Cvjetka i okusi bakinog voćnjaka
Marina Magajne: Cvjetka i okusi bakinog voćnjaka Izdavač: Udruga za istraživanje i popularizaciju flore – Populus Uredio: Franjo Magajne Lektorirala: Marina Bučar Ilustrirali: Vanja Matas, Luka Škunca i Ana Đanić
Kompjuterski slog i prijelom: Franjo Magajne Više o udruzi pročitajte na www.udrugapopulus.hr . Pitanja, komentare i prijedloge šaljite na info@udrugapopulus.hr . Zahvaljujemo Udruzi Rustica (http://rustica.hr/) na donaciji sjemena tradicionalnih sorti za potrebe izvođenja radionice „Mali vrtlari”.
CIP – Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica – Zagreb
UDK MAGAJNE, Marina Cvjetka i okusi bakinog voćnjaka / Marina Magajne; <ilustracije Vanja Matas, Luka Škunca i Ana Đanić>. Udruga za istraživanje i popularizaciju flore – Populus – Zagreb, 2013. ISBN 978-953-56604-3-9
IZJAVA O OGRANIČENJU ODGOVORNOSTI I AUTORSKIM PRAVIMA Iako je prilikom izrade slikovnice konzultirana stručna i relevantna literatura, Udruga Populus ne može jamčiti za točnost prezentiranih podataka. Stoga Udruga nije odgovorna za posljedice nastale upotrebom slikovnice niti za eventualnu štetu koja bi mogla nastati zbog uporabe sadržaja slikovnice. Korisnici su dužni samostalno provjeriti točnost podatka i navoda u tekstovima te preuzimaju svu odgovornost za postupke proizašle iz istih. Udruga i autori sadržaja ne mogu se smatrati odgovornima za eventualnu netočnu ili nepotpunu informaciju niti za bilo kakve štetne posljedice proizašle iz korištenja poveznica koje se nalaze na ovim stranicama. Korisnici mogu raspolagati sadržajima za svoju osobnu uporabu te distribuirati poveznicu drugim stranama, no pritom ne smiju kršiti autorska prava. Tekst i ilustracije su vlasništvo Udruge Populus i namijenjeni su za korištenje isključivo u edukacijske svrhe te se ne smiju cjeloviti ili u dijelovima kopirati, distribuirati, koristiti u komercijalne i promidžbene svrhe bez prethodnog odobrenja upravnog odbora Udruge i autora djela.
PRAVILA ZA MALE VOĆARE: 1.
2.
3.
Bez prethodnog dogovora s odraslom osobom: • gledaj, ali ne diraj, ne sakupljaj i ne jedi biljčice i njihove plodove, • ne hrani životinje cijelim biljkama ili njihovim dijelovima jer nikad ne znaš što im može naštetiti! Zapamti: biljčica ima mnogo i nekad je lako zamijeniti jestivu nejestivom ili čak otrovnom biljkom! Također, iako je biljka u nekom obliku ili količini ljekovita ili jestiva, pogrešna doza ili korištenje krivog dijela biljke mogu uzrokovati zdravstvene tegobe, pa čak biti i po život opasni!
Tko je Cvjetka? Cvjetka je sasvim obična sedmogodišnjakinja s pomalo neobičnom misijom. Naime, u želji da pridonese spašavanju ugroženih biljnih svojti, počela je učiti o biljkama koje je okružuju. U posljednje vrijeme je, kuhajući s bakom džemove i razne druge voćne slastice, mnogo slušala o sortama voća. Najviše se zainteresirala za stare, tradicionalne sorte, odnosno sorte koje su samonikle ili udomaćene na našem području. Sigurno se pitate zašto su one bitne. Poljoprivredne površine (voćnjaci, povrtnjaci, maslinici i obrađivana polja), opskrbljuju ljude hranom, različitim vlaknima (poput pamuka i lana od kojih se proizvodi odjeća) pa čak i biogorivom te predstavljaju važna staništa za mnoge biljke i životinje u divljini. Tijekom više tisućljeća postojanja, čovjek je uzgojio razne sorte pojedinog voća, povrća i žitarica s ciljem dobivanja što slađeg i većeg ploda, što većih prinosa, što čvršćih i kvalitetnijih vlakana. Mnoge uzgajane sorte su karakteristične za pojedino područje ili su se na nekom području tijekom desetljeća uzgajanja udomaćile. Iako ne daju nužno jednako velike prinose kao nove sorte, one su prilagođenije tom području, otpornije na bolesti i štetnike te manje zahtjevne od pridošlica. Usprkos tome, danas su često zamijenjene novim sortama, teško ih se nalazi u trgovinama i na tržnicama, padaju pomalo u zaborav i izumiru. Njihovim izumiranjem gubimo važan dio biološke raznolikosti, što dovodi u opasnost budući razvoj poljoprivrede, a time i opstanak pojedinih biljaka i životinja. Srećom, razne institucije su prepoznale opasnost te se trude usporiti nestanak starih, tradicionalnih sorti.
Cvjetka i okusi bakinog voćnjaka Među zadacima što povjeri joj majka, jedan posebno Cvjetku veseli – da u berbi voća u bakinom voćnjaku s obitelji provede dan cijeli. Sakupljaju voće i planove kuju – naziru se već pite i kolači, potom liker, rakija i slatko, i tako redom dok se ne smrači. A predvečer sjednu, umorni, al' sretni, mišići ih bole, no sjaje se oči, smišljaju važno na povrtnjak pohod i zimnicu, jer jesen brzo će doći.
I sretna je Cvjetka dok tako sjedi, mirisima tek ubranog voća opijena, uči od bake o sortama raznim pokušavajuć' zapamtit' sva nova imena.
ŠUMSKA JAGODA (Fragaria vesca L.) Od jagoda sa šlagom deserta slađeg nema, bolja je možda samo od jagoda tih krema.
cvijet
plod
stabljika
list vitica
korijen
MALINA (Rubus idaeus L.) Sočni i crveni plodovi maline od davnina liječe i život slade, pa se slatko, sok, liker i rakija širom svijeta baš od maline rade.
list list
plod
grančica
cvijet
grančica
TREŠNJA I VIŠNJA (Prunus avium L., Prunus cerasus L.) Sad trešnjice dvije slatke Cvjetka iza uha stavlja, dok njena vrijedna baka od višanja pitu spravlja. višnja
trešnja
cvijet
cvijet
grančica
list plod
plod
KUPINA (Rubus sp.) Kada u pohod na kupine ti spremaš se skroz važno poć', ne zaboravi oštro trnje – ne srami se tražit' pomoć!
grančica cvijet trn
list
plod
RIBIZ (Ribes rubrum L.) Vitaminom C bogat, zdrav, ali i kiselkast, no uz malo šećera jede se i on u slast!
cvijet
list
grančica
plod
OGROZD (Ribes uva-crispa L.) Pomalo je zaboravljeno voće, među živicama starim još uvijek se skriva. Sirov se ogrozd tek ponegdje jede, u umacima, džemovima slavljen biva.
cvijet
list
plod grančica
BOROVNICA (Vaccinium myrtillus L.) Modar jezik, pa i zubi, a pomodrilo i lice â&#x20AC;&#x201C; sve to nam je pravi dokaz da su slasne borovnice.
list
granÄ?ica
plod
cvijet
BRESKVA (Prunus persica (L.) Batsch) Simbol je besmrtnosti i života dugoga, grančicom su tjerali zle duhove u Kini, nazivali je neki čak kraljicom voća, a svi deserti od breskve iznimno su fini.
grančica
cvijet
plod
list
MARELICA (Prunus armeniaca L.) Malo je razočaranih i snuždenih dječjih lica kada se na stolu nađe zdjela slatkih marelica.
cvijet
grančica list
plod
ŠLJIVA (Prunus domestica L.) Preko dvije tisuće je raznih sorti šljiva – od žutih i crvenih sve do tamnomodre. Prave se knedle i džemovi razni, a sušene su, kažu, za probavu dobre.
list cvijet
grančica
plod
NARANÄ&#x152;A (Citrus aurantium L.) Nekada luksuz, grbovi obitelji slavnih, danas poslastica tokom godine cijele, nekad predragocjene k'o slatko se Ä?uvale, a da bi se danas skoro svaki dan jele.
cvijet
granÄ?ica
list plod
DINJA (Cucumis melo L.) Mauri ih u Europu donijeli, a pape Avignona širile ih rado, dok su danas baš širom svijeta dostupne te u njima uživa i staro i mlado. cvijet
vitica stabljika list
plod
LUBENICA (Citrullus lanatus (Thunb.) Mansf.) Za najveće ljetne žege sunce zemlju suši, prži, a ti u hladu odmaraj i lubenice se slatke drži.
list
cvijet
stabljika
plod
JABUKA (Malus domestica Borkh.) Edensko drvo znanja i razdora, čest je motiv legendi i slika. Kažu: „Tko jabuku pojede dnevno sa zdravljem neće imat' neprilika.”
cvijet
list
grančica
plod
KRUŠKA (Pyrus communis L.) Delikatesa perzijskih kraljeva davnih, strast je Luja IV koji kultivare razvija. Bilo u kompotu, sušena ili svježa il' pak u rakiji – kruška svima prija.
cvijet
grančica
list
plod
Ukusna marelica je česta slastica, a zbog zamamnog mirisa je rado koriste i pri izradi šampona, parfema te drugih kozmetičkih proizvoda. Neki od proizvoda su navedeni niže, no svakom pravom paru je pridodan po jedan uljez koji se od druga dva pojma ponešto razlikuje. Brzo razmisli i izbaci uljeza! 1. 2. 3. 4. 5.
sok, džem, marmelada liker, slatko, rakija kompot, šampon, parfem ulje od koštica, sok, džem sladoled, šampon, marmelada
U donjim nizovima zaokru탑i dijelove koji pripadaju ribizu!
Kolač bez vaganja Potrebni sastojci 1 jaje 1 šalica mlijeka ili jogurta 1 šalica šećera pola šalice ulja 2 šalice brašna
1 prašak za pecivo 1 vanilin šećer 1 žlica cimeta oko 500 g trešanja ili višanja (svježih, zamrznutih ili iz kompota)
Priprema: Odmalena obožavam bakin kolač s višnjama. Iako ima prilično nezanimljiv naziv: „Kolač bez vaganja”, uvjeravam vas da je vrlo ukusan. Može se raditi i s trešnjama, ali i s gotovo svakim voćem, no meni je najdraži onaj od višanja. Prošli vikend sam ga prvi put sama pripremala. Uz maminu malu pomoć, naravno. Nakon što smo višnjama izvadile koštice, mikserom sam umutila jaje i šećer, dodavala pomalo ulje, onda mlijeko, brašno i prašak za pecivo. Polovicu gotove smjese sam ulila u lim koji sam prethodno namazala maslacem i posula brašnom. Na tanjuriću sam lagano uvaljala višnje u oštro brašno (mama kaže kako to sprečava da potonu na dno biskvita) pa ih poslagala na smjesu u limu i potom prekrila ostatkom smjese. Kolač smo stavile u ugrijanu pećnicu i pekle oko 40 minuta na 180°C. Nakon što se ispekao i ohladio, kolač sam posula šećerom u prahu i poslužila. Nestao je brzinom munje! :)
Po uzoru na lijevu, oboji desnu sliku! O kojoj je biljci rijeÄ??
Uz slatke kupine je i matematika slađa! Riješi zadatke!
+
-
=?
+
=?
-
-
+
=?
Ako znamo da jednu šljivu možemo rukama lako prepoloviti na dvije polovice (jednu s košticom, a drugu bez koštice), brojeći polovice saznaj koliko su šljiva Cvjetka i ujna Višnja danas pojele!
Nastavi niz i pritom se dosjeti o kojoj je biljci rijeÄ?! Strelice samo pokazuju smjer pruĹžanja niza.
Pronađi 5 razlika između ova dva crteža! Otkrij o kojoj je biljci riječ, a zatim oboji crteže!
Cvjetka i ujna Višnja su „obrstile” bakinu živicu u potrazi za ogrozdom. Čija košarica skriva više plodova?
Cvjetkina košarica
Višnjina košarica
Spoji toÄ?kice oznaÄ?ene brojevima pravim redoslijedom pa oboji sliku i domisli se o kojoj se biljci radi!
10 9
11 12
8
13
7
14 6
1 2 3
5 4
Nacrtaj i ti list! O kojoj je biljci rijeÄ??
Poveži suprotnosti, a ponuđene pojmove potom iskoristi pri opisivanju naranče! List naranče je __________, a plod je __________. Grančica je ___________, dok je cvijet __________. Plod je uglavnom ___________, no može biti i ________. Što još možeš reći o naranči?
okruglo
slatko
kiselo
tupo
tvrdo šiljasto ravno
mekano
Pomozi pčelici da pronađe put do cvijeta kruške!
Pomoću ponuđenih riječi, ispričaj vlastitu legendu o jabuci! Legendu nam pošalji na udruga@udrugapopulus.hr originalne uratke ćemo nagraditi paketićem iznenađenja! suza zmaj
stablo
baka
metla kamilica brijeg
jabuka
puž
kokoš oblak
Popuni praznine ponuđenim sličicama! O kojoj je biljci riječ?
?
?
?
?
?
1
2
3
4
5
Kutak za roditelje! Zainteresirali ste se za problematiku tradicionalnih sorti? Nešto više o toj temi pročitajte na sljedećim poveznicama: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/271210.html http://www.zmag.hr/admin/public/javascript/fckeditor/editor/ ckfinder/userfiles/files/sjemenarstvo%20brosura%20(za%2 0web).pdf http://www.undp.hr/upload/file/187/93747/FILENAME/coast _letak_FINAL.pdf http://www.undp.hr/upload/file/255/127565/FILENAME/Polj oprivredna_bioraznolikost_Dalmacije__s_.pdf
http://www.parkzumberak.hr/dokumenti/prirucnik_ppzsg.pdf
Zagreb, 2013.