Martinje
Ekspres kava. Dragi trsek, Lejpi grozdek, Prave gorice, Dobre šnapserice.
Zmožna jakost vinska, Zmožna vinska duha, Pune kupice.
OHRABRITE NAS!
DOJDI K NAM!
Od malog prihoda, Od praznoga lagva, Od dosadnih gostov, Od hude babe i babjega jezika, Od jalnih sosedov,
Od premalih kupici, Od prevelikih cena, Od premalih plaći, Od prehudoga dela Od babine papuče, Od hmaje punice, Od postele pod stolom, Od svaje z sosedaj, Od mraza gadnoga, Od toče nemilosrdne, Od preslabog špricara, Od sega hudoga Od sakoga betega.
OSLOBODI NAS!
Šmarglin z šalatom, Tikvine pogače, Fanjki s pekmesom, Zdigani kolači, Fini štrukli od sira, Orehova gibanica, Pisana makovjača, Vroči pečeni kostaji,
OSLOBODI NAS!
Fina pečenica, Purica s kroketima, Pečena raca, Kisela repa z rebrecaj, Grah pretepeni, Kranjski klobasi, Filana paprika, Kuruzni žgonci, Kiseli vugorki, Sir z vrhjom, Krpice z zeljom, Knedlini s slivami, Cvirki z lukom, Sendvič s frtalom, Čurke z zeljem, Beli bubregi z lukom
DOJDI K NAM!
Govedina s hrenom, Šunkica z mladim lukom, Tusta goska z mlincima, Fini pohanci Dobri odojček,
DOJDI K NAM!
OKREPI NAS!
Dobra kaplica, Konjak z limunom, Vinski gulaš, Dobra kupica, Dobra črešjovka, Čaj z limunom i rumom, Juha z rezancaj.
Vinske litanije
POMOZI(TE) NAM!
POSEBAN PRILOG MEĐIMURSKIH NOVINA
2
Martinje
10. studenoga 2023.
Posebni prilog
POVIJESNI I KULTURNI KORIJENI MARTINJA
Legende o krštenju mošta i Svetom Martinu Piše: Josip Šimunko Foto: Ivor Trojnar, Zlatko Vrzan
O
pet nam je došlo Martinje, jedan od najveselijih društvenih običaja vezan za proizvodnju vinove loze i pijenje vina. Ne zna se kad su nastali običaji Martinja. Prema legendi, Križevački štatuti nastali su u 14. stoljeću, kad su se Kalničani i Križevčani pomirili i napravili veliko spravišče. Čini se ipak da je običaj krštenja vina stariji i da potječe iz vremena početne proizvodnje vinove loze, dok su običaji krštenja vina u vrijeme novog mošta kao veseli dio vinskih svečanosti nastajali lokalno. Tako uz najpoznatije Križevačke štatute imamo Koprivničke regule, Krapinski vandrček, Turopoljske štatute, Varaždinski fureš, Stubičke štatute, kao i Zagrebačke vinske štatute, ali i Međimurska spričavanja vinske kapljice. Zajednički nazivnik svih tih svečanosti je Sveti Martin, što je još jedan dokaz starine. Više hrvatskih etnologa slaže se da su običaji krštenja mošta ili Martinje dio nekadašnjih purgerskih i šljivarskih ravnanja za stolom, da su dakle preneseni na slojeve naroda kao utjecaj gospodske kulture u pučku kulturu. Štatuti su dakle bili i ostali šaljivi skup pravila o tome kako se treba dobro ponašati za stolom i zatim dobro zabaviti uz mlado vino. Zapravo vjerojatno nikad nećemo kako su i kad nastali običaji krštenja mošta. Moguća je i takozvana generativna hipoteza, da su običaji krštenja mošta nastali zbog mnogih nevolja u pretvaranju mladog mošta u vino, pa je zazivanje Božje pomoći bilo važno i presudno. Naime, nekad su vjerovanja bila mnogo čvršća
Oko Svetog Martina isprepliću se mnoge religijske i svjetovne pripovijesti. Od gusaka koje su ga gakanjem otkrile kad se skrivao jer nije htio postati biskup, do krštenja mošta zbog kojeg je Martinje toliko popularno među pukom. Što je od toga doista istina, a što uz dobro raspoloženje nikoga ne brine previše uz dobro raspoloženje…
i čovjek je jače bio povezan s prirodom. Tako bi se od prvotnih molitvi ili zazivanja Božje pomoći postupno događala kulturizacija u vidu posebnog obreda. Prema etnologinji Melaniji Belaj koja je istraživala upravo običaj krštenja mošta, obitelji na Plešivici i Vukomeričkim goricama nisu znale za običaj Svetog Martina. Članovi obitelji i prijatelji skupili bi se u podrumu uz vino uz par riječi blagoslova na poticaj „starog jape“ (djeda, odnosno najstarijeg člana). Prijašnje zazivanje Božje pomoći u puku pretvaralo se tako postupno u šaljivi obred, a „nastradao“ je biskup Martin, čiji su se datumi poklapali s krštenjem mošta. Običaj krštenja mošta do nas je dospio iz Hrvatskog zagorja i sjeverozapadne Hrvatske pa se može smatrati da je tu pradomovina tog običaja u Hrvatskoj. U današnje doba običaji Martinja se vezuju i za razne druge legende, tako uz kralja Artura.
Legenda o kralju Arturu u Svetom Martinu na Muri
Za nas u Međimurju je posebno zanimljiv podatak da se kod prvog spomena katoličkih župa u Međimurju 1334. godine spominju i četiri župe Svetog Martina i to u gornjem dijelu Međimurja. To je intrigantan podatak, koji povjesničari i etnolozi još nisu dovoljno rasvijetlili. U Svetom Martinu na Muri koji ima jednu od najstarijih crkvi posvećenih Svetom Martinu i danas žive legende o vitezovima templarima i ivanovcima. Tako i danas u Svetom Martinu postoji legenda da su kroz njega proputovali vitezovi Okruglog stola i glavom i brdom – kralj Artur. Naime, Sveti Martin se kao svetac veže za vitezove templare.
Povjesničar i predsjednik Matice hrvatske Čakovec Zoran Turk smatra da nema dovoljno dokaza o viteškim redovima u Međimurju, legende koje govore su možda tek dijelom istinite. Gornje Međimurje i Prekmurje bilo je u u doba europskih viteških redova u kasnom dvanaestom i trinaestom stoljeću jedinstven prostor i iz tog vremena ostalo je mnogo legendi. Te legende koje su došle do nas možda imaju svoje lokalno utemeljenje upravo u četiri župe Svetog Martina u gornjem Međimurju. Kako se spominju u 13. stoljeću, one su sigurno nastale ranije. Prema nekim analizama, moguće je da je riječ doista o vitezovima, no daleko je to od vitezova templara. Čini se da je jedan ugarskih kraljeva, Andrija II., pozvao vitezove da čuvaju granicu u gornjem Međimurju ili su dobili posjede u Međimurju po zasluzi zbog križarskog pohoda. Tome u prilog ide nedovoljno zapažen podatak koji iznosi Zoran Turk, da je Međimurjem u trinaestom stoljeću vladao plemeniti rod Harolda. Naime, to su dobro poznata prva međimurska vlastela Buzad (osnivač Buzovca), Čak (osnivač Čakovca), ali i Tristan i Lankret koji se spominju u listinama. Zoran Turk smatra mogućim da je zapravo riječ o imenu Lancelot, a ne Lanukret ili Lankret. Kako su Tristan i Lancelot doista bili legendarni vitezovi kralja Artura, čini se da je najmanje dvoje plemića iz roda Haholda dobilo ima upravo po njima, legenda je na neki način spojena. Moguće je da je i samim Haholdima imponirala usporedba s vitezovima Okruglog stola kralja Artura, pa su je na svoj način i
podržavali. Kako god bilo, legenda o kralju Arturu i danas je živa u Svetom Martinu. Čini se da je riječ o spojenoj legendi od više razdoblja.
Legenda o Svetom Martinu potječe iz franačkog doba
Četiri gornjomeđimurske župe, za koje se kaže da su prastare, posvećene su Svetom Martinu. On je bio najveći franački svetac, što znači da se često spominjao na našim prostorima još od osmog stoljeća. Osim toga, etnologinja Antonija Zaradija Kiš spominje da je možda opat Martin bio prvi hrvatski biskup u ranom sedmom stoljeću. Danas pedesetak župa u sjevernoj Hrvatskoj i Dalmaciji nosi ime po Svetom Martinu i to sigurno nije slučajno. Prava je nepoznanica kako je kult Svetog Martina spojen s vinom, a to se dogodilo, čini se, upravo u našim krajevima. Naime, Sveti Martin je u europskim zemljama, posebno Francuskoj, bilo slavljen kao istinski svetac. Antonija Zaradija Kiš zbog toga zaključuje: “Aktualni hrvatski sv. Martin konstantno gubi na svojem prvobitnom značenju i iskonskoj svetosti, utapajući se u sofisticiranom folklornom nasljeđu krštenja mladoga vina te izgrađujući tako tradiciju pijančevanja uz šarolike pučke inovacije koje ga transformiraju u hedonističkog i raskalašenog sveca...“
Božja pomoć i misno vino Očito je u životu ljudi našega kraja i susjednih kajkavskih krajeva vino značilo toliko mnogo da ga je trebalo “krstiti”, to jest umilostiviti sile prirode da se mošt pretvori u vino, što može biti i reakcija na mnoge loše pretvorbe mošta u vino. Po tome bi se dalo zaključiti
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
da je kult Svetog Martina pogodovao širenju vina, a isto je tako moguće da je katolička crkva u Hrvata i zbog pokrštavanja (misno vino) širila ideju vina i kultom Svetog Martina, a kako bi se zaboravila medovina i stari hrvatski običaji i mitovi stare vjere. U Hrvatskoj je pokrštavanje prema nekim autorima trajalo sve do 16. stoljeća. Od ranog sedmog stoljeća pa do zrelog srednjeg vijeka postojalo je takozvano „dvovjerje“, o čemu pišu Vitomir Belaj i Radoslav Katičić, a u najnovije vrijeme i Lidija Bajuk i drugi autori. Konačno i Josip Belostenec u djelu „Natale solum“ u osamnaestom stoljeću cijelo jedno poglavlje posvećuje starim bogovima Hrvata. Zapravo, jedino se na taj način može tumačiti tako mnogo starih pretkršćanskih običaja sačuvanih do danas. Naši pradavni preci nisu poznavali vinovu lozu i krštenje mošta, no poznavali su dobro medovinu kao biće ljudi i bogova. Nimalo slučajno, pčele se u starih Slavena, a tako i južnih Slavena pa onda i starih Hrvata, nalaze na stablu svijeta u sredini stabla. Značaj medovine kod naših starih bio je posebno važan kod rituala i godišnjih svečanosti. Prema etnologu Ivanu Šestanu, u Dalmaciji i na današnjem jugu Hrvati su prihvatili grčki niski način uzgoja trsa, a na sjeveru rimski način proizvodnje vina na brajdama i kolcima. Odjednom je svatko tko je posjedovao komad zemlje mogao imati novo božansko piće zvano vino, kao zamjenu za nekadašnju medovinu koja je bila teže dostupna.
Kultura medovine nestaje zbog vina
Nije čudo da se kultura pijenja vina širila kao požar u Europi i po Hrvatskoj. Kultura medovine kao podsjećanje na davnu prošlost ipak nije zaboravljena, medovina se do danas pije na našim prošćenjima i kupuju slastice od meda. Prema dr. Vitomiru Belaju, današnje Martinje je u davna vremena spojeno s nekadašnjim pastirskim blagdanom prije pokrštavanja 1. studenog, kad su se pastiri vraćali sa stadima u naseobine, za njih bi se onda pripremila svečanost i čašćenje. S tim bi datum počeo zimski dio godine, poznato je da su naši stari poznavali samo zimski i ljetni dio godine te slavili samo dva godišnja doba. Tamo gdje je postojala keltska tradicija slavili su se 1. svibnja i 1. studenog kao razdjelnice ljeta i zime, a u kršćanskoj Europi 23. travnja, odnosno Jurjevo i 26. listopada kad se slavio Sveti Dimitrije. Zanimljivo je da je papa Grgur VIII. u šesnaestom stoljeću svojom reformom kalendara dodatno „zakomplicirao“ datume pa su se 1. studenog počeli slaviti
Svi sveti, 2. studenog Dušni dan, a 11. studenog Martinje, koje je tako postalo „pomični“ blagdan.
Parodija uvod u veselicu
Naša najstarija očuvana i zapisana tradicija krštenja mošta očuvana je u Križevačkim štatutima. Prema legendi došlo je do sukoba „plemića šljivara“ koji su pomogli kralju Beli i građana Križevčana, pa je prilikom mirenja organizirana velika svečanost uz rituale krštenja mošta. To je dakako još jedna legenda. Nije do kraja jasno zašto se parodira baš crkvena svečanost, no običaji krštenja mošta koji postaje vino imaju svoje „stroge“ rituale. Zanimljivo je da se u nedalekom Virju mošt „krstio“ i uz pomoć boga Bakusa, govorilo se: - Tako mi pomogao otec vina vinski bog Bakus, krstitelj vina Sveti Martin i podrumar sveti vinski Vincek. Prema etnologinji Dragici Cvetan obred krštenja započinje dolaskom Svetog Martina kad se pjeva: „Došel je došel, Sveti Martin, vince po krstil, ja ga bum pil. Kumek moj dragi, daj se napij, dugo nas nebu da se navžij.“ To su međutim stihovi Josipa Keresturija iz Štrigove s početka devetnaestog stoljeća, je li ih on samo prenio ili napisao, ne zna se. Danas je pjesma „Nikaj na svetu lepšega ni“ smatra himnom Martinja. U suvremeno doba kultura krštenja mošta u vino seli se iz privatne sfere u javnu, danas gotovo svaki kafić organizira krštenje mošta na svoj način, njegujući time davni veseli dionizijski kult. Više se i ne zna je li običaj Martinja parodija, povratak poganskih dionizijskih običaja ili šaljiva estradna veselica, dok je prvotni smisao zazivanja božje pomoći ostao u sasvim drugom planu. Najvažnije je ipak da se slavi jedan zanimljiv prirodni proces koji je odbio svoju svečanu verziju u narodnom šaljivom običajnom obredu.
Međimurska martinjska pjesma pjeva:
Prišel je prišel sveti Martin, On bu ga krstil, ja ga bum pil, Hej, kumek moj dragi, daj se napi, Dugo nas nebu, daj se ga vži... (tako je davno pjevao Gusti Novak iz Rimščaka kraj Svetog Urbana, prema zapisu dr. Stjepana Hranjeca) Kad bi bilo po starim pravilima, bilo bi još više veselja i opijanja jer bi oni koji su krstili mošt morali probati - baš svaki mošt koji je trebao postati vino. U današnje vrijeme ipak postoje razumne granice opijanja, što zapravo znači da sam zadani obred, i kao šaljiv, čuva od pretjerivanja.
Pečena guska za Martinje sve je manje pravilo Običaj je da se za Martinje na stolu nađe i pečena guska, možda i raca. S obzirom na dostupnost guski i peradi u Hrvatskom zagorju, guska za Martinje mogla je zapravo biti uobičajeno i dostupno jelo. Zapravo, nije se čulo da se za Martinje služi na primjer odojak ili šunka, to je očito bilo ostavljeno za najveće blagdane. Pečena guska za Martinje više nije pravilo, jednostavno nedostaje gusaka, pa je dobra i raca ili neka druga perad.
10. studenoga 2023.
Martinje 3
Prema dr. Vitomiru Belaju, današnje Martinje je u davna vremena spojeno s nekadašnjim pastirskim blagdanom prije pokrštavanja 1. studenog, kad su se pastiri vraćali sa stadima u naseobine, za njih bi se onda pripremila svečanost i čašćenje. S tim bi datum počeo zimski dio godine...
ČESTITKA ŽUPANA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Matije Posavca
Da nam na vinskoj cesti i dalje blistaju odličja Poštovane čitateljice i čitatelji, dragi ljubitelji vrhunske vinske kapi, pred nama je svetkovina koju od davnina ljudi našega kraja vezuju uz mlado vino, tekuće zlato s međimurskih bregova. Upravo u ovo doba godine, u podrumima naših vrijednih vinogradara i vinara mlado vino stasa i pretvara se u vrhunske, dragocjene kapljice, danas već dobro znane cijelome svijetu. Martinje je blagdan u kojem će se diljem Međimurja, osobito u vinorodnim brežuljcima, zazvati milost i zaštita svetoga Martina za dobar konačni rezultat još jedne odlične berbe. Vino je, kažu naši iskusni vinogradari, poput djeteta. Dok sazrijeva, traži ljubav, njegu, posvećenost i mudrost. Bez toga ni najbolja berba neće dati željene rezultate. Ruku žuljevitih od rada u vinogradu, naši vrijedni vinari silaze u podrume gdje osluškuju šapat zrenja u bačvama. Samo silno znanje i iskustvo može razumjeti govor mladog vina. Tajna toga razgovara ostaje između vinara i vina. Zbog silnog truda i rada koji prethodi pobjedi u butelji ovjenčanoj najvišim svjetskim nagradama, ljudi trebaju trenutak opuštanja i veselja, zato je običaj krštenja mošta i u našem kraju ukrašen šalama i dobrim raspoloženjem. Tradicija je to kojom također pokazujemo koliko smo ponosni na postignuto, jer Međimurec se u radu ne zaustavlja dok ne postigne najbolji mogući rezultat. Tako je i naša vinska cesta, još prije više od 15 godina proglašena najboljim kontinentalnim turističkim proizvodom, danas cesta ponosa na kojoj posjetitelja dočekuju vina ovjenčana nagradom Decanter na svakom kilometru. Nama je tradicija važna zato što nas povezuje s nasljeđem naših predaka i drevnih vrlina koje smo baštinili. Međimurska županija u stopu će podrškom pratiti uspon naših vinarija, osiguravajući, kako modele potpora, tako i promociju na najvišoj razini, kakvu naš kraj i zaslužuje. Tijekom desetljeća, s udrugom Hortus Croatiae, razvijali smo modele promocije vinarstva Međimurja s težnjom da svijetu pokažemo na što smo toliko ponosni i kakve smo ciljeve kadri doseći. Sada je došlo vrijeme da uberemo plodove i tih nastojanja. Svijetu smo se otkrili i svijet hrli k nama. Ucrtali smo svoje tragove ponosa i putokaze na sve važne karte – od turističkih do vinskih. Gradimo koncept svjetskog centra pušipela u čast naše autohtone sorte koju sada njegujemo u jedinoj hrvatskoj Green Destination regiji, a s vidikovca na Mađerkinom bregu – iz dana u dan – glas o nama odjekuje sve dalje. Našim vinarima Martinje je uvijek prigoda i za razmjenu iskustava jer naš kraj, osim što blista najvišim odličjima za vina, blista povezanošću i suradnjom njihovih osvajača. Zavrijedio je radišni međimurski čovjek i trenutak opuštanja pa neka vam i ovo Martinje ispuni ugodno druženje s prijateljima, uz zlatnu kapljicu. Živjeli! Župan Matija Posavec, mag. ing.
4
Martinje
10. studenoga 2023.
Posebni prilog
V I SI T . SVET I M A R T I N . H R
MARTINJE u Svetom Martinu na Muri
04.11.-12.11.2023. 04.11. SUBOTA 19:00 Koncert Zbora Sveti Martin povodom 30. obljetnice od osnutka Općine Sveti Martin na Muri OŠ Sveti Martin na Muri 05.11. NEDJELJA 10:30 Sveta Misa zahvalnica za plodove zemlje i za lovce povodom dana svetog Huberta (zaštitnik lovaca) Crkva sv. Margarete (Kapelščak) 17:00 Kazališna predstava „Čisti zmešeraj“ - KUU Lipa Gornji Mihaljevec OŠ Sveti Martin na Muri 08.11. SRIJEDA 16:30 Pobožnost 17:00 Sveta Misa Crkva sv. Martina biskupa (Sveti Martin na Muri) 09.11. ČETVRTAK 16:30 Pobožnost 17:00 Sveta Misa i Martinska procesija sa lampionima, Rimljanima i svetim Martinom na konju Crkva sv. Martina biskupa (Sveti Martin na Muri) 10.11. PETAK 16:30 Pobožnost 17:00 Sveta Misa 18:00 Svečana sjednica Općinskog vijeća Kongresna dvorana (Terme Sveti Martin)
11.11. SUBOTA 08:00 Sveta Misa 09:00 Blagoslov vina nakon mise 11:00 Sveta Misa na otvorenom uz posvetu obnovljenog i novoopremljenog Župnog dvora - Predvodi i propovijeda varaždinski biskup Bože Radoš - Podjela besplatnih kestena i guske nakon misa 17:00 Sveta Misa, Crkva sv. Martina biskupa Centar i Crkva sv. Martina biskupa (Sveti Martin na Muri) 11:00 – 16:00 Sajam i prezentacija proizvoda lokalnih OPG-ova 11:00 Natjecanje u kuhanju Svetomartinskog vinskog gulaša 14:00 Besplatna vožnja turističkim vlakićem od Termi Sveti Martin do Skelarske kuće (povratak u 16h) 15:00 Podjela vinskog gulaša 15:30 Nastup Svetomartinskih mažoretkinja 16:00 Proglašenje najboljeg gulaša i ceremonija krštenja vina po običajima Zabavlja vas: New Casino music band LOKACIJA: Skelarska kuća, Sveti Martin na Muri VODITELJ M ANIFESTACIJE M IRKO FODOR
12.11. NEDJELJA 07:30 Sveta Misa 10:30 Sveta Misa Crkva sv. Martina biskupa (Sveti Martin na Muri) 18:00 Godišnja likovna izložba članova Likovne republike Izložba radova nastalih na Likovnoj koloniji u lipnju, radovi učenika OŠ Sv. Martin na Muri nastali na likovnim radionicama, kao i dječji radovi vrtićkog uzrasta DV Smješko / Galerija i kongresna dvorana Općine Sveti Martin na Muri
MARTINJSKE FEŠTE: Kavana i catering Arka 10.11.-12.11. – Prigodni martinski menu Restoran „Potrti kotač“ 10.11.-12.11. – prigodni martinski menu 11.11. od 19 sati - Ceremonija krštenja mošta uz bogati martinski menu i živu glazbu
Bistro „Jastreb 10.11.-12.11. – Prigodni martinski menu
PUB Potkova 11.11. – od 20 sati Martinska veselica uz živu glazbu
Izletište Goričanec 10.11.-12.11. – cjelodnevne degustacije mladog vina uz prigodni martinski menu
Caffe bar Aries 10.11. i 11.11. - Martinska veselica
Izletište Vinska kuća Hažić 10.11. (15:00-20:00) 11.11. (12:00-21:00) Degustacija mladih vina i kestenja uz prigodni martinski vinski menu i glazbeni program
Caffe bar Bazza 10.11. - Gemišt party 11.11. - Martinje party 12.11. – od 9 sati Raca party (GRATIS) Caffe bar Mali Paris 10.11.-12.11. – ponuda prilagođena Martinju
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
10. studenoga 2023.
Martinje 5
VINARIJA ŠTAMPAR iz Svetog Urbana
Crno vino bordoških sorti bit će naš novi adut
Vinarija Štampar uskoro na tržište izlazi s novim, crnim vinom od bordoških sorti koje su zasadili na najpoznatijoj lokaciji u Međimurju na Mađerkinu bregu Piše: Sanja Heric
D
ok jesen polako skida posljednje listove s trsova naših vinograda, ogoljujući ga i pripremajući za zimski san, vinogradari i vinari nestrpljivo iščekuju dolazak Martinja, trenutka kada će se mošt “pretvoriti” u vino, simbolizirajući ne samo prelazak godišnjeg ciklusa već i obnovu života i radost koju donosi svaka nova berba. To je vrijeme kada se vinogradari obično okupljaju kako bi zajedno otvorili prve boce mladog vina dodajući uz tradicionalni obred kršenja mošta još jedan sloj tradicije.
MARTINJE na Mađerkinu bregu
Novo crno vino uskoro u prodaji
U Vinariji Štampar iz Svetog Urbana upravo teku ubrzane pripreme s pripremanjem svojeg mladog, lepršavog vina, a kakva je bila vinogradarska godina iza nas u razgovoru nam je otkrio vlasnik David Štampar. - Do sedmog mjeseca bilo je jako komplicirano i neizvjesno. Na kraju nam je priroda u rujnu podarila lijepo vrijeme i to je ono što je izvuklo cijelu godinu. U ovoj fazi trenutno, bolje je nego prošle 2022. godine. Teško će se dogoditi da bi netko imao loše vino, rekao nam je pun pozitive David Štampar o protekloj vinogradarskoj godini. Otkrio nam je da s nestrpljenjem čekaju drugu godinu. Tada će, naime, po prvi put na tržište izaći s novim, crnim vinom od bordoških sorti koje su zasadili na najpoznatijoj lokaciji u Međimurju, prirodnom terasastom vidikovcu na Mađerkinu bregu. - Grožđe smo pobrali 2021. i druge godine vino bi trebalo biti spremno za
Ekološko vinogradarstvo, smatra Štampar, definitivno je budućnost naše vinske regije
Kušajte mlado vino uz mesne i sirne plate! prodaju. Riječ je o cabernet sauvignonu, cabernet franc i merlotu. Na nama je sada da osmislimo i ime za ovo novo vino s kojim ćemo izaći na tržište i obogatiti našu ponudu, dodao je u nastavku Štampar.
Pjenušac od pušipela ponovna zvijezda Decantera
Ove godine ponovno su potvrdili kvalitetu svojih vina na jednom od najprestižnijih svjetskih ocjenjivanja vina - Decanteru. S ponosom su istaknuli svojih pet novih medalja. Zlatom se okitio njihov pjenušac urban white, srebrom muškat žuti, a chardonnay pro contra, sauvignon i pušipel classic broncom. - Naš pjenušac od sorte pušipel, Urban white iz 2020. godine, ponovno je osvojio zlato i to nam jako puno znači za dokazivanje kvalitete na nacionalnoj i regionalnoj vinskoj sceni, a samim time i za prodaju, istaknuo je ovaj poznati međimurski vinogradar, mlade generacije vinara, koji se nakon preuzimanja obiteljske vinarije vrlo brzo pro�ilirao i na nacionalnoj vinskoj sceni.
Jazz u vinogradu doživio treće izdanje U Vinariji Štampar, gdje se stvaraju ne samo izvanredna vina već i inovativna vinska iskustva. Njihova vizija ide daleko izvan samih čaša vina - domaćini su jedinstvene manifestacije u Međimurju poznate kao "Jazz u vinogradu," koja je ove godine proslavila svoje treće izdanje s iznimnim uspjehom. Ovaj festival ima za cilj obogatiti već bogato vinorodno područje vrhunskim međunarodnim glazbenim doživljajem i nudi gostima priliku da uživaju u najboljem što Međimurje
ima za ponuditi. Uz gastroponudu na čelu s chefom Markom Pal�ijem te s glazbenim umjetnicima pod ravnanjem proslavljenog jazz gitarista Ratka Zjače, Jazz u vinogradu svake godine privlači renomirane jazz glazbenike iz Europe i Hrvatske, zajedno s nekim od najpoznatijih hrvatskih DJ-eva, koji svojim probranim selekcijama glazbe dodaju poseban šarm ovom događaju. Ovaj festival ne samo da čini glazbu živom već i daje vinogradarskoj regiji novi značaj, privlačeći probranu publiku iz cijele regije.
U njihovoj se vinariji najviše prodaje sauvignon, kao i pušipel klasik te pjenušac od pušipela, međimurske autohtone sorte. Naravno, tu su i žuti muškat, pinot sivi i chardonnay. - Ono što smo primijetili jest da oni koji tek počinju otkrivati vinski svijet, najprije započinju s aromatičnim i slatkim vinima, poput žutog muškata, a potom polako s vremenom prelaze na ostala vina, otkriva nam u nastavku ponašanje potrošača.
Po prvi put na ProWein
Najviše svojih vina prodaju na domaćem tržištu, no izvoze ga i u Švicarsku, Srbiju, Njemačku, SAD, a trenutno im je plan izvoziti i u Kanadu. - Nanovo smo krenuli s izvozom u Srbiju i ta se suradnja jako dobro razvija. S Kanadom pregovaramo već dvije godine i sada je napokon i potvrđeno. Uskoro bismo trebali poslati prve pakete butelja, otkriva nam u nastavku. Vinarija Štampar je također prisutna na nacionalnim vinskim festivalima, poput Vinocoma, Grand Tastinga i Bregfesta,novog vinskog nacionalnog festivala gdje se predstavljaju vina iz regije Bregovita Hrvatska, koja obuhvaća vinogorja Zagorja i Međimurja, Prigorja i Bilogore, Plešivice, Pokuplja i Moslavine. - Cilj udruge Bregovita Hrvatska, čiji smo i mi članovi, je da se zagrebački ugostitelji potaknu da više kupuju i nude svojim klijentima vina iz Bregovite Hrvatske s obzirom na to da Zagreb pripada vinskoj regiji Bregovita Hrvatska, dodao je na to Štampar. Novost je i ta što će se druge godine po prvi put će se sa svojim vinima pojaviti i na ProWeinu u Düsseldorfu, vodećem svjetskom sajmu vina i žestokih pića u Njemačkoj.
Starinski podrum daje neodoljiv š�h Vinariji Štampar (Foto: Denis Perčić)
Najviše svojih vina prodaju na domaćem tržištu, no izvoze ga i u Švicarsku, Srbiju, Njemačku i SAD
Ugostiteljski objekt na otvorenom na Mađerkinu bregu u vlasništvu obitelji Štampar radi i ovog vikenda s posebnom ponudom za Martinje. Osim vina u standardnoj ponudi, moći ćete kušati i mlado vino sorte zeleni silvanac. Vinarija Štampar u ugostiteljskom objektu poslužuje i sokove, tople napitke i hranu. Moći ćete kušati hladne plate mesa z tiblice i suhe jezike te plate suhih kobasica i sir turoš. Prilika je to za boravak na svježem zraku uz odlična vina i međimursku gastroponudu. Njihova vina možete kušati i u Domu kulture u centru Štrigove, gdje se organizira predstavljanje mladih vina međimurskih vinara.
Ekološka proizvodnja neminovna budućnost David Štampar s mladim vinom, zelenim silvancem, koje je već u prodaji
Ekološko vinogradarstvo, smatra Štampar, de�initivno je budućnost naše vinske regije. Već godinama se pripremaju za tu tranziciju i samo je pitanje kada će se de�initivno odlučiti za prelazak na ekološku proizvodnju. - Trenutno je samo postalo pitanje kada ćemo se upustiti u to. Hoće li to biti sljedeće godine ili godinu iza toga. Nadam se da čim prije. Mi smo mala regija, speci�ičnih vina, i uopće se ne moramo boriti s količinama, nego s kvalitetom i položajima vina. Na tome najviše moramo u budućnosti raditi, dodao je Štampar. - Zapravo, grožđa je sve manje, što zbog zlatne žutice, što zbog esce ili apopleksije, odnosno najstarije bolesti vinove loze poznate još od Rimljana. I ljudi odustaju zbog toga od proizvodnje i drugih razloga. Samim time grožđe će u budućnosti biti sve cijenjenje i skuplje, zaključio je Štampar na naše pitanje o tome što nas čeka u budućnosti po pitanju vinogradarstva.
6
Martinje
10. studenoga 2023.
Posebni prilog
MARTINJE U GRADU RUDARA
Čekaju vas krštenje mošta, Vragolani i najbolja mlada vina T radicija slavlja spomendana svetog Martina jaka je u mnogim krajevima Europe, a posebno je speci�ična u sjeverozapadnom Međimurju. Nisu ovdje slučajno u srednjem vijeku niknule tri crkvice posvećene upravo svetom Martinu – u Murskom Središću, Podturnu i Svetom Martinu na Muri. Bit će uskoro i 700 godina od prvih pisanih izvora o tome, pa nije ni čudno što je tu ta tradicija jaka i danas. Sveti je Martin tijekom stoljeća mijenjao svoju ulogu, od uzornog Božjeg ratnika, zaštitnika trgovaca i putnika te mnogobrojnih drugih
Sveti Martin je ostao najzapamćeniji kao zaštitnik vinogradara i vinara.
uloga nekako je ovdje ostao najzapamćeniji kao zaštitnik vinogradara i vinara.
Početak u 16 sati
U Murskom Središću na Šetnici svete Barbare će se u subotu, 11. studenog, s početkom u 16 sati još jednom proslaviti ovog slavnog zaštitnika, kako drugačije, nego krštenjem mošta, Tamburaškim sastavom Vragolani i besplatnom degustacijom najboljih mladih vina Međimurja. Za dodatni sadržaj pobrinut će se vrijedne članice i članovi udruga s područja Murskog Središća, pa tako posjetitelje očekuju i langoši, kobasice, kesteni, kuhano vino i čaj, kao i domaći kolači. Dođi i proveseli se!
TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE ŠTRIGOVE
Čekaju vas mlado vino, kabare, domaća gastronomija i dobra muzika
U
subotu 11. studenog od 18 sati u Domu kulture Štrigova očekuje vas Mlado Međimurje u sklopu Martinja na Međimurskoj vinskoj cesti. Očekuje vas deset vinarija koje će predstaviti svojih deset mladih vina, a to su: Ban�i vina, Cmrečnjak, Dvanajščak-Kozol, Horvat, Jakopić, Knehtl Medenjak, Kocijan, Kunčić, Preiner i Štampar. Mlado vino je nježno, živahno i atraktivno, karakterizira ga lagani okus, niski alkohol, vrlo intenzivan i privlačan miris te lepršava svježina. Uz mlada vina, moći ćete u uživati u kabareu Adama Končića pod nazivom “Adam i ona”. Bit će to raspjevani, komunikativni, glazbeno-poetski kabare kakav će se po prvi puta održati u Štrigovi. Adama Končića nije potrebno posebno predstavljati, znamo ga iz serija Odmori se, zaslužio si, Ljubav u zaleđu
te �ilmova: Duga mračna noć i Penelopa. Kazališni glumac i pjevač kojeg ćemo po prvi puta vidjeti u Štrigovi. Tu program, naravno, ne prestaje, pa će se za glazbeni dio pobrinuti SCIFIDELITY ORCHESTRA. Nezaobilazni dio martinjskog programa je i tradicionalna gastronomija. Posjetitelji će moći uživati u martinjskom tajeru, u ponudi će biti crne čurke, dinstano zelje i restani krumpir. Predstavit će se i lokalni OPG-ovi sa svojim proizvodima. Cijena kotizacije je 10,00 EUR (degustacija mladih vina, kabare i glazbeni program), dok je cijena ulaznice samo za predstavu 5,00 EUR. Ulaznice za predstavu moguće je kupiti i u pretprodaji u uredu Turističke zajednice općine Štrigove.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Martinje 7
10. studenoga 2023.
MESNICA OLETIĆ IZ STANETINCA
Domaći okusi koji će vas oduševiti M
esnica Oletić predstavlja zlatni standard u proizvodnji mesa već više od četiri desetljeća. Ova obiteljska tvrtka sinonim je za vrhunsku kvalitetu, posvećenost tradiciji i izvrsnost u pripremi mesnih proizvoda. Svoj uspjeh temelje na pažljivom odabiru sirovina, tradicionalnim recepturama i vrhunskom pristupu proi-
zvodnji. Kroz svoj asortiman nude širok spektar svježeg mesa, suhomesnatih proizvoda te specijaliteta od divljači, ističući se na tržištu po prepoznatljivom okusu i visokoj kvaliteti. Veliki asortiman robe svježeg mesa, od junetine, svinjetine, teletine, piletine pa do mesa divljači: srna, vepar, jelen, prepoznao je i niz ugostiteljskih objekata širom Hrvatske koji ih nude na
Osim dobrih proizvoda osmijeh i ljubaznost zaš�tni su znak Mesnica Ole�ć
Iz ponude izdvajamo: • vepar za gulaš • srna za gulaš • jelen za gulaš • kobasica vepra/jelena • pršut vepra/ jelena • čurke
svojem meniju. Ukusom i kakvoćom prepoznatljivi su i suhomesnati proizvodi prerađeni na tradicionalni starinski način, kao i kobasice za pečenje, obarene kobasice, polutrajne, kobasice divljači, pršut divljači. U svojoj ponudi ima i suhomesnate plate te meso z tiblice. Domaći čvarci i domaća svinjska mast jednako su tako vrsni proizvodi ove cijenjene obiteljske tvrtke. Njihova poslovna �ilozo�ija naglašava zadovoljstvo kupaca kao ključni cilj. S ponosom garantiraju da njihovo meso potječe od životinja uzgojenih na međimurskom, varaždinskom i podravskom području, nudeći time vrhunsku kvalitetu prilagođenu za širok spektar kulinarskih zahtjeva.
INFO Posjetite ih: u Varaždinu, Zagrebačka 39, tel. 042 /212-750 u Šenkovcu, Maršala Tita 19A, tel: 040/343-660 Prerada mesa Oletić, Stanetinec 37a, tel: 040/584-138
Mesnica Oletić posluje na dvjema lokacijama, u Šenkovcu, Maršala Tita 19A te u Varaždinu u Zagrebačkoj ulici 39. Kroz neprekidnu posvećenost kvaliteti i tradiciji, Mesnica Oletić je postala prepoznatljivo ime u industriji mesa, pružajući vrhunsku ponudu koja zadovoljava najviše standarde i zahtjeve klijenata.
OPĆINA NEDELIŠĆE I TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE NEDELIŠĆE POZIVAJU NA
17. MARTINJE U NEDELIŠĆU
T
uristička zajednica Općine Nedelišće poziva sve ljubitelje domaće hrane i dobre kapljice na 17. izdanje Martinja u Nedelišću koje se održava u subotu, 11. studenog, u dvorani MESAP-a s početkom u 10,00 sati. Na izlagačkom dijelu predstaviti će se brojni vinari, Udruge i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a osim degustacije mošta i tradicionalnih gastronomskih delicija u ponudi će biti i oko 1400 porcija domaće hlad(n)etine. U 12,00 sati očekuje Vas vesela ceremonija krštenja mošta, a u popratnom kulturno – umjetničkom programu nastupaju Puhački orkestar Općine Nedelišće, Mažoretkinje Nedelišća, te trio Global koji će se pobrinuti da cjelodnevno druženje prođe u zabavnom i veselom tonu. Ne propustite još jedno druženje i rezervirajte 11. studeni za 17. Martinje u Nedelišću!
8
Martinje
10. studenoga 2023.
Posebni prilog
VIKEND MARTINJSKIH FEŠTI
Kamo za Martinje u Međimurju? Martinjske veselice tradicionalna su manifestacija koja se održava u studenom u čast sv. Martina, biskupa i zaštitnika vinogradara i. Na taj dan se simbolično krsti mošt i pretvara u vino, uz prigodne običaje i ceremonije. Prilika je to za druženje, veselje i uživanje u mladom vinu i domaćim specijalitetima. U Međimurju Martinje se slavi na različitim lokacijama, od vinskih kuća i restorana pa do velikih javnih doga-
đanja kao što je natjecanje u kuhanju martinskog vinskog gulaša u Svetom Martinu na Muri. Ako želite doživjeti pravu atmosferu Martinja, posjetite nekU od dolje spomenutih manifestacija i uključite se u slavlje koje spaja tradiciju, kulturu i gastronomiju. Ne zaboravite da je Martinje vrijeme radosti, ali i umjerenosti, pa pijte odgovorno i ne vozite pod utjecajem alkohola. (sh, foto: Matej Ščavničar)
SVETI MARTIN NA MURI
Tko kuha najbolji martinski vinski gulaš? Centralna fešta u Svetom Martinu na Muri održat će se u subotu, 11. studenog, kada se kuha tradicionalni martinski vinski gulaš kod Skelarske kuće. Za dobru atmosferu brinut će New Casino Music band, a proglasit će se i najbolje vino te
MURSKO SREDIŠĆE
izvršiti obred tradicionalnog krštenja mošta u vino. Istog dana, u 8 i 11 sati održat će se svete mise, uz tradicionalni blagoslov vina, uz podjelu besplatne pečene guske i kestena. (sh)
Na šetnici krštenje mošta uz tamburaše Vragolane U Murskom Središću na Šetnici svete Barbare će se u subotu, 11. studenog, s početkom u 16 sati proslaviti Martinje krštenjem mošta, uz svirku Tamburaškog sastava Vragolani i besplatnom
degustacijom najboljih mladih vina Međimurja, a članovi udruga pripremaju langoše, kobasice, kestene, kuhano vino i čaj, domaće kolače.
ŠTRIGOVA
Martinje, Adam i ona U subotu, 11. studenog, od 18 sati u Domu kulture Štrigova očekuje vas Mlado Međimurje i deset vinarija: Ban�i vina, Cmrečnjak, Dvanajščak-Kozol, Horvat, Jakopić, Knehtl Medenjak, Kocijan, Kunčić, Preiner i Štampar, kabare Adama Končića i zabava uz Sci�idelity Orchestar.
VINARIJA KOCIJAN
• Petak, 10. studenog, od 19 sati - Doček Martinja u vinariji Kocijan uz TS ZRIN I ŠKARTOC LJUBAVI koji će se pobrinuti za �inu hranu.
u ponudi je mlado vino rizvanac, bogata gastronomska ponuda, a od 16 sati zabavljat će vas TS Kumovi i krštenje mošta.
VINARIJA KNEHTL MEDENJAK
• Subota, 11. studenog, degustacija vina uz meso s tiblice.
RESTORAN TERBOTZ
• 11. i 12. studenog od 18 sati, uz gastronomske delicije uz TS podrumari
VINARIJA CMREČNJAK
KAVANA STRIDON
• Subota, 11. studenog, od 8 do 23 sata - Uz standardnu ponudu vinoteke
• 11.11. bogata večera s početkom u 19 sati i zabava uz Show Time band
DONJA DUBRAVA
Fešta u goricama Mrtvički Martinje u Donjoj Dubravi po tradiciji slave dobravski goričanci. Fešta se organizira u subotu, 11. studenog, u goricama u Mrtvički. No ove godine, Martinje slave i tamošnji umirovljenici i to u središtu Dubrave, u zgradi Zalan.
PODTUREN
Svečana priredba u Društvenom domu Martinje u Podturnu održat će se 12. studenog s početkom u 15 sati u Društvenom domu Podturen. U organizaciji KUD-a Podturen održat će se svečana priredba, kako bi zajedno proslavili Martinje.
PRELOG
Hotel Panorama Gurmanska ponuda jela i pila ove subote od 19 sati uz domaće tamburaše TS Taubeki
Gradska kavana Lovac
Ukusna hrana i dobro vino neće nedostajati, a za atmosferu će se pobrinuti Andreja i Goran Šafarić
DOMAŠINEC
Krštenje mošta U Domu kulture Domašinec održat će se promocija fotomonogra�ija 33. godišnjice Podružnice umirovljenika Domašinec, početak je u 16 sati. Nakon toga održat će se scenski prikaz tradicionalnog krštenja mošta.
NEDELIŠĆE
1400 porcija hladnetine U subotu, 11. studenoga, u dvorani MESAP-a s početkom u 10 sati očekuju vas vinari, udruge i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a osim degustacije mošta i tradicionalnih gastronomskih delicija u ponudi će biti i oko 1400 porcija domaće hlad(n)etine. Od 12 sati slijede ceremonija krštenja mošta, Puhački orkestar općine Nedelišće, Mažoretkinje Nedelišća te trio Global koji će se pobrinuti za cjelodnevno druženje.
Restoran Martin
Martinje u Martinu 11. 11. od 19 sati uz muziciranje Žaka i martinjskog biskupa Andriju Sitara.
GORIČAN
Martinjski party u Domu kulture Mažoretkinje i Twirling klub Goričan organizira Martinjski party koji će se održati 11. studenog u 20 sati u Domu kulture. DJ Alan će se pobrinuti za nezaboravnu atmosferu, a pozvani ste svi!