KULTURNO-HISTORIJSKO TURISTIČKI VODIČ

1

Vodič kroz općinu Konjic

KONJIC, BOSNA I HERCEGOVINA (kulturno – historijsko - turistički vodič) Dobro došli u jedan od starijih gradova na Balkanu, jedan od najstarijih i najljepših gradova u BiH, grad na rijeci Neretvi a ispod Prenja, jedinstven grad – most između mediteransko jadranskog i kontinentalnog dijela regije, most između Hercegovine i Bosne, grad znamenite povijesti i znamenitih ljudi, grad susretanja i prožimanja različitosti, grad između cvijeta i snijega.

Dobro došli u grad Zuke Džumhura, Kasima Prohića i Lazara Drljače, grad poznat po starom mostu, Boračkom jezeru i čistim rijekama, drvorezbarstvu i stećcima, po ribolovcima, proizvodnji meda i repovačkog sira, po kestenima i trešnjama, grad „Djevojaka sa Neretve“, Irine Kapetanović, Alme Subašić...

Vodič na jednom mjestu predstavlja osnovne vrijednosti ovoga posebnog djelića Evrope, praktični je priručnik koji odgovara na pitanje zašto posjetiti Konjic, otkriva mnogobrojne posebnosti, zanimljivosti i atrakcije.

K o n j i c se nalazi na 284 m iznad mora, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, udaljen 56 km od Sarajeva i 69 km od Mostara, na ušću Trešanice u Neretvu, nalazi se ispod Prenja, Borašnice, Vrtaljice… Konjic se nalazi i na magistralnoj željezničkoj pruzi Sarajevo – Ploče, udaljen je od luke Ploče na Jadranskom moru 120 km, od aerodroma Tuzla 174 km, od Dubrovnika 208 km, Beograda 233 km, Zagreba 284 km, Beča 517, Pariza 1 329, Londona 1 606 km, Moskve 2 910 km, Brisela 1 298 km...

Općina Konjic danas je jedna od devet općina Hercegovačko – neretvanskog kantona / županije, sa oko 35 000 stanovnika i površinom najvećom u BiH koja iznosi 1 386,6 km2, ima 175 sela i naselja, a zauzima 25, 6 % teritorije HN kantona. Danas grad ima oko 10 000 stanovnika, 43 ulice (na desnoj strani Neretve 24, a na lijevoj 19 ulica), ima svoje umjetnike i sportiste, ima preko 4 000 učenika, koliko ima i penzionera.

Ratna tragedija Bosne i Hercegovine (1992 – 1995.) zahvatila je i Konjic koji ubrzano sanira posljedice rata, uspješno obnavlja sve pa i međuljudske odnose. Zbog stabilne ukupne situacije UNHCR je ovaj grad 1.7.1997. proglasio prvim otvorenim gradom u BiH. ŠETNJA KROZ HISTORIJU Priča o Konjicu može početi od neolitskog naselja kod Lisičića, gdje su arheolozi 1951. godine pronašli naselje sa tragovima zemunica, keramike, kamenih ognjišta, oruđa, oružja i 533 komada kostiju jelena, srne, divokoze, vepra, jazavca i drugih životinja. Lisičićka kultura je uz butmirsku najpoznatija kultura iz neolita nastala između Jadrana i Panonije. Ovo naselje, prije 4 000 godina nalazilo se uz Neretvu, oko 7 km južno od Konjica i potopljeno je Jablaničkim jezerom.

Konjic je u 2.vijeku p.n.e. bio poznat kao Slana kolonija i zbog soli sa izvora Slane vode u Orahovici, ilirska plemena Ardideji i Autarijati, na ovom prostoru vodila su dugogodišnji rat sve dok ih nisu porobili Rimljani u ljeto 9. godine n.e. Iskuhavanjem ove vode dobijala se sol sve do 1945. godine. Izvor Slane vode nalazio se 3 km južno od grada, a 1954. god. potopljen je Jablaničkim jezerom.

Podižući odbrambene zidine oko svoga carstva, Rimljani podigoše utvrde i gradove Biograd, Idbar i Ribićki grad, napraviše cestu čiji miljokazi i ostaci ceste i sada svjedoče o tome, dok su na ušćima Seončice, Neretvice i Trešanice njihovi velikaši imali kuće za odmor.Na ušću Trešanice u Neretvu pronađene su dvije kamene urne iz toga perioda, a u Buturović Polju kip Boginje Venere. Na Repovici iznad željezničke stanice oko 2. v. podignut je hram Mitrasa – perzijskog

2

Vodič kroz općinu Konjic

Boga Sunca, dimenzija 9 x 5 m, kojeg su porušili Zapadni Goti 401. godine n.e. Hram je otkriven 31.3.1897. god.

Srednji vijek ostavio je bogatstvo događaja i stare gradove Grad, Biograd, Kom, Črešnjevo, Dbar, Borovac, Kruševac, Bokševac, Lis, Vrabač, Veletin...Početkom 15. v., bježeći od progonitelja, na ovaj prostor stiglo je više hiljada bogumila, kada je ovaj kraj bio jedan od centara Crkve bosanske, o čemu svjedoče ostaci romaničke crkve u Bijeloj i preko 3 000 stećaka u 125 nekropola.

Prvi pisani trag o Konjicu (Conicium) seže do 16. 6. 1382. godine (stotinu godina prije otkrića Amerike 1492.), kada su ovuda prošli tovari olova na putu iz Visokog za Dubrovnik i taj dan se od 2002.godine obilježava kao Dan općine.Konjic je bio jedan od poznatijih centara toga vremena, povremeno je bio i sjedište vladarskog dvora, a u ovoj tada znamenitoj trgovačkoj varoši zlatarsku radnju 1484. otvara Andrija Bogdanić iz Dubrovnika, a 1485. godine i zlatar Frančesko iz Stona.

Turci su 1463. na mjestu današnjeg Konjica zatekli manje naselje, koje će se tek u 16. stoljeću razviti u kasabu koja je još dugo Neretvom ostala razdijeljena između dva sandžaka. Putopisac E. Čelebija 1664. zapisa da tu ima šest mahala, šest stotina kuća, osam džamija, dvije medrese, dvije derviške tekije, dva hana, 75 dućana...napravljen je stari most, bili su razvijeni zanati vezani za graditeljstvo, djelovali su poznati mudželiti (knjigovesci), kaligrafi - prepisivači knjiga Sejfulah Proho, Derviš i Salih Gaće...

Austrougarska od 1878. gradi prometnice, otvara rudnike i pilane, otvara prvu narodnu osnovnu školu 1881., pravi zgradu općine 1890., obnavlja se katolička crkva 1895 – 1897., gradi pravoslavna 1886., grad dobija pozorište, limenu glazbu... Prvi voz ulazi u Konjic 10.11.1889. i željeznica je grad tako uvela u Evropu. Zbog velikog uspona na dijelu pruge Podorašac – Bradina između šina bila je postavljena Abtova zupčasta letva – zupčanica (uspon 600 m na dužini od 17, 4 km).

Iz toga perioda gradu su ostali vjerski objekti, zgrade u Titovoj i ulici Trešanica, Kocijeva spomen - česma iz 1894. (obnovljena 1989.), te spomenik na Vardi.

Konjic je tokom 2. svjetskog rata 1941 – 1945. pokazao svoj antifašizam, a ovim predjelima zajedno sa Vrhovnim štabom i drugom Titom prošle su i oko 30 dana boravile kolone od više hiljada ranjenika, vojnika i naroda, poslije čuvenog prelaska partizana preko Neretve u Jablanici, početkom marta 1943. godine (Bitka za ranjenike).

Velika i uređena partizanska groblja nalaze se u Konjicu, Glavatičevu i Buturović Polju.Trećeg marta 1945. partizani su oslobodili grad koji je taj datum sve do 2002. slavio kao Dan općine.

U vrijeme socijalističke izgradnje grad je za sedam puta povećao broj stanovnika, postao jedan od bh centara metalne, drvne i vojne industrije čiji proizvodi su stizali na sve kontinente, bio je grad kulture i sporta.Općina je imala oko 44 000 stanovnika i oko 12 000 zaposlenih, a grad je imao skoro 15 000 stanovnika. Fabrika „Igman“ počela je sa radom 1951., Društveni dom otvoren je 25.5.1957., prvi električni voz dočekan je 30.5.1969., gradski stadion otvoren je 25.5.1975., sportska sala 3.3.1978, naselje Trešanica izgrađeno je 1967 - 68., neboderi useljeni 1974 -78.

Ovdje možete doći pješke, vozom, autousom, helikopterom, čamcem, splavom, biciklom, motorom... Pa dođite da sve ovo vidite, osjetite i doživite jer vam nismo otkrili sve ljepote kojima je darežljiva priroda obdarila ovo područje zanimljivo za historičare, geografe, geologe, ekologe, biologe, etnologe, arheologe, umjetnike, speleologe, pustolove, lovce i ribolovce, sportaše, planinare i raftingaše, za sve one koji vole život i prirodu, koji vole sve što je lijepo, vrijedno, zanimljivo, neobično, uzbudljivo...

3

Vodič kroz općinu Konjic

Ogrlica od kopna, vode i sunca NERETVA Nera Etva ili Božanska Rijeka, kako su je zvali Rimljani i danas je pitka samo 5 km uzvodno od grada. Neretva, kao izvor života i okosnica svih ovih ljepota, čuva mekousnu pastrmku i glavaticu koja može narasti i do 30 kg težine.Ovo područje ima 47 endemnih vrsta biljnog i životinjskog svijeta, a Vrtaljica i Zlatar su pravi, u svijetu nauke, poznati botanički vrtovi. Uz obale gornjeg toka Neretve nalaze se mnogi prirodni fenomeni i veoma vrijedni spomenici hidrološko – geološke i ekološke raznolikosti.

Među hidrološkim draguljima izdvaja se Džajića buk.

Melendorfova žumenica (Alyssum molendorfianum) i Thumus aureole punctatus su stenoendemi, rastu samo na veoma uskom području uz Neretvu iznad Konjica.

Oaza seoskog turizma Doline Neretve, Bijele i Neretvice sa okolinom, te visoravni Visočice i Zec - planine imaju sve uvjete da postanu evropska oaza seoskog turizma, jer raspolažu izuzetnim resursima kao što su ogromna i nezagađena seoska prostranstva, nedirnuta priroda, gastronomska ponuda, čista voda, zrak i tlo, bogato kulturno i prirodno naslijeđe, kao zračne banje, planinski pašnjaci će vas opiti mirisima trava i planinskog cvijeća.

BORAČKO JEZERO, najveća je prirodna vrijednost na području općine pa i cijele BiH, udaljeno je od Konjica 21 km, Sarajeva 77 km i Dubrovnika 246 km, O njegovom postanku ima više shvatanja, ali ledničko jezero je to, zapisali su ugledni naučnici Cvijić, Mihić i dr. Nalazi se

4

Vodič kroz općinu Konjic

na 402 m n / v, površina mu je 0,26 km2, dužina 786 i širina 502 m, srednja dubina 10, 3 m, dužina obale 2,4 km. Prosječno svaka dva mjeseca dolazi do putpune izmjene vode u jezeru, u toku zime i brže. Temperatura vode tokom ljetnih mjeseci iznosi oko 18 stepeni, a providnost oko 5 m. Jezero je okruženo četinarskom i listopadnom šumom, u njemu živi osam vrsta riba, potočna, jezerska i kalifornijska pastrmka, šaran, kljen, babuška, gagica i pliska. Rijetkost ovoga jezera je brojna populacija dekapodnog raka koji je obilježje čistih voda, tako da je ovo pravi raj za kupače, šetače i ribolovce. Prvi objekat sa 20 postelja ovdje je 1934. napravilo Društvo prijatelji prirode iz Sarajeva. Mjerenja pokazuju da se Jezero smanjuje i ono će za oko 800 godina nestati, ako se ne zaštiti od nanosa i drugih načina uništavanja, kažu stručnjaci, jer dubina se svakih 70 godina smanjuje za oko 3,3 m ?!

STARI MOST su prvi put 1682. podigli Turci Osmanlije, u vrijeme vladavine 19. sultana Mehmeda IV, ali ga poruši ruka zla 3.3.1945. Živjela je ćuprija i poslije rušenja, ali u slikama, knjigama, poeziji, sjećanjima, u srcima i snovima Konjičana...

I stvarno, u Konjicu se, od proljeća 2006. počela pojavljivati prelijepa kamena duga, na onom istom mjestu gdje je krajem 17. stoljeća Aliaga Hasečić Blagajac podigao veliku kamenu ćupriju.

Kao blistavi biser iz školjke, iznad zeleno – plave vode Neretve, kamena duga kao da dolazi iz snova, iz neke jutarnje, daleke historijske magle.

Dvije obale spojene su i uz pomoć turskih neimara, most je opet tu od 16.6.2009. godine. Na zelenkasto – plavu vodu naslanjaju se temelji od bijeloga krečnjaka dopremljenog iz podnožja moćnoga Prenja, zatim pažljivo odabrani i obrađeni blokovi sedre iz Džajića, a u ogradi i kaldrmi ponovo je bijeli krečnjak, što sve zajedno pravi stalno nove i nove slike, šalje jedinstvene likovne poruke, energiju, ljepotu. Voda, krečnjak i sedra zajedno daju neograničene kolorističke palete, brojne vizuelne impresije, kažu klesari, zidari i slikari koji su ovjekovječili ovu raskošnu dekorativnost i ljepotu. U Most je ugrađeno 900 m2 kamena, kojeg povezuje 10 000 kg olova, 10 200 klamfi i malter pravljen kao nekada davno...

5

Vodič kroz općinu Konjic

Most je potpuno isti kao nekada, kao da je iznikao iz Neretve. Most je ovo između ljudi, vremena i generacija, most – spomenik, most simbol ljudske dobrote, umijeća, plemenitosti, most - ukras

6

Vodič kroz općinu Konjic

i ponos Konjica, cijele Hercegovine i Bosne, pa i Evrope. Svaki most je čudo, ljepota, umijeće, divljenje...Ali kameni most dug 101, 8 m, širok 5, 25 m, bio je ukras i čudo graditeljstva 1682., isto kao i sada. A kad se napravi još oko 50 dućana u okolini mosta, biće to prava mala čaršija sa starim i novim zanatima, koju vrijedi vidjeti.

JABLANIČKO JEZERO je nastalo pregrađivanjem Neretve 4 km uzvodno od Jablanice i 25 km južno od Konjica. Branu je gradilo oko 6 000 mladih brigadira iz cijele Jugoslavije i Evrope, u vremenu od 1947. do 1955. god. Površina jezera iznosi 13,3 km2, dužina je 31 km, prvo punjenje počelo 7. 8. 1954. god., najveća širina akumulacije je 1 200 m, najviši nivo 270 m n/v, građevinska visina brane 85 m.U probni rad Hidrocentrala je puštena 30. 11. 1954. god. u 11, 58 sati.Jezerom je potopljen grad Ostrožac koji je 1939. imao hiljadu i sto stanovnika i nalazio se na n.v. od 240,25 m.

Jezero je pogodno za sve sportove na mirnim vodama, za ribarenje i kampovanje u Ostrošcu, Lisičićima, Nevizdracima, Glodnici, Kostajnici, Buturović Polju, Orahovici, Čivelju, Paprasku.Temperatura vode ljeti je iznad 23 stepena, a od riba može se uloviti pastrmka, smuđ, glavatica, šaran, strugač, klijen i babuška.

DOLINU NERETVICE ILI KLIS čini oko 50 sela, kraj je dobio naziv po rijeci Neretvici ili Maloj Neretvi, koja se od izvora do ušća, na putu dugom 27 km, sa 1 580 m spusti na 350 m n / v, umiri se tek na putu kroz Goransko polje i praveći malu deltu, ulijeva u Jablaničko jezero u Buturović Polju.Kraj je poznat po proizvodnji zdrave hrane, kvalitetnom voću i povrću, a posebno je prepoznatljiv klišanski paradajz, kruške, trešnje, kesteni, borovnice, med i šljive.

Ovaj kraj pamte svi ljubitelji lijepe prirode, lova, ribolova, čiste okoline, zatim po mnogobrojnim izvorima zdrave vode, tu je i poznati rudnik pirofilita, a Bitovnja i Zec - planina, u svijetu su poznati kao područja najbogatija bobičastim voćem (borovnica, malina i brusnica). Samo na jednom m2 ovdje raste preko 20 ljekovitih trava.U dolinu Neretvice stiže se preko visećeg mosta u Ostrošcu ili preko mosta Čelebići – Lisičići. U ovom kraju nalaze se i katoličke crkve Kostajnica, Solakova Kula, Obri, Bare i crkva Žitače.

KANJON RAKITNICE jedan je od najdubljih i najljepših riječnih kanjona u Evropi dužina je 25 km, širina od 2 do 10 m, početak kanjona je na nadmoskoj vissini 1 140 m, a ušće je na 320 m, prva i jedna od samo nekoliko ekspedicija koja je prošla kanjonom krenula je 24.6.1956.god.

SELO BLACA ima zaštićenu nekropolu od 46 stećaka, 9 nišana i 7 prahistorijskih grobnih gomila. Blatačko jezero (1 156 m n.v.) nalazi se u prostranoj krškoj uvali na južnom dijelu masiva Bjelašnice, 21 km istočno od Konjica. Dugo je do 500 m i široko 140 m, dubina mu je 12 metra. Na njegovoj površini nalaze utočište i neki predstavnici ornitofaune (gnjurci i patke).

LUKOMIR, kao kulturni krajolik selo je nacionalni spomenik, selo na 1 495 m n.v. posjećuju Amerikanci, Holanđani, Slovenci, Sarajlije, Tuzlaci, Francuzi...u ovome selu zaustavljeno je vrijeme, kuće su kamene pokrivene šindrom od trešnjinog drveta, žene nose tradicionalnu odjeću kao prije nekoliko stoljeća...selo ima svoje izvore vode, stećke, džamiju, iznad sela je vrh Lovnica sa 1 856 m, a ispod sela kanjon Rakitnice, selo ima jedinstven pogled i na vrhove Prenja, Bjelašnice i Visočice, a od 20.9.2004. ima svoj Međunarodni edukativni centar - dom „Luka mira“, te pet velikih izvorišta vode, Studenca, Konašća ravan, Malo i Veliko Peruće i Pločnik. U selu su snimana dva dugometražna i više dokumentarnih filmova. Priroda je u ovom najizoliranijem selu veličanstveno oblikovala reljef - krajolik koji je zadržao dah iskonskog.

7

Vodič kroz općinu Konjic

Rijeke - vodotoci su najveća vrijednost i ukras općine Konjic, sa ukupnom dužinom od 142 km.

ATOMSKA RATNA KOMANDA, čuveni ARK (tajni naziv objekat D – 0, dok je D – 1 bio u Avali kod Beograda), podzemni je grad od 6 584 m2, ima oblik potkovice i čini ga 12

8

Vodič kroz općinu Konjic

funkcionalno povezanih blokova, koji se gradio punih 26 godina (počev od marta 1953.), koštao je 4, 6 milijardi američkih dolara, nalazi se 280 m ispod zemlje.

Ovaj objekat nosio je oznaku «Najstrožija državna tajna» pružao je punu bezbjednost i optimalne uslove za rad 350 ljudi za period od šest mjeseci.

Posjetioce, pa i najviše američke, ruske, kineske, japanske, njemačke, francuske i druge vojne stručnjake, fascinira kako su se jednostavno postigli svi uslovi za rad i bezbjednost od atomske bombe od 25 KT. Takođe, fascinira i to što je i sada u funkciji 21 sistem ugrađen za tehničko održavanje objekta, kao npr. po tri vrste alternativnih izvora električne struje, snabdijevanja vazduhom, pitkom i tehničkom vodom, sistemi za održavanje optimalne temperature i vlažnosti zraka i dr. Ulaz u objekat maskiran je sa tri kuće – vikendice, nalazi se u kanjonu Neretve, oko 4 km uzvodno od Konjica. Kada je 16 pripadnika bivše JNA napustilo objekat kroz izlaz od 170 m visoke stepenice, naređeno je uništavanje ARK-a, ali splet više dobrih okolnosti učinio je da telefon 422 nije zazvonio niti aktivirao dinamit i da ga pripadnici ARBiH, 8. maja 1992. godine preuzmu u izvornom obliku.

TEKIJSKA (MEHMEDČAUŠEVA) DŽAMIJA najljepša je i jedina podkupolna džamija, koju Konjičani nazivaju još i Tećijska. Ona se nalazi na lijevoj obali Neretve, na oko 300 metara uzvodno od kamene ćuprije, a okolo je harem, sa tridesetak starih bašluka. Među 30 džamija u općini Konjic, ova spada među tri koje su pod zaštitom države.

«Odlučih se da od svog najčistijeg mala (imetka) sagradim džamiju u svom mjestu...» riječi su Mehmeda Čauša Konjičanina, zapisane u vakufnami, 3.11.1622. godine. Tarih iznad ulaza u džamiju, svjedoči da su je dobri ljudi obnovili 1648. godine.

GORNJOMAHALSKA DŽAMIJA U SEONICI je jedna od rijetkih džamija u BiH sagrađenih u doba austrougarske vlasti, koja je stavljena pod zaštitu države.

U seoničkoj Gornjoj mahali, prostranu i lijepu džamiju, oko 1880. godine, sagradila je Begajeta – Bega Begeta, kći Omerbegova, a udova Muharema Buturovića. Džamija je bila pokrivena pločom, imala je drvenu munaru, za korištenje je zatvorena 1920. godine, a obnovljena je 2010. godine.

REPOVAČKA DŽAMIJA podignuta je prije 24.8.1574.god. osnivač je Hodaverdi Mehmed beg, posebna je zato što se munara nalazi sa lijeve strane od ulaza i to je još uvijek jedina džamija u gradu koja se nalazi sa desne strane Neretve.

RIMOKATOLIČKA CRKVA Sv. Ivana Krstitelja, građena je po nacrtu arhitekte Josipa Vancaša od 1895 do 1987., enterijer je završen 1909., a zvonik 1919.god.

Obnovljena je u potpunosti 2007., a slike na plafonu koje je slikao Nikolić 1909.godine, 2000. godine obnovio je slikar - restaurator Mario Veknić. Orgulje su građene u radionici orgulja M.Heferer u Zagrebu 1964 – 65.

GALERIJA FRANJEVAČKOG SAMOSTANA otvorena je 1990. godine i ponovo u junu 2006. godine. Na prostoru od oko 800 m2 u Galeriji se nalaze tri cjeline i to zbirka slika i kipova, etnološka i numizmatička zbirka, te riznica crkvenog ruha, metala i knjiga.

Galerija posjeduje slike Ivana Lackovića, Ede Murtića, Lazara Drljače, Ljube Laha i drugih.Posjetilac tu može vidjeti pozlaćeni kalež iz 1758. Godine, dvije kamene urne pronađene u Konjicu iz rimskog perioda, molitvenik tiskan u Rimu 1842, godine.

Etnološka zbirka je posebno bogata, zanimljive su i vrijedne vezene rukotvorine, kao i rezbareni namještaj iz Konjica napravljen 1932. godine.

SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA, Crkva Sv. Vasilija Velikog izgrađena je 26.10.1886., slava crkve je 14.1., ikonostas su radili konjički slikar Sreto Domić, drvorezbari S. Hadžizukić i

9

Vodič kroz općinu Konjic

S. Alagić. Crkva je obnovljena od oštećenja iz posljednjeg rata, nalazi se u ulici Varda, uz crkvu je stan paroha Milana Bužanina.

PRENJ je krov Hercegovine i «najljepša planina u Bosni i Hercegovini», napisali su još prije stotinu godina mnogi istraživači, među kojima i Jovan Cvijić, poznati geograf svjetskog glasa.

Vrijednosti i ljepote ove čudesne planine opisali su i drugi naučnici, novinari, planinari, a čarobno lijep i zagonetan, Prenj je bio inspiracija i slikarima, književnicima, pjesnicima... Šta je to što ljude stalno privlači da se vraćaju Prenju, šta nikada ne zaboravljaju oni koji su ga jednom vidjeli i osjetili ...?

Prenj je najveći gorostas, simbol veličine, širina mu je oko 25 kilometara, koliko iznosi i dužina.

Njegovi masivi dodiruju gradove Mostar, Konjic i Jablanicu, a Neretva oko njega savija luk od Glavatičeva do Mostara.

Ovdje, u raju praiskonske prirode, ne zna se da li je ljepša zima ili ljeto, izlazak ili zalazak sunca, možda jurnjava gustih oblaka ili kišna zavjesa kroz koju sunce probije zraku ?

Preko Prenja postojao je put još u predhistorijsko doba.Ova prelijepa hercegovačka planina, koja oplemenjuje misli i dušu, već hiljadama godina čuva poznate endemske biljke, vrste drveća i životinjske vrste koje nestaju (runolist, srčanik, žuta sirištara, suri orao, divokoza i mnoge druge).Prenj je uz Čvrsnicu od davnina nosio epitet ekskluzivnog lovišta gdje je dolazila bogata evropska klijentela. Lovile su se divokoze, medvjedi, srne, jarebica kamenjarka...

Ekspertna komisija UNESCO - a, u junu 2001. godine predložila je ovo područje i objekte prirode u mrežu zaštićenih područja – geoparkova.

Konjički planinari markirali su sve prilaze Prenju

10

Vodič kroz općinu Konjic

1. Konjic - Bijela - Rakov laz – Skok - Jezerce potrebno 4 h, Jezerce - Zelena glava i Otiš 3 h, Jezerce - Osobac 2 h i Jezerce - Lupoglav 6 h.

2. Konjic – Idbar, automobilom 9 km, Bukov laz - Zminac - Tisovica 3 h, Tisovica - Zelena glava i Otiš 3 h.

3. Borci - Boračka draga - Crno polje (automobilom 27 km ) - Jezerce 3 h.

PD „Borašnica“ Konjic objekte ima na Ljubini - Ljevane vode, na Vrutku i na Raptima.

Najpoznatija vrela koja nikada ne presušuju su: Zagon, Bijele vode, Jezerce, Zubčeva voda,Tvrda voda, Kamenac, Lončići, Studenac, Vrutak, Za kantarom i čatrnja u Crnom polju.

DRVOREZBARSTVO – sevdah u drvetu je umjetnički zanat, umjetnost, poezija, pjesma u drvetu, koja na ovim prostorima traje preko 150 godina. Drvorezbari su lirski zanesenjaci, dobri ljudi zlatnih ruku, koji udahnjuju dušu plemenitom drvetu trešnje, oraha, graba, kruške, javora, jasena, pa je tu trs vinove loze, riba, cvijet, list, sve domaće životinje, zvijezda, kolo djevojačko...Po toj, bosansko – konjičkoj šari na suvenirima, namještaju i seharama, Konjic je postao prepoznatljiv u svijetu.

Daleke 1899., u Konjicu i okolini, drvorezbarstvom se bavilo 26 porodica, a danas djeluju radionice „Rukotvorine“, „Braća Nikšić“, „Mulićev rekord“ i „Tisovica“ o čijem umijeću i uspjesima na sajmovima pišu svjetski časopisi dizajna... „KAMENI SPAVAČI“ KONJIČKOG KRAJA Arheološki leksikon Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, na području općine Konjic registrovao je 250 historijski važnih mjesta iz svih perioda ljudske historije. Ovo područje, skoro na svakom koraku posebno ukrašavaju stećci, tako da ih u 125 nekropola ima čak 3 018.

Bježeći od mnogobrojnih neprijatelja, časni bogumili su se iz Bosne, krajem 15. vijeka, povlačili prema Humu (Hercegovoj zemlji), jer im je vladar sa druge strane Neretve obećao zaštitu i spas.

Zato je na ovome području toliko njihovih nadgrobnih spomenika jedinstvenih u svijetu, a najljepši su na Biskupu.

Do Glavatičeva je trideset i pet kilometara uzvodno od Konjica. Grčka glavica – Biskup, šumica na brijegu, zaravan, vidikovac, odozgo pred tobom Neretva se razlila, sa druge strane druga voda Krupac, spaja se sa Neretvom. Vjetar zapuše s treće vode, s hladne Lađanice i šumi u stoljetnim hrastovima na Glavici, najljepšem mjestu za vječno boravište Bogu milih. Miriše vrijesak podno stećaka. Miriše tišina, ćuti kamen, i cvijet u kamenu miriše kroz vijekove.

Tu blizu, u Zaboranima, bio je dvor hercegovačkog plemstva, utvrda Sankovića, vladara Hercegovine.Tu su stolovali Sankovići. Bio je Milten, pa sin mu Sanko, pa Radič sin Sankov i mnogi prije njih, a svi Bogu mili.Bila je i jedna divna dama Dubrovkinja, Radičeva gospoja Goisava u svili venecijanskoj. Pod stećkom sad spava divna tužna dama.

Kad puhnu vjetrovi s južnih strana, kroz vjekove, oni otvoren dlan pruže.Kad u rujnu rujevina sa tih strana zarumeni i prostor i vrijeme, granice brišu. Ko je to stihove pod rujevinom u kamenu dubio, nama budućim, o časti i ljubavi, pametno i lijepo govorio? Ko su ti Bogu mili što cijelom Bosnom posijaše o svojoj dobroti i mudrosti zapis? Dobra su mjesta birali dobri Bošnjani – dobro mjesto je i Biskup nad Neretvom. Na Biskupu je 115 stećaka. Najljepši je stećak Goisave Sanković. Kada su 1954. i 1955. godine i kasnije osamdesetih godina, vršena iskopavanja u ovoj nekropoli, arheolozi su ispod ovoga stećka pronašli sve zdrave zube vojvotkinje, ostatke svilene haljine, srebrenjake, staklenu čašu i druge predmete.

Među 22 nekropole iz BiH koje su zajedno sa još 8 nekropola iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske nominirane na listu svjetke baštine UNESCO-a, nalazi se i Sankovića nekropola na Biskupu.

11

Vodič kroz općinu Konjic

ZNAČAJNI LJUDI Konjic je uvijek predstavljao svijet raznolikosti i prožimanja kultura, što je plodno tlo za sve stvaraoce.Konjic je svijetu nauke, kulture i sporta dao oko 200 značajnih imena, koji su zaslužni za njegovu afirmaciju u svijetu..

SEJFULAH PROHO – PROHIĆ (1859 – 1932.) prvi konjički pjesnik i student, ime Konjica u svijetu je pronosio prije više od stotinu godina.Sejfulah ef. Proho (Prohić), poslije školovanja u Konjicu i Sarajevu 1882. godine stigao u Istanbul, gdje završava studije i ostaje sve do 1894. Na arapskom, turskom i bosanskom jeziku, Sejfulah ef. napisao je 35 djela, tako da Proho spada među posljednje bh pisce na orijentalnim jezicima.

LAZAR DRLJAČA (1881 – 1970.) je bio «zatočenik ljepote», njemu su mnogi slikari zavidjeli što je uspio da potpuno uklopljen u prirodni ambijent, živi svoje slike. Drljača je Konjicu dao značajnu notu umjetničkog, duhovnog bogatstva, notu svoje posebnosti, a mnoge Konjičane inspirisao je da postanu slikari.Na bečkoj akademije za likovnu umjetnost, diplomirao je 1910., poslije Pariza i Sarajeva, 1935. nastanjuje se na Borcima, od 1960. živi u Šantića vili gdje je i sahranjen, uz spomenik od komada hrastovog stabla. Ali 15.5.2010. godine organizacija „Slavika“ postavlja stećak za gospodina Lazu bogumila.

Na stećku piše „Nek se zna, da otkad na mene postaviše stećak ni putnici po zemlji ni zvijezde po nebu ne mogu da zalutaju.Mrtav živima postah putokaz“- Lazar Drljača.

Drljača se osjećao posljednjim bosanskim Bogumilom.

KASIM PROHIĆ je bio velikan evropskog duha (1937- 1984.), funkciju dekana Filozofskog fakulteta u Sarajevu, obavljao je od 1980. do 1983. godine. « Uspomena na Kasima možda će jednog dana biti zaboravljena, ali pisana riječ Kasima Prohića predstavlja perlu ne samo misli i vrednota bošnjačkog naroda nego i ove složene zemlje Bosne kojoj je sa toliko srca, uma i dara pripadao», rekao je akademik Vladimir Premec, na jednom okruglom stolu.

12

Vodič kroz općinu Konjic

ZULFIKAR ZUKO DŽUMHUR (1920 – 1989.) hodoljubac, karikaturista, slikar, režiser, pisac, tv scenarista, stanovnik svijeta i najpoznatiji Konjičanin. Školovanje u Sarajevu i Beogradu, druženje sa knjigama i umjetnicima, ljudima, muzejima i gradovima svijeta na svim dijelovima globusa, razvili su njegov kozmopolitizam i talente do genijalnosti, a ljudskost do vrhunske jednostavnosti. Hodoljubio je naš Zuko svijetom, zapisivao i pričao, spajao ljude i rušio granice. Govorio je lagano, svima razumljivim, narodnim, pitkim jezikom objašnjavao i najsloženije pojmove iz svijeta prirode, geografije, historije, društva i politike, zbog čega je bio blizak i cijenjen u svim slojevima društva, kako akademskim, tako i narodnim. Svako ga razumio i volio ga svako, posljednjeg renesansnog stvaraoca sa ovih prostora.Zuko je u Konjicu 1958. kreirao obelisk na Partizanskom groblju i jedan zid u Pivnici .

WLADYSLAW LAM, rodio se u Konjicu 29.8.1893. god. gdje je završio osnovnu školu, gimnaziju pohađa u Sarajevu zajedno sa Ivom Andrićem. O tom periodu svoga života pisao je u knjizi „Varošica nad Neretvom» objavljenu u Gdanjsku 1973. godine. Studirao slikarstvo u Krakovu i Parizu, od 1945. živio u Gdanjsku gdje je radio kao profesor, te slikao pejzaže, figure i portrete, ilustrirao Servantesovog Don Kihota.Otac Romuald u Konjicu je bio gruntovničar od 1891. do 1896. godine,W. Lam je umro 1984. god.

ANĐELKO JURIĆ (1891 – 1981.), poslije školovanja u Konjicu i Travniku, u Inzbruku završava studij filozofije gdje uči francuski, mađarski, ruski, češki,, talijanski i španski jezik.U Beču završava studij njemačke književnosti i filologiju, a 1918. dobija dilomu doktora filologije, a doktorira i teologiju. Od 1918. do 1922. godine bio je bogoslov u BiH i Engleskoj, a zatim kao misionar putuje svijetom, da bi od 1938 do 1941. bio rektor škole u Travniku, govorio je jedanaest jezika.

HAMDIJA MULIĆ ( 1881 – 1944.), učitelj, književnik, prvi je pedagoški pisac u BiH, . školovao se u Konjicu i Sarajevu, a kao učitelj službovao je u Konjicu, Hrasnici i Sarajevu.

Manji broj književnih radova objavio je pod pseudonimom Ata Nerćes.

PERO MUŽIJEVIĆ, (1934. 2003.), školovao se u Konjicu, Mostaru i Beogradu gdje je doktorirao svjetsku književnost 1966. na temu „Teorija ljubavi i ljepote u renesansi», bio je saradnik na izradi Male enciklopedije „Prosvete“, prevodio sa španskog, portugalskog, francuskog, talijanskog i engleskog jezika, građanska hrabrost za njega je bila građanska dužnost.

PAVAO ANĐELIĆ (1920 – 1985.), pravnik i doktor arheologije, naučna istraživanja objavio je u pet monografija i više od 50 studija, za Konjic je najpoznatiji rad „Historijski spomenici Konjica i okoline“ objavljen 1975.god.

13

Vodič kroz općinu Konjic

POČASNI GRAĐANI GRADA TONY POURCELOT , francuski državljanin, jedan od osnivača «Association aide Humanitaire BiH», humanitarne organizacije koja je početkom agresije na BiH započela humanitarnu misiju. Želja da poslije smrti polovinu pepela pokloni Neretvi, a polovinu rodnom gradu, ispunjena mu je. Umro je u 60 – oj godini 30.9.2002., a taj čin, nakon kremiranja obavljen je u Konjicu na komemorativnom skupu 31.11.2002.god.

ALI DAVUTOGLU, generalni konzul RTurske u Mostaru, RECEP TAYYIP ERDOGAN predsjedniku Vlade Republike Turske ALBRIGT SANGOLT (1947 – 2010.), gradonačelnik Sound komune – Norveška ZNAČAJNIJI TOPONIMI LISIČIĆI, neolitsko naselje staro više od 4 000 godina. otkriveno tokom 1951. i 1952. godine, od Konjica udaljeno oko 7 km. Ovdje su naselja imali Rimljani, zatim su nađeni spomenici iz srednjeg vijeka, a 1889. godine, kroz ovo naselje prolazi željeznička pruga.

Od 1952. do 1953. selo je ispražnjeno, potopljeno, stanovnici raseljeni, zatim izgrađeno novo naselje, a most preko Jablaničkog jezera dobilo je 2011.god.( dužina 528 m širina 9,7 m).

Plivački klub „Lisičići“ od 1996. organizuje memorijalni plivački miting „Suljo i Mujo“.

GRAD, nalazi se 3 km od Džepa, u srednjem vijeku sjedio mudir, lokalni vladar nahije bosanska Neretva, osvojili ga Turci 1463. godine.

BIOGRAD - BABIN NOS, uzvišenje iznad Motela, bio sjedište mudira župe hercegovačka Neretva, osvojili ga Turci i tek tada se razvija Podgrađe, tj. Konjic.

LJUTA (dužina vodotoka 3 500 m), sa svoga izvora vodom napaja Konjic od 16.10.1960. godine, kada je izgrađen gradski vodovod.Voda sa izvora bez prečišćavanja, uz minimalne potrebe za hlorom, zadovoljava visoke kriterije kvaliteta za piće.

Ljuta je Konjičanima dala prve kilovate električne struje 30.10.1936. i ova mini HE bila je u funkciji do 1972., a na njoj je 1975. sagrađen prvi konjički ribnjak. ČELEBIĆI, naselje 6 km južno od grada, na magistralnoj cesti i željezničkoj pruzi, na obali Jablaničkog jezera, prvu školu dobilo je 1938.godine, a pravoslavnu crkvu 1863.

Pravoslavni vjernici u crkvi u Čelebićima 21.9. obilježavaju praznik rođenja Presvete Bogorodice, tj. Malu Gospojinu, kada je i slava Crkve Presvete Bogorodice u Čelebićima.

BRADINA, naselje je od Konjica udaljeno 10 km, na prosječnoj visini od oko 800 m iznad mora.Bradina je dobila željezničku prugu 1.8.1891., ali nova trasa i novi tunel do Raštelice građen je od 7.1.1926. do 9.5.1931., koji je 1966. za prugu normalnog kolosijeka samo produbljen i proširen.U vremenu od 8.11.1993. do 22.4.1994. zbog potpune blokiranosti grada agresorima i humanitarne krize, na područje Ivan - planine UNHCR je bacao pakete sa hranom.

Paketi su izbacivani noću iz aviona sa visine 3 000 m, težine 750 kg.

Crkva Vaznesenja gospodnjeg, koja je srušena 1992. godine, obnovljena je.

BJELIMIĆI, zajednički naziv za 18 sela čiji centar su Odžaci, do kojih se dolazi preko Boračkog jezera i Glavatičeva poslije pređenih 30 km, nalaze se na platou ispod planine Visočice na visini 600 do 1 600 m, na ovom području postoje 64 nekrepole sa 1 113 stećaka, zatim pećine Drakup, Strug, Odžaci, Visočica, rijeke i klisure., Visočica ima oko 1 500 vrsta trava od kojih je većina ljekovitih, najviši vrh Džamija ima 1 974 m. Od nekadašnjih 60 000 ovaca i koza, 10 000 goveda i oko 1 000 konja danas je ostalo veoma malo.

14

Vodič kroz općinu Konjic

15

Vodič kroz općinu Konjic

ZANIMLJIVOSTI Svetilište i Hram Perzijskog Boga Mitrasa podignuti su oko 2.vijeka na Repovici, hram (9 x 5 m) je otkriven 31.3.1897.godine i spada među najvažnija nalazišta u BiH iz rimskog perioda vladanja. Kip Boga Mitrasa pronađen je i u mjestu Lisičići. Kameni reljef sa slikom obreda mitreista, sa metalnim novčićima iz 2.3. i 4.vijeka n.e. spadaju među dragocjene spomenike naše povijesti i čuvaju se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Posljednja bosanska Kraljica Katarina Kosača Tomašević (oko 1425 - 1478.) prenoćila je u Konjicu kada je 1463. sa kraljevskom pratnjom išla iz Fojnice, preko Kozigrada za Blagaj i Ston, dalje lađom u Dubrovnik i Rim, a poslije pada Bobovca i zarobljavanja njenog muža. Do Konjica put ju je vodio preko Pogorelice, Dubokog potoka, Parsovića, Podhuma...

Najstariji astrolab kvadrant, nazvan rub – tahte u BiH, pronađen je u Parsovićima a potječe iz 1794. godine, iz Medine ga je donio hadži Sarajlić Mustafa, dimenzije astrolaba su 148 x 168 x 22 mm, vjerovatno od šimširovine lakiran, sačuvan u Islamskoj zajednici, nalazi se u Zavičajnom muzeju, služio za računanje vremena.

Ribićki grad podigli su Rimljani na kosi između Ostrošca i Ribića, a tu je bio i srednjevjekovni grad dimenzija 28 x 16 m, uz zidove debele oko 150 cm.Na ovome mjestu početkom maja1904. godine pronađen je vrč napunjen sa 1 422 komada srebrenog novca, što je do sada najveća nađena količina bosanskog novca. To su bili novci kralja Tvrtka II Tvrtkovića (14004 – 1443.)

Pećina Kuhija nalazi se iznad Ribića u literaturi se spominje kao kultno mjesto, gdje se sve do kraja rata 1944. godine išlo poslije džuma - namaza klanjanog u džamiji u Ostrošcu.Učila se dove za kišu, a poslije namaza zahvatao se ibrik vode iz jezera u pećini u kojem uvijek ima vode, i voda iz ibrika se prosipala u Neretvu.

Prenjski daždevnjak (Salamandra atra prenjensis), kao podvrstu Alpskog daždevnjaka, Prenjskog daždevnjaka otkrio je Otoman Reiser 1895. godine na planini Prenj (Otiš 1 800 m n.v.). Dužina tijela im se kreće od 11 do 14 cm, crne su boje, izlaze noću, preživljavaju u malim lokalnim zajednicama, žive iznad 1 700 m n.v. gestacija „trudnoća“ može im trajati i tri godine, mogu regenerisati svaki dio tijela.

Bijenale savremene umjetnosti D–0 Ark undergraund – Time machine „No Network !“ Veliki internacionalni i integrativni kulturni događaj Evrope, otvara se 27.5.2011. godine uz učešće 45 umjetnika.Bijenale se održava u Titovom bunkeru, objektu velike historijske i društvene vrijednosti. Bunker danas može postati „vremenska mašina“ koja omogućava putovanje u prošlost ali i u budućnost, „putovanje koje se može posredovati inovativnim praksama savremene umetnosti...“ rekli su selektori Bijenala B. Dimitrijević i P. Ćuković.

Bijenale podržava Vijeće Evrope, a pokrovitelj je Predsjedništvo BiH. Prvi rad od 4 000 neonskih sijalica 20.4.2011. počeo je postavljati finski umjetnik Villu Jaanisoo uz pomoć 10 studenata - asistenata i 20 volontera iz Konjica.Slijede ga Lisi Raskin, Caner Aslan, Braco Dimitrijević, Šejla Kamerić, Jim Finn i dr. Dolazak na svečano otvaranje najavile su brojne TV kuće BBC, SAT3, France3, ATV, ZDF Pola u zraku pola u mraku, govorilo se za dio željezničke pruge Bradina – Konjic (28,80 km), koji je jedan od najtežih dijelova u Evropi, ima 45 tunela ukupne dužine 15 403, 89 m (30 % te dionice), ima tri čelična mosta dužine 253 m, 13 vijadukta dužine 1 491 m, što znači da se polovina pruge nalazi u tunelima i mostovima (45% svih mostova na pruzi Sarajevo - Ploče koja je duga 192, 59 km).

16

Vodič kroz općinu Konjic

Bitka na Neretvi, najskuplji i najnagrađivaniji film u bivšoj Jugoslaviji, sniman (1968 – 69.), mnoge scene snimane su u Konjicu, čijim ulicama su tada šetale najveće svjetske filmske zvijezde.U filmu je bilo angažovano 60 najpoznatijjih glumaca, ali i stotine statista iz Konjica, kao i gradska limena muzika.Mladima su tada autograme davali Curt Jurgens, Hardy Kruger, Yul Brynner, Silva Košćina, Milena Dravić, Spela Rozin, Sergej Bondarčuk, Bata Živojinović, Ljubiša Samardžić, Orson Welles, Franco Nero, Fabijan Šovagović...

Deny i Iris prvaci svijeta, Centar za obuku pasa za otkrivanje mina za Jugoistočnu Evropu formiran je 2003.na Borcima, a jedan tim ovdje obučavan postao je prvak svijeta za 2010. godinu. Tim sačinjavaju psi za otkrivanje mina Danny i Iris i njihovi vodiči Mirsad Pojata i Corporal Mouchawrab, nagradu su primili u Washingtonu 20.10.2010.god.U ovome centru obučavaju se psi i za otkrivanje droge, eksploziva, za pomoć hendikepiranim osobama isl.

Kontakti: telefon 036 739 860, www.mddc.ba Rafting na Neretvi, prvi zvanični gosti 1996. bili su pripadnici EUFOR-a, sada ima oko 25 rafting klubova sa 250 čamaca koji u jednom danu mogu spustiti oko 2 000 gostiju.Do sada se niz Neretvu spustilo oko stotinu hiljada gostiju iz cijeloga svijeta, od 7 do 77 godina starosti.Dužina rafting ture iznosi 26 km koja se pređe za oko 5 sati.

Po raspoloživosti obnovljivih resursa svježe vode, općina Konjic nadmašuje svjetski prosjek za 12 puta, Njemačku za 40 puta, Izrael 224 puta, Egipat 93 puta.Osim Neretve tu su rijeke Neretvica, Rakitnica, Bijela, Ljuta, Kraljuštica, Idbarčica,Trešanica, Seončica, Lađanica, Krupac, Slatinica čiji vodotoci imaju dužinu 142 km.Općina ima 14 km2 jezerskih površina.

17

Vodič kroz općinu Konjic

Zvanični suvenir grada od kraja 2006. je „Konjičanka“, mala drvorezbarena kutija, autora Aziza Nuhića, vl. Rezbarske radionice „Tisa“ izrađena od plemenitih sorti oraha, prikladnih dimenzija i cijene.

Mis Kanade 2004. godine Tijana (Dimitrija i Zore) Arnautović rođena u Konjicu 1986., početkom 1992. odlazi u Beograd, a u Otawu 2004. gdje pobjeđuje na izboru Miss Kanade, završila studij prava na Carleton Univerzitetu.

Aleksa Šantić (1868 - 1924.) poznati pjesnik, polovicu 1913. godine živio je i radio na Borcima u Šantića vili gdje je zbog rodoljubive poezije protjeran iz Mostara.Tu je često boravio i stvarao i pisac Svetozar Ćorović.

Galebovi su u Konjic odavno dolazili i odlazili, ali u ljeto 2001. njih oko 50 je došlo i ostalo, lete samo do ušća Bijele gdje se korito Neretve sužava.Došle su i ostale i divlje patke.

Američki crnački džez - orkestar Kvinsi Džons (Quincy Jones) u kinosali svirao 12.6.1960. godine, a te godine gostovao je još u Beogradu, Zagrebu, Opatiji, Sarajevu i Banja Luci.

Munara džamije na Vardi srušena je granatom sa položaja srspskog agresora 6.9.1992.

Lapidarij se nalazi u parku na Vardi, na površini od 104 m2, čini ga 13 arheoloških spomenika, pet stećaka i 8 rimskih stela prenesenih sa lokaliteta Lisičići i Ostrožac 1952. i 1953., sa područja potopljenih Jablaničkim jezerom.

Tradicija ribarstva na ovim prostorima duga je više hiljada godina. Bogato iskustvo, tradicija i ljubav prema vodi i ribi pretočeni su u preduzeće „Riba – Neretva“ formirano 15.6.1975.god., koje proizvodi konzumnu potočnu pastrmku, potočnu zlatovčicu, te mlađ svih veličina i mlađ za poribljavanje sa genetskom kartom - certifikatom o porijeklu.

Centar za ribarstvo „Neretva - Konjic“ je naučno - istraživačka institucija koja se bavi uzgojem endemičnih i autohtonih vrsta riba u Neretvi i pritokama, a to su mekousna pastrmka, glavatica, potočna pastrmka i zubatac.Sjedište je na Boračkom jezeru.

Konjic je i grad kinologije, pored uzgajivača bosanskog oštrodlakog goniča baraka, Konjic ima i međunarodnog kinološkog sudiju Dragana Stojanovića koji uzgaja dobermane sa rezultatima svjetskog nivoa.

Prva općinska bolnica otvorena je 1892. godine sa 14 kreveta, a bolnica danas na površini od 7 984 m2 ima 78 postelja, 239 zdravstvenih radnika sa 46 ljekara, od čega je 27 specijalista. Grad ima jednu privatnu polikliniku, a osim gradske postoji i pet privatnih apoteka.

Za Konjic se kaže da je ono „i“ u BiH, da je uzeo ono najljepše od Bosne i sve najljepše od Hercegovine. Grad jednom nogom stoji u rijeci, drugom nogom u jezeru, a iznad njega u daljini lebdi uvijek snježni Prenj. Takva klimatska i uopće raznolikost rijetko se može vidjeti u Evropi.

Med se izdvaja kao brend općine Konjic jer ima oko 7 000 košnica - pčelinjih društava, koja su 2010. godine proizvela 110 000 kg meda.Najviše zlatnih medalja sa bh sajmova uzeli su konjički proizvođači meda (livada, kesten, bagrem).

18

Vodič kroz općinu Konjic

Mezar Derviš – paše Dedage Čengića (1823 – 1874.) nalazi se uz Čaršijsku džamiju, bio je jedan od sedam sinova Smail - age Čengića.

Gljive su jedna od prepoznatljivosti grada, smrčak, blagva, više vrsta vrganjevki, lisičarka, mliječnice, planinski šampinjon, đurđevača... Bogatstvom biljnog i životinjskaog svijeta iznenadiće svakog gosta Prenj, Bitovnja, dolina Neretvice, Župa i bjelimićki kraj. Od ljekovitog bilja tu su veoma prisutne kunica ili hajdučka trava, gospina trava ili kantarion, iva, uva ili medjveđe grožđe, srijemuš, arnika, majčina dušica, vrbovica i dr.

Mini HE od 1937. do 1941. imali su sela Podhum i Idbar, a od 1952. do 1972. Seonica, Repovci, Glavatičevo i Podhum. Konjičani u bliskoj budućnosti očekuju izgradnju oko 35 mini hidroelektrana. Šarana od 31 kg u Boračkom jezeru 3.10.1999. god., ulovili su Sarajlije Suad Sladić i Dževad Sušić, a Konjičanin Zlatan Ustalić 25.9.1989. u Jablaničkom jezeru u Orahovici ulovio je glavaticu od 18,5 kg.

NAJLJEPŠA IZLETIŠTA Zbog svoje ljepote IVAN SEDLO je izletnike privlačilo još prije 150 godina, a ovdje od 1892. god. djeluje meteorološka stanica. Tu su predsjednici Tito i Nehru u znak prijateljstva 1965. posadili dva bora, a 1977. godine podignut je spomenik na kojem piše “U završnim borbama za oslobođenje Sarajeva poginulo je 618 boraca XXIX hercegovačke udarne divizije. Na putu do pobjede posijali smo svoje kosti, snagom oružja zaglušili bolove svoje.)

19

Vodič kroz općinu Konjic

Na ovom mjestu antifašisti Konjica, Hadžića, Sarajeva i Mostara obilježavaju 27.7. dan ustanka naroda i narodnosti u BiH 1941.god.

GLAVATIČEVO (350 m n.v.), je riznica spomenika, poslije prevoja Košuta sa lijeve strane ceste do Neretve je Kom, grad i carinarnica srednjovjekovne velikaške porodice Sankovića. Gajine su nekropola stećaka iznad puta prije ulaska u Glavatičevo. Na Biskupu vas čeka 115 stećaka. Iznad Neretve kod mosta u Razićima je zaseok Crkvine i nekropola sa 93 stećka. Na Striježevu je od 1955. godine uređeno partizansko groblje za 215 boraca NOR-a.

IDBAR je imao nekoliko staroslovesnkih svetilišta Djedova glava, Zatrijebić, Kuk, Borike i Uborak, a i sada postoje ostaci srednjovjekovnih gradova Dbar i Borovac.U Baščici živi potočna pastrmka, a iznad Idbra divokoze, selo ima oko 150 izvora vode od kojih su ljekoviti i najpoznatiji Hada, Vrtline, Barica, Resnik, Studenac, Baščica i dr.Na ulazu u selo je brana, koja je sagrađena jula 1959., punjenje vodom počelo 31.8.1959. i obustavljeno je zbog pucanja brane koja je visoka 38 m. Lučna brana prva je brana kupolnog tipa izgrađena do tada u Jugoslaviji.

KALENDAR VAŽNIJIH DOGAĐANJA * Međunarodni festival folklora „Konjička sehara“ 21-28. jula * Međunarodni sajam hrane, prvi vikend u oktobru, organizatori općina Konjic i Sund komuna iz Norveške, Savez poljoprivrednih udruženja i Turistička zajednica HNK/Ž * Dani srednjoškolskog dramskog stvaralaštva BiH, sredinom aprila, organizator AP „Neretva“ * Vašar u Buturović Polju 6. maja i 18.oktobra, * 27.7 .na Ivan - planini obilježavanje godišnjice dana ustanka naroda BiH u 2. sv. ratu. * Dani Sejfulaha Prohe – maj * Memorijal „Hadžela, Marka, Koke“, 15.5., organizator Klub dizača tegova „Konjic“

Hronika sporta u Konjicu počinje 1922. god. kada je formiran Fudbalski klub „Sloboda“. Klub dizača tegova, formiran 1956., ekipni prvak 20 milionske Jugoslavije bio je 1986. god., klub je

20

Vodič kroz općinu Konjic

gradu poklonio srebrenu medalju sa prvenstva Balkana, bronzanu sa mediteranskih igara, a Almiru Lizde očekuje nastup na Olimpijadi 2012. u V.Britaniji.

Grad je 2004. dao viceprvaka svijeta u karateu, a 2010. i prvakinju Evrope. Šah se u Konjicu igra skoro 80 godina, sada djeluje klub „Igman“ sa 16 majstorskih kandidata.Pečat ovoj drevnoj igri u Konjicu dao je Abdulah Adi Kosovac (1937 – 2008.) nacionalni šahovski majstor i jedan od vodećih kompozitora šahovskih problema.

Boćanje se u Konjicu igra od 1964. godine, postoje dva boćarska igrališta u sklopu gradskog stadiona dimenzija 27,5 x 4 m, grad je imao mušku i žensku boćarsku ekipu.

KORISNE INFORMACIJE Turistička zajednica HNK ured Konjic 728 123; Putnička agencija „Konjicbus“ 731 464; Turistička agencija „Futura line“ 725 650; Putnička agencija „Konjicturs“ 062 977 386 Kros – motori – ture : Konjic - Džepi - Lukomir (2 h). Umoljani – Šabići - Bjelašnica - Visočica - Odžaci – Konjic cijeli dan. Konjic - Odžaci - Din Do - Brda - Ulog - izvor Neretve – Konjic.

Konjic –Bijela - Rapta –Tisovica. Konjic –Borci- Dabića poljana- Rujišta- Mostar (6 h). Konjic – Bitovnja- Lisin – rijeka Neretvica - Buturović Polje – Konjic.

Smještaj i ishrana: Garden City, Hotel i resort, Konjic 036 71 2800, www.gardencity.ba.

Kompleks je jedinstven u BiH, prostire se na 30 000 m2, ima zatvorene i otvorene bazene, multifunkcionalne terene, kongresne sale, VIP kino, kuglanu, 30 soba i 2 za invalide, 6 apartmana, solarij, saune, igraonicu za djecu... *Motel Konjic, 036 727 101, www.motelkonjic.com *Motel Relax, Ovčari bb, 036 731 303, 061 154 101, e mail: info_motel-relax@bosnia.ba *Motel „Konak“, 061 153 967, www. kristal-komerc.ba *Motel Vila Palma – Čelebići, 036 721 625, fax 721 263, www. vilapalma.co.ba *Hotel „OAZA“, tel. 726 772, fax 727027 Restorani: * „ Neretva“ 036 730 747; * „Orahovica“ 036 721580; * Pećina Čelebići 036 721 841; * “Maksumić“ 036 734 171, * „Han“ 061 227 587; * „Fontana“ 00387 70 207 607; Cafe slastičarne: „OAZA“ 036 726 772, fax 036 727 027; “KUP“ 061 499 436 Cvjećare: „Agnesa“ 061 242 588; „Kristal Komerc“ 061 371 836;

21

Vodič kroz općinu Konjic

* Hotel „Borašnica“, Boračko jezero tel. 036 735 861, 061 477 086, ima 20 soba i apartmana, bungalove, restoran sa 150 mjesta, www. turistbest@bih.net.ba * Apartmani „Boračko jezero“ 062 115 015 i 036 739 569, www.borackojezero.com * Eko-selo „Boračko jezero“ 033 221 674; E-mail: ekoselo@ekoselo.ba (autokamp, sportski tereni, ribolov, mountain bike, paraglajding) * „Biser vrelo“ – Glavatičevo 061 467 653; *Ribnjak „Lađanica“ 061 627 597; * Villa „Neretva“ Glavatičevo 061 683 003;www.villa-neretva.com * Etno selo Ban vir 739 221 i 061 175 326, e-mail: hitko@hitkorafting.com * Radio Konjic 727 230; *JKP „Standard“ 726 590 * Željeznička stanica726 260;.* zavičajni muzej 061 454 645;* Zeleni Neretva“ 728 470, www.zeleni-neretva.ba; inspekcija sanitarna 036 712 210; Ostalo: * Aqua park Konjic kapacitet oko 1 500 kupača, 734 042. * Rukotvorine 036 727 299, www.rukotvorine.com; *“Mulićev Rekord“ 061 959 107, www.drvorezbarstvo.com; *„Braća Nikšić“ 036 725 239; *„Tisa“ 061 242 641; *Udruženje žena „Konjičanke“ , Sarajevska 13, 727 171 i 726 257, educirano oko 300 žena za izradu predmeta od vune i tekstila, za ručno tkanje, vezenje, njihove džempere nosili su učesnici otvaranja XIV ZOI 1984. u Sarajevu. *Motorni brod „Šeherzada“, dug 14 i širok 4,5 m, kapacitet 36 putnika, dnevna i noćna vožnja po Jablaničkom jezeru, savremeno opremljen 061 376 037 i 061 227 737; * Kamp „Refa“ Ostrožac, motorni splav za 30 osoba 061 391 200 * Međunarodni edukativni centar „Luka mira“ Lukomir 036 738 760; * Savez poljoprivrednih udruženja „Konjic“ 036 735 040; 036 735 041; Općina: 036 712 210. www.konjic.ba; E-mail: opcina.konjic@konjic.ba; Bolnica: Od 0 do 24 h - hitna pomoć: 036 712 524; porodilište 036 712 541, hirurški odjel 712 544;„Poliklinika Hadžihusejnović“ : 734 051 Gradska apoteka 726 101: Veterinarska stanica 716 256: Sport i rekreacija: Sportska sala - tereni zadovoljavaju prvoligaške norme za odigravanje svih utakmica i turnira dvoranskih sportova: odbojka, rukomet, košarka, tenis, futsal.

Gradski stadion (dimenzije 105 x 75 m), ima atletsku stazu i kapacitet 3 000 mjesta, a manji stadioni su Lisičići i Buturović Polje.

Partizanovo igralište (SRC „Partizanovo“) ima dimenzije koje zadovoljavaju međunarodne kriterije za mali nogomet (futsal), rukomet, odbojku, košarku i tenis.

Udruženja: SABNOR 036 727 302 i 061 346 039; Islamska zajednica, sekretar, 036 734 610 Rimokatolička crkva 036 730 653; Crkva Žitače 036 742 155 Srpska pravoslavna crkva 036 726 529 Organizacija sportskih ribolovaca Konjic 00387 36 725 520 i 036 729 299; Klub mušičara (Flay fishing) “Mekousna“ 061 154 094; Lovačko društvo „Koznik“ 061 684 960, Lovačko društvo“Neretvica“ – Buturović Polje 061 371 747; Taxi: Seno Derviškadić 061 212 456, Taxi džip: Zijo Jugović 061 273 766; Riba „Neretva“ 726 756; Centar za ribarstvo Konjic 061 556 467: Planinarsko društvo „Borašnica“ 061 741 799; Gorska služba spasavalaca, Suad Ribić 062 481 639 Fotografske usluge :Foto MEGIC, digitalni studio, M.Tita 52, tel. 061 969 337; AMADEUS Tehno shop, M.Tita tel. 731 003;

22

Vodič kroz općinu Konjic

NACIONALNI SPOMENICI Arheološki spomenici u sklopu Parka na Vardi ispod Društvenog doma - Lapidarij Blatačko jezero, sa dijelom kanjona rijeke Rakitnice i nekropolama sa stećcima, nišanima i praistorijskim grobnim gomilama, naselje Blace, kulturni pejsaž.

Crkva sv. Vasilija Velikog sa pokretnim naslijeđem (pet ikona), historijski spomenik Dva stećka na lokalitetu «Gromile» u zaseoku Račica, historijsko područje Čaršijska (Junuz – Čauš) džamija, graditeljska cjelina Franjevački samostan, graditeljska cjelina Nekropola sa stećcima Česmina glava u Odžacima, historijsko područje Nekropola sa stećcima Gradić u Odžacima, historijsko područje Nekropola sa stećcima i ostaci crkve Grčka glavica u selu Biskup, historijsko područje Nekropola sa stećcima i ostaci srednjovjekovne crkve na lokalitetu «Crkvine» u Razićima, historijsko područje.

Nekropola sa stećcima na lokalitetu Kaursko groblje (Ciklice) i Brdo u Vrbljanima, historijsko područje.

Nekropola sa stećcima na lokalitetu Kaursko groblje na Borcima, historijsko područje.

Nekropola sa stećcima na lokalitetu Križevac u Doljanima, historijsko područje.

Nekropola sa stećcima Poljice, lokalitet Veliko Jezero, historijsko područje Nekropola sa stećcima u Glavatičevo, lokalitet Gajine, historijsko područje.

Ostaci Starog kamenog mosta u Konjicu, historijska građevina Prahistorijski tumulus i nekropola sa stećcima na lokalitetu Dabića (Velika) poljana, planina Bahtijevica, historijsko područje Pravoslavna crkva Svetih apostola Petra i Pavla u Borcima, historijska građevina Prirodno i historijsko područje u selu Gorani Repovačka džamija, graditeljska cjelina

23

Vodič kroz općinu Konjic

Selo Lukomir (Gornji Lukomir), kulturni krajolik Stara džamija u Gornjoj mahali, Seonica, historijska građevina Tekijska (Muhamed – Mehmed – Čauševa) džamija, graditeljska cjelina Zbirka drvorezbarskih proizvoda poznata kao muzej «Mulićev – Rekord», pokretno dobro Zbirka namještaja porodice Nikšić, vlasništvo Armina Nikšića, pokretno dobro Zbirka namještaja porodice Nikšić, vlasništvo Besima Nikšića, pokretno dobro Šantića vila u Borcima, mjesto i ostaci historijske građevine Povijesno područje – nekropole sa stećcima u selu Čičevo Povijesno područje – nekropole sa stećcima lokalitet Ograda (Vlah) Nekropola sa stećcima i grobovima u Gračanima (Čičevo), historijsko područje AFORIZMI IZ KONJICA Zuko Džumhur: * Malo mi je očiju da gledam. *Ukus treba vaspitavati. *Za bogatom trpezom za kojom su najveće poslastice bile njegove riječi. *Bio je zakleti dušmanin državne blagajne. *Sport - svjetsko bratstvo svih.

Ismet Smajlović: *„Zna“ strane jezike : konto, ekstraprofit, pozitiva, provizija, korupcija, uzurpacija, hipertenzija – kolaps. *Mala zemlja „velikih“ ljudi :- Legendo, šta radiš ?- Evo sjedim sa gigantima -. *Neki bi prije vozačkog trebali da polože – kurs hodanja po gradu. *Hapatitis – bolest vitezova švedskog stola. *Neke bi galamdžije trebalo priupitati imaju li dozvolu za nošenje jezika.

Aziz Nuhić: *Zabranili su nam upotrebu pendreka i kandžije.Da nam malo ojača životinjsko carstvo. *Žena koja prima platu ponaša se kao država koja ima atomsku bombu. *Stranci nas optužuju za nepostojanje međunacionalne bliskosti a mi svaki dan jedni drugima za vratom. *Od politilčara do vjeroučitelja svi nas „uče“ kako trebamo što više dijeliti a niko ne spominje to kako da zaradimo.

Ekrem Macić: * Kad se zastave skinu, motke zalepršaju. *Bosna je toliko mala zemlja da u njoj nemaš gdje zakopati ratnu sjekiru. *Novac širi puteve, a sužava krvotok. *Najbolje je prazno obećanje, možeš ga napuniti do vrha. *U bosanskom loncu dno je na vrhu.

Seid Alikadić: *Ne sijeci zeleno drvo! Ono nije krivo što si ti ostao „zelen“. *Zabrinjavajuće . nema rata, granata – a sve češće ni - plata ! *Prelazili su nas „crveni“, sada „zeleni“ i šareni – sada živimo u „žutom“. *U vinu je bila istina dok je nisu popili. *Ne žurite gospodo u bogomolje ! Sačekajte da se smjeste drugovi!

24

Vodič kroz općinu Konjic

Cultural - historical - travel guide of Konjic (summery) Konjic is one of the oldest towns in the Balkans, one of the oldest and most beautiful towns in Bosnia, a town of rich history, beautiful landscape and a town of great potential, the town - a bridge between regions and cultures. The town is situated on the Neretva River, below mountain Prenj, about 60 km from Sarajevo and Mostar. In the vicinity of Konjic are Boračko, Jablanica and Blaca lakes and in addition to the Neretva River there are Neretvica, Ladanica, Krupac, Kraljustica, Idbarcica, Tresanica, Seoncica, Ljuta, Bijela, etc., with around 150 km of watercourses and 14 square kilometers of lake surfaces. Due to all this, it is not surprising that the municipality of Konjic 12 times exceeds the world's average in renewable water resources.

Konjic, with its surroundings, is decorated by over 3 000 tombstones (second municipality in the number of tombstones in Bosnia and Herzegovina), and the necropolis Biskup is on the list of 30 necropolises from the region which are candidates for UNESCO's protection. There are also mountains, Bitovnja, Zec-planina, Pogorelica, Prenj, Visocica, world-famous for their rich medicinal herbs, cranberries, blueberries, mushrooms, and many unique species of flora and fauna, such as Prenj salamander, munika (Pinus heldreichii), fish Glavatica which grows up to 30 kg ... The Old Bridge from 1682 was renovated in 2009 and is one of 30 National Monuments from the area of this municipality. There are also three mosques, three churches, necropolises of tombstones, Lukomir - cultural landscape, museums of woodcarving, canyon of Rakitnica etc.

The backbone of the entire beauty is the Neretva River, along which two old endemic plants grow and which is drinkable only 5 km upstream and over a hundred thousand tourists from all over the world has, so far, experienced rafting down its streams. Atomic War Command (ARK), is a real underground town with 6 584 m2, 280 m below the ground, built during a period of 26 years for the needs of military and political leadership of the former government headed by Tito, which was providing security against an atomic bombs of 25 KT. At the end of May, the biggest and most interesting cultural event in BiH Biennial of Contemporary Art D - 0 ARK Unedrgraund - Time Machine - "No Network" will be held in the ARK! At the Biennial, which is a large international and integrative event, there would be 45 participating artists from around the world, and the Council of Europe has declared it the cultural event in Europe for this season.

Cultural - historical - travel guide of the municipality of Konjic, with 20 selected photos of famous professionals D. Kassalo, M. Gafić and others handles all of these and other important natural beauties, attractions, cultural - historical monuments and attractions of the municipality of Konjic. Significant toponyms and outing spots are described as well as important people, honorary citizens of the town, a list of 30 national monuments, calendar of major events, a complete offer of the town and municipality is given. There are also tourism, cultural and sports facilities, all the information needed by a guest.

Tarihi, Kulturel, Turizim Rehberi Konjic Bosna ve Hersegin en eski ve en guzel kentlerinden biri oldugu gibi; Balkanlarinda en eski ve en tarihi kentlerinden biridir.Zengin gecmisi, cevresinin dogal guzelligi ile buyuk potansiyele sahip olan bu sehir,ayni zamanda din ve kulturler arasinda da bir koprudur.

Preny daginin altinda, Neretva nehrinin her iki yakasinda kurulmus olan bu kent, Sarayvo ve Mostara 60 km mesafededir. Cevresinde Boracko, Blatackove Yablanicko golleri bulunan bu kentin, Neretva nehrinden baska,Lacanica, Tresanica, Seoncica, Lyuta, Byela ve b... irmak ve kaynaklarinin akarsu olarak toplam uzunlugu 150 km, gollerin toplam alanida 14 km2 dir.Bundan dolayidir ki, kendini yenileyebilen su kaynaklarinin miktari dunya su kaynaklarinin ortalamasindan 12 kat fazladir.Eski cag uygarliklarinin kaniti olan 3000 den fazla "Stecak¨"mezar taslari Konyic ve yakin cevresini suslemektedir. (Bu ozelligi ile Bosna ve Hersek ikinci siradadir.) Buradaki mezar taslari bu bolgede UNESCO nun himayesine talip 30 aday arasindadir. Tum heybetleriyle Bitovnya, Zec, Pogorelica, Preny ve Visocica daglari envayi cicek

25

Vodič kroz općinu Konjic

ve sifali bitkilere hayat verdigi dunya botanikcileri tarafindan bilinmekte, akarsularinda yetisen Alabaliklari ve gollerinde yetisen ve agirliklari 30 kg kadar bulunan Sazanlari dogal zenginliklerinin bir parcasidir.

Bosna ve Hersegin bu bolgedeki 30 milli anitindan biri olan Tarihi tas kopru 1682 yilinda yapilmis, 2009 yilinda da restorasyonu,rekonstruksiyonu tamamlanarak hizmete acilmistir.

Bunun yaninda hala hizmet veren3 camisi, 3 kilisesi, eski cag mezar taslari,yerel tarihi sergileyen mucizesi, geleneksel ahsap oymacilik atolyeleri, teshir salonlari ve doga harikasi "Rakitnica" kanyonu ... ve dahasi burada bulunmaktadir. Tum guzelliklerin kesistigi Neretva ya , kente 5 km mesafede memba tarafinda icilebilen iki kaynak dokulmekte. Bu mevkiide dunyanin her yerinden gelen yuzbinlerce turist Rafting yapmistir. Atom Savasi Komutanligi (ASK-ARK) yerin 280 m altinda, 6584m2 alanda kurulmus adeta bir kasaba, bu atom siginagi:Askeri gereksinimlerden dolayi basta Tito olmak uzere eski Yugoslavya devletinin ust duzey yoneticilerinin guvenligi icin 25 kt luk atom bombasina karsi mukavemetli olarak 26 yilda yapilmistir.

(ASK) ARK ta Mayis ayinin son haftasinda Bosna ve Hersegin, en buyuk ve en ilginc kultur olayi olan"Biyenale"( iki yilda bir) cagdas sanatlar sergi ve gosterileri duzenlenecektir. (ASK) ARK ta nadrgraund-Time machine-"No Network"! Uluslararasi en buyuk entegrasyon olayi olan "Biyenale" dunyanin her kosesinden 45 sanatci katiliyor ki; Avrupa Konseyi bu olayi Avrupada yilin sanat olayi olarak ilan etmistir. Konyic Belediyesinin Tarihi-Kulturel Turizim Rehberi,D.Kassalo, M. Gafic gibi profesiyonellerin objektifleriyle tespit edilmis 20 seckin fotografla bunlarin tumu ile birlikte diger onemli ilginc dogal guzellikler, Tarhi-Kulturel degerler ve Konyic Belediyesinin atraksiyonlari, organizasyon ve gezileri, onemli kisiler, kentin onursal hemserileri, 30 milli anitin listesi, onemli olaylarin tarihleri islenerek belirtilmistir. Oyleki, bu rehber, Kentin ve Belediyesinin Tarihi-Kulturel-Turistik kapasitesinin tumunu icermekte, bir misafir turistin ihtiyac duydugu bilgileri sunmaktadir.

26

VodiÄ? kroz općinu Konjic

27

Vodič kroz općinu Konjic