteljskim naslije em, a baza im je ve dulje vrijeme Mala Subotica. Iako ete ih vikendom najprije na i upravo za svojim instrumentima, tijekom tjedna oni obavljaju svoje “regularne” poslove – od poljoprivrednika, profesora glazbe ili osiguranta do metalca. Od muzike se, teška srca priznaje Šjor, ipak ne može živjeti.

- Ni poznatiji bendovi ne mogu opstati samo od svirki – svi su oni ili studijski glazbenici, sviraju u nekoliko bendova i gaža, jer onaj tko baš želi živjeti samo od glazbe teško to

može samo u jednom bendu. To može možda Ton i Hulji – ako se to što on radi može zvati glazbom, kaže u šali.

Iako e se svojim glazbenim i animatorskim umije em pobrinuti za atmosferu na brojnim veselicama razli itih karaktera, najve i broj svirki ipak odra uju na svadbenim sve anostima. Ako pogleda u svoju bilježnicu, gdje pomno bilježi svaki nastup i svirku od trenutka kada je došao u bend, Šjor e tamo prona i više od 500 odra enih nastupa. - Puno se svira danas, ali ne kao prije, kaže. - Svadbe su nekada dulje trajale i ljudi su bili opušteniji, a danas je, osim toga, i bendova puno više. Svadbe sve više sviraju manji sastavi ili ak DJ-i, koje mi od milja zovemo ‘digimoni’, kaže bubnjar Vulkan banda, ali smatra da za pravi štimung i veselicu nije dovoljno znati pritisnuti “start” i “stop”.

- Nekad smo, od kraja korizme do jeseni, odnosno po etka školske godine, svirali gotovo svaki vikend, i to skroz od gornjeg do donjeg Me imurja, uzduž i poprijeko. Sad je svirki osjetno manje, vidim to i po svojim bilješkama, a i neka su modernija vremena, vidite da se u Me imurju sklapa sve manje brakova, govori nam Šjor, i upravo mu u tom trenutku zvoni mobitel s narudžbom za novu svirku.

- Ne, tad smo zauzeti ... i tad ... e, to moTo na godiram provjeriti, ujemo se još!, na osnutka Vulkan ne možemo banda ostala nam je m ne uti razgovor koji sterija, ali sigurno je d potvr uiza benda više od 30 go je da je da se govori o vremenu Vu l k a n b a nd u Titove smrti i da je do d Me ikroz bend procirkulira murju imao, ali i više od 50 me imursk da e uvijek glazbenika! imati, pune ruke, odnosno vikende posla!

5

27. sije nja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PETAK, 3. velja e, 21.30 sati Caffe bar “Paladin” akovec

SUBOTA, 11. velja e Dvorana Graditeljske škole akovec

Azra tribute

Nina Badri za zaljubljene!

Idu i petak, 3. velja e, na pozornicu kluba “Paladin“ dolazi jedan od najboljih tribute bendova “Azra tribute – Leiner Hrnjak band“. Zabavite se uz najve e hitove legendarne Azre: A šta da Radim, Fa, fa, fa, Marina, Iggy Pop, Krvava Meri.

Na ve šestom tradicionalnom koncertom povodom Valentinova, u organizaciji agencija “Gramofon” i “Tipo marketing”, u akovcu e ove godine nastupiti jedna, jedina i neponovljiva glazbena diva – Nina Badri !

Nina e na svom koncertu ugostiti i neke od mladih zvijezda showa “Supertalent”, a kao posebni gost nastupit e vrlo vjerojatno Massimo Savi . Pretprodaja ulaznica po inje ve ovaj tjedan, a one se mogu kupiti

u akovcu u Arcusu i Paladinu i na Radiju 1, u Prelogu u pizzeriji “ROSA“, u Murskom Središ u u caffe baru “Jama“, u Palovcu u Domino Baru, u Varaždinu u Rock-Art caffeu te u Ludbregu u caffe baru “Jura”.

REDATELJSKI PRVIJENAC Kristine Bangoure za Pink studio

ni vulkan u Vulkan band!

“Lucija“ ili o slobodi i ljubavi Nakon prva dva izuzetno dobro prihva ena singla “Želim ti re i“ i “Misli na nas“, “Lucija“ je tre i singl s novog albuma Pink studija, koji e svjetlo dana ugledati ovo prolje e. Za pjesmu “Lucija“ snimljen je i prigodan spot koji je premijerno prikazan prošli tjedan, i to na televiziji, Internetu i uživo!

Novi spot polume imurske power-pop skupine Pink studio režirala je Kristina Bangoura, koja je upravo zbog Pink studija odlu ila uploviti u redateljske vode. Sinergija kreativnosti i istan anog smisla za estetiku Pink studija i Kristine Bangoure rezultirala je uistinu pamtljivim spotom, što je, sude i po prethodna dva spota, Pink studiju kao izvo a u jako bitno. - Spot smo snimali s odli nom ekipom, u opuštenom

Spot se u prvih tjedan dana na YouTubeu zavrtio više od tisu u puta, pa svakako ne propustite i sami provjeriti kako je Pink studio svojom “Lucijom” odao po ast romanti nim beatlesovskim vremenima

ozra ju, te se nadamo da e se svidjeti i našoj publici, kazali su lanovi benda.

Sama pjesma “Lucija“ progovara o dva razli ita stanja svijesti – jednom bezvoljnom i usamljenom stanju bez ljubavi i jednom stanju euforije, snage i samopouzdanja. Na svakome ostaje prona i svoj na in postizanja sretnog stanja

svijesti. Prema rije ima Pink studija, “Lucija“ je pjesma o slobodi i ljubavi – svojevrstan hommage bezbrižnim i romanti nim beatlesovskim vremenima i upravo u tom je smjeru napravljen i spot. - Neobi an, pomalo bizaran, “natripan“, nesputan i slobodan. Sve ono što pjesma zna i za lanove benda, dodaju.

RESTORAN “ZELENGAJ” kraj grani nog prijelaza Gori an

Cabaret za goste

mida je odina, u prije anas alo kih

Iako je kroz Vulkan band do danas prošao velik broj glazbenika, današnju postavu ine Ivica Pintari Hekar, Danijel Vlah - Dan i, Dragan Dragovi - Dragec, Krunoslav Lajtman - Kruno i Željko Obadi - Šjor

Restoran “Zelengaj“ uz grani ni prijelaz Gori an zapo eo je novim ciklusom predstavljanja uspješnih kazališnih i glazbenih predstava na ovim prostorima. Vrata tom inovativnom pokušaju predstavom “No as u …“ otvorio je dvojac Adam Kon i i Duško Zubalj. Stotinu gledatelja, predstavnika najrazli itijih životnih dobi, zanimanja i kazališnog iskustva, provelo je nezaboravnu ve er posve enu ženama.

Glumac Adam Kon i i pijanist Duško Zubalj kroz formu cabareta i opremljeni izv rsnom sposobnoš u prilago avanja svakoj novoj skupini gledatelja nasmijavali su nazo ne do suza, a u mirnijim trenucima poslali ih u idili an i romanti an svijet zaljubljenih. Ljepši spol darivan je ružama i lijepim rije ima, a muš-

karci su uz uobi ajenu dozu “hrabrosti“ mogli mnogo nau iti kako vezu u initi zanimljivijom. Zasluge za ovaj projekt snose vjerou itelj iz Svetog Jurja u Trnju Predrag Brezni ar te vlasnik Zelengaja Matija Hranjec.

Zbog zna ajnog interesa publike, predstava “Cabaret“ bit e ponovljena 10. ožujka, a nakon toga posjetitelji e mo i vidjeti i predstavu “Remetinec, Remetinec” u izvedbi Vida Baloga, Adama Kon i a i prijatelja. (iba)

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

27. sije nja 2012.

Knjige, glazba ...

KAJ TE BRIGA

KNJIĹ˝NICA “NIKOLA Zrinskiâ€? akovec preporu uje

KOLUMNA O GLAZBI I OKO NJE

PiĹĄe: Igor Baksa

GaraĹža united Vjerojatno ne znate, ali prije nekog vremena, tamo negdje oko BoĹži a, programsko vije e HRT-a skoro je ukinulo glazbenu emisiju “GaraĹža“. Urednica te emisije tada je poslala mail svim izvo a ima s kojima je sura ivala, kao i ostalim ljudima iz glazbene branĹĄe. Ve isti dan preko te mailing liste izredala se vojska podrĹĄke glavnoj urednici. Svi su se uglas sloĹžili da je najavljeno ukidanje snimanja jedne takve emisije apsolutno neprihvatljivo. Prvo i osnovno, to je jedina emisija u doma em televizijskom eteru koja je posve ena mladim manje ili viĹĄe (ne)a irmiranim bendovima. Druge emisije, kao ĹĄto su “Hit-depo“ ili “Vip Music Club“, odavno su ukinute, pa je tako “GaraĹža“ ostala jedina oaza nove hrvatske urbane glazbe i bendova koji tek dolaze. Drugo, i ne manje bitno, jest injenica da bi velik dio populacije koja uredno pla a televizijsku pretplatu ostala bez rado gledane emisije.

Na sre u, nije proĹĄao ni vikend i uredniĹĄtvo HRT-a povuklo je svoju najavu, te odlu ilo nastaviti s “GaraĹžom“. Koliko su tome pomogli naĹĄi mailovi, koji su cijeli tjedan stizali na adresu glavne urednice, ne znam, ali iznenadio sam se brzinom reakcije i spremnoĹĄ u mladih glazbenika da se u trenutku ujedine u scenu. Iz cijele “mailing akcije“ isko ilo je i nekoliko zanimljivih ideja, poput koncerta podrĹĄke “GaraĹži“. Bez sumnje bi takav koncert, na tragu nekadaĹĄnjeg koncerta podrĹĄke “Stojedinici“, nazna io postojanje jedne nove, svjeĹže glazbene scene, koja nepravedno biva premalo zastupljena u medijima. Tko zna kakav bi doseg imalo takvo ujedinjavanje, pojavljivanje i de iniranje nove hrvatske glazbene scene, ali injenica jest da ona postoji i da je reakcija na ukidanje “GaraĹže“ potaknula jedinstvenu misao o mogu oj misiji me u mladim hrvatskim glazbenicima.

A misija je, naravno, dobivanje viĹĄe prostora u hrvatskim medijima, ve u javnu vidljivost, viĹĄe glazbenog prostora koji se u posljednjih desetak godina turbo-folk estradizacijom pretvorio u uĹĄpajz neukusa i silikonsku dolinu glaz-

benih pojava upitne inteligencije. Mjesto na kojem je devedesetih stajala glazbena emisija “Hit-depo“ zauzeo je “Red Carpet“, MTV je postao reklama za ringtonove, a novinske stupce, umjesto recenzija novih albuma, izvo a a i preporuka za sluĹĄanje, ispunjavaju svakodnevne zgode porno pjeva ica vje no povrije enih ovim ili onim tretmanom javnosti ili industrije koje su dio.

MoĹže li nova hrvatska glazbena garaĹža suvislim akcijama, koncertima i ujedinjavanjem posti i neĹĄto, samo je pitanje vremena. U Zagrebu se nedavno odrĹžala tribina “Kako spasiti doma u urbanu glazbu“, u organizaciji nekoliko zagreba kih udruga kulture. Takve akcije dobar su put za zapo injanje ozbiljnog dijaloga s urednicima medijskih ku a.

Ipak, na spomenutoj je tribini Alen MatoĹĄivi Topssy s internetskog Radija 808 istaknuo da je “put ka kvalitetnoj budu nosti doma e urbane glazbe u nuĹžnom razvoju scene“.

Situacija s “GaraĹžom“ i pitanja koja je ista povukla samo su mogu i okida za razvoj scene koji Topssy i mnogi drugi o ekuju. No, na kraju i po etku svake pri e o razvoju urbane glazbe zapravo je jednostavna stvar. A tu stvar bih oslikao jednom scenom od prije desetak godina, kad su mi nakon svirke u jezeru Staroga grada priĹĄla trojica mladi a iz VaraĹždina i rekla kako imaju bend, te da bismo se mogli povezati, napraviti nekoliko koncerata skupa, jer se mladi bendovi moraju drĹžati zajedno. Kad sam po injao svirati devedesetih godina, a bilo je to u akove kom hard core bendu Youth Against, klju na rije underground glazbe koju smo onda njegovali bila je – “unity“.

DIANA

KUPON ZA

vrijedi: 27.1. Zumba party 28.1. Plesnjak Radia 1

Beletristika:

1. Abdulah Sidran - “Otkup sirove koĹže: Autobiografijaâ€?

U autobiogra iji “Otkup sirove koĹže“ Abdulah Sidran piĹĄe, dakako, o ljudima, vremenima i gradovima koje je upoznao i koji su ga za sva vremena determinirali. Sidran tako piĹĄe o Emiru Kusturici, Goranu Babi u i Slobodanu Praljku, o Sarajevu, GoraĹždu i Veneciji, o politici, povijesti, ratovima i logorima, o ilmu i poeziji, i op enito o iskustvu umjetnosti.

No, “Otkup sirove koĹže“ je, kao svojevrsni zavrĹĄetak rada na autobiogra iji i zapo et davno, joĹĄ na scenariju

za ilm “Otac na sluĹžbenom putu“, ponajprije jedinstven i fascinantan obiteljski roman.

2. JosĂŠ ArgĂźelles: “Arkturova sonda: Pri e i izvjeĹĄ a o istraĹživanju koje trajeâ€?

3. Mark Gimenez: “Zlo ini u malom gradu�

Publicistika: 1. Keith Richards, James Fox: â€œĹ˝ivotâ€?

2. Andrew G. Marshall: “Volim te, ali...: Kako vratiti zaljubljenost i strast u vezu�

3. Robert Rowland Smith: “Doru ak sa Sokratom�

KNJIGA TJEDNA

Marinko KoĹĄ ec - “ etvrti ovjekâ€? Ĺ esti roman Marinka KoĹĄ eca, “ etvrti ovjekâ€?, dobio je naslov po tome ĹĄto je neimenovani pripovjeda etvrti lan druĹžine, koju s njime ine Ivo, Ĺ˝eljko i Milan. etvorka odrasta u Grintovcu, gdje svjedo i i sudjeluje u usponu, korporativiziranju i, prakti no etatiziranju, ma ijaĹĄkog carstva kojemu se na elu nalazi Doktor sa svojom obitelji: suprugom Ankicom i djecom Gojkom, Vladom, Jadrankom i ve spomenutim Ivom.

Sam etvrti ovjek je i kroni ar obitelji i poslova koji se razvijaju, od gospodarenja

kanalizacijom, preko arobnih pretvorbi, do osnivanja i registriranja svega i sva ega, pa i ĹĄirenja na prekograni ne poslove, zbog kojih je trebalo odraditi i rat i mir sa Ĺ apecima, famiglijom sa susednog brega. Ovaj roman mogao je nositi podnaslov “Ro enje jedne ma ijeâ€?.

Nije teĹĄko prepoznati u “ etvrtom ovjekuâ€? motive iz Coppolina Kuma, iz tzv. tranzicijske zbilje i medija, ali literarni doĹživljaj potpuno e intenzivirati to ĹĄto su nam likovi naizgled, ali samo naizgled, vrlo poznati. Naime, “ etvrti ovjekâ€? je

poigravanje percepcijom i o ekivanjima, satira i provokacija, povremeno i hladna groteska i ispovijed i prikaz te kritika psihosfere, socijalne atmosfere i politi ke stratosfere.

Ova je pri a nastala injektiranjem neobuzdane maĹĄte u vrste to ke bolesnoga druĹĄtvenog tkiva, ovo je roman s buntom klju eva a bez klju anice, izvitoperivanje nakaradnog i napad na Ĺžanr, glupost i pokvarenost, zabava koja vodi prema mu nini, neĹĄto kao ragbi u mo vari, s krokodilima.

ALBUM TJEDNA

CinkuĹĄi - “UĹživancija!â€? “UĹživancija!â€? na svoja dva CD-a, odnosno jednom DVD-u donosi snimku koncerta CinkuĹĄa odrĹžanog 12. svibnja 2010. u zagreba kom Teatru &TD. Album po inje recitiranjem KrleĹže u “Prologuâ€?. KrleĹži i njegovim pri ama CinkuĹĄi se vra aju joĹĄ nekoliko puta tijekom koncerta, a na videozapisu esto se moĹže primijetiti i glumac u ulozi Petrice Kerempuha koji se ludira na bini i oko nje. Sklonost teatralnosti primijetit e se na videosnimci, ali ona se dobro osjeti i samo sluĹĄaju i zvu ni zapis, jer CinkuĹĄi znaju svojim izgovorom, fraziranjem i glazbom do arati ugo aj pri e i samu pri u.

Odmah nakon prologa CinkuĹĄi ubacuju u atmosferu drmeĹĄa s “Grad se beliâ€?. Publika u Teatru &TD veselo ih prati poskakuju i i drmusaju i se.

Videozapis karakterizira nemirna kamera iz ruke, koja nerijetko zumira i fokusira u hodu.

Takav pristup pomaĹže do arati raspuĹĄtenu i veselu atmosferu koncerta.

prelaze iz pjesama na publiku.

Kako koncert odmi e, atmosfera postaje sve Ĺživlja i znojnija, te se ni bendu ni publici ne rastaje.

S obzirom na izbor pjesama i uhva enu atmosferu koncerta, “UĹživancijaâ€? je “best of CinkuĹĄiâ€? uĹživo, odnosno njihova identi ikacijska karta. CinkuĹĄi su bend koji narodne pjesme sviraju tako da se u njima moĹže osjetiti i prepoznati i naĹĄe moderno vrijeme, a najbolje funkcioniraju upravo kad su u direktnom kontaktu s narodom. Njihov koncertni album stoga ne moĹže biti niĹĄta drugo nego odli an. (Marko VukuĹĄi , preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama CinkuĹĄi su za ovu prigodu proĹĄirili svoju postavu s joĹĄ jednom violinom i trombonom.

Me uigra dviju violina igra vode u ulogu u stvaranju atmosfere iji su glavni za ini sitni vez na mandolini i grmljavina elektri ne gitare. Kontrabas pumpa ritam koji prati neumorno udaranje po akusti noj gitari, a

bubnjarske minijature pojavljuju se na pravim mjestima.

Kombiniraju i tradicionalne narodne pjesme s modernijim glazbenim senzibilitetom, CinkuĹĄi pokazuju da se ljudi ispod koĹže nisu bitno promijenili u odnosu na svoje pretke.

Narodna duhovitost, tragedija, fatalizam i Ĺživotnost s lako om

1. Prolog; 2. Grad se beli; 3. Nega sonca nit’ meseca; 4. Picek; 5. Ciganjska; 6. Bizarna; 7. Janki ; 8. Kaderaski drmeť; 9. Vuprem o i; 10. Navigare necesse est; 11. Recept

27. sije nja 2012.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film, Internet ...

IGRA POBJEDNIKA

PLES MALOG PINGVINA 2

biografska sportska drama Režija: Bennett Miller Uloge: Brad Pitt, Robin Wright, Jonah Hill

animirana obiteljska avantura Režija: George Miller Uloge/glasovi: Elijah Wood, Robin Williams, Pink, Brad Pitt Nastavak animiranog hita “Ples malog pingvina”, koji je nagra en Oscarom, nastavak je vesele i rasplesane pri e o pingvinima. U svijetu carskih pingvina, koji

svoje srodne duše pronalaze kroz pjesmu, živi pingvin koji ne zna pjevati. Ali zato opako pleše! Film traje 108 minuta, preporu uje se starijima od 6 godina.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) “Kako se riješiti šefa?” je: a) ratni b) komedija c) horor Dobitnik iz prošlog broja: Ivan ižmešija, akovec

petak, 27.1.

18.00 IGRA POBJEDNIKA biografska sportska drama

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________

Za sve ljubitelje kultnog TV kalendara koji nam svakodnevno u programu Hrvatske televizije donosi presjek najzanimljivijih doga aja, ro endana, obljetnica i osoba stranica thisdayinmusic. com bit e pravi mali informativni raj. Vezan uz glazbu.

biografska sportska drama

20.00 REVIJA DOKUMENTARNOG FILMA JOŠ SAM TU, IZGUBLJENE GODINE JOAQUINA PHOENIXA

nedjelja, 29.1.

16.00 PLES MALOG PINGVINA 2 animirana obiteljska avantura

18.00 IGRA POBJEDNIKA biografska sportska drama

U nastavku Mamurluka Stu se ženi pa zajedno s prijateljima putuje u egzoti ni Bangkok na vjen anje, a stvari opet ne idu po planu! Što se dogodilo u Vegasu, može ostati u Vegasu, ali ono što e se doga ati u Bangkoku ne možete ak ni zamisliti! U nastavku hit

20.00 REVIJA DOKUMENTARNOG FILMA

1. U BOLJEM SVIJETU

MAMURLUK 2

par pi a previše i savjeta bivšeg robijaša, trojica prijatelja smišljaju uvrnuti i naizgled siguran plan da se riješe svojih šefova … zauvijek!

Izdašna online enciklopedija sadrži brojne rubrike kao što su Na današnji dan, Danas ro eni, Anagrami, Prva plo a, Prvi nastup, Šale, Borio sam se sa zakonom, i mnoge druge koje ljubiteljima trivije garantiraju višesatno kvalitetno gubljenje vremena.

18.00 IGRA POBJEDNIKA

dokumentarni - komedija,drama,muzika

KAKO SE RIJEŠITI ŠEFA

www.thisdayinmusic.com – na današnji dan u glazbi

ZEMLJA SME A

subota, 28.1.

Ime i prezime: ______________________

“Capote”). Glavni lik pri e je Billy Beane, generalni menadžer bejzbolskog kluba “Oakland Athletics”, koji e isti pokušati obnoviti na potpuno novi, moderniziraniji na in.

Film traje 133 minute, preporu uje se starijima od 13 godina.

DVD, BLUE RAY IZLOG Komedija o trojici ogor enih prijatelja koji smišljaju uvrnuti plan da se zauvijek riješe svojih šefova - tako da ih me usobno pobiju! Nick, Kurt i Dale strašno su ogor eni poslom i dnevnom rutinom i jedina stvar koja bi im malo olakšala stvari je da svoje šefove doslovno pretvore u prah i pepeo. Ne mogu si priuštiti dati otkaz, a jednom prilikom, nakon

20.00 REVIJA DOKUMENTARNOG FILMA

l. br: _______________________________

________ _____________________________

Dobit nici Oscara, scenaristi Steven Zaillian (Schindlerova lista) i Aaron Sorkin (Društvena mreža), jedni su od autora scenarija ilma “Igra pobjednika”, koji je režirao Bennett Miller (nominiran za nagradu “Oscar” za režiju ilma

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

2. 6 PIŠTOLJA

CINEMA KOMUNISTO

3. KAKO SE RIJEŠITI ŠEFA

dokumentarni – povijesni

4. X MEN: PRVA GENERACIJA 5. PINGVINI GOSPODINA POPPERA

ponedjeljak, 30.1.

6. INVAZIJA SVIJETA: BITKA ZA L.A.

18.00 IGRA POBJEDNIKA biografska sportska drama

7. AUTI 2 komedije “Mamurluk” Stu se ženi pa zajedno s prijateljima putuje u egzoti ni Tajland na vjen anje...

20.00 REVIJA DOKUMENTARNOG FILMA

8. MAMURLUK 2 9. GRANICA

CRVENA KAPELA

10. LARGO WINCH

dokumentarni - komedija

INTERNET I RA UNALA

utorak, 31.1.

Zaštita beži ne mreže Internet i DSL je mnogima ušao u domove uz beži ne pristupne ure aje (AP - Access Point) koje pružatelji internet usluga dostavljaju za lakše spajanje ra unala u ku i na internet bez potrebe da se postavljaju dodatne žice. To je, na prvi pogled, idealno rješenje jer s velikim brojem prijenosnih ra unala sve radi odmah isprve i surfanje internetom može po eti...

Nažalost, jedna stvar koja zabrinjava je da pružatelji internet usluga ponekad dostavljaju te ure aje bez podešene zaštite što omogu ava svima unutar opsega ure aja da se priklju e preko njega

www.infinius.hr email: info@in inius.hr In inius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

na internet. To osim samih uku ana uklju uje susjede, slu ajne prolaznike pred ku om pa i zlonamjerne kradljivce ra unalnog identiteta. Napredniji korisnik e bez puno muke preko nezašti enog beži nog pristupnog ure aja pristupati internetu, ali i samim ra unalima unutar mreže.

Ukoliko primijetite pove ane ra une za internet, bez da ste sami pove ali potrošnju internet sadržaja, ili udne stvari na vašem ra unalu (nestanak dokumenata, dodatne stvari koje niste do sad primje ivali na ra unalu), velika je vjerovatnost da ste bili napadnuti ulaskom nepozvanog gosta preko nezašti ene beži ne mreže. Osim ovakve štete, u posljednje vrijeme je sve ve a opasnost i od pristupa kažnjivim sadržajima na internetu (poput dje je pornogra ije) - zbog kojih možete biti optuženi kao odgovorni iako sami takve sadržaje niste nikada ni otvarali.

Zaštititi se od ovakvih napada možete relativno lako - svi ovi

18.00 IGRA POBJEDNIKA biografska sportska drama

beži ni ure aji imaju podršku za enkripciju veze te se,ve inom, one mogu na i pod sigurnosnim postavkama, a iste postavke upotrijebite i na ra unalu kojem omogu ujete pristup na beži nu mrežu. Naj eš e korištene vrste enkripcije su WPA2 i WEP, s time da svakako izaberete ovu prvu u slu aju da to svi ure aji unutar mreže podržavaju. eš e mijenjanje pristupnih klju eva (barem jednom mjese no) te isklju ivanje ure aja kada ga ne koristite e vas u dovoljnoj mjeri zaštititi od nepozvanih korisnika. Oni manje spretni s tehnikom najbolje da potraže pomo stru nije osobe koja e vam vjerovatno i savjetovati optimalno rješenje ovisno o upotrebi ure aja i mreže.

Ukoliko uop e ne upotrebljavate beži nu mrežu, najbolje da tu opciju isklju ite na ure aju - opasnost je tada uklonjena u potpunosti.

Darko Mareš, In inius d.o.o.

20.00 REVIJA DOKUMENTARNOG FILMA SLAVA KURVI

srijeda, 1.2. nema ilmskog programa

etvrtak, 2.2. nema ilmskog programa

DOM KULTURE PRELOG

subota, 28.1., i nedjelja, 29.1.

19.00 KOJI JE TVOJ BROJ komedija, romansa

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

27. sije nja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Lifestyle VIŠE NE vrijede tipi na pravila, isprobajte nove taktike

Sedam pravila traženja posla koje biste trebali prekršiti T

ipi na pravila traženja posla koja su nekada vrijedila u današnjem kompetitivnom tržištu više ne vrijede. Nekada davno mogla se samo ispuniti prijavnica za posao i onda ekati odgovor, no danas kompanije zapošljavaju bez nekih jasnijih pravila. S obzirom na to, otkrit emo vam nekadašnjih sedam uvriježenih pravila koja biste u današnje vrijeme trebali prekršiti.

1. Prijavite se samo ako zadovoljavate sve uvjete Tvrtke koje traže specifi an stupanj edukacije, vještine i iskustva za neko radno mjesto vjerojatno su puno fleksibilnije nego što si mislite. Ponekad su opisi radnog mjesta i potrebnih uvjeta samo okvirni ili ak nisu potpuno to ni.

Ako zadovoljavate ve inu uvjeta – prijavite se za posao ili pošaljite svoj životopis svejedno.

2. Masovno šaljite svoj životopis da biste si pove ali šanse Ako bacite dovoljno špageta na zid, nešto e ostati zalijepljeno, zar ne? Takav stav je u današnje vrijeme potpuno kriv. Radije obavite doma u zada u na manjem krugu tvrtki i prilagodite svoj životopis i pismo zamolbe specifi nim potrebama tih organizacija – to je puno efikasniji na in da prona ete posao.

3. Naglasite svoje obrazovanje Stupanj obrazovanja je važan, ali nije presudan, i naj eš e se ne prosu uje po njemu. Poslodavci puno eš e žele vidjeti

R

aznovrsnost bi trebala biti vaša modna mantra za idu u sezonu. Modne piste bile su preplavljene novim valom apstraktnih printeva, i to u svim oblicima i na svim odjevnim predmetima. S obzirom na to da e u 2012. godini veliku ulogu igrati modni dodaci, posebice kada je u pitanju davanje originalnosti vašem modnom izri aju, jedan od trendova koji biste mogli isprobati jesu šarene/cr-

6. Budite neodre eni što se pla e ti e

volju za radom, kreativnost i radno iskustvo – bilo kakvo radno iskustvo. ak i ako se radi o poslu u potpuno drugoj branši ili volonterskom iskustvu – jer to pokazuje vašu volju i sposobnost da radite. Ako to nemate, teško ete uspjeti na i dobar posao.

U današnje vrijeme nije najpametnije “plesati” oko tog pitanja, jer e mnogi poslodavci srezati broj prijavljenih osoba upravo prema odgovoru na pitanje – koliku pla u o ekujete ili koliko trenutno zara ujete.

U redu je dati okvir željene pla e, ali definitivno nemojte pretjerivati, niti se podcjenjivati. Ako vam baš i nije ugodno razgovarati o pla i, možete pokušati izbje i to pitanje sve dok ne saznate što biste sve to no trebali raditi.

4. Nemojte nazvati Naravno, poslodavci esto inzistiraju na tome da ne žele pozive (Nemojte nas zvati, zvat emo mi vas). Me utim, ekanjem na odgovor bez ikakvih reakcija isto ne ete daleko dogurati. To je zastarjelo pravilo koje više ne vrijede.

Kada ekate, vi ne radite. Ako tjedan dana kasnije nazovete, niste naporni – a pokazat ete da vam je stalo. Samo nemojte oti i u drugu krajnost i po eti dosa ivati ...

7. Nemojte ponovno kontaktirati firmu ako su vas odbili Ako ne dobijete posao, to samo zna i da je netko bio prikladniji za to radno mjesto u tom trenutku. Sasvim je u redu – ak može biti i korisno – dati im do znanja da ste vi svejedno još uvijek zainteresirani raditi ondje. Nakon “odbijenice” uzvratite kratkim mailom zahvale što su vam dali priliku i dajte im do znanja da ste svejedno zainteresirani za rad u njihovoj tvrtki te da vas imaju na umu za sljede e radno mjesto koje e se možda otvoriti. Mogu e je da se osoba koju su uzeli ne e sna i na tom novom radnom mjestu, a u tim situacijama poslodavac e se odlu iti za novu osobu - i to onu s kojom ve ima nekakav odnos – a to ste upravo vi. Ako se to i ne dogodi, isto vrijedi i ako se otvori neko novo radno mjesto.

5. Iskoristite intervju da govorite samo o sebi Možda ste uli da biste trebali intervju iskoristiti kako biste impresionirali poslodavca svojim vještinama i osobnoš u. Me utim, jednako je važno i pokazati interes za tvrtku o kojoj se radi – saznati ponešto o njoj i o tome tako er razgovarati – o perspektivi firme, kako vi možete pridonijeti boljoj budu nosti tvrtke. Važno je i raspitati se o radnom mjestu za koje se prijavljujete – kako e vam izgledati dan, kakva je radna atmos era ... Zapamtite da i vi njih, na neki na in, intervjuirate – pa pripremite nekoliko pitanja pomo u kojih ete lakše odlu iti je li ovo posao koji zaista želite.

Postavljanje dobrih pitanja o tvrtki pokazat e poslodavcu da ste zainteresirani i proaktivni.

TREND ZA 2012.

Tajice i hulahopke s printom no-bijele tajice i hulahopO vaj ludi odjev ni ke u ludim printevipredmet pomo i e ma. A uz njihovu vam da se otrgnePrigrlite pomo biste ovo te modnoj dosasvoju mladeprolje e mogli di i zapo nete na ku stranu u sebi probunovo poglavlje diti rockericu, u svojem stilu. i unesite više grungericu ili Slavite raznoboje u svoj punkericu. vrsnost, boje

život ovo prolje e

i printeve, koje ak možete i ukomponirati i u svoj možda casual šik ili poluposlovni stil odijevanja. Šarene tajice kombinirajte s ležernim tunikama, kožnom jaknom ili XXL vestom. Što se samih uzoraka ti e, nama su najdraži multikolor-

ni geometrijski uzorci, ikat uzorak, to kice ili zvjezdice, zatim životinjski ili apstraktni uzorak te jednostavne prugice. Razmislite o tome kakvu poruku želite poslati okolini, ali i o svojoj osobnosti, pa odaberite odvažniji model s intenzivnim bojama ili pak

diskretniji s neutralnim bojama. Za što god se odlu ite, s ovakvim tajicama ili hulahopkama pokazat ete da ste definitivno u trendu! I nemojte se ustru avati odjenuti ih ako se ne smatrate veoma mladim – ovaj trend ove godine ne e zaobi i ni trendi dame u najboljim godinama.

I zapamtite – za ovakav look trebate imati samopouzdanja i karizmu, jer ete definitivno plijeniti poglede.

27. sije nja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Zima u bojama jeseni Zima se, suncu usprkos, i uz ugrize hladnog vjetra iji su udari prodirali duboko do kostiju, ovaj tjedan vratila u godišnje doba kojem pripada. Naše su špicerice zbog toga posegnule u ormare za toplim kaputima, obu om i šalovima, a ovaj je tjedan akove kom špicom dominirala

ina e tipi na jesenska – sme a boja, i to u svim tonovima i nijansama – od klasi ne tamnosme e, preko trenutno vrlo popularnih nijansi konjaka i senfa, sve do sasvim svijetlih, gotovo bež tonova.

Pa kad se ve prolje e gura u zimu, zašto ne i jesen na zimsku špicu!

ESPRESSO by

A sad, djeco - bježmo!

N

akon višetjednoga televizijskog, radijskog, internetskog ili bombardiranja na samom ku nom pragu koje su zagovornici i protivnici Europske unije provodili nad stanovništvom cijele Hrvatske, odradili smo, evo, i taj famozni referendum. e imurci su se ovom prilikom istaknuli kao kraj koji gorljivo zagovara ulazak

M

u toliko (ne)željenu skupinu boljih i razvijenijih, a slušaju i i, priznajemo, zlo esto prisluškuju i atmosferu jutarnjih kavica, podnevnih gableca ili ve ernjih cugica, jedno smo da jedno razmišljanje ‘za’ potpuno prevladava sve ostale argumente ‘protiv’ – mladi su Me imurci ulazak u Europsku uniju podržali prije svega kako bi što prije pobjegli iz Hrvatske,

a stari su Me imurci svojim ‘da’ podržali težnje mladih. ako smo, što je ve u nekoliko navrata istaknuto u ovom broju, mi ve odavno u Europi, a u posljednje vrijeme toga donekle postaju svjesni i u ostatku Hrvatske, injenica da smo najure eniji i najradišniji još uvijek ne može nadvladati injenicu da su pla e upravo u nas najmanje. I dok e naši dal-

I

matinski prijatelji bez imalo srama priznati da za pla u od kojih 3.000 kn ni ne ustaju iz kreveta, a iznajmljuju i tijekom sezone kao deluks apartman s pet zvjezdica preure enu garažu zarade iznose od kojih se nama u Me imurju vrti u glavi, upravo je navedeni iznos realnost s kojom se mora nositi velika ve ina zaposlenih. I to onih sretnijih, koji posao uop e imaju. S tim novcem, budimo realni, teško je izdržati od 1. do 30., ili u gorem slu aju do 31. u mjesecu, a da ne govorimo o tome da je doslovno nemogu-

e planirati budu nost. Brak?

Stan? Djeca? Obitelj? Znanstvena fantastika. pravo zato medijima sve eš e kolaju pisma o ajnih visokoobrazovanih mladih ljudi koji ve spakiranih kofera ekaju svoju vizu za neku daleku zemlju, studoši koji uspiju bježe na školovanje u inozemstvo, a gotovo svaki tjedan stižu vijesti o nekom novom prijatelju, poznaniku ili šulkolegi koji na godinu - dvije odlazi ‘na brod’.

Njihova iskustva iz tu ine sva su mahom pozitivna, svoju odluku nimalo ne žale, i svoj po-

U

vratak, koji su možda planirali kroz neko kra e vrijeme, samo prolongiraju u nedogled. udu i da e ulazak u Europsku uniju te procese samo dodatno olakšati, iako je i nas svako novo svjedo anstvo mladih ljudi s ve spomenutih kava, gableca i pija a svaki put sve više rastužilo, argument bijega potpuno je shvatljiv. Jer dok ekamo da i kod nas postane bolje, negdje drugdje bolje ve jest. Ili barem tako mislimo, pa, dok se sami u to ne uvjerimo, ne emo biti mirni. Koferi su, možda, ve i spakirani.

B

10

27. sije nja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neuroloťka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vjeťtak

EEG-laboratorij

mr. Jelena KlinÄ?ević, spec. kliniÄ?ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOĹ KE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

FIZIKALNA TERAPIJA I REHABILITACIJA

t,JOF[JPUFSBQJKB t1PTUPQFSBUJWOB SFIBCJMJUBDJKB tSFIBCJMJUBDJKB OBLPO $7* B tSFIBCJMJUBDJKB TQPSUTLJI P[MKFEB t-JNGOB ESFOBäB t.BTBäB t&MFLUSPUFSBQJKB t.BHOFUPUFSBQJKB t5FSBQJKB MBTFSPN

ÄŒakovec (jug), Antuna AugustinÄ?ića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraĹživanje Matice hrvatske bb, 40000 ÄŒakovec, tel: 040 312-330

PiĹĄe dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

PiĹĄe mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

PiĹĄe Alen Horvat bach. phisioterapist

Kretanje je zdravlje

Depresija? Pobunite se!

Preponska bol

Ve me nekoliko tjedana hvat a nek a ogor enost , revolt. Dobro je, prolazi novogodiĹĄnja depresija, nisam viĹĄe apati na, valovi potiĹĄtenosti su rje i.

Ponovno sam se sjetila malene knjiĹžice f rancuskog diplomate S. Hessela pod nazivom: ÂŤPobunite se!Âť, kojom je podigao na noge cijelu Evropu jednostavnom porukom da treba pruĹžiti otpor i boriti se protiv eksploatatorskih mehanizama koje potroĹĄa ko druĹĄtvo razvija u korist besramnog boga enja i vladavine manjine nad ve inom. Gra ani svijeta na raznim su meridijanima lani pokazali da su sposobni za otpor raznim oblicima ugnjetavanja. Kod nas je sve to nekako srameĹžljivo. Valjda nam voda joĹĄ nije doĹĄla do grla, viĹĄe volim tako razmiĹĄljati nego prihvatiti stav da je to dio mentaliteta naroda koji je oduvijek gaĹžen, pa ne zna druga ije. To je demagogija kojom nas demotiviraju za gra anski aktivitet i inicijativu. Nismo mi narod koji poput onog cirkuskog slona iz pri e ne zna da viĹĄe nema teĹĄku kuglu na nozi i zato ne pobjegne na slobodu. Valjda nam je jasno da sami upravljamo svojom sudbinom, imamo odgovornost i mogu nost za promjene. Ako izaberemo vlast koja treba upravljati ovom zemljom imamo pravo od nje traĹžiti odgovornost i rjeĹĄenja koja nas izvla e iz krize, zato su taj posao prihvatili.

Ne moĹžemo neprestano sluĹĄati o loĹĄim potezima bivĹĄe vlasti i samo ĹĄutjeti. Politi ari moraju kona no po eti uvaĹžavati gra ane ove zemlje, i svojim primjerom pokazati da im je stalo do rodne grude, kao ĹĄto se kunu da je. Ho emo vidjeti ega e se oni sami odre i, pa im

Bol u podru ju prepone tek je jedan simptom, koji neizostavno zahtijeva preglede specijaliste.

ZaĹĄto? Upravo zato jer u jednom izuzetno malom prostoru imamo nagurane mnoge vaĹžne organe, te nam je bitno otkriti koji od njih upravo pravi probleme, te ih nakon toga adekvatno lije iti.

Lai ki i stru no-medicinski termin „prepona“ zna se u praksi jako razlikovati. Naime esto se doga a da preponska bol na kraju postane bol u kuku, trbuĹĄnim miĹĄi ima, ili vrhu zdjelice. Zato u opisati neke od mogu ih uzroka bolova u preponskoj regiji, te ih razlu iti od „bolne prepone“ ĹĄto pak predstavlja samo kroni nu upalu ili ozljedu jedne skupine miĹĄi a natkoljenice.

Jedna od takvih oboljenja je OSTEOITIS PUBIS; odnosno upala spoja preponskih kostiju s prednje strane zdjelice, koja moŞe imati razli ite uzroke, ali je naj eť i intenzivna sportska aktivnost (nogomet, tenis kod ega je prisutna nagla i esta promjena smjera kretanja kod ega dolazi do malih pomaka u spoju (pripoju ) zdjelice jednu uz drugu. Karakterizirana je bolovima na samoj preponskoj kosti, sa ťirenjem boli na trbuťni zid, te u kuk i prepone, poja ava se kod kaťljanja, podizanja trupa ili noge iz leŞe eg poloŞaja‌ Lije enje ovog sindroma moŞe trajati od par tjedana do nekoliko mjeseci, a sastoji se od ťirokog spektra izikalnih metoda, vjeŞbi snage za trbuťnu muskulaturu, i protuupalnih lijekova.

Ozljede trbuĹĄnih miĹĄi a, odnosno njihovih tetiva tako er su esta pojava u toj regiji. Do toga dolazi zbog mnogih faktora a naj eĹĄ e je to nedovoljna ili loĹĄa izi ka priprema, odnosno disbalans u snazi izme u miĹĄi a trbuha i butine (naro ito u nogometaĹĄa). Te tako er i neadekvatno sanirane upale tetiva miĹĄi a natkoljenice. Lije enje je bazirano na izikalnim procedurama, sa tendencijom na vjeĹžbe istezanja i ja anja trbuĹĄne muskulature.

Lumbalna kraljeĹžnica, te njezin poreme aj koji uzrokuje pritisak na izlaziĹĄte Ĺživca tako er moĹže uzrokovati ĹĄirenje bolova u preponu. Lije enje je bazirano na pokuĹĄaju smanjenja pritiska na izlaziĹĄte Ĺživca; i to kiropraktikom, masaĹžom, i vjeĹžbama ja anja trbuĹĄnog i le nog zida, zbog pove anja stabilnosti tog dijela kraljeĹžnice.

Ingvinalana hernija (kila), tako er je est uzrok boli u toj regiji.

Dakle ono nastaje na mjestu hvatiĹĄta miĹĄi a trbuha na zdjelicu.

BOLNA PREPONA dakle ozna ava ozljedu ili upalni proces u predjelu aduktora (primica a noge). Njihova je svakodnevna

Stalna tjelesna aktivnost u starijoj dobi omogu ava aktivno zdravo starenje. Zna i, osobe koje su starije od 65 i viĹĄe godina pa sve do 85 godine, trebale bi voditi ra una o svojoj tjelesnoj aktivnosti. Naime, poznato je da tjelesna neaktivnost starijih osoba je jedan od vaĹžnih faktora u nastanku mnogih bolesti a tu spadaju: kroni ne bolesti srca i krvnih Ĺžila, poviĹĄeni krvni tlak, moĹždani udar, pove ane koli ine masno e u krvi, ĹĄe erna bolest neovisna o inzulinu, karcinom debelog crijeva i dojke, prijelom i osteoporoza, a isto tako i mnogi psihi ki poreme aji od kojih je vaĹžno spomenuti one najzna ajnije kao ĹĄto su depresija i demencija (Alzheimerova bolest).

Sa tjelesnom aktivnoĹĄ u mnoge od gore nabrojenih bolesti mogle bi se na taj na in sprije iti.

Ja sno, da prije bavljenja sa t jelesnim aktivnostima, starija osoba bi se trebala posavjetovati s obiteljskim lije nikom a isto tako bi bilo dobro i vaĹžno da prilikom obavljanja tjelesnih aktivnosti ini povremene lije ni ke kontrole. Ĺ to se ti e trajanja tjelesne aktivnosti ona bi trebala biti redovita i provoditi se 2 do 3 puta tjedno i to najmanje 30 minuta dnevno s tim da to moĹže u initi i tako da vjeĹžba od 10 do 15 minuta viĹĄe puta dnevno. Ĺ to se ti e vrsta tjelesne aktivnosti tu bih prije svega naveo pjeĹĄa enje neĹĄto brĹžim tempom (vaĹžno za poboljĹĄanje rada srca), zatim plivanje, voĹžnja biciklom (zimi ku ni bicikl), a od ostalih aktivnosti tu spadaju ku anski poslovi, bavljenje s vrtom i ku nim ljubimcima, planinarenje, tenis. stolni tenis, kuglanje i sl.

t SVÇ?OB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"ĆŽ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPÇ?FOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF PodruĹžnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIÄŒKI CENTAR J. MarÄ?eca bb, Nedeliťće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. TuÄ‘mana 17, tel/fax. 023/311-535

Anksioznost je stanje koje se o ituje osje ajem tjeskobe, zaplaĹĄenosti, poja anog straha, panike, izaziva unutarnji nemir oboljelog a nerijetko dovodi do osje aja da e "iznutra eksplodirati".Zanimljivo je da je anksioznost nemotivirana i naj eĹĄ e nije vezana za objekt ili osobu ĹĄto znatno oteĹžava lije enje.

Anksiozni poreme aji su desetlje ima bili poznati pod nazivom "neuroza", ĹĄto ni danas nije rijetkost. Tu se podrazumijevaju poreme aji psihi kog funkcioniranja, a javljaju se poreme eni me uljudski odnosi i problemi na poslu uzrokovani novonastalim stanjem. Anksioznost se javlja eĹĄ e kod Ĺženske populacije. To su poreme aji karakterizirani jakom tjeskobom koju oboljela osoba nastoji razrijeĹĄiti na najrazli itije na ine. Na Ĺžalost, to je pogreĹĄan put ili dugotrajno

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psiholoĹĄka podrĹĄka

BIOTERAPIJA

PiĹĄe Katarina Flajpan

Anksioznost

moĹžda opet po nemo vjerovati. Dok sami Ĺžive rastroĹĄno i neprimjereno naĹĄem op em druĹĄtvenom standardu nemaju naĹĄe povjerenje. Ovo ĹĄto itate nije samo moj osobni stav, nego niz podataka iz aktualnih socioloĹĄkih istraĹživanja javnog mnijenja, kojima se pokazuje izrazito nepovjerenje gra ana u institucije vlasti. Povjerenje je temeljno psihi ko stanje koje je ovjeku potrebno kako bi se osje ao sigurnim i zaĹĄti enim na svijetu.

Psiholozi se bave vaĹžnoĹĄ u povjerenja kao osnovnog stanja osobe koji de inira njezino mentalno zdravlje, a sociolozi prou avaju povjerenje kao druĹĄtveni mehanizam presudan za druĹĄtveno zdravlje tj. kvalitetnu druĹĄtvenu zajednicu.

SluĹže i se pristojnim rje nikom moĹžemo konstatirati da Ĺživimo u vrlo nekvalitetnom potroĹĄa kom druĹĄtvu. Ve ina lanova tog druĹĄtva osje a egzistencijalnu i/ili emocionalnu ugroĹženost, nesigurnost i stalnu zabrinutost. Ipak, ta ve ina joĹĄ nije klini ki depresivna, na nama je da to niti ne postanemo.

Neizvjesnost i iĹĄ ekivanje pobu uju nelagodu i vaĹžno je na i neĹĄto ĹĄto e nas aktivirati, dati nam smjer.

Ne moĹžemo viĹĄe ovako? Trebamo rjeĹĄenja od manjine koja je odlu ila vladati. Kvalitetna, jer ih nakon toliko obe anja zasluĹžujemo. Depresija ne dolazi u obzir.

mu enje. Izvor tjeskobe je u novije vrijeme unutarnji kon likt ili faktor traumatskog iskustva, stresa ili nekakvog gubitka.

Stres, koji nastaje kao reakcija na takvu situaciju, moĹže se preliti na druge segmente Ĺživota, i tako vrlo brzo stvoriti tjeskobu.

Tjeskoba – anksioznost – je emocionalni poreme aj koji uzrokuje strah ili kombinacija imbenika rizika, uklju uju i Şivotne doga aje, karakteristike osobe, genetiku, kemijske procese u organizmu, osje aj opasnosti od prijetnje i sl..

Emocionalni stres moĹže biti dodatni faktor koji uzrokuje tjeskobu. Naj eĹĄ e je uzrok ugroĹženost promjene u me uljudskim odnosima. Oboljeli e u tom slu aju tjeskobu doĹživjeti kao napad panike.

Svaki i najmanji neugodan doga aj u Ĺživotu oboljelog moĹže biti okida anksioznih poreme aja. On dovodi do potpunog psihi kog disbalansa oboljelog, ali na Ĺžalost ne samo njega.

Budu i da je anksioznost pra ena depresijom, lanovi obitelji su jednako pogo eni problemom. Žele pomo i ali ne znaju kako. Razni lijekovi mogu "amortizirati" bolesno stanje. Me utim, to je rjeťenje samo na kra i rok jer e bolest prije ili poslije recidivirati.

Zar nismo svjedoci slu ajeva kad se u narodu ponavlja re enica: "Ah, opet je u depresiji."

Dobar bioterapeut e individualno pri i oboljelom i uspjeťno rijeťiti problem. Kao najbolja bioterapeutkinja u ovom dijelu Europe pristupam pacijentu s DA BISTE BILI LIJEPI, ZDRAVI I DUGOVJE NI POTREBNO JE I ZDRAVO ŽIVJETI. POMO U NAJNOVIJE BIO SLIM METODE VI MOŽETE POSTATI VITKIJI, LJEPŠI, POŽELJNIJI I SRETNIJI. BEZ NAPORA SKINITE SUVIŠNE KILOGRAME I OSIM GARANTIRANO LIJEPOG IZGLEDA POSTANITE ZDRAVA I USPJEŠNA OSOBA. AKO TO ŽELITE VI ETE SIGURNO USPJETI.

punom odgovornoĹĄ u i potpuno individualno. Moj e pacijent osjetiti potrebu odvajanja od nepoĹželjnih ideja, prihvatiti da je to samo nametnuta misao i brzo staviti u funkciju svoj osje aj da je sam sebi najbolji lije nik.

Nije rjeĹĄenje u medikamentima koji se godinama uzimaju i stvaraju osobu koja se nije u stanju sama oduprijeti bolesti.

Stoga ne odga ajte problem, nego mi se s punim povjerenjem javite na terapiju bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031. Želim vam dobro zdravlje.

BIO SLIM TRETMAN VAM OSIGURAVA JEDAN NOVI I SRETNIJI ŽIVOT KOJI E VAS ZAUVIJEK OSLOBODITI SUVIŠNIH KILOGRAMA I POPRATNIH TEGOBA. BIO SLIM TRETMAN TRAJE OKO 30 MINUTA A DOVOLJAN JE JEDAN POSJET TERAPEUTU. DOGOVORITE TRETMAN BEZ SMS-A NA BROJ TELEFONA 098/1347-031 I POSTANITE VITKI.

ALEN HORVAT

BACH. PHISIOTERAPIST

Vularija, Matije Gupca 14 fizioalen@gmail.com tel: 095/865-1326

zada a primicanje noge jedne prema dr ugoj, bitni su kod bo nog kretanja, no tako er ima cijeli niz drugih funkcija koje oni obavljaju; stabilizacija kuka pri hodanju, tr anju, penjanju uz stepenice, te tako er i stabiliziraju donji dio kraljeĹžnice. Dakle veoma zaposlena skupina miĹĄi a, izloĹžena opasnostima od mnogih ozljeda.

Ovi miĹĄi i naj eĹĄ e stradaju kod intenzivnih bo nih kretanja, estih promjena brzine i smjera, te kod udaraca nogom, poput nogometa, te borila kih vjeĹĄtina, ma da ostali sportovi tako er nisu isklju eni.

Kod nastanka preponske boli esto sportaĹĄi opisuju neposredan pokret koji je uzrokovao bolnost, dakle naglo, me utim ipak se smatra da je uzrok nastanka prethodno poviĹĄen miĹĄi ni tonus (napetost u mirovanju) koji je bio zanemaren.

OĹĄte enje moĹže biti razli ito, dakle na samom trbuhu miĹĄi a, na njegovom prelasku u tetivu, mogu popucati samo tetivna vlakna, ili se radi o ozljedi samog hvatiĹĄta za kost. Svako od tih stanja ima poseban na in lije enja, pa je tako vrlo vaĹžno napraviti ultrazvu nu dijagnostiku.

Tek tada po inje lije enje, i to u dva dijela; U prvih nekoliko dana mirovanje, nakon toga prelazimo na izikalnu terapiju u punom obimu, a s ciljem da smanjimo upalu i ubrzamo cijeljenje tkiva. Paralelno s tim zapo injemo i sa speci i nim

vjeĹžbama. Snaga miĹĄi a trbuha, donjeg djela le a, butine, te njihov balans i leksibilnost vrlo su bitni za sanaciju ovog neugodnog stanja. Tako er je vaĹžno provesti punu izi ku pripremu i polagan povratak sportaĹĄa u punotrenaĹžno stanje!!!

Kroni na bolna prepona stanje je kod koje nalazimo djelomi no degeneriranu tetivu, a kao posljedica dugo prisutnog i loĹĄe lije enog upalnog procesa.

Takvo je stanje jako teĹĄko za sanaciju, koje u kona nici moĹže rezultirati odustajanjem od sportske aktivnosti, kao i operativnim zahvatom.

Zato vrlo je bitno ozljedu prepoznati ĹĄto prije, odmah, te tako er odmah zapo eti sa lije enjem, a zbog svih mogu ih komplikacija izbjegavati samolije enje, te cijeli postupak provesti pod nadzorom specijaliste, odnosno izioterapeuta!!!!

27. sije nja 2012.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

INTERVJU S POVODOM Dr. Stuart McAllister, svjetski poznati analiti ar društvenih, politi kih i ekonomskih kretanja u svijetu, suradnik sveu ilišta u Oxfordu, profesor filozofije i apologetike, posjetio je akovec

Problem je u tome što mi na Zapadu ne znamo što nas ini sretnima U Pastoralnom centru u štu, jednako kao što bezna e akovcu ovih je dana gostovao zatvara tu istu maštu i naše dr. Stuart McAllister, svjetski mogu nosti. poznati analiti ar društvenih, Zašto u Europi politi kih i ekonomskih kretanja u svijetu, suradnik sveu i- prevladava cinizam, a lišta u Oxfordu, gdje predaje na Istoku optimizam? ilozo iju i apologetiku. Ro en • Kakva je razlika u je u Škotskoj. Uz ostalo, osni- pojmu nade kad je rije o va je “Europskoga okruglog Zapadu i Istoku, gdje jer tu stola“, inicijative koja okuplja Europa, a gdje, primjerice, intelektualce raznih pro ila i Japan? interesa radi pro iliranja eu— Europu karakterizira ropskog usmjerenja i perspek- pesimizam, zaglibili smo u tive. Od 1998. godine živi i dje- postmodernisti kom skeptiluje u Atlanti, SAD, gdje se bavi cizmu i strahu za budu nost. krš anskom apologetikom, Razlozi su ratovi u dvadeseznanstvenom disciplinom koja tom stoje u, te nametnute se bavi obranom vjere, te je go- strukture mo i. Od ilozofa vornik na brojnim svjetskim dominiraju Marx, Freud, konferencijama i forumima. Nitsche. Zbog njih smo dobili U akovec ga je doveo Branko orijentaciju na na in da smo Kova evi , odnosno udruga postali cini ni. Kao da vidimo “Ima nade“. Razgovarali smo kroz sve, a ne vjerujemo nikona temu nade, a s ciljem da se me. Zato imamo takvu težinu dobije i pogled izvana te uju i u srcu. druga ije poruke od onih koje U Kini postoji jedan rastusvakodnevno slušamo. i optimizam, djelomice je to • U emu je osnovna ra- zbog ekonomskog razvoja i zlika izme u princikulture. Ista je stvar pa nade koji Vi u Indiji. Zato što Europu promovirate je populacija karakterizira pesii principa mlada, u mizam.

Razlozi su ratovi nade, na nek im u dvadesetom stoje u, te primjer, p o Blocha? nametnute strukture mo i. dru — jima Od filozofa dominiraju Marx, Razlika još je Freud, Nitsche. Zbog njih smo izme u izudobili orijentaciju na na in da Blocha zetno smo postali cini ni. Kao da i mene veliko vidimo kroz sve, a ne vjeruje u tome sirojemo nikome.

Zato imakako promašt vo, mo takvu težinu u matramo cjeosje ate srcu linu. Moj koncept energiju. Ljui vjera da e sutra biti di su jednostavno bolje temelji se ne na ovjeku, napaljeni, postoji jedna vrsta ve na meta izi kom principu. pozitivne agresije.

Drugim rije ima, razlog zbog Japan je baš dobar prikojeg takvo bezna e vlada u mjer, on i druge zemlje poEuropi jest to što smo si kom- kazuju danas ono što ja napletni horizont, cijeli obzor, za- zivam boleš u modernoga i tvorili. Nada nam je zarobljena postmodernoga. Oni jednounutar poimanja što možemo stavno iskuse napredak, donapraviti u ovom trenutku i e novac, no radi se na kraju zbog neuspjeha teorije utopije o istom materijalizmu. u europskom kontekstu. ak Ali, to ne odgovara ovjesu i krš ani u svojem rje niku kovom srcu. Imate obitelji izgubili upotrebu rije i ‘nada’ koje tamo jednostavno iznaju ispravnom smislu. mljuju djecu. Postoje obitelji • Što teološki princip na- koje nemaju djecu, postoje de nudi ovjeku? kompanije koje na takav na— Ono što teološki prin- in iznajmljuju ljude i djecu, cip nade nudi ovjeku jest možete se slikati s njima, iaotvarajanje mogu nosti u ko nemate tu vrstu obitelji. jednom povijesnom krš an- No vi ste nesretni, to je zbog skom okruženju. Isusova smrt toga što nas odnos prema i uskrsnu e paradigma su za novcu ne ini sretnima. bolji život i za raj, to jest, da Problem je u tome što mi smrt nema kona nu rije , da na Zapadu ne znamo što nas patnja i bol nije ono posljednje ini sretnima. Ono što želim što postoji. Ukoliko Bog posto- istaknuti jest to da azijski naji, onda je on Bog iznena enja. rodi nemaju tu vrstu nade o Ono što nada donosi kao etika kojoj ja govorim u akovcu i je hrabrost za sadašnjost, ali drugdje. To nije teološka nada i naša budu nost je otvorena i iš ekivanje onoga što e Bog iš ekivanju. Posebno je stvar u initi, njihova nada rezultat otvorena za inicijativu i za ma- je obrazovanja i tehni kog

napretka. To nije loše, ali nije dovoljno.

No, ono što vidimo u Europi i Zapadnom svijetu je druga ije, postoji jednostavno bolest u duši, razo arani smo životom. Žalosni smo, ne znamo kamo se okrenuti.

Tako, ako smatraš da ne postoji nikakav odgovor, onda ga ne eš ni tražiti.

• Kakav je vaš stav o o uvanju kulture malih naroda u svjetskoj povijesti?

— Opasnost s kulturom je dvojaka. Jednostavno, da je podignemo na razinu gdje ona postaje predmet štovanja, kult, ili pak emo je jednostavno zanemariti do toga da postane nešto na margini.

Mislim da se hrvatska glazba, poezija, jednom rije ju kultura, mora sa uvati. U Bibliji u Knjizi otkrivenja možemo vidjeti sliku u kojoj svi narodi pred Boga donose bogatstvo svojih naroda. Nešto od tih bogatstava je njihova glazba, njihova poezija, njihova hrana i sigurno u toj slici postoji mjesto i za hrvatski narod.

• Što je odgovor krš anske apologetike na tezu u kraju znanosti ili ak kraju povijesti?

— Znanost je metoda, dok ljudi postoje, postojat e i znanost. Znanost mora i dalje nastavljati svoju potragu za znanjem. Pitanje koje se name e znanosti i znanstvenicima je ho e li to raditi u dosluhu i

Život donosi puno više od bogatstva ili seksa, droge i rock’n’rolla • Što poru ujete mladima u Hrvatskoj?

— Htio bih im govoriti o naravi i prirodi nade, o kreativnosti i mašti. Jednostavno moramo imati neke dublje stvari u svojem srcu. Život donosi puno više od seksa, droge i rock’n’rolla, od toga da se treba jednostavno obogatiti i kupiti skupi auto.

Moramo vidjeti oživljavanje europske kulture, koja podiže srca, poezije koja pobu uje naš um i dobro napisanih knjiga koje u nama stvaraju prave vizije za budu nost.

Moramo se pitati što je ono zajedni ko dobro u Europi danas i što možemo sami napraviti da dovedemo do boljitka za sve nas, za naše susjede. Jednostavno, da se borimo i odbacimo svaku vrstu bezna a i fatalizma.

Na žalost, postmodernizam jednostavno poti e na takvu vrstu bezna a.

razgovoru s humanisti kim znanostima ili e to raditi izolirano od njih. I tu razgovor postaje problemati an.

Mislim li da e znanost jednostavno doživjeti svoj kraj? Ne. No, znanost i znanstvenici moraju biti svjesni svojih granica i svojih ograni enja. Louis je svojedobno napisao knjigu o spoju znanosti i misticizma, mislim da je to bio proro ki glas. Danas vidimo fuziju nekakvih misti kih grana znanosti. Mislim da je to vrlo otrovna mješavina te da e neminovno trebati do i do ilozofskog i teološkog razgovora sa znanstvenicima.

• Ho e li na kraju tehnika prevladati ovjeka, kakav je Vaš odgovor?

— Ako se vratimo onome što vidimo u Bibilji, postoje stanovite slike u knjizi proroka Danijela. Potpuno nam je jasno da je ve ina toga pisana metafori ki, no oslikava nešto što e se doga ati u jednoj to ki ljudske povijesti. Neke od tih slika svjedo e o spajanju mehani kog i organskog. Nismo si mogli ni predo iti kako bi to moglo izgledati, sve do današnjeg doba.

Uop e ne sumnjam da e se obavljati eksperimenti na kiborzima ili u nanoznanostima. No, imaju i pred o ima krš ansko poimanje stvarnosti, Bog je taj koji ima kona nu rije , u Bibliji on ima prvu i posljednju rije .

Bez obzira što ovje anstvo inilo s tehnologijom, siguran sam da e život u budu nosti postati vrlo kompliciran i vrlo zanimljiv. Ja to

vidim tako da ovje anstvo nema posljednju rije .

Demokracija je, bez obzira na slabosti, puno bolja opcija od bilo koje druge • Koliko je za zdravo društvo važan dijalog?

— Ako želimo otvoreno i zdravo, dobro društvo, moramo imati dijalog na svim razinama. Jedan od izazova

je i to da se vidi koja su to podru ja koja nam predstavljaju najve u prijetnju u budu nosti. Moje je pitanje: zbog ega ne bismo ulazili u takvu vrstu dijaloga. U ovom trenutku postoji veliki jaz izme u humanisti kih i prirodnih znanosti, veliki je rascjep izme u njih. Mnogi akademski obrazovani ljudi to prepoznaju kao veliki problem. Postoje i ljudi koji pokušavaju prije i preko tog zida. Moramo preuzeti inicijativu, samo govoriti o tome da je to problem - to je onda doista problem.

• Za kakvo se društvo zalažete, jesu li bolje vladavine elita ili neposredna demokracija?

— Ja postajem prili no nervozan kad se govori o vladavini elita, ali isto tako vidim i slabosti demokracije.

No, demokracija je puno bolja opcija nego neke alternative.

Mislim da moramo nastaviti graditi demokratski sustav, ali i nastaviti obrazovati našu populaciju. Ako gra ani nisu dobro obrazovani, onda jednostavno ne možete izgraditi dobro društvo. Politika nas ne e spasiti, jer vidjeli smo ve na mnogo mjesta iluziju toga. Ali, dobri muškarci i žene koji preuzimaju odgovornost ho e, a obrazovanje ima klju nu ulogu u tom procesu.

(J. Šimunko)

Odakle dolazimo? Kamo idemo? Ima li smisla moral i dobrota? Je li smrt kraj?

U tradicionalno dobro posje enom Pastoralnom centru baptisti ke crkve u akovcu gostovao je od 22. do 23. sije nja svjetski poznati profesor s Oxforda dr.

Stuart McAllister. Uvaženi gost održao je etiri predavanja o našoj budu nosti u Europi i Isusu kao jedinoj nadi za Europu.

Predavanja su izme u ostalog odgovorila na etiri temeljna pitanja: Odakle dolazimo? Kamo idemo? Ima li smisla moral i dobrota? Je li smrt kraj?

Dr. Stuart stigao je iz Atlante, USA, a nakon Hrvatske odlazi u Indiju u Pune i Hyderabao, gdje e održavati predavanja na otvorenim forumima za poslovne ljude.

Ina e dr. Stuart upoznao je naše krajeve prije rata, kada je u doba komunizma proveo 40 dana u zatvoru zbog dijeljenja Bibilja.

Put od zatvorske prostorije do dvorane prepune znatiželjnih posjetitelja, priznat emo, kontrast je dostojan divljenja. I.L.

12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

P

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Hyundai Auto Zagreb – službeni sponzor UEFA Europskog futsal prvenstva U prostoru Hyundai auta Zagreb, generalnog zastupnika za marku Hyundai u Hrvatskoj, izvršena je službena predaja sponzorske lote vozila organizatoru ovogodišnjeg UEFA Europskog futsal prvenstva. U sklopu suradnje Hyundai auto Zagreb je za potrebe logistike i prijevoza organizatoru ustupio na korištenje lotu od 50 vozila: 1 vozilo model ix55, 4 vozila modela Santa fe, 14 vozila modela ix35, 19 kombi vozila i 12 vozila modela i30.

Gospodin Boris Antolovi , generalni direktor Hyundai auta Zagreb, predao je klju eve sponzorske lote vozila gospodinu Borisu Durlenu, direktoru turnira. „Vrlo smo ponosni biti dio jednog ovakvog natjecanja. Hyundai Motor Company i na globalnom nivou prepoznaje nogomet kao emocionalnu sponu izme u marke Hyundai i ljubitelja nogometa. Hyundai auto Zagreb, kao generalni za-

stupnik za marku Hyundai u Hrvatskoj, vrlo rado podržava nacionalne nogometne aktivnosti. Drago nam je da je naša zemlja doma in Europskog futsal prvenstva i hrvatskoj malonogometnoj reprezentaciji želimo puno uspjeha i što bolji plasman“ – izjavio je gospodin Antolovi .

Službenoj predaji sponzorske lote vozila prisustvovao je i bivši hrvatski reprezentativac, ambasador UEFA Europskog futsal prvenstva, gospodin Robert Jarni. UEFA Europsko futsal prvenstvo traje do 31. sije nja do 11. velja e 2012., a gradovi doma ini su Zagreb i Split. Hyundai Motor Company dugogodišnji je partner UEFA i FIFA nogometnih prvenstava. Partnerski ugovor je potpisan 1999. godine i od tada je Hyundai strateški partner svih UEFA i FIFA natjecanja, pa tako i ovogodišnjeg Europskog nogometnog prvenstva koje se održava u Poljskoj i Ukrajini.

r i samom spominjaju imena Kia mnogima je još pred o ima model Pride ili Shuma na koje je europska konkurencija s visine i s podsmjehom gledala. Snažna ekspanzija korejskog giganta, grupacije Hyundai/Kia, u par je posljednjih godina dobrano i vrlo sigurno zauzela odli ne pozicije na svjetskom, a prvenstveno europskom tržištu. Unutar grupacije, Kia je brand zadužen da dizajnom privu e mla u populaciju kupaca, dok je Hyundai odre en za nešto konzervativnije kupce. Nakon modela Picanto i Sportage koji su predvodnici novog dizajna u Kiji na tržište je stigao i Rio, odli an predstavnik u segmentu gradskih automobila.

Tre a generacije Kije Rio dizajnirana je da privu e kupce. Za razliku od bezli ne prethodne dvije generacije, novi Rio vrlo je modernog i dopadljivog izgleda. Posebnim ga u dizajnu ine poklopac motora iji je završetak izdignut iznad maske hladnjaka, te zakošeni prednji nosa krova (A nosa ), s malim trokutastim stakalcem za bolju preglednost smještenim ispred prednjih vrata. Upravo taj detalj daje dopadljiv "klinast" bo ni izgled automobila. Izgled stražnjeg dijela automobila je nešto umjereniji ali je stražnje staklo usko te u kombinaciji s masivnim stražnjim nosa ima krova poprili no narušava preglednost straga. U testnom automobilu stvar spašavaju stražnji parkirni senzori koji su na popisu dodatne opreme s dolatom od 2.600 kn. Unutrašnjost je moderna i dopadljiva s jasnim i preglednim instrumentima te više nego solidnim materijalima i završnom obradom. U unutrašnjosti se na prvi pogled isti e par detalja: "rupa" u desnom dijelu kokpita u koju možete odložiti svoj mobitel ili neki sli an predmet te posebno dizajnirani prekida i klimatizaije i ventilacije.

Prostranost u unutrašnjosti je iznad o ekivanja, a posebice na stražnjoj klupi gdje se mogu bez problema smjestiti dva odrasla putnika, ak i oni visine 1,80 m.

Prtljažnik ima osnovni obujam zadovoljavaju ih 288 litara koji se okretanjem djeljive stražnje

27. sije nja 2012.

TEST: Kia Rio 1.4 CVVT Urban

Kia nove dim

Novi Rio upotpunjuje ponudu Kije izme u Picanta i Cee’da, a smjestio se mobila. Svojim kvalitetama spretno se probija u sam vrh segmenta i pr klupe (1/3:2/3) može pove ati na 923 litre. Nedostatak prtljažnika je visok utovarni prag te samim time i njegova dubina.

Testni Rio pokre e 1,4 litreni benzinski agregat koji razvija 109 KS. Obzirom na masu praznog vozila (1.066 kg) u realno-

sti smo o ekivali više. Motor je prili no neelasti an, a nema ni klasi ne naglašenosti snage u podru ju iznad 4.000 o/min.

Ru ni mjenja sa šest stupnjeva prijenosa dovoljno je precizan.

Deklariranu potrošnju proizvo a a od 4,3 litre na otvorenoj cesti, 7 litara u naselju te prosje nu od 5,3 litre nismo uspjeli posti i. Stvarna potrošnja u realnim uvjetima je ve a ali ako baš nemate preteško desno stopalo možete ra unati s prosjekom od 6,5 litara na 100 km. Pri spominjanju potrošnje moramo se osvrnuti na ispodprosje an obujam spremnika goriva u koji stane 43 litre goriva pa je osje aj ve e potrošnje potaknut i tim manjim obujmom spremnika te velikim pokazateljem koli ine

5 godina jamstva na vozila Fiat grupacije

Autocentar Bratuša d.o.o.

Preloška 38, Čakovec Telefon: 364-244

Prodaje sljedeća rabljena vozila: 1. Daewoo Lanos 1.4 se, 1998.g., 137000 km, reg.03/2012, cijena 12500 kn 2. Fiat Punto 1.9 diesel, 2003.g., 120000 km, reg.04/2012, cijena 27500 kn – kupac ne plaća prijenos 3. Opel Antara 2.0 cdti, 2008.g., 77000 km, reg. 05/2012, cijena 135000 kn

Autocommerce Hrvatska, kao ovlašteni uvoznik vozila FGA grupacije (Fiat, Alfa Romeo, Lancia, Fiat komercijalna vozila, Jeep) pokre e akciju davanja ak 5 godina jamstva (ili 100.000 km) na kompletan program svih marki novih vozila u Republici Hrvatskoj. Jamstvo je besplatno putem Fiat inanciranja u kojem je partner Hypo banka, a uz jamstvo nudi se i vrlo povoljna kamata od 5,99%, a uz leasing tu je i povoljni kredit za klijente. Akcija kre e krajem sije nja 2012. i nema vremensko ograni enje.

U svjetlu poja anih komercijalnih aktivnosti, Autocommerce Hrvatska d.o.o. kao ovlašteni uvoznik za program grupacije FGA, planira u nekoliko mjeseci plasirati odre eni broj noviteta na tržište, posebno nakon što je preuzeo distribuciju još jedne zna ajne marke vozila u 2011. godini, Jeep. Prvi lansirani model ja Lancia Ypsilon, koja je u prodaji od kraja 2011. godine, a

u prvom tromjese ju 2012. na tržište tako dolaze modeli: novi Punto, Fiat Panda, Fiat Freemont, a tu nije kraj novitetima

u 2012.godini. Za sve postoje e modele i naravno za nove modele u ponudi, 5 godišnje jamstvo predstavlja novi komercijalni

iskorak prema zahtjevima tržišta i kupaca, a sa druge strane, potvr uje kvalitetu programa vozila grupacije FGA.

27. sije nja 2012.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Sada ili nikada – prodajna akcija Chevroleta

imenzije menzije

U petak i subotu, 27. i 28. sije nja, u akciji Sada ili nikada potražite bogato opremljene Chevrolet modele po atraktivnim cijenama. Najprodavaniji mini 2011. u Hrvatskoj Chevrolet Spark dostupan je po cijeni od 57.750 kuna, a najtraženiji monovolumen na tržištu Orlando ve od 116.990 kuna. Cijena peterovratnog Avea s 1.2 benzinskim motorom s 84 KS iznosi 63.690 kuna, dok je novi model uz bogatiji paket opreme dostupan od 73.990 kuna.

Chevroletova obiteljska limuzina Cruze s 1.6 benzinskim

Fiat nudi Doblo s plinskom instalacijom

e u tzv. “B” segmentu tj. segmentu gradskih autoitom razvikanoj konkurenciji zadaje glavobolju.

goriva na instrumentnoj plo i.

Ovjes novog Ria je tvr i, što nam se osobno svi a. Neravnine dobro guta i ne narušava udobnost putnika u kabini. Pri oštrijoj vožnji poželjeli smo precizniji upravlja s bržim i jasnijim odazivom, mada je i ovaj upravlja iznad prosjeka u segmentu gradskih automobila.

Brojna ponuda u ovom segmentu Kiji Rio ne e olakšati

put ka uspjehu na tržištu. Dizajn, kvaliteta i pouzdanost elementi su kojima se Rio bori za uspjeh kod kupaca. Paleta od dva benzinska (1.25 i 1.4) te dva dieselska (1.1 i 1.4) motora sada ini ponudu Ria na tržištu. Na tržište e sti i i karoserijska izvedba s troja vrata.

Promotivna cijena testiranog modela je 97.990 kn na koju treba dodati metalik boju (2.500 kn) te parkirne senzore straga (2.600 kn) koji su elementi opcijske opreme. Testirani je primjerak opremljen tre im paketom opreme (Urban) od etiri ponu ena (Active, Fun, Urban i Style). Naravno da se i na model Rio odnosi poznato jamstvo Kije od sedam godina ili 150.000 km.

Fordovi najpouzdaniji prema Dekri etiri Fordova modela odnijela su najviše nagrade za pouzdanost – za tri modela to je druga uzastopna pobjeda. Nagra eni su Fiesta, S-MAX, Galaxy i Kuga koji su nadmo no pobijedili konkurenciju u smislu broja i težine prijavljenih nedostataka. Nagrade prema Izvješ u o rabljenim vozilima dodjeljuje Dekra, njema ka agencija za procjenu kvalitete i izdavanje certifikata. Rezultati

su prikupljeni tijekom kontrolnih pregleda 15 milijuna vozila u Njema koj u protekle dvije godine. Fiesta i Kuga našle su se na samom vrhu kategorije malih odnosno SUV vozila s manje od 50.000 km na broja u s indexom od 95,3% odnosno 94,7%. S-MAX i Galaxy dobitnici su u MPV klasi za vozila s velikom prije enom kilometražom, izme u 100.001 – 150.000 kilometara s indeksom 66,1%.

motorom sa 124 KS dostupna je od 95.960 kuna dok je Cruze u peterovratnoj izvedbi još povoljniji s cijenom od 93.990 kuna. SUV Captiva s dizelskim motorom od 2.2 litre sa 163 KS ima cijenu od 159.990 kuna. Novi Aveo, Cruze, Orlando i Captiva ocijenjeni su s maksimalnih pet zvjezdica za sigurnost od strane Euro NCAP-a.

Kupnjom novog Chevroleta dobivate trogodišnje tvorni ko jamstvo. Ponuda vrijedi do isteka zaliha pojedinih modela kod Chevrolet partnera koji podržavaju akciju.

Tehni ki podaci:

Kia Rio 1.4 CVVT Urban Motor: benzinski, 4 cilindra, 1.396 ccm, 109 KS, 137 Nm 4.200 o/min, ru ni mjenja sa šest stupnjeva prijenosa

Performanse: najve a brzina 183 km/h, 0-100 km/h 11.5 s, prosje na potrošnja 5.3 l/100 km,124 g/km CO2

Dimenzije: masa 1.066 kg, dužina 4.045 mm, širina 1.720 mm, visina 1.455 mm, spremnik goriva 43 litre, prtljažnik 288 - 923 litre cijena po etnog modela: 97.990 kn cijena testiranog modela: 100.490 kn

Riješenje u uštedi goriva nudi Fiat za ograni eni broj rabljenih dostavnih vozila Doblo Cargo 1.4 (77 KS) s ugra enom plinskom instalacijom. Automobili su u posebnoj ponudi

s cijenom 50.990 kn, a radi se o modelima iz 2008. godine.

Uspore uju i cijene benzina i plina u Fiatu su izra unali da je na 100.000 prije enih kilometara ušteda 30.000 kn.

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

“What Car? Awards 2012.”

- osam prvih mjesta za Volkswagen grupu Volkswagen je s novim modelom up! osvojio jednu od najvažnijih nagrada automobilskog svijeta. U okviru „What Car? Awards“ je stru njak za gradsku vožnju up! proglašen „Car of the Year“. Volkswagen je time osvojio glavnu kategoriju nagrada. Natjecanje se održava svake godine, a žiri ini tim redakcije engleskog automobilskog asopisa „What Car?“. Stru ni žiri ovaj puta ocjenjivao je ukupno 92 vozila u 13 kategorija. Volkswagen grupi je to ocjenjivanje donijelo ogroman uspjeh, budu i da je koncern s markama Audi, Seat i Volkswagen osvojio sedam od ukupno 13 kategorija. Me u pobjednicima pojedina nih kategorija na kraju je odabran ukupni pobjednik – ove godine, kako je ve navedeno, to je Volkswagen up!. 2011. godine „Pobjednikom svih pobjednika“ proglašen je Audi A1.

Audi je 2012. godine bio najbolji u tri kategorije: Audi TT se po šesti put zaredom katapultirao na 1. mjesto u kategoriji „Coupé“.

Njegov otvoreni pandan, Audi TT Roadster, osigurao si je 1. mjesto u kategoriji „Open Top“. Ponovno sasvim naprijed u segmentu „Su-

per Mini“ plasirao se kao i prošle godine Audi A1. Seat je ovaj puta na scenu stupio s Alhambrom u kategoriji „MPV“; španjolski kombi s prakti nim kliznim vratima ve je 2011. godine osvojio 1. mjesto u ovoj kategoriji. Volkswagen je osvojio prva mjesta u etiri kategorije ocjenjivanja. Ukupni pobjednik je prema ocjeni žirija tako er i najbolji „City Car“. Zahvaljuju i njegovih pet zvjezdica u EuroNCAP-testu sudara i dodatnoj City-funkciji naglog ko enja up! si je k tome osigurao i „Safety Award“. A kao i 2011. godine Golf je proglašen najboljim u klasi „Small Family Cars“.

Volkswagen je bio najuspješnija marka automobila na „What Car? Awards“ dodjeli nagrada 2012. godine i sada je najuspješniji proizvo a automobila ikada u 35 godina održavanja nagrada.

Prije modela up! su etiri generacije Golfa (I, II, III i V) kao i tre a generacija Pola proglašeni ukupnim pobjednicima. Za engleske voza e automobila je rezultat na „What Car? Awards“ tradicionalno važna pomo pri donošenju odluke kod kupovine novog automobila.

Sniženje cijena ekološki osviještene taksi usluge Ekotaxi je jedinstvena tvrtka koja pruža uslugu taksi prijevoza u ekološki osviještenim Toyotama Prius ime doprinose zdravijem na inu življenja s manje zaga enja i manje smoga, te štite gra ane Zagreba od velikog, a esto zanemarenog zaga iva a – buke. Nakon tri mjeseca, Ekotaxi temeljem stalnog osluškivanja potreba cijenjenih korisnika odlu io je uslugu taksi prijevoza u initi još dostupnijom gra anima grada Zagreba uz ak 30% niže cijene od dosadašnjih.

Na snagu je nastupio novi cjenik od 8,80 kn za start i 5,00 kn za svaki prije eni kilometar. Cijena ekanja i dalje ostaje 40 kn po satu ekanja. Sve vožnje mogu se ostvariti pozivom na broj 1414, e-mailom na rezervacija@ekotaxi.hr, ili na taksi stajalištima u gradu Zagrebu. S novim cijenama Ekotaxi se pozicionirao u sam vrh pružatelja taksi usluge po pitanju cjenovne pristupa no-

sti. Tako je s novim cijenama na najpopularnijim relacijama (do 10 km pa i više) jeftiniji od “Zagreba kih taksista – Radio taksi Zagreb” i Oryx-a, a u odnosu na Taxi Cammeo maksimalna razlika u cijeni ne prelazi više od 3,8 kn, dok je na kratkim relacijama usluga jeftinija i od Cammeo-ve.

Napominjemo kako se u Ekotaxi vozilima usluga može platiti svim kreditnim i debitnim karticama a u razvoju je i program lojalnosti koji e klijentima Ekotaxi-ja omogu iti još povoljniju vožnju. Tako e, primjerice, umirovljenici i studenti ostvariti posebne popuste kako bi im se još više približila usluga taksi prijevoza.

27. sije nja 2012.

27. sije nja 2012.

Prodaja novih automobila u RH - Top modeli u 2011.

Toyota vode a u kvaliteti vozila Toyota je primila, drugu godinu zaredom, Zlatnu TÜV nagradu zahvaljuju i izvanrednim rezultatima ostvarenima u 2012 TÜV izvješ u. U najnovijem izdanju izvješ a vode e njema ke agencije za tehni ku inspekciju, ne manje od 18 Toyotinih modela je zauzelo mjesto u ‘’Top 10’’ (u pet kategorija starosti voztila).

Toyota Prius je predvodnik najmla e kategorije u izvješ u za automobile dobi od dvije do tri godina; sa samo 1,9% testiranih modela koji su pokazali bilokakav znak kvara. Najnoviji

MODEL 1 Škoda Octavia

rezultat je pokazao smanjenje kvarova Priusa, sa 2,2% - za razliku od izvješ a za 2011. U istoj kategoriji, Toyota Auris je zauzela drugo mjesto. Toyotin uspjeh u godišnjem TÜV Izvješ u ne samo da priznaje kvalitetu pojedinih modela vozila, ve prepoznaje i snagu I kvalitetu potpuno hibridne Toyota tehnologije. Toyota e nastaviti sa uvo enjem dokazane hibridne tehnologije u svoju paletu vozila, te e hibridna tehnologija biti ugra ena u ve inu Toyotine game u bliskoj budu nosti.

koli ina udio, % 1864

4,48%

2 Volkswagen Polo 1754

4,22%

3 Opel Astra

1723

4,15%

4 Opel Corsa

1418

3,41%

5 Volkswagen Golf

1359

3,27%

6 Hyundai i30

1301

3,13%

7 Renault Megane

1248

3,00%

8 Volkswagen Passat

1241

2,99%

9 Renault Clio

1141

2,75%

10 Peugeot 308

1130

2,72%

11 Citroën C4

946

2,28%

12 Chevrolet Lace

883

2,12%

13 Ford Focus

842

2,03%

14 Škoda Fabia

808

1,94%

15 Kia Cee'd

791

1,90%

16 Dacia Sandero

791

1,90%

17 Peugeot 207

763

1,84%

18 Citroën C3

680

1,64%

19 Ford Fiesta

677

1,63%

20 Renault Fluence

662

1,59%

21 ostali

19539 47,01%

UKUPNO

41561 100%

Izvor: Promocija plus

PANDA D.O.O AKOVEC

PRODAJA CITROEN VOZILA OVLAŠTENI SERVIS CITROEN I PEUGEOT VOZILA OVLAŠTENI SERVIS MAHINDRA I LADA VOZILA IZ SVOJE ŠIROKE PALETE USLUGA IZDVAJAMO:

NOVO U PONUDI KOMPJUTERSKA DIJAGNOSTIKA NA SVIM MARKAMA AUTOMOBILA SERVIS VOZILA AUTOMEHANIKA AUTOELEKTRIKA AUTOLIMARIJA - VRŠIMO POPRAVKE LIMARIJE NA SVIM VOZILIMA - VRŠIMO POPRAVKE PO IZVIDIMA ŠTETE SVIH OSIGURAVAJU IH KU A ZAMJENA VJETROBRANSKOG STAKLA AUTOLAKIRNICA - USLUGA LAKIRANJA VOZILA U NAJSUVREMENIJOM TERMOLAKIRNICI VULKANIZACIJA - MONTAŽA I BALANSIRANJE GUMA AUTOPRAONA - RU NO PRANJE VAŠEG LIMENOG LJUBIMCA VU NA SLUŽBA PUNJENJE I PREGLED KLIMA URE AJA

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM NA BR. TEL: Peugeot : Tel: 040/ 328 766; 040/ 328 767 Fax: 040/ 328 501 E-mail: peugeot@panda.hr

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Citroen : Prodaja novih vozila: Tel: 040/ 328 630 Servis Citroen i sve ostale marke automobila: Tel: 040/ 328 930 ; Mob: 091 2 328 930 ; Fax: 040/ 328 626 E-mail: panda@panda.hr

ILI NAS POSJETITE NA NAŠOJ ADRESI: ZRINSKO-FRANKOPANSKA BB AKOVEC RADNIM DANOM OD 8 – 16 SATI I SUBOTOM OD 7 – 12 SATI !

Vaš najsigurniji suvoza Panda d.o.o. !

Šavora d.o.o.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila.

• Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja.

• U ponudi su vozila isklju ivo sa doma eeg tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: Toyota Aygo 1.0 Cool 3 vrata, bijela boja, 2011.g., cijena = 64.175 kn sa PDV-om Toyota Aygo 1.0 Cool 5 vrata, crna metalik boja, 2011.g., cijena = 68.327 kn sa PDV-om Toyota Yaris 1.0 Luna 5 vrata, crvena boja, 2011.g., cijena = 91.732 kn s PDV-om Toyota Yaris 1.33 Sol VSC 5 vrata, crvena metalik boja, 2011.g., cijena = 113.778 kn s PDV-om Toyota Auris 1.33 Terra 5 vrata, bijela boja, 2011.g, cijena = 111.136 kn s PDV-om Toyota Auris 1.33 4Me 5 vrata, crvena metalik boja, 2011.g., cijena = 117.100 kn s PDV-om Toyota Verso 1.6 Terra MPV, srebrna metalik boja, 2011.g., cijena = 142.317 kn s PDV-om Toyota Avensis 1.6 Terra SD, bijela boja, 2011.g, cijena = 156.134 kn s PDV-om Toyota RAV4 2.0 Active 2WD, crna boja, 2011.g., cijena = 179.765 kn s PDV-om Toyota RAV4 2.2 D-4D Limited 4x4, srebrna metalik boja, 2011.g., cijena= 255.266 kn s PDV-om Toyota Hilux 2.5 D-4D DC Country AC, bijela boja, 2011.g., cijena = 191.770 kn s PDV-om Toyota Hilux 3.0 D-4D DC City automatik, crna metalik boja, 2011.g., cijena= 260.928 kn s PDV-om

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr 1. Ford Fiesta 1.25 5 vrata - novi model, 2009., crvena, servo, ABS, klima, radio CD/mp3, daljinsko centralno zaključavanje, el. i grijani retrovizori 2. Ford Focus 1.6 Trend Sport 5 vrata - novi model, 2011., crvena, ESP, autom. klima, el. paket, maglenke, alu felge, sportska sjedala i ovjes 3. VW Passat 2.0 TDI Comfortline - novi model, 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, el. paket, tempomat, parking senzori, alu felge 4. VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vučna služba, spuštanje platforme, hidraulično vitlo, signalizacija, tahograf, radio 5. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 6. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 7. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha

Poznati i slavni

Drugi tjedan kolovoza rezerviran za Terraneo Glavni dio glazbenog programa drugog izdanja festivala “Terraneo“ održat e se 7., 8. i 9. kolovoza u bivšoj vojarni “Bribirski knezovi“ u Šibeniku, a ovogodišnji glazbeni program ponovno e uklju ivati nekoliko open-air pozornica s probranim izborom kvalitetnih stranih i doma ih izvo a a te raznovrsne programe DJ-a u hangarima i barovima.

U festivalskom kampu posjetitelji e mo i uživati od 6. do 10. kolovoza. S obzirom na prošlogodišnji velik interes za kampiranjem, što je dokazao rasprodani festivalski kamp,

ove godine pripremaju se neka iznena enja za sve one željne kampiranja za injenog zabavnim i edukativnim programima te cjelodnevnog kupanja i odmaranja na plažama.

Uz datume festivala, za sada su poznati tek datumi po etka prodaje ulaznica – 1. velja e po inje prodaja posebnog paketa od 1.000 festivalskih ulaznica po promotivnoj cijeni od 290 kuna. Svi oni koji smatraju Terraneo svojim najdražim ljetnim festivalom, i bez objave prvih glazbenih imena, svoju ulaznicu mo i e kupiti u Dirty Old Shopu (Zagreb), klu-

bu Purgeraj (Zagreb), glazbenoj knjižari Rockmark (Zagreb), poslovnici Dallas Recordsa u Šibeniku, kao i na svim prodajnim mjestima u sustavu Eventima diljem Hrvatske te online na www.eventim.hr.

Terraneo se, podsjetimo, prošlo ljeto po prvi put održao u napuštenoj vojarni nedaleko od centra Šibenika, a budu i da je pogodno lociran u srcu Dalmacije i s datumom održavanja po etkom kolovoza, pokazao se savršenom nadopunom turisti koj ponudi regije i ve nakon svoga prvog održavanja zaradio gotovo kultni status.

Prvo izdanje festivala “Terraneo“ u kolovozu 2011. godine privuklo je u Šibenik više od 30.000 posjetitelja iz cijele Europe. Petodnevni glazbeni program s više od 120 izvo a a na tri open-air pozornice i dva DJ hangara bio je koncipiran na na in da zadovolji i najistan anije glazbene ukuse. Terra, Aqua i Aero pozornice imale su ast ugostiti aktualna imena svjetske glazbene scene kao što su The National, Janelle Monae, La Roux, The Fall, Crystal Castles, Mogwai i mnoge druge.

FORMULA 13 LLYOD Dedica on To My Ex MICHEL TELÓ Ai Se Eu Te Pego DJ ANTONIE Ma Cherie WILL I AM The(The Hardest Ever) PITBULL Interna onal Love PINK Bridge Of Light FOSTER THE PEOPLE Pumped Up Kicks JESSIE J Domino RIHANNA You Da One GOTYE Somebody That I Used ToKnow

Top 10 [strane] LLYOD Dedica on To My Ex MICHEL TELÓLISTA Ai Se Eu Te Pego TOP DOMA IH

AVICII Levels

DJ ANTONIE Ma Cherie

BEYONCE Love On Top NICKELBACK When We Stand Together

WILL I AM The(The Hardest Ever) PITBULL Interna onal Love PINK Bridge Of Light FOSTER THE PEOPLE Pumped Up Kicks JESSIE J Domino RIHANNA You Da One GOTYE Somebody That I Used ToKnow AVICII Levels BEYONCE Love On Top NICKELBACK When We Stand Together

Kyuss stiže u Zagreb!

Ameri ke stoner rock legende, odnosno njihov trenutni oblik pod preciznijim imenom Kyuss Lives! stiže u Zagreb. Na stranici organizatora koncerta potvr eno je da kreatori albuma “Blues For The Red Sun” i “Welcome To Sky Valley” dolaze odraditi vru i koncert. Bit e to 30. svibnja u Tvornici kulture.

John Garcia, Nick Oliveri, Brant Bjork, Scott Reeder i Bruno Fevery ine današnju inkarnaciju Kyussa, a, iako im nedostaje karizmati ni QOTSA frontmen Josh Homme, ini se da bi ovu koncertnu godinu svakako mogao obilježiti nastup benda iz kojeg je proizašao jedan žanr i cijela vojska novih bendova.

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN Johnny Winter ovu zimu u Zagrebu Nakon nešto manje od tri godine Johnny Winter po tre i put dolazi pred hrvatske fanove u sklopu svjetske turneje za svoj novi album “Roots”. Slavni bluter koji je svirao s Jimijem Hendrixom, Muddyjem Watersom, Johnom Lee Hookerom i ostalim uglavnom pokojnim velikanima nastupit e po prvi put u zagreba koj Tvornici kulture, u etvrtak 1. ožujka.

Iako na etog zdravlja, uz pratnju svog benda (Paul Nel-

son na gitari, Scott Spray na basu i Vito Liuzzi na bubnjevima) i dalje krstari svjetskim pozornicama kako bi predstavio svoj virtuozni teksaški blues-rock.

Ulaznice su u pretprodaji po cijeni od 180 kuna do 31. sije nja, a nakon toga po cijeni od 200 kuna, te VIP ulaznice (sjede a mjesta na VIP tribini) po cijeni od 300 kuna. Iste se mogu nabaviti na svim prodajnim mjestima Eventima.

www.radio-varazdin.hr

27. sije nja 2012.

Dobro je znati 37

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

VELIKA AKCIJA ZIMSKIH GUMA SA BESPLATNOM MONTAŽOM

DIO IZ VELIKE PONUDE: 175/65 R14 WINTER G-FORCE GO 82T BFGOODRICH 175/65 R15 WINTER G-FORCE GO 84T BFGOODRICH 175/65 R15 KRISALP HP2 TL 84T KLEBER 185/65 R15 KRISALP HP2 TL 88T KLEBER 195/60 R15 KRISALP HP2 TL 88T KLEBER 195/65 R15 W442 WINTER 91t HANKOOK 205/75 R16C WINTER 110/108 HANKOOK

mpc mpc mpc mpc mpc mpc mpc

451,41 kn 472,27 kn 447,23 kn 471,59 kn 536,85 kn 525,25 kn 857,89 kn

*slike su informativnog karaktera

22. velja e 2011.

sport@mnovine.hr

ŽUPAN PERHO organizirao prijam za Filipa Udea, jedinoga me imurskog olimpijca, koji vjeruje u sebe i svoje mogu nosti

Sanjam olimpijsko zlato u Londonu B

ez obzira na ostvareni rezultat na Olimpijskim igrama u Londonu, Filip Ude ostat e jedan od najve ih sportaťa u me imurskoj povijesti, te e mu Županija organizirati dostojan do ek. Kazao je to Şupan Me imurske Şupanije Ivica Perho tijekom konferencije za novinare, nakon prijama za jedinoga me imurskog olimpijca, organiziranog povodom njegovoga novog plasmana na OI. Na ovom velikom sportskom uspjehu Şupan Perho zahvalio je i njegovim trenerima Igoru Krijaimskom i Mariju Vukoji, te cijelom stru nom timu, naglasivťi i to da je Filip jedan od rijetkih sportaťa iz naťeg kraja koji je u svakoj prigodi dao do znanja da je iz Me imurja i akovca. - Uvjeti u kojima ste radili i postigli ovaj rezultat nisu bili bať previťe sjajni, kazao je joť Perho u malom posipanju pepelom, ťto je na neki na in i naťa krivnja. Uklju ivanjem doprinosa Županije i Op ine Nedeliť e trebala se stvoriti nadogradnja kluba, no, na Şalost, dogodilo se suprotno. Kad se pojavila Županija, svi drugi su smanjivali svoje sudjelovanje u inanciranju, pa je klub umjesto viťe dobio manje sredstva. To nije dobro i tako to nije bilo zamiťljeno, zaťto je to tako, treba pitati one koji su do tada sudjelovali u su inanciranju.

Zato u budu nosti imamo obvezu da vrjednujemo to ĹĄto radite, ali i da vam pomognemo. Unato inancijskim teĹĄko ama, Me imurska Ĺžupanija za olimpijski je ciklus prije dvije godine izdvojila sredstva u prora unu, te je pratila Filipove pripreme i natjecanja, pa emo i sada unutar mjesec dana sjesti i dogovoriti novi olimpijski ciklus, te osigurati sredstva kao posebnu stavku prora una, kako biste mogli ra unati na taj novac.

Prijam kod Ĺžupana za Filipa Udea, jedinoga me imurskog olimpijca na OI u Londonu 2012.

Volio bih da se i drugi sportovi okrenu VaĹĄem na inu rada, jer u traĹženju mnogih stvari Vi niste bili agresivni, koliko vam je rezultat dao pravo da to moĹžda i budete, kazao je Ĺžupan.

I dok Ĺžupan poziva na osnovno olimpijsko geslo “vaĹžno je sudjelovati“, koje je u me uvremenu ipak ve ini sportaĹĄa postalo u drugom planu, Filip Ude vjeruje u sebe i novi pothvat nakon olimpijskog srebra u Pekingu ‌ - Do Londona u napraviti sve da budem najbolje spreman, kazao je u uvodu Filip Ude, i dodao da ovaj put Ĺželi joĹĄ viĹĄe ... - Sanjam olimpijsko zlato. Nadam se da e se Ĺ˝upanija i Grad ipak malo viĹĄe uklju iti u naĹĄe pripreme, jer teĹĄko je biti spreman za OI, ako ne znaĹĄ ho eĹĄ li i i na sva prvenstva i pripremna natjecanja i na miru se spremiti najbolje ĹĄto moĹžeĹĄ. Nadam se da e se ovaj put sve to uspjeti rijeĹĄiti. Ĺ˝elja mi je, naravno, i

joĹĄ jedna Olimpijada, ona brazilska u Rio de Janeiru, ali kako sada stoje stvari sve je to dosta mutno i daleko, no nadam se da e se nakon Londona i meni kao i trenerima, ali i cijelom klubu, ipak razbistriti i da emo vidjeti gdje zapravo jesmo.

Ako pak se pita Igora Krijaimskog, njegovog trenera, ĹĄto misli o plasmanu u Londonu, on otvoreno kaĹže da sve ovisi o novcu. - Meni smeta kada imamo natjecanje, a nemamo ‘penezi’ za masaĹžu i izioterapiju, a da ne govorim o vlastitom izioterapeutu. Kada se pripreme, rade deset, a ne dvadeset dana, teĹĄko je govoriti o nekakvom provo enju zacrtanog plana. Zato, koliko novca uloĹžimo, takav e biti i rezultat. Ako neĹĄto na tom planu popravimo do OI, tada moĹžemo o ekivati i bolji rezultat. Profesionalac sam i radim svoj posao onako kako ga nitko ne moĹže napraviti u Hrvatskoj. Zato takav profesionalni odnos o ekujem i od svih ljudi oko nas. Od ista ice do cure koja sjedi na recepciji.

Samo to.

Spremni smo odraditi joĹĄ jedan olimpijski ciklus, ali ...

- Upornim radom doĹĄli smo do drugih olimpijskih igara i spremni smo raditi joĹĄ jedan ciklus, ali moramo posloĹžiti joĹĄ puno stvari da bi cijela pri a drĹžala vodu. Imali smo puno viĹĄe inancijskih problema nego ĹĄto smo o ekivali da bi se pripremali u pravom miru. Danas u klubu imamo ne samo de ke, nego i cure, za koje moĹžemo s onog natjecateljskog stajaliĹĄta gotovo

garantirati da e biti olimpijci u Rio de Janeiru, ali ne pod uvjetima u kojima smo radili minula dva olimpijska ciklusa. Htio bih zahvaliti Županiji koja je izdvojila sredstva za olimpijski ciklus.

Dobro ste uloĹžili, mi smo opravdali uloĹžena sredstva na najbolji mogu i na in plasmanom na OI. Mi emo sve napraviti kao stru ni stoĹžer da Filipu osiguramo dovoljan broj natjecanja i trenaĹžnih dana, a moram priznati da ovih dana radimo i jednu vrstu pritiska na odgovorne, ne samo u Gradu, ve na svim instancama da se to inancira, jer su za nas to zna ajna sredstva. Filip e nastupati na osam do deset natjecanja na spravama koje e biti na OI. PokuĹĄat emo odraditi sve da bi u tre em mjesecu, kada po inje sezona, bili maksimalno spremni, zavrĹĄio je Vukoja.

Kada pak je rije o Hrvatskom gimnasti kom savezu, njegov predsjednik Stevo Tkal ec rekao je da se ne Ĺželi osvrtati na probleme o kojima su govorili ljudi iz struke, ve samo re i da je uistinu sredstava na nivou drĹžave kada je u pitanju vrhunska gimnastika, na Ĺžalost, sve manje. - Nadamo se da emo pokuĹĄati u idu ih mjesec dana sve dogovoriti sa Ĺžupanom.

Na naťu sre u ili Şalost, Filip je jedini olimpijac, pa vjerujem da e se mo i prona i inancijska sredstva kako bi i Županija ali i svi ostali pomogli u ovim predolimpijskim pripremama. Mada nije sve u novcu, jer puno toga ovisi o volji i entuzijazmu koliko se uloŞi u neťto, ipak bez uloŞenih kvalitetnih sredstava, teťko je razmiťljati i ostvariti kvalitetni rezultat. (so)

TENIS

AUSTRALIAN OPEN

Mekovec zamalo “skinulaâ€? tre u juniorku svijeta Iva Mekovec, trenuta no 51. igra ica na svjetskoj juniorskoj rang listi, u svom prvom nastupu na Australina Openu za juniore i juniorke ostvarila je vrlo dobar rezultat plasmanom u drugo kolo glavnog turnira. U prvom kolu bila je bolja od Indijke Rutuje Bhosale 36 64 62. U drugom kolu zaustavljena je od druge nositeljice turnira i tre e rangirane igra ice na svijetu Kana anke Eugenie Bouchard rezultatom 63 36 63. Susret je odlu ilo nekoliko lopti, kao i bolje koriĹĄtenje brojnih break-prilika od strane kanadske igra ice. Naime, svi pokazatelji govore da je Mekovec imala ak viĹĄe prilika da okon a me u svoju korist. Odli nom igrom na protivni ki servis izborila je ak 21 break loptu, ali ih je realizirala tek 7. S druge strane, neĹĄto iskusnija Kana anka

dobila je ak osam prilika manje za obrat servisa, ali je iskoristila dvije viĹĄe od naĹĄe tenisa ice.

Unato porazu, posebno raduje injenica da je Iva dokazala da se moĹže nositi s najboljim igra icama na svijetu u juniorskoj konkurenciji, ĹĄto je pokazala ve i proĹĄle godine s nekoliko odli nih rezultata s kojima se svrstala me u najbolje sportaĹĄice akovca i Me imurja. (dz)

KARATE PRVI TURNIR Premier lige

MaĹĄa Martinovi bron ana u Parizu akov anka MaĹĄa Martinovi , koja nakon me imurskih klubova Globusa i NedeliĹĄ a posljednjih godinu i pol dana trenira u KK Hercegovina u Zagrebu, joĹĄ je jednom pokazala vrhunsku kvalitetu osvojivĹĄi broncu u kategoriji +68 kg na WKF turniru Premier lige u Parizu. Time je nastavila niz osvajanja medalja na turnirima A kategorije koji je zapo ela proĹĄle godine (izme u ostalog osvojila je turnir u Salzburgu). Tako je odmah na prvom ovogodiĹĄnjem turniru Premier lige nakon etiri pobjede, uz poraz u polu inalnom me u, osvojila tre e mjesto i bron anu medalju. Posebno je bila impresivna pobjeda u borbi za tre e mjesto, u kojoj je MaĹĄa savladala predstavnicu Maroka Zohru rezultatom 8:0. Pobjedu je odnijela Ait-Ibrahim Nadege iz Francuske, koja je dominirala na ovom turniru. U ovoj kategoriji nastupila je KONA NI POREDAK +68 kategorije u Parizu (zavrĹĄnica): 1. Ait-Ibrahim, Nadege (Francuska), 2. Hurry, Katie (Engleska), 3. Martinovi , MaĹĄa (Hrvatska), 3. Florentin, AnneLaure (Francuska), 5. Nouasse, Fatima-Zohra (Maroko), 5. Nortan, Vanesca (Nizozemska), 7.

Souf let, Ruth (Francuska), 7.

Coppola-Neri, Alessia (Italija) i 9. Reiter, Nathalie (Austrija).

31 karatistica iz 18 zemalja svijeta. Ponajbolja hrvatska karatistica pokazala je opet da e i ove godine kandidirati za visoki plasman i boriti se u ukupnom poretku za tri najbolje u svojoj kategoriji, dok je ekaju i dva velika me unarodna ispita: EP u Ĺ panjolskoj i SP u Francuskoj.

U Parizu je ina e zapo ela serija 7 najja ih svjetskih karate turnira (na rasporedu je joĹĄ ĹĄest: Milan, Jakarta, Istanbul, Erfurt, Salzburg i Zurich) WKF Premier Legaue, koja karateu kao sportu donosi sasvim novu dimenziju.

Na natjecanju je nastupilo ak 1000 natjecatelja u borbama i katama (pojedina no i ekipno), ĹĄto je uistinu izniman broj, s obzirom na to da su prijavljivani sportaĹĄi samo u seniorskoj konkurenciji.

MaĹĄa je odmah na po etku sezone pokazala odli nu formu i zasigurno e konkurirati. Jedina je od hrvatskih predstavnica u borbama uzela medalju. (dz)

27. sije nja 2012.

ODBOJKA

ODRŽANA sjednica Skupštine sekcije sportskih novinara Me imurja

PRVA A hrvatska odbojkaška liga

Pobjeda i poraz odbojkaša Centrometala u dva doma a susreta Odbojkaši Centrometala osvojili su nova tri boda koja ih zadržavaju na šestom mjestu prvenstvene ljestvice. Ovaj put bili su bolji od susjednog Varaždin Volleya s 3:1. Obje mom adi krenule su u najja im postavama, s time da je kod Varaždina u igri nakon puno vremena bio i Hirš. Utakmica je krenula izjedna eno, nakon ega Centrometal preuzima kontrolu u svoje ruke, te na drugom tehni kom odmoru vodi 16:12. Do kraja seta rutiniranom igrom kontroliraju rezultat, te dobivaju set s 25:22. U drugom setu Centrometal kre e još odlu nije, te od po etka radi veliku prednost od 10:2. Kasnije je ta prednost održavana do kraja seta za uvjerljivih 25:18. Kad je Centrometal poveo u tre em setu 12:8, izgledalo je da e susret brzo završiti. No, tada se gosti bude i preuzimaju kontrolu seta u svoje ruke. Na drugom odmoru vode gosti 16:14. Pove ao je Varaždin prednost na 23:18. Tada Centrometal kre e i dolazi do svega poen zaostatka. Ipak gosti dobivaju set s 25:22. U tim trenucima doma i su bili vrlo ljuti na suce koji su donijeli ak tri jako sporne odluke u korist gostuju e mom adi. U etvrti set re anski klub ulazi odlu no da riješi pitanje pobjednika. Na prvom odmoru je 8:3, na drugom 16:9.

Nakon toga malo nesigurnosti u redovima doma ina koriste gosti, te se približavaju na svega tri poena zaostatka. Pri rezultatu 23:20 imali su i gosti primjedbe na suce. Na kraju je završilo 25:22 za ukupno 3:1 u setovima za Centrometal.

Vode a mom ad lige odnijela sva tri boda Nakon po etnih 6:6 Mursa je steklaprednostodparpoena,tena drugom tehni kom odmoru ima

ve prednost od 16:11. Nastavak seta donio je samo pove anje razlike za kona nih 25:18. Drugi set potpuno druga slika. Poveo je Centrometal 4:1.Na prvom tehni kom odmoru je 8:6. Tada doma i rade ve u seriju i vode s naizgled ogromnih 15:8. Na dugom tehni kom odmoru je 16:11, ali tada doma i potpuno staju. Imaju problema s prijemom, ali i s napada kim dijelom igre, te Mursa osvaja devet uzastopnih poena i time rješava i set. Na kraju je završilo 25:17, što zna i da su gosti napravili seriju od nevjerojatnih 17:2. Pokušao je trener Kiri s izmjenama, ubacio je u igru Palinkaša, Vabeca i Makarova, ali ni to nije dalo rezultata.

Mursa je tre i set povela 8:4, kasnije i 16:9. Približio se Centrometal na 19:22, ali više od toga nije išlo i set je završen s 20:25. U redovima doma ih najbolji Križanovi sa 16 poena, kod gostiju bolji od ostalih Gluvaji i Suk. Centrometal je

i nadalje zadržao šestu poziciju na tablici. U narednom kolu re anski klub gostuje u Vukovaru

kod istoimenog doma ina koji se nalazi na sedmom mjestu samo bod iza Centrometala.

TABLICA 1. MOK MURSA PAN Pap. Ind. 14 13 1

39 7

5.5714

1134

881

1.2872

39

2. MOK ROVINJ

14 12 2

38 7

5.4286 1083

819

1.3223

37

3. OK SISAK

14 12 2

39 14 2.7857

1223

1044 1.1715

33

4. MOK RIJEKA

14 9 5

30 21 1.4286

1188

1114

5. OK OPATIJA

14 8 6

31 23 1.3478

1190

1185

1.0042 25

6. OKM CENTROMETAL

14 8 6

27 29 0.9310 1221

1266

0.9645 21

7. MOK VUKOVAR

14 6 8

26 29 0.8966 1161

1205

0.9635 20

8. OK DARUVAR

14 7 7

25 32 0.7813

1224

1241

0.9863 17

9. OK KARLOVAC

14 5 9

22 33 0.6667 1134

1216

0.9326 14

10. OK ZADAR

14 5 9

19 32 0.5938 1071

1142

0.9378 14

11. MOK ŠIBENIK

14 3 11 22 36 0.6111

1203

1291

0.9318 13

12. MOK ZAGREB

14 3 11 21 36 0.5833 1232

1318

0.9347 12

13. OK SPLIT

14 4 10 16 34 0.4706 949

1145

0.8288 11

14. OK VARAŽDIN VOLLEY

14 3 11 13 35 0.3714

1156

0.8737 10

1010

OKM CENTROMETAL – OK VARAŽDIN VOLLEY 3:1 (25:21, 25:18, 22:25, 25:22)

Dvorana SGC-a “Aton” Nedeliš e, gledatelja 100. Suci: Bingula, Babi (oba Zagreb).

Centrometal: Kova , Palinkaš, Pu a, Makarov, Vabec, Križanovi , Harambaši , Todorovi , T. Posavec, M. Posavec, Gotal, Petran (trener Kiri ).

Mursa: Gluvaji , Dudaš, Suk, F.Vranješ, Peri , L. Vranješ, Š erbakov, Kolari , Šu ur, Prli , Pulji , Ivkovi (trener Bari ).

Dvorana SGC-a “Aton”, gledatelja 150. Suci: Peri , Humski (oba Zagreb).

Centrometal: Kova , Palinkaš, Pu a, Makarov, Vabec, Križanovi , Harambaši , Todorovi , T. Posavec, M. Posavec, Gotal, Petran (trener Kiri ).

Varaždin: Raji , Cvrkalj, Vincek, Komes, Mihajlov, Somo i, Crkven i , Hirš, M. i kovi , A. i kovi , Žganec, Joši (trener Paun).

DRUGA A HOL centar - žene

Kaštelanke iz Siska bez bodova 25:14. Kaštelanke su uzvratile, osvojivši drugi set s malo guš ih 23:25, no za napraviti nešto više u nastavku utakmice nije bilo više potrebne koncentracije u igri, pa su

doma e igra ice sljede a dva seta dobile rezultatom 25:21 za ukupnu pobjedu od 3:1. Ve ovog vikenda pred odbojkašicama Kaštela su dva vrlo važna susreta. Danas (pe-

Nakon što je prije nekoliko tjedana Izvršni odbor održao svoju, za prošlu subotu bila je sazvana i sjednica Skupštine sekcije sportskih novinara Me imurja. Prema rije ima predsjednice Ivane Strahija, želja je svih lanova da sekcija postane relevantnija u razgovorima o sportu, ne da ga se samo prati, ve da se više uzimaju u obzir stvari kada novinari ukazuju i na probleme. Jedan od ve ih problema je zasigurno financiranje sporta, a tu je Me imurska županija na dnu ljestvice onih koji za financiranje sporta sredstva izdvajaju iz prora una.

- Smatramo da postoje problemi i u samoj županijskoj Zajednici sportova, posebno kada je u pitanju kriterij raspodjele sredstava. Isto tako iz toga malog financijskog ‘kola a’, koji dobiva Zajednica, izdvaja se dosta sredstava za teku e troškove i zaposlenike i možda bi tu trebalo razmisliti o tome što se može u initi da se ti troškovi smanje, kako bi se time moglo više novca dati samim sportašima. Stoga je i jedan od zaklju aka sa sjednice skupštine da se Zajednici sportskih udruga i sportova Me imurske upanije uputi prijedlog da jednu

od svojih sljede ih sjednica posveti problemu u kojem se našao me imurski sport, ali da isto tako Zajednica zatraži i od županijske Skupštine koja osigurava sredstva za sport u Me imurju, da i oni održe raspravu na tu temu.

Nezadovoljni su me imurski novinari i s izborom za sportaša godine. - Pokušat emo i ove godine dobiti odgovor na pitanje zbog ega je Sekcija sportskih novinara, koja je zapravo i ustanovila taj izbor, isklju ena iz njegovog provo enja. Pitamo se koliko je zapravo taj izbor za sportaša relevantan kada u njemu ne sudjeluju oni koji se sportom najšire bave. Svaka ast ljudima koji su Izvršnom odboru ili Skupštini zajednice, no oni se bave i sudjeluju u jednom odre enom sportu, dok lanovi sekcije, odnosno sportski novinari imaju jedan ipak malo širi pogled na cjelokupnu situaciju, gdje mogu donijeti druk iji, objektivniji sud o tome, završila je Strahija.

Na sjednici je donesena i odluka o tome da se što prije napravi i sredi evidencija postoje eg stanja lanstva u sekciji, kako bi se mogao izabrati novi Izvršni odbor, koji e aktivnije voditi rad same Sekcije. (so)

1.0664 28

CENTROMETAL – MURSA 0:3 (18:25, 17:25, 20:25)

Odbojkašice pribislavskog Kaštela doživjele su poraz od 3:1 na gostovanju u Sisku kod istoimene ekipe doma ina. Siš anke su prvi set dobile bez nekakvih ve ih poteško a s

Kriti ki prema Zajednici sportova Me imurske županije

tak) u 20 sati u dvorani ETŠ-a igraju zaostalu utakmicu 12. kola protiv ekipe Zagreba II, a u nedjelju ih eka utakmica 14. kola protiv zagreba kog Orla.

P.S. Redakcija Me imurskih novina ne dijeli razmišljanje i zaklju ke koji su prezentirani u javnosti s ove sjednice, s obzirom na to da se mediji i novinari trebaju baviti isklju ivo izvještavanjem, in ormiranjem, komentiranjem, jednom rije ju kvalitetnim pra enjem za javnost doga aja u sportu i oko njega i sportskih udruga. Tako er smatramo da su prošla vremena kad su novinari istovremeno bili i “društveno-politi kisportski radnici”, da bi se miješali na bilo koji na in u rad krovnoga sportskog

saveza, granskih sportskih saveza, odnosno bilo koje sportske udruge.

Naši izvještaji, komentari, razmišljanja, bilo kriti ki ili pozitivni stavovi kako u sportu, tako i na drugim podru jima života o kojima pišemo, prezentirani su javnosti na na in koji je zacrtan redakcijskom politikom naše novinske ku e, bez umišlja(n)ja da isti “moraju” biti implementirani u bilo koji segment javnog života o kojem pišemo, pa tako i u sportu. Jesmo li utjecajni ili ne, o tome neka prosu uju naši itatelji i svekolika javnost. ®

27. sije nja 2012.

PLIVANJE

KOŠARKA

Uspješan nastup akove kih pliva a u Kranju Pliva i akove koga pliva kog kluba prošli su vikend sudjelovali na Me unarodnom pliva kom mitingu “Zvezda“ u Kranju. Na natjecanju je sudjelovalo trideset klubova iz osam država – Austrije, Hrvatske ( PK i Mladost), Italije, Makedonije, Rwande, Slovenije, Srbije i Švicarske. PK je na natjecanju nastupio s devet pliva a (Juri an, Cigler, Stunkovi , Marciuš P., Bogdanovi , Dodlek, Tkal ec, Lisjak, Marciuš L.) koji su osvojili ukupno petnaest medalja, a vodio ih je trener, prof. Goran Kolari .

Deni Juri an je bio tre i na pedeset i sto metara leptir.

OVERTIME Bojan Hrka Piše:

Luka Cigler je osvojio tre e mjesto na dvjesto prsno, dok je Kristijan Stunkovi bio drugi na dvjesto leptir i tre i na etiristo mješovito. Vanji Bogdanovi je pripalo prvo mjesto na etiristo mješovito i tre e na dvjesto le no. Luka Dodlek je osvojio prvo mjesto na sto prsno, drugo na sto leptir i tre e na etiristo mješovito. Najuspješniji je bio Lovro Tkal ec s osvojenim prvim mjestom na pedeset, te dvjesto prsno i drugim mjestom na sto prsno. Nelly Lisjak je bila tre a na dvjesto mješovito, dok je Lea Marciuš osvojila drugo mjesto na sto slobodno.

KUGLANJE II. HRVATSKA KUGLA KA LIGA

Me imurci uspješniji od Bjelovar ana Protekli je vikend odigran zanimljivi “dupli” akove ko bjelovarski kugla ki susret. Oba susreta ovaj su put dobili akove ki kugla i. Željezni ar je u derbiju kola slavio protiv vode eg Bjelovara rezultatom 5:3 i dvadeset i etiri drva razlike i sasvim mu se približio na vrhu tablice. akovec pak je iskoristio trenutne kadrovske probleme u mom adi Sirele, koja je u odnosu na po etak sezone dosta oslabljena ne igranjem Mikloši a i Zadravca i možda lakše od o ekivanja osvojio dva nova boda. akove ki kugla i slavili su u Bjelovaru s uvjerljivih 7:1 uz odli an ekipni rezultat od 3.343 srušenih unjeva. Kugla ima sada slijedi prvenstvena stanka koju e iskoristiti za natjecanje u regionalnom kupu. Mom ad

Bjelovara ponovno stiže na kuglanu “Mladost”, no ovaj put na susret protiv akovca, koji je pobjednik Kupa Me imurskogaa kugla kog saveza. Taj e se susret odigrati najvjerojatnije u subotu u 16 sati.

TABLICA 1. Bjelovar 2. Lepoglava 3. Željezni ar 4. Zanatlija KT 5. akovec 6. Zanatlija SI 7. Obrtnik KRT 8. Sirela 9. MIV 10. Koprivnica 11. Gran.-Picok 12. Slavonija

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

10 10 10 9 8 8 5 5 5 4 0 0

1 0 0 1 1 0 2 0 0 0 2 1

2 3 3 3 4 5 6 8 8 9 11 12

21 20 20 19 17 16 12 10 10 6 2 1

Lakozapaljivo na derbiju!

Me imurski derbi odigran prošloga petka u Murskom Središ u izme u novoga prvaka Me imurja i ovogodišnjega pozitivnog iznena enja drugoligaškog Sjevera- mom adi Rudar Cimpera pred prili no ispunjenim gledateljstvom na tribinama pružio je tridesetak minuta relativno rezultatski neizvjesne utakmice. Naime, samo minutu prije kraja tre e etvrtine rezultat je bio 53:56, dakle 3 koša viška za goste iz akovca. Obzirom na kvalitetu obje mom adi, prili no nerealan rezultat, jer realno Me imurje je ja e barem za 15-20 poena viška. No, nešto bolja igra doma ih u tre em quarteru, nešto lošija obrambena reakcija gostuju ih košarkaša i doma i su iskoristili šansu da se totalno približe i postanu opasni.

Zanimljivo je bilo pratiti reakcije

A 2 LIGA SJEVER

C LIGA KSMŽ

TABLICA

Mladost Ivanovec – Me imurje Globetka 49:69

1. ME IMURJE

14 14 0

28/+510

2. Vindija

14 11 3

25/+194

3. Podravac

14 9 5

23/+161

4. Radnik

14 9 5

23/-4

5. Petar Zrinski

14 8 6

22/+81

6. Mladost( )

14 7 7

21/+63

7. Ivan ica

14 7 7

21/-36

8. RUDAR CIMPER

14 7 7

21/-64

9. AKOVEC

13 7 6

20/+53

10. Koprivnica

14 2 12 16/-248

11. Bjelovar

13 2 11 15/-144

12. Gra ar

14 0 14 14/-566

Grafi ar – Petar Zrinski 55:101

SQUASH

SK Me imurje doma in prvog kola Hrvatske timske squash lige Zapo ela je nova sezona Hrvatske timske squash lige, u kojoj e se ove godine u me usobnim susretima susresti šest ekipa. Na akove koj su polovici prvog turnira sudjelovali prošlogodišnji pobjednici - Zagreba ki olores i Dilkans, njihovi gradski rivali - Squashtower, dvije bjelovarske mom adi - Bjelovar 1 i Bjelovar 2, Varaždinski Coning te doma ini - SK Me imurje.

Najviše su prikazali, kao što se i o ekivalo, igra i Squashtowera s lako ostvarenim pobjedama od 4-0 redom protiv Coninga, Me imurja i Bjelovara 1, ime su zauzeli vrh tablice sa šest bodova.

Slijede ih s tri boda i utakmicom manje olores i Dilkans, koji su

ostvarili relativno laku pobjedu od 3-1 nad Coningom, te remizirali u najzanimljivijem susretu dana, protiv dobrog i motiviranog Bjelovara 1, koji je u samoj završnici ak mogao i slaviti protiv prošlogodišnjih pobjednika.

Me imurje ima dva boda koje je upisalo lakom pobjedom od 4-0 protiv Bjelovara 2. Me utim, ve poraz koji je uslijedio od Squashtowera je razo aravaju i, i to prvenstveno zbog indisponiranosti pojedinih igra a. Osim spomenutih susreta, odigrana je još i utakmica izme u Coninga i Bjelovara 2, gdje su Varaždinci odnijeli laku pobjedu od 4-0, te se smjestili na 4. mjesto tablice, ispred dvije ekipe Bjelovara.

prili no temperamentne doma e, ali i gostuju e publike. Doma e su tifoze prvenstveno iritirali suci svojim fu kanjem, dok su lanovi uprave Me imurja na tribinama OŠ Mursko Središ e imali nekakve svoje ra unice glede ukupnog rezultata i ukupne koš-razlike na ovoj utakmici (poslije sam uspio neslužbeno saznati o emu je rije , ali „molim te nisam ti ja rekel“). Uglavnom, ništa o emu bi trebalo dublje razglabati, radi se samo o košrazlici kojom e Me imurje tu i Rudara i adekvatnim okladama.

Naelektrizirana atmosfera je na tribinama dovela i do jednog bliskog susreta, koji je samo zahvaljuju i prisebnosti doma ih redara ostala samo na prijetnji i grdim pogledima. No, nešto drugo sam vidio na ovoj zanimljivoj utakmici. U jednom gostuju em

Koprivnica – Mladost( ) 67:100 Bjelovar – Vindija 80:103 Ivan ica – Radnik 76:69 akovec – Podravac 63:79 AKOVEC: Horvat 8, Terek M. 2, Terek D. 11, Megla, Ganzer 2, Juras 20, Ostoja 9, Wrana, Fe keš 8, Drk 3. Trener Kova i B. Rudar Cimper – Me imurje 66:99 (19:22, 14:23, 20:18, 13:36) RUDAR CIMPER: Varga 8, Mikolaj 2, Per i , Hrka 13, Radikovi 18, Cilar, Bedi 5, Tkalec 12, Brodar 2, Srnec 6. Trener Damjanovi B. ME IMURJE: Novak N., Pusti 5, Novak Marek 30, Miko 6, Kraja i 23, Lon ari , Fodor 12, Kapelari, Biševac 12, Martinovi , Jambrovi 3, Novak Mat. 8. Trener Šopar S.

MLADOST IVANOVEC: Vuruši 11, Kresinger 2, Fe keš 10, Vugrinec 3, Drk 13, Klinec 6, Bedi 4. Trener Gašparlin S. ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 5, Vugrinec 14, Cimerman 4, Serdarevi 4, Gomzi 5, Leva i 8, Belovi 3, Vuruši 9, Golubi N. 15, Radek 2. Trener Škoda D.

napadu na ziceru je igra a Me imurja svojski opalio doma i igra broj 15, suci su dosudili faul i igra broj 15 je podigao ruku i priznao, jer – vidjelo se i ulo. No, sudac zapisni kom stolu pokazuje da je faul napravio igra broj osam, opunomo enik ga pita je li siguran da je rije o igra u broj osam, ovaj potvr uje. Igra broj osam je bio na trici i uvao svog igra a, niti nije vidio što se zbiva u reketu, jer nije bio tamo. Slu ajno ili ne, igra broj osam je najbolji strijelac doma e ekipe i to mu je bio etvrti faul. U drugoj etvrtini! Druga zanimljiva situacija se desila 30 sekundi prije kraja utakmice na 35 koševa razlike za Me imurje. Kada je 35 koševa razlike, a pola minute do kraja utakmice svi – i pobjednici i poraženi jedva ekaju da utakmica završi, no

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

TABLICA

Ivan ica – Me imurje Globetka 65:54

1. Me imurje

12 11 1

23/+531

2. Dubrav an

11 10 1

21/+232

3. Mladost Ivanovec 10 6 4

16/-26

Dubrav an – Donji Kraljevec 63:73

4. Donji Kraljevec

12 4 8

16/-30

DUBRAV AN: Rusak 2, Rai 4, Fabi 2, Lukša 10, Me imurec 24, Majcen 2, Šte i 10, Varga 8. Trener Krušelj K. DONJI KRALJEVEC: Švenda 2, Kocijan 1, Lon ari 12, Ivanovi D. 27, Balent 2, Ruži 18, Štefan 2. Trener Zrna I.

5. Gra ar

10 5 5

15/-57

6. Vindija

10 4 6

14/-31

7. Rudar Cimper

11 2 9

13/-96

8. Kotoriba

12 1 11 13/-414

Kotoriba-Nedeliš e 50:64 KOTORIBA: Radmani 7, Borovi 8, Habuš 8, Sušec 2, Pla ko 2, Zvošec F. 6, Munka 11, Seli anec 6. Trener Ujlaki R. NEDELIŠ E: Gospo i 36, Šolja 10, Marciuš 4, Šegovi 11, Perdec 3. Trener Bošnjak M. Me imurje II – Prelog 55:73 ME IMURJE II: Jambrovi 6, Vuruši 13, Miko 11, Bedi 3, Voni 2, Lepen 9, Mom ilovi 6, Martinovi 5. Trener aji I. PRELOG: Blažona 6, Ciglar M. 11, Glavina 6, Jankovi 3, Švenda 14, Šari 2, Ciglar D. 13, Poredoš 18. Trener Sori R.

TABLICA 1. Me imurje Globetka 11 9 2 20/+145 2. Prelog 3. Dubrav an

Me imurje – Vindija 80:59

ME IMURJE: Golik 4, Lepen 16, Žvorc 12, Voni 8, Franin 7, Mom ilovi 14, Kapelari 11. Trener aji I. Kotoriba – Rudar Cimper 48:34

KOTORIBA: Radmani 4, Pla ko 7, Zvošec 17, Fuš P. 5, Ujlaki 2, Fuš H. 8. Trener Balog R. RUDAR CIMPER: Lesar 4, Radikovi 13, Vinko 4, Balaž 7, Korbelj 2, Per i 4. Trener Damjanovi B.

11 7 4 18/+28 11 6 5 17/+35

5. Nedeliš e

11 6 5 17/-13

6. Mladost Ivanovec

11 5 6 16/-24

7. Me imurje II

11 2 9 13/-113

8. Kotoriba

11 0 11 11/-156

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI A 2 LIGA SJEVER Me imurje – Koprivnica, subota 28. sije nja u 18. 30, II OŠ akovec

C LIGA KSMŽ Me imurje Globetka – Me imurje II, subota 28. sije nja u 16. 30, IIOŠ Prelog – Kotoriba, subota 28. sije nja u 15 sati, OŠ Prelog Nedeliš e – Dubrav an, subota 28. sije nja u 18, SGC Aton Nedeliš e D. Kraljevec – Mladost Ivanovec, subota 28. sije nja u 13, dvor. OŠ

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A Prelog – akovec, subota 28. sije nja u 13 sati, OŠ Prelog Rudar Cimper-Ivan ica, nedjelja 29. sije nja u 11 sati, OŠ M. Središ e

ME IMURJE GLOBETKA: Herman 13, Hrustanovi 33, ugalj 6, Kokolek 2.

Trener Novak S. Donji Kraljevec – Prelog 44:43

DONJI KRALJEVEC: Sinkovi 8, Šupljika 5, Setnik 8, Bašnec 2, Mikec 3, Šestan 2, Švenda 16. Trener Ruži M. PRELOG: Mikec 2, Filipi 18, Polišanski 2, Švenda 15, Žvorc 2, Bezi 4. Trener Sori R. Mladost Ivanovec – Kotoriba 39:87

MLADOST IVANOVEC: Be 2, Sa er 15, Kranj ec 2, Plevnjak 9, Jurinec 2, Lesjak 7. Trener Kova i B. KOTORIBA: Anderlon N. 11, Pongrac 2, Jankovi 2, Anderlon V. 2, Fuš P. 22, Vlaši 4, Valpati 11, Anderlon M. 17.

Trener Munka G. BŠT – Vindija 43:75

BŠT: Kranj ec M. 6, Dvanajš ak 6, Drk 2, Žužul 16, Sabol ec 7, Talan 2, Be i 2, Kranj ec F. 2. Trener Kova i B.

Me imurje – Kotoriba 109:24

11 9 2 20/+98

4. Donji Kraljevec

tako ne misli trener Me imurja koji- zove time out! U takvim situacijama treneri zovu time out samo ako žele dodatno poniziti protivni ku mom ad i njihovog trenera. Pazi- 35 koševa razlike, što još možeš pametnog re i na minuti odmora, pa podi i razliku na 37? Ili ak 38 razlike ako je trica? Želio bih pretpostaviti da ideja trenera Me imurja nije bila poniziti trenera Rudara, ali .... publika je naravno bila „oduševljena“, tražili su da doma i trener tako er pozove time out, pa kad je bal, nek je bal. O ekivao sam da u igru u u barem u posljednjoj etvrtini proklamirani budu i nosioci igre Me imurja u reketu – Kapelari (96. godište, 200 cm) i Lon ari (94. godište, 205 cm), no nisam ih do ekao. Ni sekundu. Trebalo je valjda razliku nabijati – za okladu!

ME IMURJE: Žvorc 14, Golik 8, Voni 7, Vrus 18, Franin 14, Peti 13, Gašpari 22, Mom ilovi 11, Kapelari 2. Trener aji I. KOTORIBA: Ujlaki 2, Bogomolec 2, Pla ko 9, Radmani 6, Žini 2, Vidovi 3.

Trener Ujlaki R. Dubrav an – Donji Kraljevec 97:54

DUBRAV AN: Lukša 26, Matotek 2, Matulin 13, Šte i 9, Hani 5, Blažeka 15, Balog 2, Ribi 25. Trener Me imurec B. DONJI KRALJEVEC: Ruži 3, Sinkovi 4, Budiša 2, Ivanovi J. 7, Branilovi 13, Švenda T. 8, Vadlja 17. Trener Štefan D.

A 2 LIGA, ŽENE ŽKK Radost – ŽKK Gospi II 69:46

ŽKK RADOST: Glumac 4, Hlebec 22, Balog 18, oki 2, Tkalec 6, Bogdan 2, Živkovi V. 2, Štagli i 13. Trener Leva i Ž.

akovec – Lepoglava 45:51

AKOVEC: Vicentijevi 2, Jankovi 2, Bulat 25, Lajtman 16. Trener Bence E.

TABLICA 1. Vindija

11 11 0 22/+787

2. Kotoriba

11 9 2 20/+398

3. Lepoglava

11 8 3 19/+45

4. BŠT

11 7 4 18/+101

5. Me imurje

9

6. Prelog

11 5 6 16/-102

8 1 17/+383

7. Mladost Ivanovec

11 5 6 16/-177

8. Nedeliš e

9

9. akovec

11 4 7 15/-117

10. Dubrav an

10 4 6 14/-49

6 3 15/+95

11. Donji Kraljevec

10 4 6 14/-137

12. Ivan ica

11 1 10 12/-358

13. Me imurje Globetka 11 0 11 11/-469 14. Rudar Cimper

9

1 8 10/-400

27. sije nja 2012.

ZAVRŠILO šesto izdanje novogodišnjeg turnira op ine Mala Subotica

PRIPREME NK Me imurje

Domino bar “Grandy” obranio prošlogodišnji naslov pobjednika

Pobjeda na po etku priprema

Završio je 6. malonogometni novogodišnji turnir op ine Mala Subotica, koji su ove godine zajedni ki organizirali mladi Male Subotice i Palovca, na elu s Marinkom Jurasom. Veliki broj gledatelja i ove je godine pratio šezdeset i etiri utakmice koje su odigrane u pet dana (dva vikenda) u sportskoj dvorani OŠ Tomaša Gori anca. Igralo se samo u seniorskoj konkurenciji, a ukupni fond nagrada bio je 8.000 kuna.

U susretu za tre e mjesto mom ad preloškog ECONA s 3:0 je slavila protiv

Zajedni ka fotografija ovogodišnjih finalista mom adi: DOMINO BARA “GRANDY” iz Palovca i CB-a “PETICA” iz Male Subotice

Finalna utakmica DOMINO BAR GRANDY (Palovec) – CB PETICA (Mala Subotica) 5 – 3

Ovogodišnji finale bio je pun neizvjesnosti i borbe za svaku loptu

EKIPE Nogometne škole Me imurje - akovec nastupile u Grazu i Ptuju

MALA SUBOTICA. Suci: Božidar Kolari i Ivica Horvat Domino bar-Grandy: Mar ec, Mati , Gorupi , Cirkven i , Orši , Fažon, Vukovi , Hruško, Ister, Gori anec, Herceg i Lukave ki. Voditelj Ivan Domini CB Petica: Farkaš, Jakši , Cvetkovi , Vlah, Biber, Mar ec, I. Šegovi , Magdaleni i S. Šegovi . Voditelj Vlado Biber.

pizzerije “Fat Boy” iz Preloga, dok je u inalnoj utakmici Domino bar “Grandy” iz Palovca svladao malosuboti ku mom ad CB Petice s 5:3.

Najboljim vratarom turnira proglašen je Stjepan Jalšovec - epa iz ekipe Econ, najbolji strijelac je Nikola Talan iz Ande Palinovec, dok je najbolji igra turnira iz pobjedni ke mom adi Josip Fažon. Nagrade najboljima uru ile su predsjednice Udruge mladih op ine Mala Subotica i Udruge mladih Palovec Valentina Šipuš i Marina Kolari .

VETERANSKA malonogometna liga “Josip Francki Joja”

Zapaženi me unarodni nastupi Fortuna i dalje bez poraza

U Grazu je održan 2. me unarodni dvoranski turnir za mla e uzraste. U jakoj me unarodnoj konkurenciji nastupale su i ekipe iz Nogometne škole “Me imurje - akovec“. Me u zvu nim klubova koji su nastupili na turniru treba spomenuti Sturm Graz, Herta Berlin, Udinese (Udine, Italija), Brno, GAK, Austrija Klagenfurt, LASK Wien, Rapid, Admira, Domžale.

Mom ad akove ke nogometne škole, koju je vodio trener Mario Šari , stigla je do etvrt inala, gdje je poražena od SK Sturma iz Graza 2:0. U konkurenciji igra a ro enih 2001. godine akove ka nogometna škola nastupala je s mom adi igra a ro enih 2002. godine, koju je vodio Stanislav Posavec. Dobra igra dovela ih je do osmine inala, gdje su s

2:0 poraženi od kasnijeg pobjednika turnira FC Brna. Mom ad koju pak je vodio Damir Vugrinec stigla je do etvrt inala, gdje je poražena od ekipe GAK-a s minimalnih 1:0.

Dvije ekipe u Ptuju Na turniru u Ptuju pak je mom ad akove ke Nogometne škole, pod vodstvom trenera Marinka Horvata, u utakmici za peto mjesto poražena od NK Golgetera Hajdina 0:1. U konkurenciji osam mom adi osvojeno je 6. mjesto. Stanislav Posavec pak je na istom turniru svoju ekipu doveo do inala, gdje su poraženi od Celja 2:1, a golman Nogometne škole Me imurje – akovec Patrik Kova proglašen je najboljim vratarom turnira.

U sedmom kolu vode a Fortuna uvjerljivo je bez primljenog pogotka slavila protiv Hanteka.

U susretu pravih rekreativaca igra i Ekoma su s 10:1 nadigrali Veteran Brezje. Agricola predvo ena Farkašem bila je bolja od Partizana, a po prikazanoj igri mogli bi krenuti i prema zlatnoj sredini tablice. Ekipa apa Gurman bila je sretnija i spretnija od Veterana Strahoninca, te su zasluženo došli do prvih bodova. U sljede em kolu protiv Partizana mogu pove ati broj bodova i stati stepenicu više.

TMT i Limarija Vinkovi odgodili su svoju utakmicu za završnicu lige, gdje se priklju uju paru Fortuna-Palatin. Sljede e kolo donosi derbi utakmicu Fortuna-Limarija Vinkovi te susrete ekipa iz donjeg dijela tablice. Vode i strijelac Danijel Štefulj pove ao je broj postignutih golova, te ih sada ima

trideset i tri. Slijedi ga etvorka s postignutih 17 pogodaka. Rezultati 7. kola: Ekom-Veteran Brezje 10:1; Fortuna-Gojanec CB Hantek 9:0; Agricola – Partizani 9:0 ; apa Gurman- Veteran Strahoninec 8:6.

Na tablici vode a je mom ad Fortune s 21 bodom, slijede Palatin s 18 i TMT s 16 bodova. Na etvrtom mjestu je mom ad Veteran Strahoninec s 9 bodova, dok su po šest skupili Gojanec CB Hantek, Agricola i Ekom. Na devetom je mjestu mom ad Partizana s etiri boda, deseta je ekipa apa Gurman s tri, dok je posljednja deseta, zasada bez bodova, mom ad Veteran Brezje.

U sljede em 8. kolu sastaju se Agricola – Ekom ; apa Gurman – Partizani; Fortuna - Limarija Vinkovi ; Palatin – Veteran Brezje; Gojanec CB Hantek - Veteran Strahoninec.

KUP GRADA PRELOGA u malom nogometu

Ovu subotu i nedjelju utakmice po skupinama NAJAVLJUJEMO Malonogometni turnir u Murskom Središ u

Rudar&Fucs ulja pionir cup U subotu i nedjelju 28. i 29. sije nja NK Rudar iz Murskog Središ a doma in je i organizator malonogometnog turnira Rudar&Fucs ulja pionir cup, na kojem e sudjelovati etrnaest ekipa.

Turnir e se igrati u sportskoj dvorani u Murskom Središ u s po etkom u 13 sa-

ti. Svoj su dolazak potvrdile i ekipe NK Varaždina i akove kog Me imurja. Uz još nekoliko renomiranih mom adi iz Me imurja, na turniru e sudjelovati i NK Nafta iz slovenske Lendave, te ma arski NK Lenti, ime turnir dobiva i me unarodno obilježeje.

I ove godine Zajednica sportskih udruga Grada Preloga organizira Kup Grada Preloga u malom nogometu. Igrat e se u Sportskoj dvorani Osnovne škole u Prelogu. Sudjeluju i ove godine nogometni klubovi s podru ja Preloga (Mladost, ukovec 77, Naprijed, Draškovec, SK-a, Galeb i Otok) te kao gosti nogometaši Trnave iz Gori ana. Prošle sezone naslov pobjednika osvojio je Naprijed, pobijedivši Trnavu iz Gori ana.

Ekipe su podijeljene u dvije skupine,

a nakon razigravanja po skupinama slijede utakmice za plasman. U skupini A igraju: Mladost, Naprijed, Draškovec i Otok, a u skupini B: ukovec 77, Galeb, SK-a i Trnava. Ove subote i nedjelje igraju se utakmice po skupinama. U subotu s po etkom u 17 sati, a u nedjelju s po etkom u 19 sati. Ulaz je slobodan sve dane turnira osim inalnog dana. Sav skupljeni prihod s posljednjeg dana darovat e se, kao i svake godine, u humanitarne svrhe.

Nogometaši akove kog Me imurja odigrali su svoj prvi ovogodišnji pripremni susret.

U akovcu su ugostili Slobodu iz Varaždina i pobijedili s ak 9:1. Rezultatom i igrom trener Biškup može zasigurno biti zadovoljan s obzirom na to da se tek nalaze na po etku priprema.

No ono što zabrinjava je to što je više onih igra kih imena koja su na odlasku iz kluba od onih koji bi trebali sti i kao poja anja. Piškor je, kao što smo ve i ranije pisali, u Singapuru, otišli su i Bukal i Zore, a njihov put slijedili su ovaj tjedan svojim odlascima i Begovi , Habuš, Leva i i Me imurac. - Kao što sam ve i ranije spomenuo, kazao je trener Damir Biškup, klub je u pregovoru s nekolicinom igra a, pa se nadamo da emo to uskoro, odnosno do kraja ovog ili po etkom idu eg tjedna realizirati. Što se ti e odlazaka, samo mogu re i da e u Me imurju ostati oni koji e redovito i vrijedno trenirati i svim se srcem boriti za grb koji nose na dresu, tako da je možda i bolje nekoga ne imati nego imati nezadovoljnog igra a u mom adi.

Kada pak je rije o Garbi, on je trenutno suspendiran i danas bi odgovorni ljudi u klubu s njim trebali obaviti razgovor o njegovom daljnjem statusu u klubu.

Sutra (subota) je na rasporedu još jedna pripremna utakmica, u kojoj e Me imurje biti doma in tre eligašu Nedeliš u. Po etak susreta zakazan je za 14 sati.

NK ME IMURJE NK SLOBODA MARLEX 9:1 AKOVEC, Stadion Mladosti, gledatelja: 100.

Sudac: Kolari .

STRIJELCI: 1:0 Puclin (17), 2:0 Puclin (25), 3:0 osi (38), 4:0 Zeba (45), 5:0 Miki (50), 6:0 Miki (55), 7:0 Puclin (58), 7:1 Pomper (65), 8:1 Puclin (78) , 9:1 Puclin (82) NK ME IMURJE: Bešeni , Zeba, Petak, Tomi , Dodlek, Menzl, Mar inkovi , osi , Puclin, Miki , Nynkeu (još su igrali: Tizaj, Mar ec, Skoliber, Barat, Tomašek, Novko) NK SLOBODA-MARLEX: Mihali , Nježi , Vindiš, Kraš, Stankovi , Rigo, Hižak, Budoš, Rogini , Srnec, Pomper (još su igrali: Kužir, Herceg, Hrasti , oki , Pokos, Knok)

MNS

U ponedjeljak po inje te aj za trenersku C licencu U ponedjeljak 30. sije nja s po etkom u 17 sati u prostorijama Gradskih bazena akovec po inje te aj za trenere C. ak se 30 kandidata do sad prijavilo i, ukoliko ima još zainteresiranih kandidata, mogu slobodno u gore navedenom terminu pristupiti po etku te aja. Kandidati e ukupno odslušati 60 nastavnih sati u koje je uklju en i prakti ni dio na terenu. Da bi se postalo trenerom C, potrebno je položiti sedam ispita. Cijena te aja je 600 kuna. Prvi e svoje predavanje održati Stjepan Križari , savezni suda ki instruktor kontrolor, iz poznavanja Pravila nogometne igre.

27. sije nja 2012.

KARATE

ME UNARODNI KARATE turnir Kaštel opena

KRIŽEVCI

Odli an nastup karatista Male Subotice

Uspješan nastup karatista Globusa

Ekipa u enika u sastavu Fabijan Murši , Mihael Sirc, David Kolari i Dominik Murkovi osvojila je prvo mjesto pobjedom nad ekipom Hercegovine rezultatom 2:0.

Prva borba završila je rezultatom 0:6, druga rezultatom 0:0, pa je za pobjedu Male Subotice trebala pobjeda od 7 bodova razlike. To je uspješno i u inio kapetan ekipe Fabijan Murši , koji je svog protivnika pobijedio 8:0.

Ekipa mla ih kadeta osvojila broncu U pojedina nom nastupu Filip Novak osvojio je zlatne medalje u uzrastu mla ih kadeta i kadeta u lakoj kategoriji –52 kg, u lakoj kategoriji kadeta srebro je osvojio Fabijan Murši , tako da je finale pripalo Maloj Subotici. Vilim Murši osvojio je srebrnu medalju u superlakoj kategoriji mla ih kadeta –36 kg, Mihael Sirc osvojio je zlatne medalje u srednjoj katego-

Karatisti Male Subotice vratili su se iz Dalmacije s pregršt medalja riji mla ih u enika i u enika –38 kg, dok je Maria Murkovi osvojila srebro u uzrastu u enica u lakoj kategoriji –40 kg. David Kolari osvojio je broncu u srednjoj kategoriji u enika –42 kg,a bron ani je bio i Dominik Kolari u lakoj kategoriji mla ih u enika.

M. Subotica najuspješnija na prvenstvu sjeverozapadne Hrvatske Na natjecanju u Križevcima, na kojem je bilo 270 natje-

catelja iz 27 klubova sjeverozapadne Hrvatske, karatisti Male Subotice osvojili su 15 medalja.

Na natjecanju, koje je uvjet za prolaz na državno prvenstvo, sudjelovalo je 15 natjecatelja iz Male Subotice. Osvojili su 7 zlatnih medalja. Antonija Ruži u kategoriji mla ih u enica -28 kg, Marin Fabijani u mla im u enicima -28 kg, Karlo Mihokovi u u enicima -30 kg, Fabijan Murši u u enicima -42 kg, Maria Murkovi u u enicama

GP CROATIA 2012. Samobor

Nedeliš ani osvojili tri bronce Prošli se vikend u Samoboru održao jedan od najkvalitetnijih me unarodnih turnira u regiji, na kojem je nastupilo 1.350 natjecatelja iz sto pedeset klubova iz devetnaest zemalja. Bronce su osvojili Neven Ku an u kategoriji juniora -55 kg, Marko Surla Pavlovi u kategoriji mla ih kadeta –41 kg i Ana Ciglari u kategoriji mla ih kadetkinja -55

+40 kg, Filip Novak u kadetima -52 kg te Sebastian-Ivan Godina u juniorima -55 kg. Srebra su osvojili Dino Kolari u mla im u enicima –28 kg, Mihael Sirc u u enicima -38 kg, Nikola Jankaš u kadetima -52 i juniorima -55 kg i Karlo Logožar u kadetima +70 kg. Bron ane medalje s natjecanja su donijeli Vilim Murši u mla im kadetima -36 kg, Tin Hrgovi u mla im kadetima -52 kg i Antonija Ruži u u enicama -32 kg. Ovim medaljama karate klub Mala Subotica osigurao je svoje mjesto u samom vrhu karatea sjeverozapadne Hrvatske. Na natjecanju je nastupila i Klara Kobeti , koja nije uspjela osvojiti medalju. Upisujemo nove lanove dobi 6 i više godina.

Termini treninga ispisani su na oglasnoj plo i vatrogasnog doma Male Subotice. Hvala!

kg. Blizu medalja još su bili Mia Šari Horvat, Darian Lisjak, Matej Kova i koji su poraženi u borbi za tre e mjesto. Važno je napomenuti da je u kategorijama bilo oko 40 natjecatelja te je za svaku medalju bilo potrebno imati 4 ili više pobjeda.

U nedjelju 15. sije nja karatisti Globusa nastupili su na prvenstvu Sjeverozapadne Hrvatske u karateu, koje se održalo u Križevcima. Na prvenstvu regije nastupilo je devetnaest klubova s više od dvjesto sedamdeset natjecatelja iz Me imurske, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Koprivni ko-križeva ke, Bjelovarsko-bilogorske i Viroviti kopodravske županije. Karatisti Globusa iz akovca nastupili su sa 7 natjecatelja. Prva mjesta i zlatne medalje osvojili su Globusovci Lucija Ružaj u kategoriji kadetkinje borbe –54 kg i Dejan Sluki u kategoriji seniori kate.

Srebro je pripalo Simonu Ružaju u kategoriji kadeti borbe –63 kg. Tre e mjesto osvojili su Sara Rajher u kategoriji u enice borbe

+40 kg, Zoja Vizinger u kategoriji mla e kadetkinje borbe –45 kg i Sven Kralji u kategoriji u enici borbe –42 kg, dok je 5. mjesto osvojio je Roberto Plevnjak u kategoriji u enici borbe –38 kg.

Natjecatelje su u Križevcima vodili treneri Mladen Vizinger i Dejan Sluki .

Na istom natjecanju održan je suda ki seminar i polaganje za suda ka zvanja, na kojem smo dobili dva nova suca iz Me imurske županije. Nakon kra e pauze u suda ke vode vratio se Vlado Bošnjak (trenutno selektor i trener Slovenske karate reprezentacije), koji je obnovivši licencu postao me unarodni sudac pripravnik, te Nebojša Bošnjak, koji je položio za glavnog regionalnog suca u katama i borbama .

Globusovci uspješni kao natjecatelji, ali i kao suci

Savitljive reflektiraju e trake i krijesnice nabavite u velikom Mercatoru u akovcu do 28.01.2012.

J.B.Tita 10, Mursko Središće, tel 040/543-392

DOBITNICI NAGRADNE IGRE “NOVOGODIŠNJA 2012.” koja je trajala od 12.12.2011. do 14.01.2012. izvlačenje je bilo 19.01.2012.

Dobitnici će biti obaviješteni pismenim putem u roku od 8 dana, a nagrade mogu podići u prodavaonici gdje su ostvarili kupnju 30 dana od dana izvlačenja.

1. KUHINJA KAJA-GORENJE - JOSIP BANIČEK, JEŽOVEC 58 2. PERILICA POSUĐA GS 50010 W GORENJE - IVANA TKALEC, BUKOVEC 45 3. KUPAONSKI BLOK BKG 70.09 GORENJE - MIRJANA NOVINIĆ M. KRLEŽE 5, PEKLENICA

4.NAPA KUH. TORNADO 90 DAVOLINE – RUDI RIHTAREC ,M. GUPCA 28,M.SRED.; 5.NAPA KUH. TORNADO 60 DAVOLINE - ANA-MARIJA MURIĆ,VINOGRADSKA 6, IVANEC; 6.NAPA KUH. OLYMPIA 50 DAVOLINE – BERTOVIĆ SPOMENKA, BRODEC 36, VRATIŠINEC; 7.NAPA KUH. OLYMPIA 50 DAVOLINE – ANA NAĐ, HLAPIĆINA 182; 8.NAPA KUH. OLYMPIA 50 DAVOLINE - ZLATKO FUČKO, N. TESLE 10, DUNJKOVEC; 9.NAPA KUH. OLYMPIA 50 DAVOLINE – MARINA MIKEC, B.J. JELAČIĆA 14, HEMUŠEVEC; 10. PROČIŠĆIVAĆ ZRAKA AP 150 GORENJE- VAČIĆ TOMISLAV, ISTARSKO NAS., M. SREDIŠĆE; 11.MASAŽER PHILIPS HP 5215 – DARIJA ŠANTL, CRKVENA 7, VRATIŠINEC; 12.FRITEZA SEVERIN 2404 –IVANA MATIJAŠEVIĆ, MURSKA 14, M.SRED.; 13.ZIDNI SAT 4281 - IVAN HORVAT, TRNOVEC 25, PARAG; 14.OVLAŽIVAČ ZRAKA 30300 – ZVJEZDANA ČOLIĆ, VL. NAZORA 9, PRELOG; 15.GRILL MINI TOSTER GT-2801- FRANJO PREMUŽIĆ, VOĆA GORNJA 178D.; 16.SAUNA ZA LICE SEVERIN 7521 – SMILJKA HORVAT, FRANKOPANSKA 27, PEKLENICA; 17.ROLE LY 2712 – LJUBICA JANUŠIĆ, VL. NAZORA 64, PRELOG; 18. ROLE LY 2712 - IVAN ZRNA, VL. NAZORA 7, PODTUREN; 19.ROLE LY 2213 –NATALIJA MESARIĆ , ZRINSKIH 2, PRELOG; 20. ROLE LY 2013 – STELA BREGOVIĆ, VINOGRADSKA 31, IVANEC; 21.SET ZA PEDIKIRANJE HG-7710 - STJEPAN ZADRAVEC, GRABROVNIK 212; 22.ČISTAĆ ZRAKA 30310 – KUTNJAK FRANJO, SELSKA1, VRHOVLJAN; 23.STOLNJAK – ANA BOHNEC ,DUNAJSKA 22, SV. MARTIN NA MURI; 24.STOLNJAK - SNEŽENKA JANKAŠ, M .KOVAČA 28, DOMAŠINEC; 25.STOLNJAK - RUDOLF KONČIĆ, B. JELAČIĆA 5, PEKLENICA

27. sije nja 2012.

STOLNI TENIS HODOŠANKA igrala za reprezentaciju Hrvatske u Budimpešti

Dvije pobjede i etiri poraza na ITTF World Touru Paula Markati, mlada Hodošanka, lanica zagreba kog STK-a “Dr. asla”, nastupila je u sastavu hrvatske reprezentacije na prvom u seriji turnira iz ITTF World Toura u Budimpešti. Paula je nastupila u kategoriji igra ica do dvadeset i jedne godine u kojoj su nastup na glavnom turniru izborile Mateja Jeger Ivana Tubikanec i Petra Petek, dok njoj to ovaj put, na žalost, nije pošlo

za rukom. Markati je bila bolja od Ma arice Eva Braun rezultatom 4:0, ali je istim rezultatom bila poražena od Yane Timine iz Nizozemske, te ehinje Katerine Penkavove. Nakon toga je u onom utješnom dijelu nakon eliminacije iz skupine izgubila od Katsiaryne Baravok iz Bjelorusije i Anete Kucerovec iz eške s 3:0, dok je 3:1 slavila protiv Lili Takacs iz Ma arske.

U KOTORIBI odigrano Veteransko prvenstvo Me imurja

Pobjedni ke pehare osvojili Wrana, Vidovi , Megla i Legin

SPORTSKI RIBOLOV ŠRD SMU Draškovec

Dodijeljena priznanja povodom jubilarne skupštine

Najbolji na ovogodišnjem prvenstvu

U organizaciji Me imurskoga stolnoteniskog saveza i STK-a Kos Kotoriba u subotu 21. sije nja u školskoj sportskoj dvorani održano je Veteransko prvenstvo Me imurja u stolnom tenisu za etiri kategorije. Kotoripski klub ponovno je bio uzoran doma in prvenstva na kojem se za naslov najboljih borilo 60 natjecatelja. U kategoriji žene – veterani prvo mjesto osvojila je Vesna Wrana, druga je bila ur a Zver, dok je tre a pozicija pripala Gordani Anton i . Sve tri lanice su STK-a Mihovljan. U muškoj kategoriji od 40 do 49 godina slavio je Zoran Vidovi (Šenkovec), ispred doma eg igra a Draže-

na Radmani a. Tre u poziciju podijelili su Vladimir Rapai (Katex akovec) i Branko Lipi (HE-DRA Draškovec). Rino Megla (Putjane akovec) bio je najbolji u kategoriji od 50 do 59 godina. Drugo mjesto je osvojio Ivica Pongra i (Mala Subotica), dok su tre i bili Dražen Šantek (Putjane akovec) i Josip Repalust (HEDRA Draškovec). Kod veterana 60+ najbolji u Me imurju je Vinko Legin (Kos Kotoriba).

Na drugo mjesto plasirao se Branko Vu enik (Kos Kotoriba), a tre e mjesto osvojili su Hubert Peras (MSTC – Nostro Žiškovec) i Božidar Damjan (Damtex akovec).

Vinka Legina MSS predložio za županijsku nagradu za životno djelo “Franjo Pun ec” Na sve anosti proglašenja pehare najboljim me imurskim stolnoteniskim veteranima uru ili su Dražen Koren, predsjednik Me imurskoga stolnoteniskog saveza, i Ivica Špicar, predsjednik STK-a “Kos” Kotoriba. Tom prilikom Koren je obznanio odluku Izvršnog odbora saveza da je Vinko Legin iz ekipe “Kos” Kotoriba predložen za županijsku nagradu za životno djelo “Franjo Pun ec”.

(A. Fuš)

AEROBIK

Seminar za voditelje aerobika Na posljednjoj sjednici Odbora aktiva voditelja me imurskog Saveza sportske rekreacije “Sport za sve” donesen je zaklju ak da se radi usavršavanja postoje eg kadra održi edukativni seminar za sve voditelje aerobika s podru ja Me imurja. Seminar voditelja tako e se održati 4. velja e (subota) od 9 do 12 sati

u prostorijama SGC-a “ATON“ u Nedeliš u. Na seminaru e biti prikazani jednosatni programi aerobika i sat pilatesa. Voditelji programa bit e Rok Biserka, dugogodišnja voditeljica aerobika, koja e i održati sat aerobika, te Sandra Brdar, koja je prošle godine završila i položila te aj za voditelja pilatesa. Nakon održane

prezentacije obavit emo kratki razgovor o potrebama i problemima svih voditelja s kojima se susre u na terenu. Prijave za seminar javiti predsjednici Odbora aktiva voditelja Anici Varga na mob. 0992495881 ili tel. 370-774 najkasnije do 2. velja e 2012. godine. Kotizacija za seminar iznosi dvadeset kuna.

Dobitnici priznanja i zahvalnica povodom velikog jubileja 30. godina rada i djelovanja ŠRD Smu Draškovec

Prošle subote održana je 30. redovna, a ujedno i jubilarna godišnja skupština Športskog ribolovnog društva „Smu “ Draškovec u prostorijama Društvenog doma u Draškovcu kojoj je prisustvovalo šezdesetak lanova, prijatelja i uzvanika.

Prisutne je najprije pozdravio predsjednik društva Zdravko Slavi ek koji je potom prisutne lanove i goste izvijestio o svim aktivnostima koje je društvo realiziralo u protekloj godini. Nakon financijskog izvješ a, bilo je rije i o rezultatima u prošloj godini. Posebice je pohvaljena natjecateljska ekipa koja je sezonu završila na odli nom tre em mjestu u svojoj ligi, a njeni su lanovi Damir Balent, Danijel Balent i Željko Turk, dok

je vo a ekipe bio Tomislav Tota. Što se ti e pojedina nog natjecanja, najbolji je bio Željko Turk s osvojenim tre im mjestom u ovih šest kola. Danijel Balent je na prvenstvu Me imurja nakon drugog kola osvojio osmo mjesto. Izvrsno prvo mjesto osvojili su naši natjecatelji Damir Balent, Ignac Pavlic, Josip Švenda, Željko Turk i Ivan Balent na natjecanju Kupa grada Preloga.

Novi zamjenik predsjednika i blagajnik Izabrani su i novi lanovi užeg vodstva kluba. Za novog zamjenika predsjednika društva izabran je Mario Mihaljac, a za novog blagajnika Nikola

Balent. Prije dodjele jubilarnih nagrada ukratko je prezentirana povijest društva koje je osnovano 22. studenog 1981. godine.

Tako er je naglašeno da su svi natjecatelji kroz povijest ŠRD „Smu “ bili u vrhu po iznimnim rezultatima, a me u njima je i Darko Kolari , budu i reprezentativac Republike Hrvatske.

Na kraju su najstarijim aktivnim i najzaslužnijim lanovima dodijeljene jubilarne nagrade te svim ostalim zaslužnim pojedincima zahvalnice za pruženu pomo i doprinos u radu društva.

Zahvala je tako er upu ena svim donatorima i dobrim ljudima na nesebi noj pomo i i suradnji. (Željka Ivan ok Varga, oto: Stjepan Naran a)

44

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

27. sije nja 2012.

Poznata muška , ženska i dječja obuća sada jeftinija

-50% "Jelen" lj prijate ogu vaših n

27. sije nja 2012.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 45

46

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

27. sije nja 2012.

REPUBLIKA HRVATSKA - Ministarstvo obrane, Uprava za ljudske resurse Služba za vojnu obvezu - Podru ni odjel za poslove obrane Zagreb

POZIV ZA UPIS U VOJNU EVIDENCIJU Temeljem lanka 30. i 31. Zakona o obrani (Narodne novine 33/02, 58/02, 76/0 i 153/09) POZIVAMO SVE MUŠKE OSOBE, HRVATSKE DRŽAVLJANE, RO ENE 1994. GODINE I STARIJIH GODIŠTA KOJE DO SADA NISU UPISANE U VOJNU EVIDENCIJU, a imaju prebivalište na podru ju Me imurske županije, da se jave u ODSJEK ZA POSLOVE OBRANE AKOVEC poradi upisa u vojnu evidenciju.

Upis u vojnu evidenciju vršit e se 06., 07., 08., 09., 10., 13., 13., 15., 16. i 17. velja e 2012. godine, na niže navedenim lokacijama: Odsjek za poslove obrane AKOVEC, J. Gotovca 5: od 6.-10. i od 13.-17. velja e od 8-15 sa Ma ni ured KOTORIBA, Kolodvorska 4: 10. velja e od 8,30-14 sa Ma ni ured ŠTRIGOVA, Štrigova 22: 6. velja e od 8,30-9,30 sa Ma ni ured MURSKO SREDIŠ E, Mar nska 2: 6. velja e od 10,30-11,30 i 7 velja e od 8,30-14 sa Prostorije HVIDR-e PRELOG, Glavna 33: 9. velja e od 8,30-14 sa Pozvani su obvezni ponije osobnu iskaznicu ili domovnicu.

Osobe na koje se odnosi ovaj poziv obvezne su se odazva , bez obzira da li su dobile pojedina ni poziv.

Nemogu nost odaziva na ovaj poziv opravda osobno ili od strane lana uže obitelji.

Neodazivanje na ovaj poziv povla i odgovornost po odredbama Zakona o obrani.

Na elnik: Ante Mravak dipl.iur. v.r.

27. sije nja 2012.

Informacije 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

ZAHVALA

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1, traĹži 1 m/Ĺž MAGISTRA FARMACIJE na odre eno vrijeme, natje ajjeotvorendopopunjenja,pismenazamolba na gornju adresu, info na www.hzz.hr 2. LJEKARNE PETEK, Benkovec 9, M. Subo ca, traĹži 1 VSS MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme, poloĹžen stru ni ispit, javi se na 091/5047153, natje aj otvoren do popunjenja 3. BONUM GRADNJA d.o.o. Umag traĹži 10 ZIDARAi10TESARAnaneodre enovrijeme.Javi sena 098/914-63-63 do 31.1.

4. MARTI d.o.o. PRELOG, traĹži 1 m/Ĺž DIPL. INĹ˝.

STROJARSTVA ILI INŽ. STROJARSTVA ILI STROJARSKOG TEHNI ARA na neodre eno vrijeme, poŞeljno radno iskustvo, potrebno poznavanje i koriťtenje engl. ili njem. jezika, izrada programa na laseru, na hi focus reza u, izrada nacrta, potrebno poznavanje SolidWorks i Autocad programa te poznavanje tokarenja i obrade metala. Životopis i zamolbu posla na e-mail: o ce@mar .hr do 30.1.

5. Restoran “STARI KROVâ€?, D. Kraljevec, traĹži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javi se osobno u restoran natje aj otvoren do 31.1.

6. TKALEC TRANS d.o.o. T. Bratkovi a 1, 40000 AKOVEC, traĹži 4 VOZA A TERETNOG MOTORNOG VOZILA u me unarodnom transportu robe hladnja amanaodre enovrijemeuzmog.stalnog zaposlenja, radno iskustvo 12 mj., znanje stranih jezika njem. i engl., obavezno srednja ĹĄkola i kvali kacija, prijave isklju ivo sla na e-mail: info@ tkalectrans.hr ili fax: 040 384 800, do 31.1.

7. HAMER d.o.o. AKOVEC, Kalni ka 19, traĹži 1 DOSTAVLJA A U PEKARI; 2 PRODAVA ICE U PEKARI, 1 KV PEKARA i PKV PEKARA na neodre eno vrijeme, voza ki ispit B kat., javiti se osobno sa zamolbom do 31.1.

8. METALDEKORd.o.o.IVANOVEC,P.MiĹĄkine24, traĹži 10 BRAVARA i 10 ZAVARIVA A s obaveznim radnim iskustvom na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se osobno na adresu poduze a do 31.01.

9. MSM - TRGOTEKS d.o.o. AKOVEC, traĹži 10 m/Ĺž Ĺ IVA A KUPA IH KOSTIMA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 040 384 285, 099 338 4286, do 09.02.

10. MA AK d.o.o. IVANOVEC, Grabanica 2, traĹži 1 KV AUTOMEHANI ARA za poslove automehani ara i vulkanizera na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098 496 362, do 31.01.

11. Vinogradarska zadruga ŠTIGOV ANKA, Železna Gora 68, traŞi 5 KV KONOBARA/ICA; 5 POM. KONOBARA/ICA - radno iskustvo poŞeljno, znanje stranih jezika; 2 KV KONOBARA/ICE bez radnog iskustva, znanje stranih jezika; 3 KV KUHARA/RICE MAJSTORA ZA ROŠTILJ I RAŽANJ - poŞeljno radno iskustvo; 1 KV PIZZA MAJSTOR/ICU - poŞeljno radno iskustvo; 4 POMO NA KUHARA/ICE; 2 KV KUHARA/ICE bez radnog iskustva; 2 KV, SSS, VŠS, VSS OSOBE ZA BUKING - traŞenje potencijalnih gos ju, znanje stranih jezika, voza ki ispit, mjesto rada za sva radna mjesta je Krk, Malinska, Baťka, po etak rada je 15.3. Zainteresirani javi se na 099 222 1338. Postoji mogu nost probnog rada u restoranuGURMANuSavskojVesi. Natje ajotvoren do 31.01.

12. ZOBI -INVEST d.o.o. Restoran Laguna AKOVEC, Mihovljanska 70, traĹži 2 KONOBARA s radnim iskustvom i 2 KUHARA s radnim iskustvom na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 2g., javi se na 095 3450 345, do 30.01.

13. SILADId.o.o.KOTORIBA,traĹži4MEHANI ARA POLJOPRIVREDNIH STROJEVA na odre eno vrijeme, javi se na 098 915 8006 ili na e-mail: siladi@ siladi.hr do 31.01.

14. MIHALEC TRGOVINA d.o.o. PRELOG, Glavna 16, traĹži 1 PRODAVA A/SERVISERA BICIKLI na odre eno vrijeme, komunika vna osoba, javi se osobno na gornju adresu ili tel. 040 645 522, 099 2169 252, do 10.03.

15. Ca e bar Tanker, akovec, T.Gori anca bb, traĹži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, javi se na 098 912 4704, do 30.01.

16. MIDA d.o.o. akovec, K. Zrinski 2, traĹži 1 PRODAVA A/ICU U PEKARI KIOSKU u centru akovca na neodre eno vrijeme, javi se na 091 5828 639, do 15.02.

17. Ugos teljski obrt BAROK, AKOVEC, M.Trnine 19, traĹži 1 KUHARA/ICU - PIZZA PEKARA na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 091 2382 175, do 10.02.

18. NEKRETNINE PER I d.o.o. LAPĹ INA, traĹži 3 MONTERA SUHE GRADNJE i 3 Ĺ PAHTLERA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, javi se na 091 501 0014, do 31.01.

19. DOBRANI TRANSPORTI vl. Vladimir Dobrani , M. SrediĹĄ e, traĹži 1 VOZA A C i E kat. s radnim iskustvom na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098 426 996, 040 543 222, do 31.01.

20. DOMJANI TEKSTIL d.o.o. Slemenice 37, traĹži 5 m/Ĺž Ĺ IVA A na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 865-230, do 10.02.

21. Ordinacijadentalnemedicinedr.LjiljanaKariĹĄik, NedeliĹĄ e, M.Tita 1, traĹži 1 MEDICINSKU SESTRU na neodre eno vrijeme, poloĹžen stru ni ispit, radno iskustvo godinu dana, javi se na 098 1857 610, do 30.01.

22. IFA savjetovanje d.o.o. za poslovno savjetovanje akovec, traŞi 2 m/Ş SAVJETNIKA ZA OSOBNE FINANCIJE – SURADNIKA za savjetovanje i prodaju nancijskih produkata, uvje : SSS, VŠS, VSS , ugovor o djelu, osiguran opseŞan program ťkolovanja i polaganje ispita pri HANFA-i, uvo enje u posao, ťiroka paleta proizvoda na podru ju nanc. savjetovanja, mogu nost izgradnje karijere, ostvarivanje zarade vezano uz radne uspjehe pozi vna, op mis na osoba, spremnost na kontakte i rad s ljudima, samoinicija vnost, radno vrijeme 15-20 sa tjedno, viťe informacija na www.i-fa.hr, prijave na e-mail: cakovec@i-fa.hr do 17.02.

23. TIG - TKALEC d.o.o. N. S. ROK, Ĺ kolska 5, traĹži 1 CNC GLODA A na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 099 7750 735, do 10.02.

24. INSTALOMONT TERMOCENTAR d.o.o. AKOVEC, K.Zvonimira 7, traĹži 1 inĹž. strojarstva ili dipl.ing strojarstva na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 098 426 122 ili na e-mail: termocentar@email.t-com.hr do 17.02.

25. Ca ebarLIPA,Otokbb,Prelog,traĹži2KONOBARA/ICEnaodre enovrijemeuzmog.stalnogradnog odnsoa, javi se na 098 9643 111, do 31.01.

26. CAFFE BAR QUEEN, ukovec, traĹži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 040 660 246 ili na mob.

098 242 143, do 17.04.

27. RAVLI UTD(www.ravlic.com) AKOVEC(Trgova kicentarKau and),traĹži5SSS(M/Ĺ˝)DJELATNIKA za rad u mesnici - mesari s poloĹženim majstorskim ispitom, obavezno mesarska ili trgova ka struka, poĹželjno radno iskustvo, puno radno vrijem, Ĺživotopise i zamolbe za posao sla na e-mail: rsebescen@ ravlic.com ili omas@ravlic.com kontakt telefon: 091 305 2253, 091 305 2262, do 30.01.

28. AGENT FIDELITAS d.o.o. Vrbovec, Brdo 3, traŞi 1 SSS, VŠS, VSS VODITELJ/VODITELJICA UREDA ZA ŽIVOTNA I NEŽIVOTNA OSIGURANJA, uvje : znanje rada na ra unalu, voza ki ispit B kat., radno iskustvo 2g., stru ni ispit – licenca zastupnika osiguranja, potrebno je iskustvo na poslovima prodaje osiguranja, komunikacijske i prezentacijske vjeť ne, osoba koja jezainteresiranazaposao,spremnanausvajanjenovih znanja, usavrťavanje, mski rad, ugovor o djelu a kasnije mogu e sklapanje ugovora o radu;4 m/Ş SSS KREDITNA POSREDNIKA za rad sa strankama, iskustvona nancijsko-kreditnimposlovima,dinami ne osobe spremne na usvajanje novih znanja i mski rad, u tijeku eventualnog usavrťavanja sklapa se ugovor o djelu, a kasnije ugovor o radu, mjesto rada akovec, javi se na 091 5440 151, dostavi pismene zamolbe: Brdo 3, 10340 Vrbovec ili na e-mail: smiljanadrk@gmail.com do 29.01.

IZ MATI NOG UREDA RO ENI PATRIK REPALUST, sin Romine i Tomislava; HELENA LEVEC, k i Brankice i Tomislava; AMBER LACKO, k i Alisije i Stivena; ROSANA IGNAC, k i Irmice Ignac; KARLA PONGRA I , k i Martine i Denisa; NOLA JAN EC, k i Dubravke i Danijela; DENIS ORŠOŠ, sin Dubravke Orťoť; KARLO BALOG, sin Ivane i Senada; STELLA JASNI , k i Miljenke i Tomice; SAMUEL HORVAT, sin Marka i Bojane; ANTONIO KRZNAR, sin Ivane i Milivoja; ANDREA ŽGANEC, k i Marice i Radovana; SAŠA PODOBNIK, sin Ivane i Ilije ( akovec) VJEN ANI Anja Antolaťi i Denis Okreťa, Andreja Marciuť i Teo Cilar, Matea Špoljari i Dejan Novak ( akovec); Valentina Ladi i Matija Ivanuťa, Sanja Pintari i Zdravko

Ku ko (NedeliĹĄ e); Sandra Nemec i Zoran Lukman (Ĺ trigova) UMRLI Katarina Plemeniti ro . Tkal ec r. 1922., Franjo Anton i r. 1920., Matilda Topli anec ro . Mikuli r. 1947., Ema Per i r. 2004., Ivan Rebernik r. 1932., Terezija Puri ro . Mesari r. 1931., Ana Ignac ro . OrĹĄoĹĄ r. 1934., Marija Kodba ro . Koleni r. 1933., Milenko Toplek r. 1958. ( akovec); Draga OrĹĄoĹĄ r. 1954., Emilija Njari ro .

Marka r. 1926. (Kotoriba); Karolina Tkalec ro . Bari r. 1927. (M. Subotica); Ivan Benko r. 1943., Justina SrĹĄa ro . Kralj r. 1946., Kristina Novak ro . Puklavec r.

1926., Rozina Taradi ro . Kranj ec r. 1922., Monika urin r. 1925.

(M. SrediĹĄ e); Veronika Novak ro . Vrtari r. 1938. (Prelog); Branko Wolf r. 1938., Ivan Fic r.

1952. (Ĺ trigova).

29. Ca e bar KOCKA, Sveta Marija, B.J. Jela i a 4, traĹži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 099 6821 656, do 17.03.

30. PekaraNEKTAR, AKOVEC,K.Zvonimira45,traĹži 2 PRODAVA A/ICE U PEKARI na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 098 130 0071, do 4.2.

31. MURA METAL d.o.o. KOTORIBA, SajmiĹĄna 1, traĹži 5 BRAVARA/ICA sa rad. iskustvom 3g. i 2 ZAVARIVA A mag postupak na odre eno vrijeme, uvje : poznavanje tehnika zavarivanja u g i rel postupku, vaĹže i atest za pojedine discipline, zavarivanja, min.

2g. rad. iskustva, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu do 18.2.

32. Ca e bar “MKâ€?, GORI AN, Vrtna bb, traĹži 1 m/Ĺž POSLUĹ˝ITELJAPI Anaodre enovrijeme,javi sena 095 5333 891, do 19.2.

33. CHAKY d.o.o. NEDELIĹ E, VaraĹždinska 11, traĹži 1 m/Ĺž SSS KOMERCIJALISTU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, ekon. ili strojarska ĹĄkola, min 4g. radnog iskustva, voza ki ispit B kat., znanje rada na ra unalu. Dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: chaky@ck.htnet.hr i obavezno pod subjekt napisa ÂŤkomercijalistÂť, natje aj otvoren do 31.01.

o djelu, a kasnije mogu e ugovor o radu. Uvje : SSS ekonomski, trgova ki smjer, gimnazija, iskustvo na nancijsko-kreditnim poslovima, komunika vna osoba, zainteresirana za posao, u enje i usavrťavanje, mski rad, pogodnos su ako je osoba radila na traŞenim poslovima, B kateg., vlas auto; pismena zamolba: KUKULJEVI EVA 18, 42000 VARAŽDIN, mailom: smiljanadrk@gmail.com ili mob: 091 544 0151, 098 492873, do 29.2.

3. ZLATNO ZRNO d.o.o., traĹži 1 m/Ĺž KV PEKARA sa min. 6 mj. radnog iskustva, na odre eno vrijeme, mjesto rada Trnovec Bartolove ki, najava na tel: 042 684 012, g a. Darinka, do 31.1.

4. CVJE ARNICA ORHIDEJA, Sra inec, Dravska bb; traĹži 1 m/Ĺž CVJE ARA-PRODAVA A na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS cvje ar, prodava ; poĹželjno iskustvo u trgovini, voza ki B kat., mjesto rada - Sra inec,Petrijanec;do iosobnonaadresuujutroizme u 8 i 10 sa , do 4.2.

5. ŠAR EVI d.o.o., mjesto rada – ca e bar Mimoza, Žigrovec, Bana Jela i a 2; traŞi 1 KONOBARA/ICU ZACAFFEBARnaneodre enovrijeme,uvje :OŠ,KV, SSS, radno iskustvo nije bitno, najava na mob. 099 418 9528 (Helena Šar evi ), do 31.1.

35. BOSA d.o.o. Ĺ ENKOVEC, Jelenska 9, traĹži 2 m/Ĺž KV VOZA A KAMIONA S PRIKOLICOM s radnim iskustvom 3g, C i E kat. na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 091 1868 452, do 04.02.

6. AGENT FIDELITAS d.o.o., Brdo 3, 10340 VRBOVEC; traŞi 1 m/Ş VODITELJA UREDA ZA ŽIVOTNA I NEŽIVOTNA OSIGURANJA – u jeku eventualnog usavrťavanja sklapa se ugovor o djelu a kasnije ugovor o radu, uvje : SSS, VŠS, VSS, znanje rada na ra unalu (Word, Excel, Internet), voza ki B kat., poŞeljan ispit za zastupanje u osig. (HANFA), iskustvo na poslovima osig., komunikacijske i prezentacijske vjeťtine, dinami na i komunikativna osoba, iskustvo u prodaji osiguranja, vo enje ma, spremnost na usavrťavanje i u enje; mjesto rada: VaraŞdinska Şupanija. Pismene zamolbe na navedenu adresu ili e-mail: smiljanadrk@gmail.com ili najava na mob.

091 544 0151, 098 492 873, do 29.2.

36. ZEPTER INTERNATIONAL d.o.o. AKOVEC, traĹži 4 m/Ĺž SAVJETNIKA PRODAJE na odre eno vrijeme, zainteresirani mogu posla zamolbu sa Ĺživotopisom na e-mail: s.breznjak@gmail.com ili na mob.

091 892 4790, do 10.02.

7. VINDIJA d.d. VaraĹždin, Me imurska 6, traĹži 20 m/Ĺž OĹ , KV, SSS POMO NIH RADNIKA u proizvodnji, skladiĹĄtuiostaliposlovinaodre enovrijeme,pismenezamolbenaadresuilie-mail:posao@vindija.hrdo 31.1.

37. MISTEX d.o.o. ŽIŠKOVEC, traŞi 3 m/Ş ŠIVA A LAGANE KONFEKCIJE na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, radno iskustvo min godinu dana, javi se na 040 865 155 od 7-15 sa , do 03.02.

8. D&D� Marketing, Dino Benko - Best Marke ng, VaraŞdin, Zrinskih i Frankopana 1, mjesto rada VaraŞdin, traŞi 3 m/Ş OŠ, KV, SSS, TELEFONISTA na odre eno vrijeme, uvje : komunika vnost, mski rad, snalaŞljivost, iskustvo nije vaŞno; i 3 OŠ, KV, SSS m/ŞDOSTAVLJA AROBEnaodre enovrijeme,iskustvo nije vaŞno, B kat., vlas auto nije uvjet, najava na mobitel: 095 122 2221, kontakt osoba Matija Jezernik, do 29.2.

34. TURBO AUTO CENTAR d.o.o. DOMAĹ INEC, K.Zrinski 2, traĹži 1 m/Ĺž PRODAVA A AUTO DIJELOVA naodre enovrijemeuzmog.stalnogodnosa,znanje stranih jezika, znanje rada na ra unalu, voza ki ispit B kat. Dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu ili e-mail: franjo.jancec@tac.t-com.hr do 08.02.

38. PATENT PROJEKT d.o.o. AKOVEC, traĹži 1 m/Ĺž ADMINISTRATORA TEHNI KE STRUKE na pola radnog vremena (4 sata dnevno), uvje : znanje i rad sa barem jednim programskim alatom za web dizajn, znanjeradauMSO cu,CADprogramu,poznavanje rada sa suvremenom uredskom i informati kom tehnologijom, poznavanje engl. jezika, min SSS, prethodno radno iskustvo nije uvjet, zamolbe sa Ĺživotopisom i pismom mo vacije dostavi na adresu naĹĄeg ureda u akovcu na lokaciji TEHNOLOĹ KO INOVACIJSKOG CENTRA, Ured br. 6 Ulica B.J. Jela ica 22b, 40000 AKOVEC, s naznakom “za natje ajâ€? za daljnje pitanje obra se na e-mail: tomislav.strniscak@ck.t-com.hr do 02.02.

39. EKO ME IMURJE d.d. Ĺ ENKOVEC, B. Radi 37, 40000 AKOVEC, traĹži 1 INĹ˝. ZAVARIVANJA IWE/ EWE na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvje : obavezno poloĹžen IWE/EWE, VĹ S, VSS strojarskog smjera, rad na ra unalu, engl. ili njem. u govoru i pismu, radno iskustvo 1g., natje aj otvoren do 24.02.; i 1 POLJOPRIVREDNOG TEHNI ARA ZA RAD U TRGOVINI na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno vrijeme, uvje : radno iskustvo 3g. na poslovima u trgovini (gra evinsko-vrtni centar), poĹželjno osposobljavanje za vili ara, rad na ra unalu MS O ce, engl. ili njem. jezik u govoru i pismu. Natje aj otvoren do 31.01., pismene zamolbe dostavi nagornjuadresuilie-mail:eko@eko.hrRazmatrat e se sve zamolbe ali povratno e se javi samo kandida ma koji u u u uĹži izbor.

40. INPIRIO d.o.o. D. KRALJEVEC, traĹži 1 m/Ĺž VĹ S, VSS 3D DIZAJNERA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 095 360 8882 ili na e-mail: inpirio@ck.t-com.hr do 10.02.

41. Udruga “ZA BOLJITAK ROMAâ€? Gori an, traĹži 1 m/Ĺž VSS PROJEKTA MANAGERA na odre eno vrijeme,znanjeengl.jezika,znanjeradanara unalu,javi se na 098 504 559, do 29.02.

42. Autotranspor MAJNI , Podturen, Zavrtna 10, traĹži 1 m/Ĺž KNJIGOVO U na neodre eno vrijeme uz probni rad, poĹželjno radno iskustvo 2g., znanje rada na ra unalu, javi se na 098 241 524, do 03.02.

43. ALOPEK STROJARSTVO d.o.o. PUĹ INE, akove ka 136, traĹži 1 ING. STROJARSTVA ili STROJARSKOG TEHNI ARA sa 2g. radnog iskustva u proizvodnji i 1 CNC OPERATERA sa 1g radnog iskustva na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 895 252, 095 189 5252 ili na e-mail: info@strojarstvocalopek.hr do 10.02.

Izvor podataka: Hrvatski zavod za zapoĹĄljavanje Podru na SluĹžba akovec Ispostava akovec: 396-802 Ispostava Prelog: 646-740 Ispostava M. SrediĹĄ e: 543-200

Radna mjesta VaraŞdin: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traŞi 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV ili osobe sa ťkolom za ťiva a ili zavrťen te aj krojenja i ťivanja ili osobe s radnimiskustvomnaposlovimaťivanja,pismenezamolbe osobno ili poťtom na gornju adresu do 31.1.

2. AGENT FIDELITAS JEDAN d.o.o. traĹži 6 m/Ĺž KREDITNA POSREDNIKA za poslove kreditnog poslovanja, rad sa strankama, u jeku usavrĹĄavanja ugovor

9. PLASMA d.o.o. za proizvodnju pl. proizvoda i galanterije, Vidove ka 45, VaraĹždin, traĹži 1 DIPL. INĹ˝.

SIGURNOSTI za poslove zať te na radu na odre eno vrijeme, uvje : VSS, dipl. inŞ. sigurnos na radu – smjer zať te na radu, napredno poznavanje informa ke: autocad, excel, word, internet, iskustvo 2g, B kat.; 1 m/Ş DIPL. INŽ. STROJARSTVA - STRU NJAK ZAŠTITE NA RADU - ispi vanje strojeva, ispi vanje instalacija, osposobljavanje ZNR, ispi vanje u radnomokoliťu,izradaprocjenaopasnos naodre eno vrijeme, uvje : VSS, strojarstvo, napredno poznavanje informa ke: autocad, excel, word, internet, iskustvo 2g, B kat. Osobni dolazak na gornju adresu ili najava na tel: 042 261 746 ili 098 1944 690 ili zamolbu posla e-mailom na: info@plasma.hr do 15.2.

10. LECTOR ŠMITRAN d.o.o. akovec, mjesto rada VaraŞdin, traŞi 3 m/Ş TRGOVA KA PUTNIKA – PROMOTORAzaprodajuknjiganaterenu(traŞenjenovih kupaca, ali i rad s postoje ima) na odre eno vrijeme, uvje : SSS, VŠS, VSS bez obzira na zvanje i radno iskustvo, komunika vne osobe, poŞeljna mogu nost koriťtenja vlas tog vozila (nije uvjet). Sastanak sa zainteresiranim kandida ma odrŞa e se u HZZ, PS VaraŞdin, B. Trenka 56, dvorana 3 (podrum) u etvrtak 26.1. u 9 sa , mob: 092 1383 762, do 18.2.

11. Ugost. obrt “IZABELAâ€?, Kra evec 4, Visoko, traĹži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, uvje : OĹ , KV, SSSbilokojestruke;osiguransmjeĹĄtajihrana; rad u poslijepodnevnoj smjeni ili prema dogovoru, najava na mob: 092 125 9401 (Mar na Bo kaj), do 20.2.

12. MUNDIAL IMPEX - putni ka agencija, trgovina i usluge d.o.o., mjesto rada VaraŞdin, traŞi 3 m/Ş DJELATNIKA ZA RAD U FAST FOODU ŽUJA BAR na odre eno, uvje : OŠ, KV, SSS, iskustvo nije vaŞno, najava na mobitel: 097 7711 779, gdin. Ivekovi , do 31.1.

13. TOPLAK d.o.o. Remetinec 112; mjesto rada: Ca e bar “FENIX� Reme nec i Ca e bar “SANDA�

Tuhovec; traĹži 2 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, uvje : OĹ , KV, SSS bilo koje struke, osiguran smjeĹĄtaj, najava na mob: 098 284 472, gdin. Toplak Ivica, do 29.2.

14. Ugost. obrt RAJ, Glavna 139, KurĹĄanec, mjesto rada KurĹĄanec, traĹži 2 m/Ĺž PIZZA PEKARA na neodre eno vrijeme, uvje : KV pekar ili kuhar, iskustvo nije vaĹžno, najava na mob: 091 120 9977, gdin. Kris jan Branovi , do 24.02.

15. KOKAd.d.,Me imurska6,42000VaraĹždin,mjesto rada: prodajno podru je u Hrvatskoj, traĹži 1 m/Ĺž REFERENTA PRODAJE TVORNICE STO NE HRANE odre eno vrijeme - obilazak kupaca, prodaja i naplata krmnih smjesa, kontrola i upravljanje troĹĄkovima, sudjelovanje u izradi i provo enju planova prodaje, uvjeti: SSS/VĹ S/VSS, stru ni ili sveu iliĹĄni studij, poljoprivredno, sto arsko ili veterinarsko zvanje, engl. i njem. jezik, iskustvo nije vaĹžno, obavezno poznavanje informa ke, poĹželjan stru ni ispit, B kat., spremnost na edukaciju i ĹĄto brĹžu samostalnost u radu,krea vnost,komunika vnostiupornostuprovo enju postavljenih ciljeva pismena zamolba na adresu: VINDIJA d.d., Me imurska 6, 42000 VaraĹždin, S NAZNAKOM ZA NAVEDENO RADNO MJESTO ili e-mailom na: posao@vindija.hr do 09.02.

EMA PER I (2. 3. 2004. – 20. 1. 2012.)

Najiskrenije zahvaljujemo lije nicima i ostalom osoblju s Odjela intenzivne njege te svim dobrim ljudima koji su s nama podijelili tugu i bol i uputili nam rije i utjehe.

OĹžaloĹĄ ena obitelj

Naťoj EMI (2. 3. 2004. – 20. 1. 2012.)

Mama, tata i seka

Voljenoj unuci

Emi Per i (2. 3. 2004. – 20. 1. 2012.)

Bake Sidonija i Ana te djed Ivan

ISKRENA SU UT

OBITELJI PER I Djelatnici Perutnine Ptuj-Pipo d.o.o. akovec

SJE ANJE na dragu majku i baku

ANGELU OLETI 25.1.2010. – 25.1.2012.

I dalje ĹživiĹĄ me u nama, u naĹĄim srcima, mislima i uspomenama.

Djeca i unuci

TUŽNO SJE ANJE na

VERU NOVAK ro . Firťt iz akovca 30.1.2011. – 30.1.2012.

Zauvijek ste ti i tata u naĹĄim mislima i srcima.

Mira i Slobodan s obiteljima

48

Oglasnik

27. sije nja 2012.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA ObavjeĹĄtavamo naĹĄe cijenjene oglaĹĄiva e da ubudu e u rubrikama “Uslugeâ€? i “Iznajmljivanje apartmanaâ€? moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisi-

MOTORNA VOZILA KHIA CARENS 2.0crdi EX (jednovolumen) 2004.g., reg. do 8/12, 1.vl., 66tkm, kao nova, autom. klima, ABS, dalj. centr., el. pod. stakla, zra ni jastuci, servo, 4.990 eura, mogu kredit, zamjena, mob 098/242-283 DAEWOO TICO 1998.g., reg. do 23.12.2012, bordo metalik, servisiran, nove spone, ramena kota a, amortizeri, mandĹžete, pumpa goriva, pakne, ulje, filteri, mob.

095/813-8140 BMW E36 318 1995.g., reg. i redovito servisiran, klima i puno opreme, mijenjam za je iniji traktor do 2.000 Eur, mob. 092 254 2953 FIAT PUNTO 1.2 SX, 3V, 60KS, 2004.g., reg. do 12/12, 1.vl., serv. knj., bordo metalik, o uvan, 4 zimske + 4 ljetne gume, nepuĹĄa , 101tkm, cijena 3.600 eura, mob 099/3363-428 GOLF II. 1.6D 1986.g., reg. cijelu godinu, mob. 091/512-3571 PRODAJEM ELI NE FELGE ZA AUDI A4 5 rupa, 15 cola, cijena 100kn/kom. tel.

040/861-208 OPEL CORSA 1.0 1998.g., 1.vl., reg. do 5/12., samo 78.500km, tamno plava metalik, o uvana, garaĹžirana, redovito servisirana, alu felge + ljetne gume, eli ne felge + zimske gume, tel. 040/543-049 HONDA CIVIC 1.5i 66kW 1991.g., crvena i motor Honda komplet, sve se prodaje za dijelove. mob. 098/9520-472 FORD FIESTA 1.4 16V 2008.g., uĹĄ uvan, garaĹžiran, max oprema, 36tkm, mob.

099/198-5959 PRODAJEM RABLJENE GUME Pirelli dim.

205/60/15. mob. 098/907-1581 VW PASSAT 1.9TD karavan 1993.g., reg. do 6./12., servisiran, bijeli, cijena po dogovoru. mob. 098/240-135

POLJOPRIVREDA

ma. Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane PRODAJEM vrtnu kosilicu, cirkular i eki ar, tel. 333-253 KUPUJEM TRAKTOR IMT, Ursus, Zetor, Deutz ili sl. - moĹže neispravan ili u loĹĄijem stanju. Tel: 092/205-1831 PRODAJEM PLASTENIKE ZA GREDICE dim. 1x3 m i 2x4 m, visine cca 70 cm, pogodne za zimsku salatu i sl., mob. 091 502 1276.

TRAKTOR IMT 533, 540, 542 - prodajem dijelove mehanike ili te iste traktore kupujem neispravne. Broj 099/886 - 3910 PRODAJEM KOMBAJN FAHR 1250 Hidromat, kosa 3,6m, 4 reda za kukuruz. Tel: 098/170-53-11 PRODAJEM vagu, plastenik, dvobrazni plug, te inoks samohla enu ba vu 150 lit. mob. 098/9211-929 TRAKTOR IMT 533 Delux s kabinom, 1.vl., sa uvan, te renault 5 campus 1.6 dizel 40KW, registriran, sa uvan, za 8.000 kn. mob. 098/190-3753 PRODAJE SE TRAKTOR Stayer 28 niski, plug 12 cola 1-brazdni, elevator 6m, prikolicu 1-osovinku kipericu za traktor T. Vinkovi . mob. 091/517-5821 PRODAJE SE tanjura a, luĹĄ ara, 2-brazdni plug, 2-redna sija ica kukuruza, sadilica krumpira s priklju cima. Zva ujutro ili nave er na tel. 347-187

USLUGE

Naru itelj oglasa zato je duĹžan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjediĹĄte tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno. Tino, 098/931-7570

PRODAJU SE NOVI STANOVI u akovcu kod teniskih igraliĹĄta (58m2) i Merkatora (48m2), Zagrebu (73m2 + park mjesto + garaĹža) i apartman u Pore u (55m2). POVOLJNO, Tel: 098 241 578

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SELIDBE, PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE ROBE obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu.

K.L. Interijeri d.o.o., tel. 091 7216 922 TRAŽIM PODUKE za mandolinu. mob.

095/242-0000 UGRADNJA SVIH VRSTA PODOVA, PARKETA, LAMINATA. Parke Gosari Prelog, mob. 098/167-2660 TRAŽIM INSTRUKCIJE iz engleskog jezika u govoru i pismu. mob. 099/7377-914 MAGISTRA edukacije hrv. jezika i knjiŞevnosti nudi instrukcije za drŞavnu maturu iz hrvatskog jezika, cijena 50kn/ sat, uklju uje pisane materijale, u enje i ispi vanje, uvjeŞbavanje pisanja eseja, pisane ispite znanja i dolazak do mjesta stanovanja ( k i okolica, a ostala mjesta u Me . Şupaniji po dogovoru). mob: 091/5838-182 INSTRUKCIJE IZ KNJIGOVODSTVA - pruŞam pomo u u enju i vjeŞbanju zadataka za srednje skole. Termin po dogovoru.

Mob: 091 528 6671

POSAO

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI DugogodiĹĄnje iskustvo.

Brzo i kvalitetno!

Povoljne cijene usluga i materijala.

KUPUJEM TRAKTORE IMT, URSUS, ZETOR - moĹže i neispravne. tel: 01/2067-370, 092/110-7110

djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuĹĄtenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Č k Čakovec, Istarska I t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

TRAŽIM ŽENU ZA UVANJE DJETETA od 3,5 godine i pripomo u ku i. tel. 095 510 9391 ŽENSKA OSOBA traŞi posao iť enja ili bilo kakav drugi posao, moŞe i pomo starijim osobama. mob. 099/8420-173 MLA A MUŠKA OSOBA traŞi bilo kakav posao. mob. 099/8420-173 TRAŽIM BILO KAKAV POSAO, odrŞavanje ku anstva, brige o starijim osobama, peglanje, iť enje ili ispomo u kuhinji tel 095-801-8374 ŽENSKA OSOBA traŞi bilo kakav posao. mob. 099/676-5435 TRAŽI SE KONOBARICA za rad u caffe bar-u Nino akovec, info. 040/384-650 ili 098/463-674

KREDITI POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene, umirovljenike uz zalog zlata, srebra, starina, ra unala, ekova u ovlaĹĄtenoj zalagaonici. Novi passage, 1. kat, mob.

095/40-888-41

POZNANSTVA DE KO (32g) – zaposlen, ne pije, ne puťi, traŞi curu za ozbiljnu vezu. mob.

091/982-5613 MUĹ KARAC iz Zagreba (52g), slobodan, kulturan, neovisan, traĹži damu od 30-50 g. ugodne vanjĹĄ ne, radi veze ili prijateljstva. Slobodnog sam duha, vrlo liberalan, elokventan i otvoren. U obzir dolazi sve - od avanture do ozbiljne veze.

Poznajem Ĺživot i sela i grada. Srda an pozdrav svim zainteresiranim damama sli nih Ĺživotnih opredjeljenja. Mob: 092/305-7644

NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama

mob: 095/355-1313 095/355-1414 040/390-431

akovec, R. BoĹĄkovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

ÄŒakovec, dr. I.Novaka 2

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju VaraŞdinske i Me imurske Şupanije

*preko puta ÄŒakoveÄ?kih mlinova*

STAN, AKOVEC, Istarsko naselje (ku ice), kompletno renoviran i proĹĄiren, sa ĹĄupom i malim vrtom. Cijena 31.000 eur!! mob.

095/242-0000

PRODAJE SE STAN od 55m2, ure eni, u k, Vukovarska ul., mob. 091/796-9072 PRODAJEMO JEDNOSOBNI KOMFORAN stan od 42m2, kod hotela u akovcu i ku u u centru akovca od 200 m2, uredsko-stamb. prostor, mob. 091/3444-753, 091/504-7566 PRODAJE SE STARIJA USELJIVA KU A (plin, voda, struja, telefon), podrum, garaŞa, radiona, sa vrtom i oranicom 500 hv, (mogu nost gradnje), u centru Nedeliť a, (blizina groblja), akove ka 22, cijena 34.000 EUR, Info. 098-482-791 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiťkovcu vel.

1600 m2, uredno vlasniĹĄtvo, u mirnom dijelu naselja, mob. 098/652-292.

PRODAJEM ZEMLJIĹ TE u Lopa ncu, I.L. Ribara 13, hitno i povoljno, sniĹžena cijena na 5.000,00 eura. tel. 091/545 7389, 040/500 990.

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE u Vu etincu (Lopatincu), 2000m2, dio kom. i vodnih doprinosa pl., mirni kvart, idealno za obiteljsku ku u, 17.000 Eur i posl. prostor od 90m2, u sudskoj ul., za 1450 eur/m2, Mob. 098/297-222 PRODA JEM GRA EVINSKO ZEML JIĹ TE u Murskom SrediĹĄ u, mob.

098/954-9775 PRODAJE SE 2-SOBAN STAN kompl. renoviran 2007.g. (nove instalacije), klima, 1.kat, odli na lokacija, balkon + podrumsko spremiĹĄte kompl. renovirano, za 54.000eur, mob. 091/364-0788 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE 3-SOBNI STAN od 98,89 m2 u akovcu na adresi TomaĹĄa Gori anca 2. Stan ima sve priklju ke. Cijena: 835.000,00 kuna. Mob: 091/445-7049.

PRODAJE SE KU A od 240 m2, blizina centra akovca, Vojni vrtovi, hitno i povoljno. Tel: 091/543-3518 POVOLJNO AKOVEC JUG: dvoetaĹžni atrak van stan s puno svjetla, juĹžna strana, blizina ĹĄkole, vr a, poĹĄte, trgova kog centra, donja etaĹža 36m2, gornja etaĹža (potkrovlje) 25m2. mob: 099-241-4596 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u Prapor anu od 1010m2 ili 600 hv, gornje Me imurje, cijena po dogovoru, mob.

091/5460-414 ODLI NA PRILIKA ZA KUPNJU OBITELJSKE KU E - vojni vrtovi akovec. Tel. 098/558-836 PRODA JE SE OBITEL JSKA KU A visoka prizemnica u M. Subotici, gl. ulica, blizina ĹĄkole i Ĺželj. stanice, lokacija pogodna za gosp. djelatnost, mogu a i zamjena za stan u k. mob.

098/244-295 PRODAJE SE KU A u M. Subotici od 90m2 stamb. prostora sa svim priklju cima, na lijepom poloĹžaju, blizina ĹĄkole i Ĺželj. stanice. Mob. 098/179-4612 PRODAJE SE KU A u Donjem Kraljevcu s velikom oku nicom i zemljiĹĄte, izlaz na drugu ulicu, blizina ĹĄkole i vr a, cijena po dogovoru. mob. 095/520-1908 PRODAJEM KU U KATNICU u Murskom SrediĹĄ u sa dva stana od 80 m2, dvije garaĹže, 2 podruma i gospodarskim objektom. Svi priklju ci gradski. Oku nica 2600 m2. MoĹže i zamjena za stan uz doplatu. Cijena 65.000 eur. mob 095/863-1441 PRODAJEM KU U visoku prizemnicu u centru VĹž s oku nicom i garaĹžom, mob.

091/517-3243 PRODAJEM DVOSOBNI STAN na SajmiĹĄtu u k od 64m2, preko puta Medikola. mob. 098/562-756 PRODAJE SE VO NJAK s drvenom ku icom, 610 hv, ĹĄir. parcele 16.5m, pogodno za vrt u ogra enom prostoru, 100m do prve ku e u Strahonincu, za 35.000 kn. mob. 098/680-549

ime i prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivaliĹĄte/boraviĹĄte.

Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo naĹĄe itatePRODAJEM KU U za stanovanje u Zasadbregu s vo njakom i brajdama, sve ogra eno pletenom Ĺžicom, struja, voda, kanalizacija, mob. 091/165-1615 FRIZERSKI SALON novi, namjeĹĄteni, akovec, Ul. Ljudevita Gaja 6, prodajem. mob. 098/241-559 STAN 4-sobni (etaĹža), novo, s garaĹžom, ispod Ĺ afrana (Mihovljan), visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob.

098/241-559 NEDELIĹ E: prodaje se adap rana useljiva, dvojna ku a od 100m2 sa svima priklju cima, centr. grijanje, internet, veliko dvoriĹĄte i oku nica, mog. nadogradnje, mirna ulica, cijena 63.000eur - za dogovor. Molim samo ozbiljne ponude na 099/7969-541 PRODA JEM POSLOVNI PROSTOR u k i halu od 500 m2 u KurĹĄancu. mob 098/9211-929 PRODAJEM GRADILIĹ TE s lokacijskom dozvolom, 1/1 u Zasadbregu, povoljno.

Tel. 091 7636 571 PRODAJE SE KU A u Gornjem HraĹĄ anu, sve informacije na broj 098/297-210 PRODAJE SE KU A u Dragoslavcu, s malim vinogradom i vo njakom. Kontakt: 343-557 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u Mihovljanu.

165 hv, 20x30 m, blaga kosina, pogled na grad, prekrasno okruĹženje, Ulica Ma je Gupca. Tel. 098/198-9410 PRODAJE SE STAN od 40m2 u k, mob.

098/994-6763

lje i oglaĹĄiva e za razumijevanje, te dostavu traĹženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti.

ME IMURSKE NOVINE PRODAJE SE DVOSOBAN STAN u centru grada, prizemlje, 58m2, mob.

099/229-4064 PRODAJE SE KU A prizemnica od 90m2 u k, Martane s oku nicom, povoljno. tel. 386-022

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 80m2 (prizemlje) u M. SrediĹĄ u, Istarsko naselje 3a, koriĹĄtenje parkiraliĹĄta. mob. 098/209-984

IZNAJMLJUJE SE garsonijera nenamjeĹĄtena i stan 1-sobni i garsonijera polunamjeĹĄteni, za jednu osobu, u akovcu, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u k, blizina centra, mob. 098/802-558 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU i sobicu isklju ivo za studente. tel. 390-291 IZNAJMLJUJE SE SOBA s upotrebom kuhinje, blizu centra akovca, mladoj Ĺženskoj osobi/studentici. mob.

095/518-1881 IZNAJMLJUJE SE 1-sobni namjeĹĄteni stan s posebnim ulazom i brojilima.. tel.

390-053 IZNAJMLJUJEM 3-SOBNI STAN od 80m2 s garaĹžom u Zg (Zapru e, Bundek), kompl. renoviran, blizina trgovine, tramvaja, autob. i Ĺželj. kolodvora. mob 098/616-674

OVLAĹ TENI UVOZNIK ZA HRVATSKU Prodajna mjesta: akovec: Nikole Pavi a 4, tel: 040/363-396 Strossmayerova 5, tel: 040/385-054 Prelog: Trg Svetog Florijana 18, tel: 040/646-787 VaraĹždin: Zagreba ka 55, tel: 042/321-843 Gajeva 4, tel: 042/200-944 ZadrĹžite stari broj, prenesite ga u TELE2 i doĹživotno dobivate 50 KN mjeseÄ?no besplatnog g razgovora g

Najve i izbor LCD i LED telev televizora od 799 kn

AKCIJA popusti do 500 kn SVE E VRSTE

GARMIN G od 699 kn DIGITALNI DIGIT

PRIJEMNICI KUĆANSKIH KIH APARATA PRIJE - ruÄ?ni mikseri - aparati za kavu - tosteri - kuhala za vodu - auto usisavaÄ?i

- masaŞer za stopala - uređaji za oblikovanje kose - aparati za ťiťanje - suťila za kosu

MPEG 2 119 kn

PLAYSTATION 2 899 kn

SERVIS MOBITELA I PLAYSTATIONA

Veliki izbor

laptopa Veliki izbor opreme za mobitele, USB kablovi, auto punjaÄ?i, kućni punjaÄ?i, torbice... info@bukal.hr

www.bukal.hr

info tel. 040363 396

MILENIUM STAMBENO NASELJE

EUROPA PRED VRATIMA Hlapi ina 205 Tel/fax: 040/573-058 Mobitel: 091/502-39-33

27. sije nja 2012.

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

MLADA TRO LANA OBITELJ TRAŽI U NAJAM KU U na duŞe vrijeme, akovec i bliŞa okolica. Na tel 098 170 52 25 IZNAJMLJUJE SE poslovni prostor od 240m2 za urede ili predstavniťtvo te skladiťni prostor s uredima i sanit. vorom od 220m2, udaljeno 1km od centra K, povoljno! tel. 091/14-11-721 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU od 20m2 u centru k, namjeťtena, odvojena brojila, parking ispred zgrade, po Şelji internet, kabelska, najamnina 1.000 kn. tel 095/8080 116 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u akovcu 65m2, I. MaŞurani a 2, prizemlje. mob. 098/9211-929 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNA KU A u centru k, odvojene komunalije, zaseban ulaz, veliko dvoriťte, povoljno. mob.

098/242-317 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u akovcu u poslovnom objektu “Aurora�, 150m2 prizemlje i 150m2 podrum, atrak vna lokacija, 3min do centra. tel 099 212 5193

RADIONICE KUHANJA

Nau ite kuhati sa SLA ANOM HERMAN u ugodnoj atmosferi i uĹživajte u mirisima i okusima pripremljenih jela.

Radionice se odrŞavaju vikendom u Kavani Herman na G.p Gori an informacije na tel 098/461-196 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice, Jug akovec, mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE STAN od 65 m², odvojena brojila i odvojenu ulaz. Tel. 091/933-84-68 IZNAJMLJUJEM SOBU I KUHINJU uz koriťtenje kupaonice u privatnoj ku i u centru akovca mirnoj Şenskoj osobi nepuťa ici. Tel. 098 241 848 IZNA JML JUJE SE opremljen ugost. l o k a l n a o d l i n o j l o k a c i j i , m o b.

099/256-7899 TRAĹ˝I SE KU A U NAJAM u Prelogu ili okolici. mob. 099/868-2939 IZNAJMLJUJEM NAMJEĹ TENE SOBE s upotrebom kuhinje i kupaonice u Ĺ enkovcu, idealno za radnike ( rme), sportaĹĄe (klubove), samce, studente i sl., veliko dvoriĹĄte, blizina grada. tel. 328-106 ili 098/171-4456 POSLOVNI PROSTOR u centru grada od 24m2, novi pasage, ure en (struja, voda, grijanje), povoljno se iznajmljuje za 800 kn (mog. prodaje - zamjena za vozilo ili manji stan), mob 098/242 283 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR kompl. ure en u centru k, pogodno za wellnes, ure eno za “slane sobeâ€? koje su u radu, uz stru nu pomo u po etku rada sa naĹĄe strane. mob 091/1411-721.

IZNAJMLJUJE se namjeĹĄtena soba s upotrebom kuhinje i kupaonice, za jednu ili dvije osobe, u kuci u k. tel.

040-390-320 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU u centru k, 20m2, namjeĹĄtena, odvojena brojila, parking ispred zgrade, po Ĺželji internet, kabelska, najamnina 1.000 kn. tel 095/8080 116 IZNAJMLJUJEM U CENTRU NedeliĹĄ a posl.-gospodarski objekt od 110m2, za sve namjene, mob 098 9354 229 UNAJMLJUJEM KAFI na podru ju Me imurja, mob 095-801-8374 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE MANJA KU A u Mihovljanu, 1.5 km od bolnice.

Tel. 091/505-2707 ili 091/520-9520

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI BIJELI i GRAHO GRAHORASTIPILIĆI PILIĆI ZA KLANJE, Ĺ˝IVI I OÄŒIŠĆENI

BRZA DOSTA VA ,

,

PRODAJE SE radni par rozela, muĹžjak cimetni, Ĺženka rubino, zeleni i Ĺžu rozenkolis. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJEM PEKINEZERA muĹĄko ĹĄtene bijele boje, patuljasti carski, roditelji prisutni, mob 098/712-443 NUDIMO ZA PARENJE MUĹ KOG MALTEZERA iz vrhunskog legla, starog 4g, za sve upite nazva na br. 099/507-0855 .

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM PREKRASNE ŽENKE dugodlakih pekinezera stari 2mj., zdravi, zaigrani, vole djecu, cijena samo 300kn, roditelji prisutni, mogu a dostava. tel.

643-201 PRODAJEM ZE EVE male za tov, ze ice za rasplod i ze eve o iĹĄ ene, tel.

040/333-911 ili 091/906-6933 DIVLJE PATKE (Ĺženke) i razne vrste golubova prodajem, tel: 098 184 9728 PRODAJEM ZE EVE za rasplod. tel.

098/465-490 VaraĹždinska 12a 40305 NEDELIĹ E

tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

SKYBOX 4100

SAGEM ITD81SD

digitalni satelitski prijemnik

KUPUJEM P ELE sa i bez koĹĄnica, oko 30 zajednica, moĹže sa p elarskim priborom i opremom (vrcaljkom). mob.

098/1790-307 PRODAJEM Ĺ TENCE ZLATNOG RETRIVERA istokrvne, odli nih roditelja, stari 2mj., doma i uzgoj, borave vani. tel.

822-228 ili 098/9280-585 KUPUJEM P ELE

RAZNO PRODAJEM OGRJEVNO DRVO bukva, grab, agacija, hrast – cijena 199 kn/m.

Mob. 092/14-999-77 PRODAJEM PROZORE dim. 120x80 sa izo staklom i rabljeno kroviĹĄte za garaĹžu (crijep, grede, letve), mob. 098/552-880 PRODAJU SE radijatori dim. 90x200cm, crni pisa i stol, dj. prijenosni kreveti 125x65cm, limena vrata, pvc ulazna vrata dim. 100x210cm, motokul vator Honda F360 i pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje). Tel. 858-424 PRODAJE SE Ĺ KRINJA Gorenje od 250lit. stara 2g.,povoljno, tel. 333-059 ili 095/8148-743 PRODAJEM BMX FIT ramu, cijena povoljna. Tel. 829-230, 099/684-1-729, 098/944-3339 PRODAJEMO HRANILICU ZA DIJETE, malo koriĹĄtena, visoka, plas na, mob.

095/513-7763 PRODAJE SE KACIGA Airoh E3, crne boje sa crnom irokezom i crna jakna Inmotoin vel. L. mob. 098/406-6080 PRODAJU SE O IĹ ENI ORASI I LJEĹ NJACI, mob. 098/1760-634 PRODAJEM kompjuter Dell HD149 gb, monitor hp, kamera Logitech na poklon; teniski reket marke Prince za 250 kn; 4 pl. zelena okrugla stola promjera 120, cijena 90 kn/kom; te primamo na deponiju uz mog. nadoknade prijevoza lomove, staru ciglu i crijep (bez morta). mob: 091/541-8810 PRODAJEM doma i Ĺžu luk, sorte Talon i Ĺ afrane, ima ga oko 10 tona, cijena na veliko je oko 2,5 kg, a na malo 3,5 kg.

Prodaje se u rinfuzi ili pakirani po 5 i 10 kg. Ve e koli ine dostavljam. Tel: 098 355 207.

MIJEĹ ALICA ZA MESO kapac. 55 kg mljevenog mesa, za kobasice, kulen, vape i sl., kipaju a, jednostavno iĹĄ enje i odrĹžavanje, novije izvedbe, povoljno, vrijeme mijeĹĄanja 10min.

Cijena po dogovoru, zvati iza 15 h na mob 098/285-914 PRODAJEM KOMPJUTER P4 1,5 Ghz, 256, 40, 17� CRT monitor, 6 mj. garancije za 650 kn. tel: 092 1297 541 KUPUJE SE ŠUMA ILI VIŠE STABALA za ruťenje mogu e razne kompenzacije... mob 099-6826-770.

Me imurske novine ne odgovaraju za sadrĹžaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

digitalni zemaljski MPEG4 prijemnik

Ovdje je za samo

199 kn

199 kn

STRONG SRT5303

digitalni satelitski HD prijemnik

digitalni zemaljski prijemnik

671 kn KOMPLETI ZA VIDEO NADZOR

komplet sadrĹži: Ⴠ 4 dome kamere Ⴠ DVR snima Ⴠ potrebne kabele za montaĹžu

1.623,59 kn

info@kerman.hr

www.kerman.hr

183 kn

Udruga za zaĹĄtitu Ĺživotinja PRIJATELJI Ĺžiro-raÄ?un: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004

PROGRAM KUMSTVA Ako nemate uvjeta za udomljavanje Ĺživo nje, moĹžete posta kum ili kuma nekom od ĹĄ enika akove kog skloniĹĄta za Ĺživo nje ÂŤPrijateljiÂť i sudjelova u podmirivanju troĹĄkova hrane ili lije enja. Posje te naĹĄu web stranicu i odaberite svog virtualnog ljubimca. Sljede i korak je upla 99,00 kn na Ĺžiro ra un udruge: 23920071100062749, poziv na broj 02 999222, sa svrhom uplate: DONACIJA. Nakon toga na naĹĄ mail poĹĄaljite potvrdu uplate, svoje osobne podatke i ime odabranog ku nog ljubimca. Hvala vam od srca!

PRUŽITE NOVI DOM nekom psu ili maci uz simboli nu naknadu troťkova cijepljenja i kastriranja. j MoŞete nas posje p j svaki dan izme u 9-17 sa , a nalazimo se iza carine (prije nadvoŞnjaka, kod ateksa, skrenite LIJEVO.

MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u ku anstvu, od raznih proslava i vjen anja, ili ako imate starih deka, plah , ru nika darujte ih akove kom skloniĹĄtu za napuĹĄtene Ĺživo nje.

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOÄ?U PROĹ ETATI PSE!!!

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA!!!

Otis je nevjerojatno dobar i umiljat pas. Lijepe sme e boje sa bijelim arapicama na nogama, o arava na prvi pogleda. JoĹĄ kad podigne te svoje velike uĹĄi, ne moĹžete a da ga ne zamijetite.

Voli se igrati, aktivan je po prirodi i ako ga udomite, sigurni smo da ete dobiti velikog prijatelja i pravog veseljaka. Ro en je negdje oko 27.3.2010., cijepljen i ipiran.

Moris je preslatki upavac i joĹĄ jedno drago ostavljeno bi e koje je lutalo ulicama grada. Njegove tople o i i vesela narav garancija su dobrog slaganja. Moris je dobar prema svim ljudima i drugim Ĺživotinjama, voli djecu i nadamo se da e uskoro na i novi dom u kojem e mo i bezbriĹžno Ĺživjeti, nekoga tko e ga voljeti eĹĄljati njegovu dlaku i

tko e imati vremena za igru s lopticom. Moris je ro en negdje 20.4.2010., cijepljen i ipiran.

Bigi je zlatni retriver star godinu i pol traĹži novi dom, vrlo je umiljat i mirne i blage naravi, te izuzetno pametan. Nalazi se u Slemenicama, cijepljen je i ipiran. Kontakt broj je 098-9652-495.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI mogao biti VaĹĄ oglas Sve informacije na

STRONG SRT7300CI

SKIJE FISCHER s 450 Frequency Tuning Carving (118-68-100) 170 cm, vezovi Salamon s 710, panceri lange 40 Vec-s maxi grip 326mm(41-43), ťtapovi Blizard 16mm A115/45�. cijena za komplet 1.100 kn ili 150 eura. Nije ksno, po dogovoru. tel: 098/577-380 KUPUJEM STARE STRIPOVE Zagor, Tex, Mark... mob 091/537-3652 PRODAJEM MOBITEL Nokia 6500 classic, crna (300kn) i dva mul tool kompleta (noŞ, komb. klijeťta, pila, otvara konz.) svaki 200kn, mob 095/848-9753 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muťkat Şu , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJE SE IPHONE CLONE 4GS, Dual Sim, Wlan, kapacitivni touch, 800 kn, mob: 098/9205-620 PRODA JEM KL AVIJATURU Technics 6000, cijena po dogovoru. moŞe zamjena za jeftinije uz doplatu. mob: 099/ 25-96-444 PRODAJEM elektri nu gitaru Ibanez rg 1570 Prestige, cijena po dogovoru. mogu a zamjena za je inije uz doplatu. info: 099/40-10-142 ili email : toksikocin@net.hr PRODAJEM nove muťke traperice Levis 512 br. 36/32, muťke majice Billabong, DC dugih i kratkih rukava vel. L i XL, pa ke bijele Fila, sivo-crne Globe i crne Vans vel. 46. mob 098/9920-390 PRODAJEM ugostiteljsku kuhinju rabljenu i stalaŞe za trgovinu. mob.

098/9211-929 PRODAJEM CRNO DOMA E VINO, odli no za bambuse, moĹže se proba , cijena 6kn/lit. i kanistra za navodnjavanje ili loĹž ulje, na u ili vino od 1000 lit. za 500kn, mob: 098 467 942.

PRODAJEM MOBITEL Motorola C- 115, ispravan, crni mali, mreĹža 098, za samo 50kn. mob 099/7969-541 PRODAJEM MUĹ KI TRKA I BICIKL Montainbike, o uvan, malo voĹžen, gume 26 cola, za 300kn; te Ĺživo drvo oraha za ruĹĄenje za 500kn, prijevoz i ruĹĄenje od kupca, mob 098/9862-668 PRODAJE SE svjeĹža doma a svinjska mast, kiselo zelje i glavice za sarmu, grah, cikla (sve doma e, nije ĹĄpricano), te kvalitetno vino cijep. kontakt: 343-557 PRODAJEM 15 karneta za popust za popust pri pla anju cestarine na autocesti Zg - k. Umjesto 29, dionicu pla te 17,40 kn. Rok iskoris vos karneta je 30.11.2012. Karne vrijede za sva osobna vozila prve kategorije, bez obzira na registraciju, na navedenoj dionici za voĹžnju u oba smjera. mob: 098/175-8932 PRODAJE SE LEDENICA Gorenje od 350 lit., uredski namjeĹĄtaj, stolovi i vitrina, mob. 095/824-8228 PRODAJE SE STARA ĹĄiva a maĹĄina Singerica, plinske pe i, manji proto ni bojler na bocu, hladnjak i ledenica, dj. motori Quad i kroser. mob. 091/517-5821 POVOLJNO PRODAJEM dje je skije Salomon 120cm, pancerice, skije za odrasle Elan RC i dj. bicikl s brzinama 16 cola, tel. 390-341

Iskoristi akciju u sijeÄ?nju

855

PETAK 27. sije nja 2012.

TV pregled

06:55

od 27.1.2012. do 2.2.2012.

06:10 06:12 06:42 06:54

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Tri boje: Crveno FILM

PETAK, HRT 1, 01:40

Psihološka drama “Tri boje: Crveno” poznatoga poljskoga redatelja Krzystofa Kieslowskog (La double vie de Véronique, Dekalog) posljednji je dio lmske trilogije posve ene razotkrivanju psiholoških svjetova i suvremenih problema mladih Europljana. Rije je o osebujnom i neobi nom lmu koji, kroz pri u o neobi nom odnosu ostarjelog, cini nog suca i mlade studen ce, prikazuje teško e u zbližavanju me u ljudima te nemogu nos potpuna razumijevanja.

Sje anja jedne gejše (r) FILM

SUBOTA, HRT 2, 15:35

Za sve one koji nisu vi ni itanju te još nisu otkrili zamaman i tajanstven svijet predratnog Japana, slijedi kratki tematski info. Naime, Golden nam je ve 1997. ponudio pri u o Sayuri (ro enoj Chiyo), respektabilnoj i etabliranoj gejši koja se prisje a svojih korijena. Ro ena je u siro njskoj obitelji u ribarskom seocu, a kao djevoj icu ju je zajedno sa starijom sestrom prodao otac.

Kill Bill FILM

NEDJELJA, HTV 2, 22:05

Posve en je Taran novoj ljubavi prema kung-fu movima, špage vesternima i 70-ima. Film je podijeljen u dva dijela. Kao i dosadašnji Taran novi lmovi i ovaj je pun nasilja i krvi. Pla eni ubojice i nekadašnji suradnici glavne junakinje Black Mambe (Uma Thurman), nasilno upadaju u malu kapelicu u kojoj se održava proba vjen anja. Njezin nadre eni i ostavljeni ljubavnik Bill (David Carradine) želi se osve jer se Mamba udaje za drugoga.

Faktor kaosa FILM

PONEDJELJAK, RTL 2, 20:50

Jack Poynt (Antonio Sabato Jr.), vojni asnik za prikupljanje informacija, otkrije dokaze o CIA-inom planu provedenom 1972. u ameri kom logoru u Kambodži. Agenti su u logoru mu ili i ubili mnogo nevinih pa Poynt odlu i da je vrijeme da odgovorni za taj zlo in budu privedeni pravdi. No što više istražuje slu aj i približava se is ni, i sam je u sve ve oj opasnos .

Djevojka mog prijatelja FILM

UTORAK, RTL, 20:50

Dane Cook je Tank, mladi muškarac koji ima neobi an hobi. On izvodi djevojke na najgori spoj njihova života, sve sa namjerom da ih vra u ruke bivšim ljubavima. Ovoga puta njegove usluge iznajmi njegov najbolji prijatelj koji želi u vrs vezu sa djevojkom u koju je zaljubljen. Dus n (Jason Biggs) je zaljubljen u svoju kolegicu Alexis (Kate Hudson), no ona ne osje a isto prema njemu i želi da ostanu prijatelji.

U posljednjoj fazi FILM

07:20

SRIJEDA, NOVA, 00:00

Ljubavna veza sa sestrom od pacijen ce nije bila mudra oduka ali ljubav ponekad nema razuma. Ona ima problema kada po ne pi što je rezul ralo napadom na supruga. Psihijatar joj pokušava pomo i ali se pita da li mu govori is nu. Psihijatar (Richard Gere) u ljubavnoj je vezi sa sestrom (Kim Basinger) svoje pacijen ce koja je udana za gr kog ma jaša (Eric Roberts).

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:55 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 08:57 Ludi od ljubavi 2, serija (57’35”) (10/26) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:12 Vijes iz kulture (R) 10:17 Umjetnost prostora: Izvana staro, unutra nov: Ku a u ku i, dokumentarna serija (26’) (11/12) 10:43 Umjetnost prostora: Pod pri skom: Kako živje i radi pod vodom?, dokumentarna serija (26’) (12/12) 11:12 Sve e bi dobro, serija (40’24”) (155/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (91/182) 13:17 Dr. Oz, talk show (33) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Drugo mišljenje 14:40 Škola hrvatskog folklora, emisija pu ke i predajne kulture 15:10 Ponos Ratkajevih, TV serija (46’52”) (29/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (157/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 18:04 HAK - Promet info 18:05 Iza ekrana 18:35 Putem europskih fondova 18:50 Odmori se, zaslužio si 3 - TV serija (6/15) 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Ve eras 20:02 Odabrao elo H.: Zaboravljene mumije Papue Nove Gvineje, dokumentarni lm (50’) 20:55 Ciklus hrvatske kinoteke: San o ruži (85’) 22:30 Dnevnik 3 22:50 Sport 22:53 Vrijeme sutra 22:55 Vijes iz kulture 23:05 Na rubu znanos : Energetska samodostatnost 00:05 Filmski maraton: Reservoir dogs, ameri ki lm (18) (95’) 01:40 Filmski maraton: Tri boje: Crveno, francusko-poljsko-švicarski lm (12) (95’) 03:15 Skica za portret 03:25 Dr. Oz, talk show (33) (R) 04:05 Na rubu znanos : Energetska samodostatnost (R) 05:00 Ludi od ljubavi 2, serija (10/26) (R)

06:10 Najava programa 06:15 Kad zavolim, vrijeme stane - telenovela (90/182) (R) 07:00 Trolovi, crtana serija (21/26) (R) 07:25 Teletubbies, animirana serija (10/330) 07:50 Mala TV: 07:55 TV vr : Ro ak Sebas an 08:05 Oblutak, crtani lm 08:10 Tajni dnevnik patke Ma lde 08:20 Amika, serija za djecu i mlade (11/52) 08:35 Amika, serija za djecu i mlade (12/52) 08:50 Školski sat: Ima psa 09:20 Puni krug 09:35 Pse a ophodnja, serija za djecu (6/13) 10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13:30 Krho ne, norveški lm (77’) 14:50 Crtani lm 15:00 Mala TV: (R) 15:05 TV vr : Ro ak Sebas an (R) 15:15 Oblutak, crtani lm (R) 15:20 Tajni dnevnik patke Ma lde 15:30 Crtani lm 15:40 Školski sat: Ima psa (R) 16:10 Puni krug (R) 16:25 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (2/22) 16:50 Obi na klinka, serija za mlade (14/52) 17:15 Briljanteen 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:30 Glee 2, serija za mlade (11/22) 19:15 Simpsoni 19, crtana serija (15/20) 19:40 Glazba, glazba...tambure 19:55 Ve eras 20:00 Sje anja jedne gejše, ameri ki lm (140’) 22:25 Seraphim Falls, ameri ki lm (12) (115’) 00:25 Bu enje mrtvih 8, serija (12) (1/8) 01:10 Bu enje mrtvih 8, serija (12) (2/8) 01:55 Zlo ini bez sankcija, serija (12) (11/12) 02:40 Retrovizor: Dva i pol muškarca 6, humoris na serija (15/24) (R) 03:00 Retrovizor: Lovci na natprirodno 4, serija (12) (10/22) 03:40 Vrijeme je za jazz : 65 godina Jazz orkestra HRT-a, gost Ma ja Dedi (75’) 04:55 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 07:20 No ni glazbeni program: Glazba, glazba...tambura (R) 07:35 Beograd: Rukometno EP (M)polu nale 17.45 i 20.15 09:35 Eindhoveen: EP u vaterpolu - 1/2 nala u 18.00 i 20.00

FILM HRT 1

20:02

15:25 Eindhoveen: EP u vaterpolu 17:40 ATP Zagreb Indoors, prijenos 1. me a - finale, prijenos SPORT

Nedjelja 29.1., HRT 2, 15:25

SPORT

elo Hadžiselimovi , urednik na HRT-u, postao je jedan od najja ih brandova hrvatske televizije, a sintagma “Odabrao elo Hadžiselimovi ”, kojom se godinama odjavljuju odli ni dokumentarni serijali, pretvorila se u najkorišteniji slogan.

Neprohodna unutrašnjost Papue Nove Gvineje odavno privla i istraživa e i pustolove da na ine kartu njezinih dalekih džungli.

Ponedjeljak 30.1., HRT 2, 17:40

ZVJEZDANI KUTAK Z SERIJA RTL

Uma Thurman Nedjelja, HTV 2, 22:05 sati

Uma Thurman se rodila kao dijete Roberta Thurmana, profesora indijsko- betanskih studija, i Nene von Schlebrugge, švedskog modela.

Ima troje starije bra e; Gandena, Dechena i Mipama, te jednu polusestru, Tayu. Zajedno su proveli jedan dio dje njstva u Indiji. Kao djevojka je bila povu ena i udna a druga djeca su je zadirkivala. Napus la je srednju školu kako bi se bavila glumom te se preselila u New York.

Njen lmski debij imala je 1988. u ak e ri lma, me u kojima je najpozna ji „Opasne veze“ u kojem je nastupila u jednoj sceni u toplesu, zbog ega je imala problema sa ogromnom pažnjom medija. Kasnije je uslijedila roma na krimi drama “Jedna žena, dva muškarca” u kojoj je Robert De Niro bio njen partner. No najve i uspjeh uslijedio je 1994. sa kultnom krimi dramom „Pakleni šund“ za koju je nominirana za Zlatni globus i Oscara. Zanimljivo, redatelj Quen n Taran no nije isprva h o nju u tom lmu nego Michelle Pfei er. Nakon ZF-a „Ga aca“ nanizala je par neuspješnih lmova koju je kri ka do ekala na nož, kao što su „Batman i Robin“ te „Osvetnici“. Pošto je postala majka, uzela je par godina pauze od lma. Za TV dramu „Hysterical Blindness“ osvojila je Zlatni globus, a Taran nov dvodijeli lm „Kill Bill“ sa njom je postao iznimno slavan. Udala se dva puta; njen prvi suprug je bio Gary Oldman (1990.) a drugi Ethan Hawke (1998.), sa kojim je dobila dvoje djece, Mayu Ray i Levon Roan. Sa obojicom se razvela. Pobornica je legalizacije poba aja, kontrole oružja te nancira organizaciju koja pomaže siromašnima. Po religiji je budistkinja.

19.05

11.35 12.25 14.10 15.05 16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 22.10

02.10 03.10 03.45

06:05

11.15

EMISIJA RTL

18.00

Exkluziv

SERIJA DOMA TV

Vatreno srce

7:30

11.35 12.30 13.15 14.05 14.55 15.55 16.20 17.20 18.15 19.30

RTL Danas, informa vna emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm Exkluziv Tabloid, magazin (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija Šakal, igrani lm, akcijski Krokodil Dundee 2, igrani lm, avanturis ki Nema zemlje za starce, igrani lm, kriminalis ka drama (15) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) CSI, kriminalis ka serija (dvije epizode) (12)

Nate Berkus Show, serija 119/173

23.00 23.50 00.30

07:30 09:00 09:01 09:45 10:00 11:40 12:30 12:45 13:30 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 17:40 19:15 20:05 20:45 21:40 22:30

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 12:40 13:25 14:00 14:15

SERIJA NOVA TV

09.10 09.35 10.05 10.50

22.00 06.50 07.25 08.20 08.45 09.00 09.40

Krv nije voda

Inspektor Rex

06.05 07.00 07.45 08.40

20.25

Odabrao elo H.: Zaboravljene mumije Papue Nove Gvineje

19:15 20:05 21:00 22:45 00:30 02:35 04:05 05:35

21.10

00.05

SPORT - IZDVAJAMO

07:45 08:00 09:00 09:15 10:15 11:15 12:15 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:05

14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:15 22:00 22:20 22:30 23:00 23:15 23:17

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION EUROMAXX TV magazin (R) MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI DRUGA STRANA emisija o ravnopravnos spolova SVIJET ROMA dokumentarna emisija TV PRODAJA - MARION ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A informa vna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar MOJA ISTRA dokumentarna emisija ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

23:15 00:10 00:55 01:45 02:15 03:00

Jumanji, crtana serija 1/13 Beba Felix, crtana serija 7/26 TV izlog Zauvijek susjedi, serija R TV izlog Kad liš e pada, serija R Izgubljena ast, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Oluja u raju, serija 27/185 Inspektor Rex, serija 93/123 Zauvijek susjedi, serija 47-48/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liš e pada, serija 163/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 20/84 Otporan na metke, igrani lm (12)* Vra anje duga, igrani lm (12)* Batman, igrani lm R Otporan na metke, igrani lm (12)* R Ezo TV, tarot show (18)* Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm U ilica, kviz za djecu Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Divlji boravak, zabavni Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Raymond, humoris na serija (tri epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) (12) Ku a lutaka, znanstveno-fantas na serija (R) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R)

Vatreno srce, serija 144-145/220 Flash vijes Ljubav bez granica, serija R TV izlog O ma ica, serija R Eva Luna, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Shaggy i Scooby Doo, crtana serija R Koktel, magazin R Flash vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 10/125 TV izlog Eva Luna, serija 33-34/114 O ma ica, serija 87-88/102 Sjene prošlos , serija 65/95 Koktel, magazin Prijatelji, serija 4-5/24 Nikita, serija 13/22 Kraljica juga, serija (12)* 25/63 Prijatelji, serija R Nikita, serija R Sjene prošlos , serija R Koktel, magazin R Kraljica juga, serija (12)* R Kraj programa

(bivša akove ka televizija)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 17:30 18:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Dom2 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Dje ja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Podravina i Prigorje (r) Dom2 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala 18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Ritam tjedna 21:00 Veliko platno 21:30 Euromaxx 22:00 Vijes dana 22:30 Bra a Daltoni, igrani lm 00:30 Erotski program 01:30 Videostranice

SUBOTA 28. sije nja 2012.

(3/13) (R) 05:15 Potroša ki kod (R) 05:45 Eko zona (R) 05:55 Najava programa 06:00 Drugo mišljenje (R) 06:30 TV kalendar 06:45 Iza ekrana (R) 07:15 Škola hrvatskog folklora, emisija pu ke i predajne kulture (R) 07:45 Hrvatska kronika BiH 08:00 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Freckles, ameri ki lm (81‘) 09:25 Te e život, dokumentarni lm (24‘55“) 09:50 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 HAK - Promet info 10:11 Ku ni ljubimci 10:45 Azijske razglednice: Tko nije vidio Bangkok, dokumentarna serija (27‘43“) (4/5) 11:15 Normalan život, emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Veterani mira, emisija za branitelje 13:15 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin 13:45 Prizma, mul nacionalni magazin 14:30 manjinski Mozaik 14:45 Jelovnici izgubljenog vremena 15:10 Eko zona 15:35 Ekspedicija gar, dokumentarna serija (50‘) (3/3) 16:30 Euromagazin: Sjeverna Irska - Pet minuta raja (R) 17:00 Vijes 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info 17:20 Reporteri: Nunavut - naša zemlja 18:20 Potroša ki kod 18:50 Globalno sijelo 19:20 Loto 7/39 19:25 Najava programa 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 Ve eras 20:01 Zvijezde pjevaju (4.)

21:50 Najmo nije žene svijeta: Grace Kelly, dokumentarna serija (48‘42“) (3/13) 22:45 Dnevnik 3 23:00 Sport 23:03 Vrijeme sutra 23:05 Vijes iz kulture 23:10 Ve ernja premijera: Vjerni Danny, ameri ko-njema kobritanski lm (15) (99‘) 00:50 Filmski maraton: Pri a o Su San, hongkonški lm (12) (108‘) 02:40 Filmski maraton: Najlu i radio show (101‘) 04:20 Skica za portret 04:25 Najmo nije žene svijeta: Grace Kelly, dokumentarna serija

FILM RTL

3:00

Nema zemlje za starce (r) Eh, dobri stari Teksas više nije ono što je nekad bio... Kauboje su zamijenili okrutni dileri, mirni gradi i postaju streljane, a Tommy Lee Jones je novi John Wayne.

Stvarala ka kriza, koja je kod bra e Joela i Ethana Coena trajala dvije godine, napokon je gotova. Scenarij se temelji na romanu Pulitzerom nagra enog, ameri kog pisca Cormaca McCarthyja, a govori o teškim i okrutnim vremenima koja su zadesila obi ne, miroljubive ljude u srcu Texasa.

SERIJA RTL 2

12.45

07:00 Panorame turis kih središta Hrvatske 08:10 Najava programa 08:15 Opera box 08:45 Patak Frka, crtana serija (29/39) (R) 09:10 Djevoj ica iz budu nos 2, crtana serija (10/12) 09:35 Mala TV 09:40 Baltazar: Veseli most 09:50 Danica i zeko 09:55 arobna plo a: II razred, 5.epizoda 10:05 Trolovi, crtana serija (18/26) 10:30 Hugo i Jose n, švedski lm za djecu (80’) 11:55 Garmisch-Partenkirchen: Svjetski skijaški kup - spust, prijenos 13:05 Dokumentarni lm 13:35 KS Automagazin 14:05 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom 14:35 Mijenjam svijet 15:05 4 zida 15:35 Sje anja jedne gejše, ameri ki lm (140’) (R) 17:55 Gar eld, ameri ki igranoanimirani lm (77’) 19:15 Simpsoni 19, crtana serija (16/20) 19:40 Glazba, glazba...evergreen 19:55 Ve eras 20:00 Ciklus Michaela Moorea: Bolesno, dokumentarni lm (118’) 22:05 Bili smo vojnici, ameri ki lm (133’) 00:20 Ljubavnice 2, serija (12) (4/6) 01:05 Fringe - na rubu 1, serija (12) (18/21) 02:00 Svi laurea Janigra 03:15 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 05:34 No ni glazbeni program: Fes val svetog Vlaha - Bokuni moga srca (Dubronik 2008.)

06:54 No ni glazbeni program: Glazba, glazba...evergreen

06.15

RTL Danas, informa vna emisija (R) 06.50 Vatreno nebo, telenovela (R) 07.40 X-Men, animirani lm 08.05 PopPixie, animirani lm (dvije epizode) (R) 08.35 U ilica, kviz za djecu 09.10 Ruža vjetrova, dramska serija (dvije epizode) (R) 11.05 Neustrašivi Spirit, igrani lm, obiteljska animirana pustolovina 12.40 Srce i duše, igrani lm, roman na komedija 14.30 Zaljubljeni do ušiju, igrani lm, roman na komedija 16.00 Brodolom života, igrani lm, avanturis ka drama 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija 20.00 Traži se bodyguard, igrani lm, komedija 21.45 TV premijera: Moma ka zabava 2, igrani lm, komedija (12) 23.35 Najbolji prijatelji, igrani lm, roman na komedija

09:43 09:45 10:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:25 12:30

15:20 15:30 15:45

Galileo

16:30 17:30

EMISIJA HRT 1 TV SERIJA DOMA

7:00

Prijateljice

INFO RTL

RTL Danas

18:30

05:35 05:50 06:15 08:15 08:40 09:05 10:00 12:00 13:00 14:00 16:00 17:00 17:10 19:15 20:05 22:00 00:05 02:00 03:35 05:30 06:30

18:00 18:15 18:40 19:00 19:05 19:30 20:00 21:00 22:00 22:20 22:25 23:25 23:27

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija (R) TV PRODAJA - MARION DOM 2 MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI ŽIVOT NA SJEVERU mozai na emisija (R) TV PRODAJA KAJKAVCI mozai ka emisija TV PRODAJA - MARION DRUGA STRANA emisija o ravnopravnos spolova MALI OGLASI TV PRODAJA MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija (R) KUTIONICA dje ja emisija TV OBLO EC podravsko-prigorski mozaik TV PRODAJA - MARION VJERA I NADA vjerski program VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program MOJA ISTRA dokumentarna emisija MOJ PUT dokumentarna emisija (R) KONCERT snimka koncerta VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar U DOBROM DRUŠTVU zabavna emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

TV Izlog I tako to…, serija 11/38 Došli su u Corduru, Igrani lm Winx, crtana serija 31/52 Gormi , crtana serija R P elica na zadatku, crtani lm Larin izbor, serija R Smallville, serija 11/22 Frikovi, serija 13/16 Za dobra stara vremena, igrani lm Provjereno, informa vni magazin R Vijes Nove TV ovjek iz Virginije, igrani lm Dnevnik Nove TV Od kolijevke do groba, igrani lm Specijalist, igrani lm (12)* Tri kralja, igrani lm (12)* Vra anje duga, igrani lm, (12)* R Došli su u Corduru, igrani lm, R Ezo TV, tarot show (18)* Kraj programa

06.55 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) 07.45 Divlji boravak, zabavni (R) 08.30 Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) 09.15 Studio 45, talk show (R) 09.50 Klon, telenovela 10.35 Ve era za 5, lifestyle emisija (pet epizoda) 12.45 U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija (R) 13.25 Ku anice, dranska serija ( e ri epizode) 16.35 Moderna uda, dokumentarni (dvije epizode) (R) 18.15 Paklena kuhinja, reality show (R) 19.05 Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) 20.00 Columbo: Labu i pjev, kriminalis ka serija 21.30 L.A. Dragnet, kriminalis ka serija (12) (dvije epizode) 23.00 Fes valac: Madame Irma, igrani lm, komedija (R) 00.35 Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) (12)

07:00 08:30 09:15 10:00 10:15 11:00 11:45 12:25 12:40 13:10 14:00 14:15 15:15 15:30 17:00

20:00

13:15 13:30 14:30 14:45

19.10

01.25 Astro show, emisija uživo (18) 02.25 RTL Danas, informa vna emisija (R) 03.00 Nema zemlje za starce, igrani lm, kriminalis ka drama (R) (15)

17:30

U dobroj formi s Renatom Sopek

SERIJA RTL

NEDJELJA 29. sije nja 2012.

21:00 22:20 00:45 01:15

Prijateljice, serija 1-2/12 Znate li plesa ?, show 7/23 Gilmorice, serija 15/22 TV izlog Gilmorice, serija 16/22 Prijateljice, serija R Harvey Toons, crtana serija 18-19/78 TV izlog Jamie Oliver: Jamie kod ku e , serija R Znate li plesa ?, show R TV izlog Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz R TV izlog Gilmorice, serija R Jamie Oliver: Jamie kod ku e , serija 11/26 Christopher Columbus, mini serija 1/2 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz 3/16 Tajanstvena žena; Iskupljenje, igrani lm Christopher Columbus, mini serija R Jamie Oliver: Jamie kod ku e , serija R Ne zaboravi s hov

06:10 Najava programa 06:15 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin (R) 06:45 TV kalendar 07:00 Normalan život, emisija o obitelji (R) 07:40 Globalno sijelo (R) 08:10 Zlatna kinoteka: Sve što nebo dopušta, ameri ki lm (85’) 09:35 20’ 09:55 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:04 Vrijeme danas 10:05 HAK - Promet info 10:06 ni DA ni NE 11:01 Poirot 2, serija (8/10) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Plodovi zemlje 13:25 Split: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:05 Smokey i Bandit, ameri ki lm (96’) 16:45 10’ 17:00 Vijes 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info 17:15 Mir i dobro 17:45 Vrtlarica 18:15 Lijepom našom: Trnovec Bartolove ki (1/2) 19:20 Loto 6/45 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 Ve eras 20:01 Sve u 7!, kviz 20:55 Loza, dramska serija (16/16) 21:45 Dnevnik 3 22:00 Sport 22:03 Vrijeme sutra 22:05 Vijes iz kulture 22:10 Hotel Babylon 4, serija (12) (3/8) 23:05 Nedjeljom u dva (R) 00:05 Poirot 2, serija (8/10) (R) 00:55 Borat, ameri ki lm (R) 02:15 Hotel Babylon 4, serija (12) (3/8) 03:05 Skica za portret 03:20 Vrtlarica (R) 03:50 Lijepom našom: Trnovec Bartolove ki (1/2) (R) 04:50 Plodovi zemlje (R)

07:00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07:35 Svi laurea Janigra (R) 08:35 Mala TV 08:40 TV vr : Pokvareni telefon

FILM HTV 1

0:55

08:50 08:55 09:05 09:30 09:55

Brlog: Roda (R) Tajni dnevnik patke Ma lde: Film Vesele trojke, crtana serija (18/52) Hamtaro, crtana serija (18/26) Merlin 2, serija za djecu i mlade (2/13) 10:40 Biblija (nije kod. na sat.)

10:50 Portret Crkve i mjesta (nije kod. na sat.)

11:00 Ku na: Misa, prijenos (nije kod. na sat.)

12:00 Baby bonus, emisija pod pokroviteljstvom 12:30 Garmisch-Partenkirchen: Svjetski skijaški kup - superG, prijenos (12.25!)

13:25 Sportski program ili Film 15:25 Eindhoveen: EP u vaterpolu - nale, prijenos 16:40 Olimp - sportska emisija 16:50 Beograd: Rukometno EP, nale 18:40 Olimp - sportska emisija 19:05 Simpsoni 19, crtana serija (17/20) 19:30 Glazba, glazba...

19:55 Ve eras 20:00 Major Dundee, ameri ki lm (117’) 22:05 Filmski bou que: Kill Bill 1, ameri ko-japanski lm (12) (110’) 00:00 Posebni dodaci, emisija o lmu 00:15 Garaža: Adastra 00:40 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 03:58 No ni glazbeni program: Za srce i dušu: Pop i rock 04:43 No ni glazbeni program: Garaža Zdenka Kova i ek 05:15 No ni glazbeni program: Glazbeni specijal - Sheryl Crow & Robert Plant Specijal 05:45 No ni glazbeni program: Glazba, glazba... (R)

06.00 RTL Danas, informa vna emisija (R) X- Men, animirani lm PopPixie, crtani lm (tri epizode) (R) 07.50 Ruža vjetrova, dramska serija (dvije epizode) (R) 09.45 U dobru i zlu, igrani lm, komedija 11.45 Traži se bodyguard, igrani lm, komedija 13.35 Najbolji prijatelji, igrani lm, roman na komedija (R) 15.30 Otok, dramska serija 16.30 Ljubav je na selu, dokumentarna sapunica (R) 17.40 Exkluziv Vikend, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija 20.00 Tesna koža 3, igrani lm, komedija 21.30 Ljubav je na selu, dokumentarna sapunica 22.30 CSI: Miami, kriminalis ka serija (tri epizode) (12) 01.00 Astro show, emisija uživo (18) 02.00 RTL Danas, informa vna emisija (R) 02.35 Moma ka zabava 2, igrani lm, komedija (12) (R) 06.35 07.00

Borat (r) Znanstvenik Sherman Klump, dobrodušan i nespretan debeljko, vjeruje da se uz pomo kolegice Denise Gaines približio stvaranju eliksira za pomla ivanje. Istodobno, njegovo nedavno kreirano drugo ja, brbljavi, egocentri ni i arogantni Buddy Love (tako er E. Murphy) u svakodnevnom mu životu stvara sve više problema i neugodnos .

Nakon što mu Denise prizna da joj se unato svim svojim nedostacima izuzetno svi a, Sherman skupi hrabrost i zaprosi ju.

07:00 I tako to…, serija 12/38 07:15 Televizijska posla, serija

(bivša akove ka televizija)

19:05

14:35 14:45 15:00 15:20 15:30 15:40

Pod is m krovom

EMISIJA RTL 2

17:30

Neobi na gozba

16:45 17:00 18:00 18:30 19:00 19:05

SERIJA RTL 2

20:00

Kraljevi leda

19:30 20:05 20:45 21:45 22:30 22:35 22:40

SERIJA DOMA TV

Ne zaboravi s hove

20:00

Zabranjena ljubav, sapunica (deset epizoda) (R) Paklena kuhinja, reality show (R) 12.15 Columbo: Labu i pjev, kriminalis ka serija (R) 13.40 Ku anice, dramska serija (tri epizode) 16.00 Columbo: Prije svitanja, kriminalis ka serija 17.30 Paklena kuhinja, reality show (R) 18.25 U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija 19.05 Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) 20.00 Kraljevi leda, dokumentarni (R) 20.50 Muškarci sa sjekirama, dokumentarni (R) 21.40 Fes valac: Madame Irma, igrani lm, komedija (R) 23.15 L.A. Dragnet, kriminalis ka serija (12) (dvije epizode)

07:15

Znate li plesa ?, show 8/23 08:40 Gilmorice, serija 17-18/22 10:10 TV izlog 10:25 Prijateljice, serija R 2/12 11:10 Harvey Toons, crtana serija R 11:50 12:20 12:35

Jamie Oliver: Jamie kod ku e , serija R TV izlog Znate li plesa ?, show R

14:00 14:15

TV izlog Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz R 15:15 TV izlog 15:30 Gilmorice, serija R 17:00 Jamie Oliver: Jamie kod ku e , serija 12/26 17:30 Christopher Columbus, mini serija 2/2 20:00 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz 2/16 21:00 Ovisni o ljubavi, igrani lm 22:35

13:45 14:00 07:58 Danas na programu 08:00 Dje ja TV 12:00 Auto – moto nau ca 12:30 Gledaj dalje (r) 13:30 Ritam tjedna (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:15 Euromaxx 15:45 G.E.T. Report 16:15 Glas Roma 16:50 VIJESTI 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:30 Sedma brzina 18:00 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala 18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:15 TV PRODAJA 19:30 Hrana i vino 20:00 Baš na 20:50 Planet Croa a 21:25 Dom&S l 22:13 Vijes dana 22:30 Link 23:00 Zapisano u zvijezdama 00:00 Erotski program (18)

06.55

11.30

Christopher Columbus, mini serija R Jamie Oliver: Jamie kod ku e , serija R 01:30 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz R 02:30 Kraj programa 01:00

10:43 10:35 10:45 11:00 12:45

SERIJA RTL 2

12-14/22 09:15 Bra a, serija 2/13 09:45 Winx, crtana serija 32/52 10:10 Gormi , crtana serija 3/26 10:30 Pandine metode, crtani lm 12:00 Larin izbor, serija R 14:00 ovjek iz Virginije, igrani lm R 15:40 Koncert - Dražen Ze i u Areni Pula, snimka 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Selidba, igrani lm 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Harry Po er i zato enik Azkabana, igrani lm 22:35 Red Carpet , showbiz magazin (15)* 23:50 Od kolijevke do groba, igrani lm R 01:35 Specijalist, igrani lm (12)* R 03:25 Heroji, serija (12)* 8-10/19 05:40 Televizijska posla, serija R 06:00 Kraj programa

23:40 23:42

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI TV PRODAJA - MARION PRVA HNL JUNIORI snimka utakmice TV ORDINACIJA emisija o zdravlju (R) TV PRODAJA OTVORENO NEBO dokumentarna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program TV PRODAJA - MARION MALI OGLASI ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A TV PRODAJA - MARION POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija (R) LINK emisija o modernim tehnologijama (R) ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show EMISIJA VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar VTV TJEDNIK informa vna emisija U DOBROM DRUŠTVU zabavna emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

(bivša akove ka televizija)

08:00 12:00 12:45 13:00 13:30 14:05 14:30 15:00 15:30 16:00 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 23:00 00:00 01:00

Dje ja TV Baš na Obzori Glas Roma Poljoprivredni savjetnik Podravina i Prigorje (r) G:E:T: Report Veliko platno (r) EU dnevnik Hrana i vino Tjedna kronika U dobroj formi 24 sata, vijes Sedma brzina (r) Tjedna kronika TV Jukebox Fio show Zapisano u zvijezdama Erotski program (18) Videostranice

PONEDJELJAK 30. sije nja 2012.

05:37 05:42 06:12 06:42 06:54

Najava programa Split: More (R) Mir i dobro (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:55 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 08:57 Ludi od ljubavi 2, serija (57’27”) (11/26) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Vijes iz kulture (R) 10:15 Kako priroda lije i: Jin i jang .- iscjeliteljsko umije e kineske medicine, dokumentarna serija (26’10”) (1/7) 10:41 Kako priroda lije i: Putovi do islamskog iscjeliteljstva - potraga, dokumentarna serija (26’16”) (2/7) 11:13 Sve e bi dobro, serija (40’36”) (156/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (92/182) 13:20 Dr. Oz, talk show (34) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Tre a dob, emisija za umirovljenike 14:40 Glas domovine 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (30/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (158/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 17:59 HAK - Promet info 18:00 8. kat, talk-show 18:50 Odmori se, zaslužio si 3 - TV serija (36’36”) (7/15) 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Ve eras 20:05 TV Bingo 20:25 Tito - posljednji svjedoci testamenta: Patnja i nada, dokumentarna serija (51’24”) (5/13) 21:25 Puls Hrvatske 22:25 Provodi i sprovodi, humoris na serija (20/20) 23:00 Dnevnik 3 23:20 Sport 23:23 Vrijeme sutra 23:25 Vijes iz kulture 23:35 Svijet pro ta 00:10 Portret: Ivan Kožari , dokumentarni lm (39’06”) 00:50 In medias res (R) 01:35 Dr. House 7, serija (12) (1/23) (R) 02:20 Tra erica 2, serija (12) (16/25) (R) 03:00 CSI: Miami 8, serija (12) (13/24) (R) 03:45 Skica za portret 03:55 Svijet pro ta (R) 04:25 Ludi od ljubavi 2, serija (11/26) (R) 05:20 8. kat, talk-show (R)

06:10 Najava programa 06:15 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (91/182) 06:55 Trolovi, crtana serija (22/26) (R) 07:20 Teletubbies, animirana serija (11/330) 07:45 Mala TV: 07:49 TV vr : Prase 07:59 Brlog: Bjeloglavi sup (R) 08:04 arobna plo a - 2. razred (6.)

08:20 Amika, serija za djecu i mlade (13/52) 08:35 Amika, serija za djecu i mlade (14/52) 08:50 Školski sat: Špilje Hrvatske 09:20 Inkubator: Biolog 09:35 Pse a ophodnja, serija za djecu (7/13) 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (157/240) 10:45 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (2/22) (R) 11:10 Hotel Zombi, crtana serija (14/26) 11:35 Plodovi zemlje (R) 12:25 4 zida (R) 12:55 KS Automagazin (R) 13:25 Dje ak koji je tražio zlato, njema ki lm (85’) 14:50 Mala TV: (R) 14:54 TV vr : Prase (R) 15:04 Brlog: Bjeloglavi sup 15:09 arobna plo a - 2. razred (6.)

15:25 Školski sat: Špilje Hrvatske (R) 15:55 Inkubator: Biolog (R) 16:10 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (3/22) 16:35 Doktor Who 2, serija (58’55”) (1/14) 17:35 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 17:40 ATP Zagreb Indoors, prijenos 1. me a 19:15 Simpsoni 19, crtana serija (18/20) 19:40 Glazba, glazba...pop 19:55 Ve eras 20:00 In medias res 20:50 Top Gear 9, dokumentarna serija (4/5) 21:40 Dr. House 7, serija (12) (1/23) 22:25 Tra erica 2, serija (12) (16/25) 23:10 CSI: Miami 8, serija (12) (13/24) 23:55 Kalifornikacija 3, humoris na serija (18) (5/12) 00:25 Zlo ini bez sankcija, serija (12) (12/12) 01:10 Retrovizor: Dva i pol muškarca 6, humoris na serija (16/24) (R) 01:30 Retrovizor: Lovci na natprirodno 4, serija (12) (11/22) 02:10 ATP Zagreb Indoors, snimka 2. me a 03:40 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 05:54 No ni glazbeni program: Glazba, glazba...pop (R)

17:25

IN magazin

INFO NOVA TV

19.15

Dnevnik Nove TV

INFO RTL

0:20

SERIJA RTL 2

14:20

Klon

07.20 07.45 08.00 10.05 10.45 11.35 13.20 14.10 15.05

00.20 00.35

03.55

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 12:40 13:10

14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:20 22:30

SERIJA DOMA TV

O ma ica

17.40

07.20 09.00 09.30 10.00 11.00 11.30 12.50 13.35 14.20 15.15

18.40 06.40

13:50 14:00

RTL Vijes

Nate Berkus Show, serija 119/173 Jumanji, crtana serija 2/13 07:55 Beba Felix, crtana serija 8/26 08:15 TV izlog 08:30 Oluja u raju, serija R 09:30 TV izlog 09:45 Kad liš e pada, serija R 10:45 Izgubljena ast, serija R 11:45 Inspektor Rex, serija R 12:45 IN magazin R 13:30 Larin izbor, serija R 14:30 Oluja u raju, serija 28/185 15:30 Inspektor Rex, serija 94/123 16:30 Zauvijek susjedi, serija 49/180 17:00 Vijes Nove TV 17:25 IN magazin 18:05 Kad liš e pada, serija 164/320 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Izgubljena ast, serija 21/84 21:00 Larin izbor, serija 77/182 22:05 Ve ernje vijes 22:25 Jedan jedini, igrani lm (12)* 00:00 Osvetnik, igrani lm (12)* 01:35 Seinfeld, serija 56/180 02:00 Nestali, serija (12)* 18/19 02:45 Selidba, igrani lm R 04:15 Ezo TV, tarot show (18)* 05:15 Dnevnik Nove TV R 05:55 Kraj programa 07:30

17.45

01.20 02.20

Dnevni magazin pod uredni kom palicom glavne urednice Ivane Mandi i dnevne urednice Sanje Zdorc.

IN magazin okuplja dream team redakciju društvene scene.

Dnevna doza doma ih i stranih vijes , društvenih doga aja i kronika, komentara i intervjua nudi se gledateljima kroz deset jakih rubrika i još ja ih novinara.

Voditelji IN magazina su Nikolina Pišek, Mia Kova i i Ivo Perkuši .

06:20

16.15 16.50

16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 20.50 22.35 EMISIJA NOVA TV

UTORAK 31. sije nja 2012.

23:20 23:35 23:37

RTL Danas, informa vna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Vikend, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija Ruža vjetrova, dramska serija Faktor kaosa, igrani lm, akcijski Nestali u akciji, igrani lm, akcijski (12) RTL Vijes , informa vna emisija CSI: Miami, kriminalis a serija (12) Astro show, emisija uživo (18) CSI: Miami, kriminalis a serija (dvije epizode) (12) RTL Danas, informa vna emisija (R)

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION EUROMAXX TV magazin MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI VTV TJEDNIK informa vna emisija (R) VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) TV PRODAJA - MARION ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA ŽIVOT NA SJEVERU mozai na emisija TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu TV OBLO EC podravsko-prigorski mozaik ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija (R) ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

19.25 20.15 21.10 22.25 23.10 23.45 00.50

Zabranjena ljubav, sapunica ( e ri epizode) Najljepše bajke svijeta, crtani lm U ilica, kviz za djecu Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) U dobroj formi s Renatom Sopek, lifesyle emisija (R) Columbo: Prije svitanja, kriminalis ka serija (R) Divlji boravak, zabavni Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Studio 45, talk show (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Raymond, humoris na serija (tri epizode) (R) Ku a lutaka, znanstvenofantas na serija (R) Studio 45, talk show Raymond, humoris na serija (tri epizode) (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R)

06:02 Najava programa 06:07 Tre a dob, emisija za umirovljenike (R) 06:42 TV kalendar 06:54 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:58 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09:00 Ludi od ljubavi 2, serija (56’37”) (12/26) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Vijes iz kulture (R) 10:15 Kako priroda lije i: Ljekovita mo kristala, dokumentarna serija (26’37”) (3/7) 10:42 Kako priroda lije i: Andski iscjelitelji - Tajne medicine Kallawava, dokumentarna serija (26’41”) (4/7) 11:12 Sve e bi dobro, serija (39’59”) (157/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (93/182) 13:20 Dr. Oz, talk show (35) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Me u nama 14:40 Znanstvena pe ca 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (43’08”) (31/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (159/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 17:59 HAK - Promet info 18:00 8. kat, talk-show 18:50 Odmori se, zaslužio si 3 - TV serija (38’53”) (8/15) 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Ve eras 20:02 Sve u 7!, kviz 20:55 Druga strana rock and rolla, dokumentarni lm (29’48”) 21:25 U Europi, dokumentarna serija (14/35) 22:05 Otvoreno 23:00 Dnevnik 3 23:20 Sport 23:23 Vrijeme sutra 23:25 Vijes iz kulture 23:30 Troan co: Trogir pod zaš tom UNESCO-a, dokumentarni lm (42’55”) 00:20 Ciklus europskog lma: Tajna, francuski lm (12) (103’) 02:05 In medias res (R) 02:50 CSI: Miami 8, serija (12) (14/24) (R) 03:35 Tra erica 2, serija (12) (17/25) (R) 04:15 Skica za portret 04:25 Ludi od ljubavi 2, serija (12/26) (R) 05:20 8. kat, talk-show (R)

06:15 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (92/182) (R) 07:00 Trolovi, crtana serija (23/26) (R) 07:25 Teletubbies, animirana serija (12/330) 07:50 Mala TV: 07:52 TV vr : Spavanje 08:02 Ninin kutak: Kako uve a crtež 08:08 Neli i Cezar: Nešto nije u redu / Živo njska staništa 08:15 Danica: Danica i krijesnica 08:20 Amika, serija za djecu i mlade (15/52) 08:35 Amika, serija za djecu i mlade (16/52) 08:50 Školski sat: Drstruk vno ponašanje u vrijeme izlazaka 09:25 Navrh jezika 09:35 Pse a ophodnja, serija za djecu (8/13) 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (158/240) (R) 10:45 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (3/22) (R) 11:10 Hotel Zombi, crtana serija (15/26) 11:35 Reprizni program 11:45 Vrtlarica (R) 12:15 Top Gear 9, dokumentarna serija (4/5) (R) 13:05 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom (R) 13:35 Morrison e dobi sestru, nizozemski lm (72’) 14:50 Mala TV: (R) 14:52 TV vr : Spavanje (R) 15:02 Ninin kutak: Kako uve a crtež 15:08 Neli i Cezar: Nešto nije u redu / Živo njska staništa (R) 15:15 Danica i krijesnica 15:20 Školski sat: Destruk vno ponašanje u vrijeme izlazaka (R) 15:55 Navrh jezika (R) 16:05 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (4/22) 16:30 Obi na klinka, serija za mlade (15/52) 16:55 Doktor Who 2, serija (2/14) 17:40 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 17:45 ATP Zagreb Indoors, prijenos 1. me a 19:15 Simpsoni 19, crtana serija (19/20) 19:40 Glazba, glazba...rock 19:55 Ve eras 20:00 In medias res 20:40 Split: Futsal, EP: Hrvatska Rumunjska, emisija 20:50 Split: Futsal, EP: Hrvatska Rumunjska, prijenos 22:20 Split: Futsal, EP: Hrvatska Rumunjska,emisija 22:35 Tra erica 2, serija (12) (17/25) 23:20 CSI: Miami 8, serija (12) (14/24) 00:05 Bez oduševljenja, molim! 7 humoris na serija (5/10) 00:35 Trust me, serija (12) (1/13) 01:20 Retrovizor: Dva i pol muškarca 6, humoris na serija (17/24) (R) 01:40 Retrovizor: Lovci na natprirodno 4, serija (12) (12/22) 02:20 ATP Zagreb Indoors, snimka 2. me a 03:50 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 05:54 No ni glazbeni program: Glazba, glazba...rock (R)

09:00 09:01 09:35 10:20 10:35 12:05 12:20 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 17:40 19:15 20:05 20:45 21:40 22:30 23:15 00:50 01:50 02:35 03:25

Vatreno srce, serija 146-147/220 Flash vijes Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R TV izlog O ma ica, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Koktel, magazin R Flash vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 11/125 TV izlog Eva Luna, serija 35-36/114 O ma ica, serija 89/102 Sjene prošlos , serija 66/72 Koktel, magazin Prijatelji, serija 6-7/24 Nikita, serija 14/22 Kraljica juga, serija (12)* 26/63 Ovisni o ljubavi, igrani lm R Prijatelji, serija R Nikita, serija R Sjene prošlos , serija R Kraj programa

SERIJA NOVA TV

Izgubljena ast

INFO RTL

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 17:50 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:30 00:30

(bivša akove ka televizija) Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Planet Croa a 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Dje ja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Lifestyle TV prodaja 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjejkom Auto moto nau ca Obzori VIJESTI DANA Link TV Jukebox Erotski program VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL 2

18:00

21.10

Raymond

Prijatelji

00.10 00.25 02.05 03.05

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 13:00

Exkluziv

SERIJA DOMA TV TV ku e imaju pravo promjene programa

16:55

RTL 5 do 5

ZABAVA RTL

16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 20.50 22.35

Može li se izbrisa gorka prošlost? Može li ljubav na kraju pobijedi ? Može li se vra izgubljena ast?

Najnovija turska uspješnica koja pomi e granice svog žanra – ne propus te jednu od trenutno najgledanijih turskih serija! atmagul (Beren Saat) je nevina i prelijepa djevojka koja se uskoro treba uda za mladi a skromnog podrijetla Mustafu (Firat Celik). Fatmagul obožava Mustafu te ne može do ekati završetak njihove ku e koju gradi, kao ni injenicu da više ne e mora živje sa svojom šogoricom koja vrši pri sak na nju i njenog brata. No nažalost, život je Fatmagul namijenio druga iju i mnogo težu sudbinu.

20.45

08:15 08:30 09:30 09:45 10:45 11:45 12:45 13:30 14:30 15:30 16:30 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:05 22:25 00:10 01:40 02:05 02:50 04:20 05:20 06:00

06.15 07.00 07.45 08.45 09.10 09.35 10.10 10.50 11.35 12.30 13.10 14.00 14.50 15.50 16.30 17.20

20.25 06.55

10.20 10.45 11.35

20:05

07:55

19.35

13.20 14.10 15.05

07:30

06:20 07:30

18.15

07.35 08.00 08.15 06:10 Najava programa

(R)

13:50 14:05 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:20 22:30 23:00 23:45 00:00 00:02

RTL Danas, informa vna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija Ruža vjetrova, dramska serija Djevojka mog prijatelja, igrani lm, roman na komedija Billy Madison, igrani lm, komedija RTL Vijes , informa vna emisija Faktor kaosa, igrani lm, akcijski (12) (R) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA - MARION TV OBLO EC podravsko-prigorski mozaik (R) MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija (R) TV PRODAJA - MARION EMISIJA VTV-A TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu (R) TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija TV ORDINACIJA kontakt emisija MOJ PUT dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A informa vni program IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija (R) MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21.10 22.25 23.15 23.50 00.55 01.35

07:30 09:00 09:01 09:35 10:20 10:35 12:05 12:20 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 17:40 19:15 20:05 20:45 21:40 22:30 23:15 00:10 00:55 01:45

Nate Berkus Show Jumanji, crtana serija 3/13 Beba Felix, crtana serija 9/26 TV izlog Oluja u raju, serija R TV izlog Kad liš e pada, serija R Izgubljena ast, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Oluja u raju, serija 29/185 Inspektor Rex, serija 95/123 Zauvijek susjedi, serija 50/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liš e pada, serija 165/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 22/84 Larin izbor, serija 78/182 Ve ernje vijes Sudar na slijepo, igrani lm Jedan jedini, igrani lm (12)* R Seinfeld, serija 57/180 Nestali, serija (12)* 19/19 Osvetnik, igrani lm (12)* R Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm U ilica, kviz za djecu Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Raymond, humoris na serija (tri epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Raymond, humoris na serija (tri epizode) (R) Sarah Connor Kronike, znanstvenofantas na serija (R) Studio 45, talk show Raymond, humoris na serija (tri epizode) (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Ku a lutaka, znanstvenofantas na serija (R)

Vatreno srce, serija 148-149/220 Flash vijes Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R TV izlog O ma ica, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Koktel, magazin R Flash vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 12/125 TV izlog Eva Luna, serija 37-38/114 O ma ica, serija 91-92/102 Sjene prošlos , serija 67/72 Koktel, magazin Prijatelji, serija 8-9/24 Nikita, serija 15/22 Kraljica juga, serija (12)* 27/63 Prijatelji, serija R Nikita, serija R Sjene prošlos , serija R Kraj programa

(bivša akove ka televizija) 07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:20 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:35 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00 00:15 01:15

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino U dobrom zdravlju 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala VIDEOSTRANICE Dje ja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Sport ponedjeljkom (r) 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino akove ki kutak Gledaj dalje VIJESTI DANA Tajne uspjeha Zapisano u zvijezdama Erotski program (18) VIDEOSTRANICE

SRIJEDA 1. sije nja 2012.

03:50 Drugi format (R) 04:35 Ludi od ljubavi 2, serija (13/26) (R) 05:30 8. kat, talk-show (R) 06:07 06:12 06:42 06:54

Najava programa Me u nama (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:55 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 08:57 Ludi od ljubavi 2, serija (58’13”) (13/26) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Vijes iz kulture (R) 10:15 Kako priroda lije i: Otrov - stvar je u dozi, dokumentarna serija (26’18”) (5/7) 10:42 Kako priroda lije i: Lije enje bolova pijavicama, dokumentarna serija (27’13”) (6/7) 11:15 Sve e bi dobro, serija (37’36”) (158/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (94/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (36) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Rije i život, religijska emisija 14:40 Indeks, emisija o školstvu 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (45’50”) (32/180) 16:05 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (160/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 17:59 HAK - Promet info 18:00 8. kat, talk-show 18:45 Odmori se, zaslužio si 3 - TV serija (9/15) 19:20 Loto 7/39 19:25 Najava programa 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Ve eras 20:02 S pe u gos ma 4, humoris na serija (20/20) 20:40 Misija: Zajedno 21:30 Paralele 22:05 Otvoreno 23:00 Dnevnik 3 23:20 Sport 23:23 Vrijeme sutra 23:25 Vijes iz kulture 23:35 Putem europskih fondova (R) 23:50 Drugi format 00:35 In medias res (R) 01:20 Tra erica 2, serija (12) (18/25) (R) 02:00 CSI: Miami 8, serija (12) (15/24) (R) 02:45 Skica za portret 02:50 Paralele (R) 03:20 Indeks, emisija o školstvu (R)

06:10 Najava programa 06:15 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (93/182) (R) 06:55 Trolovi, animirana serija (24/26) (R) 07:20 Teletubbies, animirana serija (13/330) 07:45 Mala TV: 07:49 TV vr : Internet prijatelj (R) 08:00 Gazoon: Oluja nad savanom 08:05 Poštar Pat: Vožnja balonom 08:20 Amika, serija za djecu i mlade (17/52) 08:35 Amika, serija za djecu i mlade (18/52) 08:50 Školski sat: Put neandertalaca 09:20 Izazovi: Prvak, poljski dokumentarni lm 09:35 Pse a ophodnja, serija za djecu (9/13) 10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13:25 Rin Tin Tin 2: Cool Dog, ameri ki lm (85’) 14:50 Mala TV: (R) 14:54 TV vr : Internet prijatelj (R) 15:05 Gazoon: Oluja nad savanom (R) 15:10 Poštar pat: Vožnja balonom (R) 15:25 Školski sat: Put neandertalaca (R) 15:55 Izazovi: Prvak, poljski dokumentarni lm 16:10 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (5/22) 16:30 Obi na klinka, serija za mlade (16/52) 16:55 Doktor Who 2, serija (3/14) 17:40 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 17:45 ATP Zagreb Indoors, prijenos 1. me a 19:15 Simpsoni 19, crtana serija (20/20) 19:40 Glazba, glazba...

19:55 Ve eras 20:00 In medias res 20:50 Divlje guske, britansko-ameri ki lm (129’) (R) 23:00 Tra erica 2, serija (12) (18/25) 23:45 CSI: Miami 8, serija (12) (15/24) 00:30 Kath&Kim 1, humoris na serija (5/17) 00:55 Trust me, serija (12) (2/13) 01:40 Retrovizor: Dva i pol muškarca 6, humoris na serija (18/24) (R) 02:05 Retrovizor: Lovci na natprirodno 4, serija (12) (13/22) 02:50 ATP Zagreb Indoors, snimka 2. me a 04:20 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 06:20 No ni glazbeni program

Studio 45 Dokazano je kako sije anjsku depresiju najbolje pobje uje smijeh, zato na RTL-u 2 od 16. sije nja od 23.15 sati ponovno kre e talk show Studio 45, koji e se pobrinu da gledateljima uljepša problema ni dio godine! Nakon 105 emi ranih epizoda Studija 45, Antonija Mandi i njezina ekipa kre u u nove avanture. Tako nakon trotjedne pauze gledatelji mogu o ekiva mnoštvo novih zabavnih gos ju koji e s Tonkom pri a o aktualnos ma, ali i o onim temama o kojima mnogi imaju svoje mišljenje, ali šute.

Seinfeld

INFO RTL

18.30

RTL danas

SERIJA RTL 2

17:15

Kralj Queensa

SERIJA DOMA TV

Vatreno srce

7:30

06.15 07.00 07.45 08.40 09.05 09.30 10.00 10.45 11.30 12.20 13.05 13.55 14.40 15.45 16.30

19.35 06.55 07.35 08.00 08.15 10.20 10.45 11.35 13.20 14.10 15.05

00.00 00.15 01.45 02.45

11:00 11:15

2:50

19:15 20:05 21:00 22:05 22:25 00:00 02:05 02:50 03:40 04:25 05:25 06:00

17.15

08:43 08:45 09:00

SERIJA NOVA TV

08:15 08:30 09:30 09:45 10:45 11:45 12:45 13:30 14:30 15:30 16:30 17:00 17:25 18:05

18.15

22.25 23:10

06:20 07:30 07:55

16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 20.50

EMISIJA RTL 2

ETVRTAK 2. sije nja 2012.

11:45 12:00 12:30 12:40 13:45 14:00 14:30 15:00 15:45 16:00 17:00 17:05 17:45 18:00 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:20 22:30 23:00 23:15 23:17

RTL Danas, informa vna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija Ruža vjetrova, dramska serija Mentalist, kriminalis ka dramska serija (dvije epizode) (R) CSI: NY, kriminalis ka serija (dvije epizode) (12) RTL Vijes , informa vna emisija Billy Madison, igrani lm, komedija (R) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R)

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION OTVORENO NEBO dokumentarna emisija (R) MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI TV ORDINACIJA kontakt emisija (R) TV PRODAJA - MARION EMISIJA VTV-A TV PRODAJA EMISIJA VTV-A (R) TV PRODAJA ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija VIJESTI VTV-A informa vna emisija ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija TV PRODAJA - MARION EMISIJA VTV-A VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija 20 U 20 talk show VIJESTI VTV-A informa vna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar DOM 2 ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

20.25 21.15 22.25 23.10 23.45 00.55 01.35

Nate Berkus Show Jumanji, crtana serija 4/13 Beba Felix, crtana serija 10/26 TV izlog Oluja u raju, serija R TV izlog Kad liš e pada, serija R Izgubljena ast, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Oluja u raju, serija 30/185 Inspektor Rex, serija 96/123 Zauvijek susjedi, serija 51/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liš e pada, serija 166/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 23/84 Larin izbor, serija 79/182 Ve ernje vijes Izigrane, igrani lm U posljednjoj fazi, igrani lm (12)* Zvijer, serija (12)* 1/13 Seinfeld, serija 58-59/180 CSI Prag, serija 9/13 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm U ilica, kviz za djecu Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Divlji boravak, zabavni Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Raymond, humoris na serija (tri epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Raymond, humoris na serija (tri epizode) (R) Sarah Connor Kronike, znanstveno-fantas na serija (R) Studio 45, talk show Raymond, humoris na serija (tri epizode) (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Sarah Connor Kronike, znanstveno-fantas na serija (R)

06:07 06:12 06:42 06:54

Najava programa Rije i život, religijska emisija (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:55 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 08:57 Ludi od ljubavi 2, serija (60’07”) (14/26) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Vijes iz kulture (R) 10:15 Kako priroda lije i: Pus njska ljekarna, dokumentarna serija (26’42”) (7/7) 11:10 Sve e bi dobro, serija (40’01”) (159/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (95/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (37) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Trenutak spoznaje 14:40 Hrvatska kronika BiH (R) 14:55 Kulturna baš na 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (43’40”) (33/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (161/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 17:59 HAK - Promet info 18:00 8. kat, talk-show 18:50 Odmori se, zaslužio si 3 - TV serija (38’09”) (10/15) 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Ve eras 20:02 Sve u 7!, kviz 20:55 Pola ure kulture 21:25 Ciklus dobitnika Oscara: Djevojka od milijun dolara, ameri ki lm (127’) 23:45 Dnevnik 3 00:05 Sport 00:08 Vrijeme sutra 00:10 Vijes iz kulture 00:20 Koncert zabavne glazbe 01:20 In medias res (R) 02:05 Dr. House 7, serija (12) (2/23) (R) 02:50 Tra erica 2, serija (12) (19/25) (R) 03:35 Skica za portret 03:45 Kulturna baš na (R) 04:00 Pola ure kulture (R) 04:25 Ludi od ljubavi 2, serija (14/26) (R) 05:20 8. kat, talk-show (R)

06:10 Najava programa 06:15 Kad zavolim, vrijeme stane - telenovela (94/182) (R) 06:55 Trolovi, animirana serija (25/26) (R) 07:20 Teletubbies, animirana serija (14/330) 07:45 Mala TV: 07:50 TV vr : Rock zvijezda 08:05 Oblutak: Oblutak u i kliza 08:10 Baltazar: Viktorov jajomat 08:20 Amika, serija za djecu i mlade (19/52) 08:35 Amika, serija za djecu i mlade (20/52) 08:50 Školski sat: Po canje krea vnos i krea vnog ponašanja 09:20 Kokice 09:35 Pse a ophodnja, serija za djecu (10/13) 10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13:25 Let 93, ameri ki lm (86’) (R) 14:50 Mala TV: (R) 14:55 TV vr : Rock zvijezda (R) 15:10 Oblutak: Oblutak u i kliza (R) 15:15 Baltazar: Viktorov jajomat 15:25 Školski sat: Po canje krea vnos i krea vnog ponašanja (R) 15:55 Kokice (R) 16:10 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (6/22) 16:30 Obi na klinka, serija za mlade (17/52) 16:55 Doktor Who 2, serija (4/14) 17:40 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 17:45 ATP Zagreb Indoors, prijenos 1. me a 19:15 Simpsoni 20, crtana serija (1/20) 19:40 Glazba, glazba...

19:55 Ve eras 20:00 In medias res 20:50 Zalagaonica, dokumentarna serija (28/70) 21:10 Zalagaonica, dokumentarna serija (29/70) 21:35 Dr. House 7, serija (12) (2/23) 22:20 Tra erica 2, serija (12) (19/25) 23:05 CSI: Miami 8, serija (12) (16/24) 23:50 Uvijek je sun ano u Philadelphiji 5, humoris na serija (12) (5/12) 00:15 Trust me, serija (12) (3/13) 01:00 Retrovizor: Dva i pol muškarca 6, humoris na serija (19/24) (R) 01:25 Retrovizor: Lovci na natprirodno 4, serija (12) (14/22) 02:10 ATP Zagreb Indoors, snimka 2. me a 03:40 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 05:40 No ni glazbeni program

09:00 09:01 09:35 10:20 10:35 12:05 12:20 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 17:40 19:15 20:05 20:45 21:40 22:30 23:15 00:50 01:50 02:35 03:25

Vatreno srce, serija 150-151/220 Flash vijes Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R TV izlog O ma ica, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Koktel, magazin R Flash vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 13/125 TV izlog Eva Luna, serija 39-40/114 O ma ica, serija 93-94/102 Sjene prošlos , serija 68/72 Koktel, magazin Prijatelji, serija 10-11/24 Nikita, serija 16/22 Kraljica juga, serija (12)* 28/63 Sudar na slijepo, igrani lm R Prijatelji, serija R Nikita, serija R Sjene prošlos , serija R Kraj programa

(bivša akove ka televizija)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:45 22:15 22:45 23:30 00:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Sedma brzina 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala Dje ja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Iz op ine Nedeliš e (r) Tajne uspjeha (r) 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala Tajne uspjeha (r) VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Dom&S l Privredni.HR Vijes dana Zagrljaj ljepote (r) Erotski program(18) VIDEOSTRANICE

21:35

06.55 07.35 08.00 08.15

04.20

RTL Danas, informa vna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija (R) Ruža vjetrova, dramska serija CSI, kriminalis ka serija ( e ri epizode) (12) RTL Vijes , informa vna emisija Mentalist, kriminalis ka dramska serija (dvije epizode) (R) Astro show, emisija uživo (18) CSI: NY, kriminalis ka serija (dvije epizode) (12) RTL Danas, informa vna emisija (R)

06:20 07:30 07:55

Nate Berkus Show Jumanji, crtana serija 5/13 Beba Felix, crtana serija

08:23 08:25 08:35 08:50 09:00 10:45 11:00 12:00 12:20 12:30

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI TV PRODAJA 5 MINUTA ZA KONDICIJU ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija (R) TV PRODAJA - MARION 1X2 kontakt emisija o kla enju 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi (R) DOM 2 emisija o ure enju doma (R) TV PRODAJA - MARION OTVORENO NEBO dokumentarna emisija TV PRODAJA EMISIJA VTV-A TV PRODAJA ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija TV PRODAJA - MARION KUTIONICA dje ja emisija VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija DRUGA STRANA emisija o ravnopravnos spolova SVIJET ROMA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A informa vna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) E-HRVATSKA program pod pokroviteljstvom ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

10.20 10.50 11.35 13.20 14.15 15.05 16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00

Dr. House Kontroverznog dr. Housea tuma i britanski glumac Hugh Laurie koji je ameri koj publici, unato bogatoj karijeri, postao poznat tek zahvaljuju i ovoj ulozi.

Iako kontroverzni dr. House, koji esto ne igra po pravilima, ne vjeruje nikomu, a kamoli svojim pacijen ma, i iako su njegove metode nerijetko sumnjive, on i njegova ekipa najboljih mladih lije nika rješavaju slu ajeve od kojih svi drugi dižu ruke. Lije nici koji s njime sura uju nerijetko e mora provaljiva u pacijentove domove ne bi li našli kakav trag ili iskušava razne metode pokušaja i pogreške.

SERIJA RTL

11:35

Vatreno nebo

INFO RTL

13:15 13:45 14:00

18:30

RTL danas

EMISIJA HRT21 SERIJA RTL

19.30

Pod is m krovom

14:30 14:45 15:45 16:00 17:00 17:05 17:45 18:00 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:20 22:30

SERIJA DOMA TV

O ma ica

17.40

03:00 04:30 05:30 06:00

06.00 06.50 07.35 08.35 09.00 09.25 09.55 10.35 11.25 12.15 13.00 13.55 14.45 15.40 16.20 17.15

01.50 02.50 SERIJA HRT 2

19:15 20:05 21:00 22:05 22:25 23:25 01:30

18.15

00.05 00.20 07:30

08:15 08:30 09:30 09:45 10:45 11:45 12:45 13:30 14:30 15:30 16:30 17:00 17:25 18:05

23:00 23:15 23:17

19.30 20.20 21.10 22.25 23.10 23.45 00.55 01.35

07:30 09:00 09:01 09:35 10:20 10:35 12:05 12:20 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 17:40 19:15 20:05 20:45 21:40 22:30 23:15 01:15 02:15 03:00 03:50

11/26 TV izlog Oluja u raju, serija R TV izlog Kad liš e pada, serija R Izgubljena ast, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Oluja u raju, serija 31/185 Inspektor Rex, serija 97/123 Zauvijek susjedi, serija 52/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liš e pada, serija 167/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 24/84 Larin izbor, serija 80/182 Ve ernje vijes Provjereno, informa vni magazin Batman se vra a, igrani lm Odjek smr : Povratak, igrani lm (12)* Heroji, serija (12)* 11-12/13 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm U ilica, kviz za djecu Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Raymond, humoris na serija (tri epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Raymond,humoris na serija (tri epizode) (R) Sarah Connor Kronike, znanstveno-fantas na serija (R) Studio 45, talk show Raymond, humoris na serija (tri epizode) (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Sarah Connor Kronike, znanstveno-fantas na serija (R)

Vatreno srce, serija 152-153/220 Flash vijes Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R TV izlog O ma ica, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Koktel, magazin R Flash vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 14/125 TV izlog Eva Luna, serija 41-42/114 O ma ica, serija 95-96/102 Sjene prošlos , serija 69/72 Koktel, magazin Prijatelji, serija 12-13/24 Nikita, serija 17/22 Kraljica juga, serija (12)* 29/63 U posljednjoj fazi, igrani lm R (12)* Prijatelji, serija R Nikita, serija R Sjene prošlos , serija R Kraj programa

(bivša akove ka televizija) 07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:30 22:15 22:30 23:15 00:15 01:15

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Vinoteka 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Dje ja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Pove alo (r) 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Podravina i Prigorje Vaše zdravlje Dom2 VIJESTI DANA EU dnevnik Zapisano u zvijezdama(18) Erotski program(18) VIDEOSTRANICE

54

Kuharica

27. sije nja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kuharica

PRIPREMAJU: Stjepan Mesari , Bojana Špani ek

“OSVJEŽENI” ME IMURSKI LONEC

Što prirodnije i jednostavnije - to bolje!

Na ovotjedno kulinarsko putovanje vodi nas Dragutin Karl Novak (40) iz Nedeliš a, a, s obzirom na njegovo bogato iskustvo, bit e to putovanje u punom smislu rije i. Dragutin se, naime, ve u ranoj mladosti zaputio u daleki svijet, i svoj je nož oštrio i kuha om miješao jela na doista svim stranama svijeta – od nama bližih Austrije i Italije, do dalekih kuhinja Amerike i Japana. Sada je, kaže, došlo vrijeme da se vrati u rodni kraj i domicilnoj me imurskoj kuhinji, pa njegove iznimne kuharske vještine Me imurci napokon mogu isprobati u akove kom restoranu “Barok”.

Kao bazu u smišljanju kreativnih recepata i jela Dragutin uvijek koristi me imursku kuhinju, vrlo je vješto upotpunjuju i elementima svih svjetskih gastronomija. Svoje bi kulinar-

sko stvaralaštvo zato najlakše opisao kao takozvanu, ujedno i trenutno vrlo popularnu, fusion kuhinju.

I ovotjedni je višeslijedni obrok spremio u tom tonu, oslanjaju i se pritom na vlastiti moto – što prirodnije i jednostavnije, to bolje. - S jednostavnim ne možete pogriješiti, poru uje kozmopolitski kuhar itateljima Me imurskih novina, za koje je ovaj tjedan otkrio ak tri autorska recepta koja sprema u restoranu “Barok”, a koji i svaki za sebe može sasvim ponosno stajati kao zaseban obrok. Da, ak i desert!

Za pripremu ovih delicija Dragutin je koristio u našim ku anstvima sasvim svakodnevne i cjenovno pristupa ne namirnice koje u posebni gurmanski doživljaj bez previše ilozo ije može spremiti svatko u svom vlastitom – me imurskom loncu!

PREDJELO

GLAVNO JELO

Tjestenina “Mama Roza“

Pile i batak - zabatak “Barok” s krumpirovim ba vicama

Recept za predjelo koje Dragutin Karl Novak preporu uje našim itateljima “posudio“ je od svoje prabake te ga je tek pokojom sitnicom u inio svojim.

Sastojci (za 4 osobe): - 600 g širokih rezanaca - 350 g mesa z tiblice - 200 g tikvica - 100 g svježe paprike - 100 g slanine - 200 g kiselog vrhnja - sol

Priprema U vrelu vodu dodati sol i skuhati rezance.

Dok se rezanci kuhaju, na slanini kratko popržiti suho meso, dodati tikvice, tjesteninu kad se skuha, kiselo vrhnje i sve zajedno malo prokuhati.

Predjelo servirati u dubokom tanjuru i dekorirati sitno nasjeckanom paprikom.

IZ KUHINJE akove kih mlinova

I u glavnom jelu, koje Dragutin Karl Novak priprema u restoranu “Barok”, vidljiva je njegova ilozo ija jednostavnosti, a posebnim ga ine dvije sitnice – za pile e roladice umjesto standardne prsovine koristio je puno so nije i podatnije meso batka, odnosno zabatka, dok je za pripremu krumpirovih ba vica osim “obi nog“ krumpira koristio dvostruko zanimljivi – plavi krumpir.

Krumpir indigo plave boje ista je sorta koja potje e iz Južne Amerike i uspijeva beli koj obitelji Premuš, a osim nesvakidašnje boje odlikuje ga i iznimna puno a okusa. Me imurske namirnice i u ovom su receptu upotpunjene sastojcima “tu ih“ kuhinja, poput muškatnog oraš i a ili pistacija, no u kombinaciji na “Barokovom” tanjuru okusi se stapaju u potpuni gastronomski doživljaj.

Sastojci: - 4 komada batka – zabatka - 100 g pistacije - 200 g kobasice - 100 g maslaca - 1 kg krumpira - za ini – sol, muškatni oraš i

Priprema U vrelu vodu dodati soli i krumpirove ba vice. Spandlati (odvojiti) kost od batka - zabatka, istu i meso i posoliti ga. Kobasicu samljeti i dodati cijele o iš ene pistacije. Meso batka - zabatka napuniti smjesom otprilike 1 cm debljine, zarolati i omotati aluminijskom folijom, i staviti da se kuhaju zajedno s ba vicama otprilike 20 minuta. Nakon kuhanja, rolice treba ocijediti i narezati na medaljone te ih takve kratko ispe i na maslacu i servirati na tanjur. U istu tavu nakon što se medaljoni ispeku dodati brašno i kratko ga zape i, podlijati vodom, za initi muškatnim oraš i em i soli i kratko prokuhati. Dobivenim umakom na kraju se preliju medaljoni i ve kuhane krumpirove ba vice.

SLATKO ZA KRAJ

VINO TJEDNA

Zape eno vo e na bademima

Belovi ev traminac

Doma a juha od hajdinske kaše

Sastojci: - 20 dag hajdinske kaše - 1 mrkva - 5 srednjih šampinjona narezanih - 1 crvena paprika - 1 ve a raj ica - 1 ve a glavica luk - 2 režnja ešnjak - 1 manja tikvica - 1/2 dl maslinovo ulje otprilike - 3/4 litre temeljca ili vode (ako nema temeljca i dodati jednu kocku pile e juhe) - sol, papar - vezica peršina

Traminac Belovi u restoranu “Barok” u akovcu posebno preporu uju uz desert, pa je ono zaslužilo svoje mjesto i u našoj ovotjednoj rubrici “Vino tjedna“.

Radi se o kvalitetnom poluslatkom vinu zlatno - žute boje, berbe 2009., iz štrigovskog vinogorja, s 13 posto alkohola, pije se rashla en na temperaturi od 10 do 11 stupnjeva u prikladnim ašama.

Priprema O istiti luk i sitno ga narezati na kockice pa prepržiti do zlatno - žute boje na ulju. Potom dodati mrkvu, pa ostalo povr e po tvrdo i (paprika, šampinjoni, tikvica), koje tako er lagano prepržiti. Dodati hajdinsku kašu i ešnjak, zaliti vodom ili temeljcem i ostaviti lagano kuhati najmanje pola sata dok hajdinska kaša ne omekša.

Dotjerati okus dodaju i sol i papar i pred kraj dodati raj icu prethodno narezanu na kockice. Još lagano sve prokuhati da kaša potpuno omekša. Servirati obilato dekorirano sitno narezanim peršinom.

Evo zašto smo na po etku ove stranice ustvrdili da i ovotjedni desert bez problema može stajati kao samostalni obrok – osnovu ine vrlo hranjivi, mineralima i nutrijentima bogati bademi, kojima se dodaje sezonsko vo e, ono koje imate kod ku e i u

koli inama koje sami želite. Iako e vam se možda neobi no initi vo e stavljati u pe nicu, sinergija koja se na kraju dobiva u kombinaciji sa sladoledom garancija je da e ovo jelo postati nezaobilazno u vašem osobnom tjednom meniju.

Sastojci (za 4 osobe)

treba ih samljeti, dodati im še er i maslac te dobivenu smjesu premazati po tanjuru.

Sezonsko vo e, u našem slu aju mandarine, kivi i grož e, poslagati po tanjuru i posipati sme im še erom te sve zajedno zape i na 200 stupnjeva. Na kraju poslužiti uz kuglicu vanilija bourbon, ili kojeg drugog sladoleda.

- 150 g badema - 150 g še era u prahu - 200 g maslaca - 250 g sezonskog vo a - 100 g sme eg še era - 250 g sladoleda

Priprema Bademe popržiti na suhoj tavi. Nakon što se ohlade,

27. sije nja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Vremenska prognoza i razbibriga 55 temperature malo sniziti i držat e se oko nule.

Po etkom sljede eg tjedna bit e još malo hladnije. Opet se o ekuje više sunca sredinom tjedna, ali i dalje vrlo hladno zimsko vrijeme, pogotovo u jutarnjim satima. Brijat e hladan sjeveroisto ni vjetar koji e dodatno poja ati osje aj hladno e. Prava zima, ali bez snijega…

Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min. iz iksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 26.1.)

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

Zima stiš e

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Iako ne ete najbolje staja s izražavanjem, druga strana e vas razumje srcem. Odnos e bi opušten i prijateljski. Oni koji su još sami lako e nalazi društvo i slobodno e vrijeme provodi me u ljudima.

Otuda i prilike. Neki e doživje priznanje svojih zasluga u poslu. Mogu e su pohvale ili protekcije. Bit e to dodatna mo vacija za još kvalitetniji rad. Zaposleni u socijalnim službama i humanitarnim djelatnos ma imat e mnogo posla.

BIK (21.4.-20.5.)

METEOROLOŠKI KALENDAR Sve je izglednije da emo do kraja sije nja i po etkom velja e imati prave zimske temperature zraka. Snijega na našem podru ju još nema, ali hladno a je stigla.

Sa sjevera i sjeveroistoka i dalje e dolaziti sve više hladno e.

To emo osjetiti po umjerenom i hladnom sjevernom vjetru, ali naravno i po padu temperature zraka. Izgleda da je sije anj odlu io pokazati i malo zimskog karaktera. ini se da e sljede ih sedam dana vrijeme biti hladno,

onako pravo zimsko. Ali bez snijega…

Tijekom vikenda e nam iz dana u dan dolaziti malo hladniji zrak sa sjeveroistoka. Atmosferski sustavi nad Europom bit e posloženi na na in da prema Hrvatskoj imamo otvoreni dotok hladnijeg isto noeuropskog zraka porijeklom iz hladnog Sibira.

Ali taj zrak je ve inom suh pa se ne o ekuju oborine. Zbog manje koli ine naoblake u našoj blizini više ipak ne e biti toliko sunca.

Petak nam donosi još malo hladniji zrak. Nastavit e se suho vrijeme sa suncem i umjerenim sjevernim vjetrovima. Najviša temperatura unato suncu jedva e biti malo iznad nule. Ujutro jak mraz! Temperatura se ujutro može spustiti i do -8°C. Prema prognosti kom materijalu dostupnom pri izradi ove prognoze ini se da e i vikend donijeti hladno vrijeme, ali uz više oblaka. Naime, nad podru jem Sredozemlja nalazit e se slabašna ciklona koja bi i do sjeverne Hrvatske mogla zabaciti malo vlage pa e se sunce sakriti, ali prema svemu sude i ovi oblaci ne e donijeti nikakve oborine.

Najobla nije e biti u nedjelju.

Zbog obla nijih no i jutra e biti malko manje hladna, ali zbog nedostatka sunca dnevne e se

26. sije nja 1723. god. po eo je padati obilan snijeg u Zagrebu i nije prestao cijeli tjedan 28. sije nja 1959. god. na podru ju Sinja maksimalni udar vjetra 165 km/h 29. sije nja 1994. god. orkanska bura u Dalmaciji, u Splitu udar od 175 km/h

Greške u koracima, razli itost želja, neujedna enost u emocijama – sve se to može na i na dnevnomreduovihdana.Ipak,intelektualna strana odnosa bit e zadovoljavaju a, pa ete pame u nadilaziti spomenute praznine. Uslijedit e pove anje profesionalnih zahtjeva prema vama. Sve vas to može odvesti stepenicu više u poslovnoj hijerarhiji, ali istovremeno e vam biti naporno. Uhodane aktivnosti odradit ete dobro, a sve što je novo tražit e prilagodbu.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Lako ete uspostavlja kontakte, pa ak i s osobama koje su vam možda strane, bilo po prirodi, bilo doslovno. Razumjet ete i ono nerazumljivo, itat ete izme u redova. Veze e se poboljša , a samci okuražiti za osvajanja. Nastavlja se faza prosperiteta i napredovanja, naro ito u podru ju nadogra ivanja znanja. Tako er se aktualiziraju putevi u inozemstvo, suradnja sa strancima.

Mnogi razmišljaju o odlasku u neku drugu zemlju.

RAK (22.6.-22.7.)

Ulazite u fazu kad sve više osvješ ujete vlastitu seksualnost. Erotske igre bit e vam sve draže, a voljena osoba e ih prihva a . Oni koji su još sami možda e potraži asopise spomenu h sadržaja i tako kompenzirati samo u. Sve je više stvari koje e vas usmjerava na borbu za svoja prava i za bolje uvjete rada. Bit e i onih koji e poželje sve promijeni , pa tako i posao. Odlu ujete li o tome, oslonite se prije svega na vlas tu intuiciju u miru i šini.

LAV (23.7.-23.8.)

Sretna Nova 2012. godina

Vjerojatno ete se zapitati što se to doga a s vama ili izme u vas i voljene osobe. Ne dramite previše, stvari e postepeno dolazi na svoje mjesto. Ništa ne forsirajte, nego budite krotki i strpljivi. Drugo vam ne preostaje. Neke svoje ovlas trenuta no ete morati prepustiti drugima. To nije ugodna pozicija za vas, ali dugoro no e se pokaza kao dobra. Pazite da zbog svega ne ule te u neki posao ili projekt koji nije sasvim legalan.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Pokazat ete se kao osoba koja cijeni male životne radosti. Sre u ete prepoznavati u svakom trenutku provedenom s voljenom osobom, bit ete skromni u svojim zahtjevima, ali zato i sretniji. Ovo je vrijeme ravnoteže za vas. Poslova e biti sve više i više. Ne ete ih mo i izbje i, ali ako baš ne morate, ne ostajte po cijele dane na radnom mjestu. Sa uvajte onih pet minuta za sebe. Sve te e dobro, nemate razloga za stalnu kontrolu kako posla, tako i drugih.

VAGA (24.9.-23.10.)

Pred vama su dani velikih ljubavnih prilika i bogatog društvenog života. Uslijedit e pozivi za izlaske i zabave, a na vama je da ih prihvatite. Vezani e se povezati još bliskije, a samci bi se mogli i zaljubiti.

Bit e vam lijepo. Ovih dana posao ete odra ivati s lako om. Sve e vam izgledati kao zabava, a vaše ozbiljno lice poprimit e blaži izraz. Osjetit ete dobar vjetar u le a i to e vas opustiti.

Bit e manje kontrole, a i vi sami ne ete stalno nadgledati ni sebe, ni druge.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Ne e vam bi lako, jer e svaka vaša ljubavna akcija uglavnom bi osuje ena. Vrijeme je da se primirite, možda prolazno u samo i i poradite na vlastitim unutrašnjim inventurama. Oni vezani neka toleriraju razlike. Najradije biste se povukli od svega. Neki e zaista po i na godišnji, a neki jedva eka kraj radnog vremena da po u ku i. Tu e u šini svog doma prebira po doživljajima dana. Jednostavno e vam posao bi u drugom planu.

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Oni koji još traže srodnu dušu ovih bi je dana mogli na i na jednom izletu ili kra em putovanju.

Sve ukazuje na to. Zato se odmah pakirajte. Oni u vezama mnogo e pri a o svemu i sva emu i tako uveseljava partnera. Oja at e djelatnosti povezane s komunikacijama. Bit ete u središtu pozornos mnogih suradnika kojim ete trebati davati odre ene informacije. Ponekad e one bi vrlo važne, a katkada e vas izmori . Nastojte bi što jasniji.

JARAC (22.12.-20.1.)

Vaše samopouzdanje bit e naglašeno. Osje at ete da se vaša veza razvija na sigurnim i stabilnim nogama, a upravo je to ono emu težite. Oni koji još traže društvo mogli bi ga ovih dana na i preko posla ili prijatelja. S žu nancijski rezulta prethodnog rada. Oni ne e bi zanemarivi, a vi ete ima dosta razloga za zadovoljstvo. Poradit ete na novim ulaganjima, a najviše e vas zanima ona dugoro na. Neki e se pozabavi nekretninama.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Sve je više okolnos , ljudi i doga aja koji su na vašoj strani.

Otvaraju vam se prilike za nova poznanstva, pa ako ste još sami, nemojte eka , nego iza ite van me u ljude.

Oni u vezama postaju još bliži i sretniji.

Samostalne profesije bit e u ekspanziji. Prilike za dokazivanje su tu. I ostali e do i do izražaja, odnosno porast e njihov utjecaj na poslu. Bit e i onih koji e ima nerealne ambicije i velike ape te za napredovanje, ali e ih brzo spus na zemlju.

RIBE (20.2.-20.3.)

Vaša sposobnost da izražavate emocije bit e velika, a potreba jaka. To e vam pomo i da pos gnete nešto ve u bliskost s voljenom osobom. Bit e strastveno, ali poradite na samokontroli, jer su mogu e prave ljubavne scene. Umjetnici me u vama dobit e priliku da se izraze. Ne e nedostaja ni inspiracije.

Stoga su mogu a prava remek djela.

Svi ostali radit e s nadahnu em i mašta kako bi se njihov posao mogao oplemeni .

VIC tjedna

Frizura Do e Duško Lokin kod frizera i po ne objašnjavati kakvu bi frizuru htio: - Skratite malo sprijeda, obavezno obojite sijede, a odozada malo sa škarama – ja u do i za pola sata!

ODLI AN REZULTAT AKOVE KE KARATISTICE

VRLO DOBAR ULAZ U SEZONU AKOVE KE TENISA ICE NA AO

FILIP UDE NAKON PLASMANA NA OLIMPIJSKE IGRE

Maša Martinovi bron ana u Parizu

Iva Mekovec može i s najboljima

Sanjam olimpijsko zlato u Londonu

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Obe ali so nam i deli vu plan 21, a ve bodemo dobili 25!?

D

ok sam minuli tjeden poslušal naše politi are, kak ove na vlasti, tak i one vu opoziciji, kak so falili Evropo vu štero smo se unda ravnali, a vu nedeljo smo si kupili i karte za cug, furt mi se motala po glavi misel kak so bra a Grim i Hans Kristijan Andersen pravi pu koškolci, kaj se dotikavle bajki, štere so nam, kak bira kom telu, spripovedali naši vrli politi ari.

Brz as smo jiv i zato zebrali kaj nam bodo prepovedali, ali ne bajke. I ne morajo nam kazati meseca vu vodi, jerbo ak smo vu krizi ne zna i gda ne znamo gde je mesec. im so se prebrojili glasi, posle nedeljnoga referenduma, mam se zazvedilo gda smo mi Me imorci skorom vsi za to kaj bodemo zutra vu Evropi. Skorom 76 procentov naših ljudi je dalo

svoje glase za Unijo, tak gda po temo zgledi gda smo mi nejspametneši ili pak nejbedasteši vu Lepoj našoj. Ne bi štel re i gda nam bode hudo, ali nejsam niti siguren kak nam bode dobro, o em re i, gda nam bode bole nek nam je ve. Pitate me zakaj? Nebrem veruvati gda nam bode bole, a onima šteri so nutri jim je huje. Napriliko, bunijo se Grkljani, Talijani so na robo provalije, Španjolci i Portugalci nebrejo pla ati kaj so dužni, Ma ari so si zeli tuliko zajma gda je ve i ono kaj imajo pod zemljom deto pod hipoteko, Rumunji se bunijo i kr ijo po vulicaj, a Bugari so stiha i sam jamrajo. A mi i dale mislimo gda bode nam bole. Ne kanim nikomo jemati nado.

Velijo naši stareši gda nada hmira zadja, ali ipak hmerje, na vse zadje. Nekaj drugo

mene gvinta: zakaj se Evropa tuliko bori za nas i zakaj joj mi trebamo? Dugo sam si o temo gruntal i jedino kaj mi je spametno ostalo na pameti je to gda nas oni nucajo kaj restiramo Evropo na sastavne djelove. Vsima vam je poznato gda smo mi restirali Austrougarsko, a posle i Jugoslavijo, a to ovi vu Evropi znajo. Brz as jim neš i takši treba. ebrem, a kaj vam ne bi povedal: ovo leto, 9. januara, smo preslavili spomenden na to kaj smo se, mi Me imorci, oslobodili Ma arov i pripojili se nazaj Hrvaškoj, svojoj materi zemlji, a ve 22. januara smo nazaj potepli svojo slobodico i odišli vu Evropo. Jako dugo smo bili svoji na svojemo. rvi vekši korak naše Vlade na elu s Zokijom je to kaj je podražil

N

P

benzin i ve za liter moramo dati vej od deset kuni, a drugi još vekši je to kaj bodo zdigli pedeveja z 23 na 25. A od vsega onoga kaj so obe uvali nigdi nikaj. Kaj ne bi neš i mislil kak ja imam nekaj protiv naše Vlade, ali moram vam re i kak so oni predi izborov meli plan 21, a ve so ve zdigli pedeveja na 25 i naprajli preba aj za cirka 20 procentov. o, neje sam podražil benzin, gori se ravna i plin i struja, a i vu štacuno je vsaki den nekaj dražeše. Tak je podražil kruh, mleko, melja, keksi, olje, cukor, okolade, cukori, vino i kaj nebodem dale nabrajal. To mi tak zgledi kak da bi se naše fabrike i naši štacunari prepravljali za Evropo, ali vu Evropi je vse faleše. Ak ne verjete meni pitajte one Me imorce, šteri

N

ve na leta, hodajo po fasunge vu Deželo. Bar nekši hasen od Janezov. aše Me imorske vode so vu Svetomo Urbano postajle veliko turna z vodom i to sam zato kaj bodo naši vinogradari mogli puniti lagve dok se spije ono vino štero jim je Božek dal. Niti tjeden dni je nej te vodeni turen bil postavleni ve so nas Janezi prijavili vu Brisel gde iš ejo kaj toga turna zrušimo jerbo je zbogradi njega pol Slovenije celi den vu hlado. lavek Lini , minister z glavnom državnom buksom, furt iš e nekoga što bi mogel zvle i Lejpo našo od nove krize i nevole. Kuliko sam mel za uti, pre gracki vuri, vu pomo je pozvani nejsposobneši vumstrana ki maher za probleme s penezaj, a to je

N

S

profesor Baltazar. On je, do ve, rešil kajkakše nevole, pak se gospon Lini toplo nadja gda bode i našega broda, šteri se nagnul kak Costa Concordia, spasil od vtapljanja. aš precednik Ivek Josipovi je obišel naše druge sosede vu Albaniji. Dok je bil tam, prijel ga je gradona elnik Tirane. Na kaj smo došli, precednika naše države prima gradona elnik. O em re i, gda bi došel vu Tirano zagrebe ki gradona elnik, gospon Bandi , jega bi, brz as, prijel precednik jednoga kotara, oliti mesnog odbora.

Ve bar znamo kak nas Albanci poštuvlejo? Brz as so oni još nej zazvedili gda smo se mi oženili z Evropom i gda se bode zutra nas pitalo gda bodo oni došli vu Evropo. Kaj mislite gda?

N

RECIKLIRANJE - Me imurci ve automatski razvrstavaju otpad!

Anketa “Pod vurom”

Iako smo mi sami toga ve bili i te kako svjesni, nova ministrica zaštite okoliša i prirode u svom prvom službenom posjetu našoj županiji ovaj je tjedan to i potvrdila – Me imurska

je županija na podru ju zbrinjavanja otpada vode a u zemlji, a našimznanjimaiiskustvimavjerojatno eseposlužitiiuizradi novog Zakona o otpadu. Upravo smo zato u ovotjednoj anketi

Štefanija Frljužec, akovec – Recikliramo i odvajamo sme e kod ku e, sve što možemo, a otkad smo dobili sme e kante i biološki otpad. Kompostiramo, zna i, unatrag mjesec dana, a ostali otpad ve godinama razvrstavamo, to stvarno nije teško.

Franjo Horvat, akovec – Sav otpad kod ku e razdvajam, a sad smo, evo, dobili i ovu novu posebnu kantu za biološki otpad, pa sad imamo kamo baciti i, primjerice, pojedenu jabuku.

S odvajanjem smo zapo eli odmah kad je to uvedeno, a ja ak kod nas u zgradi znam zagalamiti ako ostali ne paze.

Sonja Novak, Pretetinec – Trudim se odvajati otpad – ono što možemo spalimo, ali plastiku ili metal odvajamo od ostalog sme a. Sad ve dosta dugo recikliramo, to sam nau ila na poslu i prenijela sam naviku ku i, priviknuti se na odvajanje je najmanji problem.

krenuli provjeriti razvrstavaju li i recikliraju li Me imurci svoje sme e, a rezultati nas, ponosno priznajemo, nisu nimalo iznenadili – kod nas je recikliranje ve automatizam! (bš)

Dubravko Kermek, akovec – Evo, s ovim biološkim otpadom se još uhodavamo, ali ono standardno – staklo, metal, plastika, papir – to odvajamo. Možda se u po etku malo teško priviknuti na to, jer treba malo razmišljati o tome što se kamo baca, ali nau i se.

Ivan Križai , Palovec – Recikliranje je kod nas doma normalno i obavezno! Jako držim do toga, i pazim da i moji uku ani pravilno odvajaju sme e. Svijest o recikliranju u javnosti mora porasti, jer smo ve sada pretrpani sme em.

Ivan Mesari , Merhatovec – Recikliramo, kako ne, to je obavezno. Posebno pakiram razli iti otpad u za to predvi ene vre e, a ono što možemo spalimo. Otpad odvajamo ve dulje vrijeme, i meni je to sada ve normalno. (foto: Zlatko Vrzan)

mi prodiremo dublje