STVARANJE HRVATSKE DRŽAVE I DOMOVINSKI RAT
Jasmina Uroda Kutlić
STVARANJE HRVATSKE DRŽAVE I DOMOVINSKI RAT
Kutina, 2 011.
Muzej Moslavine Kutina
HRVATSKA NA POVIJESNOJ PREKRETNICI Razdoblje od 1990. do 1995. godine ostati će zapisane kao godine velikih preokreta i događanja u Hrvatskoj. Hrvatska se osamostaljuje i ulazi u obrambeni i oslobodilački Domovinski rat. Krvave godine koje su uslijedile pokrenute su pokušajem zaustavljanja demokratskih promjena u Jugoslaviji od strane srpske politike. U skladu s velikosrpskom politikom iz Beograda, već početkom 1990. u SR Hrvatskoj organizirani su mitinzi- tzv. događanja naroda- Srba iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, koji su zaoštrili srpsko-hrvatske političke odnose. No, ni takva agresivna srbijanska politika nije mogla zaustaviti proces demokratizacije u Sloveniji i Hrvatskoj. U travnju i početkom svibnja 1990., u Hrvatskoj su održani slobodni, višestranački izbori, na kojima je pobijedila Hrvatska demokratska zajednica, predvođena dr. Franjom Tuđmanom. Reakcija na rezultate izbora u Hrvatskoj bila je razoružanje Hrvatske. U Hrvatskoj dolazi do „Balvan revolucije“0 koja je bila odgovor dijela Srba iz Hrvatske na demokratske procese i može se shvatiti kao početak oružane pobune Srba u Hrvatskoj protiv demokratski izabrane vlasti. Krajnji cilj započete pobune bilo je pripajanje dijela teritorija RH jedinstvenoj srpskoj državi, koja bi obuhvatila veći dio bivše Jugoslavije. Tada ograničeni napadi iz zasjede i terorističke akcije polako prerastaju u otvorenu agresiju JNA i srpskih paravojnih formacija na RH, sukladno dogovoru srbijanskog političkog vodstva i vodstva JNA. Do kraja 1991. godine okupirana je gotovo trećina teritorija Hrvatske. U narednom razdoblju, nakon međunarodnog priznanja Hrvatske i primanja u Organizaciju
ujedinjenih naroda, Vlada RH je uz pomoć europske i svjetske diplomacije pokušavala mirnim putem reintegrirati okupirane dijelove svoga teritorija. No, vodstvo pobunjenih Srba u Hrvatskoj, oslanjajući se na pomoć Srbije i SR Jugoslavije, odbilo je svaki mirovni prijedlog koji je predviđao povratak okupiranog teritorija u hrvatski državno-pravni poredak, unatoč tome što je i rezolucijama OUN-a bilo jasno naznačeno da je teritorij „privremeno okupiran, a integralan dio Republike Hrvatske“. U namjeri da stvore novu srpsku državu i da je pripoje Srbiji, pobunjeni Srbi u Hrvatskoj nisu bili spremni prihvatiti niti jednu drugu političku opciju. Hrvatska je zbog toga da bi oslobodila okupirane dijelove svoga teritorija i spriječila daljnje napade pobunjenih Srba, morala poduzeti ograničene vojne akcije. Bez obzira na vojne poraze vodstvo pobunjenih Srba ne prihvaća političko rješenje krize u Hrvatskoj. To je bio razlog za novu oslobodilačku operaciju „Bljesak“ u svibnju 1995. kojom je oslobođen okupirani teritorij zapadne Slavonije. Kao odgovor na „Bljesak“ raketiran je Zagreb kao i niz drugih gradova te nastavljena politika kojom bi se preostali okupirani teritorij pripojio srpskoj državi. Nakon događaja koji su uslijedili bilo je jasno da je rješenje okupacije jedino moguće riješiti vojnim putem. Uslijedila je operacija „Oluja“ u kolovozu 1995. kojom je oslobođen gotovo cijeli okupirani teritorij. Preostali okupirani teritorij koji je obuhvaćao dio istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema riješen je potpisivanjem Erdutskoga sporazuma u kojem su predstavnici pobunjenih Srba pristali na mirnu reintegraciju okupiranog područja. 2
MOSLAVČANI U DOMOVINSKOM RATU Početkom rujna 1991. osnovana je i Vojna policija 56. samostalne bojne pod zapovjedništvom Dragutina Žanića. Razvoj sanitetske službe započeo je formiranjem 1. satnije koncem 1991. a zapovjednik je bio dr. Zrinko Hatvalić. Formiranjem novih satnija povećava se i potreba za većim brojem medicinskog osoblja. Od početka studenog 1991. zapovjednik sanitetske službe je dr. med. Vladimir Mičetić. Rad je bio uglavnom terenski dok se nije osnovala garnizonska ambulanata u vojarni na Gojlu. Upravo zbog liječenja, kao i zbog povećanja broja vojnika i potreba odmora, naoružavanja te cjelokupne logistike, otvorena je vojarna Gojlo. U cjelokupnoj organizaciji obrane svakako treba spomenuti i Centar za obavješćivanje Kutina koji je pri osnivanju 56. samostalne bojne organizirao kompletan sustav veza. Centar osniva prvu izdvojenu grupu za protuelektronsko izviđanje i elektronsko djelovanje i pridonosi cjelokupnoj sigurnosti. Koncem rujna i početkom listopada 1991. pogoršava se stanje na zapadnoslavonskom bojištu. Na području Okučana spajaju se pobunjeni Srbi s 5. banjalučkim korpusom JNA i presijecaju komunikacije Zagreb - Slavonski brod. Istovremeno neprijatelj sve više utvrđuje uporište Bujavicu, te odtud gotovo svakodnevnim minobacačkim napadima ugrožava sela Janja Lipu (u kojoj je bio Operativni štab) i Brezine. Nakon što se prvih dana listopada raspao sustav hrvatske obrane na području Novske, ustrojilo je Zapovjedništvo Operativne zone Zagreb Operativnu grupu „Posavina“ sa zadaćom sređivanja stanja, zaustavljanja napredovanja Banjalučkog korpusa i povratka izgubljenog teritorija. Dana 8. listopada 1991. osnovana je Operativne grupa „Posavina“ u čiji organizacijski sastav ulazi i 56. bojna pod zapovjedništvom generala Rudija Stipčića. Donijeta je odluka o iznenadnom napadu na Bujavicu i Jasenovac kako bi se poboljšao operativni položaj. Izdane su zapovijedi 56. samostalnoj bojni da krene na Bujavicu. U napadu na Bujavicu osim snaga 56. sam. bojne sudjelovali su i dragovoljci skupine „Merčep“. Odgovor na oslobođenje Bujavice uslijedio je ubrzo. Neprijatelj je pokušavao probiti bojišnicu i prodrijeti prema Novskoj i dalje prema Banovoj Jarugi. Upornom borbom i učinkovitom paljbom našeg topništva neprijatelj je zaustavljen, a njegova napadna moć slomljena. Uslijedila su daljnja napredovanja pa se, na temelju pozitivne ocjene operativnog položaja naših snaga i stanja u postrojbama, u Zapovjedništvu OG „Posavina“ pristupilo planiranju napadne operacije pod tajnim nazivom „Orkan '91.“ Dana 19. studenog konačno je osvojena i Lovska, iz koje je neprestano napadana Bujavica, i time je znatno poboljšan operativni položaj OG „Posavina“. Nažalost, dolazi i do teške borbe za Korita u kojoj su živote izgubila šestorica branitelja. Korita su napadnuta
56. SAMOSTALNABOJNAKUTINA Rat koji je počeo bjesniti zapadnom Slavonijom opasno se počeo približavati i Kutini. Kao jako industrijsko središte Kutina je bila vrlo primamljiv cilj neprijatelju o čemu svjedoči i nekoliko razornih zračnih napada čak i na samo središte grada. U organizacijskom i obrambenom smislu Kutina i Moslavina imale su veliki značaj. S obzirom na blizinu dviju bojišnica, zapadno-slavonsku i sisačku, granicu s Bosnom i Hercegovinom te mogućim prihvatom prije Zagreba, Kutina je već prvih dana rata postala sjedištem prognanika. Sve djelotvorniji postaje općinski krizni štab sa svakodnevnim zasjedanjima i donošenjem odlučujućih zadataka za funkcioniranje života, posebno u gradu Kutini. Grad dobiva i svog zapovjednika obrane, satnika Đuru Jonaša koji je kao profesionalni časnik napustio JNA. Velik je doprinos i Narodne zaštite iz koje je znatan broj članova završio u postrojbama Hrvatske vojske. U kutinski Dom zdravlja se smješta evakuirano osoblje pakračke bolnice što predstavlja začetke dobro organizirane ratne bolnice. Uz njih je osobit značaj imala isto tako bolnica „Dr. Ivan Barbot“ iz Popovače kao i sve općinske zdravstvene stanice. Veliki je doprinos i INA-Petrokemije čiji je restoran hranio branitelje na bojišnici. U INI su proizvedene i prve bombe te granate kao i prvi oklopnjaci „Trpimir“ i „Tomislav“, a INA nabavlja i naoružanje. Osim INE, u proizvodnji naoružanja, svoj je doprinos dala i „Lipovica Popovača“. Nije prošlo puno vremena, i Kutina je krenula s organizacijom obrane. U skladu sa zapovijesti iz Ministarstva obrane RH Sekretarijat narodne obrane Kutina započeo je ustrojavati pričuvne postrojbe Zbora narodne garde. Već 2 8. lipnja 1991. prvi dragovoljci se postrojavaju u 56. samostalnu kutinsku bojnu pod zapovjedništvom Zvonimira Gregorića. Sa 180 spremnih dragovoljaca započela je intenzivna izobrazba, no zbog slabog naoružanja postrojba se privremeno raspustila. Međutim, nedostatak oružja nije ih obeshrabrio. Dragovoljci su i dalje bili aktivni, organizirala su se i ustrojstva samostalnih četa ZNG-a u Garešnici, Novskoj i Ivanić Gradu koje su kasnije prerasle u samostalne bataljune. Pod zapovjedništvom Joze Santrića osnovana je 9. rujna 1991. prva raketna postrojba u Hrvatskoj LRL – 12 8 mm! Osnovana je i minobacačka postrojba pod zapovjednikom Milivojem Sovinom, zatim dvije desetine za protuoklopnu borbu pod zapovjednikom Damirom Halajko kao i postrojba za protuzračnu obranu pod zapovjednikom Zdenkom Bugadi. Također je osnovana i postrojba topova pod zapovjedništvom Vinka Gršete a potpora topništvu bio je vod haubica 155 mm koji je osnovan pod zapovjednikom Darkom Gregurićem uz pomoćnike Borisa Bizomca i Željka Klausa. 3
SPECIJALNAPOLICIJAMUP-a RH („RIS“ KUTINA)
ponovno te nakon višednevnih borbi i zauzeta. Poduzimaju se daljnji uspješni napadi tako da su postrojbe u sklopu OG „Posavina“ oslobodile 2 1 selo i 160 km područja Republike Hrvatske. Potpisom Sarajevskog sporazuma o bezuvjetnom prekidu vatre, i dolaskom UNPROFOR-a, zaustavljene su daljnje napadne aktivnosti te mogućnost oslobađanja cijele Zapadne Slavonije. 56. bojna je demobilizirana 15. srpnja 1992 . Zapovjednik kompletne zone odgovornosti 56. bojne Zdenko Vugrinović predao je položaje za daljnji nadzor snagama UNPROFOR-a iz Jordana. Dio pripadnika je demobiliziran, a najviše ih je prešlo u druge postrojbe, posebno 12 5. brigadu HV Novska koja je ratovala u zapadnoj Slavoniji i Posavini. Nove zapovjedi stižu u svibnju i kolovozu 1995. kada se kreće u pobjedničke akcije „Bljesak“ i „Oluju“.
SJP Kutina je počela djelovati kada su pripadnicima MUP-a RH PU Kutina (vodovima za posebne namjene popunjenih djelatnicima s područja PP Kutina, PP Ivanić Grad, PP Novska te PP Garešnica) uručena rješenja za raspored na radna mjesta policajca-specijalca u jedinici za posebne namjene koja je početkom 1992 . dobila naziv SJP RIS Kutina. Jedinica je formirana od skupina veličine jednog voda, po policijskim postajama Kutina (2 voda) i Novska, Garešnica i Ivanić Grad po jedan vod. SJP RIS Kutina obavljala je borbene zadaće na svim bojišnicama i svakako treba napomenuti da je rat za Risove počeo znatno prije i završio kasnije nego ostalima. Po završetku Domovinskog rata, odlukom Vlade RH došlo je do preustroja MUP-a RH, tako da su Risovi transformirani u SJP PU Sisačko-moslavačke, a neposredno nakon toga daljnjom provedbom preustroja MUP-a RH, SJP PU Sisačko-Moslavačke imenovana je Interventnom jedinicom policije PU Sisačko –moslavačke.
KUTINČANI U OBRANI VUKOVARA Vukovar je oružjem branilo 1803 pripadnika policije te ZNG-a, HOS-a i dragovoljaca iz raznih krajeva Hrvatske ustrojenih u 2 04. brigadu HV-a, razvučenu na više od 10 kilometara dugoj fronti. U postrojbi HOS-a, koji je branio Vukovar, bilo je šest branitelja iz Kutine: Velimir Kvesić - Velja, Zdravko Bezuk, Ivan Krajinović Ićo, Željko Soldo, Petar Gelo i Damir Markuš. Kutinčani su sudjelovali u teškim borbama u Vukovaru, u dijelu grada zvanom Sajmište. Borbe na Sajmištu bile su ulične, pola ulice su držali hrvatski branitelji, pola JNA i srpske paravojne postrojbe. Neprijateljska artiljerija djelovala je prva a onda je kretao tenkovsko – pješadijski napad. To je bio svakodnevni scenarij Sajmišta. Nedaleko HOS-ovaca, u Borovom naselju, ratovala su još dvojica Kutinčana, Vladimir Balgač i Damir Pučak. Oni su bili pripadnici 1. brigade „Tigrovi“.
4
KONCEPCIJA IZLOŽBE I KATALOG PREDMETA Zbirka Domovinskog rata kulturno-povijesnog odjela nastajala je od devedesetih godina 2 0. stoljeća. Formirala se postupno donacijama a sadrži raznorodnu građu; čahure projektila raznih kalibara, lansere, raketne bacače, granate i bombe, raznovrsnu vojnu opremu i znakove raspoznavanja. Zbirka posjeduje i mnogobrojne fotografije, video zapise, glasila i novinske člane te ponešto dokumenata. Nekoliko primjeraka pušaka i strojnica korištenih u Domovinskom ratu nalazi se u Zbirci oružja i vojne opreme. Kako bi se opsežna tema stvaranja hrvske države i Domovinskog rata što bolje prezentirala, posuđeni su i predmeti iz bogate Muzejske zbirke obitelji Sajko iz Novske. Na ovoj izložbi prikazana je većina od skupine različitih muzejskih predmeta koji čine Zbirku Domovinskog rata. Predmeti kao povijesni izvori, odnosno materijalna svjedočanstva, svojom dokumentarnom vrijednošću svjedoče o nastajanju hrvatske vojske i načinu obrane, o naoružanju i snazi agresorskih snaga te o priznanjima i zaslugama hrvatskih branitelja kao i njihovim memorabilijama. Tematsko-kronološku strukturu izložbe prati i 14 legendi koje svojim informacijama omogućuju sagledavanje konteksta neophodnog za razumijevanje sadržaja izložbe; opći pregled događanja u Hrvatskoj od 1991, preko međunarodnog priznanja Republike Hrvatske 1992 , ratna zbivanja na hrvatskim bojišnicama i u Hrvatskoj sve do završnih oslobodilačkih akcija „Bljeska“ i „Oluje“ Poseban dio izložbe i legendi posvećen je Moslavini i Moslavčanima u Domovinskom ratu.
Opis kataloške jedinice Raspored kataloške jedinice: * Kataloški broj Naziv/ naslov predmeta Autor/ proizvođač Mjesto nastanka Vrijeme nastanka Materijal; mjere Inventarni broj Opis predmeta * moguća odstupanja zbog raznolikosti muzejske građe 1. Maschinengewehr 34 1943. drvo, koža, metal; dužina: 109 cm, inv. br. 612 9/P Strojnica maschinengewehr 34 se sastoji od drvenog kundaka, zatvarača, mehanizma i cijevi. Cijev je rupičasta, obarač je s branikom, nišani na cijevi. Strojnica se oslanja na sklopivi stalak u obliku okrenutog slova V. Po središnjem dijelu i cijevi nalazi se niz serijskih brojeva i godina proizvodnje. 2. Karabin Carcano 91/38 6.5 mm Fabbrica d'armi Terni 1943. drvo, metal; dužina: 87 cm, inv. br. 6601/P Karabin ima okruglu cijev, s gornje strane je prednji i zadnji nišan. Kundak i usadnik puške izrađeni od drveta. Na kundaku i pri vrhu usadnika nalaze se dvije alke za remen. Obarač je s branikom. Na zatvaraču je ugraviran proizvođač, godina proizvodnje i serijski broj.
5
3. Puška iz kućne radinosti 2 0. st. samoljepiva traka; spužva; željezo; dužina: 86,5 cm inv. br. 6140/P Cijela puška je izrađena od nekoliko različitih željeznih dijelova. Kundak je obučen u spužvu koja je pričvršćena samoljepivom i izolir trakom. Puška ima okruglu cijev, na vrhu cijevi je nišan. Obarač je bez branika spojen s mehanizmom pomoću opruge. 4. Pištolj ratne proizvodnje kraj 2 0. st. plastika, željezo; dužina: 2 9 cm inv. br. 160/P Pištolj ručne izrade, na prelamanje. Izrađen je od željezne cijevi s pričvršćenom plastičnom oplatom rukohvata. Cijev pištolja je okrugla. 5. Lanser za rakete lako prijenosnog protuzračnog sustava 9K32 Strela2 SSSR kraj 2 0. st. plastika, staklo; dužina: 143, 8 cm inv. br. 70/PO Strela 2 je laki prijenosni protuzračni sustav s infracrvenim navođenjem, namijenjen obaranju niskoletećih ciljeva. Raketa je smještena u višekratnom lanseru iz kojeg se lansira i u kojem se transportira. 6. Ručni raketni bacač RBR M80 Zolja SFRJ druga pol. 2 0. st. platno, staklo-plastika; dužina: 86 cm, težina: 1,58 kg, inv. br. 69/PO Bestrzajno raketno oružje za jednokratnu upotrebu. Ručni bacač M80 sastoji se iz dva osnovna djela - lansera i rakete. Ovaj lanser je prazan, nema rakete. Lanser je teleskopskog tipa, a namijenjen je za transportiranje i lansiranje raketnog projektila. Sastoji se od prednje i zadnje cijevi izrađene od staklo-plastike, mehanizma za opaljivanje, ciljnika, rukohvata, štitnika, prednjeg i zadnjeg poklopca i remena za nošenje. 7. Motor raketnog projektila zemlja-zrak tipa Volohov SSSR 2 . pol. 2 0. st. metal; dužina: 15,5 cm inv. br. 75/PO Ostaci glavnog motora projektila. Ovaj projektil je ispaljen na Kutinu nakon operacije „Oluja“.
6
8. Granata Hrvatska kraj 2 0.st. željezo; visina: 10 cm, promjer: 5,7 cm inv. br. 157/PO Granata ratne proizvodnje. Sastoji se od tijela i fitilja na vrhu. Fitilj je izrađen od crne izolirane žice.
9. Ručna bomba "Slovenka" INA-Petrokemija; Kamnik 1991. željezo, plastika; visina: 13,5 cm, promjer: 4,5 cm inv. br. 6633/P Ručna bomba se sastoji od dva dijela; tijela i upaljača na kojem je osigurač.
10. Ručna bomba ratne proizvodnje kraj 2 0. st. željezo, plastika; visina: 8,3 cm inv. br. 167/PO Ručna bomba se sastoji od tijela bombe i upaljača. Tijelo bombe ima jezgru i vanjski omotač (košuljicu). Vanjski omotač je izrađen od plastične mase obojene u crno. Omotač je s vanjske strane je rebrast zbog stabilnijeg držanja bombe u ruci pri bacanju. Upaljaču nedostaju osigurač i detonator.
11. Ručna bomba M75 SFRJ 2 . des. 2 0. st. čelik; plastika; visina: 8,9 cm, promjer: 5,7 cm, inv. br. 142 /PO Ručna boma M75 sastoji se od tijela bombe i upaljača, eksplozivno punjenje je odstranjeno. Vanjski omotač (košuljica) izrađen je od plastične mase obojene u crno. Omotač je sa vanjske strane rebrast, radi stabilnijeg držanja bombe u ruci pri bacanju. Otpusni mehanički upaljač tipa "Bušon", vremenskog rada, služi za aktiviranje eksplozivnog punjenja. Sastoji se od tijela, udarača, osigurača i detonatora. M75 poznata je pod nazivom "kinder jaje".
7
12 . Bacač bombe Hrvatska kraj 2 0. st. željezo; dužina: 31 cm, promjer: 6,9 cm inv. br. 159/PO Bacač bombe „Krešimir“, izum vukovarskih branitelja. Na cijev puške montira se čašica u koju se polaže ručna bomba koja se izbacivala tromblonskim metkom. Na bacaču je nišan te komad cijevi s maticom za pričvršćivanje na pušku. Na kraju cijevi je cilindrični nastavak tj. čašica u koji se postavlja bomba. 13. Pirotehničko punjenje rakete R-2 62 M87 Zvončić SFRJ kraj 2 0. st. metal, platno; visina: 8,2 cm, promjer: 3,6 cm inv. br. 95/PO Pirotehničko punjenje rakete R-2 62 M87 Orkan s kazetnom bojevom glavom, tzv. zvončić. Cilindričnog je oblika s platnenom vrpcom na vrhu. Sredina zvončića reljefna. 14. Protupješačka mina rasprskavajuća PMR-2 AKuruza SFRJ kraj 2 0. st. željezo, drvo, plastika; visina: 2 0 cm, promjer: 7 cm inv. br. 1854 Muzejska zbirka obitelji Sajko Protupješačka mina kuruza se sastoji od metalnog tijela i koluta potezne žice.Tijelo mine je postavljeno na drveni kolac. 15. Protupješačka nagazna mina PMA-2 Pašteta SFRJ kraj 2 0. st. plastika; visina: 6 Cm cm, promjer: 6,8 cm inv. br. 1856 Muzejska zbirka obitelji Sajko Protupješačka mina pašteta se sastoji od plastičnog tijela te specifičnog upaljača koji na samom vrhu ima šest krakova raspoređenih u oblik zvijezde. Mina se aktivira kad se na upaljač izvrši pritisak od otprilike 3 kilograma te upaljač hodom prema dolje aktivira glavni naboj upaljača koji reagira na trenjem osjetljivu pirotehničku smjesu. Zapaljena pirotehnička smjesa se proširi do detonatora koji okida i inicira malo zrno RDX koje aktivira glavni TNT naboj mine.
8
16. Protupješačka nagazna mina PMA-3 SFRJ kraj 2 0. st. plastika, guma; visina: cm, promjer: cm inv. br. 1855 Muzejska zbirka obitelji Sajko Protupješačka mina PMA-3 ima plastično tijelo valjkastog oblika a sastoji se od gornjeg i donjeg dijela (koji se na središnjem i rubnim dijelovima dodiruju čineći „klackalicu“) međusobno povezanih gumenom oblogom. Na gornjem dijelu su oznake PMA-3 i SRB te serijski broj 8603. PMA-3 se aktivira nagaznom silom od tri i više kiloponda pri čemu „klackalica“ lomi kružni dio nosača inicijalne tvari čiji se unutarnji zubovi pomiču te pri trenju koje stvaraju zapaljuju inicijalnu tvar koja plameni impuls prenosi na kapsulu detonator te aktivira eksplozivni naboj same mine. 17. Topovska granata 105 mm SFRJ 2 . pol. 2 0. st. mesing, čelik, boja; visina: 78,5 cm, promjer: 12 cm inv. br. 143/PO Granata se sastoji od čahure i zrna. Čahura je cilindrična, čiste forme. Na njoj su otisnute oznake vrste i kalibar municije. Na čahuri su slijedeće oznake:HAUB. M56, M2 I PO3 M 67 1505 GP NC-33, MBL 6815MOL 7101-1. Zrno je na vrhu, valjkastog oblika koji se sužava na vrhu, obojeno u zelenu boju. 18. Čahura rakete M 44/100 MM SFRJ kraj 2 0. st. mesing; visina: 69,5 cm, promjer: 14,5 cm inv. br. 100/PO Čahura je cilindrična, čiste forme. Na njoj su slijedeće oznake: 100 MM TOP M44 za SO I TENK TF, M63 5490g NGH-2 15, CPB 8512 1 CBBK 8504 TV 8602 . Oznake su kombinirane latiničnim i ćiriličnim slovima. 19. Raketa M 80/64 MM SFRJ kraj 2 0. st. aluminij, mesing, željezo; visina: 2 9,5 cm, promjer: 5 cm inv. br. 162 /PO Raketa je cilindričnog oblika, izdužena, s vrhom od mesinga. Donji dio rakete je sužen te završava sa šest krakova. Na raketi su oznake ispisane na ćirilici.
9
2 0. Čahura rakete M 70/76 mm SFRJ kraj 2 0. st. mesing; visina: 38,5 cm, promjer: 7,7 cm inv. br. 101/PO Čahura je cilindrična, čiste forme. Na njoj su slijedeće oznake: PUNJENJE M70 70 MM TOP, M48 B-1 TREM. FUG. M 70 2 491 NGB-2 31, SPB712 6 131 P NGB-081, SPB 712 9 RZK 7302 -3, R TK-VK. Oznake su kombinirane latiničnim i ćiriličnim slovima. 2 1. Projektil M 47/90 MM SFRJ kraj 2 0. st. aluminij, željezo; visina: 52 cm, promjer 9 cm visina glave: 14,6 cm, promjer glave: 8,3 cm inv. br. 99/PO Projektil M 47 cilindrične, uske forme sa šest krakova u bazi. Zelenomaslinaste je boje a na njoj su slijedeće oznake: KF5 90 MM TOP 90 MM M47 I SO M36 KUM. OBEL. M 74 TV 74 01-1.Oznake su kombinirane latiničnim i ćiriličnim slovima. 22. Beretka Specijalne policije RH kraj 2 0. st. sukno, rips; obujam: 56 cm inv. br. 6113/P Smeđa beretka, obrub je tamnosmeđi, kroz njega je provučena crna vrpca čiji krajevi prilikom nošenja stoje uz stražnji dio glave. Na kapi je izvezen grb RH. 2 3. Vojnička kapa HV-a sa znakom IKOM, Zagreb kraj 2 0. st. pamučna tkanina, konac;obujam: 54 cm inv. br. 1703 Muzejska zbirka obitelji Sajko Izrađena je od tkanine u četverobojnom maskirnom uzorku, štitnik prevučen osnovnom tkaninom, podstavljena je pamučnom tkaninom u boji. Na kapi je grb RH, korišten kao znak za kapu HV-a od 1991. do 1993. godine. 2 4. Maskirna bluza s oznakom 12 5. domobranske pukovnije Novska kraj 2 0. st. pamučna tkanina, konac, plastika; duljina: 86 cm, širina: 58 cm inv. br. 1712 Muzejska zbirka obitelji Sajko Maskirna bluza izrađena u četverobojnom maskirnom tisku, na prednjoj strani su četiri džepa s poklopcima, koji se zatvaraju pomoću stiskača. Na leđnom dijelu su dva nabora, a na ramenom dijelu su naramenice. Širina jakne podešava se pomoću tunela s vrpcama u pojasu i donjem dijelu jakne. U ovratniku je kapuljača. 10
2 5. Bezrukavnik HV-a kraj 2 0. st. pamučna tkanina, konac, plastika; duljina: 65 cm, širina: 48 cm inv. br. 1712 Muzejska zbirka obitelji Sajko Izrađen u četverobojnom maskirnom tisku. Na prednjem dijelu su četiri džepa, na gornjem lijevom džepu je oznaka ZNG RH. 2 6. Beretka MUP-a RH „Šešir“, Zagreb kraj 2 0. st. pamučna tkanina, konac, flizelin; obujam: 54 cm inv. br. 1668 Muzejska zbirka obitelji Sajko Beretka je tamnosive boje i sastavljena od četiri dijela: tjemena kape, prednjice, zadnjeg kraja i kartona stranice (karton nedostaje). Prednji dio je prošiven četiri puta, a s unutarnje strane nalijepljen je flizelin. 2 7. Bluza MUP-a RH „Odjeća“, Zagreb 1992 . pamučna tkanina, konac, metal, guma; duljina: 78 cm, širina: 52 cm inv. br. 172 4a Muzejska zbirka obitelji Sajko Bluza je tamnosive boje i kopča se zatvaračem. Na prednjoj strani našivena su četiri džepa s poklopcima. Gornji džepovi su harmonika džepovi s poklopcima koji se kopčaju s dvije kopče, a donji džepovi su našiveni slobodnim naborom i poklopcima koji se kopčaju s dvije kopče. Na zatvaraču postoji nabor s pet kopči. U struku bluze je našiven tunel s ušivenom gumom. Rukavi su iz dva dijela s našivenim manžetama i jednom rupicom za dva dugmeta (dugmad nedostaje). Na ramenima su ušivene naramenice koje se kopčaju srebrnasto-brončanim dugmetom s reljefno utisnutom oznakom RH. Na oba rukava je našivena oznaka "MUP". 2 8. Hlače MUP-a RH „Odjeća“, Zagreb 1992 . pamučna tkanina, konac, metal, guma; duljina: 78 cm, širina: 52 cm inv. br. 172 4b Muzejska zbirka obitelji Sajko Hlače su tamnosive boje, šireg kroja sa šest džepova: dva džepa su u šavu sa strane, dva stražnja džepa s poklopcima koji se kopčaju dugmadi i dva harmonika džepa s poklopcima našivenim sa strane. Iznad koljena na bočnom šavu poklopci se kopčaju s dvije kopče. Pasica na hlačama našivena je s odgovarajućim brojem, užih i širih držača pojasa. Hlače imaju naramenice s uvučenom gumom koje se kopčaju dugmetom. U donjem dijelu hlača je rub s uvučenom uzicom (uzica nedostaje).
11
2 9. Beretka s oznakom Srpske vojske Krajine Uča, Vršac kraj 2 0. st. sukno, rips; obujam: 56 cm inv. br. 1668 Muzejska zbirka obitelji Sajko Vojnička kapa-beretka, zelena, obrub je tamnozeleni, kroz njega je provučena crna vrpca čiji krajevi prilikom nošenja stoje uz stražnji dio glave. Na kapi je grb Srpske vojske Krajine. 30. Vojnička bluza SVK „Nitex“, Niš 1992 . pamučna tkanina, konac; duljina: 84, širina: 51 cm inv. br. 1745a Muzejska zbirka obitelji Sajko Bluza je izrađena u četverobojnom maskirnom tisku. Na prednjoj strani su četiri džepa: u gornjem dijelu jedan koji se zatvara zatvaračem, pored njega su našivena dva metalna ringa. Drugi džep se zatvara čičak vrpcom i na njega su našivena dva metalna ringa. Na njemu se nalazi značka Srpske demokratske stranke. U donjem dijelu su dva džepa s poklopcima koji se zatvaraju pomoću čičak vrpce. Na zatvaraču postoji nabor s pet čičak vrpci. U unutrašnjosti jakne ušivena su još tri džepa. Širina jakne podešava se pomoću tunela s vrpcama u pojasu i donjem dijelu jakne. Na ramenima su ušivene naramenice. Iznad desnog gornjeg džepa je oznaka na kojoj je grb Srpske vojske Krajine iznad kojeg je ćirilicom utisnuto „Srbija“ dok je ispod grba utisnuto „Bog čuva Srbe“. 31. Hlače SVK „Nitex“, Niš 1994. pamučna tkanina, konac, metal,; duljina: 98 cm, širina: 45 cm inv. br. 172 4b Muzejska zbirka obitelji Sajko Hlače su izrađene u četverobojnom maskirnom tisku, šireg kroja s dva džepova: dva džepa su u šavu sa strane. Iznad koljena na bočnom šavu poklopci se kopčaju čičak vrpcom. 32 . Bluza milicije „SAO Krajine“ kraj 2 0. st. pamučna tkanina, konac, metal,; duljina: 84 cm, širina: 51 cm inv. br. 1742 Muzejska zbirka obitelji Sajko Bluza maskirnog uzorka, plave boje. Na prednjoj strani su dva džepa s poklopcima koji se zatvaraju pomoću čičak vrpce. Na zatvaraču postoji nabor s pet čičak vrpci. U unutrašnjosti jakne ušivena su još dva džepa. Na desnoj strani prsiju je ušitak s dva metalna prstena na koji se prikopčava policijska značka. Iznad toga je pričvršćena značka milicije. Na ramenima su ušivene naramenice. U struku bluze je našiven tunel s ušivenom gumom. Na leđnom dijelu su dva nabora.
12
33. Zaštitni prsluk L.W. Foster Sportswear SAD poliester, kevlar; duljina: 54 cm, širina: 50 cm inv. br. 1742 Muzejska zbirka obitelji Sajko Maslinastozeleni zaštitni prsluk za nošenje preko vojne odore. Sastoji od tekstilnog dijela i ploče koja se stavlja u džep košulje. Osnovni balistički zaštitni paket je složen od određenog broja cjelovitih slojeva aramidne tkanine a vanjski plašt je izrađen od vodootporne tkanine. Na prednjem dijelu su dva harmonika džepa s poklopcima koji se kopčaju s dvije kopče. Na zatvaraču postoji nabor s četiri kopče. Širina prsluka se podešava se pomoću vezica sa strane. U unutarnjoj strani prsluka, u razini vrata, nalaze se tri prišivene etikete; za veličinu, proizvođača i upute za korištenje prsluka. 34. Vojna kaciga M1 SAD 1962 . čelik; koža; plastika; visina: 18 cm, promjer: 2 4 cm inv. br. 72 /PO Maslinastozelena kaciga se sastoji se od dvije kalote, vanjske, izrađene od čeličnog lima preko koje je navučena maskirna platnena navlake i unutarnje, koja je od plastične mase. U unutrašnjosti druge kalote pričvršćene je liner (unutarnja oprema kacige) od platnenih traka. Na dnu kalote nalazi se žig: "M.P. M.P.1962 " (između slova i godine izbrisan jedan dio žiga). Na vanjskoj kaloti kacige nalaze se dvije kuke za podbradni remen, koji nedostaje. 35. Vojna kaciga M59 s maskirnom mrežom SFRJ druga pol. 2 0. st. čelik; platno; visina: 18 cm, promjer: 2 4 cm inv. br. 162 7 Muzejska zbirka obitelji Sajko Maslinastozelena kaciga bez oznaka na kaloti preko koje je pričvršćena maskirna mreža. U unutrašnjosti kalote pričvršćene je liner od platnenih traka. 36. Vojna kaciga M59 SFRJ 2 . pol. 2 0. st. čelik, platno; visina: 14 cm, promjer: 2 2 ,6 cm inv. br. 6636/P Maslinastozelena kaciga, na čeonom dijelu markerom je ispisano"srušit ćemo JNA". S desne strane nalijepljeno je "1991 CR". Kaciga iznutra ima traku po samom rubu, ostatak linera nedostaje. 13
37. Vojna kaciga M56 Istočna Njemačka 2 . pol. 2 0. st. čelik. koža, spužva, plastika; visina: 15,3 cm, promjer: 2 7 cm inv. br. 1609 Muzejska zbirka obitelji Sajko Bijela vojna kaciga, na čeonom dijelu kalote je oznaka vojne policije „VP“. Nosač unutarnje opreme učvršćene je četiri alke na kojima je kožni račvasti remen podbratka. Cijeli liner je podložen uz unutrašnji dio kalote s četiri jastučića od tvrđe pjenaste gume, čvrsto zalijepljenih uz čelični lim kacige.
38. Vojna kaciga M1 SAD 2 . pol. 2 0. st. čelik, plastika, koža, platno; visina: 18 cm, promjer: 2 4 cm inv. br. 1554 Muzejska zbirka obitelji Sajko Maslinastozelena kaciga se sastoji se od dvije kalote; vanjske, izrađene od čeličnog lima i unutarnje, koja je od plastične mase. U unutrašnjosti druge kalote pričvršćen je liner, podbradni remen nedostaje. Na čeonoj i zatiljnoj strani nalazi se oznaka Crvenog križa.
39. Vojna kaciga M59/85 SFRJ 2 . pol. 2 0. st. čelik, platno; visina: 14 cm, promjer: 2 2 ,6 cm inv. br. 162 8 Muzejska zbirka obitelji Sajko Maslinastozelena kaciga, na čeonom dijelu nalijepljen je znak JA (Jugoslavenska armija). U unutrašnjosti kalote pričvršćene je liner od platnenih traka na kojem je platneni podbradni remen.
40. Tenkovska kapa SFRJ 2 . pol. 2 0. st. platno, koža, metal, plastika; dužina: 33 cm, promjer: 2 0 cm inv. br. 1631 Muzejska zbirka obitelji Sajko Kapa od tamnosivog platna. Na vrhu umetnuta tri ojačanja, iznad ušiju nalaze se još dva. Kapa ima ugrađene slušalice i kabel. Podbradni remen je pričvršćen na dio kape koji se spušta s ušiju. Na vratnom dijelu nalazi se još jedan remen.
14
41. Beretka sa zastavom Republike Srpske Uča, Vršac kraj 2 0. st. sukno, rips; obujam: 56 cm inv. br. 1668 Muzejska zbirka obitelji Sajko Vojnička kapa-beretka,plava, obrub je crni, kroz njega je provučena crna vrpca čiji krajevi prilikom nošenja stoje uz stražnji dio glave. Na kapi je amblem sa srpskom zastavom. 42 . Znak pripadnosti "Policija MUP" kraj 2 0. st. platno, boja; dužina: 10 cm, širina: 9 cm inv. br. 12 9/PO Znak u gornjem dijelu ima trobojnicu s grbom. U sredini znaka dominira lik vuka uokviren u žuti pleteni okvir. Pozadina znaka je plava, obrub crveni. 43. Znak pripadnosti "SJP Kutina- RIS“ kraj 2 0. st. platno, konac; promjer: 9 cm inv. br. 6637/P Znak je kružni, maslinastozelene boje. Obrub znaka je žute boje, ispod obruba je ispisano 19 SJP KUTINA 91. U sredini dominira lika risa ispod kojeg je mač s dvije munje. Ispod mača je izvezeno „RIS“. 44. Znak pripadnosti "Samostalna 56. bojna HV Kutina“" kraj 2 0. st. sukno, konac; dužina: 10,6 cm, širina: 8,5 cm inv. br. 118/PO Znak vezen na plavom suknu. U sredini dominira grb grada Kutine, sa strane su izvezena dva žuta pletera. Iznad i ispod grba je izvezeno „Samost. 56. bojna H.V. Kutina“ bijelim koncem, dok je broj 56 istaknut žutim koncem. 45. Znak pripadnosti "Samostalna 56. bojna HV Kutina " kraj 2 0. st. platno, boja; dužina: 8,5 cm, širina: 8 cm inv. br. 12 1/PO Znak je u obliku štita, obrub je crvene boje. Pozadina je plava, u sredini dominira broj 56 okružen žutim pleterom preko dvije prekrižene puške. iznad broja je u bijelom polju ispisano Samostalna bojna HV, a ispod Kutina. 15
46. Znak pripadnosti "Ruža Hrvatska " kraj 2 0. st. platno, boja; dužina: 8,5 cm, širina: 8 cm inv. br. 12 4/PO Znak 1. satnije 56. bojne. U gornjem dijelu je trobojnicu s grbom. U sredini znaka dominira crvena ruža ispod koje je u crvenom polju broj 56. Iznad ruže je otisnuto „Ruža Hrvatska“ a pored nje je „satnija 1“. Pozadina znaka je žuta, obrub crveni.
47. Znak pripadnosti "Miš " kraj 2 0. st. platno, boja; dužina: 8,3 cm, širina: 6 cm inv. br. 134/PO Znak 2 . satnije 56. bojne. U pozadini je hrvatska trobojnica preko koje dominira lik miša s crvenom leptir mašnom. S lijeve strane miša je otisnuto „satnija“ dok je na njegovu trbuhu otisnuta brojka 2 .
48. Znak pripadnosti "Štrumf " kraj 2 0. st. platno, boja; dužina: 10 cm, širina: 7,4 cm inv. br. 12 0/PO Znak 3. satnije 56. bojne. U pozadini je hrvatska trobojnica preko koje dominira animirani lik štrumf koji desnom rukom drži pločicu s natpisom „Goran“. U lijevoj ruci ima pušku a sa desne strane bajuneta
49. Znak pripadnosti "Deva" kraj 2 0. st. platno, boja; dužina: 8 cm, širina: 6,4 cm inv. br. 119/PO Znak 4. satnije 56. bojne. U pozadini je hrvatska trobojnica preko koje dominira lik deve. Iznad devinih leđa je otisnuto „satnija“ dok je na njenoj grbi, u bijelom krugu, otisnuta brojka četiri. Ispod devinih nogu, s lijeve strane, nalazi se piramida ispunjena crveno-bijelim poljima (šahovnicom).
16
50. Znak pripadnosti "Oganj I" kraj 2 0. st. platno, boja; dužina: 8,6 cm, širina: 7,6cm inv. br. 132 /PO Znak raketne bitnice „Oganj I“ 56. bojne. U gornjem dijelu ima trobojnicu s grbom. U sredini znaka dominira raketni bacač ispod koje je u bijelom polju broj 56. Iznad bacača je otisnuto „Oganj I“. Pozadina znaka je žuta, obrub crveni. 51. Znak pripadnosti "MB VOD " kraj 2 0. st. platno, boja; dužina: 9,5 cm, širina: 7,3 cm inv. br. 135/PO Znak minobacačke bitnice 56. bojne. U gornjem dijelu ima trobojnicu s grbom. U sredini znaka dominira lik jastreba ispod kojeg je u žutom polju broj 56. Pored orlove glave je natpis „MBVOD“ koji se s brojkom bojne spaja hrvatskom trobojnicom. Pozadina znaka je žuta, obrub bijeli. 52 . Znak pripadnosti "155" kraj 2 0. st. platno, boja; dužina: 10 cm, širina: 7,9 cm inv. br. 136/PO Znak topničke bitnice 56. bojne. U gornjem dijelu ima trobojnicu s grbom. U sredini znaka dominira crtež topa-haubice 155 mm ispod kojeg je u crvenom polju broj 56. Iznad cijevi je otisnut broj „155“. Pozadina znaka je žuta, obrub plavi. 53. Znak pripadnosti "Zla kob" kraj 2 0. st. platno, boja; dužina: 10,5 cm, širina: 6,4 cm inv. br. 12 5/PO Znak voda borbenih oklopnih vozila POLO M 83 56. bojne. U gornjem dijelu znaka je trobojnica. Znakom dominira crtež rakete na kojoj je ispisano „56 KUTINA“. Ispod rakete je bijela lenta na kojoj je ispisano „ZLA KOB“. Pozadina znaka je plava, obrub crni . 54. Znak pripadnosti „Lastavica“ kraj 2 0. st. platno, boja; dužina: 9,8 cm, širina: 8 cm inv. br. 131/PO Znak bitnice protuzračne obrane „Lastavica“ 56. bojne. U gornjem dijelu ima trobojnicu s grbom. U sredini znaka dominira lastavica. Ispod repa lastavice ispisan je broj 56 u plavoj boji a pored nje je nacrtana meta i ispisana slova „PZO“. Pozadina znaka je žuta, obrub crveni.
17
55. Znak pripadnosti „Crne pume“ kraj 2 0. st. platno, boja; dužina: 8,5 cm, širina: 7,5 cm inv. br. 137/PO Znak protuoklopnog voda 56. bojne „Crne pume“. U gornjem dijelu ima trobojnicu s grbom. Ispod trobojnice su dva bestrzajna topa i slova „BST“između njih. U sredini znaka dominira lik pume ispod koje je, u crvenom polju, broj 56. Uz rubove znaka je ispisano „CRNE PUME“. Pozadina znaka je maslinastozelena, obrub crveni.
56. Puma
57. nešto s 3 u sredini
58. Znak pripadnosti „Zločesta djeca“ kraj 2 0. st. platno, boja; dužina: 9 cm, širina: 7 cm inv. br. 138/PO Znak voda „Zločesta djeca“ 56. bojne. U gornjem dijelu ima trobojnicu s grbom. U sredini znaka dominira lik djeteta s telefonom u ruci. Ispod crteža djeteta je, u crnom polju, broj 56. S lijeve i desne strane broja 56 je ispisano „Zločesta djeca“. Pozadina znaka je žuta, obrub crveni.
59. Znak pripadnosti "Časne sestre" kraj 2 0. st. platno, boja; dužina: 10 cm, širina: 6, 7 cm inv. br. 12 6/PO Znak voda "Časne sestre" 56. bojne. U pozadini je hrvatska trobojnica preko koje dominira lik časne sestre. Ispod crteža je broj 56 a u dnu znaka je bijela lenta u kojoj je napisano "Časne sestre". Obrub znaka je maslinastozeleni.
18
60. Znak pripadnosti "Cigićeva bojna" kraj 2 0. st. platno, boja; dužina: 7,7 cm, širina: 9,6 cm inv. br. 130/PO Znak je štitastog oblika, pozadina maslinastozelena. U gornjim kutovima su crnom bojom nacrtane šahovnice ispod kojih su, uz rub znaka, dvije sjekire. Sredinom znaka dominira crtež kapele sv. Fabijana i Sebastijana iz Donje Gračenice. Ispod nje su inicijali „D. G“.
61. Znak pripadnosti sanitetske službe kraj 2 0. st. platno, boja; dužina: 8,2 cm, širina: 5,7 cm inv. br. 12 8/PO Znak sanitetske službe 56. bojne. Pozadina znaka je plava, u donjem dijelu znaka je trobojnica. Znakom dominira crtež golubice koja drži znak crvenog križa. U desnom kutu, u crvenom polju ispisan je broj 56. Obrub znaka je crni.
62 ., 63., 64., 65., 66. Glasila"Hrvatski branitelj" - br.1, br.2 , br. 3, br. 4, br. 5 Operativna grupa "Posavina" 2 7.11.1991., 2 4.12 .1191., 15.01.1992 , 04.02 .1192 ., 17.03.1992 . papir, tinta; 30,5 x 2 2 cm inv. br. 113/1/PO, 113/2 /PO, 113/3/PO, 113/4/PO, 113/5/PO, Pretisak glasila Hrvatskog branitelja sastoji se od pet brojeva. Naslovnicu prvog broja krasi fotografija branitelja za strojnicom. Na naslovnici broja dva je naslov "Od Požege do Lipika bit će zemlja katolika" te fotografija tenka. Treći broj nosi naslov "..Prelijepa domovina bit će opet slobodna.." te fotografija limene glazbe Hrvatske vojske. Na četvrtoj naslovnici je naslov "Posjetio nas je uzoriti kardinal" te fotografija kardinala Franje Kuharića i branitelja. Na petoj naslovnici je fotografija dječaka u gardističkom odjelu i natpis " I moj je tata hrvatski vojnik".
19
67. Spomen knjiga svečane prisege kraj 2 0. st. boja; papir; dužina: 2 9,5 cm, širina: 2 9,5 cm inv. br. 5766/P Spomen knjiga plave boje, tvrdih korica, na kojima u gornjem dijelu stoji natpis: „Republika Hrvatska Hrvatska vojska“ a ispod natpisa je hrvatski grb. Na dnu korica nalazi se natpis: „Spomen knjiga svečane prisege“. Natpisi su zlatne boje. U knjizi su popisani i potpisani pripadnici 56. samostalnog bataljuna iz Kutine. Knjiga sadrži 41 stranicu. 68. Ministarstvo obrane RH Uspomenica COB Kutina 1995. papir, boja; dužina: 33,5 cm , širina: 2 4,6 cm inv. br. 77/PO Uspomenica je izrađena na papiruA4 formata. U pozadini je dio karte zapadne Slavonije. U lijevom kutu je fotografija vojnika s pozadinom crvenokružnog pletera. Ispod njega je natpis "Bljesak-1". U desnom dijelu uspomenice nalazi se hrvatski grb te slijedeći tekst: "Republika Hrvatska Ministarstvo obrane Glavni stožer Hrvatske vojske IZM GSHV Uspomenica COB Kutina prigodom oslobađanja Zapadne Slavonije. U donjem desnom kutu je potpis zapovjednika general bojnika Marijana Marekovića. U dnu je datum 3. svibnja 1995, Garešnica. 69. Plaketa grada Kutine 56. samostalnoj bojni Grad Kutina 1992 . karton, plastika, željezo; kutija: 2 0x13 cm, plaketa: 10,2 x8,3 cm inv. br. 115/PO Plaketa se sastoji od dva dijela. Prvi dio je grb grada Kutine a drugi pločica sa natpisom: "56. samostalna bojna Kutina 10.11.1992 .". Ta dva dijela plakete nalaze se u kartonskoj kutiji s poklopcem obloženoj plavim baršunom. 70. Povelja uz plaketu 56. samostalnoj bojni HV Grad Kutina 1992 . drvo, papir, staklo; dužina: 35,8 cm, širina: 2 6 cm inv. br. 116/PO Povelja je ostakljena i uramljena u crni drveni okvir. Povelja je od bijelog papira na kojem su u pozadini vidljivi grb grada Kutine i hrvatski pleter. Na plaketi je slijedeći tekst: "Republika Hrvatska Skupština općine Kutina Na svečanoj sjednici dodjeljuje plaketu 56. samostalnoj bojni HV Kutina za uzoriti doprinos u obrani domovine. U Kutini 10. studenog 1992 . god predsjednica Ružica Šimunović, prof.
20
71. Izvlačenje ranjenika Mičetić Vladimir 1991. bronca; mesing; 11,3 x 2 2 cm inv. br. 5754/P Skulptura prikazuje izvlačenje ranjenika. Sastoji se od dva lika, ranjenika i liječnika. Pored skulpture nalazi se pločica na kojoj je ugravirano „Vladimir dr. Mičetič Izvlačenje ranjenika '91“. Na poleđini nalazi se još jedna pločica na kojoj je ugravirano: „Skulptura je posvećena u spomen svim palim i ranjenim vojnicima za domovinu Hrvatsku.“ 72 . Zastava Republike Hrvatske 1990. platno, konac; dužina: 111cm, širina: 12 3 cm inv. br. 1652 Muzejska zbirka obitelji Sajko Sastoji se od triju jednako širokih vodoravnih pruga crvene, bijele i plave boje s povijesnim hrvatskim grbom u sredini. Ovakav osnovni povijesni grb bio je u uporabi do donošenja Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske, te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske, 2 1. prosinca 1990. 73. Poljski telefon M- 63 „Iskra“- elektro in elektronska industrija d. d., Ljubljana druga pol. 2 0. st. metal, plastika; dužina: 2 3 cm, širina: 9 cm inv. br. 182 8 Muzejska zbirka obitelji Sajko Poljski telefon se sastoji od metalnog kućišta i slušalice spojene žicom za kućište. Namijenjen za održavanje telefonske veze preko poljskih žičnih linija na daljinama do 30 km. Mogao se povezivati, preko odgovarajuće priključne kutije, na ručne telefonske centrale LB (lokalna baterija) i CB (centralna baterija) sistema. Ti spojevi se nalaze na vrhu kućišta. Na poklopcu za baterije je pločica na kojoj je ugravirano: „Poljski telefon M-63 te broj 9108137030. S desne strane kućišta nalazi se ručica induktora. 74. Manjerka SFRJ druga pol. 2 0. st. aluminij; pleksiglas; visina. 38,3 cm, širina: 2 2 ,4 cm inv. br. 6085/P Manjerka, tj. termo posuda za hranu, je maslinasto zelene boje, ravnih linija i okruglog plosnatog oblika. Na poklopcu, koji je pričvršćen na posudu, nalazi se ručka te tri metalne pločice s ispupčenim završecima za kopče koje služe za zatvaranje posude.Dvije kopče se nalaze sa strane a jedna na sredini posude. Ispod kopči sa strane nalaze se dvije velike ručke dok se na poleđini nalaze dvije manje. Kopče na poleđini služe za platnene tamnoplave naramenice koje se na njih pričvršćuju kako bi se posuda mogla nositi na leđima. Na unutrašnjosti posude nalazi se guma. Na poleđini dna utisnuto je " NVA19764703".
21
75. Veslo Hrvatska vojska 1995. drvo; dužina: 142 ,5 cm, širina: 4, 5 cm inv. br. 1900 Muzejska zbirka obitelji Sajko Veslo je neobrađeno i izrađeno u jednom komadu. Na lopati vesla nalazi se cedulja na kojoj je slijedeći tekst: „ Krapje 4.8. 1995. veslo iz operacije Oluja. Sa ovim veslom je vršen prijelaz preko Save u Krapju. Donio Željko Sajko.“ 76. Vaza izrađena od čahure kraj 2 0. st. mesing; visina:2 8 cm, promjer: 8 cm inv. br. 76/PO Čahura je preuređena u ukrasnu vazu. Gornji rub i središnji dio su stilizirani, valovito izrađeni. Vaza je uz rub ukrašena sitnim gravurama, a u sredini prevladava urezano srce u kojem piše: Y. ?. B. K. ?. H.1931. Na dnu se nalazi naljepnica na kojoj piše: Uspomena iz "Bljeska". 77. Oznaka jedinice TG-1ABHO JASENOVAC 1994. šperploča, boja; dužina: 71,5 cm, širina: 66 cm inv. br. 1632 Muzejska zbirka obitelji Sajko Ploča jedinice atomsko-biološko hemijske odbrane (ABHO) s grbom SAO Krajine iznad koje je flomasterom nadodano „TG-1“ (taktička grupa 1). Ispod grba je napisano JASENOVAC dok se godina 1994. nalazi na ukriženim mačevima na grbu. 78. Vojna registarska pločica SFRJ kraj 2 0. st. metal, folija, boja; dužina. 37 cm, širina: 15 cm inv. br. 1637 Muzejska zbirka obitelji Sajko Registarska pločica za označavanje vozila Jugoslavenske narodne armije. U lijevom dijelu tablice otisnuta je petokraka i slova JNA a u produžetku je registarski broj vozila „K-3077“. 79. Vojna registarska pločica SAO Krajina kraj 2 0. st. metal, folija, boja; dužina. 36,3 cm, širina: 12 ,5 cm inv. br. 1638 Muzejska zbirka obitelji Sajko Registarska pločica za označavanje vozila Srpske vojske Krajine. U lijevom dijelu tablice otisnuta je zastava republike Srpske i slova CBK, a u produžetku je registarski broj vozila „3-002 2 “. 22
80. Registarska pločica SAO Krajina kraj 2 0. st. metal, folija, boja ; dužina. 41,8 cm, širina: 12 cm inv. br. 1639 Muzejska zbirka obitelji Sajko Registarska pločica za označavanje vozila iz tkz. SAO Krajine. U lijevom dijelu tablice otisnuta je oznaka registracijskog područja Okučani „OK“ a u produžetku je zastava Republike Srpske i registarski broj vozila“10-34“. 81. Registarska pločica SAO Krajina kraj 2 0. st. metal, folija, boja ; dužina. 41,8 cm, širina: 12 cm inv. br. 1640 Muzejska zbirka obitelji Sajko Registarska pločica za označavanje vozila iz tkz. SAO Krajine. U lijevom dijelu tablice otisnuta je oznaka registracijskog područja Glina „GN“ a u produžetku je zastava Republike Srpske i registarski broj vozila“77-56“. 82 . Registarska pločica SAO Krajina kraj 2 0. st. metal, folija, boja ; dužina. 41,8 cm, širina: 12 cm inv. br. 1641 Muzejska zbirka obitelji Sajko Registarska pločica za označavanje vozila iz tkz. SAO Krajine. U lijevom dijelu tablice otisnuta je oznaka registracijskog područja Vojnić „VN“ a u produžetku je zastava Republike Srpske i registarski broj vozila“69-00“. 83. Registarska pločica SFRJ druga pol. 2 0. st. metal, folija, boja ; dužina. 42 cm, širina: 12 cm inv. br. 1642 Muzejska zbirka obitelji Sajko Registarska pločica za označavanje vozila u SFRJ. U lijevom dijelu tablice otisnuta je oznaka registracijskog područja Prijedor „PD“ a u produžetku je petokraka i registarski broj vozila“135-73“.
LITERATURA: 1.Ante Nazor – Počeci suvremene Hrvatske države, Zagreb, 2 007. 2 . Dragutin Pasarić – 56. bojna ponos Kutine, Kutina, 2 006 3. Rudi Stipčić- Napokon smo krenuli…, Zagreb, 1996.
23
Nakladnik: Muzej Moslavine Kutina Za nakladnika: Slavica Moslavac Autorica izložbe i kataloga: Jasmina Uroda Kutlić Fotografije: Jasmina Uroda Kutlić, Dubravko Vidiček Tehnička organizacija: Marija Filipović, Dubravko Vidiček Korektura: Zdenka Moguš Računalna obrada i prijelom: Željko Stublija Tisak: Tiskara „Gratis“ Kutina Naklada: ??? Muzej Moslavine Kutina Trg kralja Tomislava 13 4432 0 Kutina Tel/fax: 044/683 548 e-mail: muzej-moslavine-kutina@sk.t-com.hr CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem…….. ISBN…….
SPONZORI:
24
Muzej Moslavine Kutina
ISBN ???