Green Garden

Green Garden • broj 36 • siječanj / veljača 2005. •

godina VI • cijena 3 KM

Sobne biljke – odabir prikladnog mjesta Vrtovi u bocama i posudama Artičoka –atraktivno povrće Nove sorte trešanja Štetnici agruma BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

Riječ urednika Poštovani čitatelji!

Pred vama je novo glasilo, glasilo s novim imenom Green Garden.

Kao i u dosadašnjim brojevima glasila VRT, i glasilo Green Garden obrađivat će teme iz oblasti poljoprivredne proizvodnje. Novi dizajn glasila zadržava stare teme, teme koje najviše interesiraju čitatelje.

Prvi broj glasila Green Garden donosi nekoliko vrlo zanimljivih priloga iz cvjećarstva. Ljubitelji «staklenih vrtova» ili vrtova u posudama mogu pročitati zanimljiv članak o formiranju takvog vrta i izboru biljaka za vrt. Kako pravilno odabrati mjesto za određenu biljnu vrstu u zatvorenom prostoru, također možete naći na stranicama posvećenim cvijeću.

Uz kalendar sjetve te nekoliko vrlo zanimljivih članaka iz povrtlarstva, a izdvajamo prilog o artičoki, rikuli i luku vlascu, ljubitelji povrća mogu pročitati na stranicama posvećenim ovoj oblasti poljoprivredne proizvodnje.

Za voćare je namijenjeno nekoliko vrlo zanimljivih članaka o novim sortama trešanja koje postupno ulaze u hercegovačke voćnjake, a posebno izdvajamo članak o «Nashi» kruškama koje će ubrzo doći i na naše prostore.

Na koji način zaštititi marelicu od monilije, kako zaštititi voćke i vinovu lozu tijekom zime, kako suzbiti smokvina mediča, te sve o štetnicima agruma, možete pročitati na stranicama posvećenim zaštiti bilja. Što koristiti za ishranu stoke u zimskom periodu, odnosno kako pravilno formirati obrok, stočari mogu pročitati u prilogu posvećenom stočarstvu.

Ljubitelje akvaristike vjerujemo da će obradovati članak o formiranju «tropskog i slatkovodnog « akvarija.

Vjerujemo da smo kroz odabir tema uspjeli prvi broj glasila Grin Garden učiniti zanimljivim većem broju čitatelja, a ako smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti.

Uredništvo

SADRŽAJ JAGLACI – PRAVI ZIMSKI UKRAS 4 POSUDE ZA CVIJEĆE 5 SOBNE BILJKE 6 VRTOVI U BOCAMA I POSUDAMA 8 ARTIČOKA 9 POVRTNJAK U VELJAČI 10 BASF 11 REZIDBA GOMOLJA KRUMPIRA DA ILI NE? 12 ZAŠTITA MARELICE OD MONILIJE 13 HIT SU TRAKE SA SJEMENOM 14 RIKULA 15 ŠTETNICI AGRUMA 16 MLADI LUK 18 NAJTRAŽENIJA MANDARINA CLEMENTINA 19 SREDSTVO ZA OBRADU RANA DRVENASTIH BILJAKA 19 MOSTARSKA MAĐARICA 19 HIT SU PRIMA, GIANT I ISABELA 20 NASHI KRUSKE 21 SMOKVIN MEDIĆ 22 ZAŠTITA MLADIH VOĆAKA OD ZEČEVA 22 JABUČNA KOMA UŠ 23 VOĆNJAK BEZ PLODOVA 24 REDOVITA REZIDBA 24 ZAŠTITA VOĆAKA I VINOVE LOZE TIJEKOM ZIME 25 PITANJA I ODGOVORI 26 HRANIDBA STOKE U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU 27 UREĐIVANJE TROPSKOG SLATKOVODNOG AKVARIJA 28 DOGAĐANJA 29 ZANIMLJIVOSTI 30 Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Knešpolje b.b.

88220 Široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: mr. sc. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Katica Arar, Ante Beš, Danko Tolić, Mario Ćubela Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec.

Grafička oblikovanje: Damir Šanje, Marin Musa Tisak: LOGOTIP, Široki Brijeg Naslovnica: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 02-15-4905/01 od 21. 08. 2002. godine glasilo VRT oslobođeno je plaćanja poreza na promet.

BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

JAGLACI – PRAVI ZIMSKI UKRAS Vjesnici proljeća u prirodi, uzgojeni u vrtu ili domu, predstavljaju pravo malo čudo. Prve cvjetne vrste koje uz maćuhice ukrašavaju vrtove u zimskim danima su jaglaci. Svojom ljupkošću i svježinom uspijevaju dotaknuti mnoge.

Jaglac - prva cvjetnica nakon zime

Piše: Josip Brkljača, ing.

Latinsko ime Primula (primus-prvi) odnosi se na ranu cvatnju nekih vrsta. Rod je bogat vrstama koje se odlikuju velikom raznolikošću oblika i boja. (Kaćun, jaglac, jagorčevina…, kao da je mnoštvo imena - slijedilo mnoštvo vrsta.) Postoje nježne primule za zatvorene prostore, vrste koje vole vodu za močvarne vrtove, zbijeni i minijaturni tipovi za kamenjar, te vrste osobito prikladne za vrtne gredice.

Jaglac je vrlo zahvalna trajnica niskog rasta. Listovi su dosta široki, hrapavi s udubljenom nervaturom, a cvat se sastoji iz mnoštva sitnih cvjetova. Korijen je vrlo kratak i ne ide duboko u tlo.

Primule spp.-hibridi, kojih u posljednje vrijeme ima u svim bojama i oblicima, su vrijedne pretproljetne trajnice koje cvatu

veoma rano. Sadimo ih u vrtove, ali i u sandučiće i lonce pa su i sobne biljke. Razmnožavaju se dijeljenjem nakon cvatnje i sjemenom u jesen. Najčešće ih nabavljamo u punom cvatu i samo presađujemo.

JAGLACI U KUĆI

Ako ih držimo u kući, moramo imati na umu da se radi o izvorno vrtnoj biljci, kojoj odgovara neka hladnija prostorija, u kojoj temperatura nije viša od 12 do 14°C. Posebno će dobro uspijevati u zimskom vrtu ili uz prozor. Ne podnosi preobilno zalijevanje, ali ni zasušivanje korjenove bale. Koristite isključivo meku vodu. Prihranjujte svakih 10 dana tekućim mineralnim gnojivom za cvjetnice. Uz pravilnu i brižljivu njegu, jaglaci će u dobro osvijetljenoj, prozračnoj i svježoj prostoriji cvasti dva mje-

seca. Kada završi period cvatnje, nemojte bacati jaglace koje ste držali u kući, već ih presadite u vrt. Stavite ih na polusjenovito mjesto. Ako ih posadite u vlažnu zemlju, bogatu organskim tvarima, sljedeće proljeće će ponovno procvjetati. Prilikom presađivanja, veće grmove možete razdvojiti.

JAGLACI NA BALKONU

Jaglace možete posaditi u jednu veću posudu s drugim cvijećem otpornim na hladnoću.

Na dno posude stavite nešto za drenažu (npr.šljunak) u visini od nekoliko centimetara. Posudu ispunite kvalitetnim supstratom.

Malo strpljenja i mašte bit će dovoljno da zablista dobra kombinacija. Zemlju možete prekriti mahovinom i zalijevajte kada je ona posve suha.

JAGLACI U VRTU

Dobro rastu u običnom, hranjivom i vlažnom vrtnom tlu u

Različite boje cvijeta

polusjeni ili na suncu. Malčiranje u proljeće, zalijevanje ljeti, uklanjanje suhih ocvalih cvjetnih glava, neke su od osnovnih mjera.

Okružite ih dobrim susjedima koji će im pružiti zaštitu, a neće zasjeniti njihovu ljepotu. Dobro će se snaći među lukovicama (narcisi, irisi, zumbuli, šafrani…), maćuhicama, tratinčicama, pepeljugom…

Jaglac kao ljekovita biljka koristi se u liječenju plućnih bolesti, nesvjestice, lupanja srca. Čaj od cvjetova povećava broj crvenih krvnih zrnaca. Liječi začepljenost, histeriju.

Uzima se korijen: tri četvrtine žlice, na tri decilitra proključale vode- tri puta dnevno po šalicu Agrocentri Sjemenarne u Mostaru i Širokom Brijegu u ponudi «zimskog cvijeća» ističu jaglace koji se sve više traže kako za sadnju u vrtovima tako i posudama. U ponudi su sadnice različitih boja.

BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

POSUDE ZA CVIJEĆE

Sobno cvijeće se uzgaja u različitim vrstama posuda, čije dimenzije prije svega ovise od same ukrasne biljke. Tako pojedine biljke vole velike i prostrane posude, dok druge opet uspijevaju samo u niskim posudama ili plitkim zdjelicama. Stoga znalci i ljubitelji cvijeća veliku pažnju pridaju upravo njenom odabiru.

Veliki izbor posuda za cvijeće u AC Sjemenarna

S

vima, pa tako i najobičnijim laicima, jasno je kako biljke za uspješan rast zahtijevaju dovoljne količine vode i hranjivih tvari. Vodu dodajemo prema potrebi dok osnovne hranjive tvari sobne biljke dobivaju iz komposta tj. zemlje za cvijeće. Međutim, kada nabavimo navedenu zemlju za cvijeće, trebamo je staviti u odgovarajuću posudu. Njen oblik i veličina izravno određuju brzinu i kvalitetu razvoja same biljke, kao i to kakvo će korijenje za svoju ishranu ona uspjeti razviti. Tako je poznato da biljke s plitkim korijenom, poput kaktusa, zahtijevaju i niske, plitke posude. S druge strane, velike sobne biljke poput fikusa za svoj nesmetan rast i razvoj traže velike, prostrane posude.

Plastične posude - najlošiji izbor

I doista, plastične posude jesu najprihvatljivije s obzirom na malu cijenu, ali one nisu i najpogodnije. Zašto? Zato što takve posude nisu namijenjene za velike sobne biljke jer su prelagane i kao takve prilično nestabilne.

Takve posude se lako prevrnu, pogotovo u slučajevima kada su neadekvatne tj. prema-

Ukrasne posude BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

lene i kada se zemlja u njima prosuši. Međutim, možemo ih koristiti za manje cvjetne biljke posebice ako imamo malo veći broj ukrasnih biljaka. Ali, kako su navedene jeftine plastične posude često i neugledne uz malo naše kreativnosti i taj nedostatak lako možemo pretvoriti u prednost. Dovoljno se poslužiti trikom uz pomoć ljepljive trake kojom oblijepimo posudu, obojimo je, a kad se boja osuši, skinemo ljepljivu traku i dobili smo pruge koje po želji zatim možemo obojiti i nekom drugom bojom. Tako uz malo kreativnosti za kratko vrijeme i najneugledniju plastičnu posudu za cvijeće možemo preobraziti u šareno umjetničko djelo.

Glinene posude - prikladne za sve sobne biljke

Velika prednost glinenih posuda je u tome što ih možemo iskoristiti za sve vrste biljaka. Osim toga, ponuda tegli i lonaca od gline zaista je velika. Ali prethodno nešto trebate znati-zimzelene sobne biljke najbolje izgledaju u jednostavnim, neukrašenim posudama dok mirisni aranžmani od cvjetnica itekako dražesno djeluju u uskim posudama jer su visoke i tanke.

Tako izgledaju doslovce po-

put buketa u vazi. S druge strane, niskim cvjetnim vrstama bolje odgovaraju male i šire glinene posude. Vrhunac su posude od terakote koja je ujedno nešto više od gline i koja zbog svog velikog “šarma” predstavlja najbolju opciju za ukrašavanje domova, balkona i vrtova. Samo kod kupovine svih vrsta glinenih posuda vodite računa da nemaju nikakve oštre rubove koji se mogu lako otkrhnuti a dobra posuda imat će i dobar zvuk kada kucnete po njoj. I još nešto, kada se na glinenim posudama pojave bjelkaste mrlje od kamenca i soli iz mineralnog gnojiva problem riješavate četkicom namočenom u octu. Istina, kod malo kvalitetnijih i skupljih posuda ove neugledne mrlje se vrlo rijetko i pojavljuju.

Keramičke posude mnoštvo neobičnih oblika

Danas na tržištu nalazimo veliki broj privlačnih i neobičnih ukrasnih keramičkih posuda, različitih boja i dimenzija. Zapravo riječ je o ukrasnim loncima u koje možemo položiti već zasađene biljke zajedno s posudom.

Dakle, ukrasni keramički lonci se rabe isključivo za “kamufliranje” postojećih neuglednih i oštećenih posuda. Većina tih ukrasnih posuda nema drenažne otvore pa mogu poslužiti i umjesto tanjurića ili drugih podmetača koji se obično stavljaju pod posude.

Iz navedenog teksta jasno se vidi kako svaka posuda nije dobra i odgovarajuća za svaku vrste sobnog bilja. Sobne biljke su vrlo zahtjevne i kao takve traže maksimum pažnje počevši od redovitog prihranjivanja pa sve do izbora odgovarajućeg oblika i vrste posude. Stoga svim ljubiteljima cvijeća poručujem kako im rado stojim na raspolaganju u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru gdje mogu dobiti sve savjete vezane za pravilan uzgoj sobnog cvijeća.

DNEVNI BORAVAK

Dnevni je boravak najpopularnije mjesto za biljke i biljne aranžmane, s obzirom na to da se tu najčešće odmaramo i provodimo najviše vremena te uživamo u okruženju koje smo sami uredili. Prostorije za dnevni boravak su uglavnom svijetle s mnogo prozora i najčešće okrenute prema suncu. Najčešće je riječ o većim prostorima u koje je najbolje smjestiti visoke biljke.

Takvi prostori se vrlo često griju, a grijanje isušuje zrak, te je tada biljkama potrebno osigurati dodatnu vlažnost.

SOBNE BILJKE odabir prikladnog mjesta U svakom stanu ili kući postoji bezbroj mjesta na kojima biljke možemo uspješno uzgajati. Potrebno je samo odabrati pravo mjesto za određenu biljku.

Piše: Josip Brkljača, ing.

T

o ne znači pravilan izbor mjesta na kome će ljepota biljke najviše doći do izražaja nego i odabrati biljke koje će u tim uvjetima moći normalno napredovati. Da bi se postiglo i jedno i drugo, moraju biti ispunjeni određeni preduvjeti: biljkama treba osigurati prikladnu temperaturu i potrebnu svjetlost. Prostori u kući ili stanu gdje najčešće držimo biljke su: hodnici, dnevni boravak, kuhinja, kupaonica, a vrlo često i spavaće sobe.

HODNICI

Hodnik je prvi dio stana ili kuće koji svaki posjetitelj vidi, a biljke u njemu pridonose stvaranju ugodne atmosfere dobrodošlice. Hodnici mogu biti i neprikladna mjesta za biljke, obzirom na to da su često uski i nedovoljno osvijetljeni tako da u njima biljke ne dolaze do punog izražaja. U hodnicima su često niže temperature nego u ostalim prostorijama. Čestim otvaranjem i zatvaranjem ulaznih vrata stvara se propuh i razlike u temperaturi. Ako se u hodniku nalazi još i stubište koje vodi na kat, topli će se zrak kretati prema gore, te također stvarati propuh.

Biljke za hodnik ili predvorje: • Aspidistra elatior biljka lijene domaćice • Chlorophytum comosum zeleni ljiljan • Cissus antarctica sobna loznica • Clivia miniata – krasna klivija • Fatsia japonica – sobna aralija

• Hedera helix – obični bršljan • Tradescantia fluminensis riječni puzavac Krasna klivija sa svojim tamnozelenim jezičastim listovima i jarkonarančastim cvjetnim glavama, biljka je izrazite ljepote. Hlad hodnika ili predvorja produžit će vrijeme njezina cvjetanja.

U topao, dobro osvijetljen i dovoljno prostran dnevni boravak možemo smjestiti sljedeće biljke: • Begonia rex – begonija • Codiaeum variegatum pictum kroton • Dieffenbachia maculata pjegava difenbahija • Dracena marginata obrubljeni zmajevac (dracena) • Euphorbia pulcherrima božićna zvijezda • Ficus benjamina suzna smokva (fikus) • Ficus elastica – gumijevac • Ficus lyrata – lirasti fikus

Svaka biljka zahtijeva posebno mjesto BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

Staklenici idealni za cvijeće

• Hydrangea macrophilla hortenzija • Kalanchoe blossfeldiana kalanhoa • Monstera deliciosa monstera • Philodendron bipinnatifidum – dvostruko urezani filadendron • Rhododendron simsii – azaleja • Yucca elephantipes juka, liljan palma Dracena je izvrsna biljka za dnevni boravak. Dobro podnosi temperaturna promjene. Zahtijeva jaku, ali difuznu svjetlost.

KUHINJA

Većina ljudi dobar dio vremena provodi u kuhinji. Dok domaćica u njoj priprema jela ili obavlja neki drugi posao, biljke pridonose stvaranju ljepšeg i ugodnijeg ambijenta. Kuhinje koje su dovoljno osvijetljene, a temperatura u njima ujednačena, prikladne su za mnoge biljke.

Razina vlažnosti u kuhinjama obično je visoka zahvaljujući pari. Listovi biljaka postanu brzo

masni i prašnjavi, pa ih je potrebno češće čistiti. U kuhinjama bolje uspijevaju biljke s debelim i sjajnim listovima. Biljke u kuhinjama potrebno je redovito zamjenjivati novim.

• Begonia rex – begonija •Chrysanthemum x morifoliumkrizantema • Coleus blumei ukrasna kopriva • Epipremnum aureum scindapsus • Hedera helix – obični bršljan • Impatiens walleriana vodenika • Saintpauilia - ljubičica • Tradescantia fluminensis riječni puzavac • Zebrina pendula srebrna puzavica Vodenika je vesela biljka koja slobodno cvate. Postavljena na kuhinjski stol, gdje obitelj objeduje, unosi dah ljeta.

SPAVAĆE SOBE

Mnoge spavaće sobe su okrenute prema istoku, te je njihova prozorska daska pogodno mjesto za manje zahtjevne biljke. Biljke na tim mjestima ne smiju biti zaboravljene iako se jutarnja ustajanja često odvijaju u atmosferi žurbe i utrke s vremenom.

BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

Biljke koje mogu biti postavljene u spavaćoj sobi • Cyclamen persicum – ciklama • Fatshedera lizei debeli bršljan • Fucsia – fuksia • Jasminum polyanthum kineski jasmin • Maranta leuconeura erythroneura – maranta • Pelargonium x hortorum pelargonija • Saintpaulia –ljubičica • Spathiphyllum wallisii jedarce Ciklama je biljka kojoj pogoduje svjež zrak i jaka filtrirana svjetlost. Prikladna je za spavaće sobe u kojima povremeno može biti i «zaboravljena».

KUPAONICE

U stanovima i kućama novije gradnje kupaonice su s više svjetlosti a i temperatura je tijekom cijelog dana ujednačena. Postotak vlage u zraku u kupaonicama je obično visok, što pogoduje rastu biljaka. Na prozorima su često mutna stakla koja stvaraju difuznu svjetlost koja pogoduje mnogim biljkama. Međutim, česte promjene vrijednosti temperature (prilikom kupanja naglo raste a kasnije pada), negativno djeluje na biljke a i pogoduje razvoju mnogih bolesti.

Biljke koje se mogu postaviti u kupaonici ukoliko za to postoji dovoljno prostora • Adiantum raddianum brazilski gospin vlasac • Asplenium nidus gnjezdasta paprat • Calathea makoyana pametna biljka (kalatea) • Carex morrowii – japanski šaš • Chamaedorea comosum palma • Chlorophytum comosum – zeleni ljiljan • Cissus antarctica – sobna loznica • Cyperus alternifolius – uskolisni šilj • Epipremnum aureum - scindapus • Ficus pumila – puzajuća smokva (fikus) • Nephrolepis exaltata – kovrčava paprat • Peperomia scandens – puzajuća peperomija Zeleni ljiljan je biljka kojoj je potrebna jaka difuzna svjetlost.

Kada dovoljno izraste često služi kao dobar zaklon od sunčeve svjetlosti.

VRTOVI U BOCAMA I POSUDAMA Uzgoj biljaka u bocama ili drugim sličnim posudama zahtijeva puno pažnje ali i strpljenja. Dobro i pravilno zasađen vrt u boci privlači veliku pozornost, a s druge strane ne zahtijeva posebnu njegu.

Piše: Josip Brkljača, ing.

O

no što treba naglasiti jest da je pravilan izbor biljaka i posude od presudne važnosti. Za vrt u boci ili terarij mogu se koristiti različite staklene posude, raznih veličina i oblika (različite staklene boce, različite staklenke, zdjele i akvariji za ribice, veće čaše od konjaka i dr.). U prodavaonicama cvijeća i opreme za cvijeće mogu se pronaći staklene posude različitih boja (zelene, žute, smeđe) posebno rađene za vrtove. Koristite

čisto prozirno staklo ili ono diskretno obojeno.

Sadnja biljaka

Nakon odabira posude slijedi sadnja biljaka. Biljke se sade u potpuno suhe posude. Na dno posude najprije se stavlja sloj sitnog pijeska do visne 2,5 cm.

Ako se koriste boce s uskim grlom, za sipanje pijeska koriste se lijevci od kartona. Na pijesak se dodaje sloj treseta debljine 5-8 cm. Ako je otvor na posudi veći, sadnja je jednostavnija, a

Vrt u posebnoj posudi

svakako najlakša ako u posudu možemo uvući šaku. Za sadnju u bocama uskog grla koristi se poseban alat koji se najčešće improvizira. Najčešće se na štapić pričvrsti mala žličica koja uveliko olakšava sadnju.

Prije same sadnje potrebno je napraviti plan i raspored biljaka u boci. Pazite na to kako će boca biti izložena – da li će se vidjeti samo s jedne strane ili cijela.

Odabranu biljku za sadnju pripremite na način da je izvadite iz posude, rastresite joj korijenje, ako je potrebno skratite ga i odstranite suvišnu zemlju. Žlicom napravite rupicu u tresetu, postavite biljku držeći je između dva štapića, a onda ju polako učvrstite.

Njega biljaka u posudi

Nakon sadnje biljaka prekrijte kompost tankim slojem sitnog pijeska. Po stranicama posude ulijte malo vode, kako bi sa stakla isprali eventualne ostatke zemlje i ovlažili kompost. Biljke u terariju lagano ovlažite prskalicom. Nakon sadnje posuda jedno vrijeme ostaje nepoklopljena (nekoliko sati), a nakon toga se stavlja čep ili poklopac.

Ako se unutrašnjost staklene posude ili boce zamagli, a magla se kroz dulje vrijeme ne povuče, otvorite posudu i pustite da se posuda prozrači. Promjene u temperaturi zraka uzrokuju privremenu kondenzaciju, ali kada su biljke zasađene i kada se zrak u boci ustali, daljnje zalijevanje i prozračivanje postaju nepotrebni. Ovakav vrt postavite na mjesto do kojeg dopire dovoljno jaka svjetlost, ali obratite pozornost da ne bude pod izravnim utjecajem sunčanih zraka. To je najčešće u blizini prozora.

AC sjemenarna - veliki izbor vrtova u posebnim posudama

Priprema boce za sadnju

Prije same sadnje biljaka boca se mora pripremiti za sadnju. Bocu iliposudu prvo isperite vodom i deterdžentom. Nakon toga je ponovno napunite vodom u koju ste dodali malo varikine ili nekog drugog dezifekcijskog sredstva kako bi se uništile gljivice. Potom je ponovno dobro isperite i osušite.

••• Biljke za vrtove u boci

Vrtovi u boci ili posudama idealni su za nježne biljke, posebno za one kojima je potrebna velika vlažnost i one koje su osjetljive na propuh i suh zrak. Osim toga, izbor se odnosi na biljke koje sporije rastu, kako im posuda ubrzo ne bi postala pretijesna. Cvatuće biljke treba izbjegavati jer je ocvale cvijetove teško uklanjati, te će trunuti unutar posude. Prije sadnje biljaka provjerite jesu li posve zdrave i nema li na njima štetnika.

••• Biljke pogodne za vrt u boci jesu:

• Adiantum raddianum i A. Hispidulum – brazilski gospin vlasak • Begonia bowerii – tigrasta begonija • Cryptanthus spp. – zemaljska zvijezda • Ficus pumila minima – minijaturni puzajući fikus • Fittonia verschaffeltii i F. V. argyroneura – fitonija i srebrenastožilna fitonija • Pellaea rotundifolia – okruglolisna paprat • Peperimia caperata – smaragdna peperonia • Selaginella kraussiana i S. martensii – papratnjače puzavice

BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

Piše: Nino Rotim, dipl. ing.

I

doista se radi o zanimljivom povrću koje je ostavilo traga u mnogim starim civilizacijama, iako i dan danas jednim dijelom predstavlja mistično i nepoznato višegodišnje povrće. Kako u Hercegovini vlada velika potražnja za njenim sjemenom, morali smo angažitrati i našu nabavnu službu da posegne put Italije koja je ujedno i rekordni proizvođač na Mediteranu ( s čak 56 posto udjela proizvodnje). Međutim, to ne znači da je artičoka manje popularna i u Španjolskoj, Francuskoj i Grčkoj, gdje se sve proizvedene količine vrlo brzo prodaju. Iako se najvećim dijelom uzgaja na Mediteranu, iznimno je popularna i u SAD-u te Argentini. Stoga slobodno možemo reći kako se danas artičoka uzgaja diljem svijeta i kako je s pravom uvrštena u vodeće svjetske luksuzne namirnice.

Može li se artičoka uzgojiti u Hercegovini?

Dakako da može, a što najbolje potvrđuju dijelovi obiteljskih povrtnjaka čiji su vlasnici imali sreću da nabave i posiju dio njenog sjemena koje je nabavljeno i distribuirano na našem podneblju. Inače, općenito gledano, može se reći kako se artičoka može uzgojiti u područjima gdje srednje zimske temperature nisu niže od 5 stupnjeva C. Posebno dobro uspijeva u područjima bez velikih kolebanja temperatura, naročito u vrijeme zametanja cvatova. Artičoka dobro podnosi umjerene vjetrove, posolicu i malo zaslanjena tla.

Stoga joj najviše odgovaraju priobalni tereni, uz samu obalu

Sjeme artičoke BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

ARTIČOKA

atraktivno povrće s prizvukom luksuza

Riječ je o zdravom i s gospodarskog gledišta zanimljivom višegodišnjem povrću koje je svrstano u luksuzne namirnice. Posebice je dojmljiva njena ljekovita vrijednost koju su uočili stari Egipćani, Grci i Rimljani.

Uostalom, u Europu je došla kao delikatesa na kraljevskim stolovima.

Artičoka postaje sve traženija povrtnica

mora a koji su zaklonjeni od bure i juga. Zato i ne začuđuje kako se u Dalmaciji artičoka počela organizirano proizvoditi na površini od 10 hektara, s tendencijom daljnjeg rasta. Naročito se njena proizvodnja proširila na Hvaru, Visu i Braču te u dolini Neretve i Konavlima. Zbog blizine navedenih područja lako se da zaključiti kako i južna Hercegovina može osigurati optimalne uvjete za uzgoj ovog nadasve zanimljivog povrća. Jasno je kako se kod nas preporuča uzgoj za potrebe domaćinstva, iako bi se veće količine ovog povrća mogle plasirati i na tržište.

Kako se uzgaja artičoka?

Artičoka se uglavnom uzgaja vegetativnim putem jer se na taj način sortne karakteristike prenose u potpunosti. Obično se radi o vegetativnom uzgoju putem zelenih reznica koje se uzimaju od starijih, dobro razvijenih biljaka. Međutim, danas su stvoreni novi kultivari koji se mogu uzgajati iz sjemena. Navedeni način uzgoja se posebno prakticira u Izraelu i Kaliforniji gdje je organiziran jednogodišnji uzgoj iz sjemena na izrazito velikim proizvodnim područjima.

S berbom se počinje kada se vanjski zeleni listići počnu odvajati od središnjih, koji su još zatvoreni. A osim cvatnih pupova u ljekovite svrhe se koriste i listovi te korijen. A znanstvenici su dokazali da artičoka osvježava ten, uravnotežuje organizam i bistri glavu, pomaže jetri i žučnom mjehuru, omogućuje bolju probavu masnoća te snižava kolesterol. Osim toga, štiti od ateroskleroze, gihta i probavnih smetnji. Zanimljivo je da je za snižavanje kolesterola zaslužan sastojak cinarin zbog čega se artičoka preporuča i u sprječavanju angine pectoris, moždane kapi, astme, alergija i reumatskih bolesti. Dakle, osim u kulinarstvu, artičoka je iznimno cijenjena i u zdravstvenom smislu. Sve to objašnjava zašto je riječ o vrlo traženom povrću ne samo kod nas nego i u cijelom svijetu. Stoga, požurite i iskoristite priliku jer je i ove godine u Sjemenarnu Mostar stigla ograničena količina sjemena ove visoko cijenjene povrtne kulture.

10

POVRTNJAK U VELJAČI U odnosu na prethodni mjesec sjetva i sadnja povrća dobiva veće značenje, što se podjednako odnosi na otvoreni i zaštićeni prostor. Osim toga, približavanjem proljeća potrebno je izvršiti i pripreme oko izbora povrtnih kultura, nabavke sjemena i gnojiva.

Piše: Nino Rotim, dipl. ing.

Približavanjem toplijeg vremena u povrtnjaku se lagano intenziviraju radovi. To se posebice odnosi na sjetvu u zaštićeni prostor s ciljem proizvodnje prijesadnica koje se nakon potpunog razvitka sade na otvorenim ili zaštićenim prostorima. Međutim, kako se najviše sije hibridno sjeme, a ono nije jeftino, savjetujemo svim uzgajivačima da strogo vode računa o gustoći i dubini sjetve, ali i o pravilnom izboru hibrida povrća. Osim toga, ukoliko u svojim zalihama raspolažete sa sjemenom od lanjske proizvodne godine provjerite u kakvim je uvjetima ono čuvano. Jer svakako trebate znati da ukoliko su u tijeku čuvanja sjemena bili povišeni temperatura i relativna vlaga zraka može se dogoditi da dođe do slabljenja životne snage sjemena tj. dolazi do pojave gubitka klijavosti. Stoga ukoliko imate dvojbe poželjnije je da

Veliki izbor sjemena povrća u Sjemenarni Mostar

nabavite novo sjeme jer nije svejedno hoće li nicati 50, 60 ili 70 posto posijanog sjemena.

Osim toga, skupo hibridno sjeme nabavljajte isključivo u provjerenim sjemenskim kućama koje na svojim sjemenskim artiklima imaju odgovarajuću deklaraciju. Inače, podaci s deklaracije su iznimno važni. Na njima je osim imena hibrida, kategorije i godine proizvodnje navedena i klijavost sjemena izražena u postotcima a označen je i broj sjemenki. Istina, ponekad je označena samo gramatura ali veliki proizvođači povrća već dobro znaju kako u 1 gramu rajčice ima 300 sjemenki, u 1 gramu paprike 150 sjemenki i slično.

Osim proizvodnje prijesadnica, tijekom veljače obavlja se i sadnja krumpira, proljetnog češnjaka, luka (arpadžik), artičoke, šparoga i rabarbare. U Hercegovini je posebno aktualna sadnja

Presadnice rajčice

Presadnice salate

Sjetva povrća u zaštićeni prostor u toplijim područjima ranog krumpira koji se već početkom svibnja nalazi na policama trgovina. Dakle, dok se u Hercegovini mladi krumpir vadi, u sjevernijim dijelovima zemlje u tijeku je sadnja i to pretežno kasnijih sorti krumpira.

Presadnice radiča

Dakle, bliži se vrijeme kada će u povrtnjaku biti veoma živo i vrijeme kada uzgoj povrća (prijesadnica i konzumnog povrća) biva vrlo profitabilan. S druge strane, ljubitelje neobičnog i rijetkog povrća obavještavamo da je u Sjemenarnu Mostar pristigla veća količina ovog sjemena. To znači da i ove godine možete posijati sjemena iz neobičnog svijeta tikava, tikvica, paprika, rajčica, krastavaca, kineskog kupusa i ostalog povrća koje inače nemate priliku kupiti na policama trgovina ili na tržnicama. Pored toga osigurali smo i dovoljne količine sjemena kikirikija, slanutka, artičoke ali i sjemena najčešćih vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja.

BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

12

REZIDBA GOMOLJA KRUMPIRA - DA ILI NE? Hercegovački proizvođači krumpira pred njegovu sadnju tradicionalno, osim naklijavanja vrše i rezidbu gomolja.

Međutim, postavlja se pitanje je li to, sa stručne strane gledišta, opravdano ili je pak riječ o sasvim neprihvatljivoj mjeri pripreme gomolja za sadnju.

Piše: Mario Ćubela, dipl. ing.

I doista, u Hercegovini se prije sadnje krumpira tradicionalno vrši i rezidba gomolja. Uglavnom se primjenjuje kod krupnije kalibraže sorte Jaerla, ali i kod ostalih sorata koje se sade na ovom području. Osim kod nas, rezanje gomolja se prakticira i u susjednoj Dalmaciji te na otocima dok idući prema sjevernijim područjima ono postupno opada.

Moglo bi se reći kako se gomolji krumpira režu zbog nedostatka dovoljnih količina zdravog deklariranog sjemenskog materijala, zbog bržeg množenja kvalitetnog sjemena ili zbog ekonomske svrsihodnosti kada je riječ o proizvodnji merkantilnog krumpira. Bilo kako bilo, ono što je od bitnog značaja, sa stručne strane gledišta, a što mi upravo trebamo i upozoriti jeste da samo rijetki proizvođači krumpira rezidbu gomolja izvode na pravilan način.

Krumpir na naklijevanju

Pravilna rezidba gomolja-temelj uspjeha Pravilna rezidba gomolja obavlja se desetak dana prije same sadnje. Već naklijali gomolji režu se po duljini tako da približno jednak broj klica (okaca) ostane na svakoj polovici.

Drugim riječima, reže se duž osi gomolja od vršnog dijela ka pupku s tim da nakon svakog reza nož trebamo dezinficirati 70% alkoholom ili pak potapanjem u 2% rastvor formalina. Međutim, krupni naklijali gomolji se u pojedinim dijelovima naše zemlje režu i poprečno s tim da se u tom slučaju odsijeca samo vršni dio koji i sadržava najveći broj klica.

Ali, od bitnog je značenja da kod spomenute vršne rezidbe težina odsječenog dijela s klicama ne smije biti manja od 25 grama jer lakši odsječak neće dati normalno razvijenu biljku. Spomenimo i kako posljednjih 20-tak godina

Posebna pakiranja sjemenskog krumpira

u Americi prakticiraju strojnu rezidbu s tim da se gomolji režu na odjeljke s klicama težine 40-50 grama.

Što s gomoljima nakon rezidbe?

Kako smo i naveli, pravilna rezidba se vrši desetak dana prije sadnje. Postavlja se pitanje što s rezanim dijelovima gomolja, gdje ih smjestiti i što je uopće svrha tako rane rezidbe. Sve će nam biti jasno ukoliko u obzir uzmemo činjenicu kako sami postupak rezanja predstavlja veliku povredu gomolja a rezano mjesto idealan “ulaz” za prodor bakterija i gljivica koji u lošijim uvjetima sadnje čak mogu prouzročiti propadanje gomolja. Stoga, krumpir treba što prije smjestiti u uvjete koji će omogućiti stvaranje zaštitnog sloja upravo na tim prerezanim dijelovima gomolja. Jer kada se stvori taj zaštitni sloj ili kalus, i samo sjeme će biti puno sigurnije, odnosno, spremnije za sadnju. Inače, kako bi potakli tvorbu kalusa, krumpir trebamo što prije nakon rezidbe smjestiti u prostoriju gdje se temperature kreće od 14 do 16 stupnjeva C i relativna vlaga zraka od 80 do 90 %.

U zemljama gdje se gomolji krumpira masovno režu zaprašivanje reza fungicidima protiv gljivičnih bolesti koje izazivaju trulež gomolja uobičajena je praksa.

Koriste se fungicidi na osnovi : tirama, mancozeba, tiabendazola i dr.

I što bi na kraju zaključili nego da se sa stručne strane gledišta rezidba gomolja ne preporuča jer uvijek postoji mogućnost od prenošenja virusnih oboljenja.

Zato je uporaba cijelih gomolja svakako najbolja ali i najskuplja jer zahtijeva i veći utrošak sjemena po jedinici površine. S druge strane, praksa je pokazala opravdanost rezidbe ali provedene uz poštivanje navedenih pravila počevši od momenta rezidbe pa sve do čuvanja tako pripremljenog sjemena do sadnje. Istina je i da se svježe izrezani gomolji mogu odmah saditi ali samo u dovoljno zagrijano tlo. Ukoliko takve gomolje posadimo u hladno i vlažno tlo dolazi do njihovog brzog propadanja što će se manifestirati praznim mjestima na parceli. Ali, uvijek ima “stručnjaka” koji će ustanoviti da je ipak sve do lošeg sjemena...

Orginalno sjeme BROJ 1 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

13

ZAŠTITA MARELICE OD MONILIJE Piše: prof. dr. Ante Beš Za razliku od nekih drugih vrsta (šljiva, breskva, nektarina, jabuka) koje se u posljednje vrijeme sve teže mogu prodati na našim tržnicama, marelica se uvijek može prodati i to po veoma povoljnoj cijeni, primjerice 3 – 4, pa i više puta višoj nego što se prodaje šljiva. I pored toga kod nas broj stabala marelice iz godine u godinu opada, a ne postoji ni neka veća zainteresiranost poljoprivrednih proizvođača da podižu komercijalne zasade marelica. Razlog tome, prije svega, treba tražiti u činjenici što je marelicu teško zaštititi od napada štetočina, primjerice žilogriza, odnosno od napada uzročnika bolesti od kojih na našem području izuzetno velike štete nanosi monilija.

Monilija –najznačajnija bolest marelice

Monilija sigurno spada u najznačajnije bolesti marelice zbog koje gotovo svake godine dolazi do velikog propadanja cvjetova, sušenja vrhova rodnih grančica, odnosno djelomičnog propadanja vršnih dijelova krošnje, te truljenja značajnog broja plodova. Ukoliko napad monilije potraje više godina uzastopice, može doći do potpunog propadanja stabala marelice.

Napad gljivice uzročnika monilije manifestira se u dva posve različita oblika ovisno od vremena napada, odnosno organa marelice kojeg gljivica napada. Naime, u proljeće monilija napada cvjetove od kuda preko stapke

cvijeta prodire u mladice. Drugi oblika napada monilije vezan je za plodove na kojima dolazi do truljenja, Iako i jedan i drugi oblik bolesti može pričiniti ozbiljne štete, ipak je mnogo štetniji onaj oblik koji izaziva sušenje cvjetova i mladih izboja.

Zaraza u vrijeme cvatnje

Zaraza cvjetova, a nešto kasnije i mladica, posebno ako u vrijeme cvatnje vlada kišovito i prohladno vrijeme, može dovesti do propadanja izuzetno velikog broja cvjetova. Zatim, što je još značajnije, bolest zahvaća mladice koje od vrha počinju provenjavati. Kasnije se provenjavanje širi prema osnovi mladice i zavisno od jačine napada suši se manji ili veći dio mladice.

Ulaskom gljivice u tkivo mladice stablo marelice postaje stalno inficirano. Mnogi voćari provenjavanje mladica često pripisuju djelovanju niskih temperatura.

Međutim, iako, posebno kada se radi o sortama marelice koje ranije cvjetaju, može doći do šteta od mraza, sušenje cvjetova i provenjavanje mladica koje je prouzrokovano monilijom moguće je razlikovati od sušenja koje je nastalo zbog niskih temperatura.

Štete se često pripisuju mrazu

Naime, kada se radi o izmrzavanju, obično su zahvaćeni cvjetovi, odnosno mladice na cijeloj voćki, dok je sušenje navedenih organa izazvano monilijom, izuzev u slučaju veoma jakog napada, ograničeno na pojedine dijelove grana. Dalje, na sta-

BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

Marelica spada u najprofitabilnije voćne vrste koje se gaje na našem području.

Nažalost podizanje većih komercijalnih nasada onemogućava veći broj štetnika ali i monilija – najznačajnija bolest marelice.

blima koja se redovito ne štite od napada monilija više godina uzastopice s vremenom se pojavljuje smolotok koji je iz godine u godinu sve obilniji zbog čega napadnuto stablo postupno slabi i obično na kraju propadne, jer dolazi do sušenja vršnih dijelova krošnje, a zatim i debljih grana.

Najkritičnije vrijeme napada monilije je faza cvatnje posebno ako je u to doba vrijeme kišovito i prohladno s visokom zračnom vlagom. Naime, ako voćka uspije nezaražena proći to kritično razdoblje i plodovi porastu, nema više mogućnosti da gljiva prodre u mladicu. Međutim, kasnije, kada plodovi počnu zrijeti, dolazi do njihovog inficiranja. Osjetljivost ploda na infekciju je veća što je bliži zriobi. Zaraženi plod dobije smeđe pjege koje se šire i prodiru u meso ploda što ubrzo dovodi do njegovog truljenja.

Ako se takvi plodovi ne uklone s grane, oni se tijekom ljeta suše, mumificiraju i ostaju zalijepljeni za rodnu grančicu.

odrezane suhe grančice treba uništiti, najbolje spaliti.

Suzbijanje monilije primjenom fungicida najbolje je obaviti u dva roka. Prvo tretiranje najbolje je obaviti neposredno pred otvaranje cvjetova jer se fungicidu koji se koristi za suzbijanje monilije obično dodaje i neki insekticid za suzbijanje tripsa.

Drugo tretiranje izvodi se u vrijeme precvjetavanja, dakle kada je otpalo oko 50 % latica.

Budući da monilija postaje brzo rezistentna na čestu upotrebljavane fungicide, to fungicide češće treba mijenjati. U pravilu fungicid koji se koristi kod prvog tretiranja ne koristi se kod drugog tretiranja već se zamijeni s nekim drugim, s tim da su im djelotvorne tvari različite.

Od većeg broja pripravaka mogu se koristiti: Bavistin FL, Konker SC, Ronilan DF, Teldor SC, Systhane, te mnogi drugi pripravci.

Suzbijanje

Suzbijanje monilije vrši se primjenom ne pesticidnih i pesticidnih mjera zaštite. Primjerice, značajna nepesticidna mjera sastoji se u tome da se na stablu marelice uklone svi mumificirani plodovi, što treba obaviti još u vrijeme vegetacije. Pored sasušenih plodova treba odstraniti sasušene grančice, ili sasušene vršne dijelove grančica. Kod odstranjivanja suhih dijelova grančica treba rezati oko 10 – 20 cm ispod suhog dijela jer je gljivica zahvatila i dio zelenog tkiva. Sve sakupljene mumije plodova i

Zaštita protiv Manolije u cvatnji

14

HIT SU TRAKE SA SJEMENOM Da se snovi mogu ostvariti znaju svi povrtlari koji su već sijali eko trake sa sjemenom.

Dovoljno je u kvalitetno pripremljeno tlo položiti trake koje se potom pokrivaju rahlom zemljom. Ostalo je dječija igra jer nema ni prorjeđivanja ni presađivanja biljaka.

Posebna sjemena za “preciznu sjetvu”

Mladen Karačić, dipl. ing.

U

prigradskim naseljima, većim i manjim mjestima, posljednjih godina izgrađeno je i još uvijek se gradi mnogo kuća.

Obično je riječ o vikendicama čiji vlasnici nastoje pobjeći iz gradske gužve i odvojiti jedan dio stresne svakodnevice upravo za odmor uz hobi vrtlarenje. To nije pojava novijeg karaktera jer je ona potvrđena i primjerima, odnosno, trendovima iz susjednih zapadnih zemalja. Uostalom, svaki dan nas mediji “bombardiraju” proizvodnjom «zdrave hrane» i prednostima uzgoja povrća u obiteljskom povrtnjaku.

Zbog toga navedeni vikendaši uz kuće obično kupuju i okolne parcele na kojima uz ukrasne vrste drveća i grmlja planiraju tj. uklapaju vlastiti obiteljski povrtnjak. Ali, pošto se većinom radi o “novopečenim gradskim poljoprivrednicima” koji nisu vični

tvu. Što to znači? To znači da su u navedenoj traci sjemenke posložene na pravu udaljenost, što u mnogo čemu olakšava sami moment sjetve. Međutim, navedene trake se koriste samo kod sjetve na otvorenom i u slučajevima kada smo zemlju prethodno kvalitetno obradili, odnosno, fino-mrvičasto usitnili.

Osim toga, tlo treba biti i dobro nagnojeno jer je razumljivo kako će biljke napredovati samo uz dovoljnu količinu hranjivih elemenata. Pošto smo traku položili na pripremljeno i prikladno nagnojeno tlo dovoljno ju je lagano prekriti slojem rahle ze-

sjetvi povrća, javljaju se i prve poteškoće.

Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i Širokom Brijegu u ponudi sjemena povrtnica za ovu sezonu nude i povrtne vrste sa sjemenom u tzv. samorazgrađujućim trakama, a od povrtnih vrsta tu su: mrkva, peršin, blitva, salata, luk

Pregusta sjetvasimbol amaterizma u povrtnjaku

I doista, najlakše je nabaviti malo više sjemena kojim se doslovce pokrije površina povrtnjaka. Ali, tada upravo činimo kontra učinak u vidu postizanja pregustog rasporeda biljaka na maloj površini. Svakako, pregusta sjetva je veliki problem u povrtlarenju. Stoga je poznata sjemenska kuća Franchi odlučila pomoći svim početnicima u hobi vrtlarenju.

Sjemenske trake – precizna sjetva

Na tržištu su se pojavile trake različite duljine (najčešće pet metara) u kojima se već nalazi sjeme povrća spremno za sje-

mlje i zaliti. Za kratak vremenski period dolazi do razlaganja trake zbog čega se razvija i “ekološka energija” koja pospješuje početni rast sjemena.

Navedene trake su dosta prikladne za sjetvu sitnijeg sjemena povrća čiji ravnomjeran raspored na gredici nije lako izvediv. Osim toga, sjetvom eko trake ostvarujemo i manje zbijanje tla u povrtnjaku jer u ovom slučaju nema redovitog prorjeđivanja i presađivanja biljaka, te time i nepotrebnog gaženja zemlje. Što na kraju reći nego bravo Franchi...

KORIJANDER

popularni začin u kuhinjama mnogih restorana Nino Rotim, dipl. ing.

Iako ne osobito atraktivna začinska biljka mnogim jelima daje osobit ukus i njegova je uloga u kuhinji vrlo važna.

Uzgaja se uglavnom zbog sjemenki, ali u posljednje vrijeme sve više dobivaju na popularnosti donji listovi koji se koriste za ukrašavanje mnogih jela.

Korijander ima jak i osebujan okus koji se ne mora svakom sviđati stoga se preporuča prije kušati jela s korijanderom, pa se onda odlučiti za uzgoj u vrtu.

Korijander se uzgaja iz sjemenki, sjetvom u plitke kanaliće početkom proljeća. Sporo niče, ali kada se pojave mlade biljčice preporuča se obaviti

prorjeđivanje na razmak od 15 cm. Nakon što sjemenke sazore, cvatovi se režu i sjemenke suše.

Traka sa sjemenima BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

15

RIKULA-zeleno blago naših predaka

Rikula, rukola, rikola ili riga je zapravo brzorastuća salata koja je često znala krasiti vrtove naših baka. Iako je njen uzgoj vrlo cijenjen u Dalmaciji i Primorju, sve češće se može naći i na našem jelovniku. To je i razumljivo ukoliko je poznato kako se radi o vrlo ljekovitoj biljnoj vrsti.

Elvedin Čolaković, ing.

P

ovjesničari kažu kako je rukola u prehrambenom smislu rođena Rimljanka. Stari Rimljani su je voljeli ne samo zbog gastronomskih nego i zbog ljekovitih svojstava. Uostalom, bila je najvažniji sastojak sirupa protiv kašlja i lijeka protiv skorbuta. Čak su joj pripisivali i afrodizijačka svojstva. Stoga, više nego raduje činjenica da njeno sjeme danas možemo bez većih poteškoća nabaviti u bolje opskrbljenim poljoljekarnama. Samo trebamo znati kako obično nalazimo dvije varijante, ranije navedenu brzorastuću salatu latinskog naziva Eruca sativa i divlju salatu latinskog naziva Diplotaxis tenuifolia.

Da ne bi bilo zablude, riječ je o dvije varijante rikule i to divlje i kultivirane (stoga na Franchi vrećicama i stoji natpis coltivata).

Kod “divlje” rikule listovi su samo malo više nazubljeni a ukus je jačeg inteziteta i malo više ljutkast.

Inače, obje biljke dobro uspijevaju u vrtovima te se mogu uzgajati na gredici uporedno sa salatom ili špinatom.

Tehnologija uzgoja

Rikula se može sijati od veljače do rujna u više navrata uz razmak redova 15 do 35 cm. Pošto se može uzgajati gotovo na

svakom tlu, pogodna je i za krajnje, neiskorištene dijelove vrta.

Međutim, najbolje je uzgajati na sunčanim mjestima i poluhladu s tim da samo vodimo računa da biljka ne oskudijeva u vlažnosti.

U protivnom, zbog velikih vrućina i suhog tla biljka prebrzo procvjeta i formira žilave i gorke listove. Za 40 do 60 dana rukola se može brati i to tako što se lisne rozete čupaju i peru te po potrebi prodaju u vezicama. Pored toga, listove možemo rezati i prodavati slično kao što radimo i s matovilcem. Obično se po četvornom metru postiže prinos od oko 2 kg. Treba znati i da rikolu, osim uzgoja u vrtu, možemo za potrebe domaćinstva proizvesti i u posudicama na balkonu ili terasi.

Način pripreme

Rukola je idealna kao promjena ili dodatak standardnim, redovitim salatama. Međutim, kada smo se malo potrudili i već je uzgojili, ne trebamo stati samo na salatama. Stoga je možete svježu pomiješati s kuhanim krumpirom i maslinovim uljem.

Rukola se može pripremati i na lešo, poput blitve ili špinata, s maslinovim uljem, češnjakom i peršinom kao prilog uz ribu pa i mesne obroke. Osim toga, mladi i sitno nasjeckani listovi rikule služe i kao delikatesni ukras za

BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

od lipnja do kolovoza i odlikuje se karakterističnim mirisom koji potječe od eteričnih ulja koje najviše sadržavaju listovi. Riječ je o eteričnom ulju koje sadržava citronel i citral zbog čega cijela biljka ima intenzivan miris koji podsjeća na limun. Zbog svoje limunasto-gorke arome matičnjak se najčešće upotrebljava kao dodatak zelenim salatama i salatama od svježeg povrća.

Koristi se i kao začin jelima od ribe, divljači i gljiva. Zbog svog citronskog mirisa koristi se i u pripremi slastica umjesto limuna. Inače, matičnjak ili Mellisa officinalis je od davnina poznata i kao ljekovita biljka. A pošto se od matičnjaka može napraviti i kvalitetan čaj, koji djeluje umirujuće, možemo zaključiti kako je ovih prohladnih dana upravo došlo i njegovo vrijeme.

Sjeme rikule

jela od riže, tjestenine i krumpira.

I što je najvažnije, ne zaboravite da je kao i ostalo lisnato povrće bogata vitaminom C, a u 100 grama rukole ima svega desetak kalorija.

ČAJ OD MATIČNJAKA

Matičnjak je višegodišnja biljka polugrmastog rasta s 50120 cm visokom, uspravnom zeljastom stabljikom. Biljka cvate

Matičnjak

LAVANDA počeci uzgoja i u Hercegovini Iako je lavanda biljka kamenjara sredozemnog područja, sve češće je nalazimo i u unutrašnjosti. Na području Hercegovine prije nekoliko godina počeo je eksperimentalni uzgoj na nekoliko lokaliteta. Često je nalazimo uz okućnice u obliku grmova.

U široj praksi koriste se cvjetovi lavande. Cvjetovi lavande dolaze u sastavu raznih čajeva, kao sedativ, halogog, aromatik, a ponekad samo radi uljepšavanja čajne mješavine ili kao korigens mirisa.

Sjeme lavande

U narodnoj medicini koristi se kao sredstvo koje pospješuje izlučivanje mokrače, za umirenje, protiv grčeva u predjelu trbuha i dr.

16 Napisao: prof. dr. Ante Beš

ŠTETNICI AGRUMA

Agrumi predstavljaju veoma pogodno stanište za mnoge štetne organizme. Smatra se da u svijetu na agrumima živi više stotina štetnika (grinja, kukaca, nematode i dr.). U našim uvjetima taj broj je daleko manji.

K

od nas značajne štete na agrumima pričinjava nekoliko vrsta štitastih ušiju, nekoliko vrsta lisnih ušiju, štitasti moljac agruma, miner lista agruma, voćna muha i neke vrste grinja. Većina od navedenih vrsta ne živi isključivo na agrumima, već imaju veći broj biljki hraniteljica.

Štitaste uši

su poznati štetnici koji uglavnom žive na drvenastim biljkama, prije svega na voćkama i ukrasnom drveću i šiblju. Neke od njih, primjerice narančin crvac, limunov crvac, grbava maslinina štitasta uš, lovorova štitasta uš, oleandrova štitasta uš, crna štitasta uš agruma i koma uš agruma, živeći na agrumima

Narančin crvac

sišu sok ili lista i mladica, a neke i iz ploda. Na napadnutim biljkama dolazi do žućenja lišća, koje kasnije otpada, a jače napadnute biljke zaostaju u porastu. Kako neke od štitastih ušiju (narančin crvac, grbava maslinina štitasta uš) obilno izlučuju mednu rosu (slatki sok) na koju se naseljavaju gljivice čađavice, to čitavo stablo može biti prekriveno crnom prevlakom. Zbog toga je smanjena

Štitasta uš na agrumima

asimilacijska sposobnost napadnutih biljaka, a plodovi umrljani čađavicom teže se prodaju i imaju manju tržišnu vrijednost.

Suzbijanje štitastih ušiju je dosta otežano, a na našem tržištu nema dovoljno djelotvornih insekticida. Najbolje je zaštitu usmjeriti protiv mladih ličinki, sredstvima na osnovi organo – fosfornih jedinjenja. Odabranom pripravku dobro je dodati i

neko od mineralnih ulja koje se smije koristiti i u vrijeme vegetacije (Bijelo ulje).

Lisne uši

u našim uvjetima na agrumima se često javlja crna uš agruma i zelena lisna uš agruma. One pored agruma mogu napasti i neke druge biljne vrste. Na agrumima su prisutne u vrijeme vegetacije agruma, jer napadaju samo mlaBROJ 1 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

17 na štitastog moljca, primjerice pripravak Confidor SL 200. Tretiranje treba kvalitetno obaviti ne štedeći insekticidnu tekućinu kako bi se dobro natopili svi dijelovi krošnje, posebice donja strana lista. Praćenje pojave odraslih, a i djelomično smanjenje njihove brojnosti vrši se postavljanjem žutih ljepljivih ploča, koje privlače moljca.

Miner lista agruma

Lisne uši na agrumima

do tkivo lista i izboja. Napadnuto lišće se kovrča, a izboji deformiraju.

Štitasti moljac (Bijela mušica agruma)

Zadnjih nekoliko godina štitasti moljac agruma je stalno prisutan u nasadima agruma, a kako se javlja u povećanoj brojnosti predstavlja veoma značajnog štetnika agruma. Imago, posebno ličinke intenzivno sišu sok iz lista, što iscrpljuje napadnuto stablo. Štetnik obilno izlučuje mednu rosu na koju se naseljavaju gljivice čađavice. U slučaju jačeg napada gotovo sva stabla u nasadu su crna od čađavica. To u velikoj mjeri smanjuje asimilacijsku površinu, što uz iscrpljenost zbog sisanja sokova dovodi do slabijeg razvoja voćke. Pored toga plodovi umrljani čađavicom gube na estetskom izgledu, teže se prodaju, a cijena im je dosta niska. Štetnik češće napada zasade s gušćom sadnjom i donje grane, te unutrašnjost krošnje gdje je zbog slabijeg provjetravanja veća vlažnost.

Suzbijanje štetnika može se vršiti tijekom veljače i ožujka primjenom bijelog ulja, odnosno tijekom vegetacije primjenom insekticida koji dobro djeluju

srpnja kada obično kreće novi porast agruma, tzv. druga vegetacija.

je štetnik novijeg datuma.

Naime, miner se kod nas pojavio iznenada i to u visokoj brojnosti unatrag nekoliko godina. Iznenadna i masovna pojava uznemirila je proizvođače agruma, posebno mandarine, koja se kod nas najviše proizvodi. To je relativno sitan leptir, čija gusjenica živi uglavnom u listu agruma. Hrani se središnjim mesnatim dijelom lista, pri čemu pravi vijugavi hodnik, koji se stručno naziva mina. Štetnik isključivo napada mlado sočno tkivo, uglavnom mlade vršne listove. Na napadnutom listu ostaje pošteđena pokožica lista koja je u početku napada prozirna, odnosno srebrenkasto sedefaste boje. U toj fazi oštećenja veoma podsjeća na oštećenja od puževa, odnosno na njihove karakteristične sedefaste tragove.

Kasnije pokožica lista posmeđi i jače oštećeni listovi se suše.

Miner lista agruma moguće je suzbijati primjenom određenih insekticida, primjerice pripravcima: Confidor SL 200, Decis 2,5 EC ili Sumialfa 5 FL. Zavisno od intenziteta napada potrebo je izvesti 2 – 3 tretiranja, a s tretiranjem treba početi od sredine

Voćna muha (mediteranska, breskvina)

Štete od lisnog minera

Ličinke mediteranske voćne muhe

Štitasti moljac na lišću BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

– napada plodove većeg broja biljnih vrsta, primjerice: mandarine, naranče, breskve, kajsije, kruške, šljive, japanske jabuke, smokve, rajčice i još nekih drugih biljnih vrsta. Nekoliko zadnjih godina muha se redovito javlja u našem priobalnom području. Ponekad se javi u većoj brojnosti i pravi ozbiljne štete.

Muha se može javiti dosta rano, već od sredine svibnja, ali se u povećanoj brojnosti obično javlja od sredine kolovoza. Ženka za odlaganje jaja bira poluzrele plodove, jer se u zelenom plodu ličinke ne mogu hraniti. U cilju odlaganja jaja ženka legalicom buši koru ploda i u napravljenu rupu odloži više jaja. Kako u isti plod jaja može odložiti više ženki, to se u jednom plodu može naći 60 – 80 jaja. Nakon pilenja ličinke prodiru u meso ploda i tijekom razvoja ispod kore prave veće ili manje komorice iznad kojih je plod mekan, što se može lako osjetiti pritiskom prsta. Na taj način se mogu znati u kojem plodu ima ličinki, bez da se oguli kora ploda.

Zaštita agruma od voćne muhe vrši se tretiranjem zasada nekim od sljedećih pripravaka: Actellic 50 EC, Pirimifos – metil, Radotion E – 50, Dipterex 80, Rogor 40, Chromogor 40 ili Perfekthion. Ekološki ispravnija zaštita je kada se suzbijanje vrši metodom lokaliziranog tretiranja. U tom

slučaju tretiraju se samo dijelovi nasada insekticidom kojem je dodan atraktant (Buminal). Zapravo, oprska se samo dio svakog stabla uz utrošak 1 – 3 dl tekućine. Tretiranje treba izvršiti u više navrata, što zavisi od jačine napada i mogućnosti primjene insekticida zbog njegove karence, odnosno zriobe ploda.

Grinje

Agrumi su često napadnuti raznim vrstama grinja. Jedna od najštetnijih vrsta je hrđasta grinja agruma., koja se javlja periodično, ali kad se pojavi, obično je njena brojnost velika pa čini velike štete. Najčešće se zadržava na mladom lišću i plodovima.

Napadnuti listovi se deformiraju. Što je list mlađi, šteta je veća. Pojavom ploda grinje prelaze i na plod. Zreli plodovi koji su bili napadnuti grinjom nemaju gotovo nikakvu komercijalnu vrijednost.

Sitniji su, tvrde kore tamnosmeđe, čokoladne boje. Meso ploda manje je sočno i kiselo. U slučaju jakog napada na pojedinim stablima mogu biti svi plodovi toliko napadnuti da uopće nisu za jelo.

Pored hrđaste grinje na agrumima je čest i crveni pauk agruma. Štetnik napada lišće, plodove i mlade izboje. Siše sokove iz stanica napadnutih organa, zbog čega dolazi do nestajanja klorofila. Na listovima i plodovima dolazi do pojave sitnih bijelih pjega. Napadnuto lišće se kovrča i prijevremeno otpada. Plodovi koji su napadnuti štetnikom slabije se razvijaju. U ljetnim mjesecima, kada je napad pauka najizraženiji, prilikom dodira s lišćem i plodovima na rukama ostaju crvene mrlje.

Suzbijanje hrđaste grinje agruma, odnosno crvenog pauka agruma, izvodi se pripravcima na osnovi sumpora, odnosno akaricidima, kao što su primjerice: Acarstin 600, Omite 30 WP, Neoron 500 EC ili Demitan SC.

18

MLADI LUK uvijek na visokoj cijeni Mladi luk se gaji iz rasada i iz lučica i to tako što se njegovo prispjeće prilagodi od studenoga pa sve do konca ožujka. Prateći tržne cijene mladog luka, može se zaključiti kako su one iz godine u godinu visoke te ostavljaju dovoljno prostora za zaradu

POTRAŽNJA ZA LUKOM VLASCEM

Nasad luka u Hercegovini

se proizvodi u zatvorenim prostorima i to sjetvom u siječnju, sadnjom u fazi 2-3 lista tijekom veljače kako bi mladi luk stigao na tržište već polovicom ožujka.

Međutim, razumljivo je da rokovi sjetve, odnosno sadnje luka ovise od samih proizvodnih područja i zahtjeva tržišta. Ali, tu su ozbiljniji proizvođači i najpametniji. Zašto? Zato što mladi luk kontinuirano sade u razmacima od 15-tak dana, što im omogućava redovitu berbu kao i stalnu prodaju na tržnicama manjih i većih gradskih sredina.

Berba mladog luka

Piše: Nino Rotim, dipl. ing.

U

koliko ste ljubitelj statistike i uz to pratite kretanje cijena na tržištu, lako možete zaključiti da mladi luk doista redovito postiže dobru cijenu.

Uostalom, to možete provjeriti i u samoj južnoj Hercegovini gdje se svake godine proizvede velike količine mladog luka. A tržište?

Ono nije problem jer veliki dio mladog luka “progutaju” velike urbane sredine poput Sarajeva i Banje Luke. Međutim, mladi luk treba prije svega znati proizvesti

vodeći računa kako je izuzetno važno poštivati optimalne rokove sjetve.

Vrijeme sjetve

U slučajevima zimske proizvodnje, koja je posebice omiljena u južnoj Hercegovini, rasad se proizvodi na otvorenoj lijehi.

Sjetva se vrši početkom rujna, dok se sadnja obavlja koncem listopada, tj. početkom studenog kako bi se branje (čupanje) mladog luka planiralo polovicom prosinca. S druge strane, za proljetnu proizvodnju rasad

Mladi luk-kapula troši se za hranu zelen, tj. čim nadzemni dijelovi biljke narastu oko 35 cm visine. Drugim riječima, mladi luk se ubire kada formira 6-8 listova.

Pri tome trebamo znati da što je luk mlađi to je i puno kvalitetniji. U pravilu, takav luk ima puno manje gorčine te kao takav ima bolju “prođu” na tržištu. Osim toga, treba znati da kao i stari, i mladi luk ima antibiotska svojstva, regulira šećer u krvi te potiče izlučivanje probavnih sokova.

Mladi luk je bogat i kalijem te organosulfidima-korisnim tvarima važnim za zdravlje srca. A u 100 grama mladog luka ima 45 kalorija, što ga čini ravnopravnim pripadnikom onog čuvenog gastronomskog dueta nazvanog “mlada janjetina i mladi luk”. Zar je potrebno još nešto dodati.

Posljednjih godina raste potražnja i za lukom vlascem a što se može pripisati njegovu favoriziranju od strane pisanih medija koji ga redovito svrstavaju kao neizostavni dodatak jelima, prvenstveno salatama od rajčice, juhama, umacima, iako se dosta koristi i kao dekoracija na sendvičima i sl.

Osim toga, slovi i kao vrijedan začin svim jelima s mesom. A tajna njegova uspjeha leži u ugodnom okusu koji mu daju jabučna i limunska kiselina.

Specifičnost njegova blagog okusa i mirisa dolazi i od eteričnog ulja cistein sulfoksida. Valja spomenuti i kako se zeleni vlasac iznimno cijeni u Europi upravo za zimskih mjeseci jer predstavlja vrijedan izvor minerala i vitamina u zaštiti od redovitih prehlada.

Iako se kao povrće najviše uzgaja u kućnim vrtovima i manjim gospodarstvima u blizini tržišta, pokazao se vrlo pouzdanim i za uzgoj u posudama unutar domaćinstva. Uostalom, kada ga tako veličaju, zašto ga i ne iskušati?

Ta ukoliko nam se zamjeri, uvijek može završiti kao dodatak juhama...

LUK KOZJAK – LJUTIKA Luk kozjak ili ljutika raširen je u cjeloj našoj zemlji, više u Hercegovini. Najviše se uzgaja u kućnim vrtovima i nema većeg značenja za tržište. Koristi se kao mladi luk, a vrlo često se lukovice koriste tijekom jeseni i zime. Od običnog luka razlikuje se po manjim lukovicama koje rastu u skupini po 3 do 20 na istoj stabljici.

Uzgoj ljutike odgovara uzgoju luka iz lučica,a gnojidba, priprema tla za sadnju, primjena herbicida i zaštita od štetnika i bolesti istovjetna je kao i kod luka. Za sadnju ljutike koriste se sitnije lukovice do 30 mm. Sadi se obično na gredice po 4-5 redova, s razmakom redova od 30 cm i razmakom u redu 15-20 cm. Može se saditi u jesen (listopad ili studeni) ili u proljeće čim to dopuste vremenske prilike.

Sjeme luka Vlasca

BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

19

Najtraženija mandarina Clementina

Sredstvo za obradu rana drvenastih biljaka

Veliki broj hobi voćara kao i ljubitelja južnog voća u potrazi za sadnicom mandarine postavlja pitanje: A imate li klementinu? Obično ni sami ne znaju zašto traže isključivo tu sortu mandarine. Valjda su nekada čuli za nju ili su je pak kušali te im je stoga i ostala u pamćenju. Idući tragom tog pitanja, ustanovili smo da je porijeklo klementine pomalo i mistično. Tako legenda kaže kako je postojao fratar Klement u nekom samostanu u Alžiru i kako je iznimno volio i uzgajao mandarine. U svom velikom nasadu pronašao je prirodnu mutaciju, bez koštica a glatke kore i izuzetne slasti. Po njemu je onda i ova sorta dobila ime. Tomu u prilog idu i botaničari koji tvrde kako je klementina nastala križanjem između mandarinke i gorke naranče u Alžiru odakle je proširena u sve agrumarske zemlje na Sredozemlju. Kako nemaju koštica i dosta su slatke, od svih citrusa najbolji su sastojak voćnih salata kojima daju potrebnu svježinu i miris. Ali, trebate znati kako klementina uglavnom neće imati sjemenke samo ukoliko se uzgaja sama. Međutim, zbog sočnog mesa, ugodna okusa i arome te obilja C vitamina svakako se preporuča za zimsku trpezu.

Po naslovu bismo rekli kako je medicina razvila svoju granu i u voćarstvu. Ali, na svojevrstan način doista je tako. Rana je rana, bilo na ljudskom ili biljnom organizmu i ona se treba što prije zaliječiti. A kako je mirovanje vegetacije pravo vrijeme za rezidbu voćaka, jasno nam je kako će i rezanih rana biti previše.

Kako bi rane nastale rezidbom što prije sanirali, trebamo nabaviti kalemarski (voćarski) vosak čijom masom moramo premazati sva veća rezana mjesta.

Zašto? Zato što su takva mjesta idealna za prodor patogenih gljivica koje u konačnici mogu uništiti cijelo stablo. S druge strane, takva mjesta su idealna za mnoge štetnike koji na njih odlažu jaja (jabučni staklokrilac) ili na njima formiraju kolonije (uši).

Osim toga, navedeni vosak služi i za saniranje oštećenih dijelova stabla a koje su posljedica ljudske nepažnje ili nekog drugog čimbenika. Stoga pri rezidbi ne vodite računa samo o oštrim škarama već i o sredstvu koje će na najučinkovitiji način zacijeliti nastala rezana mjesta!

Piše: Nino Rotim, dipl. ing.

Nakon rezidbe obvezno premazivanje rana

Mostarska mađarica

Pa doista, u Hercegovini je prilično omiljena i udomaćena jedna mađarica. Ne nije opet riječ o djevojkama i njihovim peripetijama po Mostaru. Radi se zapravo o sorti marelice, stručnog naziva Mađarska najbolja. Navedena sorte marelice ili, kako se to kod nas često voli reći, kajsije je nastala spontanim oprašivanjem u Mađarskoj, odakle je i prenijeta u našu zemlju. Danas ima više selekcija ove sorte koja se odlikuje dobrom bujnošću, ranom, redovitom i obilnom rodnošću. Lišće je ove sorte krupno, uostalom kao i sami plodovi čije se meso lako odvaja od koštice. Meso je sočno, slatkokiselo, aromatično i vrlo kvalitetno. Koštice su malo gorke ali ipak jestive, što najbolje znaju oni najmlađi. Sorta dospijeva od 5-10 srpnja i najraširenija je u našem uzgoju. Međutim, treba napomenuti kako mostarska kotlina lagano ostaje bez svojih čuvenih nasada kajsija. Dijelom zbog promjene klime, dijelom zbog štetnika žilogriza, a dijelom zbog apopleksije ili svojevrsne moždane kapi marelice. Ali nadamo se da će hercegovački vrtovi opet osvanuti ukrašeni ovim mirisnim narančastožutim plodovima, što uostalom potvrđuje i sve veća potražnja za sadnicama navedene sorte marelice.

BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

20 Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj uspon i nalazi ekonomsko opravdanje, tako se u postojeće nasade uvode i nove, do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte. U tome svakako prednjače sorte Prima Giant i Isabella ka i crveno briljantne boje. Meso ploda je crveno, dobre čvrstoće te vrlo dobrog okusa i kakvoće.

Da se zbog svojih karakteristika radi o vrlo zanimljivim sortama trešnje, pokazuje i velika potražnja za njihovim sadnicama u našim vrtnim centrima.

Svakako da je najpoželjnije posaditi obje navedene sorte, što profesionalni voćari kao i hobisti u voćarstvu upravo najviše i čine.

Stoga s pravom možemo ustvrditi da su Prima Giant i Isabella trenutno “najpopularniji hercegovački par”.

HIT SU PRIMA,GIANT I ISABELLA Piše: Nino Rotim, dipl. ing.

U čemu je specifičnost ovih sorata trešnje u odnosu na već poznate, udomaćene sorte lokalnog karaktera? Prije svega, navedene sorte se mogu pronaći na patuljastim podlogama (Gisela i Santa Lucija) što im daje određene prednosti. One se ogledaju u mnogo ekonomičnijoj, odnosno, jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavlja najskuplju stavku u uzgoju trešnje. Pored toga, navedene sorte predstavljaju svojevrstan “bum” jer daju plod i do tri puta veći u odnosu na dosadašnje tradicionalne sorte. Da, dobro ste pročitali- plodovi dosežu težinu i do dvadesetak grama, što je velika razlika u odnosu na plodove starijih sorata trešnje koji su iznosili do svega 7,5 grama. Netko će ustvrditi da čim je toliko velika trešnja sigurno nije

i ugodnog okusa. Međutim, ni u tome nema istine jer sklad šećera i kiselina te ugodna aroma čine veoma dobru harmoniju kvalitete i okusa. Stoga ćemo vam kratko predstaviti i najosnovnije karakteristike sorti Prima Giant i Isabella.

Prima Giant je stranooplodna sorta koja dozrijeva srednje rano i to za područje južne Hercegovine od 25 do 27. svibnja. Formira vrlo velik plod i do 25 grama težine. Meso ploda je čvrsto i hrskavo te vrlo dobrog okusa. Sorta je

interesantna zbog svoje krupnoće i čvrstoće te dosta ranog dozrijevanja. Uz ovu sortu redovito se uzgaja i sorta Isabella koja je ujedno i njen najbolji oprašivač.

Isabella je novija talijanska sorta srednje bujnog rasta. Rano dolazi u fazu rodnosti a rađa redovito i obilno. Cvate srednje rano te u Hercegovini dozrijeva oko 20. svibnja. Samooplodna je pa se može iskoristiti i za monosortne nasade. Formira velike plodove, težine i do 12 grama.

Plod je srcoliko zaobljenog obli-

REZIDBA TREŠNJE PATULJASTOG RASTA

Kako se u Hercegovini sve više u nasade uvodi i uzgoj trešnje patuljastog stabla, tako se traži i sve više informacija o načinu njihove rezidbe. I doista, o tome malo tko zna, bilo od samih agronoma bilo od iskusnih voćara. Stoga vam na shematski način prikazujemo rezidbu trešnje na patuljastim podlogama prilagođenim za sušnija područja. Napomenimo kako je riječ o uzgojnom obliku španjolska vaza za koji trebamo planirati sadnju navedene trešnje na razmak između redova od 4,0 metra i u redu od 2,5 do 3,0 metra. Visina uzgoja iznosi 3,0-4,0 metra.

Nasad trešnje na patuljastoj podlozi

Shema uzgojnog oblika na patuljastoj podlozi do 6 godine BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

21

Mladen Karačić,dipl.ing. vno i u pravilu traje do 14 dana.

Pokožica plodova Nashi krušaka je vrlo osjetljiva, vrlo lako se oštećuje, stoga teško podnose transport. Plodovi Nashi krušaka po okusu se ne mogu uspoređivati s europskim sortama, koje su mnogo plemenitijih organoleptičkih svojstava. Ovisno o uvjetima skladištenja, plodovi se mogu čuvati 2-6 mjeseci.

SORTIMENT

“NASHI” KRUŠKE nešto sasvim novo

Shinsui (Hladna voda)

Propada skupini japanskih sorata koje se najviše uzgajaju.

Slabije je do srednje bujnosti.

Srednje je rodnosti a plodovi su relativno mali (100-160 grama).

Oblik ploda je spljoštenookruglast, jantarnobrončane boje.

Meso ploda je čvrsto i sočno.

Dozrijeva dva dana prije Viljemovke.

U potrazi za neobičnim i nesvakidašnjim voćnim vrstama, “Nashi” kruške su pravi izbor. Domovina “Nashi” krušaka je Kina i Japan, odakle se polako šire u ostala područja. U Kini su poznate kao “Li” ili “Cha-li” sorte, a zapadna literature ih zajedinčkim imenom naziva “Nashi”. Kosui (Blagotvorna voda) Piše: Mladen Karačić, dipl. ing.

Europa je za njima pokazala zanimanje tek zadnjih dvadesetak godina, prije svega zbog neobičnog, za većinu naših potrošača nedojmljivog ukusa. Za razliku od europskih sorata kruške, drugačijeg su oblika ploda zbog kojega se uvriježilo mišljenje da su nastale križanjem jabuke i kruške. U nastanku nashi krušaka, korištene su autohtone vrste i podvrste roda Pyrus. Najcjenjenije sorte su nastale od Pyrus serotine i Pyrus bretschneideri, kineskih autohtonih sorata. Kao podloge za cijepljenje koriste se sjemenjaci navedenih autohtonih sorata.

Uvjeti uzgoja

Nashi kruškama pogoduju područja s dovoljno toplim ljetima, ujednačenim rasporedom oborina tijekom godine i nešto

većom relativnom vlagom zraka. Što se tiče tla, nemaju posebnih zahtjeva. Pogoduju im tla koja se koriste i za uzgoj europske kruške.

Stabla Nashi krušaka su nešto bujnija od europskih. Većina sorata rađa na dvogodišnjem drvetu, no ima i onih koje rode na jednogodišnjem, odnosno trogodišnjem. Sorte koje rađaju na starijem drvetu traže nešto oštriju rezidbu.

Nashi kruške cvatu dosta rano. Skoro sve sorte cvatu prije Viljemovke. Većinom su samooplodne, no ima i onih koje trebaju drugu sortu za oplodnju, pri čemu treba voditi računa kod nabavke sadnog materijala. Većina sorata izuzetno dobro rađa, a karakteristično je da lipanjskog opadanja plodova gotovo da i nema, te je stoga potrebno provoditi prorjeđivanje plodova.

Dozrijevanje plodova je sukcesi-

BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

Nalazi se među pet vodećih sorata u Japanu. Stablo je dosta bujno. Plod je velik (150-200 grama), spljoštenookruglastog oblika. Meso ploda je žućkasto, dosta žitno. Sorta dozrijeva deset dana prije Viljemovke.

Hosui (Obilnost)

Jedna od vodećih sorata u Japanu, Kini i SAD, a kao dobra sorta pokazala se i u Europi.

Stablo je bujne široke krošnje s granama koje se savijaju prema tlu. Obilato rađa. Plod je vrlo velik (150-250 grama), okrugao,

Nashi kruške - veliki izbor sorti

Na području BiH uzgoj “Nashi“ krušaka moguć je samo u njenim južnim područjima (južna Hercegovina) zbog posebnih klimatskih zahtjeva. Budući da su po izgledu i okusu ploda”nešto sasvim drugo” od nama bliskih evropskih krušaka – ni potrošači nisu za njih posebno zainteresirani. privlačnog izgleda. Meso ploda je vrlo kvalitetno. Dozrijeva 10 dana poslije Viljamovke. Podnosi skladištenje 4-5 mjeseci.

Shinseiki (Novo stoljeće)

Japanska sorta koja je u Italiji i Francuskoj preporučena za komercijalni uzgoj. Stablo je srednje bujno, razgranate krošnje.

Najviše rađa na dvogodišnjem drvetu. Plod je srednje velik do velik (150-250 grama), spljoštenookruglastog oblika, žutozelene boje. Meso je tvrdo i sočno.

Dozrijeva pet dana poslije Viljemovke.

Hayatama (Rani dragulj)

Japanska sorta umjereno bujnog stabla. Plod je malen do srednje malen (120 grama). Boja ploda je brončanojantarna. Meso ploda je grube teksture, čvrsto.

Dozrijeva 16 dana iza Viljemovke. Plodovi se mogu čuvati 2-3 mjeseca.

22

SMOKVIN MEDIČ UGROŽAVA PROIZVODNJU SMOKAVA U HERCEGOVINI

Piše: prof. dr. Ante Beš

Mnogi vlasnici smokava, posebno oni koji imaju smokve ispred kuće ili ispred vikendica i ljeti hladuju ispod njih, sjetit će se koliko imaju problema sa smokvinim medičem. Svakog ljeta mnogi se tuže i pitaju kako se mogu riješiti te štitaste uši.

G

ajenje smokava u Hercegovini ima dugu tradiciju. Iako danas smokva nije zastupljena kao ranije, ona je i dalje nezamjenljiva voćna vrsta koju, makar kao pojedinačna stabla, nalazimo u vrtovima ili ispred vikendica gotovo u svim dijelovima Hercegovine.

Smokva se gaji zbog slasnih plodova koji se najčešće konzumiraju u svježem stanju ili se suše i jedu tijekom zime. Iako je tradicija sušenja smokava manje-više napuštena , uživanje u slasti svježih plodova smokava u Hercegovini se ni sada ne propušta. To je razlog što nema okućnice bez ponekog stabla smokve, a stabla smokava se nalaze i ispred mnogih vikendica. Naime, bez smokve je teško biti onom koje je u jutarnjim satima ubrao i pojeo plod smokve rashlađen tijekom noći.

vrućina mnogi odmaraju u hladu smokve. Nažalost, mnogim koji

uživaju u slasti svježih plodova smokve ili u hladu smokve traže osvježenje od vrućine, to uživanje često biva uskraćeno. Naime, iz godine u godinu na plodovima, posebno na lišću, sve je više prisutna crna nakupina (skrama), koje u pojedinim godinama ima toliko da su plodovi, lišće i grane smokve potpuno crni.

Crna nakupina na plodovima, lišću i granama je posljedica prisutnosti smokvine štitaste uši ili smokvina mediča, koja obilno luči mednu rosu na kojoj se razvijaju gljivice čađavice. Ponekad na stablima smokve ima toliko medne rose da ona kapa na tlo, odnosno na ono što se nalazi ispod stabla smokve. Mnogi vlasnici smokava, posebno oni koji imaju smokve ispred kuće ili ispred vikendice i ljeti hladu-

ju ispod njih, sjetit će se koliko imaju problema sa smokvinim medičem. Svakog ljeta mnogi se tuže i pitaju kako se mogu riješiti te štitaste uši. Premda većina njih tu štitastu uš ne doživljavaju kao štetnika koji će uništiti stablo smokve ispod kojeg uživaju u hladovini, oni smokvin medič više doživljavaju kao onečišćivača garderobe, odnosno stola, stolica, stolnjaka ili nečeg drugog što se u ljetnim mjesecima može naći pod smokvom ispred obiteljske kuće ili vikendice.

Izgled vrlo specifičan

Smokvina štitast uš je vrlo karakterističnog izgleda, pa ju je veoma lako razlikovati od ostalih vrsta štitastih ušiju. Uš je s gornje strane prekrivena voštanom tvorevinom ili štitom koji je izgrađen od devet pločica, od kojih

Zaštita mladih voćaka od zečeva Piše: mr. Ivan Ostojić

T

ijekom zimskih mjeseci zečevi mogu pričiniti velike štete u voćnim nasadima. Štete su posebno velike u godinama kada je visok snježni pokrivač i kada zec

teško pronalazi hranu. Zec izgriza mlade izbojke ali i koru debla i grana mladih voćaka. Oštećenja su karakteristična i vide se poprečni tragovi ugriza.

U zaštiti se koriste pripravci koji imaju odbijajuće djelovanje(riblje ulje, krv životinja) na zeca.

Na našem tržištu jedini registrirani pripravak za tu namjenu jest Kunilent R-12 koji se koristi u koncentraciji 5-10%.

Kao mehanička zaštita koriste se različite plastične mreže koje se postavljaju oko debla voćaka.

Listovi postaju crni

Stabla smokava pružaju dobar hlad, pa se tijekom ljetnih

Sadnice zaštićene mrežama BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

23

Grane smokve zaražene medičem - situacija zimi

je centralna najveća i osmerokutnog je oblika, a oko nje je raspoređeno osam manjih četverokutnih pločica koje su trapezastog

oblika. Smokvin medič prezimi kao ličinka drugog stupnja na grančicama smokve. U proljeće, ne pomičući se s mjesta na ko-

Medič na smokvi

jem je prezimila, ličinka započinje intenzivan porast do odrasle forme i tada pričinjava najveće štete. Osim iscrpljivanja stabala zbog oduzimanja velike količine hranjivih tvari koje se nalaze u usisanom soku, uš izlučuje veliku količinu medne rose na koju se naseljavaju gljivice čađavice zbog čega je smanjena asimilacijska površina napadnutih stabala. Sredinom svibnja dolazi do pojave odraslih oblika. Ženke uši su veoma plodne, naime ženka ispod štita može odložiti 1000 – 1500 jaja. Ličinke se pile sredinom lipnja i odlaze na lice lista. Kasnije, kada se formiraju plodovi, manji broj ličinki prelazi na njih. U to su vrijeme ličinke

JABUČNA KOMA UŠ

opasan štetnik jabučastih voćaka Ovaj štitaš je čest u našim voćnjacima. Najčešće se nalazi na jabukama i kruškama, ali i na svim drugim voćnim vrstama. Smatra se da dolazi na oko 130 biljnih vrsta.

Uš siše na svim nadzemnim dijelovima, ali i na plodovima koji se vrlo često deformraju. Štitić je u obliku zareza, dugačak kod ženke oko 3,5 mm, a mužjaka 2 mm, smeđe boje.

Štetnik prezimi u obliku jajeta, pod štitom uginulih ženki.

Krajem travnja i u svibnju izlaze ličinke koje su veoma pokretne i kreću se nekoliko sati dok ne pronađu mjesto gdje se pričvrste.

Nakon pričvršćivanja počinju s ishranom. Ličinke iz kojih se razvija ženka prolazi kroz tri stadija a one iz kojih se razvijaju mužjaci

Jabučna koma uš BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

kroz pet. Prve mlade ženke javljaju se sredinom srpnja, a prva jaja odlažu u kolovozu. Ženka odloži oko 80 jaja ispod štita i zatim ugiba. Štetnik ima jednu generaciju gidišnje. Najbolje vrijeme za suzbijanje je pojava ličinki (sredina svibnja). Od pripravaka mogu se koristiti oni na osnovi azinfosmetila, metidationa,diazinona i dr.

veoma lagane te ih vjetar nosi na susjedna stabla smokve. Pod jesen ličinke napuštaju list i odlaze na grančicu gdje prezime.

Medič-najznačajniji štetnik smokve

Smokvin medič je sigurno najveći štetnik smokve. Kada se javi u prenamnoženju, a što se dešava pojedinih godina, dolazi do sušenja dijelova stabla ili potpunog propadanja stabla smokve. Pored smokve, smokvina štitasta uš može napasti agrume, vinovu lozu i neke vrste ukrasnog drveća i grmlja. Propadanje stabala smokve zbog sve češćeg i jačeg napada smokvine štitaste uši u velikoj mjeri pridonose sve toplije zime. Naime, ranijih godina zime su bile mnogo hladnije, temperatura se je često spuštala ispod 4°C, pa i niže zbog čega je u velikoj mjeri dolazilo do redukcije brojnosti ličinki smokvine štitaste uši. Kako se smokvin medič rijetko suzbija kemijskim sredstvima, a zime su dosta tople, to se uš sve više namnožava i ugrožava gajenje smokve.

Suzbijanje

Suzbijanje smokvine štitaste uši obično se obavlja zimi, dakle u vrijeme mirovanja vegetacije uporabom uljnih organofosfornih insekticida primjerice Oleoultracidom, premda se uši mogu uspješno suzbijati i tijekom vegetacije u vrijeme pojave ličinki.

No, kako je smokva u vrijeme vegetacije vrlo osjetljiva na mnoge insekticide preporučljivo je da se suzbijanje uši vrši tijekom zime.

24

Voćnjak bez plodova

Iako pomalo čudan, naslov nije izmišljen. Jer često se susrećemo sa sličnom problematikom koja hobi voćare dovodi u nedoumicu. Kako danas živimo u vremenu opće nestrpljivosti iz neznanja, a zbog ljutnje ovakve voćke obično bivaju nepravedno iskrčene.

Piše: Josip Brkljača,ing.

Pa doista smo mi narod nestrpljivaca. Posadili smo nekoliko voćaka na okućnici i gle čuda: voćke rastu tri godine a na njima nikako da se zametnu plodovi.

A kako bi se to slatko reklo-što nam podvališe? Ali, što nam u tom pogledu kaže struka. Kaže da postoji više razloga zašto voćke bujno rastu, a malo ili nikako ne rode. Jer potrebno je znati da svaka voćka prolazi kroz različite faze razvoja. Tako, mlada i tek posađena voćka treba se prvo

ukorijeniti, što je i razumljivo. A za ukorjenjavanje joj je potrebno minimalno godinu dana.

Dakle, ako voćka prve godine nakon sadnje potjera malo kratkih izboja, nije ništa kritično jer prvenstveno mora formirati korijenovu mrežu, što pak mi ne vidimo. E, tek u drugoj godini nakon sadnje počinje intenzivniji rast izboja jer voćka ulazi u vegetativnu fazu. Međutim, to ne mora značiti da će odmah biti i plodova, jer generativna faza razvoja voćke dolazi tek nakon nekoliko godina od sadnje.

Kako pojedine voćke odmah formiraju plodove?

Istina je da pojedine voćke odmah u drugoj godini formiraju određeni broj plodova. Primjerice, jabuke na slabo bujnim podloga tipa Piše: Mladen Karačić, dipl. ing.

REDOVITA REZIDBA

uspjeh uzgoja smokve Ono što rijetki voćari znaju jest činjenica da je smokva možda i najzahtjevnija voćna vrsta u pogledu rezidbe.

Ova kraljica južnih krajeva doista ne traži mnogo osim u pogledu rezidbe koja se mora redovito provoditi Prije svega, potrebno je znati kako se u toplijim predjelima, gdje nema opasnosti od mrazeva, smokva može rezati u razdoblju od prestanka do početka kretanja sokova. Ako, pak, postoji mogućnost pojave jačeg mraza, smokva se orezuje nešto kasnije i to pred sam početak kretanja sokova. Ono što je bitno znati jest činjenica da smokva ne podnosi rez debljih grana iz razloga što tada rane teško zacje-

ljuju. Zbog toga na tim mjestima javlja se trulež ili nekroza tkiva, što u konačnici može izazvati i propadanje cijelog stabla. Nezarasla rana postaje i središte okupljanja štetnika i drugih bolesti koji brzo prodiru kroz rahlu i spužvastu srčiku grana zbog čega drvo postupno truli i na koncu sasvim propada. Zbog toga je najpoželjnije što manje orezivati deblje grane smokve.

Osim toga, radi smanjenja ošte-

MM 9 mogu već druge godine “ometnuti” nekoliko plodova.

Međutim, treba znati kako i kod tih voćaka puna rodnost dolazi tek pete godine nakon sadnje.

Znači da od vrste voćke, sorte, njene podloge, količine dostupnih hranjiva i drugih čimbenika ovisi koliko će trajati ranije navedena vegetativna faza. S druge strane, treba znati da je većina voćaka stranooplodna, što znači da uz sebe trebaju imati i sortu oprašivača. Tako ukoliko imamo već formiranu voćku koja redovito i obilno cvate, a malo rodi, znajmo da joj treba i odgovarajući oprašivač. Uz to trebamo poznavati i tehniku rezidbe ali i osnove gnojidbe voćaka. Dakle, iako je problematika preširoka, trebate biti svjesni kako je najlakše uzeti pilu u ruke. Ali što ako samo niste bili dovoljno strpljivi?

Agrocentri Sjemenarne u Mostaru i Širokom Brijegu u ponudi voćnih sadnica nude i kontejnirane sadnice jabuka na podlozi MM 9 i sadnice trešanja na patuljastim podlogama.

ćenja kore kao posljedice djelovanja sunca i mraza oko većih rezova trebamo deblo i grane premazati otopinom vapna. Nakon završene rezidbe sve odrezane grane nužno je sakupiti i odstraniti iz voćnjaka. Kada smo sve to uradili, slijedi i redovita zimska zaštita s 3 %-tnim bijelim uljem kojim uništavamo štitaste uši. Ovo je tim važnije ukoliko nam je poznato kako je na smokvi, kasnije, tijekom vegetacije ograničena uporaba insekticida.

Zapravo, samo mali broj njih smijemo koristiti na smokvama

tijekom vegetacije, a ukoliko ne primijenimo odgovarajući, može doći do totalne defolijacije lišća.

Drugim riječima, na neadekvatne insekticide smokva reagira potpunim odbacivanjem lišća.

Stoga se mjera zimske zaštite za smokvu čini više nego prihvatljivom.

Jabuka na slabo bujnim podlogama rađa u prvoj godini

Obvezno premazivanje BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

25

ZAŠTITA VOĆAKA I VINOVE LOZE TIJEKOM ZIME Piše: prof.dr. Ante Beš tijekom zime na mnogim voćnim vrstama i vinovoj lozi su prisutni razni štetni organizmi. Premda ti štetni organizmi u zimskom razdoblju, u pravilu, ne čine štete, međutim, ako ih se ne suzbije tijekom zime, oni tijekom vegetacije mogu pričiniti ozbiljne štete.

Zaštita tijekom zime kod većine voćnih vrsta se s razlogom smatra osnovnom zaštitom, jer u voćnjacima u kojim je pravovremeno provede kvalitetno zaštita tijekom zime, tada tijekom vegetacije ima daleko manje problema s mnogim štetnim organizmima. Gotovo da i nema voćne vrste na kojoj zaštita protiv štetnih organizama provedena tijekom zime neće biti od manje ili veće koristi. Štoviše, pojavu nekih gljivičnih bolesti tijekom vegetacije, primjerice kovrčavost lista na breskvi i nektarini jedino je moguće spriječiti tretiranjem tih voćnih vrsta za vrijeme njihovog zimskog mirovanja. Isto tako, neke učinkovite insekticide protiv određenih štetnika, primjerice protiv štitasti ušiju, zbog fitotoksičnosti tih insekticida, jedino je moguće primijeniti tijekom zime.

I

Zaštita protiv štetnika i bolesti

Zaštita voćaka tijekom zime najčešće se provodi protiv gljivičnih bolesti na koštičavim vo-

ćnim vrstama primjenom fungicida na osnovi bakra. Izvođenjem zimskog plavog tretiranja na breskvi i nektarini onemogućava se pojava kovrčavosti lista, a u velikoj mjeri i šupljikavost lista.

Pravovremenim provođenjem zimskog plavog tretiranja i na nekim drugim voćnim vrstama u velikoj mjeri će pridonijeti smanjenju mogućeg napada raznih gljivičnih oboljenja tijekom vegetacije. Primjerice, primjenom bordoške juhe ili nekog drugog pripravaka na osnovi bakra u tijeku zime na jabuci, kruški i mušmuli u velikoj mjeri će se smanjiti pojava fuzikladija na listu i plodu tih voćnih vrsta.

biti šupljikavosti lista, te neće doći do prijevremenog opadanja lišća.

Osim zimskog tretiranja pripravcima na osnovi bakra, ona se mogu provoditi i s pripravcima koji pored bakra sadrže i mineralna ulja u kom slučaju se pored spomenutih bolesti suzbijaju i neki štetnici kao što su lisne i štitaste uši, te grinje.

Gotovo da i nema voćne vrste na kojoj zaštita protiv štetnih organizama provedena tijekom zime neće biti od manje ili veće koristi. Štoviše, pojavu nekih gljivičnih bolesti tijekom vegetacije, primjerice kovrčavost lista na breskvi i nektarini, jedino je moguće spriječiti tretiranjem tih voćnih vrsta za vrijem njihovog zimskog mirovanja.

Zimskom zaštitom protiv većine bolesti

Na trešnji se zimsko tretiranje sredstvima na osnovi bakra pridonijeti manjoj pojavi šupljikavosti ili rešetavosti lista, a time spriječiti i njegovo prijevremeno opadanje. Isto tako, to tretiranje će spriječiti sušenje listova i pojavu gorke truleži plodova. Na višnji će zimsko plavo tretiranje smanjiti pojavu kozičavosti lista i šupljikavosti lista. Primijenjeno na šljivi, zimsko plavo tretiranje će također pridonijeti manjoj pojavi šupljikavosti lista i rogača ploda šljive, te smanjiti pojavu monilije i bakterioza. Isto tako, ako se zimsko plavo tretiranje obavi na šipku, tada će tijekom vegetacije na stablima manje

Breskva zahtijeva obveznu zimsku zaštitu

Zimsko tretiranje voćaka izvodi se i u cilju sprečavanja ili smanjenja pojave štetnika, prije svih štitastih ušiju i grinja.

Međutim, za razliku od veoma uspješnog djelovanja bakarnih fungicida na razne uzročnike gljivičnih bolesti koje se tijekom zime nalaze na voćkama, za suzbijanje štetnika tijekom zime na našem tržištu nema tako djelotvornih insekticida.

Kupanje voćaka

Da bi zimska tretiranja bila učinkovita, ona se trebaju kvalitetno obaviti. Ne treba štedjeti na pesticidnoj tekućini. Pored dobro natopljenih pupova, trebaju biti dobro oprskane sve rodne grančice, tanje i deblje grane, kao i debla jer se na svim tim dijelovima stabla nalazi mnoštvo spora od kuda ih vjetar ili kapljice kiše odnose na pupove. Stoga stabla treba doslovce okupati, što većina voćara uglavnom i radi, zbog čega se zimsko tretiranje obično naziva zimsko kupanje voćaka.

Najčešća kombinacija koja se koristi u zimskoj zaštiti voćaka i vinove loze jest Oleoultracid 0,3% i Cuprablau 0,8 %.

Nakon rezidbe zaštita vinograda BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

Pripravci za “zimsku zaštitu”

Tijekom zimskih mjeseci na čokotima vinove loze prezimljava veći broj štitastih ušiju (primjerice breskvina i šljivina štitasta uš) ali i grinje šiškarice koje u pojedinim godinama mogu pričiniti ozbiljne štete.

26

PITANJA I ODGOVORI Giorgia – nova sorta trešnje U vrtnom rasadniku pored brojnih sorti trešanja kupio sam i meni nepoznatu sortu, stručnog naziva Giorgia. Molim vas da mi navedete njene osnovne karakteristike. Unaprijed zahvalan.

Nije ni čudo da vam je sorta nepoznata, jer je riječ o priličito novijoj talijanskoj sorti koja fomira krupne plodove svijetlocrvene do tamnocrvene boje.

Meso ploda je srednje čvrstine i dobre kakvoće. Stablo je osrednje bujnog rasta i samoneoplodno je, što znači da joj treba osigurati adekvatne oprašivače. Dobri oprašivači su joj Burlatova, Van i Adriana. Inače, sorta zrije oko 10. lipnja i zbog svojih kvalitetnih osobina svakako je za preporuku u kućnim vrtovima.

Mladen Karačić, dipl. ing.

tivno dobro uspijevati. Što se tiče njihovog sušenja, teško je ustvrditi koji je točan uzrok propadanja živice jer bi to najbolje ustanovili izlaskom na teren. Kako to nismo u mogućnosti, pretpostavaljam da bi uzrok sušenja živice mogla biti kloroza ili pomanjkanje željeza u tlu. Stoga njegov nedostatak nadoknadite unošenjem željeznog helata u obliku pripravka Florgen 6. Osim toga, u proljeće biljke svakako prihranite i mineralnim gnojivom a ukoliko navedene mjere ne budu isuviše učinkovite, znači da je možda i prekasno.

Osim toga, na tom mjestu možete pokušati uzgojiti živicu od lovor višnje koja je puno otpornija i dekorativnija.

Josip Brkljača, ing.

Rakija promijenila boju i okus

Za vlastite potrebe proizvodim rakiju koja je ove godine dobila smeđu boju.

Sušenje tuja Osim toga, poprimila je i blaOko vikendice u okolici gu oporost u okusu. Što je Sarajeva imam posađenu uzrok tomu? živicu od čempresa, koja je Riječ je o tipičnim simptostara oko jedanaest godina.

Međutim, prošle godine je mima koji se javljaju kao posljedošlo do laganog i postu- dica slabo pripremljene tj. ovipnog sušenja čempresa, što njene i održavane bačve iz koje je posebice uznapredovalo je alkohol rakije ekstrahirao taove godine. Što je uzrok nji- nin. Zbog toga se, uostalom, uz hovom propadanju i može li smeđu boju pojavi i oporost u okusu. Kako bi se to eliminirase to spriječiti? lo, na 100 litara “smeđe rakije” Prije svega, iskreno su- dodaje se 1 litra obranog mlimnjam da u okolici Sarajeva jeka. Mlijeko se treba dodavati imate posađene čemprese iz polagano uz stalno miješanje. razloga što oni tamo u pravilu Nakon tri dana rakija se odvoji ne mogu rasti jer im je prosto od taloga i potom filtrira preko prehladno. Vjerojatno se radi prethodno vodom navlažeo tujama ili pačempresima ne, guste gaze ili filter papira koji pak u toj klimi mogu rela- postavljenih na lijevku. Kada

rakiju odvojimo od taloga, poOrpington patka je zapravo trebno ju je ponovno destilira- srednje velika patka, usprati. Na taj način učinkovito ćete vnog držanja i specifičnih boja, ukloniti taninske tvari iz rakije. a uzgojena je potkraj 19. stoljeća u Engleskoj. Orpigtonska Nino Rotim, dipl. ing. patka je ranozrela pasmina, što znači da pronese u dobi od 6 mjeseci. Godišnje nese od 100 do 140 jaja prosječne težine od 70 do 90 grama. Odrasli patak Industrijska breskva teži 3,5 kg a patka 2,5 kg. Pačići U svom breskviku pored u dobi od 8 tjedana imaju živu standardnih sorti breskve masu od oko 2 kg dok u tovu imam i nekoliko stabala sorte mogu postići težinu od 4 do 5 Maria Serena koje sam dobio kg. Za sve dodatne informacije iz Italije. Međutim, njeni plo- možete kontaktirati našu savjedovi imaju specifičan okus, todavnu službu u Agrocentru pomalo neobičan za svježu u Mostaru. potrošnju pa me zanima o Nino Rotim, dipl. ing. kakvoj sorti breskve je riječ?

Riječ je o talijanskoj sorti vrlo bujnog i rodnog stabla, srednjeg vremena cvatnje.

Plod je srednje krupan, žutozlatne boje pokožice i atraktivnog izgleda. Sorta sazrijeva 20-tak dana prije Redhavena i zanimljiva je zbog ranog i istovremenog sazrijevanja, što bitnije olakšava berbu. Iako navedenu sortu odlikuje dobar i aromatičan okus, ona je prije svega predviđena za preradu u različite proizvode kao što su kompoti, marmelade, džemovi, voćne salate i kašasti sokovi.

Dakle, riječ je o sorti breskve za industrijsku preradu zbog čega je kao takvu i trebate koristiti.

Mladen Karačić, dipl. ing.

Orpington - pasmina pataka Zanima me kakve su odlike Orpington pasmine pataka. Prije svega, interesira me koliku težinu patke dosežu u tovu i kolika je godišnja nosivost, odnosno, koja je prosječna težina nesenih jaja.

Zimska zaštita breskve i nektarine U svom voćnjaku imam desetak stabala breskve i nektarine. Na deblu i debljim granama pojavila se uš bijele boje, koju sam prošle godine prskao bijelim uljem, ali nije bilo većih rezultata. Što raditi ove godine, odnosno čime prskati breskvu i nektarinu?

U vašem slučaju najvjerojatnije da se radi o dudovoj štitastoj uši, štetniku koji napada veliki broj biljaka, a na području Hercegovine posebice breskvu i nektarinu. Uš se uglavnom nalazi na deblu i prvim debljim granama uz deblo.

Nažalost, danas na tržištu pesticida ima vrlo malo pripravaka koji se mogu koristiti u vrijeme mirovanja vegetacije.

Preporučujem pripravak Oleoultracid 100 EC u koncentraciji 0,3-0,4 %.

Mr. Ivan Ostojić

BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

27

HRANIDBA STOKE U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU Kraj zime i početak proljeća je prijelazno razdoblje u ishrani stoke, što znači prijelaz s energetski siromašnijih na energetski višestruko bogatija krmiva. Posebno se to odnosi na stočare koji stoku hrane ispašom. Za to se u tom razdoblju i javljaju najveće probavne tegobe kod stoke.

Piše: Mario Ćubela, dipl. ing.

Gubitak vitamina Tijekom zime stoka se hrani najviše već unaprijed pripremljenim i uskladištenim krmivima: silaža, sijeno, kukuruzovina, slama.

Uskladištena krmiva su tijekom dužeg perioda stajanja izgubila veći dio vitamina u odnosu na postotak koji su sadržavali u periodu uskladištenja. Time su krmiva postala siromašnija a stoka se postupno iscrpljuje. Poznato je da su vitamini A, K, B1, B2, B12, biotin, folna kiselina, vrlo osjetljivi i nepostojani na svjetlosti, dok su vitamini K, B, B2, folna kiselina, također osjetljivi i nepostojani na povišenu temperaturu.

Nedostatak pojedinih ili cijelih skupina vitamina očituje se u pojavi avitaminoza, koje za životinje mogu imati višestruko negativne posljedice. Posebice je taj problem negativno izražen kod mladih životinja. Zato je potrebno svakodnevni obrok izbalansirati s kompletnim krmnim smjesama, koje sadrže sve neophodno potrebne vitamine i minerale da do toga ne bi dolazilo.

Proljetna hranidba zelenom krmom Kretanjem vegetacije i istjerivanjem stoke na ispašu ili dovoženjem svježe zelene krme za ishranu stoke javljaju se novi potencijalni problemi za stoku i stočare. Radi se o prijelaznoj hranidbi stoke i to višemjesečnoj sa suhe osiromašene krme na svježa, sočna krmiva bogata vodom, bjelančevinama, vitaminima i mineralima. To je poseban šok za probavni trakt životinje te zbog toga nerijetko dolazi do pojave probavnih tegoba i popratnih pojava.

Na stočaru je da taj period prijelaza s jednih na druga hraniva obavi postupno, oprezno, neprimjetno za stoku, bez ikakvih probavnih tegoba. Taj prijelaz isključuje davanje zelenih krmiva stoci kad je gladna, jer bi je jela halapljivo, zatim ne davati ga u velikim količinama. Prije davanja zelenih krmiva stoci je potrebno dati određenu količinu suhih krmiva: sijena, slame i dr.

Tijekom više dana ovakve hranidbe postupno se smanjuje udio suhih krmiva, a povećava udio

BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

svježih zelenih krmiva u obroku.

Ovakav uravnoteženi i izbalansirani prijelaz najbolje je obavljati u štalama, dovoženjem nakošenih svježih zelenih krmiva, nego li istjerivanjem stoke na pašu. U štali se može točno odrediti koliko će stoka pojesti pojedinih krmiva, dok je to prilikom ispaše teško kontrolirati.

Nakon nekoliko dana ovako izbalansirane hranidbe stoka se može pustiti na slobodnu ispašu bez bojazni da će doći do probavnih poremećaja.

Oštećenja na pašnjacima Kretanjem vegetacije na svim pašnjacima, bilo da su novi ili višegodišnji, mlade tek iznikle biljke trave su krhke i vrlo osjetljive na mehanička oštećenja i gaženje.

Puštanjem stoke na ispašu u tom periodu mogu se nanijeti višestruke štete na pašnjacima i unazaditi ih za duži period. Posebno je to izraženo na kombiniranim pašnjacima (pašno-košnog tipa) koji se kose i ujedno služe za ispašu. Najpovoljniji utjecaj na mlade pašnjake čine goveda

i konji. Goveda odgrizaju travu nešto više od ostale stoke pa se biljke lakše oporavljaju, dok konji odgrizaju nešto niže, ali popasu i mjesta gdje ostala stoka nije htjela. Osim toga, goveda i konji imaju šire papke i kopita koja pliće prodiru u tlo. Najnepovoljniji utjecaj na mlade pašnjake imaju ovce i svinje. Ovce nisko odgrizaju biljke pri korijenu, dok svinje svojim njuškama riju površinski sloj zemlje i tako uništavaju tratinu. Također, njihovi papci su sitni i šiljasti pa dublje prodiru u površinski sloj travnjaka i time ga oštećuju.

28

PRVI DIO

Uzgajanje tropskih ribica vrlo je zanimljiv, ali zahtijevan hobi. Da biste stvorili sredinu u kojoj mogu živjeti i rasti vaše ribe, i dugo uživati u podvodnim prizorima, od početka se trebate držati nekih pravila.

UREĐIVANJE TROPSKOG SLATKOVODNOG AKVARIJA Piše: Antonio Poljak, akvarist

Nabavka akvarija

Velika većina akvarista preferira tropske - slatkovodne ili morske akvarije. Prije nego što kupite ribe i biljke, naravno - trebate nabaviti akvarij. Gotov akvarij, sa svom pripadajućom opremom, najbolje je kupiti u specijaliziranim trgovinama kućnim ljubimcima. Što se tiče oblika akvarija, za nas su najljepši pravokutni četvrtasti. Takvi akvariji imaju najbolji pregled i panoramu podvodnih sadržaja.

Akvarij ćete kupovati u skladu s vašim uvjetima i mogućnostima, a mi bismo uvijek dali prednost nabavci većih akvarija.

U velikim akvarijima ( od 200 l ) lakše je održavati kvalitetu vode, nego kod manjih akvarija. I ovdje je dopuštena kreativnost, pa možete i sami, ili s pomoću drugih napraviti dobar akvarij koji će, ne samo biti dražestan hobi, nego i atraktivan ukras u vašem domu.

Ukrasi za akvarije

Uz akvarij, također morate imati dovoljno izdržljivo postolje koje će se uklapati u namještaj vašega stana. Postolje, komoda ili ormarić moraju biti specijalno izrađeni za akvarij, jer trebate računati na težinu punog akvarija.

Ne zaboravite da je jedan litar vode otprilike težak jedan kilogram, a u težinu punog akvarija ulaze staklo, plastika ili drvo, grijač, filter, rasvjeta, akvarijska podloga, dekor itd.

Postavljanje akvarija

Prije uređivanja akvarij se postavlja na jedno mjesto u stanu ili kući koje ima čvrst pod. Riskirate postavljajući akvarij na slabi drveni pod, a u slučajevima postavljanja velikih akvarija ( preko 250 l ) na armiranobetonski pod stana u zgradi, savjetujemo da zatražite savjet stručnjaka.

Sljedeće pravilo kojega se morate držati u namještanju akvarija jest odabir mjesta stajanja akvarija u stanu. Takvo mjesto uvijek mora biti pristupačno, vrata ili dijelovi namještaja ne smiju udarati o akvarij, mjesto na kojem stoji akvarij mora biti u ravnini, (što ćete odmjeriti zidarskom livelom onda kada postavite akvarijsku komodu, kontrolirat ćete njezinu površinu). Još nam je ostao jedan važan podatak, a to je da se akvarij treba nalaziti na tamnijem mjestu koje nije izloženo direktnom udaru sunčevih zraka. Time ćete izbjeći stvaranje zelenih algi, ali i nepoželjnih visokih ljetnih tem-

peratura vode u akvariju.

Kasnije uređivanje i održavanje vašeg akvarija neće predstavljati problem, ako se budete držali navedenih pravila.

Koju vrstu akvarija odabrati?

U prirodi postoji više vrsta podvodnih staništa u kojima žive ribe, biljke i ostali vodeni organizmi – onoliko vrsta koliko postoji mora, rijeka i jezera. U akvaristici se polazi od toga, (ne u svakom slučaju) da akvarij i u njemu ribe, biljke, supstrat (podloga) i akvarijski dekor, po svome izgledu i kvaliteti vode odgovaraju nekome od prirodnih staništa. Neki su akvariji nalik biotopu Amazona, neki su nalik srednjoameričkim rijekama, a drugi izgledaju kao koraljni greben u Indijskom oceanu ili podvodni svijet jezera Tanganjika u Africi. Svatko od

nas ima drugačije ukuse i želje, no za nas su najljepši amazonski i, recimo, malavijski akvarij.

Amazonski akvarij je akvarij s tresetnom i šljunčanom podlogom, s puno biljaka, mangrovim ili nekim drugim drvetom kao dekorom, vodom niske pH vrijednosti i male tvrdoće. Ima snažnu rasvjetu. Naseljen je tetrama, skalarima ili diskusima Za naše uvjete, s obzirom na tvrdoću vode, pH vrijednost, biljke i dekor, najlakše je formirati malavijski akvarij. U ovom akvariju dominiraju stijene i špilje u koje se skrivaju ribe lamprologusi, brevisi i julije. Od biljaka u ovom akvariju prevladavaju anubiasi i javanske paprati, pričvršćene za stijene, a voda je velike tvrdoće, s visokom pH vrijednosti.

Potpuno uređen akvarij BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

29

Prvi Simpozij iz zaštite bilja u Bosni i Hercegovini Piše:

mr. Ivan

Ostojić

Sarajevo, točnije hotel Holiwud, bio je domaćin prvog Simpozija iz zaštite bilja u Bosni i Hercegovini, koji je održan 16 i 17 prosinca 2004. godine na temu «Zaštita bilja-pravci daljeg razvoja» U organizaciji ovog Simpozija bili su Poljoprivredni fakultet Sarajevo, Agronomski fakultet Mostar, Poljoprivredni institut Banja Luka i Šumarski fakultet Sarajevo.

Tijekom trajanja Simpozija predstavljeno je je dvadesetak radova od strane istaknutih stručnjaka iz oblasti zaštite bilja.

Osim toga, poseban doprinos skupu dale su i tvrtke koje se bave proizvodnjom i prometom sredstava za zaštitu bilja, a koje su na Simpoziju predstavile paletu svojih proizvoda. Neke od njih, primjerice BASF i Chromos Agro, predstavile su nove pripravke koji će od iduće sezone biti na tržištu pesticida u BiH.

Bilo je vremena i za zabavu

Veliki broj sudionika (248) iznenadio je organizatore, tako da su neki od njih ostali bez tiskanog materijala vezano za Simpozij. Ovom prilikom organizator se svima njima iskreno ispričava.

Na svečanoj večeri, organiziranoj prvog dana Simpozija, bio je veliki broj sudionika, a zabava je potrajala do ranih jutarnjih

sati. To nije smetalo izlagačima koji su drugog dana Simpozija predstavili svoje radove da ih prezentiraju na najbolji način i zainteresiraju slušateljstvo te otvore diskusiju.

Nakon prezentiranja svih radova, diskusije te usvojenih zaključaka, Simpozij je svečano završen, s naglaskom da se ponovno nađemo iduće godine.

Predavanje o primjeni Osnovano Društvo vodotopivih gnojiva za zaštitu bilja Bosne i Hercegovine Piše: Josip Brkljača,ing.

Piše: mr. Ivan Ostojić Osnivačka skupština Društva za zaštitu bilja Bosne i Hercegovine održana je 16. prosinca 2004. godine u Sarajevu. Na skupštini je usvojen statut Društva te izabran predsjednik, potpredsjednik i tajnik. Za prvog predsjednika Društva za zaštitu bilja izabran je doc. dr. Vojislav Trkulja, za potpredsjednika mr. sc. Ivan Ostojić, a za tajnika mr. sc. Nedžad Karić. Sjedište društva je u Sarajevu s uredima u Mostaru i Banja Luci.

Vodstvo društva za zaštitu bilja BiH BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

U organizaciji AC Sjemenarne Mostar, u četvrtak 29.11. 2004. godine održano je predavanje na temu «Primjena vodotopivih gnojiva u gnojidbi najvažnijih povrtlarskih kultura na području Hercegovine». Veliki broj poljoprivrednih proizvođača posebice onih koji se profesionalno bave proizvodnjom povrća s velikim zanimanjem patilo je izlaganje prof. dr. sc. Milana Poljaka, redovitog profesora Agronomskog fakulteta iz Zagreba.

Tijekom predavanja predstavljena je paleta FLORTIS-ovih vodotopivih gnojiva, koja se već nekoliko godina koriste na području Hercegovine, a u proizvodnji povrća su pokazala odlične rezultate. Sve veći broj proizvođača upravo koristi ova gnojiva u gnojidbi povrća kako onog u zaštićenim tako i povrća koje se uzgaja na otvorenom.

Proizvođačima su predstavljeni i profesionalni Cultural supstrati za sjetvu, pikiranje i presađivanje povrća i cvijeća.

30

Proizvodnja i potrošnja voća Po potrošnji svježeg voća u svijetu na prvom mjestu je naranča, zatim slijedi mandarina, limun, banane, i jabuke.

Po opsegu proizvodnje u svijetu redosljed je sljedeći: agrumi, banane, jabuka, mango, malina i kruška. Jabuka se nalazi na trećem, malina na petom, a kruška na sedmom mjestu ljestvice opsega proizvodnje voća u svijetu.

Naj, naj, naj ….. prenosimo iz Guinness-ove knjige rekorda

Najstarija cvjetnica

Stanje sredstava za zaštitu bilja U 2004. godini u Hrvatskoj je bilo registrirano ukupno 277 djelatnih tvari, odnosno 762 pripravka. Na prvom mjestu djelatnih tvari su herbicidi koji su ujedno i najbrojniji među pripravcima. Na drugom mjestu po djelatnim tvarima su zoocidi s 86, a na trećem fungicidi s 79. Fungicidi su na drugom mjestu s 243 registrirana pripravka, a zoocidi s 212 na trećem mjestu.

Bugenviliaime po admiralu Ova prekrasna biljna vrsta ime je dobila po francuskom admiralu Louis Antoine Bougainvilleu na čijem je brodu u Brazil putovao njen pronalazač. Danas se uzgajaju većinom križanci-tri vrlo slične vrste u svim bojama, od bijele preko narančast do crvenoljubičaste i ponekad s velikim brojem pricvjetnih listova. Obje druge vrste, B.peruviana i B.glabra imaju listove s vrlo malo dlačica, prva vrste ima i manje, gole cvjetove. Druga vrsta podnosi mraz do –7oC te se stoga u Sredozemlju može uzgajati i na otvorenom.

Fosilni ostatak cvijeta, star 142 milijuna godina, nazvan Archaefructus liaoningensis pronađen je 1996. godine u sjeveroistočnoj Kini. Ostatke biljke otkrio je Ge Sun s Geološkog i paleontološkog instituta iz Nanjinga u Kini.

•••

Najveće postojeće drvo General Sherman, divovska sekvoja (Sequoiadendron giganteum) koja se nalazi u Nacionalnom parku sekvoja u američkoj državi California, visoka je 83,82 metra, ima promjer 11,1 metar i opseg 31,3 metra.

Obujam stabla je 1.487 m3-dovoljno za pet milijardi šibica.

•••

Kamelija,čaj

Najveći kopneni sisavac

S preko 2,5 milijuna tona trgovačke količine čaj je najvažnija svjetska gospodarska biljka. U Kini se uzgaja preko 5000 godina. Kineski čaj (var.sinensis) je relativno otporan na mraz i ima nešto manje, čvršće kožaste listove, izrazitog zupčastog ruba; asamski čaj otkriven tek u 19. stoljeću (var. assamica)osjetljiv je na mraz i ima nešto veće, tanji, rijetko i nejasno zupčaste listove. Crni čaj nastaje uvenućem i fermentacijom nakon branja. Kod zelenog se čaja, naprotiv, zagrijavanjem i sušenjem prijevremeno zaustavlja raspadanje tako da bolje ostaju sačuvani prvobitni sastojci.

Mužjak afričkog slona (Loxodonta africana) prosječne visine 3-3,7 m do ramena, a uobičajena težina mu je 4-7 tona. Najteži izmjereni primjerak ubijen je 7. studenog 1974. u Angoli u Africi. Visina uspravljene životinje bila je 3,96 m, a težina masivnih 12,24 tone.

BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

31

Veliki izbor lukovica za proljetnu sadnju u Agrocentrima Sjemenarna!

BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005

32

BROJ 36 • SIJEČANJ / VELJAČA 2005