Međimurske novine 858

www.mnovine.hr Godina XVII.

Broj 858.

^akovec, PETAK, 17. velja~e 2012.

Cijena 7 kuna

U SIJE NJU prijavljenih na me imurskoj burzi rada kao u najžeš e recesije DRAGUTIN GLAVINA, preloški gradona elnik, u saborskoj klupi

str. 4

Ne želim se slikati u Saboru na TV-u, raspravljat u ako od toga bude koristi

M A Z I M I S E P

nji OPTIMIZAM iš d o g lo š ro p io n zamije

str. 5

Me imurska banka s 40,7 milijuna kn dobiti sedma po profitabilnosti u RH CRNA KRONIKA

U ENICE GOSPODARSKE škole akovec Valentina Juras i Sanela Sen ar

Iz školskih klupa u e njegu vina u barik ba vi

str. 14

BANKA IZ MALE regije s velikom zaradom

PROMJENA na elu Me imurje plina

Vladimir Ivkovi oprostio se od direktorske funkcije, dolazi Nenad Hranilovi

str. 6

str. 3

Otkaze dobilo ak 760 ljudi str. 8

Otkriven loš policajac iz Ma kovca - provaljivao u ugostiteljske objekte

media str. 11

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

VIJEST(I) TJEDNA

IZ TJEDNA u tjedan

Podrška reformama je neupitna, stoga one trebaju biti što dublje J

edno od najvažnijih pitanja nove Vlade je kako pove ati broj radnih mjesta u realnom proizvodnom sektoru. Ho e li se pove anje zaista i dogoditi s obzirom na aktualna doga anja, gdje se uglavnom pri a o otpuštanjima, posebice u našem kraju - ostaje za vidjeti? To je proces koji ne ide preko no i, posebice jer Vlada o ito ima druge prioritete kad je (pre)zaposlenost u pitanju. Naime, jedan od najve ih problema ove zemlje do sada je bilo “socijalno zbrinjavanje“ u javnom sektoru. I to bi još kako - tako možda funkcioniralo da su, primjerice, prosje ne pla e bile poput one male “me imurske“ oko 3.500 - 4.000 kuna. Ali ne! Javne tvrtke poput HŽ-a ili HRT-a imaju debelo iznadprosje ne pla e, iako godinama unatrag rade s velikim gubicima. I nije problem samo u visokim pla ama, nego prvenstveno u tome da su se “izmišljala radna mjesta“, šefovske pozicije i mnogo toga drugoga što je iz godine u godinu zna ilo sve više novca za pla e, umjesto za razvoj. U javnom i državnom sektoru tako er u velikom broju hrvatskih županija i središnjice, usprkos tzv. zabranama zapošljavanja, danas nema samo 100 posto zaposlenih kapaciteta, ve ponegdje i puno više od toga. Istovremeno u Me imurskoj županiji mnoge državne i javne službe rade s puno manjim kapacitetom zaposlenosti od onoga što je ak bilo i dopušteno, a postižu puno ve u e ikasnost. Me utim, do sada nije bilo volje da se takva situacija uskladi u cijeloj zemlji. Ostaje za vidjeti ho e li se to kona no dogoditi sada! ilanovi eva Vlada, iju politiku rezova uglavnom provodi ministar Lini , me utim, ipak nije zaorala za sada do kraja duboko. A možda je trebala, jer ima podršku kakvu nije imala gotovo ni jedna. ak 76 posto podrške gra ana govori o tome da i te kako vjeruju u novu vlast i daju joj unisonu

M

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

17. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

podršku za njihove poteze.

To je velika prilika, ali i njihova obveza da se zaista naprave duboke promjene, jer o ito se u našoj zemlji troškarilo puno previše tamo gdje nije bilo potrebe.

Stoga 3,5 ili 4 milijarde kuna nekako djeluju premalo, jer sigurno se može uštedjeti novih 5 - 6 milijardi samo da se u e u suštinu problema, odnosno da se uzme svima onima koji nemaju pravo na prora unski novac. Distribucija nacionalnog bogatstva u Hrvatskoj, sre om, još uvijek nije pretežito neoliberalna i tu priliku morali bi iskoristiti za razvoj, poput “normalnijih“ europskih zemalja u kojima ta najgora mogu a vrsta kapitalizma nije dominantan faktor u cijelom društvu. Ako se bude oklijevalo, druge prilike možda više ne e biti. ve to pišem u trenutku dok je Me imurje zahvatio val novih otpuštanja. Takav scenarij ne nudi na prvi pogled optimizam, ve samo pesimizam. Me utim, o ito gospodarski nezdravo tkivo koje je “naslije eno“ teško da može opstati na tržištu, posebice u ovoj situaciji.

Ono što mi izgleda kao još ve i problem, posebice u akove kim “podružnicama“ MT -a, jest situacija da nema poduzetnosti da se pokrene nova proizvodnja. O ito ne ide “umjetno održavanje pacijenta koji je ve umro“, ali kvalitetnog rješenja cijele situacije ne može biti ako je alternativa – sva a, umjesto poduzetnosti. Da proizvodnji u tekstilnoj branši ne mora biti kraj, pokazuju primjeri zapošljavanja bivših Modeksovih radnika u novoj tvrtki u M. Središ u, zadržavanje proizvodnje u bivšem preloškom MT -u, tako er zahvaljuju i poduzetnom duhu, otvaranje novih radnih mjesta u pogonu nove tekstile tvrtke u gospodarskoj zoni Sjever u Prelogu. I ono što je još jedna važna poruka cijelom društvu jest da su na elu svih tih poduzetni kih projekata za spašavanje radnih mjesta

S

ili novo zapošljavanje - žene.

Tekstilna industrija o ito još uvijek može ponuditi zaposlenost, posebice one ženske radne snage koja ne može drugdje prona i svoj posao, ali samo ako postoji poduzetni ka inicijativa. U takvim situacijama i politika bi se morala pojaviti kao moderator i poticatelj takvoga kvalitetnog “spašavanja“ radnih mjesta. tvaranje novih radnih mjesta, svi se slažu, temelj je gospodarskog oporavka zemlje. Najzanimljivije je da se u tome ne slažu samo sve parlamentarne stranke, nego i svi ostali koje možemo svrstati u kategoriju zainteresiranih strana, na kraju i sami gra ani. Možemo tome nadodati i spašavanje radnih mjesta, može biti pozitivno i dobro, ako se provodi principijelno. To zna i interventno ulaganje u tvrtke koje su zbog jednokratnih negativnih utjecaja zapale u probleme. U suprotnom to postaje pomaganje neuspješnima na teret uspješnih, intervencionizam, pa ak i populizam, za koji ova država više nema ni vremena ni novca, kao što je do sada bio slu aj. Nova Vlada ima veliku priliku da promijeni dosadašnje ponašanje države, jer to prijašnja HDZ-ova nije imala, ponajviše iz razloga što su svi socijalni partneri uglavnom smatrali da je treba smijeniti, pa su, istini za volju, vrlo esto i licemjerno podržavali one stvari koje nisu bile dobre za budu nost prora una zemlje.

Danas se situacija duboko promijenila, a to se ponajviše vidi na tome da socijalni partneri države poput sindikata nemaju više tako veliku volju da instrumentaliziraju nezadovoljstvo i strahove onih koje zastupaju, posebice tamo gdje to nema ama baš nikakve logike. vijetom se šire protesti protiv globalnog, korporativnoga kapitalizma, kao i inancijskih institucija, kao glavnim krivcima za sadašnju gospodarsku, ali i društvenu krizu koje zabrinjavaju svijet.

Koriste se rije i kao što su revolucija, propast liberalnoga kapitalizma, izrabljivanje

O

S

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

99% pu anstva itd. O ito je da su i na gospodarskome, ali i društvenom, planu potrebne promjene, te da se stvara kriti na masa za dolazak novih pravila igre. Da je kod nas bilo samo malo više “pameti”, ali i volje, te hrabrosti, posebice za kvalitetnom kontrolom trošenja državnog prora una, ne bi danas bio takav pritisak, posebice me unarodnih inancijskih institucija. Ono što je teško povjerovati jest da bi ja e oporezivanje 1% najuspješnijih i najbogatijih moglo priskrbiti dovoljno sredstava za 99% “obespravljenih”. Ali i tako nešto poslalo bi poruku prvenstveno bogatima - da je došlo vrijeme da prestanu misliti samo na sebe. Cijelo društvo treba pak natjerati da promisli o daljnjoj štednji, pa ak i rezanju prava, posebice onih koja donose “kruh preko poga a“. Od politike se u ovoj situaciji o ekuje i kvalitetnija socijalna politika, posebice prema onima koji se objektivno, nakon što izgube posao, više ne mogu tako lako zaposliti, dok najkvalitetniji me u nama ne na u nove tehnologije, nove biznise i na taj na in kompenziraju aktualni gubitak radnih mjesta, te donesu i novo zapošljavanje i punjenje državnog prora una. toga se mi u našim novinama u ovim teškim gospodarskim vremenima ponosimo propitivanjem, kritiziranjem i raspravljanjem lokalno - politi kih, gospodarskih, zdravstvenih, obrazovnih, prijevoznih i ostalih temeljnih društvenih postavki oko kojih se vrti kvaliteta života obi nog gra anina. Analiziramo i pitamo služe li njihove trenutne strukture i djelovanje našim potrebama. S obzirom na postignute standarde u našem kraju, radimo ponajviše na tome da ih mijenjamo na bolje. To e biti i naša budu a zada a.

S

Nezaposlenost na vrhuncu po etkom godine Zimski mjeseci, posebno sije anj i velja a, i ina e su vrhunci sezone u nezaposlenosti, me utim, po etkom ove godine zabrinjava prestanak radnog odnosa za ak 760 me imurskih ljudi koji su se prijavili u Zavodu za zapošljavanje kao nezaposleni.

Ina e, kod nas nezaposlenost ima izrazite odlike sezonskog karaktera. Smanjuje se u ljetnim mjesecima, a pove ava u zimskim, zbog radova u gra evinarstvu, poljoprivredi, a dijelom i turizmu. Me utim, ovogodišnji sije anjski val ne može se u cijelosti pripisati tome, ve dijelom otpuštanjima u MT -u, što Tvornici rublja, a što u Tvornici arapa, gdje dio radnica i nije stigao do Zavoda za zapošljavanje zbog otkaznog roka koji je u tijeku, pa se novi val prijava na Zavod za zapošljavanje o ekuje još i u velja i. Ali to o ito nije sve, jer je otkaze podijelilo još desetak manjih tvrtki ili obr-

(NE) SVI A NAM SE

Najavljen dolazak još jedne, ovaj put njema ke, tvrtke u Prelog Interes za gradnju u gospodarskoj zoni Sjever u Prelogu iskazala je nedavno i jedna njema ka tvrtka za proizvodnju izolacijskih materijala u gra evinarstvu, rekao je u razgovoru za naše novine preloški gradona elnik Dragutin Glavina. Odli na vijest u ovo vrijeme gospodarske krize i gubitka radnih mjesta, posebice u našem kraju. - Pregovori su pri kraju. Ako uspješno završe, a vjerujem da ho e, ve tijekom ove godine izgradio bi se proizvodni pogon površine 1.100 kvadratnih metara i zaposlilo oko 25 radnika. S

TELEFAX: 040 311 699

obzirom na limitiraju e okolnosti u zoni Sjever, dalekovode koji smetaju gradnji novih kapaciteta, sigurno emo i i u proširenje.

Adekvatna komunalna infrastruktura u blizini ve postoji, nedaleko e u budu nosti biti i obilaznica Preloga, sve su to idealni uv jet i za dolazak gosp o darskih investitora, rekao j e gradona eln i k .

Više na str. 4.

Policajac iz Ma kovca provaljivao u ugostiteljske objekte Rijetko je, no i to se doga a. Policajac koji je postao lopov. Upravo o takvom slu aju u ponedjeljak je izvijestila Policijska uprava me imurska.

Naime, dovršenim kriminalisti kim istraživanjima otkrivena je skupina lopova u kojoj je bio i 36-godišnji službenik Policijske uprave me imurske iz Ma kovca, konkret-

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Velimir Kelkedi, Siniša Obadi , Bojana Špani ek, Alen Fuš fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec.

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec

ta. Zabrinjava situacija da je u akovcu sve manje irmi s više stotina zaposlenih. A ne pamtimo kad je zadnji put neka irma zapošljavala na ve e ili se otvarao neki pogon ili gradilište koje bi za sobom povuklo zna ajnije zapošljavanje u “me imurskoj metropoli“, koja bilježi zna ajnu gospodarsku stagnaciju u proteklih desetak godina. Tek s prolje em možemo se nadati zatopljavanju na burzi, ali pitanje je u kojoj mjeri. Nadamo se tako er da one irme koje rade dobro, imaju kvalitetne rezultate, boje i se što e biti sutra, ne e krenuti tako er s rezovima u vidu zaposlenosti. Jer, ste ajevima je dobro o istiti “nezdravo tkivo“ u gospodarstvu, me utim, nije dobro kad na vidiku nema alternative “za višak“. Posebice to vrijedi za srednju i stariju populaciju, koja teško pronalazi novi posao. Cijela analitika na stranici pokraj ove.

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11

Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

nije – grani ni policajac. On je zajedno s kompanjonima “odradio“ tri provale u ugostit eljske objekte u Me i mu rju. Opširnije na str. 8.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: redakcija@mnovine.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr medjimurske-novine@ck.t-com.hr

17. velja e 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

U SIJE NJU rekordan broj novo prijavljenih na burzi rada u Me imurju - kao u vrijeme najžeš e recesije

PESIMIZAM zamijenio prošlogodišnji OPTIMIZAM

Otkaze dobilo ak 760 ljudi, a posao tek nešto više od 200 PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

U sije nju je na burzu rada direktno iz radnog odnosa došlo 760 osoba, a istodobno je s burze na posao upu en 221 djelatnik, objavila je Podru na služba Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje akovec.

Takav veliki broj otpuštanja nezapam en je od velike recesije.

No, spomenutih 760 osoba koje su direktno s radnog mjesta zbog otkaza završile na burzi tek je dio onih koji su u sije nju podebljali burzu nezaposlenih. U sije nju je u tu crnu evidenciju prijavljeno ak 1.135 osoba. Kad se raš lani tko su ti ljudi koji su u sije nju došli na burzu, ak 991 osoba ve je prethodno radila, uklju uju i i onih 760 koji su na burzu došli direktno s radnog mjesta. Tako je u sije nju broj nezaposlenih opet premašio neslavnu brojku od preko sedam tisu a, to nije, armija nezaposlenih broji 7.453 osobe, što nas po broju nezaposlenih vra a sedam do osam godina unatrag, u 2004. i 2003 godinu, pa ak i u vrijeme s kraja devedeseti, kada su se rušila poduze a što zbog visoke nelikvidnosti, a što zbog tajkunske privatizacije.

Nezaposlenost uvijek na vrhuncu po etkom godine Zimski mjeseci, posebno sije anj i velja a, i ina e su vrhunci sezone u nezaposlenosti. Naime, kod nas nezaposlenost ima izrazite odlike sezonskog karaktera.

Smanjuje se u ljetnim mjesecima, a pove ava u zimskim, zbog radova u gra evinarstvu, poljoprivredi, a dijelom i turizmu. Me utim,

ovogodišnji sije anjski val ne može se u cijelosti pripisati tome, ve dijelom otpuštanjima u MT -u, što Tvornici rublja, a što u Tvornici arapa, gdje dio radnica i nije stigao do Zavoda za zapošljavanje zbog otkaznog roka koji je u tijeku, pa se novi val prijava na Zavod za zapošljavanje o ekuje još i u velja i. Tako je u akovcu sve manje firmi s više stotina zaposlenih. A ne pamtimo kad je zadnji put neka firma zapošljavala na ve e ili se otvarao neki pogon ili gradilište koje Ste ajevima bi za sobom pov uk lo je dobro o istiti zna aj“nezdravo tkivo” u nije zagospodarstvu, me utim, pošljavanje nije dobro kad na vidiku nema u “mealternative “za višak”. Posebice imurto vrijedi za srednju i stariju s k o j met rosno 3,1 posto populaciju, koja teško poli“, koja manje nego pronalazi novi posao bilježi znau sije nju 2011. ajnu gospogodine. Istovremedarsku stagnaciju u no, evidenciju su napuproteklih desetak godina. Tek stile 432 osobe, od ega 221 zbog s prolje em se možemo nadati za- zaposlenja, 5 osoba zaposleno je topljavanju na burzi, ali pitanje je na temelju drugih poslovnih aku kojoj mjeri. Nadamo se tako er tivnosti, dok je 206 osoba brisano da one firme koje rade dobro, iz ostalih razloga, i to uglavnom imaju kvalitetne rezultate, boje- zbog nejavljanja u dva uzastopna i se što e biti sutra, ne e krenuti mjeseca bez opravdanih razloga tako er s rezovima u vidu zapo- (89), nepoštivanja zakonskih slenosti. Jer, ste ajevima je dobro odredbi (40), ostvarivanja prava o istiti “nezdravo tkivo“ u gos- na rodiljnu, roditeljsku i posvopodarstvu, me utim, nije dobro jiteljsku poštedu (23) i odjave s kad na vidiku nema alternative evidencije (25). “za višak“. Posebice to vrijedi za Poslodavci su iskazali potrebe srednju i stariju populaciju, koja za 433 radna mjesta, a potrebe su teško pronalazi novi posao. uglavnom iskazane u prera iva U sije nju je u evidenciju ne- koj industriji (198 ili 45,7%), opzaposlenih, kao što smo naveli, skrbi vodom (43 ili 9,9%), gra eprijavljeno 1.135 osoba, što je za vinarstvu (35 ili 8,1%), djelatnosti 703, odnosno 10,4 posto više ne- zdravstvene zaštite i socijalne skrgo prethodni mjesec, i 240, odno- bi (35 ili 8,1%) i obrazovanju (30 ili

6,9%). Najviše su se tražila zanimanja u obrtu i pojedina noj proizvodnji (178 ili 41,1%), te za jednostavna zanimanja (98 ili 22,6%), uslužna i trgova ka zanimanja (59 ili 13,6%) te inženjeri, tehni ari i srodna zanimanja (41 ili 9,5%).

Zbog zaposlenja evidenciju je napustila 221 osoba, a najve i broj zaposlenja evidentiran je u prera iva koj industriji (82 ili 37,1%), gra evinarstvu (30 ili 13,6%) i obrazovanju (22 ili 10,0%).

Zavod postao najve i “poslodavac” ispla uje ak 2.429 naknada

U ožujku tradicionalni Sajam poslova Hrvatski zavod za zapošljavanje, Podru na služba akovec, organizira peti Sajam poslova 27. ožujka u Me imurskoj županiji u dvorani Graditeljske škole akovec.

Sajam e omogu iti izravnu komunikaciju izme u nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja, poslodavaca, obrazovnih institucija, studenata, u enika, roditelja i svih ostalih dionika na tržištu rada.

Sajam poti e na aktivnost u traženju posla, pruža in ormacije o mogu nostima obrazovanja, volontiranja, stipendiranja i cjeloživotnog u enja, te naglašava važnost znanja i vještina potrebnih na tržištu rada.

Namijenjen je nezaposlenim osobama, poslodavcima, u enicima završnih razreda osnovnih škola i srednjih škola, studentima, volonterima i svim ostalim tražiteljima zaposlenja.

Na sajmu se o ekuje preko 60 izlaga a, od ega oko 40 poslodavaca, odnosno asocijacija poslodavaca na samostalnim štandovima, dok e se dio poslodavaca predstaviti na štandovima gradova i komora, a izložbeni prostor imat e i lokalna samouprava, komore, razvojne agencije, obrazovne institucije, civilni sektor, turisti ke zajednice, volonterski ured Me imurja i ostali zainteresirani. (BMO)

Zbog velikog pove anja broja nezaposlenih koji su direktno iz radnog odnosa došli na burzu, izrazito je sko io i broj korisnika nov ane naknade za ak 19,1 posto u odnosu na prosinac 2011. godine. U sije nju je evidentirano 2.429 korisnika naknade, a korisnicima su ispla ene 3,662.081,73 kune na ime naknade za nezaposlenost.

Ipak, u odnosu na prošlogodišnji sije anj, broj korisnika nov ane nakande manji je za 12,3%. Ppromatrano prema spolu, evidentirane su 1.302 (53,6 %) korisnice nov ane naknade, a 46,4% korisnika su muškarci (1.127).

Tijekom sije nja udio dugotrajno nezaposlenih, dakle, osoba koje na zaposlenje ekaju duže od jedne godine, bio je 37,8%, te je smanjen za 2,8% zbog velikog priljeva novoprijavljenih u evidenciju tijekom sije nja. U evidenciji i dalje prevladavaju osobe sa srednjim stru nim obrazovanjem (57,0%), nestru ni kadrovi (bez škole, s nezavršenom osnovnom školom i završenom osnovnom školom), kojih je 35,6%, dok je udio osoba s višom školom, odnosno akultetom 7,4%.

POGLED ODOZDO

Gdje se zagubila decentralizacija?

Pridonosi li centralizacija usporavanju razvoja zemlje. Neki analiti ari tvrde da su kriza u Gr koj i centraliziranost te zemlje, najve a u Europi, usko povezane. Odmah iza toga tvrdi se da je Hrvatska po centraliziranosti odmah iza Gr ke. S druge strane, zemlje sa sjevera i sjeverozapada Europe manje su centralizirane, pa se tvrdi da su te države manje u krizi. Štoviše, može se uti da tamošnje op ine i gradove boli briga to što država ima problema sa svojim financijama. A kod nas, kad kihne država, sve županije, op ine i gradovi dobivaju upalu plu a. Govori se o ovisnosti op ina i gradova o državnom prora unu. O tome kako ima previše op ina, da se pri tom zaboravlja

da su svi prora uni op ina i gradova zajedno jednoznamenkasti postotak u odnosu na državni.

Sigurna sam da bi mnogo manje novca curilo u crne rupe i nestajalo u korupciji kada bi se svi prikupljeni porezi koji idu u državnu blagajnu, prikupljeni na podru ju gdje su nastali, odatle trans erirali u državu, pri emu bi se najprije podmirile lokalne potrebe gra ana u zdravstvu, školstvu, socijali, kulturi, umjesto da se prikupljaju u zajedni ku blagajnu pa onda spuštaju na niže. Primjer prvi. Brojne županije, pa i naša, zbog slabih prihoda grcaju u dugovima. Zbog toga je naša odrezala i prijevoz u enika srednjoškolaca, a tako je i u drugim županijama. Ali sa-

da se premijer javlja kao spasitelj koji od jeseni najavljuje besplatan prijevoz za srednjoškolce. Ho e li ugovaranje prijevoza i organizacija biti bolja nego kad to rade na lokalnoj razini? Ili je kvaka u tome tko e skupiti poene?

Istina je da smo do devedesetih bili znatno decentraliziranija država i da se u tom manje centraliziranom razdoblju Me imurska županija znatno brže razvijala. ak su i mjesne zajednice imale daleko ve e ovlasti i sredstva kojima su mogle utjecati na kvalitetu života svojih gra ana. Uz puno manju administraciju gradile su se škole, vrti i, ambulante, ceste, komunalna in rastruktura. Sada kada imamo inovnika više nego ikad, svaka investicija postaje

kompleksni projekt i teže je do nje do i nego ikad. Za sve treba pitati državu. A kad se novac iz cijele zemlje skuplja u jednu kasu i tamo negdje neka komisija, koja pojma nema gdje je Križovec ili Miklavec, odlu uje o sudbini gra ana tih sela, tada se novac rasta e po razli itim kriterijima, svoj svome i tko je bliže kasi, bolje se ogrije.

Tako u Splitu snijeg isti vojska, a djeca na jesen u školu kre u kasnije da im u razredu ne bude prevru e, a zimus su imali dva tjedna izvanrednih praznika jer je pao snijeg. Nitko na kontinentu ne e proglasiti ljeti vru e dane kada je sparnije i toplije nego na moru, a život tih dana zbog vlage u zraku nesnosniji nego na moru. I zimu i ljeto moramo trpjeti, jer smo navikli.

Bilo bi puno poštenije kada bi sve županije, op ine, gradovi živjeli od rezultata prihoda iz svog kraja, jer bi nestalo lažne solidarnosti u kojoj ruku u zajedni ku blagajnu zavla e oni koji su glasniji i manje rade na sebi.

Osim toga, trošenje poreznih prihoda lakše je imati na oku u manjim sredinama, jer je transparentnije. Manje bi se doga alo “bojenje tunela”. Ovako nitko ne zna koliko smo PDV-a uplatili u državnu blagajnu, ili jesmo li iz državne blagajne dobili razmjerno natrag.

Vlast u visokocentraliziranoj državi može tim podacima manipulirati kako joj odgovara. Kada bi se od prikupljenih sredstava na odre enom podru ju u državnu blagajnu trans erirao samo postotak za zajedni ke unkcije bez kojih zemlja ne može, dakle, vanjska politika, vojska, policija, carine, a sve ostalo prepustilo nižim razi-

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

nama, mnoge rupe korupcije ostale bi bez mutne vode. Ne bi je nestalo, ali sve bi bilo vidljivije i podložnije kritici. Ovako je za neuspjehe uvijek kriv netko na višoj razini. A visoke razine i nebo nedostižno su daleko od gra ana.

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GRADONA ELNIK PRELOGA Dragutin Glavina nakon uspješnoga dugogodišnjeg vo enja Grada Preloga zasjeo i u saborsku klupu kao prvi preloški politi ar

• Zašto Hrvatska narodna stranka?

— Uspostavom nove vlasti, nakon raskidanja veza s bivšom državom, HNS je bio prva stranka u koju sam ušao i jedan sam od osniva a me imurske podružnice te prvi predsjednik preloškog ogranka. HNS je, rekao bih, malo labaviji u disciplini od drugih stranaka, ne sputava svoje lanove. To mi je odgovaralo, a tu su od po etka bili i moji prijatelji, pa sam HNS-u ostao vjeran do današnjeg dana.

Ne želim se slikati u Saboru na TV-u, raspravljat u kad e od toga biti koristi PIŠE: VELIMIR KELKEDI FOTO: ZLATKO VRZAN Dragutin Glavina, gradona elnik Preloga, svoju politi ku karijeru okrunio je ulaskom u Sabor RH kao kandidat HNS-a Me imurja za koalicijsku listu Kukuriku koalicije u tre oj izbornoj jedinici na prošlim parlamentarnim izborima. Iza njega su i te kako vidljivi rezultati kao elnog ovjeka Grada Preloga.

To je, kako on kaže, gradi danas gotovo po mjeri svakog ovjeka, gospodarski se izvrsno razvija, a minulih godina postao je i te kako poželjan za življenje, što najbolje svjedo i injenica da je u njega doselio ve i broj mladih obitelji i ljudi iz cijelog Me imurja. Njegov zadatak za daljnji razvoj Preloga nije završen, te smatra da e Me imurska županija i Grad Prelog njegovim saborskim mandatom imati ovjeka koji e znati braniti njihove interese. Ulaskom u Sabor kazao je to otvoreno, za razliku od svih drugih saborskih zastupnika Kukuriku koalicije i Laburista koji izbjegavaju takve izjave o lobiranju za kraj gdje su izabrani. Kazao je tako er da mu za tako nešto ne manjka optimizma ni entuzijazma i dovoljno radne energije.

Iza njega su prvi saborskih dani koji, s obzirom na prve poteze nove Vlade RH na elu sa SDP-om i HNS-om, posebice oko gospodarskih reformi, izazivaju veliku

raspravama jer nisu bili iz mog djelokruga rada, ali sam sudjelovao u kreiranju prijedloga Kluba zastupnika HNS-a. Ina e, ne želim sudjelovati u raspravama samo da me se vidi, da budem zapažen na TV-u, a da na kraju ne bude nikakve koristi od toga. Ima dosta kolega koji se esto javljaju. Neka javnost procijeni ima li od toga puno koristi. Ono što se ne vidi na TV ekranima ina e, me u zastupnicima vladaju korektni odnosi, iako u samoj sabornici ponekad ‘frcaju iskre’.

• Za one koji Vas manje poznaju, nekoliko rije i o sebi, ime ste se bavili prije politike, kako ste odlu ili u i u politiku?

— Još u osnovnoj školi bavio sam se sportom, bilo je i nekih sportova u kojima sam obe avao, no o ito nije bilo onoga posebno vrstog karaktera i volje. Bio sam aktivan i u tadašnjim udrugama mladih, rukovoditelj Saveza omladine, kasnije i u rukovodstvima sportskih kolektiva. U politiku sam ušao kad sam se zaposlio u Poljoprivrednoj zadruzi na nagovor i preporuku tadašnjeg upravitelja, danas pokojnog Ivana Mlinareca.

Bio sam u svim mandatima lan Savjeta Mjesne zajednice. Formiranjem op ine Prelog ulazim i u Op insko vije e, kad je proglašen gradom - u Gradsko vije e. Tada je to sve bilo na volonterskoj osnovi.

2003. godine izabran sam za gradona elnika i od tada se politikom bavim profesionalno. Bio sam i lan Poglavarstva i Skupštine Do Me imurske županije. sad nisam • Na što ete se sudjelovao u raspravama posebno fokusirati u svom rajer nisu bile iz mog djelokruga du i djelovanju rada, ali sam sudjelovao u kreiranju kao saborski prijedloga Kluba zastupnika HNS-a. zastupnik?

Ina e, ne želim sudjelovati u raspravama — Ponajsamo da me se vidi, da budem zapažen prije e to biti na TV-u, a da na kraju ne bude nikakve lokalna samouprava, od njekoristi od toga. Ima dosta kolega koji nog inanciranja, se esto javljaju. Neka javnost komunalnog ureprocijeni ima li od toga enja, prostornog puno koristi planiranja do zaštite okoliša i donošenja mjera za brži razvoj. lan sam i Odbora za graditeljstvo i zaštitu okoliša.

• Ve je nadaleko poznato da je Prelog i u ovim teškim vremenima vrlo uspješan, posebno na gospodarskom planu, privla enju investicija, što neosporno drugima ide dosta teže. U emu je, po Vašoj ocjeni, klju uspjeha?

— Nema nikakvih posebnih tajna. Potrebna je vizija razvoja, optimizam, volja, ali i što je vrlo važno, stru ni ljudi i u gradskim službama i u politi kim strukturama. Važna je i politika jer ona mora vrjednovati ono što je dobro pa postati i mjerljiva disciplina, tako da gra ani mogu vrjednovati sve što politi ari rade. Nekad kad ste uju-

pozornost javnosti, pa tako i rad Sabora, pa smo odlu ili provjeriti “kakva je situacija u Zagrebu“, ali, naravno, i na doma em terenu u Prelogu. Na po etku razgovora odmah smo ‘udarili u glavu’.

• Iza Vas su prve saborske sjednice, novo iskustvo, kakvi su po etni dojmovi?

— Svakako da je biti saborski zastupnik velika ast, posebno ako se radi o našem doma em ovjeku, ro enjem i po mjestu življenja po prvi put iz Preloga. Ukazano povjerenje želim ukazati na najbolji mogu i na in. Kao saborski zastupnik želja mi je da pomognem u realizaciji projekata koji su od interesa Gradu Prelogu, ali i cijelom Me imurju. Premda se ne radi o izvršnoj funkciji, ipak u s pozicije zastupnika lakše nego do sad mo i prezentirati naše probleme predstavnicima izvršne vlasti. Glavni zadatak zastupnika je sudjelovanje u donošenju zakonske regulative.

Angažirat u se kod donošenja zakona koji e omogu iti decentralizaciju inanciranja i sam razvoj jedinica lokalne samouprave. esto govorimo da naši ljudi ne žele ovisiti ni o kome, politiku koja e im dati što zaslužuju i na što imaju pravo. Stanje u našem društvu, posebno gospodarstvu, takvo je da ne emo biti u mogu nosti nešto na brzinu realizirati, provesti reforme brzo. Bit e to težak i dugoro an proces. Do sad nisam sudjelovao u

tro došli na glavnu cestu u Prelogu moglo se vidjeti da ve ina gra ana na posao odlazi izvan njega. Danas više ljudi iz raznih pravaca dolazi na posao u Prelog. To me posebno raduje, daje mi satisfakciju i dokazuje da sam dobro radio.

• Pitaju li Vas kolege, drugi elnici jedinica lokalne samouprave za savjet, ima li možda i malo zavisti zbog uspjeha Preloga?

— Nema zavisti. Svi smo na istom zadatku i sura ujemo u svim vidovima našeg, nazovimo ga, poslanja, a to je dobrobit društva.

Stvaramo preduvjete za gospodarske investicije kako bi se zaposlilo što više ljudi • Unato uspjehu u poduzetni kim investicijama, ipak se i u Prelogu osje a recesija. Ima nezaposlenih, prora unski prihodi su manji. U takvim okolnostima, podsjetimo se, koji e ove godine biti kapitalni projekti?

— Svjedoci smo velikog broja nezaposlenih. U Hrvatskoj ih je

sada oko 320.000 tisu a, a bojim se da e do ožujka taj broj porasti na više od 350.000. Na žalost, tu ima i puno mladih, visokoobrazovanih, negdje oko 130.000. Velik dio njih odlazi u inozemstvo, oni e možda graditi neke druge države, a nama e kroz koju godinu možda i manjkati radna snaga. I u Prelogu se pove ao broj nezaposlenih, zato gradimo i kapacitete da prona u zaposlenje. No, ni na podru ju grada ni županije nema dovoljno radnih mjesta za visokoobrazovane, pa su primorani tražiti posao diljem Hrvatske ili izvan nje. Najve i dio prora una i ove e godine i i u nabavu nove imovine i u kapitalne investicije. Uz ostalo, planiramo ure enje tržnice, zgrade u kojoj je bila gradska uprava, gdje planiramo otvorenje muzeja, izložbenog prostora i knjižnice. Pri kraju je i izrada projektne dokumentacije za gradnju sustava kolektora otpadnih voda i kanalizacijske mreže za cijelo donje Me imurje. Pri kraju je sanacija odlagališta otpada, a trebala bi biti završena i gradnja pješa ko - biciklist ke staze do

Tijekom 2013. godine u zoni Sjever bit e otvoreno gotovo tristo novih radnih mjesta • Nedavno je u Gradu predstavljena i nova investicija. Tvrtka ‘Paul Green’, koja proizvodi žensku obu u, u Gospodarskoj zoni Sjever planira graditi veliki logisti ki centar. Osim nje, kako saznajemo, najavljeno je još jedno strano ulaganje?

— Projekti bi trebali biti gotovi u sljede ih mjesec dana.

Tada slijedi isho enje dozvola.

O ekujem da u svibnju po nu prvi izi ki radovi, a proizvodnja bi, kako su najavili i vlasnici, krenula u srpnju 2013. godine.

Kao što je ve ranije re eno, najavljeno je i zapošljavanje oko 250 radnika.

Interes za gradnju iskazala je jedna njema ka tvrtka za proizvodnju izolacijskih materijala u gra evinarstvu. Pregovori su pri kraju. Ako uspješno završe, a vjerujem da ho e, ve tijekom ove godine izgradio bi se proizvodni pogon površine 1.100 kvadratnih metara i zaposlilo oko 25 radnika. S obzirom na limitiraju e okolnosti u zoni, dalekovode koji smetaju gradnji novih kapaciteta, sigurno emo i i u proširenje.

Adekvatna komunalna infrastruktura u blizini ve postoji, nedaleko e u budu nosti biti i obilaznica Preloga, sve su to idealni uvjeti.

Za dobrobit razvoja Preloga nema mjesta “visokoj politici” •Poznati ste kao pragmati an politi ar koji vješto sura uje sa svima. Lokalno ste u koaliciji s HDZ-om, dok ste na državnom nivou u koaliciji sa SDP-om. Imate li problema zbog toga, kako ocjenjujete suradnju?

— Protiv sam vo enja ‘visoke politike’ na razinama op ina i gradova. Prelog je mali grad, nema tu mjesta tako ne emu.

Nema ni previše ljudi koji žele svoje potencijale, sposobno-

17. velja e 2012.

sti, slobodno vrijeme staviti u funkciju op e društvenog rada.

Ve ina onih koji vrijede radi svoj posao. Mora biti razli itih mišljenja i pristupa, no u kona nici svi moraju i i u jednom pravcu, a to je razvoj. Uvijek sam spreman prihvatiti najbolji prijedlog, bez obzira s ije strane dolazi. Ponekad na sjednicama ima izlaganja kojima se možda žele skupiti i politi ki bodovi.

No, to je višestrana je i nema tu ni eg lošega.

Cirkovljana te sanirana cesta do Svetog Križa. Vjerujem da e po eti i ure enje Dravske i Ulice Matije Gupca, što je dio europskog programa koji provodimo s partnerima iz Letenya. Ciljeve smo postavili visoko i optimisti smo. Takvim na inom postigli smo upravo i to da se Prelog možda brže razvija u odnosu na druge sredine.

• Jednom kad se zona Sjever popuni - gdje još ima nekakvog prostora za širenje?

— Prelog je prostorno dosta ograni en, posebno zbog vodocrpilišta na sjeveru. No, imamo prostora na potezu prema Donjem Kraljevcu, Cirkovljanu, okolicu Draškovca, južni dio Preloga, zapadno od grada prema akovcu.

• S obzirom na politiku ulaganja u novu imovinu, koliko je trenutna okvirna vrijednost imovine Grada Preloga? Koliko je ona pove ana posljednjih godina?

— Trenutno je oko 70 milijuna kuna, pove ava se svake godine.

Ove godine u nabavu nove imovine planiramo oko 9 milijuna, dok je naš prora un oko 18 milijuna kuna.

Želim da Prelog bude prepoznatljiv mali grad u Me imurju, ali i puno šire • Prelog priliku za razvoj vidi i u turizmu. No, kao što je poznato, preloška Marina i akumulacijsko jezero ve su dugo ‘mrtvi’ kapital. Uz to su, ponajviše Austrijanci, ilegalno postavili svoje kamp ku ice, za što nikome ne pla aju ništa ...

— Taj prostor i vodne površine vlasništvo su HEP-a i to je problem. No, vjerujem da emo uskoro održati zajedni ki sastanak o na inima korištenja u svrhu razvoja turizma. Mogu nosti svakako ima, samo treba posložiti odre ene stvari. Sadašnja situacija je neoprostiva. Kako sam ve i govorio, kad bih ja sa svojom starom kamp ku icom došao do nekog jezera u Austriji, tvrdim da bi me u roku od jednog sata lišili slobode. No, kod nas se to radi bez problema, bez pla anja ... Vjerujem da emo uspjeti i to riješiti.

• I za kraj ovog razgovora, kako vidite Grad Prelog za deset ili dvadeset godina?

— Vidim ga i nadalje kao maleni grad, s razvijenom infrastrukturom, ali i zašti enom okolišom, kao grad obrtnika, malog i srednjeg poduzetništva, s razvijenom prera iva kom i drugom industrijom te turizmom. U svemu e važnu ulogu imati i naša bogata i druga tradicija. Želim da i dalje bude prepoznatljiv u okvirima naše domovine i izvan nje, posebno kao mjesto ugodno za življenje, a vjerujem da svakim danom to sve više i postaje.

u Me imurju

GDQD

17. velja e 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Jedan od prvih hrvatskih news portala u “novom ruhu“ - još moderniji izgled Jedan od prvih news portala u Hrvatskoj razvijen je upravo u Me imurju. Portal Me imurskih novina www. mnovine.hr nastao je još prije više od deset godina, kada je tek nekoliko hrvatskih dnevnih listova i magazina imalo svoju Internet ina icu. Portal nije samo nadopuna tiskanom izdanju koji upravo itate i koje na tržištu prezentiramo kao lokalni tjednik magazinskog stila ve gotovo punih 17 godina, od-

nedavno ponovno petkom, ve i središnji me imurski dnevni in ormativni servis.

Od 14. velja e portal je dobio novo ruho. Krizu o kojoj danas svi govore i nose se s njom na razli ite na ine mi doživljavamo kao izazov i nadamo se da e i kroz razvijanje portala kao našu kvalitetu više prepoznati kako itatelji, tako i cjelokupna javnost, te poslovni partneri.

Najnoviju ina icu portala razvijao je grafi ko - in ormati ki

5

tim Me imurskih novina na elu s Dejanom Horvatom i Juricom Hoblajem nekoliko proteklih mjeseci, kako bi isti dobio još moderniji izgled, te nove osobine. I sve to za više desetina tisu a jedinstvenih posjetitelja mjese no. Nije u pitanju samo “ aceli ting“ nego puno više od toga, kako bi portal bio još pristupa niji najširoj publici.

Hvalasvimaonimakojinas itaju i kupuju u tiskanom obliku u Me imurju i Hrvatskoj, kaoisvimonimMe imurcima koji nas prate na on-line plat ormama u brojnim zemljama svijeta, te u svakom trenutku mogu saznati najnovije vijesti iz našeg - svojeg kraja i šire.

NASTAVAK prosvjeda poljoprivrednika

Najviše nezadovoljni proizvo a i mlijeka PIŠU: VELIMIR KELKEDI, DEJAN ZRNA

USPJEŠNI usprkos krizi

Me imurska banka u vrhu po ostvarenoj dobiti u prošloj godini u Hrvatskoj I dok cijelu zemlju trese gospodarska kriza, ona ponajviše zaobilazi bankarski sektor, koji i dalje bilježi sjajne rezultate.

Me u njima i Me imurska banka akovec, koja je u ve inskom vlasništvu Privredne banke Zagreb. Prema prvim rezultatima, u konkurenciji tridesetak banaka u Hrvatskoj, koje su ve inom u stranom vlasništvu, prema profitabilnosti zauzela je visoko sedmo mjesto u 2011. godini, objavila je u ponedjeljak Hrvatska narodna banka. Iako je dobit za oko 6 milijuna kuna manja nego lani, ovaj rezultat svrstao ju je u sam vrh hrvatskoga bankarskog sektora. Prema nerevidiranim podacima za kreditne institucije, za proteklu godinu Me imurska banka prije oporezivanja ostvarila je 40,7 milijuna kuna dobiti. S obzirom na to da je u pitanju banka koja radi uglavnom na lokalnom bankarskom tržištu u Me imurju, ostvareni poslovni rezultat zaista ima i za

prošlu godinu posebnu težinu i kvalitetu. Može se re i da predvodi listu uspješnosti manjih banaka na hrvatskom bankarskom tržištu, budu i da su ve u dobit uspjele ostvariti samo puno ve e i diljem Hrvatske više prisutnije banke. Ina e, nekoliko godina unatrag unkciju predsjednika Uprave banke obnaša Nenad Je ud, dok su njezini lanovi Tihomir Glui i Davor Vodanovi .

Ukupno su banke i ostale kreditne institucije u Hrvatskoj ostvarile dobit prije oporezivanja od 4,7 milijardi kuna, dok su 2010. godine, prema revidiranim podacima, ostvarile 4,3 milijarde kuna dobiti. Ipak, ta razlika mogla bi biti nešto manja kad se prikažu i revidirani podaci za 2011. godinu.

Najve u dobit ostvarile su Zagreba ka banka (1,6 milijardi), Privredna banka Zagreb (1,38 milijardi) te Erste & Steiermaerkische Bank (803 milijuna kuna).

U Ministarstvu poljoprivrede u srijedu je održan Savjet za mlijeko, s kojeg je glavni zaklju ak da Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede mogu biti samo moderatori u pregovorima izme u proizvo a a i prera iva a mlijeka. Otkupnu cijenu ne mogu i ne e odre ivati. Ostaje za vidjeti ho e li proizvo a i s takvim stavom biti zadovoljni. Mljekari su uvjereni da e nakon Dukata sniženu cijenu ponuditi i svi ostali prera iva i mlijeka, što doma e armere vodi u propast, rekao je Igor Rešetar ispred Hrvatskog saveza udruga proizvo a a mlijeka, naglasivši da je brojka od 600 me imurskih mljekara sve manja jer mnogi zbog neisplativosti odustaju od proizvodnje.

- Sukladno praksi u EU, cijena mlijeka ormirat e se u dogovoru udruga proizvo a a i mljekara.

Do kraja velja e svaka e mljekara s predstavnicima udruga proizvo a a definirati model ormiranja cijene mlijeka, koji e se primjenjivati po evši od velja e 2012.

Prera iva ka industrija obvezuje se otkupiti sve raspoložive koli ine mlijeka, što je veliki pomak, s obzirom na velike zalihe, u iznosu ve em od jednomjese nog otkupa. Problem trenutno neotkupljenog mlijeka mljekare se obvezuju riješiti na na in otkupa istog, odmah nakon deblokiranja prilaza mljekarama te prometnica.

Ministarstvo e pratiti stanje na tržištu mlijeka te djelovati sukladno potrebama i mogu nostima. Podršku proizvo a ima

Igor Rešetar: - Uvjereni smo da e nakon Dukata sniženu cijenu ponuditi i svi ostali prera iva i mlijeka, što doma e farmere vodi u propast, rekao je Igor Rešetar ispred Hrvatskog saveza udruga proizvo a a mlijeka mlijeka i mljekarama mogu dati jedino hrvatski potroša i. Stoga e Ministarstvo uložiti zna ajna sredstva u prezentaciju oznake “Mlijeko s hrvatskih armi“, u cilju podizanja svijesti te poticanja potrošnje mlijeka iz doma e proizvodnje. Iza ove oznake stoji sustav kontrole higijene (HACCP) i sustav kontrole kvalitete, koji garantira da mlijeko doista poti e s naših doma ih armi, da se nalazi pod kontrolom Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka Hrvatske poljoprivredne agencije te da zadovoljava sve propisane zahtjeve kakvo e i higijenske ispravnosti u skladu s nacionalnom i EU regulativom.

Cilj kampanje je i na ovaj na in pomo i cijelom sektoru i potaknuti na ve u potrošnju hrvatskog mlijeka te tako zaštititi doma u proizvodnju.

Za idu i Savjet proizvo a i moraju definirati sve probleme s kojima su suo eni kako bi Ministarstvo sustavno pristupilo pronalaženju rješenja te pomoglo proizvo a ima koji su u trenutnim poteško ama (reprogram kredita, razgovori s komercijalnim bankama, skladišnica itd.), stoji u priop enju Ministarstva poljoprivrede.

Prije priop enja Ministarstva poru ili su sljede e: - Ne bude li se na njemu postigao dogovor

o otkupnoj cijeni, mljekari poru uju da e se njihov prosvjed u etvrtak nastaviti u cijeloj zemlji. Ispred bjelovarske Sirele od utorka u podne prosvjedovali su mljekari sa 100 traktora, kojima su zauzeli jedan prometni trak, pa promet te e drugim i reguliran je sema orima. Hrvatski savez udruga proizvo a a mlijeka ujedinjava 20 hrvatskih udruga proizvo a a sirovog mlijeka, u koje je udruženo gotovo 5.000 proizvo a a mlijeka. Na elu mu je Me imurac – Igor Rešetar iz Kuršanca.

Za razliku od prijašnjih prosvjeda, kada je na elu Vlade RH bio HDZ, zahtjeve poljoprivrednika podržali su svi mediji, brojne oporbene stranke i nevladine udruge i institucije. Danas, kad je situacija na politi koj pozornici promijenjena, podrške gotovo da i nema, a i mediji, posebice nacionalni, vrlo dozirano i uglavnom u kriti kom tonu prate zahtjeve poljoprivrednika. Ako su poljoprivrednici svih ovih godina dobivali ono što ne zaslužuju, zašto se o tome na taj na in nije i ranije pisalo. Izbjegle bi se mnoge dubioze i nepravilnosti kad je poljoprivreda i isplata poticaja u pitanju. Istinsko licemjerje mnogih hrvatskih medija ovih dana i te kako je na djelu!

Prošlotjedni prosvjed traktorima u akovcu, iako su ga lokalni mediji popratili kao i sve dosadašnje na korektan na in, uglavnom nije naišao na podršku javnosti, a po forumima se razvila žestoka diskusija oko poticaja za poljoprivredu, u kojima su mnogi osu ivali zahtjeve poljoprivrednika

GRAD AKOVEC

Odlaskom Nenada Hranilovi a u Me imurje plin - ne e zapošljavati novog pro elnika akove ki gradona elnik Branko Šalamon na sjednici svoga Stru nog kolegija, održanoj u etvrtak, uz ostalo je predstavio izvješ e o izvršenju gradskog prora una u prošloj godini. Temeljni financijski dokument realiziran je s više od 90 posto, što,

kaže Šalamon, govori o tome da su dobro planirali. Jednako tako, negativni rezultat iz prethodnih godina, odnosno dug Grada u 2011. godini, smanjen je na oko 9 i pol milijuna kuna. Štedjelo se te su servisirani krediti, isti e Šalamon, no ujedno su, kaže, smanjeni

i troškovi Gradske uprave – u 2010. u odnosu na 2009. godinu za 600.000, a u prošloj u usporedbi s 2010. godinom za 400.000 kuna.

Sjednici Kolegija ina e je posljednji put prisustvovao pro elnik gradskoga Upravnog odjela za gospodarstvo Nenad

Hranilovi , koji, kao što je javnosti poznato, odlazi na mjesto direktora Me imurje plina . Gr adona eln i k je pro elniku zahvalio na dobroj suradnji, a Hranilovi je uzvratio jednakom mjerom. Šalamon je ujedno obznanio da Grad ne e zapošljavati novog

pro elnika, ve e se napraviti preraspodjela dužnosti postoje ih zaposlenika. Time e se tako er uštedjeti, a i na tragu je državne politike o smanjenju broja zaposlenih u javnoj upravi, zaklju io je prvi ovjek akovca.

(V. Kelkedi)

Nenad Hranilovi

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. velja e 2012.

ME IMURJE PLIN po novom obra unava plin u kilovat satima, a ne kubicima

STE AJNI upravitelj MT -a Tvornice rublja Zlatko Kosec oštro napao sindikat i ponudio viziju eventualnog nastavka rada tvrtke u ste aju

Promjena obra unske jedinice ne mijenja cijenu

Proizvodnja vlastite robne marke “Enigma” može donijeti pozitivne rezultate

Od prvog sije nja ove godine mjerna jedinica za obra un plina nije više metar kubi ni nego kWh, odnosno kilovat sat.

U prijelaznom razdoblju, da bi se potroša i navikli na tu promjenu potrošnje, potroša ima se na ra unu izra un predo ava u obje obra unske jedinice, ali, što je najvažnije za potroša e, promjena obra unske jedinice ne e poskupjeti plin.

Zadnjih petnaest dana bili su najhladniji otkad se Me imurje plin bavi distribucijom plina, i to po uzastopnim danima i posljedi no ostvarenoj potrošnji plina.

U zadnjih 15 dana potrošnja plina nadoknadila je i sije anjsko smanjenje potrošnje. Prije zahla enja ugovaralo se dnevno maksimalno 490 tisu a kubika plina, a za ekstremnih hladno a najve a potrošnja je bila 680 tisu a kubika plina. Tih prvih petnaest hladnih dana u velja i potrošeno je više do 8 milijuna kubika plina, odnosno za 60 posto je pove alo ukupnu potrošnju plina za razdoblje od 1. sije nja do 15. velja e u usporedbi s istim razdoblje prošle godine. Da bi se vidjelo koliko je potrošnja u prvoj polovici velja i podigla ovogodišnje potrošnje na prethodne dvije zime, treba re i da je potrošnja plina u sije nju 2012. godine bila 14 posto manja od potrošnje u sije nju 2011. godine, a potrošnja u sije nju 2011. godine u jednakom postotku u odnosu na 2010. godinu. Dakle nakon dvije godine pada potrošnje u sije nju, prva polovica ovogodišnje velja e sve je to “poravnala”.

Opskrba plinom nije bila upitna Zahvaljuju i nekom potezima na razini države, opskrba plinom ove zime nije bila upitna ni u jednom trenutku. Razlozi su sljede i.

Me imurje plin je do prije nekoliko godina dobro povezao donjome imruske i gornjome imurski sustav, ime se svakom potroša u mogu osigurati bilo kakve potrebe. Država se, s druge strane, nakon ukrajinske krize s plinom pobrinula osigurati tri dobavna pravca za plin u Hrvatsku. Prije toga imali smo samo jedan smjer, iz pravca Slovenije, otkuda je dolazio ruski plin. Sada imamo tri pravca, od kojih je u ekstremnim uvjetima bio najvažniji ulaz plina kod Osijeka jer je omogu avao dotok ruskog plina, ali i iz skladišta u Ma arskoj. Tre i pravac je opskrba uslijed povezivanja s plinskim sustavom iz sjevernog Jadrana, gdje se nalaze naše bušotine i doma a proizvodnja, a koji se podmorjem povezuje s Italijom. Tako nam je i politi ki i gospodarski dostupan plin iz razli itih sfera i pravaca.

Situacija e biti još bolja kad se spoji krak kod Dubrovnika na plinovode koji e tamo prolaziti. S komercijalne strane bitno je napomenuti da INA više ne ovisi o me udržavnim ugovorima izme u Rusije i Hrvatske, nego su se naši dobavlja i dali u ruke plinskih trgovaca, pri emu dijelimo sudbinu Europe. Sve te okolnosti trajno su pozitivno promijenile sigurnost dobave plina u Hrvatsku.

Samo jedan posto neplatiša Ono što smo doznali od dosadašnjeg direktora Me imurje

Piše: JOSIP ŠIMUNKO

Ivkovi se oprostio od direktorske funkcije Vladimir Ivkovi u etvrtak je tako er na konferenciji za novinare, zadnji radni dan na dužnosti direktora Me imurje plina s malim osvrtom o prošlosti i sadašnjosti tvrtke. Funkciju direktora obnašao je 17 godina, a prije toga je etiri godine bio i pomo nikom direktora, tako da ima 21 godinu staža u plinskom biznisu. Svojem nasljedniku Nenadu Hranilovi u stavio se na raspolaganje, a novinarima kratko sažeo u kakvom stanju ostavlja Me imurje plin.

- Kreditni rejting Me imurje plina je najviši mogu i: AAA, kakav od tvrtki nema nitko u Me imurskoj županiji, kazao je Ivkovi , i povukao paralelu s njema kim kreditnim rejtingom me u državama Europe.

- U tih sedamnaest godina, koliko sam bio na elu Me imurje plina, nikada nismo poslovali s gubitkom, samo je dobit, sukladno politici vlasnika ovisno o tome tko je bio na elu Nadzornog odbora, bila ve a ili manja. Svake godine ulagalo se 4 milijuna kuna u rekonstrukciju, a milijun kuna u razvoj nove mreže.

Najve a novost jesu sklopljeni prvi ugovori izvan Me imurja o distribuciji plina, a da nitko od potroša a u Me imurju nije izgubljen. Šest mjeseci trajala je borba s natje ajima, kazao je Ivkovi , ali rezultati su tu. - U Zagrebu Me imurje plin ima 5 okvirnih sporazuma na tri godine, me u kojima s Hrvatskom narodnom bankom i Sveu ilišnim ra unskim centrom i još nekim uglednim ku ama. Tu su još i dva ugovora za jednu godinu i 60 dobivenih javnih natje aja diljem cijele Hrvatske, koji su u fazi žalbe. U 21 godinu, koliko sam u Plinu, došli smo s 5 na 29 tisu a potroša a plina u Me imurskoj županiji, kazao je Vladimir Ivkovi na rastanku.

Na nasljedniku Nenadu Hranilovi u je da održi ili ak poboljša dostignute rezultate.

(BMO)

plina jest da su potroša i vrlo disciplinirani i da svega jedan posto potroša a zaostaje s pla anjem.

Apel iz Županije da se naplatiše ne iskap a ovdje je bilo kucanje na otvorena vrata, jer je plinsko pravilo da se kod temperatura ispod nule potroša e ne iskap a. Ima i onih potroša a koji imaju plin, ali ga ne troše, ve se griju na druge energente, kakvih je u Me imurju oko 10 posto, odnosno tri tisu e. Neki od njih plin uklju e u potrošnju samo za ljetnih mjeseci zbog tople vode ili možda kuhanja.

(BMO)

na inu ste aja odlu uje Odbor vjerovnika, od kojih je najve i vjerovSte ajni upravitelj MT -a nik Porezna uprava. Vjerovnicima Tvornice rublja Zlatko Kosec na su priznate tražbine od 80 milijukonferenciji za novinare u petak, na kuna, a oni traže da se imovina a kao odgovor na konferenciju za tvrtke unov i i oni podmire prema novinare Jadranke Sermek i sindi- zakonu. Trgova ki sud u Varaždinu kata od 3. velja e, izme u ostalog je 15. travnja donio odluku o proje rekao: daji nekretnina, a procijenjena vri- Na žirora une sindikata jednost nekretnina je 33,2 milijuna MT -a Tvornice rublja sjelo od kuna, vrijednost opreme 4 milijuna od 2004. do 2008. godine ukupno kuna, ukupno 38,2 milijuna kuna.

86,7 milijuna kuna, a što se sve Dana 27. prosinca 2011. godine pla alo preko sindikata, tek treba održana je prva javna dražba, no, naknadno utvrditi. Jedino mogu kako nije bilo zainteresiranih, ona navesti da je ovakvim zaobilaznim e biti ponovljena 23. velja e ove putem gospo a Jadranka Sermek godine. isplatila sebi za rad u Nadzornom U me uvremenu je Tvornica odboru MT -a Tvornice rublja d. rublja i dalje poslovala. Nakon d. akovec u razdoblju od 2005. otvaranja ste aja bilo je zaposleno do 2008. godine ukupno 134.166 290 radnika, no taj broj je padao, s kuna, dok si je na ime pla e za time da su radnici imali ugovor na razdoblje od 1. svibnja 2004. do odre eno vrijeme zbog ste aja.

30. studenoga 2008. godine Ste ajni upravitelj isplatila 255.402 kune, Zlatko Kosec tvrdi Doma i i još raznih naknada da ne stoje pri e se lohn poslovi i putnih troškova o dobrim lohn ne isplate, tako gubici u visini 13.188 p o s lov i m a . mogu biti još ve i, tvrdi k u na . Por e d Naime, lohn navedenog, lap o slov i z a Kosec, te navodi da se narina je u sindiJadranka Sermek zalagala za doma e kupkatu obra unata ce donosili su neisplative lohn poslove za u razdoblju od 1. samo gubitak, tvrtku “Protega tekstil” svibnja 2004. do a žestoko su d.o.o. iz akovca 30 studenoga 2008. forsirani, kaže, godine u v isini od od Melite Matja i 247.500 kuna, od ega je i Jadranke Sermek, koja pla eno 56.000 kuna. je i predsjednica Odbora vjerovOvi podaci pokazuju tko je nika, te dijela radnika. - Po mome i kako kupio vrhnje. Stoga, kad mišljenju, MT Tvornica rublja d.

Jadranka Sermek, Savo Šmitran d. akovec u ste aju jedino može i Nenad Le ek budu idu i put iš- zaraditi ako se bavi prodajom vlali, kako to oni kažu, na Državno stite robe sa znakom MT ili ‘Eniodvjetništvo i Poreznu upravu, gma’, me utim, tu nema posla za onda bi svakako bilo dobro da pi- 290 zaposlenih, kaže Kosec. Moj taju kako stvari stoje oko takvoga je prijedlog bio da se dio prostora inancijskog poslovanja, s obzirom tvornice iznajmi poznatom proina to da je takvim poslovanjem zvo a u i da se obveze moraju plaMinistarstvo inancija, odnosno ati. No, Jadranka Sermek i Melita Porezna uprava, ošte eno za iznos Kosec su u studenom 2011. godiod oko 30 milijuna kuna, rekao je ne imale ideju da se osnuje tvrtka uz ostalo Zlatko Kosec. koja bi od MT -a Tvornice rublja iznajmila dio ili cijeli proizvodni Sporni lohn poslovi za pogon te koja bi radila lohn poslotvrtku “Protega tekstil” ve za tvrtku ‘Protega tekstil’ d.o.o. iz akovca. d.o.o. iz akovca Budu i da je, me utim, poGovore i na konferenciji za nostalo o ito da se tako ne može vinare u petak 10. velja e, ste ajni upravitelj MT -a Tvornice rublja d. pozitivno poslovati, zaredali su d. Zlatko Kosec iznio je i svoje vi e- sastanci, no na kraju prosinca nje problematike te tvrtke, za koju 2011. godine ta se nova tvrtka je rješenjem Trgova kog suda u Va- ve nije spominjala. Potom su Jaraždinu 13. listopada 2009. godine dranka Sermek i sindikalisti Savo otvoren ste ajni postupak. Danas o Šmitran i Nenad Le ek održali 3.

Što nakon 23. velja e i druge javne dražbe?

Uvjeti prodaje MT -a Tvornice rublja na javnoj dražbi 23. velja e su, prema sudskoj odluci, da se tvornica prodaje za jedinstvenu po etnu cijenu od 37,3 milijuna kuna. Ako se nekretnine ne mogu prodati ni na drugom ro ištu, na narednim ro ištima mogu se prodavati za nižu vrijednost koju zaklju kom odredi ste ajni sudac Trgova kog suda u Varaždinu Iris Hatvali Nemec.

Na više nekretnina MT -a Tvornice rublja upisano je razlu no založno pravo u korist Hrvatske poštanske banke d. d.

Zagreb, zatim Hypo Alpe - Adria - bank d.d. Zagreb, te Ministarstva inancija, Porezne uprave

akovec. Ro ište za drugu javnu dražbu bit e održano 23. velja e u 13 sati u zgradi Trgova kog suda u Varaždinu.

Zanimljivo je da je pod to kom 1. k upisano založno pravo Hipo Alpe - - Adria bank d. d. iz Zagreba, kojoj MT Tvornica rublja duguje 6,7 milijuna kuna, a vrijednost nekretnine koja se sastoji od tzv. etaže 37, podruma i dilatacije te prvog kata i dilatacije površine 2.093 metra kvadratna procijenjena je na 22 milijuna kuna.

Na dražbi mogu uz polog sudjelovati pravne i izi ke osobe, a bit e prihva ena ponuda koja je najviša.

S još dvadeset prodavaonica MT Tvornica rublja mogla bi preživjeti kalvariju?

Ste ajni upravitelj Kosec obratio se javnosti sa svojim vi enjem situacije u MT -u Tvornici rublja u ste aju, nakon što je napadnut od strane sindikata velja e konferenciju za novinare na kojoj su iznijeli niz neistinitih navoda, glavni problem postao je broj ‘režijskih radnika’, a prije toga nije bilo nikakvih primjedbi na moj rad.

Ukratko, na in i oblik poslovanja kako to predlaže Sindikat MT -u Tvornici rublja u ste aju donosio bi gubitak od nekoliko stotina tisu a kuna na mjesec, a krajnja posljedica bila bi da bi tvrtka u ste aju završila ravno u ste aju, tvrdi Kosec, i nastavlja: - Ja se pak zalažem za proizvodnju robne marke MT ili ‘Enigma’, jer se tu jedino može pozitivnije poslovati i ne stvarati nove gubitke, te odbacujem navode da postoji ‘pomo nik’ ste ajnog upravitelja i sli no. Istina je tako er da smo otvorili prodavaonicu u Splitu, no nije potrošeno 85.000 kuna, kako se navodi, ve samo 34.231 kuna.

Napad sindikata zbog osobnih interesa pojedinaca?

Kosec tako er napominje da je Jadranski Sermek tijekom ste ajnog postupka ispla eno od listopada 2009. do 31. prosinca 2011. godine na ime pla e 236.748 kuna bruto, te na ime putnih troškova 38.474 kune. - Moram re i i to da je ona maltretirala brojne radnike, o emu sam dobio usmene pritužbe s više strana. Moram re i i da je Jadranki Sermek i Martini Le ek, k eri potpredsjednika TOKGH Nenada Le eka, istekao ugovor o radu na odre eno vrijeme, koji nije produžen, a zbunjuje injenica da je sindikat reagirao tek nakon 38 dana od održavanja skupa radnika, 3. velja e ove godine.

Moj je cilj nastaviti proizvodnju u MT -u Tvornici rublja, koja donosi dobit, ne želim biti krivac za propast tvornice. Ste ajeva ima raznih vrsta, a sade sve ovisi o odluci Odbora vjerovnika. Oni mogu gurnuti MT Tvornicu rublja u pravi ste aj s prodajom imovine, no tada e radnici ostati bez posla, što nije rješenje kad je u pitanju spašavanje radnih mjesta. Trenutno u tvornici radi oko 180 radnika, radit emo mjesec po mjesec.

- Smatram da nigdje nisam pogriješio i ne želim biti krivac za guranje tvrtke u pravi ste aj i bacanje radnika na ulicu, zaklju io je Kosec, uz napomenu da je ve dugi niz godina ste ajni upravitelj u tvrtkama sjeverozapadne Hrvatske, no da ovakav napad sindikata još nije doživio. (J. Šimunko)

U odgovoru na novinarsko pitanje o tome koliko MT Tvornica rublja danas ima prodavaonica, jer je to jedan od klju eva za pozitivnije poslovanje i prodaju brendirane robe MT -a, Kosec i suradnici odgovorili su da MT Tvornica rublja d. d. trenutno ima 23 prodavaonice, uklju uju i i onu splitsku, te dvije akcijske prodavaonice. Na upit našeg novinara koliko bi trebalo prodavaonica da se zadrže radnici i pozitivno posluje s vlastitom robnom markom, odgovoreno je da bi 40 do 50 prodavaonica bilo dovoljno. To zna i da bi s još dvadesetak prodavaonica MT Tvornica rublja možda mogla preživjeti kalvariju, ako se s tim složi Odbor vjerovnika. Ukratko, kako kaže Kosec, ima raznih vrsta ste ajeva i još ništa nije do kraja odlu eno. Kosec nije odgovorio koliko e radnika raditi nakon 15. velja e ostati, a dojam je da se eka druga javna dražba.

(JŠ)

Neslaganja u Odboru vjerovnika Drugi najve i vjerovnik je Hypo Alpe - Adria - bank iz Zagreba, a potraživanje iznosi 6,7 milijuna kuna. Ta je banka podnijela podnesak Trgova kom sudu u Varaždinu u kojemu se kaže da su predložili da se Odbor vjerovnika održi 13. ili 14. velja e, no on je bio sazvan od strane Jadranke Sermek 6. velja e, kad odgovorni iz banke nisu mogli biti na sastanku zbog obveza. Odluka o prodaji imovine MT -a Tvornice rublja ve je ranije donesena na Skupštini vjerovnika, pa se smatra da u ovom trenutku nije bila potrebna sjednica Odbora vjerovnika.

U podnesku uz ostalo stoji: - Shvatili smo da smo pred loženim ter minom izmanipulirani te da g i Jadranki Sermek zbog svojih opre nih stavova nije u interesu da prisustvujemo sjednici. Zbog toga predlažemo odgodu sjednice Odbora vjerovnika na neodre eno vrijeme, a dok se ne ukaže stvarna potreba za njenim sazivanjem, priop uju iz banke. Iz tog se dokumenta vidi da u Odboru vjerovnika ima odre enih neslaganja.

17. velja e 2012.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

NA ELU Spa & Sport Resorta Sveti Martin Austrijanac Thomas Temmel

Okretanje prema stranom tržištu i privla enju gostiju iz cijele Europe Spa & Sport Resort Sveti Me imurje i Toplice Martin ima novog direktora, kostrani turisti tek ji je predstavljen na konferenciji trebaju prepoznati za novinare u petak. Odmah na Novi direktor izuzetno se po etku predstavljanja re eno pohvalno izrazio prema cijeje da se ne e baviti onim što je lom Me imurju kao regiji koja bilo u prošlosti, ve da e sva pomaže u stvaranju brenda energija biti okrenuta prema Toplica. Ono što budu nosti. Thomas Temmel ima 23-godišnje iskustvo u hotelijerstvu i gastronomiji, koje je Novi stjecao u Švicarskoj, Austriji, direktor predstavio a posljednjih godina i u Hrje viziju i budu u strategiju vatskoj, zbog ega odli no govori hrvatski Resorta prema ekološki jezik, uz druge strane prihvatljivim wellness tretmanima, jezike. Njegova je zada a Toplicama trekao i snažnije okretanje Toplica prema ba dati novi vjetar u stranim tržištima i privla enju gostiju le a. Proteklih godiiz Austrije, Slovenije, Njema ke, Italije, na stvorena je u Spa & Sport Resortu Sveali i istoka Europe, radi poboljšanja ti Martin jedinstvena poslovanja za 20 posto. Ve lani destinacija u kontiautenti noš u, nentalnoj Hrvatskoj za udvostru en je broj gostiju iz što stvara poopuštanje, wellness, golf sebni turisti ki Austrije u odnosu na 2010. i aktivni odmor, kongres i doživljaj. - Preuzeti godinu team building, uz gurmansku vodstvo mladog Resorponudu i prekrasnu prirodu. ta u kontinentalnom dijelu Novi direktor Thomas Temmel o v a j Hrvatske doživljavam kao velik na konferenciji za novinare resort ini druga ijim i prepo- izazov, kazao je novi direktor predstavio je novu viziju i bu- znatljivijim od drugih je zašti- Temmel. du u strategiju Resorta prema ena priroda, a opet u blizini urGeneralni direktor Thomas ekološki prihvatljivim wellness banih sredina, ekološka o uva- Temmel nazvao je Spa & Sport tretmanima, kao i snažnije okre- nost i osviještenost. Cijela regija Resort Sveti Martin turisti tanje Toplica prema stranim tr- otvorena je prema turizmu, ima kim pionirom ovim krajevima, žištima i privla enju gostiju iz što pokazati, od obližnjeg mli- te naglasio da cijeni pionirski Austrije, Slovenije, Njema ke, na na Muri, u kojemu se melje duh, ambiciju i vizionarski duh Italije, ali i istoka Europe, radi brašno, do brojnih vinskih ku a vlasnika što su ovdje prije njega poboljšanja poslovanja za 20 i vinograda, pa sve do ispiranja stvorili ovakav turisti ki proposto. Ve lani je udvostru en zlata na Dravi. Thomas Temmel jekt. Sada kada je Hrvatska na broj gostiju iz Austrije u odnosu kazao je da je pozitivno iznena- ulasku u Europsku uniju trebat na 2010. godinu. en ljubaznoš u stanovništva i e više poraditi na tome da turi-

Dobrodošla pljuska iz Azije Bivši malezijski premijer Mahathir Mohamad ovih je dana opalio pljusku ni manje ni više nego cijeloj Europi. Rije je o ovjeku koji je od Malezije stvorio azijskog tigra ili tigri a, pa njegove rije i ne bi trebalo uzimati olako. On tvrdi da je Europa izgubila toliko novca da je sad mnogo siromašnija nego prije. A kad je netko siromašan, mora živjeti siromašno, a Europa odbija priznati da je siromašna. Ono najvažnije je, me utim, ovo: ne možete živjeti na razini bogatstva ako ne proizvodite ništa što bi se moglo prodati, te

da e pro i još godine prije nego Europa dostigne djelotvornost Azije.

To nije sve. On smatra da je Europa jedan od glavnih krivaca za trgovanje valutom u proteklom vremenu, ime je u injena velika šteta Maleziji u devedesetim godinama prošlog stolje a, pa je vrijeme da sad Europa plati svoj dug i postane “azijocentri na”.

Je li ovakva pljuska zaslužena? injenica je da danas mnogi putovi vode u Kinu i zemlje Azije, a da mnoge multinacionalke u tim zemljama imaju podruž-

nice zbog jeftinije proizvodnje.

No, s druge strane, europski radnici ne bi pristali na gotovo robovlasni ke uvjete života i rada kakvi znaju biti u azijskim zemljama.

Zbog toga nova državna ideologija, koja se sve glasnije uje u Americi i Europi, govori o povratku tvornica iz Azije natrag u Europu, kako bi se zadržala radna mjesta i kako bi narod više imao i samim tim kupovao. Na taj na in crni liberalni kapitalizam postaje sve više nepoželjan u o ima naroda, a to sve više shva aju

sti upoznaju i ovaj dio Hrvatske.

Da bi se Spa & Sport Resort Sveti Martin prilagodio izazovima ulaska Hrvatske u EU, pri emu se i u turizmu moraju poštivati visoki standardi, angažirana je me unarodna konzultantska tvrtka radi repozicioniranja hotela, sa svrhom novog rasta

na tržištu Austrije, Njema ke, Slovenije i Italije, pri emu e hrvatsko tržište i nadalje ostati glavno tržište ovom Resortu, ali se treba okrenuti i susjedima. Iz Njema ke u Hrvatsku godišnje dolazi 2 milijuna turista i to je za Hrvatsku izuzetno važno tržište, a iza njih po brojnosti

Generalni direktor Thomas Temmel sa suradnicima

i politi ke elite koje su do sada zatvarale o i, no ne i u o ima kapitala.

Ono što na neki na in promi e našim o ima je nešto drugo.

Kad Azijac govori o europskim zemljama, on misli Europa, a kad Europljanin govori o azijskim zemljama, on misli Azija.

Ako se to ne vjeruje, donosimo primjer koji nam je dobro poznat. Kad se govori o Domovinskom ratu, onda se naj eš e kaže hrvatska vojska. Gra anin ni ne zna, a niti ga zanima neka postrojba ako nije bio aktivan sudionik rata, a ukratko ako je nešto bilo pogrešno ili je u injen zlo in, krivac je branitelj ili hrvatska vojska, a tek u zadnje vrijeme dolazi do blagih razlikovanja.

Geopoliti ko kontinentalno mišljenje stoga uvelike utje e na trgova ka i druga kretanja, uz izneseni primjer kako Azijac vidi Europljane. S druge strane, mi smo još uvijek navikli misliti o Azijcima kao o radnicima koji za dolar ili dva rade po cijeli dan u pomalo nehumanim uvjetima.

To nije, mi o Azijcima ili azijskoj lokomotivi kao što je Kina mislimo na europski kontinentalan na in kao prevladavaju im mišljenjem gra anina i ne razlikujemo posebno zemlje Azije kad je rije o radu.

To je važno naprosto zbog toga što ne možemo pobje i od mjesta gdje smo. Elite i vlasnici kapitala pak misle nešto druga ije.

Zna i li to da nam u Europi uvelike nedostaje europske

su gosti iz Slovenije, Austrije i Italije, pa taj potencijal treba iskoristiti i za Spa & Sport Resort Sveti Martin.

Tim više što se tu nudi široki raspon usluga, od onih za odmor i opuštanje do sporta. Što se ti e sporta, Spa & Sport Resort Sveti Martin u budu nosti želi postati top destinacija za pripremu sportskih grupa iz cijele Europe.

Za sada su ve ugostili nogometaše prvoligaše iz Poljske i Ukrajine. Jednako tako žele privu i više gostiju koji se bave biciklizmom. Primjerice, u susjednoj Austriji interes za bicikliranje porastao je za 20 posto, a uz sve to uz Resort se nalaze i predivni tereni za golf te zatvorene sportske dvorane. Sport i o uvana priroda trebali bi biti glavni aduti ovog odredišta, premda su odli na lokacija i za kongresni turizma, zbog relativne blizine Zagreba, svega sat vremena udaljenosti.

Doma i gosti s jadranske obale ovaj Resort koriste za odmor preko vikenda, budu e da se uz sve opuštaju e tretmane u zimskim mjesecima može uživati u bazenima i kupkama u termalnoj vodi.

Novo vodstvo Spa & Sport Resorta Sveti Martin želi da i lokalno stanovništvo sudjeluje u ponudi naselja, i to ne samo kroz zapošljavanje 200-tinjak lokalnih zaposlenika, ve i kroz ponudu koja oboga uje boravak gostiju. (BMO, foto: ZV)

Piše: Josip Šimunko

kontinentalne svijesti?

Vjerojatno. Da je obratno, Nokia ne bi ovih dana selila svoje pogone iz Njema ke u Aziju.

8

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. velja e 2012.

CRNA KRONIKA OTKRIVENI kradljivci

Nisu birali gdje e krasti Policija je otkrila lopove koji su u razdoblju još od srpnja prošle godine pa do proteklih dana po inili više kra a, odnosno teških kra a na podru ju Me imurja. 22-godišnjak iz Dragoslavec Sela zajedno s nekoliko maloljetnika iz Nedeliš a po inio je ukupno devet kra a, i to u više navrata u Nedeliš u, Puš inama i akovcu te jednu u Macincu. Skupina je krala prakti ki gdje je stigla pa su, primjerice, provalili u lova ki dom, crkvu te hangar leta kog kluba, kao i u kioske.

Identificirani su i provalnici koji su tijekom sije nja po inili tešku kra u iz vikendice nedaleko od Orehovice. Rije je o 30 i 24-godišnjaku te jednom maloljetniku, a svi su iz Orehovice.

20-godišnjak iz Gori ana ove pak je nedjelje provalio u obiteljsku ku u u istome mjestu, utvrdila je Policijska uprava me imurska. Svi e biti kazneno prijavljeni Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu. (vk)

POLICIJAC PU me imurske udaljen s dužnosti i kazneno prijavljen jer je otkriveno da je kradljivac

Provaljivao s kompanjonima u objekte PIŠE: VELIMIR KELKEDI

Rijetko je, no i to se doga a. Policajac koji je postao lopov. Upravo o takvom slu aju u ponedjeljak je izvijestila Policijska uprava me imurska. Naime, dovršenim kriminalisti kim istraživanjima otkrivena je skupina lopova u kojoj je bio i 36-godišnji službenik Policijske uprave me imurske iz Ma kovca, konkretnije – grani ni policajac. On je zajedno s 24-godišnjim akov aninom u no i 30. sije nja po inio tešku kra u iz ugostiteljskog objekta na Trgu Eugena Kvaternika u akovcu, a no kasnije i iz

ugostiteljskog objekta u Ulici bra e Radi u Šenkovcu.

Nadalje, dvojac je zajedno s 22-godišnjakinjom iz Nedeliš a tešku kra u po inio i u ugostiteljskom objektu u Glavnoj ulici u Dunjkovcu.

Krali su uglavnom novac, alkoholna pi a i cigarete, a, kako neslužbeno doznajemo, “ekipa” se poznavala otprije. Protiv po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu. Policijski službenik je zbog sumnje u po injenje kaznenog djela i težu povredu službene dužnosti suspendiran i udaljen s dužnosti.

UKRATKO

Romi ukrali pa na dijelove izrezali metalni amac Štetu od nekoliko desetaka tisu a kuna prouzro ili su 25-godišnjak iz Gornjeg Kuršanca i 24-godišnjak iz Kuršanca, ina e pripadnici romske nacionalne manjine.

Oni su, kako javlja policija, u nedjelju nave er kod rukavca rijeke Drave zvanog Zrinski u Gornjem Kuršancu otu ili metalni amac dužine pet i pol metara, u vlasništvu muškarca iz Vidovca. Nakon dojave gra ana uhva eni su, no vlasniku e to biti slaba utjeha, s obzirom na to da su plovilo u dvorištu 25-godišnjaka brusilicom izrezali u nekoliko dijelova, vjerojatno da bi ga tako prodali pod sekundarne sirovine.

Još jedan “ku ni” požar Ponovno je izbio požar u obiteljskoj ku i – ovaj put u Uli-

ci kralja Zvonimira u Draškovcu. Kako je utvrdio inspektor za zaštitu od požara Policijske uprave me imurske, uzrok je bio dotrajali metalni poklopac zidnog otvora na dimnjaku koji se zapalio iza ormara u jednoj od prostorija. Ormar je djelomi no nagorio, a za a eni su i zidovi. Vatru su ugasili pripadnici Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Draškovec i Prelog. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna.

Poslužio se klju em pa iz ku e odnio radijatore Nepoznati lopov je iz obiteljske ku e u Ulici bana Josipa Jela i a u akovcu u razdoblju od 31. sije nja do 10. velja e demontirao i otu io nekoliko radijatora i plinski bojler. U objekt je ušao uz pomo originalnog klju a, a materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko desetaka tisu a kuna.

Vlasnik ostavio otklju ana vrata pa ostao bez zlatnine U Palovcu, u Glavnoj ulici, u razdoblju od 8. do 10. velja e nepoznati po initelj iskoristio je odsutnost vlasnika, te je ušao u otklju anu ku u, odakle je otu io zlatni nakit.

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu.

Mladi u ku i držao PAP-ovku U ku i 24-godišnjeg muškarca u Žabniku policija je pronašla oružje. Utvr eno je da je u razdoblju od 8. do 10. velja e neovlašteno držao poluautomatsku vojnu pušku PAP cal. 7,62 mm s nekoliko komada pripadaju eg streljiva, lova ku patronu i nekoliko komada streljiva. Puška i municija su mu oduzeti. (vk)

DEVET godina od ubojstva djelatnika PU me imurske Željka Murka, kojeg je u bijegu nakon plja ke banke u Nedeliš u automatskim oružjem ubio Marsel Budimir

Prvi hrvatski policajac koji je smrtno stradao na dužnosti u Me imurju PIŠE: SINIŠA OBADI

Horvat, nakon ega su svije e zapalili lanovi obitelji, predU organizaciji Policijske stavnici policije i Grada akovuprave me imurske i Grada ca. Svije u je u ime Me imur akovca, i ovu je godinu obilje- ske županije zapalio zamjenik žena obljetnica pogibije Željka župana Matija Posavec, koji je Murka, policajca kojeg je prili- i na prigodnom obra anju u kom potjere ubio plja kaš po- Društvenom domu u Mihovslovnice tadašnje Varaždinske ljanu istaknuo da je policijski banke u Nedeliš u poziv specifi no težak, te da o 2003. gonjemu na taj na in razd i ne . mišljamo tek kada Policaj ev Iza netko pogine na ubojica ispalio je dužnosti porafal iz automatske puške, put Murka. Ova tužna a jedan je metak, na žalost, obljetnica bio smrtonosan za 33-godišnjega bila je prilika i prometnog policajca Željka Murka,

da se sjetimo svih poginulih Murkovih kolega u Domovinskom ratu i tako er im odamo po ast na tom hrabrom inu, dodao je zamjenik župana. Tako er je u ime Županije trojici Željkovih sinova uru io i poklon bonove u vrijednosti od 1.500 kuna. Za pokojnog Željka mnogi njegovi bivši kolege s posla i danas kažu da je bio nevjerojatno smiren ovjek, koji je uvijek staloženo znao izabrati prave rije i i umiriti svoje kolege i prijatelje. - Bio je, kažu, ovjek koji je odgovorno shva ao svoj posao, svjestan da mu svaki zadatak može biti i posljednji.

kojega nije spasila ni brzo pružena pomo djelatnika Hitne pomo i.

Budimir je ispalio još jedan rafal i na Murkovog kolegu Bali a, koji ga, sre om, nije pogodio Murka je asna policijska karijera, koja je po ela u ožujku 1991. godine. Željko Murk bio je djelatnik PU me imurske – odjela prometne policije, a sudjelovao je i u Domovinskom ratu u akcijama kod Erduta, Tovarnika i Borova Sela 1991., te u Oluji kod Siska, Petrinje i Dvora na Uni. Njegov grob na gradskom groblju nakon molitve blagoslovio je policijski kapelan vl . Ivica

Murkovi kolege na elu s na elnikom Soka om i na elnikom prometne policije Šajnovi em zajedno s obitelji odali su po ast povodom tragi ne godišnjice

Sje anje na poginulog policajca organizirali su PU me imurska i Grad akovec

Ubojicu zaustavila ledena Drava Željko Murk prvi je hrvatski policajac koji je u Me imurju poginuo vrše i dužnost. Na njega je smrtonosni hitac ispalio Zagrep anin Marsel Budimir, koji je toga kobnog 12. velja e 2003. godine u poslijepodnevnim satima izvršio oružanu plja ku, pri emu je ukrao 311.000 kuna u doma oj i stranoj valuti. Nakon plja ke Budimir je pobjegao u nepoznatom smjeru, no policiji je uskoro postala poznata registarska tablica njegovog gol a “jedinice”, te je po ela potjera. Policija je stezala obru i negdje oko

16 sati na pedesetak metara približili su mu se policajci Željko Murk i Stjepan Bali .

Budimir je tada ispalio ra al iz automatske puške, a jedan je metak, na žalost, bio smrtonosan za 33-godišnjega prometnog policajca Željka Murka, kojega nije spasila ni brzo pružena pomo djelatnika Hitne pomo i. Budimir je ispalio još jedan ra al i na Murkovog kolegu Bali a.

Brane i se na sudu, kazao je “kako je htio samo zaplašiti policajce koji su mu se približili i da nije imao namjeru nikoga ubiti“. Nastavivši se skrivati po dravskim vrbicima, gdje ga je zatekla i no , Budimir je pokušao pobje i preko rijeke plivanjem na

minus 17 Celzijevih stupnjeva i temperaturi vode od samo dva stupnja. Novac i oružje kojim je po inio zlo in odbacio je od sebe, no, tek što je isplivao, uhitili su ga varaždinski policajci. U prvom su enju Marsel je oslobo en optužbe za pokušaj ubojstva Stjepana Bali a, ali na ponovljenom su enju Budimir je morao odgovarati i za drugi ra al. Za ubojstvo nesretnog Murka i pokušaj ubojstva Bali a osu en je na jedinstvenih 40 godina zatvora. Ubojica je pokušao umanjiti kaznu injenicom da je bio sudionikom Domovinskog rata, a sud je op enito odbacio njegovu obranu te se priklonio mišljenju vještaka koji je ustvrdio da je Budimir morao uti povike Bali a “Murk! Si živ?!”, da bi nakon toga ispalio ra al prema mjestu odakle su dopirali uzvici.

Kako saznajemo, svoj problemati ni karakter Budimir je pokazao i u Lepoglavi, gdje se nalazi na odsluženju kazne. Naime, Budimir se o igledno zaželio još krvi, te je nožem pokušao ubiti drugog zatvorenika, i to sve zbog sva e oko utega za vježbanje koja se odigrala dan prije i u kojoj je Budimir nokautiran.

Vuk dlaku mijenja, ali ud nikada!

17. velja e 2012.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

DAN europskog broja za hitne situacije 112 obilježen i u Me imurskoj županiji

Prošlu godinu ak 56.246 poziva, sre om, samo oko 2 posto lažnih Svaku se godinu 11. velja e obilježava Dan europskog broja za hitne situacije 112, koji je zajedni ki u svim državama lanicama, pa tako i u Hrvatskoj i Me imurskoj županiji.

Prednost broja 112 je da kad se on nazove operater potom naziva sve hitne službe, a ne treba nazivati svaku zasebno.

Me imurci su dobro prihvatili broj 112. Tako je uvo enjem tog broja 2007. godine zvalo

21.780 osoba, a 2011. godine ve 56.246 osoba, odnosno 42 posto svih koji su zvali hitne brojeve.

Broj zlonamjernih poziva je sve manji, od nekadašnjih 7.000 broj zlonamjernih poziva iznosio je protekle godine “samo” 1.165 poziva. Najviše nenamjenskih ili zlonamjernih poziva bilo je od strane djece i Roma, slu ajnim uklju ivanjem, zbog traženja operatera, traženja informacija i za sanitetski prijevoz.

Od poziva prošle godine, njih ukupno 56.246, bilo je 24.068 namjenskih poziva, te 31.013 nenamjenskih poziva i 1.165 zlonamjernih. ak 46,5 posto ljudi zove preko broja 112 hitnu medicinsku pomo , policiju i vatrogasce, a ostali inspekcije, komunalne tvrtke i komunalne redare, lovce i veterinare i drugo.

(JŠ)

APEL iz Županijskog centra 112

Nemojte hodati po ledu na Muri i Dravi – to je opasno po život!

Djelatnici centra 112 u Me imurskoj županiji

Prema dojavi dežurnih djelatnika Hrvatskih voda, koji su primijetili u estalo kretanje gra ana po zale enim površinama – ledu na rijekama Muri i Dravi, upozoravaju se gra ani da je kretanje po ledu na rijekama Dravi i Muri zabranjeno. Kretanje po ledu radnja je opasna po život, jer su vodotoci prekriveni ledom, promjenjive de-

bljine, pa postoji velika opasnost od propadanja u vodu, upozoravaju iz Županijskog centra 112.

Mole se gra ani da se ne izlažu opasnosti ovom pogibeljnom radnjom, te da se u cilju osobne sigurnosti pridržavaju ovog upozorenja.

Posebice je to opasno ovih dana kada je zatoplilo i po elo

STOŽER za zaštitu i spašavanje Me imurske županije

Opasnost od poplava ako se led i snijeg brzo po nu topiti Stožer za zaštitu i spašavanje Me imurske županije raspravio je u petak o stanju sigurnosti gra ana od elementarnih nepogoda i planovima za ovu godinu. Izvješ e o radu i planovima stožera podnio je zamjenik župana Matija Posavec.

Najvažnije je da e se i dalje raditi na ja anju i osposobljavanju specijaliziranih jedinica civilne zaštite, što je dugotrajan proces, a treba ih i opremiti. Jedan od problema, naveo je Ferid Kašmo iz Podru nog ureda za zaštitu i spašavanje akovec, jest i to što od dobre volje poslodavca ovisi ho e li pustiti dobrovoljnog vatrogasca na požar ili ne i ho e li mu to odbiti od pla e. Zbog toga se traži neki prihvatljivi oblik stimulacije poslodavaca, a da dobrovoljni vatrogasci ili pripadnici civilne zaštite ne budu zakinuti, no za sada se tek radi o mogu im prijedlozima mjera. lanovi stožera su, me utim, najviše vremena posvetili ekstremnim vremenskim uvjetima, snijegu i hladno i,

koji su, na sre u, malo zaobišli Me imursku županiju. Kako je ocijenjeno, sustav funkcionira izuzetno dobro. Zavod za javno zdravstvo izdao je naputke gra anima kako se ponašati pri ovako niskim temperaturama, dok je Zavod za socijalnu skrb zbrinuo one najugroženije.

Osim toga, snijeg se isti odmah, 24 sata dnevno, me imurskim prometnicama kruži 16 kamiona ralica i dva gredera. Do sada je utrošeno više od 60 tona soli.

Zamjenik župana Matija Posavec apelirao je na rukovodstvo Me imurje plina da, barem za vrijeme velikih hladno a, neplatišama ne isklju i dovod plina.

Na rijeci Muri proglašena je redovna obrana od leda. Ve i dio rijeke je zale en, a prava opasnost uslijedit e ako se temperature naglo dignu i led se po ne naglo topiti, tada led može stvoriti epove, pa e biti potrebna i miniranja. Tako er u slu aju brzog topljenja snijega postoji opasnost od poplava.

(JŠ)

je otapanje snijega i leda, tako da i tamo gdje je donedavno bilo možda i nekoliko desetaka cm ledene plohe vjerojatno je više nema.

Drava i Mura pružaju ovih dana nesvakidašnju zimsku idilu (na slici) i ako ste se odlu ili za šetnju onda je najbolje da, kao i uvijek, izaberete obalne šetnice. (foto: Z. Vrzan)

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. velja e 2012.

BUDU NOST ruralnog prostora u Me imurskoj županiji

KOLEGIJ NA ELNIKA i gradona elnika

Prioritete imamo, ali kako do novca?

Ve drugi put za redom gradona elnici i na elnici zajedno sa županijskim elnicima pretresali su prioritetne projekte u Me imurskoj županiji, ovaj put u svjetlu što od onoga što je na listi od 40-ak prioritetnih objekata ima, a što nema zatvorenu financijsku konstrukciju, te kako osigurati realizaciju barem onih najnužnijih. Ve dulje vrijeme na listi prioriteta je izgradnja škole u Pribislavcu i Centra za odgoj i obrazovanje u akovcu, a od sportskih objekata dvorana u Orehovici, gdje betonski stupovi budu e konstrukcije strše u nebo i propadaju. Županijska vlast e s projektima od zna aja za županiju i i prema resornim ministarstvima. Pojedini ministri ve su posjetili Me imursku županiju, a župan je najavio i skori dolazak ministra gospodarstva i potpredsjednika Vlade Radimira a i a, najvjerojatnije kroz desetak dana i premijera Milanovi a.

Upravo zbog tih posjeta županijska vlast htjela bi zajedno s na elnicima i gradona elnicima što kvalitetnije se pripremiti za dolazak premijera i iznijeti mu klju ne probleme. Župan o ekuje i povoljan ishod oko vojnih objekata, jer nad Županijom visi dosta velika financijska obveza za vojarnu, koju je prethodna vlast prenijela na Županiju, o emu e biti razgovora s ministrom Kotromanovi em.

Budu i da su na dnevnom redu kolegija na elnika i gradona elnika bili projekti, na zamolbu pojedinih predstavnika gra evinskih tvrtki, i oni su bili na sastanku s na elnicima,

gradona elnicima i župnijskim elnicima. Gra evinarima nedostaje posla za zapošljavanje kapaciteta pa im je pokretanje investicija u županiji od životne važnosti, kao i uklju ivanje u njih. Ponovno su izrazili nezadovoljstvo da firme poput Feniksa izvode radove na našem podru ju, na na in da spuštaju cijene na natje ajima, uklju uju doma e kooperante, a onda im ne plate izvedene radove. Tražili su da se takvi ve u natje ajnim odredbama isklju uju iz posla, kako druge izvo a e ne bi dovodili pred bankrot. Gra evinari su naveli i da se u drugim županijama tržišta zatvaraju u svoje okvire i posao uvaju za lokalne izvo a e, pa je sve teže do i do posla.

Na dnevnom redu kolegija na elnika i gradona elnika bila je i nova organizacija javnoga linijskog autobusnog prijevoza. Župan Ivica Perho kazao je da su neke op ine i gradovi imali primjedbe na to da se ne voze neke linije za kojima postoji potreba. Radna skupina, koju predvodi Matija Posavec, i uže operativno vodstvo pripremit e tekst natje aja za javni prijevoz. Župan je naglasio da i prijevoznici moraju shvatiti što je uzrok da male zastupljenosti putnika u javnom prijevozu i zašto putnici pribjegavaju prijevozu osobnim automobilima.

Razlog tome je ili nekvalitetan prijevoz, ili je neuskla ena satnica ili preskupa cijena. Naši prijevoznici sada imaju priliku sagledati svoje realne mogu nosti za što kvalitetniju organizaciju prijevoza.(BMO)

NA ELNICI donjome imurskih op ina u Donjem Vidovcu zaklju ili

Protiv poskupljenja u eni kih karti U Donjem Vidovcu sastali su se na elnici donjome imurskih op ina i Grada Preloga s predstavnicima Udruge roditelja i predstavnikom prijevoznika. Grupa “M“ je preuzela linijski prijevoz u županiji i prevozit e u enike, polaznike Srednje škole u Prelogu, iz Kotoribe, Donje Dubrave, Donjeg Vidovca i Svete Marije. Na elnici poštuju takav dogovor ujedinjenih me imurskih prijevoznika u grupi “M“ i Me imurske županije, ali se ne slažu da se za u enike s njihova podru ja povisuje cijena koja je dogovorena prije po etka školske godine.

Stajalište op inskih elnika i njihov zaklju ak prenio nam je doma in sastanka Josip Grivec, na elnik op ine Donji Vidovec.

- Mi smo prije po etka školske

godine dogovorili cijenu s prijevoznikom ‘Vectum’ d.o.o. iz Preloga. Njegov ulazak u grupu ‘M’ i preuzimanje prijevoza u enika s našeg podru ja od strane te grupe zna i i preuzimanje postignutog dogovora za ovu školsku godinu, a to zna i da je nekorektno povisivati prije dogovorenu cijenu.

Preuzimanjem prijevoza trebaju preuzeti i poštovati prije ugovorenu cijenu. Držimo da bi prijevoz i ina e trebao biti je tiniji kada voze doma i prijevoznici, jer bi im troškovi trebali biti nešto manji nego prijevozniku sa strane, rekao je Grivec, te napomenuo da su iste jedinice lokalne samouprave i s Prese ki grupom postigle bolje cijene nego ih je tada postigla Županija. (al )

O uvano prirodno i kulturno bogatstvo uvijek e na i posjetitelja i kupca - Seljaci u ruralnom prostoru jesu ti koji ga mogu osmisliti i voditi, a društvo ili fondovi u po etku trebaju ulagati u kvalitetu njihovog života, kako bi ta sredina pružala mnoge mogu nosti i benificije PIŠE: STJEPAN MESARI

Ruralni prostor jedno je od najve ih bogatstava s kojim raspolaže Me imurska županija, osobito u njezinom gornjem dijelu, uz granicu sa susjednom Slovenijom i Varaždinskom županijom, te manjim dijelom s Ma arskom.

Kako je rije o ekološki o uvanom podru ju, treba ga ozna iti kao iznimnu vrijednost, koju smo dobili u naslije e od svojih predaka i koju moramo uvati za nadolaze e generacije, ali i promovirati kao turisti ku ponudu. Takvo prirodno i kulturno bogatstvo uvijek e na i svog kupca i posjetitelja.

Op ine Štrigova, Gornji Mihaljevec i Nedeliš e (a uskoro i Sveti Juraj na Bregu), zajedno sa slovenskim op inama Razkrižje, Ljutomer i Ormož, izradile su projekt “Turisti ke zone Prlekije i Me imurja”, ko-

ji je ve kandidiran prema EU ondovima.

U ruralnim podru jima treba težiti razvoju proizvodnih kapaciteta (vinarije, žganjarnice, prerade mesa i mlijeka (sir turoš i meso z tiblice) i sli no), te o uvanju tradicionalnih vrijednosti i, naposljetku, izgradnji potrebe in rastrukture. Znanje, poticanje multikulturalnosti i tolerancije moraju biti ugra eni u takav razvoj ruralnog prostora.

Ve a ulaganja u ljudske resurse Ruralni razvoj ograni en je na usitnjenost poljoprivrednih površina, nerazvijenost ljudskih resursa, neizgra enu ili zaostalu komunalnu in rastrukturu, pa je stoga potrebno ulagati, prvenstveno u ljude, u kvalitetu života, prihva anje i vrjednovanje razli itosti, kao i dijeljenje vizije. Slovenci i Hrvati u ovom dijelu Hrvatske to

žele i mogu, a osposobljavanje mladih za turisti ke vodi e, vinare, sommeliere i ugostitelje jamstvo su da e u tome uspjeti.

Tako obrazovani, osposobljeni i stru ni ljudi, uz jasno poznavanje tradicije ruralnog prostora, odigrat e veliku ulogu u promidžbi ruralnih vrijednosti, ali i privla enju turista te prezentaciji hrane, vina i drugih

posebnosti prostora. Naravno, za uspješan rad trebat e imati više pla e nego su to one u takozvanim industrijskim radnim mjestima i poslovima.

Krave, guske, svinje i koze na otvorenom Poljoprivreda, u našem primjeru vinogradarstvo i vinarstvo, vo arstvo i seo-

DONJI KRALJEVEC, jedna od najrazvijenijih op ina u Me imurju, u intenzivnom demografskom padu

Ponovno jako industrijsko središte, ali sa sve manje stanovnika!?

Piše: Josip Šimunko Foto: Zlatko Vrzan Porast broja stanovnika usko je povezan s razvijenoš u, pa se danas u stru nim krugovima, ali i u hrvatskoj javnosti, smatra da neka sredina ima ve i broj stanovnika ako je razvijenija. Nije to jedini kriterij, no on je dominantan za naše podneblje.

Zbog ega onda op ina Donji Kraljevec gubi stanovništvo, ako su svi drugi parametri pozitivni, i o kakvoj je anomaliji rije ?

Prema zadnjem popisu stanovništva 2011. godine, op ina Donji Kraljevec imala je 4.671 stanovnika, popisanih je bilo nešto više, 4.759 gra ana. Deset godina ranije op ina Donji Kraljevec imala je 4.941 stanovnika. U deset godina iz šest naselja op ine izgubljeno je 9,3 posto stanovnika, usprkos zna ajnom razvoju gospodarstva u op ini.

U samom Donjem Kraljevcu kao središtu op ine radi gotovo isto toliko radnika koliko on ima stanovnika, oko 1.500 zaposlenih u razli itim djelatnostima. Zbog toga bi bilo za o ekivati da sam Donji Kraljevec ne gubi stanovništvo, ako ga ve gube mjesta u op ini, no nije tako.

Je li zakazala lokalna politika ili ne iji uski interesi?

gradilišta, odnosno stanova.

U samom D. Kraljevcu, koje ima puno više od drugih u Me imurju nekoliko stambenih Zbog ega je to tako i može zgrada, koje su izgra ene još u li se smanjenje broja stanovbivšoj državi, posljednjih godinika u op ini, ali i mjestu Dona osim poslovno - stambenog nji Kraljevec, za gotovo deset centra u samom središtu mjeposto u zadnjih deset godista nije napravljena ni jedna na tuma iti samo urbanim nova stambena zgrada. Nije uvjetima, tako, na primjer, bilo ni privatne ni op inske nedostatku gradilišta. Jedan inicijative po tom pitanju. To je od odgovora krije se upravo zasigurno jedno od najvaži u tome, samo mjesto nijih pitanja lokalne Donji Donji Kraljevec ne politike, koja bi Kraljevec i može primiti trebala potiPrelog, ali i druge op ine, potencijalni cati dolazak kao što je Gori an, upu eni priljev stanovih stasu jedni na druge i na što bolju novništva nov nika. zbog toga me usobnu suradnju, kao budu i Posebice što nema širi centar donjeg dijela Me imurja. onih koji dovoljno Pravo pitanje je zapravo zbog ega su z apo taj budu i širi centar nema ja u povezanost radi planiranja zajedni kog razvoja

Metalna industrija u D. Kraljevcu, koju predvode tvrtke poput Tehnixa, postala je i te kako privla na za radnike svih generacija iz cijelog Me imurja, ali nema novog doseljavanja u mjesto rada

sleni u metalnoj i drugoj industriji, te bi i te kako mogli zbog iznadprosje nih me imurskih pla a doprinositi op inskom prora unu. injenica je tako da je zadnjih godina zakazala i mjesna i op inska politika, jer gradilišta gotovo i nema. Radi se o ito o nedovoljnom dugoro nom sagledavanju problema. Nije zapravo rije samo o klasi nom nemaru, ve o nedovoljnom uo avanju važnosti problema pada stanovnika.

Ina e, aktualna op inska vlast pokušavala je riješiti pitanje gradilišta u D. Kraljevcu, no to zbog raznih otpora i o ito uskih interesa nije prošlo. Bilo je tako planirano da se mjesto proširi prema sjeveroistoku, no nije prošlo. Tako je sve ostalo po starom, gradilišta nema, ima, doduše, nešto starih ku a, no op inska vlast nema novac za otkup. S druge strane, u Osnovnu školu Donji Kraljevec upisano je samo devet aka prvaka, pa i to dovoljno govori.

Zanimljivo je da i mjesta u op ini Donji Kraljevec, Hodošan, Palinovec, Donji Pustakovec, gube broj stanovnika, osim Svetog Jurja u Trnju i Donjeg Hraš ana. Te mikro razlike mogu se tuma iti otvaranjem novih gradilišta u naseljima Donji Hraš an i Sveti Juraj u Trnju, odnosno agilnoš u mjesnih

17. velja e 2012. sko doma instvo, najve a su bogatst va me imurskoga ruralnog prostora. Me utim, potreban je novi na in razmišljanja u ponudi gotovih proizvoda. Naime, turisti i gosti moraju na otvorenom vidjeti krave koje daju mlijeko za sir, svinje iz kojih se dobiva meso z tiblice, koze koje daju jari e za u pe nici ispe i ili pili e za zabatak (hama i ku et). Dakle, sve te životinje treba izvesti iz staja, svinjaca (koca) i drugih nastamba na pašnjake pred o i gosta i turista. Tako e se vjerodostojno dokazati podrijetlo sirovine iz koje su nastali mlijeko, sir, meso, jaja i sli no.

Ni jednog se trenutka gostu ne smije dopustiti da posumnja kako je ono što jede ili pije iz nekog trgova kog lanca ili uvoza.

I Europska unija (EU-15) poti e takav razvoj ruralnog prostora, što podrazumijeva i opstanak i dostojan život i najmanjeg seljaka u Robadju, Preseki, Banfiju, Stanetincu, Svetom Urbanu ili drugim naseljima u ruralnom me imurskom prostoru.

Oni e zajedno sa svojim susjedima i kolegama iz slovenskog prostora težiti da ih razli itosti ne razdvajaju, nego ih vode u novu budu nost ruralnog prostora.

Oni mogu i moraju biti razli iti i okrenuti sebi i svojim vrijednostima, ali se truditi da ruralni prostor danas s obje strane granice, sutra bez granice, bude kvalitetan i svakome prihvatljiv i da e na kraju donositi zaradu pojedincu, lokalnoj samoupravi i državi.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

KOLEGIJ gradona elnika Grada Mursko Središ e

Skrb za one koji ne mogu platiti komunalnu naknadu Posljednji održani kolegij središ anskog gradona elnika Josipa Dobrani a uglavnom je razmatrao, a potom i donosio, odluke vezane uz novac iz gradskog prora una. Mnogim je zamolbama udovoljeno, a mnoge su odbijene upravo zbog novca kojeg i nema baš previše u gradskoj blagajni, odnosno na ra unima.

Grad Mursko Središ e pod hitno e pristupiti izmjenama i dopunama odluke o komunalnoj naknadi Grada Mursko Središ e. To e se u initi tako da se osloba anje od pla anja prizna nositeljima ku anstava i bra nim parovima nositelja u primjeru socijalne iskaznice i u slu aju invalidnosti.

Po ovom pitanju e se o itovati te kona nu odluku donijeti Gradsko vije e Grada Mursko Središ e na svojoj sljede oj sjednici.

Kada je rije o socijali i potrebitima, Grad e pomo i i Klubu lije enih alkoholi ara “Povratak” tako da e platiti psihologa za radno - terapeutsku skupinu.

odbora, ali i neagilnoš u Mjesnog odbora i op inskih vlasti u samom Donjem Kraljevcu.

Posao se može bez problema na i u metalnoj industriji, ali …

Ipak, ukupno uzevši, takva analiza pada broja stanovnika u op ini Donji Kraljevec ipak je jednostrana, jer ne uzima u esto obzir i društvene promjese misli da treba ne, koje su veoma važne, dovesti industriju u no na prvi pogled manje neki kraj i stvar je riješena. vidljive. Najvažnijim se ini jedan skriveni akPrimjer op ine Donji Kraljevec tor koji se zapravo ne pokazuje da ni znatan razvoj vidi dovoljno. industrije ne može zamijeniti Donji Kraljevec posustavan i skladan razvoj stao je u zadnjih pola stolje a zna ajan industrijski neke sredine decentar kad je rije o Me is e t murju, a u najve oj mjeri speciposto jalizirani metalski industrijski gra ana op ine Donji Kraljecentar. To zna i da je postao pri- vec zadržat e u budu nosti vla na snaga za metalce iz šire posao u industriji u op ini Doregije. Istodobno je zaposlio go- nji Kraljevec, dok e ubudu e tovo sve obrazovane metalce u oko osamdeset posto gra ana op ini Donji Kraljevec. Upravo tražiti posao u drugim djelattu je jedan od razloga smanje- nostima koje ne e biti klasi nja broja stanovnika. Sve rad- ne industrijske. To se zapravo no sposobno stanovništvo u ve doga a, samo su promjene op ini koje nije metalne struke male i neprimjetne, razvojem potražilo je posao tamo gdje ga usluga i drugih sektora ne saje bilo, u gradovima akovcu i mo u op ini Donji Kraljevec, Prelogu, ili u drugim susjednim nego još više u bližim gradoop inama ili pak negdje drug- vima, Prelogu, ali i Varaždinu dje. S druge strane, zbog toga te akovcu. jer nema dovoljan broj gradiliU interesu je op ine šta, odnosno atraktivnih stambenih zgrada, nema interesa Donji Kraljevec da se što brže razvija - Prelog za doseljavanje u D. Kraljevec Zbog toga bi op insko vodmnogih onih koji danas iz svih krajeva Me imurja i šire putuju stvo Donjeg Kraljevca, a on je na posao u to mjesto, jer rade u samo jedan od primjera kakvih u našem kraju ima više, trebalo metalnoj industriji.

Drugim rije ima, ako je vje- razvijati one strategije koje je rovati igri brojeva, samo dva- mogu e razvijati u budu no-

OP INA Sveti Martin na Muri izradila novi prostorni plan

Oprezno s prora unskim kunama Voditeljica financija i tajnik u Gradu Mursko Središ e Marija Kralji i Miljenko Šte ani upozoravaju na potrebu realnog trošenja prora unskih kuna.

Kažu kako se nerealizacija pojedinih prihoda mani estira i na nerealizaciju rashoda koji su uz njih vezani.

Gradski dvojac izvješ uje da je na gradski ra un od nadležnog Ministarstva došao novac za obnovu te uvo enje struje i grijanja u zgradu u kojoj se nalaze TIC i Ured Turisti ke zajednice Grada Mursko Središ e.

Pomo djeci, udrugama i crkvi Grad Mursko Središ e e s 15 tisu a kuna sufinancirati programe i aktivnosti središ anske Osnovne škole, a novac je osiguran u ovogodišnjem gradskom prora unu.

Isto tako Grad e iz ovogodišnjeg prora una izdvojiti novac za središ anske mažoretkinje koje e od 26. do 30. travnja sudjelovati na državnom natjecanju u

Dolaze klinika, solarne elektrane i proizvodnja bioenergenata - Uskla enjem op inskog sa županijskim prostornim planom, omogu it e se izgradnja sun anih elektrana i otvoriti proizvodnja bioenergenata, kaže Franjo Makovec, op inski na elnik Kapela pripada svetomartinskoj župi, ali je u Gradu Mursko Središ e Cavtatu. Župi Sveti Martin na Muri pak e Grad s 5 tisu a kuna pomo i obnovu kapele Svetog Križa u Hlapi ini. Mjesnoj župi odnosno njezinom Caritasu pak e pomo i s dvije tisu e kuna.

Oni koji ne e dobiti traženi novac jesu Udruga za razvoj i unaprje enje pomagala i kvalitete življenja osoba s invaliditetom RH, društva turisti kih vodi a, a pojedinima e Grad besplatno na korištenje dati sportsku dvoranu i sli no. (S. Mesari )

Op ina D. Kraljevec i njezino središte doživljava zadnjih deset godina ponovno snažan industrijski rast, ali istovremeno gubi stanovništvo

sti, kao i sudjelovati u kreiranju gospodarskih sektora budu nosti. Jedna op ina, svejedno male ili srednje veli ine, ne može razvijati sve sektore podjednako, to ne može ni država.

No, u op ini sigurno mogu re i što ne žele, a što žele, i u kojem smjeru treba i i budu i razvoj i onda tragati za dobrim rješenjima. Najvažnijim se pokazuje dugoro no planiranje ne za pet ili deset, ve za dvadesetak godina unaprijed i odgovor na pitanje: kakav se Donji Kraljevec želi? Bez toga e se lutati, a krivci e se uzaludno tražiti na raznim stranama.

Jedno od rješenja može biti ve zadano: razvoj metalne industrije do te mjere da postane svjetski relevantna u pojedinim segmentima, no opet se postavlja pitanje budu nosti, što e biti za deset ili dvadeset godina, ne mogu svi biti metalci. Naime, ako i poraste broj zaposlenih u metalnom sektoru, to ne zna i da ne e biti iseljavanja, jer mnogi dolaze raditi iz drugih sredina.

U jednom i u drugom slu aju, potrebne su zajedni ke

Uskoro e postoje a gospodarska zona biti ve a za deset hektara

odluke kako lokalnih vlasti, tako i poduzetnika, i zajedni ka promišljanja, kojih nedostaje.

Zbog svega toga op ina Donji Kraljevec e i dalje polako gubiti broj stanovnika, usprkos tome što se smatra razvijenim, zbog nedovoljno razvijenih drugih sektora i nejednakog razvoja.

Paradoks se sastoji i u tome što je u interesu op ine, osim vlastita razvoja, da se što brže razvija Prelog kao najbliži grad, jer e stanovništvo onda manje seliti u druge gradove.

Osim toga, postoji zna ajna mogu nost da zbog urbanizacije stanovništvo ostaje kod ku e.

Kako je regionalno ipak rije o manjim centrima, Donji Kraljevec i Prelog, ali i druge op ine, kao što je Gori an, upu eni su jedni na druge i na što bolju me usobnu suradnju, kao budu i širi centar donjeg dijela Me imurja.

Pravo pitanje je zapravo zbog ega taj budu i širi centar nema ja u povezanost radi planiranja zajedni kog razvoja.

PIŠE: STJEPAN MESARI

Na sljede oj sjednici Op inskog vije a trebao bi biti prihva ene te donesene 3. izmjene i dopune prostornog plana op ine Sveti Martin na Muri, kojima je cilj i svrha osiguranje uvjeta za proširenje raznih djelatnosti, gospodarstva, te sportskih i kulturnih sadržaja. Posebno e se pove ati gra evinsko podru je u Gospodarskoj zoni Sveti Martin na Muri, za otvorenje novih proizvodnih pogona i proširenje postoje ih. Gospodarska zona bit e pove ana za novih 10 hektara površine.

Za op inu Sveti Martin na Muri posebno je zna ajno što e novi prostorni plan biti uskla en sa županijskim prostornim planom, na osnovu ega se poduzetnicima i tvrtkama nude mogu nosti novih investicija i programa, kao što su proizvodnja bioenergenata i sun anih elektrana, za koje postoji interes ne samo doma ih, nego i vanjskih poduzetnika. Kod izrade prostornog plana vodilo se ra una da podru je ostane zašti eno od mogu nosti njegovog narušavanja izgradnjom kapaciteta koji su u suprotnosti sa zacrtanim odrednicama o zdravom i održivom podru ju.

Seoski turizam bogatiji ponudom i sadržajima - Prostornim planom peve at e se ukupno gra evinsko podru je, ali i podru je za druge izgradnje, ulaganja i proširenja. Tako e nove sadržaje i ponudu imati sadašnji Seoski turizam Gori anec, gdje e se izgraditi novi restoran, što je potreba zbog sve ve eg broja turista koji dolaze u obilazak ovog ali i okolnog podru ja, naglašava Makovec.

- Kre emo u izgradnju tre ega nogometnog igrališta kod Sportskog centra, ime e biti omogu ene pripreme i utakmice prvoligaških nogometnih klubova i raznih reprezentacija, osobito kad Hrvatska postane lanicom EU, te e Sveti Martin na Muri biti i te kako zanimljiv za klubove iz susjednih zemalja. Na ovaj dio nadovezuju se itavi mlinarsko - mlinski sadržaji, od Mlina na Muri, Mlinarske ku e, broda i muzeja.

U Toplicama Sveti Martin novim e planom biti omogu ena izgradnja klinike, ime se nadopunjuje ponuda ovog trenutka kupališno - rekreacijskih sadržaja za zdravstveno - lje ilišne sadržaje, najavljuje Makovec, dodaju i kako sve ovo ima realne osnove i da e se sve ostvariti u skoroj budu nosti. Istina, nešto ranije, nešto kasnije, ali za sve e biti osigurani gra evinski prostori.

12

Kroz Međimurje

SURADNJA Me imuraca, Podrav ana i Ma ara

U Legradu dogovoren novi EU projekt za vrti e U Legradu je održan pripremni sastanak na kojem je dogovorena nova suradnja izme u op ina Legrad, Donja Dubrava i Donji Vidovec te nekoliko op ina s ma arske strane o zajedni koj kandidaturi na natje aj raspisan od strane EU. Dogovoren je projekt kojim e se urediti dje ji vrti i. Tako se tim projektom za vrti u Donjem Vidovcu planira nabava nova oprema, a u Legradu ure enje tzv. slane sobe. Ovo je bio prvi radni dogovor vezan uz taj projekt, slijedi razrada projekta te kandidiranje.

Nakon odluke ovih sredina o zajedni koj kandidaturi prekograni nog projekta “Povijesno - pou na pješa ko - biciklisti ka staza Nikola Zrinski”, ovo je drugi projekt u kojemu su zajedno ove tri op ine s hrvatske strane. - Mi smo tri susjedne op ine iz dvije županije, veže nas zajedni ka povijest, interes i želja za kvalitetnijom suradnjom i zbližavanjem na dobrobit žitelja naših op ina, rekao je nakon sastanka na elnik Donjeg Vidovca Josip Grivec. (alf)

OD SADA i u Student servisu akovec

Me unarodna studentska iskaznica ISIC ISIC - International Student Identity Card jedina je me unarodna studentska iskaznica koja se izdaje i vrijedi u 120 zemalja, s preko 4,500.000 korisnika, a pruža brojne pogodnosti i popuste na razne proizvode i usluge u Hrvatskoj i svijetu.

ISIC iskaznicu mogu dobit i s t udent i (redovni i izvanredni), a vrijedi tijekom jedne akademske godine. Za izradu je potrebna fotogra ija 3x3,5 cm, potvrda o statusu studenta i osobna iskaznica.

Uz ISIC, u Student servisu akovec može se zatražiti i ITIC - Me unarodna profesorska iskaznica (za profesore, u itelje, asistente).

Više o ISIC i ITIC karticama, uvjetima dobivanja i pogodnostima koje one pružaju može se saznati na www.scvz.unizg.hr i www.isic.hr.

(BMO)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. velja e 2012.

I ME IMURCI u okviru TEMPUS projekta iz fondova EU na treningu u Varaždinu dobili uvjerenja

Cjeloživotno u enje mora postati stalnom praksom Posredstvom Grada akovca i u suradnji sa Sveu ilištem Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, u Varaždinu je u etvrtak 2. velja e tridesetak gra ana iz našeg kraja dobilo uvjerenja o završenoj radionici na temu zdrave hrane i kvalitete vo a i povr a, skladištenja i pripreme za prodaju. Predavanja su održana u prostorima Stru nog studija Ekonomskog fakulteta Osijek u Varaždinu, a predava i su bili profesori Prehrambeno - tehnološkog fakulteta u Osijeku.

Uvjerenja su polaznicima radionice podijeljena u sve anom ozra ju, a svaki je polaznik dobio po cvijet.

Dekan PTF-a u Osijeku, prof. dr. sc. Drago Šubari , istaknuo je prigodom podjele uvjerenja da cjeloživotno obrazovanje mora postati stalnom praksom, a polaznicima su estitale i profesorice dr. sc. Danijela a i Kenjeri i dr. sc. Milena Mandi , te ravnatelj stru nog studija EFOS u Varaždinu.

Sve ana podjela uvjerenja u Varaždinu

Zoran Vidovi : Moramo težiti društvu znanja Zamjenik gradona elnika Grada akovca Zoran Vidovi u ime Grada pozdravio je nazo ne te naglasio: - Cijela Europa, tako i Hrvatska, te-

SREDNJA škola Prelog

Rezultati u enika s natjecanja me u tri najbolje škole u Hrvatskoj Premda postoji i djeluje tek trinaestu godinu, Srednja škola Prelog može se podi iti vrhunskim ostvarenjima i rezultatima, ne samo za županijskoj nego i na državnoj razini.

Osobito se te odnosi na strukovni dio škole, koja izu ava i odgaja budu e kuhare, konobare, slasti are, mesare i pekare.

- Ovog trenutka po rezultatima s raznih natjecanja naša se škola ubraja me u tri najbolje srodne škole u Hrvatskoj. Jednako tako, istina, nešto kasnije, i naši gimnazijalci, turisti ko - hotelijerski komercijalisti i ekonomisti sve su uspješniji, što je najbolje vidljivo kod upisivanja u više i visoke škole, ponosno isti e profesor Tomislav Gregur, školski ravnatelj.

Posebna su pri a konobari, koje vodi Josip Bajsi , a osobito se to odnosi na završne razrede. Ovi u enici na državnim natjecanjima

U flambiranju preloškim u enicima u državi nema ravnih

i smotrama redovito zauzimaju prva tri - etiri mjesta, najviše puta ona najbolja, za zlatna odli ja. U lambiranju i spremanju koktela i napitaka bez premca su u državi, što pokazuju brojne diplome i odli ja.

Vrlo važno, možda i najvažnije, jest to što se izu eni konobari isti u na svojim radnim mjestima i to no se me u konobarima prepoznaje tko je sve prošao prelošku Srednju školu i njihove mentore. (S. Mesari )

ži društvu utemeljenom na znanju, koje ima utjecaj na ekonomski, kulturni i društveni život pojedinca, ali i cijelog društva, pa ne udi da se kroz kra e oblike edukacije, koji se zbog kratko e trajanja smatraju prikladnim oblikom obrazovanja za ovo vrijeme u

kome se znanja i tehnologije brzo mijenjaju, žele približiti najnovija znanja iz svijeta prehrane i vo arstva. Obrazovanjem stru njaka stvara se ljudski kapital koji može primijeniti znanja u objektima društvene prehrane, ugostiteljskim objektima i u

vo arstvu, smanjiti stupanj raznih bolesti modernog na ina života, pridonijeti zdravlju nacije, a time zna ajno smanjiti izdatke za zdravstvo, te bolju u inkovitost gospodarstva i prosperitet pojedinca i zajednice. Grad akovec stipendira oko 500 studenata, što iznosi oko 2,8 milijuna kuna godišnje, znaju i da je obrazovanje temelj napretka. Interes za predavanja bio je iznad o ekivanja, a koordiniran je uz pomo Upravnog odjela za gospodarstvo Grada akovca. U skladu sa Zakonom i Pravilnikom o studijima i studiranju Sveu ilišta u Osijek, potvrda je uskla ena s europskim sustavom prijenosa bodova.

Polaznici su završili trening, odnosno radionice u trajanju od petnaest sati, a me u polaznicima bili su i pojedini vije nici Grada akovca, ali i lanovi Društva za zaštitu potroša a sjeverne Hrvatske, vlasnici tvrtki iz našeg kraja i lanovi obiteljskih gospodarstva koje se bave proizvodnjom povr a i hrane.

(J. Š.)

ME IMURSKO VELEU ILIŠTE akovec

U svojim prostorima održava i CISCO akademiju Na Me imurskom veleu ilištu održano je educiranje 11 polaznika CISCO akademije za dobivanje u informati kom svijetu cijenjenih CISCO certi ikata. Radi se o me unarodno priznatoj diplomi za rad na održavanju informati kih mreža. Edukacija se održava kroz etiri modula, pri emu se radi na upoznavanju mreža, održavanju sustava, planiranju i projektiranju mrežnih sustava. Za sada su se na CISCO akademiju javljali pretežito studenti, ali se o ekuje da e u doglednoj budu nosti interes porasti i na zaposlene u tom sektoru, ali i u enike, jer nigdje se u bližoj okolici ne održava ova vrsta edukacije, a imateljima certi ikata daje dodatnu vrijednost njihovu znanju prilikom ponuda za posao.

Ve ina polaznika CISCO akademije bili su studenti Me imurskog veleu ilišta, a edukaciju su imali prilike obaviti u pola cijene, jer edukacija za vanjske polaznike košta 8.000 kuna po polazniku. Studentima je bilo omogu eno i

Instruktor Bruno Palašek i polaznik akademije Robert Poljak

pla anje u ratama, certi ikat koji dobiju na kraju edukacije uz ste enu formalnu diplomu šire im otvara vrata širom svijeta, jer je svojevrsno jamstvo poznavanja odre enih stru nih znanja.

Robert Poljak, polaznik CISCO akademije, ve je završio Me imursko veleu ilište u prvoj generaciji studenata i u me uvremenu se zaposlio u akovcu u jednoj našoj informati koj irmi. Za dobivanje ovog certi ikata odlu io se

jer smatra da on daje veliku prednost kako kod zapošljavanje, tako i kod daljnjeg rada. Završavanjem ovog certi ikata stje u se znanja koja su vrlo korisna u daljnjem radu, posebice ako se radi s CISCO opremom, koja je dosta složena, a uz ova znanja ste ena u CISCO akademiji rad postaje jednostavniji i lakši, kazao je Robert Poljak. Instruktor na CISCO akademiji je Bruno Palašek.

(BMO)

17. velja e 2012.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SVETI JURAJ NA BREGU

Predstavljen spomenik prirode Bedekovi eve grabe

Jata razli itih ptica traže hranu na rijetkim dijelovima me imurskih rijeka koji nisu zale eni

OBITELJ Krznar u Belici dobila neobi nog gosta

Kormoran u potrazi za hranom sletio u dvorište PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN

Pravu je pomutnju u dvorištu obitelji Krznar u samom središtu Belice u ponedjeljak u inio nesvakidašnji gost, pa su nas pozvali da posvjedo imo tom doga aju. Naime, u dvorište Krznarovih svratio je crni kormoran, pritajivši se uz ogradu i hrpu snijega. Vidjevši pticu, Ivan, gazda obitelji, odlu io je uhvatiti je, no gost je pokazao sav svoj alat, a onaj najdjelotvorniji, kljun, zario je me u njegove prste.

- Pozvali smo veterinara koji je zamolio da se kormoran privremeno smjesti u krletku, a kasnije e se odlu iti o njegovoj sudbini.

Ako je ranjen, bit e zalije en, ako pak je samo umoran, malo e se odmoriti, a potom biti pušten u blizinu staništa kormoran uz neki rije ni rukavac, rekao nam je Ivan, koji je kormoranu morao svezati kljun kako bi ga mogao premjestiti u kavez.

Zbog zale enih voda ostali bez hrane Ovih je dana na rijetko nezale enim mjestima dviju me imurskih rijeka jako mnogo raznih životinja koje su u potrazi za hranom.

Na uskim protocima vode stotine i stotine divljih ptica, osobito patki i guski, ali i labudova, kormorana i aplji bori se za po koji primjerak ribe, algi i trave. esto puta me u pticama dolazi do otvorenog sukoba, gdje ptice bivaju ozlije ene ili iznemogle do smrti.

Za razliku od šumskih ptica i životinja, kojima lovci i lugari po ledu i snijegu dostavljaju hranu, ovim

rije nim pticama gotovo je nemogu e pomo i. Što zbog toga što su vrlo divlje, što zbog toga što je do njih opasan put preko leda, koji može i puknuti, pa se ljudi ne osude dostaviti im hranu. One pitomije ptice

uz most na odvodnom kanalu rijeke Drave uživaju u hrani koju im dobacuju posjetitelji i ribi i, no to je manji broj od više stotina trenutno ugroženih ptica na me imurskim zale enim vodama.

Na skupu vlasnika i korisnika zemljišnih parcela spomenika prirode Bedekovi eve grabe, koji je održan u utorak 7. velja e, okupilo se petnaestak mještana uz više gostiju. Kako je poznato, rije je o zašti enom dijelu prirode poznatom kao Bedekovi eve grabe, gdje je o uvan veoma rijetki leptir livadni plavac.

Rasprava je bila usmjerena na poželjno upravljanje livadama, kako bi se tamo zadržali leptiri koji su temeljni fenomen i pod zaštitom.

Mještani su s pažnjom saslušali izlaganja Siniše Goluba, ravnatelja Javne ustanove, koji je prezentirao djelatnost ustanove, kao i prezentaciju Luke Katuši a iz Državnog zavoda za zaštitu prirode o zašti enim spomenicima prirode. Za vlasnike parcela najvažnije je da je livade potrebno kositi dva puta godišnje, a najmanje jednom godišnje.

Valerija ižmak (HPK – Poljoprivredna savjetodavna služba) informirala je vlasnike parcela da mogu dobiti poticaje za livade od 700 kuna po hektaru, no moraju biti upisani u upisnik kod Agencije za pla anje.

Nesre eni gruntovni i katastarski papiri Tu je i najve i problem, od 70 pozvanih vlasnika odazva-

Izgladnjeli kormoran potražio je hranu u obiteljskom dvorištu u Belici

Privremeno smješten u Ivanovcu Kormorana, koji je sletio u dvorište obitelji Krznar u Belici, pregledao je veterinar, koji je ustvrdio kako je ptica zbog nedostatka hrane onemo ala i zbog toga nije mogla pratiti jato koje se selilo s jednog mjesta na drugo.

Veterinar ga je smjestio u privatni zoološki vrt u Ivanovcu, gdje e ostati tako dugo dok se potpuno ne oporavi, a potom e biti pušten me u kormorane na nekoj od njihovih staništa u Me imurju. (sm)

lo se njih 15-ak, što je zapravo dobar odaziv s obzirom na to da nisu sre eni gruntovni i katastarski papiri, pa vlasnika dijela livada ima i u Australiji.

Ovo su, me utim, tek prvi koraci, o ekuje se da e u budu im vremenima op ina Sveti Juraj na Bregu imati mnogo više koristi od toga zašti enog lokaliteta, jer je ve i sad taj lokalitet turisti ka to ka, napomenuo je na elnik op ine An elko Nagrajsalovi . Bilo je rije i i o nadzoru, kako samih nadzornika Javne ustanove, tako i inspektora za zaštitu prirode.

Skupu vlasnika i mještana bili su uz spomenute nazo ni: Katica Bezuh, (Ministarstvo

zaštite okoliša i prirode, Uprava za inspekcijske poslove zaštite prirode), Hrvoje Stunkovi (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, viši inspektor zaštite prirode), Ramona Topi (Državni zavod za zaštitu prirode), Valerija ižmak (HPK – Poljoprivredna savjetodavna služba), Sandra Golubi , pro elnica Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo Me imurske županije, Mihaela Mesari , stru na suradnica u Javnoj ustanovi, profesorica Željka Kadi, koja je svojedobno i otkrila leptire, te nadzornici Javne ustanove Velimir Bašek i Zvonimir Varga.

(J. Š., foto: MM)

14

Poljodjelstvo

17. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GOSPODARSKA škola akovec - u enice Valentina Juras i Sanela Sen ar provode jedinstven i zanimljiv program

Njega suhog vina u barik ba vi PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Malo sunca i eto živosti!

Sunce, koje je nakon puno dana obasjalo Me imurje, na sajam i plac privuklo je nešto više prodava a i kupaca.

Istina, sitnica je to na prizore kakvih smo se nagledali mnogih srijeda na dva akove ka kultna mjesta gdje se prodaju prehrambeni i ru no izra eni artikli, ali puno je bolje nego prošlu srijedu.

Prodavale su se na veliko jabuke, zatim cikla, sto na repa, luk i krumpir. Dobro je išao kukuruz, te žito, je am, zob i pšenica. Drva nešto bolje nego ranije, jednako kao i razni alati. Dobra je potra-

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

Do sad nezabilježen program u me imurskim srednjim stru nim školama, ali i srodnim školama u regiji, provodi se u Gospodarskoj školi akovec.

Tehnologijom “sur lie” dvije u enice, Valentina Juras i Sanela Sen ar, pod budnim okom mentorice, diplomirane inženjerke Vesne Stunkovi , u barik ba vi njeguju suho vino.

Mentorica Stunkovi naglašava kako je osnovni cilj ovog ne malog programa i projekta proizvesti vino druga i-

Mentorica Stunkovi provjerava osobine vina iz barika

Dužina ležanja vina u bariku je razli ita i to odre uje podrumar na temelju kušanja i dugogodišnjeg iskustva. U ovom primjeru to e odlu iti u enice i njihova mentorica

je kvalitete u odnosu na vino proizvedeno u inox ba vama ili posudama.

- Ova tehnologija, poznata pod nazivom ‘sur lie’ ( rancuski naziv), primjerena je za bijela vina visoke kvalitete, kakav je naš pinot sivi, proizveden i pobran u školskom vinogradu u Vu etincu, uglas kažu Valentina i Sanela, kojima e ovaj projekt poslužiti kao maturalni rad i svojevrsna preporuka za nastavak školovanja na višim i visokim u ilištima.

- Sur lie metoda podrazumijeva provo enje alkoholne ermentacije mošta u barik ba vama te držanje vina na talo-

- kukuruz 1,60 kn/kg - pšenica 1,80 kn/kg - krumpir 1,50 kn/kg - luk 30 kn/vre a - zelje 40 kn/vre a - mrkva 10 kn/kg - jabuke 5 kn/kg - med 35 kn/bo ica - bu ino ulje 80 kn/l - kuhano vino 6 kn/ aša žnja za kiselim kupusom i kiselom repom, te orasima i bu inim uljem. (S. Mesari )

Bistro a vina dolazi sporije, ali zorno pokazuje njegove osobine

gu, uz više mjese no miješanje vina s talogom. Bitno je da ne do e do potpune razgradnje še era, a nakon završene ermentacije zapo inje miješanje taloga, i to u po etku dva puta tjedno, a kasnije rje e, naglašava Sanela, koja ima vrlo ozbiljne ambicije u bavljenju vinom.

Grož e iz vlastite kasne berbe - Tijekom dozrijevanja kvasac hrani vino, daju i mu arome, strukturu i puno u.

Za ovakav na in proizvodnje vina najprikladnije su sorte grož a (kultivari) chardonay, sivi i bijeli pinoti, sauvignon i

rizvanac, kaže Valentina, te naglašava kako je škola za ovaj projekt iskoristila pinot sivi iz vlastite kasne berbe.

- Grož e za ovu tehnologiju koju mi sada koristimo je iz kasne berbe i potpuno je zdravo, s 13 posto volumnog postotka i vinu. Mošt je sumporen sam jedanput, a, koliko e odležati u bariku, odredit emo nas dvije, naša pro esorica Stunkovi i eventualno netko od vrsnih podrumara, isti u Sanela i valentina, uvjerene kako je vino ve sada izvrsno, a da e kroz par tjedana biti jako kvalitetno i spremno za daljnju obradu te buteljiranje.

Mnogo je prednosti - Prednosti su ove metode manja potreba za sumporenje u odnosu na vinofikaciju u inoxu, vina su otpornija na oksidativne promjene, prirodno su stabilnija na taloženje bjelan evina, soli, vinske kiseline i stabilnije boje.

Ovako proizvedeno vino može se puniti u boce bez fil-

triranja, no treba biti naglašena metoda zbog zahtjeva kupaca za bistrijim vinom, naglašava prednosti sur lie metode pro esorica Stunkovi , dodaju i kako Gospodarska škola i na ovaj na in i ovim projektom pokazuje kako prati svjetske trendove u proizvodnji vina i osluškuje prohtjeve tržišta. (sm)

Miješanje taloga i vina u barik ba vi bitan je trenutak u sur lie proizvodnji vina

Stru na predavanja za poljoprivrednike - 21. velja e, Dragoslavec ( lanovi društva Hortus Croatiae s vinima GP-a) - 19 sati - Vo ena degustacija i ocjena kvalitete vina berbe 2011. (sorta sauvignon), predava Marijan ižmešija

Rasadnik Sveta Marija Omladinska 14 Telefon: 040/660-191

Voćnjak Nedelišće Varaždinska bb., Telefon: 040/895-220

- 23. velja e, Donji Pustakovec (Društveni dom), 19 sati, predavanje “Pokusi ozime pšenice u Me imurju”, predava ica Suzana Paji - 23. velja e, Sv. Martin na Muri (prostorija Op ine), Op inska udruga vo ara, vinogradara

i povr ara, 18 sati, tema: “Što donosi nova direktiva 2009/128/ EU? Iskustva suzbijanja lozine grinje, uzro nika akarinoze u me imurskom vinogorju”, predava Milorad Šubi - 24. velja e, Mala Subotica (Fortuna), Me imur-

sk a udr uga proiz vo a a merk a nt ilnog k r umpira – MUPMK, 18 sati, tema: “Iskustva suzbijanja štetnih organizama krumpira na podru ju Belice tijekom 2011. sezone”, predava Milorad Šubi

VO NE SADNICE

jabuka kruška dunja mušmula trešnja višnja šljiva marelica breskva nektarina lijeska malina kupina ogrozd ribiz

Ruže stablašice i lozni cijepovi Kontejnirane sadnice

aronija borovnica brusnica kaki kivi citrusi smokva šipak drijen boysen tayberry jagoda

GOJI

NOVO U PONUDI

OSKORUŠA

KIVIKA ARGUTA (mini kivi)

Stru an savjet i vrhunska usluga

17. velja e 2012.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT U rano prolje e se sadi drve e!

Vrt – park – perivoj Zrno do zrna - poga a, drvo do drveta – šumica, vrt, park, perivoj, drvored. Malo filozofiranja pred sezonu sadnje svakako e nam dobro do i. Volim meditirati o sadnji, donosi pozitivan adrenalin i mnogo vaših komentara. Što se ti e terminologije, u brojnoj literaturi susre emo se s razli itim izrazima za imenovanje ure enih zelenih površina. esto se pojmovi park, perivoj i vrt pojavljuju kao istozna nice, ali ipak me u njima postoje odre ene razlike. Te razlike o ituju se u namjeni, vlasništvu i stilskom obilježju. „Vrtom se obi no naziva prostor usko vezan uz objekt (ku u, dvorac, vilu, pala u, kuriju), koji ga uljepšava i upotpunjuje.

Vrt ima estetsku vrijednost i znak je raskoši i socijalnog statusa.”

Prema Sonji Jurkovi , rije „park” upotrebljava se kada

se odnosi na gradske prostore. Definiramo ga kao vanjski prostor, posebno oblikovan za boravak i šetnju ve eg broja ljudi, za druženja i uživanje u prirodi. Za razliku od vrta kojemu je korisnik poznat, park je javni prostor za sve korisnike. Kada se spominje izraz perivoj, misli se na visokokultivirani zeleni prostor, prostor koji je nešto izme u parka i vrta, a služio je kao središnje mjesto društvenih zbivanja. Tu su se održavale priredbe, koncerti, predstave i sli no. ini mi se zgodna jedna kratka definicija prema kojoj je park sažeta i idealizirana priroda, a vrt proširenje stana. Tako su parkovi snovi o idealu prirode, ili (opet prema S. Jurkovi ) park je ostvarenje sna.

Filozo ski gledano, park (i vrt i perivoj) može biti vizija raja, može biti iluzija stvarno-

sti, ili izraz mo i i simboli na poruka.

Poticaj za osnivanje i podizanje hortikulturnih nasada mogu biti razli iti. Od potrebe za isticanje položaja i statusa, potrebe za osiguranje tajnovitosti boravka na otvorenom ili obrnuto potreba za druženjem s ljudima i ostalim živim svijetom do potrebe za relaksacijom i stvaranjem druga ijeg, zelenijeg okruženja.

Na obelisku u perivoju Maksimir na latinskom je uklesana poruka njegovog utemeljitelja: „Na pomo potrebitima, koji se nisu odali neradu, mirnim gra anima kao poticaj na korisnije i istodobno ugodnije obra ivanje zemlje, na ures metropole, a

isto tako za diku domovine i dušama umornim od javnih poslova i zbilje životne, da se osvježe nedužnim nasladama prirode, ove je lugove, kojih je ure enje odavno želio, a nedavno donekle i pokušao zajedno s okolnim poljem tijekom više godina s veseljem urediti, prema prilikama i ukrasiti i o tome dao postaviti ovaj skroman dokaz Juraj Haulik, biskup zagreba ki, kraljevski namjesnik banske asti godine spasa 1843.“ Sad vidimo gdje je Krleža u io pisati duge re enice, a mogli bismo i mi u iti o humanisti koj namjeni zelenila.

Znanje je najja e oružje, iako zeleni nismo ratnici, ipak: Živjelo zeleno znanje!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel.

390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/36380-10. PRELOG: Specijalizirana am-

bulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRA-

VA: Ambulanta Donja Dubrava, tel.

688-936, od 0-24, nedjeljom na tel.

645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel.

863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa .

DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Mogu i zdravstveni problemi u pasa i ma aka sa kra om njuškom Što su brahiocefali ne životinje?

Ve ina vlasnika ku nih ljubimaca nisu upoznati s pojmom brahioce ali an. Rije dolazi od gr kog korijena „brachy“, što zna i kratak i „cephalus“ što zna i glava. Brahioce ali ni psi i ma ke u odnosu na veli inu njihova tijela imaju nešto skra enu donju te jako komprimiranu gornju eljust.

Me u najpoznatijim brahioce ali nim pasminama pasa su pekinezer, bokser, buldozi, mops, shi-tzu, shar pei, bostonski terijer, cavalier... dok su kod ma aka najpoznatije perzijske i himalajske ma ke.

Što je brahiocefali ni sindrom?

Meko tkivo i organi u usnoj šupljini i nosu (jezik, meko nepce, nosne pregrade) u odnosu na kosti eljusti i nosa esto nisu normalno, proporcionalno skra eni što dovodi do prenatr-

panosti i “gužve” u ustima i nosu te posljedi nog suženja gornjih dišnih prohoda i otežanog disanja. To je skup genetskih razvojnih anomalija koje uklju uju sužene nosnice, odebljalo i produženo meko nepce, izvrnute grlišne vre ice, pove an jezik, stisnute nosne pregrade, sužen dušnik. Na sre u, ve ina pasa ne pati od svih aspekata ovog sindroma. Iako je ova anomalija genetski uvjetovana i prisutna ro enjem, obi no klini ki znaci bolesti po inju od 2 do 4 godine. Psi eš e obolijevaju od ma aka.

Koji su simptomi brahiocefali nog sindroma?

Oboljele životinje otežano dišu, “bore se za zrak” i nemirne su. Disanje je glasno, kod udisaja i izdisaja se mogu uti hropci, obi no su im usta puna sline. U snu hr u. Brzo se umaraju. Sluznice su esto plavi aste zbog nedostatka kisika. Može do i do

kolapsaiuginu auuznapredovalimslu ajevima.Uzbu enje,stres, pove anatemperaturaivlažnost zrakatepretilostpogoršavajuklini ke znakove bolesti.

Kako postupati sa bolesnom životinjom?

Ako životinja ima blage simptome bolesti ne smijemo izlagati životinju prevelikim naporima, vru ini i stresu. Ako je životinja pretila obavezna je dijeta. U uznapredovalim slu ajevima bolesti potrebno je životinju lije iti lijekovima i kirurški gdje je to mogu e.

Koji su dodatni zdravstveni problemi brahioce ali nih životinja? Brahioce ali ne životinje unato skra enoj njušci imaju normalan broj zuba u usnoj šupljini, no oni su stisnuti unutar malog prostora te one eš e pate od nepravilne gra e zubala, nakupljanja plaka i kamenca na zubima što uzrokuje upalu zubnog mesa. O ne šupljine u brahi-

oce ali nih životinja su plitke i o i su ja e ispup ene prema van pa su upale i ozljede oka eš e.

Ponekad su o i toliko ispup ene da se kapci ne mogu zatvoriti. esti su i dermatitisi na kožnom naboru koji se stvara zbog skra ene njuške izme u nosnog hrpta i donjih vje a. Anestezija je kod brahioce ali nih životinja rizi nija, potrebno je pratiti stalnu prohodnost dišnih puteva još neko vrijeme poslije bu enja. U pravilu brahioce ali ne životinje nisu dugovje ne. mr. Tomislav Dolar dr. vet. med.

16

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. velja e 2012.

DVD Sveta Marija

Ponovno najbolje vatrogasno društvo u Me imurskoj županiji UDVDR RH, ogranak akovec

akove ki ratni veterani pove ali lanstvo i aktivnosti Izvještajni sabor UDVDR RH održao je i ogranak veterana akovec, na kojem je predsjednik Tihomir Domini podnio izvještaj o radu u prošloj godini. - Ono što veseli, kazao je Domini , da je prošle godine pove an i broj lanstva, ali i aktivnosti. Tako je izme u ostalog re eno da su akove ki veterani sudjelovali na nekoliko sportskih natjecanja, na kojima su ostvarili odli ne rezultate. Na ribolovnom natjecanju u Svetom Martinu na Muri sudjelovali su s jednom ekipom koja je osvojila prvo mjesto.

Najbolji su bili i u ukupnom poretku ekipa na 17. sportskom natjecanju dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Me imurske županije. S tog su se natjecanja na držav-

no prvenstvo plasirale tri ekipe akove kog ogranka veterana, kugla i , strelja i i stolnotenisa i. Ono ime se mogu pohvaliti, istaknuo je Domini , jest sudjelovanje u akciji uništavanja ambrozije na podru ju Grada akovca u suradnji s Udrugom dragovoljaca HOS-a, koja je bila nositelj tog projekta.

Na kraju je Domini zahvalio i Gradu akovcu i gradskom Kotaru zapad na financijskoj pomo i, bez koje ve inu programa ne bi mogli realizirati. akove ki veterani Domov inskog rat a nadaju se da e se ta suradnja i dalje nastaviti, uz poruku svim braniteljima da se za svoja prava moraju sami izboriti ukoliko ih žele ostvariti.

(SO)

PIŠE: ALEN FUŠ

Pohvale sa svih strana

Na svojoj 87. godišnjoj skupštini okupili su se vatrogasci Svete Marije i njihovi gosti. Predsjednik društva Ivan Pavlic na po etku izvješ a naglasio je podatak kako su prošle godine bili najbolje vatrogasno društvo u Me imurskoj županiji, koje je u vrjednovanju osvojilo 3.409 bodova. DVD Sveta Marija okuplja 208 lanova. Prošla godina bit e zapisana u društvenu povjesnicu jer su otvorili garažne prostore u sklopu Poslovnog prostora poduze a “Instal-promet Kanižaj“ d.o.o. iz akovca.

Njihova izgradnja stajala je 250 tisu a kuna, nešto više od sto tisu a vlastitih sredstava dali su vatrogasci, a ostali dio preuzela je Op i-

Pohvale radu vatrogasaca Svete Marije javno je uputio Ivan Krštofi , zapovjednik VZa MŽ-a, Gabrijel Friš i , predstavnik Kluba veterana VZ-a MŽ-a, zamjenik op inskog na elnika Željko Slavi ek, mjesni župnik vl . Pavao Marka te predstavnici mjesnih udruga.

Skupština je iskorištena za dodjelu uvjerenja o stru nom napredovanju vatrogasaca, dok su diplome HVZ-a za dugogodišnji operativni rad kojom se potvr uje pravo nošenja i isticanja vatrogasne spomenice dobili vatrogasni veterani: Franjo Bobi , Stjepan Gašpari , Stjepan Pavlic, Valent Musta , Vinko Erdelji, Rudol Golubi i Franjo Kvakan. Diplomu je trebao dobiti i Antun Poljanec koji je, na žalost, pet dana prije skupštine preminuo.

Predsjednik svetomarskih vatrogasaca Ivan Pavlic dao je izvješ e o još jednoj uspješnoj godini

na. Treba spomenuti da su i prošle godine bili uspješni organizatori tradicionalnog Me unarodnog natjecanja sa zaprežnim vatrogasnim špricama. Prema rije ima

zapovjednika Andreasa Lisjaka, lani su intervenirali na 16 požarišta, imali su 3 tehni ke intervencije, a dežurali su i u kampu “Šimuni“ na otoku Pagu.

KUD Kotoriba

Protekla godina druga ija od ostalih Svoju izvještajnu godišnju skupštinu održali su i lanovi KUD-a Kotoriba.

Prema rije ima njihovog predsjednika Vinka Horvata, prošla je godina bila druga ija od prethodnih.

Ta razli itost odnosi se na uspješan završetak prekograni nog projekta “Malograni ni prijelaz“, financiranog iz EU ondova, završetku radova na adaptaciji društvenih prostora koji su bili devastirani i nisu se ure ivali od useljenja 1977. godine te odli noj organiza-

ciji 8. Smotre me imurskih narodnih obi aja. Ostale aktivnosti bile su usmjerene na nastupe diljem Hrvatske i sudjelovanje na županijskim smotrama. Dramska družina sudjelovala je na estivalima KAM u Prelogu i Regi u Zagorju, a olkloraši i tamburaši ostvarili su deset zajedni kih nastupa. uvanje i njegovanje kulturne baštine kraja i narodnih nošnji, nastupi i sudjelovanje na smotrama osnovne su zada e, a predsjednik u planu rada za ovu

godinu isti e uvježbavanje koreografija drugih krajeva Hrvatske, ponavljanje akcije osnivanja puha kog orkestra i osnivanje pjeva kog zbora. Na skupštini je posebna zahvala izre ena Ivicu Na u, vlasniku tvrtke “In alubravarija“ za donaciju kojom je zna ajno doprinio završetku radova na ure enju prostorija. Zahvaljuju i dotaciji Op ine i EU projektu vrlo uspješna godina bila je vidljiva i na financijskom kontu. Rad društva pohvalio je op-

inski na elnik Ljubomir Grgec. Rekao je kako je Op ina i za ovu godinu za rad društva osigurala 20 tisu a kuna, a ure enje prostora, uz Op inu, sufinanciralo je Ministarstvo kulture. Kako je Dom kulture u kojem je smješten i prostor KUD-a u vlasništvu Op ine, iz prora una se podmiruju sve komunalije, pa društvo nema dodatnih troškova za plin, struju i vodu, što je veliko olakšanje u financijskom smislu, završio je Grgec.

(A.Fuš)

UDRUGA ŽENA Donja Dubrava FORUM žena SDP-a op ine Nedeliš e

Prioritet daljnje osnaživanje organizacije U Nedeliš u je održana osniva ka skupština Socijaldemokratskog oruma žena SDP-a, za iju je prvu predsjednicu izabrana Dragica Posavec. Nakon onih u Gori anu, Strahonincu i akovcu, rije je o etvrtoj op inskoj, odnosno gradskoj organizaciji koja okuplja žene SDP-a u Me imurju, dok krovna, županijska, postoji ve deset godina.

- Forumi su interesni oblik organiziranja unutar SDP-a i njihov je cilj širenje po lokalnim sredinama kako bi se što više žena uklju ilo u politiku, rekla je predsjednica Socijalde-

mokratskog oruma žena SDP-a Me imurja i saborska zastupnica Nadica Jelaš. Istaknula je, me utim, da je u posljednje vrijeme udio žena koje sudjeluju u odlu ivanju pao. Tako, primjerice, u ovom sedmom sazivu hrvatskog Sabora ima manje žena no što ih je bilo u prethodnom. Na osniva koj skupštini nedeliš anskog Foruma okupilo se tridesetak žena, a predsjednica Dragica Posavec kao ciljeve u radu istaknula je upravo ve spomenuto osnaživanje žena i ja anje njihove uloge u odlu ivanju. (vk)

Bernarda Miser nova predsjednica

Bernarda Miser, nova predsjednica Udruge žena u D. Dubravi

U kavani “Opera“ održana je godišnja izborna skupština Udruge žena iz Donje Dubrave, na kojoj je bilo šezdesetak lanica. O radu udruge govorila je dosadašnja predsjednica Štefica Kova .

Re eno je da prošle godine ni jedan doga aj u mjestu nije prošao bez njihove prisutnosti. Organizirani su izleti te zanimljive akcije i druženja.

Ovo je bio izborni skup na kojem je na mandat od etiri godine za novu predsjednicu izabrana Bernarda Miser.

Katica Fran i imenovana je dopredsjednicom, poslove tajnice obavljat e Margareta Sabo anec, dok e ra un o blagajni voditi Nadica Lisjak.

Novoizabrana predsjednica zahvalila je na povjerenju te obe ala da e svojim angažmanom i uz pomo svih ostalih lanica, bez obzira na krizu, zadržati dosadašnju razinu aktivnosti.

Veliki odaziv žena na pilates Udruga žena Donje Dubrave organizira rekrea-

ciju za žene – pilates. Pod vodstvom Marijane Brljak šezdesetak žena dva puta tjedno vježba u školskoj sportskoj dvorani. Vježbe su prilago ene ženama svih uzrasta pa nije rijetkost da k erke vježbaju zajedno sa

svojim majkama. Ovakvo zanimanje organizatorice nisu o ekivale, ali to ne zna i da su sva mjesta popunjena.

Možete im se i vi pridružiti ponedjeljkom u 19 sati i etvrtkom u 20 sati. (al )

17. velja e 2012.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZAVRŠEN PRVI Festival srca u akovcu

I Me imurci imaju velika srca – sakupljeno desetak tisu a kuna!

Kako bi proširila svijest o djeci sa sr anim problemima, Udruga “Veliko srce malom srcu” organizirala je od 7. do 14. velja e diljem Hrvatske prvi Festival srca, a u spomenutih tjedan dana akcija se provodila i u akovcu. Svakodnevno je na Trgu Republike bio postavljen informativno-prodajni štand, na kojem je pet hrabrih mama prkosilo iznimno niskim temperaturama, a sve kako bi zainteresiranima mogle pružiti potrebne informacije.

Kako je pojasnila lanica Udruge Gordana Prebeg, ijom je zaslugom akcija uop e dovedena u naš grad, Me imurci su i ovaj put pokazali da imaju veliko srce, da su senzibilizirani i voljni pomo i. - Akcija je u potpunosti uspjela, ne samo jer smo sakupili iznos od oko 10.000 kuna, ve i zato što nam je gotovo 20 roditelja djece sa sr anim bolestima došlo na štand podijeliti svoja iskustva, a i sama je Udruga do-

Festival srca u akovec je dovela lanica Udruge “Veliko srce malom srcu” Gordana Prebeg, koja je s još etiri mame cijeli tjedan na temperaturama do ak -23 stupnja marljivo dežurala u informativnoj ku ici

bila etiri nova lana, kazala je Prebeg.

Osim njih, s malim sr anim bolesnicima solidarizirali su se i mališani ve ine

akove kih dje jih vrti a, koji su izradili simboli ne ukrase – pti ice i srca, a u Dje jem vrti u “Žibeki” djeca su ak i sama organizirala

“Žibeki” su sami organizirali vlastiti sajam, na kojem su sakupili 1.560 kn

svoj mali sajam, na kojem su od prodaje ukrasa zaradila 1.560 kn.

Osim toga, cijeli su se tjedan prikupljala i sredstva za kupnju aparata za dijagnosticiranje sr anih greški za KBC Zagreb, održana je javna tribina na kojoj su o sr anim bolestima u djece govorili stru njaci, a prošli je petak Festival srca kulminirao i humanitarnom priredbom “Djeca djeci”, koja se održala u Katoli kom domu akovec.

Ukoliko ste propustili priliku i svojim doprinosom poduprijeti ovu akciju Udruge “Veliko srce malom srcu”, to još uvijek možete u initi na broj telefona 060 9095, kojim ete donirati 6,15 kn za kupnju medicinskih ure aja koji e omogu iti lakše dijagnosticiranje priro enih sr anih grešaka. Do sada je donirano 656.709,30 kn, a ciljani iznos je 3,5 milijuna kuna. (bš)

VALENTINOVO u Donjem Kraljevcu i Vratišincu

Iz Vratišinca nedjeljna valentinovska misa na HTV-u Blagdan Svetog Valentina, sve enika, biskupa i mu enika, a ujedno i zaštitnika mjesne crkve u Donjem Kraljevcu, sve ano su ju er proslavili vjernici, žitelji i hodo asnici u Donjem Kraljevcu.

Ovom prilikom održano je i tradicionalno valentinovsko proštenje.

Valentinovo je ju er sve anim misnim slavljima proslavljeno i u Vratišincu, dok e veliko valentinovsko proštenje biti u nedjelju, kada e sve a-

nu svetu misu u 11 sati uživo prenositi Hrvatska televizija na drugom programu.

U propovijedima u Donjem Kraljevcu i Vratišincu predvoditelji misnih slavlja naglasili su kako je sveti Valentin svojim radom kao lije nik, a kasnije sve enik i biskup, živo svjedo io Isusov nauk i vjeru Katoli ke crkve, zbog ega je podnio mu eni ku smrt, odsijecanjem glave, u vrijeme rimskog cara Klaudija. (sm, zv)

Prokleta je sirotinja što nas je po svijetu rasula Sretoh prošli utorak Franju, ovjeka kojeg sam dobro poznavao u svom djetinjstvu, a potom ga se više puta sjetio, ali se nismo vi ali. ovjek je ohoho godina proveo rade i u Njema koj i doma dolazio za Uskrs i Boži , pa se baš i nije onda previše vrtio po selu, nego je bio uz ženu i brojnu dje icu.

- Ma kaj rade i, doslovno crn iti od jutra do sutra, u mraku odlaze i, u mraku dolaze i s posla u prosti sobi ak, dragi moj Štefek, odgovori mi sada ve starac na moj upit kako je bilo raditi u Njema koj, gdje je, hvala Bogu, stekao imetak, te na noge podigao dje icu.

- A znaš kaj je mene, ali i tisu e drugih natjeralo u Njema ku, Ameriku, Kanadu, Švedsku, Australiju, u svijet, upita me Franjo, i odmah odgovori.

- Sirotinja, siromaštvo, ne znam kaj bih rekao, ta prokleta sirotinja me otjerala od doma. Dok sam se z cugom vozio prema Njema koj, plakao sam kak dež , kaj me kondukter ak pozvao u svoju kabinu da ne uznemirim ostale putnike, uglavnom naše ljude koji su, kao i ja, napustili svoj dom i obitelji, u dahu i suznih o iju mi govori Franjo, i nastavi u još tužnijem tonu.

- Sve sam podnosio i da nisam imao peneze djeci za pak papir, ženi za Nilu, Plavi radion ili Albus, sebi za žilete i gumilezong i sli no, ali kad jednom nisam imao peneze za križec, onda mi je sve prisjelo. Župnik Kavran me je razmil, ali me sram bilo samim pred sobom i ženom i djecom kaj nemam

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

sto dinari za gospodina i zvonara te odlu ih na Tri kralja 1964. godine krenuti u Njema ku, kamo sam uz prijateljevu pomo stigao pred Prvi maj i ostao tamo trideset pet let. Iste godine za križec sam dao sto marki i bio sretan i ponosan. Me utim, ta sirotinja, to siromaštvo u meni je klju alo i klju a cijeli život. Stotinama ljudi sam pomogao samo s ciljem da od njih odagnam sirotinju, nabranog ela mi je ispripovijedao Franjo, a ja se ne mogoh ne složiti s njime da je sirotinja prokleta stvar. Koliko bi danas brakova bilo vrstih da nije bilo siromaštva, koliko bi djece danas bilo školovanije da nije bilo siromaštva, koliko ljudi ne bi bilo u zatvorima da nije siromaštva. I mnogo toga drugoga, pak dok danas blagujemo mnoga dobra mislimo na dio naše povijesti i ljudi kojima je sirotinja obilježje, a siromaštvo im upropastilo živote. Osobito to mislimo u nadolaze e dane korizme. Da život mnogih ne protekne kao u naslovu i u nazivu pjesme Olivera Dragojevi a.

IMENDANI I BLAGDANI petak, 17. velja e Darko, Daria subota, 18. velja e Bernardica, Gizela nedjelja, 19. velja e Konrad, Blago ponedjeljak, 20. velja e Leon, Slobodan utorak, 21. velja e Petar Damini, Pero srijeda, 22. velja e PEPELNICA (post i nemrs) etvrtak, 23. velja e Grozdan, Grozdana

18

Mozaik

17. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Nakon što je spaljen NASTAVLJENE fašni Serjonski fašnik - i Me imurja, dok kulmina Mura je po ela te i U organizaciji Grada Mursko Središ e, u nedjelju je u Murskom Središ u održan tradicionalni Serjonski fašnik, na kojem se predstavilo desetak atraktivnih skupina me imurskih maškara.

Središnja smotra održana je pred starom školom, gdje je gradona elnik Josip Dobrani maškarama predao klju eve Grada, te e maškare do Fašnika 21. velja e upravljati Gradom, osobito gradskom blagajnom.

Maškare su bile nestrpljive pa su odmah presudile Fašniku za sve nevolje te ga javno spalile na galgama, a istog trenutka led na Muri po eo se topiti i rijeka je veselo žubore i po ela te i prema isto nom dijelu Me imurja.

Obilježje ove priredbe je izuzetno mali broj posjetitelja, pa je

na prostoru pred binom bilo više maškara nego publike. Kroz program je vodio Pepsi, i to puno, puno kvalitetnije nego prošlu godinu. Bravo, Pepsi!

Organizacija samog doga aje bila je odli na, a za sve sudionike je u sportskoj dvorani prire en domjenak i druženje uz napitke i glazbu.

Maškare su svojim ludovanjem i pjesmom iz ledenog sna probudili rijeku Muru, koja je Do sada održane probila led i po ela te i izfašni ke priredbe zbog me u ledenih gromada. hladno e nisu imale velik broj Zbog objektivnih razloga publike, što je zna ajno umanjilo (smrtni slu aj), nisu naživost povorki, no maškare su se iskazale stupile pojedine doma e željom da razbude pospanost te da skupine maškara. Ovaj vikend održat e se Dje ji prikažu tradicionalne fašni ke vrijednosti.

Predstoje i vikend slijedi završnica fašnik uz sudjelovanje vrkoja e zasigurno zbog najavljenoga ti ke i školske djece. ljepšeg vremena biti zasigurno u još veselijem tonu

Klju Grada u prave ruke

EU ples me imurskih krava iz Novog Sela na Dravi

Veseli Poturenski fašnik usprkos polarnoj hladno i Tradicionalni Poturenski fašnik prošli je vikend održan u polarnim uvjetima i, da maškare nisu bile tako vesele, možda bi se i smrznule uz ledenu Muru.

Vesele, vragolaste i raspoložene maškare zapalile su atmosferu, a posebno su hrabra bila djeca iz dje jih vrti a “Mala Tratin ica“ i “Pinokio“.

Njima su se pridružile fašni ke skupine iz Novakovca, Dekanovca i Miklavca, a završni vru i štih dale su doma e snage iz KUD-a Podturen i udruge “Turen“.

Dekanovske ružice v zmržjenom Središ u

- Nek se vidi, nek se zna kaj Ferketinec zna

NAKON ZAGREBA i Varaždinskih Toplica kurenti posjetili i akovec

Kurenti uzburkali gra Posljednja stanica male turneje kojom su prošli tjedan najpoznatiji slovenski maškori – ptujski kurenti – obišli hrvatske gradove bio je akovec.

Odjeveni u kožuhe, s predimenzioniranim maskama na glavama, svojom

impresivnom pojavom i zastrašuju om zvonjavom kurenti tjeraju sve što je loše i donose sre u.

Zato ni ne udi da je prva postaja njihovog posjeta bila upravo akove ka gradska vije nica, a, kako je istaknuo gradona elnik

Rastira i zime su na cijeni

Nastup najpoznatijih slovenskih maškora popratila je u akovcu tek ša ica gra ana Mlade i najbolje maškare

Nagra ene maske u Podturnu

Branko Šalamon, ovakva buka i nemir podsje a ga i na same sjednice Gradskoga vije a.

Pod maskom teškom izme u ak 30 i 40 kila bio je i elni ovjek Ptuja, na elnik Štefan elan, koji je posebno istaknuo kako su

17. velja e 2012.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

i ke priredbe diljem acija slijedi ovaj vikend U Zasadbregu održana prava karnevalska priredba Malo dalje od ostalih naselja otišli su u Zasadbregu, te su uz tradicionalnu povorku maškara kroz naseljem nave er u Domu kulture priredili pravi karneval s izborom najboljih maski.

Premda su mnogi navijali za masku Banane u pidžami, prvo mjesto je ipak pripalo Dvorskim ludama, dok su Banane bile druge, a Meksikanci tre i.

Kroz naselje su prodefilirale doma e Vještice i Mukavci te gosti iz Kvitrovca, Dragoslavca, Gardinovca, Malog Mihaljevca, Sivice te Karnevalski dragulji. Na ašni koj zabavi svi su ostali do jutra, sve dok nisu otjerali snijeg i ci u zimu. Neki bi kazali da su u ona vremena “zasan ari” otjerali ve e “ ace” nego su snijeg i zima, ali ipak - bravo za ovaj in!

Dvorske lude - pobjednice karnevala

Brzo rastu male vještice

Meksikanci su lijepi i tre i

Banane u pidžami veliki favoriti

MAŠKARE ovaj vikend diljem Me imurja

adske duhove! prva stepenica u povezivanju i suradnji uspostava prisnih ljudskih veza i kontakata, a da e u akovec na ovakve susrete kojima se ja a suradnja dolaziti dokle god ih se bude zvalo. Nakon toga kurenti su u povorci krenuli prema

Centru za kulturu, gdje su otplesali svoj tradicionalni ples, na radost tek ša ice gra ana koji su se tamo slu ajno zatekli, jer ni ovaj put nije u injeno apsolutno ništa da bi se ljude obavijestilo o ovom atraktivnom posjetu. Šteta. (bš)

Svjetovni, dje ji i tradicijski fašnik u akovcu od petka do nedjelje Svjetovni ašnik u akovcu se održava u petak od 19 sati, pod velikim ašni kim šatorom na Trgu Republike. Predstavit e se svjetovne ašni ke grupe i maske, uz zabavu do kasnih sati.

U subotu je na rasporedu Dje ji ašnik, od 10 sati na istom mjestu.

Na ašinsku i valentinovsku nedjelju program na Trgu Republike zapo inje u 15 sati. Kroz akove ke ulice pro i e povorka maškara u tradicijskim maskama, da bi se na kraju predstavili na središnjoj pozornici na Trgu Republike.

Sobo ki fašjek Na ašjensku nedjelju 19. velja e u Maloj Subotici održava se velika ašinska priredba Fašjek, na kojem e se predstaviti maškare iz više me imurskih naselja, a središnji doga aj bit e ocjenjivanje najuspješnijih i najboljih maski.

Maske koje e biti izabrane za “najmaske” dobit e vrijedne nov ane nagrade. Za sve ostale sudionike bit e posluženi kuhano vino, aj i kra ne. (sm)

Hodošan – doma in op inskog Fašnjaka KUD op ine Donji Kraljevec i MO Hodošan organizira zajedni ku mani estaciju pod nazivom “Op inski Fašnjak u Hodošanu“.

Pokrovitelj mani estacije je Op ina Donji Kraljevec.

Okupljanje maskiranih grupa je na ulazu u Hodošan u akove koj ulici (kod trokuta) u 14.30 sati u subotu 18. velja e. U pratnji Puha kog orkestra op ine D. Kraljevec povorka e se kretati Glavnom ulicom do stadiona u Hodošanu, gdje e se održati izbor najboljih maski.

Glavne nagrade iznose za najbolje maskirane 1.500 kuna za prvo mjesto, 1.000 za drugo mjesto i 500 kuna za tre e mjesto, a za dje ju kategoriju 700, 500 i 300 kuna. Osim toga, pripremljeno je i nekoliko utješnih nagrada.

Nakon proglašenja najboljih maškara, druženje se nastavlja u prostorijama NK Hodošan uz ples i zabavu, a za dobro raspoloženje pobrinut e se Skandal bend! Na natjecanje se mogu prijaviti samo grupne maske, a od ove godine mogu se prijaviti i sudjelovati u natjecanju grupe koje nisu s podru ja op ine Donji Kraljevec.

Maskiranom grupom smatraju se minimalno etiri osobe.

Kotoripski fašenk – uz pratnju Limene glazbe Belica Fašenk u Kotoribi održat e se predstoje u nedjelju, a donosi i neke novine. Do sada je Druš-

tvo “Naša djeca” Dje ji ašenk organiziralo dan ranije, no ove godine pridružuju se velikom Fašenku. Druga novina je da e okupljanje maškara biti ispred skladišta PZ-a akovec, odakle u 14 sati povorka kre e prema školskoj dvorani. Tre a novina Kotoripskog ašenka bit e održavanje programa u dvorani, gdje Op ina priprema zanimljiv program uz izbor najboljih maski, dje ju predstavu i itanje popularnog Vrapca. Dolazak povorke uz pratnju Limene glazbe iz Belice o ekuje se blizu 15 sati, kada zapo inje program. Sve maske i posjetitelje Op ina e po astiti ajem, kuhanim vinom i kra nama.

Udrugama 800 kuna za masku Na elnik Grgec pozvao je udruge da se uklju e u op insku mani estaciju, a svakoj udruzi koja e imati više od šest maskiranih obe ao je nov anu pomo u iznosu od 800 kuna. Na sastanku je re eno kako je u izradu nova ašenska zastava ija e promocija biti na ašenski dan.

U nedjelju fašni ke priredbe i u D. Dubravi, D. Vidovcu i Svetoj Mariji Ovogodišnji Fašnik u Donjoj Dubravi održava se 19.

velja e. Fašni ka povorka kre e u 14 sati tradicionalnim smjerom po mjestu i vra a se u dvorište Doma kulture “Zalan“ oko 16 sati, gdje e uz itanje “Vrapca” biti i spaljivanje Fašnika. U isto vrijeme (14 sati) u prostorijama KUD-a “Selja ka sloga“ birat e se najljepša dje ja maska.

Okupljanje maski bit e u nedjelju kod Vatrogasnog doma, odakle povorka u 14.30 sati kre e glavom cestom prema Sportskom parku Kalanica. Tu e biti itanje Vidovskog vrapca i su enje Fašenku, a Op ina e sve po astiti ajem, kuhanim vinom i kra nama.

Svetomarski ašnjak u nedjelju zapo inje u 14 sati.

Okupljanje maskiranih pojedinaca i skupina predvi eno je ispred Vatrogasnog doma u Svetoj Mariji 15-ak minuta prije po etka povorke, koja e se kretati ulicama mjesta.

Maskirana povorka vra a se do Vatrogasnog doma, gdje e se pro itati ovogodišnji Vrobec i osuditi Fašnjak, te izvršiti in spaljivanja. Na kraju su svi maskirani sudionici pozvani na kra ne i kuhano vino. Društvo žena iz Donjeg Miha ljevc a u t amošnjem Društvenom domu u nedjelju od 15 sati organizira ašni ku priredbu.

20

Mozaik

17. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Samo dobre vijesti ZAVRŠIO PRVI krug akcija “Dobro biram - volontiram!”

“Zorini” volonteri zasukali rukave!

Podijeljeni u etiri stranke, gimnazijalci su na simuliranoj sjednici razmotrili probleme koji mu e gra ane akovca

ZAKLADA “Friedrich Ebert” ponovno u Gimnaziji akovec

Vije e u enika u ulozi Vije a Grada akovca akove ki gimnazijalci prošli su tjedan, ve tre u godinu za redom, usko ili u uloge gradskih vije nika.

Naime, Zaklada “Friedrich Ebert“ i ove je godine lanovima Vije a u enika Gimnazije akovec omogu ila sudjelovanje u projektu planske igre “Lokalna samouprava”.

Nakon dvodnevne pripreme u prostorijama škole, 33 u enika tre i je dan projekta u akove koj gradskoj vije nici simuliralo jednu sjednicu.

Podijeljeni u e ri stranke, u enici su razmotrili probleme gra ana akovca

te sastavili prijedloge i pitanja na koja je na simuliranoj sjednici odgovarao zamjenik gradona elnika Veselin Biševac. Gimnazijalce su kroz plansku igru vodili mladi politolozi i sociolozi, a, kako bi se što bolje pripremili, u pomo su prisko ili i sami gradski vije nici.

Planska igra projekt je koji se od 2008. ak vno provodi u Hrvatskoj, kako bi mlade zainteresirao za uklju ivanje u projekte vezane uz poli ku i upoznavanje sa strukturama poli kih ins tucija. (foto: Tea Vidovi )

Inicijativa mladih “Dobro biram - volontiram!” u svoja je dva mjeseca trajanja provela razne aktivnosti motiviranja i osposobljavanja mladih za volonterski rad, kao i njihovog povezivanja s organizatorima volontiranja u akovcu.

Nakon javne akcije na Trgu Republike,kojomjeobilježenMe unarodnidanvolontera,akcijeu sklopuSajmadobroteuGimnaziji akovec,tevišeod100prikupljenih volonterskih prijavnica, održalisudvijeradionicenatemuosposobljavanja za volonterski rad.

Na radionici su sudionici nau ili koja su njihova prava i obveze, te suupoznatisnadolaze imvolonterskim akcijama.

S prvom subotom u velja i završio je i prvi od tri kruga volonterskih akcija, u kojem su edu-

Osim što su za spomenute akcije prikupili i donirali edukativne ili radne materijale, Zorini volonteri i sami su zasukali rukave i prionuli na posao

cirani volonteri sudjelovali u tri razli ite akcije: najprije u Dnevnom boravku djece “Dr. Antun Bogdan” akovec, nakon toga i na Odjelu pedijatrije Županijske

bolnice akovec te naposljetku u azilu Udruge “Prijatelji”.

Za Caritasov su dom, osim toga, Zorini volonteri kupili i donirali zvu ne i taktilne ma-

terijale, slikovnice i Or ov instrumentarij koje su volonteri koristili u radu sa šti enicima doma, te na dje jem odjelu bolnice za male bolesnike održali kreativnu radionicu. Za potrebe azila kupljen je i doniran radni materijal te etke i povodnici za pse, a i sami su se volonteri uhvatili posla i pomogli u izolaciji pse ih ku ica.

Nakon uspješne tri akcije u prvom, zapo eo je i drugi krug volonterskih akcija, pa e se na druženje sa šti enicima doma Zorini volonteri uputiti i idu u srijedu 22. velja e od 10 do 11 sati, a u azil za pse Udruge “Prijatelji” ve ovu subotu 18. velja e od 11 do 14 sati. Svi zainteresirani još se uvijek mogu pridružiti volonterskim akcijama. (bš)

TJEDAN PSIHOLOGIJE obilježava se i u SURADNJA Lova kih dvora, Rooms Aurore i Srednje škole Prelog Me imurskoj županiji

Predavanja i radionice “novog vala” mladih stru njaka Povodom Tjedna psihologije, koji se u Hrvatskoj obilježava od 20. do 26. velja e, školski psiholozi Me imurske županije organiziraju predavanje i radionice na temu “Kako re i ne, a osje a se dobro“.

Predavanje e se idu i ponedjeljak 20. velja e u 18 sa održa u II. osnovnoj školi akovec, a, za razliku od prošlih srodnih ak vnos , kada su predavanje i radionicu vodili iskusni psiholozi, ove e se godine u tome okuša pripadnice “novog vala” u me imurskoj psihologiji,

koje su još donedavno bile odli ne i uzorne u enice akove ke Gimnazije: Irena Šestak (OŠ Vladimira Nazora Pribislavec), Kris na Horvat (OŠ Orehovica), Marta Vugrinec (Ekonomska i trgova ka škola akovec), Lucija Matja i (TIOŠ akovec) i Mar na Barat (Gimnazija akovec).

Cilj predavanja i prak nih radionica jest osnaživanje u iteljica i u itelja, nastavnica i nastavnika u me imurskim osnovnim i srednjim školama u smislu oboga ivanja psiholoških alata koje mogu koris u komunikaciji.

Prakti na nastava na druga iji na in

U Lova kim dvorima održano je izvla enje pobjednika nagradne igre povodom Valentinova. Organizatori su bili Me imurski i Lova ki dvori te Rooms Aurora akovec, iji su predstavnici Marijan Martinjaš i Jasmina Blaži izvukli sretnog dobitnika.

Robert Sambolek osvojio je no enje za 2 osobe u Rooms Aurori s dvije aroma relax masaže, pi e dobrodošlice i pjenušac.

Ne možeš vjerovati da je to bilo

u sklopu prakti ne nastave! Svi mi: Laura, Nikolina, Ana, Maja,

Vedrana, Atonija i Nino, kao budu i turisti ki djelatnici, obavili

smo svoju prakti nu nastavu na malo druga iji, inovativniji na in, kažu u jedan glas u enici preloške Srednje škole.

Na ovu u enicima zanimljivu ideju došla je njihova voditeljica Jasmina Blaži . Time je razbila monotoniju te nama praktikantima uljepšala ve ionako “dosadnu i napornu praksu”. Tako da sad u enici Srednje Škole Prelog s veseljem o ekuju novi dan u Rooms Aurori!

(Laura Matotek)

Prednosti u enja stranih jezika u najranijoj dobi obi u Didasku U vrijeme kada se trendovi i tržište stalno mijenjaju, upravo se roditelji pitaju koje je najbolje ulaganje za vlastito dijete.

Odaberite Didasko, uvjerite se u njihovu metodu savladavanja stranih jezika i budite sigurni da ste odli no investirali u budu nost.

Globalizacija je uvela mnoge promjene, pove ala standarde, otvorila tržišta, ponudila bezbroj mogu nosti. Upravo su i škole stranih jezika podložne stalnim promjenama i visokim zahtjevima, a Didasko nudi savršenu ponudu za u enje stranih jezika za sve stupnjeve i profile

ljudi, a produženi boravak ZAZA svakako je idealan za djecu od 1. do 4. razr. osnovne škole.

Prednosti u enja stranih jezika u najranijoj dobi višestruke su.

Iz razvojnog aspekta djeca koja po inju s u enjem stranog jezika do 11. godine grade neurološku mrežu u koju s lako om mogu integrirati svaki daljnji strani jezik. Pozitivno je da je savladavanje gramatike daleko lakše kod ranog po etka u enja jezika.

Nadalje, djeca se u e i pozornosti što ima pozitivan u inak na koncentraciju. Gledaju i iz društvenog aspekta znanje stranog jezika ima gospodarstvenu vri-

jednost zbog neprocjenjive vrijednosti u poslovnom svijetu.

Stoga je Didasko jezi no edukativni centar idealan za sve koji djeci žele omogu iti i poboljšati šansu i perspektivu u Europi, ali i svijetu. Jezi na kompetencija olakšat e ulazak u poslovni svijet. Putem metoda koje se primjenjuju u Didasku djeca kroz igru i druge zabavne sadržaje zavole i s lako om usvajaju jezik. Tako ve u najranijoj dobi djeca razvijaju pozitivan odnos prema stranim jezicima jer nije povezan sa stresom ili prenatrpanim rasporedom. Metoda koju

primjenjuju predava i Didaska uvijek je u skladu s aktualnim i zanimljivim nastavnim materijalima. Nadalje, djeca postaju neovisna i samostalna na temelju poznavanja jezika koji su usvojila i mogu se u budu nosti usmjeriti i na neka druga podru ja u daljnjem obrazovanju.

Uz jezike, Didasko nudi i produženi boravak ZAZA koji obuhva a pisanje zada a, lektire te pomo pri u enju u zdravoj, toploj atmos eri. U slobodno vrijeme se organziraju razne aktivnosti prema planu nastavnika i interesu djece, ali

možda najbitnije od svega je mogu nost slobodne igre. Rije je o malom broju djece u skupini koji unato rasponu godina odli no unkcioniraju zajedno u e i gradivo, a u me usobnoj

interakciji savladavaju kulturu komunikacije.

Upisi za sve programe Didaksa su u tijeku na broj 391 072 ili 099 259 1701 te in o@ didasko.com.hr

KULTURA

Predsmotra Me imurske popevke u Murskom Središ u – pred praznim gledalištem Kalendar Matice hrvatske, ogranka akovec, ispunjen doga ajima SCENA

Fotografija me imurskog fotografa Petra Sabola uvrštena me u deset najboljih na natje aju “Sony World Photography Awards” Godišnji koncert tamburaša Male Subotice U Ivanovcu održan dobrotvorni koncert za pomo starim i bolesnim Me imurcima

99 lica Pere Kvrgi a!

Tramvaj broj 11 oko 14 sati vozi Ilicom, u tramvaju mladi duga kog vrata sa šeširom oki enim tankim konop i em najprije vi e na starca koji mu gazi noge, pa hitro sjeda na jedino slobodno mjesto u vagonu. Sre emo ga ponovno kod glavne pošte u Juriši evoj, gdje s prijateljem vodi raspravu o gumbu na svom kaputu.

Scenarij je to koji su, iz perspektive ak 99 potpuno razli itih lica, na prošlotjednoj Tribini u kultnim “Stilskim vježbama” akove koj publici ponovno ispri ali Lela Margiti i Pero Kvrgi . Za naše vjerne itatelje u ovom broju podlistka MEDIA donosimo intervju s doajenom hrvatskoga glumišta. (bš)

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura

SRIJEDA, 22. velja e, 19 sati Hotel “Park” akovec

ETVRTAK, 23. velja e, 1 Izložbeni prostor Centra za k

Izložba: Smilja Smiljana “Prolaznici” - ke

Promocija knjige Marjana Krajcera-Viteza KARNEVALI I VALENTINOVO

Zasigurno najplodniji me imurski pisac, Marjan Krajcer-Vitez, idu e e srijede u hotelu “Park” u akovcu javnosti predstaviti svoj najnoviji književni uradak – prvi dio romana “Nikola Zrinski – sablasti iz mo vare”. Knjigu e predsta-

17. velja e 2012.

Smiljana Brezovec Meštri jedna je od vode ih hrvatskih kerami ara, majstorica medija koji kontinuirano i dosljedno razvija u skulptorskom izrazu. Ovom izložbom predstavlja izbor radova na-

viti dipl. povjesni ar Branimir Bunjac, prof. Vladimir Mihaljevi , predstavnik Zrinske garde Drago Trstoglavec te sam autor, a za glazbeni e se ugo aj pobrinuti Nikola Bari evi na cimbalu te Željko Grahovec na gitari.

VERONA, 14-16.02. zrakoplovom iz Zagreba cijena po osobi od 1095 kn + zrak. prist. 290 kn

INTERVJU: PERO KVRGI , povodom izve

ISTANBUL, 16-19.02 zrakoplovom iz Zagreba FM cijena po osobi od 2995 kn +zrak. prist. 730 kn

BUDIMPEŠTA, 17-19.02. autobusom iz Čakovca, cijena po osobi od 645 kn

KARNEVAL U VENECIJI, 18.02. autobusom iz Čakovca, cijena po osobi od 250 kn

KUD Šandorovec probio je led, ne na Muri, nego u dvorani

Muška vokalna skupina KUD-a Žiškovec dojmljiva i gorda

PREDSMOTRA ME IMURSKE popevke u Murskom Središ u ZAPADNA ANATOLIJA I ISTANBUL 21.03.-28.03., zrakoplovom iz Graza cijena po osobi od 3035 kn

TOSKANA, 28.04.-01.05. autobusom iz Čakovca, cijena po osobi od 1745 kn

PUTOVANJA U TOPLIJE KRAJEVE Polasci u veljači iz Graza ili Beča!

TENERIFE, 18.02.-25.02.

HOTEL EUROPAPALACE 3*, polupansion cijena po osobi od 4290 kn

GRAN CANARIA, 18.02.-25.02.

HOTEL H10 BAHIA BLANCA ROCK 3*, polupansion cijena po osobi od 4020 kn

TUNIS, 14.02.-21.02. zrakoplovom iz Beča HOTEL RIU MARHABA IMPERIAL 5* , all incl. cijena po osobi od 3640 kn

WELLNESS & SPA OPATIJA GRAND HOTEL 4 OPATIJSKA CVIJETA 4* Akcija 1+1 gratis!, 21.01.-17.03.

2 pol po osobi od 640 kn

ZADAR FALKENSTEINER CL. FUNIMATION BORIK 4*, 29.01.-22.02.

2 puna pansiona po osobi od 740 kn

TERME PTUJ GRAND HOTEL PRIMUS 4* superior 01.02.-01.03., 2 pol po osobi od 1580 kn

BEGUNJE PRI BLEDU HOTEL & chateau LAMBERGH 4* 10.02.-19.02., 2 pol po osobi od 715 kn

ROGAŠKA SLATINA HOTEL STROSSMAYER 4* 17-19.02., 2 pol po osobi od 740 kn

Nastupi pred (polu) praznim gledalištem Središnji organizacijski odbor treba doma instvo predsmotre predati nekome drugome, na primjer, Žiškovcu, jer pred praznim gledalištem nikome nije ugodno nastupiti PIŠE: STJEPAN MESARI KUD “Mura” i Grad Mursko Središ e u subotu su u sportskoj dvorani u Murskom Središ u bili vrlo dobri i uspješni organizatori i doma ini županijske predsmotre Me imurske popevke Nedeliš e 2012., na kojoj je nastupilo jedanaest izvo a a s po dvije popevke.

Sude i po reakcijama malobrojne publike i stru nog povjerenstva, svi su se izvo a i vrlo dobro pripremili za nastup i povjerenstvu ne e biti jednostavno odlu iti koga ne uvrstiti u popis onih koji e 2. lipnja nastupiti na završnoj smotri u Nedeliš u.

Jedino što nije bilo dobro na ovoj smotri jest slab, gotovo nikakav, odaziv doma e publike, i o tome e središnji organizacijski odbor trebati povesti raspravu i doma instvo povjeriti nekoj drugoj sredini, na primjer, Žiškovcu, koji ima jaku kulturno - umjetni ku udrugu, vrlo lijep i funkcionalan Dom kulture, a tradicionalno je dvorana ispunjena do posljednjeg mjesta na svakoj priredbi.

NUDIMO I ... ulaznice za koncerte RED HOT CHILI PAPPERS u ZG 29.08.2012., CHRIS REA u ZG 16.02.2012.,.... ulaznice za sportska događanja...

9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

www.kompas.hr

Kvalitetom izvedbi i nastupa oduševila je Ženska skupina “Sveti Marko” iz Selnice

Desetak Središ anaca u gledalištu je zaista malo, gotovo sramotno, za ovako lijepu priredbu i uloženi trud organizatora i izvo a a.

“Fti ice” postale respektabilna ženska vokalna skupina Program je u središ anskoj dvorani zapo eo himnom “Središ e grod” i spletom me imurskih kola u izvedbi sekcija i skupine “Fti ice” KUD-a “Mura”.

Potom su nastupili KUD-ovi: Šandorovec (Vladimir Ma ari i Anja Zanjko), Žiškovec (ženska vokalna skupina i muška vokalna skupina), “Mura” Mursko Središ e (ženska vokalna skupina “Fti ice”, koja je s po etnih nekoliko žena narasla do respektabilnog broja od 16 lanica), “Sveti Jeronim” Štrigova (Mješoviti zbor), “Ivan Musta Kantor” Sveta Marija (ženski vokalni sastav), Ma kovec (Mješoviti pjeva ki sastav), te Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” iz Nedeliš a, Ženska vokalna skupina “Sveti Marko” iz Selnice, koja je nastupila prvi put i pobrala simpatije publike i stru nog povjerenstva, zatim Ženska vokalna skupina KUU-a Društvo žena Gornji Kraljevec i Zbor umirovljenika akovec.

Sljede a predsmotra održat e se u ma arskom Murakeresturu u subotu 25. velja e, te Dje ja predsmotra u svibnju u Toplicama Sveti Martin, nakon ega e stru no povjerenstvo sa initi kona an popis izvo a a koji e nastupiti na inalnoj smotri.

Doma e “Fti ice” - lijepe, brojne i kvalitetne

Današnja je pu nitko nas ne g PIŠE: Bojana Špani ek FOTO: Zlatko Vrzan Svatko bi, ako ve nije, barem jednom u životu trebao pogledati “Stilske vježbe”. Priliku da je, možda prvi, a možda ve i peti put ponovno pogleda, akove ka je publika iskoristila prošli etvrtak, kada su doajeni hrvatskoga glumišta Pero Kvrgi i Lela Margiti na Tribini u Centru za kulturu akovec opet usko ili u uloge “nje” i “njega”, odnosno 99 razli itih karaktera, koji u “Stilskim vježbama” pri aju istu pri u.

Uloge koje su, složio se s nama i sam Pero Kvrgi , obilježile njihovu karijeru, ali i koje su oni sami obilježili. Uloge koje, ostalom, glume ve više od 44 godine i koje su im osigurale ak i mjesto u Giunessovoj knjizi rekorda kao najdugovje nija predstava na svijetu s istim glumcima.

U te su 44 godine postali veliki prijatelji, makar, re i e “Lelica”, kako joj kolega od milja tepa, s Perom i nije teško biti prijatelj.

Iznimno je, kaže, strpljiv, ugodan i tolerantan, u što smo se, uostalom, i sami imali prilike uvjeriti.

Sa svoje 84 godine Pero Kvrgi danas je posljednji jedne generacije velikih gluma kih imena, no, gledaju i samo njegov duh, teško bi bilo procijeniti da iza sebe ima više od 8 desetlje a života, provedenih uglavnom na kazališnim daskama.

• ‘Stilske vježbe’ igrate ve više od 43 godine. Znate li možda koja je po redu ova akove k a izvedba?

— To ne znamo, jer nismo vodili evidenciju, ali otprilike je negdje 1500. predstava.

• Možete li danas uop e pojmiti tu brojku? Prošlo je više od etiri desetlje a otkad ste je prvi put zaigrali.

— Da, 1968. godine smo prvi puta zaigrali ‘Stilske vježbe’, tada je ‘ona’ bila sada, na žalost, pokojna Mija Oremovi . Nakon prve godine usko ila je Lela, i tako, jednostavno je išlo, iz godine u godinu ... ali ono glavno je ostalo – publika voli gledati ovu pred-

stavu i igramo je esto, zapravo sve više i više!

• Kako Vam predstava nakon toliko vremena, recimo, ne dosadi? Kako je održavate ‘svježom’?

— Nije dosadila, iako to u principu ovisi o publici. Publika je uvijek druga ija, pa nas ta neizvjesnost uvijek drži. A kad je publika dobra, srda no se smije i podupire nas, ni nama nije dosadno.

• Gospo a Margeti je u predstavu ušla zapravo kao zamjena za pokojnu Miju Oremovi . Sje ate li se zašto je Mija otišla? Kakva je kemija bila, ako možete usporediti, s jednom i drugom glumicom?

— Draže mi je igrati s Lelom.

Mija Oremovi je ve tada bila u godinama pa su joj neke sitnice smetale – vru ina, izgled i druge stvari, pa je sama odustala.

• To je zna i bio razlog, bila je možda malo muši ava?

— A bila je, malo! Ali o pokojnicima ne emo govoriti loše.

• Koliko je onda ta kemija bitna?

— Bitna je, utoliko da se slažemo, nadopunjujemo, kad jedan

17. velja e 2012.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ETVRTAK, 23. velja e, 20 sati Centar za kulturu akovec, Tribina

19 sati kulturu akovec

jana ana Brezovec Meštri - keramoskulpture

Film: “U zemlji krvi i meda” Redateljski prvijenac ameri ke ilmske zvijezde Angeline Jolie govori o ljubavnoj vezi izme u dvoje mladih ljudi koji svoju vezu nastavljaju i po etkom rata kada on postaje srpski vojnik, a njegova djevojka Bošnjakinja postaje ratna zarobljenica.

Za ovaj je ilm Angelina Jolie nominirana za nagradu “Zlatni globus” u kategoriji za najbolji

stalih tijekom nekoliko proteklih godina. Iza sebe ima brojne skupne i samostalne izložbe, dobitnica je više nagrada u domeni keramike. lanica je ULUPUH-a, HDLU-a, HZSU-a. Živi i kreativno radi u Varaždinu.

edbe kultnih “Stilskih vježbi” u akove kom Centru za kulturu

ublika puno srda nija, ga a pra kama!

pogriješi, drugi usko i, tako da je svakako važna.

• Evo, spominjete greške – primijeti li publika kad kiksate?

— Ne primijeti, mi to više puta odigramo kao nekakvo nesnalaženje pa onda to prihva a kao dio predstave.

• Što Vi mislite, zašto su baš ‘Stilske vježbe’ toliko uspješne? Fascinira li Vas ta dugovje nost?

— To ja ni sam ne znam, valjda zato što su Tomislav Radi i Tonko Maroevi tako dobro dramatizirali ‘Stilske vježbe’, pa su u tramvaju broj 11 postale zagreba ke stilisti ke vježbe. A, osim toga, radi se o stilu, a, budu i da

u i na Akademiji, trema nije predmet, to svatko mora sam za sebe savladati, netko se sasvim izgubi od treme, netko se sna e itd.

Glumac staroga kova • Vi ste glumac jedne velike generacije, imate iznimno bogato iskustvo. Pitaju li Vas mladi glumci kako ste uspjeli toliko dugo ostati na sceni?

— Baš i ne. Oni su uvjereni u ono što rade i smatraju da im nisu potrebni savjeti. Barem oni misle da im nisu potrebni.

• Koliko se razlikuje kazalište od prije pola stolje a od današnjeg?

— Razlika je u tome što je kazalište prije pola stolje a više pa-

stvaranju predstave, to je bila jedna suigra.

• eznete li onda za tim ‘starim’ vremenima?

— A gledajte, ja sam glumac staroga kova, i ja se baš ne dam puno maltretirati.

• Kakva je publika bila nekad, a kakva je danas?

— Publika danas, pogotovo mlada, je puno srda nija, otvorenija, puno se više smije. Nekad su nas ga ali pra kama!

• To se zna i stvarno dešavalo?

— Kako ne! Recimo, na Muzi koj akademiji, tamo su nas ga ali špriterima. Ali danas toga nema, publika je daleko kultiviranija i ima više poštovanja prema glumcima.

• U svoje ste vrijeme Vi ak bili svojevrsni buntovnik, s profesorom Gavellom istupili ste 1953. iz zagreba kog HNKa i osnovali današnju ‘Gavellu’.

Jeste li zadovoljni kazalištem u koje je ona danas izrasla, je li dorasla toj Vašoj viziji?

— Za mene je Gavella uspjela u initi pojam kazališta. Uglavnom je u glumcima stvorila to da se stalno pitaju, da se stalno traže, da nikada nisu zadovoljni, uvijek traže nešto novo. U tom je smislu Gavella bio nezamjenjiva.

• Pro itala sam da ste najviše uživali u ulogama Marinkovi evih cinika i ironika, jer ste i sami pomalo takvi.

— Pa možda i jesam! Bila je

“Stilske vježbe” Pri a “Stilskih vježbi” svima je dobro poznata. Tramvaj broj 11 oko 14 sati vozi Ilicom, u tramvaju mladi duga kog vrata sa šeširom oki enim tankim konop i em najprije vi e na starca koji mu gazi noge, pa hitro sjeda na jedino slobodno mjesto u vagonu. Sre emo ga ponovno kod glavne pošte u Juriši evoj, gdje s prijateljem vodi raspravu o gumbu na svom kaputu.

Djelo francuskog književnika Raymonda Queneaua “Excercices de style” preseljena je iz pariškog autobusa broj 84 u zagreba ku jedanaesticu, a pri u iz perspektive 99 potpuno razli itih lica pri aju upravo Lela Margiti i Pero Kvrgi .

Kad je 1968. zapo ela u IT&D-u priprema danas kultne predstave, u ugovoru se, umjesto standardnih 20, garantiralo tek 10 predstava, jer nitko nije vjerovao da e je publika prihvatiti. 44 godine kasnije, “Stilske vježbe” su kod publike popularnije od rijetko koje druge predstave, što je mnoge ostavilo u udu. ak i same glumce. - I nas to jako udi, jer od 1968. godine ništa nije promijenjeno, a ljudi jednako reagiraju kao danas.

Nešto je u tome vje no i aktualno. U zadnje vrijeme uživamo u svakoj predstavi, i svaka nam je pomalo sve anost, igramo je kao da je zadnja, kazala je Lela Margeti prije predstave, koja je i u akovcu do ekana s oduševljenjem. Nadamo se - ne i posljednji put. (bš)

• Koja Vam je onda bila najdraža uloga u životu?

— To je teško re i, ali recimo Mockinpott je svakako bila jedna od dražih, jer je to sasvim jedna druga ija uloga od svih koje sam igrao.

strani ilm. Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, Danijel, vojnik koji se bori na strani Srba, ponovno sre e Ajlu, Bošnjakinju koja je sada zarobljenica u logoru kojim on upravlja. Njihova nekad obe avaju a veza gubi sve granice realnosti s obzirom na situaciju u kojoj se oboje nalaze. Film traje 127 minuta, preporu uje se starijima od 13 godina.

KALENDAR MATICE ispunjen doga ajima

U 2012. sje anja na Andrašeca, Vrhovskog, Milinovi a i Croatu Na redovnom susretu, koji svaki mjesec pod nazivom “U Maticu na kavicu” organizira akove ki ogranak Matice hrvatske, u srijedu je iznesen plan obilježavanja zna ajnih osoba u 2012. godini. Ovu e godinu tako Matica, u suradnji s me imurskim op inama i gradovima, obilježiti 50. obljetnicu smrti Florijana Andrašeca, 110. obljetnicu ro enja Josipa Vrhovskog, prigodno e se proslaviti i 80. obljetnica ro enja pjesnika Miroslava Milinovi a te 80. obljetnica ro enja hrvatskog slikara Ivana Lackovi a Croate.

U doga ajima ispunjenom kalendaru Matice, ve 27. velja e eka nas predstavljanje knjige o KPD-u “Zrinski”, ije je dokumente u knjigu prikupio ravnatelj

Državnog arhiva u Štrigovi Jurica Cesar, prof. Predstavljanje e se održati u dvorani Matice hrvatske s po etkom u 18 sati.

Osim toga, kao i prošlih godina, ogranak je raspisao natje aj za osnovnoškolske i srednjoškolske radove na temu “Zrinski i Frankopani”, odnosno o starijoj povijesti Me imurja. Najuspjelije e radove s natje aja nagraditi na sve anosti koja e se održati u sklopu obilježavanja Dana Županije.

Budu i da je taj dan ujedno i Spomendan o 30. travnju, koji je odlukom hrvatskog Sabora dobio nacionalni zna aj, Inicijativni odbor uputio je Me imurskoj županiji dopis s nekim prijedlozima o koncepciji obilježavanja ovoga važnog nadnevka.

TURISTI KA AGENCIJA

travel RIM, ORVIETO, BOLOGNA

VIKEND U SARAJEVU

25. - 26. 02. 2012. samo 495,00 kn 08. - 11. 03. 2012. samo 1.399,00 kn HODOČAŠĆE U POLJSKU CZESTOCHOWA, KRAKOW

je stil ovjek, onda smo izmišljali razli ite tipove za razli ite stilove.

• Nakon toliko iskustva, osjetite li još ikad tremu pred izlazak na pozornicu?

— Da, osje amo tremu. Desi se više puta da se izgubimo, onda jedan drugome pomognemo. Evo, i sad imam tremu, kako ne! Ali trema je sastavni dio glume. To se ne

žnje posve ivalo govoru, dok je danas zapravo režisersko kazalište. Režiser je bog i batina, a glumci su nekako zapostavljeni.

Režiser mijenja tekst, dobacuje ili ubacuje razli ite dodatke, može napraviti svašta, može promijeniti bilo što. Nekad se poštivao autorski rad i radilo se ujedna eno, svi su bili ravnopravni u

jedna zgodna anegdota 1970. godine, kad sam igrao don Zanea, pa mi je nakon predstave Marinkovi došao estitati. On kaže – estitam, ja kažem – hvala, a on kaže – ma, ne estitam ja tebi na ulozi, nego na tome što ti se rodila k er! To je važnije nego uloga!

• Vidite li da je d nog dana, kad je Vi više ne budete igrali, netko drugi preuzme vaše uloge u ‘Stilskim vježbama’? Tko? — Ho-ho, stvarno ne znam!

• Mislite li da e se itko uop e to usuditi?

- Pa sigurno ho e, samo e pro i dosta vremena dok e se netko usuditi. Ali ja im poru ujem neka samo idu hrabro u to i neka ‘Stilske vježbe’ rade na svoj na in.

KONCERT ZDRAVKA ČOLIĆA U ZAGREBAČKOJ ARENI 08. 03. 2012. samo 70,00 kn SAJAM CVIJEĆA – PORDENONE 10. 03. 2012.

15. - 18. 03. 2012. samo 1.225,00 kn

S UKLJUČENOM ULAZNICOM samo 280,00 kn

POSJETITE NAS U POSLOVNICI Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090 mob.: 091 508 8248 jakopic.travel@ck.t-com.hr www.jakopic-travel.hr

SA STILOM DO CILJA !

4

17. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Scena

NEDJELJA, 19. velja e Dvorana Graditeljske škole akovec

PETAK, 17. velja e, 20 sati Dvorana op ine Vinica

Me unarodni plesni turnir

Koncert Regional banda Tjedan dana nakon koncerta u varaždinskom klubu “Sloboda”, Regional band svoju seriju koncerata nastavlja ve ovaj petak cjelove ernjim nastupom u velikoj dvorani op ine Vinica s po etkom u 20 sati. Cijena ulaznice je 20 kn, a mo i e se kupiti na pro-

dajnim mjestima u Vinici i na dan koncerta u dvorani. Gosti Regional banda bit e “The Quiery Brothers” iz Londona. Dva brata, Irci, iz petero lanog londonskog benda “Eoin Quiery and Burning Wheel”, izvest e vlastite skladbe.

Na koncertu su se predstavile sve skupine tamburaša koje djeluju pod okriljem KUU-a “Zvon”

GODIŠNJI KONCERT tamburaša Male Subotice

Orkestru uru ena srebrna plaketa “Tambura Paje Kolari a” Tamburaški orkestar KUUa “Zvon” Mala Subotica održao je prošlu nedjelju u Domu kulture u Maloj Subotici svoj ve tradicionalni godišnji koncert.

Na koncertu su se predstavile sve skupine tamburaša koje djeluju pod okriljem KUU-a “Zvon”, sa skladbama pisanima za tamburaške orkestre, klasike, ilmske glazbe, pa sve do obrada zabavnih i pop pjesama.

Tamburaškom orkestru je na kraju koncerta uru ena i srebrna plaketa “Tambura Paje Kolari a”, koju su malosuboti ki tamburaši osvojili na prošlogodišnjem Festivalu

Srebrna plaketa “Tambura Paje Kolari a” uru ena je u nedjelju malosuboti kim tamburašima

hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku. Uz doma ina, Tamburaški orkestar KUU-a “Zvon”, na koncertu su na-

stupili i mezzosopranistica Nikolina Virgej Pintar, te vokalno - instrumentalni sastav “Carevi” iz Varaždina.

U ORGANIZACIJI HKD-a “Pomurje”

Nedeliš anska kazališna skupina oduševila Lendavu U organizaciji Hrvatskoga kulturnog društva “Pomurje” iz Lendave, u lendavskom Kulturnom domu gostovala je kazališna skupina Kulturno - umjetni ke udruge “Selja ka sloga” iz Nedeliš a.

Nedeliš ani su pred prepunim gledalištem izveli predstavu “Buba u uhu”, Georgesa Feydeaua, koja je prošlu godinu na Festivalu kazališnih amatera Me imurja, KAM u Prelogu, proglašena najboljom predstavom festivala.

Publika je uživala u gotovo profesionalno izvedenoj predstavi koju režira Dejan Buva , a na kraju izvedbe dvoranom je dugo odzvanjao gromoglasan pljesak, pa su glumci ak tri puta izlazili pred razdraganu publiku.

HKD “Pomurje” i njegov predsjednik anino Kutnjak

niz godina u Lendavu dovode hrvatske kazališne skupine iz Me imurja, pa je tako organiziran i dolazak Nedeliš ana, koji su nadmašili sva dosadašnja gostovanja. Jer, osim glumaca, posao su vrhunski odradili scenaristi, kostimogra i, ra-

svjetljiva i, što je ukupan dojam u inilo još boljim i Nedeliš anima zasigurno otvorilo put za novim gostovanjima ne samo u Lendavi, nego i drugim sredinama u Sloveniji gdje rade i žive Hrvati iz Me imurja.

(S. Mesari , . Kutnjak)

Plesni klub “Livi” ve etvrtu godinu za redom organizira Me unarodni plesni turnir, koji e se održati u nedjelju 19. velja e. O ekuje

se 120 plesnih parova iz Hrvatske, Slovenije i Ma arske.

Sve ani de ile i inalna natjecanja najboljih parova po inju u 18 sati.

PIŠE: Bojana Špani ek

FOTOGRAFIJA ME IMURSKOG fotografa Petra Sabola

Na krajem prošle godine održanom prvom Salonu fotogra ije akovec, me u 120 fotogra ija izloženih fotogra ija jedna je posebno plijenila pozornost. I to ne samo našu, ve i pažnju stru nog žirija, budu i da je upravo ta fotogra ija na Salonu nagra ena u kategoriji “Priroda”. No, domet ove iznimne fotogra ije nije stao samo u akovcu i Hrvatskoj. Ovih je dana, naime, iz Londona stigla vijest da je svoje mjesto zaslužila i me u deset najboljih u kategoriji “Priroda i divlje životinje” na prestižnom me unarodnom natje aju “Sony World Photography Awards”, iza kojeg stoji World photography organisation.

Fotogra ija, koja je osigurala da se za Me imurje uje i na jednom od najpoznatijih svjetskih fotografskih natjecanja, nazvana je “Natural abstract”, odnosno “Prirodna apstrakcija”, a njen je autor, tridesetogodišnji Petar “Sharpeye” Sabol, pomno prate i igru vretenaca na jezercu u rodnom Palovcu u jednom kadru zaustavio nevjerojatan prizor koji bi, da ga nije ovjekovje io aparatom, bilo doista teško prepri ati.

Sre om, trud i strpljenje koje je toga vru eg ljetnog dana uložio u seriju fotogra ija svoga omiljenog motiva nisu bili uzaludni, a mjesto me u 10 najboljih od ak 52.323 fotogra ije prijavljene na natje aj dokaz su da su se svakako i isplatili.

Fotografska pri a oštrookog Petra Sabola po ela je neobaveznim škljocanjem 2004. godine, no ozbiljnije joj se posve uje 2007. nabavkom svoga prvog DSLR fotoaparata. U tom trenutku po inje ozbiljnije razmišljati o fotogra iji, i težiti kvaliteti i profesionalnosti koje su i danas imperativ u njegovu stvaralaštvu.

• Za sebe, zanimljivo, ne kažete da ste fotograf, ve da ste fotoentuzijast. U emu je razlika? Kad se, uostalom, amater može po eti smatrati profesionalcom?

— Razlika izme u amatera i profesionalca je isklju ivo u tome što profesionalac fotogra ijom zara uje za život, to mu je glavni izvor prihoda. No, to ne zna i nužno da je profesionalac i bolji od amatera.

Ja sam trenutno amater, ali volim re i entuzijast, jer fotogra iji pristupam s velikim entuzijazmom, voljom i vrlo

Vretenca s p elitnom fotog detaljno. Uvijek težim izvu i maksimum i iz sebe i iz opreme.

• Kako se danas izdvojiti iz rastu e mase fotografa?

— Danas je problem zasi enost fotogra ijama i dobru fotogra iju je teško prepoznati. Mene brine i ak pomalo iritira to što se fotogra ijama digitalno manipulira i ‘prenabrijava’, ime se gubi smisao – to više ne li i na fotogra iju i ne znam u koju bih to uop e kategoriju smjestio. Fotogra ija je, kao takva, prije svega, pisanje svjetlom. Treba poznavati rad samoga aparata i trebalo bi težiti da to bude što bliže izvornom radu, da se u fotogra iju što manje zadire. Neke osnove obrade su potrebne, ali što manje zahvata je po meni bolje. Malo se poprave kontrasti i boje, ali neke montaže, to mi se uop e ne svi a. Osobno težim da fotogra ija bude izvorna, kakva je.

Vretenca i leptiri najdraži motivi • Vi se iz mase izdvajate prije svega zbog Vaše posve enosti makro fotogra iji.

— Da, tu sam se najviše pronašao, to me trenutno najviše zaokuplja. Op enito najradije fotkam prirodu i

životinja, a makro fotogra iji sam sada najviše posve en.

Moj omiljeni motiv su, uz leptire, vretenca, koja sam obuhvatio od ekstremne makro fotogra ije, odnosno detalja koji golim okom nisu vidljivi, pa do njihova ponašanja.

• Kako se fotogra iraju, evo recimo, vretenca?

— Prije svega treba se upoznati sa samim bi em, s njihovim životnim ciklusom

Od ak 52.323 prijavljene fotografije, “Natural abstract” Petra Sabola ušla je me u 10 najboljih u kategoriji “Priroda i divlje životinje” na prestižnom me unarodnom natje aju “Sony World Photography Awards”. Na natje aj se u nekoliko tema prijavilo ukupno 112.000 fotografija autora iz 171 države, a “tek” 20.000 tisu a ušlo ih je u prvi krug. Osim našeg Petra, u društvo najboljih ušao je i združeni dvojac Decker i Kuti u kategoriji modne fotografije, a najbolje e fotografije biti izložene u londonskom Somerset Houseu. Pobjednici e biti objavljeni 20. ožujka

17. velja e 2012.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUBOTA, 25. velja e, 20 sati Dvorana Graditeljske škole akovec

Koncert: Neno Belan & Fiumens Uz album “Oceani ljubavi” Neno Belan i Fiumensi ove godine slave petnaest godina rada te najavljuju sjajnu eštu u akovcu, o kojoj e se pri ati. Organizator koncerta najavljuje i specijalne goste, a me u njima i sa-

a uvrštena me u deset najboljih na natje aju “Sony World Photography Awards”

palovskog jezera u grafskom društvu!

Kako je nastala “Prirodna apstrakcija” - Šetao sam jezerom ŠRD-a ‘Linjak’ u Palovcu, koje je i ina e prekrasno za odmoriti dušu, a tamo naj eš e otografiram. Bilo je to ljeti, znam da je bilo vru e, temperatura sigurno oko 30 stupnjeva, i uo io sam ta vretenca kako se pare. Njih je nekoliko sletjelo na trsku lopo a koja je plutala na površini i radili su razli ite ormacije. Najprije je sletio jedan par, pa drugi, pa tre i i etvrti. Slijetali su na trsku i time su napravili zaista interesantnu kompoziciju. Djeluje apstraktno, išao sam na to da napravim i refleksiju jer je voda bila relativno mirna, ali sam zbog toga morao u vodu do pojasa i poravnati se im niže uz površinu vode da bih dobio odraz. (bš)

– treba nau iti gdje se nalaze, kako se razvijaju, koje su im navike. Jedan stadij života provode u vodi – tamo polažu jajašca i li inka se razvija u vodi i taj stadij traje od nekoliko mjeseci do ak nekoliko godina. Kad iza u iz vode, odvija se metamor oza koja je u svakome slu aju ascinantna – vretence probija oklop i poprima potpuno druga iji oblik, rastu krila, i nakon par sati, kad se osuše, kre e let.

Ja sam ak uhvatio cijelu sekvencu – od stadija nim e do samog leta. Taj je proces nevjerojatan, jer se naoko vidi kako vretencu stanice krila, ja sam cijeli dan bio pod dojmom!

Ako želite stati ne otografije, na jezero morate oti i u samu zoru, kad oni spavaju. No, kad se pretvori u odraslog kukca, nastaje cijeli kaos – let, obrana teritorija, traženje ženke i najbolje ih je otografirati kad su tako hiperaktivni. Ipak, jako je teško i rezultati se ne mogu odmah posti i, treba se dobro organizirati – pratiti putanju leta i još na kraju škljocnuti da ispadne ok.

• Kako su se Vaša vretenca, odnosno fotogra ija ‘Pri-

rodna apstrakcija’, uop e našli u Sonyjevom izboru?

— Svoje sam otografije tek prije par mjeseci po eo slati na natje aje, do sada nisam o tome ni razmišljao.

Neki lanovi našeg Fotokluba ve neko vrijeme šalju svoje radove, ak su osvojili i neke nagrade, i oni su mi zapravo dali volju pa sam i sam pokušao. I, krenulo mi je dobro, rezultati polako stižu.

Ovu sam otografiju prijavio na natje aj jer smatram da ima puno potencijala i nadao sam se da e netko to prepoznati. I, evo, od ak 52.323 otografije moja je ušla u najboljih 10. Kad sam primio vijest, bio sam, naravno, ugodno iznena en, i bez obzira na daljnji plasman, ve je ovo jako veliki uspjeh. Osobito mi je drago zbog toga kad se sjetim kako je nastala i što sam sve morao napraviti za tu otografiju.

še družiti. Jest da se zajednica otogra a sve više popularizira i širi, ali s de kima u Fotoklubu sam se baš našao. Sad se ve i osobno poznajemo i družimo, i odli na smo ekipa. Osim toga, bitno je jer možemo dijeliti iskustva, družimo se, idemo na izlete i jedni druge unaprje ujemo.

Ne gledamo jedni na druge kao na konkurenciju. Štoviše, drago mi je što imam takve prijatelje jer možemo jedni druge poticati na rad, pomagati si i na kraju krajeva u iti jedni od drugih. To je uostalom i svrha otokluba.

stav “Komedija” te slovensku žensku vokalnu skupinu “Carice”, uz Katju Fašink Cat. Pretprodaja ulaznica: RK “Me imurka - Donum”, Arcus, TZ grada akovca, Soho bar Varaždin, restoran “Mamica” Puš ine, Rosa Prelog.

• Koliko je za fotogra iju bitna skupa oprema?

— Oprema je svakako bitna, jer ona olakšava rad otogra u, ali, ako se temeljnim poznavanjem opreme ne znaju iskoristiti njene prednosti, onda je sve uzalud. Treba vladati tehnikom i treba imati vještinu.

• Fotogra i uglavnom koriste Nikon ili Canon fotoaparate, no Vi koristite Sonyjevu opremu.

— Ja sam baš nekako htio ispasti crna ovca, htio sam dokazati da uistinu nije sve u Canonu i Nikonu, kao što je uvriježeno mišljenje, iako se i sam Sony definitivno probija na vrh. Osim toga, Sonyjeva tehnika ima dosta prednosti nad ostalima. Mogao bih ja bez problema raditi i s Canonom ili Nikonom, ali ima tih stvari koje me kod Sonyja više privla e.

Proizvo a opreme uostalom nije presudan – svatko tko se želi profilirati u nekoj kategoriji tražiti e odre enog proizvo a a i ono što mu on nudi.

Ali velim, danas su svi manje - više dobri, tako da nema najgoreg ili najboljeg, postoji neka ravnoteža.

• Dešava li Vam se da svijet gledate kroz fotografski kadar?

— Ma da, jednom kad ste u tom ‘ iru’, svijet gledate otogra skim o ima i neprestano tražite motive. Ali, sve se to doga a na brzinu i morate u trenutku reagirati.

Meni je sad ve nezamislivo nekamo oti i bez aparata jer se, kad ga ne uzmem, uvijek desi neka zanimljiva situacija koju onda ne možeš ovjekovje iti. Sad sam se ve ‘zaškolal’ i oti uvijek nosim sa sobom, uvijek sam spreman. Nekad zna biti teško nositi svu tu opremu, ali privikneš se.

U Fotoklubu akovec u imo jedni od drugih • lan ste Fotokluba akovec. Koliko je za jednog fotografa bitno imati takvu pozadinu?

— Po meni je to bitno. Kad sam ja po eo raditi samostalno, nisam se imao s kime previ-

Ulaznice za 6 najbržih itatelja!

Vretenca Petra Sabola, odnosno fotografija “Prirodna apstrakcija”, ve su nagra ena prvom nagradom u kategoriji “Priroda” na prvom Salonu fotografije akovec prošle godine

Me imurske novine i za koncert Nene Belana osigurale su besplatne ulaznice za svoje itatelje. Ali, i ovaj je put brzina bitna – s najnovijim brojem Me imurskih novina trk u našu redakciju i šestero najbržih osvaja po jednu ulaznicu!

UDRUGA “Hrvatska žena” nastavlja projekt “Niste sami“

U Ivanovcu održan dobrotvorni koncert za pomo starim i bolesnim Me imurcima

Zajedni ki nastup svih izvo a a na kraju koncerta

U organizaciji udruge “Hrvatska žena” akovec, prošlu je nedjelju u Društvenom domu u Ivanovcu održan još jedan u nizu humanitarnih koncerata u sklopu projekta “Niste sami“, iji je prihod namijenjen za pomo starim i nemo nim osobama diljem Me imurja. Predsjednica udruge “Hrvatska žena” akovec Kristina Puhalovi , koja je i nositeljica ovog projekta, istaknula je da je to udruga koja se ve dvanaest godina brine za stare i nemo ne. – Za ove se ljude u društvu najmanje brine, kao da u nekim mjestima ni ne postoje, stoga se naša udruga ve punih dvanaest godina brine i o takvim osobama i brinut e se i dalje, koliko god to bude u našim mogu nostima. Tu, na žalost, mislim o onim financijskim, jer ljudske nikada nisu bile upitne, kazala je.

Kao i do sada, za tehni ku organizaciju pobrinula su se dvojica popularnih me imurskih pjeva a, Vladimir Košir - Tonka i Željko Pokupec - Šero. – Iako je naš zadatak da pozovemo i okupimo mnogobrojne me imurske izvo a e da se priklju e ovom projektu na samom po etku izgledao dosta težak, moram priznati da sam ugodno iznena en, jer gotovo svi koje smo zamolili vrlo su se rado i bez ikakvih suvišnih pitanja odazvali ovom projektu, odnosno nastupima na koncertu i u Novom Selu na Dravi i

ovom u Ivanovcu, dodala je Puhalovi .

Velik odaziv izvo a a, publika malobrojna Ivanove ka publika (na žalost, malobrojna) imala je tako priliku vidjeti i uti nastupe vokalne skupine “Stridone” iz Štrigove, Me imurskoga vru eg kaja, Željka Grahovca, Ivice Dobrani a, Ivana Mezge, mješovitog pjeva kog zbora KUD-a “Katruže”, ali i mladih pjeva kih snaga poput Rebecce Posavec, Anje Pintar, Matea Mikuli a i Antonije Jurinec. Svojim je nastupom i orijentalnim plesom sve prisutne oduševila i plesna skupina “Desert Queens” iz Varaždina, a nasmijati i dobro zabaviti publiku bio je zadatak Ivana Benea, odnosno popularnog ure z Me imurja.

Ovom prilikom dobrovoljno prikupljena sredstva posjetitelja koncerta bit e iskorištena za prikupljanje pomo i socijalno ugroženim i bolesnim osobama starije životne dobi. Na samom kraju predsjednica udruge Kristina Puhalovi zahvalila je svim posjetiteljima i izvo a ima koji su pomogli u provedbi koncerta, istaknuvši da e “Hrvatska žena” i nadalje raditi na humanitarnim aktivnostima, s namjerom da što više pomogne starijima, ali i drugim skupinama životno ugroženih ljudi. (so)

6

17. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Knjige, glazba ...

KAJ TE BRIGA

KNJIŽNICA “NIKOLA Zrinski” akovec preporu uje

KOLUMNA O GLAZBI I OKO NJE

Piše: Igor Baksa

Publicistika:

Glazba s livada i 1. Thilo Bode - “Krivotvoritelji drugih planeta hrane: Što nam prehrambeni koncerni serviraju na tanjur” Nedavno sam na drugom programu Hrvatskoga radija u pet izjutra slu ajno nabasao na prekrasan bend. Tri djevojke nježnih, gotovo vilenja kih, glasova pjevale su arije koje je teško opisati.

Cure okupljene pod imenom “Stealing Sheep” od tog su mi trena definitivno postale bend koji slušam.

Iako mi je smiješno kad me netko pita što slušam ... Devedesetih je to još bilo suvislo pitanje, a onaj tko bi vam ga postavio mogao bi vas staviti u kategoriju sluša a ovog ili onog, samim time konzumenta ovakve ili onakve vrste zabave. Pa bi se osoba više ili manje mogla identificirati s vama i vašim glazbenim ukusom i na inom života. Ali danas, kad svi sve slušaju, takvo pitanje postaje nebitno i u najmanju ruku smiješno. Ipak, kad bi me netko danas pitao, “Stealing Sheep” su mi definitivno ušle u kategoriju bendova koje slušam. I definitivno bih ih volio uti uživo. (Tri “definitivno”!)

Premda se ne bavim recenzijama i kritikama glazbenih uradaka, ove tri djevojke iz Liverpoola toliko su me se dojmile da e mi biti drago s vama podijeliti njihovo stvaralaštvo.

Relativno nepoznate, sa svega 5 do 10 tisu a pogleda na YouTubeu, ova ženska trojka nenametljivo se uvla i u srca i uši (nadam se) sve ve eg broja anova, a na spomenutoj internetskoj videostranici možete upisati neki od sljede ih glazbenih brojeva koji e vas odvesti u njihov sanjivi svijet: “Shoot The Ducks To Win” ili “I Am The Rain”, obje akusti ni olk s višeglasnim vokalnim melodijama i minimalisti kim perkusijskim ritmom, a ako više volite lo-fi pop, svidjet e vam se “The Mountain

dogs”, odsvirana uz ritam sinthesyzera za klince.

Slušaju i ih, sjetio sam se jednog isto tako allgirl akusti nog kvarteta iz akovca. Ime im je bilo “Mercury”, koliko se sje am, a djevojke su svirale i pjevale oko 2000. godine.

Zanimljivost vezana uz taj akove ki sastav je da je jedna od lanica benda današnja novinarka lista koji držite u rukama. Nisam je pitao smijem li je spomenuti, a ini mi se da bi u tom pogledu mogla biti prili no oprezna i samozatajna. Takva je, na kraju krajeva, bila i glazba koju su stvarale. Zbog toga ne u re i o kome se radi, nego u samo izraziti žaljenje što projekt nije zaživio.

U moru probita nih i glasnih glazbenih pojava 21. stolje a, raznih “rihana” i “lejdigaga” glazbene industrije, spomenuti su sastavi prava oaza smiruju ih melodija koje djeluju kao lijek za dušu suvremenog sluša a glazbe. Zato, ako imate gitaru, ili pjevate, ili radite glazbu na na in koji se u osnovi ne poklapa s trenutnim zakonima industrije glazbe, samo nastavite stvarati i snimati, uvijek ima publike za drugu stranu glazbene kovanice – nježniju, osje ajniju, neoptere enu uspjehom, zaradom i drugim niskim zemaljskim strastima.

br. 858

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Kroz osam razli itih poglavlja knjiga obra uje sljede e teme: - kako prehrambena industrija na posve legalan na in, zahvaljuju i zakonima i regulativama koje im idu na ruku, vara kupce navode i lažne podatke na deklaracijama - od sastava namirnica, preko podrijetla sve do koli ine - što u sebi zapravo sadrži tzv. unkcionalna hrana na kojoj prehrambena industrija zara uje milijarde eura godišnje

- što zapravo stoji iza deklaracije na kojoj piše “po tradicionalnoj recepturi”, “izvorni proizvod” i sl.

- kako se prehrambena industrija bogati prodaju i roditeljima še erne bombe pod krinkom uravnoteženog me uobroka za dijete - kako su prehrambeni divovi preko no i postali “najve i svjetski dobrotvori” koriste i sve marketinške prevare koje su im na raspolaganju - koliko je rastezljiv pojam “bionamirnica”

- zašto zakonodavci rade u korist proizvo a a, a ne krajnjih potroša a koji su ih birali da bi stali u njihovu zaštitu - kako u osviještenim društvima potroša ostvaruje svoja prava.

2. Mario Livio: “Simetrija: Jednadžba koju nije bilo mogu e riješiti” 3. Marta Verginella: “Granica drugih: Pitanje Julijske krajine i slovensko pam enje”

Beletristika: 1. Allegra Goodman: “Intuicija” 2. Sveva Casati Modignani: “Mister Gregory” 3. Rachel Hawkins: “Hekatina škola”

ALBUM TJEDNA

Neno Belan & Fiumens - “Oceani ljubavi” Odmah u glavu – zlobna primjedba: zadnji album, “Rijeka snova”, Neno Belan izdao je prije gotovo pet godina.

Predzadnji, “Luna & Stelle”, prije deset godina. Prije toga, “Space Twist”, s obnovljenim avolima 1998., a godinu dana prije, 1997., izašla mu je “Južnja ka utjeha”. Ho u re i, Neno Belan se u zadnjih 15 godina nije nešto trgao da snima svako malo, tako da je 2012. matemati ki dobra godina da izda plo u s deset novih pjesama, ili bar onih koje nije objavio na zadnjim albumima.

I onda – ništa. “Oceani ljubavi” je album “ni v rit ni mi-

Popis pjesama 1. Oceani ljubavi; 2. Kiša; 3. Lipi moj grade; 4. Zar više nema nas; 5. Rijeka snova; 6. Kad plima se diže; 7. Galeb; 8. Divojka s juga; 9. Srce od leda; 10. Olujno more moje

mo”: sadrži etiri pjesme koje je Belan snimio nakon “Rijeke snova”, ali zato sadrži pola “Rijeke snova”, i nešto prije “Rijeke snova”, i da ne bude zabune, ve ina pjesama nalazi se na live albumu “Tvornica snova”.

Još se 2008. izdala i “Ultimate Collection” (s etiri pjesme s “Rijeke snova”), tako da se postavlja legitimno pitanje zašto

se, obzirom na preklapanje materijala, “Oceani ljubavi” nisu nazvali “Oceani snova” ili “Rijeka ljubavi”, pa da krajnjem korisniku odmah bude jasno na što troši svoj teško zara eni novac. Naravno, i “Ultimate Collection” mogla se zvati “Ultimate snova”.

A sada malo dobrih vijesti. “Oceani ljubavi” pristojna

je i uhu ugodna kompilacija koja zaokružuje prvih desetak godina sudjelovanja na Šibenskom estivalu šansone, od 2001. na ovamo. Svih deset pjesama je, ne emo si lagati, vrlo umješno sastavljeno, odsvirano i otpjevano.

Gosti su, doduše, tu da se vidi kako Belanove pjesme ipak najbolje pjeva Belan – ak i hit “Zar više nema nas” nekako više ide uz Belanov glas nego uz Massimov vokal, a klape su obavile svoj posao – kako koja. O ito dobro, jer je svaka pjesma ulovila neku nagradu na estivalu u Šibeniku.

Zaklju ak: za projekt koji je intoniran “ni v rit ni mimo”, “Oceani ljubavi” imaju snagu u pjesmama, a s takvom postavom brojeva – teško je dati lošu ocjenu.

Ipak, s obzirom na to kako mu se pjesme stalno ponavljaju iz izdanja u izdanje, vjerojatno e u bližoj budu nosti Belan nekad morati ispaliti artikuliraniji projekt na kojem bi se za uložen novac dobilo više noviteta. (Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

MOZAIK KNJIGA

Rosamund Lupton - “Sestra” Kad Beatrice usred nedjeljnoga ru ka primi šokantan tele onski poziv iz kojega dozna da joj je mla a sestra Tess nestala, ukrcat e se na prvi zrakoplov i krenuti ku i u London. Ali kad sazna okolnosti vezane uz Tessin nestanak, zapanjena je kad spozna koliko zapravo malo zna o životu svoje sestre, unato tome što je smatrala da su vrlo bliske i povezane.

Vrlo e brzo shvatiti da je potpuno nepripremljena za užasavaju e istine s kojima se mora suo iti. Policija, Beatricein zaru nik, pa ak i njezina majka, prihva a da su izgubili Tess, ali Beatrice ne želi prihvatiti tu zastrašuju u injeDobitnica prošlotjedne knjige Tatiane de Rosnay “Sarin klju ”: ur ica Novak iz akovca.

nicu, pa se upušta u opasno putovanje u želji da, po bilo kojoj cijeni, sazna istinu.

Roman “Sestra” mlade spisateljice Rosamud Lupton jedan je od najprodavanijih debitanstkih romana u britanskim knjižarama svih vremena. Iako nije pisan kao tipi no žanrovsko ostvarenje, vjerojatno je i jaki upliv krimi a priskrbio romanu brojnu publiku širom svijeta, i objavu u 30-ak zemalja.

17. velja e 2012.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film, Internet ...

KRONIKE

PARADA

drama, triler Režija: Josh Trank Uloge: Michael B. Jordan, Michael Kelly

komedija, drama Režija i scenarij: Sr an Dragojevi Uloge: Nikola Kojo, Miloš Samolov, Goran Navojec, Dejan A imovi , Hristina Popovi

Što se može dogoditi ako su dva ovjeka iz potpuno razli itih socijalnih miljea i s razli itim svjetonazorima, pritom jedan straight i macho, a drugi gay, prinu eni sura ivati i ovisiti je-

dan o drugome? Ima li nade za takav odnos? Mogu li se ta dva ov jeka razumjeti, prevladati animozitet koji osje aju jedan prema drugom, pa ak i postati prijatelji? Film traje 115 minuta.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) “Sklonište” je: a) drama b) crtani c) ratni Dobitnik iz prošlog broja: Igor Antoli , akovec

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 17.2.

18.00 KRONIKE drama, triler

20.00 PARADA komedija, drama

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

subota, 18.2.

Odgovor: ___________________________

18.00 KRONIKE

l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________

drama, triler

20.00 PARADA komedija, drama

________ _____________________________

nedjelja, 19.2.

Andrew, Matt i Steve naišli su na nešto što ni jedan od njih – ni itko drugi – ne može razumjeti. Zahvaljuju i tom otkri u dobivaju snažne telekineti ke mo i ili, kako bi pisalo u stripovima – supermo i.

Sad su sposobni za gotovo

sve. Mislima mogu pomicati predmete, voljom uzrokovati sudare. U e letjeti - što je ispunjenje najve e želje. Zatim situacija postane crna. Film traje 83 minute, a preporu uje se starijima od 13 godina.

16.00 MA AK U IZMAMA avantura, animirani, komedija, fantastika

18.00 KRONIKE drama, triler

20.00 PARADA komedija, drama

DVD, BLUE RAY IZLOG ODJEL STRAHA Kada mlada Kristen zapali lokalno imanje, policija je odvodi u psihijatrijsku bolnicu.

Probudi se na odjelu gdje joj društvo prave još etiri iste takve polulude, poluzbunjene djevojke.

Dr. Stringer pokušava prona i razlog Kristeninom slomu živaca, no ne uspijeva.

Uskoro e Kristen na hodni-

SKLONIŠTE

cima odjela po eti susretati udnovatog duha, a doznat e i strašnu istinu: nitko iz odjeljenja straha ne izlazi živ!

Dr. Cara Jessup je cijenjena psihologinja koja se specijalizirala za poreme aj višestruke osobnosti. Ona je udovica koja odgaja k er Sammy uz pomo svog brata Stephena Hardinga.

Njen otac dr. Harding joj je predao svog pacijenta,

ponedjeljak, 20.2.

1. PUT BEZ POVRATKA 5

18.00 KRONIKE

2. KAKO SE RIJEŠITI ŠEFA

drama, triler

3. LETE I KLINCI

20.00 PARADA

4. AUTI 2

komedija, drama

5. LEDENI TORNADO 6. INVAZIJA SVIJETA: BITKA ZA L.A.

no ništa ju nije pripremilo za Davida Bernburga koji tijekom razgovora pokaže i svoju drugu li nost, agresivnog Adama Sabera.

utorak, 21.2.

7. MAMURLUK 2 8. PLANET MAJMUNA: POSTANAK

18.00 KRONIKE

9. GRANICA

drama, triler

10. OBRED

20.00 PARADA komedija, drama

INTERNET I RA UNALA

Zašto (ne) web stranice za tvrtku?

WEB PREPORUKA

Mra ni svijet 99 soba Na adresi www. 99rooms.com upoznajte tajanstveni svijet 99 soba i krenite u neobi nu interaktivnu avanturu, istražuju i jedinstveni okoliš koji su za vas stvorili njema ki umjetnici okupljeni pod nazivom Rostlaub. Ova mra na point-and-click igra zaokupirat e vas satima!

Rije je o online lash projektu baziranom na

umjetni kim djelima koje su u napuštenim industrijskim zgradama isto nog Berlina naslikali Kim Koester, Richard Schumann, Johannes Buenemann i Stephan Schulz.

Cilj je prona i izlaz iz svih 99 prostorija. Osim fascinantnih slika i odli nih fotogra ija, za atmosferu se brine i mra na glazbena podloga.

Web stranica tvrtke – je li ovo stvarna potreba ili samo trošak koji nema utjecaj na razvoj vašeg poslovanja? Vjerojatno najbolji odgovor na ovo pitanje bi bio – ovisi koliko ste spremni uložiti u taj projekt…

Pri tome se ne misli samo na inancijsku stranu postavljanja web stranice – koja može ovisiti o dizajnu, dostupnim funkcionalnostima i složenosti izrade, ve i o podršci od strane djelatnika u vidu redovnog ažuriranja te obavještavanja trenutnih i budu ih klijenata o novostima ali i o edukaciji o proizvodima i uslugama.

www.infinius.hr email: info@in inius.hr In inius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

Za razliku od reklama u novinama, na radiju i televiziji, web stranica tvrtke nije samo vezana uz marketing, ona može ujedno biti i poslovni alat koji e biti aktivni dio procesa prodaje ali i drugih aktivnosti poput održavanja ili edukacije. Web stranicu je naravno mogu e upotrebljavati i isklju ivo kao oglasnu plo u tvrtke s osnovnim podacima, no zbog ega se ograni iti samo na to kad internet kao medij nudi mnogo više?

Primjeri dodatnih primjena su mnogobrojni – od jednostavnog procesa rezervacije apartmana za male iznajmljiva e do tvrtki kod kojih poslovanje isklju ivo ovisi o internetu i web stranici – poput web trgovine. ak i ako nije direktno vezano uz prodaju, informacije u vidu esto postavljanih pitanja uz proizvode i usluge te baze znanja može višestruko pomo i klijentima i smanjiti troškove održavanja i servisa.

No, kako bi web stranica bila uspješna i imala svoj smisao, važno

je prilikom po etka izrade, ali i kasnije kod ažuriranja voditi ra una o njenoj namjeni. Svaka bi web stranica ve kod de iniranja projekta biti postavljena sa smislom te s planom što se s njom želi posti i, jer ukoliko se radi samo zbo toga “jer to i svi ostali imaju”, gotovo je sigurno da ne e dugo opstati ve e ubrzo nakon postavljanja pasti u zaborav te e eventualno poslužiti ponekom zainteresiranom da na njoj pro ita adresu te telefonski broj (naravno, ako su i ti podaci ažurni).

Ažurni podaci, novi proizvodi ili usluge, ali i op enito novosti vezane uz tvrtku - sve ovo bi moralo biti redovno ažurirano, uz ostale marketinške aktivnosti koje su bile zacrtane prilikom zamisli o vlastitoj stranici. U slu aju da se web stranica misli postaviti i više ne voditi ra una o njoj - gotovo da je bolje i ne postavljati je, jer bi potencijalni kupci mogli izgubiti povjerenje u tvrtku ukoliko se na njoj radi o zastarjelim te neispravnim podacima.

Darko Mareš, In inius d.o.o.

srijeda, 22.2. nema ilmskog programa

etvrtak, 23.2.

20.00 Tribina : U ZEMLJI KRVI I MEDA ratna drama

DOM KULTURE PRELOG

subota, 18.2., i nedjelja, 19.1.

19.00 PLES MALOGA PINGVINA avantura, animirani, komedija

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

17. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Lifestyle KOJE ETE vi isprobati?

Najpopularniji trendovi za nokte u 2012.

U današnje ubrzano vrijeme nekako im se okrenete evo ve nove sezone koja donosi nove trendove u svemu, odje i, parfemima ... Isto vrijedi i za nokte. Ustvari, to pogotovo vrijedi za nokte jer ih je tako lako promijeniti – samo isprobate nešto novo s lakovima.

U 2011. bili su popularni krakle i magnetski lakovi, naljepnice, nokti “u špic”, boja lavande, siva i klasi na crvena. Nova godina, novi trendovi, a, što se 2012. godine ti e, ini se da ona ne donosi neke revolucionarne trendove. Sve je to, ustvari, ve vi eno i napravljeno. Ali dobro ... Što se tu sad može, barem emo te trendove nabrojiti sve na jednom mjestu ...

Vrhovi u boji

jarkih boja koje e biti popularne ovo prolje e.

S ovim bojama savršenstvo je klju no – ne smije biti “otkrhnutog” laka, ili bilo kakvih drugih nepravilnosti.

Ovo je obi na francuska manikura, samo su boje kojim ete obojati vrhove druga ije. Ovdje je sve dozvoljeno, sve kombinacije boja, od boje kože do kombiniranja kontrastnih boja kao što su plava i naran asta ili ljubi asta i žuta.

Usne i nokti ponovno zajedno Ve godinama nam modni znalci govore da je kombiniranje boje na usnama i noktima totalno “out”. Sada je to pravilo “out”, a novi trend upravo diktira da nokte uskladite s nijansom na usnama – bilo da se radi o naran astoj, crvenoj ili boji kože.

Nove neutralne boje Nakon griege boje (siva+bež) 2010., i boje lavande prošle godine, ove godine tako er je najpopularnija jedna diskretna nijansa. Ovaj put to su boja kože i krem ruži asta, koje savršeno idu u kontrastu sa šarenom odje om

Obrnuta francuska manikura Ova manikura nije ništa novo, postala je popularna u 30-im i 40-im godina prošlog stolje a, ponovno se vratila prošle, a pravi zamah dobiva ove godine. Ova manikura zaista nije ništa kompliciranija od obi ne francuske manikure – prvo na cijeli nokat nanesite jednu boju laka, dobro osušite. Zatim na korijen nokta zalijepite naljepnicu u obliku polumjeseca i ostatak nokta nalakirajte drugom bojom. Ostavite da se osuši, skinite naljepnicu i sve utvrdite i poravnajte prozirnim površinskim lakom. Želite li malo druga iju obrnutu francusku manikuru – umjesto ovalnog oblika isprobajte oblik trokuta.

Ombre manikura Još jedan trend koji se nastavlja iz prošle godine. O ombre manikuri smo ve pisali, pa se ne emo ponavljati, samo emo spomenuti da je ove godine popularan ombre u jednoj boji – iz tamnije u svjetlije nijanse.

Svaki nokat razli it Prošle godine bilo je popularno jedan nokat obojiti drugom bojom. Ove godine to je doseglo novu razinu, pa je moderno da svaki nokat bude u drugoj boji. Ako želite ovaj look, ali so isticiranu verziju – probajte svaki nokat nalakirati u istoj boji, ali razli itim nijansama, od najsvjetlije do najtamnije.

IZ LJUBAVI prema ru nom radu

Rukotvorine Preložanke Martine Golubi MM Design nastaje iz hobija – ljubavi prema ru nim radovima i kreativnom stvaranju. - Tijekom cijelog života nešto stvaramo svojim rukama (šivanje, slikanje, decoupage, heklanje, štrikanje), pa smo tako i pokrenule obrt i stvorile posao, kaže Martina Golubi iz Preloga, koja je zajedno s mamom osmislila cijelu ovu pri u i pretvorila je iz hobija u kreativni posao.

Neki od ru nih radova koje Martina izra uje jesu torbe za kupovinu, razni dekorativni ili uporabni predmeti ra eni decoupage tehnikom, heklani šalovi, kape, cipelice za djecu te mnogi drugi proizvodi, a

na inom na jednom se mjestu okuplja mnoštvo ljudi koji izra uju nešto svojim rukama, a time ujedno i omogu iti kupcima da na jednom mjestu prona u razne ru ne radove. Oglasnik je baziran isklju ivo na objavi

nastao web oglasnik rukotvorina (www.oglasnik.rukotvorine. com.hr), na kojem svi rukotvorci mogu besplatno postaviti svoje proizvode rukotvorine. Takvim Martina Golubi , iz ljubavi prema ru nim radovima i kreativnom stvaranju, osmislila je vlastiti posao

svi se mogu prona i na Facebook stranici MM Design – ru ni radovi. Svi su ru no izra eni po narudžbi.

Pokrenut web oglasnik rukotvorina Uz ljubav prema stvaranju, rodila se i želja da se i drugim rukotvorcima pomogne promovirati proizvode, i to online. Tako je

ru nih radova ili repromaterijala potrebnog za njihovu izradu. - Cilj nam je pomo i ljudima koji se bave ru nim radovima da prezentiraju svoje radove im ve em broju ljudi, objašnjava Martina.

17. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Zabundane sa stilom!

Iako su temperature i u tjednu iza nas daleko od onih koje si priželjkujemo, naše su dame pokazale da se i za zimsku špicu znaju i te kako skockati. Naravno, topli kaputi i izme i dalje su obavezni za izlazak na hladno u, ali to ne zna i da se pokojim veselim

detaljem, možda rukavicama, šalom ili tek cvijetom u kosi, ne može malo razbiti ovo zimsko sivilo. A sad svi zajedno držati ige da naši maškori uspiju u svome naumu i doista otjeraju zimu, jer smo se i mi ve dobrano zaželjeli malo “lakših” prizora sa špice!

ESPRESSO by

I to je prošlo – Valentinovo V

alentinovski koncert, valentinovski pokloni za nju i njega, valentinovski paket - aranžman, valentinovska ve era, valentinovska strast … Kao i godinama ranije, i ovih dana uobi ajeno smo bili bombardirani slavljenjem Valentinova. Slavite, poklanjajte, iznenadite svoje partnere, partnerice ... No, snježno nevrijeme (nakon tri godine tradicije odgo en je i tradicionalni akove ki koncert prire en svake godine u ovo vrijeme), s kojim nas mediji svakodnevno

ve pomalo iritantno zasipaju, ali o ito još više vrijeme krize, ipak su usprkos agresivnim kampanjama i napisima ve inu onih trgovaca koji su ra unali da e nakon boži nih akcija i sije anjskih sniženja još nešto utržiti ostavili bez pretjeranoga kupovnog efekta. Kako u cijelom svijetu, tako i kod nas, najromanti niji dan u godini, Valentinovo, ipak nije prošao – nezamije eno i potpuno nevažno. Bila je to ipak prilika da se pokloni cvije e ili neka sitnica – okolada, bom-

bonijera, parfem, kozmeti ki tretman, donje rublje ili nešto primjereno tom danu. U ovakvim prigodama besmisleno je razmetati se skupocjenim darovima, posebno ako vaš partner nema iste namjere.

Na i ete se u neugodnoj situaciji budete li, primjerice, pred dragu stavili najnoviji model luksuznog sata, a ona za vas ima tek jednu sitnicu. Ako ste u dugoj vezi ili braku, teško ete iznenaditi partnera, ali barem imate as u rukavu – poznajete ukus i a initete drage osobe.

U

glavnom, ovisno o tome koliko ste romanti ni, Valentinovo je i ovaj put u vašem životu odigralo manju ili ve u ulogu. Ro eni cinici, u potpunosti cijepljeni od romantike, tvrde da su ovaj praznik izmislili pohlepni trgovci. Vjerojatno ima i u tome neke istine, ali danas je Valentinovo zasigurno dan posve en ponajviše izražavanju ljubavi. Za poklone se kaže da nisu kad je ljubav u pitanju - presudni, posebice ako se doga aju samo taj dan, me utim, bez obzira koliko se

pravili da to nije tako, uvijek su dobrodošli znak pažnje. na e, po etak obilježavanja današnjeg Valentinova potje e daleko u povijest, u vrijeme staroga Rima. Tada je krš anstvo bila mlada religija, a na vlasti je bio car Klaudije II. Car je zabranio ženidbu i zaruke vojnicima kako bi sprije io njihovu želju za ostankom kod ku e umjesto odlaska u rat.

No, u to doba živio je i sve enik Valentin. Sve enstvo je moralo poštovati odluku, no Valentin je ipak ostao pri svojim život-

I

nim ciljevima i potajno vjen avao one vojnike koji su to htjeli.

Careva ga je ruka, naravno, sustigla, strpavši ga u tamnicu. a dan 14. velja e Valentinu su po carevoj kazni odrubili glavu. Nedugo nakon smrti narod je Valentina proglasio svecem, pa tako danas i mi u modernom vremenu slavimo Valentinovo - Dan zaljubljenih. tako nakon Boži a i Nove godine, sije anjskih sniženja, valentinovskih dana ostaje još samo Dan žena i kona no se možemo malo i opustiti ...

N I

10

17. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neuroloťka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vjeťtak

EEG-laboratorij

mr. Jelena KlinÄ?ević, spec. kliniÄ?ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOĹ KE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Zavod za javno zdravstvo Me imurske Ĺžupanije Djelatnost za zaĹĄtitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

ÄŒakovec (jug), Antuna AugustinÄ?ića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraĹživanje Matice hrvatske bb, 40000 ÄŒakovec, tel: 040 312-330

PiĹĄe dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

PiĹĄe mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

PiĹĄe dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist ĹĄkolske medicine

No ne more

O, oo, ooo, ljubav, ĹĄto je to?

ZaĹĄto je i je li alkohol “narodna drogaâ€??

PITANJE: Imam este no ne more.

Interesira me ĹĄto su to no ne more, zbog ega se javljaju i kako se lije e?

ODGOVOR: No ne more koje se nazivaju i parasomnije, odnosno anksiozni poreme aj u spavanju, su zapravo esta no na bu enja iz spavanja s detaljnim prisje anjem zastraĹĄuju ih snova u obliku neke opasnosti, prijetnje Ĺživotu, sigurnosti ili samopoĹĄtovanju, a pra ene su strahom ili tjeskobom. No ne more se javljaju tijekom druge polovice spavanja. Nakon bu enja iz zastraĹĄuju eg sna osoba postaje vrlo brzo orijentirana i budna.

Ako se no ne more javljaju rijetko, dakle sporadi no, one ne predstavljaju neki ve i zdravstveni problem, no me utim ukoliko su one javljaju u estalo, onda se svakako preporu a

FIZIKALNA TERAPIJA I REHABILITACIJA ALEN HORVAT

BACH. PHISIOTERAPIST

Vularija, Matije Gupca 14 fizioalen@gmail.com tel: 095/865-1326

takvoj osobi javiti psihijatru, zbog toga jer se u takvim slu ajevima moĹže pojaviti strah od ponovnog snivanja, sanjivost preko dana ili poteĹĄko e koncentracije i razdraĹžljivost.

No ne more se obi no javljaju u sklopu nekih psihi kih poreme aja kao ťto su depresija, anksioznost ili posttraumatski stresni poreme aj. Što se ti e lije enja ako se radi o gore navedenim psihi kim poreme ajima psihijatar odre uje lije enje anksioliticima, antidepresivima u kombinaciji sa psihoterapijom. Što se ti e ostalih preporuka u lije enju no nih mora poŞeljna je bolja i kvalitetnija organizacija Şivota i izbjegavanje prekomjernog stresa. Od velike pomo i mogu biti vjeŞbe opuťtanja kao ťto su vjeŞbe disanja, autogeni trening i joga u kombinaciji sa tjelesnom rekreacijom. t,JOF[JPUFSBQJKB t1PTUPQFSBUJWOB SFIBCJMJUBDJKB tSFIBCJMJUBDJKB OBLPO $7* B tSFIBCJMJUBDJKB TQPSUTLJI P[MKFEB t-JNGOB ESFOBäB t.BTBäB t&MFLUSPUFSBQJKB t.BHOFUPUFSBQJKB t5FSBQJKB MBTFSPN

PiĹĄe Alen Horvat bach. phisioterapist

Bolno rame Rame kao naĹĄ najpokretljiviji zglob, u kojem se bol i smanjenje funkcije javlja zbog razli itih upalnih i degenerativnih promjena u mekim tkivima ramenog podru ja.

Sindrom bolnog ramena, javlja se naj eĹĄ e nakon 40-te godine Ĺživota, podjednako kod Ĺžena i muĹĄkaraca. Ponekad se stvarno javlja bez nekog bitnog razloga.

Vrlo esto dolazi do odlaganja kalcijevih soli u podru je tetiva miĹĄi a ramena (tetiva M. Supraspinatus) na kojoj postoje degenerativne promjene.

Pacijenti sa ovakvim sindromom najve u bol naj eĹĄ e osje aju pri odmicanju nadlaktice od tijela od 70* do 120* tj. kada se sudari glava nadlakti ne kosti sa korakoidnim nastavkom lopatice.

Kalcijeve soli odloĹžene u tetivi supraspinatusa mogu dospjeti, i naj eĹĄ e do toga dolazi u subdeltoidni jastu i (sluznu vre u) , gdje dolazi do akutne upale, koja pak nastaje vrlo naglo, esto no u, s jakom boli i potpuno ograni enim pokretom

u ramenu. Pacijent tada naj eĹĄ e drĹži ruku priljubljenu uz tijelo, te mu i najmanji pokret izaziva Ĺžestoku bol.

Da bi mog li odrediti pravu dijagnozu potrebno je u initi dijagnost i ke pret rage kao ĹĄto su u ovom slu aju RTG, i UZ ramena.

U akutnoj fazi bolesti od terapije primjenjuje se krioterapija (led), ruku pacijenta postavljamo u poloĹžaj abdukcije, tj. lagano odmaknuto od tijela, podmetanjem jastuka izme u prsnog koĹĄa i nadlaktice.

Istovremeno se mogu davati odre eni lijekovi koji imaju protuupalno i analgetsko djelovanje.

Nakon tjedan dana primjene takve terapije bolovi se u ve ini slu ajeva smanjuju i treba ĹĄto prije zapo eti sa izikalnom terapijom.

Od postupaka izikalne terapije primjenjujemo UZ, laser, interferentne struje, te magnet, a u kombinaciji sa vjeĹžbama opsega pokreta i istezanja.

U ve ini slu aja nakon 10 dana primjene takve terapije dolazi do potpunog oporavka.

Ako ste dovoljno stari ili mladi a zainteresirani za ex-yu rock pr o du k c iju, sje ate se gornjeg pi t a nja i z jedne davne pjesme (e ne u re i ije, he he...).

Neka se u danaĹĄnjem tekstu osjeti malo faĹĄni ke zafrkancije iako je Valentinovo.

Ovih dana medijski prostor zatrpan je porukama o vaĹžnosti ljubavi i zaljubljenosti, nevjerojatno koliko je mogu e trabunjati na tu temu.

Trivijalna prodaja parola od kojih su ve ina njih klasi ne, ali nanovo upakirane iks ideje (ako baĹĄ ho ete stru ni termin: disfunkcionalne misli). Preplavljeni receptima za sretnu ljubav ljudi se po inju guĹĄiti, osje aju toksi nost zabluda koje im se nude, nedostaje im istog zraka...

Kad smo kod zabluda o ljubavi one nam mogu upropastiti Ĺživot i u initi nas osobama kakve nismo htjeli biti, mogu nas baciti u tjelesne ili psihi ke poreme aje. Mogu nas dovesti psihoterapeutu, nakon ĹĄto smo bezbroj puta neuspjeĹĄno pretresli injenicu da nam u ljubavi stvari ne idu onako kako ho emo. Kad su u pitanju naĹĄe predstave o ljubavi koje su zablude, iks ideje koje nam prave probleme, ne emo ih rijeĹĄiti nikako druk ije nego da ih preispitamo. Jedna od tipi nih iks ideja je da postoji pravi partner i prava ljubav. TraĹženje pravog partnera i prave ljubavi moĹže se pretvoriti u Sizifov posao, potjera za idealnim partnerom u skladu sa odre enim kriterijima moĹže postati opsesija koja iscrpljuje i stvara trajno nezadovoljstvo. Istina je da nema prave

ljubavi, ne eg ĹĄto bi objektivno zasluĹžilo taj naslov. Prava je ljubav zamisao kojoj teĹžimo, svatko sa svojom predstavom koja nas opi s uje, k ao ĹĄto mi njome opisujemo svoje traĹženje. Susre u i druge ljude razmjenjujemo svoje predstave, sebe predstavljamo kroz njih, i postoji mogu nost da se s nekim prepoznamo i na emo. Kao preporuku za pronalaĹženje ljubavi mogu tek sugerirati da traĹžite nekog tko ljubav vidi i cijeni onako kako se vama svi a. TraĹžite osobu s kompatibilnom predstavom o ljubavi, ali je vaĹžno da vaĹĄe predstave budu funkcionalne a o ekivanja realna, jer je samo tada mogu razvoj kvalitetnog ljubavnog odnosa. Klju ne su rije i: kompatibilno, funkcionalno, realno.

MoĹžete me optuĹžiti da nisam dovoljno transparentna, da vam trebaju ilustracije ili pojaĹĄnjenja koja ovaj tekst ne sadrĹži. Sve ĹĄto se ti e ilustracija na ovu temu moĹžete do mile volje itati u inim Ĺženskim i muĹĄkim asopisima, pa ete brzo uo iti da su tamo neki i ne iji recepti za sretnu ljubav vama posve (ne)upitni. Sve ĹĄto ja mogu re i je da tu e formule i recepte za ljubav, za svoje dobro, trebate temeljito preispitati. Ili probajte metodom vlastite koĹže, pa se opecite u ljubavnoj vezi, a onda to osobno iskustvo preispitajte.

Samo ne ustrajte na onome ĹĄto vam je sumnjivo, ĹĄto vas ne ini zadovoljnima, ĹĄto vas brine i razo arava. Ima drugih mogu nosti. Pijan se drĹži plota, a ljubav nije pijanstvo.

Ako ste mislili da je, bez veze ste ovo itali.

Poliklinika za ortodonciju, stomatoloĹĄku protetiku i zubotehni ki laboratorij

Dr. Perca Sre ko Perca , dr. stom. spec. ortodont ZAVNOH-a 31, akovec

T 040 313 790 E srecko@percacstom.com W www.percacstom.com Radno vrijeme ordinacije: pon 9.00 - 18.00; uto 8.00 - 13.00; sri 8.00 - 14.30; et 8.00 - 15.30; pet 8.00 - 12.00 Broj odobrenja 0015/2011

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovaliťte za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Govore i o fenomenu pijenja alkoholnih pi a redovito se propu ĹĄ t a nazvati alkohol ku nom, legalnom ili narodnom drogom ije u estalo prekomjerno k on z u m i r anje dovodi do brojnih oĹĄte enja i problema. KaĹžemo da je droga svako sredstvo u krutom, teku em ili plinovitom stanju koje unoĹĄenjem u organizam dovodi do tjelesnih ili duĹĄevnih promjena, a psihoaktivne droge su one koje djeluju na mozak i mogu mijenjati miĹĄljenje, osje aje i ponaĹĄanje onoga koji ih uzme.Pijenjem alkohola mijenja se raspoloĹženje i ponaĹĄanje ovjeka, dakle, alkohol svakako djeluje kao opojno sredstvo i njegovo prekomjerno koriĹĄtenje moĹže imati ozbiljne posljedice po izi ko i psihi ko zdravlje osobe koja pije.

TeĹĄko je razumjeti ovisnika o alkoholu koji nastavlja piti unato svim zdravstvenim, obiteljskim i drugim socijalnim problemima koje mu prekomjerno pijenje nosi, ako ne znamo osnovne injenice o djelovanju alkohola i razvoju ovisnosti. Svaki je ovisnik siguran da se ovisnost doga a nekom drugom, a ak i lanovi obitelji koji i sami trpe u takvoj situaciji, nerado Ĺžele sagledati pravo stanje stvari i priznati problem. Kao da ta velika koli ina alkohola zamagli pogled ne samo ovisniku, nego i njegovim bliĹžnjima. Doista se suo avamo s injenicom da je alkoholizam bolest cijele obitelji.

Stru njaci se slaĹžu da je alkoholizam kroni na recidiviraju a bolest mozga. KaĹžemo da je osoba ovisna o alkoholu kad se uo ava pojava sljede ih simptoma: Nesavladiva Ĺžudnja za konzumiranjem alkoholnog pi a Gubitak kontrole tj. nemogu nost prestanka pijenja alkohola kad se jednom zapo ne

Porast tolerancije tj. potreba za sve ve om koli inom alkohola da se postigne isti u inak Zanemarivanje svakodnevnih obaveza, obitelji, prijatelja, posla Znakovi izi ke ovisnosti (apstinencijske krize) kod prestanka pijenja drhtanje ruku, znojenje, mu nina, Ĺžgaravica, itd.

Nastavak pijenja unato jasne spoznaje o tome koliko je to ĹĄtetno.

Zbog injenice da alkoholi ar nastavlja piti i u stanju kad svi oko njega primje uju da zbog toga ima probleme, mnogi zauzimaju osu uju i stav prema njemu smatraju i da je prestati piti jednostavno, samo ako se Ĺželi.

Gotovo redovito se zaboravlja da se radi o bolesti i da ljudi ovisni o alkoholu jako trpe. Naravno, trpi i njihova okolina, najviĹĄe najbliĹža obitelj iji lanovi, nau eni prihva ati disfunkcionalne odnose i ponaĹĄanje, i sami esto pribjegavaju krivim na inima rjeĹĄavanja nastalog problema, a nerijetko teĹĄko e svakodnevnog Ĺživota i sami nastoje ublaĹžiti pijenjem. DruĹĄtvo svojim stavom „da je piti dobro, a ne piti loĹĄe, (iako nije dobro ni previĹĄe piti)“, ne pomaĹže previĹĄe, ali zato zbunjuje mnoge koji su se traĹže i gdje je granica umjerenog pijenja, a koju su zapravo davno ve preĹĄli, doveli u stanje potpune izi ke i psihi ke iscrpljenosti. Neizostavna je dakle stru na pomo pojedincu i obitelji u kojoj se javi ovakav problem, a kontaktiranjem naĹĄeg SavjetovaliĹĄta skratit ete put do stru nih sluĹžbi od kojih moĹžete dobiti korisne savjete i poduku kako pomo i sebi i svojim najbliĹžima.

Telefonska linija 099 222 1 888 otvorena je: utorkom od 15:00 do 18:00, srijedom od 15:00 do 18 i etvrtkom od 9:00 do 12:00.

t SVÇ?OB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"ĆŽ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPÇ?FOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF PodruĹžnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIÄŒKI CENTAR J. MarÄ?eca bb, Nedeliťće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. TuÄ‘mana 17, tel/fax. 023/311-535

17. velja e 2012.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Dobit Vaba d.d. banke Varaždin prije rezervacija i poreza 9,7 milijuna kuna Vaba d.d. banka Varaždin je u prošloj godini ostvarila dobit prije rezervacija i poreza u iznosu od 9,7 milijuna kuna, dok je ukupna imovina Banke na dan 31.12.2011. iznosila 1,24 milijarde kuna.

Ukupni krediti na isti dan iznosili su 793,7 milijuna kuna, dok je ukupni kapital na dan 31.12.2011. iznosio 129,3 milijuna kuna.

U 2011. godini ostvaren je rast neto prihoda od naknada

Piše dr. med. Damir Mamuzi

PMS Radi se o skra enici koja zna i premenstrualni sindrom. Rijetko koja pojava ili smetnja koja je vezana uz funkciju ženskog tijela je toliko esto krivo protuma ena, ak i zloupotrebljena kao PMS. Gotovo sve žene znaju za PMS, neke boluju od njega, neke si same sugeriraju da od njega pate, no rijetko tko zna to no o emu se radi. ak u stru noj literaturi se spominje u estalost tih smetnji u 20-85 % žena.

O emu se zapravo radi?.

Premenstrualni sindrom je skup razli itih smetnji koje se cikli ki javljaju tijekom menstruacijskog ciklusa, poglavito u njegovoj drugoj-lutealnoj fazi, odnosno fazi žutog tijela. Od simptoma naj eš e se spominju glavobolja, nervoza, nesanica, osje aj napetosti posebno u dojkama, napuhnutost, razdražljivost, depresija, sklonost pla u, bolovi i pritisak u donjem trbuhu, osje aj gladi i potreba za slatkim.

Uzrok svim tim smetnjama se tuma i hormonskom neuravnoteženoš u u lu enju nekih hormona. Nepravilna funkcija žutog tijela, sa smanjenim izlu ivanjem progesterona je naj eš i uzrok.

Spominje se i stres koji izazva poja ano izlu ivanje prolaktina te nedostatak serotonina.

Terapijski se koriste naj eš e kontracepcijske pilule, posebno ako se radi o djevojkama i mladim ženama. U pravilu sve opisane smetnje nestaju koje su vezane uz menstruacijski ciklus i rad jajnika. Jajnici su zablokirani, ovulacije nema, menstruacije su slabije, kra e i bezbolne. Protiv bolnosti i napetosti dojki koristi progesteronski gel Progestogel.

U zadnje vrijeme se PMS povezuje s nezdravom prehranom i s nedostatkom C,B I E vitamina.

Na našem tržištu postoji dovoljno alternativnih pripravaka u kombinaciji s E vitaminom kao i s B I C vitaminima. Bitna je prehrana koja bi trebala sadržati dovoljno povr a i neslatkog vo a kao jagode i lubenice. Pove ati unos žitarica i sme e riže ,a izbjegavati bijeli še er, alkohol colu i okoladu. Kretanje na istom zraku, redovita tjelovježba, izbjegavanje stresa te razgovor i druženje s dragim i pouzdanim osobama je recept kako ostati zdrav u današnjoj životnoj jurnjavi. I na kraju upoznati svoje tijelo i njegovu funkciju. Jajnici rade u cikli kim razmacima, ovulacije ponekad mogu i malo zaboljeti. Ne bi trebalo iz normalnog ciklusa raditi patološki PMS.

i provizija od 10 posto u odnosu na godinu dana ranije, što je uglavnom rezultat viših prihoda po uslugama platnog prometa te garancijama i akreditivima kao i nižih rashoda platnog prometa.

Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih uskla ivanja i rezerviranja za gubitke iznosi 9.7 milijuna kuna te je na razini prošle godine odnosno konkretno za 0,9 posto viši.

Sukladno daljnjim otežanim uvjetima u gospodarstvu, troškovi vrijednosnog uskla ivanja i rezerviranja za gubitke o ekivano su porasli na 23,1 milijuna kuna te je ostvaren gubitak u iznosu od 13,5 milijuna kuna.

Tako er, prema nerevidiranim podacima Vaba d.d. banka Varaždin u 2011. godini ostvarila je 97,8 milijuna kamatnih prihoda što je 3,7 posto niže od prošle godine, dok su kamatni rashodi iznosili 51,5 milijuna kuna što je 7.1 posto niže.

Kao posljedica navedenog neto kamatni prihod je 0.5 posto viši od istog prošle godine te iznosi 46,4 milijuna kuna.

12

17. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Hyundai – last minute ponuda Hyundai nastavlja sa akcijskom ponudom preostalih koli ina svojih modela po odli nim cijenama. Ograni ena koli ina modela i30 u ponudi je po cijeni ve od 88.603 kn.

Cijena uklju uje 1.4 benzinski motor sa 109 konjskih snaga, te paket opreme koji uklju uje ABS, 6 zra nih jastuka, svjetla za maglu sprijeda i straga, klima ure aj, središnje zaklju avanje, elektri no podešavanje prednjih stakala, radio CD MP3 ure aj, putno ra unalo i mnoštvo drugih elemenata.

Akcijski model i30 u karavanskoj izvedbi dostupan je po cijeni ve od 95.628 kn, a dolazi sa 1.4 benzinskim motorom

sa 109 konjskih snaga. Bogata oprema uklju uje ABS, 6 zra nih jastuka, prednja svjetla za maglu, klima ure aj, središnje zaklju avanje, radio CD MP3 ure aj, putno ra unalo, krovne nosa e i dr.

Oba modela uklju uju jedinstveno Hyundai trostruko petogodišnje jamstvo koje podrazumijeva 5 godina punog tvorni kog jamstva, 5 godina mobilnog jamstva i 5 godina preventivnih pregleda. Akcijski modeli dostupni su do isteka zaliha. Dodatne in ormacije o last minute ponudi mogu se saznati u mreži ovlaštenih Hyundai partnera u Hrvatskoj.

Euro NCAP proglasio Ford Focus najboljim u klasi Euro NCAP, vode a europska institucija za sigurnost automobila, proglasila je Ford Focus najboljim obiteljskim automobilom u klasi (Best in Class) s obzirom na izvanredne rezultate testova na sudar i zahvaljuju i najsuvremenijim tehnologijama za sigurnost.

Focus je osvojio jednu od samo pet postoje ih nagrada za najboljeg u klasi, zahvaljuju i maksimalnom broju EuroNCAP zvjezdica i osvojivši ak etiri Euro NCAP Advanced nagrade prošle godine, uspjeh koji nije postigao niti jedan drugi masovni automobil.

Euro NCAP isti e i novi Ford Ranger nakon što je proglašen najsigurnijim pickupom koji je ova organizacija ikad testirala osvojivši jedinih 5 zvjezdica koje je Euro NCAP ikad dodijelio jednom pickupu. Ranger se plasirao visoko u svim testiranim podru jima, istaknuvši se posebno u zaštiti pješaka. Focusu je dodijeljeno 5 zvjezdica temeljem

rezultata provedenih testova zaštite odraslih putnika s ostvarenih 92 posto od ukupnog broja bodova, 82 posto na testovima zaštite za djecu i 72 posto za zaštitu pješaka te 71 posto za sustave sigurnosti.

Focus je primio nagrade Euro NCAP Advanced rewards za ove etiri kategorije: • Driver Alert, sustav za upozoravanje voza a koji detektira umor voza a • Forward Alert, sustav upozorenja koji koristi radarsku tehnologiju kako bi skenirao cestu ispred sebe i upozorio voza a o vjerojatnosti sudara • Active City Stop, sustav koji pomaže pri izbjegavanju sudara pri malim brzinama i za • Lane Keeping Aid technologies, tehnologije za spre avanja prelaska u drugi vozni trak i upozorava i pomaže voza u koji nehotice iza u iz svojeg voznog traka

Njegovo veli anstvo kralj M tvornicu Grupe Renault-Ni Njegovo veli anstvo kralj Muhamed VI je 9. sije nja otvorio tvornicu Alijanse Renault-Nissan u Tangeru u prisutnosti Carlosa Ghosna, predsjednika i generalnog direktora za Renault i za Nissan. Nova tvornica Renault-Nissan u Tangeru predstavlja investiciju od milijardu eura. Maksimalni kapacitet proizvodnje od 400.000 vozila godišnje omogu it e nastavak svjetskog uspjeha koji je postigla gama Entry. Ova tvornica prva je tvornica automobila na svijetu bez emisije ispušnih plinova i bez otpuštanja industrijskih otpadnih voda. To je najve a tvornica automobila na jugu Mediterana, uz procjenu da e do 2015. imati više od 6.000 radnika.

Tvrtka Renault prisutna je u Maroku ve više od 80 godina, a strateški zemljopisni položaj luke Tanger izme u Atlantskog oceana i Mediteranskog mora omogu uje ne samo raširenu i konkurentnu mrežu dobavlja a, ve i radnu snagu obu enu za najbolje automobilske tehnologije.

Na ceremoniji otvaranja Carlos Ghosn je izjavio: « Renault i Nissan s Kraljevinom Maroko dijele velike ambicije za industrijski razvoj. Zahvaljuju i naporima tvrtke Renault i njenih partnera, ali i neprestanoj podršci marokanske vlade, naša tvornica je na dobrom putu da postane novi standard u svjetskoj automobilskoj industriji. » Tvornica zapo inje s proizvodnjom dvaju novih modela game Entry: obiteljsko vozilo Lodgy i malo gospodarsko vozilo koje tako er dolazi i u verziji osobnog vozila. Ova tvornica omogu it e pove anje proizvodnog kapaciteta i proširenje ponude u gami M0, uz modele proizvedene u tvornicama u Pitestiju (Rumunjska) i tvornici

SOMACA (Casablanca, Maroko), koje su trenutno dosegle maksimum kapaciteta. Na taj na in e Grupa Renault mo i odgovoriti na rastu u potražnju kupaca za vozilima baznih verzija game, koja su priznata po dosad nevi enom odnosu karakteristike/ cijena.

Zajedno s tvornicom u Chennaiju u Indiji, tvornica u Tangeru prati rast tvrtki Renault i Nissan u svijetu. Iako Renault

njome upravlja, ona se oslanja na sustav proizvodnje pod nazivom Alliance Production Way (APW) koji ujedinjuje najbolje proizvodne tehnike koje koriste tvrtke Renault i Nissan. Odra en je vrlo važan program obuke kako bi se tvornica u Tangeru smjestila na najve u razinu u kontekstu kvalitete i izvedbe. Kako bi se omogu ila obuka za radnike tvornice, ali i za proizvo a e opreme, tvrtka Renault i Ma-

Ford zapo eo proizvodnju Focusa s 1.0-litarskim EcoBoost motorom U Saarlouisu je po ela proizvodnja Ford Focusa s 1.0 litarskim motorom koji postavljaja nove standarde kao Fordov dosad najštedljiviji benzinski motor.

Focus s ugra enim 1.0 litarskim EcoBoost motorom snage 100 KS nudi najštedljiviju potrošnju u klasi s 4.8 l/100km uz emisiju CO2 od 109 g/km. Ina ica s turbinom i direktnim ubrizgavanjem, tako er dostupna na Focus u verziji s 125 KS troši 5 l/100km s emisijom CO2 od 114 g/km.

Focus s 1.0 litarskim EcoBoost motorom dosiže standarde per ormansi dizelskog motora zahvaljuju i konstantnom zakretnom momentu od 170 Nm ime u 1.400 i 4.500 okretaja. Novi 1.0 litarski EcoBoost motor proizvodi se u Fordovoj tvornici u Koelnu u Njema koj. Ford je investirao 134 milijuna Eura za razvoj posebne, tehnološki visoko razvijene linije u tvornici motora u Koelnu za nje-

govu proizvodnju. Tijekom godine, proizvodnja motora po et e i u Craiovi u Rumunskoj. Europski proizvodni kapaciteti mogli bi u kona nici dose i 700.000 motora godišnje. 1.0-litarski EcoBoost upravo pokazuje koliko su Ford i itava auto industrija kontinuirano unaprijedili motor s unutrašnjim sagorijevanjem, tehnologiju koja postoji ve više od stolje a.

Na primjer, 2.9 litarski motor koji je pokretao legendarni Model T trošio je 11.3 l/100km uz 20

KS – brojke koje su u to vrijeme bile impresivne. Prva generacija Ford Fieste s motorom 957 ccm zapremine iz 1976. godine imala je otprilike isti pogon kao 1.0 litarski EcoBoost. Me utim, EcoBoost pruža 64 posto više snage i 38 posto manju potrošnju. 1.0-litarski EcoBoost motor razvili su Fordovi stru njaci iz cijele Europe uklju uju i i inženjere Fordovog istraživa kog centra u Aachenu u Njema koj i Tehni kom centru u Duntonu u UK-u.

roko su zajedni kim snagama osnovali Institut de Formation aux Métiers de l’Industrie Automobile (IFMIA), koji je u potpunosti financirala marokanska država. U Francuskoj, u Flinsu, u Globalnom centru za obuku (Global Training Center - GTC) održana je obuka za 168 ljudi uklju enih u projekt (obrazovanje osoblja za obuku, voditelja i tehni kog osoblja tvornice).

Zahvaljuju i svom potpuno novom konceptu, tvornica u Tangeru poštuje politiku Grupe Renault o zaštiti okoliša. Ona je rezultat jedinstvenog partnerstva izme u Kraljevine Maroko, tvrtke Renault i tvrtke Veolia Environnement. Emisija CO2 smanjena je za 98% (u usporedbi s tvornicom jednakog kapaciteta proizvodnje od 400.000 vozila godišnje), što je otprilike ušteda od 135.000 tona CO2 godišnje.

Tvornica ne e ispuštati nikakve industrijske vode u okoliš, a koli ina vode potrebna za industrijske procese smanjena je za 70%.

Ovi rezultati dobiveni su zahvaProdaja novih automobila u RH - Top modeli u sije nju 2012.

Model

koli ina udio, %

1

Volkswagen Polo

154

4,41%

2

Opel Astra

154

4,41%

3

Renault Clio

124

3,55%

4

Volkswagen Passat

124

3,55%

5

Hyundai i30

115

3,30%

6

Škoda Octavia

112

3,21%

7

Volkswagen Golf

106

3,04%

8

Citroën C4

99

2,84%

9

Peugeot 308

94

2,69%

10 Opel Corsa

92

2,64%

11 Kia Rio

85

2,44%

12 Hyundai ix35

85

2,44%

13 Renault Megane

78

2,23%

14 Kia Cee'd

70

2,01%

15 Citroën C3

59

1,69%

16 Kia Sportage

58

1,66%

17 Dacia Duster

54

1,55%

18 Ford Focus

52

1,49%

19 Dacia Sandero

52

1,49%

20 Hyundai i20

51

1,46%

21 ostali

1672

47,91%

UKUPNO

3490

100%

Izvor: Promocija plus

17. velja e 2012.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Muhamed VI. otvorio je issan u Tangeru u Maroku ljuju i inovacijama u razli itim fazama proizvodnje, korištenju obnovljivih izvora energije, ali i optimiziranom upravljanju recikliranjem vode. Ovi rezultati dobili su nedavno priznanje kad je tvrtka Renault dobila nagradu u kategoriji „Proizvodnja“ na petom izdanju «Europske nagrade za održivu energiju 2011» (Sustainable Energy European Awards 2011) u organizaciji Europske unije.

Renault je komercijalno prisutan u Maroku od 1928.g., a danas je vode i na tržištu. U 2011.g. Grupa Renault imala je 37% udjela tržišta sa svoje dvije marke Dacia (br. 1 na tržištu) i Renault (br. 2 na tržištu). Grupa je tako er vlasnik najvažnije automobilske mreže u Maroku

Povijest prodaje marke Renault i Dacia u Maroku : Prodaja 2008.

Tržišni udio 2008.

Prodaja 2009.

Tržišni udio 2009.

Prodaja 2010.

Tržišni udio 2010.

Prodaja 2011.

Tržišni udio 2011.

Renault

19 295

15,9 %

19 000

17,3 %

16 857

16,3 %

19 145

17,07 %

Dacia

14 958

12,3 %

18 106

16,5 %

18 087

17,5 %

22 356

19,93 %

Tržište svih marki

121 360

s prodajnom mrežom koja se sastoji od 64 prodajna mjesta.

Tako er, Renault posjeduje i tvornicu u Casablanci pod nazivom Somaca (podružnica koja je 80% u vlasništvu tvrtke Renault).

Alijansa Renault-Nissan je strateško partnerstvo izme u tvrtke Renault sa sjedištem u Parizu u Francuskoj i tvrtke Nissan sa sjedištem u Yokohami u Japanu. Na svjetskoj ljestvici, ovaj dvojac proda jedno od de-

109 969

103 436

set novih vozila. Renault i Nissan, koji su se strateški ujedinili 1999.g., prodali su 8,03 milijuna vozila u 2011., uklju uju i i prodaje njihovog ruskog partnera

112 165

AvtoVAZ. Nakon stvaranja ove transkulturalne zajednice prije 12 godina, Alijansa Renault-Nissan znatno se razvila, posebice na rastu im tržištima.

Ford B-MAX - širom otvorena vrata ostvarenje su sna dizajnera automobila Ford predstavlja jedinstveni sistem otvaranja vrata koji donosi nenadmašenu lako u ulaska u potpuno novi B-MAX. Fordov sistem jednostavnog ulaska u vozilo integrira središnji stup u vrata svojeg višenamjenskog vozila kojim se otvara 1.5 metara širok isti prostor sa svake strane automobila i smanjuje uobi ajenu nervozu oko manjka prostora.

Ve ina otvora stražnjih vrata pruža jedva polovicu tog prostora. Stražnja vrata Opel Merive pružaju maksimalan pristup uži od 0.7 metara. Tijekom razvoja koncepta, tim je proveo nekoliko dana promatraju i voza e u njihovoj dnevnoj rutini – kupovina, vožnja djece iz škole – kako bi to no razumjeli što kupci doista žele od kompaktnog automobila.

Inženjeri su tada prionuli izazovu oblikovanja sigurnog i prakti nog automobila koji e zadovoljavati sve te potrebe.

Premjestili su konstrukciju visoke vrsto e sa središnjih stupova i direktno je integrirali u vrata kako bi dobili izvrsnu zaštitu u slu aju sudara, posebice bo nog. Posebne vrste elika visoke vrsto e koji su

ak i do pet puta vrs i od klasi nog elika, upotrijebljene su u klju nim dijelovima karoserije i vratima kako bi struktura bila vrsta i kruta bez dodavanja težine. Svaka faza procesa podvrgnuta je intenzivnim testovima i analizi. Više od 1.000 detaljnih kompjuterskih simulacija provedeno je tijekom tri godine kako bi se optimizirao bo ni sudar;svaka simulacija trajala je 24 sata i zahtijevala je kompjutersku podršku ekvivalenta osam najsuvremenijih PC-a. Simulacije su potom testirane u stvarnim uvjetima i to s 50 izi kih bo nih sudara.

U unutrašnjosti, B-MAX obiluje opcijama koje maksimalno iskorištavaju prednosti sistema laganog ulaska.

Stražnja sjedala i prednje suvoza ko sjedalo može se u potpunosti preklopiti ime se dobiva velik i prakti an tovarni prostor u koji se može smjestiti štošta, od bicikla do kutija s komadima namještaja.

Potpuno novi Ford B-MAX debitirat e na Salonu automobila u Ženevi slijede i mjesec, a prodaja u Europi po inje tijekom ove godine.

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Servisna akcija u Hondi Zapo ela je još jedna servisna akcija u Hondinoj servisnoj mreži koja donosi niz atraktivnih ponuda za voza e i njihove automobile. U okviru ove akcije vlasnicima Honda automobila i motocikala nudi se: popust od 23% na sve originalne Honda rezervne dijelove podložne trošenju pri normalnoj uporabi (lamele kva ila, brisa i, žarulje, komponente ispuha …), popust od 23% na sve originalne Honda rezervne dijelove potrebne za redovno održavanje (svje ice,

ilteri, remenje …). Akcija obuhva a rezervne dijelove za automobile i motocikle. Navedene pogodnosti se mogu ostvariti samo u ovlaštenim Honda centrima do 31. ožujka 2012.

Izvanredna Toyota ponuda pravnim osobama

Svi smo upoznati s injenicom da e zbog izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost do i do pove anja cijena vozila, a razliku e posebno osjetiti pravne osobe. Ali jeste li znali da e se pravnim osobama nabavna vrijednost vozila pove ati za ak 17%? Pravne osobe koje žele iskoristit priliku i uštedjeti 17%, pozivamo u Toyota salone i na našu web stranicu www.toyota.hr, jer za njih imamo ‘’Last minute’’ ponudu za isporuku do

1. ožujka 2012. i po etka primjene nove stope PDV-a.

Ugrabite priliku i do kraja velja e odaberite vašeg pouzdanog poslovnog partnera, Toyota vozilo, spremno za isporuku odmah. Super opremljeni modeli, s akcijskom kamatom od 5,55%, 5 godina jamstva bez ograni enja i dodatnim uštedama!

Modeli u posebnoj ponudi su iQ, Aygo, Yaris, Auris, Verso, Avensis, RAV4, Land Cruiser, a koli ina u ponudi je ograni ena.

Autocentar Bratuša d.o.o.

Preloška 38, Čakovec Telefon: 364-244

Renata Sopek i Opel Astra GTC Voditeljica RTL Televizije Renata Sopek, uz glumicu Milu Elegovi , postala je novo zaštitno lice Opela za Hrvatsku. Na Valentinovo je raskinula vezu s novom Opel Astrom i zapo ela vezu s novom Opel Astrom GTC. Renata je ovom prilikom muzeju poklonila svoje voza ke rukavice i na taj na in obilježila prekinutu, ali nezaboravljenu ljubav. Klju eve njenog novog ljubimca predao joj je Željko Sredoja, Opelov Direktor Marketinga za Hrvatsku i BiH. „Renata je pravi odabir za vlasnicu i voza icu Opel Astre GTC. Prelijepa, snažnog karaktera i sportskog duha, baš kao i naša Astra GTC. Nadam se dugoj i ugodnoj suradnji s Renatom, kojoj želim puno sportskih avantura i zabavno druženje s Astrom GTC“, rekao je Željko Sredoja.

Renata Sopek, voditeljica na RTL Televiziji, ima novu lifestyle emisiju, sportsko-zabavnog karaktera „U dobroj formi s Renatom Sopek“. Uz priloge o ljepoti i zdravom životu i sportu, pokazuje nepoznate strane hrvatskih celebrityja i predstavlja ih u nesvakidašnjim situacijama stavljaju i pred njih razne sportske izazove. U svemu tome društvo joj pravi najbolji komad u gradu, Opel Astra GTC. “Poziv za suradnju s Opelom me je jako razveselio, jer sam veliki ljubitelj Opelovih modela. Jako sam zadovoljna sa svojom Opel Astrom, me utim nova Opel Astra GTC me je naprosto oduševila. Automobil je vrlo energi an i dinami an, privla i poglede svojim dizajnom, a kao sportsko kompaktno vozilo jako e se dobro uklopiti u koncept moje emisije“.

Renata e voziti crvenu Opel Astru GTC, 2.0 cdti Sport s automatskim mjenja em.

Prodaje sljedeća rabljena vozila: 1. Bmw 520 diesel, 2003.g., 210000 km, reg.10/2012, cijena 63500 kn 2. Daewoo Lanos 1.4 se, 1998.g., 137000 km, reg.03/2012, cijena 12500 kn – kupac ne plaća prijenos 3. Fiat Punto 1.9 diesel, 2003.g., 120000 km, reg.04/2012, cijena 27500 kn – kupac ne plaća prijenos 4. Opel Antara 2.0 cdti, 2008.g., 77000 km, reg.

05/2012, cijena 135000 kn

Šavora d.o.o. ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila Hodošan, Glavna 17 prodaja vozila: 040/679-679; servis vozila: 040/679-671

Tijekom velja e Toyota Šavora vas poziva na besplatan pregled i procjenu vašeg vozila.

Svoj dolazak prethodno najavite na tel.: 040/679-679.

ZZZ VDYRUD KU

17. velja e 2012.

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr 1. Ford Fiesta 1.25 5 vrata - novi model, 2009., crvena, servo, ABS, klima, radio CD/mp3, daljinsko centralno zaključavanje, el. i grijani retrovizori 2. Ford Focus 1.6 Trend Sport 5 vrata - novi model, 2011., crvena, ESP, autom. klima, el. paket, maglenke, alu felge, sportska sjedala i ovjes 3. VW Passat 2.0 TDI Comfortline - novi model, 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, el. paket, tempomat, parking senzori, alu felge 4. VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vučna služba, spuštanje platforme, hidraulično vitlo, signalizacija, tahograf, radio 5. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 6. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 7. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

- 7.500 KN - 7.500 KN - 5.500 KN www.renault.hr

80 000 km

Rasprodaja vozila sa zalihe.

Uza sve to dajemo dodatni popust od 5000 kn do 17000 kn za vozila na zalihi.

Iskoristite povoljnosti do 29.02.2012. u AC Kosu.

Renault

AutoCentar Kos, Mihovljanska 89, Čakovec, tel: 040 493 030

preporučuja

Dodatni popusti na automobile na zalihi od 5.500 do 17.000 kn!

17. velja e 2012.

Poznati i slavni

The Cranberries i Gogol Bordello potvrdili nastup na INmusic festivalu 2012.!

Nakon objave datuma i s po etkom prodaje prvih jeftinijih ulaznica za najve i zagreba ki glazbeni festival, po ela su stizati i prva velika imena koja e poklonici INmusic festivala mo i pogledati i poslušati uživo na jarunskom Otoku hrvatske mladeži. Kao prvi headlineri najavljeni su prošli tjedan Mando Diao, a ovih su dana svoje nastupe potvrdili i The Cranberries te Gogol Bordello.

Ono što ih je Cranberriese proslavilo i dovelo u centar pažnje i vode mainstreama bio je de initivno megahit “Zombie”, koji je tjednima držao poziciju broj jedan na mnogobrojnim svjetskim glazbenim ljestvicama. U tom momentu postali su, uz U2, jedan od najvažnijih svjetskih rock bendova koji dolaze iz Irske.

Okupili su se još 1989. pod nazivom “The Cranberry Saw Us”, da bi kasnije skratili naziv benda jednostavno u “The Cranberries”. Godine 1993. izdaju debi album “Everybody Else Is Doing It, So Why Can’t We”, koji je dobio manju pažnju publike i kritike, no tek ih je izdavanje njihovoga drugog albuma “No Need To Argue”, na kojem se nalazi i veliki hit “Zombie”, lansirao u zvjezdani mainstream, a album je dosegao dijamantne i platinaste naklade diljem svijeta. Osim megahita “Zombie”, Cranberriesi su autori još niz hit singlova koji ve godinama vladaju glazbenim eterom i polako postaju evergreeni, poput “Linger”, “Dreams”, “Salvation”,

“Animal Instinct”, “Ode to my Family”, “Just My Imagination”, Promises”, “When You’re Gone”, “Ridiculous Thoughts” ... Izdali su pet albuma, svirali su zajedno s Rolling Stonesima i i AC/ DC na turnejama, a ove godine nas o ekuje njihov šesti studijski uradak “Roses”. Posljednjih godina lanovi Cranberriesa bavili su se pojedina nim projektima, no došlo je vrijeme kada su poželjeli ponovno svirati i snimati zajedno, kako je nedavno obznanila karizmati na pjeva ica jedinstvena glasa Dolores O’Riordan.

Nakon itavog desetlje a, The Cranberries se sada vra aju s novim albumom “Roses”, koji e biti objavljen 27. velja e. Album broji jedanaest pjesama, a producirao ih je njihov stari prijatelj i producent Stephen Street, koji je poznat po produkciji albuma bendova poput The Smiths, Blur i Kaiser Chiefs.

“Ukrajinsko-ciganskipunk-cabaret” Koga god zbunjivao naziv “Gogol Bordello”, još e više biti zbunjen muzikom koju stvara ovaj bend. Nešto što se opisuje kao “ukrajinsko-ciganski-punkcabaret” osobit je stil ove multikulturalne skupine koja pri a pri u ameri kog imigranta.

Gogol Bordello je geneza nove estetike koja upotpunjava prazninu i gradi most izme u isto noeuropske, romske i zapadne kulture.

Lider i osniva ovoga neobi nog benda je Eugene Hütz, ro en u Kijevu, živio u Italiji, Poljskoj, Ma arskoj i Austriji, da bi na kraju došao u New York, gdje je i krenula uspješna pri a Gogol Bordella. Hützov glazbeni ukus kretao se od izvo a a poput The Birthday Party i Einstürzende Neubauten, da bi na svom životnom

putu kroz razli ite kulture otkrio i ljepote ciganske glazbe.

Stigavši u New York, okružio se živopisnom ekipom s kojom je po eo nastupati. Rezultat je bio zanimljiv spoj koji je podsje ao na fuziju politi ki nastrojene Mano Negre i otka ene zabave Leningrad Cowboysa s druge strane. Nakon uspješnog prvog singla uslijedio je i album prvijenac koji je producirao oduševljeni Jim Sclavunos, lan Caveovih Bad Seedsa. Album “Gypsy Punks - Underdog World Strike” iz 2005. producirao je mo ni Steve Albini (koji je radio s Nirvanom i Pageom & Plantom, izme u ostalih), a njihov album iz 2010. “Transcontinental Hustle” producirao je nitko drugi nego Rick Rubin, koji stoji iza produkcije izvo a a poput Johnnyja Casha, Rage Against The Machine, Adele i mnogobrojnih drugih glazbenika.

Gogol Bordello gostovali su na mnogim velikim glazbenim festivalima poput Roskildea, Bonnarooa, Reading and Leedsa, Lollapalooze, Rock am Ringa i Rock im Parka, Szigeta itd. Live nastupi Gogol Bordella divlje su fešte koje uklju uju niz razli itih instrumenata, ponekad i cirkusante ili pirotehniku, zborove i truba e, a šaroliki kostimi sastavni su dio programa. Kakav li e ludi show prirediti na INmusic festivalu? Vidjet emo posljednji vikend u lipnju!

Festivalske ulaznice za INmusic 2012. u prodaji su u Tisak Media centrima po cijeni od 290 kuna!

FORMULA 13 Somebody That I Used To Know GOTYE feat. KIMBRA In The End SNOW PATROL Wild Ones FLO RIDA feat. SIA These Days FOO FIGHTERS Domino JESSIE J Lullaby NICKELBACK Born To Die LANA DEL REY Shake Your Hips JOAN OSBOURNE I Won’t Give Up JASON MRAZ

Top 10 [doma e] MASSIMO Dodirni me slu ajno

Turning Tables ADELE SEVERINA Grad bez ljudiDOMA IH TOP LISTA

Glory JAY-Z feat. B.I.C.

KOM3DIJA De je ljubav

Someone Else’s Tears ZUCCHERO Titanium DAVID GUETTA feat. SIA

NINA BADRI Dat e nam Bog SANJA DOLEŽAL & Alen Islamovi Obe aj mi SLAVONIA BAND Malena VANNA Svakodnevna žena PRVA LIGA Nemoj re i da je kraj PARNI VALJAK Vjeruj NEDA UKRADEN i Kemal NEKI TO VOLE VRU E Pro i ispod mojih prozora IVAN ZAK Tko mi te krade LUKA NIŽETI Tamo gdje me srce vu e NENO BELAN Olujno more moje

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

Danas po inje prodaja ulaznica za Madonnu!

Ulaznice za koncert najo ekivanijeg koncerta godine u prodaju kre u u petak 17. velja e. Mogu se kupiti na svim ovlaštenim prodajnim mjestima Eventima, a online kupovina tako er je mogu a preko www. eventim.hr. Najvjerniji fanovi svoje su ulaznice mogli nabaviti ve od ponedjeljka, preko Madonninog fan kluba “Icon”, a prodaja je, kažu organizatori, krenula fantasti no. U samo 2 sata prodano je 450 ulaznica, što jasno govori da e se za ovaj koncert tražiti ulaznica više.

Redovna prodaja po inje u petak u 8 sati.

Cijene ulaznica kre u se u rasponu od 230 kuna do 1.790 kuna, ovisno o odabranom mjestu sjedenja. U Zagrebu redovna prodaja ulaznica po inje 17. velja e, a dostupne su na svim ovlaštenim prodajnim mjestima Eventim, dok je Internet kupovina tako er mogu a.

U ponudi su i posebni paketi i ekskluzivni sadržaji poput VIP paketa, Early Entry paketa i Hot Seat paketa, a mogu se kupiti isklju ivo preko Interneta.

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

17. velja e 2012.

Dobro je znati 37

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Poznata muška , ženska i dječja obuća sada jeftinija

-50% "Jelen" lj prijate ogu vaših n

Capro fresh ponovno u trgovinama • ‘z bregov Capro Fresh, svježi kozji sir autenti nog okusa i visoke nutritivne vrijednosti, ponovno je dostupan na tržištu Po etkom nove sezone proizvodnje kozjeg mlijeka Vindijin svježi sir ‘z bregov Capro Fresh našao je svoje mjesto u svim boljim trgovinama. Ovu cijenjenu deliciju, u potpunosti dobivenu od kozjeg mlijeka, krasi lagana aroma zbog koje je Capro Fresh široko primjenjiv u kuhinji. Njegov okus odli no dolazi do izražaja u osvježuju im salatama, a hladna jela oboga uje u kombinaciji sa

za inima kao što su vlasac, lovor, ružmarin i sl.

mogu uživati i osobe koje ne toleriraju kravlje mlijeko.

Osim gastronomske, Capro Fresh ima i veliku zdravstvenu vrijednost. Kozje mlijeko u njegovom sastavu lako je probavljivo te sadrži visok udio korisnih aminokiselina, zbog ega ovaj ukusan sir mogukonzumiratipripadnicisvih generacija.Proizvodiodkozjeg mlijeka sadrže i manji udio laktoze, zbog ega u Capro Freshu

‘z bregov Capro Fresh pakiran je u ambalaži od 280 grama, u kontroliranoj atmosferi koja uva svježinu i kvalitetu proizvoda. Njegov posebno odabran oblik i mekana konzistencija omogu uju prakti nu konzumaciju žlicom, što Capro Fresh ini izvrsnim zalogajem zdravlja i svježine!

38

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

17. velja e 2012.

6. rujna 2011.

sport@mnovine.hr

SJEDNICA Izvršnog odbora Zajednice sportskih udruga i saveza MŽ-a

TENIS

Me imurskom sportu trebalo bi biti na raspolaganju 1,3 milijuna kuna za ovu godinu PIŠE: SINIŠA OBADI Na prvoj ovogodišnjoj sjednici Izvršnog odbora Zajednice sportskih udruga i saveza Me imurske županije prihva en je prijedlog financijskog plana Zajednice za 2012. godinu. Naime, prema traženju odgovornih u Županiji, dostavljen im je obrazloženi plan potreba u sportu za ovu godinu

u iznosu od tri milijuna dvjesto tisu a kuna, da bi županijskim prora unom bilo odobreno milijun tristo tisu a kuna. Taj je iznos Zajednica financijskim planom podijelila tako da se šesto sedamdeset tisu a kuna podijeli za financiranje sportskih aktivnosti djece i mladih, za natjecateljski sport rezervirano je etiristo dvanaest tisu a petsto kuna, a za

Izbor sportaša i ekipa 7. ožujka Na izvršnom odboru donesena je i odluka da se ovogodišnja sve anost izbora najboljih sportaša Me imurja i dodjela najviših županijskih sportskih priznanja “Franjo Pun ec“ održi 7. ožujka. Sve pristigle prijedloge razmotrit e posebno za tu priliku formirana komisija u sastavu Mato Kljai , Bojan Ruži i Dražen Koren, a završno

rješenje donijet e se na sljede oj sjednici Izvršnog odbora. Na sve anosti proglašenja najboljih me imurskih sportaša ove e se godine obilježiti i pedeseta godišnjica osnivanja Savjeta za izi ku kulturu Op ine akovec, osnovane 1962. godine, prete e današnje Zajednice sportskih udruga i saveza Me imurske županije.

financiranje zajedni kih potreba u sportu predvi eno je dvjesto sedamnaest tisu a kuna, što je ukupno milijun etiristo osamdeset tisu a kuna. Sto osamdeset tisu a više od odobrenih županijskih sredstava trebalo bi se namaknuti od HOO-a prema posebnim programima pojedinih sportova.

Županija kasni s uplatom ve za sije anj No, sve e to biti dosta teško realizirati jer je do sad na ra un Zajednice umjesto 216.666 kuna, koliko je po planu trebalo biti upla eno, za sad stiglo tek dvadeset pet tisu a kuna, uz obe anje da bi razlika trebala biti upla ena do kraja mjeseca.

Uz prihva anje inancijskog plana, na sjednici je prihva ena i lista nositelja kvalitete pojedinih sportova koji e se inancirati iz stavke natjecateljski sport. Tako e to za

atletiku biti AK Nedeliš e, za badminton BK Me imurje, gimnastiku GK Marijan Zadravec Macan, karate KK Me imurje, za mla e uzraste u karateu KK Nedeliš e, košarku KK Me imurje, kuglanje KK Željezni ar, nogomet NK Me imurje, za mla e uzraste NŠ Me imurje akovec, odbojku OK Centrometal, rukomet RK Me imurje, stolni tenis STK Šenkovec, streli arstvo SK Katarina Zrinski, streljaštvo SD Zelenbor, sportski ribolov ŠRD Klen, šah ŠK Stridon, za mla e šahovske uzraste ŠK Mihovljan, tenis TK Franjo Pun ec, speedway SK Unija i plivanje PK.

Uspješna Mikul i u Grenobleu, Mekovec ispala u kvalifikacijama Rabata

Ema Mikul i

Iva Mekovec

akove ka tenisa ica Iva Mekovec poražena je u 2. kolu kvali ikacija 25.000 $ vrijednog ITF Challengera u Rabatu u Maroku. Španjolka Sara Sorribes Tormo pobijedila ju je 7:6 i 6:4.

Druga me imurska tenisa ica s WTA liste Ema Mikul i za ulazak u sezonu odabrala je turnir istog ranga, ali u francuskom Grenobleu. Zabilježila je pobjedu i poraz u kvali ikacijama, ali je kao lucky loser ušla u turnir. I bila je uspješna u pr-

vom kolu. Svladala je Gruzijku Gegiju 6:4, 6:1. U drugom kolu naletjela je tre u nositeljicu i na kasniju pobjednicu Pliskovu i predala me u trenutku kad je gubila 1:5. Mikul i je ovim rezultatom osvojila najve i broj bodova na jednom turniru, ak osam. S njima je pretekla na listi Ivu Mekovec. Obje su oko 800. mjesta najboljih tenisa ica svijeta, s time da je Ema trenuta no bolje plasirana za desetak mjesta.

NOGOMET

Predstavnici NŠ Me imurje – akovec i Nogometne akademije SK Puntigamer Sturm iz Graza na zajedni kom sastanku o poslovno sportskoj suradnji

NOGOMET ZAVRŠILE pripreme NK Me imurja u Medulinu

NOGOMETNA škola Me imurje - akovec

Biškup zadovoljan odra enim, jedini problem vremenske neprilike

Me unarodna suradnja s Puntigamer Sturmom na sportskom i poslovnom planu

PIŠE: SINIŠA OBADI Nogometaši Me imurja vratili su se iz Medulina, gdje su odradili jedan dio priprema uo i nastavka proljetnog dijela prvenstva. No, s obzirom na vrijeme kakvo je bilo i tamo, ne može se re i da su ih odradili u idealnim uvjetima, ali kao što je trener Damir Biškup kazao po povratku u akovec, napravili su glavninu zacrtanoga plana. Odigrali su dvije od tri planirane utakmice.

Izgubili su protiv Slaven Belupa 3:1, a protiv zagreba ke Lokomotive pak 1:0, s time da treba spomenuti da su protiv Zagrep ana gol primili u posljednjim trenucima utakmice.

Nakon povratka u akovec, gdje su ih do ekali niska temperatura i zale eni tereni, uslijedio je slobodan vikend, a pripreme su nastavljene u ponedjeljak. S obzirom na teške uvjete za rad, Biškup je rekao: - Jedino što sad možemo je nadati se da e se

vrijeme što prije poboljšati, a do tada nam ne preostaje ništa drugo nego se snalaziti i koristiti rezervne varijante, odnosno raditi u dvorani. No, bez obzira na ovakvo stanje i uvjete, napravit emo sve da prvenstvo do ekamo potpuno spremni na sve ono što nas u nastavku eka.

U utorak i srijedu nogometaši Me imurja odigrali su dvije utakmice. Na gostovanju kod Radnika u Sesvetama poraženi su 2:1, a susret u Varaždinu kod istoimenog prvoligaša Me imurje je izgubilo 5:2. Za oba susreta unato porazu trener Biškup kaže da u cjelini može biti zadovoljan prikazanom igrom svoje mom adi. - U obje smo utakmice do pred sam kraj imali pozitivan rezultat, kaže Biškup, protiv Radnika dogodio se jedan gol, gdje su se tri igra a poskliznula u istoj akciji, što samo govori po kakvom se terenu igralo, a u Varaždinu smo imali pozitivan rezultat do 60. minute, kada smo obavili izmjene i u igru stavili pet

juniora, pa je doma in tek nakon toga preokrenuo rezultat. Danas (petak) bi Me imurje, ako sve bude po planu i bude li to teren dozvolio, trebalo odigrati još jedan pripremni susret, i to protiv mom adi Zeline.

Cilj je i dalje isti - o uvanje drugoligaškog statusa Me imurje je nakon jesenskog dijela na petnaestoj poziciji. U etrnaest minulih susreta ostvarili su samo dvije pobjede, uz etiri remija i osam poraza, te gol razliku uz dvanaest postignutih i trideset i etiri primljena pogotka. Gledaju i bodovno stanje na tablici, nije sve ni tako crno. Tri mom adi koje se nalaze ispred Me imurja, Radnik, HAŠK i Croatia Sesvete, imaju samo jedan bod više, jedanaesta Marsonia ima etrnaest bodova, dok Hrvatski dragovoljac i Solin imaju petnaest bodova. Dakle

u pitanju je razlika od etiri boda od posljednje plasirane mom adi do nekakve, uvjetno re eno, zlatne sredine drugoligaške tablice. Ono što bi mogla biti nekakva prednost za mom ad Damira Biškupa u nastavku prvenstva, odnosno na samom po etku je injenica da Me imurje igra prvu utakmicu kod ku e, nakon toga su slobodni, pa opet igraju doma i susret, tako da e najvjerojatnije te prve dvije doma e utakmice usmjeriti (ako se dobro odigraju) prema sredini tablice.U prvom kolu Me imurje e biti doma in vode oj mom adi prvenstva Dugopolju, od kojeg su u jesenskom dijeli prvenstva izgubili 2:0, no sve e to akove ki nogometaši morati zaboraviti, jer igrali s prvim ili pretposljednjim, svaki je bod važan žele li napustiti dno tablice. Za to e tako er biti prilika i susret protiv Hrvatskog dragovoljca koji u akovec stiže u tre em kolu nastavka prvenstva.

Odga a se po etak I. ŽNL zbog napadaloga snijega Zbog napadalog snijega odgo en je po etak I. HNL, koja je trebala zapo eti ovaj vikend za tjedan dana, dok bi II. HNL trebala zapo eti prema rasporedu sljede-

i vikend. Za sada nema odgoda po etka II. HNL i III. HNL-sjever, koji je zakazan za 25. i 26. velja e.Iz istog razloga odga a se 16. kolo I. me imurske nogometne

lige, predvi eno za 25. i 26. velja e, koje e se odigrati u srijedu 9. svibnja, dok proljetni dio po inje 3./4. ožujka sa 17. kolom - priop io je odluku povjerenik za natjecanje

Igor Križari . Iz MNS-a podsje aju da i da preregistracija igra a traje do 22. velja e, dok zimski prijelazni rok za III. HNL i ostale lige traje do 29. velja e.

Prošli su tjedan predsjednik Dean Pani , dopredsjednik Miljenko Ov ar i voditelj Nogometne škole Me imurje – akovec Hrvoje Gori ane posje li, odnosno bili gos Nogometne akademije SK Pun gamer Sturm iz Graza. Zahvaljuju i mnogobrojnim gostovanjima, ekipa Nogometne škole na turnirima u Austriji, gdje su predstavnici Sturmove akademije zapazili male akove ke nogometaše, ali i Dariju Biharu, koji živi i radi u Grazu (tako er je i licencirani sudac mla ih kategorija u Austriji), došlo je do uspostave kontakata izme u Nogometne škole i Nogometne akademije. Koliko su u Sturmovoj Nogometnoj akademiji ozbiljno shva li mogu nost

suradnje, govori i injenica da su sastanku prisustvovali Gilbert Prilasnik, voditelj Akademije, Dietmar Pegam, trener druge ekipe seniora Sturma, koji je veza izme u Akademije i seniorske ekipe, i Chris an Lang, skaut mla ih generacija i jedan od trenera. Predstavnici obiju strana dogovorili su sportsku suradnju i prvu utakmicu, koja e se odigra u Grazu 19. velja e, kada se sastaju mladi igra i ro eni 1999. i 2000. godine, a ve sredinom ožujka u Grazodlaze kadetska i juniorska ekipa. Do kraja tre eg mjeseca isto bi tako trebala bi i de nirana poslovna suradnja izme u akove ke Nogomene škole i Nogometne akademije Pun gamer Sturm iz Graza.

17. velja e 2012.

SVE ANO proglašenje najboljih sportaša i ekipa za 2 GRAD AKOVEC

Gimnasti ari Filip Ude i Tijana Tkal ec, rukometašice Zrinskog i košarkaši Me imurja U

organizaciji Zajednice sportskih udruga i klubova Grada akovca, u caffe baru “Littera“ održana je sve anost proglašenja najboljih sportaša akovca za 2011. godinu. Na samom je po etku Bojan Ruži , predsjednik gradske Zajednice sportova, sve nazo ne podsjetio na uspjehe akove kih sportaša u prošloj godini, ali isto tako i na probleme s kojima su se susretali, prije svega zbog teške inancijske situacije, uz obe anje da e im Zajednica na svim poljima pomagati ( inancijski, naravno, u okviru mogu nosti), kako bi ostvarili još bolje rezultate. Nagrade je najboljima predao akove ki gradona elnik Branko Šalamon, koji je pritom kazao: - injenica je da novca iz godine u godinu, kada je u pitanju ulaganje u sport, ima sve manje, no uspjesi sportaša, na sre u, nisu ništa manji zbog toga. Siguran sam da i u neimaštini ima mogu nosti da se vrhunskom sportu pomogne, jer se kroz sport može puno toga dobro posti i. Sport je sigurno i jedna od karika koje daju jednu posebnu sliku našem gradu, stoga i ovogodišnjim

dobitnicima, ali i onima koji su bili nominirani za najbolje, estitam.

Gimnasti ari i dalje na svjetskom nivou U konkurenciji sportašica najboljom je proglašena Tijana Tkal ec iz Gimnasti kog kluba “Marijan Zadravec Macan“, koja je prošle godine osvojila prvo mjesto na Svjetskoj rang listi u preskoku. Na prvenstvu Hrvatske pak je osvojila naslov prvakinje u preskoku i viceprvakinje na

tlu. O nagradi koju je primila, ali i planovima u teku oj godini, Tijana je kazala: - Drago mi je što sam i ove godine primila ovu nagradu, jer ona je zapravo veliko priznanje, koliko meni, toliko i mojim trenerima i roditeljima za sav trud i rad u minuloj godini. Ove me pak godine o ekuju nova natjecanja na svjetskim A kupovima, na koje sam se plasirala prošle godine kao prva na svjetskoj rang ljestvici. Tu je, naravno, još i Europsko prvenstvo i

Najbolji sportaši akovca prošle su godine bili Tijana Tkal ec i Filip Ude

nekoliko B svjetskih kupova, na kojima o ekujem dobre rezultate. Najbolji sportaš akovca je Filip Ude, tako-

er iz Gimnasti kog kluba “Marijan Zadravec Macan“.

Uz plasman na Olimpijske igre u London, on je osvojio naslov prvaka države na tlu, karikama, ru ama i pre i.

- Ove godine najvažnije su zasigurno Olimpijske igre, no prva prava provjera je Europsko prvenstvo, kazao je na sve anosti dodjele nagrada najbolji sportaš akovca Filip Ude. - Cilj je i zapravo velika želja da u em u inale na oba natjecanja, u inalu je sve mogu e, pa tako, naravno, i obrana naslova olimpijskog viceprvaka, a možda još i nešto više.

Rukometašice Zrinskog i košarkaši Me imurja spašavaju akove ki ekipni sport

Za doprinos razvoju sporta nagra eni su i PK, NK Sloga, NK Sloboda Mihovljan i RK Infostar

Najbolja ekipa je Ženski rukometni klub “Zrinski“ akovec, koji je u svojoj prvoj drugoligaškoj sezoni osvojio etvrto mjesto. Anja Žvorc,

koja nosi kapetansku traku rukometne ekipe, u ime svih svojih suigra ica zahvalila je na nagradi. - Nadam se da emo i idu e sezone opravdati ovu nagradu koju smo, smatram, zasluženo primile. Želja nam je, naravno, da ove godine u prvenstvu budemo još bolje i vjerujem da je ovo tek po etak kada su u pitanju nagrade koje se dodjeljuju najboljim ekipama akovca.

Najbolja mom ad u protekloj godini bio je Košarkaški klub Me imurje. U A–2 ligi osvojili su drugo mjesto i vrlo uspješno nastupili u kupu Krešimira osi a. Nagradu je primio kapetan Me imurja Mario Novak - Medo, pritom kazavši da je ovo za mom ad veliki podstrek za dalje. Cilj je ove sezone osvojiti prvo mjesto u ligi, kako bi osigurale kvali ikacije za A 1 ligu i, naravno, ponovno dobar nastup u košarkaškom kupu.

Priznanja sportašima i sportskim klubovima

ŽRK “Zrinski“ najbolja je ekipa, a nagradu je u ime svojih suigra ica primila Anja Žvorc

Osim dodjela nagrada najboljim sportašima za prošlu godinu, dodijeljena su i priznanja za perspektivne sportaše u protekloj godini, koje su primili Ela Trstenjak iz Badminton kluba Me imurje, pliva akove koga pliva kog kluba Jakov Rojko i Emanuel Varga iz Atletskog kluba Me imurje. Priznanja za doprinos u razvoju sporta u akovcu pak su dobili NK Sloga za osamdeset godina rada i djelovanja,

NK Sloboda iz Mihovljana za pedeset, te RK Infostar i akove ki pliva ki klub za deset godina rada. Na sve anosti su uz mnogobrojne sportaše bili nazo ni akove ki gradona elnik Branko Šalamon sa svojim zamjenicima Zoranom Vidovi em i Veselinom Biševcom, zamjenik župana Matija Posavec, te predsjednik Zajednice sportskih udruga Me imurske županije Miljenko Topli anec.

Emanuel Varga, Ela Trstenjak i Jakov Rojko primili su priznanja za perspektivne sportaše

U ime najbolje mom adi, KK Me imurja, nagradu je primio kapetan Mario Novak - Medo

17. velja e 2012.

2011. godinu održano je u akovcu i Nedeliš u

Piše: Siniša Obadi

OP INA NEDELIŠ E

Aleksandar Puklavec, Damira Sutnjak, atleti arke Nedeliš a i odbojkaši Centrometala

Najbolji sportaši op ine Nedeliš e u 2011. bili su Aleksandar Puklavec i Damira Sutnjak

U

maloj (multimedijalnoj) dvorani MESAP-a u Nedeliš u održana je sve anost proglašenja izbora najboljih sportaša op ine Nedeliš e.

U uvodnom dijelu sve anosti sve je prisutne pozdravio predsjednik Op inskog vije a Željko Kacun, kazavši kako ga jako veseli i ini ponosnim što sportaši s podru ja op ine Nedeliš e kao male lokalne sredine postižu vrhunske rezultate ne samo na doma im, nego i me unarodnim natjecanjima. estitaju i svima

Najbolja ekipa je seniorska ekipa AK Nedeliš e

na postignutim rezultatima i osvojenim odli jima, zahvalio im je što na taj na in predstavljaju sredinu iz koje dolaze. Tom prigodom zamjenik na elnika Darko Dania uru io je prigodne darove hrvatskom gimnasti aru i olimpijcu Filipu Udeu i njegovim trenerima Mariju Vukoji i Igoru Krijaimskom, zaželjevši im puno uspjeha i novu medalju na ovogodišnjim Olimpijskim igrama u Londonu. Najboljim sportašem proglašen je Aleksandar Puklavec, lan atletskog kluba Nedeliš e. On je na pojedina nom PH osvojio etiri bron ane medalje. U skoku u vis i na šezdeset metara prepone u dvorani, te u skoku u vis i sto deset prepone na otvorenome.

Kao jedini muški reprezentativac Hrvatske nastupio je na Europskom prvenstvu u Portugalu i osvojio dvadeseto mjesto u višeboju. Upravo je Puklavec zahvalio u ime svih nagra enih.

- Hvala Op ini Nedeliš e na nagradama koje nam je dodijelila i koje nam, vjerujem, svima puno zna e. To je prije svega jedan veliki bonus koji dobijemo po završetku godine i moram re i da se osje amo još bolje kada vidimo da sav onaj rad i trud koji smo uložili u natjecanja nije bio uzaludan. Moram spomenuti da mi je posebno drago, s obzirom na

situaciju kakva je u našoj zemlji, da je Op ina Nedeliš e jedna od rijetkih, ako mogu re i, manjih sredina koja ima sluha za sport i kulturu i još jednom hvala joj na tome. Treba spomenuti da je ovo za Aleksandra bila i posljednja ovakva nagrada, jer je nakon sedamnaest godina aktivnog bavljenja atletikom ponajbolji me imurski i hrvatski atleti ar

Dodijeljena i posebna priznanja

odlu io završiti onaj natjecateljski dio bavljenja sportom.

U konkurenciji sportašica najboljom je u minuloj godini proglašena Damira Sutnjak, lanica karate kluba Nedeliš e.

Damira je bila bron ana na seniorskom prvenstvu Hrvatske, te je osvojila osmo mjesto na Europskom prvenstvu u Novom Sadu. Stalna je lanica nacionalne selekcije. - Ova nagrada zna i mi jako puno, prije svega kao još ve i poticaj na rad i put prema novim uspjesima. Naime, ve u tre em mjesecu eka me seniorsko Državno prvenstvo, a u desetom pak mla e seniorsko prvenstvo na kojima o ekujem i nadam se što boljim rezultatima.

Bez dvojbe me u mom adima, ostala dilema kod ženskih ekipa Najbolja mom ad op ine Nedeliš e u minuloj je godini odbojkaški klub Centrometal iz

re ana. U sezoni 2010./2011. osvojili su 5. mjesto u prvenstvu 1.A Hrvatske odbojkaške lige, plasiravši se u doigravanje za prvaka, gdje su osvojili 8. mjesto.

U Kupu Hrvatske za 2011. došli su do etvrtfinala. U Kupu Me imurja osam su puta za redom osvajali naslov pobjednika. U jesenskom dijelu sezone 2011./2012. osvojili su 6. mjesto u prvenstvu 1.A Hrvatske odbojkaške lige. Za mom ad su nastupali Marin i Tomica Posavec, Ivan Kova , Kristijan Gotal, Aleksej Makarov, Spasoje Todorovi , Marijan Palinkaš, Mišo Petran, Miroslav Vabec, Tomica Pu a, Dino Harambaši , Marko David, Deni Vuk, Danijel Kopa evi i Ivan Novak, a vodio ih je Jadranko Kiri . Trener Kiri je na dodjeli nagrada istaknuo da mu je posebno drago što je njegova mom ad i u protekloj godini zadržala visoki nivo kvalitete nastupima u prvoligaškom društvu. - Od ekipnih lopta kih sportova jedini smo preostali klub s podru ja Me imurja koji

Osim dodjele nagrada najboljim sportašima u protekloj godini, dodijeljena su i posebna priznanja za promidžbu op ine Nedeliš e. Priznanja su primili Damira Bujan, Gabrijela Grabar, Ivan Ganzer, Damir Posavec, Mihaela Horvat, ekipa pionira NK Me imurec Dunjkovec - Pretetinec, seniorska ženska ekipa KK Nedeliš e, atleti ari seniori AK Nedeliš e, nogometni klub Puš ine i školski sportski klub “Pume“ OŠ Nedeliš e.

Zajedni ka fotografija dobitnika nagrada i priznanja

Najbolja mom ad op ine Nedeliš e i ove je godine OK Centrometal

ostvaruje odli ne rezultate u najvišem rangu natjecanja.

U ženskoj konkurenciji nagrada je otišla u ruke seniorske atletske ekipe AK Nedeliš e, koja je na državnom prvenstvu osvojila 4. mjesto. Ekipa je nastupala u sastavu: Gabrijela Grabar, Mihaela Horvat, Katarina Horvat, Alena Hrušoci, Mirna Dadi , Silvija Trstenjak i Ivana Pandža.

Karatisti KK Nedeliš e, kako doznajemo, izražavaju zadovoljstvo izborom Damire Sutnjak za sportašicu op ine, koja je to zaslužila sjajnom prošlom godinom i postignutim rezultatima kako na državnom prvenstvu, tako i brojnim turnirima. Ali istovremeno izražavaju pomalo žaljenje što i ekipna nagrada nije otišla u njihove ruke s obzirom na to da je ženski karate tim KK Nedeliš e osvojio ekipno bron anu medalju na državnom prvenstvu. estitaju atleti arkama na izvrsnoj sezoni, ali ipak smatraju da je osvojena ekipna bronca na istom nivou natjecanja za nijansu vrjedniji rezultat od etvrtog mjesta, ukoliko se ocjenjuju samo postignuti rezultati i uspjesi u prošloj godini.

Priznanje za promidžbu op ine Nedeliš e primio je i NK Puš ine

17. velja e 2012.

ODBOJKA

KOŠARKA C LIGA KSMŽ

PRVA hrvatska odbojkaška liga

A 2 LIGA SJEVER

Centometal i drugi put bolji od favoriziranog Siska

I drugi put Rudar ja i od akovca!

Odli na odbojkaška predstava u Nedeliš u. Odbojkaši Centrometala svladali su favorizirane goste iz Siska u drugom susretu u ovom prvenstvu te osvojili važna tri boda koji ih zadržavaju na šestom mjestu prvenstvene ljestvice. Zanimljivo je da Sisak u 17 kola prvenstva ima svega tri poraza, ali od toga ak dva od Centrometala. Na po etku prvog seta Sisak je poveo 8:5. Centrometal preokre e i pri put vodi kod 11:10. Nakon toga mom adi se izmjenjuju u vodstvu sve do 21:21. Tada na servis Todorovi a doma i rade seriju i dobivaju prvi set s 25:21. Drugi set sli na pri a. Igra se poen na poen, ali stalno Sisak ima prednost od najviše dva poena. Imao je Centrometal par prilika da povede, ali je uglavnom u tim trenucima griješio na servisu.

Ipak, pri kraju seta Centrometal prvi put vodi 22:21. Nakon time-outa Gotal griješi na servisu, te potom doma i ne hvataju servis. Tada nervozni Gotal napucava loptu u strop dvorane, dobiva žuti karton i gosti odlaze na velikih 24:22.Te dvije set lopte nisu iskoristili, a i nakon toga stalno Siš ani imaju prednost, da bi iskoristili petu set loptu za 28:26. Nije to pokolebalo doma e, te ulaze u tre i set vodstvom 8:5. Sisak preokre e na 9:10, ali zatim Centrometal igra mnogo bolje i stje e prednost od etiri poena.

Tu prednost zadržava do kraja seta koji osvajaju 25:21. Ista pri a u etvrtom setu. Centrometal je bolji i od po etka vodi.

Kod rezultata 13:9 ozlijedio

OK CENTROMETAL – OK SISAK 3:1 (25:21, 26:28, 25:21, 25:22) Dvorana SGC Aton, gledatelja 60. Suci: Hrani , Humski (oba Zagreb).

Centrometal: Kova , Palinkaš, Pu a, Makarov, Vabec, Križanovi , Harambaši , Todorovi , T.Posavec, M.Posavec, Gotal, Petran (trener Kiri ) Sisak:Vakufac, Pavi i , Tepavac, A.Kostelac, Durakovi , Komosar, Alihodži , F.Kostelac, So ili , Pelin (trener Boži evi )

TABLICA 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

MOK MURSA PAN Pap. Ind. 16 15 1 45

MOK ROVINJ OK SISAK MOK RIJEKA OK OPATIJA OKM CENTROMETAL MOK VUKOVAR OK DARUVAR OK KARLOVAC OK ZADAR MOK ŠIBENIK MOK ZAGREB OK SPLIT OK VARAŽDIN VOLLEY

16 17 16 16 17 16 15 17 16 15 16 15 16

14 2 14 3 11 5 9 7 10 7 7 9 7 8 6 11 6 10 3 12 3 13 4 11 3 13

43 39 34 28 27 23 17 17

Petar Zrinski – Ivan ica 80:48 Rudar Cimper – akovec 77:68 (15:19, 26:21, 15:12, 21:16) RUDAR CIMPER: Varga 7, Mikolaj 2, Fran i , Per i , Hrka 28, Radikovi 9, Cilar, Bedi 8, Dodlek, Tkalec 5, Bogdan, Srnec 18. Trener Damjanovi B. AKOVEC: Horvat 2, Terek M., Prprovi 14, Terek D. 14, Kranj ec 10, Dove er, Juras 14, Ostoja 12, Wrana, Fe keš 2, Drk. Trener Kova i B.

Nikola Hrka u svom karakteristi nom prodoru pod koš akovca (foto: Alen Galovi ) Mladost( ) – Podravac 81:68 Radnik – Vindija 60:80 Grafi ar – Koprivnica 59:81

16 16 0

32/+569

2. Vindija

17 12 5

29/+182

3. Podravac

17 11 6

28/+193

4. Petar Zrinski

17 11 6

28/+188

5. Mladost ( )

17 10 7

27/+93

6. Radnik

17 9 8

26/-57

7. RUDAR CIMPER

17 9 8

26/-85

8. AKOVEC

16 9 7

25/+133

9. Ivan ica

17 7 10 24/-100

10. Koprivnica

17 3 14 20/-289

11. Bjelovar

15 3 12 18/-153

12. Gra ar

17 0 17 17/-674

13

OVERTIME Bojan Hrka Piše:

12 11 10

se gostuju i igra So ili , ali to kao da je potaknulo goste na bolju igru i Siš ani preokre u na 14:15. Nije to trajalo dugo.

Mali zastoj Centrometal brzo ispravlja, te na krilima Pere Križanovi a osvaja set s 25:22.

U doma oj mom adi odli na igra svih igra a, no ponovno su se ponajviše istaknuli Križanovi i Tomica Posavec. U narednom kolu Centrometal je opet doma in. U subotu 18. velja e u dvorani SGC-a “Aton” s po etkom u 18 do ekuju Zadar. (J.K.)

DRUGA hrvatska liga

Gradski derbi pripao Željezni aru za potvrdu tre e pozicije bolji je bio Nebojša Žnidari sa srušena 553 unja,Mladen Graši ih srušio je 535, Ivan Pigac 557, Zvonimir Plevnjak 565, Zlatko Turk 574 i Mladen Kancijan 536. Željezni ar se ovom pobjedom zadržao na visokom tre em mjestu i nakon 15 odigranih kola ima 11 pobjeda i 4 poraza. Mom ad akovca pak ima upisanih osam pobjeda, jedan remi i pet poraza i sa 17 bodova je na 6. poziciji prvenstvene tablice.

Vje ne trenerske dvojbe!

Prošlu nedjelju pogledao sam na televiziji najve i i jedini gr ki košarkaški i ne samo košarkaški derbi – Olympiakos i Panathinaikos odmjerili su snage u Pireju, dakle doma inskoj dvorani Olympiakosa.

Dvoboj mi je bio posebno zanimljiv zbog trenerskog duela dvojice ponajboljih trenera Europe – Dušana Dude Ivkovi a na doma oj klupi i Željka Obradovi a na klupi Panathinaikosa. Uredno je doma in vodio cijelim tijekom utakmice, ponekad ak i 18 koševa razlike, no Panathinaikos ne bi bio to što jest (6 puta prvak Europe) da ne bi pritiskao i grickao prednost i došao do mogu nosti dobiti tekmu na samom kraju utakmice. Tu dolazimo i do pitanja u naslovu ove kolumne.

Naime, preostalo je 15 sekundi do kraja tekme, prednost Olympiakosa je bila 3 koša, a lopta i time out za Panathinaikos. Kao trener uvijek u i i na faul (gledano iz rakursa doma eg sastava koji ima 3 koša razlike), pa ti majstore zabi oba penala na gostuju em terenu, ak i ako zabiješ, ja još imam pola koša prednosti i loptu. Ali ne, Dušan Ivkovi je odlu io braniti, gostuju i su košarkaši igrali pick, driblali, pleli mrežu, loptu je u zadnjoj sekundi na trici u kutu dobio Batiste (ina e mu je djelokrug rada najviše 2 m od

obru a) koji je maznuo tricu i –pogodio! Neriješeno! Nisam mogao vjerovati da se doma a klupa odlu ila na tako nešto, tim više što je bio prili no visoki rezultat (88:85), pa otpada ona teorija da ako igraš dobru obranu npr. na 55 poena da ideš braniti njihov zadnji napad. Onda je usporena snimka pokazala da je jedan sudac (onaj u polju) pokazao šut za tri poena, no sudac pod košem je pokazao šut za dva poena.

Pogledali su suci snimku na zapisni kom stolu i presudili – Batiste je mrvicu nagazio crtu i odlu eno je da je šut bio za dva poena. Pobjeda Olympiakosa i trenera Ivkovi a.

Sretna pobjeda. Naravno da ne želim pretenciozno tvrditi da sam pametniji od jednog Dušana Ivkovi a, Bože sa uvaj, samo želim naglasiti da postoje vje ite trenerske teme za raspravu i da ne postoji bogomdano rješenje na vrlo konkretna pitanja iz taktike. Uostalom, u NBA nam iz dana u dan dokazuju da na gore opisanu situaciju NBA treneri uvijek idu braniti, nikada, osim slu ajno ne rade faul. Makar sam vidio da europski igra i u NBA ipak znaju napraviti faul, valjda ne slušaju svoje trenutne trenere, ostao im u glavi onaj drill iz Europe.

Još sam jednu trenersku zanimljivost zapazio, ali na drugoli-

gaškoj utakmici Rudar Cimpera i akovca. Trener akovca Bruno Kova i je u po etku ovoga zanimljivog dvoboja zaigrao u obrani jednu rijetku kombiniranu obranu (koju sam ja osobno tako er koristio relativno esto, ali ne u dužem periodu utakmice, ve više kao jednokratno iznena enje).

Radi se o tzv. obrani „box and one“, gdje jednoga igra a, u ovom slu aju najboljega strijelca Rudar Cimpera markira i ganja po cijelom terenu jedan igra obrane ( u rukometu bi rekli „ laster“), a ostala etvorica obrambenih igraju zonu 2-2.

No, Rudarov napad se vrlo brzo adaptirao na ovakvu obranu, a tzv.pomno uvani igra doma eg sastava je ve u prvom quarteru zabio 10 koševa, do kraja i 28, tako da ova obrana i nije dala o ekivani rezultat.

Na kraju ove kolumne velika pohvala mom starom trenerskom prijatelju iz Donje Dubrave- Rudiju Balogu, trenutno životno i košarkaški stanovnikom Kotoribe koji je sa svojim klincima iz OŠ Kotoriba premo no osvojio Prvenstvo osnovnih škola Me imurja. Rudi, samo naprijed, klinci ti odli no igraju, imaju i inu tehniku, a i vidi se trenerova ruka u njihovoj igri. estitam!

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI A 2 LIGA SJEVER akovec – Radnik, subota 18. velja e u 18.30, II OŠ akovec

C LIGA KSMŽ Me imurje Globetka – Kotoriba, nedjelja 19. velja e u 14.30, II OŠ akovec Me imurje II – Dubrav an, nedjelja 19. velja e u 16.30, II OŠ akovec

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A Me imurje – Grafi ar, subota 18. velja e u 16.30, II OŠ akovec Kotoriba – Vindija, subota 18. velja e u 15, OŠ Kotoriba

DONJI KRALJEVEC: Švenda 13, Ivanovi 5, Zrna 4, Lon ari 3, Branilovi 2, Ivanovi 19, Ruži 14, Štefan 3. Trener Zrna I. ME IMURJE GLOBETK A: Markovi 9, Vugrinec 19, Serdarevi 6, Leva i 15, Belovi 9, Vuruši 15, Golubi N. 9. Trener Škoda D.

TABLICA 1. ME IMURJE

17

KUGLANJE

Petnaesto kolo druge kugla ke lige donijelo je akove ki gradski derbi u kojem je Željezni ar u jednom do kraja neizvjesnom susretu slavio protiv akovca 5:3. U unjevima je bilo 3351:3320 za Željezni ara, a u setovima 11,5:12,5 za akovec. Kod Željezni ara Predrag Turk srušio je 562 unja, Ivica Pun ikar 589, Bojan Košak 556, Bojan Plevnjak 586, Nikola Turk 517 i Denis Košak 541. U mom adi akovca naj-

Da pobjeda u akovcu u prvom dijelu prvenstva nije bila slu ajna, košarkaši Rudar Cimpera dokazali su i u uzvratu, u okviru 17. kola opet su nadja ali košarkaše trenera Brune Kova i a. Utakmica je odigrana u pravom košarkaškom ozra ju, borbenosti nije nedostajalo, u svakom slu aju vidjelo se da i jedni i drugi žarko žele pobijediti u lokalnom derbiju. U egalu se provelo ve im dijelom ove neizvjesne utakmice, tek dvije minute prije završne sirene je doma in poveo s nekoliko koševa viška; gosti brzaju s neto nim šutevima, dok u obrani prave faulove nadaju i se da e doma i košarkaši promašivati s penala.

Uzalud. Ovaj puta su sve pogodili i pobijedili. U doma im redovima najbolji Hrka (28 poena) i Srnec (18), u akovcu Ostoja dok je imao snage, te Juras koji je u maloj minutaži mnogo zabio (14).

Donji Kraljevec – Me imurje Globetka 63:82

Rudar Cimper – D. Kraljevec, nedjelja 19. velja e u 18, OŠ M. Središ e Mladost Ivanovec – Dubrav an, nedjelja 19. velja e u 18.30, II OŠ akovec

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A D. Kraljevec-Vindija, nedjelja 19. velja e u 13, OŠ D. Kraljevec Prelog – Lepoglava, subota 18. velja e u 14.30, OŠ Prelog

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A Donji Kraljevec – Me imurje Globetka, nedjelja 19. velja e

u 15, OŠ Donji Kraljevec Mladost Ivanovec – Ivan ica, nedjelja 19. velja e u 12.15, OŠ Mala Subotica BŠT – Prelog, nedjelja 19. velja e u 13.45, OŠ Mala Subotica akovec – Kotoriba, utorak 21. velja e u 19.45, VUŠ akovec Nedeliš e – Vindija, ponedjeljak 20. velja e u 19.15, Aton Nedeliš e Dubrav an – Lepoglava, subota 18. velja e u 15.30, OŠ D. Dubrava Rudar Cimper – Me imurje, nedjelja 19. velja e u 16.30, OŠ Mursko Središ e

Prelog – Mladost Ivanovec 72:53 PRELOG: Blažona 6, Ciglar M. 22, Šari 13, Jankovi 7, Ciglar D. 19, Baljak 6, Poredoš 2, Glavina 5, Novosel 2. Trener Sori R. MLADOST IVANOVEC: Mihoci 4, Drk 20, Mlinari 4, Bedi 8, Kranj ec 6, Terek 13. Trener Gašparlin S. Nedeliš e – Donji Kraljevec 63:84 NEDELIŠ E: Gospo i 7, Šolja 18, Posavec 2, Šegovi I. 16, Perdec 8, un uš 12. Trener Bošnjak M. DONJI KRALJEVEC: Švenda 4, Zrna 14, Lon ari 18, Ivanovi 15, Ruži 21, Štefan 8. Trener Zrna I.

TABLICA 1. Prelog

14 11 3 25/+180

2. Me imurje Globetka 13 11 2 24/+185 3. Nedeliš e

14 8 6 22/+7

4. Dubrav an

13 8 5 21/+24

5. Donji Kraljevec

13 7 6 20/+37

6. Mladost Ivanovec

13 5 8 18/-79

7. Me imurje II

13 3 10 16/-126

8. Kotoriba

13 0 13 13/-228

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A Vindija – Dubrav an 64:73

DUBRAV AN: Lukša 27, Matulin 8, Šte i 4, Blažeka 23, Ribi 11.

Trener Me imurec B. Grafi ar – Mladost Ivanovec 59:53 MLADOST IVANOVEC: Fe keš 23, Kranj ec 5, Hanžekovi 8, Dove er 3, Kranj ec J. 2, Wrana 10, Bjelobrk 2. Trener Gašparlin S. Vindija – Rudar Cimper 59:48 RUDAR CIMPER: Radikovi 21, Novak VA 4, Korbelj 4, Per i 12, Lesar 4, Balaž 3. Trener Damjanovi B.

TABLICA 1. Me imurje

13 13 0 26/+480

2. Dubrav an

13 11 2 24/+233

3. Gra ar

13 8 5 21/+10

4. Mladost Ivanovec

13 8 5 21/-14

5. Vindija

13 5 8 18/-46

6. Donji Kraljevec

13 4 9 17/-31

7. Rudar Cimper

13 2 11 15/-128

8. Kotoriba

13 1 12 14/-454

17. velja e 2012.

RUKOMET RUKOMETNA Premier liga

Me imurje bez bodova na doma em terenu U nastavku rukometne Premijer lige, Me imurje je u prvoj doma oj utakmici doživjelo težak poraz od Bjelovara. Nakon što su mladi igra i Darija Varge u prvom poluvremenu držali priklju ak s gostima, u drugom se ponovilo ono što im se stalno doga a u posljednje vrijeme, pad koncentracije i nedostatak snage. Sve je to rezultiralo visokom gostuju om pobjedom Bjelovara od 26:40 (13:17).

Prvih desetak minuta susreta igralo se gol za gol, a u desetoj minuti Me imurje ima prednost od dva pogotka razlike, 6:4. No, tu su doma ini, na žalost, stali.

Bjelovar postiže šest golova za redom i prednost akove ke mom adi od dva gola viška, u 17. se minuti pretvara u etiri gola zaostatka i vodstvo gostiju od 6:10. U tom je dijelu igre doma i vratar Matu ec obranio jednu loptu, dok je golman Bjelovara

ME IMURJE – BJELOVAR 26:40 (13:17) ME IMURJE -Kova evi , Matu ec, Milas 1, Martin evi 4, Miševi 5, Škrobar 3, Horvati 1, Lesjak, Zadravec 4, Kova i N. 1, Martinjak 2 ,Peras, Kova i T. 1, Bari 1, Mar ec, Petek 3. Trener : Dario Varga BJELOVAR- Grkini , Karabati , Grgi , Gašparovi 1, Horvat 4, Kontrec 6, Merhar 3, Gašparovi 4, uri in 2, Herman 3, Fiala 3, Tandara 4, Mraz 2, urkovi 7. Trener :Dalibor Soka

Karabati zaustavio etiri udarca na svoj gol. Sedam minuta igre Me imurja bez postignutog gola prekinuo je Škrobar, koji je smanjio za 7:10. Zadravec i Petek svojim pogocima smanjuju opet na samo gol zaostatka 9:10.

Do kraja poluvremena urkovi i uri in uspjeli su podi i prednost gostiju na etiri gola razlike, 13:17, pa je tako i završio prvi dio susreta. U nastavku utakmice ponovila se pri a iz nekoliko posljednjih susreta akove kih rukometaša. Ponestalo je snage i koncentracije doma inu, gosti su malo poja ali ritam i bez ve ih problema stigli do visoke pobjede i kona nih 26:40.

Ovo je, na žalost, naša realnost Doma i trener Dario Varga je o utakmici i nastavku prvenstva bio kratak: - Pobijedila je bolja ekipa. Jedina pozitivna strana ovog susreta je ta što su u mojoj mom adi svi igra i dobili priliku da zaigraju. Naši rukometaši idu u školu, na akultet,

TABLICA 1. Siscia

15 11 1

3

23

2. Split

14 10 2

2

22

3. Pore

14 10 1

3

21

4. Spa va Vinkovci

15 9 1

5

19

5. Zamet

14 8 2

4

18

6. Buzet

15 8 2

5

18

7. Karlovac

14 8 2

4

18

8. Dubrava

15 6 2

7

14

9. Bjelovar

15 6 1

8

13

10. Marina Kaštela

14 5 1

8

11

11. Gorica

15 3 1

11 7

12. Varteks di Caprio

14 1 1

12 3

13. Me imurje

14 0 1

13 1

rade, uz to imamo i nekoliko ozlije enih. Moramo raditi ozbiljno i pripremati se za ligu za ostanak, to je naša jedina šansa.

U petak putujemo u Zamet, a ja ne znam tko od igra a ima ispit ili tko radi. To je danas, na žalost, naša rukometna stvarnost. Onda dolazi Pore , pa slijedi ritam srijeda – subota, što je teško za ostale ekipe, a za nas koji smo u ovom trenutku potpuni amateri bit e još teže. (so)

MALI NOGOMET

ATLETIKA PH u dvorani održano je u Be u

Martin Srša bron ani na 1.500 m Dvoransko prvenstvo Hrvatske u disciplinama 400, 800, 1500 i 3000 m svake se godine održava u sklopu Gala Indoor mitinga u Be u. Kako u Hrvatskoj ne postoji atletska dvorana s kružnom stazom, najprihvatljivije rješenje za održavanje dvoranskog PH posljednjih je godina glavni grad Austrije.

Na svojem prvom dvoranskom natjecanju nastupio je i Martin Srša, lan AK Me imurje, i to u utrci na 1500 m, u kojoj je osvojio ukupno osmo mjesto s odli nim rezultatom i novim dvoranskim me imurskim rekordom od 4:07,70. U ovoj utrci u konkurenciji za naslov prva-

Novi uspjeh Martina Srše bronca na 1500 m na dvoranskom PH

ka Hrvatske prva dva mjesta osvojili su Goran Grdeni i Siniša Majdandži iz Agrama, dok je Martin osvojio tre e mjesto i bron anu medalju. Na ovom natjecanju nastupio je veliki broj natjecatelja iz Hrvatske, a od Me imuraca nastupili su još i lanovi AK Nedeliš e: Mihaela Horvat u skoku u dalj - 5. mjesto, Gabrijela Grabar u utrci na 800 m - 12. mjesto i Alena Hrušoci na 400 m - 24. mjesto. Dvoranska natjecanja u Hrvatskoj nastavljaju se prvenstvom u kategoriji juniorki i juniora 18. velja e u Zagrebu, te nakon toga u kategoriji seniorki i seniora u Rijeci 25. velja e. (md)

ŠAH ME IMURSKI šahovski kup

Stridon i Pretetinec maksimalno U nedjelju je odigrano 2. kolo me imurskoga šahovskog kupa u kojem su štrigovski Stridon i Pretetinec s po 4:0 bili bolji od Gorana iz Lopatinca i Gornjeg Mihaljevca III. Mursko Središ e je s 3:1 slavilo protiv Stridona II, a istim su rezultatom Nikola Zrinski i

Gornji Mihaljevec II pobijedili su Nedeliš e i Stridon III. U drugom su kolu ak tri susreta završila rezultatom 2,5:1,5. Mihovljanska Sloboda protiv Miklavca, Strahoninec RŽV protiv Slobode II, Dinamo iz Palovca protiv Strahoninca. Jedini remi (2:2) u ovom

kolu je bio onaj u susretu izme u Gornjeg Mihaljevca i Me imurja.

Nakon dva odigrana kola vode i je Stridon iz Štrigove, a slijede Mursko Središ e, Sloboda Mihovljan, Pretetinec i Me imurje akovec. Tre e je kolo na rasporedu u nedjelju u Mihovljanu u 10 sati.

ZAVRŠIO tradicionalni klupski Kup Grada Preloga u malom nogometu

Mladost uvjerljiva u finalu protiv Trnave Preloška Mladost osvojila je tradicionalni klupski malonogometni turnir Kup Grada Preloga 2012. U nedjeljnom finalu Mladost je bila bolja od Trnave 5:1 zgodicima Ivana Habuša (dva puta), Marsela Radikovi a, Hrvoja Vadlje i Damira Kranjeca. Po asni pogodak za Trnavu postigao je Petar Baksa. U utakmici za tre e mjesto SK-a, koja je zamalo u subotu u polufinalu iznenadila i pobjednika, ovaj put nije posustala i slavila je pobjedu protiv Naprijeda 2:1.

Za najboljeg golmana turnira proglašen je Filip Farkaš iz Mladosti, najbolji igra je Elvis Sabol iz Mladosti, a najbolji strijelac Dejan Ko iš iz Otoka, koji je postigao ukupno 11 golova. Nagrade su podijelili dogradona elnik Preloga Ljubomir Kolarek te Mato Kljai , predsjednik Zajednice sportskih udruga Grada Preloga.

Tako je i ove godine Zajednica sportskih udruga Grada Preloga uspješno organizirala turnir, koji je postao tradicija i okuplja klubova Grada Preloga, njih sedam (Mladost, ukovec 77, Naprijed, Draškovec, SK-a, Galeb i Otok ) te kao goste nogometaše Trnave iz Gori ana.

Ina e, u prvom dijelu natjecanja klubovi su bili podijeljeni u dvije skupine. Polufinale su nakon razigravanja po skupinama izborili Mladost, Naprijed, Trnava i SK-a. U subotu u prvom polufinalu Mladost slavila je protiv SKe preokrenuvši vodstvo 3:0 ekipe iz ehovca. U drugom polufinalu Trnava je uzvratila Naprijedu za prošlogodišnji poraz u finalu s uvjerljivih 5:2.

Posljednji su dan turnira odigrane i dvije revijalne utakmice.

Predstavile su se igra ice Žensko-

ga rukometnog kluba Prelog, još uvijek jedinoga ženskog sportskog kolektiva na podru ju Grada Preloga. Lima i SK-e i Mladosti ogledali su se u me usobnom dvoboju, a slavila je Mladost zgoditkom Gorana Goluba.

Posljednji dan turnira organizator je napla ivao ulaz simboli nom ulaznicom od 10 kuna.

Ulaznicu su pla ali svi, suci, igra i, organizatori i gledatelji. Sav skupljeni prihod darovat e se u humanitarne svrhe. (Ž. Soka , oto: Stjepan Naran a/VIPRO)

44

Dobro je znati

Valentinovo u Pilki Dan zaljubljenih obilježen je u Restoranu Pilka 11.velja e 2012. U prigodno ure enom prostoru, brojni gosti su uži-

vali u specijalnom meni-u pripremljenim od Pilkinih kuhara , plesaju i uz živu glazbu do kasno u no i.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

17. velja e 2012.

17. velja e 2012.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 45

46

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

4 ST-53/09-127 TRGOVA KI SUD U VARAŽDINU, po sucu toga suda Iris Hatvali Nemec, kao ste ajnom sucu, u ste ajnom predmetu nad ste ajnim dužnikom MT Tvornica rublja d. d. u ste aju, OIB: 58725699695, akovec, Ma ce hrvatske 10, na temelju rješenja o prodaji broj ST-53/09-96 od 18. travnja 2011. godine, a temeljem odredbe l. 164. st. 4. Ste ajnog zakona (Narodne novine br. 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 187/04, 82/06. i 116/10, dalje skra eno: SZ-a), dana 30. sije nja 2012. godine donosi slijede i

ZAKLJU AK odre uje se

DRUGA JAVNA DRAŽBA za prodaju nekretnina i pokretnina u vlasništvu ste ajnog dužnika 1. Odre uje se prodaja u ste ajnom postupku nekretnina i pokretnina u vlasništvu ste ajnog dužnika MT Tvornica rublja d.d. u ste aju, akovec, uz odgovaraju u primjenu pravila o ovrsi na nekretninama i pokretninama i to: - nekretnina upisana u z.k.ul. 5827 E, etažno vlasništvo, k.o. akovec, kbr.

8/1, hala trikotaže i konfekcije, zgrada 1 i 2 dilatacija – dorada i trikotaža, zgrada 3 – dilatacije dorada i pozamanterija, zgrada zdravstvenog centra sa prodavaonom, upravne zgrade, zgrada restorana, garaža s nadstrešnicom za bicikle, zgrada por rnice, zgrada dviju trafostanica, zgrada kotlovnice sa deponijem mazuta, dvor, ukupne površine 4 rala i 969 hv i to: a) 6. ETAŽA: 653/26504 - Etaža 6 koja se sastoji od V. kata upravne zgrade, ukupne površine 354 m2, procijenjena na vrijednost od 1.781.939,90 kn. b) 9. ETAŽA: 780/26504 - Etaža 9, prizemlje radionice ukupne površine 423 m2, procijenjena na vrijednost od 690.690,00 kn.

Na nekretnini 1.m upisano je razlu no pravo za korist Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb.

4. Ovaj zaklju ak objavit e se na ste ajnoj oglasnoj plo i ovoga suda.

5. Ste ajni upravitelj dužan je Hrvatskoj gospodarskoj komori dostavi podatke o nekretnini koja se prodaje u ste ajnom postupku, kao i na web stranici Visokog trgova kog suda u Zagrebu, a radi uvo enja u o evidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ste ajnom postupku.

6. UVJETI PRODAJE a) Nekretnine i pokretnine iz to ke 1. prodavat e se, u skladu s odlukom Skupš ne vjerovnika od 12. sije nja 2010. godine, zajedno u ste ajnom postupku usmenom javnom dražbom, za jedinstvenu po etnu cijenu od 37.334.603,64 kn. b) Prodajom nekretnina i pokretnina brišu se svi tere na is ma.

c) 16. ETAŽA: 229/26504 - Etaža 16 koja se sastoji od VI kata upravne zgrade ukupne površine 124 m2, procijenjena na vrijednost od 624.439,37 kn. d) 29. ETAŽA: 17/26504 - 1. Etaža 29 koja se sastoji od garaže površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn.

c) Ako se nekretnine i pokretnine ne prodaju ni na drugom ro ištu za prodaju po utvr enoj vrijednos , na narednim ro iš ma za prodaju nekretnine i pokretnine mogu se prodava za nižu vrijednost koju zaklju kom odredi ste ajni sudac.

e) 30. ETAŽA: 17/26504 - Etaža 30 koja se sastoji od garaže površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn.

d) Sve poreze i pristojbe vezane za prodaju pokretnina i nekretnina snosi kupac.

f) 31. ETAŽA: 17/26504 - Etaža 31 koja se sastoji od garaže površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn.

e) Kao kupci mogu sudjelova samo osobe koje su najkasnije dva dana p rije ro išta za dražbu upla li jam evinu u iznosu od 5% od utvr ene vrijednos nekretnina i pokretnina, koja se upla uje na ra un Trgova kog suda u Varaždinu broj 2390001-1300002754, poziv na broj 53 09, otvoren kod Hrvatske poštanske banke d.d.

Potvrdu o upla jam evine svaki sudionik dužan je predo i na dražbi prije po etka dražbe.

g) 33. ETAŽA: 17/26504 - Etaža 33 koja se sastoji od garaže – površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn. h) 34. ETAŽA: 17/26504 - Etaža 34 koja se sastoji od garaže – površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn.

f) Osobe koje ne uplate jam evinu ne e mo i sudjelova u dražbi. i) 35. ETAŽA: 17/26504 - Etaža 35 koja se sastoji od garaže – površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn. j) 36. ETAŽA: 89/26504 - Etaža broj 36 koja se sastoji od garaže – površine 89 m2, procijenjena na vrijednost od 167.950,12 kn.

g) Sudionik ija e ponuda bi prihva ena, jam evina e se ura una u kupoprodajnu cijenu, a ostalim sudionicima e bi vra ena najkasnije u roku od 8 dana. h) Jam evinu nisu dužni položi razlu ni vjerovnici.

k) 37. ETAŽA: 8007/26504 - Etaža 37 koja se sastoji od podruma I dilatacije površine 490 m2, prizemlja I dilatacije površine 259 m2, me ukata I dilatacije površine 410 m2, prvog kata I dilatacije površine 3093 m2, procijenjena na vrijednost od 22.024.406,12 kn. l) 38. ETAŽA: 1664/26504 - Etaža broj 38 koja se sastoji od prvog kata I dilatacije površine 903 m2, procijenjena na vrijednost od 3.516.949,48 kn. m) 39. ETAŽA: 1544/26504 - Etaža broj 39 koja se sastoji od drugog kata II dilatacije površine 1251 m2, procijenjena na vrijednost od 4.221.615,05 kn. n) 41. ETAŽA: 46/26504 - Etaža 41 koja se sastoji od trafostanice II – površine 25 m2, procijenjena na vrijednost od 85.201,12 kn.

Po etna cijena za nekretnine iznosi 33.298.843,64 kn.

Uz navedene nekretnine prodaju se i pokretnine – strojevi, uredska i informa ka oprema, kao jedna cjelina, a prema procjeni izra enoj od strane sudskog vještaka. Po etna cijena za pokretnine iznosi 4.035.760,00 kn.

2. NA IN PRODAJE Ro ište za prodaju prvom usmenom javnom dražbom, održat e se u zgradi Trgova kog suda u Varaždinu, B. Radi a 2, soba 230/II dana 23. velja e 2012. godine u 13,00 sa .

3. Na nekretnini pod to kom 1.a upisano je razlu no pravo u korist Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb i Republike Hrvatske Ministarstva nancija Porezne uprave akovec.

Na nekretnini pod to kom 1.b, 1.c, 1.d, 1.e, 1.f, 1.g, 1.h, 1.i te 1.j upisano je razlu no pravo u korist Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb.

Na nekretnini pod to kom 1.k upisano je razlu no pravo za korist Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Zagreb.

Na nekretnini 1.l upisano je razlu no pravo za korist Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb.

Na nekretnini 1.n upisano je razlu no pravo za korist Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb i Republike Hrvatske Ministarstva nancija Porezne uprave akovec.

i) Kupac je dužan upla razliku izme u upla ene jam evine i pos gnute kupoprodajne cijene u roku od 30 dana od dana zaklju enja javne dražbe.

Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu, sud e posebnim rješenjem odredi prodaju nevaže om i odredi novu prodaju, uz uvjete za prodaju koja je oglašena nevaže om, a iz položene jam evine namirit e se troškovi nove prodaje i namiri razlika izme u kupovnine pos gnute na prijašnjoj prodaji i novoj prodaji. j) Nekretnine i pokretnine e se rješenjem o dosudi dosudi kupcu koji ponudi najpovoljniju cijenu. Nekretnine i pokretnine e se dosudi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu prema veli ini ponu ene cijene, ako kupci koji su ponudili ve u cijenu ne polože kupovninu u roku iz to ke 7.i ovog zaklju ka. k) U rješenju o dosudi nekretnina i pokretnina, sud e odredi da e se nakon pravomo nos toga rješenja i nakon što kupac položi kupovninu u zemljišnim knjigama upisa u njegovu korist pravo vlasništva na dosu enim nekretninama te brisa terete na nekretnini, kao i na pokretninama. l) Nakon pravomo nos rješenja o dosudi i nakon što kupac položi kupovninu, sud e donije zaklju ak o predaji nekretnine i pokretnina kupcu, ime kupac stupa u posjed is h. m) Ako kupac radi pla anja kupovne cijene treba uze kredit, sud e na prijedlog kupca ve u rješenju o dosudi odredi da e se nakon pravomo nos rješenja o dosudi te pošto kupovnina bude položena, u zemljišnim knjigama prilikom upisa prava vlasništva u korist kupca upisa i založno pravo na nekretninama i pokretninama radi osiguranja tražbine po osnovi kredita, u korist davatelja kredita u skladu sa sporazumom o osiguranju. n) Pravo nadmetanja imaju sve pravne i zi ke osobe. o) Prodaja se provodi po na elu „vi eno – kupljeno“, što isklju uje sve naknadne prigovore kupca. p) Zainteresirane osobe mogu razgleda predmetnu nekretninu i pokretnine, te dokumentaciju koja se odnosi na ovu imovinu uz prethodni dogovor s ste ajnim upraviteljem na broj telefona 098 9625891.

17. velja e 2012.

SLOBODNA RADNA MJESTA (H

LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1, traži 1 m/ž MAGISTRA FARMACIJE na odre eno vrijeme, natje aj je otvoren do popunjenja, pismena zamolba na gornju adresu, info na www.hzz.hr VinogradarskazadrugaŠTIGOV ANKA, Železna Gora 68, traži 5 KV KONOBARA/ICA; 5 POM. KONOBARA/ ICA - radno iskustvo poželjno, znanje stranih jezika; 2 KV KONOBARA/ICE bez radnog iskustva, znanje stranih jezika; 3 KV KUHARA/RICE MAJSTORA ZA ROŠTILJ I RAŽANJ - poželjno radno iskustvo; 1 KV PIZZA MAJSTOR/ICU - poželjno radno iskustvo; 4 POMO NA KUHARA/ICE; 2 KV KUHARA/ICE bez radnog iskustva; 2 KV, SSS, VŠS, VSS OSOBE ZA BUKING traženje potencijalnih gos ju, znanje stranih jezika, voza ki ispit, mjesto rada za sva radna mjesta je Krk, Malinska, Baška, po etak rada je 15.3.

Zainteresirani javiti se na 099 222 1338. Postoji mogu nost probnog rada u restoranu GURMAN u Savskoj Vesi. Natje aj otvoren do 15.2.

IFA savjetovanje d.o.o. za poslovno savjetovanje akovec, traži 2 m/ž SAVJETNIKA ZA OSOBNE FINANCIJE – suradnika za savjetovanje i prodaju financijskih produkata, uvjeti: SSS, VŠS,VSS,ugovorodjelu,osiguranopsežanprogramškolovanjaipolaganje ispita pri HANFA-i, uvo enje u posao, široka paleta proizvoda na podru ju nanc. savjetovanja, mogu nost izgradnje karijere, ostvarivanje zarade vezano uz radne uspjehe pozi vna, optimisti na osoba, spremnost na kontakte i rad s ljudima, samoinicija vnost, radno vrijeme 15-20 sa tjedno, više informacija na www.i-fa. hr, prijave na e-mail: cakovec@i-fa. hr do 17.02.

INSTALOMONT TERMOCENTAR d.o.o. AKOVEC, K.Zvonimira 7, traži 1 INŽ. STROJARSTVA ILI DIPL.INŽ.

STROJARSTVA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 098 426 122 ili na e-mail: termocentar@email.t-com.hr do 17.02.

CAFFE BAR QUEEN, ukovec, traži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javiti se na 040 660 246 ili na mob.

098 242 143, do 17.04.

MURA METAL d.o.o. KOTORIBA, Sajmišna 1, traži na odre eno vrijeme 5 m/ž BRAVARA s rad. iskustvom 3g. i 2 ZAVARIVA A mag postupak, uvje : poznavanje tehnika zavarivanja u g i rel postupku, važe i atest za pojedine discipline, zavarivanja, min. 2g. rad. iskustva, info na tel. 682-130, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu do 18.2.

Ca e bar “MK”, GORI AN, Vrtna bb, traži 1 m/ž POSLUŽITELJA PI A na odre eno vrijeme, javiti se na 095 5333 891, do 19.2.

EKO ME IMURJE d.d. ŠENKOVEC, B. Radi 37,40000 AKOVEC,traži1INŽ.

ZAVARIVANJA IWE/EWE na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvje : obavezno položen IWE/EWE, VŠS, VSS strojarskog smjera, rad na ra unalu, engl. ili njem. u govoru i pismu, radno iskustvo 1g., pismene zamolbe dostavi na gornju adresu ili e-mail: eko@eko.hr Razmatrat e se sve zamolbe ali povratno e se javi samo kandida ma koji u u u uži izbor. Natje aj do 24.2.

MTI Telefonski imenik i Žute stranice d.o.o. k.d. 10000 Zagreb, Republike Austrije 1/3, traži SSS/VŠS TERENSKOG KOMERCIJALISTU m/ž na ugovor o djelu uz mog. zapošljavanja na neodre eno, uvje : SSS/VŠS prodaja oglasnog prostora u poslovnim imenicima RH žute stranice po županijama, posao se radi direktnim kontaktom s odgovornim osobama u gospodarskim subjek ma, mogu nost zapošljavanja osobe s invaliditetom, terenski rad na podru ju Me i-

murske županije, komunika vnost, marljivost, organiziranost, odgovornost, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu, ili e-mail: m @m .hr ili na fax: 01 4872471, do 27.02.

SILADI d.o.o. KOTORIBA, traži 2 VOZA A/ICE POLJOPRIVREDNIH STROJEVA na odre eno vrijeme, javi se na 098 915 8006, do 29.02.

Pizzeria Fat boy PRELOG, traži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098 778 855, do 25.2.

UNISOFT d.o.o. M. Središ e , traži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, javi se g. Sabo Nenadu na mob. 098 9839 707, do 29.02.

NOSTRO d.o.o. Slemenice 23, traži 10 (m/ž) ŠIVA A TRIKOTAŽE I LAKE KONFEKCIJE na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se osobnona gornjuadresu ili na tel.865 299, natje aj otvoren do 28.2.

PANOEXd.o.o. AKOVEC,Dr.I.Novaka 46, traži 1 m/ž SSS TELEFONISTU na odre eno vrijeme, uvje : znanje engl. jezika, voza ki ispit B kat., radno iskustvo u prodaji i marke ngu, prezentacijske vješ ne, od zainteresiranih se traži da budu komunika vne, sposobne za rad u mu, ustrajnost u radu, javiti se osobno na gornju adresu ili dostavi na e-mail: info1@ panomed.com.hr, do 20.02.

Caffe bar Finimo AKOVEC, traži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme, javiti se na 095 556 7184, do 20.02.

TP Varaždin, P.Miškine 53, tra i 2 m/ž KV PRODAVA A na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnos, poželjno radno iskustvo, mjesto rada Palovec,M.Subo ca,javi seosobno na gornju adresu ili e-mail: kadrovska@tpvz.hr do 23.02.

AGRO - AXA d.o.o. Dunjkovec, J.J. Strossmayera 1, traži 1 m/ž KV PRODAVA A gra . i polj. materijala na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, radno iskustvo 3g., javi se osobno na gornju adresu ili dostavi pismenu zamolbunagornju adresu do 17.02.

O.M.Td.o.o.IVANOVEC,M.P.Miškine 22,traži2CNCTOKARAsradnimiskustvom na neodre eno vrijeme, javi se na 338-120, do 22.02.

OPTIMUS d.o.o. akovec, V. Nazora 32, traži 1 SSS, VŠS, VSS PROGRAMERA za poslove održavanja aplikacije korisnika na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, voza ki ispit B kat., znanje engl. jezika, javi se na 091 3640 788, do 24.02.

TMTd.o.o. akovec,Kalni kabb,traži 1 (m/ž) NET programera poslovnih aplikacija na neodre eno vrijeme, uvjeti: SSS, VŠS, VSS (informatikaprogramiranje), tehni ka i organizacijska znanja za vo enje so wareskih projekata, temeljenih na MS SQL bazi podataka i .NET tehnologiji, iskustvo u izradi aplikacija u Visual Studio 2003/2005, poznavanje rada u Visual Studio 6, MS Access-u, voza ka B kat., dostavi pismenu zamolbunagornju adresu ili e-mail: marinko.cmrlec@ tmt.hr ili na fax: 040 370 994, više informacija 091 1384 128, do 26.02.

LORENAd.o.o.BanskiVinogradi10/a, 10090 ZAGREB, traži 5 SSS djelatnika za višestruke kompenzacije na odre eno vrijeme, voza ki ispit B kat., mog. korištenja vlas tog automobila, mogu nost rada od ku e, javi se na 01 379 4522 ili na e-mail: ured3@ tvornica-ideja.com.hr do 31.03.

AGRA - AXA d.o.o. Dunjkovec, J.J. Strossmayerova 1, traži 2 KV, SSS (m/ž) DJELATNIKA za rad u poljoapoteci na odre eno vrijeme uz mog. stalnogradnogodnosa,poželjnoradno iskustvo 3g. na prodaji sredstava za zaš tu bilja, mjesto rada Puš ine i

17. velja e 2012.

Hrvatski zavod za zapošljavanje) Nedeliš e, javi se na 040 829 237 ili dostavi pismenuzamolbunagornju adresu do 18.02.

EUROTIM METALI d.o.o. Gori an, traži 1 CNC (m/ž) PROGRAMERA na stroju za rezanje plazmom na odre eno vrijeme, uvje : strojarski tehni ar, tehni ar za ra unalstvo, poželjno radno iskustvo, javi se na 095 5295 394, do 21.02.

PRIMIKO d.o.o. M. Središ e, Frankopanska 66, traži 5 ZIDARA, 5 TESARA i 5 ARMIRA A na odre eno vrijeme uzmog.stalnogradnogodnosa,javi se na 099 241 6383, do 29.02.

Autoservis-Autoprijevoz vl. Josip Dobrani , M. Središ e, R. Kon ara 71, traži 2 KV VOZA A za me unarodni prijevoz C i E kateg i 1 DISPONENTA sa znanjem informa ke, engl. i njem. jezika na odre eno vrijeme s mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 040 543 010 ili e-mail: marija.dobrani @silo-dobranic.hr do 29.02.

Objekt jednostavnih usluga u kiosku PIZZA CUT, Ma kovec, B.J. Jela i a 26, traži 2 (m/ž) KUHAR, 2 (m/ž) POMO NA KUHARA i 2 (m/ž) KONOBARA na odre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, mjesto rada VIR, info: 095 5982 583, 099 2532 500. Sastanaksazainteresiranimkandida mau Zavodu za zapošljavanje PS akovec, dana 23.2.2012.u13sa dvorana18, natje aj otvoren do 10.03.

Autoprijevoznik Ivica Sa ar, akovec, Tina Ujevi a 55, traži 2 KV VOZA A ZA ME UNARODNI PROMET s položenom C i E kat., 2g. radnog iskustva, na odre eno vrijeme uzmog.stalnogradnogodnosa,javi se na 098 242 041, do 24.02.

KAŠET REMONT, Pribislavec, Kaštelska 1, traži 1 (m/ž) MEHANI ARA POLJOPRIVREDNIH STROJEVA (TRAKTORA) na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, poželjno radno iskustvo, javi se na 098 170 5267, do 26.02.

SAMACO d.o.o. Gori an, traži 2 djelatnika za pravljenje strugotina od drva na odre eno vrijeme, mjesto rada Gori an, najava na tel. 01/2387351 ili na e-mail: info@euroalfa.hr do 17.02.

Ca e bar KOCKA, Sveta Marija, B.J. Jela i a 4, traži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 099 6821 656, do 17.03.

MIHALEC TRGOVINA d.o.o. PRELOG, Glavna 16, traži 1 PRODAVA A/SERVISERA BICIKLI na odre eno vrijeme, komunika vna osoba, javi se osobno na gornju adresu ili tel. 040 645 522, 099 2169 252, do 10.03.

Radna mjesta Varaždin: BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKAZAAUTOMOBILEnaodre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV ili osobe sa školom za šiva a ili završen te aj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, pismene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 29.2.

AGENT FIDELITAS JEDAN d.o.o. traži 6 m/ž KREDITNA POSREDNIKA za poslove kreditnog poslovanja, rad sa strankama, u jeku usavršavanja ugovor o djelu, a kasnije mogu e ugovor o radu. Uvjeti: SSS ekon. ili trg. smjer, gimnazija, iskustvo na nancijsko-kreditnim poslovima, komunika vna osoba, zainteresirana za posao, u enje i usavršavanje, mski rad, pogodnos su ako je osoba radila na traženim poslovima, B kat., vlas auto; pismena zamolba: KUKULJEVI EVA 18, 42000 VARAŽDIN, mailom: smiljanadrk@gmail.com ili mob: 091 544 0151, 098 492873, do 29.2.

Informacije 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

AGENT FIDELITAS d.o.o., Brdo 3, 10340 VRBOVEC; traži 1 m/ž VODITELJA UREDA ZA ŽIVOTNA I NEŽIVOTNA OSIGURANJA – u tijeku eventualnog usavršavanja sklapa se ugovor o djelu a kasnije ugovor o radu, uvje : SSS, VŠS, VSS, znanje rada na ra unalu (Word, Excel, Internet), voza ki B kat., poželjan ispit za zastupanje u osig. (HANFA), iskustvo na poslovima osig., komunikacijske i prezentacijske vješ ne, dinami na i komunika vna osoba, iskustvo u prodaji osiguranja, vo enje tima, spremnost na usavršavanje i u enje; mjesto rada: Varaždinska županija. Pismene zamolbe na navedenu adresuilie-mail:smiljanadrk@gmail. com ili najava na mob. 091 544 0151, 098 492 873, do 29.2.

D&D Marke ng, Dino Benko - Best Marke ng, Varaždin, Zrinskih i Frankopana 1, mjesto rada Varaždin, traži 3 m/ž OŠ, KV, SSS, TELEFONISTA na odre eno vrijeme, uvje : komunika vnost, mski rad, snalažljivost, iskustvo nije važno; i 3 OŠ, KV, SSS m/ž DOSTAVLJA A ROBE na odre eno vrijeme, iskustvo nije važno, B kat., vlas auto nije uvjet, najava na mobitel: 095 122 2221, kontakt osoba Ma ja Jezernik, do 29.2.

Ugost. obrt “IZABELA”, Kra evec 4, Visoko, traži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS bilo koje struke; osiguran smještaj i hrana; rad u poslijepodnevnoj smjeni ili prema dogovoru, najava namob:092125 9401(Mar na Bo kaj), do 20.2.

TOPLAK d.o.o. Reme nec 112; mjesto rada: Ca e bar “FENIX” Reme nec i Caffe bar “SANDA” Tuhovec; traži 2 KONOBARA/ICE na neodre eno vrijeme, uvjeti: OŠ, KV, SSS bilo koje struke, osiguran smještaj, najava na mob: 098 284 472, gdin.

Toplak Ivica, do 29.2.

Ugost. obrt RAJ, Glavna 139, Kuršanec, mjesto rada Kuršanec, traži 2 m/ž PIZZA PEKARA na neodre eno vrijeme, uvjeti: KV pekar ili kuhar, iskustvo nije važno, najava na mob: 091 120 9977, gdin. Kris jan Branovi , do 24.02.

KID-91 d.o.o. Poljana Donja, M. Pušteka 27, traži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS bilo koje struke, osiguran smještaj, pla a 4.000 kn, najava na mob: 091 5887 403 (Marija Kataleni ), do 31.3.

Dom za starije i nemo ne osobe NOVI ŽIVOT, Varaždinska 4, Radovec, 42208 Ces ca, traži 1 (m/ž) RAVNATELJA USTANOVE na neodre eno vrijeme, uvje : VSS, radno iskustvo 5g., položen stru ni ispit; stru ni ispit iz podru ja socijalne skrbi, voza ka B kat.,informa kaznanja,poznavanje engl. i njem. jezika. pismena zamolba na navedenu adresu ili e-mailom: dom@novi-zivot.com do 29.2.

ZLATNO ZRNO d.o.o., mjesto rada Trnovec Bartolove ki, traži 1 (m/ž) KV PEKARA sa min. 6mj. radnog iskustva na odre eno vrijeme, najava na tel: 042 684 012, g a. Darinka, do 29.2.

ZADRUGA JALŽABET - AKCIJSKE CIJENE

TUŽNO SJE ANJE

do kraja velja e: mineralno gnojivo - vre e 25 / 1 - NPK 15:15:15 - 106,00 kn, KAN 70,00 kn, UREA 95,00 kn. PLAVO ULJE - 47,00 kn, Nordox 250 gr - 46,00 kn i 1 kg - 155,00 kn, Cromosul 27,00 kn, Bordoška juha 33,00 kn, NEORAM - 26,00 kn, Thiovit - 26,00 kn. KOSTOVIT 2/1 - 27,00kn. Na sva sredstva za zaštitu bilja - 10 % popusta.

na dragog nam strica i šogora

Prodajemo LOZNE CIJEPOVE i VO NE SADNICE - popus na ve e koli ine.

16.02.1988. – 16.02.2012. Šogorica Julijana, ne akinja Verica, ne aci uro, Ladislav i August s obiteljima

Poljoprivredna zadruga „Jalžabet“, brojevi telefona prodavaonica: Jalžabet 042/647-344, Kelemen 042/647-270, Zbelava 042/207-254, Trnovec 042/683-040, Šemovec 042/657-135.

Zajedno možemo bolje!

Uprava trgova kog društva «Agrome imurje» d.d. akovec, Ru era Boškovi a 10, uz suglasnost Nadzornog odbora Društva, raspisuje

NATJE AJ ZA PRODAJU NEKRETNINA PRIKUPLJANJEM PISANIH PONUDA 1. OPIS I VRIJEDNOST NEKRETNINE Nekretnine su upisane u: 1. z.k. ul. broj 3335, k.o. Hodošan, est. broj 1333/B/2/114, koju ine: zgrada uprave pogona, garaže, skladište, skladište zaš tnih sredstava, zgrada pumpne stanice za gorivo, zgrada skladišta sa sanitarnim vorom, zgrada radioni kog skladišta s nadstrešnicom, industrijsko dvorište, ukupne površine od 2 rali i 1388 hv, u 1/1 dijela (tereta nema). Nekretnina se nalazi u Hodošanu u ulici 1. maja 44.

2. z.k. ul. broj 5049, k.o. Legrad, est. broj 3275/30, koju ine: izgra eno zemljište Veliki Pažut od 662 hv i industrijsko dvorište Veliki Pažut od 5 j 1205 hv, u 1/1 dijela (tereta nema).

Po etna vrijednost nekretnine je: pod 1.) 248.861,00 eura, pod 2.) 72.346,00 eura, pla vo u kunama prema srednjem te aju HNB na dan pla anja.

Nekretnine se prodaju po na elu «vi eno – kupljeno», što isklju uje sve naknadne prigovore kupca.

Zainteresirani ponuditelji moraju se javi u sjedište Društva radi organiziranja razgledavanja pojedine nekretnine putem telefona 040 390 822, gospodinu Franji Mileru.

2.UVJETI NADMETANJA Natje aj za prodaju nekretnina e se proves prikupljanjem pisanih ponuda koje se podnose osobno ili putem pošte preporu eno na adresu: 40000 akovec, Ru era Boškovi a 10, najkasnije do 15. ožujka 2012. godine, u zape a enoj omotnici pod oznakom «za natje aj za kupnju nekretnine – ne otvara ».

Pravo sudjelovanja na Natje aju imaju zi ke i pravne osobe koje prema pozi vnim propisima Republike Hrvatske mogu stjeca vlasništvo na nekretninama u RH. O rezulta ma natje aja ponuditelji e bi obaviješteni nakon utvr ivanja najpovoljnijih ponuditelja, koje odabire Uprava Društva.

Ugovor o kupoprodaji e se sklopi u roku od 15 dana od dana odabira najpovoljnije ponude.

Kupcem se smatra osoba koja ponudi najvišu cijenu.

Kupac je dužan uplatiti ukupnu kupovninu u cijelosti na poslovni ra un Društva: 2392007-1100000230, koji je otvoren u Me imurskoj banci d.d. akovec.

Ako kupac ne upla kupovninu odjednom u roku od 15 dana od dana sklapanja Ugovora o kupoprodaji, prodaja e se proglasi nevaže om.

Porez na promet i druge troškove vezane uz prodaju nekretnine snosi kupac u cijelos .

UPRAVA

MOD DIZ OBU A d.o.o. Optujska 72 b, Varaždin, traži 3 (m/ž) KROJA A KOŽE i 5 (m/ž) ŠIVA A GORNJIŠTA OBU E. Radna mjesta su na neodre eno vrijeme a uvje : OŠ, KV, SSS, radno iskustvo 1g., oobni dolazak na navedenu adresu do 29.2.

AGILITAS GRUPA d.o.o. Aleja Kralja Zvonimira 2/1, mjesto rada: podru je zapadne Europe i Engleske, traži 1 (m/ž) VOZA A TERETNOG VOZILA ZA ME UNARODNI PRIJEVOZ na odre eno vrijeme, uvjeti: KV, SSS, iskustvo 1g, voza ka dozvola C i E kateg. Životopis s fotokopijom voza ke dozvole sla na navedenu adresu do 29.2.

BEL IGNACA

Tijekom osmog tjedna 2012., od 20. velja e do 24. velja e, na podru ju naselja akovec se odvoze SME E KANTE ZA BIORAZGRADIVI OTPAD. Molimo korisnike da iznesu na javnu površinu samo sme u kantu i vre e za odvojeno skupljenim otpadom.

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI

UMRLI

MAJA BRANDA, k i Petre i Alojzija; TIN HABUŠ, sin Roberte i Ivana; LEONA PER I , k i Mihaele i Gorana; EMANUEL LOVREN I , sin Bojane i Jurice; PAOLA FORŠTNARI , k i Ivane i Bojana; VIVA LEVA I , k i Nataše Leva i ; FRANKA BOŽI , k i Ines i Ivana; PATRIK VINKOVI , sin Jelene i Tomice; DORIJAN KRŽAK, sin Katarine i Željka; NIKO HAT, sin Tanje i Dragana; ŽELIMIR ORŠOŠ, sin Bojane Oršoš; DENIS BALOG, sin Snježane i Roberta; KATJA FERLIN, k i Marije i Franje; TEA TURK, k i Snježane i Tihomira; DENI KRANJC, sin Jasminke i Danijela ( akovec)

Antun Novak r. 1943., Franjo Novak r. 1941., Franjo Belši r. 1935., Ruža Marka r. 1935., Ivan Igrec r. 1952., Ana Puklek ro . Piknja r. 1931., Majda Antonija Jurišaga ro . Žorž r. 1926., Franjo Hižman r. 1954., Veronika Dodlek ro . Ov ar r. 1936., Marija Verteš ro . Bujan r. 1932., Ljudevit Lanji r. 1930., Eva Horvat ro . Sternad r. 1933., ur a Horvat ro . Bogdan r. 1960., Augustin Nerer r. 1926. ( akovec); Valent Ferenc r.

1929. (Dekanovec); Mariana Kova r. 1922. (Kotoriba); Marija Labazan ro . Šegovi r. 1919., Franciska Okreša ro . Puconja r. 1937. (M. Subotica); Marija Hrženjak ro . Tomši r. 1929., Angela Varga ro . Murkovi r. 1927., Julijana Šardi ro . Jalšovec r. 1953., Veronika Dolovi ro . Gjura r. 1923., Mijo Soldat r. 1931. (M. Središ e); Antun Šari r. 1937., Marija Vadlja ro . Hranjec r. 1922. (Nedeliš e); Ana Habuš ro . Grozdek r. 1935., Jela Vuk ro . Sinkovi r. 1923., Stjepan Škoda r. 1939. (Prelog); Antun Šari r. 1937., Marija Vadlja ro . Hranjec r.

1922. (Nedeliš e)

VJEN ANI Martina Lesar i Ivo Vilus, Roberta Mesarek i Matija Škvorc, Zvjezdana Leiner i Dalibor Koruši , Ana Ivanek i Filip Kova evi ( akovec); Ivana Matulin i Saša Horvat (Kotoriba); Sanja Fran i i Nenad Vi ar (Prelog)

48

Oglasnik

17. velja e 2012.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašiva e da ubudu e u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisi-

MOTORNA VOZILA PRO DA J E M DA E WO O N U BIRA karavan. Mobitel: 098-241-172.

PRODA JEM ELI NE FELGE ZA AUDI A4 - 5 rupa, 15 cola, cijena 100kn/kom. tel. 040/861-208 VW BORA 1.4 plin 2000.god., reg. do 1./13, klima, ABS, servo, dalj. centr., zra ni jastuci, 3.600 eura, mogu kredit, zamjena, mob 098/242 283 DAEWOO TICO 1998.g., bordo metalic, reg. do 1/13, prodaja ili zamjena za malo ve i, cijena 8.500 kn. k, mob. 095/813-8140 BMW 318d E 46, 1995 ccm, 85 kw 2005.g., reg. do 3./12, 1.vl., ser v. knj., 18 0 tkm , autom. klima, ABS…, 10.30 0 eura sa PDV-om (s prijenosom na ime), mogu kredit, zamjena, mob 098/242 283 PRODA JEM R ABL JENE GUME Pirelli dim. 205/6 0/15. mob.

098/907-1581 SKUTER YAMAHA Aero 50ccm 2009.g., 6.600 km, sportski auspuh, dvije kacige, jakna, rukavice i bubrežnjaci, cijena 8.000 kn. tel.

360-260 FIAT GRANDE PUNTO 1.2 2008. god., reg. do 5./12, klima, ABS, servo, dalj. centr., zra ni jastuci, CD orig. sa kom. na volanu, upravo napravljen veliki servis, garancija, 5.500 eura sa prijenosom na ime, mogu kredit, zamjena, mob 098/242 283

ma. Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane PRODA JE SE Mercedes A klasa i skuter Peugeot, mob.

091/970-1929.

OPEL ASTRA 1.6i 1994.g., zra ni, alarm, centr. zaklj., autoradio, servo, putno ra unalo, u dobrom stanju, uvoz iz Njem a ke, n e r e g i s t r i r a n , m o b 098/1826-331 PRODAJEM FORD FIES T U 1 9 9 4 . g . , r e g i s t r. d o 5/2012., cijena 300 eur, mob.

098/764-623

POLJOPRIVREDA PRODAJEM vrtnu kosilicu, cirkular i eki ar, tel. 333-253 KUPUJEM TRAKTOR IMT, Ursus, Zetor, Deutz ili sl., može neispravan ili u lošijem stanju. Tel: 092/205-1831 PRODA JEM KOMBA JN FAHR 1250 Hidromat, kosa 3,6m, 4 reda za kukuruz. Tel: 098/170-53-11 PRODA JE SE prikolica za traktor TV kiperica, traktor Stayer 28, plug 12cola, kabina za IMT, elevator 6m, motorna pila Stih l , T h o m o s a u t o m a t i k . Te l .

091/517-5821 PRODAJEM TRAKTOR IMT 533 Delux s kabinom, 1.vl., sa uvan, te reno 5 campus dizel , ‘ 92. g., za 1.0 0 0 eur. mob.

098/190-3753 PRODAJEM BALIRKU za okrugle bale John Dere 2004.g., mob.

095/901-7010

djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naru itelj oglasa zato je dužan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište.

Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo naše itate-

USLUGE

MUŠKARAC traži mla u žensku osobu za povremene susrete, uz mogu nost stanovanja, mob.

099/824-2070

PRODAJEM ZEMLJIŠTE u Lopatincu, I. L. Ribara 13, hitno i povoljno, snižena cijena na 5.000 eura. tel. 091/545 7389, 040/500 990.

PRODA JEM MANJI DVOSOBNI STAN u centru k povr. 34m2, klima, kvalitetna kuhinja po mjeri.

Upitati na 098 726 462.

PRODAJE SE DVOSOBAN STAN u strogom centru akovca. mob: 091/559-8656 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODA JE SE 3-SOBNI STAN od 98,89 m2 u akovcu na adresi Tomaša Gori anca 2. Stan ima sve priklju ke. Cijena: 835.000,00 kuna. Mob: 091/445-7049.

PRODA JE SE KU A od 240 m2, blizina centr a akovc a, Voj ni vrtovi, hitno i povoljno. Tel: 091/543-3518 POVOLJNO AKOVEC JUG: dvoetažni atrak van stan s puno svjetla, južna strana, blizina škole, vr a, pošte, trgova kog centra, donja etaža 36m2, gornja etaža (potkrovlje) 25m2. mob: 099-241-4596 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Prapor anu od 1010m2 ili 600 hv, gornje Me imurje, cijena po dogovoru, mob. 091/5460-414

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI Dugogodišnje iskustvo.

Brzo i kvalitetno!

Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k Istarska I t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno. Tino, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SELIDBE, PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE ROBE obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. K.L. Interijeri d.o.o., tel. 091 7216 922 TRAŽIM PODUKE za mandolinu. mob. 095/242-0000 MAGISTRA edukacije hrvatskog jezika i književnos nudi instrukcije za državnu maturu iz hrvatskog jezika, za 50 kn/sat, a uklju uje pisane materijale, u enje i ispitivanje, uvježbavanje pisanja eseja, pisane ispite znanja. Dolazak do mjesta stanovanja ( akovec i okolica, a ostalo po dogovoru). mob: 091 5838 182 INSTRUKCIJE IZ KNJIGOVODSTVA pružam pomo u u enju i vježbanju zadataka za srednje škole. Termin po dogovoru. Mob: 091 528 66 71

POSAO TRAŽIM ŽENU ZA UVANJE DJETETA od 3,5 godine i pripomo u ku i. tel. 095 510 9391 ŽENSKA OSOBA traži posao iš enja ili bilo kakav drugi posao, može i pomo starijim osobama. mob. 099/8420-173 MLA A MUŠKA OSOBA traži bilo kakav posao. mob. 099/8420-173 TR A ŽIM MEHANI AR A s iskust vom po mogu nosti s iskustvom na traktorima, mob 098 170 52 67 TRAŽIM SURADNIKE ZA POSAO NA INTERNETU. Mob. 097/7821-438.

KREDITI

mob: 095/355-1313 095/355-1414 040/390-431

Čakovec, dr. I.Novaka 2 *preko puta Čakovečkih mlinova*

NEKRETNINE – PRODAJA

POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene, umirovljenike uz zalog zlata, srebra, starina, ra unala, ekova u ovlaštenoj zalagaonici. mob. 095/40-888-41

POZNANSTVA DE KO (32g), zaposlen, ne pije i ne puši, traži curu za ozbiljnu vezu, mob. 091/9825-613

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

PRODAJEM KU U U CENTRU akovca, Ulica Kralja Tomislava, cca 700 m2. Mobitel: 098-552-990.

PRODAJU SE NOVI STANOVI u akovcu kod teniskih igrališta (58m2) i Merkatora (48m2), Zagrebu (73m2 + park mjesto + garaža) i apartman u Pore u (55m2). POVOLJNO, Tel: 098 241 578 STAN, AKOVEC, Istarsko naselje (ku ice), kompletno renoviran i proširen, sa šupom i malim vrtom. Cijena 31.000 eur!! mob.

095/242-0000

ODLI NA PRILIK A Z A KUPNJU OBITELJSKE KU E - vojni vrtovi akovec. Tel. 098/558-836 PRODAJE SE OBITELJSKA KU A visoka prizemnica u M. Subotici, gl. ulica, blizina škole i želj. stanice, lokacija pogodna za gosp. djelatnost, mogu a i zamjena za stan u k. mob. 098/244-295 PRODAJE SE KU A u M. Subotici od 90m2 stamb. prostora sa svim priklju cima, na lijepom položaju, blizina škole i želj. stanice. Mob. 098/179-4612 PRODA JE SE KU A u Donjem Kraljevcu s velikom oku nicom i zemljište, izlaz na drugu ulicu, blizina škole i vrti a, cijena po dogovoru. mob. 095/520-1908 PRODAJEM KU U KATNICU u Murskom Središ u sa dva stana od 80 m2, dvije garaže, 2 podruma i gospodarskim objektom. Svi priklju ci gradski. Oku nica 2600 m2. Može i zamjena za stan uz doplatu. Cijena 65.000 eur. mob 095/863-1441 PRODAJE SE STAN od 55m2, ure eni, u k, Vukovarska ul., mob.

091/796-9072 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 64m2 na Sajmištu u k, cijena povoljna. mob. 098/562-756

OVLAŠTENI UVOZNIK ZA HRVATSKU Prodajna mjesta: akovec: Nikole Pavi a 4, tel: 040/363-396 Strossmayerova 5, tel: 040/385-054 Prelog: Trg Svetog Florijana 18, tel: 040/646-787 Varaždin: Zagreba ka 55, tel: 042/321-843 Gajeva 4, tel: 042/200-944 Zadržite stari broj, prenesite ga u TELE2 i doživotno dobivate 50 KN mjesečno besplatnog g razgovora g

Najve i izbor LCD i LED telev televizora

PRODA JEM KU U u Vu e tincu cca 350 m2 s velikom oku nicom 800 m2. Mobitel: 098-552-990.

PRODA JEM GRA EVINSKO ZEML JIŠTE u Murskom Središ u, mob. 098/954-9775 PRO DA J E S E 2- S O B A N S TA N kompl. renoviran 2007.g. (nove instalacije), klima, 1.kat, odli na lokacija, balkon + podrumsko spremište kompl. renovirano, za 54.000eur, mob. 091/364-0788 PRODA JE SE KU A u Murskom Središ u. mob: 098/632-235 PRODAJE SE gra evinsko zemljište na Šafranu (Mihovljan) elitno naselje, pravomo na gra . dozvola za izgradnju moderne ku e, pla eni kom. doprinos, vodni doprinos, priklju ak vode i struje. mob. 091/1395-244 PRODAJEM GRADILIŠTE s lokacijskom dozvolom, 1/1 u Zasadbregu, povoljno. Tel. 091 7636 571 PRODAJEM KU U U D. Vidovcu. tel: 091/7811-621 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Vu etincu (Lopatincu), 2000m2 dio kom. i vodnih doprinosa pl., mirni kvart idealno za obiteljsku ku u, za 17.000 Eur, te posl. prostor od 90m2, preko puta suda i županije, cijena 1450 e/ m2, mob. 098/297-222 PRODAJE SE GRADILIŠTE U SELNICI 750 m2 ure eno, pogodno za obiteljsku ku u. mob. 099 317 3372 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu vel. 1600 m2, uredno vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, mob.

098/652-292.

lje i oglašiva e za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti.

ME IMURSKE NOVINE

od 799 kn

AKCIJA popusti do 500 kn SVE E VRSTE

GARMIN G od 699 kn DIGITALNI DIGIT

PRIJEMNICI KUĆANSKIH KIH APARATA PRIJE - ručni mikseri - aparati za kavu - tosteri - kuhala za vodu - auto usisavači

- masažer za stopala - uređaji za oblikovanje kose - aparati za šišanje - sušila za kosu

MPEG 2 119 kn

PLAYSTATION 2 899 kn

SERVIS MOBITELA I PLAYSTATIONA

Veliki izbor

laptopa Veliki izbor opreme za mobitele, USB kablovi, auto punjači, kućni punjači, torbice... info@bukal.hr

www.bukal.hr

info tel. 040363 396

MILENIUM STAMBENO NASELJE

EUROPA PRED VRATIMA Hlapi ina 205 Tel/fax: 040/573-058 Mobitel: 091/502-39-33

17. velja e 2012.

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM KU U u k, livadu u Puš inama i bmw 318i 1989.g. – hitno i povoljno. mo. 095/845-3568 PRODAJEM ILI MIJENJAM KU U u Gori anu za 2-sobni stan u k uz nadoplatu. mob. 098/9743-775 PRODA JE SE GR ADILIŠTE u Mihovljanu. 165 hv, 20x30 m, blaga kosina, pogled na grad, prekrasno okruženje, Ulica Ma je Gupca. Tel. 098/198-9410 FRIZERSKI SALON novi, namješteni, akovec, Ul. Ljudevita Gaja 6, prodajem. mob. 098/241-559 STAN 4-sobni (etaža), novo, s garažom, ispod Šafrana (Mihovljan), visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob. 098/241-559 NAMJEŠTENI 2-SOBNI STAN u centru k, plinsko centr. grijanje, sva brojila posebno, prodaje se za 35.000 eur ili se iznajmljuje. mob. 091/5636-323

IZNAJMLJUJEM namješteni 2-sobni stan, mob. 098/303-759 IZNAJMLJUJE SE 3-sobna ku a u centru k, odvojene komunalije, poseban ulaz, veliko dvorište, povoljno. mob. 098/242-317 IZNAJMLJUJEM STAN od 39m2, novoopremljen, centralno plin, 4.kat, blizina škola, za 1.500 kn + režije. mob. 099/7577-624 IZNAJMLJUJEMO novi 3-sobni stan od 90m2 u Ma kovcu, poseban ulaz (etaža), veliko parkiralište i dvorište. mob. 098/600-100 IZNAJMLJUJE SE trosobni stan od 95 m2, namješten, u centru D. Kraljevca. tel 091 655 2830 IZNAJMLJUJE SE dvosobni namješteni stan u donjem dijelu ku e s posebnim ulazom, u akovcu, mob: 098/938-7532 IZNAJML JUJE SE posl. prostor u centru k, pogodno za wellnes ili kozme ki salon, u sklopu su ure ene «slane sobe» i posl. prostor za urede ili predstavništvo, 240m2, udaljeno 1km od centra k, povoljno, tel. 091-14-11-721 IZNAJMLJUJEM nenamješteni 2-sobni stan u k, mob. 098/802-558

IZNAJMLJIVANJE IZNAJML JUJEM GARSONIJERU u centru k, namještena, odvojena brojila, parking ispred zgrade, po želji internet, kabelska... . najamnina 1.000 kn. tel 095/8080 116.

IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENE SOBE ( studen , samci, radnici- rme ) INFO: 095 900 6675 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNO-GOSPODARSKI objekt u centru Nedeliš a od 110m2, mob 098 935 4229 IZNA JML JUJEM GARSONIJERU i sobicu isklju ivo za studente. tel.

390-291 IZNAJMLJUJE SE SOBA s upotrebom kuhinje, blizu centra akovca, mladoj ženskoj osobi/studen ci. mob.

095/518-1881 IZNAJMLJUJEM 3-SOBNI STAN od 80m2 s garažom u Zg (Zapru e, Bundek), kompl. renoviran, blizina trgovine, tramvaja, autob. i želj. kolodvora. mob 098/616-674 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice, Jug akovec, mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJEM SOBU I KUHINJU uz korištenje kupaonice u privatnoj ku i u centru akovca mirnoj ženskoj osobi nepuša ici. Tel. 098 241 848 IZNAJMLJUJE SE opremljen ugost. lokal na odli noj lokaciji, mob.

099/256-7899

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI BIJELI i GRAHO GRAHORASTIPILIĆI GRAHO akcija sa s mo 3,50 kn

BRZA DOSTA VA ,

,

PRODAJU SE zeleni i žu rozenkolisi. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Tel. 363-445 PEKINEZERE - muško štene bijele boje, roditelji prisutni, prodajem tel.

098/712-443 PRODAJEM ZE EVE male za tov, ze ice za rasplod i ze eve o iš ene, tel. 040/333-911 ili 091/906-6933 DIVLJE PATKE (ženke) i razne vrste golubova prodajem, tel: 098 184 9728

PRODAJEM ZE EVE za rasplod. tel.

098/465-490 CD - sve o kaveznom uzgoju divljih ze eva, šaljem poštom-pouze em za 150 kn. Zg, 098/908-4675.

PRODAJE SE SVINJA za klanje težine oko 140kg. tel. 855-307 ODLUTAO JE NJEMA KI LOVNI TERIJER kratkodlaki star 4g., ipiran, okolica Sivice. Nalazniku nagrada. mob. 098/190-3753 PRO DA JEM V I Š E V R S TA PA PI GA, ukrasnih pataka i fazana. tel.

040/641-187 ili 098/9123-938 PRODA JEM O IŠ ENE ODOJKE (polovice) i svinjske polovice, doma a ishrana, dostava. mob.

099/4144-883

RAZNO PRODAJE SE MOTORNA PILA, list 57cm i nova kupaonska pe na kruta goriva, tel. 095/880-3386 PRODA JU SE radijatori dim.

90x200cm, crni pisa i stol, dj. prijenosni kreveti 125x65cm, limena vrata, pvc ulazna vrata dim.

100x210cm, motokultivator Honda F360 i pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje). Tel. 858-424 PRODAJEM BMX FIT ramu, cijena povoljna. Tel. 829-230, 099/684-1-729, 098/944-3339 PRODAJEMO HRANILICU ZA DIJETE, malo korištena, visoka, plasti na, mob. 095/513-7763 PRODAJU SE O IŠ ENI ORASI I LJEŠNJACI, mob. 098/1760-634 PRODAJE SE USISAVA Vorwerk, malo korišteni, tel. 091/545-8149 PRODAJEM kompjuter Dell HD149 gb, monitor hp, kamera Logitech na poklon; teniski reket marke Prince za 250 kn; 4 pl. zelena okrugla stola promjera 120, cijena 90 kn/kom, te primamo na deponiju uz mog. nadoknade prijevoza lomove, staru ciglu i crijep, bez morta. mob: 091/541-8810

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Ovdje je za samo Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠ E

tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

SKYBOX 4100

SAGEM ITD81SD

digitalni satelitski prijemnik

digitalni zemaljski MPEG4 prijemnik

199 kn

199 kn

STRONG SRT7300CI

STRONG SRT5303

digitalni satelitski HD prijemnik

digitalni zemaljski prijemnik

671 kn KOMPLETI ZA VIDEO NADZOR

komplet sadrži: Ⴠ 4 dome kamere Ⴠ DVR snima Ⴠ potrebne kabele za montažu

1.623,59 kn

info@kerman.hr

www.kerman.hr

183 kn

mogao biti Vaš oglas Sve informacije na

PRODAJE SE kožna sjede a garnitura masiv, za 1.600 kn, klavir (pianino) te ca e aparat i skuter peugeot. tel.

091/970-1929.

PRODAJEM veliko ogledalo u okviru za 500kn, komodu s ormari ima i pomi nim ogledalom, jako malo korišteno, kao novo, za 1.000 kn, mob.

098/9862-668 POKLANJAM STAJSKO GNOJIVO jer ga nemam gdje skladištiti, uz mog. dostave na Vašu adresu, te prodajem drva za ogrjev – bukva i grab za 100 kn/m3. mob.

098/1878-372 PRODAJEM VINO CIJEP (chardonay, rizling, kraljevina) za 10 kn/lit., mob.

099/7033-752, Vugrišinec PRODAJEM mobitel NOKIA 6500 classic, crni, u kutiji (slušalice, cd, punja , usb kabel, rez.okvir), odli an, za 300 kn; 2 multi-tool alata (sve preklopno sa komb. kliještima, nož, pilica za drvo, otv. konz., odvija ) u torbici za pojas, novo – 200 i150kn, mob.

095/848-9753 PRODAJEM PC s monitorom, pkovnicom i mišem za 700 kn ili mijenjam za drva, mob: 091/5060-821 SADNICE CRVENOG KRUPNOG RIBIZA, jednogodišnje i dvogodišnje sa jakim korijenjem, prodajem po 8 kn. Rod donose ve ovo ljeto. Zagreb (Utrina). mob.

098/908-4675.

PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODA JE SE KALIJEVA PE , tel.

865-308 ili 091/540-8223 PRODAJU SE dva kau a, vitrina, regal i stol – sve kao novo, povoljno. mob. 091/557-5056 PRODA JEM MOBITEL Motorola C-115, ispravan, mali crni, radi na Simpu, za samo 50kn. mob.

099/7969-541 PRODAJE SE perilica rublja Whirlpool A klasa, pod garancijom, 1.900kn; o uvan klavir – pianino; vrhunski ca e aparat DeLonhi i kožna garnitura masiv hrast za 1.600kn. mob 091/970-1929 PRODA JEM žensku zimsku crnu dugu jaknu s kapulja om Nike, vel xl, malo nošena, za 490kn i mušku kožnu jaknu vel 52, tamno sme a, za samo 200kn. mob 098/9862-668 PRODAJEM nove gume 195/50/15 i 185 C14, kuhinjski bojler (donji), stablo hrasta, oraha i kanadske topole. mob 099/4144-883 PRO DA J EM B E TO N S K E C I J E V I pogodne za septi ku, promjer 1000x2.5m, te rubnici i stupovi s parapetom. Prijevoz besplatan! mob.

091/500-6604

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004

PROGRAM KUMSTVA Ako nemate uvjeta za udomljavanje živo nje, možete posta kum ili kuma nekom od š enika akove kog skloništa za živo nje «Prijatelji» i sudjelova u podmirivanju troškova hrane ili lije enja. Posje te našu web stranicu i odaberite svog virtualnog ljubimca. Sljede i korak je upla 99,00 kn na žiro ra un udruge: 23920071100062749, poziv na broj 02 999222, sa svrhom uplate: DONACIJA. Nakon toga na naš mail pošaljite potvrdu uplate, svoje osobne podatke i ime odabranog ku nog ljubimca. Hvala vam od srca!

PRUŽITE NOVI DOM nekom psu ili maci uz simboli nu naknadu troškova cijepljenja i kastriranja. j Možete nas posje p j svaki dan izme u 9-17 sa , a nalazimo se iza carine (prije nadvožnjaka, kod ateksa, skrenite LIJEVO.

MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u ku anstvu, od raznih proslava i vjen anja, ili ako imate starih deka, plah , ru nika darujte ih akove kom skloništu za napuštene živo nje.

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU PROŠETATI PSE!!!

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA!!!

ADRIANA je mješanka jazav ara i terijera koju su u vrlo lošem stanju ostavili na pustopoljini izvan naseljenog mjesta gdje u svojem stanju sama nije nikako mogla do i. Vjerojatno su je tamo ostavili kad su vidjeli da je njezin bruh veli ine nogometne lopte toliko narastao da se jedva kretala od težine. A i tjelesna težina joj je gotovo duplo teža nego što bi trebala biti. Uz našu ljubav i pažnju trgnula se i sada je to jedno veselo i sretno bi e koje je proteklih dana ispo etka u ilo hodati, slušati zvukove oko sebe, družiti se s drugim psima pa ak i tr ati dvorištem unato kratkim nogicama i velikoj težini. Ima li netko tko ovoj sre ici

može pružiti miran i lijep ostatak njezinog života? Udomimo Adrianu, pokažimo suosje anje i ljubav za još jedno napušteno bi e...

BETA je jedno malo zaigrano bi e. Stalno je u pokretu i u tih svojih osam kvadrata boksa, ona uvijek na e mjesta za tr anje. Zato bi nam bilo jako drago da Beta brzo dobije svoj novi dom gdje bi mogla i i u duge šetnje i veselo se igrati sa svojim novim prijateljima. Betina dlaka je malo duža pa treba i redovito etkanje. Ro ena je 20.1.2008., cijepljena, ipirana i sterilizirana.

CALOS je mladi pas ro en negdje oko 13.7.2010. godine. Prona en kako luta ulicama grada bio je jako uplašen. Po izgledu je mješanac bijelog labradora i izuzetno je dobro udan i umiljat. Njegove o i osvajaju na prvi pogled. Plah i nježan kakav jest traži toplo ljudsko srce koje e ga voljeti. Cijepljen je, ipiran i kastriran.

Iskoristi akciju u veljači

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI

858

PETAK 17. velja e 2012.

TV pregled

od 17.2.2012. do 23.2.2012.

06:07 06:12 06:42 06:54

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Uhvati me ako možeš FILM

PETAK, HRT 2, 20:00

Srednjoškolac Frank Abagnale Jr. nalazi se u nezavidnoj situaciji. Roditelji su mu rastavljeni i njegova je najve a želja da se pomire, a otac mu je dužan puno novaca poreznoj upravi. Da pomogne ocu i utje e na pomirdbu roditelja, bježi iz New Rochellea na Manha an sa samo 25 dolara. Nekoliko godina nakon toga, FBI-jev agent, Carl Hanra y hapsi Franka u Francuskoj kao jednog od najtraženijih svjetskih prevaranata.

Iskupljenje u Shawshanku FILM

SUBOTA, HRT 2, 21:40

Nada e te oslobodi . Snažan e ovjek spasi sebe, a veliki ovjek spasit e drugoga.Morgan Freeman i Tim Robbins zvijezde su lma, nominiranog za sedam Oscara (uklju uju i i najbolji lm), snimljenog prema romanu Stephena Kinga. Morgan Freeman je “ Red “ Redding, iskusni zatvorenik koji zna sve o životu u zatvoru u Shawshanku, u državi Maine. Robbins je novi zatvorenik Andy Dufresne, hi bankar nepravedno osu en za ubojstvo.

Vrana FILM

NEDJELJA, HTV 2, 22:00

Prema starom vjerovanju, kad netko umre, vrana odvodi njegovu dušu u svijet mrtvih. Isto tako, ponekad vrana može preminule vra u svijet živih. Rock pjeva Eric Draven (Brandon Lee) i njegova djevojka Shelly trebali su se vjen a na samu No vješ ca, ali no prije, po naredbi detroitskog manijaka Tipa Dollara, nju su silovali i nasmrt pretukli Dollarovi morbidni kriminalci, a njega ubili nožem i pištoljem.

Na meti ubojice FILM

PONEDJELJAK, RTL, 22:30

Kultni glumac Lou Diamond Phillips u kasnijim fazama svoje karijere nije imao previše sre e, glume i uglavnom u niskobudžetnim, televizijskim naslovima. Ono što njegove poklonike, me u m, svakako može veseli jest injenica što je u svim svojim ulogama Phillips uspio zadrža vrlo visok nivo realizacije.

Za tvoje plave o i FILM

UTORAK, HTV 2, 20:50

Michael Felgate (H. Grant) je mladi i zbunjeni aukcionar slika koji voli i želi oženiti svoju djevojku školsku u iteljicu Ginu (J. Tripplehorn).Njegovi problemi po inju kad sazna da je ona zapravo k i mafijaša, a postaju i ve i kad njezina “obitelj” zatraži od Michaela i potencijalne usluge... Michael Felgate (H. Grant) radi kao aukcionar slika za poznatu ku u i tipi an je britanski, šarmantni, no pomalo zbunjeni mladi , ludo zaljubljen u svoju djevojku, školsku u iteljicu Ginu (J. Tripplehorn).

U naru ju vještice FILM

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:55 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 08:57 Ludi od ljubavi 2, serija (56’35”) (25/26) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Vijes iz kulture (R) 10:20 Na vodenome putu 5, dokumentarna serija (45’) (20/20) 11:10 Sve e bi dobro, serija (44’01”) (169/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (106/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (48) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Drugo mišljenje 14:40 Kraso ce ve eri, emisija pu ke i predajne kulture 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (43’53”) (44/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (172/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 18:04 HAK - Promet info 18:05 Iza ekrana 18:35 Putem europskih fondova 18:50 Odmori se, zaslužio si 4 - TV serija (6/15) 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Ve eras 20:02 Odabrao elo H.: Razotkrivene tajne Machu Picchua, dokumentarni lm (53’) 20:55 Ciklus hrvatskog lma: Što je muškarac bez brkova 22:55 Dnevnik 3 23:15 Sport 23:18 Vrijeme sutra 23:20 Vijes iz kulture 23:30 Pe dan, talk show 00:20 Na rubu znanos : Znanstvena konferencija o bosanskim piramidama, III.dio 01:10 Filmski maraton: Otvori o i, španjolsko-francusko-talijanski lm (12) (113’) 03:05 Filmski maraton: Jedi, pij, muškarac, žena - tajvansko-ameri ki lm (12) (119’) (R) 05:05 Ludi od ljubavi 2, serija (25/26) (R)

SRIJEDA, NOVA, 22:25

Osim glavnog gluma kog dvojca, Will Ferrella i Nicole Kidman i onaj pobo ni je jednako zvjezdan Michael Caine u ulozi Isabelinog oca koji je želi sprije i u naumu da se okani vješ arenja i Shirley McLaine, majka i supruga. U kalifornijskoj dolini San Fernando Isabel Bigelow (Nicole Kidman) želi nanovo otkri samu sebe.

Ina e naivna i dobronamjerna vješ ca odlu na je u namjeri da se odrekne svojih nadnaravnih mo i i želi živje normalnim životom.

Razotkrivene tajne Machu Picchua

Bansko: Svjetski skijaški kup slalom (M), prijenos 2. vožnje

Nogometna Liga prvaka: Basel - Bayern, 1. poluvrijeme SPORT

Nedjelja 19.2., HRT 2, 11:55

Najpozna ja arheološka ruševina na zapadnoj polutki, ikoni ki simbol mo i i tehni ke vješ ne Inka ostala je zagonetka. Teorije o namjeni te gra evine nisu se mnogo promijenile otkako je prona ena; Hiram Bingham prije gotovo sto nu godina ponudio je prvu.

Najnovija otkri a, uklju uju i i kosture koji su na tom lokalitetu prona eni, prvi put daju precizne odgovore vezane uz Machu Picchu o tome tko ga je izgradio, kako i zašto.

Srijeda 22.2., HRT 2, 20:35

ZVJEZDANI KUTAK Z SERIJA RTL

Nicole Kidman Srijeda, NOVA, 22:25 sati

Nicole Kidman (Honolulu, 20. lipnja 1967.) je australska glumica, jedna od najpozna jih glumica sadašnjice. Od 1970. godine živi u Sydneyu u Australiji. Postala je poznata 1989. kada je snimila lm Dani Groma s budu im suprugom Tomom Cruiseom, a proslavila ju je uloga Susanne Stone More o u lmu Žena za koju se umire iz 1995. godine i tada je dobila mnoge nagrade, uklju uju i Zlatni globus za glavnu glumicu u komediji. 1998. godine je glumila na Broadwayu u kazališnom komadu Blue Room za koji je dobila velika priznanja kri ke, a 1999. u lmu O i širom zatvorene Stanleyja Kubricka, opet s mužem Tomom Cruiseom. Njih dvoje se rastaju 2001. godine i odmah poslije razvoda dolaze njeni najcjenjeniji lmovi. 2001. je izašao Moulin Rouge, osvaja tri Zlatna globusa (a i Nicole je dobila za glavnu glumicu u komediji/mjuziklu) i dva Oscara, a Kidmanova je po prvi puta nominirana za Oscara ali je izgubila od Halle Berry u lmu Monster’s Ball. Slijede e godine je glumila u odli noj drami Sa uz Meryl Streep i Julianne Moore. Nicole je osvojila mnogobrojne nagrade - izme u ostalog i Zlatni globus, BAFTA nagradu i Oscara. 2003. godine je bila najtraženija glumica Hollywooda, a 2004. i 2005. su se o ekivale nove nominacije za lmove Studengora i Dogville ali nije dobila nominacije.

19.05

05.45 06.20 07.15 08.00 08.30 09.10 11.20 12.25 14.10 15.05

06:20 07:10 07:35 08:00

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 12:40

Krv nije voda

13:25 14:00 14:15

SERIJA NOVA TV

11:40

Inspektor Rex

EMISIJA RTL

18.00

Exkluziv

SERIJA DOMA TV

Vatreno srce

7:30

05.45 06.35 07.35 08.15 08.45 09.10 10.00 10.40 11.40 12.30 13.20 14.30 15.15 16.15 16.45 17.40 18.35

20.25

RTL Danas, informa vna emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija Opasno plavetnilo, igrani lm, akcijski Ratna pravila, igrani lm, drama (12) Osvetnik, igrani lm, vestern (12) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Studio 45, talk show (tri emisije) (R)

20:02

Odabrao elo H.:

07:15

21.10

21.50 00.05 01.35 02.35 03.10 FILM HRT 1

19:15 20:05 21:00 23:00 00:50 02:55 04:55 06:25

19.30

16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00

SPORT - IZDVAJAMO

SPORT

06:35 Najava programa 06:40 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (105/182) (R) 07:20 Teletubbies, animirana serija (24/330) 07:45 Mala TV: 07:47 TV vr : Klupa 07:59 Gazoon, crtani lm 08:02 Tajni dnevnik patke Ma lde: Pizza majstor Pjer (R) 08:15 Amika, serija za djecu i mlade (39/52) 08:27 Amika, serija za djecu i mlade (40/52) 08:40 Neuhvatljivi praš i Rudi 2, serija za mlade (7/13) (R) 09:10 Školski sat: Dioptrija & co.

09:40 Puni krug 10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13:30 Uli na banda e ri šape, tajlandski lm (94’) 15:05 Crtani lm 15:10 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (17/22) 15:35 Obi na klinka, serija za mlade (28/52) 16:00 Školski sat: Dioptrija & co. (R) 16:30 Puni krug (R) 16:45 Mala TV: (R) 16:47 TV vr : Klupa (R) 16:59 Gazoon, crtani lm (R) 17:02 Tajni dnevnik patke Ma lde: Pizza majstor Pjer 17:15 Briljanteen 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama (Zadar) 18:30 Glee 2, serija za mlade (17/22) 19:15 Simpsoni 20, crtana serija (4/21) 19:40 Glazba, glazba...

19:55 Ve eras 20:00 Uhva me ako možeš, ameri ki lm (135’) 22:20 Matador, ameri ki lm (12) (94’) 00:00 Bu enje mrtvih 8, serija (12) (oko 52’04”) (7/8) 00:50 Bu enje mrtvih 8, serija (12) (oko 52’25”) (8/8) 01:40 Retrovizor: strana igrana serija (R) 02:25 Retrovizor: Nove avanture stare Chris ne 4, humoris na serija (6/22) (R) 02:50 Retrovizor: Monk 7, serija (3/15) 03:35 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 05:13 No ni glazbeni program - arhiva: S nostalgijom 20. godina, koncert (2004.)

06:10 No ni glazbeni program: Glazba, glazba...tambure (R)

08:15 08:30 09:30 09:45 10:45 11:40 12:40 13:30 14:30 15:25 16:25 17:00 17:25 18:05

14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:15 22:00 22:20 22:30 23:00 23:15 23:17

Nate Berkus Show Jumanji, crtana serija 3/13 Beba Felix, crtana serija 22/26 Bumba, crtana serija

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION EUROMAXX TV magazin (R) MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI DRUGA STRANA emisija o ravnopravnos spolova SVIJET ROMA dokumentarna emisija TV PRODAJA - MARION ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A informa vna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar MOJA ISTRA dokumentarna emisija ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

22.00 23.00 23.50 00.30

07:30 09:00 09:01 09:35 10:20 10:35 12:05 12:20 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 16:45 18:30 19:55 20:30 21:20 22:20 23:05 23:50 00:35 01:25 02:10

9-9/152 TV izlog Oluja u raju, serija R 41/185 TV izlog Kad liš e pada, serija R Izgubljena ast, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Oluja u raju, serija 42/185 Inspektor Rex, serija 108/123 Zauvijek susjedi, serija 63/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liš e pada, serija 178/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 35/84 Kako ukras nevjestu, igrani lm Dva tjedna za ljubav, igrani lm Batman i Robin, igrani lm R Svi kraljevi ljudi, igrani lm Ezo TV, tarot show (18)* Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm U ilica, kviz za djecu Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Divlji boravak, zabavni Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (tri epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (dvije epizode) Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) (12) Sarah Connor Kronike, znanstvenofantas na serija (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode)

Vatreno srce, serija 174-175/220 Flash vijes Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R TV izlog Marisol, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Koktel, magazin R Flash vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 30/125 TV izlog Ljubav bez granica, serija 31/125 Eva Luna, serija 63-64/114 Marisol, serija 19-20/145 Koktel, magazin Naša mala klinika, serija 10/29 Prijatelji, serija 10-11/18 Potjera, serija (12)* 5/18 Kraljica juga, serija (12)* 40/63 Naša mala klinika, serija R Prijatelji, serija R Potjera, serija (12)* R Kraj programa

(bivša akove ka televizija)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 17:30 18:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Dom2 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Dje ja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Podravina i Prigorje (r) Dom2 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala 18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Ritam tjedna 21:00 Veliko platno 21:30 Euromaxx 22:00 Vijes dana 22:30 Ruka smr , igrani lm 00:00 Erotski program (18) 01:30 Videostranice

SUBOTA 18. velja e 2012.

(6/13) (R) 05:15 Euromagazin (R) 05:40 Eko zona (R) 05:55 Najava programa 06:00 Drugo mišljenje (R) 06:30 TV kalendar 06:45 Iza ekrana (R) 07:15 Kraso ce ve eri, emisija pu ke i predajne kulture (R) 07:45 Hrvatska kronika BiH 08:00 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Ride a Crooked Tail, ameri ki lm (85‘) 09:25 Te e život, dokumentarni lm (24‘55“) 09:50 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 HAK - Promet info 10:13 Ku ni ljubimci 10:45 Lica Kambodže, dokumentarni lm (27‘43“) 11:15 Normalan život, emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Veterani mira, emisija za branitelje 13:15 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin 13:45 Prizma, mul nacionalni magazin 14:30 manjinski Mozaik 14:45 Jelovnici izgubljenog vremena 15:10 Eko zona 15:35 Shetlandski zapisi Simona Kinga, dokumentarna serija (50‘) (3/3) 16:30 Euromagazin 17:00 Vijes 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info 17:20 Reporteri 18:20 Potroša ki kod 18:50 Globalno sijelo oko 27‘ 19:20 Loto 7/39 19:25 Najava programa 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 Ve eras 20:01 Dora 2012 - Idemo na Eurosong s Ninom, prijenos (55‘-60‘) 21:00 Najmo nije žene svijeta: Agatha Chris e, dokumentarna serija (50‘18“) (6/13) 21:55 Dnevnik 3 22:10 Sport 22:13 Vrijeme sutra 22:15 Vijes iz kulture 22:20 Razotkriveno, ameri ko-kanadski lm (15) (87‘) 23:50 Filmski maraton: 36th Chamber of Shaolin, hongkonški lm (12) (112‘) 01:45 Filmski maraton: Izigravaju i Boga, ameri ki lm (15) (90‘) (R) 03:15 Skica za portret 03:25 Reporteri (R) 04:25 Najmo nije žene svijeta: Agatha Chris e, dokumentarna serija

FILM RTL

22:00

Traga Mladog vikinga odgojenog od strane indijanaca eka velika kušnja - sukob sa njegovim narodom koji dolazi u barbarski pohod.

Nakon brodoloma na obali Novog svijeta mladi viking Ghost (Karl Urban) završava u rukama indijanaca domorodaca koje je njegovo pleme došlo uniš . Gotovo etvrt stolje a kasnije vikinzi se vra aju sa is m namjerama no ovoga je puta sa ‘krive’ strane i jedan njihov koji e u ini sve ne bi li ih sprije io.

SERIJA RTL 2

13:15

07:25 Najava programa 07:30 Opera box 08:00 Patak Frka, crtana serija (32/39) (R) 08:25 Mala TV 08:26 Baltazar: Ro endanska pri a 08:36 Danica i puh 08:41 arobna plo a - 2. razred (8.)

08:55 Bansko: Svjetski skijaški kup veleslalom (M), prijenos 1. vožnje 09:55 Trolovi, crtana serija (21/26) 10:20 Piratski radio, najopasniji radio norveški lm za djecu 11:55 Bansko: Svjetski skijaški kup veleslalom (M), prijenos 2. vožnje 12:50 Uhva me ako možeš, ameri ki lm (135’) (R) 15:05 KS Automagazin 15:35 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom 16:05 Rukometna LP: Barcelona - Zagreb CO, prijenos 17:50 Direkt: Da, šefe!

18:20 4 zida 19:05 Simpsoni 20, crtana serija (5/21) 19:30 Glazba, glazba... evergreen 19:55 Ve eras 20:00 Ciklus Michaela Moorea: Izborna kuhinja, dokumentarni lm (95’) 21:40 Iskupljenje u Shawshanku, ameri ki lm (137’) 00:00 Fringe - na rubu 1, serija (12) (21/21) 00:55 Monika Leskovar i Itamar Golan 02:10 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:10 No ni glazbeni program - arhiva

05.00 RTL Danas, informa vna emisija (R) 05.35 X-Men, animirani lm (R) 05.55 Dragon Ball Z, animirani lm (R) 06.40 PopPixie, animirani lm (R) 08.00 U ilica, kviz za djecu 08.45 Ruža vjetrova, dramska serija (dvije epizode) (R) 10.55 Specijalci, igrani lm, komedija 12.55 Dva stara galeba, igrani lm, komedija (R) 14.50 Praš i Babe, igrani lm, obiteljska avanturis ka komedija 16.25 Opasno plavetnilo, igrani lm, akcijski 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija 20.00 Nevjerojatni Hulk, igrani lm, znanstveno-fantas ni 22.00 TV premijera: Traga , igrani lm, akcijski/ avanturis ki (15) 23.45 Clover eld, igrani lm, znanstveno-fantas ni (15) (R) 01.05 Astro show, emisija uživo (18) 02.05 RTL Danas, informa vna emisija (R) 02.40 Studio 45, talk show (dvije emisije) (R)

06:55 07:10 07:35

TV Izlog I tako to…, serija 17/38 Dodir s neba, serija 17/23 08:30 Jumanji, crtana serija R 3/13 08:55 Winx, crtana serija 37/52

09:43 09:45 10:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:25 12:30

15:20 15:30 15:45

Galileo

16:30 17:30

EMISIJA HRT 1 TV SERIJA DOMA

7:50

Prijateljice

INFO RTL

RTL Danas

18:30

06.10

Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) 07.15 Veseli mladunci, zabavni (R) 08.00 Divlji boravak, zabavni (R) 08.45 Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) 09.25 Studio 45, talk show (R) 10.05 Klon, telenovela 10.50 Ve era za 5, lifestyle emisija (pet epizoda) 13.15 U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija (R) 13.55 Ku anice, dramska serija (tri epizode) 16.35 Moderna uda, dokumentarni (dvije epizode) (R) 18.15 Paklena kuhinja, reality show (R) 19.05 Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) 20.00 Columbo: Nemirne vode, kriminalis ka serija 21.30 L.A. Dragnet, kriminalis ka serija (12) (dvije epizode) 23.00 Fes valac: Vodi za prepoznavanje svetaca, igrani lm, kriminalis ka drama (12) 00.45 Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) (12)

07:50 08:35 09:20 10:05 10:20 11:50 12:30 12:45 13:30 14:00 14:50 15:05 16:05 16:20 17:50 18:20 20:00

13:15 13:30 14:30 14:45

19.10

09:20 Monster High, crtana serija 09:35 Gormi , crtana serija R 5/26 10:00 Smallville, serija 14-15/22 12:00 Zauvijek susjedi, serija R 13:55 Larin izbor, serija R 14:55 Kako ukras nevjestu, igrani lm R 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Provjereno, informa vni magazin R 18:05 Nad lipom 35, humoris noglazbeni show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Gas do daske 3, igrani lm 21:50 Pravednik, igrani lm (12)* 22:30 Boks: Uvodna emisija (12)* 22:35 Boks: V. Kli ko vs. D. Chisora, prijenos (12)* 00:00 Boks: Odjavna emisija (12)* 00:05 Pravednik, igrani lm (12)* nastavak 01:15 Smrtonosna igra, igrani lm (12) * 02:55 Nad lipom 35, humoris noglazbeni show R 04:00 Ezo TV, tarot show (18)* 05:30 Kraj programa

21:00 22:45 00:30 02:00

U dobroj formi s Renatom Sopek

SERIJA RTL

NEDJELJA 19. velja e 2012.

18:00 18:15 18:40 19:00 19:05 19:30 20:00 21:00 22:00 22:20 22:25 23:25 23:27

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija (R) TV PRODAJA - MARION DOM 2 MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI ŽIVOT NA SJEVERU mozai na emisija (R) TV PRODAJA KAJKAVCI mozai ka emisija TV PRODAJA - MARION DRUGA STRANA emisija o ravnopravnos spolova MALI OGLASI TV PRODAJA MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija (R) KUTIONICA dje ja emisija TV OBLO EC podravsko-prigorski mozaik TV PRODAJA - MARION VJERA I NADA vjerski program VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program MOJA ISTRA dokumentarna emisija MOJ PUT dokumentarna emisija (R) KONCERT snimka koncerta VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar U DOBROM DRUŠTVU zabavna emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

02:30 03:30

Prijateljice, serija 7/12 Znate li plesa ?, show 13/23 Naša mala klinika, serija 6/29 TV izlog Naša mala klinika, serija 7-8/29 Harvey Toons, crtana serija 24-25/78 TV izlog Prijateljice, serija R Jamie Oliver: Jamie kod ku e, serija R Znate li plesa ?, show R 13/23 TV izlog Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz R TV izlog Naša mala klinika, serija R Jamie Oliver: Jamie kod ku e , serija 17/26 Slatke male lažljivice, serija 5-6/22 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz 9/16 Doc Hollywood, igrani lm Laguna stras , igrani lm (12)* Slatke male lažljivice, serija R Jamie Oliver: Jamie kod ku e , serija R Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz R Kraj programa

06:10 Najava programa 06:15 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin (R) 06:45 TV kalendar 07:00 Normalan život, emisija o obitelji (R) 07:40 Globalno sijelo (R) 08:05 Zlatna kinoteka: Opasna avolica, ameri ki lm (97’) 09:43 Vijes iz kulture (R) 09:48 TV kalendar (R) 10:00 Vijes 10:08 Vrijeme danas 10:09 HAK - Promet info 10:10 ni DA ni NE: Dijeljenje glazbe 11:00 Poirot 3, serija (1/10) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:25 Plodovi zemlje 13:20 Rijeka: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:05 Djevojke iz visokog društva, ameri ki lm (89’) 17:00 Vijes 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info 17:15 Mir i dobro 17:45 Vrtlarica 18:15 Lijepom našom: Malinska (2/2) 19:20 Loto 6/45 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 Ve eras 20:01 Sve u 7!, kviz 20:55 Downton Abbey, serija (3/7) 21:55 Dnevnik 3 22:10 Sport 22:13 Vrijeme sutra 22:15 Vijes iz kulture 22:20 Hotel Babylon 4, serija (12) (6/8) 23:20 Nedjeljom u dva (R) 00:20 Poirot 3, serija (1/10) (R) 01:15 Reprizni program (R) 02:30 Hotel Babylon 4, serija (12) (6/8) (R) 03:20 Vrtlarica (R) 03:50 Lijepom našom: Malinska (2/2) (R) 04:50 Plodovi zemlje (R)

07:50 Najava programa 07:55 Monika Leskovar i Itamar Golan (R) 08:55 Bansko: Svjetski skijaški kup - slalom (M), prijenos 1. vožnje 09:50 Mala TV 09:55 TV vr : Vlak 10:05 Brlog: Rakovi

SERIJA HTV 1

20:55

Downton Abbey Hugh Boneville i Maggie Smith predvode gluma ku postavu u izvrsnoj i višestruko nagra ivanoj britanskoj seriji, koju HTV premijerno prikazuje za hrvatske gledatelje.Uz šest Emmyja, te brojne druge nominacije i nagrade, serija je upravo osvojila i Zlatni globus u kategoriji najbolje TV serije.”Jutarnje zrake sunca oslikavaju obrise Downton Abbeyja, veli anstvenog vlastelinskog dvorca usred veli anstvenog imanja.

10:10 Tajni dnevnik patke Ma lde: Pizza majstor Pjer (R) 10:20 Vesele trojke, crtana serija (19/52) 10:48 Biblija (ne kod. na sat.)

10:58 Vra šinec: Misa, prijenos (ne kod. na sat.)

11:55 Bansko: Svjetski skijaški kup - slalom (M), prijenos 2. vožnje 13:00 Ciklus nostalgija: Osveta Pink Panthera, britansko-ameri ki lm (95’) 14:35 Baby bonus, emisija pod pokroviteljstvom 15:05 Lisinski pleše pod maskama, snimka 16:10 Magazin Lige prvaka 16:35 Olimp - sportska emisija 17:15 Hokej, Ebel liga - etvr inale, 1.utakmica 19:55 Ve eras 20:00 Profesionalci, ameri ki lm (113’) 22:00 Filmski bou que: Vrana, ameri ki lm (15) (101’) 23:40 Posebni dodaci: Korejski lmovi, emisija o lmu 23:55 Ciklus korejskog lma: Majka, južnokorejski lm (15) (125’) 02:00 Glazbeni specijal 02:25 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:25 No ni glazbeni program - arhiva

04.20 RTL Danas, informa vna emisija (R) 04.55 X- Men, animirani lm (R) 05.15 Dragon Ball Z, animirani lm (R) 06.20 PopPixie, crtani lm (R) 07.50 Ruža vjetrova, dramska serija (dvije epizode) (R) 10.00 Otok, dramska serija (dvije epizode) 12.10 Umjetna inteligencija, igrani lm, 14.45 Nevjerojatni Hulk, igrani lm, znanstveno-fantas ni (R) 16.45 Ljubav je na selu, dokumentarna sapunica (R) 17.40 Exkluziv Vikend, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija 20.00 Tesna koža, igrani lm, komedija 21.35 Ljubav je na selu, dokumentarna sapunica 22.35 CSI: Miami, kriminalis ka serija (tri epizode) (12) 01.05 Astro show, emisija uživo (18) 02.05 RTL Danas, informa vna emisija (R) 02.40 Studio 45, talk show ( e ri emisije) (R)

05:30 TV Izlog 05:45 I tako to…, serija 18/38 06:10 Dodir s neba, serija 18/23 07:05 Beba Felix, crtana serija 22/26 07:30 Peppa, crtana serija 1/26 07:40 Winx, crtana serija 38/52 08:05 Monster High, crtana serija 08:20 Gormi , crtana serija 6/26 08:45 Bra a, serija 5/13 09:15 Televizijska posla, serija 19-20/22 10:15 Magazin Lige prvaka

13:45 14:00 (bivša akove ka televizija) 07:58 08:00 12:00 12:30 13:30 14:30 15:15 15:45 16:15 16:50 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:15 19:30 20:00 20:50 21:35 22:15 22:30 23:00 00:00

Danas na programu Dje ja TV Auto – moto nau ca Vaše zdravlje Ritam tjedna (r) Zagrljaj ljepote Euromaxx G.E.T. Report Glas Roma VIJESTI Poljoprivredni savjetnik Sedma brzina 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA TV PRODAJA Hrana i vino Baš na Planet Croa a Dom&S l (r) Vijes dana Link Zapisano u zvijezdama Erotski program (18)

19:05

14:35 14:45 15:00 15:20 15:30 15:40

Pod is m krovom

EMISIJA RTL 2

18:15

Neobi na gozba

16:45 17:00 18:00 18:30 19:00 19:05

SERIJA RTL 2

20:00

Kraljevi leda

19:30 20:05 20:45 21:45 22:30 22:35 22:40

SERIJA DOMA TV

Ne zaboravi s hove

20:00

Zauvijek susjedi, serija R Larin izbor, serija R Kako do ozbiljne love, igrani lm Voliš li pse?, igrani lm Vijes Nove TV Voliš li pse?, igrani lm R nastavak 18:05 Nad lipom 35, humoris noglazbeni show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Odmetnik Josey Wales, igrani lm 22:35 Red Carpet, showbiz magazin (15)* 23:50 Pravednik, igrani lm (12)* R 01:35 Smrtonosna igra, igrani lm (12)* R 03:15 Gospodari iluzija, show 5/13 04:00 Heroji, serija (12)* 16/19 04:45 Red Carpet, showbiz magazin (15)* R 05:50 Bra a, serija R 06:15 Kraj programa

06.15

Zabranjena ljubav, sapunica (deset epizoda) (R) Paklena kuhinja, reality show (R) Columbo: Nemirne vode, kriminalis ka serija (R) 13.45 Ku anice, dramska serija (dvije epizode) 15.10 Uvod u anatomoju, dramska serija 16.00 U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija 16.40 Columbo: Diplomatski imunitet, kriminalis ka serija 18.15 Paklena kuhinja, reality show (R) 19.05 Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) 20.00 Kraljevi leda, dokumentarni (R) 20.50 Muškarci sa sjekirama, dokumentarni (R) 21.40 Fes valac: Vodi za prepoznavanje svetaca, igrani lm, kriminalis ka drama (12) (R) 23.30 L.A. Dragnet, kriminalis ka serija (12) (dvije epizode) 11.20 12.00

10:43 10:35 10:45 11:00 12:45

SERIJA RTL 2

10:45 12:00 14:05 16:00 17:00 17:10

23:40 23:42

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI TV PRODAJA - MARION PRVA HNL JUNIORI snimka utakmice TV ORDINACIJA emisija o zdravlju (R) TV PRODAJA OTVORENO NEBO dokumentarna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program TV PRODAJA - MARION MALI OGLASI ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A TV PRODAJA - MARION POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija (R) LINK emisija o modernim tehnologijama (R) ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show EMISIJA VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar VTV TJEDNIK informa vna emisija U DOBROM DRUŠTVU zabavna emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

06:40 Prijateljice, serija 8/12 7:25 Znate li plesa ?, show 14/23 08:50 Naša mala klinika, serija 9-10/29 10:20 TV izlog 10:35 Harvey Toons, crtana serija R 11:15 Prijateljice, serija R 12:00 Jamie Oliver: Jamie kod ku e , serija R 12:25 TV izlog 12:40 Znate li plesa ?, show R 14:05 TV izlog 14:20 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz R 9 15:20 Naša mala klinika, serija R 16:05 TV izlog 16:20 Naša mala klinika, serija R 17:50 Jamie Oliver: Jamie kod ku e , serija 18/26 18:20 Slatke male lažljivice, serija 7-8/22 20:00 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz 10/16 21:00 Laguna stras , igrani lm (12)* R 22:50 Doc Hollywood, igrani lm R 00:30 Slatke male lažljivice, serija R 02:00 Jamie Oliver: Jamie kod ku e, serija R 02:30 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz R 03:30 Kraj programa

(bivša akove ka televizija)

08:00 12:00 13:00 13:30 14:00 14:30 15:00 15:30 16:00 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 22:00 23:00 00:00 01:00

Dje ja TV Dje ji fašnik u akovcu, snimka Glas Roma Poljoprivredni savjetnik Podravina i Prigorje (r) G:E:T: Report Veliko platno (r) EU dnevnik Hrana i vino Tjedna kronika U dobroj formi 24 sata, vijes Sedma brzina (r) Tjedna kronika TV Jukebox Me imurski fašnik u akovcu, snimka Baš na (r) Zapisano u zvijezdama Erotski program (18) Videostranice

PONEDJELJAK 20. velja e 2012.

05:37 05:42 06:12 06:42 06:54

Najava programa Rijeka: More (R) Mir i dobro (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:50 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 08:52 Ludi od ljubavi 2, serija (62’20”) (26/26) 09:54 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Putovanje po Arabiji, dokumentarna serija (60’39”) (4/4) 11:10 Sve e bi dobro, serija (44’12”) (170/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (107/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (49) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Tre a dob, emisija za umirovljenike 14:40 Glas domovine 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (44’57”) (45/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (173/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 17:59 HAK - Promet info 18:00 8. kat, talk-show 18:50 Odmori se, zaslužio si 4 - TV serija (7/15) 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Ve eras 20:05 TV Bingo 20:25 Tito - posljednji svjedoci testamenta: Pobjeda i odmazda, dokumentarna serija (56’37”) (8/13) 21:25 Puls Hrvatske 22:25 Rekonstrukcija 23:00 Dnevnik 3 23:20 Sport 23:23 Vrijeme sutra 23:25 Vijes iz kulture 23:35 Svijet pro ta 00:05 Proizvedeno u Hrvatskoj, dokumentarni lm (52’15”) (R) 01:05 In medias res (R) 01:50 Dr. House 7, serija (12) (5/23) (R) 02:35 Tra erica 2, serija (12) (25/25) (R) 03:20 Zlo ina ki umovi 5, serija (12) (1/23) (R) 04:05 Svijet pro ta (R) 04:35 Ludi od ljubavi 2, serija (26/26) (R) 05:20 8. kat, talk-show (R)

06:35 Najava programa 06:40 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (106/182) 07:20 Teletubbies, animirana serija (25/330) 07:45 Mala Tv 07:50 TV vr 07:58 Kr prikazuje 08:00 Brlog 08:05 arobna plo a 08:15 Amika, serija za djecu i mlade (41/52) 08:27 Amika, serija za djecu i mlade (42/52) 08:40 Neuhvatljivi praš i Rudi 2, serija za mlade (8/13) (R) 09:10 Školski sat 09:40 Inkubator: Geolog 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (172/240) 10:45 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (17/22) (R) 11:05 Hotel Zombi, crtana serija (25/26) 11:30 Ružiona (R) 12:00 Glazba, glazba... (R) 12:15 Tu inci u Americi, humoris na serija (11/18) 12:35 KS Automagazin (R) 13:05 4 zida (R) 13:35 Nestala, 17 godina - kanadski lm (89’) 15:05 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (18/22) 15:30 Obi na klinka, serija za mlade (29/52) 15:55 Školski sat (R) 16:25 Inkubator: Geolog (R) 16:40 Mala Tv: (R) 16:45 TV vr (R) 16:53 Kr prikazuje (R) 16:55 Brlog 17:00 arobna plo a 17:10 Doktor Who 2, serija (12/13) 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:30 Downton Abbey, serija (3/7) (R) 19:20 Simpsoni 20, crtana serija (6/21) 19:45 Glazba, glazba...pop 19:55 Ve eras 20:00 In medias res 20:50 Top Gear 10: Polar Special, dokumentarna serija 21:40 Dr. House 7, serija (12) (5/23) 22:25 Tra erica 2, serija (12) (25/25) 23:10 Zlo ina ki umovi 5, serija (12) (1/23) 23:55 Kalifornikacija 3, serija (18) (8/12) 00:25 Retrovizor: strana igrana serija (R) 01:10 Retrovizor: Nove avanture stare Chris ne 4, humoris na serija (7/22) (R) 01:35 Retrovizor: Monk 7, serija (4/15) 02:20 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:20 No ni glazbeni program

IN magazin

INFO NOVA TV

19.15

05.35 06.15 07.00 07.30 09.35 10.15 11.20

00.15 00.30 02.05 03.05 03.40

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 12:40 13:10 13:50 14:00

INFO RTL

0:15

SERIJA RTL 2

14:25

14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00

Klon 21:30 22:00 22:20 22:30 SERIJA DOMA TV

Marisol

18:30

08.30 09.00 09.45 10.30 11.15 12.30 13.20 14.25 15.15 16.15 16.50 17.45 18.40 19.25

RTL Danas, informa vna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Vikend, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija Ruža vjetrova, dramska serija Hindenburg, mini serija, drama/ triler (prva i druga epizoda) Na me ubojice, igrani lm, akcijski (12) RTL Vijes , informa vna emisija CSI: Miami, kriminalis ka serija (dvije epizode) (12) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Studio 45, talk show (dvije emisije) (R)

22.25 23.15 23.45 00.30

23:20 23:35 23:37

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION EUROMAXX TV magazin MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI VTV TJEDNIK informa vna emisija (R) VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) TV PRODAJA - MARION ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA ŽIVOT NA SJEVERU mozai na emisija TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu TV OBLO EC podravsko-prigorski mozaik ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija (R) ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

I tako to..., serija 19/38 Jumanji, crtana serija 4/13 Beba Felix, crtana serija 23/26 Bumba, crtana serija 11-12/152 TV izlog Kad liš e pada, serija R TV izlog Izgubljena ast, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Oluja u raju, serija 43/185 Inspektor Rex, serija 109/123 Zauvijek susjedi, serija 64/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liš e pada, serija 179/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 38/84 Larin izbor, serija 88/158 Ve ernje vijes Obra un u malom Tokiju, igrani lm (12)* Odmetnik Josey Wales, igrani lm R Zvijer, serija (12)* 8/13 Seinfeld, serija 69/180 CSI Prag, serija 3/13 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R

Zabranjena ljubav, sapunica ( e ri epizode) Najljepše bajke svijeta, crtani lm U ilica, kviz za djecu Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) U dobroj formi s Renatom Sopek, lifesyle emisija (R) Columbo: Diplomatski imunitet, kriminalis ka serija (R) Divlji boravak, zabavni Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Studio 45, talk show (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarcahumoris na serija (dvije epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (dvije epizode) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija Sarah Connor kronike, znanstvenofantas na serija (R) Studio 45, talk show Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija

06:07 Najava programa 06:12 Tre a dob, emisija za umirovljenike (R) 06:42 TV kalendar 06:54 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:03 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09:05 Lugarnica 18, serija (1/16) 09:50 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Overland 5 - Od Pekinga do Rima: Pechino/Canton, dokumentarna serija (46’13”) (1/15) 11:10 Sve e bi dobro, serija (40’52”) (171/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (108/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (50) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Me u nama 14:40 Znanstvena pe ca 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (39’49”) (46/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (174/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 17:59 HAK - Promet info 18:00 8. kat, talk-show 18:50 Odmori se, zaslužio si 4 - TV serija (8/15) 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Ve eras 20:02 Sve u 7!, kviz 20:55 U Europi, dokumentarna serija (17/35) 21:30 24 (8), serija (12) (5/24) 22:20 Otvoreno 23:00 Dnevnik 3 23:20 Sport 23:23 Vrijeme sutra 23:25 Vijes iz kulture 23:30 Domjenak, dokumentarni lm (54’48”) 00:25 Ciklus europskog lma: Elitna postrojba, nizozemsko-brazilskoameri ki lm (18) (111’) 02:15 In medias res (R) 03:00 Tra erica 3, serija (12) (1/22) (R) 03:45 Zlo ina ki umovi 5, serija (12) (2/23) (R) 04:30 Skica za portret 04:35 Lugarnica 18, serija (1/16) 05:20 8. kat, talk-show (R)

07:45 07:50 08:00 08:05 08:10 08:15

Mala Tv: TV vr Ninin kutak Crtani lm Danica Amika, serija za djecu i mlade (43/52) 08:27 Amika, serija za djecu i mlade (44/52) 08:40 Neuhvatljivi praš i Rudi 2, serija za mlade (9/13) (R) 09:10 Školski sat: Prepisivanje je mski rad 09:45 Navrh jezika 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (173/240) (R) 10:45 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (18/22) (R) 11:10 Hotel Zombi, crtana serija (26/26) 11:35 Rekonstrukcija (R) 12:05 Glazba, glazba... (R) 12:15 Top Gear 10, dokumentarna serija (1/9) (R) 13:05 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom (R) 13:35 Heckov povratak, kanadski lm (88’) 15:05 Rije ki karneval 2012., reportaža 15:35 Školski sat: Prepisivanje je mski rad (R) 16:10 Navrh jezika (R) 16:20 Mala Tv: (R) 16:25 TV vr (R) 16:35 Ninin kutak 16:40 Crtani lm (R) 16:45 Danica 16:50 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 16:55 Moskva: Svjetski skijaški kup - City Event, prijenos (do 19.30) 19:15 Simpsoni 20, crtana serija (7/21) 19:40 Glazba, glazba... rock 19:55 Ve eras 20:00 In medias res 20:50 Za tvoje plave o i, ameri ki lm (98’) 22:30 Tra erica 3, serija (12) (1/22) 23:15 Zlo ina ki umovi 5, serija (12) (2/23) 00:00 Ružiona 00:30 Bez oduševljenja, molim! 7 humoris na serija (8/10) 01:00 Retrovizor: strana igrana serija (R) 01:45 Retrovizor: Nove avanture stare Chris ne 4, humoris na serija (8/22) (R) 02:10 Retrovizor: Monk 7, serija (5/15) 02:55 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:55 No ni glazbeni program

08:20 08:50 09:00 09:01 10:20 10:35 12:05 12:20 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50

21:20 22:20 23:05 23:50 00:35 01:25 02:10

Vatreno srce, serija 176-177/220 Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R Flash Vijes Ljubav bez granica, serija R NASTAVAK TV izlog Marisol, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Koktel, magazin R Flash Vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 32/125 TV izlog Ljubav bez granica, serija 33/125 Eva Luna, serija 65-66/114 Marisol, serija 21-22/145 Koktel, magazin Naša mala klinika, serija 11/29 Prijatelji, serija 12-13/18 Potjera, serija (12)*6/18 Kraljica juga, serija (12)* 41/63 Naša mala klinika, serija R Prijatelji, serija R Potjera, serija (12* R Kraj programa

06.20 07.05 07.35 09.40 10.10 11.15 13.25 14.20 15.10

00.10 00.25 02.05 03.05 03.40

SERIJA NOVA TV

Može li se izbrisa gorka prošlost? Može li ljubav na kraju pobijedi ? Može li se vra izgubljena ast?

Najnovija turska uspješnica koja pomi e granice svog žanra – ne propus te jednu od trenutno najgledanijih turskih serija! atmagul (Beren Saat) je nevina i prelijepa djevojka koja se uskoro treba uda za mladi a skromnog podrijetla Mustafu (Firat Celik). Fatmagul obožava Mustafu te ne može do ekati završetak njihove ku e koju gradi, kao ni injenicu da više ne e mora živje sa svojom šogoricom koja vrši pri sak na nju i njenog brata. No nažalost, život je Fatmagul namijenio druga iju i mnogo težu sudbinu.

INFO RTL

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 17:50 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:30 00:30

(bivša akove ka televizija) Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Planet Croa a 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Dje ja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Lifestyle TV prodaja 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjejkom Auto moto nau ca Obzori VIJESTI DANA Link TV Jukebox Erotski program VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL 2

18:00

21.10

Dva i pol muškarca

Prijatelji

06:45 07:10 07:35 08:00

21:20

07.00 07.40 08.20 08.45 09.15 10.10 10.45 11.45 12.35 13.15 14.20 15.10 16.15 16.50

I tako to..., serija 20/38 Jumanji, crtana serija 5/13 Beba Felix, crtana serija 24/26 Bumba, crtana serija

19.35 20.25 21.10 22.00 22.25 23.15 23.50 00.35 00.55

06:50 08:20 08:50 09:00 09:01 10:20 10:35 12:05 12:20 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 16:45 18:30 19:55 20:30 21:20 22:20 23:05

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 13:00

Exkluziv

SERIJA DOMA TV TV ku e imaju pravo promjene programa

16:55

RTL 5 do 5

ZABAVA RTL

RTL Danas, informa vna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija Ruža vjetrova, dramska serija Hindenburg, mini serija, drama/ triler (tre a i etvrta epizoda) TV premijera: Bez vesla 2, igrani lm, avanturis ka komedija RTL Vijes , informa vna emisija Hindenburg, mini serija, drama/ triler (prva i druga epizoda) (R) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Studio 45, talk show (dvije emisije) (R)

20:05

Izgubljena ast

05.55

18.35 05.45

16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 20.50

06:35 Najava programa 06:40 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (107/182) (R) 07:20 Teletubbies, animirana serija (26/330)

13-14/152 TV izlog Nate Berkus Show TV izlog Kad liš e pada, serija R Izgubljena ast, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Oluja u raju, serija 44/185 Inspektor Rex, serija 110/123 16:25 Zauvijek susjedi, serija 65/180 17:00 Vijes Nove TV 17:25 IN magazin 18:05 Kad liš e pada, serija 180/320 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Izgubljena ast, serija 39/84 20:45 Liga prvaka: prijenos 22:40 Ve ernje vijes 23:00 Mr. Bean, serija 2/14 23:30 Sažeci Lige prvaka 00:00 Obra un u malom Tokiju, igrani lm (12)* R 01:30 Zvijer, serija (12)* 9/13 02:20 Seinfeld, serija 70/180 02:45 CSI Prag, serija 4/13 03:45 Ezo TV, tarot show (18)* 4:45 Dnevnik Nove TV R 05:35 IN magazin R 06:05 Kraj programa 08:15 08:30 09:30 09:45 10:45 11:40 12:40 13:30 14:30 15:25

17.45

22.30

06:50

16:45 18:30 19:55 20:30

Dnevnik Nove TV

RTL Vijes

06.35

22.00

22.30

Dnevni magazin pod uredni kom palicom glavne urednice Ivane Mandi i dnevne urednice Sanje Zdorc.

IN magazin okuplja dream team redakciju društvene scene. Dnevna doza doma ih i stranih vijes , društvenih doga aja i kronika, komentara i intervjua nudi se gledateljima kroz deset jakih rubrika i još ja ih novinara.

Voditelji IN magazina su Nikolina Pišek, Mia Kova i i Ivo Perkuši .

00:00 02:20 03:05 03:30 04:30 05:30

20.15

16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 20.50

17:25

06:45 07:10 07:35 08:00 08:15 08:30 09:30 09:45 11:40 12:40 13:30 14:30 15:25 16:25 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:05 22:25

21.10

13.20 14.10 15.05

EMISIJA NOVA TV

UTORAK 21. velja e 2012.

13:50 14:05 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:20 22:30 23:00 23:45 00:00 00:02

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA - MARION TV OBLO EC podravsko-prigorski mozaik (R) MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija (R) TV PRODAJA - MARION EMISIJA VTV-A TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu (R) TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija TV ORDINACIJA kontakt emisija MOJ PUT dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A informa vni program IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija (R) MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

23:50 00:35 01:25 02:10

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm U ilica, kviz za djecu Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (dvije epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (dvije epizode) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija Sarah Connor Kronike, znanstvenofantas na serija (R) Studio 45, talk show Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija Sarah Connor Kronike, znanstvenofantas na serija (R)

Vatreno srce, serija 178-179/220 Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R Flash vijes Ljubav bez granica, serija R nastavak TV izlog Marisol, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Koktel, magazin R Flash vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 34/125 TV izlog Ljubav bez granica, serija 35/125 Eva Luna, serija 67-68/114 Marisol, serija 23-24/145 Koktel, magazin Naša mala klinika, serija 12/29 Prijatelji, serija 14-15/18 Potjera, serija (12)* 7/18 Kraljica juga, serija (12)* 42/63 Naša mala klinika, serija R Prijatelji, serija R Potjera, serija (12)* R Kraj programa

(bivša akove ka televizija) 07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:20 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:35 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00 00:15 01:15

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino U dobrom zdravlju 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala VIDEOSTRANICE Dje ja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Sport ponedjeljkom (r) 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Od Mure do Drave Gledaj dalje, talk show VIJESTI DANA Tajne uspjeha Zapisano u zvijezdama Erotski program (18) VIDEOSTRANICE

SRIJEDA 22. velja e 2012.

03:55 Drugi format (R) 04:40 Lugarnica 18, serija (2/16) 05:25 8. kat, talk-show (R) 06:07 06:12 06:42 06:54

Najava programa Me u nama (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:03 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09:05 Lugarnica 18, serija (2/16) 09:50 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Overland 5 - Od Pekinga do Rima: Kina/Vijetnam/Laos, dokumentarna serija (45’17”) (2/15) 11:10 Sve e bi dobro, serija (45’17”) (172/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (109/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (51) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Rije i život, religijska emisija 14:40 Alpe Dunav Jadran 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (46’31”) (47/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (175/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 17:59 HAK - Promet info 18:00 8. kat, talk-show 18:45 Odmori se, zaslužio si 4 - TV serija (9/15) 19:20 Loto 7/39 19:25 Najava programa 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Ve eras 20:02 Misija: Zajedno 20:55 Paralele 21:25 24 (8), serija (12) (6/24) 22:15 Otvoreno 23:00 Dnevnik 3 23:20 Sport 23:23 Vrijeme sutra 23:25 Vijes iz kulture 23:35 Drugi format 00:20 Putem europskih fondova (R) 00:35 Vrijeme je za jazz: 65 godina Jazz orkestra HRT-a, kompozitor i dirigent Antun Tomislav Šaban (66’) 01:40 In medias res (R) 02:25 Zlo ina ki umovi 5, serija (12) (3/23) (R) 03:10 Dr. Oz, talk show (R) 03:50 Skica za portret

06:35 Najava programa 06:40 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (108/182) (R) 07:20 Teletubbies, animirana serija (27/330) 07:45 Mala Tv: 07:50 TV vr 08:00 Crtani lm 08:05 Crtani lm 08:15 Amika, serija za djecu i mlade (45/52) 08:27 Amika, serija za djecu i mlade (46/52) 08:40 Neuhvatljivi praš i Rudi 2, serija za mlade (10/13) (R) 09:10 Školski sat: Avantura u muzeju 09:40 Ciak junior, dokumentarac za djecu 10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13:20 Mali Bigfoot, ameri ki lm (92’) (R) 14:55 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (19/22) 15:20 Obi na klinka, serija za mlade (30/52) 15:45 Školski sat: Avantura u muzeju (R) 16:15 Ciak junior, dokumentarac za djecu (R) 16:30 Mala Tv: (R) 16:35 TV vr (R) 16:45 Crtani lm (R) 16:50 Crtani lm (R) 17:00 Doktor Who 2, serija (13/13) 17:45 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 17:50 Regionalni dnevnik 18:10 Županijska panorama 18:20 Hrvatski glazbenik za Euroviziju, prijenos 20:00 In medias res 20:25 Nogometna Liga prvaka - emisija 20:35 Nogometna Liga prvaka: Basel Bayern, 1. poluvrijeme 21:40 Nogometna Liga prvaka: Basel Bayern, 2. poluvrijeme 22:35 Nogometna Liga prvaka - emisija 23:20 Zlo ina ki umovi 5, serija (12) (3/23) 00:05 Kath i Kim 1, humoris na serija (8/17) 00:30 Retrovizor: strana igrana serija (R) 01:15 Retrovizor: Nove avanture stare Chris ne 4, humoris na serija (9/22) (R) 01:40 Retrovizor: Monk 7, serija (7/15) 02:25 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:25 No ni glazbeni program

09.40 10.10 11.15 13.25 14.20 15.10 16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 20.50

01.55 02.55 03.30

2:45

Seinfeld

INFO RTL

18.30

RTL danas

SERIJA RTL 2

17:45

I tako to..., serija 21/38

08:43 08:45 09:00

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION OTVORENO NEBO dokumentarna emisija (R) MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI TV ORDINACIJA kontakt emisija (R) TV PRODAJA - MARION EMISIJA VTV-A TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA EMISIJA VTV-A (R) TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o prehrani 20 U 20 talk show VIJESTI VTV-A informa vna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar DOM 2 ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

11:45 12:00 12:30 12:40 13:45 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05

Kralj Queensa

SERIJA DOMA TV

Vatreno srce

6:50

RTL Danas, informa vna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija (R) Ruža vjetrova, dramska serija Mentalist, kriminalis ka dramska serija (dvije epizode) CSI: NY, kriminalis ka serija (dvije epizode) (12) (R) RTL Vijes , informa vna emisija Hindenburg, mini serija, drama/ triler (tre a i etvrta epizoda) (R) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Studio 45, talk show (dvije emisije) (R)

06:05

11:00 11:15

SERIJA NOVA TV

17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:05 22:25 00:25 02:00 02:45 03:10 04:10 05:10 06:00 06:35

05.55 07.00 07.40 08.20 08.45 09.15 10.00 10.45 11.45 12.35 13.15 14.20 15.10 16.15 16.50

19.35 05.45 06.20 07.05 07.35

Studio 45 Od 16. sije nja od 23.10 sa ponovno je krenuo talk show Studio 45, koji e se pobrinu da gledateljima uljepša problema ni dio godine! Nakon 105 emi ranih epizoda Studija 45, Antonija Mandi i njezina ekipa kre u u nove avanture. Tako nakon trotjedne pauze gledatelji mogu o ekiva mnoštvo novih zabavnih gostiju koji e s Tonkom pri a o aktualnos ma, ali i o onim temama o kojima mnogi imaju svoje mišljenje, ali šute.

06:55 07:20 07:35 07:50 08:50 09:05 10:05 10:55 11:55 12:45 14:30 15:25 16:25

17.45

22.25

23:15

06:30

18.35

00.00 00.15

EMISIJA RTL 2

ETVRTAK 23. velja e 2012.

21:00 22:00 22:20 22:30 23:00 23:15 23:17

20.25 21.10 22.00 22.25 23.15 23.50 00.35 00.55

06:50 08:20 08:50 09:00 09:01 10:20 10:35 12:05 12:20 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 16:45 18:30 19:55 20:30 21:20 21:50 22:35 23:20 00:05 01:00 01:45

Jumanji, crtana serija 6/13 Beba Felix, crtana serija 25/26 Bumba, crtana serija 15-16/152 TV izlog Nate Berkus Show TV izlog Kad liš e pada, serija R Izgubljena ast, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Šarlatan, igrani lm Oluja u raju, serija 45/185 Inspektor Rex, serija 111/123 Zauvijek susjedi, serija 66/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liš e pada, serija 181/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 40/84 Larin izbor, serija 89/158 Ve ernje vijes U naru ju vješ ce, igrani lm Šarlatan, igrani lm R Zvijer, serija (12)* 10/13 Seinfeld, serija 71/180 CSI Prag, serija 5/13 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R IN magazin R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm U ilica, kviz za djecu Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (dvije epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (dvije epizode) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija Sarah Connor Kronike, znanstvenofantas na serija (R) Studio 45, talk show Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija Sarah Connor Kronike, znanstvenofantas na serija (R)

Vatreno srce, serija 180-181/220 Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R Flash vijes Ljubav bez granica, serija R nastavak TV izlog Marisol, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Koktel, magazin R Flash vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 36/125 TV izlog Ljubav bez granica, serija 37/125 Eva Luna, serija 69-70/114 Marisol, serija 25-26/145 Koktel, magazin Naša mala klinika, serija 13/29 Prijatelji, serija 16/18 Potjera, serija (12)*8/18 Kraljica juga, serija (12)* 43/63 Naša mala klinika, serija R Prijatelji, serija R Potjera, serija (12)* R Kraj programa

(bivša akove ka televizija)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:50 22:15 22:50 23:35 00:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Sedma brzina 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala Dje ja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Od Mure do Drave 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala Tajne uspjeha (r) VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Dom&S l Vijes dana Privredni.hr Zagrljaj ljepote (r) Erotski program(18) VIDEOSTRANICE

06:07 06:12 06:42 06:54

Najava programa Rije i život, religijska emisija (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:03 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09:05 Lugarnica 18, serija (3/16) 09:50 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Overland 5 - Od Pekinga do Rima: Vijetnam/Kambodža, dokumentarna serija (43’08”) (3/15) 11:10 Sve e bi dobro, serija (39’16”) (173/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (110/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (52) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Trenutak spoznaje 14:40 Hrvatska kronika BiH (R) 14:55 Kulturna baš na 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (45’03”) (48/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (176/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 17:59 HAK - Promet info 18:00 8. kat, talk-show 18:50 Odmori se, zaslužio si 4 - TV serija (10/15) 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Ve eras 20:02 Sve u 7!, kviz 20:55 Pola ure kulture 21:25 Ciklus dobitnika Oscara: Kum, ameri ki lm (169’) (R) 00:20 Dnevnik 3 00:40 Sport 00:43 Vrijeme sutra 00:45 Vijes iz kulture 00:55 Glenn Miller Orchestra: Ve er swinga i elegancije, snimka koncerta (2/2) (49’20”) 01:45 In medias res (R) 02:30 Zlo ina ki umovi 5, serija (12) (4/23) (R) 03:15 Dr. Oz, talk show (52) (R) 04:00 Skica za portret 04:10 Pola ure kulture (R) 04:35 Lugarnica 18, serija (3/16) 05:20 8. kat, talk-show (R)

06:35 Najava programa 06:40 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (109/182) (R) 07:20 Teletubbies, animirana serija (28/330) 07:45 Mala Tv: 07:50 TV vr 08:00 Crtani lm 08:15 Amika, serija za djecu i mlade (47/52) 08:27 Amika, serija za djecu i mlade (48/52) 08:40 Neuhvatljivi praš i Rudi 2, serija za mlade (11/13) (R) 09:10 Školski sat: Centar za mlade V.Gorica 09:40 Kokice 10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13:20 Mowglijeva prva pustolovina: U potrazi za izgubljenim dijamantom, ameri ki lm za djecu (90’) (R) 14:50 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (20/22) 15:15 Obi na klinka, serija za mlade (31/52) 15:40 Školski sat: Centar za mlade V.Gorica (R) 16:10 Kokice (R) 16:25 Mala Tv: (R) 16:30 TV vr (R) 16:40 Crtani lm (R) 16:55 Doktor Who 2, serija (specijal) (60’) 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:30 Ve eras 18:40 Nogomet: Europska liga, emisija 18:55 Nogomet: Europska liga, prijenos 1. utakmice 20:50 Nogomet: Europska liga, emisija 21:00 Nogomet: Europska liga, prijenos 2. utakmice 22:55 Nogomet: Europska liga, emisija 23:20 Zlo ina ki umovi 5, serija (12) (4/23) 00:05 Uvijek je sun ano u Philadelphiji 5, humoris na serija (12) (8/12) 00:30 Retrovizor: Mercy 1, serija (12) (5/22) 01:15 Retrovizor: Nove avanture stare Chris ne 4, humoris na serija (10/22) (R) 01:40 Retrovizor: Monk 7, serija (8/16) 02:25 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:25 No ni glazbeni program

05.45 06.20 07.05 07.35 09.40 10.10 11.15 13.25 14.20 15.10 16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00 22.30

FILM HRT 1

21:25

Kum Prošla su gotovo etiri desetlje a otkako je Francis Ford Coppola prvi put ekranizirao roman Marija Puza, a “Kum” još uvijek nije izgubio ništa od svoje epske raskoši, dramske snage i iste celuloidne arolije zbog kojih ponosno stoji pri, ako ne i na samom vrhu, op eprihva ene liste najboljih lmova svih vremena. Iako smo ga imali prilike gleda nebrojeno puta do sada, nema šanse da emo promijeni kanal kada se opet na e na programu.

SERIJA RTL

11:15

00.05 00.20 01.50 02.50 03.25

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 12:40

Vatreno nebo

INFO RTL

18:30

RTL danas

EMISIJA HRT21 SERIJA RTL

19.30

Pod is m krovom

SERIJA DOMA TV

Marisol

13:45 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:20 22:30

18:30

23:00 23:15 23:17

RTL Danas, informa vna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija (R) Ruža vjetrova, dramska serija Kos , kriminalis ka serija (dvije epizode) CSI, kriminalis ka serija (dvije epizode) (12) RTL Vijes , informa vna emisija Mentalist, kriminalis ka dramska serija (dvije epizode) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Studio 45, talk show (dvije emisije) (R)

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION EUROPSKI DNEVNIK TV magazin MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o prehrani (R) TV PRODAJA - MARION DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA KUTIONICA dje ja emisija TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija DRUGA STRANA emisija o ravnopravnos spolova SVIJET ROMA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A informa vna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) E-HRVATSKA program pod pokroviteljstvom ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

06:45 07:10 07:35 08:00 08:15 08:30 09:30 09:45 10:45 11:40 12:40 13:30 14:30 15:25 16:25 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:05 22:25 23:25 01:25 03:40 04:25 05:25 06:15 06:45

I tako to..., serija 22/38 Jumanji, crtana serija 7/13 Beba Felix, crtana serija 26/26 Bumba, crtana serija 17-18/152 TV izlog Nate Berkus Show TV izlog Kad liš e pada, serija R Izgubljena ast, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Oluja u raju, serija 46/185 Inspektor Rex, serija 112/123 Zauvijek susjedi, serija 67/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liš e pada, serija 182/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 41/84 Larin izbor, serija 90/158 Ve ernje vijes Provjereno, informa vni magazin Divlji zapad, igrani lm Rent, igrani lm (12)* Heroji, serija (12)* 17/19 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R IN magazin R Kraj programa

05.30 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) 06.25 Divlji boravak, zabavni (R) 07.25 Studio 45, talk show (R) 08.10 Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) 08.35 Najljepše bajke svijeta, crtani lm 09.00 U ilica, kviz za djecu 09.45 Klon, telenovela 10.30 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) 11.30 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) 12.25 Veseli mladunci, zabavni (R) 13.10 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) 14.15 Klon, telenovela 15.05 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) 16.00 Studio 45, talk show (R) 16.45 Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) 17.40 Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) 18.30 Dva i pol muškarca, humoris na serija (dvije epizode) (R) 19.30 Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) 20.20 Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) 21.10 Dva i pol muškarca,humoris na serija (dvije epizode) 22.00 Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija 22.25 Sarah Connor Kronike, znanstvenofantas na serija (R) 23.15 Studio 45, talk show 23.45 Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) 00.30 Kako sam upoznao vašu majku, humoris na serija 00.55 Sarah Connor Kronike, znanstvenofantas na serija (R)

06:50 08:20 08:50 09:00 09:01 10:20 10:35 12:05 12:20 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 16:45 18:30 19:55 20:30 21:20 21:50 22:35 23:20 00:05 01:00 01:45

Vatreno srce, serija 182-183/220 Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R Flash Vijes Ljubav bez granica, serija R nastavak TV izlog Marisol, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Koktel, magazin R Flash vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 38/125 TV izlog Ljubav bez granica, serija 39/125 Eva Luna, serija 71-72/114 Marisol, serija 27-28/145 Koktel, magazin Naša mala klinika, serija 14/29 Prijatelji, serija 17/18 Potjera, serija (12)* 9/18 Kraljica juga, serija (12)* 44/63 Naša mala klinika, serija R Prijatelji, serija R Potjera, serija (12)* R Kraj programa

(bivša akove ka televizija) 07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 21:30 22:15 22:45 23:15 00:15 01:15

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino G.E.T. Report 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Dje ja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Pove alo (r) 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Podravina i Prigorje Dom2 EU dnevnik Lifestyle VIJESTI DANA TV Jukebox Zapisano u zvijezdama(18) Erotski program(18) VIDEOSTRANICE

54

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kuharica

17. velja e 2012.

PRIPREMAJU: Stjepan Mesari , Bojana Špani ek

ME IMURSKI LONEC

Pohane pala inke punjene mljevenim pile im mesom Kuharica Višnja Rodiger etrdesetak godina sprema razna jela na veliko zadovoljstvo brojnih ljubitelja dobre hrane, a ovog trenutka radi u kuhinji Kavane “Kristal“ 2003. u akovcu.

U izuzetno bogate ponude raznovrsnih jela, odabrali smo pohane pala inke s mljevenim pile im mesom i, nakon što smo ih kušali, priznajemo - odabrali smo pravo jelo, koje preporu ujemo i našim itateljima. Pala inkama posebnost daje upravo mljeveno pile e meso, za injeno tek toliko da se za ini osjete što im uz hrskavu koricu, te uz dodatak pohanih šampinjona i u kahli pe enog krumpira, daje bajkovit okus i osjet zadovoljstva. Uz ovo tako jednostavno i tako ukusno jelo ide miješana salata cikle i zelja. A tek vino?!

Cmre njakov ili Vukovi ev rizling rajnski. U slast i dobar tek žele vam Višnja i Me imurske novine.

Sastojci za jednu osobu: - mljevena piletina, ulje, luk - ešnjak, sol, papar, mlijeko - jaja, brašno, mineralna voda - bešamel umak

Priprema Prvo se naprave klasi ni mlinci za pala inke, miješanjem brašna, mlijeka, jaja, soli i mineralne vode, koji se ispeku na ulju.

Na mlinac se nanese mljevena piletina, te se on zarola poput sarme u pala inku. Panira se u brašnu i jajima, te se stavi pohati u vrelo ulje.

Kada pala inka dobije zlatno - žutu boju, izvadi se iz ulja i stavi u plitki tanjur. Posluži se zajedno s krumpirom zape enim sirom parmezanom.

VINO TJEDNA IZ PE NICE akove kih mlinova

Pinot sivi vinarije Cmre njak

Mekane krafne

Sastojci:

Priprema:

- 1 kocka kvasca - 550 g glatkog brašna akove kih mlinova - 2,5 dl mlijeka - 100 g še era - na vrh žli ice soli - 1 vanilin še er - 100 g maslaca - 1 žlica ruma - korica cijelog limuna - 7 dl ulja

Kvasac, pola žlice brašna i žli icu še era umiješajte u toplo mlijeko i pustite da se na toplom kvas digne. U me uvremenu u jednu zdjelicu stavimo žumanjke, še er, sol, preostalo mlijeko, rum, limunovu koricu i vanilin še er, dobro promiješamo pjenja om i stavimo na vatru da se ugrije.

U brašno dodati smjesu s kvascem, ugrijanu smjesu od jaja, i istopljeni topli maslac. Ne smije biti vru . Sve zajedno mijesite dok se tijesto ne po inje odvajati od zdjele.

Razvaljati tijesto odmah – ne diže se, na 1-1,5 cm debljine.

Praviti krafne. Stavljati krafne na pobrašnjenu radnu površinu, i prekriti krpom.

Neka se diže 30-40 minuta.

Nakon što se dignu, pržiti krafne u vru em ulju.

Pretepena juha sa suhim mesom Sastojci za jedan obrok - suho meso (hamburger), luk, ulje - ešnjak, lovorov list, mljevena paprika - slatko i kiselo vrhnje

Priprema Luk izrezan u kockice popržiti na vrelom ulju, te dodati na sitne rezance narezano suho meso, promiješa-

ti te dodati ešnjak, crvenu mljevenu papriku i zalijati gove im temeljcom.

Pri kraju zagustiti smjesom kiselog i slatkog vrhnja i brašna, za initi po želji i kuhati par minuta. Servirati u duboki tanjur te posipati sitno narezanim peršinovim listom.

Juha daje okrjepu i snagu, a poseban okus daje pritep u kombinaciji slatkog i kiselog vrhnja.

Drugi tjedan uzastopce u našem izboru za vino tjedna je pinot sivi, vinarije Cmre njak iz Svetog Urbana.Vino je polusuho, berbe 2009., s 12,3 volumena alkohola, i spada u red kvalitetnih vina. Odlikuje se svježinom koju mu daje vo na aroma, a pije se rashla eno na 11 Celzijevih stupnjeva iz originalnih vinskih aša, na visokom stalku u obliku tulipana. Ovo je vino izme u 400 odabranih hrvatskih vina uvršteno me u 40 najboljih hrvatskih vina. (sm)

17. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

Za vikend toplije

Nakon snježnog vikenda nastupilo je smirivanje vremena sa suncem, ali i hladnim jutrima. Prema kraju ovog tjedna i temperatura e polako rasti. ini se kao da se sramežljivo ve pokušava najaviti prolje e. Ali bit emo još uvijek strpljivi da nam se ne bi obilo u glavu.

U petak pretežno obla no i prohladno. Ponegdje može za-

lepršati pokoja snježna pahulja, ali u zanemarivim koli inama.

Osobito e jutro biti i dalje hladno, zbog snježnog pokriva a koji još ne e posve okopnjeti temperatura bi ujutro mogla biti i oko -10°C u slu aju vedre no i bez vjetra. Danju ipak dovoljno topline da temperaturu pošalje možda i nekoliko stupnjeva u plus. Puhat e slab jugozapadni vjetar.

U subotu e vrijeme biti ugodno. Djelomi no sun ano i malo toplije. To e se osjetiti ve od jutra kad bi temperatura bila nekolik stupnjeva viša nego prethodnih dana. Jugozapadni vjetar e uz sun ana razdoblja uzrokovati rast temperature zraka do 5 ili 6 Celzijevih stupnjeva.

Mogu a nova promjena vremena vidi se krajem ovog i po etkom sljede eg tjedna, ali još nije jasno u kojoj mjeri. To bi se najprije osjetilo u nedjelju po južini i padu tlaka. O ekujemo umjeren jugozapadni vjetar s kojim e i temperatura nakon hladnog jutra porasti možda i do 8 ili ak 9 stupnjeva u plus.

Vremenska prognoza i razbibriga 55 Poslijepodne porast naoblake, a prema kraju dana mogu a je ve i slaba kiša.

Po zasad dostupnim izra unima ponedjeljak bi mogao donijeti povremene oborine, a zbog okretanja vjetra na sjeverne smjerove mogu je manji pad temperature i prelazak kiše u snijeg. Više se oborina o ekuje u no i i prijepodne, a do kraja dana smirivanje vremena. U gorskim krajevima Hrvatske može pasti 10-20 cm snijega a u Me imurju ipak znatno manje, možda bude samo malo bljuzge – ovisit e o temperaturi.

U utorak suho s više sunca. Ujutro e malo zahladiti, a popodne zatopliti. Srijeda i etvrtak nose nam uglavnom suho vrijeme ili vrlo malu mogu nost za slabašne oborine.

Temperatura zraka lagano e rasti, osobito u etvrtak.

Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz iksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 16.2.)

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Pred vama je bogat i ispunjavaju i ljubavni tjedan. Sve e te i onako kako vi želite. Ponekad bi jedino bilo dobro da ne naglite, ali ak i ako požurite, zvijezde e vam biti sklone. Vezani e bi sretni, a samci postaju meta udvaranja drugih. Svi oni koji u svom poslu nešto istražuju ili se bave djelatnoš u detek vskog karaktera, do i e do vrlo zanimljivih otkri a. I ostali e otkriva na sup lnim razinama postaju i sve svjesniji svoje radne okoline.

BIK (21.4.-20.5.)

Oni koji još traže srodnu dušu bit e skloni maštanju i u svom svijetu snova osje at e se dobro. Neki e doživje mali ert ili prolaznu platonsku ljubav. Oni u vezama znat e kako oplemeniti svoj odnos s voljenom osobom. Drugi e mjeri vaša pos gnu a. Vi ete ovih dana bi u više prilika da pomognete nekom u poslu. Zaposleni u socijalnim službama imat e posla više nego ina e. Svi e biti pronicljivi kad se o ljudima radi.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

U ljubavnim temama snalazit ete se sve bolje. Ako ste u vezi, po et ete zajedno izlaziti sve više, a nerijetko i s ve im društvom. Za ovaj tjedan vrijedi pravilo da ljubav dokazujete djelima, a ne rije ima, jer nije isklju en verbalni nesporazum. Mogu e je da ete od strane nadre enih dobiti neke posebnezada e.Možda eteuprvitren bitizbunjeni,nobrzo eteuhvatitiritam.

Ono što se od vas o ekuje donijet e vam niz zanimljivih detalja i tema kojim se do sada niste bavili.

RAK (22.6.-22.7.)

Sve e manje zadovoljstva bi u vašim osobnim odnosima, ali ako to prihva te kao prolazni period, bit e vam lakše. S druge strane, znat ete se dobro izražava , pa ete inteligencijom i maštom održavati postoje i status quo. Vjerojatno ete se na i u prilici da steknete neka speci na znanja u struci. Bit e to dobar mo v da potegnete još bolje. Teme kojim ete se bavi mogle bi bi jako zanimljive, kako vama, tako i vašim suradnicima.

LAV (23.7.-23.8.)

Sretna Nova 2012. godina

Malo tko vas može zaustaviti u vašem ljubavnom napredovanju. Ipak, povremeno biste mogli biti naporni, odnosno željet ete stvari pod svaku cijenu. Uz to da malo olabavite, pred vama je lijep i bogat ljubavni tjedan uz dovoljno zadovoljstva. Mogli biste biti suo eni s jednom ponudom sponzoriranja koja je potpuno nova, dosad neisprobana ili jednostavno neobi na. Ovaj na in pokrivanja troškova zbunit e vas, ali i potaknuti na dublje razmišljanje o budu im ulaganjima.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Tokom idu ih dana najbolje je da ne pri ate previše, jer su veliki izgledi za verbalne nesporazume. Pokušajte jednostavno djelova i ljubav izražava bez mnogo analiza i pametovanja. Spontanost i diskrecija bit e klju uspjeha. Vaši suradnici ili poslovni partneri mogli bi vam izgleda potpuno zagonetni. Brinut ete kako se s njima sporazumjeti. Ne e vam bi jasni, a željet ete, kao i uvijek, de nira detalje. Budite strpljivi i radite sustavno.

VAGA (24.9.-23.10.)

Ve ina vas osje at e zahla enje ili barem distancu u privatnim odnosima. Neki e se povu i u samo u i eka bolje dane. Oni u vezama neka smanje svoja o ekivanja i tolerancijom i strpljenjem održavaju solidan status quo. Vjerojatno ete dobi neke vrlo speci ne zadatke.

Tako er je mogu e da e vas neki kolege na neki na in špijunira . Sigurno je da e vam na radnom mjestu ovih dana bi jako zanimljivo. Neki e se iznenadi onim što otkriju.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Možete o ekivati pozive za izlaske na iznimno zanimljiva mjesta. Mogu e je otkrivanje nekih posebnih tema, upoznavanje ljudi koji vas oduševljavaju ili sli no. Bili vezani, bili sami, sigurno je da e vam društveni život bi poseban. Oni koji rade s mladima uspjet e ih stavi pod kontrolu posebnim metodama koje uklju uju djelovanja na psihu. Funkcionirat e. I ostali e bi magne ni, a kolege e ih rado prihva a . Na posao odlazite s veseljem.

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Bezbrižnost, otvorenost i dobar provod zagaran rani su. Ipak, pazite što pri ate, jer jedina mana ovih dana mogu biti vaše neprimjerene rije i. U tom slu aju lako ete povrijedi dragu osobu ili izazva zbrku. Zato samo šu te i volite. Na dnevnom redu na i e se mali zaostali zadaci koji e vam donije prili nu dozu nervoze. Morat ete se suo i s istima i ispetljati se iz tog labirinta radom, redom i disciplinom. Kad sve raš is te, lakše ete disa .

JARAC (22.12.-20.1.)

Jasnovamjedasenenalaziteu najboljemljubavnomperiodu, ali snaga vaše rje itosti i inteligencije bit e toliko velika, da ete rije ima nadomjestiti ono što eventualno nedostaje u odnosima. Ako tome dodate humor, još ete se i dobro provesti. Do i e do vrlo zanimljive poslovne korespondencije u kojoj ete otkrivati neke detalje, pa i tajne. Sve e biti dobronamjerno, a suradnja e se razvijati gotovo prirodno.

Tako er etenaglozavršitijednutemuu svom poslu. Napredujete i dalje.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Tjedan e biti pun prilika za neobavezna druženja uz kavu. Za mnoge samce bit e to izgledne šanse za nova poznanstva ili produbljivanja ve postoje ih. Bit e vam ugodno jer ete bi društveni s mnogo ljudi oko sebe. Vezani su dobro. Ovih dana vi ete se u nancijskim temama pokaza kao pravi pravca arobnjak.

Uspjet ete riješi nešto što je dugo mu ilo druge, a jedino vi ete doku i kako se sve može rasples . Bit e to razlog za zadovoljstvo.

RIBE (20.2.-20.3.)

Opet se na dnevni red vra aju napetosti u osobnim odnosima. Vi ete biti skloni pletenju mreža, ali se u iste ne e nitko dati uhvatiti ili e vas prozreti. Bolje je biti iskren i prostodušan, pa makar ostali sami. Ovako e nastati zbrka. Oni koji se bave kreativnim izražavanjem imat e posebna nadahnu a. Svi ostali bavit e se zanimljivim temama i nastojat e djelovati na suptilnim razinama. Iz sjene e utjecati na druge ljude, premda ponekad i ne na sasvim pošten na in.

VIC tjedna

U školi I kako ti je u školi Ivice?

- Dobro. Sve je u redu! Zgodna nam je u iteljica, ali mislim da nije baš jako pametna!

- Zašto?

- Pa stalno nas nešto pita!

PROGLAŠENJE NAJBOLJIH SPORTAŠA I EKIPA DILJEM ME IMURJA

MLADE ME IMURSKE TENISA ICE NA ITF TURNIRIMA

ODGA A SE PO ETAK ME IMURSKE NOGOMETNE SEZONE

Izabrani najbolji u akovcu i Nedeliš u

Mikul i s bodovima karijere

Start I. ŽNL tjedan kasnije

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Dožen sam kak Gr ka N

aši seljaki i poljoprivredniki se isto tak bunijo protiv nove Vlade štera jim o e zeti poticaje, o em re i, stimulacijo. Vsi se bunijo sam oni nej šteri so nejve dobavljali. Nejsam tu mislil sam na Agrokor jerbo je bilo hajdig onih kaj so niti nej znali gde imajo zemljo i kuliko, ali so dobavlali lejpe peneze z državne kase sam zato kaj ne bi nikaj sadili, a još meje brali kak bi oni, šteri so uvozili vse ono kaj nam je vu Lepoj našoj falilo, im vej zaslužili. Brz as bi trelo prestati z tem kaj bi roka roko hmivala i naprajti vse kaj ostanemo istoga obraza. I mi i seljaki i minister i Milanovi , a i uvozniki! inuli tjeden so se vu Lepoj našoj nejbole prodavale lopate za sneg odmetati, a posle toga zimski šolci, kape, šali i rukavice.

Isto tak so i naši Dalmoši

M

zazvedili gda je sneg moker i škliski i gda je jako teško, o em re i, nikak nej muo i po njemo hodati vu štiklaj.

Sam se nejstareši Dalmoši zmislijo gda je sneg zadjipot curel po Dalmaciji, a isto tak i vu Splito. Splicki gracki na elnik, Željkec Kerumov, je preglasil te zimske dneve kak neradne (isto tak kak i naši zidari imajo dež ovne dneve) i dal je naputke Spli anima nek ne hodajo po vulicaj dok je šklisko. Najme kaj, jemo je, tobož, Sveti Duje dal naputke vu šterima mo je obe al da bode dragi Božek, šteri je snega poslal i za sneg se pobrigal. Ali mo je nej povedal gda se to bode pripetilo tak gda se zameril svojim zemljakima, a posebno onima šteri so mo glase dali. No, pak se ljudima nej teško zameriti, ario Mohari , gor anski op inski na elnik i

M

novi kukuriku sabornik bez imuniteta je minuli tjeden bil na sodo vu akovco gde mo se sodi jerbo je, kak na elnik, nej dostik šparavno delal z op inskaj penezaj. Gospon Mohari je mam rekel: Ne osje am se krivim! Vam je to nej odnekod poznato. Ak se dobro zmislim, to se prvipot ulo 1929. leta. e je dva mesece minulo otkak je nova kukuriku Vladazelacuglevlastivusvoje roke,anikajsenepreve spremenilo vu Lepoj našoj. Makar so hajdig toga obe ali i ak si ne zasu ejo rokave i ne primejo se posla bode jim mandat minulpredineknekajnapravijo.

Vse kaj so do ve uspeli je to kaj so nam zdigli pedevea z 23 na 25. Pak od ne ega tre po eti.

Tak so kratko na vlasti i ve ve vidijo kak jim je lejpo bilo dok so bili vu oporbi. Jedino je Dragec Lesarov ostal tam gde jeibiliundaboneš irekelgda

V

je on nej spameten, o em re i, nejspametneši naš politi ar? ebudem v am nik aj novoga rekel ak vam re em kak so se z mladoga gospona Kristijana Mavreka smijali i norca delali dok je delal vu akoskoj grackoj agenciji akra, a ve je glavna faca vu Evropi, o em re i, gda ima klju a šteri otpira vse evropske pristupne fondoše. Kuliko vidimo, mi Me imorci moremo vse kaj o emo, i još vej od toga, ak delamo vtruc. To vtruc je uda jakše od našega, vu celom sveto poznatoga, me imorskoga jala i unda je nej udno kaj je došel do toga klju a.

Varaždinci so se po eli brigati za svoje smetje. Bar se tak falijo. Najme kaj, predelala je jiva fabrika štera bode progutala vse varaždinsko i zagorsko smetje, a okoli je bode sam cvetje raslo. Ver-

N

I

jem gda se zmislite kak je Ivek ehokov odišel po riti k meši zbogradi smetja vu balonima i ono ga je koštalo gradona elni ke glave. Nej mo je pomoglo niti doškolovanje vu Remetinco. Smetje je, kuliko vidimo, jako veliki biznis, ali fest smrdi i glave le ejo, ak se na vreme ne pospravi. mislim se kak denes kak so negda, dok sam još bil de ec, naši stareši znali re i za nekoga, šteri je vse zahuzal i bil dužen i grmu i trnu, kak je dožen kak Gr ka. Nigdar mi je nej bilo jasno kaj so z tem šteli re i, ali ve mi je ve par meseci vse jasno.

Presvetila mi se ona nejstareša sve ica vu glavi. Jedino sam nej uspel zazvediti niti od japice, a bormeš niti od mamice, kak so oni znali gda je Gr ka tuliko dužna.

Japica se sam onak podhmajno nasmejal i stiha mi

Z

je pošepetnul: - Sam ja furt govoril kak vsaka rit jempot dojde na šekret, pak so niti Grkljani nej zbegli. udno nam je bilo gda smo zazvedili kakše so vse dodatke na pla e meli Grkljani. Najme kaj, meli so dodatke ak so vsaki den na vreme došli na posel, ak so sam dvapot pili kavo, ak so redovito pozdravljali direktora i šefa… I to je još nej vse: vsako leto so dobavlali 13. i 14. pla o i mogli so iti vu penzijo z 50 let. Minuli tjeden je došlo vum gda težaki vu našaj Hrvaškaj šumaj, isto tak, dobavljajo stimulacijo ak vsaki den na vreme dojdejo na posel. Zazvedili bodemo mi još kakjkajtoga dok bodo revizori prekopali i po vodaj, cestaj, autocestaj, struja aj, plina aj, jerbo ne verejem gda so naši ljudi sam tak hodali na urlab vu Gr ko?

NEZAPOSLENOST u Me imurju: solidarnost, ali i kritike!

Anketa “Pod vurom”

Evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazale su da na je u Me imurskoj županiji trenutno 7.435 nezaposlenih. Samo je u sije nju ta brojka “podebljana” s 1.135 novoprijavljenih na burzu rada.

Ivan Biškup, akovec – Tko god radi i poštuje svoga poslodavca, taj se ne treba bojati. Ali onaj tko ne želi raditi ili radi na crno, taj se i mora bojati da e ga uhvatiti i da e dobiti otkaz.

Prema mojem mišljenju, ovi koji su na burzi niti traže posao niti žele raditi.

Naravno, statistika nije crno - bijela, i iz nje se može svašta iš itati (o emu više pro itajte u ovom broju), a naši ovotjedni sugovornici i u ovom su slu aju podijeljenih mišljenja. Jedni se slažu da je situacija gora nego

Zlatko Bistrovi , Dragoslavec – Ja radim u Austriji ve 25 godina, a i tamo je trenutno situacija ista. Ako dobro radiš, za posao se ne moraš bojati, a za, primjerice, bolovanje se dijele otkazi.

Tako da ni vani situacija nije puno bolja kao što mnogi misle.

Branimir Magdaleni , Nedeliš e – Uvijek postoji bojazan.

Treba konstantno raditi dobro da bi to netko mogao prepoznati, jer je situacija u Hrvatskoj grozna. Nadam se da e se situacija poboljšati u neko skorije vrijeme. Tako je barem nova Vlada obe ala.

ikad i da su potrebne hitne mjere da se gra anima omogu i da rade, no drugi smatraju da svi oni koji su trenutno nezaposleni raditi ni – ne žele. (bš)

Zlatko Talaš, Kotoriba – Ja radim, i za svoj posao se ne bojim.

Ali situacija je stvarno teška, treba ekati bolja vremena, situacija e se morati popraviti, samo treba pro i odre eno vrijeme za to.

Robert Smrti , Nedeliš e – Znam da je broj nezaposlenih u Me imurju drasti no porastao, ali ja se za svoj posao ne bojim.

Kao prvo, imam ugovor na neodre eno, a kao drugo – želim raditi. Mislim da posla ima za sve, samo oni koji su na burzi ne žele raditi.

Marijana Hlap i , akovec – Ja se zaista ne bojim za svoj posao, ali je situacija prestrašna. Sve što je do sad napravljeno nije dovoljno, a nisam oduševljena ni novim potezima naše Vlade. Trebali bi se ozbiljnije pozabaviti dugoro nim rješavanjem problema, jer od ovih instant rješenja nema baš koristi. (foto: Zlatko Vrzan)

mi prodiremo dublje